NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010502].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 202982 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.05.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Poskupljenja osnovnih životnih troškova siju strah i neizvjesnost</p>
<p>Nakon poskupljenja naftnih derivata očekuje se i poskupljenje hrane i obaveznog osiguranja vozila / Prosječna plaća u ožujku dostajala je, uz najnužniju potrošnju, za 21,5 dana života četveročlane obitelji / Poslovni optimizam poduzetnika spustio se u travnju na apsolutno najnižu razinu </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Osnovni troškovi života za četvoročlanu obitelj porasli su od siječnja do ožujka za 100 kuna, pokazuju podaci iz sindikalne košare Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), što je činjenica koja sije strah i neizvjesnost među žiteljima u Republici Hrvatskoj. Troškovi prehrane, stanovanja, prijevoza, higijene, odijevanja, obrazovanja i kulture koji su u siječnju iznosili 5.059 kuna, u ožujku su porasli na 5.159 kuna, odnosno za 1,94 posto, tvrde u SSSH-u. Prosječna neto plaća za ožujak iznosila je 3.697 kuna, što znači da je četvoročlana obitelj s prosječnom plaćom mogla podmiriti tek 71,6 posto osnovnih životnih potreba. Prosječna neto plaća dostatna je tek za 21,5 dana u mjesecu.</p>
<p> Od siječnja do ožujka najviše su porasli troškovi prehrane, za 140 kuna, dok su se troškovi grijanja smanjili za 40 kuna. Većina drugih troškova ostala je na istoj razini, pokazuje sindikalna košara.</p>
<p>Nakon što su sredinom travnja opet poskupjeli naftni derivati, i to »zbog povećanja cijena na svjetskom tržištu i tečaja dolara u odnosu na kunu«, nakon 1. svibnja poskupljuju kruh i mlijeko - uistinu osnovne živežne namirnice najširih slojeva stanovništva, osobito onih s najmanjim prihodima po članu domaćinstva. Maloprodajne cijene motornih benzina povećane su u prosjeku 6,8 posto, dok je dizelsko gorivo poskupjelo 1,7 posto. To će se različito odraziti na cijene pojedinih kategorija kruha, što ovisi, kažu, o tome koliko je poskupljenje naftnih derivata utjecalo na ulazne troškove dobavljača. »Sretnike« koji imaju automobile, već 1. srpnja dočekat će pet posto skuplje obvezno osiguranje motornih vozila. Inače, zadnji je puta to osiguranje povisilo cijene 1999. godine.</p>
<p>Uz ovakve činjenice, osiromašenim građanima Hrvatske malo znači traženje Europske komisije da se ukine carina na čokoladu, tjesteninu i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> iz Europske unije ili, pak, neznatno pojeftinjene lijekova na tržištu. Sindikalna košara, koja slikovito prikazuje minimum životnog standarda četveročlane obitelji, potvrđuje da se taj standard osjetno pogoršava, što može biti uzrokom nizu negativnih pojava i stanovitoj destabilizaciji zemlje ne učine li se hitne promjene radi poboljšanja stanja. </p>
<p>Osim najosnovnijih životnih troškova, koji su u ožujku porasli u odnosu na siječanj 1,94 posto, SSSH tvrdi da su na istoj razini ostali troškovi stanovanja, koji iznose oko 1.440 kuna, prijevoza u iznosu od 440 kuna, higijene (na koju se izdvaja 256 kuna) te odijevanje, na koje se potroši isto koliko za kulturu i obrazovanje - oko 600 kuna.</p>
<p>Uza sve te brojke, valja napomenuti da se stanje u odnosu na prošli mjesec dosta pogoršalo upravo zbog poskupljenja naftnih derivata, koji su, pišu ovih dana mediji, u prošlih godinu dana poskupili 100 posto, te poskupljenja nekih, najčešće lokalnih, autobusnih linija. </p>
<p>U zemlji u kojoj je broj nezaposlenih blizu 400.000, donekle veseli činjenica da se broj onih koji rade, a ne primaju plaću, smanjio sa 140.000 na 110.000. Posljedica je to stupanja na snagu Vladine uredbe prema kojoj sva poduzeća u kojima država ima više od 25 posto vlasništva moraju osigurati redovitu isplatu plaća svojim radnicima. U SSSH-u tvrde da se ta uredba, prema informacijama koje oni dobivaju, na terenu i poštuje.</p>
<p>Prosječna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je 23 posto, a u nekim regijama kreće se i oko 30 posto; bruto društveni proizvod Hrvatske trenutno je na razini od samo 80 posto ostvarenoga 1989. godine, a industrijska je proizvodnja praktično na 40 posto ostvarene te godine. Gotovo 40 posto radno aktivnog stanovništva formalno je nestalo s tržišta rada, a 8,6 posto radnika od ukupno zaposlenih ne prima plaću za svoj rad. Porazna je i činjenica da je tijekom 2000. godine dnevno 99 radnika gubilo posao, a da je naknada za nezaposlene u kunskoj protuvrijednosti 80 dolara mjesečno, a minimalni su troškovi života četveročlane obitelji 602 dolara mjesečno.</p>
<p>I hrvatski su poduzetnici sve manje optimisti. Naime, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, hrvatski indeks poslovne optimističnosti u travnju je bio znatno niži od onoga u ožujku. Istodobno, ta je vrijednost najmanja od svih dosadašnjih.</p>
<p>Po svemu sudeći, Hrvatska je u ozbiljnoj ekonomskoj krizi, a rješenja se još ne vide. Dok mjerodavni pokušavaju (doduše, ne baš uspješno) naći odgovore, obični građani moraju svakodnevno smišljati kako preživjeti do kraja mjeseca.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sarajevo i Tuzla skliska odskočna daska za ostvarenje snova o boljem životu</p>
<p>Transfer Iranaca, Kurda, Kineza i Albanaca iz Sarajeva organiziran je dalje u četiri pravca: prema Bihaću, Mostaru, Tesliću i Trebinju, odnosno u pravcu Hrvatske i Crne Gore / Iz Hrvatske i Crne Gore, morskim ili kopnenim kanalima, ilegalni se imigranti nastoje dokopati Italije, odakle često nastavljaju put u druge zapadnoeuropske zemlje</p>
<p>SARAJEVO, 1. svibnja</p>
<p> - U svim izvješćima o putevima ulaska ilegalnih imigranata u zemlje Zapadne Europe te tzv. trafickingu (trgovini ljudima, bijelim robljem) Bosna i Hercegovina zauzima važno mjesto. Niz je tragičnih incidenata prošle godine, posebno brojna utapanja u rijeci Savi pri ilegalnim prelascima državne granice između Hrvatske i BiH, na dramatičan način upozorio i najširu javnost o razmjerima tog problema. Vlasti u BiH, uz pomoć međunarodne zajednice, prošlih su mjeseci poduzele neke važne korake kako bi se presjekli uhodani putovi krijumčarenja ljudi. Prije svega, riječ je o opremanju i osposobljavanju državne granične službe, koja sada nadzire više od polovine ukupne duljine granične crte.</p>
<p>Broj ilegalnih graničnih prijelaza, a procjenjivalo se da ih je bilo nekoliko stotina, sada je smanjen, a pojačana je i suradnja policija dvaju entiteta u BiH, Federacije BiH i Republike Srpske, kao i županijskih MUP-ova u rješavanju tog pitanja. Učinjeni su i neki administrativni potezi. Najvažnijim se smatra uvođenje viza za državljane Irana od strane BiH, čime je na minimum smanjen broj »turista« s iranskim putovnicama, koji su slijetali u zračne luke u Sarajevu i Tuzli bez namjere da se vrate u svoju domovinu.</p>
<p>Zbog snažnog protivljenja službene Ankare, sličan potez, iako planiran, nije primijenjen i za državljane Turske, ali su pooštrene kontrole i uvedena pravila po kojima putnici trebaju imati povratnu kartu, što u najmanju ruku olakšava njihov povratak u matičnu zemlju u slučaju hvatanja pri pokušaju ilegalnog prelaska granice. Da bi se razumjelo zašto je bilo važno uvesti vize ili pooštriti sustav nadzora, treba kazati da su se, primjerice, na sarajevski aerodrom lani svakodnevno iskrcavali desetci iranskih i turskih državljana, koji su koristili pogodnost bezviznog režima između BiH i njihovih zemalja, pa im je Sarajevo služilo kao odskočna daska za ilegalno prebacivanje na Zapad. </p>
<p>Ilegalni transfer Iranaca, Kurda, Kineza i Albanaca iz Sarajeva organiziran je dalje u četiri pravca: prema Bihaću, Mostaru, Tesliću i Trebinju, odnosno u pravcu Hrvatske i Crne Gore. Iz Hrvatske i Crne Gore, morskim ili kopnenim kanalima, ilegalni se imigranti nastoje dokopati Italije, odakle često nastavljaju svoj put u druge zapadnoeuropske zemlje. Iako su mjere koje su primijenile vlasti u BiH donekle smanjile ilegalni protok ljudi, jasno je da taj problem još nije u cijelosti riješen. Još ima kanala kojima se »slijepi putnici« s Istoka preko teritorija BiH prebacuju na Zapad. Iako je nadzor poboljšan, granica je još porozna, a u siromašnoj i politički nestabilnoj zemlji, kakva je BiH, razvijena korupcija i nije neko veliko iznenađenje. Riječ je, naime, o vrlo unosnom poslu. Osim kriminalaca - organizatora toga posla, u milijunskom novčanom kolaču svoj su udio navodno imali ili imaju i visoko pozicionirani državni službenici, da se i ne govori o tijelima vlasti na nižim razinama. Cijena za ilegalno prebacivanje jedne osobe, ovisno o zemlji u koju se želi stići kao i od polazne destinacije, kreće se od 2.000 do 13.000 maraka.</p>
<p>Poseban problem u trgovini ljudima u BiH je i tzv. seksualno ropstvo, u koje dospijevaju mnoge djevojke, uglavnom iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. U potrazi za boljim životom i zaradom, često su protiv svoje volje prisiljene na prostituciju. U BIH, gdje je prostitucija formalno izvan zakona, još ima mnogo lokala u kojima »rade« te djevojke, iako je nakon akcija kakva je početkom ožujka bila ona pod nazivom »Makro«, dio tih lokala zatvoren, a djevojke oslobođene. Organizatori toga posla sada su prisiljeni na oprez, jer su vlasti, potaknute od međunarodne zajednice, »pokazale zube«, a najavljuju se i sudske tužbe protiv nekih policijskih službenika koji su, za novčanu nadoknadu, »žmirili« na te kriminalne aktivnosti. Jedno je vrijeme BiH bila prava oaza prostitucije, pa su čak zabilježeni slučajevi »seksualnog turizma«, odnosno posjeti državljana zapadnih zemalja (posebno Italije) radi ugodnog vikend-provoda za relativno male novce.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Coffman: Policija u BiH mora biti djelotvornija</p>
<p>U siječnju je londonski dnevni list Observer objavio je članak pod naslovom »Korumpirana bosanska elita deblja se na ljudskom teretu prokrijumčarenom na Zapad«. U članku se tvrdi da BiH igra ključnu ulogu u međunarodnom švercu ilegalnim imigrantima. U britanskim medijima objavljeno je mnogo reportaža o prebacivanju »ilegalaca« iz Turske i Srednjeg istoka na Zapad, no u zadnje vrijeme izravno se optužuju vlasti i policija BiH.</p>
<p>Prema procjenama UN-ove Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u prebacivanju ljudi preko BiH godišnje se okrene oko 100 milijuna dolara, a ta je država, procjenjuje se, tranzitna baza za 10 posto svih ilegalnih imigranata u zemlje Europske unije. Douglas Coffman, glasnogovornik misije UN-a u BiH, izjavio je nedavno da se problem imigranata može riješiti samo uvođenjem viza te istaknuo da bi »policija u BiH trebala bolje obavljati svoj posao, jer i te kako dobro zna gdje ilegalci borave«. On je ustvrdio da su preko sarajevskog aerodroma prošle godine u BiH ušla 35.793 stranca, a da je zemlju službeno napustilo samo njih 11.508, što znači da je 24.285 osoba »nestalo«.</p>
<p>Neslužbeno se s krijumčarenjem ljudi povezuju i neka imena iz samih vrhova vlasti u Sarajevu. Većina ilegalnih putnika stigla je iz islamskih zemalja. (D. Grdović)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Križanović: Svaki konstitutivni narod u BiH treba sâm birati svoje izaslanike u domove naroda</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Nakon smjene Ante Jelavića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji je na tu dužnost izabran na izborima, njegovo mjesto parlamentarnom je odlukom zauzeo Jozo Križanović, Hrvat iz srednje Bosne i član SDP-a BiH. Povod za razgovor je njegova nedavna izjava u Mostaru kojom je najavio mogući konsenzus za otvaranje dijaloga odnosno procesa nadilaženja aktualne političko-pravne krize u BiH. </p>
<p>• Gospodine Križanoviću, što je bit te inicijative za otvaranje dijaloga te što ona uključuje, odnosno pretpostavlja?</p>
<p>- Inicijativa, odnosno poticaj za dijalog i pokretanje rješavanja otvorenih ustavno-pravnih i političkih pitanja u Federaciji BiH i BiH uopće važan je korak prema izlazu iz postojećih problema. Sasvim je jasno da se problemi neće riješiti sami i da izlaz iz situacije stvorene funkcioniranjem paralelnih institucija u Federaciji kao i osnivanjem Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), što izuzetno opterećuje ukupne odnose u Bosni i Hercegovini i otežava funkcioniranje državnih, entitetskih i nižih struktura vlasti, treba tražiti kroz dijalog i uključenje relevantnih političkih aktera na jasnim principima. Zbog toga je izvjestan broj čelnika izvršne vlasti u Federaciji, na državnoj i na razini stranaka koje participiraju u vlasti, formulirao inicijativu, koju je u četvrtak razmatralo i podržalo Predsjedništvo BiH.</p>
<p>Polazište inicijative je dosljedna primjena ustavnih i zakonskih rješenja i sankcioniranje nositelja protuustavnog i nezakonitog djelovanja, početak dijaloga i procesa rješavanja otvorenih pitanja u institucijama sustava, te odgovarajuće uključenje predstavnika međunarodne zajednice.</p>
<p>Inicijativa predviđa tretiranje nekoliko ključnih pitanja, odnosno njihovo stavljanje na dnevni red u političkom i institucionalnom smislu. Prije svega, to su krupna pitanja provođenja odluke Ustavnoga suda BiH o konstitutivnosti naroda i donošenja stalnoga izbornog zakona u BiH, a zatim i druga otvorena pitanja, vezana za funkcioniranje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti na svim razinama, kao i uz ulogu međunarodne zajednice u BiH. Značaj inicijative je i u tome što njome vlasti i institucije zauzimaju aktivan odnos i daju priliku međunarodnoj zajednici da slijedi i potpomaže ove aktivnosti, umjesto da nameće ili diktira svoja rješenja, što se ranije često događalo.</p>
<p>Dijalog i ukupan proces otvoreni su za predstavnike državnih organa i političkih stranaka, prisutnih u zakonodavnim tijelima oba entiteta i države Bosne i Hercegovine, što uključuje i predstavnike HDZ-a BiH, koje nije suspendirao visoki predstavnik međunarodne zajednice. Za uspjeh procesa bit će važno sudjelovanje i najšireg kruga zainteresiranih činitelja iz civilnog društva, a prvenstveno Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica, te kulturnih i humanitarnih udruga.</p>
<p>• Kakva su Vaša stajališta o privremenim izbornim pravilima koja su bila i povod za izbijanje krize?</p>
<p>- Postojanje privremenih izbornih pravila, ili, da budem precizniji, nepostojanje stalnog izbornog zakona ovako dugo nakon usvajanja mirovnog sporazuma i ustrojavanja entitetskih i državnih institucija, ponajbolje ilustrira manjak inicijative, krizu odnosa i nedostatak spremnosti koji su karakterizirali odnose glavnih političkih aktera i snaga u Bosni i Hercegovini u proteklih pet godina.</p>
<p>Vlast nacionalnih stranaka u međuvremenu je propustila mnogobrojne šanse i Bosna i Hercegovina je dovedena u situaciju koja nimalo ne afirmira njen položaj kao suverene i neovisne države: već pet puta izbori u BiH organizirani su prema privremenim pravilima i propisima koje je diktirao OESS.</p>
<p> Mnogi politički akteri u BiH, uključujući i članice Alijanse, ocijenili su pojedina rješenja u privremenim izbornim pravilima kao nedostatna i neosporno je da se o mnogim pitanjima, kao što je i potencirani problem u vezi s rješenjem izbora za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, ima i te kako mnogo razgovarati i raspravljati, čak i u okviru postojećih ustavnih rješenja.</p>
<p>I tada se ukazivalo na to da promjena privremenih izbornih pravila može generirati konflikte, dovesti do nacionalne homogenizacije, radikalizirati odnose i otežati implementaciju izbornih rezultata. Uostalom, očekujem da će se u Parlamentu BiH, u oba njegova doma, u okviru rasprave o stalnom izbornom zakonu razviti rasprava koja će ilustrirati interes i spremnost političkih stranaka koje participiraju u Parlamentu za promjenama.</p>
<p> Može se, dakle, reći da uz konkretan povod koji je HDZ BiH istaknuo za to što ne sudjeluje u Ustavom definiranim entitetskim i državnim institucijama, postoje i znatno dublji uzroci takvog stanja, za čije stvaranje ta stranka također snosi dio odgovornosti.</p>
<p>Novi, stalni, izborni zakon na razini BiH, treba, po mom mišljenju, uvažiti osnovno aktivno i pasivno biračko pravo građana, kao i pravo konstitutivnih naroda da biraju svoje predstavnike u domovima naroda. Osnovica za to trebaju biti povelje o ljudskim i građanskim pravima, ugrađene u Ustav BiH.</p>
<p>• Trebaju li hrvatske zastupnike u Dom naroda Federacije BiH birati samo hrvatski vijećnici u kantonalnim skupštinama ili svi biraju sve?</p>
<p>- Izbornim zakonom treba propisati pravo svakoga konstitutivnog naroda u BiH da bira svoje izaslanike u domove naroda i ustavno-pravne komisije. Izabrani predstavnici moraju imati izborni legitimitet, a dobit će ga tako da prvo budu izabrani u kantonalne skupštine, općinska ili gradska vijeća, ovisno o rješenju, a sâm mehanizam izbora mora uvažavati izborne rezultate političkih stranaka i osigurati njihovu zastupljenost u domovima naroda u skladu s postignutim izbornim rezultatom.</p>
<p>Siguran sam da se može pronaći odgovarajuće rješenje i da postoji spremnost da se ono traži u atmosferi uvažavanja interesa svih triju naroda, ali isto sam tako siguran da bijeg od rasprave u institucijama sustava i isključivo naglašavanje dijaloga s predstavnicima međunarodne zajednice ne može dovesti do rezultata kakve želimo.</p>
<p>Dom naroda i u Republiku Srpsku</p>
<p>• Treba li Republika Srpska dobiti Dom naroda, te kakvo je, prema Vašim saznanjima, raspoloženje međunarodnih krugova u svezi s tim?</p>
<p>- Moje je uvjerenje, a to je iskazano i u inicijativi koju je Predsjedništvo BiH podržalo, da se jednakopravnost konstitutivnih naroda treba realizirati na isti način i u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Osobno mislim da bi bilo dobro i rješenje kojim bi u Republici Srpskoj bio ustanovljen Dom naroda. To se odnosi i na druge mehanizme nacionalne zastupljenosti i pariteta u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti u Republici Srpskoj. Naravno, ne smije se zaboraviti da se jedan dio ukupnog rješenja treba tražiti i kroz promjenu koncepta po kojem se bira i na kojem funkcionira Dom naroda Parlamenta BiH. U svakom slučaju, postojeće ustavne komisije pri Zastupničkom domu Parlamenta Federacije i pri Narodnoj skupštini Republike Srpske ne mogu biti smatrane rješenjem, i ja ih prvenstveno vidim kao radna tijela koja će pripremiti i predložiti rješenja za ustavne reforme na razini entiteta. Nije mi poznato da postoji neki konzistentan stav međunarodne zajednice spram uvođenja Doma naroda u Republici Srpskoj. Više predstavnika međunarodne zajednice podržalo je takvu mogućnost, ali je moguće i da postoje određene rezerve u pogledu postizanja konsenzusa oko takvog rješenja. No, ako se u ustavne promjene uđe s jasnim principima, opredjeljenjem za provedbu odluke Ustavnog suda BiH i međusobnim razumijevanjem, siguran sam da će međunarodna zajednica podržati rješenja do kojih se bude došlo i omogućiti njihovu što bržu provedbu.</p>
<p>Petritsch nije konzultirao nikoga iz vlasti BiH o akciji u Hercegovačkoj banci</p>
<p>• Jeste li kao član Predsjedništva BiH bili konzultirani o potezima koji su povučeni u slučaju Hercegovačke banke, te što mislite o njima?</p>
<p>- O postupku koji je visoki predstavnik međunarodne zajednice g. Petritsch pokrenuo prema Hercegovačkoj banci nisu bili konzultirani članovi Predsjedništva BiH, a koliko mi je poznato, ni čelnici izvršne vlasti u Federaciji BiH. Na žalost, podaci o akciji očito su dospjeli do organizatora prosvjeda u Mostaru i taj nedostatak komunikacije s tijelima vlasti u BiH i Federacije po mojem je mišljenju pridonio dosta nespretnom i, rekao bih, nesretnom toku i javnoj slici akcije uvođenja prinudne uprave. Mislim da će čelnici međunarodnih organizacija iz svega izvući odgovarajuće pouke. Međunarodna zajednica u proteklih je pet godina mahom nametala mjere i prisiljavala bosanskohercegovačke vlasti da ih provode. Jednostavno, međunarodna zajednica nije imala naviku da se aktivnosti koordiniraju i usuglašaju s institucijama BiH i entiteta. Sada, kada nove vlasti dijele zajednički projekt izgradnje i demokratizacije BiH, uz otklanjanje svih paralelizama i netransparentnosti, morat će i u međusobnim odnosima nastupiti velike promjene.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Dobra zabava, ali premalo graha za sto tisuća građana u Maksimiru</p>
<p>Radnička povorka, praćena Zagrebačkim mažoretkinjama i ZET-ovom limenom glazbom, uputila se u jutarnjim satima s Trga bana Jelačića prema Maksimiru, gdje je održana cjelodnevna proslava / Dugački redovi za grah već od ranih jutarnjih sati: Oko 15.000 porcija nije se pokazalo dovoljno / Politička promidžba na radnički dan </p>
<p>Oko sto tisuća ljudi okupilo u utorak u Maksimiru, na 111. proslavi 1. svibnja</p>
<p> - Praznika rada, koja je počela u jutarnjim satima nakon polaganja vijenca na Mirogoju u spomen poginulim hrvatskim braniteljima.</p>
<p> Radnička povorka, praćena Zagrebačkim mažoretkinjama i ZET-ovom limenom glazbom, uputila se s Trga bana Jelačića prema Maksimiru, gdje je održana cjelodnevna proslava. Povorci su se putem pridružili građani, a na Kvaternikovom trgu priključile su joj se Zaprešićke mažoretkinje i limena glazba iz Vrbovca. </p>
<p> Članovi sindikata i simpatizeri SDP-a građanima su dijelili crvene karanfile, što neki prolaznici nisu odobravali jer su u tome prepoznali »simboliku prošlih vremena«. No, uz svirku, rasplesane mažoretkinje, zviždanje i dobro raspoloženje, povorka »pojačana« zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem oko podneva je stigla u park Maksimir.</p>
<p>Fešta je organizirana, kako je bilo i najavljeno, na dva »punkta« - na velikoj pozornici za program se brinuo Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) dok su dobru zabavu na drugoj pozornici osigurali Udruženi radnički sindikati (URS) i Hrvatska udruga sindikata (HUS). </p>
<p>Dok su građani u velikim redovima čekali svoju porciju graha, zabavljala su ih poznata estradna imena - Vladimir Kočiš-Zec, Ivica Šerfezi, Baruni, Zdenka Kovačićek, Nives Celzijus i drugi. Iako su posjetitelji strpljivo čekali u redovima za grah, 14.000 porcija koliko ih je bilo osigurano, pokazalo se nedovoljnim obzirom na mnogo veći odaziv posjetitelja. Građani su se sladiti jelima s roštilja, raznim slasticama i pekarskim proizvodima. Zbog velikih vrućina ugostiteljima je »cvjetao« posao, a najtraženije ovježenje bilo je pivo. </p>
<p>Okupljenima su se uz prvosvibanjske čestitke obratili brojni uglednici iz političke scene. Saborska zastupnica HDZ-a Jadranka Kosor, naglasila je kako se ne sjeća da je ikoja proslava 1. svibnja protekla u ozračju poskupljenja kruha.</p>
<p> »Red za grah formiran je u 7 sati ujutro, a to je pravi signal za Vladu da počne rješavati probleme. Slijedeći praznik rada ne bi smjeli dočekati u ovakvom ozračju«, zaključila je Kosor. </p>
<p>Predsjednik Kluba Zagrepčana Silvije Degen, poručio je neka bude sram one koji su ovaj praznik radničku klasu i radnike iskoristili za svoju političku promidžbu. »Ja dolazim ovdje deset godina, dok su se drugi skrivali iza bukve i hrasta«, rekao je Degen. </p>
<p>Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivanković, naglasio je pak kako je pak kako se 1. svibnja događa kada su i zaposlenici i poslodavci na izmaku snaga i strpljenja. Ovo je prilika da se okrenemo radu i da dođemo do konsenzusa oko izlaza iz krize, rekao je Ivanković. </p>
<p>Proslava je potrajala do kasnih poslijepodnevnih sati, a prvosvibanjsku proslavu uljepšao je i koncert »Crvene jabuke«. </p>
<p>Boris Jagačić, Ana Lonjak i Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Umjesto u zagrebačkom parku, Zaprešićani slavili na svojoj tržnici</p>
<p>Na gradskoj tržnici, uz glazbu, besplatan grah, sokove, vino i pivo, nekoliko stotina Zaprešićana tradicionalno je obilježilo 1. svibnja, Međunarodni praznik rada. Organizator pučke veselice i ove je godine bio zaprešićki SDP, koji je pribavio hrane i pića za petstotinjak građana, a u organizaciju se uključio i veći broj gradskih udruga U dobroj atmosferi, iako u prilično toplo popodne, stranački aktivisti i brojni prijatelji grada zajedno su podijelili ručak i piće građanima, a neki su i zaplesali uz glazbu za koju se pobrinuo Forum mladih SDP-a.</p>
<p>Time je i u Zaprešiću zaživjela prvosvibanjska tradicija okupljanja i zajedničkog blagovanja, pa se ovoga puta veći broj Zaprešićana odlučio proslaviti Praznik rada u svom gradu, umjesto odlaska na središnju proslavu u zagrebački Maksimir. Na taj način Zaprešić se, kao mladi grad, svrstao u red hrvatskih i europskih gradova koji imaju izgrađenu tradiciju obilježavanja 1. svibnja. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U Maksimiru upozoravali na kršenje ljudskih prava u - Kini</p>
