NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010108].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228473 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Osvetnikovi« projektili ubijat će još desetljećima</p>
<p>Ciljevi pogođeni projektilima iz topa GAU-8/A bivaju razneseni u komadiće, a neposrednu okolicu prekrivaju čestice osiromašenog urana / SAD i Velika Britanija odlučile su škodljivost te prašine negirati do kraja / Podaci o radioaktivnosti i povećanju broja oboljelih od leukemije i raka u Iranu, koje je potvrdio i UN, poklapaju se s onim što je otkriveno na Kosovu, južnoj Srbiji i BiH / Što su sve od bojnog tereta odbacivali u Jadran borbeni avioni NATO-a u proljeće 1999. godinem, je li nešto od potonulog streljiva radioaktivno, što je sve izvađeno, ima li još nepoželjnih ostataka</p>
<p>Priča oko osiromašenog urana sve se više pretvara u neugodni politički skandal koji prijeti izazivanjem daljnjih napetosti u odnosima članica NATO-a sa SAD i Velikom Britanijom. Eksperti UN-a, koji su istraživali navodno ozračene lokacije na Kosovu i u Iraku, potvrdili su da povišena radioaktivnost postoji i to upravo na onim mjestima gdje je korišteno streljivo s osiromašenim uranom.</p>
<p>Za sve je kriv američki avionski top GAU-8/A Avenger (osvetnik) težak gotovo dvije tone. On je ugrađen u nosnom dijelu lovca-bombardera A-10A Thunderbolt II i deset puta je teži od bilo kojeg drugog zrakoplovnog topa. Riječ je o rotirajućem topu sa sedam cijevi, koji ispaljuje pancirne granate za probijanje oklopa, svaka veličine boce za mlijeko. GAU-8/A može ispaliti 4.200 naboja u minuti, što u praksi znači da rafal od dvije sekunde izrešeta metu sa 135 visokoeksplozivnih granata.</p>
<p>U početku primjene 70-tih godina A-10 (u vojničkom žargonu poznat kao Warthog - »bradavičasta svinja«) nosio je u svom super-topu pojačan eksplozivni naboj koji je tada oslobađao šest puta veću silu nego obična 20-milimetarska granata. Kasnije (osobito u Zaljevskom ratu) sedmocijevni »osvetnik« dobio je posebno prilagođeno streljivo - metalnu bojnu glavu koja je sadržavala jezgru od osiromašenog (»pročišćenog«) urana. Takvo streljivo ostvarivalo je 14 puta veći udar kinetičke energije nego granate od 20 mm (to je najveća izlazna energija na ustima cijevi u povijesti zrakoplovnog streljačkog oružja).</p>
<p>Pogođeni tenk, oklopno vozilo, lokomotiva, jednako kao i vagoni, cisterne, položaji teškog topništva, utvrđena zapovjedna mjesta i sl. bivaju razneseni u komadiće. Nakon eksplozije uništeni cilj i neposrednu okolicu prekrivaju čestice osiromašenog urana. Slijede i druge nuspojave: ljudi i životinje udišu tu prašinu koja im se potom taloži u plućima i kroz neko vrijeme (ovisno o otpornosti organizma) izaziva različite zdravstvene probleme (oštećenje bubrega, abdominalne poremećaje itd.).</p>
<p>Postoje još i teže posljedice. Prašina ulazi u vodu i hranu, a zadržava se i u zraku. Irački civili platili su veliku cijenu upravo zbog »pročišćenog« uranskog streljiva. Na iračko-kuvajtskoj granici gdje se još uvijek nalaze ostaci iračkih oklopnih postrojbi (groblja karboniziranih tenkova i sprženih motoriziranih kolona) bilježi se lagano povišeno radioaktivno zračenje u tlu. Zračenje u zraku u pograničnim područjima doista je zabrinjavajuće: 20 puta je više nego u Basri (obližnjem velikom iračkom gradu) i 10 puta više nego u Bagdadu. UN zna za te podatke, provjerio ih je i smatra ih točnima. Oni se poklapaju s onim što je otkriveno na Kosovu, južnoj Srbiji i djelomice u BiH.</p>
<p>U Iraku, primjerice, leukemija i razni oblici raka kose malu djecu deset puta više nego prije 1991. godine. Amerikanci uporno negiraju da su njihova avionska oružja (»osvetnički topovi na bradavičastim svinjama«) kriva za takvu pošast. Točno je, vele u Pentagonu, da je preko milijun iračke djece bolesno, ali ne od zračenja nego od neishranjenosti. Takav stav podržava još jedino britanska vlada, dok su sve ostale zemlje-članice NATO-a i EU-a zazvonile na uzbunu visokog stupnja (bespogovorno proameričko držanje Londona posljedica je i činjenice da se spomenuto streljivo već dugo koristi u bojnim gađanjima na britanskim poligonima).</p>
<p>Ministarstva obrane SAD-a i Velike Britanije odlučila su da radioaktivnost odnosno škodljivost prašine stvorene nakon borbenih djelovanja negiraju do kraja. Inače, anglo-američki životni stav zasniva se na modelu da ne treba potcjenjivati snagu i djelotvornost upornog demantiranja koje je usmjereno prije svega na vlastitu javnost. Uz to i Amerikanci i Britanci održavaju velike i skupe profesionalne vojske pa ne žele bilo kakvim preranim priznanjem izazvati paniku koja bi djelovala negativno na buduće novačenje dobrovoljaca (i u SAD i u Velikoj Britaniji već neko vrijeme postoji trend pada interesa za vojnu službu).</p>
<p>Afera s radioaktivnim streljivom i te kako se tiče Hrvatske. Na Kosovu su duže boravili (i to bez proturadioaktivnih zaštitnih mjera) pirotehničari iz skupine »Mungos« a sutra tamo može otići i prva hrvatska vojna postrojba u sastavu mirovne misije UN-a. Među ostalim, za sadašnju situaciju znakovita je i interna uputa njemačkim vojnicima na Kosovu da nipošto ne prilaze objektima i mjestima koje je super-granatama »oralo« američko ratno zrakoplovstvo.</p>
<p>Kao turistička zemlja Hrvatska je osjetljiva na sve vrste »balkanskih sindroma«. Mnogi u Hrvatskoj, ali i inozemstvu, počinju se pitati što su sve od bojnog tereta odbacivali u Jadran borbeni avioni NATO-a u proljeće 1999. godine (oštećeni ili pri kraju s gorivom) i da li je nešto od potonulog streljiva radioaktivno, što je sve izvađeno i da li još ima nepoželjnih ostataka.</p>
<p>Što afera bude dulje trajala i produbljavala se radioaktivna prašina pretvorit će se u još gore kontaminirani oblak (u psihološko-propagandnom smislu), koji neće mimoići niti Hrvatsku. To je i dobra pouka: trebamo se držati podalje od bilo kakvih balkanskih konflikata, osobito ratnih scenarija i kampanja, koji bi izravno prelazili preko našeg teritorija odnosno neizravno nam duže ili kraće nanosili kolateralnu štetu.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Američki vojnici svjesno udaljeni od intenzivno bombardiranih zona?</p>
<p>Na više od 80 posto mjesta gdje je pala najveća koncentracija projektila s osiromašenim uranom stacionirani su talijanski i njemački vojnici / To su zone oko Peći, Dečana, Prizrena, gdje je palo oko 14.000 projektila </p>
<p>RIM, 7. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U subotu je izišlo posebno izdanje lista Liberazione sa velikom naslovom »Uran - Prevarena Europa« ispod kojega je zemljopisna karta s označenim pozicijama na Kosovu koje su bile bombardirane projektilima sa osiromašenim uranom. Tu se jasno vidi i gdje su smješteni pojedini kontingenti vojnika u sklopu KFOR-a. Na više od 80 posto pozicija gdje je pala najveća koncentracija projektila s osiromašenim uranom su smješteni talijanski i njemački vojnici. To su zone oko Peći, Dečana, Prizrena, gdje je palo oko 14.000 projektila. Kako se vidi na karti, američki su vojnici udaljeni od intenzivno bombardiranih zona. Ista stvar je i u Bosni. U Sarajevu i njegovoj okolici, gdje je palo najviše projektila nalazi se talijanski kontingent. Američki vojnici su smješteni u Tuzli gdje nije bilo nikakvih bombardiranja. </p>
<p>Na više od četiri stranice lista Liberazione, pod ironičnim naslovom »Sve što bi vlada trebala znati o osiromašenom uranu«, opisani su svi kolateralni učinci na okoliš i pučanstvo koji se pojavljuju nakon bombardiranja municijom obloženom osiromašenim uranom. Citirano je izvješće poznate liječnice specijalistice za epidemologiju Rosalie Bertell koja je istraživač na Međunarodnom institutu za zaštitu zdravlja pučanstva iz Toronta: »Osiromašeni uran izaziva pojavu karcinoma prilikom penetracije u organizam. Nedavno je bio korišten kao municija snaga SAD-a i Velike Britanije u ratu u Iraku. 'Zaljevski sindrom' koji se pojavio kod američkih vojnika je gotovo sigurno u svezi s korištenjem osiromašenog urana. On je uzrok masovne pojave leukemije kod mladih u južnom Iraku.« U istom izvješću liječnica Bertell tvrdi da se kod oboljelih osoba i osam godina nakon bombardiranja nalaze tragovi osiromašenog urana u urinu.</p>
<p>Komisija UN-a, sastavljena od 14 stručnjaka iz raznih zemalja, počela je pažljivo istraživati teren na Kosovu. Uzeti su uzorci zemlje, vode, mlijeka krava koje su pasle travu u blizini uništenih oklopnih vozila. Službeni rezultati bi trebali biti gotovi do kraja veljače, ali komisija je već izvijestila da od 11 ispitanih, na osam pozicija postoji veći stupanj radioaktivnosti od dopuštenog. Već je eksplodirala »medijska uranska bomba« koja može dovesti do nesagledivih posljedica kad je u pitanju kredibilitet NATO-a. U subotu je predsjednik portugalske vlade Antonio Guterres izjavio da je »došao trenutak da se prestane potpuno vjerovati drugima«, a ti »drugi« su NATO, »koji je rekao da nema mjesta za zabrinutost, a sada moramo sami provoditi ispitivanja kako bismo utvrdili što je prava istina«. </p>
<p>I na talijanskoj političkoj sceni je došlo do oštrih rasprava oko postavljanja prema NATO-u. Neki čelnici oporbe napadaju Maslinu, lijevi centar za širenje antinatovskog raspoloženja. Zastupnik stranke Naprijed Italijo Giuseppe Pisanu je pozvao da se politički ne instrumentalizira »balkanski sindrom« kako se ne bi poremetio odnos sa NATO-om. Odgovorio mu je Gianni Mattioli, ministar za politiku europske zajednice: »Nedopustive su optužbe Pisanija da se Italija igra sa svojim statusom unutar NATO-a. Ne mogu vjerovati da netko pred ozbiljnim problemom ozračenosti pučanstva na prostoru Balkana može govoriti o širenju antinatovskog raspoloženja. Pisanove riječi tipičan su primjer tradicionalne servilnosti osoba čija je kultura daleko od dostojanstva s kojim su ostale europske zemlje uspjele ostati unutar NATO-a sva ova desetljeća.«</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tužba protiv Scharpinga zbog smrti vojnika Bundeswehra</p>
<p>BERLIN, 7. siječnja</p>
<p> - Protiv njemačkog ministra obrane Rudolfa Scharpinga je pri Državnom odvjetništvu u Bonnu ponesena optužnica koja ga tereti za smrt jednog vojnika Bundeswehra koji je nakon povratka iz službe u kosovskom Prizrenu obolio ud upale moždane ovojnice. Prema pisanju tjednika Welt am Sonntag, protiv Scharpinga nije i formalno pokrenuta istraga jer ga trenutno štiti poslanički imunitet. Berlinski odvjetnik Klaus Lübke koji zastupa roditelje preminulog dvadesetpetogodišnjeg vojnika tvrdi da je Scharping odgovoran za manjkavu zdravstvenu zaštitu vojnika Bundeswehra koji djeluju u sklopu mirovnih trupa na Balkanu. </p>
<p>Iako upalu moždane ovojnice (menengitis) dosad nitko nije direktno doveo u vezu s radioaktivnim streljivom koje je NATO koristio na Kosovu, pritisak na njemački vojni vrh je drastično pojačan. </p>
<p>Oporba tvrdi da je ministar obrane Scharping djelovao nedovoljno odlučno kad je u pitanju zdravstvena zaštita njemačkih vojnika na Balkanu. Tako je npr. nedopustivo da je ministarstvo iz materijalnih razloga odbilo zahtjev za cjepljenjem vojnika protiv raznih zaraznih bolesti koje vladaju na Kosovu i u Makedoniji. Oporba istovremeno traži trenutnu detaljnu zdravstvenu provjeru svih vojnika iz Balkanskog kontingenta, jer se, »kad je zdravlje naših vojnika u pitanju, ne smije štedjeti«. (N. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Optuženima suditi u Beogradu, u Haag samo na »popravni ispit«?</p>
<p>Navodni američki obrat o mjestu suđenja Slobodanu Miloševiću pripisuje se uspjesima nove jugoslavenske vlasti i njezine dinamične diplomacije</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Intervju američke državne tajnice Madeleine Albright agenciji Reuters, objavljen prošloga petka, u kojemu ona kaže kako SAD ne bi imale ništa protiv da se bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću za ratne zločine sudi u Beogradu, a pod jurisdikcijom Haaškog suda, izaziva brojne reakcije na srbijanskoj političkoj sceni. </p>
<p>Odlazeća državna tajnica je, samo dan nakon što se u Washingtonu susrela s jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova Goranom Svilanovićem, iznenadila javnost odstupanjem od ranijega američkog stava da se Miloševiću bezuvjetno mora suditi pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. On tvrdi kako joj je bitno da međunarodna pravda bude zadovoljena, jer je Milošević počinio međunarodne zločine, stoga će prihvatiti u suđenje u Beogradu prihvati li ga prije toga haaška tužiteljica Carla del Ponte. </p>
<p>Glasnogovornica ICTY- ja Florence Hartmann odmah je otklonila tu ideju ponovivši da je tužiteljica jasna u namjerama da se optuženicima sudi pred Haaškim sudom koji ih je i optužio. Po njezinom navodu, del Ponte je spremna prihvatiti jedino saslušavanja u Beogradu, ali suđenje ne dolazi u obzir, jer Beograd nije neutralni teritorij i tamo bi bilo teško dovesti svjedoke. </p>
<p>Ministar Svilanović je izjavio da je s Albright razgovarao »o nekoliko ideja, a jedna od njih je formiranje komisije za istinu«. Objasnio je i da »postoji mogućnost da se u cjelosti surađuje s Tribunalom, a da se optuženima sudi u Jugoslaviji«, a državnu tajnicu izvijestio da se o tome već vode pregovori s haaškom tužiteljicom.</p>
<p>Reagiranja srbijanske javnosti na najnovije vijesti u vezi s mogućnošću da se Miloševiću sudi u Beogradu brojna su i često polaze od (namjerno ili slučajno) krivo protumačenih pretpostavki. Navodni američki obrat se pripisuje uspjesima nove jugoslavenske vlasti i njezine dinamične diplomacije, a dočekan je s oduševljenjem jer umanjuje mogućnost negativne rekacije zbog eventualnog Miloševićeva izručenja. </p>
<p>Odavno su u Srbiji prisutne teze kako Ustav ne dopušta izručenje jugoslavenskih državljana sudovima drugih država i ignorira se činjenica da je Haaški sud međunarodna institucija koju je utemeljio UN. »Najbolje rješenje i za Jugoslaviju i za svijet jest da se optuženima za ratne zločine sudi na teritoriju SRJ, ali u suradnji s Haaškim sudom«, ocijenio je ministar u prijelaznoj vladi Srbije i stručnjak za međunarodno pravo Gašo Knežević za beogradski denevnik Glas javnosti. Po njegovoj ocjeni, na taj bi se način zadovoljile dvije vrste zahtjeva: unutrašnji, da se optuženima sudi kod kuće, i vanjski, da im sudi Haaški sud, a podizanjem zajedničke optužnice izbjeglo bi se da se za isti zločin sudi dva puta. </p>
<p>Komentirajući prijedlog ministra vanjskih poslova SRJ Gorana Svilanovića da se formira Komisija za istinu, koja bi bila sastavljena od domaćih i stranih stručnjaka i bavila se istragom o zločinima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, Knežević je rekao da u jugoslavenskom slučaju nema dovoljno ugledne ličnosti koja bi koordinirala takvom komisijom. Ima analitičara koji podsjećaju da je Albright ipak na kraju karijere, drugi misle da se američka politika prema SRJ ne mora bitno izmijeniti, a treći drže da bi suđenje u Haagu moglo biti poput »popravnog ispita«, ako domaće sudstvo ne ispuni ulogu na zadovoljavajući način.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Miloševića ne žele uloviti</p>
<p>Zapad ima dovoljno sofisticiranih sredstava da uhvati čak i zločince koji se dobro kriju, pa je pravo pitanje žele li to oni uopće, kad se radi o Miloševiću, Karadžiću, Mladiću </p>
<p>LONDON, 7. siječnja</p>
<p> - »Zašto se u Haagu sudi uglavnom sitnijim ribama, a ne, kao u Nürnbergu, glavešinama«, upitala sam prije tri-četiri godine nekog višeg američkog časnika u Bruxellesu, a dobiveni odgovor me je osupnuo. »Zamislite da Drugi svjetski rat nije završio porazom nacizma, l945., već nešto ranije, recimo l944., izvjesnom nagodbom«, enigmatski mi je odgovorio Amerikanac. Ta izjava, skupa s razvučenom sagom oko toga što se ne hapse ljudi poput Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića ili Ratka Mladića, lijepo se uklapa u teoriju po kojoj Zapadu nije pretjerano stalo da se dočepa Miloševića i najbližih mu suradnika. </p>
<p>Treba li se onda radovati vijestma kako su u samoj Srbiji navodno sastavljeni planovi uhićenja Miloševića? Ne pretjerano. Prema dubokom uvjerenju zapadnih analitičara, nova vlast u Beogradu obećala je tamošnjim službama sigurnosti imunitet pred međunarodnim kriminalnim tribunalima. Najgore što se može dogoditi silniku s Dedinja, ako bude uhićen u Srbiji, jest da mu se sudi zbog domaćih malverzacija, a ne zbog ratova i zločina u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu. Cinik će možda zaključiti da se Miloševiću sudi zato što je izgubio, a ne zato što je pokrenuo četiri rata. </p>
<p> Najavljivane akcije srpskog MUP-a, nazvane »Kobra« (hvatanje Miloševića kod kuće), ili »Skakavac« (uhićenje na nekom skupu ili presretanjem njegovog automobila), treba, dakle, pragmatično pozdraviti samo zato što bi bilo dobro da Slobo-Saddam bilo kako završi iza rešetaka. No suđenje u domaćem aranžmanu neće srpskom narodu pružiti priliku da se zagleda u vlastitu nedavnu prošlost i zamisli nad njom. </p>
<p>Ono pravo bilo bi da beogradskog silnika pokupe, recimo, britanski komandosi, te ga isporuče Haagu - kao što su do sada učinili s više srpskih glavešina po Bosni. Još je veći imperativ da se u Haagl privedu ljudi poput Karadžića, Mladića te, pogotovo, Miloševića. Jedino tako mogu se odagnati i sumnje Hrvatske da se taj sud njome bavi na račun krupnijih krivaca. </p>
<p>Već su legendarne anegdote o unproforcima koji su se micali s puta Karadžiću, samo da ga ne bi morali uhititi. No u zapadnom tisku redovno se pojavljuju priče da je Karadžiću odzvonilo. U ožujku javljeno je, primjerice, kako bi haaški istražitelji htjeli da Karadžića otmu britanski komandosi. Krajem l998. nagađalo se da su SAD raspisale nagradu od pet milijuna dolara za hvatanje Karadžića i Mladića. Do sada se pojavilo desetak sličnih priča i barem toliko scenarija, no njihovi glavni likovi i dalje šetaju na slobodi.</p>
<p> Nešto se u zadnje vrijeme ipak pokrenulo. Britanski komandosi izveli su više spektakularnih otmica u BiH, npr. kada su uhitili Dragoljuba Prčca, optuženog za zločine u logoru Omarska, te Stanislava Galića, koga se tereti za opsadu Sarajeva.</p>
<p>Hvatanje Galića usred Banje Luke najbolje ilustrira kakvim tehničkim mogućnostima raspolaže Zapad. Hvatanju je prethodila, naime, razrađena višednevna operacije uhođenja u kojoj su se britanski i američki obavještajci služili napravama za elektronsko prisluškivanje i minijaturnim tv-kamerama, instaliranima blizu Galićeve kuće, a vjerojatno i špijunskoim satelitom. </p>
<p>No, najkrupnije ribe i dalje izmiču. Naravno da je hvatanje lakše u Bosni, koja vrvi unproforcima, no nije neizvedivo ni u samoj Srbiji - gdje NATO odnedavna koristi srpske plaćenike, koji su mu, za dobre pare, isporučili jednog haaškog osumnjičenika, koga su uhvatili dok se odmarao na Zlatiboru.</p>
<p>Hvatanje Miloševića pred nosom srpskih tajnih službi, koje ga vjerojatno žele za sebe, bilo bi, dakako, mnogo složenija - gotovo neizvedivo. No ionako je veliko pitanje je li i danas Zapadu stalo, doista stalo, da vrhovni inicijator južnoslavenskog krvoprolića završi na haaškoj optuženičkoj klupi. </p>
<p>Ne tako davno tvrdilo se u zapadnim prijestolnicama kako protiv Miloševića, tobože, nema izravnih dokaza da je umiješan u agresiju i genocid. Danas više nitko ne pokušava održati taj mit. Protiv njega je, s golemim zakašnjenjem, podignuta čak i haaška optužnica - doduše, samo zbog zločina na Kosovu, a ne onih u Hrvatskoj, i BiH. Skeptiku, dakle, ostaje dovoljno prostora za tezu da je, uz viski i cigare, beogradski silnik doista sa Zapadom sklopio neki aranžman. Voljeli bismo da smo u krivu i da nas događaji čim prije demantiraju.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kamo preseliti oko 40.000 Hrvata doseljenih iz BiH </p>
<p>Ovog tjedna počinje revizija oko 18.000 rješenja kojima su doseljenici useljeni u srpsku privatnu imovinu / U Hrvatskoj se, pred najezdom rata u BiH, smjestilo 140.000 bosanskih Hrvata / Dosad ih se u BiH vratilo oko 60.000, no većina tvrdi da će radije iseliti u treće zemlje, nego se vratiti u krajeve pod srpskom ili bošnjačkom vlašću </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Kakva sudbina očekuje oko 140.000 Hrvata doseljenih iz BiH i oko 1.000 kosovskih izbjeglica koji su još uvijek, pet godina nakon Daytona, i godinu dana poslije srpskog napada na Kosovo na teretu hrvatskoj državi? Prema riječima Lovre Pejkovića, koji vodi Upravu za prognanike, povratnike i izbjeglice pri Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva, odgovor na to pitanje mogao bi se znati za nekoliko mjeseci.</p>
<p>Ovog tjedna, naime, počinje revizija oko 18.000 rješenja kojima su doseljenici useljeni u srpsku privatnu imovinu u mnogim krajevima Hrvatske. »Taj pilot-projekt započet ćemo ovog tjedna s Petrinjom. Obići ćemo svaki objekt da bismo se uvjerili tko je u njemu i po kojoj osnovi. Znamo da je nekoliko tisuća objekata i danas neuseljeno, makar su izdata rješenja o useljenju, pa ćemo konačno na licu mjesta sve provjeriti. Činjenica je da danas nitko u državi nema točne podatke o useljenoj imovini«, izjavio je za Vjesnik Pejković. </p>
<p>Prema podacima njegove Uprave, do sada su podnijeta 11.524 zahtjeva za povrat srpske imovine, dok je 3.531 objekt, prema izvješćima stambenih komisija, vraćen vlasnicima. Brojka vraćenih kuća je i veća, tvrdi Pejković, i objašnjava: »Sve osobe kojima je imovina vraćena, još nemaju zapisnik o tome«. </p>
<p>Prema njegovim procjenama, očekuje se još između četiri i 5.000 zahtjeva za povrat imovine, a kad se to usporedi sa spomenutih gotovo 12.000 riješenih slučajeva, zaključak je - 30 posto srpske imovine dosad je vraćeno vlasnicima. »No, istina je da brzinom procesa nitko nije zadovoljan, ni vlasnici niti privremeni stanari, koji čekaju rješavanje svog smještaja«, zaključuje Pejković. </p>
<p>U tuđim kućama je oko 40.000 bosanskih Hrvata koji su, od njih 140.000 smještenih u Hrvatskoj pred najezdom rata u Bosni, uselili u napuštene srpske kuće. Dosad ih se u BiH vratilo oko 60.000, no većina povratak prijašnjem domu ne želi. Glasno poručuju novim vlastima da će se radije iseliti u treće zemlje, nego li vratiti u krajeve pod srpskom ili bošnjačkom vlašću. </p>
<p>Bosanski Hrvati opravdano danas, nakon pet godina progonstva i nekoliko seoba, više ne prihvaćaju da ih političari bilo kojeg predznaka ponovo uvjeravaju u to da je u interesu Hrvatske i njih samih povratak u BiH. </p>
<p>No, jedan od ključnih uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti kao preduvjet priključivanja Europskoj uniji, upravo je povratak svih prognanika i izbjeglica. To su Ivici Račanu odmah po ustoličenju na dužnost premijera jasno poručili čelnici Europske unije u Bruxellesu prije nepunu godinu dana. Godinu dana kasnije kreće, eto, revizija rješenja useljenika u tuđu privatnu imovinu. </p>
<p>U međuvremenu se samo protekle godine u Hrvatsku vratilo 18.109 Srba (15.778 iz SRJ, 1.545 iz Republike Srpske, 786 iz hrvatskog Podunavlja). Otvoreno je time pitanje kamo iz srpskih kuća preseliti oko 40.000 Hrvata iz Bosne? Oni su, smatraju neki, bili miljenici bivših vlasti, a danas su novim vlastima neželjena djeca. Bivšim vlastima, istina je, sada se zbog nezavidne pozicije i neriješene sudbine HRvata iz BiH može štošta prigovoriti: privučeni su mnogim nerealnim obećanjima, od kuća, imanja i stoke pa do kredita, a od svega toga gotovo ništa nije ispunjeno. Istina je i da bosanski Hrvati sada priznaju da su »ovi novi na vlasti pošteniji jer im ništa ne obećavaju«. </p>
<p>Međutim, činjenica je da greške prijašnjih vlasti sadašnju Vladu ne amnestiraju od obveza prema prognanicima iz Bosne i s Kosova jer su i oni tek jedna u nizu njihovih naslijeđenih i preuzetih obveza. Bez obzira na to radilo se o tzv. humanom preseljenju Hrvata uz blagoslov bivših vlasti, kako tvrde kritičari HDZ-ove vladavine, ili o pružanju utočišta Hrvatima pred ratnim strahotama u BiH i na Kosovu, jedno je sigurno: i bosanski Hrvati i protjerani Hrvati s Kosova jednako kao i Srbi imaju pravo na samostalno odlučivanje o povratku u prijašnji dom ili ostanku u Hrvatskoj. </p>
<p>Zamršeno klupko povratka zasad se najviše raspetljavalo u našoj državi, no ima naznaka da »na kapaljku« počinje i povratak u BiH i na Kosovo. </p>
<p>»Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice dobiva pomalo podatke i za one kojima je u BiH završena obnova, ali i za osobe kojima je tamo obavljen povrat imovine. Svatko tko je u BiH podnio zahtjev za obnovu, potpisao je da se želi vratiti«, pojašnjava Pejković. Što se tiče povratka Kosovara, on kaže da ih je u Hrvatskoj još oko 1.000 u izbjegličkom statusu i da je praktički povratak Albanaca na Kosovo iz Hrvatske »gotovo završen«. </p>
<p>Ostaje, međutim, i dalje otvoreno pitanje što će biti sa stotinjak tisuća bosanskih Hrvata i preostalih šestotinjak Hrvata s Kosova. »Hrvatska je dobila kredit Razvojne banke Vijeća Europe od 30 milijuna eura. Sve će se to utrošiti za povrat i osiguranje njihova trajnog smještaja, bilo posredovanjem Agencije za otkup imovine, dodjelom državnog zemljišta i građevnog materijala ili smještajem u državnu imovinu«, odgovara Pejković, uz konstataciju kako spomenuti kredit ne zadovoljava potrebe izbjeglica koje Hrvatska treba trajno zbrinuti. Ističe da je dosad za janjevačke Hrvate u Kistanju izgrađeno 120 kuća, te da se nastoje za izbjeglice otkupiti kuće onih koji više u Hrvatskoj ne žele živjeti.</p>
<p>I bosanski Hrvati i Hrvati s Kosova, odluče li živjeti u Hrvatskoj, morat će dijeliti sudbinu stanovništva čija se država koprca u dubokoj ekonomskoj krizi: nezaposlenih je 370.000, inozemni dug veći je od osam milijardi dolara, a unutarnji se procjenjuje na oko 20 milijardi kuna. Gotovo 30.000 poduzeća je blokirano, 30.000 razvojačenih branitelja čeka posao. Dakle, država koja ne može osigurati standard ni svom autohtonom stanovništvu, teško može ikakve pogodnosti nuditi doseljenicima, ma kako se to kome činilo. </p>
<p>Bez konkretne pomoći svijeta, teško će se riješiti izbjegličke probleme u gospodarski opterećenoj Hrvatskoj, koja mjesečno samo za smještaj i prehranu oko 100.000 prognanika i izbjeglica koji su na državnoj skrbi, iz državne blagajne daje 24,5 milijuna kuna! Drugim riječima, jasno treba reći a to su dosad učinili rijetki predstavnici vlasti (predsjednik Stipe Mesić i potpredsjednica Vlade Željka Antunović) da se od međunarodne zajednice ne očekuju samo političke lekcije, već i konkretni financijski projekti povratka. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Svih 90 kabina sljemenske žičare čitavoga dana u pogonu</p>
<p>Za razliku od subote, kada žičara zbog jakoga vjetra nije radila, u sunčanoj nedjelji bila je neprestano u pogonu / U Tomislavovom domu Zagrepčani uživali u specijalitetu kuće - »Sablji kralja Tomislava« / Nedoumica u Puntijarki - purica s mlincima ili pečena krvavica s krumpirom / Meteorolozi najavljuju snijeg i naglo zahlađenje već u noći na utorak</p>
<p> Iznimno toplo vrijeme od čak 17 stupnjeva Celzija izmamilo je u nedjelju mnoge Zagrepčane na Sljeme. Za razliku od subote, kada na zagrebačku goru nije mogao doći velik broj izletnika, jer žičara zbog jakog vjetra nije radila, u nedjelju s prijevozom nije bilo nikakvih problema. Kako smo doznali, svih 90 kabina sljemenske žičare bilo je neprestano u pogonu. Iako se snijeg, zbog visokih temperatura otopio, šetnja na friškom zraku pokazala se, čini se, jednako zanimljivom. </p>
<p>Mnogi planinari i izletnici za svoju destianciju izabrali su Tomislavov dom. U Tomislavcu su, kako doznajemo, za brojne posjetitelje pripremili i bogatu kulinarsku ponudu po pristupačnim cijenama. </p>
<p>- Grah bez mesa kod nas stoji 10 kuna, dok je sa kobasicama 16 kuna, uz što se servira i dva komada kruha. Purica s mlincima je 25 kuna. I za specijalitet kuće - sablju kralja Tomislava - vlada velik interes. Po cijeni od 120 kuna dvije osobe dobiju bogati ručak od tri vrste mesa koji je vrlo lijepo dekoriran, na sablji, rekao nam je srdačni Lovro Kraljević, šef sale hrane i pića. Za one koji se žele okrijepiti pićem doznali smo da su sokovi po osam kuna, pivo po deset i kava po četiri kune. </p>
<p>Kraljević nam je rekao da za one koji bi željeli prenoćiti na Sljemenu, Tomislavac nudi 66 soba. Dvokrevetna soba, stoji, tako, 300 kuna s doručkom, a gostima je na raspolaganju i sauna. Za one koji bi željeli proslaviti rođendan ili prirediti svadbu na friškom sljemenskom zraku, u Tomislavcu upriličuju i takve svečanosti. </p>
<p>U Puntijarki nam, zbog velike gužve, nisu mogli dati previše informacija, već su samo rekli da je kod njih ručak, primjerice purica s mlincima ili pečena krvavica s krumpirom - 35 kuna. Salate i juhe su po osam kuna. </p>
<p>Budući da školski zimski praznici još traju, čini se da će, posjetitelja na Sljemenu biti i u narednih tjedan dana.</p>
<p> U Državnom hidrometeorološkom zavodu od dežurne prognostičarke doznali smo da se u ponedjeljak očekuje zahlađenje od nekoliko stupnjeva. Najavljena je i povremena kiša. Snijeg se, pak, očekuje u noći na utorak. U gorju bi ga se moglo zadržati oko deset centimetara, dok će se u nizinama otopiti. Temperatura će pasti na otprilike osam do deset stupnjeva Celzija. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagreb će dobiti interaktivan Dječji muzej, namijenjen svoj djeci, što je rijetkost i u svijetu </p>
<p>Iako se prostor za Dječji muzej upravo traži, najvjerojatnije će biti smješten na Gornjem gradu / Predmeti će u njemu biti postavljeni tako da će ih djeca moći dodirnuti, opipati, te će uz njih biti i odgovarajuća zvučna poruka ili svjetlosni efekt / Muzej pogodan za djecu s dodatnim potrebama / Već dogovorena suradnja s dječjim muzejima iz Beča, Lisabona i Brooklyna / Kad se osnuje Dječji muzej, Zagreb bi mogao postati domaćin međunarodne konferencije »Muzej i dijete«. </p>
<p>Djeca nerijetko učenje doživljavaju kao obavezu, kojoj se opiru koliko je to moguće, naravno</p>
<p> - na užas brižnih roditelja. Tako i odlazak u klasične muzeje često doživljavaju samo kao dio obaveznog školskog programa. No, prijenos znanja može se osmisliti na zanimljiv i djeci prihvatljiv način. Interaktivni Dječji muzej mogao bi, stoga, biti upravo idealno rješenje koje će revolucionarizirati odnos djece prema edukaciji u Hrvatskoj. Ideja za taj muzej, doznajemo od Irene Sertić, predsjednice Heureke, nevladine udruge za zaštitu prava i interesa djece i obitelji, rodila se prije otprilike dvije i pol godine. Sada je kako se čini, nadomak svojoj realizaciji. </p>
