NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001130].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232019 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Šafran: Tražimo sustav poreza na dobit prilagođen obrtnicima i vraćanje institucije paušala</p>
<p>Tekst Zakona o obrtu, koji ide u Sabor, gotovo je u potpunosti usklađen sa zahtjevima obrtnika / Usvojeni zakoni o porezu na dohodak, odnosno dobit, obrtnicima daju jasnu sliku za investiranje i olakšice pri investiranju / Držimo da će se urednije vođenje poslovnih knjiga i veće povjerenje dviju strana postići, prije svega, olakšicama i rasterećenjem obrtništva smanjenjem poreznih stopa, a ne represijom poreznih organa, ističe predsjednik HOK-a Stjepan Šafran</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Obrtnici, koji su (i još su uvijek) u doba recesije bili jedini dio gospodarstva koji je otvarao nova radna mjesta, i koji su uz to bili i ostali najizdašniji punitelji proračuna, uskoro bi trebali dobiti Zakon o obrtu, koji bi tom najvitalnijem dijelu privrede trebao omogućiti da konačno »prodiše« punim plućima. O toj i drugim temama razgovarali smo sa Stjepanom Šafranom, predsjednikom Hrvatske obrtničke komore (HOK).</p>
<p> l Zakon o zadrugama i Zakon o obrtu prošli su koordinacije i Vladu, i odlaze u saborsku proceduru. Kako je Hrvatska obrtnička komora (HOK) zadovoljna s prijedlozima koji idu na usvajanje?</p>
<p>- Mogu reći da smo s njima vrlo zadovoljni, jer smo u izradi za nas najvažnijeg zakona, Zakona o obrtu, sudjelovali doista aktivno, surađujući s Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo, tako da je taj tekst gotovo u potpunosti usklađen sa zahtjevima obrtnika. Jedina nedorečenost u usklađivanju teksta budućeg zakona između HOK-a i Ministarstva jest pitanje mora li obrtnik biti »vezan« uz svoju radionicu prijavom o stalnom zaposlenju, ili je dopušteno i da bude zaposlen negdje drugdje, pa i da bude vlasnik nekoliko obrtničkih radionica. Stav je HOK-a, da bi obrtnik trebao i na taj način, odnosno »vezom« uz radionicu, biti izdvojen kao specifičnost u odnosu na ostale poduzetnike, dok je Ministarstvo drugog mišljenja. Dogovor je da će se ta dilema razriješiti u raspravama u Saboru. No, to doista nije presudno pitanje za razvoj obrta u Hrvatskoj a zakon će konačno »raščistiti« neka mnogo važnija pitanja, kao što su definicija obrtništva, položaj HOK-a, i tako dalje.</p>
<p> l Zakon o poticajima, odnosno o reinvestiranju dobiti ipak je vraćen na doradu. Ministar Pecek obrazložio je to »zadiranjem u proračun«, ali je obećao kako će se neki oblik za njegovo usvajanje ipak pronaći.</p>
<p>- Prema mojim informacijama, nije sporno samo usvajanje tog iznimno bitnog zakona, već je problem u usklađivanju s drugim pravilnicima, odnosno u kontroli ispravne primjene toga zakona. Ipak, mislim da su za obrtnike podjednako važna, ako ne i važnija, druga dva zakona koja su već definirana. Riječ je o Zakonu o porezu na dohodak, koji uvažava brojne stavke što se odnose na olakšice i priznavanje investicija, a također i o Zakonu o porezu na dobit, koji je u potpunosti dorađen. Ta dva zakona zajedno daju obrtnicima jasnu sliku o investiranju i poreznim olakšicama s njim u vezi. Posebice nas raduje što su konačno uvaženi naši zahtjevi o priznavanju kamata na kredite kao trošak poslovanja obrtnicima koji porez plaćaju kroz sustav poreza na dohodak.</p>
<p> l Koji su HOK-ovi prijedlozi u odnosu na najavljenu poreznu reformu?</p>
<p>- Prije svega, tražimo da se pojednostavni princip razreza poreza, odnosno da se ponovno uspostavi institut paušalnog oporezivanja. Za one obrtnike koji rade sami ili uz pomoć još jednog radnika ili učenika (taksisti, frizeri i slični obrti) bila bi to velika stvar, jer bi im se smanjili problemi oko vođenja knjigovodstva. Prema našem iskustvu, najveći dio tih obrtnika radije bi platio i veći porez, nego da plaća vođenje knjigovodstva i »brine« o papirologiji. Čini mi se da smo i s tim zahtjevom naišli na razumijevanje odgovornih. Uz to, one porezne obveznike - obrtnike koji plaćaju porez na dohodak, a žele preći u sustav poreza na dobit, opterećuje vođenje knjigovodstva po načelima Zakona o poduzećima. Tražimo da se proces pojednostavni, odnosno osmisli jednostavnije vođenje knjigovodstva za obrtnike koji prelaze u sustav poreza na dobit, što bi smanjilo birokraciju, a olakšalo poslovanje i kroz to dalo »opipljive« rezultate. Uz to, već je tako reći prihvaćen naš prijedlog da se poreznim olakšicama stimulira sve licencirane radionice, koje u sistemu dualnog školstva primaju naučnike na obrazovanje. To je tako u čitavoj Europi, i HOK inzistira da to tako bude i u Hrvatskoj. Naši prijedlozi idu u smjeru pojednostavljenja i stvaranja većeg povjerenja između poreznih obveznika i poreznih organa države. Isto tako, svaka stimulacija i olakšica daju poticaj za rast i razvoj. Stoga smo zatražili i da se ukine institut odbacivanja poslovnih knjiga obrtnika, te da obrtnici imaju isti tretman kao i oni koji vode knjige po načelu poreza na dobit, odnosno da se njihova porezna prijava također prihvaća automatski, a potom da se kroz kontrolu ustanovi je li sve u redu ili nije. Mišljenja smo da će se urednije vođenje poslovnih knjiga i veće povjerenje dviju strana postići, prije svega, olakšicama i rasterećenjem obrtništva smanjenjem poreznih stopa, a ne represijom poreznih organa, kao što je to sada. Ako se naši prijedlozi prihvate, vjerujem da će brojni obrtnici prijeći u sustav poreza na dobit, čime će izbjeći plaćanje prireza i druge probleme oko vođenja knjiga, a to bi i državi uvelike pojednostavnilo posao.</p>
<p> l Prema posljednjim pokazateljima, samo na ZAP-u blokirani su računi više od trećine hrvatskih obrtnika.</p>
<p>- Mislim da je to odraz općeg lošeg stanja, dugotrajne nelikvidnosti i pokazatelj prezaduženosti obrtnika. Tu je doista potrebno naći temeljito rješenje, jer blokirani računi ne daju nade ni poreznim obveznicima niti državi - a upravo su obrtnici najuredniji »platiše poreza«, koji najizdašnije pune državnu blagajnu. Najveći problem predstavljaju obveze prema Zavodu za zdravstveno, odnosno mirovinsko osiguranje te zakupnine poslovnih prostora. Vlada je »napravila reda kod kuće«, i podmirivanje obveza raznih institucija iz proračuna svedeno je na razumnu mjeru - plaćanje u roku od oko mjesec dana. Na taj je način donekle smanjena nelikvidnost u sustavu, ali taj novac odlazi, prije svega, u velike sisteme, u kojima i ostaje - zbog neodgovornosti u obveznim odnosima međusobnih plaćanja koja je postala gotovo navikom i običajem. Zbog toga novac ne dolazi ni do manjih gospodarskih subjekata, a kamoli do obrtnika, kojima se to onda iskazuje kroz - blokirane račune. Komora priprema prijedlog zakona o međusobnim odnosima koji smo prepisali iz njemačkog zakonodavstva, koje je taj novi zakon donijelo u proljeće ove godine. Po tom prijedlogu, sankcije za one koji se ne drže svojih ugovornih obveza vrlo su oštre, i smatramo da je kod nas zadnji tren da se nešto napravi. Zajedno s Ministarstvom stavit ćemo prijedlog toga zakona u proceduru još prije kraja ove godine!</p>
<p> l Gdje Komora vidi izlaz?</p>
<p>- Smatramo da je potrebno da se obrtnicima, kao i velikim sustavima, reprogramiraju dugovanja, i da se svaki slučaj rješava pojedinačno. Isto tako, osobno smatram da naši obrtnici griješe ako čekaju da se to dogodi samo od sebe i vjerujem da bi se, u slučaju da porezna uprava bude »zasuta« desecima tisuća zahtjeva za reprogramiranjem dugova, netko konačno i zapitao što treba napraviti. I ovim bih putem apelirao na kolege obrtnike da svaki za svoj pojedinačni slučaj zatraže rješenje od poreznih organa, jer prema obećanjima i dosadašnjoj praksi, svakom takvom opravdanom zahtjevu je i - udovoljeno.</p>
<p>Poslovne banke su krenule u utakmicu za obrtničko tržište</p>
<p> l Kako ste zadovoljni (još nepunom) prvom godinom rada Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i njegovom suradnjom s HOK-om?</p>
<p>- Mi smo, prije svega, zadovoljni samom činjenicom da je to ministarstvo osnovano, makar je bilo i skeptičnih mišljenja, odnosno »straha« od isprepletanja ovlasti. Moram reći da je suradnja doista sve bolja, HOK i Ministarstvo obrta kontaktiraju gotovo svakoga dana, a na svim bitnim pitanjima, posebice zakonskim rješenjima, radili smo zajedno, i naši su stavovi na kraju - uvaženi. Kroz to smo ministarstvo daleko lakše »progurali« neke zakone, i ono što predlažemo već godinama tek je sada, uz pomoć Ministarstva za obrt, došlo na »dnevni red« Vlade kao prijedlog Ministarstva, a ne više »samo« Komore. Nekoliko naših prijedloga još čeka da dođe do Vlade kao prijedlog Ministarstva i HOK-a, i Komora je s tim inicijativama krenula i prema predsjedniku Mesiću i premijeru Račanu, kao i prema predsjedniku Sabora Tomčiću. Kao najvažniji, izdvojio bih prijedlog Zakona o otkupu poslovnog prostora, pri čemu tražimo da se za poslovne prostore koji su u državnom vlasništvu omogući otkup po pravilima koja su važila za otkup društvenih stanova. To je zadaća koja HOK i Ministarstvo obrta čeka u sljedećoj godini. Mogu reći da je ministar Pecek doista pokazao dobru volju za suradnju, i sve naše rasprave tijekom prve godine bile su u cilju nalaženja najboljeg rješenja. Osim toga, pošto je Ministarstvu za obrt konačno osiguran i prostor za rad, a sprema se i kadrovski ojačati, smatram da će se steći svi uvjeti da se naša, i do sada vrlo dobra suradnja, i dodatno poboljša.</p>
<p> l Ministarstvo je bilo posebice aktivno u programima kreditiranja obrtništva.</p>
<p>- Dok se HOK prije svega bavio strukom i razvojem obrtništva, Ministarstvo, pa i sam ministar Pecek, zalagali su se za stvaranje potencijala za kreditiranje obrtništva. Na tom planu učinjeno je gotovo više nego što tržište može apsorbirati, i više je mogućnosti za kreditiranje nego zahtjeva. Mislim da je sada i tu vrijeme za temeljitu analizu, rješavanje »uskih grla« papirologije, jamstava i slično. Najvažnije bi bilo - kredite davati za budućnost, i to tako da se razriješi problem blokiranih obrtničkih računa, čiji vlasnici ne mogu konkurirati za povoljnije kredite, iako možda imaju kvalitetne programe. Velik je problem i neosigurano tržište koje bi moglo jamčiti povrat kredita. U uslužnom zanatstvu nedostaje nam potražnja za uslugama, a u proizvodnom je premalo kooperativnih odnosa i programa koji nude sigurnost. Dogovor je Ministarstva i Komore da u sljedećoj godini aktivnost usmjerimo upravo prema traženju tržišta, sajmovanju i izlasku na tržište izvan naših granica, a posebice prema traženju kooperativnih odnosa. U tom će dijelu svoj puni obol dati i novi Zakon o zadrugama, jer će skupine obrtnika nastupati prema potencijalnim stranim partnerima mnogo lakše, nego pojedinci. No, preduvjet je i da te grupacije uspostave među sobom dobru organizaciju kooperativnih odnosa za pojedine proizvodne programe.</p>
<p> l Komora i dalje »gura« ideju o obrtničkoj banci, iako su se kamatne stope smanjile, a bankari počeli ubrzano pripremanje »proizvoda« za obrtnike.</p>
<p> - Obrtnička banka još živi kao ideja, zapravo više kao želja obrtnika da dožive svoju instituciju, nego kao realnost. O tom pitanju stav će dati predstojeća Skupština HOK-a, na osnovi upitnika u Obrtničkim novinama, glasilu naše Komore. Zato molim obrtnike da se u što većem broju uključe u anketu i očituju nam svoj stav. Moram priznati da smanjenje kamata u poslovnim bankama na neki način »hladi« entuzijazam za instituciju koja bi pratila upravo naše specifične uvjete poslovanja no, isto tako, željeli smo obrtničku banku i kao instituciju koja će, prije svega, uz kamate, smanjiti i silnu birokraciju i papirologiju te pojednostavniti i ubrzati proces odobravanja kredita. Ipak, hrvatsko obrtništvo ima više od 100 godina dugu tradiciju štedno-kreditnih zadruga, koje vrlo fleksibilno, bez suvišne papirologije, dodjeljuju jamstvene kredite i na taj način vrlo kvalitetno prate potrebe malih obrtnika. No, poslovne banke i na tom se polju ubrzano mijenjaju, jer su krenule u utakmicu za obrtničko tržište.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zastupnici ogorčeni tvrdnjama da previše troše na automobile, mobitele...</p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić tvrdi da najviše koštaju hotelske sobe i dnevnice, pa se zato planira kupnja stanova za privremeni smještaj zastupnika</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Objavljivanje podataka prema kojima je u prvih devet mjeseci ove godine na dnevnice, korištenje vlastitih automobila za dolazak i odlazak sa sjednica te podmirenje troškova službenih mobitela potrošeno 2,2 milijuna kuna, izazvalo je u srijedu ogorčenje među saborskim zastupnicima. </p>
<p>Bez obzira na stranačke boje, zastupnici, naime, smatraju da im se uporno pokušavaju pripisati astronomske plaće i korištenje posebnih povlastica, dok oni, zapravo, rade u katastrofalnim uvjetima.</p>
<p>Govoreći o potrebi racionalizacije troškova, predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić smatra da se najviše novca ne troši za mobitele i službene automobile. »Neracionalnosti su posebno izražene u troškovima smještaja i dnevnica koje dosežu ogromne svote«, kaže Tomčić, ali i upozorava kako štednja povlači za sobom i pitanje boljih uvjeta rada saborskih zastupnika te trajnog smještaja za one koji nemaju stalno mjesto boravka u Zagrebu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, već na sljedećoj sjednici Zastupničkog doma Odbor za izbor i imenovanja trebao bi postati nadležan za izradu prijedloga o racionalizaciji troškova saborskih zastupnika.</p>
<p>»Preuređenjem zgrade u Demetrovoj ulici 15, uz relativno mala ulaganja planiramo riješiti problem nedostatka radnog prostora«, objašnjava Tomčić. Apsurdno je, kaže, da neki zastupnici, koji stanuju u državnim stanovima, sami plaćaju stanarinu i režije, dok se onima koji su u hotelima, ti troškovi podmiruju. Jedno od boljih rješenja Tomčić vidi u kupovini osamdesetak stanova, koje bi Sabor koristio za smještaj zastupnika iz drugih gradova, za trajanja njihova mandata.</p>
<p>Zlatko Mateša (HDZ) smatra da se do racionalizacije troškova ne može doći nekim ad hoc dokumentima, koji bi vrijedili nekoliko mjeseci. On predlaže da se prije svega napravi analiza koja će pokazati gdje su moguće uštede, ali i upozorava kako se radi o privilegijima koje se ne odnose na sve zastupnike već samo na saborske dužnosnike. U vrijeme HDZ-ove većine, podsjeća Mateša, računi za mobitel kontrolirani su tako da su se podmirivali samo iznosi do 200 kuna. »Kad prođe godina dana, progovorit ću o svim nerealnim obećanjima koja je vladajuća koalicija dala uoči posljednji izbora. Postoje standardni troškovi koje je nemoguće smanjiti, koliko god to netko želio«, kaže Mate Granić (DC), te dodaje kako svakako treba razriješiti slučajeve ekstremnih troškova mobitela, telefona i dnevnica.</p>
<p>Zastupnik HSLS-a iz Rijeke, Željko Glavan, paušalnim ocjenjuje način objavljivanja podataka o troškovima zastupnika. »U novom sazivu sjedi 150 zastupnika, sjednica je više nego ranije, a na visinu troškova utječe i veći broj zastupnika koji žive izvan Zagreba«, pojašnjava Glavan. U prošlom mandatu iz Rijeke su bila samo su tri saborska zastupnik, a sada nas je devet, dodaje Glavan. Riječki haeselesovac podržava prijedlog o kupovini stanova koji bi se koristili za smještaj zastupnika, jer, kako kaže, osim komadića saborske klupe, nema zadovoljavajuće uvjete za rad. Drago Krpina (HDZ) kaže kako je tek prije dva, tri mjeseca počeo naplaćivati troškove smještaja i putovanja, jer se tada preselio iz Zagreba u Biograd.</p>
<p>»Zalažem se da rad Sabora bude javan, a to znači i da se objave imena svih onih zastupnika koji su imali visoke troškove. Ipak, puno važnijim čini mi se odgovor na pitanje, jesu li pritom povrijeđena pravila koja uređuju to pitanje«, kazao je Krpina. HDZ-ov zastupnik uputio je kritiku i potpredsjednici Vlade Željki Antunović, zamjerivši joj korištenje službenih vozila. »Željka Antunović najprije se vozila u tramvaju, da bi nakon 3. siječnja naslijedila 'audi A8' koji je koristila Ljerka Mintas-Hodak. Ni to joj, očito nije bilo dovoljno dobro, pa sad, kako mi je rekao vozač 'audija', sada koristi još skuplji BMW«, rekao je Krpina. Za prijedlog kako bi zastupnici zapravo trebali u Saboru raditi besplatno, Krpina je rekao da je tako nešto nespojivo s težnjom da upravo parlament bude centar političke moći. </p>
<p>»BMW koji danas vozi Željka Antunović, dvije je kategorije ispod 'audija A4'. To najbolje potvrđuje činjenica da se tim vozilom ranije koristio pomoćnik jednog ministra, pa probajte zamisliti kakvi su automobili bili na raspolaganju HDZ-ovim ministrima«, odgovorila je Krpini SDP-ova zastupnica Milanka Opačić. Ivan Ninić (SDP) također podržava ideju o kupnji osamdesetak stanova za smještaj zastupnika, ali se ne slaže da bi svi zastupnici trebali stanovati u Zagrebu. »Ja predstavljam građane koji ne žive u Zagrebu i moja je dužnost da svakodnevno budem u kontaktu s ljudima na terenu«, smatra Ninić. </p>
<p>Kad je riječ o troškovima putovanja do Zagreba, SDP-ov zastupnik upozorava da se oni zastupnicima ne obračunavaju, kao ostalim građanima, po 2,15 već po 1,2 kune po kilometru. »Saboru mjesečno uštedim 500 do 600 kuna« ističe Ninić, te dodaje kako su zastupnici koji putuju u Zagreb, najčešće smješteni u skučenim hotelskim sobama i ne zaslužuju ogorčenje javnosti. </p>
<p>Dok smo sa zastupnicima razgovarali o visokim troškovima, saborskim je hodnicima »procurila« informacija o dvije skupe kožne fotelje, za koje nam nitko od sugovornika nije znao reći tko ih je naručio!</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Đapić: Nisam među rastrošnima!</p>
<p>U povodu Hinina članka, što ga je Vjesnik objavio u srijedu, 29. studenoga pod naslovom »Jedan zastupnik na dnevnice i prijevoz do Sabora inkasirao 60.000 kuna«, javio se zastupnik Anto Đapić, tvrdeći da kao saborski zastupnik - treba reagirati. »Pozdravljam ovakav novinarski prilog kojim se javnost izvješćuje o troškovima koje čine saborski zastupnici«, piše Đapić, »ali dužan sam upozoriti i Vas i čitateljsku javnost Vjesnika kako su izraženi podaci preopćeniti i paušalno guraju sve zastupnike u isti koš. Odgovorno izvješćujem da kao predsjednik saborskog odbora nisam ničime utjecao na ovako visoku razinu troškova saborskih zastupnika«.</p>
<p>Đapić tvrdi da nikad nije koristio saborski mobitel, da nikad nije naplatio gorivo za uporabu vlastitog automobila, da se ove godine vozio saborskim automobilom od stana do posla tri ili četiri puta i to samo kad je osobni automobil koji koristi bio na servisu, da su jedine dnevnice koje je podigao bile za službeni put u izaslanstvu Hrvatskoga sabora u Sloveniju, Tursku i Omiš. Dodaje da »nikada, doslovce nikada u osam godina svojega saborskog mandata« nije tražio da mu Sabor podmiri troškove odlaska u izbornu bazu, a, kaže, poznat je kao političar koji je stalno na terenu. Na kraju kaže da sve ovo piše zato da bi se lakše razlikovao zastupnik od zastupnika u svjetlu istinitih činjenica o visini troškova, objavljenih u tekstu, te kao poticaj daljnjem novinarskom istraživanju koje bi utvrdilo i koji su to zastupnici do sada bili najrastrošniji, a koji najskromniji.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Krivci za katastrofalne propuste u provođenju izbora - Studentski zbor i ministar Kraljević?</p>
