NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010107].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 164265 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Broj oboljelih i umrlih stalno se povećava</p>
<p>Iz zemalja čiji su vojnici bili raspoređeni na Kosovu traži se istraga o stvarnim posljedicama činjenice da su NATO-ovi zrakoplovi u BiH i na Kosovu »istovarili« više od 40.000 projektila koji su sadržavali osiromašeni uran. O lokalnom stanovništvu malo se govori iako ono već plaća ceh </p>
<p>Serija smrtnih slučajeva među bivšim pripadnicima mirovnih snaga raspoređenih u Bosni i Hercegovini i na Kosovu prerasla je u skandal planetarnih razmjera: iz zemalja čiji su vojnici bili raspoređeni na Kosovu traži se istraga o stvarnim posljedicama činjenice da su NATO-ovi zrakoplovi u BiH i na Kosovu »istovarili« više od 40.000 projektila koji su sadržavali osiromašeni uran. NATO ne želi priznati da oboljenja i smrtni slučajevi mogu imati veze s bombardiranjem srpskih ciljeva, UN-ovo istraživanje na Kosovu ipak je pokazalo da je na mjestima pogođenim bombama radiokativnost pojačana... Mnogo uzbuđenja, izjava i zahtjeva, ali pri tome se sva energija usmjerava na opasnost kojoj su eventualno izloženi pripadnici mirovnih snaga, dok se opasnosti koja prijeti lokalnom stanovništvu u BiH i na Kosovu ne posvećuje gotovo nikakva pozornost.</p>
<p>Doduše, u sarajevskim i beogradskim medijima te u izvješćima nekih ekoloških i drugih udruga je već bilo riječi o opasnom utjecaju osiromašenog urana na stanovništvo u BiH. Svojevremeno je sarajevski tjednik Ljiljan objavio članak o nevjerojatno velikom povećanju broja djece oboljele od bolesti koje mogu biti izravna posljedica zračenja, a beogradski mediji su objavili cijele serije napisa na ovu temu, ograničavajući se pri tome na područje Republike Srpske.</p>
<p>U samoj BiH zasad se ne vode nikakva istraživanja, ne postoje čak ni službeni podaci o broju osoba umrlih od bolesti koje mogu biti posljedica zračenja. Onkolozi u Sarajevu ipak procjenjuju da je povećan broj osoba oboljelih od karcinoma, ali se, budući da nisu provedena nikakva istraživanja, ne usuđuju govoriti o uzrocima niti o konkretnim podacima o broju oboljelih.</p>
<p>U spomenutom članku, objavljenom u lipnju prošle godine, tjednik Ljiljan je objavio izjavu akademika Faruka Konjhodžića, direktora bolnice Koševo, koji drži da je u BiH povećan broj oboljelih od raka. »Svi imamo osjećaj da je danas više zloćudnih tumora nego što ih je bilo prije agresije. Do tog zaključka dolazimo poslije promatranja svake grane medicine ponaosob. Ne samo da je broj u porastu, nego se i starosni prosjek oboljelih pomiče prema mlađim ljudima«, izjavio je akademik Konjhodžić. List također piše kako sve više mladih ljudi dolazi na onkološki odjel sarajevske bolnice Koševo, te prenosi izjavu neimenovane medicinske sestre s toga odjela koja govori o informacijama da sve više djece obolijeva od raka. </p>
<p>Dr. Nermina Obralić, specijalistica s onkološke klinike, požalila se na nedostatak precizne statistike, ali je iznijela jednu procjenu koja nedvosmisleno svjedoči o povećanju broja oboljelih od malignih oboljenja. Broj oboljelih koji se danas liječe u bolnici Koševo nešto je manji od broja osoba liječenih u predratnom razdoblju, ali je i područje s kojeg pacijenti dolaze u ovu bolnicu danas znatno manje nego prije rata, kada su na liječenje dolazili pacijenti iz cijele BiH. Danas dolaze samo pacijenti iz dijela BiH s bošnjačkom većinom pučanstva, te samo poneki iz Republike Srpske, ali je, po riječima dr. Obralić, ukupan broj osoba koje se liječe tek nešto malo manji od predratnog.</p>
<p>List doduše ne spominje NATO-ove bombe s košuljicama od osiromašenog urana, ali uz brojne druge moguće uzroke povećanja broja kancerogenih oboljenja podsjeća i na činjenicu da je svaka eksplodirana granata rezultirala i otrovnim isparenjima. Akademik Konjhodžić je, pak, izjavio: »Na nas su, uvjeren sam, tijekom agresije 'nešto' bacali. Ne možemo to dokazati jer nam laboratoriji nisu radili.« Ni on, doduše, nije govorio o NATO-ovim bombama, nego samo o tome da je JNA »raspolagala i biokemijskim oružjima«.</p>
<p>Beogradski mediji već nekoliko godina povremeno pišu o povećanom broju malignih oboljenja u BiH, točnije u srpskom entitetu, pri čemu se ta pojava redovito dovodi u vezu s projektilima koje je NATO ispustio na položaje srpskih snaga tijekom 1994. i 1995. Razni listovi su tako pisali o pritužbama građana koji su ukazivali na neke neuobičajene pojave - porast oboljelih od leukemije i raka, promjene na domaćim životinjama, drveće bez lišća usred ljeta... Iz jednog članka objavljenog u tjedniku »Nin« u srpnju 1999. godine doznaje se da su bila započeta i neka istraživanja. Jedno od njih započeo je potkraj 1997. godine dr. Zoran Stanković, patolog sa beogradske Vojnomedicinske akademije, ali ono - tako barem tvrdi beogradski tjednik »Nin« u članku objavljenom u srpnju 1999. - nije moglo biti provedeno, jer su ga tadašnje vlasti srpskog entiteta zabranile, uz obrazloženje da bi istraživanja uznemirila srpsko stanovništvo i potaklo ga na iseljavanje. Čelnici Nove zelene stranke čak su tvrdili da je Radovan Karadžić osobno »zatražio je da se ne objave podaci o posljedicama bombardiranja osiromašenim uranom«.</p>
<p>Tjednik »Nin« je objavio i podatak da je u kratkom roku u Bratuncu, gradiću u istočnoj Bosni, od leukemije i raka umro svaki deseti od 3500 ljudi izbjeglih iz Hadžića, gradića pokraj Sarajeva. Općenito, smatra se da najveća opasnost vreba stanovništvo prigradskih sarajevskih područja koja su, s obzirom da su se njima tijekom rata protezali položaji srpskih snaga koje su glavni grad BiH držali u okruženju, bila glavna meta NATO-ovih zrakoplova.</p>
<p>Kolika je doista ta opasnost, znanstvene i medicinske ustanove u BiH zasad ne mogu provjeriti budući da ne raspolažu odgovarajućom opremom, tako da ne mogu provesti potrebna istraživanja. A, unatoč nekim umirujućim izjavama koje dolaze iz NATO-a, stanovništvo područja koja su bila na meti NATO-ovih zrakoplova ne može biti spokojno dok se istraživanja ne provedu. I to ne samo zbog panike koja je zavladala u zemljama čiji su vojnici sudjelovali u mirovnim misijama! Osim rezultata UN-ova istraživanja na Kosovu, kao vrlo ozbiljno upozorenje može se shvatiti i činjenica da je u ožujku ove godine, nakon što je NATO službeno priznao da je na Kosovu uporabio projektile s osiromašenim uranom, Pekka Haavisto, voditelj UN-ove stručne skupine za zaštitu okoliša na Balkanu, tražio da se područja pogođena radioaktivnim streljivom označe i zabrane za kretanje i boravak djece.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Financijska policija ima 350 inspektora previše</p>
<p>Opći porezni zakonik predviđa da se sve kontrole poreznih obveznika moraju obvezniku najaviti 15 dana unaprijed. Takav sistem, preslikan iz njemačkog poreznog zakonika, u našim je prilikama teško primjenjiv. U 15 dana porezni obveznik koji je počinio određene prekršaje ima sasvim dovoljno vremena da ih prikrije</p>
<p>Posve je neizvjesna sudbina 350 inspektora Financijske policije koji su početkom ove godine nakon stupanja na snagu Općeg poreznog zakonika postali višak. Opseg posla Financijske policije, službe s ukupno 880 inspektora u kojoj tijekom prošle godine nije bilo mnogo vremena za odmor, ove će se godine osjetno smanjiti. </p>
<p>Za rad Financijske policije državnim proračunom za ovu je godinu predviđeno 10 milijuna kuna manje nego lani, iako je već prošla, 2000. godina, Financijskoj policiji značila budžet manji za čak 30 milijuna kuna u odnosu na 1999. godinu. Tijekom proteklih godina, velik dio posla Financijske policije odnosio se na utjerivanje poreznih dugova, što je zapravo posao inspektora Porezne uprave. Tako se na neki način s vremenom izgubio pravi smisao postojanja Financijske policije čiji bi temeljni posao trebale biti istrage gospodarskog kriminala. Još početkom prošle godine, tada novopostavljeni ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija nije krio svoju ideju da Financijsku policiju pripoji Poreznoj upravi, te da ona prestane postojati kao zasebna ustanova.</p>
<p>Napokon je odlučeno da će Financijska policija nastaviti s radom, ali će se prije svega baviti gospodarskim kriminalom. Umjesto dosadašnjih 20 županijskih ispostava Financijske policije, od 1. siječnja cijelu Hrvatsku pokriva pet centara - zagrebački, splitski, istarski, riječki i osječki. Kako će se zbrinuti 350 suvišnih djelatnika, još uvijek je nepoznanica, premda je predloženo da ih se prebaci u Poreznu upravu. </p>
<p>U borbi protiv utajivača poreza i počinitelja kaznenih djela u gospodarstvu, inspektorima će se posao znatno otežati, jer Opći porezni zakonik predviđa da se sve kontrole poreznih obveznika moraju obvezniku najaviti 15 dana unaprijed. Takav sistem, preslikan iz njemačkog poreznog zakonika, u našim je prilikama teško primjenjiv. U 15 dana porezni obveznik koji je počinio određene prekršaje ima, naime, sasvim dovoljno vremena da svoje nezakonitosti prikrije. Osim što Nijemci imaju daleko moderniji i razvijeniji sustav praćenja obveznika, ni utaja poreza u toj zemlji nije toliko svakodnevna pojava kao što je to slučaj u Hrvatskoj. U našoj praksi moglo bi se dogoditi da država radi sama protiv sebe, jer pomaže kriminalcima da prikriju dokaze, i dok dođu inspektori, ispadnu nevini građani. </p>
<p>Po Općem poreznim zakoniku, zapisnik o nadzoru kojeg je obavila Financijska policija prestaje biti javni dokument i postaje tzv. porezna tajna, kao što postoji bankovna tajna. Zapisnici će se moći dostaviti primjerice Saboru ili MUP-u, samo uz suglasnost Financijske policije i fizičke ili pravne osobe čije je poslovanje kontrolirano.</p>
<p>Trenutačno je u tijeku kontrola rada u 565 državnih institucija. Nakon nalaza Državne revizije, inspektori MUP-a i Financijske policije nedavno su krenuli u kontrolu svih ministarstava, jedinica lokalne samouprave (županija, gradova i općina), te trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Na temelju prošlogodišnjih iskustava može se očekivati da će ove kontrole, čiji će prvi rezultati biti poznati već za tri mjeseca, otkriti niz nezakonitosti, no mnogo će teže biti sankcionirati pojedince odgovorene za počinjena kaznena djela. Barem do sada državi to nije polazilo za rukom.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Država je ipak uštedjela. na majkama i djeci!</p>
<p>U drugih šest mjeseci porodnog dopusta zaposlene žene dobivaju 1600 kuna, one na porodnom dopustu od jedne do tri godine 1100 kuna, a nezaposlene majke, koje su rodile blizance ili treće dijete nagrađene su sa čak 900 kuna mjesečno! Vlada je upravo izgubila najmanje 100.000 birača!</p>
<p>S prvim danom siječnja Vlada je vjerojatno izgubila najmanje 100.000 simpatizera, a jednoga dana i budućih birača. Smanjenjem naknade za dodatni porodni dopust oštetila je oko 50.000 obitelji, neke i za gotovo 1000 kuna mjesečno, što je u današnje vrijeme zaista mnogo, osobito ako imaju dijete o kojem trebaju brinuti. Što je još gore, novo pravilo se primjenjuje retrogradno, što znači da će majke na dodatnom porodnom dopustu dobiti manje novca već u siječnju, za lanjski prosinac, a ne tek u veljači kako se očekivalo. Odluka Vlade i Sabora zahvatila je pak sve porodilje, bez obzira jesu li zaposlene, nezaposlene, na porodnom dopustu godinu ili tri godine... Sve one, i njihove obitelji, morat će prilično skresati svoje životne troškove, samo zato što se državnom aparatu bilo teško odreći 210 milijuna kuna!</p>
<p>Ovih dana, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje svim je svojim područnim uredima uputio i naputak s novim iznosima porodnih naknada, kaže nam pomoćnica direktora HZZO-a za pravne poslove Ljubica Đukanović. Prema tom naputku, prava žena koje su na obveznom porodnom dopustu nisu se mijenjala. To znači da u prvih šest mjeseci dobivaju naknadu na teret HZZO-a, a ona može maksimalno iznositi 4250 kuna, bez obzira na visinu plaće. Najmanji iznos koji HZZO isplaćuje za prvih šest mjeseci je 1600 kuna, a toliko dobivaju zaposlene žene čak i ako im je plaća niža od tog iznosa. One koje su između tih graničnih vrijednosti, dobivaju iznos koji je prosjek njihove plaće u zadnjih šest mjeseci prije odlaska na porodni dopust.</p>
<p>Međutim, napominje gospođa Đukanović, ako je majka, prije odlaska na porodni dopust, radila samo mjesec dana, ili ako je prije porodnog dopusta bila šest mjeseci ili više na bolovanju, zbog komplikacija u trudnoći, po novom obračunu dobit će samo 1100 kuna! Ova je odredba uvedena u lipnju prošle godine, a sada je još bespoštednija za majke, zbog smanjenja ukupnog iznosa.</p>
<p>Nakon isteka prvih šest mjeseci, situacija se drastično mijenja i za sve ostale porodilje. Do 1. siječnja ove godine vrijedilo je pravilo da maksimalni iznos dodatne porodne naknade, koja se plaća iz državnog proračuna, iznosi 2500 kuna, bez obzira na prosjek majčine plaće. Najmanji iznos bio je 1600 kuna, a toliko su dobivale i nezaposlene majke, ali samo ako su rodile blizance ili treće dijete. U suprotnome, nezaposlene majke nemaju pravo na porodnu naknadu.</p>
<p>Prema državnom proračunu za 2001. godinu, zaposlene žene koje su na dodatnom porodnom dopustu, one koje su na posvojiteljskom dopustu, koje inače rade skraćeno radno vrijeme do jedne godine djetetova života, kao i one koje rade skraćeno radno vrijeme od jedne do tri godine djetetova života, dobit će 1600 kuna. Nadoknada plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta od jedne do tri godine djetetova života i posvojiteljskog dopusta iznosi 1110 kuna. Nezaposlene majke imaju pak pravo na 900 kuna, naravno pod uvjetom da su rodile blizance ili treće dijete. Pritom treba napomenuti da, ako je majka radila samo pola radnoga vremena, u drugih šest mjeseci porodnoga dopusta, neće mjesečno dobivati 1600, nego 800 kuna. Jedino što se nije promijenilo jest nadoknada za opremu za novorođeno dijete koja iznosi 1360 kuna.</p>
<p>Novina će najviše oštetiti zaposlene majke na dodatnom porodnom dopustu, kojih ima u prosjeku oko 19.300 svake godine, potom nezaposlene majke (14.300), te zaposlene majke na porodiljnom ili posvojiteljskom dopustu od jedne do tri godine djetetova života (12.400). Majki na skraćenom radnom vremenu ima godišnje oko 140. Inače, godišnje se u Hrvatskoj rodi između 45.000 i 49.000 djece.</p>
<p>Najtragičnije je što država ovom odlukom nije uštedjelo osobito mnogo: u 2000. godini iznos za porodne naknade i opremu za novorođenčad bio je oko 948 milijuna kuna, a nakon prosinačkih svađa oko državnog proračuna, svota je za 2001. godinu smanjena na 746,7 milijuna kuna. Novca bi i više nedostajalo da se nije uspjelo naći i ovoliko nekim preraspodjelama unutar proračuna, uglavnom onog Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojem to uopće nije posao. Navodno je Ministarstvo financija bilo spremno zažmiriti na tih 200 milijuna kuna, pod uvjetom da ih dade Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, no Zavod nije imao toliko novca (i inače je tankog proračuna!), a ministar Crkvenac nije pristao da se ta svota nađe u stavci nekog drugog ministarstva, zavoda ili slične državne institucije.</p>
<p>Inače, u vrijeme saborskih rasprava o proračunu, Odbor za obitelj, mladež i šport tražio je od Sabora da za dječji doplatak, umjesto predloženih 1,4 milijarde, izglasa 1,6 milijardi kuna, a da sredstva za porodne naknade poveća na 932 milijuna kuna (u originalu se predlagalo 637 milijuna).</p>
<p>Gnjev majki, koje ovih dana ljutito nazivaju HZZO, potpuno je opravdan, iako je upućen na pogrešnu adresu. Odluku o smanjenju porodnih naknada nisu donijeli službenici HZZO-a, nego Vlade i Sabora, dok HZZO, s obzirom da ima raširenu šaltersku službu u cijeloj zemlji, služi samo kao transferna ustanova, dakle ona preko koje se naknade isplaćuju. »Mi nemamo utjecaja na visinu novca koji se isplaćuje za dodatni porodni dopust, jednako kao ni za onaj do šest mjeseci«, objašnjava Ljubica Đukanović. No, kaže i da ih potpuno razumije.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Mirovine iz BiH - kako kome </p>
<p>Najgore su prošli umirovljenici raspoređeni u mirovinske fondove u Republici Srpskoj, onaj na Palama i u Bijeljini. Tamošnje mirovine očekuje 3351 hrvatski građanin, no većini njih do danas nije stigla nijedna mirovina, a novih informacija zasad nema</p>
<p>Jedna kategorija hrvatskih građana umirovljenika ostala je tijekom protekle godine bez zaštite države, a teško će je ostvariti i u idućoj godini. Riječ je o umirovljenicima koji su mirovine ostvarili u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prestao je isplaćivati te mirovine od svibnja, kad su intenzivirani pregovori s BiH o uzajamnom preuzimanju umirovljenika. U to su vrijeme Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci predani svi podaci o umirovljenicima, no na prve mirovine čekalo se nekoliko mjeseci, a i tada su stigle samo mirovine koje isplaćuje mostarski Mirovinski zavod. Od tada do danas mirovine za listopad primilo je 2380 umirovljenika koji su raspoređeni na tu adresu. Ovih su dana trebale biti isplaćene one za studeni. Prosječna mirovina koja se isplaćuje iz tog Zavoda iznosi oko 140, dok je najviša 635 njemačkih maraka.</p>
<p>Umirovljenici koji su raspoređeni u Penzijsko-invalidski fond u Sarajevu, nisu bili te sreće. Zadnja je isplaćena mirovina ona za rujan. Isplata mirovine za listopad ovisi o pritjecanju novca u Fond, no ne očekuje se da će to biti brzo. Prosječna mirovina iz toga Fonda iznosi oko 180 njemačkih maraka. Najviša se kreće oko 613 maraka, a na taj je fond upućeno oko 5600 hrvatskih građana.</p>
<p>Najgore su prošli umirovljenici raspoređeni u mirovinske fondove u Republici Srpskoj, onaj na Palama i u Bijeljini. Mirovinu s tih adresa očekuje 3351 hrvatski građanin, no većini njih do danas nije stigla nijedna mirovina. Informacija o tome kada bi mogle stići zasad nema, no teško je očekivati da će taj problem biti riješen uskoro, s obzirom na to da je u BiH nedavno na snagu stupio zakon prema kojemu isplata mirovina ovisi o tome imaju li fondovi novca i koliko ga imaju pa isplata mirovina tim umirovljenicima ostaje upitnom i u 2001. </p>
<p>Inače, prosječna mirovina iz toga fonda kreće se između 70 i 140 njemačkih maraka, što su bitno niži iznosi od onih koje primaju hrvatski umirovljenici.</p>
<p>Kao što je poznato, uskoro se očekuje ratificiranje Ugovora o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kojim se regulira i pitanje uzajamne isplate mirovina. No, ni tim ugovorom problemi vjerojatno neće biti riješeni, osim što će i formalno biti potvrđena obveza BiH da isplati te mirovine.</p>
<p> Podsjetimo, nedavno u Vladi nije prošao niti prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi da se za te umirovljenike osiguraju sredstva u državnome proračunu, čime bi se jednima namirivao iznos do minimalne mirovine u Hrvatskoj, a drugima bi se osigurali barem minimalni prihodi. Vlada je to odbila s obrazloženjem da bi se time stvorila povlaštena skupina građana, koja bi ostvarivala prihod od proračuna za koji ne postoji pokriće u propisima. Umjesto po takvu naknadu, umirovljenici iz BiH, koji su zaradili svoje mirovine, upućeni su u centre za socijalnu skrb, kao i svi ostali građani Hrvatske koji imaju prihode nedostatne za život. Podsjetimo, cenzus za ostvarivanje prava u socijalnoj skrbi od 1. siječnja povećava se s 350 na 400 kuna, pa na snagu stupa i pravilo prema kojemu pomoć mogu ostvariti svi oni koji imaju prihode ispod toga iznosa.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Obnova katedrale ne bi smjela nikad prestati, već prerasti u njeno stalno održavanje</p>
<p>Zvonimir Rukavina, nadzorni inženjer i član Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale: Radovi su od 30. studenoga stali, ali će na proljeće biti nastavljeni. Podignut je dio skela kako bi projektanti mogli snimiti postojeće stanje. Radi se projektna dokumentacija i izrađuju novi kameni dijelovi. U radionici na otoku Braču, u Pučišćima, obrađuje se kamen za nastavak obnove sjevernoga zvonika</p>
<p>Tog lijepog, sunčanog zimskog dana, u prvim poslijepodnevnim minutama drugoga dana novog stoljeća, krenuli smo u obilazak vanjskog dijela katedrale, 75 metara iznad zemlje, želeći izbliza vidjeti kako izgleda ono što je do sada obnovljeno, kao i ono što tek treba napraviti.</p>
