NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010105].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 227360 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Euroregija Istra približit će Hrvatsku i Sloveniju euroatlantskim savezima</p>
<p>U nedjelju bi se u Izoli trebali dogovoriti konkretni koraci ka konačnom rješenju svih otvorenih pitanja / Hrvatska vlada probleme želi rješavati postupno, što znači da će naprije pregovarati stručnjaci</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Je li napokon kucnuo zadnji trenutak da se hrvatsko-slovenski odnosi, odnosno rješavanje još otvorenih pitanja između dviju susjednih država pokrenu s mrtve točke na kojoj se nalaze već godinama? Hoće li prvi korak na tome putu biti učinjen u nedjelju, 7. siječnja, u Izoli? Toga bi se dana, naime, u tome živopisnome mjestu na slovenskoj jadranskoj obali trebali sastati dužnosnici Slovenije i Hrvatske, ali se u četvrtak još nije znalo na kojoj razini? Taj bi se »diplomatski« susret trebao održati na inicijativu Društva istarskog prijateljstva (DIP) iz Portoroža, koja je obznanjena 22. prosinca prošle godine i naišla na snažan odjek i potporu u slovenskoj političkoj javnosti.</p>
<p>Taj bi sastanak trebao biti neka vrsta uvoda u Drugi svjetski kongres Istrana, koji će se održati od 12. do 15. travnja u Portorožu, nakon što je Prvi kongres održan u Puli u ljetu 1995., a na njemu trebali bi se postaviti temelji »Istarske euroregije«. DIP je nedavno uputio poziv za nedjeljni sastanak u Izoli, što ga je potpisao predsjednik te udruge Egidio Krajcar, pojedinačno hrvatskim i slovenskim ministrima vanjskih poslova, unutarnjih poslova, europskih integracija, odnosno europskih poslova te uredima dvojice premijera - Ivice Račana i Janeza Drnovšeka. U Ljubljani su izvori pozvanih ministara u prvi mah neslužbeno izjavili da je taj poziv toliko ozbiljan i zanimljiv da se »ne može baciti u koš«.</p>
<p>No, nakon dvaju dugih vikenda, božićnoga i novogodišnjeg, koji su u Sloveniji trajali po četiri dana, lopta je ipak spuštena na zemlju. Koliko se moglo saznati do četvrtka popodne u Zagrebu i Ljubljani, sastanak će se najvjerojatnije održati u nedjelju u Izoli, ali ne na najvišoj razini dviju vlada, koju su planirali inicijatori. Hrvatska strana, kako smo saznali u Ministarstvu vanjskih poslova, dakako pozdravlja i podržava tu inicijativu udruge slovenskih Istrana. Međutim, na taj susret neće ići ministar Tonino Picula, nego vjerojatno njegov pomoćnik Joško Paro, jer je unutar Vlade RH već dogovoreno da se otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije trebaju rješavati postupno.</p>
<p>To, točnije, znači da pregovore prvo treba pokrenuti na razini stručnjaka, a sastanke premijera i ministara zatim valja dobro pripremiti kako bi se konačni dogovori postigli brzo i učinkovito, a ne kao svih ovih 10 godina dosad što su se beskonačno odgađali. Pritom Vjesnik iz pouzdanih izvora saznaje da bi Vlada RH uskoro, najkasnije već potkraj siječnja, trebala prihvatiti detaljni plan i program aktivnosti i djelovanja u pravcu svih otvorenih pitanja sa Slovenijom. Tada će se, na temelju takvoga dokumenta, utemeljiti politika, taktika i strategija ubrzane uspostave dobrosusjedskih odnosa. Sa službene se slovenske strane, koja se, nakon prvoga oduševljenja i reakcija iz Zagreba, očito također ohladila, još se ne zna tko će od političkih dužnosnika doći u Izolu.</p>
<p>U četvrtak popodne, naime, još se nije znalo hoće li se tom prigodom sastati barem ministri Ivan Jakovčić i Dimitrij Rupel. Slovenski su mediji najavili da će hrvatski ministar za europske integracije »sigurno doći« u Izolu, ali u njegovu ministarstvu u Zagrebu nisu nam mogli potvrditi tu vijest, jer je ministar Jakovčić na odmoru u Istri i do njega se nikako nije moglo doći. U Ljubljani se također nije moglo saznati hoće li u Izolu doći slovenski ministar europskih poslova Igor Bavčar, koji je dan prije Slovenskoj tiskovnoj agenciji (STA) izjavio da su Slovenija i on osobno, u kontekstu što bržega približavanja članstvu u Europskoj uniji (EU), vrlo zainteresirani za jačanje svih veza, odnosa i suradnje s Hrvatskom, iako tu susjednu državu smješta u »zapadni Balkan«.</p>
<p>Ostaje Rupel. Neosporno je da je sadašnji ministar vanjskih poslova, koji je na taj položaj došao treći put u 10 godina, politički i čak emocionalno, jer je na izborima 14. listopada 2000. izabran na listi Drnovšekove stranke Liberalne demokracije Slovenije (LDS) upravo na području »slovenske Istre«, najzainteresiraniji među slovenskim političarima za što skorije rješenje svih otvorenih pitanja s Hrvatskom, a osobito granice na moru, odnosno sudbine Piranskog zaljeva, dakle i susret u Izoli. Stoga je Rupel u četvrtak kasno popodne u svojem uredu u Gregorčičevoj 25 u Ljubljani okupio inicijatore tog sastanka, članove DIP-a na čelu s Krajcarom, trojicu zastupnika te načelnike (»župane«) gradova i općina s toga područja. Do zaključenja lista nismo dobili pojedinosti o njihovim dogovorima.</p>
<p>O čemu je, zapravo, riječ u inicijativi DIP-a? Poticaj za taj poziv, kako je naglasio Krajcar, zacijelo su dali incidenti koji su se u posljednje vrijeme dogodili na još neobilježenoj graničnoj crti na rijeci Dragonji u Istri, a koje je izazvao »građanin« Joško Joras, vijećnik općine Piran, koji stanuje u zaseoku Mlini, što je pod nadzorom hrvatskih vlasti i policije, i koji su prilično ohladili hrvatsko-slovenske odnose, barem na tome području, u Istri. Prema mišljenju iz poziva DIP-a, Jorasa podržavaju »poznati protivnici sređivanja doborsusjedskih odnosa«, zapravo neke desničarske stranke, za razliku od sadašnje lijevo-sredinske Drnovšekove vlade koja je najavila potpunu otvorenost u pregovorima s Hrvatskom o što skorijem rješenju svih otvorenih pitanja u obostranom interesu, osobito onoga najosjetljivijega - granice na moru.</p>
<p>Kako se saznaje iz pouzdanih slovenskih izvora, na sastanku u Izoli trebalo bi se razgovarati i dogovoriti o konkretnim koracima za rješenje svih tih otvorenih pitanja kako bi se, konačno i zauvijek, uspostavili dobrosusjedski i prijateljski odnosi između Slovenije i Hrvatske. U tome bi pravcu, očekuje se, ponajprije trebalo izvršiti »organizirani i djelotvorni« pritisak na Državni zbor (slovenski parlament) da što prije ratificira tzv. malogranični sporazum između dviju susjeda, koji izravno utječe na život, rad i suradnju oko pola milijuna žitelja s obje strane granice.</p>
<p>Kako se zna, taj je sporazum potpisan prije tri i pol godine i Hrvatski državni sabor odmah ga je potvrdio, ali je slovenski parlament, u tadašnjem sastavu, pod utjecajem desnih snaga, osobito Pučke stranke (SLS) braće Janeza i Marjana Podobnika, koja je bila članica Drnovšekove vladine koalicije, uporno odbijao njegovu ratifikaciju. Ta bi gesta, smatraju i Krajcar i Rupel, bila dokaz da većina slovenskih političara iskreno želi da se riješe svi problemi. A to bi bio temelj stvaranja Istre kao »euroregije« koja bi time konačno pomirila susjede, Hrvatsku i Sloveniju, i povukla bi ih zajedno prema euroatlantskim savezima. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kruh, mlijeko i poneki list kupusa gutaju kućne budžete</p>
<p>Cijena košare četveročlane obitelji koncem 2000. godine bila je 4.941 kuna / U hrvatskoj obitelji zaposlen je samo jedan član, a prima 3.303 kune mjesečno / Samo za prehranu obitelj izdvoji minimalno 1.724 kuna, za stanovanje 1.316 kuna, prijevoz 459 kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - B. Z ima 58 godina i živi sa suprugom, kćerkom i osmogodišnjom unukom u Zagrebu, u stanu od 73 četvorna metra. U stanu je hladno, jer se štedi na režijskim troškovima. Namještaj i aparati stari su dvadesetak godina. Svaki dan u kući imaju kruh, mlijeko, kiseli kupus, zelenje, leću, krumpir ili grah. Meso jedu jednom mjesečno, ali samo najjeftinije. Nekoliko puta tijekom mjeseca ponestaje im kave ili čaja. </p>
<p>Dio je to priče o životu tipične siromašne zagrebačke obitelji, iz pera stručnjaka Svjetske banke, koji su istraživali ekonomsku ranjivost i socijalnu skrb u Hrvatskoj. Istraživanje opet postaje aktualnim nakon što je Vlada u četvrtak odlučila da više neće kontrolirati cijene benzina, crnog kruha i mlijeka. Ne može se sigurno reći kako će ta uredba utjecati na minimum životnog standarda hrvatskih građana, no, prognoze jamačno nisu blistave.</p>
<p>Valja podsjetiti da, prema izračunu cijene sindikalne košare za konac 2000. godine četveročlana obitelj samo za prehranu izdvoji minimalno 1.724 kuna, za stanovanje 1.316 kuna, prijevoz 459 kuna, higijenu 256 kuna, za odijevanje 603 kune, a za obrazvanje i kulutru 581 kunu. Ukupno, troškovi jedne obitelj iznose 4.941 kunu.</p>
<p>U odnosu na kraj 1999. godine, troškovi četveročlane obitelji porasli su 10,7 posto u 2000. godini, a ako se izražavaju u markama, porasli su čak 12 posto. Sve to treba promatrati u svjetlu činjenice da je u Hrvatskoj obitelji prosječno samo jedan član zaposlen.</p>
<p>A taj zaposleni prima prosječnu plaću od 3.303 kune, koliko je Državni zavod za statistiku zabilježio u prosincu prošle godine. Dakle, prosječna neto plaća može podmiriti samo 64 posto egzistencijalnih troškova četveročlane obitelji. </p>
<p>Inače, prerađivačka industrija, posebice proizvodnja tekstila i obrada kože, »honorirana« je s tek 1.726 do 1.905 kuna. Izuzetak su samo radnici u proizvodnji duhana, koji primaju prosječnu neto plaću od 4.588 kuna. Djelatnici u ribarstvu, poljoprivredi i šumarstvu primaju mjesečno oko 2.500 kuna.</p>
<p>Posebna su priča 377.000 nezaposlenih, a njihov broj i dalje raste. Oni će s još manje optimizma prihvatiti uvođenje automatizma u formiranju cijena crnog kruha i svježeg mlijeka. Od tih nezaposlenih, samo mali dio prima mjesečnu naknadu od oko 700 kuna.</p>
<p>Njima malo znače istraživanja, primjerice, Svjetske banke, koja kažu da se granicom bijede smatraju prihodi manji od jednog dolara (oko osam kuna) po stanovniku dnevno. Svjetska banka također tvrdi da ispod nacionalne granice siromaštva, koju postavlja na godišnje rashode od 41.500 kuna, živi oko 10 posto građana Hrvaske. Samo četiri posto preživljava ih s manje od 4,3 dolara dnevno što je, prema istraživanjima Svjetske banke, granica apsolutnog siromaštva. Dakle, po tom istraživanju se zaključuje da Hrvat s 800 kuna nije siromašan. </p>
<p>Podsjetimo, kad se govori o crnom kruhu i svježemu mlijeku, prošla je Vlada uvela njihovu kontrolu kao socijalnu mjeru. Željela je osigurati jeftini kruh i mlijeko, no, crni kruh se proizvodio u minimalnim količinama, pa i nije bilo potrebe za kontrolom njegove cijene. Proizvođači su mlijeka samo jednom tražili odobrenje za poskupljenje svježeg mlijeka, što ministar gospodarstva nije odobrio.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko će upravljati sigurnosnim službama, a tko im nadzirati i imenovati šefove </p>
<p>Cvrtila više ovlasti daje predsjedniku države a Matika većinu operativnih odgovornosti prebacuje na Vladu/ Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja kojoj nedostaju osnovne pretpostavke za uspješnu obranu nacionalne sigurnosti / Sabor još nije definirao ni što su nacionalni interesi, a slijedom toga nije ni donesena Strategija nacionalne sigurnosti</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Nakon najave zamjenika premijera Gorana Granića da će objediniti dva postojeća Nacrta prijedloga zakona o nacionalnoj sigurnosti i poslati ih u redovitu proceduru, javile su se i špekulacije o tome koji koncept će prevladati u tako objedinjenom prijedlogu. Kako je poznato, jedan prijedlog je u ime predsjednika Mesića sastavio doc. dr. Vlatko Cvrtila a drugi uime Vlade odnosno Ministarstva obrane, pukovnik doc. dr. Dario Matika. </p>
<p>Prijedlozi se prilično razlikuju. Prvi više ovlasti u vezi s usmjeravanjem rada i kontrolom nad sigurnosno-obavještajnim službama daje predsjedniku države, dok drugi većinu operativnih odgovornosti prebacuje na Vladu. S obzirom da je zadnjim izmjenama Ustava upravljanje i nadzor nad obavještajnom zajednicom kompromisno podijeljena između Predsjednika, Vlade i Sabora, vrlo je važno kako će ti međuodnosi biti riješeni u zakonu o nacionalnoj sigurnosti koji Hrvatski sabor tek treba usvojiti.</p>
<p> U oba se predlaže osnivanje posebnog tijela zaduženog za nacionalnu sigurnost. U »Mesićevom« prijedlogu naziv savjet za nacionalnu sigurnost ostavljen je tek kao alternativa. Primarno se predlaže osnivanje (već postojećeg) SONS-a (Stožernog odbora nacionalne sigurnosti) kojim bi upravljao potpredsjednik Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost. U Matikinom prijedlogu savjet nema alternativu a potpredsjednik Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost (što bi bilo novo mjesto u Vladi) ujedno je i predsjednik tog tijela. Time bi se ojačala pozicija tog savjeta.</p>
<p>To tijelo (savjet odnosno SONS) činili bi osim potpredsjednika Vlade i ministri unutarnjih poslova, obrane i vanjskih poslova te predstojnik UNS-a (Ureda za nacionalnu sigurnost, krovne organizacije koja koordinira radom sigurnosno-obavještajnih službi). Predstojnik UNS-a sada je Tomislav Karamarko. U prijedlozima postoje razlike trebaju li redoviti članovi savjeta biti i ostali ministri kojih se tiče nacionalna sigurnost (financija, pravosuđa, gospodarstva, prometa i veza) te ravnatelji sigurnosnih i obavještajnih službi.</p>
<p>U vezi s ustrojem UNS-a postoje također razlike između dva prijedloga. Prvi prijedlog UNS vidi kao »izvršno tijelo predsjednika RH« koje koordinira i nadzire rad tajnih službi dok drugi UNS definira kao »operativno tijelo Savjeta Vlade i krovno tijelo sigurnosnih službi«. Prvi prijedlog, nadalje, predviđa ostanak UNS-a u sadašnjem obliku, što znači da bi Nadzorna služba ostala sastavni dio UNS-a. Drugi prijedlog bi razdvojio UNS i Nadzornu službu. UNS bi bio više koordinacija dok bi Nadzorna služba bila posebno »izvršno tijelo državne vlasti« u obavljanju poslova nadzora nad sigurnosno-obavještajnim službama.</p>
<p>Predstojnika UNS-a bi prema prvom prijedlogu imenovao samo predsjednik Republike uz suglasnost samo saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost. Kao alternativa je ostavljeno da se predstojnik može imenovati i na prijedlog Vlade. U drugom prijedlogu pak predstojnika UNS-a na prijedlog Vlade i uz prethodno mišljenje saborskog Odbora »supotpisom imenuju predsjednik Republike i predsjednik Vlade«. Ravnatelj Nadzorne službe bi se, prema Vladinom prijedlogu, imenovao po istoj proceduri (sada joj je ravnatelj Mladen Lacković). U vezi s UNS-om bitna je razlika između dva prijedloga. Prema prvom (uvjetno rečeno, Mesićevom) UNS je nadzorno tijelo predsjednika RH nad obavještajnim službama dok je prema Vladinom UNS više operativno tijelo Savjeta Vlade i krovno tijelo sigurnosnih službi dok nadzor pripada Nadzornoj službi koja bi bila zasebno tijelo, izvan UNS-a.</p>
<p>Daljnje bitne razlike vezane su uz poziciju vojne obavještajne (VOS) i protuobavještajne službe (SIS). Tako bi prema »Mesićevom« prijedlogu ravnatelje obavještajne i protuobavještajne službe imenovao samo predsjednik RH na prijedlog ministra obrane, dok bi Vlada, valjda zauzvrat, imenovala ravnatelje SZUP-a i HIS-a. Tako bi predsjednik imao »svoje ljude« u vojnim a Vlada »svoje« u cvilnim sigurnosnim službama. Prema Vladinom prijedlogu, šefove HIS-a, SZUP-a, VOS-a i SIS-a supotpisom bi imenovali predsjednik države i predsjednik Vlade. </p>
<p>Što se tiče ustroja, vojna obavještajna i protuobavještajna služba bile bi prema prvom prijedlogu pod nadležnošću predsjednika RH koji je i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. Za pretpostaviti je, da bi taj prijedlog VOS i SIS izuzeo od Vlade odnosno Ministarstva obrane i priključio ih Glavnom stožeru Oružanih snaga RH, dok bi Vladin prijedlog obje službe locirao u Ministarstvo obrane, dakle, bile bi »ustrojbeni dio Ministarstva obrane«. </p>
<p>Dakle, što se bar ovog dijela tiče, glavna razlika između dvaju prijedloga je tko će imenovati čelnike službi, tko će kontrolirati rad tih službi i kako će te službe biti locirane. Goranu Graniću neće biti jednostavno stvoriti jedinstven prijedlog s kojim bi Vlada moga krenuti u saborsku proceduru. Međutim, dok se političke skupine još nadjačavaju u vezi s tim, zanimljivo je primijetiti da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja kojoj nedostaju osnovne pretpostavke za uspješnu obranu nacionalne sigurnosti. U Hrvatskom saboru još nisu definirani ni nacionalni interesi, a slijedom toga nije ni donesena strategija nacionalne sigurnosti temeljem koje bi Sabor, Vlada i predsjednik Republike mogli dati zadaću sigurnosnim službama da djeluju na sustavu nacionalne sigurnosti.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zagreb je u 2001. godinu i treći milenij ušao sa 68.177 nezaposlenih </p>
<p>U protekloj godini zabilježeno samo 34.610 potreba za zaposlenicima / Najtraženija zanimanja - prodavač, pomoćni radnik, čistačica, ekonomski tehničar i konobar / U čitavoj godini samo jedna ponuda za veterinarskog bolničara, zdravstvenog administratora, liječnika ortopeda / Najviše žena s fakultetskom spremom koje traže posao</p>
<p>Prema najnovijim podacima zagrebačke područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potkraj studenoga 2000. u Zagrebu je registrirano 66.925 nezaposlenih osoba, što je već tada bilo najviše u proteklih 10 godina. Broj nezaposlenih, međutim, u prosincu se povećao za još 1.252 osobe, pa je Zagreb ušao o novi milenij sa 68.177 osoba koje traže posao. Većinom je riječ o osobama sa srednjom stručnom spremom, koje sada čine 32 posto ukupnog broja nezaposlenih. </p>
<p>U prosjeku 53 posto nezaposlenih osoba na posao u protekloj godini čekalo je do godine dana, a većina nezaposlenih je bila mlađa od 35 godina.</p>
<p>U protekloj godini zabilježeno je samo 34.610 potreba za zaposlenicima. Od toga, najviše su se tražili kvalificirani i visoko kvalificirani radnici. Najtraženija zanimanja bila su prodavač (tražilo ih se 3.353), zatim pomoćni radnik (tražilo ih se 1.891), čistačica (1.255), ekonomski tehničar (1.479), te konobar (bilo je potrebe za njih 1.098). </p>
<p>Od osoba s visokom stručnom spremom najviše su se tražili diplomirani ekonomisti, njih 1.448.</p>
<p>Međutim, broj najmanje traženih zanimanja u protekloj godini bio je puno veći. Tako je samo jedna osoba mogla dobiti posao veterinarskog bolničara, zdravstvenog administratora, liječnika ortopeda i oralnog kirurga, a profesori i nastavnici također su bili zakinuti s ponudom. Slabo su bili traženi nisko kvalificirani radnici - potražnja za njima bila je samo četiri posto od svih nezaposlenih, te osobe s višom stručnom spremom.</p>
<p>Među nezaposlenima 31 posto prvi put je tražilo posao, a najveća ironija je što većina ponuda i natječaja, kao jedan od glavnih uvjeta ističe radno iskustvo od najmanje godinu ili dvije. Interesantno je da je među osobama sa srednjom stručnom spremom koje traže posao, gotovo dvije trećine žena, sa višom spremom ih je polovica, a među osobama koje traže posao s fakultetskom naobrazom, opet prednjače žene. </p>
<p>Gradonačelnik je u Novoj godini, svim građanima poželio puno radnih mjesta, ali osim pukih obećanja protekle godine premalo je učinjeno za nezaposlene. Sada ostaje samo nada da će nova godina ipak donijeti veću ekonomsku sigurnost svim stanovnicima metropole. (Ana Lonjak)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zašto Ministarstvo hrvatskih branitelja još nije dodijelilo ključeve već završenih 35 stanova? </p>
<p>Stanovi, kako je obećano još u rujnu, trebali su biti useljeni za najviše mjesec i pol dana / Međutim, i danas zjape prazni / U međuvremenu, u nekoliko stanova uselilo pet obitelji branitelja, koji se nalaze na listama za dodjelu, ali nikako da dobiju ključeve / Svi odgovorni za stanove obavili svoj posao, jedino Ministarstvo hrvatskih branitelja tvrdi da zgrada još nema uporabnu dozvolu / Prazni stanovi na udaru vlage i propadanja </p>
<p>Preostale tri neuseljene zgrade, sa ukupno 35 stanova za stradalnike iz Domovinskog rata u sesvetskom naselju »Blago Zadro« trebale bi biti useljene za mjesec i pol dana. Rečeno je to još u rujnu na konferenciji za novinare Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata (UHBDDR), Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (MHB), Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, te izvođače radova, tvrtke »Prigorka«. Međutim, do današnjeg dana, Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata stradalnicima nije dodijelilo stanove. A stanovi završeni stoje prazni već nekoliko mjeseci, i kako smo se sami uvjerili u četvrtak, na nekim mjestima počela je izbijati vlaga, a popucale su i vodovodne cijevi, jer se ne grije.</p>
<p>U dopisu koji nam je uputio pomoćnik ministra hrvatskih branitelja za stambene poslove, Dinko Mikulić, stoji da će se stanovi dodijeliti stradalnicima »tek po primitku službene obavijesti od Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, u čijoj se organizaciji grade stanovi za stradalnike, da su zgrade prošle tehnički prijem i da je izdana uporabna dozvola«.</p>
<p> U dopisu, pak, pomoćnice ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo iz Uprave za stanogradnju, Alenke Košiša Čičin-Šain, stoji da je to Ministarstvo uputilo MHB-u više dopisa sa zamolbom za preuzimanje stanova. Prva zamolba za termin primopredaje stanova upućena je 12. listopada, ponovna zamolba trinaest dana kasnije, a tijelom prosinca upućene su četiri požurnice. Komisija za tehnički prijem stanova izašla je na teren 11. listopada 2000. godine. Nedostaci koji su uočeni tehničkim pregledom, stoji dalje u dopisu Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, takve su naravi da su, osim stanova branitelja, svi preostali stanovi građeni za tržište već useljeni. Nedostaci su uklonjeni, što potvrđuje u svom dopisu Ministarstvo za javne radove i član Odbora za gospodarstvo UHBDDR-a, Petar Janjić. </p>
<p>I »Prigorka« je već nekoliko puta, rekla nam je članica Uprave za investicije tvrtke »Prigorka«, Andreja Gazdek, Ministarstvu uputila pozive za primopredaju 35 stanova namijenjenih za stradalnike iz Domovinskog rata.</p>
<p>- Pretpostavljamo da Ministarstvo još nema listu prema kojoj bi useljavalo stradalnike, pa zato odugovlači s useljenjem, dodaje. </p>
<p>Međutim, odugovlačenje s useljenjem nije više moglo podnijeti petero stradalnika koji su već godinama na listi za dodjelu stanova. Oni su zato, praktično bez ičijeg odobrenja zajedno sa svojim ženama i po dvoje i troje djece uselili u stanove još 3. prosinca.</p>
<p>- Odmah po useljenju poslao sam Ministarstvu branitelja pisano priopćenje o useljenju u određeni stan i zapisnik o zatečenom stanju u stanu, rekao nam je Marijan Kapec, jedan od »nasilno« useljenih. Već drugi dan nakon »prisilnog« useljenja petorice stradalnika, počelo je »navlačenje« s ključevima svih 35 neuseljenih stanova između »Prigorke« i Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. »Prigorka« je, naime ključeve poslala navedenom Ministarstvu, koje je ključeve vratilo uz obrazloženje da tehnički pregled nije bio uspješan, »pa tako niste još uvijek dobili niti uporabnu dozvolu«. </p>
<p>- Što se tiče uporabne dozvole nju nema ni jedna zgrada u naselju, rekao nam je Janjić i sâm stanovnik naselja »Blago Zadro«.</p>
<p>»Prigorka« je preuzela vraćene ključeve te je protiv petorice nasilno useljenih stradalnika podnijela tužbu zbog ometanja »mirnog posjeda«. </p>
<p>- Apsurdno je da nas se sada tuži, kada smo se borili za ovu državu i kada smo se uselili u stanove koji su nam ionako namijenjeni, napominju Marijan Kapec, Željko Mužar i Mladen Gorupić, dodajući da će po drugi put morati braniti svoj dom. Žao nam je naše djece koja žive pod stresom, jer ne znaju tko će im zakucati na vrata, dodaju.</p>
<p>- Žao mi je što i drugi na listama za dodjelu stanova nisu uselili u stanove koji im pripadaju, ali oni se boje da im ne ukinu invalidska prava, napominje Petar Janjić. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nova pruga u Maksimirskoj za tjedan dana, do kraja godine nove vozne karte i pokazi</p>
<p>Sredinom idućega tjedna trebali bi početi prijeko potrebni radovi na zamjeni dotrajale tramvajske pruge u Maksimirskoj ulici. </p>
<p>Prema riječima inž. Juliusa Pevaleka, direktora ZET-a, radovi bi se trebali obavljati u dvije faze - počet će prvo na tramvajskoj pruzi u smjeru grada i to kod skretanja iz Maksimirske u Bukovačku ulicu, a obavljat će se u skladu s vremenskim prilikama. Na toj, 800 metara dugoj dionici radilo bi se nekoliko tjedana, a nakon završetka, radnici će početi drugu fazu radova s druge strane prometnice i početi isti posao u smjeru istoka, odnosno Dubrave i Dubca. Posao neće, naglasio je Pevalek, remetiti redovan tramvajski promet. </p>
<p> - Nova tramvajska pruga na proljeće bi se trebala ugraditi i u dio Ilice, od raskrižja s Austrijskom ulicom i dalje prema Črnomercu, no za te radove tek će trebati raspisati natječaj, rekao nam je inž. Pevalek.</p>
<p>U ZET-u i dalje razmišljaju i o promjeni dizajna i oblika voznih karata i pokaza, kako bi što lakše mogli suzbijati pokušaje krivotvorenja karata. Dosad je bilo takvih slučajeva, koje su uspješno primjetili kontrolori u tramvajima i autobusima. Oni već na prvi pogled primjećuju razlike između pravih i visokokvalitetnih, printerom ispisanih voznih karata, kakve najčešće koriste školarci.</p>
<p>Prema objašnjenjima iz Uprave ZET-a, zagrebačke vozne karte i pokazi tiskaju se u Hrvatskom tiskarskom zavodu i kao takvi predstavljaju siguran »proizvod«. No, kako krivotvoritelji, očito ne miruju, već se duže vrijeme, razmišlja o temeljitoj promjeni izgleda karata i pokaza. Taj projket, vjeruje inž. Pevalek, završit će još ove godine. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Mesari ne žele izvjesiti bijelu zastavu, a »leteći odredi« opet brane lokale</p>
<p>Radnici Zagrepčanka-trgovine u stečaju, prosvjedovat će u utorak pred zgradom Zagrebačkog poglavarstva, jer im Grad ne želi odobriti da i dalje koriste unajmljene lokale. Riječ je o 60 lokala koji su u vlasništvu Grada, odnosno »Zagrebačkih tržnica i veletržnice«, a u kojima su trenutno smještena prodajna mjesta Zagrepčanka-trgovine. Sindikat Zagrepčanke, uputio je, naime, prije 14 dana otvoreno pismo Milanu Bandiću tražeći pomoć u pokretanju poslovanja Zagrepčanka-trgovine u stečaju, davanjem suglasnosti za nastavak korištenja unajmljenih gradskih lokala. Kako odgovora nije bilo do 3. siječnja, sindikalci su se u četvrtak u jutarnjim satima sastali s Milanom Bandićem, te o rezultatima sastanka u Poglavarstvu obavijestili stotinjak radnika, okupljenih u sjedištu tvrtke u Heinzelovoj ulici. </p>
<p>- Bandića se svi sjećamo s naših skupova, iz vremena kada je bio u oporbi. Tada nam je pružao potporu, a danas kaže da je oduvijek govorio kako će Zagrepčanka propasti i da se tu više ništa ne može napraviti, prepričavao je radnicima voditelj zagrebačkog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS-a) Mario Iveković. Prema njegovim riječima, Poglavarstvo ne želi dati suglasnost Zagrepčanka-trgovini, već namjerava raspisati javni natječaj za iznajmljivanje gradskih lokala. Prije toga planiraju od Zagrepčanka-trgovine zatražiti povrat prodajnih mjesta koja su u vlasništvu grada, a koje ta tvrtka trenutno koristi.</p>
<p>- S Gradom smo htjeli ići 'na lijepo', a kada to ne žele, postoji i drukčiji način. Ponovno ćemo aktivirati »leteće odrede«, a ako stečajno vijeće dade suglasnost, otvorit će se svi dućani i prihvatiti najbolja od pet pristiglih ponuda, poručuje Iveković.</p>
<p>Naime, Mesna industrija »Gavrilović« u četvrtak je stečajnom upravitelju Zagrepčanka-trgovine uputila pismo namjere o preuzimanju te posrnule tvrtke. Prema riječima sindikalaca, time prestaju sve spekulacije kako o Zagrepčanka-trgovini razmišljaju samo neozbiljni poduzetnici. Premda se još ne znaju okviri »Gavrilovićeve« ponude, među radnicima se šuška da je riječ o preuzimanju oko 250 radnika, cjelokupne prodajne mreže i proizvodnog pogona.</p>