<p>- U osnivanje Dječjeg muzeja ići ćemo zajedno s Gradom Zagrebom i Muzejom Grada Zagreba. Upravo tražimo pogodan prostor za muzej, najvjerojatnije će to biti negdje na Gornjem gradu, u čemu nam pomaže i Gradski ured za kulturu, a i gradonačelnik Milan Bandić je pokazao veliko razumijevanje. Nakon adaptacije prostora krenut ćemo s radom, rekla je Sertić, dodavši da će im puno pomoći i jedan od glavnih Heurekinih stručnih suradnika - dr. Ivo Maroević, profesor s katedre za muzeologiju na Filozofskom fakultetu. </p>
<p>Glavna razlika koja odvaja koncept ovoga Dječjeg muzeja od »tradicionalnih« muzeja, jest u tome da je on za nekoga, dakle, konkretno za djecu, dok su ostali muzeji uvijek o nečemu. </p>
<p>Budući je zamišljen kao multidisciplinarno, multimedijsko i dinamično mjesto, djeca će u njemu saznavati informacije putem svih osjetila. Predmeti će u njemu biti postavljeni tako da će ih djeca moći dodirnuti, opipati, te će uz njih biti i odgovarajuća zvučna poruka ili svjetlosni efekt. Upravo zbog toga muzej će bez prepreka moći posjećivati i djeca s dodatnim potrebama, primjerice slijepa djeca ili ona koja su u kolicima. Takvi muzeji u koje mogu doći baš sva djeca, rijetkost su i u svijetu. Stoga, nije isključeno da koncept takvog muzeja postane Heurekin izvozni proizvod. </p>
<p> Muzej će, kako doznajemo, biti neformalno edukativno okupljalište u kojemu će osim visokokvalitetnih muzejskih sadržaja biti i raznih kreativnih radionica, izložaba za djecu i onih koje su radila djeca. Neće nedostajati niti kulturnih i zabavnih sadržaja poput dramskih izvedbi, vezanih uz trenutni postav muzeja. Djeca će, također, moći uživati u dometima virtualne stvarnosti. Nova tehnologija omogućit će grafičko prikazivanje pomoću trodimenzionalne animacije, što će građu koju treba usvojiti učiniti puno zanimljivijom. </p>
<p>- Dječji je muzej mjesto gdje djeca postaju istraživači koji samo odlučuju koliko će vremena provest uz neki predmet. U njemu su, što je njegova posebnost, greške dopuštene. Jer, onom izlošku koji im nije postao jasan od prve, uvijek se mogu ponovo vraćati dok ga ne usvoje. U opuštenom ambijentu dijete se može aktivno uključiti u usvajanje znanja s područja kulture, povijesti, zemljopisa i slično, rekla je Sertić. </p>
<p>Uz osnovni fundus muzeja - igračke, Dječji muzej nadopunjavat će svoj stalni postav posudbom ili iznajmljivanjem građe iz drugih sličnih muzeja. Suradnja s dječjim muzejima iz Beča, Lisabona i Brooklyna već je dogovorena. No, kako je Heureka član Svjetske udruge dječjih muzeja, koji okuplja 400 takvih ustanova iz cijeloga svijeta, moguća je suradnja sa svima njima. Kad se osnuje Dječji muzej, Zagreb bi, saznajemo, mogao postati domaćin međunarodne konferencije na temu »Muzej i dijete«. </p>
<p>Heureki, u očekivanju prostora za muzej, ne nedostaje ideja za brojne daljnje akcije. Tako će, saznajemo, u Muzeju Grada Zagreba, uskoro biti postavljene dvije izložbe - »Global shoes« i »Skriveni muzej«</p>
<p>U rad Dječjeg muzeja će se, saznajemo, moći kao volonteri uključiti i srednjoškolci. Uskoro će, pak, Heureka izraditi i svoj web site, tako da će svi zainteresirani preko Interneta moći saznavati o daljnjim akcijama te udruge, ali i sudjelovati u njezinom radu. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>HUS: Prilika Bandiću da »mesarima« objasni svoju brigu za radnike</p>
<p>Radnike mesne industrije razljutio je nepopustljiv stav gradonačelnika Milana Bandića koji traži da »Zagrepčanka trgovina« vrati Gradu 60 iznajmljenih poslovnih prostora</p>
<p>Radnici mesne industrije »Zagrepčanka</p>
<p> - trgovina« prosvjedovat će u utorak pred zgradom zagrebačkog Poglavarstva. Mesare je, naime, prošlog tjedna prilično razljutio nepopustljiv stav zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji traži da »Zagrepčanka trgovina« vrati Gradu 60 iznajmljenih poslovnih prostora. </p>
<p>Temeljni argument na koji se gradonačelnik poziva, dug je od 3 milijuna kuna, koliko »mesari« duguju jer njihova bivša uprava Gradu nije redovito plaćala najam. Kako tvrtka ne posjeduje nekretnine i materijalna sredstva od kojim bi se mogla naplatiti njihova potraživanja, Poglavarstvo je stečajnom upravitelju »Zagrepčanka trgovine« Marinku Paiću uputilo službeni zahtjev za povratom iznajmljenih lokala, a grad je složio i plan da - nakon što »Zagrepčanka - trgovina« vrati iznajmljene poslovne prostora - raspiše javni natječaj i najpovoljnijem ponuđaču preporuči da, preuzimajući lokale, zadrži i dio radnika tog posrnulog poduzeća. </p>
<p>Bio je to povod sastanka koji su sindikalci tvrtke održali prošlog četvrtka s Milanom Bandićem, a na kojem je gradonačelnik upozoren da »mesari« neće pristati na povrat lokala u trenutku kada su četiri ponuđača dostavila ponude za preuzimanje poduzeća. Reakciju sindikalaca izazvalo je i priopćenje iz Gradskog poglavarstva, u kojemu se navodi kako je cilj Bandićeva sastanka sa sindikalcima bio »iznalaženje rješenja za problem Zagrepčanka trgovine«, pa je »odlučeno« da se lokali vrate Gradu.</p>
<p>»Neugodno smo iznenađeni jednostranim i neobjektivnim pokušajem informiranjem hrvatske javnosti, jer se njime može zaključiti da smo se u Poglavarstvu sastali zbog rješavanja jednog problema, koji smo onda zajednički i riješili na opće zadovoljstvo obiju strana«, stoji u priopćenju Hrvatske udruge sindikata (HUS-a). </p>
<p>Istina je, smatraju husovci, daleko od informacija koje su medijima odaslala Služba za odnose s javnošću Gradskog poglavarstva. »Većina je sudionika razgovarala u želji da se problem riješi, no to se ne može reći i za gradonačelnika Bandića. On je na razgovor došao sa svojim, gotovim rješenjem, pa nikakva odluka nije donesena na sastanku, već je gradonačelnik donio ranije, sâm sa sobom«, smatraju potpisnici priopćenja HUS-a, Mario Iveković i Vjekoslav Salmić. Razlog za povrat lokala nikako ne može biti nenaplativ dug Zagrepčanka - trgovine, jer se on sigurno neće naplatiti raspisivanjem javnog natječaja, ističu sindikalci.</p>
<p>»Osim toga, takva odluka nije u ovlasti gradonačelnika Bandića, već vjerovnika i stečajnog vijeća tvrtke, no to gradonačelniku očito nije važno«, smatraju sindikalci, poručujući mu kako u utorak ima priliku da se direktno obrati radnicima Zagrepčanka - trgovine. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Škole naručile 5.100 stolaca, 2.029 klupa, 246 katedri i 227 ploča!</p>
<p>U gradu djeluje 55 srednjih škola, a ogroman broj njih nema sanirana krovišta. Taj je problem istaknut u Programu javnih potreba u srednjemu školstvu Grada Zagreba 2001., kojega je prihvatilo Gradsko poglavarstvo, a Gradski ured za obrazovanje i šport postavio na prioritetno mjesto kojega treba riješiti u ovoj godini. </p>
<p>Prema podacima koje je u Programu javnih potreba naveo pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, Ferdo Bušić, u ovoj godini trebalo bi sanirati krovove na čak 16 škola. Riječ je o školama čija bi krovišta teško mogla dogurati do novoga proračuna. Ostale srednje škole kojima su krovovi također u derutnome stanju, no još uvijek mogu »izdržati«, morat će pričekati sanaciju u slijedećoj godinu. Prema nekim podacima, riječ je o još 15-ak zagrebačkih srednjih škola. </p>
<p>Osim za krovove, u gradskom proračunu osigurana su sredstva i za sanaciju sanitarnih čvorova. Naime, u 2001. godini prema planu Poglavarstva, popravit će se ili potpuno izmijeniti sanitarni čvorovi u 21 školi. Sedam će škola dobiti nove podove, a u 12 škola sanirat će se vanjska stolarija. Za šest srednjih škola osigurana su sredstva za uređenje njihovih dvorana za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, na dvjema školama sanirat će se gromobrani, a u 8 škola provest će se različiti elektroinstalaterski radovi.
Gradsko poglavarstvo prihvatilo je i Program opremanja srednjih škola u 2001. godini. Ravnatelji srednjih škola iskazali su, naime, potrebu za pozamašnom količinom opreme za učionice. Grad bi, prema zahtjevima iz škola, u 2001. godini trebao za srednje škole nabaviti 5.100 stolaca, 2.029 klupa, 246 katedra, opremu za 59 specijaliziranih učionica, opremu za 24 knjižnice i - 227 školskih ploča! Obzirom na činjenicu da je srednjoškolski proračun ove godine težak 10 milijuna kuna, pitanje je hoće li to izdržati. Prema informacijama iz Poglavarstva, većina te svote iskoristit će se upravo za održavanje i opremanje škola, te hitne intervencije na njima. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pobjednik tradicionalne utrke zagrebačkim ulicama - Dražen Dinjar</p>
<p>Kao i proteklih godina, 6.siječnja na Cvjetnom trgu održana je novogodišnja utrka »Zagreb 2001.«, šesta po redu, u organizaciji sportsko-izdavačkog poduzeća Glopal.</p>
<p>U utrci su mogli sudjelovati svi građani, a prijavilo se 150 natjecatelja iz cijele Hrvatske.</p>
<p>Utrka je počela u 19 sati a natjecatelji su trčali 10 kilometara, odnosno - šest krugova u pješačkoj zoni. Start i cilj utrke je bio na Cvjetnom trgu, a trčalo se kroz Bogovićevu, Gajevu, preko Trga bana Jelačića, pa kroz Prašku, Teslinu, Masarykovu, kraj Pravnog fakulteta, te kroz Frankopansku i Varšavsku ulicu. Zagrepčani su bodrili natjecatelje s pljeskom i povicima, a svatko je imao i svog favorita. </p>
<p>- Utrka je odlična i trebalo bi češće organizirati nešto slično. Jedina zamjerka organizatorima je što su loše označili mjesto cilja, pa su mnogobrojni natjecatelji promašili cilj, rekla je studentica Sanja Starčević, koja je promatrala utrku.</p>
<p> Prvi na cilj za 32 minute dotrčao je Dražen Dinjar.</p>
<p>- Sretan sam što sam sudjelovao na tako velikoj utrci, a pobjeda je kruna toga, rekao je Dražen, prvak Hrvatske u duatlonu.</p>
<p>Nakon proglašenja pobjednika, koji su dobili pehare i knjige, natjecatelji su se mogli osvježiti raznovrsnim sokovima i čajevima, a za zabavu su se pobrinuli Kraljevi ulice. (Ana Lonjak)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Festival najboljih studentskih kazališnih skupina</p>
<p>Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Studentskim centrom od 15. do 20. siječnja organizira 2. hrvatski studentski kazališni festival »TEST - teatar studentima«. U prostorima SKUC-a, Zagrebačkog kazališta mladih, Akademije dramskih umjetnosti, Tvornice i Močvare bit će izvedeno 17 predstava i performancea najboljih hrvatskih i gostujućih inozemnih studentskih kazališnih skupina i akademija. </p>
<p>Ponuda zagrebačkih studentskih grupa su grupe »Oberyu«, »Šipak«, »Le Cheval«, »Theatre De Femmes« i »Ivan Goran Kovačić«, te eprformer Robert Franciszty. Osim grupa iz Zagreba, iz Hrvatske će nastupiti i »Handycapt« iz Splita, »Trn« iz Čakovca i »STUC« kazališna radionica Studentskog centra u Osijeku. Izbor je to najkvalitetnijeg studentskog stvaralaštva potvrđenog na festivalima studentskog amaterskog i alternativnog kazališnog stvaralaštva u zemlji i inozemstvu.</p>
<p>Drugi »TEST« bit će i mjesto susreta dramskih akademija zemalja jugoistočne Europe. Zagrebačku akademiju dramskih umjetnosti predstavljat će diplomska predstava redateljice Tee Gjegjizi »Nemreš pobjeć od nedjelje«. Iz Sarajeva stižu tri predstave: dvije predstave Akademije scenskih umjetnosti »Dame biraju«, hit predstava redatelja Admira Glamočaka, dekana akademije, i »Šest potresnih erotiziranih scena«, diplomska predstava redatelja Faruka Lončarevića rađena prema motivima duologije »Lulu« Franka Wedekinda) te predstava sarajevskog odjela Mostarskog teatra mladih »Juvenalije« rađena prema najranijim tekstovima poljskog dramatičara S. I. Witzekiewitza.</p>
<p>Makedonski Fakulet dramskih umjetnosti u Skopju predstavit će se s dvije predstave »Glasovi porodice« Harolda Pintera, red Deana Damjanovskog, gostujućeg studenta režije 4. godine sa Novog Bugarskog Univerziteta, te groteska »Slučaj D. H.« (Daniil Harms) red. Vladimira Miličina, prof. na fakultetu. Obje predstave nastale su u suradnji s Naroden Teatar »Vojdan Čemodrinski« iz Prilepa. </p>
<p>Na festivalu će nastupiti i Nacionalna akademija za kazališnu i filmsku umjetnost u Sofiji. Bugarska s predstavom »Idiot« od Dostojevkog. Predstavu je režirao student režije na NATFU-i Bogdan Kirilov Petkanin, inače ruski državljanin. </p>
<p>Bit će upriličeni i dodatni sadržaji - susreti akademija, svakodnevni otvoreni »razgovori uz kavu« na temu studentskog kazališta, klupske večeri i završni koncert u dvorani Pauk gdje će nastupiti skupine The Beat Fleet i Let 3.</p>
<p>Cijena ulaznice za svako pojedinačno događanje, osim za završni koncert, je 10 kuna. (ml)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Još jedna nagrada »Hitnoj službi« </p>
<p>LOS ANGELES, 7. siječnja</p>
<p> - Najtiražniji američki tjedni magazin People, s više od devet milijuna čitatelja, redovito svake godine organizira izbor najpopularnijih lica godine. Sudeći po izboru čitatelja Peoplea, serija Hitna služba, već treću godinu zaredom najpopularnija je i najgledanija televizijska dramska serija. Svečanosti dodjele u nedjelju navečer bit će nazočna cijela ekipa Hitjne službe, a s njima i naš Goran Višnjić. </p>
<p> Istodobno su objavljene nominacije za TV Guide Award. To je televizijski časopis koji također redovito svake godine dodjeljuje nagrade televizijskim programima. U konkurenciji dramskih serija nominarana je serija Hitna služba (lani su osvojili ovu nagradu), dok su za glavnu mušku ulogu nominirani Anthony Edwards i Eric La Salle, a za sporednu mušku ulogu Goran Višnjić. Te nagrade bit će dodijeljene u veljači. Prije toga Gorana Višnjića očekuje veliki i važan nastup na prestižnom Sundance Film Festivalu na kojem će se u konkurenciji najboljih filmova nezavisnih produkcija naći film »Deep End« koji je prošloga ljeta snimao u režiji Scotta McGeheea i Davida Siegela, a s Tildom Swinton u glavnoj ženskoj ulozi. Film će biti prikazan 21. siječnja u sluđžbenoj konkurecniji Sundancea. Govoreći o sadržaju tog filma Goran Višnjić nam je rekao: »Priča filma je dosta komplicirana, no bitno je da lik koji igram, u početku zajedno sa svojim partnerom ucjenjuje jednu ženu. No, on se negdje sredinom filma predomišlja i počinje braniti tu ženu. Ne mogu reči da se zaljubio, ali u njemu se jednostavno probudilo nešto dobro. Tako on pokušava svog partnera odgovoriti od ucjenjivanja, ali ne uspijeva, pa ga ubija da bi spasio tu ženu. To je prava američka tragedija sa sentimentalnim primjesama«, zaključio je Goran Višnjić. (Br.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nekad popularni rockeri vraćaju se na scenu osvajajući zemlje Trećeg svijeta</p>
<p>LOS ANGELES, 7. siječnja</p>
<p> - Ikona rock and rolla, kalifornijska skupina »Guns n' Roses«, nakon osam godina odsvirat će u Rio de Janeiru svoj povratnički koncert.</p>
<p>Kako bi, naime, potvrdila svoj status zvijezde rock and rolla, skupina će uskoro krenuti na veliku turneju koja će obuhvatiiti zemlje Trećeg svijeta, poput Brazila, Pakistana, Indije i nekih od država nastalih raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza. Očekivana zarada na turneji nekad izuzetno popularnog banda je nekoliko milijuna dolara.</p>
<p>Na sličan potez odlučili su se još neki rock bandovi, poput »Deep Purple«, koji će svirati u Litvi, dok će pak britanski »Status Quo« svirati u Moskvi, a »Aerosmith« u Pragu. Danska pop atrakcija »Aqua« nedavno se pak vratila sa svjetske turneje koja je obuhvatila Meksiko, Brazil, Tajvan, Argentinu, Singapur i Japan.</p>
<p>No, to nije sve. Prsata pjevačica Samantha Fox nedavno je pjevala u Indiji, gdje ima status mega-zvijezde, dok je La Toya Jackson nedavno posjetila Černobil. Britansku reprezentaciju u kriketu na nedavnoj je turneji po Pakistanu pratila i nekad izuzetno popularna disco atrakcija »Boney M«, grupa koja je nedavno održala koncert i u Mostaru.</p>
<p>Dok Kuba naširoko izvozi u svijet svoj glazbeni izričaj, tu će karipsku zemlju sljedećeg mjeseca posjetiti velška grupa »Manic Street Preachers«, koja će pred pet tisuća gledatelja u kazališnoj dvorani »Karl Marx« predstaviti svoj šesti album, »Know Your Enemy«.</p>
<p>Zamoljen da prokomentira nove poteze nekad popularnih skupina, rock promotor Falcon Stuart izjavio je kako će koncerti na egzotičnim mjestima svijeta pomoći grupama da se ponovno vrate na svjetsku scenu i steknu izgubljeno samopouzdanje.</p>
<p>»Ljudi će svakako doći vidjeti svoje ljubimce, jer ne zna se kada će oni ponovno navratiti. Nekad ultrapopularnim bandovima vriska publike pomoći će da se psihološki oporave od pada popularnosti, da nastave raditi na novim albumima i da ponovno zauzmu visoke pozicije na top listama«, izjavio je na kraju Stuart, ne krijući zadovoljstvo dobrim poslovima, dogovorenim u Trećem svijetu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otkrivena tajna imunološkog sustava</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Znanstvenici su otkrili tajnu imunološkog sustava za koju se nadaju da bi mogla dovesti do novih načina liječenja niza bolesti. </p>
<p> Otkriven je mehanizam kojim tijelo pokušava sačuvati broj vitalnih stanica imunološkog sustava na normalnoj razini.</p>
<p> Istraživanje je provedeno na pacijentima zaraženim HIV-om, ali bi se moglo primijeniti i na druge osobe - primjerice na oboljele od raka - čiji je imunološki sustav oslabljen ili uništen, izvješćuje BBC.</p>
<p> Skupina znanstvenika s Instituta za virologiju i imunologiju Gladstone tražila je faktore koji reguliraju razinu T-stanica u tijelu.</p>
<p> T-stanice imunološkog sustava su bijele krvne stanice za borbu protiv bolesti i imaju glavnu ulogu u sposobnosti imunološkog sustava da se odupre bolesti.</p>
<p> Zaraza HIV-om uništava T-stanice i slabi njihovu razvoj. To dovodi do znatnog slabljenja imuniteta pa tijelo postaje podložnije bolestima i infekcijama.</p>
<p> Istraživači su otkrili da glavnu ulogu u reguliranju broja T- stanica ima interleukin-7 (IL-7) koji potiče njihov razvoj i širenje.</p>
<p> Istraživači su otkrili da se razina IL-7 povećava u osoba zaraženih HIV-om kad virus počne uništavati T-stanice. Oni pretpostavljaju da tijelo tako pokušava obnoviti T-stanice i vratiti ih na normalnu razinu. Čini se da stanice u limfnim čvorovima imunološkog sustava mogu otkriti smanjenje razine T-stanica i reagirati poticanjem proizvodnje IL-7.</p>
<p> Istraživači se nadaju da će moći na umjetan način povećati broj T- stanica u pacijenata s oslabljenim imunitetom povećavajući razinu IL-7 u tijelu.</p>
<p> Trenutačno se ispituju i druge terapije za obnovu imuniteta. No uporaba IL-7 mogla bi biti snažnije oružje u borbi protiv bolesti.</p>
<p> Istraživači pretpostavljaju da postoji mogućnost obnove nekih vrsta T-stanica koje je bolest potpuno uništila.</p>
<p> Druge terapije mogu samo povećati ukupan broj T-stanica potičući proizvodnju onih stanica koje su ostale nakon bolesti. Istraživači upozoravaju da IL-7 može izazvati probleme ako se daje zaraženima HIV-om jer može povećati replikaciju HIV-a. No to se može kontrolirati drugim lijekovima.</p>
<p> Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Medicine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Identificiran gen koji bi mogao sudjelovati u razvoju dijabetesa</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Istraživači su otkrili jedan od gena koji sudjeluju u razvoju dijabetesa u odraslih. Zahvaljujući tom otkriću liječnici će moći dijagnosticirati dijabetes u najranijim fazama, a to bi moglo otvoriti put novim terapijama. </p>
<p> Dijabetes tipa 2 koji se javlja u odrasloj dobi pogađa 100 milijuna ljudi širom svijeta i glavni je uzročnik sljepoće, zatajenja bubrega i srčanih bolesti u odraslih osoba.</p>
<p> Iako su prehrana i okoliš poznati rizični faktori za tu bolest, dijabetes tipa 2 često je nasljedan. Znanstvenici pretpostavljaju da je za bolest odgovorno manje od 10 gena.</p>
<p> Istraživači sa Slobodnog sveučilišta iz Bruxellesa pretpostavljaju da su otkrili jedan od tih gena. Nazvali su ga SHIP2, a za taj se gen najprije mislilo da je povezan s rakom, prenosi BBC News.</p>
<p> No kad su istraživači uzgojili miševe s deaktiviranim genom, miševi nisu oboljeli od raka, nego su došli na svijet s vrlo niskom razinom šećera u krvi i vrlo brzo su uginuli. Dr. Stephane Schurmans, koja je vodila istraživanje, kaže da SHIP2 koči proizvodnju inzulina - hormona koji kontrolira <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi.</p>
<p> Bez gena SHIP2 razina inzulina može izmaći kontroli i opasno sniziti razinu šećera u krvi. Dr. Schurmans kaže da bi istraživanje moglo imati dvije primjene.</p>
<p> Oboljeli od dijabetesa tipa 2 imaju visoku razinu šećera u krvi jer je njihovo tijelo otporno na inzulin. Lijek koji bi poboljšao učinkovitost gena SHIP2 mogao bi obnoviti osjetljivost tijela na inzulin pa bi se razina šećera u krvi tih bolesnika vratila na normalne vrijednosti.</p>
<p> Osim toga, otkriće bi liječnicima moglo omogućiti ranu dijagnozu dijabetesa tipa 2. Trenutačno se bolest često dijagnosticira tek kad se pojave komplikacije poput sljepoće ili prestanka rada bubrega.</p>
<p> Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ljubav prema određenoj hrani razvija se još u majčinu trbuhu</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Ljubav prema određenoj vrsti hrane razvija se još u majčinu trbuhu, tvrde francuski istraživači. </p>
<p> Časopis New Scientist izvijestio je o otkriću skupine znanstvenika iz Europskoga centra za ispitivanje okusa u francuskome gradu Dijonu.</p>
<p> Istraživači su ispitali reakcije 24 novorođenčadi na miris hrane. Polovica majki u trudnoći je jela anis, dok druga polovica nije. Djeca su izložena mirisu anisa odmah nakon rođenja i četiri dana poslije kako bi se vidjelo je li im taj miris privlačan ili odbojan.</p>
<p> Djeca čije su majke jele anis oba su se puta okrenula prema mirisu, dok su ga djeca čije majke nisu jele anis ili ignorirala ili su okretala glavu u drugu stranu.</p>
<p> Voditelj istraživanja dr. Benoit Schaal tvrdi kako je ovo istraživanje prvi čvrst dokaz da majčina prehrana može utjecati na ljubav djeteta prema određenoj hrani.</p>
<p> Otkriće pokazuje, rekao je dr. Schaal, da se u trudnoći s majke na dijete prenosi niz kemijskih informacija. To daje odgovor i na pitanje kako se s majke na dijete može prenijeti i ovisnost o nekim supstancama.</p>
<p> »Kad se dijete rodi bitno je koju hranu voli njegova majka jer će je ona sigurno priremati i njemu. Ali ne možemo sa sigurnošću tvrditi da ono što trudnica jede ima bilo kakvog utjecaja na sklonost djeteta prema nekoj hrani«, rekla je dr. Colette Kelly, nutricionistkinja iz Britanske zaklade za prehranu, za BBC News.</p>
<p> Prehrana svih trudnica, naglasila je Colette Kelly, mora biti zdrava i uravnotežena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Klonirajte svoga omiljenog psa</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Lovački pas Harro je mrtav! Oni ne žele novoga psa. Pa onda neka bude novi Harro! Pod ovom devizom nudi se možebitno kloniranje vašeg kućnog ljubimca ili lovačkog cara u bogatoj i neobičnoj Americi. Ako ne znate kamo ćete s novcima, preporučamo vam interkontinentalni let preko Velike bare i klonirane omiljenog psa! </p>
<p> Želja da vašeg uginulog lajavog ljubimca, koji vas je vjerno pratio po šumama i gorama, močvarama i kamenjarima, naslijedi isti takav vjerni, najvjerniji čovjekov prijatelj, bolje rečeno, njegov »futuristički« dvojnik, u SAD-u više nije puka znanstvena, pa ni životna utopija. Nije to tek pusta želja... Naime, američke se želje donekle razlikuju od »naših«. Ili, preciznije rečeno, s porastom blagostanja rastu i apetiti! Tako se u Americi već nudi posebna usluga za takve da li bizarne slučajeve?! Za »pišljivih« 1.000 dolara (USD) jedna teksaška tvrtka zamrzava stanice pasa da bi ih klonirala kad se za to steknu tehnički jednostavniji i financijski povoljniji uvjeti, objašnjava se u crtici »Kloniranje lovačkih pasa«, objavljenoj u Lovačkom vjesniku. </p>
<p>Posljednji pokušaj genetskog kopiranja jednog psa, unatoč vrtoglavoj cijeni od 2,3 milijuna USD - nije uspio. Dakle, treba ipak još malo čekati. Ne kaže se uzalud za sve u životu, a isto vrijedi i za kloniranje: Strpljen - spašen! (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slovenka godine ima više od 200 unuka i praunuka</p>
<p>LJUBLJANA, 7. siječnja</p>
<p> - Za »ženu 2000. godine« slovenska ženska revija Jana izabrala je Mariju Zakušek iz Selnice ob Dravi koja ima više od 200 unuka i praunuka.</p>
<p> Riječ je o potomcima 43 djece bez roditelja iz domova, koju su Marija i njezin muž Janko odgajali kao staratelji tijekom zadnjih 50 godina. </p>
<p> »Iako ih nisu rodili, bili su im najbolji roditelji i nudili im sve što im pravi roditelji nisu mogli, znali ili htjeli ponuditi«, rečeno je u obrazloženju prilikom predaje nagrade bračnom paru Zakušek u četvrtak u ljubljanskoj operi.</p>
<p> Čitatelji Jane dodijelili su »mami Zakušek« 2000 više glasova nego svim ostalim konkurenticama, među kojima su bile i istaknute novinarke, liječnice i voditeljice humanitarnih udruga.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Vidović u potrazi za galerijom! </p>
<p>Slike Emanuela Vidovića sada se u Splitu mogu vidjeti na dvije izložbe / Neupućeni zamjenjuju postav u Geleriji umjetnina onim protestnim postavom u Muzeju grada Splita / To neznanje iznova potiče pitanje kako se čuva baština u Splitu </p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Netom otvorena izložba slika Emanuela Vidovića u splitskoj Galeriji umjetnina izazvala je velik interes kulturne i stručne javnosti, no mnogi su je, zbog neznanja i neupućenosti, povezali s tzv. protestnim postavom Vidovićevih djela i ateljea u Muzeju grada Splita. Galerija umjetnina priredila je postav od 45 Vidovićevih slika iz vlastitoga fundusa, čime je obilježila 130. obljetnicu umjetnikova rođenja te najavila proslavu 70. godišnjice rada Galerije.</p>
<p> Izložba je jedinstvena jer su mnoge slike od Vidovića otkupljivane za vrijeme njegova života te kronološki prate stvaralački rad našega prvog modernog slikara. Vrijedna djela dugo su bila skrivana u galerijskom spremištu, nakon čega su stručno obrađena i restaurirana, a svjetlo dana ugledala su zahvaljujući velikoj upornosti kustosa Galerije te ravnatelja Bože Majstorovića, koji u spremištu čuvaju bogatu riznicu hrvatskih slikara. Oni zbog prostornih problema nikako ne mogu formirati reprezentativni stalni postav. Držimo da bi Vidovićevu izložbu, osim zaljubljenika i znatiželjnika, trebali pohoditi i svi odgovorni splitski čelnici, te se zapitati kamo će, nakon zatvaranja izložbe, restaurirani Vidović otići. Ponovno u mračno spremište? </p>
<p>S druge strane, protestna izložba 70-ak Vidovićevih slika i izvornog ateljea u Muzeju grada Splita prikazuje zanemareno bogatstvo koje je taj Muzej prije gotovo 15 godina dobio u vlasništvo od Vidovićevih nasljednika. Potpisani ugovor između slikarevih nasljednika i Grada Splita trebao je jamčiti o primjerenom udomljavanju bogate zbirke, odnosno utemeljenju Galerije. Bogato slikarsko nasljeđe tijekom duga niza godina bilo je na sramotu gradskih vlasti, koje ni danas, čini se, nema zadovoljavajuće rješenje za konačno zbrinjavanje opusa. Kako bi upozorio na problem, ravnatelj Muzeja grada Splita Goran Borčić potaknuo je otvaranje privremenog postava Vidovićevih djela, koji i danas privlači pozornost.</p>
<p> I dok se Splićani svomu najpoznatijem sugrađaninu dive tek putem povremenih izložaba, gradski oci razmišljaju kako trajno riješiti problem i gdje otvoriti memorijalnu galerijsku zbirku. Sva rješenja, od prenatrpane Stare bolnice do Gradske vijećnice na Pjaci, u kojoj je trenutačno i neodgovarajuće smješten Etnografski muzej, nisu sasvim zadovoljavajuća jer se u svakom od navedenih prostora postavlja pitanje zašto osnivati jednu ustanovu na štetu druge.</p>
<p> Kada se u jednom gradu, koji grca u prostornim problemima, nađe više od stotinu vrijednih slika istaknuta slikara, možda i ne začuđuje zbunjenost i neupućenost ljudi. To nam je potvrdio i Božo Majstorović, ravnatelj splitske Galerije umjetnina. »Povezivanje postava u Galeriji s onim u Muzeju grada Splita i problemom memorijalne Vidovićeve galerije odraz su naših tipičnih nesporazuma koji se temelje na površnosti, a posljedica su sustavne nebrige za baštinu. Kako možemo očekivati da se o nečemu nešto zna kada je, primjerice, stalni postav Galerije umjetnina skinut još 1982. godine? Vidimo koliko je generacija stasalo ne vidjevši blaga koja posjedujemo. Slični problemi muče i Muzej grada Splita u odnosu na Vidovićeve slike, a tu pridodajem i Galeriju Meštrović, otvorenu tek prije dvije godine«, komentirao je Majstorović, te istaknuo kako bi strukture koje raspolažu određenim novcima trebale razmišljati o dobrobiti cjelokupnog društva.</p>
<p> »Split se kroz turističke prospekte predstavlja kao grad kulture, a to ne može biti dok je Galerija umjetnina u ovakvom lošem stanju. Ako gledamo kroz prizmu književnosti, kazališne umjetnosti i muzejske strukture, vidjet ćemo da je tijekom 90-ih godina u Splitu stasala izuzetna generacija mladih ljudi koji su se u profesionalnom smislu realizirali i dokazali. To treba iskoristiti, te im pružiti priliku da se slobodno profiliraju, stvore kriterije i smjernice za budući rad jer način na koji je do sada kultura promišljana očito nije bio dobar«, kazao je Majstorović, te zaključio kako prije bilo kakve akcije valja postaviti nove, ozbiljne temelje za stručni rad. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>O Dubrovniku s ljubavlju </p>
<p>»Dubrovački horizonti« br. 40 Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu</p>
<p>Na svršetku prošle godine objavljen je novi, slavljenički 40. broj časopisa Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu »Dubrovački horizonti«, zbog tradicije, kontinuiteta i tematskog odabira po svemu izdvojen prinos u hrvatskome časopisnom prostoru. Urednica ovoga godišnjaka Katja Bakija okupila je brojne suradnike koji su na tristotinjak stranica pružili raznovrsno znanstveno, publicističko i literarno štivo posvećeno Dubrovniku, njegovoj prošlosti, kulturnoj baštini i svakodnevnici.