<p>Nepravilnosti u provođenju izbora utvrđene na Učiteljskoj akademiji, Fakultetu političkih znanosti, Građevinskom, Pravnom i Prehrambeno-tehnološkom fakultetu </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Studentski izbori održani su na neodgovoran i ishitren način i to zbog nesposobnosti i zbog toga što je aktualno vodstvo Studentskoga zbora, kojemu je cilj da zadrži vlast u svojim rukama, planiralo stvoriti kaos na studentskoj sceni. Smatraju to članice studentske udruge »Revolt«, koje su u utorak nadgledale izbore u Zagrebu i koje su u njihovu provođenju otkrile niz nepravilnosti. Tvrde kako će posljedica takvih izbora biti upitan legitimitet studentskih predstavnika u narednih godinu dana. Prema riječima predstavnice udruge »Revolt« Jelene Berković, u provođenju izbora uočeni su katastrofalni propusti na Učiteljskoj akademiji, Fakultetu političkih znanosti, Građevinskom fakultetu, Pravnom i Prehrambeno-tehnološkom fakultetu. Prema onome što su uočile »Revoltove« promatračice, od svih osam kandidata na Fakultetu političkih znanosti, samo je jedan imao kandidata za zamjenika, iako Zakon o Studentskom zboru propisuje da zamjena mora postojati za svakoga kandidata.</p>
<p>Na nekim su se fakultetima birališta zatvarala prije isteka zakonom određenog roka od najmanje 12 sati. Tako je Rosana Škrgulja iz »Revolta« uočila da su na Građevinskom fakultetu, prema odluci dekana, birališta bila zatvorena već u 16 sati. Ne postoje podaci koji bi potvrdili da su sva izborna povjerenstva i svi birački odbori fakulteta imali po tri člana i tri zamjenika, tvrde dalje u »Revoltu«, a za primjer navode Učiteljsku akademiju, na kojoj jedno vrijeme nije bilo ni jednoga člana biračkog odbora niti izbornog povjerenstva, te da su tamo neiskorišteni listići bili dostupni svakom prolazniku. Promatrači iz »Revolta« uočili su i dva primjera kršenja izborne šutnje. Na dan izbora, tvrde, na Pravnom fakultetu pojavili su se neobični plakati, a kandidat Hrvatske akademske zajednice (HAZ) agitirao je među prolaznicima. »Iz dosta izvora potvrđeno je i da su ljudi glasali a da nisu prethodno pokazali indeks, što može značiti da su na izbore izašli i oni koji nisu studenti«, rekli su revoltovci. Zbog svega toga, u »Revoltu« optužuju Studentski zbor da je izmislio tijelo »Sveučilišna izborna kontrola«, kako bi se stvorio privid kontrole. »Izbori su se mogli provesti mnogo kvalitetnije, da su u Studentskom zboru prihvatili stručnu pomoć GONG-a«, smatra Jelena Berković, te dodaje da birački odbori nisu odradili kvalitetno svoj posao i da se konačni rezultati tzv. izborne kontrole - ne smiju uzimati kao relevantni. »Takvo provođenje izbora samo je pokazalo kako funkcionira Studentski zbor u Zagrebu. Ogroman novac za izbornu kampanju utrošen je uludo, jer je kampanja ionako bila prekratka«, zaključuju u »Revoltu«.</p>
<p> Njegovi članovi pitaju se tko će i s kojim legitimitetom predstavljati 50.000 zagrebačkih studenata u sljedećih godinu dana. Što se tiče poništenja izbora, prema sadašnjem je zakonu to nemoguće, na žalost, vele revoltovci. Zakon, naime, propisuje da su izbori nevažeći, ako na njih izađe manje od 10 posto birača, te ako dva vodeća kandidata imaju jednak broj glasova. Prema tome, i da se dokažu nepravilnosti i manipulacija rezultatima, ne zna se kako bi se riješili, jer to zakonom nije regulirano.</p>
<p>Osim u Studentskom zboru, u »Revoltu« pronalaze krivca i u Ministarstvu znanosti i tehnologije. »Ministar Hrvoje Kraljević nije bio dovoljno konkretan niti oštar kad se razgovaralo o izmjeni Zakona o Studentskome zboru. Da je tada pokazao čvrstu ruku i odgodio izbore za siječanj iduće godine, do kada bi u Saboru bilo moguće donijeti izmjene Zakona, čitav bi izborni postupak prošao s mnogo manje nepravilnosti«, zaključila je Jelena Berković. Izbore je u srijedu komentirao i Andrija Damjanović, predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a, koji smatra da bi studentski izbori trebali imati i učiti demokraciji. »Ovi izbori daleko u od toga, oni su sramota i za demokraciju i za državu«, rekao je Damjanović. Prema neslužbenim informacijama, Studentski će zbor s rezultatima izbora provedenim 28. studenoga u Zagrebu, Splitu i Osijeku izići u javnost tek po završetku trodnevnoga roka, rezerviranog za prigovore valjanosti izbora. U međuvremenu, izbori će se provesti na Sveučilištu u Rijeci te na veleučilištu u Dubrovniku.</p>
<p>Rezultati izbora pokazat će koji će studentski predstavnici predstavljati studente u fakultetskim vijećima. Potom će se na svakom sveučilištu formirati nove skupštine Studentskoga zbor, koje će činiti svi izabrani predstavnici fakulteta. Dosadašnji predsjednik Studentskoga zbora, Mario Panjičko, sa svoje će dužnosti odstupiti sredinom siječnja, a njegovo će mjesto zauzeti novoizabrani predstavnik svih hrvatskih studenata. Sudeći po svemu, zbog pritužbi studentskih udruga na valjanost izbora, ali i velikog nezadovoljstva Zakonom o Studentskom zboru, što ga studenti pokazuju već duže vrijeme, studente bi uskoro mogli čekati i novi izbori. Prema informacijama iz Ministarstva znanosti i tehnologije, izbori bi se mogli održati već u prvih nekoliko mjeseci iduće godine i to prema novome zakonu, koji zasebno priprema nekoliko studentskih udruga...</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Uz pročistač, ipak, će se graditi Domovinski most i podvožnjak u Čulinečkoj - posao ZOV-u</p>
<p>Koncesija za izgradnju pročistača otpadnih voda, vrijednog 350 milijuna njemačkih maraka, povjerena konzorciju Zagrebačke otpadne vode / Gradit će se i Domovinski most i podvožnjak u Čulinečkoj, objekti, za koje se dosad govorilo da se u sklopu projekta - neće graditi / Projekt će se otplaćivati punih 28 godina, s počekom od dvije godine / Sedam glavnih projekata u programu rada Gradskoga poglavarstva za 2001. godinu / Upriličen oproštaj od dr. Franje Zenka </p>
<p>Program rada Gradskog poglavarstva za 2001. godinu i dodjela koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda na području Grada Zagreba, bile su dvije najvažnije točke sjednice zagrebačkog Gradskog poglavarstva održane u srijedu. Pročistač otpadnih voda vrijedan 350 milijuna njemačkih maraka, kao najveća investicija u povijesti Grada Zagreba, odlučeno je, definitivno će se graditi, otplata velikog projekta trajat će punih 28 godina uz grace period od dvije godine, a posao je dobio konzorcij Zagrebačke otpadne vode.</p>
<p>Kako su obrazložili zamjenik gradonačelnika Darinko Kosor i pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo, o pročišćavanju otpadnih voda u Zagrebu se počelo razmišljati još 1938. godine, a pretpostavke za donošenje odluke o izgradnji stvorene su planom za zaštitu voda od onečišćenja, donesenim 1990. godine, i zakonom koji je 1997. godine omogućio davanje koncesija u komunalnom gospodarstvu. Pregovori s konzorcijem ZOV okončani su prije nekoliko dana, a konačni rezultat je odluka, koja uključuje i izgradnju Domovinskog mosta i podvožnjaka u Čulinečkoj. Za ove se objekte, naime, u posljednje vrijeme često govorilo da se u sklopu projekta ipak - neće graditi. </p>
<p>Dogradonačelnik Darinko Kosor potvrdio je da se o tome uistinu vodilo dosta računa, te da je Grad Zagreb zbog toga angažirao i skupinu odvjetnika, budući da se konzorcij izjasnio kako se most i drugi objekti mogu, ali ne moraju graditi. Mišljenje odvjetničke kancelarije pokazalo je, međutim, kako bi svako isključivanje dijela posla u fazi pred zaključenje ugovora moglo samo destabilizirati projekt. Inače, od ukupne svote sredstava za izgradu mosta trebat će uložiti 13,43 posto, a za Čulinečku 6,37 posto.</p>
<p>Na sjednici u srijedu Gradsko je poglavarstvo donijelo i program svoga rada za 2001. godinu, koji uz uobičajenu sektorsku podjelu posebno uključuje i pitanja mjesne samouprave, odnosa sa Zagrebačkom županijom, međunarodnu suradnju, financiranje javne uprave, te pitanja branitelja i informacijsko-komunikacijskog sustava Grada. Kako je istaknuo gradonačelnik Milan Bandić, program se, ustvari, sastoji od sedam glavnih projekata - uprave u službi građana, efikasnog i racionalnog upravljanja gradskom imovinom, odgovarajućeg upravljanja gradskim trgovačkim društvima, programa poticanja zanatstva, obrtništva i malog poduzetništva, mjesne samouprave, sanacije Jakuševca i adekvatnog zbrinjavanja otpada, te zaustavljanja i sanacije bespravne izgradnje.</p>
<p>Uz te projekte, dodao je gradonačelnik, kao važnu stavku programa treba dodati i investicije i strana ulaganja, na koje gradska uprava u sljedećoj godini ozbiljno računa. Nakon dogradonačelnika Mladena Vilfana i Darinka Kosora, o programima u svojim resorima govorili su pročelnici gradskih ureda. Od navedenog, zanimljivo je istaknuti Kosorovu najavu, prema kojoj bi novi Prostorni i Generalni urbanistički plan, trebali biti zaključeni i usvojeni do travnja sljedeće godine. </p>
<p> Članovi Poglavarstva podržali su i odluku vezanu uz osnivanje Ustanove za upravljanje športskim objektima Maksimir, koja gradu omogućuje da, uz nedavno zaključeni sporazum s NK Dinamom, preuzme upravljanje nad kompleksom maksimirskog stadiona i sportskog centra Svetice. Kako je pritom istaknuto, odnosi s NK Dinamom regulirani su zaključkom donesenim prošloga petka, na hitno sazvanoj sjednici Gradskog poglavarstva.</p>
<p> Na sjednici u srijedu bio je prisutan i dosadašnji predsjednik zagrebačke Gradske skupštine dr. Franjo Zenko, koji odlazi na dužnost veleposlanika u Vatikan. Zenku je Poglavarstvo za oproštaj pripremilo prigodan poklon te mu zahvalilo na dosadašnjoj suradnji. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prihod od sedmog po redu Božićnoga sajma za prevenciju karcinoma dojke </p>
<p>U Hrvatskoj godišnje od karcinoma dojke umire oko 700 žena! Kako bi pomogao u ranom otkrivanju te bolesti, Međunarodni klub žena Zagreb, ove će godine, po sedmi put, prirediti Božićni sajam, a prihod će biti namijenjen splitskom Klubu žena liječenih na dojci, istaknula je u srijedu, Audrey Preissler Jurić, zadužena za odnose s javnošću, na konferenciji za novinare u hotelu Sheraton.</p>
<p>Božićni sajam, koji svake godine privuče više od 2.000 posjetitelja, otvorit će u nedjelju, 3. prosinca u 10 sati, u Otvorenom sveučilištu, Vukovarska 68, Dijana Pleština, supruga premijera Ivice Račana. Sajam će biti otvoren do 18 sati, a na njemu će predstavnici 24 veleposlanstava akreditiranih u Hrvatskoj, prodavati proizvode, te hranu i piće karakteristične za zemlje iz kojih dolaze. Potom će nastupiti i Zbor Međunarodnog kluba žena Zagreb, a posjetitelji će se moći opustiti i uz narodne plesove i popularnog Željka Krušlina-Krušku.</p>
<p> Svoj štand imat će i zemlja domaćin - Hrvatska, a sudjelovat će i 13 karitativnih udruga i 21 umjetnik-obrtnik. Osim što će imati priliku kušati različita internacionalna jela i pića, posjetitelji Sajma moći će kupiti nove i stare knjige, igračke, te sudjelovati u bogatoj lutriji (cijena srećke je samo 10 kuna, a glavna nagrada su dvije povratne avionske karte na relaciji Zagreb-New York - izvlačenje je u 17 sati), a djeca će se igrati u dječjem kutiću i družiti s Djedom Mrazom i ljudima iz McDonald'sa.
Međunarodni klub žena Zagreb (International women's club Zagreb), nevladina je i neprofitna organizacija, osnovana 1994. godine s namjerom pomoći strankinjama u snalaženju nakon dolaska u Zagreb. Članice Kluba su strankinje koje trenutačno žive i rade u Zagrebu, a od ukupnog broja članica 25 posto njih su Hrvatice. Članice Kluba ističu se svojim humanitarnim radom, tako da su novčanim prilozima sakupljenim na božićnim sajmovima pomogle mnogim udrugama i organizacijama. Lani je na Sajmu prikupljeno gotovo 353.000 kuna, čime je kupljena dijagnostička oprema za Kliniku za pedijatriju KBC-a Šalata. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Domovi zdravlja i dalje bez cjepiva, cijepljenje, zasad, samo u Mirogojskoj</p>
<p>Otkako je u ponedjeljak počelo ponovno cijepljenje Zagrepčana protiv gripe, u Zavodu za javno zdravstvo grada u Mirogojskoj 16, rekli su nam kako kod njih nisu zabilježene veće gužve, a dosad se u, dva dana cijepilo oko 1.600 građana. Međutim, po epidemiološkim ispostavama zagrebačkih domova zdravlja cjepiva i dalje - uglavnom nema. </p>
<p> U Zavodu takvo stanje objašnjavaju time da područne ispostave zagrebačkih domova zdravlja nisu pravodobno u travnju naručile cjepivo. Ispostave cjepivo u ovom trenutku više neće dobiti, već će čekati novu pošiljku cjepiva od 44.000 doza koje su, kako saznajemo, već naručile veledrogerije od svojega dobavljača »Hospitalije. Od te će se količine za Zagreb odvojiti oko 20 posto cjepiva.</p>
<p> Od dodatne pošiljke od 55.000 doza koju je, kako smo već pisali, nedavno pribavio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a dijelom i Gradski zavod, za Zagrebačku je županiju i Grad Zagreb predviđeno oko 10.000 doza, dok će se ostatak distribuirati po domovima zdravlja u cijeloj Hrvatskoj. </p>
<p>Prema riječima dr. Dinka Puntarića v.d. ravnatelja Gradskoga zavoda za javno zdravstvo, Zagrepčani, u prvom redu umirovljenici, kronični bolesnici te osobe starije od 65 godina, u Zavodu će se moći cijepiti svakoga radnog dana od 9 do 15 sati, a prema potrebi i dulje. </p>
<p>Da bi se izbjegle moguće gužve, kojih prema riječima djelatnika Zavoda zasad - nema, u njihovoj će ustanovi, umjesto dosadašnja dva, građane cijepiti tri stručna medicinska tima.</p>
<p> Prema riječima djelatnika Epidemiološke službe, odjela za javno zdravstvo, na području Trešnjevke od početka cijepljenja protiv gripe, koje je počelo sredinom studenoga, do početka prosinca cijepilo se oko 5.500 osoba. Samo se u zadnja dva dana u Higijensko-epidemiološkom odjelu u Albaharijevoj b.b., cijepilo 1.000 osoba, cjepivom iz zadnje pošiljke.</p>
<p> Dr. Vesna Šoić, voditeljica Higijensko-epidemiološkog odjela za područje Trešnjevke, rekla nam je, kako je ove godine, za razliku od prijašnjih, za cijepljenjem vladao neusporedivo veći interes građana. Prijašnjih se godina naime, u prosjeku cijepilo oko 2.000 Trešnjevčana pa im je cjepiva znalo i ostati, dok ove godine to nije slučaj. Preostalih 300 doza cjepiva najvjerojatnije će se potrošiti već u četvrtak naglasila je dr. Šoić.</p>
<p>U ispostavi Higijensko-epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo pri Domu zdravlja Susedgrad, cijepljenje je trajalo dva dana, a od naručenih 1.500, djelatnici su dobili samo petstotinjak doza cjepiva. Međutim, građani i dalje nazivaju i raspituju se ima li cjepiva i kada će stići, rekli su nam djelatnici Doma zdravlja, koji na to pitanje nisu znali odgovor. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Čamci za rekreativnu vožnju na 3. maksimirskom jezeru - na proljeće</p>
<p>Dobar primjer da se i kod nas nešto na vrijeme radi, uoči proljetne sezone, je probno porinuće rekreacijskih čamaca u 3. maksimirsko jezero, upriličeno u srijedu. </p>
<p>- Čamci su stabilni, namijenjeni su za četiri osobe, a djeca će dobiti i sigurnosne pojaseve, rekao nam je nakon probne vožnje voditelj programa vezanih uz 3. jezero, Damir Brusar, nekadašnji reprezentativac u kanuu na brzim vodama. Probna vožnja čamcima privukla je i šetače, a glavno pitanje starih Zagrepčanaca, bilo je: »Zašto tako lijepa vijest nije objavljena u novinama«. No, prava vožnja čamcima uslijedit će tek na proljeće. </p>
<p>Napravljen je i pontonski molić s vezovima za deset čamaca, a napravit će se i šesterokutna drvena kućica za iznajmljivanje čamaca. Cijena polusatne vožnje jezerom još nije utvrđena, ali bit će 15 ili 20 kuna. Predviđen je i edukativni program za djecu koju će Damir Brusar u prijepodnevnim satima podučavati veslanju i upoznavati ih s vodenim sportovima. </p>
<p>Čamci su napravljeni prema povijesnoj matrici čamaca kojima su se nekada Zagrepčani vozili po prvom maksimirskom jezeru. Jedina promjena je u tome, napominje ravnatelj Javne ustanove »Maksimir«, Vladimir Ivanković, što će oni od proljeća u upotrebi biti na - 3. jezeru. Jezero će imati svoju draž i navečer, jer će biti osvijetljeno s dva reflektora, a ni noćne vožnje jezerom neće biti neostvarive. Postavljanje javne rasvjete je u tijeku, a osim trećeg jezera osvijetlit će se i Vidikovac, mogila, Švicarska kuća i staza od Prilesja (zapadnog ulaza u perivoj Maksimir) do Vidikovca. Zahvaljujući šestorici maksimirskih čuvara, stakla na nedavno uređenim svjetiljkama duž glavne maksimirske aleje još su cijela, a ni obnovljene klupe nisu devastirane. U tijeku je i obnova paviljona Jeka nedaleko ulaza u Zoološki vrt. </p>
<p>U srijedu je održana i akcija čišćenja Vidikovca kako bi se ustanovili potrebni zahvati na njegovoj obnovi i raspisao natječaj za izvođače radova. Informativne ploče na glavnom i zapadnom ulazu u perivoj postavit će se, na već postavljene željezne konstrukcije, do sredine prosinca. Ploče će imati dva lica, kartu s naznakom objekata i kratku povijest perivoja, te nacrt cijelog perivoja i svih staza kao i mjere vladanja u perivoju. </p>
<p>Slijedeću akciju u Javnoj ustanovi »Maksimir« najavljuju već za nekoliko dana kada će drugo jezero biti poribljeno ukrasnim ribama - koi šaranima i crvenim karasima. </p>
<p>U Javnoj ustanovi »Maksimir« apeliraju na vlasnike pasa da svoje ljubimce vode na uzicama, a sve radi zaštite flore i faune u perivoju. Naime, nije rijedak slučaj da pas zakolje pokoju maksimirsku patkicu. Psima je za slobodno trčanje i igru namijenjena velika livada nedaleko petoga jezera. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Modna revija zagrebačkih obrtnika »Zlatna igla Zagreba«, 3. prosinca </p>
<p>Tradicionalna, 65. modna revija zagrebačkih obrtnika »Zlatna igla Zagreba« održat će se 3. prosinca u zagrebačkom hotelu »Inter-Continental«. Na reviji će nastupiti 27 renomiranih obrtnika zagrebačke županije te tri gosta iz drugih županija. </p>
<p>Organizator je Udruženje obrtnika Zagreba - Sekcija krojača. Zagrebački obrtnici će prikazati modne trendove odijevanja, za žene i muškarce, za trudnice, djecu, svakodnevnu odjeće i modu za punije osobe.</p>
<p> Po riječima pročelnice Sekcije krojača i predsjednice Revijskog odbora Liljane Ivković, gotovo 60 posto nastupa bit će prikaz večernje i svečane odjeće, a svi modeli izrađeni su u domaćim radionicama. </p>
<p> Uz krojače-obrtnike svoj doprinos ovogodišnjoj »Zlatnoj igli Zagreba« dat će i članovi drugih sekcija Udruženja obrtnika - frizeri, kozmetičari, postolari, klobučari i torbari. Novost ove godine su i dvije male, popratne izložbe - unikatnoga nakita zagrebačkih zlatara i cvjetnih aranžmana zagrebačkih cvjećara. </p>
<p> Kolekcije odjevnih predmeta kao i zlatni nakit nosit će na reviji poznate hrvatske manekenke.</p>
<p> Koreografkinja i redateljica ovogodišnje »Zlatne igle Zagreba« je Mare Sesardić-Krpan.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U četvrtak objava valjanih zbirnih lista kandidatskih lista svih gradskih četvrti</p>
<p>U zagrebačko Gradsko izborno povjerenstvo (GIP) do 28. studenoga u ponoć, stigle su 173 liste kandidata za izbore za 17 vijeća zagrebačkih gradskih četvrti, koji će se održati 17. prosinca. U ponoć je, naime, istekao rok za podnošenje lista kandidata. Od tog je broja petnaest neovisnih lista, dok su sve ostale stranačke, izjavio je predsjednik GIP-a, Miroslav Šumanović. </p>
<p> GIP će se sastati u četvrtak u Gradskom poglavarstvu, gdje će objaviti valjane zbirne liste kandidatskih lista svih gradskih četvrti.</p>
