NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010410].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211249 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Protiv dvojezičnosti i istrijanstva su špekulanti u HSLS-u i SDP-u, a ne vlast</p>
<p>U vezi s »ozakonjenjem« dvojezičnosti i regionalnog opredjeljenja - istrijanstva - u novom Statutu Istarske županije ništa nije sporno. Naprotiv, činjenica je da naši politički konkurenti ne uspijevaju slijediti ritam politike koji nameće IDS, to ih očito frustrira i zato navode politikantske argumente protiv nas / Previše je naivno povezivati ove naše poteze s predstojećim izborima, jer su promjene Ustava koje su regulirale regionalnu samoupravu i zakoni o lokalnoj i regionalnoj samoupravi prihvaćeni prije nekoliko dana</p>
<p>PAZIN, 9. travnja</p>
<p> - Nekoliko sati prije zasjedanja Skupštine Istarske županije u ponedjeljak u Poreču, sazvane isključivo radi usvajanja županijskog Statuta, jer je prethodni zbog ukinuća čak 18 članaka bio izvan upotrebe od 1995. godine, razgovarali smo s predsjednikom IDS-a i ministrom za europske integracije Ivanom Jakovčićem. Kao i za HDZ-ove vlasti, i danas je najspornije uvođenje dvojezičnosti u toj županiji te omogućavanje regionalnog opredjeljenja, »ozakonjenje« istrijanstva.</p>
<p>• U Istarskoj sabornici u Poreču, 21. kolovoza 1883. godine Matko Laginja pokušao je prvi put progovoriti hrvatski, ali ga je tadašnja talijanska većina grubo spriječila. U istoj sabornici sada se statutarno uvodi ravnopravnost hrvatskoga i talijanskog jezika u Istri. Koliko u tome ima simbolike?</p>
<p>- Osjećaji su pomiješani, ali je najbitnije da su u istarskoj svakodnevici hrvatski i talijanski jezik ravnopravni, da je takva praksa godinama i u Skupštini i u Poglavarstvu Istarske županije. Zahvaljujući inzistiranju IDS-a, Istarska županija usvaja Statut kojim se rješava jedno od važnih pitanja višejezičnosti u Istri. Na simboličkoj razini, točno je da su Hrvati Istre imali veliku borbu za svoj nacionalni identitet tijekom prošlih stoljeća, ali treba spomenuti i činjenicu da je upravo nepravda koja je činjena Hrvatima u Istri, a jednim dijelom i Talijanima, zbog upotrebe jezika za nas prošlo svršeno vrijeme. Ovim se činom, vjerujem, zatvaraju ta poglavlja nepravdi i otvaraju nova u kojima će upravo vrijednosti multikulturalnosti i višejezičnosti biti afirmirane.</p>
<p>• Ali, dokle će u praksi ići dvojezičnost za razliku od one čisto administrativne?</p>
<p>- Ništa više od onoga što je danas u praksi. Prema tome, sve nebuloze koje sam čitao od političkih konkurenata i drugih analitičara zaista ne drže vodu. Samo praksu koja postoji u Istri od 1993. godine, kada je utemeljena Istarska županija, pretvaramo u paragrafe.</p>
<p>• Zašto Vaši kolege iz vladajuće šestorke nemaju sluha za odredbe Statuta koje su na tragu novih ustavnih i zakonskih rješenja, a barem su Vas formalno podržavali kada je HDZ-ova vlast suspendirala 1995. 18 članaka županijskog Statuta?</p>
<p>- Ne bih rekao da su baš svi iz šestorke protiv ovoga što činimo. Postoje političke špekulacije kod nekih pojedinaca, prije svega u HSLS-u i SDP-u, ali to prepuštam njima. Nadam se da će oni poštivati hrvatske zakone i Ustav kao što ih poštuje IDS.</p>
<p>• Što dijelu vladajuće strukture i političke javnosti može biti sporno u Statutu?</p>
<p>- Ništa nije sporno. Naprotiv, činjenica je da naši politički konkurenti ne uspijevaju slijediti ritam politike koji nameće IDS. To ih očito frustrira i zato navode politikantske argumente protiv nas. Međutim, kao što to nije pomoglo nekim drugima, neće ni njima u ovom trenutku.</p>
<p>• Hoće li se pozitivne intencije novoga Statuta preliti na susjednu, Primorsko-goransku županiju u kojoj također žive Talijani i gdje je sjedište Talijanske unije?</p>
<p>- To ovisi isključivo o njima i o političkim snagama koje djeluju u toj županiji. IDS smatra da i u tamo treba maksimalno, kao i drugdje u Hrvatskoj, zaštiti prava svih nacionalnih zajednica, a hoće li se ići do najviših standarda, koje mi usvajamo u Istri, ovisi prije svega o vodećim političkim snagama na tim područjima.</p>
<p>• Hoće li se se rješenje iz Istre, odnosno Hrvatske, pozitivno odraziti na položaj hrvatske, pa i slovenske manjine u Italiji?</p>
<p>- Vjerujem da hoće. Vrlo je važno da velike domete koje postižemo u Istri, hrvatska i slovenska manjina u Italiji iskoriste za svoju političku borbu. Osobno sam spreman pomoći im u maksimalnoj zaštiti njihova identiteta.</p>
<p>• U Istri postoji dojam da se donošenje Statuta pokušalo s državnog vrha omesti ili bar odgoditi. Je li oduzimanje Radio Puli frekvencije na Učki, koja je svojedobno u Ženevi odobrena na račun prava talijanske nacionalne zajednice, dio tih pritisaka?</p>
<p>- U ovom trenutku ima raznoraznih pritisaka, ali želim ostati izvan zone špekulacija zato što nam je sada ključni interes donijeti Statut, jer normativno regulira ono što smo najavljivali još od osnivanja IDS-a kao dio naše programske orijentacije. Svoja obećanja ispunjavamo, pa i u ovom slučaju. To je najvažnije, a fantazijama neka se drugi bave.</p>
<p>• Očekujete li u Vladi dodatne razgovore nakon usvajanja novog Statuta poput onih u vezi s Istarskom bankom?</p>
<p>- Ne! Ovo je sasvim nešto drugo. Očekujem maksimalnu podršku predsjednika Republike, premijera i predsjednika Sabora za sve što smo ovdje učinili sjajnim, ne samo političkim, potezom.</p>
<p>• Nije li ovo i dobra platforma za predstojeće lokalne izbore u Istri?</p>
<p>- Previše je naivno povezivati ove naše poteze s izborima, jer su promjene Ustava koje su regulirale regionalnu samoupravu i zakoni o lokalnoj i regionalnoj samoupravi prihvaćeni prije nekoliko dana. </p>
<p>Da ne bismo prečesto mijenjali Statut, odlučili smo pričekati donošenje te ustavne i zakonske regulative i onda uklopiti te odrednice u Statut.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Političke stranke: Radi se o IDS-ovu predizbornome marketingu</p>
<p>Koalicijske i oporbene stranke misle o istarskom Statutu različito - Kramarić se, na primjer, slaže s njim, dok Đapić najavljuje i ustavnu tužbu - ali svi misle da trenutak u kojem se donosi, ukazuje u prvom redu da je osnovni motiv skupljanje političkih poena</p>
<p>ZAGREB, 8. travnja</p>
<p> - Što o istarskom Statutu misle IDS-ovi partneri u vladajućoj koaliciji, a što oporba? </p>
<p>Ratko Maričić, član Glavnog odbora SDP-a, tvrdi da, ako Istarska županija donese statut koji je u skladu s Ustavom, nema nikakvog problema. »Što se tiče političkog trenutka, smatram da je donošenje takvog statuta u ovom času vezano uz predstojeće izbore i tu je problematiku trebalo najprije raspraviti«, ističe Maričić. Isto tako, dodaje, bolje bi bilo da se novi sastav Županije »pozabavio« pitanjem dvojezičnosti u miru, u sljedeće četiri godine, i to na onaj način kako to dopušta Ustav Republike Hrvatske.</p>
<p>Joško Kontić, potpredsjednik HSLS-a, tvrdi da ga ne iznenađuje ovaj »marketinško-politički potez« IDS-a, koji čita kao predizborni adut. »IDS svjesno, i to vrlo opasno prekoračuje granicu strpljenja premijera Račana i nekih partnera iz koalicije«, kaže Kontić, te dodaje da ga taj potez ipak ne začuđuje. »ISD crpi svoju snagu prvenstveno iz vlasti na području Istarske županije, a manjim dijelom iz participacije u Vladi i koaliciji«, ističe Kontić, dodajući da je ovo, unatoč tome, riskantan potez koji je dio taktike pred izbore koji će se zbiti za mjesec dana. Sada je, nastavlja, na državnim institucijama da valoriziraju zakonitost te odluke, koja, iako u jeku predizborne kampanje, ipak zadire u Ustav. </p>
<p>Ovaj potez ne iznenađuje ni Antu Đapića, predsjednika HSP-a, ali ga iznenađuje to, što Vlade »ne reagira na tu IDS-ovu provokaciju«. »Bit će zanimljivo pratiti reakciju Vlade i Ustavnoga suda nakon što se podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti toga postupka«, tvrdi Đapić, te dodaje da će, ako Vlada ne pokrene postupak za ocjenu ustavnosti, onda to učiniti HSP. »Mislim da političku pozadinu ove odluke nije potrebno elaborirati - sve je na tragu stare IDS-ove politike«, kaže Đapić, te dodaje da je, iako spada u izbornu kampanju, »to ipak malo previše«. »Očekujemo reakciju šestorice, a i mi ćemo reagirati«, zaključuje Đapić. </p>
<p>Ni u HDZ-u se ne slažu s takvim potezom, no najavljuju za utorak posebno priopćenje o tome pitanju. »Ako je to u skladu sa zakonom i Ustavom, od toga ne treba bježati«, naglašava Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, dodajući da je to već tradicionalno u nekim sredinama, kao što su Istra, Baranja i Međimurje. »Mislim da je to europski standard i da ne dovodi u pitanje državnost«, kaže Kramarić, te dodaje kako tajming ipak pokazuje da je postupak napravljen u predizborne svrhe.</p>
<p> »Najvažnije je da oko toga dođe do komunikacije unutar Vlade, i mislim da nema potrebe da se oko ovoga stvara slučaj«, tvrdi Kramarić. Isto tako, zaključuje, prema našim nacionalnim manjinama moramo se ponašati onako kako bismo željeli da se druge države ponašaju prema hrvatskoj manjini. </p>
<p>Mate Granić, predsjednik DC-a, ističe da je loše što je takva odluka stavljena na hitno usvajanje, bez prethodne javne rasprave i temeljite ocjene je li to u suprotnosti s Ustavnom Republike Hrvatske. S druge strane, nastavlja, DC čvrsto podržava zaštitu nacionalnih manjina na najvišoj razini i u skladu s europskim standardima. »Hrvatska je potpisala i bilateralni sporazum s Italijom o zaštiti talijanske manjine u Hrvaskoj i hrvatske u Italiji«, podsjeća Granić. »Prema tome, smatram da je ova ishitrena odluka napravljena prije izbora, te da će ona izazvati daljnju polarizaciju na političkoj sceni Hrvatske«, zaključuje Granić. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Istarsko dvojezištvo kao europski program ili temelj za neke nove asimilacije?</p>
<p>Naravno da nam prijete povijesne opasnosti - asimilacije, dominacije, kolonijalizacije, ali o nama samima ovisi vlastiti povijesni opstanak. »Administrativne mjere« put istarskog dvojezištva mogu biti element snaženja nacije i njenog povijesnog interesa, isto kao i hipotetični temelj ugrožavanja istih tih interesa. To ovisi o Hrvatskoj, o hrvatskoj razvojnoj strategiji, ekonomskoj i socijalnoj. Ako te strategije nema, iste nam prijetnje prijete s istarskim dvojezištvom ili bez njega</p>
<p>MILAN RAKOVAC</p>
<p>Hoćemo li to mi, Južni Slaveni, a Hrvati i Slovenci napose, opet postati »bečki konjušari i tršćanski konobari«, kako nam je početkom devedesetih proricao neki beogradski nacional-rocker?</p>
<p>I hoćemo li mi Istrani (Istrijani, Istriani), nakon što je širi dio našega užeg zavičaja, hrvatske Istre - odnosno Istre pripadajuće Republici Hrvatskoj - nakon potonje odluke Županijske skupštine - postao dvojezičan, ujedno biti nacionalna »konobarsko-konjušarska avangarda«? Mnogi Istrani to već jesu, siromašni smo...</p>
<p>I hoće li Istrani u Sloveniji i Italiji slijediti hrvatski primjer, pa da Koper i Trst također postanu dvojezični? Mislim da za tako nešto još nema šanse!</p>
<p>I hoće li Istra istrijanizirati najprije Istru-preko-dviju-granica, a zatim Hrvatsku i Europu, prema onoj first we'll take Manhattan, then we'll take Berlin, da ostanem danas pri rockerskoj metaforici? Istra to i pokušava...</p>
<p>I znači li bilingvizacija hrvatske Istre administrativno-kulturalni temelj za njenu susljednu »dekroatizaciju«? Nikako ne! </p>
<p>Skrećem na filmsku parafrazu: u jednom filmu nakon iskrcavanja u Italiji, žvačući gumu Yankee pita Talijana zna li gdje su Nijemci, zna li koliko ih je, zna li kako su naoružani, može li Amerikance povesti tamo. Talijan lapidarno odgovara »unfortunately, on all your questionst the answer is - no«!</p>
<p>Na gornja, dakle, pitanja, na sreću ili nesreću, odgovor je - »ne«!</p>
<p>Doduše, kada je riječ o prvome pitanju, svim Južnim Slavenima prijeti proletarizacija nakon lumpenproleterskih iskustava kroz potonje ratove, ali tu se ne možemo izgovarati na Tuđina. Zacijelo nećemo postati, barem ne svi (?) konobari i konjušari, makar naši konobari i brodograditelji mahom rade vani, a mi bismo morali uvoziti rumunjske stručne radnike. Ali tek kada naši konobari i zavarivači nađu posla u nas, imamo šanse i etnički opstati. Inače nam opet prijeti dijagnoza Friedricha Engelsa (stalno ju citiram) iz 1848. - da jedina povijesna šansa Južnim Slavenima jest - pustiti se germanizirati i ungarizirati, danas bi se moglo dodati i romanizirati...</p>
<p>No, dok još tu »globaliziram«, glede povijesnog opstanka nacije »utješno« je za sve nas da nemušti »jezik« američkih digitalnih skraćenica plus brutalna liberalistička globalizacija jednako koloniziraju i velike, kao i male nacije, i s te smo strane, dakle, »mirni« - kroz naraštaj ili dva, svi ćemo biti »Ameri«.</p>
<p>Koju riječ o onome što nas »svrbi«, osobito nas istarske Hrvate. Područje Julijske krajine kroz potonjih je stoljeće i pol bilo »borbena zona« za koju su se svim sredstvima borili Germani, Romani, Slaveni. Ako su europski ratovi za Nacionalni Teritorij iza nas, onda je ta borba definitivno okončana 1945. godine.</p>
<p>A prilike koje upravo nastaju, nakon ulaska susjednih zemalja alpsko-jadranskoga prostora u Euro-uniju, zapravo će rekonstruirati austro-ugarsku situaciju: svi ćemo biti u »jednoj zemlji«. To iskustvo, međutim, u vrijeme habsburško bilo je takvo da je donijelo žestoke nacionalne sukobe, poput seljakanja sjedišta istarskog Sabora iz Poreča u Pulu i Koper, jer iredentisti nisu htjeli ni čuti za nekakvo dvojezištvo, pa je prilikom uvođenja bilingvizma u Piranu, na primjer, potkraj 19. stoljeća, Austrija morala vojskom suzbiti talijansku pobunu protiv dvojezištva. Kao i for ever raspustiti isti istarski Sabor! Ali, reći će netko, borba za teritorij danas je suvišna, kada svi »budemo Europa«. Točno. Međutim.</p>
<p>Gianfranco Fini, vođa Aleanze nazionale, koja ima lijepe izglede da u koaliciji »Kuće sloboda« (Casa della liberta) 13. svibnja zavlada Italijom, prije nekoliko godina izjavio je da je istočna obala Jadrana izgubila svoj romanski karakter, ali da ovdje treba sijati talijansko sjeme, e da bi Italija jednom opet zagospodarila Jadranom.</p>
<p>Danas se talijanski etnos u nas ozbiljno oporavio, doprijevši sa desetak na tridesetak tisuća duša. Proces povijesno opravdan, kada su i rimasti (»preostali«) Talijani dočekali priliku devedesetih za vlastiti etnički porast. Neki među njima danas govore o potrebi »kulturalne obnove« etnosa, jer njegova brojčanost ne može ostvariti demografski opstanak. Znači li to »talijanizaciju« Istrana, odnosno »netalijana«? I znači li to da je četrdesetak tisuća formalnih Istrana (Istrijana) iz popisa 1991. ujedno taj temelj za »kulturalnu obnovu« romanstva na istočnoj obali Jadrana? Bit će zanimljivo vidjeti koliko će se Istrana 2001. prilikom popisa izjasniti - takvima, i naročito zanimljivo koji će materinji jezik upisati!</p>
<p>Dvojezištvo u Istri danas, makar i samo u granicama Hrvatske, zacijelo je na tragu europskih političkih gibanja, i ono samo po sebi, smatram, ne predstavlja ozbiljnu opasnost po hrvatske nacionalne, državne, povijesne interese, ako Hrvatska već jednom odabere vlastiti strategijski put očuvanja nacije u povijesti u Europi i u globalizaciji i u možda najopasnijoj kolonijalističkoj »anglizaciji«. A taj je put jedino u razvijanju nacionalnih resursa, gospodarskih ponajprije, koji će stvoriti temelje materijalnih ulaganja u društvene, kulturalne, duhovne oblasti društva, nacije, zemlje.</p>
<p>Neće više nikada mletačke galije krenuti u conquistu Jadrana, niti će neke neo-musolinijanske divizije talijanizirati Istru i Dalmaciju rasističkim dekretima, poput onoga Kraljevskog zakona iz 1928. o nasilnoj promjeni imena, prezimena i toponima.</p>
<p>Dvojezična Istra, bez obzira na dobro odigrani predizborni adut IDS-a, jest još jedan korak ka našoj vlastitoj europeizaciji. Ponajprije, taj će korak daljnje učvrstiti dobre odnose između nas i Italije, i Hrvatska će biti još povlaštenija nacija za Italiju, koja će nas sigurno time još više favorizirati u procesima eurointegracija. Ujedno, bez talijanske naklonosti i čistih povijesno-interesnih računa, teško možemo povijesno opstati kao razvijena nacija, i društvo i zemlja.</p>
<p>Nadalje, za Talijane u nas to je daljnji naš korak koji smo im povijesno bili dužni - »pretvoriti« ih na razini Istre u naciju, a ne više nacionalnu manjinu, znači ponajprije odužiti povijesni dug.</p>
<p>Naravno da nam prijete povijesne opasnosti - asimilacije, dominacije, kolonijalizacije, ali o nama samima ovisi vlastiti povijesni opstanak, i u prvome redu ipak tek »administrativne mjere« put istarskog dvojezištva mogu biti element snaženja nacije i njenog povijesnog interesa - kao i hipotetični temelj ugrožavanja istih tih interesa. To ovisi o Hrvatskoj, o hrvatskoj razvojnoj strategiji, ekonomskoj i socijalnoj. Ako te strategije nema, na koncu konca, iste nam prijetnje prijete s istarskim dvojezištvom, ili bez njega.</p>
<p>Pred nama je nova Europa, nastaje danomice, i mi bez nje ne možemo, kao ni ona bez nas. Pravila političke ideje te nove Europe nastaju »u hodu« i primjenjuju se danomice, posvuda, ne samo u Istri. Mi trebamo zrelo promišljati i domišljati Novu Hrvatsku u Novoj Europi. I to je sve!</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sjećanja generala Špegelja (2): Mučan razgovor s predsjednikom Tuđmanom u ljeto 1991.</p>
<p>Pošao sam obilaznim putem u Zapovjedništvo ZNG na Tuškancu 36 i naišao na tenisko igralište. Predsjednik je već bio ondje, spreman za igru. Atmosfera kao da će biti sto godina mira, kao da je država apsolutno sigurna!? / Pogubne i nestručne vojne obrambene pripreme na Predsjednikov i Šuškov način / Osnivali su se krizni stožeri ali oni nisu bili ništa drugo nego sredstvo da HDZ preuzme zapovijedanje vojskom / Situaciju smo mogli preokrenuti u svoju korist osvajanjem skladišta oružja, čak lakše nego Slovenci</p>
<p>MARTIN ŠPEGELJ</p>
<p>Nakon mučnog razgovora s predsjednikom Tuđmanom uvečer 29. srpnja 1991. pošao sam obilaznim putem u Zapovjedništvo ZNG na Tuškancu 36 i naišao na tenisko igralište. Predsjednik je već bio ondje, spreman za igru. Atmosfera kao da će biti sto godina mira, kao da je država apsolutno sigurna!? Poslije sam doznao da se te večeri igrao pravi turnir, pa preferans do zore.</p>
<p>Što sam podrobnije analizirao kako su gotovo sva skladišta JNA u Sloveniji osvojena bez sukoba ili uz kratku borbu, to sam bio uvjereniji da i mi situaciju možemo preokrenuti u svoju korist, čak lakše nego Slovenci. Osvojenim oružjem razvili bismo sve 32 brigade hrvatske vojske i nekoliko brigada rodovskih jedinica, što je s već postojećim snagama ZNG, pričuvne policije i samostalnih bojni više od 130.000 vojnika kopnenih snaga, te u konačnici jamči apsolutan uspjeh.</p>
<p>Tada bi i pregovori - istinski pregovori, a ne nagodbe i pogodbe u kakve se upletao predsjednik Tuđman - imali smisla i donijeli bi siguran uspjeh.</p>
<p>No, prije toga bilo je nužno srediti naše vojne snage, uključivši najstrože stegovne mjere prema razularenim ustaškim bukačima, privatnim vojskama i paralelnim formacijama. Nedisciplina i neredi bili su se toliko razmahali - pogotovo u području Osijeka, Vinkovaca i Vukovara - da je bio nužan radikalan i kontinuiran zahvat u pogledu posluha, uključivši uhićenja, a o svemu je trebalo obavijestiti i javnost. Iako nisam više imao iluzija, napisao sam naredbu koju je supotpisao zamjenik ministra unutrašnjih poslova Slavko Degoricija, jer se radilo i o policiji.</p>
<p>Zapovjedili smo da se »na licu mjesta razoružaju, uhapse i pritvore« sve »razbojničke bande, uniformirane, poluuniformirane i u civilu«, »polupijani banditi« i »privatne vojske« koje »napadaju bezobzirno svakog, pljačkaju pa i ubijaju, ne pitajući ni za ime i prezime«. Protiv onih koji bi pri razoružanju pružali otpor, neka se upotrijebi oružje, a »zapovjednike svih razina koji nisu u stanju provesti ovu zapovijed također uhapsiti, jer su propustili obvezu prema Ustavu i Zakonu, što predstavlja teško krivično djelo«, te o svemu dostaviti izvješće 26. srpnja.</p>
<p>I ta je depeša, dakako, prošla bez učinka.</p>
<p>Iz Zapovjedništva ZNG, kao i ranije iz Ministarstva obrane, već su bili istjerani izuzetno sposobni časnici profesionalci i ostao sam gotovo sâm, s nekoliko časnika nižih činova, uglavnom tehničkom posadom. Jedini operativac bio je pukovnik Tomislav Mesić, no i on na odlasku. Njegov odlazak - zapravo istjerivanje - desetak dana kasnije zorno pokazuje svu pogubnost i nestručnost vojnih obrambenih priprema na Predsjednikov i Šuškov način, osnivanjem kriznih stožera, jer oni nisu bili ništa drugo nego sredstvo da HDZ preuzme zapovijedanje vojskom.</p>
<p>Pukovnika Mesića postavio sam 23. srpnja na dužnost načelnika Stožera i zamjenika zapovjednika ZNG, a postavljenje je potvrdio i potpisao predsjednik Tuđman. Zapovjedio sam mu 4. kolovoza neka preko zapovjednika 1. brigade ZNG izda zapovijed da se dio postrojbe koja je bila u Hrvatskoj Kostajnici izvuče, jer mi je trebala za jedan drugi zadatak, te da se kontrola u gradu prepusti jedinici MUP-a. On je to proveo, a onda mu je uvečer iz Siska telefonirao predsjednik Kriznog stožera za Baniju Ivan Bobetko i naredio da opozove zapovijed. Prijetio je da će osobno doći u Zagreb i pukovnika Mesića - doslovce - zadaviti bodljikavom žicom, kao i poubijati sve koji se prezivaju Mesić, da je on šef Kriznog stožera i da se ni jedna odluka u Hrvatskoj ne može donijeti bez njegova znanja!?</p>
<p>Taktički postupak oko izvlačenja dijela postrojbe riješio sam istu večer u sporazumu s novim ministrom unutrašnjih poslova Ivanom Vekićem, a pukovnik Mesić izvijestio je napismeno o nedopustivu Bobetkovu ponašanju predsjednika Republike. Bez rezultata. </p>
<p>Osim nediscipline, samovolje i miniranja kuća, u lipnju i srpnju događaju se bez moga znanja sulude vojne akcije. Ujutro 26. srpnja Predsjednik mi telefonira neka vidim što se događa u Mirkovcima kod Vinkovaca i neka obustavim napad. Najljubaznije što sam mogao priupitao sam ga na kakav napad misli, jer ja nemam pojma ni o kakvoj našoj ofenzivnoj akciji u tom području.</p>
<p>»Dobro, dobro, prekini taj napad!«, nervozno je odgovorio i spustio slušalicu. U međuvremenu je akcija ionako prekinuta s užasnim ishodom.</p>
<p>Počeo sam istraživati kakav je to napad bio i tko ga je tako diletantski naredio i vodio, pa sam doznao da je dva dana ranije Vinkovce posjetio predsjednik Tuđman u pratnji Gojka Šuška. Tada mu je Šušak objasnio da mogu vojno osloboditi Mirkovce, gdje su se bili utvrdili srpski pobunjenici u jačini jedne bojne. Duž ulica iskopali su rovove, na više mjesta postavili mitraljeska gnijezda i protupješačka minska polja, imali su minobacače i općenito bili dobro naoružani od strane JNA, dok naše lokalne snage u tom trenutku nisu bile dovoljno jake ni opremljene za slamanje pobune niti je takva akcija imala vojni rezon.</p>
<p>Svejedno, Predsjednik je pristao i važnim glasom dodao: »Samo nemojte napadati frontalno!« Napad je počeo pred zoru i završio katastrofom: poginulo je 12 mladića iz Županje i Slavonskoga Broda. Tada sam shvatio zašto je izbjegavao odgovor na pitanje o naredbodavcu napada i samo nervozno ponavljao neka zapovjedim prekid.</p>
<p>Koji dan poslije tragedije kod mene su, po logici da sam ja zapovjednik ZNG, došle očajne supruge i majke poginulih, ali sam im mogao reći samo jedno:</p>
<p>»Ja jedino mogu plakati skupa s vama i ništa drugo. O tim događajima znam koliko i vi. Otiđite odmah kod predsjednika Tuđmana, on zna sve i može sve!«</p>
<p>Poslušale su me i otišle k njemu. Drugi ili treći dan poslije zlokobne sjednice VDV-a, noću 30-31. srpnja, na kojoj sam podnio ostavku, susreo sam se sa Stjepanom Mesićem i doznao što su nesretnice doživjele:</p>
<p>»Kod Tuđmana su bile žene iz Županje i Slavonskoga Broda. Bilo je mučno! Kad su otišle, Tuđman je bjesnio u svom kabinetu, praskao lijevo i desno. Bila su nas četvorica ili petorica, Manolić, Domljan, ja, možda još netko. Tebe je optuživao kao provokatora, jer kako si mogao ucviljene žene poslati k njemu. Govorio je: 'On nije sudjelovao u toj šlampavoj akciji, ali nisam ni ja. On je morao tim ženama objasniti što se i kako dogodilo, a ne ih slati kod mene'«.</p>
<p>Što, dakle, činiti? Zar čekati da se neprijatelj oporavi poslije sloma u Sloveniji?</p>
<p>Jasno mi je da ovaj put moram ići do kraja. Ako Predsjednik, pošto je već iznevjerio Sloveniju, ne prihvati ni najnužniji dio obrambenoga plana uz savezništvo s onima u BiH koji to hoće, moram učiniti sve da on sam snosi posljedice pasivnosti i vezivanja s polusvijetom koji mu se nametnuo iz inozemstva, da se i ne govori o onome najopasnijem - pristanku na tajne razgovore s Miloševićem i neograničenu povjerenju u Kadijevića.</p>
<p>Ja u veleizdaji niti mogu niti želim niti smijem sudjelovati.</p>
<p>(Sutra: Šuškovi psi rata)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Siromašnim Zagrepčanima u rubnim dijelovima grada smanjen komunalni doprinos</p>
<p>Zagrebačko poglavarstvo podržalo amandman gradskih vijećnika SDP-a za smanjenjem komunalnog doprinosa socijalno ugroženim građanima / Umirovljenicima i u travnju 200 kuna</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo u ponedjeljak je jednoglasno podržalo amandmane gradskih vijećnika SDP-a da se socijalno najugroženijim Zagrepčanima u rubnim dijelovima grada smanji komunalni doprinos.</p>
<p>Tako bi se visina tog doprinosa smanjila sa 120 na 50 kuna po četvornome metru površine u prigradskoj zoni. Komunalne naknade djelomično bi se oslobodili građani čiji je prosječni prihod po članu kućanstva za prethodnu godinu manji od prosječne plaće u hrvatskom gospodarstvu, a potpuno oslobodili oni koji su prije sagradili bespravne objekte, a primaju socijalnu pomoć ili mirovinu sa zaštitnim dodatkom. Na prijedlog te skupine prihvaćen je i amandman po kojemu je obveza plaćanja komunalnih priključaka u potpunosti ukinuta bespravnim graditeljima, a primaju socijalnu pomoć ili mirovinu sa zaštitnim dodatkom.</p>
<p>Zagrebački umirovljenici s mirovinom manjom od 1.210 kžuna i u travnju će dobiti 200 kuna jednokratne pomoći, zaključeno je na sjednici, čime su prekinute sve špekulacije o predizbornom povećanjima pomoći za umirovljenike na 300 kuna. S druge strane, odbijen je prijedlog gradskih zastupnika HNS-a da se umirovljenički cenzus s postojećih 1.210 poveća na 1.310 kuna.</p>
<p>Nadalje, zaključeno je da se u sklopu programa socijalno poticajne gradnje stanova s predstavnicima ministarstva nastave pregovori o ukupno desetak komunalno opremljenih lokacija koje je Grad spreman ustupiti za gradnju. </p>
<p>Kako je izvijestio dogradonačelnik Darinko Kosor, dosad su postignuti dogovori o dvjema lokacijama. Riječ je o parcelama u Ulici Vladimira Ruždjaka na Savici i u Ulici Gustava Krkleca u Španskom.</p>
<p> - Ondje će biti moguće sagraditi 125 stanova, obrazložio je Kosor, dodajući kako je s ministarstvom postignut dogovor da Grad nakon završetka radova ima pravo prvokupa stanova.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako bi s ministarstvom trebalo ubrzati pregovore i do kraja travnja utvrditi svih deset lokacija na kojima bi, prema procjenama, bilo mjesta za 400 stanova, čime bi se ispunila godišnja kvota socijalne stanogradnje.</p>