U prilozima »Iz prošlosti grada« Fedora Ferluga-Petronio piše o »Elegiji Džona Restića De laudibus Insulae Medie« u talijanskom prijevodu Marka Bruerovića Desrivuaxa, Žarko Muljačić o »Jaku L. Sorkočeviću kao 'opskrbljivaču' talijanskih kolekcionara«, Katja Bakija o »Viencu narodne slave Antuna Kaznačića« te Vlado Rezar o radu Mihe Sorge (1739.-1796.) U ovom, sadržajem raznovrsnom uvodnom odjeljku časopisa Nella Lonza piše o dvije ljubavne zgode iz 18. stoljeća, Vesna Miović-Perić o »Poklisaru harača Marojici Kabogi«, a Marijo Reljanović o »Zapovjedniku dubrovačkog ratnog brodovlja Matu Vitovu Giorgiju (1329.1400.)«, Slavica Stojan objavljuje povjesnicu »Kako su se karali Pasko Politika i Mato Župa u dubrovačkoj gradskoj luci ljeta Gospodnjega 1798.« Slijede prinosi Frana Hakličke o »Oporuci Miha Pracata«, Vesne Čačić o »Misiji Damjana Bračevića u Parizu za Dubrovačku Republiku početkom 19. stojeća«, Nikše Violića o »Matrikauli bratovštine sv. Stjepana u Sustjepanu«, Hrvoja Ivankovića o »posljednjem trubaduru« Vlahi Paljetku, Vincija B. Lupisa uz 75. godišnjicu Dubrovačkoga simfonijskog orkestra te radovi Paola Petronia i Antuna Paveškovića.</p>
<p> U rubrici »Iz života Grada« Hrvoje Kačić pod naslovom »Nesavladivost Dubrovnika« objavljuje svoje izlaganje s javne tribine održane u organizaciji Udruge veterana Domovinskog rata '91 u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića 1994. godine, a Zvonimir Vukšić o razvoju jedriličarskog športa u Dubrovniku te Kate Bagoje o tvrđavi Lovrjenac. U stalnoj rubrici »Dubrovački portreti« Jelena Obradović razgovara sa slikarom Ivom Grbićem, a Lidija Crnčević predstavlja prvakinju dubrovačkoga kazališta Žužu Egreny. Posebnost 40. broja »Dubrovačkih horizonata« je objavljena drama Matka Sršena »Cvijeta Zuzorić, treći spol« te svojevrsne prozne posvete Dubrovniku Vedrana Mlikote, Irje Jerković i Zdravka Zime.</p>
<p> Među odabranim osvrtima časopisnu ponudu obogaćuju prinosi Ivane Lovrić-Jović o »Liku žene u djelu Joza Lovrića-Jadrijeva u ozračju antiseksističke jezične politike«, Stjepan Ćosić o knjizi Nike Kapetanića »Konavoski epigratički spomenici iz vremena Dubrovačke republike«, zatim prikaz novog ciklusa slika Lukše Peke (Angel iz Mrtvog zvona) te prikazi prosnog stvaralaštva Ete Rehak i Tereze Gović. Završne stranice časopisa posvećene su kronici rada i aktivnostima Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine iz Zagreba koje i novim brojem »Dubrovačkih horizonata« dokazuje svoju vitalnost i povezanost s Gradom koji »misli« i zbog kojeg djeluje na poseban i jedinstven način. </p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ovacije za klavirski trio</p>
<p>Hrvatski glazbeni zavod / Prvi samostalni koncert Glasovirskog trija / Aleksandar Ivić (violina), Monika Leskovar (violončelo) i Ivana Švarc-Grenda (glasovir) pokazali tehničku superiornost, profinjenu muzikalnost i interpretativni žar</p>
<p>Hrvatsko društvo gudačkih pedagoga sa svojom predsjednicom prof. Dobrilom Berković-Magdalenić organizator je popularne Međunarodne ljetne glazbene škole »Uzmah« na Hvaru. Dio polaznika i profesora te škole okuplja se i u vrijeme zimskoga odmora u Zagrebu, a odjeci i rezultati tih korisnih susreta mogu se vidjeti i na koncertima sudionika, đaka i profesora pod motom »Sjećanje na Hvar«. </p>
<p>Ovom prigodom prvi put je svoj samostalni koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu priredio Glasovirski trio u sastavu Aleksandar Ivić, violina, Monika Leskovar, violončelo i Ivana Švarc-Grenda glasovir. To su redom sjajni mladi glazbenici, doduše različite dobi, ali sličnog temperamenta, senzibiliteta te osjećaja za interpretaciju i stil. Oni su se školovali u Zagrebu, ali su nastavili djelovanje u inozemstvu. Najmlađa Monika Leskovar, đak Dobrile Berković-Magdalenić, sada je na studiju u Berlinu kod Hansa Eislera. Njezina česta suradnica, nešto starija Ivana Švarc-Grenda, učenica Zvjezdane Bašić, slobodna je umjetnica te živi u Berlinu, gdje djeluje i najstariji član ovoga Trija Aleksandar Ivić. On je jedanaest godina učio i studirao u Zagrebu u klasi profesora Kristijana Petrovića, te je sada član Berlinske filharmonije, Ansambla Scharoun i Trija Berlin. </p>
<p>Trio se prvi put predstavio u ožujku prošle godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog izvedbom Trostrukog koncerta Ludwiga van Beethovena uz Zagrebačku filharmoniju, a svoj prvi komorni program izveo je krajem prošloga tjedna u dvije večeri: u petak u varaždinskoj Galeriji Garestin, te u subotu u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda. Tri reprezentativna glasovirska trija različitih stilova iz pera Josepha Haydna (C-dur Hob. XV: 27.), Ludwiga van Beethovena (D-dur, op. 70. br. 1) i Dimitrija Šostakoviča (op. 67.), pružila su slušateljima prvorazredni doživljaj uzornog komornog muziciranja. Ljepotu glazbenih linija i njihovo skladno pretapanje i prepletanje, te ravnovjesje, kvalitetu tona, izražajnost fraze, ritma i dinamike, moguće je postići tek uz pretpostavku tehničke superiornosti, profinjene muzikalnosti i interpretativnog žara. A to sve u potpunosti je došlo do izražaja u izvrsnom nastupu tog novog klavirskog trija koji je oduševljena publika u punoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda ispratila burnim aplauzom i ovacijama.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U ozračju baroka</p>
<p>Bachova obljetnica je prošla, ali zanimanje za glazbu baroka je ostalo. To je dokazao i prvi koncert u novoj godini, što ga je Hrvatski barokni ansambl održao u petak pred dobro posjećenom dvoranom Hrvatskoga glazbenog zavoda. Taj sastav koji čine šestero glazbenika pod vodstvom dirigenta Saše Britvića djeluje već drugu sezonu, a ujedinjuje ih želja za stilski primjerenim izvođenjem djela iz razdoblja koje je dalo nekoliko najvećih imena europske glazbe poput Bacha, Händela, Vivaldija ili Scarlattija.</p>
<p> Zagrebački umjetnici, mahom mlađe generacije odlučili su se te večeri za velikog Bacha i njegova »sretnog suparnika« - kako ga je nazvao Romain Rolland - Georga Philippa Telemanna. Iako je zaista bio mnogo sretniji (stariji od Bacha, a i nadživio ga je), Telemannova se glazba ne osjeća baš dobro u neposrednom susjedstvu s djelima leipziškog kantora. To se pokazalo i ovoga puta, kada su djela Johanna Sebastiana Bacha okružila jednu kantatu i jedan Telemannov instrumentalni Trio, skladbe podosta površne invencije i suviše, rekli bismo, formalno barokne fakture.</p>
<p>Tako je težište večeri ležalo na njenom drugom dijelu, u kojemu je više došla do izražaja svirka pojedinih glazbenika i nastup njihove gošće te večeri, sopranistice Tamare Felbinger. Nastupili su članovi ansambla: violinistica Laura Vadjon, flautist Dani Bošnjak, oboist Branko Mihanović, violončelist Tin Mršić i čembalist Mario Penzar - sve od reda ugledni članovi drugih ansambala i orkestara. Kao svojevrsna senzacija najavljen je prvi susret zagrebačke publike s novo najavljenim čembalom, kopijom povijesnog glazbala s kraja 16. stoljeća. Ansambl, naime, i u nas oživljava u svijetu već poznate težnje za što vjernijim predstavljanjem izvornog zvuka te udaljene epohe, odnosno - kako je duhovito napisao komentator tog koncerta - teže »stilskoj hard-barock svirci«. Zbog toga su i gudači, violinistica i violončelist te večeri svirali na povijesno utemeljenim crijevnim, umjesto danas prisutnim metalnim žicama, a i oboist je u rukama imao glazbalo stare izrade. Rezultat takvih nastojanja ostao je, barem te večeri dosta dvojben za uho naviklo na zvučanje današnjih instrumenata. Bez obzira na izvjesnu draž takvog tonskog zagledavanja u prošlost, radije bismo dali prednost izvođenju te divne glazbe s današnjim glazbalima. Bach bi bio sretan da ih je imao!</p>
<p>Ukras večeri bio je svakako nastup mlade sopranistice Tamare Felbinger, danas već zaslužne solistice Zagrebačke opere i istaknute koncertne pjevačice. Svojim čistim, zvonkim glasom ona je s lakoćom svladavala zamorne barokne kolorature i fioriture, iako bi i njoj kao i ostalim izvođačima dobro došao dopunjeni, izbrušeniji studij programa. Naveli smo da je bolji bio drugi dio programa, kada je pjevala tri Bachove arije, posebno lijepo sopranski vers »Gelobet sei der Herr« (BWV 129), uz flautu i violinu, te na kraju ariju »Bist du bei mir« (BWV 508) iz kajdanke Bachove žene Anne Marije. Prije te arije posebno su produhovljeno izvedeni završni stavci Trija u G-duru (BWV 1039), gdje je violina zamijenila jednu od dviju propisanih flauti. Publika je živim odobravanjem ispratila sve izvođače. Sa zanimanjem iščekujemo njihov idući koncert na istome mjestu 28. siječnja, kada je na programu Bachova »Glazbena žrtva«.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tri pouzdanja u jednoga boga</p>
<p>Matica Hrvatska u Zagrebu / Predstavljena knjiga njemačkog teologa Karla-Josefa Kuschela pod naslovom »Spor oko Abrahama«, u nakladi »Svjetla riječi« iz Sarajeva</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - I u dvadesetom je stoljeću religija daleko od djelotvornog mirotvorenja u svijetu. Bilo to na Bliskom Istoku između židova i muslimana, bilo u Bosni između muslimana i kršćana, bilo u Irskoj između kršćana i kršćana, svagdje religija igra zaoštravajuću ulogu, i to ne samo zato što ju religiozna predodžba o samoj sebi čini nesposobnom za mir. Znanost ovdje ne pomaže, već utemeljeno teološko istraživanje koje će u novom duhu razotkriti okamenjene tradicije i kritički ih analizirati, ali i kreativno demantirati na temelju biblijskog podrijetla. Upravo to čini neumorni promicatelj abrahamske ekumene Nijemac Karl-Josef Kuschel, predavač teologije kulture i međureligijskog dijaloga na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Tübingenu, čija je knjiga predstavljena u petak u dvorani Matice Hrvatske u Zagrebu. Prijevod njegove knjige na hrvatskom glasi: »Spor oko Abrahama: što židove, kršćane i muslimane dijeli, a što ih ujedinjuje«.</p>
<p>Kuschel svoju kritičku analizu razvija na primjeru praoca triju velikih religija: židovstva, kršćanstva i islama. Sve tri, kao što je znano, pozivaju se i polažu pravo na Abrahama. Na Abrahamu se, dakle, smatra Kuschel, može pokazati ono što ove tri religije dijeli i što ih ujedinjuje. U prvom dijelu knjige on opisuje putove razilaženja, a u drugom putove približavanja. Abraham je zajednički otac vjere te on kao arhetip vjerničke egzistencije i vodeći lik jedne ekumene, poziva židove, kršćane i muslimane na buđenje svijesti o njihovim temeljima i tako ih međusobno zbližava. U Kuschelovoj se knjizi, navodi se u predgovoru, po prvi puta programski izlaže teologija abrahamske ekumene. </p>
<p>Na predstavljanju knjige govorila je mr. Jasminka Domaš, ispred zagrebačke Židovske općine. Ona je istaknula da je Kuschelovo primarno nadahnuće zauzimanje za čovjeka, a to je sveta stvar. Potom je objasnila osnovne principe, odnosno pet razina duše koje židovi razlikuju iako im u religijskoj kulturi nije stran inat, prkos i tvrdoglavost. Stoga nam se ponekad čini da nas dotiče praznina, a to će ubrzo završiti s dolaskom Mesije, čovjeka izvanrednih mogućnosti. On će sa sobom donijeti sveti hram. Duhovno, pak, oslobođenje vodi fizičkom i kada se sjetimo Boga, robovi će biti izbavljeni iz sužanjstva, iz Egipta. Mr. Jasminka Domaš smatra da svatko u sebi ima svoj Egipat, te će ponetko iz njega i izaći. Upravo se Abrahamova religija sastoji od elementa vjere, odnosno pouzdanja u Boga i obreda obrezivanja. Mr. Domaš zaključila je svoje izlaganje u sklopu s Kuschelovom idejom iznijetom u knjizi: »Bog je Bog svakog čovjeka ili nijednog«.</p>
<p>Drugi govornik na predstavljanju bio je prof. dr. Adalbert Rebić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On je istaknuo nepobitnu činjenicu da Abraham povezuje sve velike monoteističke religije, a bit njegova poslanja jest otajstvo. Nadalje, kršćani nisu njegovi potomci po tijelu, ali su to po duhu u vjeri. To se svakodnevno očituje i u euharistijskom slavlju. Prof. dr. Rebić govorio je upravo o euharistiji koja spaja, ali istovremeno i razdvaja kršćanstvo i židovstvo. Primjerice, slavlje Pesaha je podsjećanje na oslobođenje iz egipatskog sužanjstva, a u kršćana euharistijsko slavlje čuva misao na Isusovu žrtvu. Prof. dr. Rebić na kraju je pohvalio sintetski logično Kuschelovo izlaganje i podsjetio da ne treba zaboraviti da je po Mateju i Luki Isus sin Abrahamov i da je kršćanstvo zapravo reinterpretacija židovstva u svjetlu vjere u Isusa. </p>
<p>Treći govornik na predstavljanju knjige u skladu s pojavom treće velike monoteističke vjere islama, bio je muftija, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji Šefko Omerbašić. On je istaknuo svoju prvotnu bojazan da će Kushelova knjiga izazvati nepotrebnu medijsku polemiku, ali se ubrzo uvjerio u potrebitost ovakvih djela. Također je podsjetio da muslimani od pet svojih temeljnih islamskih principa vjere koriste četiri koji su produkt Abrahamov. A što se tiče dijaloga, tri vjere neće naći kompromis ako će u njega upletati političke implikacije. Stoga smatra Muftija Omerbašić, potrebno je unositi u nj teološke elemente. Potom je naglasio da dvije trećine teksta u Kuranu govori o prorocima prije islama, pa tako i o Ibrahimu, odnosno Abrahamu, jer, Kuran upozorava svoje vjernike da su dio Božjih objava. On također upozorava i na propise koje je još koristio Abraham, a to su: post, manifestiranje vjere u jednoga Boga, materijalna davanja i hađiluk, odnosno hodočašća. Na predstavljanju knjige govorili su još predsjednik Matice hrvatske akademik Josip Bratulić, fra Marijan Karaula, ispred nakladnika, i dr. Ivan Markešić, član Udruge đaka franjevačke klasične gimnazije Visoko. Upravo je na poticaj te Udruge prijevod Kuschelove knjige ugledao svjetlo dana. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Godina u znaku »Judite« </p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Petoga dana mjeseca siječnja, prije 477 godina u Splitu je umro slavni hrvatski književnik, latinist i humanist Marko Marulić. Iako je Hrvatska kulturna zaklada ovu godinu proglasila »Godinom Josipa Jurja Strossmayera i bana Josipa Jelačića«, 2001. godina bit će i u znaku obilježavanja 500. obljetnice nastanka prvoga hrvatskog umjetničkog epa »Judite«, koju je slavni Splićanin Marul dovršio 22. travnja 1501. godine.</p>
<p> Kako nam je kazao ravnatelj splitskog Centra Marulianum mr. Bratislav Lučin, već u veljači i ožujku u Lisabonu će biti otvorena izložba Marulićevih knjiga i rukopisa s naglaskom na odjeke njegova djela na Iberijskom poluotoku te prijevode Marulovih djela na španjolski i portugalski jezik. U travnju će u Splitu biti održan Međunarodni znanstveni skup »Marko Marulić - otac hrvatske književnosti«, bit će predstavljeno i više novoobjavljenih knjiga s izabranim Marulićevim djelima i svezak latinskih stihova iz Sabranih djela. U suorganizaciji s HAZU u Washingtonu će biti priređena izložba Marulićevih knjiga iz tamošnje Kongresne knjižnice te priređen skup na kojem će desetak znanstvenika govoriti o Marulićevu humanističkom djelu. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Balotina zaklada izvan programa? </p>
<p>PULA, 7. siječnja</p>
<p> - Čelništvo Istarske županije, uključivši i Odjel za prosvjetu i kulturu, čini se, zaboravilo je zakladu Mije Mirkovića - Mate Balote, najznačajniju istarsku stvaralačku ličnost u prošlom stoljeću. U stvari, inicijativa za utemeljenje Balotine - Mirkovićeve zaklade ostala je samo na papiru, iako je istarski župan naložio da se pripremi dokumentacija za osnivanje zaklade. Prvi radni dogovor bio je upriličen još 28. rujna prošle godine, i sve je trebalo obaviti za mjesec dana, ali administracija je to propustila.</p>
<p>Ovoga petka u Puli je pročelnik Odjela za prosvjetu i kulturu Mladen Dušman izvijestio novinare da su se za sufinanciranje kandidirali projekti koji od Županije očekuju 24 milijuna kuna, a mogućnosti su oko 3,7 milijuna. Među tim programima nema Balotine-Mirkovićeve zaklade, iako je ona bila najavljena. Međutim, iz Odjela za prosvjetu i kulturu taj propust stavljaju na dušu županijskom vrhu, koji je trebao uskladiti radnje još prošle jeseni, dodajući da su oni obavili svoj dio posla i pripremili nacrt odluke o zakladi.</p>
<p> Valja ipak očekivati da će se ta zaklada osnovati barem ove godine, kada to nije učinjeno u vrijeme Balotine-Mirkovićeve stogodišnjice koja je Istarskoj županiji i njezinu Odjelu za prosvjetu i kulturu također promakla. Štoviše, na prijedlog iz toga Odjela Županijsko poglavarstvo osnovalo je bilo počasni odbor za obilježavanje te obljetnice 35 dana po njezinu isteku, ali se Odbor do danas nije sastao! (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izložba uz Veliki jubilej </p>
<p>POŽEGA, 7. siječnja</p>
<p> - U požeškome je gradskom muzeju u prigodi zatvaranja proslave Velikog jubileja otvorena izložba fotografija »Veliki jubilej u Požeškoj biskupiji«. </p>
<p> »Bili smo privilegirani svjedoci prijelaza iz drugoga u treće tisućljeće Kristove crkve, duhovnoga bogatstva koje već dvije tisuće godina ispunjava dokumentarno svjedočanstvo zbivanja Velikoga jubileja u Požeškoj biskupiji«, rekao je biskup Škvorčević otvarajući izložbu. Po njegovim riječima Požeška biskupija jubilejsku godinu živjela je na osobit način u pomoći vjernicima da budu dostojni sudionici duhovnoga bogatstva, toliko dragocjena za nastavak hoda na početku trećega tisućljeća. </p>
<p> Izložba prikazuje brojna zbivanja i događaje u minuloj godini, no ipak se izdvaja hodočašće Požežana u Svetu zemlju i veliki euharistijski kongres mladih u razrušenu svetištu Gospe Voćinske, jake duhovne točke u svjedočenju Kristove vjere u minulim stoljećima na tom području. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Janica Kostelić pet se puta penjala na početak staze kako bi »odvozila slalom«</p>
<p>Janica i navijači peterostruki pobjednici »Zlatne lisice«</p>
<p>Zbog iznimno toplog vremena i nedostatka snijega, odgođen je nedjeljni slalom Svjetskog kupa za skijašice, »Zlatna lisica« na Pohorju / No, oko 3000 hrvatskih navijača ipak se okupilo na cilju, pa se Janica čak pet puta spustila slalomskom stazom - službeni ju je spiker svaki put proglasio pobjednicom, a navijači su to proslavili kao da je riječ o pravoj utrci!</p>
<p>MARIBOR, 7. siječnja</p>
<p> - Ono čega su se svi pribojavali, na žalost se i dogodilo. Zbog iznimno toplog vremena i nedostatka snijega, otkazan je nedjeljni slalom Svjetskog kupa za skijašice, »Zlatna lisica« na Pohorju. Desetak tisuća gledatelja, među kojima velika većina hrvatskih navijača, morali su poći kućama, unatoč silnoj želji i trudu organizatora da se utrka ipak održi. </p>
<p>Drama oko pitanja hoće li se utrka održati ili ne trajala je cijelu noć. Oko 3 sata je počela kiša koja je, uz visoku temperaturu zraka, praktički uništila stazu i organizatori su u nedjelju ujutro imali prilično neugodan zadatak - otkazati utrku. Nekoliko tisuća hrvatskih navijača s nevjericom je i šokom dočekalo vijest o odgodi. Naši navijači, kojih je bilo iz svih krajeva Hrvatske, ponajviše iz Zagreba, ali i iz Osijeka, Slavonskog Broda, Karlovca, Istre, Dalmacije, nisu se dali zbuniti. Preživjevši prvi val razočaranja, našli su zabavu. Pomogla im je u tom Janica Kostelić, kao i organizatori.</p>
<p>Naime, kako ni nakon vijesti o otkazu utrke hrvatski navijači nisu željeli poći sa staze, odlučeno je da Janica, kako bi se na neki način zahvalila navijačima, »fingira« nekoliko slalomskih vožnji. U predstavu se uključio i službeni spiker koji je glumio radijski prijenos utrke... Atmosfera oko staze, gdje se smjestilo nekoliko tisuća Hrvata, nalikovala je karnevalu. Janica je dočekivana pjesmom, upaljenim bakljama i razvijenim zastavama. Iako je bilo predviđeno da se Janica spusti samo jednom, možda dva puta, naša je skijašica pet puta sama vozila slalom!</p>
<p>- Mi Istrani smo veoma sretni. Došli smo vidjeti Janicu u dvije slalomske utrke, a sad smo je gledali pet puta. Tko to može platiti!</p>
<p>Limena je glazba pratila svaki Janičin pokret, navijači su skandirali Janičino ime, a službeni ju je spiker proglašavao pobjednicom.</p>
<p>- Tako bi i bilo, rekao je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zdravko Hebel, ističući kako nam doista može biti veoma žao što slalom nije održan. - Mi smo imali svoju favoritkinju i zato nam to najteže pada. Ipak, ne smijemo biti nesretni, dobili smo nešto što dugo nismo imali, jedan zanos i entuzijazam navijača, onaj pravi sportski, pozitivan! Nevjerojatno je koliko navijači vole Janicu, ali i Janica njih.</p>
<p>Nakon što je pet puta prošla potpuno uništenom i razrovanom stazom, Janica je prišla navijačima koji su počeli preskakati ogradu i u nekoliko sekundi zauzeli cijelu ciljnu ravninu staze na Pohorju. Na snijegu su se vijorile naše zastave, svirala naša glazba, nisu slovenski policajci imali odveć muka s našim navijačima, tek bi pokojeg malo »veselijeg« odmaknuli sa strane. Doista, cijela je fešta, unatoč otkazanoj utrci, bila sjajna.</p>
<p>Kako je slavlje trajalo, tako su i dalje stizali naši navijači. Mnogi su, i nakon vijesti o otkazu, došli u Maribor, no neki su se odlučili i vratiti, pa su nastale gužve na izlazu iz Maribora i na slovensko-hrvatskoj granici. Organizatori su nam rekli da je u Hrvatskoj prodano 7000 (!) ulaznica i da je utrka održana, vjerojatno bi cijelo Pohorje bilo omeđeno hrvatskim trobojnicama. U svakom slučaju, organizatori »Zlatne lisice« i grad Maribor na velikom su financijskom gubitku zbog neodržane utrke.</p>
<p>- Pogledajte koliko je tu ljudi dobre volje, svi bi se htjeli veseliti i potrošiti. Sad će svi otići kućama, oni nesretni što nije bilo utrke, a mi nezadovoljni što nismo obavili dobar posao. Izgubljeno je obostrano zadovoljstvo, rekli su nam u Organizacijskom odboru. </p>
<p>U priči oko otkaza slalomske utrke »Zlatne lisice« ne smije se zanemariti trud i namjera organizatora da se slalom svakako održi. No, priroda je ovaj put odlučila da mora biti po njenom. Nevjerojatno visoke, proljetne temperature početkom siječnja, ne pamte ni najstariji Mariborčani. Snijega nema na desetke kilometara uokolo. Do subote je postojala barem jedna snježna oaza, staza u srcu Pohorja, koja ipak nije izdržala u toploj noći na nedjelju. Mala će hrvatska skijaška ekspedicija morati novu sreću potražiti negdje drugdje, možda već za sedam dana u austrijskom Flachauu. </p>
