NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010604].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 182415 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zakošek: Zbog IDS-a nema prijevremenih izbora </p>
<p>Izlazak IDS-a iz vladajuće koalicije loš je za Hrvatsku, jer će to vjerojatno produbiti jaz između Istre i ostatka Hrvatske i između političkih snaga koje su na vlasti u Zagrebu i onih koje su dominantne u Istri / IDS je vrlo blizu federalističkom konceptu u kojem bi regije imale maksimalnu autonomiju / Čini se da Hrvatska u sebi nosi mnogo opreka između centra i određenih periferija</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Nakon odluke Predsjedništva IDS-a o izlasku te stranke iz vladajuće koalicije, u javnosti su se pojavili različiti komentari o razlozima takve političke odluke, ali i spekulacije o mogućim prijevremenim izborima do kojih bi, prema nekima, moglo doći. Politički analitičar Nenad Zakošek, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smatra da ne treba previše dramatizirati u vezi s novonastalom situacijom.</p>
<p>- Nezahvalno je prognozirati, jer se situacija u roku nekoliko dana može promijeniti, međutim, prema mome sudu, zbog eventualna izlaska IDS-a iz vladajuće koalicije na nacionalnoj razini, neće se ići na prijevremene parlamentarne izbore. </p>
<p>• Kako gledate na moguć izlazak IDS-a iz šestorke?</p>
<p>- Doista sam mislio da je potez IDS-a sa Statutom Istarske županije i sukob do kojeg je u vezi s tim došlo s većinom ostalih partnera u šestorki bio taktičke prirode zbog lokalnih izbora.</p>
<p> Međutim, kako se sada i nakon izbora, kako vidimo, produbljuje taj nesporazum, onda je možda ipak riječ o dubljem koncepcijskom sukobu. Mislim da on nije sasvim iznenađujući, jer očito postoje različite regionalne koncepcije Hrvatske.</p>
<p>• Koju koncepciju, prema Vašem mišljenju, zastupa IDS?</p>
<p>- Mislim da je IDS vrlo blizu federalističkom konceptu u kojem bi regije imale maksimalnu autonomiju. Čini mi se da i neke druge političke fenomene treba tako tumačiti. Mislim da jedan dio političke mobilizacije u Dalmaciji, iako se zaodijeva u ideološko ruho, polazi od tog koncepta.</p>
<p>• Regionalističkog? </p>
<p>- Da, ali ne u smislu nekoga osviještenog regionalizma, nego je riječ o određenoj vrsti opreka između centra i različitih tipova periferije. U ovom slučaju su to teritorijalne periferije. Dakle, čini mi se da Hrvatska, s obzirom na sadašnje društveno stanje ali i s obzirom na svoju povijest, u sebi nosi mnogo takvih opreka između centra i određenih periferija. </p>
<p>• Koliko je »slučaj Pula« utjecao na IDS-ov potez?</p>
<p>- Dopuštam da je i ta situacija (IDS je osvojio relativnu većinu, ali će biti oporba u Puli, jer će vlast formirati IDF sa SDP-om i nezavisnom listom Loredane Štok, op.a) pridonijela odluci te stranke o istupanju iz vlasti s nacionalne razine, jer je proizvela određene frustracije. Međutim, mislim da su ipak primarni razlozi u različitoj koncepciji regionalna ustroja Hrvatske.</p>
<p>• Kakve su moguće posljedice po samu zemlju? </p>
<p>- Izlazak IDS-a iz vladajuće koalicije loš je za Hrvatsku, jer će to vjerojatno produbiti jaz između Istre i ostatka Hrvatske, odnosno između političkih snaga koje su na vlasti u Zagrebu i onih koje su dominantne u Istri.</p>
<p>• A kako će IDS-ov potez utjecati na samu koaliciju?</p>
<p>- Odlazak IDS-a ne bi trebao previše utjecati na opstanak ostatka koalicije. Ivica Račan je s tim u vezi i istaknuo da će se boriti za tu opciju. Očito su za opstanak te koalicije ključni odnosi između HSLS-a i SDP-a. Sada je i HNS, recimo, u nešto drukčijoj situaciji, a IDS i LS nešto su marginalniji te odlazak IDS-a, kako sam već rekao, neće znatnije utjecati na opstanak koalicije.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dalaj lamin posjet zasjenjen mogućim protestom Pekinga</p>
<p>Organizatori dolaska u Hrvatsku očito nastoje preduhitriti moguće kineske prigovore, pa ističu da njihov gost dolazi kao dobitnik Nobelove nagrade za mir 1989. i predstavnik važne religijske zajednice, a ne kao političar i vođa Tibetanaca</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Dalaj lama, duhovni vođa izbjeglih Tibetanaca, poznat i po svojim brojnim putovanjima po svijetu, u listopadu će na poziv predsjednika Vaclava Havela posjetiti Češku, na poziv Ljubljanskog sveučilišta Sloveniju i na poziv Filozofskog fakulteta Družbe Isusove Hrvatsku. To će, gotovo sigurno, izazvati reakciju kineske vlade koja prosvjeduje u povodu svakog Dalaj lamina posjeta nekoj zemlji. Organizatori dolaska u Hrvatsku očito nastoje preduhitriti moguće kineske prigovore, pa ističu da njihov gost dolazi kao dobitnik Nobelove nagrade za mir 1989. i predstavnik važne religijske zajednice, a ne kao političar i vođa Tibetanaca. Dolazi promicati ljudska prava, međureligijski dijalog i brigu za izbjeglice, a ne kao političar ili borac za neovisnost Tibeta (odakle je - poslije neuspjela ustanka 1959. - s tisućama svojih sunarodnjaka pobjegao u susjednu Indiju, gdje od tada živi). </p>
<p>Dalaj lama bi trebao posjetiti Zagreb i Split. U Zagrebu će održati dva predavanja - jedno internog karaktera za nekoliko stotina studenata i uzvanika i drugo u Domu sportova ili u dvorani »Dražen Petrović« za sve zainteresirane. U isusovačkim prostorijama govorit će o međureligijskom dijalogu i tibetanskom budizmu, a bit će održana i zajednička molitva za mir na koju će se pozvati predstavnike svih vjera. Organizatori pretpostavljaju da su to dovoljno uvjerljiva objašnjenja i da ne bi trebalo biti ozbiljnijih reakcija Pekinga. Uostalom, kineska vlada pregovara o sređivanju odnosa s Dalaj lamom i o njegovu povratku - posljednji takvi razgovori održani su u listopadu prošle godine. Također ističu da službena državna tijela zasad ni na koji način ne sudjeluju u organiziranju ili financiranju posjeta. Eventualni susret s predsjednikom Stjepanom Mesićem ili premijerom Ivicom Račanom ovisi o njihovoj procjeni, no izvjesniji je, kažu, susret s nadbiskupom Josipom Bozanićem. S Dalaj lamom putuje desetak pratilaca koji plaćaju sve troškove njegovih putovanja. </p>
<p>U Zagrebu će odsjesti u hotelu »Sheraton«, ali kako se ne bi pomislilo da su sami tražili najluksuzniji hotel, priopćeno je da će smještaj biti besplatan, jer je »Sheraton« jedan od pokrovitelja posjeta. I druge zemlje, pa i najsnažnije, nastoje da eventualni posjet Dalaj lame ne izazove ozbiljnije negodovanje Pekinga. U povodu proslave pedesete obljetnice svjetske deklaracije o ljudskim pravima, u prosincu 1998., priređen je u Elizejskoj palači u Parizu ručak za dobitnike Nobelove nagrade za mir. Dalaj lama najprije nije bio na popisu uzvanika, ali je pod pritiskom javnosti francuski predsjednik Jacques Chirac, kao domaćin, u posljednji čas ispravio propust. Donedavni američki predsjednik Bill Clinton nekoliko se puta susreo s Dalaj lamom, ali kao usput, privatno, bez velike pompe. </p>
<p>Zvuči gotovo kao anegdota da je 1998. Dalaj lamu primila prva dama Hillary Clinton, a predsjednik je »svratio« i »ćaskao« s njima desetak minuta. Posebno, s Dalaj lamom su se susreli državna tajnica Madeleine Albright i potpredsjednik Al Gore, što je niža razina, manje službeno i stoga za Peking manje iritantno. No, sadašnji predsjednik George Bush, zbog trenutačno zategnutijih odnosa s Kinom, sastao se potkraj svibnja s Dalaj lamom u Bijeloj kući, uz punu medijsku pozornost i demonstrativno upravo na 50. godišnjicu »Sporazuma o mirnom oslobođenju« Tibeta koje mnogi Tibetanci i njihovi prijatelji po svijetu proglašavaju okupacijom. </p>
<p>Razumljivo je da sve zemlje, a osobito manje, nastoje izbjeći nepotrebne incidentne situacije s drugima, osobito velikima. No i u »obazrivosti« neke granice moraju postojati i - zbog nacionalna dostojanstva - ne smije se dopustiti da diplomatski pritisci prerastu u diktat. A upravo to, i s Tibetom, Hrvatskoj se već dogodilo. U ožujku 1998. u Zagrebu je s programa HTV-a skinut jednosatni dokumentarni film »Bijeg iz Tibeta« o stradanju Tibetanaca. Prema pisanju nekih listova, učinjeno je to na zahtjev zagrebačkog veleposlanstva NR Kine u Zagrebu. Dr. Tonči Šitin, predsjednik splitske Udruge za potporu Tibetu, taj postupak HTV-a s pravom je proglasio iskrivljavanjem i zataškavanjem istine, što je za osudu to više jer su istodobno u Parizu skupine za potporu tibetanske borbe slobodno i javno obilježavale dan ustanka Tibetanaca. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Konačni rezultati popisa objavit će se u 20 knjiga početkom 2002. godine</p>
<p>Metodologija, popisna obilježja, definicije i klasifikacije popisa potpuno su usklađeni s preporukama europske Ekonomske komisije UN-a i EUROSTATa, što čini prikupljene podatke međunarodno usporedivima / U inozemstvu je popisano ukupno 98.992 naših građana / Na sljedećem popisu stanovništva morat će se povesti računa i o boljem formuliranju nekih pitanja</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Prvi statistički podaci o ovogodišnjem popisu stanovništva, kućanstava i stanova povod su razgovoru s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku Ivanom Rusanom.</p>
<p>l Popis je i prije početka izazivao različite kontroverze. Pa, je li sve prošlo kako ste planirali?</p>
<p>- Je. Popis je proveden na osnovi Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. i Zakona o izmjenama Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Posebnost je toga popisa to što je prvi puta samostalno organiziran i proveden u neovisnoj Republici Hrvatskoj, i u prvoj godini novoga milenija. </p>
<p>• Bilo je prigovora da se upravo zbog toga čine neki propusti, koji nisu u skladu s onima u svijetu.</p>
<p>- To ne stoji. Jer metodologija, popisna obilježja, definicije i klasifikacije u tom popisu potpuno su usklađeni s preporukama za popise stanovništva i stanova koje su priredili Ekonomska komisija za Europu UN-a i Statistički ured EU-a - EUROSTAT. Time je osigurana međunarodna usporedivost naših podataka, odnosno izrada identičnih tablica konačnih rezultata popisa, koje su također sastavni dio spomenutih preporuka. Konačni rezultati popisa, oko 200 različitih tabela u dvadesetak knjiga, planiraju se objaviti u prvom kvartalu 2002.</p>
<p>• Ali, ipak sadašnji podatci nisu usporedivi s onima iz 1991. godine. Zašto? </p>
<p> - Jer je u međuvremenu došlo do promjena u primjeni definicije za izračun ukupnog stanovništva. U dosadašnjoj praksi iskazivanja službenih rezultata popisa primjenjivano je načelo tzv. stalnog stanovništva. Osoba je u kritičnom trenutku popisa (31. ožujka u ponoć) mogla biti u svojem prebivalištu »prisutna« ili »privremeno odsutna«. U oba je slučaja iskazivana u naselju u kojem je imala prebivalište kao stalni stanovnik, bez obzira na trajanje odsutnosti iz prebivališta. Sada se ukupno stanovništvo iskazuje prema »uobičajenom mjestu stanovanja« i uz vremensko ograničenje odsutnosti/prisutnosti, koje može biti od tri do dvanaest mjeseci. Sada je osoba iz jedne u drugu zemlju preselila kad prođe 12 mjeseci. </p>
<p>Prema tome, u ukupan se broj stanovnika Republike Hrvatske uključuju osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište i prisutne su u kritičnom trenutku (31. ožujka u ponoć 2001.); osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište a odsutne su manje od jedne godine i osobe koje borave u Hrvatskoj godinu i dulje. Ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske ne uključuje osobe koje su, iako imaju prebivalište u Hrvatskoj odsutne godinu i dulje, te osobe koje borave u Hrvatskoj manje od jedne godine. </p>
<p>• Koliko je takvoga stanovništva? I spadaju li u to stanovništvo i izbjegli Srbi?</p>
<p>- Iz inozemstva nam je vraćeno 52.717 pomoćnih popisnica. Uz to, još je vraćeno 46.575 pomoćnih popisnica, koje su popunjene u SR Jugoslaviji (36.470 popisnica) i BiH (9805 popisnica). Dakle, u inozemstvu je popisano ukupno 98.992 naših građana. Naravno, tomu valja još pribrojiti i broj građana koji su pomoćne popisnice slali izravno u svoje obitelji ili kućanstvo u zemlji.</p>
<p>• Hrvatska ima 4,381.352 stanovnika. Je li to konačan broj?</p>
<p>- Tako je bilo 31. ožujka 2001. u 24 sata. Međutim, prvi su rezultati agregirani podaci dobiveni neposrednim zbrajanjem jedinica popisa (osoba, kućanstvo, stan) na najnižoj teritorijalnoj jedinici i podložni su promjenama: bit će podvrgnuti mnogim kontrolama u obradi, uključivanju osoba popisanih u inozemstvu i redistribuciji prognanika iz naselja popisa u njihovo prebivalište. </p>
<p>Za 21 nacionalnu manjinu osigurani su obrasci na njihovu jeziku i pismu</p>
<p>• Udruge nekih nacionalnih manjina su zbog sumnji u dobronamjernost statistike tražile da ih popisuju njihovi pripadnici. Jeste li im udovoljili?</p>
<p>- Budući da je to tehnički neprovedivo, Zakonom o popisu pripadnicima nacionalnih manjina bili su osigurani ogledni primjerci osnovnih popisnih obrazaca na jezicima i pismu nacionalnih manjina, tj. za 21 manjinu (koliko ih navodi Ustavni zakon). Prema tome, svaki je popisivač bio obvezan ponuditi pripadnicima manjina na uvid, kada oni to žele, popisne obrasce na njihovu jeziku. </p>
<p>• Je li bilo još prigovora nacionalnih manjina?</p>
<p>- Bilo je. Udruga bošnjačke nacionalne manjine imala je primjedbu na nedovoljnu obučenost popisivača. Recimo, nije udovoljeno zahtjevu da se o trošku DZS tiska plakat na talijanskom jeziku, pa je tiskan o trošku lokalne samouprave u Istarskoj županiji. Ali, ni jedna udruga srpske nacionalne manjine nije imala pritužbu na provođenje popisa.</p>
<p>• Udruga za zaštitu prava žena prosvjedovala je zbog naslova u jednom stupcu pomoćnog obrasca i vidjela u tome povredu jednakosti spolova.</p>
<p>- Da. U tom naslovu stoji: »Ime jednog roditelja, a za udane i udovice - ime muža«. Mora se priznati da formulacija pitanja, izvan konteksta njegove funkcije u popisu, može djelovati diskriminirajuće. No, kako je ono tako formulirano u funkciji statističkoga definiranja uže obitelji, radi usporedivosti i kontinuiteta formulacija je ostala ista kao i u prijašnjim popisima. </p>
<p>Reakcija na to tradicionalno, pa i patrijarhalno definiranje obitelji pokazala je porast svijesti o toj vrsti problema. To znači da će se na sljedećem popisu stanovništva vjerojatno morati voditi računa i o tim pitanjima i izbjeći tu vrstu problema.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Planinari: Grad dovodi u pitanje budućnost zagrebačkog planinarstva</p>
<p>Planinarska društva koja upravljaju domovima na Medvednici primila su pozive za primopredaju objekata / Hrvatsko planinarsko društvo Zagreb-Matica: Davanjem doma u vlasništvo grada, naprasno se obezvređuje rad i zalaganje generacija planinara / Planinari najavljuju tužbu protiv Grada</p>
<p>Ovih se dana podigla velika bura oko planinarskih domova na Medvednici. Zagrebačka planinarska društva koja upravljaju planinarskim domovima primila su, naime, od Grada Zagreba pozive za primopredaju planinarskih objekata. Stvar ne bi bila toliko diskutabilna da te domove nisu sagradili i njima pola stoljeća upravljali upravo sami planinari.</p>
<p>Hrvatsko planinarsko društvo Zagreb-Matica u razdoblju od 1951. do 1957. sagradilo je tako planinarski dom na Puntijarki i prozvalo ga imenom svojeg predsjednika Ivana Pačkovskog, koji je ujedno zaslužan i za izgradnju. Taj bi dom, međutim, u ponedjeljak u 11 sati prvi trebao preći iz ruku planinarskih društava u ruke grada Zagreba.</p>
<p>Davanjem doma u vlasništvo grada, kažu u Matici, naprasno se obezvređuje rad i zalaganje generacija planinara, a dovodi se u pitanje i budućnost zagrebačkog planinarstva.Tužno je također, kažu u PD Matica Zagreb, da su o preuzimanju saznali iz javnih glasila. Svi zapisnici i računi Planinarskog društva Matica Zagreb pokazuju da je to društvo oduvijek nastupalo kao investitor, financijer, upravljač i zakonodavac toga doma. </p>
<p>Planinari također smatraju da bi takvo preuzimanje i ostalih planinarskih domova za planinarstvo općenito imalo poguban utjecaj, jer bi na taj način zagrebačka gradska uprava umanjila planinarski pokret ljubitelja prirode i zdravog života u Zagrebu.</p>
<p>Zbog nemogućnosti dogovora i suradnje sa gradskom upravom oko utvrđivanja prava vlasništva nad planinarskim domom »Puntijarka«, PD Zagreb-matica rješenje će pokušati pronaći na sudu.</p>
<p>Upravo iz zabrinutosti zagrebačkih planinara za domove na Medvednici, proizašla je i akcija »Planinarske domove -planinarima« koja se sastoji od prikupljanja potpisa peticijom. Cilj te akcije je upozoriti mjerodavna tijela na stav planinara i brojnih građana da planinarski domovi trebaju ostati u rukama planinarskih društava koja su ih gradila i desetljećima održavala.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Terapijskim plivanjem do zdrave kralježnice</p>
<p>Djelatnici Centra za sportsko-rekreacijske i zdravstvene aktivnosti uspješno uklanjaju različite uzroke deformacije kralježnice kod djece, poput pogrbljenog držanja ili ravnih stopala / Na plivanje i tri puta tjedno po dva sata / Uz financijsku podršku Grada, terapijsko plivanje i za starije </p>
<p>Smjeh i dječja razdraganost najveća su nagrada djelatnicima Centra za sportsko</p>
<p> - rekreacijske i zdravstvene aktivnosti koji na bazenima zimskog plivališta Mladost već deset godina obučavaju neplivače i provode terapijsko plivanje s korektivnim vježbama kralježnice.</p>
<p>Pod budnim okom voditelja Centra profesora tjelesnog odgoja Zorana Draženovića i njegovih suradnika, djeca od 6 do 14 godina uspješno rješavaju različite uzroke deformacije kralježnice poput pogrbljenog držanja ili ravnih stopala.</p>
<p>- Plivanjem i vježbama kod djece s već evidentiranim deformitetima kralježnice uspijevamo u potpunosti ili djelomično sanirati daljnja iskrivljenja muskulature, ističe Draženović. Dodaje kako se znatan dio njih »zarazi« spasonosnim liječenjem pa im plivanje postaje sastavni dio očuvanja zdravlja.</p>
<p>U program je trenutačno uključeno pedesetero djece koja na bazene, ovisno o složenosti zdravstvenog stanja, dolaze i tri puta tjedno po dva sata. </p>
<p>Raznolika ponuda društvenih igara, ističu djelatnici Centra, bazira se na korisnom i zdravom provođenju slobodnog vremena te ranom otkrivanju dječjih motoričkih sposobnosti i afiniteta. </p>
<p>Ukoliko im Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb financijski pomogne od ovog bi se ljeta od 16 do 21 sat započelo s provođenjem sličnog programa za one od 15 do 18 godina. Tako bi se i adolescentskoj populaciji pružila mogućnost izbora zdrave zabave i razvijanja sportskoga duha. To bi, smatra Draženović, u konačnici urodilo plodom jer bi se mladež umjesto ovisnostima, posvetila ostvarivanju sportskih rezultata. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>394. obljetnica kolijevke Zagrebačkog Sveučilišta</p>
<p>Na dan škole, dramska grupa »Gymnaisum classicum« izvela je u Gaveli premijeru Sofoklove tragedije »Antigona« </p>
<p>Klasična gimnazija u Zagrebu u nedjelju je obilježila 394. obljetnicu svog neprekidnog djelovanja. Nakon prijepodnevne mise »Te deum« u crkvi Sv. Katarine, u večernjim je satima dramska grupa Klasične gimnazije »Gymnasium classicum« premijerno izvela Sofoklovu tragediju »Antigona« u Dramskom kazalištu Gavella. S tom su se predstavom klasičari već predstavili na VII. internacionalnom festivalu antičke drame u Sirakuzi na Siciliji.</p>
<p>U ponedjeljak, 4. lipnja u 12 sati održat će se svečana akademija povodom Dana škole na kojoj će biti otkriven hrvatski spomenik - Bašćanska ploča. Uz izložbu godišnjih radova Kiparsko-keramičke radionice i Arheološko muzeološke grupe, održat će se i promocija godišnjaka Klasične gimnazije. Laskavom titulom Discipulus generationis okitit će se najbolji učenik ove generacije. Ponedjeljak je ujedno i dan Otvorenih vrata Klasične gimnazije. Tada će u goste starijim »kolegama« doći učenici osnovnih škola klasičnog usmjerenja. </p>
<p>Kako je »zapisano« u povijesti, dalekog 3. lipnja 1607. godine Isusovci su na Gradecu, u napuštenom dominikanskom samostanu i crkvi Sv. Katarine osnovali školu. U njoj se od početka nije morala plaćati članarina, zahvaljujući darežljivim građanima (!) koji su novcem i proizvodima u naturi omogućili izgradnju škole.</p>
<p>Ta škola bila je posebna i po tome što su ju pohađali i plemići i pučani. Predavanja su bila isključivo na latinskom, a od početka se njegovao humanizam. Ova škola postala je kolijevka Sveučilišta u Zagrebu (s Katoličkim bogoslovnim fakultetom), Nadbiskupske klasične gimnazije, Filozofskog fakulteta Družbe Isusove i kao izravnog sljedbenika - Klasične gimnazije. »Slavljenica« danas ima 20 odjela, a posebno drži i do izvannastavnih aktivnosti poput dramskih grupa, pjevačkog zbora, novinarske grupe kino kluba i drugih. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagrebačke mažoretkinje na turneji</p>
<p>Zagrebačke mažoretkinje, Zagrebačko-zagorski protokolarni orkestar »Pačetnci« i Zagrebačka gradska straža pozvani su na turneju od 2. do 5. lipnja. Turneju organizira velika internacionalna managerska kuća SPH sa sjedištem u Nizozemskoj.</p>
<p>Ovaj puta na turneji će se obići Rouen županijsko sjedište na krajnjem zapadu Francuske, te Namur i Jambes u južnoj Belgiji. U sva tri grada održavaju se veliki ulični spektakli, a Zagrebačke mažoretkinje najavljene su kao posebna atrakcija (aktualne Prvakinje Europe). </p>
<p>U službenim press materijalima Zagrebačke mažoretkinje najavljene su kao TOP-grupa, tj. grupa koja je nositelj ovogodišnjeg projekta. Osim uličnih defilea organizira se i nastup u koncertnim dvoranama ovih gradova.</p>
<p>Zagrebačke mažoretkinje, orkestar i gradska straža otputovale su na turneju u subotu, a informacije o njima mogu se dobiti na tel. 34-65-886.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Na sajmu cvijeća u Boćarskom domu više od 100.000 posjetitelja </p>
<p>Prošlogodišnji sajam posjetilo dvostruko više ljudi / Prodavači okrivili kišu i skupe ulaznice / Organizatori zadovoljni i ponosni na veliki trud koji su uložili na uređenje unutrašnjeg prostora iz vlastite proizvodnje Zrinjevca</p>
<p>U nedjelju je zatvorena 36. međunarodna vrtna izložbe Floraart, koja se od 28. svibnja održavala u i oko Boćarskoga doma.</p>
<p>U potrazi za dojmovima posjetitelja, prodavača te organizatora pokušali smo se probiti kroz veliku gužvu.</p>
<p> Pojedinci i organizirane grupe iz Zagreba i drugih gradova odlučili su sunčan dan iskoristiti za razgledavanje izložbe. </p>