<p> - Mi smo prvi milenijski putnici, rekao je ulazeći u lift dipl. inž. građevinarstva Zvonimir Rukavina, nadzorni inženjer i član Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale. Unatoč jakom vjetru, koji je počeo puhati baš onda kada smo se uputili prema vrhu katedrale, naš je domaćin, prekriživši se prije toga, pritisnuo dugme za treću, posljednju etažu.</p>
<p>- Radovi su od 30. studenoga prošle godine u pauzi, a kad dođe proljeće i lijepo vrijeme, oni će biti nastavljeni. No ovo zimsko vrijeme koristimo kako bismo se pripremili za nastavak radova na proljeće. Podignut je dio skela kako bi projektanti mogli snimiti postojeće stanje. Radi se projektna dokumentacija i izrađuju novi kameni dijelovi, rekao nam je ing. Rukavina. U radionici na otoku Braču, u Pučišćima, obrađuje se kamen za nastavak obnove sjevernog zvonika, a dan prije Badnjaka stigla je pošiljka već obrađenog kamena za nastavak njegove obnove. </p>
<p>Naime, pojasnio nam je Rukavina, u obnovi jednog dijela Katedrale skida se staro kamenje, jer je pojedeno na površini, ali kako je zadržalo formu u dubini, koristi se kako bi se napravilo novo, manje, koje će biti ugrađeno u oštećeni kamen. Osim tog postupka, tzv. tašeliranja, na mjestima gdje je kamen kvalitetniji, on se samo očisti i prekleše. Na kraju se kamen premaže hidrofobnim sredstvom kako bi bio otporan na vremenske prilike. </p>
<p>Osim sjevernog zvonika, po kojem su već postavljene skele, na proljeće će se obnavljati donji i srednji dio zapadnoga, glavnog pročelja. Lani, u studenome završena je obnova gornjeg dijela kontrafora (zidovi visoki do 40 metara koji stoje okomito na glavni zid i učvršćuju ga) zapadnog pročelja.</p>
<p>Prvi je put gotička katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije obnovljena krajem 19. stoljeća, nakon strašnog potresa koji je pogodio Zagreb 1880. godine. Sljedeća obnova zagrebačke prvostolnice počela je na Božić 1990. godine, kada je bila podignuta mala, reklamna skela. U proljeće iduće godine ta je skela demontirana i postavljena je velika, teška čak 180 tona, koja se u ono ratno vrijeme gradila tri godine. S obzirom na goleme pripreme i teške, skupe i nepristupačne radove, obnova nije bila nimalo laka. U njoj su sudjelovali mnogi izvođači - projektanti, nabavljači i prerađivači kamena, klesari, radnici... Najprije je obnovljena prva galerija (1993. i 1994.) - balkon koji opasuje čitavu Katedralu na visini 39 metara, a zatim je obnova nastavljena prema portalu. Osim prve galerije, od ukupno tri, u cijelosti je obnovljena i tzv. timpanonska kućica, koja se nalazi između zvonika, iznad prve galerije i ima oblik trokuta, a ukrašavaju je skulpture Majke Božje, Isusa i anđela. Tu se krije satni mehanizam koji pokreće osam satova, četiri na jednom tornju i isto toliko na drugom, na visini od 60 metara.</p>
<p>Obnovljeni su i vrh sjevernog zvonika, prvi pojas zapadnog pročelja, te već spomenuti gornji dijelovi kontrafora zapadnog pročelja. U cijelosti je obnovljen i sjeverni baldahin (nadglavlje) te sveci, sv. Ilija i sv. Roko, ispod njega. A, između ostalog, preostala je obnova i dovršetak rozete velikog vitraja iznad glavnog portala, te svetih Ivana i Josipa s baldahinima.</p>
<p>- Katedrala će se obnavljati još dugo godina, a postoji želja da obnova nikada ne prestane. To samo znači da bi se obnova trebala pretvoriti u trajno održavanje, kakva praksa postoji u Europi i svijetu, istaknuo je na kraju inž. Rukavina.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Mirogojski mališani« sve češće na sprovodima </p>
<p>Iako je smrt sastavni dio života, za one koji se posljednji put opraštaju od voljene osobe to je trenutak prepun bola. Tada se u većini onih koji »ostaju«, javljaju različita pitanja kako su se za života odnosili prema onome koga više nema i što su mu dobroga ili pak lošega učinili. Većina se trudi da posljednji ispraćaj drage osobe bude dostojanstven pri čemu se, ovisno o dubini džepa, ne štedi na kunama. </p>
<p>Osim limene glazbe, u zadnje se vrijeme kao nezaobilazni dio sprovoda pojavljuju i vokalni ansambli. Oni sa zavidnim glasovnim mogućnostima i glazbenom naobrazbom sve su više traženi poput vokalnog ansambla »Capella« kojeg vodi Mario Pećanić. Pored sustavno obrađenog klasičnog repertoara pjesama, poput »Ave Maria«, ovi glazbenici izvrsno poznaju i povijest hrvatskih hitova, od »Suza za zagorske brege«, »Fale«, »Ne dirajte mi ravnicu«, do onih klapskih, poput »Maslina je neobrana« ili »Vela Luke«. </p>
<p>Pećanić kaže, da je pjevanje na sprovodima zahtjevan posao u kojem nema ponavljanja, jer se greške ne mogu ispravljati. Broj i vrsta pjesama, ovisi o starosti pokojnika i željama rodbine. Nije isto pjevati djetetu ili odrasloj osobi, ističe Pećanić, te dodaje kako i danas, bez obzira na dugogodišnje iskustvo, na dječjim sprovodima pjeva s »knedlom u grlu«. Kako bi s još sedmoricom kolega uopće mogao pjevati na sprovodima, ovaj zborist HRT-a i pravnik po struci, to je shvatio kao posao, koji je, vremenom, prerastao u osjećaj, da opraštajući se u ime rodbine, s najdražom pjesmom pokojnika, čini nešto nadasve lijepo. U mislima ožalošćenih, onaj koga više nema, na trenutak se vraća u život, mišljenja je on.</p>
<p>Da svoj posao dobro radi, potvrđuju i pozivi, ne samo iz Zagreba, već i iz Zaboka, Ivanić Grada, Odre, Velike Gorice i cijeloga Zagorja. Nastup po sprovodu stoji 50 kuna po članu, a dnevno »odrade« do četiri ukopa. U zadnje se vrijeme i ovi profesionalci »bore« s konkurencijom. Neki tržišno orijentirani poduzetnici, u želji za zaradom, osnivaju istovrsne sastave, jer limena glazba više nije prioritet na posljednjim ispraćajima. Među novonastalim ansamblima, kako doznajemo, nerijetko ima i pjevača nezavidnih glasovnih mogućnosti što se odražava na kompletnom nastupu i dojmu, odnosno njihovoj budućoj potražnji. Stoga članove »Capelle«, kojima je ova vrst pjevanja samo dodatni posao, ne zabrinjava konkurencija, jer svoj posao poznaju »u dušu«. Kao glazbenim znalcima s dugogodišnjim iskustvom nisu im potrebna duga učenja osim, ukoliko prime novoga člana. Prije sprovoda uglavnom se s rodbinom pokojnika konzultiraju o tijeku sakralnog dijela pokopa odnosno redosljedu pjesama limene glazbe i njihovog nastupa.</p>
<p>Iako u svakome od nas sama pomisao na nečiju smrt najblaže rečeno, izaziva ozbiljnost, nekih se sprovoda Mario Pećanić prisjeća sa smješkom. U Zagorju su naime pjevali, na jednom ukopu, pokojniku kojemu je zbog ljubavi prema dobroj kapljici prerano završio život. Kako je većinu vremena provodio u birtiji, njegova je supruga za posljednji ispraćaj naručila i pjesmu »Vu plavem trnacu«. No, odabrana je pjesma iznenadila svećenika. Pokušavajući ožalošćenu suprugu odvratiti od nesvakidašnje glazbene želje, svećenik je naveo nekoliko drugih pjesama. Kratko obrazlažući život pokojnog suputnika, udovica je ostala pri svojem, naglašavajući »kak bi da more, sakome od njih u ruke podelila jedan pehar vina, jer bi tak, da je živ, napravil i pokojnik«. Ne opirući se konačnoj i odrešitoj odluci supruge, svećenik je neobičan sprovod prokomentirao riječima: »Sve ono što ćemo danas napraviti, nek' ide dragome Bogu, pa nek' on sudi«.</p>
<p> Iako su svi sprovodi u konačnici isti, odabir pjesama uvjetuje njihovu kategorizaciju. Ukoliko se za ukop naruče tri zagorske pjesme, onda se zna da je to u cijelosti zagorski sprovod. Slično je i s ostalim krajevima Hrvatske, posebice Dalmacijom, jer klapsko izvođenje pjesme izaziva posebnu jezu. Tako je bilo i na sprovodu pokojne glumice Ene Begović čija ih je smrt kao i cijelu Hrvatsku izuzetno pogodila, a glas zadrhtao. Posebno je teško pjevati mladim osobama koje su umrle zbog droge ili stradale u prometnim nesrećama.</p>
<p> »Capella« nerijetko bilježi i nastupe na otvaranju izložbi, u kazalištima te kao glazbena pratnja poznatim pjevačima. </p>
<p>Pored službenog naziva, ovi glazbenici ponosni su na nadimak »Mirogojski mališani« koji im je, prema Pećanićevim riječima, svojedobno nadjenuo predsjednik Stipe Mesić.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Blagoslovljeno »Caritasovo« skladište</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - »Caritasovo« središnje skladište u Rakitju, u Zagrebačkoj ulici, blagoslovio je u subotu franjevac konventualac, otac Ivica Radeljak. Blagoslovu su bili nazočni ravnateljica »Caritasa« Nadbiskupije zagrebačke Jelena Brajša, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, djelatnici i vanjski suradnici »Caritasa«, predstavnik općine Sv. Nedjelja Krunoslav Markovinović, ravnatelj Psihijatrijske bolnice »Jankomir« Mate Mihanović, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zdravko Čokić, tajnik Crvenog križagGrada Zagreba Ludvig Matić, te predstavnici Veterinarske stanice iz Macelja, potom policije i carine. Skladište je otvoreno 1994. godine, i od tada se blagoslivlja svake godine. Hrana, odjeća i obuća, dobivena uglavnom donacijama iz inozemstva, prevozi se iz središnjeg skladišta po župnim »Caritasima« u čitavoj Hrvatskoj. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nove prostorije Zagrebačkog kulturnoga kruga </p>
<p>U subotu, 6. siječnja u 19 sati u prostorijama Art studija Zagrebačkog kulturnog kruga, Trg bana Jelačića 1/III otvorit će se prostorije ZKK-a, uz predstavljanje radova članova Društva. ZKK će djelovati kao neformalno udruženje Zagrepčana kojima su primarni životni interesi kultura i umjetnost. Na otvorenju će svoje likovne radove nastale u sklopu trajnog međunarodnog projekta »Mostovi prijateljstva« predstaviti hrvatski i izraelski slikar Peter Pierre Weisz. Pjesnik i književnik Marijan Horvat-Mileković predstavit će svoju novu zbirku poezije i proze, »Rieči za Jelenu«.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Besplatne kreativne radionice za osnovce</p>
<p>Centar za kulturu »Trešnjevka« organizira od 8. do 13. siječnja ciklus besplatnih kreativnih radionica, »Čarobni prsti«. Radionice su namijenjene osnovnoškolcima, a prijave su potrebne unaprijed. Radionice će raditi od 11 do 12.30 i od 16 do 17.30 sati. Radionice od 11 sati: u ponedjeljak, 8. siječnja - glavolom ili indijanska igra za razmišljanje, u utorak, 9. siječnja - izrada nakita od žice, u srijedu, 10. siječnja - origami, u četvrtak, 11. siječnja - mađioničarski trikovi, u petak, 12. siječnja - kiparska radionica.</p>
<p>Radionice od 16 do 17.30 sati: modna radionica »Ludi stil«, strip radionica »Crni mačak«, hip hop i break dance radionica i eko radionica »Grad snova«, te novinarska radionica.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pauk služba »Zagrebparkinga«: Lani 22.713 odvoza, na sudu 17.000 nenaplaćenih kazni</p>
<p>Djelatnici »Zagrebparkinga« lani su odvezli 22.713 pogrešno parkiranih vozila u Strojarsku ulicu po nalozima policije i komunalnog redarstva, što je vlasnika pojedinog automobila stajalo 300 kuna. Tome valja dodati još 3.352 intervencije prilikom kojih su se vlasnici nepropisno parkiranih vozila pojavili, a za početak premještanja vozila morali su izdvojiti po 150 kuna. </p>
<p> Uvijek marljivi »pauci« bili su zaposleni i na Staru godinu kada su imali devet intervencija, no kako doznajemo od rukovoditelja sektora premiještanja vozila Marijana Tomašića, »Zagrebparking« radi s gubicima.</p>
<p> Naime, poduzeće ne uspijeva naplatiti ni 50 posto dugovanja jer građani zloupotrebljavaju mogućnost odgode plaćanja i tako se na sudu nalazi već 17.000 neriješenih predmeta. (Boris Jagačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zaboravite na slanje SMS-a !</p>
<p>Korisnici Croneta, odnosno Simpe, ovih su dana ogorčeni njihovim uslugama. Naime, cijeli je prosinac bilo izuzetno teško slati SMS poruke unutar mreže 098, no ono što korisnici prve hrvatske GSM mreže proživljavaju od početka blagdana, preko Nove godine, ali i u prvom tjednu novog milenija, zaista je neuobičajeno. Oni koji su pokušali pomoć potražiti u pretplatničkom centru, također su ostali razočarani jer je telefonski broj centra praktički nemoguće dobiti. Ako su pak imali sreće, vjerojatno su naišli na bezobrazan komentar kako je »sve u redu«, jer navodno su samo »malo zagušene linije«. </p>
<p>Već tjedan dana, u bilo koje doba dana ili noći, poruke jednostavno ne prolaze. Splasnule su tako i nade onih korisnika mreže koji su mislili da će zagušenje trajati samo tijekom novogodišnjih blagdana.</p>
<p>Cronet još nije svoje korisnike obavijestio zašto slanje poruka ne funkcionira. Kako doznajemo, Cronet je prodao nekoliko destaka tisuća novih priključaka samo tijekom prosinca, dok očito istodobno nisu povećani kapaciteti mreže, tako da su se i novi pretplatnici masovno žalili kako se uopće nisu mogli uključiti i ostvariti obećani bonus od dodatnih sto kuna na računu. </p>
<p>Zbog nemogućnosti slanja poruka, koje su postale omiljeno sredstvao mobilne komunikacije, mnogi vlasnici Cronet priključka stoga, kako smo doznali, ozbiljno razmišljaju o prelasku drugom GSM operateru. A vjerojatno mnogi nestrpljivo iščekuju dolazak trećega... (N. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U ožujku turneja U2</p>
<p>Najpopularniji irski rock band U2 započet će u ožujku najavljivanu turneju, na kojoj će Bono i njegova ekipa održati »odradit« ukupno 80 koncerata. Turneja će početi koncertom u Miamiju 24. travnja, kako objavljuje »Billboard magazine«. Skupina će tijekom sljedećega tjedna objaviti popis svih zemalja u kojima će nastupiti, kao i datume koncerata. Koliko je sada poznato, U2 će posjetiti 50 zemalja Sjeverne Amerike i 30 europskih zemalja. Premda naši koncertni organizatori još uvijek nisu najavili velike koncerte za godinu u kojoj se nalazimo, lijepo je makar i živjeti u nadi da će nas posjetiti U2! (P.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Što Bono iz U2 ima sa smrću pjevača INXS-a?</p>
<p>Bono Vox je ovih dana priznao da je aktualni singl U2 pod imenom »Stuck In A Moment (You Can't Get Out Of), inspiriran ni više ni manje nego tajanstvenom smrću vođe australskih INXS-a Michaela Hutchencea. Čak štoviše, njih su dvojica, priznaje Bono, nešto prije tragične smrti, razgovarali upravo o samoubojstvu te zaključili da je to »nešto vrlo patetično«.</p>
<p> Bono je za časopis »Rolling Stone« izjavio da su, kao vrlo dobri i bliski prijatelji, on i Hutchence doista raspravljali o samoubojstvu netom prije negoli je pjevač INXS-a nađen obješen u sidneyskom hotelu godine 1997. »Osim razgovora, na neki smo si način međusobno obećali da nikad nećemo podići ruku na sebe i izvršiti samoubojstvo«, otkrio je Bono. On je, nadalje, uvjeren da je Hutchenceova smrt zaista samoubojstvo, pristiglo kao posljedica bizarnih seksualnih igara koje su pošle po zlu, baš kako je to opisala i njegova, sad već pokojna, djevojka Paula Yates. </p>
<p>Spomenuta pjesma U2, tvrdi Bono, zaista je inspirirana tim nesretnim događajem, »Ta je pjesma dokaz. Ona predstavlja svađu između prijatelja, pri čemu ga ja na neki način želim odgovoriti od te sulude ideje. No, u ovom slučaju, riječ je o prosvjedu koji stiže prekasno«, skrušeno je izjavio vođa slavne irske skupine U2.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Courtney Love pregazila žena sadašnjeg dečka</p>
<p>Courtney Love pokrenula je sudsku parnicu protiv bivše supruge svojeg sadašnjeg ljubavnika, optužujući ženu da ju je pokušala pregaziti, kako bi je prisilila da ne prihvati filmsku ulogu. Frontmanica grupe »Hole« traži od Lesley Barber, bivše žene svojeg dečka Jima Barbera, 300.000 dolara. Prema izvještaju od ovoga tjedna, objavljenom u listu »Metro«, Love tvrdi da joj je Lesley Barber ozlijedila stopalo, kad ju je pokušala pregaziti. Daljni izvještaji u britanskom tisku tvrde da je napad zapravo kulminacija neprekidnog 20-mjesečnog praćenja. Krajem srpnja 2000. godine Courtney Love odustala je od uloge u filmu Johna Carpentera »Ghosts of Mars« (»Duhovi Marsa«), navodeći da je uzrok ozbiljna ozljeda stopala. U to vrijeme nisu bili otkriveni ovi detalji.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nezapamćena hladnoća širom Sibira: -57°C </p>
<p>MOSKVA, 6. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U polumilijunskom sibirskom gradu Kemerovo u subotu se živa u termometru spustila na rekordno niskih -57°C. Posljednji puta tako niska temperatura u Kemerovu je zabilježena 1931. godine. Komunalne službe u gradu rade po izvanrednom režimu i zasad nema ozbiljnijih kvarova na sustavu grijanja. Istina, temperature u stanovima ne dižu se iznad 10°C pošto se komunalne vlasti plaše da bi u slučaju jačeg zagrijavanja mogle puknuti cijevi za grijanje.</p>
<p>Zbog nezapamćene hladnoće u Kemerovu i kemerovskoj oblasti u kojoj žive 3,5 milijuna stanovnika u subotu su prekinute sve međugradske i prigradske autobusne linije. Rukovodstvo grada plaši se da bi se autobusi mogli zaustaviti negdje na sredini puta i putnici doslovce smrznuli do dolaska pomoći. U gradu je bitno smanjen i promet privatnih automobila, među ostalim i stoga što je teško u takvoj situaciji zapaliti motor. Uostalom ako ljudi u svojim stanovima ipak »preživljavaju« veliku hladnoću tehnika otkazuje. U mnogim poduzećima i rudnicima otkazuje hidraulika.</p>
<p>Veliki val hladnoće zahvatio je praktički cijeli Sibir. U Novosibirsku, gradu od 1,5 milijuna stanovnika živa se u subotu spustila na -45°C a u Tomsku i tomskoj oblasti na -49°C. (B. Lacmanović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Ubrzo novo lice glazbene palače</p>
<p>Koncertna sezona u »Lisinskom« ove će godine biti posebno bogata. Uz već uobičajene cikluse koje smo mogli pratiti prijašnjih godina, stvorena su i dva nova - Akademski ciklus studenata Muzičke akademije u Zagrebu i Jazz ciklus</p>
<p>Tek dva dana prije ulaska u novi milenij, središnja zagrebačka koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« proslavila je svoj 27. rođendan. Kako ne bi ostala bez poklona, što je dosad bio običaj, dvorana je dobila svoj kraljevski Steinway, klavir izrađen ručno u tvrtci »Steinway & Sons«, u kojoj se godišnje proizvede samo stotinjak klavira. Još tijekom samog tradicionalnog »Dana dvorane«, 29. prosinca, na klaviru su prvi puta zasvirali Pavica Gvozdić, Maksim Mrvica, Ida Gamulin i mnogi drugi, a kako je njihova ocjena o klaviru bila - »izvanserijski«, »Lisinski« samim time obećava odličnu koncertnu sezonu, posebice onu klavirsku. </p>
<p>»Novi je Steinway glasovir i od strane umjetnika, od kritike i od strane publike izuzetno dobro ocijenjen i to nam je posebno drago«, kazao nam je ravnatelj dvorane »Vatroslav Lisinski« Lovro Lisičić. »Kupljen je još jedan glasovir, no on će doći nekoliko mjeseci kasnije, tijekom proljeća«. KD »Lisinski« bila je oslobođena plaćanja troška klavira, čija je cijena čak 132.000 njemačkih maraka, no morali su podmiriti trošak PDV-a u iznosu od 30.000 njemačkih maraka. </p>
<p>U »Lisinskom« možemo pratiti najviše klasičnih koncerata tijekom godine, dakako, što se Zagreba tiče. Međutim, kada god netko od naših estradnih zvijezda shvati da je dovoljno »velik« da može nastupiti u »Lisinskom«, i za tu su osobu vrata otvorena.</p>
<p>»Lisinski« ima dvije funkcije«, objasnio nam je Lovro Lisičić. »Ima prostorno-tehničko opsluživanje drugih organizacija: Zagrebačke filharmonije, Koncertne direkcije Zagreb, Simfoničara HRT-a, Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske, te drugih privatnih agencija i organizacija. Također, »Lisinski« ima svoju vlastitu produkciju. Otprilike 250 glazbenih priredaba godišnje organiziraju agencije, a preko stotinu je vlastite produkcije«, objasnio nam je gospodin Lisičić.</p>
<p>U programu »Lisinskog«, što se tiče njihove proizvodnje, postoje ciklusi »Lisinski subotom«, »Mladi u Lisinskom«, »Video-opera klub« i »Jazz klub Lisinski«, a od ove godine najavljuju i dva nova ciklusa: jedan je »Akademski ciklus« u suradnji sa Zagrebačkom akademijom, a drugi je »jazz ciklus« u suradnji sa Hrvatskim društvom skladatelja. S time je proširen program dvorane, a postoje i koncerti izvan pretplate. </p>
<p>Ljubitelji klasične glazbe moći će već u siječnju uživati u nekoliko koncerata, poput Verdijeva »Requiema«, koje će izvesti Akademski zbor Ivan Goran Kovačić i Zagrebačka filharmonija u sklopu koncerata »Lisinski subotom«, te »Carmina Burana« u »Akademskom ciklusu«, koju će, dakako, izvesti orkestar i zbor Muzičke akademije, pod dirigentskom palicom Saše Britvića. </p>
