NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000731].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 221547 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.07.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Plan razvoja Ministarstva obrane i Glavnog stožera i službeno potvrdio sukob ministra Radoša i generala Stipetića!</p>
<p>U Planu razvoja Radoš ostavlja Glavni stožer OSRH u sustavu Ministarstva, dok ga general Stipetić potpuno izdvaja iz sustava Ministarstva i postavlja pod izravno zapovjedništvo i nadležnost vrhovnog zapovjednika. Ministar obrane u tom slučaju samo bi provodio demokratski nadzor nad vojskom, a preko njega provodila bi ga i nadležna parlamentarna tijela /Razilaženje postoji i u konceptu vojnoteritorijalne podjele, pri čemu general Stipetić predlaže smanjenje Oružanih snaga za nešto više od 20 posto, a Radoš za oko 40 posto/ Glavni stožer predlaže skraćenje vojnog roka na šest mjeseci već sljedeće godine, dok Ministarstvo predlaže da se takvo skraćenje postigne do 2004. No ono predlaže da se do 2010. vojni rok u potpunosti ukine </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - I službeno je potvrđeno postojanje dviju različitih koncepcija preustroja Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga i njihove uloge u sustavu obrane. Različite koncepcije postale su, naime, ovih dana i javni dokument pod nazivom »Plan razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH u razdoblju od 2000. do 2004. s temeljnim pravcima razvoja do 2010. godine«, koji je Radoševo ministarstvo uputilo na analizu i procjenu svim nadležnim državnim tijelima i međunarodnoj javnosti.</p>
<p>Taj dokument jasno govori o sukobu koncepcija ministra obrane Joze Radoša i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala zbora Petra Stipetića ali i to, da je njegovo upućivanje u javnu raspravu na neki način znak početka transparentnosti donedavno prilično zatvorenoga sustava. Njime, osim toga, Radoš želi za svoj plan što prije dobiti potvrdu i suglasnost Vlade i parlamenta, kako bi se već do kraja godine provele predložene izmjene i dopune Zakona o obrani i Oružanim snagama i drugi podzakonski akti. </p>
<p>U tom dokumentu ističe se da Hrvatska nema temeljni i krovni državni dokument, strategiju nacionalne sigurnosti, koji bi bio podlogom za izradu strategije obrane koja se trenutno vodi pod nazivom »Bijela knjiga o obrani RH«, a čijih je 90 posto MORH već izradio. Na spomenute dvije strategije temelji se pak dokument pod nazivom »Vojna strategija RH«, za čiju je izradu nadležan Glavni stožer OS, a koja treba objasniti kako će to Oružane snage pridonijeti ostvarenju nacionalnih interesa i ciljeva. Vojna strategija je ujedno i polazište za izradu vojne doktrine i planova uporabe Oružanih snaga.</p>
<p> Ministarstvo je izradilo i »Strategiju međunarodne vojne suradnje«, koja naglašava aktivno sudjelovanje u Partnerstvu za mir i ulazak u EU i NATO kao strateške ciljeve. A ključnim nacionalnim prioritetom smatra jačanje suradnje sa susjednim zemljama regije i članicama Partnerstva za mir i NATO-a.</p>
<p>Preustroj Ministarstva obrane i Oružanih snaga koji bi u praksi trebao zaživjeti 1. siječnja 2001. ima za cilj da ustroj i strukturu osoblja podredi demokratskom nadzoru nad vojskom, zatim racionalizaciju ljudstva, prijenos dijela operativnih nadležnosti iz MORH-a u GS OS RH i OS RH, smanjenje broja sektora odnosno upravâ ministarstva sa osam na pet do kraja 2001., (ukidaju se sektori za informiranje, za komunikacije i informacijsku tehnologiju i za gospodarenje), s tim da bi se do kraja 2004. potpuno ukinuli svi sektori. Planira i novu vojnoteritorijalnu podjelu, uz smanjenje broja zapovjedništava na terenu, decentralizaciju zapovijedanja, smanjenje profesionalnih postrojbi i gardijskih brigada kao i pričuve, te skraćenje vojnog roka.</p>
<p> Tako bi novu organizacijsku strukturu MORH-a na najvišoj razini činili, kao političke osobe, ministar i dva zamjenika - za obrambenu politiku i za upravljanje resursima - a zamjenici bi imali tajnike. Na taj bi se način, prema Radošu, osigurala stabilnost sustava u političkim promjenama, jer bi pri smjeni ministra i zamjenika ostali tajnici i načelnik Glavnog stožera OSRH, i oni bi, kao profesionalci, održali stabilnost sustava. </p>
<p>U Planu razvoja Radoš ostavlja Glavni stožer OSRH u sustavu Ministarstva, dok ga general Stipetić potpuno izdvaja iz sustava Ministarstva i postavlja pod direktno zapovjedništvo i nadležnost vrhovnog zapovjednika. Ministar obrane u tom slučaju samo bi provodio demokratski nadzor nad vojskom, a preko njega provodila bi ga i nadležna parlamentarna tijela, prvenstveno nadzor u vezi s trošenjem proračunskog novca.</p>
<p>Razilaženje postoji i u konceptu vojnoteritorijalne podjele, pri čemu general Stipetić predlaže smanjenje Oružanih snaga za nešto više od 20 posto, što bi značilo da će godine 2004. one imati 205.500 pripadnika, odnosno da će ih činiti 4,23 posto stanovnika RH. Pri tome bi mirnodopske snage bile svedene na 45 tisuća pripadnika. Djelatni vojni sastav brojio bi pritom 26 tisuća pripadnika (uključujući 12 tisuća pripadnika gardijskih postrojbi koji bi, umjesto u sadašnjih sedam, bili raspoređeni u četiri brigade), bilo bi i sedam tisuća vojnih službenika i namještenika te 12 tisuća ročnika. Pričuva će se svesti na 160.500 pripadnika. </p>
<p> Glavni stožer predlaže, osim toga, vojnopodručnu podjelu na tri korpusa kopnene vojske (HKoV). Prvi korpus bio bi sa sjedištem u Zagrebu, treći sa sjedištem u Osijeku i peti sa sjedištem u Rijeci, dok bi sjedište zapovjedništva HKoV-a bilo u Karlovcu. Hrvatska ratna mornarica (HRM) čije bi zapovjedništvo bilo u Splitu, imala bi, osim mora, otoka i unutarnjih morskih voda i podmorja, u djelokrugu svojega rada i kopneni nadzor i zapovijedanje, što je već izazvalo negodovanje Kninjana, jer time gube zborno područje. U sustavu HRM bila bi ustrojena dva vojnopomorska sektora sa sjedištima zapovjedništava u Puli i Pločama. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (HRZ i PZO) imat će i dalje sjedište zapovjedništva u Zagrebu i nadzirat će zračni prostor RH.</p>
<p>Drugi, Radošev prijedlog, predviđa ukupno smanjenje oružanih snaga za oko 40 posto, zbornih područja HKoV-a sa šest na četiri, potom HRM bez sektora, HRZ i PZO, Hrvatsko vojno učilište i Zapovjedništvo za obuku (ZzO) sa sjedištem u Zagrebu. Prema tom prijedlogu, Glavni stožer OSRH dobio bi sva obilježja združenog stožera. Uz tri zbora HKoV-a - u Karlovcu, Osijeku i Rijeci - ministar smatra da bi u Kninu trebalo biti sjedište 4. zbora.</p>
<p> Prema konceptu Ministarstva obrane, do 2004. MORH i OSRH sveli bi se na ukupno 135.000 pripadnika, odnosno na 2,77 posto stanovnika RH. Broj mirnodopskih snaga - djelatnih vojnih osoba, vojnih službenika, namještenika i ročnika bio bi isti kao u prijedlogu Glavnog stožera, s tim što bi u gardijskim brigadama (njih bi bilo pet) broj gardista bio za tri tisuće veći. Radoš, međutim, predlaže drastično smanjenje pričuve sa sadašnjih 180 na 90 tisuća, a vojni rok do kraja provedbe plana 2010. trebao bi se postupno i ukinuti. Zanimljivo je da Glavni stožer predlaže skraćenje vojnog roka na šest mjeseci već sljedeće godine, dok u prijedlogu Ministarstva stoji da se »vojni rok postupno skraćuje na šest mjeseci« do 2004. </p>
<p> Po oba prijedloga, međutim, ukupna veličina MORH-a i OSRH-a trebala bi se do 2010. smanjiti na 77 tisuća pripadnika, što bi činilo 1,6 posto stanovnika RH. Ministar, naravno, planira i smanjenje broja zapovjednih razina, pri čemu bi prvu razinu predstavljao načelnik GS OS RH, drugu zborovi kopnene vojske i granska zapovjedništva, a treću provedbene postrojbe: brigade, letačke baze i flota, čime bi se u konačnici jamčila velika operativnost vojske.</p>
<p> Do 2004. planira se i smanjenje djelatnog osoblja za 10.000 - sedam tisuća vojnika i tri tisuće civila.</p>
<p>Predstavljen je i novi sustav plaća koje nisu rasle od 1995. Cilj je da se do kraja ove godine izjednači osnovica civilnog i vojnog osoblja i uspostavi jedinstveni sustav plaća, uz postupno ukidanje gardijskog dodatka.</p>
<p> Program izobrazbe predviđa povezivanje s civilnim sustavom školovanja, a u drugoj fazi - do 2010. - sustav školovanja u OS RH predviđa visoku kadetsku školu u sklopu koje bi se školovalo po civilnom programu. </p>
<p>Novi sustav upravljanja obrambenim resursima predviđa smanjenje izdataka za plaće u korist investicija i razvoja. Naime u planu je da do kraja 2004. izdaci za plaće padnu na 50 sa sadašnjih 70 posto svih izdataka, dok bi preostala polovina izdataka u jednakim postocima bila dijeljenja na održavanje te na investicije i razvoj</p>
<p> U dokumentu sastavljenom na 40 stranica detaljno je obrađen i sustav unapređenja i dodjele činova, sustav obuke, te strategija opremanja OS-a i postupna modernizacija u smjeru međuoperabilnosti sa snagama članica NATO-a. </p>
<p>Svim tim mjerama trebalo bi se postići i smanjenje udjela vojnog proračuna u bruto domaćem proizvodu i državnom proračunu. Kako stoji u Planu razvoja, »sadašnji udio vojnog proračuna u BDP-u iznosi 3,14 posto, a uz predviđeni rast BDP-a od 4,5 posto godišnje, udio vojnog proračuna u njemu pao bi do 2010. na 2,2 posto. Isto tako, udio vojnog proračuna u državnom proračunu pao bi sa sadašnjih 9,9 na 8,1 posto«.</p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bombelles: Hrvatska treba sudski goniti tajkune koji su je pljačkali, bez obzira na to kako se tko zove!</p>
<p>Kamatna stopa od 18 posto je lihvarska, a po tim uvjetima u Hrvatsku nitko neće ulagati / Da bi se gospodarstvo oporavilo i privuklo strane ulagače, hitno treba donijeti zakon protiv lihvarenja, sniziti kamate, reformirati pravosuđe, spriječiti zloupotrebe u bankarstvu i goniti krivce / Hrvatska bi vrlo brzo mogla dostići visoku stopu ekonomskog rasta od pet posto na godinu / U najcrnje komunističko doba ljudi su radili mimo i protiv države u tzv. sivoj ekonomiji - to su pravi poduzetnici</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Stanje hrvatskoga gospodarstva te perspektive za oporavak bile su glavnom temom razgovora s američkim Hrvatom, umirovljenim profesorom ekonomije na Sveučilištu John Carrol u Clevelandu Josephom Bombellesom.</p>
<p>• Kako ocjenjujete stanje hrvatskoga gospodarstva u 2000. godini?</p>
<p>- Stanje je prilično loše i ne vidim da će se iz toga uskoro uspjeti izaći. Na žalost, moram tako reći. Nove investicije su, međutim, uvjet da se otvaraju nova poduzeća, nova radna mjesta, da se restrukturira privreda koju je Hrvatska naslijedila iz komunističke Jugoslavije. Od velikoga ekonomista Keynesa znamo da postoje dvije determinante za investicije: kamatna stopa i marginalna efikasnost kapitala, tj. očekivanje profita od te investicije. Dakle, ako je kamatna stopa 10 posto, a očekuje se samo 10 posto profita od moguće investicije, to se ulaganje neće poduzeti, jer nije isplativo. Monetarnom politikom, kojom se regulira kamatna stopa, reguliraju se u stvari investicije i ekonomski rast zemlje. U Hrvatskoj danas, na žalost, kamatna stopa iznosi oko 18 posto. Po tom uvjetu nitko poslovan neće investirati. Zašto se banke drže tako visokih kamatnih stopa, apsolutno mi nije jasno. Hrvatska narodna banka (HNB) tvrdi da banke imaju dovoljno rezervi. Kako je to moguće, a da banke istodobno drže tako previsoke kamatne stope? Tu nešto ne funkcionira: ili banke nemaju dovoljno rezervi ili se međusobno dogovaraju i drže visoke kamate da bi ostvarile što veću dobit. U oba slučaja, HNB i hrvatska Vlada bi trebali intervenirati.</p>
<p>• Što dakle poduzeti?</p>
<p>- Po mome sudu, u Hrvatskoj treba po skraćenom postupku donijeti zakone protiv lihvarenja. Kamatna stopa od 18 posto je zapravo lihvarska. U SAD-u je 1979. šef saveznih rezervi Walker, primjerice, podigao kamatnu stopu na gotovo 20 posto. Ali, to je trajalo samo nekoliko mjeseci, dok nije slomio inflacijska očekivanja. Kad je to postigao, kamatna je stopa pala na razumnu razinu. U Hrvatskoj je, primjerice, Hajduk plaćao 70-postotnu kamatnu stopu. To ni mafija u New Yorku ne zaračunava svojim dužnicima. Ne razumijem da nitko u Vladi nije reagirao na takve kamate, a trebao je reagirati. Povrh toga, mi Hrvati smo u situaciji da oko 90 posto mladih ljudi koji još studiraju očekuju da će nakon školovanja otići iz Hrvatske. Kakva je sudbina naroda kojemu većina univerzitetski obrazovanih ljudi hoće otići iz zemlje? U tom pogledu nitko ništa ne poduzima.</p>
<p>• Osim previsokih interesnih stopa, koji su još gorući problemi u hrvatskoj ekonomiji?</p>
<p>- Hrvatskoj će trebati ne samo vlastite investicije već i ulaganja sa strane. Jedan od gorućih problema je nedjelotvornost hrvatskoga pravnoga sustava. Da bi kapitalizam mogao funkcionirati kako treba, nužna je pravna infrastruktura. Drugim riječima, ako ja sklopim ugovor s vama, a vi me prevarite, mogu vas tužiti. Moja tužba mora biti procesuirana u nekoliko tjedana da bih ja kao oštećeni dobio zaštitu. U Hrvatskoj danas, međutim, na to treba čekati pet godina. A za pet godina triput mogu otići u stečaj zbog neplaćanja ili sličnoga. To, dakle, treba riješiti. Dobro je da se konačno počelo utjerivati poreze, ali to nije dovoljno. Potrebno je još mnogo toga da bi Hrvatska mogla prosperirati s dobrom stopom rasta i time osigurati perspektivu mladima.</p>
<p>• Hrvatska je proizvodnja praktički devastirana. Kako ju pokrenuti?</p>
<p>- Zar vas to čudi?! Da bi se iz toga izašlo, treba sniziti kamatne stope, reformirati pravni sustav, spriječiti zloupotrebe u bankarstvu i goniti krivce. Nije dovoljno imati dobre zakone. Njih treba provoditi. Hrvatska ima, primjerice, dobre zakone o prometu, ali se prometna pravila ne poštuju. Na prometni znak zaustavljanja, hrvatski vozači u pravilu ne staju. Kad bi u Americi prošli bez zaustavljanja na znak »stop«, prekršitelji propisa odmah bi platili 100 dolara i dobili dva boda u vozačku dozvolu. Nakon 12 bodova, oduzima se dozvola. Američke majke, koje su izgubile djecu zbog pijanih vozača, udružile su se u udrugu MADD. U nekim su saveznim državama uspjele postići da se pijanim vozačima odmah oduzima vozilo i zabrani vožnja na pet godina. To bih volio vidjeti u Hrvatskoj. Dakle, potrebni su dobri zakoni koji se dosljedno primjenjuju. U Hrvatskoj se ruše bespravno podignute kuće, ali, gdje su bili inspektori kad su se te kuće gradile? Zašto ovdje treba dvije godine čekati građevinsku dozvolu? Zašto se to plaća 1.000 kuna po četvornome metru?</p>
<p>• Koliko je potrebno da se hrvatsko gospodarstvo povrati na tzv. pozitivnu nulu?</p>
<p>- Ako se provedu potrebne reforme, Hrvatska bi se vrlo brzo mogla priključiti zemljama s vrlo visokom stopom rasta. Hrvatska je, naime, već imala visoku stopu rasta i dosegnula visoku razinu proizvodnje. Dakle, treba se vratiti na tu razinu. To nije nepoznanica Hrvatskoj.</p>
<p>• Kad govorite o visokoj stopi rasta, mislite li na stopu od pet do 10 posto u odnosu na BDP?</p>
<p>- Sve što je iznad pet posto smatra se visokom stopom ekonomskog rasta. Ima i zemalja s 10-postotnom stopom rasta. To je već zaista visoko. U najcrnje komunističko doba, u Hrvatskoj je funkcionirala siva ekonomija. Ljudi su se snalazili i radili mimo i protiv države. To su pravi poduzetnici. Kad bismo ljudima sada dali slobodu te dobre zakone i institucije, moglo bi se vrlo brzo naprijed. Srce me boli zbog toga što se ovdje događa. Tajkuni su sve pokrali i strašno je da Hrvat takvo što učini svom vlastitom narodu i vlastitoj zemlji. Ali, istina je da nisu Hrvati veći lopovi od drugih. U svakoj zemlji, gdje ima rupa u zakonu, odnosno tamo gdje se zakoni ne provode, događaju se slične stvari. Lupeža, uostalom, ima i tamo gdje se zakoni provode, a kamoli ne tamo gdje se bez kazne može pljačkati i izvlačiti nacionalni kapital. Za mnogo toga u državama, odgovornost snose vlade. Govori se npr. da je iz Hrvatske isisano 400 milijardi maraka u prošlom desetljeću. To bi značilo da je 1990. Hrvatska imala pune košare blaga i samo su došli hadezeovci i to pokrali. Hrvatska je već 1990. bila opljačkana i to od centralne banke iz Beograda i od vlastitih političkih faktora. Onda je uslijedio rat i u Hrvatsku je ušlo od 600.000 do 800.000 izbjeglica. Sve je to stajalo silne novce. Uvijek sam se čudio kako je to Hrvatska izdržala, a sada se vidi da je to izdržala tako da su naknadno bankrotirali zdravstveni i mirovniski sustav. Za one koji su krali i pljačkali, dakle, nema opravdanja. Treba ih strpati u zatvor i goniti bez obzira kako se tko zove.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Joea Bombellesa - aristokrat s titulom uglednoga svjetskog znanstvenika</p>
<p>Je li životna priča hrvatskog plemića francuskoga porijekla i američkog državljanstva Josipa/Josepha, odnosno Joea Bombellesa tipična za hrvatske emigrante? Suočen sa surovom zbiljom - nacionalizacijom naslijeđenih nekretnina, od kojih je najpoznatiji dvorac u Opeki i obveznim učlanjenjem u Partiju (»ako se hoće profesionalno napredovati«) Bombelles je nakon završenoga studija prava potkraj četrdesetih godina »ostavio sve, spakirao doslovce jedan kovčeg i otišao u svijet«. U prvim poratnim godinama, u jeku izgradnje socijalizma na mladog se Bombellesa kao pripadnika aristokracije, tj. reakcije, u studentskim krugovima poprijeko gledalo. Tome dvadesetogodišnjaku zato nije preostalo drugo, tvrdi, do ugrabiti prvu prigodu i otići u inozemstvo. Njegovu želju da se iščupa iz »carstva socijalizma s ljudskim likom« samo je pojačao studijski boravak pri Međunarodnom sudu u Haagu. Nakon haaške stipendije, u domovinu je svratio samo da pripremi papire i plan odlaska predoči svojoj tadašnjoj djevojci, studentici arhitekture, a ubrzo supruzi Nini.</p>
<p>Mladi je par najprije nekoliko godina živio u izbjegličkim kampovima u Austriji i Njemačkoj. Samo je čekao prigodu da se otisne preko Atlantika, u »obećanu zemlju«. »Početak nipošto nije bio lagan. Najprije sam radio fizičke poslove u tvornici automobila u Clevelandu da bih prehranio ženu i dvoje malodobne djece«, priča Bombelles. Međutim, poduzetna duha i hrabra srca, ubrzo je prešo u sveučilišne vode, podučavajući, među inim, ruski i njemački za tzv. tehničku inteligenciju. Nakon doktorata iz ekonomije, počela je Bombellesova karijera sveučilišnoga profesora. Američkoj je javnosti osobito poznat po analitičkim radovima o planskoj ekonomiji, odnosno koncepciji samoupravljanja kakva je primijenjena u Titovoj Jugoslaviji. Tijekom rata u Hrvatskoj, Josip Bombelles osobito se istaknuo organiziranjem pošiljki humanitarne pomoći potrebnima u njegovoj postojbini na jugu Europe.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hoće li hrvatski političari birati za razgovor »podobne« novinare i medije?! </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Picula odbio dati intervju novinarki Starešini zbog njezina kritičkog pisanja, te zatražio od »Večernjeg lista« »primjerenijeg novinara« / To je nedopustivo ponašanje, kaže Zlatko Kramarić (LS) / Đurđa Adlešić (HSLS) ističe da se ne smije dogoditi da dužnosnici imaju svoje medije i svoje novinare / Odabir novinara je nedopustiv luksuz, smatra Jadranka Kosor (HDZ) / Nije to traženje nove podobnosti, već političari jednostavno žele razgovarati s nekim tko je skrojen po njihovu ukusu, riječi su čelnika HND-a Lučića</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Kritičko pisanje novinarke Večernjeg lista Višnje Starešine o ministru vanjskih poslova Toninu Piculi i njegovu ministarstvu rezultiralo je ministrovim odbijanjem davanja intervjua toj novinarki i traženjem od njezina lista »primjerenijeg novinara«. U novinarskim se krugovima govori i da je predsjednik Republike Stipe Mesić odbio dati intervju jednoj novinarki Jutarnjeg lista, opet navodno zbog kritičkog pisanja o njemu. Što o toj pojavi traženja »primjerenih novinara«, koja podsjeća na neka bivša vremena, kažu političari iz vlasti i oporbe, te kako n ato reagira Hrvatsko novinarsko društvo? </p>
<p>»To je nedopustivo ponašanje. Političari rade javni posao koji je upravo takav da nije u redu biranje partnera-novinara za razgovor«, kaže potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić, te dodaje da je odgovornost uvijek obostrana. »Ako političari nisu zadovoljni sa stavom novinara prema njima, postoji elegantniji način da se to riješi, a ne da se bira novinar ili tiskovina kojima će se dati intervju«, ističe Kramarić, ali i dodaje, »o novinarovoj korektnosti ovisi njegova daljnja karijera«. »Takvo je ponašanje recidiv prošlosti. Samo željom za uljepšanom slikom u javnost nećemo postati ni bolji ni ljepši«, smatra Kramarić. Dodaje da političari moraju biti spremni o sebi čuti i ono što im se ne sviđa, makar to i ne bilo pravedno. »Moramo pustiti profesiju da radi kako misli da treba, jer se na kraju i njihov i naš posao procjenjuje na tržištu«, zaključuje Kramarić. </p>
<p>Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić, kaže da nije upoznata s tim primjerima, ali ističe da bi »odnosi između političara i novinara trebali biti ravnopravni i distancirani«. »Kultura komunikacije, bez obzira na sve, mora opstati«, ističe Adlešić i dodaje da nije potrebno dodvoravanje ni s jedne ni s druge strane. »Ne smije se dogoditi da dužnosnici imaju svoje medije, a pojedinci svoje novinare«, smatra Adlešić, ali dodaje da se često dogodi da novinari među političarima steknu prijatelje. »T nas nekad dovodi u situaciju da i jedni i drugi postajemo taocima tih odnosa«, kaže Adlešić. Govoreći o odnosu bivše i sadašnje vlasti prema novinarima, Adlešić tvrdi da »ne smijemo ponoviti ono što smo kritizirali«. Na kraju, komentirajući konkretan slučaj ministra Picule, Adlešić zaključuje da je »teško zamisliti da je u pitanju bahatost, vjerojatno je riječ o premorenosti«. </p>
<p>Ratko Maričić, SDP-ov zastupnik u Županijskom domu Sabora, kaže da »nema pitanja na koje radnik koji se bavi javnim poslom kao što je politika ne treba odgovoriti i nema novinara, ako iza njega stoji redakcija, koji taj odgovor ne bi mogao dobiti«. Maričić ipak dodaje da »mogu postojati i nesuglasice u osobnim relacijama i provokativna pitanja«. »Nitko se ne bi smio ljutiti na komentare o onome što kao javni radnik radi, iako komentar može biti i promašen«, smatra Maričić. Što se tiče pojedinih redakcija, na njih se ne treba ljutiti, jer one odgovaraju samo svojim čitateljima, a jedini je kriterij da ne pišu laži. »Ako se to i dogodi, na političarima je da laži demantiraju, a ako im se ne sviđaju komentari, onda te novine ne trebaju kupovati«, kaže Maričić, ističući da za HRT kao javnu televiziju ne vrijede ta pravila. </p>
<p>»Političari su javne osobe koje sebi ne mogu dopustiti luksuz da biraju novinare s kojima hoće i one s kojima neće razgovarati«, kaže Jadranka Kosor, članica Središnjeg odbora HDZ-a. »Apsolutno je pravo novinara tražiti odgovore i postavljati pitanja, a na političarima je da daju odgovore«, kaže Kosor i dodaje da je odabir novinara u tome »nedopustiv luksuz«. »S novinarima se ne smije razgovarati prema načelu - oni koji o meni pišu dobro, nego se moramo truditi da budemo jednako otvoreni prema svima, a na novinarima je odgovornost da ono što pišu bude objektivno«, ističe Kosor. Komentirajući primjere da nova vlast radi ono što je spočitavala staroj, Kosor tvrdi da to »samo pokazuje kako je teško biti na vlasti, jer stvari gledane iz oporbe često izgledaju posve drukčije«. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Lučić-Luce smatra da se to što neki političar odbija nekog novinara ne može smatrati traženjem »nove podobnosti«, već političari »jednostavno žele razgovarati s nekim tko je skrojen po njihovu ukusu«. »Svatko ima pravo, pa i političar, reći s kim će razgovarati. Ali, s druge strane mora očekivati reakciju novinara na to«. Ipak, ističe, »na strani sam novinara, jer svaka javna osoba, bila ona zadovoljna ili ne slikom koju ima u javnosti, ne smije biti osjetljiva i izbirljiva«. Političari moraju shvatiti, zaključuje Lučić, da takav povlašten položaj nosi sa sobom i rizik, a neki put i nezadovoljstvo, ali »političari nemaju pravo na taj luksuz da uskraćuju odgovore novinarima«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zavod za sudsku medicinu: Ukoliko se ne riješi financiranje u pitanju opstanak struke</p>
<p>Smanjenje sredstava sa 2 milijuna na samo 50 tisuća kuna godišnje, koje već godinu i pol dobivaju iz državnog proračuna za sve specijalne djelatnosti kojima se bave, gorući je problem Zavoda na Šalati/ Bez novca, javlja se i dodatni problem zbrinjavanja umrlih, čiji se uzrok smrti treba utvrditi/ U Zavodu se godišnje obavi i do 1600 obdukcija i identifikacija mrtvih tijela, bez obzira radi li se o prirodnoj, nasilnoj ili smrti pod sumnjivim okolnostima </p>
<p>Nedostatak osnovnih sredstava za rad poput rukavica za obavljanje obdukcija, kemikalija za normalno funkcioniranje laboratorija, te deterdženata i sapuna samo su kap u moru problema s kojima se svakodnevno susreću djelatnici Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na Šalati.</p>
<p>Naime, smanjenje sredstava sa 2 milijuna na samo 50 tisuća kuna godišnje, koje već godinu i pol dobivaju iz državnog proračuna za sve specijalne djelatnosti kojima se bave, poput traumatologije, toksikologije, seksologije, gorući je problem kojega djelatnici Zavoda pokušavaju riješiti na sve moguće načine. Prema riječima prof. dr. Josipa Škavića iz stručnog tima predstojnika Zavoda prof. dr. Dušana Zečevića, ukoliko se problem financiranja uskoro ne riješi moglo bi doći do »gašenja« sudske medicine, što bi nažalost dovelo i do propasti struke. Time bi se javio i dodatni problem zbrinjavanja osoba koje su umrle, a čiji se uzrok smrti tek treba utvrditi. Zavod, naime, predstavlja svojevrsnu gradsku mrtvačnicu, jer se najveći broj obdukcija, kojih godišnje ima i do 1600 i identifikacija mrtvih tijela obavlja u njemu, bez obzira radi li se o nasilnoj ili smrti pod sumnjivim okolnostima na javnome mjestu, u kući ili u bolnici. </p>
<p>Pored ovoga, upitan je i rad toksikološkog laboratorija, u kojemu se nalazi za Zavod najvažniji, ali već dotrajali aparat za određivanje otrova u tjelesnim tekućinama i tkivima živućih i mrtvih osoba. Prestankom rada toga aparata više se neće moći vršiti analize koncentracije alkohola u krvi i mokraći kod nasilnih ili sumnjivih smrti za potrebe sudova, policije i zdravstva. Cijena novoga iznosi, pak, za Zavod nedostižnih, 200 tisuća njemačkih maraka. </p>
<p>- Pomoću ovoga aparata naši stručnjaci, uz analize za zagrebačko područje, vrše preko 30 posto analiza tkiva i tjelesnih tekućina dobivenih nakon obdukcija koje se izvode, primjerice, na odjelima patologije u Dubrovniku, Splitu, Osijeku, rekao nam je dipl. ing. Zdravko Kovačić, dodavši da bi Zavodu ustvari nužno trebala najmanje dva takva aparata, budući da sadašnji radi 24 sata. </p>
<p>Djelatnici Zavoda, pored svih nedaća koje ih prate u obavljanju nadasve zahtjevnih i složenih poslova, iznašli su dvojako rješenje problema. </p>
<p>- Dugoročno i najbolje rješenje bilo bi da ponovno dobivamo dostatna financijska sredstva iz državnog proračuna. Kratkoročno prevladavanje sadašnjih teškoća vidimo u dotiranju sredstava od Grada, te financiranju iz tekućih rezervi Vlade Republike Hrvatske, i eventualno iz rebalansa proračuna RH, rekao nam je prof.dr. Škavić. Dodao je da su s tim u vezi u začetku pregovori s Ministarstvom pravosuđa, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom financija i Gradskim poglavarstvom, čiji su predstavnici pokazali razumijevanje za njihove probleme. </p>
