NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011209].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 192420 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.12.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Linić: »Ova naša tragedija trajat će još pet do deset godina«</p>
<p>Hrvatsko tržište postalo je nekoliko puta veće, privukli smo kvalitetan kapital i ojačali ekonomske zakonitosti / Imamo preveliku potrošnju u odnosu na osnovne porezne prihode. Najveći mač nad glavama građana Hrvatske je prevelik broj umirovljenika, jer se tako rješavalo pitanje nezaposlenosti / Svi nalazi državnog inspektorata govore da među službeno nezaposlenima imamo od osamdeset do sto tisuća ljudi koji rade. Najveći pomak u 2002. bit će ako to uspijemo srediti / Mislimo da postoji strah poduzetnika od nefleksibilnosti radnog zakonodavstva / Moramo reformirati poticaje, okrupniti posjede i privatizirati prehrambenu industriju</p>
<p>Koalicijska Vlada Ivice Račana broji posljednje dane prvog poluvremena mandata. Na međunarodnom polju upravo doživljava velike pohvale a na domaćem terenu situacija je uobičajeno polarizirana: ministri šire optimizam a oporba ih napada ma što rekli ili predložili.</p>
<p> U toj Račanovoj režiji Slavku Liniću pripada uloga britkog potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarske resore, koji se ne libi teških riječi, što bivšem riječkom gradonačelniku nije nimalo mrsko, iako često, poput gromobrana na sebe navlači sav bijes protivnika »gurajući« odluke koje su svi ministri uredno podržali. Zbog toga nije omiljen u oporbi i među sindikatima, ali i mnogi bi mu koalicijski partneri rado vidjeli leđa. </p>
<p>• Koja su, po Vašem mišljenju tri najveća uspjeha Vlade na gospodarskom polju u prvoj polovici mandata?</p>
<p> - Najveći uspjeh je to što je omogućila da hrvatsko tržište postane nekoliko puta veće jer je srušen niz barijera u nastupu hrvatskog gospodarstva izvan hrvatskih prostora. Za svako ozbiljno gospodarstvo, za svaku gospodarsku granu je hrvatsko tržište premalo. </p>
<p>Drugi vrijedan potez je privlačenje kvalitetnog financijskog kapitala. Prije ove vlade financijski kapital je služio samo za špekulacije, nije pratio ni investicije niti dnevnu operativu, služio je izvlačenju novca iz gospodarstva i bogaćenju na kamatama. Danas imamo kapital čija ročnost, koja može pratiti svaki projekt, pa i infrastrukturni, za koji je potreban daleko veći broj godina, a imamo pristojne kamate, koje se vrlo malo razlikuju od onih u zemljama u okruženju i Europskoj uniji. Financijski smo sposobni osigurati i ulaganja i redovitu proizvodnju. Mirovinska reforma i jačanje financijskog tržišta osiguravaju napokon i moderne oblike financijskih transakcija. To se počelo događati tek u zadnjim mjesecima ove godine a daleko veće rezultate tek očekujemo. </p>
<p>Treće je jačanje ekonomskih zakonitosti u gospodarstvu. To znači zakonsko okruženje koje tvrtkama omogućava konkurentnost te gašenje neuspješnih odnosno njihovu reorganizaciju i kroz stečaj. Uspjeli smo osigurati malo konkurentniji okvir za poslovanje i na domaćem tržištu i u nastupu prema inozemstvu. Smanjili smo poreznu presiju, doprinose, cijenu električne energije, nastojimo da trošarinama ne opterećujemo dizelsko i energetsko gorivo, a u to se uklapaju i posljednje mjere u telekomunikacijskim uslugama. Znači, nastojali smo gospodarskim mjerama daleko više opteretiti troškove građana a ići u korist samog gospodarstva, ali smo se smanjivanjem carina kao zaštite domaće proizvodnje i tako smanjivanjem cijena u maloprodaji odužili građanima jer su tako dobili mogućnost da ipak lakše podmiruju osnovne životne potrebe. </p>
<p> • Voditelj misije MMF-a je na pitanje koja su tri najveća hrvatska problema odgovorio: fiskalna konsolidacija, fiskalna konsolidacija, fiskalna konsolidacija. Kako bi Vi odgovorili na to pitanje?</p>
<p>- Slično kao i gospodin Flickenschild. Najveći problem je javna potrošnja. Imamo premale gospodarske aktivnosti, premalu osnovicu za tako veliku javnu potrošnja. Kada gledamo koliko se u apsolutnom iznosu izdvaja za vojsku, policiju, školstvo ili zdravstvo, onda je to malo, ali kada gledamo postotni udio u odnosu na ono što stvaramo kao građani ove zemlje, onda je to previše. Imamo preveliku potrošnju u odnosu na osnovne porezne prihode. Razliku pokrivamo prodajom imovine, prodajom gospodarstva. I to je tragedija, da novac od privatizacije ne trošimo na novi razvoj, na ceste, elektrane, plinovode, objekte nadgradnje kao škole, bolnice, oprema za kvalitetnije obrazovanje. Evidentno je da je vrlo teško rezati sve te stavke i da moramo podići osnovicu pa da ti udjeli javne potrošnje budu manji.</p>
<p>• I u proračunu za 2002. drastično pretežu rashodi koje nazivamo socijalnima u odnosu na novac namijenjen razvoju. U razvitak se direktno ulaže oko 3,5 milijardi kuna, što je u odnosu na 77 milijardi...</p>
<p>- ...malo. Želim biti jasan i to će vam potvrditi svatko tko zna računati pa i Flickenschild: milijun umirovljenika na 1,4 milijuna zaposlenih je odnos koji se ne može riješiti bez dodatnih poreznih prihoda. Najveći mač nad glavama građana hrvatske je preveliki broj umirovljenika, među kojima je mnogo mladih umirovljenika koji su umirovljeni jer se tako rješavalo pitanje nezaposlenosti.</p>
<p>Sada imamo smanjenje broja zaposlenih u policiji a sutra ćemo imati u MORH-u. Hoćemo li to rješavati umirovljenjima? Bojim se da ćemo samo produbiti problem ako se zaista priklonimo rješavanju problema broja zaposlenih u tim službama mirovinama. Mirovinska reforma će efekte dati za kojih pet ili deset godina, a do tada ćemo porezima, što je apsurd, debelo plaćati štete zbog rješavanja tranzicijskih problema s mirovinama. Bit će vrlo teško u takvoj situaciji riješiti i probleme zdravstvenog osiguranja jer ostaje veliko pitanje koliko umirovljenici od mirovine mogu plaćati zdravstvenu zaštitu. I tu imamo debalans. Naš najveći problem u proračunu je nemogućnost svih onih koji koriste zdravstvenu zaštitu da plate njenu punu cijenu. Zbog toga će ova naša tragedija trajati još pet do deset godina. Jer, mirovine i zdravstvenu zaštitu nećemo plaćati prihodima koji su tome namijenjeni nego porezima koji se neće usmjeravati na razvoj.</p>
<p> • Hrvatska ulazi u završnu fazu, u posljednje dvije godine privatizacije i ponovno se javlja dilema treba li dati prednost domaćim investitorima kako bi, na primjer, barem jedno osiguravajuće društvo ili jedna privatna banka - Hrvatska poštanska banka, bila u hrvatskim rukama. </p>
<p>- Tu za nas u Vladi nema razlike. Prepoznajemo razliku između uspješnog i neuspješnog kapitala, špekulantskim i investicijskih aktivnosti. Što se tiče domaćeg kapitala, malo smo naklonjeni kapitalu koji predstavlja management i radnike. Ako su oni zajedno uvijek ćemo im biti malo skloniji jer su oni stvorili tvrtku pa žele ući u vlasništvo i to treba cijeniti. Drugo je pitanje kada se domaći kapital seli iz sektora u sektor. Sada se na primjer pojavljuje domaći kapital iz dijela prehrambene, građevinske i farmaceutske industrije koji bi ulagao u financijski sektor. Ulaganja su dobrodošla ali ostaje pitanje tko će ulagati u njihov sektor. Jesu li oni baš toliko bogati da mogu ulagati u svoj i u financijski sektor ili će to ulaganje u domaće osiguravajuće društvo značiti da će nedostajati novca u prehrambenoj industriji, a uvozimo najviše hrane. Da li će to značiti da ćemo zaustaviti ulaganja u farmaceutiku? To me ne veseli.</p>
<p>• Kako ocjenjujete tvrdnju predstavnika dominantne struje najveće oporbene stranke, HDZ-a da će Hrvatska bankrotirati za godinu dana, a argumenti su djelomično slični onima koje iznose kritičari vezani za predsjednika Mesića.</p>
<p>- To su slabe računice. Za ovu godinu, svi su tvrdili da nećemo moći zatvoriti bilance jer smo krenuli s premalom stopom rasta i nismo pokrenuli neke monetarne mjere pa neće biti rasta u Hrvatskoj, interes svijeta će pasti pa ćemo imati dosta proračunskih problema.</p>
<p>• Problema je i bilo.</p>
<p>- Bilo je jer smo kasnili u reformama, probijali smo stavke koje smo mislili ranije srezati pa smo imali lomove u socijalnim izdacima i plaćama. No, vrijeme je pokazalo da je manje-više ipak ostvareno ono što je Vlada prognozirala. Čak je u industriji postignut i nešto veći rast, a imali smo i dosta stabilne financije. </p>
<p>• Jedan od najvećih hrvatskih problema je nezaposlenost i tu još nisu postignuti značajniji pomaci.</p>
<p>- To nas sve čini nesretnima. S druge strane, šokira nas i to da smo življu aktivnost, življi promet roba riješili uvozom a ne domaćom proizvodnjom, aktivnostima malog i srednjeg gospodarstva i poduzetnika. Malo nas obeshrabruje što se ljudi još premalo okreću mogućnostima koje im otvara domaće tržište. Ako smo značajno povećali uvoz, to znači da smo mogli prodati i više domaće robe. </p>
<p> • MMF je vrlo jasno rekao da Hrvatska s nezaposlenošću nema problem veći nego druge tranzicijske zemlje i da ne treba očekivati brze značajne pomake. </p>
<p> - Svi nalazi državnog inspektorata u posljednjih godinu dana govore da među službeno nezaposlenima imamo od osamdeset do sto tisuća ljudi koji rade. Najveći pomak u sljedećoj godini bit će ako to uspijemo srediti, ako uspijemo u borbi protiv niza takvih nezakonitosti. No, to nije pomak kojeg mi želimo jer ni 280.000 nezaposlenih nije malo, i morat ćemo se i te kako organizirati da bismo uspjeli nešto promijeniti. </p>
<p>• Jedna od posljednjih velikih reformi koje je najavila Vlada je reforma radnog zakonodavstva. No, mjere koje su do sada predložene uglavnom su usmjerene na one najslabije na tržištu rada - radnike koji su često prisiljeni prihvatiti posao na crno. Kojim mjerama Vlada namjerava poslodavce odvratiti od traženja profita u takvom poslovanju.</p>
<p>- Zakonima ćemo poduprijeti obračun s takvim poslodavcima ne samo zbog zaštite radnika nego i zbog osiguravanja ravnopravne tržište utakmice. Prema zadnjim inspekcijskim podacima u samo šest gradova nađeno je preko 6000 neprijavljenih radnika. Obračun će biti vrlo težak za njih, kazne su enormne a pitanje je i kako naplatiti neplaćene doprinose. Radnici će biti zaštićeni samo ako država bude primjenjivala najstrože mjere. No, ostaje i pitanje je li uzrok takvog ponašanja poslodavaca i to što se neradnika vrlo teško može otpustiti. Ostaje i pitanje straha od recesije pa se mnogi boje zapošljavati jer je zaštita zaposlenih prevelika. Ljetos sam najavio novu regulaciju radnog zakonodavstva, a ozbiljan rad i razgovore, pripremu zakona očekujemo u sljedećih šest mjeseci. No stalno slušam da Vlada radi nešto bez znanja sindikata, iako samo javno iznosimo razmišljanja i želimo polemiku koja bi nas usmjerila. Želimo da nam i nezaposleni i poduzetnici i ostale strukture kažu što je prejaka zaštita i koliko ona može biti opasna. Želimo radnike usmjeriti u poduzetništvo, pa neka kao poduzetnici razmisle da li je potrebno fleksibilnije radno zakonodavstvo. Želimo javnu polemiku koja bi nas usmjerila a dobivamo tvrdnje da Vlada radi bez sindikata, prijeti se generalnim štrajkom i poručuje da nemamo pravo ništa promijeniti. A tema razgovora je da li postoji strah poduzetnika od nefleksibilnosti radnog zakonodavstva. Mi mislimo da postoji. </p>
<p>• Još nije pokrenuta ni reforma poljoprivrede iako se svi uzrujavaju zbog velikog uvoza hrane, a jasno je da se s prosječnim posjedom od 2,5 hektara i tri kravice suvremena poljoprivreda ne vodi. </p>
<p> - Na ni jednom drugom području u posljednjih godina nije bilo toliko različitih istupa koliko na poljoprivredi. Vlada je ostala na poticajima i to očito pogrešnima, na žitarice, nismo se okrenuli prema poticajima za uzgoj voća i povrća a to se najviše uvozi. Kroz PIK-ove smo pokušali potaknuti domaću proizvodnju i preradu, jer domaća prehrambena proizvodnja ima dosta modernu tehnologiju i može uspjeti, što su pokazali Lura, Gavrilović, Vindija, Podravka, dio Agrokorove proizvodnje. S ulaganjima u prehrambenu industriju krenut će i bazna proizvodnja. Zato smo išli u sanacije ali s malim uspjehom, uprave su loše, nema efekata kao u privatnim firmama. Dakle, treba privatizirati. U baznu proizvodnju treba još puno uložiti ali je sigurno da trebamo naći i vlasnike koji će odgovorno ponijeti prerađivačku prehrambenu industriju i tada ćemo bitno promijeniti i uvozno-izvoznu bilancu. Katastrofa je da se moderni kapaciteti PIK-ova koriste u postotku koji je toliko nizak da ga se ne usudim ni spomenuti. A tu se radi o radnim mjestima i kvalitetnoj proizvodnji s kojom možemo supstituirati lošu uvoznu hranu i postati spremni za izvoz. U sljedeće dvije godine ti se procesi mogu ojačati, što je pretpostavka da se u sljedećem mandatu može ozbiljno računati na uspjehe u tom sektoru. Da bismo u tome uspjeli moramo reformirati poticaje, okrupniti posjede i privatizirati prehrambenu industriju. </p>
<p>Ova vlada nije sluga MMF-a</p>
<p>• Vlada je protekli tjedan dobila veliku podršku MMF-a i Svjetske banke, a s druge strane čuju se optužbe da je sluga tih institucija na uštrb interesa hrvatskih građana. Kako to ocjenjujete?</p>
<p>- Drago mi je da je premijer Račan od prvog trenutka govorio: to je program Vlade a ne pritisci MMF-a i mi ćemo ga provesti. Reforme uvijek padaju na teret najsiromašnijeg dijela građana - radnike, nezaposlene i seljake - i zato želimo da se jasno zna da mi snosimo odgovornost za te reforme. A MMF nas upozorava da smo spori u provedbi tih reformi, da nisu polučeni rezultati koje smo i mi smatrali da ćemo ostvariti u ovoj godini. No, efekti se ipak vide i mi ne odustajemo. Naši politički oponenti su malo nesretni jer ne nalaze opravdanje za kritiku našeg programa pa govore da provodimo naredbe velikog zločestog svijeta. Ako želimo ući u Europsku uniju onda moramo prihvatiti njene standarde i zakonitosti. Ako to ne želimo, onda moramo razmišljati kako stvoriti jednu autarkičnu, zatvorenu zemlju, zatvoriti sve granice, podići barijere jer nam ne treba taj svijet. To nije program ove Vlade.</p>
<p>Najveći problem koalicije su kadrovi</p>
<p>• Kako komentirate tvrdnje da su odnosi unutar vladajuće koalicije uvelike kočili provođenje reformi u gospodarstvu?</p>
<p>- Koalicije imaju i svoje prednosti - veću disciplinu, kontrolu i transparentnost, a dokazali smo i da ne stoji dojučerašnja tvrdnja HDZ-a da država ne može opstati ako ju vodi koalicija. Što se slabosti tiče, izdvojio bi samo dvije. Najveća slabost je neuspješna kadrovska politika čiji rezultat nisu sposobni nego vjerni kadrovi, pa imamo loše vođene državne tvrtke, sukobe i previše politikantstva na stručnoj razini. Mogu shvatiti da polemiziraju dva ministra iz različitih stranaka, različitih svjetonazora, ali suludo je kada činovnici politiziraju o stručnim stvarima umjesto da provode odluke Vlade i parlamenta. Drugi problem je činjenica da članovi koalicije imaju ipak različite programe pa svatko vuče na svoju stranu što usporava reforme.</p>
<p>I ja bih se kao poduzetnik bojao sive ekonomije</p>
<p>• Već dulje vrijeme Vlada najavljuje oštriju borbu protiv sive ekonomije.</p>
<p>- Ako uspijemo u efikasnijoj naplati dijela novca koji se evidentno krije u sivoj ekonomiji - neplaćeni porezi, doprinosi - moći ćemo daleko više ulagati u poticanje poduzetništva. No, najvažnije je slomiti strah poduzetnika od ulaganja. Svi pitaju: zašto se svijet boji? I ja ću se kao poduzetnik bojati investicije u Hrvatskoj ako postoji od 25 do 30 posto sive ekonomije što znači da me kao poduzetnika može uništiti netko tko ne plaća radnika, ne plaća mu doprinose, ne uplaćuje ubrane trošarine, vozi na lož ulju ili zelenom ili plavom dizelu koji su u sustavu poticaja i nitko mu ništa ne može, sud ga kažnjava ukorom, a on u biti krade građane Hrvatske. Oni koji žele ozbiljno raditi traže regularne uvjete za konkurentnost.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sanader: »Neću dopustiti skretanje HDZ-a u desno. HDZ je stranka političkog centra«</p>
<p>HDZ je stranka koja treba mir, zajedništvo i čvrstinu da bi do kraja mogla vratiti povjerenje birača u sebe. Definitivno je za nama vrijeme dvostruke politike i paralelizama u HDZ-u. Tko to nije shvatio živi u prošlosti. A mi smo stranka budućnosti! / U svom odgovornom i prevažnom poslu za Hrvatsku, kao predsjednik najjače političke stranke rukovodim se isključivo kriterijima korisnosti ili štetnosti za stranku. To će i u slučaju najnovijih Pašalićevih aktivnosti biti glavni kriterij odluke</p>
<p>Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader posljednjih je tjedana bio na turneji po SAD-u, Kanadi, a upravo se vratio iz Njemačke. Na tim se službenim putovanjima susreo i s mnogim Hrvatima u iseljeništvu, ali razgovore je obavio i s tamošnjim visokim političkim dužnosnicima. Za to vrijeme na političkoj se sceni ponovo rasplamsala diskusija o sukobima u HDZ-u, silnim pokušajima da se Sanadera »skine« s predsjedničkog mjesta i najrazličitijim kombinacijama unutar stranke, a i izvan nje.</p>
<p> • U inozemstvu ste informirali svoje sugovornike o mogućim rješenjima za izlazak Hrvatske iz krize, kako ste rekli. Što ste im zapravo govorili, kako ste im opisali sadašnju Hrvatsku?</p>
<p> - I u SAD-u, State Departmentu, a i u Kanadi sam naišao na sugovornike koji su vrlo dobro upoznati sa situacijom u Hrvatskoj. Nije trebalo posebno govoriti ni o čemu. Ono što ih je najviše zanimalo, a i ono o čemu sam ja najviše želio govoriti nije prošlost. Inzistirao sam na tome da se ne gubimo u prošlosti, iako sam priznao greške koje je HDZ počinio, ali htio sam reći što HDZ može za Hrvatsku učiniti sutra. Zato sam u tim razgovorima inzistirao na budućnosti, a ne na prošlosti. Osobno zastupam tezu da kad se ide u inozemstvo, i ako ste oporba, treba zastupati i braniti nacionalne i državne interese svoje zemlje.</p>
<p> • Vaši neistomišljenici u HDZ-u tvrde da ste na turneju otišli kako biste lobirali za vlastitu kandidaturu na skorašnjim stranačkim izborima.</p>
<p> - Nema potrebe to komentirati. Svi mi u politici svakom se svojom aktivnošću legitimiramo ili delegitimiramo. Osobno držim, a u to me uvjerava i najveći broj pristaša HDZ-a, da smo u ovih godinu i pol dana uspjeli vratiti HDZ na prvo, najjače mjesto na političkoj sceni. On tamo nije bio kad sam izabran za predsjednika i to nešto govori. Dakako, to nije samo zasluga vodstva stranke, već desetaka tisuća marljivih članova stranke časnih ljudi koji već 12 godina rade samozatajno za Hrvatsku.</p>
<p> • Posljednja istraživanja pokazuju da HDZ jača, no, vjerujete li u ta istraživanja? </p>
<p>- Vjerujem, jer se ona temelje i na nekim našim internim istraživanjima, ali i na činjenicama. Još na izborima u svibnju se vidjelo da je HDZ pojedinačno najjača stranka, da smo u prosjeku osvojili oko 33-34 posto vijećnika i siguran sam da je u ovih nekoliko mjeseci broj porastao. To se vidjelo i na ponovljenim izborima u nekim mjestima gdje je HDZ u rujnu dobio više nego u svibnju. </p>
<p>• Treba li to značiti da bi građani željeli da se HDZ opet vrati na vlast? No, čak i dr. Pašalić kaže da HDZ ne može sam preuzeti vlast. Slažete li se s tim?</p>
<p> - To je ideja o kojoj ja govorim cijelo vrijeme. Kad bi HDZ i ostvario najveći broj mandata u Saboru, mi bismo pozvali druge stranke na suradnju. Želimo bolju Hrvatsku. Moje poimanje politike se možda razlikuje od onoga kakvo imaju moji kolege, bilo u drugim strankama, bilo u HDZ-u. Smatram da politika mora služiti građanima, a ne njima vladati. Nama nije do vlasti radi vlasti, već da ostvarimo uvjete za bolji život svim građanima Hrvatske. Ja sam protivnik teze da u Hrvatskoj nitko više ne bi trebao, niti neće ostvariti apsolutnu većinu mandata. Ako to može Blair u Britaniji, Aznar u Španjolskoj i Stoiber u Bavarskoj, zašto se to ne bi moglo ostvariti u Hrvatskoj. Svaka stranka želi ostvariti što veći broj mandata. Zato ponavljam da će HDZ, u bilo kojoj kombinaciji ponuditi suradnju drugim strankama i to prije svega strankama srodnog političkog programa, strankama centra.</p>
<p> • Koga biste najradije vidjeli u toj koaliciji?</p>
<p> - Rekao sam, stranke centra.</p>
<p> • Aludirate na Demokratski centar?</p>
<p> - Vi zaključite sami. Ne aludiram na DC, već na stranke centra koje su sličnog programa kao HDZ.</p>
<p> • Kako u toj kombinaciji »stoji« HSS?</p>
<p> - Mislim da se HSS prepoznaje kao stranka centra.</p>
<p> • Smatrate li da vlast u ovom trenutku ima alternativu? Mnogi ljudi u to ne vjeruju, a dio smatra kako se HDZ ionako još nije profilirao i da nije njegovo vrijeme.</p>
<p> - Tu tezu već opovrgava i činjenica da HDZ-u raste popularnost. Imamo sve veću potporu hrvatske javnosti, pa i po nezavisnim anketama. Ali, točno je nešto drugo u Vašem pitanju, a to je da dio javnosti misli kako HDZ još nije završio svoju konsolidaciju. U nekoliko sam navrata rekao da ćemo konsolidaciju stranke završiti na sedmom Općem saboru stranke u travnju iduće godine. Tad će biti definitivno završen dvogodišnji proces transformacije i konsolidacije stranke, koja će potvrditi onu izvornu Tuđmanovu politiku centra. Neću dopustiti, a niti ne dopuštam u ovih godinu i pol dana skretanje HDZ-a u desno. To ne dolazi u obzir. HDZ je stranka političkog centra u kojoj se mogu prepoznati i oni s lijevog, a i oni s desnog centra. S time ćemo završiti. Kod nekih naših ljudi je bilo lutanja, koje ja ljudski razumijem, ali politički su bila pogrešna. Jedna od ideja je bila i Hrvatski blok, a to je značilo da HDZ oko sebe okupi sve od centra do krajnje desnice. To bi onda bio nekakav drugi pol, suprotstavljen ovome na vlasti, a to je pogrešna strategija. HDZ će ići sam na izbore, HDZ ima svoj trade mark, HDZ je povijesna politička stranka koja je na temelju votuma hrvatskog naroda ostvarila najveće političke ciljeve hrvatskog naroda. HDZ je Coca-Cola u političkom marketingu i nema nikakvog razloga da se stapa s nekakvim strančicama koje imaju jedan posto! Tako se gubi identitet. No, to ne isključuje postizbornu suradnju sa onima koji pređu prag. Dugo sam živio na zapadu i naučio sam jednu stvar o demokraciji, a možda i previše dobro poznajem politički zanat, pa se ne dam tek tako navesti na neka politička lutanja, koja su bila rezultat toga da se puno naših ljudi nakon gubitka izbora našlo u lošoj psihičkoj i materijalnoj situaciji. Mnogi su nakon 3. siječnja izgubili posao i onda su lutali. Ali, treba izdržati u teškim situacijama. A živeći na Zapadu sam naučio da, ako stvarate prijeizborne koalicije, elementarna poruka koju birač iščitava jest da niste samouvjereni i da unaprijed priznajete poraz. Sugerirate da nemate pobjedničkog mentaliteta! Zato kažem: HDZ ide sam na izbore, ali ćemo dakako istovremeno pripremati moguće koalicije. </p>
<p>• Opisuje Vas se kao umjerenog HDZ-ovca, ali ponekad se u javnosti stječe dojam da ste veći »jastreb« od nekih koje se takvima inače smatra. Što kažete? </p>
<p>- U politici postoje dvije temeljne koncepcije djelovanja. Jedna je da slušate što kaže čovjek na ulici i da se vodite tim glasom javnosti, a druga je koncepcija da vi kao politički lider kažete što treba činiti. Mudar političar će kombinirati jedno i drugo. Ja nemam problema s etiketiranjem kad god argumentirano nastupam o jednoj ili drugoj temi. Uvijek nastojim argumentirano braniti politička stajališta HDZ-a i moja i u tome neću posustati, bez obzira na moguće rizike etiketiranja. Ne mogu odustati od hrabrosti u raspravi. Ako je neki sporazum loš, onda mi ne možemo reći da je on dobar. U mojim istupima nikad nećete naći teške riječi i protiv toga se borim, kao i protiv netolerancije. Demokracija uključuje različitosti i zato zastupam tezu da moramo pokazati puno više međusobne snošljivosti, spremnosti na dijalog, jer moramo biti i jesmo različiti, inače bi sve bilo jednoumlje.</p>
