NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010901].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 185268 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jody Williams: »Impresionirana sam time kako Hrvatska pristupa razminiranju«</p>
<p>Borba protiv mina prirodni je nastavak moje borbe protiv ratovanja / U samo pet godina uspjeli smo problematiku mina i razminiranja dovesti do razine međunarodnoga sporazuma koji su potpisale 122 zemlje, a koji zabranjuje mine. Zato smo dobili priznanje - Nobelovu nagradu za mir / Hrvatska je jedna od zemalja najzagađenijih minama. Nosi se s tim izvrsno budući da je istodobno prošla rat, političku tranziciju, promjenu ekonomskog sustava / Druge zemlje uglavnom se žale i pozivaju da mine očiste oni koji su ih postavili ili da im pomogne međunarodna zajednica. No, donatori će radije pomoći zemljama koje su same vrlo angažirane oko toga, negoli onima koji su pasivni i samo se žale </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - U četverodnevnom je posjetu Hrvatskoj Jody Williams, dobitnica Nobelove nagrade za mir i koordinatorica Međunarodne udruge za zaštitu od mina. Ta dugogodišnja aktivistica u borbi za ljudska prava, odnosno za jačanje uloge civilnoga društva u procesu kreiranja državne politike, »zanat« je tesala još u studentskim danima, prosvjedujući protiv vijetnamskoga rata, odnosno američke uloge u zbivanjima u Vijetnamu. »Angažman u borbi protiv mina, koje su samo jedan od simbola ratovanja, prirodan je nastavak mojih aktivnosti«, tvrdi Jody Williams. »Vjerujem u to što radim, to volim pa mi je čudno kada mi ljudi zahvaljuju«, ističe Williams. </p>
<p>• Otkad ste angažirani u borbi protiv mina?</p>
<p>- Godine 1991. dvije su me nevladine organizacije (NVO) zamolile da povežem takve nevladine organizacije u svijetu u kampanji protiv mina. Učinilo mi se to zanimljivim. Radila sam, naime, deset godina po Srednjoj Americi - u Nikaragvi i Salvadoru u prvom redu - nastojeći spriječiti miješanje SAD-a u tamošnje ratove. Moje je stajalište, naime, da ljudi imaju pravo na samoodređenje. Hladni je rat bio iza nas, mir je stigao i u Srednju Ameriku pa sam poželjela raditi nešto globalno. I kad su mi ponudili rad u kampanji protiv mina, preispitala sam to doslovce u pet minuta i shvatila da je to ujedno i simbol borbe protiv rata u cijelosti, odnosno način borbe protiv sredstava i metoda ratovanja.</p>
<p> • Pokrenuli ste i konferenciju o minama u Ottawi 1997. Što je otad postignuto na tom planu?</p>
<p>- Godina 1997. bila je prilično zanimljiva godina. Formalno smo pokrenuli kampanju u listopadu 1992. Počeli smo doslovce ni iz čega. U samo pet godina uspjeli smo problematiku mina i razminiranja dovesti do razine međunarodnoga sporazuma koji zabranjuje mine. Zbog toga smo dobili priznanje - Nobelovu nagradu za mir. Postigli smo dogovor o sporazumu u rujnu 1997., a dan nakon mojega rođendana, 10. listopada, čuli smo da smo čitava kampanja i ja osobno dobili Nobelovu nagradu. Sporazum su u Ottawi 3. i 4. prosinca potpisale 122 zemlje. Nevjerojatno je, dakle, što sve tzv. obični građani mogu učiniti da bi se stvari promijenile. Ako vlade ne rade ono što smatram da bi trebale raditi i za što sam glasovala, moje je pravo da i sama nešto kažem, odnosno da djelujem.</p>
<p>• Kako Hrvatska, prema vašem sudu, provodi razminiranje?</p>
<p>- Ugodno sam iznenađena, štoviše, impresionirana, kako se s time nosi zemlja koja je istodobno prošla rat, političku tranziciju, promjenu ekonomskog sustava. Imajući u vidu ovdašnje relativno nejako gospodarstvo, Hrvatska ulaže puno vlastitih sredstava u razminiranje. Druge zemlje to ne čine. To ne znači da ne vode računa o tome problemu, već očekuju da to za njih učini međunarodna zajednica. To je i realno očekivati, ali su međunarodni čimbenici skloniji pomoći onima koji se brinu sami o sebi. Što se Hrvatske tiče, već postoji veća potpora izvana. </p>
<p>• Vlada planira očistiti od mina sva područja u Hrvatskoj u narednih deset godina. Je li to realan cilj? </p>
<p>- Ako bude imala sredstva potrebna za to - dakle, vlastite izvore i pomoć sa strane - to je moguće provesti u tom razdoblju. Zadaća koju si je postavila Vlada vrlo je ozbiljna i to je vrijedno poštovanja. Po Egiptu su, primjerice, razasuti milijuni mina, ima još i neeksplodiranih bombi iz Drugoga svjetskog rata. Tamošnje vlasti, međutim, malo rade da bi riješile taj problem. Uglavnom se žale i pozivaju da ih očiste oni koji su ih postavili. No one su ipak na egipatskom terenu i tamošnja bi vlada trebala početi sama rješavati taj problem. Jer donatori će radije pomoći onim zemljama koje su same vrlo angažirane oko toga, poput Hrvatske, negoli onima koji su pasivni i samo se žale. </p>
<p>• Koliko je novca na godinu potrebno Hrvatskoj da za deset godina razminira sva minirana područja? </p>
<p>- Mogu vam dati druge primjere, jer nisam posebno usredotočena na ovo područje. U Afganistanu, koji je jedna od najminiranijih država, provodi se jedna od najdjelotvornijih operacija razminiranja. U to se ulaže između 12 i 20 milijuna dolara godišnje. To je puno novca, ali je to i veliki ulog u budućnost zemlje. Procjenjujem da ovdašnja vlada u to ulaže između 15 i 20 milijuna dolara godišnje.</p>
<p>Neke vlade boje se nevladinih organizacija</p>
<p>• Kako ocjenjujete suradnju između Vlade i nevladinih organizacija u Hrvatskoj? </p>
<p>- Raditi s nevladinim organizacijama zna biti podjednako teško kao i s establishmentom. Posrijedi su ljudska bića, te je razumljivo da se ponekad svađamo.</p>
<p>Čini mi se da u Hrvatskoj postoji dobra suradnja na tom području. Ali ono što me brine jest da nijedna vlada ne želi da se takav model suradnje s nevladinim udrugama primijeni u drugim sferama društva. Vlade i u najdemokratičnijim zemljama žele vladati svime. Nakon što smo uspjeli mobilizirati obične građane da se založe za problem razminiranja, mnoge su vlade u strahu da bi se takav oblik suradnje mogao protegnuti i na druga područja.</p>
<p>Humanitarni aspekt razminiranja tek u posljednjih desetak godina</p>
<p>• Procjenjuje se da je u Hrvatskoj pod minama do 13.000 četvornih kilometara, odnosno sigurno najmanje 4000 kilometara. Je li to manje ili više u odnosu na svjetski prosjek? </p>
<p>- Realno je da je pod minama oko 4000 četvornih kilometara hrvatskoga ozemlja. No projekt razminiranja uključuje i ispitivanje terena za koji se vjeruje da bi mogao biti miniran. Ako mina ima, onda ih se očisti, a ako ih kojom srećom nema, onda se dopušta stanovnicima da se tim područjem normalno kreću, obrađuju polja... Naglašavam da se tek posljednjih deset godina tom problemu u globalnim razmjerima pristupilo s humanitarnoga aspekta. Dotad je to bilo isključivo u domeni vojske. Vojska ih je postavila, pa ih je, po potrebi i čistila. </p>
<p>• Gdje je, dakle, Hrvatska u svijetu, s obzirom na područje zagađeno minama? </p>
<p>- Prema procjenama, Hrvatska je jedna od zemalja najzagađenijih minama. U Srednjoj Americi pod minama je relativno malo područja, a osobito ako se to usporedi s Afrikom, kontinentom najzagađenijim minama. Mislim tu prije svega na Angolu, Mozambik, Zimbabve, Egipat, Libija, Namibija...I pojedini su dijelovi Azije u vrhu po broju mina. Prilično je loše stanje u Kambodži, ali i u Vijetnamu i Laosu. U Laosu, naime, ima puno neeksplodiranih bombi još od američkoga bombardiranja. SAD je naime tada nastojao izolirati vijetkongovce od susjednih zemalja te je pokrenuo kampanju silovitog bombardiranja.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska dobiva studij nacionalne sigurnosti</p>
<p>Od 9500 zaposlenih u MORH-u, samo ih 760 ima viši i visoki stupanj naobrazbe, 3990 ih ima samo osnovnu školu, a 4750 srednju / U Oružanim snagama stupanj naobrazbe još niži / Osnivanje fakulteta za obrambene studije neisplativo je za tako malu zemlju kao što je Hrvatska, tvrdi dr. Siniša Tatalović / Studij nacionalne sigurnosti na Fakultetu političkih znanosti već od iduće akademske godine</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Prirodnim odljevom, izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju za osobe s posebnim ovlaštenjima te izdvajanjem i reorganizacijom Zrakoplovno-remontnog zavoda, Uprave za gospodarenje i centara za obavješćivanje, Ministarstvo obrane imat će u sustavu do kraja godine oko 6000 zaposlenika manje. Riječ je o pokušaju ublažavanja socijalnog šoka koji bi mogao nastupiti s početkom 2002. godine, kada bi trebao započeti višegodišnji proces smanjenja osoblja u Oružanim snagama.</p>
<p>Prema procjenama stručnjaka, poželjan broj djelatnika tog ministarstva i pripadnika Oružanih snaga u budućnosti ne bi smio prelaziti 25 tisuća ljudi. U sustavu MORH-a trenutačno su zaposlene 42 tisuće ljudi, što znači da će se broj zaposlenih u narednom razdoblju smanjiti za čak 17 tisuća. </p>
<p>Prema podacima personalne uprave MORH-a, u administraciji Ministarstva zaposleno je 9500 službenika. Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić najavio je da će se broj službenika za početak najprije smanjiti na 2000, a kasnije na samo petstotinjak službenika. Dakako, više puta ponavljalo se da će osnovni kriterij za odabir ljudi koji će ostati na poslu, biti stručna osposobljenost. Ona bi se, štoviše, trebala dodatno provjeravati svake godine pa postoji mogućnost da netko, tko nije proglašen viškom, to postane već godinu dana poslije. </p>
<p>Međutim, unatoč deklarativnom zalaganju za prvenstvo kriterija stručnosti, MORH će se pri odabiru kadrova koje planira zadržati u sustavu suočiti s alarmantnim podacima o stručnoj osposobljenosti ljudi koji im stoje na raspolaganju. Na to, naime, upućuju podaci koje je u svojoj analizi svojedobno objavila Svjetska banka ukazujući na, najblaže rečeno, šokantne podatke o obrazovnoj strukturi MORH-ove administracije. Prema njezinoj studiji, samo 760 ljudi iz MORH-ove administracije ima viši i visoki stupanj naobrazbe! S kakvom poteškoćom će se MORH morati susresti govori i činjenica da od ukupne brojke čak 3990 službenika imaju završenu samo osnovnu školu, a njih 4750 srednju. Pretpostavlja se da je u Oružanim snagama stupanj naobrazbe još i niži. </p>
<p>Stručna skupina Vlade koja je nedavno izradila Strategiju nacionalne sigurnosti, predlaže stoga konkretne promjene u izobrazbi vojnih kadrova, ali i civila, zaposlenih u vojsci. Svi kandidati za časnike Oružanih snaga morat će tako imati visoku stručnu spremu, odnosno završeni fakultet.</p>
<p> Ključno mjesto u njihovoj izobrazbi trebao je imati Fakultet za obrambene studije, ukinut početkom devedesetih. Njegovim povratkom, odnosno ponovnim osnivanjem u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, stvorili bi se uvjeti za školovanje stručnjaka za potrebe djelatnog sastava Obrambenih snaga, civilni službenici koji će raditi u MORH-u, Združenom stožeru ili uredima za obranu. </p>
<p>Međutim, prema riječima prodekana Fakulteta političkih znanosti dr. Siniše Tatalovića, od ideje o osnivanju zasebnoga fakulteta koji bi imao ključno mjesto u strukturi civilnoga školstva za potrebe obrane i nacionalne sigurnosti, odustalo se iz više razloga. Jedan od najvažnijih je činjenica da je Hrvatska ipak premalena zemlja da bi na fakultetu školovala kadar, kojega jednoga dana možda ne bi mogla zaposliti. </p>
<p>Osim toga, smatra dr. Tatalović, Fakultet za obrambene studije već je postojao, a ukinut je upravo je zbog neefikasnosti. »Njegovo ponovno osnivanje jednostavno ne bi bilo isplativo, a Hrvatska ionako ima deficit ljudi koji bi mogli predavati na takvom fakultetu«, objašnjava prodekan FPZ-a.</p>
<p>Umjesto zasebnoga fakulteta, najveće sveučilište u Hrvatskoj uskoro će u sklopu smjera Politologije na Fakultetu političkih znanosti dobiti novi studijski smjer, pod nazivom Nacionalna sigurnost. Projekt novoga dvogodišnjeg studijskog usmjerenja naći će se već u rujnu na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu. Ako bude odobren, počet će s radom već sljedeće akademske godine. Studij će moći upisati svi koje to zanima.</p>
<p>Dinamična vojna tehnologija</p>
<p>Prema mišljenju dr. Tatalovića, Hrvatskoj je potrebno da svoje časnike školuje na civilnim fakultetima, jer se na taj način, između ostaloga, razvijaju civilno-vojni odnosi. Osim toga, zaposlenici u vojsci koji su završili civilni fakultet, mogu se, ako ih vojska više ne treba, zaposliti u svome zvanju.</p>
<p> Tatalović smatra da je današnja vojna tehnologija toliko dinamična, da će rijetko tko u buduće moći cijelu karijeru provesti u vojsci. </p>
<p>Prosjek rada u vojsci je 25 godina staža, dok je kod nas još uvijek mnogo viši - čak 36 godina.</p>
<p>Žunec: Osnivanje studija opravdano i logično</p>
<p>»Državna samostalnost i demokratski razvitak Republike Hrvatske kao i razvitak znanosti i političke kulture, nalažu uvođenje studijskog usmjerenja nacionalna sigurnost«, smatra dr. Ozren Žunec, profesor Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, koji je imenovan jednim od recenzenata za ocjenjivanje programa studijskog usmjerenja Nacionalna sigurnost. </p>
<p>Prema mišljenju dr. Žuneca, lociranje studija nacionalne sigurnosti na Fakultet političkih znanosti opravdano je i logično, budući da se na tom fakultetu studiraju sadržaji i predmeti koji su zapravo temelji za proširenje zvanja i sposobnosti potrebnih za profesionalni rad u sustavu nacionalne sigurnosti. »Stoga bi, u doglednoj budućnosti, trebalo povećati i broj predmeta, sukladno potrebama razvitka studija«, smatra Žunec.</p>
<p>Mile Franičević i Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>»Trinajst« razloga zašto volim Zagreb</p>
<p>Akademik Nenad Trinajstić, predstojnik Zavoda za fizičku kemiju u Institutu »Ruđer Bošković«</p>
<p>Nije mi bilo teško prihvatiti poziv da ukratko opišem zašto volim Zagreb jer ima tisuću i 'trinajst' razloga za to. Za ovu sam priliku odabrao tek 'trinajst' vrlo osobnih razloga. </p>
<p>Volim Zagreb jer sam u njemu rođen. Rodio sam se 1936. u Kukovićevoj kući (Preradovićeva 29). U Zagrebu su rođeni moja mama (1916.), moj brat, moja djeca i moji unuci. Roditelji moje mame u Zagreb su se doselili pri kraju 19. stoljeća, a otac je stigao iz Voloskoga u Zagreb početkom 30-ih godina prošlog stoljeća, sa skupinom istarskih Hrvata koji su ovdje došli studirati. Tuga me obuzima kada danas prolazim Kovačićevom ulicom, zatrpanom automobilima. Nekada su se ondje, kada se ta ulica zvala Kukovićeva, odigravale glavometne utakmice (tko se još sjeća glavometa?). U njoj više nema mjesta djeci.</p>
<p>Volim Zagreb jer sam u njemu školovan. Završio sam sedmogodišnju školu u Varšavskoj (nekad Samostanskoj) ulici i IV. mušku realnu gimnaziju na Rooseveltovom trgu. Danas je u njoj, na moju veliku žalost, neprimjereno smješten Mimarin muzej. Diplomirao sam na Tehnološkom fakultetu, a magistrirao i doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF).</p>
<p>Volim Zagreb jer sam tu susreo svoju suprugu (rođenu u Zagrebu 1938.). Susreli smo se jednoga jesenjeg dana u IV. gimnaziji, kada je ta gimnazija prestala biti muška, i odonda smo zajedno već 47 godina. Bila je i ostala moj glavni oslonac u životu.</p>
<p>Volim Zagreb jer sam u njemu ostvario znanstvenu karijeru. U Institutu »Ruđer Bošković« napredovao sam od početnika do znanstvenog savjetnika.</p>
<p>Volim Zagreb jer sam u njemu ostvario nastavnu karijeru. Na PMF-u sam napredovao kroz sve nastavne položaje do naslovnog redovitog profesora.</p>
<p>Volim Zagreb jer su tu moji prijatelji i kolege. Na žalost, njihov se broj smanjuje. Spomenut ću jednoga od svojih najboljih prijatelja iz mladosti, pokojnoga Zvonimira Gavranovića-Gagu, koji se u ovoj rubrici javio 8. studenoga 1997. U mladosti smo on, moj brat i ja bili nerazdruživi. Od kolega spomenut ću pokojnoga profesora dr. Krešimira Humskoga, koji je bio naš vrhunski kemičar. Premda je bio mlađi od mene, bio mi je kao stariji brat i bez njega moje karijere u znanosti ne bi bilo.</p>
<p>Volim Zagreb jer je u njemu »Matica hrvatska«, koja je toliko mnogo učinila na očuvanju hrvatskoga jezika i hrvatske kulture. U njoj je potaknuto i organizirano donošenje »Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika«, kojom je počela konačna bitka za samostalnost Hrvatske. U »Maticu hrvatsku« učlanio me 1955. Nikola Pavić, sjajni kajkavski pjesnik.</p>
<p>Volim Zagreb jer je u njemu HAZU. Ponosan sam što sam članom te najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije u kojoj su djelovali gotovo svi važniji hrvatski kulturni djelatnici. </p>
<p>Volim Zagreb jer u njemu djeluje družba »Braće Hrvatskog zmaja«. Družba je Zagrebu podarila mnoštvo spomen-ploča, prenijela posmrtne ostatke hrvatskih mučenika Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana u zagrebačku prvostolnicu te podigla spomenik ocu domovine dr. Anti Starčeviću. Družba je također utemeljila Knjižnicu grada Zagreba, Muzej grada Zagreba, Državni arhiv i Ustanovu za hitnu medicinsku pomoć. Čast mi je pripadati Družbi kao Zmaj Primorski.</p>
<p>Volim Zagreb jer je u njemu »Dinamo«. Nekada nam je »Dinamo« bio sve, više od športa, više od života. »Dinamo« i sve oko njega nezaboravan je dio moje mladosti.</p>
<p>Volim Zagreb jer su zagrebačke puce i dečki pokazali kako se voli ovaj grad i domovina. Vidio sam ih kako odlaze na početku rata na bojišta širom Hrvatske u trapericama i tenisicama s »Dinamovim« šalovima i hrvatskim grbom, s malo oružja i još manje municije. Mnogi se nisu vratili. Duboko im se klanjam za sve što su učinili da sada živimo u slobodnoj državi. Oni su junaci Domovinskog rata. Volim Zagreb, pa nastojim gdje to mogu, čak po cijenu sukoba, zaustaviti barbarsko ponašanje onih koji ga ne vole, a takovih je sve više.</p>
<p>Volim Zagreb jer je glavni grad svih Hrvata. U njemu su se mogli čuti kaj, što i ča. Moj je otac bio čakavac, a mama je govorila kajkavski. Tako sam od malena naučio sva tri hrvatska jezika. Nažalost, ča se polako gubi, čak se sve rjeđe čuje i onaj meki zagrebački kajkavski. </p>
<p>Mogao bih tako redati nove i nove razloge zašto volim Zagreb. No, vrijeme je da se zaustavim jer sam se previše zanio. Ukratko, volim Zagreb jer se moj život ogleda u njemu i on u mojem životu.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Od subote skuplja vožnja ZET-om</p>
<p>Uprava ZET-a nepopularnom mjerom (opet) želi smanjiti gubitke i stvoriti čvrste temelje prije početka pregovora o nabavi kredita 300 milijuna njemačkih maraka namijenjenog revitalizaciji kompletnog poduzeća</p>
<p>U skladu s prošlotjednom odlukom Gradskog poglavarstva, cijene karata javnog gradskog i prigradskog prometa u ZET-u od subote su veće u prosjeku 9,6 posto.</p>
<p>Prema zahtjevu Uprave ZET-a, Zagrepčani će za pojedinačnu kartu kupljenu u vozilu morati izdvojiti sedam, umjesto dosadašnjih šest kuna - to je ujedno gornja granica poskupljenja od 16,67 posto. Cijena iste karte kupljene na kiosku po novome cjeniku ZET-a bit će šest kuna (do sada 5,50 kuna), a dnevne karte 16, umjesto 15 kuna.</p>
<p>Radnički pokaz za rujan skuplji je za 15 kuna i za nj treba izbrojiti 190 kuna, što je 8,9 posto više nego za mjesec prije. Za deset posto, odnosno sa 50 na 55 kuna, poskupio je rujanski pokaz za umirovljenike, đake i studente te socijalne slučajeve.</p>
<p>Koji su razlozi poskupljenja? Uprava ZET-a nepopularnom mjerom (opet) želi smanjiti gubitke i stvoriti čvrste temelje prije početka pregovora o nabavi kredita 300 milijuna njemačkih maraka namijenjenog revitalizaciji kompletnog poduzeća. Smatraju, naime, da će povećanjem cijena poboljšati (ne)likvidnost i uvećati svoje šanse pred bankarskim konzorcijem.</p>
<p>U praksi to izgleda ovako: poskupljenjem se namjerava pokriti financijski raskorak (minus) od 72 milijuna kuna između planiranih prihoda od prodaje karata (299 milijuna kuna) i mase za isplatu plaća (371,6 milijuna kuna). Naime, iz prihoda od prodaje karata društvo isplaćuje plaće, ali planirani iznos nije dovoljan jer je početkom godine sa sindikatima dogovoreno povećanje radničkih plaća od 5,3 posto, aktivirano početkom travnja.</p>
<p>Nadalje, tu su povećani troškovi održavanja povećanog broja kilometara tramvajskih pruga (Dubec i Prečko), ali i program njihove revitalizacije (Maksimirska, Ilica...), naplata rata kredita potrošenog za nabavu autobusa, kao i povećanje troškova uzrokovanih poskupljenjem energenata za 2,7 posto.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Grad preuzeo brigu za 184 škole</p>
<p>O procesu decentralizacije školstva, Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom i Zakona o srednjem školstvu, rasterećenju nastavnog plana i programa i učenika te sprječavanju nasilja u školama bilo je riječi u petak na radnom sastanku ministra prosvjete i športa dr. sc. Vladimira Strugara s ravnateljima zagrebačkih osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova. </p>
<p>Prema modelu decentralizacije financiranja osnovnog i srednjeg školstva, koji je na snagu stupio 1. srpnja, odgovornost za provođenje obrazovanja dijeli se na tri razine - državnu, lokalnu i školsku vlast.</p>
<p>To znači, objasnio je Strugar, da osnivačka prava nad osnovnim školama preuzimaju 32 grada plus grad Zagreb, dok županije preuzimaju osnivačka prava nad srednjim i dijelom osnovnih škola.</p>
<p>- Grad Zagreb zatražio je osnivačka prava nad 119 osnovnih škola, za što će iz gradskog proračuna biti izdvojeno 28,633.000 kuna za sljedećih šest mjeseci. Grad će preuzeti i 65 srednjih škola, za što je odobrena proračunska bilanca od 20,957.000 kuna za isto razdoblje, istaknuo je Strugar.</p>
<p>Grad Zagreb će iz svoga proračuna, odnosno poreza na dohodak, financirati sve materijalne troškove osnovnih i srednjih škola, prijevoz učenika osnovnih škola, prijevoz zaposlenika u srednjim školama, nabavu školske opreme i nastavnih pomagala, kao i potporu za smještaj i prehranu svojih učenika koji se školuju u drugim županijama.</p>
<p>To je minimalan financijski standard, istaknuto je na sastanku, a ako će novca nedostajati, on će se namirivati iz tzv. fonda za poravnanje pri Ministarstvu financija.</p>
<p>Iz državnog će se proračuna i nadalje financirati plaće zaposlenika u osnovnim i srednjim školama, kao i različiti programi. </p>
<p>Obveza Grada Zagreba postaje i imenovanje školskih odbora te je Gradska skupština dužna do 30. rujna predložiti sve članove školskog odbora.</p>
<p>Istoga se dana ministar Strugar, sa suradnicima, u Gradskom uredu za prosvjetu i kulturu sastao s prof. Zlatkom Šešeljom, članom Gradskog poglavarstva zaduženim za društvenu djelatnost. Šešelj je podržao model decentralizacije školstva te istaknuo kako je prvi put u povijesti jedan ministar posjetio Gradski ured za prosvjetu.</p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bespravna gradnja na Vrbanima (3): Ministarstvo najavljuje prekršajnu prijavu</p>
<p>U petak su na gradilištu, koje je građevinska inspekcija zatvorila, radnici Elektre premještali električni stup </p>
