NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001230].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228763 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zdrav, sportski život za zdrav politički duh i promociju zemlje</p>
<p>Mnogi svjetski političari vrlo smišljeno šalju poruke i o sebi i o svojoj zemlji / Austrijski kancelar Schüssel skijao se po umjetnom snijegu u samom središtu Beča, slovenski predsjednik Kučan nije bio lijen proći po planinarskim stazama kojima mogu i invalidi u kolicima / Osim svojedobno Franju Tuđmana, s teniskim reketom se može vidjeti premijera Ivicu Račana, Zdravka Tomca, Radimira Čačića, pa čak i Vesnu Pusić, a predsjednika Stjepana Mesića u kimonu za nanbudo / Goranko Fižulić voli bicikl i jedrenje, a Davorko Vidović kilometarska pješačenja</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - U zdravom tijelu austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela zdrav je i duh, koji jako dobro zna koliko će Austriji koristiti to, što je njegova fotografija obišla svijet. Oko i kamera fotoreportera »ulovili« su ga ovih dana na skijama, na umjetnom snijegu ispred bečke katedrale sv. Stjepana, čime se stavio u službu promocije Svjetskog prvenstva u alpskom skijanju koje se uskoro treba održati u St. Antonu. Time je, ujedno, poslao i poruku kojom se promiče zdravo, aktivno življenje u eri koju su mnogi proveli sjedeći pred televizorima, poruku mnogo efektniju od onih koje se odašilju u odijelu i kravati, pa čak i iz turističkih agencija. Običnim ljudima je zanimljivije vidjeti »one s vrha« u neuobičajenim okolnostima, neuštogljene i izvan strogoga protokola.</p>
<p>Koliko su takve poruke važne, dokazao je nedavno talijanski političar Romano Prodi, prošavši biciklom i dio Istre. Gotovo pri svakom njegovu zaustavljanju radi odmora bile su uključene televizijske kamere (čak i one svjetskih postaja), koje su snimile njegovo zadovoljstvo odmorom u Hrvatskoj. Činjenica je da su tada još postojale predrasude o tome da Hrvatska nije sigurna zemlja za odmor, pa je Prodijev boravak u Istri bio demanti kakav se može samo poželjeti. Govorio je o toplini i gostoprimstvu kojim su ga okružili domaćini, oduševljavao se ljepotom zemlje kroz koju prolazi, a u međuvremenu pronašao vremena čak i za susrete s hrvatskim političarima, koji su ga uz biciklističku rutu mahom dočekivali u košuljama i kravatom oko vrata. Još nije vrijeme da se mjeri utjecaj Prodijevog proputovanja kroz Hrvatsku u turističkom smislu, tvrde turistički djelatnici, no valja naglasiti da bi mnoge zemlje, čiji se gospodarski rast mnogo manje oslanja na turizam, tako nešto iskorištavale kao reklamu barem nekoliko godina. Valja, naravno, imati na umu i činjenicu da je taj sportski Prodijev potez i njemu poslužio da se istakne kao čovjek koji na vrlo jednostavan način čini važne stvari i na međunarodnome planu.</p>
<p>Da i mi bicikl za utrku imamo, pokazao je hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić. No, manje je popularan, osobito nakon što se ministar njime dovezao pred radnike koji su štrajkom upozoravali da mjesecima nisu primili plaću. Tu su njegovu gestu protumačili kao provokaciju, kojom je Fižulić htio osvojiti političke poene. Drugi sport kojim se ministar bavi samo ljeti, jedrenje, komentira se različito: jedni (u šali?) kažu da Fižulić od jedara ne vidi sirotinju (ministar rada i socijalne skrbi, Davorko Vidović), a drugi razmišljaju kako mu se pridružiti na jahti. Ministar »umirovljenika i siromašnih« Davorko Vidović pak obožava pješačenje, a rute su mu, kad za to ima vremena, dugačke i po pet-šest kilometara, svjedoče građani Siska.</p>
<p>Sport je i inače postao »jezik« kojim političari često govore o sebi i zemlji iz koje dolaze, što se najbolje vidi na stranicama časopisa koje prenose pojedinosti iz privatnog života javnih osoba. U pravilu je riječ o muškarcima, dok su žene uglavnom iznimka. Jedna od iznimaka bila je i Carolina od Monaka, čije su fotografije s jedrenja ili jahanja naprosto mamile u zemlju koja nudi prigode za avanture, a iznimka je bila i na prvi pogled nježna pomoćnica hrvatskog ministra rada i socijalne skrbi Snježana Plevko, koja se bavi paraglajdingom, sportom kojim se ne bi usudili baviti mnogi muškarci. Planira i učiti ronjenje.</p>
<p>Na ljubavnom su se planu istakli i neki muškarci. Tako će Amerika, sad već gotovo bivšeg predsjednika Billa Clintona, pamtiti po aferi s Monicom. Osim po tome, čvrstoj i hladnoj supruzi Hillary i saksofonu, pamtit će ga i po vremenu koje je posvetio golfu i joggingu na ulicama u blizini Bijele kuće. U razgovorima o svom slobodnom vremenu, Clinton je golf najčešće isticao kao prigodu za opuštanje ili promišljanje o budućim predsjedničkim potezima (riječ je o sportu koji inače zovu kraljevskim), a jogging je, naravno, služio očuvanju tjelesne kondicije i kao poruka da je predsjednik - zdrav. Sličnu je ulogu u Hrvatskoj »odigrao« tenis u doba kada je nacija u zadnjem večernjem Dnevniku HTV-a gledala predsjednika Franju Tuđmana s teniskim reketom u ruci te s teniskim velikanima ili političkim suparnicima s druge strane mreže. Taj sport među domaćim političarima vjerojatno ima najviše poklonika. Naime, na teniskom su terenu viđeni premijer Ivica Račan, dr. Zdravko Tomac, Radimir Čačić... Žene? Opet rijetka pojava. Televizija je samo jednom, navodno, snimila i predsjednicu HNS-a Vesnu Pusić s reketom u ruci.</p>
<p>O nanbudo majstoru, predsjedniku Stjepanu Mesiću, sve se zna. Pa i to da je jednim zahvatom na Trgu žrtava fašizma oteo palicu građaninu koji je njome pokušao argumentirati zahtjev da se tome prostoru dâ ime u spomen nekih drugih žrtava. Poznato je i to da je njegovo isticanje tog sporta već privuklo podmladak u nanbudo klubove. Doduše, nešto više upravo u onaj gdje je trenirao i današnji predsjednik, no, zar je to važno? Iz Predsjednikovih je nastupa, naime, očito da taj sport pomaže razvoju duha i samokontrole, što je najbolja preporuka za bijeli kimono i crni pojas.</p>
<p>Sličnu »opravu« u slobodno vrijeme nosi i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji trenira karate, a poznate su i fotografije mađarskog premijera Viktor Orbana, koji se u slobodno vrijeme bavi nogometom. O svome zdravlju i imidžu razmišljaju i naši susjedi - slovenski premijer Janez Drnovšek i predsjednik Milan Kučan. Povezuje ih priroda: dok prvi joggira, drugi planinari i bavi se gljivarstvom. U medijima su mnogo češće fotografije slovenskoga predsjednika na kojima je, osim njega, upravo priroda koja ga okružuje poruka koju želi poslati o svojoj zemlji. </p>
<p>Ono što je manje poznato, a neizmjerno je važno, činjenica je da je slovenski predsjednik svojedobno promovirao jedan od dokaza da živi u zemlji koja svim građanima želi pružiti jednake izglede: obišao je planinarsku stazu, posebno prilagođenu invalidima, na kojoj se do svih planinarskih odmorišta može doći i u - invalidskim kolicima.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Janica zagrijala sportske kladionice </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Slalom što se održao u četvrtak u austrijskom skijalištu Semmeringu, opravdao je predviđanja kladioničara koji su našu skijašku zvijezdu Janicu Kostelić svrstali na svojim listama među favorite, postavljajući uz njeno ime koeficijent 2.00, što je otprilike značilo da je svatko, tko je pred početak utrke u četvrtak svoj novac uložio na njenu pobjedu, dobio natrag još jednom toliko koliko je uložio, a ne, možda, više. Takav oprez kladionica bio je više nego opravdan jer se pokazalo da su se svi, gotovo neizostavno, kladili na pobjedu naše Janice. </p>
<p>U domaćim kladionicama to je prije »velike utrke« izgledalo ovako: u Prvoj sportskoj kladionici oklada na pobjedu Janice Kostelić nosila je spomenutu, dvostruko veću svotu, no boljim poznavateljima klađenja bilo je ponuđeno još nekoliko varijanti. Tako je, na primjer, oklada da će se Janica naći među prve tri natjecateljice mogla donijeti dobit sukladnu koeficijentu 1,30, odnosno na deset - kuna tri kune više. Bilo je moguće okladiti se i na to, da će Janica ući među prvih šest, ali tu je omjer bio još slabiji i koeficijent je iznosio 1,10. No, ako je netko svoj novac uložio tako da je objedinio sve ove tri varijante, dakle, da će Janica pobijediti, da će biti među prve tri, odnosno prvih šest, službenici u kladionicama morali su do svote za isplatu doći uz pomoć računala... Ipak, domaći kockari uglavnom su se kladili »samo« na pobjedu naše skijašice, što nam je potvrdila i jedna službenica Prve sportske kladionice, dodajući svemu kako je upravo skijaški uspon Janice Kostelić prekinuo kladioničarski post koji inače nastupa za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana. »Veliki broj kladioničara u Hrvatskoj zasad se zaustavlja na momčadskim sportovima, uglavnom onima s loptom, no Janica je postala apsolutna favoritkinja i svi se klade na njenu pobjedu«, obrazložila je. Prema službenim web stranicama, »Sport Tip« kladionica ponudila je tzv. dvoboje. Drugim riječima, Janicu Kostelić kladionice su postavile uz bok Norvežanke Trinne Bakke, Amerikanke Kristine Koznick, ili pak Njemice Martine Ertl, itd. Koeficijent uz Janicu uglavnom nije bio veći od 1,35 što je značilo da je Janica i tu postavljana na mjesto favorita. Tako biste, da ste se u njezinu duelu s Norvežankom Bakke kladili na pobjedu naše skijašice, na deset kuna dobili natrag 13,5 kuna. A da ste se kladili na Norvežanku i da je ona pobijedila, ulog od deset kuna trebalo bi pomnožiti s koeficijentom 2,75. Drugim riječima, onih deset naraslo bi na 27,5 kuna. No, ako se netko i kladio na Norvežanku - izgubio je.</p>
<p>I svjetske kladionice - kao i nama najbliža Wetten-Schwechat, druga po veličini u Austriji - postavile su Janicu u ulogu favoritkinje, dajući joj također koeficijent 2.00, odnosno osiguravajući za okladu na Janičinu pobjedu dobitak jednako velik kao i uloženi novac. </p>
<p> Kako će izgledati ponude kladionica za predstojeći slalom u Mariboru, 7. siječnja, teško je predvidjeti. Naime, ni jedna, nama dostupna kladionica nema u ponudi opcije klađenja toliko unaprijed. Gotovo je sigurno, međutim, da će koeficijent uz ime Janice Kostelić biti još manji, budući da je s pet pobjeda zaredom postala apsolutnom favoritkinjom. </p>
<p> Sigurno je i to, da će se povećati broj mogućnosti klađenja, pa ćemo se, recimo, moći kladiti i na to hoće li Janičine suparnice zaostajati za njom više ili manje od sekunde, hoće li Janica imati najbolje vrijeme u obje vožnje i tako redom.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Na hrvatskom nezadovoljstvu u BiH ne može se graditi stabilna država</p>
<p>Međunarodni predstavnici u BiH uvjereni su da podupiranjem načela »jedan čovjek - jedan glas« rade na stabilizaciji BiH. Sve to, međutim, prati snažno nezadovoljstvo hrvatskoga naroda u BiH, što se odrazilo i na rezultate općih izbora (HDZ BiH je dobio neočekivano veliki broj glasova)</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - U Bosni i Hercegovini događaju se doista zanimljive stvari! Ante Jelavić, član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH, nazvao je bezvrijednim papirom sporazum o posebnim odnosima, kojega su, nakon silnih peripetija, Federacija BiH i Hrvatska prošle godine usuglasile. Taj sporazum, rekao je Jelavić na božićno-novogodišnjem prijemu hercegovačkih franjevaca, sveo se na nekoliko nevažnih amandmana, a najvažnije je da nikad neće ni biti potpisan.</p>
<p>Na tom sporazumu je, kao što je poznato, vodstvo Hrvata u BiH inzistiralo, držeći da će on biti na tragu onoga što je utvrđeno Washingtonskim sporazumom koji je - podsjetimo - predviđao tijesne (konfederalne) veze između Federacije BiH i Hrvatske. Stvari su se, uz obrazloženje da je Daytonski sporazum »stariji« od Washingtonskog, počele odvijati drugim smjerom. Bošnjačko političko vodstvo od početka je bilo protiv posebnih odnosa, a ni međunarodna zajednica nije bila oduševljena rješenjem po kome bi se entiteti tijesno povezali sa susjednim zemljama - Federacija BiH s Hrvatskom, a Republika Srpska sa SR Jugoslavijom - pa su na provedbi ove washingtonske odredbe, koja je u nešto »blažem« obliku navedena i u Daytonskom sporazumu, uznastojali upravo onoliko koliko je potrebno da forma bude zadovoljena. </p>
<p>Istodobno s ovim »korisnim« odstupanjem od Washingtonskog sporazuma (međunarodni predstavnici posegnuli su za njim tvrdeći da je to put za stabilizaciju države Bosne i Hercegovine), stanovita odstupanja događaju se i u pogledu drugih odredbi iz toga dokumenta, pa čak i iz onoga njegova dijela koji je, nakon što je provedena odgovarajuća procedure u Parlamentu BiH, postao Ustavom Federacije BiH. Tako su - ponovo uz objašnjenje da se na taj način jača stabilnost BiH - mnogi poslovi, koji su prema federalnom Ustavu u isključivoj nadležnosti federalnih kantona, »preseljeni« na razinu Federacije, a neki i na razinu BiH, čime je osnovna ideja Washingtonskog sporazuma, tj. kantonalnog ustroja kao jednog od njegovih glavnih elemenata, dovedena u pitanje. Kantonalni je ustroj trebao osigurati odgovarajući položaj za svaki od konstitutivnih naroda: prema federalnom Ustavu, u nadležnosti kantona su, među ostalim, unutarnji poslovi i obrazovni sustav, a u kantonalnim skupštinama se, po proceduri koju propisuje federalni Ustav, biraju zastupnici za Dom naroda federalnoga Parlamenta.</p>
<p>Ustav tako propisuje da u nadležnosti kantona spadaju »uspostava i nadziranje snaga policije koje nose jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama«, »stvaranje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa«, »stvaranje i provedba kulturne politike«, »stvaranje politike glede radio i TV postaja, njihove gradnje, uključujući donošenje propisa o radio i TV postajama, te osiguranje njihovog rada«... Odlukama Ureda visokog predstavnika ti su poslovi prebačeni na razinu Federacije, tako da se o mnogima od njih, umjesto u kantonalnim skupštinama, odlučuje u federalnom Zastupničkom domu u kome su Bošnjaci u izrazitoj brojčanoj premoći, što je nepovoljno za hrvatski narod u BiH. Federalni Ustav stavio je te poslove u nadležnost kantona upravo zbog toga da se izbjegne majorizacija.</p>
<p>Konačni udarac osnovnoj ideji ustroja Federacije BiH predstavlja odluka Privremenog izbornog povjerenstva, donesena uoči općih izbora, održanih 11. studenoga, o izboru zastupnika za Dom naroda federalnog Parlamenta. Protivno odredbi federalnog Ustava da »bošnjačke, hrvatske i druge izaslanike iz svakog kantona biraju odgovarajući zastupnici u zakonodavnom tijelu dotičnog kantona«, pravilo izbornog povjerenstva propisuje da se zastupnici u Domu naroda biraju većinom glasova svih zastupnika u nekoj kantonalnoj skupštini, čime se zapravo ruši posljednji »osigurač« koji je onemogućavao majorizaciju. Ni po novom pravilu, doduše, neće na hrvatska mjesta u Domu naroda sjesti pripadnici drugoga naroda, ali ono omogućava da na ta mjesta dospiju zastupnici izabrani na listama koje na izborima nisu dobile većinu glasova hrvatskih birača. Danas se o pravilu Privremenog izbornog povjerenstva govori kao o uvođenju načela »jedan čovjek - jedan glas«, za koje se baš i ne može reći da je prikladno za višenacionalne zajednice. </p>
<p>Međunarodni predstavnici u BiH uvjereni su da poduzimanjem ovakvih koraka rade na stabilizaciji BiH. Njih (te korake), doduše, prati snažno nezadovoljstvo hrvatskoga naroda u BiH, što se odrazilo i na rezultate općih izbora (HDZ BiH je dobio neočekivano veliki broj glasova), a na nezadovoljstvu jednoga od triju konstitutivnih naroda teško se može graditi stabilna država.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Povlače se Kupa i Neretva, u Otočcu proglašena elementarna nepogoda</p>
<p>Pod vodom je oko stotinu kuća i gospodarskih objekata od Komina do Metkovića / Najteže je stanje na desnoj obali Neretve, jedinom području u Dalmaciji što je nezaštićeno od poplava / Razina Kupe kod Karlovca počela se snižavati / Na području Siska očekuje se uvođenje redovitih mjera obrane od poplava</p>
<p>KARLOVAC, 29. prosinca</p>
<p> - U petak u 14 sati ukinute su izvanredne mjere obrane od poplave koje su u 2 sata poslije ponoći proglašene za Karlovačku županiju u slivnom području rijeke Kupe. Naime, vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu i okolnim mjestima prešao je tijekom noći na petak alarmantnu vrijednost od 150 centimetra, pa se rijeka na nekim mjestima izlila na lokalne prometnice.</p>
<p>Čim je visina Kupe dosegla 150 centimetra, automatski su proglašene izvanredne mjere zaštite od poplava, kao posljednja instanca prije proglašavanja izvanrednog stanja za cijelu Karlovačku županiju. U stanje pripravnosti stavljeni su svi djelatnici i operativa zaduženi za obranu od vodenog vala. Već tijekom noći karlovačka Vodoprivreda dobila je obavijest kako je porast vodostaja prouzročio rast Kupe kod Radenaca. Tamo je, naime, izmjeren visoki riječni val koji se polako kretao prema Karlovcu. Međutim, tek što je on stigao do grada, u Radencima je zabilježeno povlačenje vode, pa se i u Karlovcu u poslijepodnevnim satima petka razina rijeke počela smanjivati. Gornja vrijednost vodostaja, izmjerena je u 12 sati na tzv. dionici 88/II, na mjerodavnom vodomjeru Karlovac, a bila je 152 centimetra. Već u 14 sati Kupa se spustila na 149 centimetara, pa su ukinute i izvanredne mjere.</p>
<p>Inače, u »gradu na četiri rijeke« život se u petak odvijao posve normalno. Oči građana najviše su bile uprte u gradsko naselje Drežnik, jedno od karlovačkih naselja koje su poplave proteklih godina najčešće ugrožavale. Zahvaljujući visokom obrambenom zidu koji je uz vodotok Kupe duž naselja Drežnik izgrađen prošle godine, voda je ovoga puta pravodobno zaustavljena. Očekuje se da će najveće štete od poplava na karlovačkom području biti zabilježene na poljoprivrednim usjevima, no za konkretno procjenu potrebno je pričekati povlačenje vodenog vala na optimalnu razinu Kupe. </p>
<p>Inače, u karlovačkom prigradskom naselju Jelsa voda je prodrla u neke obiteljske kuće, no nije riječ o posljedici visokog vodostaja rijeka. Kuće se, naime, nalaze u blizini jednog od gradilišta nove dionice auto ceste Zagreb - Rijeka. Tamo je jedan od izvođača radova, kako doznajemo, u fazi pripremnih radova iskopao neku vrstu bazena u kojem se nakupila oborinska voda. U četvrtak navečer ta se voda prelila preko ruba bazena te počela prodirati u obližnje kuće. Na sreću, u njima, navodno, nitko ne živi jer su ih, za potrebe izgradnje auto-ceste, otkupile Hrvatske ceste.</p>
<p> Na preostale tri karlovačke rijeke nisu zabilježeni zabrinjavajući vodostaji. Na mjernom mjestu u Veljunu u petak je izmjerena visina Korane od 348 centimetara, rijeka Dobra je u Lešću dosegla visinu od 203 centimetra, a centimetar viši vodostaj imala je Mrežnica u Juzbašićima. Zbog izlijevanja Kupe zatvorena je prometnica Pokupsko-Karlovac, na dijelu Donja Kupčina-Koritna, dok su glavni cestovni pravci na karlovačkom području prohodni za promet i nema opasnosti od visokog vodostaja rijeke. </p>
<p>»Porast vodostaja rijeka na području Gorskog kotara, Like i Republike Slovenije (Save, Kupe i Une) prouzročile su posljednje oborine, no očekujemo lagano opadanje vodostaja«, pojašnjava Mladen Orešković, referent u Hrvatskim vodama za zaštitu od štetnih djelovanja voda na slivnom području rijeke Save. Jedino se na području Siska, napominje on, očekuje uvođenje redovitih mjera obrane od poplava, ali se ni na jednom od područja narednih nekoliko dana ne očekuju značajniji problemi. Govoreći o daljnjem razvoju situacije, Orešković kaže kako se, na temelju posljednje vremenske prognoze, nove oborine očekuju nakon srijede, kada bi moglo doći do novog porasta vodostaja rijeka. </p>
<p>Inače, mjera o uspostavi pripremnoga stanja obrane od poplave na području Županije zagrebačke, donesena je i za slivno područje rijeke Save Grada Zagreba. Takva je odluka donesena zbog visine vodostaja Save na mjerodavnom vodomjeru Rugvica, na kojemu je u četvrtak u ponoć zabilježen vodostaj od plus 500, s tendencijom porasta.</p>
<p>Po podacima Županijskog centra za obavješćivanje u Dubrovniku, u petak oko 10,30 sati počela se povlačiti voda rijeke Neretve. Vodostaj je tijekom dana bio u porastu, jer je Hidroelektrana Mostar ispuštala 1100 kubičnih metra vode u sekundi, što je, uz oborine, uzrokovalo dodatni porast vodostaja. Oko 100 kuća i gospodarskih objekata od Komina do Metkovića bilo je pod vodom. U tim su mjestima i ulice preplavljene vodom, a najteže je stanje na desnoj obali Neretve, jedinom području u Dalmaciji, nezaštićenom od poplava. Voda je prodrla u plastenike poljoprivrednika, uništeno je povrće na otvorenom, a u robnoj kući »Razvitak« u Metkoviću voda je prodrla u skladište. Radio Dubrovnik izvijestio je kako je došlo dio izjednačavanja voda u Neretvi i kanalizacijskog sustava, pa voda izbija iz cjevovoda u metkovskim ulicama, a poplavljene su poljoprivredne površine u općinama Zažablje i Opuzen.</p>
<p>Posebice alarmantna situacija u petak je bila na cijelom području grada Otočca. Tamo je u poslijepodnevnim satima Ante Frković, župan ličko-senjski, zbog poplava proglasio stanje elementarne nepogode za cijelo područje grada Otočca, gdje kiše neprekidno padaju od 26. prosinca.</p>
<p>Katica Cikoja i Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Da Zagreb ne volim, sigurno ne bi toliko maštao kako bi on trebao izgledati </p>
<p>Dr. sc. NENAD PRELOG, profesor Sveučilišta u Zagrebu i pomoćnik ministra vanjskih poslova</p>
<p>Kada koračam istočnim krakom Lenucijeve potkove, od zgrade Rektorata na sjeveru pa sve do Botaničkog vrta na jugu, uvijek razmišljam kako je Zagreb mogao izgledati da je pred kojih četrdesetak godina, ili možda čak i koju godinu kasnije, donesena jedina prava i moguća odluka - da se na tom prostoru (gdje se u tom trenutku ionako nalazila većina zgrada tadašnjeg sveučilišta) nastave razvijati upravo znanstveni i obrazovni sadržaji. Većina palača još nije bila privatizirana, a javni sadržaji, od muzeja do Knjižnice i Kazališta, su ionako dominirali prostorom tri možda najljepša trga u Zagrebu. No, događanja su imala drugi, suprotan smjer. </p>
<p>Umjesto koncentracije na tom prostoru, došlo je do izgradnje fakulteta i instituta na najrazličitijim lokacijama širom grada, a selidbom Nacionalne i sveučilišne knjižnice nestala je jedna od zadnjih kohezionih sila prostora o kojem govorimo. Znam što ćete reći: istraživački laboratoriji traže nove, moderne prostore, trebaju nam velike predavaonice za sve veći broj studenata, no ipak, nakon što sam u proteklih četvrt stoljeća posjetio stotine sveučilišta na gotovo svim kontinentima, s punom odgovornošću tvrdim, da su baš ona najpoznatija, smještena bilo u starim dijelovima grada, bilo unutar zgrada izgrađenih za tu svrhu u prošlom stoljeću ili čak i ranije. Sa sveučilištem smještenim u središtu grada, sa stotinama i tisućama studenata koji bi ŽIVJELI u tom prostoru (kada bi se naravno taj prostor dodatno opremio primjerenim sadržajima), Zagreb bi definitivno imao drugačiji izgled i ponešto drugačiju sudbinu.</p>
<p>Godinama sam radio upravo na Trgu maršala Tita, petnaestak godina na njegovoj istočnoj strani, a onda još deset godina na zapadnoj strani trga. Svakog sam proljeća gledao kako cvjetaju mladi crveni kestenovi posađeni ispred zgrade Rektorata i nikada mi taj prizor nije bio dosadan, no nikada, isto tako, nisam mogao shvatiti zašto je taj trg zapušten, zašto se na njega slijeva najmanje trećina automobilskog prometa iz smjera Zapada (pojednostavljeno: od Vrapča pa do slovenske granice), i zašto se tako malo nudi mladima koji (siguran sam) vole taj trg.</p>
<p>Kada se (posljednjih godina istina sve rjeđe) vozim biciklom po Savskom nasipu često maštam kako je Zagreb mogao izgledati da je jednom konačno prihvatio elementarnu činjenicu da je on (ipak) grad na rijeci. Nema većeg grada u svijetu koji nije na bilo koji način vrednovao tu činjenicu. Neki su gradovi izgradili šetališta, drugi tu smještaju svoje najvažnije upravne institucije i kulturne sadržaje (npr. zgrade parlamenta u Londonu ili Budimpešti), treći su uz obale izgradili najkvalitetnije zone stanovanja, a četvrti su uz samu obalu sagradili brze ceste kako bi barem djelomično smanjili prometnu gužvu. A ako ništa drugo, svi su preko svojih rijeka gradili mostove. I mostove. I mostove. Glupo bi bilo ustvrditi da se Zagreb srami svoje rijeke, no da ju još nije otkrio u tome ćete me teško razuvjeriti.</p>
<p>Već nekoliko godina stanujem na Sjeveru i pratim kako usred voćnjaka, livada i vinograda nastaju »urbane vile«. Skupo plaćeni kvadrati stanova ne donose šire ulice, prostore za parkiranje, uređene prilaze, bolju rasvjetu, pojačanu infrastrukturu (voda kanalizacija itd.). Iz često blatnjavih i strmih uličica, potpuno neprilagođenih za stotine novih stanovnika, ujutro se slijevaju buljuci automobila i svi se onda nađu prije ili kasnije pred onim semaforima na Gupčevoj zvijezdi ili na početku Ribnjaka. Nitko još ne polaže autorsko pravo na zakon koji bi procijenio da se broj automobila na tim mjestima povećava upravno proporcionalno, recimo, s brojem pretplatnika mobitela ili s udaljenošću od posljednjeg (još nedodirnutog) voćnjaka. U svakom slučaju, prohodnost ulica kojima se sa Sjevera dolazi u središte grada je sigurno ista, a kada već nitko ne razmišlja o središtu grada namijenjenog samo pješacima, jasno je da ova priča ne može dobro završiti...</p>
<p>I tako bih primjere mogao nizati u nedogled. Opet znam što ćete me sada pitati: Ovo nije rubrika »Zašto ne volim Zagreb«, nisam li ja to, možda, ipak pogriješio u odabiru tema za ovaj članak?</p>
<p>Ne, nisam ništa pobrkao, pisao sam o Zagrebu kakav je mogao biti i kakav ne bi trebao biti, a mislio sam na Zagreb kakvog ga često volim zamišljati. Na Zagreb, koji zaslužuje više, na Zagreb koji čine Zagrepčani, ljudi s vizijom, ali vođenih u posljednjih četvrt stoljeća najčešće od ljudi koji nisu niti gradili Sveučilište, niti hrabro pregazili Savu, niti našli najbolji način kako središte grada učiniti ljudskijim.</p>
<p> Da Zagreb ne volim, sigurno ne bi toliko maštao o tome kako bi on trebao izgledati u nekoj od budućnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sljemenski spustovi i skijaši morat će, ipak, pričekati novi snijeg i niže temperature</p>
<p>Tri do četiri centimetara snijega, koliko ga je palo u noći na petak, nije dovoljno da bi izašli strojevi za sabijanje, a još manje da se na takvu podlogu primi umjetni snijeg iz topova, tvrde i dalje zaduženi za održavanje sljemenskih spustova</p>
<p>Snijega na Sljemenu još uvijek nema dovoljno za skijanje - u noći na petak palo ga je samo tri do četiri centimetara, tek toliko da prekrije zemlju, zabijeli drveće i dočara zimsku atmosferu na samom vrhu Medvednice. </p>
<p>- Zbog tako malo snijega ne možemo izaći na teren sa strojevima za sabijanje snijega i početi rad sa topovima za pravljenje umjetnoga snijega, rekao nam je u petak šefa održavanja Sljemenskih žičara, Jelenko Krasić. Snijeg je u petak prestao padati već oko deset sati, a temperatura je tijekom dana bila nula stupnjeva. Možemo jedino čekati niže temperature i nove padaline, dodaje Krasić. </p>
<p>Prema najavama meteorologa novi snijeg trebao bi na Sljemenu, ali i u gradu, pasti u subotu navečer i u noći na nedjelju. Očekuje se i pad temperature, pa će minimalne jutarnje temperature u ponedjeljak i utorak biti od pet do deset stupnjeva ispod nule.</p>
<p>Pa ipak, snijeg u petak, primamio je na Sljeme nekolicinu roditelja s djecom. Jedni su pokušavali napraviti snjegovića, a na Činovničkoj livadi zatekli smo i prve male skijaše - devetogodišnju Patriciju i desetogodišnjeg Adrijana. </p>
<p>- Željni su snijega iako ga nema dovoljno za pravo skijanje, ali njima će i ovo dobro poslužiti za vježbu, rekao nam je tata Darko Jakšić, prisjećajući se s nostalgijom prošle zime s puno snijega i dana provedenih na Sljemenu. Gospodin Jakšić požalio se na slabu informiranost o vremenskim prilikama i padalinama na Sljemenu, a kako je Vjesnik ozbiljan politički dnevnik, rekao nam je, nije očekivao da će te informacije svakodnevno naći upravo u njemu.</p>