<p> • Što kažete na tvrdnje da bi se povratkom HDZ-a na vlast Hrvatska opet izolirala?</p>
<p> - O tome Vam najbolje svjedoči činjenica da sam vani primljen na najvišim razinama. Međunarodna zajednica funkcionira na načelu da se poštuje demokratska volja birača. Ukoliko hrvatski birači odluče da HDZ sutra, ali ne sam, ponavljam, preuzme opet kormilo zemlje, onda bi to međunarodna zajednica respektirala. To ne isključuje moje napore i potrebu da popravim image HDZ-a.</p>
<p>• Jeste li stekli dojam da HDZ danas ima bolji image u svijetu? </p>
<p>- Da, ali ne do kraja. Na najboljem smo putu. Čeka se konsolidacija stranke. Postoji čitav niz predrasuda o HDZ-u i pokojnom predsjedniku Tuđmanu, koje nisu bile utemeljene. Mi smo zbog naših propusta dobili račun od birača 3. siječnja. Dakle, ja pokušavam reći našim sugovornicima u inozemstvu da je to jedan novi HDZ, koji se, naravno, temelji na Tuđmanovoj politici u pogledu promicanja i obrane nacionalnih interesa, ali novi HDZ koji se otvara izazovima novog vremena. Ukoliko HDZ ne bude mogao odgovoriti izazovima novog vremena u Hrvatskoj, onda nismo zaslužili povjerenje birača.</p>
<p>• Koje su bile najveće mane HDZ-a? Zašto ste izgubili?</p>
<p> - Bahatost, samodostatnost, isključenje drugih iz političkog dijaloga, ali i ponižavanje drugih partnera, te propusti u pretvorbi i privatizaciji. Također je karakteristična bila zatvorenost prema medijima, dok je istovremeno bilo i potpuno neprihvatljivih progona i prisluškivanja novinara. Dopustili smo da se neki nečasni ljudi prikrpe HDZ-u u vrijeme kad je on bio u najvećoj popularnosti.</p>
<p>• Mislite da se to ne bi ponovilo kad biste opet došli na vlast? </p>
<p>- Svaka vlast privlači sve i svakoga, pa takvih ljudi ima i u ovoj aktualnoj vlasti. Mogu samo čvrsto obećati da ćemo mi u HDZ-u to pokušati spriječiti.</p>
<p> • Što je dobro učinila ova vlast, a gdje je izgubila u očima javnosti? </p>
<p>- Dobro je to da se mijenjaju vlasti, to je jedan od temelja demokracije. Vlast se mijenja po volji birača. Napravili su dobro to što je uveden red u unutarnjem platnom prometu u zemlji i što se sačuvala stabilnost kune, te da je Hrvatska ušla u Partnerstvo za mir, Svjetsku trgovinsku organizaciju te je sa nizom zemalja potpisan ugovor o slobodnoj trgovini, a i ući ćemo u CEFTA-u. Te smo uspjehe htjeli i mi ostvariti, ali kod nekih u međunarodnoj politici nije bilo političke volje. </p>
<p>Ono negativno je da su obećavali brda i doline, a hrvatskom je čovjeku puna kapa takvih. Negativan je i odnos prema braniteljima te tragikomičan obračun s Tuđmanom i HDZ-om i pokušaj da se tih deset godina prikažu kao nešto strašno i tragično. Mi smo ponosni na tih deset godina u kojima je Hrvatska stvorena i obranjena! Također su i Hrvate u BiH i u iseljeništvu prepustili samima sebi.</p>
<p>• Što ćete ponuditi građanima Hrvatske, a da bi Vam povjerovali? </p>
<p>- Naš program ima dva stupa. Jedan je obrana i promicanje državnih interesa u okviru međunarodne zajednice. Hrvatska mora biti članica međunarodne zajednice, što znači članica EU-a i NATO-a i surađivati sa svijetom da bi se stvorili uvjeti da se na ovom području dođe do trajne stabilnosti. S druge strane HDZ mora ponuditi jasan program izlaska iz krize i mi smo ljetos formirali gospodarsko vijeće u kojem su bivši ministri i premijeri, ali i nestranački eksperti, mladi ljudi i nova imena. Brzo ćemo reći javnosti što nudimo kao program ako nas izabere i nećemo tražiti bianco mjenicu, nego povjerenje na temelju onog što možemo. Iskustva i znanja, hvala Bogu, imamo, jer vodili smo državu deset vrlo teških godina.</p>
<p>• Moramo se dotaknuti i tih stalnih špekulacija oko borbi između dr. Pašalića i Vas. On Vas navodno svom silom hoće maknuti s predsjedničkog mjesta, pa pritom navodno stalno lobira, sad se govori da je za to instruirao i Mladež HDZ-a. Je li taj obračun možda ipak prenapuhan?</p>
<p>- HDZ će biti stranka centra i Tuđman nikad nije dopustio skretanje udesno. Mi ćemo to još oštrije nastaviti. Bit ćemo građanska stranka i borit ćemo se za svaki glas. Javnost i mediji se jako zanimaju za HDZ, a da je on beznačajan, ne bi bilo takvog zanimanja. Za dobrim konjem se prašina diže. Osobno potičem svakoga da izrazi svoje političke ambicije, ali da pritom ne našteti stranci. Mjera političkog angažmana bit će ocijenjena, ako procijenimo da ne koristi stranci, imat će moju podršku, a ako bude suprotno, snosit će sankcije. Za sve stranačke dužnosti mogu se natjecati oni koji zadovoljavaju dva temeljna uvjeta: da su živi i da su članovi HDZ-a.</p>
<p>• Odgovorili ste mi diplomatski, pa moram ponoviti. Je li Pašalić glavni problem HDZ-a? Šteti li on stranci? Plašite li se Vi Pašalića? </p>
<p>- Oprostite, na ovo bih se doista trebao nasmijati! To nisu kategorije o kojima razmišljam i djelujem. U svom odgovornom i prevažnom poslu za Hrvatsku kao predsjednik najjače političke stranke rukovodim se isključivo kriterijima korisnosti ili štetnosti za stranku. To će i u slučaju najnovijih Pašalićevih aktivnosti biti glavni kriterij odluke. Ova stranka treba mir, zajedništvo i čvrstinu da bi do kraja mogla vratiti povjerenje birača u sebe. Definitivno je za nama vrijeme dvostruke politike i paralelizama u HDZ-u. Tko to nije shvatio živi u prošlosti. A mi smo stranka budućnosti! </p>
<p>»Promijenit će i himnu«!?</p>
<p>• Vlast stalno mijenja postojeće zakone. Jesu li svi doneseni u vrijeme HDZ-a bili tako tragični, ili se nisu provodili?</p>
<p> - Pa naravno da je većina naših zakona bila dobra i da ih nije trebalo mijenjati. No oni su mijenjali i mijenjaju sve, od dva puta mijenjanog Ustava do promjene imena Sabora i Dana državnosti. Možda će im pasti na pamet da promijene i državnu himnu!</p>
<p>Ova je vlast otpisala iseljeništvo</p>
<p>• Imaju li Hrvati u inozemstvu dojam da ih je vlast zaboravila?</p>
<p> - Da, imaju taj dojam. Osjećaju se zapostavljenima, suvišnima i nepotrebnima. A oni se osjećaju tako zbog razloga koji je politikantske naravi i koji ni ja ne mogu razumjeti, a to je da je ova vlast naprosto otpisala iseljeništvo zbog jedne činjenice, zato jer je iseljeništvo na izborima davalo potporu HDZ-u. Držim da je potpuno pogrešno donositi političke odluke dalekosežne naravi kao što je ta da se s iseljeništvom obračuna i da ga se izolira i isključi iz političkog života samo zbog te činjenice. Nova vlast je trebala ući u konstruktivni, pa i kritički dijalog s iseljeništvom, a ne da ga se isključuje zbog toga što je podržavalo HDZ i Tuđmana. I najnoviji prijedlog izbornog zakona koji priprema vladajuća koalicija, a u kojem se najavljuje da iseljeništvo više neće moći glasati, ide u tom pravcu i nadolijeva ulje na vatru.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hoće li se doista razne sekte moći registrirati kao vjerske zajednice?</p>
<p>Prvi prijedlog zakona o vjerskim zajednicama kojeg je Vlada poslala Saboru prilično je mlak i neodređen, pa i autističan prema sve raširenijoj pojavi sekti koje zbog interesa svojih vođa manipuliraju mladim ljudima nanoseći često nepovratnu štetu na njihovu psihu i budućnost</p>
<p>Koliko god je pitanje uvođenja vjeronauka u vrtiće podijelilo i suprotstavilo zastupnike u raspravi o zakonskom prijedlogu o pravnom položaju vjerskih zajednica, strah od širenja i djelovanja raznoraznih sekti ujedinio ih je, stavljajući potpuno u drugi plan stranačke dresove. Zakonom se naime, 25 godina nakon donošenja aktualnog zakona, uređuje pravna osobnost vjerskih zajednica, njihova registracija, te brisanje iz evidencije zajednica.</p>
<p> No, u obliku kakvog je Vlada poslala u prvo saborsko čitanje prije desetak dana zakon se ne bavi ključnom stvari - kriterijima koji će odrediti - tko i pod kojim uvjetima može osnovati zajednicu, te razloge zbog kojih bi se zajednicama eventualno moglo zabraniti djelovanje. Taj se dio naime prepušta deveteročlanom povjerenstvu koje će, po donošenju zakona, predložiti vjerske zajednice.</p>
<p>Sam zakon predviđa doduše da Ministarstvo pravosuđa, pri kojemu će biti registar zajednica, odbije upis novih zajednica ako one šire netrpeljivost i predrasude prema drugim vjerskim zajednicama i građanima bez vjerskog opredjeljenja, te ako djeluju protivno pravnom poretku ili javnom moralu. One zajednice koje već imaju pravnu osobnost upisivat će se naime u registar na temelju prijave sjedišta i imovine, a novoosnovane zajednice morat će podnijeti zahtjev za upis.</p>
<p>Da to nikako nije dovoljno, složili su se svi zastupnici upozoravajući na sve veću opasnost od sekti koje su počele djelovati i kod nas, i koje bi se po ovakvom prijedlogu lako mogle registrirati pod vjerske zajednice. I, slijedom toga, još ubirati i znatnu materijalnu korist kroz razne porezne i carinske povlastice koje se daju vjerskim zajednicama.</p>
<p> Upozoravali su zastupnici tako, na sve rašireniju pojavu sekti koje štuju sotonu, pa i neke životinje, podsjećali na mnoge svjetske slučajeve masovnih samoubojstava pripadnika raznih sekti a očiglednu inspiraciju dao im je samoprozvani guru Damir Rožman.</p>
<p> HDZ-ova zastupnica Jadranka Kosor pročitala je tako i pismo skupine roditelja djece koja su završila u Rožmanovoj sekti, čije je glavno učenje da sljedbenici koji nisu u stanju mrziti svoje roditelje nisu ni zaslužili ući u kraljevstvo nebesko i zato ne mogu pripadati sekti. Osim toga, očajni roditelji navode i kako im djeca prose za Rožmana, te na njegov nagovor vrše pritisak na roditelje da im prepišu dio imovine.</p>
<p> Svi su se složili kako je u ovom slučaju očigledno riječ o metodama pranja mozga, te psihološkim manipulacijama i ropstvu, što je pak izričito zabranjeno Konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Upravo zato Vesna Pusić predlaže i da se u kriterije za osnivanje vjerskih zajednica uvrsti i metodologija i tehnike rada zajednice. Prvi prijedlog zakona o vjerskim zajednicama kojeg je Vlada poslala Saboru prilično je mlak i neodređen, pa i autističan prema sve raširenijoj pojavi sekti koje zbog interesa svojih vođa manipuliraju mladim ljudima nanoseći često nepovratnu štetu na njihovu psihu i budućnost.</p>
<p> No, upravo »zahvaljujući« samoprozvanom guruu Rožmanu koji je život obitelji svojih sljedbenika pretvorio u pakao, te pobudio strah roditelja, zastupnici su očigledno odlučili učiniti sve da se novim zakonom onemogući Rožmana, i njemu slične, da na ovakav način obavljaju svoj »vjerski nauk«.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Yasser Arafat: Terorist i nobelovac koji vjerojatno neće doživjeti ostvarenje svog sna</p>
<p>Arafat vjerojatno neće doživjeti ostvarenje svoga sna. Začaranom ciklusu nasilja - terorističkih napada Palestinaca i izraelske odmazde - ne vidi se kraj...</p>
<p>Uz Yassera Arafata vezane su mnoge kontroverze. Iako je gotovo neprekidno medijski eksponiran, još se uvijek ne zna točno kada je rođen. Prema podacima objavljenim u biografiji nobelovaca, Arafat, s pravim imenom Mohammed Abdel-Ra'ouf Arafat As Qudwa al-Husseini, rođen je 24. kolovoza 1929. godine u Kairu, dok Palestinska samouprava spominje isti datum ali kao mjesto Pojas Gaze. Francuski biografi Christophe Boltanski i Jihan El-Tahri pišu da je Arafat rođen 4. kolovoza, također u Kairu. </p>
<p>Arafatov otac, Palestinac egipatskog podrijetla, bio je trgovac tekstilom, a majka potječe iz stare palestinske obitelji u Jeruzalemu. Umrla je kada je Arafatu, kojega su odmalena zvali Yasser, što znači »laki«, imao četiri godine. Nakon majčine smrti Arafat je živio kod ujaka u Jeruzalemu, tadašnjem glavnom gradu Palestine pod britanskom upravom.</p>
<p>Arafat je otkrio malo pojedinosti iz svojeg djetinjstva. Jedna od epizoda iz rane mladosti koje se sjeća jest upad i premetaćina britanskih vojnika u kući njegovog ujaka. </p>
<p>Nakon četiri godine provedene u Jeruzalemu, otac ga je odveo u Kairo, gdje se o njemu brinula sestra. Arafat nije volio govoriti o ocu, koji nije bio blizak sa svojom djecom. Nije bio nazočan na njegovom pogrebu 1952. godine. </p>
<p>Sa sedamnaest godina za Palestince je krijumčario oružje koje su koristili u borbi protiv Britanaca i Židova. U devetnaestoj, tijekom rata između Židova i arapskih država, Arafat je napustio studij na Sveučilištu Faud (kasnije Kairsko sveučilište) kako bi se borio protiv Židova u području Gaze. Poraz Arapa i uspostava države Izrael toliko su ga razočarali da je odlučio nastaviti studij.</p>
<p> Zatražio je američku vizu i otišao studirati na teksaškom sveučilištu. Tamo je ponovo počeo sanjati o nezavisnoj palestinskoj domovini. Vratio se na Sveučilište Faud na studij arhitekture, no najviše vremena provodio je kao vođa palestinskih studenata. Godine 1956. završio je studij. Nakon toga pronalazi posao u Egiptu ali ubrzo nakon toga seli se u Kuvajt, gdje je dobio posao u ministarstvu javnih radova. Uskoro je osnovao i vlastitu tvrtku.</p>
<p> Sve svoje slobodno vrijeme koristio je za političke aktivnosti, za što je trošio većinu zarađenog novca. Godine 1958. on i njegovi prijatelji pokrenuli su magazin u kojemu su objavljivali pozive na oružanu borbu protiv Izraela. Potkraj 1964. godine, Arafat je napustio Kuvajt i u Jordanu sve svoje vrijeme posvetio organiziranju akcija protiv Izraela, svoje terorističke organizacije Fatah, osnovane 1956. </p>
<p>Godine 1964. osnovana je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO), pod pokroviteljstvom Arapske lige. Arapske države bile su naklonjenije suptilnijoj politici od one koju je provodio Fatah, ali nakon poraza od Izraela u tzv. Šestodnevnom ratu 1967. godine, Fatah je izrastao u najmoćniju i najorganiziraniju skupinu koja je postepeno preuzimala kontrolu nad PLO-om. </p>
<p>Gubitak Pojasa Gaze, Golanske visoravni i Zapadne obale, bio je presudan da arapske nacije počinju davati potporu Arafatu. Godine 1968/9. Arafat postaje predsjednikom izvršnog odbora PLO-a čije je sjedište bilo u Jordanu. Pod Arafatovim vodstvom PLO je uzeo oružje u ruke, otimao zrakoplove i činio druge vrste nasilnih akcija. Kao vojni lider, Arafat je često osobno predvodio vojne akcije protiv Izraela u kojima mu nikada nije nedostajalo osobne hrabrosti. </p>
<p>Jordanski kralj Hussein, zabrinut zbog njihovih nasilnih metoda, protjerao je PLO iz zemlje. Arafat održava organizaciju na životu preselivši njezin stožer u Tunis. </p>
<p>U međuvremenu, preživio je pad zrakoplova, nekoliko pokušaja atentata koje su izvodili pripadnici izraelskih obavještajnih službi, i oporavio se od ozbiljnog srčanog napada. Preživjevši sve pokušaje atentata dio ga Palestinaca uzdiže na stupanj božanstva kojega nitko ne može ubiti. </p>
<p>Putuje iz zemlje u zemlju radi promoviranja palestinske stvari, uvijek u tajnosti, kao što je skrivao i detalje o svojem privatnom životu. Za vjenčanje s dvostruko mlađom Palestinkom Suhom Tawil, javnost je doznala tek petnaest mjeseci kasnije. Njezina istaknuta uloga tijekom izraelsko-palestinskih pregovora u Oslu, iznenadila je mnoge Arafatove promatrače. Ubrzo su dobili kćer Zahwu, koja je dobila ime po Arafatovoj majci. </p>
<p>Palestinska intifada (ustanak) ojačala je Arafatova nastojanja da privuče pozornost svijeta na palestinsku stvar. No, nakon dvadesetogodišnje krvave borbe protiv Izraela, godine 1988. dolazi do promjene politike. </p>
<p>U govoru na posebnoj sjednici UN-a u Ženevi, Arafat je objavio da PLO odbacuje terorizam i podupire »pravo svih strana uključenih u srednjoistočni konflikt da žive u miru i sigurnosti, uključujući palestinsku državu, Izrael i susjedne države«. </p>
<p>Međutim, 1990. godine učinio je jednu od ključnih pogrešaka - dao je potporu režimu Saddama Husseina u invaziji na Kuvajt.</p>
<p>Godine 1993. dolazi do »nezamislivog« sastanka »terorističkog vođe« Arafata i izraelskih političara u Oslu. Tajni sastanak urodio je sporazumom kojim se Palestincima jamči ograničena palestinska samouprava. Sporazum je bio glavni razlog što su izraelski premijer Yitzak Rabin, ministar vanjskih poslova Shimon Peres i Yasser Arafat dobili Nobelovu nagradu za mir 1994. godine. </p>
<p>U siječnju 1994., nakon 27 godina provedenih u dijaspori, Arafat se vratio u Gazu. Dvije godine kasnije izabran je za prvog predsjednika Palestinskog vijeća koji je vladao Zapadnom obalom i Pojasom Gaze. </p>
<p>Međutim, uskoro je otkrio sve karte, ostavivši neriješenim ključna pitanja kao što su židovska naseljavanja u palestinskim područjima i budućnost statusa Jeruzalema. Arafat vjerojatno neće doživjeti ostvarenje svog sna. Neprekidno, sve do danas, između Palestinaca i Izraela traje začarani ciklus nasilja - terorističkih napada i izraelske odmazde koji kulminaciju doživljava upravo ovih dana prijeteći i samom Arafatu odlaskom s političke scene.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zagreb je na Jelačić placu pokazao svoje veliko srce</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - U sklopu humanitarne akcije pod nazivom »Dajmo da čuju«, u subotu od 11 do 14 sati na Trgu bana Jelačića prikupljale su se izravne donacije građana. Akcija je privukla velik broj Zagrepčana kojima u prohladno subotnje jutro nije bilo teško stajati u redovima kako bi dali svoj doprinos i tako pomogli djeci oštećenog sluha. Tom prilikom na uređenoj pozornici je održan zabavni program u okviru kojeg su nastupili dječji zborovi - Zagrebački mališani, Pahuljice, Loptice, Zagrepčanke i Klinci s Ribnjaka.</p>
<p>Donacije namijenjene kupnji umjetnih pužnica za djecu oštećenog sluha prikupljale su poznate osobe iz hrvatskog glumačkog, estradnog, kulturnog, sportskog i političkog života. Na Trgu »kod sata« bili su postavljeni prigodni štandovi iza kojih su poznate osobe od građana prikupljale novac, a zauzvrat su, ovisno o iznosu donacije, dobivali dar. Tako su za darovani iznos od deset kuna dobili zahvalnicu, za 20 kuna olovku, za 30 bedž, pedeset kuna majicu, sto kuna kapu... Darovi su na sebi imali oznaku akcije, a potpisivali su ih pjevači, glumci, voditelji, sportaši... </p>
<p>Svojim aktivnim sudjelovanjem i potpisima na darovima akciju su pomogli- Nina Badrić, Minea, Vesna Pisarović, Maja Šuput, Hrvoje Rupčić, Tina Rupčić, Ricardo Lupe, Bolesna braća, Hus, Divasice, Zdenka Kovačiček, Gazde, Baruni, Vladimir Kočiš-Zec, Gabi Novak, Jimmy, Zvonimir Boban, Stojko Vranković, Gordan Kožulj, Igor Cvitanović, Ivana Brkljačić, Tarik Filipović, Ivica Zadro, Urša Raukar, Selma Sokolović, Branka Cvitković, Marija Kohn, Ivanka Boljkovac, Slaven Letica, Denis Latin, Duško Čurlić, Ivana Plechinger, Barbara Kolar, Joško Lokas, Nensi Brlek, Trpimir Vicković- Vicko....</p>
<p>Atmosfera je bila pomalo euforična, a gužva oko štandova ogromna. Građani su nesebično darivali novac, a taj način su mogli vidjeti i javne i poznate osobe hrvatskog društva te dobiti i njihov autogram, što je posebno radovalo mališane. Najveću pozornost i gužvu ispred svojeg štanda plijenila je nova hollywoodska zvijezda Goran Višnjić, koji se također odazvao akciji.</p>
<p>»Akcija je humanitarna i sjajna. Uključio sam se u nju iako mi je dnevni raspored prenatrpan. Cijeli dan sam na snimanju, a sad imam pauzu i odlučio sam je iskoristiti za akciju te dati svoj doprinos. Nadam se da ćemo uspjeti prikupiti sva potrebna sredstva za djecu oštećenog sluha« izjavio je za Nedjeljni Vjesnik Goran Višnjić.</p>
<p>Akcija na Trgu bana Jelačića je nastavak humanitarne akcije koja je započela akcijom HTV-a na kojoj je telefonskim pozivima dosad prikupljeno oko dva milijuna kuna. 15. prosinca akcija će se nastaviti u Osijeku i Rijeci na isti način, a uz ostalo će se sastojati i od humanitarnog koncerta na kojemu će nastupiti poznate zvijezde hrvatske estrade. Koncert će se održati 21. prosinca u zagrebačkom Domu sportova.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Institut »Vlado Gotovac« dobio prostorije u Oktogonu</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Predsjednica HNS-a Vesna Pusić predala je Simoni Gotovac supruzi pokojnog Vlade Gotovca i predsjednici Instituta Vlado Gotovac ključeve novih prostorija koje je Institutu dodijelio grad Zagreb. Svečana primopredaja izvršena je u subotu u zagrebačkom Oktogonu pred ulazom u nove prostorije, a nazočni su bili i zagrebačka dogradonačelnica Morana Paliković-Gruden, kćerka pokojnog Gotovca Ana, te izvršna direktorica Instituta Andrea Feldman. </p>
<p>Zahvalivši se gradonačelniku Bandiću, HNS-u i drugim koji su sudjelovali ovoj akciji Simona Gotovac uručila je Vesni Pusić pozivnicu za prvi međunarodni simpozij u organizaciji Instituta »30 godina hrvatskog proljeća i reformskog pokreta« koji će se održati 21. i 22. prosinca. (M.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bandić obišao štandove</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca </p>
<p> - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u subotu je s predstavnicima komunalne inspekcije i Gradskih tržnica obišao štandove u Bogovićevoj ulici, u središtu Zagrebu. Nakon obilaska gradonačelnik je izjavio da će »štandovi ostati, ali da moraju biti u gabaritima koje propisuje natječaj« te da se prodavačima prošle godine »progledalo kroz prste«, ali sada to neće biti tako, jer se red mora poštivati.</p>
<p> No, naglasio je da ljudi moraju nastaviti raditi, jer su neki od njih platili i po 30 tisuća kuna za štand. Gradonačelnik Bandić također je rekao da se moraju maknuti stolice i stolovi ispred kafića u Bogovićevoj ulici, da bi građani mogli slobodno šetati i kupovati. </p>
<p> »Namjera nam je da Zagreb doista izgleda kao europska metropola«, istaknuo je.</p>
<p> Bandić je najavio da će se iduće godine prije raspisivanja natječaja razmisliti o kriterijima proizvoda koji će se smjeti prodavati na štandovima u središtu grada. Pomoćnik direktora za marketing Tržnica i Veletržnica Zagreb Miro Bakrač naglasio je da su kućice-štandovi površine od 3,25 četvorna metra, a prodavači su za štand platili prosječno 17.500 kuna. U Bogovićevoj ulici u Zagrebu ukupno je 24 štanda (kućica) sa širokom asortimanom proizvoda od igračaka, kapa, šalova, rukavica, lampica za bor i drugih prigodnih božićnih poklona. Načelnik odjela Komunalne inspekcije Davor Brčić rekao je da je kazna za sve prodavače koji se ne pridržavaju propisa natječaja, na licu mjesta od 200 do 500 kuna. Terese od kafića - stolovi i stolice ispred kafića mogli su ostati do 1. listopada, a ponovno će se moći postaviti 1. travnja iduće godine, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Otvoren »Kaptol pub«</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - U atraktivnom, starom dijelu metropole, na Kaptolu, u petak je otvoren »Kaptol pub«, koji će u svojoj ponudi imati pregršt zanimljivih sadržaja i tako obogatiti noćni život Zagreba. Tim više, što će lokal raditi do sat iza ponoći. Osim što će, tradicionalno za pub, nuditi desetak vrsta piva, među kojima dakako i irsko, kao i nekoliko vrsta irskog viskija, »irish coffe«, te cider, poseban napitak od jabuke, itd., organizirat će i dva puta tjedno razne muzičke i ine programe, večeri poezije, i ostalo. Kako nam je rekao jedan od vlasnika lokala, Branimir Kadoić Cobra, sigurno da će s vremenom prilagođavati ponudu s obzirom na želje gostiju, kojima će na raspolaganju biti vrhunska usluga. I u turističkom smislu vjeruju vlasnici, drugi je Brkinjač Brky, lokal će biti zanimljiv, ne samo zbog atraktivne lokacije, već i zbog Crotours Interneta, čiju su četvrtu obljetnicu također prigodno obilježili tom prilikom. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prosvjed protiv uzgoja životinja za krzno</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - »Što znači toplina krzna, ako nam srca ostaju prazna?« - pitali su aktivisti Udruge »Prijatelji životinja«, koji su u subotu prosvjedovali protiv uzgoja životinja za krzno i nošenja krznenih kaputa. Prosvjedna povorka kretala se, dijeleći letke građanima i noseći parole s upozorenjima o patnjama životinja, od HNK, Masarykovom ulicom, preko Cvjetnog trga do Trga bana Jelačića. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pokémoni - prilika za druženje, razonodu i zaradu</p>