<p>Što se tiče »Jazz ciklusa«, čiji je puni naziv »Pet koncerata u pretplati«, prvi će koncert održati Tome Janša i sekstet Adelharda Roidingera. U siječnju će biti izveden i prvi koncert izvan pretplate, a tom će prigodom, 11. siječnja, gostovati »Trio Orlando«, u povodu petnaeste obljetnice njihova djelovanja. Njihov će gost za tu prigodu biti Saša Milošev, slovenski violist.</p>
<p>Tijekom same proslave Dana dvorane, Lovro Lisičić je obećao posjetiteljima zagrebačkog glazbenog hrama još neke novosti vezane uz »Lisinski«, a prije svega to je uređenje same dvorane. </p>
<p>»Moramo čekati odobrenje financija iz Gradskog poglavarstva, a namjeravamo srediti sustav klimatizacije u dvorani, stakleno pročelje, te gipsane ploče na stropu svih foajea. Nadamo se da ćemo uskoro moći napraviti i nešto unutar same dvorane, no zasad nam je financijski dozvoljeno samo ovoliko.«, objasnio je ravnatelj »Lisinskog« Lovro Lisičić.</p>
<p>Na naše pitanje hoće li samom činjenicom da zagrebački gosti klasike mogu napokon zasvirati na izvanserijskom klaviru privući veći broj gostiju i time omogućiti našoj publici još bolje koncerte, Lovro Lisičić nije dao afirmativan odgovor.</p>
<p>»Već nekoliko sezona postoji poseban ciklus za ljubitelje glasovira, »Piano fortissimo«, na kojem su se uvijek izvodili isključivo klavirski koncerti. Također je i Zagrebačka filharmonija otvorila ciklus glazbe za glasovir. Kako postoje dva specijalizirana ciklusa, kao i nastupi izvan pretplate na kojima zna biti koncerata na glasoviru, nema potrebe da se sada zbog klavira uvodi još jedan ciklus ili nešto tome slično. Naša je koncertna sezona i tako bogata programom glasovirskih koncerata«, potvrdio je Lovro Lisičić</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dizajner s Hrvatskom u srcu!</p>
<p>Izložba »Inventura« što je otvorena u Galeriji Gradec Klovićevih dvora nudi izvanredna dizajnerska rješenja hrvatskog vizualnog identiteta iz devedesetih godina kontroverznog i svjetski poznatog Borisa Ljubičića / Tko ignorira majstora dizajna?'</p>
<p>Već trideset godina, poput elementarne nepogode, Boris Ljubičić uznemiruje malograđane, oživljujući bezlične prostore Zagreba svojim raskošnim plakatima kojima je postavio ne samo svjetske standarde u oblikovanju, već je stvorio i vrlo »visoku« vizualnu kulturu u Hrvatskoj! </p>
<p> Ne iznenađuje stoga da je ovaj kontroverzni autor, rasni dizajner i školovani slikar, otvarajući svoju izložbu u četvrtak u galeriji »Gradec« Klovićevih dvora napravio mali »show«, duhovito kazavši: »ova izložba je nepotrebna i nelijepa « jer je - »Inventura«. A doista je spektakularan vizualni show priredio za zagrebačku publiku ovaj simpatični dizajner nalik na irsku svađalicu, izloživši više od dvije stotine plakata i nebrojeno znakovlje koje je oblikovao za hrvatske tvrtke i korporacije, HRT, Leksikografski zavod, muzeje i Hrvatsku turističku zajednicu.</p>
<p> U epohi Interneta i globalizacije, kada mlađi dizajneri uglavnom kopiraju inozemne autore, kada se nanovo javljaju jugo vampiri, a hrvatski produkt dizajn postoji tek na razini ekscesa, Ljubičićevi izmjenični kvadrati s hrvatskoga grba, koje je rabio u radovima - plakatima i znakovima, tvore gotovo enciklopedistički pokušaj stvaranja hrvatskog sustava znakovlja. Premda napadan zbog »kvadratomanije« jedini je to autor koji se prihvatio zadaće kreiranja cjelovita hrvatskog vizualnog identiteta. Likovno snažne i bez sumnje fascinantne kreacije Borisa Ljubičića, utemeljene na baštini, poziv su na svečanost dizajna jedinog dizajnera koji Hrvatsku nosi u - srcu. S Borisom Ljubičićem smo razgovarali o izložbi.</p>
<p>• Zašto se izložba zove »inventura«?</p>
<p>- Po svojoj definiciji inventura uključuje statistiku jedne vremenske dimenzije. Izložio sam radove nastale u devedesetim za koje mislim da su ključne »hrvatske« godine u ovom stoljeću, iako je mlađa generacija dizajnera posegnula u svojim djelima za revivalom 50-ih, 60-ih i 70-ih... Nastojao sam svojim radom pratiti burna povijesna zbivanja. Još sam početkom devedesetih načinio plakat razbijenog vrča, za kojeg me inspirirao pad Berlinskog zida. Razbijanje ujedno simbolizira nov početak. Tu sam primijenio »obrnutu tezu«. I Jugoslavija se razbila poput vrča, da bi nastale nove države. Kasnije sam taj rad koristio u plakatu za međunarodni dan muzeja. Za taj sam plakat naposljetku dobio prvu nagradu UNESCO-ova ICROMA u Rimu. Nagradu mi je dodijelio žiri pod predsjedanjem glasovitog teoretičara umjetnosti Gian Carla Argana. To nije bio dizajnerski natječaj, pa su drugu nagradu, zanimljivo, dobile novine »Herald Tribune International« za tekstove o očuvanju muzeja.</p>
<p>• Publiku je iznenadilo da ste uz djela iz 90-ih izložili svoj znameniti plakat rađen za 11. sjednicu SKH-a. Zašto?</p>
<p>- Upravo zato što je to bio »početak« povijesnih promjena. Plakat je uvršten u američko-češku publikaciju »Sto plakata koji su srušili komunizam u srednjoj i istočnoj Europi«. Nazvao sam ga »zadnja slika« jer se od lika Josipa Broza vidi tek čelo i oči u kojima gasne jedna mala crvena zvijezda. Iako se radilo o službenom plakatu, poigrao sam se komunističkom laži! Rekao bih da mnogi radovi koje predstavljam na izložbi nisu moji, već hrvatski, ako me razumijete. Plakat »Krv-at-ska« nikada ne bi nastao da nije »pala krv« na Plitvicama, Borovu selu... Još je zanimljiviji plakat »Read between the lines« - u kojem sam, koristeći poznatu anglosaksonsku šalu, između redaka umetnuo »skriveni« tekst s podatcima o tome tko je agresor, broju ratnih žrtava itd. Tekst nisam napisao sam, već su ga napisali prognanici iz Vukovara. S tim sam plakatom obrnuo filozofiju plakata, jer se ovaj plakat ne doživljava iz daljine i u prolazu, nego tek kad mu priđete sasvim blizu i uvjerite se u informacije koje na njemu stoje, bile vam neprihvatljive ili ne. Poseban je i plakat »HA-HA-HA- HDZ« iz 1992, jasno vam je zašto.</p>
<p>• U vezi s tim, što mislite o političkom plakatu u nas? </p>
<p>- Godine 1992. pozvala me austrijska televizija (ÖRF) da prokomentiram antiratne hrvatske plakate o kojima su željeli snimiti emisiju. Kako su plakati bili etički i politički nekorektni, odustali su naposljetku od snimanja emisije, te su došli u moj zagrebački studio gdje sam im ispričao svoja razmišljanja o kulturi komuniciranja, koja je kod nas vrlo niska. HRT je od te emisije emitirao samo dvije minute! Nakon toga razgovarao sam i s tv ekipom RTL 2 koja je željela snimiti emisiju o mom radu. Snimanje je nekoliko puta prekidao čovjek kojemu sam morao isporučiti nova djela. Nijemci su bili zbunjeni činjenicom da ja sâm radim i plaćam sve poslove, od dizajniranja, tiskanja, distribucije... Inače, 24 plakata koja sam načinio početkom 90-ih, među ostalim »Read between the lines«, »Međunarodni dan muzeja«, »The Tie is Croatian« prispjeli su u razne svjetske kolekcije, osvojivši više nagrada.</p>
<p>• Koristeći izmjenične kvadrate iz grba kreirali ste golem broj znakova među ostalim i za Croatia Airlines i Hrvatsku turističku zajednicu. Jesu li ti znakovi naknadno mijenjani? </p>
<p>- Kad sam radio znak za Croatia Airlines još 1989. koristio sam kvadrate iz standardnog hrvatskog grba. Nakon toga je raspisan nov natječaj i usvojen rad stranog autora. Bila je to »namještaljka« kojom se htjelo eliminirati dva crveno-plava kvadrata. Što se tiče Hrvatske turističke zajednice za koju sam načinio logo, oni su u kreiranje vizualnog identiteta u početku krenuli s Rabuzinovim žuto-plavo-crvenim suncem što nije imalo nikakvu vizualnu vezu s Hrvatskom. Tu bih još imao štošta reći.</p>
<p>Publika kontra struke</p>
<p>• Recite.</p>
<p>- Vidite, »dizajniranje« hrvatske države povjereno je još jednom umjetniku Miroslavu Šuteju koji je veliko ime, ali nije dizajner. Štoviše temelj ili »strategija« njegova rada jest - kaos, a on je kreirao zastavu, novac, grb. Ja sam davno načinio cjelovit sustav znakovlja hrvatskog vizualnog identiteta koji je predstavljen na velikoj izložbi »Modern Zagreb« u Kopenhagenu. Kurator izložbe Davis Travor uz razne izložbene dionice što su prikazivale kulturu Zagreba (fotografija, ples, likovna umjetnost), izložio je i moje idejne projekte nove hrvatske zastave, novca itd. Zanimljivo da je projekt moje nove zastave bio izvješen na vanjskoj strani Kraljevske galerije kao eksponat izložbe. Moje radove izvrsno prihvaća publika, ali ne i dizajnerska struka u Zagrebu. Na Studiju dizajna me ignoriraju. Štoviše, ja u memoriji zagrebačkog kulturnog miljea nemam svoje mjesto!</p>
<p>• Ne bih rekla. Uostalom imali ste brojne narudžbe, kreirali nebrojene znakove, osvojili prestižne nagrade. Ne vidim da ste na margini!</p>
<p>- Ipak je tako. Moj projekt nove zastave grubo je napadnut već u samom početku. U »Vjesniku« je početkom devedesetih karikaturist Puntarić napao moj, u to vrijeme tek tekstualni prijedlog nove zastave, ilustracijom koja na plaži pokazuje nekog bedaka kako na plaži na trobojnicu nabacuje školjke, ribu i onda se opredijeli za morsku zvijezdu. Da ne govorim da uopće nisam pozvan u ekipu koja je nedavno na poticaj predsjednika države dobila zadatak da izradi prijedloge za nov hrvatski vizualni identitet. </p>
<p>• Što mislite o tome?</p>
<p>- Gledajte, kravata je još uvijek anonimna, psa dalmatinca već je lukavo popularizirao studio Disney. Ne kažem da njihovi prijedlozi nisu zanimljivi, ali država se mora dostojanstveno prezentirati! Naš problem nije samo oblikovanje identiteta, mi smo u vremenskom tjesnacu. Ja sam cijelo vrijeme radio u procijepu između svijeta i Hrvatske. Želio sam stvoriti takav vizualni identitet koji će biti hrvatski, ali na europskoj razini. Moji radovi su na hrvatskom jeziku, dolaze iz male i slabo poznate zemlje - ali prolaze u svijetu. To mi je dokaz da tako trebamo raditi i dalje. Vidite, ja sam preinačio i prvu riječ hrvatske himne. Krenuo sam od slogana »malo je lijepo, a lijepo je cijelo«. Na televiziji se vrtio jingle koji je počinjao »cijela naša domovina«. Kada smo priznati 15. siječnja 1991., na televiziji je prikazana moja verzija Bašćanske ploče od stiropora na kojoj sam ispisao tekst reduciranom tipografijom o povijesnom pravu Hrvatske na samostalnu državu. Smiješno, ljudi su mislili da je taj tekst naručio Pantovčak.</p>
<p>Zastava zakopana u pijesku</p>
<p>• Jeste li radili za strance?</p>
<p>- Uglavnom ne. Najviše me uvrijedilo kada su me angažirali u Unproforu da im izradim plakat da ostanu u Hrvatskoj. Na prvom rješenju prikazao sam dvije ispružene ruke koje se ne mogu rukovati jer jedan pruža desnu a drugi lijevu ruku. Drugi plakat je za njih bio puno provokativniji, jer sam na njemu prikazao maskirnu uniformu njihovog vojnika, ali s maskirnom jedinicom u obliku tlocrta Hrvatske. Htio sam ih testirati jesu li oni tu zbog Hrvatske i plakat je bio odbijen.</p>
<p>• Hrvatska radiotelevizija promijenila je vizualni identitet informativnih emisija. Za njih ste načinili impresivan ciklus znakovlja. Što mislite o tome?</p>
<p>- U toj kući nikada nije »stanovao« vizualni identitet. Ako pogledate CNN vidjet ćete da se na ekranu često vide po tri znaka. HRT je od mojih rješenja ostavio tek logo u kutu ekrana. Najgore je što ignoriraju dva kvadrata iz grba. Danas imate nekakav smiješni jingle s Djedom Mrazom koji se skliže na taktove Straussova valcera. Doživio sam to kao nostalgiju za Austro-Ugarskom. Na izložbi možete vidjeti da sam za HRT načinio priručnik grafičkih standarda - vrlo cjelovit i jasan. Zašto ga ne koriste, ne znam.</p>
<p>• Primijetila sam na izložbi da ste kreirali i nov slovenski vizualni identitet. O čemu se radi?</p>
<p>- Paralelno kada sam radio hrvatski, nastao je i projekt za slovenski vizualni identitet, ali onako usput. Nedavno sam ga predstavio na izložbi BIO-a u Ljubljani i imao je odličan odjek. Još ću jednom reći - dizajn je kulturološki projekt i pripada svima. Boli me kada jedan kritičar piše da sam radio za HDZ i njegovu državotvornost. Ne, radio sam hrvatski vizualni identitet. Kažu mi neki prijatelji, očito zbunjeni ignoriranjem mojih radova, da sam možda 50 godina ispred svog vremena. Glupost. Svatko je u ovom vremenu, ali je problem da li ga prati i okolina. Morat ću simbolično zakopati svoju zastavu u pijesak da je otkriju djeca dok se igraju, kao nešto povijesno.</p>
<p>• Vidjela sam da ste izradili i prekrasne tanjure i »beštek« s motivima kvadrata iz grba? </p>
<p>- Da, riječ je o projektu rađenom za lanac hrvatskih restorana u Njemačkoj, koji nažalost nije ostvaren. Nažalost, iz tih tanjura sada jedem samo ja! Zapravo to je turistički projekt, ali ja ne mogu proizvoditi sve što zamislim.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Šesto godina povijesti na 15.000 kamenih ploča</p>
<p>Zapisima na kamenim pločama svećenici budističkog hrama pokraj Pekinga htjeli su sačuvati znanje za generacije koje će nadživjeti Sudnji dan </p>
<p>U brdima u blizini Pekinga pronađene su kamene ploče zakopane prije tisuću godina. To je ovih dana za njemački časopis Focus otkrio Lothar Ledderose, predavač na Katedri za povijest umjetnosti Dalekog istoka na Sveučilištu u Heidelbergu u Njemačkoj.</p>
<p>Po njegovim saznanjima, budistički svećenici hrama »Dom oblaka« već su 600 godina prije Krista strahovali od smaka svijeta te su u tom strahu bili pribrani i zapisali dotadašnja znanja za generacije koje će možda nadživjeti kataklizmu. Nije bio lagan posao zabilježiti svu postojeću povijest na kamene ploče i još k tome na kineskom pismu, stoga ovaj pronalazak, osim povijesne vrijednosti, ima i umjetničku. </p>
<p>Na nalazištu je iskopano oko 15.000 kamenih ploča različitih veličina. Oko 1090 imaju standardizirani oblik - oko 45 centimetara visine i 70 centimetara širine. No poznat je podatak da su se izrađivale i ploče koje su dosezale i do dva metra visine. </p>
<p>Budistički svećenici su marljivo zapisivali povijest nekih šestotinjak godina, točnije oni su na kraj svijeta gledali kao na postupan proces propadanja započet 553. godine, kada su počeli progoni njihove vjere i kad im je zabranjeno njihovo sveto pismo. Upravo su ti događaji potakli budističke svećenike da povjeruju u smak svijeta koji se tek imao dogoditi. Punih 600 godina tradicijom je preneseno ovo vjerovanje te su kamene ploče bez prestanka bile klesane. </p>
<p>Prof. Ledderose tumači da se iz natpisa na kamenim pločama može iščitati ne samo vjerski sadržaj već da su one veliko nalazište povijesnih podataka. Zabilježene su životne priče stanovnika, točni podaci o tome tko je i u koje vrijeme bio zadužen za izradu kamenih ploča, a jednako tako i vrijedni podaci koji govore o životu stanovnika toga kraja, primjerice kojim povodima su se okupljali i koje su svečanosti slavili. </p>
<p>Veći dio pronađenih kamenih ploča bio je zakopan u pećinama pokraj Pekinga. Te su pećine bile pomno zatvorene kako im ne bi mogli nauditi ni opći potop niti meteorska kiša. Kako bi ih sačuvali od kradljivaca, budisti kojima je laž zabranjena, pokraj ulaza u pećinu, stavili su natpis »U ovoj pećini je samo kamenje i ništa više«. Na taj način je to blago sačuvano do današnjih dana te se još jednom potvrdilo da je budizam duboko utkan u svjetsku povijest. (Priredila: Iva Belaj)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Šibenski vapaj za samostalnim Arhivom</p>
<p>Šibenski arhiv po bogatstvu sadržaja zaslužuje da postane ustanova kulture, pa se treba nadati da će se gradski oci uspjeti izboriti za adekvatni prostor. Osamostaljenje arhiva značilo bi i povećanje zaposlenih sa sadašnja tri na barem pet djelatnika, kako bi arhivska građa napokon bila primjereno čuvana i obrađivana,posebice za znanstvene radove, a Šibenik, koji je prije nekoliko godina dobio i Veleučilište s blizu 1.500 studenata, to sigurno zaslužuje</p>
<p>Šibenik, na žalost, do danas nema samostalni arhiv, već od 1968. godine djeluje Sabirni arhivski centar. Arhivska građa velikim je dijelom od 1995. smještena u prostorijama vojarne na Kulinama, a ostatak bogate i vrijedne građe smješten je po raznim civilnim ustanovama i institucijama, crkvama i muzejima. Dio se i danas nalazi u zadarskom arhivu.</p>
<p> Ravnatelj Sabirnog arhivskog centra Milivoj Blažević ovih je dana široj javnosti i mjerodavnima uputio apel za konačno rješavanje prostornih problema, te za osamostaljenje arhiva za što je pretpostavka pronalazak odgovarajućeg prostora. Za to bi se trebala pobrinuti Gradska uprava. Ona to i pokušava već godinama, ali joj ne polazi za rukom. Stječe se dojam da se baš i nema sluha za arhiv čija je povijest više nego zanimljiva.</p>
<p>Povijesni izvori govore da se prikupljanoj građi u nekoliko navrata gubio svaki trag što je konstatirano još 1896. prilikom primopredaje općinske uprave novoizabranoj vladajućoj garnituri. Nakon odlaska talijanske vojske iz Šibenika nestao je također dio građe, a dio je završio i u smeću. Tek formiranjem Gradskog muzeja kralja Tomislava 1925. počela se poklanjati veća pažnja pisanom dokumentu, zahvaljujući ponajprije don Krsti Stošiću i profesoru Petru Kolendiću. Još 1937. krenulo se u akciju sređivanja arhivske građe kako bi se ona mogla koristiti u znanstvene i druge svrhe, međutim kroz cijeli niz desetljeća napretka na tom polju nije bilo. Poznato je da je velik dio građe propao za vrijeme talijanske okupacije. Neki su fondovi još tada prevezeni u zadarski arhiv gdje su i danas što Šibenčane, naravno, boli. </p>
<p>Još početkom '50-ih govorilo se da će Šibenik dobiti samostalni arhiv jer ga zaslužuje. Velikih i energičnih akcija da se arhiv osamostali bilo je u nekoliko navrata, uvijek se obećavalo, ali od realizacije nije bilo ništa. Tako se arhiv nakon završetka Domovinskog rata većim dijelom smjestio u vojne prostore na Kulinama iako se u startu znalo da je taj prostor neadekvatan. Zanimljivo je da je Arhivsko vijeće Hrvatske još 1998. podnijelo prijedlog o osnivanju novih arhiva i to u Šibeniku i Gospiću, a taj je prijedlog prihvatilo i Ministarstvo kulture. Naredne godine tadašnji župan Ivo Baica uputio je ministru obrane Pavlu Miljavcu (ministar iz tog vremena) dopis navodeći kako županija nije u mogućnosti sufinancirati uređenje prostora na Kulinama, te ujedno predložio da se Šibeniku ustupi vojarna Palacin koja bi svojim dimenzijama odgovarala potrebama arhiva, veleučilišta i znanstvene knjižnice. I u ovoj godini vodile su se mnoge aktivnosti ali odgovarajućeg odgovora nije bilo i na njega se još uvijek čeka. </p>
<p>Ravnatelj Blažević ojađen je odugovlačenjem donošenja odluke o osamostaljenju. On napominje da su čak 22 knjige te 17 stručnih radova rezultat rada Arhivskog centra na polju znanstvenog istraživanja političke, gospodarske i kulturne povijesti šibenskog područja. Znanstveni rad u Šibeniku kao segment dopune cjelokupnom društvenom razvitku nezamisliv je bez samostalnog arhiva, kaže Blažević koji navodi neke od knjiga, monografija i zbornika za čije je izlaženje zaslužan Arhivski centar. To su, primjerice - Zbornik grada Šibenika iz 1976., Šibenik u ranom srednjem vijeku, Stoljeće hrvatske elektroprivrede, Povijest i tradicije otoka Zlarina, monografija i knjiga u povodu 50 godina šibenskog poduzeća Izgradnje, znanstveni rad o onomastici. Dr. Stjepan Sirovica, psihijatar iz šibenske bolnice, čak je šest svojih knjiga o šibenskoj bolnici i njezinim liječnicima napisao na osnovu arhivske građe, navodi prof. Blažević. Tu je i nekoliko radova koji su objavljeni u Rimu, Firenzi, Beču i Veneciji.</p>
<p>Šibenski arhiv mora postati ustanova kulture i ustanova od posebnih potreba upravnim organima za buduće znanstvene radove kao i promotor raznim razvojnim projektima, kaže Blažević koji vjeruje da će se gradski oci uspjeti izboriti za adekvatni prostor kako bi arhivska građa napokon bila primjereno smještena. Osamostaljenje arhiva značilo bi i povećanje zaposlenih sa sadašnja tri na barem pet djelatnika, a u budućnosti i više. Šibenik, koji je prije nekoliko godina dobio i Veleučilište koje danas pohađa blizu 1.500 studenata, to sigurno zaslužuje.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Janica i dalje na vrhu svijeta</p>
<p>Sjajnim petim mjestom u subotnjem veleslalomu na 37. izdanju Zlatne lisice, Janica Kostelić je na najbolji način najavila nedjeljni slalom na kojem se očekuje čak 5000 hrvatskih navijača / S novih 45 bodova, Janica je zadržala prvo mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa (700 bodova) i osmo u veleslalomu</p>