<p>U razgovoru s Biserkom Kirin, podpresjednicom izvršnog odbora Floraarta i komercijalnom direktoricom Zrinjevca, saznali smo da broj dosadašnjih posjetitelja iznosi oko 100.000, ali to nije i konačan broj jer do zatvaranja broj će se znatno povećati. U odnosu na prošlu godinu kad je Floraart posjetilo oko 200000 ljudi, očit je značajan pad posjetitelja. Veliki utjecaj na posjećenost imale su vremenske prilike, ili bolje rečeno neprilike. </p>
<p>Kiša i tuča dva dana nisu poštedjele biljke koje su prilično stradale, a ni posjetitelji se nisu odlučili za razgledavanje u takvim uvjetima.</p>
<p> No, bez obzira, organizatori su zadovoljni i ponosni na veliki trud koji su uložili na uređenje unutrašnjeg prostora iz vlastite proizvodnje Zrinjevca.</p>
<p>Nagradu za najljepši i najposjećeniji detalj na izložbi dobio je detalj kajdanke - zidna stijena, a najuspješniji strani izlagač bio je KERTESZ iz Mađarske, rekla nam je Kirin. </p>
<p>Zavirili smo i u knjigu dojmova posjetitelja i pronašli brojne epitete upućene organizatorima. Posebno oduševljeni bili su posjetitelji iz drugih gradova Hrvatske - njima je to bila prilika za lijep izlet. </p>
<p>Nešto manje ili gotovo nimalo zadovljstva nismo pronašli kod prodavača na štandovima</p>
<p>- Zainteresiranih i oduševljenih ljubitelja cvijeća je mnogo ali kupovna moć je slaba i prodaja je mnogo slabija no lani, požalila nam se Marija Labrović, prodavačica cvjetnih lončanica. Sličnih dojmova su i prodavači biljaka za presađivanje, a za lošu prodaju okrivljuju loše vremenske uvjete. </p>
<p>Uz to, prodavači drže da su i ulaznice od 30 kuna - preskupe.</p>
<p>Optimizam smo pronašli samo kod prodavača kaktusa koji su zadovoljniji proda jom, jer te egzotične biljke svake godine privlačepozornost. </p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto Zagreb nema zabavni park?</p>
<p>Marija Jaić, voditeljica luna parka Casablanca: Sram me i reći koliko ljudi dolazi, no tu sam i dalje iz ljubavi... / Velika joj je želja da joj Grad dodijeli prostor na kojem bi uredila veliki luna park koji bi ostavila Zagrebu u trajno vlasništvo / Loš odnos gradskih vlasti / Čekaju se bolja vremena...</p>
<p>Do 1987. na mjestu današnjeg hotela Sheraton nalazio se popularni i vrlo posjećeni luna park Tivan. Kad je počela izgradnja hotela, voditelji Tivana razišli su se sa svojim objektima po Hrvatskoj i inozemstvu. Kao njegov ostatak danas u Zagrebu postoji mali luna park Casablanca, smješten na uglu Držićeve i Prisavlja već 12 godina. Luna park se sastoji od autodroma, vrtuljka, ringišpila, velikog i malog vlaka te sale za biljar i igrice, no uglavnom je prazan. </p>
<p>Rijetki posjetioci</p>
<p>- Sram me je i reći koliko ljudi dolazi, kaže vlasnica Casablance Marija Jaić, nekadašnja voditeljica Tivana. - Međutim, rijetki posjetioci dolaze iz cijelog Zagreba, među njima i mnoge poznate osobe sa svojom djecom. Unatoč slaboj posjećenosti, Jaić ističe da se ovim poslom bavi prvenstveno iz ljubavi. Velika joj je želja da joj grad dodijeli prostor na kojem bi uredila veliki luna park koji bi ostavila Zagrebu u trajno vlasništvo.</p>
<p>- Kad bi odlučili graditi zabavni park, trebali bi naći dovoljno veliko zemljište i otkupiti ga od njegovih vlasnika, za što grad trenutno nema sredstava, kaže Mirjana Jevrić, načelnica Odjela za zemljište i javne površine Gradskog ureda za upravljanje imovinom grada.</p>
<p>Uz Casablancu kao jedini stalni luna park, u Zagrebu povremeno nastupaju i putujući luna parkovi. Prema odluci Gradskog poglavarstva, oni se mogu postavljati na tri javne površine - u Dubravi, Maksimiru i Novom Zagrebu, no uz suglasnost vijeća gradskih četvrti moguće je njihovo postavljanje i na drugim lokacijama ako se pribave sve potrebne dozvole. Ponekad se događa da u Zagrebu nastupaju luna parkovi bez dozvole, kao što je nedavno bio slučaj s luna parkom iz Italije, no prije nego nadležne službe reagiraju, oni odu.</p>
<p>Problem dozvole</p>
<p>Trenutno se na južnoj obali Jaruna u sklopu Dana piva nalazi luna park Madi. Unatoč bogatoj ponudi zabavnih sadržaja, posjetilaca je i tu malo. </p>
<p>- Svjesni smo da ljudi nemaju novaca, no više od toga smeta nas odnos gradskih vlasti prema nama, kaže vlasnica luna parka Matilda Justament.</p>
<p> - Na dozvolu ponekad moramo čekati mjesecima, a od tri lokacije koje nam je grad dodijelio samo je jedna donekle pogodna za luna park. Smeta nas takvo ponašanje jer luna parkovi su kod nas dio folklora te mislimo da svako turističko mjesto treba imati luna park.</p>
<p>Sličnog mišljenja je i Berto Riter, direktor luna parka Berto koji se trenutno nalazi na Črnomercu. Unatoč cijeni svih ulaznica od pet kuna i taj je luna park uglavnom prazan iako ima neke objekte koje nitko u Hrvatskoj nema. </p>
<p>Strana napast</p>
<p>- Najviše nas smeta ubacivanje luna parkova iz inozemstva, kaže Riter dodajući da se odnos gradskih vlasti prema vlasnicima luna parkova ipak promijenio u zadnjih godinu dana.</p>
<p>- U Gradskom poglavarstvu često razgovaramo o gradnji zabavnog parka, kaže Jevrić dodajući da postoji ideja o njegovoj gradnji u Sloboštini.</p>
<p> - No, zbog trenutne gospodarske situacije postavlja se pitanje je li isplativije davati zemljište za gradnju luna parka ili nekog poslovnog centra. </p>
<p>Kako se čini, Zagreb će za izgradnju svog zabavnog parka trebati pričekati bolja vremena.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Plemenitost koja spašava živote</p>
<p>U osobnoj bi iskaznici, ili barem vozačkoj dozvoli, svakako trebala pisati i krvna grupa, jer u spašavanju unesrećenih svaka sekunda može biti dragocjena / Prvi puta Bonacci je darovala svoju krv s 19 godina / Unatoč tome što iza sebe ima pet operacija, krv daje godišnje pet do sedam puta</p>
<p>Kad je nedavno primila predsjednikovo odličje Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski zbog plemenitog čina darivanja krvi više od 100 puta, Zagrepčanka Tatiana Bonacci drhtavim se glasom i sa suzama u očima obratila prisutnima citatom iz Malog princa, u kojem je sažeta čitava filozofija jednog humanog djela: »Onaj tko spasi samo jedan ljudski život, spasio je čitav svijet«.</p>
<p>U razgovoru s Tatianom Bonacci doznali smo da krv daruje od svoje 19. godine, još kad je bila brucošica na Filozofskom fakultetu, i to u prosjeku između pet i sedam puta na godinu. Danas Tatiana ima 58 godina i iza sebe čak pet operacija, a nedavno je dala krv 113. put.</p>
<p>- Na učestalo darivanje krvi potaknuo me jedan jednodnevni izlet na Sljeme. U Domu Crvenog križa tada je održano predavanje na kojem je, između ostalog, objašnjeno što je to separator. Budući da imam rijetku krvnu grupu (AB), tadašnji ravnatelj Zavoda za transfuzijsku medicinu dr. Josip Feldbauer pitao me da li bih htjela dati krv za separator, koji, pojednostavljeno rečeno, prerađuje krv i uzima što treba. I tako je sve počelo, prisjeća se Tatiana.</p>
<p>Iako je odslušala svih osam semestara na fakultetu, zbog trudnoće Tatiana nikada nije diplomirala, a nije niti radila u svojoj struci. Radni vijek provela je u Zagrebačkoj banci, sve do umirovljenja 1998. godine. No i danas je aktivna, a radi kao sudac porotnik u zagrebačkom Županijskom sudu. </p>
<p>Ako bismo preračunali koliko je Tatiana do sada dala krvi, ali i svi drugi ljudi čija je plemenitost spasila tisuće života, dobili bismo litre i litre te dragocjene tekućine. </p>
<p>- Davanje krvi ne može štetiti zdravlju, dapače ta izmjena krvi može samo koristiti organizmu. </p>
<p>Osim toga, kada čovjek zna da na taj način doprinosi nečijem zdravlju i spašava živote, dobro se osjeća. Nekada smo, sjećam se, davali krv po mjesnim zajednicama, na poljskim ležajevima. Danas su se uvjeti dosta izmijenili, veli Tatiana.</p>
<p>Što bi se danas još moglo poduzeti da se uvjeti za one koji primaju i daruju krv poboljšaju? Prema Tatianinu, ali i mišljenju mnogih ljudi, u osobnoj bi iskaznici, ili barem vozačkoj dozvoli, svakako trebala pisati i krvna grupa, jer u spašavanju unesrećenih svaka sekunda može biti dragocjena. Isto tako, učenike bi već u osnovnoj školi trebalo educirati o darivanju krvi kao općem dobru.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Umjesto techno spektakla, potpuni techno fijasko!</p>
<p>Unatoč očekivanjma od nekoliko tisuća posjetitelja, na zaprešićkom stadionu okupilo se jedva tristotinjak ravera / Niti postupno snižavanje cijene ulaznice sa 220 na 60 kuna - nije puno pomoglo / DJ zvijezde odradile su svoj posao, ne koristeći niti desetak posto 60.000 watti snažnih zvučnika </p>
<p>Bez obzira na višemjesečne organizacijske pripreme, atraktivan stadionski prostor, bogatu reklamnu kampanju, velik broj prodajnih mjesta za karte po čitavoj Hrvatskoj i Sloveniji, te ekskluzivne D.J.-e s berlinskog Love paradea - DJ 2M Stevea, DJ Chrasha, DJ Chrizza - zaprešićka Love paradea održana je pred potpuno praznim stadionom. </p>
<p>Sve je počelo u subotu oko 18 sati. Inkerov stadion preplavili su zaštitari Sokol Marića, policija je zatvorila sve prometne prilaze Sportskom centru Zaprešić, postavljeni su brojni štandovi s hranom i pićem i pedesetak kemijskih WC-a a na zapadnom, istočnom i sjevernom ulazu u grad smještena su parkirališta s organiziranim autobusnim prijevozom do stadiona. No do 24 sata na stadionski ulaz je ušao svega jedan raver s kupljenom kartom i manji broj uzvanika.</p>
<p>Pred početak rave partyja, na upit, koliko se posjetitelja očekuje, Karsten Fontana, direktor poduzeća Pro-Fona, glavnog organizatora koncerta, izjavio je da se očekuje od tri do pet tisuća techno fanova, no niti nekoliko sati kasnije, uz očajničke pokušaje organizatora da se privuku ljudi spuštanjem cijena karata s inicijalnih 220 na 60 kuna (1), na stadionu se nije okupilo niti tristotinjak ljudi. Bio je to potpuni fijasko, a razlog vrlo vjerojatno valja tražiti u iznimno skupim ulaznicama.</p>
<p>Glavni program, prema najavi, otpočeo je oko 24 sata, a njemačke DJ zvijezde odradile su svoj posao, ne koristeći niti desetak posto 60.000 watti snažnih zvučnika tako da su tek malih problema s bukom imali stanovnici jednog dijela Marles naselja i dijela najbližih zgrada s autobusnog terminala, a ostatak grada je mirno spavao kao da se u gradu održava uspavanka, a ne veliki techno spektakl.</p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Neuspio pokušaj novog nadzvučnog rekorda</p>
<p>EDWARDS, 2. lipnja (Hina/AFP)</p>
<p> - Pokušaj postizanja rekorda u brzini nadzvučnog NASA-inog probnog zrakoplova X-43 nije uspio u subotu iznad Pacifičkog oceana, jer je raketa »Pegasus« na koju je bio fiksiran zrakoplov nekontrolirano promijenila smjer. »Ne znamo zašto je raketa skrenula s putanje. Nećemo to znati sve dok ne skupimo sve podatke«, rekao je Leslie Williams, glasnogovornik Centra Dryden za zrakoplovna istraživanja u bazi Edwards u Kaliforniji.</p>
<p>Raketa na čijem vrhu je bio X-43 puštena je u 13,44 po lokalnom vremenu na visini od oko 7300 metara u području južne Kalifornije s jednog bombardera B-52 .</p>
<p>Ona je trebala odvesti eksperimantalni zrakoplov do visine od oko 29.000 metara, i doseći brzinu sedam puta veću od zvuka (Mach 7).</p>
<p>Pet sekundi nakon što je puštena, raketa se aktivirala kao što je bilo predviđeno, ali je nekontrolirano skrenula.Pokušaj je sniman kamerama na dva lovca F-18 i bio je u izravnom prijenosu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Amnesty International opet traži istragu o Tiananmenu </p>
<p>LONDON, 3. lipnja </p>
<p> - Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International obnovit će svoj zahtjev Kini da istraži masakr stotina prosvjednika na pekinškom trgu Tiananmen koji je prije 12 godina počinila kineska vojska. </p>
<p> »Napad na Trgu Tiananmen se dogodio prije 12 godina, ali za mnoge bol je još uvijek živa, i dio njihovog svakdanjeg života«, stoji u priopćenju Amnestyja u Londonu u kojem se ističe da »kineska vlada duguje pravdu tisućama žrtava i njihovih rođaka«. </p>
<p>Kina je odbila izmijeniti službeno stajalište prema kojem su prosvjedi iz 1989. bili konrarevolucionarna pobuna. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pola milijuna evangelika u »maršu za Isusa« </p>
<p>SAO PAULO, 3. lipnja</p>
<p> - Stotine tisuća evangelika ispunile su ulice Sao Paula u subotu u »maršu za Isusa« s namjerom da prošire svoju vjeru u Brazilu, u kojem je većina rimokatolička. </p>
<p> U tom događaju koji je organizirala crkva pod imenom »Preporod u Kristu«, privukla je oko 500.000 ljudi, objavila je policija.</p>
<p> Rijeke ljudi slijevale su se ulicama praćene vjerskom glazbom kršćanskih muzičkih grupa, uzrokovale su i prometnu gužvu, ali sve drugo je prošlo mirno, izvijestio je glasnogovornik policije Carlos Neves. Tisuće vjernika također je marširalo u glavnom gradu Braziliji i u Belo Horizonteu, gradu na jugoistoku Brazila. </p>
<p>Broj pristaša evangeličke crkve, posebice među siromašnijim Brazilcima, posljednjih se godina prilično povećao. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Slanje ljudi u svemir preskupo je za znanost</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Američki bogataš Dennis Tito koji je ruskoj svemirskoj agenciji platio dvadeset milijuna dolara za produženi vikend u svemiru izjavio je na jednoj konferenciji u organizaciji televizijske mreže CNN da slanje ljudi u svemir ne donosi velik napredak znanosti i da se automatskim svemirskim letjelicama bolje iskorištava novac namijenjen svemirskim istraživanjima. </p>
<p>Najveći dio znanstvenih istraživanja u svemiru obavljaju letjelice bez posade. »Mišljenja sam da su na međunarodnoj svemirskoj postaji znanstvena istraživanja ograničena.« Tito kaže da složena logistika održavanja života više ljudi u svemiru zauzima najveći dio njihovog radnog vremena. Vidjevši koliko se vremena gubi, Tito se dobrovoljno javio da će posluživati hranu svojim suputnicima i tvrdi da im je tako prištedio oko šest sati neznanstvenog rada. Na pitanja ne bi li bilo bolje da su se njegovi milijuni dolara iskoristili za neku humanitarnu svrhu nego za njegovo putovanje u svemir, Tito je odgovorio polušaljivo: »Taj je novac trebalo dati siromašnima.</p>
<p> Tako je i bilo. Prosječna plaća u ruskoj zrakoplovnoj i svemirskoj industriji je sto dolara«.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Austrijski »nostalgičari« u Puli</p>
<p>PULA, 3. lipnja</p>
<p> - Više od 400 austrijskih turista stiglo je u subotu predvečer povijesnim vlakom kojeg je vukla prastara parna lokomotiva u Pulu, gdje će u »Arenaturistovim« hotelima provesti vikend za blagdan Duhova. Ovu atraktivnu turističku ekspediciju organizirao je Nostalgieclub iz grada Knittelfelda u suradnji s austrijskim Željezničkim muzejom. Na pulskoj željezničkoj stanici gostima je Turistička zajednica Grada Pule priredila posebni program dobrodošlice, a zatim su odsjeli u turistikom naselju Verudela i jedan dio u secesijskom gradskom hotelu »Riviera« sagrađenom 1913. godine u kome su književne večeri održavali Karl Kraus i Hermann Bahr.</p>
<p>S velikom grupom članova Nostagiecluba u Pulu je vlakom stigao i grdaonačelnik Knittelfelda s delegacijom grada, a o ovom putovanju organizator će napraviti posebni prospekt kao animaciju za slična slijedeća nostalgična putovanja. Ovoga vikenda, inače, u objektima »Arenaturista« boravi 2.700 gostiju, dok je u cijeloj Istarskoj županiji za Duhove ugošćeno više od 20.000 turista. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Čokolada kao umjetnički medij</p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti / Paromlin / Otvorena izložba »The Baltic Times« / Radovima se predstavili suvremeni umjetnici iz Litve, Letonije i Estonije</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Svi koji su u petak na večer došli u Muzej suvremene umjetnosti na otvorenje međunarodna izložba pod nazivom »The Baltic Times« bili su nemalo iznenađeni. Naime, čitav je muzej mirisao po čokoladi. Na prvi pogled sve je izgledalo normalno. Sve sobe su bile ispunjene video radovima, instalacijama i fotografijama, djelima suvremenih litvanskih, letonskih i estonskih umjetnika koji su se afirmirali tijekom prošloga desetljeća. Ipak, na kraju, u posljednjoj sobi u nizu otkriven je izvor mirisa čokolade. Riječ je o radu litvanske umjetnice Eglé Rakauskaité »Čokoladna raspela«. Umjetnica je sve zidove prostorije gusto ispunila čokoladnim raspelima. Rad ne upućuje samo na simboličko jedenje Božjeg tijela, nego i na suvremenu potrošačku maniju, izravno prisvojenje simbola kroz vlastito tijelo. Devalvacija religijskih simbola odražava se u čokoladnome mnoštvu, ali i u njihovu ornamentalnom aranžmanu. Svaka druga čokoladna figurica okrenuta je naglavačke. U tom djelu nije važna samo estetska dimenzija, nego i miris.</p>
<p>Performanceom iste umjetnice »Zamka - Izgon iz raja« ujedno je i otvorena izložba »The Baltic Times«. Riječ je o dojmljivom djelu koje je postalo simbol njezine umjetnosti. Trinaest djevojaka u dugim haljinama povezano je tako da su im kose spletene u pletenice. Slika disciplinirane nevinosti i podložne žene na taj je način oživljena, i trebalo bi ju shvatiti ne samo kao vizualnu metaforu, nego kao i problem osobnog izbora.</p>
<p> U sklopu izložbe na Strossmayerovu šetalištu postavljen je rad letonskoga umjetnika Eriksa Božisa »Podignuta klupa, spuštena klupa«. Drugi dio izložbe, koji je postavljen u Paromlinu, privukao je također mnoštvo publike, ponajprije zbog toga što se već duže vrijeme pretendiralo da se taj atraktivan prostor iskoristi u izložbene svrhe. Tamo je postavom dominirao rad Letonca Olegsa Tillbergsa »Formula X«. Riječ je o sovjetskom borbenom zrakoplovu MIG 27 koji je postavljen u hermetički zatvoren stakleni kubus ispunjen dimom, dok krila i rep aviona vire van iz kubusa. Umjetnikov je cilj emocionalno nabijena slika, što neproduhovljeni promatrači često pogrešno doživljavaju kao agresivnost. Tillbergsov rad je poznat po poetičnosti koju postiže pomnim slaganjem materijala. Svojstva tih materijala od ključne su važnosti: ne samo zbog fizičkih osobina kao što su tekstura, kakvoća, boja, nego i stoga što umjetnika posebno zanimaju »sjećanja« materijala i »ready-made« modela koje rabi. Ta osjećanja sadržavaju poruku koja se uklapa u trenutačna raspoloženja i probleme kako u letonskome društvu, tako i u svijetu.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sisak vrednuje poeziju</p>
<p>Sisak po šesti put domaćin suvremenim hrvatskim pjesnicima / Plaketa sv. Kvirina dodijeljena pjesniku Zvonimiru Mrkonjiću, a za najbolju objavljenu knjigu u protekloj godini nagrađen Drago Glamuzina</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Povijesni grad Sisak po šesti je put postao domaćin suvremenim hrvatskim pjesnicima, koji su u petak, u sklopu manifestacije »Kvirinovi poetski susreti«, čitali svoje pjesme u Gradskoj pivnici uz zapažen odaziv Siščana. Popularnosti ovih poetskih susreta doprinosi i vrsna organizacija Matice hrvatske Sisak, Gradskoga poglavarstva i Doma kulture »Kristalna kocka vedrine« koji su marno upoznali književnike sa sisačkim zavičajem.</p>
<p> Ovogodišnja novost je i okrugli stol o prerano preminulom pjesniku Josipu Severu, koji je rođen nedaleko od grada Siska, u Blinjskom Kutu. O tome pjesniku su govorili književni kritičari Cvjetko Milanja, Branimir Bošnjak, Branko Maleš, Sanjin Sorel i Goran Rem. Pjesnici su potom pohodili i Severov grob, na kojemu je ovogodišnji laureat Zvonimir Mrkonjić, dobitnik plakete sv. Kirina, zaštitnika grada Siska, pročitao dirljiv tekst, zapravo sjećanje na toga karizmatičnog pjesnika.</p>
<p>Nagrada Kvirinovih poetskih susreta dodijeljena je i najboljoj knjizi poezije objavljenoj u protekloj godini autoru do 35 godina. Ovogodišnji nagrađenik je pjesnik Drago Glamuzina i njegova već razglašena knjiga »Mesari«. Ono što tu knjigu čini posebnom, izjavila je ovogodišnja izbornica za nagradu Sanja Jukić, jest autorov način referiranja na stvarnost - bespoštedno, energično i izazovno zasijecanje tekstom u neposredni duhovni i osjetilni realitet, i to u onaj najnevidljiviji njegov dio, zaklonjen debelim naslagama društvenih i moralnih konvencija.</p>
<p> Pod tim obrazloženjem Sanja Jukić podrazumijeva provokativan prikaz slojevitih, intimnih, uglavno moralno neprihvatljivih odnosa u njemu, koje je kritika prepoznala kao uzajamno mesarenje protagonista-ljubavnika, čiji su postupci najčešće usmjeravani strašću.</p>
<p>Glavni nagrađenik Zvonimir Mrkonjić izjavio je po primitku nagrade da Sisak poznaje po tome što on zna vrednovati poeziju, a što je opet vidljivo u kvalitetnom sisačkom časopisu »Riječi«. Po mišljenju urednika te manifestacije Đurđice Vuković i Slavka Jendrička, Mrkonjić je najagilniji suvremeni hrvatski pjesnik, koji nas je zadužio i književno povijesnim radom, predočivši nam nekoliko pjesničkih generacija. Podsjetimo još da su u uži izbor za nagradu mladim autorima ušli pjesnici Evelina Rudan s knjigom »Sve ča mi rabi ovega prolića«, zatim Ivica Prtenjača s naslovom »Yves«, Rade Jarak s knjigom »Demon u pari kupaonice«, Tihana Jendričko s knjigom »Grudanje oblacima« i Ervin Jahić s knjigom »Biografija i auto«. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U slavu erosa</p>
<p>Galerija »Mala« / Izložba Vaska Lipovca uz 70. obljetnicu rođenja, a prigodno i uz izlazak velike monografije dr. Ive Šimata Banova »Vasko Lipovac« </p>
<p>Samo su veliki umjetnici u punoći svoje stvaralačke zrelosti znali spjevati odu tijelu, himnu erotskim užitcima.</p>
<p>Slavljeno kao božansko u antici, prezreno i mučeno tijekom srednjeg vijeka od strane impotentnih inkvizitora (s plemenitim izuzetkom renesanse i lascivnih baroknih pjesnika), trebalo je čekati sve do XX. stoljeća da se tijelo vrati na pijedestal obožavanja. Ta tko se ne sjeća demonskog Picassa što u obličju golema bika nasrće na svoje putene životne družice ili Rodina što bekompromisno kleše ženska i muška tjelesa, slaveći fizis.</p>
<p> Nije ni čudno što je duhovita »erotska« izložba Vaska Lipovca, otvorena u Galeriji »Mala« u Zagrebu, prigodno uz 70. umjetnikov rođendan i (skori) izlazak velike monografije »Vasko Lipovac« iz pera dr. Ive Šimata Banova, izazvala nezapamćen interes. Uz čašice šampanjca, mnogi su se došli vizualno nasladiti golišavim damicama i gospodi u »žestokim« pozama! Onaj svoj slavni nostalgični svijet mornara i osamljenih dama, ovoga je puta Lipovac obogatio daškom fine erotike, slikajući i intervenirajući zgodno po komadima odbačenih jelovih greda. Rišući gola tjelesa u neobrađenu drvu, postigao je kipar efekt »prirodne« trodimenzionalnosti.</p>
