NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010305].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 210052 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ekonomisti oprezni prema Mesićevom i Račanovom optimizmu</p>
<p>Vedriš: Sporazum s MMF-om nije ni alibi za neuspjeh niti ga se može smatrati automatskim ljestvama do uspjeha / Babić: Privatizacija državnih i javnih poduzeća na HDZ-ov način neće bitno povećati efikasnost hrvatske privrede / Miljenović: Kritičari gospodarske politike previše naglašavaju značenje otvaranja novih velikih tvornica, a premalo pozornosti posvećuju ulaganjima u postojeće tvrtke, tzv. kapilarnim investicijama u tisuće malih poduzeća</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Ovo će proljeće biti proljeće velike hrvatske gospodarske prekretinice, uvjeravali su nas prošlog tjedna nekoliko puta predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivica Račan. Što će se to u sljedećih dva-tri mjeseca dogoditi da se može govoriti o toliko očekivanoj velikoj gospodarskoj prekretnici, u predizbornoj groznici 1999. brzopleto obećanoj još za prošlu godinu? Zasad je izvjesno da bi 19. ožujka Međunarodni monetarni fond trebao nakon višemjesečnog odugovlačenja konačno potpisati stand-by aranžman s Hrvatskom, a u svibnju bi Hrvatska i Europska unija mogle potpisati Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. Mnogo se nade polaže i u početak velikog državnog investicijskog vala (oko 10 milijardi kuna). I od ovogodišnje turističke sezone očekuje se mnogo, a koliko su vijesti što posljednjih mjeseci stižu sa svjetskih turističkih sajmova i financijski ozbiljne, uvelike će otkriti već travanjska turistička uskršnja »pretpremijera«. To su, ukratko, glavne odrednice na kojima vlast temelji gospodarski optimizam, serviran neposredno nakon zamiranja mitingaške buke vezane za »slučaj Norac«.</p>
<p>Koliki su dometi sporazuma koje će Hrvatska uskoro potpisati? Sporazum s MMF-om, kao što je već nebrojeno puta rečeno, znači više od novca, on je signal međunarodnim financijskim institucijama i investitorima da se Hrvatska ozbiljno misli pridržavati dogovorenih pravila igre u kojoj pojam stabilnosti - političke i gospodarske - ima vrlo važnu ulogu, baš kao i čvrsto stezanje državnog proračunskog remena, koje Račana i njegove ministre sigurno, barem u prvih šest mjeseci do godinu dana, neće učiniti ništa popularnijima. Ugovor s EU-om je, pak, potvrda da je Hrvatska konačno počela sustizati svoje tranzicijske susjede i da je konačno pripuštena u službenu europsku čekaonicu.</p>
<p>Radi se dakle o vrlo važnim gospodarskim okvirima, no nitko umjesto Hrvatske neće u njih ucrtavati gospodarsku sliku u koju se isplati ulagati. Dr. Mladen Vedriš, nekadašnji političar, a danas jedan od jačih hrvatskih poslovnih konzultanata, komentira ih za Vjesnik kao dobre vijesti, »ali ni izdaleka dovoljne za preokret«. Prema njegovim riječima, oni pokazuju da je Hrvatska poradila na gospodarskoj karoseriji, ali se još nije dovoljno posvetila motoru, »konkurentnoj sposobnosti svoje ekonomije da bude bolja od bližih i daljih konkurenata, da bude jeftinija, atraktivnija, efikasnija, pravno uređenija«. »Ako mi se u mjesec dana javi pet zainteresiranih, radi se o entuzijastima, a tek ako ih se javi 500, možemo govoriti o dobroj gospodarskoj politici«, kaže dr. Vedriš. Sporazum s MMF-om nije ni alibi za neuspjeh niti ga se može smatrati automatskim ljestvama do uspjeha, tvrdi dr. Vedriš i napominje da se Hrvatska ne bi smjela bojati Sporazuma s EU-om, kao što je svojedobno defanzivno reagirala na Pakt o stabilnosti.</p>
<p>S velikom dozom kritičnosti, optimističke najave Pantovčaka i Banskih dvora promatra i prof. dr. Mate Babić, koji naglašava da ga ne zanimaju najave, nego rezultati, a glavnim rezultatom dosadašnjeg rada Račanove vlade smatra rast nezaposlenosti, koja je »dosegla katastrofalne razmjere od 23 posto«. Dr. Babić smatra da je za to krivo nastavljanje gospodarske politike HDZ-a. I dr. Babić smatra da Sporazum s EU-om može biti »izvrsna stvar, ali samo ako mi unutra sredimo situaciju«. »Ako želimo da nas se tretira kao ozbiljnog partnera, moramo doseći bruto domaći proizvod od barem 10.000 dolara per capita. A on se ne dosiže politikom uništavanja, nego stvaranja poduzeća, ne stvara se tjeranjem domaćeg kapitala u inozemstvo, jer dok domaći bježi, ni strani neće doći«, tvrdi dr. Babić, koji se očito slaže s dr. Vedrišem, koji tvrdi da se ne možemo oslanjati samo na strana ulaganja, a domaćih neće biti bez povećanja štednje koja pak ne može doseći ozbiljne razmjere bez većih stopa rasta.</p>
<p>Dr. Babić se protivi i privatizacijskoj računici Račanove vlade, poglavito privatizaciji državnih i javnih poduzeća. I nju smatra nastavkom HDZ-ove privatizacije te tvrdi da ona neće bitno povećati efikasnost hrvatske privrede, jer je »teorija, a i naša gospodarska praksa, pokazala da je za povećanje efikasnosti privrede važnije upravljanje, nego vlasništvo«. »Dokle god ne uvedemo kriterije po kojima će se menadžeri nagrađivati, ali i kažnjavati sukladno rezultatima rada, neće biti povećanja efikasnosti privrede, smanjenja nezaposlenost, rasta BDP-a po glavi stanovnika, pa nam se ni Europa neće približiti«, tvrdi dr. Babić.</p>
<p>Dr. Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke, mnogo je manje kritičan od prethodnih Vjesnikovih sugovornika. Njega, primjerice, ne zabrinjava što su velike investicije svjetske automobilske i elektroničke industrije završile u našem tranzicijskom susjedstvu, jer su to investicije koje se u ciklusima od pet do deset godina sele iz jeftinije u još jeftiniju zemlju, pa se tisuće radnih mjesta brzo otvaraju, ali i gube. Dr. Miljenović smatra da kritičari gospodarske politike previše naglašavaju značenje otvaranja novih velikih tvornica (greenfield investicija), a premalo pozornosti posvećuju ulaganjima u postojeće tvrtke, tzv. kapilarnim investicijam u tisuće malih poduzeća od pilana, preko tvornica opeke i prehrambene industrije do turizma i brodogradnje. »Na tom se području stvari počinju micati, ali za to treba vremena, investitori trebaju shvatiti da se stvari mijenjanju«, tvrdi dr. Miljenović i naglašava da i »naši ljudi polako počinju razmišljati o poduzetničkim pothvatima, jer im postaje jasno da od 'države' više ne mogu očekivati mnogo«.</p>
<p>Ipak, ni dr. Miljenović ne očekuje revolucionarne promjene, nego »nastavak umjerenih pozitivnih trendova iz prošle godine« pod pretpostavkom da se stvore stabilni uvjeti - prije svega politički. Dr. Miljenović Vladi, za razliku od mnogih kritičara, ne spočitava neutemeljeno širenje optimizma. Upravo suprotno, smatra da bi u medije trebalo plasirati mnogo više argumenata za optimizam, a ne da se u vijestima po 20 minuta gledaju mitinzi, a tek nakon toga uslijedi pokoja vijest o moderniziranom pogonu. Naime, optimističko okružje je neophodno, ako se želi poticati sklonost potrošnji i investicijama, smatra dr. Miljenović.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nijemci mijenjaju Španjolsku za ljetovanje u Hrvatskoj</p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan Rusković očekuje da će ovoga ljeta na naš Jadran doći mnogo više od najavljenih 1,2 milijuna Nijemaca / Među 27 gradova Art Cities Europe uvršteni i Zagreb, Split i Dubrovnik! / ADAC-ov časopis proglasio naše more najčišćim prošle godine / Hrvatski je štand na ITB-u znatno ispod očekivanoga</p>
<p>BERLIN, 4. ožujka</p>
<p> - »Sad je već sasvim jasno da će nam turistička sezona početi prije nego prošlih godina. Naime, aktualne najave s njemačkog tržišta odlične su, činjenica je da će se manjak kapaciteta u srcu sezone morati odraziti na bolju predsezonu i posezonu«, izjavila je ministrica turizma Pave Župan-Rusković u nedjelju, drugog dana ITB-a, berlinske turističke burze koja je ove godine veća nego ikad. Prema zaključnim podacima, na ovogodišnjem ITB-u sudjeluje 10.149 izlagača iz 70 država iz cijeloga svijeta. Ni jedan četvorni metar impozantnog zdanja nije ostao neprodan.</p>
<p>Ako je vjerovati najavama, vrijeme Hrvatske tek dolazi. Globalni trendovi, pogotovo koji se tiču njemačkog tržišta, pokazuju da prolazi vrijeme masovnih destinacija. Posljednji broj njemačkog Sterna analizira trendove za ovu sezonu i tvrdi: Nijemcima je dosta gužvi i traže mirnija turistička područja. Drugim riječima, Španjolska izlazi iz mode, a to bi, ocjenjuje Stern, najbolje mogle iskoristiti Turska i Hrvatska.</p>
<p>Treba spomenuti i to da su među 27 gradova, koji se posebno predstavljaju kao ART Cites in Europe, uvršteni i Zagreb, Split i Dubrovnik. Uvjet za uvrštavanje u takvo elitno društvo je posebna kulturna ponuda - od arhitekture i povijesti, preko kvalitativno i kvantitativno vrijedne muzejske građe, do značajnih kazališnih i koncertnih predstava.</p>
<p>Problem je, međutim, manjak kapaciteta. »Naša je sreća da su Nijemci skloni privatnom smještaju, pa je to jedna od mogućnosti da ugostimo više njemačkih turista, nego što smo planirali. Planovi su, podsjećamo, najavljivali dolazak 1,2 milijuna Nijemaca, no očito je da će ih biti više«, tvrdi ministrica turizma.</p>
<p>U prilog hrvatskom turizmu ide i čisto more, koje godinama ispituje moćni njemački ADAC. Hrvatska i ADAC potpisali su u Berlinu ugovor kojim Hrvatska prihvaća da ADAC obavlja neutralnu kontrolu kvalitete i čistoće mora i o rezultatima informira svoje članstvo. Ugovor su potpisali Pave Župan-Rusković i Max Stich, potpredsjednik ADAC-a za turizam.</p>
<p>Inače, u zadnjem broju časopisa ADAC Motor Welt, koji se tiska u nakladi od 18 milijuna primjeraka, a čita ga, prema procjenama izdavača, 20 milijuna ljudi, hrvatski je Jadran proglašen najčišćim morem prošle godine. U konkurenciji s Hrvatskom bili su Španjolska, Francuska i Italija. Za razliku od plaža u tim zemljama, nijedna hrvatska plaža nije bila onečišćena dok je, primjerice, Italija imala 33 kritične točke.</p>
<p>»Mislim da Hrvatska ove godine ima velike izglede i da će privući mnogo više njemačkih gostiju, nego do sada. U međuvremenu je, naime, hrvatski turizam postao mnogo profesionalniji, plaže i more su iznimno čisti i Hrvatska može optimistički očekivati ovu sezonu«, rekao je Max Stich. ADAC, inače, velikim dijelom instruira i usmjerava njemačke turiste, pogotovo one koji na odmor odlaze automobilima.</p>
<p>Hrvatski štand na ITB-u, burzi na koju dolaze turoperatori iz cijeloga svijeta i za koji je izdano čak 7.000 novinarskih akreditacija, međutim, znatno je ispod očekivanog. Nastup na ITB-u je loša, neoriginalna i nezanimljiva kopija münchenskog nastupa i ne znamo otkud toliki kvalitativni pad u samo dva tjedna, otkako je završio münchenski CBR. Izložbeni je prostor, doduše, ponovno obojen u plavo, ali ovoga puta i u toj kombinaciji to izgleda kao da su ga išarala zločesta djeca. Naša su turistička odredišta podijeljena po regijama, ali je Dubrovnik, za razliku od predloženog regionalnog plana, sada u Dalmaciji. U istoj smo hali s Italijom (koja je, kao i uvijek, zakupila impozantan prostor), s Maltom, Crnom Gorom i San Marinom.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mons. Bozanić nastupa smirujuće, a »regionalni« biskupi oštri prema vlasti</p>
<p>To sugerira da »krila« Crkve iznose u javnost goruća etička, socijalna i politička pitanja za koja u Crkvi osjećaju da ih treba javno raspraviti, dok se »čelnik« svojom pomirljivošću trudi ostaviti utisak da to nije načelni stav čitave Crkve u Hrvata / Kritičari iz crkvenih redova - i ne samo oni - ne bi smjeli plasirati javnosti apstraktne, neodređene, dvosmislene i maglovite »solilokvije« bez uporišta u realnoj društveno-političkoj zbilji</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Ovogodišnje korizmene poruke hrvatskih biskupa potvrdile su pluralizam unutarcrkvenih nazora i mišljenja, što samo po sebi nije loše. Međutim, postala je već simptomatičnom praksa da uobičajeno nadbiskup zagrebački mons. Josip Bozanić plasira smirujuće i uravnotežujuće poruke, dok »regionalni« biskupi nastupaju otvorenije, oštrije i katkad beskompromisnije u kritici vlasti i društvenih pojava. To, zapravo, na izvjestan način sugerira da »krila« Crkve iznose u javnost goruća etička, socijalna, pa i politička pitanja za koja u Crkvi osjećaju da ih treba javno raspraviti, dok se »čelnik« svojom pomirljivošću trudi ostaviti utisak o tome da to nije načelni stav čitave Crkve u Hrvata, već pojedinih biskupa. Tu premisu kao da potvrđuju ovih dana dijelovi nekih korizmenih poslanica.</p>
<p>Govoreći u svojoj poslanici o osobnoj i društvenoj dimenziji korizme, mons. Bozanić ističe da nije kompetencija Crkve predlagati konkretna gospodarska, socijalna i politička riješenja, već to ostaje na vjernicima kao građanima, u skladu s njihovom stručnošću i savjesti. Stoga je, dodaje, njena kompetencija vjersko-moralne i odgojne prirode. No, što kada se te moralne poruke izravno prelamaju s legalističkim zasadama pravne države, a etički koncept pravde pretpostavi pozitivnom pravu? Ne izaziva li to u vjernika opravdane dvojbe?</p>
<p>Ta dvojba već se potvrđuje u poslanici požeškog biskupa mons. Antuna Škvorčevića, koji se konkretnije osvrnuo na gospodarske i političke prilike u zemlji, istaknuvši da se Hrvatskom širi izvjestan osjećaj nemoći u nastojanju da se stanje promijeni. On napominje da su izostali očekivani gospodarski pomaci zbog čega osiromašeno mnoštvo, pogotovo mlade ljude, hvata beznađe. K tome još, dodaje Škvorčević, aludirajući na Domovinski rat, bivaju »relativizirane sve do obezvrjeđivanja« vrijednosti za koje je velik dio tih ljudi dao svoje najbolje snage i živote, što je u zadnje doba rezultiralo javnim očitovanjima nezadovoljstva velikog broja ljudi.</p>
<p>U usporedbi s odmjerenom porukom zagrebačkog nadbiskupa, mons. Škvorčević je ovom prigodom dosta nejasno i površinski orisao konture aktualne gospodarsko-političke zbilje. On, naime, konstatira loše gospodarsko stanje, ne ukazujući na njegove uzroke. On nekritički govori o relativiziranju vrijednosti Domovinskog rata, bez konkretiziranja toga tko ih i kako obezvrjeđuje. Između redova tako plasirane poruke moguće je tek iščitati ponuđeni zaključak da ova država ne samo ostavlja svoje branitelje u socijalnom beznađu već i zaboravlja na njihovu žrtvu, za što u samoj poslanici nisu navedeni relevantni argumenti.</p>
<p>Sličnu poruku, s jakom moralnom dimenzijom, uputio je i biskup gospićko-senjski mons. Mile Bogović u svojoj poslanici Čovjeku ususret: »Spasenjski pogled na ljude danas nam je nadasve potreban, jer nije rijedak slučaj da se i najzaslužnije i najpožrtvovnije stavlja na stup srama, upirući samo u njegove slabosti i u njegov grijeh«, poručuje biskup Bogović. Može se samo pretpostaviti kome je to i zašto upućeno, no izvjesno je da nijedna pravna država, pa ni hrvatska, ne može počiniteljima zločina i inih inkriminirajućih djela, čak ni iz kršćanskih pobuda, dati »otpust grijeha« u zamjenu za iskrenu ispovijed na sudu i skrušeno pokajanje te ga osloboditi zakonom predviđenih postupaka i sankcija.</p>
<p>No, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Ivan Prenđa, koji je u svojoj poslanici najviše skrenuo pozornost na nezavidan položaj izbjeglih i prognanih Hrvata iz Bosne i Hercegovine, nije zastao samo na kritici već je ponudio i rješenje, čime je pokazao pravo lice kršćanske zauzetosti za čovijeka.</p>
<p>»Moramo zaključiti, na žalost, da ih je država iz koje su morali otići - zaboravila, a da su ovdje gotovo zaboravljeni zbog zbunjenosti hrvatske Vlade pred vanjskopolitičkim čimbenicima. Zbog njezine neodlučnosti i sporosti, oni su u velikim nevoljama. Međunarodne, pak, dobrotvorne organizacije pomažu selektivno druge, a njih neopravdano zaobilaze«, oštro je upozorio Prenđa, a da sve ne ostane samo na riječima i »packama« Vladi, zadarski nadbiskup je sa svojim svećenstvom i pastvom pokrenuo i korizmenu akciju »Pomoć prognanoj i doseljenoj braći«.</p>
<p>Na što upućuju naizgled različite korizmene poruke hrvatskih biskupa? Na to da kritičari iz redova Crkve - i ne samo oni, već svi koji žele biti konzistentni i pragmatski orijentirani kritičari, a ne tek medijske pozornosti gladni salonski »mudrijaši« i kritizeri - ne mogu plasirati javnosti apstraktne, neodređene, dvosmislene i maglovite »solilokvije« bez uporišta u realnoj društveno-političkoj zbilji. Ne mogu i nemaju pravo sugerirati mjerila tipa »kako bi trebalo biti«, dok nisu dosljedno analizirali postojeće stanje sa svim njegovim uzrocima i na tome temelju poduzeli korake i ponudili odgovarajuće kriterije, koji neće samo »lijepo zvučati«, već će biti i primjenjivi.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Želite li promijeniti ime - morate pričekati odobrenje 4,5 milijuna Hrvata </p>
<p>Zakon o osobnom imenu iz 1992. godine daje suženu mogućnost odabira imena/Ankica ne može postati Esmeralda, niti Barica - Michele / Novo osobno ime ne smije se protiviti društvenim pravilima i običajima lokalne sredine / Godišnje do 900 zahtjeva za promjenom imena</p>
<p>Poželi li kojim slučajem neka Ankica postati Esmeralda, ili Barica</p>
<p> - Michele, po Zakonu o osobnom imenu, ta im želja neće biti uslišena. Jer, taj Zakon iz 1992. godine za razliku od »liberalnije« verzije iz 1973. godine, donio je određena ograničenja.</p>
<p>></p>
<p>Promjena osobnog imena odobrava se u slučaju utvrđene opravdanosti i ako se novo osobno ime ne protivi društvenim pravilima i običajima sredine u kojoj osoba živi. Prema tome Ankicama je najoptimalnije da, ako već žele promjenu, postanu Ane, a Barama da postanu Barbare. Svim individuama koje žele dašak egzotike ili uvozne otmjenosti u svom imenu, odmah će biti rečeno da su njihove sanje nerealne. </p>
<p>Osim toga, uz suženu mogućnost odabira imena, podnositelji zahtjeva za promjenom imena trebaju za svoj izbor tražiti odobrenje drugih - građana! Naime, Gradski uredu za opću upravu dužan je, nakon što zaprimi zahtjev o promjeni imena, bez odlaganja, na oglasnoj ploči objaviti - objavu o podnesenom zahtjevu za promjenu osobnog imena, kao i novo ime koje podnositelj predlaže. (slična stavka nalazila se i u zakonu iz 1947. godine). Na tu objavu svaki se građanin u roku od mjesec dana može očitovati i iskazati svoje protivljenje. On, naravno, treba navesti razloge zbog kojih smatra da se neka osoba ne smije zvati kako bi željela. Kako doznajemo od Dragice Kovačić, načelnice u Gradskom uredu za opću upravu, takvih negodovanja građana od 1992. godine do danas, srećom, nije bilo niti - jednom.</p>
<p>Promjena zakona iz 1992. donijela je novost i da se novi zahtjev za promjenom ne može podnijeti slijedećih pet godina od izvršenog upisa promijenjenog imena u matične knjige. </p>
<p>Da želja za promjenom imena i prezimena, unatoč ograničenjima, nije tako rijetka pojava dokazuju podaci da su prošle godine na području Zagreba zaprimljena ukupno 773 zahtjeva. U zadnjih deset godina ta brojka varirala je između 700 i 900 zahtjeva. Kako saznajemo, najčešće za promjenom čeznu žene, kao i osobe između 20 i 35 godina. </p>
<p>Razlozi promjene imena ili prezimena, otkriva nam Kovačić, su raznoliki. Među najčešćim razlozima je vraćanje na djevojačko prezime nakon razvoda. Nije rijetka pojava ni kad netko »trbuhom za kruhom« kreće u inozemstvo, pa želi ime koje ide »pride«. Tada se, uglavnom, ne postavljaju nerealni zahtjevi da, primjerice Miljenka koji ide na rad u Njemačku želi postati - Grethen. Duže se ime jednostavno skrati, pa Miljenka postane Mila, sa čime njezina nova sredina neće »lomiti jezik«. </p>
<p>Ponekad ženske nositeljice tipično muških imena poput Perica ili Matija traže promjenu u imena koja više odgovaraju njihovom spolu. U posljednje vrijeme, oko desetak zahtjeva godišnje zaprima se i radi numeroloških razloga. Ljudi žele kraća imena s boljim brojčanim nabojem, jer su im numerolozi rekli da će tako lakše doći do svoje sreće. </p>
<p>No, uglavnom mnogi samo žele uskladiti ime na rodnom listu s ostalim dokumentima, ili žele izbaciti, ili dodati »j«. Dijana tako postaje Diana, Marica - Marija i slično. Za vrijeme rata, bilo je zahtjeva da Svetlana postane Svjetlana, Sreten - Srećko, Mujo - Antonio, Zuhra - Marija ili Dževad - Ivan. </p>
<p>Svi koji odluče mijenjati ime to će ih koštati 70 kuna pristojbe, plus promjena svih dokumenata. Zahtjev se donosi u najbliži Područni ured Gradskog ureda za opću upravu. Treba priložiti rodni list, vjenčani list i domovnicu. Na organima Gradskog ureda je da nakon toga provjere da li je osoba u kaznenoj evidenciji, te da li je pod istragom. U slučaju da jest, zahtjevu neće biti udovoljeno. Cijela procedura traje najmanje mjesec i pol dana. Jer, nakon mjesec dana što zahtjev »odleži«na oglasnoj ploči, postoji još 15 dana mogućnosti žalbe. Podnositelji zahtjeva mogu se žaliti na negativnu odluku, a kako doznajemo, bilo je slučajeva i kad su se žalili na - pozitivnu. Za sve one koji si prilikom promjene žele nadjenuti više novih imena, valja reći da im je dopušteno imati najviše dva imena i dva prezimena. Želi li se netko zvati Zelen Jadran, jer i takvih je zahtjeva bilo, može biti stvar rasprave o tome što zapravo spada u osobna imena. No, u vrijeme kada se toliko trudimo ući u Europu malo se pretjeranom čini odluka da su strana imena strogo zabranjena kod promjene imena. Naročito kad ista zabrana ne uključuje imena novorođene djece. Treba li, stoga, razmisliti o promjeni Zakona?</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Do Medvedgrada na čašu piva, do kuće ionako nizbrdicom </p>
<p>Jedan od razloga zbog kojeg Zagrepčani posjećuju Medvedgrad jest i stara kapelica / Mario Šiljega: U kapelicu obavezno svratim i zapjevam s prijateljima, jer to je mjesto s najboljom akustikom / Posjet Medvedgradskom podrumu</p>
<p>Toplo i sunčano vrijeme i ove nedjelje je izmamilo Zagrepčane na obronke Medvednice. I dok je većina pohodila sljemenske staze, oni koji ne vole gužvu ili su u slabijoj formi, odlučili su se za Medvedgrad. Među posjetiteljima je bilo i zaljubljenika u pogled koji se pruža na Zagreb, ali i obožavatelja kulturno-povijesnih spomenika, lako raspoznatljivih po fotoaparatima i žučnim raspravama. Naravno, jednima se Medvedgrad sviđa, dok drugi nervozno odmahuju glavom, žaleći za nepovratno uništenim spomenikom kulture.</p>
<p>U sklopu Medvegrada nalazi se i mala kapela ispred koje smo sreli Marija Šiljega, koji, kako kaže, tu dolazi s prijateljima svaka dva tjedna.</p>
<p>- Kad god dođemo, obavezno svratimo u kapelu i zapjevamo par pjesama jer je to mjesto s najboljom akustikom. Inače, volim doći ovamo iako mislim da su radovi na Medvegradu nestručno izvedeni, rekao nam je Mario, dodavši kako bi još veća greška bila rušiti ono što je napravljeno.</p>
<p>Iako je puhao, za Medvedgrad uobičajeno jaki vjetar, sudeći po broju izletnika, to nije bila nikakva zapreka Zagrepčanima da i ovu nedjelju provedu u prirodi. </p>
<p>- Obožavam prirodu, a na Medvednicu idem svaki vikend već deset godina. Prije smo išli s djecom, no kako su oni odrasli, sad odemo samo supruga i ja, kaže Zlatko Brzić kojega smo sreli na ulazu u Medvedgrad. </p>
<p>Iako većina izletnika koje smo sreli ne posjećuje »Medvedgradski podrum«, ipak smo zavirili u njega, kako bismo se uvjerili u ugođaj. I nismo pogriješili. Odmah pri ulasku u kameni podrum na Medvedgradu obasjala nas je svjetlost i toplina vatre iz starinskog kamina, a cijeli ambijent nekako je odisao davno izgubljenim vremenom. </p>
<p>U polupraznom podrumu sreli smo dvije prijateljice kako u dobrom raspoloženju ispijaju pivo. Na našu primjedbu kako alkohol ne ide zajedno s uživanjem u prirodi, nehajno su odgovorile da su, od velikog hodanja, jako ožednile te kako ih ionako čeka - nizbrdica. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Za kupnju stare Badelove tvornice zainteresiran Hrvatski Telekom</p>
<p>U Hrvatskom Telekomu očekuju ovih dana nacrte Badelovog prostora koji se prodaje, kao i njegovu cijenu/ Sredinom tjedna bit će poznato čije su ponude prihvaćene/ U Badelu priželjkuju da tvornicu kupi Grad, kako bi se »sačuvala stara gradska jezgra, kao i spomenička vrijednost Badelove zgrade«/ Zub vremena na staroj zgradi</p>
<p>Za staru Badelovu tvornicu na atraktivnoj lokaciji u bloku Vlaška, Derenčinova, Martićeva i Šubićeva zainteresiran je, saznajemo u Badelu 1862, Hrvatski Telekom.</p>
<p>Uprava tvrtke »Badel 1862« d.d. sredinom veljače objavila je, naime, oglas za prodaju nekretnina u vlasništvu Badela 1862 Zagreb. Kako saznajemo od glasnogovornika Hrvatskog Telekoma, Marjana Jurleka, Telekom već duže vrijeme traži poslovne prostore u gradu, budući je još uvijek u zgradi u Jurišićevoj koja je vlasništvo Hrvatske pošte. </p>
<p>- Prerano je još išta reći o kupnji nekretnina u vlasništvu Badela 1862 d.d. Zagreb. Prijavili smo se za podizanje tendera, što znači da nam iz Badela trebaju dostaviti podloge (nacrte prostora koji se prodaje i cijenu) na temelju kojih ćemo donijeti poslovne odluke, pojasnio nam je Jurleka. </p>
<p>Zainteresirani su ponude na Badelov oglas mogli slati zaključno s 28. veljače, a 1. ožujka uslijedilo je javno otvaranje ponuda. U četvrtak 8. ožujka trebalo bi biti poznato čije su ponude prihvaćene. </p>
<p>U Badelu bi, međutim, bili najsretniji kada bi Grad kupio prostor stare tvornice veličine oko 22.000 četvornih metara. Stoga su Gradu, uoči objavljivanja oglasa, poslali obavijest o prodaji nekretnina.</p>
<p>- Ne bismo željeli da uz upravnu zgradu Badela u Vlaškoj, koja ima spomeničku vrijednost, niknu neboderi ili trgovački centar. Obzirom da je riječ o lokaciji u središtu grada, htjeli bismo da se sačuva stara gradska jezgra, pojasnio nam je razloge zbog kojih bi u Badelu htjeli da Grad kupi nekretnine, predsjednik Nadzornog odbora Badela 1862 Zagreb, Ante Perković. Međutim, dodaje Perković, to je samo naša želja, a natječaj je otvoren za sve. </p>
<p>S Gradom po pitanju kupnje nekretnina u Badelu nisu kontaktirali. Ukoliko Grad bude zainteresiran, ističe Perković, javit će se on nama, ako ne, javit će se netko drugi. </p>