<p>Janica Kostelić bila je favoritkinja slalomske utrke, njen se otac Ante nadao da njegova kći može i osvojiti »Lisicu«. Od »Lisice« neće biti ništa, no Janica je i dalje u najužoj konkurenciji za osvajanje Svjetskog kupa. </p>
<p>Sad, nakon odgođenog slaloma, možemo uvidjeti koliko je bio značajan njen subotnji odličan plasman, peto mjesto u veleslalomu. Da kojim slučajem Janica u veleslalomu nije osvojila 45 bodova, sad bi njena prednost ispred subotnje pobjednice Sonje Nef bila kudikamo manja. Ovako, Janica u ukupnom poretku Svjetskog kupa ima 700, a Švicarka Nef 644 boda. </p>
<p>Nadalje, vidjet ćemo kako će reagirati Kurt Hoch, direktor Svjetskog kupa za skijašice, koji bi trebao odlučiti kad će se i gdje organizirati zamjenska slalomska utrka Svjetskog kupa. I muški slalom za Svjetski kup u francuskom Les Arcsu - u kojem je trebao nastupiti naš Ivica Kostelić- otkazan je zbog kiše i snijega na stazi La Cachette.</p>
<p>Janica je bila prilično neodređena saznavši za otkaz mariborskog slaloma. Zapravo, zbog čak pet nastupa za hrvatske navijače jednostavno nije ni stigla razmisliti i reći kako joj je. No, u cijeloj se priči odlično snašla, poput iskusne glumice odigrala je svoju ulogu, zabavivši pritom tisuće svojih pristalica. Ljubav Janice i navijača najnovija je i prekrasna priča hrvatskog sporta...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatski malonogometaši prvi u Beču</p>
<p>BEČ, 7. siječnja</p>
<p> - Hrvatska, Hrvatska...! Odjekivalo je podno svodova velike bečke dvorane. Kako i ne bi, jer hrvatska malonogometna reprezentacija je u finalu božićnog dvoranskog turnira formalno »razvalila« bečku Austria Memphis. Konačnih 5-2 (2-1) nije ni približno odraz stanja na parketu.</p>
<p>Kako nam je nakon utakmice sav uzbuđen, ali i ponosan, rekao Boris Durlen, direktor reprezentacije, nije bilo čovjeka među desetak tisuća gledatelja koji nije pljeskao nakon utakmice onome što je vidio. A vidjeli su furioznu, sjajnu, maštovitu igru prepunu kombinatorike konačnog pobjednika. Dakako, i krajnje odgovornu, tako da suparnici na parketu naprosto nisu mogli doći do daha. Uspjeh Hrvata je tim veći, jer su se tek tijekom trajanja turnira privikavali na njima neobične uvjete: znatno veće igralište od malonogometnog, mantinela, i pet metarska vrata. Odatle, stoga, samo jedan nesmotreni bezbolni poraz tijekom turnira, debelo naplaćen sa sveukupno sedam pobjeda iz osam utakmica, uključujući i finale.</p>
<p>Ton igri, kako je rekao Durlen, davali su članovi početne petorke: Butina, Igor Cvitanović, Bazina, Miletić i Ferenčina. No, kao i svakog natjecateljskog dana, kad se pojavio po neki raspoloženi strijelac, i ovom prigodom dobiveno je novo ime. U petak je to bio Bazina, u subotu Pavlek, a u nedjeljnom finalu sa 2 pogotka Čalo. Preostali nedjeljni strijelci bili su Pavlek, Gričar i Miletić.</p>
<p>Zanimljivo da je utakmici nazočio i Dražen Vukov-Colić, novi hrvatski veleposlanik u Beču, a da nakon utakmice među čestitarima »nije nigdje bilo« Otte Barića izbornika Austrije. Kako kaže Durlen - popularni Otto je prognozirao čistu pobjedu Austria Memphisa, pa se zato negdje izgubio.Zanimljivo je također da u zadnjih 25 godina niti jedan od stranih sastava nije pobijedio na tom turniru, zadnja inozemna momčad bio je münchenski Bayern. Dakako da je ovim, prvim ovogodišnjim uspjehom hrvatske malonogometne reprezentacije, odmah uslijedio poziv za idući nastup. (Z. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ferrrari na skijanju</p>
<p>LONDON, 7. siječnja</p>
<p> - Prva testiranja u formuli 1 uoči nove sezone započet će u ponedjeljak u južnoj Španjolskoj, no Michael Schumacher i kompletna momčad svjetskog prvaka Ferrarija u to će vrijeme biti na skijanju.</p>
<p>Dok Benetton i Williams žure s prvim testovima na stazi Jerez, Schumacher i Rubens Barichello odmarat će se na skijanju u Madonni di Campiglio, u talijanskim Dolomitima. Dvojcu Ferrarija pridružit će se i direktor momčadi Jean Todt, koji je nedavno dobio ulicu u svom rodnom gradu u Francuskoj, a u četvrtak će u Madonni imati konferenciju za novinare. No, ostatak će vremena provesti na skijama, snowboardu i vozeći karting na ledu. </p>
<p>Talijanska će momčad doći u Jerez 15. siječnja. U Maranellu se još priprema nova karoserija, a V10 motor prolazi prve testove izdržljivosti. Zasad će zna da Schumacher i Barichello neće u Jerez, već će tamo biti samo pokusni vozač Luca Badoer s jednim bolidom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Priroda moćnija od organizatora</p>
<p>MARIBOR, 7. siječnja</p>
<p> - Kurt Hoch, direktor Svjetskog kupa za skijašice:</p>
<p>- Večer prije natjecanja činilo se da će se nedjeljna slalomska utrka održati bez većih poteškoća. Međutim, visoka noćna temperatura i snažan, topli jugozapadni vjetar uništio je znatan sloj snijega. Organizatori su doista učinili sve kako bi stazu osposobili za natjecanje, no priroda je bila moćnija. Morali smo otkazati utrku, jer ne možemo organizirati natjecanja koje ne bi imalo iste uvjete za sve skijašice.</p>
<p>Gorazd Bedrač, direktor natjecanja »Zlatna lisica«:</p>
<p>- Tijekom noći je uništen gotovo sav snijeg koji smo preparirali i pripremili za visoke temperature. No, tko bi očekivao da će biti ovako toplo početkom siječnja! Ujutro smo bili posve nemoćni, ništa se više nije dalo napraviti. Zapravo, nakon svega mogu reći da smo ponosni i sretni što smo uspjeli prirediti i organizirati barem subotnje utrke veleslaloma. I tada smo imali problema, ali noć prije utrke nije padala kiša.</p>
<p>Srečko Vilar, glavni tajnik Organizacijskog odbora »Zlatne lisice«:</p>
<p>- Ovako nešto još nisam doživio... Do 22 sata u subotu činilo se idealnim, koliko su to prilike dopuštale. U to sam vrijeme s Kurtom Hochom išao pregledavati stazu i sve je bilo u redu. Bili smo sigurni da će se utrka održati. Do jutra nas je priroda svladala. Što ćemo sad, zapomaganje ne pomaže. </p>
<p>Mi u Mariboru već sad moramo gledati prema sljedećoj, 38. »zlatnoj lisici«, koja će se održati 6. siječnja 2002. godine. Zbog ovog otkaza, sigurno ćemo se kandidirati da u toj sezoni organiziramo još jednu utrku Svjetskog kupa.</p>
<p>Ante Kostelić:</p>
<p>- Jako mi je žao, siguran sam da je Janica mogla osvojiti »Zlatnu lisicu«. Da vam ne govorim koliko mi je žao zbog tih naših divnih navijača.</p>
<p>Vedran Pavlek, direktor hrvatske skijaške reprezentacije:</p>
<p>- Nevjerojatna šteta, bili smo u pravoj natjecateljskoj nervozi, sve ovo za nas je šok. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Adam Malysz poput Janice Kostelić</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Uoči početka 49. novogodišnje turneje »Četiri skakaonice«, u svijetu skakača na skijama sve je, naizgled, bilo »pod kontrolom«. Prošlogodišnji pobjednik Svjetskog kupa, Nijemac Martin Schmitt, uvjerljivo je pobjeđivao i činilo se da će postati prvi skakač u povijesti koji će pobijediti na sve četiri skakaonice novogodišnje turneje. Tako su, barem, mislili Nijemci. Nakon natjecanja u Oberstdorfu, činilo se da uistinu nitko ne može zaustaviti Schmitta.</p>
<p>Tada se odnekud, nakon tri godine izbivanja, pojavio Adam Malysz. Svijet je danas 23-godišnjeg Poljaka upoznao još 1995. godine na Svjetskom prvenstvu u kanadskom Thunder Bayu, kada je osvojio 10. i 11. mjesto. Sasvim neuvjerljiv bio je na Olimpijskim igrama u Naganu 1998. (osvojio je 51. i 52. mjesto), da bi nakon toga, zbog zdravstvenih problema, nestao sa skijaške pozornice. Vratio se u osvit novog tisućljeća. I to kako! Od 12 službenih skokova na turneji »Četiri skakaonice« (četiri kvalifikacijska i osam u natjecanju), Malysz je bio najbolji u čak 10! Pobijedio je na dvije od četiri skakaonice, a da nije bilo dva relativno slabija skoka u Oberstdorfu i Garmischu, Malysz je mogao postati prvi čovjek koji je osvojio skakački »Grand Slam«. Ovako, postao je prvi skakač koji je pobijedio s više od 100 bodova prednosti ispred drugoplasiranog, u ovom slučaju Finca Jannea Ahonena. A tako se nevjerojatnom činila prednost velikog Mattija Nikkaenena (99 bodova) ispred jednako velikog Jensa Weissfloga 1988. godine... Malysz je sad pred Ahonenom napravio 104.4 boda razlike, odnosno čak 68 metara!</p>
<p>- Ovaj izvanredan uspjeh ostavio me sasvim bez riječi, rekao je Adam Malysz u Bischofshofenu.</p>
<p>Bez riječi su ostali i svi Malyszovi suparnici, kao i svi oni koji su u posljednje tri godine već pomalo zaboravili sićušnog Poljaka koji je svojedobno mnogo obećavao. Kao što se cijeli svijet raduje pojavi Janice Kostelić u alpskom skijanju, tako se protivnici dominacije dviju ili tri nacija u skijanju sada vesele i povratku Adama Malysza. Jer, skijaški skokovi se ipak neće pretvoriti u privatnu zabavu Martina Schmitta i društva...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Povrat novca za vlakove »Jamnica« i »Simpa«</p>
<p>Više od 1000 Zagrepčana, koji su u nedjelju ujutro organizirano krenuli s Glavnog kolodvora vlakovima »Jamnica« i »Simpa«, kako bi u Mariboru podržali Janicu Kostelić, zbog otkazane se utrke vratilo u Zagreb već do 12 sati.</p>
<p>Od službenice Hrvatskih željeznica doznali smo kako je putnicima koji su karte za vlak kupovali na šalterima »Croatia Expressa« unaprijed obećan povrat novca, ukoliko se utrka ne održi. Tako će svi koji su kupili karte za Maribor novac moći podići od ponedjeljka, u poslovnicama »Croatia Expressa«. (žl)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Do kraja košarkaške sezone zabavljat će nas - suci</p>
<p>Suci Saša Šarac i Željko Tresoglavić uvelike su trasirali put Zrinjevca do pobjede protiv Zagreba (90-89) u 12. kolu A-1 košarkaške lige / No, nije tu bilo tendencije, već sudačkog neznanja / Problem hrvatske košarke, barem do kraja sezone, bit će u tome što se dobar dio sudačke organizacije takvom epilogu raduje...</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Ne možemo se oteti dojmu da su suci Saša Šarac i Željko Tresoglavić uvelike trasirali put Zrinjevca do pobjede protiv Zagreba (90-89) u 12. kolu A-1 košarkaške lige. Da ne bude zabune, nije tu bilo tendencije, već sudačkog neznanja. A problem hrvatske košarke, barem do kraja sezone, bit će u tome što se dobar dio sudačke organizacije takvom epilogu raduje...</p>
<p>Košarka se ne igra zbog sudaca, oni bi trebali bio servis jedne zabave. Nešto poput semafora. No, zašto bi ta logična pretpostavka bila i kriterij za ove naše prostore? Tu su suci sve i sva, oni su moćni, oni su bogati, oni su ljudi koji kreiraju sve. Oni izabiru predsjednika Saveza, oni biraju izbornike, postavljaju trenere u naše najbolje klubove. Godinama određuju i kome će koji trofej, tko će ispasti, a tko ući u ligu. Želite postati sudac? Da, to je unosno zanimanje, ali zaboravite pritom obraz...</p>
<p>Ono što su patentirala dvojica osječkih sudaca na subotnjoj utakmici Zrinjevca i Zagreba samo je dobar uvod u ono što nas čeka do kraja sezone. No, priča datira s početka sezone.</p>
<p>Košarkaška se Europa prošlog ljeta podijelila u dva tabora. Španjolska ideja uokvirena u Uleb razdrmala je situaciju u Fibi. Ono što je iz svega ispalo su dvije europske lige. Sa smanjenim zanimanjem gledatelja, teškim praćenjem natjecanja i posvemašnim nesnalaženjem. Mi smo tu još nekako profitirali, jer prvi put tri hrvatske momčadi nastupaju, u istoj sezoni, u legitimnim europskim ligama. Cibona VIP i Zadar su u Ulebu, Split je ostao pri Fibi.</p>
<p>Podijelili su se i suci. Uleb je krenuo u nešto novo i pritom bio izdašan, pa je tako i jedan naš sudac, kruži priča, dobio veliki novac za prijelaz u to natjecanje. Novac su zgrabili i klubovi. No, kako su suci uvijek bili Fibine elitne postrojbe za obavljanje sumnjivih poslova, tako se krovna međunarodna organizacija prvo obračunala s njima. </p>
<p>Naših je pet sudaca završilo u Ulebu. Danko Radić je jedini s priznatim europskim statusom i imidžom pravog suca, a Milan Čanković, Dragan Medan, Goran Urukalo i Stjepan Krajnović bili su sretni da uopće štogod sude u Europi. Fiba je zbog nevjere odmah udarila po sucima. Samo u Španjolskoj, trenutačno egzistira model po kojemu suci u Ulebu mogu svirati i domaću ligu. Mi smo se dugo držali jer, znate iz prvoga dijela priče, kod nas su suci specifična vrsta. Naime, nitko iz HKS-a nije imao snage isključiti ih iz daljnjeg natjecanja. Prvi je progovorio Aleksandar Petrović, izbornik naše reprezentacije, silno se uplašivši tretmana koji bi nam Fiba mogla podariti na rujanskom EP u Turskoj. Naišao je na osinje gnijezdo. Danko Radić se podigao na zadnje noge i Acu Petrovića zasad na kormilu reprezentacije drži jedino rezultat. I, vjerujte, njemu je svaka kvalifikacijska utakmica za EP, iako smo sigurno unutra, pitanje ostanka na klupi reprezentacije. Radić ga čeka...</p>
<p>To što nitko iz HKS-a nije reagirao i nije čudno jer je Savez, njegov Upravni odbor, sastavljen od provjerenih Radićevih ljudi i oni su radili u skladu s dogovorom. Petorica naših sudaca su, u napadu sve svoje iskrenosti, a nakon poveće bure, sami odstupili i pokazali koliko pritom cijene našu košarku. Da ne bude problema...</p>
<p>Pritom su dogovorili da listu ne popune ni jednim novim imenom, s obrazloženjem »da se dečki ne utope«. No, kakvi god bili, petorica nabrojanih su u samom vrhu hrvatskog košarkaškog sudstva i ono što je ostalo apsolutno je premalo za normalno natjecanje do svršetka sezone. </p>
<p>Samo četiri suca koja nisu u skupini »Danko i ostali« imaju potrebnu kvalitetu. To su Srđan Dožai, Dubravko Muhvić, Siniša Herceg i Davorin Nakić. Ostali su prolaznici koji možda vole košarku, ali o njoj previše ne znaju ili su još premladi da bi se hrvali s dvometarskim lavovima.</p>
<p>I sad se petorica naših »ulebovaca« sjajno zabavlja gledajući sve nedaće kroz koje prolaze razni Tresoglavići i Šarci. Poanta svega za njih je u sljedećem: ovo je tek početak, pri svakom sljedećem incidentu sjetit će se svi da liga bez petorice teško može završiti. I, opet, njih će moliti da se vrate...</p>
<p>Ima i drugi dio priče. Problem, je naravno, i u klubovima koji su svojim dodvorništvom sucima kreirali takvu situaciju. Iako svi o svima sve znaju. Jedino što može spasiti sezonu jest činjenica da je liga praktički riješena svih nedoumica. Samo senzacija može Cibonu odvojiti od oba trofeja, a samo čudo može spasiti Hermes Analitiku od ispadanja. Ili će i tu konce povući suci...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vujčić ponovo predvodio Splićane</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja u 12. kolu prvenstva Hrvatske lakoćom su pobijedili momčad Šanac Karlovac rezultatom 100-71 (49-31). Splićani su zaigrali angažirano, borbeno i nisu dopustili gostima da im se rezultatski približavaju. Visoko vodstvo s početka utakmice od 24-6 održavali su tijekom cijelog susreta. Treneru »žutih« Jasminu Repeši visoka rezultatska prednost omogućila je da pruži prigodu svim igračima osim ozlijeđenom Gregovu.</p>
<p>U drugom dijelu susreta Splićani su iskušavali neke taktičke zamisli koje su pripremali za utakmicu protiv turskog Ulkera, pogotovo zonsku igru u obrani. Najbolji igrač utakmice ponovo je bio Nikola Vujčić, koji je postigao 21 poen, a osim njega razigran je bio i gostujući centar Jurica Žuža, koji je samo u prvom poluvremenu postigao 16 poena i uhvatio 6 lopti. Momčad Karlovca nije dovoljno kvalitetna da bi se agilnim splitskim košarkašima suprostavili pa na kraju mogu biti zadovoljni rezultatom. Trener Repeša nakon dvoboja je kazao:</p>
<p>- Dobro smo »otvorili« utakmicu ostvarili smo visoku prednost. Zadovoljan sam pristupom svojih igrača a sada su nam misli okrenute prema četvrtku i dvoboju s Ülkerom u Suproligi. Pitate me za poraz Cibone od Done? Ne želim ništa komentirati, koncentriram se samo na našu slijedeću utakmicu. Mogu tek kazati da je ovaj dvoboj pokazao ujednačenost našeg prvenstva jer ovo nije prvi ovakav iznenađujući rezultat. Prvenstvo se dosta zakuhalo, ali još je dosta do kraja.</p>
<p>• Dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT CO - ŠANAC KARLOVAC 100-71 (28-12, 22-19, 26-17, 25-23)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 2 (2-2), Gregov, Tomeljak 5 (1-2), Vujčić 21 (5-8), Žižić 6 (0-1), Rencher 2, Ukić 5, Poljak 15 (5-6), Pašalić 7, Grgurević 14 (2-2), Land 16, Badžim 7.</p>
<p>ŠANAC KARLOVAC: Mindoljević 7 (1-2), Gašparović 20 (5-6), Mimica 15 (6-8), Peris, Mitchell 3 (1-2), Žuža 22, Dokman, Miličić, Szilvasy 4 (1-2), Novaković.</p>
<p>SUCI: Maras (Zagreb) i Papec (Varaždin). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola VUJČIĆ.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tijesna pobjeda Zrinjevca </p>
<p>• »Kutija šibica«</p>
<p>ZRINJEVAC - ZAGREB 90-89 (24-21, 44-33, 67-59)</p>
<p>ZRINJEVAC: I. Morić, Jelaska, Dujmović 16, M. Morić 11 (3-3), Malić 6 (1-2), Swanson 11 (3-4), Smiljanić 12 (5-7), Livajić, Bond 14, Čolak 20 (5-9), Rozić, Spudić.</p>
<p>ZAGREB: Tomas 16 (2-2), Tanta, Miljković 15, Tomasović, Blašković, Perinčić 20 (3-4), Marinović, Stojić, N. Garma, Vukičević 13 (3-3), J. Garma, Daugherty 25 (2-4).</p>
<p>SUCI: Šarac i Tresoglavić (oba Osijek), GLEDATELJA 200. </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Zrinjevac 34-58 (59 %), Zagreb 35-62 (56 %) TRICE: Zrinjevac 5-16 (31 %), Zagreb (9-21 (43 %) SKOK: Zrinjevac 23 (17+6), Zagreb 25 (16+9).</p>
<p>• Dvorana Mladosti </p>
<p>SAVA OSIGURANJE - ZADAR 129-132 (32-22, 57-50, 72-71, 91-91, 105-105, 118-118)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 28 (5-5), Whitfield 18 (3-4), Mezulić, Baždarić 27 (5-7), Byrne 14 (0-2), Devčić, Budinić, Štimac 21 (5-6), Mance 21 (7-7), Velčić</p>
<p>ZADAR: Knežević, Marić 4, Baldwin 40 (5-9), Krunić 31 (4-6), Perinčić 9, Špralja, Morović, J. Ružić 10 (4-5), Dijan, T. Ružić 4, Mandeville, Pejčinović 34 (4-5)</p>
<p>SUCI: Nakić (Varaždin) i Kurelović (Pazin). GLEDATELJA: 2500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Patrick BALDWIN </p>
<p>• SD Zrinjevac</p>
<p>OSIJEK - ŠIBENIK SUNCE OSIGURANJE 68-74 (19-18, 24-14, 17-28, 8-14)</p>
<p>OSIJEK: Tucaković, Petrović, Voloder 21 (6-6), Ćutuk, Tankosić 15 (2-3), Katavić, Brown 18, Mandić, Grebenar 2 (0-1), McQuay 6, Kristić 6 (1-2), Lozančić</p>
<p>ŠIBENIK SUNCE OS.: Paić 2 (2-2), Pestić 2, Matošin 14 (1-2), Vranjić, Ivančić, Huljev 13 (4-4), Vidačak 8 (4-4), Pešić 14 (6-7), Šarin, Kešina, Radojković 5 (3-4), Kapov 16 (5-9)</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb) i Vovk (Slavonski Brod). GLEDATELJA: 700</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan MATOŠIN</p>
<p>• SD Brod</p>
<p>SVJETLOST BROD - HERMES ANALITICA 91-62 (16-18, 43-39, 65-53)</p>
<p>SVJETLOST BROD: Norac 5, Stipanović 4, Terzić, Piplović 13, Nenadić, Miličević 4, Dedić 23, Šimić 3 (1-2), Pezer 4 (0-2), Ćorić 2 (0-2), Helbich 18 (5-9), Kalaica 15 (2-2)</p>
<p>HERMES ANALITICA: Simović, Pešut 16 (1-2), Pijaca 12 (5-6), Mravak, Brdar 6 (3-4), Čibej, Miljević, Pehar 13 (1-2), Jerak 13 (1-1), Banović 2</p>
<p>SUCI: Anzulović (Zagreb) i Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 900</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Arnel DEDIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vučević s Poljuda u Osijek?</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Usnuli se Poljud budi u ponedjeljak ujutro. Dvotjedni kolektivni godišnji odmor radne zajednice završen je 3. siječnja, a nogometaši se treneru Zoranu Vuliću moraju javiti 8. siječnja u 9 sati.</p>
<p>Na prvom se okupljanju očekuje oko 40 igrača, a skupina od 25 nogometaša, kako je najavio Vulić, trebala bi 12. siječnja otputovati na Hvar na 10-dnevne pripreme. Prvi dvoboj »bijeli« igraju 14. siječnja, pod pokroviteljstvom biskupa monsinjora Slobodana Štambuka, protiv hvarsko-bračko-viške selekcije, a prihod ide u humanitarne svrhe. Hajduk će odigrati i utakmicu s najboljom hvarskom momčadi, Južnjakom. </p>
<p>Nakon Hvara, postoji mogućnost da Hajduk otputuje na pripreme u blizinu Napulja, no klub će još razmotriti talijansku ponudu. Kao i poziv slovenskog ligaša Kopra, da se Splićani, od 17. do 19. veljače, okušaju na turniru na koji su još pozvani Dinamo, Partizan i Željezničar. Vjerojatno će odigrati i dva »trokut« turnira, svatko sa svakim po 45 minuta, protiv Šibenika i Maribora. Potvrđen je i nastup na turniru u Širokom Brijegu, od 2. do 4. veljače, a uz domaćina i Hajduka još igraju Maribor i Cibalia. Slobodni dan na turniru u Širokome, 3. veljače, »bijeli« će iskoristiti za tradicionalno gostovanje na festi sv. Vlahe u Dubrovniku. Ivica Šurjak, član uprave zadužen za struku, pokušava organizirati jednu, dvije utakmice s talijanskim ligašima, spominje se Verona, a razgovaralo se i s odgovornim ljudima PSG oko utakmice u povodu 90. rođendana splitskog kluba. No, dolazak PSG-a je malo vjerojatan, ma koliko bilo snažno prijateljstvo Šurjaka s Fernandezom, trenerom Parižana. </p>
<p>Bez obzira na sve najave, pitanje je s kakvim ambicijama Splićani kreću u ove pripreme. Sedam bodova zaostatka za Osijekom (i utakmica više), te tri za Dinamom ne ostavljaju mnogo prostora »bijelima« da se umiješaju u borbu za naslov, pogotovo što je ostalo još samo 14 kola. Kako je i blagajna prazna, teško se može očekivati da će na Poljudu osvanuti neko zvučnije pojačanje. Razmišljalo se o Mijatoviću iz Rijeke, Leutaru iz Cibalije (za obojicu je zagrijan i Dinamo čija je blagajna, čini se, manje prazna), spominjao se i »dinamovac« Šabić, ali bi se Poljud u kupnju mogao upustiti tek prodajom nekih igrača, u prvom redu Pletikose, Leke, Miladina i Muse. No, možda bi ostanak ovih igrača značio više od kupnje novih, pogotovo kad je Dinamo ostao bez Bišćana, a Osijek bez Bjelice. </p>
<p>Šapće se da bi Osijek i Hajduk ponovno mogli ući u nekakvu transakciju, iako zavrzlama s Bubalom i plaćanjem odštete još nije završena. Navodno je predsjednik Osijeka Vladimir Bučević razgovarao s Goranom Vučevićem, koji bi trebao zamijeniti Bjelicu.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Jozinović otpao, Joldić na posudbi</p>
<p>VINKOVCI, 7. siječnja</p>
<p> - Nakon 20-dnevnog božićno-novogodišnjeg odmora nogoetaši vinkovačke Cibalije ponovno su »u pogonu«. Trener Davor Čop i njegov novi pomoćnik Bruno Buhač obavili su prvu prozivku kojoj su nazočili svi igrači iz prvog dijela prvenstva.