<p>Amnesty International Hrvatske iskoristio je u utorak proslavu Praznika rada u Maksimiru za upoznavanje građana sa svojim aktivnostima. Na svom štandu aktivisti udruge dijelili su letke u kojima se upozorava na kršenje ljudskih prava u Kini i poziva na prekid svih oblika mučenja u svijetu. </p>
<p>Kao dio kampanje protiv mučenja, građani su mogli potpisati dopisnice adresirane na predsjednika Mesića u kojima se traži njegova podrška toj kampanji. Također su mogli potpisati peticiju upućenu ministru Piculi u vezi konvencije kojom bi se spriječilo sudjelovanje djece u oružanim sukobima te pismo u kojem se od gradonačelnika Bandića traži dodjela prostora udruzi.</p>
<p> Osim skupljanja potpisa, aktivisti udruge prodavali su i majice, vreće, bedževe, naljepnice, knjige i ostali promidžbeni materijal.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Nakon malo mučnine, svemirski turist zadovoljan</p>
<p>KOROLJEV, 1. svibnja</p>
<p> - Prvi turist u orbiti stigao je u ponedjeljak na svoju destinaciju i objavio da mu se jako sviđa.</p>
<p> »Dobro došli«, pozdravio ga je vođa međunarodne svemirske postaje, ruski zapovjednik Jurij Usačev kad se poklopac otvorio, a šezdesetogodišnji kalifornijski milijunaš Dennis Tito s još dvojicom ruskih astronauta iskočio iz kapsule Sojuz.</p>
<p> »Obožavam svemir!« rekao je Tito dok je lebdio po svemirskoj postaji. »Izvrsno sam dovde putovao. Ne znam ništa o toj adaptaciji o kojoj stalno govore. Ja sam se već adaptirao«, rekao je Tito, koji je za svemirski izlet navodno platio 20 milijuna dolara. Titov zapovjednik u Sojuzu Talgat Musabejev kaže: »Dennis se pomladio za desetak godina«. </p>
<p> Ruska kontrolna postaja objavila je da je Titu u nedjelju bilo zlo i da je povraćao, ali da se brzo oporavio. Bolest vožnje česta je u profesionalnih astronauta, osobito prvoga dana u svemiru.</p>
<p> Tito i dvojica ruskih astronauta provest će tjedan dana kao gosti Jurija Usačeva i dvojice njegovih američkih kolega na svemirskoj postaji. Usačev i Amerikanci, odjeveni u crvene polo-majice kratkih rukava, srdačno su pozdravili goste koji su došli u širokim ruskim skafanderima.</p>
<p> Iako je najavljeno da će ponedjeljak provesti u odmoru, Titova je djevojka Dawn Abraham izjavila, a prenosi agencija Itar-Tass: »Nadam se da će se Dennis brzo vratiti jer je astronautski posao težak i opasan«.</p>
<p> Američka svemirska agencija NASA uporno se protivila slanju amatera u svemirsku postaju vrijednu 95 milijarda dolara, uz tvrdnju da njegova prisutnost može biti opasna u slučaju uzbune.</p>
<p>Dennis Tito neće smjeti u američki dio postaje bez pratnje, a morao se obvezati da će platiti sve što razbije. Morao je potpisati i da ni on ni njegova obitelj neće tužiti NASA-u u slučaju ozljede ili pogibije.</p>
<p> Svemirsku postaju zajednički drže Sjedinjene Države, Rusija, Kanada, Japan i neke europske zemlje, ali Washington plaća lavovski dio troškova. Rusija pak tvrdi da je u svemirskom programu ravnopravan partner i da ima pravo svoj broj mjesta popuniti kime god hoće.</p>
<p> Tito je šezdesetih radio kao mehaničar u kalifornijskoj tvrtki Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni. Tijekom ovoga turističkog izleta u svemir planira se baviti promatranjem Zemlje i fotografiranjem te nekim obrazovnim aktivnostima, a on i njegova dvojica ruskih pratilaca vratit će se subotu navečer Sojuzom koji je već šest mjeseci na »vezu« uz svemirsku postaju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Križevčanin krenuo biciklom u Lourdes</p>
<p>KRIŽEVCI, 1. svibnja </p>
<p> - Križevački policajac Draženko Kapović krenuo je u utorak iz Križevaca biciklom na 1800 kilometara dugo putovanje do Lourdesa u Francuskoj, gdje će 16. svibnja sudjelovati na vojno-redarstvenom hodočašću. </p>
<p> Nekoliko stotina Križevčana, pripadnici Treće policijske postaje i vojarne »Ban Stjepan Lacković«, predstavnici MUP-a Hrvatske i Policijske uprave Koprivničko-križevačke županije, te obitelj, ispratili su ga prigodnom svečanošću na Trgu Antuna Nemčića. Kapelan Vojnog ordinarijata Josip Pavlek, predao je Draženku preporuku generalnog vikara msgr. Josipa Šantića, kako bi na svom hodočašću mogao biti primljen u župama Slovenije, Italije i Francuske. Poseban doček spremaju mu Hrvati u Nizzi. Draženko će se sa svog biciklističkog pothvata u Križevce vratiti 6. lipnja, nakon 28 dana tijekom kojih će prevaliti 3,5 tisuće kilometara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Larry Flynt predsjedat će dodjelom pornonagrada u Cannesu</p>
<p>PARIZ, 1. svibnja </p>
<p> - Larry Flynt, osnivač američkog pornografskog časopisa Hustler, predsjedat će desetom dodjelom »Hot d'or«, nagrada pornografskog filma 16. svibnja, u okviru međunarodnog filmskog festivala u Cannesu, objavili su organizatori. Tom će se prigodom dodijeliti 14 kipića. Rocco Siffredi, koji je prešao granice pornografskog filma glumeći u »Romansi«, redateljice Catherine Breillat, sudjelovat će na ručku s kandidatima 15. svibnja. Četiri puta je osvojio »Hot d'Or« za najboljeg europskog glumca i jednom za najboljeg redatelja. Život Larryja Flynta inspirirao je film »Narod protiv Larryja Flynta«, redatelja Milosa Formana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Poginuo rekorder osvajanja Mt. Everesta</p>
<p>KATHMANDU, 30. travnja </p>
<p> - Nepalski šerpa, poznat po do sada najbržem usponu na Mount Everest, poginuo je pri ponovnom uspnu na najvišu planinu na svijetu, priopćio je u ponedjeljak vladin dužnosnik. Šerpa Babu Chiri, 35-godišnji alpinist iz sela Taksindu, pao je u nedjelju u 200 metara duboku pukotinu, kada se na visini od 6.500 metara jugoistočnim grebenom uspinjao na 8.850-metarski Everest, priopćio je dužnosnik ministarstva turizma Ganesh Raj Karki.</p>
<p> Chiri je nepalskom timu i američkoj ekspediciji pomagao da se popnu na najviši vrh Himalaje i svijeta. Prošloga svibnja Babu Chiri se popeo na Everest za rekordnih 16 sati i 56 minuta. Također je poznat i po tome što je 1999. godine na vrhu Everesta proveo 21 sat bez boca s kisikom, što je najdulje vremensko razdoblje provedeno na toj visini bez dodatnog kisika. Babu Chiri jedan je od trojice alpinista koji su vrh Everesta osvojili 10 puta. Do sada se na taj himalajski vrh popelo 984 alpinista, a 167 ih je poginulo prilikom uspona ili silaska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dva dinga osuđena na smrt</p>
<p>BRISBANE, 1. svibnja</p>
<p> - Australskim rendžerima naređeno je u utorak rano ujutro da pronađu i usmrte dva divlja psa dinga, za koje se sumnja da su na smrt izujedali dječaka i teško ranili njegovog mlađeg brata.</p>
<p>Prema izjavi Petera Beatiea, premijera savezne države Queensland, doznaje se kako su se australski divlji psi u potrazi za hranom isuviše opasno približili popularnom ljetovalištu, te je stoga donijeta odluka o hajci. U hajku su se uključili i Aboridžini, koji će rendžerima ukazivati na tragove pasa, a premijer je obećao kako će psi biti usmrćeni na humani način, što je smirilo duhove aktivista za zaštitu divljih životinja.</p>
<p>Devetogodišnjeg Clintona Gagea i njegovog dvije godine mlađeg brata Dylana napali su australski divlji psi u ponedjeljak u popularnom turističkom odredištu na otoku Fraser, gdje su bili s roditeljima na odmoru. Policija je odmah nakon napada usmrtila dva dinga, za koje se pretpostavlja da su ozlijedili dječake, no, kako su napadi na djecu u tom odručju vrlo česti, vlasti su odlučile organizirati hajku na podivljale pse. Inače, ovaj posljednji slučaj smrtonosnog napada dinga je drugi zabilježen u novijoj povijesti Australije.</p>
<p>Policija je zamolila sve turiste da za vrijeme hajke otkažu posjet poznatom turističkom središtu, što je, pak razljutilo turističke radnike, koji smatraju kako će to uništiti ugled popularnog odredišta. Ipak, premijer je odlučan u nakani da hitno spriječi daljnje moguće napade dinga, iako je obećao da će biti »kažnjeni« samo psi za koje se pretpostavlja da su napali Clintona i Dylana.</p>
<p>Na otoku Fraseru obitava inače čopor koji broji dvjestotinjak dinga, koji su pod posebno zaštitom države zbog svojog statusa gotovo istrebljene vrste. (AP, priredio Vanja Majetić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Uznemireni čovjek na prijelazu stoljeća </p>
<p>21. MBZ / Festival završio gostovanjem Mađarske državne opere iz Budimpešte s operom »Tri sestre« Petera Eötvösa / Skladateljeva glazba slijedi Čehovljevu dramu u izrazu bezizlaza i nemoći</p>
<p>Opera je imala istaknuto mjesto na ovogodišnjemu, 21. muzičkom biennalu Zagreb. Prikazana su raznolika djela koja pokazuju širinu ishodišta njihovih skladatelja i autora predstava te žilavost umjetničke forme, koja neumorno traži putove daljnjeg uspješnog opstanka kako je to uspijevala proteklih stoljeća. Pri tome veseli što se opera »Judita« hrvatskog skladatelja Frane Paraća pokazala jednom od najboljih i najuspješnijih i što je to opera u kojoj se punim plućima i srcem doista pjeva.</p>
<p>Festivalski završetak u nedjelju, 29. travnja protekao je u znaku gostovanja ansambla Mađarske državne opere u Budimpešti s vrlo dobrom operom »Tri sestre« Petera Eötvösa. Praizvedena je 1998. u Lyonu i otada je uspješno uprizorena u Düsseldorfu, Amsterdamu, Hamburgu, Freiburgu, Parizu, Bruxellesu, Rimu i Bologni, i nagrađena s nekoliko nagrada. Snimljena je za diskografsku tvrtku »Deutsche Grammophon«. Njezin autor jedan je od najpoznatijih i najuspješnijih mađarskih skladatelja i dirigenata sa široko razgranatom međunarodnom karijerom. Budimpeštanska produkcija u režiji poznatog filmskog redatelja Istvana Szabe ostvarena je u koprodukciji s Budimpeštanskim festivalskim centrom i izvedena je ukupno dva puta, te je ponovno uvježbana za nastup na Biennalu u Zagrebu.</p>
<p>Petera Eötvösa privukla je vremenska paralela nastanka Čehovljeve drame na prethodnoj smjeni stoljeća s današnjom, koja smjena uvijek sadrži više ili manje izraženu uznemirenost, kao i paralela raščlambi ondašnjih i današnjih društvenih odnosa, oblika i slojeva življenja. Pišući operu, Eötvös nije namjeravao glazbeno dograditi Čehovljevu dramu, već ju obraditi s različitih motrišta, što gledatelju doslovno nudi scenograf Attila Csikos promjenama položaja namještaja u jednoj razini svoje scenografije. Druga razina prikazuje hladna, siva neboderska pročelja kao spojnicu s današnjicom.</p>
<p>Libreto opere skladatelj je u suradnji s Clausom H. Hennebergom načinio po motivima drame Antona Pavloviča. Ruski izvornik na mađarski jezik je prevela Agnes Romhanyi, a zagrebačku izvedbu pratio je titlovani prijevod Xenije Detoni. Zanimljivo je da je Eötvös uloge triju sestara prvobitno napisao za trojicu kontratenora kako bi što više produbio slojevitost djela, ostavljajući mogućnost da ih bez ikakvih preinaka mogu pjevati i ženski glasovi. Općenito je vodio računa o mogućnostima što brojnijeg uprizorenja opere u repertoarnim opernim kazalištima, ne postavljajući pjevačima i glazbenicima nikakve specijalističke zahtjeve.</p>
<p>Vokalne dionice uglavnom su recitativnog karaktera, a često se koristi govorenim dijelovima. U operi sudjeluju dva orkestra: komorni sastav - Komorni orkestar UMZE - u orkestralnoj rupi prati protagonističke osjećaje, dok veliki orkestar iza scene - orkestar Mađarske državne opere - oblikuje dramatične prizore i obrate. Ovom visokoprofesionalnom produkcijom dirigirali su Gergely Vajda i Laszlo Tihanyi. </p>
<p>Eötvösova glazba rastrgane melodike izvrsno slijedi dramsku nit Čehovljeve drame o nemogućnosti uspostave međuljudskih odnosa, ocrtava besmislenost i promašenost njihovih odluka. Primjerenim dramskim osjećajem gradi pojedine solističke prizore (arije) i duete. Često minimalnim glazbenim sredstvima, kao što je završno Mašino zviždanje, postiže maksimalan učinak u iskazivanju tragičnosti izbora između dva ponuđena rješenja koja oba vode u propast.</p>
<p>U takvom glazbenom i scenskom prostoru sive, besciljne svakodnevice, u stilskim kostimima Györgyija Szakacsa, redatelj Istvan Szabo potakao je protagoniste na dojmljivu igru snažnog dramskog teatra i suspregnutog beznađa što ga likovi nose u sebi.</p>
<p>Na čelu je magistralna kreacija Olge Marte Lukin (zagrebačke Judite u Bartokovu »Dvorcu modrobradog«), bolno svjesne svekolikog bezizlaza i vlastite nemoći da bilo što učini. Slijede također odlične interpretacije Olginih sestara i brata, Irine, Andreja i Maše, navedenih redoslijedom kako je skladatelj naslovio tri čina svoje opere - bolje rečeno tri sekvence, kako ih on naziva - u tumačenju Krisztine Sinka, Kazmera Sarkanyja i Andreje Melath.</p>
<p>U podjeli doista nema slabe točke, u ispisivanju njihova okruženja i suživota, od dojmljive minijature stare dadilje Anfise Tibora Gyapjasa (još jedna ženska uloga za muškarca!), Tuzenbacha Andrasa Kaldija Kissa, Soljonija Laszla Jekla, Varišnjina Gabora Nemetha, Kuligina Matea Szecsija, Doktora Denesa Gulyasa te Janosa Ocsovfaya i Zsolta Derecskeija u ulogama Rodea i Fedotika do iritantne nepodnošljivosti Nataše Sante Jolan.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Doživljaj romantike </p>
<p>Crkva sv. Marka / Nastup švedske klarinetistice Karin Dornbusch i bugarske pijanistice Stefke Perifanove</p>
<p>Reprezentativni glazbeni Festival sv. Marka u početku se, na žalost, preklopio s krajem 21. zagrebačkog biennala suvremene glazbe, pa je već proteklo njegovo svečano otvaranje s Mozartovom Krunidbenom misom pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića prošle srijede, i dva nastupa, u Samoboru i Zagrebu, poznatog kontratenora Paula Esswooda i lutnjista Jürgena Hübschera. Tako smo ovog ponedjeljka stigli tek na treći koncert ovog, za Zagreb novog festivala (odvija se treću godinu za redom), vezanog u osnovi za zagrebačke gornjogradske crkve sv. Marka i sv. Katarine. Bilo je to u ponedjeljak, kada su u Markovoj crkvi nastupile švedska klarinetistica Karin Dornbusch i bugarska pijanistica Stefka Perifanova.</p>
<p> Napomenimo da festival traje do 12. svibnja i upozorimo posebno na današnji (srijeda) nastup našeg Lovre Pogorelića Katarinskoj crkvi te na gostovanje Virtuoza Berlinske filharmonije u četvrtak, 10. svibnja u zagrebačkome HNK.</p>
<p>Obje umjetnice, koje je malobrojna publika srdačno pozdravljala, predstavile su se biranim programom i visoko profesionalnim izvedbama. Prema podatcima, objavljenima u programskoj knjižici Festivala sv. Marka 2001., odlično su školovane i imaju iza sebe mnogo nagrada i priznanja i već zapažene međunarodne karijere. U prvom dijelu večeri izvele su poznatu Schubertovu Sonatu u a-molu, nazvanu Arpeggione, i Schumannove Fantastične komade op. 73. Karin Dornbusch je klarinetistica toplog i sočnog tona, sjajne sviračke tehnike i sposobnosti istančanih dinamičkih sjenčenja, dok se Stefka Perifanova iskazala temperamentnom svirkom, ali uvijek odlično suživljenom sa solisticom. Njihovo muziciranje pružalo je užitak punog doživljaja glazbe romantike, predstavljene na staložen način, bez suvišnih agogičkih primjena.</p>
<p>No posebno dragocjenim ocjenjujemo drugi dio programa, kada smo najprije slušali dva klasika suvremen glazbe 20. stoljeća. Kao prvo, Tri stavka za klarinet solo Igora Stravinskog, koje je gošća iz Švedske izvela bravurozno i s izrazitim humorom legendarnog skladatelja »Petruške«. Slijedila su četiri kratka stavka za klarinet i klavir Albana Berga, majstorov raniji opus ispunjen konciznim, već suvremenim glazbenim mislima. Posljednje dvije točke programa shvatili smo kao hommage tek proteklom Biennalu, jer su obje bile iz pera nama nepoznatih, ali izrazito avangardnih skladatelja.</p>
<p>Stavak pod čudnim naslovom »Nemirno vrebajući« Rica Gublera za klarinet solo omogućio je simpatičnoj umjetnici iskazivanje ne samo temperamentne svirke do zaglušujućih razmjera, nego i postizanje tonova i efekata kakve na klarinetu još nismo čuli. Na kraju se našla skladba Jonasa Forssella »Sedam smrtnih grijeha« za klarinet i glasovir, djelo pretežno dramatičnih, ali i suzdržanih ugođaja koji kao da grijehu opraštaju obaveznu krivnju. Bio je to svakako koncert koji je zavrijedio širi auditorij.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Suvremeni orguljski zvuci</p>
<p>21. MBZ / Bazilika Srca Isusova / Nastup orguljašice Ljerke Očić </p>
<p>Ugledna hrvatska orguljašica Ljerka Očić nastupila je u Bazilici Srca Isusova u sklopu posljednjeg dana 21. muzičkog biennala Zagreb. Birani program suvremene orguljske glazbe sadržavao je i dvije praizvedbe. Bila je to izvrsna toccata mladog hrvatskog skladatelja Krešimira Seletkovića (1974.), nalik fantaziji bogata orguljskog zvuka i maštovite strukture, te još jedno djelo mračnog ugođaja pod naslovom »...mit Bach, fantazija za orgulje prema Koralnoj predigri In Dich hab ich gehoffet, Herr, BWV 640 iz Orguljske knjižice Johanna Sebastiana Bacha« za koju je njemački skladatelj Hans-Peter Dott (1952.) dobio nagradu na međunarodnom skladateljskom natjecanju u Bayernu. Tri stavka te Fantazije posvećena su velikim orguljskim majstorima iz povijesti glazbe Girolamu Frescobaldiu, Johannu Sebastianu Bachu i Maxu Regeru. </p>
<p>Predstavljene su i Koralne varijacije za orgulje u kojima je slovenski skladatelj Samo Vremšak (1930.) motivički obradio duhovne teme Salve Regina - Ave Maris stela - Libera me. Bugarski skladatelj Sabin Levi (1970.) predstavljen je s Tri stavka za orgulje skladana na sanskrtske ljubavne tekstove pod naslovom »Black Marigolds«, s mjestimičnim folklornim ugođajem. </p>
<p>Zanimljivo je bilo i završno djelo programa - vlastita improvizacija Ljerke Očić »Caelestis Hierarchia Aeterna«, inspirirana angeologijom mističarke, redovnice Hildegarda von Bingen iz 12. stoljeća na stihove i glazbene motive, citate i promišljanja iz njezina spisa »Liber vitae meritorum«. Trodjelna forma te dojmljive fantazije slijedi simboliku svetog broja tri šarmantnom igrom motiva unutar bogatog sloga virtuozne tehnike, zanimljivih boja i zvukovnih efekata. Ljerka Očić se tako kao već znana umjetnica interpretacije pokazala i kao vrstan improvizator po uzoru na brojne skladatelje-orguljaše iz povijesti orguljske umjetnosti.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Komedija koja će teško izmamiti i polusmijeh</p>
<p>Uz novi, peti po redu, film Tomislava Radića pod nazivom »Holding« / Nespretna i usiljena komedija je radikalan rez naspram prijašnjeg redateljeva opusa / Jedini svijetli trenutak filma debitantski je nastup Dinka i Mladena Čuture u ulogama opasnih utjerivača dugova</p>
<p>Peti film u redateljskom opusu Tomislava Radića, koji nosi naslov »Holding«, a upravo je ovih dana krenuo u redovno prikazivanje u kinu, jest prilično radikalan rez naspram prijašnjih njegovih filmova, kako onih iz rane faze koji su nastali tijekom 70-ih, a tako i onih novijih iz 90-ih godina. Riječ je o vrlo slaboj komedijici, na redateljskom i scenarističkom planu, ali i na glumačkom, te uzevši sve to u obzir, uz dodatak usiljenog i nemaštovitog humora, teško se uopće nadati da će takav film uspjeti potaknuti publiku makar i na polusmijeh. Radnja »Holdinga« zbiva se u Zagrebu u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana u osvit novog milenija. Miroslav (Igor Mešin) sprema se upustiti u biznis te posuđuje veće svote novaca, ali na kraju posao propadne i on se nađe u silnim dugovima. Slijede brojne peripetije, ali se na kraju sve sretno završi jer Miroslavu financijski pomogne obitelj njegove buduće žene Tee (Mirta Zečević). </p>
<p>U prigodi novoga Radićeva filma važno je podsjetiti i na njegove prošle radove, ne samo da bi se uvidio već spomenuti radikalni rez, već i stoga što je riječ o autoru koji je svojim debitantskim radom obilježio jedno neizostavno poglavlje u hrvatskoj filmskoj povijesti. Naime, 1972. godine Tomislav Radić je snimio film »Živa istina« u kojem je dao iznimno autentičan portret jedne žene, nepotvrđene glumice (Božidarke Frait). Tim je djelom hrvatski film dobio prvo ostvarenje koje karakterizira miješanje dokumentarnog i igranog, a takav cinema vérité je znatno u poetičkom smislu obogatio razvoj filma u našoj sredini. Međutim, spomenuto ostvarenje je u ondašnjoj Jugoslaviji podiglo veliku medijsku prašinu jer je na festivalu u Puli izbačeno iz konkurencije. Potom je žiri festivala pod pritiskom publike i kritičara bio prisiljen izvesti logički salto-mortale, te je Božidarki Frait dodijelio Zlatnu arenu za glavnu žensku ulogu. </p>
<p>Sljedeće godine Radić snima novi, nešto slabiji film »Timon« s Borisom Buzančićem u glavnoj ulozi. Potom slijedi redateljev 20-godišnji filmski post za vrijeme kojeg se uglavnom posvetio kazališnom radu. Tako je u postavio kultne Queneauove »Stilske vježbe«, koje se i danas izvode s velikim uspjehom. Osamostaljenjem Hrvatske i dolaskom HDZ-a na vlast Radić ponovno dobiva prilike za filmske projekte u kojima se, međutim, želio prikazati kao žrtva komunističkog režima. Uslijedili su politički prigodni i angažirani uradci kao što je vrlo slaba ekranizacija Šoljanova romana »Luka«. Bila je to prilično zakasnjela kritika prethodnog komunističkog režima, koji sada filmsku publiku nije više zanimao. Slijedilo je djelce slične kvalitete »Anđele moj dragi«, koje je imalo za cilj pronošenje istine o Hrvatskoj. Tom je filmu osim brojnih stereotipa zamjereno i nespretno ispreplitanje vremenskih zbivanja, nekoliko gotovo samostalnih sporednih priča i pretjerano literariziranje.</p>
<p>Tako sagledan opus Tomislava Radića jasno ilustrira tvrdnju o radikalnom rezu s filmskom prošlošću, a komedija kao »bezazleni žanr« čini se sigurnim autorskim utočištem. Međutim, komedija koja nije smiješna je promašaj. Nemoguće je filmu ne zamjeriti »predebeo« scenarij, koji uz režijske postupke nije uspio nešto dublje ocrtati glavne aktere filma i njihove odnose. U film koji traje 99 minuta naguran je scenarij koji bi za svoju punu razradu zahtijevao barem 20-ak minuta više. Film boluje od predvidljivosti. Na početku naslutljiv završetak loše je sveden na princip deus ex machina. Jedini zanimljiv element u filmu je nastup bivših predstavnika zagrebačke vlasti Dinka i Mladena Čuture, koji u filmu tumače utjerivače dugova. Braća Čutura ostvarili su dojmljiv debitantski nastup, te su stvarno ostavili dojam opasnih momaka s kojima nema šale.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pomoć literarnim prijevodima</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - U sklopu Praškoga međunarodnog sajma knjiga, koji se održava od 10. do 12. svibnja, bit će upriličena i međunarodna konferencija pod nazivom »Literature Across Frontiers - The Future of Support for Literary Translation in Europe« na kojoj će sudjelovati i hrvatski nakladnik Hrvoje Božičević. On će, naime, na poziv organizatora, kao predstavnik »Mosaic Publishers' Network«, predstaviti tu novu europsku inicijativu, koju većinom čine nakladnici koji dolaze iz zemalja »malih« jezika, a nakana im je na međunarodnoj sceni što bolje promovirati autore čiji materinski jezik nije jedan od vodećih svjetskih jezika.</p>
<p> Na konferenciji, što su je priredili Book World Prague 2001 i Mercator Centar Sveučilišta Aberystwyth iz Walesa, uz pomoć brojnih međunarodnih organizacija, sudjelovat će i mnogi ugledni svjetski pisci, nakladnici, prevoditelji i literarni agenti. Skup je važan za Hrvatsku stoga što će se kroz niz rasprava, okruglih stolova i foruma raspravljati o načinima boljeg povezivanja različitih jezika i kultura, od tzv. »tehničkih pitanja«, kao što su djelotvorniji način financiranja i razmjene nakladničkih projekta preko Interneta i elektronskog nakladništva, pa do tema koje se tiču »malih« jezika u međunarodnom okružju. Poseban čar dat će konferenciji razgovori s piscima te njihovo čitanje vlastitih tekstova. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Caral - najstariji grad u Americi </p>
<p>WASHINGTON, 1. svibnja</p>
<p> - Drevni grad piramida i širokih kamenih trgova u Peruu možda je najstariji grad u Americi, tvrde istraživači. Grad je otkriven na nalazištu Caral 200 kilometara sjeverno od Lime i stariji je od 4.000 godina, a s toga je mjesta možda i »potekla američka civilizacija«, rekla je Winifrad Ceamer, profesorica sa Sveučilišta Northern Illinois i suautorica studije koju je upravo objavio časopis »Science«. </p>
<p>Jonathan Haas iz čikaškoga Field Museuma, njezin muž i suautor studije, kaže da Caral potječe iz 2627. godine prije Krista. Ljudi koji su tamo živjeli bili su ratari, obrtnici i ribari. Haas kaže kako je očito postojala vladajuća klasa dovoljno jaka da može upravljati stotinama radnika koji su izgradili veliki kompleks od šest piramida, građevina sličnih stambenim zgradama, trgova popločenih kamenom i kanalima. Istraživači kažu da postoje dokazi po kojima se vidi da je posrijedi bogat grad u unutrašnjosti koji je trajao stotinama godina, a zatim pao u zaborav. Ponovno je otkriven 1905., ali se tek sad detaljno proučava. »Ono što doznajemo u Caralu promijenit će naše mišljenje o razvoju prvih andskih civilizacija«, rekao je Haas. Na kraju je društvo Carala propalo, a zamijenili su ga gradovi drugih civilizacija na sjeveru i jugu. Pretpostavlja se da su potomci stanovnika Carala postali Inke koji su vladali Andama kad su stigli Europljani u 16. stoljeću. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="19">