<p>Stara Badelova tvornica sagrađena je 1862. godine, a prije 19 godina preseljena je na Žitnjak. Nekadašnja tvornica, sve te godine izložena zubu vremena, danas je u jako derutnom stanju. Nekadašnji vinski i likerski podrumi u tako su ruševnom stanju, da se u njih ne može niti ući. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Do novog snijega na Sljemenu nema skijanja</p>
<p>Najduža, za sada, ovogodišnja skijaška i sanjkaška sezona na Sljemenu, u trajanju od tjedan dana, završena je ove nedjelje. Naime, visoke temperature i jako jugo koji su posljednjih dana zahvatili grad uvjetovali su naglo topljenje snijega na Medvednici. </p>
<p>- U subotu je još radio Bijeli spust, dok je Zeleni zatvoren, istoga dana, oko 14 sati jer više nije omogućavao sigurno skijanje, rekao nam je šef održavanja Skijaških žičara, Jelenko Krasić. Snijega za dan-dva više uopće neće biti, pa se za ponovno otvaranje skijaških žičara očekuju nove snježne padaline. </p>
<p>Vjetar koji je puhao u nedjelju nije, bar u prijepodnevnim satima, utjecao na rad ZET-ove žičare. Kako saznajemo od djelatnika žičare, pet ZET-ovih autobusa bilo je u nedjelju pripravno na Mihaljevcu, ukoliko bi žičara prestala voziti. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Subota tempirana bomba, nedjelja jedina svijetla točka</p>
<p>Pedesetdvogodišnja Snježana Kriletić iz Španskog, ispričala nam je zašto voli nedjeljne šetnje obalom Jaruna: »Tjedan mi je kao tempirana bomba, koja eksplodira najčešće subotom navečer«</p>
<p>Zagrepčani doista imaju razloga za skeptičnost prema vremenskoj prognozi, kao i za nedoumicu, da li za vikend planirati skijanje na Sljemenu ili lagano sunčanje na Jarunu. </p>
<p>Proteklo nedjeljno prijepodne, na obalama Jaruna zatekli smo Zagrepčane koji, kako neki od njih kažu, još uvijek »pikaju« atmosferu, ne bi li jutarnju šetnju uz jezero, već sada stavili na popis nedjeljnih rituala. Tako se i s obzirom na položaj sunca i količinu oblaka, koji su svako malo obećavali kišu, mijenjala i količina šetača. Većinu posjetioca činili su ipak rekreativci koji su iz svojih ormara izvadili »role« i bicikle, te zajedno s maratoncima odlučili skinuti koji kilogram ili pak poraditi na kondiciji. Bilo je zanimljivo čuti i povike trenera veslača koji su ovog vikenda, po prvi puta ove godine, porinuli čamce u jarunske vode koja im, budući da je puhao prilično snažan vjetar, nije pretjerano išla na ruku. Unatoč isključivo sportskoj atmosferi, naišli smo i na prilično velik broj srednjovječnih žena koje su, kako kažu, već u subotu skuhale ručak, kako bi kroz nedjeljnu šetnju odigrale sa svojim »babama« trač partiju i rezumirale događaje proteklog tjedna. </p>
<p>Pedesetdvogodišnja Snježana Kriletić iz Španskog, ispričala nam je kako su joj nedjeljna jutra jedina svjetla točka u tjednu koji je, kako kaže, tempirana bomba, koja najčešće subotom navečer - eksplodira.</p>
<p>- Prije nekoliko godina zajedno sam sa svojim prijateljicama iz mlađih dana redovito nedjeljom pješačila na Sljeme. To nam je bila neka vrsta katarze. Budući da smo već gospođe u godinama i da nam jarunski zrak ipak više paše od kućnog, odlučile smo se za varijantu šetnje uz jezero, ne bi li ipak malo predahnule od zahtjevnih muževa, zahtjevnog posla i zahtjevne djece, rekla nam je Kriletić. </p>
<p>U istoj mjeri zatekli smo i starije pripadnike muškog roda koji su, sklopljenih ruku na leđima, većinom komentirali političku situaciju u zemlji. Nije nedostajalo niti mladih parova s djecom koja je trčkarala i pratila melodiju koja je dolazila iz velikih zvučnika koji su postavljeni kraj mostića koji spaja dva jezera, ne bi li stvorili bolji ugođaj za nedjeljnu šetnju. Najposjećeniji su ipak bili jarunski kafići, na čijim terasama je sjedila mlađa populacija koja je, kako su nam rekli, došla prošetati svoje sunčane naočale i uloviti malo sunca koje je, reflektirajući se u vodi, stvaralo pravi proljetni »štih«. Ulovili smo i mlađe društvo koje se spremalo na »roštiljadu«, uz gitaru i poveći repertoar alkoholnog pića.</p>
<p>- Maji je danas »roćkas«. Slavlje smo prvo planirali kod mene u stanu, ali kad smo čuli da nas najvjerojatnije očekuje sunčana nedjelja, odlučili smo se na slavlje u prirodi i to prvenstveno zbog roštilja. No, ak` padne kiša, imamo aute pa ćemo se vratiti na prvu varijantu proslave. Samo se nadam da ćemo do tada biti sposobni za vožnju, rekao nam je dvadesedvogodišnji Mario Topić iz Zagreba. (Željka Laslavić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Vanna pobijedila na Dori</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - »Jednostavno sam presretna, zahvaljujem svima, a posebno mojoj obitelji«, izjavila je Vanna nakon proglašenja pobjednika na ovogodišnjoj Dori održanoj u Zagrebu. Vanna je, naime, pobijedila sa skladbom »Strune ljubavi« koju su napisali Tonči i Vjekoslava Huljić, a uz aranžman Remija Kazinotija.</p>
<p> Pobjednička je skladba u posljednjoj verziji ipak izvedena na engleskom jeziku, najvjerojatnije onako kako ćemo je vidjeti na Eurosongu koji će se održati u svibnju u Kopenhagenu.</p>
<p> Na drugo mjesto plasirala se pjesma »Ljepota«, koju su izveli Emilija i Juci, dok je Grašina »Ni mrvu sriće« završila na trećem mjestu. </p>
<p>Čini se da glasine uoči Dore ipak znaju biti točne... (Petra Boić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sredinom lipnja Balašević u Areni pjeva za pulsku bolnicu </p>
<p>PULA, 4. ožujka</p>
<p> - Đorđe Balašević priredit će 16. lipnja cjelovečernji koncert u pulskoj Areni. Ukupni prihod namijenjen je opremanju Opće bolnice u Puli. Dogovor o tom koncertu postignut je ovoga vikenda u Beogradu, a glavni sponzori koncerta bit će Hypo banka i Mercator. O tome nas je u nedjelju obavijestio ravnatelj Opće bolnice u Puli dr. Lems Jerin.</p>
<p>Prvi put nakon deset godina Balašević je pjevao u Hrvatskoj 2. prosinca prošle godine, na humanitarnom koncertu u pulskom Domu mladosti, zajedno s Oliverom Dragojevićem, Kemalom Montenom i drugim pjevačima, u povodu otvaranja prvog Mercatorovog opskrbnog centra u na hrvatskim prostorima. Na traženje publike i uz podršku sponzora njegov nastup znatno je produljen. I tada je prihod bio namijenjen bolnici. </p>
<p>Da ne bi bilo nikakvih dvojbi o karakteru tog isključivo humanitarnog gostovanja pobrinut će se organizator Sven Dukić i sponzori, a Balašević će o svom trošku tiskati karte s brojevima, radi kontrole prihoda. (M.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prvog ponedjeljka svakog mjeseca vozači mogu učiti parkiranje</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - U organizaciji PU zagrebačke, Amaterskog športskog autokluba »Udružene vozačice« i Hrvatskog autokluba AMK »Siget«, na parkiralištu »Zrinjevac«, Remetinečka 15, članovi autoklubova zainteresirane će vozače svakog prvog ponedjeljka u mjesecu podučavati u parkiranju pod pravim i kosim kutom te lijevo i desno parkiranje. Edukativna akcija počinje u ponedjeljak, 5 ožujka, traje od 16 do 20 sati, a u srijedu u 10 sati u PU zagrebačkoj bit će predstavljen program prevencije za sigurnost u prometu. </p>
<p> Vozačka dozvola, posebice onih s tek položenim vozačkim ispitom, nije znak da vozač zna voziti, već ona treba biti poticaj daljnjem učenju. Odlasci na treninge za sigurnu vožnju nakon položenog vozačkog ispita trebali bi postati pravilo, poručuju prometni policajci. </p>
<p>Zajednička će akcija, stoga, sadržavati i ocjensko-spretnosnu vožnju. To je osobito važno za vozače početnike, a učenju će moći pristupiti svi koji žele unaprijediti vozačko znanje i vještinu. Na improviziranom poligonu iskusni će vozači, uz nadzor prometnih policajaca, sudionike poučavati slalomskoj vožnji naprijed-natrag, kretanju i zaustavljanju vozila po točno obilježenoj crti, tzv. slalom vježbi upravljača te ulasku u garažu naprijed-natrag. </p>
<p>Tijekom ožujka AŠAK »Udružene vozačice« organizirat će predavanja stručnjaka o prednosti korištenja ekološkog eurobenzina. Na proljeće će se organizirati besplatni tehnički pregledi vozila, tradicionalno obiteljsko natjecanje u kojemu se djeca natječu u vožnji biciklom a roditelja u pravilnom parkiranju i ocjensko-spretnosnim vožnjama. </p>
<p>Na auto-rallyju »Sigurnom i dobrom vožnjom s ekolozima za bolju budućnost« sudionici će pokazati spretnost u vožnji po zadanoj trasi uz poštivanje prometnih propisa i brzine. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>G8 za jaču borbu protiv zagrijavanja</p>
<p>TRST, 4. ožujka </p>
<p> - Industrijski najrazvijenije zemlje svijeta potvrdile su u nedjelju u Trstu svoju opredijeljenost za jačanje međunarodne strategije borbe protiv globalnog zagrijavanja, čija budućnost se činila ozbiljno dovedena u pitanje.</p>
<p> Nakon dvodnevnih razgovora iza zatvorenih vrata, ministri okoliša zemalja skupine G8 - sedam industrijski najrazvijenijih zemalja plus Rusija - složili su se oko toga da se založe za finalizaciju sporazuma iz 1997. o smanjenju ispušnih plinova, koji još ni jedna od tih zemalja nije ratificirala.</p>
<p> »Obvezali smo se...osigurati na djelotvoran način integritet Protokola iz Kyota«, kažu među ostalim ministri okoliša u završnoj izjavi. Budućnost povijesnog sporazuma postignutog u Kyotu o smanjenju zagađivanja i ispuštanja u atmosferu otrovnih plinova, odgovornih za globalno zagrijavanje, dovedena je u sumnju na konferenciji UN-a u studenome kada su razvijene zemlje propustile utvrditi pojedinosti i način kako da njihove zemlje ispune zahtjeve koji su tim sporazumom pred njih postavljeni, primjerice onaj o smanjenju ispušnih plinova do 2010. za 5 posto u odnosu na 1990. U izjavi se također kaže da će zemlje G8 ustrajati na sporazumu na summitu o klimi koji se treba održati u srpnju u Bonnu. »Uspješan ishod (u Bonnu) potreban je kako bi omogućio ranije stupanje na snagu Protokola iz Kyota. Za većinu zemalja to znači ne kasnije od 2002. godine«, stoji u izjavi.</p>
<p> Čini se da izjava umanjuje sumnje koje su se pojavile oko stajališta Sjedinjenih Država i nove republikanske administracije te mogućnosti da ona okrene leđa sporazumu, kojega je predsjednik George W. Bush tijekom izborne kampanje nazvao nepoštenim.</p>
<p> Razgovori u Haagu propali su zbog razlika između Europske unije, koja inzistira na smanjenju razine domaćeg zagađenja, i Sjedinjenih Država, Kanade, Japana, Rusije i drugih, koji žele maksimalno korištenje drugih fleksibilnih mehanizama predviđenih sporazumom iz Kyota. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Estrogen pomaže shizofreničarima?</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka </p>
<p> - Ženski spolni hormon estrogen može pridonijeti liječenju shizofreničara, tvrde znanstvenici. Australski psihijatri otkrili su da liječenje pacijenata estrogenom može smanjiti simptome bolesti. Od shizofrenije obolijeva otprilike svaki stoti muškarac ili žena. Bolesnik pati od niza simptom, poput halucinacija, fikcija i zbrkanih misli. Iako se pokazalo da antipsihotični lijekovi, poput risperidona, pomažu, mnogi još pate od tih simptoma.</p>
<p> No istraživači već dugo pretpostavljaju da estrogen može štititi od shizofrenije jer žene pate od blažeg oblika bolesti nego muškarci i obično obolijevaju u starijoj dobi.</p>
<p> Ispitivanja na životinjama pokazuju da estrogen mijenja aktivnost dopamina i serotonina, dvaju sastojaka mozga na koje utječe shizofrenija.</p>
<p> Dr. Jayashri Kulkarni, psihijatrica iz Centra za psihijatrijska istraživanja Duandenong u Melbourneu, liječila je mjesec dana estrogenskim flasterima i risperidonom 12 žena oboljelih od shizofrenije. U časopisu New Scientist ona objašnjava kako je doza estrogena bila dvaput veća od doze u kontracepcijskim pilulama. Rezultate liječenja usporedila je s kontrolnom skupinom od 12 žena koje su dobivale samo risperidon i otkrila kako je kod onih koje su uzimale estrogen, bilo manje simptoma bolesti. »Kod nekoliko pacijentica iz skupine koja je primala estrogen glasovi i halucinacije počeli su nestajati za samo nekoliko dana. Antipsihotički lijekovi pak u početku imaju umirujuće djelovanje, ali do potpunog učinka mora proći sedam ili više dana«, rekla je dr. Kulkarni za BBC.</p>
<p> John McGrath, direktor Centra za liječenje shizofrenije Queensland u Brisbaneu, kaže kako bi ovo istraživanje moglo dovesti do otkrića lijeka za shizofreniju. Gary Hogman, jedan od voditelja Nacionalnog društva za borbu protiv shizofrenije, kaže pak kako istraživan budi nadu, ali upozorava da je riječ o rezultatima vrlo malog istraživanja, koje se tek mora potvrditi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prati se kako u tijelu kruži lijek protiv raka</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka </p>
<p> - Zahvaljujući novoj tehnici, liječnici će moći pratiti kako u tijelu kruže lijekovi za rak. Tako će moći provjeriti stižu li do cilja i otkriti koliko je neki novi lijek doista djelotvoran i siguran. Znanstvenici pod vodstvom Pata Pricea iz bolnice Hammersmith u Londonu uspjeli su lijek za rak obilježiti malom dozom zračenja, a zatim položaj molekula lijeka otkrivati uz pomoć skenera.</p>
<p> »Sad ćemo prvi put moći promatrati kako se lijek za rak kreće po tijelu. Moći ćemo točno procijeniti jesu li lijekovi djelotvorni i sigurni. A to nam daje mogućnost većeg izbora i lijeka i doze«, rekao je Pat Price za BBC.</p>
<p> Tehnika skeniranja toliko je osjetljiva da može otkriti i najmanju količinu lijeka - čak i tisućinku standardne doze.</p>
<p> Doziranje lijeka vrlo je bitno jer liječnici moraju točno znati koliko lijeka dopire do tumora i kolika je doza potrebna da bi ga uništila. Ako je prevelika, popratne pojave mogu biti naglašenije, a ako je premala, rak neće biti izliječen.</p>
<p> Uspjeh istraživanja pohvalio je i Cancer Researh Campaign koji je financirao studiju. Direktor te organizacije Gordon McVie kaže: »Sad ćemo imati mnogo jasniju sliku o tome što se događa u tijelu pacijenta kojega liječimo od raka. To bi moglo ubrzati proces razvoja lijeka i skratiti njegov put od laboratorija do bolesnika.« O istraživanju je izvijestio časopis Journal of Clinical Oncology«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Hal razgovara kao petnaestomjesečno dijete </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka </p>
<p> - Jedna izraelska tvrtka stvorila je program koji razgovara i koji bi, kako tvrde, mogao potpuno promijeniti način komunikacije s računalom. </p>
<p> Znanstvenci iz tvrtke Artificial Intelligence Enterprises (Ai) tvrde da njihov program Hal već zna uvjerljivo razgovarati te da vlada jezikom i ima rječnik djeteta od 15 mjeseci, prenosi BBC.</p>
<p> Transkripti razgovora na temelju programa Hal navodno su već zavarali neupućene ispitanike pa su oni pomislili da čitaju zapis stvarnoga razgovora.</p>
<p> Tvrtka sad nastoji usavršiti izum i omogućiti razgovor poput onoga što ga vodi petogodišnje dijete. Nakon toga namjerava iskoristiti program kako bi ukinula tastature i omogućila ljudima da jednostavno razgovaraju sa svojim računalom.</p>
<p> Istraživači koji se bave umjetnom inteligencijom dugo su pokušavali stvoriti program koji će razgovarati poput čovjeka. No nakon pedeset godina rada sigurno je samo to, da je vrlo teško programirati računalo da radi nešto, što većini ljudi ne predstavlja napor.</p>
<p> No sad je časopis New Scientist objavio vijest da je tvrtka Artificial Intelligence Enterprises proizvela program koji može uvjerljivo oponašati ljudski razgovor.</p>
<p> Dosad su takvi kompjutorski programi uglavnom uzimali ključnu riječ, a zatim bi statističkim tehnikama i osnovnim razumijevanjem gramatičkih pravila generirali prave odgovore ili bi ih uzimali iz unaprijed sastavljenog popisa. Ti su programi teško svladavali kratke rečenice koje imaju premalo konteksta na temelju kojeg bi mogli zaključiti o čemu je riječ.</p>
<p> Za razliku od njih, Hal, baš kao i njegov imenjak iz »Odiseje u svemiru« Arthura C. Clarka, može učiti od »odgajatelja« koji odgovara na pitanja i razgovara s njim kao roditelj s djetetom. Tako program postupno uči kako odgovoriti i kako reagirati na način razgovora učitelja.</p>
<p> Zasad program generira uvjerljive dječje rečenice poput: »Mama, lopta«.</p>
<p> Jason Hutchens, voditelj znanstvenih istraživanja u Ai, kaže, međutim, da Hal još nije inteligentan nego da je jednostavno bolji simulator ljudskog govora od ostalih.</p>
<p> Prva verzija simulacije razgovora usavršavana je razgovorima preko Interneta. Jedan je psihoterapeut rekao da je dopisivanje i razgovor s programom sličilo razgovoru s psihotičnom osobom.</p>
<p> Hutchens već dugo radi na izradi kompjutorskih programa koji oponašaju razgovor. Za jedan od svojih izuma dobio je 1996. nagradu Löbner Contest koja se dodjeljuje za program koji u razgovoru najbolje oponaša ljude. Natjecanje je dio Turingova testa, testa koji je izradio britanski matematičar Alan Turing. Njegovim se testom ispituje koliko je stroj inteligentan a glavni je test otkrivanje može li stroj prevariti čovjeka i navesti ga da pomisli kako razgovara sa stvarnom osobom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Jedinstveni prostorni znakovi</p>
<p>Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Samostalna kiparska izložba umjetnika mlađe generacije Tomislava Vončine (1965.) otkriva zanimljiva istraživača što radi na razmeđu skulpture i arhitekture </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Nedavno smo mogli vidjeti izvanredan film o možda najljepšoj građevini 20. stoljeća - Sidneyskoj operi genijalnog danskog arhitekta Jorna Utzona.</p>
<p>Baš kao što su mnogi arhitekt uspjevali u građevinama stvoriti nezaboravne građevne »skulpture«, tako su i mnogi kipari u svojim djelima posezali za arhitektonskim građenjem oblika. Upravo među takve istraživače suvremene skulpture možemo svrstati mladog zagrebačkog kipara Tomislava Vončinu (1965.), čija je samostalna izložba otvorena u petak u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pod »patronatom« najvećeg »anarhista« hrvatske suvremene skulpture - Ivana Kožarića.</p>
<p>Već od prvih radova, skulptura-objekata koje objedinjuje pod zajedničkim nazivom »Arhatonika« i »Atlantida« Vončina se priklanja »težnjama koje idu k redukciji prostornog oblika«, kako u prigodnom katalogu pojašnjava autorica izložbe Vesna Mažuran Subotić. »Jednostavnost oblika koje kipar izvodi u betonu i gipsu, bez naknadnog cizeliranja samih odljeva, bilo da ih fragmentarno boji, ili ih ostavlja u prirodnoj boji izvedbenog materijala, ukazuje na tendenciju preispitivanja tradicije skulpture u težnji iznalaženja osobnog likovnog izričaja.«</p>
<p>Oslobođeni narativnosti, »objekti smišljenim odnosom rastvaranja središnje jezgre još dopuštaju stanovitu asocijativnost arhitektonskih formi, koje postupno nestaju da bi ustupile mjesto konstrukcijama svodivim na geometrijske oblike«. Nastale forme, kroz ideju ponavljanja pravilnih struktura u dinamičnom ritmu, naglašenom kombinacijom partikularno obojenih ploha bojama intenzivne kromatske vrijednosti (plavo, crveno, zlatno) apliciranih na nosivi oblik, »dovode do problematiziranja kako samog prostornog oblika tako i njegove vanjske plohe kao nosioca dinamike i kolorističke projekcije istoga«.</p>
<p>Ukratko, reducirajući oblik, Vončina ga svodi na čisti kvadar čiji plašt postaje nositelj kolorističkih efekata (od jednostavnih do ornamentalno složenih), stvarajući »jedinstvene prostorne znakove koji su, bez ikakvih veza ili referencija sa semantikom, postali izraz njegove osobne likovnosti«. Da nastavimo igru riječima i značenjima kustosice Mažuran-Subotić, mogli bismo ustvrditi da Vončinina istraživanja sežu i prema nekim vrlo drevnim iskustvima bojane skulpture i arhitekture još iz doba starog Egipta, dakako na suvremenim oblicima!</p>
<p>Tomislav Vončina diplomirao je kiparstvo 1989. godine na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Stanka Jančića. Godine 1992. boravio je kao gost-student na Staalichen Akademie der Bildenden Kunste u Karlsruheu u Njemačkoj. Imao je tri samostalne izložbe, a nastupao je, dakako, i na brojnim skupnim izlaganjima u Hrvatskoj i u svijetu. Sudjelovao je na natječaju za spomenike Tinu Ujeviću (1989.), Miroslavu Krleži (1999.) i Većeslavu Holjevcu (1994.) te u radu kiparskih kolonija u Jakovlju i Labinu (Mediteranski kiparski simpozij), gdje su mu i trajno izložene dvije skulpture!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Na margini smrti </p>
<p>Kazališe »Marin Držić« u Dubrovniku / Premijera predstave »Svršetak igre« Samuela Becketta u režiji Želimira Mesarića Slavni komad 20. stoljeća na pozornici dubrovačkoga kazališta: Beckettov »Svršetak igre« u viđenju Želimira Mesarića</p>
<p>DUBROVNIK, 4. ožujka</p>
<p> - Beckettov »Svršetak igre« brojnim se svekolikim mogućim konotacijama podudara s nekim i ne samo aktualnim sastavnicama i rezonancama grada u kojem je uprizoren ovaj »slavni komad 20. stoljeća« koji, kako domišlja dramaturginja predstave i ukupne dubrovačke profesionalne kazališne ovosezonske ponude Mira Muhoberac, detektira i razlaže najrazličitije poveznice »igre« koja predugo traje i tek naslućuje svoj mogući odgođeni »svršetak«. Upravo takav repertoarni alibi omogućuje i, iz dubrovačke kazališne zbilje, dodatne povode svoje opravdanosti ali i razloge drugih podatnih intrigantnosti koji su upravo Becketta, nakon mnogo sezona, iznova »vratili« u Grad na scenu Kazališta Marina Držića. Priziv »konačnog kraja« od igre umornih hendikepiranih protagonista koji se ne mogu i ne žele dodirnuti i koji kompliciranost svojih međuodnosa svode tek na odjek nekih nekada možda dogođenih zajedničkih životnih sudbinskih dodira, sustavan je samouništavajući poriv koji ih vodi u sve udaljenije, skrivenije i tamnije svjetove vlastitih životnih krhotina, ostavljajući ih na margini smrti koju prizivlju i koju ne mogu dočekati. Međusobna upućenost i netrpeljivost, strast odustajanja i želja za nepotrebnim rezimeom kada je sve već rečeno tek su neka od mogućih odgovora na brojna neizgovorena ili tek naslućujuća pitanja. I prije i poslije ostaje tišina.</p>
<p> Redatelj Želimir Mesarić upravo na tom planu isčitava Beckettovu dramu, inzistirajući na trajno osuđenu samoću i ostavljenost likova koji svojim sudbinama ne nude dovoljno povoda za konačni »svršetak igre«. Igra, nekada započeta, i dalje traje u njihovom odustajanju, umiranju, ostajanju ili odlasku. Scenograf Marin Gozze tu začudnu Beckettovsku »familiju« smješta u nedefiniran prostor koji svojim naznakama i tamom podsjeća na sklonište, napušteni prostor crkve, odlagalište na kojem su ostavljene »ljudske sudbine« među plastičnim vrećama za smeće i kontejnerima u kojima neki od njih i žive »svoje posljednje dane«. Tek jedna vrata, u dnu, s ne slučajno osvijetljenim »gradskim zidom« jasno ukazuje na mjesto mogućeg nekog drugog »svršetka igre«.</p>
<p>Mesarićeva predstava, ujednačenog i svjesno ali i nepotrebno usporenog ritma, računa na glumce. Upravo su oni, svaki na svoj način, bitna vrijednost predstave. To se prije svega odnosi na koncentriranu i preciznu glumačku kreaciju Nika Kovača (Hamm), dosjetljivi i logični glumački prinos Branimira Vidića (Clov) te izdvojene zaokružene minijature Mirka Šatalića (Nagg) i Nerme Kreso (Nell), uz zaslužan prinos autorice njihovih maski Manuele Kavain. Glazba Paole Dražić-Zekić, ponekad predoslovna, svojom eteričnošću skladno je pridonijela sveukupnoj atmosferi predstave na kojoj je redatelj inzistirao od početka do kraja. Ostvarena je tako predstava koja će zasigurno u Dubrovniku imati svoju odabranu publiku i koja će se, nadajmo se, uspjeti nametnuti i širem gledateljskom krugu i na pozornicama izvan matične kuće gdje je prikazana.</p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Književni petak u znaku Walesa</p>
<p>Gradska knjižnica / Na tribini Književni petak gostovala su tri velška pisca u sklopu Dana Walesa - John Williams, Anna Davies i Lewis Davies / Uz razgovor o velškoj književnosti dotaknute su i druge teme vezane uz tu zemlju</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Kultna kulturna manifestacija Književni petak što se već dugi niz godina održava u Gradskoj knjižnici, u svom zadnjem izdanju imala je međunarodni karakter. Naime, u sklopu Dana Walesa, koji se održavaju od 1. ožujka u Zagrebu u organizaciji zagrebačkog Britanskog savjeta, a ta će se proslava gotovo na svim područjima kulture protegnuti kroz čitav ožujak i dio travnja, nastupilo je troje velških pisaca - Anna Davies, John Williams i Lewis Davies.</p>
<p>Na Književnom petku razgovaralo se o knjizi »Pozdravite svi Nove puritance«, koja uključuje kratku priču Anne Davies, zatim o knjizi »Pet pubova, dva bara i jedan klub« Johna Williamsa, te o kratkim pričama Lewisa Daviesa »Si dobro?« i »To doba godine«, koje su objavljene u prošlogodišnjem časopisu Matice hrvatske »Kolo«. Anna Davies je autorica triju romana »The Dinner«(1999.), »Metling« (2000.) i »Cheet« koji će izaći tijekom ove godine. Roman »Melting«, čija je radnja smještena u Cardiff, trenutno se obrađuje kao dvodijelna televizijska drama. Napisala je također brojne kratke priče, uključujući i »Facing the Music« (Pjesma), koja je objavljena u zbirci »Pozdravite svi Nove puritance«. Anne Davies redovito piše za »The Guardian«. Iako je rođena u Cardiffu, živi u Londonu gdje radi kao književni agent. Uz sve to, drži kolegij »Pisanje romana« u sklopu poslijediplomskog programa na Sveučilištu u Manchesteru.</p>
<p>Zbirka kratkih priča »Pet pubova, dva bara i jedan klub« Johna Williamsa, upravo je prevedena na hrvatski, a objavio ju je zagrebački nakladnik »Hena com«. Williams je rođen u Cardiffu 1961. godine, a diplomirao je iz područja medija. Jedan od zanimljivijih podataka je da je 1986. godine izdao hip-hop ploču na velškom jeziku, prvu takve vrste na svijetu. Međuostalim, napisao je kriminalističku priču »Bloody Valentine« čija je radnja smještena na cardiffske dokove, dva romana »Feitless«, priču o prijateljstvu i ubojstvu smještenu u Camden Town početkom 80-ih, te roman »Cardiff Dead«. Autor je i dva originalna scenarija »White Noise« i »Light in The City« za BBC Wales.</p>