Četvorica od njih neugodno su iznenađena spoznajom kako se na njih više ne računa, a radi se o Josipu Kelavi, Tomislavu Viševiću i Mariu Pajiću (raskid ugovorne obveze), odnosno Admiru Joldiću, koji će sljedećih šest mjeseci provesti na posudbi u vinkovačkom trećeligašu Dilju, nakon čega će se vratiti u Cibaliju kako bi se utvrdilo njegovo eventualno napredovanje.</p>
<p> Prvom službenom okupljanju odazvalo se desetak novih igrača, među kojima je nekoliko juniora, zatim Krunoslav Novoselac, koji se vratio s posudbe iz Lokomotive-Cestorad. Svi oni pokušat će se nametnuti sljedećih dana i izboriti mjesto u autobusu, koji će 19. siječnja ispred Cibalijinog stadiona krenuti put Istre na temeljni dio priprema. To bi, zapravo, značilo da zadovoljavaju kriterije Davora Čopa, te da će klub s njima potpisati ugovore.</p>
<p> Zvučnija pojačanja su izostala. Svojevremeno se sramežljivo najavljivala mogućnost povratka Darka Jozinovića u Cibaliju, ali prema riječima direktora Zlatka Novoselca, Jozinovićevi zahtjevi bili su previsoki za mogućnosti Cibalijine blagajne. Tako ispada da će najveće ovozimsko pojačanje biti 35. godišnji veteran Goran Meštrović, koji se nakon osam mjeseci izbivanja s terena zbog operacije križnog ligamenta, osjeća potpuno spreman za sve napore. (D. Beidenegl)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>U Portorožu zaključeno: Hrvatska i Slovenija trebaju se što prije dogovoriti oko granice</p>
<p>Rečeno je to na sastanku kojega je organiziralo slovensko Društvo istarskog prijateljstva / Slovenci će inzistirati da njihov parlament što prije ratificira malogranični sporazum s Hrvatskom / Damir Kajin iz IDS-a predložio da Zagreb i Ljubljana traže od NATO-a izjašnjenje o bombama s osiromašenim uranom bačenim u sjeverni Jadran </p>
<p>SEČA KOD PORTOROŽA, 7. siječnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatska i Slovenija trebaju se što prije prihvatiti rješavanja otvorenih pitanja između dviju država, posebice onih vezanih uz granicu pri čemu bi se rješenje granice na moru trebalo tražiti u okviru europskog transgraničnog koncepta Istre. Zaključeno je to u nedjelju na neslužbenom susretu, kojega je organiziralo slovensko Društvo istarskog prijateljstva, a kojemu su, među ostalima, nazočili i pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Joško Paro i državna tajnica u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova Magdalena Tovornik. </p>
<p>Na odobravanje svih sudionika sastanka naišao je prijedlog Damira Kajina iz IDS-a da, u ozračju koje je nastalo nakon smrti nekih vojnika iz sastava SFOR-a i KFOR-a od leukemije i raka, obje vlade zahtijevaju od NATO-a da se otvoreno izjasni o bombama s osiromašenim uranom bačenim u sjevernom Jadranu te da ih što prije ukloni. </p>
<p> Dvadesetak sudionika tog sastanka pozdravili su iskazanu naklonost vlada Hrvatke i Slovenije inicijativi Društva istarskog prijeteljstva da se rješavanje otvorenih pitanja između dviju država ubrza i nastavi u duhu dobrosusjedskih odnosa, poštovanja interesa dviju država te ljudi uz granicu, kako bi se učvrstio suživot u Istri. Izrazili su nadu da će taj susret biti tek uvod u daljnju sustavnu suradnju ponajprije lokalnih vlasti i civilnoga društva u Istri, ali i između vlada Hrvatske i Slovenije. Takve inicijative i prijateljska suradnja vjeruju sudionici sastanka održanog u gostionici »Ribič« u Seči kod Portoroža, može ubrzati konačni dogovor o određivanju i obilježavanju granične crte između Hrvatske i Slovenije, ne samo na moru nego i na kopnu.</p>
<p>U Seči je također zaključeno da slovenska strana inzistira na tome da slovenski parlament što prije ratificira malogranični sporazum koji će znatno poboljšati uvjete života, rada i suradnje oko pola milijuna stanovnika na objema stranama granice. Ti su ljudi, istaknuto je, očito frustrirani dugim nerješavanjem njihovih životnih pitanja. Valja istaći da su slovenski sudionici jednodušno potvrdili kako taj malogranični sporazum, što ga je Hrvatski sabor potvrdio još prije tri godine, ničim ne prejudicira graničnu crtu. A upravo je to bio glavni razlog što su slovenske desničarske stranke uporno odbijale njegovu ratifikaciju. Također, osuđeni su svi pokušaji nekih pojedinaca i skupina da se stvara napetost i izazivaju incidenti na granici, što opterećuje proces pregovaranja i dogovaranja te pogoršava opću klimu na granici. </p>
<p> Pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Joško Paro, zadovoljan donesenim zaključcima, izrazio je nadu da će obje vlade djelovati učinkovitije kako bi se otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije riješila. Predsjednik Društva i glavni organizator sastnaka Egidio Krajcar je, pak, izrazio žaljenje što se pozivu nisu odazvali ministri vanjskih i unutrašnjih poslova dviju država. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Britanija odbijala izručiti ratne zločince </p>
<p>LONDON, 7. siječnja (Od dopisnice Vjesnika)</p>
<p> - Poljska vlada upravo razmišlja o tome da od Britanije zatraži izručenje bivših pripadnika jedne ukrajinske vojne postrojbe koja je u Drugom svjetskom ratu surađivala s nacistima, tvrdi BBC. Nakon rata, ti su ljudi u velikom broju našli utočište u Britaniji.</p>
<p> Veliko zanimanje izazvala je i najava prikazivanja dokumentarnog programa o spomenutom slučaju britanske Nezavisne televizije za nedjelju navečer. Ukrajince o kojima je riječ optužile su za ratne zločine Poljska, Ukrajina te Slovačka. Riječ je o pripadnicima Prve divizije Ukrajinske nacionalne armije. Oni su se nakon Drugog svjetskog rata britanskim vlastima predstavili kao nacionalisti koji su se borili protiv Rusa. Od 8000 do 10.000 njih, koliko ih je Britanija primila, do danas ih je, kako se vjeruje, na Otoku ostalo oko 1500. No, kako otkriva dokumentarni film britanske televizije, ta je jedinica zapravo bila divizija elitnih nacističkih SS snaga, te je, pod nazivom Galicijska divizija, ratovala protiv partizana u Poljskoj i Slovačkoj. Poljsko tijelo za istraživanje ratnih zločina sumnjiči pripadnike Galicijske divizije da su 1944. izvela teški pokolj u selu Huta Pieanacka, u tadašnjoj Poljskoj a danas u Ukrajini - pobivši 600 seljana radi odmazde zbog smrti dvojice Ukrajinaca. Poljske vlasti najavljuju da će, nakon provjere imena, možda zatražiti od Britanije da izruči osobe osumnjičene za zločine. </p>
<p>U svjetlu tih podataka, zanimljivo je navesti da neki dokumneti - koje je nedavno, prvi put objavio Foreign Office, pokazuju kako je više britanskih vlada u hladnoratovskim godinama odbacivala zahtjeve istočnoeuropskih zemalja da istraže optužbe protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine, koje su se nakon drugog svjetskog rata nastanile u Britaniji. Foreign Office je u to ime ignorirao i izjave svjedoka o zločinstvima, tvrdi list Independent on Sunday, čiji su reporteri vidjeli te dokumente. List navodi primjer stanovitog Yurija Chapodzea, rođenog 1913.u Gruziji, koji je l942.prebjegao iz Crvene armije na njemačku stranu, pomažući nacistima u masovnom istrebljenjui civila. Nakon Drugog svjetskog rata, Chapodze se, pod novim imenom George Chappell, naselio u Britaniji. Sovjetska strana tažila je njegovo izručenje, navodeći da je on, prema iskazima svjedoka, sudjelovao u likvidaciji 2000 ljudi u židovskim getoima, od kojih je mnoge osobno ustrijelio iz velike blizine. Rusi su ga također optuživali da je potom nadgledao istrebljenje 3000 Židova u koncentracijskom logoru Yanovsk blizu Lvova. </p>
<p>U povjerljivom memorandumu, čiji je sadržaj tek sada javno objavljen, Foreign Office je međutim napisao : »Imali bismo malo povjerenja u sposonost Sovjeta da provedu valjano suđenje«. Britanci su stoga oddbili zahtjev da izruče Chapodzea. No potom se nisu potrudili da sami istraže jesu li točne teške optužbe protiv njega. Chapodze je, kako se vjeruje, pripadao zloglasnoj Kavkaskoj jedinici - policijskoj grupaciji koja je Nijemcima pomagala pri likvidacijama civila.</p>
<p>Odnedavno dostupni dokumenti Foreign Officea također pokazuju da je i nekadašnja SR Njemačka zahtijelavala Chapodzeovo izručenje, želeći da on svjedoči o zločinima koje je izveo esesovski narednik, Walter Kehrer - koji je Židove ubijao pomoćnu pokretne plinske komore. Tek otkako je l991.donijet u Britaniji zakon o ratnim zločinima, britanska vlada otvara punu policijsku istragu protiv svake osobe osumnjičene za ratne zločine. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kineski liberali otkrivaju Zapadu istinu o krvoproliću na Tiananmenu</p>
<p>LONDON, 7. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Anarhija je svakim danom sve gora. Ako se to nastavi, mogli bismo završiti u kućnom zatvoru«, rekao je 1989. pokojni kineski vođa Deng Xiaoping na jednom napetom službenom sastanku, naredivši potom vojsci da uguši demonstracije na Trgu nebeskog mira (Tianamenu) u Pekingu. Prvi uvid iza kulisa tih dramatičnih zbivanja omogućio je neki anonimni kineski dužnosnik koji je na Zapad nedavno prebacio tajnu službenu dokumentaciju iz tog doba. Među tim dokumentima, koji zapadnim analitičarima prvi put otkrivaju »tamnu stranu Mjeseca«, nalaze se zapisnici sa sjednica kineskog politbiroa, transkripti sastanaka između Deng Xiaopinga i njegovih suradnika, zatim izvješća kineske tajne službe, vojni dosjei te zapisi telefonskih razgovora. Anonimni kineski partijski dužnosnik, koji je kopije spomenutih dokumenata prebacio na Zapad, želio bi tim potezom potaknuti političke reforme u samoj Kini.</p>
<p>Londonski list Sunday Telegraph u nedjelju je donio prve izvatke iz knjige koja je napisana na temelju prokrijumčarenih tajnih kineskih spisa. Knjiga, koja u ponedjeljak izlazi iz tiska, nosi naslov »Tiananmenski papiri«, a napisali su je vodeći američki sinolozi Andrew Nathan sa sveučilišta Columbia i Perry Link s Princetona. Knjiga pruža jedinstveni uvid u to kako funkcionira kineska vladajuća elita. Ona otkriva kako su tvrdolinijaši u kineskom vodstvu uspjeli izigrati liberale, naredivši vojsci da po svaku cijenu uguši proteste na Tianamenu. Premda su originali dokumenata ostali u Kini, američki profesori jamče, nakon podrobne analize, da su papiri prebačeni na Zapad autentični.</p>
<p>Maskiran tako da ga se ne može prepoznati, dužnosnik koji je te dokumente prokrijumčario izjavio je u nedjelju na američkoj televiziji: »Moja odluka da iznesem te materijale bila je zadnje što mi je preostalo. Prenošenje na Zapad bilo je jedini način da oni budu objavljeni. Bio sam jako angažiran (u vrijeme demonstracija) i smatrao sam kako je luda bila odluka koja je dovela do krvoprolića. Vidio sam mrtva tijela. Vidio sam raskol u rukovodstvu.«</p>
<p>Čini se da pripadnici liberalne struje u Kini žele ponovno potaknuti raspravu o demokratskim reformama, te da su u tom kontekstu provaljeni i dokumenti iz 1989. Ti spisi pokazuju kako je reformatorski nastrojeni glavni partijski sekretar Zhao Ziyang, koji se zalagao za dijalog s pobunjenim studentima, došao u sukob s tadašnjim premijerom Li Pengom. Obojica su se obratila vijeću revolucionarnih veterana koje je predvodio ostarjeli vođa Deng Xiaoping. Deng i veterani podržali su Li Penga (koji je i danas na vlasti, kao jedan od čelnih ljudi kineske hijerarhije). Zhao Ziyang koji je zagovarao toleranciju i dijalog bio je poražen, a zamijenio ga je tvrdolinijaš Jiang Zemin, kojega su postavili veterani. </p>
<p>Transkripti, međutim, pokazuju kako se prilikom glasovanja o uvođenju izvanrednog stanja odbor Politbiroa rascijepio točno popola u broju glasova, s jednim suzdržanim glasom. U tom je trenutku Deng Xiaoping naredio izvanredno stanje. Premda je Deng inisistirao da do krvoprolića ne smije doći na samom Trgu nebeskog mira, jedan drugi pripadnik tvrde linije Wang Zhen, je rekao: »Svatko tko pokuša zbaciti Komunističku partiju zaslužuje smrt bez sahrane.« </p>
<p>U vojnoj intervenciji 4. lipnja 1989., kada su tenkovi krenuli na goloruke borce za demokraciju, poginulo je više stotina ljudi. No službena kineska verzija događaja do danas nije priznala nijednu ljudsku žrtvu. </p>
<p>Objavljivanje »Tiananmenskih papira« potresti će partijske redove u Kini, gdje se Li Peng i Jiang Zemin za dvije godine spremaju u mirovinu. Kineski liberali razmišljaju o tome kako da ponovo dođu bliže vlasti, a provaljivanje osjetljivih dokumenta iz 1989. vjerojatno je u funkciji toga. Sadašnjem kineskom vodstvu, koje domaćem pučanstvu rutinski taji sve nepodobne činjenice, ovaj put to neće poći za rukom. Putem e-mail poruka i vijesti na Internetu Kinezi su se već počeli upoznavati sa sadržajem »Tiananmenskih papira«. Nove službene procjene događaja iz 1989. ne dolaze, međutim, u obzir sve dok je Li Peng broj dva kineske administracije, tvrde zapadni analitičari. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Tajne igre oko Pinocheta?! </p>
<p>LONDON, 7. siječnja</p>
<p> - Bivši čileanski diktator Augusto Pinochet oslobođen je 2. ožujka 2000., nakon 503 dana pritvora u Velikoj Britaniji, zahvaljujući tajnom dogovoru Londona i Santiaga, prenosi u nedjelju britanski list The Observer. U knjizi »Atrapado en Londres« (»U londonskoj klopci«), novinarka čileanske televizije Monica Perez i Felipe Gertdtzen, zet bivšeg čileanskog predsjednika Eduarda Freija, tvrde da su Frei i britanski premijer Tony Blair dogovor sklopili telefonskim razgovorom sredinom 1999. Blair i Frei dogovorili su tajne kontakte preko dvojice svojih predstavnika, Christiana Tolosa, Freijevog atašea za tisak i Blairova pomoćnika Jonathana Powella, piše list. Ured britanskog premijera odbio je komentirati to izvješće.</p>
<p> Dvije vlade nastavile su kontakte o Pinochetu i na drugim razinama, dodaje list. Čileanski ministar vanjskih poslova Juan Gabriel Valdes sastao se s britanskim ministrom vanjskih poslova Robinom Cookom i španjolskim kolegom Abelom Matutesom na summitu EU i Latinske Amerike u Rio de Janeiru kada su dogovorili plan za ometanje napora španjolskog suca Baltasara Garzona koji je tražio Pinochetovo izručenje Španjolskoj. Španjolski premijer Jose Maria Aznar u skladu s tim planom odbio je predati dokumente suca Garzona britanskim tužiteljima, piše list dodajući da su Aznar i Blair, kao i njihove supruge, osobno vrlo bliski prijatelji. </p>
<p> Čileanski odvjetnik i stručnjak za ljudska prava Hernan Montealegre rekao je da je »oslobađanje Pinocheta bila politička odluka britanske vlade«. Pinochet je pušten iz kućnog pritvora 2. ožujka 2000., nakon što je britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw odlučio prekinuti proceduru izručenja zbog Pinochetova zdravstvena stanja. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Obitelji žrtava protiv »dogovora« s krvnicima</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Čileanski predsjednik Ricardo Lagos predao je u subotu Vrhovnome sudu informacije koje se odnose na dio nestalih Čileanaca u razdoblju vojne diktature, kojoj je na čelu bio general Augusto Pinochet. U tim za mnoge Čileance olovnim vremenima (1973.-1990.), ubijeno je ili nestalo više od 3500 Čileanaca, a mnogima se ni do danas ne zna sudbina.</p>
<p>Kako u nedjelju javljaju agencije, predsjednik čileanskog Vrhovnoga suda Hernán Álvarez najavio je osnivanje tijela sastavljenoga od nekoliko sudaca, koji će uz pomoć policije proučiti slučajeve nestalih. Podatke o tim slučajevima, što bi trebali pridonijeti da se sazna istina o ubijenima i nestalima, prikupile su posljednjih šest mjeseci grupe povezane s Crkvom te pripadnici čileanskih oružanih snaga nakon vojno-civilnoga sporazuma da će, u zamjenu za informacije o više od 1000 nestalih, biti zajamčena anonimnost nekadašnjih krvnika. Obitelji žrtava vojne diktature kritizirale su taj sporazum koji onima što su sudjelovali u ubojstvima i mučenjima »jamči da neće biti suđeni i kažnjeni«. </p>
<p>Sredinom prošle godine, čileanski je parlament usvojio zakon što jamči anonimnost onima koji pruže bilo kakvu informaciju o nestalima. Tada su se i počeli javljati neki od pripadnika vojske, dojavljujući neki podatak o masovnim smaknućima ili grobnicama. Javio se i bivši Pinochetov dočasnik Roberto Saldias, koji je u intervjuu čileanskoj državnoj televiziji potvrdio takve priče, izrazivši spremnost i da otkrije imena tadašnjih krvnika. Saldias, koji je nakon vojnog puča protiv predsjednika Salvadora Allendea 11. rujna 1973. bio jedan od nekoliko stotina stražara na nogometnom stadionu u Santiagu pretvorenom u zatvorenički logor, ispričao je o brojnim »rutinskim smaknućima« političkih zatočenika tih dana. Priče o smaknućima, mučenju i ostalim kršenjima ljudskih prava na tom stadionu, počele su kružiti odmah nakon svrgavanja Allendea i uvođenja vojne diktature. Znalo se da su tisuće ljudi - od Allendeovih suradnika do političkih protivnika - potencijalnih »neprijatelja« novoga režima i poznatih glazbenika poput Victora Jare, već prvih dana nakon puča završili kao zatočenici hodnika, svlačionica i travnjaka tog poznatog stadiona. O iživljavanju vojnika nad zatočenicima kasnije su svjedočili i oni što su preživjeli te prve, najokrutnije dane diktature. No Saldias je bio prvi pripadnik Pinochetovih oružanih snaga koje je javno potvrdio te priče, ne skrivajući svoj identitet.</p>
<p>Kako se čini, u dosjeima koje je predsjednik Lagos u subotu predao Vrhovnome sudu, nalaze se informacije koje bi mogle pomoći da se riješi između 100 i 200 slučajeva nestalih, a ne 1000 slučajeva, kako je dogovoreno prošlogodišnjim sporazumom. Inače, bivši diktator Pinochet trebao je u nedjelju i ponedjeljak biti podvrgnut liječničkom pregledu kojim bi se utvrdilo je li sposoban za suđenje zbog kršenja ljudskih prava u vrijeme svoje vladavine. No, on je po savjetu svojih odvjetnika to odbio, a ne namjerava se pojaviti ni na ispitivanju zakazanom za utorak. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Prve nezavisne novine u Siriji</p>
<p>ANKARA, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Građani Sirije mogli su ovog vikenda kioscima širom zemlje po prvi put nakon punih 37 godina, pored partijskih i državnih listova, kupiti i nezavisne novine. Riječ je o dvomjesečniku Sawt Al-Shab čiji je pokretač Komunistička stranka Sirije (SCP). </p>
<p>Pojava nezavisnog lista, prvog izvan državne kontrole otkako je Stranka Baas 1963. došla na kormilo zemlje, predstavlja nedvojbeno samo mali početni iskorak u razbijanju dosadašnjeg političkog jednoumlja. U sirijskim uvjetima, nakon što je srpnju prošle godine Bashar Al-Assad (35) preuzeo vlast od preminulog oca diktatora Hafeza, pojava nezavisnog dvomjesečnika u slobodnoj interpretaciji tumači se gotovo kao revolucionarni događaj. On bi, kako se vjeruje, mogao označiti povijesnu prekretnicu u društvenom, političkom i gospodarskom životu te 17 milijunske arapske zemlje, ali najvjerojatnije i znatno šire.</p>
<p>Obični građani Sirije su s velikom znatiželjom dočekali prvi nezavisni list. Taj simbolični »vjesnik slobode«, kako je već popularno nazvan, rasprodan je već u prvim jutarnjim satima. Njegovo pojavljivanje imat će, bez obzira na sadržaj, veliki poticaj glede stjecanja navike da se čuju i druga politička mišljenja i opcije. Na takvoj platformi, sirijski dvomjesečnik mogao bi vrlo lako preći sirijske granice i proširiti se u neke druge totalitarne arapske zemlje, posebno susjedni Irak. Bit će to, istodobno, svojevrsna inspirativna »informativna injekcija« i sirijskim partijskim listovima Al-Baath i Al-Thawra, te vladinom glasilu Tishrin da se usredotoče na obogaćivanje dnevnih informacija iz zemlje i svijeta.</p>
<p>Riječ je nesumnjivo o mozaiku vrlo opreznih postupnih preobražaja dosad gotovo hermetički zatvorenog državno-političkog i pravnog sustava Sirije.. Po prvi put nakon 37 godina totalitarizma sirijskih socijalističkih boja, ta arapska zemlja je potkraj prosinca prošle godine dobila i prve privatne banke.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Svilanović zahvalio američkoj državnoj tajnici za bombardiranje!</p>
<p>Madeleine Albright ovoga tjedna u oproštajnom posjetu Europi </p>
<p>NEW YORK, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kratka i ne osobito sadržajna turneja Madeleine Albright po Europi bit će za američku državnu tajnicu oproštajna. Nakon 20. siječnja i inauguracije predsjednika Georgea Busha, njezino mjesto preuzima Colin Powell. Madeleine Albright ovaj će tjedan, gotovo sve u dva dana, najprije otići u Madrid, gdje su planirani njeni susreti sa španjolskim kraljem Juanom Carlosom, premijerom Joseom Mariom Aznarom i ministrom vanjskih poslova Josepom Piqueom. Istoga dana, u petak, Madeleine Albright sastat će se u Parizu s francuskim ministrom vanjskih poslova Hubertom Vedrineom te, vjerojatno, s još nekoliko europskih kolega koji će se u to vrijeme zateći u Parizu. Već u subotu, 13. siječnja, predviđen je povratak državne tajnice u Washington i početak predaje State Departmenta novom državnom tajniku Colinu Powellu.</p>
<p> Nakon četiri godine na mjestu šefice američke diplomacije, Madeleine Albright će se tako, barem u inozemstvu, oprostiti od službene međunarodne vanjskopolitičke scene na način koji jedva da je u skladu sa značenjem i ulogom što ju je imala svih tih godina. Njena oproštajna turneja po Europi je kratka, brza i svodi se na Madrid i Pariz, a umjesto da tema njenih razgovora budu dometi i ciljevi američke vanjske politike prema Europi, bit će to - posljedice te politike. Madeleine Albright odlazi, naime, u Europu upravo u jeku sve uspaničenijih rasprava o zračenju nakon bombardiranja na Balkanu 1999. Taj su rat američki kritičari u svijetu nazivali »Madeleininim ratom«, a završio je »Madeleininom pobjedom« (kako to kaže njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer). I jedno i drugo sintagme su koje državnoj tajnici nisu drage pa u posljednjim danima svoga mandata ona nastoji uvjeriti svijet kako nije bila »ratoborna državna tajnica«.</p>
<p> Krajem prošloga tjedna Madeleine Albright u jednom je intervjuu (agenciji Reuters) rekla kako joj »zbog takvih ocjena tih dana nije bilo lako«. Ali osobito joj je drago, kazala je, što je ovih dana imala priliku sve to objasniti beogradskom ministru vanjskih poslova Goranu Svilanoviću, kojega je primila u Washingtonu: »Rekla sam mu kako i sada mislim da smo bili u pravu, kada smo se odlučili na bombardiranje, a Svilanović mi je na sve to samo rekao: 'Hvala vam'.« (K. Fijačko)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mladi srpski yuppie - vlasnik skupog odijela, mobitela i starog »juga« </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Mladi srpski yuppie ima tridesetak godina, zaposlen je u stranoj tvrtki ili nekoj od malobrojnih uspješnih domaćih korporacija, a da bi uopće za sebe pomislio da je yuppie, morao bi zarađivati barem 500 DEM mjesečno. Zabranjeno mu je da priča o svojoj zaradi, živi s roditeljima jer nema vlastiti stan, vozi »jugo« star deset godina i mašta o uspjehu. Ono što ga čini yuppiem je »pakiranje« - odijelo, kravata, mobilni telefon i motivacija kako će jednog dana steći uspjeh, bogatstvo i slavu. </p>
<p>Mladi srpski biznismeni, piše beogradski tjednik Vreme u analizi novih fenomena u urbanim sredinama, nema svijest o tome što znači veliki obrt novca, burzovni rizik, menadžerska bolest ili prijenos odgovornosti, dakle nema u stvarnome životu većinu onog što je mogao vidjeti u američkim filmovima i serijama. Radi se o obrazovanim i pristojnim ljudima koji znaju strane jezike i kojima ne nedostaje kućnog odgoja, ali koje je »regrutirala« ekspanzija mobilne telefonije i širenje marketinga. Kao dodatno objašnjenje ovoj kategoriji znanstvenici pružaju već poznata saznanja da se u društvima zahvaćenim ratom, proces osobnog i profesionalnog sazrijevanja pojedinca produžava do 29. godina, pa su u Srbiji »mladi« i oni preko 30 godina. </p>
<p>Juppie pokret je, kažu oni, u Srbiji bio obrana od poseljačenja koje se događalo u proteklom desetljeću. Nasuprot njima su novokomponirani srpski bogataši u odijelima glasovitog zaštitnog znaka, koji se po stilu i načinu komunikacije ne razliku od izvornih mafijaša. </p>
<p>U nekim tvrtkama postoji kodeks pristojnog odijevanja i pravila kako moraju izgledati zaposlenici. U »Delta holdingu« je, primjerice, zabranjeno nositi traperice i sportske košulje (osim subotom), muškarci moraju biti obrijani, u odijelu i s kravatom, žene u suknjama točno određene duljine ili hlačama ispeglanim »na crtu«, isključivo tankim čarapama i s »adekvatnom« šminkom. Taj se bon-ton dijeli u obliku knjižice svim novopridošlima! Ipak, stručnjaci upozoravaju da je u zapadnom svijetu era yuppiea već prošla te da bi u Srbiji mogla biti napuštena i prije nego se omasovi, ako se pod omasovljenjem ne podrazumijeva zapravo samo masovno posjedovanje mobilnih telefona. (Vesna Fabris Peruničić)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Schröder na proslavi pravoslavnog Božića kod Putina</p>
<p>Putin opovrgnuo pisanje »Washington Posta« o razmještanju ruskih projektila u Kalinjingradu</p>
<p>MOSKVA, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Učvršćivanje suradnje Rusije s EU-om, promjena vlasti u Washingtonu, perspektiva odnosa Istoka i Zapada u cjelini, te vraćanje ruskog, točnije sovjetskog duga Njemačkoj u zamjenu za dionice velikih ruskih kompanija, to su bile glavne teme dvodnevnih razgovora u Moskvi predsjednika Vladimira Putina i njemačkog kancelara Gerharda Schrödera. Detalji tih razgovora nisu poznati, jer je Schröder bio u »isključivo privatnom i obiteljskom posjetu« glavnom gradu Rusije. </p>
<p>Naime, na Putinov poziv, njemački kancelar doputovao je u subotu u Moskvu zajedno sa suprugom Doris Schröder Köpf i desetogodišnjom kćerkom Klarom kako bi se upoznali s pravoslavnim obredom proslave Božića. I doista, cijeli posjet Schröderove obitelji Moskvi i njihovo druženje s Putinovom obitelji prošao je u blagdanskoj i intimnoj atmosferi. Prvo iznenađenje za goste i novinare ruski je predsjednik pripremio već prilikom dolaska Schröderove obitelji u Moskvu. Umjesto Putina, na moskovskom aerodromu Schrödera i njegovu obitelj osobno je dočekala njegova supruga Ljudmila iako je tog dana slavila rođendan. Prevodilac na dočeku nije trebao, jer supruga ruskog predsjednika govori izvrsno tri jezika: njemački, španjolski i francuski. </p>
<p>Uostalom, za dvodnevnog druženja Schröderove i Putinove obitelji prevodilac uopće nije bio potreban. Ruski predsjednik koji je svojedobno bio rezident KGB-a u DDR-u izvrsno govori njemački, a njegove dvije kćeri pohađaju u Moskvi njemačku srednju školu. Uz to, Putin u posljednje vrijeme intenzivno uči engleski jezik. Na taj način, prvi put nakon careva i Lenjina, na čelu Rusije nalazi se vođa koji govori strane jezike. </p>
<p>Posjet Schröderove obitelji Moskvi karakterističan je po tome što je to prvi slučaj da je jedan visoki zapadni državnik na proslavi pravoslavnog Božića u Rusiji. Naime, u subotu nakon dolaska u Moskvu te razgledanja Kremlja gdje im je bila i rezidencija, Schröderova obitelj zajedno je s Putinom i njegovom suprugom posjetila Boljšoj teatar gdje je iz carske lože gledala baletnu predstavu »Gisele«. Nakon toga, dvije su se obitelji uputile u Crkvu Krista Spasitelja gdje su prisustvovali pravoslavnoj ponoćki gdje je misu služio velik broj svećenika predvođen patrijarhom Ruske pravoslavne crkve Aleksejem II. </p>
<p>Praktički, za dvodnevnog posjeta Moskvi i Podmoskovlju, Schröder i njegova obitelj mogli su se upoznati sa starom i novom, modernom Rusijom. Moskva je zahvaljujući prije svega svom gradonačelniku Juriju Lužkovu postala jedna od najljepših i najdinamičnijih metropola svijeta. Najzadovoljniji Schröderovom posjetom glavnom gradu Rusije bili su domaći i strani fotoreporteri i tv snimatelji koji su u idiličnoj »snježnoj« atmosferi mogli snimiti brojne fotografije i prekrasne reportaže. Politički novinari i izvjestitelji ovog su puta ostali prikraćeni, jer dvojica državnika nisu bili spremni za davanje velikih izjava. Jedino je Putin u subotu za vrijeme šetnje sa svojim gostima Crvenim trgom kategorički demantirao nedavno pisanje Washington Posta da je Rusija razmjestila taktičko nuklearno oružje u svojoj najzapadnijoj enklavi - Kalinjingradskoj oblasti. »Rekao sam kancelaru Schröderu da je članak Washington Posta o postavljanju nuklearnog oružja u Kalinjingradskoj oblasti apsolutna glupost«, izjavio je Vladimir Putin. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Rusko upozorenje putnicima u Gruziju </p>
<p>MOSKVA, 7. siječnja</p>
<p> - Rusija je u subotu upozorila svoje građane da zbog opasnosti od otmica koje im prijete od čečenskih pobunjenika, ne putuju u Gruziju, kavkasku republiku koja graniči s Čečenijom. »Čečenski borci sudjelovali su u otmicama stranaca ne samo na istoku Gruzije, u dolini Pankissi, već i u drugim dijelovima zemlje«, kaže se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova. Rusija stoga savjetuje svojim građanima da ne putuju u Gruziju, a onima koji su već tamo, da poduzmu mjere opreza. Moskva je posebno opasnim imenovala gruzijsko područje Akhmeta, gdje su 30. studenoga oteta dvojica Španjolaca. Krajem prosinca gruzijski predsjednik Eduard Ševardnadze prvi je put priznao da su u dolini Pankissi, gdje trenutno boravi oko 7000 Čečena, utočište pronašli i čečenski borci. Moskva je za građane Gruzije početkom prosinca uvela režim viza. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Neonacisti i islamisti u Njemačkoj udružuju se protiv Židova?</p>
<p>BERLIN, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Njemačkog židovskog vijeća Paul Spiegel strahuje od udruživanja radikalnih islamista koji žive u Njemačkoj s neonacističkim grupacijama u borbi protiv »zajedničkog neprijatelja« Židova. Spiegel je izjavio da postoje »čvrste indicije« koje ukazuju na sve veću povezanost islamskih i desno radikalnih krugova u Njemačkoj te da bi njemačke vlasti trebale poduzeti odlučujuće korake kao bi spriječilo stvaranje »antižidovske alijanse«. </p>