<p> Cilj izbora za zagrebačke gradske četvrti je ustrojavanje Vijeća gradskih četvrti u kojima će građani neposredno moći predlagati prioritete uređenja i izgradnje u srediniu kojoj žive. Takvom decentralizacijom rasteretiti će se Gradsko poglavarstvo, koje bi ubuduće rješavalo samo ključne probleme.</p>
<p> Predstojeći izbori provesti će se za 17 gradskih četvrti: Donji i Gornji Grad, Trnje, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Novi Zagreb - istok i zapad, Trešnjevka - sjever i jug, Črnomerec, Gornja i Donja Dubrava, Stenjevec, Podsused-Vrapče, Podsljeme, Sesvete i Brezovica.</p>
<p> U vijeća gradskih četvrti birat će se od 11 do 19 članova, ovisno o broju stanovnika u svakoj pojedinoj četvrti. Funkcije predsjednika, potpredsjednika i članova Vijeća su počasne, ali svi članovi Vijeća imaju pravo na naknadu koju će utvrditi Gradska skupština.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U četvrtak - tradicionalna pučka veselica i vatromet na gradskoj tržnici</p>
<p>Središnja proslava, devetodnevnog obilježavanja pete obljetnice grada Zaprešića, bit će održana u četvrtak 30. studenoga. Program počinje u 10 sati u Jablanovcu, otvaranjem školskog igrališta, a u 15 sati puštanjem u promet novouređene Hruševačke ulice. </p>
<p>U 17 sati održat će se svečana sjednica Gradskog poglavarstva s podjelom priznanja i nagrada zaslužnim Zaprešićanima, te institucijama i poduzećima. Potom će na zaprešićkoj tržnici početi - tradicionalna pučka veselica. Zaprešićani će moći uživati u besplatnoj hrani i piću po izboru, te bogatom glazbenom programu. Između 19 i 20 sati u parku kod gradske tržnice predviđen je - vatromet.</p>
<p>U petak u 18 sati u Velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta održat će se projekcija nagrađenih filmova Foto kino kluba Zaprešić, a u subotu u 19 sati, na istom mjestu, koncert prvakinje opere HNK-a, Mire Vlahović.</p>
<p> U nedjelju, 3. prosinca, završnoga dana proslave Dana grada, u 10.30 sati, na uglu Savske i Malekovićeve bit će blagoslovljena obnovljena kapelica sv. Antuna, a u 12.30 sati održat će se sveta misa i blagosloviti zastava Zavičajnog ekološkog društva, uz paljenje prve adventske svijeće. U 19.30 sati u Velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta, Plemićka mladež Zaprešića upriličit će Jelačić bal te plesni i kostimografski program. (al)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Izbor za Miss svijeta od »stočne tržnice« do »zabavnog parka«</p>
<p>LONDON, 29. studenoga</p>
<p> - Nekada uspoređivan sa »stočnom tržnicom«, a sada hvaljen kao »zabavni park«, izbor za Miss svijeta u četvrtak u Londonu proslavlja svoju 50. obljetnicu. Natjecanje je 1951. godine pokrenuo Eric Morly. On je preminuo ove godine u 82. godini života, a natjecanje će nastaviti voditi njegova supruga Julia. Ona ističe da izbor za Miss svijeta, unatoč brojnim osporavanjima, ne treba shvaćati ozbiljno.</p>
<p> »To je nekad više nalikovalo tržnici stokom. Sada tu možete vidjeti stvarne i ozbiljne mlade žene koje će sutra postati odvjetnice, kiruzi ili inženjerke. To je zabavni naslov iz snova«, rekla je Julia Morely. Tako je primjerice Miss Kostarike industrijska inženjerka, a Miss Indije, koja je jedna od favoritikinja, studira kliničku psiholgiju. Najveća ovogodišnja favoritkinja je Miss Venezuele, koja na kladionicima ima omjer 6: 1, a slijedi je Miss Indije s omjerom 7:1. Hrvatsku na izboru predstavlja Ozaljka Andreja Ćupor. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Napadi na autoputu - smrtonosna zabava mladih</p>
<p>BERLIN, 29. studenoga</p>
<p> - Nedaleko od Oldenburga u njemačkoj saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj nepoznati su počinitelji s jednog mosta preko autoputa bacili na jureći automobil kamen težak 35 kilograma koji je probio vjetrobran jedne »ford fieste« i završio na suvozačevom sjedalu. Prestravljeni vozač je u panici izgubio kontrolu nad vozilom te probivši ogradu završio na suprotnoj traci u kojoj se na sreću nije bilo drugih vozila pa je za njega sve završilo samo s nekoliko zadobivenih ogrebotina. </p>
<p>Time je čini se otvorena sezona opasnog sporta zvanog »napadi na autobahn« koji je u nekoliko posljednjih godina već odnio brojne žrtve. Scenarij je uvijek isti: počinitelji, uglavnom mladi, s nekog od brojnih mostova preko autoputova bacaju na jureće automobila teške predmete te mirno čekaju razvoj događaja. Kod jedne grupe mladića koja je prije dvije godine kod Darmstadta bacanjem jednog metalnog poklopca uzrokovala smrt dvoje ljudi, radilo se o »čistom ubijanju vremena« i želji da se učini »nešto opasno«. </p>
<p>Vlasti su uglavnom nemoćne protiv ove vrste zločina pa pokušavaju zataškati nemile događaje kako ne bi izazvali paniku kod vozača. S obzirom da na njemačkim autoputovima na postoji ograničenje brzine, nije teško zamisliti kakve posljedice ostavlja sudar s teškim predmetom pri većim brzinama. Pri takvim brzinama je pravodobna reakcija vozača gotovo nemoguća. U nekim dijelovima Njemačke vlasti pokušavaju gradnjom visokih ograda na mostovima otežati posao suludim počiniteljima, no s obzirom na činjenicu da je taj proces je dugotrajan i skup, opasan fenomen izazvan strahom da vozači naglo usporavaju brzinu pred mostovima, potrajat će još neko vrijeme. (N.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Odjeća Eltona Johna na aukciji</p>
<p>LONDON, 29. studenoga</p>
<p> - Dobrotvornu prodaju svoje odjeće otvorio je popularni britanski glazbenik Elton John, u New Bond streetu u Londonu, a naziv joj je dao »Iz mog ormara br. III«. To je naime treća po redu rasprodaja Eltonove odjeće u zadnjih pet godina. Među mnoštvom od 15.000 odjevnih predmeta najviše se ističe luminozno odijelo Giannia Versacea i kaput koji je specijalno za njega kreirao Jean-Paul Gautier. Na aukciji će se naći i Versaceijevi šareni puloveri i veste, hlače, šareni sakoi i mnogobrojna odijela. Pedeset trogodišnji pjevač nada se da će ovom aukcijom, uspjeti skupiti više od 330 tisuća funta, koliko je iznosila svota s njegove zadnje prodaje 1997. godine. Eltona Johna bije glas velikog rastrošnika. Godišnje samo na cvijeće potroši oko milijun dolara. Nedavno je pokrenuo sudski spor protiv svoga bivšeg dugogodišnjeg menedžera, optuživši ga da ga je zakidao i varao za novac. Na procesu koji se vodi na Visokom sudu u Londonu sam je priznao da je tijekom dvije godine znao potrošiti i do 30 milijuna funta »na stvari koje ga čine sretnim«. (L. Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Irak: Uspjeh pripovijetke čiji bi autor mogao biti Sadam Husein</p>
<p>BAGDAD, 29. studenoga</p>
<p> - »Zabiba i kralj«, pripovijetka kojoj su službeni irački mediji dali veliki publicitet i koja postiže velik uspjeh u Iraku, vjerojatno je djelo iračkog predsjednika Sadama Huseina. </p>
<p> Iako na koricama knjige nema imena autora, priličan broj iračkih intelektualaca izrazilo je uvjerenost da se radi o Sadamu Huseinu. Pripovijetka, u kojoj se dogodovštine ne odnose na točno određeno razdoblje ili mjesto, opisuje kralja zaljubljena u djevojku skromna podrijetla, ali »obdarenu zanosnom ljepotom, zamjetnom inteligencijom i hrabrošću«. </p>
<p> Uzvraćajući ljubav, Zabiba je uspjela kralja približiti njegovu narodu u borbi protiv »urotnika«. Pripovijetka iznosi aluzije na »ulogu Židova u sijanju nesloge i izazivanju urote u redovima naroda«. </p>
<p> Knjiga se prodaje po 1500 dinara (malo manje od dolara) po primjerku. </p>
<p> Prihodi bi trebali pripasti »siromasima, siročadi, nevoljnicima i dobročiniteljskim djelima«. Prošle je veljače predsjednik Sadam Husein poticao iračke pisce da "pišu duge pripovijetke« kako bi »pridonijeli borbi protiv neprijatelja« Iraka. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Snimljen dokumentarac o američkom pioniru fotografije Gordonu Parksu</p>
<p>LOS ANGELES, 29. studenoga</p>
<p> - Nakon što je svojim foto aparatom ovjekovječio nekoliko najmonumentalnijih prizora u suvremenoj američkoj povijesti, pionir fotografije među crncima, Gordon Parks, konačno je zaslužio da se o njemu snimi televizijski dokumentarac.</p>
<p>Naime, američka TV kuća HBO prihvatila se posla, te je snimila dokumentarac naziva »Half Past Autumn: The Life and Works of Gordon Parks«, čiji je koproducent poznati glumac Denzel Washington. Nedavno snimljeni dokumentarc biti će prikazan krajem tjedna, a paralelno dočarava dva različita svijeta Amerike u 20. stoljeću. U filmu, koji govori o životu i djelu poznatog fotografa magazina Life, režisera filmova poput »Shaft« i »The Learning Tree«, državnog službenika u vašingtonskoj podružnici Ministarstva poljoprivrede te svestranog umjetnika na području glazbe, slikarstva i pisane riječi, govori se i o rasnoj segregaciji američkih Crnaca, kojoj je i sam Parks nekada bio izložen kao crni dječak u Kansasu.</p>
<p>Slavni fotograf, koji će u četvrtak proslaviti 88. rođendan, tijekom podužeg razgovora s novinarima govorio je o svom cjelokupnom radu i inspiraciji za pojedina umjetnička djela, a nije propustio govoriti i o privatnom životu, bivšim brakovima i vlastitoj djeci.»Koristio sam se kamerom kako bi u ime svih mojih crnih sunarodnjaka rekao sve ono što su oni dugo godina bili u nemogućnosti« zaključio je razgovor slavni umjetnik. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bijesna gomila petoricu osudila na smrt i spalila</p>
<p>GUATEMALA CITY, 29. studenoga</p>
<p> - Razbješnjela gomila u utorak je u jednom selu u Gvatemali žive spalila petoricu muškaraca osumnjičenih za ubojstvo jednog mještanina, objavila je policija. Glasnogovornik policije je rekao da su petorica ubijena u Las Conchasu u provinciji Coban, 210 km sjeverno od glavnog grada.</p>
<p> »Nakon što ih je gomila uhvatila, odvedeni su središnji park u Las Conchasu, gdje im je na improviziranom suđenju izrečena smrtna kazna«, rekao je glasnogovornik.</p>
<p> »Gomila je potom zajedno svezala petoricu muškaraca i spalila ih«, dodao je. Kada je policija stigla na mjesto događaja svi su već bili mrtvi. Glasnogovornik misije UN-a u Gvatemali (MINUGUA) rekao je u srijedu da osoblje misije istražuje okolnosti linča. Od početka godine u toj su srednjoameričkoj zemlji linčovane 24 osobe, među kojima i jedan japanski turist. Prema podacima UN-a, praksa javnog linča, koja se povezuje s nepovjerenjem u pravosudni sustav, u Gvatemali je učestala od 1996., od kada je zabilježeno 359 slučajeva linča, sa 164 ljudske žrtve. Turističke vlasti zemlje ovoga su tjedna pokrenule građansku kampanju pod nazivom »Poštivanje života je poštivanje kulture«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Presjek arhitektonske misli</p>
<p>Dom hrvatskih likovnih umjetnika / Svečano otvoren 35. zagrebački salon - Arhitektura, urbanizam i interijer / Postav »fantastičkog« ugođaja potpisuju Vedrana Ergić i Marko Murtić / Velika nagrada Salona pripala je arhitektu Nikoli Bašiću za zgradu Trgovinskog centra u Zadru te za dogradnju Crkve sv. Josipa u Ražinama kraj Šibenika </p>
<p>ZAGREB, 29. studenog</p>
<p> - U čudnom gradu poput Zagreba, u kojem već godinama bjesni »rat« među arhitektima, koji je žalosno devastiran proteklih deset godina nizom nesretnih arhitektonskih »zahvata« i u kojem, uostalom, nije ostvaren niti jedan od sjajnih projekata s čak četiri međunarodna urbanistička seminara, paradoksalno je (u utorak) otvoren zanimljiv, svjež i poticajan 35. zagrebački salon - »Arhitektura, urbanizam i interijer« u Domu hrvatskih likovnih umjetnika.</p>
<p>Trogodišnji presjek arhitektonskog stvaralaštva, zahvaljujući Nenadu Fabijaniću, predsjedniku Organizacijskog odbora, koji se s ekipom suradnika trudio napraviti suvremenu manifestaciju, odnosno izvrsnom postavu Vedrane Ergić i Marka Murtića, gledateljima je predstavljen kao uzbudljivo istraživanje arhitektonskih zamisli. Prostor Doma likovnih umjetnika pri tome je izvanredno poslužio za niz manifestacija što se održavaju u okviru Salona. U prizemlju unutrašnjeg prstena DHLU-a izvela je Autonomna tvornica kulture ATTACK, uz pomoć net kluba m.a.m.a i SHMRTZ tetara, niz performancea namijenjenih pomoći Centra za autizam. Na katu je otvorena velika izložba svih izdavača koji se bave ahitekturom te manja izložba Ministarstva zaštite i okoliša »Strategija prostornog uređenja RH«.</p>
<p> Najspektakularniji je ipak centralni postav Salona u vanjskom »prstenu«, koji su Ergićć pretvorili u science fiction spektakl. Kroz velike prozirne folije posjetitelji su uz pomoć visećih lampica na panoima mogli dataljno proučiti 23 realizacije, 42 projekta, 12 interijera te 24 prijedloga izabranih među 350 pristiglih radova. Pomoću dijaprojektora prikazuje se odlična manja izložba o Ivanu Meštroviću te izložba dobitnika 32. salona Nenada Fabijanića. </p>
<p>U »dobroj staroj« zagrebačkoj tradiciji, niti ovaj Salon, na žalost, nije prošao bez »skandalčića«. Dva zagrebačka dnevnika, usprkos molbama Organizacijskog odbora, objavila su unaprijed nagrade Salona, razljućena odlukom žirija da jednu od dvije jednakovrijedne nagrade dodijeli arhitektici Jadranki Kruljac-Polak za uređenje Trga siječanjskih žrtava na Kustošiji. Novinare je razljutio podatak da je član žirija Nikola Polak suprug arhitektice Kruljac-Polak, odnosno da je njezin rad jednako vrednovan kao u svijetu proslavljeni projekt trgovačkog centra »Baumaxx Hypermarketa« u Mariboru arhitekata Njirićć. Valja napomenuti da je Nikola Polak još prošli tjedan naglasio da je istupio iz toga dijela žiriranja, odnosno da su preostali članovi žirija (Leo Modrčin, Radovan Tajder) inzistirali na toj nagradi!</p>
<p>Velika nagrada Salona pripala je arhitektu Nikoli Bašiću za zgradu Trgovinskog centra u Zadru te za dogradnju Crkve sv. Josipa u Ražinama kraj Šibenika. Dvije jednakovrijedne nagrade za realizaciju pripale su arhitektici Jadranki Kruljac-Polak za Trg siječanjskih žrtava sa spomen obilježjem stradalim dragovoljcima Domovinskog rata na Kustošiji u Zagrebu te arhitektima Heleni i Hrvoju Njiriću za njihovu poznatu zgradu »Baumaxx Hypermarketa« u Mariboru.</p>
<p> Burno pozdravljena nagrada za projekt pripala je mladim arhitektima Ivani Ergić, Vanji Ilić i Zorislavu Petriću za Studiju socijalnih stanova (tip visokogradnje), dok je nagrada za interijer uručena arhitektu Neni Keziću za urede »Split ship managmenta« u Splitu. Priznanja 35. zagrebačkoga salona pripala su Saši Bradiću za zgradu Škole grada u Beču, Igoru Franiću za drugonagrađeni natječajni rad za Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, Vedrani Ergić i Marku Murtiću za interijer Zagrebačke banke (poslovnica VIP u Zagrebu) te Andriji Rusanu, odnosno tvrtki »Arhitekst d. o. o. « za izniman međunarodni uspjeh hrvatskog časopisa za arhitekturu »Oris«. Posebna nagrada hrvatske sekcije likovnih kritičara AICA pripala je arhitektu Anti Ugrešiću (suradnica Marijana Rančić) za projekt uređenja trga »Cardo Maximus« u kojem je finim zahvatima poštivana urbana memorija grada Zadra.</p>
<p> Brojne znatiželjnike u Domu likovnih umjetnika pozdravio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predloživši da na sljedećemu Salonu arhitekture ponude arhitekti u suradnji s građanima niz potrebitih »zahvata« u svojim četvrtima, odnosno da građani grada Zagreba sami (preko mjesne samouprave) predlože što bi željeli imati! Svakako, sjajna ideja!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Proglas Ocjenjivačkoga suda </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Ocjenjivački sud 35. zagrebačkoga salona arhitekture, urbanizma i interijera uputio je u utorak na večer proglas u kojemu izražava »žaljenje zbog nesporazuma u interpretaciji odluke žirija«, a vezano za ocjene u medijima o nepotizmu pri dodjeli nagrada Salona. Naime, nagradu za realizaciju podijelili su Helena i Hrvoje Njirić i Jadranka Kruljac-Polak, koja je supruga Nikole Polaka, jednoga od triju članova Ocjenjivačkoga suda. </p>
<p> U proglasu upućenom nakon otvorenja 35. salona i dodjele nagrada, Ocjenjivački je sud izrazio žaljenje zbog »pogrešne procjene osjetljivosti hrvatskih medija i javnosti, prema prividnoj neprikladnosti odluke da se nagradi rad autorice koja je osobno povezana s jednim članom žirija«.</p>
<p> Ističe kako »razumije etičke temelje takve percepcije te žali zbog nesporazuma u interpretaciji odluke žirija, upravo iz razloga što su etički i društveni aspekti arhitekture bili pretpostavljeni pukim formalnim kriterijima«. </p>
<p> Proglas Ocjenjivačkog suda i odbora upućen je hrvatskoj javnosti i kao prosvjed zbog kršenja odluke dvojih novina, koje su prije svečanoga proglašenja objavile imena dobitnika nagrada 35. zagrebačkog salona. </p>
<p> Prijevremeno objavljivanje dobitnika nagrada u dvama dnevnicima (Novi list i Jutarnji list) potaknuto je upravo time što je supruga jednoga od članova Žirija, Jasna Kruljić-Polak, dobila nagradu Salona. Tu su odluku novinari, na konferenciji sazvanoj uoči Salona 24. studenoga, ocijenili kao nepotizam. S tom se ocjenom nije složio Nikola Polak, objasnivši da je, kad je bila riječ o tome da se nagrada dodijeli njegovoj supruzi, glasovanje prepustio drugoj dvojici članova žirija - Radovanu Tajderu i Leu Modrčinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ludi križari u lovu na Sotonu</p>
<p>Uz film Alexa de la Iglesie »Dan zvijeri« / Španjolski spoj strave i humora osvojio je šest Goya, a krasi ga kultni status / Uz ezoteričnu temu Iglesia kritizira i španjolske desničarske ekstremiste</p>
<p>S pet godina zakašnjenja u naša je kina stigao španjolski film »Dan zvijeri«, kojeg već krasi kultni status. S obzirom na tematiku koju obrađuje, a riječ je o sotonizmu, ovo zanimljivo djelo bi kod nas moglo privući samo publiku koju zanima ezoterija. Redatelj filma je Alex de la Iglesia, hrvatskoj publici poznat po ostvarenjima kao što su »Perdita Durango« i »Akcija mutanata«, a jedna od preporuka koja ide u prilog »Danu zvijeri« jest da je on dobitnik šest filmskih nagrada Goya, što su ustvari španjolski Oscari.</p>
<p>Kao i kod dobrog dijela drugih sotonističkih filmova, radnja »Dana zvijeri« je smještena na Badnju večer, u ovom slučaju u Madrid. Radnja je luckasta. Svećenik Angel Berriartura (Alex Angulo), profesor teologije, proveo je zadnjih dvadeset godina svoga života proučavajući Otkrivenje sv. Ivana, odgonetavajući poruku koja leži sakrivena iza svetog teksta. Došao je do zaključka da će se Antikrist roditi 25. prosinca 1995. u Madridu. Jedini je problem što svećenik ne zna točno mjesto rođenja Antikrista, pa kako bi došao u kontakt sa Zlom, naoruža se do zuba i krene u potragu, više putem improvizacije i kriminala nego svetosti. Tako katolički svećenik sa sačmaricom pod rukom luta Madridom, krade i maltretira svakoga tko mu se nađe na putu. Susreće Josea Mariu (Santiago Seguerra), mladog obožavatelja heavi metal glazbe agresivnog izgleda i teške prošlosti, koji mu pomaže u njegovu naumu. Pridružuje im se i Profesor Cavan (Armando de Razza), parapsiholog svjetskog ugleda koji vodi popularni TV ezoterični program.</p>
<p>Spoj bizarnosti, humora i strave je dosta dobro prošao kod španjolske publike, a krajnje blasfemična tematika je izazvala samo kritike najstrožih katolika. S druge strane izvan Španjolske »Dan zvijeri«, uglavnom raspačavane samo na video kazetama, a to je i logično budući da su kino dvorane diljem svijeta, što se tiče španjolskoga filma, uglavnom rezervirane za nedodirljivog Almodovara.</p>