<p>Treći gost na Književnom petku bio je književnik i nakladnik Lewis Davies. Među njegovim djelima nalaze se »Work, Sex and Rugby«, »Tree of Crows«, »My Piece of Happiness«, te dnevnik s putovanja sjeverozapadom Amerike pod imenom »Freeways« za koji je dobio nagradu »John Morgan«. Za priču »Mr. Roopratna's Chocolate« osvojio je nagradu »Rhys Davies«. Napisao je također dva kazališna djela koja je izvela kazališna grupa »Made in Wales«.</p>
<p>Književnik i prevoditelj Borivoj Radaković je ovom prilikom posjetitelje upoznao i s nekim činjenicama o Walesu. U odnosu na Saksonce Velšani su u Britaniji starosjedioci. Njihov zaštitnik je sv. David čiji se blagdan slavi 1. ožujka. Radaković je istaknuo kako je velški jezik stoljećima potiskivan nadmoćnim engleskim jezikom. Slično je bilo i s gospodarstvom, pa je tako Weles i postao jednom od najsiromašnijih regija. Treba reći da su predstavljeni gosti najpoznatiji predstavnici velške suvremene književnosti. Tom prigodom u Knjižnici je otvorena i izložba knjiga o Walesu, a izloženo je 99 naslova na velškom i engleskom jeziku, koje je, po riječima ravnateljice Knjižnice Ljiljane Sabljak, za izložbu darovao Britanski savjet za kulturne veze u Zagrebu. Knjige su dopremljene iz Walesa, a kad se izložba zatvori ostat će u Zagrebu.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Put u bolje sutra </p>
<p>Uz treći broj Petrinjskog zbornika za povijest i obnovu zavičaja / Izdanje Matice hrvatske u Petrinji, 2001., 340 str. </p>
<p>Ima li u Petrinji više intelektalaca no u drugim mjestima, više ljudi koji se uz svoje osnovne poslove laćaju pera, ne znamo, ali znamo da je u tome gradiću uz Kupu proteklih deset godina pod okriljem Matice hrvatske tiskano dvadesetak knjiga, zbornika i publikacija, kažu, više nego i u jednom drugom mjestu sa sličnim brojem stanovnika u Hrvatskoj. Sigurno je da Petrinjci i ljudi kojima je Petrinja blizu srca vole pisati, no da nema okretnih i vrijednih organizatora, skupljača rukopisa i priređivača knjiga - ništa od toga. Jer knjiga nije samo tekst, od teksta do knjige mnoštvo je, mnoštvo poslića i poslova koje treba obaviti da bi se tekst ukoričio. Osobito kad se zna da svi i mali i veliki projekti nastaju u posvemašnjoj financijskoj neimaštini, vječnom skupljanju novca za najosnovnije kao što je papir je i tiskanje, jer - rukopisi se ionako ne plaćaju, dobrovoljni su prilozi svih autora. No, kako bilo da bilo treći broj Petrinjskog zbornika za povijest i obnovu zavičaja u izdanju Matice hrvatske u Petrinji je posljednjih dana veljače ugledao svjetlost dana. Glavni i odgovorni urednik Davor Salopek, urednik Ivan Rizmaul te uređivački odbor koji čine Hrvoje Bešlić, Branko Čačić, dr. sc. Ivica Golec, Vladimir Krpan, dr. sc. Eva Leniček i Domagoj Vuković uspjeli su skupiti pedesetak autora koji su s raznolikih kutova osvijetlili povijesni, ali i sadašnji trenutak Petrinje, koja pod strahovitim bremenom prošlih ratnih zbivanja, grcajući u svakodnevnim problemima, pokušava pronaći put u bolje sutra. </p>
<p>Zbog toga i tekstove objavljene u ovom zborniku možemo podijeliti u tri cjeline. U prvu svrstavamo povijesne tekstove. Takva su, na primjer, dva rada dr. sc. Ivice Golca »Školstvo u vojnom komunitetu Petrinja (1777.-1871)« i tekst »Organizacija sudstva u vojnom komunitetu Petrinja koncem 18. i početkom 19. stoljeća«. Golec marom vrijednog povjesničara istražuje i pronalazi u arhivima i starim rukopisima sve što bi na bilo koji način bilo vezano za Petrinju, te će vjerojatno tek budući naraštaji moći shvatiti svu veličinu i značenje rada toga povjesničara, autora knjiga »Petrinjski biografski leksikon« i » Povijest grada Petrinje«, bez kojih je danas nezamislivo bilo kakvo proučavanje grada.</p>
<p> U povijesne tekstove valja ubrojiti i tekst Mate Marčinka »Hrvatska knjiga mrtvih«, tekst prof. dr. Mire Kolar o svom ocu inž. agronomije i poznatom piscu Slavku Kolaru, koji je dobar dio radnog vijeka proveo u Petrinji, tekst dr. sc. Hrvoja Matkovića »O štrajku učenika petrinjske učiteljske škole 1936. godine«, tekstove Đurđice Elbinger o radu knjižnice nakon Drugoga svjetskog rata i tekst Vladimira Krpana o obnovi crkve Svetog Lovre u Petrinji. Istraživanjem zavičaja bave se Domagoj Vuković, Zdravko Hrenar, Boris Vrga te dr. sc. Ladislav Lazić koji u dva napisa govori o važnosti vinogradarstva i novim sortama grožđa u petrinjskome kraju. Petrinja je, naime, nekada bila izrazito vinogradarski kraj. Vinogradarski običaji - berbe, Bartolovo, Vincekovo i Martinje utkani su u sve petrinjske običaje, pjesme i navade. No tijekom posljednjih nekoliko desetljeća loze je na petrinjskim bregima sve manje, a posebno je iskorijenjena tijekom Domovinskoga rata kad su Petrinjci bili prognani, a vinogradi neobrađivani propadali. Zbog toga je iznimno važno na raznolike načine poticati obnavljanje vinogradarstva u ovom kraju. </p>
<p>Niz zapisa u Petrinjskom leksikonu posve su osobite crtice iz povijesti življenja grada na ušću Petrinjčice u Kupu. Sjećanja starih Petrinjaca: Katice Petračić, Vere Vuković ili nedavno preminule Marije Horžinek korisna su i nostalgična pisma o nekadašnjem življenju, u kojima se svi pomalo pronalazimo. No tu su i zapisi o mladima, na primjer o akademskom slikaru Davoru Žiliću, koji ubrzano korača putovima priznanja i slave, te o đacima Prve osnovne škole koji čak imaju uglazbljenu himnu. Treći broj Petrinjskog zbornika sadrži i blok tekstova pod zajedničkim naslovom »Ljudi i događaji« u kojem pronalazimo tekstove Željka Crnkovića o HPD Slavulju u 1999. godini, tekst Jose Grahovca o djelatnosti Gradske limene glazbe u vremenu od 1997. do 1999. godine, zapis Ivanke Držaj o Turističkoj zajednici grada, a Boris Vrga piše o Petrinjskim donatorima i kolekcionarima itd. U knjigu su uvrštene i pjesme Petra A. Ćosipa, Vladimira Krpana i Josipa Stanića Staniosa, koji je, iako stalno nastanjen u Rimu, stalni i vjerni suradnik svih petrinjskih glasila. Zbornik je ilustriran crtežima Davora Žilića, a sadrži i nacrte željeznih ukrasnih rešetaka »haustora« na starim petrinjskim kućama aritektice Nede Ljuckanov koja ih je na taj način sačuvala za one koji dolazi. </p>
<p>Treći broj Petrinjskoga zbornika ima 340 stranica, svi tekstovi u njemu su prvi put objavljeni, krcat je podatcima, ali je vrlo pregledan, grafičari kažu čist i, među ostalim, zbog toga vjerujemo da će lako pronaći put do čitatelja. </p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pisanje kao terapija</p>
<p>MADRID, 4. ožujka</p>
<p> - Sa svojih 80 godina, puna energije, humora i lucidnosti, britanska spisateljica P.D.James izjavila je ovih dana u Madridu da piše svoje kriminalističke romane kako bi se oduprla strahu od nasilja. »Pisanje je vrsta terapije. Jedan je poznati psihijatar rekao da je kreativnost uspješno rješenje unutarnjeg sukoba. Sad znam da sam morala biti spisateljica i da bih bila manje sretna osoba da to nisam. Vjerujem da mi kretanje među užasnim zločinima pomaže nadvladati strah od bilo koje vrste nasilja. Političkog, fizičkog i društvenog« - piše španjolski dnevnik El pais. </p>
<p> P.D. James predstavila je nedavno u madridskom British Councilu svoju predzadnju knjigu, iz 1999. godine, »Time To Be In Earnest«, »mješavinu dnevnika i nepotpune autobiografije«. James objašnjava da je dnevnik (koji obuhvaća točnu jednu godinu njezina života, između 77. i 78. godine) proizašao iz brojnih molbi koje je dobivala tijekom života da se napiše njezina biografija. »Ne želeći riskirati da bude netočnosti ili pogrešaka, radije sam se sama upustila u tu zadaću. Vjerujem da je rezultat pošten, iako posve sigurno nepotpun. Uvijek ima onoga što smo zaboravili jer sjećanje je samo strategija. Nastojala sam ne probuditi tigrove koji spavaju u meni i ne povrijediti ljude koji su još živi«. </p>
<p> Knjiga, za razliku od njezinih djela fikcije, »ostavlja nekoliko neriješenih tajni«. No oni koji žele zločine, veličanstvene preobrate i tajnovitost neće morati dugo čekati. Phyllis Dorothy James najavila je da će u ožujku u Velikoj Britaniji izaći novi roman s detektivom Adamom Dalglieshem kao glavnim likom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Spomen Sandru Penni</p>
<p>DUBROVNIK, 4. ožujka</p>
<p> - U Galeriji Dulčić-Masle-Pulitika otvorena je izložba talijanskog slikara Vitoria Roveda, poznatijeg pod pseudonimom Adveor. Izloženi su radovi nadahnuti poezijom talijanskog pjesnika Sandra Penne okupljeni pod nazivom »Ommagio a Sandro Penna di Adevor«. U sklopu programa otvorenja izložbe prikazan je video zapis posvećen životu velikog i popularnog talijanskog pjesnika, koji je preminuo 1977. godine. Tom prigodom nazočnima u Galeriji Dulčić-Masle-Pulitika obratili su se zamjenica gradonačelnika Berta Dragičević, ravnateljica Talijanskoga instituta za kulturu Patrizia Raveggy, Grytzko Maschioni i predsjednik Udruge Dante Alighieri dr. Antun Car. Izložbu »Ommago a Sandro Penna di Adevor«, koja će biti otvorena do 15. ožujka, priredili su Grad Dubrovnik, Talijanski kulturni institut u Zagrebu i dubrovačka udruga Dante Alighieri. (D. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Obljetnica škole »Ino Marinković« </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Visoka škola za glazbenu umjetnost »Ino Marinković« ove godine slavi desetu obljetnicu rada. U povodu te obljetnice, a rad u minulom desetljeću nije baš bio naklonjen razvoju umjetničkog stvaralaštva, ta škola će se predstaviti prigodnim koncertima. Dva koncerta s različitim programima održat će se 31. ožujka i 1. travnja u Kristalnoj dvorani Hotela Kvarner u Opatiji, a za 11. lipnja je zakazan jedan koncert u Zagrebu u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog. </p>
<p>Pokroviteljstvo nad proslavom desete obljetnice rada Visoke škole za glazbenu umjetnost »Ino Marinković« prihvatio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Na koncertima će se uz orkestar Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Leonida Nikolajeva predstaviti najuspješniji studenti Visoke škole kao i umjetnici svjetskog ugleda i značenja na području klasične glazbe koji su ujedno i profesori škole: Maxim Fedotov (violina), Carlo Marchione (gitara), Krill Rodin (violončelo), Alexei Nasedikin (klavir) i drugi. (G. J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Bjelanović donio bod u 89. minuti</p>
<p>Hajduk je poveo zgoditkom Bubala, a Varteks je izjednačio minutu prije kraja pogotkom Bljelanovića/ U nervoznoj utakmici crveni kartoni Srni i Mukaiu</p>
<p>VARAŽDIN, 4. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Hajduka i Varteksa u borbenoj utakmici podijelili su bodove (1-1). Po lijepom ali vjetrovitom vremenu odigrali su utakmicu koja je donekle zadovoljila 6.500 navijača među kojima je bilo 300-ak pristalica splitskog kluba. Oslabljeni Hajduk za kojeg nisu nastupili Miše, Musa i Bošnjak odigrao je solidnu utakmicu ali j nije uspio doći do priželjkivane pobjede.</p>
<p> Leko je već u 3. minuti izravnim udarcem iz kornera zaprijetio vratima Šimunića koji je krajnjim naporom izbacio loptu. Uzvratili su Varaždinci u 8. minuti kada je nakon kornera Karić iz blizine promašio gol. U 26. minuti Srna je udarcem sa 20-ak metara pogodio gredu Varaždinaca, Leko je bio također u prilici u 28. minuti no još veću priliku propustio je u 41. minuti Sklepić kojeg je krasno pronašao Karić, ali oči u oči s Hajdukovim vratarem Pletikosom Sklepić je pucao slabo pokraj gola.</p>
<p> I u drugom poluvremenu nastavila se borbena igra, igrači su uložili mnogo truda... Početkom drugog poluvremena Bilić je iz okreta pucao pokraj gola. Gosti su došli u vodstvo u 52. minuti kada je po desnom boku prošao Miladin, ubacio potom loptu u 16-erac do usamljenog Bubala a njemu nije bio problem pogoditi mrežu Varteksa. Poslije vodstva, gosti su se opredijelili za obranu. Varteks je dominirao u napadu, u 56. minuti nakon ubačaja iz kornera Bjelanović je imao sam loptu na dva metra od vratiju Hajduka, ali je pucao preko gola. Od 63. minute Varteks je igrao s igračem više jer je zbog grubog starta na Kariću Srna zaradio drugi žuti karton pa ga je solidan sudac Širić s pravom poslao prijevremeno u svlačionicu. Kastel je u 66. minuti odlučio pucati sa 25 metara ali je nažalost brojnih varaždinskih navijača pogodio tek u gredu. Bjelanović i Drobne propustili su još nekoliko prilika a najizrazitija je bila u 81. minuti kada je nakon kornera Šafarić dva metra od gola gađao pokraj mreže. Veliki trud Varaždinaca isplatio se u pretposljednjoj minuti. Šafarić je ubacio pred vrata Hajduka a Bjelanović visoko skočio i glavom ubacio loptu u nebranjeni dio Pletikosine mreže. Potkraj susreta igrači obje momčadi pomalo su izgubili koncentraciju i živce, pa je u posljednjoj minuti crveni karton zbog udaranja s leđa Hrgovića zaradio Mukai. Na kraju ostaje dojam da su bodovi u Varaždinu pravedno podijeljeni jer su obje momčadi uložile mnogo truda, no više za pobjedom mogu žaliti domaćini jer su njihovi napadači propustili 3-4 stopostotne prilike.</p>
<p>• Stadion NK Varteksa</p>
<p>VARTEKS - HAJDUK 1-1 (0-0)</p>
<p>VARTEKS: Šimunić 6, Sklepić 6, Kristić 6, Madunović 7, Hrman 6, Mukai 6, Karić 7, Bjelanović 7, Bratković 7 (od 55. Šafarić 6), Kastel 7 (od 69. Drobne 6), Režić 6 (od 85. Težački 6)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7, Đuzelov 6, Hrgović 6, Sablić 6, Bubalo 7 (0d 63. Puljiz 6), Bilić 6 (od 63. Carević 6), Leko 7, Bošnjak 7 (od 90. Božac -), Strna 6, Miladin 7, Radeljić 6</p>
<p>SUDAC: Željko ŠIRIĆ (Osijek) 7</p>
<p>GLEDATELJA: 6500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bubalo (52.), 1-1 Bjelanović (89.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Srna, Karić, Kastel, Madunović, Radeljić, Režić, Miladin, Kristić</p>
<p>CRVENI KARTON: Srna, Mukai</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Saša BJELANOVIĆ</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kukoč dobar, Atlanta izgubila </p>
<p>NEW YORK, 4. ožujka</p>
<p> - Nova momčad Tonija Kukoča, Atlanta, poražena je u San Antoniu od Spursa 124-94, a hrvatski košarkaš je bio najbolji strijelac svoje momčadi sa 19 koševa. Kukoč je u igri proveo tek 25 minuta, ušao je kao pričuva, a nije ni igrao u zadnjoj četvrtini, ali je ipak postigao 19 koševa, sa osam pogođenih od 13 šuteva prema košu, od čega je trice gađao 3-3. Bivši član Bullsa i Sixersa skupio je i pet uhvaćenih lopti i dva dodavanja za koš u svom trećem nastupu za Atlantu. </p>
<p> Rezultati: Vancouver - LA Lakers 88-98, Dallas - Houston 100-95, Milwaukee - Chicago 126-122 (dva produžetka, Dalibor Bagarić nije igrao), San Antonio - Atlanta 124-95, Phoenix - Denver 97-82, Portland - Golden State 122-91.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pobjeda Schumachera, poginuo redar</p>
<p>Michael Schumacher započeo je sezonu kao i lani, pobjedom, što mu je 45. Grand Prix trijumf u karijeri, čime se još više približio Alainu Prost koji ima 51 pobjedu </p>
<p>MELBOURNE, 4. ožujka</p>
<p> - Njemački vozač Michael Schumacher u blolidu Ferraria započeo je pobjedom na Velikoj nagradi Australije u Melbourneu obranu naslova u »formuli 1«. Schumacher je u prvoj utrci sezone vodio od starta do cilja, drugi je bio Škot David Coulthard u McLarenu, treći Brazilac Ruben Barrichello u Ferrariju, no sve je zasjenila vijest o pogibiji jednog od redara na stazi. Nesretni Australac preminuo je od ozljeda nakon što su ga pogodili ostaci razbijenoga bolida Jacquesa Villeneuvea, koji se u drugom krugu sudario sa Ralfom Schumacherom. Villeneuve je srećom prošao neozlijeđen u spektakularnom udesu, u kojem je njegov bolid poletio u zrak i pri punoj brzini udario u zaštitnu ogradu. </p>
<p>- Nisam bio siguran s koje strane ću ga preteći jer je stajao baš na sredini. Na nesreću, kada sam ja odlučio to učiniti sa vanjske strane, on je zakočio, a ja više nisam imao gdje, kazivao je Villeneuve poslije utrke, dok je mlađi Schumacher za nesreću krivio Kanađanina.</p>
<p>- Bila je to očita pogreška Jacques Villeneuve, još jedna u nizu. </p>
<p>Zbog tog udesa na stazi je skoro petnaest minuta bilo sigurnosno vozilo, no ni to nije omelo Michaela Schumachera da sezonu započne kao i lani - pobjedom, i to 45. u karijeri, te se sve više približava rekordu svih vremena koji drži Alain Prost sa 51 Grand Prix trijumfom. </p>
<p>Melbourne neće po dobrome pamtiti bivši svjetski prvak Finac Mika Hakkinen koji se u 26. krugu, kada je bio odmah iza Schumacherova Ferraria, odsklizao sa staze i udario u ogradu. Prema prvim informacijama, otkazao je desni prednji ovjes, te je Finac opet sezonu započeo odustajanjem, a čak se i dobro ugruvao jer mu je i vozačka kaciga bila oštećena. </p>
<p>Sljedeća utrka F1 je Velika nagrada Malezije za dva tjedna na stazi Sepang. </p>
<p>Rezultati (58 krugova, dužina staze 307.574 km): 1. Schumacher (Njem) Ferrari 1:38.26.533 (prosječna brzina 187.464 km/h), 2. Coulthard (V. Britanija) McLaren 1:38.28.251, 3. Barrichello (Brazil) Ferrari 1:39.00.024, 4. Nick Heidfeld (Njemačka) Sauber 1:39.38.012, 5. Heinz-Harald Frentzen (Njemačka) Jordan 1:39.39.340,</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ruiz pobijedio Holyfielda na bodove</p>
<p>Portorikanac je osvojio naslov po WBA verziji i revanširao se Holyfiledu za poraz iz kolovoza 2000. / Iako je to negirao nakon borbe, mnogi analitičari smatraju da će se Holyfield ovim porazom povući iz profesionalnog boksa</p>
<p>LAS VEGAS, 4. ožujka</p>
<p> - Portorikanac John Ruiz novi je svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji po verziji WBA, a naslov je osvojio nakon što je u Las Vegasu nakon 12 rundi na bodove pobijedio Evenadera Holyfielda. </p>
<p> Pobjedu je Ruizu dosudilo svo troje sudaca (116-110, 115-111, 114-111). Za takvu odluku ponajviše zasluge pripada događaju iz 11. runde kad je Ruiz bacio Holyfileda na pod. Prije toga, ali i nakon nokdauna, Ruiz je vidno zaizirao od prave borbe, često nalazeći spas u klinču. </p>
<p> - Dvije posljednje runde bile su moje i one su mi donijele naslov, rekao je Ruiz.</p>
<p> Portorikanac je tako stigao do svoje 37 pobjede u karijeru, uz koje ima ubilježena i četiri poraza.</p>
<p> Ruiz se ovom pobjedom revanširao Holyfieldu za poraz iz kolovoza prošle godine, kada su suci nakon izjednačenog dvoboja presudili u korist 38-godišnjeg Holyfielda.</p>
<p> - Evander mi je bio idol dok sam odrastao i nadam se da će se sada povući, jer ja ga ne želim više vidjeti na suprotnoj strani ringa, dodao je Ruiz.</p>
<p> - Želio bi se ponovno boriti s njime, jer on je dobar borac. Za mene još ništa nije gotovo. Dokle god osjećam da se mogu vratiti to ću činiti i ne želim opet stvari prepuštati sucima, izjavio je Holyfield, koji je svoj prvi naslov u teškoj kategoriji osvojio 1990. godine.</p>
<p>No, mnogi analitičari nakon ove borbe predviđaju Holyfieldu umirovljenje. Njegov agnet Don King, čovjek ključan u vreziji WBA, teško će u nekoj drugoj asocijaciji uspjeti progurati Holyfielda u borbu za naslov. Lennox Lewis prvak je u tri asocijacije: WBC, WBO i IBF. Ruiz, pak, nakon što se riješio Holyfielda, vjerojatno će željeti meč s Lewisom u kojemu bi objedinio naslove. S druge strane Holyfield je uspio osvojiti četiri naslova svjetskog prvaka, želi broj zaustaviti na pet osvojenih naslova i to je jedini motiv da nastavi karijeru.</p>
<p>Iako mu mnogi takvo što ne predviđaju. Evender Holyfield pokazao je u borbi s Ruizom da je izgubio na brzini, lijevi korše mu više nije opako snažan i nova borba za naslov prilično je neizvjesna. Jedino bi umješnost Dona Kinga stvari mogla promijeniti.... (Hina/tp)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Primorac peti, Boroš sedma</p>
<p>LONDON </p>
<p> - Pobjeda na »Pro Tour« turniru u Dohi donijela je Zoranu Primorcu i bitan pomak na svjetskoj stolnoteniskoj ljestvici. Primorac je s devetog mjesta skočio na peto, a zanimljivo je da jednak broj bodova kao naš najbolji stolnotenisač (2053) imaju i Kinezi Liu Gouliang i Liu Guozheng. Na prvom mjestu je i dalje Wang Liqin sa 2276 bodova.</p>
<p>Tamara Boroš ostala je na sedmom mjestu ženske ljestvice (2005 bodova), a ispred nje je, naravno, šest Kineskinja predvođenih nedodirljivom Wang Nan (2319). Priliku za osvajanje novih bodova Primorac i Boroš imat će polovicom ožujka, na jakom Pro Touru u Zagrebu. (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dinamo - Zagreb 3-2</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stadion u Maksimiru </p>
<p>DINAMO - ZAGREB 3-2 (2-2) </p>
<p>DINAMO: Butina 6 - Leutar 5.5; Sedlovski 6, Sesar 5 - Mikić 5.5 (Oliveira 6), Jeličić 5.5 (Gordžić 5.5), Agić 6, Mujčin 6.5, Čutura 7 - Balaban 7, Šokota 7 (Leko 5.5)</p>
<p>ZAGREB: Mihačić 5 - Jurić 6; Verhas 5 (Stavrevski 5.5), Osibov 6 - Bulat 5.5, Čižmek 6, Vejić 6.5 (Čačić -), Pirić 5.5; Štrok 7, Franja 5.5 - Lovrek 6</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 6. GLEDATELJA: 4500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Osibov (10), 0-2 Štrok (12), 1-2 Šokota (14), 2-2 Čutura (17), 3-2 Balaban (61)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Verhas, Osibov, Agić, Pirić, Franja</p>
<p>CRVENI KARTONI: Mihačić (91 - igra rukom izvan 16-erca)</p>
<p>Igrač utakmice: TOMO ŠOKOTA</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vodeći gubi prednost i u Šibeniku</p>
<p>Osijek je razočarao u Šibeniku, domaći koji su ugodno iznenadili svoje simpatizere došli su do vrijedne pobjede zgoditkom Karege</p>
<p>ŠIBENIK, 4. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Osijeka došli su u Šibenik kao apsolutni favoriti, a na kraju su stadion napustili pokunjenih glava. Domaćin, koji je promijenio trenera, u ovom proljetnom dijelu ostao bez pet igrača, pružio je borbenu igru i ugodno iznenadio svoje simpatizere i na kraju pobijedio Osijek sa 1-0 (0-0) </p>
<p>Gosti su krenuli od prve prema vratima Bulata, ali su udarci Mitua sa 20-ak metara i Turkovića sa 12 metara završili u rukama vratara Bulata. Nakon toga gosti su imali više loptu u nogama, ali bez pravih prilika. Pokušavali su iz daljine, ali je Bulat uvijek bio na mjestu. Domaćin je tek u 34. minuti stvorio prvu ozbiljniju priliku, ali je udarac Klarina završio za malo preko vratiju. Gosti su imali odličnu priliku u 42. minuti ali je nisu iskoristili. Turković je nesebično vratio loptu iskosa na 10 metara do osamljenog Mitua, koji je nažalost njegovih suigrača ovu priliku upropastio, uputivši udarac visoko preko vratiju. </p>
<p>U nastavku se slika na terenu promijenila. Domaćin se oslobodio i bio opasniji. Više se lopta nalazila u njihovim nogama no završnica im je bila slaba. Mladi Jurić prolazio je po desnoj strani odlično upošljavao svoje napadače, ali zgoditaka nije bilo. Najbolju je upropastio Matas u 55. minuti, kada se našao u kaznenom prostoru i umjesto da doda osamljenom Vincelju, on se spetljao pa je prilika propala. Pet minuta kasnije nova opasnost za vrata Balića, ali je udarac Krpana završio preko vratiju. U 73. minuti Vincelj je odlično tukao sa nekih 18 metara, ali je Balić bio na mjestu. U 73. minuti Beširević je sa 30 metara strahovitim udarcem uzdrmao gredu, a u protunapadu velika radost na stadionu - Šibenčani su poveli. Mladi Karega je prihvatio loptu negdje oko centra, zaobišao dva protivnička igrača i kada se našao na 30-ak metara od vratiju zapucao je prema vratima Osječana i lopta se od stative odbila u mrežu. Velika radost u gledalištu, ali odmah potom i tuga. Naime, Karega je nakon zgoditka skinuo majicu, pa mu je sudac Šupraha dodijelio drugi žuti karton... Gosti su u posljednjih 13 minuta napadali, ali jalovo, neprecizno i domaćin se znalački othrvao svim tim prijetnjama. Spomenimo još da je Maglica u sučevoj nadoknadi mogao povisiti na 2-0, ali je njegov udarac zamalo završio pored desne vratnice. </p>
<p>• Stadion Šubićevac</p>
<p>ŠIBENIK - OSIJEK 1-0 (0-0)</p>
<p>ŠIBENIK: Bulat 8, Klarin 7 (od 64. Šupe 6,5), Kartelo 6,5, Bedeković 7, Jurić 7, Karega 7,5, Karabeg 7 (od 84. Maglica -), Milas 7, Krpan 7, Matas 6 (od 63. Šestan 6), Vincelj 7.</p>
<p>OSIJEK: Balić 6, Gašpar 6, Vuica 6, Neretljak 5,5, Ergović 6 (od 80. Zrilić -), Prišć 6, Balatinac 5,5 (od 58. Brkić 5,5), Beširević 6, Knežević 6 (od 57. Grnja 5,5), Turković 5,5, Mitu 5.</p>
<p>SUDAC: Alojzije Šupraha (Kolan) 6. GLEDATELJA: 2000. </p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Karega (77.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Karega, Prišć, Ergović.</p>
<p>CRVENI KARTON: Karega (drugi žuti).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tihomir Bulat. </p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Do pobjede u desetom pokušaju</p>
<p>Nogometaši Cibalije pobijedili su Čakovec sa 3-2 a zanimljivo je da prije toga devet puta na svom terenu nisu pobijedili </p>
<p>VINKOVCI, 4. ožujka</p>
<p> - Nakon devet bezuspješnih pokušaja nogometaši vinkovačkog prvoligaša okrugli 10. nastup pred svojim navijačima ove sezone okončali su rezultatskim uspjehom, Cibalia je pobijedila Čakovec sa 3-2 (1-1).</p>
<p> Sredinom prvog dijela Goran Meštrović je iznimno preciznim udarcem sa oko 16 metara doveo Cibaliju u vodstvo, ali već nakon šest minuta čakovečki stoper Jurica Karabatić kaznio je indolenciju i uspavanost Cibalijine obrane, te je sa samo dva metra, a nakon udarca iz kuta, pogodio mrežu. U 34. minuti zbog udaranja Danijela Bogdana iz igre je isključen napadač Čakovca Kuster, ali brojčanu prednost Cibalia nije uspjela materijalizirati. U 62. minuti isključen je i do tada jedini vinkovački strijelac Goran Meštrović i - gle apsurda - Cibalia je ubrzo potom došla do novog pogotka. Postigao ga je Ivica Karabogdan, na asistenciju Zorana Ratkovića. Završnica susreta također je ponudila mnogo uzbuđenja. Činilo se da je utakmica odlučena kada je pet minuta prije kraja Bogdan još jednom savladao Perića, no već nakon samo stotinjak sekundi Čakovčani su uzvratili istom mjerom. Pogodak Željka Domjanića izravna je posljedica grubog propusta inače nesigurne obrane Cibalie. Ali, za nešto više od toga Čakovčani više nisu imali niti snage, niti vremena. Osokoljeni ovom pobjedom, kojom su oplemenili koprivnički bod od prije tjedan dana, nogometaši Cibalije dočekuju Šibenik.</p>