<p>Usamljeni i podijeljeni Dinamo nema izgleda protiv Hajduka i »bijelog bloka« </p>
<p>Je li stvoren nepropusni »Hajdukov blok« s ciljem da se splitskome klubu napokon omogući osvajanje naslova prvaka? / S druge, pak, strane, Dinamo je u toj utrci za naslovom ostao sâm i podijeljen unutar sebe - između svlačionice i klupskih salona dubok je jaz prepun neostvarenih i lažnih obećanja, a u »plavome hodniku« jedna kancelarija stalno traži mane drugoj, pa ipak glavni klupski direktor Velimir Zajec našao je krivca izvan Maksimira, optužuje novinare da »pomažu Hajduku pišući o p..darijama u Dinamu!« </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - »Preživio« je samo Mladen Frančić! Samo trener Slaven Belupa još sjedi na klupi na kojoj je sjedio i ljetos, na startu nogometne sezone. Njegovih je 11 kolega u prvoligaškim klubovima smijenjeno ( i više od 11, jer su neki klubovi nekoliko puta mijenjali trenere), a Frančić je svakako kandidat za epitet i trofej (kad bi ga bilo) »trener godine«! Ne samo zato što nije smijenjen, iako je i to usko povezano s nagradom, već poglavito stoga što Slaven Belupo zacijelo igra najljepši i najbolji nogomet u državi. Istina, ne bore se za naslov, još su klub u stvaranju, ali i te kako odlučuju - i odlučivat će! - o novome prvaku...</p>
<p> Do nedjelje je svoju poziciju na Varteksovoj klupi čvrsto držao i Ivan Katalinić. Međutim, Katalinić se sa svojom momčadi nije ni vratio iz Splita u Varaždin, smijenjen je nakon teškog 0-6 poraza protiv Hajduka, Herjavci nisu mogli podnijeti tu blamažu. I zapravo je Katalinić dobio ono što je tražio, uostalom i njegove reakcije nakon dobivanja otkaza govore da baš i previše ne žali za odlično plaćenim poslom. Zašto? Zato jer je ostvario cilj i obećanja..</p>
<p> Dan ranije je, naime, u jednoj splitskoj lokalnoj radio-emisiji, Katalinić, najavljujući utakmicu Hajduk - Varteks, rekao otprilike ovako:</p>
<p> »Mi nemamo nikakve šanse u nedjelju protiv Hajduka, baš kao što ni Dinamo neće imati nikakve šanse protiv Varteksa u srijedu u Varaždinu!«</p>
<p> U najmanju ruku, prilično nesportska izjava, koja je davala za pravo svima koji zadnje događaje u hrvatskome nogometu vide kao stvaranje čvrstoga i nepropusnoga »Hajdukova bloka« s ciljem da se splitskome klubu napokon omogući osvajanje naslova. I nema nikakve dvojbe da u tome »ima nečega«, pa je tako i Katalinić pokušao svojim prstima zamijesiti barem dio tog slavljeničkog kolača. Jer, sad su mnogi osjetili kako je pravi trenutak da uskoče u vagone šampionskog vlaka, kako im se poslije ne bi mogle prebrisati navodne zasluge. I tako je »Hajduk na raketni pogon« dobio krasan kerozin u obliku Varteksova sastava. Uostalom, Nevenko Herjavec nam je odmah poslije utakmice rekao:</p>
<p>- Mi smo ipak preozbiljan klub, a da bi se netko nekažnjeno mogao poigravati s nama i našim ugledom. Kad sam vidio kakav je sastav Katalinić sučelio Hajduku, htio sam otići »dolje« i potjerati ga s klupe, sve je bilo više nego očito, žestio se Herjavec, koji je cijeli svoj život posvetio stvaranju jakoga Varteksa. I onda mu se netko na ovakav način poigra sa životom.</p>
<p> Katalinić, baš kao i svi dalmatinski treneri, ne krije da mu je, kad je na klupi nekog drugog kluba, najveći cilj pobijediti Dinamo, a kad igra protiv Hajduka, onda je i bod dovoljno dobar. To nam je, uostalom, i potvrdio u jednom razgovoru u Čatežu prije mjesec i pol, dodavši na kraju:</p>
<p>- Što ćeš, nama je Hajduk sve, Hajduk je na prvome mjestu, onda sve drugo!</p>
<p>I to bi bilo u redu, kad se ne bi kosilo barem s »fair-playom«, kad ne bi bilo plivanja po »mutnim vodama«. </p>
<p> Kao što je Katalinić zaplivao u nedjelju na Poljudu, otvorivši vrata i sumnjama može li i dalje ostati reprezentativnim trenerom? Jer, tko zna na što je pripravan zbog »višeg (Hajdukova) interesa«.</p>
<p> I dok je pred Hajdukovim ulaznim vratima dugačak red onih koji bi se upisali u »šampionsku knjigu«, Dinamo je definitivno u toj utrci za naslovom ostao sam. Sam i podijeljen unutar sebe - između svlačionice i klupskih salona dubok je jaz prepun neostvarenih i lažnih obećanja, a u »plavome hodniku« jedna kancelarija stalno traži mane drugoj. Sad, pri kraju sezone, ponajbolje se vide sve pogreške učinjene od ljeta do danas. A bilo ih je u tih 10 mjeseci puno i previše za veliki i ozbiljan klub! I umjesto da se pospe pepelom po glavi, Dinamov direktor Velimir Zajec, neprijeporno najmoćniji i najodgovorniji čovjek za sve što se događa u Maksimiru, optužuje novinare da »pomažu Hajduku pišući o p..darijama u Dinamu!«, (doslovece tako). Istina je da ove sezone materijala za pisanje nije nedostajalo, upravo zbog Zajecovih, napisat ćemo pogrešaka (iako je zapravo on upotrijebio pravi izraz), na štetu kluba. Treba li nabrajati? Samo taksativno:</p>
<p>• ljetošnje protjerivanje najboljih igrača, Ladića, G. Jurića, Prosinečkog..., pa neshvatljivo puštanje Mujčina za male novce na početku ovoga proljeća;</p>
<p>• katastrofalna selekcija nastavila se dovođenjem u Maksimir nogometaša koji bi stvarno trebali plaćati što su ovdje (Sesar, Čutura, Leutar, Antolić, Golob...); </p>
<p>• promijenio je tri (!?) trenera tijekom sezone;</p>
<p>• posvađao je klub i s donedavno najvećim prijateljima, a čak i ono malo još uvijek sklonih ljudi uspio je okrenuti od Maksimira;</p>
<p>• Dinamovi odnosi s medijima nikad nisu bili lošiji, upravo zbog podcjenjivačkog, bahatog i taštog ponašanja glavnog inokosnog klupskog organa.</p>
<p>Nabrajanje, a posebno isticanje potankosti, svakako bi u ovome trenutku potrošilo previše papira. I zapravo je pravo čudo što je Dinamo još u utrci za naslovom. I porazno je u svemu što je »modra« svlačionica, ionako limitirana, ostala sama na toj vjetrometini borbe s Hajdukom, iza kojega su čvrsto stali mnogi. I stoga je Hajduk, u ovome trenutku, kao klub bliže naslovu od Dinamova trenera i nogometaša.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kostanić očekuje ozlijeđenu Talaju</p>
<p>BOL, 1. svibnja</p>
<p> - Iako se drugog dana »Croatian Bol Ladies Opena« očekivao nastup hrvatske kombinacije Silvija Talaja - Jelena Kostanić u okršaju 1. kola protiv Francuskinja Nathalie Dechy i Virginie Razzano, 23-godišnja Makaranka odlučila je igrati samo u pojedinačnoj konkurenciji, a u strahu od mogućeg pogoršanja ozljede desne noge. Njihovo mjesto u ždrijebu dodijeljeno je drugom hrvatskom paru, Ani Margetić i Danijeli Čaljkušić, koje su kao »lucky-looseri« protiv četvrtih nositeljica osvojile tek tri gema. </p>
<p>Nastup u paru Silvija Talaja i Jelena Kostanić zamijenile su treningom i pripremom uoči međusobnog dvoboja u 1. kolu ovog 170.000 američkih dolara vrijednog turnira. Okršaj hrvatskih Fed kup reprezentativki igrat će se na centralnom terenu teniskog centra u Bolu na Braču, poslije meča prve nositeljice Belgijanke Kim Clijsters i Francuskinje Emilie Loit, koji počinje u 15.30 sati. </p>
<p>Inače, nakon Fed kup okršaja protiv Talijanki Silvija Talaja se podvrgnula magnetskoj rezonanci kako bi ustanovila ozbiljnost ozljede desne noge. A nakon obavljenih pretraga ispostavilo se kako u stvari nije ozlijeđena Ahilova tetiva, već je ovojnica uz Ahilovu tetivu prilično natečena, No, usprkos tome liječnici teniskih reprezentacija Srđan Matijašević, koji se trenutno brine o tenisačicama u Bolu, preporučuje Talaji desetodnevno mirovanje. Ipak, Talaja se odlučila odigrati još ovaj turnir u Bolu, a onda ostaviti reket koliko je potrebno kako bi bila potpuno spremna za Roland Garros. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, pojedinačno: Weingartner (5) - Ondraškova 6-3, 7-5, Tu (6) - Kruger 6-3, 6-4, Sugiyama (7) - Morariu 6-2, 0-6, 6-3, Dechy (8) - Vierin1-6, 7-6 (7), 6-2, Diaz-Oliva - Buth 4-6, 6-1, 6-3, Nola - Ostrovskaya 4-6, 6-2, 6-3, Jose Martinez - Hewitt 7-5, 7-5, Marrrero - Vakulenko 6-3, 4-6, 6-1, Smašnova - Medina-Garrigues 2-6, 7-6 (4), 6-4, Pisnik - Pouček 6-2, 6-3.</p>
<p>parovi: Dechy, Razzano (4) - Margetić, Čaljkušić 6-1, 6-2.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>I Ljubičić i Ivanišević nazadovali </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na najnovijoj ATP listi dvojica najboljih hrvatskih tenisača Ivan Ljubičić i Goran Ivanišević nazadovali su za nekoliko mjesta. Ljubičić je sa 38. pao na 44. poziciju, a Ivanišević sa 65. na 70.</p>
<p> Na samom vrhu nema promjena, Agassi uvjerljivo vodi ispred Kuertena i Grosjeana. Veliki napredak napravio je pobjednik turnira u Barceloni Španjolac Juan Carlos Ferrero, koji je s 12. skočio na 4. mjesto.</p>
<p>Redoslijed: 1. (1) Andre Agassi (SAD) 426 bodova, 2. (2) Gustavo Kuerten (Bra) 219, 3 (3) Sebastien Grosjean (Fra) 203, 4 (12) Juan Carlos Ferrero (Špa) 191, 5. (4) Arnaud Clement (Fra) 182, 6. (5) Jevgenij Kafeljnikov (Rus) 175, 7. (6) Jan-Michael Gambill (SAD) 174 , 8. (7) Patrick Rafter (Aus) 173, 9. (8) Lleyton Hewitt (Aus) 171, 10. (9) Roger Federer (Švi) 159, 11. (18) Carlos Moya (Špa) 147</p>
<p>12. (10) Tim Henman (VB) 137, 12. (10) Dominik Hrbaty (Slk) 137, 14. (13) Guillermo Coria (Arg) 118, 15. (13) Nicolas Escude (Fra) 117, 16. (15) Tommy Haas (Njem) 112, 16. (15) Magnus Norman (Šve) 112, 18. (17) Pete Sampras (SAD) 109, 19. (19) Greg Rusedski (VB) 104, 20. (20) Hicham Arazi (Mar) 97... 44. (38) IVAN LJUBIČIĆ 55... 70. (65) GORAN IVANIŠEVIĆ 38. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Katalinić je sam sebi smjestio otkaz«</p>
<p>To tvrdi predsjednik Varteksa Anđelko Herjavec, koji je nakon Varteksovog fijaska (0-6) u Splitu protiv Hajduka, neposredno nakon utakmice, još u svlačionici, treneru Ivanu Kataliniću uručio otkaz </p>
<p>VARAŽDIN, 1. svibnja</p>
<p> - I Varteks je ušao u krug prvoligaških klubova koji su tijekom sezone promijenile trenere. Odmah poslije splitskog potopa (0-6) trener Varteksa Ivan Katalinić je dobio otkaz. Još pod dojmom poraza tu mu je odluku u svlačionici priopćio Anđelko Herjavec, predsjednik Varteksa:</p>
<p>- U toj se odluci skupilo sve što se događalo posljednje vrijeme. Mislim da si je Katalinić sam dao otkaz, jer je izgubio kontrolu nad momčadi. Osim toga, kada smo bili samo dva boda iza željene četvrte pozicije izašao je s izjavama kako je gotova borba za Europu i kako Varteks nema kvalitetu. Ne slažem se s tim! Kako nemamo kvalitetu on je trenirao momčad cijelu sezonu i pobijedili smo Dinamo dva puta. Ovih 6-0 protiv Hajduka samo je kap koja je prelila čašu. Katalinić je inače jedan od najboljih ljudi koje sam upoznao i o njemu mislim sve najbolje. Međutim, i ja mogu biti dobar, a ipak ne igram na mjestu napadača u Varteksu. Od predsjednika se očekuje donošenje ključnih odluka i ja sam to učinio. Mislim da imamo kvalitetu, za mene još borba nije završena i postoje šanse da se nađemo u Europi.</p>
<p> - Zahvaljujem se Kataliniću na dosadašnjem radu, dosta je napravio za klub i postigao je neke od zacrtanih ciljeva kao što je ulazak u Ligu za prvaka. Znadete i sami da rezultati drže trenere, oni dolaze i odlaze. S Katalinićem smo sve dogovorili i neće biti nikakvih repova, zadržat ćemo korektan odnos kao i do sada. Odlučeno je da momčad preuzme dosadašnji pomoćnik Branko Janžek, kazao je Varteksov direktor Nevenko Herjavec.</p>
<p>Zajedno s novim-starim trenerom Brankom Janžekom, koji već treći puta preuzima prvu momčad u kriznim situacijama poslije smjene trenera pred novinare je izašao Ivan Katalinić:</p>
<p>- Želim se zahvaliti svima na suradnji. Ne volim se vraćati u prošlost, što je bilo, bilo je. Uvijek gledam prema budućnosti, želim se najprije dobro odmoriti. Okrećem se prema reprezentaciji u kojoj sam trener, želim se tome više posvetiti. Što se tiče mene, još ću dobro razmisliti što je za mene dobro i gdje ću otići. Varteksu želim sve najbolje. Ne bih želio više komentirati okolnosti u kojima sam smijenjen, jer ako počnem previše analizirati i komentirati predaleko bi nas to odvelo u prošlost. Vrijeme će pokazati tko je bio u pravu, ja ili vodstvo kluba. Ja bih samo želio da Varteks pobijedi Dinamo i da se uspije kvalificirati na toliko željeno četvrto mjesto. Igračima također želim sve najbolje, jer su jedini oni koji mogu preokrenuti negativne rezultate.</p>
<p>Katalinić je bio potpuno zatvoren pred novinarima, stekao se dojam da ipak neke stvari i događaje želi ostaviti »iza kulisa«. Ipak je prokomentirao utakmicu u Splitu: </p>
<p>- Hajduk je za nas bio prejak. Sve što su pucali po golu,, ušlo je, a mi nismo znali iskoristiti svoje prigode. Nakon trećeg Lekinog gola sve je bilo riješeno, jer su Varteksovi igrači izgubili motiv. Osim toga, teško je igrati na Poljudu pred dvadesetak tisuća navijača. Rijetko se na našim terenima viđa takva atmosfera. Kod nas se prvoligaške utakmice većinom igraju u tišini, igrači se mogu dovikivati. Osim toga, Hajduk ima najbolju momčad, to sam tvrdio cijelo vrijeme. </p>
<p> Nakon splitskog fijaska momčad je, uoči utakmice protiv Dinama u Varaždinu u srijedu, preuzeo Branko Janžek, klupski profesionalac koji je svojevremeno također preuzimao momčad poslije odlazaka Bonačića i Beseka. Upitan za utakmicu protiv Dinama, Janžek je rekao: </p>
<p>- Neću mnogo mijenjati, velikih promjena neće i ne može biti. Međutim, u utakmici protiv Dinama idemo na pobjedu, jer nam samo pobjeda nešto znači u borbi za četvrto mjesto. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nije riječ o kvaliteti, već o karakteru</p>
<p>Dio odgovora na pitanje je li Dinamo spreman za osvajanje naslova bit će poznat u srijedu (17.30 sati) na prvenstvenoj utakmici protiv »omamljenog« Varteksa u Varaždinu</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Je li Dinamo spreman za naslov prvaka ili nije? Ovo pitanje ne škaklja samo našu nogometnu javnost i navijače, već ga sve češće sami sebi postavljaju i ljudi u klubu. Dio odgovora bit će poznat već na prvenstvenoj utakmici u srijedu (17.30 sati), kada Dinamo gostuje kod »omamljenog« Varteksa.</p>
<p> - Svaka sljedeća utakmica pokazuje jesmo li spremni za naslov, ili nismo, naglasio je Dinamov trener Ilija Lončarević. - Nije tu riječ o kvaliteti, o načinu igre, o formi... Riječ je isključivo o ljudima, o karakteru, o tome jesu li igrači u stanju dati sve od sebe na terenu, ili nisu.</p>
<p> Varaždinci su na posljednjoj utakmici, protiv Hajduka na Poljudu, primili čak šest pogodaka, a s tim detaljom u Maksimiru nikako nisu zadovoljni. Ponajprije su nezadovoljni što ih je pobijedio Hajduk, čime je napravio korak više ka naslovu prvaka, a »problem« je i u tome što Varteks sada gledaju u kontekstu priče o »ranjenom lavu«...</p>
<p> - Nema se tu reći nešto posebno pametno... Možemo samo navesti golu činjenicu, a ta je da mi - moramo pobijediti. </p>
<p> Lončarević još nije do kraja profilirao sastav za varaždinsku utakmicu. Još je neizvjesno hoće li zaigrati Brazilac Oliveira, s obzirom da je na nedjeljnom treningu ozlijedio skočni zglob.</p>
<p> - Bude li mogao igrati, bit će u startnoj postavi, dodao je Lončarević.</p>
<p> Zbog ozljede je još uvijek dvojben nastup vratara Tomislava Butine koji je na utakmici protiv Slaven Belupa ozlijedio trbušne mišiće. Za razliku od Butine, iza Boška Balabana ne stoji nikakav upitnik. On, naime, sasvim sigurno - neće igrati.</p>
<p> - Balaban je dobro, no u srijedu će ponovno otići na magnetsku rezonancu... U svakom slučaju, neće biti u kombinaciji za utakmicu protiv Varteksa. Moram naglasiti da u momčad vraćamo dvojicu mladih igrača iz sesvetske Croatije - Zahoru i Cesara. U Varaždinu će biti na klupi. </p>
<p> Lončarević je izvijestio kako će u prvoj postavi vjerojatno zaigrati Tomislav Gondžić, Dino Drpić i Mario Čutura. U sastavu neće biti Marija Tokića i Jasmina Agića zbog žutih kartona... U svakom slučaju, sastav još nije do kraja izvjestan, no Lončarević je ipak ponudio onu najvjerojatniju verziju. Na vratima će, dakle, biti Butina, ispred njega Drpić, Sedloski, Bosnar i Polovanec, u veznome redu Oliveira, Pavlović, Gondžić i Čutura, a u napadu Šokota i Cvitanović.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Oko sokolovo« kritiziralo Šuprahu</p>
<p>Dubrovčanin Mateo Beusan se čudi zašto je splitski sudac Alojzije Šupraha pokazao ni zbog čega žuti karton Josi Bulatu tako da najbolji Zagrebov obrambeni igrač neće moći u srijedu u Kranjčevićevoj igrati protiv Hajduka</p>
<p>ZAGREB. 1. svibnja</p>
<p> - Dubrovčanin Mateo Beusan ugledno je sudačko nogometno ime u mirovini, a kao višegodišnji dosta sugestivan suradnik rubrike »Oko sokolovo« sasvim se dobri snalazi komentirajući sporne trenutke u Hrvatskoj nogometnoj ligi. No, kao po pravilu staje u zaštitu svojih kolega nalazeći opravdanje za njihove ponekad i iz zrakoplova vidljive pogreške, zbog čega se ne jednom našao na meti kritike. U nedjelju je, međutim, napravio svojevrsni presedan. Bez dlake na jeziku raspalio je po splitskom sucu Alojziju Šuprahi, arbitru utakmice Zagreb - Osijek (2-1) za sasvim neopravdano pokazan žuti karton »zagrebašu« Bulatu.</p>
<p>Bio je to detalj iz 43. minute kad je Josip Bulat, inače suvereni vođa Zagrebovog zadnjeg reda, vidio prigodu za ugrožavanje suparničkih vrata. Krenuo je odlučno prema kaznenom prostoru Osijeka, suparnički igrač Petrović formalno ga je potom »raznio«. Je li se prekršaj dogodio u kaznenom prostoru Osijeka ili ne, je li samim time bio 11-erac za Zagreb, ili nije, pitanje je za raspravu? Čak da je Šupraha »izvukao« prekršaj na sam rub kaznenog prostora i dosudio slobodan udarac u korist Bulata i Zagreba, ne bi se nitko posebno bunio. No, Šupraha je učinio ono što se najmanje očekivalo, a što je uzgred i Beusan uzeo na zub. Kaznio je Bulata žutim kartonom zbog navodne glume kojom je dotični želio iznuditi kaznenio udarac. Beusan je začudo (?) odmah i bez suzdržanosti odapeo po Šuprahi. Iskritizirao je njegovu nerazumnu odluku, a sve to za nas možda i ne bi bilo toliko vrijedno spomena da to Bulatu, kao sasvim slučajno (?), nije treći žuti karton. Samim time Bulat u srijedu u Kranjčevićevoj (15.30) neće moći igrati protiv Hajduka. I to Bulat, koji zadnje utakmice igra u velikoj formi. Ponajprije jer mu je Zlatko Kranjčar novi Zagrebov trener našao pravo mjesto središnjeg braniča Zagrebove obrane. Dobar dio taktike i optimizma za utakmicu u srijedu protiv Hajduka kada Zagreb traži svoj put prema 4. mjestu i Europi, Kranjčar je gradio upravo na - Bulatu!</p>
<p>Dakako da nas je zanimala ocjena delegata o Šuprahinoj arbitraži. To stoga jer je mogla utjecati na pitanje hoće li Šupraha kao unaprijed u paketu izvučeni glavni sudac utakmice u srijedu u Varaždinu Varteks - Dinamo, voditi dotičnu utakmicu, ili ne?</p>
<p>No, kako nam je rekao Ante Martinac, povjerenik Prve HNL:</p>
<p>- Od strane delegata Ivana Kraljevića iz Zadra nije pristigla nikakva primjedba na Šuprahino suđenje. Da kojim slučajem jest i da mu je bila ispisana negativna ocjena, bio bi automatski aktiviran četvrti sudac - Edo Trivković iz Splita i ne bi bilo nikakvih problema.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvati u polufinalu, Španjolci nisu bauk</p>
<p>SCUNTHORPE/ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Fantastičan su uspjeh ostvarili mladi hrvatski nogometaši (uzrast do 16 godina) na prvenstvu Evrope u Engleskoj. Četvrtfinalnom 2-0 (0-0) pobjedom protiv Turske, Hrvatska je izborila nastup u polufinalu, suparnik našim nogometašima bit će Španjolska, koja je u četvrtfinalu eliminirala Italiju boljim izvođenjem 11-eraca (4-3, 1-1). Utakmica Hrvatska - Španjolska igrat će se u četvrtak u 19.30 sati na Riverside stadionu u Middlesbroughu.</p>
<p> Hrvatska je protiv Turske igrala u ovome sastavu: Krešić - Cavrić; Skeja, Bašić - Papa, Janjetović, Prijić (Grgurević), Čale; Kranjčar - Ružak (Marjanović), Grivičić. Strijelci: 1-0 Prijić (43.), 2-0 Čale (65.). Utakmica je odigrana pred 1.500 gledatelja, a u 71. minuti crveni je karton zaradio Turčin Pullu.</p>
<p> - U poluvremenu sam dečkima rekao: »Vi ste momčad koja se ne smije nikoga plašiti! Igrajte, bolji ste, zabit ćemo im gol i onda su gotovi«, pričao je poslije dvoboja izbornik hrvatskih mladića, Martin Novoselac.</p>
<p> I tako je i bilo! Hrvatska se nametnula i već u 3. minuti drugoga dijela povela! Osječanin Dejan Prijić povukao je loptu, prošao dva suparnička nogometaša i potom strahovito opalio sa 20-ak metara, a lopta je završila u gornjem lijevom kutu turskih vratiju! Bio je to euro-gol za vodstvo koje je usmjerilo daljnja zbivanja. Turci su se, naime, očekivano otvorili, a naša je momčad mudro i strpljivo zgodu čekala u protunapadima. I prilika je dočekana i iskorištena u 65. minuti, kad su Hrvati drugim pogotkom praktički odlučili pobjednika! Lopta je bila izbijena iz našega 16-erca nakon turskoga kornera, potom je je Papa krasno dodao Grivičiću, a ovaj je u čistoj situaciji pogodio turskoga golmana. Međutim, odbijenu je loptu Čale pospremio u mrežu za 2-0. </p>
<p> - Svi su igrali dobro, odlično smo funkcionirali kao momčad, a ako moram izdvojiti najboljega, onda je to svakako bio Prijić. Sad nas čekaju Španjolci, to je dobar sastav prepun odličnih pojedinaca. Ali, mi se nikoga ne bojimo i uvjeren sam da ćemo se plasirati u finale! </p>
<p>P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Za debelokošce što lažu i obećavaju ima, ali za olimpijskog pobjednika nema!« </p>
<p>Nova garnitura ljudi u Hrvatskom olimpijskom odboru još nije počela ništa raditi. Sve je ostalo i dalje po starom, samo na lažnim obećanjima. Zamislite, olimpijski pobjednik Nikolaj Pešalov nije ove godine dobio još ni kune obećane stipendije od HOO-a, a u međuvremenu je za Hrvatsku osvojio dvije zlatne medalje na EP </p>
<p>SPLIT, 1. svibnja</p>
<p> - Reprezentacija Hrvatske u dizanju utega na nedavno završenom Europskom prvenstvu u Trenčinu u Češkoj osvojila je dvije zlatne medalje. Dakako, da je ta zlatna odličja ponio olimpijski pobjednik Nikolaj Pešalov, sportaš kojem još mnogi ne priznaju hrvatsko državljanstvo. Najpogodnija osoba za priču o hrvatskom dizanju utega jest izbornik reprezentacije Boško Čavka. </p>
<p>- Na Europskom prvenstvu u Trenčinu Pešalov je obranio zlato s prošlogodišnjeg prvenstva u Sofiji. Osvojio je zlato u trzaju i biatlonu, dok je u izbačaju bio četvrti. Pokušao je osvojiti i treće zlato, s rekordom od 172,5 kilograma, ali zbog male tehničke greške u tome nije uspio. Osim toga, imao je problema, jer prije mjesec dana je morao desetak dana biti odsutan s treninga zbog gripe. Sve skupa možemo biti zadovoljni s onim što su naši dizači uradili na ovome prvenstvu.</p>
<p>• Međutim, Pešalova bez obzira što je olimpijski pobjednik mnogi još ne priznaju kao hrvatskog sportaša?</p>
<p>- Još ima otvorenog otpora prema Pešalovu, to je kod nas izgleda normalno. Ne priznaju oni ni naše domaće izvorne vrijednosti, a kamoli kada dođe jedan sportaš sa strane zastupati našu zemlju. Nova garnitura ljudi u Hrvatskom olimpijskom odboru još nije počela ništa raditi. Sve je ostalo i dalje po starom, samo na lažnim obećanjima. Tek su formirali nekakve komisije, a zna se, kada formirate komisije da tada nitko neće ništa uraditi, ni maknuti prstom.</p>
<p>• Što su uradili oni »stari« koji su otišli?</p>
<p>- S njima sam ratovao, ali sam ipak uspjevao namaknuti sredstva za pokrivanje troškova priprema i natjecanja. Poslije Olimpijskih igara padala su pusta obećanja od neke gospode iz HOO-a, a još ništa nisu uradili, kao i uvijek ništa od obećanja. </p>
<p>• Poznato je da vi otvoreno prozivate. Koja su to gospoda iz Olimpijskog odbora koji su obećavali, a ništa nisu uradili? Hoćete li reći njihova imena?</p>
<p>- Sada me želite navući na tanak led. Dobro! Nije to tajna. Od gospodina predsjednika Zdravka Hebela do gospodina glavnoga tajnika Andrija Mijačike, svi su obećavali, ali ništa nisu uradili. U pitanju su ljudi koji su zaduženi za vrhunski sport i trebali bi puno više pažnje pokloniti, ne samo Nikolaju Pešalovu, olimpijskom pobjedniku iz Sydneya, nego svim ostalim našim vrhunskim sportašima.</p>
<p>• Što su bili obećali?</p>
<p>- Konkretno u Sydneyu je tadašnji izvršni direktor HOO-a Josip Čop kazao da Pešalov ima pravo od HOO-a na nagradu od 35.000 DEM za zlatnu olimpijsku medalju. </p>
<p>• Koliko je od te svote do sada isplaćeno Pešalovu?</p>
<p>- Nula! Nula maraka! Predsjednik Hebel je obećao da će od 1. siječnja Pešalov dobivati olimpijsku stipendiju. Na žalost, samo je ostao na obećanju. </p>
<p>• Kolika je trebala biti ta stipendija?</p>
<p>- Kao i u olimpijskom ciklusu, 5000 kuna mjesečno kako bi se Pešalov mogao u miru pripremati za sljedeće Olimpijske igre. Ovako je u nedoumici, nije mu ništa jasno. Olimpijski je pobjednik, a ne dobiva niti jedne lipe naknade. Gospoda koja su sve to obećala i obećavaju uredno svakog mjeseca primaju svoj osobni dohodak, vrlo uredan i to dosta velik.</p>
<p>• Bilo je obećanja, poslije olimpijske medalje, da ćete dobiti dosta novaca. Što je tu realizirano?</p>