<p>MARIBOR, 6. siječnja</p>
<p> - Janica Kostelić osvojila je peto mjesto u veleslalomu za Svjetski kup, ponovivši svoj najbolji ovosezonski rezultat u toj disciplini. Naša je skijašica, naime, ove sezone već bila peta u veleslalomskoj utrci u Sestrieru, prije tri tjedna. Pobjednica mariborskog veleslaloma je Švicarka Sonja Nef, druga je bila Talijanka Karen Putzer, a treća Astrijanka Renate Götschl. Ispred Janice bila je i Švicarka Corine Rey Bellet.</p>
<p>Janičin odličan veleslalomski rezultat izvrsna je najava za nedjeljni slalom na kojem se očekuje, prema predviđanjima domaćina, čak 5000 tisuća hrvatskih navijača. Najavljen je i dolazak hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, koji će utrke gledati u društvu slovenskog kolege Milana Kučana.</p>
<p>Janica Kostelić je i dalje na »vrhu svijeta«, vodi u ukupnom poretku za Svjetski kup sa 700 bodova, a 56 bodova manje ima Sonja Nef.</p>
<p>- Nije loše, nije loše, govorio je nakon veleslaloma direktor hrvatske alpske reprezentacije, Vedran Pavlek. - Nije daleko dan kad će Janica biti najbolja i u veleslalomu. Neke su skijašice u ovoj disciplini još uvijek boje od nje. Ali, budite sigurni, ne zadugo...</p>
<p>Ulazak Janice u cilj, nakon druge vožnje, podsjećao je na ugođaje s latinoameričkih stadiona kad domaći klub postigne zgoditak u posljednjoj minuti. Dvije tisuće hrvatskih navijača Janicu je u ciljnoj ravnini dočekalo s upaljenim bakljama i stotinama razvijenih zastava, cijelom je kotlinom zvonila jeka Janičina imena. U drugoj je vožnji Janica blistala, krenula je očito riskirajći ne bi li popravila raspoloženje nakon prve vožnje, kad je bila deveta.</p>
<p>- Morala sam biti bolja, pričala je nakon prvog »laufa«. - Na ravnici se nisam najbolje snašla. K tome, staza je mokra, nije bilo najbolje...</p>
<p>Uistinu, za prvu je jutarnju vožnju temperatura bila desetak stupnjeva Celzija, a u 13 sati, kad je Janica nastupila drugi put, bilo je još četiri stupnja toplije. Očito, Janica se priviknula na otežane uvjete koji su smetali većini skijašica.</p>
<p>U prvoj je vožnji najbolja bila Švicarka Bellet, odmah do nje kolegica iz nacionalne vrste Nef, treća Talijanka Putzer, četvrta Nijemica Götschl. Te su četiri skijašice uspjele u drugoj vožnji sačuvati prednost ispred goropadne Janice, no nisu uspjele četiri skijašice koje su također bile ispred nje nakon prve vožnje. Janičin nalet nisu izdržale Talijanka Karbon, Austrijanka Obermoser, Kanađanka Forsyth i Šveđanka Anja Paerson.</p>
<p>Na još vlažnijem snijegu, u drugoj vožnji, Janica je krenula žestoko, već se na prolazu moglo zaključiti da će napredovati u plasmanu. Kako je bila bliže cilju to je bilo sve očitije, pa je raslo i oduševljenje hrvatskih navijača. Janica je ušla u cilj kao prva, nije se odmah okrenula kamerama, nije odmah pokazala skije, nego se okrenula prema navijačima i dugo, dugo im mahala. Ni slovenski službeni spiker nije izdržao gledajući tu ljubav, uzviknuo preko razglasa:</p>
<p>- Pozdravimo drugove iz Hrvatske u njihovom veselju.</p>
<p>Gdjegod smo se okrenuli bili su hrvatski navijači, na tribinama, pokraj ograda, po drveću i panjevima. Janica je na Pohorju bila doista na domaćem terenu.</p>
<p>Nakon Janičine vožnje uslijedilo je iščekivanje na kojem će mjestu završiti... Četiri su se skijašice uspjele obraniti od Janičina naleta, superiornošću se iskazala Sonja Nef. Švicarka je od Janice bila brža 94 stotinke sekunde, a ukoliko između njih dođe do borbe za »Zlatnu lisicu«, Janica bi u slalomu trebala biti brža barem 95 stotinki. Koliko je to moguće u slalomu... Ni Janica nije željela odgovoriti na to pitanje.</p>
<p>- Tko zna, uopće ne želim o tome razmišljati. Ja ću slalom voziti kao i sve utrke do sada. Hoću biti najbolja, ne zanimaju me ostale stvari, što bi se trebalo poklopiti, što bi bilo kad bi bilo...</p>
<p>Na doista teškoj stazi, koja će u nedjelju zacijelo biti i zahtjevnija, teško je bilo što prognozirati. Kao što je u subotu bilo teško očekivati pad Norvežanke Trine Bakke. Njoj su mokar snijeg i toplo vrijeme odnijeli koncentraciju već na prvom dijelu staze.</p>
<p>Koliko se god skijašice žalile na teške uvjete, teško je ne odati priznanje organizatorima koji su praktički napravili nemoguće. Naime, osim na stazi, snijega nema kilometrima uokolo. Organizatori su stazu čuvali tjednima, punili je umjetnim snijegom, strahujući od većeg zatopljenja. Zatopljenje je došlo, no utrka nije otkazana. Koliki je to posao bio domaćini ne žele ni objašnjavati, samo pokazuju podočnjake...</p>
<p>Hrvatski navijači bili su prekrasan dio ugledne priredbe. Bez incidenata, posve su se posvetili svojoj Janici, ali su pljeskali svima. Dugo takve podrške nije bilo na skijanju, priznaju i domaćini. Jedan je Slovenac ljubomorno, ne i zlovoljno, primijetio:</p>
<p>- Kako se promijenila klima, tako se i svijet izvrnuo naopako! Hrvati imaju najboju skijašicu na svijetu, a naši nogometaši odlaze na europska prvenstva. Tko zna što još možemo očekivati...</p>
<p>Mi znamo što očekujemo u nedjeljnom slalomu!</p>
<p>• Rezultati veleslaloma: 1. Sonja Nef (Švi) 2:37.97, 2. Karen Putzer (Ita) 2:38.21, 3. Renate Götschl (Aut) 2:38.33, 4. Corinne Rey Bellet (Švi) 2:38.49, 5. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 2:38.91, 6. Denise Karbon (Ita) 2:39.11, 7. Sarah Schleper (SAD) 2:39.34, 8. Allison Forsyth (Kan) 2:39.38, 9. Nicole Gius (Ita) 2:39.46, 10. Tina Maze (Slo) 2:39.60... </p>
<p>redoslijed veleslaloma nakon šest utrka: 1. Sonja Nef (Švi) 476 bodova, 2. Anja Paerson (Šve) 288, 3. Michaela Dorfmeister (Aut) 281, 4. Martina Ertl (Njem) 236, 5. Brigitte Obermoser (Aut) 235, 6. Karen Putzer (Ita) 227, 7. Corinne Rey Bellet (Švi) 193, 8. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 184, 9. Renate Götschl (Aut) 123, 10. Regine Cavagnoud (Fra) 114...</p>
<p>ukupni redoslijed u Svjetskom kupu nakon 18 utrka: 1. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 700 bodova, 2. Sonja Nef (Švi) 644, 3. Martina Ertl (Njem) 634, 4. Renate Götschl (Aut) 581, 5. Michaela Dorfmeister (Aut) 573, 6. Regine Cavagnoud (Fra) 544, 7. Brigitte Obermoser (Aut) 455, 8. Corinne Rey Bellet (Švi) 450, 9. Anja Paerson (Šve) 434... </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mladost teško do četvrtfinala KEP-a</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Konačni rezultat ponekad vara i ne daje pravu sliku događanja na sportskom borilištu. Jedan od takvih rezultata je i ovih »čistih« 3-0 stolnotenisačica Mladosti protiv podgoričke Budućnosti u osmini finala Kupa europskih prvakinja.</p>
<p> Svaki od tri odigrana meča mogao je, naime, završiti i drukčije. Prvo se Andrea Bakula u svom »plašljivom« izdanju namučila s vrlo dobrom Biljanom Golić, u odlučujućem trećem setu gubila 6-11, a zatim ipak pobijedila u »fiksu«. Glavni razlog Bakulinih problema ležao je u tome što je previše bježala od stola i stalno bila u defanzivi. Dodaju li se tome povremeni problemi sa servisom i bekendom, jasno je zašto je do očekivane pobjede došla tako teško. Ipak, neke ključne poene je odigrala dobro i bilo je to dovoljno za prvi poen »mladostašica«.</p>
<p> I Eldijana Aganović je izgubila prvi set svojeg meča s Martom Poljak, no susret u kojem su obje igračice udarale po loptici bez previše razmišljanja ipak se na kraju okrenuo na stranu objektivno puno kvalitetnije Aganovićke. Pravo osvježenje je, tako, predstavljao prvi set meča između mlade Andreje Bobetić i Brigite Barlog. Bobetić je »pustila ruku«, te vrlo hrabro i precizno odigrala cijeli set, a naročito je impresivna bila u završnici istoga. No, taj previše lagano dobiven set kao da joj je malo poremetio koncentraciju, pa se vrlo brzo našla u naizgled bezizlaznoj situaciji, na 0-7 i 2-9 u trećem setu. Tu je, međutim, pokazala da se zna i vratiti u meč, ulovivši suparnicu već na 12-12 i pogodivši do kraja sve odlučujuće loptice.</p>
<p>• Mladost - Budućnost 3-0 (Bakula - Golić 18-21, 21-15, 23-21, Aganović - Poljak 19-21, 21-13, 21-19, Bobetić - Barlog 21-14, 17-21, 21-17). (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Odličan renking hrvatskih plivača </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na novim svjetskim plivačkim ljestvicama (25-metarski bazeni) hrvatski su plivači zastupljeniji nego ikad. Gordan Kožulj je, tako, na trećem mjestu i na 100 (52.57) i na 200 (1:53.50) metara leđnim načinom, a bolji od njega su samo svjetski rekorder Matt Welsh i europski prvak Orn Arnarson. Kožulj je na 15. mjestu na 50 metara leđno (25.18). gdje je, pak, u samom vrhu, na 4. mjestu, europski prvak Ante Mašković (24.60). Mašković je je vrlo dobar 13. i na 100 metara leđno (53.96). Usprkos izostanku Miloša Miloševića hrvatsko plivanje je zastupljeno i na ljestvicama plivača leptirovim načinom. Ivan Mladina je 13. na 100 (52.88) i 17. na 50 (24.21) metara leptir, dok je Tomislav Karlo 39. (24.60) na kraćoj dionici. Posebno raduje visok plasman juniora Duje Draganje u u žestokoj konkurenciji plivača slobodnim načinom. Draganja je, naime, 9. na 100 (48.20) i 15. na 50 (22.23) metara slobodno. Startne pozicije hrvatskog plivanja u godini svjetskog prvenstva su, dakle, više nego respektabilne. (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tri pogotka Bazine u Beču</p>
<p>BEČ, 6. siječnja</p>
<p> - Hrvatski reprezentativci hitaju prema ostvarenju obećanja da će nastupiti u finalu velikog dvoranskog nogometnog turnira u Beču, gdje se igra s mantinelom i 5-metarskim vratima.. U prilog tomu ide im 4-0 pobjeda protiv Admire Wacker, čime su osvojili prvo mjesto u skupini i plasman među najuspješnija četiri sastava.</p>
<p>Doduše, i prije utakmice s momčadi koju vodi nekadašnji proslavljeni austrijski nogometaš, Hans Krankl, hrvatska je reprezentacija imala osiguran nastup u polufinalu. No, ako su već mogli birati poziciju i suparnika, odlučili su iskoristiti priliku i ponovno pobijediti Admiru. Tako će kao pobjednici B skupine, s pet pobjeda i jednim porazom, igrati potiv drugoplasiranog Mattersburga, inače austrijskog drugoligaša, koji je iznenadio plasmanom ispred bečkog Rapida. Bolje s njima nego s prvoplasiranom bečkom Austriom, također s pet pobjeda iz šest utakmica.</p>
<p>Hrvati, inače jedini na ovom turniru u svojstvu nacionalne vrste, opet su oduševili, i s razlogom ih se vidi u nedjeljnom finalu. Junak utakmice protiv Admire s tri pogotka bio je Mario Bazina, nakndano pozvan na turnir umjesto ozlijeđenog Mujčina. Uz njega još su igrali: Butina, Gričar, Mužek, Brnas, I. Cvitanović, Geršak, Miletić, Derviščaušević, Poldrugač, Čalo i Ferenčina. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Janica: Svaka mi čast</p>
<p>Zadovoljna sam samo drugom vožnjom. U prvoj sam imala veliku pogrešku na ravnici, ona mi je odnijela dosta vremena. Druga je vožnja bila vožnja po rupama, ali nisam napravila neke pogreške, rekla je Janica KostelićMARIBOR, 6. siječnja - Janica je, u samo pola sata nakon veleslalomske utrke, desetak puta bila s novinarima. Još dok je držala prvo mjesto, iščekujući tko će je preteći, a tko neće, prišao joj je službeni spiker s mikrofonom:</p>
<p>- Staza je bila jako, jako teška, ima mnogo velikih rupa. Čini mi se da su cure koje su vozile prije bile u određenoj prednosti, pričala je tada Janica. - Čekajte malo, nemojte još otići. Pozdravljam sve svoje navijače...</p>
<p>Tek što se spiker odmaknuo, stigli su radijski izvjestitelji. Janica je u Sloveniji prava atrakcija. </p>
<p>- Staza je potpuno izrovana, svaka sljedeća djevojka nailazi na težu stazu. Ja o tome nisam previše razmišljala, ali sam osjetila da sve ne ide kako bih željela. Koliko puta sam to ponovila, ja skijam da budem najbrža, ne razmišljam tada o rupama. Ali, ovaj sam ih put osjećala... Ipak, moram reći da sam zadovoljna, htjela sam biti ukupno prva, no i s petim mjestom (tada je saznala da su je četiri skijašice pretekle) moram biti sretna. Mogu li osvojiti »lisicu«? Ne znam, opet vam kažem da ne razmišljam o tome. Ja idem uvijek, baš uvijek, samo od utrke do utrke. </p>
<p>Na pitanje kako će biti u nedjeljnom slalomu Janica je odgovorila u svom, tipičnom stilu:</p>
<p>- Ja ću voziti brzo, jako brzo! Pa što bude. I navijači će biti uz mene, ja sam i uz njih. </p>
<p>Na red su, konačno, došli i hrvatski reporteri. Na novinarske primjedbe kako je peto mjesto sjajan uspjeh, Janica je uzvratila.</p>
<p>- Dobro je, ali nikad nije sjajno. Nikad nije perfektno. Osobna sam zadovoljna samo drugom vožnjom. U prvoj sam imala jednu veliku pogrešku na ravnici, ona mi je odnijela dosta vremena. Izgubila sam tada dosta i na brzini, više se nije dalo nadoknaditi. Druga je vožnja bila vožnja po rupama, ali nisam napravila neke pogreške. Svaka mi čast. </p>
<p>Na neizbježna pitanja o osvajanju Svjetskog kupa Janica nudi skromnost:</p>
<p>- Bez obzira na buduće rezultate, mislim da nisam najbolja skijašica Svjetskog kupa. Ima boljih cure, evo vam Sonje Nef. Starije su i iskusnije. Znam da su šanse za prvo mjesto u ukupnom poretku veoma realne, ali ja doista ne razmišljam o tome. Danas sam se koncentrirala samo na veleslalom, sutra ću na slaom. Htjela bih reći i to da je danas staza zapravo bila odlična s obzirom koliko je malo snijega. U nedjelju bi moglo biti i gore. Mislim na stazu, ne na moj rezultat! Pozdravite mi navijače, rekla je Janica i otišla se malo odmoriti, kako bi bila spremna za večernji trening slaloma.</p>
<p>Direktor naše alpske reprezentacije Vedran Pavlek tada je rekao:</p>
<p>- Mi smo svi zadovoljni, glavno je da u veoma dobrom raspoloženju dočekamo slalom, u kojem smo najjači.</p>
<p>Prva utrka nedjeljnog slaloma počinje u 9.30 sati, a druga u 12.30. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Pa kaj baš mora zaobići svaka vrata?!«</p>
<p>MARIBOR, 6. siječnja</p>
<p> - Dosad su Hrvati prema Mariboru masovno putovali ili u Bleiburg ili u »shopping«, lucidan je bio netko iz mnoštva koje se ranom zorom, oko 5.30 sati u subotu, okupilo na petom peronu zagrebačkog Glavnog kolodvora. Ovog su vikenda, međutim, put mariborskog Pohorja krenuli navijati za Janicu Kostelić, trenutačno vodeću svjetsku skijašicu. I kao što hrvatska »Snježna kraljica«, kako joj već tepaju, vodi u Svjetskom kupu, tako je u subotu ujutro HŽ-ova lokomotiva (već mašina fućka) povela prema Mariboru sedam vagona ispunjenih s oko 400 Janičnih štovatelja.</p>
<p>»Krenuli smo joj čestitati rođendan... Idemo po pobjedu... Janica je mrak... Skija kao zmaj!«, samo su neke od rečenica donekle pospanih, no pobjede i zabave gladnih putnika. A zabave u vlaku doista nije nedostajalo. Iako otpraćeni usnulim mrakom, vlak je zajedno s putnicima ukrašen zastavicama i transparentima s Janičinim vedrim lišcem tek počeo živjeti. </p>
<p>Bilo je tu svakojakih putnika, mladih i starih, odmornih i umornih, pospanih i nasmijanih. Dok su neki, i sami skijaši, krenuli uživati u vještinama Janice i ostalih ski-dama, drugi su shvatili da uz »vatrene«, košarkaše i rukometaše valja glasnice potrošiti i na našu Janičku. Zanimljivo je da se u vlak, kako doznajemo, uspjelo prošvercati i nekoliko beskućnika s Glavnog kolodvora, a bila je tu i omanja družina koja se, čim je vlak krenuo, okupila u kafiću, iako je bilo očito da su cijele noći intenzivno prijateljevali s alkoholom. </p>
<p>Tako je, primjerice, Brada iz Velike Gorice uspio prozboriti: »Ma kakav Križaj, Petrović ili Mateja Svet... Janica je najbolja. Hrvatska je možda mala, ali Janica i njen tata Gips dokazuju da imamo hrabro srce i čvrst duh. Zato ćemo osvojiti Pohorje.« Na pitanje hoće li doći i na nedjeljni slalom, spremno odgovara: »Ma, bumo došli svaki dan!«</p>
<p>Većina je putnika ipak odabrala dobru, staru kavu, popraćenu pokojim besplatnim pićem Janičinih sponzora. Vagon dalje, susreli smo vjerojatno najveseliju skupinu Janičnih navijača svježe našminkanih hrvatskim navijačkim obilježjima. Sa smijehom, pečenim picekima, uz tri i pol litre kuhana vina dočekali su nas Snježana, Ivica, dva Arsena i Štefica, majka nekad popularne pjevačice Tajči. Prosjek godina, po vlastitom priznanju, 45 do 50.</p>
<p>- Možda jesmo stariji, ali se zato najbolje zafrkavamo, rekli su uglas i novinara Nedjeljnog Vjesnika podmitili čašom kuhana vina.</p>
<p>- Svaka čast Janici, mala super skija, zato je i idemo podržati. U vlaku smo se našminkali, a cijelu noć nismo spavali, jer smo izrađivali transparente, objasnili su nam, priznajući da je put na Pohorje nastavak novogodišnjeg slavlja. </p>
<p>Već na vratima susjednog odjeljka naletjeli smo na možda najmlađu Janičinu navijačicu. Malena Antonija Karla skromno nam je priznala da jako voli Janicu i da će joj mahati zastavom i vikati da pobijedi.</p>
<p>Slične je planove imalo i sedmeročlano društvo u restoranu. Petra, Damir, Vlatko, Mario, Ivana, Maja i Hrvoje, svi iz Zagreba, dobili su, kažu, karte preko veze pa iako ne prate skijanje, jedva čekaju da utrka počne. Sa smiješkom na licu objašnjavaju da Janicu prate posvuda, a bili su »ha, ha... u Aspenu!« Od Janice očekuju da u veleslalomu bude među pet najboljih, a u nedjeljnom slalomu - zna se - pobjeda!</p>
<p>Tako razmišlja i Darko, glava tročlane obitelji Mutak, koji je Maribor pohodio sa suprugom Ivančicom i sedmogodišnjim Tomislavom. »Očekujem da Janica zadrži prvo mjesto u Svjetskom kupu«, jezgrovit je bio tata.</p>
<p>Vlakom je pokatkad prošetala pjesma, a začuli su se i stihovi Dinamove himne, pa čak i »Sveto ime Janičino«.</p>
<p>Po izlasku na mariborski kolodvor, gdje je vesele Hrvate dočekala slovenska policija, začuli smo »razočaranog« policajca. »Vidiš da ovo nije nikaj hudoga. Sam ti kazal da su to sve dobri fantje.« Uto je njegove riječi prekinuo nečiji »falšani« prepjev Kalemberovog pjesmuljka - »Evo noći, evo ludila, mjesec izlazi, Janica dolazi«.</p>
<p>Putujući uz policijsku pratnju do Pohorja, bilježili smo registracije iz Zagreba, Pule, Rijeke, Varaždina, Siska, pa čak i Splita. Na skijalištu, hrvatski su navijači zauzeli mjesta uzduž donjeg dijela staze, ugrijali dlanove pljeskom, a grla pićem, pa pričekali da se na startu pojavi ona. Tada više ništa nije bilo važno, sve oči uprte u stazu i vika - »Janica, Janica«! A neki je mudrac pitao: »Pa kaj baš mora zaobići svaka vrata?«</p>
<p>Ostali su nastavili vikati »Janica, Janica!«, u čiju je čast na kraju utrke zapaljena vjerojatno i prva navijačka baklja u povijesti svjetskog skijanja. Što možemo, kad je zaslužila.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Brončani osmerac se sljedeće sezone sigurno neće okupiti!</p>
<p>»Vjerojatnije je da ćemo se ponovno okupiti za sljedeće Olimpijske igre nego na nekom svjetskom prvenstvu idućih godina« / »Nije točno da su me zvali u osmerac SAD-a jer ni jedan stranac dosad nije veslao u nekoj njihovoj posadi«, kaže Igor Francetić, veslač olimpijskog brončanog osmerca</p>
<p>Galama oko brončanog olimpijskog osmerca se ne stišava i to je dobro. Sa svih strana pljušte obećanja i nadanja kako se zagrebačko-zadarsko-splitski »osmerac-čudo« neće rasformirati i propustiti osvojiti još poneko odličje za Hrvatsku. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić poželio je čak i onu zlatnu olimpijsku, u Ateni 2004. godine. O tome koliko je to daleko, a koliko realno, zborio nam je jedan od sydneyskih veslačkih junaka i član zagrebačke Croatije, Igor Francetić:</p>
<p>- Ono što je sasvim izvjesno jest da brončani osmerac u sydneyskom sastavu sigurno neće veslati sljedeće sezone, jer većina nas ima određene obveze koje to onemogućuju. Zapravo, vjerojatnije je da ćemo se ponovno okupiti za sljedeće Olimpijske igre nego na nekom svjetskom prvenstvu idućih godina.</p>
<p>• Kakve su, uopće, šanse da svi članovi brončanog osmerca ostanu u veslanju još jedan cijeli olimpijski ciklus?</p>
<p>- Uistinu nisam siguran, ne znam ni za sebe. Bude li uvjeta, možda... Znate, u osmercu je devet ljudi, moguće su ozljede, bolesti, posao i još štošta. Realno, vrlo su male šanse da se olimpijski osmerac ponovno okupi u istom sastavu.</p>
<p>• Dobro, ostanimo kod bliže budućnosti. Kakvi su daljnji planovi i obveze Igora Francetića?</p>
<p>- Za nekoliko dana odlazim u Philadelphiju kako bih završio studij ekonomije, a u Hrvatsku se vraćam u svibnju.</p>
<p>• Znači li to da propuštate sljedeću veslačku sezonu?</p>