<p>• Stadion HNK Cibalia</p>
<p>CIBALIA - ČAKOVEC 3-2 (1-1)</p>
<p>CIBALIA: Marić 5, Lučić 6, Bogdan 6, Pernar 6, Kovačević 6 (od 56. Antić 6), G. Meštrović 6, M. Meštrović 7, Dabro 5,5 (od 46. H. Ratković 5), M. Jurić 5,5, Karabogdan 6,5 (od 74. Grgić -), Z. Ratković 6,5</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 6, Škopjanac 5,5, Karabatić 6, Kelemen 5,5, Caban 5,5, Bubek 6, Majcen 5,5 (od 80. Novak -), Ribić 6, Kuster 5, Bunc 5,5, Domjanić 6</p>
<p>GLEDATELJA: 600. SUDAC: Šunjić (Split) 7</p>
<p>ŽUTI KARTONI: G. Meštrović, Pernar, Karabogdan, Lučić, H. Ratković, Bubek</p>
<p>CRVENI KARTONI: Kuster (34), G. Meštrović (62), H. Ratković (90)</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 G. Meštrović (21), 1-1 Karabatić (27), 2-2 Karabogdan (65), 3-1 Bogdan (85), 3-2 Domjanić (86)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario MEŠTROVIĆ</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Slaven odnio bodove iz Rijeke</p>
<p>Usprkos tome što su pobijedili samo s jednim pogotkom razlike, 1-0, nogometaši Slaven-Belupa nadigrali su Rijeku na Kantridi. Strijelac je bio Jurčec u 44. minuti</p>
<p>RIJEKA, 4. ožujka</p>
<p> - Na startu proljetnog dijela sezone nogmetaši Slaven-Belupa zasluženo su odnijeli bodove iz Rijeke, pobijedivši 1-0 pogotkom Jurčeca u 44. minuti. Činjenica da su domaći igrači tek u 70. minuti prvi put uspjeli ozbiljnije ugroziti vrata gostiju najbolje oslikava stanje na terenu.</p>
<p>Kada su svi očekivali da će se na odmor otići bez zgoditaka, u 44. minuti Jurčec je na desnoj strani izigrao Skočibušića i oštro šutirao, vratar Tafra odbio je loptu na koju je natrčao Amižić, te iz neposredne blizine dovoeo goste u vodstvo. U drugom dijelu susreta riječki nogometaši nastavili su po starom, dakle blijedo, neinventivno i bezidejno... Nakon vodstva gosti su se znalački branili i iz polukontri povremeno uspijevali ugroziti gol domaćih. Miličić je potkraj susrtea imao prigodu za izjednačenje, nakon asistencije Klića, ali njegov udarac završio je tik pokraj desne stative.</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - SLAVEN BELUPO 0-1 (0-1)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 7,5 - Matulović 5 (od 46. Miličić 5), Brajković 5, Weiss 5, Mijatović 5, Skočibušić 5, Brajković 5,5, Kremenović 5, Dragičević 5,5, Maroslavac 5 (od 46. Mikac 5), Ostojić 5 (od 64. Klić -).</p>
<p>SLAVEN-BELUPO: Solomun 5,5 - Bošnjak 5,5, Amižić 6, Crnac 6, Bošnjak 5,5, Kacić 5,5, Ferenčina 5,5, Mužek 6 (od 90. Havajić -), Dodik 6, Bajsić 5,5 (od 46. Geršak 5), Jurčec 5,5 (od 78. Međimurec -).</p>
<p>SUDAC: Novak (Varaždin) 7, GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Amižić (44.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ferenčina, Ostojić, Geršak</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Đoni TAFRA</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>HOO zaustavlja proširenje Prve nogometne lige!?</p>
<p>Zdravko Hebel, predsjednik HOO-a, spominje mogućnost stvaranja izvanredne pravne norme na temelju koje se može poništiti poširenje I. HNL »jer ono nije ničim obrazloženo«, ali u tomu mora sudjelovati i Hrvatski nogometni savez</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Prva nogometna liga sa 16 klubova kreće najesen, potvrdio je - neposredno uoči nedavne Skupštine Hrvatskog nogometnog saveza - i Izvršni odbor HNS-a. Potvrdio za svaki slučaj, da se koji skupštinar slučajno ne predomisli, razljuti i ne prikloni opoziciji.</p>
<p>No, bilježeći mišljenje Zdravka Hebla, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, koji je osobno protiv I. lige sa 16 klubova, što je glasno rekao i u srijedu na radnom sastanku s predstavnicima Riječkog sportskog saveza, učinilo nam se kako postoje okolnosti da se takva liga ipak ne igra. Dakako, ako je HNS spreman na takvu opciju, budući da je ipak sve u rukama Ilice 31.</p>
<p>- Da, u Rijeci sam spomenuo mogućnost da HOO inicira izvanrednu pravnu normu i time zadrži postojeći prvoligaški sustav sa 12 klubova. Uporište takve norme vidim u činjenici što preklanjski prijedlog o proširenju I. lige uopće nije obrazložen! Odnosno, nema ni jednog analitičkog razloga u korist proširenja, nema pokazatelja koju bi korist imao nogomet ako se, u ovoj sve većoj neimaštini, širi krug prvoligaša, umjesto da se sužuje. Nije li neobično da se jedan klub sjeti kako bi bilo dobro proširiti ligu, tomu se priklone još neki klubovi i - priča je završena, pita se Hebel.</p>
<p>Iz Hebelovih se riječi može zaključiti kako je HOO spreman poduzeti i nešto konkretno. No, ima li krovno tijelo hrvatskog sporta i pravno uporište za takvo što:</p>
<p>- Osnovni uvjet da se I. liga proširi na 16 klubova ispunjen je činjenicom što je sve obavljeno unutar propisanog roka, jer se na temelju Zakona o sportu svaka promjena sustava treba najaviti godinu unaprijed. No, pokaže li HNS volju da se tomu suprostavi, može računati na uspjeh. Bitno je da se sazove Skupština HNS-a i da se kaže kako nedostaje logičko opravdanje za promjenu sustava natjecanja. HOO može, ali i hoće, legalitet takve skupštine potaknuti oživotvorenjem spomenute izvanredne pravne norme koju, na temelju zajedničkog prijedloga HOO-a i HNS-a, može iscrtati Ministarstvo prosvjete i sporta i predložiti ga zakonodavcu.</p>
<p>Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, nadavno je najavio tematsku Skupštinu Saveza sa samo jednom točkom dnevnog reda: temeljna analiza sustava natjecanja a kao podloga budućem sustavu. Može li se iz toga zaključiti da bi Liga 16 mogla trajati samo godinu dana?</p>
<p>- Takva je Skupština trebala biti održana prije no što je mjerodavnim tijelima HNS-a dano da o tomu donose konačnu odluku. Istina, treba razumjeti i čelne ljude Saveza koji ne žele ulaziti u konfrontaciju sa Skupštinom i klubovima, jer moraju misliti i na sebe. No, svoje mišljenje ipak ne mogu sačuvati samo za sebe. Ne želim nikoga iz HNS-a vrijeđati ili im popovati, ali i HOO ima pravo na određenu intervenciju u takvim slučajevima. Doduše, u obliku preporuke i pronalaženja načina kako pronaći izlaz, koji u ovom slučaju postoji. Pitanje je, međutim, želi li HNS takvu pomoć. Ili, ako ne želi, zašto ne želi, završio je Hebel.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hoće li se opet ispuniti Gopčevo proročanstvo?</p>
<p>Nakon ispadanja rukometaša Zagreba u četvrtfinlalu Lige prvaka, 26-23 u uzvratnoj utakmici protiv Barcelone, glavni menadžer Zoran Gobac najavljuje kako će Zagreb »za tri godine opet biti europski prvak...« </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - »Sad smo odigrali kako smo trebali prije tjedan dana u Zagrebu i šteta je što kod nas nije prikazana barem snimka te utakmice da se vidi da u nekim dijelovima igre možemo parirati Barceloni«, rekao je glavni menadžer RK Zagreb Zoran Gobac u nedjelju po povratku iz Barcelone. Tamo su njegovi rukometaši odigrali uzvratni dvoboj četvrtfinala lige prvaka, izgubili sa tri pogotka razlike (23-26) i oprostili se od najelitnijeg rukometnog europskog natjecanja. </p>
<p>Tako su Zagrebovi rukometaši popravili loš dojam od prije tjedan dana kad ih je Barcelona »pregazila« sa 12 pogodaka razlike. Kako su Katalonci svoj plasman u polufinale riješili u Zagrebu, dvoboj u Barceloni odigrali su s manje tenzija, no isto tako je i Zagreb u Barceloni odigrao zrelije, bez srljanja i pogrešaka. A ako se zna kakva je situacija u hrvatskom prvaku, dobro je i da uopće igraju. Opustošeni klupski proračun nije dozvolio dovođenje zvučnih pojačanja (pa se silom prilika krenulo s pomlađivanjem momčadi), zbog neisplaćenih plaća nedavno je iz kluba otišao slavni ruski vratar Andrej Lavrov, a ni ozljede nisu imale milosti prema »zagrebašima«, pa tako trener Lino Červar ima na dispoziciji tek 13 igrača.</p>
<p>Iz redova »zagrebaša« uoči početka sezone čula se hrabra najava kako je cilj ove pomlađene momčadi (osim dva domaća naslova) polufinale Lige prvaka. U situaciji kakva je bila i kakva je u klubu to je doista bilo hrabro i malo vjerojatno. No s druge strane Zagreb je javnost na takve dosege i navikao. Lani je ispao u polufinalu Lige prvaka od njemačkog Kiela, a četiri godine prije toga Zagreb je posrtao tek u finalu europske lige, tri puta protiv Barcelone te jednom protiv Elgorriage. Može li, dakle, četvrtfinale zadovoljiti Zagrebovu »sivu eminenciju« Gopca nakon tolikih finala i optimističnih najava uoči sezone?</p>
<p>- Da smo ispali od neke »lijeve« momčadi, nitko ne bi bio zadovoljan. Ali od Barcelone nije sramota ispasti. U ovom trenutku ovo je koliko možemo, kaže Gobac.</p>
<p>Glavni menadžer tvrdi kako će se uskoro končano riješiti problem financiranja kluba, jer su u pripremi ugovori s glavnim sponzorom i tri jaka sponzora. A na upit kakva je perspektiva Zagreba, Gobac je proročanski ispalio:</p>
<p>- Za tri godine Zagreb će opet biti europski prvak. Stvaramo momčad pametnije nego drugi u Europi, jedino što posljednjih godina imamo financijskih problema. No, i to će se uskoro riješiti, imamo mlade i darovite igrače, i ne bojim se za budućnost kluba. Osim toga, od nas uvijek svi očekuju da budemo najbolji, a to je otežavajuća okolnost za svakog. No, na to smo navikli i dobro se nosimo s tim opterećenjem. Priredit ćemo mi dosta iznenađenja i u igračkom kadru i u financijama. Zagreb će opet biti na vrhu, i doma i u Europi, najavio je Gobac.</p>
<p>Slično je Gobac najavio i 80-ih godina kada je Zagreb bio trećeligaš. Desetak godina kasnije njegovo se proročanstvo ispunilo. Hoće li se i ovaj put ispuniti Gopčevo proročanstvo?</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Metkovci u polufinalu Kupa EHf-a</p>
<p>SPLIT, 4. ožujka</p>
<p> - Rukometaši Metković Jamba izborili su nastup u polufinalu Kupa EHF-a usprkos 27-20 pobjedi Brodomerkura u uzvratnoj utakmici ovog europskog natjecanja. Devet pogodaka prednosti iz prvog okršaja ipak se pokazalo dovoljnim, iako su Splićani opasno zaprijetili.</p>
<p>Izgledalo je da će gosti lako do pobjede nakon što su na odmor otišli sa prednošću od 15-11 ostavivši dojam čvrste momčadi. No, tako nisu mislili Splićani - uspijevaju preokrenuti igru i rezultat u svoju korist, bili su na pragu podviga. Sjajno igraju u obrani, na vratima je izvanredno raspoložen Vladimir Vujović, a pred kraj utakmice i njegova zamjena Blažićko, čine čuda na vratima, gosti postižu tek pet zgoditaka, a u mreži im je čak 16 lopti. Da na vratima nije bilo sjajnog Dragan Jerkovića, te brzopletosti domaćina u zadnjoj minuti utakmice moglo se svašta desiti.</p>
<p>• Dvorana na Gripama</p>
<p>BRODOMERKUR - METKOVIĆ JAMBO 27-20 (11-15)</p>
<p>BRODOMERKUR: Vujović, Maraš 2, Balić 8, Tancoš 7 (1), Šerić, Pongrančić 1, Jović 4, Vukić, Anušić 4, Ivišić, Šušić, Blažičko.</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO: D. Jerković, Kaleb 1, Bjeliš 1, Goluža 9 (4), Obrvan, Mesarov, Zsigmond, G. Jerković 3, Baltić 2, Medić 2, Metličić 2, Matošević.</p>
<p>SUCI: Marijan i Dragan Načevski (oba Skopje). GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>SEDMERCI: Brodomerkur 1 (1), Metković Jambo 4 (4). ISKLJUČENJA: Brodomerkur 8 minuta, Metović Jambo 4 minute.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivano BALIĆ.</p>
<p>• Ostali rezultati uzvratnih susreta četvrtfinala europskih rukometnih kupova, rukometaši, Kup Kupova: Fotex Veszprem - Flensburg Handewitt 20-22 (22-31), Sintelon - Ademar Leon 20-24 (26-29), Valladolid - Porto 29-17 (26-37), Mobitel Prule - Grosswallstadt 30-24 (22-28); Kup EHF: Haukar - Sporting 33-32 (21-21), Bidasoa Irun - Pick Szeged 26-23 (27-28), Magdenburg - Lemgo 23-26 (28-22) (masnim slovima otisnuti su klubovi koji su izborili plasman u polufinale europskih kupova, a u zagradama su rezultati prvih utakmica);</p>
<p>rukometašice, prvi susreti četvrtfinala, Kup prvakinja: Valencija - Viborg 25-19, Baekkelaget - Budućnost 24-26; Kup EHF: ASPTT Metz - Zaglebie Lublin 27-27; Kup kupova: Besançon - Žalec 28-17. (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Gnjidić pogodio »final four«</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Pobjedom nad Zrinjevcom od 88-87 (26-24, 20-22, 18-18, 24-23) košarkaši Done pridružili su se Ciboni VIP, Zadru i Splitu CO na završnici kupa »Krešimira Ćosića«.</p>
<p>Utakmica koja je od samog početka nudila neizvjesnost odlučena je skokom u napadu Borisa Gnjidića i košem osam sekundi do svršetka za 88-87. Posljednji napad Zrinjevca pokušao je završiti Swanson no njegov ulaz završio je na obruču, priskočio je i Morić ali niti njegov pokušaj nije završio ubačajem, a sirena je označila početak slavlja Done. Sirena je označila i drugi plasman u povijesti momčadi iz Dubrave na završnicu košarkaškog Kupa.</p>
<p>Paradoksalno je da je Zrinjevac izgubio utakmicu skokom, a upravo je on u dobrom dijelu utakmice, ne i pri samom kraju, bio osnovno oružje »zelenih«. Nakon susreta trener Zrinjevca Ivan Sunara rekao je kako su na pobjedu Done utjecali i »neki vanjski faktori«, misleći, naravno, na suce. Mogao je krivce pronaći i u svojoj momčadi. Na primjer, kod 81-78 za Zrinjevac, dvije i pol minute do svršetka, Marko Morić je nepotrebno »kontru« završio promašenim pokušajem za tri koša...</p>
<p>• Dvorana Dražena Petrovića</p>
<p>DONA - ZRINJEVAC 88-87 (26-24, 20-22, 18-18, 24-23)</p>
<p>DONA: Novosel 11 (1-2), Gnjidić 21 (7-9), Antić 16 82-2), Maloča 10, Samac 2, Samardžić 4 82-2), Bošnjak, Prskalo 10 82-2), Papić, Barač, Čuljak, Novak 14 (1-3).</p>
<p>ZRINJEVAC: I. Morić, Jelaska, Dujmović 7 (1-2), M. Morić 20 (6-8), Malić 20 (2-2), Swanson 8 (3-4), Smiljanić 12 (1-3), Livajić, Bond 11 (3-4), Čolak 9 (2-2), Rozić, Spudić. </p>
<p>SUCI: Anzulović (Zagreb) i Vovk (Slavonski Bord). GLEDATELJA 300. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Boris GNJIDIĆ. (T. Puljić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Prava IRA eksplozivom napala BBC</p>
<p>Eksplozija taksija u kome je bilo pet do deset kg snažnog eksploziva potresla je zgrade u serdištu Londona u krugu od tri km / Odgovornost su preuzeli militantni disidenti Sjevernoirske republikanske armije</p>
<p>LONDON, 4. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Snažna automobilska bomba eksplodirala je u nedjelju iza ponoći pred televizijskim centrom BBC-ja u Londonu. Bomba koja je sadržavala pet do deset kilograma jakog eksploziva nalazila se u praznom taksiju pred BBC-jem, a podmetnula ju je, kako se vjeruje, disidentska republikanska grupa nazvana Prava IRA. Takso u kome je bila podmetnuta bomba kupio je u subotu u sjevernom Londonu za 300 funti čovjek s irskim naglaskom, utvrdila je policija. Eksplozija je porazbijala prozore na ostakljenoj fasadi BBC-jeve zgrade u londonskoj četvrti Shepherd's Bush i raznijela je taksi u kome se nalazila. Od snažne detonacije tresle su se kuće u krugu od tri kilometra. Srećom, nitko od ljudi nije stradao; osim što je jedan čovjek zadobio posjekotine po licu od stakla koje je letjelo naokolo. </p>
<p>Nešto prije ponoći, Prava IRA izdala je telefonsko upozorenje (nazvavši jednu bolnicu te dvije dobrotvorne organizacije) da je u pripremi napad na BBC. Policija je odmah izašla na lice mjesta, zatekavši pred BBC-jevom zgradom napušteno vozilo s podmetnutim eksplozivom. No dok su policajci pokušavali izvesti kontroliranu eksploziju, bomba je sama detonirala, rasvijetlivši londonsko noćno nebo. Jedan svjedok koji živi blizu BBC-jevog centra u Shepherd's Bushu ispričao je da ga je probudio glasni prasak, koji je prodrmao prozorska stakla, nakon čega je odjeknula još jedna eksplozija. Drugi svjedok koji živi na 300 metara od BBC-jevog centra ispričao je kako je detonacija bila tako jaka da mu je u kući otpala zidna lampa, nebo se rasvijetlilo kao za vrijeme vatrometa i čulo se nekoliko glasnih prasaka. </p>
<p>BBC je prije eksplozije uspio evakuirati glavnu redakciju vijesti, ali svi programi su se dalje uredno emitirali. Prava IRA, kojoj pripisuju nedjeljni napad, sastavljena je od otpadnika koji su izašli iz Irske republikanske armije (IRA-e) zato što se ne slažu s njenom novom miroljubivom taktikom. Vjeruje se da je upravo Prava IRA u veljači podmetnula eksploziju u jednoj vojarni britanskih rezervnih snaga, tzv. Teritorijalne armije, u Londonu. Bilo je to također u Shepherd's Bushu, u neposrednom susjedstvu BBC-jevog tv centra. U napadu na teritorijalce stradao je 14-godišnji kadet koga je eksplozija oslijepila i raznijela mu ruku. U rujnu 2000., u još jednom drskom napadu, Prava IRA raketirala je i lakše oštetila londonsko sjedište britanske obavještajne službe MI6. (Londonski tisak tvrdio je nakon toga da je rusko oružje za taj napad IRA nabavila na crnom tržištu u Hrvatskoj.) </p>
<p>Najnoviji napad na BBC neobičan je utoliko što su sjevernoirski teroristi do sada uglavnom puštali medije na miru. Neki stručnjaci za terorizam misle da se vodeća britanska radiotelevizijska kuća našla na meti zato što je lani objavila opsežan dokumentarni program u kome je imenovala pripadnike Prave IRA-e, osumnjičene za jedno veliko krvoproliće. Radi se o eksploziji bombe u sjevernoirskom gradiću Omaghu, u kojoj je 1998. život izgubilo 29 ljudi. Kako je u nedjelju izjavio profesor Paul Wilkinson sa Sveučilišta St. Andrews, »BBC je velika medijska organizacija. Ranije se na meti našao MI6. Mjesta koja su napadnuta simbol su britanskog autoriteta i britanskog establishmenta«. </p>
<p>Britansku policiju nije previše iznenadio najnoviji incident. Još od Božića, snage reda očekivale su novu eskalaciju sjevernoirskog terorizma, prije svega u britanskoj prijestolnici Londonu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Švicarci odbili približavanje EU-u</p>
<p>BERN, 4. ožujka </p>
<p> - Švicarski birači su, sudeći prema prvim procjenama, odbili na referendumu u nedjelju brže priključivanje svoje zemlje Europskoj uniji. Ankete na biralištima koje je prenio švicarski radio, a koje se skoro u pravilu u konačnici poklope s ukupnim rezultatima, pokazale su da će na njemačkom govornom području velika većina glasova ići protiv bržeg približavanja europskoj Petnaestorici. Prema tim procjenama, 'za' približavanje se opredijelilo 30 posto glasača.</p>
<p> Čak i u kantonu Ženeve, francuskom govornom području koje se smatra tradicionalno najizrazitije europski usmjerenim, ankete na biralištima pokazale su da je većina od blizu 60 posto glasovala protiv bržeg približavanja, prenio je radio.</p>
<p> Prijedlog za referendum pod nazivom »Da - Europi« podnijela je Socijalistička stranka i skupine mladih koji su prikupili 100.000 potpisa potrebnih za pokretanje referenduma.</p>
<p> Švicarska vlada pozvala je stanovništvo da glasuju 'protiv' smatrajući to približavanje politički preuranjenim. Iako se vlada opetovano izjasnila da želi uključivanje Švicarske u Europsku uniju, ona procjenjuje da javno mnijenje neće biti spremno za to do 2010. godine.</p>
<p> Vlada i industrija smatraju da prvo treba dati vremena sporazumima o slobodnoj trgovini, zaključenim prije dvije godine, a koji nude švicarskim tvrtkama potreban pristup europskim tržištima, da zažive.</p>
<p> Švicarska će tako najvjerojatnije, unatoč činjenici da je okružena članicama EU i ima prijateljske odnose sa svojim susjedima, i ovaj put ostati privrženija svojoj neovisnosti koje se drži toliko čvrsto da nije ni članica Ujedinjenih naroda. (AFP/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hamas najavljuje nove samoubilačke napade protiv Izraela </p>
<p>U izraelskom gradu Natanyi bombaš samoubojica usmrtio tri osobe i ranio još pedesetak / Jedan od vođa Hamasa izjavio da će bombaši samoubojice krenuti u masovne napade čim Sharon preuzme vlastu u Izraelu</p>
<p>ANKARA, 4. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Snažna eksplozija koja je u nedjelju izjutra potresla trgovački centar izraelskog sredozemnog grada Natanya (poginule tri, a teže ili lakše ranjeno 50 osoba), mogla bi označiti zlokobni uvod u novu eskalaciju nasilja širom Izraela i okupiranih arapskih teritorija. Krvava bilanca te bombaške akcije mogla bi biti i veća, budući da se liječnici bore za život još tri teško ranjene osobe. Među poginulima je i bombaš samoubojica koji je bombu aktivirao u trenutku kada mu nije dopušteno da uđe u gradski autobus prepun putnika. </p>
<p>Prema prvim neslužbenim saznanjima radi se najvjerojatnije o od pripadnika »palestinskih odreda smrti« militantne organizacije Hamas. Ta političko-vojna skupina koja se u arapskom svijetu smatra legitimnim pokretom otpora poručila je u nedjelju da će, ne prihvaćajući pregovore, nastaviti s nacionalnim otporom. Novoizabrani izraelski premijer Ariel Sharon nazvao je napad užasavajućim. </p>
<p>Znakovito je da je do eksplozije došlo samo dan uoči najvećeg islamskog blagdana Kurban bajrama, mjeseca žrtvovanja. Bombaška akcija izvedena je praktički samo nekoliko sati nakon što su iz Glavnog vojnog stožera Hamasa najavili seriju »samoubilačkih eksplozija«. Jedan od vođa vojnog krila te militantne organizacije Izzadin Kassam izjavio je kako će bombaši samoubojice krenuti u akciju smrti u trenutku kada pobjednik premijerskih izbora, Ariel Sharon, preuzme vlast u Izraelu. </p>
<p>Nije jasno da li je nedjeljni samoubilački napad bio u Hamasovoj izvedbi ili je bio pojedinačna akcija nekog od stotina i tisuća frustriranih Palestinaca. Te »akcije smrti«, u osobnoj izvedbi pojačane su nakon otpočinjanja nove palestinske Intifade (28. rujna prošle godine). Bio je to, prema objašnjenjima mnogih Arapa, logičan odgovor na »provokativni« dolazak Sharona na Brdo Hrama u Jeruzalemu gdje se nalazi treća među najvećim islamskim svetinjama džamija Al Aksa. </p>
<p>Od tada pa do danas, u raznim dijelovima Izraela i okupiranim teritorijima ubijeno je oko 360 Palestinaca i oko 60 Izraelaca. Ubojstva Izraelaca bila su uglavnom rezultat samoubilačkih akcija palestinskih bombaša. Posljednji takav napad dogodio se u veljači kada se neki Palestinac s autobusom zaletio u skupinu izraelskih vojnika. Tom prilikom život je izgubilo 8 ljudi. Prema vijestima Izraelskog vojnog radija, posljednja bombaška akcija u Natanyi mogla bi biti i »pojedinačni odgovor« na premlaćivanje nekog Arapa na ulici. </p>
<p>U svakom slučaju, poruka Kassama glasi: »Naši odredi započet će samoubilačke akcije istog trenutka kada Sharon preuzme vlast«. Naglasio je kako će tada čitav svijet spoznati odlučnost palestinskog otpora protiv izraelske okupacije. Dometnuo je kako je već 10 posto bombaša samoubojica spremno za svaku akciju koja se naredi. </p>
<p>Zapovjednik Glavnog stožera izraelskih vojnih snaga general Shah Mofaz zaprijetio je ponovo kako će njegove oružane snage početi »vojnu akciju« protiv nepoćudnih Palestinaca. »Izrael je dovoljno jak da urazumi sve teroriste«, rekao je samouvjereno. Istodobno je optužio palestinske vlasti na čelu s Yasserom Arafatom da ne čine gotovo ništa kako bi se smanjilo sadašnje nasilje. Drži kako je upravo odatle dano »zeleno svjetlo« Hamasu, Islamskom džihadu i palestinskom vojnom krilu Al Fataha da povedu napade na izraelske ciljeve. Dodao je kako se toj »kampanji nasilja« pridružila i palestinska policija. Zanimljivo je da je general Mofaz svoju ratobornu retoriku zaoštrio nakon Sharonove izborne pobjede. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>G-8: Ekološke nesuglasice EU i SAD</p>
<p>Amerika i Europa razliaze se u načinima smanjivanja ispuštanja ugljičnog dioksida </p>
<p>RIM, 4. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Rasprava se vodila do kasno u noć, ali još uvijek nije postignut dogovor. Tako će ministri za zaštitu okoliša još u nedjelju pokušati postići kompromis kojim bi se spasio ovaj skup i spriječio negativni rezultat sastanka u Haagu. Ministrica za zaštitu okoliša u Bushovoj vladi Kristina Whitman, otvorila određeni prostor za dogovor svojom izjavom: »Smanjenje ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu je prioritet nove američke administracije.« </p>
<p>Međutim, ostaje razlika u načinu kako dostići te ciljeve. Svi se u glavnom slažu oko dijagnoze o »zdravstvenom stanju« našeg planeta. Znanstvenici ističu da je mogućnost klimatske katastrofe tako velika da se mora odmah prestati sa zagađivanjem neba«. Ekolozi su još jedinstveniji u svojim stavovima, pa se tako sedam od deset Amerikanaca boji globalnog pregrijavanja i njegovih posljedica. </p>
<p>I tako, iz dugotrajne bitke za klimu izvire suština političkog sukoba: Amerika i Europa se razilaze u načinima rješenja problema, a ne u dijagnozi stanja. Sastanak ministara za okoliš G-8 se našao u paradoksalnoj situaciji: protagonisti ovog susreta su postigli maksimalno suglasje oko ciljeva i isto tako maksimalno nesuglasje oko instrumenata provedbe. </p>
<p>Prema domaćinu susreta, talijanskom ministru za zaštitu okoliša Willeru Bordonu, »za oko 98 posto problema je već postignut dogovor«. Postignuti dogovor treba proći kroz razne faze do 21. travnja kada će se u New Yorku sastati UN-ova komisija za održivi razvoj; zatim će se u Bonu od 18. do 20. srpnja održati prva faza ministarske konferencije o izmjeni klime; a zatim od 20. do 22. srpnja slijedi sastanka G-8 u Genovi, i na kraju opet Bonn za konačni dogovor kako bi se iduće godine mogli ratificirati protokoli iz Kyota. </p>
<p>Kakav je dogovor postignut još se precizno ne zna ali prema izjavama ministra Bordona »cilj je smanjenje ispuštnja ugljičnog dioksida prema ograničenjima dogovorenima u Kyotu, a u pogledu instrumenata vode se pregovori o tome kako taj cilj dostići bez rigidnog pristupa. »To praktično znači da će proći američka linija, jer ionako nedostaje kohezija među članicama EU-a. Samo činjenica da je jučer bio odsutan francuski ministar za zaštitu okoliša Dominique Voynet, jedan od protagonista susreta u Haagu, govori o realnom odnosu snaga te prostoru koji je otvoren super organiziranom američkom timu koji vodi Kristina Whitman. </p>