<p> Uz mornara s tulipanom u ruci, nekakva čudna gospodina sa znakovito zgužvanim hlačama i ozbiljna svećeničkog para, islikat će kipar niz golišavaca, slaveći mušku golotinju i ženske stražnjice! Valjda je jasno za što su mu poslužila prirodna »ispupčenja« drva na muškim skulpturama koje je produžio i obojao. Ugodno je vidjeti erekciju, makar i u skulpturi, rekli bismo cinično u našem žalosno konzervativnom vremenu!</p>
<p>Ovoga puta Lipovac je našao pravog partnera i u kritici jer mu je duhoviti predgovor izložbe pisao Ante Tomić, koji u njegovu djelu »nalazi čovjeka skladno izmirena s vlastitim postojanjem, djetinje ushićena životom koji pulsira i diše gdješto i skriven od naših očiju«. Pa ako će Tomić ustvrditi da bi Lipovčevim vedrim skulpturama trebalo okititi kakvu »kliniku za liječenje samoubojica«, isto bismo mogli reći za kritičara Tomića koji uvijek uspijeva izmamiti osmijeh na zgrčenim licima svojih sugrađana. Svakako, sjajne blago lascivne skulpture Vaska Lipovca obogaćuju onaj »erotski opus« hrvatske umjetnosti XX. stoljeća, koji je svojedobno u obliku velike izložbe prikazao Igor Zidić.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Svečanost Mahlera</p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskoga / Zagrebačka filharmonija s dirigentom Frankom Shipwayem izvela Šestu simfoniju u a-molu Gustava Mahlera </p>
<p>Zagrebačka filharmonija više je nego sjajno završila sezonu svojih triju pretplata u »oktavi«. U petak je u Crvenoj oktavi program predviđen za gostovanje jednog drugog dirigenta po njegovu otkazu preuzeo sam šef-dirigent Filharmonije maestro Frank Shipway, zadržavši najavljeno djelo, velebnu Šestu simfoniju u a-molu Gustava Mahlera.</p>
<p> I dirigent i orkestar prišli su veoma savjesno tomu zadatku, jednom od najtežih mogućih. Jer Šesta simfonija, koja traje duže od sata, i svojom orkestralnom i misaonom fakturom postavlja pred izvođače goleme zahtjeve. Djelo traži iznimno velik simfonijski sastav s posebno povećanim brojem puhača i udaraljki i, dakako, dirigentsko vodstvo koje će znati izvedbu osmisliti u često enigmatski složenom sadržaju najraznovrsnijih raspoloženja, u osnovi tragičnog predznaka (zato Šestu i zovu »Tragična«), ali i beskrajno šarmantnih pučkih, pa i plesno-razonodnih epizoda.</p>
<p>Filharmoničari su tu večer pred publiku izišli u »ljetnom« izdanju u bijelim košuljama (dirigent u tamnoj), a muzicirali su prisno, u međusobno izbalansiranim zvukovnim odnosima. Jednako gudački, puhački i udaraljkaški korpus funkcionirali su precizno, s pomno razrađenim dinamičkim odnosima i - što je osobito bitno - do kraja bez popuštanja sabranosti i napetosti do posljednjih taktova. </p>
<p>Tako smo ponajprije mogli proživjeti kontrastima bogatu dramatiku olujno zahuktanog uvodnog stavka, sa svim ljepotama njegovih bilo oporih bilo lirski obojenih detalja - koji detalji naoko nevezano nalijeću i nestaju, onako kako je spoznajno titrala skladateljeva mašta. A poslije silovito prohujalog Scherza, s njegovim gotovo grotesknim bljeskovima Trija, naišao je polagani stavak, za mnoge najljepši Mahlerov ostvaraj ne samo u ovoj simfoniji. Sočnim linijama gudača i na određeni način pastoznim udjelom puhača zagrebački su filharmoničari pod palicom maestra Shipwaya tu gigantsku tonsku fresku u njenim zagasitim prelijevanjima ostvarili kao impresivnu cjelinu velike doživljajne ljepote.</p>
<p> A svečanost Mahlerove glazbe te večeri zaokružena je nebeski dugim Finalom, s osnovnim doživljajem bezizlaznosti, kakvu nitko prije Mahlera - ni oni najveći - nije uočio na toliko snažan i dojmljiv način. Svaka čast dirigentu i orkestru na takvom umjetničkom dometu koji će nam u sjećanju trajati kao spoznajni bljesak ove, i inače bogate, koncertne sezone; bilo bi lijepo da ovu izvedbu dobijemo i na trajnoj snimci.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zlatna medalja Ottu Reisingeru </p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Šesta međunarodna izložba karikature Zagreb 2001. pod nazivom »Čovjek i grad« otvorena je u prostorijama zagrebačkoga Gradskog poglavarstva. Izloženo je 105 karikatura, izabranih od ukupno 639 prispjelih na izložbu, a djelo su 281 autora iz 35 država. »Hrvatska je u vrhu svjetske karikature, što potvrđuje i izložba«, istaknuo je otvarajući izložbu zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, dodavši da Zagreb može biti ponosan što u njemu djeluje najveće ime hrvatske karikature Otto Reisinger. Predsjednik Hrvatskog društva karikaturista Ivan Šarić podsjetio je da je to društvo utemeljeno prije 16 godina, ocijenivši »kako je u tim godinama djelovanja HDK opravdao svoje postojanje«. Dodijeljene su i nagrade pobjednicima ovogodišnje izložbe. Zlatnu medalju dobio je Otto Reisinger, srebrnu Li Hai Feng iz Kine i brončanu Jurij Kosobukin iz Ukrajine. Nagrada »Oskarika« za 2000. koja se dodjeljuje najuspješnijim članu HDK za sudjelovanje na međunarodnim festivalima pripala je Davoru Štambuku. Izložbu su priredili HDK i Gradsko poglavarstvo uz potporu Ministarstva kulture, a otvorena je do 15. lipnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jedra nade i plova</p>
<p>DUBROVNIK, 3. lipnja </p>
<p> - U Galeriji Klarisa otvorena je izložba slika Josipa Škerlja, dubrovačkog umjetnika, koji se predstavio svojim novim ciklusom slika »Vjetar, more, jedra...«. Iznenađujući redovito svojom slikarskom igrom, Škerlj ovom prigodom publici na uvid nudi odabir radova posvećen moru i jedrima, temeljnim elementima plova, ali i nade koja, kako ističe u vlastitoj pjesmi objavljenoj u katalogu izložbe, ostaje »mjerom meridijana i paralela«. Ostajući prepoznatljiv u koloritu i slikarskom rukopisu, krećući se unutar svoje afirmirane poetike, Škerlj novim slikama zaokružuje ciklus višeznačnih tragova, poruka i nakana pojednostavljujući znak jedara i usložavajući njihov suodnos s morem, valovima, nebom i nevidljivim akterima plovidbe naslućujućih odredišta. Radi se zapravo o dvadeset godina pripremanom ciklusu tek dijelom, u ponekim naznakama, već prisutnim u bogatom Škerljevu opusu, koji iznova afirmira njegov slikarski put, umjetničku nestrpljivost i inspirativnu vezu s podnebljem. D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Izložba do izložbe</p>
<p>DUBROVNIK, 3. lipnja</p>
<p> - Prvih dana lipnja Dubrovnik je svoju kulturnu ponudu obogatio s tri nove izložbe. U Palači Ranjina predstavila se Grozdana Pavičić, slikarica iz Križevaca, poznata i po svom pseudonimu Boba Csik. Izloživši slike konja i enterijera, ponudila je po svemu zanimljiv emotivni slikarski svijet. U predvorju Kazališta Marina Držića otvorena je izložba fotografija Fabiena Calcavechija pod nazivom »Igra pogleda«. Fotografije ovog autora prikazuju arhitekturu kazališta po talijanskom uzoru. Tu zanimljivu izložbu fotografija priredilo je Društvo hrvatsko-francuskog prijateljstva iz Dubrovnika u suradnji s Francuskom institutom u Zagrebu. I najposlije, u organizaciji dubrovačke podružnice Hrvatskoga kulturnog društva »Napredak« u Galeriji »Camerata« u hotelu Excelsior otvorena je izložba radova Ankice Ake Krželj. D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dražen Franolić u Hrvatskom kulturnom klubu</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Svirač ouda (arapske ili perzijske lutnje) Dražen Franolić predstavit će svoj samostalni CD pod naslovom »The ONE«, glazbene slike inspirirane osebujnim sviračkim izričajem i specifičnom bojom tona njegova instrumenta, u ponedjeljak 4. lipnja s početkom od 20.30 u komornom će prostoru Hrvatskoga kulturnog kluba (Muzej za umjetnost i obrt), Trg M. Tita 10. Dražen Franolić do sada je surađivao s alt saksofonisticom Vesnom Gorše, te zajedno s njom i u kombinaciji s drugim glazbenicima snimio albume »Waterfalls«, »Wonderland« te CD-e »Asgard Live«, »Just A Music« i »EarthBeatS«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>»Vatreni« streljivo čuvali za Latviju?</p>
<p>Pobjeda od »samo« 4-0 protiv San Marina i mnoštvo promašenih prigoda hrvatskih nogometaša razlog su što se ipak s izvjesnom dozom nesigurnosti gleda prema srijedi i utakmici u Rigi protiv Latvije</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Nakon pobjede hrvatskih nogometaša protiv San Marina, od »samo« 4-0 (2-0), u kvalifikacijskoj utakmici za nastup na SP, valja reći da je nemalo onih koji misle da je domaći sastav i te kako ostao dužnik. Misle to ponajprije zbog mnoštva neiskorištenih prigoda za pogodak, zbog čega se ipak s izvjesnom dozom nesigurnosti gleda prema srijedi i utakmici u Rigi protiv Latvije. Utakmici s pravom označenoj kao odlučujućoj za ostanak Hrvatske u utrci za SP.</p>
<p>Upravo zbog mogućih kritičkih medijskih intonacija, koje bi navodno kod reprezentativaca mogle proizvesti u ovom trenutku nepotreban nemir, Vlatko Marković predsjednik HNS-a, pokazao se vrlo galantnim. Pozvao je nakon utakmice novinare da pod istim krovom s reprezentativcima sjednu na »Varaždin bregu« na laganu zakusku. A zapravo je cilj bio ispipati puls »sedme sile« o dojmovima s utakmice protiv San Marina.</p>
<p> S druge strane, kad je čuo da postoji izvjesna zabrinutost zbog toga što osim Prosinečkog ne postoji igrač, »koji može oplemeniti igru dušom i neočekivanom idejom«, Marković je pokušao sugerirati mišljenje o porukama koje nam je podarila spomenuta utakmica sa 166. momčadi s Fifine rang-liste. Prije svega je želio reći kako smo u biti »svi na zajedničkom poslu«. I mi, kao i na kritike i te kako osjetljivi »krhki« reprezentativci, »teški« pojedinačno od najmanje dva do pedesetak milijuna maraka (ako ne i više). Samim time onda nije ni vrijeme ni trenutak da se sad, u predvorju utakmice u Latviji »nakon koje nas ili ima ili nema« raspišemo o nekim predubinskim analizama igre i pojedinaca.</p>
<p> - Utakmicu su obilježila tri detalja, naglasio je Marković. - To su bezbroj promašenih prigoda, a kao rezultat naše izvanredne igre koja ohrabruje. Izvrsna varaždinska publika, kojoj smo pogocima ostali dužni, te nažalost jedan detalj kojeg baš i ne mogu razumjeti kod iskusnog profesionalca. Riječ je o žutom kartonu Roberta Kovača, i to na samom središtu igrališta, u središnjici utakmice kad je već sve izvjesno i kad je trebalo mudrosti da se tako nešto izbjegne. No, kao za inat, to je Robertu treći žuti karton i neće moći igrati u srijedu u Rigi.</p>
<p>Kako bi još više amortizirao moguće novinarske ubode, a opravdao aktualne reprezentativce, Marković je pridodao:</p>
<p>- Pogledajte koliko u ovoj današnjoj reprezentaciji igra standardnih igrača koji su prije manje od dvije godine harali SP-om u Francuskoj. Šuker, Jarni, djelimice Prosinečki, Vlaović... Trebate i o tom detalju voditi računa kad raščlanjujute današnju našu vrstu i igru.</p>
<p>Zanimljivo, nema igrača iz reprezentacije koji nije primjetio kako je bolje da su se ispromašivali u ovoj utakmici, nego u srijedu »kad će jamačno sve ipak biti u redu.«. Gotovo svi su utakmicu sa San Marinom ocijenili kao »jako dobru prigodu za završno uigravanje, u kojoj je sve osim realizacije bilo na solidnoj razini«. Kapetan Davor Šuker, najbolji i sigurno za sva vremena nedostižni prvi strijelac reprezentacije (43 pogotka iz 61 utakmice), apstinirao je od pogotka još od 4. rujna 1999. Iako je u Varaždinu bio strijelac s »bijele točke«, radovao se poput debitanta:</p>
<p>- Za strijelca je najbitnije da pogodi, nije bitno kako. Pogotovo ako nije dugo zabio. Žao mi je što nismo preciznije ciljali u konačnici, ljepše bi zvučalo. Pitate hoću li sad pogoditi i u Rigi? Uopće nije bitno, samo da pobjedimo i onda se pripremimo za Škotsku i Belgiju..</p>
<p> Izbornik Mirko Jozić nije želio suviše elaborirati utakmicu. Jest da je prigovorio zbog suvišnih promašaja naglasivši »da se u ozbiljnoj utakmici ovakvi promašaji skupo plaćaju«. Najbitnije mu je, međutim, što su pogoci postignuti iz razrađenih akcija, da se igra odvijala većim dijelom unutar dogovorenih i uvježbavanih odrednica </p>
<p>Dakako da mu se nije svidjela nesmotrenost Roberta Kovača, zbog čega sad mora hitno razmišljati o alternativnom rješenju. No, tješi ga činjenica što je ozlijeda Nike Kovača lakše prirode, pa je već u nedjelju lakše vježbao, te da će i s Vugrinčevim zglobom ipak biti sve u redu.</p>
<p>Utješno bi trebao djelovati i statistički podatak da hrvatski nogometni reprezentativci u biti i nisu posebno podbacili zaustavivši se sa San Marinom samo na četiri pogotka. U svojih 84 utakmice, naime, samo su dvaput Hrvati postigli više pogodaka od četiri: sa 7-1 su prije šest godina u Zagrebu pobjedili Estoniju, a sa 7-0 Australiju neposredno prije SP-a. Od njihovih sedam utakmica u kojima su postizali po četiri pogotka samo su u jednoj postigli istovjetnih 4-0 kao sa San Marinom. Bilo je to u onoj veličanstvenoj predstavi pod Blaževićevim vodstvom protiv Ukrajine u Zagrebu 1995. godine. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Estonci »izludili« Nizozemce </p>
<p>Nizozemska je jedva izvukla bodove na gostovanju u Estoniji, gdje je pobjedu morala tražiti u sudačkoj nadoknadi, u kojoj je postigla dva pogotka. Njemačka je do 69. minute u Finskoj gubila 2-0 i ipak izvukla bod...</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Jedva bod njemačkih nogometaša u Helsinkiju, nakon vodstva Finske 2-0, pobjeda Nizozemske tek u sudačkoj nadoknadi na gostovanju u Estoniji (!) i nagli pad Češke s prvog na treće mjesto obilježili su ovaj krug kvalifikacija za SP.</p>
<p>SKUPINA I: Slovence je deset minuta dijelilo od drugoga mjesta u skupini. Na svom su terenu lako pobijedili Luksemburg 2-0, no Švicarska je pogotkom deset miunuta prije kraja sretno svladala Farske Otoke u gostima, 1-0, te tako ipak zadržala status prvog pratitelja vodeće Rusije. Jugoslavija je, pak, u subotu u Moskvi uzela bod, no teško je vjerovati da će joj to biti dostatno u lovu na konačno drugo mjesto. U srijedu gostuju na Farskim Otocima, Slovenci pak idu na noge Švicarcima.</p>
<p> SKUPINA II: Način na koji je Nizozemska čupala bodove kod Estonije u Tallinnu zaista je neshvatljiv. U utakmici u kojoj se razmišljalo o tome s kakvom će razlikom pogodaka »tulipani« pobijediti, događaji su krenuli »stranputicom«. Estonci su, naime, dvaput vodili, u 90. minuti rezultat je bio 2-2, a u sudačkoj nadoknadi vremena gosti su uspjeli utrpati dva pogotka i tako se vodećim Ircima primaknuti na samo bod zaostatka. Republika Irska je, pak, odigrala 1-1 protiv trećeplasiranog Portugala, koji ima tri boda manje i - utakmicu manje.</p>
<p> SKUPINA III: Pobjedom u Belfastu, 1-0, Bugari su preuzeli vrh ljestvice, dok je Češka porazom u Kopenhagenu skliznula s prvog na treće mjesto. Česi su pogodak primili osam minuta prije kraja i prilično si otežali put na Daleki Istok.</p>
<p>SKUPINA IV: Do subote su tri selekcije bile bodovno izjednačene na vrhu ljestvice - Slovačka, Turska i Švedska. No, porazom u Švedskoj Slovaci polako gube korak, a teško je vjerovati da će ga ponovno uhvatiti u srijedu, s obzirom da toga dana sve tri spomenute selekcije igraju protiv onih iz »donjeg doma«.</p>
<p> SKUPINA V: Poljska je u trećem gostovanju upisala i treću pobjedu, svladavši Wales 1-0, i uz Talijane je najuvjerljivija momčad ovog kvalifikacijskog ciklusa. Ukrajina je, pak, opet kiksala u Kijevu, uzela tek bod protiv trenutačno slabašnih Norvežana. Ipak, bodovni zaostatak Ukrajinaca za drugoplasiranom Bjelorusijom nije se povećao, s obzirom da su Bjelorusi u Armeniji odigrali 0-0. U srijedu u Kijev dolazi Wales, dok Bjelorusi gostuju u Norveškoj.</p>
<p> SKUPINA VII: Uvjerljivim porazom u Španjolskoj nogometaši BiH oprostili su se od SP. »Furija« je s vrha skinula Barićevu Austriju i sada su sve oči okrenute ka srijedi, kada Španjolci gostuju u Izraelu.</p>
<p> SKUPINA VIII: Talijani su u subotu pobijedili u Gruziji i mirno kroče ka SP. No, zahuktava se borba za drugo mjesto. U izravnom dvoboju glavnih kandidata - Rumunjske i Mađarske - bolji su bili Rumunji, 2-0. Ovo je, ujedno, prvi poraz Mađara u ovom kvalifikacijskom ciklusu. Rumunji sada bježe četiri boda, ali imaju i utakmicu više. U srijedu gostuju u Litvi, dok Mađari dočekuju Gruziju.</p>
<p>SKUPINA IX: Nijemci su u subotu jedva uzeli bod u Helsinkiju. Finci su do 69. minute vodili 2-0, »elf« je smanjio iz 11-erca i potom ipak iščupao bod. Finci su, tako, propustili priliku bodovno se izjednačiti s Englezima na drugome mjestu. Engleska, međutim, ima utakmicu manje. U srijedu Englezi gostuju u Grčkoj, koja im se primaknula na bod zaostatka. Nijemci pak idu u Tiranu...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>NK Varteks proslavio 70. rođendan</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Svečanošću u HNK u Varaždinu je proslavljena 70. godišnjica postojanja nogometnog kluba Varteks. U nazočnosti mnogih generacija igrača, trenera i članova uprava kluba koji su djelovali tijekom proteklih godina prikazan je film o 70 Varteksovih godina kojeg je za tu priliku režirao Ljubomir Kerekeš, poznati glumac i vatreni navijač Varteksa. </p>
<p> Anđelko Herjavec, sadašnji predsjednik kluba podsjetio je na osnivanje Varteksa 3. lipnja 1931. godine kada su se spojila dva varaždinska kluba Tekstilac i Tivar pod zajedničkim imenom Slavija. Herjavec je podsjetio na činjenicu da je varaždinski klub već 1937. igrao u Prvoj ligi tadašnje Jugoslavije, te da je 1945. promijenio ime u Tekstilac koje je zadržao sve do 1955. kada se klub počinje zvati po tvornici Varteks.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Maradona-novinar intervjuira Fidela Castra </p>
<p>BUENOS AIRES, 3. lipnja</p>
<p> - Najkontroverzniji nogometaš svijeta kojem su karijeru uništili kokain i, kako on tvrdi, novinari, Diego Maradona, postat će uskoro član profesije koju je oduvijek najviše mrzio. Argentinčev menedžer Guillermo Coppola objavio je kako Maradona namjerava postati novinar, te da se već sprema voditi tv-razgovore sa kubanskim vođom Fidelom Castrom i svjetskim F1 prvakom Michaelom Schumacherom. »Diegov intervju sa Castrom bit će svjetska senzacija jer su dobri prijatelji«, kazao je Coppola. Nakon boravka u Havani Maradona će u Nürburgringu obaviti razgovor sa Schumacherom, a ove godine mu je u planu i putovanje u Libiju, gdje namjerava snimiti dokumentarni film o pukovniku Gadafiju. Također planira snimiti dokumentarce o portorikanskom pjevaču Rickyu Martinu i košarkašu Shaquilleu O'Nealu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Herjavec: Odlazim, postalo mi je prenaporno!</p>
<p>»Nisam zadovoljan načinom na koji smo završili prvenstvo! I tu ću gorčinu isprati povlačenjem s predsjedničke funkcije« / »Moj odlazak ne umanjuje Varteksove ambicije, zamislio sam da u novoj sezoni jurnemo prema naslovu! Sa mnom u klubu, ne na čelnoj operativnoj funkciji, ali bit ću tu« / Kao možebitni nasljednici spominju se Herjavčevi suradnici iz tvrtke »Varteks«, Miljenko Vidaček i Davorin Daraboš</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Varteks ostaje bez svoga dugogodišnjega predsjednika Anđelka Herjavca! U trenucima proslave 70. obljetnice kluba, procurila je i vijest da će Herjavec u ponedjeljak ujutro, na sjednici klupskoga Upravnoga odbora, napustiti fotelju čelnoga čovjeka varaždinskoga kluba. Herjavec nam je to i potvrdio:</p>
<p>- Bilo je i previše napetosti zadnjih mjesec dana, sve mi je postalo prenaporno. U dva sam navrata na utakmicama išao po vodu i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i defintivno moram otići na kardiološki pregled. Emotivan sam, sve duboko proživljavam i sad plaćam danak, rekao je Herjavec u uvodu i potom naglasio:</p>
<p>- Nisam zadovoljan načinom na koji smo završili prvenstvo! I tu ću gorčinu isprati povlačenjem s predsjedničke funkcije. Jasno je da ne mogu nestati iz nogometa, previše volim Varteks, ali u ovome trenutku klubu treba čovjek koji će dati novi, dodatni impuls. Znam da sam obilježio jedno Varteksovo razdoblje, ne bježim od toga, ali moram otići. Uostalom, nekim sam svojim javnim istupima i najavio odlazak, primjerice kad sam rekao da ću otići ako izgubimo protiv Hajduka...</p>
<p>• Jeste li možda posumnjali u nešto? I biste li otišli da Varteks nije izgubio protiv Splićana?</p>
<p>- Ne, nisam sumnjao, nego sam tim svojim riječima pokušao igrače i dodatno motivirati da odigraju pošteno i korektno do kraja. Jer, baš mi je bilo svejedno hoće li prvak biti Dinamo ili Hajduk, a najdraže bi mi bilo da smo sva četiri puta pobijedili i jedne i druge! Nisam, dakle, ništa sumnjao, ali sam se ispraznio. I ne odlazim zbog tog poraza, da smo pobijedili ili remizirali, također bih otišao. Sigurno... Sve se to skupljalo, dugo skupljalo, dok nije prelilo čašu. Opterećenje je bilo golemo. I sad moram na odmor, zadnjih 15 godina nisam koristio više od sedam dana odmora.</p>
<p>• Čudna je ova vaša promjena raspoloženja - u tjednu prije zadnjega kola bili ste u euforiji, jer je Varteks zajedno s vama bio u središtu pozornosti, a sad nudite nezaustavljivu gorčinu...</p>
<p>- Ma nije to bila iskrena euforija. Oni koji me dobro poznaju znaju da sam najveseliji upravo onda kad mi je najteže! Ne može se reći da je to bila gluma, želio sam i tim svojim istupima pripremiti momčad da bude rasterećena uoči utakmice s Hajdukom.</p>
<p>• Tko će vas naslijediti?</p>
<p>- Znam da nije baš lako doći poslije mene na čelnu poziciju. Čarobni štapić ne postoji, pa ne možemo izmisliti ni Berlusconija, ni Tapiea! I zato će moj nasljednik biti netko iz sadašnje Uprave. I ništa se neće promijeniti u odnosu tvrtke »Varteks« prema nogometnome klubu, kaže Herjavec.</p>
<p>Dodajmo da tvrtka »Varteks« sponzorira NK Varteks s dva milijuna maraka godišnje, dakle na tu će svotu u klubu i dalje moći računati. A kao možebitni Herjavčevi nasljednici spominju se njegovi suradnici iz tvrtke »Varteks«, Miljenko Vidaček (zamjenik glavnoga direktora) i Davorin Daraboš (direktor »Levi'sa« i dopredsjednik »Varteksa«). Herjavec na kraju kaže:</p>
<p>- Moj odlazak nimalo ne umanjuje Varteksove ambicije. Štoviše, zamislio sam da u novoj sezoni jurnemo u borbu za naslovom prvaka! Sa mnom u klubu, ne na čelnoj operativnoj funkciji, ali bit ću tu. Malo u sjeni...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Repeša: Imam vremena odlučiti ostajem li ili ne</p>
<p>»Uvijek može bolje. Ako pogledam zacrtano i ono što smo napravili, zadovoljan sam. Sigurno je da smo mogli napraviti više i u Kupu i u prvenstvu«, kaže Repeša / »Nijedno EP nije bilo tako ujednačeno kao što će biti ovo u Turskoj. Svi imamo, čini mi se, podjednake šanse, ali najbolji će biti oni koji će imati pravu momčad, u kojoj pojedinac neće biti glavni«</p>
<p>SPLIT, 3. lipnja</p>
<p> - Nakon kratkog izbivanja trenera košarkaša Split-Croatia osiguranja, Jasmin Repeša ponovno je u Splitu. Najzanimljivije uz njega je pitanje hoće li i sljedeće sezone voditi momčad s Gripa ili će otići. Ponuda ima, interes je velik, zovu ga turski Efes Pilsen, poljski Slask...</p>