<p>Napad na düsseldorfsku sinagogu početkom listopada pokazao je da, kad su u pitanju neprijateljska djela usmjerena protiv pripadnika židovske manjine u Njemačkoj, počinitelje ne treba uvijek tražiti u neonacističkoj sceni. Dvojica Marokanaca, koji su se izjasnili kao pripadnici jedne tajne islamske organizacije, su bacanjem Molotovljevih koktela na düsseldorfsku sinagogu pokrenuli val protesta diljem Njemačke koji je rezultirao čak posjetom njemačkog kancelara Gerharda Schrödera sinagogi i pozivom »svim razumnim Nijemcima« na borbu protiv desnog terora. </p>
<p>Sredinom srpnja, dosad još nepoznati počinitelji su bombom ručne izrade na jednoj stanici düsseldorfske gradske željeznice teško ozlijedili skupinu građana židovskog porijekla koji su početkom godine pristigli u Saveznu Republiku Njemačku u sklopu programa kojim se, mahom imigracijom Židova iz bivših sovjetskih republika želi ponovo oživjeti rad židovskih općina koji je posve zamro nakon pogroma za vrijeme Trećeg Reicha. Spiegel je nakon ovih napada izjavio da je ideja o vraćanju Židova u Njemačku »možda bila pogrešna« čime je pokrenuo val diskusija na temu rasne netrpeljivosti i antisemitizma u Njemačkoj na početku novog milenija. </p>
<p>Iako je, kad su u pitanju napadi protiv simbola židovskog prisustva u Njemačkoj poput grobova ili sinagoga, pažnja njemačkih vlasti dosad bila usmjerena isključivo u smjeru neonacističkih grupacija, pojačana aktivnost nekih radikalnih islamskih krugova pokazala je da treba računati i s nasiljem iz tog smjera. Suđenje radikalnom islamskom vođi Mehmedu Kaplanu prošle jeseni, koji je osuđen na tri godine zatvora zbog javnog poziva na linč, pokazao je da ni Njemačka nije imuna od prenošenja »tuđih« ratova na svoj teritorij. </p>
<p>Iako je sve ostalo pri blokadi prometnica i zauzimanju komunalnih zgrada, neki krugovi najavljuju i oružani oblik borbe protiv »imperijalističkog cionizma«. Njemački ured za zaštitu ustavnog poretka već duže vrijeme prati kretanja radikalnih islamskih organizacija, ali zbog nedostatka opipljivih dokaza o pripremi terorističkih napada dosad nije preporučio njihovu zabranu.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Atentaori samoubojice planirali upad u američko veleposlanstvo u Rimu</p>
<p>RIM, 7. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američko veleposlanstvo u Rimu trebalo je biti u petak metom trojice alžirskih terorista samoubojica. Radi se o trojici Alžiraca iz organizacije Osame Bin Ladena koji su se trebali u petak ujutro puni eksploziva ubaciti u zgradu američkog veleposlanstva u Rimu.</p>
<p>Nakon informacije CIA-e da je američka ambasada koja se nalazi u središtu Rima cilj napada islamskih terorista, odlučeno je da se veleposlanstvo zatvori. To je bio i razlog hitnog evakuiranja osoblja veleposlanstva u petak ujutro. Nije bilo vremena ni za informiranje talijanskog ministarstva vanjskih poslova Farnesine, što je slučaj bez presedana. Nakon dojave američkih agenata o mogućem napadu terorista udvostručene su snage sigurnosti u ulici Via Veneto gdje se nalazi američka ambasada. Sve američke vojne baze u Italiji su u stanju pripravnosti, od Aviana, Vicenze, Gaetae i Sigonele. Povećane su sigurnosne mjere i u američkim školama i kulturnim centrima. Američkim turistima na području Italije, a i drugih zemalja preporučuje se oprez. </p>
<p>Talijanska oporba je i u događaju s američkim veleposlanstvom našla razlog za napad na vladu, tvrdeći da »Amerikanci nemaju povjerenja u lokalne informativne službe i sigurnosne snage«. Visoki dužnosnici SAD su odmah odgovorili na te optužbe oporbe ističući da imaju puno povjerenje u talijansku vlast.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Turska demantira ofenzivu protiv Kurda </p>
<p>ISTANBUL, 7. siječnja</p>
<p> - Oko 10.000 turskih vojnika prešlo je u sjeverni Irak, pripremajući se za napad na kurdske pobunjenike, priopćili su u subotu mjesni dužnosnici. Turski dnevni list Hurriyet javlja da su vojnici stacionirani kod iračkog grada Sulajminijaha. Sjever Iraka je od 1991. pod kontrolom dviju suparničkih kurdskih frakcija, PUK-a i Radničke partije Kurdistana (PKK). Prema Hurriyetu, turski su vojnici uz potporu tenkova ušli u sjeverni Irak 20. prosinca, najavljujući opsežnu operaciju »čišćenja«. U sukobima s PKK-om, u Turskoj je od 1984. poginulo oko 37.000 ljudi, većinom Kurda. Predstavnici turske vojske, međutim, u nedjelju su zanijekali izvješća da su na sjever Iraka poslali 10.000 vojnika u sklopu velike operacije protiv pripadnika Radničke stranke Kurdistana (PPK). (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Colin Powell uoči američkih izbora primio u Libanonu 200.000 dolara honorara</p>
<p>Optužbe u na račun budućega američkog državnog tajnika pojavile su se u izraelskom tisku u jeku napora da se obnovi izraelsko-palestinski mirovni proces </p>
<p>ANKARA, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Budući američki državni tajnik Colin Powell dobio je za svoje predavanje, od visokog dužnosnika libanonska vlade, veliki novčani iznos«, objavili su u nedjelju na prvim stranicama vodeći izraelski listovi. Tvrdi se da je general Powell, bivši zapovjednik »Pustinjske oluje« u Zaljevskom ratu 1991. i prvi Afroamerikanac na čelu State Departmenta, prijeporno predavanje održao samo pet dana prije američkih predsjedničkih izbora. Tvrdi se i kako se u to vrijeme već znalo da će Powell, u slučaju izborne pobjede Georgea W. Busha, postati novim državnim tajnikom.</p>
<p>U takvoj interpretaciji predavanja umirovljenog generala izvlači se dalekosežan zaključak kako je na taj način prekoračio moralne norme. U toj optužnici, koja se izdiže na razinu afere, središnje mjesto daje se potpredsjedniku libanonske vlade Issamu Faresu. Upozorava se kako je taj multimilijarder i filantrop, poznat po tijesnim vezama sa sirijskim režimom, platio Powellu 2. studenoga za njegov improvizirani polusatni govor 200.000 dolara. Predavanje je, inače, održano na Sveučilištu Tufts kod Bostona. Podsjeća se i da je istoga dana Fares proglašen počasnim doktorom toga sveučilišta.</p>
<p>Pozivajući se na nevladine udruge, izraelski mediji ocjenjuju Powellovo predavanje kao nedozvoljenu »spregu politike i novca«. Posebno se naglašavaju moralne dimenzije slučaja. »Zabrinjava činjenica da netko dobiva honorar, a nalazi se na javnoj dužnosti«, kaže Larry Noble, izvršni direktor Centra za usporednu politiku. On upozorava kako takve pojave ne mogu ostati bez odjeka u najširoj javnosti i medijima. »Riječ je o etičkom pitanju«, naglasio je on. </p>
<p>Na temelju nervozno sročenog napisa u kojemu se, istina, ostavlja prostor i za mišljenje »druge strane«, stječe se dojam kako glavni cilj napada nije bio sam general Powell, već bivši američki predsjednik George Bush i njegov državni sekretar James Baker. I njih su dvojica, naime, bili rado viđeni predavači na Sveučilištu Tuft. U tom sklopu ne može se zaobići ni sâm novi američki predsjednik George Bush mlađi. U svakom slučaju, njima se spočitava prijateljstvo i bliskost s potpredsjednikom libanonske vlade Faresom. Štoviše, tvrdi se kako se Bush stariji (koji ima veliki utjecaj na sina) prije nekoliko godina provozio Zaljevom u Faresovoj jahti. Jamesu Bakeru, koji pak je rukovodio Bushovom propagandnom predsjedničkom kampanjom, stavlja se na dušu da je posjetio Bejrut i Damask po Faresovoj »preporuci«. U toj misiji njemu se pridružio i bivši američki veleposlanik u Libanonu i Siriji Edward Ljerejian.</p>
<p>Na račun Faresa koji je postao zamjenikom premijera u studenom prošle godine i koji, očito, predstavlja trn u oku izraelskim medijima, iznose se i mnoge druge stvari. Ukazuje se tako na njegove veze sa šefom sirijske obavještajne službe u Libanonu Ghazijem Kenaanom. Spominje se kako je Fares, posredstvom libanonskog lista Daily Star, pozvao arapske zemlje da brzo »izgrade mostove suradnje« s novom američkom administracijom. Uza sve to tvrdi se da Fares ima poslovni imperij na Srednjem istoku (veliki broj kompanija i banaka) koji se, kako se tvrdi, proširio i na SAD.</p>
<p>Pokušaj diskreditacije budućeg američkog državnog tajnika došao u jeku napora da se pokrene izraelsko-palestinski mirovni proces. Izvan sumnje je da su rezultati napora aktualnog predsjednika Billa Clintona, da samo dva tjedna prije isteka predsjedničkog mandata postigne temeljni pomak, vrlo skromni, gotovo simbolički. Na taj način usijana »srednjoistočna mirovna palica« bila bi prebačena novom stanaru Bijele kuće, Georgeu W. Bushu, odnosno državnom sekretaru Powellu.</p>
<p>A upravo na predavanju koje je održao na Sveučilištu Tufts, posvećenom srednjoistočnoj krizi, Powell je doslovce kazao: »Arapsko-izraelski konflikt ne može biti riješen tenkovima i raketama, već dogovorom tamošnjeg pučanstva«. Dometnuo je kako židovska država mora živjeti u slobodi, miru i sigurnosti, ali vodeći istodobno računa o aspiracijama Palestinaca i drugih naroda na tom području. »Amerika će nastaviti biti prijatelj obje sučeljene strane«, poručio je. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Još jednom o »dignitetu«, o još jednom digni-tetu ili tko to živi u oblacima?</p>
<p>U zemlji u kojoj 87 posto obitelji raspolaže mjesečno sa do tri tisuće kuna, a 51 posto kućanstava do dvije tisuće kuna, predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku gospođa Đurđa Adlešić, u Vjesniku od 31. prosinca 2000. g. kaže: »Podržavam premijerovu odluku o zamrzavanju plaća državnim dužnosnicima, i mislim da bi se one još mogle smanjiti, bez obzira što se i plaćama čuva naš dignitet«. Čiji? Milasov? (kilo mozga po 2 marke), Krpinin? (ima li taj uopće cijenu?), magistra, mjerača slavonskog kukuruza, Đapića? ili njegova mentora Kandarea?, bivšeg potpredsjednika Sabora I. Pašalića? ili jednog još uvijek u funkciji: B. Jalšoveca (po 17.400 kn)? A kako tek očuvati dignitet B. Glavaša, Lj. Ćesića-Rojsa, ili Z. Petričević-Babić? Ima li te plaće koja može njima očuvati digni-tet?</p>
<p>Gospođa Željka Antunović, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske, nakon što joj je vozač otvorio stražnja vrata klimatiziranog audija A8, na pitanje: »Vladi u posljednje vrijeme dosta prigovaraju da nije dovoljno socijalna ni demokratska?« učeno odgovara: »To su velike objede i neistine. Oni koji tako govore i pišu trebali bi znati da socijalna demokracija nipošto nije socijalna demagogija...« (!?) ma što ne kažeš, Željka - i nastavlja: »Velika objeda su i prigovori da nismo spremni na socijalni dijalog. Riječ je o velikoj razini bezobrazluka onih koji tako govore o potezima Vlade«. Razvidno zavidna razina finog izražavanja za jednu potpredsjednicu Vlade! Samo zbog ove tvrdnje bi u svakoj civiliziranoj zemlji javnost zahtijevala ostavku dotične političarke.</p>
<p>»Ova je vlada vrlo realna i neprihvatljivo mi je (snishodljivo i ponizno sluga njezinog preuzvišenog visočanstva moli za nezasluženi oprost zbog neoprostive drskosti) da se komentira odluka o zamrzavanju plaća u javnom sektoru jer takvu odluku Vlada nikada nije donijela.« Znači li to da je Vlada zamrznula plaće samo državnim dužnosnicima ali ne i javnom sektoru, pa se stoga »gospođa ministarka«, s čoporom od 17.400 zamrznutih kuna, srdi na medije. Jer, umuje: »Mediji su pak tome posvetili veliku pažnju iz čega se stječe dojam da Vlada nije spremna na socijalni dijalog što je katastrofalna neistina«. Prema Ž. Antunović, dakle, tvrdnja da je Vlada zamrznula plaće javnom sektoru, a nije, katastrofalna neistina, jer je Vlada zamrznula plaće samo državnim dužnosnicima, kao što gđa Adlešić tvrdi, što i tajne službe nadzire. Katastrofalna je istina da se spremnost Vlade na »socijalni dijalog« sastoji u tome što je upoznala sindikate o svojim odlukama, svega nekoliko dana prije usvajanja u Saboru! Opet su svemu krivi mediji i sanjarski socijalni partneri.od kojih: »Vlada traži od svojih socijalnih partnera i građana Hrvatske da ne žive u oblacima. Spustimo se na zemlju i probajmo na najbolji način dijeliti ono što imamo...«, te si je u skladu s tim Vlada udeseterostručila sredstva za reprezentaciju, (i Superhik bi im pozavidio), da bi valjda i time očuvala svoj digni-tet!?</p>
<p>Prošlo je samo jedanaest mjeseci otkada je premijer Račan obećao da će Vlada odustati od luksuza i raskoši, te vlastitom skromnošću biti primjer ostalima u državi. Jedino što je skromno u toj Vladi jest njezina strategija razvoja, koja jedva da bi bila prihvatljiva nakon 2. svjetskog rata, dok je na početku 21. stoljeća kastastrofalna. Kao da znanstvena i informatička revolucija danas ne vladaju svijetom. Informatička nepismenost dominira Saborom i mnogim ministarstvima. Godinu dana nakon izbora Internet stranice Sabora nisu na razini niti osrednjih osnovnih škola. Golema većina odraslih u Hrvatskoj je informatički nepismena, za razliku od srednjoškolaca i studenata, koji podučavaju očeve (i majke), tek svako jedanaesto kućanstvo ima kompjutor, a svako dvadesetdrugo priključeno je na Internet. Što prije treba dati pravo glasa ambicioznim šesnaestogodišnjacima, da bi u Sabor (uz skraćeni mandat od tri godine) ušli informatički pismeni poslanici, koji će tek znati pokrenuti potrebne promjene. Većina novih radnih mjesta na Zapadu u neposrednoj su ili posrednoj vezi s informatizacijom; tradicionalna industrija optušta 5 do 10 posto radne snage godišnje, dok agronomija sudjeluje u GDP s 1-5 posto. Dok se strategija razvoja naše Vlade svodi na to da političari i poslušni politikanti imaju bezbroj povlastica, tajkunima-lopovima ostavljaju pokradeno, ubojice slobodno pucaju po nevinim žrtvama, terorističke tajne organizacije prijete, tajne službe novcem poreskih obveznika samozatajno pletu paukove mreže, a narodu prepuštaju mrvice. Tako gospođa Antunović prevarenim nastavnicima, znanstvenicima i javnim službenicima prigovara, u više navrata, što traže ispunjenje kolektivnih ugovora, dok ima nekoliko stotina tisuća nezaposlenih, optužujući ih da su neskromni. Ona, kao i sve dosadašnje vlade, shvaća obrazovanje kao prosvjećivanje primitivnog naroda, dakle kao trošak iz milosrđa, e da nas ne bi neki konobar iz »Pušće Bistre« slučajno osramotio pred šumarom iz Schwarzwalda ili kuharicom iz Štajerske nepoznavanjem Götzendämmerunga. Ulaganje u obrazovanje je najprofitabilnije, iako najskuplje, te stoga jedan dio troška treba prebaciti na korisnike, koji i sami u njemu moraju prepoznati investiciju u vlastiti razvoj i sigurniju budućnost, a ne prodavati socijalnu demagotiju o besplatnom obrazovanju! Za MMF i Svjetsku banku obrazovanje je luksuz koji pristaje najbogatijima, a ne tamo nekim Balkancima, koji ratuju zbog močvara, ledina i kamenjara, te stoga nemaju razumijevanja za naš hohštapleraj. Predsjednik Mesić je to stanje duhovito opisao otprilike ovim riječima: »I kad bi nam dali dvije milijarde dolara pomoći, mi imamo stručnjake koji bi to spiskali za par mjeseci«.</p>
<p>U doba globalnog imperijalističkog financ-kapitalizma neki ministri se čudom čude što nam nitko neće pomoći, i što nam kapital nameće kolonijalne uvjete, kako bi Hrvatsku, i ne samo nju, kolonizirao. Jer to nam je sudbina ukoliko ovo stanje potraje još nekoliko godina.</p>
<p>Gladnima što ištahu kruha Marija Antoaneta odvrati: »Jedite kolače!«, a Željka Antunović (svaka sličnost proračunata) mudruje: »Prvo treba eliminirati sve one koji zloupotrebljavaju prava. A takvih ima svugdje - među umirovljenicima, braniteljima, porodiljama, prognanicima, nezaposlenima...«, ali ne među 218 saborskih poslanika (više od Danske, Finske i Norveške, koje imaju šest do osam puta veći dohodak po glavi od nas) ministrima (više od Njemačke ili Švicarske), direktorima javnih poduzeća u gubicima s »menadžerskim« plaćama većim od predsjednika Republike, štedljivim ambasadorima koji skromno preživljavaju mukotrpnu pečalbu sa crkavicom od 9.000 DEM mjesečno, 422 općinskih načelnika, 123 gradonačelnika, dvadesetak župana, mnogobrojnim HV i HVO časnicima, katoličkim biskupima na državnom proračunu.</p>
<p>Zaista, spustite se na zemlju gospođo Antunović, sačuvajte obraz, ako još nije kaso, i dajte ostavku na za Vas pretešku dužnost. Države Europske unije u kojima su na vlasti socijalni demagozi (izvor: Financial Times) oporezuju svoje naivne najbogatije glasače od 46 posto Irska i Italija, 48,5 posto Njemačka, 50 posto Austrija, 52,5 posto Francuska, 55 posto Belgija, 58 posto Španjolska i Finska, do 60 posto Nizozemska, a Hrvatska gdje su na vlasti socijalni liberali i demokrati 35 posto.</p>
<p>Mahatma Ghandi nije trebao ni audije ni mercedese, ni sluganske vozače, ni desetine tisuća zamrznutih kunića, da izvede svoj narod iz britanskog kolonijalnog ropstva, uđe u legendu i očuva ne samo svoje dostojanstvo, nego i ono, iako siromašne, slobodne Indije.</p>
<p>mr. sc. LUCIANO LUKŠIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Javna televizija, kako za koga?</p>
<p>Da je HRT postala javna i slobodna televizija svjedoče svojim emisijama gotovo svakodnevno pojedini njeni urednici. Neki od njih idu tako daleko da je smatraju privatnim vlasništvom, jer eto na koncu mogu raditi na televiziji što hoće i što ih je volja.</p>
<p>Veće je pisano u emisiji »Svakodnevnica« i gošći »katoličkoj teologinji« Njemici, koja umjesto da piše kolumne u kakvom katoliškom listu ona piše za Feral Tribune. I ona dobi riječ da priča o hrvatskom Božiću, o onom o čemu uopće nema pojma.</p>
<p>Također u »Svakodnevici« sudjelovale su dvije gošće, a jedna od njih se deklarirala kao »feministkinja«. Kad se netko tako predstavi, naš »običan čovjek« pomisli odmah na njemačke feministkinje, koje revolucionarno nastupaju »jer one neće prati rublje mužjaku«. One se ne udaju ako nekoja od njih ne osjeti zov prirode, pa zatrudni bilo s kojim muškarcem, da bi samostalno živjela sa svojim djetetom. Njemački stručnjaci su izračunali da bi, ako se takav trend nastavi, Nijemaca nestalo do 2.050 godine.</p>
<p>Naš čovjek smatra feministkinje kao one koje su ateistice, ljevičarski opredijeljene i koje ne posjeduju prirodan osjećaj prema narodu u kojem su rođene. I kada je ta gošća te tv emisije rekla riječ »kurs«, umjesto tečaj, odmah je bilo jasno odakle »vjetar duva«, a k tomu je dodala da će iz Beograda dovesti svoju prijateljicu feministkinju, da se i ona obrati svekolikom hrvatskom tv-slušateljstvu. No, još i to...Uz to se može za 50 kuna mjesečne pretplate vidjeti kako majke s malom djecom sudjeluju u jogi, vježbi u kojoj ih »ženka guru« uspavljuje glasom i tihom glazbom. Poslije vježbe, nakon nekoliko dana, dolazi na red ubrizgavanje ideologije. Zahvaljujući televiziji prodaju one svoje »znanje« za lijepe novce našim znatiželjnicima. O Latinici, odnosno »ćirilici« pobrinuli su se već drugi da o tome nešto napišu. </p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Čija je Hrvatska elektroprivreda? </p>
<p>Zahvaljujući istraživačkom novinarstvu, možemo ustvrditi da Hrvatska elektroprivreda nije isključivala domaćinstva ni zbog 21.000, 30.000, pa ni zbog 84.000 kn duga (Večernji list, 24., 25. i 26. prosinca 2000., str. 3), pa prema tome - Hrvatska elektroprivreda uopće ne isključuje potrošače zbog duga, nego iz nekih drugih razloga. Mora se priznati da zdrav razum ne može dokučiti kriterije za isključenja, osobito kad se imaju u vidu nedavna isključivanja: PIK-a Vrbovec (namjera uništavanja tisuće tona mesa), TLM-a Šibenik (namjera uništavanja peći za topljenje aluminija), Tvornice stakla Lipik (namjera uništavanja peći za topljenje stakla). Da sve to bude još »ljepše« treba istaknuti da je vlasnik svih tih poduzeća (uključujući i Hrvatske elektroprivrede) - Vlada RH, za ta događanja saznao iz novina.</p>
<p>Ako ova vlast želi dobro Hrvatskoj, konačno će prekinuti kontinuitet tih surovih i suludih obračunavanja Hrvatske elektroprivrede s njezinim potrošačima. </p>
<p>Ing. IVAN KABALINZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Autobusu popustile kočnice, ozlijeđena djeca iz okolice Križevaca </p>
<p>U autobusu koji je kod Celja udario u osobni automobil i potom u brdo bilo je 25-ero djece iz Svetog Ivana Žabnog, koja su se vraćala sa skijanja / Na liječenju u Celju zadržan dječak i jedna starija osoba, ostali krenuli kući </p>
<p>LJUBLJANA, 7. siječnja </p>
<p> - Nekoliko djece iz okolice Križevaca ozlijeđeno je u prometnoj nesreći koja se u nedjelju popodne dogodila na cesti Slovenske Konjice-Celje. </p>
<p>»U bolnici smo zadržali jedno dijete koje ima potres mozga, te jednog muškarca kojem ćemo tijekom večeri operirati ruku zbog prijeloma nadlaktice«, izjavio je za Vjesnik u nedjelju kasno poslijepodne Iztok Pilih, dežurni traumatolog bolnice u Celju. Naglasio je da su ostala lakše ozlijeđena djeca puštena na kućnu njegu. Prema dosad prispjelim vijestima, oni su u nedjelju navečer već bili na putu kući. </p>
<p> U bolnici je, zbog potresa mozga, zadržan 10-godišnji B. A., dok je 50-godišnji R. M. operiran zbog prijeloma. </p>
<p> Prema navodima Slovenske tiskovne agencije i Slovenskog radija, do nesreće je došlo kada su autobusu, kojim su se djeca vraćala sa skijanja na Rogli popustile kočnice, nakon čega se zaletio u automobil koji je vozio iz suprotnog smjera.</p>
<p> Kako je nakon što mu je pružena pomoć u celjskoj bolnici rekao jedan od ozlijeđenih dječaka, u jednom je času vozač autobusa počeo vikati: »Držite se, držite se!«. Dječak se, kaže, sagnuo, a potom se čuo udar, da bi nakon toga autobus skrenuo prema brdu uz cestu i zaustavio se. </p>
<p> Kako se vidjelo na snimcima koje je objavila Hrvatska televizija u večernjem Dnevniku, autobus se zaustavio na strmom usponu pokraj ceste. </p>
<p> U nesreći hrvatskog autobusa ozlijeđeno je petero djece i četvero odraslih, ali nitko po život opasno, javio je Slovenski radio pozivajući se na dežurnog liječnika na traumatološkom odjelu bolnice u Celju. Kako navodi Radio, riječ je o autobusu i djeci iz Svetog Ivana Žabnog kod Križevaca. Među devetero ozlijeđenih petero su djeca, te četvero odraslih od kojih je troje teže ozlijeđeno. Autobus je u vlasništvu privatnog prijevoznika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ukoliko se ne vrati u Hrvatsku, za Lj. Ercegović i međunarodna tjeralica</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - U petak poslijepodne zagrebački Županijski sud je za bivšom predsjednicom Uprave »Hrvatske poštanske banke« Ljerkom Ercegović, koja se, prema tvrdnji njezina branitelja, odvjetnika Ivana Kerna, trenutno nalazi na liječenju u Sloveniji, izdao tjeralicu koja važi za područje Republike Hrvatske.</p>
<p>Naime, za njom je raspisana tjeralica nakon što se iz liječničke dokumentacije, koju je Županijskom sudu dostavio odvjetnik Ivan Kern, nije moglo utvrditi gdje se ona točno nalazi na liječenju.</p>
<p>Zamoljen za komentar takve odluke izvanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, odvjetnik Kern je naveo kako je liječničku dokumentaciju Ljerke Ercegović poslao Županijskom sudu faksom, te kako ona potječe iz mariborskog rehabilitacijskog centra, za kojeg Kern, kako je rekao, ne zna gdje se točno nalazi.</p>
<p>»Moja branjenica, naime, boluje od povišenog očnog tlaka, te ima krvarenja iz oka«, naveo je ukratko Kern, najavivši kako će posjetiti Ljerku Ercegović u Mariboru za »dan, dva«, nakon čega će Županijskom sudu dostaviti njenu originalnu liječničku dokumentaciju.</p>
<p>Ukoliko se Ljerka Ercegović, za koju je sud izdao dva uhidbena naloga, s obzirom da je prijavljena na dvije adrese, ne vrati u Hrvatsku, za njom će biti raspisana međunarodna tjeralica. Naime, to je za očekivati u daljnjem postupku suda, s obzirom da se Ercegović, prema novinskim napisima nalazi u inozemstvu. U tom slučaju, međunarodna tjeralica ide u sustav Interpola i nastavlja se potraga za »nestalom« osobom.</p>
<p>Podsjećamo, bivša predsjednica Uprave »Hrvatske poštanske banke« sumnjiči se da je na poticaj Miroslava Kutle, s još osmoricom osumnjičenih u tom slučaju, počinila kaznena djela zlouporabe u gospodarskom poslovanju, čime je HPB oštećena za 34 milijuna kuna.</p>
<p>Nakon proširenja istrage u »slučaju Kutle« početkom prosinca prošle godine, izvanraspravno vijeće je Ljerki Ercegović odredilo jednomjesečni pritvor. Inače, Ljerku Ercegović je već jednom saslušala istražna sutkinja Mirjana Rigljan početkom kolovoza prošle godine. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zadovoljenje pohote najčešći je seksualni oblik zlostavljanja maloljetnika</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Odjel za suzbijanje maloljetničke delinkvencije Policijske uprave splitsko-dalmatinske u 2000. godini otkrio je i potom nadležnom državnom odvjetništvu prijavio 163 kaznena djela, počinjena protiv djece i maloljetnika.</p>
<p>Prema riječima načelnice Odjela, Danijele Petelinc, riječ je 29 posto većoj otkrivačkoj djelatnosti te vrste kriminala nego u 1999. godini. Tijekom protekle godine, kaznena djela iz tog područja počinile su 64 osobe na štetu 120 djece i 45 maloljetnika.
Kada je riječ o kaznenim djelima protiv braka, obitelji i mladeži, otkriveno je 81 kazneno djelo, odnosno 13 posto više nego godinu ranije. Najviše prijava odnosilo se na kaznena djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe.</p>
<p>Otkrivačka djelatnost, kaže načelnica Petelinc, osobito je povećana kod seksualnih delikata počinjenih nad maloljetnicima. Tako su su 2000. godine prijavljena 82 takva kaznena djela, odnosno 52 posto više nego godinu ranije.</p>
<p>Među ovim kaznenim djelima najveći je broj slučajeva zadovoljavanja pohote. »Riječ je o vrlo složenim kriminalističkim obradama, na kraju kojih je čak 11 počinitelja privedeno istražnom sucu Županijskog suda u Splitu«, ističe Danijela Petelinc.</p>
<p>Prošle godine pak, za kaznena djela iz sfere maloljetničke delinkvencije prijavljeno je 16 posto manje maloljetnika, te 20 posto manje djece počinitelja nego 1999. godine. U odnosu na godinu ranije, u 2000. su 25 posto kaznenih djela manje počinili maloljetnici, a 48 posto kaznenih djela manje djeca.</p>
<p>Među dvije najzanimljivije kriminalističke obrade, koje nisu dovoljno glasno odjeknule u javnosti, načelnica spomenutog Odjela ubrojila je slučaj maskiranog i naoružanog bludnika, te osobu koja je od 1998. godine kontinuirano činila kazneno djelo spolnog odnošaja s nemoćnom osobom.</p>
<p>Splićanin I. G. istražnom sucu priveden je zbog sumnje da je dvije godine, dvojicu mentalno retardirane braće prisiljavao na spolne odnose i nad njima bludničio. Riječ je o osobi koja je zbog silovanja i pokušaja silovanja kao i drugih kaznenih djela od ranije poznata policiji.</p>
<p>B. V. iz Splita osumnjičen je da od veljače do listopada prošle godine bludničio na štetu dvije maloljetnice i jedne mlađe punoljetnice. Oštećene djevojke splitskoj su policiji prijavile kako ih je na području od Trga Hrvatske bratske zajednice do Poljuda presretao, pištoljem naoružani i vunenom kapom s prorezima za oči maskirani muškarac.</p>
<p> »Nakon višestrukih operativno-taktičkih mjera na mjestima izvršenja i u vremenima kada bi se ta djela najčešće događala, službenici Prve policijske postaje, 7. studenoga prošle godine zapazili su sumnjivca s vunenom kapom zamotanom na vrhu glave. Osim što se sumnjivo ponašao, kapu je imao unatoč tome što je bilo vrlo toplo, a tog dana puhao je i jugo«, kazala je načelnica.</p>
<p>Kada je policija sumnjivcu pokušala prići radi legitimiranja on je započeo bježati. Oglušio se na naređenja da se zaustavi i upozorenje kako će se za njim pucati, a nastavio je bježati i nakon pucnja upozorenja u zrak. Kada je konačno uhićen, kapa mu je oduzeta, te je utvrđeno da na njoj ima proreze za oči. U blizini mjesta na kojem je zatečen, policija je naknadno pronašla i plastični pištolj za kojeg se sumnja da ga je B. V. odbacio u bijegu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>I posjedovanje pornografskog sadržaja s djecom je kažnjivo! </p>
<p>Prema najnovijim izmjenama Kaznenog zakona koje su stupile na snagu od početka ove godine, za kazneno djelo spolnog odnošaja s nemoćnom osobom određena je zatvorska kazna od jedne do osam godina, umjesto dosadašnje kazne koja je iznosila od šest mjeseci do pet godina. Za bludne radnje počinjene prema djetetu ili maloljetnoj osobi umjesto dosadašnje od tri mjeseca do tri godine, predviđa se zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Za kazneno djelo silovanja maloljetne osobe umjesto dosadašnje najniže jednogodišnje, prema novim zakonskim izmjenama, predviđa se najmanje tri godine zatvorske kazne.</p>
<p>Kod kaznenog djela iskorištavanja djece ili maloljetnika za pornografiju, za što je zapriječena kazna od jedne do pet godina zatvora, novost je kažnjavanje čak i posjedovanje predmeta pornografskog sadržaja s djecom ili maloljetnim osobama.Među najznačajnije novine KZ-a ubraja se i kažnjavanje svih odgovornih osoba u prosvjeti, zdravstvu centrima za odgoj, kao i u policiji, koje ne prijave počinjenje kaznenog djela nad djetetom ili maloljetnom osobom. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Histološka će analiza potvrditi je li majka počinila čedomorstvo</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Dijete koje je medicinska sestra N. L. (39) rodila 30. prosinca prošle godine, u kupaonici stana u Velikoj Gorici i potom bacila u stroj za pranje rublja, prema opsežnoj sudskomedicinskoj analizi najvjerovatnije je ipak rođeno živo. Priopćila je to u nedjleju PU zagrebačka.</p>
<p>Naime, ukoliko taj zaključak potvrdi i histološka analiza, majka će biti optužena za čedomorstvo. Prema pak informacijama iz Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj bolnici, porod medicinske sestre koja je bila u 38. tjednu trudnoće prošao je bez problema, te je dijete rođeno živo. Mrtvo dijete u stroju za pranje rublja, zamotano u ručnik i tek porođenu suprugu u stanu je pronašao V. L. (41), koji je potom pozvao Hitnu pomoć.</p>
<p>Susjedi iz stambene zgrade u kojoj je usmrćeno tek rođeno dijete, nisu htjeli komentirati tragičan događaj, navodeći tek kako su supružnici tihi i povučeni ljudi, koji u zgradi stanuju desetak godina. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Za vozače bez dozvole i registracije visoke novčane kazne i kazneni bodovi </p>
<p>ČAKOVEC, 7. siječnja</p>
<p> - U tjednim, redovitim izvješćima koja postaja Prometne policije u sastavu Policijske uprave međimurske, stalno se povećavaju brojke onih sudionika prometa koji upravljaju automobilom prije stečenog prava, dakle položenog ispita, kao i onih vozača koji sjednu za volan, iako im je u tom vremenu vozačka dozvola oduzeta.</p>