<p>Da ipak nije sve tako crno, dokazuje i svijetla točka Zavoda - vrhunski opremljen DNA laboratorij kojemu ne manjka stručnog osoblja. Jedan od njih je i dr. med. Milovan Kubat, koji je dio svojega znanja o rješavanju nerazjašnjenih smrtnih slučajeva. ali i utvrđivanja očinstva putem analize DNA stekao u Njemačkoj. </p>
<p>- Zahvaljujući dostignućima molekularne biologije primjena DNA tehnologije donijela je »revoluciju«u sudskoj medicini. Glavna osobina ove metode je u tome što se pomoću nje direktno može odrediti nasljedna tvar iz stanice. To znači da se sa sigurnošću može utvrditi pripadnost biološkog traga (sline, sperme i krvi) određenoj osobi, pojasnio je dr. Kubat, dodavši da se, primjerice, sa svega 3 milimetra opuška namočenog slinom može utvrditi DNA osobe. </p>
<p>Dr, Kubat se prisjetio riješenog slučaja ubojstva žene iz Krašića, koja je ubijena nakon jedne zabave. Tada su uzimanjem vaginalnog brisa na kojemu je bilo tragova sperme pronašli ubojicu. Prema doktorovim riječima to nije bio nimalo lak posao budući da se moralo provjeriti čak 108 muškaraca koji su prisustvovali zabavi ili su poznavali ubijenu. Uzimanjem njihove krvi odredila se DNA koja je policiji ukazala na ubojicu. </p>
<p>Kako smo doznali od mr.sc. Vedrane Petrovečki jedan od najtežih načina identifikacije osobe je pomoću ljudskih kostiju. I uzrok smrti, dodala je, teško je utvrditi kada više nema mekih tkiva. </p>
<p>- Kada nam stignu samo kosti, prvo valja utvrditi jesu li životinjskog ili ljudskog podrijetla. Ako, pak, dobijemo cijeli ljudski kostur, pri identifikaciji, s 99 posto točnosti možemo odrediti radi li se o muškarcu ili ženi. Ukoliko raspolažemo samo s lubanjom ili, primjerice, bedrenom kosti, lakše ćemo utvrditi spol i dob. Puno je teže ako imamo samo kost potkoljenice, otkrila je mr. Petrovečki. </p>
<p>Najgore im je razdoblje bilo, kako su nam rekli patolozi, za vrijeme Domovinskoga rata, kada su, između ostaloga, za Međunarodni sud u Haagu identificirali žrtve s Ovčare. Nalaze identifikacije najteže im je bilo saopćiti ožalošćenim obiteljima.</p>
<p>Snježana Rajačić i Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Ministre Božo, kada će se klica efikasnosti proširiti i na ostale ministre u Vladi?« </p>
<p>Ministar Božo Kovačević na Iskonovim internet stranicama: Kandidirat ću se za predsjednika LS-a / Najviše smijeha izazvala su pitanja, »Kada ćete rušiti stadion?« i »Božo, pa kada ćete vi početi krasti, naravno, ako je išta ostalo?«</p>
<p>»Ministar u trapericama«, kako je već popularno prozvan Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša i prostornoga uređenja, gostovao je na internet stranicama Iskon interneta, najvećeg nezavisnog davatelja internet usluga u Hrvatskoj.</p>
<p>U direktnom (on line) kontaktu, bez posrednika i bez mogućnosti cenzure, ministar je razgovarao sa 88 surfera o bespravnoj gradnji, članovima Vlade od kojih su neki, navodno, i kumovi, ima li Pantovčak građevinsku dozvolu, te što je s bolnicama koje zagađuju okoliš, kafićima i njihovim terasama... Mnoge je zanimalo, kako pomoći ministru prilikom rušenja bespravno izgrađenih objekata, treba li mu osobni čuvar, te hoće li se kandidirati za predsjednika Liberalne stranke...</p>
<p>Na ovo posljednje ministar je odgovorio da će se kandidirati za predsjednika LS-a, a upitan, što misli o protukandidatu, osječkom gradonačelniku Zlatku Kramariću, napisao je: »O njemu ne želim govoriti ništa loše - dok ga ne pobijedim«.</p>
<p>Potpunu anonimnost koju pruža ova vrst komunikacije iskoristili su mnogi koji su ministru uputili podršku, pa je tako surfer »Askew« napisao: »Božo, kad će se klica efikasnosti proširiti i na ostale ministre u Vladi?« </p>
<p>Dakako, surfere je najviše zanimalo rušenje bespravne gradnje, pa su pitali: »Hoće li Rojs konačno u Bajbok«, ili »Ima li Pantovčak građevinsku dozvolu«, ali na ta pitanja ministar nije odgovorio. Najviše smijeha izazvala su pitanja, »Kada ćete rušiti stadion?« i »Božo, pa kada ćete vi početi krasti, naravno, ako je išta ostalo?«.</p>
<p>Surfer znakovitog nadimka »Zel. lucifer«, pitao je, »Božo, zar nije vrhunac cinizma da mi biramo ljude koji će vladati nama i još ih zato plaćamo«, na što je ministar odgovorio: »Ne, to se zove demokracija, a ne cinizam. Kako ste nas izabrali, možete nas i smijeniti. Ali nemojte, mi smo bolji...«.</p>
<p>Kako je na chatu nemoguće utvrditi identitet, surferica, ili, možda surfer, pod nadimkom »V...«, slobodno se izjasnio: »Jučer si bio za ševu zeleni, daj se odluči...« Ministar je kratko odgovorio: »Za ševu treba biti uvijek...« Od »V...« je ubrzo stigao odgovor: »Dobar si, Božo, fakat jesi«. Ministar je dodao: »I bolji sam nego što izgledam...«</p>
<p>Neki su smatrali da je premijer Ivica Račan zapravo »smjestio«, Boži Kovačeviću namijenivši mu Ministarstvo zaštite okoliša i prostornoga uređenja, ili da Kovačević radi »posao iz snova«. Ministar je odgovorio da nije destruktivan tip, te da će posao obaviti najbolje što zna...</p>
<p>Surfer »Querty« poručio je Kovačeviću da kaže Račanu, »da mu nije pametno da mu je kum ministar«. Ubacio se tu i već spomenuti surfer »V...«, dodavši: »Kum je kum, 'Querty', j... ga, da smo ti i ja na vlasti, ti bi meni bio ministar«. </p>
<p>Božo Kovačević je na to odgovorio da ne zna koji je ministar Račanov kum, ali ako i jest, da je »važno da je dobar ministar«.</p>
<p>Službeni automobil ministra Bože Kovačevića, moglo se saznati iz razgovora, je »audi A6«, kojeg će, kako je napisao u odgovoru, »u ispravnom stanju predati svome nasljedniku«.</p>
<p>U jednom trenutku na chat kanalu pojavio se i ministrov dvojnik, lažni »Božo«, koji je odmah odstranjen sa stranica.</p>
<p> Dotle je »pravi« ministar razgovarao s »Mambom«, »Lipim-Malim«, »Mafiom«, »Quertyjem«, ali i sa surferima s nadimcima »Franjo Tuđman«, »Stipe Mesić«, »Ćiro Blažević«, pa je i u tim situacijama bilo smijeha. No, ti surferi, osim što su uzeli »originalna« imena, nisu postavljali i originalna pitanja.</p>
<p>Razgovor sa čak 88 surfera odjednom</p>
<p>U jednom se trenutku pojavilo čak 88 surfera koji se željeli razgovarati s ministrom, pa su neka pitanja ostala bez odgovora. No, ministar se na chatu najduže zadržao sa »BlueLyonom«, a razgovarali su o obnovi u ratu porušenih kuća.</p>
<p>»BlueLyon«: Koliko ste upoznati s obnovom srpskih kuća u Hrvatskoj i zašto se ide u to kada je većina naših objekata neobnovljena? </p>
<p>Kovačević: Obnavljaju se kuće srušene u ratu neovisno o tome tko im je vlasnik.</p>
<p>»BlueLyon«: Dobro, a koliko YU vlada ima udjela u tome?</p>
<p>Kovačević: YU vlada je imala udjela u rušenju Hrvatske, obnova je naš posao, a oni će, nadam se, kad-tad platiti za rušenje.</p>
<p>»Blue Lyon«: Pa onda mislim da bi u obnovu njihovih kuća trebalo ići tek kada plate.</p>
<p>Kovačević: Već su platili strašnom izolacijom, potom plaćaju gušeći se u zavisti zbog našeg prosperiteta...</p>
<p>»BlueLyon« je upitao, što bi dobio ako prijavi ljude za koje zna da grade bez građevinske dozvole. »Zadovoljstvo da ste učinili dobro djelo«, odgovorio je ministar. (ck) </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Obogaćen fond Španjolske čitaonice</p>
<p>Kako nas je obavijestio zamjenik španjolskog veleposlanika Carlos Abella y de Arístegui krajem srpnja obavljena je druga po redu, posudba knjižnoga fonda Španjolskoj čitaonici u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu 6. Posuđeno je 588 knjiga, 72 video kasete, te jedan CD-rom. Španjolska čitaonica sada raspolaže sa 1925 knjiga, 96 video kasete, tri CD-roma, 28 audio kasete i 209 dijapozitiva. </p>
<p>Fond je na raspolaganju javnosti od ponedjeljka do petka od 8 do 20, te subotom od 8 do 14 sati. Ljetno radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom, petkom i subotom od 8 do 14, te utorkom i četvrtkom od 14 do 20 sati. </p>
<p>Španjolsko veleposlanstvo će postupno povećavati fond Španjolske čitaonice. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Do 10. rujna jeftinije vlakom na Jadran</p>
<p>Hrvatske željeznice uvele su do 10. rujna povlasticu »Jeftinije na Jadran« iz Zagreba za Split, te Šibenik, Zadar i Rijeku.</p>
<p>Zagreb - Split: jednosmjerno putovanje u 2. razredu stoji 59, a u 1. razredu 69 kuna. Povratna karta u 2. razredu košta 94 kune, u 1. razredu 110 kuna. </p>
<p> Zagreb - Šibenik: jednosmjerno putovanje u 2. razredu košta 56 kuna, a dvosmjerno putovanje u 2. razredu 89 kuna; </p>
<p> Zagreb - Zadar: jednosmjerno putovanje u 2. razredu košta 92 kune a dvosmjerno 92 kuna; </p>
<p> Zagreb-Rijeka: jednosmjerno putovanje košta u 2. razredu 55 kuna, a u 1. razredu 65 kuna; dvosmjerno putovanje u 2. razredu košta 88 kuna, a u 1. razredu 104 kune. </p>
<p>Povlastica »Jeftinije na Jadran« odnosi se i na relacije Rijeka - Split i Pula - Split.</p>
<p>Posebna pogodnost je prijevoz automobila do Splita. Jednosmjerna vožnja za najmanje četiri osobe i praćeni automobil u jednom smjeru košta, 349 kuna, dok je cijena za dvosmjerno putovanje 559 kuna. U ljetnoj sezoni automobil se može prevesti noćnim vlakom koji iz Zagreba za Split polazi u 21.14 a iz Splita za Zagreb u 21.55 sati.</p>
<p>Polasci vlakova iz Zagreba za Split:</p>
<p>Inter-city (IC) »Marjan« u 5.45; brzi vlakovi u 19.28 sati, u 21.14 i »Mosor« u 22.40 sati.</p>
<p>Polasci vlakova iz Splita za Zagreb:</p>
<p>IC »Marjan u 15 sati; brzi vlakovi u 18.40 sati i »Mosor« u 21.55. </p>
<p>Polasci vlakova iz Zagreba za Rijeku:</p>
<p>IC vlakovi: »Rijeka« u 5.45 i »Kvarner« u 12.15; brzi vlak u 16.40 »Rivijera«, te ubrzani vlak u 1.14 sati. </p>
<p>Polasci vlakova iz Rijeke za Zagreb:</p>
<p>IC vlakovi: »Kvarner« u 12 i »Rijeka« u 17; brzi vlak »Rivijera« u 6 sati, te ubrzani u 0.23 sata.</p>
<p>Detaljnije informacije na Informacijama HŽ-a, telefon 98-30, a karte se mogu nabaviti i 30 dana prije putovanja.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Program u povodu obljetnice boja pod Banja Lukom</p>
<p>Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske će programom »Boj pod Banjom Lukom« od 3. do 5. kolovoza obilježiti obljetnicu velike bitke za Bosnu u srpnju i kolovozu 1737. godine uzduž granica današnje BiH. Pobjeda je predstavljala i kraj rata s Austrijskim carstvom. Program: </p>
<p> Četvrtak, 3. kolovoza, Europski dom, Jurišićeva 1:</p>
<p> 20 sati - Predavanje prof. dr. Enesa Pelidije, »Boj pod Banja Lukom - bitka za Bosnu i Hercegovinu«.</p>
<p> Petak, 4. kolovoza, Islamski centar, Gavellina 40:</p>
<p> 18 sati - Izložba banjalučkih slikara »Bosanska elegija« i etno-prikaz banjalučkog podneblja</p>
<p>20 sati - Predavanje prof. Tarika Kulenovića, »Vojni, povijesni i politički aspekti boja pod Banja Lukom«</p>
<p>Subota, 5. kolovoza, Islamski centar, Gavellina 40:</p>
<p>11 sati - Jutro poezije bošnjačkih pjesnika inspiriranih bojem pod Banja Lukom. O povijesnom aspektu boja pod Banja Lukom govorit će Hari Berbić.</p>
<p> Voditeljica programa, prof. Mersija Omanović.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Vjenčali se Brad Pitt i Jennifer Aniston</p>
<p>MALIBU, 30. srpnja</p>
<p> - Nakon mjeseci glasina, Brad Pitt i Jennifer Aniston ipak su se vjenčali u subotu. Ceremonija se odigrala pod šatorom pored oceana, na posjedu televizijske šefice Marcy Carsey. Među gostima viđeni su glumica Cameron Diaz i kolege glumci iz serijala »Prijatelji«, u kojem glumi i Jennifer Aniston, uključujući i Matthewa Perrya. Jennifer Aniston je nosila dugu bijelu satensku haljinu, koju je dizajnirao Lawrence Steele, stoji u priopćenju koje su mladenci poslali novinarima. Mladenka je također nosila cipele boje bjelokosti, koje je za Steelea dizajnirao Manolo Blahnik. Djeveruše su nosile blijedozelene haljine. Brad Pitt je nosio crni smoking, rad dizajnera Hedija Slimanea. Događaj je stajao milijun dolara, uključujući 100.000 dolara za osiguranje, 75.000 za cvijeće i 200.000 za vatromet. Ovo je prvi brak i Brad Pittu (36) i Jennifer Aniston (31), koji su mjesecima pobijali glasine da su zaručeni i da se namjeravaju vjenčati. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Europska Unija protiv kriminala na Internetu</p>
<p>MARSEILLE, 30. srpnja</p>
<p> - Ministri Europske unije objavili su u subotu da će potražiti nove zakone kako bi zaustavili brzorastući kriminal koji se širi Internetom, a uključuje razne prevarante, računalne hakere i raspačivače dječje pornografije. Ono što omogućuje takvo kriminalno djelovanje su neusuglašeni zakoni u mnogim državama, koje takvi elektronski kriminalci mogu dobro iskoristiti. Ministri EU su upravo zbog toga upozorili da će se potruditi da zakoni zahvate i cyber-prostor.</p>
<p>»Naša namjera nije ograničiti razvoj Interneta, ali moramo spriječiti da on postane zona bezakonja«, kazala je francuska ministrica pravosuđa Elisabeth Guigou. Guigou, koja je govorila nakon neslužbenog sastanka ministara pravosuđa i unutarnjih poslova u francuskom gradu Marseilleu, kazala je kako je EU, koja broji 15 zemalja članica, shvatila kako je sporo djelovala da spriječi brzo širenje kriminala putem Interneta.</p>
<p>»Neizmjerno je važno brzo riješiti taj problem. Savršeno smo svjesni da postoji otklon u reguliranju tih aktivnosti u usporedbi s zadivljujućom brzinom rasta Interneta«, kazala je Guigou i dodala da će Francuska, koja trenutačno predsjeda Europskom unijom, poraditi na jačanju veza sa grupom G-8, industrijskim zemljama te UN-om. Europska unija se, jednako kao i druge svjetske institucije, s tim problemom suočila ovoga svibnja, kada se pojavio »ljubavni« virus, koji je u cijelom svijetu nanio oko sedam milijardi dolara štete.</p>
<p>EU je priredila i neke nove prijedloge zakona kako bi se zaustavio Internet-kriminal. Takva pravila su potrebna kako bi policija mogla zatražiti podatke s računala koje se nalazi u nekoj drugoj zemlji, a sve bi zemlje članice EU trebale primjenjivati iste mjere sprječavanja Internet-prijevara, provaljivanja u računalne sustave, kao i pokušaja gašenja web-stranica. Također je upozoreno da bi zemlje članice EU trebale popraviti međusobnu policijsku suradnju, kako bi zaustavile kriminalce, koji se nerijetko služe najnovijim tehnološkim dostignućima. EU također smatra da bi policija trebala surađivati s Internet-providerima i neprestano se dodatno obučavati kako bi mogla ostati u tijeku s razvojem tehnologije. Tvrtke koje pružaju pristup Internetu odbile su ranije prijedloge da čuvaju podatke sa svojih servera barem tri mjeseca, kako bi se oni mogli koristiti za eventualne policijske istrage, s obrazloženjem da bi takvo što bilo veoma skupo.</p>
<p>EU smatra da poštivanje propisa i borba protiv Internet-kriminala ne bi trebala zagušiti elektronsku trgovinu. Ipak, upozoreo je da vlade moraju shvatiti da poštivanje zakona stavlja ogroman teret na trgovce i proizvođače, ali da je upravo posao vlada da te terete što je moguće više smanje. Jedno od najvažnijih pitanja, koje bi trebalo biti riješeno u sljedećih nekoliko mjeseci, jest pitanje dječje pornografije, koje ministri stavljaju na prvo mjesto, i prije krijumčarenja droge, provala u računske sustave i rasizma na webu. (Reuters/I.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Debljinu izazivaju - virusi?</p>
<p>MADISON, 30. srpnja</p>
<p> - Virus, nalik na onaj gripe, mogao bi biti odgovoran za prekomjernu tjelesnu težinu, kažu američki znanstvenici. Istraživači Sveučilišta u Wisconsinu u Madisonu su otkrili da miševi i kokoši, zaraženi običnim ljudskim virusom, sakupljaju mnogo više masti nego nezaražene životinje. Također su otkrili da je isti virus češći kod ljudi koji pate od prekomjerne težine, zbog čega sumnjaju da taj virus također izaziva pretilost kod ljudi.</p>
<p>U četiri eksperimenta, američki su znanstvenici zarazili piliće i miševe adenovirusom-36, članom virusne obitelji u kojoj se nalazi još pedesetak vrsta. Većina adenovirusa izaziva prehlade, proljeve ili slične tegobe. Nakon nekoliko mjeseci, životinje zaražene tim virusom težile su samo sedam posto više od prosjeka, ali su zato njihova tijela sadržavala više masnoće. Znanstvenici kažu da je ovo prvi ljudski virus kod kojeg je pouzdano dokazano da izaziva pretilost kod životinja, pa je moguće, kažu znanstvenici, da virusa koji izazivaju povećanje tjelesne težine, ima još.</p>
<p>Još neobjavljene studije pokazuju da je čak 20 do 30 posto prekomjerno debelih ljudi zaraženo adenovirusom-36, a isti virus nosi samo pet posto »normalne« populacije. Ipak, stručnjaci nisu posve iznenađeni ovim rezultatima. Naime, u posljednjih nekoliko godina pronašli su dokaze da su mnoge kronične bolesti i stanja organizma izazvani infekcijama. Vjeruje se da tri različita mikroba stvaraju začepljenja u žilama. Također, čirevi, za koje se dugo vremena vjerovalo da su rezultat stresa i loše ishrane, su najčešće izazvani bakterijom Helicobacter pylori.</p>
<p>Valja naglasiti da je za nekoliko životinjskih virusa utvrđeno da izazivaju pretilosti i kod ljudi i kod životinja. Adenovirus-36 jedini je za kojeg je, zasad barem, dokazano da izaziva povećanje masti u tijelu. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Otmičar multimilijunaša izručen Njemačkoj </p>
<p>FRANKFURT, 30. srpnja</p>
<p> - Thomas Drach, vođa bande koja je 1996. otela njemačkog multimilijunaša Jana Philippa Reemtsmu, stigao je u subotu u Njemačku, nakon što je u argentinskom zatvoru dvije godine čekao na izručenje. Drachova je banda držala Reemtsmu 33 dana kao taoca u jednom podrumu u Hamburgu, tražeći od njegove obitelji 18 milijuna maraka otkupnine. </p>
<p> Drach je uhićen u ožujku 1998. u Buenos Airesu i to zbog lažne putovnice, nakon što je izvjesno vrijeme proveo pod lažnim imenom u Urugvaju. Pod policijskom pratnjom, Drach je na frankfurtski aerodrom stigao nešto prije ponoći, nakon čega je helikopterom prebačen u Hamburg, gdje je pritvoren, kazao je glasnogovornik policije Reinhard Fallak. Ostali sudionici otmice već su osuđeni i izdržavaju zatvorske kazne, a Drachovo se suđenje očekuje najkasnije do kraja godine. </p>
<p> Reemtsmino bogatstvo proisteklo je iz obiteljskog posla - proizvodnje cigareta. Njegova obitelj posjeduje drugu po veličini tvornicu cigareta u Njemačkoj, a među ostalim vrstama, proizvodi i cigarete Peter Styvesant. Reemtsma je glavni pokrovitelj kontroverzne putujuće izložbe o nacističkim zločinima u istočnoj Europi. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Brnaški dernek privukao više tisuća gostiju</p>
<p>BRNAZE, 30. srpnja</p>
<p> - Brnaški dernek, poznat kao tradicionalna smotra folklora i junaštva naroda cetinskog kraja i svojevrsna turistička manifestacija - unatoč prekidu više od jednog desetljeća - ove je godine u tri dana (petak, subota i nedjelja) privukao više tisuća posjetitelja, na predjelu Meljače u Brnazama kraj Sinja. Ta manifestacija je završena i zatvorena u nedjelju, a prvi put je ove godine uvrštena u program sinjskog kulturnog ljeta pod nazivom »Dani alke i Velike Gospe«.</p>
<p> U izvođenju kulturno-zabavnih programa sudjelovalo je višestotina sudionika. Osim dječje alke, koju su priredili brnaški dječaci, zanimljivost posjetitelja su privukle i brojne narodne igre, poput skoka u dalj s mjesta, bacanje kamena s ramena, potezanje klipa i konopa, natjecanje u pjevanju, reranju i ojkanju. U sklopu programa na improviziranoj tribini pod otvorenim nebom, na rubu Sinjskog polja, nastupila su i kulturno-umjetnička društva iz Dugopolja, Vrlike i Brnaza. Domaćini su za goste pripavili bogatu i raznovrsnu ponudu hrane i pića. Međutim, organizacijski odbor Brnaškog dermeka najavio je održavanje te manifestacije i 2001. na istom mjestu, s još zanimljivijim i bogatijim programom koji će se pripripremati tijekom ove i iduće godine. (N. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>»Maršalu« pet Zlatnih arena</p>
<p>Filmu Vinka Brešana pripala Velika zlatna arena i još četiri nagrade Festivala hrvatskog filma/ Po četiri Zlatne arene filmovima »Nebo, sateliti« Lukasa Nole i »Blagajnica hoće ići na more« Dalibora Matanića, te dvije filmu »Je li jasno prijatelju?« Dejana Aćimovića</p>
<p>PULA, 30. srpnja</p>
<p> - Svečanom projekcijom filma »Nebo, sateliti« Lukasa Nole te proglašenjem nagrada u nedjelju navečer u pulskoj areni je završen ovogodišnji Festival hrvatskog filma Pula 2000. Žiri pod predsjedanjem Krste Papića (članovi Leo Hannewijk, Christopher P. Marcich, Katarina-Zrinska Matijević, Robert Pauletta, Ovo Štivičić i Vjeran Zuppa), odlučio je da Velika zlatna arena za film pripadne filmu »Maršal« Vinka Brešana.</p>
<p> Ovaj film dobio je još četiri Zlatne arene - za scenarij (Ivo i Vinko Brešan), glavnu mušku ulogu (Ilija Ivezić), glazbu (Mate Matišić) i za masku (Janosz Kalja). Film »Maršal« ocijenjen je od žirija publike visokom ocjenom 4,41, pa mu je pripala i Nagrada publike, Zlatna vrata Pule. Brešan je dobio i nagradu Synchro-filma iz Beča , koja uključuje i 20.000 šilinga. Filmu »Nebo, sateliti« Lukasa Nole pripale su četiri Zlatne arene - za režiju, kameru (Darko Šuvak, koji je dobio i nagradu Kodak), kostimografiju (Ksenija Jeričević) i ton (Toni Jerković, Gordan Fučkar i Dubravka Premrl). Nolin film je dobio i nagradu Oktavijan žirija filmskih kritičara. Vjesnikova nagrada »Breza«, najboljem debitantu, pripala je Daliboru Mataniću za film »Blagajnica hoće ići na more«, a ovaj film dobio je i tri Zlatne arene - za glavnu žensku ulogu (Dora Polić), za sporednu žensku ulogu (Nina Violić) i za montažu (Tomislav Pavlić). Film »Je li jasno prijatelju« Dejana Aćimovića dobio je dvije Zlatne arene - za sporednu mušku ulogu (Dejan Aćimović) i za scenografiju (Ivica Trpčić). </p>
<p> Velika zlatna arena za životno djelo i doprinos hrvatskoj filmskoj umjetnosti pripala je redatelju Branku Baueru. (Br.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Hrvatska filmska apokalipsa sada</p>
<p>Festival hrvatskog filma Pula 2000/ Posljednjeg dana festivala prikazan film »Nebo sateliti« Lukasa Nole / Zašto je u tijeku samog festivala odlučeno da se promijeni Pravilnik o nagrađivanju?</p>
<p>PULA, 30. srpnja</p>
<p> - Posljednjeg dana Pulskoga festivala, u nedjelju, prikazan je dugoočekivani film »Nebo, sateliti« Lukasa Nole. Premda je statistički gledano to Nolin treći film, on, kako sam priznaje, taj film smatra svojim prvim, pravim filmom u kojem je mogao pokazati sve osobne osjećaje, preokupacije, stavove i namjere, kako estetske tako i ideološke, umjetničke, autorske, ljudske i humane. Bio je to doista pravi doživljaj filmske Pule u kojem nam je Nola pokazao ne samo raskošnost svog redateljskog umijeća i načina razmišljanja nego i širinu vladanja temom rata na jedan sasvim drugačiji, moderniji i otkačeniji način od svih dosadašnjih filmova viđenih u nas.</p>
<p> Beskompromisan, moderan i iskren do krajnjih granica, Lukas Nola, i sam sudionik ratnih zbivanja i čovjek koji je rat proiživio, a ne pročitao iz novinskih i tv naslova, dao je s dovoljnom distancom godina, svoju zrelu i upečatljivu verziju hrvatske ratne apokalipse. I doista, prva asocijacija na taj film bezuvjetno je Coppolina »Apokalipsa sada«, ali s Nolinim intimističkim, duboko osobnim opservacijama na specifičnost našeg vremena i događanja. To nije dakle ni žanrovska niti idejna kopija slavnog prethodnika, nego superiorno intimističko razmišljanje na slične teme, ali s različitim efektima i emotivnim stanjima.</p>
<p>Koristeći se estetikom ružnog, da bi plasirao poetski verizam, uz sve osobne sklonosti modernističkom stilu šezdesetih, Lukas Nola ispričao je »svoju« ratnu priču, na način i sredstvima do sada neviđenim u domaćem filmu. Tako je njegov ratni intermezzo napokon pravi odgovor svim srpskim manipulacijama i gradacijama koji su sa svojim »lepim selima, koja lepo gore« posljednjih godina nametljivo pokušavali plasirati svoje ratne »istine« . Osjeti se da je Nola radio ovaj film dugo, pažljivo i decentno, bez narudžbi i dodvoravanja, ništa ne propuštajući slučaju jer, osim što je »totalno« njegov, to je između ostalog i filozofski film o četiri osnovna elementa koja omogućavaju život na zemlji - koji snimaju sa satelita. Zemlja (kopanje grobova vlastitim rukama), vatra (ratni oganj), zrak (avionska avantura) i voda (na početku i kraju kao očišćavanje od svih prljavština rata i inicijacija za neki drugi život, gotovo poput Ivana Krstitelja ). </p>
<p>Potvrda da svaki dobar film ima u sebi cjelokupnost i kompaktnost ekipe, pokazala se i ovoga puta, usaglašenim timom, od moderne režije do sjajne, funkcionalne glazbe (Legen), mračne teške i efektne fotografije (Darko Šuvak) do odlične naslovne uloge Filipa Nole koji je istodobno i svemirac i svetac u svom zatvorenom krugu patnji i stradanja.</p>
<p> Neposredno prije završetka festivala u nedjelju navečer, festivalska atmosfera se oštro zahuktava, posebno zato što će se odluke žirija znati tek u ponoć. No, već sada je laganu uzbunu izazvala odluka Vijeća festivala da u tijeku samog festivala promijeni Pravilnik o nagrađivanju, tako da se glavna nagrada za film ne dodjeljuje producentu nego redatelju filma. </p>
<p>Premda je sugestija došla od članova žirija, neprofesionalno je i nekorektno mijenjati pravila dok »utakmica traje«, jer mnogo ranije se znalo da hrvatska kinematografija nije producentska nego autorska, pa čudi da je bilo potrebno da prođu dva dana Pulskog festivala da bi se to ustanovilo. Dakako, najpogođenijim se osjetio Ivan Maloča iz Inter filma, producent filma »Maršal« koji ima najviše šanse za osvajanje glavne nagrade, on je stoga uputio protestnu notu Festivalskom vijeću i napustio Pulu. </p>
<p>Šteta, za festival koji je krenuo drugim tokovima, jer ovakva vrst zakašnjelih reakcija, ili prigodnih manipulacija doista se mogla izbjeći, tim prije što je svima vrlo dobro znano da je pravi producent filmova u malim kinematografijama poput naše - država u financijskom smislu, to jest Ministarstvo kulture i nacionalna televizija, dok je u logistici i organizacijskoj podršci to ipak producent koji može ili ne mora dati sve od sebe kako bi podržao, štitio i navijao za svoj film. U slučaju Ivana Maloče, »Maršal« je doista imao istinsku podršku, kao i prošle godine »Crvena prašina«, pa je čudno da se ignorira producentska kuća koja već dvije godine zaredom ima najbolje filmove i koja je na neki način izvoznik hrvatskog filma u svijet. Možda je čudno, ali zasigurno nije slučajno?! </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Iznenadna ljubav Pule i Motovuna</p>
<p>PULA, 30. srpnja</p>
<p> - Otkud ta iznenadna ljubav pulskog i motovunskog festivala, iskazana u nedjelju na posljednjoj tiskovnoj konferenciji Pulskoga festivala, kojom su prigodom za istim stolom pred novinarima našli čelni ljudi obaju festivala, a s ciljem da se na završnici Pule animira za Motovun. To pitanje iz publike dobilo je odgovor pulski selektora Branka Ivande: »Nove Pule ne bi niti bilo da se nije pojavio Motovun!» Tako je pojašnjenja ta nagla ljubav, doduše tek djelomično, ako se nema na umu da su lani, iza tih dvaju festivala stajale različite političke opcije, pa je nakon izbora trebalo pronaći spasonosnu recepturu za opstanak Pule i budućnost Motovuna.</p>