<p>- Najprije nam je rečeno da će pobjednik dobiti 80.000 maraka, a meni kao izborniku pripadalo bi 50.000 maraka. Od toga nije bilo ništa. Potom je bila priča da ćemo svi dobiti po 50.000 maraka. Na kraju je Pešalov dobio 40.000 maraka, ja 20.000 maraka. Te novce već smo odavno potrošili.</p>
<p>• Grad Split ipak se odužio olimpijskom pobjedniku, dao mu je stan na korištenje?</p>
<p>- Svaka čast Poglavarstvu grada Splita i gradonačelniku Ivici Škariću, izvršili su obećanje, Pešalov je dobio stan na korištenje. Međutim, nema onog najvažnijeg, financijske pomoći. Prije neki dan donijeli su odluku da će mu mjesečno isplaćivati 1500 kuna i to u brutto iznosu za svaki mjesec. Za sada nema ništa od tih kuna. </p>
<p>• Je li taj iznos, s onih 5000 kuna koje bi Pešalov trebao dobivati od HOO-a ipak premalo za olimpijskog pobjednika i za njegove pripreme?</p>
<p>- Sigurno jest i to je sramota. Jer, ako ima za te »političke debelokošce« koji samo lažno obećavaju, a nema za vrhunske sportaše, sigurno je da onda to nešto govori o tim ljudima. Ako neki od njih mogu imati plaću od 17.000 kuna i više, i uz to sjediti u nekoliko upravnih odbora, gdje ništa ne rade a dobro to naplaćuju, onda je doista žalosno da naši vrhunski sportaši ne dobivaju niti kune. Jednostavno, moraju se snalaziti sami da bi preživjeli. Samo izgleda da je to kod nas normalna stvar, da jedan olimpijski pobjednik ne može dobiti pristojnu plaću, stipendiju, dok drugi uzimaju koliko hoće. </p>
<p>• Najavili ste prije nekih mjesec dana kako Pešalov ima bogate ponude iz inozemstva. Neki su to prokomentirali kao vaš reklamni trik, samo da bite probudili uspavale iz Hrvatskog olimpijskog odbora?</p>
<p>- Nije Boško Čavka političar pa da laže. Tko želi provjeriti istinitost mojih riječi slobodno neka mi se javi, dat ću mu adresu pa da se osobno uvjeri jesu li te ponude zaista bile prave ili je to bio moj reklamni trik. </p>
<p>• Možete li nama otkriti neku od zemalja koje zovu Pešalova? </p>
<p>- Australija prije svih! Inače, Pešalov sutra može bez problema otići u tri države koje bi mu preko noći dale državljanstvo. </p>
<p>• Zašto ne ode kad je ovakva financijska situacija kod nas?</p>
<p>- Imali smo razgovor. Razočaran je i razmišlja da prestane s dizanjem utega. Ostao je za sada tu zbog prijateljstva sa svima nama iz Hrvatskog dizačkog saveza. Uradit ćemo sve da ostane do sljedećih Olimpijskih igara. Kada bi otišao u Zagreb možda bi dobio sve...</p>
<p>• Dizao je Pešalov za jedan drugoligaški njemački klub. Zašto ne nastavi i dalje?</p>
<p>- Nije normalno da ga plaćaju Nijemci ili netko drugi, a da diže za Hrvatsku. Sada na Europskom prvenstvu svirala se hrvatska himna, a ne bugarska ili njemačka. </p>
<p>• Koliko će Pešalov dugo izdržati ovakvu situaciju?</p>
<p>- Izdržat će koliko budemo mogli izdržati mi iz Dizačkog saveza i koliko budemo u mogućnosti pokrivati barem one najminimalnije troškove koji su potrebni za pripreme, natjecanje, život. </p>
<p>• Nakon zlatne olimpijske medalje u Sydneyu bilo je govora da će se otvoriti mnogi dizački centri u Hrvatskoj. Koliko nam je poznato, nema ništa od toga?</p>
<p>- Za sada je otvoren samo jedan centar u Ogulinu, pokušavamo to isto uraditi u Sinju i Rijeci. Za cijelu godinu Savez godišnje od HOO-a dobiva 180.000 kuna, dok tamo neki plesači dobivaju 600.000 kuna, rekreativci i puno više. Novaca sigurno ima samo su krivo raspoređeni. Josip Čop je izjavio da su ovakvom raspodjelom sredstava oni oko Pešalova nezadovoljniji više nego on sam. To Čop može pričati onima »gore«, ne može nama »prodavati maglu«.</p>
<p>• U čemu je vaše nezadovoljstvo, kako Čop tvrdi?</p>
<p>- Ne znam što je mislio. Samo znam da on ima veliku plaću, a da Pešalov nema ništa, kao i Čavka. Osim toga, ja dajem svoj novac za dizanje utega. </p>
<p>• Na kraju jednom zauvijek otklonimo dvojbu. Je li Pešalov hrvatski dizač utega ili je »posuđeni Bugarin«, da ne kažemo kupljeni?</p>
<p>- Ne želim to više čuti. U svijetu je normalno da ljudi rade što hoće, da uzimaju putovnice države gdje žele živjeti. Najvažnije je da se svira hrvatska himna, da je hrvatski barjak na jarbolu. Dok su Ruskinje osvajale medalje u odbojci, onda su one bile naše sportašice, Kada Pešalov osvaja medalje za Hrvatsku onda mu još mnogi to spočitavaju. Pešalov je hrvatski sportaš i mislim da o tome više ne treba trošiti riječi. Jednom zauvijek! Pešalov će i dalje, dok bude mogao, braniti boje Hrvatske i za našu zemlju osvajati medalje, odriješit je bio Boško Čavka. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Primorac i Boroš teško protiv »autsajdera«</p>
<p>Naša i europska najbolja stolnotenisačica Tamara Boroš u prvom je kolu bila blizu ispadanja od nerangirane Ruskinje Kotihine, da bi nakon toga »pregazila« jaku Korejku Tu Jong Sil / Zoran Primorac se u prva dva seta »tražio« protiv 230. igrača svijeta </p>
<p>OSAKA, 1. svibnja</p>
<p> - Čak 13 mečeva, u tri dvorane, odigrali su u utorak hrvatski predstavnici na Svjetskom stolnoteniskom prvenstvu u Osaki. Iako su si Neven Cegnar i Zlatko Novaković međusobno pomagali u vođenju mečeva, ni oni nisu uspjeli vidjeti sve susrete svojih stolnotenisačica i stolnotenisača. Utorak je, međutim, bio i veliko »čistilište« za naše, pa su u konkurenciji ostali još samo Tamara Boroš, Zoran Primorac i Roko Tošić u pojedinačnom natjecanju, te ženski par Boroš/Aganović.</p>
<p> Tamara Boroš je u utorak odigrala dva susreta pojedinačnog turnira i očekivano se plasirala u treće kolo. Nije to, međutim, bilo nimalo lako jer iz kvalifikacija je do prvog kola i Tamare stigla Irina Kotihina. Možete satima listati stolnoteniske ljestvice, ali nigdje nećete pronaći Kotihinu. To je zato jer mlada Ruskinja još uopće nema stolnoteniski renking. Pa ipak, Tamari Boroš je u prvom kolu Svjetskog prvenstva trebalo pet teških setova da bi ju pobijedila! Kotihina je vodila 2-1 u setovima,</p>
<p>imala je 15-14 i u odlučujućem petom setu, no Tamara se uspjela provući. Najbolja europska igračica je ponovno imala problema protiv defanzivke, njezina igra nije bila ni dovoljno raznovrsna, ni dovoljno brza ni dovoljno silovita, a na trenutke nije imala ni dovoljno strpljenja neophodnog za igru protiv 'lovca'. Osim toga, iz teško razumljivog grča (Kotihina ipak nije igračica kojoj bi trebala prepustiti dva seta)</p>
<p>Tamara je izašla tek kod 20-17 u petom setu, kada smo konačno čuli uzvik olakšanja »yes!« </p>
<p>- Teško, ali na ovakav se način osvajaju turniri, prokomentirao je Tamarin teško gledljiv uvodni meč predsjednik HSTS-a, Ivo-Goran Munivrana. A, da je Tamara uistinu spremna na sve pokazao je meč drugog kola protiv sjevernokorejske igračice, Tu Jong Sil. »Ispitivanje« je trajalo do 10-10 u prvom setu, nakon čega je uslijedila strašna izmjena silovitih bekenda i forhenda nakon koje smo konačno vidjeli pravu Tamaru Boroš. Drugi set je bio vrlo blizu</p>
<p>stolnoteniskog savršenstva i kada bi ga Tamara mogla stalno ponavljati bila bi nepobjediva. I sama se kasnije složila da je »to bilo to«: </p>
<p>- Treninzi su mi pokazivali da sam u odličnoj formi i trebalo je samo povezati glavu i ruke. Za lošu igru u prvom kolu nemam nikakvog objašnjenja. Jednostavno, bila sam ukočena i nisam mogla ništa odigrati. Dobro je da me nakon 1-2 u setovima nije uhvatila panika. U prvom kolu je uvijek teško, a osim toga meni je puno lakše igrati s jačim suparnicama, poput primjerice ove Korejke Tu ili Kineskinje Niu Jianfeng s kojom igram u sljedećem kolu i o kojoj sve znam. Neočekivano (ili možda očekivano) teško bilo je i Zoranu Primorcu u meču s Englezom Garethom Herbertom. Dotični je, naime, 230. igrač svjetske ljestvice i prolaz kroz kvalifikacije na svjetskom prvenstvu za njega je uspjeh karijere. Pitanje je, međutim, bili ostalo samo na tome da, nakon što je Englez dobio prvi set, Primorac nije uspio »iščupati« drugi koji je gubio 17-20. Tek nakon toga stvari su došle na svoje mjesto, a u srijedu Primorca </p>
<p>čeka puno ozbiljniji protivnik, Bjelorus Jevgenij Ščetinjin. Valjda će i »Zokijeva« igra biti ozbiljnija, tim više što i sam kaže da se odlično osjeća, te da ga više ne muče zdravstvene tegobe...</p>
<p>Isto se ne bi moglo reći i za RokaTošića koji je još u ponedjeljak zaradio lakše napuknuće butnog mišića, pa je u utorak vidno šepao. Indijac Baboor nije bio suparnik koji bi ga mogao zaustaviti u prvom kolu pojedinačnog natjecanja, no njegov puni angažman je nedostajao u paru, pa su se on i Primorac već u drugom kolu oprostili od igre parova. Tošić u drugom kolu igra s najboljim svjetskim stolnotenisačem svih vremena, Jan-Ove Waldnerom. </p>
<p> Vrijedi svakako izdvojiti i Dadu Šurbeka koji je u kvalifikacijama nanizao Butanca Tobgaya, Jugoslavena Markovića i Argentinca Tabachnika, te tako stigao do glavnog turnira. Odigrao je odličan meč</p>
<p>protiv 22. igrača svijeta, Japanca Tasakija i njegovih bučnih navijača, prvi set tijesno izgubio, treći dobio i od svjetskog prvenstva se oprostio sa spoznajom da vrijedi puno više od trenutnog 252. mjesta na svjetskoj ljestvici.</p>
<p>- Sad tek vidim da mogu. Trebam samo igrati, zaključio je Šurbek jr.</p>
<p> Rezultati, stolnotenisačice - 1. kolo: BOROŠ (HRV) - Kotihine (Rus) 21-16, 21-23, 22-24, 21-15, 21-18, Miao (Aus) - BAKULA (HRV) 21-9, 17, 21, 7-21, 21-19, 21-18, Negrisoli (Ita) - PAOVIĆ (HRV) 21-15, 21-14, 21-16, AGANOVIĆ (HRV) - Stefanova (Ita) 21-8, 19-21, 21-13, 21-16, 2. kolo: BOROŠ (HRV) - Tu (SKo) 21-17, 21-11, 21-16, Chen (Tpe) - AGANOVIĆ (HRV) 21-15, 21-14,21-9;</p>
<p> ženski parovi - 1. kolo: BAKULA, PAOVIĆ (HRV) - Banh, Zang (SAD) 21-7, 21-11, 2. kolo: Liu, Herczig (Aut) - BAKULA, PAOVIĆ (HRV)21-11, 21-13, BOROŠ, AGANOVIĆ (HRV) - Kim, Tu (SKo) 21-14, 21-19;</p>
<p>stolnotenisači - 1. kolo: PRIMORAC (HRV) - Herbert (Eng) 19-21, 23-21, 21-13, 21-19, Tasaki (Jap) - ŠURBEK (HRV) 21-19, 21-12, 17-21, 21-14, Cheung (HKG) - WEIYHONG (HRV)21-14, 21-9, 21-19, TOŠIĆ (HRV) - Baboor (Ind) 18-21, 21-18, 21-18, 21-13;</p>
<p> muški parovi- 1. kolo: He, Machado (Špa) - WEIYHONG, ŠURBEK (HRV) 9-21, 21-11, 21-15,PRIMORAC, TOŠIĆ (HRV) - Tokić, Ignjatović (Slo) 11-21, 21-15, 21-11, 2. kolo: Pazsy - Linder - PRIMORAC, TOŠIĆ (HRV) 21-17, 21-10. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Mogu li Brođani »odglumiti« Donu?</p>
<p>Košarkaši Cibone u srijedu dočekuju Svjetlost-Brod u odlučujućoj četvrtfinalnoj utakmici doigravanja za prvaka Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Mogu li Brođani »odglumiti« Donu? Ovakvo se pitanje nameće uoči treće, odlučujuće četvrtfinalne utakmice doigravanja za prvaka u kojoj Cibonini košarkaši na svom parketu u srijedu dočekuju Svjetlost-Brod. Dona je, naime, jedina momčad koja je ove sezone dvaput uspjela pobijediti Cibonu i sasvim je sigurno da će i Brođani svim snagama nastojati učiniti identično iznenađenje. Ipak, u tako nešto zaista je teško vjerovati.</p>
<p> Svjetlost-Brod je u prvom dvoboju u Zagrebu načinio senzaciju pobijedivši Cibonu, no već u sljedećoj utakmici, onoj u Slavonskom Brodu, stvari su sjele na svoje mjesto i Zagrepčani su, znatno ozbiljnijim pristupom nego u prvom dvoboju, relativno lako dohvatili pobjedu od 15 poena razlike, 93-78. Kompletnu senzaciju i eventualno izbacivanje Cibone iz doigravanja Brođani su mogli tražiti u drugoj utakmici pred svojom publikom. U tome, međutim, nisu uspjeli i tu je priča zasigurno gotova...</p>
<p> Ipak, »cibose« trenutačno muči jedna poražavajuća činjenica. Sve momčadi koje su u četvrtfinale doigravanja zakoračile sa statusom favorita, svoj su posao »uredno« obavile i sa sigurnih 2-0 izborile polufinale. Jedino će Cibona prolaz morati tražiti u trećoj utakmici, Osim toga, mnogi podržavaju tezu da je Cibona imala najlakšeg suparnika.</p>
<p> Ti su detalji za ovu generaciju »vukova« zaista poražavajući. Time nikako ne mislimo omalovažiti sjajan otpor Brođana, no sasvim je jasno da Cibonin kiks u toj, prvoj utakmici ukazuje na »galopirajuću« neozbiljnost. Trener »vukova«, Neven Spahija, svojevrsni je alibi tada pokušao naći u tezi kako su neki igrači u sastavu Svjetlost-Broda odigrali »utakmicu karijere«. Potom je, doduše, priznao kako je ovo velika sramota i za njega i za Cibonine igrače, koji su se u toj utakmici poigrali s ugledom kluba. U srijedu će slika vjerojatno biti drukčija i ne treba biti veliki stručnjak i prorok i najaviti Cibonin siguran prolaz u polufinale. No, čak i u slučaju da Zagrepčani u srijedu ostave svoje suparnike na, primjerice, 50 poena razlike, neće moći isprati gorak okus. Ostat će, naime, zapisano da je ovo najslabija Cibonina sezona otkako postoji samostalna hrvatska liga.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Talaja: Ivu Majoli nitko nije mogao nagovoriti da zaigra za reprezentaciju</p>
<p>Za razliku od, primjerice, Ive Majoli, Silvija Talaja pokušala je i ozlijeđena pomoći reprezentaciji u dvoboju protiv Italije, no ozljeda ahilove tetive bila je prebolna što je na terenu, kao i u krajnjem rezultatu, bilo očigledno </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Silvija Talaja u Bassanu je napokon shvatila da se s ozljedom ahilove tetive nije za igrati. Pri povrtaku kući, obavila je u Zagrebu magnetsku rezonancu, liječnici su preporučili mirovanje, no Silvija Talaja otputila se na bolski turnir i probat će nastupiti makar u pojedinačnom dijelu.</p>
<p> Prvog dana Fed kup ogleda protiv Italije Talaja je pokušala pomoći našoj reprezentaciji, ali nije išlo. Njen komentar nakon ukupnog 1-4 poraza bio je kratak: </p>
<p> - Razočarana sam. Očekivala sam da ću dobiti taj meč prvoga dana, ali noga jednostavno nije funkcionirala.</p>
<p>Stigavši u Bassano, Silvija je shvatila da su tu ona i Jelena Kostanić koje trebaju pokušati doći do ukupne pobjede. Da je netko drugi bio na dispoziciji izborniku, možda bi odustala od subotnjeg nastupa...</p>
<p> - Razgovarala sam dosta s Prpićem uoči meča. No, stigavši ovdje ja sam u glavi jednostavno prelomila da ću igrati. Kad je krenuo meč postala sam svjesna da mi ozljeda jednostavno ne daje priliku za pobjedu. Usto, Serra Zanetti je u ova dva dana igrala kao dopingirana, nikada je zapravo nisam vidjela tako kvalitetno igrati.</p>
<p>Silvija Talaja imala je , ruku na srce, objektivne razloge zašto je mogla otkazati Fed kup, no došla je u Bassano. Ovo je njen komentar reprezentativnog otkaza Ive Majoli i Maje Palaversić: </p>
<p> - Iva je bila Americi i već je ranije odlučila da neće igrati Fed kup, bez obzira na sve. Na tu odluku nitko nije mogao utjecati. Netko zamjera Prpiću da nije sve pokušao, no ako je Ivina odluka bila takva, nitko na to nije mogao utjecati. Maja je, pak, u Americi, tražila je pozivnicu za Bol, nije ju dobila i to je što je. </p>
<p>Što se tiče njene karijere, ove sezone ozljede i bolest su je poprilično udaljile od lanjskih rezultata, na temelju kojih još uvijek drži odlično 39. mjesto na WTA ljestvici. </p>
<p> - Imala sam, rekla bih, sporiji početak ove sezone. Najprije sam dobila neugodnu upalu jajnika, kasnije je stigla i ta ozljeda ahilove tetive i ne znam kako će se sve rasplesti. No, sad dolazi zemljana sezona, a na zemlji se najbolje osjećam. Cilj? Pa, cilj mi je biti među 30 najboljih na svijetu. Mislim da je to odlično, ali imam pregšt bodova za obraniti i to mi je sad glavna preokupacija, završila je Silvija Talaja.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Mesić: Siromašna regija očekuje pomoć bogatijih jer zagađenje i njih ugrožava </p>
<p>BUKUREŠT, 1. svibnja</p>
<p> - Sastanak na vrhu o okolišu i održivom razvoju zemalja dunavsko-karpatske regije postigao je uspjeh, ocijenio je u ponedjeljak u Bukureštu nakon završetka skupa hrvatski predsjednik Stipe Mesić. Summit, koji je okupio predstavnike 14 zemalja, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija, završio je donošenjem deklaracije o jačanju regionalne suradnje i potpori inicijativama o zaštiti prirode, bez obzira na to od koga dolazile. Prvi rezultati provedbe deklaracije bit će predstavljeni na UN-ovoj konferenciji »Rio plus 10« u Johannesburgu 2002. Rijeka Dunav na svom putu dugom 2800 kilometara prolazi kroz deset zemalja Srednje i Istočne Europe. Ukupno u njezinu porječju i u još osam zemalja u dunavskom bazenu živi 80 milijuna ljudi. Dunav je i utočište brojnih ugroženih životinjskih vrsta poput orla štekavca, crne rode, jesetre i dalmatinskog pelikana. Rijeka je također izvor pitke vode za desetak milijuna ljudi. Prema istraživanjima Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), više od 80 posto močvara i poplavnih nizina donjeg toka rijeke uništeno je od početka XX. stoljeća. Na skupu je rečeno i da su Karpati, koji se nastavljaju na podunavski bazen, najveće područje netaknutih šuma u Europi i posljednje utočište vuka, risa i smeđeg medvjeda. </p>
<p> Istaknuvši da je zaštita okoliša globalno pitanje u kojem nitko ne može biti izdvojen, predsjednik Mesić je rekao: »Za nas je to pitanje posebno važno jer zemlje ove regije većinom nemaju tako mnogo novca za zaštitu i tu nam bogatije zemlje mogu pomoći, već i radi sebe, jer zagađivači ne zagađuju samo svoj nego i širi prostor«. Naglasio je da i u zaštiti okoliša treba učiniti sve da se otklone negativni, a promoviraju pozitivni efekti globalizacije. Na marginama summita, hrvatski predsjednik sastao se s predsjednicima Bugarske, Rumunjske, Moldavije i Ukrajine, te s predsjedateljem BiH. Razgovarao i sa zamjenikom glavnog tajnika Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD) Seichi Konom o rješavanju korupcije, te s posebnim koordinatorom Pakta o stabilnosti Bodom Hombachom. Odgovarajući na pitanja stranih novinara o zbivanjima u Makedoniji, hrvatski predsjednik izrazio je uvjerenost da se problemi mogu riješiti bez upotrebe sile. Kosovski Albanci moraju, međutim, s Kosova slati poruke da Albance izvan Kosova smatraju elementom suradnje i da nema nikakve šanse za stvaranje »velikog Kosova«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ponosni što su Europljani</p>
<p>BRUXELLES, 1. svibnja</p>
<p> - Prema Eurobarometru, 62 posto građana Europske unije ponosni su što su Europljani, no čak 83 posto ustvrdilo je da su ponosni na svoju nacionalnu pripadnost. »Ponosan sam što sam Europljanin«, rečenica je za koju se izjasnilo 62 posto ispitanika. </p>
<p>Uvjerljivo su na toj ljestvici prvi Španjolci od kojih se čak 77 posto izjasnilo da su »vrlo« ili »prilično« ponosni što su Europljani. Iza njih slijede Luksemburžani i Talijani gdje ih je oko dvije trećine iznijelo takvo stajalište. Nijemci se u tom smislu nalaze na pretposljednjem mjestu - tek ih je 51 posto iskazalo ponos svrstavanjem među Europljane. Iza Nijemaca još su jedino tradicionalno najveći euroskeptici Britanci s 45 posto.</p>
<p>Šire svjetlo na razmišljanja građana EU-a bacaju rezultati pitanja o ponosu nacionalnom pripadnošću. Tu se, primjerice, 68 posto Nijemaca izjasnilo ponosnim. Na vrhu su Irci i Grci kojih se čak 97, odnosno 94 posto izjasnilo da su vrlo ponosni svojim nacionalnim podrijetlom. Europski je prosjek u tom smislu 83 posto, što je bjelodano više nego kada je riječ o ponosu zbog »biti Europljanin«. Pritom je ponos što su Europljani rasprostranjeniji među mlađim i bolje obrazovanim stanovništvom.</p>
<p> Ispitivanje javnog mnijenja na ovu temu obavljeno je u studenome i prosincu 2000. na ukupno 16.000 državljana svih zemalja članica EU-a. Eurobarometar je anketa koju redovito, dvaput godišnje, naručuje Europska komisija o različitim temama vezanim za Europsku uniju. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Berlin dopustio demonstracije neonacistima, ali ne i antifašistima </p>
<p>BERLIN, 1. svibnja</p>
<p> - Prvi svibnja u Njemčakoj je proslavljen s oko tisuću manifestacija diljem zemlje. Njemački kancelar Gerhard Schröder bio je u Rostocku, gdje se u svom govoru založio za više solidarnosti s pokrajinama s područja bivšeg DDR-a. Međutim, sve su mirne manifestacije bile u sjeni tadicionalnih prvosvibanjskih sukoba demostranata i policije, te desnih ekstremista i radikalne lijeve scene u Berlinu. </p>
<p>Berlinska je policija u utorak vodenim topovima odgovorila na gađanje bocama i kamenjem kojima su ih zasuli mnogobrojni prosvjednici u sada već uobičajenoj prvosvibanjskoj tučnjavi u glavnom gradu Njemačke. Njemačka je televizija izvjestila o sukobima neonacista i pripadnika lijeve scene u Frankfurtu. </p>
<p>U Berlinu se oko 10.000 ljevičara i anarhista skupljalo u predgrađima Friedrichshainu i Prenzlaueru, gdje su podigli barikade spremajući se za okršaj s policijom. Nakon prvog sukoba uhićeno je 40-tak osooba, a situacija se odtad pomalo smiruje, izjavio je policijski glasnogovornik. Na ulicama Berlina bilo je razmješteno rekordnih 9000 policajaca. </p>
<p>Berlinske su vlasti zabranile »Revolucionarne prvomajske demonstracije«, koje organizira Antifašistička akcija Berlin (AAB) tradicionalno u berlinskoj četvrti Kreuzberg. Tu je odluku u ponedjeljak potvrdio i viši upravni sud. No, reakciju javnosti izazvala je činjenica da je isti sud dopusti manifestaciju neonacista pod mottom: »Posao samo za Nijemce«. To je kometirao, među inim, i predsjednik Središnjeg vijeća Židova Njemačke Paul Spiegel, izjaviši da suci nisu svjesni posljedice ovakve odluke za Njemačku »i u unutar i vani«. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Indonezija smjenjuje predsjednika </p>
<p>Abdurrahman Wahid je zaprijetio ustankom svojih pristalica i raspadom četvrte najveće države svijeta s 225 milijuna stanovnika na 17.000 otoka </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Indonezijski parlament je 30. travnja ukorio predsjednika države Abdurrahmana Wahida zbog korupcije i nesposobnosti. Time je pripremljen teren za njegovo smjenjivanje, što može izazvati nerede u zemlji s 225 milijuna stanovnika. Zakonodavci su tako drugi put u nešto više od dva mjeseca iskazali nepovjerenje šefu države. Ako Wahid do kraja svibnja na optužbe ne odgovori na zadovoljavajući način, parlament će pokrenuti postupak njegova opoziva. </p>
<p>Wahid je uoči zasjedanja izjavljivao kako je parlament toliko neodgovoran da želi srušiti predsjednika. Zaprijetio je ustankom svojih pristalica i raspadom te četvrte najveće države svijeta s 225 milijuna stanovnika, jer da bi u trenutku njegova smjenjivanja pokrajine Moluci, Aceh, Irian Jaya i Riau objavile nezavisnost. Ipak, kao izvjestan ustupak kritičarima, objavio je da će potpredsjednici države Megawati Sukarnoputri dati veću ulogu u odlučivanju o nekim gospodarskim i sigurnosnim pitanjima. Odmah su mu odgovorili da je to premalo i prekasno, jer od Wahida - koji je gotovo slijep i već poslovično neuspješan - traži se da sve važnije državne poslove prenese na potpredsjednicu. </p>
<p>Wahidu se zamjera teško stanje u državi, pa i što je usred ozbiljnih etničkih nemira odlazio na besmislena putovanja po svijetu opravdavajući ih privlačenjem stranih investicija i tvrdeći da u Indoneziji nema političke krize. Prigovaraju mu opasnu nepredvidljivost, povremenu iracionalnost, trajnu tvrdoglavost, autokratsko ponašanje, ignoriranje javnosti, osobinu da govori prvo što mu padne na pamet. Mnogima je odbojan i njegov sirovi humor - izjavljuje kako ga kritičari zapravo uspavljuju ili - na račun svoje polusljepoće i Megawatine »šutljivosti« - da su baš pravi par, on ne vidi, a ona ne zna govoriti. Vjeruje samo nekolicini savjetnika, među kojima je najistaknutija njegova 26-godišnja kći Yenn, pa i najvažnije odluke donosi bez dogovora s ministrima i ostalim savjetnicima. A kada stvari krenu po zlu, krivnju svaljuje na druge. </p>
<p>Vrlo je vjerojatno da će ovog ljeta parlament smijeniti Wahida, a na njegovo mjesto izabrati Megawati Sukarnoputri čija je stranka na prvim slobodnim izborima osvojila 35 posto glasova, više od ostalih suparnika. Kad je odbila pregovore o koalicijskoj vladi, većinu je uspio okupiti Wahid, iako je njegova stranka na izborima bila tek četvrta. Kako bi spriječio pobunu najsnažnije stranke, Wahid je potpredsjedničko mjesto povjerio Megawati, a ona je svoje pristaše pozvala da poštuju rezultat. </p>
<p>Usprkos trenutnom suparništvu, Wahid i Megawati su prijatelji još iz vremena kad je predsjednik bio njen otac Sukarno. Iako njena stranka predvodi sadašnju akciju smjenjivanja, ona se javno ne izjašnjava. Stoga se ne isključuje ni mogućnost nagodbe, prema kojoj bi Wahid zadržao titulu predsjednika, ali bi većinu ovlasti prenio na potpredsjednicu, a on bi - razvlašten - postao fikus u predsjedničkoj palači. </p>
<p>Ako se dogovor postigne i provede, Megawati će se suočiti s mnoštvom problema koji su zapljuskivali i Wahida proteklih 18 mjeseci i konačno ga doveli pred pad. Korupcija je nezaustavljiva, sudovi nisu učinkoviti, generali su skloni samovolji, separatisti odlučni, valuta gubi vrijednost, a gospodarstvo je u ozbiljnoj krizi. Na kraju 2000. godine, javni i privatni dugovi dosegli su 262 milijarde dolara, što je 170 posto BDP-a. Od toga, javni dug, pretežno središnje vlade, iznosi 152 milijarde dolara, ili 58 posto od ukupnog duga. Indonezija je tako postala najozbiljniji kandidat za upadanje u trajnu dužničku zamku. </p>