<p>Zamisao da se katolički svećenik u prvi mah predstavlja kao hrabri križarski ratnik kojem je cilj uništiti Sotonu, a potom mahnito luta Madridom, djeluje zanimljivo. Uz takav laganiji siže Alex de la Iglesia je uspio dotaknuti i jedan od gorućih španjolskih političkih problema. Naime, za materijalizaciju čistog zla na madridskim ulicama njemu su poslužila divljanja ekstremnih desničara koji okrutno ubijaju razne useljenike i protivnike njihove ideologije. Sve u svemu, riječ je o dobrom filmu koji vrijedi pogledati, unatoč nekim redateljskim nezgrapnostima. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pobuna na svijet</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Prosudbeni odbor nagrade »Goran«, za godinu 2000., za najbolji rukopis mladih pjesnika, u sastavu Rade Jarak, Miroslav Mićanović i Tvrtko Vuković, prvu nagradu dodijelio je mladom zagrebačkom pjesniku Bojanu Radašinoviću. Ovih je dana nakladnik Studentsko kulturno umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić« objavilo Radašinovićevu knjigu pod naslovom »Sprega književnosti i prljavog rublja«. Knjiga je predstavljena u prostorijama Društva, u srijedu, uz uvodnu riječ urednika edicije Branka Čegeca koji je naglasio da je ovim predstavljanjem otvoren novi natječaj za 2001. godinu. Pjesnici do 30 godina, od danas, mogu slati integralan tekst rukopisa svoje pjesničke zbirke, na adresu SKUD-a »Ivan Goran Kovačić«, na Opatovini 11 u Zagrebu. </p>
<p>Miroslav Mićanović istaknuo je autorov osviješten koncept o vlastitu tekstu i činjenicu da on ne problematizira jezik. Generalni je njegov stav pobuna i nezadovoljstvo sa svijetom u kojem živi. Pritom, ne libi se vlastite privatnosti i nasumično odabranih detalja. Iako se knjiga može situirati u kontekst 90-tih, nastavio je Mićanović, uz nerafiniranu svijest o 80-tima pjesnik nema uporišnih mjesta i progovara iz svoje osame i ravnodušnosti. Autor najviše progovara o sebi, bez uvida u neke već ranije korištene geste. Tvrtko Vuković, urednik knjige, potvrdio je da Radašinović, od 129 pristiglih rukopisa, ima najbolji autopoetički stav, što znači da u sebi skriva jači potencijal od drugih. Važno je i njegovo približavanje poetici 80-tih, ali i osobnostima kao što su Tatjana Gromača i Krešimir Pintarić. (S. Begović)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Zeleni smijeh« Zvonimira Baloga </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »Dječak Num bio je sam na svijetu. Ali ne kao 'Pale sam na svijetu', jer Num je bio sam u krugu svoje obitelji i dok je bio budan«, rekao je u srijedu o glavnom junaku novog romana za djecu Zvonimira Baloga »Zeleni smijeh« recenzent Branko Pilaš na predstavljanju knjige u Gradskoj knjižnici. Knjiga »Zeleni smijeh« protkana je ljubavlju kao najvećim smislom života, istaknuo je Pilaš, dodavši da je to roman o odrastanju u kojem će se prepoznati mnoga djeca, osobito ona koja žive u gradu. Pilaš je pohvalio autorovu virtuoznost i bogatstvo jezika. Pričom punu satire o dječaku Numu koji živi u otuđenoj obitelji Balog kritizira dekadentno suvremeno društvo u kojem su izokrenute vrijednosti, naglasila je recenzentica Hrvojka Mihanović-Salopek. Kako je kazala, to nije samo šaljiva karikatura, nego zastrašujuća kafkijanska opomena čovjeku. Zvonimir Balog knjigu je napisao 1998. na otoku Pašmanu, a za humor u knjizi, kako sam kaže, nije zaslužan samo on, nego sve ono što ima priliku vidjeti na televiziji, kad ju uključi u 19,30 sati. Knjiga je objavljena u biblioteci »Hit junior« nakladne kuće »Znanje«. Urednica te biblioteke Dubravka Težak podsjetila je da je »Hit junior« nedavno izdao još svjetski klasik za djecu i mladež, knjigu »Momo« Michaela Endea te novi nastavak o Adrianu Moleu, »Godine kapučina« Sue Townsend. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Britanska umjetnost na Internetu</p>
<p>LONDON, 29. studenoga</p>
<p> - Novu veliku internetsku stranicu posvećenu umjetnosti pokrenulo je ovih dana britansko državno tijelo »Arts Council« s namjerom da promiče britansku umjetnost. Stranica se nalazi na adresi www. artsonline.com. Na njoj će se priređivati virtualne izložbe i glazbeni koncerti.</p>
<p> No, mjesta će se naći i za poeziju, prozu, ples, dramu i predstavljanje mladih likovnih umjetnika. U projekt je uloženo 1.5 milijuna funta. Svoj prinos razvoju i promicanju umjetnosti na Internetu je dala i svjetska glazbena zvijezda David Bowie. Uz potporu projektu »Arts Councila«, on je pokrenuo i svoju internetsku stranicu na kojoj će predstaviti svoj glazbeni rad, ali i svoje radove s drugih umjetničkih područja. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Glazba koja otvara ponore </p>
<p>Muzej Mimara / Nastup Zbora HRT-a u ciklusu Sfumato - izvedena glazba velikoga Gesualda da Venose </p>
<p>Carlo Gesualdo da Venosa, vrlo darovit renesansni glazbenik nesretne sudbine, i Igor Stravinski, jedan od najvećih skladatelja 20. stoljeća, našli su se bok uz bok na zanimljivom koncertu Zbora HRT-a održanom u utorak u Muzeju Mimara u Zagrebu u sklopu ciklusa Sfumato. Bio je to rijedak program duhovne a cappela glazbe, udaljene međusobno više od tri stoljeća, a pripremio ga je za ovu prigodu dirigent Saša Britvić. Dva kraća moteta Igora Stravinskog »Pater noster« i »Ave Marija« iz njegove neoklasične stvaralačke faze, koji se izvorno oslanjaju na tradiciju Ruske pravoslavne crkve, a dvadesetak godina kasnije ih je sam autor revidirao (1949.), bili su tek lijepa priprema za susret s opsežnim ciklusom »Responzorija za sveti tjedan« Carla Gesualda da Venose. Hrvatski prijevod latinskih tekstova u interpretaciji Zlatka Crnkovića, želeći protumačiti sadržaj svakoga od devet responzorija - jutrenja velike subote razbijao je kontinuitet. </p>
<p>Kao svestrani glazbenik i izvanredni majstor polifonije smionih harmonija, bogatstva kromatike i disonanci te neočekivanih modulacija, Gesualdo je profinjenim stilom i senzibilnošću unio u tu svoju genijalnu glazbu svoju rastrojenu pokajničku dušu - posljedicu tragičnog ubojstva vlastite žene i njezina ljubavnika, što mu se dogodilo u 30. godini života. Kao plemić bio je zaštićen od kazne, ali se opterećen krivnjom tada povukao iz javnoga života i uglavnom skladao, stilom i smionošću nadmašivši svoje suvremenike, pa čak i velikog Monteverdija. Pa ipak, danas se njegova glazba rijetko izvodi, upravo zbog svoje osebujnosti i velikih zahtijeva za izvođače. </p>
<p>To je, kako objašnjava dirigent Saša Britvić u komentaru programa, »glazba koja u svakom taktu otvara pod nama ponore, a nad njima krvavom mukom razdire oblake kako bismo ugledali neokaljano zvjezdano nebo«. Bogatim i raznorodnim glazbenim sredstvima primijenjenim na čisto vokalno a ccapela pjevanje, autor dočarava čovjeka kojemu nema spasa i koji silazi u grobnu jamu »slobodan među mrtvima«.</p>
<p>Zbor HRT-a se u nešto smanjenom sastavu zahvaljujući znalačkom vodstvu i svojoj visokoj profesionalnosti mogao uopće uhvatiti u koštac s tako teškom literaturom. Bio je dobro nastudiran, skladna i ujednačena zvuka, doduše više u skupnim negoli solističkim ulomcima. Bilo je i manje uspješnih detalja, ali u cjelini je pružio vrlo dobar dojam. Stoga bi vrijedilo svakako nastaviti njegovati upravo tu vrstu kvalitetne, uz malo dostupne zborske literature, a što je uostalom i namjera tog dragocjenog zborskog ciklusa zvanog Sfumato.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Janici slalom i u pancericama za spust!</p>
<p>Dvostruku slalomsku pobjednicu Svjetskog kupa na američkoj turneji u Zagrebu je dočekalo mnoštvo prijatelja i novinara, iznenađenih podatkom da je Janica Kostelić posljednju slalomsku pobjedu izborila u pancericama za spust, koje je obula umjesto onih za slalom...</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Janica Kostelić opet je u Zagrebu. S aureolom pobjednice. S dva prva slalomska mjesta u Svjetskom kupu, na mini-turneji po Sjedinjenim Američkim Državama, Janičin se povratak u Zagrebu pretvorio u doček velike pobjednice. Što Janica i jest!</p>
<p>Dolazak malobrojne hrvatske skijaške ekspedicije u zagrebačkoj je zračnoj luci izazvao pravu strku, čak su i taksisti s obližnjeg stajališta napuštali automobile kako bi vidjeli, kako kažu, »čudo od djeteta«.</p>
<p>- Janica nije čudo niti sam ja čudotvorac, govorio je Janičin otac Ante Kostelić sat kasnije, u VIP salonu zagrebačkog aerodroma. - Svi su ovi rezultati plod napornog rada i pomnih priprema, kao i plana oporavka nakon teške ozljede. Sve smo radili korak po korak, ništa nismo prepustili slučaju. Sustavnost je i ovaj put pokazala kako je bolja od improvizacije.</p>
<p>Janicu su na izlasku iz carinske zone dočekali veliki buketi cvijeća s kojim se teže snalazila nego sa skijaškim štapovima. Neprestance su joj ispadali iz ruku, no nitko joj nije zamjerio... Umorna od dugog puta i nabujalih emocija, Janica je kratko odgovarala na novinarska pitanja.</p>
<p>- Dobro sam, kako ne bih bila dobro, nasmiješeno i vedro je uzvraćala.</p>
<p>Nasmijala se i kad su je novinari pitali je li istina da je posljednju slalomsku pobjedu izborila u pancericama za spust, koje je pogreškom obula umjesto skijaških cipela za slalom?! Tu je informaciju novinarima iznio njen otac Ante.</p>
<p>- Jest, istina je. Pogriješila sam, obula sam krive pancerice. Napravila sam to u cik zore, dok sam još praktički spavala. Dobro da nisam obula jednu pancericu za slalom, a drugu za spust. Srećom, sve je dobro završilo, govorila je Janica.</p>
<p>Njen je otac Ante samo dodao da bi Janica u pravim pancericama pobijedila još uvjerljivije.</p>
<p>U skijaškim razgovorima stigli smo i do VIP salona, u kojem je Janicu dočekala golema torta s njenim likom.</p>
<p>Direktor naše alpske reprezentacije Vedran Pavlek bio je posebno sretan jer su obistinile njegove tvrdnje. </p>
<p>- Možda sad glupo zvuči, ali neki novinari će potvrditi da sam prije Janičine američke turneje najavljivao pobjede. Nama su ovi uspjesi posebno dragi jer samo mi znamo koliko smo se namučili oko Janičinog povratka. Naravno, najveći je teret bio na njoj. Sve ovo što nam se sad dogodilo predstavlja veliko olakšanje. Olakšanje u smislu da znamo kako je Janica još uvijek među najboljima. Ozljeda je nije unazadila. Ovo je prava najava odlične sezone!</p>
<p>Nadovezao se Ante Kostelić:</p>
<p>- Od prvog trenutka Janičine ozljede pa sve do danas, pažljivo smo planirali svaki njen i naš korak. Nismo pogriješili ni u jednom trenutku, ni u odluci o operaciji, oporavku, samostalnom treningu... Ponavljam, čvrsto smo se držali plana i to je osnova američkih uspjeha, nadam se i dobre sezone.</p>
<p>Dodao je još kako postoje realne mogućnosti da Janica ove sezone odvozi i koji spust. Na Svjetskom prvenstvu, krajem siječnja i početkom veljače u St. Antonu, mogla bi voziti kombinaciju (spust i slalom).</p>
<p>Na upit o daljnjim planovima, Ante Kostelić je rekao:</p>
<p>- Bit ćemo nekoliko dana u Zagrebu, trenirat ćemo u Maksimiru, na Jarunu i Medvednici. To su naše uobičajene destinacije. Ne znamo kakva je situacija sa snijegom, znam da ga u južnom Tirolu nešto ima, kao i u Francuskoj. Ali, posljednje informacije kažu da je u Francuskoj naglo zatoplilo. Planirali smo otići u Francusku prije natjecanja u Val d'Isereu, gdje će Janica voziti slalom i superveleslalom. U Zagrebu ćemo biti najvjerojatnije do subote, kad ćemo morati krenuti na snijeg, vjerojatno u južni Tirol. Bit ćemo u Zagrebu, dakle, pet dana, nikad u sezoni nismo imali toliku stanku. No, svi ćemo se dobro osvježiti.</p>
<p>Na kraju je Pavlek pohvalio slavlje nakon Janičinih uspjeha, koje je bilo nezaboravno.</p>
<p>- Nismo štedjeli na šampanjcu... Zaslužili smo slavlja u Park Cityju i Aspenu. Nakon svega u posljednjih godinu dana, morali smo se opustiti.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Britanski ministar Straw traži jedinstvenu nogometnu reprezentaciju</p>
<p>LONDON, 29. studenoga</p>
<p> - Britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw kazao je kako kako bi jedinstvena britanska nogometna reprezentacija bila rješenje za sve teškoće reprezentativnog nogometa na Otoku. </p>
<p>Straw je u izjavi za Times rekao da bi igrači iz Engleske, Škotske, Sjeverne Irske i Walesa imali u zajedničkoj reprezentaciji mnogo više uspjeha u međunarodnim natjecanjima. Ministar se pozvao na velike uspjehe britanske atletike, koja nije podijeljena poput nogometa, već postoji jedna selekcija koja postiže dobre rezultate. </p>
<p>Svoju je ideju Straw iznio kao nogometni navijač, a ne kao ministar, naglasivši kako bi Engleska, Sjeverna Irska, Škotska i Wales i dalje imali svoje nacionalne selekcije, no one ne bi sudjelovale na svjetskim i europskim prvenstvima. Također, Velika Britanija bi tako mogla sudjelovati na olimpijskim igrama, što dosad nije mogla jer nije imala jedinstvenu momčad. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Budućnost je bejzbol a ne košarka</p>
<p>Vjerujem da ćemo se na EP A skupine, sljedeće godine u Njemačkoj, plasirati među prvih šest, a uz pomoć možemo i do četvrtog mjesta, koje vodi na SP, rekao je Aldo Vavra, predsjednik HBS-a</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - U srijedu je, u posjet Hrvatskom bejzbolskom savezu, stigao predsjednik Talijanskog, ujedno i Europskog te Svjetskog bejzbolskog saveza (IBBF), Aldo Lotari. Povod posjetu je, kako je rekao predsjednik Hrvatskog bejzbolskog saveza Aldo Vavra, ulazak Hrvatske u prvu jakosnu skupinu prvenstva Europe, što su naši reprezentativci izborili uvjerljivim pobjedama na turniru B jakosne skupine, u Karlovcu. Posjet uglednog gosta čelnici HBS-a su iskoristili i za dolazak u Hrvatski olimpijski odbor, gdje ih je primio predsjednik HOO-a Zdravko Hebel, kojeg su upoznali sa svojom teškom financijskom situacijom i planovima u budućnosti.</p>
<p>- Vjerujem da ćemo se na Europskom prvenstvu A skupine, u kolovozu sljedeće godine u Bonnu i Kölnu, plasirati među prvih šest reprezentacija, a uz odgovarajuću pomoć, možemo i do četvrtog mjesta koje vodi na svjetsko prvenstvo. Očekujemo pomoć i od Talijana, ali pomoć u smislu dolazaka njihovih trenera u Hrvatsku i odigravanja prijateljskih utakmica protiv njihove reprezentacije. Talijani su najbolji u Europi i naravno da je najbolje učiti od njih, rekao je Vavra.</p>
<p>Zatim se obratio predsjedniku HOO-a Hebelu i zamolio ga za konkretnu pomoć:</p>
<p>- Željeli bismo iz Amerike dovesti dva, tri igrača hrvatskog porijekla koji igraju na sveučilištima. Tako rade i ostale zemlje, a i ti igrači su voljni igrati za reprezentaciju. Jedini je problem što im trebamo platiti avionske karte, a za to nam treba konkretna pomoć HOO-a. Također, uz pomoć Talijana mogli bismo osigurati opremu za mlađe kategorije koju bismo zatim, uz preporuku HOO-a, mogli podijeliti po školama i tako animirati djecu da se počnu baviti ovim sportom.</p>
<p> Iako je Zoran Kovačević, glasnogovornik HOO-a i poznati košarkaški novinar, na kraju susreta pomalo ironično primjetio: »Čini se da budućnost hrvatskog sporta nije u košarci već u bejzbolu«, to i nije toliko nevjerojatno koliko se nekima činilo. Pogotovo što HBS ima veliku podršku čelnih ljudi IBBF-a. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Portugalska veza Arnaldo - Andre zaustavila »mini-vatrene«</p>
<p>GUATEMALA CITY, 29. studenoga</p>
<p> - Malonogometna reprezentacija Hrvatske nije se uspjela plasirati u polufinale Svjetskog prvenstva u Gvatemali. Hrvatsku je, u posljednjem dvoboju četvrtfinalne skupine F, pobijedio Portugal sa 3-1 (0-0). Iz ove su skupine u polufinale ušli Portugal i Španjolska. Uz prilično siguran Brazil, iz druge skupine među četiri još mogu Rusija i Egipat.</p>
<p>Hrvatskoj je protiv Portugala trebala isključivo pobjeda. U prvom poluvremenu, najveće su šanse za pogodak imali Goran Eklić i Siniša Alebić, ali nisu najbolje reagirali pred portugalskim vratima. Ni Portugalci nisu bili bezopasni u prvom poluvremenu, čak su tri put pogodili okvir vratiju, a naš je vratar Božidar Butigan usto dva puta odlično reagirao.</p>
<p>No, portugalska veza Arnaldo - Andre je proradila početkom nastavka. Prvo je Andre u 23. minuti uzeo loptu Tomičiću na sredini igrališta te uposlio samoga Arnalda, kojemu iz blizine nije bilo teško pogoditi praznu mrežu. Samo minutu kasnije, nakon loše izvedenog kornera naše reprezentacije, lopta je došla do Arnalda, on je krenuo u protunapad i dodao Andreu, koji je loptu provukao ispod Butigana za 2-0. </p>
<p>Bio je to kraj naših nadanja da se »mini-vatreni« mogu plasirati u polufinale. Sjajnim pogotkom Eklića u 37. minuti nada se opet pojavila, no kad Delpont, dvije minute prije kraja, nije uspio iskoristiti veliku priliku za izjednačenjem, sve je bilo gotovo. U tim je trenucima Hrvatska igrala bez vratara, s petoricom igrača u polju, što su Portugalci iskoristili za još jedan pogodak u završnici, strijelac kojega je bio Majo.</p>
<p>• Rezultati, skupina F, 3. kolo: Portugal - HRVATSKA 3-1, Španjolska - Nizozemska 7-0; poredak: Španjolska 9 bodova, Portugal 6, HRVATSKA 3, Nizozemska 0. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Košarkašice s infuzije u poraz </p>
<p>Hrvatske košarkašice poražene su u ključnoj utakmici kvalifikacija za EP protiv Turske u Gaziantepu 75-86 i nisu izborile plasman na EP / Na dan utakmice osam je hrvatskih košarkašica provelo u bolnici zbog trovanja hranom, no Fiba nij e htjela odgoditi utakmicu</p>
<p>GAZIANTEP, 29. studenoga</p>
<p> - Nakon što je osam igračica, isključujući Žanu Lelas i Vedranu Grgin, gotovo cijeli dan provelo u bolnici na liječničkim pretragama i infuziji zbog trovanja hranom, hrvatske košarkašice izgubile su ključnu utakmicu za odlazak na Europsko prvenstvo u Francusku 2001. protiv Turske 75-86 (21-22, 46-42, 56-62). </p>
<p>Kako je u drugom dvoboju Jugoslavija svladala Ukrajinu 95-78 (nije nastupila najbolja ukrajinska igračica Marina Tkačenko!), jasno je da je hrvatska reprezentacija ostala bez nastupa na EP.</p>
<p>Fibina liječnička komisija i delegat utakmice, Rumunj Stanculescum, odlučili su da se utakmica mora odigrati u predviđenom terminu i da odgoda, makar i na 24 sata, ne dolazi u obzir. Liječnička ispitivanja nisu pronašla tragove težeg trovanja hranom (salmonela i sl.), pa su prema odluci Fibe hrvatske košarkašice samo tri sata nakon izlaska iz bolnice morale izaći i na teren. </p>
<p>I pod takvim okolnostima izabranice Damira Meštrovića su nakon minimalnog zaostatka u prvoj četvrtini, 21-22, u drugoj i trećoj četvrtini stalno održavale prednost, ali su na kraju ipak presudili umor i iscrpljenost. U posljednjoj četvrtini Turkinje su zaigrale vrlo agresivno i u 37. minuti izjednačile. Hrvatske košarkašice nisu više imale snage za povratak. </p>
<p>Čini se da je trovanje hranom najteže pogodilo Koraljku Hlede koja nije ulazila u igru u prvih 20 minuta. I kada je ušla u trećoj četvrtini nije mogla puno pomoći svojim suigračicama. </p>
<p>- »Pukli« smo u zadnjoj četvrtini, nismo imali snage i koncentracije, trovanje nas je jednostavno uništilo. Fiba nam nije htjela dati odgodu, a ni Turci nisu htjeli pomaknuti utakmicu za par sati, navodno zbog televizijskog prijenosa. Prava šteta za poraz, jer da smo bili zdravi pobijedili bismo sto posto, bio je nakon utakmice ljut izbornik Meštrović.</p>
<p>Naiskusnija reprezentativka Žana Lelas iznijela je svoje dojmove:</p>
<p>- To je bilo strašno. Djevojke su povraćale cijelu noć, nikada nešto slično nisam doživjela, hrana je u hotelu bila očajna. Izvukle smo se jedino Vedrana Grgin i ja. Htjele smo utakmicu odgoditi bar za nekoliko sati, da se djevojke koje su došle iz bolnice oko 15 sati barem malo oporave, ali ništa od toga.</p>