<p>Radovi na bespravnoj gradnji stambene zgrade na Vrbanima u ulici Kutnjački put nastavljeni su i u petak, kada je na gradilište došlo vozilo Elektre te su radnici premjestili električni stup, a poravnavao se i teren za gradnju nove prilazne ceste koja će zamijeniti postojeću. Naime, građevinska inspekcija Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja zabranila je radove na Kutnjačkom putu još 28. kolovoza te pokrenula inspekcijski postupak zbog gradnje bez građevinske dozvole.</p>
<p>- Građevinska inspekcija izaći će ponovo na teren i ako se ustanovi da su radovi, unatoč zabrani, nastavljeni, pokrenut će prekršajnu prijavu zbog nepoštivanja odredbi Zakona o gradnji i micanja ploče sa zabranom daljnjih radova, rekla nam je glasnogovornica Ministarstva Marijana Petir. </p>
<p>U Elektri smo potražili objašnjenje za to što su radnici Elektre radili na gradilištu koje je Ministarstvo zatvorilo. Od rukovoditelja ureda direktora Elektre Zagreb Željka Šimeka saznajemo, međutim, da službenog zahtjeva za premještanje električnog stupa u Kutnjačkom putu nije bilo, pa stoga radnici Elektre nisu mogli biti na terenu. </p>
<p>Vlasnica građevinskog obrta Renhal 1 i voditeljica radova na Kutnjačkom putu Zlatka Halužan izjavila je još u srijedu da ne misli prekinuti s radovima jer ima lokacijsku dozvolu, a izdavanje građevinske je u tijeku. </p>
<p>Za komentar o bespravnoj gradnji, koja je u Zagrebu uzela velikog maha, zatražili smo gradonačelnika Milana Bandića. No, od njegove glasnogovornice Vesne Kiprijanovski dobili smo odgovor kako je za bespravnu gradnju mjerodavno Ministarstva te da gradonačelnik može dati komentar samo ako je Grad nešto gradio bez dozvole. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Lov na jarunsku lisicu</p>
<p>Lisica koja je ovih dana viđena na jarunskom Otoku divljine trebala bi u subotu ujutro biti uhvaćena, rekao nam je tehnički direktor ŠRC Jarun Karlo Rezar.</p>
<p>U lovu na lisicu, koja, prema Rezakovim riječima, navodno ima i mladunče, sudjelovat će lovci Lovačkog društva Fazan te djelatnici Higijensko-veterinarskog servisa. Budući da je otok bogat pticama, pretpostavlja se da je lisica preplivala Savu u potrazi za hranom.</p>
<p>- Posao neće biti jednostavan jer je cijeli otok park prirode i ondje nije dopušten lov, rekao je Rezak. No, za svaki će slučaj hajku nadzirati i policija. </p>
<p>Kako smo saznali, zasad u lisice nema znakova bjesnoće, ali će nakon lova to utvrditi Hrvatski veterinarski institut, gdje će lisica biti otpremljena. Mišljenje o tome je li nužno najprije ubiti lisicu pa tek potom utvrditi njezinu bjesnoću umjesto obrnuto potražili smo na odjelu patologije i morfologije Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Ondje su nam rekli kako je jedini način koji se kod nas koristi - utvrđivanje bjesnoće pregledom mozga prilikom obdukcije. </p>
<p>Lisica je vjerojatno bijesna, rekli su nam, čim se približila tako naseljenom mjestu, a kako kod nas još nema drugih mogućnosti utvrđivanja bjesnoće, takva je mjera nužna. U obzir, na žalost, nije uzeta mogućnost da je lisica preplivala Savu ne bi li prehranila sebe i mladunče.</p>
<p>D. Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nema jaja bez plaće</p>
<p>Javni prosvjed zbog neisplaćenih plaća za lipanj i srpanj te troškova prijevoza za kolovoz i rujan u petak je, na terasi ispred svojeg sjedišta, organizirala sindikalna podružnica PPDIV-a u »Agrokoki«. Prosvjedovalo je stotinjak radnika, a njihove zahtjeve Upravi iznijela je sindikalna povjerenica Dragica Juratovac. </p>
<p>- Imamo 39-godišnju tradiciju u proizvodnji jaja i jedini smo hrvatski proizvođač u peradarstvu koji u svom sastavu ima cjelokupan proces proizvodnje. Od Hrvatskog fonda za privatizaciju zahtijevamo da počne kontrolirati poslovanje tvrtke te poduzme odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo umiranje »Agrokoke«. Ne želimo takvu upravu niti takvog vlasnika koji nam ne mogu osigurati plaću, istaknula je Juratovac.</p>
<p>Okupljenim radnicima obratio se direktor Uprave »Agrokoke« te im obećao kako će plaće biti isplaćene sljedeći tjedan.</p>
<p>Prosvjed je trajao sat vremena, prekinula ga je kiša, a zaključen je jednoglasnom odlukom radnika da će nastaviti s radom. Ako im plaće ne budu isplaćene do 13. rujna, radnici će ponovno prosvjedovati.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Prometna nesreća slovačkog izaslanstva u SRJ - dvoje poginulih</p>
<p>BEOGRAD, 31. kolovoza </p>
<p> - MUP Srbije priopćio je u petak rano popodne da su u prometnoj nesreći na putu Beograd - Novi Sad dvije osobe poginule, pet ih je teže ranjeno a šestoro lakše povrijeđeno kada je »Mercedes« kragujevačkih registarskih pločica naletio na kolonu automobila u kojima su bili slovački premijer Mikolas Dzurinde i članovi njegova izaslanstva.</p>
<p> Dužnosnici u ministarstvu vanjskih poslova Slovačke su prethodno javili da su tri osobe poginule. MUP Srbije potvrdio je da su poginuli Peter Janoši (54), voditelj direkcije vanjske trgovine za suradnju Slovačke sa zemljama u tranziciji i vozač u jugoslavenskoj vladi Miroljub Pantović (56).</p>
<p> Slovačko je ministarstvo bilo priopćilo da je poginuo i vozač »Mercedesa« koji je izazvao nesreću ali je ministar unutarnjih poslova SRJ Zoran Živković popodne kazao da ta nije te da policijske ekipe pokušavaju dvije osobe iz tog automobila izvući i obje pokazuju znakove života.</p>
<p> Među teško ranjenima su voditeljica ureda slovačkog premijera Viktoria Janšekova, pomoćnik ministra financija Slovačke Ronald Vlaho i dužnosnik ministarstva prometa i veza Dušan Rizak, priopćio je MUP Srbije.</p>
<p> Dužnosnici policije kazali su da je do nesreće došlo u petak u 8.30 a uzrok je neprilagođena brzina »Mercedesa«. Vozač tog automobila se, naime, nije zaustavio kada mu je u susret naišla policijska pratnja. »Mercedes« je najprije udario u »Ford« s registarskim pločicama Rume a od siline udara prešao u drugu traku i naletio na tri automobila iz kolone sa slovačkim izaslanstvom.</p>
<p> Veleposlanstvo Slovačke u Beogradu otkazalo je u međuvremenu domjenak koji je trebao biti upriličen večeras u povodu Dana državnosti Slovačke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Goran Ivanišević na poštanskoj marci</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska pošta je izdala novu prigodnu poštansku marku »Hrvatski sport« s likom Gorana Ivaniševića, koja je u uporabi od petka. Tim je izvanrednim izdanjem Hrvatska pošta obilježila veliki uspjeh našeg proslavljenog tenisača koji je osvojio ovogodišnji Wimbledon.</p>
<p> Marku je dizajnirao Danijel Popović, dizajner iz Zagreba, prema fotografiji agencije Reuters. Nominalna vrijednost marke je 2,50 kuna, a tiskana je u TIZ »Zrinski« iz Čakovca, u višebojnom offset tisku, u arcima od devet maraka plus jedna vinjeta. Uz marku je izdana i omotnica prvog dana, prigodna omotnica i prigodni list. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Britney prihvatila Justinovu bračnu ponudu!</p>
<p>LONDON, 31. kolovoza</p>
<p> - Britanski tabloid The Sun objavio je u petak vijest koja će zasigurno zanimati većinu teenagera diljem svijeta - Britney Spears prihvatila je bračnu ponudu svog dečka Justina Timberlakea, pjevača grupe *N SYNC. Justin je navodno princezu popa zaprosio u studiju, tijekom snimanja njihova prvog, romantičnog dueta, a devetnaestogodišnja pjevačica je zaplakala vičući »Da, da«. Kada je čuo afirmativan odgovor, i Justin je, navodi tabloid, zaplakao...</p>
<p>Kako ni Britney niti Justin nisu željeli davati izjave, za to se pobrinula oduševljena majka pjevačice, Lynne Spears. Kazala je kako ne smije previše pričati jer se zaklela svojoj kćeri na šutnju, no jedino što želi izjaviti jest »da su oboje vrlo sretni«. </p>
<p>Očekuje se da će ova vijest ražalostiti muški dio Britneyine publike, koju je plavokosa pjevačica osvojila hitovima poput »Oops I Did It Again« ili »Baby, One More Time«. </p>
<p>Dvadesetogodišnji Justin svoju je djevojku navodno zaprosio još krajem srpnja u studiju managera Johnnyja Wrighta u Orlandu, no vijest je »procurila« tek sada. </p>
<p>»Britney je najprije zakolutala očima, činilo se kao da će ga odbiti«, izjavio je jedan od članova banda, no ne zna se točno tko se usudio progovoriti. »Potom je počela plakati i uzviknula 'Da, da, udat ću se za tebe'. Bilo je tako slatko... Justin je također počeo plakati. Skinuo je slušalice i romantično je poljubio«. </p>
<p>Par koji i danas, dvije godine otkako su započeli vezu, tvrdi da još nisu imali intimne odnose, mjesecima već živi zajedno u Britneynoj vili u Hollywoodu. Upoznali su se još davne 1990. godine u tv-showu »Mickey Mouse Club«. </p>
<p>Premda zajedno vrijede milijune dolara, Justin je, kako bi zaprosio svoju djevojku, morao posuditi prsten. »Posudio je jedan od prstena svoje majke i dao ga Britney«, kazao je isti izvor iz studija. »Malčice je bio premalen, tako da ga sada nosi na lančiću oko vrata. Međutim, imaju u planu kupiti svoje prstenje. Već su pronašli zlatara koji će im u Chicagu izraditi posebno prstenje po njihovoj želji.«</p>
<p>Kada je napustila studio, teenagerska se plavokosa zvijezda osjećala izvrsno. Opušteno je sjela u svoj novi »lamborghini diablo« vrijedan 140 tisuća funti i krenula u vožnju po Los Angelesu. Tako ujedno i priče o ljubomori popularne pjevačice na našu manekenku Korinu Longin, budući da će lijepa Hrvatica glumiti Justinovu djevojku u novome spotu njegove grupe, padaju u vodu... </p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Madonna tužila tvrtku koja proizvodi kondome s njezinom slikom</p>
<p>ZAGREB, 31¸. kolovoza</p>
<p> - Madonnini odvjetnici poslali su pismo upozorenja »CondoManiji«, tvrtki koja proizvodi kondome s Madonninim likom. Slika na ambalaži dio je niza fotografija ogoljele Madonne iz 1979. godine. Budući da ih se popularna pjevačica odavno, prije svoje svjetske slave odrekla, prava na fotografije posjeduje fotograf Martin Schreiber te ih je već nekoliko puta prodao. </p>
<p>Ravnateljica prodaje »CondoManije« Gina Keltz tvrdi da Madonna ništa ne može učiniti po pitanju zabrane prodaje kondoma, a i u njenom pojavljivanju na kutijicama kondoma ne vidi baš ništa lošega. Madonnini odvjetnici pokušali su, međutim, isposlovati na sudu zabranu prodaje, no nisu uspjeli jer je fotograf na sudu priložio ugovor prema kojemu je očito da se Madonna odrekla svojih prava na fotografije. </p>
<p>Keltz kaže kako u »CondoManiji« žele da im se Madonna pridruži i podrži kondome kojima se propagira siguran seks. »Želimo da budu zabavni, da budu seksi, da budu sigurni i da ih ljudi koriste. Mislim da je Madonnina slika na njima dobra stvar jer se o njoj oduvijek mislilo kao o pozitivnoj seksi ženi, a mi želimo da se i kondomi prikažu takvima«. Čini se ipak da svaki oblik publiciteta ne odgovara najbolje možda najpopularnijoj pjevačici na svijetu...</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Stephen King dobio odštetu za nesreću </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Osiguravajuća kompanija OneBeacon Insurance postigla je dogovor sa Stepehnom Kingom da će mu isplatiti 750.000 dolara za troškove liječenja nakon što ga je prije dvije godine udario automobil. King je tužio osiguravatelje tražeći 10 milijuna dolara za naknadu fizičkih i psihičkih boli koje mu je prouzročila nesreća. Nakon što je na njega naletio automobil King je slomio nogu i kuk, a zadobio je i ozljedu pluća.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Možda će čokolada pokazati kako se razvija ovisnost </p>
<p>CHICAGO, 31. kolovoza </p>
<p> - Skupina američkih i kanadskih neurologa tomografijom je mjerila aktivnost mozga osoba koje su jele čokoladu i otkrila područja u mozgu koja su odgovorna za ovisnosti i poremećaje u prehrani. Dana Small, profesorica neurologije s medicinskog fakulteta sveučilišta Northwestern, i njezini kolege otkrili su da se stupanj zadovoljstva što ga osjećaju pojedinci dok jedu čokoladu, može povezati s protokom krvi u istim onim dijelovima mozga koje aktivira i kokain: u čeonom području kore velikog mozga i u srednjem mozgu. Članak o istraživanju bit će objavljen u rujanskom broju časopisa Brain.</p>
<p> Neurolozi su otkrili i to da čokolada u osobi koja u njoj uživa, ne aktivira iste dijelove mozga koje aktivira u osobi kojoj je postala odbojnom jer je se već prejela. Dana Small ispituje dijelove mozga uključene u osjećaj zadovoljstva, jer želi otkriti ulogu osjećaja nagrade u ovisnostima. »Kad proučavamo ovisnike ne znamo kako im je mozak izgledao prije ovisnosti pa ne možemo odrediti koje su se moždane funkcije promijenile«, rekla je Dana Small. Zato će mjerenje reakcija mozga normalnih osoba koje su nastavile jesti čokoladu i kad su se već zasitile, poslužiti znanstvenicima kao mjerilo u proučavanju poremećaja u prehrani i kao temelj novih istraživanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nakon zlostavljanja u pritvoru umrlo pet pripadnica Falun Gonga</p>
<p>PEKING, 31. kolovoza</p>
<p> - Pet pripadnica duhovnog pokreta Falun Gong umrlo je u kineskom pritvoru nakon okrutnog zlostavljanja, priopćio je u petak Informativni centar Falun Dafa sa sjedištem u SAD. Pet žena je umrlo od posljedica policijskog tretmana u pritvorima ili policijskim postajama širom Kine, a postoje izvješća svjedoka o premlaćivanju i mučenjima, kaže se u priopćenju Informativnog centra. Kineske vlasti su potvrdile smrt pripadnika Falun Gonga, tvrdeći, međutim, da se radi o samoubojstvima ili smrtnim ishodima od posljedica bolesti. Prema riječima čelnika Falung Gonga, od 1999. godine kada su kineske vlasti zabranile rad tog duhovnog pokreta, više od 50.000 članova pokreta završilo je u zatvorima, radnim logorima ili bolnicama za umobolne. Falung Gong, za koji se koristi i naziv Falung Dafa, mješavina je taoizma i budizma uz tradicionalne kineske vježbe. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Od pjesnika do kriminalca</p>
<p>25. svjetski filmski festival u Montrealu / Novi trend američkog filma jesu ljubavne teme mješovitih crno bijelih veza i brakova / Svjetska premijera filma »Pinero« Leona Ichasoa svakako je jedan od najglamuroznijih događaja pred kraj festivala </p>
<p>MONTREAL, 31. kolovoza -(Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) - Jedan od najprovokativnijih događaja prošlogodišnjega festivala u Veneciji bio je film »Prije pomračenja« Juliana Schnabela o kubanskom pjesniku, pomalo revolucionaru i mnogo više homoseksualcu nepritajenih sklonosti, kojeg je sjajno odigrao španjolski glumac Javier Bardem. Slično se ove godine ponavlja u Montrealu sa svjetskom premijerom filma »Pinero« u režiji Leona Ichasoa s Benjaminom Brattom u glavnoj ulozi. </p>
<p> Priča o turbulentnom, izazovnom i stvaralačkom životu latino-ikone, pjesnika, pisca i glumca Miguela Pinera godinama je očekivan s uzbuđenjem i znatiželjom i nije ga mogao režirati nitko drugi do li autor sličnih provokativnih sklonosti kao što je Leon Ichaso. Pinerova urbana poezija prepoznata je kao neka vrsta prethodnice rapa i hip hopa. Nakon što je proveo izvjesno vrijeme u zloglasnom zatvoru Sing-Sing, Pinero je svoje iskustvo prenio u veliki hit na Broadwayu »Short Eyes«, koji je imao šest nominacija za Tony i sjajne kritike, a 1976. Robert Young je snimio i film po kazališnom predlošku. </p>
<p> Tako počinje Pinerova karijera pisca i glumca koju gradi ulogama u filmovima »The Bronx« i »Serpico« te u televizijskim serijama »Miami Vice«, »Kojak« i »Baretta«. Bez obzira na svoje mračne zatvorske dane i nikada prekinutu ovisnost o drogama, Pinerov šarm i karizmatičnost osvajaju newyoršku kazališnu i intelektualnu scenu, posebno glumačke krugove, u kojima on postaje nekom vrstom modernog idola koji živi život onako kako želi i sam izabire bez pritiska karijere ili licemjernih strahova što će drugi misliti o njemu. Pinero je tako postao junak kazališnog, a posebno latino svijeta, ali, bez obzira na sve junačenje i slavu, obožavani »Latino Bad Boy« umire 1988.</p>
<p> No, njegova legenda živi i dalje, o čemu svjedoči i ovaj film koji je autor Leon Ichaso, pisac i redatelj poznat po svojim izazovnim filmovima nezavisne produkcije prepunim kontroverzija i snažnih poruka. Sa svojim latinskim korijenima, Ichaso je kao stvoren za tu temu koja ga je godinama opsjedala. Tako je nakon filmova »Bitter Sugar«, »Crossover Dreams« ili svoga debija s »El Super« stigao do životne teme, koju je zgrabio svim sredstvima talentirana pisca i redatelja, ali uz veliku pomoć Benjamina Bratta, kojemu je ovo, ne prva, ali zasigurno najvažnija uloga u karijeri, zatim Talise Soto i Rite Moreno te Mandya Patinkina u sjajnoj ulozi kazališne legende Josepha Pappa. </p>
<p> Kad je riječ o američkom filmu, čini se da je sve očitiji trend koji je prije nekoliko godina stidljivo pokrenuo Spike Lee, a to je forsiranje mješovitih ljubavnih priča, koje su dio mnogih života i sudbina. Tako je u ponoćnom programu festivala prikazan film »O« Tima Blakea Nelsona, koji prenosi temu Shakespeareova »Othella« u današnje vrijeme, u privatnu školu na američkom jugu.</p>
<p> On je jedini crni polaznik škole i istodobno najpopularniji košarkaš, zvijezda momčadi i dečko ravnateljeve kćerke. Ona je bijela i lijepa, uspješna, neopterećena. Oko njih mnoštvo ljubomornih, zločestih, zavidnih, licemjernih, manje sposobnih i manje lijepih i uspješnih. Drama je neizbježna, a ljubav, ljubav mora pobijediti...</p>
<p> U redovitom repertoaru američkih kina prikazuje se film »Score« Franka Oza, u kojem igraju Robert De Niro, Marlon Brando i Edward Norton. I koliko god je riječ o klasičnoj lopovskoj priči koja vas vješto navodi da navijate za spretnog i uspješnog lopova, taj film daje i dodatnu poruku. Robert De Niro vrlo otvoreno pokazuje svoje ljubavne naklonosti prema crnoj djevojci (igra ju Angela Bassett). On to čini već godinama u brojnim brakovima i vezama, ali napokon je »progovorio« i na filmu. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Što, kaj i ča u Bedekovčini </p>
<p>Književna manifestacija koja njeguje kajkavski izričaj ovaj put će predstaviti i radove na čakavskome i štokavskome / Na natječaj je pristiglo 667 radova, a tiskan je i zbornik s 33 izabrana poetska i prozna rada </p>
<p>BEDEKOVČINA, 31. kolovoza</p>
<p> - Prije 33 godine skupina književnih zanesenjaka u malom je zagorskom mjestu Poznanovcu pokrenula kajkavske književno-recitalne susrete, koji se poslije 1970. godine pod naslovom »Susret riječi« sele u Bedekovčinu. U subotu će se u ovom pitoresknom gradiću, u Osnovnoj školi s početkom u 17 sati održati »32. susreti riječi, Bedekovčina 2001.«, rečeno je na konferenciji za novinare.</p>
<p> Po riječima načelnika općine Rajka Vidičeka, na natječaj je pristiglo 667 radova, a tiskan je i zbornik s 33 izabrana prozna i poetska uratka, koje je izabrao stručni sud u sastavu: akademik Miroslav Šicel, dr. Ivo Kalinski (predsjednik) i dr. Alojz Jembrih. Tiskano je i desetak radova po urednikovu izboru.</p>
<p>Na konferenciji za novinare dr. Željko Bajza, jedan od pokretača Susreta, istaknuo je da si organizatori »utvaraju« da se radi o jednoj od najvećih književnih manifestacija poslije »Goranova proljeća«, s obzirom na 32-godišnju tradiciju. Susreti su škola demokracije jer na taj dan Bedekovčina komunicira s ostatkom Hrvatske, posebno stoga što su ovaj put na priredbi ravnopravno zastupljena sva tri narječna izričaja hrvatskoga jezika: što, kaj i ča. Tom zgodom predstavljena će biti i knjiga Ladislava Prežigala »Mjesto za mene«, zaključio je Bajza.</p>
<p>Potom je predsjednik stručnog žirija i urednik zbornika dr. Ivo Kalinski naglasio da će na ovim Susretima biti ravnopravni jezični izričaji. Kad se govori o hrvatskom jeziku, nastavio je Kalinski, mora biti obasegnut prošli i sadašnji, ali i budući jezični prostor, pa čak i onaj virtualni. Književno-estetski pledoaje Susreta blagoslovio je ocjenjivački sud, a blagodat je Susreta to što podaruje javnosti i zbornik radova onih autora koji zaslužuju sud javnosti. Na taj će se način osjetiti prepletaj fonetsko-recitalnog i estradnog, a obasegnut će se prostor cijele naše domovine. </p>
<p> Kalinski je istaknuo i podatak da se na natječaj javljaju i oni autori koji imaju i dvadesetak tiskanih knjiga, te tako na provjeru stavljaju svaki svoj kreativni trenutak. Ali, primijećeno je da ne dobiju uvijek i prolaznu ocjenu ocjenjivačkog suda.</p>
<p> Ima i radova antologijskih vrijednosti. Pjesnički tonalitet kreće se od zanosa preko tjeskobe do dragosti. Po formi, pak, priložene su pjesme od soneta do zaumnih stihova. Zaključit nam je, istaknuo je Kalinski, da naša narječna idiomatika ima još neistražene anakreontike. Na Susretima će biti dodijeljene tri nagrade, a medijski pokrovitelj »Večernji list« dodijelit će i svoju nagradu.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Džamonja u posebnom svjetlu </p>
<p>DUBROVNIK, 31. kolovoza</p>
<p> - U organizaciji Društva prijatelja prirode Dub otvorena je zanimljiva izložba »Džamonja u gradu«, odabir od šest velikih skulptura Dušana Džamonje, izloženih na prostoru grada od Katedrale do Sponze. Također, u atriju Palače Sponza izložene su i dvije manje skulpture i tridesetak crteža.</p>
<p> Velike Džamonjine skulpture u povijesnoj jezgri grada izazvale su pozornost Dubrovčana i njihovih gostiju još tijekom njihova prijevoza i postavljanja na prostoru ispred Kneževa dvora i Gradske vijećnice. Izložbu »Džamonja u gradu«, na neki način, najavila je izložba njegovih crteža i skica u Galeriji Studio na Prijekome u srpnju ove godine, dan uoči početka 52. dubrovačkih ljetnih igara.</p>
<p> U prigodi otvorenja izložbe, kojom se Džamonja nakon 25 godina u posebnom svjetlu predstavlja Dubrovniku, govorili su: predsjednik Duba dr. Stijepo Bogdanović, povjesničarka umjetnosti Dubravka Beritić i sam autor, koji je, uz ostalo, posebno istaknuo svoje zadovoljstvo što mu je omogućeno da izloži skulpture, koje su se idealno uklopile u jedinstvenu dubrovačku arhitekturu kojoj se, kako je rekao, oduvijek divio i koju naprosto obožava. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Tradicionalni lutkarski likovi </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Drugi dan 34. Međunarodnog festivala kazališta lutaka donosi dvije iznimne lutkarske poslastice - klasičnu paravansku predstavu s ginjolima »Uzbuna u zoološkom vrtu« u produkciji Lutkarske scene »Konjić ljuljačka« iz austrijskog Eschenaua, u režiji i izvedbi poznata lutkara Franza Waltersa te »Punch i Judy« Kazališta lutaka Dana Bishopa St. Just. Riječ je o zanimljivim ostvarenjima vrhunskih animatora i lutkarskih umjetnika koji će se u sklopu festivalske tematske cjeline »Tradicionalni lutkarski likovi« predstaviti austrijskog nacionalnog junaka Kasperla, te najpoznatije engleske lutke - zločestog Mr Puncha i njegovu pratiteljicu Judy. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kongres »Litkona« </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Treći fizički kongres literarnog konzorcija »Litkon« održat će se u Visu od 31. kolovoza do 1. rujna. »Litkon« je web forum za literarne časopise s područja istočne Europe, s posebnim naglaskom na zemljama bivše Jugoslavije. Na Visu će se okupiti oko tridesetak sudionika, pisaca i književnih teoretičara iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Češke. Kako se književnici »Litkona« svakodnevno druže virtualno, svoje susrete, koji su se do sada održali u Zagrebu i Sarajevu, nazivaju fizičkim kongresima. Za razliku od prijašnjih susreta, koji su bili obilježeni književnim čitanjima, na trećem će kongresu sudjelovati i književni teoretičari. Tri će dana litkonovskog druženja proteći u znaku radionica. Kreativno pisanje, međusobno podučavanje i razmjenu ideja mladi će pisci i teoretičari vježbati u radionicama. Govorit će se o rodnom aspektu autorstva, urednici hrvatskoga književnog časopisa »Libra libera« Katarina Peović, Sven Cvek i Boris Koroman vodit će radionicu o virtualnim identitetima i hipertekstualnoj književnosti, a Charles Bernstein, gost iz SAD-a, održat će radionicu pod nazivom »Genetski modificirana poezija«. Fizički kongres Literarnog konzorcija, kao i protekli »Otokultivator«, koji su priredili klubovi »Mama« i »Močvara«, održat će se u Viškoj vojarni. </p>