<p>Osim skijaških klubova, boravak i animaciju djece na Medvednici organiziraju i pojedini domovi. Tako će u Domu izviđača, od 2. do 12. siječnja, boraviti djeca iz zagrebačkih vrtića. Nakon završetka školskih praznika u Domu se nastavlja tjedna Škola u prirodi za osmoškolce.</p>
<p>U Domu Crvenog križa, s najdužom tradicijom organiziranja Škole u prirodi, u vrijeme školskih praznika boravit će i djeca iz socijalno ugroženih obitelji. </p>
<p>- Dom je opremljen nizom sadržaja interesantnih djeci. Uz panoe s fotografijama i primjercima flore i faune, zatim fosilima i mineralima s Medvednice, u sklopu Doma je i meteorološka kućica, sunčani sat, pokazivač ruže vjetrova, saznajemo od tajnika Doma, Ludviga Matića. Djeca se mogu uključiti i u likovne i kompjuterske radionice, dodaje. Nakon praznika nastavit će se program Škole u prirodi za učenike trećih razreda osnovnih škola.</p>
<p>One koje je u želji da odu na Sljeme, možda, i prestrašio najavljeni snijeg obavještavamo da je Sljemenska cesta čista i bez leda. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Korištenje prostora na godinu dana - kamen spoticanja u ostvarenju gradske odluke</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo nedavno je donijelo odluku, kojom se poznati klub »Jabuka« na Jabukovcu ponovno vraća mladima, uz napomenu da će se dobro paziti što se »tamo gore događa«. Međutim, oni koji bi sada trebali biti najzainteresiraniji, a to je nekadašnje vodstvo kluba, čini se da i nisu baš oduševljeni uvjetima koje su im, uz odluku o vraćanju, postavile gradske vlasti.</p>
<p>Voditelj kluba na Jabukovcu, Tomislav Petrović nam je rekao da je neprihvatljiovo da Grad i klub sklapaju ugovor o privremenom korištenju prostora na - godinu dana. Tvrdi, da bi time, Gradski ured za kulturu pratio rad kluba, izvještavao Poglavarstvo i na osnovu prikazanih rezultata produživao ugovor svakih godinu dana. Petrović je nadalje nezadovoljan i činjenicom da ga s odlukom Poglavarstva nisu upoznali odgovorni u Gradu, već je o svemu saznao iz - novina. </p>
<p>- Očekujem ugovor na najmanje sedam ili osam godina. To je realno vrijeme da se postignu dugoročna rješenja za kvalitetan i kontinuiran rad kluba. Shvatio bih da Grad nudi privremeni prijedlog ljudima koji nikad nisu vodili klub i da se radi o prostoru u kojem klub nikada nije postojao. A »Jabuka« postoji od 1968. godine i mislim da bi barem iz tog razloga prijedlog o korištenju prostora na godinu dana trebao biti promijenjen, rekao je Petrović. Naglasio je, da je to sve, i prije nego li je čuo za odluku Gradskoga poglavarstva, spomenuo u razgovoru sa zamjenikom pročelnika Gradskog ureda za kulturu, Duškom Ljuštinom. </p>
<p>Kako smo doznali od Duška Ljuštine, Zakon o udrugama građana određuje da klubovi mogu s Gradom potpisati ugovor na samo godinu dana, isto kao i sve ostale udruge.</p>
<p>- Obzirom da je Grad donio odluku o ponovnom otvorenju »Jabuke«, s voditeljima smo tek počeli pregovarati, ali ćemo sve nastaviti nakon Nove godine. Tada ćemo, ovisno o načinima ulaganja u »Jabuku«, detaljnije razmotriti elemente ugovora, izjavio je Ljuština.</p>
<p>Valja reći, da je »Jabuka« u posljednje dvije godine devastirana, pa je problem i u njenom uređenju. Tomislav Petrović smatra, da bi bilo realno da radove na obnovi kluba financira Grad Zagreb, kao vlasnik prostora. On tvrdi, da »Jabuka« ni dosad nikada nije imala neku dugoročnu sigurnost za rad, jer su uvijek postojali ljudi koji su planirali nešto drugo u prostoru kluba. </p>
<p>- Kako nije bilo te sigurnosti, nije bilo ni dugoročnih planova za bolji rad kluba. Mi imamo planove o uređenju, izgledu i programu »Jabuke«, no smatram da je preuranjeno o tome govoriti, sve dok se ne dogovore osnovne stvari prije potpisivanja ugovora. Jer, upravo o tom ugovoru ovisi kada i hoće li se »Jabuka« otvoriti. A onda će najvažnije biti dostići atmosferu kojom je klub nekada zračio, pa čak i bolju, rekao nam je Petrović i dodao da će to biti moguće postići, jer se već sada veliki broj Zagrepčana, bivših suradnika i bendova raspituje o otvaranju kluba. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Svi očekuju mirnu novogodišnju noć, ali Zagreb će biti pod budnim okom </p>
<p>Apeliramo na građane da manje piju, a one koji ipak popiju čašicu previše da ne sjedaju za upravljače automobila, poručuje zagrebačka policija Zagrepčanima uoči najluđe noći u godini. Također mole građane da ne koriste vatreno oružje, a one koji ne mogu bez pirotehnike da koriste rasprskavajuća sredstva koja ne stvaraju buku. Inače, za novogodišnju noć neće biti posebnih policijskih ophodnji, osim pojačane kontrole u prometu.</p>
<p>U ustanovi za Hitnu medicinsku pomoć, od ravnateljice dr. Vlaste Jasprice-Hrelec saznajemo kako su dosad novogodišnja slavlja uglavnom prolazila bez većih problema. Ove godine, pak, osim dvaju kola za hitnu pomoć na Trgu bana Jelačića, posebnih pojačanja po gradu neće biti. Pojačanih dežurstva u ambulantama i bolnicama bit će cijele noći.</p>
<p>Pomoćnik ravnatelja Klinike za traumatologiju rekao nam je da će za novogodišnju noć imati redovna dežurstva te da će primati samo hitne slučajeve. Ovogodišnju Badnju večer i Božić ocijenio je najmirnijima u zadnjih 10 godina te dodao kako su spremni za sve eventualne izvanredne situacije. </p>
<p>Javna vatrogasna postrojba Zagreb, kao i svake godine, imat će »pasivno« osiguranje na Trgu bana Jelačića od subote 31. prosinca u 18 sati do nedjelje u 2 sata. Ni zagrebački vatrogasci nisu za Božić imali nekih većih intervencija, a za Novu godinu već uobičajeno imaju manje intervencija nego drugih dana.</p>
<p>Glavni prometnik ZET-a, nam je rekao da će na Staru godinu tramvaji voziti preko Trga bana Jelačića, sve dok to raspoloženi Zagrepčani, koji su tamo pozvani na zajednički doček, budu dozvoljavali. Potom će se tramvaji preusmjeriti preko Glavnog kolodvora. Sve linije noćnih tramvaja bit će pojačane sa po dva dodatna tramvaja, a dnevne linije na Novu godinu vozit će po nedjeljnom redu vožnje. Predviđeni su i pričuvni autobusi koji će se u promet uključiti po potrebi. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Autonomna ženska kuća, ipak, pod krovom</p>
<p>Autonomna ženska kuća Zagreb izbjegla je zatvaranje, jer joj je Gradsko poglavarstvo u četvrtak dodijelilo gradski stan na godinu dana. Kuća je u prosincu proslavila deset godina rada, no našla se pred neizvjesnošću hoće li u idućoj godini prikupiti dovoljno novca za zbrinjavanje zlostavljenih žena i djece. </p>
<p> U tih deset godina Kuća je pružila utočište za 1.300 žena i djece žrtava obiteljskog nasilja iz cijele Hrvatske. Samo u zadnje četiri godine njihovom se savjetovalištu obratilo više od 10.000 žena. U sklopu Autonomne ženske kuće djeluje savjetovalište i sklonište. Zlostavljane žene se prvo javljaju u savjetovalište jer se sklonište nalazi na tajnoj adresi. Troškovi tih dviju službi godišnje iznose oko 300.000 njemačkih maraka, koje su svih ovih godina pokrivali inozemni donatori.</p>
<p> - Nakon deset godina rada naši su sponzori zaključili da je naš rad dovoljno vrijedan hrvatskom društvu da bi država trebala preuzeti troškove uzdržavanja takve ustanove, napominje voditeljica Neva Tolle. Dodala je da su svoj program i zahtjev za financiranjem uputili Povjerenstvu za udruge Gradskoga poglavarstva i Vladinom Uredu za udruge.</p>
<p> U Vladinom Uredu za udruge, po riječima predstojnice Cvjetane Plavša-Matić, očekuju da bi za oko 25 milijuna kuna, predviđenih za finaciranje udruga u 2001. godini, moglo pristići čak 2.000 zahtjeva.</p>
<p> Autonomnoj ženskoj kući potrebna su sredstva za pokrivanje troškova psihologa i drugih zaposlenika savjetovališta te troškove smještaja, hrane i odvjetnika za žene i djecu smještene u skloništu.</p>
<p> - Sklonište može istodobno primiti 30 osoba, ali često zbog velikih potreba koristimo i pomoćne ležajeve, kaže Tolle i napominje da je trenutno u skloništu smješteno 10 žena i 24 djece.</p>
<p> Žene u skloništu mogu boraviti najduže godinu dana jer su iskustva u sličnim ustanovama u svijetu pokazala da žene u tom vremenu, uz pruženu psihološku i pravnu pomoć, psihički dovoljno ojačaju da mogu nastaviti samostalan život.</p>
<p> Točnih podataka o broju zlostavljanih žena u Hrvatskoj nema jer socijalne službe i policija ne vode takvu evidenciju. No, tri zagrebačke ženske udruge zabilježile su od 1997. do lipnja ove godine 14.454 poziva zbog fizičkog nasilja u obitelji.</p>
<p> - Uzrok nasilja nad ženama je muška potreba za dominacijom, a ne alkoholizam ili siromaštvo, kaže Neva Tolle i dodaje da se nasilje događa u svim društevnim slojevima, neovisno o obrazovanju ili materijalnom statusu. Najviše je obiteljskog nasilja zabilježeno među ljudima sa srednjom stručnom spremom, a ne među neobrazovanima, kako se često misli.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Dubrovnik spreman za 20.000 posjetitelja: Fešte mogu početi! </p>
<p>DUBROVNIK, 29. prosinca</p>
<p> - Dubrovnik je spreman za spektakularni doček Nove godine i novoga milenija. Fešte za više od 20.000 posjetitelja, koliko ih se očekuje na Stradunu, mogu početi. Na konferenciji za novinare u press centru »zlatnog« sponzora novogodišnjeg dočeka, Hrvatskoga Telekoma, potvrđen je početak dočeka u subotu, 30. prosinca u 15 sati. Međutim, »drugi dio« dočeka, pod nazivom »Doček s morem«, otpočeo je već u petak u Uvali Lapad, a za mnoge najzanimljiviji dio istoga bit će na prijelazu u novo tisućljeće kada će se, točno u ponoć, stavljanjem prsta u more slavljenici sa Straduna povezati s onima iz Lapada. Organizacijski odbor »Dubrovnik 2001« ujedno je demantirao glasine o navodnoj cijeni od čak 400 kuna za ulaz na Stradun! »Stradun je otvoren, dostupan svima, i svaki je posjetitelj dobrodošao«, poručili su. Željama organizatora pridružio se u petak i dio već pristiglih estradnih izvođača - grupe Divas i Jinx, te Tedi Spalato. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagreb: Bogati švedski stolovi i čuvanja djece u hotelskim igraonicama</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Izbor destinacija za doček Nove godine je vrlo velik, a svi oni dubljeg džepa mogu novi milenij dočekati u poznatim zagrebačkim hotelima. Ponuda većinom obuhvaća bogatu večeru i novogodišnji šampanjac, a cijene dočeka se kreću od 390 do čak 999 kuna.</p>
<p>Praznih mjesta u hotelu »Esplanade« jedino još ima u Daimond clubu, a Smaragdna dvorana i Taverna Croatia su popunjene. Za zabavu će brinuti DJ Zdenko i Marijo, a gosti će se moći osladiti uz bogatu večeru. Šampanjac i ostala alkoholna i bezalkoholna pića nisu uključena u cijenu, koja iznosi 400 kuna. Svi oni koji će htjeti okušati sreću u kockarnici hotela, imat će besplatan ulaz.</p>
<p>Gosti u hotelu »Panorama« moći će zaplesati uz grupu »Znak« i uživati u bogatoj novogodišnjoj večeri, a to će ih koštati 570 kuna. Proslava počinje u 20 sati, a svi koji će u novogodišnjoj noći htjeti imati čuvan automobil za to će po satu morati izdvojiti 3 kune. Zagrepčani koji su Novu godinu odlučili dočekati u hotelu »International« za čuvano parkiralište će morati izdvojiti 20 kuna po satu. Goste će zabavljati grupa »Ekvinocij«, a cijena od 390 kuna uključuje koktel dobrodošlice, hladna i topla predjela, bogato glavno jelo, različite juhe i raznovrsne kolače i torte. U cijenu nije uključena cijena pića i šampanjca. Mjesta je još malo, tako da se neodlučni Zagrepčani moraju odlučiti što prije. </p>
<p>Također, još malo mjesta je ostalo na prvom katu hotela »Dubrovnik«, čije goste će zabavljati - Vanna. U pauzama će nastupati DJ Orlando, a gosti će se moći osladiti uz bogati švedski stol, šampanjac u ponoć i raznovrsna alkoholna i bezalkoholna pića koja su uključena u cijenu dočeka. U »Sheratonu« za doček u Velikoj dvorani trebati izdvojit 895 kuna. U tu cijenu uračunat je bogati švedski stol, novogodišnji šampanjac i iznenađenje, a dobru zabavu garantira grupa »Latino«. Hotel je organizirao i čuvanje djece u igraonici kako bi omogućio što bolji i bezbrižniji provod roditeljima. Za tu uslugu roditelji će trebati izdvojiti 40 kuna po satu.</p>
<p>Doček u Kristalnoj dvorani »Intercontinentala« košta 999 kuna, a nastupaju »Trnjanski dečki«, Vlado Kalember i »Kometi«. (Ana Lonjak)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Rekordna prodaja novog albuma Beatlesa u 35 zemalja</p>
<p>NEW YORK, 29. prosinca</p>
<p> - »1«, novi album Beatlesa, potukao je sve rekorde u prodaji za Božić u najmanje 35 zemalja, objavila je u četvrtak diskografska kuća EMI/Apple Records. Album »1«, kompilacija 27 najslušanijih skladbi britanske skupine iz Liverpoola, prodan je u 4,6 milijuna primjeraka od objavljivanja prije šest tjedana, od čega 1,26 milijuna u samo tjedan dana koji je prethodio Božiću, istaknula je diskografska kuća. Beatlesi, čija slava potječe iz šezdesetih, utjecali su na popularnu glazbu i njezine različite stilove na cijelom planetu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ove godine rekordan broj prirodnih katastrofa</p>
<p>MUENCHEN, 28. prosinca</p>
<p> - Godinu 2000. obilježio je rekordan broj prirodnih katastrofa u svijetu, a globalno zatopljavanje i povećanje broja stanovnika mogli bi buduće godine učiniti po tom pitanju još gorima, objavio je u četvrtak najveći svjetski reosiguravatelj, njemačka grupacija »Muenchen Re«. </p>
<p> »Muenchen Re« je objavio da je u 2000. broj prirodnih katastrofa (oluja, poplava, klizanja tla, potresa itd.) porastao za više od 100, na čak 850, iako je broj smrtnih slučajeva bio mnogo niži nego 1999. jer su katastrofama bila pogođena manje naseljena područja. Gotovo 10.000 ljudi poginulo je ove godine u prirodnim katastrofama, dok je prošle godine ta brojka iznosila 75.000. Materijalna šteta koju su nanijele prirodne katastrofe ove se godine procjenjuje na više od 30 milijardi američkih dolara. Prošle godine iznosila je 100 milijardi dolara. Oluje se nalaze na vrhu popisa prirodnih katastrofa predstavljajući 73 posto osiguravateljskih gubitaka, a poplave 23 posto. </p>
<p>Poplave u Mozambiku u veljači, u kojima je pola milijuna ljudi ostalo bez domova, najveća su prirodna katastrofa ove godine. Niz razornih šumskih požara u Sjedinjenim Državama druga je velika katastrofa u kojoj je nastala šteta veća od milijardu američkih dolara iako je izgorjelo relativno malo kuća. </p>
<p>Suša u Europi nanijela je štete veće od 300 milijuna američkih dolara - val vrućine u svibnju i lipnju uništio je urode u jugoistočnoj Europi, osobito u Rumunjskoj. Godinu su obilježile i poplave u Velikoj Britaniji (od sredine listopada do sredine prosinca) sa štetama od 1,5 milijardi dolara kao i klizanja tla i blatne bujice u švicarskim i talijanskim Alpama ove jeseni (8,5 milijardi dolara štete). Sezona ciklona u Tihom oceanu i sjevernom Atlantiku bila je tipična po broju tajfuna i orkana, a zemlje koje su oni pogodili prošle su prilično dobro, zaključuje »Muenchen Re«. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kina: Za stravičan požar okrivljuju se tajvanski ulagači</p>
<p>PEKING, 29. prosinca</p>
<p> - Istražitelji su za tragediju u božićnoj noći kada je u požaru u disco klubu u kineskom gradu Luoyangu poginulo 309 ljudi krivnju pripisali tajvanskim ulagačima, izvijestili su u petak državni mediji. Kineski dnevni list izvješćuje da su istražitelji za tragediju krivca pronašli u direktorima tajvanskog supermarketa i robne kuće koje se nalaze u šesterokatnoj zgradi, gdje je bio smješten i zlosretni disco. Uprava se okrivljuje da je katove na kojima se nalazi zatvorila, a izlaze blokirala željeznim ogradama, ne mareći za sigurnost ljudi. »Direktori Supermarketa Dennis i robne kuće Dongdu trebali bi preuzeti punu odgovornost za nesreću«, pozivaju se novine na vatrogasnog stručnjaka Yang Zhijiea. Rođaci poginulih su u četvrtak organizirali masovni prosvjed na kojem su se obrušili na mjesne dužnosnike, tvrdeći da je uzrok tragedija njihov nemar, a pod udar kritike su došle i hitne službe koje nisu žurno djelovale. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bangladeš: Najmanje 58 poginulih u potonuću trajekta</p>
<p>DAKA, Bangladeš, 29. prosinca</p>
<p> - Najmanje 58 osoba je poginulo a veći broj ih je nestao u petak kada je riječni trajekt s 400 putnika potonuo poslije sudara s drugim brodom na jugoistoku Bangladeša, objavila je policija.</p>
<p> Nesreća se dogodila na rijeci Meghna u okrugu Chandpur, oko 100 km od Dake. </p>
<p> »Sudarila su se dva broda koja su dolazila iz suprotnih smjerova, jutros dok je vladala gusta magla«, rekao je policijski časnik u gradu Chandpuru. </p>
<p> »Pronađeno je 58 tijela a oko 100 ljudi je spašano nakon nesreće, no ostali se još vode kao nestali«, dodao je.</p>
<p> Trajekt »MV Rajhangshi«, koji je plovio iz Dake za Madaripur, kasnije je podignut s riječnog dna, no u njemu nisu pronađena tijela nestalih putnika, objavila je policija. </p>
<p> U traganju za preživjelima i tijelima poginulih, uz policiju, sudjeluju i ronioci ratne mornarice. (Reuters/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Filmovi koji su 2000. zaradili 100 milijuna dolara ili više u SAD-u</p>
<p>LOS ANGELES, 29. prosinca</p>
<p> - Slijedi lista 17 filmova prikazanih 2000. koji su ostvarili prihod od 100 milijuna dolara ili više na američkim kinoblagajnama, zasad, po podacima tvrtke Exhibitor Relations specijalizirane za rezultate koji postižu filmovi na blagajnama kina. </p>
<p> 1. »Kako je Grinch ukrao Božić«, 235 milijuna dolara; 2. »Nemoguća misija 2«, 215 milijuna dolara; 3. »Gladijator«,186 milijuna dolara; 4. »Savršena oluja«, 182 milijuna dolara; 5. »Meet the Parents«,160 milijuna dolara; 6. »X-Men«, 157 milijuna dolara; 7. »Scary Movie«, 156 milijuna dolara; 8. »Ispod površine«, 155 milijuna dolara; 9. »Dinosaur«, 137 milijuna dolara; 10. »Erin Brockovich«, 125 milijuna dolara</p>
<p>11. »Luckasti profesor 2«, 123 milijuna dolara; 12. »Charliejevi anđeli«, 121 milijuna dolara;13. »Kuća velike mame«, 117 milijuna dolara; 14. »Patriot«, 113 milijuna dolara, 15. »Remember the Titans«, 112 milijuna dolara; 16. »Pobuna u kokošinjcu«,106 milijuna dolara i 17. »Nestali za 60 sekundi«, 101 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Prva galerija Novog Zagreba</p>
<p>Zahvaljujući entuzijazmu poznatog filmskog producenta Igora Prizmića i pisca Branislava Glumca, dvaju zaljubljenika u slikarstvo i skulpturu - Novi Zagreb dobio Galeriju »Aurum« / Igor Prizmić najavljuje otvaranje kina i kazališta / Prvu izložbu Ivana Lovrenčića sponzoriralo Osiguravajuće društvo »Aurum«</p>
<p>Kao najljepši božićni poklon stigla nam je vijest da su Dugave (koje njegovi žitelji uporno pokušavaju proglasiti »republikom«), dobille Galeriju »Aurum«. Čuda se, očito, događaju i za Novi Zagreb koji već desetljećima vapi za galerijom, kinom ili bar kazalištem. Autorici ovih redaka, nadsave sentimentalno vezanoj za »najljepši komadić svemira« - Utrine, nikada nije bila jasna elitistička podjela grada na važne i nevažne dijelove, centar i predgrađa osuđena na strašan život geta. Koliko se mogu sjetiti, tužne starce na novozagrebačkim klupama, djecu u parkovima, muškarce i žene osuđene na urbanu samoću, znao je zabavljati tek veseli Cigo vodeći na lancu - medvjeda. Zašto je stvoren novozagrebački Bronx najbolje znaju oni koji su grad vodili posljednjih 30 godina.</p>
<p> Premda nalik na razbijeni dragulj u noći, Novi Zagreb nosi prokletstvo neželjena gradskog tkiva i gigantske spavaonice u kojoj su od životno važnih sadržaja otvarani dućani, tržnice, čevapdžinice, kafići, obrti i radionice za uokviravanje slika. Doduše, postoji Centar za kulturu s galerijom »Spektar«, ali je dislociran i nedovoljan za golemi novozagrebački urbani kompleks sa stotinama tisuća žitelja. Koliki je prezir prema Novom Zagrebu, svjedoči da su nedavno neki »ugledni« povjesničari umjetnosti bjesnili na javnim tribinama zbog odluke Ministarstva kulture i gradskih vlasti da budući Muzej suvremene umjetnosti gradi u Novom Zagrebu. Doista, što će kultura Novom Zagrebu, kad ima burek?</p>
<p> Zahvaljujući poznatom filmskom producentu Igoru Prizmiću i njegovom bratu Andri, te piscu i ljubitelju likovna života Branislavu Glumcu, 22. prosinca je otvorena prva novozagrebačka Galerija »Aurum« u Hribarovom prilazu 6 a (Oktogon Dugave). Velik je to događaj što će zlatnim slovima ostati zabilježen u zagrebačkoj povijesti. »Uz film, umjetnost je još jedna moja 'neprofitabilna' ljubav«, kazat će duhovito Igor Prizmić, pojašnjavajući ambiciozan izložbeni projekt. Tijekom godine, Galerija »Aurum« će, kako kaže, ugošćavati 12 do 14 umjetnika, kako etabliranih imena, tako i mladih autora. U skladu s tim, najavljuje izložbe Damira Medvešeka i Mladena Veže, a kao najveće iznenađenje i otvaranje kina i kazališta u doglednoj budućnosti. Prvu izložbu Galerije »Aurum« - Ivana Lovrenčića, sponzoriralo je susjedno istoimeno osiguravajuće društvo. Kako nam kazala predsjednica Uprave Maja Rendulić, Osiguravajuće društvo »Aurum« već godinama financijski pomaže kulturne projekte Umjetničkog paviljona, a nedavno se uključilo i u Vjesnikovu humanitarnu akciju »Obnovimo Arboretum zajedno«.</p>
<p> Akvareli, tempere i grafike »vedrog dječaka« hrvatske umjetnosti Ivana Lovrenčića, otkrit će nam onaj davno izgubljeni svijet djetinjstva. Zagasiti seoski interijeri u kojima plamsaju svijeće i umire poljsko cvijeće, kao u poznatoj bodlerovskoj poemi, nose iščezle uspomene. Drhtavom linijom koja tako vjerno bilježi neuroze života, iscrtat će Lovrenčić stolove urešene jesenskim lišćem i plodovima, dok će u vaze umetnuti krhke grančice i sitno bilje. U pozadinu će gdjegdje smjestiti staro zrcalo drvenog okvira, pred kojim će se lijeni mačak puteno protezati. Radost sobe dočarat će i brojnim šarenim vrpcama, kao odavanje počasti onom običnom životu kojeg preziremo, a u kojem nalazimo jedinu utjehu i utočište, prije no što i sami kliznemo u - mrak.</p>
<p> Osim tih dobro poznatih majstorovih djela, naći će se u Galeriji »Aurum« i oni poznati Lovrenčićevi »dionizijski« radovi u kojima mladi bog vina Bakho nesputano slavi ljepote poganskog života, oslobođena stega kršćanske civilizacije, umotan u lozu i bilje s krčagom vina u ruci što zove: »Pij!«. Zahvaljujući Igoru Prizmiću i Branislavu Glumcu, eto, konačno je došlo vrijeme da kulturni nomadi iz centra grada krenu prema »republici Dugave« - tramvajem, autom ili biciklom, svejedno!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Impresivna ostvarenja mladih glazbenika</p>
<p>Mala dvorana Vatroslava Lisinskog / Dodijeljene nagrade Hrvatske glazbene mladeži za 2000. godinu / Ove godine izvanredno nagrađeno dvoje umjetnika - mezzosopranistica Renata Pokupić i dirigent Luka Vukšić </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Nagrada Hrvatske glazbene mladeži »Ivo Vuljević« ove godine ima neke novitete, kazala je predsjednica HGM-a Naima Balić u petak u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog gdje je spomenuta nagrada i dodijeljena. Naime, nagrada »Ivo Vuljević« za 2000. pripala je dvama mladim umjetnicima - mezzosopranistici Renati Pokupić (Virovitica, 1972.) i dirigentu Luki Vukšiću (Zagreb, 1976.). Novost je također što je dobitnicima nagrada Dvorana Lisinski darovala termine za samostalne koncerte u subotnjim terminima. To je vrlo važno, naglasila je Naima Balić, jer će mladi umjetnici na taj način steći vrijedno iskustvo nastupanja u velikoj dvorani pred brojnom publikom. Ove je godine Hrvatska glazbena mladež uspjela osigurati i sponzore na novčane nagrade. Tako je firma T.I.S. (Telematički inženjering i softwere) iz Zagreba sponzorirala novčane nagrade za Renatu Pokupić i Luku Vukšića.</p>
<p>Nagrada »Ivo Vuljević« dodjeljuje se mladim glazbenim umjetnicima od 1988. godine, a ove godine je ocjenjivački sud odlučio nagraditi dvoje glazbenika: Renatu Pokupić koja je već ostvarila nekoliko vrlo zapaženih nastupa za koje riječi pohvale nije štedila stručna glazbena kritika te Luku Vukšića kao velikog talenta kojega se tom nagradom želi potaknuti i ohrabriti za buduća dirigentska dostignuća.</p>
<p>Mezzosopranistica Renata Pokupić je samo tri godine nakon što je diplomirala solo pjevanje u klasi profesorice Zdenke Žapčić-Hesky, na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, ostvarila impresivan broj uspješnih nastupa i to na više različitih vokalnih područja. Rijetko da je neki pjevač imao jednako dobar smisao za operu, ranu glazbu i Lied. Kao operna pjevačica, Pokupić nastupa od prošle godine, a tijekom 2000. godine je ostvarila čitav niz zapaženih uloga u Zagrebu i Splitu: u Mozartovoj operi »Čarobna frula«, u Verdijevim operama »Nabucco«, »Trubadur« i »Rigoletto«, u »Madame Butterfly« Giacoma Puccinija te u operi »Judita« Frane Paraća. Renata Pokupić se afirmirala i kao profilirana pjevačica rane glazbe nastupajući kao solistica s istaknutim hrvatskim ansamblima za ranu glazbu: Festivalskim vokalnim ansamblom Varaždinskih baroknih večeri, ansamblom »Hortus delicarum« i Hrvatskim baroknim ansamblom s koji često izvodi djela iz hrvatske glazbene baštine.</p>
<p>Mladi dirigent Luka Vukšić nakon završenog studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi profesora Igora Gjadrova, 1999. godine, osvaja Rektorovu nagradu i kao stipendist Fonda »Lovro i Lilly Matačić« odlazi na poslijediplomski studij na Akademiju »Ferenc Liszt« u Budimpeštu gdje studira u klasi profesora Ervina Lukacsa. On je za Vukšića kazao da je vrlo talentiran, krajnje osjetljiv glazbenik, s jakim tehničkim vještinama i dobro ustanovljenim voditeljskim sposobnostima. U 2000. godini Luka Vukšić je ostvario nekoliko zapaženih nastupa. U Zagrebu je dirigirao Hrvatskim baroknim ansamblom u izvedbi »Mese de minuit pour Noël« Marca-Antoniea Charpentiera. U Budimpešti je ostvario vrlo pozitivno ocijenjen ispitni koncert s orkestrom iz Pečuha u izvedbi Bartokovog »Koncerta za orkestar«. Istaknuo se i kao zborovođa, izvrsno pripremivši Akademski zbor Ivana Gorana Kovačića za nastup u Mahlerovoj Osmoj simfoniji koja je bila izvedena u Grazu, pod dirigentskim vodstvom maestra Milana Horvata.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Veliki uspjeh »Blagajnice...« </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Nakon tri tjedna prikazivanja domaću komediju »Blagajnica hoće ići na more« scenariste i redatelja Dalibora Matanića, snimljenu u produkciji HRT-a, s Dorom Polić, Ninom Violić, Ivanom Brkićem i Milanom Štrljićem u glavnim ulogama, u zagrebačkim kinima vidjelo je 5.402 gledatelja. Kako saznajemo taj film ima veću gledanost i od nekih američkih blockbustera koji se upravo prikazuju u zagrebačkim kinima. »Blagajnica...« će tako biti najgledaniji premijerni domaći film godine. </p>
<p>U povodu ovog iznenađujućeg uspjeha kojeg film »Blagajnica...« postiže kod publike, mladi redatelj Dalibor Matanić (25) kojem je to debitanski projekt je izjavio: »Redovi koji se stvaraju pred kinom 'Grič' i rasprodane predstave najljepši su mi božićni i novogodišnji poklon. Moje zadovoljstvo je utoliko veće što je ovaj fantastičan odaziv publike na 'Blagajnicu' dokaz da hrvatski film nije izgubljen za domaće gledatelje, ali da mu se mora dati šansa i ravnopravan status. Posebice bih želio istaknuti kako smo naišli na sjajan prijem kod nove uprave 'Kinematografa' i njihove direktorice Ine Čavline koja je vjerovala u naš film, dala mu odgovarajući tretman, a sada se vidi da će i 'Kinematografi' biti na financijskom dobitku«</p>
<p> »Blagajnica..« je jedan od trenutno komercijalno najisplativijih filmova na programu. »Kinematografi« obećavaju da će film držati na programu sve dok za njega bude interesa, i još dva mjeseca ako to bude potrebno«, priopćeno je iz Premier filma Zagreb. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Veličanstveni opus Emanuela Vidovića</p>
<p>SPLIT, 29. prosinca</p>