<p>• Sportska dvorana u Gaziantepu</p>
<p>TURSKA - HRVATSKA 86-75 (22-21, 42-46, 56-62)</p>
<p>TURSKA: Özcelik 9 (9-10), Özyer 16 (2-2), Akkaya, Yükrük 9, Gökce, Yilmaz 19 (2-2), Yücesir 16 (1-3), Horasan, Özygit 9 (3-4), Kutlu 8.</p>
<p>HRVATSKA: Popović 10, Radoš 7 (2-2), Erceg, Đapo 15 (5-6), Grgin 18 (4-5), Mazić, Lelas 6 (2-2), Podrug, Longin 17 (2-2), Hlede 7 (2-2).</p>
<p>SUCI: Tošev (Bugarska) i Bachar (Izrael) GLEDATELJA: 1000. </p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Nevriye YILMAZ. </p>
<p>• Redoslijed skupine E (prve dvije reprezentacije plasirale su se na EP): Ukrajina 10 bodova, Jugoslavija 9, Hrvatska 9, Turska 8.</p>
<p>• Ostali rezultati, skupina A: Grčka - BiH, Izrael - Slovačka 62-107, redoslijed: Slovačka 12 bodova, Grčka 9, BiH 8, Izrael 7, skupina B, Rumunjska - Litva 87-62, Danska - Njemačka 34-77, redoslijed: Litva 11 bodova, Rumunjska 10, Njemačka 9, Danska 6, skupina C, Mađarska - Rusija 77-74, Finska - Italija 63-80; redoslijed: Rusija 11 bodova, Mađarska 10, Italija 9, Finska 6, skupina D, Španjolska - Češka 62-60, Bugarska - Latvija 72-65, redoslijed: Španjolska 12 bodova, Češka 11, Latvija 7, Bugarska 7. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Giriček: Još ne očekujem čuda</p>
<p>Bit ću u subotu u momčadi, ali još se moram konzultirati s liječnikom, dr. Bojanićem. Mislim da ću se ipak naći na parketu, ovo su malo lakše utakmice koje će mi sjajno doći kao uvod. Najvažnije mi je vratiti motoriku, još uvijek sam »50-postotni motorički invalid«, ali sve će brzo sjesti na svoje mjesto, kaže Cibonin kapetan Gordan Giriček, koji bi u subotu protiv osječke Kandit-Olimpije trebao odigrati prvu utakmicu nakon više od pola godine stanke</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Gordan Giriček u subotu će, nakon više od pola godine, napokon zaigrati košarku. Nakon operacije koljena i šestomjesečnog oporavka, Cibonin će kapetan u subotu odigrati prvu »povratničku« utakmicu. Suparnik je osječka Kandit-Olimpija, posljednja momčad prvenstvene ljestvice. U sedam odigranih kola Osječani su upisali sedam poraza i jasno je da »cibosi« u srazu s njima neće strahovati zbog konačnog ishoda. Utakmica s takvim suparnikom zasigurno je najbolja prilika za provjeru trenutačnih Giričekovih sposobnosti.</p>
<p>Cibonin je kapetan operiran u San Antoniju, gdje je bio pod nadzorom čelnika San Antonio Spursa, kluba koji je prije godinu i pol preuzeo draft-prava na Giričeka. Tamo je proveo i velik dio rehabilitacije, koja je napokon pri samome kraju.</p>
<p>Unatoč svemu, kapetan »vukova« nije putovao sa suigračima na prijateljski ogled s Union-Olimpijom u Ljubljani, već je za povratničku premijeru izabrao Kandit-Olimpiju. - Bit ću u momčadi, ali još moram vidjeti kako će se sve razvijati, moram se konzultirati s dr. Bojanićem, rekao je Giriček. - Jasno je da bih volio igrati. Mislim da ću se ipak naći na parketu, ovo su ipak malo lakše utakmice koje će mi sjajno doći kao uvod. No, definitivno ću stanje znati uoči utakmice i tek ću tada sa stopostotnom sigurnošću moći reći hoću li igrati ili ne. U svakom slučaju, postoji velika mogućnost.</p>
<p> • Koliko bi, prema vašem mišljenju, mogao trajati taj uvod, prije no što se uključite u prave, velike okršaje?</p>
<p>- Rano je još govoriti o tome. Nadam se da će to razdoblje trajati što kraće. Ipak sam pauzirao šest mjeseci, a to je veoma dugu.</p>
<p>• Osjećate li još uvijek kakve bolove?</p>
<p> - Osjećam da me i danas malo štreca... Ma, meni je najvažnije vratiti motoriku, ja sam još uvijek svojevrsni »50-postotni motorički invalid« i sigurno je da se ne mogu tako jednostavno vratiti u pravi ritam. Motorika mi u ovom trenutku nije na onoj razini na kojoj sam naučio i to mi, jasno, mnogo otežava povratak na parket. Ali, nadam se da će sve ubrzo sjesti na svoje mjesto. Kad se vrati motorika, doći će i šut i prodori i sve ostalo...</p>
<p>• Trener Spahija, suigrači i velik dio javnosti očekuju vas kao svojevrsnog Ciboninog spasitelja, predviđajući kako će vašim povratkom igra »vukova« napokon krenuti uzlaznom putanjom. Koliko vas takve ocjene opterećuju?</p>
<p> - Ne opterećujem se time. Svi znaju, pa tako i trener i suigrači, da ću morati proći određenu fazu aklimatizacije. Pa, ne mogu šest mjeseci stanke samo tako izbrisati i odmah igrati kao da je nije ni bilo! Isto tako, jasno je da oni od mene sad ne očekuju čuda, a ne očekujem ih ni ja. Bitno je da se ja iz dana u dan dižem na treninzima i da polako uđem u pravi ritam.</p>
<p>• Što bi trebalo promijeniti u Ciboninoj igri u odnosu na dosadašnji dio sezone?</p>
<p> - Ne bih to komentirao, ne bih analizirao igru, ipak bih to ostavio vama, novinarima. Samo se nadam da ću svojim dolaskom pridonijeti usponu momčadi. Dat ću sve od sebe i mislim da će zaista biti tako. Uostalom, ne vidim razloga da ne bude tako.</p>
<p>• NBA liga vam vjerojatno odvlači velik dio pažnje. Vaši su Spursi u sezonu zakoračili vrlo uspješno, čak su »dotukli« najbiolju momčad lige, Kukočevu Philadelphiju, sa 20 koševa razlike...</p>
<p> - U San Antoniju mi je zaista bilo odlično, od ljudi, načina na koji su me primili, pa do same momčadi. Spursi imaju odličnu momčad i kladim se na njih kao na nove NBA prvake. Gledao sam uživo neke pripremne utakmice i Spursi su zaista igrali sjajno. Sad su pobijedili Philadelphiju sa 20 koševa razlike, prije toga su s istom razlikom svladali New York Knickse. Kad bih se kladio na nove NBA prvake, svakako bih izabrao Spurse.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Uspješna hrvatska kolonija</p>
<p>Momčad trenera Tomislava Ivića, Standard iz Liega - u kojoj igraju Robert Prosinečki, Ivica Mornar i vratari Vedran Runje i Filip Šušnjara - zasad je treća u belgijskom prvenstvu / Cilj je kluba vratiti se na stare staze uspjeha, domoći se trofeja i europskih natjecanja</p>
<p>SPLIT, 29. studenoga</p>
<p> - Maloj hrvatskoj koloniji, okupljenoj oko trenera Tomislava Ivića, sasvim dobro ide u belgijskom prvenstvu, igrajući za Standard iz Liega. Momčad je zasad treća, a ligom dominira Club Brugge, koji je zabilježio 14 pobjeda u nizu. </p>
<p>Robert Prosinečki, Vedran Runje, Ivica Mornar i Filip Šušnjara pokušavaju valonski klub vratiti na stare staze uspjeha, domoći se trofeja i europskih natjecanja. Vratar Runje je treću sezonu u Standardu, a dobrim je partijama zakucao i na vrata hrvatske reprezentacije. O rezultatima Standarda i igrama hrvatskih igrača 24-godišnji Runje kaže:</p>
<p>- Igramo dobro, ali Brugge ove sezone igra izvaredno, ne može izgubiti utakmicu. No, nadamo se da će posustati i da ćemo mu se približiti. Moram reći da Mornar igra odlično, asistira, postiže pogotke, uvijek je među najboljim igračima. Prosinečki je dočekan kao velika zvijezda, o njemu svi sve znaju. Od njega se mnogo očekuje, unio je zanos, produhovio našu igru. Evo, prije nekoliko je dana doveo i »Barune«, okupili smo se i proveselili, a Belgijanci su se upoznali s tamburicom.</p>
<p>U hrvatskom prvenstvu, Osijek je krenuo poput Bruggea, a Dinamo i Hajduk se nadaju da bi ga mogli sustići. Runje i Mornar navijaju za splitske »bijele«, Prosinečki za zagrebačke »modre«, a rezervni vratar Standarda Šušnjara nada se da su osječki »plavo-bijeli« već sad nedostižni. </p>
<p>- Svatko vuče na svoju stranu, a Šušnjara je sad glavni. No, ja se nadam da će Hajduk pomrsiti račune i da će ova mlada momčad nanizati pobjede. Hajduku bi bilo važno da ne izgubi nedjeljni dvoboj protiv Dinama, no ne bih prognozirao rezultat, kaže Runje.
Bivši izbornik hrvatske reprezentacije Miroslav Blažević nije zaboravio Runju, no u prednosti su bili Željko Pavlović i Stipe Pletikosa. Sad, kad je izbornik Mirko Jozić, Runje kaže: </p>
<p>- Pletikosa i Pavlović su dobro branili, nisu griješili, no ja se nadam da će me izbornik Jozić imati u vidu. Ako me pozove, rado će se odazvati. Moje je da se potvrđujem radom i obranama u Standardu. </p>
<p>Runjin 19-godišnji brat Zlatko, koji mu nalikuje kao da su blizanci, krenuo je Vedranovim stopama i sad u Hajduku puše za vrat Pletikosi, Sunari i Stojkiću. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tko je Jerkoviću isključio telefon?</p>
<p>Nekidan su nam čelnici NK Zagreb pričali o planovima kako se domoći naslova prvaka, jer u klubu »nema što nema «, da bi sad direktor Marić isključio klupske telefone</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Poželite li nazvati legendarnog Dražana Jerkovića u njegov ured u Kranjčevićevoj, nećete uspjeti. Nećete moći dobiti ni tehničkog direktora niti ostale klupske službenike, a ni oni ne mogu zvati izvan kluba. Razlog je jednostavan, nimalo neobičan za današnje vrijeme blokada na svim poljima: zbog duga HT-u, direktor Drago Marić isključio je sve telefonske linije, osim jednog broja na kojem je centrala.</p>
<p>Tu bismo komunikacijsku blokadu još i shvatili da nekidan nismo, na sastanku u NK Zagreb, čuli sasvim drukčiju priču. Naime, klupsko je vodstvo, na čelu s predsjednikom Mirom Marčinkovićem i direktorom Dragom Marićem (već dugo u ostavci), zamolilo za savjet novinare, posebno okupljene za tu prigodu. Zanimalo ih je što nedostaje NK Zagreb da bi ravnopravno konkurirao za naslov prvaka. Tada smo čuli da je klub iz Kranjčevićeve jedan od rijetkih koji ima dobru financijsku situaciju i da je momčad obećavajuća. Činilo se da u Zagrebu teku »med i mlijeko« i da snovi o naslovu prvaka nisu bez temelja.</p>
<p>Istina, zarada od prodaje nekih igrača pojačava spomenutu priču, no sumnje se javljaju zbog raskola u vodstvu kluba. Jer, prije no što se sudskim putem ne utvrdi koja je uprava u Zagrebu prava, neće biti mira nužnog za atmosferu koja bi omogućila snove o naslovu prvaka. S druge strane, rezultati momčadi demantiraju potrebu za takvom vrstom zajedništva. Najbolji je primjer Osijek: predsjednik je u zatvoru, novca niotkud, a igrači »gaze«.</p>
<p>No, direktorovo isključivanje telefona Jerkoviću i cijelom klubu sugerira da je prošlotjedni sastanak klupskog čelništva s novinarima »na zadanu temu« bio samo maska. Samo razlog da se govori o nečem afirmativnom, u režiji postojećeg čelništva, ali očito s klimavom pozadinom. Jer, da je bilo taktičnosti i da se malo više razmišljalo, čelnici Zagreba ne bi pričali da je klub zbrinut po svim razinama, da u njemu »nema što nema«. </p>
<p>Nekima možda i »nema što nema«, ali zar nije neobično da u klubu snivaju o naslovu prvaka, a s druge strane isključuju svojim operativcima »vezu sa svijetom«, jer je »telefoniranje luksuz«?! I to danas, kad je čitav svijet povezan... Žalosno je pritom što je žrtva i Dražan Jerković, koji je svojedobno i uspostavio sustav telefonije u Kranjčevićevoj, što današnje vodstvo ne mora znati. No, čini se da ih nije ni briga. A možda i jest, možda je to jedan od taktičkih poteza u igri iscrpljivanja, da bi »uljezi« izašli iz svojih brloga...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Joziću zanimljivi i »bijelo-plavi«</p>
<p>Novi izbornik razveselio je Osječane izjavivši da među potencijalnim reprezentativcima ima i nekoliko nogometaša jesenskog prvaka </p>
<p>OSIJEK, 29. studenoga</p>
<p> - Nastavljajući sprovođenje u djelo planova o sagledavanju problematike i jačanju odnosa s našim najjačim nogometnim središtima, u srijedu je Osijek posjetilo tročlano izaslanstvo Hrvatskog nogometnog saveza. U klupskim prostorijama osječkog prvoligaša, kako je i najavljeno, nije na žalost bio predsjednik Vlatko Marković, čime je čelni čovjek hrvatskog nogometa opet pokazao animozitet prema Osječanima.</p>
<p>Glavni tajnik Zorislav Srebrić, savjetnik Ante Pavlović i novoizabrani izbornik hrvatske reprezentacije Mirko Jozić naišli su na srdačno gostoprimstvo, a u razgovorima je interese Osijeka zastupala najjača »garnitura«, predvođena v.d. predsjednikom Vladimirom Bučevićem. Dakako, uvaženi gosti zadržali su se i na derbiju, između Osijeka i Dinama.</p>
<p>Na meti novinara našao se izbornik Jozić, koji je veoma strpljivo i precizno odgovarao na postavljena pitanja. Uz ostalo, razveselio je Osječane izjavivši da, među potencijalnim reprezentativcima, koje je došao promatrati na derbiju, ima i nekoliko nogometaša jesenskog prvaka s Drave. (D. Kerže)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Učenik deklasirao učitelja</p>
<p>Tek 75 minuta bilo je potrebno 19-godišnjem Australcu Hewittu da svlada deset godina starijeg tenisača Peta Samprasa, koji je posljednjih šest godina sezonu okončavao na prvom mjestu ATP ljestvice </p>
<p>LISABON, 29. studenoga</p>
<p> - Nije bilo potrebno dugo čekati kako bi mlada teniska garda pokazala zube iskusnijim igračima na »mastersu« u portugalskom Lisabonu. Već je nakon susreta prvog kola vrlo izvjesno kako će veći dio 3,7 milijuna američkih dolara nagradnog fonda biti razdiljen među mladim tenisačima čije vrijeme tek dolazi...</p>
<p>Šesti tenisač svjetske rang-liste, Australac Lleyton Hewitt, impresivnom 7-5, 6-0 pobjedom nad Amerikancem Peteom Samprasom, u susretu prvog kola »crvene« skupine, ušutkao je većinu onih koji su smatrali kako će se sa Španjolcem Alexom Corretjom boriti za treću poziciju u skupini. Tek 75 minuta bilo je potrebno 19-godišnjem Australcu da svlada deset godina starijeg tenisača, koji je posljednjih šest godina sezonu okončavao na prvom mjestu ATP ljestvice. Hewitt je agresivnom igrom od samog početka, upornošću i preciznim dugačkim udarcima natjerao Samprasa na čak 32 neprisiljene greške, dok je Australac pogriješio tek devet puta. Oba tenisača su sigurno osvajali svoj servis do 5-5 kada je Hewitt eksplodirao. Čak se ni brižni teniski statističari ne sjećaju kada je Sampras prošli put izgubio osam uzastopnih gemova.</p>
<p>- Ovo je sjajno, poput ispunjenja svih snova. Prije nekoliko godina igrao sam na satelitima u New South Walesu, sada igram ovdje najbolje što mogu, rekao je oduševljeni Hewitt nakon susreta.</p>
<p>Samprasa opravdati može činjenica kako nije igrao previše mečeva od finala US Opena, kada je bolji od njega bio Marat Safin. Uostalom, i na prošlogodišnjem »Mastersu« u Hannoveru Agassi ga je u prvom kolu pobijedio sa 6-2, 6-2, a Sampras je kasnije osvojio turnir.</p>
<p>Rus Marat Safin drugi je junak prvog dana »mastersa«, a nakon što je uspio pobijediti Alexa Corretju sa 6-7 (6), 7-5, 6-3. Safin je uvjerljivo započeo susret protiv Španjolca Corretje. »Breakom« u devetom gemu priskrbio je 5-4 vodstvo i servis za set. No, nekoliko nepromišljenih udaraca poremetilo je njegovu koncentraciju, što je iskusnom Španjolcu bilo dovoljno da preokrene meč u svoju korist. Vodio je sa 7-6 (6), 5-3 kada je Safin odlučio pokazati svu raskoš svog talenta slomivši otpor sve nervoznijeg Corretje sigurnim servisima te raznovrsnom lepezom efikasnih udaraca. </p>
<p>- Bio sam ljutit na sebe nakon prvog seta kada sam napravio nekoliko glupih pogrešaka koje su me koštale prvog seta. A kada je Alex servirao za meč sve se naglo promijenilo. Jednostavno me pustio da igram malo slobodnije i to je bilo dovoljno. Više mu nije ulazilo toliko prvih servisa i imao sam mogućnost oduzeti mu servis. Napokon sam u trećem setu počeo igrati onako kako znam i kako priliči prvom tenisaču svijeta, komentirao je svoju pobjedu Safin.</p>
<p>Andre Agassi pobijedio je u susretu prvog kola »zelene« skupine Brazilca Gustava Kuertena sa 4-6, 6-4, 6-3. Jedan oduzeti servis odlučivao je pobjednika prva dva seta. A u trećem je u prednosti bio Agassi, budući da je Kuerten morao zatražiti pomoć trenera zbog grčeva, koji su bitno ograničavali njegovo kretanje. </p>
<p>- U početku je odlično servirao i nisam mogao kvalitetno napadati. No kako se meč razvijao ulazio sam u igru. Znao sam da će biti lako ako dođe do trećeg seta. U završnici sam se oslobodio, počeo udarati loptu agresivnije, što je rezultiralo ovom pobjedom, rekao je Agassi nakon susreta.</p>
<p>• Rezultati, »crvena« skupina, 1. kolo: Safin - Corretja 6-7 (6), 7-5, 6-3, Hewitt - Sampras 7-5, 6-0; »zelena« skupina: Agassi - Kuerten 4-6, 6-4, 6-3. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Korda se vraća u prosincu</p>
<p>PRAG, 29. studenoga</p>
<p> - Češki tenisač Petr Korda (32), koji je 1998. kažnjen jednogodišnjom zabranom igranja zbog pozitivnog nalaza na dopinškoj kontroli u Wimbledonu iste godine, vratit će se na teren 5. prosinca kada u Pragu počinje 25.000 USD vrijedan ATP Challenger.</p>
<p> Korda je za ovaj turnir dobio pozivnicu organizatora, a u razgovoru je za dnevnik »Mlada Fronta Dnes« izjavio da konstantno trenira više od mjesec dana: »Iako ne treniram dugo, moram priznati da se osjećam sjajno." Također, Korda je rekao da je prvi puta u životu počeo ozbiljnije raditi s utezima, a pritom mu je pomogao trostruki olimpijski pobjednik u bacanju koplja Jan Železny, koji mu je dao nekoliko savjeta kako da osnaži ramena. »Dobio sam tri kilograma, a zahvaljujući Janu više nemam problema sa servisom, na treningu dnevno izvedem oko 200 početnih udaraca. No, prava pobjeda bit će samo ponovni izlazak na teren,« završio je pobjednik Australian Opena '98, koji je godinu dana kasnije obznanio i oproštaj od aktivnog igranja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Žaja i dalje u igri</p>
<p>NEW DELHI, 29. studenoga</p>
<p> - Hrvatski šahist Ivan Žaja i njegov suparnik, Ukrajinac Vladimir Baklan, izjednačeni su i nakon pet partija odigranih u 1. kolu Svjetskog prvenstva po verziji FIDE. Naime, svih je pet partija završilo neodlučenim ishodom, a u šestoj, možda odlučujućoj, bijele će figure imati Žaja.</p>
<p>Žaja - Baklan</p>
<p>1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sf3 Lb4 4. Sbd2 0-0 5. a3 Ld2 6. Ld2 b6 7. Lg5 Lb7 8. e3 d6 9. Le2 Sbd7 10. 0-0 De8 11. Sd2 a5 12. Tc1 a4 13. Lf3 Dc8 14. Lf6 Sf6 15. Sb1 c5 16. Lb7 Db7 17. Sc3 Dc6 18. Df3 Df3 19. gf3 cd4 20. ed4 Tfc8 21. Se4 d5 - remis.</p>
<p>Baklan - Žaja</p>
<p>1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. La4 Sf6 5. 0-0 b5 6. Lb3 Lc5 7. a4 Lb7 8. d3 0-0 9. Sc3 b4 10. Sd5 Sd5 11. Ld7 Df6 12. a5 h6 13. c3 Tb8 14. Da4 Tfd8 15. Le3 Lf8 16. d4 ed4 17. cd4 Se7 18. Lb7 Lb7 19. Tac1 c6 20. Se5 De6 21. Tfd1 Tb5 22. f3 f5 23. Dc2 Ta5 24. Te1 Tb5 25. Lf2 fe4 26. fe4 Sg6 27. Sf3 b3 28. Dd1 Lb4 29. Te3 Ld6 30. d5 cd5 31. Sd4 De5 32. Tg3 Df6 33. Tf3 Sf4 34. Sb5 ab5 35. g3 Dg6 36. Tf4 Lf4 37. Dd5 Kh7 38. Tc3 Te8 39. Df5 Df5 40. ef5 Lg5 41. Tb3 Te5 42. g4 Td5 43. Kg2 g6 - remis.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Haaški sud odbacuje tvrdnje da je ispolitiziran </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga </p>
<p> - Glasnogovornica Haaškog tužiteljstva odbacila je u srijedu optužbe da je rad Haaškog suda ispolitiziran kazavši da Tužiteljstvo u svom radu istražuje sve veće zločine te je poručila da ono i dalje od Hrvatske očekuje suradnju.</p>
<p> »Svaki veći ratni zločin bit će istražen. Ne vidim u čemu je to politiziranje«, kazala je u telefonskom razgovoru za Hinu iz Haaga glasnogovornica tužiteljstva Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) Florence Hartmann, upitana za komentar ocjene predsjednika hrvatskog Savjeta za suradnju s haškim sudom Gorana Granića koji je za tjednik Globus ocijenio da je rad tužiteljstva ispolitiziran.</p>
<p> On je političkom manipulacijom okvalificirao to što se tužiteljstvo sprema podići optužnice protiv Hrvata za rat u kojem je na hrvatskoj strani pobijeno 15 tisuća ljudi.</p>