<p>D. Me.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Patrick Forge u »Aquariusu«</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - U programu klupske večeri »Kontrapunkt«, u Aquariusu, u nedjelju 2. rujna, gostuje Patrick Forge. Sredinom 80-ih Forge je surađivao s Jonathom Moreom, jednim od osnivača piratske radio postaje »Kiss F. M.« i notornim DJ-em koji je uskoro postao poznat pod imenom Coldcut. Kasnije Forge dobiva posao na najprofiliranijoj londonskoj radio postaji »Kiss F. M.«, s uredničkom slobodom emitiranja programa temeljenoga na jazz i fusion glazbi. Nakon 12 godina, još od piratskih dana, svake nedjelje od 22.00 do 00.00 predstavlja ono najbolje s jazz, souulful house i latin scene. Godine 1987. Gilles Peterson poziva Patricka da mu se pridruži u stvaranju novog kluba u Dingwallsu. U iduće četiri i pol godine klub je poveo i pionirski vodio novu acid jazz scenu. Bio je to prvi klub u kojem je miješan hip hop i jazz, te su tu prvi put uopće u svojim karijerama, između ostalih, nastupili Galliano i The Brand New Heavies. Od tada do danas, Patrick Forge bio je uključen u velik broj različitih DJ aktivnosti. Između ostalih, nastupao je na londonskim sessionima The Fez, Respect i Kudu bio je jedan od domaćina Talkin' Loud programa u Brixton's Fridgeu zajedno s Gillesom Petersonom, te je nastupao na mnogim DJ smotrama u Europi i Japanu. Tijekom devedesetih Patrick je postao sinonim za »The Rebirth Of Cool«, seriju CD-a, koju je kompilirao za kuću »Island Records«. Patrick Forge i Chris Franck osnivači su grupe Da Lata, te su zajedno objavili prvi album »Songs From The Tin« s brazilskom pjevačicom Lilian Chachian. </p>
<p>H. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Jozić dvoji: Robert Kovač ili Šimić</p>
<p>»Roberta Kovača zateže mišić i ako neće biti spreman, umjesto njega će zaigrati Dario Šimić«, kaže izbornik hrvatske reprezentacije Mirko Jozić i dodaje: »Škotskom izborniku Craigu Brownu po glavi se vrte dvije varijante. Prva, prema kojoj bi njegova momčad morala krenuti svim silama u prvih 20 minuta utakmice, kako bi rano postigla gol i tako na najbolji način otvorila utakmicu. Druga varijanta, prema kojoj bi se njegovi igrači pažljivo približavali našem golu, možda je racionalnija«</p>
<p>GLASGOW (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 31. kolovoza</p>
<p> - »Hoćete li da vam kažem naš sastav bez zadrške, ili sa zadrškom«? Rekao je to u uvodu konferencije za novinare izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Mirko Jozić, dan uoči kvalifikacijske utakmice za SP 2002. godine protiv Škotske u Glasgowu (16 sati).</p>
<p>- Naravno, bez zadrške, odgovorili su novinari, na što je Jozić »poentirao«.</p>
<p>- Takvog sastava, dragi prijatelji, još nema! Imam neke dvojbe, naročito kod Roberta Kovača. Njega zateže mišić desne noge i ako ne bude mogao nastupiti, od početka će zaigrati Dario Šimić. Moguće je da ovu dvojbu riješim tek pred samu utakmicu, veli Jozić.</p>
<p>Tako su, eto, nakon nekoliko dana prestala nagađanja o našoj postavi koja se treba sučeliti Škotima u utakmici koja i za Hrvate i za Škote ima veliko značenje. Jozić se naposljetku odlučio za provjerenu varijantu iz Blaževićevih vremena; za postavu u modificiranom 3-5-2 sustavu. Sve dosadašnje utakmice nisu očito Joziću, koliko god se trudio i forsirao druge načine igre, pripomogle u njegovoj namjeri da naša reprezentacija zaigra drugačije.</p>
<p>- Teško je govoriti samo o prvih 11, rekao je još Jozić.</p>
<p> - Možda je bolje pričati o prvih 13 ili 14 igrača, jer u ovoj utakmici i naše zamjene mogle bi imati presudno značenje. Apostrofiram tu Vugrinca. Pazite, znam da ćete me pitati zašto sam dugo tajio sastav i neke ideje, ali iako se u modernom nogometu sve zna, još uvijek mislim kako je dobro kad neke stvari ostanu tajnom. </p>
<p>Dodaje Jozić kako ima puno povjerenje u ovu postavu.</p>
<p>- Mi dobro znamo kako treba igrati protiv Škota. Ne smijemo im dozvoliti da uđu licem u igru, tada su najopasniji. </p>
<p>Napomenuvši još kako zna s kojom se dvojbom susreće njegov kolega, izbornik Škotske, Craig Brown, Jozić je pojasnio:</p>
<p>- Brownu se neprestano po glavi vrte dvije varijante. Prva varijanta prema kojoj bi njegova momčad morala krenuti svim silama u prvih 20 minuta utakmice, rano postići gol i tako sebi na najbolji mogući način otvoriti utakmicu, izgleda mu pomalo opasno. Druga varijanta, prema kojoj bi se njegovi igrači pažljivo približavali našem golu, sve u strahu da im ne podmetnemo opasan protunapad, možda je racionalnija. I koliko god Brown bio skloniji ovoj drugoj, opreznijoj varijanti, teško će se on i njegovi igrači, zajedno s publikom, oduprijeti silnoj želji koja ih pritišće. Dakle, vjerujem da će Škoti krenuti odmah iz sve snage prema našem golu. Namjera će im biti brzo postizanje zgoditka i stavljanje utakmice u okvire koji njima odgovaraju. Mi tu znamo svoj posao. Trebamo biti mirni u igri, ali agresivni u svojoj želji, te tako umiriti škotsku euforiju. Doista mislim da sam našao momčad koja se može tući ravnopravno sa Škotima.</p>
<p>S druge strane, škotski mediji, sukladno Jozićevim riječima, već tjeraju svoje nogometaše u posvemašnji juriš. Iako ima i nogometnih kritičara koji upozoravaju što se njihovim nogometašima u tom slučaju može dogoditi. Aludira se tu na nedavnu utakmicu Škota i Belgijanaca u Glasgowu, kada su gosti s deset igrača nadoknadili 0-2 minus i izjednačili u zadnjoj minuti.</p>
<p>Craig Burley, škotski kapetan s 42 nastupa u reprezentativnom dresu, nikako ne može zaboraviti tu utakmicu:</p>
<p>- Sada smo svi svjesni, napravimo li takvu grešku i protiv Hrvatske, bit će jednostavno reći što će nam se dogoditi. Nećemo ići na SP! Hrvati mogu dugo kontrolirati loptu i oni nesumnjivo znaju kako se oduprijeti našem pritisku. Ova utakmica trajat će svih 90 minuta, ne preporučjem odmah juriš po svaku cijenu, pokušava Burley kontrirati škotskim novinarima. </p>
<p>Škotski izbornik, Craig Brown, drži kako će njegova reprezentacija morati odigrati jednu od svojih boljih utakmica ne bi li nadvisila Hrvate. </p>
<p>- Možda Hrvati u ovim kvalifikacijama nisu odigrali neku osebnu utakmicu, ali riječ je o momčadi koja važne utakmice uvijek igra dobro. Naši novinari vole reći da je hrvatska vrsta već pomalo istrošena. Ne bih se složio, to je reprezentacija koja je spoj iskustva i mladosti, ima igrače u ponajboljim europskim klubovima i ako zapne iz sve snage teško joj bilo tko može parirati. Također mislim da moramo biti strpljivi, ali isto želimo ugrabiti priliku, makar nam se ona otvorila već u prvih pet minuta. </p>
<p>Inače, domaćin hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji, angažiran posebno od Škotskog nogometnog saveza je Mirko Vuzuk, naš čovjek rodom iz Konjica koji živi i radi u obližnjem Edinburghu. Prema riječima Vuzuka, impresivno je s koliko su pažnje i lijepih riječi i dobre volje Škoti dočekali Hrvate. </p>
<p>- Meni su u Savezu odmah rekli kako im je lijepo bilo u Zagrebu. Štoviše, posebno su mi napomenuli da nigdje u svijetu nisu bili tako lijepo dočekani, i članovi reprezentacije, ali i navijači. Dodali su mi kako žele uzvratiti za to prekrasno gostoprimstvo i da jednostavno stoje na usluzi Hrvatima u ispunjavanju svih njihovih želja. Evo, možete primijetiti, zatražit ću poseban automobil, ili bilo kakvu uslugu, uopće nije teško. Sve nam želje ispunjavaju i doista se prekrasno osjećamo, rekao je Vuzuk, uz iste riječi potvrde glavnog tajnika HNS-a, Zorislava Srebrića:</p>
<p>- Zaista, nikada nam nitko ovako nije bio na usluzi, dodao je Srebrić. </p>
<p>A Mirko Vuzuk rekao je rečenicu koja nas je pomalo nasmijala:</p>
<p>- Da Škotima bodovi tako silno ne trebaju, čak bi nam ih i prepustili. Toliko žele izraziti zahvalnost za gostoprimstvo u Zagrebu...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Blanka Vlašić četvrta u Berlinu sa 190 cm</p>
<p>BERLIN, 31. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska atletičarka Blanka Vlašić zauzela je sa preskočenih 190 centimetara četvrto mjesto u skoku u vis na zadnjem mitingu iz serije »Zlatne lige« u Berlinu. Ispred Splićanke su bile pobjednica Šveđanka Bergqvist sa 196 cm, te Amerikanka Amy Accuff (193 cm) i Rumunjka Monica Iagar (190 cm), a iza uvjerljivo najmlađe visašice u konkurenciji ostale su poznata imena poput Gyorffy, Kaliturine i Guljajeve. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Neveni Nenđel bronca na Univerzijadi </p>
<p>PEKING, 31. kolovoza</p>
<p> - Nevena Lenđel je osvojila brončanu medalju u skoku u vis na Univerzijadi u Pekingu. Lenđel je u finalu preskočila 191 cm, čime je izjednačila osobni rekord iz 1999. godine, te prvi put nakon dvoranskog EP u Gentu (25. veljače 2000.) ponovno skočila više od 190 cm. Zanimljivo da je Hrvatska ovim Neveninim skokom ušla u uistinu malobrojno društvo zemalja (uz Rusiju, Ukrajinu, Rumunjsku, Kanadu i Veliku Britaniju) koje imaju dvije ili više skakačica u vis koje su ove godine preskočile 191 cm.</p>
<p>Rezultati, atletičari, 200m: 1. Marcin Urbas (Polj) 20.56, 2. Genadij Černovol (Kaz) 20.57, 3. G.C. Du Plessis (JA) 20.58...atletičarke, 200m: 1. Li Xuemei (Kina) 22.86, 2. Kim Gevaert (Bel) 22.94, 3. Natalija Safronikova (Blr) 23.16; skok u vis: 1. Vita Palamar (Ukr) 196, 2. Nicole Forrester (Kan) 1.94, 3. NEVENA LENĐEL (HRV) 1.91... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sudac »oteo« bod Hrvatskoj u nadoknadi vremena</p>
<p>Mlada nogometna reprezentacija Hrvatske odigrala je protiv Škotske neodlučenih 1-1 (0-1) u kvalifikacijskom okršaju za EP</p>
<p>PERTH, 31. kolovoza (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - U zanimljivoj i do kraja neizvjesnoj utakmici mlade nogometne reprezentacije Škotske i Hrvatske igrale su 1-1 (0-1). S ovim bodom naša reprezentacija ostaje u utrci za drugo mjesto, koje jamči dodatne kvalifikacije za plasman na Europsko prvenstvo. </p>
<p>Možebitna tri boda, koja su nam bila nadohvat ruke, pratički bi osigurali to drugo mjesto.Izjednačujući pogodak primili smo u petoj minuti sudačke nadoknade, nakon što je francuski sudac Coue izmislio jedanaesterac za Škote. Tada je, naime, lopta udarila u ruku Bošnjaka, u potpuno bezopasnoj situaciji, na samom rubu igrališta. Da lopta nije udarila Bošnjaka u ruku otišla bi u gol-aut. Ovako, iz jedne gužve odbila se do nesretnog Bošnjaka, a sudac je takvu priliku očito jedva dočekao.</p>
<p>Naši su poveli u 58. minuti nakon sjajne akcije Gondžića, Olića i Bilića, ovaj je posljednji sam pred vratarom loptu lako poslao u mrežu. Četiri minute prije toga Škoti su ostali bez igrača manje, Stephen Caldwell oborio je Bošnjaka s leđa, bio je to njegov drugi žuti karton. Nakon našeg vodstva bilo je još prilika kako bi se osigurala pobjeda, no dekoncentracija u napadu naposljetku je kažnjena sudačkom nepravdom i izjednačenjem. </p>
<p>Inače, naši su ovu utakmicu odigrali veoma dobro, odlično parirali Škotima, a ono što bi i propustili sjajno je rješavao raspoloženi vratar Sunara. U 82. minuti i nama je isključen igrač, Jurica Vranješ zbog starta s leđa dobio je drugi žuti karton. Bio je to znak za sveopći škotski pritisak, koji je na koncu urodio plodom, uz debelu sudačku pripomoć.</p>
<p> l McDiarmid Park </p>
<p>ŠKOTSKA - HRVATSKA 1-1 (0-1)</p>
<p>ŠKOTSKA: Langsield 6,5 - McCunnie 6, Cummings 6, S. Caldwell 6, G. Caldwell 6,5 - Murray 6, Young 6, (Maloney -), Easton 6, Severin 6 - Miller 6,5, McManus 6 (Paterson).</p>
<p>HRVATSKA: Sunara 8 - Vranješ 6,5, Sabljić 6,5 (Skočibušić -), Neretljak 6,5 - Mikić 6, Gondžić 6, (Andrić -), Banović 6, Šerić 6 - Bošnjak 6,5 - Bilić 6,5 (Posavec -), Olić 6,5.</p>
<p>SUDAC: Coue (Francuska) 5,5. </p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bilić (58.), 1-1 Miller (90.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: S. Caldwell; Mikić, Šerić, Vranješ i Bošnjak.</p>
<p>CRVENI KARTONI: S. Caldwell; Vranješ.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje SUNARA.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Blažević na Tajlandu, Barić u Španjolskoj</p>
<p>Blaževićev Iran u 2. kolu azijskih kvalifikacija gostuje na Tajlandu, a Španjolska će biti domaćin Otti Bariću i Austriji u skupini 7 europskih kvalifikacija</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Osim izbornika hrvatske reprezentacije, Mirka Jozića, u subotu će još dva Hrvata sjediti na izborničkim klupama drugih reprezentacija. Tako će u skupini VII. europskih kvalifikacija, Otto Barić sa svojom Austrijom gostovati u Španjolskoj. To je iznimno važna utakmica za Barića, u kojoj bi Austrijanci možebitnim remisom čak došli u priliku da osvoje i prvo mjesto u skupini! S druge, pak, strane, tri bi upisana boda Španjolce promovirala kao pobjednike skupine, pa bi onda Austrija i Izrael odlučivali od drugoj poziciji.</p>
<p>»Vi ste ostali u Europi, a mene ste potjerali u Aziju«, nerijetko je znao poručivati bivši izbornik »vatrenih« Miroslav Blažević, nakon što je preuzeo selekciju Irana. Sad mu se raspoloženje posve promijenilo! Poslije prošlotjedne 2-0 pobjede protiv Saudijske Arabije (teorijski najopasnijeg suparnika) u 1. kolu skupine A azijskih kvalifikacija za odlazak na SP, Blažević je postao nacionalnim idolom u Iranu i opet živi u ozračju kakvoga najviše voli, kad se sve vrti oko njega.</p>
<p>U subotu će Ćiro s Iranom gostovati na Tajlandu - iako mnogi smatraju da bi Blaževićeva momčad trebala imati lak posao u Bangkoku, ponajviše se te utakmice plaši upravo Blažević, sa svojim pomoćnikom Brankom Ivankovićem...</p>
<p>- Strah me posljedica euforije nakon pobjede protiv Saudijske Arabije. A pobjedom bismo na Tajlandu mnogo toga riješili, rekao je Blažević. Uopće ne sumnjamo da će učiniti sve kako bi prizemljio svoje nogometaše.</p>
<p>Hoće li, dakle, subota biti sretna za hrvatske izbornike? Pogled je dakako, poglavito usmjeren prema Glasgowu...</p>
<p>P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Težak poraz Hrvatske na startu</p>
<p>Izgubiti od svjetskog i europskog prvaka, olimpijskog doprvaka i svakako prvog favorita na ovome EP nije grozna stvar, no činjenica da je Hrvatska odigrala samo pet kvalitetnih minuta na svom startu na EP, u najmanju ruku zabrinjava / U subotu u 15.45 Hrvatska igra protiv Njemačke ključnu utakmicu za drugo mjesto u skupini </p>
<p>ANTALYA, 31. kolovoza (Od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatski košarkaši porazom od Jugoslavije 66-80 (20-26, 15-17, 20-18, 11-19) otvorili su svoje nastupe u skupini C 32. europskog prvenstva. Iako je poraz od protivnika koji je objektivno bolja reprezentacija bio i očekivan, hrvatski košarkaši na parketu u Antalyji ipak su odigrali lošu utakmicu.</p>
<p>Izgubiti od svjetskog i europskog prvaka, olimpijskog doprvaka i svakako prvog favorita na ovome EP nije grozna stvar, no činjenica da je Hrvatska odigrala samo pet kvalitetnih minuta na svom startu na EP, u najmanju ruku zabrinjava.</p>
<p> Tih dobrih pet minuta naše igre dogodilo se na otvaranju treće četvrtine, kad je petorka Mulaomerović, Giriček, Mamić, Kovačić i Skelin uspjela zaustaviti akcije Jugoslavena te u napadu povedena odličnim Giričekom čak i povesti u 25. minuti sa 53-52. No, tu je bio i kraj svih očekivanja naše reprezentacije u ovom susretu. Zaredale su greške, zaredale su izgubljene lopte, Mamić je u jednom napadu dozvolio Bodirogi da postigne koš i dodatno slobodno bacanje, Giriček je dvaput nerezonski šutirao, a njegova alternacija Sesar izgubio je dvije lopte i tu je bio kraj. Jugoslavija je nizom od 15-0 u šest hrvatskih minuta bez koša povela sa 76-58 u 36. minuti i nanijela nam težak startni poraz. </p>
<p>No, ono što brine jest vrlo neučinkovita igra naše vanjske linije, koja se izuzevši Giričeka i dijelom Mulaomerovića uopće nije snašla u ovoj utakmici. To se posebice odrazilo u uvodne dvije četvrtine u kojima je Jugoslavija odmakla koševima Predraga Stojakovića. S druge strane, u našem napadu nije bilo organizacije igre, Veljko Mršić, Damir Mulaomerović i Josip Sesar u prve dvije dionice bili su gotovo neprimjetni, a da zabrinutost za konačni ishod bude i veća naš prvi centarski dvojac Tabak i Kovačić bio je opterećen osobnim pogreškama. </p>
<p>Kad se Mulaomerović pridodao Giričeku u napadu Hrvatska je uspjela napraviti niz od 9-0 i povesti u 25. minuti sa 53-52. No, tu smo ponovno ispali iz igre. Jugoslavija je pojačala agresivnost, Hrvatska je gubila olako lopte i primala još laganije koševe iz protuudara. </p>
<p>Nakon uvodnog poraza u noći između petka i subote hrvatski košarkaši morali su ponajprije pronaći mir. Jer, u subotu, s početkom u 15.45 sati čeka ih drugi ogled na EP, čeka ih Njemačka koja je s briljantnim Dirkom Nowitzkim (ubacio 33 koša u 30 minuta Estoncima u prvom kolu), djelovala vrlo solidno u premijernom nastupu s Estoncima. Taj će susret, po svemu sudeći biti ključan za drugo mjesto u skupini.</p>
<p> l IZLOŽBENI CENTAR ANFAS</p>
<p>HRVATSKA - JUGOSLAVIJA 66-80 (20-26, 15-17, 20-18, 11-19)</p>
<p>HRVATSKA: MULAOMEROVIĆ 12, Vranković, Sesar 2 (2-2), MRŠIĆ, Prkačin 6 (0-1), Krstić, GIRIČEK 17 (2-2), KOVAČIĆ 19 (3-4), Skelin 4, Mamić, Vujčić 2, TABAK 4.</p>
<p>JUGOSLAVIJA: Bodiroga 9 (5-6), Petrović, Obradović 6 (1-2), Rakočević, STOJAKOVIĆ 21 (2-2), Šćepanović 8 (2-2), JARIĆ 9 (1-2), DROBNJAK 2, Tarlač 3 (1-2), Milojević, TOMAŠEVIĆ 13 (1-3), GUROVIĆ 9.</p>
<p>SUCI: BRAZAUSKAS (Litva) i SUDEK (Slovačka) GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>ŠUT: Hrvatska 26-58 (45 posto); Jugoslavija 31-75 (41 posto).</p>
<p>TRICE: Hrvatska 4-17 (Mulaomerović 1-5, Sesar 0-2, Mršić 0-1, Giriček 3-7, Mamić 0-2); Jugoslavija 5-20 (Bodiroga 0-2, Obradović 1-2, Stojaković 1-5, Šćepanović 0-3, Jarić 0-2, Drobnjak 0-3, Gurović 3-3). </p>
<p>SKOK: Hrvatska 30 (24+6); Jugoslavija 37 (24+13). </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Predrag STOJAKOVIĆ.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Ovu utakmicu treba odmah zaboraviti«</p>
<p>Nakon susreta Hrvatske i Jugoslavije, izbornik Aleksandar Petrović zadržao je mirnoću. </p>
<p>- Izgubili smo od Jugoslavije, koja je u svakom slučaju odigrala bolje uvodnu utakmicu. Presudila su tri detalja: nismo odgovorili na agresivnu igru Jugoslavije, naši centri Tabak i Kovačić rano su ušli u osobne pogreške, a kad smo ostvarili rezultatski priključak, pa čak i poveli sredinom treće dionice, Jugoslaviji smo dopustili povratak u utakmicu i relativno laku pobjedu do kraja. Zbog toga sam ponajviše razočaran, jer kad smo ispravili sve ono loše što smo igrali u prve dvije četvrtine, nismo smjeli te tri-četiri gluposti u igri dozvoliti Jugoslaviji da se ponovno razmaše. No, što je tu je, u subotu je nova utakmica i ovaj susret s Jugoslavijom treba odmah zaboraviti i potpuno se usredotočiti na Njemačku, a kasnije i na Estoniju kako bismo slavili u oba meča.</p>
<p> l Što je bilo s našom vanjskom linijom?</p>
<p>- Pogrešno smo napadali obranu Jugoslavije. Umjesto da to činimo dodavanjima, mi smo forsirali driblinge na obranu Jugoslavije, a oni su nas kažnjavali brzim protuudarima. Kad se Giričeku priključio Mulaomerović na početku treće četvrtine, stvari su vrlo brzo sjele na svoje mjesto. Međutim, kažem, razočaran sam što smo u tom trenutku ponovno posustali. </p>
<p>Gordan Giriček bio je naš najbolji igrač u susretu s Jugoslavijom: </p>
<p>- Složio bih se sa svime što je rekao izbornik, ali bih podvukao da smo Jugoslaviji dozvolili previše koševa iz protuudara, previše tzv. laganih koševa. S druge strane, mi nismo odigrali gotovo niti jednu kontru, procijenio je Giriček.</p>
<p>Mate Skelin bio je centar u petorci koja je u trećoj četvrtini inicirala preokret. </p>
<p>- Dok smo igrali momčadski, dok smo akcije odigravali do samog kraja, imali smo i rezultat. Kad su krenula pojedinačna rješenja u našoj igri, Jugoslavija je odmah sve kaznila. Ne smijem nikako pasti u despresiju nakon ove utakmice, jer za manje od 20 sati čeka nas novi ispit u kojemu moramo biti pravi i u kojoj se moramo iskupiti za ovaj startni neuspjeh, rekao je Mate Skelin.</p>
<p> Svetislav Pešić, izbornik jugoslavenske reprezentacije sijao je od zadovoljstva. </p>
<p>- Za nas je bilo najvažnije pobijediti na startu, jer nam to donosi mnogo samopouzdanja. Bili smo vrlo inspirirani od prve do 40. minute. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Petrović govori neistinu </p>
<p>Vezano uz napise u tisku tijekom posljednjih nekoliko dana oko (ne)suradnje izbornika muške seniorske reprezentacije Hrvatske, Aleksandra Petrovića i Hrvatskog košarkaškog saveza, želim kazati slijedeće:</p>
<p>Izjave izbornika Petrovića pune su neistina ili na neistinit način prenesenih činjenica.</p>
<p>HKS je osigurao reprezentaciji odlične uvjete što uključuje vrhunske hotele, zrakoplovne i autobusne prijevoze, vitaminizaciju, bandaže, medicinske preparate i lijekove te sportsku opremu i opremu za slobodno vrijeme. Osim toga, nije točno da će igrači nastupiti u nošenoj opremi. Za sve članove reprezentacije je osiguran i džeparac(...) Ova reprezentacija je opremljena bolje od reprezentacije koja je 1999. g. nastupila na Europskom prvenstvu u Francuskoj, kada je rad logistike ocijenjen odličnim.</p>
<p>(...) Sam izbornik je od Hrvatskog košarkaškog saveza dobio: odijelo, tri košulje, kravatu, sedam polo majica, tri majice, bermude, tenisice, natikače, trenirku, jogging trenirku, joggins majicu dugih rukama, šuškavac, kratke hlače, ručnike, čarape, torbu i trenersku torbu. </p>
<p>Izbornik Petrović je sam odlučio naći sponzora misleći vjerojatno da je to lagan zadatak. Ipak, pokazao se nesposobnim da ga obavi, a priče da ga je netko iz Hrvatskog košarkaškog saveza opstruirao čista su izmišljotina. </p>