<p>Uz socijalnu stanogradnju, Grad je dužan, prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, potpomagati i gradnju stanova za invalide Domovinskog rata. U skladu s time, članovi Gradskog poglavarstva podržali su darovni ugovor kojim će Ministarstvu branitelja biti ustupljeno 12 parcela na kojima će se sagraditi stanovi za stopostotne invalide Domovinskog rata. </p>
<p>Na sjednici je izmijenjena Odluka o stipendiji Grada Zagreba, prema kojoj se prosjek ocjena, što predstavlja opću uvjet pristupanja kandidaturi za dodjelu stipendije, sa 4,20 smanjuje na 4,00. </p>
<p>Kako je izvijestio pročelnik Ureda za kulturu obrazovanje i šport Ferdo Bušić, uočeno je da neki fakulteti imaju mnogo strože kriterije pri ocjenjivanju, a ova bi izmjena trebala veći broj studenata staviti u ravnopravniji položaj. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Poglavarstvo konačno na web stranici</p>
<p>Prije početka službenog dijela sjednice u ponedjeljak je svečano puštena u rad prva web stranica Gradskog poglavarstva. Gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako je završen prvi ali važan korak u približavanju gradske uprave građanima Zagreba, kojim je ispunjen dio obećanja kako će gradonačelnik i svi njegovi suradnici svima uvijek biti na usluzi. Kako je rečeno tom prigodom, na adresi </p>
<p>www.zagreb.iskon.hr</p>
<p> građani će odsad moći slati svoje upite pročelnicima gradskih ureda, naći najnovije informacije vezane za rad gradske uprave, ali i dobiti odgovore vezane uz najčešća pitanja o postupcima izdavanja građevnih dozvola, investiranja, otvaranja poslovnih prostora i slično. </p>
<p>Istaknuto je i kako je predstavljena web stranica tek 30 posto realiziranog, ambiciozno zamišljenog, projekta preko kojeg bi se u budućnosti rješavali brojni zahtjevi i molbe građana. Drugim riječima, projekt bi u svojoj konačnici trebao omogućiti on-line izdavanje građevinskih dozvola i sličnih dokumenata, bez čekanja na šalterima s desecima kilograma papirologije u ruci. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Otvorena novouređena pošta u Jurišićevoj</p>
<p>Preuređena poštanska dvorana odsad ima 20 šalterskih mjesta, od kojih 14 za novčane usluge / Lakši ulazak za osobe s invaliditetom / Hrvatska pošta želi postati moderno, tržišno orijentirano i profitabilno poduzeće </p>
<p>Novouređena pošta u središtu grada</p>
<p> - u Jurišićevoj ulici 13 - od ponedjeljka ponovno pruža svoje usluge Zagrepčanima. </p>
<p>Preuređena poštanska dvorana ima 20 šalterskih radnih mjesta. Novčane usluge za građane obavljat će se na 14 šaltera, a pismovne usluge na pet. Jedan šalter predviđen je za dobivanje informacija. Osim suvremeno opremljene poštanske dvorane, uređena je i trgovina poštanskih usluga i filatelističkog asortimana. Za korisnike invalide ugrađen je mehanizam platforme kako bi se premostile tri stube na ulazu, a postavljena su i sjedala za odmor.</p>
<p>Brojnim uzvanicima dobrodošlicu u novu poštu poželjeli su predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Videka i upravitelj Središta pošta Zagreb Marijan Bolarić.</p>
<p>- Hrvatska pošta, sa svim svojim zaposlenicima, želi postati moderno, tržišno orijentirano i profitabilno poduzeće, koje će u cijelosti moći zadovoljiti suvremene potrebe korisnika poštanskih usluga, kazao je Videka.</p>
<p>U staroj zgradi, sagrađenoj još davne 1904. godine, zagrebačka je pošta zadovoljavala standarde i zahtjeve tog vremena, kako za korisnike, tako i za zaposlenike. Godine 1930. poštanskoj palači dograđen je treći kat, ali tako da cjelovit i estetski izgled nije bio narušen jer su izvođači nastojali sačuvati izvorni izgled zgrade. Otad veći zahvati nisu bili mogući jer je zgrada u prvoj gradskoj zoni i zaštićeni je objekt spomeničko-graditeljske baštine grada Zagreba i Republike Hrvatske. Preuređenje je obavljeno tek 1958. godine, a tadašnji je izgled pošta zadržala sve do rujna prošle godine, kada je zatvorena zbog preuređenja. (Dubravka Žalac)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dogradonačelnik Mladen Vilfan napustio LS, već u srijedu osniva »Akciju za Zagreb«! </p>
<p>Mnoge je iznenadila vijest da zagrebački dogradonačelnik Mladen Vilfan istupa iz Liberalne stranke, radi osnivanja nove nestranačke udruge »Akcija za Zagreb«.</p>
<p>Prema Vilfanovim riječima, na osnivačkoj skupštini, koja će se održati u srijedu na večer u prostorijama Tribina grada Zagreba na Kaptolu 27, izabrat će se predsjednik udruge te utvrditi ciljevi i program rada. Vilfan zasad obnaša funkciju predsjednika Inicijativnog odbora za osnivanje udruge.</p>
<p> - Na osnivačkoj skupštini očekujemo između 80 i 100 sudionika. Riječ je o uglednim imenima, od kojih je četvrtina sadašnjih članova Liberalne stranke, a ostatak čine nestranački ljudi, rekao je Vilfan.</p>
<p>Ovom prigodom nije želio potvrditi ulazak Ante Kostelića u redove udruge. </p>
<p> - Sve će se čuti i znati u srijedu, ali pretpostavljam kako će biti mnogo iznenađenja jer smo u kratkom vremenu uspjeli privući poznate ljude iz kulture, sporta, gospodarstva, rekao je Vilfan.</p>
<p>Odmah nakon osnivačke skupštine i odabira predsjednika sudionici će raspravljati o dvjema važnim točkama dnevnog reda. Kako saznajemo, razgovarat će o tomu treba li ili ne treba izaći na predstojeće izbore te ako treba, kako - u koaliciji ili samostalno.</p>
<p> - Ta ćemo pitanja odmah morati riješiti jer u ladici već imamo dvije ponude za zajednički izlazak na izbore, rekao je Vilfan. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Iveković: Niti jedan stranački program trenutačno ne odgovara željama radnika</p>
<p>Hrvatska udruga sindikata (HUS) nezadovoljna arogantnim ponašanjem gradske vlasti i izostankom njezine osjetljivosti za socijalna pitanja / Promašena politika stečajeva</p>
<p>Hrvatska udruga sindikata zauzimat će se u sljedećem razdoblju za što veći odaziv građana na izbore za lokalnu samoupravu u Zagrebu, a svojim će aktivnostima poticati socijalne promjene, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Voditelj HUS-ovog ureda u Zagrebu Mario Iveković rekao je kako će se sindikati aktivno uključiti u predizbornu kampanju, ne podupirući ni jednu stranku jer niti jedan stranački program trenutačno ne odgovara željama zagrebačkih radnika.</p>
<p>- Na izbore mora izaći što više građana jer se ne smije ponoviti slučaj izbora za predsjednike Vijeća gradskih četvrti, kada je o sudbini svih građana odlučivalo njih 17 posto, što je zasluga teške situacije zbog koje su ljudi apatični, istaknuo je Iveković. Dodao je kako se Vladina politika stečajeva pokazala u potpunosti promašenom, a promjene koje su radnici očekivali krenule su samo na gore.</p>
<p>HUS je, prema Ivekovićevim riječima, nezadovoljan arogantnim ponašanjem gradske vlasti i izostankom njezine osjet-</p>
<p>ljivosti za socijalna pitanja. Iveković tvrdi kako je ista situacija i na razini države.</p>
<p>- Zbog štednje su, primjerice ukinute rodiljne naknade, čime su pogođeni najugroženiji slojevi stanovništva. Zašto Vlada ne uzme novac ondje gdje ga ima?, upitao se Iveković.</p>
<p>Objasnio je kako je Državni inspektorat prošle godine utvrdio rad na crno 627 radnika u Zagrebačkom uslužnom centru i očekivalo se da se od tvrtke naplate neuplaćeni porezi i doprinosi, kao i kazne, čime bi se prikupilo najmanje 50 milijuna kuna. Međutim, kazao je, većina radnika koji su potpisali prijave dobila je otkaze.</p>
<p>Iveković je spomenuo i slučajeve Croatia busa, koji godinama posluje s blokiranim računom, iako se svakoga dana prodaju vozne karte, i poduzeća Zagrepčanka trgovina, za čije poslovne prostore u vlasništvu Grada nije raspisan natječaj, a neki su lokali već iznajmljeni. (Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vrijedna donacija Filozofskom fakultetu</p>
<p>Knjižnica Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta postala je bogatija za stotinjak vrijednih knjiga i LCD projektor. Tu je donaciju, čija je vrijednost oko 35.000 kuna, studentima i profesorima anglistike osobno u ponedjeljak predao novi britanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Nicholas Jarrold. </p>
<p>Jarrold se susreo s dekanom Filozofskog fakulteta dr. Nevenom Budakom te profesorima i studentima Odsjeka za anglistiku, s kojima je porazgovarao i poželio im mnogo uspjeha u studiju. </p>
<p>Oduševljen donacijom, Budak je istaknuo kako je za studij engleskog jezika i književnosti, koji je jedan od najstarijih na tom fakultetu, svake godine zainteresirano sve više mladih ljudi.</p>
<p>- Svaka nam je donacija veoma vrijedna. Ove knjige, dar Veleposlanstva Velike Britanije, namijenjene su ponajprije za nastavu, ali, bit će dostupne i svima drugima koji žele upoznati engleski jezik i kulturu, rekao je Budak, izrazivši nadu kako će u budućnosti biti još sličnih donacija.</p>
<p>Ovo je samo nastavak suradnje između Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta i britanskog Veleposlanstva, koje je Odsjeku već darovalo različite materijale o Velikoj Britaniji, a zahvaljujući suradnji s televizijskom kućom London Television Service, knjižnica je dobila i vrijedne audio i video kazete o životu u Velikoj Britaniji. (S. V. Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Njemački ulagači »zagrizli« za Zaprešić </p>
<p>U prostorijama hrvatske tvrtke Pro-Fon d.o.o. Zaprešićanima je predstavljen program unapređenja grada Zaprešića, ostvariv međunarodnom suradnjom domaćih i stranih tvrtki.</p>
<p>Projektantska tvrtka Pro-Fon d.o.o., u suradnji s njemačkom tvrtkom Deu-Kro-GMBH, izradila je, na temelju potreba grada, program gradnje kapitalnih objekata i počela pregovore s potencijalnim njemačkim i američkim investitorima o njihovoj realizaciji. </p>
<p>Ponuđena je gradnja dvaju manjih trgovačkih centara, doma umirovljenika, poliklinike te suradnja za gradnju stambenih zgrada. Međutim, za te će projekte, prema riječima njemačkog poduzetnika Karstena Fontane, direktora hrvatske tvrtke Pro-Fon d.o.o., biti potrebni dogovori s bankama o financijskim pitanjima te stručne konzultacije s liječnicima.</p>
<p>Njemački ulagači, u suradnji s hrvatskom tvrtkom Pro-Fon d.o.o., najavili su mogućnost organiziranja velikog techno partyja na zaprešićkom stadionu, čiji bi prihod bio namijenjen NK Inkeru.</p>
<p>Prema riječima Berislava Kenjija, pročelnika Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i komunalna pitanja grada Zaprešića, njemačko ulaganje u Zaprešić Gradsko je poglavarstvo ocijenilo vrlo zanimljivim.</p>
<p>- Gradnja supermarketa i popunjavanje navodnih deficitarnih trgovačkih i uslužnih djelatnosti nama u Poglavarstvu nije na prvome mjestu, rekao je Kenji. No, ako će to biti put do gradnje staračkog doma, poliklinike te novih stambenih zgrada, suradnja bi mogla biti više nego dobra za grad. (al)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Predstavljen program Hrvatskog radijskog festivala</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Na tiskovnoj konferenciji održanoj u ponedjeljak u caffee-baru »Blondy« na zagrebačkom Jarunu, objavljeno je kako će se i petu godinu za redom Hrvatski radijski festival održati u Vodicama. U društvu nekolicine izvođača (Nikad dosta, Boris Babarović, Tina & Nikša, Branka Delić...), koji će nastupiti na ovogodišnjem HRF-u, organizatori festivala Zoran Škugor, Vladimir Mihaljek i predstavnici Obiteljskog radija predstavili su program festivala i 7. dane radija Hrvatske. </p>
<p>Festival će se održati od 24. do 27. svibnja, a 90 skladbi koje će se tada izvesti na pozornici u Vodicama, već ovih dana mogu se čuti na frekvencijama hrvatskih radio-postaja. Za ovaj se festival glasovanje provodi u dva ciklusa; 12. i 26. travnja slušatelji 112 radio postaja glasuju za ponuđene skladbe, a rezultati njihova glasovanja dat će 40 skladbi za koje u drugom ciklusu, do 19. svibnja, glasuju ponovno slušatelji, ali i glazbeni urednici, te tako dolazimo do pobjednika i dobitnika Grand prixa festivala. </p>
<p>Pjesme s ovogodišnjeg HRF-a objavljene su na četiri CD-a koji su već u prodaji, a poseban CD nazvan »Legende«, na kojem su pjesme Crvene Jabuke, Doris Dragović, Tereze Kesovije, Miše Kovača, Zorice Kondže, Novih fosila, Kemala Montena i mnogih drugih, ujedno je i popis izvođača koji će nastupiti na show-programu u stanci finalne festivalske večeri, prije proglašenja pobjednika. </p>
<p>Hrvatski radijski festival u pet je godina postojanja izbacio velik broj hitova, a dokaz njegove vrijednosti je i lanjska pobjednička pjesma Ivane Banfić i Dina Merlina »Godinama«, koja ima dvije nominacije za Porin. (Petra Boić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tko upravlja svijetom? Pitajte Vedrinea! </p>
<p>PARIZ, 9. travnja</p>
<p> - Tko stvarno upravlja svijetom? Stručnjaci bi mogli satima raspravljati o odgovoru na takvo pitanje, ali francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine ima spreman i prilično zanimljiv odgovor. Čovjek koji je izmislio termin »hipersila« kako bi opisao SAD poslije hladnoga rata, smatra da su američki mirovinski fondovi utjecajniji od njihova predsjednika a ljudske strasti i vjerovanja svrstava među ključne elemente globalne sile.</p>
<p> Filmski stvaraoci, organizirani zločin i komjutorski bagovi također su našli svoje mjesto na popisu od šest točaka što ih je ponudio u intervjuu za novo izdanje francuskog magazina La Revue Internationale et Strategique, objavljenom u ponedjeljak u Parizu.</p>
<p> Upitan »tko upravlja svijetom?«, Vedrine je ovim redom naveo hijerarhiju stvarne globalne sile:</p>
<p> »1. Nitko (teorija slučajnosti ili teorija kaosa)</p>
<p> 2. Amerikanci: ljudi koji štede za mirovinu kroz mirovinske fondove, predsjednici tvrtki, financijeri, agencije za kreditni rejting, novinari, filmski stvaraoci, istraživači, lobiji, američka vjerovanja, predsjednik.</p>
<p> 3. Pet ili šest drugih političkih, gospodarskih i kulturnih sila od globalnog utjecaja, među njima Francuska i drugi, uključujući i Europu.</p>
<p> 4. Čelnici svih drugih zemalja i glavni tajnici međunarodnih organizacija.</p>
<p> 5. Organizirani zločin.</p>
<p> 6. I na kraju: svatko tko može 'zeznuti' stvar - ljudi, strasti, pojedinci, kompjutorski bagovi«.</p>
<p> Vedrine je rekao da on mjeri silu prema klasičnim standardima - »gospodarstvu, valuti, vojsci, teritoriju i stanovništvu« - i prema takozvanoj mekoj sili, koja proizlazi iz neizravnog utjecaja koji neka zemlja, skupina ili trend mogu izvršiti na drugu zemlju. »Ovo je realističan i činjeničan popis, bez ikakve vrijednosne prosudbe«, zaključio je. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prostitucija - novi izvor britanskoga proračuna? </p>
<p>LONDON, 9. travnja </p>
<p> - Legalizacija prostitucije donijela bi proračunu Velike Britanije oko 250 milijuna funti u obliku poreza, pokazuje studija profesora sveučilišta East Anglia iz Manchestera, koja će u srijedu biti predstavljena u Kraljevskom gospodarskom društvu. (Royal Economic Society). Prema studiji, čije dijelove britanski tisak objavljuje u ponedjeljak, prostitucijom se u 1999. ostvarilo 770 milijuna funti bruto prometa. Podaci su prikupljeni putem internetske stranice na kojoj su klijenti prostitutki pozvani da daju informacije o korištenoj usluzi, posebice njezinoj cijeni i mjestu pružanja. Dok bi izvješće moglo ići u prilog pristašama legaliziranja prostitucije u Velikoj Britaniji, udruge za obranu ženskih prava ogorčene su prijedlogom legalizacije prostitucije. »Šokantno je svesti prostituciju na ekonomsku transakciju. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Piton - skitalica </p>
<p>LYON, 9. travnja </p>
<p> - Piton dug dva metra izbjegao je pažnji svog neopreznog vlasnika i sakrio se na jednoj od postaja podzemne željeznice u Lyonu.</p>
<p> Tamošnji su vatrogasci, na oduševljenje putnika, uspjeli uloviti neposlušnu zmijurinu prije nego što je bilo koga dovela u opasnost.</p>
<p> Sve je počelo kad je neimenovani 21-godišnji mladić sa svojim kućnim ljubimcem, omotanim oko vrata, krenuo na vožnju metroom, ali je reptil iznenada odlučio otići svojim putem.</p>
<p> Spuznuo je s vlasnikova vrata i svoju skitnju završio na peronu podzemne željeznice, sklupčan na jednoj od sjedalica. Pritom mu, vjerojatno, nije bio problem pronaći slobodno mjesto. Piton je na kraju završio u lokalnom zoološkom vrtu, a mladić na policiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Brazilu otkriveno novo pleme </p>
<p>RIO DE JANEIRO, 9. travnja</p>
<p> - Ekspedicija brazilske vlade uspostavila je ovog vikenda kontakt s dosad neotkrivenim plemenom amazonskih Indijanaca koji do tada nikad nisu bili u doticaju sa zapadnom civilizacijom, objavili su tamošnji mediji.</p>
<p> Novootkriveno pleme Cohon-Đapa živi na području Vale do Javari, smještenom između dviju pritoka Amazone - Jutai i Jandiatuba. Na tom području, daleko od modernog svijeta, živi desetak plemena. </p>
<p> Ekspedicija je tijekom vikenda provela oko sat vremena s 30-ak pripadnika plemena čije je postojanje prvi put zamijećeno prošle godine kada je ekspedicija preletjela područjem i snimila dotada nepoznato selo sa 16 dugačkih kuća. </p>
<p> Cilj ekspedicije bio je potvrditi postojanje plemena, upoznati se s područjem u kojem Indijanci obitavaju i potom ih ostaviti na miru. Vale de Javari proglašen je indijanskim rezervatom 1996. godine. Amazonska plemena preživljavaju baveći se lovom i ribolovom. Za potrebe poljoprivrede krče manja područja brazilske prašume. U Brazilu živi oko 300 tisuća Indijanaca, a vlada procjenjuje da 53 plemena živi izolirano od svakog utjecaja zapadne civilizacije. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kava bez kofeina može biti korisna za kosti</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Ako pijete puno crne kave, moglo bi biti mudro piti je s mlijekom, s mnogo mlijeka, jer studije s washingtonskog sveučilišta pokazuju da kofein iz kave može pospješiti gubitak kalcija iz tijela.</p>
<p>Doktorica Juditha Massey i njezini kolege izmjerili su gubitak kalcija (onog izlučenog u mokraći) u 135 osoba, nakon što su te osobe popile svoju redovnu kavu. Našli su da su ispitanici na svakih 300 miligrama kofeina koji su popili (2 do 3 prosječne šalice kave), izgubili 300 miligrama kalcija, to jest dvostruko više nego kad su pili kavu koja nije sadržavala kofein.</p>
<p>Doktorica Massey kaže: »Ovdje se nameću dva upozorenja. Prvo, ljudi koji piju mnogo pića koja sadrže kofein (kava, čaj, koka-kola), u prehrani uglavnom ne dobivaju dovoljno kalcija. I drugo, što se više konzumira kofein, tim se više gubi kalcija iz organizma.</p>
<p>Koliko se može popiti kave, a da se sebi ne pričini štete? To je individualno, kaže doktorica Massey. »Netko tko ne konzumira dovoljno mliječnih proizvoda (dobri izvori kalcija), može sebi naštetiti već jednom šalicom kave dnevno, međutim, onaj tko si osigura više kalcija nego što je dnevno potrebno, može piti i dvije do tri šalice kave bez problema (jasno, ako nema nekih drugih kontraindikacija).«</p>
<p>Stariji ljudi, kod kojih iskorištavanje kalcija iz hrane može biti smanjeno na samo 25 posto od primljene količine, trebaju biti posebno oprezni, kažu istraživači, jer oni će možda trebati konzumirati npr. 120 miligrama kalcija, kako bi nadomjestili 30 miligrama izgubljenih zbog dvije šalice kave.</p>
<p>Ako ste zabrinuti za količinu kalcija koju iz organizma »ispere« jutarnja kava, možete se prebaciti na kavu bez kofeina ili, pak, na vrlo »laganu« kavu: tri (velike) žlice mlijeka sadrže 54 mg kalcija - više nego dovoljno da se nadomjesti gubitak kalcija kod većine ljudi. </p>
<p>Dr. Ivo Belan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Akcija za spas najljepšeg perivoja svijeta</p>
<p>Umjetnička galerija Dubrovnik / Izložba Ranka Markovića »Spasimo Arboretum zajedno - svjedočanstva iz Trstenoga« otvara se u utorak 10. travnja u 19 sati / Do sada prikupljeno 300.000 kuna za obnovu Trstenoga / Predstavljen set reprezentativnih razglednica Dubrovnika i Trstenoga dizajnera Dragice Petrović i Srećka Cveka / Sponzori Vjesnikove izložbe Zagrebačka banka i tvrtka Olympus</p>
<p>DUBROVNIK, 9. travnja</p>
<p> - U najljepšemu komadiću europskog kopna - Dubrovniku, gdje zadivljeno zastajemo pred ljepotama drevnih zidina i smaragdnim morem, predstavljen je u ponedjeljak projekt zagrebačkog dnevnika Vjesnik i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti »Spasimo Arboretum zajedno - svjedočanstva iz Trstenoga«. U skladu s američkom krilaticom »Do it now«, u duhu dobre tradicije velikih europskih novina, Vjesnik nastavlja veliku humanitarnu akciju kojoj je cilj obnoviti jedan od najljepših parkova svijeta - biser kulturne i prirodne baštine što se od 15. stoljeća razvijao uokolo Gučetićeva ljetnikovca. </p>
<p>U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik Vjesnikova je ekipa predvođena likovnom kritičarkom i urednicom Kulturne rubrike Vesnom Kusin nazočnim novinarima predstavila izložbu izvanrednih fotografija Ranka Markovića što prikazuju ne samo spašenu ljepotu Trstenog već i spaljen i apokaliptičan krajolik nastao nakon dva velika požara. Izložba je, valja reći, tek početak projekta koji obuhvaća i okrugle stolove i predavanja uglednih stručnjaka u drugom dijelu mjeseca travnja. U ime HAZU konferenciji je nazočio akademik Frano Kršinić. </p>
<p> Prvi je izložbu pozdravio ravnatelj UGD-a Antun Maračić, stručnjak koji je već izložbama Vlahe Bukovca i Emanuela Vidovića vratio Umjetničkoj galeriji Dubrovnik staru slavu iz doba kada je Dubrovnik bio jedan od centara svijeta, prije no što su se ga topovnjače crnogorskoga korpusa vratile u srednji vijek. Vesna Kusin, koja je u ovaj projekt osim znanja i stručnosti uložila i golemu količinu energije, karakteristične valjda jedino za američke stručnjake, podsjetila je na vrijednost Arboretuma Trsteno. Stvaranje prvoga renesansnog vrta vezalo se uz gradnju ljetnikovca Gučetić 1494. godine. Tijekom pet stoljeća renesansnoj jezgri, koja je 1736. u dijelu uz Neptunovu fontanu dobila baroknu klasicističku sekvencu, pridodani su novi perivoji. Posljednja faza razvoja parka obuhvaćala je romantičarski perivoj na Drvarici nastao krajem 19. i početkom 20. stoljeća.</p>
<p> Arboretum je prvi put planuo u vrijeme Domovinskoga rata 1991., kad je zahvaćen i dio povijesnog vrta. Nakon toga gorio je u kolovozu 2000., kada se vatrena stihija iz susjedne države na dubrovačko primorje spustila u fronti dugačkoj deset kilometara. Potpuno je izgorio romantičarski perivoj na Drvarici te šuma alepskog bora i čempresa na zapadnom rubu Arboretuma. Šteta se mjeri u tisućama izgorjelih stabala, grmlja i drugoga raslinja.</p>
<p> Vjesnik je, podsjetimo, otvorio dva žiro-računa, na kojima je do danas prikupljeno 300.000 kuna, koje će biti uložene u prve radove raščišćavanja i obnove, za koje HAZU tek treba izraditi detaljan plan.</p>
<p> Same fotografije Ranka Markovića potvrdile su kao sjajnog snimatelja prirode na tragu onih velikih znalaca magazina Life što su prirodu znali pretvoriti u umjetnički spektakl. Vjesnikova izložba gostovala je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, KD Vatroslav Lisinski i sisačkoj Galeriji INA-Rafinerije, a ide i u Vukovar i Beč, a možda i London i SAD. Kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju predstavljanja izložbe predočen je set kartolina - razglednica s motivima Dubrovnika i Trstenoga, svjetski vrijedan dizajn Dragice Petrović i Srećka Cveka iz tvrtke ADU d.o.o.</p>
<p>Osim Vesne Kusin i Ranka Markovića, Vjesnikovu projektu pridonijeli su i Vesna Gajski (marketing), Zvonko Kuhtić (dizajn pozivnice i plakata), Zvonko Gajski (urednik Nedjeljnog Vjesnika), Ivo Kos, Goran Smokvina (postav izložbe) i Silva Kozjak (grafički dizajn posebnog priloga Arboretum, što je izlagan i u Klovićevim dvorima). Sponzori izložbe su Zagrebačka banka i tvrtka Olympus, koji su pokazali koliko imaju razumijevanja za uništenu hrvatsku baštinu.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vujčiću nagrada »Marin Držić« </p>
<p>Pred 11. festival »Marulićevi dani« / Tri nagrade »Marin Držić« pripale Borislavu Vujčiću , Filipu Noli, Ivanu Sajku i Milku Valentu / Vjesnikova nagrada za književnost »Ivan Goran Kovačić« predat će se prvi put na ovome festivalu </p>
<p>SPLIT, 9. travnja</p>
<p> - Jedanaesti po redu Festival hrvatske drame i autorskog kazališta »Marulićevi dani« u splitskom HNK, 21. travnja bit će otvoren dodjelom nagrade Ministarstva kulture RH »Marin Držić« za najbolji dramski tekst u 2000. godini. Članovi Stručnog povjerenstva Ana Lederer, Sanja Ivić i Darko Lukić mišljenja su da je dramski tekst »broj 1« u prošloj godini »Pir pepela« autora Borislava Vujičića. Druga nagrada bit će dodijeljena Filipu Noli za tekst »Juke box, Melita«, a treću nagradu ravnopravno će dijeliti Ivana Sajko, autorica drame »Rebro kao zeleni zidovi«, i Milko Valent za tekst »Gola Europa«.</p>
<p> Organizatori Festivala održat će i okrugli stol o nagradi »Marin Držić« i njezinu značenju u hrvatskom dramskom i kazališnom stvaralaštvu. Podsjetimo, ta je nagrada na prošlogodišnjim »Marulićevim danima« dodijeljena splitskom novinaru, filmskom kritičaru i književniku Juricu Pavičiću za dramski tekst »Trovačica«. Scensko uprizorenje toga djela upriličeno je na pozornici splitskog HNK početkom veljače ove godine, u režiji Nore Rumbolt.</p>
<p> Uz to što je Vjesnik medijski pokrovitelj ovogodišnjih »Marulićevih dana«, novost je da će zadnjega dana Festivala naš dnevnik dodijeliti i svoju godišnju književnu nagradu »Ivan Goran Kovačić«.</p>
<p>»Priredba će dati stvarnu sliku aktualnog stanja u hrvatskim kazalištima, a na jednom će mjestu okupiti 12 kazališnih dramskih ostvarenja iz Hrvatske, BiH i Njemačke«, istaknuo je Rade Perković, voditelj »Marulićevih dana«. Festivalski izbornik Ozren Prohić odgledao je 30-ak prijavljenih predstava i, prema njegovim riječima, izabrao najkvalitetnije drame. Napomenuo je da žali što u Split nije mogao pozvati još neke zanimljive predstave koje su zaslužile pozornost gledatelja.</p>
<p> Sudeći po izabranim predstavama, naglašena je kreativnost mladih autorskih snaga jer se čak četvorici autora - Elvisu Bošnjaku, Robertu Perišiću, Miljenku Jergoviću i Jošku Božaniću - na pozornici igraju dramski prvijenci.</p>
<p> Filip Šovagović, još jedan pripadnik mlađe i suvremene spisateljske generacije, na Festivalu će biti »najizvođeniji« autor jer će biti predstavljen dva puta. S njegovom dramom »Cigla« predstavit će se njemački teatar »Stattheater Konstanz«, dok će »Ptičice« izvesti dramski ansambl splitskog HNK. Osim navedenih autora i ansambala za uglednu festivalsku nagradu »Marul«, koja će biti dodijeljena zadnjeg dana Festivala, borit će se i dramske družine iz Osijeka, Rijeke, Zagreba, Varaždina i Zenice.</p>
<p> Festivalski repertoar ponovo je podsjetio na otvorenost splitske kulturne scene prema novim, svježim i suvremenim dramskim propitivanjima. Sve izvedbe pratit će okrugli stolovi koje će voditi splitski glumac i pisac Trpimir Jurkić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Impresivni zborski ulomci </p>