<p>Od ožujka ove godine gotovo svake subote u »Kaptol centru« se okuplja oko tisuću zagrebačke djece, većinom stare desetak godina. Razlog okupljanja koje se naziva event, kartaška je igra Pokémon TCG, a organizira ga tvrtka »LM informatika«, distributer Pokémona za Hrvatsku. Za razliku od drugih igara, Pokémon TCG svoje igrače okuplja u ligu. Trenutačno ih je u Hrvatskoj 3500 i svaki od njih ima knjižicu u koju se bilježe njegovi uspjesi i neuspjesi. Napredovanje u ligi nagrađuje se značkama Pokémon i kartama Promo koje se ne mogu kupiti nego samo osvojiti. Također se nagrađuje i crtanje omiljenih Pokémona te rješavanje logičkih igara i zagonetaka. Igru vode Gym-leaderi koji daju žigove u knjižicu i pomažu u objašnjavanju pravila.</p>
<p>»Igra Pokémon TCG nastala je po uzoru na istoimenu kompjutorsku igru o misterioznim stvorenjima Pokémonima. Svaki igrač mora imati najmanje 60 karata sa slikama jačih ili slabijih Pokémona, a postoje i dodatne Evolucijske karte i Energije. Igrači izmjenjuju poteze, a kad neki od Pokémona izgubi svih 10 života, on se onesvješćuje, a ne umire. Igra, prema tome, ne potiče agresivnost, nego pomaže razvoju kreativnosti i mašte«, kaže voditeljica Pokémon eventa Irena Kralj.</p>
<p>Po njenim riječima, svake subote okupljaju se igrači od pet do 25 godina starosti koji, osim što igraju svoju omiljenu igru, međusobno razmjenjuju karte. Svake subote u ligu Pokémon upisuje se od 150 do 200 novih igrača, a jedan set od 60 karata, ovisno o njihovoj jačini, stoji od 69 do 89 kuna. Velik broj djece dolazi s roditeljima koji snose nemale financijske troškove. </p>
<p>Među najmlađim igračima Pokémona je petogodišnji Emanuel Čosić. Kako kaže njegov otac Dubravko, Pokémone igra već pola godine i dobro prepoznaje sve karte. »Kod kuće zajedno igramo Pokémone i mislim da je to korisno. Stariji sin ima 14 godina i već hoda po birtijama. Stoga mi nije žao dolaziti ovdje svake subote i platiti«, kaže Dubravko Čosić.</p>
<p>»Moj sin na Pokémone tjedno potroši oko 100 kuna. Igra je korisna, ali ne sviđa mi se baš jer djeci oduzima puno vremena, a i ovaj prostor u »Kaptol centru« je premalen za toliko djece, kaže Vesna Božićević (46). Deanu Vučiću (34) Pokémoni se sviđaju. »Igra je korisna jer djeca uče engleski, a razvijaju im se pamćenje, kreativnost i mašta. Svaki dolazak stoji me 30 do 50 kuna, ali nije mi žao. Kao što smo mi nekad skupljali sličice sportaša, tako danas djeca skupljaju Pokémone«.</p>
<p>»Bolje da djeca igraju Pokémone nego da troše vrijeme gledajući crtiće. Osim toga, ovdje imaju mogućnost družiti se s drugom djecom. Ovakva okupljanja pokazuju da je ovo prava društvena igra«, kaže nam Ilija Rašić (40). I Snježana Cobović (29) također ističe pozitivne strane Pokémona.</p>
<p>»Igra nije agresivna, a svi negativci su zapravo pozitivni. No, mislim da je sve ovo malo pretjerano. Među djecom koja dolaze ovamo vidi se razlika, neki uživaju u igri, a neki dolaze zbog trgovine«.</p>
<p>Dok čekaju svoj red u prostoru za igru, djeca se okupljaju u manjim grupama u kojima karte razmjenjuju, kupuju i prodaju. »Danas sam prodao jednu kartu za 100 kuna. Igra nije laka, trebala su mi dva mjeseca da je naučim, a i protivnici su jaki«, govori Dino Demoli (12). Trinaestogodišnji Stjepan Tomić dolazi svake subote i dosad je skupio 800 karata. »Sve sam ih dobio »kokanjem« i nisam potrošio ni kune. Prodajom karata zaradio sam oko 500 kuna i roditelji mi nemaju ništa protiv toga«.</p>
<p>Mnogi posjetioci Pokémon eventa nose majice i kape s likovima svoje omiljene igre i, kako su nam rekli, svi njihovi prijatelji su ludi za Pokémonima. No, za svojom djecom ne zaostaju ni neki roditelji. Stoga ne čudi da mnogi ne žale dati novac za ovu društvenu i, kako se čini, obiteljsku igru.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Bal manekena za djecu s Downovim sindromom - male, emotivne ljude </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - »Cilj večerašnjeg bala je pomoć udruzi roditelja djece s Downovim sindromom. Ovi mali, prekrasni i vrlo emotivni ljudi, ova djeca rođena s Downovim sindromom, od večeras imaju proširen krug prijatelja. Želimo reći tim mališanima, koji večeras nisu tu s nama, jer je kasno i većina ih već spava, da nisu sami«, tim je riječima naša poznata glumica Barbara Vicković u subotu otvorila deseti, tradicionalni Bal manekena, prihod kojeg je namijenjen djeci s Downovim sindromom. Bal manekena organizirao je »UMAH fashion«, a održan je u Kristalnoj dvorani hotela »Opera«. Na modnoj reviji sudjelovali su manekeni iz modnih agencija - UMAH, Casper, Sandra, Suzy, Talia, WWW i Midiken. Predstavljene su najnovije kreacije modnih kuća Altos, Amadeus EMKA, Modni salon Galić, Habeli, Kotka, Modna linija Louis, Modni salon Brezovac, MTČ, Potomac d.o.o.-Croatia i Akademia Cravatica, Tekstilpromet, Vicont i V.K. Teks. U nastavku večeri, izvedena je i baletna točka balerine Edine Plićanić, a održan je i izbor »Gospodin kravata«. Goste je zabavljala grupa Forum. </p>
<p>N. K.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ivanišević bolje vidi</p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> - Goran Ivanišević više neće škiljiti na protivnički servis, jer je svoju kratkovidnost ispravio kontaktnim lećama. Ivaniševića su problemi s vidom smetali posebno u dvorani, kada se igra pod svjetlima reflektora.</p>
<p> Inače, najpoznatiji hrvatski vojnik započeo je pripreme za novu sezonu. Nakon prisege, koju polaže 15. prosinca, uputit će se u Katar, gdje će igrajući na turniru u Dohi dočekati 2002. godinu. Prije nego što ode skupljati ATP bodove, Ivanišević tijekom prosinca ima slatku obvezu primanje priznanja za ostvareno čudo wimbledonsko. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Realijanci klonirali ljudski embrij!?</p>
<p>Kontroverzna grupa Clonaid, koju je osnovala vjerska sekta Realijanaca, tvrdi da su mnogo prije ATC-a klonirali prvi ljudski embrij. Njihov je embrij u stadiju blastocita, puno višem stadiju razvitka embrionalne stanice od one šestostaničnog embrija američkih znanstvenika</p>
<p>Nedavno objavljena vijest da je američki institut ACT klonirao prvi ljudski embrij dobrano je uznemirila znanstvene krugove, no jedna druga vijest ostala je nezapažena, namjerno ili ne, tko zna. Naime, kontroverzna grupa koja sebe naziva Clonaid, objavila je da je ona zapravo prva klonirala ljudski embrij, još prije no što je to objavio ATC. Clonaid djeluje u ilegali, posjeduje laboratorij negdje izvan SAD-a i želi upotrijebiti embrije kako bi klonirali prve ljude za što im, kako kažu, ne nedostaje ni sredstava, a ni ljudi. Za razliku od njih, ATC želi stvorene embrijske stanice održati u mikroskopskoj fazi i koristiti ih tek u svrhu liječenja raznih bolesti. Ta vijest koja je nedavno procurila na CNN-u nije dobivena službeno od sâmog Clonaida, jer grupa nije dosad publicirala svoj »uspjeh« kloniranja ljudskog embrija.</p>
<p>Clonaid, grupa koju su osnovali Realijanci, vjerska sekta uvjerena da su izvanzemaljci stvorili život na Zemlji pa time i sebe smatraju potomcima izvanzemaljaca, želi klonirati čovjeka već dulje vrijeme, no neizvjesno je znaju li njihovi znanstvenici to zaista i učiniti. Budući da grupa djeluje ilegalno, osim web stranice na kojoj se može dobiti tek nekoliko šturih informacija o nastanku grupe, nema puno podataka o tome kada, kako i gdje misle klonirati prvo ljudsko biće.Ako je suditi prema direktorici Clonaida, kontroverznoj Belgijanki Brigitte Boisellier, embrij kojeg su stvorili u puno je višem stadiju razvitka od onog ATC-ovog. Clonaid, tvrdi Boisellierova, već dulje vrijeme radi kloniranja embrija i u svojim laboratorijima su pohranili brojne embrionalne stanice koje čuvaju za eventualnu implantaciju odnosno moguću trudnoću svojih volonterki. Njihove su embrionalne stanice u fazi blastocita, što se smatra višom fazom embrionalnog razvitka od onog šestostaničnog objavljenog od ATC-a. Kako predviđaju u Clonaidu, prva trudnoća kloniranim embrijem očekuje se krajem travnja iduće godine, što će, kako tvrde, i službeno objaviti ako sve bude u redu kao i rođenje svog prvog kloniranog djeteta. </p>
<p>Clonaid, prvu kompaniju za kloniranje ljudi, osnovali su 1997. godine Realijanci, vjerska sekta koja tvrdi da je život na Zemlji znanstveno stvoren genetskim inženjeringom prve ljudske vrste izvanzemaljaca, čije je ime, Elohim, pronađeno i u Starom zavjetu, a poistovjećuje se s Bogom. Realijanci također smatraju da je i sâm Isus zapravo klonirani potomak Elohima. Pravi je cilj Clonaida dati život prvom ljudskom klonu, a za to, kako sami tvrde, imaju potporu preko milijun svojih pristaša diljem svijeta, koji će dobrovoljno donirati svoja jajašca ili spermu kako bi projekt uspio. Isto tako, brojni laboratoriji diljem svijeta imaju svojevrstan partnerski odnos s njima, tvrde u Clonaidu.Kloniranje bi tako, smatraju oni, onemogućilo ljudskoj vrsti da dosegne ono što se zove »vječni život«. Idući bi korak bio, poput Elohima sa svojih 25.000 godina znanstvenog napretka, kloniranjem stvoriti čovjeka koji više ne bi morao prolaziti proces rasta tijekom života, već bi se u njega transferirali pamćenje i osobnost »starih« Elohima. Tako bi, poslije svoje zemaljske smrti, ustali kao poslije dugog i dobrog sna, u svom novom tijelu, opisuju Realijanci. No, bilo kako bilo, čini se da su Realijanci ipak uspjeli skrenuti pozornost na sebe, ako ne zbog svoje bizarne filozofije onda zasigurno zbog najave prvog ljudskog klona. I jedno i drugo čini se pomalo zastrašujućim</p>
<p>Priredila Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Fetusi čuju ultrazvučne preglede</p>
<p>Ultrazvučni pregledi tijekom trudnoće izlažu fetus zvuku jakom poput onog kojeg napravi vlak kada stiže na stanicu, otkrili su američki znanstvenici. Međutim, liječnici ne misle da takva iskustva štete nerođenom djetetu, prenosi New Scientist.</p>
<p>Ni odrasli ni fetusi ne mogu čuti ultrazvučne valove, jer oni vibriraju na previsokoj frekvenciji, a da bi ih naše uši mogle otkriti. Ali James Greenleaf, Paul Ogburn i Mostafa Fatemi s Fundacije Mayo u Rochesteru, istraživali su mogućnost da ultrazvuk uzrokuje sekundarne vibracije u maternici. Ultrazvučni strojevi proizvode zvučne valove u pulsevima koji traju manje od jedne desettisućinke sekunde. </p>
<p>Pulsevi su nužni jer bi kontinuirani zvučni valovi mogli prouzročiti previše topline u ispitivanom tkivu. Ekipa s Mayo je slušala zvukove koje ultrazvuk ispušta, uz pomoć malog hidrofona, smještenog unutar maternice, tijekom ultrazvučnog pregleda. Zvuk je bio sličan zvuku kojeg proizvedu najviše note na klaviru. Kad je ultrazvuk bio uperen točno u hidrofon registrirano je 100 decibela, što je zvuk sličan onome kada vlak stiže u stanicu.</p>
<p>»To je prilično glasno ako je ultrazvuk usmjeren ravno u uho fetusa« kaže Greenleaf. Fredic Frigoletto, šef fetalne medicine u Brighamu i Ženske bolnice u Bostonu kaže da bi liječnici trebali biti oprezni kako ne bi uperili ultrazvuk izravno u fetusovo uho, osim ako za to ne postoji čvrst razlog, poput sumnje u neku malformaciju. (N. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Čudotvorni lijek</p>
<p>Odmakni se, aspirinu! Dolazi statin, najnoviji čudotvorni lijek. Velika studija je pokazala da jedan oblik statina može smanjiti rizik od infarkta ili moždanog udara za trećinu, a pritom ne uzrokuje nikakve popratne učinke. Dosad, statin je bio pripisivan samo pacijentima s visokom razinom kolesterola. ali studija je pokazala da čak i ljudi s niskom razinom kolesterola imaju koristi od tog lijeka. To znači da ih liječnici mnogo više mogu prepisivati pacijentima. »Liječnici trebaju biti svjesni koliko su rezultati koji se postižu statinom izvrsni. Nema mjesta za sumnju, rezultati su onakvi kakve samo možete sanjati«, kaže Rory Collins sa Sveučilišta u Oxfordu, na kojemu je provedeno veliko istraživanje o zaštiti srca koje je uključivalo 20.000 dobrovoljaca između 40 i 80 godina starosti tijekom sedam godina. Hoće li liječnici ubuduće ove kolesterolske pilule pripisivati kao slatkiše?</p>
<p>Statin djeluje tako što blokira enzim jetre koji stvara kolesterol, jetra to kompenzira povlačeći iz krvi bezopasni, kolesterolski kompleks. Collins i njegovi suradnici tvrde da statin smanjuje srčane i moždane udare za trećinu među onima koji su u rizičnoj skupini. (N. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>U ozračju svjetla Hanukije</p>
<p>Sagrađena u 19., srušena u 20., sinagoga se Zagrebu vraća u 21. stoljeću. Uspješnost njezine suvremene reinterpretacije trebala bi naznačiti i svjetlost upaljenih svijeća hanukije, tog simbola božanskog čuda</p>
<p>Simboličnim paljenjem šamaša na hanukiji koja je sada u postavu izložbe »Sinagoga i Zagreb« u zagrebačkom Arheološkom muzeju u ponedjeljak,10. prosinca, bit će obilježen početak Hanuke (Posvećenja), židovskog Blagdana svjetlosti (Hag-ha-urim). Hanukija je deveterokraki svjećnjak, tipa Menore (sedmerokraka), svijeće kojega se za taj obiteljski blagdan, što traje osam dana, postepeno pale s desna u lijevo (poput pisanja hebrejskog pisma) - svakoga sljedećeg dana po jedna više. Šamaš (sluga) je srednja, iz niza malo izmaknuta, svijeća s kojojm se pripaljuju sve ostale svijeće hanukije. Čini se to u spomen na ponovno posvećenje, od Grka oskvrnutog (2. st. prije Krista), jeruzalemskog Hrama, kada je u hramskom svjećnjaku ulje, dostatno za jedan, gorjelo osam dana. Bilo je to, dakako, u zlatnoj Menori koja je predstavljala duh Božji i Toru, te time bila izjednačena sa svjetlošću. Od tada se to Božje čudo svake godine slavi osmodnevnom Hanukom.</p>
<p>Paljenje zagrebačke hanukije na samom završetku izložbe »Sinagoga i Zagreb« ima još jedno simboličko značenje. Njezina svjetlost, u kontekstu odnosa sinagoge i grada Zagreba, koji su se mijenjali tijekom povijesti - od izgradnje i posvećenja sinagoge 1867. do njezina rušenja 1941./1942. godine, ali i dalje sve do naših dana, treba označiti i ono svjetlo u kojem će na sada praznom prostoru uskoro biti izgrađen Židovski kulturni centar unutar kojega će biti i sinagoga. </p>
<p>To svjetlo plavičasta je sjaja, jer kobaltno plava boja u Židova ima, također simboličko (religijsko) značenje. Upravo stoga je arh. Mario Beusan čitavu izložbu dizajnirao u plavoj boji, od pozivnice, plakata, kataloga do pojedinih eksponata, poput fotografija svih predsjednika (od 1807. do 2001.) i svih rabina (od1809. do 2001.) Izraelitske bogoštovne općine - Židovske općine Zagreb te Ortodoksne i Sefardske općine, koje su odvojene molitvenim šalovima, utkane pruge kojih su također plave boje. Najupečatljivija je svakako zračna snimka Zagreba iz 1933. godine, na kojoj se dobro u tom dijelu Donjega grada uz Jelačićev trg vidi i sinagoga.</p>
<p>Varirajući je u različitim isječcima i tonovima plave boje, arh. Beusan je njome odredio grafičku matricu cijele izložbe. Na osnovnoj (jako uvečanoj) fotografiji, koja bilježi stvarno postojanje sinagoge, ona je kao građevni korpus istaknuta nešto tamnijom plavom bojom (kao i na pozvinici). No, na plakatu i naslovnici kataloga odnosi boje se mijenjaju. Čitava urbana struktura toga dijela Donjega grada postaje tamna, kobaltno plava, a sinagoga, koje zapravo više nema, tu se pojavljuje kao duh, svjetleći prozračnom svjetloplavom bojom. Time je simbolički označen odnos sinagoge i Zagreba: svjetli grad koji je znao primiti svoju sinagogu, i mračan koji se je olako riješio tog svog graditeljskog uresa. U onom svjetlom je 1867., kada je sinagoga posvećena, rečeno i zapisano ...Sgrada je to veličanstvena i ukrašuje mnogo naš grad Zagreb..., a u onom mračnom, kada je 1941./1942. srušena, tvrdilo se riječju i tiskom ...Hram nije u skladu s općom sredidbenom osnovom za uređenje grada Zagreba... </p>
<p>A između gradnje i rušenja, zagrebačka je sinagoga zabilježila još jedan dio svoje povijesti. Stradala je u potresu 1880. godine, ali neznatno, te je restaurirana već 1881. Kako se, međutim, zagrebačka židovska zajednica povećavala, sinagoga je postojala pretijesna. Imala je premalo sjedećih mjesta (koja su se kupovala, a tim novcem ona se održavala), pa se predlagalo njezino proširenje, odnosno pregradnja. Nekoliko serija tih planova (prebiljegovanih u Gradskom poglavarstvu u Zagrebu) slučajno je sačuvano za povijest. Priređujući dokumentarnu građu za ovu izložbu, pronašao ih je arh. Aleksander Laslo pretražujući planoteku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture u Zagrebu.</p>
<p>Brojni su to nacrti vezani uz projekte pregradnje i i preuređenja sinagoge nastali u razdoblju od 1901. do 1923. godine. Riječ je zapravo o tri skupine nacrta, od kojih su prvi nastali u ateljeu Hönigsberg & Deutsch, drugi su samostalni rad arhitekta Otona Goldscheidera, dok su treći izrađeni u ateljeu Freudenreich & Deutsch. Kao odvojene cjeline postavljeni su i na izložbi - u skošenim stolnim vitrinama koje pod oštrim kutovima zasjecaju prostor izložebene dvorane u kojoj su postavljeni. Projektirajući ih tako, arh. Beusan zaoštrio je prikaz tog dijela povijesti tragično skončane sinagoge. Na početku svakog poteza tih vitrina uzdižu se fotografski portreti autora izloženih nacrta, dakako, opet u plavome tonu. I, koje li slučajnosti, neki od nacrta iz ateljea Hönigsberg & Deutsch su bluprint kopije iz toga doba (ima, naravno, i originalnih crteža tušem na pergamentnom pausu ili ondašnjem svilenom papiru, s koloriranim detaljima).</p>
<p>Prvi projekt adaptacije sinagoge, na prijelomu stoljeća, povjeren je tada najznačajnijim zagrebačkim graditeljima Leonu Hönigsbergu i Juliju Deutschu, koji su premještanjem orgulja iz empore nad (zapadnim) ulazom u nišu nad (istočnim) aron ha-kodešom (ormar u kojem se čuvaju svitci Tore), te uvođenjem nove galerije u bočnim brodovima sinagoge i prigradnjom pomoćnih pristupnih stubišta u istočnom dijelu, kanili osigurati potreban dodatni prostor. Iako su ti nacrti predani na ovjeru Gradskom poglavarstvu, preuređenje sinagoge zbilo se tek dvadeset godina kasnije (1921.) i to prema projektu Otona Goldscheidera koji je nekoć bio glavni projektant ateljea Hönigsberg & Deutsch. On je prilagodbom zapadne galerije, na kojoj su se dotad nalazile orgulje, povećao broj sjedećih mjesta sa 488 na 708. Goldscheider je tada radikalno izmijenio i okvir niše aron ha-kodeša, izgled koje je sačuvan na jednoj od rijetkih fotografija unutrašnjosti sinagoge. U njegovim nam je nacrtima dokumentira i izgled klupa sinagoge, koje je iscrtao za izradu novih (po uzoru na već postojeće).</p>
<p> Kako već za deset godina ni to nije bilo dovoljno, Aleksander Freudenreich i Pavao Deutsch, nastavljači ateljea Hönigsberg & Deutsch, 1931. projektiraju novu pregradnju. Oni su planirali dogradnju četiri galerija u bočnim brodovima sinagoge, čime bi se osiguralo 944 sjedećih mjesta. No, od toga se zahvata na kraju odustalo. Ipak, svi ti sačuvani nacrti (tlocrti i presjeci) svjedoče ponajviše o unutarnjem, ali i vanjskom izgledu sinagoge. Da se, kojim slučajem, danas odlučilo za faksimilnu izgradnju sinagoge, ti bi nacrti zasigurno bili od velike pomoći. No, i bez toga oni su dragocjeni dokumenti jednog povijesnog razdoblja zagrebačke sinagoge.</p>
<p>Oni bilježe i dio opreme sinagoge, u aron ha-kodešu koje je stajala Tora. Jedna sačuvana Tora nalazi se i na ovoj izložbi. Ona je prekrivena crvenim baršunastim meilom (navlaka za svitak Tore) na kojem je reljefnim zlatovezom izvedena kruna. Na Tori je i srebrna kruna (Kater Tora), a na vršcima drvenih drški Tore je srebrni rimonim (natikača u obliku nara). Dio te kompletne opreme Tore je i »štit Tore« (Tas) te jad - kazalo u obliku ruke s ispruženim prstom, koje se koristi prilikom čitanja Tore, budući da se redovi teksta ne smiju dodirivati prstima.</p>
<p> Pred ulazom u »crnu dvoranu« koja je svjedočanstvo Holokausta, vitrina je s publikacijama tiskanim između dva rata, među kojima su i »Protokoli sionskih mudraca«. Tu je i vjenčana fotografija Piroške i Vilima Löwyja (iz 1941.), koji su obilježeni židovskom zvijezdom. Ona označava početak tragedije, jer je samo tjedan dana nakon te snimke Vilim ubijen. Kroz dvostruku crnu zavjesu tu se ulazi u tminu prostora u kojem vrti film o rušenju sinagoge. Vještom režijskom montažom arhivskog filma, snimljenog tek u trajanju od 41 sekunde, i nekoliko sačuvanih fotografija, usporenim kretanjem i zaustavljanjem pojedinih sličica, Mira Wolf je predočila sve faze ručnog rušenja sinagoge.</p>
<p> Taj je prizor kulturocida u toj dvorani upotpunjen i upečatljivom slikom genocida. Ne, nema tu fotografija izobličenih leševa. Za sve to je dostatna jedna mala »crna kutija« (zapravo instalacija) u koju se može provirriti kroz sičušan otvor. Osvjetljena unutrašnjost kutije, u kojoj lebdi židovski znak, otkriva nizove imena židovske mladeži stradale u logoru Jadovno. Sadražana su tu prezimena gotovo svih zagrebačkih židovskih obitelji. Ta mala kutija spomen je na veliku tragediju. Njome je arh. Mario Beusan, bez patetičnosti, dostojno izrazio pijetet prema žrtvama. Ona bi zasigurno svoje trajno mjesto morala dobiti u memorijalnom prostoru budućeg Židovskog kulturnog centra.</p>
<p> A to novo zdanje, što će se uzdići na brisanom prostoru zatrte sinagoge, morat će biti snažno obilježeno negdašnjim njenim postojanjem. Iako nje, doduše, fizički nema, njezino je prisustvo kao biljeg, što ga na zaplavljenoj zračnoj snimci donjogradske insule označava zraka svjetlosti sinagoge, u svijesti ne samo Židova već i građana Zagreba, koji su je spremni ponovno primiti u svoje okrilje. Sagrađena u 19., srušena u 20., sinagoga se Zagrebu vraća u 21. stoljeću. Uspješnost njezine suvremene reinterpretacije trebala bi naznačiti i svjetlost upaljenih svijeća hanukije, tog simbola božanskog čuda.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Karasova tragedija kao tragedija naše kulturne povijesti</p>
<p>Povodom 180. godišnjice rođenja prvog hrvatskog školovanog slikara Vjekoslava Karasa, u Umjetničkom paviljonu otvorena je retrospektiva njegovih radova. Riječ je o dosad najcjelovitijoj retrospektivi koja okuplja 38 neupitno Karasovih radova, brojne sumnjive atribucije, radove njemu bliskih slikara te radove naših suvremenih umjetnika koji su stvarali nadahnuti Karasovim opusom</p>
<p>Teško je u hrvatskoj povijesti umjetnosti, ali i šire, u čitavoj našoj kulturnoj povijesti, pronaći tako tragičan lik kakav je bio naš prvi školovani slikar Vjekoslav Karas (Karlovac 1821.-1858.). Njegova je osobna tragedija postala amblematskim mjestom koje i danas progovara o tome kako društvo ne može i ne zna prepoznati prave umjetničke vrijednosti. Njegovo vrijeme nije znalo ni prepoznati, a što je još gore, ni sačuvati većinu njegovih djela koja su od vremena do vremena oscilirala unutar povjesničarsko umjetničke i kritičke recepcije. Suvremeno doba, od 50-ih godina do danas, uspjelo je prepoznati važnost i vrijednost Karasa, no bio je to težak posao. Tim više što i u tom suvremenom dobu bilježimo sporadične gubitke Karasovih djela.</p>
<p>Sve navedeno predstavlja koncentrat enigme koja se veže uz opus i lik Vjekoslava Karasa, a retrospektiva koja je ovog tjedna otvorena u Umjetničkom paviljonu u povodu 180. godišnjice njegova rođenja, predstavlja jedan od najznačajnijih i hvalevrijednih projekata koji nastoji prekinuti tragičnu sudbinu jednog od najbitnijih umjetničkih opusa. Spomenuti postav naglašeno problematizira izloženu građu, daje neke nove odgovore, ali, što je najvažnije, poziva publiku i struku da svatko na svoj način i dalje proučava Karasa. Naime, trebat će uložiti još golem trud kako bi se naše spoznaje o Karasu rasvijetlile, čega je svjestan i autor izložbe Nikola Albaneže, povjesničar umjetnosti, kustos Gradskog muzeja u Karlovcu i jedan od najvećih stručnjaka za enigmu Vjekoslava Karasa.</p>