<p>Posljednjeg festivalskog dana u Puli u rano poslijepodne trebalo je na press konferenciji razgovarati o filmovima :»Ne daj se, Floki« Zorana Tadića, »Blagajnica hoće ići na more« Dalibora Matanića i »Nebo, sateliti« Lukasa Nole, ali je pred novinare izašao selektor Branko Ivanda i pojasnio da je, na inicijativu ocjenjivačkog suda, pulsko Festivalsko vijeće prihvatilo prijedlog da Velika zlatna Arena za najbolji film Festivala, od ove godine, ne pripada producentu, već režiseru filma. U zamjenu od idućeg pulskog festivala uvest će se i nagrada za producente. Što se pak tiče filma »Ne daj se, Floki», koji je naišao na simpatije publike u Areni, ali i okupljene na press konferenciji, njegov režiser Zoran Tadić rekao je da je to djelo nastalo prema televizijskoj produkciji, ono je zapravo hommage nedavno umrlom glumcu Mladenu Crnobrnji. O drugom filmu »Blagajnica hoće ići na more« Dalibora Matanića i Nolinu »Nebo, sateliti« razgovaralo se, također, podulje.</p>
<p>Što se tiče vrednovanja filmova od strane žirija publike, i dalje je na prvom mjestu uvjerljivo »Maršal« (4, 42), slijede »Je li jasno, prijatelju?« (3.66), »Srce nije u modi« (3.04), »Ne daj se, Floki« (2.72), dok je Sedlarov »Četverored« posljednji sa ocjenom 1.79. </p>
<p>U nedjelju poslijepodne u Talijanskom klubu kulture pod vodstvom Hrvoja Hribara, predsjednika Društva hrvatskih filmskih redatelja, najavljen je okrugli stol na temu »Rimske ruševine, socijalističke stečevine i svijetla budućnost«. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ljetne kazališne perverzije</p>
<p>Histrionski dom u Zagrebu / Uz premijernu izvedbu »Seksualnih perverzija u Chicagu« Davida Mameta, u režiji Roberta Raponje i produkciji Glumačke družine »Histrion« / Predstava koja nastoji zabaviti gledatelje površnim poigravanjem sa slikom otuđena svijeta </p>
<p>Žudnja za ljubavlju vodi Danyja Shapira, Bernarda Litka, Deborah Solomon i Joan Weber po otuđenim urbanim krajolicima drame »Seksualne perverzije u Chicagu« Davida Mameta. Oni su simpatični gubitnici iz susjedstva koji se ne snalaze u svijetu u kojem čarobne formule brzog uspjeha zamjenjuju želje i mogućnosti izbora svode na igru uvijek istih konvencionalnih, potrošenih modela. Njihova je stvarnost skučena, njihov je govor reduciran na nekoliko najčešće »prljavih« riječi, njihovi su razgovori lišeni smisla i značenja, njihova je budućnost prepuštena ponavljanju istoga... I dok pokušavaju osvojiti žene, junaci Mametove drame spotiču se o stereotipne poglede na muško-ženske odnose, upadajući u zamke što se pojavljuju pri svakoj zamjeni riječi seks za riječ ljubav, kroz iskliznuća emocionalnih nerazumijevanja, u vječitom traganju za Drugim. O kakvim je perverzijama riječ, mogao bi se upitati zbunjeni gledatelj - o onima koje u jeziku koriste smušeni likovi, ili ipak samo o onoj u naslovu. </p>
<p>»Seksualni život su uništili mediji« tvrdi David Mamet i svoj dramski tekst posvećuju onima koji su opsjednuti atraktivnim opsjenama suvremenog društva, postali njihovim žrtvama u instant realnosti koja poništava prostore osobnih sloboda. Mametova dramaturgija stoga i slijedi trivijalne zakonitosti takova života u namjeri da predoči njegovu naizgled veselu apokalipsu. Fragmenti stvarnosti posuđeni iz ureda, kinodvorana, stubišta, barova, spavaćih soba, plaža..., izdvojeni iz konteksta, sugeriraju smjernice priče koja ipak kronološki slijedi niz dramskih događanja. </p>
<p>Filmski okvir zbivanja pripisan je i kratkim replikama, naglašenim rezovima i slikama, dijalogom koji svojom sažetošću ne bi trebao dopustiti izraženiju psihologizaciju i dublja scenska traganja za uzrocima i posljedicama. Rasvjetljavanjem nepovezanih krhotina našega života Mamet nastoji ukazati na površnost što postaje jednim od najsigurnijih znakova ovoga vremena, ali to olako prihvaćanje realnosti nije lako ocrtati na pozornici. Redatelj Robert Raponja slijedio je, u zagrebačkom Histrionskom domu, opća mjesta pri uprizorenju »Seksualnih perverzija u Chicagu« koje su u Zagrebu prikazane s dvadesetgodišnjim zakašnjenjem.</p>
<p>Već scenografski raspored Miljenka Sekulića te kostimi Elvire Ulip upućuju na koketiranje s filmskim postupkom u doslovnosti prikaza i ovladavanju realističnim znakovima. Barske stolice, krevet, vrata, uredski stolovi... uvode nas u kazališno-filmsko ozračje Mametova svijeta, gdje se prizori odvajaju zatamnjenjima u dinamici izmijene kratkih scena. Takvom pristupu nužno treba biti prilagođena i gluma, izvedena iz ritma što ne dopušta preduge stanke u traganju za psihološkim izlikama likova i njihovoj potrebi za dodatnim opravdanjima. U zadanoj srukturi scenskog iskaza ponajbolje se snašao Marko Torjanac, sklon karikaturalnom pristupu u interpretaciji nadmoćnog Bernarda Litka. On je izgradio lik prepoznatljiv u svakom prizoru koji efektno funkcionira u rasutoj zbilji »Seksualnih perverzija...«. Ivani Bakarić nedostajalo je više ležernosti u predočavanju uloge odlučne prijateljice, Robert Plemić bio je odveć glumački nesiguran u ocrtavanju nesigurnosti Danyja Shapira, dok je Matija Prskalo inzistirala na dramatičnim tonovima nepotrebnim u Mametovoj neurotičnoj slici svakodnevice. Oni koji su očekivali šokantno perverzne prizore ostali su zasigurno razočarani. Ipak, scensko prizorenje »Seksualnih perverzija u Chicagu«, u produkciji Glumačke družine »Histrion«, uspijeva nasmijati gledatelje na mjestima duhovitim mametovskim dramskim primjedbama nudeći zabavu i brz zaborav nakon toga. To je predstava namijenjena ljetnim mjesecima kada se u prepuštanju dokolici lišavamo velikih i važnih tema te se odveć ne opterećujemo onim pitanjima koja bi zapravo trebala zanimati teatar. Nova izvedba »Histriona« ljetna je kazališna perverzija koja se Zagrepčanima nudi u mjesecima i suviše skromne kazališne ponude. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bachu u spomen</p>
<p>Diljem svijeta se 28. srpnja obilježavala 250. godišnjica smrti Johanna Sebastiana Bacha pa upravo na taj dan i Dubrovački ljetni festival dao je svoj drugi prilog tom velikanu koncertom engleskog ansambla Florilegium. Taj sastav kritika je stavila među najbolje takve vrste u Europi a ponekad ga čini do 50 glazbenika, što ovisi o programu koji se proteže od ranobaroknih do rano romantičnih skladba. U upravo završenoj sezoni ansambl je održao šest koncerata posvećenih Johannu Sebastianu Bachu. U Dubrovnik su stigla samo četiri umjetnika čineći kvartet: A. Solomon - flauta i blok-flauta, L. Russell - violina, D. Yeadon - violončelo i viola da gamba te čembalist N. Peres da Costa. </p>
<p>Program prilagođen kvartetu bio je zanimljivo koncipiran od skladba Johanna Sebastiana Bacha i njegova najtalentiranijeg sina C. Ph. Emanuela te Bachova prijatelja i Emanuelova krsnog kuma Telemanna, dakle otac, sin i kum. Neodoljivost skupnog muziciranja, muzikalni dah do detalja, ujednačenost odmah se moglo čuti i osjetiti već u prvoj skladbi - trio-sonata u G-duru s četiri kontrastna stavka J. S. Bacha. Bachov sin Emanuel napisao je 13 trio-sonata, najpoznatija među njima je »Sugovor sangvinika i melankolika« (popraćen zanimljivim autorovim predgovorom). Florilegium je odabrao trostavačnu u C-duru WQ 147 koja je prošla u britkom i iskrenom sviranju.</p>
<p> »Kum« Telemann bio je zastupljen Sonatom prima u A-duru, šestostavačnom 1. suitom u e-molu br. 1 i slušajući tu glazbu bilo je radosno druženje u jednom intimnom ozračju. I solo istupi članova kvarteta su također bili zanimljivi pa kad se »vragolasto« oglasila flauta u rukama A. Solomona Sonatom za flautu solo Emanuela Bacha zazvučala je prpošno i svježe. Violinistica L. Russell čistim zvukom je odsvirala Telemannovu Petu fantaziju u a-duru. Viola da gamba ne susreće se često pa zato Sonata za violu da gamba i čembalo u d-duru BWV 1028 J.S. Bacha u izvedbi D. Yeadona i N. Pereza da Costa bila je vrlo zanimljiva dočaravajući glazbu davnih vremena, kad se plesalo i zabavljalo po plemićkim dvorovima.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Svjetlopisi Andriane Škunce</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Pjesnikinja Andriana Škunca predstavlja ciklus svojih fotografija pod naslovom »Tragovi Kisse«, na izložbi što se 1. kolovoza otvara u Maloj crikvici u Novalji. Autorica, koja je zadnjih deset godina snimila oko sedam tisuća fotografija zavičajnoga otoka Paga, nakon samostalne izložbe »Novaljski svjetlopis« u Galeriji Era također u Novalji, u lipnju ove godine, pokazuje izbor iz svoga fotografskoga opusa koji, kako u proslovu kataloga izložbe u Maloj crikvici bilježi Branka Slijepčević, nije dokument o slikovitu mediteranskom krajoliku nego svijet temeljen na zrcalnosti i dvostrukosti značenja, zapravo pokušaj bilježenja skrivenoga, i to u mediju u kojem je mimetičnost imanentna. </p>
<p> Postav u Maloj crikvici nije zamišljen kao izložbena revitalizacija sakralne jezgre, nego kao ophod u čijem središtu prirodno ostaje i dominira čudotvorna Gospa od luzarja. Intervencija u kadar i smisao svetišta pokušava slijediti neke unutarnje silnice i simboliku prostora. Riječ je o svetištu koje spiritualno traje stoljećima, pa čak i ime Male crikvice govori o povijesnom sjećanju - nosi u sebi usporedbu s velikom straokršćanskom bazilikom urbanom na čijim je temeljima izgrađena. Autorica proslova zaključuje da postav fotografija Andriane Škunce u novaljskoj Maloj crikvici nosi i izazov ispitivanja u kakvu su suglasju spiritualno jako mjesto i fotografija koja traga za tajnom otoka. (Ž. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nadmudreni advokat</p>
<p>Stara francuska farsa »Advokat Pathélin« na Zagrebačkom ljetnom festivalu / Efektna predstava ansambla Teatar klasike</p>
<p>U veoma prohladnoj večeri, očigledno zbog toga i pred malim brojem publike u subotu je u atriju Klovićevih dvoru na Gornjem gradu održana prva od dvije najavljene izvedbe jedinog dramskog djela na ovogodišnjem Zagrebačkom ljetu. Bio je to nastup vjernog suradnika Zagrebačkog ljetnog festivala, ansambla Teatar klasike, što su ga još 1972. osnovali redatelji Janko Marinković i Antun Celio-Cega; od tada ansambl je ne samo u Zagrebu i njegovim prigradskim naseljima nego i na gostovanjima izveo širok repertoar, od svjetske klasike do suvremenih hrvatskih autora, a kroz njegove predstave prolazila je plejada uglednih glumaca hrvatskog teatra.</p>
<p>Unatrag koju godinu Teatar klasike na svoj je repertoar postavio i najčuveniju srednjovjekovnu farsu nepoznatog francuskog autora »Advokat Pathélin«, prvi puta izvedenu negdje 1469. godine, nerijetko, ali vjerojatno pogrešno pripisivanu velikom francuskom pjesniku boemu François Villonu. Zagreb je tako ponovno - poslije jedne izvedbe koje se još sjećamo - posjetio domišljati mangup s advokatskom titullom koji nadmudri i trgovca i suca, a na kraju sâm bude nadmudren od primitivnog pastira. Ovaj komad najizrazitije predstavlja farsu kao izdanak tada popularnog francuskog pučkog teatra; u tom djelu tipovi prerastaju u karaktere i pružaju zahvalne prilike igranja i današnjem glumištu, što potvrđuje i ova, efektna predstava zagrebačkog Teatra klasike. Predstava igra u jednostavnom dekoru i izvrsno zamišljenim stilskim kostimima Rute Knežević, rasvjetu je postavio Aleksandar Augustinčić, režiju Antuna Celija-Cege uspješno je obnovila pomoćnica redatelja Lidija Tocilj a igra se (što nije navedeno u programu) u izvrsnom stihovanom prijevodu Vladimira Gerića.</p>
<p>Naslovni lik donio je s punim temperamentom i smislom za izražajnu komiku Džimi Jurčec, a uz njega se veoma svidjela u komici razumno dozirana i jednako mimikom kao i gestom odlično igrana Pathélinova žena Matilde Sorić. Otokar Levaj koncentrirano je nosio pomalo nezahvalnu ulogu Suknara, a ulogu Suca na odgovarajući način iznio je Mirko Švec. Izvrstan je u ulozi Pastira bio Ranko Tihomirović. Prisutna publika dobro je zagrijala dlanove srdačnim pljeskom.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Na Poljudu pomireni sa sudbinom gubitnika?</p>
<p>Iako će u srijedu u mađarskom Györu igrati uzvratni dvoboj 2. pretkola Lige prvaka protiv Dunaferra, na Poljudu se to ne vidi; i nogometaši Hajduka i njihovo vodstvo pomirili su se s ispadanjem</p>
<p>SPLIT, 30. srpnja</p>
<p> - Mirna nedjelja na Poljudu, ni traga »šušuru« koji je uobičajen prije velikih utakmica. Poraz od Dunaferra u 2. pretkolu Lige prvaka u srijedu, u prvom ovosezonskon pravom dvoboju, kao da je srušio sve ambicije poljudskog ligaša prije srijede i uzvratnog susreta s mađarskim Dunaferrom u Györu.</p>
<p>A možda ovo »apaurin« ozračje dobro dođe Splićanima, jer se malo-pomalo gubi imperativno značenje utakmice, premda je ispadanje iz kvalifikacija Lige prvaka veliki udarac na otvaranju sezone za momčad iz Splita. Uzrečicom »da se u uzvratu ništa ne može izgubiti, jer je već sve izgubljeno« želi se rasteretiti momčad i pokušati napraviti čudo, jer ipak treba u gostima anulirati dva pogotka manjka. Uočene slabosti i nemoć u prvom susretu pokušavaju se ispraviti razgovorom i opuštenijom atmosferom. Želi se uvjeriti igrače da šanse postoje dok se god utakmica igra, makar to zvučalo utopistički.</p>
<p>U subotu je druga momčad Hajduka osvojila turnir »Nogometna oluja - Gojko Šušak« pobijedivši domaćina Posušje 1-0 i Brotnjo 2-0. Igralo se »trokut« sustavom, svaki sa svakim po 45 minuta, a trener Petar Nadoveza pružio je prigodu igračima koji se nisu naigrali u pripremnom periodu.</p>
<p>Kako su dva braniča koja su startala u utakmici s Dunaferrom ozlijeđena - Grdić nosi plastični ovoj oko desnog zgloba, a Đuzelov je izvadio zub - trener Nadoveza je iskušavao Sablića i Puljiza. Njih dvojica bi mogla, po svemu sudeći, započeti susret u Györu, tim više što su se na posljednjim treninzima uigravali sa Slavenom Bilićem u ulozi korektora. U 90 minuta igranja u Posušju posebno dobro je nastupio Darko Miladin u ulozi desnog bočnog i Vik Lalić u ulozi posljednjeg veznog igrača, pa su tako u najužoj konkurenciji za srijedu u Györu.</p>
<p>Splićani će u ponedjeljak održati dva treninga, a u Mađarsku će otputovati u utorak posebnim čarter-letom, no ovog puta u avionu neće biti mjesta za navijače. Zanimljivo je da je samo zagrebačka »Torcida« organizirala put navijačima u Mađarsku. Jesu li navijači Hajduka izgubili nadu da se u Mađarskoj može napraviti čudo? Kako su prošle srijede navijači u velikom broju nahrupili na Poljud, vjerujući da Hajduk može ući u Ligu prvaka, tako su sad uvjereni da »bijeli« ne mogu ove sezone pružiti ozbiljnije utakmice.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Katastrofa mladih košarkaša</p>
<p>U trećem kolu Europskog prvenstva mladih košarkaša reprezentacija Hrvatske ubilježila je i treći poraz, najuvjerljiviji do sada / Mladi Francuzi pobijedili su naše sa 89-68 (46-39)</p>
<p>OHRID, 30. srpnja</p>
<p> - Crna serija naših mladih košarkaša u Ohridu i dalje traje. Novi udarac doživjeli smo od Francuza kojima je to bila prva pobjeda na prvenstvu, dok su nama sada ostali tek minimalni izgledi za plasman među četiri prvoplasirane reprezentacije koji vodi u četvrtfinale.</p>
<p> Treći uzastopni poraz bio je najuvjerljiviji do sada, 21 koš zaostatka (68-89) u sudaru s Francuzima zaista se teško mogao očekivati. Naši su totalno potonuli u dvoboju koji je ponudio bezvoljnu i anemičnu igru izabranika Mladena Šestana, tijekom cijele utakmice tek su u jednom periodu, kada su Francuzi sedam minuta prije kraja utakmice prvi put dosegnuli prednost od 21 poena, pokazali borbenost i želju za povratkom, ali na žalost taj zanos nije dugo potrajao.</p>
<p> Naš prvi centar, Dalibor Bagarić, na kojemu je izbornik Šestan temeljio igru ove reprezentacije, opet je odigrao slabo, tek šest koševa i pet skokova bilo je premalo od igrača koji sebe već vidi u NBA dresu Chicago Bullsa. Ni druga uzdanica reprezentacije, Mario Stojić, nije ponudio igru za pamćenje unatoč tome što je postigao 17 koševa. Većina tih koševa stigla je u trenutku kada je prednost Francuza već bila nedohvatljiva.</p>
<p> Izbornik Šestan nije tražio opravdanje za slabu igru svojih izabranika, nakon odlične igre protiv Španjolaca i nesretnog poraza u produžetku, ovako slabo izdanje protiv Francuza teško je bilo za očekivati.</p>
<p>- Nismo bili u stanju protivniku odgovoriti ni kondiciono, ni taktički, ni psihički. Igrači kao da su očekivali da će pobjeda pasti s neba, da će se nešto dogoditi i da će onda krenuti, ali sada je došlo vrijeme da se probudimo i da učinimo sve što možemo da se ne osramotimo i da prvenstvo ne završimo bez pobjede.</p>
<p>Nakon dana odmora u ponedjeljak, u utorak i srijedu naše očekuju dvoboji protiv Slovenije i Rusije. Za plasman u četvrtfinale trebat će nam obje pobjede uz uvjet da i Francuzi i Rusi izgube oba preostala susreta.</p>
<p>Međutim, komentar naseg izbornika o igri nasih igrača ne daje puno nade u povoljan ishod na ovom prvenstvu.</p>
<p>- Moje zapažanje na ovom turniru je da kod svih reprezentacija nedostaje žestina i naboj kakav se očekuje, a to je posebno primjetno kod naših igrača. Meni se čini da oni misle kako su svoje odigrali, da su se na Svjetskom prvenstvu prošle godine dokazali i da ovo nije njihovo prvenstvo.</p>
<p>• Dvorana Biljanini izvori</p>
<p>HRVATSKA - FRANCUSKA 68-89 (39-46)</p>
<p>HRVATSKA: Subotić 1 (1-2), Miljković, Malić 12 (0-3), Pašalić, Žižić 15 (5-5), Džidić 4 (1-2), Planinić 6, Stojić 17 (0-1), Bagarić 6 (2-2), Tomas 4, Pehar, Vidaković 3.</p>
<p>FRANCUSKA: Brochard 21 (2-2), Fellah 5, Diaw 14 (3-3), Dubiez, Marquis 6, Devehat 2, Ferchaud, Gautier 22 (6-8), Delval, Brun 3, Amet, Vebobe 16 (2-5).</p>
<p>SUCI: Tošev (Bugarska) i Zlatevski (Makedonija). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>ŠUT: Hrvatska 24-56 (43%), Francuska 36-64 (56%). TRICA: Hrvatska 11-26 (43%), Francuska 4-8 (50%). SKOK: Hrvatska 23 (17+6), Francuska 29 (20+9)</p>
<p>• Rezultati 3. kola, skupina A: Turska - Litva 90-78 (36-45), Makedonija - Izrael 57-68 (23-32), Grčka - Jugoslavija 60-66 (35-31). Redoslijed: Izrael 6 bodova, Jugoslavija 5, Grčka, Makedonija, Litva i Turska 4.</p>
<p>Skupina B: Španjolska - Slovenija 71-68 (37-38), Hrvatska - Francuska 68-89 (39-46), Rusija - Češka 84-76 (32-43). Redoslijed: Španjolska 6 bodova, Slovenija i Rusija 5, Češka i Francuska 4, Hrvatska 3. </p>
<p>Željko Đođo</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Barrichello i Ferrari slavili u Hockenheimu</p>
<p>HOCKENHEIM, 30. srpnja</p>
<p> - Brazilski vozač Rubens Barrichello sa suzama u očima je primio svoj prvi pobjednički pokal u utrci Svjetskog prvenstva, a podigao ga je u Hockenheimu na 11. utrci SP, Velike nagrade Njemačke. Osim što je to prva Brazilčeva pobjeda, ta je pobjeda razveselia i momčad Ferrarija, jer je prvi vozač Ferrarija i vodeći u redoslijedu za svjetskog prvaka, Nijemac Michael Schumacher izletio sa staze već u prvom zavoju, kao i prije dva tjedna u Austriji.</p>
<p>Drugo mjesto na Velikoj nagradi Njemačke pripalo je Fincu Miki Hĺkkinenu u bolidu McLarena, a treće mjesto je pripalo Hĺkkinenom momčadskom kolegi, Davidu Coulthardu.</p>
<p>Upravo je Coulthard svojim agresivnim startom »natjerao« Schumachera na pogrešku, ali je Coulthard je tako otvorio prostor za Hĺkkinena, što je ovaj znao iskoristiti. </p>
<p>No, sve pohvale zaslužuje Barrichello koji se, vozeći kao nikad prije u karijeru, polako uspinjao sa 18. mjesta do četvrtog, a potom i do pobjedničkog postolja. Bilo je tu malo i kockanja Ferrarijeve momčadi, jer je staza u HOckenheimu bila na mjestima mokra od kiše, a Barrichello je svo vrijeme vozio s gumama za suhu stazu, za razliku od ostalih koji su požurili u boksove promijeniti gume.</p>
<p>Nakon Schumachera koji je izgurao sa staze i Talijana Giancarla Fisichellu u bolidu Benettona. Utrku nije završio ni drugi Talijan, Jarno Trulli u Jordanu koji je do izlijetanja imao sjajnu treću poziciju. Zgodno je spomenuti da je od 22 vozača utrku završilo samo 11.</p>
<p>Sljedeća, 12. utrka SP vozit će se 13. kolovoza na Hungaroringu za Veliku nagradu Mađarske.</p>
<p>• Redoslijed za Svjetsko prvenstvo: M. Schumacher 56 bodova, 2. Coulthard i Hĺkkinen po 54, Barrichello 46, Fisichella 18...</p>
<p>Redoslijed konstruktora: 1. Ferrari 102 boda, 2. McLaren 98, 3. Williams 18...</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Izgredi nizozemskih navijača u Belgiji</p>
<p>BRUXELLESS, 30. srpnja</p>
<p> - Nakon belgijsko-nizozemskih prijateljskih nogometnih utakmica u Liegu i Mechelenu, došlo je do izgreda navijača.</p>
<p>Po završetku utakmice između Standarda iz Liega i Ajaxa iz Amsterdama izbili su neredi u centru Liega koje su započeli Nizozemci. Prije negoli je policija uspjela smiriti strasti, nizozemski huligani uništili su nekoliko obližnjih lokala u središtu grada, a napali su i nekoliko osoba koje su se u tom trenutku našle na ulici. U tim izgredima ima i ranjenih, ali lakše.</p>
<p>Nereda je bilo i na utakmici između Mechelena i Arnhema. Utakmica je prekinuta zbog nereda na tribinama, što je, pak, iznimno razljutilo nizozemske navijače koji su potom uništili nekoliko automobila parkiranih ispred stadiona. Uhapšeno je 14 Nizozemaca koji su se potom »hladili« u policiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Dinamo nikad ne treba otpisivati«</p>
<p>Negdašnji Dinamov vratar Zlatko Škorić prisjeća se trenutaka iz 1966. kada je bio aktivni sudionik »modre« momčadi koja je iz Srednjeeuropskoga kupa izbacila slavni Milan</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Zlatko Škorić, negdašnji sjajni Dinamov vratar s radošću se i ponosom prisjeća 1966. godine kad je klub iz Maksimira, u dvije službene utakmice za tada još jaki Srednjoeuropski kup eliminirao Milan (1-0, 0-0). Tih se utakmica posebno sjeća kao aktivni sudionik, jer se i tada za Milaneze govorilo da su »strašni« sa svim tim svojim silnim i skupim internacionalcima. Ipak ih se uspjelo zaskočiti ponajprije uvjerenjema kako nema predaje unaprijed protiv koga god da se igra.</p>
<p>- Sjećam se da se uoči njihovog i našeg ogleda pisalo kako se sastaju dvije momčadi od kojih jedna navala košta četiri milijarde lira, što je tada bio nevjerojatan novac, naša pak četiri milijuna.</p>
<p> Ističe to Škorić, podsjećajući kako bi netko možda odmahnuo rukom na taj uspjeh Dinama, jer »zasigurno se Milanu nije dalo gubiti previše vremena tamo s nekim jazavcima« u isto tako »bezveznom« natjecanju«.</p>
<p>No, tada se na SE kup još gledalo s izvjesnim poštovanjem, iako je bilo evidentno da se njegova slava potrošila u zlatnim vremenima za to natjecanje, između dva rata. Tada su uglavnom dominirali sjajni Mađari, Austrijanci i Česi, a tek nakon 1955. kad je natjecanje bilo obnovljeno, naslove su osvajali i talijanski klubovi. Od jugoslavenskih samo je jednom, 1957. novosadskoj Vojvodini uspjelo (bezuspješno) zaigrati u finalu što je tada bilo ocijenjeno kao veliki uspjeh.</p>
<p>U međuvremenu je stasao Kup prvaka u kojemu je Milan dvaput dotada slavio, pa Kup kupova. Dakako, za nas je bio zanimljiv i Kup velesajamskih gradova (kasnije Kup Uefa), u kojemu je upravo generacija koja je u SE kupu eliminirala krajem 1966. godine Milan, šest mjeseci kasnije postala pobjednik Kupa velesajamskih gradova. Radi uspješnih nastupa u Kupu velesajamskih gradova, Dinamo je kasnije manje posvetio pažnje SE kupu, jer se igrao usporedo. Tko se ne sjeća tog čuvenog Dinamovog sastava: Škorić, Cvek, Braun, Belin (Mesić), Jukić, Ramljak, Lamza, Gračanin, Zambata, Gucmirlt, Rora. Uz dakako dirigentski štap legendarnog Branka Zebeca.</p>
<p>- Kad se približio dan prve utakmice s Milanom u Zagrebu, sjećam se kako nam je Zebec tada rekao: »Oni su na prvenstvenoj ljestvici u talijanskom prvenstvu trenutno peti, mi u našemu vodeći. Zašto onda strahovati od njih tko god da bili, kako se zvali i koliko koštali«.</p>
<p>-Samo da nanižem nekoliko imena iz njihovog tadašnjeg sastava pa da se vidi o komu je bilo riječ. Schnellinger, Trappatoni, Rivera, Moro, pa dva slavna Brazilca- Sarmoni i posebno Amarildo... Nakon što su prije toga postigli veliku slavu sa znamenitim skandinavskim triom Gren, Nordha, Liedholm, bez eminentnih im je stranaca sastav bio nezamisliv.</p>
<p>Sjeća se Škorić i obje tadašnje utakmice s Milanom. O zagrebačkoj, kada se na rasprodanom Maksimiru naguralo 25.000 gledatelja, govori:</p>
<p>- Igralo se izuzetno oštro, ponajprije zahvaljujući Talijanima koji su bili iznenađeni našom sjajnom taktikom i dobrom izvedbom. Kao da ih je posebice razljutio Gračanin sa svoja dva pogotka u vratnicu, ali i općenitio naša igra bez respekta. No, tada gotovo nikoga nismo respektirali. U to smo doba igrali s najjačim svijetskim sastavima i postizali i te kako dobre rezultate.</p>
<p>Sjeća se također Zambatinog pogotka (54. minuta) koji je na kraju odlučio pobjednika, a sjeća se i kako su »dinamovci« zadnjih 16 minuta igrali s igračem manje:</p>
<p>- Prgavi Amarildo faulirao je još neiskusnog Blaškovića koji je bio iznesen s travnjaka, a tada nije bilo zamjena. </p>
<p>Posebno se Škoriću u sjećanje usjekao odlazak na uzvrat u Milano:</p>
<p>- Nekoliko stotina navijača ispratilo nas je na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, a mi smo se odužili sjajnom obranom na San Siru, gdje su nam nakon utakmice gledatelji od srca zapljeskali.</p>
<p>Sva ta ugodna sjećanja Škorić je pozvao u stvarnost kako bi poručio ovoj Dinamovoj generaciji:</p>
<p>- Mi smo se tada držali one: respektiraj drugoga, ali pritom nemoj zaboraviti cijeniti sebe. Nije ovaj sadašnji Dinamo slučajno bio pet puta uzastopno prvak Hrvatske, znak je to jednog kontinuiteta i snage. Čak je Milanu više stalo do uspjeha jer lani nisu ništa napravili u Europi, sada bi pošto poto htjeli uspjeti. Stoga ponavljam: nemojmo otpisivati Dinamo, dapače...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Trenerski debi Deverića u Prvoj HNL </p>
<p>Negdašnji Dinamov nogometaš, a danas trener, Stjepan Deverić uvest će u novu nogometnu sezonu novog-starog prvoligaša Marsoniju </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 30. srpnja</p>
<p> - Nogometaši Marsonije prije dva su dana odigrali svoju posljednju pripremnu utakmicu gdje su u Starim Perkovcima, pogotkom Petrovića sa 1-0 svladali domaćeg trećeligaša Slavonca. Nakon tog dvoboja trener novog-starog prvoligaša Marsonije Stjepan Deverić nije bio odveć raspoložen:</p>
<p>- Činjenica je da mi još uvijek teško igramo protiv zatvorene formacije, kada se prtivnik brani sa 10 igrača i tu teško dolazimo do situacija za pogotke. To su tehničko-taktički nedostaci pojedinih igrača koji još uvijek misle da mogu na svoju individualnu kvalitetu rješavati neke stvari. Ne poštuju zakonitosti i pravila kretanja, kaže Deverić, te upozorava: </p>
<p>- Imamo još cijeli tjedan do utakmice protiv Šibenika kako bismo otklonili sve te nedostatke. Tko će se htjeti prikloniti mojim tehničko-taktičkim zamislima taj će igrati, a onaj koji to nije u stanju ispuniti neće ga biti u momčadi. </p>
<p>• Koliko je za vas dobro što je utakmica prvog kola s Hajdukom odgođena?</p>
<p>- Uistinu ne znam koliko je to dobro, a koliko loše. Mi se moramo prikloniti odluci HNS-a i poštivati je do kraja, premda ćemo u tom slučaju imati vrlo težak i zgusnut raspored. Naime, mi u nedjelju u Šibeniku igramo dvoboj drugog kola, a odmah zatim, nakon dva dana u utorak gostujemo u Splitu kod Hajduka. U ta dva gostovanja momčad moramo fizički, taktički i psihički doraditi i pripremiti.</p>
<p>• Nekoliko dana prije početka prvenstva ostali ste bez kapetana i vrlo važnog igrača u obrani Ante Alara.</p>
<p>- Upravo smo na tim stoperskim pozicijama vrlo tanki, stoga ćemo morati obaviti neke pretumbacije unutar same momčadi. Odlazak kapetana Alara pao nam je baš u najnezgodnijem trenutku, jer nam je još uz to i Durak ozlijeđen, a Pinturić nespreman. No, što je tu je.</p>
<p>• Je li momčad već sada dostigla željenu formu?</p>