<p>Kao svugdje u svijetu kada se održava ovakva vrsta skupova bio je prisutan i »puk iz Seattlea«. U mimohodu od više od 4000 sudionika bili su zastupljeni svi koji nešto znače i predstavljaju u borbi za okoliš i zaštitu našeg planeta. Mimohod je prošao bez ijednog incidenta i još jednom pokušao skrenuti pažnju svijeta na goruće probleme koji prijete stanju zdravlja naše Zemlje.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>UNESCO pokušava spasiti Budine kipove</p>
<p>KABUL, 4. ožujka </p>
<p> - Posebni izaslanik UNESCO-a Pierre Lafrance stigao je u nedjelju u Kandahar na jugu Afganistana kako bi s vlastima razgovarao o sudbini Budinih kipova iz Bamijana kojima prijeti uništenje, priopćio je ured UN-a u Kabulu.</p>
<p>U Kandaharu je glavni stožer tamilske milicije za koju se ne zna je li već počela izvršavati naredbu mule Mohameda Omara o uništenju dva najpoznatija kipa Buddhe na svijetu, visoka 53 i 37 metara, pa je Lafrance odmah nakon dolaska počeo prve razgovore.</p>
<p>UNESCO-ov izaslanik u subotu je u Islamabadu najavio da će se u Afganistanu susresti s ministrom vanjskih poslova mavlakijem Vakilom Ahmedom Mutavakelom i pokušati dogovoriti što će biti s kipovima Buddhe koji su nastali prije 1500 godina.</p>
<p> U glavnom gradu Pakistana razgovarao je s afganistanskim veleposlanikom Abdulom Salamom Zaefom, nakon čega je izjavio da još postoji »tračak nade« da se kipovi Bude spase. »Moji su mi sugovornici rekli da uništenje kipova još nije počelo i da još nije izdan stvarni nalog za rušenje«, izjavio je nekadašnji francuski veleposlanik u Iranu i Pakistanu i iznimno cijenjeni poznavatelj Afganistana. No, te su vijesti u nedjelju zanijekala talibanski ministri vanjskih poslova te informiranja i kulture, mavlakiji Vakil Ahmed Mutavakel i Kvudratulah Džamal.</p>
<p> Mutavakel je u povodu Lafranceova posjeta izjavio kako će mu »objasniti« da je riječ o »unutarnjoj stvari« Afganistana. »Dobro je da mu možemo objasniti što radimo i da se ne želimo sukobljavati sa svijetom«, kazao je ministar i dodao kako će »ukaz biti proveden, bude li Božja volja«. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Raguž: Hrvati za novu međunarodnu konferenciju o BiH</p>
<p>Riječ je jednostavno o pokušaju iznalaženja samoodrživog rješenja za BiH u okviru kojeg će se Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda osjećati ravnopravnima, davati svoj doprinos funkcioniranju cjeline, a istovremeno ostvarivati svoju punu slobodu u svim bitnim segmentima / Svi oni koji to pokušavaju staviti u kontekst obnove Herceg-Bosne ili su neinformirani, ne razumiju bit problema u BiH, ili su zlonamjerni, kaže Martin Raguž</p>
<p>ZAGREB, 4 ožujka</p>
<p> - O zaključcima usvojenim na zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru razgovarali smo s članom Predsjedništva HDZ-a BiH Martinom Ragužom. Raguž, koji je donedavno obavljao dužnost premijera BiH, je zanimljiv sugovornik o ovoj temi i zbog toga što je glavni kandidat za šefa izvršne vlasti hrvatske samouprave u BiH. Naravno, ako ta samouprava, budući da je proglašena uvjetno, profunkcionira.</p>
<p>• Na skupu u Mostaru proglašena je uvjetna samouprava na većinskim hrvatskim područjima. Što ona predstavlja? Je li riječ o obnovi Herceg-Bosne?</p>
<p>- Po mom mišljenju, svi oni koji to pokušavaju staviti u kontekst obnove Herceg-Bosne ili su neinformirani, ne razumiju bit problema u BiH, ili su zlonamjerni. Riječ je jednostavno o pokušaju iznalaženja samoodrživog rješenja za BiH u okviru kojeg će se Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda osjećati ravnopravnima, davati svoj doprinos funkcioniranju cjeline, a istovremeno ostvarivati svoju punu slobodu u svim bitnim segmentima - gospodarskim, socijalnim, kulturnim, nacionalnim, vjerskim...</p>
<p>Pet godina nakon Daytona, uz sve njegove kvalitete u smislu zaustavljanja rata i otvaranja prostora za obnavljanje života, on nije dao odgovor na temeljno pitanje: Kako BiH može funkcionirati samostalno, samoodrživo i kako može imati jednu konzistentnu i funkcionalnu unutarnju strukturu.</p>
<p>• Sabor je dao jedan prijedlog preustroja BiH. Pitanje je, međutim, imajući u vidu mjesto i način na koji je taj prijedlog utvrđen kao i reakcije međunarodnih predstavnika i mogućih partnera u samoj BiH, postoje li uopće izgledi da se o njemu jednom ozbiljno razgovara?</p>
<p>- Ne bih se upuštao u procjenjivanje dinamike eventualnog ostvarivanja ove platforme, ali bih istaknuo da ona nudi jedno od mogućih samoodrživih rješenja. Hoće li se, i kada, na tom tragu pojaviti pouzdani i kompetentni partneri, bilo da je riječ o međunarodnim predstavnicima ili o predstavnicima druga dva naroda, u ovom trenutku još je prerano govoriti. Ali je jedno jasno: Dayton je prekršen donošenjem novih pravila za izbor zastupnika u federalni Dom naroda, ovaj put isključivo na štetu hrvatskoga naroda. Dvije institucije putem kojih je bilo moguće štititi nacionalni interes, Dom naroda i Predsjedništvo BiH, dovedene su u pitanje, čime je dosadašnji model narušen. U takvim okolnostima svatko tko odgovorno drži do sebe, do svoje perspektive mora reći kako vidi svoju budućnost. U ovom trenutku dio međunarodnih predstavnika djeluju po stereotipu: maknuti nacionalne stranke i sve će biti u redu. Taj stereotip je, po mom mišljenju, definitivno urušen i vrlo brzo će se pokazati da je dobar dio te međunarodne strukture u BiH izrazito nekompetentan ili je bio u funkciji određenih parcijalnih interesa.</p>
<p>• Sada se dospjelo u pat poziciju iz koje izlaza nema bez toga da netko, čak i formalno, popusti. Dvije su mogućnosti: da OESS odustane od novih izbornih pravila ili da ih HDZ prihvati i odustane od bojkota. Je li realno očekivati nešto od toga?</p>
<p>- Mi smo upozoravali na mogućnost usložnjavanja situacije, da smo puno prije formalnog donošenja izbornih pravila upozorili da ona znače izravno kršenje federalnog Ustava, da smo uputili dva dokumenta (non paper I. i non paper II.) kojima smo upozorili na proces dekonstituiranja Hrvata u BiH, ali nije bilo adekvatnih reakcija. Imajući to u vidu, teško je očekivati da će se sada u kratkom roku dogoditi neke radikalne promjene. Baš zbog toga sam i ja bio jedan od zagovornika ideje da se ostavi jedan rok prije nego što bi se prošlo u proces implementiranja odluka Sabora, kako bi se o njima ozbiljno informirali ključni centri odlučivanja, kako međunarodni, tako i domaći, te da na taj način pokušamo otvoriti dijalog koji ne bi trebalo ograničavati ničim osim željom da se postigne odgovarajuće rješenje. Ne može se, dakle, očekivati da će u nekom kratkom roku doći do popuštanja s bilo čije strane.</p>
<p>Morat će se, međutim, preuzeti odgovornost za ovakvo stanje. A to je stanje koje vodi ka institucionalnoj krizi, jer su u ustavno-pravnom pogledu, neke institucije dovedene u pitanje, a istovremeno je - to odgovorno tvrdim - pogažena legitimna politička volja jednog od tri konstitutivna naroda. Dobar dio odgovornosti za to stanje pada na neke međunarodne predstavnike. Kretati se dalje po stereotipu da su krivci nekoliko pojedinaca iz vrha HDZ-a, nakon Sabora u Mostaru više nema smisla. </p>
<p>• Neke od stranaka s hrvatskim predznakom ignorirale su skup u Mostaru i ne dijele vaše mišljenje o razlozima koji su bili povod njegovu sazivanju. Kako to tumačite?</p>
<p>- Svaka stranka odgovara za svoju programsku poziciju i praktične korake. Što se tiče stranaka s hrvatskim predznakom koje su bojkotirale skup, njihov utjecaj je minoran, rezultati koje su ostvarili na izborima jasno govore da one ne predstavljaju neku realnu snagu unutar hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH. Njihov pristanak na sudjelovanje u formiranju vlasti, unatoč evidentnoj činjenici da se vlast formira na neustavan način i protiv političke volje jednog od tri konstitutivna naroda, pokazuje da je u njihovom fokusu želja da se dođe na vlast po svaku cijenu. A kakve će biti posljedice tek ćemo vidjeti. Svatko, i te stranke i HDZ, snosi odgovornost za svoje postupke.</p>
<p>• Ima mišljenja, čak i među onima koji se slažu s tim da su Hrvati u BiH novim izbornim pravilima dovedeni u neravnopravan položaj, da probleme treba rješavati u institucijama sustava, a ne poduzimati drastične poteze. Jedan od pobornika takvog mišljenja je i dr. Zdravko Tomac, koji je bio gost na skupu u Mostaru.</p>
<p>- Da, gospodin Tomac je to stajalište obrazložio na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora, a i ranije se jasno očitovao i konstituirao da je novim izbornim pravilima ustavna pozicija hrvatskog naroda dovedena u pitanje. On je u Mostaru, nastupajući kao predstavnik šestorke, govorio o potrebi da se sporovi rješavaju u institucijama sustava. Ovom prigodom moram naglasiti da bi napokon trebalo otvoriti pravi razgovor o odnosu Hrvatske i BiH, posebno o odnosu Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Na Saboru u Mostaru jasno je rečeno da su Hrvati iz BiH svjesni svoje pozicije, da oni preuzimaju odgovornost za svoje poteze i da Hrvatska zbog toga ne treba trpjeti nikakve posljedice, ali isto tako je jasno da mi više ne možemo čekati kad će se netko u Hrvatskoj sjetiti da je naša pozicija ugrožena, pogotovo ako će jedini odgovor biti: »Rješavajte to u institucijama.« A dvije ključne institucije, Dom naroda i Predsjedništvo, su dovedene u pitanje. </p>
<p>Pročitao sam i izjavu Đurđe Adlešić da je puno ranije trebalo otvoriti dijalog s Hrvatima u BiH. Osobno sam imao puno razgovora u Zagrebu, informirao sam ljude, tražio razumijevanje za ustavnu poziciju Hrvata u BiH. Mi smo sada, u zaključcima usvojenim u Mostaru, ponudili jednu ideju za razgovor, a jedino pravo rješenje bi, po mom mišljenju, bila nova međunarodna konferencija o BiH, u čemu Hrvatska može dosta pomoći. Ne u vidu podrške bilo kojoj političkoj stranci, nego u podršci jednakopravnoj ustavnoj poziciji hrvatskog naroda u BiH, što je, uostalom, i strateški interes Republike Hrvatske.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Varljivi spokoj sunčane mostarske nedjelje </p>
<p>»Na ovo ćemo morati reagirati«, prokomentirao je Tomac, videći u cijeloj situaciji veliku priliku za Republiku Hrvatsku da već sljedećih dana »posjedne za isti stol sve suprostavljene strane« i, kao supotpisnica Daytona, preuzme inicijativu u rješavanju problema nastalih odlukom HNS-a, ali i »ishitrenim reakcijama međunarodne zajednice koja ne pokazuje nimalo sluha za zahtjeve bosansko-hercegovačkih Hrvata«</p>
<p>MOSTAR/SARAJEVO, 4. ožujka</p>
<p> - Mali neugledni kafić »Sunce«, odmah pored onoga što se nekada zvalo Stari most u Mostaru, u predbajramsko nedjeljno jutro nije budio optimizam glede suživota Hrvata i Bošnjaka. Ispijajući pivo i kahve, trojica lokalnih Bošnjaka bili su dobro raspoloženi sve dok kroz zvučnike nije počela odjekivati nedjeljna misa s Radija Bosne i Hercegovine. »Meho, molim te, ili ugasi ili razbij taj radio, neće oni nas opet terorizirati«, zapovjednim tonom obratili su se vlasniku objekta, Mehmedu Taqiju, koji je potom žurno okrenuo na drugu radijsku postaju, na kojoj se govorilo o primanju što će se u ponedjeljak održati kod hercegovačkog muftije povodom Kurban bajrama. </p>
<p>Ohrabreni dodatnom rundom pića, gosti su se počeli prisjećati položaja na kojima su boravili tijekom hrvatsko-bošnjačkog rata, 1993. i 1994. godine. Rane toga sukoba očito još nisu zacijelile, kako na fasadama zgrada, tako i u dušama ljudi koji su tada morali boraviti u paklu mostarske doline. </p>
<p>Subotnje izglasavanje hrvatske samouprave na Hrvatskom narodnom saboru (HNS) samo ih je dodatno naljutilo, budeći usporedbu između najnovijeg političkog postupka HDZ-a i nekadašnjeg stvaranja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ-HB). </p>
<p>Razgovarajući s dr. Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom Hrvatskog sabora i izaslanikom vladajuće šestorke na HNS-u, u restoranu hotela »Ero« u Mostaru, pokušali smo uistinu usporediti sadašnju situaciju sa stvaranjem HZ-HB 1992. godine. Tomac se složio da postoji sličnost političke situacije no, naglasio je, »u subotu u Mostaru tenzije su bile bitno manje«. »Ako ste primijetili«, dometnuo je Tomac, »čak su i Krpini, kao voditelju visoke delegacije HDZ-a iz Hrvatske, dobacivali da skrati svoj govor!«</p>
<p>Dok smo na Bosansko-hercegovačkoj televiziji (BHT) slušali reakcije Chrisa Birda, glasnogovornika Ureda visokog predstavnika (OHR), Tomac je s posebnom pozornošću pratio nabrajanje sankcija koje bi mogle uslijediti prema čelnicima HDZ-a BiH. Najviše mu je zasmetala najava da bi OHR mogao uputiti zahtjev Republici Hrvatskoj da uskrati putovnice čelnicima HDZ-a BiH. »Na ovo ćemo morati reagirati«, prokomentirao je Tomac, videći pritom u cijeloj situaciji veliku priliku za Republiku Hrvatsku da već sljedećih dana »posjedne za isti stol sve suprostavljene strane« i, kao supotpisnica Daytona, preuzme inicijativu u rješavanju problema nastalih odlukom HNS-a, ali i »ishitrenim reakcijama međunarodne zajednice koja ne pokazuje nimalo sluha za zahtjeve bosansko-hercegovačkih Hrvata«.</p>
<p>Mariofil Ljubić, donedavni zamjenik predsjednika Zastupničkog doma u Parlamentu Federacije BiH, nije odbio našu aluziju o naglom pojavljivanju sunca iznad Mostar, u kojem, inače, zadnjih dana neprestano kiši. »Treba li u pojavljivanju sunca gledati najavu boljih vremena za Hrvate«, pitali smo. »Ako znadnemo!«, dva puta je, smješkajući se, rekao Ljubić, sjeo u automobil i otišao u svoj Široki Brijeg.</p>
<p>Nedjelja je, inače, bila nevjerojatan dan za novinare koji su se u velikom broju sjatili u Mostar. Kako doći do visokih dužnosnika uspostavljene hrvatske samouprave i čuti njihova razmišljanja o mogućnosti sankcija koje im najavljuju predstavnici međunarodne zajednice? </p>
<p>U središtu HDZ-a BiH, pored hotela »Mostar«, dežurali smo cijelo jutro no tamo, osim Vese Vegara, savjetnika Ante Jelavića za unutarnju politiku, nikoga nije bilo. Ni Vegar, koji je, inače, u subotu bio vrlo susretljiv prema novinarima, nije pokazivao pretjeranu želju za druženjem, ostavljajući nas čekamo na ulazu u zgradu. Dan prije također susretljiv Jelavićev glasnogovornik, Tihomir Begić, u nedjelju je isključio svoj mobilni telefon kao, uostalom, i svi značajniji predstavnici vrhuške najveće hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>»Takvi su vam oni uvijek. Kad nešto odluče napraviti, sutradan nećete imati priliku nikoga od njih dobiti. Vjerojatno misle da su sve rekli u subotu, te da više nemaju potrebe ništa pojašnjavati«, upozoravali su nas kolege iz lokalnih mostarskih medija koji su, razvidno, navikli na takvo ponašanje hadezeovaca.</p>
<p>Nije preostalo ništa drugo nego uputiti se u Sarajevo, te pokušati osluhnuti razmišljanja čelnika ostalih hrvatskih stranaka koje se, kao u nekom nikada objavljenom savezu, protive najnovijem postupku HDZ-a BiH, odnosno Hrvatskog narodnog sabora.</p>
<p>Ivo Komšić, predsjednik zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, jedan od najvećih protivnika HDZ-a BiH, u nedjelju je, pak, s društvom provodio vikend u jednom selu izvan Sarajeva, te nas je ljubazno zamolio da se susretnemo u ponedjeljak ujutro, kad će, kaže, za Vjesnik sve prokomentirati. U kratkom telefonskom razgovoru nije se mogao steći utisak da je posebno zabrinut najnovijim raspletom situacije. </p>
<p>Milenko Brkić, predsjednik Hrvatske narodne zajednice (HNZ), jedine hrvatske stranke s hrvatskim predznakom koja ne pripada ni bloku okupljenom u HNS a niti Alijansi za promjene, spreman je podržati svako rješenje o položaju Hrvata u BiH koje će osigurati potpuni identitet i stvarnu ravnopravnost, ali doneseno na legitiman način i u skladu s ustavnim okvirima.</p>
<p>»Vi, znači, ne podržavate zaključke HNS-a«, pitali smo ga. »Njihova politika je prilično autistična. Možda bi bilo bolje, umjesto naglašeno emotivnog pristupa problemima, posavjetovati se s iskusnijim političkim partnerima i prijateljima u Europi, te u suradnji s njima potražiti moguće prijedloge za rješenje«, kaže Brkić</p>
<p>Opuštenost je pokazivao i Ilija Šimić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) i član Doma naroda Parlamenta BiH, koga smo zatekli u joggingu u okolici hotela »Bristol«. Nije, međutim, skrivao iznenađenje, kako kaže, suicidalnim postupkom vrhuške HDZ-a.</p>
<p>»Oni legalnim institucijama Države i Federacije i međunarodnoj zajednici postavljaju uvjete znajući da su neprihvatljivi. Njima je u interesu jedino reanimacija HZ-HB, što je neizvodivo, a u međuvremenu se puno stvari dogodilo«, priča Ilija Šimić koji u strahovima iznesenim na HNS-u u Mostaru ne vidi ozbiljnu opasnost za Hrvate. »Štoviše, odluke o samoupravi samo kod Hrvata izazivaju nove frustracije!«, tvrdi Šimić, naglašavajući, kako kaže, da u Bosni i Hercegovini nema prostora za »paradjelovanje«.</p>
<p>»Apsurd subotnje hrvatske priče iz Mostara leži, između ostaloga, u činjenici da su glavni inicijatori svega bili aktualni šef države (Ante Jelavić), dojučerašnji predsjednik Vlade (Martin Raguž) i dojučerašnji predsjednik Federacije (Ivo Andrić - Lužanski). Pa što su onda ti ljudi radili na čelu tih institucija, kad su sada ustali protiv njih? Njima je stalo do razgradnje BiH, oštro je komentirao Šimić. </p>
<p>Krešimir Zubak, predsjednik Nove hrvatske inicijative (NHI), Hrvatski narodni sabor ocijenio je, na početku razgovora, o nelegalnom institucijom koju Ustav Federacije ne poznaje i ne priznaje, a zaključke HNS-a o hrvatskoj samoupravi »još jednim u nizu mrtvih slova na papiru«. »Otkad je na čelu HDZ-a Ante Jelavić, koga su tamo postavili iz tvrdog krila te stranke, ne prestaju te inicijative koje u svojoj suštini prizivaju osnivanje trećeg entiteta. Međutim, oni kao da nisu svjesni da 1992. godina i danas nisu isto, te da je ondašnje stvaranje HZ-HB bio samo pokušaj traženja rješenja za unutarnji ustroj BiH. U međuvremenu se puno toga dogodilo i takve ideje više nemaju uporišta ni u kakvom pravnom i zakonskom aktu«, zaključio je Zubak.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ples na oštrici mača</p>
<p>SARAJEVO, 4. ožujka</p>
<p> - Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, vodeća stranka Alijanse za promjene, osudila je zaključke Hrvatskog narodnog sabora. SDP-e u priopćenju tvrdi da HNS samo uobličava koncept uspostave paralelnih i neustavnih tijela čime jedna stranka - u ovom slučaju HDZ - pokušava zadržati potpunu vlast nad jednim dijelom Federacije BiH. Novijih reakcija nema, vjerojatno stoga što nedjeljom, i dan uoči najvećeg muslimanskog blagdana Kurban-bajrama, ni u SDP-u ne žele baviti politikom.</p>
<p> SDP je ocijenio da je HDZ svojom politikom o gura u izolaciju i beznađe dio Hrvata ali i pripadnika drugih naroda koji žive u onim dijelovima zemlje u kojima HDZ ima izvršnu vlast. </p>
<p>Zaključke skupa u Mostaru oštro je osudila i Stranka za BiH koju vodi dr. Haris Silajdžić. U priopćenju ove stranke tvrdi se da HDZ BiH od svog osnutka zagovara podjelu BiH po etničkoj osnovi te da su zaključci usvojeni u Mostaru dokaz da se s takvom politikom nastavlja i danas. Ocjenjuje se također kako je zasjedanje HNS-a sazvana samo kako bi poslužio kao krinka politici HDZ-a čiji je krajnji cilj »otcjepljenje tzv. hrvatskih povijesnih područja od države Bosne i Hercegovine«. »Bez obzira na formu izražavanja u odlukama što ih je donio samozvani hrvatski narodni sabor, u biti se radi o reafirmiranju projekta tzv. Herceg-Bosne iz 1992. godine čime se grubo narušava Daytonski sporazum, Ustav BiH i Ustav Federacije BiH«, ocjena je Stranke za BiH. U ovoj stranci također drže kako je takav projekt u biti temeljen na »fašistoidnim idejama, etničkom čišćenju, zločinu i besprimjernoj korupciji«.</p>
<p>Odluke HNS-a neprihvatljive su i za Stranku demokratske akcije koja, slično kao i Stranka za BiH, tvrdi da se »u suštini radi o javnom i otvorenom uspostavljanju paradržave Herceg-Bosne, koja nikad nije ni prestala postojati«. Ova stranka, za razliku od SDP-a i Stranke za BiH, za nastalu situaciju odgovornima smatra i međunarodne predstavnike u BiH. »Situacija nastala tom akcijom HDZ-a rezultat je, između ostalog, i ozbiljnih grešaka međunarodne zajednice u BiH. Na ove greške i moguće posljedice SDA je ukazivala u više navrata«, tvrde u toj stranci. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Američka osuda HNS-a</p>
<p>SARAJEVO, 4. ožujka</p>
<p> - Veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini upozorilo je kako službeni Washington neće dopustiti blokadu mirovnog procesa u toj zemlji niit će tolerirati pokušaje provedbe zaključaka što ih je dan ranije usvojio Hrvatski narodni sabor (HNS) na zasjedanju u Mostaru.</p>
<p> U priopćenju američkog veleposlanstva dostavljenom Hini u Sarajevu navodi se kako međunarodna zajednica pa tako i SAD odbacuju zaključke HNS-a baš kao i svaku moguću suradnju sa »samopostavljenim« dužnosnicima hrvatskog naroda u BiH.</p>
<p> Takve osobe ne mogu predstavljati Hrvate BiH a nitI hrvatski narod koji živi na prostoru Hercegovine.</p>
<p> Američko veleposlanstvo u Sarajevu ističe kako niti jedan narod ili stranka nemaju pravo jednostrano ili protivno odredbama Daytonskog sporazuma mijenjati ustavni poredak države BiH.</p>
<p> »Mi nećemo čekati prekriženih ruku dok jedna skupina pokušava sačuvati političke i ekonomske privilegije koje joj ne pripadaju, zaustavljajući pri tom napredak BiH«, stoji u priopćenju.(Hina)</p>
<p>»Observer«: Prijetnja Daytonu</p>
<p>LONDON, 4. ožujka - Privremenu samoupravu te njihovu prijetnju istupanjem iz bošnjačko-hrvatske federacije, londonski list Observer nazvao je u svom nedjeljnom broju »najvećom prijetnjom« Daytonskom sporazumu. Observer citira neimenovanog dužnosnika američkog State Departmenta, koji već cijelo desetljeće prati Bosnu i koji je izjavio: »Izgleda kao da su se stvari ponovo zavrtjele. To se jednostavno ne može i neće dogoditi«.. (J.Z.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Klein: Spriječiti uspostavu paralelnih tijela vlasti u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 4. ožujka </p>
<p> - Promjena Daytonskog sporazuma neće biti, a međunarodna zajednica odlučno će se suprotstaviti svim pokušajima uvođenja paralelnih tijela vlasti u Bosni i Hercegovini, izjavio je u subotu voditelj misije Ujedinjenih naroda u BiH Jacques Klein.</p>
<p> U pisanoj izjavi objavljenoj u Sarajevu u povodu zasijedanja i zaključaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS), veleposlanik Klein je istaknuo kako se o Daytonskom sporazumu neće ponovo pregovarati ni pod prijetnjama niti u okolnostima jednostranog kršenja Ustava BiH.</p>
<p> »Iz nedavne prošlosti ove regije potpuno je jasno kako prava građana štiti univerzalna vladavina zakona a ne sebična i korumpirana vladavina onih koji tvrde da su jedini predstavnici neke od etničkih skupina«, stoji u Kleinovoj izjavi dostavljenoj Hini.</p>
<p> U izjavi se također podsjeća kako je misija UN do sada uložila značajne napore ne bi li se uklonile paralelne strukture vlasti u BiH koje su prije svega ometale napredak u funkcioniranju pravosuđa i policije.</p>
<p> S takvom praksom nastavit će se i ubuduće a sve skupine i pojedinci koji ponovno pokušaju uspostaviti paralelne institucije bit će onemogućeni, upozorio je Klein, dodavši kako se suradnjom može postići puno više u zaštiti interesa Hrvata iz BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kantonizacija je rješenje</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Budući da je Hrvatski narodni Sabor u subotu donio odluku o uspostavi Međužupanijskog- međuopćinskog vijeća kao oblika privremene hrvatske samouprave u Bosni i Hercegovini, upitali smo neke vodeće hrvatske političare što misle o toj odluci Hrvatskog narodnog Sabora u Mostaru.</p>
<p>»Ova akcija pogoršat će položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i otežati nastojanja Hrvatske za uključivanje u Europske integracije«, smatra akademik Dušan Bilandžić. »Autori tih rješenja nisu, sudeći barem po medijima, objasnili sve implikacije svojih odluka koje su naročito opasne za sukob s međunarodnom zajednicom jer ona neće odustati od svog projekta sređivanja stanja na prostoru jugoistoka Europe, bez obzira na one koji se postavljaju kao prepreka tome«, smatra Bilandžić. On dodaje da mnogi od donositelja ovakve odluke nisu sagledali što znači proces stvaranja ujedinjene Europe koja neće pristati da joj ovakve akcije ometaju projekt.</p>
<p> »To, s druge strane, ojačava one snage u Republici Srpskoj koji teže ujedinjenju Republike Srpske sa SRJ. Bolje je rješenje kantonizacija Bosne i Hercegovine, nego ovaj projekt. To je teško ali se bira manje loše rješenje, jer ljudi i narodi, pogotovo mali, ne ostvaruju ono što žele, već ono što im nameću odnosi, u ovom slučaju u Europi i svijetu«, rekao je Bilandžić. (Anita Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Beograd nezadovoljan albanskim prijedlogom za pregovore o jugu Srbije</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Jedan od albanskih pregovarača, predsjednik općine Preševo Riza Halimi izjavio je u subotu u Preševu da su predstavnici Albanaca na jugu Srbije spremni odmah započeti pregovore sa srpskom stranom za mirno i političko rješenje krize i to u nazočnosti međunarodne zajednice. On je podsjetio da je 1. ožujka ove godine u Končulju predstavljena albanska platforma za obustavu oružanih sukoba i rješavanje krize na jugu Srbije, na području Preševa, Medveđe i Bujanovca. Prijedlog Albanaca sadrži osam točaka u kojima se traži da se svi sporovi moraju riješiti političkim putem i pregovorima, da pregovori počnu što prije i da se ničim ne uvjetuju, da s albanske strane sudjeluju predstavnici Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe u Bujanovca, kao i da se pregovori održavaju u nekoj drugoj zemlji uz posredništvo međunarodne zajednice (SAD-a ili UN-a) koja bi također trebala osiguravati i provedbu postignutog sporazuma, najbolje ako bi to bio NATO. </p>