<p>I kao da to nije dovoljno, anarhija se opasno razmahala. Masa provodi svoju pravdu i već rutinski, za najmanji prijestup ili krađu, linčuje krivca javno, usred dana. Vlasti ni ne registriraju takva pogubljenja, iako organizacije za zaštitu ljudskih prava procjenjuju da je proše godine bilo više od tisuću linčovanja. Još krvaviji su etnički obračuni. Samo u veljači, domorodački Dajaci na Borneu obračunavali su s doseljenicima s drugih otoka, i mačetama odsjekli više od 500 glava. Cinici komentiraju: »Sada kad je Indonezija demokratska država, masa misli da može činiti što želi«. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Austrija dijeli Gradišćance od Hrvata »gastarbajtera« </p>
<p>Za razliku od dosadašnjih popisa u rubrici »jezik« govornicima hrvatskog jezika u upitniku su ponuđena dva odgovora: gradišćanskohrvatski i hrvatski</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Popis stanovništva koji 15. svibnja počinje u Austriji izazvao je zabunu među pripadnicima gradišćanskih Hrvata, najbrojnije autohtone nacionalne manjine u toj državi. </p>
<p>Naime, za razliku od dosadašnjih popisa, u rubrici »jezik« govornicima hrvatskog jezika u upitniku su ponuđena dva odgovora: gradišćanskohrvatski i hrvatski. </p>
<p>Administrativni razlozi za tu podjelu su donekle jasni jer uz gradišćanske Hrvate koji u Austriji predstavljaju nacionalnu manjinu, u toj zemlji privremeno radi i boravi i značajan broj Hrvata koji nemaju taj status. </p>
<p>Razlika je stoga uvedena kako bi se moglo razlučiti pripadnike nacionalne manjine od »običnih« gastarbajtera, što je od presudne važnosti ne samo za podjelu proračunskih sredstava za manjine, nego i za druga manjiska prava čije ostvarivanje gotovo u pravilu ovisi o postotku pripadnika manjine u stanovništvu. No, takav pristup, ističe Petar Tyran, glavni urednik Hrvatskih novina koji tjedno izlaze u Željeznom (Eisenstadtu), nije primjenjen i na druge narodnosne skupine.</p>
<p> Upitnik, naglašava on u uvodniku, ne razlikuje između primjerice, slovenskog i koruškoslovenskog, češkog i bečkočeškog ili mađarskog i gradišćanskomađarskog, iako u Austriji uz pripadnike tih manjina, žive i Mađari, Slovenci i Česi koji su, kao i Hrvati, došli trbuhom za kruhom. </p>
<p>Tyran, ali i drugi predstavnici Gradišćanskih Hrvata, tu vidi »zlonamjerno dijeljenje« Hrvata. </p>
<p>Naime, onaj tko se odluči za »hrvatski jezik«, time oduzima svoj glas gradišćanskim Hrvatima i otvara mogućnost da ih kao manjinu po broju preteknu Slovenci i Mađari, kojima se, bez obzira na njihov status, nudi samo po jedan jezik.</p>
<p> To bi u praksi značilo i manje novca iz saveznog proračuna za hrvatsku manjinu. Onaj tko, s druge strane, zaokruži samo »gradišćanski hrvatski« ide na ruku onima koji su samo za Hrvate uveli princip koji Tyran sažima kao divide et impera.</p>
<p>Izlaz iz popisne zavrzlame urednik Hrvatskih novina vidi u tome da svi Hrvati jednostavno zaokruže oba ponuđena odgovora.</p>
<p> Sudeći prema anketi koju je list proveo, poznatiji Gradišćanci hrvatskog podrijetla učinit će upravo to. </p>
<p> Ovogodišnji popis stanovništva, stanova i kućanstava stajat će austrijske porezne obveznike 500 milijuna šilinga. </p>
<p>Kao i u drugim europskim državama koje su ove godine provele popis, i u Austriji se našlo dosta onih koji smatraju da se novac troši »besmisleno i nepotrebno« u doba kada se svi traženi podaci lako mogu izvući iz već postojećih evidencija poput biračkih popisa ili dokumenata socijalnog osiguranja. Iako nije bilo poziva za bojkotom popisa, što je prema austrijskim zakonima i kažnjivo, mnogi su građane pozvali da upitnike ispune »s puno mašte« osobito što se tiče vjeroispovijesti ili jezika. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prešućen atentat na pomoćnika ministra sarajevske policije</p>
<p>Na službeni automobil u kojem se nalazio Zejnil Lučkin tijekom redovne ophodnje 28. travnja pucano je s prozora jedne od dobrinjskih zgrada. Metak je pogodio policijsko vozilo, ali su putnici u njemu prošli bez ikakvih ozljeda., a službenih reakcija nema</p>
<p>SARAJEVO, 1. svibnja</p>
<p> - Prošlotjedna odluka međunarodnog arbitra Diarmulda Sheridana kojom je sporna međuentitetska crta u sarajevskom naselju Dobrinja pomaknuta u korist Federacije BiH, a u odnosu na faktičko stanje (odnosno ratnu crtu razdvajanja) izazvala je različite reakcije u dva bosansko-hercegovačka entiteta. Dok je na »pobjedničkoj« strani Sheridanova odluka pozdravljena kao jedino razumno i logično rješenje, vlasti u Republici Srpskoj njome baš i nisu bile najsretnije. Naime, kako je poznato, oko 800 stanova u spomenutom naselju, te objekti poput dobrinjske osnovne škole ubuduće će biti u sastavu većeg entiteta. </p>
<p>Treba kazati da je arbitrova odluka, kojom još jedan dio Sarajeva koji je tijekom rata zauzela Mladićeva vojska ulazi u sastav Federacije BiH, donesena u bitno drugačijim okolnostima u odnosu na početak 1996. godine kada je, sukladno Daytonskom sporazumu, napravljena »reintegracija« sarajevskih naselja i predgrađa koja su držali Srbi. Tada se na Grbavici, Ilidži, Hadžićima, Vogošći i Ilijašu dogodio masovni egzodus domicilnih i doseljenih stanovnika srpske nacionalnosti, a oni koji su ostali nerijetko su bili izloženi različitim oblicima šikaniranja, i pritiska na iseljavanje. </p>
<p>Sada je malo vjerojatno da će iz donedavno »srpskog« dijela Dobrinje otići značajniji broj Srba. Sigurnosna situacija se sasvim izmijenila, mnogi stanovnici općine Srpsko Sarajevo (u kojem je bio i sporni dio Dobrinje) svakodnevno posjećuju grad, a čak se i veliki broj Srba koji su 1996. napustili prijestolnicu vratio ili podnio zahtjeve za povratak svoje imovine u »federalnom« dijelu grada.</p>
<p>Ipak, Sheridanova odluka o Dobrinji nije prošla bez prosvjeda dijela stanovnika tog naselja srpske nacionalnosti. Međutim, kako kažu službena priopćenja, tjedan dana nakon objavljivanja odluke, javna prosvjedna okupljanja sve su rjeđa, a pripadnici sarajevske županijske policije, naravno uz nadzor IPTF-a te pomoć SFOR-a redovno ophode tim naseljem. Jednom riječju, stvaraju se uvjeti da i donedavno sporni dio Dobrinje vrlo brzo u punom smislu uđe u sastav Sarajeva.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da su lokalne i međunarodne vlasti, vjerojatno procjenjujući kako ne treba podizati tenzije, spremne umanjiti ozbiljnost nekih incidenata koji su se nakon Sheridanove odluke dogodili na Dobrinji. Tako je, po informacijama koje je dobio Vjesnik, u subotu 28. travnja pokušan atentat na pomoćnika ministra županijskog MUP-a za poslove policije Zejnila Lučkina. Na službeni automobil u kojem se nalazio Lučkin tijekom redovne ophodnje pucano je s prozora jedne od dobrinjskih zgrada. Metak je, kako navodi naš izvor, pogodio policijsko vozilo, ali su putnici u njemu prošli bez ikakvih ozljeda. Iako je o svemu upoznata i međunarodna policija, o ovom incidentu javnost uopće nije izviještena niti postoje službeni podaci o tome je li provedena istraga i što su njeni rezultati.</p>
<p>Slučaj je zanimljiv i zbog toga što pokazuje dvostruka mjerila lokalnih i međunarodnih službenika spram incidenata koje izazivaju, uvjetno rečeno, bosanski Srbi i bosanski Hrvati. Naime, uz sve različitosti, ipak treba primijetiti da se nakon nedavnih civilnih prosvjeda u Mostaru (tijekom kojih nije došlo do uporabe vatrenog oružja) priprema istraga i kazneni progon većeg broja osoba, dok o oružanom napadu tijekom kojeg samo srećom nije ozlijeđen drugorangirani čovjek sarajevske policije nije izdano čak niti javno priopćenje. Razlozi se možda mogu razumjeti, ali javnost ipak ima pravo znati istinu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Petritsch »suspendirao« sud u Mostaru</p>
<p>Sudski postupci u vezi s događajima oko Hercegovačke banke i podmetanjem eksploziva pod automobil Lijanovića vodit će se u Sarajevu, a ne u Mostaru, Grudama, Širokom Brijegu, Posušju i Tomislavgradu</p>
<p>MOSTAR, 1. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch još jednom je posegnuo za svojim »proširenim ovlastima«, donijevši odluku o prenošenju nadležnosti na Županijski sud u Sarajevu sa sudova koji su stvarno nadležni za provođenje istražnih postupaka i kaznenog gonjenja sudionika u događanjima 6. travnja u Mostaru, Grudama, Širokom Brijegu, Posušju i Tomislavgradu. Ti su sudovi, istaknuo je Petritsch u svojoj odluci, ometali uspostavu privremene uprave u Hercegovačkoj banci i njezinim poslovnicama. Isto vrijedi i za slučaj podmetanja eksplozivne naprave pod automobil »Lijanovića« u Širokom Brijegu 10. travnja, a svi općinski i županijski sudovi koji su inače nadležni za provođenje istrage, kazneno gonjenje i suđenje vezano uz spomenute događaje obvezni su postupiti u skladu s Petritschevom odlukom.</p>
<p>Prenošenje nadležnosti s mostarskog na sarajevski sud izazvalo je različite reakcije, posebice nakon nekih komentara Petritscheve odluke od strane glasnogovornika OHR-a Olega Milišića koji je kazao kako »pravosuđe u Mostaru ne radi na pravi način kad je u pitanju procesuiranje Hrvata, zbog čega je i donesena odluka da se svi postupci vezani za događanja od 6. travnja ustupaju Županijskom sudu i Županijskom tužiteljstvu u Sarajevu«, a i samo procesuiranje svih predmeta pred tim (sarajevskim) sudom ići će brže. </p>
<p>Otvorenim pismom na to Milišićevo pojašnjenje, kao i na samu Petritschevu odluku oglasio se Davor Šilić, zamjenik ministra pravosuđa i uprave Hercegovačko-neretvanske županije, optuživši Petritscheva glasnogovornika da »omalovažava i blati pravosudni sustav Hercegovačko-nerertvanske županije u kojoj su ustroj i neovisnost sudstva dosegnuli najvišu razinu u Bosni i Hercegovini«. Uz to, Šilić spominje i neke dosadašnje primjere, po njemu, lošeg rada sarajevskog i dobrog rada mostarskog pravosuđa.</p>
<p>Zamjenik ministra pravosuđa Hercegovačko-neretvanske županije tako skreće pozornost na »slučaj Đedović« i »slučaj Herak« pred Županijskim sudom u Sarajevu. Đedoviću je nedavno Županijski sud u Sarajevu izrekao drakonsku kaznu, da bi on kasnije pravomoćnom presudom Vrhovnog suda Federacije BiH bio oslobođen odgovornosti, a Herak je bio na temelju dokaza koje je pribavilo Županijsko tužiteljstvo Sarajevo pravomoćnom presudom osuđen radi ubojstva dvojice braće iz okolice Vogošće, da bi se kasnije obojica »mrtve braće« pojavila živa i zdrava te danas u ponovnom postupku pred istim sudom (Županijskim sudom u Sarajevu) svjedoče u njegovu korist?! S druge strane, Šilić podsjeća Milišića da su svi sudovi i tužiteljstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji ustrojeni kao višenacionalni sudovi prema popisu stanovništva iz 1991. godine te da se pred tim sudovima vodi i najviše postupaka za ratne zločine i protiv Hrvata, i protiv Muslimana, a zasigurno uskoro i protiv Srba. »Ako je Međunarodni sud za ratne zločine ocijenio rad i ustroj našeg sudstva tako da mu je povjerio najteža djela ratnih zločina, s kakvim onda pravom sumnjate u njihovu objektivnost?«, pita Šilić Milišića.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Albanci kažu da su makedonske vojnike ubili u samoobrani</p>
<p>TIRANA, 1. svibnja</p>
<p> - Albanski pobunjenici objavili su u ponedjeljak da je u okršaju u kojem su u subotu poginula osmorica makedonskih vojnika, bila riječ o samoobrani. »Smatramo to provokacijom makedonskih snaga koje se žele prikazati kao žrtva«, rekao je Ali Ahmeti, politički čelnik gerilske tzv. Nacionalne oslobodilačke vojske (NOV). »U ovoj situaciji kad je albansko pitanje dobilo na važnosti, napad nam nije bio u interesu«, istaknuo je Ahmeti u izjavi za Reuters. »Naši su vojnici djelovali u samoobrani. Bili su u opasnosti i morali su se braniti«, dodao je.</p>
<p> Makedonsko ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je u nedjelju da su dan prije poginula četvorica vojnika i četvorica policajaca. Ophodnja od četiriju vozila na sjeverozapadu Makedonije bila je napadnuta bacačima raketa, ručnim bombama i automatskim oružjem. Prema priopćenju ministarstva, napadači su dio »terorističke sabotažne skupine« koja je prešla s Kosova, ali nije optužen »NOV«. Početkom godine, »NOV« je mjesec dana bio u sukobu s makedonskim snagama sigurnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Uklonjeni dokazi o zločinima nad Albancima</p>
<p>BEOGRAD, 1. svibnja</p>
<p> - Beogradski Fond za humanitarno pravo optužio je Vojsku Jugoslavije i MUP Srbije da su u vrijeme NATO-ovih akcija uklanjali dokaze o zločinima nad kosovskim Albancima, spaljivali tijela žrtava ili ih ponovno pokapali na tajnim lokacijama na Kosovu i u Srbiji.</p>
<p>Fond je u priopćenju u ponedjeljak naveo da su, prema podacima kojima raspolaže, u razdoblju od 24. ožujka do 12. lipnja 1999. »najmanje 800 tijela i ostataka ubijenih kosovskih Albanaca, među kojima je bilo staraca, žena i djece, prenijeta s prvotnih mjesta i pokopana na tajnim lokacijama«, a dokazi o zločinu uništavani su »spaljivanjem tijela ili ponovnim pokapanjem«. Ta nevladina institucija navodi da su izmještena tijela 87 kosovskih Albanaca pokopanih u Đakovici i 130 mušakaraca iz sela Izbice, a tijela 107 muškaraca ubijenih u Velikoj Krusi 26. ožujka 1999. nikada nisu pronađena. Prema navodima Fonda, 6. travnja 1999. kod mjesta Tekija u blizini Kladova u Srbiji, iz Dunava je izvučena hladnjača s registracijskim pločicama Peći u kojoj je bilo 50-tak mrtvih tijela. Prema saznjanjima Fonda, tijela su prekrcana u hladnjaču s beogradskim pločicama i odvezena u pravcu Donjeg Milanovca. Fond je priopćio da su općinska rukovodstva Kladova i Negotina znala za ovaj događaj, a slučaj je proglašen »državnom tajnom«.</p>
<p>Britanski list Observer prošlog je tjedna ustvrdio i da su tragovi uklanjani tako što su pripadnici jugoslavenske vojske tijela dovozili i spaljivali u pećima tvornice »Trepča« na Kosovu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Grčkoj redovnički prosvjedi protiv Papina dolasku </p>
<p>ANKARA, 1. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Grčka je postala pozornicom nesvakidašnjih prosvjeda redovnika i redovnica koji se protive posjetu poglavara Rimokatoličke crkve pape Ivana Pavla II. Ateni. Na ulice i trgove grčke metropole (u blizini rimokatoličke katedrale Agios Dionisios u Ateni koju Papa namjerava posjetiti) u ponedjeljak je izašlo više od 2000 samostanaca. Noseći grčke, bizantske i crne zastave, ikone, slike Djevice Marije sa sinom Isusom, optuživali su katolike za niz povijesnih nepravdi.</p>
<p>Mogli su se zamijetiti transparenti: »Papa čelnik heretičke crkve«. Gradski promet bio je nekoliko sati potpuno paraliziran. Sudionici prosvjeda otišli su zatim na Olimp gdje su se pomolili za to da Papa ne kroči na grčko tlo. Izrazili su protivljenje njegovu već najavljenu posjetu atenskom brežuljku Areos Pagos kod Akropole, gdje je, kako se tvrdi, apostol Pavle propovijedao Atenjanima.</p>
<p>Katolički poglavar dolazi u jednodnevni 24 satni posjet Ateni u petak kao šef države na poziv grčkog predsjednika Kostisa Stephanopoulosa. Riječ je o povijesnom posjetu na koji se čekalo gotovo 13 stoljeća. Posljednji posjet nekog pape Grčkoj zabilježen je prije 1291. godine. Riječ je o burnom povijesnom razdoblju kad se kršćanstvo podijelilo na istočnu ortodoksnu i zapadnu katoličku crkvu.</p>
<p>Tijekom posjeta predviđeni su Papini svjetovni susreti s premijerom Kostasom Simitisom, predsjednikom parlamenta Apostolosom Kaklamanisom i vođom Nove demokracije, najveće oporbene stranke, Kostasom Karamanlisom. Najavljen je i susret Svetog Oca s arhiepiskopom atenskim i cijele Grčke Kristodoulosom. </p>
<p>Za srijedu su najavljeni novi prosvjedi redovnika, dva dana uoči Papina posjeta, a očekuje se da će se na njima okupiti i vjernici. Strahuje se da bi vatikanska kurija u posljednjem trenutku mogla priopćiti da se odustaje od Papina »grčkog izleta«. Stoga nije slučajno da je, u međuvremenu, arhiepiskop atenski i cijele Grčke pozvao ortodoksno svećenstvo da se suzdrži od antipapinskih prosvjeda. Ali, prema vijestima koje dolaze iz Grčke, malo je znakova koji upućuju na zaključak da je taj apel učinkovit.</p>
<p>Nakon Grčke, Papa bi trebao posjetiti poglavito muslimansku Siriju i katoličku Maltu. Damask se već danima uređuje za što ljepši doček Svetog Oca. Od oko 17 milijuna sirijskog pučanstva, gotovo dva milijuna su kršćani. Znakovito je da će Papa posjetiti i Queneitru, mali gradić na Golanskoj visorani koji su Sirijci uspjeli vratiti nakon obnovljenih borbi s Izraelom poslije 1967. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bush za proturaketni štit unatoč protivljenju Kine, Rusije i svojih saveznika </p>
<p>WASHINGTON 1. svibnja</p>
<p> - Bijela kuća najavila je da predsjednik George W. Bush u utorak, u govoru na Nacionalnom sveučilištu za obranu, namjerava obrazložiti svoju odluku o postavljanju američkog proturaketnog štita, te o smanjenju količine ofenzivnog nuklearnog oružja. Nacionalna proturaketna obrana (NMD) bila je među važnim temama Bushove predizborne kampanje, ali je predsjednik nakon ulaska u Bijelu kuću gotovo nije ni spomenuo, niti je za NMD predvidio novac u proračunu za 2002. </p>
<p> Nakon takvog zatišja, Bush je ovih dana ponovio da nove prijetnje zahtijevaju nov pristup razmišljanju o američkoj obrani. »Mislim da ima smisla razviti obranu koja se može suočiti s pravim prijetnjama i poslati poruku svijetu da će SAD u razdoblju nakon hladnog rata ispuniti svoju odgovornost očuvanja mira smanjujući količinu ofenzivnog nuklearnog oružja«, ustvrdio je Bush.</p>
<p>Nacionalnoj proturaketnoj obrani snažno se protive Rusija i Kina. Ni američki saveznici u Europi nemaju razumijevanja za takav način obrane od navodnih prijetnji od slučajno ispaljenih projektila ili ucjena i napada neke od »neobuzdanih zemalja«, među kojima se najčešće navode Sjeverna Koreja, Irak i Iran. Nakon govora u utorak, Bush namjerava poslati svoje diplomate na nove konzultacije s američkim saveznicima. Nacionalna proturaketna obrana bit će i tema sastanka s ruskim šefom diplomacije Igorom Ivanovom kad on sredinom svibnja dođe u Washington. </p>
<p>Uoči najave programa američke proturaketne obrane, Bush je u utorak razgovarao s čelnicima nekoliko zemalja kojima je unaprijed želio objasniti svoje zamisli. Dužnosnici Bijele kuće kažu da je američki predsjednik telefonirao britanskom premijeru Tonyju Blairu, francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu, japanskom premijeru Junichiru Koizumiju, kanadskom premijeru Jeanu Chretienu, njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu i glavnom tajniku NATO-a Georgeu Robertsonu.</p>
<p>Bush nije unaprijed najavio svoju odluku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji je u više navrata osudio namjeru uspostave proturaketnog štita. Telefon nije zazvonio ni u Pekingu, gdje tvrde da će uzvratiti jednakom mjerom na američko vojno jačanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Schröder promovira superdržavu EU</p>
<p>Prema projektu njemačkog kancelara nacionalne se države odriču dijela suvereniteta, a vanjska, monetarna, porezna i razvojna politika prelaze u nadležnost Unije / Službeni Pariz, London i Beč, ali i nordijske zemlje rezervirane su spram berlinskih vizija o budućnosti EU-a </p>
<p>BERLIN, 1. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Ne želimo europsku superdržavu ni supervladu.« Tim je komentarom, kako prenosi njemački radio u utorak, austrijski kancelar Wolfgang Schüssell, odbacio ideju njemačkog kancelara Gerharda Schrödera o zajedničkoj vladi EU-a. Iz drugih europskih metropola uopće nije bilo reakcija na toj razini, pa će otvaranju novog ureda njemačkog kancelara u Berlinu u srijedu prisustvovati samo bivši francuski predsjednik Giscard D'Estain, koji je jedini zagrijan za njemačku viziju Europske unije kao »superdržave«.</p>
<p>Iz dosadašnjih reakcija jasno je da je službeni Pariz vrlo rezerviran prema berlinskim vizijama o budućnosti EU-a, a ni u Londonu nisu nimalo oduševljeni. Štoviše, dosadašnja struktura EU-a koju Nijemci hoće reformirati najvećim je dijelom upravo francuska arhitektura. Pretpostavlja se, međutim, da će Schröderov prijedlog dobiti potporu zemalja Beneluxa i Italije koje su i utemeljile Europsku zajednicu, dok će u nordijskim zemljama prijedlog naići na hladan prijem. Španjolska je, pak, sumnjičava, ali se očekuje da će slijediti volju većine. Što se tiče novih kandidata, oni pristaju na sve da uđu u članstvo EU-a. </p>
<p>Što to, zapravo, Berlin predlaže? U Schröderovom prijedlogu se navodi da su »europske integracije najvažniji i najuspješniji potez u europskoj povijesti«, ali se ne objašnjava na koji bi način trebalo reformirati Europsku komisiju u snažno izvršno tijelo na koje se računa kao na vladu EU-a. Nema ni objašnjenja kakva će biti ravnoteža između Europskog parlamenta, koji ima ovlasti nad ogromnim proračunom Unije, te predloženog drugog doma u kojem bi se, pretpostavlja se, okupljali premijeri zemalja članica i koji bi tu predstavljali interese svojih vlada. Schröderov prijedlog dolazi u vrijeme kad EU muči strah od blokade. Svi su verbalno za proširenje Unije na Istok, ali kažu da buduća tridesetorica ne mogu funkcionirati kao sadašnja petnaestorica. Spominju se zajedničke vrijednosti i potreba da se prevlada višestoljetna podjela Europe.</p>
<p>Slično kao njemački kancelar, istupili su i njemački predsjednik Johannes Rau i ministar vanjskih poslova Joschka Fischer. S najnovijim prijedlogom može se govoriti o novoj viziji Europe »berlinske Republike«. U njihovoj viziji, uz zajedničku europskuvladu i parlament, ostaju nacionalne države, a ključna područja poput vanjske, monetarne, porezne i razvojne politike prelaze na razinu Unije. </p>
<p>Prema Fischerovom prijedlogu, zemlje koje su spremne odreći se tog dijela suvereniteta, činile bi posebnu federaciju unutar Unije, i tako bi nastala »Europa različitih brzina«. Kako funkcionira sadašnja struktura »EU istih brzina« pokazao je zadnji sastanak o unutarnjim refomama u Nici. Reforma procesa odlučivanja u institucijama EU-e, naime, pokazala se kao pobjeda nacionalnih egoizama. Francusko-njemački motor »najuspješnije ideje u europskoj povijesti« potpuno je zastao. Nijemci su se pozivali na činjenicu da moraju imati više moći u Bruxellesu jer ih je 16 milijuna više, a Francuzi da su oni ipak nuklerna sila. </p>
<p>Stoga činjenica da Schröder u srijedu u Berlinu, nedaleko od Reichstaga na rijeci Spree otvara monumetalni ured šefa njemačke vlade s 370 soba na 12.000 četvornih metara, ne s Chiracom, nego s bivšim francuskim predsjednikom D'Estaingom simbolički govori o izgledima vlade buduće europske superdržave. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>»Carla del Ponte ili general Martin Špegelj«</p>
<p>Nakon prečitavanja, tijekom više dana, ekskluzivne objave u »Vjesniku« dijelova knjige »Sjećanja vojnika« generala Martina Špegelja uz gorčinu, zgražanje i gnušanje, s pitanjem gdje je kraj hrvatskom jalu i zavisti, ostalo je: čija je optužba predsjednika Tuđmana čudovišnija (monstruoznija)? Strašne haaške tužiteljice Carle del Ponte ili hrvatskog generala zbora Martina Špegelja?</p>
<p> Gotovo bez dvojbe jasan je odgovor: prema načinu montiranja optužbi Carla del Ponte amater je u odnosu na generala Špegelja. On optužuje i svoje najveće dobročinitelje u životu: predsjednika Republike, hrvatskog državnog poglavara i svoga vrhovnog zapovjednika dr. Tuđmana i svojega ministra obrane, hrvatskog viteza Gojka Šuška. Nitko ga nije trpio kao oni. Sam piše da je tri put umirovljen, i to u kojim godinama života?</p>
<p>Haaški međunarodni sud nadmašio je sve poznato u svjetskoj povijesti. Hrvatskom generalu Blaškiću za ništa dokazano 45 godina robije. Istina Carla del Ponte svojim je progonima nadmašila i Ježova i Jagodu, i Beriju, pa i samoga Josifa Visarionoviča Džugašvilija Staljina - Kobu, s pomalo zaboravljenim u tom području Staljinovim »asistentom« Vjačeslavom Molotovim (potpisao u kolovozu 1939. godine začetak Trojnog pakta s akontacijom podjele Poljske s Rusima, s njemačkim ministrom vanjskih poslova Jochimom von Ribbentropom koji je proglašen za ratnog zločinca 7 godina kasnije i prvi u skupini obješen u Münchenu, a prije toga se »proslavio« svojim nalogom za zatvorenog suborca, »miljenika« sovjetske partije Nikolaja Buharina: »ubiti bastarda svinje i lisice«.</p>