<p> - Emanuel Vidović, prvi hrvatski moderni slikar, dugo je bio zanemarivan od strane javnosti, no izložbama koje je priređivao Igor Zidić ponovno je oživljeno njegovo djelo, a ostavštinu koju je u nasljeđe darovao Splitu, barem što se stručne strane tiče, adekvatno je valorizirana. Galerija umjetnina u Splitu, u prigodi 130. godišnjice rođenja toga umjetnika otvara ovu izložbu iz vlastitog fundusa, čime je na vidjelo izašlo 45 remek-djela nastalih u svim periodima Vidovićeva života. To je rečeno na otvaranju izložbe koja je u četvrtak na večer u prostorijama splitske Galerije umjetnina u Lovretskoj ulici privukla velik broj likovnih zaljubljenika i štovatelja Vidovićeva bogatog opusa. Govoreći o postavu, autor izložbe i ravnatelj Galerije Božo Majstorović istaknuo je kako je Vidović neumorno djelovao na području promicanja likovnog i kulturnog stvaranja u cjelini, a čvrste su bile i njegove veze s Galerijom. Naime, Vidovićeva nastojanja oko osnivanja Galerije sežu u daleku 1908. godinu, a osnovana je tek 1931. godine. Majstorović je istaknuo da se na izložbi mogu pratiti sve Vidovićeve umjetničke faze. Izloženi su i Vidovićevi nekada kvalitetom osporavani crteži. Petar Krolo, gradski pročelnik za kulturu, također se osvrnuo na važnost izložbe koja ukazuje na neizbrisiv trag što ga je Vidović ostavio u modernom hrvatskom slikarstvu. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Produžen 28. Zagreb salon </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Međunarodna izložba fotografija 28. Zagreb salon u Muzeju za umjetnost i obrt produžena je do 14. siječnja iduće godine zbog zanimanja publike. Do sada je više od 2.500 posjetitelja Muzeja za umjetnost i obrt razgledalo ovu izložbu fotografija na kojoj izlažu autori iz 35 zemalja. Velik interes posjetitelja je bio uočljiv već 5. prosinca 2000. Muzej za umjetnost i obrt je tradicionalno mjesto održavanja te manifestacije (uz Umjetnički paviljon i Staru gradsku vijećnicu) počevši od 1910. godine, kada je zahvaljujući usklađenosti djelovanja Fotokluba Zagreb (kao organizatora) i MUO-a Zagreb početkom 20. stoljeća postao istaknuto međunarodno izlagačko središte. Ove je godine međunarodni žiri odabrao 514 fotografija 363 autora, od kojih je 269 izloženo u Muzeju za umjetnost i obrt, a preostale u Osijeku, Bjelovaru, Šibeniku i Kukljici na otoku Ugljanu, gdje će izložbe također biti produžene. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Anđeli opasnih namjera</p>
<p>Film »Charlijevi anđeli«, u režiji McG-ja / Komercijalno feministička mješavina ženskog machoizma i akcijskog forsiranja na zadane teme / Tri jake žene u jednoj furioznoj filmskoj akciji: Lucy Liu, Cameron Diaz i Drew Barrymore </p>
<p>Kada je na zagrebačkoj premijeri Columbijinog hita »Charlijevi anđeli«, u kinu Zagreb, obično dobro neinformirana najavljivačica superiorno predstavila taj film kao »najbolji američki film prošle godine« bilo je definitivno jasno da je time naškodila ne samo sebi, nego i odmogla filmu. Jer riječ je o jednom od najkomercijalnijih filmova predbožićne sezone, dakle filmu koji je zaradio gomilu novca na blagajnama američkih kina, što je u ovom slučaju mnogo intrigantniji podatak od kvalitativnog ili estetskog vrednovanja samog filma. </p>
<p> Riječ je o žanrovski vrhunski opremljenom filmu u kojem nema promašaja, sve je precizno zamišljeno i ostvareno: od početne ideje Leonarda Goldberga, izvršnog producenta filma i jednog od autora nekada popularne televizijske serije koja je od 1976. do 1981. žarila i palila svijetom otvarajući ženama neslućene mogućnosti manifestiranja snage i moći, spretnosti i snalažljivosti, pameti i odlučnosti.</p>
<p> Žene su zahvaljujući Charlijevim anđelima napokon našle sebe i postale pandan do tada nedostižnom Jamesu Bondu. Jer napokon su mogle biti sve ono što se podrazumijevalo za machoidne junake s televizijskih i filmskih ekrana, i to ne jedna nego čak tri odjednom. </p>
<p> Čini se da je nakon burnih feminističkih prestrojavanja osmadesetih i zatišja po tom pitanju u devedesetima, pred početak novog milenijuma, napokon ponovno došlo vrijeme da se žene dokažu i pokažu, pa je Goldbergova ideja o filmskoj verziji nekada popularne televizijske serije naišla na dobar prijem u Columbiji. Tako smo dobili film s tri heroine novog doba koje su savršeno fizički istrenirane, spretne i borbene, lukave i snalažljive, odlučne i zaigrane..., a ipak dovoljno naivne da se u borbi protiv zla ne služe vatrenim oružjem, nego samo svojim borilačkim vještinama koje se na trenutak čine nadnaravnima.</p>
<p> Kao balans njihovoj fizičkoj snazi i spretnosti, scenaristi su vješto ubacili njihov emotivni hendikep, jer sve tri su u privatnom životu obične mlade djevojke, doduše sjajne u svom profesionalnom poslu, ali privatno potpuno usamljene žene bez intrigantnoga ljubavnog života i bilo kakvih uzbuđenja na tome polju.</p>
<p>Zato valjda lako i brzo pristaju na bilo kakve i bilo koje veze spremne i željne strastvenih izazova. A upravo takva emotivna praznina može biti i razlogom i opravdanjem za njihovo slijepo i naivno pripadanje nevidljivom šefu, omiljenom Charliju kojeg obožavaju i za kojeg idu u vatru bez obzira što ga nikada nisu vidjele, niti znaju za koga on uopće radi.</p>
<p> Zaplet je prilično banalan i očekivan: elitna trojka »istražiteljica«, Natalie (Cameron Diaz), Dylan (Drew Barrymore) i Alex (Lucy Liu) dobiju zadatak pronaći kidnapiranog znanstvenika zajedno sa softwareom koji je izmislio za prepoznavanje glasova. One uz pomoć Bosleyja (Bill Murray), lako i brzo ispunjavaju zadatak pronalazeći kidnapiranog čovjeka, ali ubrzo spoznaju da je sve bilo njegova namještaljka, jer on sam se želi osvetiti njihovom Charliju i pomoću njih otkriti gdje se on skriva... Dakako, na pretek je jurnjave, moderne tehnologije i akcije, a sve u furioznom ritmu najmodernijih spotova, što i ne čudi s obzirom da je redatelj McG kojemu je ovo prva režija igranog filma nakon što se proslavio radeći spotove i televizijske reklame. Upravo takvim stilom mogao je i ovladati trima ženskim zvijezdama odjednom darujući svakoj »njezinih pet minuta« u kojima je mogla dominirati »svojim spotom« čineći što ju je volja. Tako je Lucy Liu briljantna u sceni kada dolazi u korporaciju kao kontrolor proizvodnje, Cameron Diaz daje sve od sebe u sceni plesa kada na sceni Soul Traina nespretno pokušava ostvariti svoj davni san go-go plesačice. Drew Barrymore, pak, pokazuje izuzetne komičarske kvalitete flertujući s imageom nevinašceta u dobrom staromodnom Monroe stilu. I to bi bilo sve, dovoljno za one koji od filma očekuju akciju i zgodne komade. Nedovoljno za one koji bi od filma i nešto više. Ali tko ovdje uopće računa s »više«, osim nadobudne najavljivačice koja za razliku od Charlijevih anđelčića doista i ne zna o čemu je riječ. Možda joj treba poslati Charlija u pomoć?</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U Hrvatskoj je nepismenost stanje duha</p>
<p>Dalibor Brozović : Ima snaga koje su svjesno na srpskohrvatskoj liniji jezika / Hrvatski treba biti hrvatski koliko je francuski francuski / Ne postoji potpuno harmonizirano shvaćanje kako treba normirati hrvatski jezik / Trebalo bi ići na definitivnu standardizaciju hrvatskoga jezika</p>
<p>Novi Rječnik hrvatskoga jezika, u izdanju Leksikografskog zavoda i Školske knjige, jedan je od pionirskih zadataka u normiranju i standardizaciji hrvatskoga književnoga jezika. Ta činjenica, kao i sveopća loša slika glede položaja i primjene hrvatskoga književnoga jezika, te problemi koji se tiču razvoja i standardizacije, povod su ovomu panoramskom razgovoru s akademikom, profesorom i ravnateljem Leksikografskoga zavoda, Daliborom Brozovićem. </p>
<p>l Akademiče Brozoviću, u nas i najpismeniji griješe. Zašto?</p>
<p>- Ima nekoliko razloga. Prvi, što je u hrvatskom jeziku standard razmjerno mlađi nego u dobrom dijelu europskih zemalja. U nas se može reći da je proces standardizacije započeo sredinom 18. stoljeća, tamo negdje od 1750. pa nadalje. Do Ilirskog preporoda taj je proces zahvaćao sve osim kajkavskoga sjeverozapada, a Gaj je tom procesu priključio i sjeverozapad. To, plus minus, jedva da je dva stoljeća. Razumije se, u starijim je jezicima norma imala više vremena da se fiksira, da se nataloži, da se bolje afirmira. Drugi je razlog stalno mijenjanje norme, mi smo u 19. i 20. stoljeću imali više škola; riječku, zagrebačku, zadarsku, pa onda tzv. vukovce, koji su karakteristični za konac 19. stoljeća.</p>
<p>• Zašto se vukovci nisu nazvali kašićevcima? Jer je Vuk zapravo od Bartola Kašića preuzeo pravilo; piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano. </p>
<p>- Kašić nije to tako izričito formulirao. Kašić je bio praktičar, nije se načelno upuštao u neka intelektualna pitanja, nego je bio čovjek od jezične prakse s dobrim osjećajem za ono što je najperspektivnije. I uopće, pitanje je koliko je Karadžić znao za Kašića. Ono što je Karadžić radio u jeziku bilo je izričito usmjereno za Srbe, a ono što je Kašić radio, iako je umjesto hrvatski obično govorio slovinski, odnosilo se na Hrvate. Dakle, Kašić za hrvatsku praksu, a Karadžić dva stoljeća kasnije za srpsku, pošli su od sličnih rješenja. Ali i jedno i drugo rješenje bilo je uvjetovano stvarnom situacijom, i hrvatskom i srpskom. </p>
<p>l Za normiranje jezika, za standardizaciju, potrebni su: gramatika, pravopis, rječnik itd. Eto, dobili smo rječnik, koji mnogi hvale. Pa je li taj novi rječnik hrvatskoga jezika već zaslužio hvale koje mu se udjeljuju? </p>
<p>- Apsolutno je zaslužio. Put do njega bio je težak, ali na koncu je izašlo djelo koje zaista zaslužuje svaku pohvalu, to je rječnik kojemu se nekih načelnih prigovora ne može naći. Razumije se, svakomu djelu u prvom izdanju može se naći kakav prigovor, ali nema sustavnih prigovora. Ne može se neki prigovor opisati jednom kategorijom, ta i ta kategorija je kriva, nego su dobre kategorije možda u ovom ili onom slučaju narušene. </p>
<p>• Rječnik će jamačno doprinijeti normiranju hrvatskoga jezika, ali zašto se stalno odgađa s normiranjem hrvatskoga jezika? Barem pisanoga.</p>
<p>- Nije da netko donosi odluku za odgađanje normiranja, to je naprosto proces koji je mnogo puta bio prekidan, preusmjeravan i onda ni rezultati nisu mogli biti dobri. Kad se radi o tome da su potrebni osnovni priručnici za jezik; gramatika, rječnik, pravopis itd., hrvatska je situacija apsurdna, jer smo toliko puta imali promjene u pravopisu, katkada i radikalne zahvate. Dva puta je Hrvatskoj, za šestojanuarske diktature i nakon Novog Sada, bio nametnut srpski pravopis. U posljednjih šest desetljeća 20. stoljeća imali smo više pravopisa; šestojanuarski, u doba Banovine vraćen je prijašnji Boranićev, ali objektivno ga treba zvati Broz-Boranićev, onda za vrijeme rata tzv. korijenski, pa nakon Drugog svjetskog rata ponovno vraćanje banovinskoga, pa onda novosadski, pa Deklaracija i rušenje novosadskoga dogovora. To je nešto što je apsolutno abnormalno na našem kontinentu.</p>
<p>• Je li prvopisni zahvat za vrijeme Drugog svjetskog rata bio promašaj?</p>
<p>- Jest. Nametnut je pravopis koji nije odgovarao prirodi hrvatskoga jezika. To je pravopis tzv. morfonološkog načela, ili kako se to pučki krivo naziva korijenskog ili etimološkoga, stručni je naziv bez sumnje morfonološki pravopis, koji odgovara drugom tipu jezika.</p>
<p>• Kojemu?</p>
<p>- Za ruski jezik, da ostanemo na slavenskom terenu, jedan pravopis hrvatskoga ili srpskoga ili makedonskoga tipa, bio bi naprosto strahovit barbarski udarac. Za jezike prozirne, jednostavne, s razmjerno jednostavnom fonetikom i gramatikom, morfonološki je pravopis savršeno suvišan. To je bilo vraćanje na preporodnu situaciju, kada su naši dragi preporoditelji u svom slavenskom oduševljenju preuzeli od Čeha i Rusa pravopis koji ne odgovara hrvatskomu jeziku i koji je drukčiji nego što je bila dopreporodna hrvatska tradicija. Tek je koncem prošloga stoljeća dr. Ivan Broz to ispravio. </p>
<p>l Tomislav Ladan je na pitanje; zašto naši građani slabo poznaju hrvatski jezik odgovorio: »Ako su se sami hrvatski jezikoslovci cijelo jedno stoljeće trudili da dokažu da hrvatskog jezika zapravo nema, da je on neki drugi jezik ili tek dio jednog drugog jezika, onda tko da ga dobro poznaje?!« Slažete li se s njegovom konstatacijom?</p>
<p>- Ladan se je izjasnio malo jednostrano određeno. Nisu svi hrvatski jezikoslovci vodili politiku jezičnoga srbohrvatstva, da otvoreno nazovemo stvari, to su dosta nesretne okolnosti. Tek je objavljen 1901. rječnik Broz-Ivekovićev, pravio ga je istaknuti hrvatski lingvist dr. Ivan Broz, u glavnim crtama zaslužan za sve pozitivno u hrvatskome pravopisu od 90-ih godina 19. stoljeća. Na žalost, mlad je umro i na rječniku je nastavio raditi njegov ujak, kanonik Fran Iveković, madžaron a kasnije i obrenovićevac, pa je Brozov rječnik radikalno izmijenio u srpsko-hrvatskom smislu. Taj je i takav rječnik stotinu godina imao negativan utjecaj na razvoj jezika u Hrvatskoj, kao i Maretićeva gramatika, koja je na visokoj znanstvenoj razini kraja 19. stoljeća, ali je pod utjecajem Maretićeva učitelja Đure Daničića.</p>
<p>Nipošto ne bih rekao da je Daničić za to kriv, Daničić je srpski učenjak koji je radio jezične stvari onako kako je odgovaralo potrebama srpske kulture i srpskoga jezika, ali njegovi učenici u Hrvatskoj, tzv. hrvatski vukovci, nešto su drugo. I Maretić je kao i Iveković madžaron, khuenovac, zastupnik madžaronske stranke u Hrvatskom saboru i kasnije, kako je bio mlađi od Ivekovića koji je bio obrenovićevac, dvorski karađorđevićevski čovjek. Njegov je utjecaj bio velik, do gotovo banovinskih vremena maretićevština je imala u Hrvatskoj prilično duboke korijene u struci.</p>
<p>Dakle, ako su dva bitna djela, koja su u čisto profesionalnom smislu na priličnoj visini, krivo postavljena, Maretićeva gramatika i (ne ćemo Broza negativna karakterizirati) Ivekovićeva verzija Brozova rječnika, onda je puno toga jasno. Ta dva djela s konca 19. i početka 2o. stoljeća utjecala su tri, četiri desetljeća na hrvatsku filologiju, duhovno su utjecala i u doba kada sam ja studirao u drugoj polovici 40-ih godina.</p>
<p> • To je očit dokaz da je politika u formiranju hrvatskoga jezika, u njegovoj standardizaciji, imala itekakva utjecaja. Da je politika smetnja, vidjelo se je i u doba HDZ-ove vlasti, ali se vidi i sada.</p>
<p>- I u doba HDZ-ove vlasti i u doba socijalističke, a da ne govorimo o situaciji prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Konačno, nema te ljudske djelatnosti koja je oslobođena od neinteligentnih zahvata, od djelovanja raznih karijerista i ljudi koji žele nešto ušićariti u svakoj društvenoj promjeni. Nema nikakva iole razumnoga razloga zašto bi jezična djelatnost bila oslobođena od toga. Sigurno da je bilo u 90-im godinama raznih gluposti, djelovanja onih koji su mislili da će preko jezika promovirati sebe i nešto ušićariti. Ipak 90-te nisu ono što su bile jugoslavenske godine. No oni koji šute o prošlosti i samo napadaju ono što se dogodilo u 90-im godinama, nisu oni kojima je stalo do hrvatskoga jezika i njegove norme.</p>
<p>• Paradoksalno je da su političari, iako utjecajni u normiranju jezika, i među najnepismenijima.</p>
<p>- Političari nisu iznimka u hrvatskome društvu, ne može se reći da su liječnici, veterinari, inženjeri, arhitekti, umjetnici ili publicisti mnogo pismeniji. Jezično obrazovanje u Hrvatskoj u prosjeku je daleko ispod europske razine. Za to ima mnogo razloga, neke smo već i spomenuli, to je na neki način stanje duha i stanje školstva. U velikoj većini europskih zemalja jeziku se u školovanju posvećuje neusporedivo veća pažnja negoli kod nas. A i kad bi se puno više posvećivala, promjene, svaki čas neka nova, to bi ometale. U svakom slučaju trebalo bi ići na definitivnu standardizaciju i ujedno na reformu statusa jezične nastave u našem školstvu. </p>
<p> • Mnogi će to okrstiti nasiljem nad jezikom. Od 1990. govori se o nasilju nad jezikom, nasiljem čak zovu i povratak prijašnjem leksiku, koji je zbog ujednačavanja srpskoga i hrvatskoga proglašavan ili arhaičnim ili ekstremnim.</p>
<p>- Vrlo jednostavno, u jugoslavenska vremena bilo je vrlo teško praviti opoziciju službenoj jezičnoj politici, tu se valjalo dovijati na razne načine da se ne strada. A mnogi su i stradali u opoziciji prema službenoj unitarističkoj jezičnoj politici. Međutim, oni koji govore o razvoju jezika od 1990. do danas mogu se upitati sami kakav im je stav prema jezičnomu nasilju koje je postojalo u jugoslavenskom razdoblju.</p>
<p>• Ali oni o tome ne govore ništa.</p>
<p>- Ne govore. Nego su potpunoma slobodno u ovom proteklom desetljeću, čak vrlo vehementno, vrlo određeno, vrlo žestoko kritizirali i napadali jezični razvoj, koji je, s jedne strane, išao za tim da normira jezik u europskom smislu, da ovdje ne bude nered u usporedbi s drugim jezičnim situacijama u Europi, a s druge strane da ukloni posljedice nasilja 70 jugoslavenskih godina. E sad ako je tko zadovoljan i nema ništa protiv nasilja koja su provedena kroz 70 jugoslavenskih godina, kada su ljudi gubili slobodu, radna mjesta i bili podloženi raznim drugim nasiljima, kada su slani na robiju zbog jezičnih pitanja, onda to nešto znači.</p>
<p>Podsjećam, u Hrvatskoj su jednom prilikom bili zabranjeni čak hrvatski nazivi mjeseci jer su tobože ustaške kovanice. Trebalo bi objaviti spise kojima se to tražilo. Oni koji kritiziraju hrvatsku politiku najnovijega razdoblja trebalo bi da kažu kakav je njihov stav prema jezičnim nasiljima jugoslavenskoga razdoblja. Ukoliko su zaista protiv svih nepoželjnih pojava u jeziku, onda svaka čast. </p>
<p>• Opažate li da sadašnja vlast, dijelovi te vlasti, itekako vraćaju jezik birokratiziranoj i socijalističkoj strukturi, na stanje do demokratskih promjena?</p>
<p>- Tu treba biti oprezan s karijeristima i s ljudima prizemnoga intelekta i morala, vrlo se je teško s njima boriti. Ljudi toga tipa imaju određene predodžbe da će se vlasti dodvoriti na određeni način ne pitajući samu vlast da li ona to odobrava. S druge strane, u samoj vlasti postoji prilično širok dijapazon u shvaćanjima šestorice, široka lepeza shvaćanja tih problema, nikakva studija, elaboracija, jezične problematike u 2000. nije napravljena. Onda, apsolutno ima snaga koje su svjesno na jugoslavenskoj liniji, srpsko-hrvatskoj liniji što se tiče jezika. </p>
<p>• Budući da je jezik živo biće, je li uputno inzistirati na čistoći jezika i tamo gdje se osiromašuje leksik?</p>
<p>- Jezik ne treba osiromašivati, to je sa stanovišta normalne jezične znanosti u Europi naprosto smiješna ideja. Ali jezik imade mnogo razina i treba stvari postaviti na svoje mjesto. Ništa se u hrvatskome jeziku ne želi učiniti, ili bar ozbiljni stručnjaci ne žele učiniti, drugačije nego što je to u ostalim europskim jezicima. Mi želimo da hrvatski bude hrvatski onoliko koliko je francuski francuski, ruski ruski itd., ništa više od toga. Oni koji takvu liniju napadaju, izbjegavaju odgovor na pitanje zašto su protiv toga da hrvatski jezik ne bude drugačiji nego što su to drugi europski jezici. </p>
<p>• Osnovni problem zbog čega nije standardiziran naš jezik je i što se naši jezikoslovci ne mogu složiti oko norme.</p>
<p>- U samoj struci ne postoji potpuno harmonizirano shvaćanje kako treba normirati jezik, kako treba dalje napredovati u kultiviranju i obrađivanju jezika. Povijest hrvatskoga jezika ne može se preko noći prevladati, različita usmjerenja su ostavila do danas dio svojih pristaša.</p>
<p>• Ipak, može li se uskoro očekivati dogovor jezikoslovaca?</p>
<p>- U skoroj budućnosti to se ne može očekivati. Trebaju doći novi naraštaji koji se ne će sjećati što je sve bilo u proteklim desetljećima, kakve su sve bile perturbacije, kakvi su bili lomovi i zaokreti. Kada dođu na red ljudi kojima je sve to prošlost, koji to sami nisu proživjeli, onda će sigurno doći i do kompaktnoga, zaokruženoga , zajedničkoga, općega stava o jezičnim pitanjima. Naravno, suvremeni jezikoslovci moraju činiti sve što je moguće kako bi taj proces došao što prije i kako bi pripreme za nj bile izvršene.</p>
<p>• Pa, čine li oni to?</p>
<p>- Neki čine. I naš je rječnik na tome tragu. Ali nije normalno da već dan nakon predstavljanja toga rječnika u riječkom Novom listu izlazi dugačak prikaz, prostačkoga tona, pisao ga je R. Dragojević, koji je očito pripremljen već prije nego li što je sam rječnik izdan. U prikazu, uz razne druge pogrde, ima i izričitih faktografskih laži kao npr. da je na prikazivanju rječnika rečeno kako je to nakon poznatog Broz-Ivekovićeva rječnika iz 1901., s kojim hrvatska lingvistika nikada nije bila zadovoljna, prvi rječnik hrvatskoga jezika. To nitko nije rekao, jer to bi bila naprosto primitivna i bezvezna laž. Svatko zna da su u prošlih deset godina izdana tri izdanja Anićeva rječnika.</p>
<p>• I Feral je pisao da je vaš rječnik prepisani Anićev.</p>
<p>- Dan nakon napisa u Novom listu, očito unaprijed pripremljeno, u Feral Tribuneu Đermano Senjanović piše dugačak prikaz, vrlo pogrdan, u kojem se otvoreno i više puta tvrdi da je ovaj novi rječnik prepisan Anićev. To je naprosto besmislica i bezočna laž.</p>
<p>• Znači, konstruktivni potezi u pravcu stabilizacije hrvatskoga jezika ne dočekuju se dobronamjerno i objektivno?</p>
<p>- Ima očito snaga koje promišljeno i planski rade u suprotnome smjeru. Jer, ta dva prikaza nisu mogla biti pripremljena dan ili dva nakon predstavljanja, to je očito bilo unaprijed organizirano.</p>
<p> • Kao problem u normiranju i standardizaciji hrvatskoga jezika neki postavljaju i neriješeni status čakavskoga i kajkavskoga jezika.</p>
<p>- To su pitanja koja se zaista drugdje u europskim jezicima ne postavljaju. Dijalekata ima svagdje, oni su nešto što treba poštovati, nešto što ima svoje mjesto u kulturi. Hrvatska kajkavska i čakavska književnost integralan je i visoko kvalitetan dio hrvatske kulture, ali standardni je jezik nešto drugo. </p>
<p>• Postoji ideja da bi se trebalo standardizirati kajkavski i čakavski, odnosno da bi jedan od ta dva dijalekta trebao biti hrvatski književni jezik, a ne štokavski?</p>
<p>- U bilo kojoj ljudskoj djelatnosti ima ekstremnih, malo pomaknutih, ideja i nema nikakva razumnog razloga zašto bi lingvistika bila od toga slobodna. Radi se o tome da je u prošlosti svako posuđivanje iz hrvatskih dijalekata, specijalno iz dijalekata kajkavskoga i čakavskoga narječja, smatrano kao veliki grijeh. Naravno, sasvim je sigurno da je kukac kajkavska riječ i nema ni jednog štokavskog dijalekta koji bi tu riječ posjedovao, isto je tako sigurno da je klesar čakavska riječ i nema štokavskog dijalekta u kojem bi u prirodnom, domaćem stanju takva riječ postojala. U maretićevskim stadijima u razvoju jezika posezanje za obogaćivanjem standardnoga jezika iz dijalekata, onakvo kakvo postoji u svim drugim jezicima, osuđivano je kao nešto što je apsolutno neprihvatljivo. Do danas ima ostataka takva mišljenja. </p>
<p>S druge strane postoje određeni sentimentalizmi prema domaćem govoru i tendencije da bi se standardni jezik pomalo pomiješao s kajkavskim i čakavskim narječjem, ili da bi se izvršila radikalna revizija norme u tome smislu. To su apsolutno nerealni stavovi. Nitko u Europi ne postupa na taj način.</p>
<p>• Što mislite o akcentuaciji? Danas mnogi zastupaju tezu, pa i neki lingvisti, da treba uvoditi tzv. urbane akcente naspram tobože ruralnih i usvojenih standardnih akcenata.</p>
<p>- To je pitanje o kojem se ne može ukratko govoriti. Recimo, Česi ili Mađari strane riječi koje su prihvatili u svoj jezik naglašavaju po pravilima svoga jezika, s akcentom na prvome slogu, a Francuzi i Turci uvijek na posljednjem slogu, to pravilo u njih vrijedi i za strane riječi. Znači, nema nikakva iole razumna, ozbiljna razloga, da se i u hrvatskom jeziku strane riječi ne bi ponašale kao domaće, i u pravopisu i u akcentu. Želio bih znati jedan razuman argument zašto bi hrvatski jezik trebao biti iznimka.</p>
<p>• Radi se o gradskom govoru.</p>
<p>- U tzv. gradskome govoru ili točnije rečeno u tzv. gradskim govorima ima velikih odstupanja u akcentu. Neka od odstupanja u akcentu dijalekatskoga podrijetla slažu se s originalnim akcentom jezika iz kojeg su neke riječi primljene, pa onaj koji govori jun"ak sasvim je normalno da će govoriti i stud"ent. To je tako u zagrebačkom gradskom govoru, ali nije u nekome drugome, nije u splitskom, u zadarskom, u osječkom ili dubrovačkom gradskom govoru. Oni su apsolutno nesloživi na jedan zajednički razgovorni, komotni tip jezika. Neozbiljni su zahtjevi da se standard, norma prilagodi nekakvomu razgovornom jeziku, jednomu od razgovornih jezika. Konačno, jezik se razvija, svi se jezici razvijaju, i određenih procesa koji mogu nalikovati na dijalekt ima u našem jeziku kao i u svim drugim jezicima. Ali kako nitko u Europi nije pokušao napraviti normu koja bi odgovarala ležernomu izgovaranju u nekoliko gradova, takva je norma nezamisliva, nema nikakva pametnog razloga da bismo morali mi to pokušati. </p>
<p> • Kakvim vam se čini kontakt hrvatskoga jezika s drugim jezicima? Na štetu ili korist hrvatskoga? </p>
<p>- U tom pogledu ne bi hrvatski jezik trebao biti ništa drugačiji negoli drugi jezici. U Europi postoji određeni otpor prema utjecaju engleskoga jezika i meni se čini da je takav otpor kod nas daleko slabiji nego li u drugim europskim zemljama, da ne govorim o Francuskoj. Drugima se ne bi događalo da novine napišu da su se »otmičari eventualno predali vlastima«. Jer, u kontinentalnim europskim jezicima eventualno znači ono što je moguće, ali u engleskom jeziku eventually znači stvarno. Konačno, i u originalnom tekstu je pisalo eventually i to je za engleski jezik dobro, ali civiliziran Europljanin, kontinetalac, ne bi u nekom drugom jeziku napisao englesko značenje, a kod nas to glatko prolazi.</p>
<p>• Kada biste ocjenjivali od jedan do pet, npr. pismenost naših medija, koju ocjenu ocjenu biste im dali?</p>
<p>- Kako kojemu, ali negdje u prosjeku recimo dva.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bogumili nisu bili heretici </p>
<p>Dr. fra Leon Petrović: »Kršćani Bosanske crkve« / Svjetlo riječi - Sarajevo i Ziral - Mostar, 1999.</p>
<p>Knjiga »Kršćani Bosanske crkve« je, kako stoji i u njezinu podnaslovu, povijesna rasprava o problemu patarenstva ili bogumilstva u srednjovjekovnoj Bosni. Prvi put je objavljena u Sarajevu 1953. godine, a nakana dvaju izdavača da čitateljima, nakon gotovo pola stoljeća, ponudi drugo izdanje dolazi u vrijeme kada je pitanje bogumilstva (danas se najčešće rabi taj izraz, premda mnogi drže da nije najsretnije izabran) iznimno aktualno, i to ne samo u znanstvenim krugovima. Ono je, naime, od konca osamdesetih, tj. od trenutka kada je socijalistički sustav počeo »gubiti tlo pod nogama«, a političari i znanstvenici se počeli intenzivnije baviti korijenima svojih naroda, postalo vrlo aktualna politička tema i ključni argument u dokazivanju prava na nasljeđe srednjovjekovne Bosne.</p>
<p>Kada je riječ o (dnevno)političkom kontekstu rasprave o bogumilima, nije nezanimljivo da autor ove knjige - suprotno danas vrlo popularnoj tezi da su bogumili po dolasku Turaka u Bosnu jednostavno prešli na islam - iznosi tezu da su kršćani Crkve bosanske nestali, »posve istrijebljeni«. Opisujući prilike u Bosni na koncu 14. i u prvoj polovici 15. stoljeća, on piše da je to vrijeme stalnih turskih upada, ali i vrijeme »meteža i dinastičkih borbi«, pa su mnogi vlastelini pobjegli iz Bosne, potraživši utočište u Dubrovniku, Mletačkoj Republici i Mađarskoj, a »glavni udarac proti 'kršćana' učinjen je za vladanja kralja Tomaša« koji je, kako bi zadobio povjerenje i potporu u borbi protiv Turaka, nastojao udovoljiti željama tadašnjih sila. A one su od njega tražile da »istrijebi 'manihejce' iz svoje države«.</p>
<p>Poznavatelji povijesti srednjovjekovne i literature koja se njome bavi zamjećuju da dr. fra Leon Petrović u ovoj svojoj knjizi argumentirano demantira široko rasprostranjeno mišljenje o »patarenskoj herezi« u srednjovjekovnoj Bosni. On, naime, zastupa mišljenje da ne može biti heretik onaj tko je kršten. Petrović, pozivajući se na povijesne dokumente, navodi još čitav niz činjenica koji govore u prilog toj tezi. Bogumili su tako slavili kršćanske blagdane, poštivali deset zapovijedi, vjerovali su u milost Božju...</p>
<p>Sam Petrović napominje da ovoj zanimljivoj, ali i izvanredno kompleksnoj problematici pristupa na posve nov način. Povjesničar Dubravko Lovrenović konstatira da ta je »znanstvena avantura - uz sva povremena lutanja i nedosljednosti - dovela« Petrovića do »zaključaka kroz čiju se prizmu problem Crkve bosanske ocrtao u novoj dimenziji«.</p>