<p>- Tko god preuzme »Zagrepčanka trgovinu«, mora zadržati naziv tvrtke, a hoće li to biti »Zagrepčanka - Gavrilović ili »Zagrepčanka - Nova Ves«, manje je važno, istakao je predsjednik sindikata »Zagrepčanka« Vjekoslav Salmić. On smatra da bi raspisivanje javnog natječaja za korištenje lokala, značio raspad tvrtke, jer bi se na taj način prihvaćale pojedinačne ponude za najam. </p>
<p>- Nikad nećemo izvjesiti »bijelu zastavu«, a ako treba i »šorat« ćemo se ispred Poglavarstva, poručio je Salmić. Posebno žestoku kritiku, zagrebačkom je gradonačelniku uputio sindikalni povjerenik HUS-a Milorad Bižić Glista.</p>
<p>- Obećavao nam je da »Zagrepčanka« neće biti »Samoborka«, kada oni dođu na vlast«, vikao je Bižić Glista, pozivajući radnike i sindikalce da »odmah 'nagaze' Poglavarstvo i gradonačelnika«. </p>
<p>Iako je na prošlom sastanku s potencijalnim ulagačima, Stečajno vijeće zatražilo od Tržnica i veletržnice poništenje raskida ugovora o najmu lokala, tek će se u ponedjeljak znati njihova reakcija na održani sastanak u Poglavarstvu. Dan kasnije, mesari će nizom prosvjeda nastaviti pritiskom na zagrebačko Poglavarstvo. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ne odvede li psa na cijepljenje vlasnik će ostati bez 20.000 kuna i bez - psa</p>
<p>Početak godine znači i ponovno obavezno cijepljenje pasa protiv bjesnoće koje će se po cijeni od 106,10 kuna obavljati sve do konca ožujka. Na cijepljenje se moraju odvesti svi psi stariji od tri mjeseca i to bez obzira jesu li bili cijepljeni potkraj prošle godine. Cijepiti se mogu (i moraju ) i mačke koje njihovi vlasnici puštaju da se kreću izvan stanova i kuća jer također mogu oboliti od ove opasne bolesti.</p>
<p> Spomenuta cijena jedinstvena je za sve pse, ali s mačkama je, međutim, nešto drukčije. Naime, visina naknade za cijepljenje mačaka prepuštena je na ocjenu samih veterinara, ali ne bi smjela biti veća od sto kuna.</p>
<p>Cijepljenje će se obavljati u veterinarskim stanicama Zagreb, Remetinec i Sesvete, te u svim privatnim veterinarskim ambulantama na širem području Zagreba.</p>
<p>Po isteku ožujka, dakle nakon zakonskoga roka predviđenog za obavezno cijepljenje, nesavjesne vlasnike pasa obilazit će veterinarski inspektori i podsjećati ih na njihovu zakonsku obvezu, a ukoliko i tada ignoriraju poziv, sukladno Zakonu o veterinarstvu, mogla bi ih stići novčana kazna i do 20.000 kuna.</p>
<p> U tom slučaju oduzet će im se i ljubimac. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Iz gradskoga proračuna 70.000 kuna za novi nakit i priključenje na struju</p>
<p>Iako Zaprešić nije imao organiziranu proslavu milenijske novogodišnje noći, kakvu su imali brojni gradovi u Hrvatskoj, blagdanska atmosfera nije izostala. Za razliku od prethodnih godina, grad je bio posebno uređen i okićen, kao i svi mjesni odbori u sastavu Zaprešića.</p>
<p> Većina građana i gostiju oduševljeno je pozdravila način na koji je središte grada bilo osvijetljeno i okitilo za božićne i novogodišnje blagdane. Međutim, dio građana je raskošno uljepšavanje grada, u uvjetima ekonomske depresije, ocijenio nepotrebnim trošenjem novca poreznih obveznika. Stoga smo postavili pitanje predstavnicima Poglavarstva, koliko je, zapravo, Zaprešićane koštalo blagdansko uređenje grada.</p>
<p>Prema riječima Sandre Sabol Valenčak, pročelnice Upravnog odjela za financije, za pripremu novogodišnjih i božićnih blagdana izdvojeno je iz gradskog proračuna oko 70.000 kuna. Za taj novac kupljen je novi nakit, koji su građani mogli vidjeti u svakom kutku grada, i plaćeno je postavljanje i priključenje na električnu mrežu. Iznova su oličene gradske žardinjere i postavljeni kandelaberi na željezničkoj stanici.</p>
<p> U predblagdansko vrijeme je također uređen i prostor oko Pučkoga otvorenog učilišta, parkirališnog prostora iza gradske tržnice, a obavljene su i manje asfaltne korekcije u središtu grada. Međutim, ti radovi su bili samo nastavak malih komunalnih akcija predviđenih proraćunom za 2000. godinu. </p>
<p>- Istina je, rekla nam je pročelnica Valenčak, da smo sada uložili nešto veća sredstva no proteklih godina za blagdansko uređenje grada, ali samo zbog obnavljanja nakita, koji će i idućih godina koristiti. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Talijani najavljuju hajku na hrvatske učitelje skijanja!</p>
<p>Naši učitelji rade na talijanskim skijalištima prema dogovora naših agencija s lokalnim udrugama učitelja skijanja, i to najviše dva tjedna / Posljednjih godina, pak, dio njih na crno radi i po nekoliko tjedana, čak i mjeseci, učeći skijanju, ne samo hrvatske skijaše</p>
<p>RIJEKA, 4. siječnja</p>
<p> - Od 6. do 15. siječnja odvijat će se pravi egzodus Hrvata na europska skijališta, prema nekim procjenama riječ je o 100.000 naših poslovno uspješnih građana, koje će jedan tjedan snježne radosti u prosjeku koštati 800 njemačkih maraka. Dobar dio njih prvi se put susreće s mukom zvanom učenje skijanja, pa za njih treba osigurati i popriličan broj učitelja skijanja, po mogućnosti domaćih. Jezična je barijera glavna zapreka da naše ljude skijanju uče talijanski, austrijski ili francuski učitelji, čije su usluge i osjetno skuplje. </p>
<p>Hrvatski, licencirani učitelji dosta su dobro organizirani, uglavnom rade preko turističkih agencija ali i skijaških klubova koji izigravaju turističke agencije. Ti učitelji rade, primjerice, na talijanskim skijalištima na osnovu dogovora naših turističkih agencija i skijaških klubova s lokalnim udrugama učitelja skijanja, i to najviše dva tjedna, obično od 6. do 20. siječnja. Naime, u to vrijeme na talijanskim skijalištima vlada malo zatišje, glavni gosti su uglavnom naši ljudi, što je razlog da talijanska strana »zažmiri« na njihov ilegalan rad, bez obzira na dogovor. Međutim, kako mi nerijetko volimo »malo« odstupiti od dogovorenog, posljednjih godina dio naših učitelja skijanja, uglavnom samozvanih, ali i poneki licencirani, radi na svoju ruku, ustvari za svoj džep, boraveći na pojedinim talijanskim skijalištima, uglavnom većim, i po nekoliko tjedana, čak i mjeseci, učeći »na crno« skijanju ne samo naše skijaše nego i druge goste. </p>
<p>S obzirom da su talijanski učitelji skijanja odlično sindikalno organizirani, a u želji da spriječe takav »gusarski« rad naših učitelja, prema našim saznanjima, ove zime će u većini talijanskih skijališta biti neprestano obavljane stroge kontrole rada hrvatskih učitelja skijanja koje će na skijaškim stazama uglavnom obavljati karabinjeri. Primjerice, u Austriji je skoro nemoguće postići dogovor o radu stranih učitelja skijanja na tamošnjim skijalištima, jer se domaći učitelji tome žestoko protive. U Italiji se posljednjih godina nerijetko pribjegava kompromisu, tako da u jednoj hrvatskoj školi skijanja uz naše učitelje radi i ponekoliko talijanskih. Međutim, činjenica je da naši učitelji, bez obzira na dogovor, rade tih tjedan-dva bez radne dozvole, a to sve teže prolazi unutar Europske unije. </p>
<p>Talijanske škole skijanja naplaćuju sat poduke oko 50.000 lira, od toga 25.000 dobije učitelj, a naši učitelji na divlje naplaćuju od 30 do 40.000 lira i cjelokupni iznos strpaju u džep. Neki naši učitelji idu tako daleko u »organiziranju posla« da još u Hrvatskoj javno objave da će na određenom talijanskom skijalištu podučavati do određenog datuma, što zasigurno više neće proći nezapaženo od sindikata talijanskih učitelja skijanja koji se tim poslom uglavnom bave profesionalno i po nekoliko mjeseci u godini. To je i dobro upozorenje našim turističkim agencijama koje organiziraju škole skijanja na inozemnom snijegu, ponekad ne vodeći previše računa o mogućim posljedicama za polaznike škole. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tko će biti kupac Titova glisera »Baltik« iz 1967. godine?</p>
<p>BRIJUNI, 4. siječnja</p>
<p> - Tko će biti kupac Titova glisera »Baltik« koga mu je potkraj svibnja 1967. na Brijunima poklonio tadašnji istočnonjemački šef Walter Ulbricht - saznat će se u petak točno u podne u Plavom salonu brijunskog hotela »Neptun«. Za tada je, naime, zakazano javno otvaranje ponuda na osnovi javnog natječaja za prodaju glisera »Baltik« kojemu je početna cijena 20.000 maraka, te mercedesa iz 1975. koji je bio u Titovoj pratnji, s početnom cijenom od 15.000 maraka. </p>
<p>Ponuđeni gliser i mercedes bili su na javnom uvidu u brijunskoj garaži u Fažani, bilo je dosta interesenata, ali su do četvrtka u 14 sati stigle samo četiri ponude, za svakoga po dvije. Međutim, prema najavama očekuje se da će u petak glavni kandidati za kupce svoje ponude donijeti neposredno, pa se tim slijedom očekuju i znatno više cijene od ponuđenih. Zanimljivo je da je u međuvremenu u Londonu posredstvom kompanije »Cavendish White« prodana jahta »Istranka« za 11 milijuna i 950.000 dolara, koja je bila na tržištu predstavljena kao Titova osobna jahta, zahvaljujući čemu joj je i cijena osjetno porasla. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Objavljene nominacije za »Grammyje«: McCartney u konkurenciji »alternativnog albuma godine«!</p>
<p>LOS ANGELES, 4. siječnja</p>
<p> - Na svečanosti objavljivanja nominacija za ovogodišnje glazbene nagrade »Grammy«, koja se održala u srijedu u Los Angelesu, nazočni su mogli zamijetiti nominacije nekadašnjih zvijezda. Tako bi se kao nagrađeni ove godine mogli naći pomalo zastarjeli glazbenici poput Johnnyja Casha, Paula Simona i Steely Dan, čiji albumi skupljaju prašinu na policama prodavaonica. Stoga se s pravom očekuje pravi boom veterana čiji bi se albumi mogli ponovno naći na top listama.</p>
<p>Naime, prošlih se godina nagradu Grammy optuživalo zbog favoriziranja superzvijezda poput Celine Dion, no, ovogodišnje nominacije ipak daju malu prednost manje prodavanijim glazbenicima, posebice veteranima i novim nadama glazbene industrije.</p>
<p>»U teoriji nagrada Grammy se bazira na kvaliteti, no, nominacije su uglavnom odraz komercijalne uspješnosti autora i izvođača, stoga što su glasači poprilično pod utjecajem raznoraznih top lista«, izjavio je u srijedu Cooper, veteran glazbene industrije i pravni zastupnik mnogih glazbenih zvijezda, koji ovogodišnje nominacije smatra pravim osvježenjem.</p>
<p>Prema objavljenim nominacijama u kategoriji albuma godine natječu se Beck, Eminem, Radiohead, te veterani glazbene scene Paul Simon i Steely Dan. Za pjesmu godine pak nominirani su U 2 s »Beautiful Day«, zatim Faith Hill sa skladbom »Breathe«, »I Hope You Dance« Lee Ann Womack, potom »I Try« Macy Gray, i »Say My Name« ženske skupine Destiny's Child.</p>
<p>U kategoriji reggae albuma godine našli su se Pato Banton, Beenie Man, zatim Dennis Brown, Gregory Isaacs i skupina Wailing Souls. </p>
<p>U kategoriji »world music« za Grammyja se natječu irski The Chieftains, Miriam Makeba, Paul Winter i njegov The Earth Band te Senegalac Youssou N Dour. </p>
<p>Zanimljivo je pak da se veliki »hitmaker« i nekadašnji član (još i danas najpopularnijih) The Beatlesa, Paul McCartney, našao u kategoriji alternativnog albuma godine sa svojim »Liverpool Sound Collage«. </p>
<p>Priredio: Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ispituje se novo cjepivo protiv raka</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Pokusno se počinje koristiti genetički stvoreno cjepivo koje bi moglo pružiti nadu oboljelima od raka. </p>
<p> Tijekom ispitivanja pacijenti će dobivati cjepivo koje jača sposobnost tijela za borbu protiv bolesti. Svi pacijenti uključeni u ispitivanje oboljeli su od nisko malignog limfoma, raka limfnog sustava za koji trenutačno nema lijeka.</p>
<p> Svake godine od limfoma oboli oko 3.000 osoba.</p>
<p> Iako snažna kemoterapija može izliječiti visoko maligni limfom, nisko maligne može samo ublažiti.</p>
<p> Studiju je proveo profesor Robert Hawkins, direktor onkologije u bolnici Christie u Manchesteru u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Southamptonu.</p>
<p> »Kemoterapija može nekoliko godina držati bolest pod kontrolom, ali ona se gotovo uvijek vraća, a razdoblja u kojima bolest popušta postaju sve kraća«, rekao je prof. Hawkins.</p>
<p> »Kemoterapija ima neugodne nuspojave. Pacijenti se mogu loše osjećati, može oštetiti zdravo tkivo, a niz terapija nekad je teško podnijeti. Nadamo se da će cjepivo produljiti život i, u najboljem slučaju, izliječiti oboljele. Ono bi trebalo poticati imunološki sustav da se obrani od raka pa ne bi smjelo biti pratećih posljedica zbog čega će takvo liječenje zato biti mnogo lakše.«</p>
<p> U ispitivanju sudjeluje deset pacijenata koji će dobiti šest doza cjepiva u razdoblju od četiri mjeseca. Kod svih pacijenata bolest se povukla nakon kemoterapije, a liječnici se nadaju da će cjepivo potaknuti njihov imunološki sustav na uništavanje preostalih stanica raka. Profesor Hawkins, koji je razvio cjepivo u laboratorijima Paterson instituta bolnice Christie, kaže: »Trenutačno povećavamo doze. Svaki pacijent dobit će drukčiju dozu pa ćemo vidjeti koja je najdjelotvornija. Je li cjepivo djelotvorno znat ćemo samo ako se rak više ne pojavi u cijepljenih pacijenata.«</p>
<p> Tumori se od tjelesnoga obrambenog sustava skrivaju proizvodeći protein koji prikriva stanice raka.</p>
<p> Cilj studije bio je »naučiti« cjepivo da prepozna protein raka kad god se pojavi i da ga uništi. »Bilo je posebno teško razviti cjepivo jer su proteini koje proizvode nisko maligni limfomi jedinstveni za svakog pacijenta i za svaku vrstu tumora pa svako cjepivo mora biti prilagođeno pacijentu«, rekao je prof. Hawkins. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Oklahoma će u siječnju izvršiti osam smrtnih kazni</p>
<p>OKLAHOMA CITY, 4. siječnja</p>
<p> - Američka država Oklahoma planira u siječnju oboriti državni rekord izvršavanjem osam smrtnih kazni, počevši u četvrtak s muškarcem koji je ubio devetnaestogodišnju djevojku, a nastavljajući tjedan dana poslije sa smaknućem prve crnkinje u SAD-u u zadnjih skoro 50 godina. </p>
<p> Osam smaknuća u jednom mjesecu predstavljat će rekord za Oklahomu, čije su vlasti do sada izvršile najviše četiri smrtne kazne u svibnju 1933. Time će se izjednačiti s aktualnim američkim rekordom, koji drži susjedni Teksas sa smaknućima osam osoba u svibnju, te u lipnju 1997.</p>
<p> Oklahoma je u prošloj godini izvršila 11 smrtnih kazni, pri čemu se nalazi odmah iza Teksasa, koji drži američki rekord s 40 smaknuća u jednoj godini.</p>
<p> Robert Clayton (39) trebao bi u četvrtak biti ubijen smrtonosnom injekcijom u državnom zatvoru u McAlesteru. On je osuđen zbog ubojstva devetnaestogodišnje djevojke 1985.</p>
<p> U siječnju bi trebala biti pogubljena i Wanda Jean Allen, kao prva crnkinja koja će biti smaknuta u SAD-u od 1954. i prva žena u Oklahomi od 1903. Njezino smaknuće planira se za 11. siječnja, a zbog ubojstva žene 1985. zbog ljubavnih razmirica.</p>
<p> Državne vlasti Oklahome ističu da je ovako »prebukirani« raspored pogubljenja u jednom mjesecu planiran »igrom slučaja«. Svih osam zatvorenika izvršenje smrtne kazne čekaju najmanje sedam godina i već su iscrpili sve zakonske mogućnosti za žalbe ili pomilovanja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nizozemski homoseksualci planiraju masovno vjenčanje</p>
<p>AMSTERDAM, 4. siječnja</p>
<p> - Nizozemski homoseksualci planiraju masovno vjenčanje u Amsterdamu u proljeće, kada će ujedno proslaviti i usvajanje zakona koji dopušta vjenčanja osoba istoga spola. Četrnaest parova već je izrazilo želju za sudjelovanjem u tom zajedničkom obredu, kazao je organizator Henk Krol. Veliko vjenčanje planirano je za 1. travnja, kada novi zakon o legalnom sklapanju braka između homoseksualnih partnera i zakon prema kojemu mogu usvojiti djecu i službeno stupi na snagu. </p>
<p> »Nema ograničenja broja onih koji bi željeli sudjelovati u ceremoniji, ali svakako želim izbjeći neki ludi spektakl, jer to je ipak ozbiljna stvar«, rekao je Krol, urednik jednih novina za homoseksualce. Nizozemska je prva zemlja u svijetu s usvojenim zakonom koji homoseksualnim parovima omogućuje sklapanje braka, te jednak status kao heteroseksualnim parovima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Zbogom Šovo, slavonski hrastu</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - U Zagrebu je, na groblju Mirogoj, u četvrtak poslijepodne pokopan Fabijan Šovagović, veliki hrvatski glumac i rodoljub. Pogrebu je bio nazočan predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić te više tisuća građana, među kojima brojni kulturni i javni radnici, političari, glumci, redatelji, diplomati i seljaci, Zagrepčani i Slavonci, Riječani, Splićani i otočani... svi oni koji su voljeli i cijenili nezaboravnog Šovu.</p>
<p>Posljednju stražu uz odar prijatelja, kolege i supatnika držali su njegovi drugari iz života i s kazališne scene dugi niz godina: Nada Subotić, Mate Ergović, Božidar Violić, Pero Kvrgić, Vanja Drach i Ljubomir Kapor, a »Zlatni dukati« svojom su tihom i potresnom pjesmom »Ne dirajte mi ravnicu« ispratili dragoga Šovu na posljednji put prema mirogojskom miru. </p>
<p>Uz Zlatka Viteza ispred Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske i Nikole Batušića koji je govorio u ime Društva hrvatskih književnika, od Fabijana Šovagovića oprostili su se njegov Đuro Zemljak iz njegovih rodnih Ladimirevaca, koji je između ostalog rekao:</p>
<p>- Dragi naš Fabijane, uvijek si bio naš i ostat ćeš dok je svijeta i vijeka. Rodio si se baš na današnji dan, 4. siječnja prije 69 godina u dijelu sela koji svi zovu Nikolin kraj. Tu su bili temelji čuvene kućne zadruge Nikolinih iz koje vuku korijene svi Šovagovići pa i ti. To je bila za tebe i prva pozornica po kojoj su promicali svi tvoji dragi, od nezaboravna prvog susjeda Filipa Skokića, pa do tvojih školskih i koledarskih pajdaša. Nikolin kraj je bio i pozornica preko koje su u seljačkim kolima tutnjali Đuke Begovići, pomicao i po koji Šime Vrbica, svi oni likovi koji su bili oko tebe u »Sokolu«.</p>
<p> Zemljak je dalje istaknuo kako je Fabijan Šovagović svuda gdje je god igrao i putovao, uvijek u srcu nosio svoje Ladimirevce. </p>
<p>- I kad god ti je trebalo topline rodne grude, snage i poticaja, dolazio si u svoje Ladimirevce. Tako i u veljači 1976. godine kada si poslije 25 godina glumačkog darivanja po svijetu, prvi put zaigrao u svojim Ladimirevcima. Tamo si ti uvijek i u svakoj kući bio doma, i sve što se zbivalo od značenja za naše selo, sve radosti, od otvaranja nove škole, pa do paljenja prve plinske baklje, dijelio si s nama, zaključio je Franjo Zemljak.</p>
<p>On je na kraju poručio svom zemljaku:</p>
<p>- Fabijane, donio sam grumen ladimirevačke zemlje iz temelja tvog rodnog doma u Nikolinu kraju, da ti bude mekši ležaj na vječnom počivalištu.</p>
<p>Posljednji pozdrav i govor imao je svećenik franjevac Bonaventura Duda, koji je naglasio kako je Šovu volio i poštovao ne samo kao umjetnika i čovjeka, nego i kao svog prijatelja.</p>
<p>- Hvala vam što ste Bogom nadareni ljudskim darom izraženi ostvarili čudesnu istodobnost velike osobe i glumačke vertikale, što ste bili nevjerojatno etičan čovjek i prema drugima i prema poslu. I hvala vam što ste sačuvali duboko ukorijenjeno, bolno njegovano u svoj rodni kraj Ladimirevce, i Valpovo, i Slavoniju i naš zavičaj Hrvatsku. </p>
<p> - Nezaboravan mi je bio susret s vama, kaže Bonaventura Duda opisujući kako je Šovagović prije mnogo godina recitirao »Svakidašnju jadikovku« Tina Ujevića u zagrebačkoj Katedrali. Duda dodaje: - A onda smo se poslije mnogo godina prvi put i osobno sreli i zajedno smo recitirali tu pjesmu. Hvala vam, gospodine Fabijane, na najvećem daru vaše vertikale, u svoj svojoj mnogostranosti, vi ste bili iskren čovjek i prijatelj, vjeran muž svojoj supruzi Maji, rođenoj Blaško, nježan otac svojoj djeci Anji i Filipu i dragi djed Klari, Ani i Josipu ...</p>
<p>Na posljednji počinak otišao je Fabijan Šovagović posipan svojom slavonskom zemljom, kiticama žita i maka i slavonskog lišća, uz reproducirane zvuke pjesme »Golubica« voljene kćerke Anje.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Antun Vujić: Sokol ga je odnio visoko</p>
<p>Kada riječi drhte, onda ni ono napisano ne pomaže. Duboki osjećaji vezuju me za Fabijana. Između Fabijana i njegova djela kao glumca i pisca ne postoji proturječnost. Ako je govorio Shakespearea, ako je govorio Đuku Begovića, svaku riječ koju je izgovorio, bila je njegova riječ. Proniknuo je u sve tajne onih o kojima je govorio i koji su iz njega govorili. Ne samo kao glumac, nego kao intelektualac, kao pisac još je nešto ponudio: možda one najskrovitije, još neistražene i možda još nedovoljno pošteno saopćene dileme koje potresaju sve nas do dana današnjega, a čija je apoteoza »Sokol ga nije volio«.</p>
<p> Sokol ga nije volio, ali ovaj Sokol koji ga je primio na sebe, odnijet će ga visoko, onoliko visoko koliko je on bio duboko za ono što je orao. Tko poznaje zemlju, a Fabijan ju je poznavao, taj poznaje i nebo, taj poznaje i ono što je između neba i zemlje, to je čovjek. Nitko nije rekao tako iskreno i tako sućutno »patuljasta bića«. Ta patuljasta bića je volio, nije ih podcjenjivao...</p>
<p> Mi ga ne napuštamo. Svi ćemo jednoga dana za njim. Fabijane, čuvaj nam mjesto, s onoliko snage, s onoliko simpatija, s onoliko ljubaznosti i s onoliko ironije i šale koju si znao pokazivati za života.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zlatko Vitez: Bog ga je obdario čudesnim talentom</p>
<p>Opraštamo se danas od istinskog velikana hrvatskoga glumišta i hrvatske kulture. O njegovoj veličini izrečeno je i napisano gotovo sve, još za vrijeme njegova fascinantnog umjetničkog djelovanja, kako u kazalištu tako i na filmu, televiziji i radiju, a njegov spisateljski doprinos hrvatskoj književnosti bijaše dragocjen. Bog ga je obdario čudesnim talentom, a on ga je neštedimice rasipao od najmanjih zaseoka do najvećih gradova, vječno na putu, u potrazi za publikom. Svi koji smo imali sreću s njim raditi i prijateljevati, najbolje znamo da je naš Šovo jedini i najbolji i neponovljiv, a uživati blagodati njegove blizine značilo je za sve nas da smo i mi bolji i važniji. Sa Šovom je život bio ljepši. Bio je osjećajan i plemenit čovjek. Zračio je toplinom i dobrotom. Svoje glumačko poslanje izdigao je iznad razine profesije. Bio je pravi narodni tribun, stoga mu je narod ljubav i uzvraćao. Hrvatsko društvo dramskih umjetnika i hrvatsko glumište njegovim fizičkim odlaskom gube ponajboljega hrvatskog Histriona. No, sigurni smo da će Šovin duh ostati s nama. Jednom je rekao: »Orem svoje uloge«. Najljepšu brazdu hrvatskoga glumišta upravo je on uzorao i to u zemlji koju nitko nije tako osjećao i volio.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nikola Batušić: Novovjeki prospero </p>
<p>Društvo hrvatskih književnika s golemom se tugom oprašta od svoga člana Fabijana Šovagovića, dramatičara i proznoga pisca, esejista i feljtonista, koji će u povjesnici nacionalne književnosti ostati zabilježen kao nadasve iznimna pojava. Shakespeareov Prospero, on je na Griču prije 20 godina izgovorio one čuvene stihove:»Kao san je prošla naša predstava«, svjestan usudne mudrosti manirističko-barokne slike izjednačavanja životnog i kazališnog puta. A sada se, eto, taj slavni stih pretvorio u surovu stvarnost. Potopio je zauvijek taj naš novovjeki Prospero svoju knjigu dublje nego se spušta visak olovni. Šovagovićeva knjiga nije, međutim, nestala u ponoru do kojeg ne seže visak olovni. U njezinoj su književnoj fortuni Shakespeareovi stihovi tek metafora. Šovagovićeva literatura jest i ostat će živa pjesnička riječ u prostorima hrvatske književnosti, djelujući, i opet kako kaže Prospero, na čula onih kojima je namijenjena.</p>
<p> Kad se 1977. javio prvom knjigom - »Glumčevim zapisima«, ubrzo se potvrdilo kako ova naoko mozaikalna kompozicija, danas bi se reklo postmodernističkog duktusa, sastavljena od razgovora, komentara, portreta, suvremenih pa i usputnih razmišljanja te polemičkih invektiva, u čitateljevu shvaćanju postaje štivom konzistentnih stavova i javnog opredjeljenja. Bio je to pledoaje za kazalište »okrutnoga zajedništva«. Postalo je jasno kako se u Hrvatskoj pojavljuje umjetnik koji svojim djelom na pozornici, odnosno na ekranu, ali istodobno i oštroumnim perom, brani jasno izrečeni stav kako reče on tada - »teatar je emotivna uloga koju provjerava partner i publika, a ne država i zakoni«, neovisan i oštro suprotstavljen svakom pokušaju zadiranja u njegova jasna životna opredjeljenja u kojima su visoka etičnost u poimanju vlastita poslanja nepotkupljivi moral i zanosno domoljublje bili pozicionirani kao neporecive vertikale.</p>
<p> Taj je histrio-vatis duboko svjestan dubine povijesne snage, ali i proročkih moći svojih slavonskih korijena.</p>
<p> Godine 1981. objavio je dramu »Sokol ga nije volio«. Pokazalo se na praizvedbi godinu dana kasnije u Violićevoj režiji, a pokazuje se i sve više kako je riječ o antologijskom djelu novije hrvatske dramske književnosti. Šovagović je svoju kroniku ponudio kao prividnu inačicu našeg prošlostoljetnog pučkog igrokaza da bi, zapravo, izašao pred javnost obiteljskom dramskom sagom slavonskog sela iz Drugoga svjetskog rata. Likovi ove drame u kojoj se zrcali tragika hrvatske povijesti četrdesetih godina, uzdižu se iz lokalnih okvira i dopiru do univerzalnih vrijednosti, a svojom antejskom snagom dosežu obrise fizionomije antičkih junaka.</p>
<p> Kada je u smiraj života svom nevelikom, ali po svemu trajno vrijednom književnom opusu dodao sjetnu i lirsku memoarsku knjigu »Slavonski divani«, Fabijan Šovagović vratio se djetinjstvu i zavičajnim prostranstvima, gdje će jednako kao i u našim srcima prebivati vječno.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Milan Bandić: U srcima zagrebačke publike </p>
<p>Svojim talentom, radom i osobnošću obilježio je pola stoljeća hrvatskoga kazališta, filma i televizije. Zagreb je osobito cijenio i volio Fabijana Šovagovića, a on je grad obogatio donijevši sa sobom širinu slavonske ravnice i uzavreli temperament slavonskog čovjeka. Ljudi poput Fabijana Šovagovića Zagreb čine Zagrebom i daju mu sjaj i značaj hrvatskoga glavnoga grada. Fabijan Šovagović bio je vrsni umjetnik koji je imao posebno mjesto u srcima zagrebačke publike i njegove uloge živjele su još dugo nakon izvedbe, a živjet će još i dulje i sada kada nas je privremeno napustio. S tugom se opraštamo s Fabijanom Šovagovićem, odajući mu poštovanje i zahvalnost za sve što je učinio za naš glavni grad. Dragi Šovo, mirno spavaj u podnožju stoljetnih mirogojskih arkada i pitomih breza.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tom Hanks puni američka kina</p>
<p>LOS ANGELES, 4. siječnja</p>
<p> - Hollywoodska zvijezda Tom Hanks ulazi u treći milenij kako najpopularniji glumac po podatcima američkog box-officea. Na tom rekordu Hanks ima zahvaliti izvanrednu uspjehu svoga posljednjeg filma »Cast Away«. Riječ je o drami koja se zbiva na pustom otoku, a tijekom dugog vikenda pred Novu godinu u američkim kinima za taj je film prodano ulaznica za 41, 5 milijuna dolara. Prema istraživanjima »20th Centry Foxa«, »Cast Away« je u dva tjedna koliko se nalazi na kino repertoaru u SAD-u i Kanadi zaradio 111,2 milijuna dolara. Uzgred spomenimo da je film od ulaska na repertoar zasjeo na prvo mjesto gledanosti, s kojeg se još uvijek ne miče. Prema okvirnim proračunima, uzimajući u obzir zaradu spomenutog filma, ali i još nekih drugih novijih komedija, ispada da je kinoindustrija u SAD-u podignula svoju zaradu u 2000. godini u odnosu na 1999. za dva posto. Iako je postotak malen, to nas ne treba zavarati. Riječ je o milijardama dolara. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>2001. - Europska godina jezika</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Po odluci Europske unije i Vijeća Europe 2001. godina je proglašena europskom godinom jezika s namjerom da se stanovništvo starog kontinenta upozori na europsko jezično bogatstvo i potakne na učenje, priopćio je u četvrtak Hrvatski savez za esperanto. </p>