<p>Poseban problem na cestama u Međimurskoj županiji isto je tako sve veći broj neregistriranih i tehnički nepregledanih, odnosno neosiguranih vozila u prometu. U postaji Prometne policije PU međimurske stalno upozoravaju da se, kršeći odredbe Zakona o sigurnosti cestovnog prometa, vozači izvrgavaju opasnosti visokih novčanih kazni, oduzimanju vozačkih dozvola ili pak dobivanja kaznenih bodova. </p>
<p>Kako je pojasnio Ladislav Požgaj, zapovjednik postaje Prometne policije PU međimurske, osoba koja bude zatečena u prometu na cesti da upravlja vozilom prije stečenog prava, dakle prije položenog vozačkog ispita i dobivene vozačke dozvole, bit će kažnjena s 500 kuna, a dužna je platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 110 kuna, te dobiva i dva kaznena boda. Onaj pak vozač, kojem je iz bilo kojeg razloga na određeno vrijeme oduzeta vozačka dozvola, a unatoč tome sjedne za upravljač, bit će kažnjen novčanim iznosom između jedne do pet tisuća kuna, dužan je snositi troškove postupka od 110 kuna, a isto tako dobiva i dva kaznena boda. U PU međimurskoj upozoravaju i na učestalo sudjelovanje u prometu motornih vozila koja nisu registrirana, odnosno kojima je istekao rok važnosti tehničkog pregleda ili pak nemaju zaključeno osiguranje. Računica pokazuje da, primjerice, kazne i troškovi za vlasnike traktora koji ga ne registriraju, a budu zatečeni u prometu, tri puta veće od troškova osiguranja i cijene tehničkog pregleda i cestarine. Pozivaju stoga vlasnike velikog broja nepregledanih i neregistriranih trakora, da izbjegavaju sudjelovanje u cestovnom prometu, a da na tehničke preglede sa svojim traktorima ne moraju putovati u Prelog ili Čakovec, budući da se svake godine tehnički pregledi traktora održavaju u svim većim međimurskim mjestima. </p>
<p>Potrebno je, naime, znati da će vozač koji upravlja motornim vozilom koje nije registrirano biti kažnjen s 500 kuna, platit će 110 kuna troškova prekršajnog postupka, a određuju mu se i dva kaznena boda. Ako je pak tom vozilu istekao rok važenja tehničkog pregleda, određuje se još jedanput kazna od po 500 kuna, 110 kuna troškova i dva kaznena boda. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Uhvaćeni u švercu 450 šteka raznih cigareta, vrijednih 4.500 DEM</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Mihovil T. (25) iz Stobreča i Imoćanin Željko A. (20), zbog sumnje da su sudjelovali u ilegalnom uvozu 450 šteka različitih cigareta iz Bosne i Hercegovine, s namjerom da ih preprodaju na splitskom crnom tržištu, prijavljeni su za kaznena djela izbjegavanja carinskog nadzora i nedozvoljene trgovine, kao i za prekršaj Carinskog zakona. </p>
<p>Kako doznajemo u PU splitsko-dalmatinskoj, omiški policajci na autobusnom ugibalištu u Katunima su, u subotu oko 22,35 sati zatekli »golf« s imotskim registracijskim pločicama, na čijem zadnjem sjedištu su se nalazile cigarete. Nakon nekog vremena na to mjesto došao je i »audi« imotskih registracijskih oznaka. Mihovil T. uhićen je u trenutku kada je prišao »golfu« u namjeri da ga odveze. Vozač »audija«, Željko A., uspio je pobjeći, no u nedjelju ujutro dragovoljno se prijavio policiji.</p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom utemeljena je sumnja da je dvojac cigarete za 4.500 njemačkih maraka kupio u Stocu u Bosni i Hercegovini. Cigarete su u Hrvatsku unijeli ilegalno, ne plativši carinske pristojbe, kako bi ih prodali na širem splitskom području.(Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Naručio pivo i skočio u Savu s »Trnjanskog broda«</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - U subotu oko 20,15 sati, Zoran S. (42) je stigavši u kaffe-bar »Trnjanski brod« na obali Save, naručio pivo i potom izišao na palubu i skočio u rijeku.</p>
<p>Naime, nakon što je na šanku dobio zatraženo pivo, Zoran je pod izlikom da ide na zahod izišao na stražnji izlaz na krmi broda, nakon čega je došao do palube gdje je bacio svežanj ključeva i potom skočio preko ograde u Savu.</p>
<p>Konobar Davor T. vidio je gosta kako skače u Savu, te je odmah istrčao na obalu pokušavši ga naći. No, neko vrijeme se na površini vidjela samo utopljenikova glava, koja je ubrzo nestala u mraku.</p>
<p>Prema informacijama iz PU zagrebačke utopjenikovo tijelo još nije nađeno. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Riječku luku trebaju mnoge zemlje, ali politika još ne zna što će s njom </p>
<p>U Riječku luku u 10 godina nije uloženo ni kune, a godišnji pretovar tereta prepolovljen / Politički menadžmenti koji su se filmskom brzinom izmjenjivali nisu znali, htjeli ili smjeli učiniti više za spas te najveće luke u bivšoj državi, te jedne od najmoćnijih na Mediteranu. Rijeka danas nastoji biti i mađarski, češki i bavarski izlaz na more, te korejski ulaz u EU</p>
<p>RIJEKA, 7. siječnja</p>
<p> - U minulih deset godina u modernizaciju opreme u riječkoj luci nije utrošeno niti kune, a prema tvrdnji zaposlenih, dobar dio lučke mehanizacije bio je do nedavno tehnički neispravan te tako opasan po dokere. Kroz spomenuto vrijeme, godišnji pretovar tereta sveden je s nekadašnjih pet do šest milijuna tona na skromnih 2,5 milijuna tona u '99., a ova godina je okončana sa 2,6 milijuna tona tereta. </p>
<p>Dobar dio riječkog tereta preuzele su luke u Kopru i Trstu, a politički menadžmenti koji su se minulih godina filmskom brzinom izmjenjivali na čelu luke nisu znali, htjeli ili, možda smjeli učiniti više za spas te najveće luke u bivšoj državi, te jedne od najmoćnijih na Mediteranu. </p>
<p>Riječani su skloni tvrdnji da je njihovu luku uništavala politika, koja se minulih godina nije bila u stanju odrediti spram Rijeke kao luke od strateškog značaja za Hrvatsku. </p>
<p>Zanimanje za koncesije na terminalu u Riječkoj luci godinama je pokazivalo više europskih i svjetskih zemalja a najuporniji u tome su bili Mađari, ne samo zbog nostalgije, s obzirom da su prije sto godina izgradili Riječku luku kakvu je i danas vidimo, već i stoga što će skoro dovršenje gradnje ceste Rijeka-Zagreb-Budimpešta znatno približiti Mađarsku moru. Preko Mađarske, idu i robe za države bivšeg SSSR-a, a Mađari su odlučili uložiti, preko mađarsko-hrvatskog poduzeća 50 milijuna dolara u razvoj i eksploataciju Riječke luke. To govori da Mađarima nije u interesu samo prodati riječkoj luci određenu lučku opremu već i osigurati terete. </p>
<p>Međutim, Mađari nisu skrštenih ruku čekali da im hrvatska strana odobri ulazak u Riječku luku, već su istodobno radili i na sklapanju poslova s lukom Kopar, s kojom osjetno bolje surađuju, pa je tako npr. u 1998. prijeko Riječke luke prevezeno 500.000 tona, a preko Koparske 950.000 tona mađarskog tereta. Uz to, Mađarska bi s Koprom uskoro trebala biti povezana novom željezničkom prugom, koja je dio budućeg europskog koridora broj pet, čiji jedan krak vodi prema Rijeci, te ju povezuje sa srednjom Europom.</p>
<p>S obzirom da Rijeku smatraju i »prirodnom češkom lukom«, i toj zemlji je pružena mogućnost da sudjeluje u vlasničkoj strukturi Riječke luke ili da ulaže u izgradnju lučkih objekata. Češkoj je posebno zanimljiv Sporazum o povlaštenom korištenju hrvatskih luka koji je već potpisan s Mađarskom. Riječka luka trebala bi postati i bavarski izlaz na more, o čemu je početkom minule godine našem ministru za europske integracije Ivanu Jakovčiću govorio bavarski ministar za gospodarstvo, tehnologije i promet Otto Weishen. </p>
<p>U hrvatskoj javnosti je krajem prošle godine dobro ocijenjeno ulaženje korejskog »Samsunga« u Riječku luku koji ne samo da unosi 34, 5 milijuna dolara povoljnog kredita namijenjenog modernizaciji luke, već se korejska strana obvezala osigurati određenu količinu svog tereta preko Rijeke. Hrvatska strana je više od dvije godine »vagala« korejsku ponudu, pa se činilo da od ulaska tog stvarnog kapitala neće biti ništa. </p>
<p>Budući da je u Riječkoj luci prošle godine riješeno pitanje koncesije na pojedine lučke terminale, a luka tako postala »čista« za strana ulaganja, u nju su počeli ulaziti ozbiljni strani investitori. Jedini način oživljavanja luke su investicije, a stranci koji dolaze ulagati osiguravaju i teret, kojeg bi ove godine trebalo biti oko tri milijuna tona, a u narednih 12 godina, na koliko je poduzeće »Luka« dobilo koncesiju na većinu lučkih terminala, oko šest milijuna tona. Inače, kapaciteti Riječke luke procjenjuje se na 31 milijun tona roba od čega se 24 milijuna tona odnosi na jadranski Naftovod a sedam milijuna tona na rasuti generalni teret. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Britanske, njemačke i švicarske tvrtke žele ulagati u dubrovačku Zračnu luku </p>
<p>DUBROVNIK, 7. siječnja</p>
<p> - Osim značajnih ulaganja u poboljašnje sigurnosti i komfora što će ih Zračna luka Dubrovnik obaviti vlastitim novcem, godinu 2001. trebala bi ta zračna luka pamtiti po sklapanju dugoročnog ugovora sa strateškim partnerom kojim će ubrzano dostići strateške ciljeve za sljedeće 20-godišnje razdoblje.</p>
<p> Naime, Uprava Luke je u 2000. ostvarila kontakt s nekoliko vrlo ozbiljnih partnera koji žele ulagati u Zračnu luku i time postati strateški partner većinskom vlasniku, Republici Hrvatskoj. Najznačajniji je engleska tvrtka »Wiggins«, koja želi investirati u Cargo terminal na Zračnoj luci, a već je nekoliko godina prisutna na ovdašnjem području. Krajem godine ujedno je i finalizirala svoje projekte koji mogu biti od izuzetna značaja, kako za dubrovački aerodrom tako i za turizam cijele regije. Riječ je o tzv. modelu BOT (Build-Operate-Transfer), prisutnom inače na mnogim mjestima, a u zrakoplovnoj industriji je najprisutniji na aerodromu Atena, gdje su grčke vlasti ušle u angažman s nositeljem projekta njemačkom tvrtkom »Hochtief«, i to u ukupnom iznosu od 1,67 milijardi eura. Ta je njemačka tvrtka i dubrovačkoj Zračnoj luci poslala pismo namjere za moguću suradnju, a osim nje za poslovnu je suradnju, i ulazak na naše tržište, zainteresiran i švicarski handling agent »Jet Aviation«. </p>
<p>Valja spomenuti da su i u međunarodnoj razmjeni spoznaja iz zračne plovidbe ostvareni značajni kontakti, i to suradnja s međunarodnom organizacijom vlasnika zrakoplova i pilota, dok je s Američkim udruženjem operatera aerodroma već dogovoren ovogodišnji trodnevni seminar u Dubrovniku, na kojem se očekuje više od 50 direktora američkih aerodroma i predstavnika avijacijskih vlasti SAD-a. </p>
<p>Takvo povećano zanimanje inače je rezultat, među ostalim, završetka lanjske poslovne godine tijekom koje je Zračna luka Dubrovnik d.o.o. stabilizirala svoje poslovanje, te u potpunosti postigla, pa čak i premašila zacrtane ciljeve i planove za 2000. Napokon ostvarena dobit, a riječ je o polovici prihoda iz 1990., pokrila je, naime, gubitke ranijih godina i osigurala buduće nesmetano poslovanje. Doduše, prošlogodišnji promet od oko 400.000 putnika tek je 30 posto predratnog prometa, no, tvrde pokazatelji, rezultati poslovanja znatno premašuju fizičke pokazatelje prometa. Putem dubrovačke Zračne luke prometovalo se na ukupno 55 destinacija u zemlji i inozemstvu, to jest na 32 destinacije prevezeno je više od 10.000 putnika od čega 52 posto u redovitom linijskom prometu i 39 posto u čarter prometu. Sa Zračne je luke letjela 61 kompanija, a bilo je i nekoliko provjera kvalitete poslovanja od strane Croatia Airlinesa, FTI-a i EL AL-a, koji su uz neznatne sugestije iskazali visoke ocjene rada Zračnoj luci Dubrovnik. (Katica Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Stečajevi dubrovačkih tvrtki odgođeni do 1. ožujka, za turizam se opet traži poseban status </p>
<p>DUBROVNIK, 7. siječnja</p>
<p> - Najavljeni stečajevi za desetak trgovačkih društava s dubrovačko-neretvanskog područja u većinskom državnom vlasništvu prolongirani su do 1. ožujka. Odluka je to sa sastanka Koordinacije za provođenje strategije upravljanja državnim portfeljom. </p>
<p>Kako doznajemo od člana Koordinacije i županijskoga sindikalnoga povjerenika SSSH-a Ive Bratičevića, te bi tvrtke do navedenoga datuma trebale ponuditi svoja rješenja, odnosno programe za izlazak iz krize. Tek potom, ne iznađu li se zadovoljavajući odgovori, uslijedit će i stečaj kao krajnje rješenje.</p>
<p> Što će, pak, biti s dubrovačkim hotelima, a riječ je o njih nekoliko kojima dugovanja i do devet puta premašuju temeljnu vrijednost, dok ih je samo sedam prošlu godinu poslovalo s dobitkom, još uvijek se sa sigurnošću ne može potvrditi koji će od njih stopama stečaja. Unatoč inzistiranjima, ni do danas nismo uspjeli u nastojanjima da nam odgovorni, u ovom slučaju stručna suradnica pri Gospodarskoj komori Dubrovačko-neretvanske županije Marica Pulitika, napokon i objave o kojim je konkretno hotelskim kućama riječ. </p>
<p>Naime, kako se u ovom času radi na reprogramiranju kredita, odnosno financijskoj konsolidaciji i vlasničkoj transformaciji, tek nakon što budu završeni navedeni procesi moći će se sa stopostotnom sigurnošću reći koji će od njih u stečaj. No, kad je riječ o brzini provođenja, i financijske konsolidacije i vlasničke transformacije, u Gospodarskoj su komori vrlo nezadovoljni, jer, kažu, »sve se odvija presporo«. </p>
<p>Ne čude stoga zahtjevi, od kojih je jedan od posljednjih upućen Ministarstvu turizma i na nedavnoj sjednici Strukovne grupe hotelijera i ugostitelja, kako rješavanju dugogodišnjih nagomilanih problema dubrovačko-neretvanskog turizma treba pristupiti na specifičan način - dodjelom posebnog statusa turizmu Županije, što bi ga dovelo na iste polazne osnove u odnosu na druge hrvatske županije. Doduše, svi su sastanci turističke branše koncem godine završavali gotovo istim zaključkom - sezona je bila dobra. I nitko stoga ni ne krije nezadovoljstvo. </p>
<p>Ostvareni je promet za prvih devet mjeseci lanjske godine zabilježio porast posjetitelja od 72 posto, te porast ukupnih noćenja od 88 posto u odnosu na prethodnu godinu. I struktura dolazaka i noćenja turista daleko je povoljnija nego ranijih godina. No, pogledamo li kretanje turističkoga prometa Dubrovačko-neretvanske županije, vidjet ćemo da je Županija po ostvarenim noćenjima u razdoblju siječanj-rujan 2000. na razini od 48 posto iz 1990., a po dolascima turista na 52 posto. </p>
<p>Za usporedbu, u istom su razdoblju noćenja u Istarskoj županiji na razini od 85 posto, Splitsko-dalmatinskoj 86 posto, Primorsko-goranskoj 81, Šibensko-kninskoj 71, Zadarskoj 76 posto, a u Republici Hrvatskoj u cjelini 52 posto. Sve navedeno, drži Pulitika, u čemu je podržava i većina ovdašnjih turističkih djelatnika, hotelijera i ugostitelja, ide u prilog dosadašnjim tvrdnjama da je turizam Dubrovačko-neretvanske županije u daleko nepovoljnijoj situaciji od turizma u ostalim dijelovima Hrvatske, te otud i zahtjevi za »posebnim statusom«. </p>
<p>Na žalost, kao prilog istoj tvrdnji svakako mogu poslužiti i financijski pokazatelji. Premda su, naime, ukupni prihodi za prošlogodišnje devetomjesečno razdoblje povećani za 70 posto u odnosu na 1999., rashodi za 11 posto, gubici tekućeg razdoblja smanjeni za čak 57 posto, ostalo je i nadalje »teško breme« prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja, velikih kreditnih zaduženja neizmirenih dospjelih obveza, što u pojedinim hotelskim kućama, kao što smo kazali, višestruko premašuje vrijednost temeljnoga kapitala. </p>
<p>Ovdašnji bi hotelijeri zato i rado čuli što je s ne tako davnom (navodnom) najavom predsjednika Hrvatskog privatizacijskog fonda Hrvoja Vojkovića, izrečenom na skupu stranih investitora u Dubrovniku, kako će do konca godine sve hotelske kuće krajnjega juga biti sanirane. »S obzirom na situaciju, je li se gospodin Vojković možda šalio?«, bilo je jedno od pitanja na sastanku strukovne grupe hotelijera i ugostitelja koje će, uz ostala, uputiti resornim ministarstvima. (Katica Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lani u Makarskoj ostvareno 549.950 noćenja</p>
<p>MAKARSKA, 7. siječnja </p>
<p> - U Makarskoj je prošle godine ostvareno 549.950 turističkih noćenja što je 82 posto više nego godinu dana ranije. Strani turisti lani su realizirali 80 posto od ukupnog broja noćenja, premašivši optimistička očekivanja Makarana, dok su preostali dio noćenja ostvarili domaći gosti najvećim dijelom u privatnom smještaju. Sedam makarskih hotela prošle je godine ostvarilo 302.000 turističkih noćenja, što je gotovo 40 posto više nego godinu dana ranije. Najveći pomak u noćenjima ostvaren je u sobama i apartmanima privatnih kućevlasnika gdje je realizirano 248.000 noćenja, što je dvostruko više nego prethodne godine. Prema prvim informacijama planske službe u makarskom Turističkom uredu, ove se godine predviđa povećanje turističkog prometa do 15 posto, s realizacijom od oko 650.000 turističkih noćenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kreditiranje poduzetnika u posljednje tri godine znači 200 radnih mjesta</p>
<p>VARAŽDIN, 7. siječnja</p>
<p> - Osamdeset poduzetnika s područja Varaždinske županije dobilo je u posljednje tri godine 9,4 milijuna kuna povoljnih kredita, što daje podlogu za otvaranje 200 radnih mjesta. Podaci su to iz izvješća o realizaciji programa poticanja poduzetništva od 1997. do 2000. godine, što su ga prihvatili vijećnici Županijske skupštine na zadnjoj prošlogodišnjoj sjednici. </p>
<p>Osim detaljnog navođenja linija i uvjeta kreditiranja poduzetnika, u izvješću se navode i aktivnosti u formiranju poduzetničkih zona na području Županije, te organiziranju poslovnih škola, koje su naišle na dobar odaziv upravo među obrtnicima i vlasnicima manjih tvrtki. Jasno je da bi ovakve akcije imale puno više učinka da su popraćene odgovarajućim mjerama makroekonomske politike. </p>
<p>U očekivanju tih poteza, u Varaždinskoj je županiji 1997./1998. putem kreditne linije Županija-Obrtnička štedno-kreditna zadruga i Ministarstvo gospodarstva, Komisija za poticanje poduzetništva odobrila 20 kredita u iznosu od 1,950 milijuna kuna, uz godišnju kamatu od sedam posto, rokom otplate pet godina i jednom godinom počeka. Šest poduzetnika nije međutim vraćalo kredite, pa je kod njih započeo postupak ovrhe.</p>
<p>Godinu dana kasnije, putem kreditne linije Varaždinska županija-Privredna banka-Ministarstvo gospodarstva, spomenuta komisija odobrila je 54 kredita u iznosu od 5,380 milijuna kuna, prema navedenim.</p>
<p>Prošle je godine proradila kreditna linija Varaždinska županija-Grad Varaždin-Varaždinska banka-Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Do sada je odabrano šest kreditnih zahtjeva te plasirano više od dva milijuna kuna kredita. Treba napomenuti da je deset kredita u ukupnom iznosu od 1,755 milijuna kuna pred odobrenjem. Za ovu zadnju kreditnu liniju, na natječaj se javilo 113 tražitelja kredita, od kojih su neki odustali, a neki nisu priložili potrebnu dokumentaciju. Prevelika »papirologija« generalna je primjedba tražitelja ovih kredita, zbog čega i nije do kraja 2000. iskorišten sav raspoloživ novac, namijenjen kreditiranju poduzetnika. (K.G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Od ponedjeljka Ina ponovo prima čekove svih banaka?</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Vjerujem da će se već od ponedjeljka stanje normalizirati te da će se na našim benzinskim postajama gorivo i ostali proizvodi ponovno moći plaćati čekovima Zagrebačke, Privredne i Poštanske banke. Kazao je to u nedjelju za Vjesnik glasnogovornik Ine Mario Dragun. Ina je, naime, početkom ove godine svim svojim benzinskim postajama zabranila primanje čekova tih triju banaka jer samo od njih nije dobila odgovor na zahtjev, upućen krajem prošle godine svim bankama, da joj pošalju jamstvo da će svi njihovi čekovi uredno biti plaćeni. </p>
<p> »Na takav korak odlučili smo se zbog ranijih problema s naplatom čekova nekih manjih banaka. Svjesni smo da su Zagrebačka i Privredna najveće i najjače banke u Hrvatskoj i da kao takve sigurno nisu sporne, ali pravilo mora vrijediti za sve. Jer ako su nam mogle odgovoriti sve ostale banke, nije nam jasno zašto to nisu mogle i te tri. </p>
<p>Kako bi pomogla vozačima koji naše proizvode žele plaćati njihovim čekovima, u ponedjeljak će Ina od tih banaka ponovo zatražiti i, nadam se, dobiti to jamstvo, nakon čega će se sve normalizirati«, kaže Dragun. </p>
<p>Tako će se, čini se, sve vratiti na staro. Nameće se, međutim, pitanje zašto Ina o svojoj odluci nije na vrijeme obavijestila javnost. Time bi izbjegla zbrku koja je nastala i prilično ogorčila brojne vozače. </p>
<p>Mnogo ih je, naime, tek na benzinskim postajama doznalo da gorivo i ostale proizvode koji se tamo prodaju, više ne mogu plaćati čekovima tih triju banaka. </p>
<p>A bilo je, kako su nam javili ljutiti vozači, i slučajeva da su neki, ne vidjevši improvizirana upozorenja koja su postavili prodavači, već natočili gorivo u automobil i tek kada su ga htjeli platiti, doznali su da to ne mogu učiniti čekovima Zagrebačke, Privredne i Poštanske banke. Tada su se morali snalaziti i rješavati problem u dogovoru s prodavačima. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Deveta obljetnica pogibije promatrača EU-a u Podrutama</p>
<p>PODRUTE, 7. siječnja</p>
<p> - Na devetu obljetnicu pogibije članova Promatračke misije EZ-a, talijanskih i francuskih časnika i dočasnika - Marca Matte, Silvana Natalea, Fiorenza Ramaccia, Enze Venturinija i Jean-Loupee Eychennea - održan je u nedjelju komemorativni skup na mjestu tragedije, u Podrutama kraj Novog Marofa. Uz članove obitelji poginulih, prisustvovali su mu i predstavnici Europske unije, francuskog i talijanskog veleposlanstva u Hrvatskoj, talijanske vojske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Vlade RH, te brojni mještani Podruta i varaždinskog kraja.</p>
<p>Nakon što su na mjestu pada oborenoga helikoptera položeni vijenci, Tomislav Vidošević, predstojnik Ureda Vlade RH za suradnju s međunarodnim institucijama, rekao je, među ostalim kako su poginuli europski promatrači izgubili život za dobrobit Hrvatske. </p>
<p>Na komemoraciji su govorili i savjetnik u talijanskom veleposlanstvu u Hrvatskoj Carlo Perotta koji je istakao kako su prije devet godina europski promatrači položili život za Hrvatsku no kako unatoč spomenu na njihovu pogibiju još uvijek ima mnogo žrtava koje zaslužuju da se i o njima vodi računa.. Skupu su se obratili i vršiteljica dužnosti šefa promatračke misije EU Ulla Odquist, francuski veleposlanik u Hrvatskoj Albert Turot te pukovnik talijanske vojske Domenico Barbagallo. Nakon komemoracije varaždinski je biskup msgr. Marko Culej služio misu u Crkvi Kraljice mira u Podrutama, posvećenoj poginulim promatračima. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Provedbu mjera za ublažavanje posljedica suše trebalo bi ubrzati</p>
<p>ČAKOVEC, 7. siječnja</p>
<p> - Minula godina bila je gotovo katastrofalna za hrvatski agrar, naročito za ratarstvo. Dugotrajne suše i duga razdoblja bez kiše nanijele su velike štete biljnoj proizvodnji, što je izazvalo i posljedice za stočarstvo, budući da nije proizvedeno dovoljno stočne hrane. Kako bi se ublažile posljedice suše, Vlada je na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva donijela više mjera, čiju bi provedbu, prema općem mišljenju trebalo ubrzati. </p>
<p>Provedena je, doduše, odluka da se smanje referentne količine za stjecanje prava na poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Tako je za šećernu repu i soju određeno minimalno 20 posto referentnog prinosa, za kukuruz 40 posto i za suncokret 60 posto. To je i omogućilo seljacima uključenima u sustav državnih poticaja, da ih ostvare, budući da nisu postigli urode i predali količine prema ugovoru. </p>
<p>U županijama u kojima je ratarstvo snažnije razvijeno, očekuju odluke i naputke iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o načinu kreditiranja nabave sustava za navodnjavanje povrća. Uopće je umjetno natapanje ratarskih površina velik problem poljodjelstva, budući da se na taj način navodnjava zanemarivo malo obradivih površina. Nedostatak sustava posebno je vidljiv u, primjerice, Međimurskoj županiji, gdje ima bogatih zaliha podzemnih voda, a i kraj je omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom. Uopće se umjetno natapanje oranica u svijetu prakticira kao najbolja preventiva mogućih nepovoljnih utjecaja suše. Isto tako, od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva se očekuje da osigura dodatne novčane iznose za podizanje dugogodišnjih nasada na područjima posebno pogođenima sušom. Poznato je, naime, da se u voćarstvu i vinogradarstvu suša manje osjeti na urodima, nego što je to na čistoj biljnoj proizvodnji. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i hrvatska Vlada preporučili su županijama, gradovima i općinama da oslobode od plaćanja, dijela ili u cijelosti, zakupnine one zakupce državnog poljoprivrednog zemljišta koje je stradalo od suše, a koji su štete prijavili nadležnim povjerenstvima. </p>
<p>Kako kaže međimurski podžupan Marijan Vukšić, Županijsko povjerenstvo za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta ovih će dana utvrditi iznos štete na pojedinim površinama u zakupu i poljodjelce osloboditi od plaćanja zakupnine, ovisno o visini procijenjene i utvrđene štete. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Veterani pomažu žrtvama holakusta u sastavljanju odštetnog zahtjeva</p>
<p>ČAKOVEC, 7. siječnja</p>
<p> - Udruga Hrvatskih ratnih veterana Međimurske županije pomoći će svim Međimurcima koji su iz bilo kojeg razloga tijekom Drugog svjetskog rata bili u logorima na području Savezne Republike Njemačke, pri ispunjavanju zahtjeva za odštetu. Poznato je, naime, da su za sve žrtve holokausta prikupljena značajna financijska sredstva iz kojih će im se isplatiti odgovarajuće odštete za pretrpljene bolove, strah i ekonomske gubitke. </p>
<p>Budući da se radi o osobama koje su sada već u poodmakloj životnoj dobi, zasigurno će im u postavljanju zahtjeva za odštetu dobro doći pomoć stručnih osoba u međimurskoj Udruzi hrvatskih ratnih veterana. Već od ponedjeljka pa do idućeg ponedjeljka, 15. siječnja, svakodnevno će u prostorijama Udruge u Strossmayerovoj ulici 9 u Čakovcu, u sobi broj 22 prema abecednom redoslijedu pomagati građanima u postavljanju odštetnoga zahtjeva. </p>
<p>Svi koji su bili zatočeni u njemačkim logorima za vrijeme Drugog svjetskog rata imaju pravo na odštetu, a da bi ju ostvarili moraju na bilo koji način dokazati svoje zatočeništvo u logoru. U Udruzi preporučaju da svaki pojedinac kratkim pisanim podneskom obrazloži gdje, kada, kako dugo i s kime je sve bio u nekom od logora. U Udruzi će svakog pojedinca uputiti koje i kakve sve eventualne dokaze treba priložiti. </p>
<p>Međimurska Udruga hrvatskih ratnih veterana pomogla je brojnim Međimurcima koji su tijekom Drugog svjetskog rata bili u postrojbama mađarske vojske ili su pak bili transportirani u mađarske logore. </p>
<p>Tako i sada vjeruju da će pomoći svima koji su na bilo koji način bili žrtva holokausta. Pri tome upozoravaju da treba izbjeći svaku paniku, budući da je apsolutni krajnji rok za postavljanje zahtjeva za odštetu za žrtve njemačkih koncentracijskih logora 11. kolovoza ove godine. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HSLS zaboravio da Karlovac već ima Trg hrvatskih branitelja</p>
<p>KARLOVAC, 7. siječnja</p>
<p> - Slunj, Korenica, Gospić poodavno su dobili trgove i ulice s imenom dr. Franje Tuđmana. U Korenici je prije božićnih i novogodišnjih blagdana odlukom Poglavarstva Općine Plitvička jezera osnovna škola preimenovana u Osnovnu školu dr. Franje Tuđmana, a sličnih inicijativa bilo je i u manjim općinama Ličko-senjske i Karlovačke županije, gdje je na vlasti HDZ. </p>
<p>I u Karlovcu se političke stranke naprosto natječu u predlaganju i preimenovanju ulica i trgova. Tako je nedavno karlovački HSLS predložio da središnji karlovački trg Trg Matije Gubca, u čije je uređenje uloženo 1,5 milijuna kuna dobije ime trg hrvatskih branitelja. Sve bi bilo u redu da čelnici karlovačkog HSLS-a nisu smetnuli s uma da u Karlovcu već postoji trg koji nosi to ime - onaj ispred Policijske uprave karlovačke u naselju Novi centar.</p>
<p>U Karlovcu vodeći HDZ je na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća u 2000. predložio da se jedan od najljepših gradskih perivoja u središtu »Perivoj slobode« preimenuje u šetalište dr. Franje Tuđmana. Kao argument, ta je stranka navela »da je Karlovac jedan od većih gradova koji još nema trg ili ulicu nazvanu prema Tuđmanu«. No, poslije duge rasprave, vijećnici HDZ-a i oporbe dogovorili su se da se ta točka - skine s dnevnog reda. </p>
<p>Ostalo je nejasno zbog čega vijećnici HDZ-a nisu ustrajali u prijedlogu. Naime, HDZ u Gradskom vijeću ima većinu, pa se odluka mogla donijeti bez oporbenih vijećnika. Dok u karlovačkom HDZ-u ističu »da se na prijedlog nije zaboravilo« i da se »čeka prva iduća sjednica Gradskog vijeća«, oporba ističe da ima bolji prijedlog i to da Tuđman u Karlovcu dobije ulicu, a ne šetalište. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Pripremljen projekt raščišćavanja ruševina 200 vukovarskih zgrada </p>
<p>VUKOVAR, 7. siječnja</p>
<p> - Projekt raščišćavanja ruševina zgrada teško oštećenih ili srušenih u srpskim napadima na Vukovar 1991. što ga je izradila Gradska uprava, obuhvaća otprilike 200 objekata, među kojima su i mnogobrojni zaštićeni objekti spomeničke baštine i vrijedni arhitektonski objekti te će pri raščišćavanju ruševina biti potrebno angažirati i konzervatore i restauratore.</p>
<p> »Želimo estetski poboljšati izgled gradskog središta, zaštititi građane od mogućih urušavanja, ali zaštititi i obnoviti same građevine«, kaže pročelnik Odjela komunalnog uređenja grada Krešimir Šlafhauzer, dodajući kako je cijeli projekt poduprlo i Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva koje je i investitor raščišćavanja ruševina u gradskom središtu.</p>
<p> Među ruševnim građevinama, koje će se uskoro početi raščišćavati, nalaze se i dijelovi dvorca Eltz, zgrada Radničkog doma, Galerija Bauer i mnoge druge koje se u najvećem broju nalaze u povijesnoj gradskoj jezgri. Cijeli projekt će, po Šlafhauzerovim riječima, stajati desetak milijuna kuna koje bi trebalo namaknuti od prodaje Vladina »challengera«. Osim za raščišćavanje ruševina novac od prodaje zrakoplova (oko 120 milijuna kuna) bit će uložen u dovršetak javnih zgrada čiju obnovu financiraju hrvatske županije te u osposobljavanje gospodarske zone u Priljevu. </p>