<p>Autor ove povijesne rasprave dr. fra Leon Petrović, inače prvi hercegovački franjevac koji je postigao naslov doktora teologije, nije doživio da ovo njegovo djelo ugleda svjetlo dana. Fra Leona, koji je u tom trenutku obnašao dužnost provincijala hercegovačke Franjevačke provincije, partizani su 1945. strijeljali i bacili u Neretvu.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Janica Kostelić pet iz pet!</p>
<p>Najbolja hrvatska skijašica, Janica Kostelić, pobijedila je i u petoj utrci slaloma ove sezone, voženoj u austrijskom Semmeringu / Iako noćne utrke Janici ne odgovaraju, Semmering je pokazao da Janici više zaista nije važno sija li sunce ili ne, gore li reflektori ili ne... / Ovom pobjedom probila se na drugo mjesto u ukupnom redoslijedu za Svjetski kup</p>
<p>SEMMERING/ZAGREB </p>
<p> - Janica Kostelić nezaustavljivo juri prema ukupnoj slalomskoj pobjedi u Svjetskome kupu! Naša je skijašica u četvrtak ponovno superiorno osvojila prvo mjesto u slalomu, ovoga puta voženom u austrijskom Semmeringu, i dojam je da joj pobjedničko postolje ne bi uzmaklo čak ni kad bi skijala pod - uzdama. Kompleksi kakve uporno »nabija« ostalim skijašicama u slalomu, iz utrke u utrku su sve izraženiji. Janica je ostvarila 64 sekundi prednosti ispred drugoplasirane Švicarke Sonje Nef, a 1,29 sekundi ispred Norvežanke Trine Bakke.</p>
<p>Utrka u Semmeringu bila je peta slalomska utrka Svjetskog kupa ove sezone i završni kadrovi ponovo su, dakle, bili identični kao i oni u prethodnim utrkama - na pobjedničkom postolju ponovo se smiješila Janica Kostelić. Naša je skijašica slavila u svih pet slalomskih vožnji ove sezone, a taj podatak sasvim sigurno kod ostalih skijašica posve ubija svaku volju za bavljenje ovim sportom.</p>
<p>Slalom u Semmeringu vožen je pod reflektorima, a poznato je da noćne utrke Janici nikako ne odgovaraju. Uostalom, i sama je nekoliko puta naglasila kako se ne snalazi baš najbolje u noćnim vožnjama. No, Semmering je pokazao da Janici više zaista nije važno sija li sunce ili ne, gore li reflektori ili ne...</p>
<p>U četvrtak je već u prvoj vožnji najavila novu slalomsku pobjedu. Nakon te prve vožnje, zauzela je vodeće mjesto, a tu prednost u svojoj dosadašnjoj karijeri još nije ispustila. Kad god je bila vodeća u prvoj vožnji, kraj utrke je također dočekala na prvom mjestu,a to se pravilo niti ovoga puta nije mijenjalo.</p>
<p>Ipak, uoči druge vožnje imala je tek neznatnu prednost u odnosu na svoje glavne konkurentkinje. Tada drugoplasirana, Švicarka Sonja Nef, zaostajala je 0,24 sekunde, dok je Norvežanka Trine Bakke, koja je prvu vožnju okončala na 6. mjestu, imala samo 0,37 sekunde zaostatka.</p>
<p>Sama je staza bila relativno lagana, bez suviše teških dijelova, a veći oprez bio je nužan tek na srednjem dijelu, gdje su primjerice, pale Talijanka Biavaschi i Amerikanka Koznick. </p>
<p>Janica je u obje vožnje skijala bez ijedne tehničke pogreške, a osim toga poseban dojam ostavila je i njena mentalna čvrstoća. Naime, nedugo uoči početka njene druge vožnje, bila je vrlo nasmiješena, raspoložena i na njenom licu nije bilo traga bilo kakvoj zabrinutosti. </p>
<p>Pobjeda u Semmeringu sjajna je uvertira za njen slijedeći slalomski nastup, 7. siječnja na mariborskom Pohorju. Ukoliko u Mariboru također osvoji prvo mjesto, Janica Kostelić izjednačit će rekord po broju uzastopnih pobjeda u slalomskim utrkama Svjetskog kupa. Rekord trenutačno drži Švicarka Vreni Schneider sa osam uzastopnih pobjeda, koje je upisala 1988. i 1989. godine. Janica je još prošle sezone pobijedila u dva slaloma, a sa pet novih pobjeda ove sezone broj se zaustavio na sedam. Ovom pobjedom dodatno je učvrstila vodeću poziciju u redoslijedu najboljih svjetskih slalomašica, budući da ima maksimalnih 500 bodova, a u redoslijedu za Svjetski kup probila se na drugo mjesto sa ukupno 619 bodova. Tek je Njemica Martina Ertl sa 634 boda bolja od Janice...</p>
<p>• Rezultati: 1. Kostelić (HRV) 1:35,06 minute, 2. Nef (Švi) 1:35,70, 3. Bakke (Nor) 1:36,35, 4. Pequegnot (Fra), 5. Saioni (Fra) 1:36,60...</p>
<p>• Ukupni redoslijed Svjetskog kupa (nakon 16 utrka): 1. Ertl (Njem) 634 boda, 2. Kostelić (HRV) 619, 3. Cavagnoud (Fra) 538, 4. Dorfmeister (Aut) 523, 5. Gotschl (Aut) 521...</p>
<p>• Redoslijed slalomašica za Svjetski kup (nakon 5 utrka): 1. Kostelić (HRV) 500 bodova, 2. Bakke (Nor) 245, 3. Ertl (Njem) 234, 4. Saioni (Fra) 171, 5. Nef (Švi) 168...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Splitske sportske želje: »Zdravlja, sreće i rezultata...</p>
<p>Mladi sportaši potvrdili u ovoj godini da je Split izvor darovitih natjecatelja, spremnih da u trećem mileniju ostvaruju rezultate poput Ivaniševića, Kukoča, Rađe, Asanovića, Bokšića, Božića... Sada, ususret novom tisućljeću, nijihove želje su više-manje »stare«... </p>
<p>SPLIT, 29. prosinca</p>
<p> - I u godini na izmaku splitski sportaši, bez obzira na sve organizacijske i financijske nedorečenosti, ostvarili su nekoliko svjetskih uspjeha. Pogotovo su mladi sportaši potvrdili da je Split izvor darovitih natjecatelja, spremnih da u trećem mileniju ostvaruju rezultate poput Ivaniševića, Kukoča, Rađe, Asanovića, Bokšića, Božića... Sada, ususret novom tisućljeću, nijihove želje su više-manje »stare«. </p>
<p>Igor Boraska, član brončanog olimpijskog osmerca, za 2001. godinu je zaželio: 1. puno zdravlja, jer je u 2000. godini došlo do velikog zamora »materijala«, 2. plasirati se s bobom četverosjedom na Olimpijske igre 2004. godine u Salt Lake Cityu, 3. dokazati se na mjestu direktora prodaje u osiguravajućem društvu Grawe Hrvatska, 4. Provesti više vremena s obitelji, 5. želja da Gusar napokon riješi klupski dom i stabilizira financijsu situaciju.</p>
<p> Srđan Subotić, košarkaš Split-CO i potencijalni reprezentativac je zaželio: 1. puno zdravlja, 2. sreće, 3. da s klubom osvoji barem jedan trofej, 4. da se približi reprezentaciji Hrvatske, 5. da pobijedimo CSKA u Moskvi.</p>
<p> Duje Draganja, plivačka hrvatska nada zaželio je da u 2001. godini: 1. maturira, 2. upiše fakultet Berkeley u Americi, 3. puno zdravlja, 4. izdržati sezonu koja će biti iznimno naporna, 5. »brdo« dobrih rezultata. </p>
<p>Mate Bilić, napadač Hajduka i mlade reprezentacije Hrvatske : 1. puno zdravlja, 2. sreće, 3. da bude stalan u prvoj Hajdukovoj postavi, 4. puno pogodaka, 5. barem jedan trofej s Hajdukom, a bio bi zadovoljniji s osvojenim prvenstvom. </p>
<p>Blanka Vlašić, juniorska svjetska prvakinja u skoku u vis je zaželila: 1. zdravlje, 2. da uspješno nadoknadi zaostatke u školi i uspješno završi treći trazred, 3. uspješnu dvoransku sezonu, 4. da s rezultatima na otvorenim borilištima budem među deset svjetskih skakačica, 5. Položiti vozački ispit. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Matthäus njemački nogometaš desetljeća</p>
<p>BERLIN, 29. prosinca</p>
<p> - Lothar Matthäeus proglašen je njemačkim nogometašem desetljeća prema istraživanju sportske marketinške tvrtke »Sport+Markt AG«.</p>
<p>Matthäus je svoju reprezentativnu i međunarodnu karijeru okončao na Europskom prvenstvu 2000. godine sa svjetskim rekordom od 150 odigranih utakmica za nacionalnu vrstu, osvojio je 21 posto glasova, dok je drugo mjesto pripalo bivšem njemačkom napadaču i sadašnjem izborniku reprezentacije Rudiju Völleru, koji je dobio sedam posto glasova manje. Treći u istom izboru je napadač Jürgen Klinsmann, koji je prikupio šest posto glasova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Martin Schmitt rekordom do pobjede u Oberstdorfu</p>
<p>OBERSTDORF, 29. prosinca</p>
<p> - Spektakularnom serijom rekordnih skokova okončano je prvo natjecanje Novogodišnje turneje četiri skakaonice. I u takvom raspletu pobjednik je bio Nijemac Martin Schmitt, trenutno svakako najbolji skijaš-skakač na svijetu. Schmitt je doskočio na 133 metra i s trećeg mjesta nakon prve serije skokova popeo se na prvo, dok je vodeći nakon prve serije, Austrijanac Hoellwarth, u drugoj seriji pao prilikom doskoka i »skliznuo« na 15. mjesto. Prethodno su bolje od starog rekorda skakaonice skočili Horngacher (127.5), Malysz (132,5), Kasai (128.5) i Harada (128), što im je donijelo mjesta pri samom vrhu konačnog redoslijeda. Turneja se nastavlja 1. siječnja u Garmisch Partenkirchenu.</p>
<p>Rezultati: 1. Schmitt (Nje) 268.6 (119+133 m), 2. Kasai (Jap) 263.5 (116.5+128.5), 3. Harada (Jap) 259.5 (119.5+128), 4. Malysz (Pol) 257.7 (116.5+132.5), 5. Hannawald (Nje) 252.4 (121+122), 6. Horngacher (Aut) 249.4 (115.5+127.5)... (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bullsi iznenadili Spurse</p>
<p>NEW YORK, 29. prosinca</p>
<p> - Na NBA parketima u četvrtak navečer odigrano je deset utakmica, a od hrvatskih predstavnika jedino su zaigrali Chicago Bullsi, momčad Dalibora Bagarića. Bullsi su iznenadili San Antonio Spurse 105-104. Zanimljivo je bilo i u Salt Lake Cityu, gdje su gosti iz Portlanda pobijedili Utah Jazz u produžetku, 103-102. I košarkaši Toronta došli su do pobjede na s(p)retan način, svladavši Denver Nuggetse s pola koša razlike, 94-93.</p>
<p> Zanimljiv je bio obračun New Jersey Netsa i Boston Celticsa, koji je završio pobjedom Celticsa 112-111. Milt Palacio je na samom kraju utakmice pogodio tricu sa deset metara i tako sa svojim jedinim košem te večeri odlučio dvoboj. Paul Pierce bio je najučinkovitiji pojedinac u momčadi Bostona sa 25 poena, Antonie Walker je dodao 23 koša i 11 asistencija, a Kenny Anderson 20... U momčadi Netsa prvi strijelac bio je Stephon Marbury sa 27 koševa, Aaron Williams je dodao 20.</p>
<p> Trenutno najuspješnija momčad lige, Sacramento Kingsi, prekinuli su niz od sedam pobjeda Charlotte Hornetsa, a čovjek odluke bio je Vlade Divac, koji je u samoj završnici utakmice najprije pogodio slobodno bacanje, a potom potom postigao i koš iz igre. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Kladioničarima« 30. izdanje »Kutije šibica«</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Momčad MNK Petar Prva sportska kladionica osvojila je 30. tradicionalni malonogometni turnir »Kutija šibica 2000 - Karlovačko«.</p>
<p> Prošlogodišnji finalisti ove godine nisu pokleknuli u završnici, sa 3-2 svladali su MNK Promet Orkan u finalnom okršaju, odigranom pred 1500 gledatelja u maloj dvorani Sportskog doma. »Kladioničari« su osim pokala zaslužili i 35.000 kuna te brojne nagrade sponzora. Identičnim rezultatom prošlogodišnji pobjednik, Mega ton music, pobijedio je Diademu u okršaju za treće mjesto.</p>
<p>Očito momčad Mirka Đinkića ne može pružiti maksimum svojih mogućnosti kada je najpotrebnije. »Orkanovcima« je ovo, naime, četvrti finale »Kutije«. Četiri puta MNK Promet Orkan bio je nadomak konačnog slavlja, no braća Mavrović, Tomić, Adamić i društvo uvijek su se morali zadovoljiti drugim mjestom. S druge strane uspješni malonogometni prvoligaš MNK Petar PSK, predvođen jednim od ponajboljih hrvatskih »haklera«, Edvinom Dervišagićem, odlučno je započeo finale 30. izdanja najvećeg malonogometnog turnira u državi. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Navijači pamet u glavu, ne štetite ni sebi ni Janici!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Euforija oko Janice Kostelić dosiže vrhunac. Pet slalomskih pobjeda u isto toliko utrka toliko je podigla raspoloženje hrvatske sportske javnosti da su i shvatljive mnogobrojne navijačke najave o odlasku na sljedeće utrke ciklusa Svjetskog kupa, 6. i 7. siječnja na obližnjem Pohorju pokraj Maribora. Organiziraju se navijački vlakovi, mnogi govore kako će na put automobilima, javljaju se svi - od onih kojima je skijanje pod kožom do onih koji nisu išli dalje od nogometnih utakmica. Janica Kostelić će, nesumnjivo, imat golemu podršku pokraj staze u Pohorju. Štoviše, organizira se i posebni navijački vlak...</p>
<p> Iako ne bismo htjeli ništa prejudicirati, upravo tu i leži najveća opasnost po dosad netaknutu psihološku stabilnost naše skijašice. </p>
<p> U vremenu kada od naših navijača svako malo doživljavamo neugodnosti , ne samo kod kuće već i u inozemstvu, pohod »drukera« u Sloveniju nosi mnogobrojne opasnosti. Prijeti da uništi ne samo dobar glas (glede navijača kao da već nije narušen) već i dosad nedodirljivu snažnu psihu Janice Kostelić. </p>
<p> U situaciji kada se slovenski i hrvatski navijači na ostalim sportskim priredbama gledaju doslovce preko nišana, uostalom prisjetimo se događaja na rukometnim utakmicama u Zagrebu i Celju, u konstelaciji snaga koje umnogome pretežu Janici Kostelić, na mjestu gdje se toči kuhano vino - opasnosti za stvaranje incidentnih situacija je i previše. </p>
<p> Evo i jednog zgodnog detalja. Prije dvije godine skupina nogometnih navijača krenula je na Pohorje kako bi pružila podršku Janici. Bez novaca, s puno dobre volje i nešto kapljice u džepu. Naravno, novaca za ulaznice nisu imali i krenuli su na utrku preko ograde. Stvorio se nered, srećom bez težih posljedica. Sada je euforija oko Janice kudikamo veća, a time i opasnost od neželjenih ispada. Euforije uvijek nosi pretjeranu nervozu. </p>
<p>U slučaju da se na Pohorju dogodi nešto nepredviđeno, da incidente izazovu naši navijači, naštetit će ne samo sebi nego i Janici i našoj maloj skijaškoj ekspediciji koja ponosno razvija hrvatsku trobojnicu širom svijeta. </p>
<p> Janicu Kostelić do sada ništa nije moglo spriječiti u njenom pohodu na svjetski skijaški vrh, ni ozljede, ni omalovažavanja, ni favoriziranje suparnica iz »skijaškh« zemalja. Njena psihološka stabilnost uistinu je čvrsta kao armirani beton. No, u slučaju da se oko Janice zavrte skandali oko navijača budimo sigurni da bi svi njeni suparnici, toliko nemoćni u svojoj inferiornosti prema njoj, sve to jedva dočekali. Bio bi im to as iz rukava u borbi protiv nesavladive Janice. Točnije, forsiranjem ružnih stvari oko Janice suparnici bi pokušali utjecati na njenu stabilnost. </p>
<p>Mnogi će reći da smo ovakvim razmiššljanjima najavili nevolje. No, toliko puta smo se već opekli, da se ne smije smatrati čudnim što pušemo i na hladno. </p>
<p> Janica Kostelić hrvatski je sportski biser kojem treba pomoći pravom, sportskom i kulturnom podrškom. Apeliranjem da će se drugačijim ponašanjem Janici naškoditi možda nećemo doprijeti do glava onih koji na Pohorje idu zbog dobrog provoda začinjenog »frkom«. Ali, barem bismo željeli upozoriti što bi se moglo dogoditi. Ima onih koji bi to morali spriječiti. Pa neka spriječe! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vedriš čeka neku drugu prigodu</p>
<p>Opozicija koja sve više otkriva svoje lice i namjere za rušenje aktualne nogometne vlasti povjerovala je da će joj posao biti olakšan ako kažu da to rade i u ime »pravog« kandidata, mr. Mladena Vedriša, ali je, kako se neslužbeno saznaje, sam Vedriš odustao od takve vrste potpore </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Nakon sjednice Nadzornog odbora Hrvatskoga nogometnoga saveza, tijela Izvršnog odbora za koje do sada i nismo znali da ima tako snažne ovlasti, može se mirne duše tvrditi da postnovogodišnja nogometna scena baš i neće biti prespokojna. Dapače, najprije bi se do 10. siječnja trebali između sebe »počupati« suci, a kad u sklopu precizno i sustavno zacrtanog i razrađenog scenarija »pučisti« pobijede, slijedi juriš na glavnu utvrdu - samo čelništvo HNS. Skupština saveza, odlukom Nadzornog odbora određena da se održi do kraja siječnja, trebala bi biti ključna točka u cjelokupnom raspletu.</p>
<p>Kako, međutim, u svakoj igri postoji i slaba točka, tako čujemo da ju imaju i »pučisti«. Bez obzira koliko god ovaj puta bili organizirani i glasni, što se između ostalog ogleda ne samo u činjenici sakupljenih 13 potpisa (od 22) »nezadovoljnih« zastupnika županijskih sudačkih zborova, a u ime sazivanja izvanrednog Zbora hrvatskih nogometnih sudaca.</p>
<p> Dokaz izvjesne moći ogleda se i u uspješnosti »prepariranja« veterana Ivana Laljka da kroz NO isposluju hitno održavanje Skupštine HNS kao i izvanrednog Zbora nogometnih sudaca Hrvatske. A hitnost je upravo ono čime uobičajena i dokazana već opozicija s dobro znanim likovima iz sličnih priča želi zavladati nogometnom scenom.</p>
<p> Računajući u svom redu poteza između ostalog i na uobičajeni podulji mamurluk predsjednika HNS-a. Vlatko Marković naime ostaje vjeran tradiciji, pa je već dovoljno rano otputovao u Budimpeštu, gdje već godinama dočekuje Novu godinu. Stoga ga nismo ni stigli priupitati za komentar na sve to iako ga sigurno ima. Tko, međutim, zna, možda i Marković ima određena saznanja koja imamo i mi, pa je stoga s više spokoja krenuo put Budimpeštu da »ispuše dušu«. U upućenijoj nogometnoj javnosti, naime, govori se o ljudima kao što su npr. Reno Sinovčić, Veselko Bebek, Duško Grabovac, pa i Zdravko Mamić..., kao onima koji zbog ovog ili onog svog minulog rada u nogometu žele i svoj udio u nogometnoj vlasti. Kako kroz sudačku organizaciju, tako i kroz sam vrh nogomente organizacije. Ipak, budući da im je za zaokruženje tih ciljeva potrebna središnja autoritativna os kao pokretač, i to u liku takve osobe, koja bi čak sa simpatijama bila dočekana kao novi mogući predsjednik HNS-a, zaključili su da je najpogodnija osoba za nešto takvo mr. Mladen Vedriš. Poglavito jer bivši predsjednik HNS-a ne krije da bi se opet toga prihvatio.</p>
<p>No, temeljem rasprostranjenih glasova, ali i poznavanja njegovog načina gledanja na takve stvari, naime, Vedriš baš ne želi na taj način doći do nogometne vlasti. Iako ponekad i nema drugog puta i načina, no da ti ga netko prokrči, čak i na silu. Znano je, naime, kroz povijest, da se svaka usluga takve vrste plaća zlatom, poglavito kad ti netko trasira put prema vlasti. A kad si jednom talac takvih, moraš biti spreman na ustupke koji su neprispodobivi vlastitoj osobnosti, pa je onda pitanje je li to - to?
Tako nam je nedavno u jednom razgovoru sam Vedriš ponudio svoju viziju zbivanja, a koja se moraju prije toga dogoditi, pa da on bude spreman od Markovića uzeti nogometno žezlo i orkestrirati savezom. Spominjao je Vedriš neophodnost sazrijevanja tzv. »kritične mase«, ali ne unutar kruga (pre)ambicioznih pojedinaca čija su osobna stremljenja ispred interesa tzv. općeg interesa. Mislio je Vedriš pod tom »kritičnom masom« na eventualno naraslo neraspoloženje ponajprije u redovima članova Izvršnog odbora HNS-a. Točnije, među članovima nogometne vlade koju je sam Marković odabrao, a tek potom među članovima Skupštine HNS, a možda i »struktura« bez kojih u biti ni nema promjena spomenute težine. A kako takvog neraspoloženja do daljnjega nema, onda ni Vedriš kao i te kako iskusan političar nije toliko lakomislen da se dade u ruke prvih koji su spremni »za šaku dolara« obaviti svaki posao.</p>
<p> Poglavito takav u kojemu bi onda oni bili već unaprijed zamišljeni ministri.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nikad bolji rezultati, nikad veće teškoće!</p>
<p>Na Skupštini NK Osijek za novog predsjednika osječkog nogometnog prvoligaša izbran Vladimir Bučević, koji će zajedno s novoizabranom klupskom vlašću trebati stvoriti (financijski) normalne uvjete za djelovanje kluba </p>
<p>OSIJEK, 29. prosinca</p>
<p> - Vladimir Bučević, dosadašnji dopredsjednik i u posljednjih mjesec dana v.d. predsjednika, postao je novi predsjednik osječkog nogometnog prvoligaša. Tako je odlučeno na izvanrednoj sjednici Skupštine NK Osijek, održanoj u četvrtak navečer u hotelu Mursa. Tom prigodom, izabran je kompletan novi Izvršni odbor, a osim Bučevića povjerenje skupštinara dobili su: Antun Novalić i Željko Biloš, kao dopredsjednici, te članovi Miroslav Kos, Josip Pavić, Željko Huber, Drago Karapetrić, Drago Babić, Mladen Sesar, Đuka Šimić, Đuro Vuković, Tihomir Maršić i Većeslav Rački. Osim predsjednika Stjepana Stjepaneka, u Nadzorni odbor ponovno su izabrani Nada Prašnički i Rudika Gmajnić.</p>
<p>Iako je završnica postala i najvažnijim dijelom doista ekspeditivne, za 45 minuta završene, sjednice Skupštine, čijim su održavanjem zadovoljeni zakonski propisi. Prethodno su, istina, skupštinari nazočili podnošenju nekoliko zanimljivih izvješća i jednom prijedlogu, veoma značajnom za budućnost najpopularnijeg slavonsko-baranjskog sportskog kolektiva, ali nije bilo ni rasprave, ni bilo kakvih polemičnih tonova. Na temelju toga, moglo bi se zaključiti da je u Nogometnom klubu Osijek sve bajkovito, posebice ako se izdvojeno promatraju samo rezultati prvoligaške momčadi koji su, kako je naglasio Bučević, bili bolji nego ikad ranije. Naime, nakon što je 1998. osječki prvoligaš bio treći u Hrvatskoj ligi, a u Kupu Uefa ostvario i prvu pobjedu u povijesti, svladavši slavni Anderlecht, lani su »bijelo-plavi«, prvi puta u bogatoj klupskoj povijesti osvojili i jedan trofej (Kup Hrvatske), te opet igrali u kupu Uefa kad ih je izbacio na startu West Ham, da bi ta uzlazna putanja kulminirala baš tijekom 2000. Osim definitivnog, proljetnog, učvršćivanja treće pozicije u hrvatskom nogometu, jesenas je Osijek postao jesenski prvak Prve hrvatske lige, a u Kupu Uefa dospio je čak u treće kolo. </p>
<p>Na žalost, nasuprot sjajnim rezultatima na travnjacima u Hrvatskoj i izvan nje, čemu treba pridodati nastavak uspješnoga rada omladinskog pogona i solidne zastupljenosti osječkih nogometaša u reprezentativnim sastavima Hrvatske, posebice mlađega uzrasta, tužno su »osvijetljeni« financijski učinci kluba iz Gradskog vrta. Sveukupna dugovanja osječkog prvoligaša dosegnula su gotovo 63 milijuna duga po raznim osnovama, a klupski je račun blokiran već pet godina! Baš zato se s dosta zanimanja očekivalo predlaganje modela restrukturiranja i privatizacije, ali je i izlaganje Željka Švedla, u tom kontekstu, primljeno gotovo ravnodušno. Jer, projekt nije dovršen, a sve se svodi na kvalitetno rješenje vlasničke strukture kluba. U izradbu kompletnoga projekta bit će uključene odgovarajuće, stručno kvalificirane osobe, a tako sprovedena privatizacija NK Osijek d.o.o. trebala bi biti usvojena dogodine, na idućoj sjednici Skupštine.</p>
<p>Zbog svega toga, pred novoizabranim Izvršnim odborom je maksimalno složena zadaća, jer bi osječki nogometaši, istaknuto je na sjednici, od proljeća pa ubuduće svake sezone, trebali jurišati na naslov hrvatskoga prvaka. A za tako visoke standarde prvo se trebaju stvoriti odgovarajući uvjeti za djelovanje. Sadašnji dug, u tom smislu, nadvio se nad Gradski vrt kao Damaklov mač!</p>
<p>Drago Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Jugoslavija i BiH u istoj skupini</p>
<p>NEW DELHI, 29. prosinca</p>
<p> - Nogometne reprezentacije Jugoslavije i Bosne i Hercegovine nalaze se u istoj skupini na milenijskom Super kupu koji će se igrati od 10. do 25. siječnja iduće godine u New Delhiju. </p>
<p> Glavni tajnik svih Nogometnih saveza Indije Alberto Colaco izjavio je nakon ždrijeba, da je Bosna i Hercegovina, trenutačno 78. reprezentacija svijeta, na turnir uskočila nakon što je Novi Zeland otkazao svoje sudjelovanje. </p>
<p> Ždrijeb skupina, skupina 1: Jugoslavija, BIH, Irak, Bangladeš</p>
<p> Skupina 2: Urugvaj, Island, Indonezija, Indija</p>
<p> Skupina 3: Rumunjska, Kamerun, Jordan, Hong Kong</p>
<p> Skupina 4: Čile, Uzbekistan, Japan, Bahrein. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sesar - prvi čovjek čakovečkog spektakla</p>
<p>Na »All-star« utakmici u Čakovcu obrana se igrala samo na trenutke, s mnogo kontranapada i efektnih zakucavanja. Glavni pokretač cijelog spektakla bio je Josip Sesar, koji je izveo i najoriginalniju točku utakmice, kada je kao šesti igrač iznenada ušao u igru i zabio koš. Suci su tek kasnije primijetili da je »Sjever« s igračem više na terenu</p>
<p>ČAKOVEC, 29. prosinca</p>
<p> - Skup ponajboljih košarkaša A-1 lige u »All-star« utakmici u Čakovcu ponudio je »scenarij« predvidljiv za takve utakmice. Obrana se igrala samo na trenutke, tako da se uglavnom sve svodilo na košarku sličnu NBA »run and gun« stilu, s mnogo kontranapada i efektnih zakucavanja. Iako su greške sastavni dio takve igre, moramo priznati da je puno više bilo maštovitih asistencija uz izvrsnu preciznost šuta obiju momčadi (oko 60 posto).</p>
<p>Oba su sastava, s nekoliko raspoloženih pojedinaca u igri bez opterećenja, pokazali zavidnu razinu forme. »Sjever« je ipak došao do visoke pobjede, 118-108, bez obzira na neizvjesnost tijekom većeg dijela susreta. Ipak, igrački kvalitetniji »Sjever« do pobjede je stigao tek u posljednjoj četvrtini, u koju je ušao s tri koša zaostatka, i to na krilima Josipa Sesara, koji je bio glavni pokretač cijelog spektakla. Izveo je i najoriginalniju točku utakmice, kada je kao šesti igrač iznenada ušao u igru i zabio koš. Suci su tek desetak sekundi kasnije primjetili da je »Sjever« s igračem više na terenu, ali - bilo je prekasno.</p>
<p> Novinari su Sesara izabrali najboljim igračem »All-star« susreta. U sastavu »Sjevera« najviše je pokazao Boris Gnjidić, dok je Gordan Giriček tek pred kraj utakmice podsjetio na svoje najbolje dane.</p>
<p>Na drugoj strani, u momčadi »Juga« u trenucima preokreta izvrsno je igrao Marijan Mance, a priključio mu se najefikasniji igrač momčadi, Andrija Žižić.</p>
<p> Utakmici je »svjedočio« i izbornik Aleksandar Petrović, koji se uvjerio u formu kandidata za reprezentaciju, jer osim pet sigurnih »stranaca« za predstojeće dvije kvalifikacijske utakmice, računa na pet domaćih igrača, koje tek treba odrediti.</p>
<p>Ispunjena dvorana Graditeljske škole dobar je pokazatelj da Međimurci vole košarku, ali onu vrhunsku, koju nažalost, nakon samo jednogodišnjeg prvoligaškog staža čakovečke Vajde, više nemaju priliku gledati.</p>
<p>Dean Zrna</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Je li Arijan Komazec milenijsko iznenađenje za navijače Zadra?</p>
<p>ZADAR, 29. prosinca</p>
<p> - Dok koševi u Jazinama miruju klupska uprava, čini se, za novo tisućljeće priprema određena igračka osvježenja. Prema informacijama koje je potvrdio direktor Zadra Nebojša Belić moguće je očekivati raskid ugovora s Richardom Mandevilleom, kojeg bi na centarskoj poziciji trebao zamijeniti Stipe Šarlija, ili pak neki drugi američki centar. Nadalje, neočekivano je u kombinacijama i povratak Arijana Komazeca koji iz Vancouvera poručuje: »Nigdje mi se ne žuri iako određene ponude, odnosno zanimanje za mene postoji. Međutim, u ovom trenutku nisam sto posto spreman, a klubovi od mene očekuju upravo to, odnosno zanima ih da dobivam utakmice i zabijam 20 koševa. Nemam namjeru nikoga spašavati iako su Talijani, točnije njihov prvoligaš Reggio Calabria najuporniji u razgovorima. No, najvjerojatnije ću čekati početak nove košarkaške sezone u Europi«, naglašava Komazec.</p>
<p>O Zadru od Komazeca nismo čuli ni riječi iako iz Jazina tvrde kako su u stalnom kontaktu s njime. Tko zna možda obje strane žele prirediti milenijsko iznenađenje za navijače. (Dražen Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Makabiju turnir nada »Dražen Petrović« </p>
<p>ŠIBENIK, 29. prosinca</p>
<p> - U odličnoj organizaciji škole košarke »Dražen Petrović«, u Šibeniku je završen prvi košarkaški turnir nada. Nastupilo je šest momčadi koje su pokazale zavidno znanje i oduševile šibensku publiku. Nakon eliminacija u završnici su se našle najbolje momčadi, a pokal pobjedniku predala je majka pokojnog Dražena - Biserka Petrović. </p>
<p>Iako je u prednatjecanju Zagreb pobijedio Makabi iz Tel Aviva, Izraelci su im se obilno odužili u finalu, pobjedivši sa 85-61. Zagrepčani su samo u prvoj četvrtini imali igru i vodstvo, a sve ostalo pripalo je gostima koji su zasluženo izborili prvo mjesto. Igrači Scavolinija dugo su prijetili mladim Šibenčanima, ali su na kraju pognute glave napustili parket. Od Zadrana smo očekivali puno više, ali oni su došli nespremni i bili na kraju šesti. </p>
<p>Za najboljeg igrača proglašen je Antonio Kazaranovski iz Makabija, dok je najbolji strijelac bio Ante Pajić sa 108 koševa iz škole »Dražen Petrović«. (J. Drenski)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Balić zbog ozljede ispao iz reprezentacije</p>