<p> Pokret za međunarodni jezik esperanto putem svoga hrvatskog ogranka poručuje da u potpunosti podržava ciljeve Europske godine jezika 2001., jer je svjestan važnosti jezika i opasnosti koje im prijete. Još od svog osnutka Svjetski esperantski savez upozorava na potrebu da svijet i jezike gledamo bez predrasuda o njihovoj »veličini« - navodi se u priopćenju.</p>
<p> Pokret za esperanto će tijekom 2001. godine u mnogim zemljama organizirati jezične festivale da bi podržao jezičnu raznolikost, konferencije o jezičnim problemima u međunarodnim odnosima, jezične tečajeve i slično. U Europskoj godini jezika Hrvatski savez za esperanto domaćin je 86. svjetskog kongresa esperantista u Zagrebu. Kongres se održava od 2l. do 28. srpnja 2001. s temom »Kultura dijaloga - dijalog među kulturama«. Na kongresu se očekuje sudjelovanje oko 3500 sudionika iz šezdesetak zemalja svijeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ljubičićeva slika vremena </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Poznati i višestruko nagrađivani grafički dizajner Boris Ljubičić predstavlja svoja glasovita vizualna rješenja iz devedesetih godina na velikoj izložbi »Inventura« što je u Galeriji »Gradec« Klovićevih dvora otvorena u četvrtak, 4. siječnja.</p>
<p>Tvorac hrvatskoga vizualnog identiteta zasnovanog na izmjeničnim kvadratima iz hrvatskoga grba koji »vidljivo označavaju pripadnost prostoru i zemlji« izlaže plakate i velik broj znakova (logotipa) koje radio za vodeće hrvatske tvrtke. Među najpoznatijim Ljubičićevim radovima ističu se plakati »Krv-ats-ka« iz 1991., potom plakat za Međunarodni dan muzeja iz 1992. i 1994., »The tie is croatian« 1992. te vizualni identitet Hrvatske radio televizije.</p>
<p> Izložba, kako ističu priređivači, »nudi sliku vremena u civilizacijskom, kulturnom, političkom i gospodarskom smislu, a autor ju ne zamišlja kao svoj autorski domašaj, već kao dio kolektivnog projekta u kojemu je on promatrač i pokretač, kao samosvojni realizator i senzor na čijem ekranu se i sami prepoznajemo«. Izložbu će pratiti publikacija, koja će slikom i tekstom na hrvatskome i engleskome jeziku dokumentirati proteklo vrijeme i njegovu sliku u interpretaciji autora. (M. T.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Kakav pritisak? Zbog navijača? Janica nikada nije osjećala nešto slično!«</p>
<p>Direktor hrvatske alpske reprezentacije Vedran Pavlek kategorički tvrdi kako Janica Kostelić ne može podleći pritisku zbog brojnosti naših navijača na predstojećoj »Zlatnoj lisici« na Pohorju (6. i 7. siječnja), i to iz jednostavnog razloga - ona pritisak uopće ne osjeća!</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Direktor hrvatske alpske reprezentacije Vedran Pavlek drage volje postavio je leđa kako bi Janica Kostelić izbjegla silan pritisak prije nastupa na »Zlatnoj lisici«, dvjema utrkama Svjetskog kupa 6. i 7. siječnja na Pohorju pokraj Maribora. </p>
<p>- Gotovo je nevjerojatno koliko zvone telefoni. Eto, događa mi se da ne mogu otići niti na zahod. Zapravo, mogu, ali s telefonom u ruci, kroz smijeh će Pavlek.</p>
<p>- Ma ne, nije meni teško odgovarati na sva pitanja, niti će mene takav pritisak pokolebati. Janica? Ona je još bolja. Njoj pritisak nimalo ne smeta. Ona je posebna, zapravo sve ovo što se događa prije utrka na Pohorju nju može učiniti samo jačom, odgovornijom. Mnogi pretpostavljaju da bi Janicu sav taj pritisak oko dolaska naših navijača mogao omesti. Ni slučajno...</p>
<p>Pavleka smo, telefonirajući mu, zatekli pokraj staze na treningu u austrijskom Innerkremsu, staze na kojoj će se nakon Pohorja voziti jedina ovosezonska kombinacija (12. siječnja). Dakle i spust. Hoće li Janica tada nastupiti?</p>
<p>- O tome ćemo tek naknadno odlučiti. Staza još nije pripravljena, tako da je zasad nemoguće donijeti odluku. Mislim da ćemo stazu morati dobro pogledati još jednom, kada se uredi za spustašku utrku. Zasad su moguće obje varijante za Janicu. Može, ali i ne mora nastupiti. </p>
<p>U petak će biti veselja za hrvatsku skijašku ekspediciju. Naime, uz sponzora »Milku« u Mariboru će se prirediti skromna proslava Janičinog 19. rođendana. Dan kasnije, proslava će se nastaviti, a ulogu »Milke« preuzet će domaći sponzori ponajbolje svjetske skijašice; HT, OMV, Jamnica...</p>
<p>- Nećemo pretjerati u slavlju, naravno... Niti dan prije utrke, a niti na dan utrke obaveze nam ne dopuštaju veliko slavlje. Prije bih rekao da će to biti skromno obilježavanje Janičinog rođendana. Nismo slavili niti Novu godinu kao ostali ljudi. </p>
<p>Kako nadalje kaže Pavlek, Janicu uistinu posebno vesele brojne najave dolaska hrvatskih navijača na stazu na Pohorju. </p>
<p>- Umjesto pritiska kojeg ste spominjali, Janici su takve vijesti nevjerojatno velik motiv. Njoj je, što se tiče samog natjecanja, posve svejedno nastupa li pred tisućama ili dvojicom svojih navijača i tu je svakako najjača od svih skijašica. No, ona dolazak naših navijača shvaća kao posebno priznanje njenom radu i njenim rezultatima. Eto i ja mogu reći, zapravo pozvati naše navijače. Neka dođu, neka ih bude što više. Neka navijaju sportski, pošteno, neka se klone bilo kakvih incidenata. Mi vjerujemo u njih, u njihovu dobru volju, oni nama mogu također vjerovati da ih nećemo razočarati. Dat ćemo sve od sebe kako bi im priuštili još jedno veselje. </p>
<p> Što se tiče uvjeta na stazi na Pohorju, Pavlek će spremno:</p>
<p>- Pratimo svaki oblak, svaku vremensku promjenu. Na Pohorju je dosta snijega, možda su temperature malo visoke. Međutim, na prirodnom pokrivaču još je umjetni snijeg i zacijelo ga neće nedostajati. Slovenci će pripremiti stazu na najbolji mogući način i što se toga tiče ne moramo nimalo biti zabrinuti. Na tako pripremljenoj stazi i može doći do izražaja Janičina superiornost, kaže Vedran Pavlek. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U Beč po 100.000 maraka</p>
<p>Hrvatska malonogometna reprezentacija ima prigodu pobijediti na nastavku turnira u Beču i tako najaviti uspješnu sezonu hrvatskog nogometa</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - »Idemo po plasman u finale, možda i ukupnu pobjedu, jer imamo razloga za takav optimizam«, govorio je Boris Durlen, direktor malonogometne reprezentacije, u četvrtak, prije odlaska u Beč, na zavšni dio velikog međunarodnog malonogometnog turnira koji je započeo prije Božića.</p>
<p>Nije to onaj »naš«, klasični mali nogomet, igra se na hokejaškim dimenzijama, s mantinelom i petmetarskim vratima, što je veoma popularno u zapadnoj Europi. Posebice Njemačkoj, gdje se igra i »masters« uz obavezno sudjelovanja svih prvoligaša. Prije šest godina, nešto je slično pokušano u nas i naišlo na veliki odaziv gledatelja, no nikomu se nakon toga nije dalo ponovno organizirati nešto slično.</p>
<p>No, iako igra, za naše prilike, u ovim uvjetima, hrvatska je vrsta u božićnom dijelu bečkog turnira u skupini nanizala pet pobjeda, uz jedan poraz. Time je osigurala plasman među najbolja četiri sastava koja će, od petka do nedjelje, odlučivati o pobjedniku. Dakako, i 100.000 maraka koje bi navodno, pobijede li, naši malonogometaši podijelili bez obaveze da išta daju HNS-u. Bio bi to poklon Saveza malonogometašima za sjajne prošlogodišnje rezultate: peto mjesto na SP i plasman na EP, u veljači ove godine. </p>
<p>- Nije ni čudno niti neobično što nam tako dobro ide, jer tehnički smo dominantni, pohvale stižu sa svih strana. Dapače, zbog toga se javljaju i problemi, jer menedžeri povlače naše igrače za ukav, remete im mir, ponosno ističe Durlen. </p>
<p>Hvalio je Durlen i trenera Marijana Brnčića, koji je znao dobro iskombinirati igrače klasičnog malog nogometa s igračima velikoga. Drugi su čak u većini, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se spomenuta nagrada, bude li pobjednička, podijeliti.</p>
<p>Među onima koje Durlen posebno hvali za dosadašnji učinak (I. Cvitanović, Butina, Ferenčina, Pavlek, Mužek...) je i Edin Mujčin iz Dinama, uz kojeg je vezana je i jedna posebnost:</p>
<p>- Malo je igrača koji su istodobno članovi nacionalnih vrsti dviju zemalja. U velikom nogometu Mujčin igra za BiH, u malom za Hrvatsku.</p>
<p>Na upit neće li zbog toga Hrvati biti diskvalificirani, Durlen je odgovorio:</p>
<p>- Prema propozicijama turnira, dovoljno je da nogometaš igra u klubu zemlje koju predstavlja da bi mogao igrati za reprezentaciju.</p>
<p>Durlen je i malo ljutit što u vrsti nema i dva igrača Zagreba, Antonija Franju i Hrvoja Štroka, koji su nedavno, na velikom turniru u Sarajevu, proglašeni najboljim igračem (Franja) i strijelcem (Štrok):</p>
<p>- Opravdali su se ozljedom, a nema dana da ne pročitam kako igraju na turnirima u Samoboru, Zaboku, Pušćoj Bistri, Karlovcu... Tu treba uvesti neka pravila.</p>
<p>Durlen je pojasnio i bečki rasplet:</p>
<p>- Predstoji nam zadnja utakmica u skupini, s Admirom Wacker, i bod nam je dovoljan za prvo mjesto i subotnji polufinale, najvjerojatnije potiv bečke Farnwarme. Prođemo li tu prepreku, eto nas u finalu s Austrijom Memphis. Uspijemo li i u toj utakmici, bit će to prva pobjeda neke naše nogometne vrste u ovoj godini.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Malysz korak do pobjede na »Četiri skakaonice«</p>
<p>INNSBRUCK, 4. siječnja</p>
<p> - Poljak Adam Malysz je konačno uspio! Nakon što je triput uzastopce imao najduži skok na službenom treningu, u Innsbrucku je konačno pobijedio i na natjecanju. Napravio je to tako uvjerljivo i s takvom bodovnom prednošću da mu se smiješi i ukupna pobjeda na novogodišnjoj turneji »Četiri skakaonice«.</p>
<p>Natjecanje u Innsbrucku prošlo je uz dosta problema (poništenje dijela prve serije, vjetar) i bez mnogo dobrih skokova. Zapravo, vrijedi izdvojiti samo tri, od kojih su dva Malyszeva; 111.5 metara u prvoj i čak 118.5 metara u drugoj seriji. Donijelo mu je to pobjedu sa čak 45 bodova prednosti pred drugoplasiranim, Fincem Janeom Ahonenom, kao i uvjerljivo vodstvo u ukupnom redoslijedu turneje. Teško je, naime, povjerovati da u Bischofshofenu Poljak može prokockati 38 bodova prednosti ispred Japanca Kasaija (u Innsbrucku je, sa 111.5 metara, skočio sa 19. na četvrto mjesto) jer je, zapravo, riječ o više od 20 metara razlike, preračunamo li bodove u metre.Još je jednom razočarao najveći favorit uoči početka turneje, Nijemac Martin Schmitt, kojem su skokovi od 96 i 101.5 metra donijeli tek deveto mjesto u Innsbrucku. </p>
<p>Rezultati: Malysz (Pol) 259.2 (111.5+118.5 m), 2. Ahonen (Fin) 214.3 (104+103), 3. Vasiljev (Rus) 213 (100.5+108), 4. Kasai (Jap) 211.6 (94+111.5), 5. Ingebrigtsen (Nor) 206.1 (104.5+101)</p>
<p>Ukupni redoslijed (nakon 3 skakaonice): 1. Malysz 771.1 bodova, 2. Kasai 732.7, 3. Ahonen 698.6 (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Koliko hrvatskih super-juniora može putem Janice Kostelić?</p>
<p>Hrvatski sport trenutno ima barem 6-7 mladih sportaša koji su u istoj poziciji u kojoj su Mirjana Lučić, Kristina Perica i Janica Kostelić bile prije tri godine. Ivana Brkljačić i Blanka Vlašić su atletske svjetske juniorske prvakinje, Duje Draganja je najbolji mladi plivač Europe, u Mariju Ančiću mnogi vide tenisača boljeg i od Ivaniševića, mlada stolnotenisačica Sandra Paović već se okitila i seniorskim medaljama, Nika Fleiss s nestrpljenjem očekuje skorašnje obračune u Svjetskom skijaškom. Mogu li svi oni putem Janice Kostelić? Ili će ih zadesiti sudbina Lučićke i Perice</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja </p>
<p> - Ulazak u novu godinu, stoljeće ili tisućljeće uvijek je prožet određenom dozom optimizma, bez obzira na utemeljenost takvih osjećaja. Tako je, naravno, i u sportu. Kada je riječ o godišnjim, desetljetnim i stoljetnim očekivanjima u hrvatskom sportu valja podsjetiti na neke zakonitosti koje su u njemu, barem do sada, vladale. Riječ je, naime, o vječnom pitanju: koliko će uspješnih mladih sportaša (kadeta, juniora) postati jednako uspješnim seniorima? </p>
<p>Prije tri godine potpisani je novinar u isti tekst i kontekst stavio tri tinejdžerke nazvavši ih »trima gracijama koje bi mogle spasiti hrvatski sport«. Bile su to Mirjana Lučić, tada najbolja svjetska mlada tenisačica, Kristina Perica, juniorska prvakinja Europe u trčanju na 400 metara i Janica Kostelić, najbolja svjetska skijašica mlađih uzrasta. Završna teza napisa o talentiranim sportašicama iz tri elitna, atraktivna sporta bila je da bi netko trebao odgovarati ako te tri juniorke jednog dana ne postanu svjetske klase i u seniorskoj konkurenciji. Tri godine kasnije uspjelo je to, u punom smislu riječi, samo Janici Kostelić, danas ponajboljoj svjetskoj skijašici. Druge dvije protagonistice spomenute priče gotovo da su pale u zaborav. </p>
<p>Mirjana Lučić je nakon nikad do kraja razjašnjenog obiteljskog (da li samo obiteljskog?) sukoba nestala iz Hrvatske, ali i iz svjetskog tenisa. Danas je daleko od svjetskog teniskog vrha i gotovo ni sa čime ne pokazuje da bi se u isti ikad mogla vratiti. Kada bi se to nekim čudom i dogodilo, tada ne bismo govorili o hrvatskoj tenisačici, jer Mirjana Lučić više čak ni ne želi govoriti materinjim jezikom. Mirjana Lučić je, dakle, već sada »bivša«.</p>
<p> Kristina Perica je prije tri godine 400 metara trčala za 52.82, što je vrijedan juniorski rezultat, no problem je što puno brža nije niti danas kada smo ju očekivali na rezulatatima oko 50.50. Optimisti smatraju kako ona još uvijek može postati vrsnom 400-metrašicom koju ćemo gledati u finalnim utrkama svjetskih i europskih prvenstava (istina, mnoge trkačice u njezinoj disciplini najbolje retzultate postižu sa 26-27 godina), dok su oni drugi uvjereni kako je Kristinino vrijeme bespovratno prošlo. Dokaz tome je i ne preveliki interes koji su klupski čelnici AAK Mladost pokazali u situaciji kada je ona željela otići iz kluba. Bilo kako bilo, ni Kristina Perica »tri godine kasnije« nije blizu svjetskome ili europskome vrhu.</p>
<p>Dakle, jedna od tri. Ovako gledano to i nije tako loš prosjek, no ovdje je bila riječ o »uzorku prosijanom kroz fino sito«, a ne o nekakvoj širokoj selekciji. Hrvatski sport trenutno ima barem 6-7 mladih sportaša koji su u istoj poziciji u kojoj su Mirjana, Kristina i Janica bile prije tri godine. Ivana Brkljačić i Blanka Vlašić su atletske svjetske juniorske prvakinje, Duje Draganja je najbolji mladi plivač Europe i velika senzacija svjetskog plivanja, u Mariju Ančiću mnogi vide tenisača boljeg i od Gorana Ivaniševića, mlada stolnotenisačica Sandra Paović već se okitila i pravim, seniorskim medaljama, Nika Fleiss s nestrpljenjem očekuje skorašnje obračune u Svjetskom skijaškom kupu s Janicom Kostelić... Slijedi li iz gore navedenog primjera zaključak kako će barem dvoje od spomenutih super-juniora postati svjetske zvijezde? Realisti bi vjerojatno odmah »potpisali« takvu ponudu, no normalno je da uvijek treba tražiti i nešto više. Zašto, naime, svi nabrojeni ne bi otišli putem Janice Kostelić, dakle do samog svjetskog vrha? Iako, na tome se putu toliko toga mora poklopiti: dokazani talent, rad, upornost, kvalitetni treneri, financijska potpora, sreća...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bijeg u nove lige neće pomoći hrvatskom sportu!</p>
<p>Kakva je svrha Jadranske košarkaške lige, koju je predstavio Cibonin direktor Božo Miličević / Čega bi najbolji klub bio prvak? Kakva je korist od titule u takvoj, regionalnoj ligi? </p>
<p>SPLIT, 4. siječnja</p>
<p> - Sve se češće čuju ideje o nekakvim regionalnim ligama s mirisom bivših, jugoslavenskih. Najdalje su u organiziranju otišli košarkaši, isključimo li hokejaše Medveščaka koji se, objektivno, u Hrvatskoj nemaju s kim natjecati.</p>
<p>Sad je iz Cibone lansirana najava da će tzv. Jadranska košarkaška liga krenuti na jesen i da će, osim Cibone, u njoj sigurno nastupiti Zadar i Split CO. Zadrani i Splićani su zasad suzdržani u komentiranju mogućeg novog natjecanja i ističu da su upoznati tek s nacrtima mogućeg natjecanja. I ne djeluju previše zagrijano.</p>
<p>Kako se mnogi groze liga koje podsjećaju na jugoslavenske, još se oslušukuju reakcije javnosti. Cibonin direktor Božo Miličević odbacuje bilo kakve političke primisli kad je riječ o toj ligi i tvrdi da je jedini interes marketinški. Želimo li izbjeći političke teme, ne treba raspravljati je li vrijeme za ovakva natjecanja. No, postoji li svrha te Jadranske lige? Zašto bi se uopće igralo? Čega bi najbolji klub bio prvak? Kakva je korist od titule u takvoj, regionalnoj ligi?</p>
<p>Budući da su ciljevi natjecanja magloviti, teško je povjerovati da bi moglo izazvati veće zanimanje. Naime, Cibone VIP i Zadar nastupaju u Ulebovoj Euroligi, a Split CO u Fibinoj Suproligi, i dobivaju novac za nastup, a honorirali bi im se i značajniji uspjesi. U dvije se spomenute lige natječu svi ozbiljniji europski klubovi i oba natjecanja omogućuju dobre marketinške poslove. Istina, pitanje je kako su se naši klubovi snašli i jesu li upoće pogodili kojem se jatu prikloniti... Teško je povjerovati da bi klubovi iz regionalne, jadranske lige, izazvali veću pozornost nego PAF kod Zadrana, Kinder kod Zagrepčana, Panathinaikos kod Splićana. Naime, kad su u Hrvatskoj gostovali ti klubovi, dvorane nisu bile pune.</p>
<p>Nemamo razloga vjerovati da će regionalna liga imati veći financijski efekt od europskih natjecanja. Bilo bi, čini se, mnogo bolje da je energija uložena u razmišljanje i stvaranje nacrta nekakvih besciljnih liga iskorištena u ispravljanju nepravilnosti u našim, hrvatskim ligama. Jer, domaće je natjecanje osnovni interes svakog sporta i pogonsko gorivo za klupska europska i reprezentativna natjecanja.</p>
<p>Probleme hrvatskih liga ne treba rješavati bijegom u neke nove lige, već treba osmisliti domaća natjecanja, ovisno o sportu. U prošlih smo 10 godina imali dovoljno primjera da neizvjesna, dramatična prvenstva izazivaju veliko zanimanje. Sjetimo se samo triju doigravanja nogometnog prvenstava 1996., 1998. i 1999. koja su izazvala golemo zanimanje. Čini se da bi jaka domaća natjecanja bila pomak nabolje, a ne skok u neke regionalne lige, koje bi samo poremetile domaća natjecanja, a ne bi ponudile pravi, sportsko-financijski izazov.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Cibona bi u takvoj ligi služila samo kao mamac«</p>
<p>»Čini mi se da bi sportski, ekonomski i politički mnogo prihvatljivije bilo da se takva regionalna liga proširi na Austriju i Mađarsku«, skeptičan je oko budućnosti Jadranske lige Aleksandar Petrović </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Razmišljanja o ideji Jadranske košarkaške lige nisu mimoišla niti izbornika hrvatske košarkaške reprezentacije Aleksandra Petrovića. Nakon što mu je cijela situacija 'malo sjela', nakon što je o svemu tome dobro promislio ponudio je sljedeće mišljenje:</p>
<p> - Dosta toga je još nejasno, premda direktor Cibone Božo Miličević tvrdi da je osnivanje takve lige praktički gotova stvar. Niti jedan dokument nije stigao na adresu HKS-a, na adresu Fibe, a kako saznajem i u Upravnom odboru Cibone bilo je onih koji nisu željeli ući u taj projekt. Uglavnom treba pričekati da se cijela situacija pojasni.</p>
<p>No, Aco cijelu ligu vidi u drugačijem svijetlu od spominjanoga predloška. Tvrdi da se liga ne treba zadržati na samo deset članova. </p>
<p> - Čini mi se da bi sportski, ekonomski i politički mnogo prihvatljivije bilo da se takva regionalna liga proširi na Austriju i Mađarsku, Tim više što već sada u Mađarskoj postoji jedan ili dva kluba koji nisu uopće loši. Također, smatram da bi u takvoj ligi zbog atraktivnosti dobro došli i Zvezda i Partizan. No, s povezovanjem u ligu Austrije i Mađarske dobila bi se nova dimenzija i tada nitko ne bi govorio o nekakvoj balkanskoj asocijaciji ili nečemu sličnom. U predloženoj ligi od deset članova dojma sam da bi Cibona služila samo kao mamac za ostale, kao protivnik koji će napuniti svaku dvoranu, što sumnjam da bi bio slučaj i u Zagrebu kad bi Cibona bila domaćin, prorekao je budućnost Petrović.</p>
<p>Važnu ulogu u svemu odigrat će i Fiba, a Petrović prepoznaje u izjavama Mirka Novosela, visoko pozicioniranoga čovjeka u Fibi, dio politike te federacije.</p>
<p> - Regionalana liga nije sporna, ali pitanje je po kojemu bi se ključu igrala. Također, ima tu potpuno nejasnih momenata. Budućnost je trenutačno prva u jugoslavenskom prvenstvu sa skorom od 13-0, pa se pitam bi li im Jugaslavenski košarkaški savez dao dozvolu da nastupaju u ligi u kojoj nema Zvezde i Partizana. Crna Gora je još uvijek spojena sa Srbijom, zaključio je Petrović.</p>
<p>Usput, izbornik hrvatske košarakaške reprezenatcije izvijestio da će s početkom sljedećega tjedna objaviti popis reprezentativaca za preostale dvije kvalifikacijske utakmice za odlazak na EP u Turskoj. A dogođanja oko nove lige, budno će motriti.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zadar želi status stalnog člana Jadranske lige</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Na sastanku Upravnog odbora KK Zadar donijeti su neki zaključci vezani uz najnoviji projekt Jadranske lige koje određeni krugovi nazivaju čak obnovom jugoslavenske lige, drugi pak borbom za košarkaški opstanak. Zaključke nam je prenio Nebojša Belić, direktor KK Zadar: »Načelno smo se s složili s projektom Jadranske lige pod uvjetom da se vidi kakavo će biti reagiranje HKS-a i FIBA-e sa svoje strane. U principu Zadar je suglasan i, ukoliko HKS procijeni da je to u interesu ukupnosti hrvatske košarke, onda se u taj projekt ide. Nadalje od onih koji se zasad nominiraju kao osnivači Jadranske lige tražimo da Zadar i Split također uđu u krug osnivača i dobiju status stalnog člana lige.« </p>
<p>Među zanimljivijim točkama dnevnog reda svakako je i informacija o mogućim pojačanjima koja bi se trebala ostvariti u ovom mini prijelaznom roku. »Nastojimo učiniti nešto na tom planu, sad koliko ćemo u tom uspjeti ne mogu sa sigurnošću kazati. Također pokušavamo još jednom stupiti u kontakt s Arijanom Komazecom kako bismo čuli njegov konačan stav oko mogućeg povratka u Zadar, odnosno ostaje li pri opciji koju je prenio vama novinarima da do kraja sezone nema namjeru pristupiti bilo kojem klubu«, zaključuje Belić. (D. Ž.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Niti je Ivić Humphrey Bogart, niti je Hrvatska Casablanca </p>
<p>Baš na specifično hrvatski način nogometni je trener Tomislav Ivić iskoristio prigodu da u jednom tjedniku u priči o svom životom i trenerskom putu, neukusno zagazi, i kao čovjeka i kao stručnjaka, svog velikog trenerskog suparnika Miroslava Blaževića / Iako mu je isti tjednik ponudio četiri stranice za odgovor, Blažević je odbio izazov </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Osim u vrijeme početnog zanosa činjenicom što napokon immo svoju državu, sve prčće o Hrvatima nakon toga upućuje na staru, već otužnu istinu, potvrđujući kako nema te vanjske sile i tako velika i opasna neprijatelja koji bi nas mogao ugroziti učinkovitije i brže od nas samih. Stoga, kad je već na niz razina potvrđeno kako najotrovnijim riječnikom bez ikakvog sustezanja gađaju jedne po drugima sve strukture neovisno o stališu - čak smo prije nekoliko godina bili svjedoci i razbuktalih prizemnih sukoba unutar našeg svećenstva - onda ne treba čuditi da se i u nogometu verbalno časte u skladu svekolikog određenja.</p>
<p> I to čak i oni, kao primjerice u najsvježijem istupu uvaženi trener Tomislav Ivić na račun drugog uvaženog trenera Miroslava Blaževića. A umjesto čangrizavih i zajednljivih ugriza, 68-godišnji bi Ivić po mnogočemu, poglavito debelim bankovnim računima, ali i stečnom ugledu, mogao svoje već poodmakle i ipak podosta već islužene godine mirne duše provesti u spokoju, šireći oko sebe mudri pomirljivi stoicizam. Što, naime, za dolazeće generacije može biti vrednije i poticajnije nego poznati i stručni ljudi koji će na kraju svog puta svoje golemo iskustvo bezrezervno staviti u funkciju općeg dobra nogometa, koji im je i donio sve. Zaboravljajući ono svepristuno egoističko: ja, pa ja i opet - ja, kojega se doduše teško odreći, pa čak i na predsamrtničkoj postelji...</p>
<p>Kako, nažalost, živimo u dobu urušavanja svih mogućih vrijednosti, pri čemu je najveća vrijednost odstrijeliti mitove i mitologije, nije čudno ni da »starci polude«. Nesretni valjda što će im vjerojatno izmaći nikom suđeni produžetka života, iako bi ga oni, kada bi se to moglo, mogli kupiti istoga trena. Stoga, zapravo, i ne treba čuditi što jedan Tomislav Ivić, istinski bard naše nogometno-trenerske scene, nakon dosta ozbiljnog zadnjeg srčanog udara, umjesto da svoju priču o ljudima koje je smatrao po nečemu bitnima u svom životu pokuša zapamtiti po dobromu, jer jedino dobro može ga okrenuti ka ozdravljenju, on svoju priču usmjerava na posve suprotnu stranu. Pokazujući u biti time svoje pravo lice, jer i starost je u nekih kao i učinak vina i vlasti. Ne kaže se bez razloga da je u vinu istina, kao što se ne kaže napamet da ćeš najbolje čovjeka upoznati kad mu daš vlast i bogatstvo.</p>
<p>Kako god bilo, Ivić čak da je jednim dijelom i u pravu kad je o »liku i dijelu« Miroslava Blaževića riječ, mogao je u svom javnom istupu o svom pređenom životnom putu u jednom tiražnom tjedniku ipak biti taktičniji. Ako ništa drugo, mogao je zatomiti očigledni jal prema svom svojedobnom žestokom i nemilosrdnom suparniku za izborničko mjesto, ali i mjesto najboljih među najboljima, već samo i zbog pomirbenog tona prema Blaževiću, kojeg je Ivić odnedavna sam uspostavio i gajio, a Blažević mi je jednako dobronamjerno uzvraćao. Nikako, naime, ne možemo izbrisati neke slike otprije tri mjeseca u Bruxellesu, kad je Ivić s puno dobre volje svoje spoznaje o Belgijancima ponudio Blaževiću. Donedavni izbornik nije krio zahvalnost, pa je poslije gostovanja u Belgiji Blažević gdje god je stigao izricao je komplimente na račun Ivića, ma koliko je i sam imao s njime neugodnih verbalnih ratova u bližoj povijesti. Sve nam je nakon hrvatskoga gostovana u Bruxellesu ukazivalo na početak jednog »divnog prijateljstva«, kakvo su nam u završnici legendarnog filma Casablanca ponudili središnji akteri, inače do krešenda naglašeno sukobljene strane.</p>
<p>Nažalost, kad nas očigledno nema filmskog sretnog svršetka. Naši završeci su drukčiji, naše priče, nažalost, priče iz uvoda ovoga teksta, priče koje potvrđuju kako nema te vanjske sile ni tako velika i opasna neprijatelja koji bi nas mogao ugroziti brže i učinkovitije od nas samih. Tako se Ivić ipak nije uspio kontrolirati kad se spomenulo Blaževićevo ime. Ocrnio ga je po svim razinama, i ljudskim i stručnim, jedino mu nije osporio 3. mjesto na svijetu, a jedina svijetla točka u toj žalosnoj priči jest Blaževićeva najava da odbija četiri ponuđene stranice, koje mu je za odgovor namijenio dotični tjednik, te da Ivića unatoč svemu smatra - velikim trenerom.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamo dovodi Leutara?</p>
<p>Ne dođe li Andre Mijatović, u Maksimiru bi na proljeće mogao zaigrati sadašnji branič vinkovačke Cibalije, 22-godišnji Boris Leutar</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Povratak Dinamovog direktora Velimira Zajeca s godišnjeg odmora u Detroitu uskoro bi, napokon, trebao podignuti rampu ispred maksimirske svlačionice. U klubu zasad, s obzirom na kolektivni dopust, nema ni jednog novog imena, a jedan od izraženijih problema, kojeg bi maksimirska struka trebala razriješiti prije početka priprema, jest uloga posljednjeg čovjeka obrane.</p>
<p>Mario Tokić se ozlijedio još na startu sezone i njegov je povratak na teren daleko. Klub jednostavno nema pravu alternativu na mjestu zadnjeg braniča i očekuje se da će novi trener Hrvoje Braović na pripreme povesti novog gospodara obrane.</p>
<p>- Nedostatak zadnjeg braniča naš je evidentni problem i nadam se da ćemo ga uskoro riješiti. Ako treba, »izmislit« ćemo zadnjeg braniča, naglasio je Braović.</p>
<p>Prvi na popisu želja je mladi reprezentativac i igrač Rijeke Andre Mijatović, pregovori su počeli, ali još nema konkretnog pomaka. No, Mijatovićeva je primarna želja odlazak u inozemstvo, tako da još nije izvjesno hoće li riječki »libero« doći u Maksimir.