<p>Slikarski talent u Karasa je prepoznat još u njegovu djetinjstvu te ga nakon osnovne škole šalju prvo u Beč na usavršavanje slikarstva. Međutim, potom odlazi u Firenzu, po preporuci zadarskog slikara Franje Salgetti-Driolija, gdje je učio u nekoliko atelijera, a postoji i nekoliko pisanih podataka njegovih učitelja o slikarevu vidnom napretku. Godine 1841. iz Firenze odlazi u Rim, gdje se upoznao s glasovitim nazarencem J. F. Overbeckom koji ga nije primio u svoje nazarensko društvo, ali ga je savjetovao. Tada Karas slika svoju čuvenu biblijsku kompoziciju »Mojsije izložen na obali rijeke«, ali i druge kao što su: »Susret Jakova i Labana« i »Marta se jada Kristu«. Riječ je o prvim i praktički jedinim doticajima hrvatskog slikarstva s poznatim slikarskim krugom koji danas zauzima važno mjesto u bilo kojem općem pregledu povijesti umjetnosti.</p>
<p>Osim brojnih poznatih slika koje je naslikao u Rimu i redovito ih slao u domovinu, Karas se s velikim žarom bavio i glazbom. Sačuvano je sedam njegovih kompozicija, a ljubav prema glazbenoj umjetnosti je ovjekovječio na svojoj najpoznatijoj slici »Rimljanka s mandolinom«, koja je dugo vremena nosila krivi naziv »Rimljanka s lutnjom«. Iako je bio vrlo plodan slikar, a umro je praktički u mladosti, od Karasovog opusa danas imamo sačuvane samo 38 slike koje su u većoj mjeri neupitne atribucije. </p>
<p>U posljednjoj fazi života boravio je neko vrijeme u Bosni gdje je nastalo, kako je u dokumentaciji zapisano, remek-djelo - portret Omer-paše Latasa. Poznato je da je Karas na njemu radio gotovo čitavu godinu, ali toj se slici gubi svaki trag. Shrvan neimaštinom i nesretnom ljubavi te neshvaćen od društva, Vjekoslav Karas se utopio u Korani 5. srpnja 1858. godine.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Božanski krug vode od rođenja do smrti</p>
<p>Izložbom ostataka antičkog vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, kao i uporabnih predmeta te reljefa što se vežu za praktičnu ili kultnu ulogu vode, u pulskoj je Areni predočeno ondašnje gospodarenje »svetom vodom« kao i poganska i kršćanska vjerovanja koja ne mogu bez vode</p>
<p>Da je Polai, grad izgnanika, koji još u 4. i 3. stoljeću prije Krista spominju aleksandrijski helenistički pisci Kalimah, Likoforn i Apolonije Rođanin, zapravo mjesto koje i svojim nazivom označuje obilje vode, potvrđuje izdašan izvor slatke pitke vode koji u Puli nije presušio ni do danas. Smješten uz obalu, između gradskih zidina i amfiteatra, kaptiran još u rimsko doba, taj je izvor u 1. stoljeću uređen kao polukružni Nimfej s tri mramorne stepenice i četverokutnom vodospremom. Kao jedini sačuvan Nimfej iz toga doba, korišten je za napajanje grada pitkom vodom sve do kraja prošloga stoljeća.</p>
<p>Za Rimljane to je vrelo, kao i za sve kasnije stanovnike Pule, bilo izvorište života. Zato su vodu u njem nazivali svetom, o čemu svjedoči sačuvani kameni natpis Lucija Menacija Priska, koji je kao patron kolonije Pole na svoj trošak dao akvaduktom sprovesti tu svetu vodu u gornji i donji dio grada. Brinući za tu vodu, koju spominje kao aqua Augusta, dakle, kao carsku, uzvišenu i božansku, Prisk se pobrinuo i za održavanje vodoopskrbnog sustava, za što je izdvojio 400.000 sestercija (oko 32,75 kilograma zlata). Od tog izvorišta račvao se život u Puli. Stoga i ne čudi da je upravo ta točka, Nimfeja, uzeta kao polazišna za mjerni sustav rastera antičkoga grada i centurijacije pulske kolonije (zaleđa).</p>
<p>Tom izvorištu, ali i svim mjestima do kojih je u antičkoj Poli doprla njegova sveta voda, posvećena je izložba »Voda kao izvor života antičke Pule«, koju su u organizaciji Arheološkog muzeja Istre priredile Vesna Girardi-Jurkić i Kristina Džin. Izložba je otvorena u pulskom amfiteatru (Arena) kao prateća manifestacija Međunarodnog arheološkog savjetovanja »Voda kao izvor života« što ga je kao svoj 7. godišnji skup priredio Međunarodni istraživački centar za arheologiju »Medulin-Brijuni«.</p>
<p>Dokumentirajući rimsku hidroinfrastrukturu fotografijama, a neke njezine dijelove i pojedinačnim nalazima, izložba u službi vode prezentira i druge predmete te uz pomoć kataloga odaje sliku antičkog gospodarenja božanskom vodom u Puli. Aqua Augusta, dopremljena je tek do jedne od četiri zidanih cisterni što su se nalazile na središnjem brežuljku grada. Dvije od njih su sagrađene u 1. (jedna je urezana živu stijenu), a dvije u 2. stoljeću. Iz Priskove vodospreme, u koju je voda pritjecala posebno izgrađenim hidrotehničkim uređajima, voda je olovnim cijevima gravitacijskim padom otjecala do javnih zdenaca i dalje do luksuznih privatnih rimskih vila, opskrbljujući njihove kućne terme, fontane i bazene što su se nalazili u atrijima ukrašenim podnim mozaicima s likovima i simbolima vezanim uz vodu.</p>
<p> I iz ostalih rezervoara vodom su opskrbljivani kućni, ali i javni prostori - velike terme i kupališta. No, privatnik se na takvu vodovodnu mrežu mogao priključiti samo uz pismenu carsku dozvolu, temeljem koje je prokurator dao izraditi cijev određene propusne moći. Ona je bila signirana i ugrađena u vodospremnik. Tako je sve ostajalo pod kontrolom. Što više, postojali su ugovori kojima je pravno regulirano korištenje, ali i naplata vode - i to na sate, dane ili određena godišnja doba. Višak vode, što je istjecao iz javnih zdenaca i nije se mogao koristiti za piće, posebnim je cijevima dopreman do termi, praonica za rublje i suknara. Naravno, i ta se voda naplaćivala. Dok je vodovodna mreža, u kojoj su visinske razlike svladavane sifonima i bazenima, bila izrađena od keramičkih i olovnih cijevi koje su prolazile kroz podzemne i nadzemne zidane kanale, kanalizacijski je sustav za otpadne vode bio postavljen uz ili ispod gradskih prometnica te većim dijelom pokriven kamenim pločama. Dio te kanalizacijske mreže i danas je u funkciji.</p>
<p>Osim fotografija Nimfeja, fontane, Priskova natpisa i rimskih cisterni, na izložbi su pokazani i brojni uporabni predmeti. Dijelovi sačuvanih vodovodnih cijevi kao i kamene rešetke za oborinske vode s kapljastim otvorima dokumentiraju dio opskrbnog i odvodnog sustava antičkoga grada, u kojem je voda bila sveta ne samo kao izvor života već se vezala i uz određene kultove: uz Neptuna, Tritone, Nimfe i Nereide, uz Herakla, ali i Veneru koja se rađa iz morske pjene i školjke (Pula uz izvorišta ima i more, ali i rječicu u zaleđu Marsova polja). U Puli se sigurno štovao i kult žive vode, odnosno kult Mitre.</p>
<p> Nekoliko reljefa, s nadgrobnih spomenika i arhitektonskih zabata, na kojima se pojavljuju likovi dupina upozoravaju i na neka druga onovremena vjerovanja. Smatralo se, naime, da dupini odvode pokojnika u svijet mrtvih. Na taj način se zatvara čovjekov vodeni krug. Voda koja znači izvorište života u konačnici otvara put prema onom drugom, vječnom životu, koji najčešće nazivamo smrću. Hitaju li k njoj veseli dupini ili vode duše k nekom ljepšem cilju?</p>
<p>I u poganskom vremenu mnogih bogova vjerovalo se u taj zagrobni život, zbog čega se u iskopanim grobištima nalazi oprema za pokojnikovu popudbinu. I na ovoj izložbi se mogu vidjeti staklene plitice, čaše i boce ili brončano posuđe (vrčevi, zdjelice, žlice). U nekom od vrčeva pokojnik je sigurno morao ponijeti i svetu vodu. A nju su nastavili štovati i kršćani, jer je voda nezaobilazan element i vjerovanja i liturgije. Zato su se i prvi oratoriji gradili uz rimske piscine ili terme, pa tako i u Puli: uz crkvu sv. Tome (4. st.) na području gradskih termi. I nešto kasnija katedralna krstionica (6. st.) bila je na tome mjestu. U Puli se gotovo istovremeno (6./7. st.) na utoku rječice u more gradi i crkveni kompleks Sv. Marije Formoze, najvjerojatnije na mjestu prijašnja Minervina hrama, kao što se i uz Nimfej u 6. st. gradi svetište, samostan i hospicij sv. Ivana. A sve to zbog božanskog značaja vode.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Svijet između dobra i zla, zaigranih čarobnjaka, magije i bajke</p>
<p>Čini se da će filmska 2001. godina proteći u znaku dvaju velikih književnih hitova koji su dočekali i svoju filmsku ekranizaciju. Riječ je o Harryju Potteru koji je već osvojio Ameriku i svijet svojom magičnom privlačnošću (u naša kina stiže 20. prosinca) te o »Gospodaru prstenova« koji će londonsku premijeru imati 10., a američku 19. prosinca </p>
<p>Upravo ovih dana svjedoci smo najuspješnijeg prijenosa jednog književnog djela na film poslije legendarnog i nenadmašnog romana »Zameo ih vjetar«. Riječ je o filmu »Harry Potter i kamen mudraca« koji ruši sve rekorde prodaje, popularnosti i zanimanja, osvajajući doslovno cijeli svijet, bez obzira na generacijske, geografske, religiozne, socijalne ili obrazovne razlike. </p>
<p>Riječ je o tipičnom obiteljskom filmu u kojem se isprepliću bajka i nježnost, magija i zagonetnost, radoznalost i grubost... U sudaru staromodnog stila bajke i kompjutorskih nadobudnosti moderne tehnologije, u ispreplitanju naivnog, ali nerijetko mudrog dječjeg svijeta i njihove obrane pred zamkama svakodnevne zlobe i sebičnosti odraslih, događa se radnja ovog filma koja u više od dva sata magično zavodi svoju publiku.</p>
<p>Priča govori o dječaku Harryju Potteru kojem se približava jedanaesti rođendan, što ga ne uzbuđuje s obzirom da živi u nemogućim uvjetima sa zločestim i sebičnim rođacima Dursley, koji su ga primili nakon smrti njegovih roditelja i natjerali da spava u ormaru ispod stepenica uskraćujući mu sve blagodati dječjeg života i svijeta.</p>
<p>No, uoči rođendana Harryju stiže tajanstveno pismo koje mu njegovi rođaci uporno odbijaju uručiti, bez obzira koliko pošiljalac bio uporan i svakodnevno ispočetka slao novo pismo, nakon što oni uništavaju prethodno. </p>
<p>Napokon, u njihovu kuću stiže dobroćudni div Hagrid koji Harryju otkriva njegov pravi identitet, te čarobnjačke moći i poziv da napusti svijet običnih ljudi i pridruži se dječacima sa sličnim sposobnostima u legendarnoj školi čarobnjaštva i magije Hogwarts.</p>
<p>Već u vlaku prema Hogwartsu, Harry se upoznaje s dječakom Ronom Weaslyem i djevojčicom Hermione Granger s kojima će kasnije u školi nastaviti intenzivno druženje puno akcije, opasnih otkrića, borbi s čudovištima i neprijateljima, svladavanju trikova i učenju strpljenju i mudrosti...</p>
<p>Film je snimljen prema knjizi koja je prodana u više od 100 milijuna i prevedena na 46 jezika u dvjesto zemalja. Bilo je dakako pitanje dana kada će omiljeni mali čarobnjak Harry zauzeti i svoje mjesto na filmu. </p>
<p>Za to se pobrinuo britanski producent David Heyman koji je već 1996. krenuo u bitku za otkupljivanje prava ove knjige. Susreo se s autoricom J.K. Rowling i obećao joj da će ostati vjeran njezinoj ideji, da film neće ništa bitno promijeniti, niti odstupati od sadržaja i likova knjige. </p>
<p>Nakon toga uslijedile su još dvije velike »prepreke« koje je trebalo savladati: pronaći redatelja i glavnog glumca za ovaj veliki i delikatan projekt s obzirom na golemu popularnost knjige koja nije dopuštala ni najmanji previd i grešku. </p>
<p>Chris Columbus nije bio prvi izbor, ali je na kraju ipak dobio povjerenje s obzirom na njegovo veliko iskustvo u radu s djecom i na dječjim filmskim temama. Radio je filmove »Sam u kući« i zatim »Sam u kući 2: Izgubljen u New Yorku«, zatim »Gospođicu Doubtfire« s Robinom Williamsom, pa »Maćehu« sa Susan Sarandon i Julijom Roberts, a poznat je i kao uspješni scenarist nekih Spielbergovih projekata, kao što su scenariji za filmove »Gremlini«, »Goonies« i »Mladi Sherlock Holmes«. </p>
<p>Nije dakle bilo nikakvih razloga da ovako iskusni autor maštovitih dječjih filmskih avantura, ne bude i vizualni kreator najomiljenijeg malog čarobnjaka na svijetu. </p>
<p>Columbus kaže: </p>
<p>- Isprva sam bio jako nervozan, jer sam bio pravi obožavatelj njezinih knjiga. Objasnio sam joj da ću čuvati cjelovitost knjige i rekao da želim sačuvati tajanstvenost i napetost materijala. Svidjelo joj se, to barem mislim, što sam je od početka želio uključiti u kreativni proces. Ona je kao suradnik bila od neprocjenjive vrijednosti. Njezina inspiracija i ideje, su izvrsne, očaravajuće. </p>
<p>Potraga za dječakom koji će glumiti Harryja Pottera trajala je više od dvije godine, audiciju je prošlo tisuće jedanaestogodišnjaka, ali ni jedan nije zadovoljio. Kako priznaje producent David Heyman: »Željeli smo nekoga tko posjeduje kombinaciju znatiželje, iskustva, teškog života, proživljene patnje; riječju, trebali smo staračku dušu u tijelu dječaka. Morao je biti otvoren i plemenit prema ljudima oko sebe i imati sposobnost procjenjivanja. Harry nije najbolji učenik, on ima mane, ali to ga i čini tako simpatičnim, tako ljudskim. Harry je običan, ali je sposoban činiti velike stvari. Zbog njega vjerujemo da postoje čarolije«. </p>
<p>Redatelj Columbus također je bio zabrinut uzaludnošću potrage:</p>
<p> - Nikako nisam bio zadovoljan. Stoga mi je direktorica castinga potpuno iscrpljena prigovorila kako ne zna što ja uopće hoću. Na polici je bila kazeta s filmom »David Copperfield« s Danielom Radcliffom. Uzeo sam kazetu, pokazao prstom na Daniela i rekao. Hoću njega! To je Harry Potter. Ona mi je odgovorila kako je to nemoguće jer njegovi roditelji ne žele da on snima ovaj film. </p>
<p>No, sudbina, ili magija, ili neki tajni čarobnjaci upleli su svoje ruke, pa su jednoga dana producent Heyman i scenarist Steve Kloves otišli u kazalište gdje su susreli Radcliffovog agenta:</p>
<p> - Osupnuo me izgled dječaka koji je bio s njim. Sve je bilo kao u romanima. Sijevale su munje i nebo se otvorilo. Za cijelo vrijeme trajanja predstave nisam mogao misliti ni na što drugo. Nisam uspio toga dana razgovarati s Radcliffom, pa sam ga odmah ujutro nazvao. Radcliffovi su bili oprezni i suzdržani pri odluci da dopuste svom sinu da igra ulogu koja će mu nedvojbeno promijeniti život.</p>
<p>- A Dan je bio divan, on je doista bio savršen za tu ulogu, s maštom, unutarnjom dubinom i tajanstvenošću koja se rijetko nalazi u jedanaestogodišnjaka, također posjeduje i mudrost i inteligenciju, kaže redatelj Columbus, dodajući da se s njihovim izborom složila i autorica Jo Rawling koja je nakon gledanja Danijelove test snimke izjavila: »Osjećam kao da sam pronašla izgubljenog sina«.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>»Počinje žestoki lov na Zagreb, ali izdržat ćemo!«</p>
<p>»Mislim da i Vasilj ima mjesta u idealnoj momčadi jesenskoga dijela prvenstva. Branio je odlično, pogotovo nakon dvije sezone u kojima je bio rezervni vratar i u kojima nije igrao mnogo utakmica. Tu bih još dodao prije svega Bjelanovića i Karića iz Varteksa, pa Andrića iz Hajduka, ali i Agića iz Dinama, koji je vrlo zahvalan igrač, iako možda nekome nije baš simpatičan, jer je destruktivac. Iz Rijeke bismo mogli staviti Mijatovića i Skočibušića. Eto, uglavnom se slažem s vašim popisom«, kaže Zlatko Kranjčar o momčadi hrvatske nogometne jeseni</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Zlatku Kranjčaru definitivno pripada status najboljega trenera jesenskog dijela hrvatskog nogometnog prvenstva. Uostalom, prvo mjesto sa čak šest bodova prednosti nad drugoplasiranih Varteksom, sedam bodova ispred Hajduka i devet ispred Dinama sasvim su dovoljni parametri da Kranjčara etiketiramo kao trenera jeseni. Uostalom, prema našem izboru u idealnoj momčadi jeseni nalaze se trojica »zagrebaša« - Dalibor Poldrugač, Admir Hasančić i Ivica Olić. U najužoj su konkurenciji bili i Antonio Franja i Goran Stavrevski...</p>
<p> - To je svakako kvalitetan i stručan izbor i ja ga svakako podržavam, naglasio je Kranjčar. - Mislim da i Vasilj tu ima mjesta. Branio je odlično, pogotovo nakon dvije sezone u kojima je bio rezervni vratar i u kojima nije igrao mnogo utakmica. Sada je pokazao svu svoju vrijednost i mislim da uz Pletikosu, ako je on najbolji vratar, zaslužuje biti tu.</p>
<p>• U našem je izboru prvi vratar Butina...</p>
<p> - Naravno, i on ima mjesta, slažem se. Pristalica sam sve trojice i predmnijevam da će sva trojica otići na SP. Mislim da ste opravdano u konkurenciju uzeli toliko igrača Zagreba, i to stvarno one koji su donijeli tu dodatnu kvalitetu, No, ne bih želio dijeliti igrače, ali kad ste ih vi već izdvojili, onda ću samo dodati da tu doista i zaslužuju biti.</p>
<p> • Tko bi od ostalih igrača našao mjesta u vašoj idealnoj momčadi jeseni?</p>
<p> - Tu su prije svega Bjelanović i Karić iz Varteksa, pa Andrić iz Hajduka, iz Dinama ste već rekli Butinu, ali mislim da bi svakako trebalo dati mjesta i Agiću, koji je vrlo zahvalan igrač, iako možda nekome nije baš simpatičan, jer je destruktivac. Iz Rijeke bismo mogli staviti Mijatovića i Skočibušića. Eto, uglavnom se slažem s vašim popisom.</p>
<p>• A kako biste prokomentirali rad vaših kolega, trenera? Znamo da je pomalo nezahvalno govoriti o ljudima iz vlastite struke, ali ipak...</p>
<p> - Istina je da je nezahvalno o tome govoriti, uvijek ima ljudi koji bi se mogli uvrijediti. No, treba odati priznanje Kataliniću, s Rijekom je napravio dobar rezultat, uključio se u borbu za sam vrh, što se ipak nije očekivalo. Katalinić ima potvrđenu kvalitetu. Tu je i Janžek, koji vrlo dobro kormilari s Varteksom, a svoje je vrijednosti potvrdio i u Europi. Besek je također vrlo dobar trener. Nakon slabijeg početka je sa Slavenom Belupom ušao u pozitivnu seriju i stao na noge. I Stilinoviću treba dati određenu pozornost, vrlo dobro gura s Pomorcem, a ne kažem to zato što su nas oni izbacili iz Kupa, nego kažem zato što imaju dobar bodovni saldo i ispred su nekih klubova koji imaju možda i bolju momčad. Hrvatska doista ima dobre trenere. Evo, neke smo izdvojili, ali to ne znači da ostali nisu dobri.</p>
<p> • Treneri se uglavnom bore s dva problema - napraviti dobar rezultat i stvoriti mladoga igrača. No, stvaranje rezultata ipak je često u koliziji s davanjem prilike mladima, s obzirom da takva politika ne garantira uvijek dobar rezultat. Kako se boriti s time?</p>
<p> - To je svakako veliko opterećenje za trenera, koji doista ovisi o rezultatu, Osim toga, Liga 16 ove godine je dovela do toga da šest ili čak sedam momčad strijepi od ispadanja u niži rang i sigurno je da tu treneri momčadi koje se bore za »goli život« ne idu na stvaranje mladih igrača, već traže rezultat. No, bilo bi kudikamo lakše da Liga nije pod tim stresovima i da ipak pružamo priliku mladima. No, mladi kod nas imaju perspektivu. Dosta se ulaže u nogomet, svaki prvoligaški klub ima dobro organiziranu školu nogometa. Zagreb je, eto, na odličnome putu da dobije svoj kamp u Veslačkoj, koji je napravljen na razini iznimno uspješnih francuskih nogometnih škola. Naposljetku, djeca i ne moraju postati profesionalni nogometaši, ali mogu uživati zdrav život. No, nadam se da će biti niz talenata i igrača koji će poniknuti na ovakvim igralištima kao što su ovo ovdje u NK Maksimir, koje je pokrenuo Miroslav Blažević junior, pa i ono na Sveticama, koje je pak inicirao Zdravko Jurčić. To treba podržavati.</p>
<p>• Postoje i polemike treba li mlade zvati na SP ili ne? Ronaldo je, primjerice, bio na SP '94, ali nije igrao. No, osjetio je atmosferu velikoga natjecanja. Koliko je tako nešto važno u razvoja mladoga nogometaša i je li dobro da, recimo, neki tako mladi, poput primjerice vašeg sina Nike, ode na SP u Japan i Koreju?</p>
<p> - Mogu početi od svoga primjera, točnije od primjera cijele moje generacije. Počinjali smo sa 17-18 godina igrati ne samo za klub, već je dio igrača tada igrao i i za reprezentaciju. Tako se i nadam da će netko od naših mladih igrača otići na SP i tako dodatno doprinijeti tome da klinci kod nas više zagrizu na nogomet. Normalno, ja kao roditelj želim da Niko bude jedan od tih, koji će ići na SP u Japan i Koreju, no to je stvar izbornika, naravno. Niko se ove godine već uključio u profesionalni nogomet, u prvu momčad Dinama. Osim toga, već je okusio SP i EP u mlađim kategorijama, na EP je bio i najbolji igrač.</p>
<p>• Nakon sjajne polusezone očekuje vas doista težak posao na proljeće. Imate doista težak raspored, s obzirom da se već na startu morate sučeliti s Rijekom, Varteksom i Osijekom. Može li Zagreb to izdržati i ostati na pobjedničkoj stazi?</p>
<p> - Mislim da je Zagreb potpuno zasluženo prvi, cijelu je jesen igrao vrlo dobro, ne samo što je ubirao bodove, nego je dobivao i epitete za najbolju, najkvalitetniju i najefikasniju igru. Zato čestitam igračima, koji su ipak najzaslužniji, na terenu su sproveli ono što sam želio od njih. U cijelom smo projektu svi zajedno odlično funkcionirali, od predsjednika Marčinkovića i direktora Marića, koji se zajedno sa mnom zaslužni da se ta momčad oformila. U svlačionici je sjajna atmosfera, postoji duh zajedništva, pobjednički mentalitet i tako smo, eto, trijumfalno prošli kroz jersen. No, jasno je da je teško nešto steći, ali je to teže braniti. Mi se već sada pripremamo da će nam na proljeće biti vrlo teško, jer znamo da će sada krenuti žastoki lov na nas. A i raspored nam otežava situaciju, jer doma igramo s vrlo dobro Rijekom i potom idemo na dva iznimno važna gostovanja Varteksu i Osijeku. U te tri-četiri utakmice možemo definitivno potvrditi naslov, ja sam uvjeren da Zagreb ima tu kvalitetu, da smo nakon ove jeseni izašli još čvršći i jači i da će ta samosvijest proraditi na proljeće.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvatski olimpijci izašli iz »ilegale« </p>
<p>Očekuje nas jako puno posla, naročito kada je riječ o skrbi o našim bivšim olimpijcima i sportašima uopće. Nastojat ćemo tu dati što veći prilog, rekao je novoizabrani predsjednik Kluba olimpijaca, Perica Bukić </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Nakon više godina »poluilegalnog« djelovanja pri Hrvatskom olimpijskom odboru, od subote i službeno postoji Klub hrvatskih olimpijaca. Naime, još prije deset godina osnovan je Klub osvajača olimpijskih medalja na čelu s Josipom Čorkom, a vremenom je, neformalno, prerastao u Klub olimpijaca kojim je predsjedavao Zlatko Šimenc i koji se spominjao uglavnom samo prilikom utvrđivanja nazočnih na skupštinama HOO-a. Formalnim osnivanjem, Klub je napokon stekao sve uvjete za prijem u članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora, kao i u Svjetsko udruženje olimpijaca. </p>
<p>Klub hrvatskih olimpijaca imat će svojevrsnu »lobističku ulogu« i trebao bi se baviti poboljšanjem društvenog statusa sportaša, pravnom zaštitom umirovljenih sportaša, širenjem olimpijske ideje, zaštitom i očuvanjem hrvatske olimpijske baštine, borbom protiv dopinga i sl. Takva ideja očito je privlačna mnogim proslavljenim hrvatskim sportašima, pa su se tako na osnivačkoj skupštini zatekli i neki sportaši koje nemamo često prigodu vidjeti na sportskim skupovima, poput nogometaša Vladimira Čonća, košarkaša Nikole Plećaša ili rukometašice Biserke Višnjić. Za predsjednika je, sukladno najavama, izabran osvajač tri olimpijske medalje u vaterpolu, Perica Bukić, dok je potpredsjednica proslavljena rukometašica, Kaja Ileš. </p>
<p>- Mislim da za našu udrugu ima jako puno posla, naročito kada je riječ o skrbi o našim bivšim olimpijcima i sportašima uopće. Nastojat ćemo tu dati što veći priliog, rekao je u nastupnom govoru Perica Bukić. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jamnica »popila« Coca Colu</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Utakmice prvog kola malonogometnog turnira »Kutije šibica« bile su na rasporedu u subotu u maloj dvorani Doma sportova. Iako je natjecanje praktički tek počelo, a najbolje momčadi još nisu nastupile, mogao se vidjeti dobar nogomet, puno pogodaka te atraktivnih poteza.</p>
