NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010106].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 225579 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kramarić: Odnosi između Haaga i Hrvatske krivo su postavljeni</p>
<p>U Haagu nema ni jedne optužnice protiv nekoga građanina Hrvatske, a zbog unutarnjih političkih igara stvara se slika koja želi kriminalizirati Haaški tribunal / Haaški tribunal nam može pomoći, ako se znamo postaviti / Suđenje po zapovjednoj odgovornosti značilo bi suđenje politici, koja je, istina je, dala niz neopreznih izjava i koja je određene situacije i akcije iskoristila za političku stvar / Bljesak i Oluja bili su u funkciji oslobađanja Hrvatske, a ne jedne stranke</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Mučna i ispolitizirana situacija, ali i »tvrdoglavost« Haaškog tribunala, u nas je političku scenu još jednom učinila neodlučnom. Prema mnogima, to je i zato što sadašnja vlast ne zna prava rješenja za gospodarske (ne)prilike. O tome razgovaramo s predsjednikom Liberalne stranke Zlatkom Kramarićem.</p>
<p>l Gospodine Kramariću, naša politika i diplomacija, čini se, nikako da iznađu pravu mjeru u odnosu s Haaškim sudom. Što Hrvatska može i treba učiniti da taj odnos napokon postane suradnički?</p>
<p>- Prije svega mislim da naše institucije, koje su u kontaktu s Haagom, moraju unijeti što više racionalnosti, a što manje svega onoga što može tom odnosu štetiti. Ustavni zakon koji je donijela HDZ-ova većina nužno je provoditi, mora se poštivati što se potpisalo, mora se uvažavati određeni kontekst u kojem se Ustavni zakon donijelo. Dok je tako, vrlo je nezgodno, opasno i nekorektno ponašati se izvan okvira tog zakona. Međutim, ne vidim ni razloga zašto se u Saboru ne bi otvorila rasprava o njemu pa da vidimo jesu li se neke okolnosti promijenile, jesmo li zadovoljni zahtjevima Haaga i izlaze li oni iz zakonodavnog okvira. </p>
<p>• Zašto se ta rasprava ne otvara? </p>
<p>- Da želim biti ciničan, mogao bih reći kako mi se čini da nekome odgovara nedefinirana situacija koja zapravo ne odgovara stvarnosti. Znamo da do ovoga trenutka u Haagu nema ni jedne optužnice protiv ijednoga građanina Republike Hrvatske, ali i unatoč tome stvara se slika koja želi kriminalizirati Haaški tribunal. Čini mi se da to sve služi za unutarnje političke igre. Nekome odgovara da se te stvari ne raščiste, da se vidi je li se nešto dramatično i bitno dogodilo od kada smo donijeli Ustavni zakon. Mnogi koji danas sjedimo u Saboru i tada smo sjedili i točno se zna tko je što govorio i predlagao. </p>
<p>• Vjerujete li u pravičnost Haaškog tribunala?</p>
<p>- Doista mislim da nam Haaški tribunal može pomoći, ako se znamo postaviti. Ako naše interese na pravi način budemo predstavili, neće biti opasnosti da se govori o kriminalizaciji Domovinskog rata, pokazat će se što je taj Domovinski rat bio. Ali se također i sami kao društvo, ako želimo biti zdravo i građansko, moramo suočiti s epizodama iz tog razdoblja koje nisu bile najsjajnije. Ne ide mi u glavu da se neke stvari nisu procesuirale! Time bi se pokazalo da naša vlast ima snage suočiti se sa svim što se događalo u Domovinskom ratu, i s onim što je bilo sjajno i neponovljivo i s onim što spada u zonu ratnih zločina, što pridonosi negativnoj slici. Ne vidim razloga da se na pravi način ne raščisti s Gospićem, s Pakračkom poljanom, s nekim događanjima poslije Bljeska i Oluje.</p>
<p>• Problem je očito i u tome što se ne pravi distinkcija između individualiziranja krivnje i uopćene optužbe o zapovjednoj odgovornosti, zbog čega je osuđen i general Blaškić. Slažete li se da moguća krivnja po zapovjednoj odgovornosti Domovinski rat stavlja u apsolutno negativni kontekst?</p>
<p>- Ne smije se staviti znak jednakosti između tih dviju teza. Moguće suđenje po zapovjednoj odgovornosti značilo bi da se zapravo sudi jednoj politici, koja je, istina je, tijekom desetak godina vlasti dala niz neopreznih izjava i koja je određene situacije i vojno-redarstvene akcije iskoristila za političku stvar određene skupine stranaka. Ne mislim da su Bljesak i Oluja bili u funkciji jedne stranke, one su bile u funkciji oslobađanja Hrvatske. </p>
<p>Nasuprot meni, neki političari su davali loše izjave koje na pravi način poslije nisu demantirali i sada se i te izjave uzimaju kao argumenti. Na to sam upozoravao, čak sam napisao i jedno pismo kardinalu Franji Kuhariću u kojem sam ga zamolio da kao duhovni autoritet djeluje u smjeru pokretanja mehanizma unutar vlasti ili ćemo to kad-tad platiti. U vrijeme rata bio sam gradonačelnik Osijeka i svaki svoj nastup, i pred građanima i pred Hrvatskom vojskom, počinjao sam upozorenjem da se ne čini ništa čega ćemo se poslije stidjeti. To sam govorio zbog toga što se na taj način razlikujemo od onih koji su činili zločine. </p>
<p>• Odnos Hrvata prema Haaškom sudu negativan je i zbog toga što se misli da je sud politički, ali i zato što za 130 i više masovnih grobnica srpskih zločina u Haagu još nije suđeno ni jednom Srbinu. Problem je kažnjavanje pravih krivaca, a kod nas se dogodilo da su abolirani i ratni zločinci. Uz to, kada je pritvoreno 12 osumnjičnih Srba za zločine počinjene u Baranji, odmah je reagirao i J.P. Klein i oni su pušteni.</p>
<p>- I zato što je tih 12 bilo nespretno uhapšeno. Njihova uhićenja uslijedila su nakon što su u Gospiću uhićeni osumnjičeni Hrvati. Napravljeno je i pravi se dosta pogrešaka. U političkoj trgovini učinjeno je dosta rješenja, koja se na negativan način vraćaju. Zakon o aboliciji je zapravo bio u funkciji integracije hrvatskog Podunavlja, ali je bio i preširok, njime su abolirani mnogi koji nisu smjeli biti abolirani, kao i Zakon o konvalidaciji. O tome je govoreno u Saboru, upozoravalo se, ali trgovina je bila jača.</p>
<p>• Haaška glasnogovornica je izjavila da su u Hrvatskoj protiv Haaga oni koji su činili zločine. To može značiti i da je politika koja se izborila za samostalnu Hrvatsku zločinačka.</p>
<p>- Nadam se ipak da glasnogovornica nije tako mislila. Uostalom i to je pokazatelj da su odnosi između Haaga i Hrvatske krivo postavljeni. Ne smije se jednoj instituciji davati taj značaj. Država ima odnose i s drugim državama, s EU-om, s UN-om i to su zapravo institucije koje su al pari. Haaški tribunal ne smije biti mjesto gdje se sudi politici, nego gdje se sudi za zločine koji su počinjeni. Ne smije se suditi i politici. Ne mogu pristati na to da sam bio dijelom nečega što bi imalo takav, negativan aspekt. </p>
<p>• Je li Domovinski rat bio etničko čišćenje Srba, što se počinje govoriti, a na takav način je nekih dana pisao i »Wasinghton Post«?</p>
<p>- Opet se vraćamo na nespretne izjave, pa ako se neki uhvate za te izjave ispada da je Domovinski rat imao elemente etničkog čišćenja. Hrvatska je država svih građana, to je politika koju zastupam, i u Hrvatskoj se nikada nije živjelo ni razmišljalo drukčije. Naša povijest nikada nije zastupala etnički čistu državu. Hrvatska je itekako funkcionirala u harmoničnim odnosima a ta raznolikost kultura nas definira i kao srednjeeuropsku zemlju. </p>
<p>Međutim, Londonska konferencija, susret Tuđmana i Ćosića, i formulacija humano preseljenje, koja se odnosila na situaciju u BiH, na neki je način pridonijela zlonamjernom tretiranju Hrvatske. Ta nesretna formulacija sada se pokušava aplicirati na situaciju u Hrvatskoj. Ja nisam nikada doživio niti se Domovinski rat može svesti na etničko čišćenje. Kad su ratne neprilike onda se mnogi ljudi uplaše, strah je dominantna kategorija, ali strah je vrijedio za sve ratom ugrožene. Nije on imanentan samo jednoj etničkoj zajednici. </p>
<p>• Može li sadašnja suradnja s Haagom i eventualno izručenje hrvatskih generala dovesti do raspada koalicije?</p>
<p>- Ponavljam, imam osjećaj da nekome odgovara stalna medijska potenciranost te suradnje s Haagom, iako to ne odgovara stvarnosti. To je samo alibi za druge probleme. Međutim, duboko vjerujem da je sadašnja vlast puno mudrija i pametnija od političkog trenutka. I da ćemo tu situaciju prevladati upravo tako što ćemo toj suradnji dati okvir koji zaslužuje.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Veliki proizvođači podržavaju nove carinske regule</p>
<p>Uvoz je lani, ne računajući prosinac, dosegnuo 7,13 milijardi dolara, 1,4 posto više nego 1999. godine, pa je hrvatski deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u tih 11 mjeseci bio 3,1 milijardu dolara, a pokrivenost uvoza izvozom samo 56,5 posto / Podravka podržava svako otvaranje tržišta i ukidanje barijera u smislu kvota, carina ili kontigenata / Tržište BiH najveće je izvozno tržište mljekarske grupacije Lura / Ledu, koji je već najavio iskorak na tržište EU-a, apsolutno pogoduju nove carinske regule</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Hoće li se, nakon početka primjene nove Vladine uredbe o carinskoj tarifi (nižih carinskih stopa za mnoge proizvode), zatim odluke EU-a o jednostranom ukidanju carina i količinskih ograničenja na uvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske barem početi smanjivati golemi hrvatski vanjskotrgovinski deficit, vrijedan više od tri milijarde dolara? Prošle godine, ne računajući prosinac, hrvatski je izvoz premašio vrijednost od četiri milijarde dolara i zabilježio rast od 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 1999. Istodobno, vrijednost uvoza bila je 7,13 milijardi dolara ili 1,4 posto više nego prethodne godine. Dakle, hrvatski deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom za spomenutih 11 mjeseci iznosi 3,1 milijarde dolara, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 56,5 posto.</p>
<p> Uzimajući u obzir da je više od 55 posto hrvatskog izvoza usmjereno u zemlje EU-a, a najviše u Italiju i Njemačku (vrijednost izvoza u EU za prvih 10 mjeseci 2000. godine premašila je dvije milijade dolara), jasno je koliko je važno otvaranje tržišta EU-a hrvatskim proizvodima. Uz to, EU je jednostrano ukinuo carine i količinska ograničenja na izvoz hrvatskih tekstilaca u EU, od čega se, iako ne odmah, također očekuju pozitivni učinci.</p>
<p>Što o novom carinskom režimu s EU-om i BiH misle pojedine hrvatske izvozno usmjerene tvrtke? »Podravka podržava svako otvaranje tržišta i ukidanje barijera u smislu kvota, carina ili kontigenata. Usklađivanje carinskih tarifa s onima koje propisuje WTO u svakom je slučaju pozitivno, jer će omogućiti nabavku sirovina po konkurentnijim cijenama, što će utjecati i na konkurentnost Podravkinih proizvoda na mnogim tržištima, jer izvozimo 61 posto prehrambenih proizvoda s markom. Isto tako, sam pristup WTO-u je temelj za potpisivanje bilateralnih ugovora s mnogim zemljama na čijim tržištima Podravka danas konkurira. Eventualno smanjenje i ukidanje carina, odnosno ugovori o slobodnoj trgovini pozitivno će utjecati na poslovanje Podravke«, kažu u toj kompaniji. Kad je riječ o BiH tržištu, ono je jedno od strateških Podravkinih tržišta na kojem je u 1999. godini ostvareno više od 132 milijuna kuna. Najveći je prihod ostvaren prodajom vegete, mesa i mesnih prerađevina, te Podravkinih juha. Ugovorom o slobodnoj trgovini s BiH, u iduće tri godine postupno će se ukidati barijere prigodom izvoza na tržište BiH, što će omogućiti veću konkurentnost Podravkinih proizvoda.</p>
<p>Tržište BiH najveće je izvozno tržište mljekarske grupacije Lura. Prema riječima izvršne direktorice Lure za korporativno komuniciranje Nine Anđal, kad su u proljeće 1999. uvedene carine na uvoz robe u BiH, to je smanjilo konkurentnost tih proizvoda na tamošnjem tržištu i odrazilo se na smanjenje ukupnoga izvoza Lure. »Tijekom 2000. godine radili smo na jačanju izvoza u BiH i gradnji vlastite prodajno-distribucijske mreže, a osnovali smo i tvrtku u Sarajevu. Budući da u BiH imamo i proizvodnju (Sirela mljekara Livno), primjena ugovora o slobodnoj trgovini s BiH omogućit će npr. povoljniju cijenu livanjskog sira u Hrvatskoj. Kad je riječ o smanjenju carina na uvoz sirovina - kao i ostali prerađivači mlijeka - prisiljeni smo uvoziti određene količine svježeg mlijeka. Kad se zbroje carine i prelevmani, ukupno opterećenje kod uvoza svježeg mlijeka sada je povećano s 10 na 30 posto«, zaključuje Anđal.</p>
<p>U Ledu, koji je već najavio iskorak na tržište EU-a, zaključuju da im apsolutno pogoduju nove carinske regule. Prema riječima direktora Mislava Galića, Ledo iz zemalja EU-a uvozi velik broj sirovina: od čokolade do štapića, aroma, dodataka, ali i smrznuto povrće i ribe. »Smanjenje carina znači smanjenje troškova. No, teško je reći hoće li doći i do smanjenja cijena konačnih proizvoda. To bi se moglo dogoditi kad ne bi bilo povećanja cijene benzina, ali i čokolade, mlijeka, kartona za ambalažu i aluminija na svjetskim tržištima. Kad se sve to stavi na račun, teško je naći prostora za smanjenje cijena.«</p>
<p>Govoreći o hrvatskim vanjskotrgovinskim odnosima, Galić upozorava da je Hrvatska premalo tržište za ozbiljne proizvođače, koji moraju tražiti nova ili će nestati. »BiH nam je prirodno tržište na kojem poznaju naše proizvode. U interesu Hrvatske je da i s drugim zemljama što prije sklopi ugovore o slobodnoj trgovini. Međutim, kako god je kod sklapanja tog ugovora Hrvatska išla na ruku BiH, čije je gospodarstvo slabije od hrvatskog, takve uvjete treba ishoditi pri sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini i sa zemljama čija su gospodarstva jača od Hrvatskog, poput Mađarske. Galić drži da bi hrvatski izvoz u Mađarsku trebao biti slobodan, a da se Hrvatska postupno otvara za mađarske proizvode, recimo u razdoblju od četiri godine.</p>
<p>Babić: Suočavanje s istinom tek slijedi</p>
<p>Direktor sektora industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori Miljenko Babić također smatra da će niže carine pridonijeti konkurentnosti hrvatskih proizvoda. No, upozorava da će pravo suočavanje s istinom domaćih proizvođača biti kad se potpiše ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, kada će se određene carinske stope odmah ukinuti, a druge ukidati postupno. Dodaje da je bez znatnijih ulaganja u proizvodnju, a ona su uglavnom ispod razine amortizacije, teško očekivati povećanje konkurentnosti i izvoza.</p>
<p> Smanjenje carina (odnosno nulta stopa za uvoz opreme, sirovina i reprodukcijih materijala) otvara domaćoj industriji mogućnost jeftinijih investicija u opremu, kaže Babić. Kad je riječ o odnosima s BiH, on drži da će ukupna korist primjene ugovora o slobodnoj trgovini anulirati eventualne negativne trendove, ali i da bi ukupna korist bila mnogo veća da su se obostrano ukinule sve carine. Jer, dodaje, u prijelaznom razdoblju hrvatski izvoz u BiH neće moći rasti. Ne radi se toliko o tome da hrvatski proizvodi nisu konkurentni, već da će se možda preferirati proizvodi iz drugih zemalja, poput Mađarske, koja možda u startu ima jeftiniju proizvodnju.</p>
<p>Govoreći o novom režimu izvoza tekstila u EU, Babić upozorava da se izvoz tekstila uglavnom sastoji od lohn (doradnih) poslova, koji dugoročno nemaju perspektive. »Ukidanje kvota za izvoz tekstila otvorit će mogućnost povećanja izvoza, ali on neće tako brzo narasti kao što se očekuje, jer u Hrvatskoj radna snaga nije baš jeftina. Ipak, kad nema kvote, drukčije su pregovaračke pozicije. U svakom slučaju, tekstilci trebaju ići u smjeru stvaranja vlastitih marki, a da je to moguće, dokazali su Varteks i Heruc«, zaključuje Babić.</p>
<p>BiH nije konkurencija</p>
<p>Kad je riječ o zemljama bivše Jugoslavije, glavni su hrvatski partneri Slovenija i BiH. Izraženo u brojkama, izvoz u Sloveniju bilježi rast u prvih 11 mjeseci prošle godine od 6,1 posto na 437 milijuna dolara, dok je izvoz u BiH vrijedan oko 450 milijuna dolara, manji za 11,3 posto, nego u prvih 11 mjeseci 1999.</p>
<p>Očekuje se da će povećanje robne razmjene donijeti početak primjene Ugovora o slobodnoj trgovini s BiH. Naime, ta dva gospodarstva, tvrdi se, nisu jedno drugom konkurencija (osim u dijelu poljoprivrede), već su komplementarna, pa je među ostalim i zato Hrvatska ukinula carine na uvoz BiH proizvoda u Hrvatsku, a BiH je samo snizio carine za 30 posto. To je pak izazvalo nezadovoljstvo pojedinih domaćih dosad zaštićenih proizvođača. No, kolika je neravnoteža u razmjeni s BiH, najbolje se vidi iz toga što je hrvatski izvoz u BiH 1999. godine bio 547 milijuna dolara, a izvoz BiH u Hrvatsku samo 117 milijuna. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Clintonovo veliko nasljeđe: američko gospodarsko čudo</p>
<p>Ekonomija je u Clintonovoj Americi postala više nego ikad prije - vanjska politika / Clintonova je vanjskopolitička doktrina bila: »Amerika će gospodarski i financijski pomoći zemljama koje se priklone demokraciji, a još će više i brže pomoći onima koji se budu priklonili američkom modelu demokracije«</p>
<p>NEW YORK, 5. siječnja</p>
<p> - Dok se odlazeći američki predsjednik trudi u posljednjih 15 dana ostvariti vanjskopolitički uspjeh po kome bi mogao biti zapamćen, i dok svi nagovještaji govore da nije odveć vjerojatno da će Arafat i Barak pod njegovim pritiskom htjeti i moći prebroditi sve što ih razdvaja na putu do srednjoistočnog mira, Bill Clinton dobio je u srijedu zadovoljštinu tamo gdje je više nije očekivao. Alan Greenspan, šef američke Centralne banke (Federal Reserve) i čovjek koji zapravo upravlja američkim gospodarstvom, objavio je smanjenje kamatne stope za pola posto.</p>
<p> Wall Street je dan prije doživljavao teške trenutke srozavanja indeksa Dow Jones, ali na Greenspanovo smanjivanje kamatne stope (što uvijek zaustavlja recesiju i pokreće novo ubrzanje gospodarskog booma), newyorška je burza reagirala senzacionalnim skokom akcija i nezadrživim valom novog optimizma u pogledu nastavka ekonomskog rasta. Wall Street ne voli neizvjesnosti, te je u studenome i početkom prosinca, kada su se još Bush i Gore ganjali po sudovima s prebrojenim rupicama na glasačkim listićima, reagirao nervozno i depresivno, s velikim padovima i najavama recesije. Ako je sada reagirao poletno i s novim optimizmom, to još ne znači da su time okončane sve rasprave i strahovi od recesije ili barem dramatičnog usporavanja ekonomskog rasta.</p>
<p>No, zasad se raspravlja o tome je li taj najnoviji uzlet i nastavak osmogodišnjeg rasta - oproštajni poklon Clintonu ili je to ipak Greenspanov poklon Georgeu Bushu koji za 15 dana preuzima Bijelu kuću. Točan odgovor vjerojatno glasi: i jedno i drugo. Za početak, Clinton zahvaljujući Greenspanu završava svoj mandat kako ga je i počeo (opet zahvaljujući Greenspanu i njegovim potezima), ostavljajući za sobom gospodarstvo u nezapamćeno dugom razdoblju uzleta i rasta. I, ako je tražio nešto po čemu će biti zapamćen nakon osmogodišnje vladavine, Clinton to već ima. Bježeći od Monike Lewinsky i impeachmenta, žudeći za (neostvarivim?) mirom na Srednjem istoku koji bi bio njegovo djelo, i plašeći se da će za sobom ostaviti ništa drugo, osim neslućeno rastuće i bogate ekonomije, Clinton je gotovo previdio da više od toga i ne treba tražiti.</p>
<p> Njegovih osam godina može se pamtiti po neviđenom gospodarskom boomu. No, ne samo to: ekonomija je u Clintonovoj Americi postala više nego ikad ranije - vanjska politika. Pojednostavljeno, taj mehanizam svodio se na poruku: Amerika će gospodarski i financijski pomoći zemljama koje se priklone demokraciji, a još će više i brže pomoći onima koji se priklone američkome modelu demokracije. Ta politika - koja bi se već oprezno mogla nazvati i Clintonovom doktrinom - začeta je najkasnije 1995. godine kada je američka vodeća uloga u svijetu u jednom potezu ili skoku postala neporeciva.</p>
<p>U siječnju te godine Clintonovi su savjetnici donijeli predsjedniku mračnu i alarmantnu vijest: Meksiko je bio suočen s ekonomskom implozijom, vrijednost pesosa dramatično je padala, što je bio rezultat lošeg menadžmenta i korupcije. Ekonomisti su (kako bi to rekli liječnici) davali Meksiku još najviše 48 sati života. Gospodarski kolaps susjednog Meksika za Ameriku bi bio višestruko pogibeljan, jer bi izazvao jedva prihvatljivi val ilegalnih imigranata u SAD, političke nemire u susjedstvu i, dakako, propast stranih investicija. </p>
<p>Koliko bi Ameriku stajalo da spasi Meksiko, pitao je Clinton. Oko 25 milijardi dolara, rekli su mu savjetnici, ali su ga odmah upozorili da bi ga, sve ako bi od Kongresa i uspio izvući toliko milijardi dolara, to moglo stajati reizbora (1996). No, Clinton je izvukao od Kongresa taj novac, upumpao ga u Meksiko i spasio ga. Ne samo da ga to nije stajalo reizbora, i ne samo da je Meksiko zahvaljujući tome doživio čudesan i brz oporavak, već je Meksiko također počeo vraćati uloženi novac, plaćajući još i milijarde dolara kamata. S pravom ili ne, Clinton je od Meksika tražio radikalne demokratske reforme, i dobio ih je.</p>
<p>I, najkasnije od tada, u svijetu lišenom hladnoratovlja i nuklearnog suparništva, Clintonova se Amerika odala »ekonomskoj diplomaciji«. Tako je predsjednik koji je porazio Georgea Busha predbacujući mu, među ostalim, da je dao prednost trgovini nad ljudskim pravima u svijetu, završio kao predsjednik koji je strastveno dokazivao da će američki kapitalizam na koncu proširiti svijetom - američku demokraciju. To što je nerijetko agresivno nametanje američkih kriterija svijetu (od ljudskih prava do američkog modela demokracije i sloboda) ponekad uzrokovalo otpore i prosvjede u svijetu, jedva je umanjivalo zadovoljstvo Clintonove Amerike.</p>
<p> Ona o sebi toliko neupitno voli razmišljati kao o najboljoj, najvećoj, najmoćnijoj, najbogatijoj i vodećoj zemlji svijeta, da joj ponekad uzmanjkaju superlativi. I samo u onim ne toliko čestim trenucima kada je pogađaju i nedaće globalizacije, a ne samo njene prednosti, Amerika sebi dopušta i pomalo zabrinutosti. Kao primjerice 1998. godine, kada su financijske krize u Rusiji, Aziji cijelom svijetu zaprijetile financijskim raspadom sistema. Ali kada su i te krize prevladane, ostao je latentni američki strah od domaće recesije koja bi ne samo ugrozila američko blagostanje i san o rastu bez granica već bi također dovelo u pitanje i američku vodeću ulogu u svijetu.</p>
<p>Bolest jedne ekonomije na globalnom svjetskom tržištu obično prijeti svima, pa je tako i američki strah od recesije postao nekom vrstom globalne katastrofične zanimacije. Taj je strah sada, barem na neko vrijeme, prebrođen. Ako je »guru« američkog ekonomskog booma (kako ne bez razloga nazivaju Greenspana) u prošle dvije godine lagano podizao kamatnu stupu, usporavajući tako gospodarski rast za koji je smatrao da je nerealan i previše brz, dakle opasan, uz mogućnost da izmakne kontroli, sada je kamatna stopa pomalo neočekivano smanjena za pola posto (umjesto uobičajenih četvrt posto), i to je smanjenje odmah izazvalo novi polet.</p>
<p> Recesija je zasad priča od jučer i, možda, priča za daleko prekosutra. Danas Clinton smije zadovoljno zaključiti da je Americi omogućio neviđeni gospodarski uzlet (čiji je pravi tvorac Alan Greenspan za koga ne bez razloga tvrde da je moćniji od samog predsjednika, tko god to bio). George Bush, pak, smije zaključiti da je uoči preuzimanja Bijele kuće tim Greenspanovim potezom lišen barem jednog tereta: straha od recesije za koju bi on bio okrivljen da se dogodila za njegova mandata. Alan Greenspan, koji je na čelu Federalnih rezervi od 1987. godine, pa je, dakle, bio gospodarski »guru« i pod Reaganom, pod Bushom ocem, Clintonom, ostaje to i pod Bushom sinom.</p>
<p>Ako je njegov potez od srijede poklon Clintonu, to je također i pozdravni poklon Bushu. Sada preostaje da se vidi što je Bush htio reći kad je u predizbornoj kampanji, polemizirajući s Alom Goreom, rekao da »američka vanjska politika mora biti malo skromnija, ako ne i poniznija«. Dodajući: »Mi ne možemo nametati drugim zemljama svoje recepte...« Ako Bushova Amerika možda i neće nametati američke recepte drugima, kako je to činila Clintonova Amerika, ona će svakako i dalje gurati i pritiskati, recimo, Japan da pokrene svoje gospodarstvo iz recesije. Bushova će Amerika također vjerojatno i dalje koristiti Međunarodni monetarni fond za provođenje američke volje... I vrlo je vjerojatno da Bushova Amerika, protivno nekim najavama, neće povlačiti američke vojnike ni s Balkana niti iz Europe ili bilo kojeg dijela svijeta, niti će se okretati nekoj vrsti izolacionizma.</p>
<p> Već po definiciji republikanizma, Bushova će Amerika nužno biti konzervativnija od Clintonove. No, suočen s nikad (politički) podjeljenijom Amerikom, od Kongresa i Senata na niže, i uživajući u blagodatima gospodarskog procvata koji se nastavlja i koji mu ostavlja Clinton skupa s Alanom Greenspanom, Bush će izbjegavati stvaranje dodatnih napetosti u svijetu remećenjem ravnoteže ili političke stabilnosti, recimo, povlačenjem trupa.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HT-ov lov u mutnom</p>
<p>Pokušava li HT naplatom detaljnog ispisa telefonskih poziva uhvatiti koju kunu prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti potrošača koji tu uslugu pretvara u - besplatnu </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Hoće li Hrvatski telekom ove godine samo od detaljnog ispisa telefonskih poziva zaraditi oko 80 milijuna maraka,kako neki računaju, ovisit će među ostalim i o tome kako će Zakon o zaštiti potrošača proći u saborskom postupku.</p>
<p>Svi smo svjedoci da je HT ponudio svojim pretplatnicima - a budući da je riječ o monopolnom položaju, ujedno i svim korisnicima fiksne telefonije - detaljan ispis računa, ali po cijeni od 16 kuna mjesečno. </p>
<p>»Riječ je o usluzi koja se temelji na investicijama i razvoju koji je HT poduzeo u prošloj godini. Na temelju stvorenih troškova, izračunalo se i cijenu«, kažu u Uredu za informiranje HT-a. Na pitanje o tome kakav je njihov komentar predloženog Zakona o zaštiti potrošača, u kojemu izrijekom piše da ta usluga, na zahtjev korisnika, mora biti besplatna, odgovaraju da će »kao i do sada, poštovati svaku odluku Vlade«, bez obzira što nije riječ o odluci Vlade, nego o zakonu koji je još u postupku.</p>
<p>O istoj se temi javila i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, koja prosvjeduje protiv HT-ova naplaćivanja detaljnog ispisa telefonskih računa.</p>
<p>»Namjeru HT-a mnogi potrošači uspoređuju s kupnjom namirnica u supermarketu u kojem bi se - osim za cijenu proizvoda - trebalo dodatno plaćati i za izdavanje računa. A bez računa se, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, ne smije izaći iz prodavaonice«, naglašavaju u priopćenju predstavnici HUZP-a. Njihov prosvjed proširuje se i na »šikanozni postupak HT-a, koji nameće monopolističku volju zahtijevajući od pretplatnika da zahtjev predaju osobno, uz predočenje identifikacijske iskaznice«.</p>
<p>Ovakav birokratski pristup, navodi se u priopćenju, treba spriječiti u začetku, između ostaloga i zato što je među korisnicima HT-ovih usluga i mnogo invalida, umirovljenika i bolesnih, odnosno nepokretnih osoba. »Njima HT nameće dodatne troškove, tražeći da daju punomoći kod javnih bilježnika, jer bez toga njihovi zahtjevi za detaljnim ispisom telefonskih poziva neće biti prihvaćeni. Netočna je tvrdnja HT-a da zahtjeve treba predati osobno zbog povjerljivosti podataka. Naime, HT će i dalje račune slati običnom poštom, a ne preporučeno, s osobnim uručenjem, bez čega nema ni govora o povjerljivosti«, piše u priopćenju udruge. Zbog svega toga, iz HUZP-a predlažu da HT povuče svoju okružnicu u kojoj nudi naplatu te usluge koja bi, ako predloženi Zakon o zaštiti potrošača prođe u sadašnjem obliku, mogla postati i besplatnom.</p>
<p>U većini europskih zemalja, u kojima u fiksnoj telefoniji postoji i konkurencija, usluga koju HT želi naplaćivati svakog mjeseca, jest - besplatna. Kad je riječ o Deutsche Telekomu, tvrtki koja je ušla u vlasničku strukturu HT-a u prvom privatizacijskom krugu, ta se usluga naplaćuje jednokratno, prigodom predaje zahtjeva za detaljnim ispisom.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Ma kako se gledali, ni Zagreb ni ja nismo ravnodušni. Neki to zovu ljubav.</p>