U Dinamu su, čini se, ipak spremni i na takav rasplet. U Maksimiru bi, naime, na proljeće mogao zaigrati i sadašnji branič vinkovačke Cibalije, 22-godišnji Boris Leutar. Uostalom, Dinamovo vodstvo ima dobre poslovne kontakte sa svojim vinkovačkim kolegama, što je potvrđeno i prošloga ljeta, kada su angažirali dvojicu Cibalijinih igrača - Sinišu Sesara i Marija Čuturu. Istina, spomenuti dvojac nije potvrdio očekivanja... No, Leutarov će angažman dijelom vjerojatno ovisiti i o raspletu pregovora s Mijatovićem.</p>
<p>- Još nismo ništa konkretno učinili, s obzirom na to da je u Dinamu bio kolektivni godišnji odmor, naglasio je direktor Cibalije, Zlatko Novoselac. - Mi bismo Leutara rado zadržali, ali je sudbina malih klubova, nažalost, takva da moramo prodavati. Mi već imamo alternativu za njega, imamo »novog Leutara«.</p>
<p>Na upit postoji li ideja o eventualnoj kompenzaciji prema kojoj bi se Sesar i(li) Čutura vratili u Cibaliju u zamjenu za Leutara, Novoselac je dometnuo:</p>
<p>- Ne dolazi u obzir.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Svi hvale Prosinečkog</p>
<p>Robert Prosinečki bio je prvo ime ekshibicijske utakmice selekcije Japana i Koreje te reprezentacije svijeta i strijelac izjednačujućeg pogotka za svijet</p>
<p>YOKOHAMA/ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Robert Prosinečki zadivio je Daleki Istok! U revijalnoj utakmici selekcije Japana i Koreje s jedne te reprezentacije svijeta s druge strane, odigranoj u Yokohami, Prosinečki je postigao efektan pogodak sa 25 metara i tako selekciji svijeta osigurao »bod«.</p>
<p>- Da, postigao sam pogodak sa 25 metara, onako, iz udarca... Prošao sam jednog igrača i pucao po vratima. Igrao sam cijelo drugo poluvrijeme, kratko je Prosinečki rekao nakon utakmice. - Bio je to zaista veliki spektakl i moram reći da me takva atmosfera dodatno motivirala i još više potencirala želju da se naša reprezentacija plasira na Svjetsko prvenstvo. Siguran sam da će SP u Japanu i Koreji 2002. biti pravi spektakl. Evo, na ovoj utakmici u Yokohami skupilo se 70.000 ljudi.</p>
<p>Naš je reprezentativac bio apsolutno prvo ime ove ekshibicijske utakmice, a posebno je oduševljen Robertovim nastupom bio izbornik selekcije svijeta, Talijan Arrigo Sacchi. Uostalom, na konferenciji za novinare nakon utakmice selekciju svijeta predstavljali su Lothar Matthäus i - Robert Prosinečki.</p>
<p>S druge strane, u kombiniranoj momčadi Japana i Koreje našla su se i dvojica bivših »dinamovaca« - Japanac Kazuyoshi Miura i Argentinac Osvaldo Ardiles. Miura je igrao od 55. minute, a Ardiles je, naravno, bio izbornik. Obojica su svojedobno u Dinamu bili bliski suradnici Roberta Prosinečkog.</p>
<p> - Je, vidio sam se s Miurom i Ardilesom, porazgovarali smo, prisjetili se zagrebačkih dana...</p>
<p>Naposredno nakon ekshibicije u Yokohami našeg reprezentativca očekuju klupske pripreme, i to u Valenciji, gdje se belgijski Standard, njegov sadašnji klub, priprema za nastavak sezone. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nogometaši Marsonije prijete štajkom</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 4. siječnja</p>
<p> - U Slavonsko-brodskom nogometnom prvoligašu Marsoniji ovih je dana uzavrela atmosfera, pogotovo među nogometašima koji su svi odreda nezadovoljni, jer je klub gotovo svima dužan, nekima još iz II. lige.</p>
<p>- Klub mi je dužan 25.000 maraka, a u ovoj smo polusezoni gotovo svi dobili samo 2000 maraka plaće. Mi premije nemamo niti znamo za plaće, a ni po ugovorima koje smo dogovorili nismo dobili ni kune. Ne znamo kamo ova situacija vodi, ali počevši od sebe, a tako misle i ostali, nemam strpljenja. Stalno nam se nešto obećava, već više od godinu dana, rekao je igrač koji nas je zamolio da mu ime ne objavimo.</p>
<p>Saznali smo i da se među igračima priprema peticija protiv predsjednika Marsonije Dragana Marića. Igrači će pričekati do 8. siječnja i ne dobiju li do tada zarađeno, većina ih se nema namjeru pojaviti na prvom okupljanju, u ponedjeljak. Nazvali smo i predsjednika Marića, koji kaže:</p>
<p>- Ne mogu govoriti o peticiji koje nema! U klubu ne postoje dvije strane, no dug postoji. Kao predsjednik kluba, nisam zadovoljan učinkom igrača, no vjerujem da ćemo sva dugovanja riješiti i da situacija nije alarmantna kakvom je želite prikazati. Ja bih bio sretan kad bi oko mene bili menedžeri koji bi htjeli kupiti igrače Marsonije, ali ih nema, dakle igrači moraju ostati u klubu. Mi ovih dana dogovaramo pojačanja, jer želimo klub ojačati u vrlo važnom proljetnom dijelu prvenstva. Želimo što prije osigurati opstanak i pobjeći s dna, kaže Marić.</p>
<p>Od pojačanja, spominju se Stjepan Ostojić, najbolji igrač Pomorca iz Kostrene, i Neno Katulić iz Hrvatskog dragovoljca. No, dolasci su zasad u sjeni... (J. Š.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvatska odgovorila na tužbu bosanskog izbjeglice</p>
<p>NEW YORK, 4. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Republika Hrvatska kao prvooptužena i hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu predali su sudu u Tampi na Floridi odgovor na tužbu kojom privatni tužitelj od Hrvatske traži 200 milijuna dolara odštete zbog »progona i genocida nad muslimanskim stanovništvom u BiH«. Ta je tužba bila podnesena sudu na Floridi još 17. srpnja prošle godine, ali je sud od tužitelja Mirze Kahvedžića zatražio dopunu, koja je sudu uručena 6. prosinca. Od Republike Hrvatske sud je tada zatražio da do 2. siječnja podnese svoj odgovor, što je i učinjeno preko odvjetnika koji zastupa Hrvatsku.</p>
<p> U hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu nisu željeli komentirati niti obznaniti pojedinosti iz hrvatskog odgovora na tužbu u ovoj fazi procesa. Iz dobro obaviještenih izvora bliskih sudu u Tampi Vjesnik saznaje da će sutkinja Elizabeth Jenkins u narednim tjednima razmotriti hrvatski odgovor, te da će vjerojatno početkom veljače donijeti odluku o daljnjim potezima suda. Jedan od njih mogao bi biti i odbacivanje tužbe. (K. Fijačko)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Srbiji vlast suzdržana, stručnjaci tvrde da je stanje dramatično </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Dok vlast nastupa suzdržano, malobrojni u jugoslavenskoj javnosti upućeni u podatke i posljedice uporabe projektila koji sadrže osiromašeni uran naglašavaju da je situacija u Srbiji i na Kosovu - dramatična. Poznati ekolog Dejan Dimov tvrdi da su se svi građani barem u jednom trenutku našli u krugu promjera manjeg od 10 kilometara, koliki je domet radijacije, i zbog toga su svi oni potencijalni budući pacijenti onkoloških instituta. </p>
<p>»Kod nas je uran posijan zauvijek jer mu je vrijeme poluraspada četiri i pol milijarde godina, dok će razorne posljedice trpjeti sljedećih 30 ljudskih generacija«, izjavio je Dimov za beogradski Glas javnosti. »NATO je obavio eksperiment 'in vivo' na cijelom narodu ne samo na Kosovu, gdje su radijaciji bilo izloženi civili i vojska, nego i mostovi i ostale armirane građevine. U Beogradu su takvim projektilima gađani Generalštab i MUP, pa sada tim zgradama nitko ne prilazi jer se ne zna gdje odložiti građevinski materijal koji će nastaviti zračiti«, napominje ovaj stručnjak. Po nekim saznanjima znanstvenika, ljudski su kromosomi pretrpjeli oštećenja. Još se ne zna kolika su, ali liječnici u Srbiji upozoravaju da je broj oboljelih od malignih bolesti već porastao za 30 posto. Malformacije potomstva tek će se vidjeti jer osiromašeni uran kojim su presvučeni projektili u trenutku eksplozije zrači alfa-zrakama kratkog dometa. Dovoljno je da osoba udahne kontaminirani zrak i zauvijek ostane zatrovana. Krvotokom se čestice prenose u cijeli organizam i ta će osoba sigurno u budućnosti imati potomke s urođenim manama, tvrde medicinski stručnjaci. </p>
<p>Jugoslavenske vlasti inače tvrde da je na Kosovo bačeno ukupno oko 10 tona projektila s osiromašenim uranom. Stručnjak iz nuklearnog instituta Vinča kod Beograda Radojko Pavlović tvrdi da je NATO to oružje koristio u području Bujanovca, Preševa i Vranja na jugu Srbije, na poluotoku Luštica u Crnoj Gori, dok je na Kosovu najviše kod Prizrena. Javnost predbacuje novim vlastima što su u zemlji opterećenoj zagađenjima najgore vrste ukinule ministarstvo ekologije.</p>
<p>Vojnopolitički komentator Ljubodrag Stojadinović je na pitanje jesu li spomenute bombe s radioaktivnom supstancom korištene i prilikom bombardiranja Beograda odgovorio da »nema neposrednih dokaza da se to zaista dogodilo«. Mjerenja ne pokazuju da radioaktivnih supstanci ili zračenja ima u Beogradu više nego što je dopušteno, tvrdi on. »Na osnovi mojih saznanja i procjena koje proizlaze iz iskustava drugih zemalja koje su bile cilj takve kampanje, nema neposredne opasnosti za stanovništvo Beograda«, kaže Stojadinović. Ako se javna kampanja provodi zbog poštivanja ratnih konvencija, onda se može opravdati. Međutim, ako u priči ima senzacionalističkih tonova čiji je cilj dovesti u pitanje odnos vojnika KFOR-a prema njihovim obvezama, onda to ima drugu dimenziju i tiče se pojedinačnih zemalja koje šalju svoje vojnike na Kosovo, tvrdi ovaj bivši časnik. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>U BiH ni istraživanja ni službenih podataka </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - U medijima je ovih dana često objavljivan podatak da su tijekom 1994. i 1995. godine zrakoplovi NATO-a, bombardirajući položaje srpskih snaga, bacili na teritorij Bosne i Hercegovine 10.800 bombi s osiromašenim uranom. Povod su izvješća o učestalom obolijevanju od leukemije bivših vojnika koji su, kao pripadnici mirovnih snaga, bili raspoređeni u BiH i na Kosovu. Pozornost medija je, dakle, usredotočena na opasnost kojoj su izloženi pripadnici mirovnih snaga, dok se o utjecaju zračenja na lokalno stanovništvo zanemaruje.</p>
<p>Doduše, u sarajevskim i beogradskim medijima, te u izvješćima nekih ekoloških i drugih udruga je već bilo riječi o opasnom utjecaju osiromašenog urana na stanovništvo u BiH. Svojedobno je sarajevski tjednik »Ljiljan« objavio članak o nevjerojatno velikom povećanju broja djece oboljele od bolesti koje mogu biti izravna posljedica zračenja, a beogradski mediji su objavili cijele serije napisa na ovu temu, ograničavajući se pri tome na područje Republike Srpske.</p>
<p>U samoj BiH zasad se ne vode nikakva istraživanja, ne postoje čak ni službeni podaci o broju osoba umrlih od bolesti koje mogu biti posljedica zračenja. Onkolozi u Sarajevu potvrđuju da je povećan broj osoba oboljelih od karcinoma, ali se, budući da nisu provedena nikakva istraživanja, ne usuđuju govoriti o uzrocima.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>UNMIK priprema informacije o opasnim mjestima </p>
<p>PRIŠTINA, 4. siječnja</p>
<p> - Civilna misija UN-a na Kosovu (UNMIK) i KFOR smatraju da smrt talijanskih vojnika, koji su sudjelovali u mirovnim misijama na Kosovu i u BiH, nije izazvana zračenjem osiromašenog urana u projektilima NATO-a. »Ne možemo reći da je smrt vojnika izazvana zračenjem osiromašenim uranom«, izjavio za neovisnu agenciju Kosovo Live glasnogovornik KFOR-a kapeten Richard Kusak dodajući kako nema dokaza da su oni oboljeli od dodira s tom smrtonosnom supstancom. »Pripremamo neku vrstu informativnog programa«, izjavila je u četvrtak glasnogovornica UNMIK-a Susan Manuel u vezi opasnosti od zračenja za civilno stanovništvo na Kosovu. Upitana postoje li na Kosovu mogućnosti za otkrivanje ili tretiranje mogućih slučajeva ozračenosti osiromašenim uranom, Manuel je rekla: »Prema informacijama liječničkih ekipa KFOR-a, neće biti problema sa civilnom stanovništvom«. Dodala je da će se spomenuti informativni program kojeg UNMIK priprema, odnositi na »mjesta s opasnošću zračenja, tako da ljudi budu oprezni i ne igraju s takvim stvarima«. Prištinski dnevnik »Zeri« piše u četvrtak da se područja, koja su na Kosovu bombardirana streljivom punjenim osiromašenim uranom, nalaze duž cesta kod Kline, Peći, Dečana, Đakovice i Prizrena. Zasada se u vezi mogućeg ozračenja osiromašenim uranom na Kosovu nisu oglasili ni albanski liječnici ni zdravstvene institucije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zabrinutost u Španjolskoj, Portugalu i Belgiji </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Strah od osiromašenoga urana i njegove moguće veze sa slučajevima oboljelih od leukemije i ostalih oblika raka, počeo se, nakon Italije, širiti i u nekim drugim zemljama, čiji su vojnici bili pripadnici međunarodnih snaga u Bosni i na Kosovu. Španjolski dnevnici El Mundo i ABC ovih dana pišu o zabrinutosti u Španjolskoj, Portugalu i Belgiji, gdje su zabilježeni slučajevi teško oboljelih vojnika koji su neko vrijeme služili na Kosovu.</p>
<p>Španjolska vojska, piše u četvrtak ABC, sumnja u to da su vojnici iz međunarodnoga kontingenta oboljeli od posljedica bombardiranja osiromašenim uranom. Portugalski vojni izvori takve alarmantne vijesti ocjenjuju čak »informativnim zagađenjem«. Španjolci naglašavaju da je »posljednji umrli talijanski vojnik služio u Sarajevu, daleko od Peći«, gdje su padale NATO bombe. Ipak, ostaje činjenica da su u Belgiji petorica veterana s Balkana umrla od raka, a španjolski vojnik Antonio González López, koji je bio na Kosovu, umro je od akutne leukemije 31. listopada prošle godine.</p>
<p>Nakon toga, vojne bolnice u Madridu, Zaragozi i Sevilli obavile su više od pet tisuća analiza krvi i urina od 32.000 vojnika koji su služili na Kosovu, »u potrazi za bilo kakvim promjenama ili zagađenjem teškim metalima«. Prema izvorima ministarstva obrane, te analize nisu otkrile »nikakvu radiološku anomaliju povezanu s osiromašenim uranom«. Što se tiče mogućega zagađenje vode ili povrća u tom području, kopnena vojska je u svom medicinsko-tehničkom izvještaju od 22. prosinca prošle godine ustvrdila kako »nema radiološke kontaminacije«.</p>
<p>Španjolska organizacija Ekolozi u akciji u srijedu je objavila da su posljedice bombardiranja Kosova bombama s osiromašenim uranom mnogo teže među civilnim stanovništvom nego među vojnicima. Prema procjenama te organizacije, u zonama najjačeg bombardiranja, na tisuću će osoba jedna umrijeti od posljedica. </p>
<p>NATO pak i dalje tvrdi da je količina osiromašenoga urana korištenog u oružju, »vrlo ograničena« te da su opasnosti »apsolutno minimalne«. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Svilanović u Washingtonu: Najava pomirenja SRJ i Amerike?</p>
<p>Albright i Svilanović će, osim o napetostima na jugu Srbije, razgovarati i o tome što Jugoslavija mora napraviti kako bi otvorila vrata za 100 milijuna dolara pomoći koju je Washington odvojio za Srbiju </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Dolazak jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića u posjet Sjedinjenim državama u četvrtak označit će kraj razdoblja sukoba SRJ s NATO-om, a napose s najjačom svjetskom silom, ocjenjuje se u svetskim diplomatskim krugovima. Prema najavama, Svilanović bi se trebao susresti s odlazećom američkom državnom tajnicom Madeleine Albright. Inače američka državna tajnica još uvijek je u srbijanskoj javnosti prilično omražena osoba zbog njezina zalaganja za 78-dnevno bombardiranje Jugoslavije s obrazloženjem zaustavljanja etničkog čišćenja koje je Miloševićev režim provodio na Kosovu.</p>
<p> Mogućnost da se susretne s Albrightovom novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica imao je prigodom prijema SRJ u OESS u Beču krajem studenoga. No, promatrači su registrirali da je on taj susret vješto izbjegao. Kao navodni razlog spominjala se moguća nepopularnost tog poteza u domaćoj javnosti mjesec dana uoči srbijanskih parlamentarnih izbora. Diplomati navode da će se Svilanović sastati i s kongresmenima i dužnosnicima nove američke administracije vjerojatno na nižoj razini, ali ne i s nasljednikom Albrihtove Colinom Powellom. »Powell neće žuriti da razgovara o američkom angažiranju na Balkanu, niti će odmah razgovarati o povlačenju«, rekao je neimenovani izvor State Departmenta agenciji Reuters. Albright i Svilanović će, osim o napetostima na jugu Srbije, razgovarati i o tomu što Jugoslavija mora napraviti kako bi otvorila vrata za 100 milijuna dolara pomoći koju je Washington odvojio za Srbiju. Kongres je odredio 31. ožujak kao datum poslije kojega će predsjednik Bush odrediti što Beograd zavrijeđuje. Za daljnje kredite Beograd mora pokazati da učvršćuje demokraciju, njeguje politiku dobrosusjedstva i poštuje vladavinu zakona, što uključuje dolazak optuženih za ratne zločine pred sud u Haagu. Svilanović će biti pozvan da Slobodana Miloševića brzo izruči Međunarodnome sudu za ratne zločine, međutim izvor State Departmenta napominje kako bi SAD mogao pristati na to da Beograd sudi Miloševiću ako se vlasti dogovore s Tribunalom o sadržaju optužnice, načinu suđenja i ostalim pojedinostima. </p>
<p>Razgovarat će se i o Crnoj Gori čiji predsjednik Milo Đukanović želi održati referendum o neovisnosti u sljedećih šest mjeseci. SAD neće podržati bilo kakav jednostrani potez prema nezavisnosti, uključujući »ishitreni« plebiscit i želi da Srbija i Crna Gora razgovaraju u pozitivnoj atmosferi. »Ako oni prekinu razgovore bez razloga i požure na referendum, smatrat ćemo da je to jednostrani korak i pomoć će biti prva stvar koju ćemo razmotriti«, dodao je neimenovani izvor agenciji Reuters.</p>
<p> Nije nepoznat animozitet koji Koštuničina Demokratska stranka Srbije i još neke članice koalicije njeguju prema američkoj politici. On osobno je nekoliko puta rekao kako je SRJ europska zemlja i zato njezina politika treba biti europska. Takvom stajalištu analitičari upućuju kritike: za one koji možda misle da Srbima Amerikanci nisu potrebni i da su se pametno opredijelili da u budućnosti ovise o Europi i Europskoj uniji, te da se to isplati jer jer je Europa preuzela dodjelu svake vrste pomoći Jugoslaviji, evo popisa institucija o kojima ovisi ekonomska budućnost SRJ - MMF, Međunarodna banka za rekonstrukciju, Međunarodna financijska korporacija, Multilateralna agencija za garantiranje investicija, Europska banka za obnovu i razvoj. Oni također upozoravaju da američki pritisak neće popustiti samo zbog činjenice da je Milošević svrgnut, a da je Koštuničin pozdrav izboru Georgea W. Busha značio više najavu nove ere u odnosima i pomirenje s Amerikom, nego likovanje što se više ne mora surađivati s Clintonovom administracijom koja je bombardirala SRJ. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vujanović: Zajednički je interes Srbije i Crne Gore da su dvije države</p>
<p>BEOGRAD, 4. prosinca</p>
<p> - Predsjednik crnogorske vlade Filip Vujanović ocijenio je u srijedu navečer, gostujući na srbijanskoj državnoj TV, kako je u zajedničkom interesu Srbije i Crne Gore da imaju svoje države. »Imat ćemo svoje države i svoje zajedništvo na putu prema Europi«, rekao je Vujanović dodavši kako se 65 posto građana Crne Gore »osjeća Crnogorcima« i tu činjenicu treba poštivati. On je naglasio da o budućem uređenju Crne Gore trebaju odlučivati oni koji imaju biračko pravo i prebivalište u toj Republici. Ovim je Vujanović stavio do znanja da Crna Gora neće pristati da na referedumu sudjeluju i Crnogorci koji žive na teritoriju Srbije. Vujanović je izazio nadu da će se crnogorska vlast uspjeti dogovoriti s predstavnicima koalicije DOS oko preuređenja odnosa dviju republika te podsjetio da su neki predstavnici DOS-a u Crnoj Gori nalazili utočište kada su bili proganjani«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nove napetosti između mudžahedina u Bočinji i SFOR-a </p>
<p>SARAJEVO, 4. siječnja</p>
<p> - Maglajsko selo Bočinja ponovo je u središtu zanimanja bosanskohercegovačke javnosti nakon niza incidenata koji su se dogodili potkraj prošle i u prvim danima nove godine. Dopisnici sarajevskih medija javili su o dramatičnoj napetosti između pripadnika lokalne mudžahedinske zajednice s jedne strane i SFOR-a te županijske policije s druge strane. U srijedu je zajedno sa dvojicom izgrednika uhićen i Abu Hamza, bivši vođa mudžahedina u ovom selu, koji su nešto kasnije i pušteni.</p>
<p> Policija tvrdi da događaje drži pod kontrolom i SFOR-ov je glasnogovornik Robert Thompson u četvrtak rekao da se stanje u selu postupno normalizira. No, čini se da je situacija u Bočinji daleko od normalnog. Thompson je prvi put priznao da je došlo i do fizičkog obračuna između mudžahedina i SFOR-a. Nakon verbalnih uvreda, zapovjednik taktičke skupine Stabilizacijskih snaga na terenu je 31. prosinca i fizički napadnut, a dogodio se i napad na jednog švedskog pripadnika SFOR-a.</p>
<p>Sve je počelo još 27. prosinca u noći nakon prvog dana ramazanskog Bajrama kada je opljačkana zgrada društvenoga doma i škole koju su mudžahedini naseljeni u selu pretvorili u prostor za molitvu. Nakon toga SFOR-ova nordijsko-poljska taktička skupina pojačala je svoju nazočnost u selu gdje su ranije obavljali tek redovne ophodnje. Pripadnici SFOR-a zauzeli su i sporni objekt Društvenog doma i zabranili mu pristup. »SFOR-ova nazočnost je zbog osiguranja stabilnog i mirnog okružja za svakoga te povratka raseljenih osoba njihovim kućama, rekao je glasnogovornik Stabilizacijskih snaga Robert Thompson.</p>
<p>Maglajsko selo Bočinja naselili su tijekom rata uglavnom mudžahedini iz arapskih zemalja koji su se borili na strani Armije BiH. Zauzeli su kuće bivših srpskih žitelja, a u selo je uveden strogi islamski način života. Pojavile su se i ozbiljne optužbe o tome da mudžahedini krše mnoge zakone Bosne i Hercegovine.U svakom slučaju, njihova nazočnost bila je ozbiljna prepreka povratku prijeratnih stanovnika.Deložacije mudžahedina iz tuđih kuća počele su tek nakon što je vlast u općini Maglaj nakon izbora 8. travnja preuzela koalicijska vlada Stranke za BiH i SDP-a na čelu s načelnikom Dževadom Galijaševićem. Posljednji mudžahedini koji su nelegalno zaposjeli tuđu imovinu trebali su napustili selo do 3. siječnja. No, problem Bočinje još nije riješen, što je pokazao spomenuti porast tenzija.</p>
<p>Tako je tijekom ovog tjedna, posebno u utorak i srijedu došlo do okupljanja mudžahedina iz Bočinje, kojima se priključilo i više desetina onih koji su u selu došli da se s njima solidariziraju. Uslijedio je i jezivi ritual mazanja krvlju prethodno zaklanih ovaca, a tvrdi se da je policija intervenirala i uhitila izgrednike nakon što se nekoliko desetina ljudi s palicama uputilo prema zgradi Društvenoga doma. Protiv njih će biti pokrenuti postupci zbog uništavanja imovine. Načelnik općine Galijašević rekao je da se u Bočinju moraju stvoriti uvjeti za povratak prijeratnih stanovnika. U općinskoj administraciji ističu da će riješiti problem smještaja za deset mudžahedinskih obitelji iz Bočinje kojima to do sada nije bilo osigurano, te da će zgrada Društvenoga doma biti zapečaćena. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sud odbacio tužbu Sefera Halilovića o atentatu</p>
<p>MOSTAR, 4. siječnja</p>
<p> - Krivičnu prijavu koju je podnio bivši zapovjednik Armije BiH general Sefer Halilović protiv Bakira Alispahića, Envera Mujezinovića, Jusufa Jašarevića, Dragana Božića, Nedžada Herende i Vladimira Populovskog Makedonca zbog pokušaja njegova ubojstva kao političkog neistomišljenika odbacilo je Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu. </p>
<p>Halilović je u krivičnoj prijavi teretio Alispahića i skupinu da su pripremali njegovo ubojstvo, da su osnovali terorističku organizaciju »Ševe« i da su napravili plan te odredili osobe koje će počiniti atentat na njega. Vođeni tim planom, tvrdio je Halilović u prijavi, Herenda, Božić i Populoski su na balkonu kuće Sefera Halilovića postavili eksplozivnu napravu s nakanom da ubiju generala Halilovića, a stjecajem okolnosti, od aktivirane eksplozivne naprave poginuli su Halilovićeva supruga i njezin brat Edin Rondić.</p>
<p>Inače, bivši zapovjednik Armije BiH jednaku je krivičnu prijavu podnio i Haaškom sudu, a Bakir Alispahić je taj Halilovićev potez nazvao »političkim potezima bivšeg zapovjednika«. Haaški se sud još nije očitovao o toj prijavi, a nakon odluke Kantonalnog tužiteljstva, Alispahić sada, navodno, razmišlja o podnošenju protutužbe protiv Sefera Halilovića, i to za krivično djelo lažnog prijavljivanja. (Mario Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Direktor Češke televizije u bolnici</p>
<p>Parlament će hitno raspraviti promjene u Zakonu o televiziji / Jiri Hodač koji ima ozbiljnih zdravstvenih problema odlučno je odbio podnijeti ostavku </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Sukob pobunjenih novinara i direktora Češke televizije Jirija Hodača dostigao je u četvrtak dramatične razmjere. Predsjednik parlamenta Vaclav Klaus, koji je ujedno predsjednik Građanske demokratske stranke (ODS) koja jedina podržava direktora Hodača, morao je udovoljiti zahtjevu vlade da na dnevni red parlamentarne sjednice stavi donošenje izmjena i dopuna zakona o televiziji po hitnom postupku, a kao termin održavanja te sjednice naveo je petak 12. siječnja. Istovremeno je u četvrtak sazvan hitan sastanak Medijske komisije i parlamentarnog Odbora za kulturu s predstavnicima svih strana uključenih u spor oko televizije, na kojem treba donijeti platformu i materijal za sjednicu parlamenta koja će u petak raspravljati o stanju na televiziji. Predstavnik nove uprave televizije izjavio je da će novo vodstvo televizije staviti svoje mandate na raspolaganje ako parlament opozove sadašnje Vijeće za radio i televiziju koje je imenovalo Jirija Hodača direktorom i koje ga jedino može razriješiti te dužnosti. Sadašnji sastav Vijeća, naime, zagovara ostanak Hodača na funkciji, uglavnom zahvaljujući trojici članova Vijeća iz redova Klausove ODS, koji se energično protive njegovu opozivu. </p>
<p>U srijedu predvečer održan je na središnjem praškom trgu Vaclavskim namestima dosad najveći prosvjedni skup podrške pobunjenim novinarima na kojemu je, prema nekim procjenama, prisustvovalo oko 100.000 ljudi. Bio je to najveći prosvjedni skup u Pragu od Baršunaste revolucije, a organizirali su ga novinarski sindikat i građanska inicijativa pod nazivom »Češka televizija - javna stvar« pod motom: »Televizija ljudima, a ne strankama«. Okupljenim građanima javio se u živo iz Bruxellesa dopisinik Češke televizije Pavel Bouda, pa su prisutni preko velikog displej ekrana mogli vidjeti veliku skupinu bruxelleskih novinara, koji su, kako je rekao, došli u znak podrške češkim kolegama jer iz vlastita iskustva znaju kako se za slobodu i nezavisnost treba boriti. Bouda je rekao da će mišljenje zapadnih medija imati velik utjecaj na stav Europske komisije, a oni u sporu za Češku televiziju vide krizu u Češkoj kojoj je u temeljima borba za slobodu javne riječi. Isto mišljenje dijeli i Međunarodna federacija novinara, koja je u srijedu obavijestila predsjednika Europske komisije Romana Prodija o situaciji. Bouda je na kraju poentirao rekavši da ako Češka dopusti da se stvori mišljenje kako nije sposobna zajamčiti slobodu govora i medija, onda »Prag može zaboraviti da bi u skoro vrijeme mogao biti primljen u EU«. </p>
<p>Na skupu je govorio i potpredsjednik vlade Vladimir Špidla koji je okupljene obavijestio da je u srijedu češka vlada usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Češkoj televiziji i da je zatražila od zastupničkog doma parlamenta da zakon stavi na usvajanje po hitnom postupku, što bi se trebalo dogoditi između 5. i 12. siječnja. Špidla je također ponovio da je čelništvo njegove stranke (socijaldemokrati - ČSSD) pozvalo direktora Jirija Hodača da podnese ostavku i time pomogne u rješavanju krizne situacije. </p>
<p> Osim vlade, u srijedu je i gornji dom parlamenta - Senat raspravljao o situaciji na Češkoj televiziji i velikom većinom (42 od 68 prisutnih senatora) usvojio poziv Hodaču da smjesta podnese ostavku. Istovremeno je češki ministar kulture Pavel Dostal najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Hodača jer je on prekinuo emitiranje intervjua s Dostalom u kojemu je obavještavao javnost o zaključcima vlade koja je prihvatila novelu zakona o televiziji i zatražila da se ona raspravi po hitnom postupku. Dostal je to ocijenio sprječavanjem prava javnosti na informacije o djelatnosti vlade. Po tom prijedlogu noveliranog zakona, parlament u Vijeće televizije umjesto dosadašnjih devet birati 15 članova, a članove će moći predlagati sve zainteresirane organizacije, ali ne i političke stranke. </p>