<p>- Nisam osobito zadovoljan igrom pojedinaca, pa tako ni momčadi. Prošli tjedan smo bili u fazi umora i to se zorno vidjelo na svim utakmicama, a ovaj tjedan ćemo ući u mirniji ritam kojim ćemo nastojati osvježiti momčad, rekao je trener Marsonije Stjepan Deverić, debitant u Prvoj HNL. (J. Šebelj)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dinamo u obranu naslova krenuo »šesticom«</p>
<p>Nogometaši Dinama su u prvom kolu novoga prvenstva Hrvatske sa čak 6-1 (2-0) pobijedili oslabljenu momčad Cibalije</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Sjajna premijera nogometaša Dinama na otvorenju sezone. Prvak je formalno izrešetao vinkovačku Cibaliju, pobijedili su Zagrepčani sa 6-1 (2-0) i pokazali već na prvom koraku da nitko neće imati popusta, te da su s razlogom prvi favorit prvenstva.</p>
<p>Punih 40 minuta mreža gostiju, koji su u prvom dijelu svega dva puta prešli centar, nije se zatresla, iako je sjajni vinkovački vratar Ivica Marić bio kao na streljani. Sijevalo je sa svih strana, ali lopta nikako da uđe u mrežu. Glavni je krivac do te 40. minute bio Marić, ali i Dinamovi napadači koji su isuviše žurili želeći pošto-poto postići pogodak. </p>
<p>No, kada je u 40. minuti Pavlović odlučnim udarcem iskosa savladao Marića, krenula je serija. Već u idućoj minuti Bazina je sa 20-ak metara pogodio vratnicu, da bi minutu kasnije na račun Balabana odjeknuo zvižduk sa solidno ispunjenih tribina, jer dotični je sam želio zaključiti akciju, umjesto da uposli samog Cvitanovića. Balabanu to nije prvi put da je bio egoist. Mislilo se da će se na odmor otići s minimalnom prednošću razigranog i izuzetno raspoloženog, a ozbiljnog domaćina, kad ono, u strijelce se upisao Bazina. Prethodio je jak udarac Cvitanovića i obrana vinkovačkog vratara, pritrčao je Balaban, ali je Marić opet bio na mjestu. Tek u trećem pokušaju Bazina je poentirao.</p>
<p>Vinkovčani su nešto pokušali početkom nastavka, tako da je Sedloski spasio pražnu mrežu. Bio je to signal da domaći još više pritisnu, pa se kao strijelac iskušao i Bišćan izvrsnim udarcem nakon izmjene lopte s Polovancem.</p>
<p>Zanimljiv je dio utakmice bio u završnici kad su u igru ušle mlade snage Gondžić i Abramović. Pokazalo se to punim pogodkom, tako da je Abramović već pri prvom dodiru s loptom postigao pogodak, da bi još veću majstoriju izveo Gondžić smjestivši loptu u mrežu sjajnim lobom. Još je jednom Abramović pokazao da ima dobar nos, a kad se već očekivalo da će tim velikim i uvjerljivim rezultatom Dinamo zaključiti ovo svoje sjajno izdanje, gosti su počasni pogodak postigli iz jedanaesterca.</p>
<p>Valja primjetiti da je Dinamo igrao bez Mikića, Šokote i Šabića, spriječenih zbog viška kartona, te ozlijeđenih Jeličića i Krznara. Vinkovčani pak, ne mogu samo tako jednostavno nadomjestiti gubitak od čak pet standardnih, najboljih igrača. </p>
<p>• Stadion u Maksimiru </p>
<p>DINAMO - CIBALIA 6-1 (2-0) </p>
<p>DINAMO: Butina 6 - Tokić 6,5; Bišćan 7, Sedloski 7 - Pavlović 7, Bazina 6,5 (od 70. Gondžić 6,5), Agić 6,5, Mujčin 7, Čutura 6 (od 59. Polovanec 6,5) - Balaban 6,5 (od 73. Abramović 7), Cvitanović 7.</p>
<p>CIBALIA: Marić 6,5 - Leutar 5,5; Andričević 5,5, Pernar 5 - Križanović 5 (od 46. Pajić 5), Pavličić 6, J. Jurić 5,5 (od 57. Dabro -), M. Jurić 5, M. Meštrović 5,5 - Tkalčević 5 (Antić -), Joldić 5.</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 6. GLEDATELJA: 4000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Pavlović (40.), 2-0 Bazina (45.), 3-0 Bišćan (64.), 4-0 Abramović (76.), 5-0 Gondžić (82.), 6-0 Abramović (85.), 6-1 M. Meštrović (88.) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Čutura, Tkalčević, Pavlović, Bišćan, Cvitanović, Antić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor BIŠĆAN </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Uspješna prvoligaška premijera »dragovoljaca« u Sigetu</p>
<p>Nogometaši Hrvatskog dragovoljca u svom premijernom prvoligaškom nastupu na svom igralištu u Sigetu svladali su novog prvoligaša, momčad Čakovca sa 2-0 (0-0)</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Nogometaši Hrvatskog dragovoljca u svom premijernom prvoligaškom nastupu na svom igralištu u Sigetu svladali su novog prvoligaša, momčad Čakovca sa 2-0 (0-0). Režiser »dragovoljčeve« pobjede bio je Robert Prosinečki koji je najzaslužniji za oba pogotka domaćina.</p>
<p>Prvi pogodak »dragovoljci« su postigli stredinom drugoga poluvremena iz kaznenog udarca. Prosinečki se odlično ubacio u kazneni prostor gostiju, na njega je startao Željko Škopljanac, a mladi sudac Ivan Bebek (samo su mu 23 godine) odmah je pokazao na bijelu točku. Dojam je prestrogo, domaćini su najveću priliku za pogodak dobili na autoritet »Velikog Žutog«. Prosinečki je sam sigurno izveo najstožu kaznu i to je bilo 1-0.</p>
<p>Iako se očekivalo da Prosinečki neće izdržati čitavu utakmicu, on je ipak ostao na terenu i u 78. minuti je bio začetnik najbolje akcije svoje momčadi. Odigrao je dupli pas sa mladim Veliborom Vujićem, utrčao u kazneni prostor i zatim uposlio samoga Igora Čalu kojemu nije bilo teško sa pet metara zatresti praznu mrežu.</p>
<p>A do prvog pogotka apsolutno bolji su bili Čakovčani. Tako smo već u prvih 10 minuta zabilježili dva udarca prema vratima Čeline, ali oba su bila neprecizna. Najbolju akciju u prvom poluvremenu također su izveli gosti. nakon kombinacije Bubelk - Šarić - Kelemen, potonji je pucao sa vrha kaznenog prostora, ali taj pokušaj blokirala je obrana domaćina.</p>
<p>I na početku nastavka opasniji su bili gosti. U 57. minuti Mario Šarić je iz slobodnog udarca sa 18 metara uzdrmao prečku, a gotovo je nevjerojatno što su u 62. minuti propustili Josip Ribić, te Besnik Prenga. Prvo je Ribić sa sedam-osam metara udarcem glavom pogodio Čelinu, a odbijanac Prenga šalje ponovno u domaćeg vratara.</p>
<p>Spomenimo da se u 21. minuti teže ozlijedio prvi vratar Čakovčana Ilica Perić. Prilikom jednog istrčavanja, Perić je ostao ležati na travnjaku, a tada bilježimo i sportski potez Roberta Prosinečkog koji, iako je imao prazna vrata, nije uputio udarac prema gostujućem golu.</p>
<p>Nakon susreta predsjednik »dragovoljca« Stjepan Spajić sjao je od sreće, a igračima je govorio:</p>
<p>- Svi sada u Hrašće na janjetinu! Tko ne dođe, kazna je tisuću maraka! </p>
<p>• Igralište Hrvatskog dragovoljca</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - ČAKOVEC 2-0 (0-0)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čelina 7 - Bošnjak 5,5, Petrović 6, Kablar 5, Andračić 6 - Jurić 6,5; Gulić 5 (od 46. Puljić 6), Prosinečki 7,5 - Katulić 5,5 (od 68. Vujić 6,5), Čalo 6 (od, 94. Dujmović -), Petričević 5,5.</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 6 (od 24. Mlinar 6) - Ribić 5,5, Škopljanac 5,5, Karabatić 6, Zrna 6 - Šarić 6,5, Demir 6, Brlenić 6,5, Kelemen 6,5; Bubek 6,5 - Prenga 6.</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 6. GLEDATELJA: 3.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Prosinečki (68. - 11 m), 2-0 Čalo (78.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bošnjak, Petričević, Petrović, Ribić, Bubek, Čalo</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Robert PROSINEČKI</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Riječani »proknjižili«, a Šibenčani osvojili bodove na Kantridi</p>
<p>U ovosezonskoj premijeri na Kantridi nogometaši Šibenika iznenadili favoriziranu Rijeku, pobjedivši 1-0</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U najavama uoči početka prvenstva Hrvatske nogometaši Rijeke izjavljivali su kako je Šibenik dobra mušterija »bijelima« i kako mogu takoreći unaprijed uknjižiti pobjedu. No, u prvom dvoboju 1. prvenstvenog kola slavili su ipak Šibenčani 1-0 (1-0) pogotkom Matasa u 16. minuti.</p>
<p>Već je početak susreta između Rijeke i Šibenika pokazao da je statistika, koja je u posljednje četiri godine za Šibenik bila porazna u susretima s Rijekom, tek mrtvo slovo na papiru. Već u 14. minuti Paul Matas je mogao savladati Tafru, nakon pogreške Mijatovića zaobišao je riječkog vratara, no u posljednji trenutak omeo ga je Skočibušić. No, Matas je samo dvije minute kasnije svladao riječkog vratara Tafru. Ponovno je akciji prethodila pogreška obrane, jer se Tomišić i Mijatović nisu snašli u presudnom trenutku. Rijeka je do poluvremena zaprijetila vratima Šibenika, Kremenović je tukao previsoko u 18. minuti a zatim je i Hasančić pokušava postići pogodak. No, Šibenik se nije povukao, Jović je pretrčao 50 metara kroz polje »bijelih« i opasno tukao.</p>
<p>Igra Rijeke bila je nepovezana, nije se znalo tko vodi igru i kakva je uopća koncepcija. Zbog toga je trener Nenad Gračan u nastavku posegnuo za uslugama Miličića, Režića i Kliča, a na klupu je povukao Kremenovića, Burčula i Maroslavca.</p>
<p>Riječanin Brajković u 62. minuti nije iskoristio kratko dodavanje Hasančića, tukao je posred Šibenikovih vrata, što za vratara Bulata nije bio problem. U 67. minuti uzvratio je glavom Karega, no Tafra je spasio Rijeku od uvjerljivijeg poraza. Šibenik je do kraja susreta znalački čuvao rezultat, pošteno su gosti sa Šubićevca odradili svoj posao i dokazali da protiv njih bodove ne treba upisivati unaprijed.</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - ŠIBENIK 0-1 (0-1)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6, Čačić 5, Čaval 5, Tomišić 5,5, Mijatović 5, Skočibušić 6, Brajković 5,5, Kremenović 5,5 (od 75. Režić -), Hasančić 5,5, Maroslavac 5 (od 62. Miličić 6), Burčul 5 (od 69. Klič -)</p>
<p>ŠIBENIK: Bulat 6, Pranjić 6, Vlastelica 6, Mrzlečki 6, Krpan 6, Vincelj 6 (od 79. Ljubobratović -), Bakula 7, Jović 6,5, Milas 6, Matas 7 (od 69. Karabeg -), Karega 6 (od 85. Maglica -)</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 7. GLEDATELJA: 3000</p>
<p>STRIJELAC: 0-1 Matas (16.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tomišić, Maroslavac, Milas, Karabeg (I. Vukić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Varteksu sa dva igrača više samo remis protiv Slaven Belupa</p>
<p>Varaždinski nogometaši nisu uspjeli prekinuti seriju uspjeha Koprivničanaca u Varaždinu </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na otvorenju sezone Varteks i Slaven Belupo odigrali su borbenu i dinamičnu utakmicu nakon koje su se mnogo zadovoljniji kući vratili gosti, iako je dvoboj završio miroljubivim remisom 1-1 (1-1). Domaćin je od početka jurnuo, preuzeo inicijativu, no nisu uspjeli probiti čvrsti »bunker« gostiju.</p>
<p>Slaven Belupo je igrao izuzetno disciplinirano, preskakanjem igre uspješno se branio, a u 42. minuti čak i stigao do vodstva. Sa strane loptu je ubacio Dodik, Varaždinci su zaboravili na veterana Jurčeca koji se našao sam pred Mađarićem, prošao i njega i neometano gurnuo loptu u gol.</p>
<p>Ipak, domaćin je izjednačio već nakon dvije minute, nakon slobodnog udarca sa 25 metara Sabolčki je kroz živi zid gostiju pronašao put do mreže.</p>
<p>U drugom poluvremenu Varteks je nastavio s napadima, no pravih prilika bilo je malo. Autoritativni sudac Petir nakon drugog žutog kartona u 65. minuti isključio je Jurčeca, a u 83. minuti zbog dvije opomene isključen je i Radiček, no Varteks ni s dva igrača više nije znao zabiti gol. U posljednjoj minuti sudačkog produžetka najveću šansu promašio je Saša Bjelanović i bio je to kraj varaždinskih nada da će napokon prekinuti seriju uspjeha Koprivničanaca u Varaždinu.</p>
<p>• Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS - SLAVEN BELUPO 1-1 (1-1)</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 6, Kristić 6, Madunović 6, Hrman 6,5, Mukai 6 (od 67. Sinani 5,5), Karić 5 (od 70. Bjelanović 5), Šafarić 5, Sabolčki 6,5, Kastel 5,5, Drobne 5,5, Režić 6 (od 54. Težački 5,5)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 7, P. Bošnjak 6 (od 76. Radiček 5), Volf 6,5, Crnac 6, S. Bošnjak 6, Katić 5,5, Ferenčina 5,5, Jurčec 6, Dodik 6,5, Kovačević 5 (od 46. Havajić 5,5), Mikolaj 5,5</p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 6. GLEDATELJA: 3.500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Jurčec (42), 1-1 Sabolčki (44)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jurčec, Radiček</p>
<p>CRVENI KARTON: Jurčec (65 - drugi žuti), Radiček (83 - drugi žuti) (V. Premuž)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sedamnaestgodišnja Blanka Vlašić - 193 cm uvis</p>
<p>Sedamnaestgodišnja Splićanka Blanka Vlašić preskošivši 193 cm uvis na atletskom prvenstvu Hrvatske postala je ne samo pobjednica, nego je postigla i takozvanu A-normu za Olimpijske igre u Sydneyu gdje će, vjerojatno, sa svojih 16 godina i 10 mjeseci biti najmlađa skakačica uvis / Tih 193 cm je, vjerojatno, i svjetski rekord za mlađe juniorke</p>
<p>ZAGREB, 30 .srpnja</p>
<p> - Završetak ovogodišnjeg Atletskog prvenstva Hrvatske bio je i efektna kulminacija čitavog prvenstva: 17-godišnja Splićanka Blanka Vlašić preskošivši 193 cm uvis postala je ne samo pobjednica, nego je postigla i takozvanu A-normu za Olimpijske igre u Sydneyu gdje će, vjerojatno, sa svojih 16 godina i 10 mjeseci (rođena 8.11.1983.) biti najmlađa skakačica uvis. Tih 193 cm je, vjerojatno, i svjetski rekord za mlađe juniorke.</p>
<p>Tako je čitavo atletsko prvenstvo Hrvatske završilo u znaku mladosti koja se probila čak prema Olimpijskim igrama što je još prije godinu dana,. s obzirom u kojoj je situaciji bila naša atletika, jednostavno nezamislivo. No, to postavlja pred sve atletske radnike veoma težak zadatak da taj polet razumnim pristupom svedu na realne mjere i ne dozvole da se nestručnim postupkom, u prvom redu onih željnih senzacija pod svaku cijenu, ovaj nevjerojatni uspon pretvori u bumerang i da atletika postane dobrodošli objekt za iživljavanje. </p>
<p>Nešto od toga moglo se vidjeti upravo na samom skoku uvis gdje je inače izvrsna Puljanka Nevenka Lenđel postala potpunom psihološkom žrtvom posve nepotrebno stvorene atmosfere.</p>
<p>Sve ostalo je bilo slično prvom danu: uz neke dobre, optimistične borbe, rezultate, viđene su slabosti i rekli bi prave »rupe«. Nekoliko uzbudljivih borbi dalo je naslutiti kako bi se moglo na našu atletiku privući još više gledalaca od ionako iznenađujuće velikog broja prisutnih što valjda nije bilo samo zbog noćne priredbe. </p>
<p>Svemu je, opasnim eksperimentiranjem Mladosti sa dvije ženske 4x400 m štafete, data i toliko potrebna čar dramatične završnice. Tu je i Kristina Perica, nakon što je pobijedila na 200 m, sjajno otrčala završnicu pristigavši na samome cilju, nakon lova od oko 30 m za odbjeglom, inače dobrom Osječankom Banović, pokazavši da su njene mnogo bolje mogućnosti onemogućavane grčevitim i tehnički pogrešnim trčanjem u solo utrkama.</p>
<p>Sada je, nakon ovoga u svakom pogledu uspjeloga prvenstva, na novom vodstvu Hrvatskog atletskog saveza da veoma staloženo i mudro iskoristi ovaj mladenački polet i iznenađujući zalet. </p>
<p>• Rezultati, atletičari, 200 m: 1. Oršolić (Slavonija, Osijek) 21.45, 2. Peršić (Istra, Pula), 21.54, 3. Aračić (Mladost, Zagreb) 21.77; 800 m: 1. Balgač (Moslavina, Kutina) 1:49.24, 2. Mandić (Kvarner RB, Rijeka) 1:58.79, 3. Konjik (SO) 1:59.81; 5000 m: 1. Paripović (Croatia, Poljana) 14:53.17, 2. Ravić 15:02.35, 3. Lacković 15:11.80 (oba Varaždinska banka); 400 m prepone: 1. Juričić (Zrinjevac Zagreb) 50.90, 2. Lažeta (ZZ) 54.47, 3. Majer (KRB) 55.17; 3000 m zapreke: 1. Mijolović (ASK Split) 9:32.36, 2. Eror (ZZ) 9:34.16, 3. Ljubojević (Karlovac) 9:40.76; motka: 1. Trišović 5.01, 2. Mađerić 4.20, 3. Prišćan 4.20 (svi ZZ); troskok: 1. Vuković (ZZ) 15.59, 2. Gadanac (MZ) 15.20, 3. Šlehta (VB) 14.63; disk: 1. D. Mustapić (ASK Split) 57.49, 2. Prskalo (ZZ) 55.52, 3. Žmirak (VB) 51.74; kladivo: 1. Haklits (MZ) 74.81, 2. Šimonjik (AS) 59.55, 3. Kirin (MZ) 56.92; koplje: 1. Cvetković (VB) 73.17, 2. Ponoš (ASK) 69.56, 3. Vuković (ASK) 59.89; 4x400 m: 1. Zrinjevac 3:16.80, 2. Mladost I, Zagreb 3:17.65, 3. Istra Pula: 3:18.30;</p>
<p>atletičarke, 200 m: 1. Perica (MZ) 24.77, 2. Markt (ZZ) 24.97, 3. Perošević (OS) 25.40; 800 m: 1. Čulibrk (MZ) 2:12.64, 2. Juretić (OS) 2:14.07, 3. Cvetković (SO) 2:17.21; 3000 m: 1. Mijušković (ASK) 10:20.91, 2. Oršolić (Cibalia, Vinkovci) 10:32.22, 3. Cvitković (Križevačka banka) 10:35.34; 400 m prepone: 1. Hap (SO) 1:00.97, 2. Matković (KRB) 1:04.52, 3. Batalić (ASK) 1:04.63; vis: 1. Vlašić (ASK) 1.93, 2. Lenđel (IP) 1.84, 3. Saratlija (Zadar) 1.65; dalj: 1. Petričević (MZ) 5.63, 2. Mitrović (IP) 5.61, 3. Ciganović (KRB) 5.60; kugla: 1. Lulić (MZ) 14.41, 2. Mašić (VB) 13.19, 3. Sever (VB) 12.41; koplje: 1. Bižaca (KRB) 47.70, 2. Jurlina (Zadar) 44.36, 3. Pavlić (KRB) 43.54; 4x400 m: 1. Mladost I 3:56.39, 2. Osijek Ibizovac 3:56.43, 3. Mladost II 3:57.28.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sušnju nije imao tko predati dužnost</p>
<p>Na neizmjerno važnoj Izbornoj skupštini Hrvatskog atletskog saveza nije bilo nikoga iz staroga vodstva, ni predsjednika niti dvojice potpredsjednika, pa nitko nije mogao zaduženje, ali i počast, predati nasljednicima! / Luciano Sušanj novi predsjednik Hrvatskog atletskog saveza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Luciano Sušanj, europski prvak i olimpijac (šesti na OI u Montrealu, 1976. godine, na 800 m), preuzeo je u subotu u podne veoma tešku zadaću (rekli bismo narodski vrući krumpir) ni od koga! Zadaću predsjednika Hrvatskog atletskog saveza (HAS). Ova čudna formulacija bit će jasnija kad pročitate da na neizmjerno važnoj Izbornoj skupštini Hrvatskog atletskog saveza nije bilo nikoga od staroga vodstva, odnosno ni predsjednika niti dvojice potpredsjednika. Tako nije bilo nikoga tko bi zaduženje, ali i počast, predao svojim nasljednicima, nisu se niti ispričali...</p>
<p>Može li se bolje okarakterizirati što se u prošle četiri godine događalo u hrvatskoj atletici? Dodamo li tome da nije bilo ni financijskog izvještaja, da nema ni financijskog plana, da je Nadzorni odbor obaviješten o Skupštini 24. srpnja i da je 26. pokušao (naravno neuspješno) obaviti svoj zadatak, bit će posve jasno što je i zašto prethodilo ovoj Skupštini.</p>
<p>Nju je potaknuo i organizirao (kao da se radi o osnivačkoj skupštini) Inicijativni odbor, pa je Dubravko Ižaković, odlično usmjeravajući Skupštinu, zamolio 24 predstavnika od 33 organizacije da se nimalo ne opterećuju prošlošću i da se okrenu prema jedino važnoj budućnosti, a upravo je to za atletiku presudno.</p>
<p>Presudno je jer se atletika čudnim stjecajem okolnosti našla na vrhu liste kandidata za Olimpijske igre u Sydneyu. Kad se to učini u okolnostima potpune pasivizacije Saveza, te samo uz rad stručne komisije i - tradicionalnih nositelja sportskoga amaterizma - sudaca, onda ćemo se morati upitati koliki je atletski, sportski talent nepovratno propao zbog takve nebrige ili, jasnije, zbog preuzimanja zadataka koji se nisu ni znali niti mogli ispuniti.</p>
<p>Na nesreću, to nije samo slabost naše atletike, o čemu bolje govori ovaj podatak: u većem, sportski veoma istaknutom našem gradu, od 30 đaka drugog razreda srednje škole samo se 15 bavi nekim sportom, ali zato 11 - drogom. U ovakvu organizacijsku pustoš, ali u ozračju sjajnih mladih talenata, kad se 16 i 17-godišnjaci mjere sa svjetskim seniorima, ušao je Sušanj sa svojim suradnicima s kojima želi unijeti nove ideje i puteve koji bi hrvatsku atletiku morali izvesti iz obezglavljenosti u svjetski najorganiziraniji, ali i najkompliciraniji sport. </p>
<p>Izabrani dopredsjednici su: Augustin Lukačević, Dubravko Ižaković i Zdravko Omrčen. Članovi su: Đurđa Fočić, Ivica Karasi, Vlado Mikulec, dr. Marijan Hanžeković, Janko Goleš, Matija Glad i Ivan Ivančak. Njima će pomagati i Vijeće od 23 člana među kojima još nema predstavnika aktivnih atletičara. Sve je to samo uvod u ono što se mora učiniti nakon Olimpijskih igara i Svjetskog juniorskog prvenstva kad će nova Skupština HAS-a, u listopadu, sve još jednom razmotriti te zamisliti i formulirati plan razvoja hrvatske atletike za razdoblje 2000/2004. (Ž. Susić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Bude li Hrvatska modernizirala »migove«, taj će posao dobiti Izrael </p>
<p>Granić će u Izraelu potpisati ugovore o gospodarskoj suradnji / Susret Levy-Granić odgođen za utorak zbog unutarnjih problema izraelske vlade koja se sastala kako bi razmotrila neslaganja pojedinih članova vlade s izraelskim stajalištima u pregovorima s Palestincima u Camp Davidu / Radoš rekao da Hrvatska, osim o modernizaciji »migova 21«, razmišlja i o nabavi zrakoplova drugog tipa, a pretpostavlja se da je riječ o američkim borbenim zrakoplovima tipa »fantom« </p>
<p>JERUZALEM, 30. srpnja</p>
<p> - Bude li Hrvatska odlučila modernizirati svoje »migove 21«, taj će posao dobiti izraelske tvrtke, rekao je u Jeruzalemu Goran Granić, zamjenik hrvatskog premijera. Granić je u nedjelju na čelu Vladina izaslanstva doputovao u Izrael, u višednevni službeni posjet, tijekom kojega će potpisati ugovore o gospodarskoj suradnji i razgovarati o jačanju odnosa Izraela i Hrvatske na svim područjima.</p>
<p> Tijekom posjeta koji će trajati do 2. kolovoza, Granić će, među ostalim, razgovarati i o eventualnoj modernizaciji hrvatskih »migova 21«, poslu vrijednom 110 milijuna dolara, za koji su zainteresirane izraelske tvrtke El bit sustavi i Izraelska zrakoplovna industrija. »Ako se odlučimo za 'migove', onda nam je partner Izrael«, rekao je Granić hrvatskim novinarima. Naglasio je da će odluku o tome Hrvatska donijeti krajem godine. </p>
<p> Hrvatski ministar obrane Jozo Radoš, koji se također nalazi u Vladinu izaslanstvu, rekao je pak da će razgovor sa zamjenikom izraelskog ministra obrane Ephraimom Snehom i posjet izraelskoj vojnoj industriji razjasniti stanje i mogućnosti vojne suradnje Hrvatske i Izraela. </p>
<p> Govoreći o poslu s hrvatskim ratnim zrakoplovima, Radoš je rekao da Hrvatska osim o modernizaciji »migova 21«, »razmišlja i o nabavi drugog tipa zrakoplova«. Kako se pretpostavlja, Hrvatska razmatra i nabavku američkih borbenih zrakoplova tipa »fantom«. </p>
<p> »Ništa se ne očekuje kao definitivno ovih dana i na ovome susretu«, rekao je Radoš novinarima. Prema njegovim riječima, konačnu odluku Hrvatska će donijeti krajem godine tako da bi se »sredstva mogla predvidjeti u budžetu za iduću, 2001. godinu«. </p>
<p> Osim toga, izraelska i hrvatska vojna industrija pokazuju interes i za zajedničku proizvodnju automatskog oružja, vrijednu 30 do 40 milijuna dolara, kao i za modernizaciju hrvatskih tenkova ruske proizvodnje »T-55«, vrijednu 50 milijuna dolara.</p>
<p> Susret zamjenika hrvatskog premijera Gorana Granića i zamjenika izraelskog premijera Davida Levya, koji se trebao održati u nedjelju u Jeruzalemu, odgođen je za utorak zbog unutarnjih problema izraelske vlade. Granić se trebao susresti s Levyem u nedjelju poslijepodne. </p>
<p> »Ovaj susret je odgođen s nedjelje na utorak zbog unutarnjih pitanja izraelske vlade«, rekao je hrvatskim novinarima glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p> Izraelska vlada sastala se u Jeruzalemu u nedjelju ujutro kako bi razmotrila unutarnje probleme nastale zbog neslaganja pojedinih članova vlade s izraelskim stajalištima u pregovorima s Palestincima u Camp Davidu. </p>
<p> Kako se doznaje, nakon sastanka vlade susreli su se premijer Ehud Barak i njegov zamjenik David Levy kako bi razgovarali o tim razlikama o kojima može ovisiti i opstanak izraelske vlade. </p>
<p> Levy je nezadovoljan ustupcima koje je Barak dao Palestincima na pregovorima u Camp Davidu.</p>
<p>Granić i Levy potpisat će ugovor o trgovini i gospodarskoj suradnji i ugovor o uzajamnom poticanju i zaštiti investicija između dviju zemalja. Ti ugovori trebali bi potaknuti gospodarsku suradnju Hrvatske i Izraela, čijim opsegom nije zadovoljna ni jedna zemlja. Premda u porastu, trgovinska razmjena između Hrvatske i Izraela u 1999. bila je tek oko 20 milijuna dolara. </p>
<p> Tijekom posjeta Granić će razgovarati i s vršiteljem dužnosti predsjednika Izraela i predsjednikom Knesseta (parlamenta) Avrahamom Burgom, zamjenikom ministra obrane Ephraimom Snehom i gradonačelnikom Jeruzalema Ehudom Olmertom.</p>
<p> Hrvatski ministri sa svojim će kolegama razgovarati o jačanju suradnje u oblasti gospodarstva, znanosti i tehnologije, turizma i obrane. </p>
<p> Granić predvodi veliko Vladino izaslanstvo u kojem su uz ministra obrane Jozu Radoša, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministrica turizma Pave Župan-Rusković te ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević, a izaslanstvu bi se u ponedjeljak trebao pridružiti i ministar gospodarstva Goranko Fižulić.</p>
<p> Posjet međuresorskog izaslanstva hrvatske vlade Izraelu dogovoren je u ožujku ove godine, tijekom posjeta zamjenika ministra obrane Sneha Hrvatskoj. Granić i Sneh tada su dogovorili intenziviranje suradnje Hrvatske i Izraela na svim područjima za koja su se otvorile pretpostavke promjenom vlasti u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Peruanci Fujimoriju ne vjeruju</p>
<p>Umorni od Fujimorijeva desetogodišnjeg »uvođenja reda«, građani zahtijevaju više demokracije i nove izbore </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Peruanski predsjednik Alberto Fujimori treći uzastopni mandat počeo je u sjeni masovnih prosvjeda protiv njegova autokratskog režima. Nakon »crnog petka«, dana ustoličenja, kad je u sukobima s policijom poginulo šest demonstranata, Fujimori je po hitnom postupku izabrao novu vladu na čelu koje je umjereni opozicionar, 50-godišnji Federico Salas. Nastojeći smiriti snažan oporbeni narodni pokret, Fujimori je predstavio novoga premijera kao dokaz vlastite osjetljivosti prema željama javnosti, te spremnosti na politički kompromis kako bi se održao mir u toj 25-milijunskoj zemlji.</p>
<p> »Želimo da naša vlada bude izraz konsenzusa. Salasova nazočnost dokazuje ono za što smo se uvijek zalagali: otvorenost prema ljudima koji nisu članovi vladajuće stranke«, poručio je 62-godišnji Fujimori naciji. Ta demagoška retorika nije uspjela uvjeriti većinu siromašnih Peruanaca koji smatraju da je Fujimori prijevarom osvojio treći petogodišnji mandat.</p>
<p> Njegov najjači politički protivnik Alejandro Toledo, koji se povukao iz drugog kruga predsjedničkih izbora u svibnju, optužuje ga da je izazvao nasilje u Limi infiltrirajući stotine agenata u redove prosvjednika i pretvorivši mirne demonstracije u krvavi pir. Toledo, 54-godišnji sin andskih seljaka, koji je radio kao ekonomist u Svjetskoj banci, pred desecima tisuća svojih pristaša rekao je kako je predsjednik pretvorio Limu u vojnu utvrdu, a novi-stari predsjednik okomio se na oporbu izjavom da se »ponaša poput terorista«, što je izravna aluzija na terorističke akcije maoističke gerilske skupine Svijetleća staza u kojima su smrt našli brojni Peruanci. Promatrači ocjenjuju da je svojim oštrim riječima na račun oporbe, Fujimori najavio masovna uhićenja političkih protivnika pod krinkom spašavanja zemlje od kaosa.</p>
<p>Postavljanje Salasa za premijera većina Peruanaca drži prozirnim potezom predsjednika koji vlada kao diktator. Mediji citiraju 38-godišnju uličnu prodavačicu Carmen iz prosvjedne povorke, koja kaže: »Ja prodajem piliće na ulici, ali nisam idiot. Znam što se ovdje događa. Nazivaju nas subverzivnima i teroristima, ali mi smo samo majke koje žele osigurati život svojoj djeci«. I drugi demonstranti drže da je premijer Salas samo pijun kojega Fujimori koristi da bi izbori dobili na legitimitetu.</p>