<p>Prof. dr. VINKO BREŠIĆ, književni povjesničar, redovni profesor Sveučilišta u Zagrebu</p>
<p>Jednoga vrućeg ljeta prije skoro tri desetljeća (zar već?), kao maturant brodske gimnazije, ušao sam u jutarnji putnički za Zagreb. Na drvenim izlizanim klupama već su sjedili moji vršnjaci iz Vinkovaca, Đakova i okolnih mjesta, jednako uzbuđeni i radoznali kao što sam i ja bio. Đurin most se odmicao, odmicalo se i Brodsko Brdo a s njime i čarobni Brlićevac, i krajolik se počeo odmotavati kao na filmu. Nakon nekoliko sati vlak je prošao ispod još jednoga željezničkog mosta, i stao.</p>
<p>Moj prvi ulazak u Zagreb zbio se negdje u osnovnoj; bila je noć, autobus, kazalište, crveni pliš, glumci i kostimi, pa opet autobus i noć. Kao u snu. Ovaj put bio je dan, tramvaj me vozio u krivom smjeru, a ja ga ispravljao beskrajnim pješačenjem. Sve dok nisam ušao u zgradu u kojoj mi se činilo sve poznato, iako sam bio prvi put. (Još jedan od mojih déja vue efekta!). Ranije već prekrižio medicinu, sada sasvim odustao od političkih, i ja se s olakšanjem upisujem na Filozofski. Nigdje gužve, nigdje izbezumljenih roditelja. Osim u našim očima, koje nas odaju.</p>
<p>Gužva je došla kasnije, u Studentskome, za dom. Prvo sam bio odbijen, a kada me pokojni Geza Milošić s pismom i mojim prvim knjižuljkom u Matičinoj nakladi poslao prorektoru Čičku a ovaj odveo kod Budiše u Studentski, moj budući cimer i ja izabrali smo Savu. Gužve je bilo i na Špici, ali mjesto te čekalo: Brođani ispod lampe pred »Mladosti«, lijevo Ličani, malo dalje Splićani i tako redom. A onda su se grupice počele miješati, Špica se uskomešala, naročito nakon nekih utakmica, izvikivalo se o čemu se doskora tek šaputalo... U sedmici na Filozofskom govori Čičak, u Studentskome Budiša i drugi, u mimohodu sada već i dopodne kreće se spontano prema Trgu, ali nas milicija rastjeruje već prije Kazališta... Zbog toga, zbog doma ili zbog brda novina i nekih pjesmica ispod kreveta - ne znam, ali u jedno sada već jesenje jutro odvezlo me. Dvaput je svitalo u Đorđićevoj, drugi put zagrebačko je nebo bilo najplavije i najzagrebačkije koje sam ikada vidio.</p>
<p>Tako smo se upoznali Zagreb i ja. Već na početku s obje strane. On iskusan i mudar, ja mlad i zelen. No, bio je to grad koji sam ovaj put sâm izabrao, istina kao nešto privremeno i ne sluteći da će postati zapravo moja sudbina. Grad koji će u mojim očima i rasti i padati, grad kojemu ću se diviti, ali ga i žaliti, grad kojemu ću s vremena na vrijeme imati koješta prigovoriti. Baš kao i on meni. Napokon, za razliku od nekih drugih gradova na koje polažem neka svoja mala intimna prava, Zagreb je jedini kojega nikad nisam prestao zapitkivati kao da baš on krije neke meni tako važne odgovore. I kao pješak, i kao vozač, i kao domaćin kada ga ponosno pokazujem svojim gostima, i kao istraživač njegove književne prošlosti s Dragim našim Šenoom na čelu i kao sastavljač Autobiografskog Zagreba (naslov posuđen od gospođe Dunje Detoni-Dujmić!) i Zabrega (posuđen od djece!) u čijim mi je naslovima bila važna i ona davna zagrebačka boja...</p>
<p> Ma kako se gledali, ni on ni ja nikad nismo ravnodušni.</p>
<p>Neki to zovu ljubav.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hoće li budući pravnici završavati studij u Zagrebu pod vedrim nebom?</p>
<p>Kad padne prvi veći snijeg, a led se skupi na krošnjama drveća ispred zgrade Sveučilišta u Zagrebu, stari će arhitektonski i urbanistički spomenik na Trgu maršala Tita 14 zaprijetiti prolaznicima. Fasada zgrade Sveučilišta, posljednji puta »za šminku« obnavljana 1987. godine, već sada polagano sipi s visina, a stalni prolaznici - najčešće studenti, profesori i zaposlenici Sveučilišta i Pravnoga fakulteta koji je smješten u zgradi - nisu svjesni da se na mjestu gdje hodaju često zna urušiti cigla ili čitav betonski blok. »Svima njima prijeti velika opasnost«, upozorava dr. Stjepan Lice, tajnik Pravnoga fakulteta.</p>
<p> Dok korača po stepenicama prema rektoratu, također smještenom u sveučilišnoj zgradi, Lice upozorava i na njihovu derutnost. Zbog starosti i lošega materijala stepenice kojima dnevno prođe na stotine studenata, odlomljuju se. Zbog toga ih se svake godine u proljeće ponovo obnavlja. Prokišnjava i krovište na staroj zgradi Sveučilišta, pa su profesorski kabineti često vlažni, kaže Lice. Budući da zgrada ima nekoliko ulaza, jedan od njih, iznad kojega je fasada najkritičnije zaprijetila prolaznicima, je zatvoren. Međutim, kada su prolaznici upućeni na drugi ulaz - tajnik fakulteta shvatio je da ni on nije siguran. Stoga je na prolaz stavljena ploča s upozorenjem, a iz vlastitog fonda Pravni fakultet financirao je radove na djelu zgrade.</p>
<p>- Obnavljamo dio po dio fasade, a krov koji je u najkritičnijem stanju ne smijemo ni taknuti jer ga je onda potrebno čitavoga promijeniti. Za to, naravno, fakultet nema novca, kaže Lice, dodajući da je fakultet samo za rezanje starih grana na drveću ispred zgrade, od kojih je jedna lani pukla i pala zaposlenici na glavu, morao izdvojiti 20.000 kuna. »Zamislite koliko je to školarina!«, računa tajnik. </p>
<p>Osim u zgradi Sveučilišta, Pravni fakultet ima lokacije na još četiri mjesta u gradu, a ni tamo nije ništa bolja situacija. U Gundulićevoj, gdje je smješten Porezni studij Pravnoga fakulteta, također se urušava krov, dok kritični izgled fasada poprima i u drugoj zgradi Pravnoga fakulteta na Trgu maršala Tita, gdje je smještena i jedna vladina služba - Hrvatska informacijsko-dokumentacijaka referalna agencija. </p>
<p>»Svjesni smo da Ministarstvo znanosti trenutačno ima većih briga od financiranja popravka zgrade. Osim toga, upravo smo njihovim sredstvima uspjeli obnoviti kompletnu kotlovnicu i riješiti se klasičnog grijanja«, kaže Lice, koji smatra da se od Ministarstva trenutačno ne može očekivati novac, jer ga nemaju dovoljno. Uz to, ni njihova zgrada pored Zrinjevca ne izgleda ništa bolje...</p>
<p> - Istina je da su sveučilišne zgrade briga Ministarstva znanosti, ali njihov lijep izgled trebao bi biti i interes Grada, smatra Lice. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Utjecaj na izgled Trga maršala Tita</p>
<p>Zgrada Sveučilišta u Zagrebu sagrađena je 1859. godine, a do danas promijenila je nekoliko funkcija i vlasnika. </p>
<p>Zgradi je u početku bio namijenjen sadržaj opće bolnice. Deset godina nakon njene gradnje, Sabor je predložio da se ugledna zgrada, takozvana »zemaljska bolnica«, prenamjeni u bolnicu za duševne bolesnike. Obzirom da ta odluka nije donesena, zgrada je ostala u vlasništvu sestara milosrdnica. No, u narednom periodu ispreplitale su se različite političke odluke - prepustiti zgradu kulturnom sadržaju ili stranom privrednom kapitalu. Oko 1870. u zgradi današnjeg Sveučilišta smještena je tvornica duhana, s ugovorom o najmu na deset godina. Povijesna prekretnica za zgradu je 1882., kada se Sveučilište napokon u nju uselilo. </p>
<p>Od tada, zgrada je zaštitni znak i simbol Sveučilišta. Osim toga, upravo je ona utjecala na oblikovanje izgleda Trga maršala Tita, kojeg mnogi smatraju najljepšim zagrebačkim trgom. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>ZET-ovom žičarom od subote, skijaške žičare i dalje ne rade, snijega samo u »flekama«</p>
<p>ZET-ova žičara proradit će ove subote, 6. siječnja, saznali smo od djelatnika žičare, i to nakon devet dana otklanjanja kvara na kabelu koji povezuje njenu donju i gornju postaju. Kiša i temperature iznad nule otopile su snijeg na Sljemenu tako da Skijaške žičare za građanstvo ne rade još od četvrtka. </p>
<p>- Snijeg se zadržao samo mjestimično, u »flekama« što je nedovoljno za skijanje i sanjkanje, rekao nam je u petak šef održavanja Skijaških žičara, Jelenko Krasić. Ono malo snijega što je ostalo na gornjem dijelu Zelenog spusta iskoristili su tijekom četvrtka i petka polaznici škola skijanja, koje već niz godina tijekom školskih praznika organiziraju Skijaški klubovi »Medveščak« i »Naftaplin«. Za polaznike škola, stoga su djelatnici Skijaških žičara u pogon stavili i vučnicu na Zelenom spustu. Ove je godine, uz jedvite jade, škole skijanja uspjelo završiti samo oko 90 zagrebačkih osmoškolaca. </p>
<p>Otopljeni snijeg ražalostio je i djecu koja školske praznike organizirano provode u sljemenskim domovima. U Domu Crvenog križa tijekom školskih praznika borave djeca iz socijalno ugroženih obitelji. Druga grupa, 50-ero djece, u Dom će stići u ponedjeljak. U Domu izviđača od 2. siječnja borave djeca iz zagrebačkih vrtića. Druga grupa, od 60-oro djece iz sesvetskih vrtića u Domu će stići ove subote i boravit će u njemu do subote. </p>
<p>Meteorolozi, zasad, prognoziraju samo kišu te porast temperatura tijekom vikenda. Možda će se snijeg, ukoliko padne u trećem pokušaju ove zime, ali ne prije utorka, ipak malo duže zadržati na Zagrebačkoj gori, ali i zabijeliti grad. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Za stradalnike i branitelje treba uporabna dozvola, ali ne i za tržište </p>
<p>Stradalnici i branitelji iz Domovinskog rata još od devetog mjeseca 2000. godine očekuju useljenje u 35 stanova u sesvetskom naselju »Blago Zadro« koje je za njih kupilo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Dok stanovi zjape već nekoliko mjeseci prazni, na udaru su vlage i pucanja vodovodnih cijevi.</p>
<p> Stradalnike muči i neizvjesnost jer nisu sigurni da će se stanovi dodijeliti prema listama prvenstva, pri čemu, kako stoji u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, stradalnici imaju pravo na odgovarajući stan prvenstveno u mjestu prebivališta. Svoju bojazan potkrepljuju podatkom da su u pet prije izgrađenih zgrada za stradalnike u istom naselju uselila samo dvojica stradalnika iz Sesveta.</p>
<p>Od pomoćnika ministra hrvatskih branitelja, Dinka Mikulića, saznali smo da Ministarstvo očekuje rješenje tehničke komisije za pregled zgrada i uporabnu dozvolu. Međutim, ostaje nejasno, kako to da su preostali stanovi, namijenjeni tržištu, već useljeni. To nam je potvrdila i pomoćnica ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo iz uprave za stanogradnju, Alenka Košiša Čičin Šain. Administraciji, čini se ni u ovom slučaju nema kraja pa, pa će tek nakon dobivanja uporabne dozvole, Stambena komisija Ministarstva hrvatskih branitelja donijeti odluku o dodjeli stanova u naselju »Blago Zadro«. </p>
<p>Ključevi stanova i dalje stoje kod izvođača radova, tvrtke »Prigorka«, saznajemo od članice uprave za investicije »Prigorke«, Andreje Gazdek, nakon što su joj po drugi put vraćeni iz Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Ključevi »Prigorku« obvezuju na čuvanje i zaštitu stanova »do potpune gotovosti, što uključuje uporabnu dozvolu«, stoji u dopisu kojeg je Ministarstvo za javne radove uputilo »Prigorki« nakon »nasilnog« useljenja petorice stradalnika s obiteljima u prazne stanove.</p>
<p> Stoga je »Prigorka« u prosincu protiv »nasilno« useljenih stradalnika podnijela tužbu zbog ometanja »mirnog posjeda«. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zbog uvođenja ventilacije i grijanja, otvorenje Močvare tek 2. veljače</p>
<p>Zbog radova na uvođenju ventilacije i dovršetku radova na instaliranju sistema grijanja, klub Močvara u siječnju se privremeno zatvara, rečeno je u petak na konferenciji za novinare, na kojoj su najavljene aktivnosti kluba u 2001. </p>
<p>Radovi će se izvesti zahvaljujući financijskoj potpori Grada od milijun kuna. No, prema riječima jednog od voditelja Močvare, Ivana Ramljaka, taj je novac namijenjen za uvođenje grijanja u čitav prostor bivše tvornice Jedinstvo, u kojem, osim Močvare, djeluje još nekoliko udruga.</p>
<p>- Prema tome, od milijun gradskih kuna - Močvara neće vidjeti ni kune, jer sve ide izvođačima radova, rekao je Ramljak. </p>
<p>Klub će ovoga mjeseca raditi samo tri dana. U srijedu, 17. siječnja u Močvari će se održati festival »TEST - Teatar Studentima«, uz nastup splitskoga teatra i kanadske ambijentalno-avangardne atrakcije »Noisegate«.</p>
<p> U subotu, 20. siječnja, u trnjanskom klubu gostuje legendarni britanski punk bend »UK Subs«, a u srijedu, 31. siječnja, njujorški bend »Pro-Pain«. Močvara se ponovo otvara 2. veljače, od kada će posjetite njenog šanka dočekati i iznenađenja - dosadašnja prilično oskudna ponuda pića bit će poboljšana... Močvara će aktivno sudjelovati i na Salonu mladih, koji se od 8. do 28. siječnja održava na Zagrebačkom velesajmu. Tako će 13. siječnja na Velesajmu, u organizaciji Močvare, nastupiti Zli bubnjari, Šumski, Kawasaky 3P, Chang Ffos i Mance. Močvara na Velesajmu 26. siječnja organizira Moovare party, a ulaz na Salon mladih je besplatan. </p>
<p>Močvara ove godine sudjeluje i na tradicionalnom festivalu »Rock Otočec«. Organizator festivala Franci Kek, naglasio je da svi mladi bendovi iz Hrvatske, koji još nisu nastupili u Otočcu, mogu svoje snimljene materijale i biografije poslati do 15. veljače na adresu: Močvara, Trnjanski nasip bb, za Rock Otočec. Komisija iz Močvare izabrat će nekoliko najboljih bendova, koji će imati priliku tijekom ožujka i travnja održati koncert u Močvari. Nakon koncerta, izabrat će se dva najbolja benda koji će predstavljati hrvatsku neafirmiranu glazbenu scenu u Sloveniji, na festivalu od 6. do 8. srpnja. </p>
<p>Svi bendovi koji žele nastupiti, morat će prije toga potpisati deklaraciju da u 2001. godini neće propagirati nasilje, netrpeljivosti i drogu. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Malonogometni turnir za Gabrijelu Komljenović</p>
<p> Djelatnici »Jaruna« d.o.o., u subotu, 13. siječnja organiziraju dobrotvorni malonogometni turnir u sporstkoj dvorani OŠ »Vrbani« s početkom u 8 sati. Turnir se organizira za Gabrijelu Komljenović, devetnaestogodišnju kći djelatnika »Jaruna«, koja je prije pet mjeseci oboljela od multiple skleroze. Jedini lijek koji sprječava daljnje napredovanje bolesti je »Betainterferon« koji se nabavlja iz Belgije, a godišnji set košta 10.000 njemačkih maraka. Glavni pokrovitelji turnira su Silvijo Marić i Igor Bišćan. Kotizacija za turnir iznosi 500 kuna po ekipi. Iznos se može uplatiti osobno ili na broj računa: Privredna banka 30101-621-42, broj računa 804045-04183137324, najkasnije do 8. siječnja, do 14 sati. Prijave za turnir do 8. siječnja do 14 sati na recepciji RŠC »Jarun«, kada će biti i izvlačenje ekipa koje će igrati po sistemu 4+1, ili na telefon 38 32 827. (žl)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Obavijesti ZET-a</p>
<p>Na blagdan Sveta tri kralja, u subotu, 6. siječnja u tramvajskom i autobusnom prometu primjenjivat će se nedjeljni vozni red.</p>
<p>Zbog radova na izmjeni srcišta na rotoru Zapruđe, u noćima na 9., 10. i 11. siječnja umjesto tramvaja noćne linije br. 31, vozit će autobus. Polasci s terminala Črnomerec i Savski most: 23.53, 00.38, 01.23, 02.08, 02.53, 03.38. Autobus kao nadomjestak tramvaja na noćnoj liniji broj 31, nije u mogućnosti koristiti tramvajsko stajalište »Studentski dom Stjepana Radić«-sjever, kad vozi u smjeru Novog Zagreba, već koristi autobusno stajalište nasuprot (stajalište autobusne linije br. 109).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Duran Duran u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 5, siječnja</p>
<p> - Svi koji su pred nekoliko godina na HRT-u gledali snimku koncerta održanog u losangeleskoj dvorani »The Joint«, mogli su nakon brojnih izmjena izvođača vidjeti najnovije izdanje grupe Duran Duran. S obzirom da se radilo o koncertnom podsjetniku na »početke« rock'n'rolla, svako je ime odabralo standarde koji su trebali naznačiti utjecaja koji su odredili kasnije vlastite karijere. Duran Duran izabrali su pjesme Iggyja Popa i Davida Bowiea, dok je nervozna glam-rock obrada vlastite »Hungry Like The Wolf« pokazala zašto se u devedesetima dekonstrukcija nekadašnje melodioznosti koristi kao odmak od ranije pop zašećerenosti.</p>
<p>Povratkom na scenu pred nekoliko godina - kada su i osamdesete, mnogi bi rekli prebrzo, ušle u aktualnu retro-obradu povijesti - Duran Duran isplivali su s ponešto promijenjenim zvukom i pozom ozbiljnog banda. Danas je sve, na sreću nekadašnjih poklonika, ponovno vraćeno na stari kolosjek i pravi hitoidni udar s pozornice. U sklopu tekuće turneje Duran Duran dolaze u zagrebački »Dom sportova« 28. siječnja. Najnovija turneja donosi koncertni presjek najvećih uspjeha utemeljitelja pokreta »novog romantizma«, sukus možda bezrazložnih, ali odreda uspješnih hitova koji čak i u posljednjoj fazi rada grupe pokazuju da se Duran Duran u cijeloj priči ipak nisu našli slučajno na vrhovima top-lista. (H. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Mi smo Titovi, Tito je naš«, uzviknuo je Ivan Hudoletnjak, novi zagorski vlasnik glisera »Baltik« </p>
<p>PULA, 5. siječnja</p>
<p> - Titov gliser »Baltik« koji je dobio na poklon od istočnonjemačkog lidera Waltera Ulbrichta 23. svibnja 1967. godine, na javnom nadmetanju kao najpovoljniji ponuđač kupilo je hotelsko-turističko poduzeće »Matija Gubec« iz Stubičkih Toplica. Ta je tvrtka za gliser sagrađen 1965. godine u tadašnjem Istočnom Berlinu, dug 7,5 i širok 2,5 metra i koji odjednom može povesti 12 osoba, ponudila 30.001 marku, uz naznaku da su spremni dati tisuću maraka više od najviše prispjele ponude. To međutim nije bilo potrebno, jer je drugi ponuđač Đulio Rakovac iz Pule ponudio 27.300 maraka, a Valter Kapov, također iz Pule, 21.101 marku. </p>
<p>Što se, pak, »mercedesa 280 S« tiče, najvišu ponudu dala je zagrebačka odvjetnica Sonja Matovina-Lulić, 31.005 maraka, nadmećući se u ime klijenta koji je želio ostati anoniman. Drugu ponudu dostavio je Đulio Rakovac na 18.200 maraka. </p>
<p>Te su ponude otvorene točno u 12 sati u Plavom salonu Brijunskog hotela »Neptun«. Otvaranju ponuda bio je prisutan ponuđač Kapov, te kompletna ekipa iz Stubičkih Toplica predvođena vlasnikom poduzeća »Varaždinka« i »Matija Gubec«, Ivanom Hudoletnjakom, koji je na Brijune došao sa sinom Ivicom i suprugom Mirjanom Sajko, te direktorom marketinga Želimirom Uršulinom. </p>
<p>Po odluci o javnom nadmetanju kupci će moći preuzeti gliser i mercedes nakon osam dana do kada će uprava JU NP Brijuni donijeti o tome odluku ili javno nadmetanje - poništiti. </p>
<p>Po povratku sa otočja u garaži gdje su bili izloženi gliser i mercedes, Valter Kapov poželio je poništenje nadmetanja, tvrdeći da je osobno bio spreman do 35.000 maraka, ali da je uz malo više nastojanja cijena mogla prijeći i sto tisuća. Ivan Hudoletnjak još jednom se popeo na gliser zadovoljan što će ga za osam dana otpremiti u Zagorje, tvrdeći, da je interes njegovih poduzeća da otkupi nekadašnju Titovu imovinu i zadrži je u Zagorju. </p>
<p>»Mi smo Titovi - Tito je naš«, dodao je Hudoletnjak, pojasnivši, da će po obnovi glisera načinjenog od mahagonija i tikovine plovilo vratiti na Brijune da bude na usluzi gostima i zaposlenicima njegovih poduzeća, jer će na otočju iznajmiti jednu od vila. Za slovensku televiziju, pak, Hudoletnjak je izjavio kako će obnovljenim gliserom otploviti najprije u Piranski zaljev da i osobno doprinese slovensko-hrvatskom pomirenju oko sporne granice. A što se samog glisera tiče, čvrsto je uvjeren da ga je definitivno kupio, te da ga sada ne bi dao više ni za milijun maraka! Po povratku s Brijuna, Hudoletnjak s obitelji i direktorom marketinga odvezao se u porečki hotel »Parentium« gdje je nastavio razgovore o plasmanu zagorskih vina i mesa u istarski turizam. »Varaždinka«, naime, godišnje proizvede sedam milijuna kilograma prvoklasne junetine i više od milijun litara vina u sklopu programa zdrave hrane s kojim sada konkuriraju i na istarskom tržištu. Otvaranje ponuda na Brijunima uz hrvatske medije platili su također i kolege iz Slovenije te dopisnici CNN-a i BBC-a. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bračni sukob Borisa Beckera i supruge Barbare ulazi u dramatičnu fazu!</p>
<p>BERLIN, 5. siječnja</p>
<p> - Bračni sukob između teniske zvijezde Borisa Beckera i njegove supruge Barbare ušao je u novu, dramatičtnu, fazu. U četvrtak je, naime, Boris pred sudom u Miamiju, gdje se Barbara zajedno s djecom Noahom Gabrielom i Balthasarom sklonila nakon objavlivanja rastave, odbio zahtjev njemačke zvijezde za isključivanjem javnosti iz sudskog procesa. Potrebu zatvorenog procesa Becker je obrazložio time da bi prisustvo medija u sudnici i senzacija koja se oko ovog »prvog velikog razvoda u novom mileniju« razvila mogla naškoditi djeci te ih dovesti u opasnost od eventualnih otmičara. </p>
<p>Sudac je Beckerov zahtjev glatko odbio s obrazloženjem da je medijski interes bez obzira na to jesu li kamere u sudnioci ili ne ionako velik pa to neće odigrati presudno ulogu po sigurnost djece Becker. </p>
<p>Tako je njemačke TV postaja Sat 1 već najavila da će prekidati aktualni program te se »live« uključivati u proces svaki put kada se u sudnici bude događalo nešto zanimljivo. Tako će se praksa prenošenja procesa u kojime glavne uloge igraju slavne osobe u nevolji, poput poznatog suđenja football zvijezdi O.J. Simpsonu, preseliti i u Njemačku.</p>
<p> Kako stvari stoje izgleda da je najnoviji Beckerov poraz samo prvi u nizu neugodnosti koje će medijska zvijezda Boris Becker pretrpjeti u brakorazvodnoj parnici. Suđenje će se najvjerojatnije održati u Miamiju pa time i njemački bračni ugovor, po kojem bi Barbara trebala dobiti otpremninu i mjesečnu alimentaciju, pada u vodu. Umjesto toga Barbara bi mogla dobiti pola Borisove imovine koja je procijenjena na 400 milijuna maraka. I u borbi za sinove Boris ima loše karte. Da bi stekao pravo na skrb američkom će sucu Borisov odvjetnik trebati dokazati da je Barbara ili kronična alkoholičarka ili ovisnica o drogama što na Borisovu žalost nije slučaj. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Genetikom protiv ubojice slonova</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Hoće li genska banka podataka spasiti slonove od izumiranja? Od 1979. do 1986. godine samo populacija »afričkih slonova« spala je s 1,3 milijuna primjeraka na jedva 600.000! </p>
<p>Može li genetika pomoći tamo gdje jedva da još pomaže Interpol? </p>
<p> Godine 1989. zabranjena je, doduše, međunarodna trgovina bjelokošću ili slonovačom, odnosno dragocjenim kljovama najvećeg kopnenog sisavca današnjice, ali se krivolov nastavlja kao da se ništa novoga pod kapom nebeskom nije dogodilo. </p>
<p>Upravo zato, znanstvenici žele uz pomoć genske banke podataka spriječiti ilegalnu trgovinu slonovačom, a time posredno zaustaviti krivolovce u bespoštednom odstrijelu slonova. Stručnjaci Centra za istraživanje raka 'Fred Hutchinson' i Sveučilišta 'Washington' nadaju se da će nakon osnivanja genskog informativnog centra raspolagati sa podacima o oko 90 posto afričkih krda slonova. </p>
<p>Tako će se posredno moći unatrag slijediti putove ilegalne trgovine kljovama. Za »punjenje« baze podataka istražit će se više od 700 uzoraka DNK iz zemalja u kojima obitava 80 posto afričkih slonova, napominje se u zanimljivoj ekološkoj crtici objavljenoj u Lovačkom vjesniku. </p>
<p>Planira se i proširenje ovog »zaštitarskog projekta« na Aziju u čijim prašumama živi oko 5 posto svjetske populacije slonova. Sam Waser, voditelj projekta, vjeruje da će genska banka spasiti na tisuće slonova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Drogira se 15 milijuna Amerikanaca</p>
<p>WASHINGTON, 5. siječnja</p>
<p> - Skoro 15 milijuna Amerikanaca starijih od 12 godina uzima droge a 1,5 milijuna je uhićeno u godinu dana zbog nezakonitog posjedovanja ili prodaje narkotika, objavljeno je u četvrtak u Washingtonu.</p>
<p> Direktor Nacionalnog ureda za borbu protiv droge Barry McCaffrey novinarima je predstavio izvještaj svog Ureda za 2000. godinu i pritom s umjerenim zadovoljstvom konstatirao da se broj ljudi koji uzimaju droge neprekidno smanjuje. </p>
<p> Od 1979. godine kad je droge uzimalo više od 14 posto Amerikanaca, danas je taj broj smanjen na 6,7 posto. McCaffreyjevo zadovoljstvo je uglavnom statističko jer ne uzima u obzir porast broja stanovnika u protekla dva desetljeća. U SAD danas ima oko 14,8 milijuna registriranih narkomana.</p>
<p> »Krijumčarenje droga ugrožava pravni poredak i ljudska prava (...) zajednički treba onemogućavati međunarodne bande kriminalaca, jačati demokratske institucije vlasti i nadzirati poštivanje preuzetih međunarodnih obveza«, rekao je McCaffrey.</p>
<p> On se posebno zauzeo za suradnju roditelja, školskih vlasti, vjerskih i sportskih organizacija kako bi se mlade odvratilo od uzimanja droga.</p>
<p> McCaffrey se oprostio od novinara jer je podnio ostavku na svoju dužnost kako bi novom američkom predsjedniku omogućio da izabere njegova nasljednika. George W. Bush još nije objavio kome će povjeriti ovu dužnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Odsjekao sebi penis misleći da će ga amputacija dovesti bliže Bogu</p>
<p>SAO PAOLO, 5. siječnja</p>
<p> - Osuđeni brazilski silovatelj u jednom zatvoru u Sao Paolu odsjekao si je penis i pustio ga da odplovi s vodom u WC-u, tvrdeći da će ga amputacija tog organa dovesti bliže Bogu.</p>
<p> Zatvorski čuvari priopćili su da su pronašli Flavia dos Santosa Cruza (23) koji je vrištao i krvario u zatvorskoj ćeliji.</p>
<p> »Živ je. Ali budući da penis nedostaje, sada mora urinirati na drugi način«, rekao je liječnik koji mu je stigao u pomoć.</p>
<p> Santos Cruz rekao je da ga je na taj čin inspirirala Biblija.</p>
<p> »U Bibliji je zapisano da ako nas dio tijela dijeli od Boga i dovede do toga da počinimo grijeh, moramo ga odrezati«, tvrdi Santos Cruz.</p>
<p> Dužnosnici u zatvoru nisu bili u mogućnosti reći koliko je osoba Santos Cruz silovao, niti kolika mu je bila zatvorska kazna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Žena teška 350 rodila dijete težine 1,7 kilograma</p>
<p>BREMEN, 5. siječnja</p>
<p> - Žena teška 350 kilograma uspjela je u četvrtak u bolnici u Bremenu donijeti na svijet malenog dječaka.</p>
<p> Bolnica u tom gradu u Njemačkoj priopćila je da se radi o jedinstvenom slučaju jer je takva prekomjerna težina kontraindicirana začeću, trudnoći i porodu.</p>
<p> »To je bez sumnje prvi puta u medicinskim analima da žena tolike težine donese na svijet dijete«, rekao je šef klinike. »Obično žene takve težine ne uspijevaju začeti«, dodao je.</p>
<p> Dječak je došao na svijet carskim rezom, ali je zasad, za razliku od majke, vrlo male težine - samo 1,7 kilograma. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Što je sve ukradeno iz Jasenovca?</p>
<p>Što se krije u 19 sanduka prispjelih iz Republike Srpske u Muzej Holokausta u Washingtonu? / Iz Memorijalnog muzeja u Jasenovcu odnesena su 11.202 predmeta, dokumenta i druge muzejske građe / Zajedno s jasenovačkim opljačkan je i muzejski fundus iz Stare Gradiške / Dovršen prijedlog novoga suvremenog stalnog postava Memorijalnog muzeja </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Građa jasenovačkoga Memorijalnog muzeja, što je ukradena za vrijeme srpske okupacije Jasenovca (1991.-1995.), bit će krajem listopada vraćena u Hrvatsku, preko američkog Muzeja Holokausta u Washingtonu, kamo ju je iz Republike Srpske pred dva mjeseca dopremio SFOR. Takav dogovor postignut je između Muzeja »Holocaust Memorial« u Washingtonu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske još u listopadu 2000., a nakon Međunarodne konferencije o Holokaustu, održane od 3. do 5. listopada u Vilniusu (Litva), koja se bavila povratom opljačkanih kulturnih dobara. Iako je tamo mahom bilo riječi o identifikaciji i restituciji otuđene imovine u doba Holokausta, o čemu je usvojena i Deklaracija, izaslanstvo Republike Hrvatske na čelu sa Snježanom Bagić, predstojnicom Ureda za zakonodavstvo Vlade RH, upozorilo je i na problem povrata 1991. opljačkane kulturne baštine iz Memorijalnoga muzeja Jasenovac, i to stoga što su svi prijašnji pokušaji dogovora o povratku ukradenoga s druge strane bili odbijani.</p>