<p>- Sigurno da neću čekati, moram na vrijeme riješiti svoj status. I dalje sam na dispoziciji Splitu. Istina je da su neki inozemni klubovi pokazali interes, ali nema razloga za paniku, ima vremena da donesem konačnu odluku, kaže na početku razgovora trener Repeša koji je »vratio« košarku na Gripe i navijače u dvoranu.</p>
<p>• Bili ste blizu tri trofeja, ali ni u prvenstvu, ni u Kupu, a niti u Suproligi niste uspjeli. Kako biste vi ocijenili ovu sezonu?</p>
<p>- Uvijek može bolje. Ako pogledam zacrtano i ono što smo napravili, zadovoljan sam. Sigurno je da smo mogli napraviti više i u Kupu i u prvenstvu. Utakmica Kupa protiv Zadra došla nam je u u najgori mogući trenutak, pred utakmicu četvrtfinala Suprolige protiv turskog Efes Pilsena koja nam je bila vrlo bitna. I logično je da su košarkaši više mislili na tu utakmicu, nego na ogled sa Zadrom. To je razlog zašto smo izgubili od Zadra u Kupu. U prvenstvu protiv Cibone uvijek smo bili blizu pobjede, ali »cibonaši« imaju kvalitetniju momčad i zasluženo su došli do naslova prvaka.</p>
<p>• Koga biste izdvojili od svojih igrača?</p>
<p>- Ušli smo u sezonu bez ijednog ekstra igrača, djelovali smo kao momčad i to je bila naša snaga. Svi igrači dali su svoj doprinos, imali su dobrih i loših faza. Oni iskusniji dali su veći doprinos. Rencher je igrao sve bolje kako se bližio kraj sezone, mada je i on imao oscilacija. Vujčić je napravio pomak, što se pokazalo u glasovanju u Suproligi gdje je izabran među najbolje. Gregurević je pokazao da je igrač velikog srca i velike želje. Žižić i Subotić napredovali su od lani. Poljak je možda mogao više, iako je imao odličnih izdanja. Tomeljak jedini nije dobio pravu prigodu.</p>
<p>• Član ste Stručnog stožera košarkaške reprezentacije. Kako komentirate događaje na Saboru hrvatske košarke?</p>
<p>- Mogu diskutirati samo o svom angažmanu u Stručnom stožeru u koji me pozvao izbornik Aleksandar Petrović i ono što sam se dogovorio sa izbornikom. Jedan od razloga mog povratka u hrvatsku košarku lani bio je taj da dam svoj doprinos da se reprezentacija vrati tamo gdje joj je mjesto.</p>
<p>• Kakve su nam šanse na EP u Turskoj ovog ljeta?</p>
<p>- Nijedno EP nije bilo tako ujednačeno kao što će biti ovo u Turskoj. Osam momčadi može otići do kraja, a ima samo pet mjesta za odlazak na SP. Svi imamo, čini mi se, podjednake šanse, ali najbolji će biti oni koji će imati pravu momčad, u kojoj neće pojedinac voditi glavnu riječ. Samo snažnom obranom i kolektivnim učinkom svih košarkaša na parketu može se nešto očekivati u Turskoj.</p>
<p>• Prvi suparnik u Turskoj je reprezentacija Jugoslavije. Neki misle da je to hendikep, drugi da je bolje igrati s njima na početku.</p>
<p>- Da bi se došlo do vrha, morate sve pobijediti. Mislim da prva utakmica s Jugoslavijom nije hendikep. Ona će pokazati koliko smo spremni, a osim toga, možete sebi dopustiti i da doživite poraz, jer imate poslije vremena za popravak.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pola posla gotovo</p>
<p>Uzvratna utakmica protiv Turaka iduće subote u Čakovcu trebala bi nakon uvjerljive pobjede naših rukometaša u Ankari biti samo formalnost</p>
<p>ANKARA </p>
<p> - Hrvatski su rukometaši napravili pola posla na putu do Europskog prvenstva 2002. godine u Švedskoj. U prvom dvoboju kvalifikacija su u Ankari pobijedili Tursku 32-26 (15-13) i svakako s olakšanjem, ali ne i opuštanjem, čekaju uzvratni dvoboj sljedeće subote u Čakovcu.</p>
<p>Naši su rukometaši dobro započeli, no onda su imali petnaestak minuta »praznog hoda« što su Turci iskoristili i poveli. No, potkraj prvog poluvremena igrači Josipa Milkovića su povezali svoje redove i do kraja samo povećavali razliku. </p>
<p>Drugo je poluvrijeme donijelo boljke izdanje naših rukometaša. Ali i dalje je bila problematična obrana, koja se nije najbolje snalazila protiv brzih i borbenih Turaka. Na sreću Hrvatska je imala raspoložene vratare i napadače, pa pobjeda ipak nije izmakla. Uz tako raspoložen napad i korekcije u obrani, u Čakovcu bi naši rukometaši trebali europsku smotru imati u džepu.</p>
<p>- Rezultat je dobar, ali je igra problematična, pogotovo u prvom poluvremenu. Drugo je poluvrijeme bilo mnogo bolje, ali priznajmo da nam je pomoglo i što su Turci ostali bez snage, rekao je nakon utakmice izbornik Milković, dodavši da će razmisliti hoće li u uzvratu nastupiti i lijevo krilo Goran Šprem, koji je imao malo previše promašaja. </p>
<p>• Dvorana Atatürk.</p>
<p>TURSKA - HRVATSKA 26-32 (13-15)</p>
<p>TURSKA: Tasçan, Hoçaoglu, Turan 1, Erkol 1, Eler 3, Ilgin 1, Halay 7, Hatirnaz 7 (1), Koral 2, Halaç 4 (2), Bilge, Done.</p>
<p>HRVATSKA: Kelentrić, Losert, Sulić 3, Balić, Jović 3, Lacković 1, Bilić 8 (2), Kos 1, Džomba 5, Goluža 3 (2), Šprem 2, Metličić 6.</p>
<p>SUCI: Permuy i Fernandez (oboje Španjolska). GLEDATELJA: 600.</p>
<p>SEDMERCI: Turska 6 (3), Hrvatska 4 (4).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Turska 12 minuta (Halaç 2+2, Bilge, Ilgin, Koral, Tasçan), Hrvatska 12 minuta (Sulić 2+2, Goluža, Džomba, Bilić, Balić)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zvonimir BILIĆ. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Letica ostaje predsjednik </p>
<p>Skupština Hrvatskog teniskog saveza protekla je u svađalačkom raspoloženju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog teniskog saveza (HTS) Slaven Letica nastavit će s obavljanjem svoje dužnosti i nakon burne četverosatne redovite Skupštine krovne teniske organizacije. Iako je nedavno najavio ostavku, prvenstveno zbog nemogućnosti utemeljenja Hrvatske teniske akademije, te neprimjerenog odnosa Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) prema HTS-u, Letica je u međuvremenu napravio određeni pomak u pregovorima, koji navode na zaključak kako će zacrtani projekti i ciljevi ipak biti ostvareni. Ujedno je to i istaknuo kao razlog zbog kojeg se predomislio te odlučio nastaviti »volonterski rad, a u cilju vraćanja tenisa tenisačima«.</p>
<p>Rasprava je buknula nakon izvješća Letice o postignućima u proteklih 14 mjeseci mandata. Hrvatski predstavnik u Međunarodnoj teniskoj organizaciji (ITF) Boro Jovanović osudio je ponašanje Letice optužujući ga, između ostalog, za niz spletki vezanih uz imenovanje izbornika Fed kup reprezentacije kao i za uvrede upućene Jovanoviću, koji smatra kako većina članova UO-a glasuje za Letičine prijedloge bez pogovora slijepo se pokoravajući novoj politici HTS-a. Predsjednik Zagrebačkog teniskog saveza (ZTS) Jozo Ivičević-Bakulić pridružio se optužbama i otišao je korak dalje te predložio glasanje o povjerenju Letici, istovremeno predlažući Radimira Čačića, ministara za javne radove, obnovu i graditeljstvo, za novog predsjednika. O njegovom prijedlogu, međutim, nije se glasovalo, budući da je prihvaćeno izvješće predsjednika Letice sa 20 glasova za i sedam protiv, dok je jedan član Skupštine ostao suzdržan.</p>
<p>Sukobljene strane naglasile su kako su obavljeni razgovori s Radimirom Čačićem, a na kraju Skupštine jednoglasno je prihvaćen Letičin prijedlog o imenovanju Čačića novim članom UO-a. Čačić je rekao da je sposoban priskrbiti toliko potrebna financijska sredstva.</p>
<p>I. Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tinejdžerski dvoboj u četvrtfinalu </p>
<p>PARIZ, 3. lipnja</p>
<p> - Belgijska tenisačica Justine Henin prva se plasirala u četvrtfinale teniskog »Grand Slam« turnira u Roland Garrosu u Parizu. Četranesta nositeljica i 12. igračica svijeta je u osmini finala pobijedila Austrijanku Barbaru Schett 6-3, 6-4 i za polufinale će se boriti sa 17-godišnjom Ruskinjom Linom Krasnoruckajom.</p>
<p>Ruska tenisačica, 62. na svijetu bila je sa 6-2, 6-4 bolja od Talijanke Silvie Farine.</p>
<p>• Rezultati osmine finala, tenisačice: Henin (14) - Schett 6-3, 6-4, Krasnoruckaja - Farina 6-2, 6-4, Schiavone - Black 7-6 (2);</p>
<p>tenisači, 3. kolo: Federer - Sancheza 6-4, 6-3, 1-6, 6-3, Arthurs - Coutelot 7-6 (5), 6-7 (5), 7-6 (5), 7-6 (4); osmina finala: Kuerten (1) - Russell 3-6, 4-6, 7-6 (1), 6-3, 6-1.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Izrael daje Arafatu »dan, dva« da održi riječ</p>
<p>Nakon samoubilačkog napada u Tel Avivu, palestinski vođa najavio prekid svih terorističkih akcija/ Izrael zatvorio granicu kod Rafaha da bi učvrstio blokadu palestinskih područja, dok su lovci F-16 nadlijetali pojas Gaze</p>
<p>JERUZALEM/ GAZA/ RAMALLAH, 3. lipnja</p>
<p> - Izrael daje »dan do dva« palestinskom čelniku Yasseru Arafatu da ispuni obećanje, dano u subotu, o primirju koje je proglasio nakon samoubilačkoga bombaškog napada u Tel Avivu, izjavio je u nedjelju Danny Naveh, izraelski ministar bez lisnice. Ako se nastavi nasilje, Izrael će morati »prekinuti politiku suzdržavanja i palestinske vlasti smatrati terorističkom organizacijom«, zaprijetio je izraelski ministar.</p>
<p> U samoubilačkom bombaškom napadu u petak navečer u Tel Avivu poginulo je 20 ljudi, a stotinjak ih je ozlijeđeno. Riječ je o najgorem palestinskom terorističkom napadu od početka osmomjesečnih sukoba, a Arafat je u subotu zapovjedio svojim snagama uspostavu »potpunog i hitnog« primirja.</p>
<p>Predstavnici 13 palestinskih pokreta koalicije nacionalnih i islamskih snaga sastali su se u nedjelju u Gazi da bi raspravili o prekidu vatre koju je naredio Arafat. U koaliciji su, među ostalima, Arafatov Fatah te još dva ključna palestinska pokreta, Hamas i Islamski džihad. </p>
<p>U nedjelju se sastao i izraelski uži kabinet za nacionalnu sigurnost da bi ponovo razmotrio kako bi Izrael mogao odgovoriti na samoubilački bombaški napad u Tel Avivu, objavio je izraelski državni radio. Izraelska vlada odobrila je tom mini-kabinetu da odluči o akcijama koje će smatrati potrebnima, ali je planiranje izraelske odmazde prekinuto nakon što su Palestinci objavili primirje. Izrael od palestinskih vlasti očekuje da uhiti muslimanske militante odgovorne za terorističke napade u Izraelu. </p>
<p>U nedjelju izraelski lovci F-16 nadlijetali su pojas Gaze, a Izrael je zatvorio i granicu kod Rafaha da bi učvrstio blokadu palestinskih područja. No, da sve neće ići glatko, dokazuje i izjava duhovnoga vođe Hamasa, šejha Ahmeda Yassina. On je u susretu s novinarima, što ga je prenijela i izraelska televizija, nakon palestinskoga samoubilačkog napada izjavio da se Palestinci »imaju pravo braniti«. U Damasku je Narodna fronta za oslobođenje Palestine (PFLP) pozdravila »operaciju u Tel Avivu« i pozvala da se pojačaju akcije protiv Izraela. Anketa koju je proveo palestinski Centar za javno mnijenje iz Beit Sahura pokazala je da troje od četvero Palestinaca podržava nastavak samoubilačkih napada na Izrael. </p>
<p>U nedjelju su dva Palestinca poginula na Zapadnoj obali. Palestinska policija, pozivajući se na svjedoke, tvrdi da su oni stradali izgubivši kontrolu nad kamionom nakon što su izraelski doseljenici pucali u kotače. Izraelska policija tvrdi da nema dokaza o pucnjavi. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Njemačko-izraelsko vježbanje diplomacije </p>
<p>Sharon će od Schrödera čuti (ono što je već čuo i Peres za nedavna posjeta Berlinu) da su Nijemci zbog povijesnih opterećenja nesposobni posredovati u oživljavanju mirovnog procesa na Srednjem istoku</p>
<p>BERLIN, 3. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon očekuje se ovog tjedna u Njemačkoj. Zvuči kao normalna vijest s međunarodne političke scene, ali nema sumnje da su njemačko-izraelski odnosi još daleko od diplomatski normalnih, unatoč tomu što je Berlin je izuzetno senzibilan u kad su u pitanju odnosi s Jeruzalemom.</p>
<p>Stoga će Sharon u razgovoru s njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom čuti (ono što je već čuo i izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres za vrijeme nedavnog posjeta Berlinu) da su Nijemci zbog povijesnih opterećenja nesposobni odigrati važniju ulogu u pokušaju oživljavanja mirovnog procesa na Srednjem istoku. Schröder je upravo tako objasnio njemački hendikep za posredničku ulogu i egipatskom predsjedniku Hosniju Mubraku, koji je kao i Peres tražio takvo angažiranje Nijemaca.</p>
<p>Ipak, šef njemačke diplomacije Joschka Fischer ovoga je vikenda u Izraelu. Televizijska izvješća »vrtjela« su njegovu sliku na mjestu samoubilačkog atentata u Tel Avivu gdje je on osudio atentat. Potom je bio kod palestinskog vođe Yassera Arafata. Iako je timing idealan za posredničku ulogu, Fischer je i ovom prigodom samo ponavljao da Nijemci nisu pogodni za posredničku misiju u Izraelu. </p>
<p>Početkom svibnja, u Izraelu je boravio i bavarski premijer Edmund Stoiber. On se posjetom toj zemlji želio vanjskopolitički profilirati kao vjerojatni kandidat za njemačkog kancelara na saveznim izborima iduće godine. No, Stoiber je došao i s ponudom žrtvama atentata prigodom Olimpijade u Münchenu, 1972. godine. Ponuda je iznosila šest milijuna DEM. Predstavnici rodbine žrtava su s gnušanjem odbili tu ponudu jer, kako je rekao jedan od njih, »šest milijuna naliče na drugu brojku koju židovski narod dobro poznaje - šest milijuna žrtava holokausta«. Rodbina je zatražila 11 milijuna DEM, milijun za svaku žrtvu u Münchenu.</p>
<p>Koliko su odnosi daleko od normalnih vidjelo se iz najave izraelskog dirigenta Daniela Barenboima (koji živi u Berlinu kao umjetnički direktor Državne opere) da na jeruzalemskom festivalu 7. lipnja izvede prvi čin opere Richarda Wagnera »Walküre«. To je izazvalo ogorčenje u dijelu izraelske javnosti, jer osim Wagnerovog antisemitskog spisa iz mladih dana, njegovu su glazbu morali slušati logoraši u konclogorima. U cijeli se slučaj umiješao i izraelski parlament koji je izvršio uspješan pritisak na jeruzalemski festival da se sporno Wagnerovo glazbeno djelo skine s programa festivala. Barenboim u svoju obranu kaže da suosjeća s žrtvama holokausta, ali »u Izraelu živi 20 posto stanovnika koji nisu Židovi i oni imaju pravo slušati Wagnerovu glazbu koja nije antisemitska«, te da je to »idealan poligon za vježbanje demokracije«. No, još jednom se pokazalo da umjetnost nije oslobođena okova politike i povijesti te da nema ništa od glazbenog vježbanja demokracije u Jeruzalemu.</p>
<p>Unatoč Wagneru i inim povijesnim opterećenjima, ako Sharon zbog situacije na Srednjem istoku i ne dođe u Berlin, njemačko-izraelski odnosi su intenzivni i raznoliki. Primjerice, dok je krajem tjedna njemački Bundestag raspravljao o etičkim granicama u istraživanju embrija i genetici, uz konsenzus da se zbog etičkih i povijesnih razloga mora utvrditi granica istraživanja, premijer Sjeverne Rajne-Westfalije Wolfgang Clement je bio u Izraelu, odakle je javljeno da sveučilišta Haifi i Bonnu zajednički nastavljaju genetska istraživanja u kojima granice nisu tako jasne kako se zborilo u Reichstagu.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bankrotirani Berlin pred prijevremenim izborima?</p>
<p>BERLIN, 3. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premda izbori za Gradsko vijeće grada Berlina trebaju biti 2004. godine, čak 49 posto njegovih građana želi prijevremene izbore. To je rezultat ispitivanja javnog mišljenja Instituta Forsa objavljenog u subotu, samo nekoliko dana nakon priznanja berlinskih gradskih otaca da se grad, zbog manjka u proračunu odnosno bankrota gradske banke, mora zadužiti za šest milijardi DEM. </p>
<p>U Berlinu je na vlasti velika koalicija Kršćanskodemokratske stranke (CDU) i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) na čelu s demokršćaninom Eberhardom Diepgenom. Upravo iz redova glasačkog tijela CDU-a najmanje je (30 posto) građana za prijevremene izbore, dok je iz glasačkog tijela liberala (FDP), koji nisu zastupljeni u gradskom parlamentu, čak 57 posto za prijevremene izbore.</p>
<p>Premda prijevremene izbore traže upravo liberali, , ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da oni ponovno ne bi prešli prag za ulazak u gradski parlament. Kad bi izbori bili ove subote, 33 posto glasova bi dobio CDU, socijaldemokrati 30 posto, 16 posto PDS i deset posto Zeleni. Drugim riječima, berlinski bi političari opet bili primorani na koaliciju, ali ne nužno veliku.</p>
<p>U najnovijoj berlinskoj krizi moglo bi doći do rušenja još jedne političke dogme - koaliranja SDP-a s Strankom demokratskog socijalizma (PDS). Naime, kako ta stranka nije prihvaćala sve vrijednosti liberalne demokracije, SPD je dosad odbijao koalirati s PDS-om u Berlinu. No, nakon što se ta stranka nedavno ispričala zbog prisilnog »ujedinjenja« s SPD-om u bivšoj sovjetskoj okupacijskoj zoni, prihvatila temeljne vrijednosti njemačkog ustavnoga poretka, i već koalirala s SPD-om u nekim istočnonjemačkim pokrajinama takve zapreke ne postoje. Kriza vlade u gradu Berlinu stoga bi na vlast mogla dovesti i crveno-crveno-zelenu koaliciju. B. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kremlj pritegnuo znanstvenike </p>
<p>MOSKVA, 3. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Direktiva Predsjedništva Ruske akademije znanosti prema kojoj od sada njegovi članovi - posebno oni koji se bave znanstvenim istraživanjima u visokoj tehnologiji - moraju svoje rukovodstvo redovito informirati o kontaktima sa strancima i o člancima koje objavljuju u inozemnim časopisima, usijala je strasti u ruskoj javnosti.</p>
<p> Poznati moskovski borac za zaštitu ljudskih prava i član Donjeg doma parlamenta Sergej Koraljov optužuje Putinovu izvršnu vlast da namjerava uspostaviti potpunu kontrolu nad međunarodnim kontaktima ruskih znanstvenika, a možda zemlju opet vratiti i iza »željezne zavjese«.</p>
<p>Međutim, optužbama da vlasti uvode kontrolu nad radom i kontaktima znanstvenika oštro se suprotstavilo rukovodstvo ruske Akademije znanosti. »Našom instrukcijom mi ne uvodimo ništa neuobičajeno od onoga što već imaju zapadne zemlje. Štoviše, propisi i pravila kontakata i rada znanstvenika na Zapadu daleko su stroži nego u Rusiji«, izjavio je potpredsjednik Ruske akademije znanosti akademik Genadij Mesjac. Prema akademiku Mesjacu, uvođenje veće kontrole nad radom i kontaktima znanstvenika, ruske se vlasti nisu odlučile iz političkih već isključivo tržišnih razloga. »Svaka zemlja, a to mora i naša, čuva svoj know-how i znanstvena otkrića koja mogu donijeti visoku zaradu na svjetskom tržištu«, naglasio je akademik Mesjac. Nitko nije vodio računa tko od stranaca ulazi u ruske znanstvene laboratorije, kontakti su bili potpuno slobodni, a stranom znanstveniku dovoljno je da prošeta kroz laboratorij, porazgovara 20 minuta s kolegom i da uoči kakva su otkrića na putu. Osim toga kako kaže akademik Mesjac, radi razvoja znanosti, ruska država godišnje iz proračuna financira Rusku akademiju znanosti s više od pola milijarde dolara. Država sufinancira rad znanstvenih laboratorija, pa dostignuća u njima, kako naglašava, nisu samo vlasništvo znanstvenika. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Češki agenti StB »provukli se« kroz lustraciju</p>
<p>Njamanje je 112 bivših komunističkih agenata dobilo potvrdu da nisi radili za tajne službe </p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Deset godina nakon što su u Češkoj provedene tzv. lustracije, procesi čiji je cilj bio spriječiti da agenti komunističke tajne policije (StB) »prodru« u značajnije državne službe, pokazalo se da je najmanje 112 agenata StB ipak prošlo lustracijsku provjeru »čista obraza«. Izbio je skandal koji je doveo u pitanje vjerodostojnost lustracija nakon što je ministar unutarnjih poslova Stanislav Gross priznao da je njegovo ministarstvo došlo do zaključka kako su lustracijske potvrde bile izdavane i osobama koje su bile agenti StB. </p>
<p>Gross je spomenuo da »u ovom trenutku znaju za stotinjak takvih slučajeva«. To su uglavnom bivši pripadnici vojne kontraobavještajne službe (koja je u bivšem sustavu potpadala pod StB) koji su prošli lustracije u 1991. i 1992. godini. Prema tvrdnji ministra obrane Jaroslava Tvrdika, osmorica ih još uvijek rade u Ministarstvu obrane, doduše na manje značajnim poslovima, a nije isključeno da ostali rade u drugim ministarstvima, mjesnoj samoupravi ili privatnom sektoru. On je dodao da će svu osmoricu odmah smijeniti, ali nije objavio njihova imena. </p>
<p>Nakon što je izbio skandal, direktor sigurnosnog odjela u Ministarstvu unutarnjih poslova Aleš Šulc izjavio je kako je ukupno izdano oko 400.000 lustracijskih svjedodžbi, a ministarstvo će ih sve ponovo provjeriti, što je posao koji će, kako je rekao, trajati nekoliko tjedana. Afera je izbila kad je u toku permamentne provjere ljudi, koju provodi češko Ministarstvo obrane, osam od dosad provjerene 27.393 osobe, nije prošlo provjeru. Trojica od njih požalili su se kako imaju lustracijsku svjedodžbu, na što je Ministarstvo obrane zatražilo od Ministarstva unutarnjih poslova objašnjenje. »Mi smo ih ponovno provjerili i utvrdili da su trebali dobiti pozitivnu lustraciju. Provjerili smo i druge i naišli na 112 takvih slučajeva«, izjavio je za dnevnik Lidove noviny Aleš Šulc. </p>
<p>Kako je došlo do izdavanja negativnih lustracijskih svjedodžbi agentima StB? Na to pitanje zasad nema odgovora, ali se naglašava kako od onih, koji su 1991. i 1992. godine izdavali lustracijske svjedodžbe, više nitko ne radi u Ministarstvu. Jedan neimenovani obavještajni časnik izjavio je za list Mlada fronta Dnes kako se ne radi o pogrešci već o namjernoj i raširenoj »dezinformacijskoj igri« tadašnjih šefova vojne obavještajne službe. On je upozorio da se ministri Gross i Tvrdik varaju ako misle da se radi samo o stotinjak agenata s negativnim lustracijama, jer je stvarno stanje »mnogo gore«. </p>
<p>S time se slažu i zastupnici - članovi Sigurnosnog odbora parlamenta koji smatraju da su bivši agenti StB mogli obnašati značajne položaje u državi ili diplomaciji, pa traže ne samo provjeru svih lustracija već i odgovornost za one koji su omogućili dobivanje lažnih lustracijskih svjedodžbi. Prema lustracijskom zakonu iz 1991., agenti StB nisu mogli biti direktori u državnim poduzećima, šefovi okružnih ureda, direktori škola ili bolnica te funkcionari u ministarstvima i drugim državnim institucijama, ali to se nije odnosilo na izborne funkcije, tj. bivši agenti StB mogli su biti izabrani u Zastupnički dom ili Senat.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Saveznički vojnici brutalno ubijali japanske zarobljenike </p>
<p>OtkrivenI filmski materijali koji su skoro šest desetljeća ležali u ahrivi, a koji uz ostalo pokazuju kako američki vojnici pucaju na japanske ranjenike koji leže na zemlji / Neke od pronađenih snimaka bile su tako jezovite da su glavni televizijski šefovi morali ishoditi specijalno odobrenje za njihovo prikazivanje na malim ekranima </p>