<p>- Ne, tu neće biti problema jer sam i dosad studirao u Americi i veslao za Hrvatsku. Razlika je samo u tome što više ne mogu veslati u osmercu svog koledža, budući da je isteklo četverogodišnje razdoblje u kojem sam imao to pravo. Postoji, međutim, u Americi i klupsko veslanje, a i dalje smijem trenirati na svom sveučilištu. Ne mogu jedino biti član neke posade jer nikome nije u interesu da u nekom čamcu veslam na treninzima, a nemam pravo nastupa na natjecanjima.</p>
<p>• Je li točno da su Amerikanci zainteresirani da vas vide u svom reprezentativnom osmercu?</p>
<p>- To nije moguće. Nije točno da su me zvali jer ni jedan stranac dosad nije veslao u nekoj posadi SAD-a, rekao je Francetić.</p>
<p>Pa, kad već nema šanse da nam neke od članova osmerca »ukradu« Amerikanci, valjda ćemo brončanu sydneysku posadu vidjeti barem još jednom pod hrvatskom zastavom. Iako su gotovo svi veslači suglasni kako su izgledi za to minimalni, sve dok se to ipak ne dogodi ponavljat ćemo svakom prigodom imena: Igor Francetić, Tihomir Franković, Igor Boraska, Branimir Vujević, Siniša Skelin, Nikša Skelin, Tomislav Smoljanović, Krešimir Čuljak i Silvijo Petriško... </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sesar: Kad završim karijeru, bit ću pomoćnik Ace Petrovića</p>
<p>Ja još uvijek sebe ne doživljavam kao pravog profesionalca. Da se tako doživljavam, nakon poraza protiv Benstona ušao bih u kafić, naručio piće i zaboravio sve što se dogodilo te večeri. A ja to ne mogu. Zagreb je moj grad, volim Cibonu i nikad mi neće biti svejedno, kaže Josip Sesar, košarkaš Cibone VIP i reprezentativac</p>
<p>Priča o Josipu Sesaru (23), silno nadarenom košarkašu Cibone VIP i hrvatske reprezentacije, prije samo mjesec dana bljeskala je s naslovnica. U jednom razdoblju svoje karijere, Josip je sipao gorčinu i nije vidio izlaz. Raskid ugovora, odlazak iz Cibone, nenalaženje sebe u cijelom ovosezonskom projektu zidanom podno tornja doživio je klimaks onoga trenutka kad su zaredali porazi. Sesar se 10 dana povukao u osamu, razriješio sam sa sobom niz pitanja, smirio se i vratio na parket. Bolji, snažniji. Je li konačno odrastao i riješio se svih mladenačkih hirova, hoće li stabilnost biti njegova novost u godinama ispred nas, pokušali smo saznati u ovome razgovoru.</p>
<p> - Lanjska je sezona, po mom mišljenju, bila odlična. No, nakon ljetne stanke momčad se pomladila, a ja sam u svojim razmišljanjima vjerojatno očekivao stubu više. Ne krijem, razmišljao sam u ovoj sezoni i o naslovu europskog prvaka. No, kako su zaredili porazi, tako sam shvatio da se moji ciljevi na poklapaju s klupskima u ovoj sezoni. I tu više sebe nisam vidio.</p>
<p>• Ipak, pronašli ste dodatni motiv, zaključili da je najbolje ostati i pokušati od ove sezone izvući najviše što se može?</p>
<p> - Nakon niza razgovora, napose s direktorom Miličevićem s kojim imam odlične odnose, smirile su se strasti. Drago mi je što me Božo razumio, što i on nije okrenuo na radikalnu stranu. Nadam se da je završilo na najbolji način i da će to pokazati dio sezone koja je preostala. Uostalom, posljednje tri-četiri utakmice odigrao sam, po mom sudu, najbolje u dosadašnjem dijelu sezone.</p>
<p>• Ostajete li još pri stavu da odlazite iz Cibone nakon sezone?</p>
<p> - Ne mogu ništa sa sigurnošću tvrditi. Imam ugovor na još jednu sezonu, međutim, u njemu je opcija da mogu otići i ovoga ljeta. Bez obzira kako se sve završilo, siguran sam da ću sve obaveze u Ciboni odraditi na najvišoj razini.</p>
<p>• U cijeloj aferi u zraku je ostao vaš odnos s trenerom Spahijom. Pojasnite nam malo taj slučaj.</p>
<p> - Stalno se medijima provlači pričao o tome da meni smeta Spahija, da mi smeta Giriček, da mi smeta Lee... No, to su gluposti. Sa Spahijom se odlično slažem, on je u početku imao drukčiju viziju, a možda sam u svemu i ja kriv, jer se na to nisam odmah privikao. Svatko griješi, to je normalno. U cijeloj svojoj karijeri nikad se nisam doveo u situacija da ultimativno tražim neke stvari, da govorim »ili ja ili Spahija«. To su sve laži.</p>
<p>• Promjena u igri Cibone u odnosu na vrijeme prije afere vidljiva je u tome što imate više loptu u rukama i više sudjelujete u kreaciji. Čini se, prirodnija uloga Josipa Sesara...</p>
<p> - Cibona, u posljednjih nekoliko godina, uvijek bolje igra u siječnju. Tako će, nadam se, biti i sad. Dižemo se u formi, to je evidentno, proširio se broj igrača u rotaciji i jači smo, nema sumnje. Nije bila tajna da je za mene bolje igrati više s loptom, da imam pet, šest asistencija po utakmici, između 15 i 20 koševa. Tad sam pravi. Moram osjetiti loptu, ne mogu igrati samo kad izađem iz bloka i šutiram...</p>
<p>• Niste Reggie Miller...</p>
<p> - Niti bih volio biti. Ne bih volio da mi se igra svodi samo na šut. </p>
<p>• Gledajući vas od samih početaka, dojma smo da vam uloga graditelja igre najviše leži, no odgajani ste za beka šutera, klasičnog »ubojicu«. Možda bi hrvatska košarka, da ste cijelo vrijeme bili »playmaker«, imala više koristi?</p>
<p> - Sad, kad pogledam, žao mi je što na toj poziciji nisam igrao više. No, opet, bilo bi mi žao da sam ograničen samo na to. Kreirati s pozicije beka šutera, to je pravo mjesto za mene i tu sam najjači. </p>
<p>• Znači, Cibona je pronašla igru, vi ste se smirili. A ciljevi, jesu li ostali isti?</p>
<p> - Ne pretjerujem kad kažem kako je realno da uzmemo prvenstvo i Kup. Posebno mi je stalo do Kupa, jer ga još nisam osvojio. A Europa? Bit ćemo četvrti u skupini i ići ćemo na bolonjski PAF. A tu imamo izgleda, uvjeren sam. Njima se tek vratio Myers nakon ozljede, tek je došao Stojko Vranković, uigravaju se. Slične smo momčadi, i PAF je teško zaustaviti kad krene. Ali, isto se tako zna dogoditi, poput susreta s Kinderom koji ih je nagazio sa 30 razlike, da izgledaju nikako. Imamo šanse, velike.</p>
<p>• Je li prednost Cibone i ta što ćete praktički mjesec dana biti fokusirani samo na PAF?</p>
<p>- Teško se uigravati u domaćem prvenstvu. Igrate protiv Broda ili Hermes Analitike, dobijete ih 50 razlike, u tim utakmicama prolazi sve što zamislite. Onda, puni sebe, otputujete u Vitoriju i tamo vas »razvale«. A dajete 120 posto. Tu nastaje praznina. Liga nam je slaba i to je naš hendikep.</p>
<p>• Jeste li za Jadransku ligu ili protiv nje?</p>
<p> - Volio bih da nam je liga jaka. No, s druge strane, o tome je teško govoriti. Toliko je momaka izginulo, oni tamo su bili agresori, situacija s Haagom nije najbolja, o cijeloj toj političkoj pozadini dalo bi se razgovarati. Mislim da bi trebalo proći malo vremena. Na kraju, ja ne bih pravio razliku između Budućnosti i Partizana i Zvezde. To je sve još uvijek Jugoslavija. No, s druge strane, čisto sportski, mislim da bi to pomoglo. Od zanimanja, novca do svega ostaloga. Ove sezone ni Zadar nije napunio našu dvoranu. Ne bi bilo loše da napravimo ligu i s Austrijom i Mađarskom, neku »austro-ugarsku« ligu, pa neka tu budu i Slovenci, Slovaci. Ne treba odmah ići na istok. Netko je u ratu profitirao, netko je u ratu izgubio i to nikad ne smijemo zaboraviti. Nekome tko je izgubio bližnjeg takva liga ne bi odgovarala.</p>
<p>• Kad ćete odvojiti racionalno od emocionalnog u svojoj karijeri? Oni koji vas bolje poznaju prvo će o vama reći da ste veliki, ponekad i preveliki emotivac.</p>
<p> - Ja još uvijek sebe ne doživljavam kao pravog profesionalca. Da se tako doživljavam, nakon poraza protiv Benstona ušao bih u kafić, naručio piće i zaboravio sve što se dogodilo te večeri. A ja to ne mogu. Zagreb je moj grad, volim Cibonu i nikad mi neće biti svejedno. Kad odem jednog dana u inozemstvo, vjerojatno ću se promijeniti. Kad budem imao 30 godina, razmišljat ću o životu nakon lopte i tada ću vjerojatno biti profesionalac. Iako, nikad mi neće biti svejedno...</p>
<p>• Jeste li ikada bili kod psihologa?</p>
<p> - Nisam, ali u tome ne vidim ništa loše. Vjerujem da u tome ima nešto. I, zašto ne, volio bih probati.</p>
<p>• U cijeloj vam je karijeri bilo silno važno ostvariti prisan odnos s trenerima, s ljudima koji su vas vodili?</p>
<p>- Nije to bila samo moja želja, vjerojatno su i oni u meni vidjeli nešto, pa su mi se pokušavali dodvoriti. Ljudi su različiti, nikad neću biti tip kojega će trener poput »psa« poslati na parket i reći mu: napravi to i to. Ponekad igrač na terenu vidi stvari bolje nego trener. Odlično se slažem s kondicijskim trenerom Rakom. On me zna smiriti, relaksirati, a onda i natjerati da odradim trening sa 120 posto. Važan je pristup, ni jedan čovjek nije jednak. Poštujem hijerarhiju kad smo na parketu. Ali, kad izađemo u kafić, onda to mora za mene biti odnos čovjeka s čovjekom i ništa više. Takav je i Spahija, voli razgovarati, voli pomoći i to je za mene normalan odnos.</p>
<p>• A kakav je izbornik Aco Petrović?</p>
<p> - Takav da bih, kad završim karijeru, volio biti njegovim pomoćnikom! Samo ne znam kako će takva dva karaktera na klupi zajedno... Zamislite da u isti tren počnemo bacati sakoe, to bi bila ludnica!</p>
<p>• Izbornik, međutim, ima uoči EP u Turskoj jednu nedoumicu. Recite nam, kakav će Josip Sesar doći na pripreme u kolovozu?</p>
<p> - Ma, reprezentacija je nešto posebno. Očekujem poziv i za dvije kvalifikacijske utakmice u siječnju. Sa mnom, u onako dobroj atmosferi, s onakvom momčadi, neće biti problema.</p>
<p>• Prije reprezentativnih akcija otići ćete i do Bostona. Tamo vas očekuju?</p>
<p> - Da, u kontaktima smo, no ima još dosta vremena do tada. Nisu loši, no čini mi se da Pierceu fali još jedan na vanjskim pozicijama.</p>
<p>• Na kraju nam otkrijte zašto ste vratili kapetansku vrpcu u Ciboni?</p>
<p>- Bila mi je čast biti kapetanom Cibone. No, nakon ona dva ispada, mislim da ne bi bilo u redu ni prema dečkima, ni prema ljudima klubu, niti prema navijačima, da budem kapetan. I to sam rekao Spahiji. S druge strane, mislim da je Mate Skelin pravi dečko, i ako i druge sezone ostanemo u Ciboni, opet ću za njega glasovati, jer je to pravi zagrebački dečko i kao takav treba biti kapetanom Cibone.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Burić: Sve će ipak ovisiti o Ciboninoj igri</p>
<p>Prema riječima trenera Ivice Burića momčad Done u nedjeljni derbi 12. kola protiv košarkaša Cibone ulazi bez opterećenja, jer je »Cibona ipak naš najbolji klub« / U zimskom prijelaznom roku u Donu se vratio Mladen Erjavec, koji neće nastupiti u nedjelju već se njegov nastup očekuje protiv Zrinjevca</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Trener košarkaša Done, Ivica Burić, uistinu može biti zadovoljan - nakon prvog dijela prvenstva njegova momčad je na trećoj poziciji s istim brojem bodova kao i vodeća Cibona i Zadar, ali s lošijom koš razlikom. No, u krugu te tri momčadi, Dona ima najbolji međusobni omjer, jer je u prvom dijelu pobjedila i Cibonu i Zadar. </p>
<p>U nedjeljni derbi protiv Cibone prema riječima trenera Burića momčad Done ulazi bez opterećenja, jer »ipak se zna da je Cibona naš najbolji klub«. Pomlađeni sastav Cibone će ipak morati, nakon poraza u 1. kolu 67-71, ozbiljnije shvatiti dvoboj protiv momčadi s kojom godinama dijeli dvoranu i čiji su dvoboji uvijek igrani u dobrosusjedskom ozračju. </p>
<p>- Mi znamo kako ćemo odigrati, ali ipak će sve ovisiti o Ciboninoj igri i o tome kako će oni ući u susret. U prvoj utakmici smo ih iznenadili, oni su odlično igrali u pripremnim utakmicama s renomiranim sastavima i možda su se protiv nas malo i opustili.</p>
<p> Mogući uspjeh protiv Cibone mogao bi Donu dovesti i na sam vrh ljestvice...</p>
<p>- Mi smo u prvom dijelu sezone napravili nekoliko izneneđenja i zato tako dobro stojimo na tablici. Pokazali smo da možemo odigrati vrlo dobro i nadam se da ćemo i nakon zimske stanke zadržati istu razinu igre. Za blagdane nismo previše slavili nego smo se posvetili ispravljanju sitnih nedostataka u igri. </p>
<p> U zimskoj stanci sastav Done doživio je neke izmjene...</p>
<p>- Da. otišao nam je Primož Brolih koji nam je bio koristan na poziciji organizatora igre. No, u sastav se vratio, nakon epizoda u Zadru i Poljskoj Mladen Erjavec koji će nam biti izuzetno dragocjen i moći će rasteretiti vanjsku liniju, no ipak neće nastupiti u nedjelju.</p>
<p> Zasigurno glavni Donin problem bit će zaustaviti vanjske Cibonine igrače?</p>
<p>- Tu su »cibosi« uvijek bili jaki. Linija Sesar - Giriček - Mamić može svakog »rasturiti«. Pokušat ćemo na njih odigrati što agresivnije, a najvažnije je da budemo koncentrirani na pojedinačne elemente igre jer samo teko možemo parirati Ciboni.</p>
<p> Osim »zaštitnog znaka« Done Borisa Gnjidića i sve boljeg Zorana Antića, u prvom dijelu istaknuo se i novopridošli Mario Novak.</p>
<p>- Doveli smo ga iz Čakovca i opravdao je moje povjerenje. Dobro se uklopio u našu centarsku liniju koja će biti na pravim mukama protiv Ciboninih centara. U Splitu su u potpunosti nadskakali splitske centre, jako su nezgodni jer svaki od njih (Prkačin, Nicević, Awojobi, Skelin), može zabljesnuti na utakmici. </p>
<p> Bez obzira na ishod dvoboja protiv Cibone može se reći da je Dona napravila velik dio posla u dosadašnjem dijelu sezone.</p>
<p>- Približili smo se našem cilju, a to je Europa. No, ne smijemo se opustiti jer su pred nama tri teška gostovanja - Zrinjevac, Zadar i Split, kazao je trener Done Ivica Burić.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Spahija: Vrijeme je da naplatimo dugove</p>
<p>Donu dočekujemo kompletni. Problema jedino ima Tunji Awojobi, koji je u sudaru s Longinom na treningu zaradio tri šava na arkadi, ali mislim da će i on biti spreman za utakmicu protiv Done. Svi ostali su raspoloženi, u dobrom su stanju, što je i vidljivo iz posljednjih utakmica, kaže Cibonin trener Nerven Spahija uoči nedjeljnog prvenstvenog dvoboja protiv Done</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Došlo je vrijeme za »utjerivanje dugova«. Upravo u ovakvome raspoloženju Cibonini košarkaši očekuju nedjeljnu prvenstvenu utakmicu protiv Done, momčadi koja još uvijek figurira kao najugodnije iznenađenje dosadašnjeg dijela prvenstva.</p>
<p> U 11 odigranih utakmica Dona je upisala devet pobjeda, čime drži priključak na vrhu ljestvice s Cibonom i Zadrom, koji imaju identičan bodovni učinak. No, momčad trenera Ivice Burića najveći »boom« načinila je još na samom startu sezone, kada je - pobijedila Cibonum. Ovaj poraz prilično je »ošamutio vukove«, koji su pokleknuli i u slijedećoj utakmici protiv Zadra u Zagrebu. Istina, to su jedini Cibonini porazi ove sezone u domaćem prvenstvu, ali ih u Tornju još uvijek nisu posve zaboravili...</p>
<p> - Mi svakako respektiramo Donu i njihovu pobjedu protiv Cibone u prvom dijelu sezone, ali ipak mislim da je došlo vrijeme da se naplate »dugovi«, naglasio je Cibonin trener Neven Spahija, uz napomenu kako njegova momčad utakmicu dočekuje u kompletnom sastavu.</p>
<p> Zapravo, manjih zdravstvenih problema imao je jedino - sâm Spahija.</p>
<p> - Mučili su me sinusi, ali najvažnije je da je sada sve u redu. No, to ipak neće utjecati na igru, ha, ha, ha... Ma, sve je u redu. Jedino je Awojobi u sudaru s Longinom zaradio tri šava na arkadi, ali mislim da će i on biti spreman za utakmicu protiv Done. Svi ostali su raspoloženi, u dobrom su stanju, što je i vidljivo iz posljednjih utakmica. </p>
<p> Ozljeda Nikole Prkačina također je prošlost, Cibonin centar polako se uključuje u puni ritam treninga i spremno (d)očekuje »dubravaše«...</p>
<p> - Prkačin je potpuno spreman, sto posto je unutra i tu neće biti nikakvih problema, dodao je Spahija.</p>
<p> Gordan Giriček također se nalazi u statusu oporavljenika. Sredinom prosinca vratio se na parket nakon šest mjeseci pauze uvjetovane operacijom koljena. No, dojam je da njegov povratak u željenu formu baš i ne ide prema zamišljenom planu.</p>
<p> - S Giričekom moramo biti strpljivi, ipak nije igrao šest mjeseci. No, mislim da je vidljivo kako je iz utakmice u utakmicu bolji i kako se polako vraća. Evo, protiv Sava osiguranja je to izgledalo zaista dobro, gađao je 9-11...</p>
<p> Giriček, jasno, nije bio sudionik poraza protiv Done... Ciboni je tada najviše problema zadavao trojac Gnjidić - Maloča - Novak, od kojih će »vukovi« ponajviše fokusirati Gnjidića.</p>
<p> - Da, Gnjidić je apsolutno prvo ime Done u ovome trenutku, dometnuo je Spahija.</p>
<p> U svakom slučaju, Donina pobjeda protiv Cibone pripada kategoriji iznenađenja. Međutim, u nastavku natjecanja Burićeva momčad pokazala je da su njene dobre igre konstanta, trenutačno dijele vodeće mjesto na ljestvici tako da, shodno tome, bacanje Cibone »na koljena« možda i gubi status iznenađenja...</p>
<p> - Nema veze što su oni nanizali dobre igre, ali njihova pobjeda protiv nas u svakom slučaju je iznenađenje. Uostalom, suparnike protiv kojih je Dona igrala u egalu mi smo pobjeđivali sa 30-40 koševa razlike... Pobjeda Done protiv Cibone uvijek je iznenađenje i tu nema spora, zaključio je Spahija.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Philadelphia »dotukla« Seattle, napokon zablistao Toni Kukoč</p>
<p>NEW YORK, 6. siječnja</p>
<p> - Nakon niza razočaranja Toni Kukoč napokon je - proigrao. U najboljem izdanju Philadelphie ove sezone hrvatski košarkaš odigrao je sjano. Sixersi su uvjerljivo pobijedili Seattle sa 32 koša razlike, 121-89, a Kukoč je za 21 minutu ubacio 19 poena, uz šut 8-9, čemu je pridodao dva skoka i dvije asistencije.</p>
<p> - Sjajan je osjećaj kad imaš šut 90 posto. Ova utakmica vratila mi je samopouzdanje, ali i što je još važnije pomogla momčadi. Kada meni krene, suparnik mora udvajati Iversona, mene ili dečke pod košem, što nije lako, rekao je Kukoč američkim novinarima, dodavši: - Svaku utakmicu prevrtim u glavi kada stignem kući, tako će biti i ovaj put iako sam odigrao odlično.</p>
<p> Naš je igrač oduševio i Allena Iversona, prvo ime Sixersa.</p>
<p> - Ovo je bio pravi Kukoč. On je igrač koji može preokrenuti svaku utakmicu, izjavio je prvi strijelac Sixersa, koji je u ogledu sa Seattleom postigao 41 koš uz šut 15-30.</p>
<p> Nakon »miroljubive« prve četvrtine (32-26) vodeća momčad lige u sljedećih 12 minuta razriješila je pitanje pobjednika. Drugu dionicu, u kojoj je Kukoč postigao 10 koševa, bili su bolji sa 32-15 i priča je bila gotova.</p>
<p> Prvi strijelac gostiju bio je Rashard Lewis sa 14 koševa, dok su Gary Payton (12 koševa, šut 5-15) i Patric Ewing (10 koševa i 6 skokova) bili gotovo neprimjetni.</p>
<p> Pobjedu je izborila i Indiana. Žan Tabak je igrao samo dvije minute i za to vrijeme ubilježio jedan skok i jedan promašaj, dok je Bruno Šundov još uvijek na listi ozlijeđenih igrača. Bio je to dvoboj u kojem je Chris Webber trebao postati junak. No, njegov 51 koš i 26 skokova nisu bili dovoljni, Kingsi su »pali« u produžetku, 91-93, nakon što su završili utakmicu sa šutem 1-14! Pacersi su bili tek »mrvicu« precizniji... Goste je predvodiio trojac Jermaine O'Neal (20 koševa), Jalen Rose (19) i Reggie Miller (18), dok su dvoznamenkasti broj poena u redovima Kingsa upisali Vlade Divac (13) i Jason Williams (10).</p>
<p>Nijemac Dirk Nowitzki još jednom je »poludio«, što je bilo dovoljno za novi pobjedu Dallasa u gostima, ovoga puta u Torontu, 115-105. Iako u prvih 30 minuta nije postigao koš iz igre, Nowitzki je u posljednjih 18 »napunio« suparničku mrežicu sa 25, od svojih 29 poena. Veliku pomoć imao je i u Staveu Nashu, koji je u svom rodnom gradu ubacio 27 koševa, što je ujedno njegov najbolji učinak karijere.</p>
<p> - U dvorani je bilo mnogo mojih prijatelja nisam ih smio razočarati, rekao je Nash.</p>
<p> Vince Carter je predvodio Toronto sa 33 koša.</p>
<p> U Phoenixu je Jason Kidd za 29 minuta ubilježio peti »triple-double« ove sezone i 36. u karijeri. U slavlju Sunsa protiv Vancouvera, 108-76, Kidd je upisao 11 koševa, 10 skokova i 14 asistencija, dok je Shawn Marion bio najefikasniji sa 23 koša i 10 skokova. U redovima Vancouvera, koji je izgubio i šestu od posljednjih sedam utakmica, Shareef Abdur-Rahim i Mike Bibby postigli su po 14 koševa.</p>
<p>U Portlandu su Blazersi dugo lomili, te na koncu i slomili otpor Milwaukeea, 119-115. Steve Smith sa 26 i Bonzi Wells sa 25 koševa predvodili su domaće, dok je u gostujućem dresu najefikasniji bio Tim Thomas sa 39 koševa, što mu je najbolji učinak karijere.</p>
<p> Denver je na »krilima« Antonia McDyessa (31 koš, 13 skokova, 5 asistencija i 4 blokade) i Nicka Van Exela (25 koševa, 7 skokova i 8 asistencija) pobijedio Utah Jazz (Karl Malone 33), dok je Golden State (Antawn Jamison 25) izborio gostujuću pobjedu u Bostonu (Paul Pierce 36).</p>