<p>Crkva sv. Katarine / Nakon 70 godina izvedena »Muka i smert Kristuševa« Božidara Širole u sklopu Pasionske baštine 2001.</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - U sklopu Pasionske baštine 2001., koja već deset godina promiče kulturne vrijednosti nadahnute Mukom Isusovom, otkrivajući između ostalog i djela iz hrvatske baštine koja su pola stoljeća »svjesno zatirana kroz komunističku ideologiju i praksu«, predstavljeno je zaboravljeno djelo hrvatskog skladatelja Božidara Širole (1889-1956.) »Muka i smert Kristuševa po sveteh evangelistah Mateu i Janošu popisana«.</p>
<p> Taj oratorij za sole, mješoviti zbor, gudače, orgulje i timpane Širola je napisao 1928. Iako je prigodom praizvedbe 1929. djelo »srdačno primljeno«, ono je doživjelo, koliko je poznato, još samo jednu izvedbu 1930., a onda je palo u zaborav. </p>
<p>Glazbena osnovica djela je prema riječima dr. Lovre Županovića, inicijatora te prve izvedbe nakon 70-godišnje stanke, tuđeg podrijetla (Toma Zaharija Pervizović 1764. i Krsto Perišić 1683.). Širola je na tim temeljima jednoglasne plošnosti izgradio opsežno 70-minutno prokomponirano umjetničko djelo koje, doduše, ne dosiže snagu i homogenost autorova ranijeg vrlo cijenjenog oratorija »Život i spomen slavnih učitelja, svete braće Ćirila i Metoda apostola slavenskih«, ali je ipak vrijedno pažnje zbog nekoliko impresivnih zborskih ulomaka te zanimljive moderne harmonizacije i deskriptivne instrumentacije. </p>
<p>Izvedbu su uz hvalevrijedan, ali i nedovršen napor ostvarili maestro Mladen Tarbuk, Varaždinski komorni orkestar, Zbor Ivan pl. Zajc, solisti Želimir Puškarić, tenor i Ivica Trubić, bas, dok je Mario Penzar svoju dionicu umjesto na orguljama iz tehničkih razloga izveo na glasoviru. To je donekle iskrivilo sliku koju pruža izvornik kao i nepotrebno odnosno nedovoljno pažljivo izvedeno ozvučenje orkestra. </p>
<p>U uvodnoj riječi prije izvedbe u dupko punoj Crkvi sv. Katarine u nedjelju na večer predsjednik udruge Pasionska baština mr. Jozo Čikeš odao je posebno priznanje dr. Lovri Županoviću, za njegovo neumorno i vrijedno otkrivanje zaboravljenih djela hrvatske glazbene baštine, te poželio da i Zagreb dobije svoj simbol i zaštitni znak kao što Split ima »Muku Gospodina našega Isukrsta« Borisa Papandopula.</p>
<p> Dr. Županović je naime u popratnom analitičkom tekstu napisao da bi to djelo uz stanovite intervencije moglo trajati i izvan temom zadanih odrednica. Ipak mislimo da će se unatoč lijepim željama pandan Papandopulu morati počekati i potražiti u nekom drugom djelu, barem ako je suditi prema ne baš osobitom dojmu koji je pružila ova prva izvedba nakon 70 godina.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Polemički forum PEN-a o kulturi na tržištu</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Prvi polemički forum Hrvatskog P.E.N centra održat će se u srijedu u maloj dvorani ZKM-a, a tema je »Kultura na tržištu - tržište kulture«. Razgovarat će se o brojnim problemima vezanim uz kulturu, a neke od tema su - tko se najviše boji slobodnog tržišta kulture i zašto, postoji li lojalna konkurencija poduzeća u kulturi. </p>
<p>Raspravljat će se i o tome koliki je udio političkog utjecaja i korupcije u privatizaciji kulture, te koliko politika utječe na medijsko prezentiranje kulturnih tema.</p>
<p> Jedno od pitanja na koje će ovaj skup pokušati dati odgovor jest i da li se može govoriti o hrvatskom »kulturnom proizvodu« na inozemnom tržištu. Pitanje je također ima li način na koji se postavljaju savjetnici za kulturu u inozemstvu utjecaj na plasman hrvatskog »kulturnog proizvoda« i kako se otvara hrvatsko tržište kulture - je li slobodni protok ideja i knjiga preko granica susjednih država politička odluka ili marketinška nužnost.</p>
<p>Raspravljat će se i o tome da li se kulturni proizvodi, među ostalim knjige i časopisi, čitaju drugačije u kulturama u kojima prevladava drugačija materijalna komunikacija, ona vezana uz elektronske medije. Polemički forum Hrvatskoga P.E.N centra počinje u 13 sati. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Veća uloga znanja i znanstvenika </p>
<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Rasprava o nacrtima strategije znanosti i visokog obrazovanja te o zakonu o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti / Predlaže se potpuna promjena načina funkcioniranja sustava</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - U ponedjeljak u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je rasprava o nacrtima strategije znanosti i visokog obrazovanja te o zakonu o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti na kojoj su uz eminentne hrvatske znanstvenike i akademičare sudjelovali i mladi znanstvenici.</p>
<p>Skup je otvorio predsjednik HAZU, akademik Ivo Padovan, a o Nacrtu strategije znanosti prvi je govorio akademik Vlatko Silobrčić, koji je kao glavni cilj svake strategije razvoja znanosti predožio potpunu promjenu dosadašnjeg načina funkcioniranja sustava, tako da mu se prida veće značenje u društvu, da se donesu novi zakoni i za znanost i za sveučilište, da se primjenjuje međunarodni vrijednosni sustav, da se poštuje razumna autonomija uz odgovornost sudionika, te da se odobrava znatno više sredstava.</p>
<p> Kao posljedicu toga, sustav znanosti i razvoja bio bi sukladan onomu u razvijenim zemljama, te bi se tako drastično povećala uloga znanja i znanstvenika u svim aspektima djelovanja društva. U politici treba poticati multidisciplinarna istraživanja i uključiti se u međunarodnu suradnju. Naglasio je i potrebu većih veza znanosti s gospodarskom politikom zemlje.</p>
<p>Prof. dr. Nikola Pastuović osvrnuo se na Nacrt strategije visokog obrazovanja, gdje je zatražio koncepciju tzv. cjeloživotnog obrazovanja, sustavni pristup u izradi strategije. Naglasio je potrebu optimalne divertizacije i promjene u podsustavu visokog obrazovanja. To bi zahtijevalo programski, kadrovski i organizacijski podsustav i financiranje visokog obrazovanja osnosno tržišnu regulaciju visokog obrazovanja.</p>
<p>Prof. dr. Ivo Šlaus govorio je o Nacrtu zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i podsjetio na ustavne odrednice koje jamče slobodu znanstvenog djelovanja i autonomiju sveučilišta. Zakon i strategija jamči maksimalni društveni impakt znanosti i istraživača. Kao drugo, istraživači odlučuju i odgovorni su za raspodjelu sredstava, odlučuju o unapređenju u viša znanstvena zvanja, dok su, po njegovu mišljenju, političari dužni osigurati stalan rast proračunskih sredstava i razne druge olakšice znanstvenicima i znanosti u cjelini. Prioritetom smatra visoko kvalitetna međunarodna istraživanja i fleksibilniju organizaciju sustava.</p>
<p>U raspravi koja je zatim uslijedila čulo se da su loše upravljanje znanošću i sveučilištem također zapreka intenzivnom znanstvenom radu. Hrvatska nema ni srednjoročnu ni dugoročnu strategiju, ni razvoja zemlje ni znanstvenog razvitka, a kratkoročna znanstvena politika teško je vidljiva pa svako planiranje razvoja znanosti postaje nemogućom.</p>
<p> U znanstvenoj se djelatnosti već desetljećima ne primjenjuju međunarodni kriteriji pri evaluaciji znanstvenika i njihovih postignuća, te je slika kadrovskih potencijala i stanja pojedinih znanosti u Hrvatskoj posve upitna. </p>
<p>Podsjetimo. U nacrtu strategije razvitka znanosti, koju je ispred grupe znanstvenika koja je sudjelovala u njegovoj kreaciji potpisao akademik Vlatko Silobrčić prošle godine, između ostalog stoje i prijedlozi koji se oslanjaju na tri dokumenta istraživačke skupine.</p>
<p> Prvi je inicijativa za promjenom položaja znanosti koji je do travnja 1998. godine potpisalo više od 200 znanstvenika i sveučilišnih nastavnika iz cijele države i zatim 30-stranična analiza »Znanost u Hrvatskoj na pragu trećeg tisućljeća« koja je prošle godine pobudila veliko zanimanje znanstvene zajednice.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zlatne žice Slavonije </p>
<p>POŽEGA, 9. travnja</p>
<p> - Odbor Glazbenog festivala »Zlatne žice Slavonije« predstavio je program ovogodišnje priredbe, koji je obogaćen nizom pratećih, prije svega gospodarskih i kulturnih sadržaja. </p>
<p>Tijekom festivala u Kutjevu se ponovno priređuje međunarodna priredba »Dani graševine«, u Požegi Obrtnički sajam i Fišijada, izložbe, stručni skup o tamburaškoj glazbi... Festival će na Trgu Svetog Trojstva trajati tri dana (od 13. do 15. rujna), a počinje Požeškom berbom grožđa s prikazom običaja uz berbu i preradu grožđa.</p>
<p> Drugog dana su pop-pjesme, a završava nastupom pjevača i sastava na večeri tamburaških pjesama u tradicionalnom stilu - objasnio je novi umjetnički direktor Festivala Tomislav Jakobović. </p>
<p>Zbog velikog zanimanja autora i poznatih izvođača, rok za slanje skladbi produžen je do 1. svibnja. (M. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Ivanišević i Ljubičić približili hrvatski tenis svjetskom vrhu</p>
<p>Najvažnije je da imamo odličnu atmosferu, uz to što imamo vrlo dobre igrače. Također je važno što svi imaju veliku želju igrati za Hrvatsku. Dolazim iz zemlje u kojoj se plaćalo i molilo za nastup u državnoj reprezentaciji. Stoga to treba cijeniti, rekao je izbornik hrvatske Davis kup reprezentacije nakon 4-1 pobjede protiv Austrije / U utorak ždrijeb kvalifikacija za Svjetsku skupinu </p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Hrvatska teniska reprezentacija izborila je kvalifikacije za Svjetsku skupinu Davisovog kupa i približila se najelitnijem razredu svjetskog tenisa.</p>
<p> Pulska dvorana »Mladosti« svjedočila je 4-1 pobjedi hrvatskih tenisača u 1. kolu Prve skupine Davisovog kupa protiv izabrane vrste Austrije, momčadi koja je prije četiri godine u Grazu - predvođena proslavljenim Thomasom Musterom - priuštila Hrvatskoj još jednu sezonu nastupa u Euroafričkoj zoni, gotovo najnižoj stepenici ovog natjecanja sa 100-godišnjom tradicijom.</p>
<p>Već u utorak, 10. travnja, bit će poznata posljednja prepreka za ulazak u Svjetsku skupinu Davisova kupa, kad će u Londonu biti upriličeno svečano izvlačenje. Osim Hrvatske te reprezentacija poraženih u 1. kolu Svjetske skupine (Španjolska, Slovačka, Maroko, Češka, SAD, Belgija, Ekvador, Rumunjska), u bubnju će biti i pobjednici zonskih skupina (Čile, Bjelorusija, Italija, Argentina, Uzbekistan, Indija, Velika Britanija). </p>
<p>Glavni kriterij pri određivanju nositelja u kvalifikacijama su dosadašnji uspjesi nabrojenih reprezentacija te pozicije na ATP listi tenisača za koje se pretpostavlja da će nastupiti. Ujedno će se razmatrati i iskustvo igrača na različitim podlogama te iskustvo stečeno u nastupima u parovima. Stoga je mala vjerojatnost da će Hrvatska biti jedan od nositelja i dobiti slabijeg suparnika, budući da većina reprezentacija ima vodeći dvojac daleko jači no što je slučaj s našom izabranom vrstom.</p>
<p>Izbornik Nikola Pilić, koji je s Njemačkom triput osvojio Davisov kup, zabilježio je prvu pobjedu s Hrvatsku, veoma zadovoljan što smo uopće stigli do pozicije kad možemo razmišljati i kalkulirati tko će biti sljedeći suparnik.</p>
<p>- Želim najošiju reprezentaciju pred domaćom publikom na najbržoj podlozi. Apsolutno imamo kvalitete za Svjetsku skupinu, naročito ako budemo domaćini, jer na ovoj podlozi možemo stvoriti pozitivnu atmosferu i pobijediti prilično dobre reprezentacije, optimističan je bio je Pilić.</p>
<p>Iako je u okršaju s Austrijancima Goran Ivanišević bio »drugi reket«, neupitno je donio konačnu pobjedu. Osim što je priskrbio početnu prednost pobjedom protiv najbolje rangiranog austrijskog tenisača Stefana Koubeka, predstavio se u blistavom izdanju. Smiren i koncentriran superiorno je vladao »greenset« podlogom pulske dvorane. Zračio je trostruki finalist Wimbledona samopouzdanjem te dio njega proslijedio i Ivanu Ljubičiću, koji se protiv Juliana Knowlea nije najbolje snašao na prilično brzom terenu i dopustio je Austrijancima da u petak osvoje jedan jedini bod. </p>
<p>No, u subotnjem okršaju parova hrvatska je kombinacija Ivanišević-Ljubičić nadigrala austrijski par Knowle-Melzer zaprepašćujuće dobrim servisima, koji su bili enigma i donijeli 2-1 vodstvo Hrvatske.</p>
<p>Ohrabren pobjedom u paru, četvrtfinalist turnira iz »master« serije u Miamiju i najbolje rangirani hrvatski tenisač, Ljubičić je posljednjeg dana izašao na teren odlučan u namjeri da donese pobjedonosni, treći bod protiv Koubeka. I uistinu, uslijedila najveća pobjeda Ljubičića u Davisovom kupu, bacio je tri reketa gledateljima koji su ga žustrim navijanjem vodili do konačnog slavlja.</p>
<p>Najmlađi član reprezentacije, 17-godišnji Mario Ančić, ponovo je potvrdio svoj golemi potencijal i pokazao kako je jedan od najprespektivnijih juniora svijeta. U revijalnom je dvoboju pobijedio Clemensa Trimmela, ovogodišnjeg finalista ATP Challengera u Cherbourgu i Magdeburgu, i dodatno »zasladio« ukupnu 4-1 pobjedu.</p>
<p>- Najvažnije je da imamo odličnu atmosferu, uz to što imamo vrlo dobre igrače. Gorana koji je lider s velikim iskustvom, Ivana koji je u odličnoj formi te budućnost hrvatskog tenisa u liku Marija Ančića, komentirao je izbornik Nikola Pilić. - Također je važno što svi oni imaju veliku želju igrati za Hrvatsku. Dolazim iz zemlje u kojoj se plaćalo i molilo za nastup u državnoj reprezentaciji. Stoga to treba cijeniti. Uistinu ne želim reći ništa osim istine, a istina je da svi igramo bez novca, nitko ga nije ni spomenuo. U drugim zemljama, prvo igračima treba iznijeti iznose koje će dobiti za nastup te premije ukoliko pobjede.</p>
<p>Ozračje u reprezentaciji bitno je utjecalo na krajnji rezultat, nisu ih isprovocirale ni dvojbene sudačke odluke u drugom pojedinačnom okršaju prvog dana, kad je Ljubičić zajedno sa svojim suigračima i izbornikom utvrdio kako nemaju osjećaj da igraju na domaćem terenu. Iskupila se pulska publika posljednjeg dana, kad su svoje glasnice potrošili bodreći Ljubičića, istresli su sav svoj navijački bijes koji se skupljao prošlih mjeseci otkako u gradu nemaju prilike gledati prvoligaške sportske predstave, budući da nogometaši, rukometaši, košarkaši, odbojkaši nastupaju u nižim rangovima natjecanja.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Karačić ostaje u Kranjčevićevoj?!</p>
<p>»Za eventualnu smjenu trenera nema razloga jer su svi zacrtani ciljevi i ostvareni: plasman u Ligu za prvaka i mogućnost plasmana u finale Kupa«, veli Drago Marić v.d. direktora NK Zagreb. </p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - »Moramo pobijediti s barem tri pogotka razlike«, rekao je Drago Marić, v.d. direktora NK Zagreb, kad smo ga pitali što će biti u srijedu u Kranjčevićevoj, u prvoj polufinalnoj utakmici Kupa protiv Dinama.</p>
<p>Nakon što nam je rekao kako nas baš ne susreće u Kranjčevićevoj - a ne susreće nas jer vrlo rijetko dolazi u klub - zanimalo nas je kakva je situacija s eventualnom smjenom trenera. Neke su glasine najavile i takvu mogućnost, a kao zamjena za Branka Karačića spomenut je - Zlatko Kranjčar. Jer, zasigurno da Kranjčar ne bi bez razloga u nedjelju bio na Varteksovim tribinama.</p>
<p>- Kranjčar je, kako znam, došao »špijunirati« u korist Dinama. A što se Karačića tiče, samo bih ponovio riječi predsjednika kluba Mire Marčinkovića kako za Karačićevu eventualnu smjenu nema razloga jer su svi zacrtani ciljevi i ostvareni. A ti su: plasman u Ligu za prvaka i mogućnost plasmana u finale Kupa. </p>
<p>Našu primjedbu, kako su ciljevi u hodu mijenjani, te da je Europa već uknjižena kao gotova stvar, Marić je blago prešutio. No, ipak je onda samo dometnuo kako će krajem tjedna biti održan sastanak »njihove uprave« te da će se o mnogo čemu raspravljati. </p>
<p>Branko Karačić, na primjedbu da mu se »sapuna daska«, odgovorio je:</p>
<p>- Da to sigurno pripomogne plasmanu Zagreba u finale Kupa, ja bih odmah sam otišao...</p>
<p>Karačić je, međutim, odmah promijenio ploču, i najavio da bi Zagrebova 1-0 pobjeda u srijedu bila dovoljna za plasman u finale:</p>
<p>- Ako ih zatvorimo, pa zaskočimo protunapadima, možemo do tog rezultata. Možemo u finale pod uvjetom da u srijedu ne primimo pogodak.</p>
<p>I tako, dok Karačić sniva san o ravnopravnom otporu Dinamu, ne želeći razbijati glavu o tome ostaje li do daljnjega trener Zagreba ili ne, radni ljudi kluba iz Kranjčevićeve trčali su za Marićem i povlačili ga za rukav kako bi saznali hoće li prije Uskrsa dobiti plaću. Nisu baš djelovali umireno odgovorom da hoće, ako novac sjedne na bankovni račun.</p>
<p>Igrači nemaju takvih problema, iako su od zadnjih mogućih 18, osvojili samo jedan bod. Oni su svoj spokoj »kupili« prije dva mjeseca, pogotovo neki od njih time što su se pristali izmanipulirati sazivanjem Skupštine u korist vladajuće garniture. Sada logički ubiru plodove tog »nonsensa«, neovisno kako igrali jer su svoje najvažnije - učinili.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Jurić: Laž je da je Rijeka bila bolja</p>
<p>Imali smo četiri-pet velikih prilika i zaista smo bili bolji, a to da su nas oni trebali pobijediti sa četiri-pet pogodaka razlike... To je čista laž, kaže trener nogometaša Hrvatskog dragovoljca, Predrag Jurić, nakon gostovanja u Rijeci (1-1)</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - »Dva pišem, 13 pamtim...« Upravo se ovakvom računicom trenutačno »zabavljaju« čelnici Hrvatskog dragovoljca, koji su nakon remisa na nedjeljnom gostovanju u Rijeci upisali drugi od planiranih 15 bodova u Ligi za ostanak. Doduše, to je kalkulacija koju je kreirao predsjednik Stjepan Spajić. A kako razmišlja trener Predrag Jurić?</p>
<p> - Ja nemam posebnu računicu. Idemo od utakmice do utakmice. Protiv Cibalije nismo ispunili očekivanja, u Rijeci smo ipak uzeli bod i sada nas očekuje utakmica protiv Čakovca.</p>
<p>• Upravo ste završili razgovor s predsjednikom Spajićem, što ste dogovorili?</p>
<p> - Ma, nije to bio nikakav poseban razgovor. Mi se ovako redovito nađemo ponedjeljkom i proanaliziramo što je bilo dosad i kako dalje. Sasvim uobičajen razgovor...</p>
<p>• Onda, što je bilo dosad i kako dalje?</p>
<p> - »Uzeli« smo bod u Rijeci i s time moramo biti zadovoljni, no u subotu dočekujemo Čakovec i što se te utakmice tiče, tu nema mnogo filozofije - moramo pobijediti, pogotovo stoga što smo na svom terenu odigrali samo neodlučeno s Cibalijom.</p>
<p>• Je li predsjednik zadovoljan epizodom iz Rijeke?</p>
<p> - Prema njegvim riječima, zaključujem da jest, jer nismo izgubili. Nije bio na utakmici, ali je čuo da je momčad dobro igrala, da je pokazala želju, volju i karakter i da je sama utakmica bila dobra. Iz te sam perspektive i ja zadovoljan. Bili smo bolji većim dijelom utakmice, posebno u prvom poluvremenu. Istina, Rijeka nas je u jedom trenutku stisnula, ipak je igrala na domaćem terenu... Sve u svemu, mislim da je 1-1 realan rezultat. Mi smo, pak, mlada momčad, došli smo se nadigravati, željeli smo igrati otvoreno i taj smo cilj postigli.</p>
<p>• U Rijeci, međutim, ne misle da je 1-1 realan rezultat. Kažu da su oni svakako zaslužili pobjedu, jer su bili bolji i imali mnogo više prilika...</p>
<p> - Ma, i ja sam čuo te izjave! Gledajte, ja sam za to da se o utakmicama priča objektivno i realno. Mi smo ih u prvom poluvremenu iskontrirali, imali smo četiri-pet velikih prilika i zaista smo bili bolji od njih, pogotovo u tom prvom poluvremenu. Dakle, i mi smo propustili svoje prilike. Utakmica je bila otvorena, bilo je šansi na obje trane, a to da su nas oni trebali pobijediti sa četiri-pet pogodaka razlike... To je čista laž!</p>
<p>• Ulogu »dežurnog promašivača« u Rijeci je imao Neno Katulić, što je kasnije i sam potvrdio...</p>
<p> - Katulić je igrao za momčad i to je dobro radio. Našao se u nekim prilikama i istina je da ih nije iskoristio. No, zato je pomagao suigračima u obrani i veznome redu. Kažem, sve što je radio, dobro je radio. Jedino nije imao sreće da postigne pogodak.</p>
<p>• Može li ovaj bod iz Rijeke na neki način biti kompenzacija za kiks protiv Cibalije u Sigetu?</p>
<p> - Jasno je da nam neodstaju bodovi s te utakmice. Mi smo tada protiv Cibalije, uz lošu igru, ipak stvorili tri-četiri prilike. Nastojali smo igrati prema naprijed, ali to su više bili pojedinačni izleti. Trojica-četvorica igrača nisu pružila ono što se od njih očekivalo, no sada ne bih govorio o imenima. Oni znaju koji su, ja znam koji su i sada to treba popraviti.</p>
<p>• Napravili ste mnogo rošada unutar momčadi, a jedna od njih je i »transfer« Andračića s mjesta bočnog igrača u napad. U Rijeci je, eto, postigao i pogodak...</p>
<p> - On je svojedobno u klub došao baš u statusu napadača, ali je ipak ovdje uglavnom igrao na boku. Pokušavamo to promijeniti, jer bok ipak nije njegovo pravo mjesto. Više je orijentiran napadu. Protiv Cibalije je u drugom poluvremenu igrao u napadu, u Rijeci isto tako. Štoviše, sada je postigao pogodak iz slobodnog udarca.</p>
<p>• Zvonimir Kiseljak pak, iz napada »seli« u vezni red, kako će to funkcionirati?</p>
<p> - Vidjet ćemo... On sâm je rekao da se bolje osjeća u veznome redu. Vidjet ćemo gdje ćemo ga staviti. Ako ga stavimo...</p>
<p>• Čini se da je mladi Lamešić ugodno osvježenje u momčadi...</p>
<p> - Lamešić ima nepunih 18 godina, ali bez obzira na to što je mlad, ima određeno iskustvo. Prije dolaska u Hrvatski dragovoljac igrao je u bosansko-hercegovačkoj ligi. Ima nekih nedostataka, a njih će ispraviti samo kroz utakmice. On dobro trenira, ali ipak je utakmica »zakon«. Lamešić je vrlo simpatičan, i »facom« i svojim radom.</p>
<p>• Vi ste još uvijek u statusu igrača-trenera. Kad ćete zakoračiti na teren?</p>
<p> - Ja sam svoje završio. Doduše, možda odigram još koju, završnu utakmicu...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Talaja napredovala za četiri mjesta</p>
<p>ST. PETERSBURGH, 9. travnja</p>
<p> - Plasmanom u polufinale WTA turnira u Portu, najbolja hrvatska tenisačica Silvija Tajala napredovala je za četiri mjesta na najnovijoj WTA ljestvici.</p>
<p>Iva Majoli je zadržala 41. mjesto, a Maja Palaversić je preskočila Jelenu Kostanić i od ovog je tjedna 147. igračica svijeta. U poretku 10 najboljih tenisačica nije došlo do promjena.</p>
<p>Iva Majoli će ovog tjedna igrati na WTA turniru u Amelia Islandu - u 1. kolu, suparnica joj je Ruskinja Anastazija Miškina, a prođe li, Ivu čeka deveta nositeljica turnira Argentinka Paola Suarez. Maja Palaversić je igrala kvalifikacije, ali je izgubila prvi dvoboj protiv najbolje bugarske tenisačice Pavline Nole (6-7, 4-6).</p>
<p>Silvija Talaja će drugi tjedan zaredom igrati u Portugalu. Nakon Porta se preselila u Estoril, gdje će se paralelno igrati i ATP turnir. U 1. kolu turnira Talaja će igrati protiv Francuskinje Sarah Pitkowski. Jelena Kostanić je pokušala kroz kvalifikacije ući u glavni turnir - u 1. kolu je pobijedila Belgijanku Els Callens 6-1, 6-2, a potom je u 2. kolu, nakon velike borbe, izgubila od Marije Sanchez Lorenzo 7-6, 5-7, 7-5.</p>
<p>• Poredak na WTA ljestvici: 1. (1) Martina Hingis (Švi) 5763 bodova, 2. (2) Venus Williams (SAD) 4824, 3. (3) Lindsay Davenport (SAD) 4378, 4. (4) Monica Seles (SAD) 3223, 5. (5) Jennifer Capriati (SAD) 2646, 6. (6) Serena Williams (SAD) 2320, 7. (7) Conchita Martinez (Špa) 2302, 8. (8) Ana Kurnjikova (Rus) 2007, 9. (9) Elena Dementijeva (Rus) 1978, 10. (10) Amanda Coetzer (JAR) 1957...,</p>
<p>poredak hrvatskih tenicačica: 34. (38) Silvija Talaja, 41. (41) Iva Majoli, 147. (152) Maja Palaversić, 150. (150) Jelena Kostanić, 237. (236) Mirjana Lučić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Nećemo igrati ako Letica podnese ostavku!«</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Reprezentaciju nije uzdrmala ni najava predsjednika Hrvatskog teniskog saveza (HTS) Slavena Letice koji je, razočaran tretmanom tenisa u hrvatskom sportu, najavio ostavku na sljedećoj Skupštini. Naprotiv, složni su bili u izjavi izbornika Pilića koji je ustvrdio:</p>
<p>- Neće on dati ostavku. On je s nama uigran, mi smo isto tijelo, ista direkcija. Smatram kako se Letica bori za reprezentaciju svim snagama, on nije predsjednik koji je izabran samo da bude tu, on diše s reprezentacijom i takvog predsjednika trebamo.</p>
<p>Ljubičić je ponudio dodatni, vrlo uvjerljiv razlog koji će sigurno prisiliti Leticu da nastavi voditi krovnu tenisku organizaciju u Hrvatskoj:</p>
<p>- Nitko neće igrati ako Letica podnese ostavku! (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šimec: »Mogao bih postati Amerikanac«</p>
<p>Razmišljam o drugim reprezentacijama samo zato što tvrdim da za našu reprezentaciju mora igrati 13 najboljih, bez obzira na godine. Vi novinari znate kojih je to 13 najboljih, kaže vaterpolist Dubravko Šimenc</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Koliko proslavljen toliko i osporavan vaterpolist talijanske Savone, Dubravko Šimenc, došao je u Bresciu kako bi gledao utakmicu svog bivšeg kluba, zagrebačke Mladosti, u finalu LEN kupa protiv Brescie. Šimencu je sezona u Savoni završila, prvi dio dvogodišnjeg ugovora je odrađen.</p>
<p>- Sezona je za Savonu bila polovična. Osvojili smo tek sedmo mjesto u domaćem prvenstvu, a očekivalo se barem peto. Savona nije bila slabija nego lani, ali su se druge momčadi u Italiji pojačale. U doigravanju smo ispali u četvrtfinalu protiv Firenze, jake momčadi koja bi ove godine mogla osvojiti Kup kupova. U toj smo utakmici pokazali zube, no mogla je cijela sezona biti i bolja. Svojim sam igrama zadovoljan, drugi sam strijelac kluba, odmah iza Thomasa Merza, mađarskog internacionalca. Statistika mi je veoma zadovoljavajuća, asistencije, pogoci... Klub je dobro organiziran, riječ je o mladoj momčadi koja ima budućnost. Da ima nešto više novca, zacijelo bi u Savonu došao i koji talijanski reprezentativac i bili bismo mnogo bolji. Rezultati bi bili bolji i da ne igramo cijelu sezonu na otvorenom, u zimskim se mjesecima svi moramo čuvati prehlade.</p>
<p>• Čujemo da vas zovu i izbornici drugih reprezentacija, očito se u vaterpolskom svijetu zna da naš izbornik Kovačević više ne računa na vas? </p>
<p>- Ne mislim prestati igrati vaterpolo i u tom smislu sam razgovarao sa svojim trenerom u Savoni. Jasno je da ne bih smio imati pet mjeseci stanke, koliko ona traje u talijanskom prvenstvu. Morat ću biti stalno u punom pogonu. Postoje dvije mogućnosti - ili ću se vratiti u Savonu i tamo trenirati za ove stanke, a to ne bih baš želio. Druga varijanta mi je prihvatljivija, treniranje kod nas uz igranje II. hrvatske lige u ljetnim mjesecima. Prije svega, igrao bih tu ligu kako bih bio stalno u kontaktu s loptom i vodom, a spreman bih se pritom vratio u Savonu.</p>
<p>Što se tiče poziva drugih reprezentacija, mogu reći da sam imao kontakt s Amerikom, a što se Slovenije tiče, ne bih ništa volio reći osim da je to izvjesno diplomatsko pitanje. Još razmišljam. A razmišljam o drugim reprezentacijama samo zato što tvrdim da za našu reprezentaciju mora igrati 13 najboljih igrača, bez obzira na godine. Vi novinari znate kojih je to 13 najboljih. Ne mislim prestati igrati vaterpolo i to je jedini razlog razmišljanja o drugoj reprezentaciji. </p>
<p>• Pratite li zbivanja u domaćem vaterpolu?</p>