<p>I poznati peruanski kolumnist Mirko Lauer iz oporbenoga lista La República sumnja da će Fujimori popraviti sliku o svojoj vladi izborom Salasa, »premda mu je to cilj«. Peruanski premijer nema stvarnu vlast, no Fujimori najavljuje da će upravo Salas biti na čelu projekta otvaranja novih radnih mjesta u zemlji u kojoj više od polovice stanovnika živi u siromaštvu.</p>
<p>Obećavajući »jačanje demokracije i povećanje zaposlenosti«, Fujimori je - u svom karakterističnom stilu najavio uvođenje »izvanrednih mjera« u gospodarstvu, te »disciplinu, razboritost i realizam« u interesu dobrobiti građana. Oporba, umorna od njegova desetogodišnjeg »uvođenja reda«, zahtijeva više demokracije, nadajući se da je neslavni početak trećeg mandata ujedno i početak kraja njegove vladavine.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Myanmaru 800.000 robova</p>
<p>Zašto Myanmar (Burma) ne želi normalizirati odnose s DNR Korejom, iako i u jednoj i u drugoj državu glavnu riječ vode generali? Vojni režim Myanmara prošli je tjedan - poslije gotovo četiri godine - dopustio studentima da nastave školovanje, ali su i studenti i njihovi roditelji morali potpisati zakletvu odanosti vlastima i obećati da neće sudjelovati u političkim akcijama </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Na sastanku Regionalnog foruma ASEAN-a (27. srpnja u Bangkoku), primanje DNR Koreje u tu jedinu azijsku organizaciju za sigurnost pozdravili su svi sudionici osim Myanmara (od 1989. nacionalno ime Burme). Otkako su Filipini 12. srpnja uspostavili diplomatske odnose s DNR Korejom, Myanmar je ostala posljednja od deset članica ASEAN-a koja još ne želi normalizaciju. Razlog je eksplozija kojom su 9. listopada 1983. agenti iz DNR Koreje u glavnome gradu Myanmara, Rangunu (Yangon), pokušali ubiti tadašnjeg južnokorejskog predsjednika Chun Doo Hwana koji je dolazio u posjet.</p>
<p> Jedan od agenata je uhvaćen i saznalo se tko stoji iza atentata. Chun je preživio eksploziju, ali je 17 pripadnika njegove pratnje i četvero Burmanaca poginulo. Myanmar je prekinuo diplomatske odnose i od tada traži da Pyongyang prizna svoje terorističkog nedjelo i da se službeno ispriča (ne zadovoljava se polovičnim iskazivanjem žaljenja). </p>
<p>Sjeverna Koreja je u diplomatskoj ofenzivi. Ove godine uspostavila je diplomatske odnose i s Italijom, Australijom i Kuvajtom. Održan je i spektakularan summit dvojice predsjednika podijeljenog Korejskog poluotoka. Dogovorena je uspostava diplomatskih odnosa s Kanadom i Japanom, a najavljen je i poziv papi Ivanu Pavlu II da posjeti DNR Koreju. Izlazak Pyongyanga iz višegodišnje izolacije počeo je zapravo 1994., nagodbom sa SAD-om, Japanom i Južnom Korejom. Prema toj nagodbi, spomenuta trojka će Sjevernoj Koreji sagraditi dva nova reaktora za nuklearnu elektranu na hlađenje vodom i svake će godine davati joj po pola milijuna tona nafte. U zamjenu, Sjeverna Koreja će prestati koristiti nuklearnu elektranu sovjetskog tipa iz koje se može dobiti plutonij za izradu atomske bombe. </p>
<p>I dok demokratske zemlje nastoje poboljšati odnose s diktatorskom DNR Korejom, ne bi se na prvi pogled očekivalo da će se normalizaciji protiviti njima slični diktatori iz Myanmara. No, i diktatori se pridržavaju nekih načela, a ponekad su prisiljeni i na popuštanje ne bi li poboljšali ugled u svijetu. U Myanmaru su upravo prošli tjedan - poslije gotovo četiri godine - dopustili studentima da nastave školovanje. Studenti su već tradicionalno među najodlučnijim protivnicima vojnog režima. Oni su predvodili prosvjede 1988., kad su generali preuzeli vlast, a i 1996. su izašli na ulice zahtijevajući promjene. Došlo je i do sukoba studenata i vojske i generali su odgovorili zatvaranjem svih sveučilišta. </p>
<p>U posljednjih 12 godina sveučilišta u Myanmaru djelovala su samo 30 mjeseci. Studentske udruge su zabranjene. Oko 350.000 studenata čeka nastavak studija, a priključilo bi im se nekih 60.000 svršenih srednjoškolaca. Vrata pojedinih sveučilišta otvaraju se postupno. Studenti i njihovi roditelji moraju potpisati zakletvu odanosti vlastima i obećati da neće sudjelovati u političkim akcijama. Kako bi ih se lakše kontroliralo, neke visokoškolske institucije preseljene su izvan gradova, neke su čak smještene u vojarne ili u policijske postaje. Akademska godina svedena je na samo tri ili četiri mjeseca, a knjiga, nastavnog osoblja i smještaja kronično manjka. Generali vjeruju da će tako moći kontrolirati studente. Neki se čak pribojavaju da bi i djeca vojno-političke vrhuške mogla biti opasna - poslana na studij u inozemstvo vraćaju se zadojena opasnim demokratskim idejama, pa čak i zagovaraju otvaranje burmanskih sveučilišta. </p>
<p>Da je stanje nenormalno vidi se čak i u susjednom Tajlandu, gdje se nalazi oko milijun izbjeglica iz Myanmara. Većina je smještena u gradovima, ali 90.000 je u logorima uz granicu. Neki su pobjegli pred progonima jer se protive režimu generala koji prije deset godina nisu priznali premoćnu pobjedu oporbene Nacionalne lige za demokraciju koju predvodi dobitnica Nobelove nagrade za mir Daw Aung San Suu Kyi. Neke izbjeglice pripadaju pobunjenim nacionalnostima Shan i Karen, koje se već desetljećima bore za nezavisnost. No većina je pobjegla pred tobože dobrovoljnim radom na koji ih tjera vojska. Međunarodna organizacija rada (ILO) objavila je sredinnom lipnja na konferenciji u Ženevi, da se oko 800.000 Burmanaca prisiljava na ropski rad. Za Washington, Myanmar je najveći proizvođač opijuma poslije Afganistana i stoga mu je nametnuo gospodarske sankcije. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Knesset bira novog izraelskog predsjednika</p>
<p>Zastupnici izraelskog parlamenta odlučit će se za liberalnoga Shimona Peresa ili konzervativnoga Mosha Katsava</p>
<p>ANKARA, 30. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski Knesset (parlament) mogao bi se još u ponedjeljak odlučiti između dvojice predsjedničkih kandidata: bivšega premijera i dobitnika Nobelove nagrade za mir Shimona Peresa i bivšega zamjenika premijera Moshya Katsava. Bit će to, po mnogo čemu, znakovito izjašnjavanje 120 zastupnika najvišega predstavničkog tijela u židovskoj državi, koje će oslikati odnos demokratskih i konzervativnih snaga, ali i opredjeljenost miru s arapskim susjedima. </p>
<p>Tko će u predsjedničkoj palači zauzeti upražnjeno mjesto šefa države (bivši je predsjednik Ezer Weizman 10. srpnja zbog optužbi za korupciju podnio ostavku) znat će se nakon tijesne i neizvjesne, ali kratke utrke. Naime, ako nakon prvoga kruga tajnoga glasovanja Peres i Katsav ne uspiju osigurati potporu 61 zastupnika, glasovanje će biti nastavljeno u utorak. No, ako i tada nitko ne dobije nužnu natpolovičnu većinu, pobjednik će biti onaj tko dobije običnu većinu. </p>
<p>U svakom slučaju, svi se slažu u jednome: ključnu ulogu imat će glasovi 17 zastupnika treće po snazi izraelske stranke Shas. Njihovo priklanjanje skupini »Jedan Izrael« (27 zastupnika) ili Likudu koji ima 19 zastupnika, moglo bi biti presudan uteg na »predsjedničkoj vagi«. Shas je, inače, vjerski orijentirana stranka koja nije naklonjena velikim pregovaračkim ustupcima Palestincima. Ta bi činjenica mogla pojačati podjele u samoj stranci. Vjeruje se, međutim, da bi vrlo bliske osobne veze Peresa i bivšega čelnika Shasa Aryela Derija mogle potisnuti Katsava. </p>
<p>Izvori bliski Katsavu, pak, govore kako bi sadašnja politička kriza oko šefa diplomacije Davida Levyja mogla ići njima u korist. Naime, ako »marokanski Židov« ostvari svoju prijetnju da će napustiti skupinu »Jedan Izrael«, odnosno izići iz koalicijske vlade Ehuda Baraka, izbor Peresa postao bi vrlo upitan. Činjenica da ni Levy nije zadovoljan nekim Barakovim srednjoistočnim mirovnim potezima u Camp Davidu mogla bi ustoličiti Katsava za osmoga izraelskog predsjednika. </p>
<p>U takvoj se neizvjesnosti oko izbora predsjednika premijer Barak pojavljuje u ulozi dvostrukoga političkog »vatrogasca«: prvo, nastoji ugasiti požar u vlastitoj vladi i, drugo, tako namjerava pomoći izboru Peresa. Time bi zacijelo pojačao izraelsku mirovnu frontu te otvorio obzore izmirenja s Palestincima i Arapima. U suprotnome, eventualnim porazom Peresa, strpljivo i uporno građena campdavidska »piramida mira« bila bi vrlo ozbiljno potkopana, ako ne i potpuno srušena.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Politički i turistički bodovi Hrvatskoj </p>
<p>RIM, 30. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijanski su mediji posvetili značajnu pozornost posjetu premijera Giuliana Amata Hrvatskoj. Prva vijest u subotu u večernjem tv dnevniku na drugom programu RAI-a bio je susret talijanskog predsjednika vlade s njegovim hrvatskim kolegom Ivicom Račanom. Najčitanije dnevne novine na udarnim su stranicama objavile članke o prijateljskim odnosima dvojice premijera. Nakon službenog posjeta Albaniji i sumornih prizora koji su se mogli vidjeti u Tirani, talijanski premijer Amato ostao je zadivljen ljepotom Dubrovnika</p>
<p> »Dubrovnik je ljepši od Ansedonie (mjesto gdje premijer ima svoju kuću za odmor) i ako ja to kažem ,onda je to i istina.«, prenose svi talijanski dnevnici Amatovu izjavu, uz napomenu da je Ansedonia do prošle subote imala prednost u premijerovom izboru mjesta gdje se ljeti naradije odmara. </p>
<p>»Moram se vratiti u Dubrovnik da ga bolje upoznam i vidim sve ono što nisam uspio u ovom kratkom posjetu«, citiraju talijanske novine svoga premijera. Službeni doručak na terasi hotela »Exelsior« gdje se u pozadini naziru dubrovačke zidine i vidi tamno plava boja mora bili su najbolja promidžba turističkih ljepota Hrvatske. Talijanski novinari zabilježili su ležeran stil odjeće dvojice predsjednika vlada prilikom šetnje Stradunom. Obojica su bili u košuljama bez kravata, što su novinari prokomentirali kao znak ne samo moderne hrvatske vlade, nego kao odudaranje od stila neke »sumorne postkomunističke zemlje«. Dan prije toga na tv ekranima mogli su vidjeti prijenos iz Tirane gdje je vrh albanske vlade dočekao premijera Amata u odijelima, zakopčanima do grla na temperaturi od 38 stupnjeva. </p>
<p>Od tema o kojima su razgovarali Račan i Amato talijanski je tisak posvetio najviše pažnje problemima u Srbiji. Navodi se da su dvojica premijera dugo razgovarali o situaciji u Jugoslaviji, opasnostima koju ta situacija predstavlja za cijelo područje, poglavito nakon promjena ustava SRJ, te o dolazećim izborima što ih je Milošević zakazao za 24. rujna. (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Račanovim posjetom BiH aktualiziran sporazum o Pločama i Neumu</p>
<p>SARAJEVO, 30. srpnja</p>
<p> - Početak primjene sporazuma o Pločama i Neumu bio je jedna od bitnijih tema razgovora koje je potkraj prošlog tjedna hrvatski premijer Ivica Račan, tijekom posjeta Bosni i Hercegovini, vodio sa svojim domaćinima iz Vijeća ministara i Predsjedništva BiH. Ugovor o korištenju Luke Ploče za potrebe bosanskohercegovačkog gospodarstva te o slobodnom prolazu kroz Neum postignut je nakon mukotrpnih i kompliciranih pregovora, uz posredovanje predstavnika međunarodne zajednice. No, taj Sporazum još nije ratificirao Hrvatski državni sabor. Premijer Račan je tijekom boravka u Sarajevu rekao da Hrvatska nije odustala od toga Sporazuma, te da su razlozi za zastoj bili proceduralno-tehničke naravi.</p>
<p>»Mi gospodinu Račanu trebamo vjerovati. On je kazao da Hrvatska kada je u pitanju potpisivanje ovog ugovora uopće nije promijenila politiku i da je to kod njih tehničko pitanje«, izjavio je za sarajevski Dnevni avaz Hasan Muratović, veleposlanik BiH u RH i bivši premijer Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Muratović je dodao da je HDZ-ova vlada pitanje Neuma i Ploča tretirala kao političko. »Uopće nije željela status Luke Ploče i prolaz kroz Neum na način kako je to regulirano ugovorom, a potpisala ga je zahvaljujući pritisku međunarodne zajednica«, rekao je veleposlanik BiH u Zagrebu, podsjetivši da je BiH davno ratificirala ugovor o Pločama i Neumu.</p>
<p>»Istina, ja se još ne mogu sasvim odrediti da li i u Račanovoj vladi ima ljudi koji misle da taj Ugovor ne treba ratificirati, ali je činjenica da zbog toga što Ugovor još nije ratificiran ni ne može osnovati zajednička tijela u Luci Ploče i ne možemo na odgovarajući način urediti odnose na granici u Neumu«, tvrdi Muratović po čijem mišljenju bi međunarodna zajednica trebala imenovati čovjeka koji bi bio zadužen za primjenu ugovora Ploče-Neum.</p>
<p>Međunarodna se zajednica, nakon što je uspjela sročiti ugovor prihvatljiv objema stranama, iz ovog posla sasvim povukla. Oni koji su iz međunarodne zajednice bili angažirani na potpisivanju ugovora svoj su posao završili i više se za Ugovor nisu interesirali, a nisu imenovani novi ljudi koji bi bili angažirani na projektu primjene Ugovora.</p>
<p>Zanimljivo je podsjetiti da je, vezano za sporazum o Luci Ploče, dolazilo do prosvjeda tamošnjeg lokalnog stanovništva, navodno uzrokovanih strahom od moguće promjene etničke slike tog gradića, gubitka radnih mjesta i slično, a spominjani su, u pomalo paranoičnom tonu, i tobožnji planovi o izgradnji goleme džamije u Pločama.</p>
<p>Za BiH bi provedba Ugovora o korištenju Luke Ploče, koja je željezničkom prugom povezana s vodećim industrijskim centrima u središtu zemlje, mogla imati golemu važnost. S druge strane, Hrvatska ima svoj interes u slobodnom prolasku kroz Neum. Granica kod Neuma, inače, u posljednje je vrijeme i mjesto određenih dnevnopolitičkih natezanja, posebno nakon nedavnog incidenta koji se dogodio članu Predsjedništva BiH Anti Jelaviću prilikom prelaska granice, te slučajeva usporavanja prometa na prelasku iz Hercegovine u Hrvatsku. </p>
<p>Nakon tih slučajeva granična policija Hercegovačko-neretvanske županije pooštrila kontrole i to, kako se tvrdi, zaustavljajući vozila uglavnom s hrvatskim registracijskim pločicama.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Srbijanska oporba u grčevitoj potrazi za predsjedničkim kandidatom </p>
<p>Hoće li srbijanska oporba stati iza Vojislava Koštunice zato jer je »nacionalist, što je za Srbe još uvijek vrlo važno, antikomunist, dosad nije surađivao s režimom, upućivao je kritike i na račun aktualne crnogorske vlasti, a ne prođe dan da DSS ne objavi priopćenje u kojemu oštro kritizira međunarodnu zajednicu i njezinu politiku na Kosovu«?</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Mogući protukandidat Slobodanu Miloševiću na izborima za predsjednika SR Jugoslavije i dalje je osoba N. N. i tako će biti sve dok se predstavnici srbijanske udružene oporbe sredinom tjedna ne sastanu sa crnogorskim čelništvom kako bi porazgovarali na temu saveznih izbora. Oporbenjaci se nadaju da bi moglo doći do promjene stava crnogorskog čelništva koje je odbilo sudjelovati na izborima za saveznu skupštinu nakon što su procijenili da su izmjene ustava i izbornih zakona dovele tu republiku u neravnopravan položaj. Vidljivi razlog za eventualnu promjenu odnosa prema izborima službenoj bi Podgorici mogla dati međunarodna zajednica svojim često kontradiktornim savjetima u potrazi za pragmatičnim rješenjima rušenja Miloševićeva establišmenta. Srbijanska se oporba s jedne strane nada tome, a s druge zajedno s analitičarima upozorava da će u Crnoj Gori savezni izbori ionako biti provedeni, a legitimitet će im dati i oporba na čelu sa saveznim premijerom Momirom Bulatovićem. </p>
<p>Zasad je poznat jedino način na koji će se oporba suprotstaviti sadašnjoj vlasti na lokalnim izborima u Srbiji, koji su također raspisani za 24. rujna. Na te izbore izlazi cijela oporba, djelomično regionalno udružena poput Vojvođanske demokratske opozicije. Zasebno se na lokalnim izborima pojavljuje Srpski pokret obnove Vuka Draškovića, ali javnost s više nestrpljenja čeka da Drašković ipak promijeni mišljenje i iziđe na savezne izbore. Predsjednik demokratske stranke Zoran Đinđić, poznat po tome što je na prošlim predsjedničkim izborima 1997. godine do posljednjeg trenutka podržavao Draškovića kao Miloševićeva konkurenta, a onda iznenada odustao, sad kaže da bi bezrezervno stao iza njega ako bi ispitivanja javnoga mnijenja to pokazala svrsishodnim. </p>
<p>Tradicionalno puna nepovjerenja i liderskom taštinom razdirana oporba mora usuglasiti kandidata za saveznog predsjednika. To nije jednostavan posao i oko njega ima mnogo prepucavanja što najbolje dokazuje prijedlog Nove Srbije Velimira Ilića da patrijarh Pavle ime zajedničkog predsjedničkog kandidata oporbe izvuče doslovce iz šešira. U javnosti se dosad spominjalo više imena oko kojih se »licitiralo« - Vojislav Koštunica, Dragoslav Avramović, Milan Panić, Milo Đukanović, Goran Svilanović, Nenad Čanak, Ivan Stambolić, Velimir Ilić, Milan St. Protić, bezimeni izvanstranački kandidat, nekompromitirani stranački ali druge generacije... Ovoga se vikenda srbijanski tisak ipak najviše posvetio predsjedniku Demokratske stranke Srbije Vojislavu Koštunici (56) kao »najopasnijem« konkurentu, pa tako dnevnik Danas konstatira da je on »nacionalist što je za Srbe još uvijek vrlo važno, antikomunist, dosad nije surađivao s režimom, upućivao je kritike i na račun aktualne crnogorske vlasti, a ne prođe dan da DSS ne izda priopćenje u kojemu oštro kritizira međunarodnu zajednicu i njezinu politiku na Kosovu«. Takva propćenja s velikim zadovoljstvom prenosi državna televizija i tako mu povećava popularnost zbog čega će ga teško, ako ostane konkurencijom Miloševiću, baciti u medijsko blato »izdajništva« poput Draškovića i Đinđića. </p>
<p>Izborna su pravila u Srbiji i SRJ vrlo šarolika, a koriste se većinski, proporcionalni i kombinirani sustavi što će, prema priznanju iz oporbe, zahtijevati efikasne i mudre pripreme u kratkom vremenu. Istodobno režimski dužnosnici stvaraju ozračje nadolazećih izbora kao »narodnog referenduma za obranu slobode i nezavisnosti zemlje«, a državni tisak upozorava da će to biti »izbor između patriota i domaćih izdajnika okupljenih u oporbi«. Sve ukazuje da slijedi razdoblje teške političke borbe. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Albright najavila razgovore o Srednjem istoku u Vatikanu </p>
<p>TOKYO, 30. srpnja </p>
<p> - Američka državna tajnica Madeleine Albright namjerava s vatikanskim ministrom vanjskih poslova nadbiskupom Jean-Louisom Tauranom razgovarati o srednjoistočnom mirovnom procesu, rekao je u nedjelju njezin glasnogovornik Richard Boucher. »To je jedan od onih trenutaka kad želimo iskoristiti priliku da informiramo zainteresirane strane«, rekao je glasnogovornik State Departmenta. On je rekao da će se Madeleine Albright sastati s vatikanskim ministrom vanjskih poslova u utorak, te da bi se trebala sastati i s talijanskim dužnosnicima, premda još uvijek nije utvrđen raspored njenog posjeta Italiji i Vatikanu.</p>
<p> Istodobno, Edward Walker, pomoćnik američke državne tajnice za Srednji istok, kreće na turneju po 14 arapskih zemalja, kojom će nastojati načiniti pomak prema kompromisu oko statusa Jeruzalema. Palestinski čelnik Yasser Arafat pak otputovao je u nedjelju, nakon Pariza, u Saudijsku Arabiju, u kojoj je započeo svoju arapsku turneju, poduzetu radi potpore u pregovorima s Izraelom. Riyad je tijekom nedavnih razgovora u Camp Davidu kritizirao negativno stajalište američkog predsjednika Billa Clintona u vezi s jednostranim palestinskim proglašenjem države i namjeru prebacivanja veleposlanstva SAD-a iz Tel Aviva u Jeruzalem. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Papa osudio nasilje u Španjolskoj, Aznar zaprijetio ETA-i </p>
<p>CASTELGANDOLFO/SAN SEBASTIAN, 30. srpnja </p>
<p> - Papa Ivan Pavao II u nedjelju je, nakon redovitog Angelusa u svojoj rezidenciji u Castelgandolfu, »oštro osudio« najnoviji val nasilja u Španjolskoj.</p>
<p> »U vezi s valom nasilja koji je zahvatio Španjolsku i čija je najnovija žrtva pala u subotu, želim izraziti najdublju bol i solidarnost s obiteljima žrtava«, rekao je Papa nakon mise. Sveti Otac je rekao da »moli Boga da španjolskom narodu dade život u miru i društvenom skladu«.</p>
<p> Za subotnji napad, u kojem je ubijen dužnosnik socijalističke stranke Juan Maria Jauregui, odgovornom se drži baskijska separatistička organizacija ETA.</p>
<p> Predsjednik španjolske vlade Jose Maria Aznar izjavio je u nedjelju u baskijskom gradu San Sebastianu da ETA »ima mnogo razloga za zabrinutost«. »Nadam se da će ona to ubrzo i shvatiti«, rekao je premijer na konferenciji za novinare nakon komemoracije Jaureguiju, ubijenom u gradu Tolosa, a koji treba biti pokopan u San Sebastianu.</p>
<p> Aznar nije, međutim, precizirao zbog čega bi ETA »trebala imati mnogo razloga za strahovanje«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Što smiju talijanski policajci u Albaniji?</p>
<p>RIM, 30. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dogovor albanskog premijera Ilira Mete s njegovim talijanskim kolegom Gulianom Amatom, kojim se predviđa skoro osnivanje »snaga nadzora« albanskog dijela jadranske obale koje bi uz pomoć talijanskih policajaca, karabinjera i drugih agenata, nadgledali mjesta sa kojih polaze krijumičari, učinio je zadovoljnim prvog čovjeka talijanske vlade. Međutim, po povratku u Rim Amata je dočekao hladan tuš. Albanski predsjednik Rexhep Mejdani oštro je kritizirao bilo kakvu ideju o angažiranju talijanskih policajaca na teritoriju Albanije.</p>
<p>»Talijanska policija nazočna je već nekoliko godina u Albaniji. Njen zadatak je da obučava albanske policajce da bi se mogli bolje oduprijeti organiziranom kriminalu. I tu se završava njihova aktivnost u našoj zemlji. Svaki drugi vid njihove djelatnosti bio bi negiranje suveriniteta naše zemlje. Ni 100.000 policajaca ne bi bilo dostatno da se zaustave krijumčari«, rekao je Mejdani. Okrivio je talijanske novine za pogrešno prikazivanje stanja u Albaniji, nazivajući ih »ksenofobičnom štampom koja sinkronizirano napada Albance i planski uništava ugled Albanije«. Prema mišljenju albanskog predsjednika »stvarni podaci o organiziranom kriminala u Albaniji nisu ništa drukčiji od onih u Italiji ili Njemačkoj. Na deset ilegalaca koje prevoze krijumčari samo je jedan Albanac, što znači da i druge susjedne zemlje snose svoj dio odgovornosti«. U svom napadu albanski predsjednik išao je korak dalje. »Ni Italija ne možezaustavi ilegalni prolazak kroz svoj teritorij prema ostalim zemljama Europske unije. Da ne pričam o tome da se gumeni čamci krijumičara koje je zaplijenila talijanska policija, nakon izvjesnog vremena vraćaju u Albaniju. Pitam se kako je to moguće«, oštro je komentirao Rexhep Mejdani.</p>
<p>Da cijela afera postane još složenija i neugodnija, pobrinuo se glasnogovornik albanskog ministarstva vanjskih poslova koji poručuje da nije bilo nikakvih pismenih dogovora između dva premijera, već da se samo raspravljalo o pojačanju suradnje policijskih snaga dviju zemalja.</p>
<p>Ni tu nije kraj napadima usmjerenim ka talijanskom premijeru Amatu. U Rimu je cijela oporba jedva dočekala izjave albanskog predsjednika da podsjeti kako je od samog početka bila protiv Amatova puta u Tiranu. »Još jednom se pokazalo da smo imali pravo kad smo rekli da se treba odgoditi put u Albaniju. Amato se zanosi pogrešnim idejama.Treba obustaviti svu pomoć prema Albaniji, dok se sa njihove strane ne pokaže volja za spriječavenjem krijumčarenja imigrantima«, riječi su glavnog tajnika Nacionalnog saveza, jedne od vodećih oporbenih stranaka.</p>
<p>Podrška talijanskom premijeru, stiže od stranaka lijevog centra koje su zadovoljne obavezama koje je preuzela Tirana, tvrde u tom stranačkom bloku. Glavni tajnik Demokrata lijevice, Walter Veltroni, pokušao je objasniti o čemu se radi. »Nije riječ samo o praznim obećanjima ,već o konkretnim akcijama...«. Ali, ni rasprave na najvišoj političkoj razini, ni nedavna uhićenja nisu spriječila albanske krijumičare da nastave svoj unosni posao. Cijene ilegalnog prijevoza ljudi su udvostručene .</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>O izvješću »trojice mudraca« ovisi odluka o sankcijama Austriji</p>
<p>BEČ, 30. srpnja </p>
<p> - »Trojica mudraca«, koje je Europska unija (EU) zadužila da procijene političku situaciju u Austriji, završili su u subotu navečer razgovore s predstavnicima protestantske i katoličke zajednice, javlja austrijska agencija APA. Bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari, direktor Instituta Max Planck iz Heidelberga, Jochen Frowein, te bivši španjolski ministar vanjskih poslova Marcelino Oreja nisu željeli ništa otkriti o sadržaju razgovora.</p>
<p> Nekoliko njihovih sugovornika je, međutim, otkrilo pojedinosti vezane za djelovanje stranke krajnje desnice Jörga Haidera FPÖ. Tako je protestantski biskup Herwig Sturm, zadnji sugovornk trojke u subotu navečer, spomenuo slučaj Gertraud Knoll, protestantske svećenice, čija je obitelj primila u proljeće prijeteća pisma nakon što je Knoll sudjelovala u protuvladinoj manifestaciji u Beču. Protestantska crkva ocjenjuje da iza prijetnji stoje ličnosti koje pripadaju FPÖ-u ili su bliske toj stranci. Trojka je razgovorala i s katoličkim biskupom Klausom Kuengom te s predsjednikom katoličke udruge Caritas Franzom Kueberlom. Kueberl je naznačio kako bi želio promjenu prakse azila u Austriji. Tako po njegovu mišljenju potražitelji azila prije protjerivanja iz zemlje ne bi smjeli boraviti u zatvoru. Predsjednik kluba Zelenih u parlamentu Alexander Van der Beleln, s kojim je trojka razgovarala, izjasnio se za ukidanje političkih sankcija Austriji, koje su četrnaetroica iz EU uvela u veljači kada je FPÖ ušla u vladu. U petak su se sastali s predsjednikom Thomasom Klestilom i članovima vlade, među kojima i s kancelarom Wolfgangom Schüsselom. Trojka je zadužena procijeniti stanje manjina i izbjeglica u Austriji i »razvoj FPÖ«. O njihovu izvješću, koje se očekuje ujesen, ovisit će moguće ukidanje sankcija koje je EU nametnula Beču. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Ova priča počela je časopisom Les Cahiers Croates. Neka o njemu prosudi javnost</p>
<p>Na dva moja pisma Vjesniku, od 9. svibnja i 8. lipnja, grupa čitatelja iz Pariza odgovara dopisom od 20. srpnja. Nazivaju me »marionetom«. Jako fino od ljudi koji me ne poznaju. Zatim se pitaju što sam to napravio »čime bi se domovina hrvatska mogla ponositi«, što će reći gdje mi je legitimitet da pišem onakvim načinom i tonom. Našao sam se u bizarnom i netraženom položaju da govorim o sebi i odgovaram na nervoznu bujicu riječi urešenu takvim delikatesama kao »lažne klevete«, »grube laži«, »izopačenja« i slično. Ispričavam se za povedaljku koja slijedi i u kojoj sam »glavni junak«, ali i to je komadić naše kulture, ali i lakrdija s premazom od grancljive kulture.</p>
<p>Što sam dakle napravio za slavnu domovinu? Žive tamo i ne znaju da sam kao suradnik Enciklopedije Larousse, od 1971., uspio uvesti u tu ediciju četrdesetak hrvatskih umjetnika, od Božidarevića do modernih. Prije nije bilo nijednoga. Samo Meštrović kao »jugoslavenski kipar«. I da sam napustio dotadašnji model da se umjetnost bivše države izlaže jedinstveno, tako da je hrvatska umjetnost prvi puta bila prikazana pod svojim imenom. Po istom postupku pisao sam za enciklopedijski rječnik slikarstva Dictionnaire universelle de la peinture, šest tomova, naklada Robert, 1973-76. A za to se trebalo izboriti. Prijetnje i pogrde pismima i porukama s određene strane, pri izlasku svakog sveska, nisu u ono vrijeme bile bezazlene šale. Zbog takvog pisanja, i ocrnjivanja, u riječkom SUP-u bili su već gotovo odlučili da mi oduzmu putovnicu. A pripremao sam disertaciju na Sorbonni!</p>