<p> Charlotte Hornetsi su u Los Angelesu prekinuli niz od četiri poraza. U pobjedi protiv Clippersa najefikasniji je bio Elden Campbell (19 koševa i 14 skokova), dok je domaćine predvodio Lamar Odom (23 poena).</p>
<p>• Rezultati: Philadelphia - Seattle 121-89 (Kukoč je za 21 minutu postigao 19 koševa, šut 8-9, uz dva skoka i dvije asistencije), Toronto - Dallas 105-115, Boston - Golden State 88-100, Denver - Utah 100-87, Phoenix - Vancouver 108-76, Portland - Milwaukee 119-115, LA Clippers - Charlotte 73-86, Sacramento - Indiana 91-93 u produžetku (Žan Tabak je za dvije minute ubilježio jedan skok i jedan promašaj, dok Bruno Šundov nije bio u momčadi). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zbog vrijeđanja sudaca 250.000 dolara kazne</p>
<p>NEW YORK, 6. siječnja</p>
<p> - Vlasnik NBA kluba Dallas Mavericks Mark Cuban kažnjen je sa čak 250.000 dolara zbog vrijeđanja sudaca nakon 104-107 poraza svoje momčadi protiv Detroita, ovog tjedna.</p>
<p>Vlasnik Mavericksa zaslužio je tako visoku kaznu povjerenstva lige zbog nedoličnih komentara nakon dvoboja, a odgovoran je i za »zamrzavanje« snimke na golemom ekranu u dvorani, koja dokazuje kako je jedan igrač Detroita nepropisno zaustavio šut Stevea Nasha, spriječivši rukom na obruču loptu da prođe kroz koš. Cuban je kasnije doveo fotoreportere da snime krunski dokaza. Sve se događalo 12 sekundi prije kraja, kad je Dallas imao priliku izjednačiti na 106-106. No, kako suci nisu ništa dosudili, Cuban je izvrijeđao i njih i čelnike lige.</p>
<p>Cuban, internetski milijarder, već je triput u studenome kažnjen s ukupno 40.000 dolara zbog vikanja na suce.</p>
<p>Iako je kazna daleko od 3,5 milijuna dolara koliko je Minnesota morala platiti zbog tajnog ugovora s Joeom Smithom, ipak je veoma oštra s obzirom na prekršaj. Primjerice, buntovnik Dennis Rodman, bivši Cubanov uposlenik, ukupno je u svojoj burnoj karijeri platio 193.500 dolara kazni (najveća je bila 50.000 zbog vrijeđanja mormona). Brbljavi Charles Barkley pak najviše je platio 20.000 dolara.</p>
<p>Cuban je kupio Maverickse i njihovu dvoranu u ožujku prošle godine za 280 milijuna dolara i od svih, uglavnom samozatajnih, vlasnika NBA klubova Tekšašanin je najeksponiraniji. I 250.000 dolara kazne komentirao je uz osmijeh, držeći se one da je svaka reklama dobra reklama. (h)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Bush namjerava preispitati posljednje Clintonove poteze</p>
<p>Clinton u posljednjim danima svog mandata »očijuka s poviješću«, želeći za sobom ostaviti i nešto po čemu će biti zapamćen kao »veliki predsjednik«, što bi moglo stvoriti probleme novom predsjedniku Georgeu W. Bushu kad preuzme Bijelu kuću</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)- George W. Bush najavio je da će kad preuzme Bijelu kuću - 20. siječnja - »naravno, preispitati sve najnovije i posljednje poteze i odluke odlazećeg predsjednika« Clintona. Još prije samo nekoliko dana Bush je, upitan kako komentira činjenicu da u posljednjim danima svoga mandata Clinton očito nastoji povući što više značajnih poteza, od kojih neki nisu rado viđeni u republikanskim redovima, galantno odgovorio kako »Amerika ima predsjednika, i on se zove Bill Clinton«. Dodao je da će i on respektirati »Clintonovu ostavštinu«, ali se suzdržao od komentiranja onoga što američki mediji nazivaju »vratolomnom žurbom odlazećeg predsjednika da u pet prije dvanaest povuče što više poteza«.</p>
<p>Da Bill Clinton u ovim posljednjim danima »očijuka s poviješću«, želeći za sobom ostaviti i nešto po čemu će biti zapamćen (kao »veliki predsjednik«), više je nego očito. Ali sada je ta njegova žurba već izazvala lagano »dizanje obrva« među republikancima, pa i komentare koji kažu kako odlazeći predsjednik vuče i poteze koji će Bushu, kad preuzme Bijelu kuću, pričinjati i glavobolje. Ne još javno već neizravno, preko svojih savjetnika, George W. Bush najavljuje preispitivanje nekih od tih odluka i poteza. Među potezima na koje Bush vjerojatno misli, možda još nije užurbano Clintonovo pritiskanje Izraela i Palestinaca da potpišu mirovni sporazum koji bi onda u povijesti ostao povezan s Clintonovim imenom. Malo je, naime, vjerojatno da će od svega toga išta biti. I Izrael i Palestinci dosad su tek uvjetno prihvatili Clintonov (usmeni!) prijedlog, a pregovori ili tek razgovori među njima ne vode se izravno, nego preko (američkih) posrednika. Americki se komentari slažu kako je Arafat po svoj prilici, makar i samo uvjetno, prihvatio Clintonov prijedlog samo zato da bi lopticu prebacio na izraelski dio terena, i kako ne bi on bio okrivljen za neuspjeh. Američke analize slažu se da je Clinton, zapravo, previše ponudio Arafatu, a premalo Izraelu, te da bi to bio »mir po mjeri Arafata«, a ne mir koji bi zadovoljio obje strane i bio trajan. Povrh svega podsjeća se da je preostalo samo još vrlo malo vremena za »Clintonov mir«, te da u takvoj atmosferi vremenskog tjesnaca, uz odlazećeg Clintona i Baraka u ostavci, nije vjerojatno da će se bilo što od Clintonovih želja ostvariti.</p>
<p>Bush i njegovi suradnici zamjeraju Clintonu što u posljednjim danima vladavine vuče poteze s kojima republikanci nisu i neće biti sretni. Dok traje tranzicija vlasti, Clinton je, naime, reorganizirao način na koji bi se ubuduće trebalo voditi kontraobavještajne službe,umjesto da je taj delikatni posao ostavio dolazećem predsjedniku. On je, također, uspio progurati i zakon kojim se zabranjuje gradnja novih cesta na oko 60 milijuna akri šumovitih predjela zapadne Amerike. Republikanci kažu da je to »apsolutno nerazumno«, i da to očito služi isključivo Clintonovu pokušaju da se na rastanku dodvori zaštitnicima ljudskog okoliša.</p>
<p>Već je ranije najavljeno da će se republikanci u Senatu i Kongresu usprotiviti ratificiranju sporazuma o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda, kome je Amerika formalno pristupila posljednjeg dana prošle godine. Time bi, teoretski, pod jurisdikciju tog suda mogli dospjeti i američki vojnici koji služe u mirovnim akcijama diljem svijeta. Clinton je na te prigovore rekao kako je bolje da Amerika sudjeluje u osnivanju suda jer će na taj način moći utjecati i na njegovo djelovanje, odnosno na ispravljanje nekih stvari koje se tamo Americi možda ne bi sviđale.</p>
<p>Sve u svemu, Clinton će po svoj prilici ostati bez velikog oproštajnog trofeja koji je toliko priželjkivao ostvariti na međunarodnoj sceni, trofeja u obliku srednjoistočnog mira. Ali ostat ce zapamćen kao »predsjednik američkog blagostanja«, budući da je Amerika za njegova dva mandata doživjela neviđeni gospodarski procvat i rast, te definitivno potvrdila svoju vodeću poziciju u svijetu. Ostat će zapamćen i po impeachmentu kojim je od Kongresa bio kažnjen zbog afere Lewinsky, nakon serije neugodnih istraga i saslušavanja vođenih protiv njega i njegove supruge (koja je sada senatorica) proteklih godina. Već se čuju prijedlozi prema kojima bi Bush možda mogao ili trebao odmah po preuzimanju Bijele kuće pomilovati Clintona i dati mu oprost od kazne (impeachment) ako već ne i grijeha (afera Whitewater i afera Lewinsky). No, zasad Bush tek najavljuje da će podrobno pogledati što to Clinton poduzima i radi na odlasku iz Bijele kuće.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatska prihvaća novi mandat UNMOP-a</p>
<p>NEW YORK, 6. siječnja</p>
<p> - Glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu u petak je predano pismo hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule u kojem se, povodom Annanova izvještaja o stanju na Prevlaci, ponavljaju načelna hrvatska stajališta o rješavanju tog pitanja. Stalni hrvatski predstavnik pri UN-u dr. Ivan Šimonović s tim u vezi izražava nadu da bi ubrzo moglo doći do nastavka pregovora Beograda i Zagreba.</p>
<p> »Hrvatska pristaje na još jedno produljenje mandata za šest mjeseci, međutim traži konstruktivne pregovore i brzo rješavanje pitanja Prevlake«, rekao je Šimonović. On se također nada da će u pregovaračko izaslanstvo SRJ ponovno ući predstavnici Crne Gore koje je Miloševićev režim isključio iz pregovora nakon što je u Podgorici za predsjednika došao Milo Đukanović. Razlog za nadu u uspješan peti krug pregovora Šimonović vidi i u stajalištima koja je u pismu Vijeću sigurnosti iznio jugoslavenski premijer Zoran Žižić.</p>
<p> »Prvi put se ne spominje da se kod pitanja Prevlake radi o teritorijalnom sporu, već se ono tretira kao jedno, od starih jugoslavenskih vlasti naslijeđeno pitanje, za koje se vjeruje da će, nakon demokratskih promjena, biti relativno lako rješivo u suradnji s Hrvatskom«, objašnjava Šimonović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatsko izaslanstvo u nedjelju u Švedsku</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Hrvatska delegacija na čelu s glavnim pregovaračem za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU Nevenom Mimicom, zamjenicom ministra za europske integracije Mirjanom Mladineo i pomoćnikom ministra vanjskih poslova Vladimirom Matekom, putuje u nedjelju u Stockholm, u radni posjet Švedskoj, gdje će boraviti do utorka. Kako je priopćeno iz Ministarstva za europske integracije, na programu posjeta su razgovori s državnom tajnicom švedskog Ministarstva vanjskih poslova za razvojnu suradnju, migracije i politike azila Gun Britt Anderson i bivšom članicom Europske komisije i članicom švedske ekipe koja je pripremala ulazak švedske u EU Anitom Gradin.</p>
<p>Predviđeni su i susreti s glavnim direktorom u švedskom MVP za pitanja EU Frankom Belfrageom, susret s glavnim političkim direktorom švedskog MVP Sven-Olafom Peterssonom, posjet švedskom Nacionalnom vijeću za trgovinu - vladinoj agenciji za poticanje međunarodne trgovine i posjet Švedskoj agenciji za međunarodnu razvojnu suradnju (SIDA).</p>
<p>U sklopu posjeta voditelj hrvatskog izaslanstva Neven Mimica održat će i predavanje u Švedskom institutu za međunarodne odnose na temu »Hrvatska na putu ka članstvu u Europskoj uniji«. Ministarstvo za europske integracije ističe kako je ovaj radni posjet od velike važnosti za Hrvatsku jer će se u sklopu susreta sa švedskim dužnosnicima razgovarati o procesu pregovora za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU, pri čemu Švedska može mnogo pomoći Hrvatskoj, prijenosom svojih iskustava stečenih za vrijeme pregovora za ulazak u članstvo EU, a posebno stoga što Švedska predsjeda Europskom unijom u prvoj polovici ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zatvoreno američko veleposlanstvo u Rimu</p>
<p>RIM, 6. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U petak je zatvoreno američko veleposlanstvo u Rimu za poslove s građanstvom. Svijetla na pročelju ambasade su ugašena, a samo svijetli božićni bor na ulazu u prelijepu zgradu, pred kojom je parkirano vozilo s naoružanim policajcima. Zatvorena su i ostala diplomatska predstavništva SAD-a u Italiji osim u Napulju.</p>
<p> Farnesina, Ministarstvo vanjskih poslova Italije, nije bilo obaviješteno o ovoj odluci američke administracije. Nakon atentata na američki brod Corke 12. listopada prošle godine, kad je poginulo 17 marinaca, u svim diplomatskim predstavništvima SAD-a u svijetu podignut je stupanj uzbune na vrlo visoki nivo. Posljednje prijetnje islamskih ekstremista, a posebice Osame bin Ladena, natjerale su američku administraciju na ovako drastičan korak. </p>
<p>I svi američki građani na turističkim putovanjima u Italiji, ali i drugdje u svijetu, upozoreni su na moguće opasnosti i pozvani da poduzmu posebne mjere predostrožnosti zbog mogućih terorističkih akcija. </p>
<p>Neki smatraju da se radi o antiameričkom valu u Italiji, ali i u ostalim zemljama, nakon iznesenih podataka o uporabi projektila sa osiromašenim uranom na Balkanu, koji je samo u Italiji prouzrokovao smrt devet vojnika koji su bili u misiji na Balkanu. No, predstavnik američke ambasade tvrdi da zatvaranje veleposlanstva nije povezano s »balkanskim sindromom« i naglašava da su povod »sigurnosni razlozi« kao prevencija od islamskog terorizma.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pentagon demantira oboljenja</p>
<p>WASHINGTON, 6. siječnja</p>
<p> - Brojna ispitivanja koje je obavljala američka vojska nisu potvrdila nikakvu vezu između korištenja streljiva s osiromašenim uranom i bolesti poput onih koje su zabilježene kod sudionika Zaljevskog rata, kazao je u petak glasnogovornik Pentagona Kenneth Bacon. On je izrazio razumjevanje za skrb vlasti u nekim članicama NATO-a, prije svih u Italiji i Španjolskoj, zbog bolesti i smrti vojnika koji su bili u međunarodnim snagama u BiH ili na Kosovu. »Mi smo nekoliko dana prije Božića objavili cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i rezultate naših istraživanja od 1998. godine«, kazao je Bacon. Glasnogovornik Pentagona kazao je da su i stručnjaci UN-a pomno ispitivali uzorke tla, vode, mlijeka i druge na Kosovu. »Ti se uzorci sada istodobno ispituju u pet različitih laboratorija i rezultati će biti poznati na proljeće«, dodao je. </p>
<p> Prema njegovim riječima, američka vojska koristi streljivo s osiromašenim uranom samo za topove na zrakoplovima A-10 i onima GAU-8 na tenkovima Abrams. Osiromašeni uran se zbog velike gustoće koristi i u slitinama za oklope tih tenkova. Što se njegove radioaktivnosti tiče, ona je 60 posto niža od radioaktivnosti prirodnog urana i nije opasna za ljude. Bacon napominje da ni u sastavu SFOR-a ni u KFOR-u nije bilo tenkova Abrams te je stoga korišteno samo streljivo s osiromašenim uranom avionskih topova.</p>
<p> Prema službenim podacima, u okolici Sarajeva 1994. i 1995. godine ispaljeno je na srpske tenkove i oklopna vozila oko 10.800 takvih granata, a u zračnim napadima na SRJ 1999. godine u 100 udara oko 31.000 granata. Glasnogovornik Pentagona potvrdio je da je osiromašeni uran poput svakog teškog metala otrovan, ali je streljivo u čeličnim košuljicama i izravni doticaj s uranom nije moguć. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Grčka traži objašnjenje o projektilima na Kosovu </p>
<p>ATENA, 6. siječnja</p>
<p> - Grčki ministar obrane Akis Tsohatzopoulos zatražio je od svog švedskog kolege Bjoerna von Sydowa da na europskoj razini poduzme inicijativu kako bi se pojasnile moguće opasnosti proistekle iz uporabe projektila s osiromašenim uranom u operacijama NATO-a 1999. na Kosovu.</p>
<p> Tsohatzopoulos je u petak navečer kazao da je razgovarao s von Sydowom nakon što je sa svojim talijanskim te belgijskim kolegom dogovorio da Švedska, »u svojstvu predsjedavajuće Europskoj uniji (EU) poduzme inicijativu na idućem europskom vijeću ministara obrane. Sjedinjene Države potpuno će surađivati kako bi se u okviru NATO-a dobila cjelovita slika stanja«, kazao je Tsohatozopoulos.</p>
<p> On je dodao da su grčki vojnici u ožujku, travnju i svibnju 2000. proveli analize terena kod Uroševca gdje je stacionirano 1.494 pripadnika grčkih snaga te da »ne potoji nikakva opasnost. No jedan je slučaj leukemije zabilježen kod grčkog časnika koji je 1997-1998., služio u BiH i zatim šest mjeseci u Albaniji. Zdravstveni pregled 3.553 grčkih vojnika koji su bili na Kosovu i u BiH počeo se provoditi u vojnim bolnicama, a Grci će idućeg tjedna ponovo kod Uroševca obaviti novu analizu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Izraelci se žale Clintonu</p>
<p>WASHINGTON, 6. siječnja</p>
<p> - Izaslanik izraelskog premijera Gilead Sher sastao se u petak kasno navečer s američkim predsjednikom Billom Clitnonom kojemu je donio popis s brigama Izraela vezanim za američki prijedlog srednjeistočnog mirovnog sporazuma. Dužnosnici Bijele kuće otkrili su samo neke pojedinosti 30-minutnog sastanka Clintona i Shera, šefa kabineta izraelskog premijera, ali nisu rekli hoće li američki predsjednik razmotriti ono što mu je rekao Sher prije nego obnovi napore za postizanje srednjeistočnog mirovnog procesa.</p>
<p> Clinton koji se u četvrtak sastao s palestinskim čelnikom Jaserom Arafatom također će razmoriti i palestinske brige vezane uz mirovni prijedlog, a odluku će donijeti u nedjelju ili ponedjeljak, objavila je Bijela kuća. Sher je pak, nakon sastanka s Clintonom, ocijenio da će biti vrlo teško postići izraelsko-palestinski mirovni sporazum prije 20. siječnja, ne isključivši mogućnost napretka.</p>
<p> Na pitanje novinara hoće li biti postignut srednjeistočni mirovni sporazum do kraja predsjedničkog mandata Billa Clintona 20. siječnja, Sher je odgovorio: »Izgledi su za to mali, no mislim da se možemo dogovoriti oko nečega što će odrediti Clinton«.</p>
<p> Istovremeno se u Izraelu nastavlja nasilje u kojem su izraelski vojnici u petak ubili dvoje Palestinaca, a u pucnjavama diljem Zapadne obale i pojasa Gaze ranili još najmanje 21. I Izraelci i Palestinci vrlo su skeptični prema postizanju konačnog sporazuma i prema tome da bi on mogao biti postignut prije kraja Clintonovog mandata ili prije izbora za izraelskog premijera 6. veljače koji na čelo Izraela mogli dovesti protivnika dogovora s Palestincima Ariela Sharona. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Češki parlament traži ostavku direktora ČT</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Nakon neprekidnmog 15-osatnog rada i burne rasprave o stanju na Češkoj televiziji, koja je uz direktni televizijski prijenos završila tek u jedan sat iza ponoći u subotu, Zastupnički dom češkog parlamenta izglasao je na izvanrednoj sjednici rezoluciju kojom se, uz ostalo, traži odlazak Jirija Hodača s mjesta generalnog direktora Češke televizije kako bi se omogućilo rješenje sadašnje krize na ČT. Parlamet je (sa 96:82 glasa) zatražio trenutačni odlazak Hodača, a ako on ne podnese ostavku zatraženo je od Vijeća ČT da ga na prvoj sjednici 8. siječnja razriješi dužnosti. Rezolucijom se ujedno traži od Vijeća Češke televizije da osigura obnovu redovnog emitiranja programa uz objektivno i izbalansirano informiranje o svim zbivanjima, provođenje financijske kontrole poslovanja ČT s time da se za 90 dana podnese izvještaj parlamentu. Parlament je također konstatirao da Češka televizija ne ispunjava javno-pravnu funkciju na što ju obavezuje zakon čime je ujedno učinjen prvi korak za opoziv (smjenu) Vijeća ČT. Među zaključcima je i obaveza parlamenta da što prije usvoji izmjene i dopune zakona i televiziji kako bi se osiguralo da novo Vijeće televizije bude birano tako da odražava sve značajne regionalne, političke, socijalne i kulturne svjetonazore i ispunjava funkciju javne televizije.</p>
<p>Rezultatom glasovanja bile su zadovoljne sve stranke osim Građanske demokratske stranke (ODS) Vaclava Klausa, koji je nakon izglasavanja rezolucije izjavio: »Mislim da je to bilo političko glasovanje i politička odluka, pri čemu je bit stvari ostavljen po strani«. Nasuprot Klausu čelnici ostalih stranaka - socijaldemokrata (ČSSD), narodnjaka (KDU-ČSL) i Unije slobode, zadovoljni su ishodom glasovanja i smatraju da je pronađen ključ za rješenje krize na Češkoj televiziji. Zadovoljan je bio i predsjednik Nezavisnog sindikata televizijskih novinara Antonin Dekoj, koji je rekao da su poslanici učinili »maksimum u datom trenutku«. Jedino su komunisti izjavili da im se sadržaj rezolucije ne sviđa.</p>
<p>Generalni direktor Češke televizije Jiri Hodač, koji se još nalazi u bolnici, nije komentirao zahtjev parlamenta da smjesta podnese ostavku niti je obznanio kako će postupiti. Zato je glavna urednica televizije Jana Bobošikova izjavila kako ne namjerava podnijeti ostavku već će čekati da bude smijenjena.</p>
<p>U toku parlamentarne rasprave posebnu pozornost izazvao je istup premijera Miloša Zemana, koji je optužio predsjednika Vaclava Havela da je svojom podrškom pobunjenim novinarima podržao kršenje ustava i zakona i preporučio mu da se povuče iz politike.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hoće li biti osporen Bičakčićev izbor?</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Nakon objavljivanja rezultata parlamentarnih izbora, održanih 11. studenoga, bilo je jasno da će mnogi od (do)sadašnjih dužnosnika u Bosni i Hercegovini morati potražiti nova radna mjesta. Doduše, dosadašnje vladajuće stranke su dobile neočekivano velik broj glasova, ali je oporba, postizborno udružena u Demokratsku alijansu, ipak ostvarila blagu prevagu, pa se očekuje da će većinu funkcija u izvršnoj vlasti preuzeti njihovi kadrovi. </p>