<p>Usprkos svom tom silnom pritisku, direktor televizije Jiri Hodač koji ima ozbiljnih zdravstvenih problema odlučno je odbio podnijeti ostavku jer, kako je rekao, situacija se ne može riješiti pritiskom masa na ulicama, već samo ustavnom, zakonskom i pravnom promjenom. Prema vijestima u četvrtak on je hitnom pomoći prebačen u bolnicu.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stasi ozračio disidente i pratio ih Geigerovim brojačem </p>
<p>LONDON, 4. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tijekom Hladnog rata, istočnonjemačka tajna policija Stasi obilježavala je disidente i političke protivnike radioaktivnim tvarima, a zatim bi te ljude slijedila pomoću Geigerovog brojača!. Kako uhođeni ne bi čuli škljocanje brojača, Stasi se domislio te proizveo takvu napravu koja samo vibrira - slično poput današnjih mobitela, kada im je isključeno zvonjenje. </p>
<p>Te fascinantne podatke, uz obilje pojedinosti o tome kako je Stasi ozračivao i zatim uhodio »sumnjive elemente«, otkriva najnoviji broj britanskog popularno-znanstvenog časopisa New Scientist. Ta se praksa provodila tijekom sedamdesetih i osamedesetih godina. Stasi bi njemu sumnjive osobe, kao i njihove dokumente i novac, potajno poprskao otopinom skandija-46. Praksa je bila da se tom jako radioaktivnom kemikalijom dobro poprska i pod sobe u kojoj su disidenti pripremali sastanak. Nakon sastanka bi svi koji su boravili u obilježenoj sobi ponijeli na potplatima dovoljno radioaktivnog materijala da ih izdaleka mogu pratiti Stasijevi agenti oboružani Geigerovim brojačima. Svoje vibrirajuće naprave oni su obično nosili ispod pazuha.</p>
<p>Pomoću posebne zračne puške, kojom se bi u gume automobila ispaljivale tanke radioaktivne srebrne žice, Stasi je obilježavao i vozila. Također je radioaktivnim skandijem označio velike količine zapadnonjemačkih maraka, da vidi kako one cirkuliraju, ali su potom izgubili trag tom novcu. Više od jedne novčanice u džepu nekog muškarca pogubno je djelovalo na njegovu plodnost, te gotovo bilo ravno kastraciji, izračunala je kasnije istočnonjemačka tajna služba. </p>
<p>Već dugo se sumnja da se Stasi služio radioaktivnošću kao oružjem. Dokazi o toj praksi pronađeni su u golemim arhivima te službe. New Scientist citira vodećeg njemačkog stručnjaka za zaštitu od zračenja Klausa Beckera koji je otkrio da su i »neobični nemedicinski rendgenski aparati« u bivšim zatvorima vjerojatno korišteni za tajno ozračivanje zatočenika. Mnogi istaknuti istočnonjemački disidenti umrli su od raka koji je vjerojatno uzrokovalo upravo jako radioaktivno ozračenje.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>NATO je imao dopuštenje za korištenje radioaktivne municije u BiH, Srbiji i na Kosovu</p>
<p>RIM, 4. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U Italiji su se razbuktale žestoke polemike oko oboljelih talijanskih vojnika od leukemije i povezanosti njihove bolesti sa ozračenošću na području Balkana gdje su bili u misiji u sklopu snaga NATO-a. Poznato je da je na obronke planina oko Sarajeva izbačeno 10.800 tzv. DU projektila, a više od 30.000 na područje Srbije i Kosova. Glasnogovornik vojnih snaga NATO-a, pukovnik Konrad Freytag je u kratkom intervjuu Vjesniku dao neka pojašnjenja.</p>
<p>• NATO je prozivan u više navrata u svjetskim medijima zbog uporabe radioaktivnih projektila i granata.</p>
<p>- Snage NATO-a su prilikom rata u Bosni koristile i DU (depleted uranium) municiju. Radioktivnost jednog takvog metka je manja od one koji susrećemo kod prirodnog urana u zemlji. Mnogo je veća radioktivnost sata koji nosite na ruci. U Bosni smo koristili tu municiju 1994. i 1995.godine prilikom bombardiranja srpskih tenkova, jer takve granate prodiru i kroz najčvršći čelik i uništavaju ga. Prilikom napada smo koristili avione A10 koji se još nazivaju »tenkoubojice«.</p>
<p>• Mnogi su tražili zabranu korištenja tog tipa municije koju smatraju glavnim uzročnikom zloćudnih bolesti koje su se javile kod vojnika koji su bili u misiji u rizičnim područjima.</p>
<p>- NATO je bio pozvan od UN-a da intervenira i da zaustavi rat u Bosni, i snage NATO-a su dobile autorizaciju za korištenje DU municije upravo zbog njene jačine i efikasnosti u uništavanju oklopnih vozila. DU municija je bila ispaljena iz 30 mm topova vojnih aviona. Takva vrsta municije je u skladu sa ratnim zakonima. Međunarodni komitet za zaštitu od radijacije ne stavlja DU na listu municije koja predstavlja opasnost za zdravlje čovjeka.</p>
<p>• Zar nije čudno da su se isti simptomi pojavili kod talijanskih vojnika koji su bili na misiji u Bosni i na Kosovu, kao i kod američkih koji su sudjelovali u ratu u Zaljevu?</p>
<p>- U Iraku je korištena artiljerija s DU municijom koja je idealna za uništavanje oklopnih vozila. Uran je teški metal koji se nalazi u prirodi, zraku, kamenju, vodi, hrani. Postoje više tipova uranskih izotopa koji su radioaktivni. U radioaktivnim reaktorima ili nuklearnim bombama se koristi prirodni uran koji se »obogati« radioaktivnošću. Za razliku od toga, DU, osiromašeni ili deradioaktivni uran je 40 posto manje radioktivan nego prirodni. Želio bih naglasiti da DU municija nije opasnija po ljudsko zdravlje od bilo kojeg drugog tipa municije.</p>
<p>• Otvaraju se i nove polemike oko bombi koje su NATO-ovi piloti izbacili u Jadransko more.</p>
<p>- Bombe koje su izbačene u Jadransko more nemaju nikakve veze s DU municijom. Dogodilo se u nekoliko slučajeva da piloti nisu bacili bombe i vraćali su se s teretom koji im je onemogućavao slijetanje. Iz sigurnosnih razloga su izbacivali neiskorištene bombe u najbliže more, uvijek u međunarodne vode. Druga faza je čišćenje mora od bombi koje su pale. Nekoliko NATO-vih mornaričkih ekipa pod rukovodstvom NATO-a iz Napulja su obavile najveći dio posla čišćenja Jadranskog mora tijekom 1999 i 2000. godine.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za svakog vojnika umrlog od »balkanskog sindroma« odšteta obitelji od pet milijardi lira?</p>
<p>Talijanska stranka reformiranih komunista na čelu s Faustom Bertinottijem i udruge ratnih veterana traže neopozivu ostavku Javiera Solane / Predsjednik Italije Carlo Azeglio Ciampi bio upoznat s opasnostima misije na Balkanu?</p>
<p>RIM, 4. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - NATO će na zahtjev talijanske vlade posvetiti prvu sjednicu u 2001. godini, u utorak 9. siječnja, raspravi o uporabi projektila sa osiromašenim uranom. Nakon alarmantne informacije o svakodnevnom povećanju broja umrlih (do sada 8) i 50 oboljelih talijanskih vojnika od zloćudnih bolesti, vlade Danske, Belgije, Norveške, Finske, Švedske i Portugala su podvrgnule kontroli sve svoje vojnike koji su bili u sastavu SFOR-a ili KFOR-a na Balkanu. </p>
<p>U zadnjih pet godina, na području Balkana kao sastavni dio NATO-ovih jedinica je boravilo 60.000 talijanskih vojnika i 15.000 dobrovoljaca civila. Odvjetnik organizacije za nadgledanje i zaštitu prava vojnika Angelo Tartaglia traži odštetu od pet milijardi lira za obitelj svakog umrlog vojnika od balkanskog sindroma. Pri glavnom štabu talijanske vojske otvoren je poseban besplatan telefonski broj na kojem svi zainteresirani mogu dobiti informacije. </p>
<p>Panika vlada među vojnicima i dobrovoljcima; nitko više ne želi ni čuti za misiju na Balkanu. »U stanju smo potpune paranoje. Ako se nastavi ova psihoza, rizici su ogromni«, tvrdi Valdo Spini, predsjednik komisije za obranu u parlamentu. U Palači ministarstva obrane u ulici 20. septembra, u središtu Rima susreću se samo zabrinuta i natmurena lica. Ministar obrane Sergio Matarella je u četvrtak doputovao u Sarajevo i posjetio talijanske vojnike kojima je morao odgovoriti na neugodna pitanja o balkanskom sindromu. </p>
<p>Reformirani komunisti na čelu sa čelnikom Faustom Bertinotijem i neke udruge ratnih veterana zahtijevaju neopozivu ostavku Javiera Solane koji je bio na čelu NATO-a i nije na vrijeme obavijestio saveznike o opasnostima koje sa sobom nosi uporaba projektila sa osiromašenim uranom. Direktor lista Liberazione, Sandro Curzi daje bombastičnu izjavu: »Predsjednik Ciampi je bio upoznat sa bacanjem više od 40.000 projektila sa osiromašenim uranom na područje Balkana.« </p>
<p>Talijansko vojno tužilaštvo nastavlja sa ispitivanjem vrha ministarstva obrane, koliko su bili upoznati sa opasnostima misije na Balkanu. Padaju sve vojne tajne, skidaju se pečati s »top secret« vojnih arhiva. U večernjoj emisiji RAI-ja 1, Ennio Remondino, bivši dopisnik talijanske televizije iz Srbije tvrdi da na pozicijama gdje je bačena najveća koncentracija projektila s osiromašenim uranom, nisu stacionirani vojnici iz zemalja koje su ih bacile. U zoni Peći, gdje je bačeno oko 14.000 projektila s osiromašenim uranom stacioniran je talijanski kontingent. U izjavi za »Radio anche io«, Romano Prodi, predsjednik europske komisije pozvao je Europsku uniju da zajedno sa vladama BiH i Srbije rasprave o problemu zagađenosti okoliša i posljedica bacanja velike količine projektila s osiromašenim uranom </p>
<p>Negiranje glasnogovornika NATO-a Marka Leatyja iz Londona o bilo kakvoj povezanosti pojave karcinoma s uporabom municije s osiromašenim uranom, ironično je prokomentirao tajnik lombardijske lige Roberto Calderoli: »Glasnogovornik NATO-a koji ne smatra opasnim po zdravlje osiromašeni uran, vjerojatno se hrani biftecima zaraženim kravljim ludilom i ljetuje u Černobilu.«</p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi izjavio je u četvrtak da želi da se rasvjetle tvrdnje o povezanosti korištenja oružja s osiromašenim uranom sa smrću više vojnika NATO-a koji su služili u mirovnim misijama na Balkanu. »Želim da se utvrdi istina, ne samo zbog vojnika već i zbog lokalnog stanovništva. Jasno je da ako postoji i najmanji rizik, takvo oružje ne smije biti rabljeno«, istaknuo je Prodi u razgovoru za talijansku državnu televiziju RAI.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Dragi naš kaj (6): gospodine Horvat, drugačije mišljenje ne znači neshvaćanje</p>
<p>Bez ikakve želje za nastavljanjem polemike, javljam se kako bih demantirao neistine koje je Ivo Horvat iznio u svom tekstu »Dragi naš kaj (5): Novinarski funkcionalni stil na kajkavskom treba tek stvoriti«, objavljenom u Vjesniku od 29. prosinca 2000.</p>
<p>- Neistinito je da ja ništa ne shvaćam od problema koje je Horvat pokrenuo svojim člancima. O tim problemima imam drugačije mišljenje, a drugačije mišljenje ne znači neshvaćanje.</p>
<p>- Neistinito je da vrijeđam. Poziv na instrukcije iz kajkavologije nije uvreda, već adekvatan polemički odgovor na Horvatovu sumnju u moje poznavanje kajkavskog jezika.</p>
<p>- Neistinito je da ponizujem. Ivu Horvata nisam namjeravao poniziti, nego sam mu racionalno izložio svoje stavove te ukazao na neutemeljenost (nekih) njegovih stavova.</p>
<p>- Neistinito je da polemiziram ad hominem umjesto ad rem. O Ivi Horvatu nisam napisao ništa osobno, čak ga ni ne poznajem i znadem malo o njemu. U polemičkoj argumentaciji iskoristio sam samo ono čime se Horvat u pismima »podičio«: potpisivanje različitim imenima, proturječne i neutemeljene tvrdnje i optužbe, prozivanje drugih zbog nečega što se i njemu može spočitnuti, itd.</p>
<p>Uvijek sam govorio ad rem, temeljito analizirajući sve spominjane teme, čak i podsjećajući Horvata na neke od tema koje je otvorio.</p>
<p>- Dapače, napadima ad hominem služi se Ivo Horvat. Piše da je čuo kako sam »prepotentan«. I ja sam čuo mnogo toga (i lijepog i nelijepog) o Ivi Horvatu, ali mi nikad ne bi palo na pamet da nečije anonimno negativno mišljenje o njemu rabim u polemici. U tome se, dakako, očituje i neistinitost Horvatove tvrdnje da je moja polemičnost »daleko od uljudnog građanskog šlifa«.</p>
<p>- Nije istinita tvrdnja koja proizlazi iz Horvatove bojazni da, bude li od mene zavisilo, u Varaždinskim vijestima neće skoro biti napisa (komentara) na kajkavskom jeziku. Istinito je da je takvih napisa (pa i mojih!) bilo, da ih ima i da će ih biti u Varaždinskim vijestima - u svakom broju!</p>
<p>- Nije istinito da »pisati na moderan način, a ne na onaj predgajevski, aktualne komentare, eseje, feljtone, pa čak i obične novinske informacije na kajkavskom jeziku teško je ne samo novinarima nego i svim intelektualcima u kajkavskim sredinama«. Istinitost ove tvrdnje potiru uspjeli kajkavski komentari, eseji i feljtoni B. Jelušić, Z. Bartolića, Ž. Funde, I. Lečeka, I. Vrbanića, E. Fišera, B. Becka, Ž. Pavleka, D. Dretara, I. Čehoka, D. Peričića i dr.</p>
<p>- Nije istinito da se hvalim kako mi ne treba »specijalni kajkavski rječnik od barem tisuću i više kajkavskih natuknica i izraza uobičajenih u suvremenoj publicistici«. Nikad i nigdje nisam ni spomenuo takav rječnik, pa kako bih se onda mogao hvaliti da mi ne treba?! Dapače, uvidom u jedno od prethodnih Horvatovih pisama može se utvrditi kako upravo Horvat drži da se prilikom pisanja ne bih trebao služiti kajkavskim rječnikom.</p>
<p>Gospodinu Ivi Horvatu želim svako dobro u 2001. godini i uvjeravam ga da će na podršku svojih načelno hvalevrijednih napora u promicanju kajkavštine uvijek naići i u Varaždinu.</p>
<p>mr. DENIS PERIČIĆVaraždin</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Namjerni gaf prve glazbene kritičarke HTV-a</p>
<p>Ova zakašnjela reakcija na kazališni TV komentar</p>
<p> - prošlog mjeseca, godine, stoljeća i tisućljeća - zacijelo gubi na svojoj vrijednosti i aktualnosti. Odstajala je, međutim, i nije pod pritiskom, hladna je i trijezna, pa joj se može mirne duše pripisati i epitet, da predstavlja uradak napisan - sine ira et studio...</p>
<p>Predmetni se, naime, i bombastični komentar u udarnom TV dnevniku dogodio 22. prosinca 2000. pod naslovom »Trijumfalni uspjeh Labuđeg jezera u HNK«, iz pera i glasa gđe Mire Marenić - Toljan.</p>
<p>Amatersko i drugo slušateljstvo je, po prirodi stvari, podređeno i osuđeno bespomoćno saslušati svaki TV komantar; čak i kad se nad njim zgrane, kako se to dogodilo spomenutog dana, nakon odslušane tzv. umjetničke kritike baletne predstave. Relativno iritirajući viši harmonici njezina glasa, koji u osjetljiva slušateljstva izazivaju neugodu, nisu bitno utjecali na njihovu zgranutost..</p>
<p>Zgranuti su, istina, mogli biti samo oni sretni gledatelji (sa sluhom) koji su se, istinski željni očekivane dobre predstave, na neki čudesni način dokopali neke ulaznice ili pomoćnog sjedala (npr. - ja); ostalima je (nazovimo ih - uzvanicima) HNK podijelio ulaznice šakom i kapom (bez obzira na - sluh), i o njihovoj hipotetskoj zgranutosti nad predmetnim komentarom ne usuđujem se govoriti.</p>
<p>Iako s bogatim komentatorsko-kritičarskim iskustvom MMT, zlonamjerno prešućuje cjelokupni glazbeni ugođaj, odnosno slušni doživljaj predstave, što se nikako ne može nazvati omaškom. Stoga ovo - zlonamjerno - nema samo svoju težinu nego i - odgovornost!</p>
<p>Kako, naime, drugačije shvatiti neprimjereni, diletantski, nekulturni i ignorirajući postupak prešućivanja imena gostujućeg dirigenta?! Da je maestro Davor Krnjak puki anonimus, da je neki novozelandski građanin (a ne uspješni Zagrepčanin), autorica kritike bi mu uputila naše uobičajene (europsko)ulizivačke pohvale. A da je, pak, maestro D.K. kojim slučajem nemuzikalno i neprofesionalno odmahao svoju predstavu, zacijelo ne bi bio tako besprimjerno ignoriran; nemilosrdno bi ga ošinula britka zaslužena glazbeno-kritička tirada, sa svim raspoloživim biserjem, kakvo u svojim glazbeno-kritičarskom žargonu posjeduju i njeguju na posebni način samo - glazbeni kritičari.</p>
<p>Gđa MMT je tim namjernim gafom pokazala daleko više svoju uskogrudnu zavist i lobističku servilnost jadne poslušnice, nego li što je naudila profesionalcu i uspješnom baletnom dirigentu maestru Krnjaku!</p>
<p>Ali gđa MMT je svojim beskrupuloznim postupkom uvrijedila i orkestar. A on je zaslužio pohvalu za navedenu premijernu predstavu, unatoč njegove posvemašnje objektivne i sustavne nemotiviranosti! Ali, kako spomenuti ili nedajbože pohvaliti orkestar, a da se ne spomene - dirigent?! </p>
<p>A u TV kritici baletne premijere, pak, jednom jedinom riječju ne spomenuti živu glazbu (ni ime (!) dirigenta), velika je nepravda, ravno je prijevari i laži!</p>
<p>Gđa MMT nije svojim namjernim prešućivanjem umanjila vrijednost maestra D. Krnjaka, koji godinama uspješno djeluje u Njemačkoj i gostuje širom svijeta kao baletni dirigent - specijalist; ona se, ne razmišljajući o moralnom aspektu svoga postupka samo solidarizira s brojnim postupcima, koji ovaj grad vraćaju u - provinciju. </p>
<p>Zbog sramotne kritike gđe MMT poslodavac maestra Krnjaka, svakako, ne će manje cijeniti svoga šefa-dirigenta. Mi zgranuti amateri, slušatelji i gledatelji HTV jednostavno brinemo, i teško možemo povjerovati, da je gđa MMT za jednu zdjelu leće platila svoje mjesto prve kritičarke TV.</p>
<p>ing. HRVOJE DEFARZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kakve veze ima genetski modificirana hrana s predviđanjem Sudnjeg dana?</p>
<p>Prilično naslova u hrvatskim medijima zadnjih tjedana govori o genetski modificiranoj hrani, etici i moralnosti u znanosti, perspektivi svijeta u bliskoj budućnosti, i slične teme - prikazane su prilično fatalistički i kataklizmički!? Tako nam Vjesnik prenosi predviđanja nekog znanstvenika da će već 2026. godine (nekog petka, 13-tog, naravno...) - kada na zemlji bude 16</p>
<p>milijardi ljudi, doći Sudnji dan - valjda, nećemo imati više što za jesti...? Što se mene i mog uvjerenja tiče - Sudnji dan se možda dogodi i sutra, no sasvim sam siguran (koliko je to uopće moguće, naravno!) da se to neće dogoditi na takav trivijalan način i iz tako trivijalnog razloga.</p>
<p>Ja osobno na tu sam temu (genetika, hrana i perspektive) više puta pisao iz svoje perspektive optimista: vjerujem da je danas praktički sva hrana na tzv. razvijenom zapadu, na neki način genetički modificirana - i gle, veselite se narodi, ljudi oko mene ne »padaju k'o muhe«! Dapače, ljudi</p>
<p>žive sve dulje - usprkos toj »ne-organskoj« hrani (organska hrana</p>
<p>- jako je politički »in«, a posve je ispraznog značenja!).</p>
<p>Štoviše, to dulje življenje u »neproduktivnoj penzionerskoj« fazi - stvara socijalne probleme, o kojim tek treba razmisliti! No, o tome nam ne žele govoriti zagovornici te »organske hrane«, koji napredak u</p>
<p>svjetskoj proizvodnji hrane svrstavaju pod anatemu, »bič Božji«, što</p>
<p>U suvremenoj znanosti genetski modificirane hrane, istina, glavni pokretač jest interes krupnog i globalnog kapitala. Ta činjenica - sama po sebi - nije zla i za osudu. Ne zaboravimo - krupni kapital - na ovom tzv.»trulom zapadu« - najčešće su baš razni penzioni fondovi - a njegovi vlasnici su široko raprostranjeni među svekolikim stanovništvom! Drugačija pitanja i aspekti mnogo su zanimljiviji i potrebno ih je sagledati. Kakvo je, primjerice, ponašanje sudionika u tim (znanstvenim i gospodarstvenim)procesima?, gdje i kako se (ne)odgovorno ponašanje demonstrira?, koje su sve posljedice (dobre i loše!)?, gdje su stvarni konzensusi ljudi - masovnih konzumenata rezultata tih procesa?</p>
<p>Moja je pretpostavka da su ozbiljniji problemi u svijetu - na temu hrane i perspektiva - pitanja pravične razdiobe hrane, i da se raširenu glad u mnogim dijelovima svijeta treba tretirati kao političku i društvenu sramotu. Tu nema znanstvenih problema (znanost kroči naprijed, stalno i ubrzano!) - sve se svodi, najčešće, na političke probleme i nedorečenosti! Vjerojatno političarima svijeta odgovara - prilično isprazna - diskusija i nadmetanje »tko je više u pravu« među znanosti bliskim ljudima koji su svrstani u dva tabora: jedni su za genetski modificiranu hranu, drugi</p>
<p>su žestoki protivnici. Mnogo zanimljiviju temu načeo je uvaženi edukator, gosp. Igor Čatić (Vjesnik, 2. siječnja, 2001. - »Pitanje svih pitanja...«), gdje to sveznačajno pitanje glasi »...ne mogu li to načiniti, već smijem li to načiniti«? - kad se radi o znanstvenom radu na rubu stremljenja i dostignuća</p>
<p>današnje znanosti.</p>
<p>Svoju bih diskusiju - u vezi tako postavljenog pitanja - usmjerio prema</p>
<p>postulatu, da to jako ovisi o tome TKO takovo pitanje postavlja? Naime, pojedinac može (i treba) imati takve dileme; prema svojoj savjesti i moralu treba donijeti i odgovor. Međutim, znanstveni krugovi i ustanove takve dileme rijetko imaju. U njima uvijek postoje ljudi koji će sigurno ići »dalje« - gdje je jedina moguća kočnica u sferi: - a, može li se to napraviti!?</p>
<p>U najbližem osobnom okruženju doživio sam nedavno, da mladi znanstveni istraživač - nakon dvije i pol godine rada na »rubu« dostignuća genetskog inženjeringa - odustane od te i takve karijere. Sljedeći tjedan, eno on počinje novu karijeru kao nastavnik znanosti u srednjoj školi! A, ona nije bila niti u nekoj komercijalnoj ustanovi - nego u vrhunskoj istraživalačkoj medicinskoj ustanovi (rak i AIDS istraživanje) - gdje je »profiterstvo« jako daleki mogući motiv.</p>
<p>Očito, takva pitanja moralnosti u znanosti jako su osjetljiva za mnoge pojedince - ustanove, međutim, stalno idu dalje!. U prirodi je ljudskog djelovanja (pogotovu, kao grupe): - ako se nešto može napraviti, čovjek će svakako to i pokušati napraviti!</p>
<p>Opet se, barem meni, pokazuje da su ljudska društvena saznanja nedostatna i daleko zaostaju za znanstvenim dostignućima i stremljenjima.</p>
<p>Svi mi pojedinačno dužni smo samima sebi odgovore na ta i takva pitanja, gdje će</p>
<p>se postići sklad svih naših uvjerenja i saznanja. Izbjegavanje odgovora, kao - to su »teške teme i dileme« - ne rješavaju ništa - štoviše, nadodavaju jednom općedruštvenom lutanju gdje previše ljudi ovisi o nekome drugome da donosi odluke za njih! A, to stanje nije daleko od pukog vegetiranja.</p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfield, Kalifornija, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Spikeri HRT-a izludiše nas sintagmom »najluđa noć« </p>
<p>U dane prije Nove godine kao da su se natjecali spikeri(ice) HRT-e koji će više puta uporabiti u svojim izvješćima, tko zna kada i od koga po prvi puta uporabljenu sintagmu... »najluđa noć«. Po čemu novogodišnja noć može i mora biti... najluđa?</p>
<p>Ako je zaista najluđa, onda je valjda dozvoljeno pijanim vozačima sjesti u svoja kola i izvoziti »sulude vozačke bravure«! Onda je dozvoljeno skakati po hotelskim stolovima punih jela i pića uz izvođenje nekog »ludog plesa, stepa ili kazačoka!«</p>
<p>Ili ne...? Pa zbog čega se onda ta noć naziva... najluđom? Zar te mlade novinarke elektronskog medija nije stid ponavljati nešto što nema svoj smisao i što nije istinito. Ta noć može biti najveselija za one koji imaju novac ili tužna za one koji ga nemaju. Može biti tužna za bolesne i samce. Može biti najnormalnija noć u krugu obitelji, koja želi doživjeti kada će se utrnuti žarulja čije gašenje znači da smo stupili u novo... tisućljeće. Ali nitko od njih ili pridošlih im prijatelja neće skakati po serviranom stolu. Kada bi se za »fašničku noć« reklo da je najluđa možda bi u tome bilo mrvce istine. Može ali i ne mora. Nekad se ta noć zvala Silvestarska noć, kada su se u svim manjim i većim mjestima održavale znamenite »silvestarske zabave«, kada su se u pola noći dobrano izljubili, posipavali jedni druge šarenim papirićima-koriandolima, kada se jela »porcija« ukusnih hrenovki izvađenih iz tople vode. Kada je postojao šaljivi zatvor, bogata tombola i slično. Takva noć može i trebala bi biti vesela, radosna, razdragana... Nikako najluđa. Možda ima i takvih koje organiziraju tinejđeri u nečijoj kući i pripreme... TULUM!</p>
<p>I drugo, može se čuti često u tim prednovogodišnjim danima slogan - »uz bogatu trpezu«. Riječ trpeza potječe iz grčkog jezika koja se rabi u Srbiji. Rabila se je i u tako zvanoj JNA. Zašto ne reći uz »bogati stol«. Zašto? Treba pitati spikere a ponajviše lektore koji tako što... propuštaju u eter!</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Obnova Dječjeg doma u Amruševu, što se čeka?</p>
<p>U općini Klinča sela u istoimenom selu na izdvojenom dijelu s desne strane ceste Zagreb</p>
<p> - Karlovac nalazi se Dječji dom, što ga je dao izgraditi bivši gradonačelnik grada Zagreba još prije Prvog svjetskog rata. Do potkraj Drugog svjetskog rata bio je isključivo za djecu, potom za umirovljenike, te poslije završetka rata Odgojni zavod za mušku omladinu, te na kraju pogon Utenzilije iz Zagreba, te konačno do pred stečaj Iteks. Dom ima obradivu zemlju, potok Okićnicu, koji je služio za kupalište, športske terene. Kako dom stoji odnosno zjapi prazan, to sam već jednom pisao u medijima, te se »javilo« Gradsko poglavarstvo grada Zagreba, te predložilo, da je to za Zagrebačku županiju. Iza toga muk!</p>
<p>Kako je Dom bio u vlasništvu grada Zagreba sve do njegove nacionalizacije - prije 1950. godine, to je dio zemljišta ustupljen pripadnicima NOB-a, koji su to zemljište iskoristili za gradnju kuća, odnosno prodali. Kako još uvijek ima dovoljno prostora sa mogućim smještajem djelatnika i korisnika djece ili umirovljenika, to bilo vrlo korisno, da se to stavi u funkciju. Općina Klinča Sela nema financijske mogućnosti, pa bi to ipak trebala preuzeti Metropola, jer je to zapravo i njeno vlasništvo. Napominjem, da Klinča Sela ima dobre prometne veze i udaljeno je od Zagreba 24 km. Do željezničkog kolodvora Zdenčina udaljenost je manja od 2 km. Autobusne veze ZET-a i Samoborčeka odnosno Autoturista Samobor skoro svakih 20 minuta od jutarnjih do kasnih večernjih sati. Okoliš doma ima raznovrsnog bilja te vrlo vrijednog drveća.</p>
<p>Nadam se, da ovaj prijedlog neće završiti u nečijoj ladici, da će konačano biti pokretač, da se dobije još jedan vrijedan i potreban objekt. Pišem iz razloga, jer dobro poznajem taj svoj rodni kraj.</p>
<p>JOSIP SAKOMANZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Isti <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, cijena različita!</p>
<p>Stalne i svakodnevne reklame u dnevnom tisku, u čemu prednjači Večernji list, o niskim cijenama, bilo kojih proizvoda, prehrambenih artikala, tekstila, odjevnih predmeta, namještaja, elektrotehnike, bijele tehnike služe samo zavaravanju potrošača. </p>
<p> Ponude koje se ne uspoređuju sa prijašnjim cijenama (ne sada formiranim prodajnim) i usporedbe sa sada sniženim prodajnim cijenama (zašto se ne usporede sa prosječnim primanjima zaposlenih i umirovljenika) i usporede sa cijenama uvoznih roba, ne uzimaju u obzir kvalitetu - prašina su u oči potrošača.</p>
<p>Da ne duljim spomenut ću samo jedan proizvod, kojeg proizvodi Osječka šećerana, a to je ako, odnosno kada kupuješ jedan kilogram šećera u kristalu (plastično pakiranje) moraš izbrojiti 6,44 kuna, a iz iste tvornice (također plastično pakiranje) za kilogram šećera u kocki platit ćeš 13,99 kuna ili 7,55 kn više! Da ne nabrajam i zamaram ostalim primjerima, ima ih koliko si ih čovjek i zamisliti ne može, bili oni uvozni ili domaći - eto to je naše »slobodno tržište« - zakon ponude i potražnje i slobodno formiranje cijena.</p>
<p>Ponuda i potražnja treba i mora ovladati tržištem i ona mora poticati proizvodnju i konkurenciju, a nikako stvarati monopol. Stoga, kupujmo domaće, kvalitetno i konkurentno, tako će nam porasti i potrošnja, potražnja, zaposlenost...</p>
<p>Budimo svoji na svome!</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Haider štiti i Milana Rakovca da mu se mujezin ne oglasi sa džamije u Vodnjanu</p>
<p>Pročitao sam jedan prekrasan roman Milana Rakovca, a pratio sam kada se u vremenu 1980-1990. svojim javnim i novinarskim djelovanjem zalagao za miran rasplet jugoslavenske krize, toleranciju i suživot. Nažalost sva nastojanja Milana Rakovca i drugih umnih ljudi skončana su u krvavom raspletu 1991.-1995. s desecima hiljada mrtvih. Izgleda da gospodin Rakovac iz te užasne nesreće nije izvukao nikakvu pouku, jer sada inaugurira novi projekt: toleranciju i suživot u Europi regija, s posebnim akcentom na razumijevanje i dobrodošlicu prema imigrantima. Tako se u Vjesniku od 23. prosinca okomio na austrijskog političara Haidera koji baš nešto nije ljubazan prema imigrantima. Rakovac sve njegove istomišljenike naziva ksenofobičnim malograđanima i pravi neprimjerenu analogiju između Hitlera i Mussolinija i današnjeg vremena. Problem haiderizma nije onako jednostavan kako ga vidi gospodin Rakovac. </p>