<p>Albanci nadalje predlažu da se s početkom pregovora prekinu sve vojne aktivnosti s obje strane. Njihova je procjena da se rješenje ne može tražiti unutar koncepta vraćanja u prvobitno stanje, te da ustavno-pravni položaj Albanaca u Preševskoj dolini ne može biti u postojećim ustavno-pravnim i institucionalnim okvirima Srbije. Ciljevi pregovora su zaštita individualnih i kolektivnih prava građana, očuvanja njihovog nacionalnog teritorija i traženje političkog izlaza koji će riješiti krizu na pravilan i dugoročan način. Osiguranje i jamstvo temeljnih sloboda i individualnih i kolektivnih prava Albanaca bit će zasnovano na relevantnim međunarodnim dokumentima. Pored nabrojanog, platforma još sadrži polazišta za razmatranje položaja Albanaca na ovom području, okvire za rješenje krize, prijedlog mjera i popis legitimnih prava koja bi Albanci s ovog područja trebali uživati. </p>
<p>Beogradske reakcije na albanski prijedlog, kao što se i moglo očekivati, žustre su i nepovoljne. »Svi elementi koji se poklapaju s planom naše vlade za nas su prihvatljivi, a svi zahtjevi koji su u suprotnosti, kao na primjer razgovori u drugoj zemlji, nekakav novi Rambouillet, specijalni status i slično, nerealni su snovi i egzibicionizam Albanaca«, izjavio je za Glas javnosti predsjednik koordinacije vlada Srbije i SRJ za jug Srbije i potpredsjednik vlade Srbije Nebojša Čović. On je podsjetio da je srpski plan rješenja krize na jugu Srbije podržan od strane međunarodne zajednice i naglasio da od nedjelje očekuje napredak u implementaciji toga programa. Izrazio je i očekivanje da će sljedećeg tjedna biti potpisan sporazum o prekidu vatre između jugoslavenskih snaga sigurnosti i albanskih ektremista. </p>
<p>Paralelno s traženjem rješenja za jug Srbije s većinskim albanskim stanovništvom, pregovara se i o statusu Srba na Kosovu. Predsjednik jugoslavenskog komiteta za Kosovo Momčilo Trajković putuje u sjedište UN-a gdje bi, uz premijera SRJ Zorana Žižića, glavnom tajniku Kofiju Annanu trebao »ukazati na nesposobnost KFOR-a i UNMIK-a da zaštite srpsko stanovništvo na Kosovu«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sve manje Slovenaca za EU i NATO</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Ozbiljne i pouzdane ankete istraživanja javnoga mišljenja u Sloveniji otkrivaju zanimljiv fenomen: što je »dežela« bliža punopravnome članstvu u euroatlantskim savezima to se sve manje Slovenaca izjašnjava za pristup u Europsku uniju (EU) i NATO. Na primjer, kada bi se sada, odnosno u prva dva mjeseca 2001., održao referendum, jedva bi nešto više od polovice Slovenaca, njih 53,8 posto, glasovalo za ulazak u EU. To je znatno manje nego prije godinu dana, kada se pozitivno izjasnilo čak 60,5 posto anketiranih slovenskih građana. </p>
<p>To je očito iz upravo objavljenih rezultata Politbarometra, ankete koju po vladinoj narudžbi provodi Centar za istraživanje javnoga mišljenja pri Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani. U ta šira godišnja istraživanja stajališta Slovenaca o mnogim bitnim društvenim i političkim pojavama već dvije godine, početkom 2000. i 2001., uvršteno je i pitanje o odnosu prema uključenju Slovenije u EU i NATO: podupiru li ulazak svoje države u ta dva saveza te vjeruju li da bi joj to koristilo? Sada je jasno da postupno rastu otpor i sumnje prema njima. </p>
<p>Još je porazniji rezultat te ankete kada je riječ o pristupanju Sjeveroatlantskom savezu. Ove godine, naime, za razliku od prošle, manje od polovice anketiranih Slovenaca, koje obuhvaćaju sve slojeve i uzraste društva, točno njih 49,6 posto, izjasnilo se za uključenje u NATO, a gotovo ih je 36 posto odlučno protiv, što je 6 posto više nego lani. Ostatak je upitanih neodlučan, odgovorio je: »ne znam«. A kada je riječ o EU-u, još je manje Slovenaca, tek 47 posto, koji vjeruju da bi učlanjenje koristilo Sloveniji, 29 posto vjeruje u suprotno, a gotovo četvrtina njih ne vjeruje ni u jedno ni u drugo. </p>
<p>Ovaj je put telefonski bilo anketirano 948 punoljetnih Slovenaca koji su bili izabrani, kako tvrde organizatori ankete, prema suvremenim znanstvenim istraživačkim načelima. Ipak, kako se saznaje u vladinu Uredu za informiranje, krugovi bliski slovenskoj vladi iznenađeni su rezultatima i nepovjerljivi prema metodi provođenja te ankete. Stoga se predviđa da se to vrlo ozbiljno istraživanje, koje se dosad smatralo pouzdanim, znatno bolje pripremljeno »ozbiljnijim i pouzdanijim« znanstvenim metodama, pod strogim vladinim nadzorom ponovno provede u ožujku. </p>
<p>Zanimljivo je da tom prigodom najugledniji slovenski dnevni list ljubljansko Delo usporedo objavljuje rezultate sličnih anketa u nekim drugim državama koje su, na ovaj ili onaj način, kandidatkinje za ulazak u EU, među kojima i u Hrvatskoj i Norveškoj. Tako se već u naslovu naglašava kako, prema istraživanju javnoga mišljenja što ga je provelo hrvatsko Ministarstvo za europske integracije, gotovo četiri petine Hrvata, točnije 78,7 posto, žele ulazak svoje države u EU, »jer od toga očekuju koristi, ponajprije znatan rast razine života«. Suprotan je slučaj s Norvežanima koji su još 1994. na referendumu odbili ulazak u EU. Najnovije ankete pokazuju i daljnje nepovjerenje, čak i još veće, prema toj Uniji. Naime, kada bi se sada ponovno proveo referendum, tek bi se 32 posto Norvežana izjasnilo za članstvo u EU, a gotovo ih je polovica protiv. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ima li smisla saborska rasprava ako se unaprijed zna rezultat glasovanja? </p>
<p>Hoće li se ukinuti Županijski dom? Hoće li, samo nakon nekoliko mjeseci, opet doći do ustavnih promjena? </p>
<p>Naravno da hoće.</p>
<p> Naprosto zato što oni, koji u Saboru imaju većinu, kažu da imaju takve namjere.</p>
<p> Već se zbrajaju glasovi, kao što su bili precizno zbrojeni i za prvo mijenjanje Ustava, i vjerojatno će sve ići po planu kao i onda.</p>
<p> Gledajući naime glasovanje o brojnim amandmanima, posebno HDZ-a, činilo mi se da je npr. g. Vladimir Šeks mogao biti i sto puta uvjerljiviji u obrazlaganju, ali amandmani ne bi prošli jer se većina unaprijed odlučila kako će glasovati.</p>
<p> Uvijek iste ruke u zraku i svi kao jedan - po stranačkoj stezi.</p>
<p>Početkom devedesetih godina dogodilo se da je jednom g. Đuro Perica kao zastupnik u Hrvatskom saboru prekršio stranačku stegu i meni je to bio povod za jedno pismo u kojem se to pohvalio jer sam mislio da bi se to uvijek moralo dogoditi kad to traži nečija savjest.</p>
<p> Pitao sam, naime, kakav bi smisao mogla imati rasprava o nekom pitanju ako se unaprijed zna kako će o njemu glasovati oni koji u Saboru imaju većinu.</p>
<p> Sjećam se da se to moje pismo svidjelo nekima iz ondašnje oporbe ovdje u mojoj sredini i osjetio sam da bih, da sam želio, mogao računati na članstvo u određenoj stranci.</p>
<p> Do članstva nije došlo ni onda ni poslije, pa se ja valjda ne razumijem u stranačku politiku, ali bih, eto, volio čuti kako to da su ljudi u Saboru još uvijek tako jednodušni i nepokolebljivi u svojim stavovima pa u svemu jednako misle i prije i poslije rasprave? Koliko su smislene rasprave ako se ne može dogoditi da namjere većine ne prođu?</p>
<p>Do nekog možebitnog odgovora ipak bih rekao da rasprave u Saboru imaju smisla barem za one koji ih prate na televiziji.</p>
<p> Ponašanje zastupnika i te kako potiče na razmišljanje o budućim izborima, ali sam uvjeren da se gledatelji uvijek pitaju zašto bilo koja većina u Saboru ne bi i unutar svojih redova mogla imati oporbu te zašto ne bi i u službenoj oporbi svatko imao svoju glavu pa se po savjesti odlučivalo za bilo čija rješenja ukoliko su bolja.</p>
<p>Dok odluke Sabora budu ovisile o stranačkoj stezi, a ne o pojedinačnoj savjesti, dotle će se osjećati potreba za stalnim promjenama i nepotrebno će se rasipati energija koja bi mogla biti pametnije usmjerena.</p>
<p> Time se zapravo politika pretvara u borbu za vlast radi vlasti, a ne radi služenja općem dobru. A ministri, službenici vlasti, biraju se zato da bi što bolje služili onima koji su ih za to izabrali, a ne za vlastito uhljebljenje.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆSisak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Na čelu građanske Hrvatske mogu biti udruge civilnog društva, a ne pojedinci! </p>
<p>Kad bi Vesni Teršelić uistinu mogao pripadati epitet prvog imena domaće civilne scene, kako je predstavljana nekim napisima s opisom njezine euforije zbog navodnog uspjeha prosvjeda »Moj glas za pravnu državu«, bila bi to manifestacija političkog mazohizma cijele civilne scene. Srećom, već po definiciji civilnog društva kao opreci partitokratskim tendencijama koje se ostvaruju okupljanjem oko »prvih imena« političkih stranaka, ideja o postojanju »prvih imena« civilne scene proturječi karakteru civilnog društva. Izraze bezuvjetnog divljenja Vesni Pusić valja stoga smatrati ispoljavanjem samo privatnog političkog mazohizma gospođe Teršelić.</p>
<p> U čemu se sastoji njen mazohizam? Budući da nijednog političara ne valja ocjenjivati na temelju izoliranih, pojedinačnih izjava i postupaka, već ga treba prosuđivati po saznanjima o njegovom cjelokupnom djelovanju, trebala je Vesna Teršelić tako postupiti i u slučaju Vesne Pusić.</p>
<p> Međutim, njeno divljenje hrabrosti gospođe Pusić zbog izjava o ulozi Hrvatske u ratu u BiH, zatomilo je u nje svaku kritičnost.</p>
<p> Naime, od odlaska HDZ-a s vlasti na hrvatskoj se političkoj sceni nisu čule tako diskvalificirajuće izjave o građanskim udrugama kakve je davala gospođa Pusić.</p>
<p> Prve je na red pozvala sindikate, ustvrdivši kako predstavljaju remetilački čimbenik u društvu (zasluživši time optužbu za »kriminalizaciju sindikalnog rada«), da bi se potom u vrijeme saborske rasprave o zakonu o HRT obrušila na sve civilne udruge tvrdnjom da za učešće u izboru Vijeća HRT građanske udruge nemaju legitimitet jer nemaju kome odgovarati.</p>
<p> Vrhunac pak svoga djelovanja protiv civilnih udruga, a kao logičnu konsekvencu prethodnih postupaka, dosegla je gospođa Pusić izjavom kako se njena stranka osjeća sposobnom staviti se na čelo građanske Hrvatske!</p>
<p>Diveći se Vesni Pusić zbog izjava o učešću Hrvatske u ratu u BiH, a kao sudionik civilne scene prešutjevši njeno negiranje uloge civilnih udruga u miru u Hrvatskoj, iskazala je Vesna Teršelić ne samo visok stupanj političkog mazohizma nego i spremnost da prihvati partitokratsku zamisao uređenja društva svoje heroine Vesne Pusić, spremne »staviti se na čelo građanske Hrvatske«.</p>
<p>Javnu ekstazu Vesne Teršelić nije umanjila činjenica da se kao organizatorprosvjeda tzv. »tihe većine« hrvatskih građana u Zagrebu navodi samo tridesetak građanskih udruga od nekoliko stotina njih koje su djelovanjem kroz 'Glas 99' na izborima 2000. pokrenuli građane na masovni izlazak na birališta.</p>
<p> Zanos Vesne Teršelić to ne umanjuje, no među aktivistima civilnih udruga trebalo bi izazivati zabrinutost. Naime, postavlja se pitanje nije li uspostavom nove vlasti, koja se doduše voli smatrati nositeljem građanskih i demokratskih vrijednosti, dok neki njeni sudionici negiraju legitimitet građanskih udruga i iskazuju težnju da se »na čelo građanske Hrvatske« stave političke stranke civilna scena naprosto umrtvljena.</p>
<p>Presudno pitanje za izgradnju civilnog društva u Hrvatskoj stoga glasi: Hoće li se po zamisli Vesne Pusić na čelo građanske Hrvatske staviti političke stranke, ili će sama građanska Hrvatska putem civilnih udruga u kojima svaki pojedinac predstavlja »prvo ime scene«, ugradnju vrijednosti civilnoga društva u Hrvatsku uzeti u svoje ruke?</p>
<p>Dakako, odgovor na to pitanje mogu dati jedino same civilne udruge svojim djelovanjem bez političkog mazohizma, snishodljivosti i poltronstva prema političarima.</p>
<p>KARLO SOMODJIZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Molim ministra Kovačevića da mi odgovori </p>
<p>»Što ćete poduzeti protiv onih koji su bespravno sagrađen kiosk pred Vinogradskom bolnicom u Zagrebu spojili s javnim bunarom i u njega ispuštali fekalije, deterdžente i otpad? Taj bunar-zdenac je strateški, ratni bunar za građane i bolnice u slučaju rata, potresa i drugih nepogoda«?</p>
<p>- Investitoru Dubravku Kosu iz Vinogradske 10 naređeno je rješenjem iz studenoga 2000. godine uklanjanje dogradnje postojećeg kioska preko puta ulaza u bolnicu. U postupku izvršenja donesen je ovoga siječnja i zaključak o dozvoli izvršenja. Od investitora je zatraženo da dostavi potvrdu o ispravnosti priključenja na kanalizaciju.</p>
<p>Pitanje je bilo postavljeno ministru Kovačeviću, ali ono zaslužuje širi odgovor i objašnjenje od onog koje je ministar pružio na osnovi izvješća svojih inspektora.</p>
<p>U prošlotjednoj radio emisiji »naprijed-nazad« postavio sam pitanje što ćete poduzeti protiv onih koji su iz kioska lociranih pred Vinogradskom bolnicom u Zagrebu, fekalijama, deterdžentima, otpadom i kemikalijama - ispuštenih u javni strateški bunar-zdenac, trajno ekološki zagadili?</p>
<p>U vašem ste se odgovoru poslužili načinom na koji nas već poodavno navikavaju političari, ali koji nije korektan. Jednostavno rečeno niste odgovorili na postavljeno pitanje, a priču bazirate na manje važnom detalju. U konkretnom slučaju manje jevažna činjenica da je kiosk jednim dijelom bespravno nadograđen, što ste Vi elaborirali. Osim toga navodite i zatraženu potvrdu o ispravnosti priključka na kanalizaciju upućenu novom vlasniku kioska. Vjerujem da će vam on potvrdu dostaviti, ali će se ona odnositi na sadašnje, naknadno izvedeno stanje, a ne na stanje iz proteklog, duljeg vremenskog razdoblja, na kojem se i zasniva cijeli problem.</p>
<p>Jasno, Vi o bitnom, tj. onečišćenju bunara niste progovorili niti jednom riječju, iako se radi o bunaru izuzetno velikog kapaciteta za zapadni dio Zagreba.</p>
<p>Cijeli je problem, međutim, u isključivoj u nadležnosti Vašeg Ministarstva. Osim što ste tako nepotpuno odgovorili na moje pitanje, kao čovjek ne mogu ostati ravnodušan kako ste u sličnom stilu odgovarali i na još neka postavljena pitanja. U tom pogledu prednjači odgovor gospodinu Zdravku Brekalu. Tom čovjeku niste odgovorli na nekoliko vrlo ozbiljnih navoda o radu Vašeg Ministarstva. Čovjek očito kontinuirano kroz dulji niz godina (šest!) ima problema sa građevnom inspekcijom, ali ne kao bespravni graditelj, nego ona suprotna strana. Kao čitatelju problem mi je postao poznat. Vi kao ministar, umjesto da se zapitate zašto taj čovjek mora godinama dolaziti zbog ostvarivanja svoje pravde, vi padate pod utjecaj svojih podređenih koji vam serviraju svoju »istinu«. Svima je jasno tko je tu krivac, jer očito je da inspekcija, umjesto da radi svoj posao za što je nadužena, čini sve da onemogućuje pojedince kao što je gosp. Zdravko Brekalo. </p>
<p>SILVIO LOKARZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zašto nam kasne invalidnine?</p>
<p>Upitao bih, zašto smo toliko u neravnopravnom položaju i poniženi, zbog osvete ili zaborava? Mi smo još iza građana drugog reda, kako u invalidninama tako i u mirovinama i mislim da ratnici iz drugog svjetskog rata-antifašisti to nisu i ne zaslužuju. Nama se najzadnjima, pri kraju mjeseca isplaćuju invalidnine i vrijeme bi bilo da se prekine s tom praksom te da postanemo ravnopravni i poštivani u ljudskom dostojanstvu. Gospodi umirovljenim generalima, mislim da ne kasne nikakova primanja iako su 24. veljače 2001. godine potpisali peticiju Stožera za obranu digniteta-vrijednosti-ugleda Domovinskog rata, kojeg im nitko neugrožava i ne omalovažava.</p>
<p>Da ne duljim, želim i predložio bih, da svi oni koji rade na tim poslovima, koji su nepotrebni i nisu poželjni, pošto nas razdvajaju i stvaraju netrpeljivost, budu izjednačeni i da se ne izdižu iznad ostalih građana, a primanja da primamo zajedno kako mirovine tako i invalidnine bez da mi »drugi« iščekujemo milost-samilost i neopravdanu strpljivost do kraja mjeseca. </p>
<p>Urazumimo se već jednom. Kod nas novca ima za putovanja i za druge potrebe, pa zaključujem da bi se moglo i moralo osigurati i jednovremeno i određeno primanje podjednako za sve i za sve građane Republike Hrvatske. </p>
<p>D. Š.Zagreb(Adresa u redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>»Opijumski putovi« koriste i legalnu poštu</p>
<p>Zaštićeni svjedok na suđenju opisao je fantastično jednostavan i uspješan način dostave droge preko legalnih organizacija ovlaštenih za kurirsku službu / Prema njegovom iskazu slaba točka u lancu bio je kurir koji je za 200 kuna preuzimao zatvorene pošiljke</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - »Extasy smo pakirali u velike koverte A4 formata, gdje smo dvostrukom samoljepljivom trakom lijepili tablete extasyja u koverti, nakon čega smo još unutra stavljali hrpe raznog papira, pa smo to odašiljali DHL poštom za Ameriku« samo je mali dio iscrpnog iskaza koji je tijekom istrage, ali i prošlih dana za vrijeme glavne rasprave iznio zaštićeni svjedok broj jedan u procesu protiv tzv. »zločinačke organizacije« u remetinečkom zatvoru.</p>
<p>Vođeni tim priznanjem prvog zaštićenog svjedoka Vjesnik je istražio mogućnost dilanja opojnih droga putem ekspresne pošte, a po principu »iz ruke u ruku«, što se u većem broju zabilježenih slučajeva pokazalo više nego uspješnim.</p>
<p>Direktor hrvatske podružnice spomenutog DHL-a, Gordan Kojundžić, inače vodeće svjetske tvrtke za prijevoz kurirske pošte koja se u Hrvatskoj pojavljuje od 1983. godine, u kratkom je telefonskom razgovoru zanijekao bilokakvu mogućnost da je extasy putem DHL-ove pošte odaslan iz Zagreba na Floridu češkom državljaninu Pavelu Kosleku, koji je tijekom 1997. bio stalna »mušterija« dečkiju s Knežije.</p>
<p>»Mi u DHL-u ne dajemo izjave povodom tog događaja, jer je tako MUP od nas tražio« bio je odrješit Kojundžić, koji je potom ipak objasnio kako je slanje droge na način spomenut u sudnici bio nemoguć, stoga što se sve pošiljke prije slanja otvaraju. Također, direktor zagrebačkog DHL-a napomenuo je kako kurir ima obavezu otvaranja paketa, te kako sve pošiljke prolaze zahtjevan rendgenski pregled, za koji je zaštićeni svjedok prilikom davanja iskaza kazao kako je potpuno nemoćan u otkrivanju tableta MDMA, ukoliko se, prema njegovim riječima unutarnja strana paketa obloži tankom plastikom.</p>
<p>Prema daljnjim Kojundžićevim tvrdnjama, zemlja primatelj pošiljke također pregledava pošiljku, dok su, pak, u konkretnom slučaju na Floridi u otkirvanje opojnih droga uključeni i posebno obučeni psi tragači. Upitan dalje za mogućnost slanja novca, koju je također spomenuo svjedok, kazavši kako je jednom prilikom umjesto droge Kosleku poslao 15.000 dolara potrebnih za plaćanje njegove zatvorske kaucije, direktor je isto opovrgao, jer oni, naime »ne šalju novac«, što su potvrdili i njihove kolege iz tvrtke UPS.</p>
<p>Neugodno iskustvo prije tri godine imala je i HT-ova dostavna služba pošte (EMS), kod koje nije potrebno da se primatelju paket osobno uruči. Naime, tijekom 1998. godine, tri nizozemska državljana zatečena su u jednom zagrebačkom motelu upravo u trenutku kada su otvarali EMS-ov paket poslan iz Bangkoka, u kojem je unutar korica dječje enciklopedije »Incredible Everything« pronađen kilogram smrtonosnog heroina osamdesetpostotne čistoće.</p>
<p>Neslužbeni izvori u MUP-ovom Odjelu za suzbijanje zlouporabe opojnih droga potvrdili su kako postoji suradnja policije i tvrtki koje se bave ekspresnom kurirskom poštom u Hrvatskoj poput DHL-a, UPS-a i FedEx-a. No, prema daljnjim navodima iz MUP-a, policija je ipak krajnja točka kontrole, odnosno, to su u većini slučajeva carinski djelatnici koji kontroliraju sadržaj pošiljke prije nego što ona krene put isporuke. Pritom su, prema našem izvoru, mogući propusti jer se dnevno putem kurirske pošte odašilje više tisuća pošiljaka, koje je nemoguće sve otvoriti i kontrolirati.</p>
<p>No, pored mogućih propusta u policiji i carini, mogući su i propusti unutar samih kurirskih službi, što je tijekom glavne rasprave, ali ne i istrage, potvrdio zaštićeni svjedok, priznavši kako je kuriru DHL-a ponudio 200 kuna da ne otvori paket s drogom.</p>
<p>Pored pojedinih slučajeva neodgovornosti kurira i njegove povrede pravilnika službe, vodeći DHL svojom sofistriciranom komunikacijskom mrežom (DHLNET) koja omogućuje klijentima praćanje i brzu lokaciju pošiljke, te provjeru dnevnog rasporeda i informacija o redu letenja i dostavnom vremenu također »ide na ruku« dilerima. Upravo taj sustav u određenim zemljama pruža dileru mogućnost praćenja pošiljke »vrata do vrata« do primatelja telefonom putem govornog automata.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U svađi ubijen mladić, a njegov brat ranjen</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Nekolicina zasad nepoznatih počinitelja ubili su u nedjelju oko 2,30 sati, ispred kafića »Zavrtnica«, na Zavrtnici 18, Marija Pokosa (22), a pokušali ubiti negovog brata Kristijana (25), i Ivana Lasića (24).</p>
<p>Kako je priopćila PU zagrebačka braća Pokos i njihov prijatelj Lasić u »Zavrtnici« su se oko 2 sata porječkali s većom skupinom gostiju (njih četiri, pet) koji su zatim izašli van. Kad su mladići pola sata kasnije izašli iz lokala na parkiralištu su ih sačekali napadači i izudarali ih rukama i nogama a upotrebljen je i nož. </p>
<p>Mario Pokos umro je pola sata kasnije u Klinici za traumatologiju, dok su njegov brat i prijatelj lakše ozlijeđeni. Napadači su pobjegli automobilom, a policija koja je ubrzo blokirala mjesto zločina za njima intenzivnon traga. Ozlijeđeni Kristijan liječi se u KB Sestara milosrdnica, a Ivan u Klinici za traumatologiju. Oba mladića su u teškom psihičkom šoku, a policijski službenici pokušavaju od njih dobiti što više korisnih informacija.</p>
<p>U subotu oko 14.30 hicem iz pištolja teško je ranjena Branka Kovačević (42) prodavačica »Konzuma« u Klaićevoj 38. Kako priopćava policija, muškarac star između 50 i 60 godina na polici dućana uzeo je mlijeko i došao na blagajnu. Nije imao novaca i prodavačica je mlijeko zadržala. Muškarac je otišao i vratio se za pet minuta držeći u ruci pištolj iz kojeg je ispalio hitac koji je nesretnu Branku pogodio u trbuh, a zatim je pobjegao. Za napadačem se traga a policija pretpostavlja se da se radi o poremećenom čovjeku koji stanuje negdje u blizini. Teško ozlijeđena branka Kovačević nalazi se u Bolnici Sestara milosrdnica, na odjelu intenzivne njege. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ročnik pokušao pljačku</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Ročni vojnik, 202 brigade PZO-a, Vlado G. (23), pokušao je u subotu oko 14, 25 opljačkati trgovinu »Lantea« u Masarykovoj 29., priopćila je zagrebačka policija. Dok su prodavačice Magdalena i Nevenka brojile dnevni utržak, Vlado je ušao i iz blagajne zgrabio novce te počeo bježati. </p>
<p>Prodavačice su potrčale za lopovom i uspjele ga dostići ali im se istrgnuo i nastavio bježati. Međutim nije daleko stigao, jer mu je u Miškecovom prolazu prolaznik Renato T. (28) podmetnuo nogu i zadržao ga na podu do dolaska policije. Kad su došli policajci Vlado se počeo otimati i vrištati pa je morao biti vezan lisicama, a kako je zadobio i lakše ozljede pomoć mu je pružena u Klinici za traumatologiju. Kako je utvrđeno da se radi o ročnom vojniku on je predan pripadnicima 67. bojne Vojne policije na daljnu obradu. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Stečaj kao način za varanje države</p>
<p>ZLATAR, 4. ožujka</p>
<p> - Bivši radnici poduzeća Naprijed Jakopec u stečaju podnijeli su kaznenu prijavu protiv stečajnog upravitelja Ivana Pilipčića zbog osnovane sumnje da je od pokretanja stečaja 29. ožujka 2000. godine do danas počinio niz kaznenih djela. Kako se navodi u prijavi, postoji osnovana sumnja da je Ivan Filipčić kao stečajni upravitelj oštetio državni proračun za 650.000 do 730.00 kuna koji su isplaćeni iz sredstava Zavoda za zapošljavanje radnicima koji su nakon stečaja završili kao nezaposleni. Osamdesetak radnika koji su podnositelji prijave smatra da su mogli nastaviti raditi, jer su svi objekti koje je posjedovalo poduzeće Naprijed Jakopec mogli nastaviti raditi. </p>
<p>Činjenica je da je robna kuća u Zlatar Bistrici počela raditi kao dio poduzeća Strahinjčica, čiji je većinski vlasnik Dragutin Plahutar, no i Trgostil iz Donje Stubice i zabočki Trgocentar davali su svoje ponude za preuzimanje trgovina bivšeg Naprijeda, a kako je stečajni upravitelj njihove ponude ocijenio nepovoljnim zbog zakupa, a ne kupnje gotovini, trgovine su završile s radom. </p>
<p>U prijavi se navode i indirektne štete dražvnom proračunu nanesene iz razloga što radnici nisu mogli raditi i time plaćati doprinose i poreze. U prijavi se navodi i to da je stečajni upravitelj bio samo nekoliko puta u poduzeću u kojem provodi stečaj, a prema putnim troškovima je bio vrlo često, što navodi na sumnju na pisanje fiktivnih putnih naloga. Kako smo i sami u nekoliko navrata nakon početka stečaja pokušali kontaktirati sa stečajnim upraviteljem, u poduzeću su se nalazili samo njegovi zamjenici.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za bludničenja s maloljetnicima 2,5 godine</p>
<p>ZADAR, 4. ožujka</p>
<p> - Za tri kaznena djela bludnih radnji i zadovoljenja vlastite pohote pred malodobnim osobama u Općinskom sudu u Zadru na dvije i pol godine zatvora nepravomoćno je osuđen Josip Privileggi (40) iz Benkovca.</p>
<p>Josip Privileggi proglašen je krivim zato što je nekoliko puta bludničio nad malodobnim T.D. Privileggi se tereti i zbog zadovoljenja vlastite pohote pred maloljetnicima. U kuću u Malom Lošinju dovodio je štićenike Doma za odgoj mladeži i nad njima zadovoljavao pohotu. Privileggi je štićenike doma varao pozivajući ih da mu pomognu raditi u njegovoj kući obećavajući im novac, a onda ih iskorištavao.</p>
<p>Privileggi, rodom iz Malog Lošinja, dimnjačar po zanimanju, oženjen, a iz prijašnjeg braka ima i dvoje djece. Zbog istih djela bio je 1994. godine u Osijeku osuđen na sedam godina zatvora, jer je u kolovozu 1993. godine u osječkom parku imao spolni odnos sa 15-godišnjakom, kojega je tom prilikom ugušio. Nakon što je uvjetno pušten 1998. godine, doselio se u Benkovac, gdje živi sa sadašnjom suprugom. (Lj.I.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Kaznena prijava protiv »vodiča« ilegalaca </p>
<p>ČAKOVEC, 4. ožujka</p>