<p>Edhem Bičakčić, predsjednik vlade Federacije BiH u dosadašnjem mandatu, prvi se snašao za solidan angažman. Premda formalno, do izbora nove vlade, još obnaša premijersku dužnost, Bičakčić je izabran na dužnost generalnog direktora Elektroprivrede BiH. Prema izvješćima sarajevskih medija, Upravni odbor Elektroprivrede BiH imenovao ga je generalnim direktorom s četverogodišnjim mandatom, i to, kako se ističe, nakon javnog natječaja na koji se javilo više kandidata.</p>
<p>Bičakčić je (gotovo) odradio dva premijerska mandata, a prije nego što je početkom 1997. prvi put izabran na čelo federalne vlade obavljao je dužnost generalnog direktora Elektroprivrede, pa se može reći da njegovo novo imenovanje predstavlja povratak na staro radno mjesto. Po neslužbenim informacijama, na novom-starom radnom mjestu Bičakčić bi se trebao pojaviti 8. siječnja. Budući da do tada neće biti izabrana nova federalna vlada, premijerska fotelja će na neko vrijeme ostati upražnjena, pa će Bičakčićeve poslove u vladi privremeno preuzeti dopremijer i ministar financija Dragan Čović.</p>
<p>Doduše, upravo činjenica da Bičakčić stupa na novu dužnost prije nego što mu je prestao premijerski mandat može dovesti do određenih komplikacija, pa čak i do poništenja natječaja. U BiH je, naime, na snazi Pravilo o nespojivosti funkcija, koje je utvrdilo Privremeno izborno povjerenstvo, po kome jedna osoba ne može istovremeno obavljati »više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti« ili jednu »izabornu funkciju i funkciju u izvršnom organu vlasti«. Budući da je Elektropriveda BiH poduzeće u državnom vlasništvu, Bičakčićev izbor mogli bi osporiti međunarodni predstavnici u BiH, formalno zbog činjenice da će istovremeno, doduše na kratko vrijeme i samo formalno, obnašati dvije dužnosti, a stvarno zato što se međunarodnim predstavnicima ne sviđa da kadrovi nacionalnih stranaka ubuduće zauzimaju odgovorne dužnosti. Za sada je iz Ureda visokog predstavnika potvrđeno da se »razmatra proces imenovanja Edhema Bičakčića«.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Povratak u Bugojno</p>
<p>BUGOJNO, 6. siječnja</p>
<p> - Ministar rada, socijalne skrbi i raseljenih lica pri Vladi Srednjobosanske županije Ivo Jurčević u petak je, rezimirajući rezultate povratka izbjeglica i raseljenih na područje te županije tijekom protekle godine, izrazio optimizam glede njihova povratka i ove godine. »S obzirom da se na prostor naše Županije tijekom prošle godine vratilo 12.997 osoba, ja sam optimist i nadam se da će broj povrataka u ovoj godini biti bar približan 2000. godini«, rekao je Jurčević.</p>
<p> Na prostor općine Bugojno do kraja prošle godine vratilo se 3158 osoba od kojih je 1798 raseljenih lica, a 1360 su izbjeglice. Po nacionalnosti od raseljenih lica u Bugojno se vratilo 357 Bošnjaka, 1045 Hrvata i 396 Srba. Od izbjeglica prošle se godine vratila 41 osoba bošnjačke nacionalnosti, 1102 hrvatske te 217 lica srpske nacionalnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Crna Gora: Dogovori o izborima i referendumu </p>
<p>BEOGRAD, 6. siječnja</p>
<p> - Vladajuća crnogorska Demokratska partija socijalista (DPS) spremna je na dijalog s oporbenom Socijalističkom narodnom partijom (SNP) oko političkog dogovora o načinu i uvjetima za rješavanje državnog statusa Crne Gore, piše u subotu podgorički list Vijesti. Pozivajući se na izvore iz obiju stranaka list navodi da je DPS »na pragu« prihvaćanja prethodnog održavanja izvanrednih izbora, na čemu odavno inzistira SNP. Zauzvrat, tvrdi list, SNP bi odustala od bojkota referenduma, čime bi odluka građana o državnom statusu imala neprijeporan legitimitet. Pregovori najjačih crnogorskih stranaka počet će već sljedećih dana.</p>
<p>Isti list u petak je objavio da će crnogorski predsjednik Milo Đukanović do kraja mjeseca donijeti ukaz o raspuštanju skupštine i raspisivanju izvanrednih izbora za prvu polovicu ožujka. U tom slučaju, referendum o državnom statusu Crne Gore bio bi krajem svibnja ili početkom lipnja.</p>
<p>Visoki dužnosnik DPS Miodrag Vuković je opovrgnuo informacije po kojima je ta stranka odredila rokove za održavanje izvanrednih izbora i referenduma o državnom statusu Crne Gore. Predsjednik crnogorske skupštine Svetozar Marović je istodobno podržao održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora »prije održavanja referenduma«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Opet smo svjedoci državne volje da zadrži »uzde HRT-a« u svojim rukama</p>
<p>Podržavajući u cijelosti analizu vaše novinarke Silvane Oruč Ivoš u Vjesniku od 2. siječnja 2001. pod naslovom »Ni Račan ne ispušta Prisavlje iz ruku?«, imam potrebu dometnuti da ipak ne vjerujem u personifikaciju državnog creda i imperativa »Zadržati HRT u svojim rukama!« u »liku i djelu« predsjednika Vlade. Mislim da je to volja većine u državnoj vlasti. Ako Zakon, čiji je konačni prijedlog Vlada poslala ovih dana u parlament, Hrvatski sabor izglasa u tom obliku i s tim sadržajem, moći ću sa sigurnošću reći da će to onda biti volja cijele države (po definiciji: država = aparat trodiobne vlasti: parlamentarne, izvršne i sudske, koju doduše u ovom slučaju nitko ništa ne pita).</p>
<p>Zanimljivo je u cijeloj toj priči i nekoliko znakovitih detalja! Prvi zakon koji je odmah u lipnju 1990. izglasan u ondašnjem prvom demokratski izabranom Saboru s HDZ-ovom većinom, bio je po hitnom postupku usvojen Zakon o HRT-u. Bio je to pravno katastrofalno loš tekst, ali je poslužio svrsi. Naime, u dotadašnjoj 64 godine staroj povijesti Radio Zagreba i Radiotelevizije Zagreb (posebno u 45 godina dugom razdoblju socijalizma) nikada nije bilo potrebno da država »stavi šapu« na ta dva slična medija, stjecajem okolnosti spojena u jednoj ustanovi. Socijalisti su to dakle radili suptilno! Vlast šestorke, lanjskih parlamentarnih pobjednika, učinila je gotovo isti potez, krenuvši u izmjenu toga katastrofalnog teksta tako da su napisali novi, manje katastrofalni tekst. I dokle god pogotovo u demokratski primitivnoj sredini bude postojao Zakon bit će i državnih ambicija da se HRT, ili neka druga javna nacionalna radiotelevizija održi pod etatističkim nadzorom. I to je tako! Dodao bilo tko riječ »nažalost« ili ne dodao, to će tako biti. Prihvatimo činjenicu: što trezvenije to bolje za živce!</p>
<p>Doživjevši zvižduke struke poput onih sa sjeverne Dinamove tribine do prije godinu dana, pisci zakona su se ušutjeli, dok ih rokovi nisu pritisnuli. Sada su ponovno organizirali nekoliko tzv. javnih rasprava (termin iz vremena samoupravljanja) o Konačnom prijedlogu Zakona. Koliko je poznato, o konačnom prijedlogu Zakona (to je konačni Vladin prijedlog koji se šalje Hrvatskom saboru) mogu raspravljati i amandmanima utjecati samo još zastupnici, pa nisam vidio svrhe za novu raspravu u struci. Osim toga, na kraju rasprave u Hrvatskom novinarskom društvu vrlo mi je bila znakovita rečenica predstavnika predlagatelja da oni »neće odgovarati pojedinačno na opaske«. Kad god sam u svim javnim raspravama (a slušam ih već desetljećima) čuo tu frazu, znao sam da time predlagatelj zapravo izgovara: nećemo uvažiti niti jednu vašu primjedbu! Nitko sretniji od mene, ako ovaj put pogriješim, ali to bi onda trebala učiniti većina zastupnika, a ne više predstavnici Vlade kao predlagatelja!</p>
<p>U odnosu prema prvobitnom nacrtu prijedloga zakona prije gotovo godinu dana predlagatelj je povukao iz konačnog prijedloga samo jednu svoju potpunu bruku i sramotu - zabranu komentara u informativnim emisijama.</p>
<p>Vaša novinarka valjda više nije imala mjesta za neke konkretne pokazatelje državne volje da zadrži »uzde HRT-a« u svojim rukama, ali mislim da javnosti treba reći neke detalje.</p>
<p>- Odredba konačnog prijedloga u stavku 2. članka 3. govori da svoje »djelatnosti... HRT ostvaruje proizvodnjom i emitiranjem triju radijskih programa na najmanje dvjema radijskim mrežama na državnoj razini«, svjedoči da pisci i dalje nemaju pojma o nekim pojedinostima, ali imaju svoje namjere. U Hrvatskom radiju postoji danas, naime, osam programa: informativni, dokumentarno revijalni, obrazovni, sportski, glazbeni, dramski, zasebni kulturno znanstveni, koji se oduvijek zove »treći program«, te lokalni. Ako predlagatelji govore o tri programa, zanima me, koje će ukinuti nekim dekretom, budući se u Konačnom prijedlogu to ne precizira. I zanima me po kojim kriterijima će ukinuti pet programa, a ostaviti tri, ako sami na nekoliko mjesta u tekstu ističu informativnu, obrazovnu, kulturnu i zabavljačku funkciju HRT-a.</p>
<p>No, odredba o »najmanje dvije radijske mreže«, dao bih se kladiti, treba u dogledno vrijeme rezultirati ocjenom kako Hrvatski radio »nema uvjeta za više od dvije mreže, te treću nacionalnu mrežu treba ponuditi na javnu koncesiju!«. Mogao bih također - po svim pokazateljima »između redaka« - već danas kuvertirati ime novog koncesionara, koji bi tu mrežu trebao dobiti »za nagradu«. Ovo više nije interno radijsko već nacionalno pitanje, jer je to put da se ipak bitno skrati emitiranje Trećeg radijskog programa, za koji oduvijek tvrdim da je svojevrsna radiofonska kulturno znanstvena reprezentacija Hrvatske, svojevrsna tonska HAZU! Možemo li jednog dana očekivati i ukinuće, ili bitno smanjenje djelovanja HAZU? Ili Leksikografskog zavoda, jer enciklopedije danas nitko ne kupuje; kupuju se - zar ne - krimić i ljubići???</p>
<p>- Konačni prijedlog zakona u članku 7. posebno precizira informativnu funkciju. Zašto ne precizira kulturnu funkciju? Ili obrazovnu? Pa i zabavljačku, da bi razlučio šund od pravih vrijednosti? Pa naprosto zato jer je državi stalo da odredi političke gabarite programa koji su njoj bitni, a za ostale - lako će! Da taj segment - očito i dalje nepravedno izdvojen i bitan - zadrži pod nadzorom! ...jer su valjda programski ljudi nezreli, ili neozbiljni, ili »nestašni« i ne znaju sami misliti svojom glavom!? Pri tom se koristi kadrovska slika nastala posljednjih godina, i o njoj se govori kao o betoniranom stanju, bez šanse za prijeko potreban, ali lagani uspon (kadrove je najteže podizati!).</p>
<p>- Vijeće HRT-a ipak neće moći udomiti zastupnike Sabora među kojima ima i onih koji misle da u razvijenoj Njemačkoj »mozak vrijedi dvije marke« (koliko tek vrijedi u manje razvijenoj Hrvatskoj?). No Hrvatski sabor će odabrati među ponuđenim kandidatima one koji će biti u vijeću. Jer Hrvatski sabor zna bolje od filmskih, dramskih, glazbenih, književnih, ekonomskih, politoloških, športskih i inih asocijacija tko od tih društava mora u vijeće, a tko ne zaslužuje.</p>
<p> Kada bih karikirao, rekao bih da je to isto kao kada bi predsjednik Republike sastavljao nogometnu reprezentaciju. Međutim, daleko od karikature, to je manifestacija državnog nadzora nad radom HRT. Ne mogu zaboraviti kada je prošlog proljeća TV isključila izravni prijenos saborske sjednice, a iz zastupničkih klupa zatraženo je: »Neka se kamere opet uključe! Mi smo izabrali vodstvo HRT i nama su odgovorni!« I - kamere su se uključile. Ma kakav utjecaj Vijeća, slušatelja, gledatelja! Sabor će dalje znati najbolje, što treba! Je li to mito Vlade Saboru da izglasa njezin prijedlog?</p>
<p>Nemam iluzije da će sadržaj Zakona bitno popraviti u idućim tjednima, ako se nije popravio tijekom mjeseci... Ipak, ima jedna opasna pojava koja nadilazi HRT i koju je hrvatska država u startu riješila na pljačkaški način, a nova vlast (još) nema namjeru vratiti opljačkano. Zato iznosim i tu opasku:</p>
<p>- U članku 30. stavak 3. govori se (nakon odredbe o izdvajanju iz HRT) da »imovina Odašiljača i veza... čini ulog kojim Republika Hrvatska sudjeluje u temeljnom kapitalu Odašiljača i veza d.d.«.</p>
<p> Tko je odgovoran i kome je po Ustavu dano povjerenje upravljanja Republikom Hrvatskom? Država (aparat vlasti)! Hrvatska državna vlast će tako uložiti u novu organizaciju ono što su gradili radnici RTZ/HRT. Jer, nije mi poznato da je za i jedan odašiljač, antenu, kabel... novac dala država. A po zakonu su radnici bili obavezni (oduzimalo se odmah od plaće, pardon - osobnog dohotka) odvajati »za poslovni fond«, za »investicijski fond«, »za trajna obrtna sredstva«... pa ako hoćete i za »stambeni fond«.</p>
<p> Sve je to dolaskom demokracije »popalila« i stavila na svoj konto država. A to je slučaj sa svima 1990. godine proglašenima državnim poduzećima. U slučaju HRT, uvažio bih jedino ocjenu da su radnici primali plaću iz pretplate, pa su odašiljači vlasništvo pretplatnika. Jer floskula o »vlasništvu Republike Hrvatske« liči na »samoupravno vlasništvo« koje je bilo devastirano jer je bilo svačije, odnosno ničije!</p>
<p>ANĐELKO PERINČIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pitajte Hrvate iz Knina tko je činio zločine! </p>
<p>Upravo u toku božićnih blagdana u javnnosti, u štampi i preko tv-ekrana vrtjele su se izjave o mogućoj krivnji Vojne policije i MUP-a Hrvatske u oslobađanju »srpske Krajine« nakon »Oluje«.</p>
<p> Kako je glavno sjedište ove krajine bio Knin - nitko iz vrha vlasti u Zagrebu nije se obratio Hrvatima Knina, tim mučenicima od srpskog zuluma, da oni kažu pravu istinu o događajima na tom prostoru, a specijalno odmah nakon »Oluje«.</p>
<p>Ja sam stari Kninjanin. Moja rodna kuća ipod je tvrđave, a nekad je bila »turska barutana II«.</p>
<p> U okolnim kućama stanovali su naši susjedi, Srbi. Bili smo kumovi i pobratimi. Krsne slave zajednički slavili. Božiće dočekivali, dok naivnim Hrvatima nisu ti naši isti »komšije« zabili nož u leđa.</p>
<p>Došao sam iz Zagreba u Knin odmah nakon »Oluje« zajedno sa sada pok. prof. dr. Hosom Živkovićem i našao svoju opustošenu rodnu kuću.</p>
<p>U to vrijeme, na potezu od Karlovca do Zadra, pa i Knina, vladalo je bezvlašće.</p>
<p> Krajinske vlasti i skoro svi stanovnici Knina - Srbi - bez da ih je itko tjerao iz njihovih domova - napustili su Knin. One, pak, Srbe koji su dočekali HV - nitko nije dirao. Naprotiv, mi Hrvati smo ih primili i ugostili u svojim kućama. A oni koji su napustili Knin pod silnom srpskom propagandom ostavili su na svojim stolovima hranu za objede. Njihovi frižideri bili su puni mesa, ukradenog iz drniške svinjogojske farme. Lako je sada govoriti i pisati ovoj gospodi o mogućoj krivnji HV i policije za stanje na ovi prostorima. Zaboravljaju da na ovim prostorima nije bilo niti jednog Hrvata mlađe životne dobi. Biološki su bili istrebljeni. Kuće su im bile opljačkane ili zapaljene.</p>
<p>Pripadnici srpske civilne vlasti tzv. Krajine kolektivno su utekli iz Knina. Upravo su oni srpsku sirotinju tjerali u izbjeglištvo, parolama: »Božji srpski narode. Bježi. Nastupaju ustaše. Kolju gdje stignu. Sjeku prstiće srpskoj nejači. Od prstića ove nejači nižu gendare (ogrlice) i stavljaju ih oko vrata«.</p>
<p>Ako su Srbi, a specijalno onaj soj Srba za koje je otac »otađbine B. Čosić, književnik iz Beograda pisao da su pravi Srbi, pune četiri godine palili, ubijali i klali svoje komšije i palili kuće naivnih Hrvata nije se ni čuditi da su se našli pojedinci Hrvati osvetnici kojima su Srbi palili njihove domove, da se oni osvećuju paljenjem njihovih kuća. A hrvatska policija niti brojčano, a niti HV nisu mogli stajati i čuvati srpske kuće kad se je »Oluja velikom brzinom ostvarivala«.</p>
<p>Zaboravljaju gospoda, da ovi »pravi Srbi«, znajući što ih čeka u Hrvatskoj kao zločince, da su prilikom bježanja palili vlastite kuće i može se kazati da su 40 do 50 posto srpskih zapaljenih kuća ovi »pravi Srbi« zapalili i utekli, jer su znali što ih čeka da im više u Hrvatskoj nema mjesta.</p>
<p>Eto to je istina o Vojnoj policiji, HV-u i MUP-u i to neka imaju na umu svi koji se radi osobnoga isticanja i reklamiranja - javljaju u štampi i preko tv-ekrana.</p>
<p>ing. MILE KRVAVICA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Znanost i mediji: Prepoznata važnost povijesti i filozofije tehnike </p>
<p>O problemima odnosa znanosti i medija već je pisano (Vjesnik, 20. lipnja 2000). Na načelnoj razini nema se što dodati, ali ima na praktičnoj.</p>
<p>Sažeto, novinara koji su sposobni pisati i uređivati rubrike o znanosti, neovisno o mediju je malo. Suočeni su s nizom poteškoća. Teorijski, trebali bi pokrivati sva područja znanosti, od matematike i fizike do kulturologije. Nitko nije za takve zadaće osposobljen. Pa i ne treba biti, ako je dobar organizator i »čuje i želi čuti« što javnost misli o njegovu poslu.</p>
<p>Za razliku od jednog višekratno i to opravdano kritiziranog uređivanja rubrike o znanosti, o čemu je bilo dovoljno riječi na stranicama ovog dnevnika, moguće je ovom zgodom istaknuti i jedan pozitivan primjer.</p>
<p>Jednoj, inače dobroj TV emisiji, »Trenutak spoznaje« dugo vremena nedostajao je jedan važan segment sveobuhvatne znanstvene emisije. To su tehničke znanosti. Međutim u posljednjih nekoliko emisija došlo je do bitnog pozitivnog pomaka. A to iskreno raduje svakog tehničara. Na temelju svega nekoliko priloga ne može se donijeti konačni sud. Ali se može javno izraziti zadovoljstvo zamijećenim trendom.</p>
<p>Urednica emisije Marija Vuković-Sirišćević uspjela je stvoriti preduvjete da se snimi nekoliko zanimljivih priloga s područja tehničkih znanosti. Pritom nije bitna minutaža koja se posvećuje pojedinom znanstvenom području.</p>
<p> Bitno je da su u svakoj emisiji nađu prilozi koji će zainteresirati sve tri temeljne skupine znanstvenika. One s područja društveno-humanističkih, prirodnih i tehničkih znanosti. Zahvaljujući tome, čovjek vidi i neke druge priloge, koje inače ne bi gledao. Na jedan takav o stvaranju kiborga, kako to zamišlja jedan britanski znanstvenik, osvrnut će se drugom zgodom.</p>
<p>Treba naglasiti jednu pojedinost. Dosadašnji prilozi su pokazali da i tehničari znaju jasno iznositi svoje stavove te jednostavno i zanimljivo prikazati širem gledateljstvu što rade. Time su na najbolji mogući način opovrgnuli prošireno mišljenje da tehničari teško komuniciraju s javnošću. Ali nažalost nisu vjerojatno u mogućnosti osigurati sličan prilog poput onoga kojeg potpisuje kao stalna suradnica emisije, dr. Snježana Paušek-Baždar s Odsjeka za povijest (prirodnih) znanosti HAZU. Tehničari nemaju sličnu ustanovu. Neki pojedinci, prvenstveno prof. V. Muljević trude se svojim djelovanjem nadoknaditi to pomanjkanje organiziranog proučavanja povijesti ali i filozofije tehnike.</p>
<p>Urednici emisije i suradnicima koji osiguravaju priloge s područja tehnike treba poželjeti još plodonosniju i raznovrsniju suradnju s tehničarima. Prvenstveno na zadovoljstvo gledateljstva.</p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Neka oproste »zvjezdice«, ali...</p>
<p>Sve narodne pa tako i božične pjesme spjevao je neki anonimni nadareni pojedinac, da bi drugi prihvatili i pjevali isto tako kako su čuli jedni od drugih da se je riječju i zvukom zadržala ta narodna pjesma neiskvarena do današnjih dana.</p>
<p>Posebno su lijepe hrvatske narodne božične pjesme pa se ih je svatko mogao naslušati (ili zapjevati) u crkvi ili slušajući radio ili gledajući tv-ekran. Odvajkada su se narodne božične pjesme pjevale skupno. Mnoštvo vjernika skupljenih na recimo polnočki i drugim misama za Božić, mnoštvo glasova slilo se kao u jedan da je cijela »crkva orila«. </p>
<p>Na televiziji zapažen je nastup pjevačkog mješovitog zbora INA, koji je nevjerojatno lijepo pjevao niz narodnih božićnih pjesama pa i božičnih pjesama, mnogih europskih naroda, pa i naroda daleke Južne Amerike. Svaka im čast. I pjevačima i dirigentu! Isto se odnosi na poznati Lado i neke druge pjevačke sastave.</p>
<p> Ništa tu nije bilo izvještačeno, nego se u potpunosti osjetio duh narodnog melosa.</p>
<p>No, odjednom se pojaviše na malim ekranima četiri djevojke poprilično razbarušenih kosa, s mikrofonima u ruci i nekog nenasmijanog tužnog pogleda koje pored drugih u vrijeme Stare i Nove godine nastupaše pred mnoštvom gledatelja (slušatelja) kako u dvoranama tako i onih za malim tv-ekranima.</p>
<p>Pjevale su one, koliko običan čovjek može razumjeti, nešto na »amerikanski način« pa onda i one pređoše na nekoju od božičnih pjesama. Početak pjesme se mogao razumjeti deseta ili više taktova, da bi se onda zabrazdilo u neke druge pjevačke vode, koje ništa nisu imale zajedničkog sa svakom čovjeku poznatom božičnom pjesmom. Nakon tih »inovacija« i nekog valjda »osuvremenjavanja« te pomno čuvane glazbene starine, naiđu pred kraj opet na pjevanje onako kako to narod pjeva. Zašto Zvjezdice iskrivljuju nešto što se ne smije iskrivljavati i pjevati kako to narod nikad ne pjeva. Možda zato, da se ne poistovjete s običnim širokim pukom, jer one su plaćene za svoje pjesme, a narod pjeva zabadava. Treba znači uvesti nešto novo, nešto nenarodno da bi skorojevići nakon izvedbe pljeskali dugo i dugo podržavajući ih u toj njihovoj pogreški. Teško može pojedini pjevač solo otpjevati narodnu pjesmu.</p>