<p>LONDON 3. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Saveznički vojnici u ratu na Pacifiku uživaju reputaciju smjelih junaka, koji su se u užasnim uvjetima hrabro borili protiv brutalnog japanskog neprijatelja. No, takvu predodžbu, koju brižno njeguje i zadnji filmski hit »Pearl Harbour«, ozbiljno će uzdrmati novi dokazi o zločinstvima savezničke vojske na Dalekom Istoku za vrijeme Drugog svjetskog rata. Radi se o nedavno otkrivenim filmskim materijalima koji su skoro šest desetljeća ležali u ahrivi, a koji uz ostalo pokazuju kako američki vojnici pucaju na japanske ranjenike koji leže na zemlji. </p>
<p>Spomenuti kadar nalazi se na filmu što ga je nepoznati saveznički vojni snimatelj snimio 1944., tijekom borbi na pacifičkom otoku Peleliju. Taj film nedavno su otkrili autori dokumentarne serije koju će uskoro prikazati Četvrti kanal britanske televizije. Neke od pronađenih snimaka bile su tako jezovite da su glavni televizijski šefovi morali izdati specijalno odobrenje za njihovo prikazivanje na malim ekranima. </p>
<p>Snimke načinjene 1945. na Okinawi, prikazuju pak američkog vojnika kako iz skrovišta izvlači ranjenog neprijatelja vezanih članaka i puca mu najprije u koljena, a zatim u grudi i glavu. Neke od dokumentarnih snimaka s pacifičkog ratišta pokazuju pak kako američki vojnici bajunetama sasijecaju tijela mrtvih Japanca, pljačkajući ih usput. </p>
<p> U razgovoru za britansku televiziju, jedan je nekadašnji saveznički vojnik posvjedočio da se otimali zlatni zubi, glave i uši i to ne samo mrtvih, već katkada i od živih neprijatelja. Neki bivši marinac ispričao je pak da su američki vojnici lopatama zatukli nekog svog kolegu koji je patio od post-traumatskog sindroma - kako svojim vikanjem ne bi Japancima odao njihov položaj. Bivši američki vojnici također su posvjedočili da su japanske vojnike znali ubijati prilikom njihova pokušaja predaje, te ubijati cijela sela puna civila. </p>
<p>Nova dokumentarna serija ruši i neke mitove o britanskoj vojsci - čija je solidarnost prilikom gradnje burmanske željeznice opjevana u filmu »Most na rijeci Kwai«. No kako sada izlazi na vidjelo, zarobljeni britanski vojnici koji su tu željeznicu gradili u strašnim uvjetima japanskog sužanjstva, bez milosti su se obračunavali s izdajnicima u svojim redovima. Jednog su tako udavili u latrini, zato što je japanskim stražarima izdao da potajno nabavljaju hranu. </p>
<p>Otprije je dobro poznata golema brutalnost Japanaca prema neprijateljima u Drugom svjetskom ratu - npr. da su ratne zarobljenike držali bez hrane i lijekova, često ih pritom tjerajući na najteži rad. Samo prilikom gradnje burmanske željeznice poginuli su deseci tisuća ratnih zarobljenika. Japanci su bili podjednako grubi i prema civilima, te su izvodili i brojna masovna silovanja. Najnovija britanska serija samo potvrđuje takvu njihovu reputaciju, ali sada prvi put izlazi na vidjelo da ni saveznička strana nije uvijek bila nježna. </p>
<p>Američki vojni veterani koji nastupaju u britanskom tv programu posvjedočili su kako ih je šokirao prvi susret s okrutnošću Japanca, te kako ih je to vrlo brzo brutaliziralo. Jedan se prisjetio kako su Japanci ubili trojicu marinaca, odsjekli im glave i sasjekli ih na komade. Neki marinac koji je sudjelovao u borbama na pacifičkom otoku Peleliju posvjedočio je da su Japanci mrtvim neprijateljima sjekli genitalije i stavljali im u usta. Treći američki marinac s pacifičkog ratišta izjavio je da je stalna izloženost ratnim strahotama dovela do pretjerane grubosti kod savezničkih vojnika. </p>
<p>Neki od opisanih japanskih zločina po grubosti ne odskaču puno od brojnih nedjela počinjenih tijekom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu. Prema poznatoj procjeni CIA, 90 posto svih zločina u tim sukobima počinila je srpska strana. Dr. Anthony Best, predavač na »London School of Economics«, izjavio je ovih dana u povodu skorog prikazivanja britanske dokumentarne serije: »Zanimanje za ratne zločine oživjelo je nakon zločinstava u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, pa se sve više ponovo ispituju akcije od prije pedeset i više godina.« </p>
<p>Jonathan Lewis koji je napisao i režirao novu britansku dokumentarnu seriju smatra da su saveznički vojnici u Drugom svjetskom ratu bili obični ljudi koji su se našli u izuzetno teškim okolnostima. »Uvijek su nam govorili da su takva zločinstva zastranjenje u bitci, ali lekcija je pacifičkog rata da je barem tada to bila norma. Ne radi se tu o izjednačavanju krivice. Svi su zaboravili na tabue. To je način na koji se vode ratovi i zato smo mi snimili proturatni film.« </p>
<p>Nova britanska serija bit će možda povod za to da i psiholozi i psihijatri kažu svoju o pogubnom i brutalizirajućem djelovanju ratnog nasilja na sve one koji su mu izvrgnuti.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pokolj nepalske kraljevske obitelji - nesreća? </p>
<p>KATMANDU, 3. lipnja</p>
<p> - Nepalski regent, princ Gyanendra, objavio je u nedjelju da je ubojstvo nepalskog kralja Birendre i članova kraljevske obitelji posljedica nesretnog slučaja, a vlada je od nacije zatražila da ostane mirna. </p>
<p>Prema prvim izvještajima, prestolonasljednik Dipendra ubio je osmero članova obitelji u sporu oko izbora svoje mladenke, što je najveće masovno ubojstvo jedne kraljevske obitelji od 1918. kada su boljševici ubili posljednjeg ruskog cara i njegovu obitelj. Dipendra je potom pucao u sebe i sada je u komi.</p>
<p>Regent Gyanendra izjavio je da je po dosadašnjim raspoloživim informacijama za pokolj kriva »slučajna pucnjava iz automatskog oružja«. U priopćenju iz kojeg nije jasno tko je u trenutku incidenta držao oružje, ističe se samo da su ustrijeljeni odmah nakon pucnjave bili prebačeni u vojnu bolnicu, no da im nije bilo pomoći.</p>
<p>Premijer Nepala Girija Prasad Koirala zamolio je sugrađane da ostanu mirni.</p>
<p>Tijela članova kraljevske obitelji kremirana su u subotu na obali svete rijeke Bagmati. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dobri papa u staklenom lijesu </p>
<p>VATIKAN, 3. lipnja</p>
<p> - Ekshumirano i obnovljeno tijelo pape Ivana XXIII. koji je umro 1963., u nedjelju je u staklenom lijesu odneseno u novo počivalište u bazilici sv. Petra, gdje će ga vjernici moći gledati.</p>
<p> Tijelo je na neki jeziv način prepoznatljivo: poznat kukasti nos, zaobljeni trbuh, krupne šake, camauro, tj. crvena kapa s bijelim krznom iz 12. stoljeća koja je Papi grijala glavu po hladnim vatikanskim prostorijama.</p>
<p> Lijes koji izgleda kao kristalna, zlatom uokvirena kutija za nakit, u baziliku je ušao na bočni ulaz na crvenim kolicima. Vatikanski čuvari u sivim smokinzima polako su gurali kolica urešena crvenim i žutim ružama. Tihu su povorku predvodili ozbiljni kardinali i ministranti s modernim naočalama za sunce. U staklenome lijesu Papino je tijelo odjeveno u bijelu svilenu odoru i crvenu pelerinu. Lica prekrivena voštanom maskom, glava mu počiva na jastucima od crvena damasta.</p>
<p> Dok je papa Ivan Pavao II. držao nedjeljnu misu za desetke tisuća ljudi, i tijelo pokojnoga Ivana XXIII. bilo je na Trgu svetoga Petra. Rijetko kad su u povijesti živući papa i tijelo pokojnoga bili istodobno na Trgu. </p>
<p> Ivan XXIII. bio je papa od 1958. do 1963. kad je 3. lipnja umro od raka želuca. Zbog vesele i dobronamjerne naravi zvali su ga »dobri papa«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Novim zakonom Francuska proglasila rat protiv sekti</p>
<p>PARIZ, 3. lipnja</p>
<p> - Nacionalna skupština u Francuskoj objavila je rat vjerskim sektama, izazivajući time sumnje vodećih crkava i »negodovanje« Washingtona. Prema zakonu o sprečavanju udruživanja sektaškog karaktera, što ga je nedavno prihvatila Nacionalna skupština, sudovi mogu zabraniti sekte. To prijeti sektama za koje se utvrdi da su odgovorne za »napade na osobe, nezakonito bavljenje farmakologijom, medicinom, objavljivanje lažnih reklama i utaje«. Kazne za pojedince iznose do tri godine zatvora, ili dva i pol milijuna franaka globe.</p>
<p>Vlasti procjenjuju da u Francuskoj s registriranih oko 170 sekti, ima oko 300 tisuća žrtava »totalitarnih sektaških skretanja« kojima će novi zakon omogućiti zaštitu. Iz Katoličke i Protestantske crkve, međutim, stižu ozbiljne kritike i rezerve, a vodstvo Scijentološke crkve u Francuskoj i predstavnik Kršćanske federacije Jehovinih svjedoka oštro su osudili zakon ocjenjujući ga »inkvizicijskim«.</p>
<p> Predlagači zakona, zastupnici Nicolas About (neovisni republikanac) i Catherine Picard (Socijalistička stranka), tvrde da novi zakon nailazi na zanimanje parlamenata u Njemačkoj, Belgiji, Italiji, Španjolskoj, Portugalu, te u pojedinim državama Srednje i Istočne Europe. Na pitanje o američkoj »osjetljivosti« kad je riječ o vjerskoj slobodi, Picard je naglasila da sekte idu s destabilizacijom demokracija te da »sve to ide zajedno s američkim imperijalizmom, Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) i ultraliberalizmom«. </p>
<p>Američke pritiske već je iskusila Njemačka, kad je 1997. donijela slične mjere koje su posebno pogodile Scijentološku crkvu. Tada je američki Ured za demokraciju, ljudska prava i rad pri State Departmentu stavio Njemačku na listu »zemalja koje ne poštuju vjerske slobode«. SAD, naime, zastupa stajalište kako je »nedopustivo ograničavanje vjerskih sloboda«. Takvo je stajalište, međutim, teško odvojiti od činjenice da je više od 90 posto sekti sjevernoameričkog podrijetla ili tamo ima svoje sjedište, te da iza njih često stoje veliki ekonomski interesi i moćni lobiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američki Hrvati o prilikama u Hrvatskoj i BiH</p>
<p>WASHINGTON, 3. lipnja </p>
<p> - U Washingtonu je tijekom vikenda održana tematsko-izborna skupština Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA), najveće udruge iseljenika hrvatskog podrijetla u SAD. U subotu se raspravljalo o vezama NFCA s američkim vlastima i utjecaju udruge na američku politiku prema jugoistočnoj Europi, sadašnjim prilikama u Hrvatskoj i BiH te o razvoju poslovnih veza SAD-a i Hrvatske.</p>
<p> Među gostima skupštine bili su hrvatski ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek i predstavnik američke Trgovinske komore Mark van Fleet. Uime Biskupske konferencije SAD sudionike skupa pozdravio je Walt Grazer.</p>
<p> O prilikama u Hrvatskoj i ostvarivanju strateških političkih ciljeva koalicijske vlade govorio je Krešimir Piršl, opunomoćeni ministar u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu. S obzirom na to da su mnogi američki Hrvati podrijetlom iz BiH, sa zanimanjem su saslušali mišljenja i ocjene dr. Marka Tadića, predsjednika Hrvatske koordinacije BiH.</p>
<p> Delegati NFCA razgovarali su i s američkim političkim pogledima na prilike u Hrvatskoj i BiH sa zamjenikom pomoćnika državnog tajnika za Europu Jimom Swigertom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U RS ipak neće biti formiran dom naroda</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - U Republici Srpskoj po svemu sudeći neće biti uspostavljan dom naroda, premda mnogi smatraju da upravo formiranje drugog skupštinskog doma temeljni preduvjet dosljedne provedbe odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti sva tri naroda na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine.</p>
<p> Dieter Woltman, vršitelj dužnosti šefa OESS-ove misije u BiH, je, naime, u intervju za sarajevski Dnevni avaz, govoreći o tome treba li struktura vlasti u obadva entiteta biti identična, rekao kako treba »imati na umu da je Federacija BiH drugačije organizirana od RS« te da će u RS »biti formirana komisija za zaštitu vitalnih interesa«. »Nije bitno koju instituciju imate, važno je da su vitalni interesi zaista zaštićeni, da ne postoji diskriminacija«, rekao je Woltman. </p>
<p>Ustavni sud BiH sredinom prošle godine je, ocjenjujući (ne)usklađenost entitetskih ustava s Ustavom BiH, konstatirao da ustavi dvaju entiteta moraju biti izmijenjeni kako bi se dokinulo stanje po kome su u Federaciji BiH konstitutivni samo Hrvati i Bošnjaci, a u RS samo Srbi. Od tada pa do danas praktički se svakodnevno ističe važnost i dalekosežnost te odluke, očekuje se da će njezina primjena suštinski promijeniti karakter daytonske BiH. I za upravo okončanog posjeta predsjednika Stjepana Mesića Bosni i Hercegovini istaknuto je kako je provedba spomenute odluke Ustavnog suda presudna za budućnost BiH. </p>
<p>U siječnju ove godine Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, donio je odluku o formiranju šesnaestočlanih ustavnih povjerenstava u svakom od dvaju entiteta, uz objašnjenje da je riječ o uspostavljanje neophodnih privremenih mehanizama kojima se treba osigurati provedba odluke Ustavnog suda. Petritsch je bio postavio i tok, 15. ožujka, do kad je cijeli posao trebao biti okončan, ali je on, kao i mnogi drugi prije njega, »debelo« prekoračen. </p>
<p>Ustavna povjerenstva, dakle, još rade na utvrđivanju ustavnih rješenja, a većina hrvatskih i bošnjačkih političara u BiH drži da bi ona trebala osigurati identičan ustroj vlasti na čitavom teritoriju BiH. To znači, budući da Dom naroda postoji u Federaciji BiH, onda ga treba uspostaviti i u RS, ili ga treba ukinuti i u Federaciji te zaštitu temeljnih nacionalnih prava prenijeti na razinu BiH, tj. u Dom naroda Parlamenta BiH. </p>
<p>Izjava Dietera Woltmana, međutim, navodi na zaključak da bi se međunarodni predstavnici u BiH mogli zadovoljiti i nekim rješenjem koje bi, zapravo, bilo kompromis između navedenog (hrvatsko-bošnjačkog) načela i nastojanja srpskih predstavnika da buduće rješenje bude čim sličnije sadašnjem. </p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Alijansa neodlučna u obračunu s korupcijom u BiH </p>
<p>Nitko još nije uhićen, konstatira najtiražniji ljevičarski tjednik »Slobodna Bosna«, pitajući se zašto »korumpirano pravosuđe i neodlučna vlast« još nisu strpali iza rešetaka nijednog kriminalca iz prethodne vlasti?</p>
<p>SARAJEVO, 3. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stotinu dana nakon što je preuzela izvršnu vlast, Alijansa za demokratske promjene nalazi se pod snažnim pritiskom javnosti zato što nije ispunila predizborno obećanje da će odmah odlučno krenuti u obračun s kriminalom i korupcijom. Nitko još nije uhićen, konstatira najtiražniji ljevičarski tjednik Slobodna Bosna, pitajući se zašto »korumpirano pravosuđe i neodlučna vlast« još nisu strpali iza rešetaka nijednog kriminalca iz prethodne vlasti?</p>
<p>»U obračunu s kriminalom i korupcijom krenut ćemo od najvećih, 'grmio' je prije nešto više od godinu dana Zlatko Lagumdžija, tada samo lider SDP. »Oni su gradili džamije, a mi ćemo praviti zatvore za njih«, još je oštriji bio utjecajni SDP-ovac Boro Bjelobrk. Danas stvari stoje nešto drukčije. U međuvremenu je čak iz zatvora pušten Alija Delimustafić koji će se braniti sa slobode. Braću Delimustafić, koji se smatraju odgovornim za propast BH banke u kojoj su propali novci nekoliko međunarodnih organizacija i veleposlanstava, američki je veleposlanik Thomas Miller čak i javno nazvao i kriminalcima. Najspektakularniji dosadašnji slučaj (a i taj je pokrenuo Wolfgang Petritsch), tvrdi se, sporno prebacivanje 2,5 milijuna DEM s računa veleposlanstva u Beču na račun Banke za obnovu i razvoj BiH. Dio tog novca navodno je otišao za financiranje SDA.</p>
<p>»Ljudi mi govore kako su očekivali da ćemo mi uhićivati. Mi nećemo to raditi po načelu »hajdemo uhićivati«. Čitava priča je u tome, jučer su to radili oni, danas hajdemo mi.Ipak, strah novih vlasti da će biti optuženi za revanšizam, samo je jedan od razloga zašto protiv navodnih kriminalaca iz prošle vlasti još nisu počeli sudski procesi. Drugi razlog je možda nesposobnost pravosuđa da prikupi adekvatne dokaze.</p>
<p>No, čini se da je najbitniji razlog ipak činjenica da ogroman dio sada vladajuće koalicije »za demokratske promjene« zapravo ima ili je imao čvrste i često suptilne veze s prošlom »nacionalističkom« administracijom. Među kadrovima »nove« vlasti na prste jedne ruke mogu se nabrojiti ljudi koji u proteklih, kako ih zovu, deset najtežih godina, nisu bili »kažnjeni« mjestima poput dopredsjednika vlade (Lagumdžija), predsjednika državne skupštine (Lazović), ministra vanjskih poslova i premijera (Silajdžić), prvog čovjeka vojske (Halilović), premijera najmoćnije županije (Belkić), člana Predsjedništva (Zubak), da ne govorimo o mjestima ministara ili u najmanju ruku članova menadžmenta i upravnih odbora poduzeća u državnom vlasništvu.</p>
<p>Mnogi od njih okoristili su se na sumnjiv način tom privilegijom. Alija Izetbegović je u pravu kada kaže da oni koji njegovu stranku optužuju za kriminal i korupciju zapravo žive u boljim kućama i stanovima od većine kadrova SDA. A javnost već potresaju afere u kojima se otkriva sudjelovanje ljudi iz Alijanse u sumnjivim imovinskim transakcijama. Zanimljivo je da je protiv ministra obrane Mije Anića već je podnesena i kaznena prijava zbog spornog stambenog kredita od 100.000 maraka. Očito računajući na mogućnost gubitka vlasti, SDA je dok je držala poluge vlasti svoje političke protivnike namamila na stupicu omogućivši im da se okoriste državnim novcem ili nepravednim zakonima (posebno o stanovima), oduzevši im tako kredibilitet.</p>
<p>Nove vlasti danas panično pokušavaju preuzeti kontrolui nad pravosuđem. No, šeprtljav pokušaj smjene zeničkog tužitelja Kovača, od strane alijansinog župana Mugdima Hercega pretvorio se u blamažu nove vlasti. Nezavisna pravosudna komisija zatražila je povlačenje odluke o smjeni, upozoravajući da proceduralno neispravan način na koji je ona pokušana ukazuje na sumnjive motive. Vjerojatno i Alijansa ponešto želi i sakriti.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Irak obustavlja izvoz sirove nafte </p>
<p>Suspenzija izvoza nafte reakcija je na odluku Vijeća sigurnosti UN-a koje je izglasalo jednomjesečno produženje programa »hrana za naftu«</p>
<p>ANKARA, 3. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bagdadski režim Saddama Husseina od ponedjeljka će prestati s isporukama nafte na svjetsko tržište, objavio je službeni Irak. Suspenzija izvoza reakcija je na odluku Vijeća sigurnosti UN-a koje je u petak izglasalo jednomjesečno produženje programa »hrana za naftu«. Produljenjem za jedan, umjesto za dosad uobičajenih šest mjeseci, Vijeće sigurnosti je uvelo je svojevrsni prijelazni rok za razmatranje britansko-američkog prijedloga o novom režimu međunarodnih sankcija protiv Iraka, čemu se režim Saddama Husseina oštro protivi. </p>
<p>Odluku o prekidu izvoza nafte Bagdad opravdava činjenicom da je Vijeće sigurnosti nije ispoštovalo dogovor o pokretanju humanitarnog programa iz prosinca 1996. Najnoviji irački potez mogao bi izazvati novi poremećaj na svjetskom tržištu nafte. </p>
<p>London i Washington predložili su režim ciljanih sankcija koji bi omogućio slobodan dotok civilnih dobara u Irak, uz jaču kontrolu krijumčarenja i ilegalne prodaje nafte. </p>
<p>Prema tom prijedlogu, nakon isteka jednomjesečnog produženje humaniratnog programa »nafta za hranu«, Iračani bi se oslobodili embarga na civilnu trgovinu. Umjesto toga, pooštrio bi se režim zabrane trgovine naoružanjem. To uključuje i zabranu isporuke »strategijskih vojnih komponenti« koje se koriste u proizvodnji oružja masovnog uništenja. Pet zemalja stalnih članica VS-a postigle su o novoj rezoluciji načelnu suglasnost.</p>
<p>Postojeći program uveden je 1996. kao ograničeni oblik pomoći običnim građanima pod teretom sankcija. Njime se Iračanima omogućavao izvoz nafte u vrijednosti od šest milijardi dolara. Tim sredstvima osiguravala se nužna kupovina hrane i lijekova, ali i plaćanje ratne odštete Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Izraelu i mnogim oštećenim pojedincima. </p>
<p>Planu novog, selektivnog kažnjavanja Iraka dosad su se oštro suprotstavljale Rusija i Kina. No, nakon mjesec dana preispitivanja, Moskva i Peking najvjerojatnije će ipak dati »zeleno svjetlo« za novi »irački ispit zrelosti« na međunarodnoj sceni. Razlog njihove potpore iračkom vlastodršcu Saddamu nije izraz nekih posebnih simpatija za njegovu ličnost, već čisto pragmatične prirode. Ta arapska zemlja, upravo zbog zategnute omče međunarodnih sankcija nije mogla isplatiti više od 20 milijardi dolara ranijih dugova Rusiji i Kini nastali tijekom osmogodišnjeg iračko-iranskog rata od 1980. do 1988. </p>
<p>U svakom slučaju, labavljenje sankcija, novi je zaobilazni pokušaj američkog predsjednika Georgea Busha da stabilizira vrlo osjetljivo naftno tržište. Saddam Hussein je svjestan svoje osobne uloge u »baladi o crnom zlatu«. Irak posjeduje deset posto ukupnih svjetskih rezervi nafte. Zato se, namećući nove uvjete, sve više pojavljuje u ulozi konačnog pobjednika, a ne gubitnika u »Pustinjskoj oluji«. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Za vraćanje Trga žrtava fašizma nije bilo moralnog opravdanja (3)</p>
<p>U svezi s napisom gospodina Ivana Fumića u Vjesniku od 31. svibnja želim reći slijedeće: Ja sam u mojim ranijim napisima, kao i od 17. svibnja, na koji se gospodin Fumić poziva, naveo razloge zašto se to ime ne bi trebalo vratiti, jer su se u međuvremenu promijenile spoznaje na kojima je bila stvorena odluka da se taj trg nazove tim imenom i predlagao sam da se tim imenom prozove jedan drugi trg, čak sam spomenuo Iblerov trg, na kojem je sada sjedište SDP-a. Dakle, ja nisam nikad zastupao mišljenje, da u Zagrebu ne treba uopće Trg žrtava fašizma. Prema tome otpada i pitanje g. Fumića »koji bi broj žrtava fašističkog zločina bio opravdanje za dostojno poštovanje i priznanje žrtvama«.</p>
<p>Ali mislim da će se svatko složiti da 500 do 700 tisuća i preko jednog milijuna, koji je pripisivan Jasenovcu i na osnovi toga pripisivana genocidnost hrvatskom narodu, nije istog značaja ako je broj deveterostruko manji!! Za prikrivanje istine trebalo bi odgovorne ne samo moralno osuditi, već bi ih trebalo i sudski procesuirati, jer su te velike brojke poslužile Miloševiću kao opravdanje za agresiju na Hrvatsku i BiH u svrhu zaštite Srba. Da je 1964. objavljena istina ne bi bilo osnove za srpsku agresiju. Što je sa službene strane učinjeno da se u Hrvatskoj neopravdana objeda o genocidnosti hrvatskog naroda skine kao lažna? Ništa! Ja sam želio da se to ostvari jednostavnim javnim aktom promjene lokacije iz velikog na manji trg, čime bi se i svijetu pokazalo da mi u zemlji priznajemo tu veliku grešku bivših državnih vlasti, što bi, logično, bio najbolji znak da to prihvate i u inozemstvu.</p>