<p>»Malo prije je Ivano Balić došao sa snimanja noge; jedna slika pokazuje da je slomljena, a druga da nije. No, bez obzira na to je li pukla ili ne, Balić je, na žalost, otpao, jer dok se on oporavi neću ga imati vremena uigrati«, rekao je izbornik hrvatskih rukometaša Josip Milković koji je sa svojom momčadi u Rovinju na pripremama za SP u Francuskoj </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Rovinjsku idilu u redovima naših rukometnih reprezentativaca koji se pripremaju za nastup na Svjetskom prvenstvu od 23. siječnja do 4. veljače u Francuskoj svako malo pokvari kakva ozljeda. Prvo su se na ozljede žalili Mirza Džomba, Mario Kelentrić i Patrik Ćavar, no taman kad su pomislili kako su se svi oporavili (Džomba je u redu, Kelentrić će uskoro početi normalno trenirati, a Ćavar radi po posebnom programu) za reprezentativni dres, čini se, neće konkurirati mladi Ivano Balić. Splitskom vanjskom napadaču na treningu je na nogu pao Petar Metličić i Balić je završio trening, ne mogavši stati na tu nogu. O čemu se radi, pokazat će snimka noge, ali po prvim reakcijama čini se da Balić doista nema sreće s reprezentacijom.</p>
<p>- Malo prije je Balić došao sa snimanja noge; jedna slika pokazuje da je slomljena, a druga da nije. No, bez obzira na to je li pukla ili ne, Balić je, na žalost, otpao, govorio je izbornik Josip Milković za vrijeme poslijepodnevnog odmora.</p>
<p>- Meni ga je žao, ali ako i nije noga pukla, dok se on oporavi neću ga imati vremena uigrati, a on je ipak relativno novi igrač kojem treba minutaža. Nakon blagdana radit ću samo za zdravima, ozlijeđene neću ni na treningu, a kamoli tek da ih vodim u Francusku, kaže Milković.</p>
<p>Inače, izbornik ističe kako njegovi dečki rade »kao mašine«, nevjerojatno su motivirani i rade kvalitetno bez ijedne riječi. </p>
<p>Do novogodišnjih blagdana hrvatski će rukometaši biti u Rovinju, a okupljanje je 2. siječnja, a tada će se reprezentaciji pridružiti i »bundesligaši« Zoran Mikulić i Tonči Valčić. Dvije pripremne utakmice protiv Mađarske odigrat će 5. i 6. siječnja u Nagykanizsi i okolici, a 9. i 10. siječnja će u Zagrebu odigrati dvije utakmice vjerojatno protiv Makedonije. Utakmice protiv Češke predviđene su 13. i 14. siječnja u Pragu i okolici, a 17. siječnja će krenuti put Züricha. Pet dana će naši reprezentativci trenirati u pograničnom području Švicarske i Njemačke, a potom će se vratiti kući. Polazak u francuski Besançon na Svjetsko prvenstvo predviđeno je 22. siječnja.</p>
<p>- Do SP će biti mnogo utakmica, ali trebaju nam. Bit će teško i naporno, ali opstat će oni jači i spremniji, baš kakvi mi trebaju za Francusku, rekao je Milković. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Kandidat SDP-a Avdić na čelu Zastupničkog doma Parlamenta BiH</p>
<p>SARAJEVO, 29. prosinca</p>
<p> - Kandidat Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) Sead Avdić izabran je u petak za predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH u novom sastavu izabranom na općim izborima u studenom. Na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma u Sarajevu, Avdić je dobio više glasova od kandidata Stranke demokratske akcije (SDA) Adema Borića.</p>
<p> Za zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma iz reda srpskog naroda izabran je Željko Mirjanić kojega je na tu dužnost kandidirala koalicija Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Demokratske socijalističke partije (DSP). Mirjanić je u utrci za dopredsjedničko mjesto pobijedio kandidata nacionalističke Srpske demokratske stranke (SDS) Zorana Spasojevića.</p>
<p> Zamjenikom predsjedatelja iz reda hrvatskoga naroda postao je Mariofil Ljubić kojega je na tu dužnost predložila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Tijekom glasovanja Ljubić je tijesnim rezultatom porazio zajedničkog kandidata nekoliko nenacionalističkih stranaka, dopredsjednika Nove hrvatske inicijative (NHI) Ivu Lozančića.</p>
<p>Konstituiranje Zastupničkog doma Parlamenta BiH bilo je i prvi ispit za funkcioniranje neformalne alijanse dosadašnjih oporbenih stranaka predvođenih SDP-om.</p>
<p> Sead Avdić, ujedno jedan od dopredsjednika SDP-a, istaknuo je nakon izbora na novu dužnost da su temeljem rezultata nedavnih općih izbora stvorene pretpostavke za promjenu ukupnog ozračja u BiH na način koji neće biti ograničen uskim nacionalističkim interesima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Havel i Klestil mire dvije zemlje</p>
<p>BEČ, 29. prosinca</p>
<p> - Češki i austrijski predsjednici Vaclav Havel i Tomas Klestil pokušali su istupima u medijima pomiriti javno mišljenje dviju zemalja, saznaje se u petak iz austrijskog i češkog tiska. Dvojica šefova država su u austrijskom Der Standardu i češkom dnevniku Mlada Fronta Dnes prvenstveno osvrnula na češku nuklearnu centralu smještenu samo 60 kilometara od austrijske granice. Već mjesecima, naime, to pitanje predstavlja kamen spoticanja u odnosima dviju zemalja. »Bliski susjedi mogu zajednički rješavati probleme i ne smiju iz vida izgubiti potrebe i zabrinutosti obiju strana. To također vrijedi za problem nuklearke Temelin«, napisao je Klestil. Havel je, pak, izrazio žaljenje štu su njihovi bilateralni odnosi obilježeni »neznanjem, gorčinom i nepovjerenjem«. Upitao se nije li Temelin možda samo »simbol svih racionalnih i iracionalnih strahova povezanih s proširenjem Europske unije«. Temelin je stalna meta napada austrijske javnosti, posebice raznih pokreta za zaštitu okoliša. Austrija je referendumom 1978. odbacila mogućnost korištenja nuklearne energije. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>NATO oprezan u pogledu promjene statusa »zone sigurnosti«</p>
<p>BRUXELLES, 29. prosinca</p>
<p> - NATO je vrlo suzdržan i oprezan prema traženjima Beograda da se revidira status zone sigurosnosti duž granice s Kosovom, tvrdeći da nikakav zahtjev u tom smislu nisu dobili od jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice. »Ideja je u zraku. Držimo da nije nezamislovo da se o tome jednog dana raspravlja«, rekao je izvor blizak NATO-u odgovorajući na pitanje o mogućnosti promjene statusa zone sigurnosti. »Zona sigurosti« je pojas širok pet kilometara unutar teritorija Srbije uz granicu s Kosovom. U tom području naseljenom 70 posto albanskim stanovništvom u posljednjih mjesec dana albanski separatisti su izveli nekoliko oružanih akcija. Prema vojno-tehničkom sporazumu, zaključenom između Beograda i NATO-a u lipnju 1999. godine nakon završetka bombardiranja SR Jugoslavije, u tom pojasu mogu patrolirati samo lako naoružane lokalne policijske snage. Jugoslavenskoj vojsci i srbijanskoj policiji nije dopušten pristup. Tu činjenicu koristi albanska gerila, Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca, koja želi Preševsku dolinu priključiti Kosovu. Beograd je zatražio od UN-a da učini sve kako bi se gerilci povukli iz toga područja te traži da se promijeni status »zone sigurnosti«, prijeteći da će u suprotnom sam poduzeti mjere i istjerati naoružane Albance. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nova slovenska vlada najavljuje stezanje remena</p>
<p>LJUBLJANA, 29. prosinca</p>
<p> - Zbog manjka sredstava u državnoj blagajni Slovenci će u iduću godinu zakoračiti s nepopularnim poskupljenjima, najavila je nova slovenska vlada.</p>
<p>Nova Drnovšekova vlada najavila je da će 1. veljače povećati trošarine na alkoholna pića, čime će u državnu blagajnu doteći novih 35 milijuna maraka, no zbog toga će cijena piva u maloprodaji porasti za devet posto, a cijena žestokih alkoholnih pića za tri posto.</p>
<p> Zajedno s već odobrenim povećanjem trošarina na naftne derivate riječ je o dodatnim sredstvima državnog proračuna od gotovo 400 milijuna kuna, ali još uvijek premalim da bi se pokrio planirani manjak državnog proračuna i javnih financija u idućoj godini.</p>
<p> Kako je priopćilo ministarstvo financija, proračunski manjak iznosit će najmanje 1,2 posto društvenog proizvoda, a opći manjak javnih financija 1,3 posto.</p>
<p> Najavljeno je i povećanje poreza na dodanu vrijednost s 19 na 20 posto, te smanjenje rasta plaća i penzija, vjerojatna nova reforma zdravstvenog osiguranja, smanjenje subvencija i nekih već odobrenih zakonskih povlastica.</p>
<p> Unatoč tome, Drnovšekova nova koalicija ne očekuje veće ekonomske probleme koji bi imali socijalne posljedice budući da se računa na rast nacionalnog proizvoda od četiri posto u idućoj godini.</p>
<p> Novi ministar financija Tone Rop priznaje ipak da je stanje u javnim financijama ozbiljno i zahtijeva odlučne korake kako bi se zaustavila višegodišnja erozija državne blagajne usljed raskoraka između državnih prihoda i rashoda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Otvorena kladionica o sudbini direktora Češke televizije</p>
<p>Dok građani većinom podržavaju pobunjene novinare, mnogi intelektualci tvrde da treba poštovati legitimitet i onda kad nam se to ne sviđa</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Dramatična zbivanja oko Češke televizije u tolikoj su mjeri izazvala zanimanje češke javnosti da su se Česi počeli kladiti na (ne)opstanak novog generalnog direktora Češke televizije Jirija Hodača na sadašnjoj funkciji. Tvrtka Tipsport, koja inače organizira sportsku kladionicu, otvorila je mogućnost klađenja i na sudbinu Hodača. Zainteresirani se mogu kladiti hoće li Jiri Hodač ostati na funkciji generalnog direktora ČT do Sveta Tri Kralja, tj. do 6. siječnja 2001. godine u 12,00 sati. Oni koji se klade na »da« mogu za jednu uplaćenu krunu računati na dobitak od 3,6 kruna, a oni koji kažu »ne« na jednu krunu mogu dobiti 1,2 krune.</p>
<p>Inače, u četvrtak poslije podne, direktor Jiri Hodač ponovo je uključio kamere češke televizije koja je počela emitirati na oba programa. Učinio je to na temelju odluke Vijeća za radio i tv program koja je procijenila da je prekid emitiranja nedopustiv za javnu televiziju, pogotovo što je u dva dana Češkoj televiziji počinjena šteta od oko 10 milijuna kruna (dva milijuna kuna) zbog neemitiranih reklama. </p>
<p>No, Vijeće za radio i tv program ocijenilo je da je program što su ga emitirali pobunjeni novinari nelegalan, i zadužili su direktora Hodača da smjesta obnovi informativne emisije. Pokazalo se, naime, da gledatelji žele informativne emisije, jer se bitno povećala gledanost vijesti na privatnim tv postajama (Nova, Prima), a porasle su i naklade novina i posebno elektronskih novinskih izdanja na Internetu. </p>
<p>Direktor Hodač je nakon ponovnog prikazivanja programa zaustavio emitiranje informativnih emisija, jer su se umjesto njegovih vijesti na ekranima pojavile vijesti buntovničke ekipe koja kontrolira, uz podršku tehničara, studije za emitiranje, pa su se umjesto informativnih emisija ponovo pojavila na ekranima saopćenja direktora Hodača koji moli gledatelje za razumijevanje jer ne može osigurati emitiranje »legalnog« programa vijesti. </p>
<p>I provedene ankete pokazale su da velika većina građana podržava »pobunjenike«. Oko 90 posto ispitanih osuđuje prekid emitiranja programa, oko 80 posto daje podršku »pobunjenicima«, 65 posto ih smatra (suprotno od stava Vijeća za radio i tv program) da je legalan program što ga emitiraju »pobunjenici«, a samo 30 posto sklono je prijedlogu Vaclava Klausa da Češka televizija postane državna.</p>
<p>Četvorica članova češke vlade sastali su se u četvrtak navečer u sjedištu javne televizije sa predstavnicima pobunjenih novinara. Ministri su podsjetili na najnoviju preporuku čelništva vladajuće Socijaldemokratske stranke (CSSD) da bi Hodač trebao podnijeti ostavku kako bi se »deblokiralo« stanje na Češkoj javnoj televiziji. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rusi Indiji prodali licencu za proizvodnju najsuvremenijih borbenih zrakoplova</p>
<p>Indijci će uz naknadu od 3,3 milijarde dolara moći u sljedećih 17 godina proizvesti 140 najsuvremenijih borbenih lovaca SU-30M </p>
<p>MOSKVA, 29. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ukupno 3,3 milijarde dolara platila je Indija Rusiji za licencu proizvodnje najsuvremenijih ruskih nadzvučnih borbenih lovaca SU-30M. Ugovor koji je ruski predsjednik Vladimir Putin preliminarno dogovorio sa svojim domaćinima za vrijeme službenog posjeta Indiji početkom listopada ove godine, potpisan je u petak u sibirskom gradu Irkutsku gdje se i nalazi konstruktorski biro i tvornica za proizvodnju tih lovaca. </p>
<p>Prema tom ugovoru, Indija je dobila pravo da u razdoblju od sljedećih 17 godina na temelju ruske tehnologije i opreme »sklopi« 140 lovaca koji će nositi oznaku SU-30M KI. Do sada je Indija uglavnom kupovala ruske MiG-ove, a prve ruske borbene lovce tipa SU-27 počela je uključivati u svoju ratnu eskadrilu tek 1996. godine. </p>
<p>Indija nema pravo licencno sklopljene lovce SU-30M KI prodavati trećim državama, ali je tajnik indijskog Ministarstva obrane Krishnadas Nair, koji je u Irkutsku i potpisao u ime svoje vlade taj »ugovor 21. stoljeća«, izjavio da će on biti stimulans njihovoj vojnoj industriji za razvoj vlastite proizvodnje ratnih zrakoplova. Uostalom, prema potpisanom ugovoru, Indija će od Rusije kupovati motore zahvaljujući kojima se SU-30M danas ocjenjuje kao nadzvučni lovac s najboljim manevarskim sposobnostima. Istodobno laserski inercijsko-navigacijski sustav Indija će kupovati od francuske kompanije Sagem, a pojedine dijelove i od izraelskih tvrtki. </p>
<p>Nakon realiziranog ugovora o proizvodnji lovaca, predstavnici indijskog Ministarstva obrane pregovaraju u Moskvi i o kupovini najsuvremenijih »neuništivih« ruskih tenkova T-90S u vrijednosti od 800 milijuna dolara. Ako taj ugovor bude potpisan, Indija bi do kraja 2005. godine imala čak 2000 takvih ruskih tenkova. </p>
<p>Iako kupuje oružje od Francuza, a nešto i od Britanaca, zbog razvoja svog vlastitog nuklearnog programa, te svojih međugraničnih problema s Pakistanom, Indija ne može računati na širu vojno-tehničku suradnju sa zapadnim državama i posebno SAD-om, pa se radi naoružavanja i razvijanja svoje industrije uglavnom i dalje oslanja na Rusiju. Zadovoljna je i Moskva jer je osim nafte i plina i drugih sirovina, proizvodnja oružja jedina industrijska grana koja Rusiji donosi veliku financijsku dobit. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Izborom Rumsfelda, SAD i Rusija bliže »ratu zvijezda«</p>
<p>WASHINGTON, 29. prosinca</p>
<p> - Novi američki predsjednik George W. Bush imenovao je u četvrtak Donalda Rumsfelda (68) novim ministrom obrane. Analitičari smatraju da će izbor Rumsfelda zaoštriti odnose SAD-a s Rusijom, Kinom i američkim saveznicima oko pitanja nacionalne obrane od projektila. Rumsfeld, koji je prije 25 godina bio na čelu Pentagona, jasno je poručio kako je zabrinut ranjivošću SAD-a u slučaju napada balističkim projektilima iz zemalja kao što su Sjeverna Koreja, Iran i Irak. </p>
<p>Bush je rekao da je izabrao Rumsfelda kako bi »osigurao da će raketni program imati prioritet« u raspodjeli vojnog proračuna. Tijekom predizborne kampanje Bush je davao obećanja kako će zaštititi SAD i saveznike od napada projektilima, čak i po cijenu kršenja antibalističkog sporazuma (ABM) koji su SAD i Rusija potpisale 1972. godine. Rumsfeld na novu dužnost dolazi iz privatnog sektora gdje je predsjedao tvrtkom Gilead Sciences. Bio je djelatnik četiri republikanske administracije počevši od predsjednikovanja Richarda Nixona. Bio je ministar obrane u administraciji predsjednika Geralda Forda od 1975. do 1977. godine. Predsjedao je republikanskim povjerenstvom koji je prije dvije godine zaključio kako Clintonova administracija zanemaruje potencijalne prijetnje iz neprijateljskih država. Zaključak povjerenstva bio je jedan od argumenata za pokretanje inicijative za izgradnju novog američkog sustava obrane od projektila, čemu se snažno protivi Rusija. (M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rusija želi s Europljanima raditi na proturaketnom štitu</p>
<p>MOSKVA, 29. prosinca</p>
<p> - Zajednička europsko-ruska izgradnja proturaketnog obrambenog sustava tehnički je ostvariva, ocijenio je u četvrtak general Vladimir Jakovljev, zapovjednik ruskih raketnih strateških snaga. Rusija je sposobna stvoriti i testirati proturaketni sustav »i u tom cilju možemo započeti pregovore sa našim europskim partnerima«, rekao je Jakovljev čije riječi prenosi agencija RIA - Novosti.</p>
<p> Također je kazao da treba vidjeti »koje bi se zemlje pridružile« toj skupini. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov prethodno je izjavio da će Rusija sa SAD-om pokrenuti »ozbiljan dijalog« o američkom planu nacionalnog obrambenog sustava (NMD). Ruski predsjednik Vladimir Putin je dolaskom na vlast SAD i Europi predložio stvaranje zajedničkog raketnog štita kao alternative američkom NMD-u kojemu se Rusija oštro protivi. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tursko-iranska granica glavna imigrantska linija za Europu</p>
<p>ANKARA, 29. prosinca</p>
<p> - Turska pokrajina Van na granici s Iranom postala je glavna linija za prebacivanje ilegalnih emigranata iz azijskih i nekih afričkih zemalja u zapadnu Europu, a samo ove godine lanci trgovaca ljudima preko Turske su prebacili 20.000 ljudi, pišu u petak turske novine.</p>
<p> Turska policija uhitila je 7.600 emigranata i spriječila više od 10.000 osoba da prijeđu tursku granicu u 2000. pišu novine. Među emigrantima najviše je Iranaca, 5.785, dok su na drugom mjestu Afganistanci s 1.236 emigranata. Iza njih slijede Iračani, Pakistanci i Palestinci. Najviše emigranata u Tursku se prebacivalo preko visokih vrleti biblijske pogranične planine Ararat. Na tom dugom i neizvjesnom putu do »boljeg života« pomagali su im turski i iranski vodiči. Snage sigurnosti na području Vana uhitile su i 165 turskih krijumčara ljudima koji su, kako se navodi, svoje usluge naplaćivali po 1.000 i više dolara po osobi. Ti ne mali novčani iznosi gotovo redovito ostajali su u džepovima krijumčara bez obzira na uspjeh cjelokupne operacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Barak naredio zatvaranje Zapadne obale i Gaze</p>
<p>JERUZALEM, 29. prosinca</p>
<p> - Najmanje je 15 Palestinaca ranjeno u petak kada su izraelski vojnici otvorili vatru na njih na sjevernom ulazu u Ramalah, objavili su palestinski bolnički izvori. Vojnici smješteni izvan Ramalaha otvorili su vatru prema mladim Palestincima koji su ih gađali kamenjem i bocama. Sukob je izbio nakon prosvjeda u kojem je sudjelovalo 2000 osoba. »Umirat ćemo za Palestinu«, uzvikivali su sudionici prosvjeda. U Nablusu se okupilo oko 6000 demonstranata pristaša islamističkog pokreta Hamas, koji su pozivali na Džihad, sveti rat protiv Izraela.</p>
<p>Izraelski premijer Ehud Barak naredio je u četvrtak vojsci da zatvori prilaze Zapadnoj obali i Gazi, nakon što su dva Izraelca ubijena kod prijelaza iz Izraela u Gazu, a u Tel Avivu izvršen bombaški napad na autobus. »Premijer i ministar obrane Ehud Barak naredio je Izraelskoj vojsci i snagama sigurnosti da odmah primijene niz koraka nakon današnjih ozbiljnih napada. Od noćas će biti potpuno zatvorene Judeja, Samarija (Zapadna obala) i Gaza«, navodi se u priopćenju iz Barakova ureda. Mnogi gradovi pod palestinskom vlašću već su stavljeni u okruženje izraelske vojske od izbijanja ustanka u rujnu, ali je bilo dozvoljeno kretanje unutar i između nekih područja.</p>
<p>Izraelska vojska i službe sigurnosti uhitile su 15 Palestinaca pod sumnjom da su na Zapadnoj obali sudjelovali u napadima na židovske doseljenike i vojnike, izjavio je u petak glasnogovornik izraelske vojske. Palestinci su uhićeni u Sangili, sjeverno od Ramale, i A-Ramu, sjeverno od Jeruzalema, u blizini židovskog naselja. Val uhićenja uslijedio je nakon pogibije dvojice izraelskih vojnika, ubijenih u eksploziji automobila bombe u Sufi, na jugu Gaze. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Bizantizam i zapadna demokracija</p>
<p>Bizantizam i zapadna demokracija, dva su duhovna krila kršćanstva bitno različitih mentalnih predispozicija, civilizacijskih obilježja i operativnih normi pregnantno potvrđena u njegovoj tisućgodišnjoj povijesti. Bizantizam svojim značenjem u općoj memoriji kršćanstva fokusira pojam himbenosti, prijetvornosti, laži i svetosti nacionalnog cilja, od svog prvog pojavnog traga pa sve do svoje razvijene forme danas.</p>
<p>Postupno, sâm se izvorni pojam obogaćuje, azijatskom svirepošću, kao duhovnom i djelatnom metodom posebice afirmiranom u slučajevima širenja Moskovske gubernije i postotomanske srpske državice u središtu Balkana. Uz rečeno, bizantizam snažno generira ekspanziju - teritorijalnu, političku i kulturološku - shvaćajući ju potvrdom nacionalne i vjerske superiornosti.</p>
<p>Poučno je podsjetiti, kako je još K. Marx utvrdio (Tajna diplomacija 18. st.) kako su personalna i politička pitanja Britanskog kraljevstva bila režirana na Ruskom dvoru. Bizantizam potvrđuje i veže tri europske uporišne točke: Grčku kao mentalno ishodište, Rusiju kao političku velesilu i Srbiju kao jurišni punkt južnog dijela Europe. Srpska agresija na konstitutivne i suverene narode bivše zajedničke države, kada su ratni zločinci njenog nacionalnog corpusa slavljeni i nagrađivani poglavito u Rusiji i Grčkoj, kao i recentna izjava Koštunice o smrti koja jedino može razdvojiti srpski i grčki narod, dokazuju teritorijalnu i duhovnu simbiozu bizantizma i rigidnog pravoslavlja kao povijesnu konstantu. Naravno, od rečenih obilježja i konotacija bizantizma kao političke metode i prakse, treba odvojiti ona druga kulturološka koja znače vrhunsku umjetnost i kulturu neprijeporne civilizacijske veličine i digniteta.</p>
<p>Zapadna demokracija razvija se pak na tradicijama papinske države, premda definiciju povlači iz helenskih vremena, ali za razliku od bizantizma ona nema naciju kao ishodište, što joj dozvoljava dinamičnu transformaciju reformističkog i revolucionarnog tipa (vjerski reformizam i francuska revolucija), koja je u aktualnoj fazi obilježena demokracijom zapadnog tipa na području organizacije društva i ekumenizmom u ozračju duhovnog života. Povijesni tijek događaja u dvadesetom stoljeću potvrđuje nespojivost dvaju duhovnih okružja, na najbolji mogući način u Oktobarskoj revoluciji koja ima temelje u zapadnoj demokraciji i nacionalsocijalističkoj tiraniji s temeljima u naciji i programiranom demosu bizantskog tipa. Ti povijesni ali zakoniti pobačaji dvaju krila kršćanstva, stajali su čovječanstvo preko stotinu milijuna mrtvih i nekoliko puta toliko obogaljenih u stoljeću što je upravo potrošeno.</p>
<p>Danas, na početku 21. stoljeća, nasilje nad duhom kršćanstva ponovno se nastavlja, sada međutim izvan prostora tzv. uljuđene Europe, odnosno na njenom istočnom i jugoistočnom dijelu. Ono se očituje kao obrazac zapadne demokracije, čija se optika namaće svijetu izvornog bizantizma s jedne strane, odnosno kao bizantska tiranija svijetu katoličke provenijencije s druge strane. U Hrvatskoj i na dijelovima Bosne i Hercegovine tip bizantske autokracije jedinstveno se i u ime zapadnih demokrata forsira.</p>
<p>Rezultati su dijametralno suprotni očekivanima, međutim o njima nema ni analize a nekmoli sinteze, a praksa se u nepromjenjenom obliku uporno nastavlja. U Rusiji, zapadna demokracija dovodi do općeg rasula, materijalnog i moralnog, pa već i najmanja reinterpretacija autokratskog tipa društva najavljuje revitalizaciju. Srbija, nakon povijesnog i civilizacijskog debakla nacionalne ekspanzionističke ideje, uz potporu snaga bizantizma, provodi prijetvornu revoluciju s deklariranim ciljem prema zapadnoeuropskom tipu društva, međutim u pozadini tog cilja ostaje tvrdo bizantsko ishodište sadržano u rigidnom moralnom i materijalnom interesu.</p>
<p>Naime, u Srbiji se niti nove, tzv. demokratske vlasti, ne odriču prava i moralnih razloga ekspanzionističkog i genocidnog rata, također one svim sredstvima teže rekonceptualizaciji Velike Srbije u uvjetima novih demokratskih obilježja. Procjena je srpskog corpusa danas razumljivo, kako su novi ratovi pogubni i kako zajamčeno vode teritorijalnim, ljudskim i političkim redukcijama. Strategija je stoga jasna. Srbija kao istaknuto krilo bizantizma prema Europi jamči i održava ekspanzionističku pretnju u granicama nove Velike Srbije koja anektira Republiku Srpsku, Kosovo, C. Goru, Vojvodinu i Sandžak. Taj teritorijalni oblik odgovara bizantizmu jer jamči ispunjenje ekspanzionističkog načela ali i stvara predziđe rigidnog pravoslavlja, poglavito naglašeno u uvjetima pritiska NATO pakta prema sjevero-istoku. Sasvim je razumljivo kako io ipso taj prostorni diktat isključuje zapadnu demokraciju budući da ne priznaje načelo nacionalnog određenja kao prvi uvjet takvog tipa demokracije.</p>
<p> Konfllikti u jednom takvom prostoru zajamčeni su stoga, međutim oni hrane upravo bizantizam i organski mu korespondiraju. Radi se o instrumentalizaciji ideje pluralne demokracije sa svrhom hegemonističke tiranije kada se anektiranim narodima i prostorima borba za njihova nacionalna prava transponira u državni tororizam prema klasičnom receptu zamjene teza, na što su neke od zapadnoeuropskih zemalja prijemčive zbog sličnih problema u vlastitoj kući. Stratezi zapadne demokracije ukorjenjeni u snagu ideje pluralne demokracije i otvorenog društva ne sumnjaju ni u primisli na njen eventualni neuspjeh niti u ovom slučaju. Njihova strategija počinje od pacifikacije prostora i proteže se na gospodarski napredak koji onda rezultira zaboravom i pomirbom, pred oltarom zlatnog teleta. Upravo zbog toga, oni u valorizaciji izglednih mogućnosti daju prednost Srbiji s idejom u njenoj demokratizaciji. U njihovim opcijama demokratska Srbija integrira gospodarski i civilizacijski južni balkanski prostor.</p>
<p>Gospodarski pak, budući da i Srbija i cijeli taj prostor nisu pripravni za autonomnu ekonomsku rehabilitaciju, poglavito zbog slabih izvoznih, a na taj način i deviznih perspektiva, zbroju zemalja priključuje se Hrvatska čije devizne mogućnosti, upravo kao što je to bilo i u Federativnoj Jugoslaviji, zaokružuju ekonomski prostor kriterijem globalizacije. Hrvatska koja ne uspjeva ostvariti gospodarski napredak pod stalnim politčkim pritiskom i kapitalskom segregacijom biti će na kraju osuđena na meka tržišta, što znači ujedno njenu orjentaciju na investicije u ta područja poglavito zbog jeftine radne snage.</p>
<p>Uvođenjem relativno protočnog ekonomskog prostora došlo bi prema ocjenama zapadnih stratega do ekonomske integracije, s time što bi Hrvatska implicite demokratizirala Srbiju. Za Srbiju, valja ustvrditi, to je jedini program gospodarskog oporavka koji istodobno korespondira načelu bizantizma budući da u osnovi znači rekonceptualizaciju jugoslavenske ideje. Valja odmah ustvrditi kako je program unaprijed osuđen na propast jer se opće političke prilike ali i narodi koji bi tvorili nabrojenu integraciju u svakom pogledu nalaze daleko od 1918., 1945. i 1990. godine.</p>
<p>Ostaci Jugoslavije pokazuju kako je prevladavajući duhovni kod njenog prostora nacionalni i kako nacionalnu ideju treba zadovoljiti da bi se usporedo s time krenulo u demokraciju. Ovim projektom naprotiv status quo se petrificira, a nacionalne tenzije i suprotnosti obnavljaju. Hrvatska pak kasni u gospodarskoj restrukturaciji, a ideja njene balkanske integracije bi ju i dodatno usporila. Ne radi se tu o tržišnim prednostima kao što neki analitici pretpostavljaju i u svojoj nekompetentnosti tvrde već o povratku na» meko tržište« koje uz sve rečeno nema perspektivu. I konačno postavlja se pitanje: kako bi to Hrvatska okrenuta zapadnim integracijama izravnala ekonomsku bilancu s tim prostorom?</p>
<p>Neprijeporno, poštivanje redosljeda na putu u demokratizaciju zapadnog tipa, moguće je jedino afirmacijom nacionalnog identiteta, a on se potvrđuje na najbolji način nacionalnom državom. Vrijeme 21. stoljeća stoga će se u političkom pogledu najprije potvrditi kao vrijeme nacionalno-državne emancipacije i afirmacije, ili demokratizacije neće biti. U slučaju Balkana i Jugoistočne Europe to pak znači potpuno nacionalnu afirmaciju svih naroda na prostorima sadašnje Jugoslavije, preko državnog oblika što je onda ujedno i put demokratizacije same Srbije. Prepoznavanje državnih identiteta u Vojvodini, Srbiji, Sandžaku, Kosovu i Crnoj Gori, jedini je put pacifikacije Balkana, a onda i demokratizacije Jugoistočne Europe u cjelosti, također, to je jedini mogući test distinkcije pozitivnih, kulturoloških odlika bizantizma u odnosu na negativne, politološke.</p>
<p>Dr. BRANIMIR LOKINZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Čestitka dobrovoljnim darivateljima krvi </p>