<p> - Policijska uprava Međimurska izvijestila je da će podnijeti kaznenu prijavu protiv 35-godišnjeg mještana međimurskog sela Novakovca, a zbog kažnjivog djela protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice. To će biti prva ovogodišnja kaznena prijava PU Međimurskoj zbog ovog kažnjivog djela, kakvih je prošle godine u Međimurskoj županiji bilo ukupno 18, kako smo već pisali u Vjesniku. </p>
<p>Ophodnja granične policije je, naime, u Robadju, uz samu hrvatsko-slovensku granicu, zatekla jednog hrvatskog i tri strana državljana koji su pješice ilegalno pokušali prijeći državnu granicu. Obavljenom kriminalističkom obradom, te naknadnim policijskim izvidima, utvrđeno je da je hrvatski državljanin iz Novakovca u šumi kod Leskovca, blizu Štrigove, kao vodič preuzeo tri državljana Turske u namjeri da ih ilegalno iz Hrvatske na zelenoj granici prebaci u Sloveniju. Po obavljenom poslu trebao je za tu uslugu primiti novčanu naknadu, ali je cijeli »posao« propao nailaskom ophodnje granične policije. (D. Ovčar)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>U Poljsku lani uloženo 10 milijardi dolara stranog kapitala</p>
<p>Po ukupnoj vrijednosti investicija u prošlom desetljeću, Poljska s više od 50 milijardi dolara uvjerljivo drži prvo mjesto među tranzicijskim zemljama</p>
<p>VARŠAVA, 4. ožujka</p>
<p> - U Poljsku je lani uloženo više od 10 milijardi dolara stranog kapitala, što je rekordan iznos od 1989. godine. Po ukupnoj vrijednosti investicija u prošlom desetljeću, Poljska s više od 50 milijardi dolara uvjerljivo drži prvo mjesto među tranzicijskim zemljama. Kako bi povećala broj tzv. greenfield investicija, poljska vlada priprema zakon koji predviđa veću financijsku pomoć investitorima. Točna vrijednost stranih investicija u prošloj godini još nije poznata, no poljska Državna agencija za strana ulaganja (PAIZ) objavila je da su premašile 10 milijardi dolara. Najviše novaca uložio je France Telecom, koji je za četiri milijarde dolara kupio 35 posto dionica nacionalnog operatera Telekomunikacja Polska. Osim iz Francuske, najveći dio kapitala stigao je iz Njemačke i SAD-a. Najviše kapitala, gotovo 10 milijardi dolara, stranci su uložili u poljski financijski sektor, a potom u prehrambenu industriju i motorizaciju (po pet milijardi dolara) te u trgovinu (oko četiri milijarde).</p>
<p>S 50 milijardi dolara stranih ulaganja, Poljska uvjerljivo drži prvo mjesto među zemljama u tranziciji, ispred Mađarske i Rusije. Lani je Varšava privukla više od trećine ukupnih sredstava koja su strana poduzeća uložila u Srednju i Istočnu Europu. Prema izvješću koje je objavio institut Economist Intelligence Unit (EIU), u 2000. godini uloženo je u zemlje Srednje i Istočne Europe rekordnih 27,4 milijardi dolara, od čega čak 55 posto u tri zemlje - Poljsku, Češku i Mađarsku. Prema procjenama EIU-a, ove godine ući će u zemlje te regije više od 30 milijardi dolara, a u idućih će godina vrijednost investicija još porasti.</p>
<p>Iako najviše investicija stiže u Poljsku, poljsku vladu uznemirile su tendencije koje se zadnje dvije-tri godine moglo primijetiti na području stranih ulaganja kad je nekoliko važnih ulagača odustalo od lociranja svojih investicija u Poljskoj i izabralo Češku, koja je 1998. godine uvela posebne pogodnosti za strani kapital. Kako bi izdržala konkurenciju svoga južnog susjeda, poljska vlada priprema zakon koji bi omogućio da se stranim investitorima dade državna financijska pomoć. Novi propisi, po kojima bi državni proračun određenim postotkom sudjelovao u ulaganjima, dotirao otvaranje radnih mjesta i prekvalificiranje radnika, trebali bi stupiti na snagu početkom iduće godine. Kako priznaju u poljskoj vladi, bez znatnih stranih ulaganja neće se uspjeti zaustaviit rastuću nezaposlenost, koja je već dosegla 15,6 posto.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Projekt EU-a vraća lukama Vukovar i Osijek tradicionalne terete</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Međunarodni javni natječaj za provedbu projekta »Raščišćavanje plovnog puta Dunava« ovih je dana zaključen i uskoro se očekuje odabir projektanta, doznaje Vjesnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza.</p>
<p>Zadaća projektanta bit će provođenje istraživanja, ishođenje dozvola, pripremanje tender dokumentacije i ugovora za izvođače te kontroliranje izvođača radova. Kako doznajemo, među zainteresiranima je i naš »Đuro Đaković«, kao tvrtka specijalizirana za mostogradnju. Samom projektu pristupilo se zbog važnosti plovidbe Dunavom. Uz zemlje članice Dunavske komisije, i ostale europske zemlje pokazuju veliki interes za raščišćavanje plovnoga puta. Stoga je odmah nakon NATO-ove intervencije na Jugoslaviju, Dunavska komisija formirala ekspertnu grupu sa zadatkom procjene nastalih šteta. Članica te grupe je i Hrvatska. Uz Podunavske zemlje, svoje predstavnike u njoj imaju i ostale zemlje članice Europske unije. </p>
<p>Prije godinu dana stručnjaci su izašli na teren te procijenili situaciju nakon čega su zacrtani ciljevi projekta »Raščišćavanje plovnog puta Dunava«. Prije svega je riječ o uklanjanju iz plovnog puta ostataka porušenih mostova i brodova te detektiranju zaostalih eksplozivnih sredstava. Uz to, u projekt će biti uključeno i čišćenje plovnog puta Dunava zbog pojačanog taloženja šljunka i pijeska što je djelomično posljedica velikih betonskih gromada, koje leže na dnu rijeke. </p>
<p>No prije započinjanja radova, bilo je nužno da Jugoslavija ukloni pontonski most preko Dunava koji je bio prepreka bilo kakvoj plovidbi. Nedavno je to i učinjeno te je plovni put sad osposobljen čak i za plovidbu većih brodova.</p>
<p>Problem je u tome što jugoslavenske vlasti povremeno zatvaraju prolaz te ga naplaćuju što je protivno konvenciji o režimu plovidbe Dunavom, kaže savjetnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza Željko Milković. Rješenje tog problema, drži on, nije tehničko nego političko pitanje te će ga politika morati i rješavati. Direktor projektnog odbora Dunavske komisije Bernard Chenavez boravio je nedavno u SRJ kako bi uspostavio kontakte i dogovorio način i tajming pokretanja projekta. To je tek prvi, ali nužan korak, naglašava Milković. Za Hrvatsku je taj projekt izuzetno značajan, navodi on, jer očekujemo da će doći do povrata tradicionalnih tereta kroz naše riječne luke. To su prije svega fosfati, žitarice i željezna rudača, a uz to, naglašava Milković, došlo bi i do oživljavanja prometa kroz naše luke Vukovar i Osijek. </p>
<p>Naše bi luke, prema riječima Željka Milkovića, mogle zarađivati na tranzitnom prometu, pretovaru roba i plaćanju lučkih pristojbi. A uz to, kaže, koristi bi imao željeznički i cestovni promet, dok bi jedna od posrednih, ali ne manje važnih koristi bio jeftiniji i ekološki prihvatljiviji način transporta. Upravo stoga je, upozorava savjetnik Milković, u tijeku uspostava lučkih uprava, a ovih dana je osnovana lučka uprava Vukovar kojoj je zadaća osigurati nužnu infrastrukturu.</p>
<p>Inače, procjenjuje se da će čitav projekt »Raščišćavanje plovnog puta Dunava« stajati 24,1 milijun eura, a Hrvatska je kao jedna od članica Dunavske komisije do sada uplatila 25.000 eura. Europska unija u ukupnom iznosu sudjeluje sa 85 posto, dok ostatak moraju prikupiti Podunavske zemlje. Novac koji je uplatila Hrvatska poslužit će kao inicijalna sredstva kako bi naša zemlja mogla utjecati na odlučivanje te pratiti provedbu projekta čišćenja Dunava. Uz to, Hrvatska je ponudila još 200.000 eura u radnoj snazi, odnosno da naše tvrtke sudjeluju u raščišćavanju Dunava te eventualnoj gradnji novih mostova. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dopremljen petrolkoks za mostarsku tvornicu glinice </p>
<p>PLOČE, 4. ožujka</p>
<p> - Trgovački brod Socofl Wind dopremio je u nedjelju u luku Ploče 5.500 tona petrolkoksa iz Engleske za potrebe Tvornice aluminija u Mostaru u BiH. </p>
<p> To je jedna od najvećih ovogodišnjih uvoznih pošiljki toga poluproizvoda za Tvronicu aluminija. Prema podacima pločanske luke prošle godine je mostarska tvornica preko Ploča prometovala 230.000 tona robe. Prema ovogodišnjem ugovoru uvest će se oko 250.000 tona glinice, petrolkoksa i smole, a na europsko tržište i u prekomorske zemlje izvest će se oko 70.000 tona sirova aluminija i lakih legura. </p>
<p> To iznosi oko 60 posto prometa lučkih kapaciteta, a narasli promet osjetno će povećati rad i Hrvatskih željeznica na pločanskom prometnom području. Tako će Tvornica aluminija u Mostaru biti najveći poslovni partner luke na ušću Neretve, a uskoro se očekuje i promet željeza za zeničku željezaru i ugljena za koksaru Lukavac u Bosni i Hercegovini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Borovu« treba preustroj, a ne stečaj, ističu u upravi te tvrtke </p>
<p>VUKOVAR, 4. ožujka</p>
<p> - Za razliku od Vupika, koji je sreća poslužila da se nađe u krugu poljoprivredno-industrijskih poduzeća za koje je Vlada nedavno donijela mjere financijske konsolidacije, sudbina drugoga vukovarskog poduzeća »Borova« još nije poznata.</p>
<p>»Borovo« je proizvodilo milijune pari kožne i gumene obuće, guma i brojnih drugih proizvoda. U proizvodnji i prodaji je sudjelovalo za današnje hrvatske pojmove nezamislivih 23.000 radnika. U današnjim skučenim i skromnim, poratnim uvjetima ostvaruje se samo sedam posto prijeratne proizvodnje. </p>
<p> Prema podacima članova Uprave, oko 1.200 radnika, od kojih je polovica zaposlena izravno u proizvodnji a preostali u trgovačkoj mreži, s prosječnom plaćom od 2.500 kuna, lani je ostvarilo 1,5 milijuna njemačkih maraka dobiti. Proizvodnja je dosegnula 15 a ukupan prihod 75 milijuna njemačkih maraka i u najvećem dijelu potječe od prihoda iz trgovačke mreže. Od negdašnjih 615 prodavaonica u bivšoj Jugoslaviji, poduzeće trenutačno nadzire samo 115 u Hrvatskoj i 52 u Sloveniji. </p>
<p> Poslovanje otežava i 3.500 borovskih radnika na čekanju. Svaki mjesec, iako ne pridonose zaradi, poduzeće stoje 1,2 milijuna kuna za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.</p>
<p> Unatoč lošim uvjetima proizvodnje »Borovo« se može pohvaliti »Zlatnom cipelom«, uglednom nagradom koju je dobilo na ovogodišnjem 50. međunarodnom tjednu kože, obuće i odjeće u Zagrebu. I nije to jedino priznanje što je zahvaljujući Službi razvoja pod vodstvom glavnog kreatora Vatroslava Mravunca stiglo u »Borovo« u zadnje tri godine. </p>
<p> »Borovo nema dugoročnih obveza i zajmova koji bi mu opterećivali poslovanje. Ne možemo se stoga načuditi što u čestim kontaktima s Hrvatskim fondom za privatizaciju, koji je naš vlasnik, čujemo o mogućem pokretanju stečaja u poduzeću«, kaže predsjednik Uprave Josip Beširević. On tvrdi kako u poduzeću ali i na razini Vukovarsko-srijemske županije neki ne žele dobro poduzeću. »Prema njihovoj logici, iz 'Borova' bi trebalo izuzeti trgovačku mrežu a sve ostalo poslati u stečaj«, kaže Beširević, dodajući kako se Uprava zauzima da se u preustroju i privatizaciji od »nezdrava« odvoji »zdravi« dio poduzeća, odnosno gumarsko-obućarski kompleks s trgovačkom mrežom koji bi bili okosnica novog »Borova«. »Vjerujemo da će odgovorni u HFP-u prepoznati naše prijedloge za preustroj poduzeća koje daje nadu brojnim Vukovarcima povratnicima i onima koji se tek namjeravaju vratiti«, ističe Beširević. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska će dopustiti uvoz genetski modificiranih proizvoda nepoželjnih u Europi</p>
<p>Kod nas moguće posaditi, i prodati bilo što, jer nema nikakvih ograničenja ili kontrola / Ne postoji laboratorij za ispitivanje GM organizama u prehrambenim proizvodima / Čokolada, margarin, sladoled, krekeri, keksi, dječja hrana i drugi proizvodi mogu imati u sebi soju, čija je proizvodnja u SAD-u u potpunosti genetski modificirana/ Nedavno je i BiH, nakon Japana i Južne Koreje, odbila donaciju genetski modificiranog kukuruz »Star Link« iz SAD-a. No, kako se takav kukuruz sad nudi u bescjenje, postoji opasnost da on završi i u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Hrvatska će do svibnja dobiti prvi Nacrt prijedloga zakon o genetski modificiranim proizvodima (GMO). Iako mnogi znanstvenici, pa i države, upozoravaju na štetnost genetski modificiranih organizama za okoliš i po ljudsko zdravlje, tim će zakonom biti kod nas dopušten uvoz i promet GMO hrane i namirnica. One će, zbog potrošača, biti tako i deklarirane, odnosno obilježene. Na domaćim poljima, u znanstveno-istraživačke svrhe, moći će se pak obavljati pokusi s genetski modificiranim organizmima, rekla je za Vjesnik Kruna Čermak-Horbec, član Radne skupine vladinog Bioetičkog povjerenstva za izradu zakona o GMO-u. </p>
<p>Na Vjesnikovo pitanje treba li Hrvatskoj genetski modificirana hrana, dok na 3,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta ima samo 12,5 hektara pod ekološki zdravom hranom, Kruna Čermak-Horbec, viša savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kaže da je sada, u nedostatku zakonske regulative kod nas moguće posaditi, ali i prodati doslovno bilo što, budući da zasad nema nikakvih ograničenja ili kontrola u tom smislu. No, Hrvatska nije jedina koja ima problema sa zakonskom regulativom genetskog inženjeringa u prehrani. Europska unija (EU), primjerice, zbog različitog pristupa njenih članica toj problematici uvela je svojevrsni moratorij na uvoz hrane i sjemena genetski modificiranih organizama. Zabrana uvoza trebala bi potrajati sve do donošenja zakonskih propisa, koji se očekuju 2002.godine. </p>
<p>U Hrvatskoj je sve do donošenja zakona na snazi saborski moratorij iz 1998. godine. Njime se zabranjuje sjetva genetski modificiranoga sjemena, pa i samo radi pokusa. Radna skupina Bioetičkog povjerenstva, pak, za izradu zakona uzela je temeljne smjernice EU iz 1990. godine, te češki zakon o genetski modificiranim organizmima. Najprije je kao polazište uzet slovenski zakon, no onda se vidjelo da je on »preopširan«. </p>
<p>Što se tiče genetski modificiranih proizvoda na domaćem tržištu, Kruna Čermak-Horbec, kaže da u Hrvatskoj ne postoji laboratorij za ispitivanje GM organizama u prehrambenim proizvodima. Istina, Ministarstvo zdravstva nedavno je objavilo Naputak o zbrani uvoza i stavljanja u promet takvih proizvoda. Prema budućem zakonu, istraživanja na pokusnim poljima obavljala bi se uz »zaštitne higijenske mjere« te uz nadzor ministarstava poljoprivrede i šumarstva i zaštite okoliša i prostornog uređenja, kaže ona. </p>
<p>Koristeći nedorečenost hrvatskih zakona, američki »Pioneer« na našim je tzv. pokusnim poljima prije nekoliko godina zasijao genetski modificirano sjeme kukuruza. »Agrokor« je 1999. godine u zadarsku luku uvezao soju sumnjiva podrijetla, da bi tek pod pritiskom javnosti objavio kako soja potječe iz Brazila, odnosno da nije transgenog podrijetla. »Pliva«, pak, jamči da u proizvodnji antibiotika ne koristi genetski modificirane mirkoorganizme (GMMO). </p>
<p>Prof. dr. Marijan Jošt, specijalist za genetiku pšenice, rekao nam je da pravila Međunarodne organizacije za organsku poljoprivredu (IFOAM) ne dopuštaju nekoj zemlji istovremeni uzgoj genetski modificiranih usjeva i primjenu ekološke poljoprivrede. Nadalje, kaže prof. Jošt, za razliku od radioaktivnog otpada, koji ima svoj vijek trajanja, genetski modificirani organizmi, pušten u okoliš, umnožavat će se na štetu ostalih živih bića. </p>
<p>Što se tiče opasnosti od genetičkog inženjeringa, prof. Jošt ističe da se prijenosom gena između dviju potpuno nesrodne vrsta živih organizama, u prehranu čovjeka unose nove bjelančevine, koje do sada nikada nisu bile u njegovom prehrambenom lancu. Takve bjelančevine mogu imati alergijski ili čak otrovan učinak. Primjerice, čokolada, margarin, sladoled, krekeri, keksi, dječja hrana, kukuruz, rajčica, krumpir i drugi, mogu imati u sebi soju, čija je proizvodnja u SAD-u u potpunosti genetski modificirana. Na tržištu su najzastupljeniji derivati soje koji se koriste u oko 60 posto proizvoda, koji se mogu naći i u našim trgovinama. Radi se o ukupno 500 proizvoda, iako ni na jednom ne piše da je GMO. Na tržnicama, sumnju na genetski modificirane jagode, rajčice ili paprike, pobuđuje izgled, ali i to, što su bez okusa i mirisa.</p>
<p>Prof. Jošt ističe da lobi molekularnih biologa koji zagovara GMO, gubi u svijetu polako tlo pod nogama. Naime, nedavno je i BiH, nakon Japana i Južne Koreje, odbila donaciju genetski modificiranog kukuruz »Star Link« iz SAD-a. No, kako se takav kukuruz sad nudi u bescjenje, postoji opasnost da on završi i u Hrvatskoj. Uz poštivanje prirodnih zakon, prof. Jošt, izlaz vidi i u Cartagena protokolu, koji je potpisala i Hrvatska. Naime, taj je protokol svojevrsni kompromis između velikih multinacionalnih kompanija i, u prvom redu, zapadnoeuropskih zemalja, koje se pod pritiskom nevaladinih »zelenih« udruga, uspješno opiru uvozu GM proizvoda. </p>
<p> Akademik prof. dr. Sibila Jelaska, predsjednica Bioetičkog povjerenstva, napominje da nema crno-bijelih rješenja, već da znanstvenici moraju gledati da dobre osobine, pa i kad se radi i o GMO-u, pretegnu nad onima lošijima. Ona dodaje da su domaći agronomi već ispitivali otpornost kukuruza na moljca i na herbicide. Radilo se o sortama kukuruza koje su dobile zeleno svijetlo, odnosno atest u SAD-u. Hrvatski su istraživači htjeli provjeriti »odgovara li roba deklaraciji«. </p>
<p>Naime, u igri je jako veliki novac, jer u slučaju da se dobiju tzv. super proizvodi, bez pesticida, u konvencionalnoj poljoprivredi, osigurala bi se veća konkurentnost na tržištu. U SAD-u već postoji 60 takvih biljaka, i u komercijalnoj uporabi. Primjerice, zahvaljujući promjeni gena, američka soja ima puno bolji sastav aminokiselina. Govori se o genetski modificiranoj ribi i šećernoj repi koja navodno daje puno zdraviji <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. No, tek bi druga generacija transgeneričnih biljaka trebala popraviti kvalitetu prehrane koja je narušena u utrci za sve većim profitom U tom slučaju, znanost više ne bila »upregnuta« u smanjenje troškova multinacionalnih kompanija.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Neiskorištene mogućnosti proizvodnje ribe i školjaka na ušću Krke</p>
<p>ŠIBENIK, 4. ožujka</p>
<p> - Vijećnici šibensko-kninske Županijske skupštine usvojili su prijedlog zaključaka o usvajanju Studije razvitka akvakulture na području Županije koju su izradili stručnjaci zagrebačkog Instituta »Ruđer Bošković«. O Studiji koju je Šibenik dugo čekao, govorio je dr. Emin Teskeredžić. </p>
<p>Studija obrađuje mogućnosti gospodarenja na potopljenom ušću rijeke Krke te na morskom akvatoriju. Šibensko područje je zapravo prirodno uzgajalište, što ga svrstava na sam vrh ljestvice lokaliteta pogodnih za proizvodnju zdrave hrane. Studija je, prema riječima Emina Teskeredžića, obrađivala 15 morskih lokacija za uzgoj ribe i školjaka. Na tom bi se prostoru moglo uzgajati do 3.000 tona ribe i do 1.000 tona školjkaša. S tom količinom ne bi se značajnije narušila ekološka stabilnost akvatorija. Na potopljenom ušću Krke moguća je proizvodnja oko 2.100 tona školjaka i 600 tona ribe, od čega 400 tona salmonidnih vrsta.</p>
<p>Hrvatska je početkom prošlog stoljeća imala viši stupanj razvoja akvakulture, nego danas, rekao je dr. Teskeredžić, ističući da nama susjedne zemlje, prije svih Italija, raznim olakšicama stimuliraju proizvodnju zdrave hrane iz mora i rijeka. Koncesionari dobiju povoljne državne kredite a kad se njihov rad dokaže, kredit im se dobrim dijelom otpisuje. Kod nas je situacija posve različita. Primjerice, uzgoj slatkovodnih riba opterećen je s čak četiri vodne naknade. Osim u Mađarskoj u kojoj se plaća jedna marka po hektaru površine vode, nigdje se na svijetu osim u Hrvatskoj voda ne plaća, pojasnio je Teskeredžić. Prema njegovim riječima, koncesionaru treba 150.000 maraka samo za pribavljanje svih potrebnih dozvola i suglasnosti. U Hrvatskoj je proizvodnja ribe opterećena s čak dvije kune po kilogramu uzgojene ribe što je puno. Prije se lovilo 50 tona ribe, a sada svega 20 tona. Više zemalja, među kojima je i Kina, u posljednjih desetak godina uvelike su povećale proizvodnju ribe, čulo se na sjednici Županijske skupštine. Vijećnike je zanimalo i tko će provoditi monitoring nad koncesionarima, ali odgovora na taj upit nije bilo.</p>
<p>Gradonačelnik Knina Josip Odak prozvao je s govornice Emina Teskeredžića spočitavajući mu da od njegova ribogojilišta u Kninu koji, inače, trenutačno vodi njegova kćer, Grad Knin nema nikakve koristi. Odak je još spomenuo i veliku količinu ribe koja je nakon Oluje zatečena u ribnjaku kod Knina koju je navodno Teskeredžić prisvojio bez ikakve naknade, zbog čega se Grad Knin već petu godinu spori s Ministarstvom za poljoprivredu i šumarstvo. Odak je namjeravao još govoriti o kninskome ribogojilištu i dr. Teskeredžiću, ali ga je u tome zaustavio predsjednik Županijske skupštine Duje Stančić, oduzevši mu riječ s obrazloženjem da izrečeno nije na dnevnom redu. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>SDP traži reviziju pretvorbe i smjenu Uprave »Đakovštine«</p>
<p>ĐAKOVO, 4. ožujka</p>
<p> - »Đakovački SDP podržava Vladinu odluku o sanaciji osam agrokombinata među kojima je i pravni sljednik bivšeg PIK-a Đakovo 'Đakovština', no taj proces sanacije i konsolidacije ne mogu voditi ljudi koji su i doveli do propasti većine bivših dijelova tog poduzeća«, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik đakovačkog SDP-a Zoran Vinković. </p>
<p>Pojasnio je da je dosadašnjim tijekom pretvorbe i privatizacije PIK-a Đakovo 2.200 ljudi ostalo na ulici, dok je istodobno došlo do nemoralnog i nezakonitog bogaćenja novih vlasnika, odnosno bivših direktora. Zbog svega toga, SDP smatra da je nužno provesti reviziju pretvorbe i privatizacije. Drugi bi korak, kažu, bio smjenjivanje Uprave, koja nema ni moralni ni stručni kredibilitet za provođenje procesa sanacije i konsolidacije Đakovštine. (M.LJ.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Varaždinski branitelji za jedinstveno tijelo koje će zastupati sve branitelje</p>
<p>VARAŽDIN, 4. ožujka</p>
<p> - Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Varaždinske županije priopćila je da varaždinski branitelji traže osnivanje jedinstvenog tijela koje će voditi aktivnosti svih braniteljskih udruga. Varaždinski branitelji zato predlažu zajednički sastanak Stožera i te koordinacije, nakon kojeg bi se osnovalo zajedničko tijelo za cijelu državu. Varaždinci traže i da stranački čelnici ne istupaju na njihovim skupovima, no smatraju da ih se na braniteljske skupove treba pozivati. Ako se ne ostvari zajedništvo i tijelo ne počne djelovati u idućih 20 dana, varaždinska Koordinacija ističe da njihovi članovi više neće sudjelovati ni na kakvim skupovima.</p>
<p>Od državne koordinacije, varaždinski branitelji traže sprječavanje izmjena i ukidanje odredaba važećeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja, a zahtijevaju i njezinu punu odgovornost radi poduzimanja aktivnosti u provedbi Deklaracije usvojene na prosvjednom skupu 15. veljače. (M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Peticija za referendum o kaznenom progonu branitelja i u Međimurju</p>
<p>ČAKOVEC, 4. ožujka</p>
<p> - Peticija kojom se zahtijeva raspisivanje referenduma za donošenje zakona kojim bi se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata pred tijelima sudbene vlasti osigurao status kakav su imali i pripadnici obrambenih, osloboditeljskih i antifašističkih vojski i pokreta europskih zemalja, potpisivat će se i u Međimurju. Odluku o tome donijele su Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata, Udruga branitelja liječenih od PTSP-a, Udruga dragovoljaca HOS-a i Udruga Prvi hrvatski redarstvenik Međimurske županije. Pozivu za potpisivanje peticije nisu se priključile preostale tri udruge Međimurske županije proizašle iz Domovinskog rata. </p>
<p>Svih sedam udruga nedavno se priopćenjem za javnost ogradilo od javnih prosvjeda kao moguće obrane časti Domovinskog rata, te njegovih sudionika. U tom trenutku, od svih hrvatskih županija jedino udruge iz Domovinskog rata Međimurske županije nisu podržale prosvjedna okupljanja, što im je bilo zamjereno u središnjicama pojedinih udruga. Peticija za raspisivanje referenduma kojim bi se poduprlo donošenje zakonskih propisa za ublažavanje ili ukidanje kaznenog progona za eventualna kaznena djela počinjena u obrani Republike Hrvatske, potpisivat će se u Čakovcu na Trgu Republike 7., 8. i 9. ožujka od devet do 16 sati. U priopćenju za javnost, koje je u ime četiri udruge potpisao predsjednik UHVDR-a Međimurja Ivan Novak, poziva se pučanstvo da podrži ovu akciju. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Počinje potpisivanje peticije protiv povećanja norme u srednjim školama</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Potpisivanje peticije protiv povećanja norme i ukidanja bonusa srednjoškolskim profesorima počinje u srednjim školama u ponedjelja, priopćio je u nedjelju školski sindikat Preporod. </p>
<p> Peticiju, koju je pokrenuo Preporod, moći će potpisati svi srednjoškolski profesori, neovisno o tomu jesu li sindikalno organizirani i koji ih školski sindikat predstavlja, kaže se u priopćenju. </p>
<p> Potpisivanjem peticije profesori će izraziti nezadovoljstvo prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o srednjem školstvu, kojim se predviđa mogućnost povećanja norme do 24 sata za sve predmete i ukidanje bonusa i dva sata razredništva u tjednom zaduženju. U priopćenju se napominje da su pravo na bonus profesori imali u komunističkim i hadezeovskim vremenima. </p>
<p> Sindikat Preporod se zauzima da bonus ostane u sadašnjem obliku, da dva sata razredništva ostanu u okviru tjednog neposrednog odgojno-obrazovnog rada i da raspon norme ostane od 20 do 22 sata za sve nastavne predmete. </p>
<p> Preporod je pripravan, ako Ministarstvo prosvjete ne odustane od predloženih zakonskih izmjena, organizirati prosvjed ispred Sabora u vrijeme rasprave o srednjoškolskom zakonu. Ako se članstvo Preporoda na referendumu tako izjasni, spreman je ići i u štrajk.</p>