<p>Doktorirao sam u srpnju 1976. s temom »Praputnjak - hrvatsko selo«. Prva disertacija iz hrvatske kulture na Sorbonni. Znaju li to potpisnici? Bio sam uvjeren da je takav rad jedini efikasan način afirmiranja Hrvatske u onim prilikama. Vrijedi to i za danas. Bez toga Hrvatska se nikada neće izravnati sa zapadnim zemljama.</p>
<p>Trebalo mi je dvanaest godina da pripremim knjigu i prištedim novac za tisak. Onda se javio drugi problem: nakladnici nisu prihvaćali podnaslov »hrvatsko selo«. Uporno su tvrdili da je to regionalna oznaka i da je jedino oznaka »jugoslavensko« znanstveno i poslovno ispravna. Uvidio sam da knjigu moram izdati sam.</p>
<p>U to vrijeme, osamdesetih godina, djelovala je na Sorbonni grupa za proučavanje hrvatske kulture, Grmek i još trojica. Ti ljudi predložili su mi, upravo su navalili, da knjigu objavim u okviru njihova rada i u nakladi Sorbonne. Tražili su sto tisuća franaka (30.000 DEM) za pet stotina primjeraka, broširano. Važan je njihov ugled za ugled knjige i prodaju. U redu, rekao sam, uložite odmah taj ugled. Bilo je raznih fondova, osobito za strance koji pišu znanstvena djela na francuskom. Grmek je bio vrlo utjecajan, ali on se na tu razinu nije htio spustiti. Eto što znači biti distingue! Ili jednostavno nije htio da dobijem novčanu pomoć!</p>
<p>Sve je s ovim ljudima šepalo. Rukopis je obuhvaćao više od pet stotina listova, sva četvorica imala su ga u rukama, a nitko od njih nije unio ni najmanji ispravak. U poslu tiskanja knjiga bio sam potpuni neznalica. A oni, svi iskusni, nisu mi htjeli dati nikakvu uputu. Nisu zapravo sa mnom htjeli ni razgovarati: što sam bio ja za njih, profesor na Sorbonni! I svi distingues! Zanimalo ih je samo jedno: rukopis i soldi. I da se ja dalje ne pačam. A koje su bile njihove obveze? Ništa, ni obveza ni odgovornosti. Izgubio bih ja u tom poslu »i ripu i vriću« - i knjigu i novac. Okrenuo sam im leđa.</p>
<p>Pomoć sam dobio u Larousseu. Knjiga je izašla pred Božić 1989: na finom papiru, uvezana u platno, šivana, s ovitkom i nekoliko dokumenata u boji, 400 stranica. Bibliofilska. Tko bi se zbilja osvrnuo na broširanu knjigu s hrvatskim naslovom i bez nakladnika!?</p>
<p>Bio je to šok! Hrvatska monografija, i doktorska disertacija, i tako elegantna! A Grmekova grupa? U deset godina djelovanja, od 1981. do 1991., objavili su jedan jedini naslov, »Kultura knjige u Hrvatskoj«, knjižicu od 116 stranica, za koju, naravno, u vlastite džepove nisu posegnuli. Za moj bezobrazluk dobro su mi zapaprili. Imali su toliki utjecaj u hrvatskoj sredini da se protiv mene sve urotilo. Vrata su mi svuda bila zatvorena, nigdje knjigu nisam mogao predstaviti, ništa o njoj reći. Došla je u pravi trenutak za Hrvatsku, a ostala je prešućena i izolirana, jedina disertacija iz hrvatske kulture na Sorbonni, ili možda čak u svijetu uopće, ali tko zaista u Hrvatskoj o tom vodi brigu!</p>
<p>Bojkot se nastavlja. Za potpisnike dopisa moja knjiga je samo »studija o mjestu Praputnjaku«. S naglaskom da je to moje rodno selo, kako bi joj umanjili vrijednost. Ta »studija« je povijest kuće i obitelji europskog tipa. Ona je model i metafora. Model za istraživanje povijesti svakog naselja, jer obrađuje povijest nastambe od prapočetaka. Drugog modela nema, jer nema druge povijesti kuće, a kuća uvjetuje sve ljudsko djelovanje. Kao metafora, istraživano selo predstavlja sažetak cjelokupne povijestij čovjekova mentalnog razvoja od pliocena do danas. Iscrtao sam drukčiju sliku paleolitika, otkrio pobudu, etape i metode čovjekova fizičkog i psihičkog odživotinjenja, protumačio pećinsko slikarstvo kao plakatno pismo, racionalno prepričao legendu o zemaljskom raju, ustanovio moralne poticaje nastanka proizvodnje dobara. Knjiga je s priznanjem primljena na sveučilištima od Berlina i Oxforda do Harvarda. Po njoj je u katalozima sedamdesetak sveučilišnih biblioteka kamo sam je poslao zabilježeno hrvatsko ime.</p>
<p>Hrvatske vlasti otkupile su, 1992., šezdeset i pet primjeraka, brodogradilište Viktor Lenac u Rijeci deset primjeraka. Od pet stotina tiskanih primjeraka ostalo je tri stotine. Prije nekoliko mjeseci dao sam gradskom poglavarstvu u Rijeci šezdeset primjeraka za protokol, jer nisam imao nikakve druge ideje, a knjiga je, uz ostalo, vrlo lijepa. Nije to od mene nitko tražio, a nije mi se na tome nitko ni zahvalio. U lipnju 1992. poslao sam jedan primjerak Kongresnoj biblioteci u Washingtonu. U ožujku iduće godine zahvalili su mi pismom. U kolovozu iste godine zamolili su me da im pošaljem još jedan primjerak. Dva mjeseca potom opet su mi zahvalili. Drugo nebo, drugi običaji.</p>
<p>AMCA u Parizu brojila je pri svom osnutku 1991. sto dvadeset članova. Sedam ih je kupilo moju knjigu. U svijetu ima 25 AMCA, a to je, recimo, nekih tri tisuće ljudi od kojih je velika većina studirala na hrvatskim sveučilištima. Da je u proteklih pola stoljeća svaki deseti napisao samo jednu monografiju s temom iz hrvatske kulture, na engleskom ili francuskom, kakav bi to lobi bio za Hrvatsku!</p>
<p>Hrvatska kultura u svijetu je nepoznata u prvom redu zato što se nitko nije našao da na jednom od ova dva jezika napiše povijest hrvatske književnosti. I što sad reći ako u Parizu četrdeset godina sjedi pjesnik, po obrazovanju slavist i kroatist, koji to ne osjeća i za to ne mari, već - kao da je negdje u Zagorju - mirno niže stih za stihom, poput, Domjanića prije sto godina? Zar nije imao dovoljno vremena da napiše i izda tu povijest? Valjda prvo treba obaviti temeljne poslove, a onda rezuckati ukrase. Što će ti šlag na torti, ako torte nema? Takvih hrvatskih trubadura ima u svijetu čitava kompanija.</p>
<p>U Londonu je hrvatski liječnik. Trideset godina. Dobro vlada engleskim i živi gospodski. U slobodno vrijeme šeće parkovima i bilježi otmjene stihove. I dođe u Zagreb i to mu se objavi uz pompu. A njegovi veliki prethodnici, Ružička i Prelog, snivaju u zaboravu. Zašto? Jer je pisanje monografija tvrd i dugotrajan posao, a pisanje stihova je danas samo luksuz i osobni ukras. Ali, ako pjesnici u Hrvatskoj i zaslužuju lovore, jer pjesme su i nacionalni ukras, oni koji su u svijetu, ako u tom svijetu Hrvatsku nisu ničim afirmirali, ne zaslužuju ni da ih se spomene. Uz dobro materijalno stanje i osjećaj da su svjetski, nedostaje im još samo malo domaće slave da pobjegnu iz anonimnosti. Kakvagod bila, njihova je poezija snobovska i lažna. Izuzimljem Viktora Vidu.</p>
<p>U Parizu, ili negdje okolo, na fakultetu prava predaje momak, naše gore list. I dođe u Zagreb, na bijelcu konju, održati predavanje o ustavnom ili nekom takvom pravu. Da poduči hrvatske pravnike. Je li to pomoć ili poza i spektakl? Hrvatska ima bogatu pravnu prošlost: statute gradova, cehova, bratimstava, da se o urbarima i ne govori. Hoće li se kada naći neki pravnik, član neke AMCA-e, koji će barem nešto od toga gradiva monografski obraditi na jednom od spomenutih jezika? Kad bi sve tako bilo - a moglo je biti, vremena je bilo - Hrvatska bi danas u svijetu imala drugi ugled ili image, da budemo a la page. Tko se želi u to uvjeriti ima na raspolaganju moju knjigu o hrvatskom izdanju, 540 stranica, ICR Rijeka, Ivana Zajca 20.</p>
<p>Ova duga priča počela je časopisom Les Cahiers Croates. Potpisnici dopisa u Vjesniku napali su glavnu urednicu drvljem i kamenjem da je nestručna i nesposobna, da je kriva za lošu kvalitetu sadržaja časopisa, i da je tako prouzročila njegovo potonuće. Svaki početak ima svojih slabosti, to svatko zna. I zato, bilo bi najbolje da se svi svesci pošalju u uredništvo Vjesnika, da se izlože u nekoj zagrebačkoj knjižari, pa neka o njima sudi hrvatska javnost. A bilo bi poželjno i to da se organizira izložba hrvatske izdavačke djelatnosti na stranim jezicima u posljednjim desetljećima. Valjda bi onda bila izložena i moja knjiga! Što se tiče uredništva hrvatskog pariškog časopisa predlažem suradničko-geografski sustav, na pr: Maja Dolibić, Luc Orešković - Pariz, Gabrijela Vidan - Zagreb, Nella Arambašin - Besancon, Jasna Adler - Ženeva, Anna Krauth - Stamford.</p>
<p>ANTON ZAKARIJA</p>
<p>Praputnjak, Hrvatska</p>
<p>Pariz, Francuska</p>
<p>Obavijest uredništva</p>
<p>S obzirom da je izvorna polemika oko časopisa Les Cahiers Croates znakovito iscrpljena, predlažemo sudionicima i zainteresiranima da se suzdrže od daljnjih javljanja, ako nemaju bitno novih činjenica.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Šefik Nadarević, profesor iz Zadra: Scene o izboru ravnatelja odigravaju se iza kulisa!</p>
<p>Model izbora ravnatelja u srednjim školama Hrvatske, kojeg sam po surovosti osjetio i na svojim leđima, unikatan je i, doista, ravna mu nema. Jer, sročen je tako da po našim zbornicama producira liziguze, laskavce i poltrone. Po tom surovom aktu ništa bitno u sustavu školstva u našoj državi dizajnirati se naprosto moći neće. Komedija živa!</p>
<p>Poštovani gospodine ministre prof.dr. Vladimire Strugaru, evo me i t r e ć i puta, sada i javno. Naime, reagiram ovoga putra na Vaše rješenje od 13. srpnja ove godine, meni uručeno 20. srpnja, kojim Marka Prgina, inženjera kemije (VSS) imenujete ravnateljem Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru, s danom 17. srpnja 2000. godine.</p>
<p>Naravno, taj je izbor išao i na moju štetu, pa Vam izravno moram reći: Za radno mjesto na koje sam se uredno natjecao, ispunjavao sam sve uvjete - opće i posebne, sve lege artis, pa su tako moji »potpuni dokumenti ušli u proceduru, iza čega sam očekivao drukčiji ishod - svoj izbor za ravnatelja te zadarske gimnazije. Jer, ozbiljnost svoje prijave temeljio sam na relevantnim činjenicama, vidjeli ste, valjda, moje dokumente, no, ti parametri, eto, nisu bili presudni i dogodilo se ono što se dogodilo.</p>
<p>No, cijela procedura oko izbora provedena je komedijaški, tako da se bitno ništa u odnosu na staro stanje - ono do 3. siječnja ove godine promijeniti moglo nije, niti će uskoro mijenjano moći biti. Ništa ne vrijedi ako nisi »u sustavu«, reče mi jedan moj kolega. U svojoj bogatoj prosvjetnoj karijeri (više od 35 godina rada u zadarskim srednjim školama) tek sam se, evo, u dva navrata natjecao za ravnatelja, i to oba puta moja je molba gdine ministre dospijevala na Vaš radni stol. Oba puta Vi ste moju prijavu škartirali, ne važući pravednom vagom takvu ocjenu. Tijekom procedure kroz koju je natječaj prolazio u dva sam Vam navrata prigovorio (pismeno), i to, prvi puta 29. svibnja 2000. godine, predočivši Vam da je Marko Prgin na mjesto ravnatelja dospio prije deset godina po kadrovskoj križaljci HDZ-a, te da je revnosno sve vrijeme vladavine te propale politike servisirao njene programe, a da sada želi servisirati novu vlast, vjerojatno, po staroj šabloni. Osobno, s kolegom Prginom sam decenijama u korektnim odnosima, skupa smo i iza najnovije njegove »promocije« popili piće i nazdravili njegov »prolaz«, ali sam mu i tada rekao da bi bilo moralno da je odstupio. On i dalje misli drugačije što je njegovo pravo, ali je gospodine ministre i Vaše pravo, i Vaša obveza do donosite pravičnu odluku.</p>
<p>Drugi put sam reagirao 24. lipnja, kad sam Vam nedvojbeno prezentirao činjenicu kako ste me/nas kao kandidata za radno mjesto ravnatelja »ostavili kao ovcu na čuvanje vuku«. Takav sam zaključak izvukao iz Vašeg naputka: »Provođenje natječaja za imenovanje ravnatelja srednjih škola - obavijest«, kojeg ste dostavili na adrese odgovarajućim institucijama odgovornim za provedbu natječaja.</p>
<p>Jer, tim Vašim važnim dokumentom hadezeovski funkcionari, uzgred rečeno kojima sam/smo deset godina bio/bili demokratska oporba, najčešće oštra i korektna, dobili su priliku da svoje političke rivale službeno ocjenjuju, i da stvar bude još komičnija a ironija potpuna, te ocjene Vama su za uporabu poslužile. Ja ne znam kako su me ocijenili, ali mogu pretpostaviti.</p>
<p>I evo, rekoh, reagiram i treći put. Ovoga puta iza svršene komedijaške predstave, iza svršetka Komedije del arte, u kojoj sam ne po vlastitom izboru ipak odigrao rolu komedijaša, šaljivdžije, dok u uloge ostalih brojnih glumaca u tom smiješnom igrokazu nisam do kraja pronikao, a kako i bih kad su mnoge scene odigrane iza kulisa, ciljano da se prikrije pravi smisao i činjenično stanje.</p>
<p>Ipak, ono što mogu kao sintezu iz svega izvući to je ocjena da je model izbora ravnatelja u srednjim školama Hrvatske, kojeg sam po surovosti i osobno osjetio na svojim leđima, unikatan, i doista, ravnoga mu nema. Jer, sročen je tako da producira po našim zbornicama lizoguze, poltrone i laskavce. Ta dragi ministre, zar sam ja i mogao biti izabran kad me, recimo, Školski odbor Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru nije pozvao ni na uobičajeni razgovor - da me g o l i m okom vide i da čuju moje opservacije o obujmu rada ravnatelja. Očito, to bi im bio suvišan posao. No, kako se u ovakvim slučajevima sve unaprijed kroji i režira, sve postaje besmisleno, i sve izaziva podsmijeh, a klauni imaju sve više posla, cijena im biva sve veća.</p>
<p>Da, moguće je da me se može personificirati u liku Andrićevog pijetla koji kukuriče prije zore, pa, eto, uznemirava gazdu. A znano je u narodu što s takvim »kukurikalom« gazda čini. No, ja od sebe pobjeći ne mogoh, a ako neki dželatići (inspektorčići) i zakucaju na moja vrata u namjeri da me privedu na panj, moram im poručiti da je moj vrat žilav i da baš i nije podoban za njihovu rabotu. </p>
<p>Konačno, poštovani ministre, prof.dr. Strugar, siguran sam da Vas neću obradovati ni time što ću Vam, evo, uz ovo pisamce prezentirati i širu reportažu koju je Zadarski list na cijeloj svojoj stranici, 22. i 23. srpnja objavio i posvetio Vašem izabraniku a mome protukandidatu za ravnatelja Marku Prginu i »njegovim pajdašima«. Prilog je, kako vidite, objavljen s nadnaslom: »Afere«, pa dalje: »Iako je Ministarstvo prosvjete zabranilo nova zapošljavanja u školskim ustanovama«, i naslovom: »Ravnatelj Prgin zaposlio sina pročelnika Marinovića«, te enterfilom: »Marko Prgin: »Dobio sam mig iz Ministarstva, da se zaposli sin Miljenka Marinovića« (...), reportažu koja v j e r n o oslikava jadno i trulo stanje u našem školstvu, a, evo, napisana je dok se još slova na rješenju kojeg ste Vi potpisali o imenovanju Marka Prgina za ravnatelja nisu ni osušila!</p>
<p>Komedija par exelence! Zar ne dragi ministre?</p>
<p>I još samo ovo: Natjecat ću se još jedanput za ravnatelja, i to za ravnatelja jedne osnovne škole u Zadru. Imat ćete, dakle, prilike da me još jedanput odbijete ili prihvatite. Za sada, to je druga priča.</p>
<p>(U privitku: Ravnatelj Prgin zaposlio sina pročenika Marinovića - preslik teksta iz »Zadarskog lista«.)</p>
<p>Prof. ŠEFIK NADAREVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Umirovljenici najbolje znaju kako se povećavaju cijene</p>
<p>U dnevnim listovima objavljen je članak ... »Za godinu dana troškovi života poskupjeli su za 5,6 posto«. To je velika neistina i izmišljotina odgovornih osoba iz Zavoda za cijene, jer su troškovi života za sedam mjeseci ove godine poskupjeli za 76 posto.
Stanujem u neposrednoj blizini tržnice Utrina, te svakodnevno istu obilazim, kao i dućane i razne prodavaone po tržnici i okolo tržnice Utrine. Cijene se skoro svakoga dana mijenjaju po tržnici i dućanima. Obilazim i kafiće, a cijene mjesečno poskupljuju svim alkoholnim i bezalkoholnim pićima. Razni ljekovi u ljekarnama poskupjeli su za devet posto u odnosu na prošlu godinu. Cijene šišanju i brijanju poskupjele su za 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Poštanske marke za obična i preporučena pisma za RH i za inozemstvo poskupile su za 15 posto, u odnosu na prošlu godinu. Razni naresci po dućanima i prodavaonicama poskupjeli su za 12 posto u odnosu na prošlu godinu. Špek po prodavaonicama poskupio je za osam posto u odnosu na prošlu godinu. Telefonski impulsi poskupili su za šest posto u odnosu na prošlu godinu. Ćevapi u somunu i bez somuna i drugi roštiljni proizvodi poskupili su za 7 posto. Kolači i sladoled poskupili su za 11 posto u odnosu na prošlu godinu itd, itd.</p>
<p>To znači da su troškovi žitova za razdoblje od 1. siječnja 2000. g. do danas poskupili su za 76 posto.</p>
<p>Moju konstataciju može potvrditi svaki građanin koji za domaćinstvo kupuje po zagrebačkim tržnicama i dućanima.</p>
<p>Lako je pričati onim građanima koji nikada ne obilaze zagrebačke tržnice i dućane, jer za njihova domaćinstva kupuju kućne pomoćnice.</p>
<p>Mi bijedni umirovljenici najbolje znamo kako se cijene kreću po zagrebačkim tržnicama, dućanima i prodavaonicama i mi o tim poskupljenjima možemo kazati i pričati pravu istinu, a ne pojedine osobe iz Zavoda za cijene. </p>
<p>Molim da se moje pismo u cijelosti objavi, a u interesu svih građana RH.</p>
<p>Ing. LADISLAV ZADRAVAC</p>
<p>Novi Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Desetogodišnja svađa susjeda okončana dvostrukim ubojstvom</p>
<p>OSIJEK, 30. srpnja</p>
<p> - Osječani Damir Roček (38) i Bela Šmit (41) preminuli su u nedjelju u ranim jutarnjim satima prilikom operacije u KB Osijek, kojoj su podvrgnuti nakon što je na njih pucano.</p>
<p>Naime, u subotu oko 19 sati iz pištolja marke »zbrojevka«, na njih je pucao Ivan Bitanga (73), priopćila je osječak policija koja je navela samo inicijale osumnjičenog. Kako neslužbeno doznajemo, do ovog dvostrukog ubojstva došlo je zbog dugogodišnje svađe obitelji Roček i Bitanga, koji su prvi susjedi u osječkoj Krstovoj ulici u Donjem gradu. Naime, između njihovih je kuća bio prolaz koji je spajao Krstovu i Mostarsku ulicu i bio prečica. Kada se prije desetak godina obitelj Roček tamo doselila, Damir je taj mali prolaz ogradio, prisvojio ga i tu parkirao automobil.</p>
<p>Bitange su godinama bili u zavadi sa Ročekovima zbog toga, a svađa je kulminirala kada je Roček, kako bi automobil mogao uparkirati na prisvojeno zemljište, zatrpao Bitangin kanal ispred kuće. Posljednjih su se mjeseci, prema pričama susjeda, stalno svađali, i svi su se pribojavali kako će se jednoga dana dogoditi ovakvo zlo.</p>
<p>»U nedjelju popodne Roček i Zora Bitanga, Ivanova supruga, ponovno su se posvađali, na ulici ispred svojih kuća. Bila sam malo dalje i gledala ih. Roček je rekao Zori: 'Ajde baba, udari me ako smiješ! Ona nije oklijevala i tri puta mu je udarila šamar. Tada ju je Roček uhvatio za ramena i rekao joj pokazavši na kanal, 'tu ću te zakopati'. Potom ju je zgrabio, tresnuo njome o zid i bacio je na tlo«, ispričala nam je svjedokinja cijeloga događaja, susjeda Snježana. Prema njezinoj priči, tada je iz kuće izišao Ivan Bitanga. Vidjevši što se događa, ušao je u kuću i vratio se s pištoljem.</p>
<p>Roček nije vidio oružje i nasrnuo je na Bitangu, koji mu j u trbuh ispalio dva hica. »Pao je na tlo bez svijesti, no još je bio živ. Jedna je susjeda tada otrčala pozvati Hitnu pomoć«, rekla nam je sugovornica. Kako je kazala, kobnoga je popodneva kod Ročeka u gostima bio njegov šogor Bela Šmit koji je začuvši pucnjeve, izašao. Krenuo je prema Bitangi, vičući mu da baci pištolj kako bi pomogao Ročeku. No, ovaj je hladno i u njega ispalio hitac, također u trbuh.</p>
<p>Očevid su obavili kriminalistički službenici Druge policijske postaje Osijek, te istražni sudac Županijskog suda u Osijeku.</p>
<p>Bitanga je nakon provedene kriminalističke obrade, sproveden u pritvor Istražnog centra Županijskog suda, a istraga o ovom tragičnom događaju među susjedima se nastavlja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Odgovorne osobe oštetile Dom zdravlja za 2,9 milijuna kuna</p>
<p>ZABOK, 30. srpnja</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske djelatnici Odjela kriminalističke policije proveli su i dovršili kriminalističku obradu nad Zdenkom Hlebec (55) iz Krapine, Ninoslavom Brčićem (53) iz Velike Gorice i Vesnom Filipović (58) iz Krapine (policija navela inicijale).</p>
<p>Obrada je provedena na temelju zahtjeva Općinskog državnog tužiteljstva u Krapini, a zbog osnovane sumnje da su Hlebec i Brčić zlouporabu položaja i ovlasti, te krivotvorili službene isprave, a Filipović da je počinila kazneno djelo nesavjesnog rada u službi. Utvrđeno je da je Hlebec, kao glavna sestra Doma zdravlja, ovjeravala fiktivne narudžbenice i dostavnice kao istinite, te tako omogućavala plaćanje fiktivnih faktura koje je Domu zdravlja Krapina u svojstvu direktora privatnog poduzeća ispostavljao Ninoslav Brčić za lijekove i sanitetski materijal, a koji nisu nikad ni isporučeni. Ujedno je pacijentima naplaćivala lijekove, a primljeni novac nije predavala blagajni DZ, već ga je zadržavala za sebe. Istovremno je nalagala potpisivanje neistinitih sadržaja »primki«, te zaduživanja zubarskih ambulanti i zubnog laboratorija za materijala i lijekove koji nikad nisu primili ili su ih primili manje. Za Vesnu Filipović, kao ravnateljicu Doma zdravlja utvrđeno je da je svjesno propustile utvrditi odgovornost za tu počinjenu štetu.</p>
<p>Sve tri osobe protiv kojih je podnesena kaznena prijava, terete se da su oštetile DZ za 2,927.401 kunu, uokviru kojih su Hlebec i Brčić za sebe pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od 1,083.584 kune, te je protiv njih podneseno posebno izvješće kao dopuna kaznenoj prijavi Županijskom državnom odvjetništvu u Zlataru.</p>
<p>U rekonstrukciju DZ, koja nije gotova, utrošeno 9 milijuna kuna</p>
<p>Kriminalistička je istraga u Domu zdravlja pokrenuta nakon niza anonimnih pisama. Liječnici su pak počeli ukazivati na blokadu privatizacije primarne zdravstvene zaštite. No, dizanjem kredita na ime DZ-a, zaduženja su porasla, pa liječnici i da su prihvatili uvjete koje im je Dom zdravlja za privatizaciju nudio, morali bi plaćati vrlo visoke rate kredita, što nisu u mogućnosti.</p>
<p>Krediti su korišteni za rekonstrukciju DZ-a, u koju je utrošeno oko devet milijuna kuna i još nije završena. I županijsko poglavarstvo prije samo petnaestak dana dalo je »zeleno« svjetlo za još jedan kredit Zagrebačke banke Domu zdravlja, za što se otvoreno smatra da se radi o pomoći župana Želimira Hitreca supruzi Vesni Filipović-Hitrec, kao ravnateljici Doma zdravlja, a zbog čega su zaredali zahtjevi saborskih zastupnika i političkih stranaka za njegovom ostavkom. Naime, protiv Vesne Filipović-Hitrec podignuta je kaznena prijava kao bivše dogradonačelnice, pa je gotovo nemoguće da župan nije znao za nepravilnosti koje je na kraju utvrdila kriminalistička policija.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U dvije prometne nesreće smrtno stradali pješak i vozač </p>
<p>SPLIT, 30. srpnja</p>
<p> - U dvjema teškim prometnim nesrećama, koje su se u subotu poslijepodne dogodile u Lovreću i Brelima Gornjim poginuli su Ante Bilić Jakirević (67) iz Aržana i Damir Madunić (28) iz Ciste Provo.</p>
<p>Upravljajući »renaultom 21«, s registracijskim pločicama ST 722-DU, u zaseoku Dvorine nedaleko od Aržana, najvjerojatnije zbog neprilagođene brzine Zvonimir Č. (24) oborio je Jakirevića koji je pješaćio. Teško ozlijeđeni pješak je preminuo na putu do lovrečkog Doma zdravlja.</p>
<p>Na putu do bolnice preminuo je i vozač BMW-a njemačkih registracijskih oznaka Damir Madunić, koji se izravno sudario s teretnjakom, koji je prešao u njegov kolnički trak. Njegov četvorogodišnji sin Mario, lakše je ozlijeđen. Za upravljačem teretnog vozila s prikolicom, registracije MA 611-H nalazio se B. D. (41) iz Zaostroga. Istragu o uzrocima ove nesreće vodi makarska policijska postaja. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uhvatili ga nakon krađe na tržnici</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja -- Na tržnici, na Britanskom trgu, Mladen Jakopec (20) uhićen je u subotu oko 11.45 sati, kada je pokušao pobjeći nakon što je pokrao prodavačicu s obližnjeg štanda.</p>
<p>Naime, mladi kradljivac je u navedeno vrijeme prišao prodajnom štandu, te je iskoristivši zauzetost prodavačice Đurđe P. (20) iz priručne blagajne uspio uzeti 670 kuna, nakon čega se trčeći udaljio. No, praodavačica je primjetila kradljivca, te je potrčala za njim glasno dozivajući u pomoć. Okupljeni građani uskoro su prodavačici pritekli u pomoć, te su uspjeli »uhititi« kradljivca i zadržati ga do dolaska policije. Kradljivac je potom priveden u Prvu policijsku postaju, gdje je kriminalistički obrađen, te mu slijedi kaznena prijava zbog drske krađe. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Automobilom podletio pod lokomotivu </p>
<p>ČAKOVCEC, 30. srpnja</p>
<p> - U subotu navečer u 20.15 sati desila se prometna nesreća na prijelazu Sajmišne ulice u Kotoribi, na prijelzu preko željezničke pruge. Pod lokomotivu je podletio osobni automobil registracije ČK 641-O, kojim je upravljao Đ.Z. (51) iz Kotoribe. Desnim bočnim dijelom automobila udario u lokomotivu. </p>
<p>Na ovom prijelazu međunarodne željezničke pruge nema branika, kao ni uređaja sa svjetlosnim signalima, već vozače upozorava samo Andrijin križ. No, budući je stradali Đ. Z. stanovnik Kotoribe i zna za taj prijelaz, teško je objašnjivo što mu se dogodilo. </p>
<p>Kako su uviđajme pak utvrdili djelatnici PU međimurske, vozač nije stao ispred željezničke pruge, nego je jednostavno nastavio vožnju. Od siline udara automobila u lokomotivu Đ.Z. je zadobio potres mozga, ogrebotine po glavi i krvne podljeve na naogama.</p>
<p>Policajci su na mjestu nesreće obavili alkotetstiranje koje je pokazalo da pod utjecajem alkohola nisu bili niti vozač osobnog automobila, niti strojovođa. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Na šibenskom području u prvih šest mjeseci 772 prometne nesreće</p>
<p>ŠIBENIK, 30. srpnja</p>
<p> - Gužve na cestama, visoke ljetne temperature, brza i neprilagođena vožnja, te loše ceste razlozi su koji dovode do velikog broja prometnih nesreća. </p>
<p>U prvih šest mjeseci na području Šibensko-kninske županije dogodile su se 772 prometne nesreće, kojima je stradalo 256 osoba, od kojih je 175 lakše, 78 teže ozlijeđeno, dok su tri osobe smrtno stradale.</p>
<p>Najveći se broj nesreća dogodio slijetanjem s ceste (173), zatim sudaranjem vozila iz suprotnog smjera (130), bočnih sudar je bilo 126 i 121 sudar pri vožnji u slijedu, tzv. lančani sudari. Vozila su naletjela na pješake u 28 slučajeva.</p>
<p>Najčešći uzroci prometnih nesreća su bili nepropisna i neprilagođena brzina (274), zatim vožnja na nedovoljnoj udaljenosti (90), nepropisna vožnja unazad (71), nepoštivanje prednosti prolaza (67), itd. Vozilo se i pod utjecajem alkohola, u 76 slučaja. </p>
<p>Policija je podnijela ukupno 7449 prekršajnih prijava ili su kazne naplaćene na mjestu prekršaja. Policija je iz prometa isključila 440 vozila i 417 vozača, a prvremeno oduzela 161 vozačku dozvolu. (J.K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>U Istru ušlo 137 tisuća turista, rekordan broj stranih turista na međimurskim graničnim prijelazima </p>
<p>Promet na istarskim cestama bio je pojačan, no nije bilo nikakvih zastoja / Preko Goričana je ovog vikenda ušlo 27.702 stranca</p>
<p>PULA, ČAKOVEC, 30. srpnja </p>
<p> - Preko triju istarskih graničnih prijelaza - Plovanije, Kaštela i Požana - od petka do nedjelje u 11 sati ušlo je ukupno 136.988 putnika, od kojih je 126.257 inozemnih, informirala je u nedjelju Granična policija Policijske uprave istarske. U tom razdoblju Hrvatsku je na ta tri granična prijelaza napustilo ukupno 100.657 putnika. U petak su u Istru ušla 53.084 putnika, a subotu njih 59.668. Od inozemnih gostiju najviše je bilo Talijana, Slovenaca i Nijemaca. Promet na istarskim cestama bio je pojačan, no nije bilo nikakvih zastoja.</p>
<p> Na graničnim prijelazima Goričan i Mursko Središće tijekom petka, subote i u nedjelju dopodne u Hrvatsku je ušlo 42.815 stranih državljana. To je za 20 posto više nego krajem prošloga tjedna, a ujedno je i rekord ovogodišnjih vikenda. U isto vrijeme Hrvatsku je na ovim prijelazima napustilo 38.912 stranaca ili 15 posto više nego prije tjedan dana. </p>