<p> A jednom, kakve li zablude za vrijeme vojne smotre jedan jedincata diva pred velikim mnoštvom solo je otpjevala Hrvatsku himnu! Zašto tako? </p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sugestija-dvije hrvatskoj Vladi</p>
<p>Dozvolite da vašoj Vladi sugeriram da u sustav poticaja uključi sve one male gradnje koje se mogu vidjeti prilikom posjeta Dalmaciji. </p>
<p>Stekao sam dojam da se još uvijek za državnu pomoć predlažu manje efikasna poduzeća i da je vaša Vlada presretna priskočiti u pomoć na stari i skupi, neefikasni socijalistički način.</p>
<p>Vlada može bolje pomoći kad bi smanjila poreze, naročito u krajevima države s viškom nezaposlenih i da podrži investiranje u projekte koji donose nova radna mjesta.</p>
<p>Dan MatulichSAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Brod nije smio ploviti dalje od 20 milja </p>
<p>Poginuli su zapovjednik broda Petar Jašić (63), kormilar Duško Vuković (26) i mornar Marko Mijatović (70), dok se za upraviteljem stroja Sinišom Madunićem (40) još uvijek traga. Geni Vuković iz Krila Jesenice, uspio se spasiti jer je doplivao do napuštene naftne platforme</p>
<p>SPLIT, 6. siječnja</p>
<p> - U pomorskoj nesreći hrvatskog broda »Nautika 64«, koji se prevrnuo u petak ujutro na 30 nautičkih milja od Anconce, poginuli su zapovjednik broda Petar Jašić (63), kormilar Duško Vuković (26) i mornar Marko Mijatović (70), dok se za upraviteljem stroja Sinišom Madunićem (40) još uvijek traga. To je službena informacija koju je u subotu, na konferenciji za novinare u Splitu objavio glavni inspektor sigurnosne plovidbe i predsjednik istražnog povjerenstva Ministarstva pomorstva, prometa i veza kapetan Mario Babić.</p>
<p> Geni Vuković iz Krila Jesenice, koji se uspio spasiti jer doplivao do napuštene naftne platforme, doputovao je u subotu ujutro iz Ancone u Split, gdje je razgovarao sa članovima Istražnog povjerenstva. Za očekivati je da će njegov iskaz pomoći u rasvjetljavanju uzroka koji su doveli do tog tragičnog događaja.</p>
<p> »Za sada ne mogu ništa reći. Teško mi je, vratio sam se bez svojih ljudi...«, bile su jedine riječi koje je novinarima uputio vidno potreseni Geni Vuković. Prema zadnjem izvješću talijanske obalne straže, brod Nautika 64 još uvijek pluta. Čuvaju ga dva talijanska broda, a u tijeku su pregovori vlasnika sa splitskim »Brodospasom« oko spašavanja broda. Zbog straha da bi brod svakog trenutka mogao potonuti, talijanska obalna straža odustala je od njegova tegljenja.</p>
<p> Kapetan Babić kazao je novinarima kako postoji velika vjerojatnost da se peti pomorac, za kojim se još uvijek traga nalazi na prevrnutom brodu. Time su, na žalost, sve manje šanse za spas Siniše Madunića, iako u akciji spašavanja sudjeluju helikopteri i brodovi talijanske obalne straže, te hrvatski brod za tegljenje i spašavanje »Zadar 1«. </p>
<p>U subotu, dan nakon nesreće Nautike 64, još nema službenog izvješća o uzrocima koji su doveli do tog tragičnog događaja. Brod je u četvrtak navečer isplovio iz splitske luke za Anconu s teretom od 155 tona kamenih blokova, a prije isplovaljavanja prošao je uobičajenu proceduru kontrole tereta i posade. »Prema meteorološkom izvješću, vremenske prilike bile su pogodne za plovidbu. Nautika 64 imala je uredne brodske dokumente i obavljenu inspekcijsku kontrolu«, kazao je kapetan splitske Lučke kapetanije Boris Matošić. Nakon toga, brod je isplovio prema svom odredištu na koje, međutim, nije stigao. Iako će istraga utvrditi što se zapravo dogodilo, iz Lučke kapetanije tvrde, da je brod imao ograničenje, odnosno da nije smio ploviti dalje od 20 milja od najbližeg kopna ili otoka. Riječju, teretni je brod trebao ploviti pravcem Split - Hvar - Korčula - Lastovo - Palagruža, pa uz talijansku obalu do Ancone.</p>
<p> No, umjesto određenog pravca, brod je plovio otvorenim morem između Dugog Otoka i Ancone. Osim Genija Vukovića, Istražno je povjerenstvo u subotu saslušalo i Ivicu Mladinea, direktora Brodarske zadruge »Zora«, koji obavlja poslove menadžmenta za Nautiku 64. Svoj iskaz dao je i Tonči Drpić, koji je u Pučišćima na otoku Braču ukrcao na brod 155 tona kamenih blokova. Ministar pomorstva Alojz Tušek, koji je doputovao u Split, rekao je novinarima kako još ne može govoriti o pojedinostima pomorske nesreće jer istražni postupak nije završen. »Dok ne budemo imali konkretne podatke, ne možemo istupati u javnost, budući da svaka dezinformacija može nanijeti veliku štetu«, ustvrdio je ministar Tušek.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Predao se ubojica supruge</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - Kemal Mašić (41), koji je u četvrtak ubio bivšu suprugu Blanku Bastijančić (46), predao se u petak policiji. Kako je priopćila PU zagrebačka, Mašić je u petak oko 12 sati sam došao u Sektor kriminalističke policije u Heinzelovoj ulici, i predao se. Potom je prevezen u III. policijsku postaju Dubrava, gdje je saslušan u prisutnosti odvjetnika. </p>
<p>Nakon ispitivanja, Kemal Mašić je, oko 22 sata priveden u istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. Inače, Mašić je policiji izjavio da se nije želio odmah predati u policijsku postaju Dubrava jer se bojao kako će se prema njemu postupati, a na predaju ga je sutradan nagovorila rodbina kod koje se skrivao. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tramvaj pregazio pješaka </p>
<p>OSIJEK, 6. siječnja</p>
<p> - Pedesetdevetogodišnji Ivan Glasnović iz Osijeka na mjestu je preminuo u subotu oko 6,30 sati nakon što je pao pod prednje lijeve kotače tramvaja u osječkoj Strossmayerovoj ulici. Naime, kako doznajemo, tramvajem broj 6804 koji se kretao prema osječkom prigradskom naselju Višnjevac upravljao je vozač Mijo B. (39) iz Osijeka, a neposredno prije nesreće bio je zaustavljen na stajalištu u blizini Rokove crkve. </p>
<p>Prema priopćenju PU osječko-baranjske Glasnović je vidjevši tramvaj na stajalištu, požurio prema njemu. Prešao je kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu, a kako je došao s lijeve strane tramvaja gdje nema vrata, pokušao ga je obići s prednje strane da bi ušao na prva vrata kod vozača. U tom trenutku, ne vidjevši Glasnovića, vozač je pokrenuo tramvaj udarivši u njega prednjim lijevim bočnim dijelom. Glasnović je od udarca izgubio ravnotežu te je pao na tračnice odnosno pod kotače tramvaja. Sve to vozač nije primjetio pa je nastavio sa vožnjom. Iako je tramvaj zapinjao i teško se pokrenuo, vozač niti tada nije ništa posumnjao misleći kako nešto nije u redu sa motorom. Cijelo to vrijeme, nesretni je pješak bio pod kotačima. </p>
<p>Tek nakon 400 metara vožnje, vozač je zaustavio tramvaj te izišao van da provjeri što nije u redu sa vozilom. Ivanu Glasnoviću više nije bilo spasa jer je njegovo tijelo bilo u potpunosti raskomadano. Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici postaje prometne policije PU osječko-baranjske i istražni sudac Županijskog suda u Osijeku Mladen Filipović. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ucjenjivač tražio novac da ne naudi djeci svoje žrtve </p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - U petak oko 19,45 sati djelatnici odjela za suzbijanje organiziranog kriminalizeta priveli su Jozu B.(40), zbog sumnje da je počinio kazneno djelo iznude. Kako je priopćila PU zagrebačka, Jozo je ucijenjivao građanina Z.Z. (42), nazivajući ga telefonom i prijeteći da će mu oteti djecu. Tražio je 300.000 njemačkih maraka da im nebi naudio.</p>
<p>Jozo je nazivao s telefonske govornice, a povremeno i s mobitela. Z.Z. je ispravno postupio i prijetnje prijavio policiji. Policija je pripremila vrećicu s novem, a Jozo koji se vozio na motociklu, je praćen zahvaljujući tehnologiji koja omogućava lociranje mobitela. Na mjestu primopredaje novca, u jednom haustoru, Z.Z. je ostavio vrećicu napunjenu »otkupninom«, koju je ubrzo preuzeo Jozo. Čim je ucjenjivač izašao na ulicu uhićen je i priveden.</p>
<p>Jozo B. je nakon kriminalističke obrade, uz kaznenu prijavu, priveden u istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prevarila i opljačkala umirovljenike </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 6. siječnja</p>
<p> - Prema informacijama iz PU brodsko-posavske kriminalističkom obradom nad M.H. (43) iz Dalja utvrđeno je da je u vremenu od svibnja do kraja prosinca 2000. godine učinila osam teških krađa na području Slavonskog Broda. Lažno se predstavljala kao djelatnica Mirovinskog osiguranja tražeći od umirovljenika na uvid odreske od posljednje mirovine, te uslijed njihove nepažnje krala novac. Tako je od osam brodskih umirovljenika ukrala ukupno 21.100 kuna. Tijekom kriminalističke obrade, u nazočnosti oštećenih i istražnog suca požeškog Županijskog suda Berislava Devčića obavljeno je prepoznavanje, pa je M.H. uz kaznenu prijavu privedena u požeški Istražni centar. (I. Fadljević)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Međimurju uhićeni ilegalni imigranti </p>
<p>ČAKOVEC, 6. siječnja</p>
<p> - PU međimurska u subotu je podnijela prekršajne prijave protiv 16 stranih državljana koji su pokušali protuzakonito preći hrvatsko-slovensku državnu granicu. U skupini je bilo 14 Iranaca, te po jedan državljanin Iraka i Turske. Njih je ophodnja granične policije zatekla u mjestu Preseka, u neposrednoj blizini državne granice. Prekršajni sud u Čakovcu kaznio ih je novčanim kaznama, protjerivanjem iz Hrvatske i zabranom ponovnog ulaska u našu zemlju. To je prva veća ovogodišnja skupina ilegalnih prebjega uhvaćenih na području PU međimurske. Slovenska je policja nedavno uhitila navodnog šefa organizacije koja se bavila protuzakonitim prebacivanjem stranaca preko granice Josip Lončarića (45) iz sela Pleškovca. (D. Ovčar)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Ribarstvo dobro, a graditeljstvo loše posluje</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - U prvih jedanaest mjeseci 2000. novčani primici hrvatskih poduzetnika iznosili su 354,8 milijardi kuna, što je nominalno devet posto više nego u istom razdoblju 1999. godine, dok su ukupni izdaci iznosili 353,5 milijarde kuna, što je rast od 8,5 posto, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Kako su istodobno cijene na malo porasle šest posto, novčani primici u spomenutom razdoblju realno su porasli 2,8 posto, a izdatci 2,4 posto.</p>
<p>Analiziraju li se novčani primici poduzetnika po područjima djelatnosti, kod njih osam (od ukupno deset promatranih) evidentiran je rast, i to od 32,1 posto u ribarstvu do 0,8 posto u djelatnostima koje se bave rudarstvom i vađenjem ruda. U prerađivačkoj industriji primici su nominalno porasli više od 11 posto, a u trgovini za 8,3 posto. Visoka stopa rasta ostvarena je i u prijevozu - primici su veći 24,1 posto, nego u prvih 11 mjeseci 1999., kao i u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom gdje su primici porasli 12,5 posto.</p>
<p>S druge strane, izrazito negativni trend još od početka godine 2000. prisutan je u graditeljstvu, gdje su primici nominalno 6,3 posto manji, te u rudarstvu gdje su primici smanjeni 2,6 posto. Novčani izdaci poduzetnika po pojedinim djelatnostima kreću se na približno istoj razini kao i novčani primici. Promatraju li se novčani primici poduzetnika po pojedinim vrstama pozitivan trend bilježe gotovo svi primici, izuzevši primljene kredite i pozajmice koji su za nešto više od 4 posto ispod prošlogodišnje razine.</p>
<p>U strukturi izdataka najviše su porasli plasmani vlastitih sredstava, i to 27,2 posto., potom ostali izdaci 15,4 posto te isplate neto plaća 7,9 posto. Plaćanje za materijal, robu i usluge veći su 7,7 posto. Malo je blaži porast povrata kredita i pozajmica - 3,6 posto, a izdaci za javnu potrošnju neznatno su iznad razine iz godine 1999. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za praznike na makarskoj rivijeri bilo 1700 gostiju</p>
<p>MAKARSKA, 6. siječnja</p>
<p> - U vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika na Makarskoj rivijeri je, u osam hotela koji su organizirali novogodišnje slavlje, boravilo 1700 gostiju, među kojima i oko 300 stranaca. Posljednji novogodišnji gosti s produženim aranžmanom otputovali su u subotu, pa će s radom nastaviti hoteli »Meteor« i »Biokovo«u Makarskoj, te »Laurentum« u Tučepima, dok će hotel »Slavija« u Baškoj Vodi poslovati još do konca idućeg tjedna.</p>
<p> Prema podacima službi prodaje, novogodišnji su gosti u hotelima makarske rivijere ostvarili 4500 turističkih noćenja, što je skoro za četvrtinu manje nego lani za novogodišnje praznike. Inače, u sve četiri hotelske kuće u subotu je boravilo samo 240 gostiju, među kojima je i 80 britanskih turista koji odmor provode u makarskom hotelu »Meteor«. Englezi koji dolaze u Makarsku posredstvom turističke agencije »Saga« smjenjivat će se u grupama u tom makarskom hotelu do potkraj svibnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>OPEC će smanjiti proizvodnju nafte</p>
<p>TEHERAN, 6. siječnja</p>
<p> - Iran je u subotu objavio da proizvođači nafte zemlja članica OPEC-a namjeravaju smanjiti proizvodnju za 1,5 milijuna barela dnevno o čemu će odlučiti na svom idućem sastanku u Beču ovaj mjesec. OPEC će smanjiti proizvodnju za najmanje 1,5 milijuna barela dnevno. </p>
<p>OPEC će održati ministarski sastanak 17. siječnja u Beču na kojem će razmotriti uvjete tržišta i odlučiti o politici proizvodnje. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Bozanić pozvao u svojem pismu da se nastavi promicati život</p>
<p>Nadbiskup Josip Bozanić poslao vjernicima proglas, u kojem kaže da Sveto pismo i na početku trećeg tisućljeća ima posebno mjesto i u crkvama i u našim obiteljima</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja</p>
<p> - U povodu završetka Svete godine i obilježavanja 2000 godina od rođenja Isusa Krista, na blagdan Bogojavljanja ili Sveta tri kralja, misu u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak, koji je vjernicima pročitao proglas zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića. Sveta godina počela je na Božić 1999. simboličnim otvaranjem zlatnih vrata na rimskoj Bazilici sv. Petra. Osim u središtu zagrebačke nadbiskupije - u zagrebačkoj prvostolnici, nadbiskupovo pismo pročitano je i u cijeloj zagrebačkoj nadbiskupiji. U pismu, odnosno u proglasu, nadbiskup Bozanić, uz ostalo, ističe kako je godina »velikoga jubileja protekla u znaku euharistije koja je vrhunac i izvor svega kršćanskoga života«.</p>
<p>U središtu Svete godine bila je i Biblija - knjiga života. Stoga je Bozanić poručio da Sveto pismo i na početku trećega tisućljeća ima posebno mjesto i u crkvama i u našim obiteljima. U pismu podsjeća na svoje pastirsko pismo vjernicima u jubilejskoj godini »Da život imaju«, u kojem se osobito zauzima za promicanje života na svim razinama, od začeća do naravne smrti. Nadbiskup u pismu napominje da su u tijeku Svete godine u zagrebačkoj nadbiskupiji osnovana župna pastoralna vijeća, te da je održan kongres »Euharistijom služimo čovjeku«. Upozoravajući na razvitak župnih »Caritasa«, zagrebački nadbiskup u pismu ističe da je svrha »Caritasa« briga za osamljene, starije, djecu i napuštene, siromašne i za sve kojima je na bilo koji način potrebna pomoć.</p>
<p>U Svetoj godini u zagrebačkoj nadbiskupiji započela je izgradnja crkve u Glini. Napominjući kako je to vidljivi spomen jubilejske godine, Bozanić je pozvao vjernike da solidarno nastave izgradnju drugih pastoralnih crkava i centara u nadbiskupiji, a da pritom ne zanemare ono što je najpotrebnije, a to je izgradnja »žive zajednice, crkve koja je tijelo Kristovo«.</p>
<p>Na kraju proglasa zagrebački nadbiskup podsjeća da je Sveta godina protekla u znaku Krista, koji je početak i svršetak, njemu kojemu pripada početak i tijek čitavoga novog stoljeća i tisućljeća. Spomenuo je i svijetle primjere zagrebačke crkve, bl. Alojzija Stepinca, bl. Augustina Kažotića i sv. Marka Križevčanina, zazvavši svoj blagoslov vjernicima u novoj godini, na početku novog stoljeća i novog tisućljeća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Udruga radničkih sindikata protiv Vladinog ukidanje kontrole cijena</p>
<p>ZAGREB, 6. siječnja </p>
<p> - Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) oštro osuđuje ukidanje kontrole cijena mlijeka i kruha, stoji u subotnjem priopćenju koje je potpisao predsjednik Udruge Boris Kunst. »Kontrola cijena do danas je bila jedina prava socijalna mjera kojom su ta dva proizvoda, prijeko potrebna za preživljavanje i, nažalost, mnogim obiteljima i građanima i jedina dostupna dva proizvoda, štitila od povećanja cijena«, napominje Kunst. URSH se zalaže za slobodu tržišta i podržava pravila slobode tržišta koja obuhvaćaju i konkurentnost, ali nikako ne u aktualnoj socijalnoj situaciji, u kojoj je dvije trećine stanovništva Hrvatske krajnje osiromašeno.</p>
<p>Udruga radničkih sindikata Hrvatske smatra da bi Vlada trebala i dalje štititi cijene proizvoda i usluga nepohodnih za preživljavanje, te da bi kontrolu cijena trebala proširiti s kruha i milijeka i na ulje i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, te još neke proizvode od životne važnosti, kao i na kontrolu cijena komunalnih usluga. »Ukidanjem kontrole cijena kruha i mlijeka, Vlada je još jednom pokazala da nema definiran stav u vezi tržišne orijentacije i da je u svojim nastupima kontradiktorna. S jedne strane ukida kontrolu cijena i zalaže se za njihovo slobodno formiranje, a s druge strane, donosi odluke i zaključke kojima zamrzava plaće i otkazuje egzistencijalna prava zaposlenima«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>URSH drži da bi Vlada trebala pokazati daleko veću socijalnu osjetljivost i sluh za socijalno ugrožene, čije bi preživljavanje trebala štititi svim mogućim mjerama, zaključuje se na kraju.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Za zračnu luku u Klisi treba oko šest milijuna DEM</p>
<p>Potkraj prosinca osječkoj Zračnoj luci iz državnog je proračuna za 2000. doznačeno 5.250.000 kuna, što će sa šest milijuna kuna odobrenih za ovu godinu biti dobra osnova za početak njezine obnove, kažu u Nadzornom odboru Zračne luke</p>
<p>OSIJEK, 6. siječnja</p>
<p> - Za obnovu ratom uništene zračne luke u Klisi kod Osijeka, po sadašnjim troškovnicima, bit će potrebno oko šest milijuna njemačkih maraka, bez navigacijskog sustava i kontrolnog tornja, što je u nadležnosti Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Ta je oprema uglavnom kupljena i uskladištena te se čeka početak obnove zračne luke kako bi mogla biti dopremljena, kaže član Nadzornog odbora Zračne luke Željko Lazanin. Potkraj prosinca osječkoj Zračnoj luci iz državnog je proračuna za 2000. doznačeno 5.250.000 kuna, što će sa šest milijuna kuna odobrenih za ovu godinu biti dobra osnova za početak njezine obnove, kažu u Nadzornom odboru Zračne luke d.o.o.</p>
<p>Obnova može početi nakon rješavanja administrativno-tehničkih pitanja: utemeljiteljske sjednice novoga Nadzornog odbora, izbora novoga predsjednika Uprave te raspisivanja natječaja za izbor izvođača radova, a brzina obnove ovisit će i o djelovanju nove uprave. Za nedavna posjeta Osijeku, od predsjednika Stjepana Mesića zatražena je potpora u obnovi poslovnih veza gospodarstvenika Osječko-baranjske županije i partnera u islamskim zemljama u sjevernoj Africi, a takva pomoć je i obećana, tvrdi Lazanin. U Nadzornom odboru očekuju da će se uspostaviti i negdašnje poslovne veze sa zračnim prijevoznicima i poduzećima s toga područja te da će posebice biti iskorištene mogućnosti programa Ujedinjenih naroda »Nafta za hranu«.</p>
<p>Poslovni partneri iz Libije, Alžira, Egipta te Iraka i Irana dobri su i pouzdani platioci, a to je veliko tržište na kojem su nekoć poslovali županijski gospodarstvenici. Ako se obnove, te će poslovne veze potaknuti gospodarski razvoj u Županiji, a uspostavom prijeratne razine prometa zračna bi luka mogla sama podmirivati troškove svoga poslovanja, smatraju u zračnoj luci u Klisi. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010107].
|