<p> Preporod je u svom priopćenju pozvao i ostale srednjoškolske sindikate da podrže potpisivanje peticije, a ako ju ne žele podržati, da ju ne opstruiraju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Uvozimo zdravu hranu, a stranci na našem tržištu traže sirovinu za ekološku proizvodnju</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Domaće tržište ekološkim poljoprivrednim proizvodima nije veliko. Postoji oko 100 specijaliziranih trgovina koje robu označavaju različitim nazivima: »sa sela«, »zdrava«, »integrirana«, »ekološka« »prirodna«... Međutim, ekološka proizvodnja u Hrvatskoj veća je, nego je to registrirano u sedam županijskih udruga i Savezu za organsko-biološko gospodarstvo »Bios«, navodi se u Nacrtu prijedloga zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da potražnju za »zdravom hranom« pokazuje i prodaja više proizvoda iz uvoza (dječje hrane, ljekovitog bilja i preparata i dr.) koji, pak, zbog nedostaka odgovarajućih propisa nisu odgovarajuće provjereni, deklarirani pa i označeni. Ističu i kako je besmisleno da upravo zapadnoeuropske zemlje, iz kojih uvozimo takve proizvode, na našem tržištu traže sirovinu za ekološku proizvodnju.</p>
<p>Naime, nezagađeno tlo, u kojem nema pesticida i herbicida, najveća je prednost hrvatske ekološke poljoprivrede. Primjerice, brojni poljoprivrednici ruralne brdsko-planinske Hrvatske, u prvome redu Gorskog kotara, Like, Žumberka, Banovine, Dalmatinske zagore, te unutrašnjosti Istre, i nekih otoka, gdje na slabo obrađenim područjima prevladava ekstenzivan način poljoprivrede, odmah bi mogli dobiti suglasnost za tzv. prijelazno razdoblje ili čak znak »ekološki«. </p>
<p>Istina, kriteriji za te oznake su dosta oštri, no većina tala Hrvatske, prema raspoloživim podacima, spada među najmanje onečišćena u Europi. Računa se da nije potrebno nekoliko godina počeka (između tri i pet godina tzv. odmora tla), da bi se na njima moglo ekološki proizvoditi. Sva hrana s tih tala s velikom pouzdanošću bi se na tržištu mogla deklarirati kao Cro-Stand-Food, predlažu stručnjaci.</p>
<p>U tako proizvedenoj eko-hrani, sadržaj teških kovina i drugih toksičnih tvari bio bi niži za 50 posto od maksimalno dopuštenog u konvencionalnoj poljoprivredi, uz uvjet da pokrivenost oraničnih površina stokom iznosi najmanje jedno odraslo grlo po hektaru, zbog stajskog gnojiva, odnosno komposta organskog gnojiva. </p>
<p>Što se tiče proizvodnje bio-hrane, koja je u pravilu 30 posto skuplja, prema odredbama Međunarodnog udruženja za razvoj organske poljoprivrede (IFOAM) u takvoj se proizvodnji za gnojidbu tla ne smiju koristiti sredstva koja sadrže više od 30 posto maksimalno dopuštenih onečišćenja u mineralnim gnojivima. Posebna kategorija je hrana za dojenčad bez primjene sintetičkih tvari i na tlima s najviše deset posto maksimalno dopuštenog sadržaja nekog onečišćenja. </p>
<p>Primorsko-goranska županija prva je u Hrvatskoj prihvatila metode ekološke poljoprivrede prema IFOAM-ovim standardima. Razvitak ekološke poljoprivrede ta je županija uključila u svoju strategiju razvitka do 2015., te je osnovala županijski Centar za mediteransku poljoprivredu. Pokrenula je i pilot program u ekološkoj poljoprivredi uz dodjelu bespovratnih novčanih poticaja proizvođačima. Primjerice, proizvođači zdrave hrane u Njemačkoj godišnje dobiju 1.500 maraka po hektaru, uz obvezu korisnika da ne koristi umjetno gnojivo kao ni sintetičke pesticide. </p>
<p>Obitelj Orehovec iz Međimurja prva je u Hrvatskoj nedavno dobila prestižni međunarodni ekološki znak »Demeter«, koji je pojam za namirnice najbolje kakvoće. Tu je robnu oznaku za biološko-dinamičku proizvodnju zdrave hrane na svom poljoprivrednom imanju u Šenkovcu kod Čakovca dobila nakon dvije godine ustrajnog rada prema eko-smjernicama. I slovenske seljake uključene u »Demeter« kontrolu država subvencionira. </p>
<p>Potražnja odnosno proizvodnja ekološke hrane u zapadnoj Europi povećava se godišnje za 20 do 30 posto. Primjerice, Mađarska sa 23.500 hektara i Slovačka sa 19.900 hektara pod ekološkom poljoprivredom godišnje izvoze do 80 posto eko-proizvoda. Preduvjet izvoza u zemlje Europske unije odgovarajući su zakonski propisi, standardi proizvodnje, nadzor, certifikacija i sl.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatska i Italija trebaju zabraniti uplovljavanje starih tankera u Jadran </p>
<p>Tanker »Kristal«, potonuo ovih dana, izgrađen je 1974., a lani mu je u tri pregleda ustanovljeno 29 nedostataka na trupu/ Isto vrijedi i za dvije prethodne havarije u Biskaju/ Samo u riječki zaljev naftu godišnje dovoze deseci tankera, kakvi za koju godinu više neće smjeti ploviti vodama EU-a/ Zasad se u lukama EU-a provodi pojačana kontrola </p>
<p>RIJEKA, 4. ožujka</p>
<p> - Havarija malteškog tankera »Kristal«, koji se minulog utorka za jakog nevremena prepolovio u Biskaju, na 75 nautičkih milja od španjolske luke La Coruna, treća je u godinu i pol dana na tom području. Potonuli su redom stari tankeri. </p>
<p>Drama »Kristala« još uvijek traje: nakon što se taj 170 metara dugački brod prepolovio, a pramčani i krmeni dio ostali plutati, u petak je prilikom tegljenja potonuo pramčani dio, dok španjolski tegljači nastoje što dalje od obale odvući krmeni dio, s obzirom da se u njemu nalazi i oko 500 tona nafte. Na žalost, za sedam od 35 članova posade »Kristala« još se uvijek traga, a među nestalima je i Hrvat Zdravko Pećar iz Ičića. »Kristal« je izgrađen 1974., a samo je lani je u tri navrata pregledan i inspektori su utvrdili 29 strukturnih nedostataka na trupu broda. Riječ je o tankeru s jednostrukom oplatom, kakvi za koju godinu više neće smjeti ploviti vodama Europske unije pa sada njihovi vlasnici nastoje, sa što manje ulaganja, izvući što veći profit, prije nego brodovi završe u rezalištu. </p>
<p>Da podsjetimo, u Biskaju je potkraj 1999. potonuo talijanski tanker »Erika« sa 20.000 tona nafte, i to nedaleko mjesta havarije »Kristala«, a potom i tanker za prijevoz kemikalija »Ievoli Sun«. Prvog dana ove godine kod Gribraltara je puknuo, pun nafte, grčki tanker »Castor« s kojega se na sreću uspjelo ispumpati naftu pa je izbjegnuta ekološka katastrofa. Treba reći da su svi spomenuti tankeri u trenutku havarije bili stariji od 20 godina te da su prethodno u više navrata zaustavljani zbog utvrđenih tehničkih nedostataka na trupu broda, ali su nakon najnužnijih »krpanja« nastavljali ploviti. </p>
<p>Zanimljivo je i da su tankeri »Erika« i »Ievoli Sun« imali valjane dokumente za plovidbu talijanskog klasifikacijskog društva RINA. Europska unija je nakon potonuća »Erike« donijela mjere o pojačanoj kontroli brodova u lukama EU-a koje bi, prema mišljenju predsjednika Sindikata pomoraca Hrvatske Vladimira Svaline, trebala primjenjivati i Hrvatska.</p>
<p>U Hrvatskoj je nakon eksplozije na tankeru »Tomislavgrad« zabranjena dužobalna plovidba tankerima starijim od 20 godina, ali što to vrijedi kad iz svijeta u hrvatske luke naftu dovoze i neke »Erike«, »Castori« i slične podrtine, među kojima su i neki od šest tankera blizanaca »Castora«. Samo u riječki zaljev, gdje u naftne luke Omišalj i Urinj naftu godišnje dovezu deseci tankera, među kojima je podosta onih starijih od 20 godina s jednostrukom oplatom trupa, čija bi havarija (izlijevanje nafte) mogla zapečatiti sudbinu hrvatskog turizma u stoljeću u koje smo tek zakoračili. Uz to, takvi tankeri plove i za sjevernotalijanske luke pa će biti nužno da se Hrvatska i Italija što prije dogovore o zabrani uplovljavanja starih i nesigurnih tankera u Jadran. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Desetpostotno smanjenje mase za plaće je imperativ </p>
<p>Povećane mirovine primilo je 871.000 umirovljenika, a njih 650.000 i 20-postotno, rekao je posjetiteljima Banskih dvora ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović/ Država će zatvoriti tvrtke koje triput budu uhvaćene da podržavaju rad na crno</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Posjetitelje Banskih dvora u nedjelju je ugostio ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Tom prilikom odgovorio je na neka pitanja novinara i posjetitelja, mahom umirovljenika, kojih je došlo tek dvadesetak. </p>
<p>Vidović je konstatirao da je većina umirovljenika zadovoljna povećanjem mirovina, jer je 871.000 umirovljenika posljednji mjesec primilo povećanje, a od toga je 650.000 i 20 posto povišice, s time da su primatelji zaštitnog dodatka izgubili ovu potporu nakon što su im mirovine povećane. On je dodao da se razina najnižih mirovina mora povećati, ali da to nije u kontekstu tog zakona.</p>
<p>Vidoviću se obratio i 88-godišnji umirovljenik Jaroslav Kundera s pitanjem zbog čega je njega mimoišla povišica mirovine. Nakon što se ispostavilo da je razlog to što ovaj umirovljenik spada u kategoriju »povlaštenika« s najvišom mirovinom, Vidović je napomenuo kako Vlada planira podignuti granicu najviše mirovine, ali i da razmišlja o tzv. nacionalnoj mirovini za sve pa i za one koji nisu radili ili nisu uplaćivali doprinose.</p>
<p>Na upit kako to da su zakon o državnim i lokalnim službenicima i namještenicima, te zakon o plaćama u javnim službama već poslani u saborsku proceduru, a da prije toga nije postignut sporazum sa sindikatima niti dobijen njihov pristanak, Vidović je rekao da je 10-postotno smanjenje mase za plaće u javnom sektoru i poduzećima u pretežitom vlasništvu države imperativ, odricanje koje je nužno za izlazak iz krize.</p>
<p>Na Vjesnikov upit kako komentira izvještaj Državnog inspektorata koji je u 15 medijskih kuća pronašao oko 4.000 novinara i radnika na crno, Vidović je rekao: »To je samo potvrdilo ono što se i otprije znalo, da se upravo u medijskim kućama najmanje išlo na legalno zapošljavanje i da su zapravo iskorištene neke zakonske mogućnosti za rad izvan radnoga odnosa«. Najavio je suzbijanje rada na crno, iako ono predstavlja važan socijalni amortizer, te stimuliranje poslodavaca na legalno zapošljavanje radnika koje će se poticati smanjenjem cijene rada i visine doprinosa. </p>
<p>Na pitanje koji je rok za provedbu tih mjera, Vidović je odgovorio da se u ovoj godini namjerava rad na crno dovesti »bar na razinu drugih zemalja u tranziciji«. Pritom je upozorio da ne treba miješati rad na crno s radom na temelju ugovora o djelu.</p>
<p>»Jedna od ideja je i ta da se na sve prihode i honorare, na razini većoj od minimalne plaće, uplaćuju doprinosi. U tom slučaju poslodavcima bi bilo svejedno drže li nekoga na takvom ugovoru ili zasnuju li s njime radni odnos«, ponudio je Vidović jedan od modela destumulacije rada na crno. Upozorio je kako će država morati zatvoriti tvrtke koje triput budu uhvaćene da podržavaju rad na crno. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Poslodavci ne žele zaposliti starije od 35 godina zbog straha od bolovanja</p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Hrvatski poslodavci uglavnom ne žele zapošljavati radnike starije od 35 godina, a posebice one iznad 45, jer se boje da bi stariji zaposlenici češće išli na bolovanje, što bi poduzeću donijelo »nepotrebne« troškove.</p>
<p> Oglasi u hrvatskim novinama potvrđuju da u velikom broju ponuda za namještenje poslodavci traže osobe mlađe od 35 godina. Ponekad se za to može naći opravdanje zbog specifičnosti pojedinog posla, za koji je možda potrebna bolja fizička kondicija ili mladolik izgled, no kriterij starosti za mnoge poslove nema nikakvog opravdanja, ističu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ).</p>
<p> »Vrlo rijetko uspijevamo nagovoriti poslodavce da izaberu nekog starijeg od 40 ili 50 godina, čak i kad je stručniji i iskusniji za traženi posao od mlađih ljudi«, kaže savjetnica u zagrebačkoj podružnici HZZ-a Sanja Krušlin.</p>
<p> Skupina koju poslodavci nikako ne žele zaposliti su žene s malom djecom, jer one često koriste bolovanje, a odmah iza njih su, zbog istog razloga, stariji ljudi.</p>
<p> Krajem prošle godine u Zagrebu i zagrebačkoj županiji HZZ je evidentirao 67.144 nezaposlenih, a tijekom 2000. posao je uspjelo pronaći 19.940 evidentiranih. Od onih koji su se uspjeli zaposliti, svega 9,2 posto su stariji od 45 godina. Slična je situacija zabilježena i u siječnju ove godine. Udio starijih od 45 godina među 69.119 nezaposlenih je oko 23 posto, dok je njihov udio među onima koji su se zaposlili oko deset posto. »Osim toga, dio starijih osoba, posebice onih iznad 50, zaposli se samo fiktivno radi dopune staža«, kaže načelnica odjela za posredovanje u zagrebačkom HZZ-u Marica Jelić-Kazić. </p>
<p>Ona ističe da zapošljavanje starijih osoba priječi i njihova nedovoljna prilagođenost novim uvjetima tržišta rada. »Stariji ljudi često su neupotrebljiva radna snaga, jer su proizašli iz sasvim drugog sustava u kojem su radili samo na usko specijaliziranom području«, kaže Jelić-Kazić. U HZZ se javljaju bivši radnici velikih tvornica koji su 20 godina radili samo za jednim strojem ili su zašivali samo jedan dio cipela, ili pak ekonomisti koji su u velikom, a sada propalom poduzeću radili samo određene fakture i nisu osposobljeni ni za što drugo. </p>
<p>»Promijenili smo sistem, takvih poduzeća više nema, a radnicima koji su ostali bez posla preostaje, na žalost, samo da se doškoluju ili prekvalificiraju te stručnošću pokušaju konkurirati mlađima«, napominje Jelić-Kazić. Dodaje da neprilagođenost novim uvjetima nije samo problem starijih, već i mladih, koji zbog zastarjelog školskog programa nisu osposobljeni za natjecanje na tržištu rada.</p>
<p> Stručnost bi trebala biti jedini kriterij pri odabiru zaposlenika, ističe Jelić-Kazić, no zbog velike nezaposlenosti poslodavci su u prilici da postavljaju uvjete kakve god žele. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U Kninu za Oluje oštećena samo jedna kuća, bolnica nije granatirana</p>
<p>KNIN, 4. ožujka</p>
<p> - Dio medija ovih dana piše kako će umirovljeni general HV-a Ante Gotovina dobiti poziv za razgovor s istražiteljima Međunarodnog suda u Haagu, zbog događaja vezanih uz operaciju Oluja. Generala Gotovinu, koji je za vrijeme te operacije bio zapovjednik sektora Jug, a poslije i glavni inspektor HV-a, sumnjiči se, navodno, za zločine pripadnika HV-a počinjene u Oluji. Sumnja se odnosi na navodnu prekomjernu upotrebu topništva po Kninu i navodno granatiranje kninske bolnice. No, svi koji su Knin posjetili dan nakon Oluje mogli su se osvjedočiti da Knin nije teško stradao u akciji oslobađanja i da kninska Opća bolnica nije bila granatirana.</p>
<p>Tako Milan Bićanić, ravnatelj kninske Opće bolnice na te tvrdnje u razgovoru za Vjesnik kaže: »Na bolnicu nije pala ni jedna jedina granata, najobičnija je laž da ju je granatiralo hrvatsko topništvo«. Odmah nakon Oluje, dodaje, bolnica je počela radom, a nešto više vremena trebalo je tek da profunkcioniraju odjeli, koji su nakon Oluje ostali bez dijela vrijedne opreme.</p>
<p>I Petar Pašić, koji je u vrijeme rata bio ratni povjerenik za Knin, a potom i prvi poratni povjerenik za Knin kaže: »U Kninu je u Oluji oštećena samo jedna obiteljska kuća, ona Dragana Jakovljevića, u neposrednoj blizini Zapovjedništva, odnosno u samome središtu grada. Nekoliko je granata palo u krug tvornice »Agroprerada«, ali veće štete ni tamo nisu pričinjene«, kaže on. O tome da Knin nije stradao u Oluji govori i podatak da nitko nije podnio zahtjev za obnovu kuća srušenih za vrijeme Oluje, kaže Pašić. Prema njegovim riječima, više je granata palo u park ispred zgrade Općine, devastirano je nekoliko objekata, ali većih razaranja nije bilo.</p>
<p>»Što se, pak, tiče brojki o stradanju srpskih civila u Oluji i poslije nje u Kninu, o čemu govore u HHO-u, smatram da su pretjerane. To i ne čudi, kad ih navodi Olga Šimić, predsjednica kninskog ureda HHO-a koja i danas stanovništvu Knina pokušava nametati svoje odluke«, kaže Pašić.</p>
<p>I Vinko Bulat, pročelnik Županijskog ureda za obnovu i razvitak kategoričan je u tvrdnji da u Kninu nije bio razaranja topništvom, jer nije bilo zahtjeva za obnovom, osim u nekoliko slučajeva, gdje su objekti bili - nagrizeni zubom vremena. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Donedavni grobar obavlja svećeničku službu pri ukopima, služi misu i dijeli blagoslove</p>
<p>Dubravko Škrlin, donedavno grobar a po struci trgovac, napustio je taj posao prije tri tjedna i preselio k župniku Ivanu Špoljaru, umjesto kojega predvodi obrede ukopa pokojnika i mise, pričešćuje vjernike i dijeli blagoslove u njegovoj nazočnosti/ To je omalovažavanje Crkve i vjernika, komentiraju građani/ Sporovi Ivana Špoljara sa župljanima počeli prije 20 godina,po dolasku u župu/ U Goričanu mu zaključali crkvu/ Napadao novinare koji kritiziraju HDZ</p>
<p>GORNJA STUBICA, 4. ožujka</p>
<p> - Iako se već činilo da će Gornja Stubica ostati bez redovite godišnje župne afere, postavljanje donedavnog grobara Dubravka Škrlina (24) za svećeničkog pomoćnika podijelila je vjernike župe Sv. Jurja u Gornjoj Stubici u dva tabora. Naime, donedavni općinski zaposlenik na održavanju groblja, inače po struci trgovac s tri razreda srednje škole, prije tri tjedna napustio je spomenuti posao te iz obiteljske kuće preselio k župniku Ivanu Špoljaru, umjesto kojega predvodi obrede ukopa pokojnika i mise, pričešćuje vjernike i dijeli blagoslove u nazočnosti svećenika Špoljara. Ujedno obnaša i dužnost vjeroučitelja i održava vjeronauk.</p>
<p> Prema izjavama vjernika koji žele ostati anonimni kako se ne bi zamjerili sadašnjem svećeniku, ovo je jedna od najvećih dosadašnjih afera, koje je svojim ponašanjem izazvao Ivan Špoljar (63). </p>
<p>»Nikakve logike nema u tome da dosadašnji grobar ukapa pokojnike. Iako je Dubravko Škrlin vrlo uslužan, ne mogu prihvatiti da jedan trgovac omalovažava Crkvu, vjeru i vjernike, dok svećenici moraju proći kroz višegodišnje škole kako bi mogli obavljati službu Božju«, kaže Budimir Noivna iz Gornje Stubice. On ocjenjuje da je sve motivirano dobrom zaradom. I njegovu baku u petak je na posljednji put ispratio Dubravko Škrlin.</p>
<p>Svjedoci također tvrde da prilikom mise »mladi župnik«, kako ga već zovu, prinosi svetu žrtvu, odnosno podiže hostiju i Kalež, te obavlja pričest vjernika, te udjeljuje blagoslove. »Dubravko je jako sposoban i dobar, te uslužan«, ističe Štefica Đurđević iz Slanog Potoka koja ne vidi ništa loše u tome što svećeničke poslove obavlja netko bez odgovarajuće stručne spreme, te dodaje da je možda i završio kakvu večernju školu. »Za Dubravka znam da je završio školu za trgovca kao moja kći, koja je još platila jednu godinu i doškolovala se kako bi mogla postati šefica u jednoj trgovini, a jednom prilikom i Dubravko se interesirao kako to učiniti, te mi je rekao da će i on pokušati isto«, kaže Štefica Đurđević.</p>
<p> I u obližnjoj gostionici, neposredno uz crkvu Sv. Jurja, vjernici komentiraju kako znaju da »mladi župnik« ide u nekakvu večernju školu i da je pametniji od drugih koji se godinama školuju. »Zašto ne bi iskoristio priliku, kad mu to sustav dopušta«, kažu građani prije mise u nedjelju, ali su zašutjeli čim su ugledali fotoaparat. </p>
<p>Prema pričanjima građana, svećenik Ivan Špoljar u Gornju Stubicu je došao prije dvadesetak godina, kada su i počeli sporovi između njega i vjernika. Navodno je prije toga bio u Goričanu a, koliko se zna, u bivšoj župi vjernici su mu zbog nezadovoljstva njegovim radom zaključali crkvu pa je morao otići. Otad uvijek ima sporova s građanima i vjernicima, koji se ipak boje javno reagirati, jer trebaju usluge svećenika pri ukopu najbližih, na krštenjima, vjenčanjima... </p>
<p>Osim po sporovima, Špoljar je poznat i po tome što je prije tri do četiri godine za propovjedaonicom novinare koji kritiziraju rad pojedinih članova HDZ-a i same stranke, prozvao crvenima i žutima, rušiteljima države na koje bi se trebalo nabaciti bombom. I vjernici ističu da je prema njima bezobrazan, jer ih pri ispovijedi ispituje o načinima kontracepcije, zbog čega izbjegavaju dolazak na ispovijed i pričest. Kako su se takve priče o nezadovoljstvu proširile, Ivan Špoljar je to komentirao riječima da ih šire žene koje i nisu dostojne doći u crkvu. (Darko Goluban)</p>
<p>Župnik Špoljar: Duhovni stol je potvrdio Škrlinu za ministranta</p>
<p>O navodnim pritužbama župljana Gornje Stubice, da svećenički pomoćnik-ministrant Dubravko Škrlina, umjesto župnika obavlja obrede ukopa, predvodi misu, pričešćuje vjernike, dijeli blagoslove i drži vjeronauk, izjavu za Vjesnik dao je župnik Gornje Stubice Ivan Špoljar:</p>
<p>»Sve to nije točno. On obavlja ono što smije, a kao svećenički pomoćnik može dijeliti svetu pričest, naviještati Božju riječ, držati vjeronauk, sudjelovati u pratnji u sprovodu, jer on sam ništa ne vodi, već djeluje kao moj ministrant«, kategorički je demantirao spomenute optužbe župnik Špoljar. On tvrdi da ministrant Škrlina ima apsolviran župni vjeronauk te da je osposobljen za vjeroučitelja u župi. Za mjesto ministranta u župi ima potvrdu Duhovnog stola, navodi župnik Špoljar, napominjući da mu se nitko od župljana do sada nije osobno požalio na rad njegova pomoćnika, te mu nije jasno »zbog čega neki svoja neslaganja žele rješavati preko novina«. »Mislim da bi bilo primjerenije da se time bavi Duhovni stol ili Glas Koncila, jer tko može željeti Crkvi bolje nego Crkva sama?«, zaključio je svoju izjavu župnik Špoljar. (G. Pandža)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Na bubreg čeka 855 bolesnika, a godišnje ih se transplantira tek 20</p>
<p>PULA, 4. ožujka</p>
<p> - I pored nastojanja Donorske mreže, iniciranog iz Pule, u Hrvatskoj trenutačno 855 bolesnika čeka bubreg, osam ih je na listi čekanja za novo srce, 32 za jetru i 300 za rožnice! To je u nedjelju na osnivačkoj skupštini Udruge dijaliziranih na listi čekanja za transplantaciju bubrega Istarske županije naveo prim. dr. Igor Povrzanović, inače predsjednik Hrvatske donorske mreže. U Hrvatskoj se, inače, godišnje transplantira jedva dvadesetak bubrega ili pet na milijun stanovnika, dok se u Španjolskoj kao vodećoj evropskoj zemlji u tom području transplantira 50 bubrega na milijun stanovnika.</p>
<p>Udruga je osnovana upravo radi animiranja javnosti za doniranje bubrega, ali i drugih organa i to prvenstveno od umrlih osoba. U Hrvatskoj se, naime, zbog postojećih propisa ne uzimaju organi od živih donatora,ako oni nisu članovi uže obitelji oboljeloga. Prema riječima dr. Povrzanovića, kod nas se premalo raspoloživih organa koristi za transplantaciju, dijelom i zbog slabe obaviještenosti javnosti.</p>
<p> U takvim okolnostima mladi pacijenti čekaju i po 14 godina na novi bubreg. Zbog toga, rečeno je, valja razvijati svijest o pomoći oboljelima donacijom organa i unaprijediti organizaciju u zdravstvu, pri čemu je bitno odrediti nacionalnog koordinatora i aktivirati specijaliziranu instituciju »Croatiatransplant«. Opća bolnica u Puli, inače, prednjači u organizaciji osiguranja organa za transplantaciju i skrbi o bolesnicima kojima je ona potrebna. O tome svjedoči i činjenica da je upravo i da je njezin predsjednik upravo Puljanin Igor Povrzanović. I ne samo to, prvi bubrežni bolesnik kojemu je prije 30 godina kod nas transplantiran bubreg bio je Puljanin.</p>
<p>Za predsjednicu Udruge izabrana je Tatjana Pauletić, a ovakvo organiziranje bolesnika poduprli su ravnatelj Opće bolnice u Puli dr. Lems Jerin i pročelnica Županijskog odjela za zdravstvo dr. Romanita Rojnić. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Napušteni labinski ugljenokop kao vrhunska turistička atrakcija - Podzemni grad Istra</p>
<p>LABIN, 4. ožujka</p>
<p> - »Podzemni grad Istra«, 150 metara duboko pod zemljom u napuštenom labinskom ugljenokopu, bit će najveća turistička atrakcija na hrvatskom Jadranu. U to je čvrsto uvjeren ključni čovjek Kulturnog centra »Lamparna« iz Labina Dean Zahtila u što je, argumentima i projekcijom trodimenzionalne vizije takvoga grada, protekloga tjedna uvjeravao i hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, pozvavši ga da 2003. bude njegov prvi gost.</p>
<p>Podzemni grad Istra bit će po svemu nalik primorskome gradu - imat će trg, crkvu, kafiće, ulice, svoju samoupravu, gradonačelnika, a možda čak i svoju policiju i valutu. U grad će se stizati kroz rudarski šaht kroz koji su desetljećima ulazili labinski rudari, pored »lamparne«, oveće prostorije u kojoj su odlagali karbitne lampe i koja je sada multimedijalni kulturni centar. </p>
<p>U funkciji podzemnoga grada bit će i 15 kilometara tunela uklesanog u živu stijenu. Njime će posjetioci grada moći izići u Raši, Plominu i na - plažu u Rapcu.</p>
<p>Iz ovoga prostora krenula je Labinska republika pod geslom 'Kova (rudnik) je nasa', tu se rodila ideja civilnog društva i lokalne samouprave i njima u spomen u rujnu 1994. osnovali smo KUC Lamparna radi osmišljavanja i oživljavanja napuštenih ugljenokopa. U našem gradu bit će i dječje zabavište. Uz ostalo, ponudit ćemo i mogućnost dubinskog ronjenja u dijelu golemih podzemnih labirinata, potopljenih nakon prestanka rudarenja, pojašnjavao je Dean Zahtila, odjenut u svečanu crnu rudarsku odoru.</p>
<p>Da projekt »Podzemnoga grada Istre« nije utopija potvrđuje i prof. dr. Jerko Nuić sa zagrebačkog Rudarsko-geološko naftnog fakulteta koji je načinio projektnu dokumentaciju budućega grada. Njima se pridružila i gošća iz Beča Ingrid Schiller, autorica trodimenzionalnog filma o podzemnome gradu, što joj je bio diplomski rad na Tehničkom univerzitetu u Beču, čija se direkcija prihvatila sponzorstva nad ovim jedinstvenim projektom.</p>
<p>U prvoj fazi, novcem Istarske županije i Ministarstva kulture u 2001. će se obnoviti rudarski toranj kao spomenik kulture, a zatim će se u naredne dvije godine rudarska okna pretvoriti u grad čija će nadmorska visina ipak biti 50 metara. Cijena pothvata kreće se do osam milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Na pitanje otkuda novac, Zahtila kaže - od sponzora iz cijeloga svijeta. »Godišnje se u svijetu na ime sponzorstva izdvaja četiri od pet milijardi dolara. Treba nam u Hrvatskoj netko pametan da od toga uzme jedan posto«, uvjeravao je Zahtila predsjednika Mesića, uručujući mu komplet projekta »Podzemni grad Istra«. (M. Urošević)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010305].
|