<p>Plan putovanja na turnire dogovoren je u ožujku, a definiran u travnju, a sam izbornik Petrović je sudjelovao u njegovoj izradi i ocijenio ga odličnim. Zašto je kasnije rekao da ne valja, to treba pitati njega. Sve promjene tog plana bile su na njegov zahtjev i baš na tim putovanjima je bilo kašnjenja prtljage, što se uopće ne smatra nekom velikom poteškoćom s obzirom da se s takvim situacijama susreću putnici koji putuju svim svjetskim zrakoplovnim kompanijama i na što Hrvatski košarkaški savez ne može imati baš nikakvog utjecaja. Poučeni dosadašnjim iskustvima, obavijestili smo izbornika Petrovića da prilikom svakog putovanja članovi reprezentacije sa sobom ponesu ručnu prtljagu sa stvarima neophodnim za prvu noć i prvi trening. Jedino je nepoštivanje tog savjeta moglo uzrokovati probleme koji su nastajali. Gotovo u pravilu, prtljaga je stizala za reprezentacijom unutar nekoliko sati. (...) Čudi jedino nerazumijevanje Petrovića za to, jer se ponaša kao da nikada nije putovao zrakoplovima.Čude također i navodi izbornika Petrovića kako mu nije trebala utakmica sa »B« reprezentacijom Španjolske te kako je »A« reprezentacija otkazala nakon poraza od Hrvatske, kada se zna da je za sudjelovanje »B« reprezentacije Španjolske doznao sedam dana prije puta kada je bio odlučan u otkazivanju utakmice, nakon čega se predomislio i ipak pristao na njeno odigravanje.</p>
<p> (...) I na kraju, treba napomenuti da izjave i intervjui kojima izbornik navodi novinare na rečenice poput onih da su djelatnici Hrvatskog košarkaškog saveza »uredski štakori« kojima je veliki problem skrojiti normalno putovanje i logične avionske veze, nabaviti opremu za reprezentaciju ili poraditi na imidžu...« izuzetno vrijeđaju sve osobe koje su se bavile programom »A« reprezentacije, jer izbornik Petrović vrlo dobro zna koliki je trud tijekom gotovo 24 sata dnevno svih 40 dana priprema reprezentacije uložen u njeno opsluživanje.</p>
<p>Boris Jakimenko,stručni tajnik</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tko minira Petrovića? </p>
<p>Što misliti o ljudima koji dan uoči utakmice protiv Jugoslavije napadaju Petrovića pamfletom adresiranim na sve redakcije? Da su neka druga vremena, nakon ovakvog priopćenja na dan utakmice protiv Jugoslavije prozvali bi ih »petokolonašima«</p>
<p>ANTALYA, 31. kolovoza (Od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Ni nepuna 24 sata uoči prve utakmice na EP, ured Hrvatskog košarkaškog saveza plasirao je sramno priopćenje u kojemu minira izbornika Aleksandra Petrovića. Priopćenje je potpisao Boris Jakimenko, stručni tajnik, no iza tog pisma, kao i iza svega što izlazi iz HKS-a stoji član Upravnog odbora, sudac pred umirovljenjem Danko Radić.</p>
<p>Iako zvuči suludo, ovo pismo sugerira da grupacija koju je instalirao Radić i koja se ponekad u napadu svog duhovnog siromaštva usudi drznuti i podijeliti svima oko sebe lekcije, hrvatsku košarkašku reprezentaciju doživljava kao strano tijelo i upitno je želi li joj uspjeh. </p>
<p>Što misliti o ljudima koji dan uoči utakmice protiv Jugoslavije napadaju Petrovića pamfletom adresiranim na sve redakcije? Oni sugeriraju da Petrović svojim izjavama navodi novinare poput telaca da blate Savez! Kako je grupacija koju kontrolira Radić naučila djelovati pod takvim pritiscima, nije im jasno da netko u košarci razmišlja i svojom glavom. Ljudi poput potpisnika pisma očito ne, jer da imaju svoje »ja« zamolili bi gospodina Danka Radića da sam stavi svoj autogram ispod pisma. Lutke koje se pomiču na konopcima po želji »velikog maga« očito ne shvaćaju da su na brodu ostali sami. Košarka u režiji Danka Radića postaje smijurijom, postaje nakaza koju pod hitno treba oplemeniti. Novim ljudima, nikako sucima i opunomoćenicima, strateškoj Radićevoj bazi. </p>
<p>Aleksandar Petrović, poput novinara, smeta takvim ljudima, jer se usudi misliti. Što je po ideji Radićeva društva iznimno opasno na početku 21. stoljeća. Uostalom, i dresovi kojima su opremili reprezentaciju datiraju iz prošlog stoljeća, ideje također. </p>
<p> Dan uoči utakmice s Jugoslavijom napadati izbornika koji pokušava složiti taktiku kako bi svladao olimpijskog doprvaka, svjetskog i europskog prvaka i trasirao put u četvrtfinale, pa potom i izvadio vizu za plasman na SP sljedeće godine, graniči s ludilom. Potpisnik pisma, inače promašeni trener, čak je po našim informacijama nazivao pojedine redakcije i nudio opremu za sam tekst inzistirajući na naslovu: »Petrović širi neistine«.</p>
<p>Na žalost, istina je da je Danko Radić već kuvertirao krah na ovome EP, a iz tog razloga ga i nema u Turskoj. U krugu svojih istomišljenika gleda tv-prijenose i vjerojatno se nada slomu. Ili je dovoljno bahat da vjeruje kako će smijeniti Petrovića, poput Damira Skansija, zbog neodmjerenih izjava. Novi izbornik? Da, pokušat će sve, pa makar i osvojili zlato da inaugurira nakon EP novog, poslušnog izbornika, kako ga ne bi hvatala jeza svakoga dana čim uzme novine u ruke. </p>
<p> Da su neka druga vremena, nakon ovakvog priopćenja na dan utakmice protiv Jugoslavije, prozvali bi ih - »petokolonašima«.</p>
<p>T. Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Majoli za korak prekratka</p>
<p>Prva tenisačica svijeta Švicarka Martina Hingis u okršaju 3. kola »US Opena« sa 4-6, 6-4, 7-6 (5) pobijedila je Ivu Majoli / Goran Ivanišević nadigrao je Amerikanca Justina Gimelstoba sa 6-3, 6-3, 6-3 u dvoboju 2. kola</p>
<p>NEW YORK, 31. kolovoza</p>
<p> - Otkako je prije 28 godina Bilie Jean King, tadašnja prva tenisačica svijeta, poražena u 3. kolu »US Opena« nitko nije uspio srušiti »broj jedan« u tako ranoj fazi newyorškog »grand slama«. Tradiciju je mogla prekinuti Iva Majoli u okršaju 3. kola protiv sadašnje prve tenisačice svijeta Švicarke Martine Hingis, milimetri su presuđivali. Ipak, nakon iscrpljujućih 2 sata i 25 minuta vrhunskog tenisa, konačnog 4-6, 6-4, 7-6 (5) pobjede Švicarke, pobjednica Roland Garrosa sa suzama u očima oprostila se od nastupa na 15,76 milijuna američkih dolara vrijednom »US Openu«.</p>
<p>Iako je odlično otvorila meč Majoli je nakon izjednačenja u setovima tražila pomoć fizioterapeuta zbog žulja na ruci i boli mišića noge. Stoga je odlučujući set odigrala s bolnom grimasom na licu, ali usprkos tome pružila je tenis iz najboljih dana.</p>
<p>Rasterećen pritiska nakon plasmana u 2. kolo Goran Ivanišević pružio je još uvjerljivije izdanje protiv Justina Gimelstoba. Ponovo je na »Arthur Ashe« središnjem terenu veliki broj navijača vodio Ivaniševića do još jedne pobjede protiv domaćeg tenisača u tri seta. Okršaj 3. kola i dvoboj s Španjolcem Albertom Costom osigurao je 6-3, 6-3, 6-3 pobjedom, tri gema po setu uhvatio je Gimelstob protiv 15. nositelja, koji je uz 23 asa ostvario čak 42 »winnera«.</p>
<p>- Osjećao sam se sjajno, puno bolje nego protiv Armanda u 1. kolu. Uistinu sam se zabavljao, rekao je Ivanišević.</p>
<p>Prošle sezone Albert Costa slavio je protiv Ivaniševića čak tri puta, dva puta na tvrdim podlogama, jedini pobjeda Ivaniševića već je zaboravljena, bilo je to prije pet godina.</p>
<p>- Ako prođem u drugi tjedan, sve je moguće. Od toga me dijeli još jedna pobjeda, no protiv Coste bit će vrlo teško, nikad ga nisam dobio, rekao je Ivanišević</p>
<p> l Važniji rezultati, tenisači, 2. kolo: Ferrero (5) - Volčkov, 7-6 (2), 6-1, 6-4, Kafeljnikov (7) - Bastl 2-6, 5-7, 6-1, 6-4, 6-3, IVANIŠEVIĆ (15) - Gimelstob 6-3, 6-3, 6-3, Haas (16) - Mantilla 6-1, 6-0, 6-7 (5), 6-3, A. Costa - Hrbaty (23) 6-4, 6-4, 7-6 (5), Portas (25) - Stoljarov 6-2, 7-6 (6), 6-3, Nalbandian - Escude (31) 4-6, 6-3, 4-6, 6-3, 7-5, J. Novak - Phau 6-1, 6-1, 6-2;</p>
<p>tenisačice, 3. kolo: Hingis (1) - MAJOLI 4-6, 6-4, 7-6 (5), Seles (7) - Daniilidou 6-2, 6-3, Bedanova - Shaughnessy (12) 6-4, 6-1, Dokić (14) - Sanchez-Vicario 6-4, 7-5. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Tunisu bez Kožulja</p>
<p>Dva dana prije početka MI u Tunis su doputovala 94 hrvatska sportaša i sportašica / Nastup kladivašice Ivane Brkljačić ovisi o ocjeni Stanislava Peharca o njezinoj ozljedi </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza </p>
<p> - Dva su dana ostala do svečanog otvaranja XIV. mediteranskih igara u Tunisu. Tamo će Hrvatsku predstavljati 145 sportaša, uz 100-tinjak ljudi iz pratećeg osoblja. Čelnici Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) su inzistirali da u Tunis na MI idu najbolji i najspremniji koji bi se mogli boriti za medalju. Stoga je i broj hrvatskih sportaša najmanji otkad Hrvatska nastupa na MI. U Bariju 1997. godine bilo je 240 sportaša, osvojena je 31 medalja (pet zlata, 16 srebra i 10 bronci), pa je Hrvatska bila šesta na ljestvici uspješnih zemalja. Četiri godine prije, 1993. u francuskom Languedoc-Rousillonu naši su sportaši osvojili 34 medalje (devet zlata, šest srebra i 19 bronci) i također su bili šesti. Ove godine HOO je rekao kako računa na 20-ak osvojenih medalja. Sasvim dovoljno, uzme li se u obzir da su mnogi sportaši umorni od sezone, da su neki tek počeli s pripremama, no, iako je sve bilo isplanirano do najmanjih pojedinosti, uvijek se nešto dogodi.</p>
<p>Prvi i najveći dio hrvatske ekspedicije je otputovao u Tunis, 18 vaterpolista, 16 košarkašica, 14 plivača, četiri boćara, osam boksača, sedam dizača utega, pet gimnastičara, pet hrvača, osam jedriličara, tri mačevaoca, šest sportaša invalida, te pet članova Misije, šest članova medicinskog osoblja i 16 gostiju HOO-a. Ostali (atletičari, odbojkašice, rukometaši, golferi, biciklisti, džudaši, karatisti, stolnotenisači, streljači i veslači) će »kapati« kako će počinjati natjecanja. Hrvatski sportaši smješteni su u zgradama 22 i 23 Mediteranskog sela, u kojima imaju na raspolaganju 158 kreveta. Prije ceremonije otvaranja čelnici HOO-a će odlučiti koja će naša sportašica odjenuti narodnu nošnju iz Konavola i na otvaranju predstavljati Hrvatsku, noseći amforu s Jadranskim morem, koje simbolizira povezanost s Mediteranom.</p>
<p>Pripreme za MI su trajale posljednjih mjesec dana, neki su izbornici i treneri objavili prekobrojne, a i ozljede »kroje« sastav hrvatskih mediteranaca. Tako je upitan nastup naše mlade kladivašice Ivane Brkljačić koja je ozlijedila kuk i preponu na treningu. Svjetska je juniorska prvakinja tako umjesto na Univerzijadi u Pekingu na rehabilitaciji u Puli u klinici somatopeda Stanislava Peharca i Ivanin nastup zasad ovisi o Peharčevoj ocjeni.</p>
<p>I dok se Ivanu još čeka, sigurno je da Gordan Kožulj neće nastupiti na Mediteranskim igrama. Oporavak od operacije kvržica na kapcima se produžio i Kožulj jedino može plivati bez naočala. No, kako još ima podljeve i kako ga boli, odlučeno je da Kožulj ipak ne putuje u Tunis. Njegovi nastupi (i medalje) nedostajat će hrvatskoj ekspediciji u Tunisu, no i bez Kožulja će hrvatsko plivanje biti respektabilno, iako će imati jaku konkurenciju. </p>
<p>Braniteljice zlata iz Barija, košarkašice su u punom sastavu, izbornik Željko Ciglar zahvalio je igračicama Fedotović i Erceg, a u Tunis putuju Pretreger, Radoš, Popović, Marohnić, Hlede, Maloča, Zrnić, Đapo, Klein-Šumanovac, A. Lelas, Urukalo i Podrug. a a atmosfera je sjajna, djevojke su raspoložene i jednoglasno kažu da bi sve ispod medalje bio neuspjeh.</p>
<p>Rukometaši, koji također brane zlato iz Barija, u Tunis putuju 5. rujna. Izbornik Josip Milković ima malo više od pola momčadi na pripremama, jer Džomba i Jović dolaze direktno u Tunis, Lacković i Modrušan su na Svjetskom juniorskom prvenstvu, a stanje u momčadi nije blistavo. »Liječimo i dušu i tijelo, što ćemo sad«, kaže Milković. Naime, metkovski igrači su stigli s priprema i turnira, umorni su, žale se na bolove, teško im je zbog poraza na turniru, drugima manjka kondicije, treći su umorni... No, izbornik se nada kako će se do MI i do pravih utakmica sve posložiti.Inače, ove se godine dogodilo prvi put da je neki grad dvaput domaćin Mediteranskim igrama. Prve su tuniske Igre održane 1967. godine, a prije sedam godina Tunižani su pobijedili i u drugoj kandidaturi. Mediteranske se igre održavaju svake četiri godine od 1951. godine kad su pr ve Igre održane u Aleksandriji. Tada je na Mediteranskim igrama nastupilo 10 zemalja u 14 disciplina, a 50 godina kasnije u Tunisu će biti 22 zemlje čiji će se sportaši nadmetati u 23 dicipline. Prije četiri godine u Bariju nastupila je 21 zemlja, ali je bilo 27 disciplina. U Tunisu će nastupiti sportaši Albanije, Alžira, Bosne i Hercegovine, Cipra, Egipta, Španjolske, Francuske, Grčke, Italije, Libanona, Libije, Malte, Maroka, Monaka, San Marina, Slovenije, Sirije, Turske i Jugoslavije, uz Andoru i Jordan koje su pozvali domaćini da nastupe na Mediteranskim igrama.</p>
<p>Iva Markulin </p>
<p>Tunižani se doista trude kako bi se oko tri i pol tisuće sportaša i sportašica ugodno osjećalo. Izgrađeno je novo Mediteransko selo, sportski su tereni izgrađeni ili obnovljeni, sve kako bi se gosti osjećali ugodno. Većina će se natjecanja održavati u glavnom gradu, Tunisu, iako je 27 sportskih lokacija razmješteno u šest gradova. Tako će se košarkaši i golferi natjecati u Hammametu (50 km od Tunisa), a nogometaši u Bizerti (70 km), Soussei (130 km) i Sfaxu (260 km).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Antiizraelski prosvjedi obilježili skup u Durbanu </p>
<p>Na konferenciji sudjeluje oko 7000 predstavnika iz 166 zemalja i brojnih organizacija za zaštitu ljudskih prava / SAD, Kanada i Izrael poslali su u Durban izaslanstvo na nižoj razini, prosvjedujući tako protiv prijedloga »antiizraelske« završne deklaracije</p>
<p>DURBAN, 31. kolovoza</p>
<p> - U južnoafričkom gradu Durbanu u petak je svečano otvorena Svjetska konferencija protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i ostalih oblika nesnošljivosti (WCAR), na kojoj sudjeluje oko 7000 predstavnika iz 166 zemalja i brojnih organizacija za zaštitu ljudskih prava. </p>
<p>Nakon spektakla koje je izvelo Afričko kazalište, uvodne su govore održali glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan i predsjednik Južnoafričke Republike Thabo Mbeki. Na skup je stiglo 14 šefova vlada i država, među kojima su i kubanski predsjednik Fidel Castro te palestinski predsjednik Yasser Arafat.</p>
<p>No, Sjedinjene Države, Kanada i Izrael odbili su poslati izaslanstva na visokoj razini, prosvjedujući tako protiv prijedloga završne deklaracije koji smatraju antiizraelskim, pa čak i antisemitskim. </p>
<p>Izrael je zbog pokušaja arapskih zemalja da mu se prilijepi etiketa rasističke države, odlučio poslati izaslanstvo na nižoj razini kako bi »izrazili prosvjed prema svoj toj mržnji koja nikud ne vodi«. »Naša nazočnost na visokoj razini samo bi legitimizirala ta strašna nastojanja«, rekao je novinarima zamjenik ministra vanjskih poslova Michael Melchior.</p>
<p> Izrael se protivi nacrtu dokumenata konferencije u kojima je ta zemlja, zbog odnosa prema Palestincima tijekom 11-mjesečne pobune, izdvojena kao rasistička država. Istodobno, u Durbanu se okupilo nekoliko tisuća prosvjednika, uzvikujući protuizraelske i protuameričke parole. »Izrael je rasistička država«, »Slobodna Palestina«, »Palestinska krv je na rukama Georgea Busha«, neki su od slogana kojima je popraćen prosvjed 10.000 ljudi u središtu Durbana.</p>
<p>Prosvjede u Durbanu prati brojno policijsko osiguranje, a zasad nema izvješća o nasilju. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Annan: Moramo poslati poruku nade žrtvama rasnih predrasuda </p>
<p>DURBAN, 31. kolovoza</p>
<p> - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Kofi Annan pozvao je u petak sudionike konferencije UN-a da okončaju razlike o rasizmu i pošalju poruku nade žrtvama rasnih predrasuda širom svijeta. Obraćajući se u Durbanu nazočnima na Svjetskoj konferenciji protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i ostalih oblika nesnošljivosti, Annan je upozorio: »Ako odemo odavde bez dogovora, to će biti poruka najgorim elementima kojih ima u svakome društvu«. Govoreći o Srednjem istoku, podsjetio da je židovski narod bio žrtvom antisemitizma u mnogim dijelovima svijeta, te da je stoga razumljivo da s ogorčenjem odbacuje optužbe za rasizam, posebice kada se podudaraju s »napadima na nedužne civile«. No, rekao je Annan, »ne možemo od Palestinaca očekivati da to prihvate kao razlog za nepravdu koja se čini prema njima, a riječ je o preseljenju, okupaciji, blokadi i samovoljnim ubojstvima«.</p>
<p>Druga važna polemika, oko koje su stajališta također podijeljena, odnosi se na odštetu za žrtve ropstva. S tim u svezi Annan je naglasio kako »nitko nikada nije tražio da bude porobljen, koloniziran ili rasno potčinjen«.</p>
<p>Na konferenciji će se zemlje pokušati dogovoriti da prihvate zajedničko stajalište prema rasizmu. Zajednička deklaracija trebala bi se prihvatiti 7. rujna. (DPA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Raspad vladajuće koalicije zbog »Aluminija«? </p>
<p>Dubok potres unutar vladajuće Alijanse za demokratske promjene izazvao Izvještaj Petritschevog ureda o reviziji mostarskog »Aluminija«</p>
<p>SARAJEVO, 31. kolovoza</p>
<p> - Izvještaj Petritschevog ureda o reviziji mostarskog »Aluminija« izazvao je dubok potres unutar vladajuće Alijanse za demokratske promjene koju osim SDP-a i Stranke za BiH te niza manjih bošnjačkih stranaka, sačinjava i nekoliko uglednih političara i stranaka »s hrvatskim predznakom«. Bošnjaci su nezadovoljni Izvješćem ureda visokoga predstavnika o načinu privatizacije tog mostarskog poduzeća, a u medijima se čak otvoreno govori kako je riječ o »legaliziranju pljačke«.</p>
<p> Petritschev ured i općenito međunarodna zajednica optuženi su za urotu protiv Bošnjaka te povlađivanje interesima krupnog međunarodnog kapitala. Kampanju vode Lagumdžijin SDP i Silajdžićeva Stranka za BiH koji su još prije službenog objavljivanja izvještaja oštro osudili njegov sadržaj.</p>
<p>No, Hrvati unutar Alijanse ne misle tako. Prvo ih je razljutila činjenica da ih njihovi »bošnjački partneri« nisu odmah upoznali sa sadržajem Izvješća koje je očito »procurilo« iz Ureda visokog predstavnika.</p>
<p>Ugrožena ulaganja</p>
<p> Mnogo ozbiljnije su, međutim, optužbe da bi SDP i Stranka za BiH svojim tvrdim stavom mogli zapravo upropastiti »Aluminij« koji je jedna od rijetkih uspješnih tvrtki u BiH s godišnjim obrtom kapitala od oko pola milijarde dolara. Politiziranje slučaja, tvrdi se, moglo bi ugroziti i inozemna ulaganja u mostarsku kompaniju. </p>
<p>Za razliku od većine poduzeća na teritoriju s bošnjačkom većinom koja, osim što su etnički očišćena, rade slabo i nisu zanimljiva stranim ulagačima, »Aluminij« iz godine u godinu postiže sve bolje poslovne rezultate. Menadžment poduzeća obećao je i obeštetiti bivše bošnjačke radnike koji su zbog politike etničke segregacije tijekom ratnih godina ostali bez svojih vlasničkih udjela.</p>
<p>»Najbolje bi bilo da mi sami riješimo spor oko vlasništva nad Aluminijem. Politizacija slučaja nikome neće koristiti, tim više što je riječ o poduzeću koje uredno izmiruje obveze prema državi i isplaćuje plaće radnicima. Bilo bi dobro da je više ovakvih tvrtki u odnosu na one čiji radnici prosvjeduju pred vladom i traže da im damo novce iz proračuna«, ističe Mladen Ivanković, ministar bez lisnice u federalnoj vladi.</p>
<p>NHI se već ranije ogradio od tobožnjih stavova Alijanse o Izvješću Petritschevog ureda o »Aluminiju«, a predsjednik te stranke Krešimir Zubak kaže da treba prvo analizirati sporni dokument, pa tek onda o njemu iznositi stajališta: »Znam da je obnova u Aluminiju počela davno prije nego što smo mi u Federaciji imali propise, odnosno u vrijeme kada su u Federaciji bili različiti propisi«, kazao je on.</p>
<p>»Slučaj Aluminij« poremetio je odnose unutar Alijanse, u kojoj su hrvatske stranke, po riječima bivšeg mostarskog rektora i člana Hrvatske koordinacije Marka Tadića - minorizirane. Dodatno »ulje na vatru« dolilo je i pokretanje procesa protiv Ante Jelavića i drugih čelnika HNS-a, koji je, po mišljenju većine hrvatskih političara u Alijansi, bio posve nepotreban i samo je pomogao HDZ-u da učvrsti svoje redove i dodatno radikalizira situaciju u Hercegovini.</p>
<p>Cijeli problem oko mostarskog kombinata pažljivo prate i hrvatski diplomatski i gospodarski predstavnici u BiH, jer je Hrvatska u obnovu Aluminija uložila više desetaka milijuna maraka, prije svega putem šibenskog TLM-a.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Upravni sud Nove Gorice odbacio Jorasov zahtjev</p>
<p>LJUBLJANA, 31. kolovoza</p>
<p> - Upravni sud u Novoj Gorici odbacio je zahtjev piranskoga vijećnika Jožka Jorasa da se slovenskome premijeru Janezu Drnovšeku zabrani potpisivanje sporazuma o granici s Hrvatskom. U rješenju suda, na koji se u drugome stupnju Joras može žaliti Vrhovnom sudu Slovenije, ističe se kako »nema procesnih pretpostavki« na temelju kojih bi sud mogao izdati rješenje o Jorasovoj tužbi protiv slovenskoga parlamenta i vlade, u kojoj je tražio zaštitu svojih ustavnih prava. Joras je prijavljen u Mlinima, u općini Buje, u Hrvatskoj, zaseoku na lijevoj obali Dragonje, koji bi po nacrtu sporazuma ostao u Hrvatskoj. Joras smatra da su njemu, kao Slovencu, time kršena njegova ustavna i nacionalna prava te da bi stoga postupak zaključivanja sporazuma trebalo zaustaviti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagovornik »svemirskog ratovanja« na čelu američke vojske</p>
<p>Richard Myers, kanddidat za šefa Zajedničkog stožera američke vojske najviše se voli oslanjati na rakete, kompjutorsko ratovanje i vojno korištenje svemira</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik George Bush odlučio je da zrakoplovni general Richard Myers (59) bude šef Zajedničkog stožera američke vojske. Ako Senat potvrdi izbor, u što se ne sumnja, Myers će biti prvi američki vojnik, glavni vojni savjetnik predsjednika i prvi suradnik ministra obrane Donalda Rumsfelda u preoblikovanju američke vojne sile tako da se najviše oslanja na rakete, kompjutersko ratovanje i vojno korištenje svemira. </p>
<p>Myers je i u svome dosadašnjem poslu zamjenika šefa Zajedničkog stožera bio najvažniji i najpouzdaniji Rumsfeldov suradnik u pripremama za reforme, iako su nailazili na značajan otpor u Kongresu, ali i među generalima i admiralima. Suradnici za Myersa kažu da je staložen i hrabar, pouzdan u stresnim situacijama, više Gary Cooper nego John Wayne. U zrakoplovstvo je stupio 1965. i već poslije četiri godine letio je u borbenim ratnim misijama. Kao pilot proveo je 4000 sati u zraku, od toga 600 nad Vijetnamom. Zapovijedao je američkim zrakoplovstvom na Tihom oceanu. Završio je niz vojnih i civilnih visokih škola. </p>
<p>U Pentagonu je brzo napredovao. Bio je pomoćnik generala Shalikashvilija dok je bio šef Zajedničkog stožera u Clintonovoj administraciji i veza Pentagona sa State Departmentom. Vrlo često je putovao po svijetu s državnom tajnicom Madeleine Albright. </p>