<p>Nakon prispjeća u Muzej Holokausta u Washingtonu, kamo je taj dio hrvatske kulturne baštine pristigao u 19 limenih sanduka, šanse za povratak muzejske građe pokradene u Jasenovcu, u koju je uključen i inventar stalne muzejske zbirke o logoru Stara Gradiška, nešto su veće. Što se sve nalazi u tim sanducima, točno se ne zna, jer oni još nisu otvoreni i obrađeni. Zna se, doduše, da su u njima artefakti, dokumenti, filmske role i fotografije. Ali o kojim je količinama riječ, saznat će se tek kad posebna komisija u nazočnosti predstavnika hrvatskoga veleposlanstva otvori sanduke i kada se građa popiše i obradi, u čemu će sudjelovati i Mate Rupčić, ravnatelj Memorijalnog muzeja u Jasenovcu.</p>
<p>No, zna se točno što Hrvatska potražuje s opljačkanog Spomen-područja Jasenovac, odnosno iz Memorijalnog muzeja u Jasnovcu, jer je neposredno prije okupacije Jasenovca stalni postav Muzeja demontiran, a muzejska građa spremljena u metalne kontejnere, koji su trebali biti evakuirani, što se, na žalost, nije ostvarilo. Međutim, mikrofilmiranje inventarnih knjiga dovršeno je u rujnu 1991. godine u Hrvatskome državnom arhivu, a kopije su pohranjene i u arhivi Muzejskoga dokumentacijskog centra u Zagrebu, u kojem se čuva kompletna dokumentacija o ratnim štetama u muzejima. Iako inventarne knjige nisu do tada uredno vođene, a građa se popisivala u priručnim tekama, koje su također nestale, za popis ratnih šteta je uz inventarne knjige korištena i fotodokumentacija kopirana iz mnogobrojnih prijeratnih publikacija i knjiga o Spomen području. Iz tih popisa točno se znade što je sve bilo i što je nestalo iz Memorijalnog muzeja u Jasenovcu.</p>
<p> O tome brojke ubojito govore. Ukupno je odneseno 10.466 primjeraka građe. Iz muzejske zbirke ukradeno je 2.470 dokumenata, 2.174 predmeta, 989 fotografija i 455 rukopisa sjećanja. Iz dokumentacije su nestala 732 članaka hemerotečne zbirke, 989 fotozapisa, 85 diapozitiva, 10 videozapisa, 12 filmova i 50 fonozapisa. Iz biblioteke je, pak, otuđeno 2.500 knjiga i drugih publikacija. Tomu broju treba još pridodati i muzejsku građu iz Stare Gradiške, koja je radi zaštite (!) bila prenesena u memorijalni Muzej u Jasenovcu. Tu je bilo još 96 predmeta i 640 dokumenata. Time opljačkana građa sa Spomen područja Jasenovac, u sastavu kojeg je i Stara Gradiška, dosiže brojku od 11.202 muzejske jedinice. </p>
<p>Na Spomen području Jasenovac ostalo je tek ono što se nije moglo odnijeti. To je u prvom redu veliki »Kameni cvijet« Bogdana Bogdanovića, koji je nadaleko raspoznatljiv spomen simbol Jasenovca. On je, međutim, oštećen. Odnijeti se nije mogla ni zgrada Memorijalnog muzeja, ali je ona drastično devastirana. Na njoj su razbijena sva stakla, izvađeni prozorski okviri, iščupana sva električna instalacija, radijatori i uništena sva tehnička oprema. U Muzeju je ostalo samo jedno djelo, koje se također nije moglo odnijeti. To je veliki reljef »Žrtava fašizma u Jasenovcu« Dušana Džamonje, koji je također bio oštećen, što dokazuje vandalizam nemoćnih pljačkaša. Iz istih je razloga po principu što ne možeš odnijeti - uništi, namjerno oštećen logorski vlak. Devastiran je i priordni okoliš kao i spomen groblja.</p>
<p> Stanje zatečeno u Spomen području nakon oslobođenja danas je uveliko promijenjeno. Već je 1997. godine izrađen projekt sanacije, a godinu dana kasnije otpočelo je cjelovito uređenje. Prethodilo mu je razminiravanje čitavog prostora - oko 800 tisuća četvornih metara - što je obavila Specijalna policija MUP-a. Potom je obnovljena zgrada Memorijalnoga muzeja, kao i aneks zgrade, te uvedeno centralno grijanje. Uređen je prilaz spomeniku »Kameni cvijet«. Institut građevinarstva Hrvatske izradio je elaborat za sanaciju oštećenog Bogdanovićeva spomenika, a Hrvatski restauratorski zavod dovršio je restauriranje i konzerviranje reljefa »Žrtvama fašizma« Dušana Džamonje. Stručnjaci »Gredelja« iz Zagreba dovršili su projekt restauriranja i zaštite logorskoga vlaka (lokomotiva i pet vagona), a obavljena je i izmjena pružnih pragova u suradnji s Hrvatskim željeznicama. Provedeni su i opsežni zahvati na hortikulturnom uređenju Spomen područja.</p>
<p>Ministarstvo kulture je, unatoč tomu što opljačkana muzejska građa još nije vraćena, krenulo i korak dalje imenujući Povjerenstvo za izradu privremenog stalnog postava Muzeja, u kojem su Katarina Babić, viša savjetnica Ministarstva kulture, Jelka Smreka, kustos Javne ustanove Spomen područje Jasenovac, Vladimira Pavić, viši kustos Muzejskoga dokumentacijskog centra, Mate Rupčić, ravnatelj Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, Nataša Mataušić, viši kustos Hrvatskoga povijesnog muzeja, i mr. Zdravko Dizdar iz Hrvatskoga instituta za povijest. To je Povjerenstvo izradilo prijedlog muzeološke koncepcije novoga stalnog postava Memorijalnog muzeja, koji su uz manje primjedbe (koje će biti uvažene) pozitivno ocijenili recenzenti dr. Josip Kolanović, dr. Ivo Goldstein i dr. Ivo Maroević. U skladu sa suvremenom muzejskom praksom, koja podrazumijeva primjenu informatičke tehnologije, muzejski postav u Jasenovcu će, prema predloženom konceptu, biti kombinacija klasičnih metoda muzejske prezentacije (inscenacija, maketa, vitrine s izvornim muzejskim predmetima) i multimedijalnoga pristupa (film, videoinstalacija, kompjutersko pretraživanje podataka). Tako će u razmjerno skromnu izložbenom prostoru biti omogućeno prezentiranje velikog broja dokumentarne muzejske i arhivske građe, ali i kontinuirano dopunjavanje novim znanstvenim spoznajama i novom arhivskom i muzejskom građom iz Hrvatskoga državnog arhiva, Hrvatskoga povijesnog muzeja te novo skupljenom od preživjelih logoraša. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Spektakularni vizualni show</p>
<p>Galerija »Gradec« Klovićevih dvora / Izložba »Inventura« predstavlja radove kontrorverznog majstora grafičkog dizajna Borisa Ljubičića nastale u devedesetim godinama / Fascinantna izložba nudi »hrvatsku enciklopediju znakovlja« / Uskoro iz tiska izlazi Ljubičićeva knjiga »Croatian is different« </p>
<p>ZAGREB, 5. prosinca</p>
<p> - »Ova izložba je nepotrebna i nelijepa, jer je 'Inventura'«, kazat će duhovito Boris Ljubičić otvarajući svoju spektakularnu izložbu u galeriji »Gradec« Klovićevih dvora.</p>
<p> Izložba nudi pregled već slavnih Ljubičićevih znakovnih rješenja vizualnog identiteta Hrvatske nastalih tijekom devedesetih godina. Više od dvije stotine plakata nude prvorazredan vizualni show, dokazujući da je Ljubičić davno postavio ne samo svjetske standarde u oblikovanju, već je stvorio vrlo visoku vizualnu kulturu. Potvrdit će to, uostalom i fantastičan broj znakovlja koje je izradio za tvrtke, korporacije, turističku zajednicu Hrvatske, Hrvatsku radio televiziju, muzeje i izdavačke kuće, koristeći razne varijacije izmjeničnih kvadrata iz hrvatskog grba. Mogli bismo reći gotovo da se radi o pokušaju stvaranja »hrvatske enciklopedije znakovlja«.</p>
<p> Pojašnjavajući svoj stvaralački credo, istaknut će Ljubičić da »nikada ne bi kreirao ovakve radove da nije nastala hrvatska država«. Naći će se na izložbi i već legendarni Ljubičićevi plakati poput onog za 11. kongres SKH-a, na kojem je u oku Josipa Broza Tita umetnuo ugasnulu crvenu zvijezdu, te promidžbeni plakati koje je dizajnirao za političke stranke. Radi se, dakako, o provokativnim i ciničnim djelima, koje nemalo puta nisu razumjeli niti naručioci.</p>
<p> Pokazao je na otvorenju izložbe Ljubičić i da je prvorazredan showman poprativši duhovitim primjedbama prezentaciju svojih dijapozitiva s majicama na kojima su poruke, primjerice,. »Message is Mesić«, »Mikro, makro, mokro«, »Sinj nikada neće biti Senj«, »Latinica« (napisana na ćirilici), »Sisak-Susak«. Najavio je Ljubičić i skorašnji izalazak svoje knjige »Croatian is different« u kojoj će biti protumačen ne samo pokušaj utemeljenja vizualnog identiteta, već i brojni primjeri iz svijeta.</p>
<p>Svakako, riječ je o kontroverznom autoru što je nemalo puta izazvao burne polemike svojim provokativnim kreacijama. Mnogi će mu i spočitati »kvadratomaniju«, no ostaje činjenica da je to jedini dizajner koji je pristupio osmišljavanju cjelovita vizualna identiteta Hrvatske. Pa ako je ponekad i »naporan« u promociji svojih grafičkih radova, ne treba zaboraviti da porivi ovog rasnog dizajnera i školovanog slikara, nagrađivanog prestižnim nagradama, koji je, uostalom, uvršten i u svjetske preglede dizajna - dolaze od srca. A to je rijetka vrlina u epohi globalizacije i vladavine Interneta što izjednačuju i možemo li reći »obezličuju« vrijednosti, namećući neminovnu potrebu razlike.</p>
<p> Većina mlađih hrvatskih dizajnera, kao što je dobro poznato, najčešće će kopirati ili redizajnirati vizualna rješenja drugih. Sjetimo se samo sramotnog kopiranja CNN-ova znaka za jednu hrvatsku televizijsku mrežu. Originalnost je tako postala vrlo rijetka roba upravo na području dizajna koji usprkos stoljetnom prisuću teško stječe identitet u Hrvatskoj. Djela hrvatskih dizajnera gotovo se ne proizvode, te se rijetke pojave manjih serija hrvatskog produkt dizajna više mogu doživjeti na razini ekscesa.</p>
<p>Likovno snažne, lako pamtljive i nadasve fascinantne kreacije Borisa Ljubičića, utemeljene na baštini, poziv su na vizualnu svečanost - jedinog dizajnera koji Hrvatsku nosi u - znaku, točnije u srcu.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Poetika nove odvratnosti</p>
<p>Umjetnički paviljon / Upravo otvorena izložba »Razmeđa« trinaestero hrvatskih umjetnika zbunjuje nedostatkom koncepcije / Jesu li predstavljena djela »intrigantan odgovor na pojave i stanje vremena na prijelazu tisućljeća« ili već dobro poznati »noviji « dijelovi starih opusa? / Usprkos tomu što priređivači izložbe tvrde da nije riječ ni o kakvoj »novoj Biafri«, morbidna atmosfera koju stvaraju izložena djela evocira duh upravo te grupe!</p>
<p>Zlokobni duh Wesa Cravena uskrsnuo je u Zagrebu!</p>
<p> No, ne za ljubitelje filma, već u vidu mračne i šokantne izložbe »Razmeđa« što je u vidu jedinstvenog »horror picture showa« otvorena u Umjetničkome paviljonu. Anđeli krvavih krila, skulpture dječjih i svinjskih lešina, bez sumnje bi razveselili ljubitelje strave i užasa! Profesori Akademije likovnih umjetnosti, točnije pripadnici bivše »likovne gerile« iz sedamdesetih (grupe »Biafra«) - Stjepan Gračan, Ratko Petrić, Miro Vuco, Rudolf Labaš i Zlatko Kauzlarić Atač, uz potporu Zlatka Kesera i Đure Sedera »potaknuti svakidašnjim susretima, druženjem, a neki i zajedničkom artističkom prošlošću, suglasili su se kako postoje valjani razlozi zajedničkog izlaganja«, pojasnit će autor izložbe Zdenko Rus. Želeći dati priliku i mlađima, pozvali su i svoje bivše studente na izložbu, te nam, zanimljivo, 13 umjetnika predstavlja svoje fascinantne, no mučne vizije zla, kao imperativa civilizacije.</p>
<p> Što nudi izložba »Razmeđa«? Morbidne zlokobne anđele što vjerno ilustriraju znameniti stih »Anđele moj, droljo moja« izložio je Miro Vuco, dok je Stjepan Gračan predstavio svoj poznati ciklus (skulptura) lešina djece i svinja, što zapakirane u plastične prozirne folije vise sa stropa, evocirajući legendarne prizore iz filma »Koma« u kojem je redatelj istim postupkom vjerno prikazao »ljudsku klaonicu«. Riječ je o najjačem djelu što znakovito ilustira »duh izložbe«. Ne manje mračne slutnje izazivaju izobličene ljudske kreature i sablasti što iskrsavaju na slikama Rudolfa Labaša, te tužna drvena marioneta Ratka Petrića zagledana u sat koji znakovito otkucava... Slijedi mistični znakovni Babilon Zlatka Kesera s rađajućim svastikama u pozadini platna, potom upozoravajuća riječ »ne« utisnuta poput grafitnog prokletstva u djelu Đure Sedera, te neobične podvodne foto-slikovne kreature Zlatka Kauzlarića Atača (obrađene uz pomoć kompjutera) u kojima se tijelo razliva.... Svi ti radovi bez sumnje oslikavaju monstruoznu stvarnost 20. stoljeća, tog golemog »teatra strave« koje je imalo što ponuditi. Iz njemačkih dimnjaka sukljao je ljudski pepeo kilometrima u zrak, u snjegovima Sibira izdahnuli su milijuni, atomske »gljive« cvjetale su nad Japanom. Zastrašujuća povijesna evidencija »epohe kostiju« koja je prezirala život, a fascinirala razvojem znanosti, pružila je neicrpan izvor nadahnuća....</p>
<p>Što, međutim, ne valja s izložbom »Razmeđa«? Usprkos tome što djela mogu fasicnirati »poetikom ružnog«, fascinacijom zlim, izložba nema koncepciju, odnosno, priređivač, (a valjda i autori), se odlučno ograđuju od bilo kakve kvalifikacije. Izložba, kako ističe Zdenko Rus, »jest na razmeđu stoljeća, ali ne evocira duh fin de siéclea«. Nije »euforična objava određene artističke pozicije, likovni manifest, program niti 'reakcija' stanjem u društvu. A nipošto nije 'uskrsnuli' duh 'Biafre'«, upozorava nas kritičar. Nakon toliko zbunjujućih niječnih odredaba, postavlja se pitanje što onda izložba jest? Već samo ime »Razmeđa«, piše Rus, »sugerira mjesto dodira dvaju ili više međa«. Ako je tako, onda je za pretpostaviti da »međe« imaju kakvu zajedničku označnicu. I doista, uvidom u djela, jasno je da ne samo bivši »biafranci«, već i drugi, poput Sedera (bivšeg člana »Gorgone«), koji ovaj put slika mračne slikovne grafite (»Novi millennium«), i Kesera koji na platnu stvara mreže nepravilnih svastika, uskršnjuju čudovišta našega vremena. Precizna je to likovna »evidentura« epohe s vjernim »bilježnicima«. Pa, ako su prije trideset godina Gračan, Petrić, Vuco, Labaš i Atač uznemiravali komunistički establishment svojim provokativnim skulpturama, proklamirajući da je umjetnost »savjest čovječanstva«, tada danas, uz potporu drugih, nastavljaju istu ili vrlo sličnu egzorcističku misiju. Upravo zato izložba jest i »reakcija« na stanje društva i bilješka »kraja stoljeća«.</p>
<p>Vidljivo je, naime, da je i za blok mlađih autora svijet cravenovska noćna mora. Zastrašujuće skulpture Ivana Fijolića (1976.) što prikazuju odvratan organski rasap, odnosno tijelo obavijeno ružičasto-žutim crijevima (»D. C.)«, bez sumnje je daleki potomak »Biafre«. Isti mračan odjek pronaći ćemo u djelima Iris Lobaš (1976.) koja zanimljivim spojem biafranskog predznaka i pop arta gradi blistavo obojene kadavere od kutija za jaja (»Žuti«, »Plavi«). Koncepcijski, međutim, izložba »puca« na edenskim vizijama Tomislava Buntaka (1971.) koji nam nudi rakošne gauguinovske postmodernističke vizije otočkih ljepotica (»Morski prizor«) koje nemaju apsolutno nikakve veze s djelima prethodnih autora. Davor Mezak (1968.), pak, poput kakva mlada Pongea, slika intimističke impresije bliskih predmeta (»Stolac«, »Umivaonik«). Slijede vrlo zanimljiva djela Gordane Bakić (1972.) - (»Introvert«, »Daljnja istraživanja će objasniti ovaj problem«), koja u neuobičajenim ovalnim formatima obrubljenim slovima i ispunjenim gustim crtovljem nudi svjež i nadasve inovativan likovni govor. Osamljen dragulj izložbe su tragične vizije životinja pretočenih u apstraktne znakove Mirjane Drempetić Hanžić (»Sukob divova«, »Susret«, »Long Vehicle«).</p>
<p> Treba istaknuti i da većina radova iz grupe profesora jest nastavak razvoja već dobro poznatih likovnih opusa te njihovih odjeka u djelima mlađih, te većina radova nije nipošto »nova«. Drugo, morbidna atmosfera većine djela, odnosno mučan spoj blistavih boja i skulpturalno-slikarskih lešina, neminovno budi duh kakve neo »Biafre«, te nanovo utemeljuje poetiku odvratnosti kao osjećanja svijeta. Treće, na izložbi bez koncepcije ne postoji kvalitativno razgraničenje, pa recimo Fijolić i Mezak dobivaju istu »težinu« kao Keser, Seder i Gračan (!). Četvrto, potpuno je nejasno uvrštenje na izložbu Tomislava Buntaka koji nam poput mladog Fletchera Christiana slika radosnu otočku utopiju. Na neki način izložba je konfuznošću i uvredljiva za autore, od kojih svaki stvara likovni kozmos za sebe. Gračanov »bestijarij zla«, kako ga točno označuje Rus, najveću snagu može postići u bijelim čistim prostorima, gdje do izražaja može doći sav užas upakirane svinjske lešine kao jednog od simbola stoljeća, a nikako u prostoru Umjetničkoga paviljona. </p>
<p> Ukratko, izložba je koncepcijski konfuzna i tumači vrlo jasno »tamniju stranu života«, pa je trebala biti adekvatno i nazvana. No, da se našalimo, stvarnost, srećom ipak nije toliko apokaliptična kako je vide naši profesori! Stječe se dojam da autori tumače svijet nastao nakon nuklearnog rata koji je nehotice pokrenuo Bill Clinton (umjesto da se zabavljao s prpošnom Monicom(!). Čisto smo se zaželjeli kakva Reiserova cvijeta, Lovrenčićeve djevojčice, Vulasova jedra... Na misao dobroćudnog Zdenka Rusa kako »izložba poprima svjetskopovijesnu važnost« ćemo zažmiriti. Previše ga cijenimo i volimo njegove kritike! A što se profesora ALU tiče, osim što smo vidjeli njihova »nova« djela, bilo bi zanimljivo čuti i što se događa s matičnom likovnom obrazovnom institucijom o kojoj u gradu kruži vrlo zanimljiv spis ogorčenih studenata!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Afrička priča« </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - U sklopu akcije Gradskoga kazališta »Žar ptica« »Nema zime u Žar ptici« gostovat će dječji mjuzikl »Afrička priča« iz Splita. Posebna vrijednost te predstave je to što su izvođači isključivo djeca. </p>
<p>Autorice predstave su Asja Kahle i Ingrid Flesch, a režirala ju je Snježana Bator. »Afrička priča« gostuje u »Žar ptici« 10. i 11. siječnja u 17 te u 18.30 sati. »Afrička priča« poklon je djece Splita djeci Zagreba, što znači da će zagrebački mališani imati slobodan ulaz na predstavu. Gostovanje toga mjuzikla poduprla su poglavarstva gradova Splita i Zagreba. Gradsko kazalište »Žar ptica« u suradnji s gradskim Uredom za rad, zdravstvo i socijalnu skrb tijekom zimskih školskih praznika također daruje djeci hrvatskih branitelja i iz socijalno ugroženih obitelji osam izvedbi predstave »Malen si, malen kao Maljušak«. Članovi »Žar ptice« tako će tijekom dva tjedna igrati predstave na Sljemenu, Novom Vinodolskom i Crikvenici. Tu dobrotvornu akciju svesrdno je potpomogao i zagrebački gradski Ured za kulturu. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Salon mladih na Zagrebačkom velesajmu</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Dvadeset i šesti salon mladih ove će se godine, od 8. do 28. siječnja, prvi put održati na Zagrebačkom velesajmu, što je jedna od novosti te priredbe, najavljeno je na konferenciji za novinare, u petak, u multimedijalnom centru Mama. Novost je i pravo izbornika da na Salon pozove strane i naše umjetnike i središta te otvori natječaj za umjetnost i za teoriju. Po riječima Sunčice Ostoić, članice Organizacijskog odbora Salona, od 270 prijavljenih naših umjetnika na natječaj za umjetnost je odabrano 30. Tema natječaja za teoriju bila je slobodna, a od 10 prijavljenih odabrana su tri rada. Tema natječaja za umjetnost Salona, koji organizira Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, je »Individualizam i/ili kolektivizam, odgovornost, frustracija kao poticaj i humor«.</p>
<p> Osim hrvatskih središta i umjetnika na Salonu će se predstaviti i središta iz Velike Britanije, Austrije, Slovenije, Madžarske, Češke i BiH te umjetnici iz Austrije, SAD-a, Velike Britanije, Slovenije, Italije, Nizozemske, SRJ, Češke, Slovačke, Poljske, Madžarske i BiH. »Ovogodišnji je Salon drukčiji od dosadašnjih u prvome redu namjernim odabirom ZV-a kao praznog prostora koji treba ispuniti, prostora u koji smo postavili kontejnere u kojima će biti izloženi radovi«, istaknuo je voditelj ljubljanske galerije Kapelica Jurij Krpan. Tu će se, uz ostale radove, nalaziti i grafike, a svaki dan će se na ZV-u priređivati različiti događaji: projekcije, predavanja, koncerti, domjenci... - najavio je Krpan. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Nek' Janica za rođendan ulovi lisicu!</p>
<p>U lovu na »Zlatnu lisicu« našu skijašicu će na Pohorju bodriti više od tri tisuće navijača među kojima će biti i predsjednik Stipe Mesić / Kako bi se ipak oslobodili prevelikog pritiska na našu skijašicu, u hrvatskom skijaškom stožeru odlučili Janicu izolirati, pa čak i možda angažirati i tjelohranitelje/ Može li Janica ogrnuti »lisicu« oko vrata?</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Janicu Kostelić na natjecanju za »Zlatnu lisicu« u subotu i nedjelju bodrit će više od tri tisuće hrvatskih navijača, a dolazak na utrku veleslaloma u subotu (slalom je u nedjelju) najavio je i predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić. Brojne hrvatske turističke agencije zapravo su zatrpane prijavama za odlazak u Maribor, praktički se može reći kako započinje hrvatska »invazija« na Sloveniju, put Pohorja kreće dvadesetak autobusa i tri vlaka s ukupno 30-ak vagona.</p>
<p>Dakako, brojnost hrvatskih navijača veseli i slovenske organizatore koji će na našim ljudima i dobro zaraditi. Zašto ne, ugođaj kojeg pripravljaju mariborski organizatori jedinstven je u svjetskom skijaškom cirkusu i valja ga vidjeti, pritom i potrošiti... Međutim, brojnost hrvatskih navijača nosi i određenu odgovornost svakoga tko iz Zagreba krene prema Mariboru. Kako veli glavni tajnik Organizacijskog odbora »Zlatne lisice« Ferenc Vizjak, »organizatori ne očekuju incidente, što ne znači da nisu pripravljeni na eventualnu reakciju«.</p>
<p>Doista, ne bi bilo nimalo lijepo, a ni svrsishodno, ako bi se kojim slučajem izrodio incident u režiji naših navijača. Zaprijetilo bi to najviše samoj Janici Kostelić, čiju bi dosad netaknutu psihološku stabilnost mnogi tako pokušali narušiti. </p>
<p> Srećom, Janicu uopće ne brinu najave masovnog dolaska navijača. Ne brinu u smislu opterećenja, kako sama kaže, ona egzodus Hrvata u Sloveniju ne doživljava kao imperativ dobrog rezultata, već kao »prekrasno priznanje svom dosadašnjem radu i rezultatima«. Ako je upitate hoće li joj zasmetati ili pomoći brojnost njenih sunarodnjaka uvijek će vam odgovoriti isto:</p>
<p>- Meni to uopće nije važno. Kada skijam ne čujem i ne vidim ništa oko sebe. Ne razmišljam ni o konačnom uspjehu ili neuspjehu, razmišljam samo kako što brže doći do cilja. Navijači su poslije dobrodošli u moj svijet!</p>
<p> Posljednjih nekoliko dana Janica je trenirala u austrijskom Innerkremsu, u petak je stigla zajedno s našom malom skijaškom ekspedicijom u Maribor. Tamo je i pripravljena proslava njenog 19. rođendana, uz pomoć sponzora »Milke« počašćeni su skijaški uglednici, novinari, organizatori... Vremena, a ni volje za veće slavlje nije ni bilo.</p>
<p>- Kako slaviti, pa sutradan je utrka, veli Janica.</p>
<p>Zbog golemog zanimanja mnogih koji dolaze u Maribor i žele biti što bliže Janici u našem skijaškom stožeru odlučili su Janicu i pomalo - izolirati!</p>
<p>Naime, direktor hrvatske alpske reprezentacije, Vedran Pavlek, koji amortizira glavni pritisak na Janicu, praktički ne skida telefon s uha, preporučio je da se Janicu jednostavno udalji od gužve. </p>
<p>- Zanimanje za Janicu je toliko da smo pomislili uz nju postaviti i tjelohranitelje. Novinari, televizije, obožavatelji, znatiželjnici, oko Janice je prevelika vreva...</p>
<p>Inače, organizatori su već pripremili stazu. Unatoč visokim temperaturama snijega ima posve dovoljno, staza je pokrivena s gotovo polumetarskim snježnim pokrivačem. </p>
<p> Hrvatski predsjednik Stipe Mesić na Pohorju neće biti usamljen, bit će u društvu slovenskog kolege Milana Kučana. Očekuje se svaki dan dvadesetak tisuća gledatelja na posebnoj tribini i uz stazu, a oni koji neće imati sreću izbliza vidjeti najbolje svjetske skijašice, morat će se zadovoljiti gledanjem utrke na velikom, prigodno postavljenom, televizijskom ekranu. </p>
<p>Borba za »Zlatnu lisicu«, trofej koji pripada najuspješnijoj skijašici u utrkama slaloma i veleslaloma može početi. I bit će kao rijetko kada toliko zanimljiva, izjednačena. Švicarka Vreni Schneider dosad je najuspješnija osvajačica »lisice«, učinila je to čak sedam puta. Mi očekujemo Janičinu prvu »lisicu«. Da joj bude toplije... A to nije nemoguće. Ako Janica pobijedi u slalomu, a dan prije bude imala relativno solidan učinak u veleslalomu, šanse za toplinom oko vrata su realne. </p>
<p>• Raspored »Zlatne lisice« - subota, 9.30: start prve utrke veleslaloma, 12.30: start druge utrke veleslaloma, 18.00: proglašenje pobjednica i ždrijeb za slalom.</p>
<p>Nedjelja, 9.30: start prve utrke slaloma, 12.30: start druge utrke slaloma, 14.30: proglašenje pobjednica. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nizozemke laka prepreka</p>
<p>Rukometašice Podravke Vegete igraju u subotu (18 sati) u Koprivnici dvoboj 3. kola Kupa EHF protiv Zeemana iz Nizozemske </p>
<p>KOPRIVNICA, 5. siječnja</p>
<p> - Rukometašice Podravke Vegete, nakon ispadanja u kvalifikacijama Lige prvakinja (bolji je bio rumunjski Oltchim) natjecanje u Europi nastavljaju u Kupu EHF. Suparnik će im, u 3. kolu, biti će Zeeman iz Nizozemske. Subotnja utakmica u koprivničkoj Sportskoj dvorani počinje u 18 sati, a ulaz je besplatan. Prvu službenu utakmicu u 2001. Podravka će odigrati pod vodstvom novog (starog) trenera, Koprivničanca Ivice Pala, kojem će pomagati još jedan »domaći dečko«, Neven Hrupec.</p>
<p>- Ne osjećam da sam otišao iz sastava jer sam stalno prisutan u klubu. Podravkin se poziv na mjesto trenera prvog sastava ne odbija, to je priznanje. No, prihvaćanje poziva znači i preuzimanje odgovornosti za budućnost, rekao je Pal.</p>
<p>On je na klupi zamijenio Nedeljka Lalića. Zašto Lalić više nije bio dobar, objasnio je direktor kluba Berislav Slukić:</p>
<p>- Odluka o njegovoj smjeni nije donesena preko noći. U svakom klubu trener mora provoditi klupsku politiku, što ovdje nije bio slučaj. Bili su narušeni odnosi između trenera i igračica te trenera prvog sastava i ostalih trenera u klubu, među igračicama je došlo do podjele na stare i mlade, mladima se nije pridavala pozornost kakvu smo očekivali. Već se sad dogovaraju poslovi vezani uz prijelazni rok u lipnju i mogu najaviti da će biti igračkih promjena. Stručni smo dio povjerili domaćim kadrovima, jer vjerujemo da i tako možemo do rezultata koje očekujemo. Prema spoznajama trenera Pala, Zeeman nije klub koji bi tjerao »strah u kosti«, riječ je o trećeplasiranom sastavu nizozemskog prvenstva koje nije prejako. U prilog tome govori i činjenica da 10 nizzemskih reprezentativki nastupa u mnogo jačoj danskoj ligi. Dragocjene informacije Pal je prikupio od Suzane Čoko, splitske rukometašice koja je igrala u Nizozemskoj i vrlo dobro poznaje tamošnje prilike.</p>
<p>- Podravka može računati na prolaz u 4. kolo Kupa EHF-a. Što se tiče naših igračica, situacija je zadovoljavajuća. Vraćaju se krila Ljerka Vresk i Renata Hodak, a privremeno smo ostali bez Irine Maljko, koja se oporavlja od posljedica prometne nezgode. No, za vratarice ne trebamo brinuti, tu je Sanela Knezović, a i Barbara Stančin, koja je nedavno u Tuzli proglašena najboljom vrataricom turnira, rekao je Ivica Pal.</p>
<p>Preustrojem sustava europskih rukometnih natjecanja »izgubio« se Kup gradova, no na značenju je dobio Kup EHF-a. U njemu sad igraju i poraženi iz kvalifikacija za Ligu prvakinja, pa su trenutno, osim Podravke Vegete, u konkurenciji i Ikast, Byassen, Metz, Montex, Knjaz Miloš... Sve su to jaki i cijenjeni europski sastavi koji bi mogli igrati značajnu ulogu i u Ligi prvakinja. Ciljeve u koprivničkom klubu stoga nisu postavili previše visoko:</p>
<p>- Ove sezone, uz osvajanje domaćeg prvenstva i Kupa, cilj nam je četvrtfinale Kupa EHF-a, rekao je direktor Slukić.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zajec: Napravili ste lijepu reviju s Prosinečkim</p>
<p>Najbolje je, kako nama tako i Pavloviću, da nastavimo suradnju i na ljeto načinimo kvalitetan transfer. Šabić je na arbitraži i bude li inzistirao na svojim uvjetima, nećemo ga povesti na pripreme. O Mijatoviću ćemo s predstavnicima Rijeke razgovarati u srijedu. Hoćemo li još nekoga angažirati? Mislim da ne, rekao je Dinamov direktor Velimir Zajec</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Dinamovim prostorijama u petak je zavladala velika gužva, a red ispred ureda direktora Velimira Zajeca podsjećao je na nekadašnje »repove« za crni kruh. Maksimirska »promenada« označila je definitivni kraj kolektivnog godišnjeg odmora, a Zajecov prvi radni dan bio je zaista bogat.</p>