<p>Najveća frekvencija stranih turista ovog je vikenda i na najvećem hrvatsko-mađarskom cestovnom graničnom prijelazu Goričan, preko kojega su minulog vikenda na ljetovanje u našu zemlju došla 27.702 stranca, koji su koristili 7.338 motornih vozila. Na prijelazu Mursko Središće ušlo je 15.113 stranih putnika, u ukupno 4.861 vozilu. Na ovim prijelazima na ljetovanje u Hrvatsku dolaze najviše Mađari, a za njima slijede Česi, Slovaci i Poljaci. Protekloga vikenda na prijelazima Goričan i Mursko Središće nije bilo zastoja niti dužih čekanja. </p>
<p>U odnosu na subotnje jutro, kad se kroz Karlovac iz pravca Zagreba i unutrašnjosti prema moru prolazilo uz prometne zastoje, naročito pri izlasku iz grada u pravcu Tušilovića i Plitvica, u nedjelju ujutro promet je bio srednje jak i normaliziran. Prema informacijama iz PU karlovačke, pred naplatnim kućicama iz pravca Zagreba nije bilo kolona. Izlazilo se na šest izlaza, a iz pravca mora prema Zagrebu ulazilo se kroz dva ulaza. Povremeno i po potrebi u nedjelju su promet kroz Karlovac regulirali prometni policajci. Plitvičkom cestom vozilo se u kraćim kolonama sa 60 do 70 km na sat. Do zastoja je povremeno dolazilo pri prolasku kroz naselja Mostanje i Slunjska Brda (Turanj) te Slunj. Tijekom subote dogodilo se 15-ak prometnih nesreća u kojima su dvije osobe teže ozlijeđene.</p>
<p> Između kopna i otoka Paga i Raba trajekti su plovili bez prekida, a kolone vozila u trajektnim pristaništima Jablancu i Prizni u nedjelju u 10 sati bile su dugačke 700, odnosno 800 metara. (Hina, D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Makarska: Uspješna smjena gostiju </p>
<p>MAKARSKA, 30. srpnja</p>
<p> - Na makarskom primorju uspješno i bez većih gužvi prolazi peta, dosad najveća ovoljetna smjena turista. Na vrlo frekventnoj liniji od Drvenika do Sućuraja na otoku Hvaru trajekt Lastovo imao je u nedjelju devet redovnih plovidbi, a na istoj je liniji trajekt Badija imao i jednu izvanrednu vožnju. Između Drvenika i Korčule trajekt vozi tri puta, a kako je rekao dežurni službenik riječke Jadrolinije, u Drveniku, kao i u pristaništima na otocima, nema gužvi niti čekanja na ukrcaj. Na autobusnom kolodvoru u Makarskoj bila je u nedjelju najveća ovoljetna gužva. Na Makarskom primorju odmor provodi oko 27.000 gostiju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Na Ugljanu ljetuje dvostruko više turista nego u isto vrijeme lani!</p>
<p>KUKLJICA, 30. srpnja</p>
<p> - U privatnom smještaju u Kukljici na otoku Ugljanu točno je sto posto više turista nego potkraj lanjskog srpnja, dok Turističko naselje »Zelena Punta« bilježi 40-postotno povećanje broja gostiju. Točnije, od 560 kreveta kod privatnih iznajmljivača popunjeno je 95 posto, a od 800 kreveta Turističkog naselja »Zelena Punta« slobodno je još 50 do 80 kreveta, izjavio je za Vjesnik Ante Bilan, direktor Turističke zajednice općine Kukljica. Cijene smještaja su prihvatljive, za razliku od izvanpansionskih. Tržnica u Kukljici, na primjer, skuplja je i do 50 posto od onih na kontinentu, mesnica je tridesetak posto skuplja, prodavaonice dvadesetak posto. U prosjeku je sve tridesetak posto skuplje nego na kopnu, što je problem svih naših otoka. Svoj »doprinos« dala je i »Jadrolinija«, povisujući cijene prijevoza u srcu sezone. Tako dvadesetominutni trajektni prijevoz od Zadra do Preka košta 10,3 kune za osobu i 54 kune (dakako, u jednom smjeru) za automobil. Na području Zadarske županije do ove je nedjelje bilo prijavljeno 48.779 gostiju, od čega 32.955 stranih. To je 12 posto više turista u odnosu na 1998. godinu i 25 posto više nego 1999. godine. (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Država vjerojatno nikad neće naplatiti milijunska potraživanja na ime poreza od propalih tvrtki </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Najveći dužnici u Hrvatskoj, njih 104, prema najnovijim podacima Porezne uprave Ministarstva financija, duguju ukupno milijardu i pol kuna različitih poreza. </p>
<p>Radi se o tvrtkama koje pojedinačno duguju više od jednoga milijuna kuna. U te brojke nisu uključeni novootkriveni dužnici - nogometni klubovi »Dinamo«, »Hajduk«, »Rijeka« i »Osijek«, koji će iznos nenaplaćenoga poreza podići za još 597,5 milijuna kuna. Pri tome je riječ isključivo o velikim dužnicima, među kojima su većinom propale tvrtke, od kojih milijunska potraživanja država, vjerojatno, nikada neće moći naplatiti.</p>
<p>Ravnatelj Porezne uprave Ivan Iveković naglašava da za sada, s obzirom na to da se četiri nogometna kluba do okončanja sudskoga postupka službeno ne smatraju dužnicima, među sportašima nema poreznih obveznika od kojih država potražuje velike iznose. Prema podacima koje ima Porezna uprava, hrvatski sportaši, među kojima su i vrhunski tenisači, zarađuju mnogo manje nego što se obično misli. Kao i svima ostalima, i njima se porez obračunava na temelju prijavljenih prihoda. A iz tih prijavljenih prihoda jedino što se može zaključiti je to da sportski idoli Hrvata ili zarađuju samo nešto više od prosječnoga građana, ili pak pribjegavaju utaji poreza. </p>
<p>Ministar financija dr. Mato Crkvenac prošloga je tjedna objavio da se porezni dugovi nikome neće opraštati, pa tako ni hrvatskim sportašima. Međutim, čini se da je, ipak, najveći problem u tome što poreznici ni sami ne znaju koliko im netko duguje, s obzirom na to da se tek nakon što nečije poslovanje prekontrolira Financijska policija otkrivaju stvarni prihodi. A onda se, u skladu s njima, određuju i obveze prema državi. (B. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Šibenik ipak neće dobiti novu brodarsku kompaniju</p>
<p>ŠIBENIK, 30. srpnja</p>
<p> - Sad je već svima jasno da Šibenik neće dobiti novu brodarsku kompaniju koja mu je bila obećavana kao nadomjestak za onu neslavno propalu prije dvije godine. </p>
<p>Oko 700 pomoraca i šezdesetak radnika na kopnu ostali su bez posla, a poduzeće je dobilo stečajnog upravitelja Borisa Lambašu koji pokušava spasiti što se spasiti može. </p>
<p>Kad već bivša Vlada nije htjela pomoći »Slobodnoj plovidbi«, obećavala je državno jamstvo novoj tvrtki »Šibenska plovidba« od 15 milijuna dolara, s kojima bi se kupila tri do četiri rabljena broda. Da država neće dati jamstvo, novinarima je prije mjesec dana rekao ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, a najnovija vijest kaže da »Šibenska plovidba«, čiji su osnivači prema sugestijama s državna vrha Grad Šibenik i Županija, ide u tzv. mirovanje.</p>
<p>Nakon propasti »Slobodne plovidbe« i nakon odbijanja države da dade jamstvo za podizanje stranog kredita, sve su oči bile uprte u »Fairmont«, tvrtku s Filipina koja se zainteresirala za šibensko područje gdje već ima svoju podružnicu, tvrtku »Pasat«. </p>
<p>Kako doznajemo od Marija Kovača, saborskog zastupnika kojem je »Pasat« povjerio angažman oko mogućeg dolaska filipinske tvrtke, ministar Tušek još nije pristao primiti direktora »Fairmonta« Roberta Alexandra Hoa. (J. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Mesić: Otocima nisu dovoljni turizam i masline, treba otvarati slobodne carinske zone </p>
<p>SUSAK, 30. srpnja</p>
<p> - Dane iseljenika na otoku Susku u nedjelju je svojom nazočnošću uveličao i predsjednik RH Stipe Mesić. Od 3000 iseljenih Suščana i njihovih potomaka, od kojih njih 2500 živih u New Jerseyju (SAD), na Danima ih se okupilo dvjestotinjak, u želji da pomognu razvitku i vraćanju mladih na taj otok. </p>
<p>Posjet predsjednika Mesića započeo je misom u sušačkoj Crkvi sv. Nikole, koju je predvodio generalni vikar Krčke biskupije dr. Franjo Velčić, a nastavljen je prigodnim govorima i kulturnim programom, te razgovorima predsjednika Mesića s iseljenicima.</p>
<p>Govoreći otočanima, predsjednik Mesić rekao je da na Susak treba dovesti vodu i izgraditi kanalizaciju, jer je to temelj za opstanak života na tom otoku, koji sada ima 150 stalnih žitelja, od kojih je 30-ero djece. Predsjednik je naglasio kako su otoci bogatstvo Hrvatske te da se tako prema njima moramo odnositi, kako se ne bi ponovila prošlost, kad su otoci tretirani kao teret države i kad je novac izdvajan za njihovu revitalizaciju često bio usmjeravan drugamo. </p>
<p>»Po susačkoj nošnji, i u svijetu poznatoj, vidi se da je taj otok nekad bio bogat, što na žalost danas nije. Zato se moramo organizirati, dovesti vodu koja život znači, a založit ćemo se i da nadležna ministarstva daju Susku ono što drugi otoci već imaju, a to je infrastruktura«, istaknuo je predsjednik Mesić, dodavši da hrvatska država može na Susku osigurati bolji život svima, pa i onima koji se na njega kane vratiti.</p>
<p> Ustvrdio je da za bolji život na otocima nisu dovoljni turizam i maslinarstvo već da bi trebalo otvarati slobodne carinske zone, za što konkretno zanimanje pokazuju strani ulagači. Prema Mesićevu mišljenju, otvaranje carinskih zona značilo bi zapošljavanje, što bi bilo spas za otoke. </p>
<p>Predsjednik Mesić je nakon razgovora rekao novinarima kako iseljenim otočanima želi objasniti što se to dogodilo na parlamentarnim izborima, na kojima je promijenjena vlast koja nije ispunila obećanja. O tome oni nerijetko imaju pogrešne informacije ili ih uopće nemaju, rekao je. </p>
<p>Mesić: Potpisao sam razrješenje za 35 diplomata</p>
<p> Predsjednik Mesić rekao je na Susku da je u subotu navečer potpisao razrješenja za 35 diplomata, od kojih će određeni broj biti umirovljen, a drugi će biti raspoređeni unutar nadležnog ministarstva, ili će se vratiti na prijašnja radna mjesta.</p>
<p>Oni koji danas silno brinu, donedavno se nisu usudili ni pitati tko i kako ljetuje na Brijunima </p>
<p> Za vrijeme govora ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Borisa Marune, na svečanosti Dana iseljenika na Susku, došlo je do manjeg incidenta koji je izazvao jedan iseljenik s obližnjeg otoka Ilovika. Njega je osiguranje ove svečanosti spriječilo da se približi Maruni. Kad su ga novinari zamolili da prokomentira ovaj incident, predsjednik Mesić je u svom stilu rekao da počinitelj tog incidenta sigurno nije znao da je susačko vino vrlo jako te da ga treba piti razrijeđenog s vodom.</p>
<p>Predsjednik je opovrgao priče prema kojima je odbio dati intervju Jutarnjem listu, dodavši kako ne može spriječiti da se o njemu pišu izmišljotine. Još je rekao da se oni, koji danas silno brinu hoće li on ljetovati na Brijunima, donedavno nisu usudili ni pitati tko i kako ljetuje na tom otočju o državnom trošku. </p>
<p>Kako je na Susku, kao i na drugim našim otocima, običaj da svaki žitelj ima nadimak, predsjednika Mesića brže bolje prozvali su »Barbučić« (Bradica).</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zabočki HSLS traži ostavku zagorskoga župana Hitreca </p>
<p>ZABOK, 30. srpnja</p>
<p> - Zbog događanja koja već dulje potresaju Krapinu i Krapinsko-zagorsku županiju smatramo da župan Želimir Hitrec treba podnijeti neopozivu ostavku, i to iz moralnih razloga. Jer, ne može se šutnjom prijeći preko situacije u Krapini i zahtjeva ministrice zdravstva dr. Ane Stavljenić Rukavina da se smijeni ravnateljica krapinskoga Doma zdravlja Vesna Filipović-Hitrec. Naglašava se to u priopćenju gradskoga odbora HSLS-a Zaboka, odaslanome u nedjelju </p>
<p>Zabočki HSLS ističe da je s izborima promijenjen i dosadašnji način vladanja i komuniciranja s građanima, »čega očito neki nisu svjesni, jer su na isti način vladali punih deset godina«. Zabočki HSLS, naglašava se u priopćenju, »ne želi pogrom niti linč, nego samo želi upozoriti na red stvari«. Dosadašnji rad zagorskoga župana Želimira Hitreca HSLS ocjenjuje boljim i kvalitetnijim od prethodnoga, ali i tvrdi da »Zagorci zaslužuju bolje«. </p>
<p>»Kako se u Krapinsko-zagorskoj županiji dosadašnju opoziciju nije pitalo za savjet, nego se provodila hajka na njihove članove kao i u čitavoj državi, s tom će se praksom prekinuti na sljedećim lokalnim izborima, kada će s konačnim porazom HDZ-a biti stvoreni uvjeti za bolje sutra Zagoraca«, dodaje se u priopćenju zabočkoga HSLS-a. Priopćenje je, inače, proslijeđeno i u Ured župana Hitreca.</p>
<p>»Cilj nam je skretanje pozornosti lokalnim vlastima HDZ-a da prekinu s pokušajem homogeniziranja građana u buntu protiv Vlade, a zbog revidiranja ugovora s američkim 'Enronom' oko gradnje termoelektrane u Jertovcu, jer to podsjeća na kraj osamdesetih godina. Nova vlada će poštovati sve svoje obveze, ali se treba upitati zašto je bivša Vlada sklopila nepovoljan ugovor s američkim 'Enronom'«, kaže se na kraju priopćenja zabočkoga HSLS.a. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Riječki proračun za prvih šest mjeseci bilježi višak od 8,2 milijuna kuna</p>
<p>RIJEKA, 30. srpnja</p>
<p> - Iako je dobar dio financijskih obveza Grada Rijeke iz 1999. godine prebačen u 2000., gradski proračun je za ovogodišnjih prvih šest mjeseci zabilježio višak prihoda nad rashodima za 8,2 milijuna kuna, što je najbolji rezultat u posljednjih deset godina. U rujnu se očekuje rebalans gradskoga proračuna, a prema riječima gradonačelnika Vojka Obersnela, rebalans će ići prema povećanju prihoda i smanjenju rashoda.</p>
<p>Obersnel napominje i da je taj višak od 8,2 milijuna kuna »slučajan«, jer je Grad uzeo dugoročni zajam od jedne austrijske banke potreban za obavljanje nekih poslova tijekom ljeta. Treba reći da je od planiranih redovitih prihoda proračuna Rijeke za ovu godinu od 420,9 milijuna kuna (bez zajmova i viška prihoda iz prethodne godine), u prvih šest mjeseci naplaćeno 42,5 posto planiranog novca. Ostvareno je 70,8 milijuna kuna poreznih prihoda, u čijoj su strukturi najvažniji prihodi od poreza i prireza na dohodak s udjelom 73,6 posto. Gradski porezi (na tvrtku, kuću za odmor, reklame) ostvareni su sa samo 20,9 posto godišnjeg plana, jer se rješenja o razrezu poreza ispostavljaju u srpnju, pa se naplata očekuje u drugom dijelu godine. </p>
<p>Neporezni prihodi ostvareni su u iznosu 86,6 milijuna kuna, što čini 38,7 posto planiranog, a u strukturi tih prihoda treba spomenuti prihode od komunalne naknade koji su ostvareni sa 46,5 posto od planiranog, na što je utjecala dosta dobra naplata duga iz prethodnih godina. Za manje neporeznih prihoda od planiranog »krive« su »Hrvatske vode«, koje još nisu uplatile naknadu za korištenje i zaštitu voda, što se očekuje u drugom dijelu godine. </p>
<p>Kapitalni prihodi ostvareni su u iznosu 21,3 milijuna kuna (53,8 posto od plana), a u strukturi tih prihoda najveće je ostvarenje kod prihoda od prodaje zemljišta (77,3 posto), jer je realiziran kupoprodajni ugovor sa »Zapadno trgovačkim centrom« od 11,5 milijuna kuna. Odstupanje od plana bilježe i prihodi od prodaje poslovnih prostora koji su ostvareni samo 17,1 posto, a i njihova se naplata očekuje u drugom dijelu godine. </p>
<p>Kad je riječ o izdacima Grada, za tekuće izdatke planirano je 299,7 milijuna kuna, a za kapitalne 158 milijuna kuna. Tekući su izdaci podmireni sa 48,8 posto planiranog iznosa, od čega najviše za školstvo (76,9 posto), dok su kapitalni izdaci ostvareni sa samo 20,6 posto od plana. Razlog njihova sporijeg trošenja je u dinamici realizacije investicija koje su planirane za drugi dio godine. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Obala dr. Franje Tuđmana izazvala nov razdor na šibenskoj političkoj sceni</p>
<p>ŠIBENIK, 30. srpnja</p>
<p> - Na sjednici Gradskog vijeća krajem prošlog tjedna, koja je bila na samoj granici kvoruma, 14 je vijećnika dignulo ruku za preimenovanje Obale oslobođenja u Obalu dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika. </p>
<p>Burna događanja na toj maratonskoj sjednici, koja je trajala čak sedam sati, još se prepričavaju u Krešimirovu gradu. Ivica Poljičak, dogradonačelnik Šibenika, predložio je, naime, uvrštavanje u dnevni red prijedlog Odbora za izmjenu naziva ulica i trgova da se Obala oslobođenja preimenuje u Obalu dr. Tuđmana. </p>
<p>Krenulo se krivo od samog početka, prokomentirali su mnogi vijećnici, obrazlažući da se tako važna točka ne može naknadno uvrštavati »pet do dvanaest«. Prvi je reagirao saborski zastupnik SDP-a Ivan Ninić, koji se usprotivio uvrštavanju te točke, rekavši da se uloga dr. Franje Tuđmana treba ocijeniti s povijesne distance. »Ja kao potpredsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost znam mnogo toga, a obični građani ne znaju ni pet posto«, dodao je. Što je Ninić time htio reći, ne zna se, jer je ubrzo napustio sjednicu. </p>
<p>Kako je ta točka ipak uvrštena u dnevni red, a na sjednici je tada bilo 20 vijećnika od njih 24, nije bilo problema oko njena izglasavanja. Inače, neposredno pred početak te 19. točke, Ante Lučev i Milan Arnautović iz SDP-a napustili su sjednicu i njezin kraj dočekali u kafiću u prizemlju zgrade. Sjednicu su potom napustili i Ljubica Prvadić (HSS), koja je žurila na brod, te Stipe Lacmanović iz HNS-a. </p>
<p>U klupama su, dakle, ostali vijećnici vladajuće koalicije HDZ-a i HSLS-a te još dvojica vijećnika HSP-a. Kad se vidjelo da je prije glasovanja u dvorani bilo samo 13 vijećnika i da je za kvorum potreban još jedan glas, HDZ-ovci su zatražili kratku stanku i doveli jednog vijećnika. </p>
<p>Nazočni na sjednici ocijenili su postupak SDP-ovaca »kukavičkim prema Gradskom vijeću«. Arnautović je u ime SDP-ovaca izjavio da su se na odlazak odlučili kad su vidjeli da neće biti kvoruma ako oni odu. Ipak, nisu računali na to da će vijećnici vladajuće koalicije nakon stanke uspjeti dovesti jednog odlutalog vijećnika. </p>
<p>SDP-ovcima se spočitava da nisu željeli sudjelovati u izglasavanju preimenovanja ulice, a najveće kritike upućene su Niniću, koji je i ovaj put izbjegao započeto dovesti do kraja, ostavivši stranačkim kolegama da vade kestenje iz vatre«. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Herman: Najviše Osječana žali se na probleme oko zapošljavanja</p>
<p>OSIJEK, 30. srpnja</p>
<p> - Dopredsjednik HSLS-a i saborski zastupnik Vilim Herman svake posljednje subote u mjesecu organizira u Osijeku dvosatni susret s građanima, koji mu se mogu obratiti s raznim upitima, prijedlozima ili inicijativama. Cilj tih susreta je da se problemi građana što brže riješe.</p>
<p>»I prošle sam se subote sastao sa svojim sugrađanima. Iz susreta u susret sve ih više dolazi. U subotu ih je bilo jako puno i moram reći da je to, zapravo, strašno. Strašno je zbog toga što su to uglavnom ljudi koji traže pomoć, koji proživljavaju ljudske i obiteljske tragedije. Radi se o nesretnim ljudima koji traže izlaz iz svoje teške situacije. Nesretan sam kada vidim koliko je građana ovoga grada u gotovo bezizlaznoj situaciji«, rekao je Vilim Herman u nedjelju za Vjesnik. </p>
<p>Na naše pitanje koji probleme građani najčešće spominju, što Osječane najviše muči, Herman odgovara da se uglavnom radi o socijalnim problemima. Na prvome su mjestu, naglašava Herman, problemi oko zapošljavanja. Naime, jako mnogo mladih ljudi sa završenim fakultetima ne može naći posao, a mnogo je i onih koji su ostali bez posla zbog propalih tvrtki s ovoga područja. Na to se nadovezuju problemi oko raznih oblika socijalne pomoći. Također, mnogo se Osječana žali da im mjesecima kasne plaće, a tu su i brojni umirovljenici koji ne mogu živjeti od mizerno malih mirovina, govori nam Herman. Osim toga, javljaju se i oni koji imaju problema s povratkom ili obnovom u nekad okupiranim područjima.</p>
<p>»Upravo pokušavamo riješiti problem jedne starice prognanice. Naime, ona je još u ožujku prošle godine dobila rješenje o početku obnove svoje kuće, koja je minirana u vrijeme rata. Iako je od tada prošlo već 16 mjeseci, još se uvijek nije ništa napravilo, obnova njezine kuće još nije ni započela«, kaže nam Vilim Herman, te dodaje da se već obratio nadležnim institucijama za rješavanje toga problema. </p>
<p>»Nisam svemoguć i ne mogu činiti čuda, niti mogu svakome obećati da ću mu riješiti njegov problem. Moj je jedini cilj učiniti onoliko koliko mogu. Kada poslušam probleme svojih sugrađana, u nadležnim institucijama tražim odgovore«, naglašava Herman.</p>
<p>Na kraju nam kaže da je za njega veliki rezultat i kada se neki problem pomakne s »mrtve točke, ili kada se, makar i nakon dugo godina riješi, jer to ljudima daje snagu da ne odustanu od traženja onoga što im pripada«. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Novome Marofu je potrebna istočna obilaznica</p>
<p>NOVI MAROF, 30. srpnja</p>
<p> - Zamršena i teška prometna situacija u Novom Marofu tema je koja već dulje zaokuplja njegove građšane, a dosegla je vrhunac lani u siječnju, kad je kod naselja Presečno na državnoj cesti Varaždin - Zagreb poginulo dvoje mladih. Novomarofčani su tad organizirali prosvjed i zatvorili cestu, pa su tako s prometnim problemima upoznate sve mjerodavne institucije. </p>
<p>Tijekom turističke sezone kroz Novi Marof prođe i 12.000 vozila na dan, a gradnja istočne obilaznice rasteretila bi promet kroz središte grada. U ovogodišnjem državnom proračunu planirana su tri milijuna kuna za osnovne pripreme za početak gradnje obilaznice. Zato su u travnju održani sastanci s predstavnicima Hrvatske uprave za ceste. Ali, oni su predlagali da se taj novac usmjeri u gradnju jugozapadne obilaznice Novog Marofa. Gradski čelnici su to odbili, smatrajući da bi se državni novac trebao utrošiti namjenski, a i Gradsko vijeće je donijelo zaključak kojim od Uprave za ceste traži da se ubrzaju pripremni radovi na gradnji istočne obilaznice. </p>
<p>Ali, Uprava za ceste osnovala je stručnu grupu koja bi preispitala opravdanost gradnje istočne obilaznice. Projekt gradnje istočne obilaznice, koja bi trebala biti duga pet kilometara, stajao bi 40 milijuna kuna. Njenom gradnjom sigurno bi se riješili mnogi prometni problemi novomarofskog kraja. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Račan: Ne želim da Hrvatska bude predvodnik regije </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivica Račan govorio je u nedjelju navečer u »Dnevniku plus« HRT-a o inicijativi francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o summitu zemalja EU i jugoistočne Europe u Zagrebu, posjetu BiH, pregovorima s »Enronom« i djelovanju Vlade u proteklih šest mjeseci te njezinoj mogućoj rekonstrukciji u rujnu. </p>
<p> Nitko više ne može utjerati Hrvatsku u nekakvu novu jugoslavensku ili balkansku državnu tvorevinu, istaknuo je premijer Račan, komentirajući dvojbe oko zagrebačkog summita koji bi trebao biti održan u studenome. Napomenuvši kako još uvijek ima dvojbi oko te konferencije, naglasio je kako će tražiti jasno određenje ciljeva i sadržaja sastanka, jer bi, kako je rekao, »bilo tragično i neodgovorno takav skup potrošiti ritualno bez konkretnih efekata«. Račan drži kako nije dovoljno da se na summitu samo deklarativno podrže zemlje koje nastoje ući u EU. »Moramo unaprijed znati što hoćemo od tog skupa, na kojem valja razmotriti i definirati ozbiljne probleme regije i odnose unutar nje te testirati odnos EU prema zemljama koje kucaju na vrata Europe«, kazao je Račan. Ocijenio je kako bi summit mogao biti još jedna međunarodna afirmacija Hrvatske. </p>
<p> Govoreći o ulozi Hrvatske u regiji, Račan je ponovio da je za regionalnu suradnju, ali ne i za regionalna sudbina. Ne želim da Hrvatska bude predvodnik regije, jer ona je srednjoeuropska i mediteranska, a dijelom balkanska zemlja, rekao je premijer odgovarajući na pitanje. </p>
<p> Račan je istaknuo da je osnovni cilj dvodnevnog posjeta BiH bio jačanje suradnje dviju neovisnih država. Osvrnuvši se na zamjerku Alije Izetbegovića njegovom posjetu Mostaru, Račan je podsjetio da je i prije dolaska na vlast rekao da »Zagreb više neće upravljati Mostarom, ali i obrnuto«. »Taj posjet nije nastavak stare hrvatske politike prema BiH, no, očito je da to neki u Sarajevu nisu shvatili«, kazao je Račan, naglasivši kako je u Mostaru »snažno podržao« pokušaj da se kroz gradsku upravu ojača suživot hrvatskog i bošnjačkog naroda, što izaziva »paničnu reakciju onih koji su i dalje za konflikt«. </p>
<p> Ne znam u ime koje politike se treba ispričavati. U ime hrvatske države ne treba se ispričavati. Ona je prije vodila dvostruku politiku, ali nisu svi mislili i radili isto, stoga se za tu lošu politiku trebaju ispričati njezini zagovornici i subjekti, rekao je Račan osvrnuvši se na pitanje koje mu je postavljeno na predavanju u Sarajevu. Podsjetivši da je do tragičnog sukoba Hrvata i Bošnjaka došlo nakon srpske agresije na BiH, rekao je da je odgovornost za taj sukob bila na obje strane. Nije moje da utvrđujem koliko je tko sudjelovao u toj odgovornosti, istaknuo je. Na upit ima li Tuđmanovog nasljeđa u politici prema BiH, Račan je rekao da nema, da je to sada transparentna politika, koja se vodi preko institucija vlasti. No, upozorio je, u BiH ima previše starog odnosa prema Hrvatskoj. Istaknuo je pozitivne promjene kod Hrvata u BiH, ocijenivši da još nisu dovoljne.</p>
<p> Premijer drži da je slučaj Enron trenutno, ali ne i trajno naštetio hrvatskom poslovnom kredibilitetu. Račan je kazao kako će se kroz pregovore pokušati popraviti za Hrvatsku nepovoljan ugovor. »Ako to ne uspijemo, mi ćemo ugovor poštivati«. Osvrnuvši se pri tom na neke izjave, među kojima i, kako je rekao, temperamentnu izjavu američkog veleposlanika u Hrvatskoj Williama Montgomerya, Račan je kazao kako mu se takav Montgomeryev temperament sviđa kad igraju tenis, a ovom slučaju malo manje.</p>
<p> Kao najveći problem ugovora Račan je istaknu Enronovo nastojanje da se Hrvatska na 20 godina obveže kupovati električnu energije uz fiksnu cijenu. »To nije europska praksa, jer postoji tržište energenata«, kazao je Račan, naglasivši kako bi takav ugovor blokirao transformaciju i privatizaciju HEP-a.</p>
<p> Izrazivši očekivanje da će pregovori s Enronom završiti na obostrano zadovoljstvo, hrvatski premijer je naglasio kako je obveza Vlade da s ničim ne šteti hrvatskim gospodarskim i nacionalnim interesima te da tu neće biti popuštanja. Račan je odbacio tvrdnje da je slučaj Enron utjecao na službeni poziv SAD-a hrvatskom predsjedniku i premijeru, koji je relativno kasnio. Podsjetio je na zauzetost američke administracije bliskoistočnim pregovorima, te predsjedničkom kampanjom. Osvrnuvši se na prvih šest mjeseci rada Vlade, premijer Račan je ocijenio kako su vidljivi pozitivni trendovi, iako je stanje još uvijek loše. Podsjetio je na porast industrijske proizvodnje i trgovine, te minimalno povećanje izvoza.</p>
<p> Ustvrdio je kako će do kraja godine pozitivni pokazatelji biti još veći. Istaknuvši kako je najteži problem nezaposlenost, izrazio je očekivanje da će do kraja godine biti obrnut trend i da će j početi zapošljavanje. »To će za mene i moju Vladu biti najveći dan«, istaknuo je. »Slijedi vruća jesen, ali Vlada ima sredstva da se ona ohladi«, zaključio je.</p>
<p> Govoreći o mogućoj rekonstrukciji Vlade, premijer Račan je podsjetio da je na čelu koalicijske Vlade i da za neke poteze mora dobiti suglasnost partnera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Dr. Stoiber s Mesićem i Račanom o višoj razini hrvatsko-bavarskih odnosa</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Hrvatsko-bavarski odnosi mogli bi biti još uspješniji, ne samo na političkom već i na gospodarskom području i u kolanju kapitala. Tome uvelike mogu pridonijeti razgovori što će ih u ponedjeljak dr. Edmund Stoiber, predsjednik bavarske vlade, voditi u Zagrebu s predsjednikom Republike Hrvatske Stipom Mesićem i hrvatskim premijerom Ivicom Račanom, te predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Dr. Stoiber dolazi sa suprugom Karin i članovima bavarskog izaslanstva, koje će, uz njemačkog veleposlanika u Hrvatskoj dr. Gebhardta Weissa, činiti i Reinhold Bocklet, državni ministar za savezna i europska pitanja, te Walter Schön i Hans Mayer iz bavarske Državne kancelarije. Dr. Stoiber dolazi u službeni posjet Hrvatskoj po drugi put. Prvi put je tu bio prije četiri godine, kad su hrvatsko-bavarski odnosi bilježili uspon, a Hrvatska oporavak nakon velikosrpske agresije. </p>