<p>U brojnim stručnim radovima napisanima između 1998. i 2000., dok je bio glavni zapovjednik famoznog Svemirskog zapovjedništva SAD u planinama Colorada, zagovarao je agresivan razvoj svemirskog oružja. Na saslušanju u Senatu, 1999., kad je bio imenovan na dosadašnju dužnost zamjenika šefa Zajedničkog stožera, pitali su ga da li sudjelovanje u mirovnim operacijama šteti američkoj vojsci. Myers je odgovorio kako je bombardiranje Kosova poslužilo kao otrežnjenje i upozorenje vojnom vrhu koliko su američke vojne snage prenapregnute i »tanke«. Tada je najodlučnije zagovarao korištenje svemira u vojne svrhe, jer sateliti djeluju neprekidno, ne umaraju se kao ostale snage i veoma su korisni u borbama, što su vojnici konačno shvatili.</p>
<p>Dakle, pravi čovjek za izmjenu američke vojne doktrine. Dosad se zahtijevalo da vojne snage budu sposobne istodobno voditi, i pobijediti, u dva veća rata. Sada se pred vojsku postavljaju četiri istodobna zahtjeva: da je u stanju odlučujuće pobijediti u jednom većem ratu, što znači da - ako je nužno - i osvoji neprijateljski glavni grad; da brzo pobijedi i drugog neprijatelja; da sudjeluje u operacijama održavanja mira; da ulaže u »skokovit razvoj« novih tehnologija. </p>
<p>Manji sukobi prepustili bi se regionalnim organizacijama. K tome, SAD se mora oslanjati samo na sebe, između ostalog i zato što se sadašnje baze razbacane širom svijeta ponekad možda neće moći koristiti, a saveznici neće željeti sudjelovati. </p>
<p>Sve to znači i veće oslanjanje pa i smještanje oružja u svemir. I objašnjava sve otvorenije neprijateljstvo Bushove administracije prema međunarodnim sporazumima koji vežu ruke. Primjerice, na nedavnom sastanku Komisije UN-a za razoružanje, u Ženevi, Kina je tražila da se potpiše sporazum kojim bi se zabranilo oružje i rat u svemiru. Amerikanci su zahtjev glatko odbili, jer da sporazum o tome nije potreban. Slično, ove jeseni Rumsfeld će preporučiti predsjedniku da se smanji američki arsenal nuklearnog oružja od sedam tisuća bojevih glava. Ne želi precizirati brojke, već samo najavljuje da će se smanjivanje usklađivati s Rusima (oni predlažu da svaka strana zadrži po 1500 bojevih glava). Bush pritom izjavljuje kako nema potrebe da se o tome potpisuju sporazumi jer oni samo smetaju. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Primakov: Europa će i dalje naoko biti samostalna, jer će Washington i dalje »određivati glazbu« </p>
<p>Bivši ruski premijer objavio je knjigu u kojoj ocjenjuje Vladimira Putina, govori o budućnosti NATO-a, intervenciji na Kosovu, mogućoj novoj podjeli svijeta ...</p>
<p>MOSKVA, 31. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Politički stabilno i za novinare do dosade mirno ljeto u Rusiji neočekivano je uzburkao istaknuti ruski političar Jevegenij Primakov. Prije odlaska na ljetovanje u Portorož, u Sloveniji, Primakov je u Moskvi promovirao svoju novu knjigu »Osam mjeseci plus ...« u kojoj je opisao svoje kratko razdoblje na čelu ruske vlade - od rujna 1998. do svibnja 1999.- i ta je knjiga odmah postala ne samo bestseller već i prvorazredna politička senzacija.</p>
<p>Poznat kao odmjeren i krajnje suzdržan prema javnosti, Primakov je u toj knjizi prvi put progovorio o mnogim kremaljskim intrigama koje su pratile njegov rad na čelu vlade. Odvažio se u knjizi dati i svoje ocjene danas živućih ruskih i svjetskih političara s kojima je radio i s kojima se susretao. </p>
<p>Za političare i politologe svakako su najvažnije Primakovljeve ocjene i zaključci o sadašnjem predsjedniku Rusije, Vladimiru Putinu koji je, nakon godinu i pol dana provedenih za kremaljskim kormilom, i dalje za mnoge »velika enigma«. Nakon mnogih razgovora i susreta, što ih je imao s njim još iz vremena kada je bio samo kremaljski činovnik, Primakov je zaključio: »Putin je domoljub kojemu su strani šovinistički pogledi. Na unutarnjem političkom planu ne želi zbližavanje ni s desnima ni s lijevima, a njegove političke simpatije i antipatije diktiraju nacionalni interesi Rusije koje on smatra najvažnijima. I na međunarodnome planu najvažniji su mu ruski nacionalni interesi, ali u borbi za njih uvijek nastoji izbjeći sučeljavanja. Međutim, hoće li uspjeti kao državnik ovisi o tome hoće li mu poći za rukom da prekine svoje veze s Jeljcinovim okruženjem iz kojega je potekao i koje ga je izbacilo na položaj šefa ruske države.« </p>
<p>Pucanje tih veza, zaključio je Primakov, počelo je uklanjanjem najutjecajnijega ruskog oligarha Borisa Berezovskoga iz Kremlja i uopće političkoga života zemlje.</p>
<p>Prvi predsjednik Rusije Boris Jeljcin za Primakova je »tragična figura koja je ušla u povijest«. Jeljcin je strasno volio vlast, ali fizičko i zdravstveno stanje nije mu dopuštalo da vlada. Stoga je, osobito u razdoblju od 1996. pa do njegove ostavke 31. prosinca 1999., umjesto Jeljcina Rusijom vladalo njegovo okruženje, ironično prozvano u javnosti »Obitelj«. Glavni ideolog obitelji bio je tajkun Boris Berezovski koji se na sumnjive načine bajoslovno obogatio, a »izvršni direktor« bila je Jeljcinova mlađa kći Tatjana Djačenko koja se nije razumjela u politiku. </p>
<p>Istina, o Berezovskome Primakov piše da je neosporno sposoban čovjek, nadaren sustavnim razmišljanjem, ali koji je nakon svojega približavanja Jeljcinovoj kćeri, a precjenjujući svoje snage, htio odlučivati »o svemu u Rusiji«. Prvi ruski premijer Jegor Gajdar za Primakova je pak bio »boljševik«, koji je pod parolom »cilj opravdava sredstvo« provodio radikalne liberalne reforme ostajući potpuno ravnodušan prema ljudskim stradanjima i katastrofalnom osiromašivanju naroda.</p>
<p>Važan dio knjige Primakov je posvetio i NATO-ovoj akciji na Kosovu i bombardiranju Jugoslavije. Tako je otkrio da mu je 16. ožujka 1999. talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini priznao da su ne samo Italija već i Njemačka i Francuska imale rezerve prema američkome planu bombardiranja Srbije, ali da će se Rim, Pariz i Berlin teško moći suprotstaviti unaprijed donešenoj odluci Washingtona. </p>
<p>Štoviše, Primakov piše kako mu je u telefonskom razgovoru 31. ožujka te godine francuski predsjednik Jacques Chirac rekao da Amerikanci žele sami riješiti problem Kosova i, za razliku od Europljana, ne žele da u tome sudjeluje Rusija.</p>
<p>»Međutim, mi mislimo da je sudjelovanje Rusije u rješavanju kosovskoga problema važno i radi jedinstva Europe«, rekao je Chirac i dodao: »Europljani žele vidjeti Kosovo kao autonomnu jedinicu unutar jugoslavenskih granica. To je jedino razumno rješenje koje bi označilo povratak situacije koja je bila do 1989.«</p>
<p>Primakov je danas zacijelo jedan od najuglednijih svjetskih političara. Stoga je zanimljivo kako on u svojoj knjizi prognozira razvoj međunarodnih odnosa u prvome desetljeću 21. stoljeća. Za Putina postoje samo dva scenarija razvoja svjetskih odnosa. Prvi je i najvjerojatniji da će »NATO-centrizam« pobijediti u Europi, pa čak i šire, zahvaćanjem bližih azijskih regija. Bushova namjera da se SAD odreknu dominirajuće i aktivne uloge izvan svojih granica ostat će samo riječi. Europa će i dalje naoko biti samostalna, jer će Washington i dalje »određivati glazbu« odnosno donositi rješenja o primjeni sile protiv neugodnih režima. To će svesti UN na razinu tek jedne od mnogih međunarodnih organizacija. Sve će to gurati Rusiju, Kinu i Indiju da koordiniraju svoje akcije radi zaštite svojih nacionalnih interesa. Rezultat može biti da nakon završetka hladnoga rata dođe do nove podjele svijeta koja neće biti sigurna od novih globalnih sučeljavanja.</p>
<p>Prema drugome scenariju, Amerika može iz unutarnjih razloga, ipak, obuzdati svoju dominirajuću ulogu u rješavanju svjetskih odnosa, svodeći svoju međunarodnu aktivnost na borbu s međunarodnim terorizmom, rješavanje regionalnih sukoba, sprječavanje širenja nuklearnog oružja i osiguranje opće ekološke sigurnosti u svijetu. Taj scenarij predviđa da bi integracija Rusije, ali i Kine, u svjetsko gospodarstvo i politiku tekla bez zadržavanja, a američko-ruskome procesu smanjivanja količine strateškog oružja pridružile bi se Kina, Velika Britanija i Francuska.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>UNHCR predlaže privremeno iskrcavanje izbjeglica u Australiji</p>
<p>ŽENEVA, 31. kolovoza</p>
<p> - UNHCR u petak je zatražio od Australije da zbog »humanitarnih razloga« dopusti »privremeno iskrcavanje« oko 460 izbjeglica koje se nalaze na norveškom brodu usidrenom u australskim vodama. Privremeno iskrcavanje na Božićnom otoku dio je plana koji je za rješavanje petodnevne krize predložio UNCHR. O tom su planu u Ženevi s dužnosnicima UN-a pregovorali predstavnici Norveške, Australije i Indonezije. Nakon iskrcavanja s broda, predviđeno je ispitivanje kojim bi se utvrdilo koji su od izbjeglice, a koji, prema međunarodnim standardima, ekonomski imigranti. Nakon toga bi uslijedila treća faza plana u kojoj bi se izbjeglice, od kojih su većina Afganistanci, prebacili u treće zemlje. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Spolni apartheid« britanskih konzervativaca</p>
<p>LONDON, 31. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Spolni apartheid« među konzervativcima uspio je od stranke odbiti bezbrojne žene, ustvrdila je barunica Peta Buscombe, konzervativna glasnogovornica u Domu lordova. U članku što ga je u petak objavio tjednik Spectator, ona iznosi primjer žene s dvije fakultetske diplome i uspješnom poslovnom karijerom, koja se stavila na raspolaganje stranci, no koju su Konzervativni čelnici »poslali kući da radi bombone za iduću tombolu«.</p>
<p>Lady Buscombe drži da Konzervativna stranka nije mjesto na kome bi se žene mlađe od 60 godina mogle osjećati kod kuće. »U najgorem slučaju ona je poput vremenskog stroja koji vas vraća u stavove i predrasude s početka poslijeratne ere«, tvrdi bivša potpredsjednica te stranke. Ona tvrdi da su konzervativcima okrenule leđa mnoge žene u dobi između trideset i pedeset godina koje »spolni aparthejd« odbio. Barunica Buscombe ocjenjuje da ni Kenneth Clarke niti Iain Duncan Smith - kandidati za budućeg konzervativnog vođu - nisu sasvim svjesni tog problema, niti imaju pojma kako da ga riješe.</p>
<p>Kenneth Clarke je samo u jednome govoru kazao da stranka »treba privući žene i Velšane«, dok je Ian Duncan Smith s visoka i apelirao na konzervativce da »govore jezikom koji će žene razumijeti«. Lady Buscombe također je kritizirala stav konzervativnog vodstva prema pripadnicima etničkih skupina. Prisjetila se prilike kada je stranka organizirala zabavu za svoje crno članstvo. Premda se radilo o osobama koje su sve bile rođene u Britaniji, a mnoge su radile u Cityju, servirale su im se pržene banane i svirala se samo glazba sa Kariba. No ključni problem konzervativaca ostaje upravo mlađe žensko članstvo, koje im je okrenulo leđa. </p>
<p>Žensko pitanje na svoj način pokušavaju riješiti laburisti, pa je Tony Blair prilikom sastavljanja nove vlade nakon izbora u lipnju nekoliko istaknutih mjesta u svom kabinetu povjerio ženama. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>»Svaštografija« u ime Matice hrvatske</p>
<p>Neizbježan gost na novinskim stranicama ovoga ljeta bio je prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, bilo da sâm piše za određene novine, bilo da za njih s nekim novinarom vodi razgovor. Tako čitam nedavni razgovor s dotičnim gosparom. Pričao je gospar o svemu i svačemu što ga danas tišti i s čime nije zadovoljan. No ja bih se ipak zadržao na jednoj temi, koja se u neku ruku i »moje kože tiče«. U tome razgovoru za novine među inim prof. dr. S. P. Novak veli i ovo:</p>
<p>»Trudim se da radim ono isto što sam radio kao prvi urednik Vijenca Matice hrvatske kada sam ga uz podršku Vlade Gotovca pokrenuo 1993. Ponosim se na te prve godine Vijenca...«.</p>
<p>Naglasit ću odmah: radio sam punih trideset godina (1962.-1992.) u bivšem antikvarijatu Matice hrvatske, Zagreb, Ilica 62, pak sam nekako i po »službenoj dužnosti« bio pozvan na predstavljanje toga prvoga broja Vijenca koji spominje prof. dr. S. P. Novak. Kako na zaglavlju današnjega Vijenca, tako isto je pisalo i na ondašnjem Vijencu, da je to polumjesečnik za književnost, umjetnost i znanost. Međutim, čuvši »program« Vijenca, a u prvome sam broju Vijenca taj i takav »program« i pročitao, odmah sam zaključio da će se taj i takav Vijenac, a u »ime Matice hrvatske« koristiti u borbi protiv ondašnjega Pantovčaka, odnosno protiv tadašnjega predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. I nisam se prevario!</p>
<p> Onaj i onakav Vijenac bio je u svakom slučaju na štetu i sramotu Matice hrvatske, a kojim se, kako smo vidjeli, prof. dr. S. P. Novak - ponosi. A taj i takav Vijenac novčano je potpomagao uncle George Soros, dakle čovjek koji nema nikakve veze ni s Maticom hrvatskom ni s hrvatskom uljudbom, da ne velim: kulturom, ni s hrvatskim narodom. Nijedan predsjednik Matice hrvatske, od Janka Draškovića (1842.) pa do naših dana ne bi tako nešto učinio, ali je nažalost to dopustio tadašnji predsjednik Matice hrvatske, sada pokojni Vlado Gotovac, a što je u Vijencu i te kako koristio prof. dr. S. P. Novak, čime se on, kako sam kaže, ponosi. Nas na ovome mjestu ne zanima nikakav drugi rad prof. dr. S. P. Novaka, nego rad u Matici hrvatskoj i »u ime Matice hrvatske«, a taj i takav rad bio je u svakom slučaju na štetu najstarije hrvatske kulturne ustanove.</p>
<p>Prof. dr. S. P. Novak »kao takav« imao je gotovo neograničeno polje djelovanja i pisanja u Matici hrvatskoj i »u ime Matice hrvatske«, nažalost na štetu Matice hrvatske.</p>
<p>Mnoge je ljude u svojim napisima prof. dr. S. P. Novak ocrnio i ožigosao, međutim, upravo ti ljudi u hrvatskom javnom životu, netko više, netko manje, imaju svoju »nacionalnu težinu«, dok s druge strane, upravo oni ljudi koje prof. dr. S. P. Novak hvali, kadi im i uzdiže ih, do njih se u hrvatskom javnom životu malo ili ni malo ne drži.</p>
<p> Dakle, za gospara je tipično neodgovorno svaštarenje na svakom poslu, na svakom postavljenom zadatku, a za njegove neuspjehe uvijek je kriv netko drugi. No mi ne očekujemo da će se ovaj gospar u svojoj »svaštografiji« zaustaviti i s njome prestati. Naprotiv. </p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Granicu sa Slovenijom vratiti na Dragonju!</p>
<p>Potpuno je u pravu naša saborska zastupnica iz Buzeta gospođa Jadranka Katarinčić-Škrlj kada kaže da je cijeli »problem« u Piranskom zaljevu posljedica agresivne politike slovenske vlade (dodajem: agresivnog ministra Dimitrija Rupela!).</p>
<p>Nakon 11-godišnjeg popuštanja toj slovenskoj agresivnosti, valjalo bi im uzvratiti istom mjerom: zatražiti povrat na »Avnojsku granicu« na Dragonji. A to znači da bi se granica morala vratiti na most u Sečovlju, kako je bila dogovorena na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, a potvrđena sporazumom sa SNOS-om 1944. g. </p>
<p>Prema tim sporazumima granica je išla koritom Dragonje, sve do njenog prirodnog ušća u sredini sečovljanskih solana (koje su bile hrvatsko vlasništvo!). To znači da je prava granica išla sredinom Piranskog zaljeva, a u gornjem toku između našeg Topolovca i slovenskog Boršta; dakle ne kao danas - između Hrvoja na slovenskoj strani i Kučibrega na hrvatskoj.</p>
<p>U pravu je saborska zastupnica Jadranka Katarinčić - Škrlj i kada od premijera Račana traži da proglasi »time out« na njegov supertajni dogovor s Drnovšekom o Piranskom zaljevu. To bi bilo najblaže rješenje. Bolje rješenje bilo bi da se sve skupa ponovo stavi u istu košaricu sa svim ostalim spornim točkama: Nuklearkom u Kršom, dugom Ljubljanske banke, Svetom Gerom itd. Slovenska bi vlada trebala odrediti troje svojih pregovarača, Hrvatska Vlada troje svojih a onda bi Slovenci iz redova Hrvata predložili tri ugledna Hrvata, a Hrvati tri ugledna Slovenca te bi se dobio vrlo reprezentativan međudržavni Odbor za pregovore i konačne dogovore o svim spornim pitanjima, koji bi svoj konačni sud ponudio obama parlamentima na ratifikaciju. </p>
<p>I posljednje, ali ne i manje važno: Hrvatska ima sa Slovenijom nekoliko spornih povijesnih nesporazuma: onaj o Metlici (koju Slovenci nazivaju Belom krajinom), te o Prekmurju, zatim o Jelšanima, pa čak i o Ilirskoj Bistrici. Ne bi bilo loše i toga se prisjetiti svaki put kad nas Slovenci pritisnu svojim agresivnim zahtjevima, na primjer o Piranskom zaljevu i/ili o pristupu otvorenom moru, ili pak slobodnom ribarenju u hrvatskom teritorijalnom moru. Na to se mora jednako agresivno odgovoriti zahtjevom za reciprocitetom, na primjer slobodnim prometnim koridorima Rijeka -Trst i Zagreb - Graz, a k tome još i Varaždin - Gradišće!</p>
<p>Dakle, ništa bez reciprociteta. Uostalom, reciprocitet bi morao biti okosnica naših odnosa sa svim našim susjedima, pa i s međunarodnom zajednicom. Reciprocitet je najbolja zaštita našega narodnog i državnog suvereniteta!</p>
<p>A. ROKOV JADRIJEVIĆ, Brtonigla, Pula</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Brijuni i neosocijalistički državni turizam </p>
<p>Nekad je Šerbedžija s Ljubišom Ristićem kulturom žario i palio po voljenoj im Jugoslaviji. Otvoreni su im bili svi državni fondovi. Kasnije je Ljubiša skinuo masku kulturnjaka i stupio u službu otvorenoga krvavog srpskog vojnog pohoda na Hrvatsku, a Šerbedžija je kao dobar glumac zadržao sve svoje maske. Napustio je Hrvatsku kad joj je bilo najteže, a koja mu, eto, nije bila pri srcu ili na koju se »ugroženo« dijete Jugoslavije nije moglo naviknuti.</p>
<p>Povratak Rade Šerbedžije zabilježen je u velikom medijskom i političkom stilu. I to preko poznatih »oficira za vezu« i njihovih punktova smještenih u Istri i Zagrebu. </p>
<p>U pompoznom scenariju oko »Kralja Leara« sve je bilo pripremljeno za Šerbedžijine izabranike - brod za prijevoz do Brijuna kao i predstava koju je režirala njegova supruga Lenka. Ali ne može se oteti pitanju kakva je u svoj ovoj priči uloga Šerbedžije, njegove supruge Lenke, njegovih brojnih kćeri, ocvalog imena Vanesse Redgrave, »Kralja Leara«, Brijuna, Račana, Vujića, Igora Mandića, državnih sponzora, brijunskog broda i Gorana Štroka. U grupnom portretu brijunskog hepeninga Šerbedžiji je još nedostajao Ljubiša Ristić, ali povratak budućeg pokajnika (»ko nas bre zavadi«) mogao bi se očekivati tek sljedeće godine. </p>
<p>Na koncu ostaje dojam da je na milijun načina potrošeni i već viđeni »Kralj Lear« bio u svoj ovoj priči tek sredstvo za povratak i hrvatsku promociju Rade Šerbedžije. </p>
<p>Ovakav loš nastavak neosocijalističkog državnog turizma na Brijunima skupo će platiti izmoreni i prevareni narod. A za sve će biti kriv »Kralj Lear«, koji je vladao Hrvatskom do 3. siječnja 2000. g. </p>
<p>I. RADIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Šutljivi građani i računi Hrvatskog telekoma (2)</p>
<p>U Vjesniku od 28. kolovoza 2001. u rubrici Pisma čitatelja objavljeno je pismo naslova »Šutljivi građani i računi Hrvatskog telekoma« potpisano mojim imenom.</p>
<p>U objavljenom pismu navedeni su podaci koji ne odgovaraju mojem izvornom pismu i koji obmanjuju čitatelje Vjesnika. Ova činjenica može poslužiti HT-u da me osnovano optuži za obmanjivanje javnosti na njihovu štetu.</p>
<p>U svoje se ime ograđujem od objavljenog pisma! </p>
<p>DŽEMALUDIN KALAJDŽISALIHOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Voditelj gradilišta odgovoran za smrt radnika pod odronom zemlje </p>
<p>Upravni odbor Javnog poduzeća Vodovod Osijek, nekoliko sati nakon tragičnog događaja, suspendirao voditelja i poslovođu gradilišta / Neki se radnici bunili upozoravajući da zbog opasnosti više neće silaziti u jamu, no rečeno im je da tada mogu pokupiti radne knjižice </p>
<p>OSIJEK, 31. kolovoza</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je zbog određenih propusta odgovoran za smrt dvojice radnika koji su u četvrtak poginuli u odronu zemlje na gradilištu spojnog kolektora na osječkoj južnoj obilaznici, voditelj gradilišta Damir Medić iz osječkoga Vodovoda priveden je u petak popodne, uz kaznenu prijavu, u istražni centar Županijskog suda u Osijeku. Osim toga, na izvanrednoj sjednici Upravnog odbora Javnog poduzeća Vodovod Osijek, nekoliko sati nakon tragičnog događaja, donesena je odluka o njegovoj suspenziji, kao i suspenziji poslovođe gradilišta Slavka Malovića. </p>
<p> Prema prvim informacijama, Medića će saslušati istražni sudac Miroslav Rožac, koji bi potom trebao odlučiti o daljem slijedu događaja, odnosno o zahtjevu za dalju istragu te o mogućem određivanju pritvora. </p>
<p>Podsjetimo, tragedija koja je zgrozila Osijek dogodila se u četvrtak nešto poslije 13 sati kada su u odronu velike količine zemlje u jami dubokoj oko pet metara poginuli Osječani Luka Štefanac (43) i Darko Marušić (36). Oni su, naime, bili na dnu jame gdje su, u vrijeme dok je bager iskopavao zemlju, postavljali i spajali cijevi odvodnog kolektora koji treba spojiti južnu obilaznicu s osječkom Drinskom ulicom te najvećim naseljem Sjenjakom. U jednom trenutku odronilo se nekoliko kubika vlažne zemlje, koja je u sekundi zatrpala radnike. Kako na dnu jame ima podzemnih voda, pa je zemlja koja ih je zatrpala bila teška od vlage, radnici se nisu uspjeli izvući. Ugušili su se pod blatom. </p>
<p>»Moj otac nije poginuo, njega su ubili!« - rekla nam je kćerka pokojnoga Luke, Nikolina Štefanac (17), ogorčena zbog uvjeta u kojima je morao raditi. »Nikoga nije bilo briga što ta jama nije zaštićena. Na istom se gradilištu, samo tri dana ranije, dogodio odron, no tada je tata prošao neozlijeđen. Uspio se izvući. Kada su o svemu upozorili voditelja gradilišta i rekli mu da treba postaviti oplat koji bi štitio od odrona, on im je odgovorio da je to takva vrst jame koja ne treba zaštitu jer je široka« - ispričala je Nikolina.</p>
<p> Dodala je da su se neki radnici tada pobunili upozorivši da više neće silaziti u jamu, no tada im je rečeno da mogu pokupiti svoje radne knjižice ako neće raditi. Četveročlana obitelj Štefanac, koja živi na rubu egzistencije u dvorišnom kućerku, preživljavala je od Lukine plaće. »Luka nije htio da ostane bez posla. Svojom je plaćom od oko 1800 kuna uzdržavao mene i kćeri Nikolinu te godinu dana stariju Antoniju. Pet je godina radio u Vodovodu, ali mi se žalio samo na ovo gradilište. Bojao se jer je znao da je nesigurno« - objasnila nam je Lukina supruga Kata Štefanac, koja je nezaposlena. </p>
<p>Dodala je da ih je nakon tragedije posjetio direktor Vodovoda Ljubomir Novoselić koji im je, osim odštete, obećao i pomoć oko zapošljavanja.</p>
<p>Andrija Marušić, brat pokojnoga Darka, također nam je potvrdio da je i Darko u posljednje vrijeme često upozoravao na nesigurnost jame i mogućnost odrona. Nakon prvog odrona u ponedjeljak, kada su prošli neozlijeđeni, Darko je bio preplašen te je o svemu upozorio Medića, no on nije ništa poduzeo. »Darko je ipak silazio u jamu i radio jer se bojao otkaza. Bio je u kreditima pa mu je plaća od 1800 kuna, iako mala, bila zlatna. Zašto nije na rubu jame bio postavljen oplat, ne znam, no smatram da se radilo o čistom hiru nadležnih« - istaknuo je Andrija, čiji je pokojni brat u Vodovodu radio sedam godina. Dodao je da im je direktor Novoselić, u vrijeme posjeta, naglasio kako je zgranut što oplat nije bio postavljen jer je on bio predviđen i kupljen za spornu jamu. </p>