<p>Notorna je činjenica da je zadnjih desetak godina Europu zapljusnuo nekontrolirani priljev imigranata iz izvaneuropskih zemalja. Na stotine hiljada mladih ljudi i žena iz istočne Europe, Afrike, Turske, Irana, Kine, Alžira u visokorazvijenim i sređenim državama dobre stare Europe traži radno mjesto. To je poprimilo razmjere male seobe naroda. Haider i njegovi »ksenofobični malograđani« žele sačuvati europsko i kršćansko ozračje u kojem su živjeli njihovi očevi i djedovi i ostaviti ga u nasljeđe svojim sinovima i unucima. Haider tako štiti i Milana Rakovca od toga da mu se mujezin ne oglasi sa džamije u Vodnjanu. </p>
<p>RANKO KURSARZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Kutle i branitelji podnijeli ustavnu tužbu zbog desetomjesečnog pritvora </p>
<p>U nastavku suđenja Miroslavu Kutli i dvanaestorici suoptuženih voditeljica poslova i organizatorica rada u ŠKS Kim / Vještakinja dirigira svjedokom, uzviknuo je branitelj Dragomir Jukić, optuživši vještakinju Mirtu Tomljanović da mimikom i gestama upravlja njezinim iskazom</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - »Gospođa Milena Šenator nazvala me i rekla da potpišem ugovor i pripadajuću mu kompenzaciju. </p>
<p>Poslije toga sam se obratila svojem nadređenom, Tomislavu Mesariću, s pitanjem što da radim, a on mi je odgovorio: 'Mala, napravi ono kaj moraš', pa sam taj ugovor i potpisala«, rekla je na nastavku suđenja Miroslavu Kutli i dvanaestorici suoptuženih Irena Šepac, voditeljica poslova i organizatorica rada u ŠKS Kim. Budući da je svjedokinja Šepac u ŠKS-u Kim bila ovlaštena potpisivati službene dokumente, potpisala je tako i tu spornu kompenzaciju između »Tiska« i »Globus holdinga« za koju je osnova bio ugovor o kreditu ŠKS-Kima, no taj joj je dokument, kako je rekla pred malim vijećem Općinskog suda u Zagrebu, od samog početka bio »konfuzan«.</p>
<p>Nakon potpisivanja pokušala je ponovno popričati s Milenom Šenator, knjigovotkinjom Globus holdinga i devetooptuženom u slučaju »Tisak«. Na pitanje branitelja Dragomira Jukića u kojem trenutku je shvatila da sa kompenzacijom nešto nije bilo u redu i da podatak kojeg je potpisala ne odgovara istini, rekla je da se te kompenzacije temelje na ugovorima o kreditu koji nisu realizirani i zato je, kako je rekla, »kompenzaciju smatrala ništavom«.</p>
<p>- Vještakinja dirigira svjedokom, uzviknuo je na to branitelj Dragomir Jukić, koji je optužio vještakinju Mirtu Tomljanović da mimikom i gestama sa stola nasuprot svjedokinjinom upravlja iskazom. Sutkinji Kseniji Gržin nije preostalo ništa drugo nego da vještakinju premjesti za stol opunomoćenika »Tiska«. Branitelj, međutim, nije prestajao govoriti da su to »točno citirane riječi koje je izgovorila i vjštakinja«, pa je zavrijedio opomenu.</p>
<p>Svjedokinja je rekla da je »prije potpisa zbog savjetovanja zvala gospođu Radić-Stupalo, a nakon potpisa pokušala sam složiti lanac subjekata iz ugovora razgovorom s glavnom knjigovotkinjom Mirnom Mihelić, a i u matičnoj kući sam pokušala doći do odgovora na svoja pitanja od gospođe Rožman«.</p>
<p>Kad ju je odvjetnik Marijan Svedrović podsjetio da je u istrazi iskazala »silne dileme« o vjerodostojnosti dokumentacije koju je potpisala, a na raspravi je bila sigurna u »ništavost« dokumentacije, svjedokinja nije konkretno odgovorila, ali je na pitanje istog odvjetnika, branitelja Milene Šenator, potvrdila da se s njom sastala i prije tog potpisivanja, kad ju je Šenator pozvala na sastanak u svoj ured. »Zanimala ju je dokumentacija o ŠKS Kim kako bi stekla uvid tko smo mi, jer bi se, rekla je, neki poslovi trebali vršiti preko ŠKS-a Kim«. Irena Šapec saznala je oko Božića '96. da je Kutle postao vlasnik ŠKS-a Kim, ali nije znala koja je grupa bila vlasnik.</p>
<p>Inače, Miroslav Kutle je preko svojih odvjetnika Rajka Mlinarića i Ante Nobila podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu RH, u kojoj tvrdi da su povrijeđena njegova ustavna prava i slobode iz nekoliko članaka Ustava određivanjem sad već 10-mjesečnog pritvora, a nakon nje, kako je samo za Vjesnik najavio branitelj Rajko Mlinarić, ići će i do suda u Strassbourgu.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Izvanraspravno vijeće odbilo prigovore na optužnicu protiv Čičmaka, Krsnika i Znaora</p>
<p>DONJA STUBICA, 4. siječnja</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Općinskog suda u Donjoj Stubici odbilo je prigovore na optužnicu protiv Stjepana Čičmaka, Rudolfa Krsnika i Nediljka Znaora, koju je u rujnu prošle godine podnijelo Općinsko državno odvjetništvo. Njome se troje optuženih tereti za kazneno djelo krivotvorenja službene isprave i poticanje na kazneno djelo. </p>
<p>Prvooptuženog Stjepana Čičmaka i drugooptuženog Rudolfa Krsnika optužnica tereti da su, kao tadašnji predsjednik Nadzornog odbora Tehnomehanike i direktor Trgovačkog društva, na traženje Nediljka Znaora 8. veljače prošle godine svojim potpisima ovjerili potvrdu, kojom se potvrđuje da je švicarsko poduzeće Dutch-Swiss upisano u knjigu dioničara kao vlasnik 41.188 dionica Tehnomehanike. Kako Nadzorni odbor sukladno statutu nije donio takvu odluku, po kojoj bi Nediljko Znaor mogao prodati svoj većinski paket dionica, takav upis nije mogao biti izvršen. </p>
<p>Radi toga se Čičmak i Krsnik terete da su svojim potpisima ovjerili službenu ispravu neistinitog sadržaja, a Znaor da je namjerno potaknuo odgovorne osobe na krivotvorenje. Prigovore na optužnicu su uputili Nediljko Znaor i Rudolf Krsnik, ali su odbijeni s obrazloženjem da će se osnovanost optužnice utvrditi u sudskom postupku. </p>
<p>Inače, zbog 27 kaznenih djela u gospodarskom poslovanju protiv, Nediljka Znaora i Stjepana Čičmaka vodi se i drugi postupak pri Županijskom sudu u Zlataru, a Nediljko Znaor nalazi se u pritvoru od 16. veljače prošle godine. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Policija pojačala potragu za pljačkašima 500.000 kuna iz »Splitske banke«</p>
<p>SPLIT, 4. siječnja</p>
<p> - Splitska policija još uvijek traga za dvojicom naoružanih i maskiranih pljačkaša, koji su u srijedu oko 18,45 sati iz poslovnice Splitske banke na Ravnim Njivama odnijeli oko 500.000 kuna domaćeg i stranog novca. </p>
<p>Prislonivši službenicima pištolje na čelo i prijeteći im aktiviranjem bombe ukoliko pozovu policiju, razbojnici stari između 25 i 30 godina, naložili su da legnu na tlo. Na tlo su polegli i jednu stranku koja je u banku ušla u trenutku pljačke. Nakon toga je jedan od maskiranih mladića preskočio pult, te od djelatnice Mirjane T. zatražio da ga odvede do trezora, u kojem je ona nekoliko trenutaka ranije brojila novac. Uz prijetnju, Mirjana T. je razbojniku novac stavila u njegovu torbu. Budući da im se »žurilo« pljačkaši nisu uzimali novac iz kasa ispod pulta, a pobjegli su pješice prema obližnjem Boktuliljinom putu.</p>
<p>Tek nakon što su razbojnici napustili banku, službenici su aktivirali alarm nakon kojeg je došla policija. U cilju pronalaska razbojnika policija je pojačala nadzor na izlazima iz grada. U interesu kriminalističke obrade, glasnogovornik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Leo Tauber, nije želio potvrditi špekulacije kako je jedan od razbojnika, skinuvši rukavice, ostavio otisak dlana na bančinom pultu, kao ni priču da su razbojnici, unatoč tome što su bili maskirani najlonskim čarapama preko glave, jasno snimljeni u banci instaliranom video-kamerom. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Automobilom probila željeznu ogradu, sletjela na prugu i završila pod vlakom </p>
<p>NOVI MAROF, 4. siječnja</p>
<p> - Prema priopćenju varaždinske policije, U Novom Marofu se dogodila doista nesvakidašnja prometna nesreća, u kojoj je jedna osoba ozlijeđena nakon nalijetanja vlaka na automobil, priopćila je PU varaždinska.</p>
<p>Do nesreće je došlo kad je M. T. (41) iz Varaždina, vozeći automobil iz smjera Novog Marofa u smjeru Remetinca, došla do mosta iznad željezničke pruge. Zbog neprilagođene brzine vozačica je izgubila kontrolu, probila zaštitnu ogradu mosta i sletjela na prugu. Na njezino je vozilo tada naletio međunarodni vlak broj 204 i potpuno smrskao automobil.</p>
<p>Vozačica je, srećom, preživjela tu tešku prometnu nesreću, a nije ni teže ozlijeđena. Zadobila je potres mozga, te nagnječenje glave, prsta i trbuha. Liječnici zasad nisu pronašli unutarnja krvarenja. Iako se pričalo da je sa ženom u automobilu bilo i dijete, za koje je ona navodno i pitala, pa su ga uz prugu tražili novomarofski vatrogasci i policajci, istražni sudac Mladen Oštrek potvrdio nam je da dijete ipak nije bilo u automobilu. (Mihaela Zagoršćak)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U tramvaju prijetio samoubojstvom ispuštanjem plina iz boce </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Držeći plinsku bocu u rukama, Stojan K. (61) je u srijedu oko 11 sati, tijekom vožnje u tramvaju broj 6 kod Zrinjevca prijetio je kako će se ubiti.</p>
<p>Naime, tijekom vožnje u prvim kolima tramvaja Stojan K. je prišao vozaču Dariju O. (25) i potom glasno zatražio da zaustavi tramvaj, rekavši mu da pozove policiji jer ima namjeru počiniti samoubojstvo. Kako bi potvrdio svoju prijetnju, rastrojeni muškarac je počeo iz boce puštati plin držeći pritom u drugoj ruci upaljač. U tom je trenutku vozač zaustavio tramvaj, izašao iz kabine i pokušao Stojanu J. uzeti plinsku bocu. Kako u tome nije uspio, zbog sve jačeg mirisa plina otvorio je sva vrata i putnicima rekao da napuste tramvaj.</p>
<p>Kako je tramvaj stao u neposrednoj blizini zgrade Američkog veleposlanstva, nakon što su putnici sišli, u tramvaj je ušao policajac iz osiguranja veleposlanstva i razgovorom uspio dekoncentrirati potencijalnog samoubojicu, kojem je potom vješto istrgnuo bocu iz ruke.</p>
<p>Na mjesto događaja uskoro su pristigli policajci iz obližnje Prve policijske postaje, te su Stojana J., protiv kojeg je podnesena kaznena prijava, priveli u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prijeteći pištoljem u zoru iz benzinske postaje opljačkao 17.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Tijekom utorka, te u četvrtak rano ujutro zagrebačka policija je zabilježila dva razbojstva, dok je pak u srijedu zabilježen pokušaj tog kaznenog djela. Priopćeno je u četvrtak u Policijskoj upravi zagrebačkoj, na redovitoj konferenciji za novinare.</p>
<p>Tako je u utorak oko 23.30 sati, zasad nepoznati muškarac je ispred dizala u »Rotonda centru« u Jurišićevoj 19 s leđa prišao Željku V. (36) i udarcem ga nepoznatim predmetom onesvjestio. Kada se Željko osvijestio od jakog udarca, primjetio je kako mu nedostaje novčanik u kojem su bili dokumenti i 2.200 kuna.</p>
<p>U četvrtak pak rano ujutro oko 4.13 sati, također zasad nepoznati muškarac je zaprijetivši pištoljem opljačkao benzinsku postaju INA Špansko na Ljubljanskoj aveniji. Razbojnik je odmah po ulazu u prodajni prostor prišao pultu, te je izvadio pištol nepoznate marke i kalibra i zatim ga usmjerio ga u djelatnika postaje Damira J. (22), zatraživši pritom novac. Kada mu je zaposlenik pod prijetnjom predao dnevni utržak u iznosu od 17.000 kuna, razbojnik je pobjegao u nepoznatom pravcu.</p>
<p>U veži pak stambene zgrade u Ilici 104, Emilija G. (68) se u srijedu oko 19.50 sati mimoišla s njoj nepoznatim muškarcem, koji joj je priprijetivši »batinama« zatražio novac. Emilija je zatim počela u strahu vikati i lupati po vratima stana u prizemlju, dozivajući susjede pa je nepoznati muškarac pobjegao u nepoznatom pravcu. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zapalio trgovinu, pa se predozirao lijekovima i onesvijestio</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Djelatnik poljoprivredne trgovine »PIK Vrbovec«, Stjepan P. (42), u srijedu rano ujutro na radnom mjestu, u trgovini u mjestu Nova Kapela, podmetnuo je požar, nakon čega je sjeo u svoj automobil i pobjegao.</p>
<p>Naime, nakon što je Stjepan P. zapalio u trgovini boju za zaštitu drveta, susjedi su ušli u prodajni prostor, te ubrzo ugasili požar. Pritom nije bilo ozlijeđenih, dok je zabilježena materijalna šteta u iznosu od 1.500 kuna.</p>
<p>Policajci, pak, Šesnaeste policijske postaje potom su oko 10 sati, u mjestu Fuka, u parkiranom automobilu pronašli onesviještenog Stjepana P., koji je prevezen u KB Dubrava. Tamo su liječnici ustanovili da se predozirao lijekovima, te je zadržan na liječenju.</p>
<p>Protiv onesviještenog palitelja podnesena je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Vrbovcu. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Preminuo radnik Vetropacka kojeg su liječnici pustili na kućnu njegu</p>
<p>PREGRADA, 4. siječnja</p>
<p> - U utorak je preminuo radnik Vetropack-Straže Josip N. (57) iz Višnjevca pokraj Pregrade, tri dana nakon što s eozlijedio na poslu, izvijestila je novinare Policijska uprava krapinsko-zagorska.</p>
<p>O tom je događaju policija u Pregradi zaprimila telefonsku dojavu Državnog inspektorata, ispostave u Krapini, jer se radilo o povredi na radu.</p>
<p>Naime, još 31. prosinca Josip N. je u poduzeću Vetropack, dva sata prije prijelaza iz Stare u Novu godinu pao na stepenicama, koje vode iz proizvodnog pogona u prostorije garderobe i pri tome je udario glavom po stepenicama. Kako je udarac bio jak, vjerojatno je ostao bez svijesti, a pronašli su ga drugi radnici, koji su ga osobnim vozilom prevezli u Dom zdravlja Pregrada. Potom je prevezen u Opću bolnicu Zabok, gdje je ustanovljeno da ima »ozljedu glave u vidu rasjekotine«, te je nakon liječničke pomoći pušten kući na daljnju njegu.</p>
<p>No, kako je u utorak preminuo, a nije bilo moguće utvrditi točan uzrok smrti, na zahtjev mrtvozornika tijelo Josipa N. prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu radi obdukcije. O događaju policija je obavijestila općinska državna odvjetništva u Krapini i Zaboku. (Darko Goluban)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Na što će Hrvatska turistička zajednica ove godine potrošiti 125 milijuna kuna?</p>
<p>Izdaci su za neke stavke povećani šest puta, a uvedene su i nove, primjerice »bankovni troškovi«, na koje će otići 2.700.000, a na »neplanirane aktivnosti« milijun kuna / Najteža su stavka bruto plaće i ostale isplate, koje se u ovoj godini povećavaju za više od 600.000 kuna, dok će se za lavandu potrošiti 370.000, a za spužve 62.000 kuna / Turističko vodstvo ove će godine mnogo nagrađivati i pohvaljivati jer je stavka »nagrade i priznanja« sa 300.000 povećana na 600.000 kuna / Za opći turistički film o Hrvatskoj (kao da ih nemamo dovoljno) predviđeno je čak 300.000 kuna </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Shodno planiranim prihodima, Hrvatska se turistička zajednica morala »stisnuti« i s rashodima, rekao je nedavno Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Ta nacionalna institucija planira tijekom ove godine prihode od 125 milijuna kuna i, naravno, isto tolike rashode. Na što će potrošiti tu respektabilnu hrpu novca? </p>
<p>Među planiranim rashodima stoje i »izdaci za sitni inventar u iznosu od 30.000 kuna«. Podatak zanimljiv zna li se da je protekle godine za tu stavku bilo planirano šest puta manje. Nadalje, za »ostale komunalne usluge« potrošit će se 420.000 kuna, tj. za stavku koje prošle godine mije ni bilo. I odvjetničke usluge lete u nebo - za njih će se izdvojiti 150.000 kuna ili tri puta više od plana za 2000. Višestruko su narasli troškovi za »fotokopiranje i foto usluge«, sa 10.000 na 60.000 kuna; dnevnice za službena putovanja u zemlji (sa 30.000 na 60.000 kuna), odnosno dnevnice za službena putovanja u inozemstvu (sa 9.000 na 40.000 kuna). Sa 75.000 na 190.000 kuna porasle su i »naknade za putničke izdatke i noćenja«, a »nabava opreme i osnovnih sredstava skresana je sa 768.000 na 400.000 kuna. Za neplanirane rashode Glavnog ureda HTZ ostavljeno je 120.000 kuna. Najteža su stavka bruto plaće i ostale isplate, koje se u ovoj godini povećavaju za više od 600.000 kuna. </p>
<p>Nadalje, na oglašavanje u medijima umjesto prošlogodišnjih 10.782.000 planira se potrošiti 30 milijuna kuna, a solidno se diže i svota namijenjena susretima s novinarima (sa 141.000 na 500.000 kuna). Vjerojatno je riječ o inozemnim novinarima jer da je riječ o domaćima, ta bi stavka, na obostrano zadovoljstvo - i novinara i Bulića, mogla ostati prazna. </p>
<p>Turističko vodstvo ove će godine mnogo nagrađivati i pohvaljivati jer je stavka »nagrade i priznanja« sa 300.000 povećana na 600.000 kuna. Dio tog kolača pojest će i Buliću omiljeni HTV, odnosno smiješne priredbe gdje se usput reklamiraju i duhanski proizvodi. Dodatnih će šest milijuna kuna »popapati« inozemna predstavništva i ispostave, a dvostruke su svote osigurane i za »dostavu« i »skladište«. Naknade za skupine »veseljaka« iz Turističkog vijeća, NO i Sabora HTZ-a (posljednji, istina, kažu i poneku pametnu) skaču s prošlogodišnjih 600.000 na 900.000 kuna.</p>
<p>Sve su to, međutim, sitnice u usporedbi s potpuno novim stavkama - »bankovnim troškovima«, na koje će otići 2.700.000, i na »neplanirane aktivnosti«, milijun kuna. </p>
<p> Na promidžbeni materijal i suvenire potrošit će se 10.650.000 kuna; najmanje na papirnate zastavice, 19.000, a najviše na lavandu, 370.000 kuna. Vino nije u nekoj ludoj modi jer će se za tri tisuće boca potrošiti 140.000 kuna (više od 46 kuna po boci). Zanimljiva su stavka i spužve, koje će »upiti« 62.000 kuna. </p>
<p>Opći turistički film o Hrvatskoj (kao da ih nemamo dovoljno) osvojio je čak 300.000 kuna, na prospekte će otići ukupno nešto više od dva milijuna kuna, a na informacije (opće, nautičke i one vezane uz kružna putovanja) 910.000 kuna. Časopis Turizam, zajednički projekt HTZ-a i Instituta za turizam, blagoslovit će se sa čak 340.000 kuna.</p>
<p>Od ukupno 78 turističkih sajmova na kojima ćemo se predstavljati, najviše će se iskeširati za nastup na Düsseldorfskom BOOT-u (1.720.000 kuna), Münchenskom CBR-u (3.029.000 kuna), Genevskom EIBTM (865.000) i Londonskom WTM (1.700.000 kuna).</p>
<p>Bez obzira na sve nabrojeno, činjenica je da je HTZ tijekom 2000. skresao dio zaostalih prošlogodišnjih dugova, odnosno da je svaka kuna uložena u hrvatski turizam dobrodošla. Naravno, pametno uložena kuna. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>ZAP: U 2000. dugovi smanjeni za 5,3 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Kada se zna da su proteklih godina gospodarstvenici obično kao jedan od najvećih problema isticali nelikvidnost i vrlo lošu naplatu prodanih proizvoda, mnoge je iznenadio podatak da su u nedavno provedenoj anketi o stanju (ne)likvidnosti gospodarstvenici iz naše najvažnije industrijske djelatnosti - prerađivačke industrije - ocijenili da je sada stanje relativno zadovoljavajuće te da ni u sljedećem razdoblju ne očekuju veće teškoće u tom području.</p>
<p>Imaju li takve ocjene i stvarno uporište? Na temelju raspoloživih podataka o prijavljenim dospjelim nepodmirenim nalozima 30. studenoga 2000. u Zavodu za platni promet, koji nisu plaćeni zbog nedostatka novca na računu dužnika, evidentno je da se stanje popravlja. Naime, prema podacima iz biltena ZAP-a, posljednjega dana studenoga bilo je blokirano 32.768 pravnih osoba s iznosom 19,966 milijardi kuna. U usporedbi sa stanjem otprije godinu dana, broj je blokiranih pravnih osoba povećan za 2.396 ili 7,9 posto, a iznos je u nepodmirenim dospjelim nalozima u evidencijama ZAP-a u proteklu godinu dana smanjen za 5,3 milijarde kuna ili 21,0 posto. Broj radnika koji su zaposleni u blokiranim tvrtkama također je smanjen u istoj usporedbi sa 169.773 na 135.367.</p>
<p>Kako je prethodnih godina neprestano rastao broj insolventnih poslovnih subjekata i iznos nenaplaćenih potraživanja, taj je negativni trend prošle godine zaustavljen, ali samo kada se promatra iznos blokade jer se broj pravnih osoba čiji su računi blokirani ponovo povećava.</p>
<p>Raščlanjivanjem nepodmirenih naloga na teret računa pravnih osoba vidi se da je samo 6,6 posto pravnih osoba blokirano kraće od mjesec dana, dakle na vrijeme koje bi se s gledišta Stečajnoga zakona još moglo tolerirati, a najveći se dio blokada odnosi na one koje traju neprekidno dulje od godine dana (čak 73,3 posto blokiranih tvrtki i 91,7 posto iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje na dan 30. studenoga 2000. godine). Takvi odnosi sigurno ne pružaju nadu da će taj dio gospodarstva moći lako ozdraviti. Promatrano prema veličini, s problemima plaćanja najviše se suočavaju male tvrtke u privatnom vlasništvu.</p>
<p>Međutim, treba imati u vidu da ZAP-ovi podaci ne obuhvaćaju sve nepodmirene dospjele obveze jer ne postoji obveza takva prijavljivanja. Stoga se među evidentiranim nepodmirenim nalozima u ZAP-u nalaze u pravilu samo nalozi izdani prema sudskim i drugim ovršnim rješenjima ili rješenjima drugih nadležnih tijela, potom nalazi koje na naplatu podnose vjerovnici (donedavno isključivo akceptni nalazi) te nalazi za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, koji se moraju podnijeti do određenoga roka, neovisno o tome hoće li se isplatiti neto plaće. No unatoč tome, to su još uvijek najčešće korišteni pokazatelji tendencija u kretanju tekuće platne (ne)sposobnosti poslovnih subjekata. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Unatoč rastu izvoza, hrvatski je vanjskotrgovinski deficit veći od tri milijarde dolara</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Hrvatski je robni izvoz u razdoblju od siječnja do studenoga prošle godine premašio iznos od četiri milijarde dolara, što je rast od 4,3 posto. Takav rast izvoza, međutim, još nije dovoljan da bi se značajnije smanjio deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, koji za jedanaest prošlogodišnjih mjeseci iznosi 3,1 milijardu dolara, dok je uvoz pokriven izvozom sa skromnih 56,5 posto.</p>
<p>Ukupan hrvatski izvoz roba u prvih jedanaest mjeseci prošle godine, izražen u američkim dolarima, po prethodnim podacima Državnog zavoda za statistiku, bio je vrijedan 4.028 milijuna USD. To je za 4,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a to je i veći postotak rasta u odnosu na prijašnje mjesece (u prvih deset mjeseci porast od 3,6 posto, a u devet prošlogodišnjih mjeseci 3 posto). Istodobno je u razdoblju siječanj-studeni 2000. uvezeno roba u vrijednosti od 7.129 milijuna dolara, što predstavlja rast za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. </p>
<p> Deficit u robnoj razmjeni tako iznosi 3.101 milijuna dolara i manji je za samo 2,1 posto nego u prvih jedanaest mjeseci 1999.</p>
<p> Među djelatnostima koje bilježe značajniji rast izvoza su proizvodnja naftnih derivata, čiji je izvoz ostvaren u vrijednosti od 409 milijuna dolara zabilježio rast od 37,2 posto, kemijskih proizvoda s porastom od 9,7 posto na 492 milijuna dolara, proizvodnja metala s povećanjem vrijednosti izvoza od 30,2 posto na 147 milijuna USD, proizvoda od metala za 30,2 posto na 102 milijuna dolara, strojeva i uređaja sa 12,2 posto na 170 milijuna dolara, proizvodnja tekstila za 5,7 posto na 147 milijuna USD.</p>
<p> Najveću pak vrijednost izvoza među pojedinim djelatnostima, od 602 milijuna dolara, bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja), s tim da je to za svega 0,1 posto više nego u godini prije.</p>
<p> Među značajnim izvoznim granama čiji je vrijednost izvoza smanjena u odnosu na prethodnu godinu su proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna s padom vrijednosti izvoza od 15,5 posto na 356 milijuna dolara, proizvodnja hrane i pića sa smanjenjem od 22,1 posto na 239 milijuna dolara, štavljenje i obrada kože čija je vrijednost izvoza od 154 milijuna dolara manja za 10 posto, dok prerada drva sa 185 milijuna dolara izvoza bilježi smanjenje od 2 posto.</p>
<p> Vrlo je značajno što se iznatprosječni rast izvoza ostvaruje u razmjeni sa zemljama Europske unije, u koje je usmjereno više od 55 posto ukupnoga hrvatskog izvoza. U te je zemlje u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci izvezeno roba u vrijednosti većoj od 2,2 milijarde dolara, što je za 16,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije.</p>
<p>Po vrijednosti i izvoza i uvoza prvi je hrvatski vanjskotrgovinski partner Italija. U tu je zemlju izvezeno roba u vrijednosti većoj od 916 milijuna dolara, što je za čak 30,3 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Iz Italije je pak uvezeno roba za nešto više od 1,2 milijarde dolara ili za 9,4 posto više nego u jedanaest mjeseci 1999.</p>
<p>Za razliku od izvoza u Italiju, hrvatski je robni izvoz u Njemačku, koja nam je drugi vanjskotrgovinski partner, smanjen za 6,2 posto, na 579 milijuna dolara. Premda je i uvoz iz te zemlje u Hrvatsku manji za 12,8 posto, u robnoj razmjeni s Njemačkom bilježi se značajan deficit jer uvoz iznosi 1,14 milijarde dolara. </p>
<p>Od zemalja EU značajan rast izvoza - od 10,1 posto, Hrvatska je ostvarila u izvozu u Austriju, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 264 milijuna dolara, te Francusku za 19,6 posto, na 115 milijuna USD.</p>
<p>Izvoz u susjednu Sloveniju također bilježi rast - za 6,1 posto, na 437 milijuna dolara, dok je izvoz u BiH, realiziran u vrijednosti od 453 milijuna dolara, manji za 11,3 posto nego u prvih jedanaest mjeseci 1999. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U svibnju javna ponuda za 21 posto dionica HT-a </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo gospodarstva uvelike radi na pripremi privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, HEP-a i drugih poduzeća u državnom vlasništvu, priopćeno je u četvrtak iz toga ministarstva na čiju se adresu ovih dana upućuju brojni upiti o privatizaciji spomenutih kompanija. Pripreme za daljnju privatizaciju HT-a odvijaju se prema planu, a javna bi ponuda 21 posto dionica tvrtke mogla početi u svibnju, rekla je zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar, koja je na čelu vladine radne skupine za privatizaciju javnih poduzeća.</p>
<p>Početkom idućega tjedna radna će se skupina sastati s predstavnicima investicijske banke Schreder Salomon Barney, koja je konzultant i globalni menedžer u privatizaciji HT-a. Nakon toga trebala bi početi priprema Vladine odluke o javnoj ponudi 21 posto dionica na tržištu, koja će ovisiti o stanju u telekomunikacijskom sektoru i na svjetskim burzama.</p>
<p>»Deutsche Telekom važan je element u privatizaciji HT-a«, kaže Maja Brinar i dodaje kako bi moguće raskidanje ugovora sa DT-om moglo negativno utjecati na cijenu dionica HT-a u javnoj ponudi.</p>
<p>Potkraj ovoga tjedna radna će skupina za privatizaciju javnih kompanija raspravljati o sedam ponuda pristiglih za izbor konzultanta u privatizaciji HEP-a. Riječ je o ponudama međusobno udruženih industrijskih specijalista. Naime, za konzultanta su traženi specijalisti za industrijsku, pravnu i financijsku ekspertizu koji se mogu udružiti u konzorcije. Ponude su stigle od poznatih revizorskih kuća, poput PriceWaterhousa, Arthura Anderssena i Deloitte Touchea, eksperta za energetiku kao što su IPA, ESM i McDonalds, te financijskih institucija poput ABN Amro, BNP-a i Commerzebank. Vladino Povjerenstvo za privatizaciju odlučit će na sljedećoj sjednici o ponudama koje su ušle u uži izbor. HEP bi za privatizaciju trebao biti spreman potkraj ove godine, a prijedlog zakona o privatizaciji HEP-a mogao bi se naći pred saborskim zastupnicima već u lipnju. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ina i beogradski Beopetrol potpisali ugovor o poslovnoj suradnji</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Član Inine Uprave i izvršni direktor za rafinerije i veleprodaju dr. Željko Vrbanović te generalni direktor beogradskog Beopetrola Mirko Rašović potpisali su u srijedu u Beogradu ugovor o poslovnoj suradnji dviju tvrtki. Tim ugovorom predviđena je isporuka 360.000 tona derivata Beopetrolu i mjesečna prerada na razini 40.000 tona nafte u sisačkoj Rafineriji. Poslovna suradnja obuhvatit će i maziva. Naime, ugovorom je u prvom polugodištu predviđena prodaja 1000 tona maziva u vrijednosti gotovo tri milijuna maraka.</p>
<p>Poslovanje dviju tvrtki odvija se preko Komercijalne banke Beograd i Privredne banke Zagreb koje su uspostavile korespondentske odnose, čime je osigurano virmansko plaćanje uz jamstva banaka. »Potpisani ugovor rezultat je višemjesečnih pregovora vodstava dviju tvrtki. </p>