<p>• Rezultati: SDI Uriho - Pro-sole Netra 2-3, Pizzeria Toni - Dona 5-1, Tipograf - Tisak Trebotić Vukomerec 0-6, Jamnica - Coca Cola 6-0, Pekarna Maloki - Sunce Travno 3-4, Trgo Term - Astro Tom-Tom 2-1, Utex - CB Zeus 2-4, Graditeljstvo Lučić i sinovi - Mladež HDZ 4-3 (nakon sedmeraca), Kreditna banka Zagreb - Karlovačko 4-0, Auto Katarin Bistro Lorca - Klinika Sućidar 0-1, MNK Glama brijeg - Berny 4-1, Radio Slavonija - MNK Natoja 2-1, Galerija Goreta - Transporti Brkić 1-4. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Remisi Mladosti i Juga za finale Kupa</p>
<p>ZAGREB, 7. prosinca</p>
<p> - Vaterpolisti zagrebačke Mladosti i dubrovačkog Juga izborili su nastup u finalu hrvatskog Kupa. Kao što se i očekivalo obje momčadi uspješno su obranile prednost iz prvih utakmica kada je Jug slavio protiv Primorja 11-6, a Mladost je u Splitu pobijedila Jadran sa 8-7. Bit će to ujedno repriza prošlogodišnjeg finala Kupa.</p>
<p>Zagrepčani su na plivalištu uz Savu odigrali neodlučenih 8-8 nakon 1-3 zaostatka poslije prve četvrtine. Krajem treće četvrtine poveli su sa 8-6, no dva pogotka Eleza donijela su neizvjesnot u završnici. Ipak, iznenađenje je izostalo...Hrvatski prvaci na gostovanju u Rijeci također su remizirali, protiv Primorja bilo je 7-7.</p>
<p>• Plivalište Mladosti</p>
<p>MLADOST - JADRAN 8-8 (1-3, 4-1, 3-3, 0-1)</p>
<p>MLADOST: Perčinić, Tomašić, D. Kobeščak 1, Herceg, Oreb, Štritof 1, Milaković 1, Primorac 2, Koljanin 2, Čomakhidze 1.</p>
<p>JADRAN: Pavić, Radman, Ćaleta, Delaš, Pavlović, Žanetić 1, Bezić 1, Tomas, Asić, Elez 2, Ivanišević 1, Bošković 3.</p>
<p>SUCI: Vuletić i Radičević (oba Dubrovnik). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost 6 (4), Jadran 4 (2). ČETVERCI: Mladost 2 (2). Jadran -.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marinko KOLJANIN.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zagreb 3, Varteks 3, Hajduk 2, Rijeka 2, Dinamo 1 </p>
<p>Na vratima »momčadi jeseni« bio bi Dinamov kapetan Tomislav Butina, posljednji igrač obrane bio bi Andre Mijatović (Rijeka), prednji braniči su Stjepan Skočibušić (Rijeka) i Hrvoje Vuković (Hajduk), na bokovima je dvojac iz Varteksa, Silvester Sabolčki i Danijel Hrman, dvije »radilice« na sredini terena su Dalibor Poldrugač (Zagreb) i Srđan Andrić (Hajduk), iza napadačkog dvojca »ordinirao« bi Admir Hasančić (Zagreb), a u napadu je najefikasniji dvojac lige, Saša Bjelanović (Varteks) i Ivica Olić (Zagreb), a trener jeseni je Zagrebov strateg Zlatko Kranjčar </p>
<p>ZAGREB, 9. prosinca</p>
<p> - Završio je jesenski dio sezone u hrvatskom nogometnom prvenstvu i vrijeme je za retrospektivu i analizu učinjenoga. Koji igrači su ugodno, a koji neugodno iznenadili, od koga se očekivalo više, čije ćemo bljeskove najviše pamtiti?</p>
<p>Stoga smo se odlučili poigrati se izbornika HNL-a, te na osnovu dojma, a ne suhe statistike izabrati »udarnu postavu« jeseni. No, već na startu pojavio se problem - u kakvoj bi formaciji trebala igrati ta »udarna postava«, jer prvih pet sastava igra u tri različite formacije. Prvak jeseni Zagreb igra u formaciji 4-3-3, Varteks i Rijeka njeguju tradicionalni 3-5-2 sustav, dok Dinamo, a u posljednjoj fazi jeseni i Hajduk, igraju u postavi 4-4-2. </p>
<p>Kako je ipak hrvatska reprezentacija najvažnije utakmice odigrala u sustavu 3-5-2, i mi smo se odlučili da »momčad jeseni« postavimo u takvu formaciju. To je odmah značilo da će neki igrači ispasti iz konkurencije, jer nije bilo pozicija za njih, dok smo neke uvrstili, ali na drugačije mjesto nego što to igraju u klubovima.</p>
<p>Na vratima je Dinamov kapetan Tomislav Butina. Oštru konkurenciju je imao u svojim reprezentativnim kolegama Vladimiru Vasilju i Stipi Pletikosi, ali presudna je bila činjenica da je Butina svojim obranama izravno utjecao na bodovni saldo »modrih«. Nerijetko se događalo da je baš Butina bio proglašavan igračem utakmice u dvobojima u kojima je Dinamo dolazio do minimalnih uspjeha.</p>
<p>Obranu je bilo najteže izabrati, ali na poziciju posljednjeg braniča postavili smo mladog kapetana Rijeke Andrea Mijatovića. Iako nije odigrao ništa spektakularno, Mijatović je u velikoj većini svojih prezentacija djelovao sigurno i ima dosta zasluga za dobre rezultate Riječana ove jeseni. </p>
<p>Kao prednje braniče izdvojili smo Hrvoja Vukovića iz Hajduka i Stjepana Skočibušića iz Rijeke. Pored Skočibušića niti jedan napadač se nije naigrao, a mladi Riječanin je možda i najbolji igrač glavom u ligi što je potvrdio i s nekoliko pogodaka. Vuković kao obrambeni igrač jako dobro »čita« igru i vrlo često se zna uključiti u napadačke akcije svog sastava.</p>
<p>Na bočnim pozicijama je dvojac Varteksa, Silvester Sabolčki i Danijel Hrman. Nerijetko su napadači Varteksa, Karić i Bjelanović, postizali golove upravo nakon centaršuteva Sabolčkog i Hrmana. Hrman je čak pozvan i u reprezentaciju na korejsku turneju, dok je Sabolčki neizostavni dio mlade reprezentacije, pa bi logično bilo da vrlo skoro zaigra i u najboljoj selekciji.</p>
<p>Dvojac »radilica« na sredini terena su Dalibor Poldrugač iz Zagreba, te Srđan Andrić iz Hajduka. Osim što su napravili ogroman posao u razgrađivanju suparničkih akcija, Poldrugač i Andrić postizali su i ključne pogotke za svoje sastave. Tako je Poldrugač postigao jedini pogodak u pobjedi Zagreba na Kantridi, a bio je i strijelac vodećeg zgoditka u derbiju na Poljudu, dok je Andrić riješio dvoboj s Dinamom u Maksimiru, a također je bio strijelac, i to dvostruki, i na Kantridi u 2-1 pobjedi Hajduka.</p>
<p>Ofenzivni vezni je Admir Hasančić, koji je odigrao vrlo zapaženu rolu u uspjesima Zagreba ove jeseni. Svojom sjajnom tehnikom sudjelovao je u gotovo svim akcijama iz kojih je Zagreb postizao pogotke, a i sam se, istančanim osjećajem za pogodak, devet puta upisao u strijelce.</p>
<p>Pri odabiru napadača nije bilo puno dvojbe. O njihovoj kvaliteti ipak najbolje govori statistika, a Ivica Olić i Saša Bjelanović trenutno su najbolji strijelci naše lige. Bjelanović je postigao 17 pogodaka i potvrdio se kao pravi gol-igrač koji će se uvijek naći na pravom mjestu u kaznenom prostoru, te okruniti akcije svog sastava, dok je Olić svojim igrama dokazao da je s pravom bio zvijezda prijelaznog roka. Bio je uvjerljivo najbolji igrač jesenskog dijela, te je svojim zgodicima i asistencijama najzaslužniji za veliku bodovnu prednost s kojom će Zagreb krenuti u proljeće.</p>
<p>Tu prednost Zagreb će pokušati zadržati pod vodstvom trenera jeseni, Zlatka Kranjčara. Zagrebov strateg pronašao je najbolji sustav igre za igrače koje mu je dovelo klupsko čelništvo, te su »bijeli« iz Kranjčevićeve plijenili vrlo efikasnom igrom, postigavši 47 pogodaka u 18 utakmica.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pokušat ćemo zadržati Cvitanovića i osvojiti naslov!</p>
<p>Ostanak Igora Cvitanovića i povratak Silvia Marića bit će naša najveća zimska pojačanja / Ako u prva tri proljetna kola osvojimo svih devet bodova, onda jamčim zanimljivu prvenstvenu utrku do samoga kraja, jer će se u tom razdoblju vodeći triling međusobno »potući«! Zagreb je najveći favorit, ali još jednom svima poručujem da Dinamo nitko nikada ne smije otpisati! Mi se nikad nećemo predati, kaže Velimir Zajec</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Plasmanom u polufinale hrvatskog Kupa, Dinamovi su nogometaši ipak spasili sezonu. Dvije 1-0 pobjede protiv Rijeke u četvrtfinalnim dvobojima, na kraju su donijele osmijeh u Maksimir nakon turbulentne jeseni i pogled prema proljeću sad je znatno vedriji nego što je bio prije mjesec dana.</p>
<p> »Modri« su u završnici jeseni nanizali šest uzastopnih pobjeda, jedna od najtežih kriza u klupskoj povijesti sad je iza njih i maksimirski je brod ipak mirno uplovio u zimsku luku.</p>
<p>Glavni direktor Dinama, Velimir Zajec, Kantridu je napustio vidno zadovoljan. Na izlasku sa stadiona, u trenucima kad se »otrgnuo kontroli« svoga vjernog zaštitnika i sam sišao niz stepenice, napokon smo uspjeli ostvariti misiju koja se ove jeseni u Maksimiru činila nemogućom. </p>
<p>Zapravo, u »plavome« hodniku uvijek netko »reži« ispred vratiju Zajecove sobe, pa direktorova komunikacija s predstavnicima medija poglavito ovisi o dobrohotnosti i subjektivnoj procjeni novinarske podobnosti njegova čuvara. Ovaj je put čuvar malo zakasnio, pa je Zajec novinarima spremno ponudio ocjenu jeseni:</p>
<p>- Općenito ocjenjujući ovaj dio sezone, možemo reći da je na kraju ipak sve bilo u redu. U najužem smo krugu kandidata za osvajanje Kupa, u prvenstvu smo također pri vrhu, iako su neki drugi klubovi favoriti, ponajprije Zagreb, koji slovi kao favorit broj jedan. Velika je bodovna razlika, međutim mi ćemo tražiti i čekati svoju priliku. Iako imaju zavidnu prednost, to ipak nije nedostižno, ponajprije zato jer je pred nama još jedan međusobni okršaj sa »zagrebašima«.</p>
<p>• Za ostvarivanje razmišljanja o ostanku u utrci za naslovom do kraja prvenstva, neophodno je ojačati momčad. Hoće li se Dinamo pojačati u zimskoj stanci?</p>
<p>- Naš je prioritet podmiriti financijske dugove, moramo to »očistiti«. Sve, dakle, ovisi o stanju u blagajni, ako će biti novca, onda ćemo se i pojačati. Pokušat ćemo zadržati Igora Cvitanovića, učinit ćemo maksimum u toj nakani! I ako u tome uspijemo, to će biti naše najveće pojačanje. K tome, blizu smo završetka razgovora oko povratka Silvia Marića, on je svakako čovjek i nogometaš koji nam može strahovito pomoći. Posebno sad kad je shvatio da je bilo dosta zafrkancije u njegovu životu! Na osnovi njegovih zadnjih izjava može se zaključiti da će promijeniti ponašanje i sasvim se posvetiti treningu. A kad je tako, kad Marić misli isključivo na nogomet, onda sam siguran da ćemo u njemu apsolutno dobiti pojačanje.</p>
<p>A kad već razgovaramo o pojačanjima, onda moram naglasiti da je naše najveće pojačanje zapravo u spoznaji da ovi mladi igrači igraju sve bolje. Nadalje, sad sam siguran da smo ove jeseni dobili jednog uistinu klasnoga igrača, to je Dario Smoje. Kad je koncentriran i spreman, onda igra rutinerski i svojom kvalitetom svakako se ubraja među najbolje obrambene nogometaše u državi.</p>
<p>• Nakon prva tri proljetna kola mnogo bi se toga moglo zakomplicirati na prvenstvenoj ljestvici - Zagreb ima tri teške utakmice (Rijeka doma, Osijek i Varteks vani), a na startu proljeća u Varaždinu igraju Varteks i Hajduk! S druge, pak, strane, Dinamo ima na početku lakši raspored. Je li u tom međusobnom »mačevanju vodećega trilinga zapravo i »modra« šansa za definitivnim priključkom?</p>
<p>- Vjerojatno da. Istina je da imamo nešto lakši raspored od drugih, a naša je krucijalna utakmica, o kojoj će zacijelo ovisiti i proljetno lice momčadi, svakako startno gostovanje u Šibeniku. Ako mi u prva tri kola osvojimo svih devet bodova, što se nameće kao objektivni učinak, onda jamčim zanimljivu prvenstvenu utrku do samoga kraja! Da, bit će vrlo zanimljivo... </p>
<p>Drugi su klubovi favoriti, mi to jednostavno ne možemo biti zbog bodovnoga zaostatka. Ali, još jednom svima poručujem da Dinamo nitko nikada ne smije otpisati! </p>
<p>• Dakle, nema predaje!</p>
<p>- Ne, nikada se nećemo predati! </p>
<p>• A koga biste željeli za suparnika u polufinalu Kupa?</p>
<p>- Moja je želja - Osijek! Ali ne zato što su možda lošiji od drugih, nego zato jer s njima imamo pozitivan omjer, tradicija je na našoj strani. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Luka Bonačić pred vratima Poljuda</p>
<p>Slaven Bilić je kazao da je svoju odluku kuvertirao i da će je obznaniti u ponedjeljak, te da ju zna samo jedan čovjek / Dok Bilić govori o pripremama za nastavak sezone, poljudski zidovi podrhtavaju i sugeriraju smo jedno ime - Luka Bonačić</p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> - Nogometaši Hajduka, premda dobro uzdrmani nakon prvenstvenih neuspjeha u Poljudu protiv Osijeka i Zagreba, u nedjeljoj će uzvratnoj utakmici četvrtfinala kupa pokušati sustići prednost Varteksa iz prve četvrtfinalne utakmice od 1-3. No, sustizat će prednost Varteksa u Varaždinu (početak je zakazan za 15 sati), pa da bi se probili korak dalje u Kupu moraju postići najmanje tri pogotka. Iako nada umire zadnja, zadatak je iznimno zahtjevan. Osim što su »krojači« ove sezone već dva puta s lakoćom protrčali kroz Poljud, s ukupnom gol razlikom 8-2, trener Slaven Bilić ima velikih problema sa sastavom. Naime, Pletikosa i Vejić su kartonirani, Štimac, Miše, Bošnjak i Celiščak su ozlijeđeni, a upitan je nastup i Andrića. Stoga je Bilić na sto muka, ali ga optimizam ne napušta: </p>
<p>- Kako je ovo najlakša utakmica? Ne želim da imamo negativistički stav. Što ćemo onda i ići u Varaždin. Pokušat ćemo nadoknaditi njihovu prednost. Nećemo sigurno krenuti grlom u jagode, svi u napad, ali ćemo tražiti čudo. Eto, svakih pola sata postignemo po jedan pogodak, a možemo primiti jedan... Što se tiče momčadi koja će istrčati u Varaždinu najveći problem je posljednji obrambeni igrač, jer nema Štimca, Mišea i Vejića, igrači koji su komandirali obranom. Bilić kaže: </p>
<p>- Tajni nema. Moram se odlučiti za zadnjeg igrača. Sablić to nije, nije ni Puljiz, ni Vuković, ni Božac, ni Đolonga. Možda je to mali Vušković. Vidjet ću. Varteks je dobra momčad. Mumlek dobro razigrava Bjelanovića i Karića, ali su po meni ključni nogometaši Hrman i Sabolčki. U sistemu 3-5-2 moćni su i tako Varteks ima u svakoj liniji po igrača više. Razmišlja se i da se Mumleka pokrije, oduzme mu se prostor za manevar, kao što mu se dogodilo protiv Brondbya. No, bez obzira na Varteks za prolaz u polufinale Hajduk mora odigrati najbolju utakmicu ove jeseni, a trebala bi mu i velika doza sreće.</p>
<p> Uglavnom, tek da se zna, u našem kupu nema produžetaka, pa ako Hajduk izjednači, odnosno nekim čudom dođe do 3-1, odlučivat će jedanaesterci. Pitanje koje posljednjih dana lebdi Poljudom odnosi se na trenerski (ne)ostanak Bilića. On sam je kazao da je svoju odluku kuvertirao, i da je zna samo jedan čovjek, te da će se on (Bilić) javno izjasniti u ponedjeljak. I dok Bilić govori o pripremama za nastavak sezone, poljudski zidovi podrhtavaju i sugeriraju smo jedno ime - Luka Bonačić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Blažević: »Ne mogu protiv svog djeteta Bilića!« </p>
<p> »Nitko me iz Hajduka nije kontaktirao, niti bih pristao biti konkurent Slavenu Biliću«, kaže Ćiro koji posljednja dva dana u Zagrebu pregovara s čelništvom bosanskohercegovačkog saveza oko dvogodišnjeg angažmana za kormilom BiH reprezentacije </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Iz Hajduka stižu vijesti da bi Slaven Bilić u ponedjeljak mogao osobnom voljom napustiti mjesto prvog trenera. Istodobno se iz Splita ponovno navodno aktualizirala priča o angažiranju Miroslava Blaževića. Pogotovo pošto Ćiro i i sam priznaje da ga u konkurenciji nekoliko ponuda za vođenje reprezentacija (BiH, Ukrajina, netko iz Južne Amerike!?) najviše privlaći svakodnevni rad u klubu. </p>
<p>A budući da Blaževića ne zanima rad u bilo kojem klubu, nego u klubu s jasnim, u načelu visokim ciljevima i ostvarenjima, eto pretpostavki za glasine. Tim prije što već dva dana posebna tročlana delegacija Nogometnog saveza BiH uzalud oblijeće u Zagrebu oko Blaževića, dajući mu vrijeme za razmišljanje. </p>
<p>- Nije mi lako. Dvojbe su velike, a meni je ipak do toga da nešto radim. Kad mirujem, imam osjećaj da - hrđaim i stagniram. Mislim da još imam dosta toga za reći na travnjaku.</p>
<p> Iako uvažava Hajduk kao objektivni izazov za pravog nogometnog trenera, pojašnjava zašto uopće ne razmišlja o angažmanu u Hajduku. </p>
<p>- To s Hajdukom samo nečije improvizacije. Niti me je itko kontaktirao, niti bih ja i u najzadnjim primislima želio biti konkurent svom djetetu Biliću. Drhtim nad svakim njegovim potezom.</p>
<p>Istaknuo je Blažević još jednu ogradu zbog koje nijedan od mogućih kontakata i pregovora, pa i ovaj upornog BiH čelništva, ne može pretočiti u direktan ugovor:</p>
<p>- Do 11. siječnja vezuje me ugovor s Iranom, u koji se ne vraćam, unatoč svim velikim simpatijama i prema toj zemlji i ljudima. Sve preostale razgovore koje još valja obaviti, sredit će moja desna i lijeva ruka, nenadmašni Branko Ivanković.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Oprez, stižu Kostelići!</p>
<p>Pobjednica slaloma i ukupnog Svjetskog kupa zdrava i neopterećena čeka svoj prvi nastup u slalomu u Sestriereu. Istoga dana, ali u Val d'Isereu, stariji Kostelić, Ivica, nastupit će u utrci veleslaloma Svjetskog kupa</p>
<p>SESTRIERE, 8. prosinca (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika)</p>
<p> - U nedjelju će skijašice u talijanskom Sestriereu voziti prvi slalom ovosezonskog Svjetskog kupa, a u toj će utrci svoj prvi nastup ove sezone imati i najbolja slalomašica i skijašica Svjetskog kupa, Janica Kostelić. Naša je skijašica propustila početak sezone nakon operacija koljena i oporavka. Ovog puta nitko iz naše skijaške ekspedicije nije htio riskirati i odlučeno je da će se Janica oporavljati koliko god bude potrebno. Iako se špekuliralo da bi Janica mogla otputovati u SAD na turneju na otvaranje ovosezonskoga Svjetskoga kupa, na kraju je odlučeno da će biti bolje da se Janica mirno pripremi za europski dio natjecanja. Za početak sezone naša se skijašica pripremala na Hintertuxu, gdje se obitelj Kostelić priprema već godinama. Nekoliko dana uoči slaloma Svjetskog kupa u Sestriereu, Janica je nastupila kao predvozačica u muškom FIS-veleslalomu, ali ni Janica niti njezin otac i trener, Ante Kostelić nisu bili osobito zadovoljni. No, njihovi su kriteriji doista visoki... Janica je u toj FIS-utrci kao predvozačica imala vrijeme nekih skijaša koji su vozili utrku. No, stariji je brat Ivica u toj utrci ipak bio tri sekunde brži, što mu je i donijelo pobjedu u FIS-veleslalomu. Utrke Svjetskog kupa braniteljica naslova dočekuje oporavljena, zdrava, utrenirana, ali ponajviše željna snježnih staza, skijanja, nadmetanja i vrlo motivirana. Skijaška je natjecanja dosad pratila na televiziji, no priznaje da se nije previše opterećivala mišlju koja će joj skijašica biti najveća suparnica ove sezone. Isto tako, Janica ne razbija previše glavu hoće li obraniti oba Kristalna globusa, mali za najbolju slalomašicu i veliki za pobjednicu Svjetskog kupa. Ići će od utrke do utrke, borit će se, pa što bude. Njezin je primarni cilj ove sezone nastup na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu u veljači sljedeće godine.Međutim, znajući za borbeni i pobjednički karakter naše skijašice, nitko ne smije sumnjati da će Janica propustiti bilo koju pruženu priliku u Svjetskom kupu. Janica je istinska sportašica kojoj previše znače skijanje i pobjede, a da bi kalkulirala u svojim nastupima. Ove sezone naša će skijaška zvijezda voziti slalom i veleslalom, te eventualno kombinacijski spust. Superveleslalom će ove sezone voziti ovisno o procjeni Ante Kostelića, odgovara li joj staza, u kakvoj je formi... </p>
<p>O Janičinom nastupu u nedjeljnom slalomu nitko ne želi govoriti previše. Činjenica je da se Janica dobro osjeća, da je dobro raspoložena, ništa je ne boli, željna je utrke i jednostavno će skijati, pa što bude. Nakon toliko problema s ozljedama, najbitnije je da je ozljede zaobiđu. Utrku u Sestriereu Janica čeka u Allegheu, gdje trenira s Nikom Fleiss. Mlada će Samoborka također nastupiti u slalomskoj utrci, no od nje se očekuje mnogo manje negoli od Janice. </p>
<p>U nedjelju će nastupiti i Janičin stariji brat, Ivica Kostelić, ali u francuskom Val d'Isereu u utrci veleslaloma. Mladi je Kostelić zapanjio sportsku javnost svojom neočkekivanom pobjedom u slalomu koji se vozio u Aspenu i tom je pobjedom, te dan kasnije petim mjestom, također u slalomu, skočio u sam vrh redoslijeda Svjetskog kupa. Na otvaranju sezone u Söldenu Ivica je u veleslalomskoj utrci bio 28., no kako je od onda napravio povijesni pothvat, pokazao je da je u vrhunskoj formi, dobio je na samopouzdanju, suparnike natjerao na respekt te više ni u jednoj utrci na starta kao autsajder. Kao što smo pogleda prepunog nestrpljiva iščekivanja pratili lani Janičine nastupe, danas pogled jednako nestrpljivo upiremo i prema Ivici. </p>
<p> Na prvom slalomu sezone Janica Kostelić će startati s brojem 5, dok je Nika Fleiss 67 po redu. Prva vožnja na rasporedu je 9.30 sati, dok je početak druge vožnje u 12 sati. Ivica Kostelić, pak, na ždrijebanju je izvukao startni broj 58. Prva vožnja veleslaloma u Val D'Isereu počinje u 10.15 sati, dok je druga vožnja na rasporedu u 13 sati.</p>
<p>• Ukupni redoslijed skijašica u Svjetskom kupu: 1. Michaela Dorfmeister (Aut) 316 bodova, 2. Isolde Kostner (Ita) 242, 3. Carole Montillet (Fra) 169, 4. Sonja Nef (Švi) 140, 5. Allison Forsyth (Kan) 137.</p>
<p> • Ukupni redoslijed skijaša u Svjetskom kupu: </p>
<p> 1. Stephan Eberharter (Aut) 280 bodova, 2. Mario Matt (Aut) 164, 3. IVICA KOSTELIĆ (Hrv) 148, 4. Lasse Kjus (Nor) 137, 5. Didier Cuche (Švi) 134.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Roko Tošić napokon u glavnoj ulozi!</p>
<p>Roko Tošić je eksplodirao u Caenu pa je Večernji list u Francuskoj ostvario pobjedu koja otvara mogućnost za nešto više od »vrlo dobrog« posljednjeg mjesta u skupini</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Dočekali smo, napokon, i Roka Tošića! Stolnotenisač o čijim velikim mogućnostima nitko ne spori, nije to uvijek znao kapitalizirati, pa se češće govorilo o njegovim odličnim igrama negoli o njegovim velikim pobjedama. Tako smo i nakon gostovanja Večernjeg lista kod Grenzaua, u 1. kolu ovogodišnje Lige prvaka, pisali kako su tek nijanse nedostajale do Tošićeve pobjede nad Ma Wengeom, što bi »večernjakovcima« donijelo senzacionalnu pobjedu nad favoritima skupine.</p>
<p>Te nijanse Tošić je konačno »pobijedio« u Caenu, pa je Večernji list u Francuskoj ostvario pobjedu koja otvara mogućnost za nešto više od »vrlo dobrog« posljednjeg mjesta u skupini A. Tošićeva uvodna pobjeda nad Damienom Eloiem, 29. igračem svjetske stolnoteniske ljestvice, toliko je šokirala igrače i vodstvo Caena, da je do kraja meča u njihovim redovima vladala poprilična zabuna. Allain Bentsen je, tako, bez izgubljenog seta pobijedio Martina Bratanova, pa su se prvaci Francuske morali »vaditi« nakon početnih 0-2. Došli su, istina, do 2-2, Bratanov je čak i vodio 2-1 u odlučujućem petom dvoboju, no nije imao dovoljno snage i pribranosti za konačnu pobjedu. Kako kaže trener »večernjakovaca« Goran Radanović, Tošić je svojim nezgodnim servisima (imat će malo problema kad ih od sljedeće godine više ne bude smio »skrivati« op.a.) i opasnim forhendima u Caenu pridodao odlične bekhende, što je u oba njegova meča bilo odlučujuće. </p>
<p>Nakon što je Bentsen u meču protiv Grenzaua pobijedio Ma Wenge i Korbela, a Tošić u Caenu Eloia i Bratanova, za očekivati je da će u preostala dva meča Večernjeg lista na domaćem terenu i zagrebačka publika doći na svoje. Niederösterreich je u prošlom kolu »protutnjao« Domom sportova, pa nismo vidjeli puno od igre kojom »večernjakovci« silno kompliciraju život svojim domaćinima.</p>
<p>U petak su još igrali belgijski Charleroi (konačno u kompletnom sastavu) i njemački Ochsenhausen. Belgijanci su pobijedili bez većih problema, uz pobjede Samsonova protiv Crisana i Kreange, te Primorca nad Smirnovom.</p>
<p>• Rezultati, skupina A, Caen - Večernji list 2-3 (Eloi - Tošić 7-11, 12-10, 9-11, 14-12, 6-11, Bratanov - Bentsen 9-11, 12-14, 9-11, Bahuaud - Klarić 11-9, 11-4, 11-5, Eloi - Bentsen 13-11, 11-8, 11-9, Bratanov - Tošić 11-7, 10-12, 11-8, 8-11, 6-11), Niederösterreich - Grenzau (nedjelja), skupina B, Charleroi - Ochsenhausen 3-1, Borussia - Frydek Mistek (nedjelja).</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rađa 30 koševa i 18 skokova</p>