<p> Osim potpisa ugovora sa Slovencem Golubom, razmatranja statusa Zorana Pavlovića, Tome Šokote, Mihaela Mikića, brifinga s novinarima, Zajeca su u petak salijetali i brojni »sateliti«. Tako je, primjerice, na vrata zakucao i stanoviti 19-godišnji nogometaš iz - Libije. Dječak je nastupao za Bengazi, a izlazna vrata mu je na diplomatski način pokazao Milan Šulentić, Dinamov koordinator sportskih aktivnosti.</p>
<p> Jedan od većih problema kojima će se maksimirska administracija morati pozabaviti u skorije vrijeme jest dug prema Robertu Prosinečkom. Bivši »plavi« kapetan svoja će potraživanja pokušati naplatiti sudskim putem, a na spomen ove tematike, Zajec je novinarima hladno odbrusio:</p>
<p> - Svi ste skupa napravili finu reviju oko toga i time ste dovoljno pokazali...</p>
<p> Zaista je nevjerojatno da Zajec smatra kako su novinari angažirali odvjetnicu Prosinečkom i nagovorili ga da tuži klub... U svakom slučaju, u maksimirskim hodnicima u petak se najduže zadržao Zoran Pavlović, koji sasvim ozbiljno namjerava napustiti klub ukoliko mu ne isplati dugovanja.</p>
<p> - Sve će to biti OK, naglasio je Zajec. - Najbolje je, kako nama tako i njemu, da nastavimo suradnju i na ljeto načinimo kvalitetan transfer. Pavlović je odličan igrač i o svemu tome također razmišlja na pozitivan način. Izgladili smo nesuglasice i vjerujem da će nam biti na dispoziciji. Mora još prespavati ovaj vikend i onda će donijeti konačnu odluku.</p>
<p> »Slučaj Nermin Šabić« još uvijek je, međutim, bez odluke...</p>
<p> - Šabić je na arbitraži. Još nisam stigao dotaknuti tu temu, no bude li on inzistirao na svojim uvjetima, nećemo ga povesti na pripreme. Nećemo forsirati nikoga tko ne želi igrati.</p>
<p> Dobra vijest je da će na pripreme ipak krenuti još uvijek ozlijeđeni Mario Tokić, glavni čovjek maksimirske obrane, koji je propustio praktički cijelu polusezonu.</p>
<p> - Tokić će krenuti na pripreme, ali će imati poseban program. Očekujemo ga tek oko 1. travnja.</p>
<p> Tokićeva alternativa na mjestu zadnjeg braniča trebao bi biti Riječanin Andre Mijatović, koji još uvijek ima status najvećeg Dinamovog potencijalnog pojačanja ovoga proljeća.</p>
<p> - O Mijatoviću ćemo s predstavnicima Rijeke razgovarati u srijedu, već je vrijeme da otklonimo dvojbu oko Mijatovića i oko naše suradnje s Rijekom. U ovome je trenutku teško reći nešto konkretnije. U svakom slučaju, ako nam se Mijatović ne priključi sada, siguran sam da će doći na ljeto. Ja bih ga svakako želio angažirati već sad. Hoćemo li još nekoga angažirati? Mislim da ne, ovime je knjiga završena. Imamo kvalitetan kadar, a ako netko i dođe, neće to biti nikakav spektakularni transfer...</p>
<p> Još uvijek postoji kombinacija prema kojoj bi Dinamo Riječanima ustupio neke igrače u zamjenu za Mijatovića.</p>
<p> - U Rijeci prvo moraju riješiti status trenera, tako da dosad nismo mogli konkretno o tome razgovarati. Jasno, moramo vidjeti što kažu Riječani, koje su im pozicije »tanke«...</p>
<p> Sličan projekt, na kompenzacijskoj osnovi, uskoro bi se trebao realizirati sa španjolskim Real Sociedadom, kojem Dinamo još uvijek duguje odštetu za Igora Cvitanovića.</p>
<p> - Problem je što je kompletna uprava kluba podnijela ostavku, pa nemamo s kim razgovarati. Ipak, vjerujem da ćemo pronaći neku soluciju.</p>
<p> Pitanje vezano uz status Tome Šokote i Mihaela Mikića Zajec je sasjekao već u samom startu.</p>
<p> - Mikić i Šokota ostaju!</p>
<p> Pri takvoj igračkoj križaljci Zajec je vrlo optimističan...</p>
<p> - Da, optimist sam prije nastavka sezone i sigurno je da možemo dostići Osijek, iako su oni mali favoriti, s obzirom na bodovnu prednost. Imamo jednako snažnu momčad, ako ne i nešto snažniju od Osijeka. Tu je, naravno, i Hajduk i mislim da sve tri momčadi imaju jednake izglede za prvo mjesto. Gledajte, ova je godina prelazna, silom prilika morali smo unijeti neke promjene, ali vjerujem da ćemo se brzo stabilizirati i stvoriti momčad za razdoblje od dvije-tri godine i tada se igrači neće smjeti, ni moći prodavati. Pokušat ćemo zadržati momčad i onda, uz poneko pojačanje, opet načiniti mali izlet u Europu. U taj ciklus svakako spadaju mladi igrači - Drpić, Abramović, Zahora, Gondžić, Leko i ostali... Međutim, to neće ići bez starijih, poput Mujčina, Butine, Tokića, Krznara ili Pavlovića.</p>
<p> Na upit hoće li u momčadi biti mjesta za, primjerice, oporavljenika Jeličića, kojeg klub zasigurno namjerava prodati, Zajec je kratko dometnuo:</p>
<p> - Kod nas nema »moraš«. Ne interesira nas prodaja ako će zbog toga netko drugi trpjeti. Ako je, primjerice, Gondžić bolji od Jeličića, igrat će - Gondžić! Igrat će oni najbolji. Poslovnu politiku kluba vodit ćemo paralelno s tim. Nikad se nije događalo da netko treneru govori »mora igrati ovaj ili onaj«. To je dvosjekli mač. Ako forsiraš prodaju, gubiš na drugoj strani...</p>
<p> Pripreme će započeti u ponedjeljak, 8. siječnja. Dinamove nogometaše u 14 sati očekuje i prvi trening u novom mileniju, a okupljanje je zakazano za 13 sati. Zajec je ujedno naglasio kako su i definirani detalji vezani za dvotjedne pripreme u Grčkoj. »Plava« ekspedicija će, naime, od 27. siječnja do 3. veljače boraviti na Kreti, nakon čega će se premjestiti u Atenu. Za to će vrijeme odigrati pet utakmica, a zasad su poznata četiri suparnika - grčki prvoligaši Panathinaikos, OFI Kreta i Ethnikos Asteras, te drugoligaš Agios Nikolaou...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Golub - prva Dinamova prinova</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - U Maksimir je u petak »sletio Golub«. Riječ je o prvoj Dinamovoj prinovi ove polusezone, 20-godišnjem Slovencu Mihi Golubu. Dosad je nastupao za Rudar iz Velenja i u tom je klubu šest mjeseci bio suigrač Zorana Pavlovića, s kojim će, po svemu sudeći, zajedno igrati i u Dinamu.</p>
<p>Golub je potpisao trogodišnji ugovor, a igra na mjestu zadnjeg veznog igrača. Prošao je gotovo sve dobne kategorije u slovenskoj reprezentaciji, igrao je za selekciju do 16, zatim do 18, do 20 i sad za onu do 21 godine. Rođen je 9. prosinca 1980. godine, visok je 182 cm, težak 72 kg.</p>
<p>- Došao sam zaista u dobar klub, rekao je Golub. - Čast mi je ovdje igrati i drago mi je da ću se školovati u ovakvom klubu. Igram na mjestu zadnjeg veznog, a mogu igrati na desnom boku i u obrani.</p>
<p> Direktor Zajec se, jasno, pohvalno izrazio o slovenskoj prinovi:</p>
<p>- Golub je u kategoriji mladih igrača koji tek dolaze i treba im vremena. Ne smatramo ga pojačanjem, već igračem koji se treba nametnuti. Trkački je vrlo kvalitetan, radan, karakteran... (M. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Poljudu ne prijete ozljede</p>
<p>Od kola do kola, od utakmice do utakmice, lani je Hajdukov popis igrača koji ne mogu nastupiti bio dosta dug / No, Hajdukov liječnik dr. Fabijan Čukelj iznosi podatke koji ukazuju da se prošle dvije polusezone na Poljudu nije događalo ništa nenormalno</p>
<p>SPLIT, 5. siječnja</p>
<p> - Prošle smo se godine naslušali žalopojki iz Hajduka kako je previše igrača ozlijeđeno. Od kola do kola, od utakmice do utakmice, popis igrača koji ne mogu nastupiti bio je duži nego što je uobičajno. No, Hajdukov je liječnik dr. Fabijan Čukelj iznio podatke koji ukazuju da se prošle dvije polusezone na Poljudu nije događalo ništa nenormalno. </p>
<p>- Hajdukova se Zdravstvena komisija sastaje jednom mjesečno i raspravlja o zdrastvenim problemima u klubu. Krajem prosinca smo izvijestili Upravu o našem radu i stanju u prvoj momčadi. Statistika, koja sežu još u 1982. godinu, kaže da tijekom polusezone imamo od 33 do 37 ozljeda. Na proljeće 2000. godine imali smo 37, a na jesen 35, s tim da smo bitno smanjili vrijeme oporavka. U sezoni 94/95, kad smo nastupali u Ligi prvaka, imali smo po polusezoni 36 ozljeda. Stoga bih mogao citirati predsjednika naše Komisije dr. Željka Barbira, koji kaže da nitko ne pita za ozlijeđene igrače kad se pobjeđuje, ali kad se gubi, sve smeta, rekao je Hajdukov liječnik dr. Čukelj. </p>
<p>Iako su se treneri (Matković, Nadoveza, Vulić) žalili na izostanke zbog ozljeda, prema liječničkim je izvješćima prošla godina bila u granicama normale. Dr. Čukelj je iskoristio prigodu i pobliže objasnio pojam sportske ozljede:</p>
<p>- Treba razlikovati ozljede nastale u kratkom razdoblju, dakle ozljede prenaprezanja, i oštećenja koja nastaju kao posljedica niza mikrotrauma, dakle akutne ozljede. Akutne ozljede liječimo u devet dana, prije smo ih sanirali za 17 dana, a ozljede prenaprezanja za 14, a prije za 21 dan. No, oporavak ovisi o nizu faktora, a ne samo o našem radu. Prije početka svake polusezone obavimo temeljite preglede: sistematski, preventivni, spirometriju (potrošnja kisika, laktatni prag...), testiramo mišiće... Izvješća predajemo trenerima, a oni određuju trenažne procese. Isto tako, o svim ozlijeđenim igračima i njihovim oporavcima obavještavamo sve odgovorne osobe u klubu.</p>
<p>Prije početka priprema, 8. siječnja, stanje je u Hajduku zadovoljavajuće, jer jedino Srđan Andrić, koji je slomio kost u peti, neće započeti pripreme na vrijeme. Čukelj je pojasnio i stanje Zvonimira Deranje, napadača koji je zbog ozljeda propustio previše utakmica:</p>
<p>- Deranja je na zadnjoj utakmici u Maksimiru, protiv Dinama, zadobio rupturu mišića, no njegova sadašnja ozljeda nema veze s prijašnjima. Njegovo je stanje zadovoljavajuće, prije nekoliko smo dana obavili magnetsku rezonancu i on će normalno započeti s pripremama. Andrić bi pak trebao početi trenirati krajem siječnja. Svi ostali igrači su zdravi i mogu normalno raditi.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Hajdukovi kraljevi« s nezbrinutom djecom</p>
<p>SPLIT, 5. siječnja</p>
<p> - Humanitarna akcija »trojice Hajdukovih kraljeva« obradovala je štićenike Doma za nezbrinutu djecu i djecu s nedovoljnom skrbi Maestral u Splitu. </p>
<p>Zvonimir Deranja, Ante Jažić i Mate Bilić u petak su ih darivali stolom za stolni tenis, nogometnim loptama, sintisajzerima i kompletima za badminton. Djeca su, naravno, uživala u druženju s Hajdukovim nogometašima. </p>
<p>Inicijativu za ovu akciju pokrenulo je splitsko dopisništvo Sportskih novosti, a posebno se angažirao fotoreporter Vladimir Dugandžić. Dom Maestral u Splitu brine se za 70 djece od 7 do 18 godina, a djelatnici se trude nadomjestiti im život bez roditelja. Posebno su ponosi što djeca odgajana u njihovom okruženju nemaju problema s narkomanijom. Potezi poput Jažićevog, Deranjinog i Bilićevog donose neizmjerno zadovoljstvo i djeci i odgajateljima. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Šest koševa »žutih« u posljednjih 8 minuta</p>
<p>SPLIT, 5. siječnja</p>
<p> - Slabom igrom u drugom dijelu utakmice, pogotovo u napadu, košarkaši Split CO propustili su prigodu iznenaditi u Moskvi, u 9. kolu Suprolige, vodeću momčad skupine A, CSKA. Poraz 57-66 ne oslikava pravo stanje na parketu, jer je početkom četvrte dionice rezultat bio 53-51 za Moskovljane. No, u posljednjih su osam minuta Splićani ubacili samo šest koševa...</p>
<p>Razloge treba tražiti u katastrofalnom šutu s crte slobodnih bacanja (ispod 50 posto) i velikom broju izgubljenih lopti, čak 17. Trener Split CO Jasmin Repeša u petak je rekao:</p>
<p>- Kad slobodna bacanja gađate ispod 50 posto i kad samo u prvom poluvremenu izgubite 13 lopti, ne možete očekivati pobjedu protiv ovako kvalitetnog suparnika kao što je CSKA. Nismo dobro otvorili utakmicu, ali smo drugu četvrtinu odigrali izvaredno. Ponovili smo završnicu iz gostujućih dvoboja s ASVEL-om i Ülkerom. Nedostajao nam je mali korak da pobijedimo, možda malo više iskustva.</p>
<p>Splićani su, s omjerom pobjeda i poraza 5-4, na sredini ljestvice skupine A, a sljedećeg tjedna igraju kod kuće s turskim Ülkerom. No, nakon dvoboja s Turcima očekuju ih tri gostovanja (Panathinaikos, ALBA i Slask). O dosadašnjim rezultatima, Repeša kaže:</p>
<p>- Možemo biti zadovoljni, pogotovo jer smo i na gostovanjima s ASVEL-om, Ülkerom i CSKA imali otvorene utakmice do samog kraja. Žao mi je što smo propustili prigode da dobre partije okrunimo pobjedama. No, ne želimo se baviti kalkulacijama, već se pripremati od dvoboja do dvoboja. U Europi, sljedeći nam je suparnik Ülker i taj nam je dvoboj iznimno bitan. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibona uzvraća Doni?</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Nakon blagdana, 6. siječnja započinje drugi dio prvenstva košarkaša, u subotu i nedjelju je na rasporedu 12. kolo A-1 lige. Osim Done i Cibone VIP te Split CO i Šanac Karlovca, ostale se utakmice igraju u subotu.</p>
<p>Nedjeljni dvoboj protiv Cibone VIP (18 sati) košarkaši Done su trebali odigrati u novoj dvorani u Dubravi, no zbog administrativnih problema, Dona će još neko vrijeme biti domaćin u KC »Dražen Petrović«. U 1. kolu, Dona (tada Benston) je iznenađujućom pobjedom protiv Cibone, 71-67, utrla put na visoku treću poziciju nakon prvog dijela prvenstva. Posljedice poraza nisu se dugo osjećale u momčadi Cibone, nakon dva poraza protiv Done i Zadra igrači trenera Nevena Spahije nanizali su devet pobjeda i zimsku stanku dočekali na »jedinici«. No, sigurno je da će Cibona htjeti uzvratiti Doni i pobjedom započeti seriju teških utakmica (Dona, AEK, Zadar, Charleroi).</p>
<p>Zanimljiv će biti i dvoboj košarkaša Zrinjevca i Zagreba u »Kutiji šibica«, gradski su derbiji uvijek nosili neizvjesnost. Momčad Zagreba bit će jača za Marija Stojića koji se oporavio nakon ozljede šake, no »mravi« su dobro pokrili izostanak najboljeg igrača, i bez Stojića su pobijedili u tri, a izgubili tek jednu utakmicu. </p>
<p>Riječkom Sava osiguranju nakon Cibone u goste dolazi Zadar. Riječani će protiv Zadra pokušati prekinuti niz poraza (Dona, Cibona), jer bi ih novi neuspjeh udaljio od željene pozicije među četiri. </p>
<p>Košarkašima Split CO će, nakon 57-66 poraza protiv CSKA, dobro doći lakša utakmica protiv momčadi Šanac Karlovca, iz koje je nakon prvog dijela prvenstva »pobjegao« najbolji igrač, Amerikanac Trez Kilpatrick. </p>
<p> U Svjetlost Brodu, utakmica protiv Hermes Analitice označena je kao ključna za sigurni ostanak u ligi. Brođani su na 10. mjestu, u leđa im gledaju Kandit Olimpija i Hermes Analitica. Uspjeh protiv skromnog sastava »analitičara«, koji još čeka prvu pobjedu, riješio bi briga igrače Svjetlost Broda. </p>
<p>Osječki sastav Kandit Olimpije doveo je u zimskom prijelaznom roku dvojicu Amerikanca, Gregoryja McQuaya i Earla Browna, što bi ih trebalo izvući iz opasne zone ispadanja. Prvi će test Amerikanci imati u subotu, kad im u dvoranu »Zrinjevac « dolazi momčad Šibenika. Najbolji igrač Šibenika Dubravko Zemljić suspendiran je zbog nediscipline jer je na rehabilitaciji u Zagrebu ostao bez dogovora s klubom. Sigurno je da će Šibenčanima u Osijeku biti teško bez igrača takvog profila, no postoji mogućnost da uprava kluba Zemljiću ipak skine suspenziju i pretvori je u novčanu kaznu. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bandić: Veslačima svi potrebni uvjeti, a skijašima centar na Sljemenu</p>
<p>Nije logično da Maribor sa svojim 500 metara visokim Pohorjem ima skijaški centar na kojem se održavaju natjecanja Svjetskog skijaškog kupa, a milijunski Zagreb sa svojim tisuću metara visokim Sljemenom nema ništa slično, kazao je na prijemu za sportaše zagrebački gradonačelnik Milan Bandić</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Grad Zagreb će ispuniti sve svoje obveze kako se naš uspješni veslački osmerac ne bi ugasio, već kako bi na sljedećim Olimpijskim igrama, možda, osvojio i zlatnu medalju, rekao je gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, na prijemu upriličenom za četvoricu zagrebačkih veslača iz posade brončanog osmerca i zagrebačke sportske radnike. Bandić je naglasio kako će od gradonačelnika Splita i Zadra zatražiti isti tretman i za preostalu petoricu veslača iz sydneyjskog osmerca jer su oni, kako je rekao, sjajan primjer zajedništva i suradnje, te od njih svi možemo učiti.</p>
<p>Nakon toga je gradonačelnik Bandić uručio priznanja i monografije Grada Zagreba Igoru Francetiću, Tomislavu Smoljanoviću, Krešimiru Čuljku i Silviju Petrišku, još jednom izražavajući želju da osobno posjeti sve zagrebačke veslačke klubove i upozna se s uvjetima u kojima rade. Zahvaljujući gradonačelniku na priznanjima Krešimir Čuljak je izrazio nadu da će sva obećanja dana veslačima nakon uspjeha u Sydneyju uistinu biti ispunjena, jer uvjeti u kojima su veslači dosad radili nisu bili primjereni rezultatima koje su postizali.</p>
<p>Milan Bandić je iskoristio prigodu kako bi obznanio i sljedeće:</p>
<p>- Definitivno smo odlučili na Sljemenu napraviti pravi skijaški centar, a u realizaciji tog projekta stručni savjetnik će nam biti Ante Kostelić. Nije logično da Maribor sa svojim 500 metara visokim Pohorjem ima skijaški centar na kojem se održavaju natjecanja Svjetskog skijaškog kupa, a milijunski Zagreb sa svojim tisuću metara visokim Sljemenom nema ništa slično. U nedjelju idem u Maribor kako bi, između ostaloga, vidio što to oni tamo imaju i porazgovarao s njihovim stručnjacima o mogućnostima realizacije skijaškog centra na Sljemenu. (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Renato Sulić postao »zagrebaš« </p>
<p>RK Zagreb se pojačao još jednim kružnim napadačem, a kako je otpao dolazak srednjeg vanjskog napadača Franića, hrvatski se prvak okrenuo »svom djetetu«, Hrvoju Horvatu</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Renato Sulić, dosadašnji kružni napadač riječkog Zameta, novi je član hrvatskog rukometnog prvaka.</p>
<p>- Sve je dogovoreno. Dolazak Borne Franića je otpao, on je odlučio do kraja sezone ostati u Zametu, a onda će vidjeti, kaže direktor rukometaša Zagreba, Bartol Kaleb.</p>
<p>Nedolaskom Franića hrvatski će prvak morati potražiti drugo rješenje za mjesto srednjeg vanjskog napadača, tim više što su ozlijeđeni i Ratko Tomljanović i Denis Špoljarić, pa je teret organizatora igre pao na Silvija Ivandiju. Prvo ime koje je iskočilo jest Hrvoje Horvat. Medveščakov organizator igre (i sin našeg proslavljenog rukometaša, »Cvebe« Horvata) nezadovoljan je stanjem u svom klubu, pa bi njegov prelazak u Zagreb koristio i njemu i klubu.</p>
<p>- Kontaktirali smo, no kako je Horvat trenutno na skijanju negdje u inozemstvu, dogovorili smo da ćemo se vidjeti u ponedjeljak na razgovoru. A tada ćemo znati hoće li se Hrvoje vratiti u svoj prvi klub ili ćemo potražiti drugo rješenje, rekao je direktor Kaleb.</p>
<p>Kako Zagreb već ima tri kružna napadača, Nenada Kljaića, Senjanina Maglajliju i Igora Vorija, jasno je da će netko dolaskom Sulića otpasti. To će biti mladi reprezentativac Vori, kojeg će Zagreb dati na posudbu. Osim Vorija, na posudbu će i Krešimir Ivanković i Goran Stojsavljević, a s nekim će se igračima klub i oprostiti.</p>
<p>Prvo će pospremanje biti na lijevom krilu, gdje se »gura« (barem na popisu) četvorica igrača: Ivica Udovičić, Vladimir Jelčić, Goran Špem i litvanski reprezentativac Dalius Rasikevičius, koji se već mjesecima oporavlja od loma noge. Klub će i početi od Litvanca - ukoliko se Rasikevičius za mjesec dana pridruži momčadi, ostat će u klubu. No, ako se oporavak produži, klub će se oprostiti s njime. Kaleb kaže da će razgovarati i s Jelčićem, koji ima inozemnu ponudu.</p>
<p>Što se pak tiče ostanka ruskog vratara Andreja Lavrova, to se zasad čini izvjesnim. Naime, Zagreb bi do kraja Svjetskog prvenstva u Francuskoj (4. veljače) trebao Lavrovu isplatiti sve što mu duguje. Ne uspije li u tome, »i mi i Lavrov znamo što nam je činiti«, kaže Kaleb.</p>
<p>Plaće, inače, nisu isplaćene kako je bilo najavljeno za blagdana, ali se očekuju uskoro. Novi rok je ponedjeljak.</p>
<p>- Kad se radi o sponzorima, situacija je ohrabrujuća. Ovih bismo dana trebali potpisati ugovor s tvrtkom Momentum, kćerkom tvrtke Eriksson, koja bi preuzela sav nadzor nad našim marketingom. A u sljedećih 10 dana očekujemo potpisivanje četiri-pet dobrih sponzorskih ugovora. Dakle, dobro smo krenuli u 2001. godini, nadamo se da ćemo biti još uspješniji. Nakon prošle godine, zaslužili smo da i nama krene, veli Kaleb. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Vojni vrh Italije znao koju je vrstu streljiva koristio NATO?</p>
<p>Jesu li smrti vojnika iz međunarodnih postrojbi u BiH i na Kosovu povezane s upotrebom projektila s osiromašenim uranom / Rimski vojni tužitelj nastavlja s ispitivanjem talijanskih generala koji su zapovijedali vojnim kontingentima u BiH i na Kosovu </p>
<p>RIM, 5. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dva nova imena nalaze se na popisu preminulih talijanskih vojnika i civila koji su služili na Balkanu, a čija se smrt povezuje s tzv. »balkanskim sindromom«, odnosno bolestima povezanim s korištenjem osiromašenog urana, piše u petak list La Repubblica. Kapetan Giuseppe Benetti i pukovnik Marco Riccardi preminuli su od rijetkog oblika tumora, prvi u jesen 1998. u dobi od 34 godine, a drugi u listopadu 2000. u dobi od 27 godina, navodi list te dodaje da su obojica služili u BiH.</p>
<p> Grčke vojne vlasti proučavaju jedan slučaj leukemije grčkog vojnika koji je 1997. i 1998. služio u BiH. Uzbuna oko »balkanskog sindroma« koja potresa Italiju dobila je međunarodne dimenzije. Svaki dan se otkriva novi slučaj ne samo talijanskih, već i vojnika iz drugih europskih zemalja koji su oboljeli od zloćudnih bolesti poslije povratka s misije na Balkanu. Dosad je umrlo devet Talijana, nijedan stariji od 30 godina, svi su boravili u Bosni ili na Kosovu u razdoblju između 1995. i 1999., a prije odlaska bili su potpuno zdravi. </p>
<p>Činjenicu da je talijanski vojni vrh, čiju ostavku i odgovornost traže neke stranke, bio upoznat s vrstom streljiva koje su koristili NATO-ovi zrakoplovi prilikom bombardiranja Bosne i Kosova, potvrdio je general Andrea Fornasiero, zapovjednik zrakoplovstva. Tjednik Panorama objavio je intervju s iskusnim 63-godišnjim generalom čije jedinice su bile uključene u bombardiranje srpskih ciljeva u Bosni od kolovoza do rujna 1995. Njegova izjava će dovesti u vrlo neugodan položaj ministra obrane Sergia Mattarellu i premijera Giuliana Amata koji su prije tri dana tvrdili da ništa nisu znali o tipu municije, optužujući NATO da je tek pred Božić, na zahtjev talijanske vlade, poslao izvješće o uporabi projektila s osiromašenim uranom. Sada svatko želi odgovornost prebaciti na drugoga. Predsjednik pokreta za zaštitu civilnih prava Franco Corbelli je u četvrtak podnio zahtjev da se ispita odgovornost NATO-a, Ujedinjenih naroda, američkoga predsjednika Billa Clintona, predsjednika Italije Carla Azeglia Ciampija, premijera Giuliana Amata i ministra obrane Sergia Mattarelle. </p>
<p>Glasnogovornik NATO-a Mark Leaty je izjavio da NATO ne donosi sam odluke, već slijedi odluke zemalja članica NATO-a koje zajednički odlučuju koji tip municije će se koristiti prilikom napada. UN odbacuju odgovornost sa sebe, naglašavajući da su one već dale izvješće u kojem je napisano da »kontakt s osiromašenim uranom može biti opasan po čovjekovo zdravlje i u više navrata su tražile zabranu uporabe te vrste municije«. </p>
<p>Znači, sva odgovornost pada na politički vrh zemalja koje su slale svoje vojnike u misiju na Balkanu. Rimski vojni tužitelj Antonino Intelisano nastavlja s ispitivanjem talijanskih generala koji su zapovijedali vojnim kontingentima u Bosni i na Kosovu. On je zatražio od glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte rezultate zdravstvenih ispitivanja o posljedicama bombardiranja projektilima s osiromašenim uranom.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Guido Westerwelle novi šef njemačkih liberala</p>
<p>BERLIN, 5. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Guido Westerwelle je postao novi šef Njemačke liberalne stranke (FDP) čime je okončana višemjesečna borba za vrh najmanje parlamentarne stranke. Dosadašnji šef Liberala Wolfgang Gerhard će preuzeti funkciju vođe FDP-ove parlamentarne grupe. </p>
<p>Mlađahni i po medijskim istupima poznati Westerwelle je najavio borbu za svrgavanje Zelenih s trećeg mjesta te izjavio kako će FDP 2002. postati vladina stranka. Njemački Liberali su, naime, sve do dolaska Gerharda Schrödera na vlast bili kao manji koalicijski partner zastupljeni u radu nekoliko vlada. Od kraja šezdesetih pa do početka osamdesetih FDP je sudjelovao u radu vlade na strani Njemačke socijaldemokratske stranke (SPD), da bi od 1982. prešao na stranu Kršćansko demokratske unije čime je praktički doveo Helmuta Kohla na vlast. </p>
<p>Nakon pobjede SPD-a na parlamentarnim izborima 1998. godine, svi su očekivali prelazak FDP-a u Schröderov tabor, što je njemački kancelar osujetio pozvavši Zelene u vladu. Westerwelle će vjerojatno krenuti u žešću borbu protiv Zelenih čija je popularnost od ulaska u vladu pala. Iako je FDP sredinom devedesetih pala u tešku financijsku i političku krizu, što je dovelo do toga da liberali trenutno nisu zastupljeni u nekoliko pokrajinskih parlamenata, te je čak i ulazak u Bundestag bio neizvjestan, najnoviji uspjesi na lokalnoj razini, gdje FDP profitira od pada popularnosti CDU-a, liberalima su dali novu energiju. </p>
<p>Westerwelle, iako se trudi biti spontan i blizak narodnim masama, zbog čega je čak jedan dan proveo u Big Brother kući, svojim stavovima koji su uvijek bili na strani poslodavaca potvrđuje imidž FDP-a kao stranke gornjih, bolje stojećih slojeva. Stoga liberali i dalje mogu profitirati jedino privlačenjem birača koji su razočarani CDU-ovim financijskim aferama. Jačanje FDP-a na saveznoj razini otvara sve opcije za stvaranje koalicijskih vlada poslije parlamentarnih izbora sljedeće godine.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rusi vjeruju Putinu i Crkvi, a novinarima sve manje</p>
<p>MOSKVA, 5. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prvu obljetnicu Vladimira Putina za kremaljskim kormilom Moskovljani su obilježili šalom. Na pitanje koja je glavna razlika između predsjednika Vladimira Putina i njegovog prethodnika Borisa Jeljcina odgovaraju uz osmijeh: »Za proteklih 12 mjeseci, novog predsjednika nismo ni jednom vidjeli pripitog«.</p>
<p>Ipak, glavna je razlika između Putina i Jeljcina nevjerojatno visoki rejting popularnosti i vjere ruskih građana u novog šefa države. Ispitivanje javnog mišljenja provedeno uoči Nove godine otkrilo je da u Putina kao predsjednika države vjeruje čak 72 posto ruskih građana. Takvu popularnost i takve nade Jeljcin nije budio kod ruskih građana ni u vrijeme svoje borbe protiv »neodlučnog reformatora« Gorbačova, ili u vrijeme prvog izbora za predsjednika Rusije u lipnju 1991. godine. U drugom predsjedničkom mandatu, Jeljcinov rejting kretao se oko 6 posto, a to je ( 6,2 posto) sada broj ruskih građana koji »apsolutno ne vjeruju Putinu«.</p>
<p>U Jeljcinovo vrijeme, najveće povjerenje ruskih građana uživale su novine i televizija. Međutim, »četvrta vlast« u Rusiji izgubila je u kratko vrijeme taj svoj visoki ugled. Na pitanje vjeruju li novinama i televiziji, samo šest posto Rusa odgovorilo je potvrdno. Paradoks tog rezultata ankete je što je većina televizijskih kanala danas pod »tihom« državnom kontrolom, a i sve veći broj privatnih i neovisnih novina »pušu« u Putinova jedra. »I vjeruje, i ne vjeruje« medijima 37 posto, a »apsolutno ne vjeruje« slovima i riječima novinara 16 posto anketiranih građana. Na taj način, jedini »suparnik« predsjedniku Putinu sada je u ruskom društvu Crkva kojoj vjeruje 60 posto građana.</p>