<p>- Pratim, žao mi je što liga više nije toliko jaka, otišlo je čak 27 igrača. Znam da su Jug i Mladost najjači, znam da nemamo predsjednika Saveza, znam da nema novca... Znam i novost da su plaće u Mladosti redovite. Drago mi je zbog dečki. Jesu li meni ostali dužni? Jesu. Dužni su mi premije i smanjili su mi potraživanja na svoju ruku. A dobro, neka im to ide na dušu..., završio je Dubravko Šimenc.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Upravni odbor odlučuje o košarkaškoj ligi »8 plus 4«</p>
<p>Košarkaška bi vlada na sjednici nakon Uskrsa, trebala usvojiti novi model natjecanja... </p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Nakon što je, na sjednici Udruženja A-1 košarkaških prvoligaša, načelno prihvaćen novi koncept igranja nacionalne lige po sustavu »8 plus 4«, očitovanje klubova nije ponudilo jedinstvo.</p>
<p>Naime, shodno ranijem dogovoru i principijelnosti, tri zagrebačka kluba - Zrinjevac, Zagreb i Dona - u pismenoj su formi izvijestila Hrvatski košarkaški savez da se ne slažu s takvim modelom i smatraju kako je riječ o promjeni sustava natjecanja, a ne o preinaci. No, kako saznajemo od tajnika HKS-a Željka Drakšića, ukoliko ostalih devet klubova A-1 lige pristane na novi, preinačeni model, nema razloga da prijedlog ne dođe na sjednicu Upravnog odbora HKS-a.</p>
<p>Košarkaška bi vlada tako, na sjednici nakon Uskrsa, trebala usvojiti novi model natjecanja. Prema tom modelu, najprije bi u domaćem prvenstvu dvokružno igrali Dona, Zagreb, Zrinjevac, Svjetlost Brod, Šibenik, Šanac Karlovac, Osijek i Maksimir. Za to vrijeme, Cibona VIP, Split CO, Zadar i Sava osiguranje nastupali bi u regionalnoj ligi. Nakon regionalne lige, četiri hrvatska kluba iz tog natjecanja, uz četiri prvoplasirane momčadi iz početne lige osmorice, tvorilo bi novu ligu sa osam sastava koji bi igrali dvokružno do doigravanja prve četvorice. (T. Puljić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Petrović: »Odluka isključivo Repešina«</p>
<p>Hoće li Repeša biti biti u stožeru košarkaške reprezentacije na EP u Turskoj ili će prihvatiti mjesto izbornika mladih? </p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Aleksandra Petrovića, izbornika naše košarkaške reprezentacije, po povratku s privatnog puta u SAD dočekale su teške teme. Naime, dok je bio na putu, sastao se Stručni savjet Hrvatskog košarkaškog saveza i raspravljao o novom izborniku mlade reprezentacije.</p>
<p> Nakon sastanka, procurilo je, stigao je prijedlog Damira Šolmana kako bi izbornik mladih trebao biti Jasmin Repeša.</p>
<p> No, za takvu je odluku opet trebalo pričekati Petrovićev povratak iz SAD, jer Aco je ranije dao naslutiti kako se dogovorio s Repešom da mu bude pomoćnikom na EP u Turskoj, koje se igra ni dvadesetak dana nakon SP mladih u Japanu. Novi sastanak Stručnog savjeta trebao bi biti u četvrtak, s Petrovićem kao posebnim gostom.</p>
<p> - Čim sam se vratio razgovarao sam s Repešom. Nema tu novih momenata. Nas smo dvojica razgovarali vrlo koncizno još lani i sve se dogovorili. Mogu samo reći da ne vjerujem kako će Repeša napustiti stožer A reprezentacije. I dalje mislim da je naš prioritet seniorsko EP u Turskoj, a kvalitetnim rezultatom tamo omogućit ćemo barem četvorici mladih igranje na seniorskom SP u SAD, sljedeće godine. No, ja nikoga ne mogu ni na što prisiljavati i odluka će biti isključivo Repešina, rekao je izbornik.</p>
<p>Na kraju je Petrović dodao:</p>
<p> - Primijetili ste da sam se dva mjeseca pokušao povući iz javnosti, punim baterije za ono što nas čeka ovoga ljeta. Uistinu ne želim nikakve sukobe i polemike, čeka me vraški težak posao! (T. Puljić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lončarević mijenja sastav za Zagreb</p>
<p>U srijedu će u Kranjčevićevoj nogometaši Zagreba biti domaćini Dinamu u prvoj polufinalnoj utakmici hrvatskoga Kupa (16.30 sati) / Trener »plavih«, Ilija Lončarević, najavljuje da će od prve minute zaigrati Mario Tokić, Renato Pilipović i Alex de Oliveira, a na klupi će opet biti Niko Kranjčar / Balabanu cijena raste iz dana u dan, iz utakmice u utakmicu</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Između Osijeka i Hajduka, Dinamovi će nogometaši u srijedu odraditi još jednu obvezu. I to protiv Zagreba, u Kranjčevićevoj je u 16.30 sati na rasporedu prva polufinalna utakmica Kupa Hrvatske. Dinamov trener Ilija Lončarević najavio je neke promjene u sastavu u odnosu na momčad koja je 3-1 svladala Osijek, pa će tako od prve minute u udarnoj postavi biti oporavljenik Mario Tokić, te Renato Pilipović i Alex de Oliveira.</p>
<p>- Kako sad stvari stoje, ova će tri nogometaša sigurno početi utakmicu. No, ne pitajte me za sastav, definitivno ću odučiti tek nakon treninga u utorak, rekao je Lončarević.</p>
<p>Dodajmo da se u krug kandidata vraćaju Jerko Leko i Mario Čutura, koji su odradili utakmicu neigranja zbog žutih kartona. Posebno će na Leku trener ozbiljno računati za Veliku subotu i derbi s Hajdukom na Poljudu, budući da je jasno kako Leutar ima problema sa shvaćanjem svoje uloge u novoj obrambenoj formaciji. Ne leži mu ta pozicija na desnome boku u zadnjemu redu (zanimljivo, nije mu išlo ni na zadnjem braniču, a zbog toga je bio i doveden...), a budući da je Leko već igrao na sličnoj poziciji, lako se može očekivati da će Lončarević upravo tako i riješiti taj problem.</p>
<p>Usput, protiv Hajduka pravo nastupa neće imati Kristijan Polovanec zbog tri žuta kartona, a naknadnom je provjerom ustanovljeno da je Jasmin Agić protiv Osijeka ipak zaradio drugi, a ne treći žuti karton, pa će zaigrati na Poljudu. Goce Sedloski se za sada dobro oporavlja nakon ozljede gležnja i trebao bi biti među putnicima za Split. Baš kao i Eddy Bosnar, čija će ozljeda također biti sanirana. Dakle, Lončarević će imati znatno širi izbor za utakmicu na Poljudu, nego što je imao na premijeri na Dinamovoj klupi.</p>
<p>Niko Kranjčar je u subotu sjedio na klupi protiv Osijeka, među pričuvama će biti i protiv Zagreba. Iako je Lončarević prije nekoliko dana najozbiljnije razmišljao da »maloga Cicu« uvrsti u momčad u Kranjčevićevoj, ipak će taj potez odgoditi za neka bolja vremena. No, nije isključeno da, u slučaju pozitivnoga rezultata, Kranjčar uđe u igru. A o rezultatu Lončarević kaže:</p>
<p>- Želio bih da već u prvoj utakmici ostvarimo dobar rezultat, tako da nam uoči uzvrata (koji je sedam dana kasnije u Maksimiru, op. a.) ne »visi mač nad glavom«. Znam da će Zagreb biti iznimno motiviran, gledao sam ih protiv Varteksa u nedjelju i vidio sam da ta momčad pokazuje kako bi se mogla vratiti u jesensku formu. Međutim, očekujem da i u mojoj svlačionici motiv bude na visokoj razini. Većina ovih igrača još ništa nije osvojila i logično je da iskažu silnu želju za jurišom na trofej. Maksimalnom ćemo ozbiljnošću pokušati doći do dobroga rezultata, koji bi bio sjajan poticaj uoči subotnjega derbija, veli Dinamov trener.</p>
<p>Boško Balaban se i u subotnjem okršaju upisao u strijelce, svaki postignuti gol uzdiže mu cijenu na tržištu. Sve je, dakle, izvjesnije da će na ljeto Dinamo ostati bez Balabana, to je potvrdio i njegov menedžer Zdravko Mamić, koji naglašava da je početna cijena za izvrsnoga centarfora 20 milijuna maraka! A u slučaju Balabanova odlaska, Dinamo će imati pravo na - mrvice odštete! Jer, ljetos je Mamić sklopio sjajan ugovor za sebe i nogometaša, prilikom odlaska u inozemstvo transfer će se dijeliti u omjeru 80:20 za Mamića i Balabana. No, Mamić naglašava:</p>
<p>- Sve je to točno, ali prisjetite se u kakvoj je situaciji bio Dinamo u onome trenutku kad smo potpisivali ugovor. U lošem prijelaznom roku (Čutura, Sesar, Antolić...), dolazak Balabana bio je svjetlo u tunelu, spasio je Dinamov prijelazni rok. A onda sam ga mogao prodati u Bochum za četiri milijuna maraka, no poslušao sam Zajeca koji mi je rekao da ga dovedem u Dinamo, jer će u Maksimiru »nabiti« cijenu. Tako sam i napravio, a Balaban do danas igra zabadava, ništa još nije dobio od kluba. I ukoliko Balabanov transfer bude 20 milijuna maraka, Dinamu će ostati četiri milijuna, a nije uložio ni lipu! U usporedbi s Tomasima, Jeličićima, Cvitanovićima... to je ipak odličan posao za Dinamo, smatra Mamić.</p>
<p>Balabanov menedžer najavio je i definitivni povratak na neku funkciju u maksimirskom klubu. Bi li članstvo u Izvršnom odboru i uzimanje neke operativne funkcije, moglo donijeti i negativne konotacije zbog inkompatibilnosti funkcija, zbog Mamićeva vlasništva menedžerske agencije »MSA«, čiji velik broj »klijenata« igra u Dinamu? Mamić odgovara:</p>
<p>- Teorijski, da! Ali, mi uvijek krećemo od loših stavova. A ja vas uvjeravam da nikad ne bih mogao napraviti ništa na štetu kluba. Što će se, uostalom, u bliskoj budućnosti i pokazati. Barem se nadam...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hajduku utakmice traju predugo</p>
<p>»U posljednjim trenucima utakmice pada nam koncentracija i zato primamo golove. Da nije bilo toga, mi bismo sad imali 12 do 15 bodova više«, kaže Hajdukov trener Zoran Vulić nakon 1-1 protiv Slavena Belupa</p>
<p>SPLIT, 9. travnja</p>
<p> - Nakon što je Dinamo u subotu pobijedio Osijek, nogometašima Hajduka je u nedjeljnom srazu protiv Slavena Belupa u Koprivnici trebala pobjeda kako Dinamo ne bi previše umakao prije velikog derbija, u subotu na Poljudu. Iako su Splićani poveli 14 minuta prije kraja, domaćini su pet minuta kasnije uspjeli izjednačiti. Tko zna koji put, ponovila se ista ili slična priča. Nogometaši u bijelim majicama primaju zgoditke u posljednjim minutama... Tako je bilo na kraju jesenskog dijela u ogledu s Dinamom u Maksimiru, Gondžić je postigao gol u sudačkoj nadoknadi. Protiv Varteksa, Bjelanović je poravnao u 89. minuti, a sad u Koprivnici ponovno zgoditak u završnici. Trener Zoran Vulić bio je utučen nakon, za »bijele« ipak mršavih, 1-1.</p>
<p> - Kako ne bi bio utučen! Dominirali smo cijelo vrijeme... Bili smo blizu zaslužene pobjede. Ponovno smo nesretno primili gol, ali to više nije slučajnost. Preemotivno primam svaki rezultat. Što mogu, emocije ne mogu zakopati. To je u meni i tako će biti dok sam živ, kaže Vulić.</p>
<p>Zaista, golovi u posljednjim minutama, uništili su »bijele«, koji su mogli sad biti na vrhu prvenstvene ljestvice da nisu primali zgoditke u zadnjim minutama.</p>
<p>- U posljednjim trenucima utakmice pada nam koncentracija i zato primamo golove. Da nije bilo toga i takvih golova, mi bismo sad imali 12 do 15 bodova više. Više bih volio da izgubimo 3-0, da primimo golove iz nekih akcija, a ne ovako - zgodici padaju iz neizrađenih prigoda. Nisam više pametan. Svaki igrač zna svoj raspored, međutim, očito da se nešto događa s njima u posljednjim minutama. Nakon svake utakmice pričam i ukazujem na pogreške. Čini mi se kako nema previše koristi od toga.</p>
<p>Netko je upitao zašto je umjesto Andrića na teren izašao nespremni Vučević.</p>
<p>- Nama nije trebao ni kopač ni orač, trebao nam je igrač koji će stati na loptu. Nakon što smo poveli morali smo raširiti igru i protivnika, nažalost, to nismo učinili. Šteta je što je Andrić tražio zamjenu. Odigrao je odličnih 80 minuta.</p>
<p>Bez pitanja, trener Zoran Vulić je nastavio:</p>
<p>- Novinar može biti novinar i trener, ja samo trener. Isto tako, neću govoriti o pojedincima. Hajduk je izgubio dva boda. Svi smo mi ljudi i ne volim govoriti protiv igrača.</p>
<p>Bod ipak na kraju može zadovoljiti Splićane, nisu poraženi i to im je ipak najvažnije. Imaju u subotu prigodu pobijediti Dinamo i »modrima« se približiti na samo bod zaostatka. Vulić je pronašao i nešto lijepog u nedjeljnoj utakmici:</p>
<p>- Pohvale zaslužuju dvojica mladih - Srna koji je odigrao cijelu utakmicu te Carević koji je izveo velemajstorski potez kada smo poveli. Na mlade najozbiljnije računam i u budućnosti.</p>
<p>Nema previše vremena za odmor, jer u srijedu je na rasporedu prva utakmica poluzavršnice Kupa. Hajduk gostuje u osječkom Gradskom vrtu.</p>
<p>- Ogled protiv Osijeka važniji nam je od subotnje utakmice s Dinamom. Razlog je jednostavan: u Kupu nema popravka, a u prvenstvu još uvijek možemo sve popraviti i nadoknaditi. Ipak, moram na kraju reći kako nema pravih prioriteta i ne biramo utakmice, na svaku utakmicu Hajduk odlazi s jednim jedinim ciljem - pobijediti.</p>
<p>Za ogled s Osijekom u srijedu poslije podne, Vulić ne može računati na ozlijeđenog Musu, ali se vraćaju nogometaši koji, zbog kartona, nisu igrali u Koprivnici - Miladin, Đolonga, Bošnjak i Deranja. Da su oni tamo nastupili, možda bi vijesti iz Koprivnice bile ljepše.</p>
<p>Dobro je netko primijetio: možda »hajdukovcima« utakmice traju predugo, trebalo bi ih skratiti, onda bi sigurno imali više bodova. Ovako, u subotu trebaju nadvisiti Dinamo. U suprotnom, zacijelo će izgubiti sve izglede za prvo mjesto.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bodovi teško odlaze iz Koprivnice</p>
<p>Slaven Belupo od studenoga nije izgubio utakmicu, a na domaćem terenu je neporažen čak od veljače prošle godine</p>
<p>KOPRIVNICA, 9. travnja</p>
<p> - Nitko od gledatelja koji su u nedjelju bili na koprivničkom Gradskom stadionu nije uzalud potrošio poslijepodne. Hajduk je odigrao odličnu utakmicu, no Slaven Belupo je ostao pri svojem: čast svakome, tri boda nikome. Istina, Hajduk je imao svoje prigode, pa je ponovno jedna uistinu velika momčad osvojila bod u Koprivnici. Rijetko tko u Koprivnici igra tako napadački, a dodat ćemo i znalački, kao što je u nedjelju igrao Hajduk. Slaven Belupo je, pak, opravdao naziv nezgodne momčadi za velike. </p>
<p>Trener Mladen Frančić bio je zadovoljan nakon utakmice. ne bez razloga. U dvije utakmice protiv velikih dva boda viška, a njima tri boda manjka. Malo podcjenjuju Slaven Belupo, pa im se to osvećuje. Može gospodin Zoran Vulić nakon utakmice pričati samo o svojem Hajduku, a ignorantski se odnositi prema protivniku (»Ma, koji Slaven Belupo?!«, izjava u kameru HTV-a), ali ne treba biti nesretan što je osvojio bod protiv dobre momčadi Slaven Belupa. Jest da je Hajduk bio oslabljen neigranjem nekih standardnih igrača, ali to se na terenu nije osjetilo. I s vrha tribina vidjelo se koliko vrijede Leko, Pletikosa, Carveić. Taj Carević je napravio nogometni potez godine asistirajući Renduliću, koji bi da nije postigao pogodak jedva dobio ocjenu. Otišao je Carević sasvim desno i sasvim uz gol crtu, a onda je zaista neočekivano, ali izuzetno lucidno, lijevim vanjskim efeom proslijedio loptu na suprotnu stranu do Rendilića za pogodak.</p>
<p>Slaven Belupo je imao ujednačeni sastav i tko god igrao zaslužio je samim ulaskom u igru ocjenu šest. Međutim, kada bi se ocjenjivala igra nakon gola Hajduka u 76. minuti, onda bi Slaven Belupo zaslužio čistu desetku! Ma, koji Slaven Belupo?! Ma koji Hajduk?! Vulić i njegovi bili su strpani u mišju rupu i samo ih je sinjska Gospa spasila od poraza.</p>
<p>Tako su se, eto, glamurozne najave Hajduka, raspršile na koprivničkom travnjaku. Hajduk će svoju priliku morati potražiti u susretu s Dinamom. Slaven Belupo od studenoga nije izgubio ni jednu utakmicu, a od veljače 2000. ni jednu na domaćem terenu. Zoran Vulić je bio veliki igrač. Možda bi mu kao treneru dobro došla mirnoća Mladena Frančića.</p>
<p>Ivo Čičin Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>U Hercegovačkoj banci potraga za pedesetak tajnih računa</p>
<p>Radnici banke strahuju za svoju sudbinu/ Privremena upraviteljica Toby Robinson nije se pojavila / Dioničari će vjerojatno ovlastiti mostarskog odvjetnika Josipa Muselimovića da utemelji tim stručnjaka/ Oni bi trebali zaštititi prava djelatnika i vodstva Hercegovačke banke, 90.000 štediša te 4500 komitenata </p>
<p>MOSTAR, 9. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tri dana nakon SFOR-ove akcije i imenovanja privremene uprave u Hercegovačkoj banci što je učinio visoki predstavnik međunarodne zajdnice Wolfgang Petritsch i izazvalo je velike prosvjede i blokade nekih prometnica, stanje u Mostaru i Hercegovini mirno je. Oklopnjaci Stabilizacijskih snaga (SFOR) raspoređeni su oko hotela »Ero« te oko sjedišta bosansko-hercegovačke misije OESS-a u Mostaru. I dok su službenici misije OESS-a u ponedjeljak bili na svojim radnim mjestima, do ranih poslijepodnevnih sati u hotel »Ero« nisu se vratili djelatnici Regionalnog ureda visokog predstavnika (OHR) i drugih međunarodnih organizacija koji su se za vrijeme nemira pod zaštitom SFOR-a premjestili u bazu Višenacionalne divizije SFOR-a u zračnoj luci u Ortiješu, desetak kilometara jugoistočno od grada. </p>
<p>U Mostaru su se u ponedjeljak ispred bankina sjedišta okupili djelatnici Hercegovačke banke, dok se u bankinoj upravnoj zgradi nitko nije javljao na telefon. Bio je predviđen dolazak privremene upraviteljice Toby Robinson, no ona se nije pojavila. Jednako tako niti u drugim poslovnicama banke djelatnici nisu bili na poslu očekujući upraviteljičine odgovore o sudbini njih 270. </p>
<p>Zbog novonastale situacije u Mostaru je održana Skupština dioničara banke. Kako neslužbeno saznajemo, dioničari će vjerojatno ovlastiti uglednog mostarskog odvjetnika Josipa Muselimovića da utemelji tim domaćih i inozemnih pravnih stručnjaka koji bi trebali poduzeti odgovarajuće korake u zaštiti radnih i drugih prava djelatnika i vodstva Hercegovačke banke, kao i 90.000 štediša te 4500 komitenata. </p>
<p>Očekuje se da bi moglo biti utemeljeno i izaslanstvo dioničara kojega bi činili članovi novog sindikata i Uprave Hercegovačke banke. Oni bi trebali stupiti u kontakt te započeti pregovore s predstavnicima federalnih vlasti i međunarodne zajednice. Navodno će, radi zaštite imovine Hercegovačke banke i njezinih objekata, Skupština dioničara zatražiti od pripadnika Županijskog ministarstva unutarnjih poslova da zaštite središnjicu i poslovnice banke koje ne rade od petka. </p>
<p>U banci su, ističu, ogorčeni zbog izvješća objavljenih u sarajevskim medijima u kojima se govori da su, eto, SFOR i federalni MUP morali intervenirati u prostorijama Hercegovačke banke nakon upada prosvjednika koji su krenuli u pljačku, kao i o navodnom postojanju pedesetak tajnih računa.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Počeli dvodnevni rusko-njemački razgovori </p>
<p>MOSKVA, 9. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Mi podržavamo europsku orijentaciju Rusije« izjavio je u ponedjeljak po dolasku San Petersburg njemački kancelar Gerhard Schröder. Zajedno sa Schröderom radi dvodnevnih rusko-njemačkih konzultacija na najvišoj razini, u grad na Nevi došlo je čak pet njegovih ministara, među ostalima šef diplomacije Joschka Fisher i ministar obrane Rudolf Scharping.</p>
<p>I Putin je u San Petersburg doveo sve ključne ministre iz ruske vlade što govori da je riječ o dosada najsvestranijim međudržavnim i međuvladinim pregovorima, tim više što su ne samo Putin i Schröder već i njihovi ministri u ponedjeljak odvojeno pregovarali o globalnoj i europskoj sigurnosti, aktualnoj situaciji na Balkanu, unapređenju ekonomskih odnosa i širenju vojno-tehničke suradnje između dviju zemalja. Uz to, u ponedjeljak je u državnom Sveučilištu u San Petersburgu počeo i dvodnevni rusko-njemački građanski forum nazvan »Petersburški dijalog«. U kojem sudjeluje po 50 predstavnika obiju zemalja iz oblasti biznisa, obrazovanja, kulture i sredstava masovnog informiranja. Cilj tog foruma je stvaranje većeg povjerenja između naroda dviju zemalja pošto su već između dviju vlada učvršćeni partnerski i prijateljski odnosi.</p>
<p>Ipak, glavna tema dvodnevnih konzultacija u San Petersburgu bit će ekonomski odnosi Rusije i Njemačke. S ukupnom godišnjom robnom razmjenom od 41,5 milijardi DEM Njemačka je prvi trgovinski partner Rusije u svijetu. Uz to Berlin je najviše odnosno 6,8 milijardi dolara već investirao u ekonomski razvoj Rusije. Međutim, glavni je problem što Rusija duguje Njemačkoj 20,5 milijardi dolara i taj dug ne može lako vratiti. Stoga Putin očekuje da će Schröder za vrijeme dvodnevnih pregovora prihvatiti prijedlog Moskve da se dio ruskog duga »gasi« predajom Njemačkoj dionica značajnih ruskih kompanija i tvornica.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Toledo i García i dalje u utrci za peruanskog predsjednika </p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Kao što se i očekivalo, kandidat centrističke stranke »Mogući Peru« Alejandro Toledo dobio je najviše glasova na nedjeljnim predsjedničkim izborima (oko 40 posto), ali ne i dovoljno za pobjedu u prvom krugu. Morat će pred peruanske birače na još jednu provjeru u svibnju ili lipnju, kad će mu se suprotstaviti bivši predsjednik Alan García, koji je osvojio nešto više glasova od konzervativne političarke Lourdes Flores. </p>
<p>Svojim brojnim sljedbenicima, koji su cijele noći slaveći očekivali prve službene rezultate, Toledo, cijenjeni ekonomist indijanskog podrijetla koji je studirao u Sjedinjenim Državama i neko vrijeme radio kao ekspert u Svjetskoj banci, poručio je: »Sad nam još samo nedostaje posljednji korak da počnemo novu povijest u Peruu. Osvojili smo glasove za demokraciju«. </p>
<p>I njegov najslavniji pristaša, poznati pisac Mario Vargas Llosa, u svojim je izjavama naglašavao kako je sada »konačno došao kraj diktaturi u Peruu«. »Ovo je početak nove epohe obnove demokracije i stoga je to vrlo važan trenutak u našoj povijesti«, rekao je Vargas Llosa stranim novinarima u Limi. Predizborne ankete i politički analitičari davali su više izgleda za drugo mjesto Lourdes Flores koja ima reputaciju »poštene političarke«, nego Alanu Garcíji, kandidatu tradicionalne Peruanske stranke APRA (socijaldemokrati). No, izborni rezultati pokazuju da su Peruanci oprostili Garcíji kaos u kojemu ih je ostavio 1990., kad je predao vlast Albertu Fujimoriju, smijenjenom potkraj prošle godine nakon velikog korupcionaškog skandala. </p>
<p>Kad je 1985. preuzeo predsjednički mandat, García je zbog svoje mladosti (imao je 36 godina) te svoga govorničkog dara i uvjerljivosti nazvan »latinoameričkim Kennedyjem«. Premda je na početku svoje vladavine s velikim entuzijazmom ušao u projekt borbe protiv siromaštva, Garcíjina je ostavština bila poražavajuća: hiperinflacija od 7500 posto godišnje, eskalacija gerilskih akcija te korupcija. I sam optužen da se nezakonito obogatio u vrijeme dok je bio šef države, García je 1992. napustio Peru i našao utočište u Kolumbiji. Nakon devet godina vratio se u zemlju i kao predsjednički kandidat, svojom je poznatom populističkom retorikom pokušao osvojiti glasove birača. Prošavši u drugi krug predsjedničkih izbora, García sada poručuje Alejandru Toledu i peruanskoj javnosti da će se za prvo mjesto u državi boriti argumentiranom raspravom, a ne uvredama na račun svoga protivnika.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Blokada banke vodi krahu države</p>
<p>Međunarodni predstavnici tvrde da su okupljanja građana organizirali »ekstremni elementi HDZ-a«, HDZ prosvjeduje protiv »oružane pljačke privatne Hercegovačke banke«, a poslovodstvo banke i dalje ostaje pri tvrdnji da nije kršilo zakon</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Neredi koji su, nakon pokušaja uvođenja privremene uprave u Hercegovačku banku, izbili u Mostaru te u još nekoliko gradova s većinskim hrvatskim stanovništvom ocjenjeni su kao najteže narušavanje mira u Bosni i Hercegovini od Daytonskog sporazuma do danas. Više od 20 osoba, od čega 18 pripadnika međunarodnih snaga, ozlijeđeno je, uništeno je i oštećeno više automobila, znatna šteta načinjena je na poslovnicama Hercegovačke banke...</p>
<p>O tim činjenicama, koje se mogu smatrati posljedicama jednog nesporazuma - ili čak sukoba - vodstva HDZ-a BiH, potpomognutog skupinom manjih stranaka, i međunarodnih predstavnika angažiranih na provedbi Daytonskog sporazuma, suglasni su svi, ali u njihovu tumačenju javljaju se dijametralno suprotna mišljenja. Poslovodstvo Hercegovačke banke tvrdi da je njihovo poslovanje uredno te da nema razloga za uvođenje privremene uprave, dok je iz Ureda visokog predstavnika poduzimanje izvanrednih mjera obrazloženo zabrinutošću »koju je u više navrata izrazilo Vijeće za provedbu mira u vezi sa stalnom korupcijom koja sprječava privrednu reformu Bosne i Hercegovine«. Visoki predstavnik također je zabrinut »vlasništvom i poslovanjem Hercegovačke banke«, upozorava na netransparentnost poslovanja, na pitanje »uzdržavanju nelegalnih paralelnih institucija« te na postojanje »50 podračuna HVO-a koji se vode u ovoj banci«.</p>
<p>Kada su se događaji u Mostaru već »odvrtjeli«, stajališta ostaju jednako nepomirljiva, a izjave kojima se ona izražavaju još tvrđe. Međunarodni predstavnici tvrde da su okupljanja građana i prosvjede organizirali »ekstremni elementi HDZ-a i njegovi simpatizeri«, naglašavajući da prijetnje nasiljem protiv pojedinaca predstavljaju krivično djelo. HDZ, pak, prosvjeduje protiv »oružane pljačke privatne Hercegovačke banke«, a poslovodstvo banke i dalje ostaje pri tvrdnji da nije kršilo zakon, dok njezin glasnogovornik objavljuje kako bi duža blokada banke značila bankrot države.</p>
<p>Sukob oko (već zaboravljenog) pravila o izboru zastupnika u federalnom Domu naroda, koje međunarodni predstavnici i dalje čvrsto brane, premda i sami izjavljuju da shvaćaju zabrinutost pripadnika hrvatskoga naroda uz BiH, postupno je prerastao u prave fizičke okršaje na ulicama hercegovačkih gradova. Stvar se razvijala korak po korak: na formiranje izvršne vlasti bez predstavnika stranke koja ima većinu hrvatskih zastupničkih mandata HDZ je odgovorio napuštanjem parlamentarnih sjednica i proglašenjem samouprave; potom je Wolfgang Petritsch smijenio dužnosnike BiH koji su stali na čelo samouprave, među njima i člana Predsjedništva Antu Jelavića, a kao sljedeći korak najavljivano je poduzimanje sankcija protiv Hercegovačke banke jer se očekivalo da će samouprava preko nje poslovati.</p>
<p>Sankcije su, međutim, poprimile oblik koji nitko nije očekivao. Uz to, one su poduzete pod prilično maglovitim optužbama. OHR je spominajo netransparentost i korupciju, ali ne i konkretne podatke, a slično je i s izjavama drugim međunarodnih predstavnika. Thomas Miller, američki veleposlanik u BiH, je, primjerice, komentirajući zbivanja u vezi s Hercegivačkom bankom, dao sljedeću izjavi: »To je bila banka koja je mnogo korištena od strane HDZ-a. Mi vjerujemo da je tako bilo, ali to ne možemo tvrditi dok sve dokumente ne pregledamo. To je li Banka bila uspješna irelevantno je u ovom slučaju. Da sam i ja bio na mjestu HDZ-a, vjerojatno bih odabrao banku koja dobro radi.« </p>
<p>Kontrole koje je provodila Agencija za bankarstvo Federacije BiH nisu pokazale nikakve nepravilnosti, što je nakon izbijanja gužve zbog oluke o uvođenju privremene uprave potvrdio i glasnogovornik te institucije Ibrahim Polimac. Ispada - barem za sada, dok se eventualno ne dokažu neke nepravilnosti - da je Hercegovačka banka podvrgnuta ovom neobičnom tretmanu samo zato što je HDZ baš u njoj otvorio svoje račune.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vlada u Sarajevu objavila rat hrvatskim tajnim službama</p>
<p>Na udaru će se naći i AID (Agencija za istraživanje i dokumentaciju), bošnjački tajni obavještajni servis koji je ranije često korišten za potrebe tada vladajuće Izetbegovićeve SDA</p>