<p>Predvođeni Dinom Rađom u ne baš sjajnoj izvedbi Cibonini košarkaši nadvisili riječki Triglav osiguranje sa 86-72 (28-22, 25-16, 18-19, 15-15)</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Cibonin trener Jasmin Repeša imao je nekoliko ciljeva uoči utakmice s Triglav Osiguranjem. I dok je uspio sačuvati od novih ozljeda Bowmana, Okunskog, Freemana, a Mance se nije niti skidao, s druge strane nije dobio ono što je želio u Ciboninoj igri. Dino Rađa je doduše funkcionirao odlično, za 34 minute postigao je 30 koševa, uhvatio 18 lopti i podijelio pet asistencija, no Cibona Riječane u cjelini nije doživjela ozbiljnim suparnikom te je nedostajala ona potrebna agresivnost u igri hrvatskog prvaka. Stoga, utakmica s Riječanima nije bila dobar trening uoči po mnogo čemu ključne euroligaške utakmice s Tau Ceramicom u Vitoriji u srijedu. </p>
<p>• Dvorana Dražena Petrovića</p>
<p>CIBONA VIP - TRIGLAV OSIGURANJE 86-72 (28-22, 25-16, 18-19, 15-15)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 9 (3-4), Kus 2, SESAR 18 (4-6), Okunski, PRKAČIN 11 (1-2), BOWMAN, PLANINIĆ, RAĐA 30 (8-10), MAMIĆ 12 (1-2), Freeman, Džidić 4 (2-2).</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Štemberger, Rot, BAŽDARIĆ 29 (4-5), ČEKADA 15 (3-5), Pervan, GENJAC 10 (2-4), ŠTIMAC 3 (3-3), STEGNJAIĆ 9 , Budimić, Velčić 6.</p>
<p>SUCI: KRAJNOVIĆ i URUKALO (Hrvatska), KOLAR (Slovenija). GLEDATELJA: 700.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dino RAĐA.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Splićani zastali u završnici</p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> - U najboljoj košarkaškoj utakmici ove sezone na Gripama Split CO je izgubio u uzbudljivoj završnici od slovenske momčadi Krka Telekom 84-87 (45-40). Početak utakmice 10. kola Jadranske lige pripao je »žutima« koji su vodili sve do sredine treće četvrtine da bi potom Slovenci ubrzali igru i iskoristili sve propuste splitske obrane. S ova dva vrijedna boda momčad iz Novog Mesta penje se prema vrhu ljestvice u Goodyear ligi. Rani izlazak iz igre Joška Poljaka i Andrije Žižića zbog pet prekršaja Splićani nisu mogli nadomjestiti, tako da im za utjehu može ostati da su ovu utakmicu odigrali bolje nego ostali u dosadašnjem dijelu sezone. Pred kraj poluvremena Gripe su obavještene da je umro Mirza Delibašić, a u sjećanje na istinskog košarkaškog asa početak drugog poluvremena počeo je s minutom šutnje.</p>
<p>• Dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT CO - KRKA TELEKOM 84-87 (22-15, 23-25, 20-26, 19-21)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 10 (2-2), Mimica 16 (1-2), Tomeljak 9, Kuqo 11 (0-2), Žižić 4 (0-2), Rančić, Ukić 6, Poljak 14 (5-5), Grgurević 14 (4-4), Tolić, Oršulić.</p>
<p>KRKA TELEKOM: Anzulović 10 (2-4), Gnjidić 2, Skelin 14 (8-10), Lakovič 20 (4-6), Jelesijević 2, Davison 11 (5-5), Grum 6, Drobnjak 6, Mirković, Čapin 13 (2-2), Šamanić 3 (1-1), Mihajlović.</p>
<p>SUCI: Medan (Hrvatska), Rervišević i Husarić (BiH). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jaka LAKOVIĆ.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>EP izglasava hrvatski sporazum</p>
<p>BRUXELLES, 8. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Suglasnost Europskog parlamenta za dva dokumenta vezana za Hrvatsku - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i njegovu prijelaznu varijantu - izglasat će se kao točka bez diskusije. Parlamentarci će za vrijeme svoje plenarne sjednice idućeg tjedna u Strasbourgu dizanjem ruku formalno odobriti sporazume, čime će se zaključiti proces prihvaćanja u europaralmentu. </p>
<p>Porces je bio dugotrajan, uključujući izvještaje parlamentarnog izvjestitelja A. Baltasa i amandmane na parlamentarnu rezoluciju o Hrvatskoj. Ratifikacija SSP-a EU - Hrvatska slijedi po nacionalnim parlamentima i očekuje se da će u najboljem, odnosno najbržem, slučaju za proceduru trebati godina dana. Taj je rok obećan predstavnicima RH, pod uvjetom da ne bude iskakanja u politici Zagreba ili neočekivanih problema u Hrvatskoj na što parlamenti regairanju usporavanjem ratificiranja (tumačeći odgodu obično »manjkom vremena« ili »tehnicitetima«, što se dogodilo s makedonskim sporazumom. Sporazumi su na službenom dnevnom redu plenarne sjednice u četvrtak, 13. prosinca. Sama procedura izglasavanja oduzeti će parlamentarcima oko minutu vremena koliko je potrebno da predsjedavajuća pročita temu izjašnjavanja i da se potom elektronski registriraju glasovi. Potvrđivanje hrvatskog SSP-a trebalo se naći na prošlom zasijedanju Europskog prlamenta, no ova je točka dnevnog reda izostala - kako je objašnjeno hrvatskoj strani - iz »tehničkih razloga«. Parlamentarni su pak izvori diskretno dali do znanja da je ovo bio način da dio parlamentaraca iskaže svoje nezadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska propustila obećanu punu suradnju s haaškim tribunalom za ratne zločine, te je kraće otezanje poslužilo kao upozorenje odaslato iz parlamentarnog polukruga službenom Zagrebu. Parlament po pravilu prvi reagira na trendove u zemljama s kojima kontaktira EU, bilo pozitivno bilo - kao u slučaju ovih »tehničkih razloga« - negativno. (lsn)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Žestoke borbe na području Tore Bore</p>
<p>Pakistan poslao dodatne snage duž 2500 kilometara duge granice s Afganistanom / Talibanski vođa Muhammed Omar još je uvijek u Kandaharu / Oko 250 do 300 talibana ostalo je u zračnoj luci Kandahara i ne žele se predati</p>
<p>TORA BORA, ISLAMABAD, LONDON, PARIZ, 8. prosinca</p>
<p> - Minobacačka vatra čula se u subotu ujutro na planini Melawa u području Tora Bore gdje se, vjeruje se, skriva terorist Osama bih Laden. Borbe se vode između stranih boraca vjernih Bin Ladenu i afganistanskih snaga. Istovremeno, američki teški bombarder B-52 silovito je u subotu ujutro napao položaje terorističke skupine Al-Qaida u planinama gdje se nalazi mjesto Tora Bora. Nakon što je dugo prelijetao zonu, izbacio je seriju bombi koje su eksplodirale pri čemu se uzdigao oblak dima i prašine iznad Meelawe, koja je u zoni Tora Bora.</p>
<p> Stanje u Kandaharu u subotu ujutro je mirno, nakon što su oporbene snage preuzele kontrolu nad gradom. Nekoliko tisuća talibana se predalo u svom posljednjem uporištu, dva mjeseca nakon početka američke akcije protiv islamskog režima koji je vladao u gotovo cijelom Afganistanu. Oporbena milicija, snage Sjevernog saveza i Amerikanci nastavljaju potragu za duhovnim vođom talibana Mulom Muhamedom Omarom i bin Ladenom.</p>
<p> Pakistan je u subotu priopćio da je poslao helikoptere i dodatne snage na dugačku granicu s Afganistanom kako bi spriječio ulazak talibana ili pripadnika mreže Al-Qaida. Vojni glasnogovornik general bojnik Rašid Kureši izjavio je da ni Osama bin Laden ni talibanski vrhovni vođa mula Mohamad Omar nisu ušli u Pakistan te da će biti uhićeni pokušaju li ući. Odbio je reći koliko je dodatnih vojnika i helikoptera poslano na 2500 kilometara dugačku granicu, ali je rekao: »Snage su znatne. Ima ih dovoljno da obave posao«.</p>
<p> Pakistan je još prošli mjesec objavio da je zatvorio granicu prema Afganistanu. Kureši je međutim u subotu rekao da su dodatni »pripadnici redovne vojske« poslani tijekom zadnjih nekoliko dana da ojačaju sigurnost, osobito na područje uz Tora Boru jer se vjeruje da se ondje krije bin Laden, kao i na glavni granični prijelaz Šaman.</p>
<p> Talibanski vođa mula Mohammed Omar još je uvijek u južnoafganistanskom gradu Kandahar koji je predat antitalibanskim snagama, kazao je glasnogovornik jedne od antitalibanskih frakcija u petak za britanski Kanal 4. »Naše informacije govore da su Omar i glavni talibanski vođe (...) zajedno s mulom Naqibom, novoimenovanim zapovjednikom Kandahara«, kazao je Khaled Paštun, glasnogovornik plemena koje je sudjelovalo u napadu na Kandahar ali koje nije određeno da kontrolira grad. Ranije je agencija Afghan Press javila da je Omar - za kojim tragaju Amerikanci - pobjegao iz tog zadnjeg uporišta koje se predalo antitalibanskim snagama. Paštun vjeruje da je još oko 1.000 talibana s Omarom. </p>
<p> Prema njegovim riječim oko 250 do 300 arapskih boraca, koji su ratovali na strani talibana još je uvijek u zračnoj luci Kandahar i ne žele se predati. »Pokušavamo ih nagovoriti na predaju. No svaki Arapin ima ručnu granatu u džepu. U trenutku kada im se približiš, oni raznesu sebe i tebe. Jedini način je da ih se ubije. No mi ihpokušavamo nagovoriti«, kazao je Paštun.</p>
<p>Vrhovni duhovni vođa talibana mula Mohamad Omar »od sada je bjegunac« i ne bi smio biti amnestiran, rekao je u subotu za francuski list Liberation predsjednik buduće afganistanske prijelazne administracije, paštunski vođa Hamid Karzai. »Uputio sam prije dva mjeseca poruku muli Omaru. Tražio sam od njega da odustane od terorizma i da osudi terorističke napade na SAD, Afganistan i ostatak svijeta. On to nije učinio«, rekao je Karzai. »On nije odustao od terorizma i nije osudio (napade). Ostao je u savezu s teroristima. Mula Omar ne bi dakle smio dobiti amnestiju. Vrijeme amnestije je prošlo. Od sada on je bjegunac«, rekao je Karzai.</p>
<p> Halid Paštun, glasnogovornik jedne antitalibanske frakcije kojega navode u subotu The Times i BBC tvrdi pak da je mula Omar uhićen i da se nalazi na sigurnom mjestu u blizini Kandahara. Paštun tvrdi da će se o njegovoj sudbini odlučiti u subotu. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rumsfeld: Rat u Afganistanu ušao u novu fazu</p>
<p>WASHINGTON, 8. prosinca</p>
<p> - Rat Sjedinjenih Država u Afganistanu daleko je od završetka unatoč padu Kandahara, posljednjeg talibanskog uporišta, i ušao je u novu fazu, ocijenio je u subotu američki ministar obrane Donald Rumsfeld u intervjuu za The Washington Post. Situacija u Kandaharu i dalje je konfuzna i kaotična unatoč raspadu talibanskog režima, a ostatak zemlje i dalje je pun opasnosti. Sukob ulazi u novu, zamršenu fazu zbog pojave plemenskih pitanja, humanitarne krize i intenziviranja potrage za Osamom bin Ladenon, rekao je Rumsfeld. »Situacija u Kandaharu pomalo je kao na Divljem zapadu«, rekao je. Upozorio je da je predaja samo dijela talibanskih boraca u Kandaharu ostavila otvorenom mogućnost novih sukoba, ali i dodao da je uvjeren da će američke snage i snage afganistanske oporbe u Kandaharu biti opreznije nego u Mazar-i-Sharifu gdje je u pobuni talibanskih zatvorenika prije dva tjedna poginulo na stotine ljudi, uključujući jednog agenta CIA-e.</p>
<p> Američke snage još uvijek nisu uspjele lokalizirati najvažnije talibanske dužnosike i vođe terorističke mreže al-Qa'ide. Osama bin Laden mogao bi se još uvijek nalaziti u Afganistanu, ocijenio je ministar dodajući ipak da je mogao i pobjeći preko granice s Pakistanom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Britanci i Nijemci na čelu mirovnih snaga </p>
<p>TAŠKENT, 8. prosinca</p>
<p> - Velika Britanija i Njemačka zainteresirane su da budu na čelu multinacionalnih vojnih snaga koje bi trebale pomoći održavanju mira nakon rata u Afganistanu, kazao je u subotu američki državni tajnik Colin Powell. U zrakoplovu kojim je letio sa sastanka NATO-a u Bruxellesu prema Taškentu Powell je novinarima rekao da se nastavljaju razgovori oko sastava snaga i zapovjedništva nad njima, te da su brojni kandidati koji bi ih mogli voditi. Dodao je da je njemački kancelar Gerhard Schröder ranije izrazio interes Njemačke za to kao i Velika Britanija. </p>
<p> Powell je izrazio sumnju da bi te snage mogle ući u Afganistan prije nego što prijelazna vlada preuzme vlast. Bilo bi dobro kada bi se stvari pokrenule i afganistanska vlada uspostavila 22. prosinca, rekao je Powell.</p>
<p> Schröder je izjavio da će odluka njemačke vlade o slanju njemačkih vojnika u takvu mirovnu misiju ovisiti o jasnoći i odvojenosti mandata misije. Mora biti jasna odvojenost mandata između sadašnjeg razmještanja snaga protiv talibana i postrojbi UN-a koje će poduprijeti provedbu sporazuma iz Bonna, izjavio je on na njemačkoj televiziji.</p>
<p> Njemačka je već odobrila razmještanje do 3.900 svojih vojnika u kampanji predvođenoj SAD-om protiv Osame bin Ladena i njegove terorističke mreže al-Qaeda. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Njemački general Kammerhoff zapovijedat će međunarodnim postrojbama u Kabulu? </p>
<p>BERLIN, 8. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka nije bila samo domaćin UN-konferencije o Afganistanu, ona bi mogla dati oko 3000 vojnika u okviru UN-mirovnih snaga u Kabulu. U Berlinu se u subotu spekuliralo da bi i zapovijednik postrojbi UN u Kabulu mogao biti njemački general-bojnik Holger Kammerhoff. </p>
<p>Eventualno sudjelovanje njemačkih vojnika u mirovnoj misiji bilo bilo izvan odluke njemačke vlade da na raspolaganje američkim saveznicima u borbi protiv terorizma stavi 3900 njemačkih vojnika. Njemački kancelar Gerhard Schröder u jednom interviewu nije isključio mogućnost da njemački vojnici sudjeluju u uspostavljanju mira u Kabulu kad se bude znao mandat snaga UN-a. Schröder je, međutim, isključio njemačko vojno sudjelovanje ako dođe do širenja ciljeva antiterorističke koalicije na druge zemlje. </p>
<p>Prve reakcije u Ministarstvu obrane u Berlinu na slanje vojnika Bundeswehra u Afganistan bile su suzdržane. Oni kao da žele poručiti - mi se ne želimo nametati, ali ni skrivati od odgovornosti za mirovne akcije u svijetu. Stručnjaci upozoravaju da je Bundeswehr već prenapregnut angažiranjem vojnika u Bosni, Kosovu, Makedoniji i antiterorističkom kontingentu koji je stavljen na raspolaganje američkom predsjedniku Georgu W. Bushu. Ministar obrane Rudolf Scharping kaže da se ne radi o broju njemačkih vojnika, nego o se postavlja pitanje njihovog angažmana uopće, »jer imamo ograničena vojna i financijska sredstva«. Ostaje i pitanje kako pomiriti antiteroristički mandata dobiven od njemačkog Bundestaga s mirovnom misijom. U okviru antiterorističkog mandata njemačka mornarica bi sa svojim ratnim brodovima od početka iduće godine trebala kontrolirati obale Somalije s bazom u Džibutiju. U okviru istog mandata tri transportera Luftwaffe svakodnevno već lete na liniji američka vojna baza Ramstein američka vojna baza Incirlik u Turskoj. </p>
<p>Njemački vojnici nisu sudjelovali u ratu protiv talibana, a to, kao i činjenica da Berlin nema kolonijalnih opterećenja nego tradicionalno dobre odnose s Afganistanom, utjecali su da se konferencija UN održi na njemačkom tla, kao i na moguću njemačku vojnu ulogu u mirovnoj misiji u Kabulu.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Otvara se most za pomoć Afganistanu</p>
<p>TAŠKENT, 8. prosinca</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell u subotu se sastao s uzbekistanskim predsjednikom Islamom Karimovim i zajedno su objavili da se u nedjelju otvara most važan za dostavu pomoći Afganistanu. »Razgovarali smo o humanitarnoj situaciji i predsjednik je potvrdio da će se most otvoriti sutra nakon posljednje tehničke provjere«, rekao je Powell u uzbekistanskome glavnom gradu Taškentu. Uzbekistan je izrazio zabrinutost za nosivost mosta i tvrdio da ga je potrebno provjeriti prije dostave humanitarne pomoći. Sjedinjene su Države nedavno poslale vojne inženjerce da ga pregledaju. Riječna luka Termez na jugu Uzbekistana važno je mjesto iz kojega humanitarne organizacije skelama distribuiraju pomoć na sjever Afganistana. Uzbekistanske vlasti bile su nesklone otvaranju Mosta prijateljstva između Uzbekistana i Afganistana bez odgovarajućih sigurnosnih jamstava. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Europski ultimatum Italiji zbog uhidbenih naloga</p>
<p>RIM, 8. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Italija se ostala usamljena u EU sa svojom pozicijom o pitanju definiranja liste krivičnih dijela za koje može biti izdan europski uhidbeni nalog. Nakon prvog sukoba u kome je Italija bila voljna prihvatiti samo šest od ukupno 32 krivična djela za koje se može izdati europski uhidbeni nalog, talijanska pozicija je nešto smekšana a njena delegacija izrazila je spremnost na nešto drukčiji pristup.</p>
<p>Do liste od 32 krivična dijela došlo bi se postupno i to po formuli 16 plus 16. Naime, za prvih 16 krivičnih dijela nalog bi se mogao izdati od 2004. godine a za preostalih 16 od 2007. godine, što je prema talijanskom stajalištu potrebno vrijeme da se zakonodavstva članica EU usklade. Međutim ostale članice EU nisu spremne na ovakav pristup i u tome su posebno glasne »najmoćnije članice zajednice« - Njemačka i Francuska. I europski komesar za pravdu Antonio Vitorino, inaće vrlo vješt političar s dugogodišnjim iskustvom na najodgovornijim funkcijama u Portugalu (bio je zamjenik premijera, ministar obrane, sudac vrhovnog suda) izgubio je strpljenje i izjavio da Italija ima još samo tjedan dana do summita u Lakkenu da izmjeni svoju poziciju i prihvati ono što su sve ostale članice nakon dugotrajnog i mukotrpnog pregovaranja i dogovarnja usuglasile. U protivnom će ostale članice nastaviti s primjenom tog akta i bez pristanka Italije. </p>
<p>I Romano Prodi, predsjednik europske komisije, poziva »svoje« Talijane da još jednom razmotre svoj stav i prihvate mehanizam po kojem će se na teritoriju cijele EU uskladiti instrumenti s kojima se može boriti protiv krivičnih dijela koja ozbiljno ugrožavaju pravnu opstojnost europskog prostora. </p>
<p>Pozicija Italije je dirigirana unutarnjim razlozima koji se reflektiraju na međunarodnu poziciju zemlje. Berlusconijeva vlada uspjela je provući kroz parlament zakon o međunarodnim rogatorijama, te zakon po kojemu se financijski prekršaji i malverzacije ne smatraju krivičnim djelima. Prihvaćanjem odluke o europskim uhidbenim nalozima, nova bi vlada sama sebi skočila u usta, što je za Berlusconija, njegove ministre i većinu koja ga podržava neprihvatljivo. S druge strane pritisak Europe je snažan i od Berlusconija se traži da jasno i nedvosmisleno pojasni svoju poziciju i razloge odbijanja te norme, koja bi po svima trebala homogenizirati europski pravni prostor i počiniteljima krivičnih dijela učiniti život puno težim.Većina europskih članica, među kojima i Španjolska, smatraju da je pozicija Italije diktirana uskogrudnim interesima vlade u Rimu i to posebice njenog najvišeg eksponenta Silivja Berlusconija, jednog od najbogatijih europskih premijera. Poznato je koliko je procesa protiv premijera vođeno i koliko se vodi zbog financijskih malverzacija što je jedno od krivičnih dijela koje se nalazi na listi razloga zbog kojih se može izdati europski uhidbeni nalog. Berlusconijeva teorija da su svi ti procesi, koju su vođeni i koji se vode protiv njega, montirani politički procesi teško može opstati u europskom kontekstu. I u samoj Italiji vodi se pravi mali rat između sudstva i nove vlade koja optužuje određeni broj sudaca da su obukli »crvenu togu« i time doveli u pitanje podjelu na sudsku, izvršnu i parlamentarnu vlast. Taj je sukob rezultirao i poznatim slučajem »Taormina «, koji je prisilio zamjenika ministra unutarnjih poslovava da podnese ostavku zbog svojih javnih optužbi na račun milanskih sudaca. I u samoj vladi postoje golubovi, čiji je glavni eksponent ministar vanjskih poslova Ruggiero, i jastrebovi koje predvodi ministar pravosuđa Castelli. Između njih je premijer koji na kraju mora donijeti definitivnu odluku: li prihvatiti ono što zahtijeva EU ili ući u sukob s EU s dalekosežnim posljedicama .</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prije proširenja promjene u NATO-u</p>
<p>BRUXELLES, 8. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Proširenje NATO-a dogoditi će se iduće godine, obuhvatit će vjerojatno pet zemalja - ili četiri u slučaju da se u jednog kandidata na vlast vrati i u NATO-u nepopularna nedemokratska garnitura - malo vjerojatno čak sedam, a dvije kandidatske zemlje i dalje nemaju nikakve objektivne šanse. Deseta članca tzv. vilniuske skupine pretendenata za članstvo u Atlantskom savezu, Hrvatska, još je u prvoj fazi približavanja NATO-u, tzv. intenziviranom dijalogu i svoj će akcijski plan priprema za članstvo, MAP, dobiti vjerojatno na proljeće. Glavna aktualna tema NATO-u i partnerima je terorizam i kako ga suzbijati. To su detalji sa sastanaka kojima je prisustvovalo i izaslanstvo RH, prvo u razmjeni mišljenja s američkim glavnim tajnikom Colinom Powellom i vilniuskom skupinom, potom u uobičajenom brojnom sastavu Sjevernoatlantskog partnerskog vijeća, dakle NATO-ve 19-orice i partnerskih zemalja. Glavna tema razgovora bila je borba s terorizmom, sve uz naznake skorih promjena u strukturi i djelovanju NATO-saveza. Summit u Pragu 2002. godine donijet će ne samo proširenje Saveza već i neke nove odluke o promijenjenoj ulozi NATO-a, njegovim novim aktivnostima, načinu djelovanja, procesima, organizaciji, potvrdio je Tonino Picula, ministar vanjskih poslova RH. U ovom dijalogu o budućnosti suradnje nije bilo vremena za do 11. rujna standardne prve teme partnerskih skupova, mirovne misije - osim konstatacija da se revizija ostavlja za proljeće.</p>
<p> Događaj dana u glavnom sjedištu NATO-a ipak je predstavljao dijalog s Rusijom, ako ništa drugo a ono zbog konkretnih prijedloga, svježih ideja o suradnji i političke volje za nju, detektirane na svim relevantnim adresama. Američke su rezerve prema brzini približavanja ostale aktualne iako ublažene općenitošću zaključka »dogovarat ćemo se«. Rusija, istina, »nema namjeru priključiti se NATO-u«, izjavio je ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Igor Ivanov, ali, nastavio je Ivanov, »nema značajnije teme po stabilnost i sigurnost euroatlantskog prostora od razvijanja našeg međusobnlog povjerenja i kooperativnog partnerstva«. Vijeće suradnje Dvadesetorice po formuli NATO plus Rusija koncept je od koga se nije odustalo niti ga se u potpunosti odobrilo, već mu je dato izvjesno vrijeme da i saveznici, ali i Moskva, shvate što žele i koliko mogu. Glavni tajnik NATO-a lord Robertson stvari je postavio tako da »ni jedna zemlja koja nije članica NATO-a ne može staviti veto na naše odluke«, a Atlantski će savez i dalje odlučivati ono što želi, svidjelo se to Rusiji ili ne, a suradnja u zajedničkom interesu moguća je i potrebna jer će »obje strane izvući koristi iz nje«, pomirljivo je zaključio Robertson, dodajući <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju konstatacijom »odgovor je više u kemiji nego li u aritmetici!«. Drugim riječima proći će još mnogo vremena prije nego što do isplate dođu kamate sakupljene u postavljanju i NATO-a i Rusije na istu antiterorističku stranu. Atmosfera dobre volje i sremnosti na suradnju odgovara i jednima i drugima, rad će se nastaviti - uz saznanje da bi umjetno ubrzavanje procesa približavanja, bez bitinih kvalitativnih promjena u podlozi, predstavljalo tek trošenje energije.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Palestinci optužuju Sharona da sabotira mirovne napore</p>
<p>RAMALAH, Zapadna obala, 8. prosinca</p>
<p> - Palestinske vlasti optužile su u subotu izraelskog premijera Ariela Sharona da pokušava sabotirati pokušaje uspostave mira, nakon što su tijekom noći napadnuti palestinski položaji na jugu pojasa Gaze. »Izraelski premijer pokušava sabotirati regionalne i međunarodne napore, osobito one američkog izaslanika Anthonya Zinnija, za okončanje nasilja, ubojstava, blokada i drugih zločina počinjenih nad palestinskim narodom«, priopćile su palestinske vlasti. </p>
<p> Dva izraelska helikoptera Apache napala su tijekom noći na subotu s devet projektila tri položaja palestinskih službi sigurnosti u Rafi, na jugu pojasa Gaze. Pritom su uništene dvije mete, a treća je teško oštećena, saznaje se iz palestinskih izvora. U napadu nije bilo ljudskih žrtava. Izraelska vojska objavila je da je napad odgovor na granatiranje jednog židovskog naselja u sektoru. Palestinski glasnogovornik optužio je također izraelsku vojsku da je u petak »otela i ubila« dvojicu Palestinaca na sjeveru Zapadne obale. Vojska je objavila da su oni pripremali napad na židovsko naselje. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>»Prodajom ćemo dobiti odgovorne vlasnike«?!</p>