<p>Naravno, razumna i umjerena Putinova sklonost piću nije razlog brzom rastu njegovog autoriteta u zemlji, iako u razgovoru Moskovljani danas priznaju da su se sramili Jeljcinovih ekscesa i strahovali prije svakog njegovog odlaska u inozemstvo. Stoga objašnjenje »fenomena Putin« politolozi i sociolozi traže u njegovim ljudskim i radnim osobinama. Primjerice, za razliku od Jeljcina koji je od prvog svog izbora za šefa države »nestajao« i često se skrivao od javnosti, Putin je od 365 dana u prošloj godini u svom radnom kremaljskom kabinetu bio 197. Čak 111 dana proveo je u obilasku unutrašnjosti zemlje i posjetima inozemstvu za koje je vrijeme radno boravio u 13 država. Za razliku, od Jeljcina Putin sam obznanjuje svoje stavove, pa ime njegovog glasnogovornika Alekseja Gromova danas praktički nije poznato ni ruskoj, a kamoli svjetskoj javnosti. </p>
<p>Putin nije završio rat u Čečeniji, ali je ispunio ostala svoja obećanja. Plaće i mirovine sada se redovito isplaćuju. Štoviše, plaće zaposlenih koji se financiraju iz državnog proračuna (liječnika, učitelja ...) porasle su u posljednjih deset mjeseci za 20, mirovine 40 posto, a realni prihodi stanovništva za 9,4 posto. Zahvaljujući prošlogodišnjem enormnom rastu cijena nafte, Rusija je bez većih problema počela vraćati i svoje strane dospjele dugove. Napokon, iako je prošlo godinu dana od Putinovog dolaska na čelo Rusije, i iako često nastupa u javnosti, za većinu analitičara novi je ruski predsjednik i dalje ostao enigma. Vjerojatno zato što uvijek nastupa krajnje suzdržano, ne otkriva svoje emocije i što je svoj privatni život zatvorio od očiju javnosti, iako njegova supruga Ljudmila povremeno sudjeluje u javnom životu zemlje.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Osiromašeni uran je otrovan, iako nije radioaktivan</p>
<p>PARIZ, 5. siječnja</p>
<p> - Osiromašeni uran, čije je korištenje dovedeno u pitanje nakon što je više vojnika NATO-a koji su služili na Balkanu preminulo od leukemije, predstavlja opasnost za zdravlje čovjeka zbog svojeg kemijskog djelovanja, a ne zbog svoje radioaktivnosti, smatraju stručnjaci. Taj teški metal koji se nalazio u sastavu streljiva korištenog tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji mogao bi, prema nekim teorijama koje nisu znanstveno dokazane, biti uzrokom »balkanskog sindroma«, odnosno uzrok smrti više vojnika u različitm europskim zemljama. Osiromašeni uran dobiva se procesom obogaćivanje uranske rudače radi dobivanja izotopa urana koji se koristi u oružju i u reaktorima nuklearnih centrala. Prednost osiromašenog urana počiva na njegovoj težini, koja pojačava prodornu moć streljiva i čini ga učinkovitijim, naročito kada se primjenje protiv oklopnih vozila. Tu vrstu streljiva prvi su puta koristili Amerikanci tijekom rata u Zaljevu (siječanj-veljača 1991.), te zatim u BiH 1994-95. i na području Jugoslavije 1999. Devet zemalja koristi tu vrstu streljiva. Osiromašeni uran 40 je posto manje radioaktivan od prirodnog urana (prije obrade) i 115 puta manje radioaktivan od obogaćenog urana. Radioaktivnost osiromašenog urana je tako mala da se on koristi u medicini za izradu zaštitne pregače koje štite od radijacije ili kao protuuteg u hidrauličnim dizalima.</p>
<p>NO, kao i drugi teški metali poput olova, osiromašeni uran je kemijski toksičan. Streljivo s osiromašenim uranom karakteristično je po tome što se djelomično pretvara u prašinu kada dođe do svog cilja. A ta prašina se spontano zapaljuje i stvara »uranski dim« koji se može širiti na više stotina metara. Udisanjem te se čestice mogu trajno nataložiti u plućima. Samo dio te prašine izbacuje se iz organizma. Dio osiromašenog urana, koji ostaje u organizmu, pretvara se u okside koji se zadržavaju uglavnom na kostima. Djelovi koji nakon toga kruže tijelom napadaju prvenstveno bubrege. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izvanredna sjednica vlade BiH o »balkanskom sindromu« </p>
<p>SARAJEVO, 5. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine održat će u ponedjeljak izvanrednu sjednicu na kojoj bi se trebalo raspravljati o tzv. »balkanskom sindromu«, odnosno posljedicama upotrebe projektila s osiromašenim uranom koje su NATO-ovi zrakoplovi koristili tijekom zračne intervencije protiv bosanskih Srba 1994. i 1995. godine. Iako se prašina u europskim zemljama podigla tek sada, nakon vijesti o smrti i bolesti talijanskih vojnika koji su služili u BiH, te sličnih izvješća iz Mađarske, Češke i Portugala, u samoj Bosni i Hercegovini već se dosta dugo nagađalo o mogućim štetnim posljedicama radijacije nakon intervencije Sjevernoatlantskog saveza potkraj rata u ovoj zemlji. Svojevremeno su kružile priče o tomu da su međunarodne snage odlagale radioaktivni otpad na planini Igman pored Sarajeva, što nije nikad službeno potvrđeno. Još početkom prosinca 1995., federalna je vlada ponudila zapovjedništvu tadašnjeg IFOR-a potpisivanje protokola o zaštiti stanovništva od ionizirajućeg zračenja, no taj dokument nikad nije potpisan. Mediji bosanskih Srba posebno su često pisali o tom pitanju, uz neka očita pretjerivanja o broju oboljelih među srpskim vojnicima i civilima, spominjalo se i do nekoliko stotina takvih slučajeva, no i u drugom dijelu BiH govorilo se o porastu broja malignih oboljenja, što je mogla biti posljedica korištenja projektila s košuljicama u izradi kojih je korišten osiromašeni uran. Međutim, prilikom istraživanja uzoraka vode i hrane koje je proveo federalni Centar za zračenje nisu dobiveni podaci koji bi ukazivali na ozbiljnija odstupanja u odnosu na uobičajene vrijednosti. No, tehnička opremljenost toga Centra nije takva da bi se spomenuti rezultati mogli prihvatiti bez rezervi. U priopćenju za javnost koje je povodom napisa o »balkanskom sindromu« objavilo ministarstvo zdravstva Federacije BiH navodi se da statistički podaci kojima raspolažu ne ukazuju na značajan porast malignih bolesti, te da stope porasta u usporedbi s drugim zemljama ne pokazuju značajnija statistička odstupanja.</p>
<p>alenko zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bush zasad zadržava direktore FBI-ja i CIA-e </p>
<p>WASHINGTON, 5. siječnja</p>
<p> - Novoizabrani američki predsjednik George W. Bush želi zadržati Louisa Freeha na mjestu direktora FBI- ja, a zatražit će i od direktora CIA-e Georgea Teneta da još neko vrijeme ostane na toj dužnosti. Bushov glasnogovornik Ari Fleischer u petak je rekao da novi predsjednik »nikad nije tražio tko će biti direktor FBI-ja jer direktor postoji«. Freeh je na čelo Američke federalne službe sigurnosti imenovan 1993. godine, a po zakonu mandat mu traje 10 godina. Polovicom prošle godine Freeh je najavio da će otići s promjenom vlasti u namjeri da nađe bolje plaćeni posao jer sa sadašnjom plaćom ne može podmiriti potrebe svoje obitelji u kojoj je šest sinova. Bushovi savjetnici najavljuju da će novoizabrani predsjednik službeno zatražiti i od Georgea Teneta da ostane na čelu CIA-e »bar nekoliko mjeseci«, dok se ne uhoda njegov tim za nacionalnu sigurnost.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Počinje suđenje napadačima na američka veleposlanstva u Africi</p>
<p>NEW YORK, 5. siječnja</p>
<p> - Izborom porotnika u New Yorku ovaj su tjedan počele pripreme za prvo suđenje u vezi s bombaškim napadima na dva američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji u rujnu 1998. Na optuženičkoj će se klupi naći četvorica suradnika poznatog terorista Osame bin Ladena koji su optuženi za urotu i provođenje napada u Nairobiju u kojem je poginulo 224 ljudi, od čega 12 Amerikanaca, dok je više od četiri tisuće ozlijeđeno. Američki državljanin Wadih El-Hage, Saudijac Mohamed Rashed Al-Owali, Tanzanijac Khalfan Khamis Mohamed i Jordanac Mohamed Sadeek Odeh, mogli bi, u slučaju da budu proglašeni krivima, biti osuđeni i na smrtnu kaznu. Ostalima koje SAD terete za planiranje ubojstava američkih državljana u inozemstvu, sudit će se kasnije. Trojici od ukupno 22 osumnjičenika sudit će se nakon što britansko pravosuđe završi proceduru izručenja, a za Bin Ladenom i 12 njegovih suradnika još se traga. Za informacije koje bi mogle dovesti do njihova uhićenja SAD nudi pet milijuna dolara. </p>
<p>Sam proces, međutim, u srijedu je naišao na neočekivanu zapreku - mnogi od potencijalnih porotnika priznali su da ne mogu izdržati financijsko opterećenje koje proizlazi iz višemjesečnog služenja u poroti. Predviđa se, naime, da će suđenje trajati deset mjeseci, tijekom kojih će 12 izabranih porotnika, prihvatljivih i tužiteljima i obrani, morati izbivati s posla. Naknada koju će dobiti za obavljanje svoje građanske dužnosti - a radi se o 40 dolara dnevno tijekom prvih 30 dana, te 50 dolara za svaki dan nakon toga - ne može pokriti životne troškove. Drugi su se, tražeći oslobođenje od porotničke obveze, pozivali na obvezu otplate hipoteka i kredita ili uzdržavanje obitelji. Zbog tajnosti koja je zajamčena potencijalnim porotnicima, ne može se doznati koliko se pozvanih zbog financijskih poteškoća pribojava služenja u poroti, no prema riječima odvjetnika jednog od optuženih, preniska naknada za porotnike mogla bi lišiti njegova klijenta prava na reprezentativnu porotu.Otvaranju procesa, koji je nakon uvodnih riječi saveznog suca bio zatvoren za javnost, prisustvovali su i članovi obitelji poginulih u terorističkim napadima u Keniji i Tanzaniji, kao i odvjetnik koji zastupa obitelji američkih žrtava. Oni od države traže više sto milijuna dolara odštete jer smatraju da State Department nije učinio ništa da zaštiti diplomatsko osoblje, iako je prije napada utvrđeno da sigurnosne mjere u veleposlanstvima nisu dovoljne. (AP/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Carla del Ponte odbacila mogućnost da se Miloševiću sudi u SRJ </p>
<p>DEN HAAG, 5. siječnja</p>
<p> - Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) Carla del Ponte oštro je u petak odbacila mogućnost da se sudski proces protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića vodi u Jugoslaviji, rekla je njezina glasnogovornica Florence Hartmann. »Suđenje Miloševiću mora se održati u Den Haagu«, sjedištu ICTY-ja, kazala je Hartmann na konferenciji za novinare. »Tužiteljica insistira na tome da se visokim dužnosnicima i osobama optuženima za teške zločine protiv čovječnosti sudi u Den Haagu«, dodala je.</p>
<p>Del Ponte je reagirala na izjave jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića, koji je u četvrtak dao naslutiti da bi se Miloševiću i ostalim jugoslavenskim dužnosnicima koje je optužio ICTY moglo suditi na području SRJ, »u suradnji s Haaškim tribunalom«. </p>
<p> »Jugoslavija mora poštivati zahtjeve za izručenjem. Ona mora surađivati s ICTY-jem, a ne ICTY s Jugoslavijom«, istaknula je Hartmann. »Nemoguće je održati proces u Beogradu jer to nije neutralni teritorij, nemoguće je zamisliti da bi tamo žrtve došle svjedočiti. Drugim visokim dužnosnicima sudi se u Den Haagu. Zašto bi se nekima sudilo ovdje a Miloševiću u Jugoslaviji?«, upitala se glasnogovornica. Del Ponte bi bila spremna »razgovarati o mogućnosti održavanja određenih saslušanja u Beogradu«, dodala je. </p>
<p>Glavna tužiteljica trebala bi uskoro otputovati u Jugoslaviju gdje bi o pitanju jugoslavenske suradnje s ICTY-jem razgovarala s predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom. Hartmann je izjavila da ne zna kad će se taj susret održati. Novi jugoslavenski predsjednik koji je u više navrata ponavljao da mu suradnja s ICTY-jem nije »prioritet«, zaoštrio je ton nekoliko dana prije održavanja izbora u SRJ. Taj je ton bio osobno i izravno usmjeren prema Carli del Ponte. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Izvanredni izbori u Crnoj Gori u ožujku?</p>
<p>Vladajuću koaliciju napustila je Narodna stranka i tako otvorila parlamentarnu krizu / Protivnici osamostaljivanja sve energičnije napadaju Đukanovića </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Približavanje datuma donošenja konačne odluke o raspisivanju referenduma o samostalnosti Crne Gore počinju pratiti sve konkretniji potezi protivnika osamostaljivanja. Odlazak Narodne stranke iz vladajuće koalicije »Da živimo bolje« (koju čine još Demokratska partija socijalista i Sodijaldemokratska partija) doveo je do krize vlade i upitnosti parlamentarne većine, što onemogućuje izglasavanje zakona o referendumu.</p>
<p>Predsjednik Crne Gore (i DPS-a) Milo Đukanović rekao je za Glas Amerike da je očekivao raspad koalicije te da trenutačno postoje tri opcije izlaska iz političke krize: da manjinska vlada radi do referenduma uz potporu ostalih stranaka u parlamentu, opcija »prekompozicije« parlamentarnih struktura nakon čega bi se konstituirala nova koalicijska vlada, dok su treća opcija izvaredni parlamentarni izbori. Prema njegovim riječima, odgovor će biti poznat u sljedećih nekoliko dana. Podgoričke Vijesti, bliske vladjućim strankama, pišu u petak da će Đukanović do kraja siječnja donijeti ukaz o raspuštanju crnogorskog parlamenta i raspisivanju izvanrednih izbora koji će biti održani u drugoj polovici ožujka. U tom će slučaju, tvrdi list pozivajući se na izvore u DPS-u, referendum biti održan krajem svibnja ili početkom lipnja.</p>
<p> Sve to znači da je sudbina liberala, koji su obećali »uskočiti« u vladajuću koaliciju umjesto narodnjaka, još neizvjesna, odnosno da nije jasno što oni traže zauzvrat. Podgorički mediji u petak prenose izjavu Đukanovićeva savjetnika Miodaraga Vukovića koji se izjasnio protiv sudjelovanja jugoslavenskih saveznih organa u pregovorima u redefiniranju odnosa između Crne Gore i Srbije, istakavši da je »izjava predsjednika SRJ Vojislava Koštunice kako u pregovorima trebaju sudjelovati i jugoslavenski vlasti pravno i politički neutemeljena«. Pritom je podsjetio Koštunicu da je »aktualna SRJ i četvrta Jugoslavija napravljena ustavnim udarom u srpnju prošle godine jer je u promjeni ustava sudjelovala samo Srbija«. Općeprihvaćena teza u crnogorskim vladajućim krugima govori da izvornim suverenitetom raspolažu samo Srbija i Crna Gora, pa se one moraju dogovarati i o svojoj budućnosti bez sudjelovanja treće strane. Platforma za pregovore, zbog koje su narodnjaci napustili vlast držeći je nelegitimnom i »lakrdijom«, nudi Srbiji zajedničke ovlasti ograničene na obranu i vanjsku sigurnost, tržište, valutu i carine. Vojska je samo formalno zajednička, a svaka bi država imala svoje predstavnike u UN-u i ostalim međunarodnim organizacijama. </p>
<p>Oporbena Socijalistička narodna partija (SNP), koja je sa srbijanskim DOS-om stvorila federalnu vladu davši joj i premijera Zorana Žižića, tvrdi da će Đukanović, ako bude istrajao na referendumu, doživjeti sudbinu Slobodana Miloševića. Dužnosnici te stranke upozoravaju da je »najmanje dvije trećine građana Crne Gore opredijeljeno za zajednički život sa Srbijom« i pozivaju Đukanovića »razumu i pameti«. Podaci s kojima barata vlast govore da broj pristaša osamostaljenja neprekidno raste i doseže više od 60 posto građana Crne Gore. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kandidate za Izetbegovićevog nasljednika ponudit će SDA i Stranka za BiH?</p>
<p>Navodno je postignut dogovor u okviru Alijanse za promjene, po kojem bi SDP BiH dao svog kandidata za Kolegij Zastupničkog doma parlamenta BiH, a Stranka za BiH kandidata za popunu upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH</p>
<p>MOSTAR, 5. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jedan od prioriteta novog saziva Parlamenta Bosne i Hercegovine je popuna upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, nakon što se Alija Izetbegović povukao u listopada prošle godine. Privremeno je Izetbegovića na toj dužnosti zamijenio Halid Genjac, no sukladno odluci visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, Izetbegovićeva nasljednika morat će izabrati novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH.</p>
<p>Novoizabrani predsjedavajući Zastupničkog doma Sead Avdić istaknuo je kako će to »inicirati« da to pitanje »prije bude stavljeno na dnevni red«. Pritom će, kako je rekao za Dnevni avaz, tražiti suglasnost Kolegija Zastupničkog doma i, ako se budu stekle sve pretpostavke, »nema nikakva razloga za čekanje da se upražnjeno mjesto u Predsjedništvu popuni u skladu s odlukom visokog predstavnika«. </p>
<p>Kandidati za to upražnjeno mjesto su zastupnici parlamenta BiH iz reda bošnjačkog naroda, a kandidat koji bude izabran za člana Predsjedništva BiH zbog nespojivosti funkcija neće više moći obnašati dužnosti zastupnika.</p>
<p> Navodno je uoči konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma parlamenta BiH postignut dogovor u okviru Alijanse za promjene između SDP-a BiH i Stranke za BiH, po kojem bi SDP BiH dao svog kandidata za Kolegij Zastupničkog doma parlamenta BiH, a Stranka za BiH kandidata za popunu upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH. U tisku se spekulira da će Stranka za BiH za tu dužnost kandidirati Medihu Filipović.</p>
<p>Službenu potvrdu tog dogovora Safet Halilović, generalni tajnik Stranke za BiH, nije želio potvrditi, opravdavajući se činjenicom kako ta stranka »još uvijek nije dobila jamstva tražena od visokog predstavnika za sudjelovanje u izvršnoj vlasti«. Izvjesno je, međutim, da će svoje kandidate ponuditi i Alijansa i SDA, što je potvrdio i glasnogovornik SDA Šefik Džaferović. Ime kandidata SDA za Izetbegovićeva nasljednika ta stranka će priopćiti, dodao je Džaferović, tek kada se državni parlament konstituira u cijelosti, što podrazumijeva i konstituiranje Doma naroda.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Parlament odlučuje o sudbini Češke televizije</p>
<p>Predsjednik parlamenta Vaclav Klaus založio se da se ne popusti »buntovnicima« </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - U petak ujutro započela je izvanredna sjednica zastupničkog doma češkog parlamenta, koju je predsjednik parlamenta Vaclav Klaus sazvao na temelju zahtjeva 42 zastupnika, a raspravlja se isključivo o mogućem razrješenju situacije na Češkoj televiziji.</p>
<p>Otvarajući sjednicu, Klaus je rekao da bi za državu pobjeda pobunjenika bilo najgore rješenje i naglasio, ne imenujući nikoga, kako smatra da je sadašnja kriza na Češkoj televiziji umjetno izazvana i režirana od određenih političkih snaga kojima nije do slobode javne riječi, već do izmjene odnosa snaga u njihovu korist. Klaus je ponovo demantirao da je direktor Hodač povezan s njegovom Građanskom demokratskom strankom. </p>
<p>Rasprava će biti teška i malo je vjerojatno da će donijeti rezultate jer je parlament podijeljen. Zastupnici tzv. četverokoalicije zalažu se za odlazak direktora Hodača, kojega pak brane predstavnici ODS-a, stranke Vaclava Klausa. Budući da su i komunisti skloni opozivu Hodača, on bi mogao relativno lako biti uklonjen da vladajući socijaldemokrati nisu podijeljeni. No, iz redova socijaldemokrata (ČSSD) došli su signali da je Klub zastupnika ČSSD-a usuglasio stavove i da odlučno stoji iza zahtjeva za opozivom direktora Hodača.</p>
<p>U petak su petak u Pragu i u drugim češkim gradovima (Brno, Ostrava, Češke Budejovice, Zlin, Karlove Vary itd.) nastavljeni prosvjedi na kojima demonstranti daju podršku pobunjenim novinarima. Buntovnicima je peticiju podrške dosad potpisalo oko 150.000 građana, dok je kontrapeticiju podrške direktoru televizije Jiriju Hodaču potpisalo tek nešto više od 10.000 građana. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Jan Kavan morao je odgovoriti na pisma zabrinutosti zbog razvoja demokracije i slobode javne riječi u Češkoj koja su mu uputili predsjednik Europske komisije Romano Prodi, predstavnik OESS-a Freimut Duve te komesari za pitanja proširenja EU-a Günter Verheugen i glavni tajnik Međunarodne federacije novinara Aidan White. Svoju »duboku zabrinutost« i »rastuće sumnje« u razvoj događaja oko televizije izrazio Svjetski odbor za slobodu tiska (WPFC) sa sjedištem u Restonu (Virginia, SAD), koji obuhvaća 44 saveza novinara iz cijelog svijeta. Za neovisno izvještavanje taj se odbor zauzeo u pismima što ih je odaslao predsjedniku Vaclavu Havelu, i drugim visokim poljskim dužnosnicima.</p>
<p>Posljednje vijesti iz praške bolnice Motol, u kojoj je u četvrtak dovezen direktor televizije Jiri Hodač, govore da se Hodač uspješno oporavlja i da će u ponedjeljak nastaviti obavljati svoju funkciju, dok je već u četvrtak predvečer počeo komunicirati sa svojim suradnicima i davati im upute. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Opet smo svjedoci državne volje da zadrži »uzde HRT-a« u svojim rukama</p>
<p>Podržavajući u cijelosti analizu vaše novinarke Silvane Oruč Ivoš u Vjesniku od 2. siječnja 2001. pod naslovom »Ni Račan ne ispušta Prisavlje iz ruku?«, imam potrebu dometnuti da ipak ne vjerujem u personifikaciju državnog creda i imperativa »Zadržati HRT u svojim rukama!« u »liku i djelu« predsjednika Vlade. Mislim da je to volja većine u državnoj vlasti. Ako Zakon, čiji je konačni prijedlog Vlada poslala ovih dana u parlament, Hrvatski sabor izglasa u tom obliku i s tim sadržajem, moći ću sa sigurnošću reći da će to onda biti volja cijele države (po definiciji: država = aparat trodiobne vlasti: parlamentarne, izvršne i sudske, koju doduše u ovom slučaju nitko ništa ne pita).</p>
<p>Zanimljivo je u cijeloj toj priči i nekoliko znakovitih detalja! Prvi zakon koji je odmah u lipnju 1990. izglasan u ondašnjem prvom demokratski izabranom Saboru s HDZ-ovom većinom, bio je po hitnom postupku usvojen Zakon o HRT-u. Bio je to pravno katastrofalno loš tekst, ali je poslužio svrsi. Naime, u dotadašnjoj 64 godine staroj povijesti Radio Zagreba i Radiotelevizije Zagreb (posebno u 45 godina dugom razdoblju socijalizma) nikada nije bilo potrebno da država »stavi šapu« na ta dva slična medija, stjecajem okolnosti spojena u jednoj ustanovi. Socijalisti su to dakle radili suptilno! Vlast šestorke, lanjskih parlamentarnih pobjednika, učinila je gotovo isti potez, krenuvši u izmjenu toga katastrofalnog teksta tako da su napisali novi, manje katastrofalni tekst. I dokle god pogotovo u demokratski primitivnoj sredini bude postojao Zakon bit će i državnih ambicija da se HRT, ili neka druga javna nacionalna radiotelevizija održi pod etatističkim nadzorom. I to je tako! Dodao bilo tko riječ »nažalost« ili ne dodao, to će tako biti. Prihvatimo činjenicu: što trezvenije to bolje za živce!</p>
<p>Doživjevši zvižduke struke poput onih sa sjeverne Dinamove tribine do prije godinu dana, pisci zakona su se ušutjeli, dok ih rokovi nisu pritisnuli. Sada su ponovno organizirali nekoliko tzv. javnih rasprava (termin iz vremena samoupravljanja) o Konačnom prijedlogu Zakona. Koliko je poznato, o konačnom prijedlogu Zakona (to je konačni Vladin prijedlog koji se šalje Hrvatskom saboru) mogu raspravljati i amandmanima utjecati samo još zastupnici, pa nisam vidio svrhe za novu raspravu u struci. Osim toga, na kraju rasprave u Hrvatskom novinarskom društvu vrlo mi je bila znakovita rečenica predstavnika predlagatelja da oni »neće odgovarati pojedinačno na opaske«. Kad god sam u svim javnim raspravama (a slušam ih već desetljećima) čuo tu frazu, znao sam da time predlagatelj zapravo izgovara: nećemo uvažiti niti jednu vašu primjedbu! Nitko sretniji od mene, ako ovaj put pogriješim, ali to bi onda trebala učiniti većina zastupnika, a ne više predstavnici Vlade kao predlagatelja!</p>
<p>U odnosu prema prvobitnom nacrtu prijedloga zakona prije gotovo godinu dana predlagatelj je povukao iz konačnog prijedloga samo jednu svoju potpunu bruku i sramotu - zabranu komentara u informativnim emisijama.</p>
<p>Vaša novinarka valjda više nije imala mjesta za neke konkretne pokazatelje državne volje da zadrži »uzde HRT-a« u svojim rukama, ali mislim da javnosti treba reći neke detalje.</p>
<p>- Odredba konačnog prijedloga u stavku 2. članka 3. govori da svoje »djelatnosti... HRT ostvaruje proizvodnjom i emitiranjem triju radijskih programa na najmanje dvjema radijskim mrežama na državnoj razini«, svjedoči da pisci i dalje nemaju pojma o nekim pojedinostima, ali imaju svoje namjere. U Hrvatskom radiju postoji danas, naime, osam programa: informativni, dokumentarno revijalni, obrazovni, sportski, glazbeni, dramski, zasebni kulturno znanstveni, koji se oduvijek zove »treći program«, te lokalni. Ako predlagatelji govore o tri programa, zanima me, koje će ukinuti nekim dekretom, budući se u Konačnom prijedlogu to ne precizira. I zanima me po kojim kriterijima će ukinuti pet programa, a ostaviti tri, ako sami na nekoliko mjesta u tekstu ističu informativnu, obrazovnu, kulturnu i zabavljačku funkciju HRT-a.</p>
<p>No, odredba o »najmanje dvije radijske mreže«, dao bih se kladiti, treba u dogledno vrijeme rezultirati ocjenom kako Hrvatski radio »nema uvjeta za više od dvije mreže, te treću nacionalnu mrežu treba ponuditi na javnu koncesiju!«. Mogao bih također - po svim pokazateljima »između redaka« - već danas kuvertirati ime novog koncesionara, koji bi tu mrežu trebao dobiti »za nagradu«. Ovo više nije interno radijsko već nacionalno pitanje, jer je to put da se ipak bitno skrati emitiranje Trećeg radijskog programa, za koji oduvijek tvrdim da je svojevrsna radiofonska kulturno znanstvena reprezentacija Hrvatske, svojevrsna tonska HAZU! Možemo li jednog dana očekivati i ukinuće, ili bitno smanjenje djelovanja HAZU? Ili Leksikografskog zavoda, jer enciklopedije danas nitko ne kupuje; kupuju se - zar ne - krimić i ljubići???</p>
<p>- Konačni prijedlog zakona u članku 7. posebno precizira informativnu funkciju. Zašto ne precizira kulturnu funkciju? Ili obrazovnu? Pa i zabavljačku, da bi razlučio šund od pravih vrijednosti? Pa naprosto zato jer je državi stalo da odredi političke gabarite programa koji su njoj bitni, a za ostale - lako će! Da taj segment - očito i dalje nepravedno izdvojen i bitan - zadrži pod nadzorom! ...jer su valjda programski ljudi nezreli, ili neozbiljni, ili »nestašni« i ne znaju sami misliti svojom glavom!? Pri tom se koristi kadrovska slika nastala posljednjih godina, i o njoj se govori kao o betoniranom stanju, bez šanse za prijeko potreban, ali lagani uspon (kadrove je najteže podizati!).</p>
<p>- Vijeće HRT-a ipak neće moći udomiti zastupnike Sabora među kojima ima i onih koji misle da u razvijenoj Njemačkoj »mozak vrijedi dvije marke« (koliko tek vrijedi u manje razvijenoj Hrvatskoj?). No Hrvatski sabor će odabrati među ponuđenim kandidatima one koji će biti u vijeću. Jer Hrvatski sabor zna bolje od filmskih, dramskih, glazbenih, književnih, ekonomskih, politoloških, športskih i inih asocijacija tko od tih društava mora u vijeće, a tko ne zaslužuje.</p>
<p> Kada bih karikirao, rekao bih da je to isto kao kada bi predsjednik Republike sastavljao nogometnu reprezentaciju. Međutim, daleko od karikature, to je manifestacija državnog nadzora nad radom HRT. Ne mogu zaboraviti kada je prošlog proljeća TV isključila izravni prijenos saborske sjednice, a iz zastupničkih klupa zatraženo je: »Neka se kamere opet uključe! Mi smo izabrali vodstvo HRT i nama su odgovorni!« I - kamere su se uključile. Ma kakav utjecaj Vijeća, slušatelja, gledatelja! Sabor će dalje znati najbolje, što treba! Je li to mito Vlade Saboru da izglasa njezin prijedlog?</p>
<p>Nemam iluzije da će sadržaj Zakona bitno popraviti u idućim tjednima, ako se nije popravio tijekom mjeseci... Ipak, ima jedna opasna pojava koja nadilazi HRT i koju je hrvatska država u startu riješila na pljačkaški način, a nova vlast (još) nema namjeru vratiti opljačkano. Zato iznosim i tu opasku:</p>
<p>- U članku 30. stavak 3. govori se (nakon odredbe o izdvajanju iz HRT) da »imovina Odašiljača i veza... čini ulog kojim Republika Hrvatska sudjeluje u temeljnom kapitalu Odašiljača i veza d.d.«.</p>
<p> Tko je odgovoran i kome je po Ustavu dano povjerenje upravljanja Republikom Hrvatskom? Država (aparat vlasti)! Hrvatska državna vlast će tako uložiti u novu organizaciju ono što su gradili radnici RTZ/HRT. Jer, nije mi poznato da je za i jedan odašiljač, antenu, kabel... novac dala država. A po zakonu su radnici bili obavezni (oduzimalo se odmah od plaće, pardon - osobnog dohotka) odvajati »za poslovni fond«, za »investicijski fond«, »za trajna obrtna sredstva«... pa ako hoćete i za »stambeni fond«.</p>