<p>SARAJEVO, 9. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada Federacije BiH planira se obračunati s obavještajno službom bosansko-hercegovačkih Hrvata u sklopu pokušaja slamanja hrvatske autonomije u zemlji i preuzimanja potpunog nadzora nad ključnim polugama vlasti na cijelom području većeg entiteta u Bosni i Hercegovini. Na udaru će se naći i AID (Agencija za istraživanje i dokumentaciju), bošnjački tajni obavještajni servis koji je ranije često korišten za potrebe tada vladajuće Izetbegovićeve SDA. »Nedostatak zakonske regulative u ovoj oblasti Federacije BiH omogućio je antidaytonske aktivnosti obavještajno sigurnosnih službi. To je posebno izraženo kod obavještajne službe bosansko-hercegovačkih Hrvata - SNS«, priopćila je u nedjelju Vlada Federacije optuživši Službu nacionalne sigurnosti za ilegalne i zabranjene radnje i operativno prikupljanje informacija protiv federalne i državne vlade, međunarodne zajednica i stabilizacijskih snaga.</p>
<p>»SNS je institucija koja prema zakonu ili odredbama Federacije nema ovlaštenja funkcionirati unutar granica Bosne i Hercegovine. Oni koje nastave članstvo ili djelovanje u toj ilegalnoj organizaciji bit će podvrgnuti primjeni zakona Federacije BiH«, priopćeno je iz Vlade. U sarajevskim listovima koji obično prenose stavove SDP-a već je i prije službenog vladinog očitovanja najavljena akcija kojom bi se rad sigurnosno-obavještajnih službi doveo u red. Kabinet Alije Behmena također je ranije najavio da će iskoristiti sve što mu stoji na raspolaganju, uključujući i traženje pomoći SFOR-a, da bi normalizirao situaciju u zemlji.</p>
<p>»Vlada je odlučna eliminirati sve zatečene paralelne institucije vlasti u Federaciji BiH«, tvrde iz te institucije, najavljujući da će biti formirana jedinstvena obavještajna služba i spriječen rad sadašnjih ilegalnih službi, posebno SNS-a. Jedna od prioritetnih zadaća trebala bi biti izrada zakonskih propisa kojima će se regulirati rad jedinstvenih entitetskih tijela i institucija. U tom kontekstu je u pripremi zakon o obavještajno-sigurnosnoj službi čiji će rad biti stavljen pod nadzor parlamentarnih i izvršnih tijela Federacije BiH.</p>
<p>Zanimljivo je da je federalni premijer Alija Behmen izjavio da nema visoko mišljenje o radu AID-a, osim u onom dijelu koji se odnosi na prikupljanje dokaza o počinjenim ratnim zločinima tijekom rata u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Puljić protiv pogubnih podjela Hrvata</p>
<p>»U ime Kristove muke zaustavite to cjenkanje s nama, zaustavite tu mržnju koju širite među narodom«, pozvao je suprotstavljene čelnike BiH Hrvata kardinal Puljić upućujući ih na dijalog</p>
<p>MOSTAR/SARAJEVO, 9. travnja</p>
<p> - Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić kritizirao je predstavnike međunarodne zajednice zbog posljednjih akcija prema Hrvatima u BiH pozivajući i suprotstavljene političke vođe bosanskohercegovačkih Hrvata da prekinu mržnju i otvore put razgovorima, prenosi danas katolička tiskovna agencija (KTA).</p>
<p> Nadbiskup Puljić u sarajevskoj je katedrali Srca Isusova predvodio misno slavlje i obrede Cvjetne nedjelje u koncelebraciji s apostolskim nuncijem u BiH Giuseppeom Leanzom, pomoćnim biskupom dr. Perom Sudarom i 15 drugih svećenika.</p>
<p> »Otvoreni smo, želimo s drugima živjeti, nemojte nas više ponižavati, nemojte nas više gaziti, nemojte mir graditi oružjem. Gradite mir dogovorom, razgovorom i dijalogom. Ako je netko kriv: zatvorite ga, nemojte cijeli narod žigosati i zatvarati«, rekao je Puljić. »Međunarodnim čelnicima poručujemo - ako želite s nama razgovarati tako da sve moramo potpisivati, onda to nije razgovor, to je diktatura«, rekao je u propovjedi misnoga slavlja povodom Cvjetne nedjelje nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.</p>
<p> Kako prenosi Katolička tiskovna agencija iz Sarajeva, prvi čovjek crkve BiH Hrvata nadbiskup Vinko Puljić upozorio je kako su Hrvati u BiH posebice pred dolazećim Uskrsom u kušnji kada ih se ucjenjuje poslom i opstojnošću.</p>
<p> »Pozivam - ne dajte se nagovarati i odlaziti s posla. Imate pravo na svoj posao. Ne dajte se ucjenjivati. Tko god vam nudi nekakve papire da potpisujete za solidarnost, nije prijatelj hrvatskome narodu. Tko smije nas ucjenjivati da mi moramo potpisivati da svjedočimo da ovu zemlju volimo i da u njoj želimo živjeti na temeljima vjere otaca? Zato nemojte nikakve papire potpisivati«, poručio je hrvatskim vjernicima nadbiskup vrhbosanski upozoravajući na pogubne učinke podjela u narodu.</p>
<p> »U ime Kristove muke zaustavite to cjenkanje s nama, zaustavite tu mržnju koju širite među narodom«, pozvao je suprodstavljene čelnike BiH Hrvata kardinal Puljić upućujući ih na dijalog.</p>
<p> Pozvao je i vjernike Hrvate da ne dopuste »pokvariti Uskrs svim onim potezima koji se čine u Bosni i Hercegovini« kao i da praštaju i ne dopuste »srce zatrovati mržnjom, svima koji nas varaju, huškaju, svima koji nas ponižavaju«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pregovori o sukcesiji - moguć dogovor o imovini u Baselu i arhivskoj građi? </p>
<p>BRUXELLES, 9. travnja</p>
<p> - Novi krug pregovora o sukcesiji bivše SFRJ, treći od obnove pregovaračkog ciklusa u prosincu prošle godine, započeo je u ponedjeljak prijepodne u Bruxellesu. Predviđeno je da pregovori traju tri dana, a ovoga se puta mogu očekivati i prvi konkretni rezultati. Prema riječima voditelja hrvatskog izaslanstva Bože Marendića, prestankom opstrukcije s jugoslavenske strane među pet zemalja sljednica i u međunarodnoj zajednici postoji raspoloženje i spremnost da se posao podjele nekadašnje savezne imovine što brže s uspjehom okonča. </p>
<p> Režim bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića niz je godina opstruirao pregovore tvrdnjom da je SRJ jedina sljednica prethodne Jugoslavije, a međunarodni je posrednik Arthur Watts zbog međunarodnih sankcija prema SRJ početkom 1999. odlučio zamrznuti pregovore, što je trajalo sve do promjene režima u Beogradu.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo smatra da bi dobar rezultat već bio kad bi se sada u Bruxellesu postigao dogovor o podjeli imovine u baselskoj Međunarodnoj banci za poravnanja (BIS). Prema najavama nakon prethodnog kruga pregovora, održanog u veljači u Ljubljani, moguće je i postizanje dogovora o podjeli arhivske građe te prvog dijela imovine bivše SFRJ u inozemstvu koji bi obuhvatio 13 objekata. Pregovori se, kao i obično, vode iza čvrsto zatvorenih vrata pa će rezultati najnovijega kruga biti poznati tek nakon njegova završetka u srijedu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Slovenija očekuje dogovor o sukcesijskom ključu</p>
<p>LJUBLJANA, 9. travnja</p>
<p> - Na pregovorima o sukcesiji bivše SFRJ koji su danas otpočeli u Bruxellesu može se očekivati da će se postići dogovor o primjeni diobenog ključa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), stajalište je slovenskog pregovarača za sukcesiju Mirana Mejaka.</p>
<p> Mejak je za poslovni list »Finance« izjavio da se to može naslutiti iz izjava koje su u vezi sa sukcesijom zadnjih dana dolazile iz država bivše Jugoslavije.</p>
<p> Utvrđivanje diobenog ključa za podjelu zlata i dionica u baselskoj Banci za međunarodna poravnanja (BIS) vrlo je aktualno i zbog ultimatuma koji je banka dala državama nasljednicama za postizanje sporazuma, piše list.</p>
<p> Zadnji datum za predaju gradiva o podjeli 400 milijuna USD u zlatu i 8000 dionica u BIS-u je, pišu »Finance«, 14. travnja, a u suprotnom BIS prijeti zatvaranjem povoljnih kreditnih linija državama-nasljednicama.</p>
<p> »Slovenija nema takvih kreditnih linija i teško je ocijeniti tko bi njihovim zatvaranjem bio najviše pogođen«, rekao je Mejak za »Finance«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Schengenski zid« pao i za Bugare</p>
<p>SOFIJA, 9. travnja</p>
<p> - Prvi put nakon Drugog svjetskog rata Bugari će, od utorka, slobodno moći posjetiti Eiffelov toranj u Parizu i atensku Akropolu, ako za to imaju novaca. U očekivanju velikog dana, porastao je broj rezervacija u turističkim agencijama, a povećani promet bilježe i mjenjačnice. Zahtjev za vizom radi ulaska u Schengenski prostor, koji obuhvaća zemlje EU osim Velike Britanije i Irske, ukida se 10. travnja.</p>
<p> »Za nas tek sada definitivno pada Berlinski zid, neću više čekati na vizu, ne znajući hoću li je i dobiti«, kaže jedan poduzetnik koji se bavi preprodajom vozila i kućanskih aparata kupljenih u Njemačkoj. »Istina da Bugari nemaju novaca, ali ima jeftinih organiziranih putovanja. Spava se svaku drugu noć u autobusu i ponese nešto hrane«, opisuje studentica koja ovog ljeta želi posjetiti Italiju i Francusku. Posebice su osjetno porasle rezervacije za putovanja u Grčku, susjednu i poput Bugarske pravoslavnu zemlju, primjećuju u turističkoj agenciji DM Travel. Međutim, zamjenica ministra gospodarstva zadužena za turizam Mariana Assenova predviđa da se, osim Grčke, »turistička putovanja u inozemstvo neće osjetno povećati jer si to većina Bugara ne može priuštiti«. S prosječnom plaćom od 130 eura većina Bugara može samo sanjati o turizmu. Od osam milijuna stanovnika te zemlje samo ih 1,75 ima putovnicu. Bugarske novine objavile su da se minimum novca potrebnog za ulazak u neku od zemalja Schengenskog prostora kreće od 14 eura na dan u Grčkoj do 62 eura za Norvešku. Unatoč neprekidnim upozorenjima medija da ukidanje viza omogućuje samo tromjesečni turistički boravak, a ne i rad u zemlji koja se posjećuje, u DM Travel tvrde da među zainteresiranima za turistička putovanja na Zapad prepoznaju i one koji tamo namjeravaju raditi na crno. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kinesko-američki zatočenici lingvistike: »Oprostite«, i kako to izbjeći? </p>
<p>Washington i Peking postali su zatočenici lingvistike, a ne samo politike ili vlastite tvrdoglavosti: dani prolaze u pedantnom proučavanju težine pojedinih riječi, od kojih još nijedna ne zadovoljava kinesku »uvrijeđenost«, a sve su, uglavnom, previše »jake« za američki osjećaj nadmoćnosti</p>
<p>NEW YORK, 9. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premda službeni Washington pokazuje spremnost da razumije kinesku uvrijeđenost zbog svega što se odigralo oko američkog špijunskog zrakoplova, sudara s kineskim zrakoplovom i gubitka kineskog pilota, s američke strane još nema spremnosti da se zadovolje kineski rituali ispričavanja. Niti će Washington takvu spremnost pokazati, kaže Colin Powell u nedjelju. </p>
<p>Dok su već ugroženi američko-kineski odnosi, sada i ubuduće, i dok predsjednik George Bush, državni tajnik Colin Powell i potpredsjednik Dick Cheney izjavljuju kako »Amerika ima pravo biti znatiželjna i u onoj regiji«, što će reći da ima pravo špijunirati i Kinu, u Washingtonu se signalizira »blago razumijevanje« kineske osjetljivosti. Naime, kad Amerika malo porazmisli (a to inače rijetko i nerado čini) o tome kako bi njoj bilo da je situacija obrnuta, i da je kineski špijunski zrakoplov sada u identičnoj situaciji kao što je to američki, onda ta Amerika »pomalo shvaća« kinesko stajalište. No, s druge strane, Washington sada kaže kako usprkos svemu tome Kina »ipak igra malo preoštru igru« i od Amerike traži previše, zaboravljajući da time sada već opasno ugrožava sadašnje i buduće američko-kineske odnose. </p>
<p>No, više od pitalice o kokoši i jajetu, odnosno o tome tko je za što ovdje kriv (Amerika koja je špijunirala, ili Kina koja sada zahtjeva »debelu« ispriku), i više nego o politici, ovdje se sada počinje raditi o čistoj - lingvistici. Za Ameriku, to je pitanje: kako kazati »oprostite«, a da pritom ne padne kruna s glave. Ono što Amerika sada nudi u nacrtima isprike koji lete s jedne na drugu stranu Pacifika, premalo je za Peking. »Žaljenje« je, naravno, previše slaba riječ za Peking, dok je »oprostite« previše jaka za Washington. </p>
<p>Bush je, osim toga, u priličnoj mjeri zakomplicirao situaciju izjavivši kako se »SAD nemaju zbog čega ispričavati«, i kako se »nikad neće dogoditi« da Washington izgovori riječ »oprostite«, na čemu Peking insistira. Peking i Washington imaju golemo iskustvo u tim stvarima i sudaranju politike i lingvistike. Da stvar bude zanimljivija, sadašnji kineski veleposlanik u Washingtonu, Yang Jiechi, iskusan je prevodilac koji je dugo radio u kineskom Ministarstvu vanjskih poslova, specijalizirajući se za »klesanje« onih mukotrpno sačinjenih zajedničkih priopćenja u kojima SAD i Kina govore o stupnju međusobnih odnosa. Kina je, što se toga tiče, poznata po tome da je u stanju mjesecima »guditi« po jednoj riječi ili frazi, kažu u Washingtonu, a ovo sada je mnogo delikatnije nego bilo što drugo. Recimo, diplomatski veterani u Washingtonu sjećaju se kako je Peking mjesecima »peglao« frazu iz pripremanog zajedničkog priopćenja o tome kako SAD gledaju na odnose između Kine i Tajvana (Šangajsko priopćenje iz 1972. godine). </p>
<p>Što bi sada trebalo biti rečeno u američkom priopćenju, a da to zadovolji Peking, a da, s druge strane, ne bude američko »moljenje oproštenja«? Amerika sad pomalo uči kineski i proučava kineske rječnike, (recimo, »Modern Chinese Dictionary«) u kojima se vidi »razlika u nijansama« kojih u kineskom ima neusporedivo više nego u engleskom, između žaljenja i oproštenja. U raspravu o tome u Pekingu i Washingtonu uključen je sada čak i čovjek koji je služio kao prevodilac (s kineskog na engleski) u doba Mao Zedonga, koji kaže kako i u engleskom i u kineskom postoje razlike između »žaljenja« (bao quian) i »isprike« (dao quian), ali u kineskom jeziku radi se o finesama koje se svode na - nakanu onoga koji to izgovara i shvaćanje onoga tko to sluša. </p>
<p>Možda će lingvisti s obje strane ipak pronaći nešto što bi zadovoljilo tvrdoglave političare u situaciji u kojoj Bush odbija izgovoriti riječ »oprostite«, a Jiang Zemin ne želi čuti ništa slabije od toga, prije nego što oslobodi posadu špijunskog zrakoplova. Zasad se američka pozicija svodi na: »Oprostite«, ali žaljenje je najviše što možete dobiti!«</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kriza britanskog kraljevskog klana</p>
<p>LONDON, 9. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska kraljevska obitelj zapala je u najtežu i najozbiljniju krizu od vremena smrti princeze Diane. Kada je ta kraljevska snaha izgubila život 1997., njena je pogibija izazvala kolektivnu žalost na Otoku. To je pratila javna mrzovolja prema kraljevskom klanu, koji je odbijao sudjelovati u javnom i ritualnom iskazivanju boli. Rehabilitiravši nekako svoju popularnost nakon odlaska idolizirane Diane, monarhija je sada ponovo u krizi zbog jedne druge snahe kraljice Elizabete.</p>
<p>Ovaj puta to je Sophie, supruga najmlađeg Kraljičinog sina Edwarda. Nakon udaje, Sophie, grofica od Wessexa nastavila je svoju karijeru u vezama s javnošću, sve dok to nije došlo u sukob s njenom kraljevskom ulogom. Katalizator je bio nedavni »poslovni razgovor« u kome je Sophie - ne znajući da zapravo razgovara s prerušenim novinarom lista News of the World - izrekla niz indiskrecija na račun kraljevske obitelji i vodećih političara. Posebno je sporno ovo potonje, jer je Sophie narušila pravilo da kraljevska obitelj ne smije komentirati politička zbivanja. Pod pritiskom dvora, Sophie je tijekom vikenda podnijela ostavku na direktorsko mjesto u svojoj firmi za veze s javnošću, u kojoj je i jedan od vlasnika. U ponedjeljak je pak objavljeno da Buckinghamska palača sastavlja smjernice za sve pripadnike kraljevskog klana o tome kada se oni i na koji način smiju baviti poslovnim djelatnostima. Time se želi isključiti mogućnost da članovi monarhije budu optuženi kako svoje kraljevske veze iskorištavaju u komercijalne svrhe. </p>
<p>Upravo tim optužbama u zadnje je vrijeme bila izvrgnuta Sophie, a u određenoj mjeri i njen suprug, najmlađi Kraljičin sin Edward koji posjeduje producentsku kuću. Neki promatrači smatraju kako taj par ne bi smio živjeti u ogromnoj kući čije samo održavanje godišnje stoji 235.000 funti (oko dva i po milijuna kuna) te se potom, po riječima novinara Dominica Lawsona u Sunday Telegraphu, »prostituirati za novac« kako bi namaknuli novac za životne troškove. Lawson predlaže da Edward i Sophie presele i manju rezidenciju i da ih potom svi puste na miru. </p>
<p>No, niti oni kane sniziti nivo luksuza na koji su navikli, niti ih, nakon što su oboje dospjeli u žarište medijske pažnje, Kraljica namjerava tek tako pustiti na miru. Premda se Sophie u ponedjeljak pojavila na svom radnom mjestu, njena će poslovna uloga, kako se vjeruje, biti uvelike sužena, ako uopće dalje nastavi raditi. U obzir dolazi da bude, recimo, promidžbeni savjetnik samo za dobrotvorne ustanove - no i to je ovoga trena dvojbeno.</p>
<p>Cijela epizoda ponovo otvara pitanje ponašanja britanskih tabloida - koji su se još jednom u svom radu poslužili prijevarom. U svom priopćenju Kraljica je navela da osuđuje »varku i podmetanje klopke« njenoj snahi. No Gerald Kaufmann, predsjednik Parlamentarnog odbora za kulturu, medije i sport izjavio je u ponedjeljak za BBC kako Sophie, kojoj su veze s javnošću struka, u svome radu dnevno koristi tisak i dobro razumje kako on funkcionira. Drugim riječima, njoj se zadnjoj smio dogoditi gaf da nasjedne lažnom reporteru koji će iz nje izvući indiskrecije što će zaljuljati prijestolje. Bura oko kraljevske obitelji koja se podiže zadnjih dana ponovno otvara i debatu o budućnosti monarhije na Otoku. Vjeruje se da laburistički vođa Tony Blair kani u svom drugom mandatu, na koji računa, nametnuti reformu kraljevske kuće, njene strukture i financiranja. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Novim prijedlogom Radio Pula ostaje bez frekvencije i odašiljača</p>
<p>Mi radnici Radio postaje Pula, u sastavu Hrvatskog radija, zaprepašteni smo prijedlogom najnovije rekonfiguracije frekvencija Hrvatskog radija, što su ga izradili Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, te Hrvatska uprava za telekomunikacije, a na prijedlog direktora Odašiljača i veza Nikše Perčina jednoglasno podržala i Uprava HRT-a i kojim, navodno, Radio Pula ostaje bez svoje frekvencije i odašiljača, a dobiva nekvalitetan sistem emitiranja programa.</p>
<p> Naime, uz veliku bitku i plebiscitarnu podršku istarske javnosti frekvenciju na kojoj danas radi Radio Pula, 101,3 MHz izborili smo na međunarodnoj konvenciji u Ženevi 1985. godine zahvaljujući i činjenici da još od 1968. godine emitiramo program i za talijansku narodnost. Desetkilovatni odašiljač na Učki (s pratećom infrastrukturom, nosačem-kvadroplekserom i dvosmjernom vezom emitivnog mjesta u Puli i Odašiljača) izgradili smo novcem tadašnjih sedam istarskih općina i poduzeća, te vlastitim velikim odricanjem zaposlenih. Sada nam se za potrebe Trećeg programa jednostavno želi oduzeti i frekvencija i odašiljač uz nekvalitetan nadomjestak navodno više malih odašiljača na pozicijama koje niti izdaleka ne mogu pokriti područje našeg djelovanja, Istarsku županiju. Radio Pulu to vraća na poziciju do 1985. godine, kada se čula samo u nekim dijelovima Istre i zbog čega se krenulo u izgradnju novog odašiljača na Učki i borbu za kvalitetnu frekvenciju. Zato je bitno podsjetiti: Radio Pula je počela s emitiranjem 1960. godine, kada se u Istri nije primala niti jedna hrvatska radio stanica, niti se je na tom prostoru u eteru čula hrvatska riječ. Međutim, tehničke mogućnosti nisu dopuštale dobru čujnost na cijelom prostoru, a prvo ponuđeno rješenje bilo je zajednički program Radio Pule i Radio Rijeke na istom, novom odašiljaču, što su ga na Učki zajedničkim novcem izgradili tadašnja Zajednica općina Rijeka i Radio Zagreb. Brzo je uočeno da to zapravo predstavlja gašenje Radio Pule i njeno svođenje na dopisništvo Radio Rijeke. Tada se skupina radnika Radio Pule pobunila protiv takvog rješenja, animirala istarsku javnost, slušatelje, političare i saborske zastupnike i uspjela izboriti frekvenciju, odašiljač i vlastiti program, te osigurati čujnost u cijeloj Istri. Uz kadrovsko jačanje i daljnje studijsko-tehnološko opremanje, također uz financijsku potporu istarskog gospodarstva, zaokružene su mogućnosti svih funkcija regionalnog radija, prije svega ona opsluživanja Hrvatskog radija relevantnim informacijama iz cijele Županije za sve njegove programe, a zatim i stvaranje cjelovitog vlastitog, regionalnog programa na hrvatskom i talijanskom jeziku. Mislimo da smo svoju funkciju javnog radija do sada primjereno obavljali i svakako sužavanje te funkcije, osobito u vrijeme aktualne decentralizacije vlasti u svim segmentima života, bilo bi neoprostiva pogreška i šteta.</p>
<p>Zbog toga vjerujemo da nećemo ponovo doći u priliku da kao i 1984. moramo pozvati istarsku javnost, a možda i neke međunarodne institucije za obranu onoga što smo stvarali i stvorili, protiv sužavanja tako važne funkcije. Nismo protiv tehničkih rješenja mreže za Treći program Radija, koji smatramo također izuzetno važnim, ali nikako na račun onog što je postignuto u sveobuhvatnom javnom informiranju žitelja ove regije. Zato tražimo od Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Uprave za telekomunikacije i Odašiljača i veza, da nađu relevantna rješenja mreže za taj program, a nas puste da svoju funkciju obavljamo kako treba na već dosegnutoj razini.</p>
<p>SINDIKAT RADNIKA RADIO POSTAJE PULA HRT</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Novogovorne izmišljotine gospodina Domijana</p>
<p>Gospodinu Branku Domijanu ne sviđa se što se novinari Hrvatskog radija i novinari HTV-a ne služe istim pojmom kad jednog te istog dana govore o jednoj te istoj stvari (Vjesnik od 29. ožujka). Spominje da nam pored riječi radnik ne treba i zaposlenik, ali to, čini mi se, pomalo neuvjerljivo obrazlaže. Navodi naime neke vrlo poznate stihove, odnosno književnike (npr. Kranjčevića) pa se pita kako bi to bilo kad bismo u njih riječ radnik zamijenili sa zaposlenik.</p>
<p>S obzirom na zaposlenika (a meni se čini da se češće čuje baš uposlenik, uposliti) moram priznati da ni ja ne znam tko ga je i zašto ga je uveo, ali ne bih tvrdio da pored radnika ne bismo mogli imati i zaposlenika, odnosno uposlenika. O tome, kao i o mnogim drugim jezičnim pitanjima, volio bih da se jezikoslovci dogovore i da obrazlože svoj odgovor.</p>
<p>No, dok doista i meni smeta to što se ni na radiju, ni na televiziji (ni drugdje, dakako) o jeziku previše ne dogovaraju, nipošto se ne bih, poput Domijana, opredijelio za jezik televizije pa pitao: »Ne traje li na Radiju još uvijek moda novogovornih izmišljotina samo da bi se po nečemu razlikovali od drugih?« Bojim se naime da bi pod nečije »novogovorne izmišljotine« mogle potpasti i mnoge riječi koje su za mene uvijek bile sasvim obične i kojih se, poput mnogih, nisam nikad odrekao niti vidim razloga zašto bi one morale nestati. A nestaju, i to jako brzo, pa bih ih već mogao nabrojiti i na stotine.</p>
<p>Neću reći da i ime države, koju smo nedavno u nogometu pobijedili s 4-1, na isti način spada u riječi za koje kažem da naglo nestaju, ali doista je nečiji novogovor naglo potisnuo Letoniju, koju upravo zbog televizije i velike većine novina, vrlo uvjerljivo pobjeđuje Latvija. Tako bih ustvrdio da bi u nekoj anketi, pogotovo među vatrenim navijačima, Letonija izgubila od Latvije neusporedivo uvjerljivije od 1-4, jer je sigurno vatrenim navijačima bilo mnogo važnije gledati utakmicu na televiziji negoli slušati prijenos na Hrvatskom radiju. A je li doista normalno da, ne samo istog dana, već u isto vrijeme, na televiziji čujemo da igra Latvija, a na radiju Letonija? Kako sam opazio, o Letoniji je pisao i Večernji list.</p>
<p>Pregledao sam valjda više od dvadeset rječnika na desetak jezika te Leksikon i Opću enciklopediju. Ima prilično neujednačenih rješenja, a jedan englesko-hrvatski rječnik iz 2000. godine nema ni Letonije ni Latvije već uz Latvian navodi Litvanac, litavski! Čak i ruski i ukrajinski rječnik daju prednost Letoniji iako je u tim jezicima Latvija a ne Letonija. Većina drugih rječnika, u starijim i novijim izdanjima, daje prednost Letoniji.</p>
<p>Budući da je Dalibor Brozović i odavno i nedavno zastupao Letoniju a ne Latviju, neobično mi je i neobjašnjivo zašto Latviji daju prednost upravo ona izdanja u kojima je sudjelovao i Dalibor Brozović ili ona koja su nastala pod njihovim utjecajem. Naime, Letoniju obrađuju pod Latvijom Leksikon, Opća enciklopedija, Osmojezični rječnik i najnoviji Rječnik hrvatskog jezika, a u novijim izdanjima prihvatio ju je i Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića.</p>
<p>Zašto se ne bi moglo reći zbog čega se tako postupa, a kad je nešto obrazloženo, onda se ne može reći da je nametnuto niti da netko želi biti drukčiji od drugih. A boljih se rješenja ne treba stidjeti. </p>
<p>ZLATKO VIDULIĆSisak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nova se kuća može izgraditi i starim ciglama </p>
<p>Dostojevski bi rekao da se mrvimo u sebe same, umjesto da se izgrađujemo iznova, makar i starim ciglama.</p>
<p>U mnogobrojnim, konstruktivnim, ali često i bespredmetnim diskusijama s kolegama kritički sam zastupao legitimitet novoizabrane hrvatske vlasti. Tvrdio sam da se demokratsko načelo očituje upravo u tome da se vlast izabere, da se vlast poštuje i da se ona mijenja - demokratski, na izborima, po isteku mandata. Tvrdio sam, i tvrdim, da narod nije glup i nezreo, da nije neosvješten ni potkupljiv, možda tek malo zaboravljiv - ali da je on taj koji odlučuje. Jedino narod. </p>
<p>Deset godina uvjeravali su me da je HDZ diktatorska hunta koja je iskoristila okolnosti i uzurpirala vlast. Izgubio sam glas tumačeći da je HDZ dobio povjerenje naroda na izborima (nekoliko puta uzastopce), da je odigrao odlučnu ulogu u oslobađanju hrvatskog naroda iz kvazisocijalnog socijalizma i unitarne južnoslavenske zajednice, da je svojom strategijom obranio zemlju od velikosrpske agresije i postavio solidne temelje demokraciji. Tumačio sam da je HDZ reprezent opredjeljenja hrvatskog naroda, a ne da je HDZ hrvatski narod (jer su mu imputirali da on tako misli). Svo to novije vrijeme, isto tako, pokušavao sam predočiti kako vladajuća šestorka nije ukrala volju glasača, izmanipuliravši ih za kakvu svoju veliku zavjeru, niti pak da je vladajuća šestorka hrvatski narod (jer to su im imputirali da oni tako misle).</p>
<p>No, sada mi se čini da upravo oni tako misle. I ne samo da šestorka misli da su oni sami hrvatski glasači, već uopće ne misle da glasači imaju ikakve veze s njima. Štoviše, narod im danas služi jedino za pronalaženje narodnih neprijatelja. A narodni neprijatelj, prema mišljenju vladajućih, danas je jedino i isključivo HDZ. On je kriv za organizirani kriminal, on je kriv za pucnjave po ulicama, on je kriv za eksplozive po kontejnerima, bombe po grobljima, navodne ratne i poratne zločine, domovinski rat, kriv je što uopće imamo vojsku i vojni kadar, kriv je što su sada Hrvati u BiH pod specijalnim nadzorom, odgovoran je za opće nacionalno siromaštvo i samoubojstva branitelja - jednom riječju: kriv je (čak i kada se nekako prihvati da on s ovim ili onim ne može imati apsolutno nikakve veze). Kriv je, dakle, toliko da treba mijenjati i Ustav, raspustiti županijski dom, uštimati orkestralno vrhovne sudske instance, posložiti unaprijed rezultate predstojećih lokalnih izbora itd. Dakako, s neprijateljem se treba obračunati? Beskompromisno i brzopotezno? Gdje mi to opet živimo?! Hrvati su 3. siječnja ponovno jednom glasali za Hrvatsku, glasali su za dugoročnu i buduću Hrvatsku, a ne protiv Hrvatske.</p>