<p>Na svu opravdanu kritiku i upozoravanja stručnjaka, udruge potrošača, ali i negodovanja sveukupnog pučanstva da je prodaja HT-a protuustavna, ekonomski i logički neopravdana te da je već sada (neobjašnjivo skupom pretplatom i cijenom impulsa), a i u budućnosti će biti strateški neprocjenjivo štetna, odgovorna administracija šuti ili stidljivo lansira u javnost neubrojive izjave: npr. »prodajom ćemo dobiti odgovorne vlasnike« ili »krize nema« i sl. </p>
<p>Izostanak objave prihvatljivih argumenata ili šutnja nepoštivanje je temeljnih ustavnih odredaba, čime se ugrožava opstojnost države te dodatno »potpiruje« bezakonje na svim razinama, što je cilj specijalnog rata protiv RH.</p>
<p>Da bi se kriminalu dodatno isplatila nezakonita kupnja, sklapaju se tajni ugovori kojima administracija novim vlasnicima opet protuustavno jamči monopol na visoke cijene njihovih usluga. Na taj način kupci u nevjerojatno kratkom vremenu vrate uloženi kapital, što u konačnici znači da su im poduzeća zapravo poklonjena.</p>
<p> Pritom se cijela »gnjavaža« sa zakonskom procedurom, npr. oko suglasnosti o promjeni cijena u HT prometu, jednostavno, bez obrazloženja i drsko, preskoči. Takve protuustavne prodaje, na štetu pravog vlasnika, a to je hrvatski narod, ne bi se mogle dogoditi bez opsežnih koruptivnih zahvata organiziranog kriminala prema »odgovornoj« državnoj administraciji.</p>
<p> Koruptivnost takve sprege zapravo je vrlo jednostavno dokazati: poznato je naime tko je organizirao i inzistirao na prodaji i tko je imao pravo potpisa. Pokretanje kaznene odgovornosti, međutim, bez revolucionarnih zahvata prema vlasti, presporo je. Kada jednom primite mito, sljedeće mito ne možete odbiti jer ste postali lako ucjenjivi prijetnjom da će vas raskrinkati.</p>
<p> Tako se podmićeni odmah nađe u krugu iz kojega ne može izići bez teških posljedica, a tu »neugodnost« si olakšava uzimanjem novog mita. Posljedica je dnevno vidljiva devastacija i kolonijalno podčinjavanje Hrvatske. Rješenje je u novim kadrovima, neopterećenima korupcijom, koji će poništiti nezakonitosti i procesuirati prijašnje odgovorne osobe. </p>
<p>Korupcija neće prestati sama po sebi, te će njezini učinci nagomilati toliko nepravde da će stvoriti kritičnu masu obespravljenih građana protiv sebe, koja se onda neće obazirati na demokratska načela, kada eksplozivno i stihijski počne rješavati napetosti i nepravde. Drugim riječima, bez konkretnoga kadrovskog rješenja opet kao da prizivamo revoluciju ili rat. </p>
<p>VLADMIR RADOVINOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Autocestu snova možemo sagraditi i bez MMF-a </p>
<p>Jedino što Hrvatsku može pokrenuti, ujediniti i izbiti iz nje »dešparaciju« (Račan) jest izgradnja autoceste prema jugu. To je općeprihvaćena stvar, stara 30 godina. Pa ipak, u posljednje se vrijeme u to umiješao i MMF kao i neki bankari koji smatraju da je to prevelik zalogaj koji mala zemlja ne može progutati.</p>
<p> Oni ne govore o tome kakvu bi sudbinu imala budućnost ove države, posebno njena južna polovina, bez te prometnice, a i kako bi preživjela sjeverna polovina s dosadašnjim slabašnim turizmom, a s velikim teretom pomaganja od svijeta odijeljenog juga. </p>
<p>Stoga su kao melem na ranu pale riječi dr. Vedriša u emisiji »Misli 21. stoljeća« (5. prosinca), da bi bilo najrazumnije izdavati dionice autoceste i tako skupljati od Hrvata ovdje i širom svijeta zajam. </p>
<p>On bi sigurno uspio jer bi ga ljudi davali i iz patriotske svijesti, ali i sigurnosti da zajam jamči država. Tako je zapravo stručno oblikovao staru tvrdnju i moje malenkosti da se bez naroda neće lako ostvariti ovaj milenijski zahvat. Uopće je gospodarsko izlaganje gosp. Vedriša bilo takvo da se čovjek mora načuditi što je taj čovjek izvan svake vlasti i utjecaja u politici. Upravo zbog zanemarivanja nestranačkih ali iznimno stručnih ljudi nama mogu gospodariti međunarodne institucije jer ne nalazimo pametna rješenja za svoje probleme. Političari najbolje znaju narodu »tepati«, da bi dobili izbore.</p>
<p>Mr. LUKA VUCO, Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kada sve nedužne žrtve budu jednako poštovane, stvorit će se i uvjeti za istinsko pomirenje</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici »Teme dana« od 23. studenoga 2001. godine objavljen je izuzetno važan intervju s autorom nedavno objavljene knjige »Holokaust u Zagrebu«, zapravo u doba NDH, povjesničarem dr. Ivom Goldsteinom.</p>
<p>Neposredan povod za taj razgovor bila je desetogodišnjica tragedije (i ujedno dalekosežne pobjede) hrvatskog Vukovara na Dunavu iz 1991. godine.</p>
<p> Autor, a djelomično i koautor s ocem g. Slavkom Goldsteinom spomenute naše knjige o holokaustu u intervju, kao objektivan i vrstan povjesničar, kao Zagrepčanin i hrvatski državljanin, s dubokim razumijevanjem i suosjećanjem govori o teškim stradanjima ljudi za Domovinskog rata u Hrvatskoj, posebno baš u Vukovaru, ali i u Bosni i Hercegovini, o stradanjima čak i većih razmjera u Sarajevu itd. i završno u Srebrenici (1991.-1995.).</p>
<p>Radi se tu o razmišljanjima, dapače, o jasnim stavovima, koji nam jedini zapravo mogu raskrčiti put za časno uzajamno uvažavanje i pomaganje, bez jala i bacanja klipova pod noge, a ujedno nas i kao ljude i kao Hrvate i kao hrvatske državljane za pregorku povijest posebno prošlog XX. stoljeća udružiti skupa u sabranosti i u tuzi na svim mjestima masovnih stradanja u Hrvatskoj i u najbližim susjednim zemljama. Inače, ovakva su stanovišta univerzalnog humanizma u skladu s Poveljom UN od 10. 12. 1948. godine.</p>
<p> Sve smo bliže istinskom pomirenju, suživotu i demokratskom višestranačkom parlamentarnom sustavu.</p>
<p> Treba svatko od nas, iz ove ili one nacionalnosti, ove ili one stranke, slično i svjetonazora, da na svaki spomen ili uz spomenik raznih masovnih nedužnih - bez suđenja ubijenih - žrtava nakloni glavu i barem se na trenutak zaustavi u poštovanju i suosjećanju za ljude. Tako je osobnim primjerom ustrajno svjedočio veliki istraživač o svim žrtvama u nas ing. Vladimir Žerjavić i veliki rodoljub i univerzalni humanist.</p>
<p>Koliko sam u dobroj vjeri za sada mogao iz novina razabrati, isti pravac prati iz najdubljeg uvjerenja i dr. I. Goldstein. Dijelim mišljenje g. Goldsteina da treba razmisliti o spomeniku svim nedužnim žrtvama Domovinskog rata, ali i II. svjetskog rata. Kada sve nedužne žrtve budu jednako poštovane, stvorit će se i uvjeti za istinsko pomirenje među nama.</p>
<p>Ovim gledištima znatno su se približili i stavovi sadašnje Vlade RH, pa i u pogledu sudske odgovornosti za ona strašna kaznena djela koja uopće ne podliježu zastari.</p>
<p>Dr. JURE JURAS, liječnik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kosovac prešutio ulogu medija u Hrvatskom proljeću?</p>
<p>Neću se upuštati u analizu Kosovčeve emisije na HTV-o Hrvatskom proljeću. U više-manje uspjeloj panorami događaja i ličnosti koje su obilježile te presudne godine u novijoj hrvatskoj povijesti nedostajala je važna komponenta: golema uloga hrvatskih medija u propagiranju ideja toga pokreta. To se u prvom redu odnosi na Vjesnikovu kuću i tadašnju radioteleviziju Zagreb. Bez njih pokret ne bi mogao dobiti onoliku masovnost da postane općenarodni.</p>
<p>Mediji su se tada pokazali kao odlučujući faktor stvaranja javnog mnijenja, bili su odraz javnosti i stvaratelj općeg javnog raspoloženja.</p>
<p>Stoga je, nakon Karađorđeva, i obračun s njima bio onako nemilosrdan. To se moralo reći u spomenutoj emisiji, kako bi se najzad prekinula šutnja o tome kao i uopće šutnja o Hrvatskom proljeću, u minulih desetak godina, dakle u vremenu kada je i sâm Kosovac bio faktor toga prešućivanja i čak negiranja važnosti toga našeg nacionalnog pokreta. Tko je iza toga stajao?</p>
<p>Inž. VALENT VOGRINEC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Potonula motorna jahta zbog kvara na kormilu</p>
<p>ŠIBENIK, 8. prosinca</p>
<p> - Svih devetero putnika i članova posade sa motorne jahte »Esmeralda«, koja se usljed jakog nevremena potopila u mjestu Betina na otoku Murteru, su dobro i zbrinuti su, saznajemo u šibenskoj policiji. Na jahti su bila četiri njemačka i petero hrvatskih državljana, od kojih su Jasmin Mesić, Miljenko Brkljačić i Mario Jurišić, arheolozi iz Ministarstva kulture , dok su Izidor Pleslić i Vladimir Tondarić, članovi posade. </p>
<p>Motorna jahta koja je plovila pod njemačkom zastavom, a vlasništvo je njemačkog državljanina Gerharda Seegera, potonula je tik uz lukobran betinske luke na dubinu od oko 3,5 metra. Do ove pomorske nesreće, najvjerovatnije je došlo, kažu nam u Lučkoj kapetaniji i policiji, usljed kvara na kormilu zbog čega posada i putnici unatoč uloženim naporima nisu uspjeli spasiti jahtu od potonuća. U petak navečer oko 18.45 kada je jahta potonula na betinskom i širem šibenskom području vladalo je veliko nevrijeme, a na otvorenom moru bura je puhala snagom od čak 6 bofora. Pokušaj posade i putnika, da spase brod nije uspio upravo zbog kvara na kormilu tako da je "Esmeralda" najprije udarila u rivu, zatim se vratila dva metra unatrag i potom potonula u ne baš duboko more u betinskoj luci, a svi članovi posade i putnici spasili su se iskakanjem sa tonućeg broda. </p>
<p>U subotu prijepodne obavlja se očevid namjestu nesreće,a vjeruje se da će se već sa smirivanjem vremenskih prilika prići vadjenju motorne jahte dužine 14,97 metara. </p>
<p> Inače, u petak navečer kada je na cijelom šibenskom području počela puhati jaka, a na mahove i olujna bura, brojni vlasnici brodova otišli su do svojih privezišta kako bi se uvjerili u njihovu sigurnost. Na više plovila zapažena su oštećenja nastala od siline udara broda o brod, ili o lukobran, no većih šteta nije bilo.</p>
<p>J. Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Opljačkana kladionica</p>
<p>BJELOVAR, 8. prosinca</p>
<p> - Drsko razbojništvo, tijekom kojeg je otuđeno 20 tisuća kuna, zbilo se u petak uvečer u Sport Tip poslovnici br. 30 u Bjelovaru u Haulikovoj ulici. Oko 19 sati, kada su sve mušterije napustile poslovnicu, a blagajnica sortirala novac netko je ugasio svjetlo. Danijela Habek (22) iz Bjelovara nije se iznenadila jer se već događalo da mušterije prilikom ulaska zapnu za sklopku i ugase svjetlo. Zamolila je nepoznatog da upali svjetlo. Tada joj je prišao razbojnik s kapuljačom i čarapom na licu. »Šuti i daj novac«, rekao je hladnokrvni razbojnik pokazavši joj nož. Blagajnica mu je predala torbicu s dnevnim utrškom. »Daj sve! Odmah«, ponovno je rekao razbojnik. Na to je Danijela odgovorila kako je to sve i izvadila iz torbice dva svežnja novca. Razbojnik je gurnuo novac pod jaknu i odšetao. Blagajnica nekoliko minuta od straha nije mogla ni utipkati broj policije na telefonu. Istraga je u tijeku. </p>
<p>S. B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Oružana pljačka mjenjačnice </p>
<p>KUTINA, 8. prosinca</p>
<p> - Mjenjačnicu »Maks« u Kutini jučer je u oružanoj pljački maskirani razbojnik oštetio za 160 tisuća kuna. Razbojništvo se dogodilo oko 18 sati kada je u mjenjačnicu u Kolodvorskoj ulici ušao maskirani muškarac s pištoljem i pred službenicom Nikolinom P. (23), koja je bila sama u mjenjačnici, ubacio metak u cijev, uperio ga u njezinu glavu i prišao pultu iz kojeg je uzeo novac. Razbojnik je potom pobjegao sa 160 tisuća kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ubio mlađeg brata</p>
<p>KOPRIVNICA, 8. prosinca</p>
<p> - Svađa dvojice braće u obiteljskoj kući u mjestu Repaš u petak je završila tragično nakon što je Neven D. (39) nožem u prsa ubo Davora D. (36), koji je od ozljede preminuo.</p>
<p> Do sukoba braće, koji su živjeli u zajedničkom kućanstvu u obiteljskoj kući, došlo je zbog narušenih međuljudskih odnosa koji su trajali već dulje vremena, izvijestila je u subotu koprivničko-križevačka policija. Nakon verbalnog sukoba u dnevnoj sobi, Neven D. je u jednom trenutku sa kuhinjskog stola uzeo nož i njime bratu Davoru nanio ubodnu ranu u prsa od koje je Davor preminuo. Na mjestu događaja policajci su uhitili Nevena D., a očevid je izvršio istražni sudac županijskog suda u Koprivnici Dragutin Srečec. Kriminalistička obrada je u tijeku.</p>
<p> Koprivničko-križevačka policija izvijestila je da je u noći s petka na subotu u Križevcima u ulici Kralja Petra Krešimira pronašla mrtvog Ivana G. (24) iz Križevaca. Očevid na mjestu događaja izvršio je isti istražni sudaca kao i u slučaju ubojstva Davora D. Policija nije navela ima li na tijelu Ivana G. tragova koji bi upućivali na nasilnu smrt. Djelatnici policije Policijske uprave koprivničko-križevačke poduzimaju intenzivne mjere i radnje sa ciljem prikupljanja svih relevantnih činjenica vezanih za događaj, stoji u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Petero ljudi poginulo, 35 ozlijeđenih</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Pet je osoba poginulo, šest je teže, a 29 lakše ozlijeđeno u 268 prometnih nesreća na hrvatskim prometnicama, koje su se dogodile u petak. </p>
<p> U izravnom sudaru dva automobila u petak oko 21,15 sati u Kaštel Kambelovcu poginule su dvije osobe. Do nesreće je došlo kada je Jurica Pirić (25) osobnim automobilom splitskih oznaka zbog neprilagođene brzine prešao na lijevu stranu kolnika i izravno se sudario s osobnim automobilom splitskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljala Dinka Škopljanac (39). Vozačica je na mjestu poginula, dok je Jurica Pirić preminuo u splitskoj bolnici "Firule«.</p>
<p> Jedna je osoba poginula, dvije su teško, a jedna lakše ozlijeđena u izravnom sudaru dva automobila jučer oko 13,15 sati na području Slatine u Čađavici. Do nesreće je došlo kada je Darko K. (37) osobnim automobilom zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom, prešao na lijevu stranu kolnika i izravno se sudario s automobilom koji je iz suprotnog smjera vozio Ivan F. (54). U nesreći je Darkov suputnik Ivan Tomašević (38) zadobio teške ozljede od kojih je oko 17 sati preminuo u virovitičkoj bolnici. Teže su ozlijeđeni Darko i putnik iz drugog automobila Dragutin G. (43), dok je vozač Ivan F. lakše ozlijeđen. Motociklist Branko Svjetlica (69) preminuo je jučer u 11 sati, dva sata nakon nesreće na raskrižju Petrinjske i Capraške ulice u Sisku.Na njega je automobilom sisačkih oznaka naletio Ivan K. (60). </p>
<p> Na području Grubišnog polja u Velikim Zdencima u petak oko 16,40 sati poginuo je pješak Vencel Kopriva (66) na kojeg je automobilom naletio Andrey P. (53). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Hoće li trgovci opet izigrati potrošače?</p>
<p>Kad je o poljoprivredi riječ, zabranjene subvencije unutar WTO-a, koje čekaju i Hrvatsku, tjeraju države da traže drugačiji način financiranja poljoprivrede. Hoće li posljednji vlak za spas hrvatske poljoprivrede biti proizvodnja »u brdima«?</p>
<p>Od 1. siječnja 2002. godine, počet će se primjenjivati nova, snižena carinska tarifa, sukladno dogovoru s WTO-om. Osim toga, počet će se primjenjivati i 27 ugovora o slobodnoj trgovini. Cijene na domaćem tržištu, na godinu, u prosjeku bi trebale biti niže za pet posto, ako trgovci opet ne izigraju potrošače.</p>
<p>Naime, još prije formalnog pristupanja u članstvo WTO-a, Hrvatska je donijela novi Zakon o carinskoj tarifi. On se za industrijske proizvode počeo primjenjivati sredinom 2000. godine, a za poljoprivredno-prehrambene 30. studenoga, odnosno s danom kod je Hrvatska postala punopravna članica WTO-a. </p>
<p>Prema uredbi o carinskoj tarifi za ovu godinu, carinska zaštita za industrijske proizvode prosječno iznosi šest posto. Veliki broj tarifnih oznaka pritom ima nultu stopu, a odnosi se to ponajviše na opremu, sirovine, reprodukcijski materijal. Najvišu pak carinsku zaštitu, 18,8 posto, imaju specifične grane i industrije koje Hrvatska želi štititi, tekstilna industrija, naftni derivati, cementna industrija. </p>
<p>Kad se radi o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, nakon što je potkraj prošle godine carinska zaštita snižena sa prosječnih 33,7 posto na 21,2 posto, uključujući i ribe i riblje prerađevine, carina za te proizvode ponovno se smanjuje već od početka iduće godine. </p>
<p>Potrošači bi u pravilu zbog snižavanja carina, kojih se država odrekla, trebali dobiti niže cijene. No, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstava napominju da su trgovci izigrali potrošače. Prvi put se to dogodilo početkom ove godine, a ista priča bi se mogla ponoviti 1. siječnja 2002. godine. Primjerice carina na sirovo mlijeko, nakon što je nedavno pod pritiskom trgovačkog lobija, smanjena za 16 posto, bit će niža za daljnjih osam posto.</p>
<p>Hrvatska uvozi oko 30 posto mlijeka za potrebe domaćeg tržišta. No, mlijeko zasigurno neće pojeftiniti u maloprodaji. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, trgovina na domaćem tržištu bilježi značajni rast, između 12 i 14 posto, u odnosu na prošlu godinu, dok primjerice industrija raste šest posto. </p>
<p>Uvozno meso, ribu, voće, povrće, pšenicu, kavu, duhan, čokoladu sada se carini sa 20 posto. Od 1. siječnja 2002., na te će se proizvode plaćati tek jedan do dva posto niža carina od dosadašnje. No, mogao bi to biti udar na domaću prehrambenu industriju. Tako je konditorski sektor već tražio pomoć od države, jer se boji da neće moći izdržati »konkurenciju nižih carinskih stopa«.</p>
<p> Najveći dio hrvatske poljoprivredne razmjene, što se tiče uvoza, ostvaruje se s europskim zemljama, prije svega sa zemljama EU-a, odkud dolaze visoko subvencirani poljoprivredni proizvodi. Na drugom mjestu su zemlje CEFTA-e, osobito Mađarska. Naime, uvoz iz Mađarske u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, povećan za 34 posto, što je posljedica primjene ugovora o slobodnoj trgovini. Istodobno se hrvatski izvoz u Mađarsku gotovo prepolovio.</p>
<p>Što se tiče izvoza, tu dominiraju zemlje bivše SFRJ. Glavno je izvozno odredište hrvatskih proizvoda (cigarete, Vegeta i čokolada) već je godinama BiH, čiji je udio u domaćem poljodjelskom izvozu gotovo 40 posto. No, na godinu taj bi se udio mogao i povećati, jer BiH mora sniziti carine za uvoz proizvoda podrijetlom iz Hrvatske. Početkom 2002. godine, carinske stope bit će niže za daljnjih 40 posto, 2003. godine za 60 posto, a početkom 2004. imat će nultu carinsku stopu. </p>
<p>Bitan dio ugovora o slobodnoj trgovini, su pravila o podrijetlu, jer za svaki tarifni broj na carini postoji točno propisano pravilo. Tako je za industrijske proizvode točno naznačeno koliki postotak mogu imati inozemnih komponenti, dok je za meso i mesne prerađevine, utvrđeno da svi materijali, odnosno uzgojene životinje, moraju biti »domaćeg podrijetla«.</p>
<p> No, pitanje je što je to u globalnoj ekonomiji autohtoni, domaći proizvod? Uz Vegetu, hrvatski proizvod je svakako kulen i kulenove seke, vino, lavanda. Ali »domaće je domaće«, već dugo ne stanuje ovdje. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić, tvrdi da domaći sokovi ili čokolada, »nisu domaći«, jer imaju puno uvoznih komponenti. </p>
<p>S druge strane, granski sindikati u gospodarstvu, drže da je svaki proizvod domaći u koji je uložen rad »hrvatskog radnika«. Sindikati na taj način nastoje sačuvati što više radnih mjesta, jer strani trgovački lanci, nakon što »uđu u Hrvatsku« sa sobom donesu i svoju robu. I nikome ništa. Primjerice, Mercator, uvozi napola pečeni kruh iz Slovenije, Mac Donald's peče peciva u Austriji.... </p>
<p>Porezne i carinske olakšice, te poticajne mjere za razvitak brdsko-planinskih područja, SDP-ov je zakonski prijedlog o brdsko-planinskim područjima. Tako bi primjerice, kod uvoza stoke, radi obnove stočnog fonda i razvoja stočarstva krajnji korisnici oslobodili carinskih davanja. </p>
<p>Nadalje, kod uvoza poljoprivrednih strojeva, koji su u prosjeku stariji od 20 godina, i alata u brdsko-planinskim područjima oslobodili plaćanja carina, pod uvjetom da se takvi ne proizvode u Hrvatskoj. </p>
<p>Poljoprivrednik bi, nadalje, bio oslobođen i plaćanja poreza na sorte sjemena namijenjene sjetvi tipičnoj za brdska područja. A goriva za poljoprivredne strojeve plaćalo bi se po cijeni za 50 posto manjoj od tržišne. U oba slučaja oslobađanja bi išla na teret državnog proračuna. </p>
<p>Naime, tzv. zabranjene subvencije unutar WTO-a, koje čekaju i Hrvatsku, tjeraju države da traže drugačiji način financiranja poljoprivrede. Primjerice, Slovenija je veći dio poljoprivrednog zemljišta, stavila u skupinu »brdsko-planinskog«. Hoće li to biti posljednji vlak za spas hrvatske poljoprivrede? </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Počeli pregovori o slobodnoj trgovini s Jugoslavijom</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - U Zagrebu je u subotu počeo prvi krug pregovora o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Jugoslavije.</p>
<p>Kako je istaknuo voditelj jugoslavenskog izaslanstva Dejan Jovović, pomoćnik saveznog ministra za ekonomske odnose s inozemstvom, želja je Beograda što je moguće prije zaključiti bilateralni ugovor o slobodnoj trgovini između dviju zemalja, što je i obveza koja proizlazi iz sudjelovanja Jugoslavije i Hrvatske u Paktu o stabilnosti. Na subotnjem su sastanku dvije strane razmijenile informacije o gospodarskoj situaciji u svojim zemljama, te su drugu rundu pregovora dogovorile za drugu polovicu siječnja u Beogradu. Prije tog susreta, Zagreb i Beograd razmijenit će liste industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, obuhvaćenih pregovorima o liberalizaciji trgovine. Dogovoreno je i stvaranje bilateralnog mješovitog odbora za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Jugoslavije, koji bi se trebao sastati potkraj ožujka, kazao je Jovović. Pomoćnica ministra gospodarstva za međunarodne ekonomske odnose Olgica Spevec podsjetila je na stalan rast vrijednosti robne razmjene između Hrvatske i Jugoslavije, koja bi uskoro mogla doseći vrijednost od milijardu dolara.</p>
<p>»Nadamo se da će pregovori završiti do druge polovice iduće godine, a da bi se ugovor o slobodnoj trgovini između dvije zemlje, nakon ratifikacije u parlamentima, mogao primjenjivati od 1. siječnja 2003. godine«, kazala je Spevec. Pritom je dodala kako se sporazumom ne predviđa privremena primjena, te je odbacila mogućnost da Hrvatska tim ugovorom jugoslavenskoj strani ponudi asimetričnu primjenu, kakva je dogovorena pri liberalizaciji trgovine s Bosnom i Hercegovinom (BiH).</p>
<p>»Hrvatska je zainteresirana za što veću liberalizaciju trgovine s Jugoslavijom, što je i želja gospodarstvenika. Naša su gospodarstva komplementarna, a ne konkurentna. Hrvatska, međutim, u ovom trenutku može jugoslavenskoj strani ponuditi asimetriju, što znači da ćemo se zalagati za simetričan ugovor«, istakla je Spevec.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i Jugoslavije u prvih je devet mjeseci ove godine iznosila više od 141 milijuna USD, što je porast od oko 50 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Jugoslavija je, pritom, jedna od rijetkih zemalja s kojom Hrvatska u vanjskoj trgovini ostvaruje suficit, budući da je tijekom prva tri tromjesečja hrvatski izvoz u tu zemlju dosegao 112,5 milijuna USD, dok je uvoz iz Jugoslavije iznosio oko 28,8 milijuna USD. </p>
<p>Od početka iduće godine, Hrvatska će imati liberaliziranu trgovinu s 27 zemalja. Jugoslavija je do sada sklopila ugovore o slobodnoj trgovini s Makedonijom i Rusijom, a osim s Hrvatskom, pregovara i sa Slovenijom, BiH, Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom. Zagreb i Beograd su do sada sklopili Ugovor o trgovini i Ugovor o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja, te još 16 međudržavnih sporazuma.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Chirac: »Francuska podupire i prati približavanje Hrvatske Europskoj uniji«</p>