<p>Zašto voditelj gradilišta Medić nije dopustio da se oplat postavi, nikome nije jasno. Prema Medićevim riječima u izjavi za novinare, koju je dao neposredno nakon tragedije, njegovo je mišljenje bilo da takva jama širine 12 metara ne treba oplate jer je mala mogućnost da se zemlja uruši.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Svjedokinja Vesna Majher o prijetnjama je čula od supruga</p>
<p>U pritvoru ponovno dvojica optuženih koji su u srpnju pušteni da se brane sa slobode</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - U petak je u improviziranoj sudnici okružnog zatvora u Remetincu, nakon ljetne stanke, nastavljeno suđenje Nikici Jelaviću, Zoranu Pripuzu, Radovanu Štetiću, Miroslavu Vukoviću, Blažu Petroviću, Željku Vinkeševiću i Ivanu Gecegu, optuženima za milijunske prijevare iznude i pranje novca.</p>
<p> Na ročištu je u srpnju, odlukom sudskog vijeća Općinskog suda u Zagrebu, kojim predsjeda sudac Ivan Majerović, ukinut pritvor Vinkeševiću i Gecegu. Oni su pušteni da se brane sa slobode. Tužiteljstvo se odmah žalilo, i nadležno je vijeće Županijskog suda poništilo odluku nižeg suda vrativši spomenutu dvojicu u zatvor.</p>
<p> Vinkešević je pritvoren već početkom kolovoza, a Geceg je u petak sam došao u Remetinec na nastavak suđenja računajući da će se popodne vratiti kući. Saznali smo da ga je policija tražila, ali na krivom mjestu. Naime on se nalazio na adresi u Gračecu, kod Donje Zeline, a tražili su ga u ličkom Gračacu.</p>
<p>Suđenje je nastavljeno svjedočenjem Vesne Majher (46), supruge Ivana Majhera, čije su poduzeće Kombial, kako se navodi u optužnici, optuženi prijevarom i iznudom oštetili za oko 20 milijuna kuna.</p>
<p>Svjedokinja je u svojem iskazu ukratko ispričala ono o čemu je njezin suprug već ranije svjedočio ustvrdivši da ona osobno nije puno kontaktirala s optuženima, a o prijetnjama je čula od supruga. Tvrtka Kombial, tvrdi ona, dospjela je 1993. u krizu zbog nezakonite odluke financijske policije o zapljeni robe. Ivan Majher tada je od Jelavića i Pripuza kratkoročno, uz velike kamate (12 posto, kamata na kamatu), pozajmio 100 tisuća njemačkih maraka misleći da će ubrzo riješiti problem s financijskom policijom i odmah vratiti dug. Situacija se međutim zakomplicirala, a dug je vrtoglavo rastao, pa je 1998. već iznosio milijun i sto tisuća maraka. Na kraju je Majher, pod pritiskom i prijetnjama, tvrdi optužba, prepisao dio tvrtke i svoja potraživanja od Tvornice duhana Zagreb optuženom Blažu Petroviću, odnosno na njegovu tvrtku BRIM. </p>
<p>Svjedokinja Vesna Majher osobno nije doživjela neugodnosti i prijetnje od optuženih, a čula je da su prijetili suprugu, zbog čega je atmosfera u domu Majherovih bila napeta i živjeli su u velikom strahu. Također je od nekih ljudi (izvjesni Milan i Kruno te neki odvjetnici) čula da su Jelavić i Pripuz »ljudi kojih se treba bojati« te da su »nekog dužnika davili u Jarunskom jezeru«.</p>
<p>Svjedokinja nije uspjela jasno odgovoriti na pitanje odvjetnika Ante Nobila kako to da usprkos velikom strahu ipak nije potpisala punomoć na polovinu Kombiala na zahtjev Zorana Pripuza.</p>
<p>Suđenje se nastavlja 24. rujna saslušanjem novih svjedoka.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Na tragu postavljaču eksploziva</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Kada je 14. kolovoza, na 16. katu zgrade u Aleji pomoraca, otkrivena eksplozivna naprava, djelatnici Odsjeka za terorizam i ekstremno nasilje priveli su osobu koja je osumnjičena za to djelo. Kako policijska istraga još traje, novinari su dobili samo inicijale osumnjičenoga. To je M. H. (48).</p>
<p>Eksplozivna naprava ručne izrade s eksplozivom vojnog porijekla i sporogorećim štapinom bila je selotejpom zalijepljena na vrata stana Andrije Zoreca, ali na sreću nije eksplodirala.</p>
<p>Policija je pretražila stan osumnjičenoga M. H. i pronašla neke materijale koji bi mogli pomoći pri utvrđivanju motiva kaznenog djela. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Poginuo pod prevrnutim traktorom</p>
<p>GLINA, 31. kolovoza</p>
<p> - Teška prometna nesreća u kojoj je poginuo Marijan Kruhović (56) dogodila se u četvrtak u 14,30 sati u mjestu Šatornji. Marijan je zajedno sa sinom Tomislavom, uz pomoć sajle, traktorom iz šume zvane Pušćina izvlačio drva. U jednom je trenutku komad drveta zapeo za stablo, te je sajla povukla traktor unazad, prilikom čega se prevrnuo i na mjestu usmrtio Marijana. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pucanj u načelnika Belaka, pokušaj ubojstva</p>
<p>Marko Perković, uz kaznenu prijavu, priveden istražnom sucu Županijskog suda i brani se šutnjom / Detektiv Perković i načelnik Belak dugogodišnji su prijatelji, a njihove kolege i očevici jednodušni su da je čašica više pridonijela spletu nesretnih okolnosti okončanom pucnjavom</p>
<p>SPLIT, 31. kolovoza</p>
<p> - Nakon provedene kriminalističke obrade Marko Perković (39), detektiv za obradu kriminaliteta u Drugoj splitskoj policijskoj postaji, uz kaznenu je prijavu za pokušaj ubojstva načelnika Sektora kriminalističke policije u PU splitsko-dalmatinskoj Ante Belaka (49) priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, koji mu je odredio pritvor.</p>
<p>Kako doznajemo, Perković se, prema dogovoru sa svojim odvjetnikom Borivojem Miloševićem, branio šutnjom, a pritvor mu je određen zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke. Perkoviću, prema riječima glasnogovornika PU splitsko-dalmatinske Lea Taubera, slijedi rješenje o udaljenju s dužnosti te disciplinski postupak, kojim će se utvrditi stupanj njegove odgovornosti. </p>
<p>Osumnjičeni je u policiji zaposlen od 1991. godine, radio je u Trećoj policijskoj postaji do njezina ukidanja, kada je prebačen u Drugu. Do sada nije disciplinski odgovarao. </p>
<p>Zanimljivo je da istražni sudac Ivan Bartulović na mjestu zločina u četvrtak nije obavio očevid. Prema njegovim riječima, na mjestu događaja, pred kafićem »Mouflon«, nije zatekao ekipu za očevide PU, da bi nakon kraćeg čekanja, zbog zaštite svoje profesije, otišao neobavljena posla. O razlozima neobavljanja očevida Bartulović je načinio i službenu zabilješku, koju je priložio u spis. </p>
<p>Belak i Perković dugogodišnji su prijatelji, a njihove kolege i očevici jednodušni su da je čašica više pridonijela spletu nesretnih okolnosti okončanom pucnjavom. Belak se još liječi u splitskoj bolnici. Život mu je izvan opasnosti. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Skromno, ali i obećavajuće</p>
<p>Nakon dva uzastopna mjeseca deflacije, podaci za kolovoz mogli bi pokazati rast cijena na malo / Realan porast plaća u svibnju u Hrvatskoj je iznosio samo 0,8 posto / Nezaposlenih u srpnju šest posto više nego u lipnju / Zbog pada prodaje automobila, u lipnju ostvaren najmanji godišnji rast prometa u trgovini na malo od ožujka prošle godine, 16,2 posto na godišnjoj razini, stoji u Raiffeisenovim analizama</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Nakon dva uzastopna mjeseca deflacije, podaci za kolovoz mogli bi pokazati da je Hrvatska ponovno ušla u zonu rasta cijena na malo, upozoravaju analitičari Raiffeisenbank u svojim tjednim prognozama za tranzicijske zemlje CEE Weekly.</p>
<p>Osim rasta cijena telekomunikacijskih usluga, za koje se očekuje da će biti glavni pokretač inflacijskih pritisaka, Raiffeisenovi ekonomisti za kolovoz očekuju rast svih komponenti potrošačke košarice, osim cijena hrane i prijevoza. </p>
<p>Inače, godišnja stopa inflacije u srpnju je iznosila 3,8 posto, što je za 1,1 postotnih bodova manje u odnosu na godišnji rast cijena na malo u lipnju. U odnosu na lipanj, cijene na malo u Hrvatskoj su u srpnju bile za 0,6 posto manje, a glavni je razlog tome pad cijena roba od 0,9 posto, na koje prosječna hrvatska obitelj mjesečno potroši gotovo četiri petine svojih prihoda. Zanimljivo je pritom spomenuti da su najveći pad u srpnju zabilježile cijene poljoprivrednih proizvoda, 12,4 posto u odnosu na lipanj, te cijene goriva, 5,7 posto. U odnosu na srpanj prošle godine, najveći su rast zabilježile cijene električne energije, 19,3 posto, stoji u mjesečnim analizama Raiffeisena.</p>
<p>S obzirom da je mjesečni pad maloprodajnih cijena državna statistika zabilježila i u lipnju, ove smo godine prvi put nakon pet godina svjedoci deflacije tijekom dva uzastopna mjeseca.</p>
<p>Prosječna nominalna neto plaća u svibnju od 3.625 kuna bila je za 7,7 posto veća nego u svibnju 2000. godine. Međutim, deflacionira li se ona troškovima života, realan porast plaća u svibnju u Hrvatskoj je iznosio samo 0,8 posto.</p>
<p>U Raiffeisenu primjećuju da je i u srpnju nastavljen trend pada nezaposlenosti, započet još u veljači, te je nezaposlenih krajem srpnja popisano oko 368.000 ili 4,74 posto manje nego potkraj prošle godine. Međutim, usporedba sa srpnjem prošle godine pokazuje da je nezaposlenih bilo šest posto više. Rast nezaposlenosti od 0,8 posto primjetan je i u odnosu na lipanj, što je uglavnom rezultat regrutiranja novih nezaposlenih kadrova iz redova bivših srednjoškolaca. Ipak, kretanja na tržištu rada u konačnici imaju pozitivan trend, jer je u lipnju ipak zabilježena najniža stopa nezaposlenosti još od rujna prošle godine, 21,5 posto. Ostaje otvorenim pitanje u kojoj je mjeri pad nezaposlenosti motiviran sezonskim razlozima, a koliko je rezultat gospodarskog rasta u dužem razdoblju.</p>
<p>U Raiffeisenu podatke o rastu industrijske proizvodnje u srpnju ocjenjuju »skromnim, ali obećavajućim«. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), rast industrijske proizvodnje u srpnju je iznosio 3,9 posto u odnosu na srpanj prošle godine. U usporedbi s prvih sedam mjeseci 2000. godine, industrijski je output u Hrvatskoj od siječnja do srpnja porastao 5,5 posto. Još je veći rast, sedam posto, primjetan usporede li se podaci iz srpnja s prosjekom za prošlu godinu.</p>
<p>Najveći godišnji rast, 64,9 posto, u srpnju je zabilježila proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova. Slijedi proizvodnja električnih strojeva i aparata, s porastom outputa od 47,2 posto u odnosu na srpanj 2000., te proizvodnja hrane i pića, s rastom od 10 posto. Najslabiji je rast, 0,4 posto, zabilježen u segmentu proizvodnje električne energije. U odnosu na prošlogodišnji srpanj, najveći je gubitnik bila proizvodnja RTV i komunikacijske opreme, koja je ostvarila kontrakciju od čak 84,9 posto! Pad proizvodnje primjetan je i u proizvodnji kemikalija, 19,5 posto u odnosu na srpanj 2000., te u području proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju, 18,2 posto.</p>
<p>Krvna slika hrvatskoga gospodarstva pokazuje da . uzrok ovakvim trendovima u domaćoj potrošnji valja prije svega tražiti u manjoj prodaji automobila u lipnju za čak 27,9 posto u odnosu na svibanj, s obzirom da su 1. lipnja prestale važiti povlastice za uvoz automobila. Velik pad prodaje u lipnju zabilježen je i u segmentu prodaje odjeće i obuće, dok ostale stavke bilježe porast.</p>
<p>Raiffeisenovi analitičari ističu da je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvaren iznimno visok proračunski deficit od 4,38 milijarde kuna, što je 3,4 puta više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Značajan podbačaj ostvaren je na prihodnoj strani proračuna, 5,7 posto u usporedbi s prvim polugodištem prošle godine, dok je rast rashoda u istom razdoblju iznosio 8,2 posto. Potpuno su podbacili kapitalni prihodi, a zabilježen je i pad prihoda od poreza na dohodak. S druge strane, velik su porast ostvarili proračunski transferi i subvencije, čak 43 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.</p>
<p>U Raiffeisenovu tjednom pregledu podsjeća se da je Ministarstvo financija na svojoj posljednjoj aukciji trezorskih zapisa prikupilo 173,6 milijuna kuna, što je znatno manje od očekivanja. Stoga stručnjaci ove banke preporučuju Ministarstvu da ponudi više kamatne stope na trezorske zapise.</p>
<p>Razdoblje viših kamatnih stopa moglo bi uslijediti i u monetarnoj politici. U Raiffeisenu, naime, očekuju da Hrvatska narodna banka (HNB) nastavi podupirati tečaj kune raznim mjerama, među kojima je i moguće povećanje kamatnih stopa. Očuvanju stabilnoga tečaja pridonijet će i najnovija odluka HNB-a o smanjenju dopuštenog postotka izloženosti ukupne rizične pozicije banaka i štedionica u odnosu na jamstveni kapital sa 25 na 20 posto, čiji bi rezultat trebala biti veća količina eura na domaćem tržištu. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Strah od sloma: Sve manje inozemnih investitora na Wall Streetu</p>
<p>Možda su inozemni investitori sve više zainteresirani za investicije u eurolandu, ali što je još važnije, europske kompanije nisu više toliko aktivne u poslovima akvizicija i spajanja izvan monetarne unije</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Nakon četiri mjeseca, i usprkos drugačijim, optimističnim očekivanjima, Dow Jones Industrials indeks ponovo se spustio ispod ključne psihološke razine od 10000 bodova, nanizavši nekoliko dana teških gubitaka, tijekom kojih investitori nisu previše birali, ispunjavajući naloge za prodaju dionica bez obzira na sektor. </p>
<p>Predvodnici negativnog trenda bile su hi-tech kompanije, čije su se dionice prve našle na udaru pesimizma, kao što je to bio slučaj i na početku krize, krajem prošle godine. I dok su pojedine dionice izgurane iz portfelja ulagača zbog specifičnih razloga, kao što je to bio slučaj s Microsoftom, jer je Europska komisija proširila anti-trust istragu, većina dionica prodavala se ponajviše zbog strahovitog pritiska na tržištu, koje je bilo pod dojmom loših vijesti s makroekonomskog fronta. </p>
<p>Premda takve vijesti nisu nikakva novost, reality check o kojem smo često pisali u zadnje vrijeme, opet je uzbudio duhove na Wall Streetu, koji je odisao svojevrsnim iracionalnim optimizmom. </p>
<p>Stopa gospodarskog rasta od 0,2 posto u drugom kvartalu ove godine potvrđuje da će gospodarski oporavak biti postupan, ili bolje rečeno, prilično usporen, unatoč optimističnim prognozama koje su se pojavljivale i tijekom ovog tjedna.</p>
<p>Tako su neposredno nakon objavljivanja navedenih podataka pojedini analitičari požurili ustvrditi kako je dno konačno dosegnuto, a rast, makar i simboličnog intenziteta, puno je bolja varijanta od negativnog trenda. </p>
<p>Upravo na krilima takvih prognoza sredinom tjedna i dolar je živnuo, nadoknadivši u određenoj mjeri gubitke zabilježene proteklih tjedana, koje je obilježio kontinuirani rast vrijednosti eura. Tada se činilo da uobičajeni profit-taking, odnosno, korekcija, biti relativno kratka i umjerena, a samo su okorjeli pesimisti najavljivali daljnji pad vrijednosti burzovnih indeksa. </p>
<p>Međutim, sljedeći udar bio je puno ozbiljniji, jer su u pitanju bili potrošači, posljednji relativno zdrav stup američkog gospodarstva.</p>
<p> Prema najnovijim podacima, štednja građana u kolovozu porasla je na najvišu razinu u posljednje dvije godine, dok je potrošnja u istom mjesecu bilo vrla slaba, i to je najvažniji razlog panike.</p>
<p> Ako prosječni američki građani više štede, logično je očekivati pad potrošnje, i uz slabašan korporativni sektor, te agresivno snižavanje kamatnjaka središnje banke koje još uvijek ne daje željene rezultate, američko gospodarstvo može vrlo lako još dublje potonuti u krizu.</p>
<p> Umjesto krilatice »shop till' you drop«, koju su analitičari često ponavljali proteklih nekoliko godina, sada je na djelu strah od rapidnog pada domaće potrošnje, koji za Wall Street definitivno predstavlja najveći uteg i s kojim se vrlo teško nositi.</p>
<p>Nije nezamijećeno prošla niti anketa koju redovito (na mjesečnoj bazi) provodi Reuters, a u kojoj su japanski investitori iskazali veće zanimanje za europska tržišta kapitala, najavljujući time preusmjeravanje dijela globalnih kapitalnih tokova iz SAD u euroland. Uz to, Europska središnja banka je protekloga tjedna objavila najnovije podatke o bilanci tekućeg računa, prema kojima su, nakon dužeg sušnog razdoblja, zemlje Europske monetarne unije ostvarile priljev kapitala, što se može shvatiti dvojako.</p>
<p> Možda su inozemni investitori sve više zainteresirani za investicije u eurolandu, ali što je još važnije, europske kompanije nisu više toliko aktivne u poslovima akvizicija i spajanja izvan monetarne unije (ponajprije u SAD i Velikoj Britaniji). To je u prvom redu posljedica krize u TMT sektoru, koji je nekoliko godina prednjačio u investicijama izvan EMU, a takav se razvoj događaja negativno odrazio i na tečaj jedinstvene europske valute. </p>
<p>No, bez obzira na uzroke takvog razvoja događaja, posljedice nisu nimalo sporne - Wall Street institucionalnim investitorima više nije toliko atraktivan, a manja potražnja neminovno mora rezultirati padom vrijednosti dionica, iako pritom aktualni status Wall Streeta, kao primarnog odredišta za ogroman dio svjetskog kapitala, još uvijek ne dolazi u pitanje. S druge strane, ukoliko se situacija uskoro ne stabilizira, šanse za dugotrajniju korekciju većeg intenziteta svakim danom su sve veće. </p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>MMF upozorava na recesiju </p>
<p>ZAGREB 31. kolovoza</p>
<p> - Predstavnici MMF-a upozoravaju na »značajnu opasnost« od svjetske recesije, slične onima s početka '80-ih i '90-ih, stoji u World Economic Outlooku kojeg je, nakon talijanske novinske agencije ANSA, dobio i Financial Times Deutschland. U izvještaju je predviđen rast svjetskog gospodarstva ove godine od 2,8 posto, no MMF upozorava da bi možda moglo doći do »daleko dubljeg i duljeg svjetskog usporavanja«. </p>
<p>Izvještaj se posebno bavi predviđanjima gospodarskih kretanja u SAD-u - iako su očekivane stope rasta za ovu i sljedeću godinu, od 1,5 odnosno 2,5 posto, ostale nepromijenjene u odnosu na izvještaj iz travnja, rizik mnogo goreg ishoda značajno je porastao. Naime, bude li rast produktivnosti u SAD-u manji od očekivanog, tržišta dionica mogla bi pasti potičući tako nagli pad poslovnih ulaganja i potrošnje građana. To bi uzrokovalo svjetsku recesiju, a možda i ono što gospodarstvenici nazivaju »značajnom turbulencijom financijskih tržišta«, uključujući i »mogući iznenadni pad vrijednosti dolara«.</p>
<p> Zajednički utjecaj globalne recesije i turbulencije tržišta moglo bi imati posebno ozbiljne posljedice na tržišta u razvoju, stoji u nacrtu izvještaja čija bi konačna verzija trebala biti objavljena prije redovnog sastanka MMF-a krajem rujna. </p>
<p>Nadalje, kažu MMF-ovi gospodarstvenici, utjecaj recesije u SAD-u na svjetsko gospodarstvo dodatno će pogoršati slabost gospodarstava eurozone i Japana. U nacrtu izvještaja vjerojatnim se smatra da je japansko gospodarstvo palo natrag u recesiju - procjenjuje se da će se ove godine japanski GDP smanjiti 0,2 posto, a sljedeće porasti za 0,6 posto. Izvještaj poziva Japan da »poduzme agresivne korake« za ublažavanje monetarne politike, čak i ako to dovede do daljnjeg pada jena, te da se ne prenagli s postrožavanjem fiskalne politike. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Otpuštanja i loše prognoze jačaju pesimizam u Japanu</p>
<p>Presporo rješavanje loših plasmana pobuđuje strahovanja u svijetu, prije svega u SAD-u, da bi bankarska kriza u Japanu mogla biti kap koja će preliti čašu već oslabjelog svjetskog gospodarstva</p>
<p>ZAGREB 31. kolovoza</p>
<p> - Niz zastrašujućih gospodarskih podataka iz Japana ovoga tjedna - koji bi vrlo lako mogli natjerati premijera Junichira Koizumija u krajnji očaj - i dalje se nastavljaju.</p>
<p> Naime, nakon objavljivanja nezapamćeno niske stope nezaposlenosti, uslijedila je najava daleko sporije reforme banaka nego što se očekivalo, dok je četvrtak, uz vijest o padu proizvodnje, pokazao kako se s ovim paklenim tjednom nose tržišta dionica:</p>
<p> Nikkei 225 indeks dosegao je najnižu razinu u posljednjih 17 godina.</p>
<p> Zabrinutost zbog opadajuće zarade velikih high-tech japanskih kompanija - koje se posljednjih dana odlučuju na za Japan ekstremne mjere otpuštanja velikog broja domaćih zaposlenika - i razočaranje nemogućnošću brzog rješenja problematičnih zajmova banaka spustili su prosjek Nikkei 225 na 10936, tek nešto više od 10928 zabilježenih 19. listopada 1984. </p>
<p>Domino efekt bi se mogao i dalje nastaviti: zabilježeni pad na tržištu dionica intenzivirat će probleme banaka koje se za isplatu vlastitih dividendi oslanjaju uglavnom na prihode svojih velikih holdinga. </p>
<p>Međutim, u usporedbi s lošim zajmovima na bilancama, to će biti tek manja nepogodnost. Naime, rješavanje problema loših zajmova, ključni dio reforme premijera Koizumija, prema planovima je trebalo biti dovršeno u sljedeće tri godine.</p>
<p> No, u srijedu je Hakuo Yanagisawa, direktor Agencije za financijske usluge, japanskog financijskog regulatora, u službenoj izjavi upozorio da će se situacija najvjerojatnije produljiti i do 2007. godine. </p>
<p>Yanagisawina izjava dovela je u pitanje odvijanje čitave Koizumijeve reforme jer je uz nezdravi bankarski sektor provođenje bilo koje druge mjere zapravo besmisleno. Jednako tako, znatno sporije rješavanje problematičnih zajmova pobuđuje strahovanja i izvan zemlje, prije svega u SAD-u, da bi bankarska kriza u Japanu mogla biti kap koja će preliti čašu već oslabjelog svjetskog gospodarstva. Yanagisawa je istaknuo da bi provođenje najavljene reforme u vrijeme četvrte japanske recesije u posljednjih deset godina moglo uzrokovati brzi rast novih loših zajmova tako da se njihov ukupan iznos neće smanjiti ni ove ni sljedeće godine, a sa sadašnjih 17400 milijardi jena (144 milijarde US dolara) mogao bi se prepoloviti tek 2007.</p>
<p>Ozbiljnoj situaciji doprinosi i ovoga tjedna objavljena stopa nezaposlenosti za srpanj od rekordnih 5 posto. Međutim, i to je samo početak - nagli rast stečajeva, kao neizbježna posljedica Koizumijeve reforme, tek se očekuje. </p>
<p>Osim toga, potezi velikih japanskih industrijskih grupacija, suočenih sa slabljenjem gospodarskih uvjeta u čitavom svijetu, pokazuju prave razmjere problema. Naime, mnoge su se odlučile otpustiti veliki broj domaćih zaposlenika - što je vrlo neobično za zemlju u kojoj se čitav radni vijek u pravilu provede u istoj kompaniji. Posljednji u nizu je Hitachi, najveći japanski proizvođač elektronike, koji je u petak najavio zatvaranje 14700 radnih mjesta, 4 posto ukupne radne snage, od čega oko 4 500 u inozemstvu.</p>
<p>Prema mišljenju mnogih analitičara pred Koizumijem se sada nalaze dvije mogućnosti. Ne učini li ništa, problem loših zajmova nikad neće nestati, gospodarska slabost nastavit će se u nedogled, a tržište dionica i dalje će polagano padati. No, s druge strane, injekcija besplatnog javnog novca bankama riješit će loše zajmove jednako kao i najveći dio problema financijskog sustava, dok će tržište dionica predvođeno bankama početi rasti. </p>