<p>Mnoge organizacije u Hrvatskoj organiziraju i provode svoje godišnje skupštine. Tako je na primjer i Gradsko društvo Crvenog križa u Daruvaru organiziralo i provelo svoje redovne odnosno izborne skupštine u općinama koje mu pripadaju. Najprije je skupština održana u općini Končanica, a poslije i u mjestu Sirač. Zaključna izborna skupština održana je za Gradsko društvo Crvenog križa u Daruvaru i to u srijedu 20. prosinca. Na skupštini je bio proanaliziran rad u protekle četiri godine, a naglašeno je kako je i ova godina kao i prijašnje bila jako uspješna. Ovdje se prvenstveno misli na akcije dobrovoljnog darivanja krvi.</p>
<p>I ove godine kao i mnogih prošlih u okvirima Gradskog društva Crvenog križa u Daruvaru bile su organizirane i provedene uobičajene četiri akcije. Sve su bile vrlo uspješne i u svakoj je bio značajan prebačaj plana. Najvažnije je naglasiti kako se iz akcije u akciju javljaju novi darivatelji koji su akciji pristupili po prvi put i tada darivali svoju krv za spas tuđeg života. U prilog tome govori podatak da je u protekle četiri godine prikupljeno 4.056 doza krvi a od tog broja čak 219 osoba je prvi put darivalo svoju krv.</p>
<p>Na kraju ove kalendarske godine u Gradskom društvu Crvenog križa u Daruvaru evidentirano je oko 800 dobrovoljnih darivatelja krvi. Plan za 2001. godinu je također četiri akcije. </p>
<p>I na kraju ovoga svoga pisma želio bih najiskrenije, najsrdačnije i najtoplije čestitati ne samo predstojeću novu 2001. godinu nego i novo desetljeće, novo stoljeće i novi milenij svim ljudima dobre volje, svim čitateljima »Vjesnika«, svim članovima Crvenog križa kao i svim dobrovoljnim darivateljima krvi. Budimo ponosni i sretni što živimo u dva milenija.</p>
<p>BRANKO BANJANINDaruvar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Quo vadis ICTY?</p>
<p>Uslijed nastajućih kontroverzi u svezi s radom Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu (ICTY-ja) izgubila se ona nit vodilja njegovih osnivača, koju su imali na umu kod njegova formiranja (kažnjavanje agresorskih jugosrpskih zločinaca za rat na ovim prostorima). Osnivači nisu nikad poslije kritički razmatrali njegov rad, pa se ne zna jesu li s dosadašnjim radom i djelovanjem zadovoljni ili nisu, a po prirodi stvari trebali su se takvom analizom pozabaviti. Vjerojatno im to do sada nije nitko od zainteresiranih i umiješanih strana predložio. No, očigledno je da ICTY nije sasvim zadovoljan suradnjom dotičnih država, a niti su one sasvim zadovoljne njegovim radom. Stoga je došlo vrijeme za razjašnjavanje i razrješavanje stvorene problematike. Treba pod dosadašnji rad Suda podvući crtu, zastati malo, razmisliti i upitati: Quo vadis ICTY?</p>
<p>Statuti i zakoni mogu biti i dobri i loši, no oni koji ih primjenjuju daju im završni oblik, karakter i smisao. Nezamislivo je, civilizacijski nedozvoljivo i traži hitnu prilagodbu propis kojim ICTY-jeve presude još uvijek nemaju pravo i mogućnost žalbe i na Europski sud za ljudska prava kao viši sud.</p>
<p>Političkom presudom gospodinu Blaškiću, a naročito tako obojenim obrazloženjem presude i začuđujućom visinom kazne ICTY je izgubio povjerenje javnosti, pa svi moraju ubuduće s tim računati.</p>
<p>Obuhvaćena zapovjedna odgovornost je vrlo širok, neodređen i plinovit pojam, kojim mogu biti potencijalno zahvaćeni svi ondašnji vojnički zapovjednici i civilni upravitelji iz vremena zločina bez obzira na njihov rang. Pri tome kriteriji su također proizvoljni, pa bi se njihovom takvom primjenom mogli osumnjičiti i ondašnji mnogi funkcionari UN-a jer moglo bi im se spočitnuti da nisu dovoljno učinili da se spriječi masakr ranjenika iz Vukovarske bolnice ili masakr stanovništva u Srebrenici, te ostalih masovnih zločina. Koliko je rad tužiteljstva bio traljav vidljivo je i po tomu što su optužnice bile upućivane i pokojnicima.</p>
<p>Neki nazivaju intervjuom iskaz koji bi pozvani general Stipetić trebao dati pred sudom, u još nejasnoj ulozi. U mojem rodnom selu takav iskaz ipak nazivamo drukčije. Tim iskazom ponovno bi se ocjenjivao naš Domovinski rat. Sud je taj kojemu je potrebna generalna reparatura, jer u razmatranju prošlih ratnih događaja često brka uzroke i posljedice, odnosno tko je koga u tom ratu napadao a tko se je branio. Nesuvisle su i nakaradne ocjene nekih o tobožnjem postojanju kolektivne krivnje. Toga nema nigdje u svijetu, osim u rasnoj ideologiji.</p>
<p>Sudu bi se moglo još prigovoriti: - da uglavnom sudi Hrvatima (i ponekom neopreznom Srbinu), čime se možda želi podijeliti krivnja za rat;- da tužitelstvo često pokreće istragu na temelju prijava od strane nedostojnih prijavitelja, pa se ljudi prvo uhićuju, a poslije se previše dugotrajno traže dokazi, što same sudske procese odlaže u nedogled, pa se postavlja pitanje o njihovoj takvoj svrsi;- da se je počeo baviti naizgled sporednim stvarima, kao što su neke mjere protiv novina i urednika koji objavljuju tobožnje tajne iskaze nekih sudskih svjedoka (pri tom zanemaruju činjenicu da tajna svojim otkrivanjem gubi to svojstvo), te da se takvim načinom ustvari obračunava s demokracijom u takvim sredinama.</p>
<p>Pošto su se do sada pokazale sve dobre i loše strane takvog sudovanja, a loše pretežu, hitno je potrebno izvršiti izmjene statuta suda prema uočenim nedostacima, pa je potrebno da Hrvatska kao jedna od inicijatora za osnivanje suda odmah dade inicijativu i za takve izmjene. Jedna od mogućih varijanti na raspravi o ICTY-ju na Vijeću sigurnosti UN-a jest njegovo ukidanje - kao neuspjeli međunarodni eksperiment i pothvat - a njegove poslove da preuzmu i dovrše nacionalni sudovi, svak za svoje. Bolje i tako, nego da se sudi naopako.</p>
<p>IVAN MAJHERRovinj</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Vlak s voznim »ciljem«: danas istinu ne bi trebalo kriti</p>
<p>Nedavno je HRT-e prikazala Bulajićev davno snimljen film »Vlak bez voznog reda«, a koji je tada dobio razna priznanja. Ako znamo da je režim iz tog vremena nadzirao sve pore društva i da je cenzurirana svaka riječ, onda je sigurno da su filmovi imali poseban tretman, jer su morali zadovoljiti mnoge uvjete da bi dobili placet političke cenzure, dakle u svim elementima biti podobni, posebno filmovi ove vrste.</p>
<p>Kad je to već tako, treba upitati HRT-e s kojim namjerama je ovaj film ugledao svjetlo dana, što je on danas nama trebao reći? Zabaviti gledatelje običnom fabulom, ili probuditi nostalgiju za jednim, vjerujem, zauvijek prošlim vremenom, i reći da je tada navodno bilo više pravde i poštenja. Želio bih da nije to. Ovaj film iako ne želeći, ipak nameće jedno neotvoreno pitanje, i to se kao jedna konstanta proteže od samog početka.</p>
<p>Ali zabavimo se njegovom stvarnom ideološkom porukom, koja se može sažeti u jednoj paroli »Zemlja seljacima«. I zaista, seljačkoj sirotinji iz kamenjara dijele zemlju bogate Baranje, vjerojatno zemlju bivših kulaka koji su uzrok svim njihovim nevoljama i siromaštvu, što su tada bile i parole. U filmu zrači, navodno neka humanost, poštenje pa ako ćeš i plemenitost tog bivšeg vremena. Dakle, težačkoj sirotinji dijele zemlju, ali ti isti koji u svom programu imaju kolektivizaciju sela, tj. oduzimanje zemlje seljacima i stvaranje seljačkih radnih zadruga.</p>
<p>Koje li ironije, zemlju dijele oni, koji će toj istoj sirotinji i tu istu zemlju oduzeti. Spomenuo bih i drugi postulat toga vremena, a to je »Tvornice radnicima«... ali ostavimo to. U tom poslijeratnom vremenu zaprijetila je i glad, posebno, jer je u žitnici zemlje naglo nastao manjak seljačkih žuljevitih ruka, a što je ova seoba trebala nadomjestiti; (mehanizacija je tada bila tanka). Ovo bi bila druga strana medalje, a o kojoj se u filmu ništa ne govori, a HRT-e također šuti, što se nije smjelo dogoditi.</p>
<p>Sada dolazimo do one konstante koja se nameće cijelo vrijeme filma. Gledatelji su se morali upitati odakle toliko napuštenih imanja, svi prazni, bez stanovnika? Kako je do toga došlo? Gdje je nestao toliki narod, i na koji način. Što se je sa tim stanovnicima dogodilo? Kada se je HRT-e odlučio da prikaže film, mislim da je trebao nešto reći, jedan kratki komentar, jedan uvod, a zatim pokazati film. Bez ovoga gledatelji mogu nagađati, što se je dogodilo tom narodu, da je nestao u povijesti, kao nekad narod Maja. Ovom filmu nedostaje i početak i završetak, koji se tada nisu smjeli snimiti, ali danas istinu ne bi trebalo kriti. To je trebalo reći i radi toga, da se ne doživi jedna davna jeftina propaganda, koja iz filma zrači, o jednom zaista prošlom vremenu, kao i radi toga da istina ne zastari, iako su mnogi čini iz ovog povijesnog događaja, nažalost, ipak zastarjeli.</p>
<p>MATO ŠARIĆDubrovnik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>»Crna kronika« u 2000.: Gospodarske afere, inflacija uhićenja, propast tajkuna, ubojstva...</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Prvo suđenje jednoj zločinačkoj organizaciji, 'inflacija' uhićenja hrvatskih tajkuna, bivših ministara i izdavača, ubojstva i velik porast ilegalnih migracija obilježili su ovogodišnju »hrvatsku crnu kroniku«.</p>
<p>Suđenje »zločinačkoj organizaciji« za brojna nedjela, koje je počelo krajem listopada, smatra se najvećim procesom u povijesti pravosuđa. Jedinstveno je i po tome što se po prvi put optuženima sudi u sportskoj dvorani zatvora u Remetincu i po prvom svjedoku pokajniku - Tomislavu Marincu, koji je progovorio o svojim »bivšim kolegama« u zamjenu za slobodu.</p>
<p>Od brojnih hrvatskih tajkuna, prozivanih za gospodarski kriminal, na optuženičkoj klupi završili su samo Miroslav Kutle i vlasnik osječke Gradske banke Antun Novalić.</p>
<p>Suđenje Kutli počelo je 17. listopada, a optužen je za poticanje ostalih optuženika na zloporabe kojima je »Tisak« oštećen za više od 43 milijuna kuna.</p>
<p>Dan kasnije u Puli je započeo postupak protiv bivšeg ministra turizma Ivana Heraka, optuženog da je zloporabom položaja i ovlasti pribavio više od četiri milijuna »protupravnih« kuna.</p>
<p>Privedeni su bili i zagorski poduzetnik Željko Miketić, zadarski poduzetnik Ante Jurjević i Pavo Zubak. U svibnju je zagrebačka policija uhitila direktora tvrtke »Naprijed« Zvonimira Gucića i direktora NIK-a Krstu Romića, dok je osumnjičeni Josip Gucić pobjegao u Njemačku. Tereti ih se da su oštetili NIK za više od 194 milijuna kuna. Krajem studenoga uhićen je i vlasnik mesne industrije Mladen Jakopec, koji je još uvijek u pritvoru.</p>
<p>Od afera protekle godine nisu bili pošteđeni ni sport i mediji. Privedena su bila petorica čelnika »Hajduka«, a najvećim nogometnim klubovima zaprijetile su blokade zbog neplaćenih poreza. Konac godine obilježila je afera GRUPO zbog koje su početkom prosinca pritvoreni Ninoslav Pavić i Vinko Grubišić, ali su pušteni zbog nedostatka dokaza.</p>
<p>U ožujku je Vinko Sindičić oslobođen optužbe da je po nalogu Udbe sedamdesetih godina ubio u Parizu Brunu Bušića.</p>
<p>U studenom je Mato Oraškić, zbog trostrukog ubojstva i pokušaja ubojstva na zagrebačkom Općinskom sudu, osuđen na 40 godina zatvora, što je najveća dosad izrečena kazna u Hrvatskoj.</p>
<p>Vukovarski sud je u svibnju trinaestorici Srba izrekao dugogodišnje zatvorske kazne, od 10 do 20 godina, zbog genocida i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ali je većina osuđenih još uvijek nedostupna.</p>
<p>Veliku pažnju javnosti izazvalo je sredinom rujna uhićenje Tihomira Oreškovića i još četvorice Gospićana, osumnjičenih za ubojstva i nestanak srpskih civila u Gospiću 1991.</p>
<p>Početkom rujna u Zadru su uhićeni Tomislav Vlajić i Ante Slišković, osumnjičeni za ratni zločin u selu Ahmići u travnju 1993. Druga dvojica osumnjičenih, Vlado Ćosić i Paško Ljubičić, i dalje su u bijegu. U Belom Manastiru je pak početkom listopada uhićeno 12 Srba osumnjičenih za ratni zločin protiv civila na području Baranje.</p>
<p>Hrvatsku je javnost u kolovozu potreslo ubojstvo haaškog svjedoka Milana Levara u Gospiću, u listopadu ubojstvo proslavljenog olimpijca Matije Ljubeka u Valpovu, a u prosincu socijalnog radnika Jakova Kudrića u Splitu.</p>
<p>Na Baniji policija traga za bivšim pripadnikom srpskih paravojnih postrojbi Živkom Koraćem, kojeg se sumnjiči za trostruka ubojstva, koja je počinio ove godine, i još jedno iz 1996.</p>
<p> Haškom sudu u ožujku je izručen Mladen Naletilić Tuta zbog ratnih zločina u BiH, a sredinom prosinca Makedonija je izručila Vladka Meseka, ubojicu slikara Slavka Stolnika u svibnju 1991.</p>
<p>Najveća ovogodišnja zapljena droge obavljena je u svibnja kada je u plominskoj luci pronađeno 241 kilogram kokaina, vrijednog 72 milijuna kuna.</p>
<p> Zbog krijumčarenja 665 kilograma kokaina, zaplijenjenog krajem 1999. u riječkoj luci, u rujnu je uhićen general HVO-a Ivan Andabak i očekuje ga suđenje.</p>
<p>Lovro Flanjak, bivši spiker na maksimirskom stadionu, osuđen je na osam i pol godina zatvora zbog krijumčarenja 14,6 tona marihuane, a Željko Kalebić na 20 i njegova supruga Vedrana na 14 godina zatvora zbog preprodaje heroina i pranja novca.</p>
<p>Hrvatska je ove godine postala i jedna od glavnih tranzitnih zemalja preko kojih u zapadnu Europu ilegalno ulaze imigranti. U prvih deset mjeseci uhićeno je više od 18 tisuća 'ilegalaca', što je porast od 88 posto u odnosu na isto razdoblje 1999. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Četiri poginula za božićne blagdane neka budu opomena pred Silvestrovo!</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Za vrijeme božićnih blagdana na području grada u prometu su poginule četiri osobe, a deset ih je bilo je teško ozlijeđeno. U polovici tih nesreća uzrok je bio alkoholiziranost vozača, priopćila je u petak PU zagrebačka.</p>
<p>Slijedom toga, kako je priopćeno, policija, u suradnji sa Društvom za alkoholizam i druge ovisnosti, upozorava građane u povodu predstojećeg novogodišnjeg slavlja, da ako već moraju piti neka popiju najviše jedno piće svaka tri sata. Ako slavljenici baš »moraju« popiti više, neka nikako ne sjedaju za volan, ili neka barem jedan u društvu ostane trijezan da bi sigurno odvezao ostale kućama.</p>
<p>Kako je napomenuto, dok se istovremeno većina ljudi bude veselila uz obilne količine alkohola, u desetak klubova liječenih alkoholičara, nova godina će se čekati u potpuno trijeznom stanju. U jednom od tih klubova slavit će, zajedno sa svojim bivšim pacijentima , profesor dr. Darko Breitenfeld, predsjednik Društva za alkoholizam i druge ovisnosti.</p>
<p>Iz spomenutog Društva poručuju da je uz alkohol veselje možda intenzivnije, ali da u trijeznom stanju veselje traje neusporedivo duže.</p>
<p>Policija je iznijela podatke da su prošle godine na području PU zagrebačke u prometnim nesrećama poginule 122 osobe. Do 29. prosinca ove godine poginulih je 111. Tako da se djelatnici policije nadaju da će ova godina proći sa manje žrtava.</p>
<p>Inače policija podsjeća da je dozvoljena količina alkohola u krvi 0,5 promila što čini jedno piće (čaša vina, boca piva ili čašica nekog žestogog pića). Na kraju valja ponoviti riječi profesora Breitenfelda : »Umjesto, ako piješ ne vozi, bolja parola je ako voziš ne pij«. (D.G)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Osamnaestogodišnjak poginuo u sudaru, a petero je ozlijeđenih</p>
<p>RIJEKA, 29. prosinca</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 18,20 sati, na poluautocesti Rijeka - Zagreb, na izlazu iz tunela Sleme, život je izgubio osamnaestogodišnji Almir Imširović iz Fužina, a pet je osoba teško ili teže ozlijeđeno, priopćila je Policijska uprava primorsko-goranska.</p>
<p>Nesreća se dogodila kada je, kako se pretpostavlja, vozač osobnog automobila »fiat punto«, Z.V. (20), iz Liča, zbog neprilagođene brzine kretanja uvjetima na kolniku, izgubio kontrolu nad vozilom, prešao na suprotnu stranu kolnika i sudario se s osobnim automobilom »škoda felicia«, riječkih registracijskih oznaka.</p>
<p>Vozač »fiat punta« je vrlo teško ozlijeđen, najvjerovatnije s ozljedama opasnim po život, a dvije putnice u tom vozilu, te vozač i suvozačica u automobilu »škoda felicia« zadobili su teške tjelesne ozljede. Svi ozlijeđeni zbrinuti su u riječkom Kliničkom bolničkom centru.</p>
<p>Poluatocesta Rijeka - Zagreb bila je zatvorena za sav promet od 18.20 sati do 21.30 sati, a vozilo se starom prometnicom, preko Gornjeg Jelenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U 11 mjeseci u prometu poginulo 596, a ozlijeđeno 18.718 osoba</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Na hrvatskim je prometnicama u jedanaest mjeseci ove godine zabilježeno 66.532 prometnih nesreća, u kojima je 596 osoba poginulo (lani 591), a 18.718 ih je ozlijeđeno, priopćilo je u petak Ministarstvo unutarnjih poslova RH. </p>
<p>Najviše poginulih zabilježeno je na području PU zagrebačke (98), splitske (76), te osječko-baranjske (57), dok je najmanje na području PU međimurske (8). </p>
<p>Područje zagrebačke policije na prvom je mjestu i po broju ozlijeđenih na prometnicama (4.516), dok je najmanje ozlijeđenih bilo u Međimurju (281). </p>
<p>Od ukupnog broja prometnih nesreća, najviše ih je također zabilježeno na zagrebačkom području (19.211), dok su, prema podacima MUP-a, najsigurnije prometnice koje nadziru virovitičko- podravska i požeško-slavonska policijska uprava.</p>
<p>U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je zabilježeno ukupno 62.308 prometnih nesreća, ove se godine bilježi porast od oko šest posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U lovu slučajno ubio prijatelja</p>
<p>OSIJEK, 29. prosinca</p>
<p> - Lovac Ivan Kusulja (33) iz mjesta Preslatinci nedaleko od Đakova, preminuo je u četvrtak oko 10,30 sati na putu za đakovački Dom zdravlja, a nakon što je na njega hitac slučajno ispalio prijatelj i sumještanin Ivan Z. (56) koji je s njim bio zajedno u lovu.</p>
<p>Naime, kako je priopćila PU osječko-baranjska, tragedija se dogodila u šumi zvanoj »Kapetanove livade«, par kilometara dalje od Preslatinaca gdje su Kusulja, Ivan Z. i još šest lovaca, inače članovi lovačkog društva »Sokol« iz Drenja, bili u lovu na lisice. U jednome trenutku, dok su lovci bili u potrazi za lisicama, nedaleko od njih pojavile su se srne. Dvojica lovaca od kojih je jedan bio Ivan Z., zapucali su prema srnama ne znajući da je ispred njih, iza povećeg grma, bio i nesretni Ivan Kusulja. Nakon što su iz sačmarica ispalili nekoliko hitaca, začuli su jauk svoga kolege koji je teško ranjen pao na tlo.</p>
<p>Kusulja je imao suprugu Anđelkom i dvije kćeri, desetogodišnjom Ivanom i sedmogodišnjom Ivonom. Kako smo doznali od njegovih sumještana, Ivan je bio član »Sokola« četiri godine. »Bio je poznat kao veliki radnik. Sam je obrađivao 30 jutara zemlje i uzgajao stoku. Sam je svojim rukama sagradio i katnicu u dvorištu obiteljske kuće, gdje je uselio za Božić », ispričao nam je jedan od Kusuljinih susjeda.</p>
<p>Na mjesto događaja izašao je istražni sudac Županijskog suda u Osijeku Mladen Filipović, te očevidna ekipa PU osječko-baranjske. Ivan Z. je nakon saslušanja u Šestoj đakovačkoj policijskoj postaji, sproveden u pritvor istražnog centra Županijskog suda u Osijeku.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Lovci pronašli ljudski kostur </p>
<p>LOBOR, 29. prosinca</p>
<p> - U petak ujutro pripadnici Lovačkog društva, prilikom obilaska terena, pronašli su ostatke ljudskog tijela. Kako smo neslužbeno saznali, jedan od lovaca još je 23. prosinca pronašao lubanju, čiju starost nije mogao utvrditi te nitko nije o tome na vrijeme obaviješten.</p>
<p> No, u petak nedaleko od mjesta gdje je pronađena lubanja pronađen je i ostatak ljudskog kostura, za čije porijeklo još nismo mogli dobiti nikakve informacije. Ljudski kostur koji je pronađen kod Lobora prevezen je u Zavod za sudsku medicinu. </p>
<p>Na području Lobora također prema nepotvrđenim informacijama, ove godine prijavljen je nestanak jedne muške osobe te u svibnju ove godine jedne štićenice Doma. Prema izjavama lovaca, prema ostacima odjeće, moglo bi se zaključiti da se ipak radilo o ženskom tijelu. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zapucali po trgovini i opljačkli 80.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - U četvrtak, nešto prije ponoći, četvorica maskiranih muškaraca opljačkali su trgovinu »Bis« u Ilici 157, izvjestila je u petak PU zagrebačka.</p>
<p>Maskirani pljačkaši upali su u trgovinu i zaprijetili pištoljem vlasniku Peri D. (44), te prodavačicama Mirjani B.(31) i Štefici S.(35),koji su upravo brojili dnevni utržak. Jedan od pljačkaša je sa stola uzeo 20.000 kuna, i rekao ostaloj trojici da vlasnika vežu lisicama. Kako im se Pero odupirao, jedan od maskiranih je ispalio hitac iz pištolja, a zrno se zabilo u zid. Nakon toga uzeo je torbicu s dokumentima i 15.000 njemačkih maraka. Tada su sva četvorica pljačkaša pobjegla u nepoznatom pravcu. Ukupna šteta je 80.000 kuna.(d.g.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Od 1. siječnja potpuno liberaliziran izvoz tekstila između Hrvatske i EU</p>
<p>Izvoz tekstila iz Hrvatske u Europsku uniju, koji iznosi oko 500 milijuna USD ili 20 posto našega izvoza u EU, bit će posve oslobođen carina i kvota / Pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec se nada da će brojna hrvatska poduzeća iskoristiti činjenicu da su od 1. studenoga u cijelosti ukinute carine i kvote za uvoz gotovo svih industrijskih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Hrvatske u zemlje EU, ali upozorava ih da ne ponove pogreške pojedinih naših izvoznika, poput sisačke Željezare, protiv kojih je Bruxelles poduzeo antidampinške mjere</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - S Novom godinom na snagu stupa Ugovor o tekstilu između Hrvatske i Europske unije (EU), kojim će EU potpuno liberalizirati uvoz tekstilnih proizvoda iz Hrvatske. To znači da će izvoz tekstila iz Hrvatske u Uniju, koji iznosi oko pola milijarde USD ili 20 posto našega izvoza u tu integraciju, posve biti oslobođen carina i kvota, najavila je u petak pomoćnica ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose Olgica Spevec.</p>
<p>Podsjetimo, od 1. studenoga EU primjenjuje autonomni trgovinski režim za Hrvatsku (i ostale zemlje zapadnog Balkana), kojim su u cijelosti ukinute carine i kvote za uvoz industrijskih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz naše zemlje, s izuzetkom baby beefa, vina, ribe i ribljih prerađevina. Spevec je istakla kako se nada da će brojna hrvatska poduzeća iskoristiti navedene prednosti pristupa EU-tržištu, ali upozorava ih da ne ponove pogreške pojedinih naših izvoznika, poput sisačke Željezare, protiv kojih je Bruxelles poduzeo antidampinške mjere.</p>
<p>Pomoćnica ministra najavila je i drugi krug pregovora s EU o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), koji će se sredinom veljače iduće godine održati u Zagrebu. U međuvremenu će se voditi pregovori o liberalizaciji trgovine industrijskim i poljoprivredno-prehrambenim proizvodima na razini radnih skupina. Usporedo s pregovorima o SAA, pregovara se i o liberalizaciji trgovine s Turskom, koja je u carinskoj uniji s EU. Potpisivanje ovoga sporazuma Spevec očekuje do sredine iduće godine, za kada je najavljeno i potpisivanje SAA s Bruxellesom.</p>
<p>Spevec je najavila i nastavak pregovora o liberalizaciji trgovine s Europskim udruženjem za slobodnu trgovinu (EFTA), u čijem se sastavu nalaze Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Nova runda pregovora s EFTA-om najavljena je za veljaču, a potpisivanje ugovora za sredinu 2001. godine. Pokrenuta je i inicijativa za sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini s baltičkim zemljama (Estonija, Latvija i Litva), Albanijom, Izraelom, Egiptom, Marokom, Singapurom i Tajlandom.</p>
<p>Hrvatska će do sredine iduće godine podnijeti službeni zahtjev za članstvom u Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA). Do tada će, naime, ispuniti i drugi uvjet za članstvo u toj tranzicijskoj integraciji - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Europskom unijom, najavila je pomoćnica ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose Olgica Spevec. Prvi uvjet, članstvo u WTO-u, Hrvatska je ispunila u ovoj godini.</p>
<p>Usporedo s time Hrvatska namjerava nastaviti pregovore o sklapanju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini s članicama CEFTA-e. Prvi je na redu, kaže Spevec, ugovor o slobodnoj trgovini s Mađarskom, koji bi trebao biti parafiran potkraj siječnja. Tada će se, naime, u Budimpešti održati posljednji krug pregovora između Hrvatske i Mađarske. Taj će ugovor, smatra Spevec, biti od velike važnosti za Hrvatsku jer će se pozitivno odraziti na nastavak sličnih pregovora s ostalim članicama CEFTA-e (Češkom, Slovačkom, Poljskom, Rumunjskom i Bugarskom). Podsjetimo, Hrvatska je do sada sklopila ugovor o slobodnoj trgovini samo s jednom članicom te integracije - Slovenijom.</p>
<p>Od Nove godine na snagu stupa i nedavno potpisani Ugovor o slobodnoj trgovini s Bosnom i Hercegovinom. Prema njegovim će odredbama Hrvatska odmah liberalizirati uvoz iz BiH, kako za industrijske, tako i za poljoprivredno-prehrambene proizvode. BiH će, s druge strane, postupno liberalizirati uvoz iz Hrvatske: u 2001. prosječno će carinsko opterećenje za naš izvoz u susjednu državu pasti za 30 posto, u 2002. za daljnjih 40 posto, u 2003. za 60 posto, a u 2004. godini carine se više ne bi trebale primjenjivati u trgovinskoj razmjeni između dvije zemlje. BiH se ugovorom obvezala da nijednoj zemlji s kojom će u budućnosti sklopiti ugovor o slobodnoj trgovini neće dati povoljniji tretman od onoga koji je ugovorila s Hrvatskom te je prihvatila da se najavljeno skorašnje povećanje carina neće primjenjivati na Hrvatsku, pojasnila je Spevec.</p>
<p>Sastavni dio Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH predstavljaju i pravila o podrijetlu robe. Prema njima, domaća komponenta u automobilima proizvedenima u BiH mora iznositi najmanje 60 posto, dok se za meso i mesne prerađevine kaže da u potpunosti moraju biti proizvedeni u BiH. To znači da će se nulta stopa carina na uvoz automobila ili mesnih proizvoda iz BiH primjenjivati samo ako proizvodi ispunjavaju navedene uvjete, kazala je Spevec.</p>
<p>Pomoćnica ministra gospodarstva istakla je i da se Hrvatska priprema za nastavak pregovora o liberalizaciji trgovine u svijetu, koji se »potiho« već odvijaju u Ženevi, a čije se zahuktavanje očekuje nakon što administracija novoizabranog američkog predsjednika Georgea W. Busha preuzme vlast. Očekuje se da će se tada pregovarati i o daljnjem sniženju zaštite u poljoprivredi te o smanjenju subvencija. Osim toga, na ulazak u WTO sada čeka 30-ak zemalja, među kojima su i Rusija, Jugoslavija i Makedonija, za čija su tržišta zainteresirani hrvatski gospodarstvenici, pa će Hrvatska tada imati priliku od navedenih zemalja tražiti određene ustupke, zaključila je Spevec.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>I dalje loša solventnost hrvatskih tvrtki </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Prosječna ocjena solventnosti (financijske situacije) ispitanih hrvatskih tvrtki u studenome promijenila se za manje od boda i kod većine tvrtki i dalje je slaba, pri čemu nijedna kategorija ovog puta nije prešla prag zadovoljavajuće ocjene (399 bodova i manje). Prosječna je ocjena solventnosti iznosila 415,7030 bodova, objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu.</p>
<p> Najlošiju su ocjenu dobila poduzeća u mješovitom vlasništvu, 429,9545 boda, dok su sve ostale kategorije vrlo ujednačene.</p>
<p> Dijeleći poduzeća prema veličini, najbolju su ocjenu dobila srednja poduzeća, 401,1172 boda. Slijede mala poduzeća sa 417,5268 bodova i, na kraju, kao najlošija velika poduzeća s ocjenom 419,7465 bodova.</p>
<p> Promatrajući pak tvrtke po vlasničkoj strukturi najbolje su ocijenjena (iznenađujuće) državna poduzeća, 406,8571 bodova. Na drugom su mjestu tvrtke u privatnom vlasništvu sa 413,9142 bodova, a najlošije su mješovite tvrtke, 429,9545 bodova.</p>
<p> Dijeleći tvrtke prema djelatnosti, najbolje su u studenom, po Intercreditovu izvješću, ocijenjena proizvodna poduzeća, sa 400,2162 boda. Slijede ih trgovačka poduzeća sa 412,1050 bodova, dok su najlošiju ocjenu za prošli mjesec dobile uslužne tvrtke, 424,8099 bodova.</p>
<p> Najviše je narudžbi za izradu boniteta u studenome Intercredit zaprimio iz Austrije, 26,9 posto. Slijede njemački naručitelji, na koje otpada 24,6 posto, dok su hrvatski klijenti naručili 6,2 posto svih registriranih upita za izradu boniteta.</p>