<p> Sve je to dolaskom demokracije »popalila« i stavila na svoj konto država. A to je slučaj sa svima 1990. godine proglašenima državnim poduzećima. U slučaju HRT, uvažio bih jedino ocjenu da su radnici primali plaću iz pretplate, pa su odašiljači vlasništvo pretplatnika. Jer floskula o »vlasništvu Republike Hrvatske« liči na »samoupravno vlasništvo« koje je bilo devastirano jer je bilo svačije, odnosno ničije!</p>
<p>ANĐELKO PERINČIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pitajte Hrvate iz Knina tko je činio zločine! </p>
<p>Upravo u toku božićnih blagdana u javnnosti, u štampi i preko tv-ekrana vrtjele su se izjave o mogućoj krivnji Vojne policije i MUP-a Hrvatske u oslobađanju »srpske Krajine« nakon »Oluje«.</p>
<p> Kako je glavno sjedište ove krajine bio Knin - nitko iz vrha vlasti u Zagrebu nije se obratio Hrvatima Knina, tim mučenicima od srpskog zuluma, da oni kažu pravu istinu o događajima na tom prostoru, a specijalno odmah nakon »Oluje«.</p>
<p>Ja sam stari Kninjanin. Moja rodna kuća ipod je tvrđave, a nekad je bila »turska barutana II«.</p>
<p> U okolnim kućama stanovali su naši susjedi, Srbi. Bili smo kumovi i pobratimi. Krsne slave zajednički slavili. Božiće dočekivali, dok naivnim Hrvatima nisu ti naši isti »komšije« zabili nož u leđa.</p>
<p>Došao sam iz Zagreba u Knin odmah nakon »Oluje« zajedno sa sada pok. prof. dr. Hosom Živkovićem i našao svoju opustošenu rodnu kuću.</p>
<p>U to vrijeme, na potezu od Karlovca do Zadra, pa i Knina, vladalo je bezvlašće.</p>
<p> Krajinske vlasti i skoro svi stanovnici Knina - Srbi - bez da ih je itko tjerao iz njihovih domova - napustili su Knin. One, pak, Srbe koji su dočekali HV - nitko nije dirao. Naprotiv, mi Hrvati smo ih primili i ugostili u svojim kućama. A oni koji su napustili Knin pod silnom srpskom propagandom ostavili su na svojim stolovima hranu za objede. Njihovi frižideri bili su puni mesa, ukradenog iz drniške svinjogojske farme. Lako je sada govoriti i pisati ovoj gospodi o mogućoj krivnji HV i policije za stanje na ovi prostorima. Zaboravljaju da na ovim prostorima nije bilo niti jednog Hrvata mlađe životne dobi. Biološki su bili istrebljeni. Kuće su im bile opljačkane ili zapaljene.</p>
<p>Pripadnici srpske civilne vlasti tzv. Krajine kolektivno su utekli iz Knina. Upravo su oni srpsku sirotinju tjerali u izbjeglištvo, parolama: »Božji srpski narode. Bježi. Nastupaju ustaše. Kolju gdje stignu. Sjeku prstiće srpskoj nejači. Od prstića ove nejači nižu gendare (ogrlice) i stavljaju ih oko vrata«.</p>
<p>Ako su Srbi, a specijalno onaj soj Srba za koje je otac »otađbine B. Čosić, književnik iz Beograda pisao da su pravi Srbi, pune četiri godine palili, ubijali i klali svoje komšije i palili kuće naivnih Hrvata nije se ni čuditi da su se našli pojedinci Hrvati osvetnici kojima su Srbi palili njihove domove, da se oni osvećuju paljenjem njihovih kuća. A hrvatska policija niti brojčano, a niti HV nisu mogli stajati i čuvati srpske kuće kad se je »Oluja velikom brzinom ostvarivala«.</p>
<p>Zaboravljaju gospoda, da ovi »pravi Srbi«, znajući što ih čeka u Hrvatskoj kao zločince, da su prilikom bježanja palili vlastite kuće i može se kazati da su 40 do 50 posto srpskih zapaljenih kuća ovi »pravi Srbi« zapalili i utekli, jer su znali što ih čeka da im više u Hrvatskoj nema mjesta.</p>
<p>Eto to je istina o Vojnoj policiji, HV-u i MUP-u i to neka imaju na umu svi koji se radi osobnoga isticanja i reklamiranja - javljaju u štampi i preko tv-ekrana.</p>
<p>ing. MILE KRVAVICA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Znanost i mediji: Prepoznata važnost povijesti i filozofije tehnike </p>
<p>O problemima odnosa znanosti i medija već je pisano (Vjesnik, 20. lipnja 2000). Na načelnoj razini nema se što dodati, ali ima na praktičnoj.</p>
<p>Sažeto, novinara koji su sposobni pisati i uređivati rubrike o znanosti, neovisno o mediju je malo. Suočeni su s nizom poteškoća. Teorijski, trebali bi pokrivati sva područja znanosti, od matematike i fizike do kulturologije. Nitko nije za takve zadaće osposobljen. Pa i ne treba biti, ako je dobar organizator i »čuje i želi čuti« što javnost misli o njegovu poslu.</p>
<p>Za razliku od jednog višekratno i to opravdano kritiziranog uređivanja rubrike o znanosti, o čemu je bilo dovoljno riječi na stranicama ovog dnevnika, moguće je ovom zgodom istaknuti i jedan pozitivan primjer.</p>
<p>Jednoj, inače dobroj TV emisiji, »Trenutak spoznaje« dugo vremena nedostajao je jedan važan segment sveobuhvatne znanstvene emisije. To su tehničke znanosti. Međutim u posljednjih nekoliko emisija došlo je do bitnog pozitivnog pomaka. A to iskreno raduje svakog tehničara. Na temelju svega nekoliko priloga ne može se donijeti konačni sud. Ali se može javno izraziti zadovoljstvo zamijećenim trendom.</p>
<p>Urednica emisije Marija Vuković-Sirišćević uspjela je stvoriti preduvjete da se snimi nekoliko zanimljivih priloga s područja tehničkih znanosti. Pritom nije bitna minutaža koja se posvećuje pojedinom znanstvenom području.</p>
<p> Bitno je da su u svakoj emisiji nađu prilozi koji će zainteresirati sve tri temeljne skupine znanstvenika. One s područja društveno-humanističkih, prirodnih i tehničkih znanosti. Zahvaljujući tome, čovjek vidi i neke druge priloge, koje inače ne bi gledao. Na jedan takav o stvaranju kiborga, kako to zamišlja jedan britanski znanstvenik, osvrnut će se drugom zgodom.</p>
<p>Treba naglasiti jednu pojedinost. Dosadašnji prilozi su pokazali da i tehničari znaju jasno iznositi svoje stavove te jednostavno i zanimljivo prikazati širem gledateljstvu što rade. Time su na najbolji mogući način opovrgnuli prošireno mišljenje da tehničari teško komuniciraju s javnošću. Ali nažalost nisu vjerojatno u mogućnosti osigurati sličan prilog poput onoga kojeg potpisuje kao stalna suradnica emisije, dr. Snježana Paušek-Baždar s Odsjeka za povijest (prirodnih) znanosti HAZU. Tehničari nemaju sličnu ustanovu. Neki pojedinci, prvenstveno prof. V. Muljević trude se svojim djelovanjem nadoknaditi to pomanjkanje organiziranog proučavanja povijesti ali i filozofije tehnike.</p>
<p>Urednici emisije i suradnicima koji osiguravaju priloge s područja tehnike treba poželjeti još plodonosniju i raznovrsniju suradnju s tehničarima. Prvenstveno na zadovoljstvo gledateljstva.</p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Neka oproste »zvjezdice«, ali...</p>
<p>Sve narodne pa tako i božične pjesme spjevao je neki anonimni nadareni pojedinac, da bi drugi prihvatili i pjevali isto tako kako su čuli jedni od drugih da se je riječju i zvukom zadržala ta narodna pjesma neiskvarena do današnjih dana.</p>
<p>Posebno su lijepe hrvatske narodne božične pjesme pa se ih je svatko mogao naslušati (ili zapjevati) u crkvi ili slušajući radio ili gledajući tv-ekran. Odvajkada su se narodne božične pjesme pjevale skupno. Mnoštvo vjernika skupljenih na recimo polnočki i drugim misama za Božić, mnoštvo glasova slilo se kao u jedan da je cijela »crkva orila«. </p>
<p>Na televiziji zapažen je nastup pjevačkog mješovitog zbora INA, koji je nevjerojatno lijepo pjevao niz narodnih božićnih pjesama pa i božičnih pjesama, mnogih europskih naroda, pa i naroda daleke Južne Amerike. Svaka im čast. I pjevačima i dirigentu! Isto se odnosi na poznati Lado i neke druge pjevačke sastave.</p>
<p> Ništa tu nije bilo izvještačeno, nego se u potpunosti osjetio duh narodnog melosa.</p>
<p>No, odjednom se pojaviše na malim ekranima četiri djevojke poprilično razbarušenih kosa, s mikrofonima u ruci i nekog nenasmijanog tužnog pogleda koje pored drugih u vrijeme Stare i Nove godine nastupaše pred mnoštvom gledatelja (slušatelja) kako u dvoranama tako i onih za malim tv-ekranima.</p>
<p>Pjevale su one, koliko običan čovjek može razumjeti, nešto na »amerikanski način« pa onda i one pređoše na nekoju od božičnih pjesama. Početak pjesme se mogao razumjeti deseta ili više taktova, da bi se onda zabrazdilo u neke druge pjevačke vode, koje ništa nisu imale zajedničkog sa svakom čovjeku poznatom božičnom pjesmom. Nakon tih »inovacija« i nekog valjda »osuvremenjavanja« te pomno čuvane glazbene starine, naiđu pred kraj opet na pjevanje onako kako to narod pjeva. Zašto Zvjezdice iskrivljuju nešto što se ne smije iskrivljavati i pjevati kako to narod nikad ne pjeva. Možda zato, da se ne poistovjete s običnim širokim pukom, jer one su plaćene za svoje pjesme, a narod pjeva zabadava. Treba znači uvesti nešto novo, nešto nenarodno da bi skorojevići nakon izvedbe pljeskali dugo i dugo podržavajući ih u toj njihovoj pogreški. Teško može pojedini pjevač solo otpjevati narodnu pjesmu.</p>
<p> A jednom, kakve li zablude za vrijeme vojne smotre jedan jedincata diva pred velikim mnoštvom solo je otpjevala Hrvatsku himnu! Zašto tako? </p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sugestija-dvije hrvatskoj Vladi</p>
<p>Dozvolite da vašoj Vladi sugeriram da u sustav poticaja uključi sve one male gradnje koje se mogu vidjeti prilikom posjeta Dalmaciji. </p>
<p>Stekao sam dojam da se još uvijek za državnu pomoć predlažu manje efikasna poduzeća i da je vaša Vlada presretna priskočiti u pomoć na stari i skupi, neefikasni socijalistički način.</p>
<p>Vlada može bolje pomoći kad bi smanjila poreze, naročito u krajevima države s viškom nezaposlenih i da podrži investiranje u projekte koji donose nova radna mjesta.</p>
<p>Dan MatulichSAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Prevrnuo se hrvatski brod u blizini Pescare </p>
<p>Spašen član posade, trojica mrtva, a za jednim se traga /</p>
<p>Ministar pomorstva Tušek osnovao Povjerenstvo za ispitivanje uzroka nesreće / Brod koji je nosio 150 tona mramora, prevrnuo se zbog pomicanja tereta? </p>
<p>RIM/SPLIT/RIJEKA/ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Hrvatski brod »Nautika 74«, pod zapovjedništvom Petra Jašića, natovaren sa 150 tona mramora, prevrnuo se u petak u 7.30 sati na osam nautičkih milja od talijanskog grada Pescare. Na brodu je bilo pet osoba. Spašen je zasad samo vođa stroja Deni Vuković, a tri od četiri nestale osobe nađene su mrtve. Još se traga za jednom osobom. Pretpostavlja se da je do prevrtanja došlo zbog pomicanja tereta, no uzrok još nije utvrđen.Vremenski uvjeti u vrijeme havarije bili su povoljni te nisu upućivali da je do havarije došlo zbog njih. Ministar pomorstva, prometa i veza dr. Alojz Tušek osnovao je u petak u povodu nesreće Povjerenstvo za ispitivanje njezina uzroka.</p>
<p> Zamjenik zapovjednika Lučke kapetanije u Anconi kapetan Eduardo Orrera kazao je u petak za Vjesnik da su oni dobili S.O.S. poziv radiovezom u 7.30 sati s Agipove platforme Bonaccia, do koje je doplivao šef stroja Deni Vuković. Dodao je da su tri motorna čamca obalne straže stigla su na mjesto nesreće u 9.10 sati. »U 9.56 sati pronađeno je prvo tijelo, a zatim i ostala dva. Motorni čamac s tijelima otišlo je prema Anconi, a u tijeku je potraga za još jednim nestalim, no male su šanse da je on još živ«, kazao je Orrera, dodavši da u potrazi sudjeluju tri čamca talijanske obalne straže, američki brod, policijski i vatrogasni helikopter, te avion obalne straže«.</p>
<p> Glasnogovornik splitske policije Leo Tauber priopćio je pak novinarima u petak prijepodne da su spašene dvije osobe. Splitska je policija objavila da se za trojicom pomoraca i putnikom još traga. Ne želeći otkriti identitet nestalih, policija je izvijestila da je riječ o G. V. (37), D. V. (27), N. M. (70) i S. M. (40). Prema izjavi kapetana Lučke kapetanije u Splitu Borisa Matošića, brod je isplovio u četvrtak oko 18 sati iz splitske luke za Anconu sa 150 tona mramora. Prije isplovljavanja iz splitske luke, »Nautika 74« prošla je uobičajenu proceduru pregleda tereta i kontrole posade. U Lučkoj kapetaniji tvrde da su na brodu bili samo članovi posade, njih petorica, te da su svi imali uredne dokumente.</p>
<p> Vjesnik neslužbeno saznaje da se, uz zapovjednika broda Petra Jašića, uspio spasiti i pomorac Deni Vuković, koji se javio svojoj obitelji. Unatoč našim nastojanjima da dobijemo izjavu od vlasnika privatne brodarske kompanije Nautika, do zaključenja izdanja u tome nismo uspjeli, jer se na telefone u toj splitskoj tvrtki nitko ne javlja. </p>
<p>Prema podacima, motorni brod »Nautika 74« ro-ro teretni je brod od 134 bruto tone, dugačak 29,20 i širok 8,16 metara, a matična mu je luka Split. Izgrađen je 1994. i u vlasništvu je splitskog Poduzeća za transport, turizam, marketing i trgovinu d.o.o. </p>
<p>Damir Herceg, Sanja Mihaljinac, Dobrila Stella i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Svjedokinju na suđenju Kutli njegov branitelj pitanjima »natjerao u plač«</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Prvi su put na suđenju Miroslavu Kutli i dvanaestorici suoptuženih zbog zlouporaba u slučaju »Tisak«, svjedokinji potekle suze.</p>
<p>Svjedokinja Višnja Trupković iz Štedno-kreditne službe Kim nije mogla izdržati nekoliko pitanja Kutlinog branitelja Ranka Mlinarića, o svojoj kompetenciji, budući da je po struci diplomirana inženjerka agroekonomije, a na posao voditeljice poslova i organizatorice rada došla je nakon što je, također saslušana kao svjedokinja, Irena Šepac otišla na porodiljski dopust. Irena Šepac je, inače, na raspravi u petak dovršila svjedočenje prije svoje kolegice, i ponovila da je nalog za potpisivanje dobila od Tomislava Mesarića.</p>
<p>Rajko Mlinarić je uz ispriku svjedokinji »da se ne radi o napadu na njenu osobnost, nego na stručnost u ovom vrlo bitnom pitanju«, obrazložio niz svojih pitanja. Jer, kako je rekao, svjedokinja je u istrazi jasno iskazivala svoje čuđenje oko ugovora o kreditu između »Tiska« i ŠKS-a, te ŠKS-a i Globus holdinga, u kojima, kako je rečeno, nije bilo kolanja novca. Mlinarić je, kako je rekao, a sutkinja Ksenija Gržin prihvatila njegovo obrazloženje, želio saznati je li svjedokinjino čuđenje nastalo zbog stručnog neznanja ili zbog stvarno nezakonitih ekonomskih poslova.</p>
<p>Nakon kratke pauze suđenje je nastavljeno svjedočenjem Višnje Trupković, koja je rekla da su prije njezina zaposlenja u KIM-u već bila potpisana dva ugovora o kreditu između »Tiska« i KIM-a, te KIM-a i Globus holdinga.</p>
<p>- Ja sam samo nastavila posao i zatvorila financijske kartice po osnovi kamata i taj iznos prenijela na potraživanje na osnovu kredita, rekla je svjedokinja Trupković.</p>
<p>Taj je ugovor, po njenom svjedočenju, bio samo aneks prijašnjim ugovorima, kojim je određen novi rok vraćanja kredita, a sve te radnje nisu dovele do nekih poslovnih promjena. Ipak, svjedokinja je na pitanje odvjetnika Ante Nobila, jednog od Kutlinih branitelja, odgovorila da se, prije no što je sastavila ugovor, pokušala posavjetovati u Globus Holdingu i pravnoj službi KIM-a. No, tada joj je rečeno da postupi prema već potpisanim ugovorima. O spornim kompenzacijama koje su po tim ugovorima kasnije nastale, svjedokinja nije znala ništa.</p>
<p>Kad ju je Nobilo upitao što je mislila kad je izjavila da je »shvatila kako se svi poslovi vode iz centrale«, svjedokinja je rekla da je to zaključila po popratnim dopisima koji su s ugovorima stigli iz Globus holdinga, te je spomenula Milenu Šenator.</p>
<p>Podsjetila je da je uoči pokretanja likvidacijskog postupka ŠKS-a, u prosincu 1998., u tu službu od gospođe Stanić došao nalog da se izjednači bilanca, odnosno zatvore sva potraživanja i dugovanja, ali da se to nije dogodilo, unatoč njezinim upozorenjima koje je putem telefaksa uputila optuženiku Draženu Mandiću i još jednoj osobi u Globus holdingu.</p>
<p>Svjedokinji je, od svih optuženika, pitanja postavljao samo Miroslav Kutle. Prvo je glasilo: »Kakva je komunikacija bila između vas i mene? Ja sam Miroslav Kutle«. Svjedokinja je odgovorila - nikakva.</p>
<p>Rasprava je tada prekinuta, a sljedeća je zakazana za 16. siječnja.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Što piše u ustavnoj tužbi?</p>
<p>Kao što smo objavili u petak, Kutlini su branitelji Rajko Mlinarić i Anto Nobilo uime svog branjenika, koji je u Remetincu pritvoren više od deset mjeseci, podnijeli ustavnu tužbu Ustavnom sudu RH, u kojoj tvrde da su njihovom branjeniku povrijeđeni sloboda i njegova prava zajamčena Ustavom.</p>
<p>Kako se navodi u tužbi, prvenstveno je narušeno načelo razmjernosti, koje člankom 101. ZKP-a nalaže sudu da procjenjuje ishod postupka prema podacima kojima iz sudskog spisa raspolaže sud, kako bi predviđenu kaznu doveo u razmjer s trajanjem pritvora. </p>
<p>U žalbenom postupku povodom produljenja pritvora, navodi se dalje u tužbi, odnosno pri procjeni ishoda ovog postupka u smislu čl. 101. ZKP-a, povrijeđeno je i načelo legaliteta (zakonitosti) kao temeljno načelo kaznenog prava, koje je zbog važnosti podignuto na rang ustavnog načela. »Član 2. KZ određuje da se kaznena djela i sankcije mogu propisati samo zakonom, te da nitko ne može biti kažnjen, niti se prema njemu mogu primijeniti druge kazneno-pravne sankcije, za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom određeno kao kazneno djelo, i za koje nije bila propisana ni vrsta, ni mjera kazne«, piše dalje u tužbi. S dodatkom kojim se podsjeća da je retroaktivna primjena. kaznenih zakona zabranjena, a njeno kršenje znak je državne samovolje.</p>
<p>Rajko Mlinarić najavio je da će, ako ovom tužbom ne uspije, Kutlu iz pritvora »izvlačiti« i na Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strassbourgu. (Z.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vlasnik štedionice Gold osumnjičen da je oštetio proračun za 23 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT, 5. siječnja</p>
<p> - Vlasnik splitske štedionice »Gold«, te tvrki »Dalmacija Cruise Line«, »Faktor«, »Interadria«, »Intermarkt«, »Transnevi i Nest«, Neven Dadić (44) iz Splita, nakon kriminalističke obrade Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske prijavljen je za nekoliko kaznenih djela.</p>
<p>Tako su podnesene kaznene prijave zbog zloporabe položaja i ovlasti, krivotvorenje službene isprave, zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, te povredu dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti plaćanja. </p>
<p>Osnovano se sumnja kako je Dadić svoje tvrtke, štediše i državni proračun oštetio za više od 23 milijuna kuna. Prema policijskoj prijavi, Dadić je u listopadu 1997. godine sam sebi iz tvrtke »Intermarket«, potpisavši se i kao zajmodavac i kao zajmoprimac, odobrio zajam od 7,2 milijuna kuna. Taj je novac potom, tereti se, asignacijom doznačio na račun štedionice »Gold«, čiji je većinski vlasnik. Tu uplatu u štedioničinim poslovnim knjigama knjižio je na svoje ime kao dokapitalizaciju štedionice, pa je temeljni kapital te tvrtke povećan s 3,6 milijuna na 10,8 milijuna kuna. </p>
<p>Kao većinski vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora štedionice »Gold«, Dadić se sumnjiči da je od 97. do 99. godine iz prikupljenih štednji građana svojim povezanim društvima odobrio ukupno 15,8 milijuna kuna kredita, a koji do danas nisu vraćeni. Krediti su odobreni bez osiguranja instrumenata povrata, a sve su tvrtke bile nelikvidne, odnosno pred stečajem ili likvidacijom. Na kraju je štedionicu »Gold« doveo u stanje opće nelikvidnosti, pa građanima nije mogao vratiti ukupno 11,2 milijuna kuna štednje. Osim što je oštetio svoju štedionicu i štedište, Dadić je u konačnici naštetio i državnom proračunu, jer će državna Agencija za sanaciju banaka građanima isplatiti osiguranu štednju. </p>
<p>Povrijedivši Zakon o trgovačkim društvima Dadić je u svojim tvrtkama »Intermarket«, »Dalmacija Cruis Line«, »Nest i Gold« propustio zatražiti pokretanje stečaja. Poduzeća su prosječno blokirana 600 dana na ukupan iznos od gotovo 75 milijuna kuna. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dan nakon ubojstva pronađen nož, a osumnjičeni i dalje u bijegu</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Policija je u petak potvrdila da je pronađen nož kojim je usmrćena Blanka Bastijanić (46). No, dan nakon ubojstva, Kemal Mašić (41), osumnjičen da je u četvrtak nožem ubio svoju bivšu suprugu Blanku, još uvijek je u bijegu.</p>
<p>Kako je priopćila PU zagrebačka, Kemal je u četvrtak oko 15,20 sati došao u kuću u VI. Luci u Dubravi, u kojoj je živjela Blanka i njezine dvije kćeri Merima (18) i Melita (16). On je želio razgovarati s Merimom, koju je prije nekoliko dana istukao. Ušavši u kuću posvađao se s Blankom, otišao u kuhinju, uzeo nož i devet puta je ubo u prsa, te je žena na mjestu preminula. </p>
<p>Kako smo saznali od susjeda, očevidaca, Kemal je oko 15,30 sati, s krvavim nožem u ruci istrčao iz kuće i pobjegao u smjeru Gornje Dubrave. Ekipa Hitne pomoći je po dolasku na mjesto događaja mogla samo konstatirati smrt nesretne žene.</p>
<p>U razgovoru sa susjedima saznali smo da su ubijena i njena obitelj doselili u iznajmljeni stan prije dva mjeseca, iz susjednog naselja Retkovec. Jedni ih opisuju kao dobre susjede, koji su uvijek pozdravljali, dok drugi pak tvrde da se iz kuće često čula svađa i da se tu okupljalo sumnjivo društvo, uz opasku da je znala dolaziti i policija.</p>
<p>Kemal Mašić ima prijavljenu adresu u Petrinjskoj ulici, ali susjedi kažu da su ga često viđali kako navraća kod bivše žene. Mašić je već otprije poznat policiji zbog sumnji da je počinio provale, krađe i podmetanje požara. (Dragan Grdić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Sindikat trgovine zbog predloženog radnog vremena najavljuje prosvjede širom Hrvatske</p>
<p>Prema predloženom bi zakonu trgovine s radom počinjale najranije u 6 sati, a zatvarale se najkasnije u 24 sata/Za poduzetnike koji neće poštivati pravila igre Nacrt zakona predviđa novčane kazne (od 1.000 do 20.000 kuna) te zabranu rada do šest mjeseci/Sindikat trgovine Hrvatske protivi se noćnom radu trgovina u turističkim područjima zbog nepoštivanja prava radnika </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - »Ako ovako napisan Nacrt zakona o radnom vremenu trgovine na malo dođe na saborske klupe, organizirat ćemo prosvjede u Zagrebu i svim ostalim županijskim središtima u Hrvatskoj. Prije negoli Nacrt ovako sročenog zakona dođe u Sabor, zatražit ćemo i razgovor s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, od kojeg očekujemo da ga ne pušta u saborsku proceduru«, ogorčeno je prokomentirala Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH), odluku hrvatske Vlade da Nacrt prijedloga zakona o radnom vremenu trgovine na malo pošalje u saborsku proceduru.</p>
<p>Iako Ana Knežević ne dovodi u pitanje potrebu prihvaćanja zakonskog propisa koji će na razini cijele Hrvatske definirati radno vrijeme trgovina, njezino je mišljenje da je spomenuti Vladin prijedlog znatno ispod stupnja zaštite prava radnika u razvijenim zemljama Europe. Banske dvore podsjeća da na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u prosincu ovakav tekst zakonskog prijedloga nije dobio »zeleno svjetlo« sindikata te da je konačan dogovor glasio da će se o njemu još raspravljati. No Vlada, očito, nije ispoštovala dogovor, zaključuje predsjednica STH.</p>
<p>Što predviđa taj zakonski nacrt, koji je Vlada na sjednici u četvrtak uputila u saborske klupe? Prema tom bi prijedlogu, sročenom u Ministarstvu gospodarstva, trgovine s radom počinjale najranije u 6 sati, a zatvarale se najkasnije u 24 sata. Ta se odredba ne odnosi na prodajna mjesta na kolodvorima, aerodromima, brodskim pristaništima, benzinskim postajama, koncertnim i kongresnim dvoranama, kinima, sportskim objektima i u slobodnim carinskim prodavaonicama te na ostalim prodajnim mjestima koje odrede jedinice lokalne samouprave; dućani u tim objektima mogli bi raditi i 24 sata dnevno. Nedjelja i blagdani definirani su kao neradni dani, a dan uoči blagdana završetak je rada za sva prodajna mjesta 18 sati. To ne vrijedi za naprijed navedene izuzetke ni za pojedine prodavaonice prehrambenih proizvoda, kioske, ljekarne i benzinske postaje za koje tako odluči Skupština grada Zagreba, gradska i općinska vijeća. Za sve njih, osim za pojedine ljekarne i benzinske stanice, režim neradnih dana važio bi jedino za Božić, Novu godinu i Dan državnosti. Naravno, pod uvjetom da nadležna tijela lokalne samouprave ne odluče drukčije. </p>
<p>Za one poduzetnike koji ne budu poštovali ovako utvrđena pravila igre Nacrt zakona predviđa novčane kazne (od 1.000 do 20.000 kuna) te zabranu rada do šest mjeseci, koje će im »odrezati« Državni inspektorat.</p>
<p>O radnom vremenu trgovaca dosad su odlučivale jedinice lokalne samouprave, što je rezultiralo velikim šarenilom u radu poduzetnika. Prema tvrdnjama Ministarstva gospodarstva, samo je 60 posto općina i gradova u Hrvatskoj iskoristilo mogućnost koju im pruža Zakon o trgovini i odredilo je radno vrijeme dućana na svom području, i to najčešće na način da samim poduzetnicima ostavlja na volju kada će i kako raditi. Negativni učinci ovakve prakse posebno su se ogledali u turističkim područjima, što je za posljedicu imalo i slabiju potrošnju turista, a time neizravno i manje prihode državnog fiskusa.</p>
<p> Unatoč tome, ministar gospodarstva Goranko Fižulić nije prihvatio zahtjeve ministrice turizma Pave Župan Rusković da se u turističkim područjima propiše 24-satno radno vrijeme za pojedine trgovine. Župan Rusković tada je ustvrdila kako se u Španjolskoj najveća potrošnja u dućanima ostvaruje između ponoći i 4 sata ujutro, pa smatra da bi takav model i u nas dao rezultata. Osim Fižulića, tome se na sjednici Vlade usprotivio i potpredsjednik Vlade Slavko Linić uz obrazloženje da poduzetnici ionako ne plaćaju noćni rad te da je nepotrebno centralizirati čak i odlučivanje o radnom vremenu. Uzavrele je strasti smirilo tek upozorenje premijera Ivice Račana da na ovom zakonu Vladina Koordinacija za gospodarstvo radi punu godinu te da neće dopustiti svađu. Ni Ana Knežević ne prihvaća preporuke ministrice turizma. »Ona bi morala znati da ni u Španjolskoj ljudi ne rade noću besplatno. Kod nas je, na žalost, praksa takva da se ne poštuju odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine, prema kojem se noćni rad plaća 30 posto više, prekovremeni rad 50 posto više, a rad blagdanom 250 posto više, dok se rad nedjeljom plaća 35 posto više, uz obvezu poslodavca da radniku, umjesto odrađene nedjelje, omogući neki drugi slobodan dan u tjednu. Tako su tisuće zaposlenika u trgovini prisiljeni raditi nedjeljom i blagdanom poput kmetova, a svako upozorenje na to da oni imaju nekakva prava podrazumijeva otkaz, dok o plaćanju prekovremenog rada ne mogu ni sanjati«, kaže ona.</p>
<p> Knežević upozorava da su Pravilnikom Ministarstva turizma o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede sva 123 grada u Hrvatskoj kategorizirana kao turistička mjesta, kao i 292 od ukupno 411 općina. Status turističkoga mjesta ima i 261 selo i naselje. To znači da bi prodavaonice trebale podjednako raditi u Dubrovniku i, primjerice, Levanjskoj Varoši u Osječko-baranjskoj županiji, ističe predsjednica STH. Upozorava da je Beč 1998. godine imao gotovo četiri milijuna turističkih posjeta, a da se nedjeljom i blagdanom može »svijećom tražiti« otvoreni dućan. Sramotno je da nacrt zakona ne spominje, primjerice, ni Praznik rada 1. svibnja kao neradni dan, žali se ona.</p>
<p>Stoga STH traži od Vlade da u Sabor uputi takav zakonski prijedlog koji će zabranjivati rad nedjeljom i blagdanom, a nužnu opskrbu građana tim danima svesti na jedno prodajno mjesto za svakih 20.000 stanovnika, s tim da bi prednost imali mali dućani koji zapošljavaju obiteljsku radnu snagu. Kada je riječ o turističkim područjima za vrijeme sezone, STH predlaže da županijske vlasti definiraju koje trgovine prehrambenim proizvodima i suvenirima, i to samo u najužem središtu grada, apartmanskim naseljima i kampovima mogu raditi najduže do 22 sata. Jedan od argumenata koji STH pritom izvlači jest i da dugo otvorene prodavaonice umanjuju potrošnju u restoranima. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Što kažu poslodavci?</p>