<p>Za Inu on znači praktično punu zaposlenost sisačke Rafinerije, te povećanje prodaje industrijskih i motornih ulja i maziva koja su na području Jugoslavije dolazila iz tzv. druge ruke. </p>
<p>Suradnja s Beopetrolom proširit će se i u zajedničkom nastupu prema trećim osobama, odnosno najvećim jugoslavenskim tvrtkama koje su zainteresirane za proizvode Ina-Maziva«, kazao je Vrbanović. (Ž. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Novigradska marina s 350 vezova - najveća turistička investicija ove godine</p>
<p>NOVIGRAD, 4. siječnja</p>
<p> - Gradnja nove marine sa 350 vezova u Novigradu bit će najveća turistička investicija ove godine u istarskom turizmu, a najvjerojatnije i na Jadranu. Partneri će u taj pothvat uložiti 24 milijuna maraka, a uz vezove u moru, na predjelu između postojeće gradske luke i stare gradske jezgre, sagradit će se i cijeli niz pratećih sadržaja uključujući i hotel. </p>
<p>Osnovicu ovoj investiciji predstavlja koncesijski ugovor na 32 godine, koji je potpisan potkraj prošle godine, a novi partneri su grad Novigrad te poduzeća »Istra marine« i »Neapolis«, na koje tvrtka »Civitas Nova« prenosi svoj poslovni udio uključivši i koncesijski ugovor. Riječ je zapravo o svojevrsnoj dokapitalizaciji koja će omogućiti realizaciju projekta, a vlasnici dvaju poduzeća su naši poslovni ljudi iz Splita i Zagreba koji posluju u Češkoj. </p>
<p>Kako nam je rekao gradonačelnik Novigrada Sergio Stojnić, ova investicija bit će značajan poticaj razvoju cijelog novigradskog područja, a posebice samoga grada Novigrada, koji je u cijelosti upućen na turizam, a sada gradnjom marine, koja će trajati dvije godine, svoju ponudu diže na višu razinu. Formalni početak realizacije ovoga projekta, nakon ishođenja koncesije, jest potpisivanje ugovora o prijenosu poslovnog udjela na nove partnere koji će se formalno obaviti u petak. (Mirko Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Američka središnja banka izvanredno snizila ključne kamatne stope </p>
<p>WASHINGTON, 4. siječnja </p>
<p> - Nekoliko tjedana prije svoga redovnog zasjedanja američka je središnja banka u srijedu navečer donijela iznenađujuću odluku o smanjivanju ključnih kratkoročnih kamatnih stopa u toj zemlji za pola postotnog boda. Također, Fed je najavio da će, pokaže li se da se gospodarski rast u SAD-u usporava prebrzo, uskoro pribjeći daljem snižavanju kamatnih stopa.</p>
<p> Posebnost je ove Fedove odluke u tome što je to prvi put unazad gotovo dvije i pol godine kako je odluka o mijenjanju kamatnih stopa donesena između dvaju redovnih zasjedanja. Posljednja je izvanredna izmjena donesena u jesen 1998. godine kada je globalna ekonomska kriza, tzv. »ruska kriza«, zaprijetila stabilnosti svjetskih tržišta kapitala.</p>
<p> Prema ovoj najnovijoj odluci kratkoročna je kamatna stopa po kojoj banke međusobno pozajmljuju novac smanjena sa 6,5 na šest posto, dok je za 0,25 postotnih bodova (na 6,75 posto) snižena i kamatna stopa na pozajmice Feda komercijalnim bankama. Odluku Feda podržao je i novoizabrani američki predsjednik George W. Bush, koji je i sam u nekoliko navrata upozoravao na opasnost od eventualnog prebrzog usporavanja gospodarskog rasta. Prema njegovu mišljenju, ova odluka, kao i njegova najava smanjivanja poreznih prihoda, samo će pomoći da američka ekonomija ostane »živahna«.</p>
<p> Američki burzovni trgovci, pak, odluku su prihvatili s oduševljenjem nazivajući je »svjetlom na kraju tunela«. Tako je samo indeks američkog tržišta visokotehnološkim dionicama, Nasdaq Composite, dan završio na čak 14,17 posto višoj vrijednosti (2.616,69 bodova). Takav postotak porasta u samo jednom danu nije zabilježen još od osnivanja tog tržišta 1971. godine. Na Nasdaqu je noću sa srijede na četvrtak srušen još jedan rekord - ostvaren je najveći obujam prometa. Naime, u srijedu je na tom tržištu protrgovano sa 3,09 milijardi dionica, dok je prijašnji rekord, ostvaren u travnju 2000. godine, iznosio 2,88 milijardi dionica. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Mlijeko, kruh i nafta neće poskupjeti iako će se cijene slobodno formirati </p>
<p>Država više neće ograničavati rast cijena crnoga kruha i dnevnoga konzumnog mlijeka jer je njihov socijalni učinak zanemariv, istaknuto je na sjednici Vlade prilikom donošenje Uredbe o izravnim mjerama kontrole cijena / Prve promjene cijena naftnih derivata 16. siječnja? / Šapi države izmaknut će i cijene umjetnih gnojiva</p>
<p>ZAGREB,4. prosinca</p>
<p> - Pozdravljamo odluku Vlade da ukine kontrolu cijena određenih proizvoda, među kojima i svježeg konzumnog mlijeka. Jer, deregulacija cijena pokazuje orijentaciju Vlade na razvoj i poticanje tržišnog gospodarstva, rekla je u čevrtak za Vjesnik Nina Anđal, izvršna direktorica korporativne administracije u Luri, komentirajući Uredbu o izravnim mjerama kontrole cijena što ju je Vlada donijela na svojoj sjednici u četvrtak. Naime, Račanov je kabinet, uz obrazloženje da je njihov socijalni učinak ionako bio zanemariv, odlučio da država više neće ograničavati rast cijena crnoga kruha i dnevnoga konzumnog mlijeka.</p>
<p>Anđal je dodala da tvrtka Lura, koja okuplja Dukat, Sirelu i Zadarsku mljekaru, razmatra mogućnost promjene cijene svježeg konzumnog mlijeka. Objasnila je da se te cijene u posljednje dvije godine nisu mjenjale, iako su u međuvremenu poskupjeli električna energija i benzin koji uvelike utječu na strukturu troškova. Naime, Lura svakodnevno prikuplja mlijeko od 30.000 seoskih domaćinstava, te distribuira gotove proizvode na oko 10.000 prodajnih mjesta.</p>
<p>Kruna Gojmerac iz karlovačkog KIM-a rekla nam je da su prerađivači mlijeka na svježem mlijeku uglavnom gubili od 0,50 do 0,90 kuna po litri. Sada očekujemo, istaknula je, da u okviru našeg interesnog udruženja Croatiastočara, osim o cijeni »masne jedinice«, raspravljamo i o proizvođačkoj cijeni dnevnog svježeg mlijeka koju Vlada više neće kontrolirati.</p>
<p>U Croatiastočaru kažu da ih zabrinjava to što na domaćem tržištu nema dovoljno svježeg mlijeka pa ga Hrvatska mora uvoziti. Tako je 1999. uvezeno 60 milijuna litara mlijeka, a domaća potrošnja iznosi oko 600 milijuna litara godišnje. Ističu da su proizvođači mlijeka samo jednom, početkom prošle godine, tražili odobrenje za poskupljenje svježeg mlijeka, što im Ministarstvo gospodarstva nije prihvatilo.</p>
<p>No, nakon nedavnog smanjivanja carinskih stopa za 15 posto na poljoprivredne prehrambene proizvode, može se očekivati da će povećana konkurencija učiniti svoje, te da svježe mlijeko neće poskupjeti. </p>
<p>Što se tiče cijene crnog kruha, Marinko Krapec, direktor marketinga zagrebačke pekarne Klara, rekao nam je da ne treba očekivati nove korekcije cijena. Crni kruh, odnosno polubijeli od brašna tipa 850, unatoč osjetno nižoj proizvođačkoj cijeni od 3,80 kuna, ima tržišni udio od 15 posto, dok se bijeli sendvič s proizvođačkom cijenom od 5,70 kuna najbolje prodaje. Dodao je da su cijene u trgovinama zbog marže oko četiri kune za polubijeli kruh te šest kuna za bijeli sendvič. </p>
<p>Zanimljivo će biti kako će na ukidanje kontrole cijena na crni kruh odgovoriti male, privatne pekare koje drže gotovo 60 posto domaćeg tržišta mlinarsko-pekarskih proizvoda, iako su one dosad u pravilu imale niže cijene od Klare i križevačkog Mlinara. </p>
<p>Kad je riječ o ukidanju kontrole cijena telefonske pretplate, u HT-u kažu da će se »pridržavati odluke Vlade« sve dok su u većinskom državnom vlasništvu.</p>
<p> Prve promjene cijena naftnih derivata (sve vrste benzina, eurodizel i ekstra lako loživo ulje) nakon uvođenja njihova automatskog usklađivanja s cijenama derivata na tržištu Mediterana i tečaja dolara može se, bude li za to potrebe, vjerojatno očekivati 16. siječnja.</p>
<p> Naime, Vlada je donijela i Uredbu o određivanju najviše razine cijena naftnih derivata, kojom je predviđeno da se na temelju posebne formule izračuna promjena ulaznih troškova svakih 15 dana (cijene derivata na tržištu Mediterana, tečaj dolara, carine na uvoz derivata, troškovi skladištenja). Ako su promjene više od četiri posto u odnosu na postojeće cijene, automatski će se šestnaestog dana mijenjati i maloprodajne cijene pojedinog derivata. Ako Ministarstvo gospodarstva utvrdi da cijene proizvoda nisu utvrđene prema odredbama iz Uredbe, cijene se neće primjenjivati.</p>
<p>Prema informacijama iz Ine, kada bi se formula odmah počela primjenjivati, cijene naftnih derivata bi, zbog pada svjetskih cijena nafte, uglavnom ostale iste ili bi promjene bile neznatne. Ali pitanje je kako će se cijene ulaznih troškova kretati do sredine siječnja. </p>
<p>Kako je na sjednici Vlade pojasnio ministar gospodarstva Goranko Fižulić, Uredbom o određivanju najviše razine cijena naftnih derivata uvodi se deregulacija cijena naftnih derivata u Hrvatskoj, uz pravo države da propiše njihovu najvišu prodajnu cijenu. Time će Ina doći u istu poziciju kao i ostala trgovačka društva, smanjit će se njezini gubici i ispuniti jedan od preduvjeta za njezinu privatizaciju, na koju već godinama ukazuju Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i ostale financijske institucije. Fižulić drži da bi cijene benzina trebale neznatno pasti, a dizel neznatno poskupjeti. »Ina ovime prestaje biti socijalni servis svake hrvatske Vlade dosad. Morat ćemo se naviknuti da se cijene naftnih derivata mijenjaju svakih 15 dana«, istaknuo je Fižulić dodavši da isti način obračuna cijena naftnih derivata primjenjuje Slovenija.</p>
<p> Uz mlijeko, kruh i naftne derivate, Uredbom o izravnim mjerama kontrole cijena šapi države izmaknut će i cijene umjetnih gnojiva te Narodnih novina, jer se Hrvatska na to obvezala pristupom Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), te stoga što te tvrtke, u uvjetima primjene novih tehnologija, gube svoju monopolsku poziciju na tržištu.</p>
<p> Državni će se nadzor nad formiranjem cijena i dalje primjenjivati na prirodni plin, ukapljeni naftni plin, električnu energiju, neobrađeno drvo, radijsku i televizijsku pretplatu, prijevoz putnika u unutarnjem željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu na državnim linijama, te na cijene standardnih pisama i dopisnica. Unatoč tome, Vlada ne očekuje veća poskupljenja, ustvrdio je ministar gospodarstva</p>
<p>Vlada je prihvatila i Uredbu o carinskoj tarifi za 2001. godinu, kojom se na uvoz umjetnih gnojiva više neće plaćati carina. Time će se Petrokemija Kutina suočiti s konkurencijom, kazao je Goranko Fižulić. </p>
<p>Željko Bukša, Adriano Milovan i Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Gredelj: Momčinović i Crnić pristali na kandidaturu</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Jadranko Crnić i Hrvoje Momčinović pristali su da ih predložimo za članove Ustavnog suda, dok nam je Mladen Žuvela rekao da će još razmisliti o tomu, kazao je u četvrtak za Vjesnik Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, osvrćući se na neke dvojbe u vezi s pristankom UHS-ovih kandidata za Ustavni sud. Podsjetimo, UHS je Crnića, Momčinovića i Žuvelu, kao bivše ugledne ustavne suce, predložio ponovo u Ustavni sud.</p>
<p>Prema Gredeljevim tvrdnjama, za njihovo kandidiranje Udruzi nije trebao njihov pristanak. Naime, u natječaju za tri nova suca Ustavnog suda saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pozvao je institucije pravosuđa, pravne fakultete, pravničke udruge, političke stranke i pojedince da predlože kandidate za Ustavni sud. »UHS se sa svojom listom kandidata samo odazvao tom pozivu Odbora«, zaključio je Gredelj, ističući da taj prijedlog Udruge podupire 1.300 hrvatskih sudaca. </p>
<p> Žuvela je, pak, medijima rekao u srijedu da se još koleba u vezi s prijedlogom UHS-a, Crnić je odbio komentar, a isto je u četvrtak poručio i Momčinović. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Trgovine smiju otvarati vrata najranije u šest sati, a zatvarati ih najkasnije u ponoć</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Za razliku od uredbi, Konačni prijedlog zakona o radnom vremenu prodajnih mjesta trgovine ne malo, na kojem je Koordinacija za gospodarstvo radila godinu dana, gotovo je posvađao ministre. Izradilo ga je Ministarstvo gospodarstva, a njime se na razini države određuje da prodajna mjesta radom moraju započeti najranije u šest sati, a završiti najkasnije u 24 sata. Izuzetak su prodajna mjesta na kolodovorima, aerodromima, brodskim pristaništima, benzinskim postajama, koncertnim dvoranama, kinima, kongresnim dvoranama, sportskim objektima i slobodnim carinskim prodavaonicama, te na ostalim mjestima koja odrede jedinice lokalne samouprave. Svi dani definirani su kao radni, s izuzetkom Božića, Nove godine i Dana državnosti. Inače, o radnom vremenu do sada su odlučivale jedinice lokalne samouprave, iako ga u najvećem broju slučajeva nisu propisale.</p>
<p>Primjedbe na predloženi tekst nacrta zakona imala je ministrica turizma Pave Župan Rusković, koja je upozorila da se u razvijenim turističkim zemljama, poput Španjolske, tijekom sezone najveća potrošnja ostvaruje između ponoći i četiri ujutro. Ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić založio se da se zakonom samo definiraju moguće granice radnog vremena, dok bi se poduzetnicima ostavilo pravo da sami odluče kako će i kada raditi.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić istaknuo je, pak, da je nepotrebno da država centralizirano odlučuje o radnom vremenu, te se založio da se jedinicama lokalne samouprave dopusti da same propišu što će i kada na njihovu području raditi. Usprotivio se i zahtjevima da u turističkim područjima dućani rade danonoćno, uz obrazloženje da poduzetnici ionako radnicima ne plaćaju noćni rad.</p>
<p>»Ovim smo zakonskim nacrtom pokušali naći kompromis između interesa poduzetnika i interesa radnika. No, nisam za to da se samo poduzetnicima daju prava. Onda radije odustanimo od zakona«, naglasio je Linić. Nakon intervencije premijera Račana, prijeldog zakona, uz neznatne promjene, upućen je u saborsku proceduru.</p>
<p>U saborsku je proceduru poslan i Prijedlog zakona o udrugama, koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa, lokalne uprave i samouprave. Ovaj je propis, tvrde u Vladi, sada usklađen s primjedbama Ustavnog suda i mišljenjem pravnika Vijeća Europe. Prema njemu, udruga će ubuduće moći djelovati i bez pravne osobnosti, broj potrebnih osnivača smanjen je s deset na pet, a posao registracije i nadzora nad djelovanjem udruga obavljat će županijski uredi za opću upravu, dok u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, lokalne uprave i samouprave ostao samo drugostupanjski postupak.</p>
<p>Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oružju, koji je Vlada također poslala u saborsku proceduru, građanima koji posjeduju oružje dat će se rok od jedne godine, u kojem moraju obaviti potrebne liječničke preglede. Ne učine li to, kaznit će ih se sa 10.000 do 30.000 kuna ili sa 60 dana zatvora. </p>
<p>Prvo ovogodišnje zasjedanje Vlade završilo je izvješćem njezine tajnice Jagode Premužić, koja je istaknula kako rezultati revizije diploma zaposlenih u stručnim službama i Vladi pokazuju da su one vjerodostojne. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Račan: Povukli smo brojne poteze koji još nisu mogli uroditi učincima</p>
<p>»U proteklih je nepunih godinu dana mandata ove vlade štošta ostvareno. Povukli smo brojne poteze usmjerene normalizaciji života i razvitku, no oni još nisu mogli uroditi učincima; njih očekujem u ovoj godini«, istaknuo je premijer Ivica Račan, otvarajući 60. i prvu sjednicu Vlade u ovoj godini. </p>
<p>Prošlu je godinu Račan ocijenio uspješnom. Vlada je ostvarila planirane proračunske prihode i rashode, vraćeno je 8,5 milijardi kuna unutarnjeg duga iz prijašnjeg razdoblja i započelo je vraćanje osiguranih štednih uloga. Mnogo je napora uloženo u smanjenje javne potrošnje, čime je Vlada ostvarila jedno od svojih predizbornih obećanja da se ne može trošiti više nego što se stvara, istaknuo je Račan, te ustvrdio kako »nisu točne tvrdnje da Vlada nema program i strategiju razvoja zemlje«.</p>
<p>Ovu je godinu premijer ocijenio odlučujućom za nastavak reformi i pokretanje gospodarskog razvitka. Među potezima koje će Banski dvori morati ubrzo povući, premijer je naglasio poticanje investicija u javnom sektoru, te poticanje razvitka i zapošljavanja. Najavio je i skoro održavanje posebne sjednice Vlade, na koju će pozvati i predsjednika Stjepana Mesića. Na njoj će Vlada precizirati što je do sada napravila, te što kani uraditi u 2001. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Čelnici sindikalnih središnjica ogorčeni izjavama G. Granića i Vesne Pusić</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Čelnici pet sindikalnih središnjica u četvrtak su u svome priopćenju osudili izjave potpredsjednika Vlade Gorana Granića i predsjednice Hrvatske narodne stranke i saborske zastupnice Vesne Pusić u emisiji HTV-a »Forum«, emitirane u srijedu navečer.</p>
<p> Na pitanje voditeljice »Foruma« o zajedničkoj izjavi sindikalnih središnjica u kojoj se traži od Vlade da povuče zaključak o zamrzavanju plaća i najavu otkazivanja kolektivnih ugovora, Granić je odgovorio da ga takve prijetnje sindikata samo zabavljaju, a Vesna Pusić kako uz 20 posto nezaposlenih sindikati nisu bitan faktor u društvu.</p>
<p> Čelnici sindikalnih središnjica drže nedopustivim takvo obraćanje javnosti dvoje visoko rangiranih političara, smatrajući kako time dokazuju da nisu za socijalno partnerstvo i ne razumiju temelje tržišnog gospodarstva.</p>
<p> »Nedopustivo je da zamjenik premijera izjavljuje kako ga sindikalni zahtjevi zabavljaju, bez obzira na svu ozbiljnost stanja zbog kojeg su nastali, te da predsjednica stranke iz čijih je redova potekla teza o 200.000 novih radnih mjesta u četiri godine mandata nove vlasti, ne zna da u Hrvatskoj ima više od 22,5 posto nezaposlenih«, ističu u priopćenju sindikalci.</p>
<p> Neprihvatljivom smatraju i izjavu Vesne Pusić da sindikati nisu bitan faktor u društvu, te spočitavanje sindikatima da ne vode brigu za nezaposlene već isključivo traže veće plaće.</p>
<p> Zbog tih izjava Goran Granić i Vesna Pusić trebali bi se ispričati članovima sindikata, stoji u priopćenju koje su potpisali čelnici sindikalnih središnjica Zdenko Mučnjak (HUS), Dalimir Kuba (MHSJS), Krešimir Sever (NHS), Davor Jurić (SSSH) i Boris Kunst (URSH). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Država sanira Inu-petrokemiju preko seljačkih leđa, kaže Ivan Kolar</p>
<p>VARAŽDIN, 4. siječnja</p>
<p> - Regionalna koordinacija Hrvatskog seljačkog saveza za Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju utemeljena je u četvrtak je u prostorijama Hrvatske seljačke stranke u Varaždinu. Za koordinatora je izabran Zlatko Orsag, inače načelnik međimurske općine Orehovica. </p>
<p>Na konferenciji za novinare koja je uslijedila, Zlatko Orsag je govorio o zajedničkim interesima poljoprivrednika spomenutih županija koji proizlaze iz usitnjenosti posjeda i uvjeta poljoprivredne proizvodnje u brodsko-planinskom području. </p>
<p>Konferenciji za novinare nazočili su i Josip Baneković, predsjednik varaždinskog ogranka Seljačkog saveza, saborski zastupnici HSS-a dr. Zvonimir Sabati i Ivan Kolar, koji je i predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. On je naglasio nezadovoljstvo poljoprivrednika sustavom poticaja za poljoprivredu. Ti se poticaji u stvarnosti zlorabe, jer posrednici između države i poljoprivrednike uzimaju velike postotke, a u mnogo slučajeva do poljoprivrednika državni novac namijenjen poticajima uopće i ne dođe.</p>
<p>Prema Kolarovim riječima, Savez se zalaže za ukidanje uvjeta za dobivanje poticaje, a to je minimalna poljoprivredna površina od jednog hektara. Istaknuo je i zahtjev da jedinica površine svih vrsta zemljišta u vlasništvu bude temelj za dobivanje tzv. plavog dizela. On je iznio stav novoutemeljene koordinacije da država ne bi smjela sanirati Ina Petrokemiju preko seljačkih leđa, nego direktno, aludirajući na porast cijena umjetnog gnojiva. Upozorio je i na potrebu provođenja prave i potpune denacionalizacije u nas, kako bi pravi vlasnici, upisani u gruntovne knjige, mogli upravljati zemljštem, što je jedna od osnova za sređivanje stanja u agraru. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Dienstbier osuđuje napad na odvjetnika Jakšića</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava Jiri Dienstbier izrazio je u četvrtak potresenost i zabrinutost napadom na dubrovačkog odvjetnika Srđa Jakšića te pozvao nadležna tijela vlasti da što hitrije odgovorne privedu pravdi.</p>
<p> »Duboko sam potresen viješću o oružanom napadu na gospodina Srđa Jakšića koji se dogodio u Dubrovniku 30. prosinca 2000. Gospodin Jakšić, veoma cijenjeni odvjetnik, pogođen je i teško ranjen u dvorištu svojega doma, oko sedam sati navečer, od strane nepoznatih napadača. Dan poslije tog nasilničkog akta uslijedio je napad na suprugu i kćer gospodina Jakšića na ulici Dubrovnika«, navodi Dienstbier.</p>
<p> Ističući da je Jakšić »godinama radio na brojnim slučajevima od izuzetnog značaja za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj«, Dienstbier upozorava da »motivi napada još nisu razjašnjeni« te da je duboko zabrinut što bi ti napadi mogli biti vezani uz njegov rad na obrani ljudskih prava.</p>
<p> Dienstbier je pritom iskazao nezadovoljstvo djelovanjem policije.</p>
<p> »Izvještaji koji do sada pristižu ukazuju da policija nije djelovala s dužnim marom, pa stoga pozivam hrvatske vlasti da potpuno i temeljito istraže ovaj potresni čin nasilja kako bi se odgovorni priveli pravdi. Također, pozivam tijela vlasti da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala sigurnost obitelji gospodina Jakšića poslije ovog strašnog događaja«, poručuje posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava zadužen za BiH, SRJ i Hrvatsku.</p>
<p> l Napad na poznatoga dubrovačkoga odvjetnika Srđa Jakšića oštro je osudila i nevladina Udruga za promicanje demokracije, ženskih i ljudskih prava (CERD). U priopćenju za javnost, uz ostalo, zamjeraju policiji koja nije zaštitila niti intervenirala na pozive članova Jakšićeve obitelje, u ovom slučaju supruge i malodobne kćeri, koji su u jednom času također bili izloženi opasnosti. (Hina/K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Govor mržnje u Odjecima dana 3. siječnja, priopćio GOLJP </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - »Organizacije za zaštitu ljudskih prava već deset godina upozoravaju na jezik mržnje, na njegove neposredne pogubne posljedice kad su se razni uspaljeni nasilnici iživljavali na bespomoćnim pripadnicima javno stigmatizirane manjine, na njegovo posredno dugotrajno djelovanje na svijest ljudi i stvaranje društva u kojem se tolerira političko nasilje nad grupama, protiv kojih je govor mržnje uperen«, piše u izjavi koju je u četvrtak javnosti uputio Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) </p>
<p>Izjavu je potpisao Zoran Pusić, a njom se, kako piše, želi upozoriti na »primjer koji se dogodio 3. siječnja 2001. u informativnoj emisiji Odjeci dana na HRT-u«. »Vijest o dokumentima iz devastiranog muzeja u Jasenovcu koji su se pojavili na izložbi u Muzeju Holokausta u Washingtonu, spikerica je popratila komentarom: 'To su dokumenti koje su ukrali Srbi'«.</p>
<p> U nastavku izjave Građanskog odbora za ljudska prava piše: »U prošlom desetljeću imali smo više nego dosta primjera takvog izvještavanja sa svih strana, izvještavanja koje je, osim pomanjkanja elementarne pristojnosti, obično iza sebe imalo i zlu namjeru. Neka se sastavljači spomenute vijesti u Odjecima dana upitaju kako bi doživjeli vijest 'Hrvati ubili obitelj Zec' ili nešto slično. Konačno, upravo su od Miloševića ili Karadžića kontrolirane televizije objavljivale slično formulirane vijesti, nad kojima su se normalni ljudi zgražali kao nad primjerima jezika mržnje. Građanski odbor za ljudska prava moli HRT da se ispriča javnosti zbog tako formulirane vijesti. Priznanje vlastite pogreške obično je znak odsustva zle namjere i znak snage, a ne slabosti«, piše na kraju izjave Građanskog odbora za ljudska prava.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Radnice »Revije« danas pokreću stečaj te tekstilne tvrtke</p>
<p>ŠIBENIK, 4. siječnja</p>
<p> - Kad ga već nisu željeli pokrenuti vlasnici, stečajni postupak u »Reviji«, kojoj su vrata zatvorena već dva mjeseca, odlučne su pokrenuti njezine radnice i podružnica SSSH-a u Šibeniku. U pogonu toga konfekcijskog poduzeća održat će se u petak, 5. siječnja, skup zaposlenika na kojem će biti riječi isključivo o pokretanju stečaja koji »Revija« nije uspjela izbjeći. Radnici i Sindikat zatražili su od državnih institucija i HFP-a, koji je većinski vlasnik »Revije«, očitovanje o stečaju i drugim pitanjima vezanim uz poslovanje toga gubitaša, no odgovor nije stigao pa su radnice - njih tristotinjak - i Sindikat, odlučili prekinuti mučnu situaciju i sami pokrenuti stečaj.</p>
<p>Konfekcijsko poduzeće »Revija« već duže vrijeme dijeli sudbinu ostalih sličnih poduzeća u Hrvatskoj. Nedostatak posla i nagomilani dugovi stavili su mu prije dva mjeseca ključ u bravu a njegove radnice nisu vidjele plaću već pet mjeseci. Zanimljivo je da je država prije dvije godine sanirala »Reviju« prema modelu koji mnogi drže najkvalitetnijim modelom sanacije. Unatoč tome, nakon što je država pokrila sve njegove dubioze kako bi počelo djelovati s pozitivnom nulom, poduzeće je za kratko vrijeme počelo gomilati gubitke, a narudžbe su postajale sve tanje. </p>
<p>Pokušaji da se pronađe strateški partner propali su, jer je njemački »Marc Aurel« odustao od »Revije« i otišao na tržište jeftinije radne snage, a drugoga strateškog partnera nije bilo na vidiku. </p>
<p>U međuvremenu radnice su za propast »Revije« optuživale direktora i Nadzorni odbor, spočitavajući direktoru nesposobnost da pronađe dovoljno posla. Direktor Miljenko Stošić, pak, u posljednje vrijeme izjavljuje da su »Reviju« zatvorile radnice i to štrajkom u koji su krenule prije dva mjeseca. Štrajk je, inače, trajao samo osam sati. Dan nakon njega Elektra je »Reviji« isključila struju zbog duga od 220.000 kuna, a poslovni partner istoga je dana povukao svu robu koju je tada imao u »Reviji«. Poduzeće je tada naprasno zatvoreno i sada čeka na stečajni postupak. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U Karlovačkoj županiji lani razminirano tri milijuna četvornih metara tla</p>
<p>KARLOVAC, 4. siječnja</p>
<p> - U Karlovačkoj županiji je u prošloj godini razminirano tri milijuna četvornih metara površina zagađenih minama, doznajemo u Hrvatskom centru za razminiranje (HCR) - podružnici Karlovac. To je, kažu u HCR-u, gotovo milijun četvornih metara manje od plana. Razlog je poznat - manjak novca iz državnog proračuna za ovu namjenu, ali i od donatora iz Europe i svijeta. </p>
<p>Prema najnovijim podacima HCR-a, na području ove županije evidentirano je šezdesetak tzv. živih minskih polja. Ponajviše uz rijeke nizvodno od Karlovca i uz naselja Turanj, Sajevac, Kamensko, Brođani, Lasinja. Krajem prošle godine, pirotehničari »Mungosa« razminirali su područja uz Plitvičku cestu i most preko Korane (nedaleko Plitvica), voćnjake, okućnice, polja i mjesna groblja u Turnju, Sajevcu, Kamenskom i Gornjem Mekušju, kao i i 30 hektara pod minama u prigradskom naselju Logorište. </p>
<p>Koordinator za poslove razminiranja u Poglavarstvu Karlovačke županije Bernardo Pahor najavaljuje da se u ovoj godini planira na području Županije razminirati oko dva milijuna metara četvornih tla. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vlatko Silobrčić: Prihvaćanje europskih vrednota ne znači gubitak svojega identiteta </p>
<p>Akademik Vlatko Silobrčić nedavno je izabran za predsjednika Europskog pokreta Hrvatska, pa je to bio povod razgovoru s njim. Sad je u mirovini, no od druge se godine studija medicine bavio znanošću - biomedicinskim istraživanjima na području imunologije. Istodobno se bavio i istraživanjima na području znanosti o znanosti, posebno pitanjima objavljivanja i ocjenjivanja znanstvenih rezultata. </p>