<p>Dvojica predsjednika u »otvorenom i prijateljskom razgovoru« složili su se da dvije zemlje nemaju neriješenih političkih pitanja, dok određenih otvorenih pitanja ima na gospodarskom planu</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Ukupni bilateralni odnosi između Hrvatske i Francuske, stanje u području jugoistočne Europe te globalna borba protiv terorizma, glavne su teme razgovora hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića i francuskoga predsjednika Jacquesa Chiraca, u subotu na Pantovčaku. Predsjednik Chirac u pratnji visokih dužnosnika doputovao je u jednodnevni službeni posjet Zagrebu nakon dvodnevnoga boravka u Beogradu. Bio je to, kako je sam istaknuo, njegov treći susret s hrvatskim predsjednikom Mesićem, što je potvrda »dobrih odnosa dviju zemalja«. Dvojica predsjednika u »otvorenom i prijateljskom razgovoru« složili su se da dvije zemlje nemaju neriješenih političkih pitanja, dok određenih otvorenih pitanja ima na gospodarskom planu.</p>
<p> Međutim, ta su gospodarska pitanja »rješiva i nećemo dopustiti da bace sjenu na ukupne odnose dviju zemalja«, istaknuo je predsjednik Mesić. Pritom se osvrnuo na određene probleme koji su iskrsnuli između francuske tvrtke Spie Batignolles i srodne hrvatske kompanije koje su nedavno raskinule ugovor o zajedničkom projektu gradnje tunela Kupjak-Vrbovsko i buduće autoceste Rijeka-Zagreb. »Marginalno smo spomenuli to otvoreno pitanje«, rekao je Mesić u odgovoru na novinarsko pitanje, dodavši da će se ti problemi rješavati na razini dvaju poduzeća. </p>
<p>Francuska visoko cijeni promjene koje su se u posljednje dvije godine zbile u Hrvatskoj, a »osobito na području ljudskih prava i pravne države«, riječi su predsjednika Mesića. Štoviše, Francuska »podupire i prati približavanje Hrvatske Europskoj uniji«, naglasio je Chirac dodavši da Hrvatska može računati na »bezrezervnu podršku Francuske na tom putu«.</p>
<p>Nastavak na str. 3 Izrazivši zadovoljstvo potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a, francuski je predsjednik izrazio »jasnu potporu Hrvatskoj za ulazak u NATO«. </p>
<p>U tom je kontekstu, složila su se obojica predsjednika, značajna i dobra suradnja Hrvatske s Haaškim tribunalom, koja se odražava i na ukupne odnose u regiji. »Trajne stabilnosti neće biti dok se svi ne suočimo s nedavnom prošlošću, ali uz jasnu odrednicu da se krivnja ne izjednačava«, upozorio je Stjepan Mesić, naglašavajući još jednom nužnost primjene načela individualizacije krivnje. Suradnja s ICTY-jem dužnost je ovdašnjih vlasti »ako ne želimo postati taoci onih koji traže opravdanje za zločine«. </p>
<p>Hrvatska ima značajnu ulogu u stabiliziranju regije, a taj se proces prelama kroz odnos između Zagreba i Beograda, proizlazi iz izjava dvaju visokih državnika. Hrvatski odnosi spram BiH odnedavno se osnivaju na »jasnoj i definiranoj politici bez presizanja na tuđi teritorij«, naglasio je Mesić istaknuvši da se takav pristup očekuje i od drugih zemalja u susjedstvu. </p>
<p>Predsjednik Jacques Chirac u svojoj je izjavi za novinare bilateralne odnose ocijenio izvrsnima, te izrazio zadovoljstvo porastom francuskih ulaganja u Hrvatsku, a osobito se osvrnuo na potrebu produbljivanja kulturnih veza između dviju zemalja. U tom je svjetlu pozdravio svestraniju suradnju na razini sveučilišta. </p>
<p>Kad je riječ o antiterorističkoj koaliciji dvojica državnika smatraju da globalna prijetnja terorizma zahtijeva i globalni odgovor, ali tako da se »iskorijene uzroci terorizma«.</p>
<p>Izrazivši zadovoljstvo potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a, francuski je predsjednik izrazio »jasnu potporu Hrvatskoj za ulazak u NATO«. </p>
<p>U tom je kontekstu, složila su se obojica predsjednika, značajna i dobra suradnja Hrvatske s Haaškim tribunalom, koja se odražava i na ukupne odnose u regiji. »Trajne stabilnosti neće biti dok se svi ne suočimo s nedavnom prošlošću, ali uz jasnu odrednicu da se krivnja ne izjednačava«, upozorio je Stjepan Mesić, naglašavajući još jednom nužnost primjene načela individualizacije krivnje. Suradnja s ICTY-jem dužnost je ovdašnjih vlasti »ako ne želimo postati taoci onih koji traže opravdanje za zločine«. </p>
<p>Hrvatska ima značajnu ulogu u stabiliziranju regije, a taj se proces prelama kroz odnos između Zagreba i Beograda, proizlazi iz izjava dvaju visokih državnika. Hrvatski odnosi spram BiH odnedavno se osnivaju na »jasnoj i definiranoj politici bez presizanja na tuđi teritorij«, naglasio je Mesić istaknuvši da se takav pristup očekuje i od drugih zemalja u susjedstvu. </p>
<p>Predsjednik Jacques Chirac u svojoj se izjavi za novinare izrazio zadovoljstvo porastom francuskih ulaganja u Hrvatsku, a osobito se osvrnuo na potrebu produbljivanja kulturnih veza između dviju zemalja. U tom je svjetlu pozdravio svestraniju suradnju na razini sveučilišta. </p>
<p>Kad je riječ o antiterorističkoj koaliciji dvojica državnika smatraju da globalna prijetnja terorizma zahtijeva i globalni odgovor, ali tako da se »iskorijene uzroci terorizma«.</p>
<p>Chirac posebno razgovarao s Račanom </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac u subotu je na Pantovčaku posebno razgovarao i s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom. Na zajedničkom radnom ručku bili su u predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, te predsjednici Vrhovnoga i Ustavnoga suda, Ivica Crnić i Smiljko Sokol. </p>
<p>Chirac je u Hrvatsku doputovao u pratnji ministra vanjskih poslova Huberta Vedrinea, kćeri i pedesetak novinara. Visoke francuske goste od zračne je luke do Pantovčaka dopratio hrvatski šef diplomacije Tonino Picula.</p>
<p>Vinka Drezga i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Štulhofer odlikovan za promicanje hrvatsko-njemačkih odnosa</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca U povodu desete obljetnice djelovanja i rada Društva za promicanje kulturnih, znanstvenih i gospodarskih odnosa između Hrvatske i Njemačke zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković Kurelec uručila je u subotu u Zagrebu predsjedniku društva prof. dr. Mladenu Štulhoferu odlikovanje reda Kneza Branimira s ogrlicom za osobite zasluge u razvijanju prijateljstva između dviju zemalja, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. U Preporodnoj dvorani uz nazočnost mnogobrojnih gostiju i njemačkog veleposlanika u Hrvatskoj Gebhardta Weis Štulhoferu je uručeno odličje za promicanje međunarodnog pložaja i ugleda Hrvatske kroz kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju dviju država, kao i za osobit doprinos medicinskoj znanosti, kojim ga je odlikovao predsjednik Republike Stjepan Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Neven Mimica: »Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU-u najveća je šansa ove generacije« </p>
<p>Glavni tajnik Europskog pokreta Hrvatska Ljubomir Čučić je na kraju tematske sjednice kazao da su upravo Neven Mimica, Vladimir Drobnjak i Mate Granić tri najzaslužnije osobe što je Hrvatska uspješno zaključila pregovore i potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca </p>
<p> - »Hrvatska bi do kraja 2003. godine trebala podnijeti zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji, a početak pregovora o pristupanju EU-u očekuje se najkasnije do svršetka 2004. godine«, rekao je Neven Mimica, gostujući na godišnjoj skupštini Europskog pokreta Hrvatska, održanoj u subotu u Europskom domu u Zagrebu. </p>
<p> »Već za dvije godine možemo stvoriti definitivne dokaze da je Hrvatska spremna i sposobna biti vodećim kandidatom u drugom krugu proširenja Unije. Time će se u praksi raspršiti svi dosadašnji strahovi i upozorenja da nas taj proces može zadržati na Balkanu i vezati uz prostor i države jugoistočne Europe«, rekao je Mimica.</p>
<p>Govoreći na tematskoj sjednici Europskog pokreta »Zamke i izazovi implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU«, Neven Mimica je naglasio kako uspješna prilagodba pridruženom članstvu i paralelna provedba obveza proizašlih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju vode prema punopravnom članstvu u EU. On je najavio početak reformi i usklađivanja s europskim standardima u čemu vidi priliku za usklađeni i međusobno povezano djelovanje vladina sektora i civilnog društva. </p>
<p>»Pred nama stoje veliki izazovi, no ja sam uvjeren da ćemo znati kako ne propustiti najveću šansu ove i budućih generacija«, zaključio je Mimica. </p>
<p>Redovita 12. godišnja skupština Europskog pokreta Hrvatska, protekla je u znaku ratificiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Po riječima Vladimira Drobnjaka, hrvatskog veleposlanika pri EU, Hrvatska najviše napreduje u približavanju Uniji u odnosu na sve kandidate obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja. Ilustrirao je to primjerom Makedonije koja je Sporazum s EU potpisala prije Hrvatske, ali s rokom prilagodbe europskim standardima od deset godina, dok je on u hrvatskom slučaju, šest godina.</p>
<p>Albanija za Hrvatskom, po Drobnjakovoj procjeni, kasni oko godine i pol dok službeni Beograd na putu do Bruxellesa za Zagrebom zaostaje oko tri godine. BiH pak još nije ni otpočela prvu fazu procesa stabilizacije i pridruživanja, odnosno još nije ustanovljena konzultativna radna skupina s EU.</p>
<p> Navedeni primjeri, kazao je Drobnjak, dokazuju da je proces približavanja Uniji individualiziran, što potvrđuje i prošlomjesečna izjava europskog povjerenika za vanjsku politiku Chrisa Pattena koji je naglasio da svaka zemlja do Bruxellesa putuje vlastitom brzinom. »I sasvim je sigurno da SSP Hrvatsku vodi u Europu, a ne na Balkan«, zaključio je Drobnjak.</p>
<p>Predsjednik saborskog odbora za eurointegracije i predsjednik Demokratskog centra Mate Granić istaknuo je da Sporazum predstavlja prvi stvarni korak RH u institucionalnom povezivanju s EU. »On nije optimalan, ima svojih nedostataka, ali je izuzetno značajan. Trebalo ga je potpisati i ratificirati«, rekao je Granić naglasivši kako se ne treba bojati pregovora o otvorenim pitanjima sa susjedima. On je ustvrdio kako »možemo ostati na Balkanu, samo ako ne iskoristimo ovu šansu«.</p>
<p> Glavni tajnik Europskog pokreta Hrvatska Ljubomir Čučić je na kraju tematske sjednice kazao da su upravo Mimica, Drobnjak i Granić tri najzaslužnije osobe što je Hrvatska uspješno zaključila pregovore i potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Izražavajući zadovoljstvo potpisivanjem sporazuma on je ustvrdio kako Sporazum u Saboru nije donešen kako je trebalo. Kritizirao je pri tome parlamentarnu oporbu , ali i konfliktnost unutar vladajuće koalicije.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Na prijedlog Đurđe Adlešić dvije struje u HSLS-u pozvane na primirje </p>
<p>Kandidatima za budućeg lidera stranke sugerirano da vode afirmativnu predsjedničku kampanju / Zaključci prihvaćeni jednoglasno/ Malom vijeću preporučeno da se obustave sva isključenja iz stranke do Sabora HSLS-a, 2. veljače / Budiša nije bio na sjednici / Umjesto Vlahušića, zastupnik u Saboru Željko Dragović iz Metkovića/ Ništa o »splitskom slučaju« i Tušekovu nasljedniku </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Veliko vijeće HSLS-a, najviše političko tijelo stranke, koje je u subotu održalo svoju pretposljednju sjednicu uoči Sabora stranke, pozvalo je sve svoje članove i posebno dužnosnike da se prestanu javno sukobljavati i osobno diskvalificirati. Oni uz to sugeriraju kandidatima za budućeg lidera stranke da vode afirmativnu predsjedničku kampanju. Ta dva zaključka prihvaćena su jednoglasno, a na sugestiju potpredsjednice stranke Đurđe Adlešić. Malom je vijeću preporučeno da se obustave i sva isključenja iz stranke do Sabora HSLS-a što će biti održan 2. veljače.</p>
<p>U tolerantnoj atmosferi saslušano je izvješće ga je podnio v.d. predsjednik stranke Jozo Radoš, te je nakon rasprave prihvaćeno.</p>
<p> Na sjednici nije bilo niti očekivanog sukoba između predstavnika dvije grupacije HSLS-a oko izbora zamjenika zastupnika umjesto Andre Vlahušića, koji je imenovan ministrom zdravstva, pa više ne može obavljati zastupničku funkciju. </p>
<p>Od 60 prisutnih članova, njih 32 tajnim je glasovanjem izabralo Željka Dragovića iz Metkovića, dok je druga kandidatkinja, Marija Mirat iz Trogira dobila 27 glasa pa je trka bila prilično izjednačena. </p>
<p> Na sjednici nije izabran kandidat za ministra prometa umjesto Alojza Tušeka, koji više nije član HSLS-a, jer je prevladalo mišljenje kako taj posao treba ostaviti budućem vodstvu stranke, koje će biti izabrano na Saboru.</p>
<p>Pripreme za izbornu konvenciju stranke potpuno su gotove. O tome je na konferenciji za novinare nakon sjednice Velikog vijeća izvijestio Željko Pavlic, predsjednik Velikog vijeća i potpredsjednici Željko Rapčan i Stanko Zrilić. Predizborna kampanja može početi, kao i kandidiranje za sve funkcije u stranci, pa i predsjedničku. Izabrani su članovi kandidacijske, verifikacijske i izborne komisije, prihvaćen je pravilnik o radu stranke, o načinu i izboru izaslanika. Već od ponedjeljka svi kandidati koji žele preuzeti vođenje stranke u slijedećem dvogodišnjem razdoblju mogu podnijeti svoju kandidaturu. </p>
<p>Na sjednici Velikog vijeća nije otvaran »splitski slučaj«, niti su donijeti bilo kakvi zaključci o eventualnom isključenju neposlušnih članova HSLS-a. Sjednici zbog službenog puta nije prisustvovao Dražen Budiša. </p>
<p>Sama činjenica da na sjednici Velikog vijeća nije bilo očekivanih oštrih sučeljavanja pokazuje da su članovi svjesni kako završava jedno razdoblje HSLS-a. Animirati ih ne može očito ni trenutno vodstvo, što pokazuje i sjednica Malog vijeća, najvišeg izvršnog tijela stranke, koja nije mogla, zbog nedostatka kvoruma, biti održana u petak, što je izazvalo revolt one petorice koji su na sjednicu stigli, neki čak zametenim putovima iz Dalmacije i Rijeke.</p>
<p> Takvu sliku iščekivanja nije pomutilo ni prozivanje nekih dužnosnika stranke, primjerice Dorice Nikolić, na sjednici Velikog vijeća, a zbog nekih njezinih javno izrečenih stavova. </p>
<p>A. C.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Adlešić: Kao treći kandidat imam šanse</p>
<p>Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić izjavila je u subotu za Hinu da će se - bude li jačih unutarstranačkih podjela - kandidirati za predsjednicu stranke. </p>
<p> U dijelu HSLS-a subotnji zaključci Velikog vijeća protumačeni su kao njena potpora kandidaturi Joze Radoša. Za sada se nisam opredijelila, što ne znači da uskoro i neću, rekla je Adlešić. </p>
<p> S dobrim dijelom Radoševa govora smo se složili, no tako bismo se vjerojatno složili i sa stajalištima Dražena Budiše da je bio na sjednici, rekla je Đurđa Adlešić.</p>
<p> Ponovila je ocjenu da se dvojica kandidata »ne bi smjela zakopavati u rovove« i izazivati dalje podjele u stranci. Uvjerena sam da će kandidati naći zajednički jezik jer ne želim da se ljudi, nakon svega, osjete izigranima, kazala je Đurđa Adlešić. Na pitanje znači li spominjanje dvojice kandidata da se osobno neće kandidirati za predsjednicu stranke, Đurđa Adlešić je odgovorila: »Rok za kandidiranje je do 15. siječnja.« Dodala je da će se - bude li većih podjela u stranci - ipak kandidirat, ističući da će to ovisiti o ponašanju dvojice sadašnjih kandidata.</p>
<p> »Uz podršku koju su danas dobili moji prijedlozi, mislim da kao treći kandidat imam šanse«, zaključila je Đurđa Adlešić u telefonskoj izjavi za Hinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Arlović: »Mediji su nekritički i neobjektivni« </p>
<p>»Ispada da je, ako gledate novine, u svemu stanje gore nego prije 3. siječnja 2000. godine«, kazao je Mato Arlović</p>
<p>ČAKOVEC, 8. prosinca</p>
<p> - Na izborima 2001. godine osvojili smo 74 mandata, što je 44 više nego prije četiri godine i time u Županiji zauzeli prvo mjesto. Poslijeizbornim pregovorima i dogovorima, međutim, nismo zadovoljni, jer se često radilo o »trgovini« po sistemu koja će stranka s manjim brojem mandata osvojiti više mjesta u izvršnoj vlasti i to po mogućnosti s profesionalnim angažmanom. To je na izbornoj konvenciji SDP-a Međimurske županije, u subotu u Čakovcu, u izvješću naglasila predsjednica, saborska zastupnica Dragica Zgrebec. </p>
<p>Dok je ona istaknula da su mediji vrlo dobro i objektivno pratili rad SDP-a, potpredsjednik stranke Mato Arlović rekao je da se »ne može razumjeti kad predstavnici medija, zapravo intelektualci, stvaraju atmosferu za svoje ciljeve i za njih čine promidžbu napadajući vlast, pri čemu su nekritički i neobjektivni. Ispada da je, ako gledate novine, u svemu stanje gore nego prije 3. siječnja 2000. godine«, kazao je Mato Arlović. Dodao je da je možda mnogima u interesu da ova koalicijska vlast s SDP-om na čelu ne uspije. To su oni koji su zadnjih deset godina prikupili kapital, koji nije stečen po zakonu, pa ga čak i prikrivaju. U mnogim sredinama, kazao je, pa tako i u Međimurju, SDP nije mogao ući u vlast, iako je najjača stranka. Za predsjednicu Županijske organizacije SDP-a Međimurja ponovno je izabrana Dragica Zgrebec. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vijenci na grob dr. Franje Tuđmana uoči druge obljetnice smrti</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Izaslanstva 17 područnih i zagrebačkog Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice položila su u subotu vijence i zapalila svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a Franje Tuđmana te mu odala počast na zagrebačkom groblju Mirogoj uoči druge obljetnice njegove smrti. </p>
<p>Glavni tajnik HDZ-a Joso Škara kazao je tom prigodom da je dr. Tuđman bio državnik i prvi hrvatski predsjednik i utemeljitelj HDZ- a. »Što više bude vrijeme prolazilo to će djelo i trajna vrijednost stvaranja slobodne, demokratske i neovisne Hrvatske pod vodstvom dr. Tuđmana koje je nam je ostavljeno u naslijeđe da ga čuvamo, sve više biti u srcu i onih hrvatskih ljudi koji nisu bili svjesni njegove vrijednosti«, rekao je Škara.</p>
<p> U povodu obilježavanja druge godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 17 HDZ-ovih zagrebačkih područnih odbora zapalilo je u subotu u 17 sati svijeće u svojim četvrtima. Franjo Tuđman, prvi hrvatskih predsjednik, umro je 10. prosinca 1999. u kliničkoj bolnici Dubrava u 78. godini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Inspektori zapečatili 44 kafića u protekla dva tjedna</p>
<p>Tijekom protekla dva tjedna inspektori Državnog inspektorata zatvorili su 44 ugostiteljska objekta, uglavnom kafića, koji se nisu pridržavali propisanog radnog vremena. Kako doznajemo u Državnom inspektoratu, kako akcija odmiče tako inspektori nailaze na sve veći otpor ugostitelja koji se ne žele pomiriti sa sudbinom koja im je skrojena u Banskim dvorima, jer se akciji kraj za sada ne nazire. </p>
<p>Sankcije za prekršitelje su nemilosrdne, jer uz visoku novčanu kaznu, svima koji prekorače radno vrijeme, slijedi zabrana rada na punih mjesec dana. Kazne se počinju provoditi u trenutku dolaska inspektora koji na licu mjesta stavljaju pečat na vrata kafića, dajući vlasniku tek toliko vremena da isprati goste. Kako bi svoj nezahvalni posao mogli dosljedno odraditi, inspektori sa sobom vode i policiju. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, u Državnom inspektoratu uglavnom nisu zadovoljni suradnjom s policijom, koja svoj posao shvaća suviše olako. Tako najneugodniji dio akcije, koji se svodi na uvjeravanje vlasnika kafića da jednostavno mora zatvoriti, pada na leđa inspektora koji su izloženi u najmanju ruku grubim verbalnim obračunima. </p>
<p>Ozlijeđenih za sada, srećom, nije bilo, premda su neke situacije bile donekle opasne, kažu nam u Inspektoratu, no dodaju da ih sve to neće omesti u namjeri daistjeraju pravdu. Naime, u Državnom inspektoratu objašnjavaju da je njima posve svejedno istječe li ugostitelju propisano radno vrijeme u 22 sata, ili u 4 sata iza ponoći. Odluka o tome do kada pojedini ugostitelj smije raditi, isključivo je u nadležnosti lokalne samouprave. Na inspekciji je da osigura striktnu provedbu propisa.</p>
<p>Većina ugostitelja, tvrde u Inspektoratu, ozbiljno su shvatili poruku i pridržavaju se radnog vremena. Prema podacima kojima inspekcija raspolaže, od ukupno 27.000 ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj , svega je oko 700 problematičnih koji jedan te isti prekršaj - prekoračenje radnog vremena - uporno ponavljaju već punih godinu dana. Kako se već tjednima po medijima stalno piše i govori o akciji Državnog inspektorata, i neki kronični neposlušnici, počeli su zatvarati na vrijeme. </p>
<p> Naš izvor u Državnom inspektoratu ističe kako inspektori nisu ljudi bez srca i duše, što znači da neće ugostitelja zapečatiti ako u njegovom kafiću zateknu goste nekoliko minuta nakon isteka radnog vremena. U pravilu, pečate se oni kod kojih se pije i buči i pola sata duže nego što je dozvoljeno. Primjerice, ukoliko kafić smije raditi do 23 sata, to znači da se nakon tog vremena više ne smije točiti piće. Međutim, ugostiteljima nitko neće ništa učiniti ako po isteku radnog vremena dopuste svojim gostima da u miru popiju do kraju svoje piće.</p>
<p>Vlasnicima kafića i restorana koji se nikako ne žele pomiriti sa sudbinom da postoji radno vrijeme, u Državnom inspektoratu predlažu da se obrate svojim općinskim ili gradskim poglavarstvima i od njih zatraže dozvole za rad do kasnijih sati. Na račun lokalnih vlasti, a ne inspekcije, stoga trebaju biti upućene i sve češće kritike da zahvaljujući akcijama kontrole radnog vremena, hrvatski gradovi ostaju bez noćnog života. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Suci zabrinuti zbog nedorečenosti Zakona o USKOK-u</p>
<p>OPATIJA, 8. prosinca </p>
<p> - Na trodnevnom savjetovanju Udruženja za kazneno pravo i praksu, koje je završilo donošenjem zaključaka o radu sedam radionica, sudjelovalo je 450 sudaca, državnih odvjetnika, profesora pravnih znanosti i predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova.</p>
<p>U zaključcima se ocjenjuje da postoji niz nedorečenosti u Zakonu o USKOK-u i Zakonu o izvršenju kazne zatvora, koje bi mogli dovesti do problema u njihovoj primjeni. Upozoreno je i na neusklađenost rješenja u ta dva nova zakona sa ranije donesenim zakonima koji su na snazi. Sudionici savjetovanja naglasili su da su osobito zabrinuti što nakon pompoznog donošenja zakona, osobito onog o USKOK-u, nije ništa napravljeno u pripremi njihova stupanja na snagu.</p>
<p> Nedopustivo je da USKOK počinje radom samo s v.d. ravnateljem i tajnicom, i da još nisu određeni suci izvršenja koji bi od 1. siječnja trebali preuzeti nadzor nad izvršenjem kazne zatvora, mišljenje je sudionika skupa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Župani sedam primorskih županija potpisali izjavu o suradnji</p>
<p>KRAPANJ, 8. prosinca</p>
<p> - U subotu je na otočiću Krapnju točnije u Franjevačkom samostanu održan prvi susret jadranskih župana nakon kojeg su predstavnici sedam primorskih županija potpisali zajedničku izjavu kojom se uspostavlja suradnja županija kao jedinica područne samouprave na prometno-gospodarskom povezivanju, korištenju pomorskog dobra, održivom razvitku otoka, te zaštiti mora i voda od onečišćenja. Skupu su bili nazočni Ivan Šprlje, dubrovačko-neretvanski župan i Zlatko Komadina, župan primorsko-goranski, Gordan Baraka župan šibensko-kninski, a ostale županije delegirale su svoje predstavnike. Skupu su bili prisutni i Anđelka Bedrica, pomoćnica ministra zaštite okoliša, Nina Perko, načelnica Odjela morskih luka, te kao gost Hans George Kluge, župan okruga Herford.</p>
<p>Glavna tema skupa bila je rasprava o javnom pomorskom dobru, prijedlogu novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je izazvao dvojbe i nesuglasice. (J. Klisović)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20011209].
|