<p>Budimo legitimisti, poštujmo stečevinu Hrvatsku! Nema te retorike, i nema tog izbornog inženjeringa koji će kritičnu točku nezadovoljstva moći okrenuti u zadovoljstvo. O tome će dakako odlučiti izbori, oni ključniji. Imajmo na umu da je i traženje prijevremenih izbora sasvim legitiman zahtjev. Ljudi će možda sami osjetiti takvu potrebu prije nego političari. To će biti demokratski, i to će onda biti tako.</p>
<p>HRVOJE KIRIĆprof., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kada će bivši vlasnici dobiti naknadu za oduzetu imovinu?</p>
<p>U tisku se nedavno pojavila informacija da Vlada priprema izmjenu Zakona o povratku nacionalizirane imovine, s time da se Zakon proteže na razdoblje od 6. svibnja 1941. g. a ne od 1945. g. Između ostalih izmjena navodi se i Vladin prijedlog o mogućnosti da prijašnji vlasnik nacionalizirane imovine/stana ima pravo prvokupa kroz idućih 15 godina, ako sadašnji vlasnik želi prodati stan.</p>
<p>Kao građanin koji je otkupio nacionalizirani stan, kao i svi ostali diljem Hrvatske, po kriterijima i cijeni koje su odredili državni organi, ne mogu nikako dokučiti kojoj svrsi bi služila ta odredba o tako dugom pravu na prvokup. U cijeloj toj »pretvorbi« vlasnika stanova nitko nije u potpunosti zadovoljan o čemu se i u ovom listu mnogo pisalo. Bivši vlasnici nisu dobili adekvatnu odštetu a nisu dobili niti novac koji su uplatili otkupitelji stanova. Novac je otišao u gradske ili državne proračune i netragom nestao. Novi vlasnici su se bez svoje krivnje našli u situaciji da ako prodajom stana žele riješiti neki stambeni problem, moraju stan ponuditi bivšem vlasniku po otkupnoj cijeni stana. U mnogim stanovima se danas nalaze i dvije generacije iste obitelji i mnogi bi prodajom stana po tržišnoj cijeni mogli kupiti dva manja stana i s time razriješiti sukob generacija. Predloženim zakonom zamrzava se kupoprodaja takvih stanova kao da se time želi kazniti nove vlasnike što su kupili stanove ispod tržne cijene. Tim zakonom bi se mogla anulirati proklamirana državna opredjeljenost ka tržišnoj privredi i tržištu nekretnina. Time se na umjetni način održavaju nerealno visoke cijene stanovima koji su u našim gradovima veće od onih u ostalim gradovima zapadne Europe. S druge strane pitanje je što će od tog prolongiranog vremena prvokupa imati bivši vlasnici stanova, osim ako se ne radi o nekom moralnom zadovoljstvu. Taj od države stvoren spor bivših i sadašnjih vlasnika produžuje se kao »trakavica« na 15 godina. Očito nijedna vlast od 1990. nema petlje da prekine tu »pupčanu« vezu, već ustraje u zamrzavanju tržišta nekretninama na štetu većine građana ove zemlje.</p>
<p>TOMISLAV ŠUŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Besmisleni obračuni stopa rasta i fascinacija sa 0,2 posto!</p>
<p>U nedjeljnom Dnevniku HTV-a mr. Mirjana Popović iznijela je za Hrvate radosnu vijest da je BDP 2000. godine povećan za 3,7 posto što je za fascinantnih 0,2 posto više od predviđanja hrvatske Vlade.</p>
<p>Ima tome nekoliko dana kako je ministar gospodarstva Goranko Fižulić iznio prvi put tvrdnju suprotnu višegodišnjoj hajci šestorke protiv HDZ-a kako je od 1994. do 1998. godine za vladavine HDZ-a ostvaren značajan gospodarski rast prema vjerodostojnom pokazatelju: rastu BDP-a.</p>
<p>S obzirom da je za početnu godinu uzeo 1994. godinu to mu je računica o HDZ gospodarstvu netočna te ona izgleda ovako:</p>
<p>- Prva potpuno slobodna godina Hrvatske je 1992. godina te se ona mora uzeti kao početna. Tada su, naime, raskinute sve formalne i neformalne veze Hrvatske sa Jugoslavijom.</p>
<p> - Te je godine BDP Hrvatske bio 8 milijardi američkih dolara, a to se može utvrditi u svim pokazateljima od publikacija Svjetske banke do naših statističkih izvješća.</p>
<p> - Posljednja godina HDZ-a i njegova gospodarstva je 1999. i te je godine ostvaren BDP od 20,176 milijardi američkih dolara, a to nije najuspješnija HDZ godina, jer je u odnosu na 1998. ostvaren pad BDP-a te je tu Fižulić ispravno uzeo u obzir objektivnu okolnost rata na području Jugoslavije 1999. zbog kojeg je bila uništena turistička sezona te 1998. kao parametar.</p>
<p>- Kada se zbroje HDZ godine od 10 koliko mu ih se pribraja 1990. i 1991. su bile u zajedništvu s Jugoslavijom i na putu razlaza. 1992. do 1997. su bile ratne (jer je tek tada došlo do mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja). 1998. je bila mirna da bi 1999. bila opet ratna.</p>
<p>- Pa ipak je HDZ i predsjednik Tuđman (bez kojeg se nije donosila niti jedna strateška odluka pa je i zasluga njegova) ostvario visoke stope rasta (u prosjeku od 14 posto!).</p>
<p>I nakon deset godina rasta s najmanje 14 posto dolazi novo »narančasto doba« s rastom BDP-a od 3,7 posto.</p>
<p>Pitam Mirjanu Popović neka meni i hrvatskom narodu objasni što svakom pučaninu ponaosob znači povećanje BDP-a od 3,5 ili 3,7 posto i kako će mu se promijeniti život zbog »neočekivanog i fascinantnog« povećanja BDP-a od 0,2 posto?</p>
<p> I drugo, neka nam odgovori koliko će se povećati BDP ako se »udio investicija u BDP« sa 24,8 posto u 2000. poveća na 26,2 u 2001. godini?</p>
<p>Kao pokazatelj koliko su besmisleni obračuni ovakvih stopa rasta još samo podatak da je finska tvrtka Nokia u 2000. godini povećala svoju vrijednost na burzi (stock market value) sa 135 milijardi američkih dolara na 240 milijardi, ili oko 5 (slovima: pet) hrvatskih BDP-a, a najbogatiji čovjek svijeta Bill Gates je izgubio 38 milijardi američkih dolara, ili skoro dva hrvatska BDP-a.</p>
<p>Dr. VLATKO MIĆKOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Policija nikad nije dobila dojavu o navodnim prijetnjama Ivice Jambrešića</p>
<p>ZLATAR, 9. travnja</p>
<p> - U ponedjeljak na nastavku suđenja Stjepanu Horvatu optuženom za ubojstvo Ivice Jambrešića u siječnju 1997. godine iz kubure ručne izrade kriminalistički vještak za kontaktne tragove Vesna Čađo-Gobo, pokušala je odgovoriti na pitanje da li je između optuženog Stjepana Horvata i pokojnog Ivice Jambrešića neposredno prije ubojstva bilo tjelesnog kontakta.</p>
<p> »Na odjeći Ivice Jambrešića pronađeno je sedam vlakana koje odgovaraju odjeći optuženog Horvata a na čijoj je pronađeno osam vlakana koje odgovaraju odjeći Ivice Jambrešića. Radi se o malom broju vlakana i teško je reći da li su bili u tijesnom fizičkom kontaktu prije događaju s obzirom da su imali sintetske jakne koje teško otpuštaju svoja i primaju vlakna drugih tkanina, ali je vrlo velika mogućnost da su bili u nekakvom kontaktu«, rekla je Vesna Čađo-Gobo te dozvolila mogućnost da su vlakna na odjeću stigla i posrednim putem preko treće osobe no u tom slučaju optuženi i pokojnik morali su biti u intenzivnom i žestokom kontaktu s tom trećom osobom. Svjedok Stjepan Škreblin opisao je svađu između optuženog Horvata i pokojnog Jambrešića prije ubojstva u jednom kafiću u Dubravici. Prema njegovim riječima Jambrešić je sa suprugom Štefanijom ušao u lokal, pokupio biljarske kugle sa stola i počeo ih bacati u Horvata. Kad je pitao Jambrešića zašto to radi on je Horvatu rekao »dobro ti znaš zašto«, a za to vrijeme supruga Štefanija je smirivala Ivicu, govoreći mu da se smiri i pusti Horvata na miru. Na zadnjem ročištu ona je tvrdila da tog sukoba nije bilo ili ga se ona ne sjeća. Na zahtjev suda Policijska postaja Klanjec dopisom je odgovorila da nikakve prijetnje 1995. ili 1996. godine nisu zabilježene, čime je pobijena tvrdnja majke optuženog Barice Horvat, koja je na zadnjoj raspravi tvrdila da im je Ivica Jambrešić prijetio smrću, što je ona navodno prijavila policiji. Na sljedeću raspravu pod prijetnjom privođenja bit će pozvana Željka Horvat koja se kobne večeri nalazila u bistrou »Zlatna kuna« u Radakovu, a pokraj koje je ubijen Ivica Jambrešić.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Policija u Međimurju još nije pohvatala sve »karike« krijumčarskog lanca </p>
<p>ČAKOVEC, 9. travnja</p>
<p> - U međimurskoj javnosti iskazuje se zadovoljstvo činjenicom da je Policijska uprava Međimurska, u suradnji s još nekim policijskim upravama, te Općinskim državnim odvjetništvom u Čakovcu, uspješno prekinula jedan lanac švercera ljudima, u kojem je bilo uključeno 38 osoba. Kao što smo već pisali istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu Zdravko Pintarić od 34 privedene osobe za 23 je odredio pritvor, dok će se 11 braniti sa slobode. Posebno pritvor nije određivan za kolovođu Dragutina Srneca, vlasnika ugostiteljskog objekta »Rio« u međimurskom selu Malom Mihaljevcu, budući da je on »iza rešetaka«. Policiji je Dragutin Srnec (48) već dulje vrijeme bio poznat kao organizator protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice. Temeljen optužnice podignute 1999. godine, lani je Općinski sud u Čakovcu zbog kaznenog djela prebacivanja stranaca preko granice, osudio na sedam mjeseci zatvora, kojeg upravo izdržava u Okružnom zatvoru u Zagrebu, odakle je i bio doveden na ispitivanje u Varaždin. »Posao« se, međutim, odvijao i dalje, jer je Dragutina Srneca uspješno zamjenjivao njegov 19-godišnji sin Igor Srnec, koji je također u pritvoru, kao i šef zagrebačke ispostave ovoga lanca, 46-godišnji Boris Berislavić. </p>
<p>Do istražnog suca još nisu dovedena trojica osumnjičenika, za koje policija i Općinsko državno odvjetništvo imaju utemeljenu sumnju da su pripadali krijumčarskom lancu. To su T.H. (20) iz Pribislavca, D.K. (39) iz Čakovca i T.P. (40) iz Zagreba. Za njih je izdan nalog da budu dovedeni, ali su nedostupni, točnije, za njima je raspisana potraga, budući da se nalaze u bijegu. Svoj trojici osumnjičenika, te preostaloj 35-orici okrivljenih zapriječena je novčana kazna ili pak kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. To se, naime, odnosi na one za koje se utvrdi da su se udružili radi počinjenja kaznenog djela, a što je sankcionirano stavkom 2. čl. 333 Kaznenog zakona. </p>
<p>Iako su u Međimurju zadovoljni što je prekinut ovaj krijumčarski lanac, jer su se ljudi bojali za vlastitu sigurnost, ali i mogućnosti prenošenja zaraza i drugih pratećih negativnosti rastućih ilegalnih migracija, čuli smo primjedbe da ipak nisu bili privedeni svi koji se bave švercom stranaca. To nam je u ponedjeljak potvrđeno i u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu. Rečeno je da i Policijska uprava Međimurska i Općinsko državno odvjetništvo imaju saznanja i o drugim pojedincima u međimurskom kraju koji su uz novčanu naknadu strane državljane protuzakonito preko granice iz Hrvatske prebacivali u Sloveniju. Oni zasigurno ne mogu mirno spavati zbog toga što je krajem prošloga tjedna »dignuta« samo mreža onih koji su bili u organizaciji koju su predvodili Dragutin Srnec i Boris Berislavić. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Za tri milijuna kuna oštetili »Božji dar sunca« i Ministarstvo poljoprivrede</p>
<p>ČAZMA, 9. travnja</p>
<p> - Dvije su osobe počinile niz kaznenih djela iz oblasti gospodarskog kriminaliteta. Istraga je pokazala kako postoji opravdana sumnja da su jedna odgovorna osoba tvrtke »Božji dar Sunca - BDS - Agro« d.o.o. Čazma i V.V. (47) iz mjesta Vagovina tijekom 1999. i 2000. godine zloupotrebljavali položaj i ovlasti.</p>
<p> Raznim nezakonitim radnjama oštetili su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, te tvrtku »BDS«. Odgovorna osoba tvrtke »BDS« iz Čazme je novčane poticaje za proizvodnju pšenice i kukuruza, koje je od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH dobivala njegova tvrtka, koristio u druge, nenamjenske svrhe. Također je iz tvrtke »BDS« drugim tvrtkama isporučivao kukuruz i pšenicu, ali nije poduzimao bilo kakve mjere za povratom ili naplatom robe, a također poljoprivrednim proizvođačima za njihovu pšenicu, pohranjenu u silos »BDS-a«, nije isporučivao brašno i druge proizvode, dok je V.V. počinio kazneno djelo prijevare tako što je preko tvrtke »BDS« ostvario novčani poticaj za proizvodnju kukuruza, a kukuruz potom nije posijao, nego je novac zadržao za sebe. Sumnja se da je odgovorna osoba »BDS-a« nezakonitim radnjama oštetila tvrtku »Božji dar Sunca - BDS - Agro« d.o.o. Čazma i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH za ukupno 2.958.966 milijuna kuna, dok je V.V. počinio kazneno djelo prijevare i time oštetio Ministarstvo za devet tisuća kuna. Protiv obojice je podnesena kaznena prijava nadležnom Državnom odvjetništvu.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Iz »Agro Tovarnika« ukrali traktor i odvezli u SRJ</p>
<p>VINKOVCI, 9. travnja</p>
<p> - Dva maskirana muškarca počinila su u subotu razbojstvo nad djelatnicima »Agro-Tovarnika« M.P. i A.D. u vukovarsko-srijemskom pograničnom mjestu Tovarniku i prijeteći im pištoljem oduzeli im traktor sa sijaćicom i otišli u SRJ, izvijestila je u ponedjeljak vukovarsko-srijemska policija.</p>
<p> Po riječima glasnogovornika PU-a Tomislava Iljića razbojstvo se dogodilo u večernjim satima, a policija pretpostavlja da su razbojnici u Tovarnik došli iz SRJ, ilegalno prešavši državnu granicu. Policija je stupila u vezu s jugoslavenskom graničnom policijom u Šidu, a istraga je u tijeku.</p>
<p> Subotnji slučaj otvara više pitanja, među ostalim da se Hrvatska i SRJ još nisu razgraničili te da se graničnom crtom smatra prijeratno razgraničenje između dviju država. Nezakonitim prelascima pogoduje i to što Hrvatska vojska u Podunavlje još nije razmjestila svoje mirnodopske postrojbe.</p>
<p> Izostanak postrojba HV-a i njihova pogranična nadzora otežava i posao graničnoj policiji na tom području. </p>
<p> Po Iljićevim riječima vukovarsko-srijemska granična policija nadzire 292 kilometra hrvatske državne granice pa, primjerice, dva policajca moraju nadzirati čak 12 kilometara državne granice, što ni izdaleka ne odgovara potrebama.</p>
<p> »Policija čuva granice, ali u okvirima svojih mogućnosti«, kazao je Iljić, ne želeći komentirati neslužbene podatke da je unatoč tomu što na granici Hrvatske sa SRJ i BiH nedostaje policijskih djelatnika, po procjeni Ministarstva unutarnjih poslova u vukovarsko-srijemskoj policiji višak 540 policajaca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Još jedna kaznena prijava protiv Nevena Barača</p>
<p>DUBROVNIK, 9. travnja</p>
<p> - Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska podnijela je nove krivične prijave protiv bivšeg predsjednika Uprave Dubrovačke banke, Nevena Barača te djelatnika banke Velimira Tomašića i Pera Skurle.</p>
<p> Kako stoji u policijskom izvješću, djelatnici kriminalističke policije utvrdili su postojanje osnovane sumnje da su N.B., V.T i P.S. počinili kazneno djelo nesavjesnog gospodarenja. Naime, oni su 22. svibnja 1997. godine izdali garanciju Folijaplastu d.o.o iz Zadra za kredit kojeg je zadarska tvrtka dobila od HBOR-a u visini od 7.638.856 kuna a da prethodno nisu nabavili hipoteku Folijaplasta. Kako je žiro-račun te tvrtke blokiran, Dubrovačka banka nije uspjela namiriti potraživanja, niti upisati hipoteku na iznos garancije koji je platila HBOR-u. Zbog toga banka je oštećena za više od 6,5 milijuna kuna. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Spazivši policajce odbacio drogu u travnjak</p>
<p>OSIJEK, 9. travnja</p>
<p> - Obavljajući kontrolu, djelatnici Odjela za suzbijanje zlouporaba opojnih droga PU osječko-baranjske, u petak su u Račkoj ulici prišli mladiću kako bi ga legitimirali. Vidjevši kako mu se približavaju, pokušao je neprimjetno u travu odbaciti jedan smotuljak, što su oni ipak uočili.</p>
<p>Utvrđeno je da se radi o V.D. (22) iz Osijeka, koji je odbacio čajnu žlićicu sa tragovima heroina, te dvije šprice. Obradom je ustanovljeno da drogu kupuje od Osječanina A.I. (26), kojem je temeljem sudbenog naloga izvršena pretraga kuće, te je pronađena jedna korištena šprica, 1 mililitar otopljenog heroina, 0,7 grama heroina u prahu, 3 grama hašiša, 55 komada tableta heptanon i elektronska mikro-vaga. Prije pretrage otkriven je još jedan kupac kojega je policija zatekla nakon što je kupio robu od A.I. Riječ je o A.T. (22) iz Osijeka kod kojega je pronađeno ukupno 10,5 grama heroina. (M. S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Mali trgovci u udruživanju traže spas pred invazijom stranih mega-marketa </p>
<p>Mali trgovci su prije desetak dana osnovali svoju zadrugu, u kojoj je već 300 članova koji sa svojim kapitalom i kapitalom banke koja ih prati (Riječka banka) žele pronaći način opstanka na tržištu / Samo tijekom ove godine na području Zagreba očekuje se otvaranje inozemnih mega lanaca na 100.000 četvornih metara, čime se egzistencija 10.000 zaposlenih u malim zagrebačkim trgovinama dovodi u pitanje, kaže predsjednica Ceha trgovine pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Jadranka Drk</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Ulazak stranih mega trgovačkih lanaca na malo hrvatsko tržište iznova aktualizira pitanje je li Hrvatskoj potreban jak nacionalni trgovački lanac kojim bi se tržište, osim prijeteće propasti domaćih trgovačkih kuća i obrtnika, zaštitilo i od propadanja domaće, ionako obremenjene proizvodnje.</p>
<p> »Samo tijekom ove godine na području Zagreba očekuje se otvaranje inozemnih mega lanaca na 100.000 četvornih metara, čime se egzistencija 10.000 zaposlenih samo u malim zagrebačkim trgovinama dovodi u pitanje«, kaže predsjednica Ceha trgovine pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) Jadranka Drk. Stoga su mali trgovci prije desetak dana osnovali svoju zadrugu, u kojoj je već 300 članova koji sa svojim kapitalom i kapitalom banke koja ih prati (Riječka banka) žele pronaći način opstanka na tržištu. Osim što su ugroženi mali trgovci, postoji bojazan da će se početi gasiti i 40 trgovačkih tvrtki (od 250 zaposlenih i više) koje zasad posluju.</p>
<p> Prema analizi i trendovima u maloprodaji, koje je napravio koncern Agrokor, čija je članica i najveći domaći maloprodajni lanac Konzum, budućnost je domaće maloprodaje u ovom trenutku vrlo neizvjesna. Daljnji će rast inozemnih trgovačkih lanaca s formatima supermarketa i hipermarketa dovesti do velikog pada udjela na tržištu malih trgovina, a od trenutno postojećih 17.000 malih trgovina u idućih nekoliko godina moglo bi ih ostati tek 7.000. Što se tiče trgovačkih kuća tj. tradicionalnih maloprodaja s hrvatskim kapitalom, procjene govore da će u nekoliko idućih godina na tržištu ostati jedan do tri trgovačka lanca, od kojih bi eventualno tek jedan bio u hrvatskom vlasništvu.</p>
<p> Osim postojećih inozemnih mega trgovačkih lanaca na domaćem tržištu uskoro će se, po vlastitim najavama, pojaviti i drugi, primjerice Kaufland, Metro, Cora, Coop. Iz svega gore spomenutoga, u Hrvatskoj »sazrijeva« ideja o tome kako je potreban jak nacionalni trgovački lanac, kako je to primjerice Mercator u Sloveniji. Potreba za takvim lancem potvrdio je prije nekoliko dana i ministar financija Mato Crkvenac, a takvu ideju podržavaju i mali trgovci.</p>
<p> Tako Jadranka Drk kaže kako su mali trgovci prije nekoliko mjeseci pregovarali s Agrokorom, tj. Konzumom, oko realizaciji takve ideje, a interes još uvijek postoji. »Želimo se povezati u partnerskom odnosu«, kaže Drk. Dodaje kako je osnivanje njihove zadruge već pobudilo interes talijanskog kapitala koji želi s njima surađivati.</p>
<p> Agrokor je u Konzum posljednjih sedam godina investirao 300 milijuna maraka, a lani je otvoren i veliki distribucijski centar, koji trenutačno radi s 50-postotnim kapacitetom, no do kraja godine u tvrtki očekuju potpunu iskorištenost. Promet je u prošloj godini iznosio više od 400 milijuna maraka, a u koncernu procjenjuju da će promet do kraja ove godine dosegnuti jednu milijardu maraka. Samo u protekloj godini Konzum je zaposlio više od 1.000 novih ljudi.</p>
<p> Koncern želi svoj »biznis« razvijati na partnerski način s domaćom proizvodnjom, a aktivnosti u posljednje vrijeme idu u tom smjeru, kažu u koncernu. Drže da koncern, kao jak i velik sustav, mora povući razvoj malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj, pa su samo ovoga tjedna potpisana dva ugovora o koproizovodnji mliječnih proizvoda za potrebe Konzuma i to sa karlovačkim KIM-om i ludbreškom mljekarom Bohnec. »To je tek dio onoga što je objavljeno u javnosti, no naše aktivnosti na podupiranju domaće proizvodnje širom Hrvatske daleko su veće i nastavit će se«, kaže predsjednik koncerna Ivica Todorić. </p>
<p> U Agrokoru smatraju kako dolazak velikih lanaca nužno dovodi i inozemne proizvode, a jačini takvih sustava jako se teško oduprijeti bez jasne vizije kako zaštiti domaća radna mjesta i domaću proizvodnju. </p>
<p> Procjene domaćeg tržišta maloprodaje govore da se u maloprodaji godišnje »obrće« oko 10 milijardi maraka prometa, pri čemu bi u idućih nekoliko godina od tog »kolača« 15 posto trebali uzimati inozemni lanci, 55 posto supermarketi (spomenuta 1-3 lanca, od kojeg jedan jaki domaći), dok bi 30 posto ostvarivali mali dućani do 300 četvornih metara. Svi se slažu kako je tržišna utakmica nemilosrdna i »žestoka«, no razmišljanja moraju ići u smjeru postavljanja jasnih i »fer pravila« te podupiranju razvoja domaće proizvodnje.(M. Kuskunović/H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Podijeljena imovina Hrvatske uprave za ceste </p>
<p>Hrvatskim je cestama pripalo 151,7 milijuna kuna, a Hrvatskim autocestama 102 milijuna vrijedna imovina/ Od ukupno 1.211 zaposlenika Hrvatske uprave za ceste, 285 zaposlenika raspoređuje se u Hrvatske ceste, a 926 u Hrvatske autoceste</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Imovina, prava i obveze podijeljeni su Vladinom odlukom i donesen raspored zaposlenika dosadašnje Hrvatske uprave za ceste. </p>
<p>Imovina je Hrvatske uprave za ceste, bez državnih cesta, po knjigovodstvenoj vrijednosti iznosila posljednjega dana prošle godine 253,7 milijuna kuna. Hrvatskim je cestama pripalo 151,7 milijuna kuna, a Hrvatskim autocestama 102 milijuna. Od ukupno 1.211 zaposlenika Hrvatske uprave za ceste, 285 zaposlenika raspoređuje se u Hrvatske ceste, a 926 u Hrvatske autoceste.</p>
<p> Otplatu kredita Hrvatske uprave za ceste, za izgradnju i održavanje državnih cesta i kamata po tim kreditima preuzet će Republika Hrvatska kao javni dug, a primopredaja dokumentacije Ministarstvu financija trebala bi uslijediti do kraja ovog tjedna. </p>
<p> U Narodnim novinama, broj 27/2001. objavljene su izmjene Zakona o javnim cestama te Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, kojima se među ostalim danom stupanja na snagu Zakona, 30. ožujka, dosadašnja Hrvatska uprava za ceste preoblikuje u dva društva s ograničenom odgovornošću - Hrvatske ceste (HC), koje bi se bavile upravljanjem, gradnjom i održavanjem državnih cesta, te Hrvatske autoceste (HAC) koje bi isti posao odrađivale za autoceste. Uz to HAC bi za državu obavljao i sve stručne poslove u vezi s koncesijama, nad kojima bi nadzor imalo Ministarstvo javnih radova.</p>
<p> Vlada je uz imenovanje po jednog člana uprave-direktora svake od tvrtke donijela Zaključak kojim su navedeni članovi uprava imenovani privremeno, sa zadaćom raspisivanja i provedbe javnog natječaja za imenovanje svih članova dviju uprava, u kojima može biti, uz predsjednika, do pet članova. Obje tvrtke imat će sjedište u Vončininoj 3, a Vlada je imenovala članove nadzornih odbora. Tako su u prvi NO HC-a imenovani (predstavnici pet ministarstava) Mijo Bezer, Venko Ćurlin, Roland Žuvanić, Jure Bajić i Roman Nota, a članom uprave društva-direktorom imenovan je Vladimir Bizjak iz Rijeke.</p>
<p> U Nadzornom odboru HAC-a su Radimir Čačić te četvorica koja sjede i u NO HC-a Mijo Bezer, Roland Žuvanić, Juro Bajić i Roman Nota. Za člana uprave-direktora imenovan je Vlado Domes iz Samobora. </p>
<p> Direktori dviju tvrtki dužni su stvoriti zajedničko koordinacijsko tijelo koje će biti zaduženo za praćenje provođenja odluke i podjelu imovine i prava. </p>
<p> Sukladno organizacijskoj promjeni mijenja se i dosadašnji način financiranja. Tako će se u ovoj godini primjenjivati mješoviti model, odnosno dio sredstava išao bi iz proračuna, i to za Hrvatske ceste, dio iz naknade na cijenu naftnih derivata za Hrvatske autoceste, dok bi od iduće godine financiranje oba društva išlo iz naknada u cijeni goriva. Dakle primjena novog načina financiranja cestovne infrastrukture razlog je nedavnog povećanja cijene benzina (30. ožujka) od ukupno 40 lipa po litri proizvođačke cijene benzina, odnosno 49 lipa za krajnjeg kupca. Naknada od 40 lipa po litri derivata ide za financiranje HAC-a od početka svoga osnivanja, a ta bi se naknada u idućoj godini povećala na 50 lipa. </p>
<p> Hrvatske ceste bi pak u ovoj godini zadržale financiranje iz proračuna, dok bi se i one od iduće godine financirale iz naknade na cijenu goriva. Ta bi naknada od 1. siječnja 2002. iznosila 60 lipa po litri derivata. </p>
<p> Uz naknadu iz cijene benzina dvije bi se tvrtke zadužene za cestogradnju financirale i iz naplate cestarina (HAC), naknade za korištenje zemljišta (HC), te godišnje naknade pri registraciji (koja bi ostala prihod županijskih uprava za ceste). </p>
<p> Vlada je donijela i uredbu o vođenju Registra javnih cesta, kojom se propisuje sadržaj i način prikupljanja i obrade podataka o javnim cestama, pri čemu bi troškove ustroja sa 40 posto snosile HC-e, 30 posto HAC, a 30 posto županijske uprave za ceste. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Varteksova dobit u prošloj godini šest milijuna kuna </p>
<p>Najveće varaždinska tvornica posluje pozitivno već četiri godine za redom iako je još u fazi restrukturiranja, kaže generalni direktor Anđelko Herjavec</p>
<p>VARAŽDIN, 9. travnja</p>
<p> - Prema nerevidiranom financijskom rezultatu, Varteks je prošle godine ostvario dobit od šest milijuna kuna. Tako ta najveća varaždinska tvornica posluje pozitivno već četiri godine za redom, što je uspjeh s obzirom na to što se još uvijek nalazi u fazi restrukturiranja. To je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekao Varteksov generalni direktor Anđelko Herjavec.</p>
<p>Dobit jest bitna, ali nije ključna stvar za tvrtku, nastavio je Herjavec. Po njemu je najvažnije da je Varteks kao značajan gospodarski subjekt poslovao te da je oko 4200 ljudi redovito primalo plaću, na koje su uplaćivani svi porezi i doprinosi. Za bruto plaće Varteks je prošle godine trebao oko 177 milijuna kuna.</p>
<p>Herjavec je iskoristio priliku i za prezentiranjem izvoznih rezultata. Konkretno, Varteks je prošle godine ostvario rekordan izvoz u visini od 89 milijuna DEM, što je za 21,5 posto više nego 1999. godine, kada je ostvaren izvoz od 73 milijuna DEM. Najbolji dio Varteksa su Denim proizvodi gdje se šiva Levis odjeća. Oni su 2000. godine ostvarili 30 posto veću naturalnu prodaju nego 1999. godine, a radili su 20 dana više od plana, kako bi mogli udovoljiti svim narudžbama.</p>
<p>U strukturi izvoza prednjači Velika Britanija, na čije se tržište prodalo Varteksovih tekstilnih proizvoda u vrijednosti od 22,2 milijuna DEM, slijedi Njemačka sa 21,4 milijuna DEM, Italija sa 13,5 milijuna, Francuska 7,7 milijuna, Bosna i Hercegovina pet milijuna, Španjolska 3,7 milijuna, Slovenija 3,3 milijuna DEM, a popis Varteksovih izvoznih destinacija obuhvaća još tridesetak zemalja svijeta.</p>