<p>• Kakvu ulogu može odigrati Europski pokret Hrvatska u promicanju europske ideje u hrvatskoj javnosti, osobito važnom pri približavanju Uniji? </p>
<p>- Naša je glavna zadaća europeizacija Hrvatske. Pojam europeizacije, dakako, obuhvaća mnogo toga. Najkraće, obuhvaća prihvaćanje glavnih vrijednosti europskog identiteta i prevladavajućeg obrasca razmišljanja i ponašanja u EU-u. Važno je napomenuti da Hrvatska može u tom procesu istodobno ostati prepoznatljiva po svojoj povijesti, te kulturnom i svakom drugom doprinosu tom obrascu. Pokret ima ulogu da, zajedno s ostalim udrugama, stalno ukazuje na poželjne obrasce europskog načina razmišljanja i ponašanja i zalaže se za njihovo prihvaćanje u našoj sredini. </p>
<p>• Javnost će se tek sada upoznati s odricanjima koja svaku zemlju čekaju u procesu europskog integriranja. </p>
<p>- Ako mislite na odricanje u smislu mijenjanja dosadašnjeg načina razmišljanja i ponašanja, onda se s vama slažem. Trebat će, na primjer, stalno učiti, puno više i profesionalnije raditi svaki posao. Je li to doista odricanje ili je to zapravo ulaganje u budućnost, svoju i svoje djece? Mislim da se cijelo pitanje može osvijetliti jednom tvrdnjom: Hrvatska se mora europeizirati ne zato da bi formalno zadovoljila zahtjevima EU-a, nego radi budućnosti svojih građana. </p>
<p> • Kazali ste: da bismo došli u Europu, Europa mora ući u hrvatski mentalitet. </p>
<p>- Možda da to ilustriram kojim primjerom. Nadam se da ćete se složiti sa mnom da u Hrvatskoj odgovaranje na pisma ili poštivanje dogovora nije baš među najvećim vrijednostima. Je li promjena toga neprihvatljivog ponašanja doista nužna samo zato da bismo postali članicom EU-a, ili je ona važna sama po sebi, radi funkcioniranja Hrvatske u današnjem svijetu? </p>
<p>Još nešto, važnije. Po mome je mišljenju jedan od najvećih problema u nas manjak kulture dijaloga. Možete li zamisliti što se gotovo uvijek događa kad se sugovornici ili sugovornice u nas o nečem ne slažu? To najčešće završava svađom i prekidom dijaloga. Poželjno je promijeniti to. </p>
<p>• Na nedavnoj izbornoj skupštini Pokreta čulo se da se Hrvatska, nakon 10 godina »koprcanja« u potrazi za identitetom, bori za svoj identitet bez izolacionizma. </p>
<p>- U svijetu u kojem je globalizacija svih aspekata života glavno usmjerenje, izoliranje ili zatvaranje bilo kojega društva znači oduzimanje tom društvu mogućnosti da sudjeluje u svjetskim događanjima. Znači stvaranje društva koje je u stanovitome smislu autistično, pa ta mogućnost vodi u slijepu ulicu. Što onda treba činiti? Treba pratiti i razumjeti ono što se događa u svijetu te uzimati i prilagođavati svojim potrebama sve što je dobro i sukladno pravim vrijednostima. </p>
<p>• Koja je uloga trećega sektora, odnosno civilnoga društva pri tome, kako će tome pridonijeti skup uglednih hrvatskih intelektualaca, okupljenih oko Europskog pokreta? </p>
<p>- Prema mome mišljenju, u Hrvatskoj se politika pokazuje važnijom nego što bi trebala biti. S druge strane, u životu modernih društava sve je važnija uloga pojedinaca i udruga koje rješavanju pitanja važna za stanovitu užu ili širu zajednicu. Treći sektor u Hrvatskoj ima, dakle, najpreču zadaću da se najprije izbori za uvažavanje samoga sebe i za svoj udio u životu hrvatskoga društva. Istodobno, kao i u modernim i razvijenim društvima, treći sektor mora pomagati prepoznavanju i objašnjavanju pitanja koja iskrsavaju i zalagati se za njihovo rješavanje, nudeći i konkretna rješenja i svoje sudjelovanje. Za takvo je djelovanje važno da Pokret uključuje što više osoba koje znaju, razumiju i hoće djelovati. </p>
<p> • Rekli ste da je današnja politička klima za funkcioniranje Pokreta znatno povoljnija nego prije. </p>
<p>- Bivša je vlast podržavala uglavnom one nevladine udruge koje su se ponašale u skladu s njezinim očekivanjima. Blago rečeno, Pokret nije baš uvijek nailazio na razumijevanje HDZ-ove vlasti, premda je i ona deklarativno bila za uključivanje Hrvatske u Europsku uniju. Aktualna je vlast ne samo deklarativno opredijeljena za što brže uključivanje Hrvatske u EU. U takvim okolnostima glavni ciljevi djelovanja Pokreta poklapaju se sa stvarnim htijenjima aktualne vlasti i velike većine društva. Osim toga, aktualna je vlast bitno demokratizirala ukupan društveni život pa je olakšano i djelovanje nevladinih udruga. Postoji, osim toga, i natječaj za novčanu pomoć, kojom se olakšava ostvarivanje njihovih programa.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Zašto na domjenku nije bilo biskupa iz Dalmacije, Senja i Vojnog ordinarijata?</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Božićno-novogodišnji domjenak kod predsjednika Stjepana Mesića, održan u četvrtak, na koji su pozvani svi hrvatski katolički nadbiskupi i biskupi, te vjerski čelnici pravoslavne, židovske i islamske vjerske zajednice te protestantskih crkava, prošao je bez nekih hrvatskih biskupa i nadbiskupa. Naime, na domjenku nije bio ni jedan od dalmatinskih crkvenih uglednika. Izostali su zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, šibenski biskup mons. Ante Ivas, dubrovački biskup mons. Želimir Puljić i hvarsko-bračko-viški biskup mons. Slobodan Štambuk. Uz dalmatinske biskupe i nadbiskupe, na Predsjednikov domjenak nisu došli ni vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac niti gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović. </p>
<p>Gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović je svoj izostanak obrazložio bolešću, a dubrovački biskup mons. Želimir Puljić, je rekao da je jedini razlog njegova izostanka bilo zatvaranje Jubilarne godine. A mons. Slobodan Štambuk, hvarsko-bračko-viški biskup, odgovorio nam je da ne daje izjave za javnost preko telefona. (M. R./G. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Tko koga kriminalizira: Haag hrvatske vojne akcije, ili hrvatski mediji Haaški sud? </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Odnosi Hrvatske s Haaškim tribunalom, ako je suditi prema najnovijim zbivanjima, postaju sve kompliciraniji. Hrvatski mediji »iz dobro obaviještenih izvora« spominju haaško pismo u kojem se hrvatski Ured za odnose s Tribunalom obavještava o čak stotinjak osumnjičenih visokih dužnosnika, i to ne samo časnika i vojnika. Istina, zamjenik premijera dr. Goran Granić opovrgnuo je te informacije i ocijenio to shizofrenom i suludom situacijom. I glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić u četvrtak je dodatno opovrgnula špekulacije o navodnom popisu sto imena bivših hrvatskih dužnosnika, te naglasila da takvog papira u Vladi nema.</p>
<p>Na Vjesnikov upit predsjednica saborskog Odbora za unutranju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić je kazala da, prema nezinin informacijama, tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana dopis takvog sadržaja nije stigao iz Haaga.</p>
<p> Glasnogovornica glavne tužiteljice Haaškog suda Florence Hartmann ocijenila je pak, u izjavi za Hinu, da hrvatski mediji ne obavljaju ozbiljno svoj posao i da žele kriminalizirati Haaški sud te zastrašiti hrvatsku javnost (!?). Ali, na upit usmjerava li se djelovanje Tribunala na kriminalizaciju bivšeg političkog vrha, glasnogovornica je pitijski odgovorila kako nekima ne odgovara postojanje tog suda, te da bi »oni voljeli da Haag ne postoji«. Dodaje kako takvi napisi u Hrvatskoj imaju cilj - »neutralizirati rad Suda kako odgovornost za zločine ne bi snosili oni koji su odgovorni«. </p>
<p>No, bez obzira na negiranje i hrvatske Vlade i Tribunala o tome da postoji stotinjak osumnjičenih, činjenica je da posljednjih dana iz više izvora stižu informacije prema kojima se haaške optužnice šire čak i na članove nekadašnje Vlade demokratskog jedinstva. No, teško je reći koliko su te vijesti vjerodostojne. Naime, i prošlog je ljeta najprije krenula glasina o navodnoj optužnici protiv generala Petra Stipetića za koju je Vlada također bila rekla da je ona nije dobila (što je bila istina). Poziv za razgovor načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH stigao je tada preko Ureda Predsjednika. No, slijed događaja pokazao je da gdje ima dima, ima i vatre, jer ubrzo je stigao i novi poziv Stipetiću po kojem je on i haaški osumnjičenik. </p>
<p>Zbog toga, čini se, ni najnoviji napisi najvjerojatnije nisu bez temelja. Jednako tako, ne može se ne sumnjati kako postoje haaški zahtjevi da im se dostave transkripti službenih razgovora, ali i onih tajno snimanih u Uredu Predsjednika dok je predsjednik države bio dr. Franjo Tuđman. Dapače, u Haagu kažu da oni »stalno nešto traže« jer su im »papiri« važni u ocjeni treba li netko biti osumnjičenik ili ne treba.</p>
<p> Odgovarajući na Vjesnikovo pitanje hoće li Ured Predsjednika dostaviti Haagu transkripte o razgovorima snimanima kod dr. Tuđmana, glasnogovornica predsjednika Mesića Vjera Šuman izjavila je da svi odgovori vezani uz Haag idu preko Ureda hrvatske Vlade za suradnju s Haaškim sudom, odbijajući komentirati najnovije medijske kalkulacije na temu Tribunala i transkripata. </p>
<p>Ni glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić nije željela komentirati tvrdnje da je Haaški sud zatražio stenograme razgovora dr. Franje Tuđmana sa suradnicima u kojima se navodno dogovaralo etničko čišćenje. Dodala je da su stenogrami ozbiljna stvar i da tu informaciju tek treba provjeriti.</p>
<p>No, ti posljednji događaji svjedoče da u odnosima Hrvatske s Haaškim sudom mnogo toga škripi i ide po višestrukim kolosijecima pa se zato teško razlučuju informacije od dezinformacija, što ionako naelektriziranu atmosferu u Hrvatskoj čini još napetijom. Primjerice, prema nekim vijestima, general Stipetić navodno je osumnjičenik po objektivnoj zapovijednoj odgovornosti temeljem optužbi Srba, a Tribunal, prema istom izvoru, računa da mu može dati status haaškog pokajnika ako »izrecitira« što »zna i ne zna« o tijeku nekih akcija Hrvatske vojske. Sve to upućuje na to da Vlada mora hitno poduzeti korake kojima će zaštititi nacionalne interese, dignitet Domovinskog rata i oslobodilačkih akcija, a ne, kako se to nerijetko insinuira - počinitelje zločina. U suprotnom, haaški bi zatvori bili premali za broj onih koje bi trebali primiti »na hranu i stan« po »objektivnoj odgovornosti«. Bilo bi to izjednačavanje žrtve i agresora, te kriminalizacija Domovinskog rata, bez obzira što u Tribunalu to poriču. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Hartmann: Oni koji se boje Haaga njime straše sve hrvatske građane </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Napisi u hrvatskim medijima o popisu osumnjičenih hrvatskih političara, što je Haaški sud navodno poslao Vladi, neozbiljni su i iza njih stoje ljudi koji se boje Haaškog suda, izjavila je u četvrtak za Vjesnik glasnogovornica glavne tužiteljice Haaškog tribunala Florence Hartmann. Odgovarajući na upit da razjasni situaciju u vezi s navodnim pismom Suda, ona je rekla kako »ne može potvrditi da to pismo postoji«, ali »postoje pisma sa zahtjevima za određenim dokumentima ili određenim osobama za potrebe istrage«. Takva se pisma redovito razmjenjuju, dodala je. »O tome kakav je sadržaj tih pisama ne mogu vam reći jer to ni meni nije poznato. Jedino što mogu reći je da se takva pisma šalju redovito, a što ima u njima ima, ne trebamo znati niti ja niti javnost jer je to u interesu istrage i rada tužiteljstva«, objasnila je. </p>
<p> To što se piše po hrvatskim medijima »pokušaj je diskreditacije Haaškog suda od ljudi koji ga se boje i žele plašiti javnost time da svaki Hrvat može biti optužen. To je potpuno apsurdno«, smatra ona. Na pitanje može li komentirati napise je li riječ o popisu od 50, 100 ili šest osoba za koje je Haag pokazao zanimanje, Hartmann je ironično odgovorila da bi ona u tom slučaju »napisala da se radi o popisu tri i pol milijuna«.</p>
<p> »Oni žele reći da svaki hrvatski građanin može završiti na Sudu. Mogli su k tome dodati i čitavu hrvatsku dijasporu da ispadne da je na popisu šest milijuna Hrvata«, kazala je Hartmann. Dodala je kako je moguće da se među imenima koja se pojavljuju u pismima nalaze i neki političari ili druge važne osobe, no »to ne znači da su ti ljudi automatski osumnjičenici«. Zbog toga Haaški sud nikad ne objavljuje imena jer ima raznih statusa u kojima se pozvani mogu pojaviti pred Sudom. Hartmann je spomenula primjer francuskih časnika koji su u Haagu bili samo kako bi potvrdili da su potpisali neki dokument. </p>
<p>Rekavši da ona osobno nije vidjela pismo o kojem se nagađa u Hrvatskoj, dodala je da ga je vjerojatno vidio zamjenik premijera Goran Granić »kad je rekao da je cijeli slučaj oko pisma neozbiljan i netočan«. Nije joj poznato ni kada je u Zagreb stiglo posljednje pismo Haaškog suda: »Ne znam i ne moram znati jer je moguće da su poslana četiri pisma u jednom danu ili jedno u cijelom mjesecu«. </p>
<p>Prema njezinim riječima, tužiteljica Crale del Ponte mogla bi stići u Zagreb početkom sljedećeg tjedna, ali točan datum još nije određen. Tužiteljstvo je Vladi ponudilo dva ili tri datuma u siječnju. To što odgovor Zagreba još nije stigao, Hartmann pripisuje činjenici da je prijedlog poslan uoči Božića. </p>
<p>Na pitanje kome se može pripisati nastajanje ove afere u Hrvatskoj i je li informacija o pismu i popisu bivših dužnosnika procurila iz Vlade ili je došla drugim kanalima, Hartmann je kazala da joj to nije poznato dodajući kako se možda radi o izmišljenom dokumentu radi plašenja javnosti. »Možda su neka imena spomenuta u dokumentima, ali ne kao osumnjičenici, pa su objavljena s ciljem da se diskreditira Haaški sud i uplaši svaki građanin Hrvatske. Čitam hrvatski tisak i smatram da nisu nimalo naivne poruke da će Haaški sud zatvoriti svakog hrvatskog političara. Ako su neka imena spomenuta u nekom dokumentu Haaškog suda, to ne znači da su u pitanju osumnjičenici«, zaključila je Hartmann. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Seže li zapovijedna odgovornost do predsjednika države?</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Može li u kontekstu zapovijedne odgovornosti - vojno-pravnog pojma koji posljednjih dana dominira domaćim medijskim prostorom - za postupke vojnika na terenu odgovarati general ili vrhovni zapovjednik, predsjednik države naprimjer? Tko je zapravo, po zapovijednom lancu, odgovoran za eventualne zločine i kršenje međunarodnih konvencija?</p>
<p>»U hrvatskoj vojnoj praksi«, napominju vojni eksperti, sugovornici Vjesnika, »opća zapovijedna odgovornost podrazumijeva da je časnik na zapovijednoj dužnosti odgovoran za svoje ljude u svakom trenutku. Također odgovara da njegovi ljudi u ratnoj situaciji ne počine zlo prema drugim ljudima, naprimjer zarobljenicima, ranjenicima, medicinskom osoblju ili novinarima«.</p>
<p> Koliko u dubinu seže odgovornost višeg ranga na potčinjene, odnosno može li general odgovarati za postupke nekog vojnika?</p>
<p> U Hrvatskoj vojsci zapovjednici su odgovorni za dva niža formacijska stupnja. Primjerice, zapovjednik elementarne cjeline, a to je u HV-u bojna, odgovara za djelovanje zapovjednika satnije i voda. Slijedeći tu logiku, zapovjednik brigade odgovara za bojnu i satniju, ali ne i za vod. </p>
<p>»Zapovjednik, dakle«, kaže Vjesnikov sugovornik, nekad visoko pozicionirani časnik HV-a, »ne smije biti uključen u zločin, mora ga spriječiti i poduzeti mjere kako bi kaznio njegove počinitelje«. Sljedeća je razina u paleti odgovornosti ona moralna. Ona je potpuna i svi nadređeni u svim stupnjevima imaju tu odgovornost. Za umirovljenog generala Karla Gorinšeka, »vojni zapovjednici odgovorni su da njihove postrojbe strogo i u skladu s propisima i dobivenim zapovjedima izvršavaju zadaće. Ako se to ne dogodi, ili ako dođe do kršenja zapovijedi, zapovjednici moraju odgovarati«.</p>
<p>Zapovijedna je odgovornost isključivo vezana uz vojne zapovjednike, časnike i dočasnike koji neposredno rukovode životom, radom i borbenim djelovanjem vojnih postrojbi. </p>
<p> Objektivna je odgovornost pak, tumači Gorinšek, širi pojam i ona se vezuje prije svega za političare i njihov djelokrug rada. U hrvatskoj javnosti došlo je do brkanja pojmova zapovijedne i političke odgovornosti, čini mi se čak i namjerno, tvrdi Gorinšek. »Pojedini političari i novinari zbog nepoznavanja stvari žele natovariti vojnim zapovjednicima pojam objektivne odgovornosti, što se u principu ne može vezati uz njih. Vojska je dosad uvijek samo provodila zadaće koje su pred nju postavljala nadležna državna tijela«, ističe. </p>
<p>Kako pravo definira zapovijednu odgovornost? Prema izjavi uglednog zagrebačkog odvjetnika Ante Nobila, zapovijedno je odgovoran onaj zapovjednik koji naredi ratne zločine ili zločine protiv čovječnost, potom onaj koji zna ili koji je mogao znati da njegovi potčinjeni pripremaju izvršenje zločina, a nije ih u tome spriječio. Odgovoran je i onaj zapovjednik koji nije kaznio potčinjene nakon izvršenog zločina.</p>
<p> Pravna struka razilazi se u definiranju pravnog standarda pojma »mogao je znati«.</p>
<p> »U Haagu zasad prevladava shvaćanje da zapovjednik mora organizirati funkcioniranje podređenih jedinica na takav način da u svakom trenutku mora znati što se događa. U svakom trenutku mora upravljati situacijom na terenu, u protivnom kazneno je odgovoran«, kaže Nobilo. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Tomac: Svi u svijetu, osim Hrvatske, rabe termin »zapadni Balkan«</p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Izjava Igora Bavčara, slovenskog ministra za europske poslove, da će jedan od prioriteta vlade premijera Janeza Drnovšeka biti jačanje odnosa s državama »zapadnog Balkana«, osobito s Hrvatskom, izazvala je različita reagiranja u Hrvatskoj. Ne zbog najave da će Slovenci nastojati učvrstiti odnose sa susjednom Hrvatskom, već zbog Bavčarove formulacije o pripadnosti Hrvatske »zapadnom Balkanu«.</p>
<p> Zamolili smo dr. Zdravka Tomca, predsjednika Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, za komentar je li se formulacija »zapadni Balkan« Bavčaru zapravo potkrala.</p>
<p>- Nije mu se potkrala. Nema zemlje u svijetu, osim Hrvatske, gdje se za ovu regiju ne koristi termin »zapadni Balkan«. To što mi inzistiramo da se upotrebljavaju druge formulacije, sve više postaje naš problem, a naše nazive regije koje bismo mi htjeli predstaviti svijetu, nitko ne razumije. Jednostavno, riječ je o regiji koju svijet prepoznaje kao »zapadni Balkan«.</p>
<p>• Ipak, Slovenci dobro znaju da mnoge u Hrvatskoj smeta formulacija »zapadni Balkan«.</p>
<p>- To je, nažalost, naš problem. Mi smo mislili da će, ako naslikamo cipele i kažemo da je to košulja, i drugi povjerovati u to. Međutim, moramo se suočiti s realnošću, i zemlje o kojima je bilo riječi na Zagrebačkom summitu, svijet svrstava kao »zapadni Balkan«. Istovremeno, nije to najveći problem za hrvatsku vanjsku politiku. </p>
<p>Pogledajte samo što ovih dana pišu Washington Times i ostale svjetske novine, što se događa s Haagom, pa će biti jasno da je mnogo bitnija suština naših odnosa sa svijetom, a ne kako taj isti svijet naziva ovu regiju. (Jurica Körbler)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Mesić: Važan doprinos vjerskih zajednica u očuvanju nacionalnog </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Za predstavnike Katoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve i drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj predsjednik Stjepan Mesić priredio je u četvrtak božićno-novogodišnji domjenak. Naglasio je da Hrvatsku u vrijeme globalizacije očekuju veliki izazovi, ustvrdivši da je vrlo važan doprinos vjerskih zajednica u održavanju nacionalnog korpusa. Je li uopće moguća civilizacija bez vjerskih zajednica, zapitao se Predsjednik. U vezi s procesom globalizacije otvorio je i pitanje kriminala »koji prelazi granice«, podsjetivši da je nedavno u Palermu, gdje je i on bio, pod pokroviteljstvom UN-a potpisana Konvencija o sprečavanju organiziranog, transnacionalnog kriminala. </p>
<p>Govoreći o teškoćama u društvu, pozvao je predstavnike vjerskih zajednica da pomognu u njihovu rješavanju. »Ratne su rane još svježe, siromaštvo je i velik broj nezaposlenih, nije do kraja promovirana proizvodnja, a sve to održava se na odnose u društvu. No, međusobnom suradnjom i tolerancijom svih možemo učiniti mnogo«, poručio je i napomenuo da će udružena Europa, koje se mnogi boje, riješiti brojne dileme - spriječit će rat kao političko sredstvo, a pripadnicima vjerskih zajednica omogućiti da budu u svom, vjerskom korpusu. Takva Europa mora iznaći mehanizme protiv diskriminacije, ustvrdio je. Predsjednik Mesić potom je okupljenim crkvenim dostojanstvenicima čestitao protekle blagdane. </p>
<p>U ime nazočnih katoličkih biskupa Hrvatske i predstavnika drugih vjerskih zajednica zahvalio mu je msgr. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački. Istaknuvši da je Hrvatska u novo tisućljeće ušla kao samostalna i međunarodno priznata država, rekao je da su padom komunističkog totalitarizma na europskom tlu, potkraj prošlog stoljeća, stvoreni uvjeti za ostvarenje vjekovnih težnji hrvatskog naroda da u europskoj zajednici i on ima svoju državu. »To je prvorazredni događaj naše nedavne povijesti u koju je ugrađeno mnogo ljubavi, rada i žrtava«, kazao je nadbiskup. Podsjetio je i na ratne posljedice i teške životne prilike u zadnjem desetljeću. Stoga, sve što je uslijedilo treba odgovorno prosuditi, uz »dobro proučavanje uzroka i posljedica da se ne bi povrijedila i obezvrijedila žrtva, a opravdao ili umanjio zločin«. </p>
<p>Obraćajući se predsjedniku Mesiću, nadbiskup Bozanić ponovio je riječi koje je u rujnu 1997. na istom mjestu izrekao i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu: »Zapažamo kako se mnogima veoma žuri, a neki kao da gube strpljenje. Stoga pozivamo sve dobronamjerne pojedince i udružene građane Hrvatske na uvažavajući dijalog, strpljivo i demokratsko usuglašavanje stavova od zajedničkog interesa i na principijelno provođenje dogovorenih zaključaka. To je najbolji lijek protiv nekih, uistinu začuđujućih pritisaka koji nam dolaze izvana«. Podsjetio je i na zalaganje pape Ivana Pavla II. za dijalog, naglasivši kako je upravo dijalog potreban hrvatskom društvu jer je »naša javnost hiperispolitizirana«. Poručio je da su našem društvu potrebni ljudi i mediji »koji će nas više usmjeriti prema konkretnom životu«, kako bi se otvarale perspektive za sve, osobito za mlade. Hrvatsko društvo proživljava posebnu duhovnu i moralnu krizu u kojoj se gubi osjećaj za hijerarhiju vrednota, kazao je nadbiskup Bozanić te poentirao riječima svoga prethodnika, kardinala Franje Kuharića: »Ima istina od kojih se ne može odstupiti, ima granica na kojima se mora stati i položaja s kojih se ne smije uzmicati«. Istaknuvši Crkva uvažava pozive na štednju i odricanja, nadbiskup je neizravno zamolio Predsjednika da se pritom »nikada ne smetnu s uma životne potrebe najsiromašnijih i nezaštićenih«. Poželio mu je dobro zdravlje i uspjeh u svladavanju teških problema u Hrvatskoj, a svim građanima mir i napredak.</p>
<p>Pilsel: Ured za priopćavanje ne radi dobro svoj posao</p>
<p>Nakon pozdravnih govora predsjednika Mesića i nadbiskupa Bozanića, novinari su zamoljeni da napuste Predsjedničke dvore. To je izazvalo gnjev novinara Novog lista Drage Pilsela i izbio je verbalni incident između njega, službenice Ureda za odnose s javnošću i šefice protokola. Pilsel je Uredu za priopćavanje glasno prigovorio da »ne radi dobro svoj posao« jer na popisu uzvanika nisu pravilno naveli imena crkvenih predstavnika. Svoj posao, po njemu, ne zna stoga raditi ni Vjera Šuman, pročelnica Ureda za odnose s javnošću, a u prigovorima nije zaobišao ni šefa države. Zamjerio mu je što je crkvenim uglednicima čestitao blagdane koji su prošli, makar su među njima bili i predstavnici Srpske pravoslavne crkve koji Božić slave po Julijanskom kalendaru. </p>
<p>Pilsel je od visokih crkvenih predstavnika htio čuti komentar Mesićeva govora, u čemu je kao i ostali novinari spriječen zamolbom da izađe iz zgrade. Pilsel je zbog toga zaključio kako novinari takav tretman nisu imali ni u vrijeme najgore Tuđmanove i HDZ-ove vladavine.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Predsjednik Mesić čestitao Božić metropolitu Jovanu </p>
<p>ZAGREB, 4. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić čestitao u četvrtak Božić Jovanu Pavloviću, metropolitu zagrebačko-ljubljanskom i cijele Italije. </p>
<p> »Vaše Visoko Preosveštenstvo, u povodu blagdana Božića upućujem Vama, svim episkopima, svećenicima i vjernicima Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj iskrene čestitke, uz tradicionalni pozdrav 'Hristos se rodi!'. Božić je uvijek prigoda da u ozračju obiteljskoga zajedništva i društvenoga mira nađemo nadahnuće za djela i pothvate što će u našemu društvu jačati duh tolerancije i iskrena zajedništva u naporu da što prije prevladamo teškoće proteklih godina i ostvarimo željeni napredak za sve hrvatske građane«, stoji u čestitki predsjednika Mesića. </p>
<p> Mesić je čestitao Božić i svima koji ga slave po Julijanskom kalendaru. U čestitci stoji: »Svim kršćanskim vjernicima i ljudima dobre volje koji Božić slave po Julijanskom kalendaru upućujem iskrenu čestitku tradicionalnim pozdravom 'Hristos se rodi'. Želim da ti blagdanski dani pridonesu širenju ozračja obiteljskog mira, tolerancije i solidarnosti među ljudima, kako bismo lakše i brže pošli putem željenog napretka za sve građane naše Domovine«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Tereza Ganza-Aras zastupala je misao o carstvu slobode </p>
<p>ZADAR, 4. siječnja</p>
<p> - U nazočnosti najbliže rodbine i mnoštva Zadrana, stranačkih prijatelja, saborskih kolega i prijatelja u čevrtak je na zadarskome Gradskom groblju pokopana saborska zastupnica, članica Predsjedništva Liberalne stranke (LS) i sveučilišna profesorica dr. Tereza Ganza-Aras.</p>
<p>Među nazočnima na njezinu zadnjem ispraćaju bili su predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, predsjednica Županijskog doma Sabora Katica Ivanišević, predsjednik LS-a Zlatko Kramarić, predstavnici svih političkih stranaka, Zadarske županije, grada Zadra i drugi. </p>
<p> Posljednji se od dr. Tereze Ganza-Aras oprostio gradonačelnik Božidar Kalmeta. </p>
<p> »Opraštamo se od istaknute sugrađanke, opraštamo se od čestite i drage nam osobe. Tereza Ganza-Aras dijelila je sudbinu mnogih istaknutih hrvatskih intelektualaca u bivšoj državi, izgubila je posao, onemogućeno joj je napredovanje, ali je izdržala sve patnje. Spoznaja da su Zadrani uvijek bili uza nju davala joj je snagu da izdrži. Uvijek je branila interese Zadra«, kazao je gradonačelnik Kalmeta, opraštajući se u ime Zadrana i svoje osobno od dr. Ganze- Aras.</p>
<p> Od saborske zastupnice Tereze Ganze-Aras oprostila se biranim riječima i predsjednica Županijskog doma dr. Katica Ivanišević. Pokop je predvodio generalni vikar Zadarske nadbiskupije msgr. Milivoj Bolobanić. </p>
<p>Ranije u četvrtak u prepunoj je dvorani Hrvatske kazališne kuće u Zadru održan komemorativni skup. </p>
<p> Opraštajući se od Tereze Ganza-Aras, predsjednik LS-a Zlatko Kramarić istaknuo je da je ona, uz Vladu Gotovca, zastupala misao o carstvu slobode. »Postoje činjenice o svemu što je radila Tereza i ne mogu pristati da o njoj govorimo samo u formi sjećanja koje će nužno izblijedjeti«, rekao je Kramarić.</p>
<p> Predsjednik županijske organizacije LS-a Zadarske županije Ivica Kamber podsjetio je da je u kratkom vremenu Hrvatska izgubila dva nositelja liberalne misli, Vladu Gotovca i Terezu Ganza-Aras. Gubitak Tereze Ganza-Aras nije samo gubitak političara, nego i znanstvenice, majke i liberalke koja je obilježila stoljeće Zadra i zadarske regije. </p>
<p>Dekan Filozofskog fakulteta dr. Damir Magaš kazao je da je kolektiv Fakulteta njezinom smrću ostao bez uzorne kolegice koju su krasili poticaj i stvaralački zanos i znanstvenice s objavljenih više od 60 znanstvenih radova iz povijesti. </p>
<p> Uz članove obitelji, komemoraciji su bili nazočni zadarski gradonačelnik Kalmeta, župan Šime Prtenjača, splitski gradonačelnik Ivica Škarić, čelnici LS-a Božo Kovačević i Mladen Vilfan, predstavnici političkih stranaka u Zadru, zadarski saborski zastupnici, predstavnici kulturnih i gospodarskih ustanova te brojni građani. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010105].
|