<p> »Kako to možete protumačiti nego kao političku manipulaciju?«, kazao je Granić.</p>
<p> »Dužnost ovog suda je procesuirati zločine počinjene na području bivše Jugoslavije od 1. siječnja 1991. godine. Sud ne radi protiv jedne (etničke) grupe«, kazala je Hartmann, koja još nije pročitala Granićev intervju.</p>
<p> Ona je rekla da tužiteljstvo istražuje niz zločina uključivši i one u Oluji, kao i da priprema proširenje optužnice protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika koja će vjerojatno uključiti i njegovu odgovornost za zločine u Hrvatskoj.</p>
<p> »Potrebno je da Hrvatska, kao i druge zemlje, surađuje. To ćemo zahtijevati i od Beograda«, rekla je Hartmann.</p>
<p> Haška tužiteljica Carla del Ponte, zaoštravajući retoriku prema Hrvatskoj, u prošlotjednom govoru pred Vijećem sigurnosti je kazala kako je »vrlo tužno da poboljšanje suradnje na većini drugih područja može biti potpuno potkopano opstrukcijom na nekoliko ključnih pitanja«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rusko »njet« OESS-u opijeno cijenom nafte</p>
<p>Prema Moskvi glavni bi zadatak Organizacije za europsku sigurnost i suradnju trebala biti kolektivna sigurnost na Starom kontinentu/ Umjesto toga, po mišljenju Kremlja OESS se uglavnom pretvara u organizaciju za monitoring kriza na prostoru bivše Jugoslavije i SSSR-a</p>
<p>MOSKVA, 29. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prvi put u povijesti Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, summit koji je održan u Beču završio je bez usvajanja zaključne Deklaracije. Razlog je protivljenje ruskog izaslanstva s kojim, unatoč danoćnim pregovorima zapadnoeuropski diplomati nisu mogli nikako usaglasiti tekst Deklaracije. To je bio i povod predsjedateljici OESS-a, austrijskoj ministrici vanjskih poslova Beniti Fererro-Waldner da novinarima u Beču razočarano izjavi »kako joj nije jasno i kako ne može shvatiti zašto se Rusija protivila usvajanju tog dokumenta«.</p>
<p>Međutim, tu izjavu Benite Ferarro-Waldner ruski diplomati u srijedu u Moskvi nisu željeli uopće komentirati i to iz dva razloga. Prvo, Rusija je već uoči početka ministzarskog summita OESS u Beču upozorila svoje kolege sa Zapada da ne namjerava prihvatiti predloženi tekst nacrta Deklaracije i svoj stav je već tada formalno obrazložila, a kasnije i usmeno dala do znanja. Moskva je nezadovoljna sadašnjom aktivnošću OESS-a. Drži da se OESS umjesto strateškim bavi sporednim stvarima i ne provodi u život konkretne odluke posljednjeg Istanbulskog summita šefova država održanog potkraj prošle godine.</p>
<p>Prema Moskvi glavni bi zadatak Organizacije za europsku sigurnost i suradnju trebala biti kolektivna sigurnost na starom kontinentu, uz to radi svoje učinkovitosti OESS bi po mišljenju Kremlja trebao institucionalizirati rukovodstvo svoje organizacije. Umjesto toga, po mišljenju Kremlja OESS uglavnom sadržajno pretvara u organizaciju za monitoring kriza na prostoru bivše Jugoslavije i SSSR-a. Primjerice, Rusija nema ništa protiv rezolucije o zaštiti prava djece u ratu koja je predložena u Beču ali drži da se na taj način OESS i de facto pretvara od političke u neku vrstu humanitarne organizacije, iako i humanitarni problemi trebaju biti sadržaj njenog rada.</p>
<p>Rusko »njet« u Beču nije u srijedu izazvalo osobitu reakciju i pozornost moskovskih medija. Istina, pojedini moskovski novinari takav postupak kremaljske diplomacije objašnjavaju nepopustljivim stavom OESS-a oko problema Čečenije. Štoviše, zaključuju da stalnim stavljanjem u prvi plan čečenske krize ili problema na prostoru bivšeg SSSR-a (Moldavija i Gruzija) pojedini zapadni političari svjesno ili nesvjesno idu na ruku američkoj politici i pripremanjem pogodnog tla za eventualno kasnije intervencije NATO-a. Za razliku od tih moskovskih listova demonstrativno rusko »njet« u Beču moskovski dnevni list »Vremje« objasnio je na svoj originalni način: »Rusija je opijena cijenama naftom i svojim energetskim značenjem za Zapadnu Europu«, napisao je komentator »Vremje novosti« dodajući da će vrlo brzo proći vrijeme visokih cijena nafti ali i vrijeme zaokupljenosti Amerikanaca računanjem rezultata svojih predsjedničkih izbora.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zastupnici ogorčeni Jeljcinovim privilegijama </p>
<p>Putinov prijedlog zakona o doživotnom imunitetu šefa države nakon isteka mandata izazvao buru u ruskom parlamentu </p>
<p>MOSKVA, 29. studenoga</p>
<p> - Dugo najavljivana rasprava o Nacrtu zakona kojim bi se utvrdila doživotna neprikosnovenost šefa ruske države nakon isteka predsjedničkog mandata počela je u srijedu u državnoj Dumi i odmah je izazvala buru i raskol među zastupnicima. Komunistička frakcija i poslanici Agrarne stranke protive se usvajanju predloženog zakona objašnjavajući da se on kosi s ustavnim odredbama prema kojima su svi građani u zemlji jednaki pred zakonom i sudom. Za usvajanje zakona zalaže se frakcija Demokratske stranke »Jabuka« i stranke desnih snaga, ali njihovi zastupnici traže izmjene, procjenjujući da treba smanjiti privilegije šefova države nakon odlaska iz Kremlja.</p>
<p>Usvajanje spornog zakona inicirao je predsjednik Vladimir Putin kako bi odbacio kritike na svoj račun zbog predsjedničkog ukaza koji je potpisao 31. prosinca prošle godine a kojim je zajamčena apsolutna kaznena i administrativna nedodirljivost ne samo umirovljenog prvog predsjednika Rusije Borisa Jeljcina već i njegove cijele obitelji. Kritičari su tada čak javno optuživali Putina da je taj sporni ukaz potpisao jer je on bio i Jeljcinov uvjet da prijevremeno podnese ostavku i njemu preda vlast. </p>
<p>Za vrijeme burne rasprave u Parlamentu, predstavnik komunističke frakcije Viktor Iljuhin osporio je predloženi Putinov zakon i tvrdnjom da je on u suprotnosti i s normama međunarodnog prava, a među ostalim i u suprotnosti s Rimskim statutom o međunarodnom krivičnom sudu koji je Rusija potpisala u rujnu ove godine. »Nitko nema bilo koga pravo oslobađati kaznene odgovornosti, pa tako ni predsjednika države za eventualna kaznena djela koja je učinio na položaju šefa države«, izjavio je Iljuhinj, pozivajući da se usvajanje spornog zakona skine s dnevnog reda sve dok se o takvim odredbama ne izjasni Ustavni sud zemlje. Međutim, rasprava je nastavljena na inicijativu Putinova predstavnika u parlamentu.</p>
<p>Pojedini zastupnici osporavaju i druge privilegije koje se predlažu za umirovljene šefove države predlažu. Naime, prema spornom prijedlogu zakona, Jeljcinu i njegovoj obitelji ostale bi praktički sve privilegije koje je imao i dok je bio aktivni šef države. Primjerice, predsjednik zadržava pravo da putuje po zemlji i inozemstvo skupim i luksuznim predsjedničkim zrakoplovom IL-96. Za medicinske usluge, sigurnost, posebni transport, rezidencije i administrativni aparat koji Jeljcin i dalje koristi, iako je u mirovini, Rusija iz državnog proračuna godišnje troši 45 milijuna rubalja, i deputati drže da je to previše. (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Suci američkog Vrhovnog suda na usavršavanju iz genetike</p>
<p>Zbog ubrzanog razvoja na području genetskih istraživanja, sudac Vrhovnog suda predlaže znanstveno usavršavanje članova suda kako bi izbjegli moguće nejasnoće pri donošenju odluka o zaštiti patenata ili privatnosti </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Sve veći broj genetskih otkrića ponukao je suca američkog vrhovnog suda Stephena Breyera da pozove znanstvenike i ostale stručnjake da pomognu sucima u rješavanju pravnih slučajeva vezanih uz to područje. Breyer je u utorak predložio da se između znanstvenika i sudaca održava »trajni dijalog« u vidu seminara, radnih skupina, stalnih istraživačkih povjerenstava na kojima bi sudjelovali pravnici, ekonomisti, znanstvenici i predstavnici biotehnološke industrije s ciljem davanja savjeta ne samo o tome kako znanost djeluje nego i o posljedicama i utjecajima sudskih odluka.</p>
<p> Brza otkrića na području genetskih istraživanja dosad su vodila do poziva za izmjenama američkih zakona, uglavnom onih vezanih uz patente. No, kako postupati u sporovima vezanim uz prava na patente ako se radi o otkriću nekog genetskog fragmenta ili o »izolaciji receptora stanične membrane«. Takvih izraza američki sudac boji se, kako je sam priznao, kao smrti. Naveo je tri područja gdje postoji najviše nejasnoća: patentiranje gena, patentiranje genetskih pokusa na ranom otkrivanju bolesti i pohranjivanju genetskih informacija u arhive radi osude kriminalaca ili za oslobađanje nevinih. </p>
<p>»Do sada je bilo uvriježeno mišljenje da suci ne trebaju poznavati znanost nego samo zakone za donošenje odluka. Takav pristup danas ne odgovara stvarnosti. Kako posljedice naših odluka u stvarnom svijetu imaju utjecaja na donošenje naših pravnih odluka, bolje poznavanje znanstvenih tema samo može poboljšati stvar«, rekao je Breyer. Vrhovni sud je najtiši od tri stupa federalne vlasti i predstavnici suda vrlo rijetko javno govore o aktualnim pitanjima. Međutim, Breyer je samo ove godine tri puta javno, što u pisanim medijima, što u govorima upozoravao na potrebu znanstvenog usavršavanja sudaca. Američki Vrhovni sud sastoji se od devet sudaca, sedam muškaraca i dvije žene, čiji mandat traje do kraja života. Četvoro njih su profesori prava, osmero su suci apelacijskog suda a šestoro ima iskustva u pravnim procesima. Međutim, niti jedan od sudaca ne poznaje prirodne znanosti, kaže Breyer. </p>
<p>Christopher Asplen, direktor Nacionalnog povjerenstva za budućnost dokazivanja DNA procesom pri ministarstvu pravosuđa smatra da je Breyerova inicijativa vrlo važna. »Dobro je što se angažirao oko tog pitanja i što je pokazao brigu o posljedicama odluka Vrhovnog suda u stvarnom životu«, rekao je Asplen. </p>
<p>Vrhovni sud dosad je donio presudu u samo jednom velikom genetskom slučaju, dopustivši 1980. godine patentiranje ljudskih i neljudskih gena. Breyer to smatra nedovoljnim i kao primjer navodi sljedeći slučaj: pitanje zaštite privatnosti u slučaju genetskih ispitivanja kojima se mogu predvidjeti moguća oboljenja ne samo osobe koja je podvrgnuta ispitivanju nego i članova njegove obitelji. U tom slučaju, neki ljudi bi trebali imati pravo na uvid u osobne zdravstvene kartone drugih osoba. Problem je što zbog vrlo značajnih rezultata genetskih ispitivanja ljudi žele više nego ikad prije takve informacije zadržati samo za sebe. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>FAO poziva na uzbunu i zakazuje svjetski summit o hrani </p>
<p>RIM, 29. studenoga</p>
<p> - UN-ova Svjetska organizacija za hranu (FAO) odlučila je u studenome 2001. sazvati novi svjetski summit o hrani tijekom kojega će se razgovarati o napretku postignutom u borbi protiv gladi, izvijestili su u srijedu iz ove organizacije. »FAO poziva na uzbunu: ako se ne ulože dodatni napori u ostvarenje ciljeva svjetskog summita o hrani, a to je, među ostalim, smanjiti za 50 posto broj neishranjenih osoba u svijetu, oni neće biti ostvareni prije 2030., a to je 15 godina kasnije nego što je predviđeno«, kaže se u priopćenju međunarodne organizacije.</p>
<p>Zemlje članice FAO-a usvojile su i prijedlog direktora Jacquesa Dioufa da se u Rim pozovu šefovi država i vlada, gdje bi se »razmotrio do sada postignut napredak u primjeni svjetskoga plana o ishrani« održan u Rimu 1996. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Odbijen zahtjev demokrata za ponovnim prebrojavanjem listića</p>
<p>NEW YORK, 29. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U grozničavoj utrci s vremenom, demokratski tabor potpredsjednika Ala Gorea doživio je u utorak udarac, jer je kotarski sudac u glavnom gradu Floride Tallahasseeju odbacio zahtjev njegovih pravnika da se odmah izvrši dodatno prebrojavanje spornih glasačkih listića u dva izborna okruga, kako bi se točno utvrdilo tko je pobjednik predsjedničkih izbora u toj saveznoj državi. On je odluku o tome odgodio za subotu. </p>
<p>Sudac Sanders Sauls u Tallahasseeju je odredio u utorak da se sporni listići okruga Miami-Dade i Palm Beacha, te jedna glasačka mašina pod policijskom pratnjom dostave do njegovog suda prije petka navečer. Ta odluka predstavlja djelomičnu pobjedu demokrata iako sudac još treba odlučiti hoće li pristupiti prebrojavanju tih glasova. Oslanjajući se na rezultate objavljene u nedjelju, republikanski tabor texaškog guverenera Georgea Busha mlađeg koji kontrolira oba doma Skupštine Floride pokrenuo je postupak za izvanredno zasjedanje Skupštine kako bi ona imenovala elektore koji će glasovati za njegov izbor u Elektorskom kolegiju. </p>
<p>S druge strane, Al Gore se za ručno prebrojavanje i kontrolu glasačkih listića bori čak u pet izdvojenih sudskih sporova, ali se ključnim smatra njegov zahtjev za prebrojavanje 13.000 glasova u demokratskim izbornim okruzima Dade u Miamiju i u Palm Beachu. Republikanski pravnici zatražili su u međuvremenu od federalnog Vrhovnog suda, koji je zakazao raspravu o njihovom ranijem zahtjevu da se ne odobri u međuvremenu već obavljeno djelomično prebrojavanje, da stavi »pravnu točku« na predsjedničke izbore i poništi prethodne odluke nižih sudova u Floridi koji su to omogućili. Pravnici Ala Gorea na to su reagirali tvrdnjom da federalni Vrhovni sud nema ustavno pravo miješati se u izborni proces koji je u nadležnosti saveznih država, pa tako i Floride. </p>
<p>Federalni Vrhovni sud koji je sastavljen od devet doživotnih sudaca imenovanih pretežito od dosadašnjih republikanskih predsjednika odlučit će o sporu u petak, 1. prosinca. Predstojnik Bijele kuće John Podesta predsjedavat će Prijelaznim predsjedničkim vijećem za koordinaciju koje treba omogućiti nesmetani prijenos ovlasti između sadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona i njegova nasljednika. U Washingtonu je u utorak objavljeno da je Clinton potpisao predsjednički ukaz o osnivanju tog vijeća u kojem će uz Podestu biti još 11 visokih dužnosnika vlade i Bijele kuće.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Oslobođen oteti brat Momčila Mandića</p>
<p>SARAJEVO, 29. studenog (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH priopćilo je da je u srijedu u ranim jutarnjim satima uspješno završena akcija spašavanja Velimira Mandića, brata jednog od najbogatijih bosanskih Srba i bivšeg prvog srpskog policajca u predratnoj Bosni i Hercegovini Momčila Mandića. »U ovoj veoma složenoj akciji visokog rizika sudjelovali su i ostvarili najvišu razinu profesionalne suradnje ovlašteni djelatnici Federalnog MUP-a, županijskih policija u Sarajevskoj, Tuzlanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Zeničkoj županiji, a treba istaknuti da je tijekom ove akcije ostvarena puna suradnja i zajednički rad i s pripadnicima MUP-a Republike Srpske«, službeno je priopćeno.</p>
<p>Velimir Mandić otet je prije 20 dana u Bijeljini, a za njegovo je oslobađanje zatraženo pola milijuna DEM otkupnine. Momčilo Mandić, inače, na početku je rata bio »najzaslužniji« za podjelu policije u Bosni i Hercegovini na nacionalnoj osnovi, što je bio i uvod u krvavi sukob, a u međuvremenu je stvorio zavidan poslovni imperij postavši jedan od vodećih lokalnih tajkuna.</p>
<p>Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, Velimir Mandić pronađen je na području općine Hadžići, zahvaljujući informaciji koju je lokalnoj policiji dostavio jedan prisebni vozač taksija. Također, doznajemo da je policija uhitila i osobe očito povezane s otmičarima koji su na dogovoreno mjesto u glavnom bosansko-hercegovačkom gradu došli podignuti novac za otkupninu. (Alenko Zornija )</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>BiH uvodi PDV</p>
<p>SARAJEVO, 29. studenog</p>
<p> - Nagodinu počet će u BiH postupno mijenjanje postojećeg sustava poreza na promet kako bi i ta zemlja konačno uvela porez na dodanu vrijednost, najavili su u srijedu predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Ministarstava financija Federacije BiH i Republike Srpske.</p>
<p>Voditelj misije MMF-a u BiH Bruno de Schaetzen izjavio je novinarima u Sarajevu kako ova institucija podupire uvođenje PDV-a kao možda najboljeg elementa poreznih sustava u zapadnim zemljama. »U slučaju BiH taj se porez, međutim, mora pažljivo uvoditi tako što će se postupno mijenjati postojeći sustav poreza na promet kako bi se učinio komplementarnim s PDV-om«, kazao je De Schaetzen.</p>
<p> Pomoćnik ministra financija Republike Srpske Žarko Mionić kazao je kako vlasti oba entiteta podupiru uvođenje PDV-a, prije svega zbog veoma pozitivnog učinka koji je on imao u zemljama neposrednog okruženja - Hrvatskoj i Makedoniji.</p>
<p>Predstavnici entitetskih ministarstava financija, MMF-a i Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR) u srijedu su u Sarajevu raspravljali o izmjenama postojećeg poreznog sustava u zemlji, a prije svega o potrebi njegova ujednačavanja. Na cijelom području BiH trenutačno je na snazi 11 poreznih sustava. Srpski entitet ovu oblast regulira svojim zakonom dok je u slučaju Federacije BiH svaka od deset županija uspostavila svoj porezni sustav s potpuno različitim poreznim stopama.</p>
<p>Porezi u Federaciji tako se plaćaju po stopama koje se kreću u rasponu od 1 do 40 posto, ovisno o tome o kojoj je županiji riječ dok je u slučaju Republike Srpske riječ o stopama od 10 do 30 posto.</p>
<p>Neujednačene su i neporezive osnovice. U Federaciji BiH ona je za građane u protekloj godini bila 15.000 maraka dok je u srpskom entitetu prijave poreza bila oslobođena osoba koja je ostvarila prihod manji od 10.000 maraka.</p>
<p> De Schaetzen je istaknuo kako je MMF nesklon rješenjima poput uvođenja brojnih slobodnih poreznih zona ili posebnim zakonskim rješenjima kojima bi se reguliralo poslovanje inozemnih tvrtki u BiH. Ova organizacija insistira na uspostavi poreznih rješenja koja bi bila podjednako stimulativna i za domaće i za inozemne investicije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tko će, kada i kako, odlučivati o opstanku jugo-federacije?</p>
<p>Prema najnovijem istraživanju 83,6 posto građana Srbije za zajedničku državu s Crnom Gorom, 16 posto za dvije potpuno neovisne države, a gotovo 90 posto ispitanika smatra da Crna Gora trenutačno ometa rješavanje problema</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Budućnost pregovora o odnosima Srbije i Crne Gore ovisi o prilično jednostavnom pitanju - postoji li Jugoslavija. Crnogorski predsjednik Milo Đukanović je na Zagrebačkom summitu prošloga tjedna, a odmah potom i na zasjedanju SEI-a u Budimpešti, naglasio da treće Jugoslavije zapravo nema i da je Crna Gora spremna razgovarati s demokratski izabranim predstavnicima Srbije o njezinom eventualnom »životu poslije smrti«.</p>
<p> I ostali najviši državni dužnosnici podsjećaju da sadašnja federacija živi samo zato jer je »priključena na aparate« Vojske Jugoslavije i savezne kontrole letenja, a kao moguća polja suradnje budućih nezavisnih i međunarodno priznatih država navode obranu, vanjsku politiku, zajedničku monetu i tržište. Većinsko raspoloženje građana također ide u prilog vlastima: kako pokazuju ankete, prije šest mjeseci je 40 posto građana bilo raspoloženo za izlazak na referendum o osamostaljenju Crne Gore, sad ih je oko 60 posto, a Đukanovićev savjetnik Miodrag Vuković je jednostavno sve one koji nisu izišli na savezne izbore, a to je 80 posto stanovnika, uračunao u protivnike savezne države. Čak je i Međunarodna grupa za krize nedavno upozorila da referendum, ako se Crna Gora za njega odluči, ne treba odgađati jer se simpatije svijeta okreću prema demokratskim promjenama u Srbiji. Međutim, stvari ipak nisu tako jednostavne. </p>