<p>Herjavec je iznio i podatke o proizvedena 1,334 milijuna komada odjevnih predmeta tijekom prošle godine, te još 1,428 milijuna komada Levis odjevnih predmeta sašivenih u novomarofskom Denimu, a brojkama treba dodati i onu o proizvedenih 1,560 milijuna metara tkanina tijekom prošle godine. Investicije nisu bile velike - tek nekih 30 milijuna kuna, no najbitnije je da se Varteks uspio stabilizirati, rekao je na kraju Varteksov generalni direktor Herjavec. (Karmen Gumbas)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Na on-line dražbi Zagrebačke burze 2,7 milijuna kuna prometa </p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Na javnoj, on-line dražbi dionica i udjela u trgovačkim društvima u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) drži do 25 posto vlasničkog udjela, održanoj u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi, ostvaren je promet od ukupno 2,766.032 kuna.</p>
<p>Od ukupno ponuđenih dionica u sedam trgovačkih društava prodane su dionice njih pet. Pritom je 9.906 dionica trgovačkog društva Oprema-zootehnička oprema iz Ludbrega prodano po početno ponuđenoj cijeni od 99.060 kuna. Dionice preostala četiri trgovačka društva prodane su po višoj cijeni.</p>
<p> Za 44.951 dionicu tvrtke Bilo iz Đurđevca plaćene su 608.902 kune (početna cijena bila je 89.902 kune), dok je 24.985 dionica Poljoprivrede Slaščak iz Viškovaca prodano po cijeni od 1,598.955 kuna (početna je cijena bila 74.955 kuna).</p>
<p> Dionice bjelovarskog Ratarstva, njih 1.202, prodane su za 154.250 kuna (početna cijena 150.250 kuna), a 38.955 dionica Žitara iz Donjeg Miholjca prodano je po cijeni od 304.865 kuna (početna cijena 116.865 kuna).</p>
<p> Bez kupaca ovaj je put ostala 7.791 dionica tvrtke Chromos organske boje, početne cijene 151.924 kune, te 12.668 dionica rovinjske Obrade, po cijeni od 190.020 kuna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U utorak počinju proljetni sajmovi u Rijeci </p>
<p>RIJEKA, 9. travnja</p>
<p> - »Proljetni sajam 2001« - deseti međunarodni sajam prehrane i prateće industrije, i »Dom i tehnika 2001« - peti međunarodni sajam opreme, namještaja i uređenja, s pratećom izložbom inovacija, otvaraju se u utorak u dvorani Mladosti na Trsatu u Rijeci. Sudjelovat će oko 200 izlagača iz Hrvatske, Italije, Slovačke i Slovenije, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za tisak »Riječkog sajma« koji je organizirao te sajamske priredbe.</p>
<p> Na Proljetnom sajmu predstavit će se pretežno prehrambeni proizvodi i pića, a posebice ekološki proizvodi Kvarnera i Gorskog kotara. Na sajmu »Dom i tehnika« izložit će se raznoliki materijali za građenje, oprema i namještaj, keramički proizvodi, stolarija, instalacijski materijali, bijela tehnika, klima-uređaji i drugo. </p>
<p> U sklopu druge izložbe inovacija, koja se priređuje uz sajam »Dom i tehnika«, predstavit će se 32 rješenja koja se nude potencijalnim proizvođačima u području graditeljstva. Uz sajmove održat će se okrugli stol o utjecaju kravljeg ludila na proizvodnju i promet mesa i mesnih prerađevina. »Proljetni sajam« i Sajam »Dom i tehnika« ostat će otvoreni do subote 14. travnja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Cijene na malo u ožujku porasle samo 0,1 posto </p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Cijene na malo i troškovi života u Hrvatskoj su u ožujku porasli za 0,1 posto u odnosu na veljaču, dok su istodobno cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima niže za 1,6 posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku. </p>
<p> Neznatan porast cijena na malo pridonio je i daljem smanjenju stope inflacije na godišnjoj razini. Naime, cijene na malo u ožujku su ove godine u odnosu na isti mjesec prošle bile veće za 6,0 posto, dok je u veljači inflacija na godišnjoj razini iznosila 6,8 posto. </p>
<p> Nešto niži od porasta cijena na malo u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine je rast troškova života, i to za 5,6 posto, te cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima za 5,5 posto. </p>
<p> Kod maloprodajnih cijena u ožujku u odnosu na veljaču statistika bilježi pad cijena roba za 0,1 posto, dok su cijene usluga porasle za 0,5 posto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hoće li »Varaždinka« u stečaj povući i HTP Matija Gubec </p>
<p>STUBIČKE TOPLICE, 9. travnja</p>
<p> - Prema podnesku što ga je Varaždinka dostavila Trgovačkom sudu u Varaždinu, koji vodi postupak po zahtjevu za pokretanjem stečaja, Varaždinka je namirila svoja dugovanja prema Ministarstvu financija, no ne i prema ostalim vjerovnicima, a ona iznose više od pet milijuna kuna. U spomenutom podnesku navodi svojeg jamca, HTP Matija Gubec iz Stubičkih Toplica, kao solventno poduzeće koje može preuzeti njen dug i podmiriti ga za 60 dana.</p>
<p>Izjavu o preuzimanju duga potpisao je direktor HTP-a Ivica Malčić, koji je naveo da će poduzeće podmiriti sve dospjele obveze u roku od 60 dana zato što je solventno. No kako je sud odgodio donošenje odluke o preuzimanju duga dok ne dobije garanciju neke od banaka, što bi se trebalo riješiti do sredine travnja, mnogi sumnjaju da će »Gubec« doista i izvršiti obećano. Naime, to je poduzeće već davalo mnoga obećanja koja nije izvršilo. Tako je, primjerice, zatvoren hotel Sljeme, koji je trebao biti preuređen u dom za starije osobe, govorilo se i o preuzimanju Specijalne bolnice za rehabilitaciju ili barem njezina dijela za izgradnju vodenog centra po uzoru na poznatija kupališta; vlasnik Varaždinke i HTP-a Ivan Hudoletnjak, kojega je tisak još prije više godina proglasio kontroverznim zagorskim tajkunom, najavio je i ulaganje u HTP Matija Gubec, no umjesto toga radnicima je raskinuo kolektivni ugovor i uskratio im neka prava... Zbog toga u Stubičkim Toplicama, nakon objave vijesti da će HTP preuzeti dugove Varaždinke, vlada opravdan strah, i otvoreno je pitanje neće li Varaždinka povući u stečaj dosad najbolje zagorsko hotelijersko poduzeće i kupalište zbog viših interesa vlasnika?</p>
<p> Mnogi se pitaju kako je to moguće kad je u hrvatskom gospodarstvu poznat primjer financijskog iscrpljivanja jednog poduzeća radi opstanka drugoga od strane istog vlasnika, pri čemu su propala i mnoga perspektivna poduzeća. To više što je dug Varaždinke navodno i veći od šest milijuna kuna, dok je mjesečni promet u HTP-u oko četiri puta manji, pa je otvoreno pitanje kako će sa svojim ukupnim prometom HTP Matija Gubec podmiriti dugove Varaždinke za 60 dana. (D. Goluban)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>U znak potpore Hrvatima u BiH blokirana SFOR-ova baza u Divuljama </p>
<p>Od Vlade zatraženo da poštuje izborne rezultate i političku volju hrvatskog naroda u BiH, te da spriječi samovolju visokog predstavnika koji je, tvrde, prekršio Ustav BiH i Daytonski sporazum/Petritschu poručeno da se međunarodne vojne snage ne miješaju u građanska pitanja u BiH </p>
<p>DIVULJE, 9. travnja</p>
<p> - U znak potpore hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, dvjestotinjak članova središnjeg Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata okupilo se u ponedjeljak na prosvjednom skupu ispred ulaza u SFOR-ovu bazu u Divuljama. Unatoč tome što je policija blokirala sve prometnice prema vojarni u Divuljama, prosvjednici su burnim pljeskom pozdravili pripadnike specijalne policije koji su svojim tijelima i vozilima zapriječili ulaz u SFOR-ovu bazu. </p>
<p>»Pozdrav hrvatskoj policiji, našim suborcima koji su zajedno s nama branili Hrvatsku«, izvikivali su prosvjednici. Član Središnjeg stožera Mirko Klarić izjavio je novinarima uoči početka prosvjeda da je policija blokirala glavne i sporedne prometnice iz pravca Splita i Trogira pa je time »onemogućila da se okupi više prosvjednika«. Prosvjed, najavljen za podne, počeo je četrdesetak minuta kasnije jer su članovi Stožera, među kojima su bili i bosanski Hrvati, pješice stigli u Divulje. Naime, zadnje policijske rampe prema SFOR-ovoj bazi bile su postavljene odmah na izlazu iz Trogira te u Resniku, nedaleko od zračne luke.</p>
<p>Prije početka prosvjeda tek je jedno vozilo SFOR-a, s vidno zaplašenim vojnicima ušlo u vojarnu u kojoj su, tvrdi Klarić, bile raspoređene »jake policijske snage i specijalci«. </p>
<p> »Oboružani« transparentima na kojima je pisalo »SFOR - okupator« i »Hitler je opljačkao Židove, a Petritsch hrvatski narod u BiH«, prosvjednici su izvikivali pogrde na račun predsjednika Republike Stjepana Mesića, premijera Ivice Račana i ministra vanjskih poslova Tonina Picule. </p>
<p>Na prosvjednom skupu, koji je protekao bez izgreda, pročitana su pisma upućena hrvatskoj Vladi i Wolfgangu Petritschu, visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH, a brzojav potpore poslao je general Zlatan Mijo Jelić. U ime predsjednika Stožera Mirka Čondića koji je bio službeno spriječen, pismo Vladi pročitao je njegov zamjenik Petar Kačunko.</p>
<p> »Unatoč tome što se ne slažemo s Vama u najbitnijim pitanjima koja su od nacionalne važnosti, nikada nismo ni pomislili tumačiti demokratske izbore na tako osebujan način, kao što vi to radite prema političkoj volji Hrvata u BiH. Vi uporno dopuštate da vlastite birače i sve domoljubne Hrvate vrijeđa vaš partijski drug Zlatko Lagumdžija, koji iz Predsjedničkih i Banskih dvora poručuje kako upad vojske u privatnu banku znači obračun s 'nacionalnim barabama' koje su htjele upravljati nacionalnim novcem'«, kazao je Kačunko. Stožer traži od Vlade da poštuje izborne rezultate i političku volju hrvatskog naroda u BiH, te da spriječi samovolju visokog predstavnika koji je, tvrdi se, prekršio Ustav BiH i Daytonski sporazum. »Osudite nasilničko ponašanje SFOR-a i preispitajte suradnju s međunarodnim snagama ako one nastave gaziti temeljna ljudska prava bosanskih Hrvata i gušiti njihove građanske slobode«, rečeno je. </p>
<p>Čitajući pismo upućeno Petritschu, član Stožera Tonči Turić rekao je da je Hrvatska ogorčena »količinom bijesa i primjenom brutalne sile prema nenaoružanim civilima«. Optužujući međunarodnu zajednicu za uspostavu apsolutističke vladavine u BiH, Turić je istaknuo kako se ona ponaša »po uzoru na osmanlijske osvajače«. Dodao je da su »međunarodne snage u BiH prevarantskim, podlim i protuustavnim izbornim pravilima uništile duh Daytonskog sporazuma i omogućile Srbima i Bošnjacima da biraju podobne tzv. predstavnike hrvatskog naroda u BiH«. »Zašto nad Hrvatima u BiH vježbate nešto što ne postoji nigdje u svijetu«, upitao je Turić. </p>
<p>»SFOR je uživao gostoprimstvo hrvatskog naroda i mi uistinu želimo da tako bude i dalje. Stoga tražimo da se vaše vojne formacije ne miješaju u građanska pitanja u BiH. Prestanite provoditi silu prema nenaoružanom narodu u BiH i vodite računa o svojoj temeljnoj zadaći, a to je sprečavanje novih ratnih sukoba«, poručeno je Petritschu u pismu kojim ga se poziva »na razum, razboritost i dijalog s legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH, jer se samo tako može osigurati mir, stabilnost i prosperitet na ovim prostorima«.</p>
<p>I Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije u svom priopćenju od ponedjeljka izražava zabrinutost i ogorčenje zbog »iživljavanja međunarodnih snaga nad pripadnicima hrvatskoga naroda u BiH i pokušaja zatiranja svega što je hrvatsko«. Članovi Stožera naglašavaju da su »Hrvati pobijedili u ratu, zbog čega ih se poražava u miru«. U priopćenju se navodi da nitko od ljudi za koje je u BiH glasovalo 90 posto hrvatskog naroda, danas ne predstavlja taj narod u državnim institucijama. Danas je »okupirana Hercegovačka banka«, dok će potom biti na redu vjerojatno druge institucije na čija čelna mjesta »neće moći doći nitko kome Jugoslavija nije na duši i u krvi«. U priopćenju se ističe i zabrinutost reakcijom hrvatskoga predsjednika Mesića na zbivanja u BiH. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Radnici 'Dalmacije' drugi put blokirali Jadransku cestu, slijede novi prosvjedi</p>
<p>SPLIT, 9. travnja</p>
<p> - U ponedjeljak je od deset sati do podne dvjestotinjak radnika tvornice ferolegura »Dalmacija« iz Dugog Rata, pod vodstvom Hrvatske udruge sindikata i tvorničkoga Nezavisnog sindikata, prosvjedovalo pred tvornicom, zaustavivši promet državnom cestom, zbog neispunjavanja triju sindikalnih zahtjeva. </p>
<p>Prije više od mjesec dana radnici su tražili od Vlade i svih mjerodavnih tijela da im se osigura isplata od 14 do 24 zaostale plaće, pokrene proizvodnja i smijeni predsjednik Uprave toga dioničkog društva Ante Ković i čitav Nadzorni odbor, na čelu s Antom Matijevićem, koje smatraju odgovornima za katastrofalno stanje tvornice. Kako se na radničke zahtjeve nije odgovorilo, prije desetak dana zaposleni »Dalmacije« su prvi put blokirali magistralu. Razlog ponovne blokade prometa Jadranskom magistralom kroz Dugi Rat ovoga puta bio je i neodzivanje predstavnika vlasti sindikalnom skupu održanom prošlog ponedjeljka. </p>
<p>Predstavnik tvorničkoga Nezavisnog sindikata Ivan Ribičić zatražio je smjenu ministra gospodarstva Goranka Fižulića, ističući kako je to ministarstvo suodgovorno za trenutačnu situaciju u Dalmaciji. »Ako se naši zahtjevi ne ispune, magistralu ćemo blokirati usred turističke sezone, a razmišljamo i o iznajmljivanju pet-šest autobusa za odlazak na Markov trg, jer nas ovdje, očito, nitko ne čuje«, kazao je Jozo Marić, voditelj županijskog ureda HUS-a u Splitu. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nacionalni program djelovanja za djecu mnogima još nepoznanica </p>
<p>SPLIT, 9. travnja</p>
<p> - Nacionalni program djelovanja za djecu u Republici Hrvatskoj usvojen je još u listopadu 1998., no oni koji bi ga trebali provoditi uopće nisu upoznati s njim. Zaključak je to s radnog sastanka, održanog u ponedjeljak, ravnateljice Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži prof. dr. Adinde Dulčić te predsjednice Vijeća za djecu pri Zavodu, prof. dr. Marine Ajduković, s pročelnicima ureda za socijalnu skrb grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, ravnateljima Centra za socijalnu skrb, dječjih domova i ustanova za mladež, predstavnicima nevladinih udruga te predstavnicima Odjela za suzbijanje maloljetničke delinkvencije Policijske uprave splitsko-dalmatinske. </p>
<p>»U vašoj županiji postoji velika potreba za osmišljavanjem programa za djecu i mladež, osobito zbog problema ovisnosti i ostalih poremećaja u ponašanju, stoga trebamo veću suradnju lokalne uprave i samouprave. Otvoreni smo za svaku inicijativu«, naglasila je dr. Dulčić. </p>
<p>Pred Nacionalnim programom djelovanja za djecu je revizija, istaknula je dr. Ajduković, dodavši kako će gradovi i županije biti važni partneri u decentralizaciji i deinstitunacionalizaciji koja predstoji. Prema njezinim riječima, pred lokalnim upravama i samoupravama uskoro će se naći niz prava, ali i obveza koje se »spuštaju« iz resornog ministarstva. </p>
<p>»Kriza djeteta je posljedica krize obitelji nastale zbog kolektivističkih i totalitarnih režima, potrošačkog društva i njegova hedonizma«, kazao je splitsko-dalmatinski župan prof. dr. Branimir Lukšić, ističući kako Hrvatska ima izuzetno nizak natalitet s trendom stalnog opadanja. Župan je kazao i kako nikada u povijesti, kao sada, djeca nisu bila predmetom reklame i instrumentalizirana. »Djeca su najdiskriminiranija manjina na svijetu. Njih 40.000 dnevno umre od neishranjenosti i gladi, a više od 100 milijuna ih je bez osnovne škole, od čega su dvije trećine djevojčice«, rekao je župan Lukšić. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lončar će se žaliti do Strasbourga, ako se i seljacima ne otpišu dugovi </p>
<p>OSIJEK, 9. travnja</p>
<p> - Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske održao je u ponedjeljak javnu tribinu o prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu. Upozoreno je da bi, prihvate li se rješenja iz prijedloga zakona, dionička društva čija je temeljna djelatnost poljoprivreda i prehrambena industrija - pretrpjela golemu štetu. </p>
<p>Iz Sindikata su se čuli prigovori da se zakonski prijedlog svodi na pitanje zemlje u državnom vlasništvu, stoga se traži da se do uređenja međusobnih odnosa novim ugovorom stavi moratorij na daljnju prodaju zemljišta koja već godinama obrađuju dionička društva. Traži se i da natječaje za prodaju poljoprivrednog zemljišta provodi Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i da prednost pri kupnji imaju trenutačni obrađivači, odnosno oni koji imaju objekte za preradu i skladištenje.</p>
<p>Na skup su pozvana 42 saborska zastupnika s područja Slavonije i Baranje, no nazočilo ih je samo pet, a ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić se ispričao, jer je morao nazočiti raspravi o konačnom prijedlogu toga zakona koja se upravo održava u Ministarstvu.</p>
<p>Saborski zastupnik Ivo Lončar upozorio je kako vlast u ovom trenutku ima istovjetni odnos prema poljoprivredi kakav je imao i HDZ. Prema njegovim riječima, stanje u agraru je možda i gore nego u vrijeme bivšeg ministra poljoprivrede Zlatka Dominikovića. »Ova vlast jednako je lažljiva, lopovska i licemjerna kao i HDZ-ova, a neshvatljivo je da poljoprivreda, uz koju je vezano 52 posto gospodarstva, bude toliko u zapećku«, istaknuo je Lončar. Prigovorio je i tome što se zakon o poljoprivrednom zemljištu donosi, a da se nije prije toga vratila zemlja bivšim vlasnicima. Predloženo rješenje prema kojem bi stranci mogli dobiti koncesiju na zemljište na 99 godina Lončar je nazvao »nečim što graniči sa zdravim razumom«. </p>
<p>Lončar je govorio i o sanaciji poljoprivrednih kombinata, zaključivši da je spreman tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu pravde u Strasbourgu, ako se hrvatskim seljacima ne otpišu dugovi kao i poljoprivrednim kombinatima. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Uvodi se dvojezičnost i afirmira regionalizam </p>
<p>Istarska županija definira se kao građanska, hrvatski i talijanski jezik ravnopravni su, istrijanstvo se priznaje kao izraz regionalne pripadnosti istarskom plurietnosu / Nakon burne rasprave, za Statut glasovalo svih 25 nazočnih IDS-ovih vijećnika, te po jedan iz IDF-a i HNS-a, a suzdržalo se šest vijećnika - iz HDZ-a, SDP-a, LS-a i nezavisni </p>
<p>POREČ, 9. travnja</p>
<p> - Istarska županija je jedinica regionalne samouprave svih njenih građana, službeni naziv joj je Istarska županija - Regione Istriana, u njoj su hrvatski i talijanski jezik ravnopravni, a autohtone etničke i kulturne osobitosti Istre zaštićene su Statutom i drugim propisima. Istodobno Istarska županija štiti od svake djelatnosti koja može ugroziti plurikulturalne i plurietničke osobitosti Istre, a istrijanstvo Županija priznaje kao izraz regionalne pripadnosti istarskom plurietnosu - to su ključne, a ujedno i najspornije odrednice novog Statuta Istarske županije koji je u ponedjeljak navečer usvojen u istarskoj sabornici u Poreču. Za obnovljeni Statut, kojega je 18 članaka Ustavni sud suspendirao 1995., glasovalo je svih 25 prisutnih IDS-ovih vijećnika, te po jedan iz IDF-a i HNS-a, dok su se suzdržala po dvojica vijećnika HDZ-a, SDP-a, te po jedan iz LS-a i nezavisni vijećnik. </p>
<p>Nakon što je Damir Kajin otvorio ovu po mnogočemu svečanu sjednicu Skupštine Istarske županije te predsjednik Odbora za Statut Dino Debeljuh pojasnio okolnosti u kojima je nakon javne rasprave definiran prijedlog novog Statuta, odmah su počele sijevati iskre. Prvi je temperaturu digao SDP-ov vijećnik Denis Martinčić kazavši kako istarski socijaldemokrati sa žaljenjem utvrđuju da se Statut donosi bez usklađenja s Ustavom i zakonima o lokalnoj samoupravi. Po njegovim riječima ovakav Statut nije dokument ujedinjenja već podjela, te da se u njemu nepotrebno podizali talijanskoj manjini umjesto zalaganja za punu ravnopravnost. Predložio je da se donošenje statuta odgodi do do temeljitije rasprave. Replicirao mu je Dino Debeljuh tvrdnjom da su Martinčićevi prigovori neistiniti te da novi Statut spaja a ne dijeli, i tko to nije prepoznao - zlonamjeran je. Štoviše, Statut sada spaja ono što je stoljećima dijeljeno, dodao je Debeljuh. Talijanima ne podilazimo, mi smo njima dali prava i prije ovoga Statuta, na papir smo prenijeli našu istarsku praksu i zbog toga u potpunosti odbacujem prigovore o manipulaciji talijanskom etničkom zajednicom, jer Talijani dobro znaju da je ovaj Statut izraz naše iskrenosti. </p>
<p>Na sličnoj kritičkoj liniji kao i Martinčić u raspravu se uključio HDZ-ov vijećnik Nevio Šetić, kazavši kako su tenzije u Istri uvijek rasle kada je IDS-ova elita naglašavala istrijanstvo, anacionalnost i euroregiju Istru. Šetić se zapitao zašto IDS svoje postupke pravda brigom za prava talijanske nacionalnosti, kada njezina prava nikad u Hrvatskoj nisu bila smanjena, i zašto se na sličnoj osnovi ne zalažu za suživot i u ostaloj Hrvatskoj. Mi jesmo za novi Statut, ali ono što se sada nama nudi nije na razini standarda i zakonskih rješenja, zato donošenje Statuta treba prepustiti novim vijećnicima. Jer ovo je političko forsiranje i radikalizacija političke sfere u Istri. Šetić je posebice prigovorio odredbi o istrijanstvu te članku u kome se predviđa da se Županijska skupština u svečanim prigodama može zvati Istarski sabor - Dieta Istriana, rekavši da je Istarski sabor u 19. stoljeću i sve do njegova ukinuća 1916. bio poligon nedemokracije i nepravde u kojemu i Hrvati i Slovenci nisu imali nikakvih prava.</p>
<p> Furio Radin je rekao kako i Šetić i Martinčić bezrazložno kritiziraju odredbe Statuta, a da dvojezičnost nije uvedena u cijeloj Istri, nego samo na razini županijskih tijela. Ponovo se uključio Šetić okomivši se na istrijanstvo tvrdnjom da njega ne žele ni Talijani, a posebice da je neprihvatljiv Statut koji reafirmira povijesno neprihvatljiv Istarski sabor.</p>
<p> I nastavak rasprave bio je u znaku konfrontiranja HDZ-ovih i SDP-ovih vijećnika s većinom, a nakon predbacivanja da su HDZ i SDP neka nova koalicija s jedinstvenom ideološkom linijom, Denis Martinčić je najavio da će vijećnici SDP-a biti suzdržani, umjesto podnošenja planiranih amandmana. Zanimljiv je bio istup Ivice Martinčića iz IDS-a koji je pokušao objasniti fenomen istrijanstva rekavši da je ono u Istri odraz povijesnog suživota Hrvata, Talijana i Slovenaca. Želeći to i potvrditi IDS-ov vijećnik Bruno Poropat sudionicima Skupštine obratio se na slovenskom. Završnu fazu konfrontacije predstavljalo je izlaganje HDZ-ova vijećnika Klaudija Beakovića, koji je kazao kako je u Skupštini živnula atmosfera i da podsjeća na one lijepe dane prije 3. siječnja prošle godine, kada su na državnoj razini vladali HDZ-ovci a u Istri IDS-ovci. Po njegovim riječima novi Statut naći će se kao i prethodni na Ustavnom sudu, a kao rješenje predložio je da se Statut donese na referendumu. </p>
<p> Zaključno i podulje izlaganje imao je predsjednik Skupštine Damir Kajin koji je usporedio Istru poslije demokratskih izbora sa onim u vrijeme vladavine HDZ-a i rekao kako je u Istri sačuvan suživot, da su gospodarske prilike bolje nego drugdje, a da je poštivanje manjinskih prava uzor i izvan Hrvatske. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Crkvenac: Hrvatsko gospodarstvo na putu je definitivnog izlaska iz krize</p>
<p>Vlada će uskoro ponuditi projekt smanjenja broja nezaposlenih / Cijene su uz mjesečni porast od 0,6 posto i dalje stabilne pa će godišnja inflacija biti oko četiri posto/ Tijekom dvodnevnog skupa »Hrvatska i Čile« posebno će biti riječi o unapređenju trenutačno vrlo skromne trgovinske razmjene </p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Tvrdim da Hrvatska definitivno izlazi iz gospodarske krize što je rezultat Vladine gospodarske politike. Druga godina ove Vlade bit će odlučujuća i obilježit će je reforme na brojnim područjima - rekao je u ponedjeljak ministar financija dr. Mato Crkvenac u svom izlaganju prilikom otvorenja dvodnevnog seminara i okruglog stola »Hrvatska i Čile«. Skup su organizirali Veleposlanstvo Republike Čile i Hrvatska gospodarska komora.</p>
<p>Kako je naglasio Crkvenac, prva godina rada Vlade bila je godina reformi i strukturnih promjena, a ova protječe u povezivanju sa stranim parterima i traženju mogućnosti zajedničkog razvoja. Prema njegovim riječima, Vladina ekonomska politika napokon daje rezultate, a kao primjere naveo je jačanje uloge hrvatskoga gospodarstva u regiji, porast kreditnoga rejtinga i podršku svih bitnijih međunarodnih financijskih institucija.</p>
<p>Ministar je u šest točaka naveo glavne pravce reformi. »Ove godine ubrzat će se privatizacija, pružiti snažna financijska podrška poduzetništvu, završiti pripreme za reformu zdravstvenog i mirovinskog sustava kako bi primjena počela od 1. siječnja 2002. godine, reformirati javne financije i funkcioniranje pravne države te učiniti sve da dobijemo djelotvornu državnu upravu«, nabrojio je Crkvenac i dodao da su te reforme ujedno važne za oživljavanje i razvoj hrvatskog tržišta kapitala. Vlada daje snažnu podršku i razvoju malog gospodarstva, uvela je povoljno kreditiranje (tri posto kamata) za ulaganja na područjima od posebne državne skrbi, a razvojnu šansu vidi i u povezivanju poljoprivrede sa sve snažnijim turizmom. Budući da Vlada smatra presudnim i rješavanje problema nezaposlenosti, uskoro će ponuditi svoj projekt za povećano zapošljavanje. I porezna politika, naglasio je, trebala bi uskoro dobiti i nove oblike kojima bi se davala potpora i porezno rasteretilo uspješne gospodarstvenike.</p>
<p>Upoznavajući goste iz Čilea s najnovijim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu, Crkvenac je naveo da je u prvim mjesecima ove godine porasla industrijska proizvodnja, a smanjene su zalihe roba. Cijene su, uz mjesečni porast od 0,6 posto, i dalje stabilne pa će inflacija na godišnjoj razini biti između 3,7 i četiri posto, a država raspolaže visokim deviznim pričuvama.</p>
<p>Prema Crkvenčevoj ocjeni, zato i posjet čileanskog izaslansta dolazi u pravi trenutak jer reforme Hrvatsku sada čine privlačnijom za strana ulaganja, a jadranske luke strancima mogu biti važna odredišta prilikom izvoza u Europu. </p>
<p> Heraldo Muńoz, zamjenik čileanskog ministra vanjskih poslova, posebno je naglasio da dvije zemlje povezuje to što u Čileu živi velik broj stanovnika hrvatskoga podrijetla koji su vrlo poznati u političkom životu (dva Čileanca s hrvatskim korijenima bila su i predsjednički kandidati), a mnogi imaju istaknutu ulogu u gospodarstvu te zemlje. »Obje zemlje doživjele su tragične događaje u prošlosti koje ne treba zaboraviti, ali sada se treba okrenuti budućnosti, globalnom otvaranju u potrazi za novim tržištima te međusobnoj suradnji koja je zasad daleko ispod realnih mogućnosti«, rekao je Muńoz. Čile je u posljednih deset godina udvostručio bruto društveni proizvod za što mu je ranije trebalo punih 75 godina, lani je zabilježio gospodarski rast od 5,4 posto, inflaciju od 3,3 posto i suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Iako je daleko od centara političke i financijske moći u toj regiji, uživa poštovanje zbog provedenih gospodarskih i socijalnih reformi, transparentnih zakonskih propisa i javnih institucija, a to je privuklo i strane ulagače. Čileanski dužnosnik spomenuo je i kako su, prema vrijednosti poslova, najveći čileanski vanjskotrgovinski partneri, SAD, Japan, Brazil, Velika Britanija i Južna Koreja, a zanima ih jači prodor na europska tržišta.