<p> U gradskom Odjelu za komunalno uređenje vjeruju da će raščišćavanje ruševina početi vrlo brzo, poglavito jer je i ministar Radimir Čačić za nedavna posjeta Vukovaru najavio da će izvedba projekata u Vukovaru, vezana uz prodaju »challengera«, početi i prije prodaje zrakoplova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sindikat: Gradonačelnik Vukovara uskratio prava djelatnicima dječjeg vrtića </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Sindikat zaposlenih u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama Hrvatske optužio je vukovarskoga gradonačelnika Vladimira Štengla da je uskratio prava zaposlenicima dječjeg vrtića »Vukovar«, jer su primili plaće bez dodatka za zaposlene na područjima posebne državne skrbi.</p>
<p> Zaposlenicima vukovarskog dječjeg vrtića za prosinac je isplaćena plaća bez dodatka na koji imaju pravo po Zakonu o područjima posebne državne skrbi, iako je taj dodatak isplaćen zaposlenicima gradske uprave, tvrdi sindikat u priopćenju.</p>
<p> Sindikat smatra da je za to odgovoran gradonačelnik Vladimir Štengl, koji »jedan mjesec primjenjuje zakon, a već sljedeći ga ignorira«. Prema saznanjima sindikata, Zakon o područjima posebne državne skrbi ne primjenjuje se dosljedno jedino na području Vukovarsko-srijemske županije.</p>
<p> Sindikat zaposlenih u dječjim vrtićima zatražio je od potpredsjednice Vlade Željke Antunović da upozori lokalnu vlast da se zakon mora primjenjivati na sve zaposlenike jednako. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Za havariju »Nautike 64« nitko neće snositi punu odgovornost, ističe Tušek</p>
<p>Potraga za upraviteljem stroja Sinišom Madunićem u nedjelju je obustavljena </p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - U nedjelju, tri dana nakon pomorske nesreće hrvatskog broda »Nautika 64«, još nije poznato što je bio uzrok brodoloma, nakon kojega je ostao živ samo putnik Geni Vuković. Od pet osoba, koliko ih je bilo na brodu u trenutku nesreće, poginuli su zapovjednik »Nautike 64« Petar Jašić, kormilar Duško Vuković i mornar Marko Mijatović. Potraga za upraviteljem stroja Sinišom Madunićem u nedjelju je obustavljena. </p>
<p> Preživjeli Geni Vuković dao je iskaz pred Istražnim povjerenstvom, kazavši kako je do nesreće došlo kada je brodsku krmu prekrio veliki val, nakon čega se »Nautika 64« naglo okrenula kobilicom prema gore. Prema njegovim riječima, svi članovi posade bili su, u trenutku prevrtanja, na zapovjedničkom mostu ili na palubi i nosili su prsluke za spašavanje. On se spasio tako što je uspio doplivati do napuštene naftne platforme, na kojoj je pronašao radio postaju i pozvao pomoć.</p>
<p> »Nautika 64« bila je u kategoriji brodova obalne plovidbe Jadranskim morem, što znači da nije smjela ploviti više od 20 milja dalje od najbližeg otoka ili kopna. Glavni inspektor u Ministarstvu pomorstva i predsjednik Istražnog povjerenstva kapetan Mario Babić potvrdio je da se mjesto nesreće tog ro-ro broda nalazi izvan granica plovidbe dopuštene za tu kategoriju. Dakle, sve upućuje na zaključak da je brod plovio otvorenim morem između Dugog otoka i Ancone, umjesto pravcem Splitska vrata - Hvar - Korčula - Lastovo - Palagruža, odakle se trebao uputiti do odredišta uz talijansku obalu. Stoga se nameće pitanje je li plovidba broda izvan dopuštene rute i glavni uzrok havarije.</p>
<p> Ministar pomorstva prometa i veza Alojz Tušek izjavio je u nedjelju za Vjesnik da će istraga utvrditi je li brod plovio izvan granica dopuštene plovidbe. Tvrdi i da se ne može sa sigurnošću reći ni je li brod doživio nesreću na 30 milja od Ancone, ili tu doplutao nakon nesreće. »Istraga će utvrditi uzroke i rasvijetliti okolnosti koje su dovele do nesreće, što znači da ćemo tek nakon nje znati je li brod plovio izvan granica dopuštene plovidbe. No, za taj tragičan događaj vjerojatno nitko neće snositi punu odgovornost jer to, naprosto, nije moguće«, rekao nam je Tušek.</p>
<p>Ako je brod plovio izvan dopuštenih granica, to ne znači da je brodovlasnik bio taj koji je odredio pravac njegove plovidbe, ističe Tušek. »Možda je pravac plovidbe, što je logično, odredio zapovjednik broda. Zato i ističem da vjerojatno nikada nećemo saznati tko snosi punu odgovornost za taj tragičan događaj. Jedini koji je o tome mogao posvjedočiti, nije, na žalost, među živima«, rekao je Tušek, napomenuvši da Vuković ne može pouzdano znati (budući da je na brodu bio kao putnik), je li zapovjednik Jašić samoinicijativno donio odluku o pravcu kretanja broda, pod uvjetom da je »'Nautika 64« uopće plovila izvan granica dopuštene plovidbe, kazao je Tušek. Dodao je da će istraga najvjerojatnije trajati nekoliko mjeseci</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Šestorku ne zabrinjava Sanaderov splitski govor </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, s proslave godišnjice osnutka HDZ-a u Splitu poručio je Stjepanu Mesiću i Ivici Račanu da se »ne igraju s Domovinskim ratom, budućnošću Hrvatske i njezinom nacionalnom sigurnošću«. Ocjenjujući sadašnju vlast nesposobnom, rekao je također da hrvatski generali neće ići u Haag i da im se neće suditi. Kako te njegove izjave komentiraju predstavnici vladajuće šestorke, a kako opozicija? </p>
<p>»Imam razumijevanja za Sanaderove izjave, jer svaka stranka ima pravo kritizirati i davati primjedbe na ponašanje vlasti, ali sadržaj i argumentacija njegovih poruka nisu dobri«, rekao je za Vjesnik Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a. »HDZ bi trebao napraviti introspekciju samoga sebe, a ne upotrebljavati tako teške riječi koje nikoga ni na što ne obvezuju«, smatra on. Pravo na kritiziranje u političkom je životu sasvim legitimno i ono što je radio HDZ nije opravdanje za neke postupke ove vlasti, no, nastavlja, »ovaj je put Sanaderova argumentacija promašena«. Kramarić ističe da ova vlast ne dovodi u pitanje nacionalne interese. »Dobar dio problema koje sada imamo s Haagom, primjerice, proizlazi iz Ustavnog zakona, donesenog za vrijeme HDZ-a«, kaže Kramarić. </p>
<p>»Sanaderove izjave ne smatram značajnima, jer to je čovjek koji vodi jednu stranku koja će za sebe morati naći zamjenu u opoziciji, odnosno na desnici«, tvrdi Vesna Pusić, predsjednica HNS-a. »HDZ se, kad je bio na vlasti, dokazao kao autoritarna stranka koja je dovela do korupcije i međunarodne izolacije Hrvatske«, drži ona, te dodaje da je s parolama, kojima napada sadašnji vrh hrvatske države, HDZ vladao i doveo nas u izolaciju. »Takve izjave ukazuju samo na HDZ-ovo predpolitičko razumijevanje hrvatske države«, kaže Vesna Pusić. Dodaje da se i za sadašnju vlast može naći puno primjedbi, jer se »puno toga trebalo brže napraviti, ali o tome mogu suditi ljudi s legitimitetom na temelju vlastitog rada«. »HDZ može pokazati samo ono što je destruirao«, zaključuje Vesna Pusić. Osvrćući se na izjavu da hrvatski generali neće ići u Haag, ona kaže kako osumnjičenost ne poznaje ni etnicitet, niti vojni čin, te da treba poštovati ono što je, na kraju, potpisao sam HDZ, potpisujući Ustavni zakon o suradnji s Haagom. </p>
<p>Saborski zastupnik SDP-a Nenad Stazić tvrdi da je pravo opozicije da govori što hoće. »Ne vidim velikog smisla u onome što govori Sanader«, ističe Stazić, napomenuvši da su građani 3. siječnja prošle godine kazali što misle o Sanaderu i HDZ-u. »Ne bih pridavao previše pažnje njegovim riječima, jer HDZ je imao na raspolaganju deset godina da upravlja zemljom onako kako zna«, smatra Stazić. Dodaje da podržava Vladinih 13 točaka o odnosu s Haaškim tribunalom kao i to, da svi odnosi s Haagom idu preko Vladina Ureda. »Haag ne traži ni generale, niti bicikliste i bravare, nego one koji su sumnjivi«, zaključuje Stazić. </p>
<p>»Imajući razumijevanja za glavnu temu Sanaderova govora - odnose s Haaškim sudom, ipak smatram da je retorika bila presnažna«, kaže Joško Kontić, potpredsjednik HSLS-a, ali dodaje kako je legitimno pravo oporbe da kritizira vlast. »Bilo bi dobro da netko podsjeti Sanadera da su hrvatski generali već išli u Haag i da je Tihomir Blaškić osuđen nepravedno«, tvrdi Kontić, osvrćući se na Sanaderovu izjavu da »Hrvatski generali neće ići u Haag i neće im se suditi«. Podsjeća da je Blaškić izručen dok je na vlasti bio Sanaderov HDZ. »Takva retorika predstavlja otklon od povijesne istine«, smatra Kontić. »Nadam se da se Blaškićev slučaj neće ponoviti, a napominjem da ova Vlada još nešto slično nije napravila«, kaže potpredsjednik HSLS-a. Govoreći o Sanaderovom zahtjevu da Račan objavi podatke o tome tko je bio tko u privatizaciji, da se vidi »koji su to ljudi iz SDP-a, HSS-a , HSLS-a«, Kontić kaže da ne zna što je Sanader čekao deset godina, jer imao je mogućnost sâm to napraviti.</p>
<p>Kontić također smatra kako skup u Splitu ima dublje značenje ako se uzme u obzir da je prije dvadesetak dana Ivić Pašalić također bio u tom gradu, a da su se na njegovu skupu pojavili drugi ljudi, ne oni koji su nazočili Sanaderovom. </p>
<p>»Na ovaj skup gledam kao na repliku Pašalićevom, što je mogući uvod u konačano rješenje nekih hadezeovskih unutarstranačkih pitanja«, kaže on, te zaključuje da će to možda i dovesti do stabilizacije te vodeće oporbene stranke. </p>
<p>»Imam osjećaj da je Sanader ocijenio kako je već došlo vrijeme za početak predizborne kampanje«, rekao je za Vjesnik Vido Bogdanović iz HSS-a. »Račan i Mesić imaju apsolutni legitimitet hrvatskih birača da rade svoj posao«, kaže Bogdanović, te dodaje da će njihov rad ocijeniti ti birači, a ne Sanader. »O tome, hoće li generali ići u Haag, neće odlučivati Sanader, nego za to predviđene institucije«, ističe Bogdanović, te dodaje da bi Sanader trebao pogledati izborne rezultate u Prvom gardijskom zdrugu, pa bi mu »sve bilo jasno«. </p>
<p>Potpredsjednica DC-a, Vesna Škare-Ožbolt, smatra da Sanaderove prijetnje Račanu imaju za cilj skupljanje jeftinih političkih bodova. »Najprije bi trebalo stvoriti nacionalni konsenzus oko pitanja odnosa Hrvatske s Haaškim tribunalom«, drži Škare-Ožbolt. Kad je riječ o Mesiću, nastavlja ona, DC drži da treba vidjeti nisu li transkripti iz Ureda Predsjednika išli prema Haagu bez znanja Vladina Ureda za odnose s Tribunalom, jer, ako jesu, onda je to ugrozilo nacionalne interese. »Mi nismo za selektivno davanje transkripata, jer je to čista ugroza nacionalnih interesa«, kaže Škare-Ožbolt. Što se tiče hrvatskih generala, ona smatra da ni jedan nije naređivao ubijanje ili etničko čišćenje, nego da se u svakoj zapovijedi naglašavalo poštivanje ratnih i međunarodnih prava. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatske vlasti i Crkva dale su nadu za dostojanstveniji život i slobodu </p>
<p>Istaknuo je to metropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan, predvodeći bogoslužje povodom pravoslavnog Božića / Onako kako Isus ljubi nas, ljubimo i mi druge, bez obzira na vjeru i nacionalnost, poručio episkop osječko-poljski i baranjski Lukijan </p>
<p>ZAGREB/OSIJEK/ VUKOVAR/DUBROVNIK/ RIJEKA, 7. siječnja</p>
<p> - Metropolit Srpske pravoslavne metropolije zagrebačko-ljubljanske i cijele Italije Jovan, u nedjelju je u zagrebačkoj Crkvi sv. Preobraženja predvodio bogoslužje povodom pravoslavnog Božića. Vjernike koji rođenje Isusa Krista slave po Julijanskom kalendaru, metropolit Jovan je posebno pozdravio, istaknuvši da ovaj dvijetisućiti Božić dočekuju u novim političkim prilikama, koje donose ohrabrenje. </p>
<p>»I zato zahvaljujemo vlastima Republike Hrvatske i vrhu Katoličke crkve, koji su nam uputili pozdrave i dali nadu da nam predstoje dani slobode i dostojanstvenijeg ljudskog života«, rekao je metropolit Jovan, izrazivši želju da se što prije prognani vrate na svoja ognjišta i obnovi porušeno.</p>
<p>Nakon svečane liturgije okupljenim je vjernicima pročitana i poslanica patrijarha Srpske pravoslavne crkve Pavla, u kojoj se ističe da će 20. stoljeće, a posebno njegova druga polovica, »biti u svijetu Crkve zapamćeno kao vrijeme plača«. »Mnogo je onih koji su u tom vremenu zaplakali samo zbog svoje vjere u Krista. Mnogo je onih koji su morali napustiti svoju domovinu i negdje u dalekom svijetu 50 godina plakati za tom izgubljenom domovinom, kojom su puhali vjetrovi razaranja demonskih ideologija, diktatura, nasilja i neslobode«, stoji između ostaloga u poslanici. Patrijarh Pavle izražava i nadu da je »ovo vrijeme plača, razgradnje i mržnje napokon prošlo« i da »s početkom novog stoljeća i novog milenija dolazi novo vrijeme, vrijeme gradnje, radosti i ljubavi«. </p>
<p>Pozvao je vjernike da se sjete stotina tisuća raseljenih, prognanih i onih koji su ostali bez imanja, upozorivši da »nitko u ovoj zemlji (Jugoslaviji, op.a.) ne može biti sretan, dok postoje gladni pravde«. Stoga je patrijarh na kraju svoje poslanice pozvao tamošnje političare da se vode načelom nekoristoljubivosti i opće dobrobiti, te da SPC-u omoguće da opet ima onu ulogu, koju je u svom narodu imao stoljećima.</p>
<p>Uz metropolita Jovana, svečanu liturgiju služili su protojerej Milenko Popović i protojerej Marinko Juretić. Božićnom bogoslužju nazočio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća dr. Milorad Pupovac. </p>
<p>U osječkoj Crkvi Uspenija presvete Bogorodice, svečanu je božićnu liturgiju vodio paroh protojerej stavrofor Ratomir Petrović. Pročitavši božićnu poslanicu poglavara SPC-a Pavla, on je poručio vjernicima kako je Bog postao čovjek da bi pomogao svakom čovjeku, da je On među nama te da od svakoga čovjeka traži da ljubi bližnjega svoga. Okupljene je vjernike blagoslovio osječko-poljski i baranjski episkop Lukijan koji je naglasio kako je Isus rođen za svakog čovjeka. »U novom tisućljeću budite okrenuti čovjeku u sebi i pored sebe. Onako kako Isus ljubi nas, ljubimo i mi druge, bez obzira na vjeru i nacionalnost«, poručio je episkop Lukijan.</p>
<p>U vukovarskoj Crkvi sv. Petke jutarnje bogoslužje te blagdansku liturgiju pred velikim brojem Vukovaraca pravoslavne vjeroispovijesti služio je protojerej Jovan Radivojević, paroh vukovarski. Velik broj vjernika okupio se i na božićnim obredima koje je u Crkvi sv. Nikolaja u samom središtu Vukovara služio Dušan Marković, drugi paroh vukovarski. U dubrovačkoj crkvi sv. Blagovještenja liturgiju je predvodio je dubrovački paroh Goran Spajić, a osim mnogobrojnih vjernika, bio je nazočan i predstavnik trebinjsko-mrkanjskog i primorskog episkopata vladika Grigorije. </p>
<p>On je izrazio zadovoljstvo što su se na liturgiji okupili mnogobrojni vjernici, što je» znak da se konačno i srpski narod okrenuo Bogu i molitvi«. Subotnju badnju liturgiju i nedjeljno bogosluženje u hramu Svetog Georgija na Sušaku i svečanu liturgiju u crkvi Sv. Nikole u Rijeci predvodio je arhijerejski namjesnik plaščanski i paroh riječki otac Mićo Kostić.</p>
<p>Gordan Pandža, Maja Sajler i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Stan za 800 maraka po kvadratu strateško je političko pitanje</p>
<p>Uskoro predstavljanje strategije razvoja stanogradnje / Najznačajnija novina jest osnutak nacionalnog stambenog fonda, kao glavnog čimbenika financiranja stanogradnje / Čačićev model računa na preveliku ulogu države što nije dobro, jer država nije poduzetnik, smatra dr. Gojko Bežovan, voditelj radne skupine za izradu strategije </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Mlada obitelj koja se u Njemačkoj upravo odlučila na kupnju vlastitoga stana može dobiti stambeni kredit na 20 godina uz fiksnu kamatu od 6,5 posto prvih 10 godina. Uz to, prvih 10 godina dio kredita će subvencionirati, odnosno otplaćivati grad u kojem žive. Ipak, kažu, prije nekoliko godina uvjeti su bili još povoljniji budući da su kamatne stope na stambene kredite bile 4,5 posto.</p>
<p>Za hrvatske pak obitelji ti uvjeti zvuče kao znanstvena fantastika. Stambeni krediti nisu subvencionirani od države, daju se na rok od 10 do 15 godina, kamate se kreću od 8,9 do 10 posto, a da biste uopće dobili kredit morate imati trostruko veća primanja od mjesečne rate kredita, nekretninu vredniju od iznosa koji tražite te, naravno, nekoliko jamaca i polog u banci. Stoga ne čudi izjava dr. Gojka Bežovana da je u Hrvatskoj dramatično nizak standard stanovanja u odnosu na potrebe, a stan je, kaže, najveća materijalna i simbolička vrijednost svake obitelji. </p>
<p>»Držimo da je pitanje stanogradnje, odnosno manjak stanova u Hrvatskoj ozbiljan problem i država se mora ozbiljno njime pozabaviti, jer je to socijalni, ali i politički problem«, ističe dr. Bežovan, inače voditelj radne skupine za izradu strategije razvoja stanogradnje. Strategija bi uskoro trebala biti predstavljena javnosti, a najznačajnija novina koju donosi jest osnutak nacionalnog stambenog fonda, prema uzoru na ostale tranzicijske zemlje. I u drugim tranzicijskim zemljama je početkom '90-ih opao broj novoizgrađenih stanova, ali se »vratio« što u Hrvatskoj nije slučaj, napominje dr. Bežovan. U Hrvatskoj se, naime, '80-ih godišnje gradilo oko 30.000 stanova, a nakon drastičnoga pada, trenutačno se taj broj kreće oko 12.000. No dr. Bežovan upozorava da posljednje podatke treba uzeti s rezervom budući da se i obnova u ratu porušenih objekata ubraja u novogradnju. Prema njegovim riječima, točni statistički podaci bit će poznati tek nakon ovogodišnjeg popisa stanovništva te će tek tada biti moguće dati i ozbiljne prijedloge za rješenje problema.</p>
<p>Budući da Hrvatska ne može reformirati svoju stambenu politiku, upozorava dr. Bežovan, zato jer ona uopće ne postoji, nacionalni stambeni fond trebao bi postati predvodnik novih stambenih programa, odnosno glavni čimbenik financiranja stanogradnje. U strategiji je predviđeno da se sredstva za taj fond namaknu od prodaje društvenih stanova, jedinica lokalne samouprave, obveznica za prodane stanove te kredita Europske banke za obnovu i razvoj, Razvojne banke Vijeća Europe i Svjetske banke. </p>
<p>Uz to, dr. Bežovan ističe kako je radna skupina predložila da se zbog ozbiljnosti problema u Hrvatskom saboru osnuje odbor za stambenu politiku kako bi se i pomoću toga izgradio novi sustav stanogradnje, budući da je stari program društveno usmjerene izgradnje stanova, koji je bio značajan čimbenik u socijalističkom sistemu, '90-ih prestao postojati. Trenutačno, navodi dr. Bežovan, država vodi brigu samo o podmirenju stambenih potreba svojih službenika. Poznato je, kaže on, da je svojedobno grupa mladih stručnjaka zaposlenih u Hrvatskoj narodnoj banci ucijenila tu instituciju - ili će im dati stanove ili će oni dati otkaze. Kako ne bi dolazilo do takvih stvari, nužno je imati transparentan sustav, zaključuje dr. Bežovan. </p>
<p>Što se tiče modela socijalno poticane stanogradnje, koji je predložio ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, on, drži dr. Bežovan, ima pogrešan naziv jer je riječ o državnom poticaju, a ne društvenom. »Smatram da nije dobro što se računa na preveliku ulogu države jer država nije poduzetnik i mislim da bi bilo bolje da je o tome modelu provedena šira rasprava«, ukazuje on.</p>
<p>Država bi također trebala graditi i stanove za najam jer postoji dio građana koji ni uz subvencije ne može kupiti vlastiti stan. Najam stana nigdje u svijetu nije jeftin, pa tako ni u Hrvatskoj, no razlika je u tome što je u razvijenim zemljama taj segment pravno reguliran, dok je u nas, uz iznimku socijalnih stanova, prepušten crnom tržištu. Tako država nema nikakve koristi od visokih najamnina koje plaćaju hrvatski podstanari, a one, primjerice u Zagrebu za stan prosječne veličine od 50 metara četvornih, naravno ovisno o lokaciji, iznose u prosjeku 500 maraka. </p>
<p>Za usporedbu recimo da u njemačkom Mainzu trosobni stan stoji oko 900 maraka s time da dio subvencionira grad, dok u okolici New Yorka u »lošijem kvartu« dvosobni stan košta 600 dolara. U Švedskoj pak, kaže predsjednik Udruge stanara Hrvatske Marijan Babić, iako se ne može govoriti o nekoj jedinstvenoj cijeni, država drži najamnine čvrsto pod kontrolom. Ako na primjer privatni najmodavac u nekom kvartu podigne najamninu, država odmah gradi vlastite stanove u tom istom kvartu i tako ruši cijenu, ističe Babić. O svemu brine udruga stanara koja je tamo moćna organizacija s milijun članova, navodi Babić. »Ako želite unajmiti stan, obraćate se udruzi te ona pregovara o uvjetima i cijeni, a ako bilo koja strana ima pritužbe, također se obraća udruzi. Uz to, udruga brine da četvrt u kojoj želite unajmiti stan ima svu potrebnu infrastrukturu koja vam je potrebna - ambulante, škole, vrtiće... Budući da je sve legalno, država itekako ima koristi od takvog sustava jer ubire porez, a mi smo takav sustav predložili i našim vlastima. Naša udruga je voljna prihvatiti se tog posla iako u usporedbi sa švedskom, koja ima stogodišnju tradiciju, postojimo tek 10 godina«. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Četvorni metar stana ne bi smio biti skuplji od jedne prosječne plaće</p>
<p>U strategiji stanogradnje među ostalim se navodi kako je u Hrvatskoj po uzoru na razvijene zemlje potrebno uvesti sustav kojim će se ulaganje u stambeno zbrinjavanje priznati kao rashod poreza na dohodak te da je plaćanje najamnina potrebno osloboditi PDV-a. </p>
<p>Ističe se također da bi cijena stana trebala iznositi najviše četiri godišnja prihoda domaćinstva, odnosno da bi cijena četvornog metra stana morala biti u visini prosječnog mjesečnog primanja. U Hrvatskoj danas cijena prosječnog stana iznosi oko 10 do 15 prosječnih godišnjih primanja, a cijena četvornog metra oko 2,5 prosječnih mjesečnih plaća. U strategiji se također ističe važnost stanogradnje za cjelokupno gospodarstvo jer, navodi se, 100 radnih mjesta u stanogradnji povlači za sobom još 90 radnih mjesta u drugim granama. Upozorava se također na važnost stambenih štedionica i zadruga koje izuzetno dobro funkcioniraju u zapadnoeuropskim zemljama. Stambena politika u Hrvatskoj trebala bi biti dio koncepta razvoja socijalne države te pratiti socijalne standarde razvijenih zemalja, posebice zemalja Europske unije. (I.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Luttenberger: Vlada provodi naslijeđenu politiku HDZ-a</p>
<p>IDS-ov opatijski gradonačelnik dr. Axel Luttenberger je prije nekoliko dana javno prozvao Vladu zbog »neodlučnosti i neučinkovitosti«, pritom naglasivši kako je prethodna vlast bila »sposobna, ali krivo usmjerena, dok je sadašnja nesposobna«. </p>
<p>• Gospodine Luttenbeger, zašto ste »napali« Vladu? Skupljate li predizborne poene? </p>
<p>- Osobno podržavam Vladu, ali mi je dužnost ukazati na njezinu neučinkovitost. Podilaženjem, Vladi činimo samo medvjeđu uslugu. Nije dobro što Vlada konzervira društvene tokove. Umjesto da provodi »lijevu« (socijalnu) politiku, ona provodi naslijeđenu politiku HDZ-a. Neki kao da zaboravljaju da je sadašnja vlast dobila izbore na programu decentralizacije od kojega, do sada, lokalna vlast nije dobila ništa. Zato mi se čini da ćemo u predstojeće lokalne izbore ići po HDZ-ovu modelu. Moram vam reći da prozivanjem Vlade ne skupljam predizborne poene, iako ću se ponovo, po treći puta, kandidirati za gradonačelnika Opatije. </p>
<p>• Nalazite li što dobro u jednogodišnjem radu Vlade? </p>
<p>- Pozitivno ocjenjujem promjene u Ustavu, donošenje zakona o manjinama, a popravio se odnos i prema međunarodnoj zajednici. Međutim, to nije dovoljno, to ni izdaleka ne zadovoljava očekivanja građana. U Opatiji je pozitivno to što se grad napokon upisao kao vlasnik opatijskih hotela. Međutim, unatoč boljoj komunikaciji Opatije s centralnom vlašću, rezultati su isti kao i za HDZ-a. </p>
<p>• A negativnosti?</p>
<p>- Središnja vlast nije se uspjela uhvatiti u koštac s gospodarskom krizom u zemlji, iako za to ima sve potrebne instrumente. Brine odnos prema MMF-u, jednako tako i činjenica da je svaki četvrti Hrvat nezaposlen, a naprosto je nevjerojatno da je Hrvatska već šest mjeseci jedina zemlja na svijetu bez državnog odvjetnika. Vlast nije ispunila ni obveze prema umirovljenicima i sudionicima NOB-a. </p>
<p>l Kako vidite jednogodišnji rad predsjednika države Stjepana Mesića?</p>
<p>- On se dokazao kao odlučan predsjednik države. Bio je potpuno jasan kad je smijenio generale i kad se očitovao o suradnji s Haaškim sudom. Mesić djeluje kao faktor stabilnosti u Hrvatskoj. Za razliku od njega, premijer Račan do sada nije bio dovoljno odlučan, pa postoji opasnost da građani požele novu vlast. A Račan je svojom politikom već jednom omogućio HDZ-u da dođe na vlast. </p>
<p>• Biste li kao gradonačelnik Opatiju htjeli vidjeti u Istarskoj županiji?</p>
<p>- Htio bih ju vidjeti u onoj županiji koja dobro funkcionira, a Istarska bolje funkcionira od Primorsko-goranske županije. Te dvije najveće hrvatske županije trebale bi daleko bolje surađivati. </p>
<p>• Što će biti s opatijskim turizmom a što s opatijskim hotelima koji su sada u vlasništvu grada? </p>
<p>- Čekamo da se što skorije riješe imovinsko-pravni odnosi što je preduvjet za ulazak stranog kapitala u opatijske hotele. Dati nekome, kao što se to činilo do sada, hotel za jednu kunu, nećemo dopustiti, jer se takav poduzetnik onda pravi pametan i govori kako zna ostvariti profit i dobro poslovati.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Žene su nepoželjni radnici i manje su plaćene od muškaraca</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Hrvatski zakoni nisu diskriminirajući prema ženama, ali u svakodnevnom su životu žene diskriminirane u odnosu na muškarce, pogotovo na području rada i zapošljavanja, tvrdi se u knjizi »Diskriminacija žena u Hrvatskoj«.</p>
<p> Ženama je teže naći posao, za isti posao manje su plaćene nego muškarci, a rade i na niže vrednovanima i slabije plaćenim poslovima, kaže jedna od autorica knjige Jagoda Milidrag Šmid, savjetnica za socijalna pitanja u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske. Nejednakost na tržištu rada, kaže, najteže je mjerljiva i često teško dokaziva, ali jednako je prisutna kao i nejednakost u političkom, sindikalnom ili obiteljskom životu. </p>
<p> Žene čine 52 posto hrvatskog stanovništva, a u broju zaposlenih zastupljene su sa oko 48,3 posto. Sredinom prošle godine žene su činile 52,9 posto nezaposlenih.</p>
<p> Mlađim su ženama šanse za zaposlenje dodatno otežane - jer ih štiti zakon. Hrvatsko radno zakonodavstvo izlazi, naime, ususret zaposlenim ženama reproduktivne dobi: sadrži posebne odredbe o zaštiti ženskog zdravlja, ograničava noćni i prekovremeni rad žena, štiti trudnice, dojilje i majke male djece.</p>
<p> Na žalost, umjesto da visoki standardi ugrađeni u Zakon o radu pomognu ženama, praksa pokazuje sasvim drugu sliku.</p>
<p> »Sindikatu se često u panici javljaju mlade žene i djevojke jer je poslodavac uvjetovao dobivanje radnog mjesta potpisivanjem 'ugovora' kojim će one zajamčiti da se u nekoliko idućih godina neće udati ili roditi dijete«, navodi Jagoda Milidrag Šmid. »U takvim slučajevima savjetujemo djevojkama da potpišu 'dokument', ali da se ne obaziru na njega, jer je pravno potpuno ništavan«, dodaje.</p>
<p> Iako se slični slučajevi kršenja ljudskih prava javljaju uglavnom kod malih poslodavaca - s dvoje do troje zaposlenih, žene, općenito, duže čekaju na posao od muškaraca i manje su poželjne na tržištu rada.</p>
<p> Tako se u knjizi navodi da je i ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević nekoliko puta javno govorio o nepoželjnosti žena kao radne snage, tvrdeći da je »ta kategorija preskupa za poslodavca jer je prezaštićena odredbama Zakona o radu«. Možda u tome treba tražiti razlog dominantne zastupljenosti žena u području sive ekonomije, za koju se procjenjuje da u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj sudjeluje sa 15 do 18 posto.</p>
<p> Za diskriminaciju žena prilikom zapošljavanja ne postoje posebne sankcije, kaže pomoćnik glavnog inspektora Državnog inspektorata Ilija Tadić. Slučajeve kršenje zakona rješava sud, a kazne predviđene za poslodavca kreću se od 5000 do 20.000 kuna.</p>
<p> Djelatnosti u kojima su žene pretežita radna snaga (tekstil, proizvodnja kože i obuće itd.) imaju primanja i do 47 posto niža od državnog prosjeka.</p>
<p> Statistika pokazuje da u 2000. godini žene prednjače i na listama viška zaposlenih (55 posto), te da općenito rade na niže rangiranim radnim mjestima, onima koja se ukidaju među prvima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>DC organizira potpisivanje peticije protiv smanjenja naknade rodiljama</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - »Na inicijativu majki (rodilja), koje se ovih dana obraćaju našoj stranci, Demokratski centar pokreće potpisivanje Peticije potpore hrvatskoj budućnosti«, priopćeno je u nedjelju iz te stranke. </p>
<p>Na prijedlog hrvatske Vlade, Hrvatski sabor izglasao je zakon u kojem je drastično smanjena naknada rodiljama: za djecu od šest mjeseci do godinu dana sa 2.500 na 1.600 kuna; za djecu od prve do treće godine sa 1.600 na 1.100 kuna, odnosno 900 kuna. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja, podsjeća se u priopćenju koje je potpisala Vesna Škare Ožbolt, zamjenica predsjednika DC-a.</p>
<p> »Dok je bila u opoziciji, današnja Vlada i zastupnici šestorke bili su izrazito protiv donošenja ovog zakona i tada su potpisali peticiju protiv smanjenja naknade, a danas sami smanjuju tu naknadu. Ovim činom iznevjerili su glasače, povjerenje majki i svih ostalih građana o brizi za budućnost svih nas i budućnost naše zemlje«, ističe Škare Ožbolt.</p>
<p>Demokratski centar organizirat će 12. i 13. siječnja u svim gradovima Hrvatske potpisivanje peticije podrške mladim majkama i obiteljima i zatražiti od Vlade da Zakon vrati u Sabor na ponovno razmatranje.</p>
<p>»Javno upozorenje nadbiskupa Josipa Bozanića da se 'društvo koje štedi na djeci, zatvara pred budućnošću', neka bude poziv i građanska obveza svih nas da damo potporu mladim majkama u njihovim prirodnim nastojanjima da osiguraju budućnost naše zemlje, ali i sretan i bezbrižan život svojoj djeci«, poručuje DC.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010108].
|