<p>Svaka će analiza (biti će ih!) pokazati da je general Špegelj nadmašio i Carlu del Ponte koja je amater, kada se radi o čudovišnim optuživanjima, i to ne samo u odnosu na Špegelja, nego i na sve sovjetske gonitelje, uključivo i samoga Višinskog. Čime je to Špegelj zaslužio tako visoko rangiranje? Nitko, ama baš nitko, nije učinio ono što je učinio Špegelj. U tko zna koliko godina frustriranosti (valja ponoviti: sam piše da je tri puta umirovljen) završio je na tome da je konačno stigao do toga da dovede u sumnju i pobjedu svoje vlastite hrvatske vojske i svoj Domovinski rat (i proslavljeni su sovjetski generali i maršali) čak i jedan Tuhačevski, među najvećim vojskovođama možda u čitavoj ljudskoj povijesti imali svoje ratove, i Domovinski, ali su radije nekrivi otišli pred streljačke strojeve po volji svojih poglavara, nego optužili vlastite nacionalne svetinje. Što je učinio Špegelj? Doveo je u sumnju pobjedu u obrambenom (ne kaže Domovinskom!) ratu dozvolivši da se pod njegovim imenom i slikom ponovljeno objavi sumnja: u tom ratu smo »možda i pobijedili« s nastavnom objavom optužbe za prevaru vojnika od strane njihovog vlastitog »političkog i državnog vodstva«. Čime su vojnici prevareni i tko predstavlja to prevarantsko »političko i državno vodstvo« Špegelj smatra da nije dužan niti reći, a još manje napisati. Špegelju neće vrijediti opet niti naknadna optužba da je kriva novinarska »oprema« teksta.</p>
<p>No da se Špegelju možda i pripisalo ono što i nije napisao može biti jer se npr. u nastavku od 9. IV. 2001. u kojem Špegelj piše da su Zagrepčani po »zapovijedi Tuđmana i Šuška« morali voziti tenkove, u naslovu teksta nalazi da su ih vozili »Miloševiću«, premda Miloševićeva imena nema u Špegeljevu tekstu. isto kao što na jednom mjestu piše da je Tuđman bio 48 puta kod Miloševića, što je ili namjerno podmetnuto ili pobrkano s činjenicom da je kod Miloševića bio 40 puta (koliko je meni ispričao, ing. Šarinić) ili 48 puta koliko je puta trebao, po Špegelju, otići u Beograd Tuđmanov pouzdanik ing. Hrvoje Šarinić, (po Šarinićevoj inicijativi brojiti i zrakoplove u beogradskoj zračnoj luci).</p>
<p>Kao što je dodano »Miloševiću«, u Špegeljevu optužnicu »vrha HDZ-a« dodano je i »izabrani« (vrh HDZ-a). Budući da Špegelj nije demantirao ostaje da bi i to bilo njegovo. U svakom se slučaju radi o jadnom brljanju po hrvatskoj povijesti. Špegeljova optužba gora od Berijine ili Carle del Ponte, zaključno u pretposljednjem odlomku feljtona u »Vjesniku« od 22. travnja 2001. glasi: »predsjednik Tuđman, ministar Šušak i izabrani (ponovljeno u lidu ali bez»izabrani« (vrh HDZ-a kao vladajuće stranke u Hrvatskoj »organizirali i vodili rat« »u svrhu osvajanja i pripajanja dijelova susjedne države«.</p>
<p>U nedostatku prostora za šire elaboracije i potpunija citiranja na ovome je mjestu za navesti da se iz citata prethodnog odjeljka ovog teksta vidi da se radi osim optužbe bez dokaza i o drskoj optužbi Špegelja, opet bez dokaza, još i za imperijalistički ili aneksionistički rat. Umjesto »dokaza« o vođenju rata u »svrhu osvajanja i pripojenja dijelova susjedne države«, general zaključno govori o »takvim dokumentima« kao što je navođenje sadržaja sastanka 10. prosinca 1993., na kojem se »raspravljalo i o tome« »kako će hrvatska strana prevesti 10.000 tona goriva za srpsku vojsku, koja je osigurala prolazak konvojima HVO u opkoljena područja, opskrbljivala HVO topničkim streljivom ili pak sama, po dogovoru (tko, s kim, kako i gdje? op. p.) ispaljivala određenu količinu granata na položaje Armije BiH«.</p>
<p>U posljednjih 50 godina čitao sam različite tekstove i knjige, a razgovarao osobno o tome i s četvrtim partizanskim čovjekom iz II.. svjetskog rata i poslije njega, general lajtnantom Milovanom Đilasom.</p>
<p>O pregovorima i neosporenim dokazima o dogovorima vojske Josipa Broza (ne znam da li onda već maršala) s vojskom njemačkih okupatora o zajedničkom djelovanju ili nedjelovanju protiv srpskih četnika u Bosni, možda baš, igrom sudbine, na onim istim prostorima na kojima su hrvatska i srpska vojska dogovorima u posljednjem ratu spašavali glave, tijekom pola stoljeća nisam nikada ni čuo niti pročitao (a to je bila česta tema) da bi se Brozova vojska dogovarala s njemačkom ili srpskim vojskama u II. svjetskom ratu u svrhu »osvajanja i pripojenja dijela susjedne države«.</p>
<p>S ratom za vojarne pozabaviti će se vjerojatno vojnici, no slučaj je drastičan jer opsjeda već gotovo čitavo desetljeće generala Špegelja s njegovim »ratnim planom« po kojem je trebalo »osvojiti« garnizone i »glatko« preuzeti cjelokupnu mornaricu JNA od Pule do Boke. Trebalo je samo metnuti soli na rep prvom i posljednjem brodu, umjesto da dva dana nakon pada Vukovara D. Rudolf u ime Vlade jamči » slobodan i siguran odlazak«. Priznaje to »napismeno« i sam Špegelj) pripadnika JNA i cijeloga Vojnopomorskog vojišta uključivši Zadar, Šibenik, Split, Divulje kao garnizone koji će otići, pa onda u tom nabrajanju general pravi budale iz čitatelja tvrdnjom kako nema Benkovca i Knina, kao da »oni nisu u Hrvatskoj«, iako da se u Sporazumima Vlade RH iz studenoga 1991. godine precizno govori o odlasku s »područja Republike Hrvatske«, pa dalje kaže: »Ne zna se što je gore da su naši pregovarači to previdjeli ili da »za to nisu marili«. Zna Špegelj da su Knin i Benkovac morali pričekati još pune četiri godine Olujnike vrhovnika Tuđmana i ministra Šuška za spas od srpskih okupatora. To je bio dio ratnog plana Vrhovnika za kojega Špegelj drsko i prepotentno tvrdi da nije imao nikakav ratni plan. </p>
<p>Jedno od genijalnih djela Vrhovnika Tuđmana je njegov rat za vojarne. Ne Špegeljov, po kojemu bi Hrvati istjerivali iz vojarni okupatore granama koje bi otkidali s drveća pred vojarnama (200.000 'dugih cijevi' bilo je predano, ili je moralo biti predano okupatorskoj neprijateljskoj JNA). Po tom ratu će Vrhovnik Tuđman ući u svjetsku vojnu povijest za sva vremena, a to je genijalni pothvat srca i uma, posljednjeg univerzalnog europskog duha XX. stoljeća povjesnika i vojskovođe dr. Franje Tuđmana (o tom ratu - od »Domovinski rat« i »Rat za vojarne« već sada lijepo piše u »Hrvatskom leksikonu«, str. 264. i 254. urednika Antuna Vujića, sada i ministra kulture RH), drukčije od nažalost, fantaziranja generala Špegelja.</p>
<p>General Špegelj će u prepunoj dvorani na prikazivanju svoje knjige »Sjećanja vojnika« 23. IV. 2001. g., prema HTV-u u »Odjecima dana« u 23 sata hvaleći se svojim ratnim planovima za istjerivanje vojske JNA, sukladno napisanom kako je imao vojsku od 250.000 ljudi! reći bez trunke stida: Tuđman nije imao ratni plan, da bi zastavši »značajno« »poentirao«: »Nikakav«!</p>
<p>General nije kriv. On zna za »plan« po kome crta: »mitraljez« tam, a top iza onog drveta, »kurir sim«...ili kako je pisao dr. Đime Đodan za pruske generale: »Prva kolona naprijed marš, druga kolona naprijed marš, lijeva, desna, lijeva desna, lijeva...«.</p>
<p>Vojskovođa Tuđman nosio je i razrađivao svoj ratni plan, plan oslobođenja Hrvatske od okupatora desetljećima u duhu. Kao Zrinski u Sigetu bio je opkoljen okupatorima. S razlikom da su mu okupatori bili u Sigetu. (Kao što je zagrebačko naselje Siget bilo na puškomet od »Maršalke« - vojarne s 1000 topova, tenkova i raketa spremnih za paljbu, kako su to pokazali na jednoj stambenoj zgradi u Utrinama. Za Tuđmanov plan ne trebaju primarno papiri. Kao niti jednom od najvećih duhovnih stvaratelja svih vremena - Hrvatu - Dubrovčaninu Blaženku Kotruljiću, koji je prije više od 500 godina stvarao planove za gospodarske slike svijeta u svojoj glavi i kao što je jedan od najvećih glazbenika svih vremena Ludwig van Beethoven, već gluh kao top, nosio u duhu i u duhu stvarao i stvorio dva među najvećim glazbenim djelima u povijesti svijeta: Missu solemnis i IX. simfoniju kojima sada uz bok stoji Tuđmanova olujna simfonija Oluja 1995. Svima je zajedničko da im treba mozak. Blaženko Kotruljić - Ludwig van Beethoven i dr. Franjo Tuđman: Divovi duha, kreatori gospodarskih, glazbenih i vojnih simfonija!</p>
<p>Dr. Hrvoje Šošić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>HT bi i bez poskupljenja imao profit od 400 milijuna kuna</p>
<p>Još jednom dužan sam upozoriti na poskupljenje HT usluga i činjenicu o ignoriranju korisnika, koji su željeli ukazati na stjecanje protupravne koristi HT-a. Naime, 1. svibnja 2001. navršava se druga godina od poskupljenja impulsa za iznos od 31,6 posto. Poskupljenje je prošlo u tišini a neposredno prije prodaje 35 posto HT-a Nijemcima (DT). Poskupljenje nije imalo veze s PDV-om već je argument za poskupljenje bio »harmonizacija cijena HT-ove fiksnih telefonskih usluga s cijenama takvih usluga u većini usporedivih zemalja«.</p>
<p> Drugi izvor prenosi g. Mudrinića koji je izjavio da je »sadašnja razlika između cijene domaćih i međunarodnih impulsa prevelika pa će se cijene morati izjednačiti«. </p>
<p>Konstatiram da se povećanjem cijena telefonskih usluga omogućilo sticanje profita jednoj stranoj privatnoj kompaniji, u konkretnom slučaju DT-u, pa Vas molim da istražite moguće motive.</p>
<p>Od nadležnih se mogu dobiti odgovori koji nisu adekvatni (HT), kojima se prebacuje nadležnost (Agencija ZZTN), ili nikakvi odgovori (Vlada i okolica). Želio bi govoriti što je moguće više brojkama stoga navodim podatke o poslovanju HT-a iz1999. g. koji su relevantni za dokaz da je poskupljenje cijena telefonskih usluga (zakon traži formiranje usluga na troškovnom principu) bilo sticanje protupravne imovinske koristi za HT odnosno podloga za stvaranje profita DT-u. Dakle transfer novca. Pretplatnici HT-a DT (35 posto).</p>
<p>Bruto promet HT-a iznosio je 5,503.000 kuna (5,5 milijardi). Od toga je bruto profit bio 840 milijuna kuna. HT je imao u prosjeku 4.860 impulsa po korisniku i 1.639.154 korisnika (1,6 milijuna). Uz cijenu impulsa od 0,22 kune (s PDV-om bi bilo 0,27 kuna) totalna zarada bi bila 1.752.583.456 (1,7 milijardi kuna). Stara cijena impulsa od 0,1677 kuna daje rezultat od 1,335,946,571 kuna (1,33 milijarde kuna). Razlika od 416,636,884 kuna (416 milijuna kuna) to je samo najgora varijanta kalkulacija - poskupljenje je bilo 1. svibnja) koja svejedno pokazuje da bi HT imao i dalje profit od oko 400 milijuna kuna - da i nije bilo poskupljenja impulsa. Još jednom napominjem da se ovdje ne radi ni o kakvom utjecaju PDV-a. (I usput rečeno HT je imao otpis amortizacije od 1,33 milijarde kune - Bez komentara). </p>
<p>MLADEN MILČIĆLabin</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Netočno i nestručno o skijaškom centru na Sljemenu</p>
<p>U Nedjeljnom vjesniku iz pera vašeg novinara M. Lipovca objavljena je netočna informacija s prezentacije skijaškog centra Sljeme. Nas pozvane i prisutne sudionike začuđuje i naslov članka »Janica i Bandić predstavili projekt skijaškog centra Sljeme« uz konstataciju da Janica nije prisustvovala prezentaciji, jer ju je sam gospodin gradonačelnik ispričao za nedolazak zbog kašnjenja, a predstavljanje je u ime austrijske tvrtke »Mannesmann Anlagenbau« održala gđa Car, uz projekciju. Gradonačelnik je nama znanstvenicima, koji smo do sada sudjelovali na dva okrugla stola o tom projektu »očitao bukvicu« o »hrvatskom sindromu« i o »pljuvanju po onima koji nisu prisutni« (mislio je na sebe!). Dalje je kazao (posjedujem tonski snimak!): ako se ovdje dogovorimo, tako to treba biti, ako se dogovorimo, da se ne radi, nećemo raditi - zatvorimo Pandorinu kutiju! No osim izlaganja austrijskog »viđenja« budućnosti Sljemena izlagao je još svoje viđenje i gosp. Žiljak (mlađi) - koji je inače vodio čitavu prezentaciju, a nakon njega čuli smo samo lijepe riječi od direktora JP Hrvatske šume gosp. Ledinskog, riječi dekana Šumarskog fakulteta, zamjenika dekana Agronomskog fakulteta i poltronski pledoaje »čovjeka rođenog na Kraljičinom zdencu« koji je u zvijezde kovao našeg gradonačelnika. Ostali prisutni znanstvenici nisu dobili riječ, jer se odmah produžilo s odlaskom do trosedežnice i na vožnju njome, a da se vidi izgrađeni bazen za prikupljanje vode za snježne »topove« iza čega je slijedila sadnja sadnica bora - buduće »zaštite« dijela skijaške staze od sunčevih zraka!</p>
<p>Ova informacija »ilustrirana« je slikama: na naslovnici: Janica s bratom u prvom planu kako sadi ne naš, već iz Austrije donesen bor, a na sedmoj stranici slike brata i sestre Kostelić kako zagrču zemljom svoj bor i snimka kako naš gradonačelnik puni Janici tanjur s grahom u Tomislavcu.</p>
<p>Za sve prisutne više nije bilo nikakve rasprave oko »projekta« već se nakon ugodnog druženja svi prisutni razilaze - neki službenim, neki privatnim kolima, neki s dva specijalna ZET-ova autobusa, a pravi ljubitelji planine vratili su se pješice s planine svojim ustaljenim stazama koje u predstavljenom projektu očekuje presjecanje modernim i »zanimljivim« toboganom, vraćali su se uz ruševine Brestovca na kom je mjestu zamišljen hotel sav »obučen« u staklo i niz »epohalnih« novosti o kojima su mogli razmišljati nakon svega što su čuli na prezentaciji. Gradonačelniku je bilo žao što na organiziranom sastanku nije bilo župana Zagrebačke županije i načelnika općine Bistra, jer se to i s njezine strane predlaže još jedna žičara na vrh Sljemena izgrađena s gondolama, kojima vjetar »neće smetati«... To što projekt nije prezentiran na pravoj topografskoj karti već na turističkoj maketi nije bitno, što nije bilo karte geološke, hidrogeološke, vegetacijske i drugih sadržaja - to izgleda uopće nije važno, ali je zato 90 posto prikazanih snimaka snimljeno po zimi, a prema našim meteorološkim podacima snijega je u zadnjim godinama na Medvednici sve manje i sve kraće vrijeme - ali mi izrađujemo projekt, kao da će na vrh dolaziti dnevno nekoliko desetaka tisuća skijaša, a snježna sezona trajati nekoliko mjeseci, kao na visinama od preko 1500 do iznad 2000 metara u susjednoj Austriji, Italiji ili Švicarskoj. Ali naš »zaljubljenik« u Janičine uspjehe - gradonačelnik Bandić radi sve ovo za dobrobit svojih građana, ne razmišljajući o činjenici, da se sve to može učiniti za vrlo mnogo manje novca, a njih je sada svakog dana i u našim džepovima sve manje! No kako on tvrdi, da će on realizirati zamišljeno »svidjelo se to nekome ili ne«, naši unuci imat će priliku da do novog »Obrovca« neće trebati putovati preko Velebita već će ga moći vidjeti na planini ispod koje su rođeni.</p>
<p>dr. B. PRPIĆšumar, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bez prava na obnovu</p>
<p>Godine 1991. zajedno sa mužem i tri kćeri napustili smo kuću u Petrinji (Carekova 15). Smještaj smo našli u Popovači u stanu od muževog poduzeća, a 1993. otkupili smo stan. Sada nemamo pravo na obnovu. Da li će se u pravnim propisima što promijeniti s obzirom da mi nismo uništili svoju kuću nego oni koji su okupirali Petrinju.Zapaljena katnica mojih roditelja u Petrinji obnovljena je djelomično, koliko su imali pravo. Naša djedovina u Novom Selu Glinskom uništena je do temelja. Zapaljeni su kuća, štala i štagalj. Roditelji nemaju pravo na obnovu u Novom Selu Glinskom jer im je obnovljeno u Petrinji.</p>
<p>Na žalost mi smo unazađeni i nikad se nećemo oporaviti od ovih gubitaka. </p>
<p>MARIJANA ŠVEHALJPopovača</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Markanu diktiran izmijenjen sudski iskaz</p>
<p>Umirovljeni policajac Mikulić, svjedoči za Vjesnik Branko Markan policajčev bivšeg rob, prisilio ga je nedavno da napiše kako su ga na optužbe protiv Jezerčića i njega natjerali u osječkoj policiji te da je zapravo riječ o zavjeri</p>
<p>OSIJEK, 1. svibnja</p>
<p> - »Nikada nisam imao namjeru promijeniti svoj iskaz jer sam tijekom istrage i suđenja govorio istinu. Ukoliko se usvoje žalbe na donesenu presudu i suđenje se ponovi, neću mijenjati iskaz i spreman sam kao i na prošlom suđenju ponovno svjedočiti sedam sati u unakrsnoj vatri pitanja suca, obrane i mog odvjetnika« - izjavio je za Vjesnik Branko Markan, poznatiji kao prvi hrvatski rob iz slučaja »Jezerčić«. </p>
<p>Podsjetimo, na osječkom Općinskom sudu u studenom su prošle godine, bivši načelnik policijske uprave osječko-baranjske Dubravko Jezerčić (46) i umirovljeni policajac Tomislav Mikulić (28) proglašeni su krivima za kaznena djela za koja ih se teretilo - Jezerčić za iznudu, a Mikulić za iznudu i uspostavu ropstva nad oštećenim Brankom Markanom. Naime, optužnica ih je teretila da su u rujnu 1996.godine iznudom i prijevarom došli do zemljišta u središtu Osijeka koje je bilo u vlasništvu oštećenog Markana na kojemu je potom Jezerčić otvorio restoran »Grand« . Mikulić je optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva, jer je Markana potom prisilio da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka i zabranjivao mu da ih napusti, te ga tjerao da za njega i njegove prijatelje obavlja teške fizičke poslove bez ikakve naknade. Nepravomoćnom presudom Jezerčić je osuđen na kaznu zatvora od dvanaest mjeseci, a Mikulić na 2 godine i deset mjeseci. Kako je riječ o nepravomoćnoj presudi i kaznama zatvora koje su manje od pet godina, obojici je pritvor ukinut te su pušteni na slobodu do pravomoćnosti presude.</p>
<p> »Mislio sam da ću konačno moći mirno živjeti. Smještaj sam pronašao u Domu sv.Vinka za beskućnike, a hranim se u pučkoj kuhinji. Uz to sam upisao Evanđeoski fakultet u Osijeku i okrenuo se vjeri. No, kratko je trajao moj mir. Prije dva tjedna susreo sam na ulici Tomislava Mikulića koji me upitao hoću li s njim na piće. Nisam znao što ću, uplašio sam se pa sam pristao « - ispričao nam je Markan. Nadalje navodi kako ga je Mikulić potom odvezao u kafić »Flash« u osječkoj Tvrđi gdje su ubrzo potom došli Jezerčić i novinarka »Glasa Slavonije« Ana Diklić. Svi zajedno su sjedili za stolom kada je Jezerčić rekao Markanu kako je cijelo suđenje bila jedna velika namještaljka i zavjera protiv njega koju su mu smjestili njegov »nasljednik« Josip Begović i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber. »Rekli su mi da će mi kupiti stan ako potvrdim te njihove navode i promijenim svoj iskaz. Šutio sam, nisam se htio s njima pretjerivati jer sam se uplašio. Vidjevši kako ne pristajem na to, rekli su mi da bi gospođa Diklić sutra napravila razgovor sa mnom za 'Glas Slavonije' pa da će netko doći po mene ujutro u Dom« -prisjeća se Markan.</p>
<p> Prema njegovim riječima, ujutro je po njega došao Mikulić i odvezao ga u restoran »Barun« (bivši Grand) gdje mu je dao papir i olovku te mu, zapovjedivši da piše, izdiktirao pismo na oko šest stranica. »U pismu koje je on diktirao u moje ime navodi se kako su me na optužbe protiv Jezerčića i njega natjerali u osječkoj policiji te da je zapravo riječ o zavjeri. Također sam morao napisati da sam svoj iskaz dao pod prisilom policije te da su mi oni točno odredili kako trebam svjedočiti. Na koncu, kako sve ne bi ispalo sumnjivo morao sam napisati i to da o svemu govorim tek sada jer ne mogu više živjeti sa grižnjom savjesti zbog tih optužbi» - objasnio je Markan dodavši kako ga je potom novinarka Diklić odvezla u Zagreb kod predsjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđe Adlešić kojoj je on morao predati pismo. Na naš upit kako su ga Jezerčić i Mikulić prisilili da napiše pismo i da li je bilo kakvih prijetnji, Markan je odgovorio: »Samo njihovo prisustvo mene je natjeralo da ih slušam, jer ih se bojim zbog svega što su mi napravili u zadnjih nekoliko godina«. Nadalje je objasnio kako zna da je u pismu iskaz koji je totalno drugačiji od onoga na sudu te da bi to moglo štetiti i njemu, no ističe kako nije imao drugoga izbora te da se nada kako će gospođa Adlešić shvatiti o čemu se radi. »Dok sam joj predavao pismo, novinarka Diklić bila je uz mene pa nisam znao kako da joj dam do znanja da nemam ništa s tim. Uzeo sam pismo, bacio ga na stol i rekao kako to ionako nisu moje riječi« - naglasio je Markan. Nadalje je istaknuo kako se, što se tiče njega, može provesti istraga o tome što piše u pismu i o eventualnoj zavjeri protiv Jezerčića, ako će se njome otkiriti istina i potvrditi njegovi navodi iz svjedočenja na sudu na temelju kojih su Jezerčić i Mikulić proglašeni krivima. </p>
<p> Pokušali smo kontaktirati i sa drugom »stranom«, no Dubravko Jezerčić odbio je dati bilo kakav komentar na ovu temu istaknuvši kako ne zna ništa o svemu tome te da ništa od toga nije istina. S obzirom da je žalbeni postupak na donesenu presudu u tijeku, mnogi pretpostavljaju da je riječ o pokušaju utjecaja na odluku suda kako bi se suđenje ponovilo, a Markanov iskaz promijenio u korist optuženih.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Jedna osoba poginula, 4 teško i 11 lakše ozlijeđenih</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja </p>
<p> - U ukupno 66 prometnih nesreća koliko ih se jučer desilo na zagrebačkom području jedna je osoba poginula, četiri su osobe teško ozlijeđene, a 11 je osoba zadobilo lakše povrede, izvješteno je danas u Policijskoj upravi zagrebačkoj. </p>
<p> U Vrbovcu je sinoć smrtno stradao vozač motocikla Darko Š. (1981.) koji je vozeći se na motoru marke »yamaha FZ 750« kod raskrižja s ulicom 7. svibnja zbog neprilagođene brzine kretanja prednjim kotačem udario u automobil kojim je upravljao Krunoslav S. (1971.) i na mjestu događaja smrtno stradao. Pijani vozač Ivan H. (1953.) naletio je na pješakinju Anđelku Š. (1966.) dok je prelazila preko pješačkog prijelaza gurajući bicikl na kojem se u dječjoj sjedalici nalazilo dijete I.Š. (1996.). Pješakinja je u nesreći zadobila teške tjelesne ozljede i liječnička pomoć joj je pružena u KB »Rebro« dok su lakše tjelesne ozljede zadobili dijete I.Š, te djeca iz osobnog automobila M.H. (1987.) i I.H. (1987.), a pomoć im je pružena u Dječjoj bolnici u Klaićevoj. </p>
<p> Pijanstvo je krivac i za nesreću u mjestu Gradići kod Velike Gorice, gdje je Saša M. (1974.) pod utjecajem alkohola upravljao BMW-om te zbog neprilagođene brzine u oštrom zavoju izgubio nadzor nad upravljačem i sletio s ceste pri čemu je teške ozljede zadobio putnik Ivan V. (1980.).</p>
<p> Na zagrebačkom području desilo se i 39 kaznenih djela, od čega je najviše bilo teških krađa. Otuđeno je i jedno motorno vozilo marke »golf«, a policija je pronašla još prije otuđeno vozilo iste marke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Grupa pijanih napala i maltretirala petoricu Roma</p>
<p>OSIJEK, 1. svibnja</p>
<p> - Pet je osoba ozlijeđeno u tučnjavi koja se dogodila u ponedjeljak oko 17, 30 sati na izletištu Bakanga kod Torjanaca. Naime, tog je popodneva bez ikakvog povoda izbio sukob između 30-ak osoba nakon što je na izletište došlo pet Roma iz Valpova i Belišća. Kako doznajemo, Romi Duško Mitrović (40), njegov sin Dejan (18), Senad Ignac (26) i Željko Mitrović (28) iz Belišća te Danijel Balog (23) iz Valpova uputili su se u Baranju na spomenuto izletište kako bi pecali i iskoristili produženi vikend.</p>
<p> Prema priči jednog od njih, kada su došli na izletište veća skupina od oko 25 ljudi bila je malo dalje od njih te su im počeli dobacivati kako nemaju ovdje što tražiti. Kako njih petorica nisu obraćali oažnju na njihovo dovikivanje, neki od njih su, držeći u rukama toljage i sjekire nasrnuli na njih vičući im kako će sada »Ciganima skinuti glave sa ramena«. Vidjevši da je većina napadača pripita, Romi su se pokušali povući do stare Drave gdje im je bio čamac kako bi pobjegli, no napadači su ih ipak sustigli. Ubrzo su ih počeli tuči batinama, veslima i drugim. Nakon što su ih pretukli, napadači su Rome bacili u vodu. S obzirom da su bili prilično ozlijeđeni, nisu više imali snage za plivanje, pa je Duško Mitrović zamolio napadače da im vrate čamac koji su u međuvremenu uzeli. Budući da se Senad Ignac počeo utapati, napadači su ipak popustili i dali im čamac. Međutim, nakon što su petorica Roma sjeli u čamac, izlaza iz rukavca stare Drave nije bilo jer su ga napadači okružili. Nakon još sat vremena torture u kojoj su ih gađali drvećem i vrijeđali ih, napadači su im viknuli da dođu do obale da će ih pustiti. U međuvremenu se na mjestu događaja pojavila i policija, pa je Željko Mitrović odvezen u policijsku postaju u Belom Manastiru kako bi dao iskaz, dok su preostala četvorica prevezena u osječku Kliničku bolnicu gdje im je pružena pomoć. Najteže je ozlijeđen Senad Ignac koji je zadobio potres mozga, dok su ostali prošli sa ogrebotinama i masnicama od udaraca. Prema priopćenju PU osječko-baranjske, nakon kriminalističke obrade policija je protiv za sada otkrivenih izgrednika podnijela prekršajne prijave zbog narušavanja javnog reda i mira. Riječ je o J.B. (25), V.P.(19), M.B. (20), B.M. (21), K.K. (20) i dva sedamnaestogodišnjaka iz Baranjskog Petrovog Sela, šesnaestogodišnjaku iz Belog Manastira i A.Š. (22) iz Torjanaca. Istraga kojom će se utvrditi okolnosti zbog kojih je došlo do sukoba, kao i identitet preostalih sudionika se nastavlja. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Priveden zbog dva razbojništva </p>
<p>OSIJEK, 1. svibnja</p>
<p> - Dvadesetšestogodišnji A.V. iz Osijeka priveden je u istražni centar osječkog Županijskog suda nakon što je utvrđeno kako je u posljednjih nekoliko dana počinio dva razbojništva i krađu. Naime, provedenom obradom je utvrđeno kako je on prije tjedan dana ušao u kuću svog poznanika i susjeda O.S. (63) te je iskoristivši njegovu nepažnju ukrao zlatninu, novac i nekoliko bianco čekova. Nekoliko dana kasnije, A.V. je u večernjim satima maskiran i naoružan ušao u trgovinu »Vesna« u Ružinoj ulici u Osijeku te zaprijetivši trgovkinju natjerao da mu preda novac. U nedjelju oko 20 sati došao je u trgovačku radnju »Lipa 3« te ponovno uz prijetnju vatrenim oružjem ukrao manju količinu novca. Iako je počinitelj oba razbojništva bio nepoznat, policija je istragom ubrzo otkrila njegov identitet, pa će A.V. kazneno odgovarati.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pucao misleći da su krivolovci</p>