Tijekom dvodnevnih susreta čileanskih i hrvatskih gospodarstvenika posebno će biti riječi o iskustvima u privatizaciji, poreznoj politici, razvoju maloga i srednjeg poduzetništva te o unapređenju zasad vrlo skromne međusobne trgovinske razmjene. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pančić: Treba maksimalno ubrzati identifikaciju poginulih branitelja </p>
<p>Nadam se da će za sljedeći Uskrs biti manje neidentificiranih i nestalih hrvatskih branitelja, istaknuo je ministar Pančić/ Uz mirogojsku sa 600 tijela, takva je grobnica s oko 100 posmrtnih ostataka u Osijeku/ Republika Hrvatska još traga za 1.524 osobe, nestale za vrijeme srpske agresije</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - »Inzistiramo na maksimalnom ubrzanju postupka pronalaženja nestalih hrvatskih branitelja i civila, i na bržoj identifikaciji još neidentificiranih osoba, jer za to postoje svi preduvjeti. Ako hrvatski stručnjaci zbog opsega posla sve to ne mogu odraditi u relativno kratkom roku, nema razloga da se za pomoć ne obratimo zapadnim zemljama koje su nam tu pomoć već ponudile. Cilj nam je da na sljedeći Uskrs broj neidentificiranih hrvatskih državljana bude što manji«, istaknuo je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić u ponedjeljak prigodom polaganja vijenaca na grobnicu neidentificiranih hrvatskih branitelja i civila na Krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoj.</p>
<p>Naime, predstavnici Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Hrvatskog sabora i Vlade u ponedjeljak su uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa položili vijence i zapalili svijeće na zajedničku grobnicu neidentificiranih hrvatskih branitelja i civila u kojoj su pokopani ostaci oko 600 osoba.</p>
<p>»U Osijeku je takva grobnica s još oko 100 neidentificiranih žrtava koje se ne mogu identificirati klasičnom metodom, nego samo metodom laboratorijske analize DNK«, kazao je Josip Jugec, predsjednik Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, napominjući da Republika Hrvatska još traga za 1.524 osobe, nestale za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku. Jugec je izrazio nadu da su uklonjene sve prepreke koje su taj proces usporavale i da će Vladin ured za zatočene i nestale moći uspješno raditi i dalje, te da će hrvatskim vlastima biti predani podaci o mjestima stradanja hrvatskih branitelja i civila.</p>
<p>U ime Hrvatskog sabora vijenac je položio potpredsjednik Sabora, akademik Vlatko Pavletić, u ime Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ministar Ivica Pančić, predstavnici Predsjednikova ureda, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i mnogih braniteljskih udruga. Molitvu za poginule, zatočene i nestale hrvatske branitelje predvodio je glavni vojni vikar Josip Šantić.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vatrena i manevarska djelovanja na slunjskom poligonu tek nakon Uskrsa</p>
<p>Na slunjskom će se poligonu »Eugen Kvaternik» od 9. do 27. travnja ove godine uvježbavati marinci iz Amfibijske grupe USS Nassau i 22. Marinskog ekspedicijskog korpusa; s hrvatske strane sudjelovat će dijelovi Prve i Druge gardijske brigade HV-a, te postrojbe Prvog, Trećeg i Petog Zbornog područja Oružanih snaga/ Područje Nacionalnog parka neće nadlijetati vojni zrakoplovi, a u »vojnim igrama« neće se koristiti streljivo štetno po okoliš</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Uplovljavanjem triju brodova američke Šeste flote u riječku luku, na kojima je ukupno 3.900 mornara i marinaca u ponedjeljak je otpočela združena američko-hrvatska vojna vježba »Slunj 2001«. </p>
<p>Sukladno planu bilateralne vojne suradnje između MORH-a i Ministarstva obrane SAD-a, na slunjskom će se poligonu »Eugen Kvaternik» od 9. do 27. travnja ove godine uvježbati marinci iz Amfibijske grupe USS Nassau i 22. Marinskog ekspedicijskog korpusa. S hrvatske strane sudjelovat će dijelovi Prve i Druge gardijske brigade HV-a, te postrojbe Prvog, Trećeg i Petog Zbornog područja Oružanih snaga RH.</p>
<p> Iako je druga američko-hrvatska vojna vježba u posljednjih pola godine službeno započela u ponedjeljak 9. travnja, vatrenih i manevarskih djelovanja na slunjskom poligonu neće biti, kako je Vjesniku potvrđeno u MORH-u, sve do završetka uskrsnih blagdana. </p>
<p>Stoga je početak vježbe obilježilo iskrcavanje elitnih američkih marinaca i njihove sofisticirane borbene tehnike.</p>
<p>S amfibijskih brodova USS Nassau, USS Nashville i USS Portland iskrcat će se nešto više od 1.500 marinaca s cjelokupnom pripadajućom tehnikom. Potom će se oni u konvojima uputiti k slunjskom poligonu »Eugen Kvaternik». Kako Vjesnik saznaje u MORH-u, konvoji američkih marinaca na svojemu putu k Slunju neće ulaziti u područje nacionalnog parka Plitvice. </p>
<p>To je jedna od mjera MORH-a i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša te Veleposlanstva SAD-a kojim će se negativan utjecaj vježbe na okoliš svesti na najmanju moguću mjeru. </p>
<p>Kako bi se uvažili visoki ekološki standardi, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša izvršilo je dvodnevnu inspekciju poligona i njegove okolice. Dogovoreno je također, kako područje Nacionalnog parka Plitvice neće nadlijetati vojni zrakoplovi, a u »vojnim igrama« neće se koristiti streljivo štetno po okoliš. Na slunjskom se poligonu neće koristiti protuoklopno streljivo s osiromašenim uranom, ali niti fosforni, fugasni topnički projektili. </p>
<p>Kao i na prošlogodišnjim manevrima »Slunj 2000«, američka će strana izvesti cijeli niz vježbovnih aktivnosti. Od obuke u temeljnoj pješačkoj taktici do razine satnije, preko obuke u planinarskim vještinama, do bojnog gađanja. Amerikanci će kako saznaje Vjesnik, na slunjskom poligonu pucati iz svega čime raspolažu. A to je široki arsenal. Počevši od od pješačkog naoružanja, preko minobacača kalibra 60 i 81. mm, do topničkog i raketnog oružja.</p>
<p>No zasigurno, najatraktivniji dio vježbe »Slunj 2001« bit će zajedničko gađanje američkih i hrvatskih topnika. Ciljeve slunjskog poligona zasipat će vatra američkih haubica M-198 kalibra 155 mm i hrvatskih oruđa D-30 promjera 122 mm. Ništa manje atraktivno neće biti ni američko demonstriranje preciznosti protuoklopnih sustava. Uz otprije poznati »Tow«, amerikanci će lasnirati i projektile iz vođenog raketnog sustava »Javelin«, trenutno najsavršeniji sustava te vrste u svijetu i ponosa američke vojne industrije. Gađat će također i iz oruđa s amfibijskih transportera LUTP-7A1, te iz tenkova M1A1. </p>
<p>Ovogodišnja hrvatsko-američka vojna vježba na Slunjskom poligonu proći će, kako je najavljeno, bez većeg djelovanja ratnog zrakoplovstva. No, Vjesnik ipak neslužbeno doznaje kako je planirana zajednička vježba hrvatskih i američkih helikopterskih posada, hrvatskih Mi-24 i američkih Cobri. Pritom letjelice, kako se naglašava, neće ulaziti u zračni prostor Nacionalnog parka »Plitvice«. </p>
<p> Amerikanci, kako se saznaje, ovoga puta neće plaćati troškove gađanja na slunjskoom poligonu. No, platit će, tvrde izvori MORH-a sve ostalo. Od troškova logistike do potrošnje vode.</p>
<p>Američki će ratni brodovi s oko 2.500 mornara završetak vježbe, započete u ponedjeljak, čekati usidreni u vodama ispred riječke luke.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pulski dogradonačelnik Quaranta podnio ostavku</p>
<p>PULA, 9. travnja</p>
<p> - Pulski dogradonačelnik Mario Quaranta podnio je u ponedjeljak poslije podne pulskom Gradskom poglavarstvu neopozivu ostavku na dužnost zamjenika gradonačelnika i člana Poglavarstva kao predstavnika talijanske etničke zajednice. To je, kako je rekao, moralni čin nakon privođenja u policiju i istražnom sucu prošli petak zbog sumnje da je počinio prijevaru i uzeo sedam milijuna lira mita od talijanskog kupca tvrtke »Marina Ibacom«, tada u vlasništvu Istarske banke, u Banjolama kod Pule.</p>
<p>Pulski gradonačelnik Giankarlo Župić prihvatio je informaciju o ponuđenoj ostavci i predložio predsjedniku Gradskoga vijeća Borisu Šuranu da hitno sazove izvanrednu sjednicu radi izjašnjavanja o Quarantinoj ostavci. Šuran nam je rekao da je sjednicu Gradskoga vijeća sazvao već za srijedu, za razliku od slučaja s eksplozijom gradskoga plina kada se na nalaze istražnih tijela čekalo više od mjesec dana.</p>
<p>U pismenoj ponudi ostavke dosadašnji dogradonačelnik navodi da se odlučio na taj čin zbog slučaja o navodnim nezakonitim radnjama koje je počinio u ulozi zamjenika gradonačelnika, ocijenivši terećenja proizvoljnima što nanosi dodatnu štetu i njemu i gradu. </p>
<p>U tako stvorenoj atmosferi nemoguće su normalne aktivnosti, suradnja i povjerenje, što je preduvjet odgovornog provođenja zadataka. Zbog toga se odlučio na ostavku s uvjerenjem da će ona pospješiti i normalizirati rad uprave i gradske vlasti, uključivši i želju da se sve okolnosti tog iskonstruirana slučaja što prije rasvijetle pred mjerodavnim tijelima. Član Poglavarstva i direktor »Uljanika« Karlo Radolović izrazio je uvjerenje u nedužnost dosadašnjeg dogradonačelnika i sugerirao da se traži požurivanje istražnih radnji. </p>
<p>U ponedjeljak se s tim u vezi ogorčeno očitovao Bruno Langer, u ime Udruge građana oštećenih plinskom eksplozijom, zbog kako reče, neodgovorne tvrdnje gradonačelnika Župića da ga je slučaj sa Quarantom pogodio više od eksplozije plina. Istodobno u javnosti se širi uvjerenje kako iza Quarantina privođenja s radnoga mjesta u Gradskoj palači stoje mutni poslovi vezani uz talijansku tvrtku »Chini Construzioni« iz Trenta, Ta je tvrtka, naime, u Puli osnovala poduzeće »Chini građenje« koje se upetljalo u razne projekte, kupovine nekretnina, građevinskih parcela i najavilo više projekata milijunske vrijednosti u njemačkim markama. Prema nekim tvrdnjama, dogradonačelnik Quaranta navodno je bio koordinator tih poslova s tvrtkom »Chini«, a isto tako spominje se i nezaobilazna umiješanost projektantske tvrtke »Urbis«, čiji je većinski vlasnik pulski gradonačelnik. U svakom slučaju u javnosti se i među dobro informiranim čuje uvjerenje da se mnogi pokušavaju distancirati od dosadašnjeg dogradonačelnika, ali da ih ima dosta koji su sudjelovali u prodaji nekretnina ispod cijene i uz provizije, pa Pula živi u očekivanju novih potencijalnih privođenja. (Mirko Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Đukić: Zbog površnog pristupa popisu, ispast će da u Hrvatskoj živi 98 posto Hrvata</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Srpsko pitanje bit će riješeno tek onda kad Hrvatska bude uređena prema mjeri Hrvata i hrvatskog čovjeka, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare čelnika Srpske narodne stranke (SNS) na temu provedbe popisa stanovništva. U SNS-u su, naime, upozorili da popisom nije obuhvaćen dio srpske populacije, a formulari, rečeno je, onemogućuju upotrebu prikupljenih rezultata na međunarodnoj razini.</p>
<p>»Zakon kaže da će se popis koristiti samo za statistiku, no ako i jeste tako, ona će biti netočna«, upozorio je predsjednik SNS-a Milan Đukić. Čelnik SNS-a je upozorio na nepotpune podatke o imovini i vlasnicima koji trenutačno nisu u Hrvatskoj, a privremeni korisnici nemaju točne informacije. Optužujući aktualnu vlast za nepoštivanje temeljnih političkih i ljudskih prava srpske zajednice u Hrvatskoj, Đukić je kazao da su mediji nepotrebno isticali odredbu prema kojoj se građani, ako to ne žele, ne moraju izjašnjavati o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. </p>
<p>»Ni jedan Hrvat neće zatajiti svoju nacionalnu i vjersku pripadnost, no čini se da mnogo Srba, zbog straha prešućuje odgovor na takva pitanja«, misli Đukić. Pohvalio je istupe Katoličke crkve, jer su katolički svećenici uputili jasnu poruku građanima da slobodno mogu odgovarati na sva pitanja. Prema njegovim riječima, zbog površnog pristupa popisu stanovništva, ispast će da u Hrvatskoj živi 98 posto Hrvata, te da smo jedna od nacionalno najčišćih zemalja zapadne Europe.</p>
<p>»Možda bismo se i zadovoljili konstrukcijom 'privremeno odsutni građani' kada rezultati popisa ne bi postali osnovom za provedbu izbora«, istaknuo je SNS-ov čelnik. Vlada, kako je rekao, »provodi politiku kojom želi dovršiti HDZ-ov plan »što manje Srba u Hrvatskoj«.</p>
<p>»Netko će jednom ipak morati odgovoriti gdje je nestalo 300.000 Srba iz Hrvatske, a izjave o prodaji kuća i zemlje, čista su propaganda, jer bez ispisnice iz Hrvatske, Srbin ne može dobiti državljanstvo neke druge zemlje«, pojasnio je Đukić. </p>
<p>Na »nekadašnjim dijelovima Hrvatske koji su bili izvan pravnog poretka«, kako je Đukić nazvao područja posebne državne skrbi, sve češće se, kaže on, povezuju stranke ljevice i desnice s ciljem slabljenja SNS-ova utjecaja. Pritiske iz Vlade zbog preimenovanja ulica u Donjem Lapcu i prozivanje zbog navodnog protjerivanja Hrvata, čelnik SNS-a ocijenio je potpuno nepotrebnim. »Lapac je oaza mira i slobode, u njega neće doći pučka kuhinja, jer zapošljavamo i Hrvate i Srbe«, poručio je Đukić. Dodao je kako je SNS odlučio prekinuti s preimenovanjima ulica, jer želi pridonijeti pozitivnu ozračju u vrijeme popisa stanovništva. Za hrvatske obitelji koje su se iselile iz grada, kazao je kako ih nitko nije protjerao, nego im je ponuđeno rješenje stambenog pitanja u drugim sredinama.</p>
<p>»Zamislite što bi se dogodilo da su Srbi na nekom javnom skupu pjevali 'Oj Ivica i Stipane, pojest će vas ljute vrane'«, upitao je potpredsjednik SNS-a Nedjeljko Višnjić, komentirajući »insinuacije da Srbe od Hrvatske više zanima pada li kiša u Beogradu«. Pozvao je Srbe u Hrvatskoj da glasaju za SNS koji će, kako je rekao, prema potrebi koalirati s ostalim političkim strankama.</p>
<p>Kad se vrate izbjegli Srbi i mi ćemo tražiti uvođenje dvojezičnosti</p>
<p>Uvođenje dvojezičnosti u Istri je iskorak koji neki, boljševičkim frazama, nastoje prikazati kao separatizam, komentirao je Milan Đukić izglasavanje novog statuta Istarske županije.</p>
<p>»Nemamo se čega bojati ako u Hrvatskoj bude pet regija. Regionalizam je demokratsko dostignuće«, smatra Đukić. Dodaje kako su krive konstrukcije da 0,8 posto Talijana nekome može biti prijetnja da bi se Hrvatska mogla pocijepati. Na pitanje hoće li i SNS posegnuti za sličnim zahtjevom, predsjednik SNS-a je rekao kako ta stranka treba mnogo toga napraviti prije negoli se odluči na takav korak.</p>
<p>»Tek onda kad okupimo sve građane srpske nacionalnosti koji trenutačno nisu u Hrvatskoj, nema razloga da i njima ne omogućimo da uživaju u blagodatima regionalnog ustrojstva«, pojasnio je Đukić.</p>
<p>»Međutim, da je SNS kojim slučajem sada pokrenuo tu inicijativu, vjerojatno bi većina naših čelnika završila u zatvoru«, zaključio je predsjednik te stranke. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>SHU traži od Vlade povećanje koeficijenata za pomoćne djelatnosti</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Sindikat hrvatskih učitelja predložio je Vladi na konferenciji za novinare u ponedejljak da poveća koeficijente namještenicima pomoćnih djelatnosti u osnovnom i srednjem školstvu, kako im ne bi pale plaće.</p>
<p> Vladin prijedlog uredbe koeficijenata radnih mjesta u javnim službama omogućuje da učitelji i profesori uglavnom zadrže dosadašnju razinu plaća, pod uvjetom da se ne smanjuje dosadašnja osnovica od 4.551 kunu, ocijenio je predsjednik sindikata Dalimir Kuba.</p>
<p> No, prema tome prijedlogu ne bi mogla ostati dosadašnja razina plaća računovođa, tajnica, blagajnica, domara i drugih pomoćnih djelatnika u školstvu, jer se koeficijenti za njihova radna mjesta određuju kao i za druge djelatnosti u javnim službama, rekao je Kuba.</p>
<p> Iz simulacije koju je izradio sindikat, vidi se da bi za osiguranje dosadašnje razine plaća pomoćnih djelatnosti u školstvu iz proračuna trebalo izdvojiti dodatnih 18 milijuna i 604.000 kuna. Kuba smatra da Vlada takvim prijedlogom preraspodjele u osnovnom i srednjem školstvu na račun dodatnih djelatnosti želi »otupiti« sindikat, budući da pogodovanjem jednom dijelu djelatnika dovodi u pitanje sindikalnu solidarnost.</p>
<p> Simulacija sindikata temelji se na osnovici od 4.551 kunu, a svaka niža osnovica dovela bi do znatnog pada plaća zaposlenih u osnovnom i srednjem školstvu, naglašava Kuba.</p>
<p> Prijedlog uredbe pogoduje početnicima s visokom stručnom spremom čije bi plaće porasle 15 posto, dok bi djelatnicima pred mirovinom plaće pale 5,9 posto, izračunao je sindikat. Što se tiče učitelja i profesora s višom stručnom spremom, početnicima bi plaće rasle 13 posto, a onima pred mirovinom bi pale 6,3 posto.</p>
<p> Vlada je o prijedlogu uredbe izvijestila sindikate prošloga tjedna, sindikati se o tome trebaju očitovati do 12. travnja, a Vlada će donijeti uredbu nakon 19. travnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Kovačević: Nacionalni parkovi moraju imati mobilnu telefonsku vezu</p>
<p>ZAGREB, 9. travnja</p>
<p> - Zbog velikoga broja turista nacionalni parkovi moraju imati mobilnu telefonsku vezu, ali se odašiljači ubuduće moraju postavljati pod strožim uvjetima, stajalište je Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p> Hrvatske telekomunikacije (HT) nastavile su u prošli ponedjeljak postavljati odašiljač za mobilnu mrežu na Žutu, jednom od kornatskih otoka. Izgradnju toga odašiljača zaustavila je početkom siječnja inspekcija, jer HT za to nije imao potrebnu dozvolu. Pribavivši u međuvremenu dozvolu, HT je sada obećao da će bazna stanica udovoljiti najvišim ekološkim standardima.</p>
<p> »Štetan utjecaj mobilnih odašiljača na prirodu, okoliš i zdravlje nije znanstveno dokazan, a za ta je ispitivanja zaduženo Ministarstvo zdravstva«, rekao je Hini Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p> Upozorivši da se odašiljači smiju postavljati samo uz suglasnost Ministarstva, Kovačević je rekao kako je ono nedavno dogovorilo da mobilne mreže CRONET I VIPNET grade u nacionalnim parkovima i parkovima prirode zajedničke odašiljače.</p>
<p> »Zbog velikoga broja turista ta se područja ne mogu ostaviti bez mobilne telefonske veze, ali odašiljači se moraju postavljati pod strožim uvjetima i uz suglasnost upravâ Ministarstva za zaštitu prirode i prostornog uređenja«.</p>
<p> Izgradnji odašiljača za mobilnu telefonsku mrežu na Žutu oštro su se u siječnju usprotivili aktivisti ekoloških udruga i lokalno stanovništvo. Pokazalo se, međutim, da se Žut, iako jedan od kornatskih otoka, ne nalazi unutar nacionalnoga parka.</p>
<p> Otok je u nadležnosti Županije šibensko-kninske, koja još uvijek nije definirala razinu njegove zaštite, kaže Marijana Petir, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša.</p>
<p>Gradnja HT-ova mobilnog odašiljača na Žutu sada nije predmet interesa Ministarstva, čija će inspekcija samo provjeriti je li sve urađeno u skladu s ekološkim standardima, rekla je glasnogovornica.</p>
<p>Za nastavak gradnje odašiljača na tom otoku zanimanje više ne pokazuju ni zeleni, od kojih su neki u siječnju kanili izvršiti prosvjedni »desant« na Žut, ali su ih u tome spriječili loši vremenski uvjeti. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010410].
|