<p>Poziv na što brže djelovanje stiže i iz redova vladajuće Liberalno demokratske stranke (LDP). Tako je prošloga petka Yasuhisa Shiozaki, vodeći financijski stručnjak LDP-a i jedan od ključnih autora nedavnih zakona o bankarskom sektoru, naglasio da vlada što prije mora riješiti temeljne uzroke koji stoje iza pada cijena dionica i slabog gospodarstva. Naime, Shiozaki se protivi zahtjevima upućenim središnjoj Bank of Japan (BoJ) da umjetnom inflacijom zaustavi dvogodišnji pad cijena zbog kojeg je opterećenje staroga duga postalo još veće, a potrošnja se smanjila.</p>
<p> »Odlučimo li prihvatiti rizik koji za sobom nosi inflacija, vlada prvo mora učiniti svoj posao - riješiti se loših zajmova i potaknuti restrukturiranje japanske industrije. Samo tada BoJ može riskirati s umjetnom inflacijom i pomoći vladi«, rekao je Shiozaki.</p>
<p>Očekuje se da će za sljedeći tjedan najavljeni podaci o GDP-u pokazati da se japansko gospodarstvo u tromjesečju od travnja do lipnja smanjivalo, a neki gospodarstvenici govore i o godišnjoj stopi od - 4 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Strani trgovački lanci ponovo stižu na hrvatsko tržište</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Nakon kratkotrajne stanke nakon što su austrijska Billa i europski lanac Bauhaus krajem prošle godine otvorili u Zagrebu svoje supermarkete, nastavlja se 'invazija' stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište. Tako će slovenski Mercator 14. rujna otvoriti svoj trgovački centar u Zagrebu, dok je za početak prosinca najavljeno i otvaranje trgovačkog centra njemačkog Metroa.</p>
<p> Osim ta dva inozemna trgovačka lanca koji će vrlo skoro otvoriti svoje trgovačke centre na području Zagreba i talijanski trgovački lanac Coop intenzivno radi na izgradnji svog hipermarketa na Jankomiru. Taj bi centra trebao biti otvoren u ljeto iduće godine, dok se u »igru« oko ulaska na hrvatsko tržište uključio i njemački lanac Kaufland.</p>
<p> Zanimljivost svih najava iz već prisutnih trgovačkih lanaca, kao i onih koje tek namjeravaju doći na hrvatsko tržište je to što se ne namjeravaju zaustaviti samo na području Zagreba već u svojim poslovnim planovima imaju viziju širenja i na druga područja Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U Sidneyu predstavljene mogućnosti ulaganja u Hrvatsku</p>
<p>SIDNEY/ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Na prezentaciji o mogućnostima ulaganja i poslovanja s Hrvatskom u Sidneyu je u petak iskazan interes za realizaciju zajedničkih programa u poljoprivredi, posebice u stočarstvu, saznaje se iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Prezentaciju je održao predsjednik HGK Nadan Vidošević predstavnicima Austradea, Hrvatske kreditne udruge, Hrvatsko-australske gospodarske komore te brojnim poslovnim ljudima Australije. Vidošević je na prezentaciji ponudio pomoć HGK pri uspostavi poslovnih veza s hrvatskim tvrtkama. Istaknuo je komparativne prednosti Hrvatske u odnosu na zemlje u regiji te mogućnosti korištenja hrvatskih luka, aerodroma i slobodnih zona za ulaz na područje srednje i jugoistočne Europe. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Model udruživanja - kamen smutnje koalicije HNS, LS, IDS </p>
<p>Vesna Pusić u srijedu će izvijestiti Predsjedništvo HNS-a u kojoj su fazi dogovori o koliciji triju stranaka/ HNS-ov prijedlog ujedinjenja s Kramarićevim liberalima, ali pod imenom HNS, LS-u nije po mjeri / Skori dubrovački izbori - test suradnje narodnjaka / Čelnik LS-a ne dvoji da će na iduće izbore, najvjerojatnije u proljeće 2002, HNS, LS i IDS izaći u koaliciji / Pregovori o koaliciji najviše ovise o HNS-u, koji pritišće LS, smatra Kajin </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - »Na Predsjedništvu HNS-a u srijedu, predsjednica 'narodnjaka' Vesna Pusić izvijestit će stranačke kolege i o tome u kojoj su fazi dogovori s IDS-om i LS-om o budućoj koaliciji tih triju stranaka«, najavio je u petak u izjavi za Vjesnik Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a. Prema njegovim riječima, ključna dvojba i nadalje je koji model udruživanja primijeniti. </p>
<p>»Nije se odmaklo dalje od traženja modela suradnje, a to će, čini se, potrajati. Onako kako to predlažemo mi u HNS-u, čini se ne odgovara LS-u«, kaže Blažeković. Konkretno, HNS-ov prijedlog ujedinjenja s Kramarićevim liberalima, ali pod nazivom HNS, nije po mjeri LS-u.</p>
<p> »Oni nisu za to, skloni su stalnoj koaliciji od čega ne bi bilo mnogo koristi. Korisnije je da smo i mi i oni jedna čvrsta stranka«, smatra glasnogovornik HNS-a, dodavši da je dvjestotinjak članova LS-a već prešlo u HNS. </p>
<p>Čelnik Liberalne stranke Zlatko Kramarić ne slaže se s brojem prelazaka svojih članova u stranku Vesne Pusić i tvrdi da ih je znatno manje. »Nije sigurno riječ o tolikom broju. Prelaze članovi zagrebačkih liberala, a naš zagrebački ogranak i inače zahtijeva svojevrsni remont«, izjavio je Kramarić, ustvrdivši i da se dio »prebjega« u HNS već želi vratiti LS-u.</p>
<p> »No, to u svakom slučaju nije i ne treba biti tema naših pregovora i razgovora«, smatra Kramarić koji i dalje ne dvoji da će na sljedeće izbore, najvjerojatnije u proljeće 2002. godine, HNS, LS i IDS izaći u zajedničkoj koaliciji. Ipak, podsjeća da njegova stranka, kao članica Liberalne internacionale, »želi sačuvati liberalnu komponentu i ne odustaje od pedigrea koji ima«.</p>
<p> I LS je, kao i IDS, sklon suradnji prema modelu suradnje CDU-a i CSU-a, primjerice, a nikako za »pretakanje« svog članstva u narodnjake. Kramarić otklanja mogućnost sporenja s Vesnom Pusić o tome tko bi bio predsjednik tako ujedinjene stranke. </p>
<p>»To smatram nebitnim, a liderskih ambicija nemam. Važnije je da nas građani prepoznaju kao opciju u čiju programsku koaliciju imaju povjerenja i za koju neće baciti glas. Sada svi moramo više raditi na educiranju javnosti za novu koliciju kako bismo dobili vjetar u leđa za izlazak na izbore«, ističe. Iako u to i nije posve siguran, Kramariću se čini da javnost ne bi imala ništa protiv nove tročlane koalicije HNS-LS-IDS. A kako ih građani doživljavaju u nastupu s narodnjacima, pokazat će se, kaže, na skorim izborima u Dubrovniku. </p>
<p>Iz triju stranaka moguće nove koalicije stižu zasad službeno samo poruke da su pregovori o tome - u tijeku. Sudeći prema najnovijim izjavama iz HNS-a i LS-a, očito je da to ipak treba »pustiti vremenu«.</p>
<p>Stoga će se, naglašava Kramarić, neki oblici suradnje i »praktično pokazati na terenu i jesu li bolji za za jednu, drugu ili treću stranu«. </p>
<p>I u HNS-u smatraju da će to dubrovački izbori biti prvi ozbiljan ispit suradnje narodnjaka i liberala. </p>
<p> Predsjednik LS-a ističe da lideri triju stranaka neće tijekom pregovora zanemariti rejting svojih stranaka, ali i osobni utjecaj u svakom pojedinom dijelu Hrvatske. </p>
<p> Pregovori o koaliciji u ovom trenutku najviše ovise o HNS-u koji »pritišće LS, a ne IDS«, smatra Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a. Njegovi stranački kolege zagovaraju suradnju, a ne da se članstvo samo priključi bilo kojoj od stranaka buduće koalicije. »Potrebna nam je politička koalicija koja će političkom dosljednošću skrenuti pozornost javnosti. No, specifičnost svake od triju stranaka treba se uvažavati«, mišljenja je Kajin. Ističe primjer svoje stranke čiju su regionalnu specifičnost i identitet birači često bolje nagrađivali kad je na izborima nastupala samostalno, nego u koaliciji.</p>
<p> U ishod pregovora između HNS-a, IDS-a i LS-a Kajin dugoročno ne sumnja i vjeruje da će zajedno izaći na sljedeće izbore.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Antiglobalisti protiv promjene granice u Međimurju</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Nove granice između Hrvatske i Slovenije na području Međimurja protivne su demokratskim, socijalnim i ekološkim načelima te interesima lokalnog stanovništva, rekao je Zoran Oštrić, glasnogovornik koalicije Hrvatski antiglobalisti (HAG) na konferenciji za novinare, održanoj u petak na Trgu bana Jelačića. </p>
<p>Predstavnik Zaštitarsko-ekološke udruge Senjar Goran Čižmešija ustvrdio je da su sporazumom o granici prekršene temeljne odredbe Aarhuske konvencije o pravima pojedinaca na zdrav okoliš, koju je potpisala i Hrvatska, kao i pravo na sudjelovanje u donošenju odluka o zaštiti okoliša. </p>
<p>Antiglobalisti smatraju da će predloženo razgraničenje, osim što Hrvatska njime gubi i kvantitativno i kvalitativno, dovesti i do reguliranja tokova Mure i Drave, čime bi se uništile posljednje prirodno meandrirane rijeke u Europi. Tako bi se, smatraju, uništila i važna prirodna staništa a onemogućila bi se i planirana uspostava transgraničnog biosfernog rezervata Mura-Drava-Dunav. </p>
<p>Osim otvorenog pisma što ga je udruga Senjar poslala Skupštini Međimurske županije, novinarima je predočeno i pismo potpore nacionalnog koordinatora za zaštitu Mure i Drave u Sloveniji Boruta Štumbergera, koji se također protivi promjeni granica na Muri i Dravi. Najavljeno je i slanje otvorenog pisma zastupnicima u hrvatskom i slovenskom parlamentu.</p>
<p>Antiglobalisti su najavili i početak kampanje za drukčiji razvoj Podravine. Pokreće je Dravska liga, a HAG je podržava. Radi se, rečeno je, o realnoj alternativnoj strategiji, usmjerenoj na dobrobit lokalnog stanovništva, a ne velikih kompanija. Cjelovitim konceptom održivog razvoja Podravine želi se, naime, od tog kraja napraviti privlačnu turističku destinaciju. </p>
<p>M. Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tomac: Mi smo samo nastavili HDZ-ovu politiku</p>
<p>Vijećnici Skupštine Međimurske županije prihvatili su očitovanje o Ugovoru između Hrvatske i Slovenije o zajedničkoj granici, u kojem se navodi da Ugovorom nisu dovoljno zastupljeni hrvatski državni interesi u Međimurju</p>
<p>ČAKOVEC, 31. kolovoza</p>
<p> - S jednim suzdržanim glasom, vijećnici Skupštine Međimurske županije su, na izvanrednoj sjednici u petak, prihvatili očitovanje o Ugovoru između Hrvatske i Slovenije o zajedničkoj granici. U njemu se navodi da Ugovorom nisu dovoljno zastupljeni hrvatski državni interesi u Međimurju. To se posebno odnosi na trajan gubitak zaselka Murišće i 200 hektara kvalitetnih oranica na lijevoj obali Mure kod Svetog Martina. Predložene su i konkretne promjene Ugovora, o kojima će međimurski župan Branko Levačić u utorak razgovarati u Vladinoj Komisiji za granice.</p>
<p>Vladi se predlaže i da od Slovenije, prije ratifikacije Ugovora u Hrvatskom saboru, traži notu kojom se uređuje početak primjene Sporazuma o malograničnoj suradnji i prometu. Predsjednica Vladine Komisije za granice Olga Resović-Rogulja i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac rekli su da je sadašnje razgraničenje dogovoreno još u vrijeme kad je na vlasti bio HDZ. »Mi smo samo nastavili HDZ-ovu politiku u vezi s granicom sa Slovenijom«, rekao je Tomac. »Ja nisam sudjelovao u dogovaranju pojedinosti, mene su iz Državne komisije za granicu maknuli zajedno s Hrvojem Kačićem«.</p>
<p>Tomac je rekao da je ovlašten u ime Vlade, čiji predsjednik Ivica Račan, iako pozvan, nije došao, da će se gubitak 230 hektara zemljišta općine Sveti Martin na Muri nadoknaditi mjerama poticanja gospodarstvenog razvitka i zapošljavanja.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Paraga: »Bivše hrvatsko vodstvo odgovorno je za zločine u BiH«</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - »Bivšem ravnatelju HIS-a Miroslavu Tuđmanu i bivšem ravnatelju HIS-a Herceg-Bosne Ivi Lučiću nedavno su upućeni zahtjevi za saslušanje pred Haaškim sudom zbog njihove odgovornosti za zločine nad Bošnjacima u ratu u BiH«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik HSP-a 1861. Dobroslav Paraga. Prema njegovim riječima, istraga se zbog tih zločina vodi i protiv Zlatana Mije Jelića, Slobodana Praljka, Stanka Sopte, Brune Stojića, Valentina Čorića, Željka Šiljega i Jadranka Prlića, a protiv nekih od njih već su podignute optužnice. Kao naredbodavce navodnih zločina, Paraga je spomenuo pokojnog Franju Tuđmana i Gojka Šuška, a kao suodgovornog naveo je i tadašnjeg ministra vanjskih poslova Matu Granića.</p>
<p>»Želeći se izvući, Granić kaže da je većina hrvatskih logora u BiH zatvorena nakon njegova posjeta Dretelju u srpnju 1993., iako je činjenica da su ti logori postojali do travnja 1994. Svojom šutnjom, Granić je odobravao zločine te stoga treba krivično odgovarati«, rekao je Paraga. Također je iznio podatak da su u BiH postojala 23 logora pod kontrolom HVO-a u kojima je ubijeno 300 bošnjačkih zarobljenika, dok su ostali premlaćivani, izgladnjivani, ponižavani i silovani. »O postojanju tih logora govorio sam pred Zastupničkim domom američkog Kongresa još u travnju 1993., nakon čega me u Saboru Vladimir Šeks proglasio izdajicom i lažljivcem. I Šeks i cijeli tadašnji državni vrh trebaju zbog toga odgovarati, jer su znali sve o logorima«, naglasio je Paraga. Kao odgovornog za zločine u Hrvatskoj i BiH, Paraga je također spomenuo tadašnjeg načelnika SIS-a Josipa Perkovića, protiv kojeg se, rekao je, očekuje podizanje optužnice. Paraga se osvrnuo i na posjet ministra Picule Australiji, rekavši da mu je tamošnja organizacija HSP-a 1861. izrazila dobrodošlicu, »nasuprot bojkotu koji je organizirao HDZ«.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pusić: HNS podupire socijalne reforme</p>
<p>OPATIJA, 31. kolovoza</p>
<p> - »HNS podupire težnju za provođenje socijalnih reformi, jer je njihov cilj uvođenje jedinstvenih i transparentnih kriterija da se ne bi događalo da, primjerice, dvije osobe s istim uvjetima dobivaju različite socijalne naknade«. To je rekla predsjednica HNS-a Vesna Pusić na konferenciji za novinare u petak u Opatiji, kojoj je nazočio i HNS-ov opatijski gradonačelnik Ranko Vlatković. HNS-u nisu upitni ciljevi socijalnih reformi, nego strategija njihova provođenja, tj. hoće li predložene mjere dovesti do racionalizacije - uvođenja reda i funkcioniranja sustava. Dodala je da javnosti treba dobro objasniti socijalne reforme da se izbjegnu nesporazumi.</p>
<p>Na novinarsko pitanje predstoji li Hrvatskoj »vruća jesen« sa socijalnim nemirima, predsjednica HNS-a je rekla da ne vidi razloge za »vruću jesen« i socijalne nemire, a da ni među strankama vladajuće petorke nema nesuglasja. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Deklaracija o zaštiti hrvatskih interesa</p>
<p>SPLIT, 31. kolovoza</p>
<p> - U Splitu je u petak potpisana Deklaracija o suradnji, kojom podupiru državljani Republike Hrvatske, u domovini i inozemstvu, čija su prava ugrožena. Deklaraciju su potpisali čelnici splitske Hvidre, Udruge veterana Domovinskog rata Brodosplita, Centra za branitelje i članove njihovih obitelji, Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a - podružnice PU splitsko-dalmatinske, Nezavisnog sindikata Brodosplita, Hrvatske inicijative Berlin te Hrvatskog narodnog sabora u BiH. Osnovna načela Deklaracije su očuvanje opstojnosti hrvatske države, zaštita digniteta Domovinskog rata, zaštita prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, zaštita prava radnika, seljaka i ribara, iseljenika te zaštita ravnopravnosti i konstitutivnosti Hrvata na cijelom teritoriju BiH. Potpisnici će djelovati na principu solidarnosti, a od hrvatske vlasti, kazali su, očekuju da »štiti nacionalne interese, a ne da provodi diktate MMF-a, međunarodnih banaka i drugih institucija koje rade u interesu svjetskih centara moći, čiji je cilj pacifikacija malih naroda i država«. Potpisnici deklaracija založit će se za ostvarenje prava Hrvata u BiH, u skladu s preuzetim obvezama RH, a podržavaju inicijative Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kregar: Korupciju uvjetuju četiri ključna problema</p>
<p>Ona je olakšana nereguliranim financiranjem političkih stranaka i nabavom roba i usluga novcem iz državnog proračuna, nesamostalnošću pojedinih oblika vlasti te korištenjem društvenoga statusa za stjecaje privatne koristi, tvrdi dr. Josip Kregar</p>
<p>RAB, 31. kolovoza</p>
<p> - Naša kriza je prije svega kriza političkih institucija, sustav je zasnovan na osobama, a ne institucijama, rekao je prof. dr. Josip Kregar u petak, posljednjega dana Ljetne škole Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), u svom izlaganju o korupciji.</p>
<p>Kregar je istaknuo četiri ključna problema što pogoduju korupciji u Hrvatskoj. Na prvom je mjestu naveo način financiranja političkih stranaka i političkih utakmica. Na drugome je mjestu činjenica da 32 posto državnih troškova prolazi kroz sustav reguliran Zakonom o nabavi roba i usluga, pa se, smatra, upravo u reformi sustava državne potrošnje kriju velike mogućnosti suzbijanja korupcije.</p>
<p>Treći problem je podjela vlasti, koja je zapisana u Ustavu, ali se ne provodi kako treba. Bilo bi važno, kaže dr. Josip Kregar, stalno širiti područja samostalnosti pojedinih društvenih sustava.</p>
<p>Kao posljednji ključni problem u vezi s korupcijom, dr. Kregar je naveo sukob interesa. Posebno je rekao da je profesija političar u Hrvatskoj povezana s prevelikim »znakovima prestiža i moći, pa tako mnogima nije glavni izvor prihoda plaća, nego razne naknade i beneficije.</p>
<p>U četvrtak navečer, u Ljetnoj školi HHO-a za ljudska prava gostovala je predstojnica Vladina Ureda za udruge Cvjetana Plavša Matić, koja je kazala da treba omogućiti da profitni sektor stimulativnim poreznim propisima sudjeluje u financiranju civilnih udruga.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Počela prerada repe u osječkoj Tvornici šećera</p>
<p>OSIJEK, 31. kolovoza</p>
<p> - U krugu osječke Tvornice šećera potpaljivanjem vatrenih peći simbolično je u petak označen početak prerade šećerne repe u <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. </p>
<p>Kako je istaknuto, ove godine očekuje se urod od 435.000 tona repe i proizvodnja 50.000 tona šećera. Predsjednik Uprave osječke Šećerane Miroslav Kos rekao da je Tvornica u posljednjih nekoliko godina bila i na rubu stečaja zbog nesređenog tržišta, borbe s nelojalnom konkurencijom, te elementarnih nepogoda. Međutim, financijska konsolidacija, koja je uslijedila, kao i dogovor s EU-om o izvozu šećera, omogućuje ostanak i stabiliziranje domaćeg tržišta. Prema riječima predsjednika Uprave osječkog IPK-a d.d. Zvonka Eraka, sada tragom toga treba tražiti rješenja za uspješno poslovanje u tržišnim uvjetima. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Održan prvi festival međimurskog krumpira </p>
<p>ČAKOVEC, 31. kolovoza</p>
<p> - U petak je u Belici održan Prvi festival međimurskog krumpira. Njime je Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira željela upozoriti poljodjelce i javnost na probleme u proizvodnji i plasmanu krumpira.</p>
<p> Poznato je, naime, da se u Međimurju proizvodi polovica tržnih viškova jestivog krumpira u Hrvatskoj. U Belici se okupilo 300 poljodjelaca, a nazočni su bili i predstavnici gospodarskih interesnih udruženja, vezanih uz krumpir, Zajednice udruga povrćara Hrvatske i Udruge ličkog krumpira iz Gospića.</p>
<p> Na okruglom je stolu pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Pažur najavio skore kredite za nabavu sustava za navodnjavanje te rekao da je usvojen i prijedlog mjera za poboljšanja u proizvodnji. </p>
<p>Treba provesti okrupnjavanje zemljišta da bi se moglo isplativo koristiti navodnjavanje, nužna je nabava najmodernije tehnologije, a posebno pak izgradnja odgovarajućih skladišta. Za bolju prodaju krumpira treba ići na manja pakiranja, a sve viškove trebalo bi preraditi sušenjem ili proizvodnjom pomfrita i čipsa.</p>
<p>Predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Franjo Dodlek rekao je da će zbog odličnog odziva poljodjelaca i zainteresiranosti struke, međimurski festival krumpira postati tradicionalnim. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Država će pomoći da se smanji uvoz mlijeka« </p>
<p>Broj mliječnih krava na obiteljskim gospodarstvima mora se povećati na 25, jer se sa sadašnje samo dvije do tri krave po domaćinstvu ne može proizvoditi mlijeko za tržište, istaknuo je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Božidar Pankretić obišao je u petak, zajedno sa županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem, jednu od najvećih mliječnih farmi u Hrvatskoj. To je farma sa 170 goveda, u vlasništvu obitelji Zlatka Mužinića u Križevčecu kod Donje Zeline. </p>
<p>Nakon obilaska, ministar Pankretić rekao je da će ova farma biti ogledna i edukativni centar za hrvatske stočare. Dodao je da se broj mliječnih krava na obiteljskim gospodarstvima mora povećati na 25, jer se sa sadašnje samo dvije do tri krave po domaćinstvu ne može proizvoditi mlijeko za tržište.</p>
<p>Prema ministrovim riječima, Hrvatska uvozi oko 20 posto mlijeka. No država je spremna pomoći. Otkupna cijena mlijeka, na primjer, povećana je za 20 posto, a počela je i izgradnja prvog nezavisnog laboratorija za ispitivanje kvalitete mlijeka.</p>
<p>Vlasnik farme Zlatko Mužinić rekao je da je ta, tzv. otvorena štala, vrijedna 2,5 milijuna kuna i izgrađena za godinu dana. U takvim objektima krave nisu vezane, jedu kad zažele i slobodno se kreću. Takav način držanja životinja povoljno se odražava i na povećanom prinosu i kvaliteti mlijeka. </p>
<p>Farma Mužinić proizvede dnevno 600 litara mlijeka, koje se, po cijeni od 2,5 kune po litri, predaje Luri. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Bogdanović: Dubrovčani moraju učiti od Istrana</p>
<p>DUBROVNIK, 31. kolovoza</p>
<p> - Privatizacija Dubrovačke banke i hotela, donošenje strateškog plana razvitka Grada i prodaja Luke Dubrovnik tek su dio »elemenata« na kojima će dubrovački HSS, odnosno njegovi partneri HSLS i HSU, udruženi u predizborni projekt nazvan »Dubrovački dogovor« inzistirati na ostvarenju nakon rujanskih izbora.</p>
<p>Te tri stranke izlaze na ponovljene lokalne izbore zajedničkom listom, na čelu koje je predsjednik GO HSS-a Vido Bogdanović, a kako je istaknuo na konferenciji za novinare u petak, riječ je o uključivanju lokalne zajednice u donošenje važnih odluka za Dubrovnik. Izdvajajući primjer Dubrovačke banke, Bogdanović je kazao da bi Dubrovčani trebali od Istrana, koji u slučaju Istarske banke nisu prezali ni od izlaska na ulicu, učiti kako se brane vlastite pozicije. Na upit je li on kandidat za gradonačelnika, odgovorio je da je neozbiljno da netko sam sebe kandidira, da se o tome u HSS-u nije razgovaralo te da će kandidatura za gradonačelnika ovisiti o suradnji »s još nekim očekivanim vijećnicima Grada Dubrovnika«. </p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sljedećih devet mjeseci 10 minuta telefonskih razgovora - besplatno </p>
<p>Uprava HT-a u petak prihvatila Vladinu preporuku o uključivanju 10 minuta besplatnog telefoniranja u pretplatu/ HT: Nema detaljiziranog ispisa poziva bez podnošenja zahtjeva/ Koliko će biti veći telefonski računi za kolovoz? </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Uprava Hrvatskog telekoma prihvatila je u petak preporuku Vlade o uključivanju 10 kuna besplatnih razgovora u iznos mjesečne pretplate za fiksne telefonske linije. Ta pretplata za građane iznosi 60 kuna. </p>