<p>Bavarska je, kao što je poznato, bila uz Hrvatsku u vrijeme stvaranja nove demokratske države, prihvatila je brojne prognanike i izbjeglice, a iz Bavarske je potekla i inicijativa za međunarodno priznanje Hrvatske, što je Njemačka prva učinila. </p>
<p>Bavarska poduzeća, poduzetnici i banke postupno ulaze u Hrvatsku, a sve veći broj turista, koji su i prije bili najbrojniji gosti, sada potvrđuje novo veliko zanimanje za Hrvatsku. Između Hrvatske i Bavarske na snazi je više poslovnih ugovora. Bavarske banke odobrile su novac za restrukturiranje hrvatskih banaka i poduzeća, te investiranje u infrastrukturu. Zajedno se radi na programu ključnih prometnica i mostova, modernizaciji zračnih luka i razvoja elektroničke industrije, a moguća je i proizvodnja dijelova za bavarsku auto-industriju, u kojoj je dr. Stoiber već prije najavio moguću suradnju. </p>
<p>Bavarce posebno zanima hrvatsko obrtništvo i poduzetništvo, za što je Hrvatska obrtnička komora pripremila dobar teren i dobila materijalnu potporu. U tijeku su dogovori o ulaganju u turizam i zaštitu okoline, u programe školstva, obrazovanja i znanosti. </p>
<p>Sa svojim kapitalom, tehnologijom i kadrovskim potencijalima Bavarska ima utjecaj na europska kretanja i može pomoći Hrvatskoj pri dolazećim integracijama. </p>
<p>U razgovorima će sudjelovati i hrvatski diplomati dr. Zoran Jašić, veleposlanik u Berlinu i dr. Ivan Šimek, generalni konzul u Münchenu. </p>
<p>Supruga predsjednika Stoibera, gospođa Karin Stoiber, poznata bavarska kulturna i humanitarna djelatnica, posjetit će S.O.S. selo u Lekeniku i predati svoj dar djeci. S njom će biti i hrvatski svećenik u bavarskoj župi fra Nedjiljko Šabić, kojima će u Lekeniku biti domaćin ravnatelj Zdenko Sedlar. Nakon Lekenika Karin Stoiber će posjetiti zagrebačku prvostolnicu, gdje se prije četiri godine susrela s tadašnjim zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Franjom Kuharićem. (M. S)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sve su vjerske zajednice ravnopravne, ali samo Katolička crkva uživa u zajamčenim pravima</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - U Hrvatskoj egzistira više od 50 registriranih vjerskih zajednica i, prema Zakonu o vjerskim zajednicama, sve su one ravnopravne. Od svih načelno pobrojanih prava, koliko prava su vjerske zajednice uspjele uistinu ostvariti? Naime, do sada je neka od tih prava - kao što su dušebrižništvo u vojsci, zatvorima, bolnicama, potom školski vjeronauk, pa srednja vjerska škola s pravom javnosti, teološki fakultet u sklopu Sveučilišta, priznanje crkvenoga braka i zajamčen medijski prostor na radiju i televiziji - ostvarila samo Katolička crkva. </p>
<p>Iako je State Department u svom prošlogodišnjem izvješću o slobodi vjere u svijetu, optužio bivšu hrvatsku vlast za vjerske diskriminacije (ne u zakonu, nego u praksi), istaknuto je pozitivno držanje Katoličke crkve i njeno nastojanje da se nađe konstruktivan i pomirljiviji stav u poslijeratnom i tranzicijskom društvu. No, unatoč pozitivnim nastojanjima, praksa pokazuje da je samo Katolička crkva, među ostalim zahvaljujući i četirima ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice, uspjela realizirati zajamčena prava. </p>
<p>Tako je Crkva za sebe uspjela iz proračuna osigurati mjesečni iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa u Hrvatskoj - kako bi mogla dolično nastaviti svoje djelovanje na promicanju općeg dobra na kulturnom, odgojnom, društvenom i etičkom polju, obrazlaže se u ugovoru. Tu su i mirovine za katoličke svećenike i tromjesečni novčani iznos na račun središnjeg fonda Hrvatske biskupske konferencije na ime naknade za oduzetu imovinu. </p>
<p>Posebno je zanimljivo obrazloženje prema kojem su mjerodavne vlasti države i Crkve pri određivanju spomenutog novčanog iznosa imale na umu postotak građana Hrvatske koji se izjašnjavaju katolicima. To obrazloženje je u nedavnoj izjavi za Vjesnik ponovio predsjednik Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goran Granić, rekavši da su sve vjerske zajednice prema zakonu jednake, ali koliko će od ponuđenih zakonskih mogućnosti ostvariti - ne ovisi samo o državi, nego i o pojedinačnoj snazi svake od njih.</p>
<p> Drugim riječima, sve one imaju jednake zakonske mogućnosti, ali se vjerske zajednice za njihovu realizaciju moraju same izboriti. </p>
<p>Ne gubeći iz vida ulogu tradicije, kulturnog identiteta ovog podneblja koji je dobrim dijelom izrastao iz kršćanske katoličke baštine, zatim premoćnu brojnost deklariranih katoličkih vjernika, ipak se teško oteti dojmu da i na vjerskom planu vladaju nesmiljeni tržišni zakoni konkurencije i prestiža. Sporazum koji je Katolička crkva nedavno potpisala s HRT-om, osigurava joj primat i u medijskom prostoru, uz okolnosti da je već bila u poziciji jedine vjerske zajednice s koncesijom za privatnu radiopostaju, Hrvatski katolički radio.</p>
<p>Muslimani, protestanti, pravoslavni, židovi, da spomenemo samo one veće »bratske« ili abramitske vjerske zajednice, unatoč zajamčenim pravima, zasad nisu realizirale ni pet posto tih prava. Nemaju ni financijski ni prosvjetni ni medijski tretman poput Katoličke crkve, niti se njihovi vjerski brakovi tretiraju jednakopravno kao civilni. Sa svjedodžbom islamske srednje škole ne može se zaposliti ni u jednoj javnoj instituciji, a Evangelički teološki fakultet zasad nema pristupa zagrebačkom Sveučilištu. A vojna, zatvorska i bolnička dušobrižništva zasad su samo sporadično organizirana. </p>
<p>Sve to upućuje na to da u Hrvatskoj vjerske slobode nisu upitne, ali je upitna društvena afirmacija prava koja proizlaze iz načelno i zakonski zajamčenih sloboda. Na tome će hrvatsko društvo još trebati poraditi. Jer iako se više od dvije trećine građana deklariraju kao katolici, to ne smije biti izgovorom za monopolizaciju vjerskog života u Hrvatskoj. U tom kontekstu, hrvatsko javno mnijenje moralo bi već jednom odbaciti ostatke i u modernoj postkoncilskoj teologiji prevladanih koncepata o katoličkim narodima i(li) katoličkim državama, a na koje još možemo naići kod nekih političara, javnih i kulturnih djelatnika te katoličkih intelektualaca laika. Oni Hrvatsku vide kao katoličku državu, a Hrvate kao katolički narod, ne dijeleći jasno kulturnu tradiciju naroda i vjersko opredjeljenje pojedinca od građanskog identiteta i legitimiteta moderne društvene zajednice.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Umanjuje li novi zakon prava braniteljima, ili je odraz gospodarskih mogućnosti zemlje? </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Za razliku od postojećeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja, koji je samo navodio prava čije je ostvarivanje regulirao Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, a ticao se i stradalnika Drugog svjetskog rata, nacrt novog zakona je jedinstven. Tako bi se novim zakonom na jednom mjestu trebala regulirati prava branitelja, vojnih invalida i članova obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog branitelja, kao i postupak za ostvarenje tih prava. </p>
<p>Druga je novost da se carinske i porezne olakšice redefiniraju, pa 100-postotni ratni vojni invalid I. skupine i dalje ima pravo na dodjelu osobnog automobila svakih sedam godina. Ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata s najmanje 70-postotnim oštećenjem organizma carinska i porezna olakšica osigurava pravo na uvoz automobila svakih sedam godina ako je to vezano za gubitak ruke ili noge. </p>
<p>Svi ostali ratni vojni invalidi i članovi obitelji poginulih te zatočenih i nestalih, uključujući i hrvatske branitelje, ostvaruju u cijelosti pravo na carinske i porezne olakšice, kao i jednokratno oslobađanje od plaćanja trošarina. Olakšice se vežu uz pravo svih kategorija stradalnika, a samo su drukčije definirani rokovi, što bi, kako je nedavno u intervjuu Vjesniku rekao ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, trebao biti odraz gospodarskih mogućnosti zemlje.</p>
<p>Treća je novost izjednačavanje mirovinskih prava oboljelih, ranjenih i ozlijeđenih branitelja. Time se želi osigurati jednaka razina prava svim braniteljima, iako gospodarske prilike danas dopuštaju samo izjednačavanje prava na razini plaća pripadnika djelatnog sastava Hrvatske vojske bez gardijskog dodatka. Ima naznaka da će i Hrvatska vojska ukinuti gardijski dodatak na plaću. </p>
<p>Dobra je vijest i da nacrt novog zakona uvodi doplatak za djecu nezaposlenih hrvatskih branitelja. Jedini je uvjet da je branitelj u Domovinskom ratu bio najmanje 12 mjeseci. Zadržava se i pravo na besplatne školske udžbenike, ali se ta mogućnost veže uz imovinski status obitelji.</p>
<p>S obzirom na sve više samoubojstava hrvatskih branitelja, nacrtom novog zakona briše se kruto vremensko ograničenje za ostvarenje obiteljske invalidnine, te se daje mogućnost članovima obitelji da, ako se ustanovi veza između suicida i izravna sudjelovanja u obrani domovine, ostvare pravo na obiteljsku invalidninu.</p>
<p>Hrvatski ratni vojni invalidi, iako su to tvrdile neke braniteljske udruge, neće plaćati doprinose na plaću. Slično je regulirano i oslobađanje od plaćanja poreza i prireza koje se veže uz postotak oštećenja organizma. Korisnicima obiteljske mirovine također se ne ukida to pravo, iako se to nudi kao alternativa.</p>
<p>Posebnu je reakciju braniteljskih udruga izazvala stavka o statusu dragovoljca i dragovoljačkog dodatka. Novi zakon uvodi pojam dragovoljca kao hrvatskog branitelja koji je dragovoljno stupio u obranu suvereniteta na početku agresije, tj. koji je do 15. siječnja 1992. bio u postrojbi najmanje četiri mjeseca. Popis dragovoljaca Domovinskog rata proveo bi se na prijedlog udruga proisteklih iz Domovinskog rata u roku šest mjeseci od stupanja na snagu novog zakona. Predviđen je i dragovoljački doplatak u iznosu koji određuje Vlada nakon odlaska dragovoljaca u mirovinu. Alternativno rješenje je da se dobrovoljački doplatak ne veže uz odlazak na mirovinu.</p>
<p>Ono što je posebno važno - zahtjev za priznavanje statusa zbog oboljenja, branitelji će moći podnijeti do 30. lipnja 2001. Da je bolest posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, moći će se dokazati liječničkom dokumentacijom iz razdoblja od dvije godine nakon prestanka sudjelovanja u ratu. Dopuštene su i neke fleksibilne iznimke, pa će tako oboljeli branitelj vještačenjem moći dokazati bolest kao posljedicu Domovinskog rata neovisno o vremenu iz kojeg potječe liječnička dokumentacija.</p>
<p>Stavka koja se tiče revizije invaliditeta, a provodit će se učestalo, izazvala je najviše polemike. Pravo na njegovatelja 100-postotnog hrvatskog ratnog vojnog invalida I. skupine ostaje nepromijenjeno, ali novčani iznos za tuđu njegu i pomoć isključuje pravo invalida na njegovatelja. </p>
<p>Novi bi zakon trebao proširiti neka stambena prava, i to omogućavanjem stambenog zbrinjavanja članova uže obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida, kao i pravo na otkup dodijeljena stana uz popust sukladan tjelesnom oštećenju. Dosadašnji zakon toj kategoriji nije omogućavao ni jedan oblik stambenog zbrinjavanja. </p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Račan sigurno ostaje na čelu SDP-a, ali se mogu očekivati promjene među potpredsjednicima </p>
<p>Mogu li se na izbornoj konvenciji SDP-a u studenome očekivati promjene, s obzirom na kritike da stranka ne funkcionira najbolje otkad je preuzela vlast, pitali smo SDP-ova saborskog zastupnika Ratka Maričića.</p>
<p>- Mislim da do personalnih promjena neće doći, i to zato što ljudi koji danas sjede i u Vladi i u Saboru mogu dobro voditi i stranku. Osim toga, čini mi se da je to isti posao u smislu oblikovanja strategije i politike u stranci te potom njena provođenja u djelo. Možda treba poraditi u organizacijskom smislu na vezama među ljudima iz vrha stranke i državnih tijela te članstva na terenu, kako članstvo ne bi osjetilo prazninu zato što ljudi iz vrha obavljaju dva posla. Konvencija će u svakom slučaju na to dati odgovore.</p>
<p> l Svojedobno mi je dr. Tomac rekao da je stranka u jednom trenutku razmišljala o imenovanju novog stranačkog vodstva s novim ljudima, ali ta ideja nije prihvaćena.</p>
<p>- Točno, takva ideja se pojavila samo u jednom trenutku, ali ona ne samo što nije prošla, već je odbačena na samom početku razmatranja kao nešto što ne može funkcionirati. Jer, smatramo da su ljudi koji kreiraju politiku u stranci, odgovorni tu politiku i provesti u djelo.</p>
<p> l Što onda napraviti s prigovorima koji su dolazili, primjerice od čelnih ljudi istarskog SDP-a?</p>
<p>- U organizacijskom smislu, moramo imati malo više veza sa članstvom. Mislim da će konvencija pokazati najbolji način rješavanja tih pitanja. Nesporazumi i nezadovoljstva javljaju se tamo gdje nema kontakata. Ljudi na terenu ne mogu svaki put računati na to da će naći ljude koje su prije nalazili u stranci, jer su oni sada u tijelima Sabora ili Vlade. Ali, zato ti ljudi trebaju naći vremena i otići na teren te tamo rješavati probleme, a ne samo u Zagrebu. Možda ćemo trebati naći i ljude koji će biti »oficiri za vezu« i koji će znati povezivati članstvo s ljudima iz vrha stranke i države.</p>
<p> l Predsjednik Račan namjerava ostati na čelu SDP-a. Je li to i razmišljanje u stranci, s obzirom na obujam državnih poslova?</p>
<p>- Mi u Zagrebu nismo razmišljali o drugom čovjeku, jer smatramo da predsjednik Račan i dalje zaslužuje povjerenje.</p>
<p> l Račan se pritom poziva na Blaira i Schrödera koji su premijeri i predsjednici stranaka. Može li to funkcionirati i u Hrvatskoj? </p>
<p>- Mislim da ti primjeri, bez obzira na to što se radi o zapadnoeuropskim zemljama, upućuju na to da to može funkcionirati. Račan je više puta na djelu pokazao da je izvrstan političar i praktičar.</p>
<p> l Što će biti s potpredsjednicima stranke od kojih su neki i ministri? Hoće li i oni ostati na dvojnim funkcijama?</p>
<p>- Može se očekivati da će Račan razgovarati sa svim potpredsjednicima, da će ih pitati jesu li spremni i dalje obavljati dvije funkcije. Potom će se članove konvencije pitati uživaju li oni naše povjerenje, pa ako se to poklopi, nema razloga da oni i dalje ne budu potpredsjednici. Ali, ako se netko umorio od funkcije, najvjerojatnije će se nešto promijeniti. Naši potpredsjednici su uvijek imali neki resor kojim su se bavili i ne bih se začudio ako bi netko od potpredsjednika stranke prepustio svoje mjesto nekom drugom, »svježem«. To ne bi bilo ništa neobično, ali to ne znači da je stajalište da se svi mijenjaju.</p>
<p> l Na primjer, jako zaposlen ministar Šime Lučin je potpredsjednik stranke?</p>
<p>- Točno. Kao potpredsjednik SDP-a, Lučin pokriva cijelu Dalmaciju, pa se može razmišljati može li on i dalje stranački pokrivati Dalmaciju i voditi MUP.</p>
<p> l Znači li to da će SDP tako stvoriti prostor za nove ljude?</p>
<p>- Upravo tako, želimo da se oni ne samo eksponiraju, već i afirmiraju. U Dalmaciji nam treba čovjek koji će uložiti sve svoje snage, jer će se sljedećih mjeseci raditi na regionalizaciji Hrvatske i trebat će voditi računa kako da SDP na pojedinim područjima nastupa u skladu sa svojom politikom. Lučin je izvrsno obavljao posao povjerenika za Dalmaciju, izvrstan je i ministar. Ali, on treba odgovoriti može li i dalje obavljati ta dva posla.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ministarstvo je zaobišlo seljake kod donošenja plana jesenske sjetve, tvrde Laslo i Grivičić</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Operativni plan jesenske sjetve, što ga je sačinilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na čelu s Božidarom Pankretićem, i to bez konzultacija sa seljačkim udrugama, nije uzeo u obzir to da će seljaci ove jeseni, umjesto planiranih 40.000 hektara, zasijati manje površina, rekao je u nedjelju za Vjesnik Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. </p>
<p>Laslo je dodao da će Zajednica udruga seljaka tražiti od Vlade povećanje poticaja za pšenicu sa sadašnjih 1.370 kuna po hektaru na 4.000 kuna. Naime, tvrdi Laslo, bez »utrostručenja poticaja« domaći proizvođači hrane će propasti u Svjetskoj trgovinskog organizaciji (WTO), jer se otvaranjem domaćega tržišta na njemu mogu očekivati ne samo jeftinije sirovine, nego i jeftiniji gotovi prehrambeni proizvodi, kao što su brašno, ulje i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. </p>
<p>Naime, zabrinjava da je i ovogodišnji plan sjetve predložen bez bilanci proizvodnje i potrošnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćemu tržištu. Budući da poljoprivrednici ne poznaju pravo stanje na domaćemu tržištu, sijat će i ubuduće ono što im se više isplati, premda Hrvatska, primjerice, u prosjeku ima 170.000 tona tržišnoga viška pšenice na godinu. </p>
<p>Prema Laslovim riječima, država mora osigurati nižu cijenu repromaterijala (između 30 i 40 posto), kako bi time domaća poljoprivredna proizvodnja bila jeftinija te se uklopila u WTO-a. </p>
<p>Drugim riječima, to znači da bi dogodine otkupna cijena pšenice mogla biti 0,60 kuna po kilogramu, odnosno mnogo bliža svjetskoj cijeni te krušarice, ali uz uvjet da seljaci dobiju jeftinije gnojivo i zaštitna sredstva. Bez toga, nema mnogo smisla planom sjetve predviđeno sijanje samo certificirana sjemena. </p>
<p>Što se, pak, tiče ulaska Hrvatske u WTO, Laslo napominje da je to za domaće proizvođače hrane »došlo prebrzo«. Naime, bivša vlast je propustila deset godina da pripremi naše seljake za taj ulazak, pa se sada mogu očekivati veliki potresi u poljoprivredi. Jer, na selu živi 50 posto staračkih domaćinstva, koja ne proizvode za tržište. Nadalje, poljoprivredna mehanizacija je zastarjela, poljoprivredne su površine previše usitnjene, a zabrinjava i to što većina obiteljskih gospodarstva ima tek jednu do dvije krave. </p>
<p>Darko Grivičić, potpredsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza, rekao nam je da će ta udruga tražiti povećanje poticaja za pšenicu na oko 2.000 kuna. Nadalje, naglašava Grivičić, poljoprivredni proračun za sljedeću godinu mora biti dvostruko veći, odnosno četiri milijarde kuna. Također, domaća poljoprivreda mora se riješiti »nekih nelogičnosti«. Prema njegovim riječima, domaći poljoprivrednici ove su godine plaćali herbicide za zaštitu bilja 520 kuna po hektaru, a isti taj herbicid u Mađarskoj stoji 200 kuna! Nadalje, »Petrokemija« iz Kutine izvozi mineralno gnojivo po nižoj cijeni nego što ga prodaje na domaćemu tržištu. </p>
<p>Ako se nastavi takva »čudna gospodarska politika u poljoprivredi«, Hrvatski seljački savez će tražiti od Vlade sniženje carinskih stopa na uvoz mineralnoga gnojiva, koje je u svijetu 20 do 40 posto jeftinije, te će za predstojeću sjetvu organizirati njegov uvoz. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Interes rada ispred interesa kapitala: Koči li socijala gospodarski razvoj? </p>
<p>Potraživanja radnika u stečajnim postupcima moraju imati prednost prema drugim vjerovnicima, traži SSSH / Takva praksa bila bi svojevrstan presedan u međunarodnim okvirima, kaže pomoćnica ministra rada Vera Babić, ali dodaje da bi radnici ipak trebali imati povlašten položaj kad se radi o zaštiti minimalnih socijalnih prava / Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević protivi se tome, te tvrdi da bi prednost u naplati radničkih potraživanja značila da drugi vjerovnici ne bi mogli naplatiti svoja potraživanja, a što onda i njih može odvesti u stečaj</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Prijedlog Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) da se izmjenama Stečajnog zakona potraživanja radnika u stečajnim postupcima odrede kao prioritet čak i u odnosu prema hipotekarnim potraživanjima - korespondira sa stajalištem Ministarstva rada i socijalne skrbi. Pripremajući izmjene Zakona o radu, Ministarstvo je posebno istaknulo da su radnici vjerovnici kao i svi ostali, ali da bi, prema Ustavu koji Hrvatsku određuje kao socijalnu državu, ipak trebali imati pravo na povlašten položaj kad je riječ o zaštiti minimalnih prava, kazala je u razgovoru za Vjesnik Vera Babić, pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi za međunarodnu suradnju na području radnih prava i socijalne sigurnosti. </p>
<p>Vera Babić dodaje da se ta namjera ne može ispuniti samo izmjenama Zakona o radu, pa je Ministarstvo to mišljenje istaknulo u sklopu prijedloga za izmjene čitava paketa zakona koji bi se istodobno trebali mijenjati. »Takva bi praksa doista bila svojevrstan presedan u međunarodnim okvirima, jer se založna prava obično smatraju jačima od prava ostalih vjerovnika. Ona se, uostalom, i ugovaraju radi zaštite interesa vjerovnika, pa je to i logično«, ističe Vera Babić. No, ona smatra da se sustav ne može promatrati izdvojeno od situacija koje su se pojavile u stvarnom životu, pa tako ni bez mogućnosti da se pokušaju ispraviti anomalije radno-pravnih odnosa koje su se pojavile u hrvatskoj praksi. </p>
<p>Država ipak ima obvezu zaštititi minimum socijalnih prava radnika u situaciji kad im poduzeće odlazi u stečaj, ili kad za svoj rad mjesecima ne primaju plaću zbog insolventnosti poslodavca, barem dok se određene anomalije iz prakse ne uklone, smatra pomoćnica ministra rada. Dodaje da interesi radnika pritom svakako ne smiju biti nešto što će interese kapitala staviti u drugi plan. »Radno pravo, naime, ne bi smjelo postati apsolutno zaštićeno u smislu cjelovite zaštite prava, već samo u mjeri koju je država odredila kao minimalnu društveno opravdanu zaštitu - primjerice, kad je riječ o isplati posljednjih nekoliko plaća u slučaju insolventnosti poslodavca ili prava na otpremninu u slučaju stečaja«, kaže Babić. Takva bi praksa podrazumijevala izjednačavanje interesa radnika s drugim vjerovnicima, a ne njihovo postavljanje na pijedestal.</p>
<p>Zajedno s tim izmjenama trebalo bi razmisliti i o tome kako riješiti isplatu radničkih prava u slučaju insolventnosti poslodavaca, pri čemu bi Hrvatska, dodaje Babić, također trebala napraviti svojevrstan iskorak. Naime, ona smatra da bi se moglo razmisliti o osnivanju fonda iz kojeg bi se u tom slučaju isplaćivala zajamčena prava radnika, tako da se ustanove koje ga osnuju kasnije pojave kao vjerovnici prema tom poslodavcu. Babić smatra da bi se takav fond načelno trebao financirati iz doprinosa poslodavaca i uz podršku države koja takve ustanove mora podržavati zbog svog socijalnog opredjeljenja, te da u njegovu financiranju ne bi trebali sudjelovati i radnici. Na tvrdnju, pak, da za to nem u državnom proračunu dodatna novca, Babić ističe da bi se u toj situaciji mogla iskoristiti nastojanja da se, smanjivanjem doprinosa i drugih davanja na plaće, smanji cijena rada.</p>
<p>»Možda bi se to moglo riješiti tako da se doprinosi još neko vrijeme ne smanjuju za poslodavce i radnike, već da se onaj dio novca za koji ih se planira umanjiti počne usmjeravati u takav fond. Time se davanja države i poslodavaca ne bi trebala povećati«, kaže Vera Babić.</p>
<p>Poslodavci, pak, o tome imaju posve suprotan stav, zaključujemo iz razgovora s glavnim ravnateljem HUP-a Željkom Ivančevićem. Ivančević, naime, kaže da prijedlog o prednosti radničkih potraživanja u odnosu prema interesu onih koji ulažu u gospodarstvo ima i pravnu i socijalnu dimenziju, te da se s oba stajališta može ocijeniti negativno. Pravno gledano, pojašnjava, praksa u kojoj bi radnička potraživanja imala prednost pred potraživanjima gospodarstvenika ignorirala bi međunarodnu pravnu praksu i odredbe Ustava koje jamče zaštitu vlasništva. No, dodaje, ta dimenzija problema se čak može i zanemariti, iako ima težinu.</p>
<p>»Efekti takve mjere krivo se pokazuju i ako gledamo socijalnu dimenziju. Jer, zanemaruje se da su založna potraživanja zapravo sredstva koja se ulažu u gospodarstvo i da se time umanjuje šansa za njegovo ozdravljenje«, ističe Ivančević. Dodaje da je ono ionako opterećeno prevelikim teretima, među kojima je i činjenica da Hrvatska ima višu razinu zaštite radničkih prava od mnogih razvijenih europskih zemalja. On podsjeća i na to da su otpremnine zajamčene našim radnicima u slučaju stečaja vrlo visoke, kao i to da poslodavci zbog dugih otkaznih rokova nemaju mogućnost brze promjene radne snage. Zato poslodavci - kad treba promijeniti način proizvodnje ili proizvod prilagoditi zahtjevima tržišta - nemaju mogućnost otpuštanja radnika koje više ne trebaju i zapošljavanja novih, što je često kočnica razvoju poduzeća, tvrdi Ivančević.</p>
<p>»Prednost u naplati radničkih potraživanja u odnosu prema ostalima bilo bi, osim toga, samo kratkoročno rješenje za zbrinjavanje onih koji su ostali bez posla, a mnoga privatna poduzeća, pa i državna u slučajevima u kojima se javljaju kao vjerovnik, ne bi mogla naplatiti robu ili usluge. A to bi moglo i njih dovesti pred stečaj«, kaže, uz naglasak da bi sličan problem imale i banke. Ne slaže se ni s prijedlogom da poslodavci s državom podijele teret zbrinjavanja radnika koji ostaju bez posla. »Pokušaji te vrste postojali su svojedobno u Poljskoj i Sloveniji, ali nisu dali rezultate. Takav bi se fond mogao objasniti kao novo oduzimanje od onih koji još imaju da bi se pomoglo one koji su socijalno ugroženi, a socijalna zaštita se ne bi smjela prebacivati na poslodavce. To mora ostati isključiva obveza države«, zaključuje Ivančević.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Alkari spremni za spektakl, Sinj spreman za doček brojnih gostiju</p>
<p>SINJ, 30. srpnja</p>
<p> - Alkari kopljanici spremni su za 285. viteški spektakl koji će se, pod pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića, održati 6. kolovoza. </p>
<p>U prodaji su ulaznice po cijeni od 70 do 150 kuna, a s obzirom na veliko zanimanje posjetitelja, čini se da će sinjsko alkarsko trkalište i ove godine biti pretijesno da primi sve goste, jer ima samo oko 4.000 mjesta na tribinama. </p>
<p>S alkarima je u trećemu, završnom krugu priprema na trkalištu i njihov vojvoda Mirko Norac, koji će u utorak, na prijedlog alajčauša Ivana Zorice, među njih 23 odrediti najvjerojatnije 17 kopljanika natjecatelja.</p>
<p> »Na kraju smo priprema. Ostale su još samo četiri 'prove'. Naš alkarski vojvoda, general Mirko Norac, stigao je među alkare i od subote do utorka će se uvjeriti u spremnost sinjskih alkara za natjecanje. Tada će biti obznanjena i imena pratitelja barjaka i vojvodin ađutant«, rekao je u nedjelju za Vjesnik alajčauš Ivan Zorica, ističući da su ovogodišnje pripreme sinjskih alkara izvanredno dobre te da kopljanici odlično gađaju.</p>
<p>»Nema dana a da neki od alkara ne prikupi osam punata, dok je Nenad Bikić sva tri puta kopljem pogodio alkarsku metu 'u sridu'«, kaže nam Zorica te dodaje da u četi s konjima nema problema, s obzirom na to da mnogi alkari imaju svoje konje za nadmetanje.</p>
<p> Osim časti, ove godine su nešto veće i novčane nagrade. Tako pobjednika bare očekuje 10.000 kuna, pobjednika čoje 15.000 kuna, a slavodobitnika alke 15.000 kuna, uz sablju, zlatni prsten te zlatnu plaketu Alke. (N.M.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000731].
|