<p>SPLIT, 1. svibnja</p>
<p> - Misleći kako su na njegov teren došli krivolovci, zakupac lovišta Putušići na obroncima Mosora i suvlasnik poduzeća Dalmacija lov Stjepan O. (58) iz Jelse u nedjelju poslijepodne zapucao je u zrak prema desetorici izletnika, a drškom pištolja u glavu je udario jedan od desetorice izletnika Vinka K. (36) iz Putišića. Naime, Stjepan O. i lovočuvar Ćiro M. (47) iz Sitnog Gornjeg pri obilasku lovišta naišli su na grupicu mještana. U jednom trenutku Vinko K. i lovočuvar posvađali su se oko korištenja lovišta. Kako bi prekinuo svađu zakupac lovišta ispalio je hitac iz pištolja te rukama pokušao razdvojiti zavedeni dvojac. Kada mu to nije uspjelo izletnika je udario po glavi. </p>
<p>Protiv zakupca, koji pištolj posjeduje legalno i lovočuvara podnijet će se prekršajne prijave zbog narušavanja javnog reda i mira.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Prvosvibanjski praznici napunili obalu turistima</p>
<p>Samo u Istri 50-ak tisuća što prijavljenih, što neprijavljenih gostiju / Lijepo vrijeme pridonijelo aktiviranju kampova i privatnog smještaja / Ponove smetnje prometni čepovi i (ne)radna vremena turističkih zajednica </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Prvosvibanjski su praznici privukli u Hrvatsku mnogo više turista nego uskrsni: prema neslužbenim podacima, samo je u Istri bilo (što prijavljenih, što neprijavljenih) 50 tisuća turista, 15-ak tisuća boravilo ih je na Kvarneru, desetak tisuća u srednjoj Dalmaciji, blizu osam tisuća na dubrovačkom području. Posjet je premašio sva očekivanja, čest je komentar predstavnika županijskih turističkih zajednica. </p>
<p> Osim toga, lijepo je vrijeme, kojega je za Uskrs itekako manjkalo, pridonijelo i aktiviranju kampova i privatnog smještaja. S druge strane hrvatski je turizam ponovo »pao« na prometnim čepovima i neorganiziranosti turističkih zajednica. Osim na karlovačkoj autocesti, radovi su usporili i promet na cesti Bakar - Bakarac te na dijelu Lovrinac - Stobreč. Zanima nas zašto županijske turističke zajednice ne rade u ovako važnim danima (odnosno rade samo dežurni, koji uglavnom ne znaju ništa)! </p>
<p> Preko triju graničnih prijelaza u Istarskoj županiji - Plovanije, Kaštela i Požana, od subote do ponedjeljka u Hrvatsku je, prema podacima policijskih postaja Buje i Buzet, ušlo 192.407 putnika (od toga 169.984 inozemna). U isto je vrijeme Hrvatsku preko ta tri granična prijelaza napustilo 113.896 putnika. </p>
<p> Turistička zajednica Istarske županije prognozirala je prema rezervacijama u četrnaest turističkih poduzeća dolazak 36.500 gostiju, koji su trebali ostvariti 130.000 noćenja. Međutim, u Istri je, prema našim informacijama, više od 50.000 gostiju, posebice je dosta onih koji borave u vlastitim objektima ili u privatnom smještaju, a dosta je i jednodnevnih izletnika, posebice iz Italije i Slovenije. Najposjećeniji je, kao i obično, Poreč. </p>
<p>Zanimljivo je da su 1. svibnja istarskim hotelijerima stigli i zračni gosti. Istarski turoperator Thomson dopremio je zrakoplovom u utorak u rano poslijepodne prvu skupinu od 119 gostiju, a drugi je zrakoplov najavljen za istu večer. Dobru su posjećenost imali i objekti iz tzv. seoskog turizma, po kojima Istra prednjači u Hrvatskoj, a po unutrašnjoj Istri zamijećeni su i brojni izletnici na dobro uređenim biciklističkim i pješačkim stazama, te vinskim cestama. </p>
<p> Na Kvarnerskoj je rivijeri minulih dana boravilo oko 15.000 gostiju (20 posto više nego za Uskrs), od toga pet tisuća u opatijskim hotelima. Najbrojniji su bili Talijani, zatim Austrijanci, Slovenci i Nijemci te domaći gosti, koji su uglavnom zaposjeli kućnu radinost i kampove. Izanpansionska je ponuda zadovoljavala, a radili su i mnogi objekti na plažama, što je ugodno iznenađenje za naš turizam obzirom na to da se svi objekti tradicionalno otvaraju tek početkom lipnja.</p>
<p> Iako su minulog vikenda svi naši kampovi započeli s radom, brojni su se strani kamperi zaustavljali na nedopuštenim mjestima, uz prometnice i uz more, a nitko ih nije ometao u tom besplatnom boravku u Hrvatskoj. Ohrabruje činjenica što je već sada dobro popunjen i privatni smještaj, koji je sve traženiji, a to najbolje govori da je upravo u toj vrsti ponude budućnost našeg turizma. </p>
<p> Produljeni prvosvibanjski vikend i četiri gotovo ljetna dana doveli su u turistička odredišta Splitsko-dalmatinske županije više od 10.000 gostiju. »To je nadmašilo sva naša očekivanja. Uglavnom su to Slovenci, Nijemci i Austrijanci, koji su došli posredstvom agencija. U Makarskoj ima dosta gostiju i iz susjedne Bosne i Hercegovine«, kazao je za Vjesnik predsjednik splitsko-dalmatinske Turističke zajednice Mili Razović.</p>
<p>U 26 otvorenih hotela s oko 50.000 postelja kapaciteti su popunjeni i do 70 posto. Turisti su najbrojniji u Makarskoj, pa se procjenjuje da ih u tamošnja tri hotela ima oko 1500. Po posjećenosti slijede otoci Hvar i Brač. U četiri hotela Sunčanog Hvara prvosvibanjske praznike provodi 1300 gostiju. Tamo su svi kapaciteti Amfore, Palacea, Adriatika i Farosa popunjeni.</p>
<p>Trajektni je promet bio pojačan tijekom vikenda, a u utorak su uvedene dodatne brodske linije sa Šolte i Brača.</p>
<p> Zahvaljujući lijepom vremenu, ali i sve boljoj pripremljenosti, u dvadesetak otvorenih dubrovačkih hotela proteklog se produljenog vikenda odmaralo 4.412 gostiju, a prvi podaci bilježe da ih je na razini cijele Županije bilo i dvostruko više. Najmanje je bilo domaćih gostiju, svega 816, dok su među 3.596 stranih turista najbrojniji bili Slovenci i gosti iz BiH, no nije manjkalo ni Nijemaca, Britanaca, Francuza... </p>
<p> Krcati gradski kafići, restorani, gužva na i inače najprometnijoj dubrovačkoj ulici Stradunu, ali i prvi kupači na gradskim plažama, potvrdili su i bez službenih podataka odličnu posjećenost, daleko bolju nego što je to bilo za Uskrs. Svoj su obol svibanjskom praznovanju u ponedjeljak, na poluotoku Pelješcu, dali i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić te predstavnici županijskih turističkih zajednica i njihovi čelnici. Na pelješkoj je rivijeri, naime, obilježen početak ekološko-edukativne akcije HTZ-a »Volim Hrvatsku«, tijekom koje bi se do 31. svibnja hrvatski jug trebao riješiti glomaznoga otpada.</p>
<p>Plitvički hotel »Jezero« dnevno je u protekla četiri dana ugošćavao po 400 gostiju. Dobru su popunjenost zabilježili i ostali hoteli, a prvi put ove godine gostiju je bilo i u kućnoj radinosti oko Plitvičkih jezera. Plitvičani su u Parku bilježili dnevni posjet od pet do sedam tisuća posjetitelja, ponajviše iz Italije, Slovenije, Austrije i Njemačke te Japana.</p>
<p> U četiri dana produženog vikenda Plitvička je jezera posjetilo oko 20.000 posjetitelja, približivši se brojkama o posjetu prije '90. godine u svibnju. Inače, Plitvičani su od 1. svibnja povećali cijenu ulaznice za Park sa 44 na 60 kuna za odrasle te sa 24 na 40 kuna za djecu i mladež. (K.C., I.D., T.G., D.H., M. U., D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hrvatskoj 200 milijuna dolara za zapošljavanje </p>
<p>WASHINGTON, 1. svibnja</p>
<p> - Hrvatska očekuje od Svjetske banke kredit od 200 milijuna dolara namijenjen poticanju zapošljavanja, posebice u malim i srednjim poduzećima, najavili su u Washingtonu ministar financija Mato Crkvenac i njegovi suradnici. Kredit iz skupine zajmova za društvene prilagodbe (SAL) trebao bi se povući u dva obroka po 100 milijuna dolara s tim da bi prvi bio u studenom ove, a drugi polovicom 2002. godine. S tim u vezi Crkvenac je kazao da Hrvatskoj nisu nametani uvjeti koji bi bili izvan Vladinih mjera ekonomske politike. »Hrvatska ne može imati socijalu kao Švedska«, istaknuo je i dodao da se u nas mora uspostaviti »stanovita fleksibilnost« kad je riječ o tržištu rada.</p>
<p> Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić rekao je da su predstavnici MMF-a izrazili zadovoljstvo što su neto domaća aktiva i pričuve HNB-a iznad kriterija dogovorenih stand-by aranžmanom. »Nema razloga da tako ne bude i u drugom tromjesečju. U srpnju bi MMF-ova misija ponovo došla u Hrvatsku dogovoriti kriterije za drugu polovicu godine«, objasnio je Vujčić. </p>
<p> Potvrđeno je da Hrvatska neće trebati povlačiti sredstva iz tog stand-by aranžmana. »Svi pokazatelji iz prvog tromjesečja ove godine potvrđuju uspješno ostvarivanje Vladine ekonomske politike«, napomenuo je Crkvenac. Gospodarski rast iznosio je 3,7 posto s tim da bi bez energetskog sektora bio čak 7,8 posto. Stručnjaci MMF-a i Svjetske banke vjeruju da će ukupno ove godine rast biti oko četiri posto, što je iznad očekivanog europskog prosjeka. Zalihe se smanjuju, a izvoz neprekidno raste. Nakon gotovo dvogodišnjeg zastoja aktivirano je građevinarstvo, turizam će sigurno imati rekordnu godinu, a i trgovina posluje normalno, ustvrdio je ministar financija. »Državni proračun ostvaruje se prema predviđanjima«, naglasio je Crkvenac koji je posebno zadovoljan što već četiri mjeseca nema povećanja nezaposlenosti, a rastu potrebe za radnom snagom.</p>
<p> »Vanjska bilanca više nije prijetnja makroekonomskoj stabilnosti zemlje«, dodao je zamjenik guvernera Vujčić. »Uspije li Hrvatska u sljedeće dvije godine ostvariti promjene i planove u gospodarskoj sferi, neće više trebati pomoć Svjetske banke i MMF-a nego će se pojavljivati na drugim tržištima kapitala«, kazao je Crkvenac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Gavrilović za 3,5 milijuna maraka kupio Dalmu Maloprodaju</p>
<p>SPLIT, 1. svibnja</p>
<p> - Petrinjska je mesnoprerađivačka industrija Gavrilović kupila splitsku Dalmu Maloprodaju (DM), nad kojom je prije više od tri godine otvoren stečaj. Gavrilovićev je konkurent u kupnji splitske trgovačke kuće bio đakovački Pan Trgopromet.</p>
<p> Radnici su Dalme Maloprodaje odlučili prihvatiti petrinjsku ponudu, vrijednu 3,5 milijuna njemačkih maraka, prema kojoj će Gavrilović uposliti 85 od 136 bivših, još uvijek nezbrinutih DM-ovih zaposlenika. Prema sklopljenom ugovoru Gavrilović bi za početak trebao isplatiti 1,2 milijuna maraka i u roku od mjesec dana zaposliti 20 radnika. Preostala 2,3 milijuna maraka Gavrilović će uplatiti najkasnije do 1. lipnja ove godine, uz uvjet da se Dalma Maloprodaja do tada riješi zakupaca koji su do sada poslovali u njihovih petnaest poslovnih prostora. </p>
<p>Ovih će dana poduzeće Dalma, od koje je kao tvrtka kći i nastala Dalma Maloprodaja, rasprodati svoju devastiranu imovinu izvan Splita kako bi što prije riješila problem zbrinjavanja zaposlenika. Oglas o prodaji odnosit će se na objekt u Vrlici, Lećevici i na Visu. Novac će se iskoristiti za namirivanje obveza prema radnicima, a program zbrinjavanja zaposlenika odnosit će se na svih 387 Dalminih radnika. Osim što je njezinih dvjesto radnika na čekanju, Dalma ni jednom od svojih djelatnika ne duguje manje od deset mjesečnih plaća. Dalma je u pregovorima s potencijalnim kupcima ili poslovnim partnerima zainteresiranima za osnivanje zajedničkog poduzeća u koje bi Dalma unijela poslovne prostore i ljude. Trenutačno na tržištu najveće zanimanje vlada za rekonstrukciju Dalmine hladnjače u Kopilici - rubnom dijelu Splita, nekad najvećoj hladnjači u Dalmaciji.</p>
<p>Prije Domovinskog rata nekadašnji je trgovinski gigant Dalma ostvarivala promet od 600 milijuna kuna. Brojila je i do 4.500 zaposlenika, a njezina je vrijednost procijenjena na gotovo 123 milijuna njemačkih maraka. Bila je jedna od pet najvećih hrvatskih tvrtki i kao takva imala sve pretpostavke za opstanak. Godine 1993. krenula je u pretvorbu, u kojoj je 31 posto pripao Hrvatskom fondu za privatizaciju, 10,9 posto Fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja, a 46,2 posto malim dioničarima. Srediom 90-ih gotovo su svi njezini poslovni prostori rasprodani temeljem zakonski sumnjivih kupoprodajnih ugovora. Jedan njezin dio, Dalma Maloprodaja, koja je tada postala stopostotnim vlasništvom Dione, odnosno Dastra grupe Miroslava Kutle, u veljači je 1999. godine, odlukom Trgovačkog suda u Splitu, otišla u stečaj. Prijedlog za otvaranjem stečaja podnijelo je 170 zaposlenika Dalma Maloprodaje, nakon što je većinski vlasnik odlučio prodati devet od 19 njezinih prodajnih prostora, kako bi podmirio dug prema Dubrovačkoj banci.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Otvorena poslovnica HGK u Banjoj Luci </p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> - Poslovnica predstavništva Hrvatske gospodarske komore (HGK) otvorena je u ponedjeljak u Banjoj Luci, u nazočnosti hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule i predsjednika HGK Nadana Vidoševića, kojima se pred kraj svečanosti pridružio i šef diplomacije BiH Zlatko Lagumdžija.</p>
<p>Ministar Picula u kratkom je govoru izrazio nadu da će HGK iskoristiti činjenicu što je »prostor banjolučke regije i taj dio BiH sustavom tradicionalnih veza usmjeren prema Hrvatskoj« te da će poslovnica u glavnom gradu RS pomoći poboljšanju gospodarskih veza između RH i BiH. </p>
<p> Predstavništvo HGK u BiH otvoreno je 1996. u Sarajevu, a prva poslovnica godinu dana poslije u Mostaru. Na čelu banjolučke poslovnice Predstavništva HGK bit će Nikola Gabelić. </p>
<p> Vidošević je u obraćanju nazočnima izrazio nadu da prostor HGK u Banjoj Luci neće biti samo predstavništvo hrvatskoga gospodarstva, nego i gospodarstva RS prema Zagrebu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dalmatinci razočarali švicarske gospodarstvenike </p>
<p>SPLIT, 1. svibnja</p>
<p> - Prvi susret delegacije Švicarske u čijem se sastavu našlo 16 tvrtki različitih djelatnosti s predstavnicima 19 poduzeća iz Splitsko-dalmatinske županije cu županijskoj Gospodarskoj komori u ponedjeljak u Splitu pokazao se gotovo potpunim promašajem, na štetu Hrvatske. </p>
<p>Naime, od najavljenih hrvatskih tvrtki, dopustivši sebi luksuz produljenog vikenda, sastanku je prisustvovalo samo njih sedam, što je razočaralo Švicarce. Švicarska je ovoj županiji, naglasila je predsjednica županijske HGK Jadranka Radovanić, osim u turističkom smislu zanimljiva i stoga što je samo 20 posto hrvatskog uvoza iz te zemlje pokriveno našim izvozom. Hrvatska u Švicarsku najviše izvozi tekstil, a uvozi repromaterijal.</p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>RZB-Austria najbolja banka u srednjoj i istočnoj Europi </p>
<p>BEČ/ZAGREB </p>
<p> - Raiffeisen Zentralbank Österreich AG (RZB-Austria) najbolja je banka u srednjoj i istočnoj Europi prema ocjeni američkog časopisa Global Finance temeljem njihova pregleda »Najbolje banke na tržištima koja nastaju«, objavljeno je iz RZB-Austria.</p>
<p>Časopis Global Finance u izdanju za svibanj navodi kako je glavni razlog za nagradu bila pionirska uloga te banke na području srednje i istočne Europe koju je još jedanput pokazala ranim ulaskom na tržište Bosne i Hercegovine prošlog ljeta te njihovim trenutačnim pripremama za otvaranje podružnice banke ove jeseni u Beogradu.</p>
<p> Pregled »Najbolje banke na tržištima koja nastaju« temelji se na opsežnoj analizi gospodarstva tržišta u nastajanju i svjetskih središta novca, koju je Global Finance proveo osmi put za redom.</p>
<p> Uz RZB-Austrija nagrade su još dobile i Citibank za područje Srednjeg istoka i Afrike kao i za njihovo globalno poslovanje, zatim banka HSBC, koja je nagrađena za poslovanje u Aziji, dok je za poslovanje u Južnoj Americi nagradu osvojila Banco Santander Central Hispanico (BSCH).</p>
<p> Časopis Global Finance iz Sjedinjenih Američkih Država ima više od 300 tisuća čitatelja u 160 zemalja diljem svijeta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Inflacija u Sloveniji devet posto </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Inflacija u Sloveniji iznosila je u travnju 0,9 posto, u prva četiri mjeseca ove godine 3,3 posto, a na godišnjoj je razini trenutno 9-postotna, priopćio je državni zavod za statistiku. Direktor vladina ureda za makroekonomske analize i razvoj Janez Šuštaršič izjavio je da se primjećuju znakovi smirivanja inflacijskih kretanja s početka godine i da očekuje da će prosječna inflacija u ovoj godini biti oko 7,8 posto. U prva četiri mjeseca zabilježen je veći porast cijena hrane, koja je od početka godine poskupjela prosječno za šest posto. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Nemaju pravo kritizirati Vladu oni koji su godinama pljačkali ovu zemlju, kaže Račan </p>
<p>Mesić: Moglo se učiniti više/ Deset godina krive politike ne možemo ispraviti za jednu godinu, rekao je Predsjednik/ Premijer Račan ocijenio je da Vlada nije ni približno učinila dovoljno u proteklih godinu dana</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan sudjelovali su u utorak na prvosvibanjskoj proslavi u zagrebačkom Maksimiru, gdje je na dvjema pozornicama održan program u organizaciji triju sindikata. </p>
<p> Predsjednik Mesić rekao je da se u proteklih godinu dana moglo učiniti više, ali da se uz napor svih u Hrvatskoj može poboljšati gospodarsko i socijalno stanje. »Do sada nismo uspjeli učiniti sve što smo htjeli jer deset godina krive politike ne možemo ispraviti za jednu godinu«, istaknuo je Mesić. Kao primjer progrešne desetogodišnje politike naveo je kupnju građevinske mehanizacije vrijedne 100 milijuna njemačkih maraka koja je, ustvrdio je, poklonjena Kulturnoj zajednici Herceg-Bosne. Dodao je da Kulturnoj zajednici trebaju knjige, a ne strojevi koje treba vratiti Hrvatskoj. </p>
<p> Predsjednik Vlade Ivica Račan ocijenio je da Vlada nije ni približno dovoljno učinila u proteklih godinu dana rekavši: »Još mnogo toga treba učiniti, ali je bitno znati da smo na pravom putu«. Naglasio je da će pravo na kritiku Vlade uvijek imati oni koji rade a ne primaju plaće, oni koji ne rade a htjeli bi raditi i umirovljenici s malim mirovinama, ali ne i oni koji su godinama pljačkali ovu zemlju. Ustvrdio je da su najveći kritičari oni koji su se u proteklih deset godina obogatili. Kazavši kako je svjestan problema u državi, premijer je poručio građanima da će Vlada nastaviti bitku za zapošljavanje, rad i poštivanje rada. </p>
<p>Predsjednik URSH-a Boris Kunst poklonio je premijeru Račanu sliku s motivom graha s kobasicama. Istaknuo je da više ne vjeruje obećanjima, nego samo rezultatima. »Dosta nam je pretvaranja radnika u jadnika«, rekao je Kunst. Zdenko Mučnjak, predsjednik HUS-a, izjavio je da se želi društvo mira, reda i socijalne pravednosti, te da se spriječi bogaćenje bez rada i siromašenje uz rad. Davor Jurić, predsjednik SSSH-a, poručio je, pak, da želi živjeti u državi koja uvažava prava i dostojanstvo čovjeka i radnika. Zatražio je rješavanje gospodarskih, socijalnih i radničkih problema jer strpljenje građana istječe. Na proslavi Praznika rada održanoj pod sloganom »Hrvatska se voli radom« bio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Boris Jagačić, Ana Lonjak i Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Fižulić: Odgovornost za »Slobodnu« je na SDP-u</p>
<p>TROGIR, 1. svibnja</p>
<p> - Potpredsjednik HSLS-a Goranko Fižulić rekao je na stranačkoj konferenciji za novinare u Trogiru da svu odgovornost za daljnju sudbinu Slobodne Dalmacije snosi samo jedna stranka, a to je SDP. »Smatram da se povukao pogrešan potez i da su se financijski problemi splitske novinske kuće mogli riješiti u posljednih godinu i pol dana bez miješanja politike i s mnogo manje pompe«, kazao je Fižulić. Iako je predsjednik Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije Zoran Milas izjavio da je sanacijski program dobio Vladinu potporu, Fižulić je poručio da on, kao ministar gospodarstva, o tome »nema pojma«. </p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja o promjenama na čelu Slobodne, te o izjavi Dražena Budiše da članovi Vlade iz HSLS-a nisu znali za međustranački dogovor o imenovanju tročlane Uprave, Fižulić je rekao da on nije imao nikakvih saznanja o dogovoru, koji su postigli čelnici triju najjačih koalicijskih stranaka, Dražen Budiša, Ivica Račan i Zlatko Tomčić. »Poznato mi je da je Hrvatski fond za privatizaciju imao nekoliko sanacijskih scenarija, no niti jedan od njih nije bio na mom stolu. Slobodna je opterećena dugovima iz prošlosti, kada joj je vlasnik bio Miroslav Kutle«, kazao je Fižulić. S obzirom na to da je Slobodna u vlasništvu države, Fižulić je rekao kako Vlada mora snositi odgovornost za poslovanje tvrtke. On drži da buduća uređivačka politika neće moći pogodovati svim partnerima u koalicijskoj Vladi. </p>
<p>Govoreći o predstojećim lokalnim izborima, Fižulić je istaknuo da će HSLS u većini gradova i općina nastupiti samostalno kako bi provjerio svoju snagu na političkoj pozornici. Dodao je kako očekuje da će u Splitu HSLS ponovno imati svoga gradonačelnika, ali je također kazao da će biti vrlo teško usuglasiti stavove među političkim strankama, koje su politički protivnici na lokalnoj, a politički partneri na državnoj razini. Na novinarski upit ima li saznanja o najavljenoj rekonstrukciji Vlade, Fižulić je rekao: »Ja sam samo ministar i ne znam zašto bih trebao išta znati o tome«. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Događaji oko »Slobodne Dalmacije« udar su na slobodu medija, tvrdi HDZ</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ocjenjuje da »najnoviji događaji oko Slobodne Dalmacije, koji su podigli tenzije u Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj, predstavljaju politički udar hrvatske aktualne vlasti na slobodu medija i razvoj demokracije u Hrvatskoj«.</p>
<p> U priopćenju za javnost Tajništva HDZ-a, od ponedjeljka, stoji da je »pokušaj da se uoči izbora uguši jedini politički dnevni list u Hrvatskoj koji zastupa drugo i drukčije mišljenje od vladajuće koalicije, a posebno SDP-a, nije daleko od staljinističke prakse proizvodnje jednoumlja i zatiranja slobode«. Ističe se da je »izjava predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesića o tobožnjoj fašistoidnosti Slobodne Dalmacije, kojom se neprimjerenim riječima i izmišljenom kvalifikacijom opravdava nasilnički postupak režima, skandalozna i nezamisliva za demokratsko društvo«. U HDZ-u drže da takve reakcije »pokazuje nervozu i želju režima da se izvrši politički pritisak na uređivačku politiku kako bi se u Hrvatskoj potpuno ugušio prostor slobode, te onemogućila kritika njihove nesposobnosti i nedorasle vlasti«. Dodaje se da »vlasti u nemogućnosti da Hrvatsku povedu prema blagostanju, a građane prema dostojanstvenom životu, žele sakriti svoju jalovost od javne kritike te medijski prostor pretvoriti u pozornicu za hvalospjeve sebi«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U Šibensko-kninskoj županiji zaposlenih 17.363, a nezaposlenih čak 14.300</p>
<p>ŠIBENIK, 1. svibnja</p>
<p> - »Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u Šibeniku nije preporučio svojim biračima nijednu političku stranku, već je zauzeo stav da birači glasuju prema vlastitim prosudbama za stranke koje ponude najkvalitetnije programe. Šibensko-kninska županija dočekuje izbore u u izuzetno teškom gospodarskom i socijalnom stanju«, rekao je na konferenciji za novinare Svetislav Džale, povjerenik SSSH-a, navevši kako je u Županiji trenutačno više od 14.300 nezaposlenih, a zaposlenih svega 17.363. Od zaposlenih, plaću redovito prima oko 11.000 radnika a 5.962 radnika plaću mjesecima ne vidi. </p>
<p>U Županiji je 719 poduzeća što i nije malo, međutim, velik broj poduzeća zapošljava svega jednog, odnosno dva zaposlena. U stečaju je trenutačno čak pet srednjih poduzeća koja su prije rata zapošljavala između 4.000 i 5.000 radnika. Gospodarsko-socijalno stanje posebno je teško na kninskom području, a na susjednom drniškom području gospodarski subjekti su se ustabilili, rekao je Džale.</p>
<p>Izlaz iz teškog gospodarskog stanja nije u stečajevima, smatra Džale i dodaje kako stečajevi ne idu onako kako to Vlada najavljuje i govori. Stečaj je, zapravo namirenje vjerovnika. Iznio je primjer konfekcijskog poduzeća Revija iz Šibenika koje je odnedavno u sanacijskom postupku, a stečajni upravitelj u startu je zaboravio obvezu namirenja radnika iz stečajne mase. Netko zapravo stalno treba biti policajac nad stečajnim upraviteljima, kako bi oni radili kako treba. Prema Džalinim riječima, jedna je talijanska tvrtka zainteresirana za uspostavu poslovne suradnje s Revijom, ali prije jeseni konkretnih koraka zbog »mrtve sezone« za tekstilce, neće biti.</p>
<p>Povjerenik za sektor ugostiteljstva i turizma Ante Bračanov kaže kako se od turizma puno očekuje, a tako malo ulaže i naveo primjer brojnih još uvijek neobnovljenih hotelskih kapaciteta. Ante Burazer iz ATP-a istaknuo je njihove probleme s nelojalnom konkurencijom i velikim neredom u toj branši. Restoran Vila Velebita na Jadranskoj magistrali kod Šibenika, tvrdi on, postao je neformalni autobusni kolodvor. </p>
<p>Rečeno je i kako je od travnja 1996. SSSH u Šibeniku pokrenuo 575 radnih sporova u ime svojih članova. Brojni su sporovi završeni nagodbama, a mnogi i danas čekaju rješavanje na sudu. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Predsjednik splitsko-dalmatinskog HSLS-a Frano Garac podnio ostavku</p>