<p>Što se tiče navoda g. Fumića o sudjelovanju grada Zagreba u antifašističkoj borbi, mislim da neću pogriješiti ako kažem da ja o tome znam više nego g. Fumić, jer sam i osobno u tome sudjelovao. Gospodinu Fumiću je poznato da su ustaški zatvori nakon rata pretvoreni u komunističke i na samom trgu i u Novoj Vesi, u Savskoj te logori na Kanalu i drugdje, ne samo u Zagrebu, nego i u drugim mjestima u zemlji u kojima je stradalo, po mome računu, najmanje pet tisuća, a najveći broj od zarobljenih u Bleiburgu oko 55 tisuća zarobljenika stradalo je na tzv. »Križnom putu«. Po iskapanjima kod Maribora, procjenjuje se da je samo tamo zakopano oko 35-40 tisuća a ostali duž križnih putova! To su samo žrtve do popisa 15.3.1948., a žrtve Informibora na Golom otoku i druga stradanja i ubojstva političkih neistomišljenika sve do kraja komunističkog režima, ne mogu se podvesti pod »dio nevinih ljudi«, tj. da je njihov broj tako mali da nema osnove da se, kako javnost zahtijeva, jedan trg u Zagrebu prozove Trgom žrtava komunizma! Po pravu jednog demokratskog društva, sva ubojstva, mučenja i izgladnjivanja bez redovnog građanskog procesuiranja su zločini, a od ovih naprijed spomenutih 90 posto su bili takvi! Mislim da gospodin Fumić svoje sadašnje pravno prosuđivanje temelji na pravu iz komunističkog sistema, a to je danas neprihvatljivo i zbog toga treba priznati da je iza rata bilo komunističkih zločina i, ako postoji trg žrtava fašizma, tada radi pravice jedan trg treba imenovati trgom žrtava komunizma!! Samo na taj način može doći do pomirbe i jedinstva dosad dviju suprotstavljenih strana, i do smirenja u našem političkom i društvenom životu cijele zajednice, a ne gradnjom kamenog spomenika!</p>
<p>Ing. VLADIMIR ŽERJAVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Na našem tržištu robe i kapitala stranci love u mutnom</p>
<p>S velikom sam pažnjom pročitao Stajališta uvaženog profesora dr. Slavka Kulića »Hrvatska je u zoni sumraka, u zoni kapitalne insolventnosti« (Vjesnik, 25. svibnja). Toliko sam se zanio tekstom da sam na kraju bio razočaran što nije pisalo »nastavlja se«.</p>
<p>Tekst bih i osobno potpisao, pogotovu kad bi od »stoljeća sedmog do dvadesetog« još pisalo da je u tom razdoblju hrvatski narodni korpus podijeljen na tri osnovna utjecajna mentalna sklopa: germanski, bizantinski i romanski (mediteranski), što je vrlo bitno i time se hrvatski narod razlikuje od ostalih susjednih naroda.</p>
<p>Zapravo ovo pišem zbog onoga što manjka tekstu gospodina Kulića: »nastavlja se«. Sve što je napisao dr. Kulić savršen je uvod u nešto što nije napisao.</p>
<p>Možda naša znanost i ne zna dalje od uvodnih konstatacija, npr. nedajbože da ih pitate: zašto mađarska guska u Zagrebu košta dvostruko više nego u Austriji (Billa), zašto Gauda sir i druge namirnice u nas koštaju i tri puta više nego u Austriji, ili pak, zašto strane-domaće banke u Hrvatskoj drže kamatne stope tri puta veće nego u svojim zemljama, zašto naši dobavljači stranim-domaćim supermarketima moraju plaćati po 2.000 kuna za uvođenje šifre za svaku stavku proizvoda (što je npr. za Kraš i Podravku - koji imaju po tristo jedinica asortimana male jedinične vrijednosti - veliko opterećenje) - (Mercatone), ili pak, kako to da Slovenci mogu po Hrvatskoj i drugim balkanskim državama otvarati supermarkete (Mercator) a mi smo naš jedini trgovački lanac (Namu) uništili. Tada naša znanost nema odgovora, a ni ideja za rješavanje problema organiziranog društva i tržišta.</p>
<p>Sve navedeno samo je mala ilustracija kontinuiteta institucionalne pljačke hrvatskog naroda i države. Sve to vuče hrvatsku državu u »banana republiku«, a narod u ropstvo - kako to lijepo kaže prof. Kulić - ili ništavilo bijede. To se nije upravo sada dogodilo, događa se to najmanje posljednjih deset godina. Za to vrijeme Ekonomski institut u Zagrebu, čiji je dr. Kulić jedan od čelnika, organizirao je godišnja »Savjetovanja ekonomista« koja svojim sadržajem dokazuju da ekonomska znanost u nas nije problem na vrijeme ni detektirala, a kamoli davala praktička rješenja.</p>
<p> To je i rezultat zabluda da su ekonomisti gospodarstvenici (Šošić) - oni su samo analitičari gospodarstva - a gospodarstvenici su oni koji imaju proizvod, tehnologiju i tržište. Ovih dana se raspravljalo u politici o stranim supermarketima s gledišta prostornog planiranja, problema prometa i parkiranja, a politika uopće ne primjećuje lov u mutnom na našem tržištu roba i kapitala. Gospodarske komore suvišno je i spominjati. Profesoru Kuliću poručio bih da pokuša nastaviti.</p>
<p>IVAN PAJ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Končar-Ugostiteljska oprema« posluje pozitivno </p>
<p>Ne želimo komentirati izjave predsjednika Uprave, gospodina Darinka Bage, vezane na ostala poduzeća u sastavu »Končar«, ali kao poznavatelji prilika u poduzeću »Končar-Ugostiteljska oprema« d.d., gdje smo zaposleni, moramo komentirati i pojasniti neke navode.</p>
<p>Pitamo se je li gospodin Bago svjestan štetnosti izjave o iznimno teškoj situaciji u »Ugostiteljskoj opremi«, jer naši stalni i potencijalni kupci nazivaju i pitaju sumnjajući u naše mogućnosti i opstanak poduzeća.</p>
<p>Predsjednik Uprave »Končara« vrlo dobro zna da se zadnjih sedam mjeseci u »Ugostiteljskoj opremi« situacija značajno popravila, da je ugovorenost i zauzetost kapaciteta proizvodnje sve bolja, da je stanje na računu konstantno pozitivno, da se plaće redovito isplaćuju.</p>
<p>Uprava »Končara«, iako često upozoravana, nije o nama brinula dok je desetak godina podržavala neodgovorno poslovanje bivše Uprave »Ugostiteljske opreme«. Nije brinula ni kad nam je nametnula otplatu zaostalih »Končarovih« inozemnih kredita, niti kada je povećavala cijenu korištenja imena Končar.</p>
<p>Sada brine nepotrebno i želi ovo poduzeće »restrukturirati« samo zato jer posjedujemo nekretninu za koju ima potencijalnog kupca. </p>
<p>Radničko vijeće: IVAN BATKOVIĆ, MIROSLAVA ŠAHINOVIĆ I VLADMIR TOMAŠEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zakon nas ne štiti od nasilja. jer se ne primjenjuje </p>
<p>Svjedoci smo sve većih i češćih izgreda huligana, divljaka i ostalih nasilnih skupina koji po Hrvatskoj i Zagrebu siju nasilje, ranjavanja i ubojstva bez straha od zakonskih sankcija.</p>
<p>Gradonačelnik Bandić pripovijeda da on sa svojim psom sigurno šeće Zagrebom, oko svoje lijepe kuće i da je Zagreb siguran grad. Neki dan je neka budala hokejskom palicom ispred Salloona gotovo ubila rukometaša Zagreba. Dva navijača Hajduka na Trešnjevci su isprebijana i opljačkana, a neki navijači Hajduka su dan nakon utakmice izbodeni nožem. Nakon što su prije par dana napadnuta su romska djeca zbog boje svoje kože. I u drugim mjestima i gradovima je slično. To je očito širi društveni problem. A taj je da klimavi i za takove skupine i pojedince gotovo nikakav zakon generira nasilje, jer nema sankcija. </p>
<p>MATEO MORIĆ-PLEŠA, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Čelnici »Cekina« nedostupni sudu, a štedišama novac!</p>
<p>VARAŽDIN, 3. lipnja</p>
<p> - Janes Tobias, Jelica Jovičić Štefić i njezin sin Ronald Štefić, odgovorne osobe u Štedno-kreditnoj zadruzi »Varaždinski cekin«, nepravomoćnom presudom varaždinskog Županijskog suda suđeni na višegodišnje zatvorske kazne zbog više kaznenih djela.</p>
<p>Tobiasu je izrečena kazna zatvora od pet godina i šest mjeseci, Jelica Štefić osuđena je na šest godina i pet mjeseci, dok je Ronaldu Štefiću izrečena zatvorska kazna od četiri godine. Budući da na objavi presude nisu bili ni okrivljeni ni njihovi branitelji, predsjednica sudskog vijeća presudu je pročitala tužitelju, novinarima i predstavnicima oštećenih »Cekinovih« štediša.</p>
<p>»Bolje ikad, nego nikad. No, nedopustivo je da okrivljeni nisu bili u sudnici za vrijeme izricanja presude, jer su odmah trebali završiti u pritvoru. Ne znam tko im je omogućio da ih nije bilo, oni još mogu i reći, s obzirom na njihovu obranu tijekom kaznenog postupka, da nisu ni osuđeni«, komentirao je za »Vjesnik« završetak suđenja odgovornima u »Cekinu« predsjednik Odbora »Cekinovih« vjerovnika Josip Kahlina.</p>
<p>Hoće li ipak ovakav epilog višegodišnjeg sudskog procesa utjecati i na daljnji tijek stečajnog postupak nad tom štedno-kreditnom zadrugom? Okrivljeni su u svojim obranama tvrdili da su oni sav novac s računa londonskog poduzeća »Geme« u Sloveniji usmjeravali u poslovanje »Cekina« kako bi štedišama isplatili kamatu, te kako bi »Cekin« i dalje redovno podmirivao sve svoje obaveze. Njihovo se poslovanje počelo urušavati kad su bili prisiljeni, kako su tvrdili, »Ilirija banku« prodati za 70 njemačkih maraka unuku pokojnog predsjednika Tuđmana Dejanu Košutiću, a ona je bila vrlo važna za daljnje poslovanje »Cekina«. Neprestano ih je kontrolirala financijska policija, a njihovo pritvaranje uznemirilo je ulagače »Cekina« i onemogućilo daljnje poslovanje.</p>
<p>»Oni su u 'Ilirija banci' ukrali deset milijuna njemačkih maraka. Za deset milijuna maraka, odnosno novca 'Cekinovih' štediša kupili su dionice 'Ilirija banke', zatim ih prebacili na »Soul«, a onda ih je »Soul« prodao za 70 maraka ne Košutiću, nego nekom Englezu«, kazao je Kahlina, dodajući da se cijela ta poslovna transakcija odigrala u Trstu, a za to, tvrdi Kahlina, postoje i ugovori.</p>
<p>Kahlina kaže i da su okrivljeni, nakon izlaska iz pritvora, nekim štedišama, točnije svojim suradnicima vratili uloge, a isplaćivali su i onima koji u »Cekinu« nisu imali nikakav ulog.</p>
<p>»Nakon izlaska iz pritvora nastavili su pljačkati, a to su vrijeme koristili za pospremanje stvari i svojih prljavština. Nedvojbeno je dokazano da nisu namjeravali normalno nastaviti poslovanje«, tvrdi Kahlina. On smatra i da istu odgovornost za sadašnju situaciju u »Cekinu« snose i bivša dva stečajna upravitelja, protiv kojih su štediše također podnijeli kaznene prijave, jer su radili prema krivotvorenim dokumentima, koje su im pripremili okrivljeni, pa su vjerovnici dovedeni u zabludu da u stečajnoj masi ima više nego što oni potražuju.</p>
<p>I sadašnja stečajna upraviteljica »Cekina« utvrdila je što je iznijela na posljednjem ispitno-izvještajnom ročištu povodom stečaja »Cekina«, da cjelokupno poslovanje te zadruge vrvi nepravilnostima. Štefići i Tobias, kazala je tada, okrenuli su velike novce, a raznim makinacijama, kojima u trag ne mogu ući ni financijski stručnjaci, izvlačeni su novci iz »Cekina«, da su hipoteke koje su ostale na nekretninama takve da se nikad neće moći naplatiti. Upraviteljica je utvrdila i da u stečajnoj masi nema ničega čime bi se dug od 103 milijuna kuna prema 1500 oštećenih štediša mogao namiriti.</p>
<p>Kahlina smatra da je u ovom kaznenom postupku dokazano da su odgovorni u »Cekinu« krivi za to što se on danas nalazi u stečaju, te se nada da će konačno biti usvojene i kaznene prijave koje su protiv okrivljenih podigli oštećeni štediše i stečajna upraviteljica.</p>
<p>Janez Tobias i Jelica Štefić nakon objave presude trebali su biti pritvoreni, no nisu se pojavili na sudu. Nisu došli ni njihovi branitelji, pa se može pretpostaviti da su okrivljeni ranije znali za određene im kazne.</p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Alkohol je bio presudan u ubojstvu Marka Novaka!?</p>
<p>ČAKOVEC, 3. lipnja</p>
<p> - U Pušćinama se još uvijek raspravlja o ubojstvu Marka Novaka (17), maturanta Tehničke, industrijske i obrtničke škole u Čakovcu.</p>
<p> Mnogi kažu da bi mu sudbina možda bila drugačija da je u utorak otišao u Čakovec, gdje je bio održan mimohod svih međimurskih maturanata. Umjesto toga on je s prijateljima otišao u mjesnu gostionicu, iz koje ga je oko 23 sata trener nogometnog kluba Pušćine poslao kući. </p>
<p>Marko Novak bio je, naime, igrač mjesnog nogometnog kluba, isto kao i njegov pretpostavljeni ubojica, koji je minulog četvrtka, dva dana nakon ubojstva navršio 18 godina. Oni ipak nisu poslušali trenerov savjet već su otišli u lokal na benzinskoj crpki u susjednom Gornjem Kuršancu, odakle ih je, kako smo rekonstruirali, zajednički prijatelj odvezao autom u Ulicu Petra Zrinskog u Pušćinama.</p>
<p>Tu je došlo do tragičnoga događaja, u kojem je oko sat nakon ponoći na mjestu izdahnuo Marko Novak, budući je, pretpostavlja se letvom, dobio po glavi više udaraca od kojih je zadobio smrtonosne ozljede. </p>
<p>Očigledno i sasvim sigurno je u pitanju bio alkohol, rekao nam je mjesni dužnosnik koji dobro poznaje Marka Novaka i mladića osumnjičenog za ubojstvo. Osumnjičeni je mladić također bio nogometaš, ali i osoba sklona alkoholu i tučnjavi. Zanimljivo je da su ubojica i njegova žrtva dan ranije u dvorištu Novakovih zajedno kosili travu.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Policija još traga za odgovornima iz »Cekina«</p>
<p>VARAŽDIN, 3. lipnja</p>
<p> - Za Janezom Tobiasom i Jelicom Jovičić Štefić, odgovornim osobama u ŠKZ »Varaždinski cekin« još uvijek traga varaždinska policija kako bi ih uhitila i privela u pritvor varaždinskog Okružnog zatvora. </p>
<p>Temeljem izrečenim ih zatvorskih kazni, Tobias i Jelica Štefić su nakon izricanja presude trebali ostati u pritvoru do njezine pravomoćnosti, no na objavi presude nisu se pojavili, pa je sud za njima izdao dovedbeni nalog.</p>
<p>Od glasnogovornika varaždinske policije Dražena Krtanjeka saznali smo da su ih policajci tražili i na njihovim kućnim adresama, i na drugim mjestima, no još ih nisu našli, ali čine sve kako bi ih uhitili.</p>
<p>Javnost je već počela špekulirati o tome da su Tobias i Jelica Štefić već vjerojatno napustili zemlju, a ako će postojati naznake da su to stvarno i učinili, za njima bi se trebala raspisati i međunarodna tjeralica. M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dug »naplatili« batinama i otimanjem automobila</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - U subotu između 20 i 22 sata na Kozari boku Ilija M. i njegov brat Zlatko M. »pojačani« s još dvojicom nepoznatih muškaraca, pretukli su Antu P. (45) i oduzeli mu automobil marke »seat toledo«.</p>
<p>Naime, navedenog dana oko 20 sati na vrata Antinog stana u Laništu pozvonio je Ilija M., kojeg Anto površno poznaje i s kojim se povremeno družio, te su se Antinim automobilom odvezli u obližnji kafić kako bi popili piće. Nakon ispijenog pića, Ante i Ilija su automobilom krenuli na Kozari Bok i zaustavili se kod jedne garaže. Tu ih je pak dočekao Ilijin brat Zlatko, kojeg također poznaje, te još dvojica nepoznatih muškaraca.</p>
<p>Zlatko i dvojica nepoznatih uveli su Antu u garažu i potom prijeteći mu, primorali ga da potpiše papir na kojem je bilo navedeno da Iliji duguje 8.500 DEM, što je bio Antin dug Iliji uvećan za kamatu. Naime, Anto je od Ilije posudio tri tisuće njemačkih maraka, ali ih nije vratio na vrijeme, pa je to potraživanje od Ilije preuzeo njegov brat Zlatko.</p>
<p>Nakon što je Anto potpisao da duguje spomenuti iznos, njih četvorica su zatražila da im kao zalog preda ključeve i dokumente svog automobila. Kada je on to odbio počeli su ga maltertirati i tući sve dok nije popustio i ispunio njihov zahtjev. Pošto je predao svoj automobil, Antu je jedan od nepoznatih muškaraca bijelim »golfom« nepoznatih registracijskih oznaka odvezao kući, zaprijetivši mu da slučaj ne smije prijaviti policiji.</p>
<p>No, Anto je ipak sve prijavio policajcima Četvrte policijske postaje oko 23.25 sati, ali kako je bio u teškom psihičkom stanju, nije bio sposoban objasniti što se dogodilo pa je pozvana Hitna pomoć. Po pruženoj liječničkoj pomoći, Anto je uspio prepričati cijeli događaj kriminalističkim službenicima koji su odmah krenuli u akciju, te su u nedjelju rano ujutro oko 3.20 sati pronašli Zlatka M. i priveli ga radi daljnje kriminalističke obrade. </p>
<p>Nakon dovrešene obrade Zlatko je priveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, dok se za ostalim sudionicima ovog događaja još traga. V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Varali na skuterima, kavi i zdravstvenom osiguranju</p>
<p>OSIJEK, 3. lipnja</p>
<p> - Zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju, u osječku je policijsku postaju priveden I. S. (45) iz Makarske predstavnik tvrtke »Salvator« d.o.o.iz Zagreba.</p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je on tijekom 1999. godine zaključio ugovor s predstavnikom IPK »Oranica« Osijek- podružnica Zagreb, te je u više navrata od ove tvrtke preuzimao veće količine razne robe. Budući da I. S. na žiro-računu nije imao novca, roba nije mogla biti naplaćena, te je »Oranica« oštećena za oko 514.000 kuna.</p>
<p>Zbog prijevare u gospodarskom poslovanju kazneno će odgovarati i M. P. (24) iz Josipovca, odgovorna osoba tvrtke »Sil pro«. Naime, kako je ustanovljeno kriminalističkom obradom, M. P. je na osnovu krivotvorenih dokumenata, u koje je upisao neistinite podatke, od tvrtke »Skuteri-Viola« kupio dva skutera, koji zbog nenaplativih i krivotvorenih obračunskih čekova nisu naplaćeni pa je ova tvrtka oštećena za 54.062 kuna.</p>
<p>Nadalje, M. P. je na isti način oštetio i obrt »Bosch« od kojega je u veljači prošle godine preuzeo 103 kilograma kave u ukupnom iznosu od 5.305 kuna koja do danas nije plaćena.</p>
<p>Kaznena prijava podnesena je i protiv D.S. (25) iz Čepina, vlasnika i direktora tvrtke »Uporabna plastika«d.o.o. jer je utvrđeno kako za svoje djelatnike nije uplaćivao zdravstveno i mirovinsko osiguranje u ukupnom iznosu od 18.098 kuna, pa će i on kazneno odgovarati. Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pijana vozačica BMW-a usmrtila bračni par</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Zagrebačka policija priopćila je nedjelju o teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 20.20 sati u Aleji mira na Jarunu, kojom prilikom je smrtno stradao bračni par Zdeslav (44) i Perica Pavičić (39).</p>
<p>Naime, do nesreće je došlo kada je Renata P. (26) pod utjecajem alkohola upravljala osobnim automobilom BMW talijanskih registracijskih oznaka VE 838022, te zbog neprilagođene brzine izgubila nadzor nad vozilom koje se zanijelo prvo udesno, a potom u lijevo i naletjelo na supružnike Pavičić, koji su se pak kretali uz lijevi rub kolnika Aleje mira.</p>
<p>Od siline udarca supružnici su odbačeni u stranu, te su od zadobivenih ozljeda na mjestu preminuli. V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Poginuo udarivši autom u betonski propust za vodu</p>
<p>VARAŽDIN, 3. lipnja</p>
<p> - Safet Radelić (29) (policija navodi samo inicijale) iz romskog naselja Strmca pokraj Varaždina, preminuo je od ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći u Gornjem Ladanju.</p>
<p>Prema izvješću policije, Radelić je vozio automobil bez vozačke dozvole, a zbog neprilagođene brzine, izlaskom iz desnog oštrog zavoja, izgubio je nadzor nad vozilom sletio sa ceste, udario u betonski propust za vodu, zatim u ogradu jedne, a potom i u ogradu druge kuće.</p>
<p>Vozač je preminuo na putu do varaždinske Opće bolnice, a njegova suvozačica Stojanka O. (28) teško je ozlijeđena i nalazi se u životnoj opasnosti. U automobilu se nalazilo i četvero djece od osam, pet i četiri godine koja su lakše ozlijeđena, dok je šestomjesečna beba koja je također bila u automobilu, ostala neozlijeđena. M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sletio s ceste, udario u panj vrbe i poginuo</p>
<p>BUDINŠĆINA, 3. lipnja</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske u Zajezdi, općina Budinšćina, u prometnoj nesreći poginuo je Ivica Prišćan (17) iz Zajezde.</p>
<p> On je upravljajući osobnim vozilom u lijevom zavoju kotačima vodila zahvatio desnu stranu bankine i travnatu površinu pokraj ceste, radičega je izgubio kontrolu nad vozilom. Radi toga je sletio u odvodni kanal uz desni rub kolnika i pri tome prednjim desnim dijelom vozila udario u panj odrezanog stabla vrbe. Od zadobivenih ozljeda preminuo je u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu.</p>
<p>D. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nepoznati ga orobio na mostu</p>
<p>SPLIT, 3. lipnja</p>
<p> - Drnišanina N. B. (41) na splitskim Bačvicama u subotu posljepodne orobio je nepoznati muškarac za kojeg je kasnije utvrđeno da je Trogiranin M. G. (28).</p>
<p> Prema policijskom priopćenju Drnišaninu je na mostu na Bačvicama prišao nepoznati muškarac i zapodjenuo s njim razgovar. U jednom trenutku, dok su hodali niz ulicu, nepoznati mu je s vrata istrgnuo zlatni lanac vrijedan 1.500 kuna, da bi od N. B.-a potom zatražio 100 kuna obećavši kako će mu zauzvrat vratiti lančić. Budući da N. B. kod sebe nije imao sitnog novca, dao mu je 200 kuna, no M. G. je pobjegao i s lančićem i s novcem. Kradljivca je nedugo nakon toga, nedaleko od mjesta krađe, prema opisu koji je dao N. B., pronašla policija i privela ga u postaju. Tijekom kriminalističke obrade Trogiranin je kazao kako je lančić već prodao na splitskoj tržnici nepoznatoj osobi. M. B. prijavljen je za kazneno djelo drske krađe. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Roditelji traže nestalu šesnaestogodišnju kćer</p>
<p>DUBROVNIK, 3. lipnja</p>
<p> - U Dubrovniku je prošlog tjedna nestala šesnaestogodišnja Mateja Budak.</p>
<p>Prema dosadašnjim podacima, posljednji put viđena je 27. svibnja oko 20 sati ispred robne kuće »Srđ« kada je na sebi imala bijelu majicu i svjetlo sive hlače. Roditelji od tada gube svaki trag, a misle da je bila u driuštvu još dvije djevojke koje su također nestale.</p>
<p>Roditelji Mateje Budak mole sve koji su je vidjeli ili imaju bilo kakva saznanja o njihovoj kćeri, te o njezinom mogućem kretanju, da se jave najbližoj policijskoj postaji ili na broj telefona 020/ 421-878. A.H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Tušek otvorio u Pločama terminal za tekuće terete</p>
<p>METKOVIĆ, 3. lipnja</p>
<p> - Ministar pomorstva, prometa i veze Alojz Tušek otvorio je u Pločama terminal za tekuće terete, kapaciteta 40.000 prostornih metara za naftne derivate i nerafinirano sojino ulje.</p>
<p> Oko 10 milijuna maraka osigurala je »Luka Ploče« sa svojim poslovnim partnerima, budućim korisnicima terminala Ministar Tušek je najavio zajednička ulaganja Hrvatske i Bosne i Hercegovine u gradnju cestovnog koridora 5C Mađarska - Ploče preko Bosne i Hercegovine, što će pločanskoj luci omogućiti otvaranje Srednjoj Europi i preuzimanje robe u tranzitu i u provozu.</p>
<p>P. Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kuna oslabila prema svim valutama</p>
<p>Kuna je prošloga tjedna oslabila prema svim promatranim valutama, a najviše (1,16 posto) prema američkom dolaru te švicarskom franku (0,38 posto). U zagrebačkim mjenjačnicama je krajem tjedna prodajni tečaj za njemačku marku bio 3,75 kuna, a kupovni 3,70 kuna.</p>