<p>Premijer Filip Vujanović je, preporučujući model »istodobnoga međunarodnog priznanja i konstituiranog saveza«, za beogradski tisak najavio referendum do kraja slijedeće godine. Za sarajevski tisak je, gotovo u isto vrijeme, ocijenio da će se referendum održati najkasnije do lipnja slijedeće godine. To je rok koji je spominjao i Đukanović imajući na umu vrijeme potrebno za konsolidaciju nove vlasti u Srbiji. Nije čudo da zbog tih razlika crnogorska oporba, pa čak i i narodnjaci kao dio vladajuće koalicije, optužuje vlast da vodi dvosmislenu i kontradiktornu politiku. Oporba ironično primjećuje da se »po ministru vanjskih poslova crnogorska zastava već vijori na East Riveru, predsjednik skupštine lukavo šuti, premijer pomiče datum referenduma kako mu tko šapne, a nadležni nikako da skupe hrabrost i potpišu inicijativu o referendumu«. </p>
<p>Druga, srbijanska strana, predvođena predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom i budućim premijerom Srbije Zoranom Đinđićem, nema dvojbi oko toga da Jugoslavija postoji. Oni također nemaju ništa protiv da se Crna Gora referendumski izjašnjava, ali ostaje otvorenim pitanje treba li se i Srbija izjašnjavati na isti način. Đinđić je u utorak iz Ljubljane poručio da mu prijedlog istodobnog priznanja i sklapanja saveza »ne zvuči logično« i predložio »kraći i jednostavniji« put: da se unutar institucija savezne republike, na koju su obje republike prenijele dio svog suvereniteta, odnos temeljito redefinira. Što god predložili srbijanski političari, mora se promatrati u svjetlu rezultata najnovijeg istraživanja koje pokazuje da je 83,6 posto građana Srbije za zajedničku državu s Crnom Gorom, 16 posto za dvije potpuno neovisne države, a gotovo 90 posto ispitanika smatra da Crna Gora trenutačno ometa rješavanje problema. Tako se potvrđuje da postoci koji su dovoljni za neku odluku u Danskoj ili Norveškoj, nemaju istu vrijednost na Balkanu. Crnogorci su se iscrpili desetljećem bahatog ponašanja iz Beograda i žele ono što su, po Badinteru, dobile ostale članice bivše SFRJ i na Morači je pušten duh iz boce. A u Srbiji je pak, kako svjedoče tamošnji novinari, svima već dosta dokazivanja da nemaju hegemonističkih namjera prema »bratskom narodu Crne Gore«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Stranka HADEP traži dijalog i kompromis Turske i Kurda</p>
<p>U zatvorima širom Turske već 40. dan štrajka glađu oko stotinu zatvorenika od kojih su većinom Kurdi osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zbog svojih separatističkih akcija</p>
<p>ANKARA, 29. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Opći kongres prokurdske Narodne demokratske stranke (HADEP), na zasjedanju u Ankari, izabrao je za svog novog starog čelnika Murata Bozlaka. Tim izborom (jedini kandidat) praktički se najavljuje nova faza u borbi za veće političke i etničke slobode gotovo 12-milijunskog kurdskog pučanstva u Turskoj. Bozlak je, kao jedini kandidat, jednoglasno izabran. Prošle godine on je morao odstupiti s kormila stranke nakon što je bio osuđen na godinu dana zatvora.</p>
<p>Optužnica je Bozlaka teretirala za »kurdsku separatističku propagandu«. To je sučelilo i sam HADEP s mogućnošću zatvaranja, budući da se nagađalo o njegovoj povezanosti sa Kurdskom radničkom strankom (PKK) Abdulaha Öcalana Apoa. Ali nekoliko mjeseci nakon toga uslijedila je politička amnestija. Njome je Bozlaku ne samo ukinuta izrečena zatvorska kazna, već i omogućena daljnja politička aktivnost. Na taj način, sigurno nimalo slučajno, snažno je ojačana umjerena politička fronta okupljena oko jedine legalne stranke s kurdskim predznakom. </p>
<p>Među Kurdima širom Turske vladalo je veliko zanimanje za kongres HADEP-a. Riječ je o jedinoj političkoj stranci takvog usmjerenja na etničkoj osnovi kojoj se došpušta političko angažiranje. Tri ranije stranke prokurdskog usmjerenja bile su zabranjene zbog navodne povezanosti s PKK-om. Inače, policija je mnogim članovima HADEP-a spriječila dolazak na kongres. Znakovito je da oko 2.000 policajaca, koji su s oklopnim vozilima opkolili ankarski kongresni centar, nisu reagirali kada je oko sto članova HADEP-a ispred zgrade počelo izvikivati slogane u znak potpore na smrt osuđenom vođi PKK-a Öcalanu. Među njima su se mogli i čuti povici: »Zub za zub«, »Smrt za smrt« i drugi.</p>
<p>Bozlak je, neposredno nakon izbora na čelo HADEP-a, poručio kako će nastaviti s naporima da kurdska etnička zajednica u Turskoj dobije svoje pravo mjesto i ulogu. Vlada premijera Bülenta Ecevita, koja se grčevito bori za ulazak Turske u punopravno članstvo Europske unije (EU), nastoji iskoristiti kongres HADEP-a za popravljanje vlastitog »imagea« o ljudskim pravima. To je postalo iznimno važno u situaciji kada u ovdašnjim zatvorima širom zemlje već 40. dan štrajka glađu oko stotinu zatvorenika. Iako se taj prosvjed do smrti vezuje s poboljšanjem zatvorskih uvjeta, sigurno je da izaziva pozornost turskih zapadnih saveznika. Tim više jer većinu štrajkača, kako se vjeruje, čine Kurdi koji su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zbog svojih separatističkih akcija, ali i težnji.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Novinari poljske TV prosvjeduju zbog političkih pritisaka </p>
<p>Novinari se tuže da o programu »odlučuju direktori imenovani prema stranačkom ključu«/ Unatoč naporima vladajuće desnice, monopol nad poljskim medijima drži oporbena ljevica </p>
<p>VARŠAVA, 29. studenoga (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novinari poljske javne televizije TVP javno su početkom ovog tjedna prosvjedovali protiv čelnih ljudi te televizijske kuće, optuživši ih za favoriziranje lijeve političke opcije. O dominaciji oporbene ljevice u vodećim gremijima javne televizije i radija govori se u Poljskoj odavna, no prvi put se dogodilo da su na političke pritiske organizirano upozorili zaposleni novinari, koji tvrde da odlučujući utjecaj na program imaju direktori, imenovani prema stranačkom ključu. Vladajućoj desnici nije u protekle tri godine, koliko je na vlasti, pošlo za rukom srušiti jedinstveni monopol svojih političkih protivnika.</p>
<p>Neobična situacija da oporba suvereno kontrolira javne medije proizlazi iz složene procedure kojom se u Poljskoj imenuje njihove upravne organe. Paradoksalno, mehanizam kojim je trebalo onemogućiti strankama na vlasti da povlače izravne kadrovske poteze na televiziji i radiju te tako svesti utjecaj političara na medije na najmanju moguću mjeru, omogućio je - kako se pokazuje - jednoj političkoj opciji da kontrolira najvažnije medije, pa čak i kad sjedi u oporbenim klupama. Današnju dominaciju Savez demokratske ljevice (SLD) i njegov koalicijski partner Poljska pučka stranka (PSL) postigli su zahvaljujući vremenu dok su sredinom devedesetih godina bili na vlasti, kad su svojim ljudima uspjeli popuniti fotelje Nacionalnog vijeća za radio i televiziju, koje dalje imenuje šefove javnih medija.</p>
<p>Otkad je na vlast došao desni blok Izborna akcija Solidarnost (AWS), političari desnice nastojali su svim silama uspostaviti ravnotežu u medijima. Prošle godine propalo je nekoliko prilično kontroverznih takvih pokušaja: jedan je predviđao da nadzor nad državnom televizijom prijeđe u ruke sveučilišnog rektora, a vrlo ozbiljno razmatrao se i predlog da se oglasi stečaj TVP-a i tako nađe izlika za smjenu nadzornog odbora i uprave. Poljska televizija prilično vješto prikriva utjecaj političara na uređivačku politiku kuće. Ankete pokazuju da ju većina Poljaka smatra objektivnim izvorom informacija. Od vremena do vremena dolazi, međutim, do incidenata, kao što je bilo kad je za vrijeme kampanje uoči prošlomjesečnih predsjedničkih izbora u emisiji kandidata vladajuće desnice Mariana Krzaklewskog novinar neuobičajeno angažirano s njim polemizirao. TVP se, doduše, ispričala za incident i smijenila novinara, no efekt je, drže političari desnice, postignut. Pojedini komentatori smatraju da Krzaklewski nije mogao drugo niti očekivati, budući da je na čelu TVP-a čovjek koji je svojedobno vodio medijsku kampanju poljskog predsjednika Aleksandra Kwasniewskog.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Japanska tvrtka daje odštetu prisilnim radnicima</p>
<p>TOKIO, 29. studenoga</p>
<p> - Najveća japanska građevinska tvrtka Kajima Corporation osnovat će fond za isplaćivanje odštete Kinezima koji su bili prisiljeni raditi za tu tvrtku tijekom Drugog svjetskog rata, javili su u srijedu japanski mediji. Taj plan, za koji tvrtka kaže da još nije službeno usvojen, bit će ponuđen kasnije tijekom dana u tokijskom Visokom sudu skupini kineskih radnika koji su podigli tužbe protiv Kajime 1995., piše dnevnik Mainichi Shimbun. Radnici traže odštetu za teške uvjete koji su doveli do pobune u kojoj je ubijeno petero ljudi na gradilištu u sjevernom Japanu. Od oko tisuću kineskih radnika, koliko ih je prisiljeno na rad 1944., 418 je umrlo do kraja 1945. Tisuće korejskih i kineskih radnika dovedene su u Japan prije i tijekom rata i bili su prisiljeni raditi u tvornicama i rudnicima za malu ili nikakvu nadnicu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Izraelska desnica prijeti Baraku, Sharon spreman razgovarati </p>
<p>JERUZALEM/MOSKVA/DAMASK, 29. studenoga</p>
<p> - Izraelski oporbeni čelnik Ariel Sharon izjavio je u srijedu kako je voljan održati nove razgovore o koaliciji s premijerom Ehudom Barakom nakon što je predsjednik vlade izrazio spremnost za prijevremene izbore. Sharon, čelnik desničarske stranke Likud, izjavio je da će biti spreman razgovarati s Barakom o koaliciji unatoč tome što je prošlih tjedana nekoliko takvih pokušaja za stvaranje zajedničke koalicije završilo neuspješno.</p>
<p> »Mislim da je to tužan dan za Izrael. Potrebno nam je jedinstvo kako bismo postigli mir«, rekao je Sharon za izraelski vojni radio nakon što je Barak u parlamentu u utorak izjavio da će datum prijevremenih izbora biti dogovoren tijekom nekoliko idućih dana. Istodobno pripadnici izraelske desnice upućuju sve više prijetnji premijeru Baraku i zapovjedniku glavnoga stožera izraelskih vojnih snaga generalu Shaulu Mofazu, izvijestila je u srijedu služba za unutarnju sigurnost Shin Beth, a prenosi izraelski radio. Ta služba, koja je, uz ostalo, zadužena za pružanje zaštite službenim osobama, još nema »preciznih informacija o pripremama za napad« na izraelske čelnike, izvijestio je izraelski radio.</p>
<p> U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je poruku palestinskome predsjedniku Yasseru Arafatu, u kojoj izražava potporu Moskve za stvaranje neovisne palestinske države. Ruski je predsjednik u petak u Kremlju razgovorao s Arafatom i organizirao telefonski razgovor između palestinskoga vođe i izraelskoga premijera Ehuda Baraka. U srijedu su se istodobno tisuće Palestinaca okupile u palestinskome logoru Jarmuk u Damask i organizirano prosvjedovali u znak solidarnosti s intifadom pokrenutom na zaposjednutim ozemljima u Izraelu. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Tražimo od Vlade i Sabora da poduzmu potrebne korake koji će rezultirati revidiranjem, a po potrebi i poništenjem svih zakona i propisa koji se tiču povrata individualno i solidarno stvarane imovine te povrata oduzete imovine</p>
<p>Na Okruglom stolu »Obnova i zaštita vlasništva«</p>
<p> - pretvorba, denacionalizacija, privatizacija - koji su pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića organizirali Savez udruga za zaštitu i unapređenje vlasništva i vlasničkih prava u Republici Hrvatskoj (SUVLAH), Hrvatski seljački savez, Plemenita općina turopoljska, poslije rasprave o rješavanju otvorenih vlasničkih pitanja, s posebnim naglaskom na povrat imovine koja je oduzeta nasilno i bez plaćanja za vrijeme fašizma i komunizma, održane 6. i 7. studenoga 2000. u Zagrebu i Velikoj Gorici, usvojena je</p>
<p>o obnovi i zaštiti vlasništva</p>
<p>Konstatirajući da - (od 8.X.1991.) pravima predviđenim međunarodnim instrumentima a koja se jamče na ustavnoj razini, protivno odredbama i jamstvima Ustava Republike Hrvatske, Odluke o suverenosti i samostalnosti odredbom čl. 2. tč. (lj) Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama..., a osobito Općom deklaracijom o pravima čovjeka UN, međunarodnim paktovima o građanskim i političkim odnosno ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima UN, Europske konvencije o ljudskim pravima s protokolima, Europske socijalne povelje, Dokumentima kopenhaškog i moskovskog dokumenta OESS-a i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske prema Rezolucijama 1089 (1996) i 1096 (1996) VE - zakoni doneseni u Republici Hrvatskoj krše temeljna ustavna, ljudska i građanska prava, primjerice: </p>
<p>- jednakost svih građana pred zakonom,</p>
<p>- nepovredivost vlasništva i jamstvo prava vlasništva,</p>
<p>- pravo nasljeđivanja i pravo oporuke,</p>
<p>- da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom,</p>
<p>- tržišnu slobodu,</p>
<p>- pravo na pošteno suđenje u skladu s Ustavom i zakonom i međunarodnim ugovorima i obvezama.</p>
<p>Ističući da su ta prava naročito povrijeđena Zakonom o pretvorbi, Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, Zakonom o šumama, Zakonom o zemljišnim knjigama, Zakonom o najmu stanova te nizom drugih zakona i provedbenih propisa i drugih pravnih akata koji reguliraju otvorena vlasnička pitanja.</p>
<p>Ocjenjujući da poštivanje ovih odredbi može osigurati pristup Republike Hrvatske u euroatlantske asocijacije i potaknuti nužni gospodarski razvitak čemu je preduvjet najhitnije provođenje povrata nasilno oduzete imovine i raspodjele solidarno stvarane imovine »društvenog vlasništva« onima koji su ga stvarali,</p>
<p>Obraćajući se cjelokupnoj javnosti a posebno Predsjedniku Republike Hrvatske, Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom državnom saboru</p>
<p>da Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski državni sabor poduzmu potrebne korake koji će rezultirati revidiranjem a po potrebi i poništenjem svih zakona i propisa koji se tiču materije povrata individualno i solidarno stvarane imovine (bivšeg »društvenog vlasništva«), te materije povrata oduzete imovine - »denacionalizacije«, a koji propisi su protivni Ustavu Republike Hrvatske, Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i slobodama, te međunarodnim ugovorima i obvezama Republike Hrvatske.</p>
<p>SUVLAH, ZagrebHRVATSKI SELJAČKI SAVEZ, ZagrebPLEMENITA OPĆINA TUROPOLJSKA</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kome i zašto smeta ime Trg hrvatskih velikana?!</p>
<p>Sigurno nema niti jednoga grada na svijetu kojemu se toliko puta mijenjaju imena trgova i ulica kao u glavnome gradu Hrvata - Zagrebu. Ta eto nedavno je i to »tijelo« za nazive ulice i trgova u Zagrebu, na čelu s »velikim hrvatskim patriotom« Zdravkom Tomcem, donijelo odluku da se mijenja ime jednoga od glavnih trgova u gradu Zagrebu. Zbog čega i zašto?! Eto zato, oni tvrde, što se tome Trgu 1946. promijenio naziv od Trga Kulina bana u Trg žrtava fašizma. Zar samo zato dragi drugovi i drugarice?</p>
<p>Vi kažete kako se u nekim prostorijama toga Trga mučilo hrvatske komuniste za vrijeme drugog svjetskog rata, odnosno NDH. A zaboravljate da se u tim istim prostorijama, nakon 1945. nastavilo mučiti i ubijati hrvatske sinove još nekoliko godina. Pa zar i jedni i drugi ne zaslužuju dužno poštovanje novih hrvatskih naraštaja, ako su oni bili žrtve zbog hrvatskog domoljublja i rodoljublja, kako Zdravko Tomac tvrdi. A sam izjavljuje kako mu je i rođeni otac ubijen, sa par stotina tisuća branitelja NHD, tijekom onoga rata a posebice nakon rata i blajburške tragedije hrvatskoga naroda. Žalosno je da se djeca, opijena ideološkim zabludama, odriču i svojih očeva podižući spomenike njihovim ubojicama...</p>
<p> I kako je Zagrepčanima poznato petnaestak nepolitičkih udruga, uglavnom ženskih, prikupljalo je dva tjedna, krajem listopada i početkom studenoga ove 2000-te, potpise građana na središnjem Trgu J. bana Jelačića za opstojnost naziva ovome Trgu hrvatskih velikana. Kao i mnogi potpisnici i sam, sam slušao komentare tih potpisivača. Ogromna većina protivi se tim promjenama. I tako je preko trideset tisuća potpisnika, samo na tome Trgu, bez ikakve promidžbe, dalo svoje potpise. A da se građanstvo Zagreba pozivalo, javnim sredstvima, sigurno bi se slilo stotine tisuća potpisa podrške Trgu hrvatskih velikana. Ako se drugovima dozvoli mijenjanje naziva ovome Trgu onda im se mora dozvoliti i mijenjanje Ulice Kralja Zvonimira, koju su oni bili preimenovali nakon 1945. godine u Ulicu socijalističke revolucije, a Trg hrvatskog kralja Petra Krešimira IV-og, u Lenjinov trg, kao i tolike druge trgove i ulice u gradu Zagrebu kao i po toliko hrvatskim gradovima od Osijeka do Dubrovnika, Splita, Pule, Varaždina...</p>
<p>Drugovi s vlasti nećete daleko stići ako otpočnete sa svojim povratcima na staro! Budite sigurno u to! Čim odete s vlasti dolazeći će opet morati vraćati ime Trgu hrvatskih velikana, ako ga budete mijenjali. Jer ovaj naziv ovome trgu zaista najbolje odgovara od svih koje je ranije nosio. A kako saznadosmo da se najprije zvao Trg »N«. Zatim Trg Karađorđevića (zamislimo se nad tom tragedijom!), zatim Trg »III«. Zašto se zvao »N« i »III« nisam saznao. A da se od 1942. pa do 1945. Trgom Kulina bana to je razumljivo budući da se ova kružna Meštrovićeva građevina bila pretvorila u poglavnikovu Džamiju s tri velika minareta.</p>
<p>I prilazi neki Titov prvoborac, sa štapom u ruci, te se poče zauzimati za promjenu imena Trgu hrvatskih velikana. Smiri se tek onda kada mu velim, druže, gospodine, ako vi smatrate J. B. Tita hrvatskim velikanom onda je to i njegov Trg hrvatskih velikana! Tek tada zašuti, mahnu štapom i ode u nepovrat...</p>
<p>Inače, ne radi se samo o ovome Trgu hrvatskih velikana. Ima još na desetine trgova i ulica po Zagrebu (kao i drugim hrvatskim gradovima) kojima bi trebalo mijenjati imena, jer su nam nametunuta od strane tuđinaca koji su nam bili okupatori ili poluokupatori... sve do 1990. godine. A ima izgleda da nas ponovno podčine svojim okupacijama sa istoka ili sa zapada, skoro je svejedno kada se radi o tuđincima, koji uvijek u hrvatskome narodu nađu svojih petokolonaša...</p>
<p>Što nam znači Roseveltoov trg, Kenedijev, Britanski i toliki drugi trgovi sa imenima koja su nam nametnuta od strane jugomanijaka. Pa čak i one ulice prijateljskih zemalja kao što je Republike Austrije kada na primjer u glavnome gradu Austrije - Beču nema niti jedne ulice ili trga koji bi nosio ime Republike Hrvatske. A tako je sa svim drugim zemljama. I tu bi moralo vladati pravilo reciprociteta. Zato ukloniti sva imena ulica i trgova koja nose nametnuta nam imena!</p>
<p>MATE ĆAVARZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Apeliram protiv zakidanja</p>
<p>Ovim kratkim pismom kao obitelj sa više djece želimo izraziti svoje veliko nezadovoljstvo naspram permanentnog materijalnog zakidanja svaki mjesec naše obitelji. Kao majka četvero djece kojoj je četvrto dijete navršilo tri godine nemam prava na plaćeni porodiljni a plaćeni status za roditelja ili majku sa četvero djece još čekamo da se sprovede kao i druge obitelji širom Hrvatske. Smatram kao majka da ovako ignoriranje i izigravanje od moje Hrvatske države nisam i mi obitelji sa više djece nismo zaslužili.