<p>Usvajanjem izborne liste koju je predložila »splitska struja«, čelnik splitskoga HSLS-a Miroslav Buličić sebi osigurao drugo mjesto i na županijskoj izbornoj listi </p>
<p>SPLIT, 1. svibnja</p>
<p> - Predsjednik splitsko-dalmatinskoga HSLS-a Frano Garac podnio je u ponedjeljak navečer neopozivu ostavku na čelnu dužnost u stranci. Tako je tri dana prije službenog početka predizborne kampanje i 20 dana prije održavanja samih izbora, splitsko-dalmatinski HSLS totalno obezglavljen. Naime, ne samo da u predizborno nadmetanje ulaze bez čelnog čovjeka, što je samo pola nevolje, nego lokalne izbore, od kojih očekuju odlične rezultate, dočekuju razjedinjeni i međusobno posvađani. </p>
<p>Garac je ostavku podnio nakon višesatne mučne i iscrpljujuće sjednice Županijskog vijeća HSLS-a, na kojoj se raspravljalo o imenima i redoslijedu kandidata na izbornoj listi. Prema odredbama Statuta HSLS-a, predsjednik Županijskog vijeća stranke predlaže izbornu listu, koja se može, ali i ne mora usvojiti. Drugim riječima, članovi Vijeća mogu iznijeti i svoje prijedloge, no prije svega su dužni saslušati prijedlog predsjednika ogranka. Međutim, Garac uopće nije dobio priliku da upozna članove Vijeća sa svojim prijedlogom izborne liste, jer je »splitska struja« u županijskom HSLS-u, odmah u startu, napala predsjednika dalmatinskih liberala, ne dopuštajući mu da iznese svoj prijedlog. »Splitsku struju« predvodio je čelnik splitskoga HSLS-a Miroslav Buličić koji je sebi već osigurao drugo mjesto na izbornoj listi za Gradsko vijeće Splita, čiji je nositelj aktualni gradonačelnik Ivan Škarić. Buličić je uporno zahtijevao da dobije drugo mjesto i na izbornoj listi za Županijsku skupštinu što je Garcu, kao predsjedniku splitsko-dalmatinskog HSLS-a, bilo neprihvatljivo. Naime, izbornu listu županijskoga HSLS-a predvodi potpredsjednik stranke i saborski zastupnik Joško Kontić, pa je bilo prirodno da drugo mjesto pripadne predsjedniku splitsko-dalmatinskog HSLS-a. Prema riječima sudionika sjednice, Buličić u svojim zahtjevima nije bio usamljen, a kad je zaprijetio da će članovi Županijskog vijeća, koji dolaze iz splitskoga HSLS-a bojkotirati izbore, Garac je popustio. Tako je drugo mjesto i na županijskoj listi pripalo Buličiću, dok je Garac dobio treće mjesto, koje će, ovisno o izbornim rezultatima, prepustiti drugom kandidatu. </p>
<p>Sjednica, koja je počela u ponedjeljak u 17 sati, okončana je nešto prije ponoći, usvajanjem izborne liste koju je predložila »splitska struja«, zbog čega je Garac odstupio s dužnosti predsjednika županijskoga HSLS-a. Da stvar za Garca bude još i gora, većina članova Vijeća nije ni reagirala na njegovu ostavku, a kamo li da ga je pokušala nagovoriti da odustane od svoje odluke. Garac je u izjavi za Vjesnik potvrdio da je njegova odluka konačna i da je većina članova Županijskoga vijeća bila pod pritiskom »splitske struje«, čiji se predstavnici nalaze na čelnim mjestima u gradskoj vlasti. Također je potvrdio da su Splićani tražili više nego što im pripada, te da se Buličić uspio izboriti za to da njegova kandidatura bude istaknuta na obje liste, i to u oba slučaja na visoko drugo mjesto. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Svaka vlada, pa tako i hrvatska, mora voditi računa o radnicima</p>
<p>ČAKOVEC, 1. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora i Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić u utorak je bio gost prvosvibanjske proslave koju je u Marini kod Preloga organizirao međimurski HSS. Čestitajući Međunarodni praznik rada, Tomčić je rekao da bi bio sretniji da nema onih koji su bez zaposlenja i moraju brinuti za sebe i svoju obitelj. Mi koji obnašamo vlast, morat ćemo se potruditi da svi zajedno nađemo puteve da otvorimo opći društveni dijalog i pronađemo rješenja za izlazak iz nezadovoljavajuće gospodarske i socijalne situacije u Hrvatskoj, rekao je Sabor. U ime HSS-a i naših zastupnika u Saboru mogu reći da više nemamo pravo tražiti izlike za neučinkovitost, poručio je Tomčić okupljenim građanima. Moramo u nekoliko sljedećih mjeseci donijeti mjere za poboljšanje gospodarskog i socijalnog stanja. U protivnom, moramo se pomiriti s činjenicom da više nećemo imati vaše povjerenje, zaključio je. </p>
<p>• DONJI VIDOVEC - HNS je središnju proslavu organizirao u Donjem Vidovcu. Okupljenima su govorili, uz županijske dužnosnike stranke, predsjednica HNS-a Vesna Pusić, počasna predsjednica dr. Savka Dabčević-Kučar i predsjednik Središnjeg odbora Radimir Čačić. Vjerujem u pobjedu liste HNS-a u Međimurju, jer pred birače izlazimo s listama na kojima su marljivi, stručni, poduzetni i moralni ljudi, kazala je Vesna Pusić. Smatra da će stranka ovdje postići jednako dobar rezultat kao i u Zagrebu gdje su također istaknuta jaka imena. </p>
<p>• RIJEKA - Središnje prvomajsko druženje za Primorsko-goransku županiju održano je u izletištu Ronjgi, a prisutnima se obratio i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. »Dolazeći u Ronjge, usput sam slušao kako političari lažu, kako lažno obećavaju i kako misle samo o sebi. SDP u minulih deset godina nije nerealno obećavao niti lagao. Meni ste dali povjerenje i ja ću pošteno odraditi taj posao, iako je teško ispravljati tuđe greške«, kazao je Linić. »Oni koji su nestrpljivi, boje se nas i žele nas omesti u poslu za koji ste nam vi dali povjerenje. Trebalo je započeti vraćati dug umirovljenicima, uzeti svima da bi brodogradnja radila«, zaključio je Linić napomenuvši da sve to nije bilo lako ostvariti.</p>
<p>• PULA - U organizaciji Saveza samostalnih sindikata Istarske županije, sindikata Istre i grada Pule, na Trgu Portarata održana je proslava 1. svibnja na kojoj su se građanima obratili pulski gradonačelnik Giancarlo Župić te čelnici sindikata, koji su hrvatske socijalne prilike ocijenili dramatičnima. </p>
<p> • SPLIT - Međunarodni praznik rada proslavljen je tradicionalnim okupljanjem Splićana na Marjanu, u organizaciji SSSH-a. Neugodnost je na ovogodišnjoj proslavi doživio župan Branimir Lukšić koga su okupljeni izviždali i gađali predmetima.</p>
<p> </p>
<p>• OSIJEK - Proslavu Praznika rada i blagdana sv. Josipa organizirali su SSSH i Gradsko poglavarstvo. Čestitajući Praznik rada, osječki gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić rekao je da »svaka vlada, pa tako i hrvatska, mora voditi računa o svojim radnicima« te da idući 1. svibnja treba dočekati s više radnih mjesta i manje nezaposlenih.</p>
<p>Drago Ovčar, Damir Hercegi Hina</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pančić: »Bljesak« i »Oluja« najveće su vojne pobjede u hrvatskoj povijesti</p>
<p>OKUČANI, 1. svibnja</p>
<p> - »Bljesak« je važan događaj u Domovinskom ratu i u povijesti hrvatskoga naroda i treba ga dostojanstveno obilježavati, istaknuo je ministar obrane Jozo Radoš u utorak u Okučanima na proslavi šeste obljetnice te vojno-redarstvene akcije. </p>
<p>U Domovinskom ratu bilo je gotovo sve pozitivno, ustvrdio je ministar, i to treba naglašavati. Proteklih godina morali smo se suočiti i s negativnim dijelovima tog rata, ali to je okolnost u kojoj živimo. Nije dobro, smatra, da se temeljne teme nacionalne povijesti pojavljuju u negativnom kontekstu u političkom životu.</p>
<p> Govoreći o mjerama pomoći područjima od posebne državne skrbi, Radoš je naglasio da mogućnosti države još nisu takve da se može naglo podići kvaliteta življenja. Dodao je da je temeljna zadaća vlasti poboljšati gospodarstvo što će rezultirati boljim životom. »Na područjima stradalim u ratu danas uglavnom žive branitelji s obiteljima, a da nema državne skrbi,vratilo bi se puno manje ljudi. Sada treba pokrenuti proizvodnju i otvoriti radna mjesta, jer nije cilj da ljudi žive od socijalne pomoći već da svojim radom mogu prehraniti obitelj«, rekao je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, ustvrdivši da su »Bljesak« i »Oluja« najveće su akcije Hrvatske vojske i najveće vojne pobjede u hrvatskoj povijesti«. Ni jedan ni drugi ministar nisu htjeli komentirati izjavu haaške tužiteljice Carle del Ponte da bi se pokojnom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu sudilo i zbog »Bljeska«. </p>
<p>Kad je riječ o tome da novinari dobiju status branitelja, Radoš smatra da se prvo oni sami moraju usuglasiti o tome. </p>
<p>No, Pančić je mišljenja da treba razvrstati sve kategorije sudionika Domovinskog rata. Status branitelja, ističe on, ne može imati nitko osim samih branitelja, dok se prava za druge kategorije sudionika (liječnike, medicinske sestre ili novinare) mogu regulirati na neki drugi način. </p>
<p>Kod središnjeg križa u Okučanima položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu i u »Bljesku« te za civilne žrtve rata. U ime Vlade vijenac su položili ministri Radoš i Pančić te zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk. </p>
<p>Kao izaslanik predsjednika Stjepana Mesića vijenac je položio general Krešimir Kašpar, a u ime načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala Petra Stipetića, general pukovnik Josip Lucić. </p>
<p>Počast stradalim braniteljima i civilima odali su i predstavnici udruga ratnih stradalnika. U još nedovršenoj crkvi sv. Vida u Okučanima služena je misa zadušnica koju je predvodio msgr. Josip Šantić. </p>
<p> U akciji »Bljesak«, 1. i 2. svibnja 1995., u oslobađanju okupiranog područja zapadne Slavonije od Jasenovca do Medare sudjelovalo je 7200 hrvatskih vojnika i policajaca, među kojima su 42 poginula. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Deseta obljetnica pogibije 12 hrvatskih policajaca u Borovu Selu</p>
<p>VUKOVAR, 1. svibnja</p>
<p> - Nizom kulturno-sportskih manifestacija u Vinkovcima se već nekoliko dana obilježava desetogodišnjica masakra 12 hrvatskih redarstvenika poginulih na ulazu u Borovo Selo 2. svibnja 1991. Josip Culej, Antun Grbavac, Stipan Bošnjak, Mladen Šarić, Zdenko Perica, Zoran Grašić, Ivica Vučić, Luka Crnković, Marinko Petrušić, Janko Čović, Željko Hrala i Mladen Čatić imena su pripadnika vinkovačke Specijalne jedinice policije koji su na taj dan u Borovu Selu ubijeni u akciji oslobađanja svojih kolega, zarobljenih hrvatskih policajaca. </p>
<p>Memorijal dvanaest redarstvenika događaj je koji, osim nastojanja očuvanja spomena na ubijene redarstvenike, ima osnovnu nakanu iz godine u godinu ponavljati da se takav stravičan zločin nije smio i da se više nikada, u povijesti ni jednog naroda, ne smije ponoviti. </p>
<p>Uz izložbu polaznika Likovne akademije Široki Brijeg u vinkovačkom Gradskom muzeju, upriličen je i odbojkaški turnir djevojaka, a središnji je događaj svakako utrka »Dvanaest redarstvenika«. </p>
<p>Čelnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave obišli su grobna mjesta poginulih pripadnika svoje postrojbe, uz polaganje cvjetnih aranžmana, a sveta misa zadušnica služena je u vinkovačkoj crkvi Sv. Euzebija i Poliona. Za 2. svibnja pred zgradom PU u Vinkovcima predviđeno je otkrivanje spomen obilježja poginulim policajcima, te kuglački turnir. Nešto prije toga, čelnici Udruge »Prvi hrvatski redarstvenik«, zajedno s predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata u polju žita, nadomak Borova Sela, vijence će položiti i svijeće zapaliti podno 12 čempresa zasađenih prošle godine. Čempresi koji simboliziraju mlade živote policajaca na tom su mjestu zasađeni kako u središtu sela, gdje se masakr i dogodio, ne bi iritirali tamošnje većinsko srpsko stanovništvo. Naime, borovski su Srbi slavili 2. svibnja kao dan »kada se to selo obranilo od najezde ustaša«. Iako se o tome ne govori otvoreno, mnogi sa strepnjom čekaju 2. svibnja i dan nakon toga. Naime, prošle godine nepoznati su počinitelji počupali tek zasađene čemprese. Ipak, prevladava mišljenje da su tolerancija i suživot među Hrvatima i Srbima na tom području dostigli onu civiliziranu razinu koja više ne dopušta bilo kakve izgrede.</p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Obilježena 10. obljetnica pogibije Franka Lisice</p>
<p>POLAČA, 1. svibnja</p>
<p> - Deseta obljetnica pogibije Franka Lisice, prvoga poginulog hrvatskog branitelja u Zadarskoj županiji, obilježena je u utorak u Polači pokraj Benkovca.</p>
<p> Franko Lisica bio je pripadnik Specijalne jedinice zadarske Policijske uprave, a poginuo je na brdu pokraj Polače.</p>
<p> Na mjestu njegove pogibije vijence su danas položili izaslanstva općina Polača i Bibinje, odakle je bio poginuli Lisica, zatim izaslanstvo Specijalne jedinice Policijske uprave zadarske, predvođeno zapovjednikom Svemirom Vrsaljkom, izaslanstvo HDZ-a i HSP-a iz Bibinja, te predstavnici udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata. Prigodnim sjećanjem na Franka Lisicu nazočnima se obratio njegov suborac Ante Ikić. Rekao je da je pokojni Lisica nacionalni junak koji je položio život za svoju slobodnu državu. Skupu su se obratili načelnik općine Polača Mićo Ražnjević i predsjednik Općinskog vijeća Bibinja Josip Bralić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Otvoren most na Uni između Dvora i Novoga Grada</p>
<p>DVOR, NOVI GRAD, 1. svibnja</p>
<p> - U redovni cestovni promet u ponedjeljak je pušten obnovljeni most preko rijeke Une na međunarodnom graničnom prijelazu između Matijevića kod Dvora na Uni u Hrvatskoj i Novoga Grada kod Bosanskog Novog u Republici Srpskoj u BiH, dugačak 115 metara i širok 8,5 metara. U obnovu toga mosta vlada SAD-a uložila je preko američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) 338.000 konvertibilnih maraka (KM). Nakon otvaranja željezničkog mosta kod Brčkog, te međudržavnih mostova u Dubici i Brodu, to je četvrti most između BiH i Hrvatske, koji je obnovljen uz pomoć američke vlade i međunarodne zajednice, u sklopu potpore ponovnom spajanju dviju država i povezivanju ljudi s obiju strana rijeka, te povratku prognanih i izbjeglih u njihova prijeratna boravišta.</p>
<p> Veleposlanik SAD-a u BiH Thomas Miller istaknuo je da je američka vlada do sada u obnovu porušenih mostova, kuća, infrastrukture, škola, bolnica i ostaloga u BiH i Hrvatskoj uložila više od 22 milijuna KM. Miller je kazao da će most između Dvora i Novog Grada omogućiti povratak Srba iz BiH na Banovinu i Kordun u Hrvatskoj, kao i povratak bosanskih Hrvata iz Hrvatske u njihove domove u BiH. Dodao je da se u Dvor do sada iz BiH vratilo oko 2.500 Srba, dok se u Novi Grad u Republici Srpskoj vratilo oko 2.300 Bošnjaka. Pozvao je vlasti Republike Srpske i BiH da omoguće povratak ljudi u veće gradove, posebno u Banju Luku, podržavši napore banjolučkog biskupa Komarice za povratak Hrvata i katolika na to područje.</p>
<p> Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Lawrence Rossin ocijenio je da s obiju strana mosta u objema državama postoje ljudi koji žele dati doprinos poboljšanju uvjeta života i ekonomskom prosperitetu. Upozorio je da se onima koji to žele treba omogućiti povratak preko državne granice. </p>
<p> Ministar za civilne poslove i komunikaciju u Vijeću ministara BiH Svetozar Mihajlović ocijenio je da BiH otvaranjem mosta postaje bliža Europi. Pozvao je građane u objema državama da obnovljeni most bude most tolerancije, poštivanja i razumijevanja te poticaj za očuvanje mira i razvoja tog dijela Europe.</p>
<p> Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula ocijenio je da je otvaranje mosta simbol i dokaz da građani obiju država uspijevaju ostaviti traumatične ratne događaje iza sebe i posvetiti se ponovnom povezivanju i suradnji. Izrazio je uvjerenost da se otvaranjem mosta okreće nova stranica u odnosima Hrvatske i BiH. </p>
<p> Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija ustvrdio je da je obnovljeni most dokaz da BiH iz daytonske ulazi u europsku fazu kako bi postala zemlja po mjeri svih svojih građana. »Neka ova granica bude zatvorena za kriminalce, a otvorena za sve ljude dobre volje«, rekao je Lagumdžija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Bijeli kruh skuplji 10 lipa, mliječni proizvodi pet posto </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Zagrebačke pekarne Klara od početka tjedna povećale su cijene svojih proizvoda u prosjeku su za pet posto. Najmanje, 1,72 posto, ili 10 lipa, poskupio je bijeli sendvič kruh koji sada stoji 5,90 kuna, dok cijene tzv. crnog kruha i peciva zasad nismo mijenjali, rekao je za Vjesnik Darko Hibler, glasnogovornik Klare. Od utorka su Lurini sirevi skuplji pet posto, a jogurti od dva do pet posto. U Luri d.d. koja okuplja Dukat, Sirelu i Zadarsku mljekaru, kažu da do daljnjega neće mijenjati cijenu svježeg mlijeka, a to je odlučila i varaždinska Vindija. </p>
<p>Klara je najviše, za desetak posto, povećala cijene lisnatih tijesta, odnosno savijača. U izračunu novih cijena, ističe Hibler, nastojali smo se pridržavati i socijalnog kriterija zbog čega smo odlučili ne mijenjati cijene polubijelog, te crnog kruha i peciva, jer su to socijalno najosjetljiviji mlinarsko-pekarski proizvodi. U Klari kažu da su cijene morali povećati zbog pritiska gotovo svih dobavljača robe. Riječ je o mlinarima i prijevoznicima kojima poskupljenje naftnih derivata utječe, tvrde, na veće cijene brašna, odnosno dostave robe. Hibler smatra da su poskupljenja minimalna dodajući da su u tvrtki svjesni da je kupovna moć potrošača danas manja nego prije godinu dana. Klara je privatizirana, što znači da njezino poslovodstvo mora voditi računa i o interesu dioničara, ali ne na štetu potrošača, ističe glasnogovornik. Upozorava i da je Ina neopravdano u godinu dana udvostručila cijenu naftnih derivata. Ako Vlada konsolidira državna poduzeća, u prvom redu Inu koja, tvrdi Hibler, »kompletan teret svog poslovanja svaljuje na leđa potrošača«, cijene mlinarsko-pekarskih proizvoda ne bi trebale rasti. </p>
<p>Prije nekoliko dana križevački Mlinar također je povećao cijene kruha: bijeli je poskupio sa 6,30 na 6,40, a kalnički s 9,90 na 11 kuna. Lančanom poskupljenju nije odolio ni niz malih privatnih pekara koje drže 60 posto tržišta. </p>
<p>Lura d.d. od 1. svibnja povećala je cijenu jogurta od 200 grama za dva posto, tekući jogurt od 180 grama skuplji je četiri posto, a AB kultura od 330 grama pet posto. Sirelini sirevi Podravec, Gouda, Dimsi, Ribanac i sir za pizzu također su pet posto skuplji. Istodobno, Lurini voćni sokovi pojeftinili su između tri i 20 posto. </p>
<p> Tvornica ulja Zvijezda u Zagrebu zasad neće mijenjati cijene ulja, margarina i majoneze. No, ako uslijedi novo poskupljenje energenata, u prvom redu plina, može se očekivati i povećanje njihovih proizvođačkih cijena.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Pankretić: Laboratorij za test na kravlje ludilo vratit će povjerenje potrošača</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Hrvatska je zemlja slobodna od goveđe spongiformne encefalopatije (BSE). Stavljanjem u funkciju laboratorija za provjeru kravljeg ludila kod svih goveda starijih od 30 mjeseci koja idu na klanje, vratit ćemo povjernje domaćih potrošača, te ispuniti obveze prema Europskoj uniji, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Božidar Pankretić, u ponedjeljak na otvaranju laboratorija za BSE-a na Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu.</p>
<p>Ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instututa dr. Mirko Lojkić rekao je da se na Veterinarskom instututu s histopatološkim pretragama počelo 1996., samo šest tjedana nakon što je Velika Britanija priznala da se kravlje ludilo s goveda može prenijeti na čovjeka. Nakon što je Vlada u siječnju 2001. prihvatila Program praćenja i dijagnostike BSA-a, 95 dana kasnije osposobljen je referalni laboratorij za brze testove na BSE-a, dodaje dr. Lojkić. U adaptaciju prostora i opremu laboratorija investirano je 3,5 milijuna kuna. </p>
<p>Govoreći o opasnosti od kravljeg ludila dr. Branko Šoštarić, voditelj Odjela za praćenje BSE-a, rekao je da Hrvatska mora zadržati status slobodne zemlje od kravljeg ludila, u prvom redu zbog zaštite zdravlja potrošača, izvoznih brojeva za EU, te svog turističkog ugleda. Uzorkovanje dijelova mozga goveda u laboratoriju započei će u ponedjeljak, 7. svibnja. Rezultati testova, uzoraka koji u laboratorij stignu do 15 sati bit će poznati drugi dan. </p>
<p>Dr. Šoštarić napominje da će zbog opasnosti od zaraze laboratorij raditi pod posebnim režimom. Fizičkim barijerama odvojen je prostor gdje će se obavljati brzi testovi. Otpadne vode odvodit će se u poseban kontejner, dok će dijelovi mozga goveda, nakon što budu ispitani, zavariti u posebne spremnike, te slati na spaljivanje u kafileriju u Sesvetski Kraljevac. </p>
<p>Ravnatelj Uprave za veterinarstvo dr. Mate Brstilo rekao je da je država financirala nabavljanje prvih 4.000 testova iz Švicarske, koji će se zbog sigurnosti i ponoviti. No, zasad nije riješeno daljnje financiranje nabave testova, čija cijena za testiranje jednog goveda iznosi 400 kuna. U Ministarstvu su skloni podjeli troškova između vlasnika goveda, klaonica, te države koja bi i dalje kupovala testove po cijeni od 60 njemačkih maraka.</p>
<p>Uz suzbijanje domaćeg crnog tržišta, dr. Brstilo je rekao kako zabrinjava da je Europska komisija zemlje u kojima nije zabilježeno kravlje ludilo (Slovenija, Češka, Mađarska) svrstala u skupinu rizičnih zemalja, kakve su Francuska i Švicarska. Hrvatska je u skupini zemalja za koju EU trenutačno procjenjuje rizik od kravljeg ludila, a rezultati procjene će biti uskoro objavljeni.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Spašeni »Brodotrogir« poslovat će pozitivno od 2003. godine</p>
<p>Minuistar Fižulić posjetio trigirsko brodogradilište koje je spašeno od stečaja zahvaljujući nedavno postignutoj nagodbi o rješenju 42 milijuna dolara teškog međunarodnog spora između »Brodotrogira« i liberijske tvrtke »Ali Shipping« </p>
<p>TROGIR, 1. svibnja</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić posjetio je u ponedjeljak trogirsko brodogradilište koje je spašeno od stečaja, zahvaljujući nedavno postignutoj nagodbi o rješenju 42 milijuna dolara teškog međunarodnog spora između »Brodotrogira« i liberijske tvrtke »Ali Shipping«. Prije 13 godina, norveški brodovlasnik John Fredricksen (suvlasnik liberijske tvrtke Ali Shipping), naručio je u »Brodotrogiru« gradnju tankera, nosivosti 34.000 tona. Tijekom gradnje, naručitelj je trogirskim brodograditeljima platio oko 16 milijuna dolara, što je iznosilo 75 posto vrijednosti investicije. Tanker je naručitelju trebao biti isporučen krajem veljače 1992., ali do toga nikada nije došlo. Liberijska tvrtka dobila je 1997. arbitražni spor u Londonu, a prema pravomoćnoj sudskoj presudi, »Brodotrogir« joj je trebao isplatiti 40 milijuna dolara, uključujući još dva milijuna zaračunatih kamata. </p>
<p>»Slučaj Brodotrogirova duga inozemnom vjerovniku najsloženije je pravno pitanje s kojim se Vlada srela u svom dosadašnjem mandatu. Taj spor je bilo teže riješiti nego spor s Enronom o gradnji elektrane u Hrvatskoj. Ipak, uspjeli smo spasiti brodogradilište i, što je najvažnije, sačuvali obraz u pomorskom i brodograđevnom svijetu«, kazao je ministar gospodarstva, ujedno i predsjednik Vjerovničkoga vijeća trogirskoga brodogradilišta. Nagodba će Hrvatsku stajati 21,5 milijuna dolara, od čega će Norvežanima biti uplaćeno 10 milijuna u gotovini, a za 11,5 milijuna će mu biti snižena cijena dvaju tankera, ukupno vrijednih 58 milijuna dolara, koje gradi u pulskom Uljaniku. Država će Uljaniku nadoknaditi razliku u cijeni, a sporazumom je također dogovoreno da vjerovnik može slobodno raspolagati i novogradnjom 202, odnosno tankerom koji im nikada nije isporučen.</p>
<p> »Bivša vlast htjela je izigrati vjerovnika, osnivajući paralelno poduzeće u Trogiru, što je bilo vrlo nekorektno i nečasno. Brodogradilištu je prijetio stečaj, a nagodbom smo uspjeli izbjeći bankrot i moguće plaćanje 16 milijuna dolara garancije Jugobanci, koja je svojim jamstvima bila osigurala posao gradnje tankera Norvežanima«, istaknuo je Fižulić. Prema njegovim riječima, vraćanje duga neće predstavljati novi trošak za porezne obveznike, jer će se sredstva osigurati na postojećim pozicijama Ministarstva gospodarstva za subvencije i potpore brodograđevnoj djelatnosti. Drugim riječima, ostala četiri brodogradilišta u Hrvatskoj solidarizirat će se u pomoći spašavanja »Brodotrogira«. </p>
<p>Inače, u trogirskom brodogradilištu uskoro će se održati skupština dioničara, a direktor »Brodotrogira«, kapetan Joško Buble tvrdi da bi brodogradilište trebalo početi s pozitivnim poslovanjem od 2003. godine. U knjizi narudžbi je osam brodova vrijednih oko 200 milijuna dolara, dok su kapaciteti popunjeni do početka 2004. godine. Zbog svega toga, trogirsko brodogradilište posljednje je poduzeće u Hrvatskoj koje izlazi iz sanacije, a zahvaljujući postignutoj nagodbi, u kojoj je izravno sudjelovao ministar Fižulić, »Brodotrogir« sačuvao je 1.100 radnih mjesta, uključujući i kooperante, njih oko 500, koji rade na navozima trogirskoga škvera. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010502].
|