<p> Što se tiče naplate dugovanja preko Intercredita Zagreb, naplata se odvijala približno istim intenzitetom kao i u mjesecu prije uz činjenicu da je došlo do smanjenja broja inozemnih narudžbi, dok je broj domaćih klijenata porastao.</p>
<p> Dijeleći dužnike prema djelatnosti, u Intercreditu najviše predmeta vode protiv poduzeća trgovačke djelatnosti, 45,7 posto. Nakon njih slijede proizvodne tvrtke, protiv kojih se vodi 37,3 posto predmeta, dok su najsolidnija u plaćanju uslužna poduzeća, na koje otpada 16,9 posto slučajeva.</p>
<p> Prema ukupnom iznosu dugovanja, na tvrtke proizvodne djelatnosti odnosi se 63,3 posto ukupnog iznosa, na trgovačke tvrtke 26,4 posto, a na uslužne tvrtke 10,3 posto ukupnog iznosa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Istarsko gospodarstvo: Godina uspješnih sanacija</p>
<p>PULA, 28. prosinca</p>
<p> - Ovo je godina uspješnih sanacija na razini Istarske županije, zahvaljujući čemu se stvaraju preduvjeti za ubrzanije zapošljavanje i razvoj na početku novog stoljeća. Pri tome mislim prvenstveno na uspješnu državnu sanaciju Uljanika, koji je prvi među hrvatskim brodogradilištima isplivao iz krize, ali i uz solidnu potporu grada Pule. Isto tako pronađeno je rješenje i za Istarsku banku koja se povezala s Dalmatinskom bankom koje je pak većinski vlasnik londonski Regent Fond. Pri tome su stradale štediše i dioničari Istarske banke, ali svi su izgledi da će uz pomoć novog strateškog partnera Istarska banka ne samo zadržati ime već i uspješnu poslovnu suradnju s istarskim gospodarstvom i građanstvom - ocijenio je predsjednik Županijske komore Pula Šime Vidulin ovu poslovnu godinu, dodavši pri tome posebice zadovoljavajući rast turističkog prometa od 36 posto.</p>
<p> Po njegovim riječima to je siguran znak da su loše turističke sezone prošlost te da je glavnina istarskog turističkog gospodarstva, inače vodećeg u Hrvatskoj, na povratku nekadašnjeg ugleda kao jedne od najznačajnijih europskih turističkih destinacija. </p>
<p>Vidulin je iskazao uz to i stanovito nezadovoljstvo procesom privatizacije hotelijerskih poduzeća koja su većinom a nedovoljno razložno prešla u ruke stranih vlasnika ili banaka. Stoga se Istarska županijska komora zalaže za privatizaciju ubuduće po ESOP programu, u kojem bi zaposlenici imali što veću participaciju u vlasništvu i upravljanju, u kojem pravcu trenutno najozbiljnije idu novigradska Laguna i vrsarska Anita. Neovisno o privatizaciji, hotelijerstvo Istre trebalo bi izrazitije usmjeriti na poboljšanje kvalitete turističkog proizvoda jer je to preduvjet za hvatanje koraka sa susjednom konkurencijom. Tome je značajan poticaj ukidanje PDV-a za organizirani dolazak gostiju preko agencija, od čega se očekuje uvećanje prometa, ali bi takve povlastice trebale obuhvatiti ukupni turizam, prvenstveno njegov značajni segment - kamping. </p>
<p>Istarsko gospodarstvo u ovoj godini ostvarilo je i porast robnog izvoza za 20 posto, a i vanjskotrgovinski saldo Istre s inozemstvom također je povoljan, uvoz je nadmašio izvoz za samo 12 posto. Razvoj malog poduzetništva jedan je od segmenata bržeg zapošljavanja u Istarskoj županiji, posebice uz pomoć kreditnih poticaja banaka u suradnji s Istarskom županijom, a osobito se ističe nastojanje grada Labina da u suradnji s pojedinim ministarstvima već početkom naredne godine u industrijskoj zoni Dubrova otvori slobodnu zonu i tako počne zaustavljati proces nezaposlenosti i obnove tamošnjeg gospodarstva. </p>
<p>Tim nastojanjima, po riječima Šime Vidulina, pridonijet će i program plinofikacije Istarske županije, a isto tako i skori završetak istarskog cestovnog ipsilona, kao ključnog preduvjeta za turističku i prometnu budućnost Istre. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nafta i skuplje zdravstvo podigli inflaciju u Sloveniji</p>
<p>LJUBLJANA, 29. prosinca</p>
<p> - Inflacija mjerena rastom cijena košare osnovnih životnih potrepština u Sloveniji 2000. iznosila je 8,9 posto, što je među najvišim stopama inflacije posljednjih nekoliko godina, priopćio je u petak u Ljubljani slovenski Državni ured za statistiku. Slovenskoj su inflaciji najviše »kumovala« poskupljenja benzina i zdravstvenih usluga, priopćio je Ured.</p>
<p> Natprosječna poskupljenja te zadnje dvije skupine posljedica su petnaestak porasta cijena naftnih derivata ove godine i njihova odraza na troškove transporta i grijanja. Porast maloprodajnih cijena posljednjih 12 mjeseci bio je nešto veći od službene godišnje inflacije i iznosio je 10,6 posto. Cijene u skupini zdravstvenih usluga 2000. povećale su se za 21,6 posto, u kategoriji stambenih troškova 18,8 posto, a u kategoriji prijevoza 12,7 posto, priopćio je Ured. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Slovenski Impol potvrdio da želi kupiti šibenski TLM</p>
<p>LJUBLJANA, 29. prosinca</p>
<p> - Vodeći slovenski proizvođač produkata od aluminija, Impol iz Ilirske Bistrice, potvrdio je da je jedan od konkurenata za kupnju šibenske Tvornice lakih metala (TLM) na natječaju koji je raspisao Hrvatski fond za privatizaciju. Prijavili smo se na natječaj, a pregovore smo vodili i prije toga, izjavio je u razgovoru za ljubljansko Delo predsjednik uprave Impola, d.d. Jernej Čokl, ne otkrivajući detalje njihove ponude. Po njegovim bi riječima kupnjom šibenske tvornice s kojom su i prije surađivali nastala uspješna strateška veza za nastup na zapadnom tržištu.</p>
<p> Sa 800 zaposlenih i godišnjom proizvodnjom od 60-ak tisuća tona proizvoda od aluminija (na koju se orijentirao krajem 50-ih godina) Impol je jedan od deset najvećih slovenskih izvoznika jer na tržišta SAD, Njemačke, Italije itd. proda 80 posto proizvodnje, a godišnji promet iznosi oko 150 milijuna američkih dolara. Po riječima direktora uprave Čokla ove bi godine trebali zabilježiti sedam milijuna USD čiste dobiti. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Stranački čelnici drže da prijevremeni izbori ne bi riješili ništa, već bi samo stvorili probleme</p>
<p>Budiša: Oni koji sad govore o bitnim razlikama, bojim se da zaključke Vlade nisu stvarno nego samo formalno prihvatili / Tomčić: Prijevremeni izbori i izolacija zemlje zbog nesuradnje s Haagom nemaju veze jedno s drugim / Antičević: Svako odbijanje suradnje s Haagom bio čin izigravanja izbornih obećanja koalicije / Kramarić: Ako dođemo u situaciju da biramo između izolacije zemlje i prijevremenih izbora, ja sam za izbore / Šeks: Prijevremeni izbori neće riješiti problem suradnje s Haaškim sudom </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - »Hrvatska vlast nije dobila mandat da zemlju vraća dvije godine unazad, u izolaciju, zbog nesuradnje s Haaškim sudom. Ako je to cilj, bolje je raspisati nove izbore.« Rekao je to u četvrtak Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik, i time ponovo otvorio pitanje trebaju li Hrvatskoj prijevremeni izbori i je li Haaški sud, odnosno suradnja s njim, razlogom da se vladajuća šestorka odluči za takav potez. Treba podsjetiti na to da i Kajinov stranački šef Ivan Jakovčić smatra da je, zbog nekih problema u vladajućoj koaliciji, izlaz u prijevremenim parlamentarnim izborima. </p>
<p>Kajin je u petak za Vjesnik razjasnio: »Svjesni smo toga da bi ova zemlja, kad bi došla u poziciju da za nekoliko mjeseci raspiše prijevremene izbore, blokirala sve nužne reformske promjene koje se moraju dogoditi u sljedećoj godini. To bi automatski značilo dosta izgubljenog vremena za zemlju, što se ne smije dogoditi. Ali, ako bi netko vodio politiku tako da dovodi u pitanje suradnju s Haagom, što bi značilo vraćanje na poziciju iz prijašnjih godina kad je na djelu bila 'tiha izolacija', onda se IDS opredjeljuje za izbore«. </p>
<p>»Za nas suradnja s Haagom ne može biti upitna. Prema Ustavnom zakonu, nju treba provesti, ali štiteći hrvatske interese«, kaže Kajin i zaključuje: »Smatram da je prioritet velike većine naših građana socijalna i gospodarska budućnost zemlje, a to bi bilo dovedeno u pitanje nesuradnjom s Haagom«. </p>
<p>Hoće li se vladajuća šestorka raspasti zbog (ne)suradnje s Haagom i što misle o Kajinovoj ideji prijevremenih izbora za Zastupnički dom Sabora, pitali smo čelnike pet stranaka vladajuće koalicije te najjačih oporbenih stranaka.</p>
<p>Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša podsjeća da je nedavne zaključke Vlade o suradnji s Haagom Vlada prihvatila jednoglasno. HSLS te zaključke u potpunosti podupire, a i sve izjave HSLS-ovih dužnosnika o suradnji i politici Hrvatske prema Haagu u potpunom su suglasju s tim zaključcima, kaže Budiša. »Prema tome, svatko tko govori o bitnim razilaženjima oko suradnje s Haagom u okviru koalicije, morao bi najprije reći u čemu su ta razilaženja. Pa i na zadnjem sastanku šestorice nije istaknuta nikakva bitna razlika, osim u našem različitom shvaćanju političke odgovornosti prema hrvatskoj javnosti kad je riječ o suradnji s Haagom. </p>
<p>Oni koji sad govore o bitnim razlikama, bojim se da zaključke Vlade nisu stvarno već samo formalno prihvatili i da je njihovo zagovaranje izvanrednih izbora radi razlika u koaliciji u politici prema Haagu, zapravo, suprotstavljanje tim zaključcima«, eksplicitan je čelnik HSLS-a. No, zaključuje Budiša, »ako to bude dominantan stav u koaliciji, u što ne vjerujem, onda ćemo imati izbore i za Zastupnički dom zajedno s onima za Županijski dom i lokalnim izborima«. </p>
<p>Prema riječima predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića, prijevremeni izbori i izolacija zemlje zbog nesuradnje s Haagom nemaju veze jedno s drugim. »Kako ćemo se ponašati u odnosima s Haagom, ovisi o hrvatskoj službenoj politici, a tu prije svega mislim na Vladu koja je jedina zadužena za to. Svi ostali koji daju nespretne i ishitrene izjave samo štete Hrvatskoj«, ističe Tomčić. »Prijevremeni bi izbori značili vraćanje unazad za najmanje šest mjeseci i u gospodarsko-socijalnom i u međunarodnom smislu, što Hrvatska sigurno ne može podnijeti. Jedina je šansa za ovu zemlju da se vladajuća koalicija konsolidira i otkloni nedostatke, kojih očito ima, te da se odgovorno prihvati posla. Sve drugo bilo bi eksperimentiranje«, upozorava Tomčić.</p>
<p>Članica Predsjedništva SDP-a Ingrid Antičević-Marinović smatra da bi svako odbijanje suradnje s Haagom bio čin izigravanja izbornih obećanja koalicije. »Na tom tragu shvaćam Kajinovu izjavu o prijevremenim izborima. Suradnja s Haagom temelji se na Ustavnom zakonu donesenom za vrijeme HDZ-a, za koji se čak može reći da je obvezivao na slijepu suradnju«, kaže te dodaje da Rezolucija šestorke i Vladini zaključci otvaraju dijalošku suradnju s Haagom. »Haag nas mora smatrati ravnopravnom stranom ugovornicom, a suradnja se mora temeljiti na argumentima. Građani ne žele biti zatočenici unutar vlastite zemlje, a svađalački odnos s Haagom i apriorno odbijanje suradnje dovelo bi do izolacije Hrvatske«, tvrdi Antičević-Marinović. </p>
<p>Kako nam je rekao predsjednik Liberalne stranke dr. Zlatko Kramarić, u LS-u još nisu raspravljali o mogućnosti prijevremenih izbora. »Ali, ako dođemo u situaciju da biramo između izolacije zemlje i prijevremenih izbora, ja sam za izbore«, naglašava Kramarić. Uvjeren je da će na tim izborima »doći do 'miješanja karata'« unutar šestorke. »Vjerujem da će tih šest stranaka ponovo osvojiti većinu, ali postotak osvojenih glasova pojedinih među šestorkom neće biti isti kao 3. siječnja. U tom smislu LS nema što izgubiti. Ali, da i ima, mislim da je i to mnogo poštenije nego da dovedemo državu u izolaciju. U tome je naša odgovornost«, naglašava čelnik Liberalne stranke. </p>
<p>Mislim da je razmišljanje o prijevremenim izborima prejudiciranje nekih stvari, izjavio je glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković. »Hrvatska je kao država dovoljno zrela i takvom je, bez obzira na neke naše nedostatke u razvoju demokracije, doživljavaju i u svijetu a da bi se dovela u situaciju da mora birati između međunarodne izolacije i prijevremenih izbora«, tvrdi Blažeković. Hrvatska se kao zemlja partner unutar međunarodnih institucija, pa i Haaškog suda, može izboriti za najbolju poziciju koja ju sigurno neće dovesti u izolaciju, smatra. Priznaje da u koaliciji ima tenzija zbog Haaga, ali uvjeren je da one nisu tolike da bi došlo u pitanje funkcioniranje vladajuće šestorke kad bi jedini izlaz bili prijevremeni izbori.</p>
<p>Potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks smatra da prijevremeni izbori ne bi riješili problem suradnje s Haaškim sudom. »Možda Kajin misli da bi novi izbori iznjedrili Vladu koja bi beskompromisno surađivala s Haagom. No, to su puke špekulacije. Mislim da je nerealno očekivanje da bi neka hipotetička vlada, zanemarujući državne i nacionalne interese, slijedila svaki hir koji dolazi iz Haaga«, naglašava Šeks i dodaje da barem nekoliko sljedećih mjeseci prijevremeni izbori nisu u nacionalnom interesu </p>
<p>Zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt kaže da je predlaganje prijevremenih izbora pojednostavljeno gledanje na problem suradnje s Haagom. To nije, kako su govorili u šestorki, samo tehničko pitanje, već ozbiljno pravno i političko pitanje, ističe ona. »Suradnja s Haagom nije pitanje izolacije ili neizolacije zemlje, već pitanje kvalitetnog odnosa koji ne može biti jednosmjeran i ultimativan. To je ozbiljan test za šestorku. Jer, ako će suradnja s Haagom biti razlogom prijevremenih izbora, onda je to pokazatelj da šestorka nisu sposobna obnašati vlast. Izborima se ne bi ništa postiglo, jer bi problem Haaga i dalje ostao«, zaključuje Škare-Ožbolt. </p>
<p>Ivka Bačić, Anuška Fjorović i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Šuman: Nisam smijenjena, a napisi o tome u Nacionalu specifičan su način da mi čestitaju Novu godinu</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Nisam smijenjena, a napisi o tome u Nacionalu specifičan su način da mi čestitaju Novu godinu. Komentar je to Vjere Šuman, glasnogovornice predsjednika Republike Stjepana Mesića, na napise u Nacionalu o tome kako je smijenjena zbog propusta uočenih na nedavnom božićno-novogodišnjem domjenku za novinare na Pantovčaku. Šuman u izjavi novinarima priznaje da je umorna od posla koji radi, ali će, odluči li otići, o tome sama izvijestiti javnost. </p>
<p>Predsjednički domjenak upriličen u srijedu, izazvao je priličnu buku u medijima zbog nekoliko razloga. Prvo, zamjera se Uredu Predsjednika što pozivnice nisu upućene, primjerice, novinarima Ferala, te nekim eminentnim predstavnicima Novog lista i Slobodne Dalmacije. Šuman priznaje propuste, no tvrdi da je jedini kriterij bila suradnja novinara s predsjednikom Mesićem tijekom godine, i to u njegovu Uredu na Pantovčaku. Činjenicu da su neki glavni urednici pozvani, a neki nisu tumači tehničkim razlozima. Naime, Ured je pozivnice slao dostavljačkim vozilom prošloga petka pa je procijenjeno da predstavnicima sedme sile izvan Zagreba one ionako ne mogu stići. Iako je u javnosti pojavljivanje na domjenku kod predsjednika Mesića protumačeno i kao dokazivanje političke moći i prestiža, to nije bio cilj predsjedničkih pozivnica. Glasnogovornica priznaje da se to tako može tumačiti, te se ispričava svima koji su poziv trebali dobiti, a ispušteni su jer nisu izravno tijekom godine surađivali s Predsjednikom.</p>
<p> Jedan od Predsjednikovih savjetnika, Zdravko Jelenović, predložio je za slične prigode ubuduće da Ured šalje pozivnice svim redakcijama, a da one odluče koga će poslati. No, Vjera Šuman to ne podržava smatrajući da će time možda biti učinjenena nepravda onim novinarima koji su doista gotovo svakodnevno u Uredu, a redakcije će se možda odlučiti za nekoga drugog kad su domjenci u pitanju.</p>
<p>To što je i petero suspendiranih urednika i novinara »Odjeka dana«, koji su prije radili »Motrišta«, bilo na Pantovčaku, u javnosti se i među novinarima pogrešno protumačilo kao miješanje šefa države u unutrašnje sukobe HTV-a ili njegova eventualna podrška smijenjenim urednicima. Predsjednikova glasnogovornica objašnjava kako je Mesić »jednostavno otvoren za suradnju sa svima«, te da »ne dijeli novinare, niti je to ikad činio, na podobne i nepodobne«. A na to da je petorka s HTV-a, kako se komentiralo u pojedinim krugovima, izvela spektakl držeći se kao grupa manipulirajući i slikajući se s Predsjednikom, Šuman kaže: »Svi su oni tijekom godine surađivali s Predsjednikom za 'Odjeke dana' ili neke druge emisije, radili su intervjue i uzimali izjave i to je jedini kriterij poziva za domjenak upućen i njima iz našeg Ureda. Slikali su se s Predsjednikom baš kao i mnogi drugi, i ne vidim ništa čudno u tome«. Dodala je da su svi oni imali pozivnice za domjenak. </p>
<p>Šuman je opovrgnula i napise o tome kako je sâm predsjednik Mesić bio ljut zbog njihova pojavljivanja, te podsjeća da je Zoran Šprajc, primjerice, bio na domjenku kod premijera Ivice Račana, »a nitko to nije nikako tumačio«. </p>
<p>Predsjednikova glasnogovornica potvrdila je da je Silvija Luks došla nepozvana, no kad se već našla na ulazu, nedopustivo je da ostane pred vratima, kazala je Šuman koja inače sve medijske napise o domjenku smatra prenapuhanima, što nije bilo potrebno.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Paraga: Haaški osumnjičenici Šarinić, Pašalić, Tuđman, Vukojević i Gregurić</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - »Osumnjičenici Haaškog suda su Hrvoje Šarinić, Ivić Pašalić, Miroslav Tuđman, Vice Vukojević i Franjo Gregurić. Naime, njih se tereti za etnički genocid i prikrivanje ratnih zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini«, rekao je u petak na konferenciji za novinare Dobroslav Paraga, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861. (HSP 1861.), ne želeći otkriti izvor informacija.</p>
<p>»Upravo zato što vladajuća šestorka izbjegava odgovornost i ne procesuira stvarno odgovorne za ratne zločine, Hrvatska se našla u 'klinču'. Kakva je to demokracija i pravna država, kada Vlada prikriva odgovorne za ratne zločine samo zato jer su političari. I ne samo to, ti ratni zločinci i nositelji organiziranog kriminala sudjeluju u izbornoj 'utrci'. Stoga se zbog nespremnosti ili nesposobnosti današnje vlasti stvara dojam u svijetu da je Hrvatski obrambeni rat bio nelegalan i zločinački«, rekao je Paraga, upozorivši da se upravo zbog prikrivanja pravih krivaca, sada žrtvuje general Petar Stipetić, kao što je bio žrtvovan i general Tihomir Blaškić.</p>
<p>Paraga je zapitao zašto hrvatska vlast javno ne kaže da Srbi nisu protjerani iz Hrvatske, nego da je to bilo dogovorno preseljenje Hrvata i Srba. Naime, Paraga tvrdi kako je Hrvoje Šarinić, kao tadašnji premijer, direktno kriv za 'Medački džep', ulazak Hrvatske u rat u BiH, te za preseljenje Srba iz Hrvatske u bosansku Posavinu, kao i preseljenje tamošnjih Hrvata u Hrvatsku. »To je sve bio dogovor između Šarinića i Slobodana Miloševića, pa neka se i sada dogovore tko će prvi u Haag«, poručio je Paraga.</p>
<p>Paraga također tvrdi da je Miroslav Tuđman, kao ravnatelj HIS-a, osumnjičen zbog prikrivanja ratnih zločina i izvođenja raznih »makinacija«. »Franjo Gregurić kao hrvatski premijer 1991. godine, odgovoran je za ratne zločine počinjene u Gospiću, kao i za Pakračku poljanu, dok je Vice Vukojević i sam osobno sudjelovao u etničkom čišćenju«, nabrojao je Paraga.</p>
<p>Na inzistiranje novinara da otkrije izvor takvih podataka, Paraga je inzistirao na svom »diskrecijskom pravu«. Na upit zašto i predsjednik Stipe Mesić onda nije osumnjičenik Haaga, s obzirom da je i on neko vrijeme bio hrvatski premijer, kao i predsjednik Sabora, Paraga je odgovorio da ne zna, ali da pretpostavlja kako se Mesić vjerojatno »iskupio« svojim svjedočenjima, počevši od onoga protiv generala Blaškića, pa na dalje. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Crkva bi sijače mržnje trebala povući s oltara</p>
<p>Hoće li Kaptol reagirati na mise za ustaškog poglavnika Antu Pavelića?</p>
<p>»O sancta simplicitas!« (u slobodnijem prijevodu: »O blažena gluposti!«), zavapio je veliki katolički reformator Jan Hus, kad su na njegovu lomaču stali bacati cjepanice kmetovi za čija se prava borio. Istim bismo uzvikom mogli komentirati besmislice, koje su u četvrtak, u Zagrebu i Splitu, na misi za ustaškog poglavnika Antu Pavelića, prosijali katolički duhovnici, navjestitelji Radosne Vijesti i »korifeji kršćanske blaženosti«: isusovac dr. Josip Ćurić i dominikanac fra Luka Prcela. </p>
<p>Ćurić je u svom ekspozeu najprije preporučio Bogu Poglavnikovu dušu, a onda, pozivajući se na svjedočenje Poglavnikova ispovjednika za Pavelićeva boravka u Rimu, primijetio: »Ne znam nijednog hrvatskog političara koji tako savjesno, duhovnim savjetovanjima i ispovijedanjem, vodi brigu o svojoj duši«. Time je Ćurić pokazao da ni s logikom ne stoji ništa bolje no s Evanđeljem, iako je držao katedru za filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Naravno da je Pavelić morao revno i bogobojazno brinuti za svoju dušu nakon tolikih zlodjela koja su slovom rasnih zakona i njegovim potpisom počinjena. A što Ćurić ne zna nijednog tako savjesnog političara zaista je smiješno! Ispovijed je tajna i normalno je da ispovjednici o njoj sigurno ne obavještavaju Ćurića. A nakon ovakvih galimatijasa, teško će se naći savjestan čovjek i političar koji bi Ćurića izabrao za dušobrižnika. </p>
<p>Fra Prcela, koji za Pavelića redovito drži mise jednom godišnje, rekao je kako bi »govorio o zločinima Ante Pavelića kad bi i komunisti na vlasti (sic!) progovorili o svojim zločinima u Jasenovcu nakon 1945. i u Bleiburgu«. Zaista jadna matematika, a još jadnija etika! Zar su Pavelićevi zločini manji zato što ih je činio i Tito? Razvijajući dalje svoju čudnu dijalektiku, Prcela je primijetio da su komunisti ubijali svoj narod, a ustaše branili svoj narod onako kako ga treba braniti, što je notorna neistina. I komunisti i ustaše bili su nepomirljivi i nemilosrdni prema svojim neprijateljima. No, komunisti su identificirali neprijatelje po ideološkoj osnovi, a ustaše, osim te, i po rasnoj, vjerskoj i nacionalnoj. Prceli, kao »očitom kršćanskom humanistu«, negdje je izmakla središnja kršćanska poruka da u Kristu nema mjesta podjelama na crne i bijele, obrezane i neobrezane, svoje i tuđe, već ima mjesta samo za čovjeka. Na žalost, mnogima poput njega još nije svanulo da nacionalizmu nema mjesta u autentičnom kršćanstvu, iako su ga kroz povijest rado grlile (i još to čine) i Katolička i pravoslavne crkve. On protiv svih činjenica veliča Pavelića kao »simbol otpora i borbe za samostalnost hrvatskog naroda«, iako je njemu omiljeni Poglavnik amputirao povijesne dijelove Hrvatske od Istre preko Primorja do dijelova Dalmacije i poklonio ih Mussolinijevoj Italiji, a nezaštićeni narod u tim krajevima izložio teroru talijanskih fašista i četničkih pomagača. »Kolikogod se godinama blatila NDH i Ante Pavelić, oni će uvijek ostati u našim srcima«, zaključio je Prcela koji je svojim apologikama srednjovjekovnom mračnjaštvu definitivno potvrdio da mu je »Maleus Maleficarum« (inkvizitorski priručnik za progon vještica) bliži od Evanđelja. </p>
<p>U svojoj savjesnosti Ćurić i Prcela nisu zaboravili ni novinare. Ćurić mrtav-hladan reče: »Njihova je zadaća da medijskim linčem nastave progone što su ih od 1945. provodili avnojevski komesari po Maceljskom gorju, raznim Jazovkama i drugim logorima smrti zapadnog Balkana«. A fra Prcela bijaše još suptilniji: »Današnji novinari nisu pravi novinari, nego strvinari koji žele nered u hrvatskom narodu i nastavak prolijevanja hrvatske krvi«. Eto, tako su slavitelji jednog ratnog zločinca proglasili novinare poticateljima zločina. Ispada da je za neke »bogobojazne dušice« veće zlo ukazati na zločin nego počiniti ga. </p>
<p>Iako smo se i na dosadašnjim misama za »dragog Poglavnika koji s nevinom dječicom blaženo gleda Gospodina u Nebu« (kako je to prije nekoliko godina nadahnuto pojao jedan drugi dominikanac - fra Vjekoslav Lasić), naslušali bizarnosti, posljednje tirade koje su izašle iz usta dr. Ćurića i fra Prcele uistinu govore da postoje ljudi unutar Crkve koji sustavno blate njenu duhovnu misiju i koji svojim šovinističkim, rasističkim, u biti antihumanističkim ispadima pružaju pred vjernicima i civiliziranom javnošću posve izopačenu sliku kršćanskog duhovnika, dijametralno oprečnu onim vrlinama i vrijednostima kršćanstva zavještanim u Evanđelju. Čovjek se naprosto mora zapitati kome i s kakvim autoritetom takvi ljudi mogu propovijedati kršćansku ljubav, snošljivost, bratstvo i poniznost, kad takvim svojim istupima pružaju upravo groteskan primjer uskogrudnosti i ograničenosti. </p>
<p>Takvi se ispadi svako malo ponavljaju bez adekvatnog odgovora i sankcija crkvenih vlasti. Crkva mora biti svjesna da na javno žigosanje takvih vulgarnosti u medijima ne može dovijeka odgovarati šutnjom i čekanjem da se prašina slegne. A još manje potezati za floskulama što neki ljudi Crkve u zadnje vrijeme sve češće čine, o tome da je na djelu anticrkvena histerija »povampirenog komunističkog agitpropa«. Činjenica je da ozbiljni i razumni ljudi, koji ni s komunizmom, niti s ustaštvom nemaju nikakve veze, a koji u crkvu idu radi duhovne okrepe, mogu jasno vidjeti kako im se povremeno s oltara plasiraju takve i slične bizarnosti, za kakve sigurno ne bi mirne duše rekli: »Iz popovih usta u Božje uši!«. Ako ne već radi istine i javnosti, onda već radi normalnih vjernika, takve sijače mržnje trebalo bi napokon povući s oltara.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mučnjak: Krajnje je vrijeme da se Vlada prihvati posla</p>
<p>Svečanom sjednicom HUS-a obilježena 10. obljetnica djelovanja te sindikalne središnjice / Ovo što je dosad Vlada pokazala rezultiralo je neisplatom plaća, otkazom radnicima, nepoštivanjem ugovorenih prava, pri čemu Vlada socijalni dijalog vodi samo s odabranim SSSH-om, istaknuo je čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - »Godina od koje se očekivalo da će donijeti bolji život svima, a ne samo njima, za radnike je bila godina razočaranja i otrežnjenja. Naslijeđeno stanje jest teško, no nova vlast ni nakon godinu dana nije počela ostvarivati obećanja. Umjesto toga bavila se svojim plaćama i mirovinama, kadrovskim premetaljkama i obavještajnim aferama«, kazao je predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak u petak na svečanoj sjednici kojom je obilježeno deset godina osnivanja te sindikalne središnjice.</p>
<p>Krajnje je vrijeme da se Vlada prihvati posla, istaknuo je Mučnjak, jer ovo što je dosad pokazala rezultiralo je neisplatom plaća, otkazom radnicima, nepoštivanjem ugovorenih prava, pri čemu Vlada socijalni dijalog vodi samo s odabranim SSSH-om. Pred nama je, nastavio je, mukotrpni put na izgradnji tripartitnih odnosa jer je državi potreban socijalni dijalog i socijalni mir, a o sindikatima ovisi hoće li biti samo ukras u demokratskom društvu ili će se izboriti za moralnu vlast, koja će raditi u korist radnika. </p>
<p>»Točno prije deset godina, 29. prosinca 1990., utemeljen je HUS s vjerom u slobodnu, suverenu i nezavisnu državu«, kazao je organizator Osnivačkog sabora HUS-a Niko Gunjina. On je podsjetio na veliki radnički prosvjed 20. veljače 1998. na Trgu bana Jelačića, rekavši kako su sindikati tim prosvjedom željeli pridići pobjedničku, ali gospodarski, socijalno i politički posrnulu Hrvatsku, no od HDZ-a nije bilo ni sluha niti volje za promjene. </p>
<p>Na HUS-ovu proslavu nije se odazvao nitko iz državne vlasti, a premijer Ivica Račan i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić ispričali su se zbog zauzetosti poslom. Od pozvanih političkih stranaka HUS-ovcima su u čestitare došli samo Marko Veselica (HKDU) i Tonči Tadić (HSP), a od sindikalista Boris Kunst (URSH), Krešimir Sever (NHS) i Ivica Ihas (Sindikat državne uprave).</p>
<p>Na svečanoj sjednici podijeljene su zahvalnice za doprinos u razvoju i demokratizaciji sindikata. Zahvalnice su dobili Antun Vujić kao bivši predsjednik Socijaldemokratske stranke Hrvatske i prijatelj sindikata, Branimir Lokin, Stjepan Baloban, Ilija Rkman, Ante Klarić, Rudy Porter, te troje novinara - Ljubinka Marković, Ljubica Gatarić i Anđelko Erceg. Dodijeljene su i povelje sindikatima poduzeća koji su bili osnivači HUS-a, te pojedincima. </p>