<p>Suprotnog mišljenja od sindikata je glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević, koji ističe da je ovakav zakonski prijedlog o radnom vremenu u trgovini plod suradnje poslodavaca i Ministarstva gospodarstva.</p>
<p>»Ovakav zakonski prijedlog u Hrvatsku uvodi jedan fleksibilan model, koji lokalnoj samoupravi daje mogućnost da sama odredi zone i objekte s dužim radnim vremenom, a s druge strane, ostavlja poslodavcima i sindikatima da se sami dogovore oko eventualnih spornih pitanja«, ističe Ivančević. Prema njegovu mišljenju, prihvaćanjem toga zakona ništa se bitnije neće promijeniti, osim donekle u turističkom sektoru, što će opet ovisiti o jedinicama lokalne samouprave, poslodavcima i sindikatima. Naime, Zakonom o radu definirano je da poduzetnik koji želi raditi (i) noću mora tražiti dozvolu od Ministarstva rada i socijalne skrbi te pribaviti suglasnost sindikata i HUP-a, podsjeća on. Upozorava i na moguće pozitivne učinke produljenja radnog vremena u turističkim zonama: veći prihodi poduzetnika, nove investicije i intenzivnije zapošljavanje te veći prihodi u državnoj blagajni. </p>
<p>Linićeve tvrdnje da poslodavci ne plaćaju radnike za noćni rad Ivančević odbacuje kao smiješne. »To znači da potpredsjednik Vlade prihvaća stanje u kojem se ne poštuju zakoni i ugovori. Linić ne može tražiti argument u kršenju radnih propisa i neplaćanju radnika jer to znači da je zakazala pravna država. Uostalom, noćni rad nije izmišljotina trgovine, jer se tako radi i u pojedinim drugim djelatnostima. Pa ni mnogi poduzetnici ne žele raditi noću, a radnik ne mora prihvatiti takav posao«, zaključuje Ivančević.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ina zadovoljna deregulacijom cijena, za privatne naftaše je besmislena</p>
<p>Deregulacija cijena je besmislena bez izjednačavanja našega uvoznog statusa s Inom, ističe dopredsjednik Udruge poslodavaca u trgovini naftnim derivatima Šime Vrbat</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Ina pozdravlja Vladinu odluku o deregulaciji cijena nafte i naftnih derivata. »Obradovala nas je Vladina odluka kojom se, nakon našeg višegodišnjeg traženja, uvodi model tržišnog formiranja cijena«, izjavio je predsjednik Inine Uprave Tomislav Dragičević. Odluka je znak, nastavio je, da Vlada jamči tržišno načelo funkcioniranja gospodarstva i transparentnost cijena koje polaze od stvarne cijene derivata na tržištu Mediterana i odnosa tečaja dolara i kune. Dragičević ocjenjuje da će Vladina odluka omogućiti razvoj Ine i njenih brojnih poslovnih partnera te ohrabriti strane investitore. Odluku će, drži, pozdraviti i potrošači.</p>
<p>Međutim, dopredsjednik Udruge poslodavaca u trgovini naftnim derivatima Šime Vrbat ističe da slobodno formiranje cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu neće značiti ništa dok privatni naftni poduzetnici ne budu imali iste uvjete za uvoz nafte kao i Ina. Tek po izjednačavanju uvjeta uvoza nafte i naftnih derivata između Ine i privatnih poduzetnika vidjet će se pravi učinci Vladine odluke i razvit će se prava tržišna utakmica na korist potrošača, ocijenio je Vrbat. Naime, dodao je, za uvoz derivata privatnim je poduzetnicima određena carina od 25 posto, a Ina je oslobođena carine, pa su privatnici prisiljeni od Ine kupovati derivate. To u konačnici poskupljuje maloprodajnu cijenu i razarajuće utječe na opstanak privatnih naftnih poduzetnika. Stoga je Udruga poslodavaca u trgovini naftnim derivatima inicirala osnivanje dioničkog društva za uvoz naftnih derivata. Vrbat najavljuje da bi, zaživi li uskoro ta nakana, to dioničko društvo najvjerojatnije sklopilo ugovor sa strateškim, stranim dobavljačem.</p>
<p>No takvo rješenje možda neće biti potrebno jer u Ini ovih dana analiziraju da li će nakon Vladine odluke privatnim naftašima moći ponuditi veće rabate od sadašnjih, s kojima oni nisu zadovoljni. Naime, Ina sada daje rabat od 30 lipa po litri za sva goriva osim dizela. Prema riječima Inina glasnogovornika Maria Draguna, hoće li moći ponuditi veće rabate u Ini će znati početkom sljedećeg tjedna. (Ž. Bukša, H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HUP pozdravlja deregulaciju cijena</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozdravlja Vladinu odluku o deregulaciji tržišta pojedinih artikala i usluga. Aktualno stanje na tržištu i poslovna politika većine poduzeća obuhvaćenih novim načinom formiranja cijena pokazuju da ove promjene ne bi trebale djelovati na povećanje cijena, priopćeno je u petak iz HUP-a.</p>
<p>HUP ističe kako činjenica da će i Ina ubuduće moći formirati cijene na tržišnim načelima otklanja sve dosadašnje razloge koji su uzrokovali onemogućavanje normalnih odnosa između Ine i privatnih trgovaca naftnim derivatima. Zato očekuju hitno usklađenje poslovanja hrvatske naftne kompanije s tržišnim pravilima kakva postoje na tom području u svim europskim zemljama i uvođenje sustava marži na prosječnoj europskoj razini. </p>
<p>Ukidanje monopolskih pozicija pojedinim državnim poduzećima i slobodno formiranje cijena potvrda su konkretne primjene načela i obveza preuzetih pristupanjem Hrvatske u punopravno članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO), stoji u priopćenju. (Ž.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Rast BDP-a u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 4,1 posto </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem je tromjesečju 2000. veći za 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, procjena je Državnog zavoda za statistiku. Time ja nastavljen realni rast BDP-a započet u četvrtom tromjesečju 1999, što je, prema ocjenama analitičara zavoda, znak da hrvatsko gospodarstvo polako izlazi iz recesije.</p>
<p> Prema usklađenim podacima, u prvom je prošlogodišnjem tromjesečju rast BDP-a iznosio 3,7 posto, a u drugom tromjesečju 2000. godine 4,5 posto u usporedbi s istim razdobljem godine prije. </p>
<p> Bruto domaći proizvod izražen u stalnim cijenama (1997.) u trećem je tromjesečju 2000. godine iznosio 35,1 milijardu kuna, a u tekućim cijenama 42,7 milijardi kuna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prosječna neto plaća u studenome 3256 kuna </p>
<p>Najviša pojedinačno isplaćena plaća u studenome isplaćena je u iznosu 593.406 kuna u djelatnosti poslovnog bankarstva </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - U studenome 2000. prosječna je isplaćena neto plaća iznosila 3.256 kuna, što je nominalno 10,7 posto, a realno 3,1 posto više nego u istom mjesecu 1999. U odnosu na listopad 2000. neto plaće u studenome bile su nominalno 1,4, a realno 1,2 posto više, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Masa sredstava isplaćenih za neto plaće zaposlenih u razdoblju od siječnja do studenoga 2000. iznosila je 32,6 milijardi kuna, što je realno 3,3 posto više nego u istom razdoblju 1999.</p>
<p> Udjeli pravnih osoba po visini isplaćene neto plaće pokazuju da je 15,2 posto pravnih osoba s prosječnom plaćom po zaposleniku od 1500 kuna i sa 4,3 posto zaposlenika. S prosječnom plaćom od 1500 do 3000 kuna u studenome je bilo 62,1 posto pravnih osoba sa 39,1 posto zaposlenika. Više od 3000 kuna isplaćivalo je 22,6 posto pravnih osoba sa 55,6 posto zaposlenika, a plaću višu od 5000 kuna 4 posto pravnih osoba sa 7,7 posto zaposlenih.</p>
<p> Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u privatnom sektoru bile su uglavnom niže od plaća isplaćenih u državnom sektoru. Tako su u studenome 2000. prosječne neto plaće po zaposlenome kod privatnih osoba iznosile 2874 kune i bile su 22,5 posto niže od plaća zaposlenih u državnom sektoru, odnosno 11,7 posto niže od republičkog prosjeka. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposleniku u studenome 2000. kod pravnih je osoba u državnom i pretežno državnom vlasništvu bila 3710 kuna, što je 13,9 posto više od republičkog prosjeka.</p>
<p>Najviša pojedinačno isplaćena plaća u studenome isplaćena je u iznosu 593.406 kuna u djelatnosti poslovnog bankarstva. Slijede djelatnosti ostalog osiguranja sa 260 tisuća kuna, djelatnost putničkih agencija organizatora i turoperatora sa 169.446 kuna, trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima sa 161.593 kune te iznajmljivanja vlastitih nekretnina sa 126.372 kune. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Brodokomerc u stečaju uredno podmiruje obveze</p>
<p>RIJEKA, 5. siječnja</p>
<p> - Trgovačko društvo Brodokomerc iz Rijeke u stečaju, u prošlih jedanaest mjeseci, od pokretanja stečajnog postupka, upošljavalo je prosječno oko 750 djelatnika - izvijestila je stečajna upraviteljica Brodokomerca Marija Ružić.</p>
<p>Radnicima je u tih jedanaest mjeseci za plaće i naknade isplaćeno ukupno 19 milijuna kuna. Mirovinskom i zdravstvenom fondu uplaćeno je oko deset milijuna kuna, oko 3,4 milijuna uplaćeno je u Državni proračun po osnovi PDV-a, a jedinicama lokalne samouprave, na čijem se području nalaze prodavaonice Brodokomerca, plaćeno je oko četiri milijuna kuna pristojbi iz komunalne naknade - navela je Ružić.</p>
<p> Istaknula je kako Brodokomerc redovito podmiruje i sve obveze prema dobavljačima koji opskrbljuju njegovu reduciranu prodajnu mrežu.</p>
<p> Stečajni postupak Brodokomerca, najavila je stečajna upraviteljica, potrajat će još najmanje pet godina. U ovoj godini Brodokomerc će, prema njezinim riječima, upošljavati oko 700 djelatnika, u sedamdeset prodavaonica i robnoj kući Vežica u Rijeci. </p>
<p> Robna kuća Korzo, koja se nalazi u samom središtu Rijeke, ovih dana predana je novom vlasniku - Šted banci Zagreb.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Istražuje li se kriminal i(li) suradnja s CIA-om </p>
<p>Operacija uvoza automobila u Hrvatsku bila je namijenjena djelovanju obavještajnih službi u susjednoj BiH / Odvjetnik brigadira Žarka Peše, Igor Svilar ističe da o mogućim nepravilnostima u radu HIS-a treba raspravljati saborski Odbor, a ne policija / Uvoz bez carine odobrilo Ministarstvo financija, navodno na Pešin zahtjev / Istraga je 1998. navodno došla do visoko pozicioniranih u HIS-u, ali je prekinuta </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja </p>
<p> - Brigadir Dušan Viro, glasnogovornik Ministarstva obrane, u petak je potvrdio Vjesniku da su djelatnici kriminalističkog sektora Vojne policije u četvrtak poslijepodne u Zagrebu razgovarali s bivšim načelnikom SIS-a brigadirom Žarkom Pešom, na zahtjev PU splitsko-dalmatinske. Ta policijska uprava, naime, već dulje vrijeme provodi istragu o sumnjivom poslovanju sinjskog poduzeća M-Power i okolnostima bescarinskog uvoza luksuznih automobila u Hrvatsku namijenjenih djelovanju tajnih službi u susjednoj BiH. </p>
<p>Upletenost tajnih službi, HIS-a i američke CIA-e u vijest o Pešinom saslušavanju, objavljenu u četvrtak navečer, dalo je cijeloj priči dimenziju prvoklasnog obavještajno-medijskog skandala. Koliko je HIS, u kojem je brigadir Peša bio pomoćnik ravnatelja u vrijeme inkriminiranih događaja, bio umiješan u bescarinski uvoz mahom skupocjenih luksuznih terenaca, »nissana«, »cherokeea« i »dodgeova« za američke tajne službe u BiH, pokušava razriješiti policija.</p>
<p> No, Pešin odvjetnik Igor Svilar drži da nije posao policije utvrđivati eventualne nepravilnosti u djelovanju HIS-a. »Mislim da je to ingerencija saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Oni trebaju razgovarati o tome, tim više što su inkriminirane stvari bile djelatnost HIS-a, a ne Žarka Peše«, kaže Svilar. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Peša nije odgovarao na pitanja vojnih kriminalista. »On je djelatna vojna osoba, a pisana korespondencija koja govori o suradnji hrvatskih i američkih vojnih službi stupnjevana je državnom tajnom. Zbog toga moj klijent nije htio odgovarati na pitanja« pojasnio je Svilar. Sâm obavijesni razgovor s nekadašnjim pomoćnikom ravnatelja HIS-a, a potom načelnikom SIS-a obavljen je na Črnomercu u prostorijama Centra kriminalističke vojne policije. Tom razgovoru bio je nazočan i djelatnik MUP-a, no kako Vjesnik saznaje, nije postavljao pitanja. </p>
<p>Afera koja je četvrtak kulminirala kriminalističkom obradom nekadašnjeg pomoćnika ravnatelja HIS-a, pokrenuta je još sredinom studenoga prošle godine, objavom velikog napisa u tjedniku Nacional. Tjednik je tada, pišući o sumnjivom djelovanju sinjske tvrtke M-Power od 1995. do 1998. godine, za krijumčarenje luksuznim automobilima optužio bivšeg ravnatelja HIS-a Miroslava Tuđmana, njegova pomoćnika Pešu, ali i neke visoko pozicionirane djelatnike splitske Carinske uprave, tamošnje policijske uprave i Ministarstva financija. </p>
<p>Bit priče svodi se na to da je sinjska tvrtka M-Power koju je 1995. godine osnovao izvjesni Davor Žanko iz Obrovca kod Sinja, dobila svojevrsnu koncesiju za pružanje logistike američkim obavještajnim službama na području Hrvatske i BiH. Preciznije, tvrtka M-Power sklopila je 1995. ugovor o zajedničkom ulaganju sa stranim ulagačem, tvrtkom Haley Gundersen Lines iz Baltimorea. Prevedeno na suhoparni pravnički jezik, ugovor je sklopljen radi »suradnje u aktivnostima sponzoriranim i ustanovljenim od vlade SAD-a, koje se odnose na programe što ih vlada SAD-a ima u Hrvatskoj i u BiH«. </p>
<p>Strani ulagač, Hanley Gundersen Lines u tvrtku hrvatskog partnera unio je 35 automobila vrijednih 1,156.985 američkih dolara. </p>
<p>Kako su vozila uvezena? Upućeni tvrde da su svi inkriminirani džipovi u Hrvatsku stizali velikim transportnim zrakoplovima koji su slijetali u splitsku zračnu luku Resnik. Bez ikakva policijskog i carinskog pregleda potom su navodno nastavljali put prema Sinju ili Hercegovini. </p>
<p>Nakon punih godinu dana »zakašnjenja« od uvoza prvih džipova Ministarstvo financija rješenjem je oslobodilo tvrtku M-Power plaćanja carine. Ministarstvo se, navodno, na takav korak bilo odlučilo nakon snažnog pritiska iz HIS-a, točnije od Žarka Peše. Naime, Peša je od tadašnjeg tajnika Ministarstva financija Zvonka Šikića zatražio da potpiše rješenje kojim se dopušta uvoz u Hrvatsku već uvezenih vozila bez plaćanja carine, uz ograničenje da vozila ne smiju biti starija od sedam godina. </p>
<p>Splitska je carinarnica potom, zbog »viših, državnih interesa« ocarinila 43, a ne 35 automobila, koliko se isprva tražilo. Put, svrha i namjena sada već registriranih automobila bili su, prema upućenim izvorima, posve magloviti. M-Power ih je navodno od 1996. do 1998. godine iznajmljivao pripadnicima SFOR-a u BiH, a mjesečna je zarada dotad neugledne tvrtke dosezala i osamdesetak tisuća maraka.</p>
<p>Sve to nije moglo proći bez pojačanog zanimanja policije koja je u jednom navratu, u ožujku 1998. godine, zaplijenila čak 13 džipova jer nisu posjedovali odgovarajuću dokumentaciju. Nakon istrage koja je navodno odvela do najviših instanci HIS-a, vozila su vraćena, a »posao« nastavljen. Novcem od njega, za nešto više od pola milijuna maraka, Žanko je od HFP-a kupio dva srpska odmarališta na Braču. Je li on pravi vlasnik rezidencijalnih objekata koji se trenutačno restauriraju, biti će poznato uskoro. Kao i eventualna upletenost HIS-a i njegovih čelnih ljudi. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Najtoplije stoljeće u proteklom tisućljeću </p>
<p>Htjeli to priznati ili ne, iznenađeni smo dosadašnjim tijekom zime. Zimskog ugođaja, a to znači hladnoće i snijega, u njoj je malo ili nimalo, a topline previše. Jesu li takvi naši dojmovi objektivni ili su nesvjesno potaknuti željom za lijepim obličjima zimskog vremena i ugode umjerenog mraza i bjeline debelog snježnog pokrivača?</p>
<p>Ako je suditi prema podacima i analizama što ih meteorološka služba obznanjuje manje-više redovito, naši su dojmovi sukladni stvarnosti. Već je jesen bila prilično toplija od prosjeka, što je mnoge ljubitelje dugoročnog pučkog pretkazivanja prevarilo u njihovim očekivanjima. Naime, u puku se smatra da nakon lijepe jeseni slijedi hladna zima. A kad se prisjetimo neobično toplog ljeta i izreke: »Ljetne vrućine, zimske mrzline«, očekivanja nastupa »prave« zime činila su se razložna. Ali, čovjek snuje a priroda određuje. Barem za početak dobili smo neobično toplu zimu.</p>
<p> Prema podacima što ih upravo objavljuje klimatološka služba Državnog hidrometeorološkog zavoda, temperaturne prilike prosinca u većem dijelu Hrvatske dobile su ocjenu »vrlo toplo«, a u sjevernom primorju i otočnom dijelu Dalmacije čak »ekstremno (iznimno) toplo«. U Zagrebu je, prema podacima s meteorološke postaje u Maksimiru, prosinac bio topliji 3,7 Celzijevih stupnjeva u usporedbi s prosjekom od 1961. do 1990. </p>
<p> Najveći toplinski stres doživjeli su stanovnici Gorskog kotara. Srednja mjesečna temperatura u Ogulinu bila je čak 5,2 Celzijeva stupnja više od prosinačkog prosjeka! </p>
<p>I prvi siječanjski dani nisu naznačili promjenu u vladanju zime. Razdoblje topla, zapravo pretopla, vremena nastavljeno je, pa rasprave o njegovim uzrocima i posljedicama ne samo što traju nego se i pojačavaju. Najčešće je prisutna dvojba o tome je li u igri prirodni ciklus toplije klime ili je posrijedi početak zloglasnog globalnog zatopljenja povezanog s tzv. stakleničkim učinkom. </p>
<p>U prilog onima koji su skloni »prirodnim« rješenjima stoji činjenica o čestim izmjenama toplih i hladnih klimatskih razdoblja u prošlosti. U prva četiri desetljeća 20. stoljeća, kad je na cijeloj sjevernoj polutki Zemlje bilo zamjetno zatoplilo, dogodio se obrat. Hladnih je zima bilo tri a toplih 10, što znači da su tople zime bile zamjetno češće. Zatim se dogodila još jedna klimatska promjena. Od otprilike 1940. pa do sedamdesetih godina 20. stoljeća ponovo je nastupilo razdoblje hladnije klime. Tople zime su se prorijedile, a hladne »umnožile«. Mnogi se još prisjećaju izrazito hladnih i (ili) snježnih zima 1940. (tako označimo zimu 1939./40), 1942., 1947., 1954. i dvije uzastopne »prave« zime 1963. i 1964. godine. Ali, ni to nije bio kraj klimatskim kolebanjima. </p>
<p>Početkom sedamdesetih godina pa do svršetka 20. stoljeća ponovno je na djelu klimatsko zatopljenje. U proteklih tridesetak godina u Zagrebu je bilo čak devet izrazito toplih zima, a samo jedna izrazito hladna (1984./5.)! Kako je krenulo, možda će se i ova zima pridružiti skupini prekomjerno toplih, nepriličnih zima. </p>
<p>Mnogi poznati klimatolozi drže da klimatsko zatopljenje u posljednjih tridesetak godina izlazi iz okvira uobičajenog prirodnog kolebanja klime. Smatraju ga početkom globalnog zatopljenja (obuhvaća cijelu Zemlju) kao posljedice onečišćenja atmosfere plinovima koji smanjuju gubitak Zemljine topline prema svemiru i na taj je način posredno griju (»staklenički učinak«). U prilog takvu mišljenju je činjenica o dosad nezabilježenom dugom slijedu od 21 uzastopne godine (zaključno s 1999., jer za 2000. još nisu sređeni podaci) kad je srednja temperatura na Zemlji bila viša od prosjeka! Deset najtoplijih godina u razdoblju nakon 1860. (otkad se izračunava temperatura zraka za Zemlju u cijelosti) bile su od 1983. do 1999., a među njima i dosad najtoplija godina 1998. I još nešto. Desetljeće od 1990. do 1999. bilo je u svjetskim razmjerima najtoplije u proteklih 140 godina! Proteklo je 20. stoljeće, prema prosudbama klimatologa, najtoplije stoljeće u proteklom tisućljeću!</p>
<p>Hoće li i koliko će to spasiti zime od gubitka topline i snijega, pokazat će budućnost. Ostaje nada u jakost i nepredvidivost vladanja složenog prirodnog klimatskog stroja koje još može proizvoditi »zimske ukrase« unatoč čovjekovim podmetanjima. Za utjehu ljubiteljima zime neka bude stara dalmatinska izreka: »Nijedne zime nije vuk izio«, odnosno, kakva-takva, zima će ipak doći!</p>
<p>Mr. Milan Sijerković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kunstov sindikat osuđuje ukidanje kontrole cijena mlijeka i kruha </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) oštro je u petak osudila ukidanje kontrole cijena mlijeka i kruha, ocijenivši da je Vlada time odustala od svoje jedine prave socijalne mjere. URSH u priopćenju ističe da bi u situaciji kad je dvije trećine stanovništva Hrvatske osiromašeno, Vlada trebala i dalje štititi cijene proizvoda i usluga nužnih za preživljavanje. Stoga bi kontrolu cijena trebalo proširiti na ulje, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i druge proizvode od životne važnosti, te na komunalne usluge.</p>
<p> »Ukidanjem kontrole cijena mlijeka i kruha Vlada je još jednom pokazala nedefiniranost i kontradiktornost u pogledu tržišne orijentacije. S jedne strane, ukida kontrolu cijena i zalaže se za njihovo slobodno formiranje, dok s druge strane zamrzava plaće i otkazuje egzistencijalna prava zaposlenima«, ističe URSH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pupovac: Od Vlade očekujemo veću efikasnost</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - U povodu pravoslavnog Božića koji se po Julijanskom kalendaru slavi 7. siječnja, Srpsko nacionalno vijeće održalo je u petak svečano primanje u dvorani Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta« u Zagrebu. </p>
<p>Nazočne je pozdravio predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća dr. Milorad Pupovac riječima: »Uvjeren sam da će u ovoj godini Vlada, neovisno o veličini teškoća s kojima se suočava, imati mogućnost uspostaviti efikasnu vlast. Od te vlasti koja nesumnjivo ima demokratsku legitimaciju i uporište, većina ljudi, pa tako i građani srpske nacionalnosti, očekuje veću djelotvornost«. Zamjenik premijera dr. Goran Granić primijetio je da je »budućnost srpske zajednice budućnost u demokratskoj i civilnoj Hrvatskoj«, ali da će i ta šansa biti »djelomično iskorištena ako i Srbija kao matična zemlja ne bude snažno krenula u izgradnju demokratskog i civilnog društva«.</p>
<p>»Crkva ulazi u treći milenij, ima mnogo toga reći o prošlosti, a ima svakako i obavze da čini u budućnosti. Crkva je u prošlosti učinila mnoga dobra, ali nije spriječila i neka zla koja su se dogodila. To je pouka nama svima za budućnost«, rekao je arhijerejski namjesnik zagrebačko-ljubljanske mitropolije Srpske pravoslavne crkve Milenko Popović. Izrazio je uvjerenje da će Srpska pravoslavna crkva, kao i druge crkve, činiti u novom tisućljeću sve na dobrobit svojih vjernika, svih ljudi dobre volje i Republike Hrvatske.</p>
<p>Potpredsjednik Sabora dr. Zdravko Tomac pozvao je na zajedničku izgradnju demokratskog humanog društva u kojem će svaki čovjek imati jednaka građanska prava, ali i zaštićene nacionalne i druge posebnosti. »Srpska zajednica u Hrvatskoj u tome ima veliku ulogu. Hrvatska će biti stabilna ako odnosi između Hrvata i Srba budu na tim temeljima«, poručio je dr. Tomac.</p>
<p>Na kraju svojih obraćanja i dr. Pupovac i protojerej Popović poželjeli su svim prasvoslavnim vjernicima Božić tradicionalnim pozdravom istočne Crkve: »Hristos se rodi!«</p>
<p>Na primanju su bili i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ministar gospodarstva Goranko Fižulić, predstavnik Katoličke crkve isusovac dr. Stjepan Kušan, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke dr. Vojislav Stanimirović, predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula te brojni drugi uzvanici iz političkog i diplomatskog kora. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Počinje HHO-ova škola ljudskih prava za srednjoškolce</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava u suradnji s Norveškim helsinškim odborom, te uz financijsku podršku Friedrich Naumann Stiftunga i Turističke zajednice Rovinja organizira prvu Školu ljudskih prava za srednjoškolce u Rovinju od 6. do 14. siječnja, u hotelu »Sol Park«.</p>
<p>Na Školi ljudskih prava u Rovinju sudjelovat će 21 učenik iz deset gimnazija i ostalih srednjih škola iz Karlovca, Daruvara, Petrinje, Vinkovaca, Vukovara, Knina, Zadra, Splita, Rovinja i Zagreba.</p>
<p>Glavne teme škole bit će zaštita ljudskih prava prema međunarodnim i hrvatskim standardima, civilno društvo i građanske inicijative, međuetnička i multikulturalna tolerancija i mirno rješavanje sukoba. Škola će biti organizirana kroz edukacijske radionice i diskusije, a voditelji radionica bit će aktivisti hrvatskih i međunarodnih nevladinih organizacija: Žarko Puhovski (HHO), Matias Hellman (UN), Enver Đuliman (Norveški helsinški odbor), Sanja Sarnavka (B.a.b.e.), Mladen Majetić (ZamirNet) te predstavnici Centra za mirovne studije Mirjana Radaković, Goran Božičević i Andrijana Parić.</p>
<p>Učenici će imati priliku upoznati se i s radom lokalnih nevladinih organizacija u Istri i Rijeci kao što su Homo Pula, Centar za građanske inicijative iz Poreča, Alarm iz Rijeke, Klub mladih Bad Taste iz Pazina, ekološka udruga Pineta iz Labina, Udruga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja Rijeka i Zajednica Talijana iz Rovinja, ističe se u priopćenju Hrvatskog helsinškog odbora.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Povratnici u Podunavlje ponovo odlaze s tog područja jer nemaju od čega živjeti</p>
<p>OSIJEK, 5. siječnja</p>
<p> - Od siječnja do prosinca 2000. na području Podunavlja zabilježeno je 12.691 povratnika. Kako se ističe u izvješću Uprave za prognanike i izbjeglice pri Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva povratak je u protekloj godini nešto manji nego ranijih godina, a razlog je tomu što su preostale najteže skupine prognanika, obitelji čije su kuće potpuno srušene i čekaju završetak obnove, velik broj starih i nemoćnih te obitelji koje očekuju stambeno zbrinjavanje, a ne obnovu. </p>
<p>Kad je riječ o području Osječko-baranjske županije, pročelnica Regionalnog ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice Osijek Nada Arbanas ističe da je iz statusa prognanika lani izašlo više od 6.000 osoba. Ona dodaje da ih je dio izgubio status prognanika bez mogućnosti stjecanja povratničkog statusa, jer su stambeno zbrinuti. Ima i osoba koje su se vratile u Podunavlje, ali u privremeno boravište. Ovakav trend bilježi se posebice na području Belog Manastira. Podsjetivši kako je već upozoravala da proces povratka mora pratiti i proces obnove gospodarstva, Arbanas ipak ističe kako je lani bilo i pozitivnoga. </p>
<p>Naime, kaže, ubrzala se isplata novčanih naknada za obnovu prve, druge i treće kategorije oštećenja i to je ubrzalo povratak. Treba istaknuti i primjenu Zakona o područjima posebne državne skrbi što je dalo nadu povratnicima da će se normalizirati i gospodarsko stanje, dodaje Arbanas. »Povratak se odvijao vrlo dobro i stoga što je oslobođen dio zauzete imovine«, smatra Arbanas te ujedno komentira stav Zajednice povratnika Hrvatske koja upozorava da povratnici iz Podunavlja ponovo odlaze s tog područja jer nemaju od čega živjeti. Naime, kako je za Vjesnik ponovio predsjednik Zajednice Josip Kompanović, ova je udruga zadovoljna s dosadašnjim procesom povratka i obnove, no upozorava Kompanović, gospodarska situacija je takva da »proces povratka postaje besmislen, ako se ljudi vraćaju tamo gdje nemaju od čega živjeti«. On podsjeća da je hrvatska Vlada već više puta upozorena na ovaj problem. Trenutačno se očekuje provedba obećanja zamjenika premijera Gorana Granića da će izaslanstvo Zajednice nazočiti sjednici užeg kabineta Vlade. »Moći će se analizirati situacija i predložiti mjere koje smatramo nužnima da bi se stvorili uistinu povoljni uvjeti za život nakon povratka«, napominje Kompanović. S time se slaže i pročelnica Arbanas, koja je u izjavi za Vjesnik dodala da je odlazak mladih trbuhom za kruhom trend u cijeloj Hrvatskoj, a tek će popis pučanstva u proljeće ove godine pokazati razmjere te pojave. »U evidenciji imamo 6.500 registriranih osoba u statusu prognanika što znači da je povratak bio intenzivan, a kulminirao je krajem 1999. i u 2000.«, primjećuje Arbanas.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kada Vlada kani riješiti nepravdu učinjenu stanarima bivših vojnih stanova</p>