<p>Turistički djelatnici opetovali su kako ih opterećuje jačanje nacionalne valute te bi to, procjenjuju, moglo rezultirati smanjenjem prihoda za oko 5 posto. Ističu kako bi prenizak tečaj kune, uz istodobno povećanje ulaznih cijena, mogao poništiti sve pozitivne učinke ukidanja PDV-a na organizirani inozemni turistički promet. Ponovili su i da bi »po uzoru na Hrvatskoj konkurentske turističke zemlje trebalo razmisliti o devalviranju nacionalne valute prije početka glavne sezone«.</p>
<p>Ministarstvo financija i HNB su, pak, ponovili da će mjerama fiskalne i monetarne politike sprječavati daljnji pritisak na jačanje kune, koji će, procjenjuju u Ministarstvu, i dalje biti prisutan s obzirom na vrlo visoku deviznu likvidnost. U Ministarstvu objašnjavaju da je aprecijacija kune normalna pojava u situaciji u kojoj je Hrvatska te da im »nije cilj daljnje jačanje kune jer bi to otežalo položaj izvoznika i turističkog gospodarstva«.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hoće li francuska Axa ipak preuzeti Deutsche Bank</p>
<p>Prošlog tjedna prekinut je prvi krug pregovora o spajanju francuskog osigurateljnog diva Axa i Deutsche bank, a novi sastanak njihovih uprava još nije zakazan. Iz oba tabora tvrdi se da su pregovori o fuziji vrlo teški, ali da će se nastaviti. Njemačko-francuski projekt stvaranja još jednog jakog europskog koncerna koji će uz osiguranje pružati i sve ostale financijske usluge (krediti, savjeti za ulaganja...), kao i u slučaju stvaranja »Allfinanza« nailazi i na kritike i na podršku. Prednosti fuzije su u tome što bi Deutsche bank mogla računati na ukupno 50 milijuna osiguranika Axa-e, a Axa bi svoju ponudu osiguranja mogla proširiti na 11 milijuna klijenata njemačke banke. Pregovori su, čini se, zapeli zbog odbijanja Deutsche Bank da ubuduće nudi samo programe osiguranja francuskog partnera. Francuski analitičari, primjerice, stručnjaci iz Credit Lyonnais, iznose dvojbu treba li Axa, za provođenje bankoosiguranja i pružanje financijskoih usluga uopće tražiti jednog jakog bankarskog partnera ili više njih u više zemalja. Njemački pak bankari tvrde da je potraga za jakim strateškim partnerom s područlja osiguranja jedna od bitnih preuvjeta za buduće preživljavanje na tržištu. Treba podsjetiti da je o preuzimanju Deutsche Bank još lani pregovarala i Allianz grupa, ali i da je Axa u posljednje dvije godine širom svijeta kupovala sve što joj se našlo na putu. </p>
<p>B. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>IDS postaje oporba, a Jakovčić saborski zastupnik </p>
<p>Predsjednik IDS-a ostaje na čelu Ministarstva za europske integracije dok ga Sabor ne razriješi / Jakovčić istaknuo da će njegova stranka i dalje podržavati reformski kurs Račanove vlade/ Razlog istupanju iz šestorke je dugotrajno političko omalovažavanje i ignoriranje svega što je IDS uspješno učinio u Istri/ Jakovčić demantirao Jutarnji list da je izjavio kako će Račan odlučiti o njegovu izlasku iz Vlade </p>
<p>PAZIN, 3. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Ivan Jakovčić definitivno napušta Vladu. Neće čekati što će o tome reći premijer Ivica Račan, već isključivo Savjet IDS-a koji zasjeda u petak. U međuvremenu, Jakovčić će u ponedjeljak otići u Zagreb pozdraviti se s kolegama u Vladi i nastaviti raditi na čelu Ministarstva za europske integracije dok ga ne razriješi Sabor. Nakon toga aktivirat će svoj saborski mandat i nastaviti aktivnosti na procesima europskih integracija, a o položaju istarskoga župana ni ne razmišlja.</p>
<p> To su samo neka stajališta iznesena u nedjelju na konferenciji za novinare Predsjedništva IDS-a u Pazinu. Konferencija je sazvana da bi se razjasnile odluke Predsjedništva stranke, koje je u subotu predložilo Savjetu IDS-a zaključak o istupanju iz vladajuće koalicije. </p>
<p> Jakovčić je potvrdio da je Predsjedništvo prihvatilo prijedlog zaključka o istupanju iz koalicije na državnoj razini, koju treba potvrditi Savjet. »Na taj način IDS prelazi u oporbu, ali ne s ciljem da ruši Vladu, već će preko svojih zastupnika u Saboru ukazivati na probleme i sudjelovati u kreiranju razvojne politike«, rekao je predsjednik IDS-a. Istaknuo je da će njegova stranka i dalje podržavati reformski kurs Račanove vlade. Kao ključni razlog istupanju iz šestorke Jakovčić je naveo dugotrajno i otvoreno političko omalovažavanje i ignoriranje svega što je IDS uspješno učinio u Istri. »Na našu stranku vođena je prava hajka i mi smo stoga odlučili istupiti iz koalicije. U proteklih godinu dana bilo je previše takvih primjera, u rasponu od Istarske banke do novousvojenog Istarskoga statuta, kad se pokušavalo obezvrijediti sve što je zaživjelo u Istri«, izjavio je Jakovčić novinarima.</p>
<p> »Povlačenjem iz šestorke IDS otvara novi politički prostor djelovanju u parlamentu i bit će još odlučniji u ostvarivanju svoga političkoga programa«, dodao je ustvrdivši da nikome nakon sjednice Predsjedništva nije davao nikakve izjave. Ocijenio je netočnim navod Jutarnjeg lista da je izjavio kako će premijer Račan odlučiti o njegovu istupanju iz Vlade. »Ne trgujem svojim idealima pa ni statutom ni funkcijom koju ću obnašati još nekoliko dana«, zaključio je Jakovčić</p>
<p>Glavni tajnik IDS-a i saborski zastupnik Valter Drandić naglasio je da je stranka ušla u koalicijsku vladu s posebnom iluzijom i željom da svojim iskustvom pomogne na razini države. Kako tvrdi, IDS pritom jedini nije sudjelovao u utrci za foteljama, nismo čak ni iskoristili svoj bonus u ministarstvima i državnim poduzećima. »Željeli smo da se u Hrvatskoj živi bolje, a ispalo je da zbog toga nismo prihvaćeni ni poželjni. Štoviše, bili smo cijelo vrijeme dežurni krivac za sve«, ustvrdio je Drandić. »Budući da je takav stav prema nama imala većina u šestorci, odlučili smo se povući i iz koalicije i iz Vlade, ali ćemo i dalje podržavati ovu Vladu. Nećemo je rušiti, a tražit ćemo samo zaokret u rješavanju problema koji muče sve građane«, rekao je Drandić.</p>
<p>»IDS je jedini nudio koalicijskim strankama suradnju i ususret lokalnim izborima, a nudimo je i dalje. I na županijskoj razini predložili smo suradnju HNS-u pa čak i SDP-u. </p>
<p>Ne trgujemo vrijednostima koje su se u Istri afirmirale pa ni funkcijama«, izjavio je član Predsjedništva Emil Soldatić, uz kategoričnu tvrdnju da »IDS nije istupio iz koalicije zbog rušenja nego zbog gradnje boljih izgleda za izlazak iz aktualne krize«. </p>
<p>»Ako je u Hrvatskoj najveći problem IDS, onda će sada nakon našega istupanja biti sve u redu, ali jasno je valjda da nismo mi krivi za izborne poraze u Međimurju i u Splitu«, dodao je Soldatić i podsjetio da se jedino od IDS-a tražilo odstupanje od političkih programa u interesu koalicije. Prije deset godina IDS je bio politička avangarda u Hrvatskoj, što je i sada. Ovaj korak naše stranke velik je zaokret u odnosima među političkim strankama u Hrvatskoj, ocijenio je Emil Soldatić.</p>
<p> Član Predsjedništva IDS-a Branko Ružić iskazao je uvjerenje da zbog istupanja IDS-a iz koalicije i Jakovčića iz Vlade neće biti rezervi prema velikim gospodarskim projektima u Istri, koji bi već idućeg tjedna trebali doći pred Vladu. Ružić je uvjeren da će se suradnja sa strankama nastaviti, a posebice da će u Istri biti korektna u interesu općina i gradova.</p>
<p> Članica Predsjedništva IDS-a iz Rijeke Dorotea Pešić-Bukovac ustvrdila je da je IDS u Rijeci u suradnji s PGS-om ostvario dobre izborne rezultate i na gradskoj i na županijskoj razini, te da ima izgleda da se nađe među nositeljima vlasti. »Ni HDZ nas nije u svom mandatu optuživao za separatističku politiku, kao što su nam to sada počeli predbacivati naši politički partneri u šestorci. Zbog toga, izlaskom iz koalicije pokazujemo svoju principijelnost i nećemo ni ubuduće biti separatisti«, procijenila je Dorotea Pešić-Bukovac.</p>
<p> Novinarima se obratio i Marino Folo, rekavši da je IDS u Vladi uspješno vodio najvažniji resor - politiku integracije s Europom i unapređenje unutarnjih demokratskih procesa. »Ako nekim krugovima u Hrvatskoj smetaju takve aktivnosti, to je njihov problem, nama je jedini cilj bogata i stabilna Hrvatska i Istra u njoj. Takvim ćemo ciljevima i ubuduće davati svoj doprinos«, naglasio je Folo.</p>
<p>Bilo je mnogo novinarskih pitanja, a Jakovčić je na jedno od njih odgovorio kako u vrijeme formiranja Ministarstva za europske integracije nije bilo poznato tko će doći na tu dužnost, ali da je to s hrvatske strane bio dobar znak upućen Bruxellesu. Izrazio je uvjerenje da je i on osobno znatno pridonio parafiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji.</p>
<p> Na pitanje što je bilo ključno za donošenje odluke o izlasku iz koalicije, Jakovčić je rekao da je to nedvojbeno neodmjeren istup predsjednika Sabora i HSS-a Zlatka Tomčića, koji po njegovim ocjenama u posljednjih mjesec dana nije imao sreće sa svojim javnim istupima. Upravo u tom kontekstu IDS je odlučio, umjesto predbacivanja da trguje foteljama, osporeni Statut provjeriti i pred novim sastavom Županijske skupštine, u kojem stranka ima više vijećnika nego u dosadašnjem sazivu. I to prije nego se o statutu izjasni Ustavni sud, kojem će to doći na dnevni red tek na jesen.</p>
<p> Jakovčić je uvjeren da će Savjet stranke podržati prijedlog Predsjedništva IDS-a o istupu iz šestorke i o njegovu izlasku iz Vlade. Ako bi se dogodilo suprotno, to bi značilo i moj odlazak s čela IDS-a, a to baš ne bih volio, bio je nedvosmislen Jakovčić.</p>
<p>Bilo je i pitanja vezanih uz izborni poraz u Puli. Jakovčić je rekao da i dalje poziva sve partnere, osim HDZ-a i Delbiancova IDF-a, na formiranje velike koalicije u Puli jer bi to bilo najkorisnije za sve. U protivnom, IDS će biti u koaliciji i ponašat će se korektno jer je znao funkcionirati na svim razinama i u vlasti i u oporbi. Što se tiče raspleta nakon dramatičnih odluka vrha IDS-a, Jakovčić je kazao kako će »do razrješenja nastaviti normalno raditi u Vladi i Ministarstvu za europske integracije«. Već u ponedjeljak pozdravit će se s kolegama u Vladi i očekuje korektan odnos premijera Račana. Ne vjeruje da će ga itko vući za rukav da ostane u šestorci i u Vladi, ali, u svakom slučaju, nastavit će svoju političku aktivnost i realiziranje projekata, ovaj put kao saborski zastupnik, tvrdi predsjednik IDS-a.</p>
<p> Kad je riječ o zamjeniku ministrice turizma Veljku Ostojiću, on će nedvojbeno prihvatiti stav Savjeta stranke i uz Jakovčića također odstupiti s položaja. U razgovoru nakon konferencije, Jakovčić je spomenuo da će Vlada najvjerojatnije ukinuti Ministarstvo za europske integracije ocijenivši da bi bila velika šteta ako se to dogodi. </p>
<p>Drandić je spomenuo kako mu je subotu u Sisku, nakon što se saznalo za odluku Predsjedništva IDS-a, Zdravko Tomac rekao: »Opet ste nas preduhitrili!«</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Umirovljenik »presuđuje« dubrovačkoj vlasti?</p>
<p>DUBROVNIK, 3. lipnja</p>
<p> - »HSS u Dubrovačko-neretvanskoj županiji neće koalirati s HDZ-om«, jedan je od zaključaka višesatne i žustre sjednice proširenog sastava dubrovačko-neretvanskog HSS-a. Time se raščistila prilično neizvjesna situacija nakon priča u političkim kuloarima da je čelnik županijskog HSS-a Marinko Filipović spreman na koaliciju s HDZ-om, ako ga podrži u kandidaturi za mjesto dubrovačko-neretvanskog župana. Filipović je, nakon sjednice održane iza zatvorenih vrata, kazao da nije nikakav nositelj nezavisne liste ni slobodan strijelac, nego predstavnik etablirane stranke čiji statut i poslovnik mora poštivati. Čelnik dubrovačko-neretvanskog HSS-a, čije je »zbližavanje« s HDZ-om unijelo dosta nervoze u šestorku, istaknuo je da neće podržati ponovnu kandidaturu SDP-ova župana Ivana Šprlje i da SDP neće biti stranka koju će HSS slušati. </p>
<p>Komentirajući informacije o svojim dogovorima s HDZ-om, Filipović tvrdi da nije riječ o njegovu prijedlogu, jer se radi o stranci koja je na državnoj razini bila »pljačkaška«, ali da se HDZ na hrvatskoj političkoj sceni ipak ne može zanemariti. Odlukom HSS-a o koaliranju s članicama šestorke na županijskoj i već jasnim takvim stavom na dubrovačkoj razini, poslijeizborna situacija u Dubrovniku nije izašla iz pat pozicije koju drže dva bloka. Unutarstranački potresi ne zaobilaze ni DC. Vjesnik neslužbeno doznaje da dio županijske organizacije nije zadovoljan podrškom SDP-ovu gradonačelniku Jošku Mikuliću, koju je »ispod glasa« dao dubrovački čelnik DC-a Nikola Obuljen, a tome se usprotivio i dio središnjice DC-a.</p>
<p>Zbog straha da ne dođe do rascjepa stranke, Vjesnik neslužbeno doznaje da je podrška SDP-u povučena i da se DC namjerava ipak prikloniti HDZ-u i nezavisnoj listi Srećka Kljunka, ako bi za mjesto gradonačelnika - umjesto saborske zastupnice Dubravke Šuice - dubrovački HDZ predložio Stijepa Butijera. Tim je potezom DC čitavu stvar vratio na početak i u središte pozornosti opet doveo vijećnika Hrvatske stranke umirovljenika, čiji bi glas u formiranju nove gradske vlasti mogao biti presudan. Uz novu podjelu, Dubrovnik je sve bliži novnim izborima. </p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»IDS ima dovoljno glasova da oformi vlast u Opatiji«</p>
<p>OPATIJA, 3. lipnja</p>
<p> - Glasine da se IDS u Opatiji namjerava povući u oporbu i vlast prepustiti SDP-u i HNS-u »da se vidi koliko su oni (ne)sposobni«, opovrgao je za Vjesnik opatijski gradonačelnik, dr. Axel Luttenberger, kazavši da je IDS u Opatiji dobio 32 posto glasova i nema govora o odlasku te stranke u oporbu. »Naprotiv, mogu vam reći da IDS već ima dovoljno glasova da oformi vlast u Opatiji« rekao je Luttenberger, ne želeći otkriti čija su dva vijećnika odlučila dati ruku IDS-u s Luttenbergerom kao gradonačelnikom. </p>
<p>Da podsjetimo, IDS je na prošlim izborima dobio osam mjesta u Gradskom vijeću, koalicija SDP i HSU šest, HNS tri i HDZ dva mjesta. Postizborna neslužbena koalicija između SDP-a i HNS-a je IDS-u ponudila mjesto gradonačelnika, ali pod uvjetom da to ne bude Luttenberger. Završni bi razgovori o tome trebali biti obavljeni u ponedjeljak poslijepodne. </p>
<p>Luttenbergera ta SDP-ova i HNS-ova ponuda previše ne zabrinjava. »Kad bi se te tri stranke ujedinile onda bi u opatijskom parlamentu imali socijalistički savez, jer bi sedamnaest vijećnika mislilo isto, a oporbu bi činila samo dva hadezeovca«, kazao je Luttenberger, napomenuvši bi SDP-u i HNS-u bilo dobro da se odluče koja će se od te dvije stranke priključiti IDS-u, ako želi sudjelovati u vlasti. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zadar: Praznoga džepa u drugu izbornu utrku</p>
<p>ZADAR, 3. lipnja</p>
<p> - Ustavni sud Republike Hrvatske poništio je izbore za gradska vijeća Zadra i Biograda te za Općinsko vijeće Pakoštana i odredio da se izbori ponove 17. lipnja. Odluku o poništenju izbora sud je donio nakon žalbe zadarskoga HSLS-a zbog zamjene rednih brojeva kandidacijskih lista sa sedmoga na osmo mjesto u Zadru i s četvrtoga na peto mjesto u Biogradu. Na izborima za Gradsko vijeće Zadra, 20. svibnja, HDZ je osvojio najviše vijećničkih mandata - 12, Nezavisna lista Stanislava Antića šest, SDP pet i HNS četiri mandata. HSLS u Zadru uopće nije prošao izborni prag za što okrivljuje Izborno povjerenstvo. U stranci ističu da »zamjena rednih brojeva nije bila slučajna, jer su procijenili da će, ako se eliminira HSLS, mnoge stvari biti rješivije«. HSLS je upravo na zadarskom broju sedam temeljio cijelu predizbornu kampanju, upozoravajući građane u svim promidžbenim materijalima i istupima u medijima da zaokruže taj broj. Birači su, ističu u HSLS-u, automatski zaokruživali broj sedam, odnosno broj četiri u Biogradu. </p>
<p>Rezultat je, drže, gubitak 40 posto glasova birača i zato stranka nije prošla izborni prag. Na sam dan izbora HSLS je uputio prigovor Izbornom povjerenstvu kao i žalbu koja je odbijena kao neutemeljena. HSLS nije stao na tome, nego se žalio Ustavnom sudu, koji je odlučio da se izbori ponove. »Odluka suda je dokaz da smo bili u pravu i da funkcionira pravna država«, izjavio je za Vjesnik Stanko Zrilić, predsjednik županijske organizacije HSLS. »Ne može se Izborno povjerenstvo tako ponašati i biti iznad zakona. O sastavu predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave doista će odlučivati građani, a ne Povjerenstvo«, ističe Zrilić. </p>
<p>SDP je prije izbora ponudio poslijeizbornu suradnju HSLS-u, HSS-u i HNS-u koju je tada HSLS odbio. Na gradskoj razini nakon izbora dogovorena je koalicija Nezavisne liste Stanislava Antića, SDP-a i HNS-a čime su za tri vijećnika mjesta »prešli« HDZ, koji je osvojio 12 mandata u Gradskom vijeću. Iako su se na županijskoj razini za Skupštinu Zadarske županije HSLS-u nudile koalicije, u stranci su to odbijali što je pokrenulo razne špekulacije potkrjepljivane i činjenicom da je HSLS u prošlom sazivu vlasti koalirao s HDZ-om.</p>
<p>Hoće li se ponoviti ista priča s koaliranjem Antića, SDP i HNS kao i nakon izbora 20. svibnja? »Poslijeizbornu suradnju gradit ćemo prvenstveno među strankama šestorke i s nezavisnim listama koje prijeđu izborni prag i čiji su programi bliski našima. Neka od stranaka može ovaj put prijeći izborni prag, a tu najviše mislimo na HSS, što bi bitno promijenilo političku scenu Zadra. Ponovni izbori dodatno su financijsko opterećenje, jer je većina stranaka potrošila novac iz izbornog proračuna. Sve bi se stranke trebale dogovoriti o zahtjevu Izbornome povjerenstvu, tj. državi, za dobivanjem dodatnih sredstava za nove troškove, jer u ovu situaciju nismo došli svojom pogreškom, nego pogreškom Izbornog povjerenstva«, ističe Željko Predovan, potpredsjednik županijske organizacije HNS-a i član Gradskog odbora. </p>
<p>Ponovni izbori opet su podigli adrenalin zadarskih političara. Gotovo sve stranke nadaju se da će 17. lipnja osvojiti više glasova i da će se konstelacija snaga u Gradskom vijeću promijeniti. Stranke koje nisu prešle izborni prag opet dobivaju šansu, a među njima je svakako HSLS koji je, zasad, dobio zakonsku satisfakciju. </p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Brodarac poziva HSLS, HSS i HNS na suradnju</p>
<p>SISAK, 3. lipnja</p>
<p> - Koaliciji Hrvatskoga nacionalnog zajedništva (HDZ, HPS, HKDU i Demokratska stranka umirovljenika - DSU) pristupio je i HSP, pa ona sada u Skupštini Sisačko-moslavačke županije ima 23 od 49 vijećnika. Zbog stvaranja potrebne većine u Skupštini, na suradnju su pozvani i vijećnici HSLS-a, HNS-a i HSS-a.Osim koalicije Hrvatskoga nacionalnog zajedništva s 23 vijećnika, stranke šestorke imaju 22 i SDSS četiri vijećnika. Pozvavši na suradnju HSLS, HNS i HSS i njihove vijećnike u Skupštini, Koalicija im nudi sudjelovanje u županijskoj vlasti »da zajednički podijele odgovornost i obveze za budućnost Sisačko-moslavačke županije«.</p>
<p>»Potrebno je zajedništvo svih hrvatskih stranaka kako bi pridonijele izlazu iz teškoga gospodarskog stanja i nezaposlenosti te poboljšale uvjete života u županiji«, ističe Đuro Brodarac, kandidat HDZ i koalicije za župana. On je HSLS-u, HNS-u i HSS-u ponudio sudjelovanje u izvršnoj vlasti u općinama i gradovima u kojima nisu prešli izborni prag, poručivši da se HDZ u vođenju politike u županiji oduvijek zauzimao za konsenzus o svim bitnim političkim i životnim pitanjima. Brodarac je pozvao te stranke i vijećnike da se pri donošenju odluke o tome za koji će blok glasovati na utemeljiteljskoj sjednici Skupštine vode interesima svojih radnih i životnih sredina, županijskim potrebama, a ne isključivo naputcima svojih središnjica u Zagrebu.</p>
<p>Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a i dožupan Željko Nenadić tvrdi da bi za Sisačko-moslavačku županiju »bilo žalosno kad bi o županu odlučivao SDSS s četiri vijećnika«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Predsjednici vladajuće koalicije sastaju se u ponedjeljak u Banskim dvorima </p>
<p>To je treći dogovor o postizbornoj suradnji i uspostavi lokalne vlasti / Premda izlazi iz šestorke, Jakovčić dolazi na sastanak koordinacije </p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja </p>
<p> - Predsjednici stranaka šestorke sastat će se u ponedjeljak u sjedištu Vlade kako bi, na trećem od najavljenih sastanaka, pokušali dogovoriti uspostavu vlasti u jedinicama lokalne samouprave nakon provedenih lokalnih izbora. </p>
<p> Na prvom sastanku nakon lokalnih izbora, održanom u srijedu, stranački čelnici načelno su se dogovorili o poslijeizbornoj suradnji u lokalnim sredinama. </p>
<p> Prema tom dogovoru, šestorka bi koalirala gdje god može, a pravo na izbor prvog čovjeka izvršne vlasti imala bi stranka koja je na izborima dobila najveću potporu birača. </p>
<p> Da će se taj dogovor teško realizirati, postalo je jasno već nakon sastanka u petak, kad su predsjednici stranaka u nazočnosti predstavnika stranačkih ogranaka u Međimurskoj županiji pokušali dogovoriti sastavljanje vlasti u toj županiji. </p>
<p> Unatoč prijašnjem dogovoru, zaključeno je da će međimursko Županijsko poglavarstvo sastaviti HSLS, HNS i HSS u skladu s već postignutim sporazumom o poslijeizbornoj suradnji tih triju stranaka. </p>
<p> Tako će se izvršna vlast u Međimurju sastaviti bez SDP-a, koji je u koaliciji s HSU-om na izborima za Županijsku skupštinu osvojio najveći broj od jedanaest vijećničkih mandata. </p>
<p> Predsjednik SDP-a i hrvatski premijer Ivica Račan izjavio je nakon tog sastanka da će njegova stranka u Međimurju biti konstruktivna oporba. Pritom je govorio i o stanju u Splitu, ističući da će SDP i tamo ostati u oporbi ako HSLS ne odustane od najavljenog sastavljanja tehničke vlade s HDZ-om. </p>
<p> Račan je istaknuo i da bi se »velik broj krupnih odstupanja od dogovora šestorice mogao negativno odraziti na funkcioniranje koalicije na državnoj razini«. </p>
<p> Dodatni udarac stabilnosti vladajuće koalicije mogla bi biti i odluka Predsjedništva IDS-a, koje je, nakon subotnjeg sastanka u Pazinu, preporučilo stranačkom Savjetu da iziđe iz vladajuće koalicije šestorice.</p>
<p> Sudeći po izjavama predsjednika IDS-a Ivana Jakovčića, izlazak te stranke iz vladajuće koalicije gotovo je siguran, no Jakovčić je najavio da u ponedjeljak ipak dolazi na sastanak koordinacije šestorke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tušek: Izlazak IDS-a neće ozbiljnije poremetiti odnose u koaliciji</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Što kao petorka, odnosno kako nakon izlaska Istarskog demokratskog sabora (IDS) iz koalicije - bilo je jedno od pitanja upućenih ministru pomorstva, prometa i veza Alojzu Tušeku koji je u nedjelju bio domaćin građanima u Vladi.</p>