<p>HT je priopćio da će u sljedećih devet mjeseci omogućiti privatnim pretplatnicima 36 minuta besplatnih razgovora u skupljoj tarifi između 7 i 19 sati, ili 86 jednominutnih poziva u jeftinijoj noćnoj tarifi, te nedjeljom i blagdanom kad je cijena poziva 11,5 lipa po minuti. </p>
<p>Rebalans tarifa, kažu u HT-u, omogućit će bržu prilagodbu liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu. Ukinulo bi se i subvencioniranje jeftinijeg domaćeg prometa iz međunarodnog, jer je to u neskladu s pravilima EU. </p>
<p>Budući da su zbog novog sustava tarifiranja u fiksnoj telefoniji povećane cijene po minuti s 15,5 na 23 lipe bez PDV-a, očekuju se i veći telefonski računi za kolovoz. </p>
<p>Što se tiče obračuna telekomunikacijskih usluga, telefonski računi za kolovoz, koje će građani dobiti oko 10. rujna, bit će osuvremenjeni. Promjene se odnose na mogućnost boljeg uvida u telefonske troškove. Naime, na telefonskom računu posebno će biti obračunat promet unutar Hrvatske, potom prema pokretnim mrežama, domaće usluge s posebnim tarifama, promet prema HThinetovoj internetskoj usluzi, te međunarodni promet.</p>
<p>Detaljiziran ispis poziva, jedna od najčešće traženih usluga HT-a, ubuduće biti besplatan. Ali, ako pretplatnici žele svaki mjesec s telefonskim računom primati i detaljizirani ispis poziva, moraju u svom telekomunikacijskom centru podnijeti poseban zahtjev. Ovih je dana HT svim svojim telefonskim pretplatnicima poslao takav formular. Uz ispunjen zahtjev, treba priložiti fotokopije osobne iskaznice i posljednjeg plaćenog telefonskog računa. </p>
<p> Kad je riječ o reklamacijama na iznos telefonskih računa, u HT-u kažu da su po tome »ispod europskog prosjeka«. </p>
<p>Ipak, zabrinjava da se više od pola reklamacija odnosi na račune za mobitel, potom na pozive na govorne automate koji počinju brojem 060, te na obračun internetskih usluga. U HT-u upozoravaju da se pozivi iz fiksne mreže na jednu od tri mobilne mreže u Hrvatskoj obračunavaju po cijenama mobilne mreže, koje su višestruko skuplje. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sindikati neće štrajkati, školska godina i pregovori mogu početi </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - »Nakon uspješnog sporazuma s Ministarstvom prosvjete i športa, odustali smo od najavljenog štrajka«, rekao je u petak predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) Andrija Puljević. Ispunjeni su »svi uvjeti za miran početak ove školske godine 10. rujna«, naglasio je nakon sastanka predstavnika sindikalnog pregovaračkog odbora s ministrom prosvjete i športa Vladimirom Strugarom. </p>
<p>Umjesto štrajka, 10. rujna počinju kolektivni pregovori Vlade i sindikata, što Puljević smatra najvažnijim dijelom dogovora s Ministarstvom. Kako je rekao, time je Ministarstvo »napokon pokazalo da sindikate smatra ravnopravnim socijalnim partnerom«. </p>
<p> »Obećano nam je da će u roku od 15 dana nakon potpisanog temeljnog ugovora biti potpisan i granski kolektivni ugovor za srednje školstvo«, kazao je Puljević. Najavio je da će sindikati tijekom kolektivnog pregovaranja postaviti pitanje strukture radnog vremena u srednjem školstvu i bonusa, prava zaposlenih s 25 i više godina staža na manji broj nastavnih sati, odnosno zaštite starijih zaposlenika.</p>
<p> Na upit je li odustajanje od štrajka »samo povlačenje sindikata«, odgovorio je da ne treba tjerati mak na konac. »Inzistiranje na štrajku bilo bi kontraproduktivno. Štetilo bi mirnom početku školske godine i sklapanju kolektivnog ugovora«, zaključio je Puljević. </p>
<p>Zamjenik ministra prosvjete i športa Ivan Vavra također je pozdravio zajednički postignut dogovor. U sklopu akcije protiv oružja i u školama poklonio je Puljeviću bedž »Zbogom oružje«, što je čelnik sindikata popratio riječima: »Počinju pregovori«.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Poklanjajući »Novine narodu« GONG vraća besplatan pristup službenom listu</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Nevladina udruga GONG u petak je otvorila web stranice »Novine narodu« na kojima donosi na kojoj se nalaze svi pravni propisi doneseni u Hrvatskoj od 1990. godine do danas i objavljeni u Narodnim novinama. </p>
<p>Time GONG vraća na Internet besplatan pristup tekstovima hrvatskih pravnih propisa nakon što je poduzeće »Narodne novine« 17. srpnja uvelo pretplatu od 810 kn godišnje za čitanje službenog lista na webu i time prekinulo višegodišnji slobodan i besplatan pristup tekstovima svih pravnih propisa.</p>
<p>Stranice se nalaze na adresi www.gong.hr/novine_narodu. </p>
<p>Prije nekoliko su godina »Narodne novine« povele i dobile spor protiv jednog nakladnika koji je sadržaj Narodnih novina objavio na CD ROM-u. Tada je bilo istaknuto da »Narodnim novinama« ne pripadaju autorska prava na tekstove zakona, ali da su povrijeđena njihova prava na naziv i grafičku obradu.</p>
<p>Suzana Jašić, izvršna direktorica GONG-a, ističe u izjavi za Vjesnik da su službeni propisi Republike Hrvatske javno dobro, te da nitko na njih nema autorsko pravo.</p>
<p> »Narodne novine imaju pravo jedino na svoje ime i dizajn web-stranice«, navodi Jašić, te naglašava da je GONG svoju stranicu nazvao »Novine narodu«, a sami su pripremili i dizajn weba. </p>
<p> Voditelj informativne službe »Narodnih novina« Dražen Božić u telefonskom je razgovoru za Hinu istaknuo da je uvidom u sadržaj GONG-ovih stranica uočio da su korišteni HTML dokumenti »Narodnih novina«, odnosno njihova struktura i model izvedbe.</p>
<p> O tome je, kako je rekao, izvijestio i direktora tog javnog poduzeća, te će se narednih dana razmotriti daljnji koraci koje će »Narodne novine« poduzeti u zaštiti svojih prava. </p>
<p>»Napravili smo samo ono što može svaka osoba koja se malo bolje razumije u računala - 'skinuli' smo službeni dio sa stranice Narodnih novina i stavili ga na vlastiti web«, kaže Suzana Jašić. </p>
<p>Kratak posjet stranicama pokazuje da, zanemari li se estetika i povremeni ispadi u pretraživanju, funkcionalnost stranica ne zaostaje za onom koju su Narodne novine imale na webu neko vrijeme prije uvođenja pretplate. </p>
<p>Rijetke vidljive pogreške (crtice od rastavljanja riječi, povremeno miješanje slova t i l ili č i ć ) ukazuju na vjerojatnost da je tekst skeniran s papirnih dokumenata i optički očitan - no teško je reći gdje.</p>
<p>Na Vjesnikov upit očekuju li u GONG-u reakciju »Narodnih novina«, Suzana Jašić naglašava da oni jedino očekuju da Narodne novine ukinu pretpatu na svoje stranice.</p>
<p> »Oni imaju samo 900 pretplatnika«, kaže Jašić, te dodaje da to pokazuje kako građani nemaju novca, te da im je potez kakav je GONG poduzeo zapravo nužno potreban. </p>
<p> Hina javlja i da je Božić najavio kako će »Narodne novine« uskoro korisnicima ponuditi i besplatni pristup dijelu svojih Web stranica, o čemu će uskoro izvijestiti javnost.</p>
<p>Višekratni pokušaji Vjesnikova novinara da dođe do izjave nadležnih u »Narodnim novinama« nisu dali ploda. </p>
<p>Ovih dana Ministarstvo gospodarstva i ministar Goranko Fižulić priopćili su da bi se država kao vlasnik »Narodnih novina« morala odreći prihoda od naplate pristupa službenom listu na webu i da će to predložiti »Narodnim novinama«. </p>
<p>GONG na svojim stranicama i dalje poziva građane i organizacije na »potpisivanje« web peticije za ukidanje naplate za pristup službenom dijelu Narodnih novina. Prema podacima s tih stranica do petka popodne je peticiju potpisalo 2574 fizičkih osoba i 347 pravnih osoba.</p>
<p>A. Fjorović, D. Brdarić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Neke državne institucije ne žele reformu, kaže Pančić</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski branitelji spremni su na odricanja, ali očekuju da ona budu raspoređena i na druge grupe građana. Izjavio je to ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, nakon što je u petak dva sata odgovarao na pitanja koja su mu građani postavljali na Vladinom besplatnom telefonu. Od četrdesetak upita, najviše poziva bilo je iz Dalmacije. Javljali su se razvojačeni, nezaposleni branitelji, ratni vojni invalidi s nižim stupnjem tjelesnog oštećenja pitajući za svoja prava, ali i ostali građani koje je zanimalo, primjerice, kako ostvariti pravo na stan ili riješiti spor s ministarstvima. </p>
<p>Najčešće pitanje bilo je - koliko će, prema Vladinim mjerama, iznositi invalidska naknada. Prema Pančićevim riječima, invalidi će i dalje biti razvrstani u deset kategorija, a osnovica za obračun naknada smanjit će se otprilike 11 posto.</p>
<p>»Premda se formalno radi o smanjenju osnovice sa 160 na 155 posto prosječne plaće, maksimalan iznos nikad se ni nije isplaćivao pa će realno osnovica biti oko 11 posto manja«, rekao je ministar.</p>
<p> Razjasnio je i najave o mogućoj isplati jednokratne naknade za invalide s četrdesetpostotnim i manjim oštećenjima: »Od toga neće biti ništa. To je bila samo jedna od naših ideja no pokazalo se da bi ona otvorila niz drugih pitanja«.</p>
<p>Većina građana, istaknuo je ministar, tražila je da se otklone nepravilnosti vezane uz način stjecanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida. Neki su naveli i konkretna imena »koja će Ministarstvo provjeriti«. </p>
<p>»Pošteno ocijenjeni ljudi s dvadesetpostotnom invalidnošću veći su invalidi od nekih koji su na sumnjiv način stekli status i imaju golema primanja«, izjavio je Pančić, ponovivši da je Ministarstvo branitelja otvorilo pitanje revizije stečenih prava. No, zbog toga se Ministarstvo »našlo na udaru pojedinih državnih institucija koje ne žele korjenitu reformu«.</p>
<p>»Ne očekujemo da će to napraviti, ali MUP, MORH, Vojna policija i Državno odvjetništvo trebali bi, prije svega, podići kaznene prijave protiv vlastitih ljudi koji su sudjelovali u nepravilnom stjecanju statusa i ostalih prava«, smatra Pančić. Osim toga, kaže, ključno je i uvođenje reda u Mirovinski fond, utvrđivanje načina stjecanja mirovina i buduće regulative. </p>
<p>Unatoč inzistiranju novinara, nije želio otkriti imena osoba i institucija koje nedovoljno surađuju s Ministarstvom branitelja. »Nije problem u ključnim ljudima ministarstava, nego u nižim strukturama koje su ostale nepromijenjene«, izjavio je Pančić priznavši da i u njegovu ministarstvu ima »mnogo toga što nije sjelo na svoje mjesto«.</p>
<p> Otkrio je da su »mnogi ljudi i iz Ministarstva branitelja bili uključeni u lanac nepravilnosti stjecanja statusa mimo zakona. Taj je lanac djelomično prekinut, a godinu dana prikupljani su podaci koji će«, vjeruje ministar, »biti dostatni za podizanje kaznenih prijava«. Najavljujući sveobuhvatnu reviziju, rekao je da će se provjeravati i načini dobivanja potvrda koje su izdavali MUP i MORH, ali i rad liječničkih komisija i Mirovinskog zavoda. </p>
<p>»Ne očekujem da Hvidra sudjeluje u raščišćavanju onoga što je uzrokovala«</p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja odgovorio je na izjave o tome kako se od početka njegova mandata drastično povećao broj invalida.</p>
<p>»Potkraj 1999. bilo ih je 32.800, a danas oko 33.000. Zlonamjerni, međutim, ukazuju na nešto na što sam i sam upozoravao - to što su mirovinske komisije umirovile nekoliko tisuća ljudi«, objasnio je Pančić, s tim da tih osoba nema u evidenciji Ministarstva branitelja. Ističući da ni njemu samom nije jasno kako su ti ljudi uspjeli steći pravo na invalidsku mirovinu, rekao je da ti slučajevi datiraju iz razdoblja bivše vlasti.</p>
<p>Pančić je pozdravio suradnju s Republičkom koordinacijom braniteljskih udruga, a tradicionalno kritizirao aktivnosti Hvidre. »Hvidra je bila uzročnik svega ovoga pa je teško očekivati da njezino čelništvo sudjeluje u raščišćavanju toga«, zaključio je. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Utvrđena osnovica za socijalna prava 3326 kuna </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - »Vlada je u četvrtak utvrdila jedinstvenu proračunsku osnovicu od 3326 kuna i na temelju nje će se ubuduće utvrđivati određena prava. Ta bi osnovica uskoro trebala biti ugrađena i u Zakon o državnom proračunu«, odgovorila je za Vjesnik Sanja Marđetko-Kurečić, glasnogovornica Ministarstva financija, na pitanje što znači taj iznos u prijedlogu da se na temelju njega ubuduće utvrđuje pravo na doplatak za djecu.</p>
<p> Prema njezinim riječima, jedinstvena proračunska osnovica je prosječna plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj, ali za 2000. godinu. Temeljem te plaće isplaćuje se većina naknada u ovoj godini, a neke i u prvom tromjesečju iduće proračuske godine s obzirom da se u prvim mjesecima obično od Državnog zavoda za statistiku čekaju podaci o plaćama. Kako se doplatak za djecu i ranije utvrđivao u odnosu na prosječnu plaću, jedina je promjena u tome što je taj iznos dobio - novo ime.</p>
<p> S obzirom na to, pretpostavlja se da će za utvrđivanje visine socijalnih prava i u idućoj godini vrijediti prosječna plaća (za 2001. godinu, naravno). No, valja upozoriti: u Nacrtu socijalne politike, koji je Vlada prihvatila u četvrtak, navodi se da će se iznosi doplatka usklađivati jednom godišnje, i to »s rastom troškova života i raspoloživim financijskim mogućnostima države«. To ostavlja otvorenom mogućnost da Vlada korigira visinu tih prava.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vidović: U Hrvatskoj posijano milijun mina </p>
<p>Mine zauzimaju 4000 četvornih kilometara Hrvatske, 14 od 20 županija, rekao ministar rada, dodavši da će razminiranje stajati 9,576 milijardi kuna/ Hrvatska jedina u svijetu ima nacionalni protuminski program / Nobelovka Jody Williams istaknula važnost sudjelovanja nevladinih udruga u protuminskim projektima </p>
<p>CAVTAT, 31. kolovoza</p>
<p> - »Godišnje u svijetu od mina strada 260.000 ljudi, a Hrvatska se s milijun posijanih mina ubraja među deset najugroženijih zemalja. Mine zauzimaju 4000 četvornih kilometara Hrvatske, 14 od ukupno 20 županija. Riječ je o područjima u koja se žele vratiti ljudi koji su uglavnom živjeli od rada na zemlji«, istaknuo je Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi i predsjednik Hrvatskoga centra za razminiranje, na 4. konferenciji »Zdravstveno osiguranje u tranziciji«.</p>
<p> Konferenciju u Cavtatu, koja se održava pod pokroviteljstvom Vlade od 31. kolovoza do 1. rujna, otvorio je potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić. Ovogodišnji skup organizirali su zagrebačka Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar«, te londonske institucije - Škola za ekonomiju i političke znanosti i Škola za higijenu i tropsku medicinu. Stiglo je 400 sudonika iz tridesetak zemalja, a među njima i dvoje dobitnika Nobelove nagrade za mir - Jody Williams i Barry Levy.</p>
<p> Na konferenciji će se raspravljati o novim opcijama za djelotvorno zdravstveno osiguranje, dijabetesu, učinkovitom reguliranju u farmaceutskom sektoru, investicijama u zdravstvu, a najviše o ozljedama odraslih i djece.</p>
<p> »Jedina smo zemlja u svijetu koja ima nacionalni program protuminskog djelovanja. Voljni smo u tome pomoći i drugima«, rekao je Vidović. Naglasio je da se Hrvatska obvezala do 2004. godine uništiti sve uskladištene mine, a do 2010. taj problem riješiti u cijelosti. U tome najveću ulogu ima 17 tvrtki za razminiranje koje zapošljavaju 450 pirotehničara, posjeduju 13 strojeva za razminiranje, 250 detektora metala i 18 pasa za detekciju mina. </p>
<p> »S tim kapacitetima možemo godišnje razminirati 20 četvornih kilometara i isključiti 15 četvornih kilometara sumnjivoga područja. Plan nam je da to povećamo na 100 četvornih kilometara godišnje, a razminiranje će stajati 9,576 milijardi kuna«, kazao je Vidović. </p>
<p> Jody Williams posebno je istaknula važnost nevladinih organizacija u realiziranju projekata kao što je protuminsko djelovanje. »Civilno društvo pobjeđuje onoga trenutka kad vlade shvate da konflikte ne mogu rješavati oružanim sukobima«, izjavila je. »Imamo moralnu obvezu stvoriti svijet u kojem vlada mir. To nije utopija, nego je riječ o teškom i svakodnevnom radu.« Istaknula je i da nacionalna sigurnost ne podrazumijeva naoružavanje, nego osiguravanje osnovnih potreba stanovništva primjerice, potrebu za hranom, domom, poslom. </p>
<p>Martin McKee s londonske Škole za higijenu i tropsku medicinu u svom predavanju govorio je ozljedama, ističući da se one najčešće događaju jer ih netko negdje nije spriječio. </p>
<p>Zamjenik premijera Goran Granić istaknuo je da je Vlada pristala biti pokroviteljem tog skupa jer se raspravlja o krucijalnim pitanjima našega vremena - zdravlju i znanosti.</p>
<p> Skup je pozdravila i ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina koja je rekla da je cilj na nacionalnoj razini smanjiti broj ljudi koji posjeduju vatreno oružje, piju alkohol i puše, te tako dovode sebe i svoje obitelji u opasnost. Kratko se osvrnula na skoru reformu zdravstvu kazavši da je najbitnija reorganizacija zdravstvenog osiguranja. </p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Nacionalni savez mladih kod Mesića </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u petak izaslanstvo Nacionalnog saveza mladih Hrvatske, nevladine udruge koja predstavlja mlade do 35 godina. Nacionalni savez želi još više aktualizirati poteškoće mladih, kao što su nezaposlenost i rješavanje stana, te raditi na decentralizaciji kako bi se ti problemi rješavali na lokalnoj razini. O tome su predstavnici Nacionalnog saveza izvijestili predsjednika Mesića. </p>
<p> Predsjednica Saveza Lidija Pozaić rekla je novinarima nakon sastanka da Savez planira izraditi razne programe, te da će predložiti i osnivanje agencije, odnosno ministarstva za mlade. Dodala je da je s Predsjednikom dogovoreno skoro održavanje sastanka predstavnika svih nadležnih institucija s izaslanstvima mladih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Slovenci već prisvojili more koje im je sporazumom Račan-Drnovšek tek obećano?!</p>
<p>Slovenska policija već se ponaša kao da je Ugovor o granici ratificiran te zaustavlja brodice i provjerava dokumente hrvatskih ribara u još hrvatskom dijelu Piranskog zaljeva / Budući da je Ugovor o granici između Hrvatske i Slovenije vezan uz stupanje na snagu Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji, čime bi se između dviju država uspostavilo 60 graničnih prijelaza, pitanje je kakvu će korist Hrvatska imati od toliko prijelaza, ako će slovenski policajci na njima provoditi »strogoću« kao njihovi kolege u Piranskom zaljevu</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Iako Ugovor o granici sa Slovenijom još nije ni potpisan niti ratificiran, slovenska policija se, ako je suditi prema najnovijem incidentu u Piranskom zaljevu, u četvrtak, ponaša kao da je Ugovor već stupio na snagu.</p>
<p>Tako su dvojicu hrvatskih ribara, koji su se nalazili nedaleko od savudrijske obale, na dijelu mora koje je danas još u Hrvatskoj, ali bi sporazumom Račan-Drnovšek trebalo pripasti Sloveniji, presreli, legitimirali i uputili u, kako su objasnili, hrvatske vode tog zaljeva. Prema slovenskom »Delu«, nedugo potom je hrvatski policijski čamac, očito odgovarajući na taj incident, približno u istom dijelu mora, zatekao četiri slovenske ribarice i jedan izletnički brod te ih je uputio u slovenske vode.</p>
<p>S obzirom da su pomorski policajci, kao i ribari, vrlo dobro upućeni u to gdje je čije more, spomenuti incidenti vjerojatno nisu posljedica neznanja ili nesporazuma, nego je prije riječ o slovenskom pokušaju da se metodom »svršenog čina« Ugovor o granici implementira i prije nego je postao važeći. </p>
<p>Naime, iako granica u Piranskom zaljevu između dviju država još nije utvrđena, ona privremena se ipak zna. Kako su to već više puta kazali istaknuti stručnjaci za pravo mora (dr. Ibler i drugi), do utvrđivanja granične crte između dviju država u takvim zaljevima vrijedi - crta sredine. To znači da granica između Hrvatske i Slovenije u Piranskom zaljevu ide sredinom tog zaljeva. Crta se povlači od granične točke na kopnu (to je ušće kanala Sv. Odorika u more, koji Slovenci zovu Dragonjom) i ide sredinom između dviju obala. Ta granična crta vrijedi sve dok se dvije države drukčije ne dogovore ili dok takvu granicu ne opovrgne ili možda potvrdi međunarodna arbitraža (dvije države najprije moraju prihvatiti obvezujući sud jedne takve arbitraže).</p>
<p>Međutim, više od činjenice da su možda slovenski policajci htjeli prisvojiti hrvatsko more, koje im je sporazumom tek obećano, zabrinjava njihov postupak prema hrvatskim ribarima. Naime, slovenski ribari godinama nesmetano love u hrvatskom teritorijalnom moru i hrvatska policija oko toga uglavnom ne stvara nikakve probleme.</p>
<p>Rutinska kontrola koja se nedavno dogodila nedaleko od savudrijske obale samo je reakcija na prethodni incident koji su izazvali slovenski policajci. Iz njihova postupka proizlazi da hrvatski ribari, kad bi Ugovor o granici jednom stupio na snagu, uopće ne bi mogli ribariti, čak ni u onom dijelu mora koje bi Hrvatska dala Sloveniji. Istodobno, Sporazumom o pograničnom prometu i suradnji, koji je slovenski parlament tek nedavno ratificirao (ali službenu notu o tome još nije poslao u Zagreb), omogućava se slovenskim ribarima pravo izlovljavanja na području od Umaga pa sve do Rovinja, što je i više nego očiti hrvatski ustupak koji je učinila još bivša vlast.</p>
<p>S obzirom da je Ugovor o granici između Hrvatske i Slovenije vezan uz stupanje na snagu Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji, čime bi se između dviju država uspostavilo ukupno 60 graničnih prijelaza, pitanje je kakvu će korist Hrvatska imati od tolikog broja prijelaza ako će slovenski policajci na njima provoditi »strogoću«, kao njihovi kolege u Piranskom zaljevu. A pitanje je bi li ti prijelazi i opstali u tolikom broju kada bi Hrvatska jednom definitivno potvrdila sadašnji Ugovor o granici, kojim Slovenija dobiva teritorijalne ustupke dijelom na kopnu, ali uglavnom na moru. Osim toga, ne postoji mehanizam koji bi neku novu slovensku vladu obvezao da zadrži »meki« granični režim i toliki broj prijelaza s Hrvatskom.</p>
<p>Slovenija će, naime, najvjerojatnije od 2004. uvesti schengenski režim na granici s Hrvatskom. Ako bi prije toga počeo vrijediti Sporazum o pograničnom prometu i suradnji s ukupno 60 graničnih prijelaza, kako smatraju na Markovu trgu, tada bi Slovenija taj sporazum unijela u EU kao »postojeću činjenicu«. Tako hrvatsko-slovenska granica ne bi bila granica EU i zapadnog Balkana, nego bi Hrvatska zbog Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji imala drukčiji status nego ostale zemlje jugoistočne Europe. </p>
<p>I to je vjerojatno razlog zašto je Račan pristao na ipak krupne teritorijalne ustupke Sloveniji.</p>
<p>Slovenskim političarima se tu nema što zamjeriti. Oni ostvaruju interese svoje države pa makar i na račun susjednih država. To su zorno pokazali slovenski policajci u Piranskom zaljevu, kada su se malo igrali vlasti na dijelu mora koji je još hrvatski a sutra bi mogao biti, i to ugovorom, a ne otimačinom, slovenski.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20010901].
|