<p>Ustavni sud još '97. ocijenio neustavnom odredbu o »višku kvadrata« koji su, prema tržišnoj cijeni, morali platiti samo kupci bivših vojnih stanova, a na tužbe koje su uslijedile sudilo se različito od slučaja do slučaja / Država se do sada oglušivala čak i na pravomoćne presude, tako da još niti jednom kupcu nije vraćen novac ili smanjena rata / Vlada odbila IDS-ov prijedlog da se taj povrat i zakonski podupre odbila jer - priprema vlastito rješenje</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Stanari koji su bivše vojne stanove otkupili uz odredbu o »višku kvadrata« mogli bi ove godine, konačno, riješiti svoje dugogodišnje sporenje s državom. Naime, na dnevnom redu prve ovogodišnje sjednice Hrvatskog sabora koja će započeti sredinom siječnja naći će se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.</p>
<p>Taj je prijedlog u saborsku proceduru uputio IDS, a njime se traži da se naprave novi izračuni cijene stanova te da se onima koji su stanove platili u cijelosti vrati novac za »višak kvadrata«, dok bi se onima koji stan otplaćuju obročno, smanjile mjesečne rate kredita. IDS je prijedlog izradio u suradnji s Klubom vojnih umirovljenika, jer su stanari vojnih stanova i vojni umirovljenici kategorija građana koja je doživjela jednu od najvećih građanskih nepravdi, kaže saborski zastupnik i potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. </p>
<p>Riječ je o zakonskoj odredbi donesenoj 1995., prema kojoj su uvedeni dodatni kriteriji za prodaju stanova koji su 1991. temeljem Vladinih uredaba o preuzimanju sredstava bivše JNA i SFRJ postali vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva obrane. Uvedena je odredba »stana odgovarajuće veličine« s time da na jednu osobu dolazi do 17 četvornih metara sobnog prostora, a svaki kvadrat iznad toga limita plaćao se prema tržišnoj cijeni, dakle ovisio je o ekonomskoj cijeni stana te njegovu položaju. </p>
<p>Stanari ostalih društvenih stanova, mogli su stanove otkupiti po povlaštenoj cijeni bez obzira na veličinu stana i broj osoba tako da su stanari vojnih stanova smatrali da su stavljeni u neravnopravan položaj. Nekolicina građana je stoga najprije 1996., a zatim i 1997. pokrenula pred Ustavnim sudom pitanje ustavnosti odredbe »o višku«, a Ustavni sud je 1997. spornu odredbu ocijenio neustavnom. </p>
<p>No od tada, dakle već četvrtu godinu, revizija ugovora o kupnji vojnih stanova nije napravljena. Tadašnja vlada je to obrazlagala načelom »pacta sunt servanda«, odnosno da je ugovor o kupnji stana zaključen dobrovoljno pod uvjetima koji su tada bili propisani zakonom. Također, smatrali su da se odluka Ustavnog suda ne može primjenjivati retroaktivno, točnije da je retroaktivna primjena moguća tek nakon pravomoćne pojedinačne presude, a tumačenje brojnih pravnih stručnjaka kako ugovori sklopljeni po neustavnim odredbama ne mogu biti valjani, nije prihvaćeno.</p>
<p>Uslijedile su brojne sudske tužbe, koje su se zbog žalbi jedne ili druge strane - kupca ili države, uglavnom vrtile u krug. Budući da nema posebne evidencije slučajeva vezanih samo uz vojne stanove, ne zna se točan broj sudskih postupaka niti njihov ishod, no, kako je svojedobno za Vjesnik rekao predsjednik zagrebačkog Općinskog suda Đuro Sessa, sud je sudio različito od slučaja do slučaja. Iako je Županijski sud zauzeo stav da kupci imaju pravo na povrat novca za preplaćeni višak, Vrhovni sud je u nekoliko navrata revidirao takve presude. </p>
<p>No država se do sada oglušila čak i na pravomoćne presude, tako da još niti jednom kupcu nije vraćen novac ili smanjena mjesečna rata. Odvjetnica Nevena Trumbić-Crnošija, koja u sporu protiv države zastupa dvadesetak stanara, ističe kako su u Ministarstvu financija izrazito neljubazni te stanari koji su pristali da se povrat novca obavi mirnim putem a ne ovrhom, već nekoliko mjeseci čekaju svoj novac. </p>
<p>Budući da je koncem prošle godine Vlada zadužila nadležna ministarstva da izrade prijedlog akta kojim će se napokon riješiti pitanje povrata novca za preplaćene kvadrate, oštećeni kupci su očekivali da će se sudski postupci obustaviti. No odvjetnica Trumbić-Crnošija sumnja da će se ta zavrzlama riješiti mirnim putem, odnosno da će država dobrovoljno vratiti novac svima koji su oštećeni bez obzira jesu li tužili državu ili ne.</p>
<p>Iako je aktualna vlast pokazala dosta razumijevanja da se problem vojnih stanova riješi, u brz i pozitivan ishod sumnja i povjerenik zagrebačke podružnice Kluba vojnih umirovljenika SUH-a Milivoj Boroša, inače jedan od najzaslužnijih što se pitanje preplaćenih kvadrata uopće našlo pred Vladom. Nakon dugotrajnih napora, kaže Boroša, »ovih smo dana konačno iz Vlade dobili odgovor kako još čekaju odgovore nadležnih ministarstava te će nas, čim odgovori stignu, obavijestiti o predloženom rješenju. Iako smo se u više navrata obraćali strankama šestorke, ističe on, najviše razumijevanja pokazali su u IDS-u«. </p>
<p>Oni su se složili da bi pitanje vojnih umirovljenika trebalo riješiti cjelovito jer se, na primjer, upozorava Boroša, prilikom utvrđivanja cijene stana u obzir uzimao efektivni radni staž te je za svaku godinu radnog staža od cijene stana oduzimano po 500 njemačkih maraka. Vrijeme provedeno u NOR-u država nam ne priznaje u efektivni radni staž čime smo zakinuti u odnosu na političke zatvorenike, sudionike Domovinskog rata ili čak poražene iz Drugog svjetskog rata, kaže Boroša.</p>
<p>Prema IDS-ovom prijedlogu, izmjenama zakona onima koji su stan otplatili u cijelosti trebalo bi novac vratiti u roku godinu dana, no Kajin ističe kako je svjestan situacije i ipak misli kako bi realnije bilo taj rok produljiti do tri godine. Svjesni smo, također, naglašava Kajin, da bi u slučaju povrata novca trebalo doći do rebalansa državnog proračuna, za što vjerojatno nećemo dobiti potporu ostalih stranaka šestorke.</p>
<p> No, ističe on, »fašistoidna politika koja je vođena u zadnjih 10 godina učinila je jednu od najozbiljnijih povreda ljudskih prava« te bi ju svakako trebalo ispraviti. Uporište za svoj pesimizam oko usvajanja IDS-ova zakona, Kajin vidi i u negativnom mišljenju koje je na taj prijedlog dala Vlada. Naime, Vlada smatra da o tom pitanju nije potrebno donositi zakon, budući da je u tijeku izrada odgovarajućeg Vladinog prijedloga kojim će se riješiti sporna pitanja. Kajin pak smatra da Vlada niti ove godine ne misli u potpunosti riješiti nepravdu učinjenu stanarima bivših vojnih stanova budući da je u ovogodišnjem proračunu od prodaje vojnih stanova predvidjela uprihoditi 140 milijuna kuna, dok je od prodaje svih ostalih društvenih stanova predviđeno 120 milijuna kuna. Dakle, smatra Kajin, sve ostaje na savjesti saborskih zastupnika. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kandidatura za nove članove DSV-a do kraja ožujka, predlagatelji čekaju upute</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Prema novom Zakonu o Državnom sudbenom vijeću (DSV) koji vrijedi od početka godine, članove DSV-a predlažu Hrvatska odvjetnička komora (HOK), Kolegij dekana pravnih fakulteta i Vrhovni sud. </p>
<p>Međutim, kako smo u petak čuli u HOK-u i na zagrebačkom Pravnom fakultetu, oni još ne razmišljaju koga će kandidirati u DSV.</p>
<p>Predsjednik HOK-a Ranko Pelicarić i dekan Pravnog fakulteta Mihajlo Dika, za Vjesnik su rekli kako se neće upuštati u postupak kandidiranja prije nego dobiju upute iz Ministarstva pravosuđa. No, dok oni prebacuju lopticu na Ministarstvo, ono se ne oglašava. </p>
<p>U Odvjetničkoj komori, pak, prema Pelicarićevim riječima, imaju i formalnih problema oko isticanja kandidata za DSV. Naime, zakon je odredio da u HOK-u njegova skupština predlaže kandidate, a Pelicarić tvrdi da im to stvara probleme »jer se skupština sastaje samo nekoliko puta godišnje«. On bi stoga htio da se sve prebaci na Upravni odbor HOK-a, koji sjednicu može sazvati vrlo brzo. No, od nekih upućenih u odvjetničkim krugovima može se čuti kako se u tom rješenju krije želja vodstva HOK-a da se postupak kandidiranja za DSV obavi u uskom krugu unutar upravnog odbora, kako bi se izbjeglo šire izjašnjavanje članstva na Skupštini. Neće biti neočekivano da iz Upravnog odbora kao kandidati proisteknu neki »provjereni« članovi HOK-a koji se neprestano vrte na svim funkcijama, drži naš izvor. </p>
<p>Inače, kandidati za DSV trebali bi biti predloženi do kraja ožujka. Bit će znakovito i to na koji način će Vrhovni sud predlagati kandidate, s obzirom da se na raznim stranama najavljuje smjena predsjednika tog suda Marijana Ramušćaka. Možda se stoga previše i ne »talasa« oko predlaganja kandidata za DSV jer nije isključeno da će se pričekati Ramušćakova smjena, kako bi novi čelnik Vrhovnog suda obavio postupak kandidiranja članova DSV-a iz sudačkih redova. </p>
<p>Inače, broj članova DSV-a smanjen je s dosadašnjih 15 na 11. Sedam članova predlažu suci, a po dvojicu odvjetnici i dekani pravnih fakulteta. Sa svojom listom kandidata za DSV može izići i ministar pravosuđa. Članove DSV-a bira Zastupnički dom. (Biljana Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Prijedlog zakona o udrugama: Jednostavniji postupak registracije</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Vlada je u saborsku proceduru u četvrtak uputila Prijedlog zakona o udrugama koji se smatra liberalnijim od dosadašnjega i donosi niz novina među kojima pojednostavljenje postupka registracije, mogućnost da udruge djeluju iako nisu registrirane te decentralizaciju poslova oko registracije i nadzora rada udruga s Vlade na županijske urede.</p>
<p> Nakon široke javne rasprave u predloženi su tekst ugrađeni i brojni zahtjevi nevladinih udruga, a pozitivno su ga ocijenili i pravni stručnjaci Vijeća Europe. </p>
<p>U zakonski tekst ugrađen je i zahtjev pojedinih udruga da se u registar udruga pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave ne moraju, upisati one udruge koje ne žele steći status pravne osobe. Te se udruge ne bi mogle natjecati za proračunska sredstva namjenjena projektima udruga. Bude li prijedlog privaćen, na te bi se udruge primjenjivao Zakon o obveznim odnosima, i to one odredbe kojima je uređen institut ortakluka. </p>
<p> Predloženim je zakonom predviđeno da udruge mogu djelovati i prije okončanja postupka njihova upisa u registar, a broj osoba koje mogu osnovati udrugu smanjen je s deset na pet.</p>
<p> Ubrzan je i postupak registracije udruga, za koji bi ubuduće trebali biti nadležni uredi za opću upravu u županijama u kojima su sjedišta udruga. Po postojećem Zakonu upis provode uredi za opće poslove na područjima djelovanja udruga.</p>
<p> Strane bi se udruge registrirale u Ministarstvu pravosuđu, za što, po predloženome ne bi trebale suglasnost Ministarstva vanjskih poslova, što je dosada bio uvjet.</p>
<p> Predlaže se smanjiti i broj podataka koji udruga prijavljuje registracijskom uredu, a ne predviđa se ni rok u kojem udruga po osnivanju mora podnijeti zahtjev za registraciju.</p>
<p> Zahtjev nevladinih udruga da se ukine odredba važećeg Zakona po kojoj su udruge Ministarstvu dužne na uvid dati svoje statute, predlagatelj nije prihvatio. No, predlaže se smanjenje elemenata koje moraju sadržavati statuti pojedinih udruga.</p>
<p> Bitna novina u odnosu na postojeći zakon je što o privremenoj zabrani rada udruge ne bi moglo odlučivati upravno tijelo, nego samo sud u sudskom postupku. </p>
<p> Nakon stupanja na snagu predloženog zakona, ne predviđa se postupak preregistracije udruga, a županijski uredi preuzet će podatke Ministarstva pravosuđa.</p>
<p> One udruge koje registraciju nisu uskladile s postojećim zakonom, za što je obveza istekla u siječnju 1988., smatrale bi se izbrisanima iz registra. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Đurđa Adlešić: Odbor nije trebao biti obaviješten o ispitivanju Peše</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Je li o ispitivanju bivšeg pomoćnika ravnatelja HIS-a, brigadira Žarka Peše, u kriminalističkoj policiji trebao biti obaviješten saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost budući da je riječ o bivšem visokom dužnosniku obavještajne zajednice? Prema riječima predsjednice Odbora Đurđe Adlešić, u ovoj fazi istrage to nije trebalo biti učinjeno jer je u pitanju individualna odgovornost za navodno krijumčarenje automobilima. Drži da se postupilo po zakonu jer je o obavijesnom razgovoru u kriminalističkoj policiji obaviještena Vojna policija s obzirom da je Peša brigadir HV-a.</p>
<p> »No, budući da je Peša ispitivan kao bivši djelatnik HIS-a, od Tomislava Karamarka, zatražila sam (prema Zakonu o UNS-u) izvješće o kontroli UNS-a nad obavještajnim službama tijekom prošle godine. U tom izvješću mora biti dio koji se odnosi na eventualnu umiješanost HIS-a u šverc automobila. Tek kad dobijem to izvješće u kojem se eventualno sumnja da ta služba kršila zakon, onda mogu odlučivati o mjerama koje s tim u vezi poduzima Odbor«, objasnila je Adlešić. Naglasila je da Odbor ispituje zakonitost rada službi, a ne individualnu odgovornost. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Djelatnici HRT-a na čelu s Galićem protive se novom zakonu o HRT-u </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Nekoliko stotina zaposlenika nacionalne radiotelevizijske kuće odazvalo se u petak skupu Odbora za očuvanje javne i cjelovite Hrvatske radiotelevizije. Zajedno s predsjednikom Uprave Mirkom Galićem, izrazili su neslaganje s Vladinim zakonom o HRT-u. U petak je Odbor započeo s potpisivanjem peticije kojom se traži odgoda donošenja tog zakona, te sastavljanje nove radne skupine koja će pripremiti zakonski tekst, a u nju bi bili uključeni i zaposlenici s Prisavlja. U sat vremena peticiju je potpisalo više od 300 djelatnika HRT-a. </p>
<p>Zaposlenici i Uprava protive se ustroju HRT-a kao javne ustanove jer se time, smatraju, ograničava njezina financijska samostalnost i otvara mogućnost političkog utjecaja. Ne slažu se ni s odvajanjem Odašiljača i veza bez prethodne stručne analize koja će ukazati na sve posljedice odvajanja. Sporno je i pitanje načina izbora članova Vijeća HRT-a jer je, tvrde, pri njihovu izboru opet je dominantan politički utjecaj. Uz to protive se oduzimanju po jedne mreže nacionalnog programa za radio i televiziju.</p>
<p> Galić je istaknuo da je potrošio sate uvjeravajući predlagatelje da prihvate zahtjeve s Prisavlja. Dodao da se u svakodnevnoj praksi poštuju sloboda i neovisnost HRT-a, no da bi neke stvari, ipak, trebalo institucionalizirati. Član Odbora i urednik na HTV-u Velimir Đuretić ocijenio je Vladin zakonski prijedlog polupismenim, retrogradnim i restriktivnim. »Činjenica da predlagatelj nije prihvatio ni jedan prijedlog struke, zaposlenika i civilnih udruga, svjedoči da i ova vlast želi kontrolirati medije. Ako Vladin prijedlog bude uskoro usvojen, to će biti žalosno, jadno i kulturocidno«, istaknuo je Đuretić. Urednik na Hrvatskom radiju Domagoj Veršić upozorio je na to da će Radio, ako se prihvati taj zakon, 75. rođendan dočekati s programom manje. Kazao je da ne prihvaća obrazloženje da se treća radijska nacionalna mreža ukida zbog tehničkih (ne)mogućnosti, a kao uporište za tu svoju tvrdnju naveo je svojedobnu izjavu potpredsjednice Vlade Željke Antunović da se taj problem može riješiti. Davor Travaš, urednik na Radio Rijeci, rekao je da Vlada nakon 1945. i 1948. i 2001. godine želi u Hrvatskoj provesti nacionalizaciju. Pojasnio je da će se Odašiljači i veze najprije nacionalizirati, a potom prodati nekome za kunu. Djelatnik HRT-a iz tehnike Damir Šimunović upozorio je na niz nepoznanica u vezi s izdvajanjem Odašiljača i veza, rekavši da se ne bi trebalo pozivati na europske primjere gdje su odašiljači izdvojeni iz sastava javnih televizija.</p>
<p>Najveće podjele na skupu dogodile su se za vrijeme izlaganja urednika HTV-a Branimira Bilića koji je čitao svoje amandmane na zakonski tekst. Iako se u njima složio s većinom prijedloga Odbora, ustvrdio je kako »nevinih nema ni na jednoj niti na drugoj strani«, misleći pritom na predlagatelja i Upravu. Tražio je da se treća nacionalna TV-mreža izdvoji iz sastava HRT-a te da se tako prekine »TV monopol«, ali da se i kao odvojena trgovačka društva uspostave Radio, Televizija te Odašiljači i veze. Replicirao mu je Đuretić kazavši kako nitko nije protiv konkurencije, no da prijedlog Vlade znači osiromašivanje HRT-a. Đuro Tomljenović (urednik s HTV-a) Biliću je pak poručio da se »kazalište ne ruši ako glumci i režiseri nisu dobri, već se oni promijene«.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Šef saborske straže i njegov zamjenik osumnjičeni za falsificiranje diploma</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Tajnica Hrvatskoga sabora Danica Orčić potvrdila je u petak za Hinu da su šef saborske straže Vlado Kralj i njegov zamjenik Željko Rautek suspendirani s radnih mjesta zbog sumnje da su falsificirali diplome zagrebačkoga Pravnog fakulteta. Izvijestila je da je Sabor od svih fakulteta zatražio provjeru diploma svih saborskih djelatnika. </p>
<p> Sa zagrebačkog Pravnog fakulteta potvrđeno je da su Kralj i Rautek upisali upravno-pravni smjer na tom fakultetu, ali ni jedan ni drugi dosad nisu diplomirali.</p>
<p> Provjera diploma pokazala je da su diplome ostalih zaposlenih vjerodostojne, rekla je Danica Orčić.</p>
<p> Sabor je zakonodavno tijelo i ima poseban položaj. Zapošljavanje u saborskim službama nije zapošljavanje u državnoj službi, kazala je tajnica na upit jesu li točne informacije da je u protekloj godini, unatoč privremenoj zabrani zapošljavanja u državnim službama, zaposlen određen broj ljudi. Na određeno vrijeme primljeno je pet osoba koje su prije bile primljene kao vježbenici. Nakon što su položile državne ispite, zbog njihove kvalitete pružena im je mogućnost zaposlenja na određeni rok, od tri do šest mjeseci.</p>
<p> Sabor zbog toga nije tražio dodatni proračunski novac, nego se dovijao na različite načine, nastojeći poboljšati kadrovsku sliku, izjavila je Orčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić, Račan i Tomčić (ne)će se sastati zbog dolaska haaške tužiteljice</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Ured predsjednika Republike nema saznanja da bi se predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivica Račan i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić trebali zajednički sastati s haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte tijekom njezina skorog posjeta Zagrebu. U Predsjednikovu programu ovih dana nema ni njegova posebnog sastanka s Račanom i Tomčićem uoči tužiteljičina dolaska, najavljenog za sljedeći tjedan. Kazala je to u petak za Vjesnik Mesićeva glasnogovornica Vjera Šuman. Prema njezinim riječima, tužiteljica del Ponte dolazi u Zagreb na razgovor s Vladinim Savjetom za suradnju s Haagom.</p>
<p> Podsjetimo, neki su mediji objavili kako su, navodno, saznali da bi Mesić, Račan i Tomčić trebali zajednički razgovarati s glavnom haaškom tužiteljicom u Zagrebu. Mediji su najavili i da bi se njih trojica prije susreta s del Ponte trebali sastati kako bi konačno pred predstavnicu Tribunala izašli s jedinstvenim stajalištima o hrvatskoj suradnji s Haagom. </p>
<p>Time bi se, smatra dio javnosti, izbjegla dva različita pristupa tom iznimno osjetljivom političkom problemu koji Hrvatskoj u novije vrijeme zadaje mnogo glavobolje. S jedne strane, dojam je da je predsjednik Mesić zagovornik bezuvjetne suradnje s Tribunalom, dok je s druge Vlada sa svojih 13 zaključaka prema tom sudu zauzela čvršći stav, zalažući se za procesuiranje konkretnih zločina, a ne za kriminalizaciju legitimnih vojnih akcija »Bljesak« i »Oluja«. (M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Budimir: Hrvatskoj vojsci nisu se smjeli dogoditi Duboki jarak i Ogulin</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - Predsjednik republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u petak izaslanstvo udruge »Branitelji Hrvatske« koje je vodio njezin predsjednik, general Božo Budimir. </p>
<p>»Razgovor je uslijedio na naš zahtjev. Željeli smo zahvaliti Predsjedniku za sve što je u vrlo kratkom roku učinio za napredak Hrvatske, nasuprot onima koji su pokazali i pokazuju da za aktivan doprinos boljitku zemlje jednostavno nemaju osjećaj«, izjavio je Budimir nakon susreta. »Predložili smo Predsjedniku da se što prije organizira skup na kojem bi se jasno definiralo kamo idemo, a ne da se jedna politika vodi ujutro, a druga poslijepodne«, istaknuo je čelnik udruge. Napomenuo je da je Mesiću predložio osnivanje posebnog nacionalnog tima za utvrđivanje istine o Domovinskom ratu i održavanje skupa na tu temu. Prema njegovim riječima, zadaća te posebne skupine bila bi da se, uvidom u ukupnu dokumentaciju o Domovinskom ratu, stane na kraj kontroverznim pričama koje se u posljednje vrijeme plasiraju javnosti.</p>
<p> Na upit je li Predsjednik podržao tu inicijativu, Budimir je kazao da je cilj sastanka bilo iznošenje prijedloga, a potom će se organizirati razgovori sa svima koji bi trebali sudjelovati u skupini. </p>
<p>Kao o jedan od mogućih razloga susreta s Mesićem navodilo se najnovije pismo Haaškog suda u kojem se spominje stotinjak bivših državnih dužnosnika koji, navodno, zanimaju Tribunal. »Nismo razgovarali ni o kakvom pismu iz Haaga, a udruga je svoj stav o suradnji Hrvatske sa Sudom više puta iznijela u javnosti. Danas je, zapravo, vrlo teško naći dva pametna Hrvata koja se mogu složiti o tom pitanju«, smatra Budimir. Upravo su stoga, dodao je, »Branitelji Hrvatske« predložili Predsjedniku da jedna od tema skupa o Domovinskom ratu bude određivanje nedvosmislenog stava Hrvatske prema Haaškom sudu.</p>
<p>Izaslanstvo je s Mesićem razgovaralo i o stanju u Oružanim snagama. Prema Budimirovim riječima, podržana je revizija dodjele činova, raznih priznanja te liječničkih pregleda u HV-u. »Hrvatskoj vojsci nisu se smjeli dogoditi Duboki jarak i Ogulin«, upozorio je Božo Budimir dodajući da za ta dva slučaja netko treba odgovarati. Kazao je i da je dotaknuto pitanje statusa hrvatskih branitelja u društvu. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ako su transkripti otišli u Haag mimo Vlade, ima osnova za Mesićev opoziv, tvrdi DC</p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja</p>
<p> - »Ako su transkripti i stenogrami iz Ureda Predsjednika otišli u Haag mimo Vladinog Ureda za suradnju s tribunalom onda je predsjednik Stipe Mesić prekršio Ustav i Ustavni zakon o suradnji s tim tijelom, pa bi o tome hitno trebao raspravljati hrvatski parlament«, naglasila je u petak na konferenciji za novinare zamjenica predsjednika Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt, odgovarajući na pitanje novinara hoće li DC podržati opoziv predsjednika države, ako takav prijedlog stigne od jedne petine zastupnika Hrvatskog sabora. </p>
<p>U toj stranci upozoravaju na opasnost postojanja paralelnih kanala komunikacije i suradnje s Haaškim sudom, a potpredsjednik Pavao Miljavac rekao je da je i Predsjednik Republike prema hrvatskom Ustavu dužan štititi nacionalne interese. Ako se utvrdi da on to ne čini, može se i opozvati kroz parlamentarnu proceduru. Ta stranka inače traži da se o odnosima s Haaškim sudom raspravlja u Hrvatskom saboru i to što hitnije, a ako je potrebno, i promijeni Ustavni zakon o suradnji s Tribunalom i Deklaraciju donesenu prošloga proljeća.</p>
<p>Prema riječima čelnika DC-a, nova vlast ne koristi dio statuta Tribunala prema kojem Hrvatska može uskratiti dostavu dokumenata i svjedočenje nekih osoba, ako bi to ugrozilo nacionalne interese. Naime, kao što je poznato, Hrvatska je dobila spor s Tribunalom oko subpoene. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt ocijenila je da su odnosi Hrvatske s Haaškim sudom ozbiljno zaoštreni i da postoji opasnost da se to odrazi i na unutarnjopolitičku situaciju u zemlji, ali i na vanjskopolitički položaj Hrvatske.</p>
<p>Dodala je da se u posljednje vrijeme u Tribunalu otvaraju teze prema kojima su operacije Oluja i Bljesak bile namijenjene etničkom čišćenju Srba, špekulira se s imenima generala »i sve to ukazuje da se želi kriminalizirati hrvatska politika u posljednjih deset godina, a time i Domovinski rat te na kraju izjednačiti agresora i žrtvu«. </p>
<p>Škare Ožbolt je istaknula da Vlada što prije treba izići u javnost s istinom o odnosima s Haaškim sudom i tužiteljstvo vratiti na pozicije zacrtane u rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a u kojima jasno stoji da je na Hrvatsku izvršena agresija, a da su akcijom Oluja oslobođeni hrvatski teritoriji. </p>
<p>Miljavac nije potvrdio da se u pismu Vladi iz Haaga spominje stotinjak imena, ali je kazao da je to pismo stiglo prije tri ili četiri dana, te da u njemu zasigurno ima više od 12 imena. </p>
<p>Potpredsjednik DC-a Ljubomir Antić, govoreći o godini dana nove vlasti, upozorio je da bi Vlada mogla pasti, ako ne zbog odnosa prema Haagu, onda zbog socijalne neosjetljivosti i sve nižih socijalnih prava pučanstva. Dodao je da Vlada ni poslije godinu dana na vlasti nema strategiju izlaska iz bijede, već nudi strategiju strpljenja jer nema jasnu viziju razvitka zemlje. (Goranka Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ovoj Vladi nije suđeno dovršiti mandat, tvrdi Sanader</p>
<p>DUBROVNIK, 5. siječnja</p>
<p> - »Godinu dana nakon parlamentarnih izbora, Hrvatska je na socijalnom, političkom i gospodarskom planu u gorem položaju nego godinu ranije. Aktualna Vlada nema ni socijalnu niti gospodarsku strategiju, ne zna upravljati zemljom koja je politički polarizirana, jedino zna određivati restrikcije i dizati cijene, te takvoj Vladi nije suđeno dovršiti mandat«, rekao je predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader na tribini »Hrvatska godinu dana nakon parlamentarnih izbora«, održanoj u četvrtak navečer u Kazalištu Marina Držića. </p>
<p>Događaj što se zbio 3. siječnja 2000. jest samo »obiteljski nesporazum« između hrvatskoga naroda i HDZ-a, jer da su i ostale stranke, poput HDZ-a, izašle na izbore samostalno, slika bi danas bila posve drukčija, ustvrdio je Sanader. </p>
<p>U stranci, naime, tvrde da vladajuća šestorka nije ispunila niti jedno predizborno obećanje, od obećanih 200.000 novih radnih mjesta pa do objavljivanja 200 najbogatijih obitelji, degradirala je hrvatske branitelje i Domovinski rat, vodi pogrešnu politiku prema Hrvatima iz BiH. HDZ ujedno osuđuje i politiku hrvatskoga predsjednika i Vlade prema Haaškome tribunalu »od kojega zemlja jedino dobija ultimatume«.</p>
<p> Najgore što se dogodilo, ističu u HDZ-u, jest razdor unutar hrvatskoga bića koji je ranije bio jedinstven zahvaljujući vodstvu stranke i pokojnoga predsjednika Franje Tuđmana. Nazočnima na tribini govorili su i potpredsjednik stranke Hrvoje Hitrec, glavni tajnik Joso Škara i saborska zastupnica Dubravka Šuica. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Oko 81.000 vlasnika dobiva još godinu dana za predaju oružja ili dozvolu </p>
<p>ZAGREB, 5. siječnja </p>
<p> - Konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o oružju, koji je u četvrtak upućen Saboru na drugo čitanje, predloženo je da se rok za predaju zabranjenog oružja produlji za godinu dana od stupanja na snagu tih izmjena. Protiv građana koji u tom roku policiji predaju oružje, čija je nabava, držanje i nošenje zabranjeno, neće se pokretati prekršajni ili kazneni postupci. </p>
<p> U Ministarstvu unutarnjih poslova podsjećaju da su do rujna 2000. građani predali oko 27.000 komada raznog automatskog vatrenog oružja. Za nesavjesne vlasnike, a takvih je sada više od 81.000, predviđena je novčana kazna od 10.000 do 30.000 kuna ili 60 dana zatvora, te oduzimanje oružja.</p>
<p> Prema predloženim izmjenama Zakona, lovci iz inozemstva mogli bi u Hrvatskoj unajmiti lovačko oružje, što bi, drže u Vladi, trebalo pomoći razvoju lovnog turizma. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010106].
|