<p>Svega toga nije trebalo biti, rekao je Tušek. A ako do izlaska stvarno dođe, »mislim da to neće ozbiljnije poremetiti ostale odnose unutar koalicije. Jer, čitava koalicija formirana je po principu određenih ključeva prema rezultatima izbora i predizbornim dogovorima. Ova Vlada je ozbiljan tim koji je vrlo harmoničan i u kojem nije bilo nesuglasica i problema zbog stranačke pripadnosti«, izjavio je ministar.</p>
<p>I dok je malobrojne građane više brinula socijalna problematika, pitanje mirovina, nepravdi i neučinkovite državne uprave... novinari su ministra priupitali i koju o prometnoj problematici. Doznalo se tako da su radovi na obilaznici Karlovca privedeni kraju pa bi i otvorenje moglo biti u roku tako da ministar Radimir Čačić vjerojatno neće morati podnijeti ostavku.</p>
<p>»Pripreme za sezonu u punom su jeku. Na nekim se cestama još radi pa stoga molimo građane i turiste da se strpe još tjedan ili dva kako bi sve bilo gotovo. Problem je u tome što ne možemo zimi raditi zbog meteorološlih uvjeta, ljeti zbog turista, a radovi su uistinu opsežni«, objasnio je Tušek.</p>
<p>Rekao je da se maksimalno radi na uređenju »ličkog pravca« oko Otočca, Perušića... da bi se olakšala vožnja teretnim vozilima, budući da će i ove godine oni biti maknuti s »plitvičkog pravca«. No, u suradnji s policijom ove će im godine biti omogućeno da preko Gračaca, Obrovca, Benkovca, Šibenika i Boraje stignu do Trogira i dalje prema jugu. Time bi se, dodao je Tušek, oslobodili turistički pravci, ali i skratio put prijevoznicima, o čemu se lani manje vodilo računa.</p>
<p>»Uz obilaznicu Karlovca, vrlo je bitan i 'karlovački prsten' kojim će se lokalni promet izdvojiti s brze ceste kroz Karlovac, odnosno s onog pravca prema Splitu. Sada se mogu očekivati manje gužve i to samo na izlazu iz Karlovca u Turnju gdje će policija i ove godine imati velik posao«, istaknuo je ministar prometa.</p>
<p>Upozorio je da se ove godine neće u potpunosti riješiti problem Rijeke, već je riječ samo o minimalnom poboljšanju. S druge strane, u Splitu se radi treća faza obilaznice gdje je bilo manjih imovinsko-pravnih problema koji su riješeni. Ulazak u Zadar bit će adekvatno cestovno riješen do sredine mjeseca, zaključio je Tušek.</p>
<p>Iako je naglasio da je riječ o resoru ministra graditeljstva, javnih radova i obnove Radimira Čačića, Tušek je najavio da bi Hrvatska do 2004. godine trebala imati izgrađeno još 70 kilometara autocesta na pravcima Krapina-Macelj, Breznički Hum-Varaždin i Velika Kopanica-Županja.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Obrana od tuče: Pomažu li rakete, avioni ili molećiv pogled u nebo? </p>
<p>Novi zakon prošao prvo čitanje / Prema preporuci Svjetske meteorološke organizacije, ocijenit će se i isplativost obrane od tuče / Slovenija nakon takve analize odustala od raketa i uvela avione / Naknada šteta zbog prošlotjedne tuče oko 8,5 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Branjeno područje od tuče zbog manjka zahvaća zasad 12 kontinentalnih županija. Samo za provedbu godišnjeg programa na dosadašnjoj razini treba 20 milijuna kuna, dok bi za proširenje na Baranju i Podunavlje bilo potrebno između 30 i 40 milijuna kuna, rekao je za Vjesnik načelnik Odjela obrane od tuče pri Državnom hidrometeorološkom zavodu Damir Peti. Što se tiče širenja sustava obrane od tuče, Peti kaže da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi na postizanju sporazuma sa Slovenijom i Mađarskom o ispaljivanju raketa protiv tuče uz državnu granicu.</p>
<p>U Hrvatskoj se obrana od tuče provodi više od 30 godina. Štićeno područje obuhvaća šire međurječje Drave i Save, ili 25.200 četvornih kilometara. U Primorju nije uspostavljena obrana od tuče jer bi ispaljene rakete mogle izazvati požar, ali i - uplašiti turiste. </p>
<p>Načelnik Peti smatra da su rakete najdjelotvornije u obrani od tuče, a u Hrvatskoj se mogu ispaliti s 238 lansirnih postaja, dok se sa 422 generatorske postaje prema tučonosnim oblacima izbacuju kemijska sredstva. No, avioni nisu u upotrebi. Cijena rakete (bez PDV-a) iznosi 500 maraka. Samo u posljednjoj akciji, prije nekoliko dana u okolici Zagreba, ispaljeno je 476 raketa. </p>
<p> Štete od tuče samo na poljoprivrednim usjevima Ministarstvo mjeri u desecima milijuna kuna. U 1999. štete od tuče činile su 58 posto svih elementarnih nepogoda u Hrvatskoj, dok je u 2000. taj broj iznosio 0,21 posto. Lani su poljoprivredni usjevi u više od 80 posto slučajeva stradali od suše. Ipak, upozoravaju u Ministarstvu, štete od tuče samo u Međimurju dosegnule su 62 milijuna kuna.</p>
<p>Vladina radna skupina zaključila je pak da nema objektivne analize djelotvornosti postojećeg sustava obrane od tuče. U skladu s preporukom Svjetske meteorološke organizacije, provest će se ocjena učinkovitosti i isplativosti obrane od tuče. Predviđeno je da se istraživanje u Hrvatskoj provede u sljedećih pet godina. Slovenija je, inače, nakon takve analize odustala od obrane od tuče raketama i uvela avione. </p>
<p>Nacrt konačnog prijedloga novog zakona o sustavu obrane od tuče prošao prvo čitanje u Saboru. Zakon predviđa četiri izvora financiranja obrane od tuče: državni proračun (15 posto), Ministarstvo poljoprivrede - poticaji za osiguranje usjeva (15 posto, što bi se moglo i povećati), sredstva županija (1 posto) i Grada Zagreba (0,1 posto), te novac osiguravajućih društava (0,6 posto). </p>
<p>Državno povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda ove godine raspolaže sa 27 milijuna kuna. Povjerenstvo predviđa da će za naknadu šteta zbog tuče koja je posljednjih dana pogodila tri županije, biti potrebno oko 8,5 milijuna kuna, a očekuje da će zahtjevi stići za mjesec i pol.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ni mjesec dana do početka zdravstvene reforme, a njeni detalji još su - tajna</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Reforma zdravstva i zdravstvenog osiguranja pred vratima je. Dijelom će se primjenjivati od 1. srpnja, usporedo s reformom uprave i lokalne samouprave kad bi se teret financiranja lokalnih domova zdravlja i općih bolnica prebacio na županijsku, odnosno lokalnu razinu. No, zainteresirane strane, ponajprije građani a i sami liječnici, o promjenama znaju malo ili gotovo ništa.</p>
<p> Naime, na ponekom okruglom stolu koji je dosad organizirao predlagač reforme, Ministarstvo zdravstva, govorilo se samo o analizi dosadašnjeg stanja koje su mnogi ocijenili katastrofalnim. Tako se moglo doznati da se za zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj godišnje po stanovniku izdvaja između 310 i 350 američkih dolara, te da je broj zaposlenih liječnika i medicinskih sestara na 100.000 tisuća stanovnika daleko ispod prosjeka u Europskoj uniji. Rečeno je i da se očekivano trajanje života prosječnog Hrvata ne povećava nego stagnira. Hrvatski građanin u prosjeku živi 72 i pol godine, što je i do pet godina manje nego u zemljama EU. </p>
<p> U najavljenim načelima reforme ističe se da će se svim građanima osigurati jednaka prava, te da će zdravlje stanovništva biti na »prvom mjestu«. Više će se ulagati u preventivu, ali i racionalnije raspoređivati novac. Ukratko, reformom se predviđa oporavak svih »bolesnih« točaka postojećeg sustava.</p>
<p> Zašto su onda zdravstveni radnici, a još više građani, »zaprepašteni« najavama promjena? Vjerojatno upravo zato što Ministarstvo škrtari s informacijama. Jedino što je dosad uspjelo »procuriti« u javnost jest novi model financiranja. On će se sastojati od osnovnog zdravstvenog osiguranja, koje će pokrivati standardni paket zdravstvenih usluga na teret HZZO-a, te dopunskog osiguranja, za usluge koje nisu u paketu i koje bi građani sami plaćali. Odgovor na ono što građane najviše zanima - koje bi to zdravstvene usluge pokrivao HZZO - predlagači promjena nisu precizirali, što mnoge navodi na zaključak da će biti iznenađenja. I zašto se onda razbacivati načelima skore reforme kad se javnosti uskraćuju temeljne informacije? A da o dvojbama i neinformiranosti unutar same liječničke struke i ne govorimo.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Gotovi stanovi predugo prazni, a neriješeno 6428 stambenih zahtjeva</p>
<p>Ministarstvo graditeljstva: Nema liste prvenstva prema kojoj bi se dijelilo stanove / Ministarstvo branitelja: Loša kvaliteta gradnje i uskraćivanje uporabne dozvole glavni razlozi zbog kojih gotovi stanovi nisu preuzeti</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Dok su mnogi branitelji još beskućnici, vijest da bi ih petina odmah mogla dobiti stanove, jer čak 438 stanova u sedam gradova zjapi prazno, od kojih pola u Zagrebu, uzburkala je javnost. Poznato je da je upravo stambeno pitanje jedan od temeljnih problema branitelja. I dok u Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva napominju da nema liste prvenstva po kojoj bi se dijelilo stanove, u Ministarstvu branitelja ističu lošu kvalitetu gradnje i uskraćivanje uporabne dozvole kao glavne razloge zbog kojih stanovi nisu preuzeti. </p>
<p>Sukob je kulminirao dolaskom glasnogovornice Ministarstva graditeljstva Ivane Prohić, nepozvane, na konferenciju za novinare pomoćnika ministra branitelja Dinka Mikulića na kojoj su bili i predstavnici nekih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kako bi, među ostalim, obavijestila predstavnike udruga o velikom broju nepreuzetih, a gotovih stanova od kojih mnogi i godinu dana zjape prazni.</p>
<p>Prema popisu koji je dala Ivana Prohić, najviše nepodijeljenih stanova, 220, nalazi se u zagrebačkom naselju Lanište. U naselju Blago Zadro u Sesvetama ima 35 praznih stanova, a dvostruko je više neuseljenih stanova u Slavonskom Brodu. Od 13. srpnja 2000. godine prazno je 11 stanova u Delnicama, a toliko neuseljenih stanova ima i u Koprivnici. U Vrgorcu je prazno 12 braniteljskih stanova, u Križevcima 26, u Glini 10...</p>
<p>Da kriteriji dodjele nisu posve jasni, upozorile su i udovice branitelja koje su prije nekoliko dana tražile da se što hitnije donese pravilnik o radu stambene komisije, kao podzakonski akt Zakona o pravima hrvatskih branitelja, te jasni i jedinstveni kriteriji za dodjelu stana ili stambenog zajma. »Ne trebamo stranačko prepucavanje dvaju ministarstava zbog često neodgovarajućih i nefunkcionalnih stanova u kojima živimo, već njihovu bolju koordinaciju koja bi pridonijela konačnom rješavanju 6428 neriješenih stambenih zahtjeva, među kojima su i oni 350 djece poginulih hrvatskih branitelja koji su trebali biti riješeni još 1997.«, ističe Neda Balog, predsjednica Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja. Ona tvrdi da se taj broj neriješenih stambenih zahtjeva odnosi i na invalide sa 100-postotnim tjelesnim oštećenjem, koji su zbog apsolutne prednosti trebali također biti zbrinuti do 1997. </p>
<p>»Od Ministarstva branitelja tražimo brže ažuriranje zahtjeva te jasne liste prednosti koje bi se dostavile Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva s imenom i prezimenom osobe za koju se gradi«, kazala je Balog. »Mislim da nadležni u Ministarstvu branitelja ne rade ništa i zato više od 400 braniteljskih stanova nije preuzeto. Čak ne dobivamo ni naputke o tome koja je kvadratura tih stanova, a kamoli kakve su potrebe korisnika za koje se grade«, kazao je ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, dodajući da je njegovo ministarstvo za sporne gradove neprestano slalo požurnice o preuzimanju u Ministarstvo branitelja, na koje se uporno nije odgovaralo, te da nije čudno da stan nakon što nekoliko mjeseci čak i godinu dana čami prazan, pri tehničkom pregledu ne dobiva 100-postotnu, već 98-postotnu sigurnost.</p>
<p>Što se nepreuzetih stanova tiče, u Ministarstvu branitelja tvrde da ih je svega tridesetak i to u Vrgorcu, gdje je problem plaćanje i završetak uređenja okoliša, te 12 stanova u Gospiću koji su spremni za podjelu. Sporno je i 29 stanova u Zagrebu koje se neće useljavati sve dok pet bespravno useljenih osoba ne iseli. Ostali su stanovi preuzeti, tvrde u Ministarstvu branitelja, te napominju da ima mnogo - nedovršenih stanova. »Nije točna tvrdnja o 438 praznih stanova koje ne dodjeljuje Ministarstvo branitelja. Pretpostavljam da su to stanovi koji su pri završetku kao što je, primjerice, Lanište s 220 stanova koji će biti gotovi za mjesec dana. </p>
<p>Devedeset posto stanova je gotovo, ali sada traju neki dodatni radovi. Stvar je u tome da je većina tih stanova započeta prije nekoliko godina, pa se i struktura korisnika promijenila, što je problem s kojim se Ministarstvo branitelja svakodnevno susreće«, kazao je za Vjesnik ministar branitelja Ivica Pančić. Dodao je da zna za nezadovoljstvo obitelji koje često dobivaju neodgovarajuće stanove, ali da za to ne smatra krivim ni svoje niti Ministarstvo graditeljstva. </p>
<p>»Točne podatke o onome za koga se gradi davat ćemo za zgrade koje se tek planiraju graditi, a za zgrade koje su u završnoj fazi, to ne možemo učiniti«, kaže Pančić. U međuvremenu, sve je više branitelja razočarano nerješavanjem svoga statusa i stambenog problema. Mnogi prijete samoubojstvom, a nerijetki i dignu ruku na sebe. Do kraja godine planira se dodijeliti oko 600 stanova čime će se riješiti tek desetinu sadašnjih 6428 zahtjeva.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Konsenzus vlasti s radnicima ugrožen Linićevim izjavama«</p>
<p>Za Billa Clintona u SAD-u je otvoreno najviše radnih mjesta, ali se zaboravlja da ona nisu bila stalna, s punim radnim vremenom i zakonskim pravima, ističe Josip Županov / MMF-a vjerojatno ima u vidu američku situaciju, pa želi u Hrvatskoj maksimalno pojeftiniti cijenu rada / Smanjenje prava poticat će sivu i crnu ekonomiju</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Najavljene izmjene Zakona o radu, odnosno smanjenje otkaznih rokova i otpremnina u konačnici će biti poticajem »sivoj« i »crnoj« ekonomiji, jer će ljudi više zarađivati sa strane, nego što su mogli uz do sada zakonski priznata prava. Istaknuo je to za Vjesnik ugledni sociolog akademik Josip Županov, iznoseći svoja predviđanja u vezi s najavljenim smanjenjem radničkih prava. </p>
<p>Uspoređujući situaciju u Hrvatskoj s onom u drugim zemljama, akademik Županov ističe da u Americi radnici imaju čak mnogo manja prava, nego što su ona hrvatskih radnika. »Tamošnja radnička prava manja su i od onih koja bi u Hrvatskoj dopustio potpredsjednik Vlade Slavko Linić«, tvrdi on, dodavši da u Europskoj uniji nema takve situacije. U Americi, navodi, radno vrijeme toliko je fleksibilno da ljudi mogu raditi, primjerice, samo po nekoliko dana, po četiri sata na dan. »Za vrijeme predsjednikovanja Billa Clintona, u SAD-u je otvoreno najviše radnih mjesta, ali se zaboravlja da ona nisu bila stalna, s punim radnim vremenom i zakonskim pravima, nego su to bila izrazito fleksibilna zaposlenja«, kaže akademik Županov.</p>
<p>»'Gazde' iz Međunarodnog monetarnog fonda vjerojatno imaju u vidu američku situaciju, pa žele u Hrvatskoj maksimalno pojeftiniti cijenu rada«, ističe Županov. Komentirajući izjave potpredsjednika Vlade, poput one »ne zanimaju me sindikati...«, te odnos Vlade prema cjelokupnoj osjetljivoj socijalno-gospodarskoj situaciji, Županov tvrdi da je i prije rata postojala dominantna elita koja je bila vladajuća u društvu, ali uz konsenzus »najnižih«. »Da biste dobili konsenzus 'najnižih', morali ste im dati neka prava«, kaže akademik Županov i dodaje da je, zauzvrat, radnička klasa davala politički legitimitet dominirajućoj eliti. </p>
<p>»Kad na radnike 'udarite' takvim izjavama, razbit ćete bilo koji blok. Mi sada formalno želimo imati socijalno partnerstvo, ali izjave poput Linićevih samo ga ruše«, smatra Županov. Ističe da ga zanima što će se dogoditi kada se razbije konsenzus i radnički blok te kad se radnici nađu pod Vladinim prozorima. »Vlada tada neće smjeti protiv te mase upotrijebiti gumene metke«, ističe akademik Županov te zaključuje da bi trebalo učiniti sve da do takve situacije ne dođe.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Za normalan rad potrebno još 1.000 carinika</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Hrvatska ima 205 graničnih prijelaza, od toga 142 cestovna, 19 željezničkih, četiri riječna, 30 pomorskih i 10 zračnih, s tim da na međunarodne otpada 115 prijelaza, međudržavne 11, pogranične 35, a 44 prijelaza su na lokalnim prometnicama i tretiraju se kao »privremene kontrolne točke«. Očekuje se da će između Slovenije i Hrvatske uskoro na snagu stupiti sporazum o malograničnom prometu, koji neće biti prejudicirana državna granica, ali će se uvesti više reda u tom području koje danas koriste mnogi krijumčari roba i ljudi. U Carinskoj upravi kao prioritet navode povećanje broja carinika i moderniziranje opreme. Posebno je nužno što prije omogućiti da se poboljšaju uvjeti rada carinika na pojedinim vrlo opterećenim graničnim prijelazima (Metković - Doljani, Kamensko i Vinjani kod Imotskog, Slavonski Brod - Bosanski Brod, Gunja - Brčko i još nekima), gdje carinski djelatnici rade u kontejnerima i općenito u neprihvatljivim radnim uvjetima.</p>
<p>Na 205 graničnih prijelaza kopnene granice duge 1.777 kilometara i morske duge 5.790 kilometara radi ukupno 2.870 hrvatskih carinika. Za normalan je rad nužno najmanje, bez obzira na zabranu novog zapošljavanja, još oko 1.000 ljudi. U Mađarskoj, koja ima neznatno dužu kopnenu granicu od naše, radi 6.120 carinika.</p>
<p>Pregledi teretnih vozila, koji oduzimaju najviše vremena, uskoro će biti znatno ubrzani kad se nabave tri najavljena mobilna rentgenska aparata koja omogućuju, bez otvaranja vrata, detaljan uvid u sve stvari i eventualno skrivene ljude u unutrašnjosti teretnjaka ili cisterne. Takav mobilni rentgen, koji će se prema potrebi brzo premiještati na pojedine prijelaze, stoji 1,150.000 maraka. Bit će pojačana i informatička oprema koja će omogućiti brže veze carinika s pojedinih prijelaza i bolje praćenje određenih sumnjivih vozila. </p>
<p>S. Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Robertson je odao da nas svijet vidi na - Balkanu«</p>
<p>Tomac: U posljednjih mjesec dana dogodile su se mnoge stvari bitno suprotne toj izjavi / Nikolić: Robertson potvrđuje da svijet i dalje smatra da se zemlje jugoistočne Europe trebaju ujediniti / Kosor: Mislim da nam i dalje prijeti zapadni Balkan, pa bi se o tome trebali očitovati Vlada i premijer Račan / Rožić: Robertson je samo kazao ono što drugi prikrivaju</p>
<p>ZAGREB, 3. lipnja</p>
<p> - Nedavnom zagrebačkom izjavom da se »čitava regija jugoistočne Europe mora ujediniti«, glavni tajnik NATO-a lord George Robertson izazvao je podijeljene reakcije hrvatskih političara. Iako se naknadno sam »ispravio«, rekavši da je pritom mislio na »one oblike suradnje kakvi su normalni i uobičajeni među zemljama Europe i svijeta«, većina hrvatskih političara sklona je tvrdnji da je Robertson i te kako znao što govori i nije izletio nego je tom izjavom pokazao da Hrvatsku svijet i međunarodna zajednica i dalje vide na - zapadnom Balkanu. Potvrdili su nam to u nedjelju u telefonskoj anketi predstavnici HSLS-a, HDZ-a i HSP-a, a SDP-ovac Zdravko Tomac spornu izjavu ipak ne tumači kao »Hrvatsku u balkanskim integracijama«. Kaže da mi u Hrvatskoj ne bismo trebali dizati uzbunu zbog svake izjave nego pratiti činjenice koje nam idu u prilog. </p>
<p>»U posljednjih mjesec dana dogodile su se mnoge stvari bitno suprotne toj izjavi. Hrvatska je parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, a od Nove godine bit će nam otvoreno zapadno tržište bez carina i kvota. Račan je prvi put sudjelovao u ime Hrvatske u Bratislavi u Vilniskoj skupini u pregovorima za punopravno članstvo u NATO-u. Pred potpisivanjem su i sporazumi kojima se Hrvatska približava CEFTI«, kazao je Tomac, želeći pokazati da se Hrvatska gospodarski integrira sa srednjom Europom, a ne s Balkanom. Nedvojbena je za njega, dakle, hrvatska politika koja vodi EU-u i NATO-u, no istodobno ističe da se naša zemlja može razvijati samo ako je »u susjedstvu mir«. »Sa susjedima želimo dobru bilateralnu suradnju a nikakve regionalne asocijacije i na tome ćemo ustrajati bez obzira na to što međunarodna zajednica misli«, poručuje on. Ujedno kaže kako je i Robertsonu i svima drugima »koji misle da bi bilo potrebno Hrvatsku više pritiskati jer je važna zapadnom Balkanu i bez nje nema stabilizacije regije« i te kako jasno da našu zemlju ne mogu svrstati u nikakve institucionalne oblike povezivanja na zapadnom Balkanu. Stoga bi Tomac volio da »gospoda iz svijeta koja dolaze na ovo područje budu preciznija u svojim izjavama kojima nam stvaraju probleme tamo gdje ih ne bi trebalo biti«. Smatra da bi predstavnici međunarodne zajednice morali biti odgovorniji i paziti na svoje izjave to više što »i oni nas drže za riječ«.</p>
<p>Za Doricu Nikolić, glavnu tajnicu HSLS-a, nema nikakve slučajnosti u Robertsonovu svrstavanju Hrvatske na zapadni Balkan. Usput spominje kako je upravo HSLS u Saboru inzistirao na tome da se pojasni što zapadni Balkan uopće jest? Dobili su odgovor, kazala je, da »to zapravo ne postoji, a sada se iz Robertsonove izjave vidi da zapadni Balkan postoji«. Za Doricu Nikolić termini »zapadna Europa« i »zapadni Balkan« nisu slučajno u nečijim glavama i dokumentima. Njegova izjava, mišljenja je, samo potvrđuje kako svijet i dalje smatra da »Hrvatska treba biti na zapadnom Balkanu« i da se sve zemlje regije trebaju ujediniti«.</p>
<p>I saborska zastupnica HDZ-a Jadranka Kosor dijeli isto mišljenje. »Glavni tajnik NATO-a jako dobro zna što govori, a naknadna pojašnjenja koja je o ujedinjenju jugoistočne Europe dao u Dubrovniku uslijedila su zbog reakcija u hrvatskoj javnosti koje je time izazvao. Mislim da nam i dalje prijeti zapadni Balkan i mi u HDZ-u smo na to stalno upozoravali«, tvrdi Kosor. Međunarodna zajednica, njezino je mišljenje, Hrvatsku i dalje vidi u tom okruženju, pa bi se o tome »trebali očitovati Vlada i premijer Račan«. Iako Robertsona drži političarom koji se ponaša »poput slona u porculanskoj radnji«, težinu njegove izjave za Hrvatsku potpredsjednik HSP-a Miroslav Rožić ipak smatra izjavom koja ocrtava politiku Europske unije ili Velike Britanije unutar EU-a prema Hrvatskoj i regiji. »On je s tom izjavom izletio, no ona je istinita. On je samo kazao ono što drugi prikrivaju«, Rožićev je komentar. Robertson je, reći će, doista mislio na ujedinjenje zemalja zapadnog Balkana, ali ne gospodarsko, ekonomsko ili u suzbijanju kriminala. »Kasnije je ostao još jedan dan u prijateljskoj posjeti Dubrovniku kako bi obrisao ono što je prethodno prolio u Zagrebu«, metaforički tu izjavu pojašnjava HSP-ovac Rožić, te dodaje: »Ne bismo se trebali ljutiti na njega ljutiti nego mu biti zahvalni na takvoj izjavi«. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010604].
|