<p>Zahvaljujući na priznanju Antun Vujić, koji na skup nije došao kao ministar uime Vlade, rekao je da je proteklih godina prijeđen mukotrpan put u izgradnji sindikata, te dodao da se zalaže za pluralizam sindikalne scene, ali i za zajedništvo i solidarnost. »Ovo mi je prvo javno priznanje i zato ga primam s osobitim zadovoljstvom«, rekao je Branimir Lokin. Hrvatska nema ni koncepciju, niti strategiju razvoja, a u sadašnjim prilikama nužan je sveopći konsenzus u državi, dodao je Lokin i najavio da će s takvim prijedlogom izići u javnost do kraja ožujka. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatska i Albanija jedine u Europi nemaju svoj atlas flore i faune!</p>
<p>DUBROVNIK, 29. prosinca</p>
<p> - Povodom Svjetskog dana biološke raznolikosti na dubrovačkom je Stradunu u petak prodajom sadnica započela središnja akcija za pomoć pošumljavanju Dubrovačko-neretvanske županije. Tom je prigodom u Gradu boravio i ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević sa suradnicima, a svaki građanin koji uplati 20 kuna, koliko iznosi cijena jedne sadnice, dobio je (ili će dobiti) zahvalnicu s potpisom ministra i direktora Hrvatskih šuma Željka Ledinskog. </p>
<p>Za početak bit će pošumljeno 3,5 hektara razminirane površine ispod Žarkovice, i to koncem veljače 2001. Tom se akcijom, naime, želi pomoći pošumljavanju opožarenih površina, ali i apelirati na svijest građana o njihovoj ulozi u prevenciji od požara. Na konferenciji za novinare predstavljeno je i englesko izdanja knjige »Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj sa strategijom i akcijskim planovima zaštite«.</p>
<p>Smanjivanjem vrsta na globalnoj razini, istaknuto je, cijeli planet postaje sve ugroženiji, kako za opstanak flore i faune, tako i za samog čovjeka. Pretpostavlja se da se ukupan broj vrsta kreće između 10 i 30 milijuna, dok svake godine nestane 40.000 vrsta, što uvelike smanjuje cjelokupnu ekološku ravnotežu i stabilnost. Biolozi su izračunali da će tijekom idućih trideset godina nestati oko 20 posto poznatih vrsta, a do kraja idućeg stoljeća moglo bi, uz ovakav trend, nestati oko 50 posto biološke raznolikosti.</p>
<p>S obzirom da je Hrvatska jedna od dviju europskih zemalja (druga je Albanija) koje nemaju svoj »atlas flore i faune«, valja još žurnije krenuti s inventarizacijom ukupnoga bio-svijeta za koji je rečeno da je 'najbogatiji' upravo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Posebice se to odnosi na Nacionalni park Mljet i Malostonski zaljev. A uz početak te akcije Ministarstvo će se založiti i za unapređenje krajobraza za koji je istaknut nedostatak njegova planiranja. Hrvatska se inače nalazi među 30 zemalja svijeta najveće biološke raznolikosti, a posebice raduje što će se projekt »Zaštite krških eko sustava«, koji Svjetska banka financira s pet milijuna dolara, bazirati upravo na našem Velebitu. Među ostalim, Ministarstvu je upućen i prijedlog za poticaj obnove maslinika kako bi se zemljište privelo svrsi, a trebalo bi posaditi oko 100.000 sadnica na 397 hektara površine. (Katica Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Fond za privatizaciju raspisao novi natječaj za prodaju Tvornice vijaka Knin </p>
<p>KNIN, 29. prosinca</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) koji je vlasnik 95 posto dionica najvećega kninskog poduzeća, Tvornice vijaka (TVIK), raspisao je novi natječaj za prodaju te tvrtke koja se ovaj put prodaje prema posebnim uvjetima i za jednu kunu. Novi vlasnik TVIK-a morat će ispuniti sve uvjete iz natječaja, što znači da mora podmiriti obveze prema vjerovnicima teške 28 milijuna kuna i sva tekuća dugovanja, jamčiti radni odnos za 150 radnika, koliko ih je danas zaposleno u tom poduzeću... Natječaj je otvoren do 20. siječnja. </p>
<p>Zainteresirani su se javljali i na dosadašnje natječaje, ali HFP nije odabrao ničiju ponudu. Radnici koji su već tri mjeseca u štrajku nestrpljivo očekuju ishod najnovijeg natječaja. </p>
<p>Prije Domovinskog rata TVIK je zapošljavao oko 3.500 radnika, gotovo onoliko koliko je danas nezaposlenih evidentirano na Zavodu za zapošljavanje. Neposredno nakon »Oluje«, u ovoj tvrtki, najvećoj na području posebne državne skrbi, zaposlilo se sedamdesetak radnika, a danas ih je 130. Poduzeće je u međuvremenu promijenilo dvojicu direktora, Ivana Barišića i Davora Vareninu a sada je vršitelj dužnosti direktora Ivica Alilović, koji muku muči namičući novac za minimalne plaće. </p>
<p>Radnici, nezadovoljni neispunjenim obećanjem o podmirenju pet zaostalih minimalnih plaća, uporno štrajkaju i ne žele se odazvati pozivu na rad dok im se ne podmire dugovanja. U međuvremenu, TVIK je ostao i bez struje zbog neplaćanja računa. </p>
<p>TVIK nije uspio pronaći tržište za svoju vijčanu robu pa je nekoliko godina opstao zahvaljujući kreditnim sredstvima HBOR-a. Riječ je o 14 milijuna kuna koliko je HBOR odobrio TVIK-u za modernizaciju i proširenje proizvodnje, međutim kada se vidjelo da se čak devet milijuna kuna potrošilo na plaće zaposlenih, a istodobno se ništa nije uradilo na modernizaciji i proširenju proizvodnje, HBOR je odlučio usporiti dotok novca. Bivša Vlada odobrila je 2,5 milijuna kuna za isplatu nekoliko plaća, međutim sve je to bilo nedovoljno, a nezadovoljstvo radnika raslo je iz dana u dan i kulminiralo u kolovozu. </p>
<p>Na prvi raspisani natječaj za prodaju dionica TVIK-a čija je knjigovodstvena vrijednost procijenjena na čak 104 milijuna kuna, što je po mišljenju mnogih pretjerano, javio se hrvatski iseljenik u Americi John D. Vujević, kojemu je HFP čak bio predao TVIK za pet milijuna dolara s obvezom dokapitalizacije i zapošljavanja 240 radnika, ali je nakon dva mjeseca HFP odustao od potpisanog ugovora. Nakon toga govorilo se kako je za ovu tvrtku zainteresiran slovenski kupac pa se sada očekuje i ta ponuda. </p>
<p>Radnici i Sindikat su tražili od države razumijevanje, odnosno da se zaštiti domaća proizvodnja vijaka tako da njihovu robu kupuju domaća brodogradilišta, HŽ i HEP, međutim odgovor do danas nisu dobili. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Novi bi izbori značili dugotrajan zastoj za Hrvatsku, ističe Škare-Ožbolt</p>
<p>SPLIT, 29. prosinca</p>
<p> - Ako ne postignemo nacionalni konsenzus oko pitanja suradnje s Haaškim sudom, stavit ćemo na kocku sudbinu hrvatskih generala i nacionalne interese, izjavila je u petak na konferenciji za novinare potpredsjednica Demokratskog centra (DC) Vesna Škare-Ožbolt. Čelnica DC-a tvrdi kako se nitko nema pravo kockati s hrvatskim nacionalnim interesima, te kako je prijeko potrebno da se stišaju polemike u javnosti, koje dodatno kompliciraju probleme s Haagom. </p>
<p>»Kako je moguće da neki aktivni generali, poput Imre Agotića, imaju pravo polemizirati u javnosti i donositi političke ocjene o važnim pitanjima«, upitala je Škare-Ožbolt i dodala da takvo pravo nije imala skupina hrvatskih generala, koji su zbog svojih istupa bili suspendirani. Suradnja s Haagom ne smije biti tehničko pitanje, kaže čelnica DC-a i napominje da je riječ o pravnom i političkom pitanju. </p>
<p>Hrvatska treba surađivati s Haagom, ali ta suradnja ne smije biti jednostrana, već mora polaziti od dokumenta, koji je nedavno objavila hrvatska Vlada, istaknula je Škare-Ožbolt. Suradnja s Haaškim sudom predstavlja kamen spoticanja u vladajućoj koaliciji, pa se već otvoreno govori o njezinu raspadu i raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, rekla je čelnica DC-a, naglasivši kako ne bi bilo dobro da dođe do novih izbora, »koji bi značili dugotrajan zastoj za Hrvatsku«. </p>
<p>Prema njezinim riječima, treba biti svjestan toga da Haaški sud, svojim postupcima, dokazuje da ga ne zanimaju individualni zločini. Štoviše, zahtjevi Haaga za dostavljanjem dokumentacije o »Bljesku« i »Oluji«, te podizanje optužnica protiv hrvatskih časnika, nedvojbeno upućuju na kriminalizaciju Domovinskog rata, mišljenja je Škare-Ožbolt. »Nešto ne štima, stvari su očito krivo postavljene, jer Haag polazi od toga da je Hrvatska vojska izvršila agresiju na tzv. Republiku Srpsku Krajinu i da je počinila etničko čišćenje«, upozorila je potpredsjednica DC-a, naglasivši kako se Vladin Ured za suradnju s Haaškim sudom nepotrebno nalazi na margini zbivanja. </p>
<p>Na upit je li netko iz državnog vrha odgovoran za »pojačane apetite« Haaga prema Hrvatskoj, Škare-Ožbolt je kazala kako ne želi špekulirati o tome, ali da su kardinalne greške ipak počinjene. »Ima i onih koji bi jedva dočekali prijevremene izbore, pa namjerno stvaraju afere i produbljuju krizu s Haaškim sudom«, ustvrdila je. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić u prvih deset mjeseci mandata u više od 20 državničkih posjeta </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca </p>
<p> - Nakon dva kruga predsjedničkih izbora, hrvatski su građani dali svoje povjerenje Stipi Mesiću. Na njegovu inauguraciju 18. veljače ove godine došli su brojni europski i svjetski političari dajući time podršku demokratskim promjenama u zemlji. U predizbornoj kampanji Mesić je obećao da će biti predsjednik građanin i predsjednik inicijative. Glavna politička odrednica koja je obilježila njegov desetomjesečni mandat jest izlazak Hrvatske iz međunarodne izolacije, čemu je pridonijelo i njegovih više od 20 državničkih posjeta.</p>
<p> Ispunjavajući predizborno obećanje o promjeni hrvatskoga Ustava, Mesić je osnovao stručnu radnu skupinu koja je surađivala s Vladinom, no nisu bili rijetki nesporazumi najčešće oko novih, smanjenih, ovlasti predsjednika Republike. Drugi kamen spoticanja između Predsjednika i Vlade bilo je pitanje nadzora nad tajnim službama što još nije riješeno, te suradnja Hrvatske s Haaškim sudom.</p>
<p> Smatrajući da je izlazak iz gospodarske krize moguć jedino poticanjem vlastite proizvodnje čime će se privući i strani kapital, Predsjednik je osnovao i stručnu radnu skupinu za pripremu prijedloga za informatizaciju Hrvatske, te skupinu koja će predložiti strategiju razvitka agrara i područja od posebne državne skrbi. Okupio je i tim stručnjaka za razvoj športa, te najavio osnivanje stručne skupine za izradu prijedloga u vezi sa smanjenjem broja nezaposlenih.</p>
<p> Mandat predsjednika Mesića obilježilo je i njegovo nastojanje za što boljom suradnjom s Haaškim sudom, na temelju obveza koje je Hrvatska preuzela. S tim u vezi više je puta pozvao nadležne u pravosuđu da Hrvatska sama procesuira počinitelje eventualnih ratnih zločina.</p>
<p> Temeljem za izlazak iz gospodarske krize predsjednik Mesić smatra funkcioniranje pravne države, reviziju pretvorbe i privatizacije, vraćanje isisanog novca iz hrvatskih poduzeća te procesuiranje onih koji su do bogastva došli na nezakonit način. Nastojeći demistificirati funkciju predsjednika države i biti predsjednik građanin, Mesić je svoj ured otvorio onima koji su ga izabrali i koji mu svoje probleme mogu ispričati uz kavu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Da ima uvjeta za Mesićev opoziv, HSP bi ga sam pokrenuo, kaže Đapić</p>
<p>OSIJEK, 29. prosinca</p>
<p> - Hrvatska stranka prava u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji polučila je na proteklim parlamentarnim izborima do sada najbolje rezultate, a u 2001. godini očekuje onoliko povjerenje birača, koliko bi im omogućilo da ozbiljno preuzmu dio odgovornosti za svoju stranku, rekao je u petak na konferenciji za novinare Gordan Matković, predsjednik HSP-ove osječke podružnice »Ante Paradžik«. Konferenciji je nazočio i prvi čovjek HSP-a Anto Đapić. </p>
<p>Kako je primijetio Đapić, hrvatsko biračko tijelo 3. siječnja glasovalo je prizivajući promjene. Nije glasovalo za diranje u temelje hrvatskih državotvornih odrednica, ali zasigurno jest za promjene u gospodarstvu i socijalnom položaju, odnosno za bolji život. »Svjedoci smo da promjene koje su se dogodile u političkom smislu nisu dovele do promjene na bolje u gospodarskom i socijalnom smislu, a dovedeni su čak u pitanje i temelji hrvatske državne politike, u smislu kriminalizacije Domovinskoga rata i odnosa Hrvatske prema položaju Hrvata u BiH«, upozorio je Đapić. </p>
<p>Ključna primjedba HSP-a prema vlasti jest da Vlada u proteklih godinu dana nije načinila gospodarsku strategiju razvoja Hrvatske, rekao je Đapić. Prema njegovim prognozama, sljedeću će godinu obilježiti suradnja s Haaškim sudom. Sve što se događa unutar šestorke, »jasno pokazuje da je suradnja s Haaškim sudom došla u poziciju u kojoj će se praktički lomiti hrvatska suverenost i rezultati Domovinskog rata«, ocjenjuje Đapić. Svako improviziranje te suradnje dovodi do teških podjela unutar hrvatskog naroda koje su ionako vrlo vidljive, upozorio je. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje podržava li HSP stajalište o potrebi referenduma za suradnju Hrvatske s Haagom, Đapić je odgovorio kako bi HSP pokrenuo i prikupljanje potpisa za to. »Sve ovisi o ponašanju hrvatske Vlade kada u siječnju u Zagreb dođe Carla Del Ponte«, dodao je Đapić. Ako Vlada jasno ne bi dala do znanja kako se treba definirati objektivna odgovornost, HSP bi mogao prikupiti 400.000 potpisa i time bi se Sabor obvezalo na referendum. </p>
<p>Na pitanje što misli o najavi Vladimira Šeksa da se predloži izglasavanje nepovjerenja predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, Đapić je odgovorio kako su i u HSP razmišljali o takvoj inicijativi, ali da je to potrebna dvotrećinska većina u Saboru. »Kad bi postojali uvjeti za njegov impeachment, HSP bi to apsolutno ne samo podržao nego i pokrenuo, međutim, realno, to se može rješavati samo izborima«, zaključio je predsjednik HSP-a. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pred naletom većih trošarina automobili se kupuju bez obzira na model ili cijenu </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Najava primjene novih trošarina na osobna vozila s početkom nove godine prouzročila je u prosincu pravu navalu kupaca na salone automobila. Primjenom pet posto viših trošarina na prodajnu cijenu vozila, država od 1. siječnja 2001. planira udvostručiti proračunski prihod od te stavke. Umjesto ovogodišnjih 120 milijuna kuna, u narednoj se godini očekuje prihod od oko 270 milijuna kuna samo od trošarina.</p>
<p> Reakciju kupaca na poskupljenje nije trebalo dugo čekati. Prema nekim podacima, samo je u studenom i prosincu prodano oko 11.000 novih automobila. Nagađa se da bi zbog novih trošarina, ali i stalnog trenda porasta prodaje, broj prodanih vozila u ovoj godini mogao doseći nevjerojatnih 60.000. Premda bi se, na temelju postignutih rezultata u posljednja dva mjeseca, od trgovaca motornih vozila moglo očekivati isključivo zadovoljno trljanje ruku, njihova je reakcija potpuno drukčija. </p>
<p>Prije dvadesetak dana, grupacija zastupnika Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima upozorila je da će izmijenjene trošarine znatno povećati cijenu novih automobila i upropastiti jednu od najstabilnijih gospodarskih grana. </p>
<p>Kad je riječ o ambiciozno planiranom proračunskom prihodu od 270 milijuna kuna od trošarina u 2001., trgovci automobilima smatraju da će primjena petpostotnog poskupljenja samo smanjiti prodaju, a time i dodatno ugroziti sigurnost na domaćim cestama. </p>
<p>»Kao i većina drugih zastupnika, i mi bilježimo izvrsne rezultate u prodaji automobila u posljednja dva mjeseca. Međutim, što nam to vrijedi kad ljudi kupuju jer im se žuri, a ne zato što im se neki model sviđa«, pojašnjava za Vjesnik Dražen Jugović, direktor prodaje u Renaultu Hrvatska. Prema njegovim riječima, od euforije zbog vrtoglavog rasta prodaje mnogo je važnije stabilizirati tržište automobila i tako izbjeći dosadašnje neočekivane skokove cijena. Jugović ističe da Renault Hrvatska još ne razmišlja o eventualnim mjerama kojim bi se ublažio šok do kojega će neminovno doći primjenom viših trošarina. To predstavništvo već ima određenu zalihu automobila koji su kupljeni uz važeće trošarine, pa se računa da će ih kupci preuzimati tijekom siječnja. </p>
<p>U Opel Đačiću kažu da je povećanje prodaje u prosincu evidentno, no ono je i posljedica nešto povoljnijih uvjeta za kupce. Premda kupnjom uz važeće trošarine najviše novca ušteđuju kupci skupljih modela, voditelj prodaje u Opel Đačiću Robert Žagar kaže da se građani jednako zanimaju i za srednju kategoriju vozila (Astra ili Corsa) , kao što su »astra« ili novi model »corse«. I u toj autokući pričekat će reakciju tržišta na nove uvjete prodaje i tek, ako to bude potrebno, tada reagirati. I Hyundai auto siječanjski šok planira ublažiti zalihom automobila nabavljenih potkraj ove godine, a najavljuje i posebne kreditne akcije za kupce.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Od Nove godine niže carine na tekstil, cement, mlijeko, meso, sokove, pivo... </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - S Novom godinom na snagu stupa Uredba o carinskoj tarifi, na čije se donošenje Hrvatska obvezala ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Prema odredbama Uredbe koje će vrijediti cijele sljedeće godine, prosječna nominalna carinska stopa za industrijske proizvode iznosit će samo šest posto, što je manje čak i od onoga što WTO traži od Hrvatske. Istaknula je to u petak u razgovoru s novinarima pomoćnica ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose Olgica Spevec.
Prema novoj carinskoj tarifi, najviša carina za industrijske proizvode iznosit će 18,8 posto, a pokrivat će industrijske grane poput tekstilne i cementne industrije, te proizvodnju i preradu naftnih derivata. Njome se, naime, žele zaštititi one industrijske grane koje država smatra osjetljivima ili koje još nisu završile restrukturiranje. Unatoč tome, carine su niže nego u ovoj godini kad su iznosile 20 posto, a do 2005. trebale bi pasti na 14 do 15 posto, pojasnila je Spevec. </p>
<p>Od Nove godine niže carine vrijedit će za niz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, među kojima pomoćnica ministra ističe meso, mlijeko i mliječne prerađevine, konditorske proizvode, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, čokoladu, sokove, sladoled, kobasice... Carina na uvoz piva smanjit će se sa sadašnjih 40 na 32 posto, s tendencijom daljnjeg pada na nultu stopu. Inače, carina na uvoz tog pića do kraja studenoga iznosila je više od 70 posto. </p>
<p>»Carine na poljoprivredno-prehrambene proizvode smanjivat će se i dalje. Još se, međutim, ne može sa sigurnošću reći za koliko će one pasti 1. siječnja, jer se na mnoge od njih primjenjuju kombinirane carine«, rekla je Spevec. </p>
<p>Pomoćnica ministra gospodarstva upozorila je da sniženje carinskog opterećenja ne znači automatski i pad maloprodajnih cijena. Njihovo drastičnije smanjenje moglo bi uslijediti tek nakon što Hrvatska sklopi ugovore o slobodnoj trgovini s nizom zemalja, što će dodatno ojačati konkurenciju na hrvatskom tržištu i pojačati pritisak na pad cijena.</p>
<p>Spevec je dodala i kako iz domaćeg industrijskog sektora dosad nije dobila niti jednu pritužbu zbog sniženja carinske zaštite. Naprotiv, kaže, pojedini domaći proizvođači tražili su dodatno smanjenje carina jer shvaćaju da takva mjera njima otvara vrata stranih tržišta. </p>
<p>Ivica Hanžek, komercijalni direktor Dione, rekao nam je da, iako zasad nema naznaka od uvoznika da će snižavati cijene na pojedinu robu koja ima niže carine, manja korekcija cijena može se očekivati odmah nakon godišnje inventure. A one u velikim trgovačkim lancima traju između 2. i 6. siječnja.</p>
<p>No, Hanžek ne vjeruje da će osjetnije pojeftiniti uvozno pivo i neki drugi proizvodi s liste smanjenih carina, koji su i dosad bili prilično skuplji od domaćih proizvoda. </p>
<p>Početak 2001. donosi i znatno povoljnije uvjete tekstilcima za izvoz na tržište Europske unije. Naime, 1. siječnja počet će primjena Ugovora o tekstilu kojim se izvoz tekstilne industrije na tržište Unije u potpunosti oslobađa carina i količinskih ograničenja (kvota). O važnosti Ugovora svjedoči podatak da Hrvatska godišnje na tržište EU-a izveze tekstila i tekstilnih proizvoda u vrijednosti oko pola milijarde dolara.</p>
<p> Prvoga siječnja počinje primjena Ugovora o slobodnoj trgovini s Bosnom i Hercegovinom, a ukidaju se i posljednje carine na industrijske proizvode u trgovini sa Slovenijom, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Ističu da će uvoz svih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda iz BiH odmah u cijelosti biti oslobođen carine, a carina na hrvatski izvoz u BiH postupno će se smanjivati u sljedeće tri godine. </p>
<p>U 2001. godini carina za hrvatski izvoz u BiH bit će 30 posto niža od sadašnjih, godinu kasnije 40 posto niža, a 2003. čak 60 posto manja. Početkom 2004. godine postupno će se ukinuti. No, od iduće godine prvi put hrvatska carinska tarifa sadrži dodatak - »kvote za zemlje članice WTO-a«. Primjerice, tako će se u 2001. godini biti moguć uvoz 1200 tona goveđega mesa s carinom samo 15 posto, dok će redovita carinska stopa biti 9,5 posto plus 64,9 eura na 100 kilograma, te dodatnih 300 tona goveđeg mesa za koje će redovita carina biti 46,5 posto. Bez obveze plaćanja svote izražene u eurima, uz carinu od 10 posto, bit će moguće uvesti tisuću tona smrznutog svinjskog mesa. </p>
<p>Zanimljivo je da će se moći uvesti i 26,5 tona pšenice uz redovitu carinu od 9,6 posto plus 3,8 eura po kilogramu, iako Hrvatska ima znatnih tržišnih viškova pšenice. Uz to, na uvoznim su listama uz carine rafinirani šećer i šećer od trske, te ukupno 150 tona čokoladnih proizvoda.</p>
<p>Adriano Milovan i Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Početkom 2001. Ina mijenja cijene naftnih derivata</p>
<p>Cijene će se svakih 15 dana usklađivati sa promjenama svjetskih cijena nafte i derivata, tečaja dolara, poreza i ostalih ulaznih troškova </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Vladina Koordinacija za gospodarstvo je u četvrtak dala »zeleno svjetlo« uvođenju tzv. formule za automatsko usklađivanje cijena Ininih naftnih derivata sa svjetskim cijenama nafte, derivata, tečaja dolara, promjenama poreza i ostalih ulaznih troškova tako da će automatizam biti uveden već od početka naredne godine.</p>
<p>»Vlada će, kako smo obaviješteni, takav način određivanja naših cijena prihvatiti na prvoj sjednici u 2001. godini planiranoj za 4. siječnja. Međutim, kako je nedavno spuštanje cijene benzina bila priprema za uvođenje automatizma ne očekujemo da će na početku doći do većih promjena cijena derivata. Cijene benzina i dizela vjerojatno, ako u međuvremenu ne dođe do većih promjena ulaznih troškova, nećemo mijenjati ili će promjene biti neznatne, a nešto više (pet do sedam posto) bi mogli poskupiti lož ulje i tzv. plava nafta za ribare i poljoprivrednike«, izjavio je za Vjesnik dr. Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine.</p>
<p>Nakon uvođenja automatizma stručnjaci Ine će svakih 15 dana obračunavati promjene ulaznih troškova na temelju čega će se, ako promjene budu veće od četiri posto, određivati nove cijene. Sve to kontrolirat će Ministarstvo gospodarstva. </p>
<p>Da se početkom godine uvodi automatizam u određivanje cijena naftnih derivata te da zbog toga u početku ne očekuju značajnije promjene cijena potvrdili su nam i u Ministarstvu gospodarstva. Prema njihovim informacijama svjetske cijene nafte i dalje lagano padaju, ali bi dolazak prave zime mogao povećati potražnju a time i cijene. </p>
<p>Njihovi stručnjaci upozoravaju da će se tijekom naredne godine vjerojatno morati povećati i cijene prirodnog plina (prema sadašnjem stanju deset do 20 posto) budući postojeće, unatoč rasta svjetskih cijena tog energenta, nisu mijenjane već tri godine. Tako sada prostorni metar uvoznog plina stoji oko 16 dolara, a Ina ga prodaje po otprilike 12 dolara što im stvara velike gubitke. Ne očekuju bitnije promjene cijena struje (možda samo korekcije između različitih tarifa), ali ističu da bi toplinska energija zbog rasta ulaznih troškova trebala dosta poskupiti. </p>
<p>Što se tiče najavljene energetske reforme i liberalizacije energetskih tržišta u siječnju i veljači će vjerojatno biti potpisani ugovori sa savjetnicima za restrukturiranje i izbor najboljeg pristupa privatizaciji Ine i HEP-a. Nakon toga treba donijeti paket zakona o energetskim tržištima i Državnoj regulatornoj agenciji te zakone o privatizaciji Ine i HEP-a. Sve to će vjerojatno potrajati do jeseni sljedeće godine što znači da se privatizacija dvije najvažnije državne energetske tvrtke može očekivati tek u 2002. godini.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Uginula krava posvađala Ministarstvo poljoprivrede i »Večernjak«</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u petak je priopćila da na području Hrvatske nije zabilježen ni jedan slučaj goveda odoljelog od kravljeg ludila, odnosno spongiformne encefalopatije, te da u skladu s Međunarodnim kodeksom o zdravlju životinja (OIE) Hrvatska ima status zemlje slobodne od kravljeg ludila. </p>
<p>Naime, u tekstu o uginulom govedu u Dubrovčaku Lijevom kod Ivanić Grada, Večernji list u broju od petka ističe da vlasnik tog goveda sumnja u »kravlje ludilo«. No, u Ministarstvu tvrde da je govedo uginulo od neuroloških smetnji, odnosno da je riječ o oboljenju uzrokovanom metaboličkim poremećajem što se ne može dovesti u vezu s »kravljim ludilom«. </p>
<p>Ministarstvo zamjera Večernjaku da, među ostalim, zbog senzacionalističkih i neutemeljenih razloga »sije paniku i sugerira svojim čitateljima, odnosno hrvatskoj javnosti, da je Hrvatska u najmanju ruku puna 'kravljeg ludila'«, te da »takvi i slični članci nanose nesagledive gospodarske i druge štete« zemlji. </p>
<p>Međutim u Večernjakovom priopćenju što ga je potpisao Branko Tuđen, glavni urednik tog dnevnika, kaže se da u tekstu njihova novinara Renata Ivanuša, objavljenom pod naslovom »Uginula krava - vlasnik sumnja na kravlje ludilo«, nigdje nije napisano da je to govedo uginulo od kravljeg ludila, već da tamošnji mještani imaju pravo sumnjati i strahovati bez obzira na stav Ministarstva. Tuđen ističe da novinari ne mogu biti »krivi za sve« iako su »zapravo obavili dio posla što su ga trebali napraviti veterinari, na vrijeme pojašnjavajući tamošnjim mještanima od čega je bolovala krava u staji njihova susjeda koja je pritom uginula u velikim mukama«. No, veterinari su taj dio posla očito zaboravili već su odrezali glavu uginuloj životinji pred preplašenim mještanima i odnijeli je u Zagreb na analizu, dok su ostatak lešine jednostavno zakopali, navodi Tuđen u priopćenju. </p>
<p> No, za konačne ocjene valja pričekati još desetak dana, koliko treba do kraja stručnih veterinarskih analiza tkiva uginule životinje, zaključuje glavni urednik Večernjeg lista. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Matković: Uprava HRT-a ima pravo raspoređivati ljude </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Mislim da je pravo Uprave da raspoređuje ljude onako kako misli da je bolje. To jesam li ja zadovoljan ili ne - sporedna je stvar, kazao je u petak za Vjesnik Damir Matković komentirajući odluku Uprave HRT-a i direktora Mirka Galića da ukine mjesta direktorovih pomoćnika. Matković je, naime, bio Galićev pomoćnik za javnu televiziju, a uz njega su u četvrtak razriješeni Zlatan Prelog, pomoćnik za kadrove, i Luka Mitrović, pomoćnik za program. Damir Matković izjavio je za Vjesnik da prihvaća objašnjenje Uprave kako su pomoćnička mjesta ukinuta zbog racionalizacije, te da Uprava ima mandat to učiniti. Na naše pitanje ima li istine u spekulacijama koje kruže Prisavljem da ih je Galić »ukinuo« jer su pretendirali na njegovo mjesto, odgovorio je kako se svašta priča, no da on u to ne vjeruje. Matković će, kao i Mitrović i Prelog, biti raspoređen na nove poslove. Rekao je da ima nekih planova, no o svemu će s Galićem razgovarati za tjedan dana: »Imam svoje želje, no ako se one ne ispune, neću dizati revoluciju«. Na pitanje hoće li se ipak nakon donošenja novog Zakona o HRT-u kandidirati za direktora kuće, Matković kaže: »Ne želim o tome govoriti. Ne želim se o tome nikako izjasniti«. Komentirajući situaciju na Prisavlju, i to s naglaskom na donošenje novog Zakona o HRT-u što se očekuje tijekom siječnja, Matković smatra da zakon ne može riješiti osnovne probleme: višak ljudi, lošu unutarnju organizaciju i mrežu dopisništava. (S. O. I.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001230].
|