Vrijeme je apeliram da se naš deklarativno ozakonjen a stvarno teški i stalan rad u domu, rad s ljubavlju i prema djeci i domovini od Hrvatskog sabora provede i to hitno u život, tj. da se majkama ili očevima iz obitelji sa četvero ili više djece provede plaćeni status odgojitelja. Ja kao majka i moja obitelj uvjereni smo u poštenje politike koja će vjerujem znati naći relativno mala sredstva za provedbu našeg statusa plaćenog.</p>
<p>IVANA MARIJA ZEROSVelika Gorica</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Oduševio me Pavković</p>
<p>Oduševio me članak koprivničkog novinara Mladena Pavkovića »Branitelji nisu prosvjedovali protiv Zagrebačkog summita« (Vjesnik, 28. studenoga) u kojem se obrazlažu motivi onih koji su protestirali nedavno u Zagrebu. Nije važno što je došlo relativno malo ljudi »vikati« protiv Koštunice, već je mnogo važnije da su to uradili na dostojanstven i civiliziran način. Neki su valjda očekivali kako će se prosvjednici sukobiti s policijom, a to se nije dogodilo. Pavkovićevi tekstovi vrlo su rado čitani, osobito među braniteljima, tako da sam ja jedan od onih koji izrezuje i čuva ono što taj istaknuti novinar objavljuje. Ono što on napiše potpisujem i ja! U ovom tekstu osvrnuo se i na g. Zvonimira Šeparovića. I tu se slažem s njime kako je ovaj političar - gubitnik provokator! Pretpostavljam da u maloj sredini Pavković sigurno ima određenih problema zbog svoga iskrenoga pisanja, ali poručio bih mu neka ne posustane, neka nastavi i dalje tako, jer od prvoga je dana bio i ostao na hrvatskoj liniji. Bio je među ostalim glavni urednik prvog hrvatskog vojnog lista »Gardist«, a danas zajedno sa Zlatkom Tomičićem uređuje »Hrvatski književni list«. Virovitičani ga se sjećaju i po dokumentarnom tv-filmu »Virovitica u Domovinskom ratu« za koji je napisao scenarij. Pohvalio bih i rubriku Pisama čitatelja. Nekima nije jasno da nije važno gdje je što objavljeno već kako je napisano. A ova rubrika svima daje mogućnost da se izraze kako najbolje znaju. </p>
<p>STJEPAN BLAŠKIĆVirovitica</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Lako je sad svaljivati</p>
<p>Gospodin Predsednik, Stipe Mesić, izjavio je da je uslov za neku kandidaturu Srbije u evropske strukture, suradnja s haškim tribunalom. U vezi s tim, on je isto i sam svedočio pred tim tribunalom, što apsolutno ne znači ništa. Lako je sad svaljivati sve optužbe na Franju Tuđmana, koji ne može da posvedoči drugačije iz svog groba. U jednom broju »La Croix l'evenement« od 4. decembra 1991., Mesić je bio protiv slanja međunarodnih posmatrača u zone konflikta, dok je Tuđman bio za to.</p>
<p>Danas predsednik Hrvatske, ne može da ništa loše kaže ili misli o novom predsedniku »Jugoslavije«, Vojislavu Koštunici, jer ovaj niti je učestvovao u ratovima niti je huškao na ratove. U slučaju Mesić, ne može se reći obrnuto.</p>
<p>DRAGAN RAKIĆE-mail: dragan@cybercable.frStrasbourg, Francuska</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Marinac o prijetnjama i stotinama tisuća maraka za »organizirano financiranje obrane«</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »Hrvoje Gašparinac mi je pričao da troškove obrane snosi brat Zorana Pripuza, Pero. Naime, od Rajkove supruge, pak, čuo sam da Pero organizira plaćanje obrane za Rajka i Velibora Momčilovića, Davora Zečevića, Nikicu Jelavića i Miljenka Žaju Krojfa. Kasnije mi je Hrvoje rekao da su propali pokušaji s odvjetnikom Matom Matićem, koji je tražio 500.000 njemačkih maraka. No, da su uspjeli pregovori s Antom Nobilom, koji je tražio 125.000 njemačkih maraka«, rekao je svjedok pokajnik Tomislav Marinac na pitanje tužiteljice zna li išta o organiziranom financiranju obrane.</p>
<p>Prethodno Marinčevu odgovoru, tužiteljici Dunji Pavliček Patak, sudac Ratko Šćekić je, na inzistiranje branitelja optuženih, čak tri puta zabranio pitanje o financiranju obrane optuženih, dok ga konačno nije uspjela ispravno formulirati. Branitelji su se, naime, usprotivili tužiteljici, jer njeno pitanje, prema njihovu mišljenju, zadire u odvjetničku tajnu.</p>
<p>Na početku iskaza, pak, Marinac je rekao da ništa ne zna o ubojstvu Željka Šobota, te je zatim nastavio govoriti o događaju u kojem su Damir Đeba i Rajko Momčilović pretukli policajca Roberta Karamarka, zbog čega su sjedili neko vrijeme u zatvoru. Dok je govorio o tom slučaju, spomenuo je neke od navodnih veza koje su optuženi imali u policiji. Pa je tako spomenuo Ratka Čađu, načelnika Odjela za krvne delikte i Smaju Hrnjića, djelatnika Odjela za organizirani kriminal PU zagrebačke. No, kada su došli u pritvor, kako je rekao Marinac, ispalo je da i nisu imali veze u policiji, jer su uporno raspravljali o tome kako su ih Čađo i policajac Željko Dolački strpali u zatvor. Osim policajaca spominjali su, kako je dodao Marinac, i istražnog suca Radovana Ortynskog, za kojeg su tvrdili da će završiti kao talijanski sudac Giovanni Falcone, kojeg su, podsjetimo, talijanski mafijaši »digli u zrak« s 500 kilograma dinamita.</p>
<p>Marinac je na pitanje tužiteljice jesu li optuženici tijekom njegova boravka u pritvoru međusobno kontaktirali, odgovorio potvrdno i nastavio da su s njim komunicirali na zatvorskom šetalištu, te dovikivanjem iz ćelija. U vezi međusobne komunikacije, u daljim tužiteljičinim pitanjima, spomenuo je da su prijetili njemu i Lovri Flanjku.</p>
<p>»Lovro, napušit će se ti kur...a u Lepoglavi. Lovro iskopat ću ti oko.; ili Marinac, nemoj se praviti pametan. Takve gadarije su nam govorili. Bilo je više glasova koji su prijetili, tako da ne znam konrektno tko je to bio«, rekao je Marinac o prijetnjama.</p>
<p>Prijetnje su se nastavile, pa je tako Marinac, izašavši iz pritvora, saznao da je otac njegove supruge dobio prijeteće pismo, u kojem se »predlaže« da razuvjeri svog zeta u nakani da progovori. Osim tastu, prijetilo se i njegovim roditeljima i supruzi.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje tužiteljice o tome tko je financirao njegova odvjetnika, Marinac je rekao da se obratio supruzi za pomoć i da ga je, kada je došao do istražnog suca, tamo čekala odvjetnica Višnja Drenški Lasan. Na njenu preporuku, potpisao je punomoć odvjetniku Danku Drakuliću, kojem je njegova supruga platila 5.000 njemačkih maraka za obranu tijekom istrage. Kasnije ga, kako je napomenuo, Drakulić nije tražio novac, već mu je rekao da za kompletnu obranu traži 15.000 njemačkih maraka. Inače, Drakulića je, u drugom kontekstu predložio i Momčilović, koji mu je u pritvoru rekao da ako što treba da se obrati Danici, navodno misleći na Drakulića.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Odvjetnici prosvjedovali zbog izvještavanja novinarke HTV-a</p>
<p>ZAGREB, 29. studenog </p>
<p> - Novinarka HTV-a Ivana Petrović ponudila je odvjetniku Zoranu Milasu, kojeg je u utorak Tomislav Marinac imenovao kao osobu, koja je prenosila poruke Rajka Momčilovića iz zatvora, demanti na HTV-u, nakon što joj je rekao da je krivo iznijela činjenice u prilogu za TV dnevnik.</p>
<p>Milas je to odbio rekavši da će prvo zatražiti snimku, a ako mu je ne daju, kako je rekao, kazeta se može dobiti i drugim putevima. Milas je nastavio rekavši novinarki, da tek kada pregleda kazetu, jer, naime, odvjetnik je o prilogu čuo od prijatelja, odlučit će o svojim daljim postupcima. Negodovanju se pridružio i odvjetnik Marijan Pedišić, rekavši da je krivo iznijela činjenice u vezi Marinčevog svjedočenja o atentatu Vjeka Sliška. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hoće li se bračnom paru Petak suditi u Čakovcu odlučit će Vrhovni sud</p>
<p>ČAKOVEC, 29. studenoga</p>
<p> - Iz Županijskog suda u Čakovcu u srijedu je Vrhovnom sudu RH upućen spis u kaznenom postupku koji se vodi protiv Danijela (27) i Ermine (22) Petak iz Čakovca.</p>
<p>Nakon što je u utorak počela glavna rasprava i nakon očitovanja optuženih da nisu krivi, njihov branitelj, čakovečki odvjetnik Slavko Mitrović, zatražio je izuzeće predsjednice sudskog vijeća Vlaste Patrčević, cijelog vijeća, svih sudaca i predsjednika Županijskog suda u Čakovcu, kazavši da su svi oni pristrani. Potom je rasprava bila prekinuta i odgođena do odluke Vrhovnog suda. Danijelu Petaku produljen je pritvor, dok se njegova supruga Ermina brani sa slobode, nakon što joj je 27. srpnja bio ukinut pritvor u kojem je bila od 5. srpnja.</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo Danijela Petaka tereti za pokušaj ubojstva službene osobe u vrijeme kad je obavljala poslove otkrivanja kaznenih djela, kao i za zlouporabu opojnih droga, za koje je okrivljena i njegova supruga Ermina. </p>
<p>Djelatnici PU međimurske su 4. srpnja ove godine oko 13 sati po nalogu Istražnog odjela Županijskog suda u Varaždinu pokušali obaviti pretragu stana, kojeg u Kolodvorskoj ulici u Čakovcu koriste supružnici Petak. Tom prigodom na stubištu ispred stana D. Petak najprije je fizički napao policijskog službenika Daria Srneca, uhvativši ga za odjeću, koljenom udario u trbuh, zatim izgurao na metalnu ogradu stubišta s namjerom da ga baci preko ograde s visine od 5,6 metara. Kad je prigodom naguravanja policajcu ispao službeni pištolj »glock« call. 9 mm, u čijem se spremniku nalazilo devet komada streljiva, Petak je podigao pištolj i s udaljenosti od 60 cm uperio ga u Srneca. On je pritisnuo i okidač u namjeri da puca, ali je pištolj bio zakočen, a metak nije bio u cijevi. Srnec je tada uspio obuzdati Petaka, a u hrvanju policajac je zadobio je lake ozljede. </p>
<p>Potom je ipak obavljena pretraga stana i u njemu je policija pronašla šest plastičnih vrećica, tzv. bombica, u kojima se nalazilo ukupno 27,88 grama heroina. Pronađeno je i 18 komada heptanona, 180 sjemenki cannabisa, zatim elektronska vagica marke »Tanita«, nož sa tragovima droge na oštrici, kao i 1.000 DEM, 150.000 talijanskih lira i 10.865 kuna. Policija je također utvrdila da je optuženi Petak tri dana ranije u večernjiim satima jednom ovisniku iz Čakovca prodao jedan »piz« heroina za sto kuna. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Jandreku i Petraču suđenje za iznudu odgođeno zbog bolesti</p>
<p>NOVI MAROF, 29. studenoga</p>
<p> - Trpimiru Jandreku (42) i Hrvoju Petraču (45) iz Zagreba, optuženima za iznudu, suđenje na novomarofskom Općinskom sudu odgođeno je zbog bolesti. Na sudu se, naime, nije pojavio prvookrivljeni Jandrek, za kojeg je njegov branitelj dostavio liječničku dokumentaciju, pa sutkinji nije preostalo drugo nego da odgodi raspravu.</p>
<p>Jandreka i Petrača tereti se da su od Miroslava Matkuna, odnosno poduzeća »UNIT V« iz Varaždinskih Toplica, kojem je bio direktor, željeli izmamiti milijun njemačkih maraka kao tobožnji dug, u korist Petračeva poduzeća. Oni su se, kaže optužnica, dogovorili kako će prijetnjama, fizičkim napadima i korištenjem vatrenog oružja skršiti Matkunov otpor, pa bi on Petraču vratio novac. Petrač ga je nazivao i prijetio, a istodobno je s Jandrekom dogovorio da počne ozbiljno napadati Matkuna. Jandrek je tako, prema optužnici, s nepoznatom osobom Matkuna fizički napao, telefonski mu prijetio, prijetio mu i pištoljem te u njegov automobil ispalio nekoliko metaka.</p>
<p>Petrač je novinarima dao svoj iskaz pred istražnim sucem, a u njemu je tvrdio da je s Matkunom prijateljevao te da mu je dao pozajmicu. Matkun je od Petračeva poduzeća zatražio pozajmicu za svoje poduzeće, a novac je uplaćivan s jednog žiro-računa na žiro-račun drugog poduzeća. Matkun Petraču taj dug nikako nije vraćao, a u vrijeme privatizacije predložio mu je da mu se dug vrati u dionicama. Iako Petrač na to nije želio pristati, ipak je postao vlasnikom dionica poduzeća »Unit V«, Matkun se, prema Petračevu iskazu, obvezao da će dionice kasnije od njega otkupiti i tako otplatiti dug.</p>
<p>Petrač navodi i da poznaje Jandreka, da je s njim prijatelj, no Matkunu nikad nije prijetio, niti je kome rekao da to učini u njegovo ime. (Mihaela Zagoršćak)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zadarska policija ove godine zaplijenila 46 bombi, 34 puške...</p>
<p>ZADAR, 29. studenoga</p>
<p> - Djelatnici zadarske Policijske uprave ove su godine zaplijenili 34 puške, 11 pištolja, 46 bomba, dvije zolje, tri tromblona i više od tri tisuće komada streljiva, izviješćeni su novinari u srijedu na konferenciji za novinare PU zadarskoj.</p>
<p>Oružje i eksploziv nije oduzeto od građana u tijeku revizije posjedovanja oružja, nego u tijeku kriminalističkih obrada kažnjivih djela protiv opće sigurnosti, rekao je donačelnik Odsjeka za suzbijanje općeg kriminala Mirko Kapitanović.</p>
<p> Naveo je da su na temelju osobnih zapažanja ili dojava građana pirotehničari zaplijenili više od 1.600 komada eksplozivnih sredstava (uključujući u to i petarde) i 4.500 komada streljiva. Kapitanović je ustvrdio da se kod građana još nalazi velika količina nezakonita oružja i eksploziva. U PU utemeljen je poseban tim kriminalističkih stručnjaka koji će istraživati i pronalaziti nezakonito oružje kod građana, rečeno je na konferenciji za novinare. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za dvostruko ubojstvo zbog »pedlja zemlje« osuđen na 12 godina zatvora</p>
<p>OSIJEK, 29. studenoga</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom peteročlanog vijeća Županijskog suda u Osijeku, kojim je predsjedao sudac Dragan Poljak, Ivan Bitanga (73), optužen za dva ubojstva, osuđen na 12 godina zatvora. </p>
<p>Naime, Bitanga je 29. srpnja ove godine oko 19 sati, nakon svađe sa susjedima iz pištolja marke »zbrojevka«, kalibra 6,35 mm pucao u Damira Ročeka (38) i Belu Šmita (41) koji su nekoliko sati kasnije u osječkoj Kliničkoj bolnici preminuli. Obitelji Roček i Bitanga prvi su susjedi u osječkoj Krstovoj ulici, a godinama su bili zavađeni zbog dijela zemljišta između njihovih kuća. Kobnoga dana posvađali su se Roček i Bitangina supruga. Nakon što mu je ona udarila nekoliko šamara, on ju je uhvatio za ramena i bacio na tlo. Sve to vidio je optuženi Bitanga, koji je otišao u kuću po pištolj, te u Ročeka ispalio dva hica. Začuvši pucnjeve, Ročekov šogor Šmit, dotrčao je i vidjevši što se dogodilo pokušao spriječiti Bitangu da dalje puca. No, optuženi je i u njega ispalio hitac. </p>
<p>»Izišao sam na ulicu i vidio suprugu kako leži na tlu i zapomaže, dok je Roček vikao na nju. Iako sam ga molio da nas ostavi na miru, rekao je da donesem lopatu i iskopam rupu u koju će me zakopati. Otišao sam u kuću, uzeo pištolj i izišao. Roček je krenuo na mene i ja sam zapucao. Htio sam pucati u zemlju, nisam ga htio ubiti«, kazao je Bitanga u svome iskazu prije donošenja presude, koji je odudarao od onoga iz istrage, te da ne zna da je pucao u Šmita. Tada mu je sudac Poljak pročitao zapisnik iz istrage, kada je u kojoj stoji njegova izjava u kojoj objašnjava kako je ubio Šmita. Kratko je izjavio da on nikada to nije rekao istražnome sucu. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Novalićevi branitelji »do iznemoglosti rešetaju« financijsku vještakinju</p>
<p>OSIJEK, 29. studenoga</p>
<p> - Na raspravi održanoj u srijedu na Županijskom sudu u Osijeku, pred velikim vijećem kojim predsjeda sudac Damir Krahulec, a u postupku protiv Antuna Novalića (48) i njegovih suradnika, koje optužnica tereti da su zlouporabom položaja i ovlasti stekli protupravnu imovinsku korist veću od 51 milijun kuna, održan je nastavak saslušanja knjigovodstveno-financijske vještakinje Zite Pleslić.</p>
<p>Međutim, umjesto njezina saslušanja o preostale tri točke optužnice, u nastavku saslušanja najvećim se dijelom raspravljalo o njezinom nalazu od prethodnoga dana kojega obrana drži nestručnim. Naime, vještakinja na većinu konkretnih pitanja obrane i optuženih iz domene bankarstva nije znala odgovoriti te se ograđivala odgovorima tipa - »Ne mogu precizno odgovoriti« i »To nije bio predmet vještačenja«. Stoga je odvjetnik Dražen Matijević, branitelj Novalića i još nekih njegovih suradnika uputio u srijedu niz primjedbi na iskaz vještakinje Pleslić. Prema njegovim riječima, ona je u svome iskazu izrekla mnoge netočnosti i podatke koji se ne temelje na propisima već su njezino arbitriranje. On navodi kao neistinit dio u kojem ova vještakinja ocjenjuje ulaganje dopunskog kapitala u Gradsku banku nepotrebnim, kao i to da su inozemne banke pristupile naplati svojeg cjelokupnog potraživanja i kredita odobrenih tvrtkama Novalić i Bijelo-plavi zbog neispunjavanja ugovornih obveza. </p>
<p> I dalje se neslužbeno špekulira o tome da će obrana nakon završetka njezina vještačenja zatražiti njegovo izuzeće te ponovno vještačenje nekog drugog financijsko-knjigovodstvenog vještaka. Suđenje se nastavlja u četvrtak. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vrhovni sud odlučit će odnosi li se opći oprost na ubojicu Reihl Kira</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Vrhovni sud Republike Hrvatske, na sjednici od 10. studenoga ove godine, odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, koji je podnijelo Državno odvjetništvo RH, još 16. rujna 1997. godine, protiv pravomoćnog rješenja Vrhovnog suda RH od 22. svibnja 1997., kojom je presudio da je taj zahtjev osnovan i da je spomenutim rješenjem povrijeđen Zakon o općem oprostu u korist optuženog Antuna Gudelja.</p>
<p>Naime, Antun Gudelj je bio optužen da je 1. srpnja 1991. godine oko 13.45 sati u selu Tenja, u Osječkoj ulici, ispred kućnog broja 173, prilikom obavljanja dužnosti osiguranja policijskog punktam, kao pripadnik rezevnog sastava policije, pucao na automobil u kojem se nalazio načelnik osječke Policijske uprave, Josip Reihl Kir, sa svojim suradnicima. Reihl - Kir se, naime vraćao s pregovora koji su vođeni s pobunjenim Srbima oko uklanjanja postavljenih barikada. Optuženi Gudelj je, ogorčen pregovorima, ispalio iz automatske puške tridesetak hitaca, nanijevši pritom Reihl- Kiru smrtonosne ozljede.</p>
<p>U zahtjevu za zaštitu zakonitosti se navodi da je Vrhovni sud, kao drugostupanjski sud, pobijanim rješenjem povrijedio zakon kada se prema optuženom Antunu Gudelju primjenio Zakon o općem oprostu, nakon čega je kazneni postupak protiv njega obustavljen.</p>
<p>Državni odvjetnik je istaknuo da je »Gudelj počinio radnju koja se sastojala u lišavanju života tri osobe i pokušaja lišavanja života jedne osobe«, jer je znao tko se nalazio u automobilu, te da nije postojala nikakva opasnost da bi bilo tko bio ugrožen pregovorima koje je Reihl Kir vodio s pobunjenim Srbima. Također, državni odvjetnik smatra da je preširoko tumačenje drugostupanjskog suda o postojanju izravne veze između agresije, oružane pobune ili oružanih sukoba i onoga što je učinio optuženik. Državni odvjetnik također smatra da je zauzeti stav o pobijanoj odluci u suprotnosti sa stavovima u ranijim odlukama o primjeni Zakona o općem oprostu. (Z.B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska udruga poslodavaca: Između Vlade i gospodarstva nema dijaloga </p>
<p>Bankari su iskoristili prigodu da upozore kako imaju poziciju s koje bitno mogu utjecati na stanje u gospodarstvu, komentiraju u HUP-u primjedbe bankara na porezni paket / Neki naši zahtjevi ipak su prihvaćeni, kaže glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca na strani je svoga pridruženog člana, Hrvatske udruge banaka, i smatra da ton koji se može iščitati iz reagiranja Ministarstva financija i izjave potpredsjednika Vlade Slavka Linića na kritike bankara na paket poreznih zakona izlaze iz okvira korektnog dijaloga.</p>
<p> »Potpredsjednik Linić i ministar financija dr. Mato Crkvenac svojim su odgovorima izišli iz sfere korektnog načina komuniciranja. To je nedopustivo niska razina komunikacije i dokaz da korektnog dijaloga između Vlade i gospodarstvenika nema. Mi govorimo o paketu poreznih zakona, a prozivanje bankara zbog visokih plaća govori o nedostatku argumentiranih odgovora na njihove primjedbe. Zato pozivam Vladu da bude komunikativnija i da sudjeluje u argumentiranu razgovoru«, kazao je Željko Ivančević, glavni ravnatelj HUP-a, na press konferenciji u srijedu govoreći, među ostalim, o predloženim izmjenama poreznog sustava. </p>
<p> Komentirajući Linićeve riječi kako je 'Vlada ostala sama protiv svih', Ivančević kaže da bi se to moglo dogoditi, no da HUP to nikako ne želi. </p>
<p>Glavni ravnatelj HUP-a upozorio je da i Gospodarsko-socijalno vijeće u srijedu raspravlja o pripremljenom poreznom paketu, a da materijali od Vlade o tome nisu stigli, te da se nemaju temeljem čega dati amandmani. Sve govorimo na temelju onoga što smo pročitali u medijima. </p>
<p>Od ponedjeljka, rekao je, HUP ima stalnu stručnu skupinu koja se bavi porezima i »bit će u pripravnosti da odradi za nas posao prema Vladi, Saboru i GSV-u«. </p>
<p> Ivančević je napomenuo da su uvaženi neki zahtjevi HUP-a u vezi s poreznim zakonima, primjerice, »kod poreza na dobit sada se govori o stopi od 20 posto«, no zalagali smo se, kao i bankari, da ostanu zaštitne kamate, što Vlada ne prihvaća. </p>
<p>Komentirajući izjavu predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franje Lukovića po kojoj Vladin prijedlog poreznih zakona za Hrvatsku predstavlja balkanizaciju, Ivančević napominje da bi, ako bi se zadržala zakonska verzija s prvog čitanja, bilo bolje ostati na starom poreznom sustavu, no napominje da se nada kako će biti dovoljno vremena za argumentiranu raspravu koja će dovesti do boljih zakona. </p>
<p>»Bankari se pribojavaju nesigurnosti, koju bi nova zakonska rješenja mogla izazvati kod ulagača, što bio moglo povisiti kamate. Bankari su to iskoristili da bi upozorili kako imaju poziciju s koje bitno mogu utjecati na stanje u gospodarstvu«, rekao je Ivančević. </p>
<p>Ivančević je, inače, ujutro prije konferencije za novinare imao hitan poziv iz Vlade, no novinarima je kazao da njegov odlazak tamo nije imao nikakve veze s poreznim prijedlozima.</p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Agrokor potpisuje kreditni ugovor s EBRD-om vrijedan 225 milijuna eura </p>
<p>Agrokor će u prvoj tranši povući 150 milijuna eura, a novac će iskoristiti za financijsko restrukturiranje bilance, povrat postojećih dugova domaćim bankama, te za dalji razvoj kompanije na domaćem i stranim tržištima/Već je najavljen Agrokorov iskorak u Sloveniju i Mađarsku, a ne treba isključiti ni investicije u SRJ</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Europska je banka za obnovu i razvoj (EBRD) prigodom objave nove Strategije za Hrvatsku, početkom studenoga, najavila intenziviranje svojih aktivnosti u Hrvatskoj. Kao strateški prioriteti pritom su označeni podrška nastavku privatizacije u Hrvatskoj i smanjenje uloge države u gospodarstvu te privlačenje izravnih stranih investicija u sve sektore.</p>
<p>Svoj pojačani angažman EBRD je najavila i kad je riječ o nastavku konsolidacije i konačnoj privatizaciji hrvatskih banaka, podršci razvoju nebankarskih institucija (poput hipotekarnih institucija, privatnih mirovinskih fondova, leasing kompanija itd.), te privatizaciji Croatia osiguranja. Spremna je poduprijeti i nastavak privatizacije Hrvatskog telekoma te reorganizaciju i modernizaciju HEP-a, a sudjeluje i u Ininu projektu rješavanja ekoloških problema koje uzrokuje rad riječke rafinerije. Također, EBRD predviđa i pojačane napore na povećanju izvora financijskih sredstava za mala i srednja poduzeća te promicanje prekograničnih projekata u svim sektorima, kao nastavku regionalne integracije.</p>
<p> EBRD, koja je i osnovana zato da pomogne tranzicijskim zemljama u njihovu prelasku na tržišno gospodarstvo, i dosad je igrala značajnu ulogu u tranziciji hrvatskog gospodarstva. Zaključno s krajem rujna ove godine EBRD je sudjelovala u 33 projekta u hrvatskom financijskom sektoru, infrastrukturi i poduzećima. Pritom su njena izravna ulaganja dosegla vrijednost od 571,48 milijuna eura, čemu treba dodati i prikupljenih 1,78 milijardi eura od donatora i sufinancijera.</p>
<p>U te brojke, dakako, nije uračunata vrijednost najnovijeg ugovora što ga je s EBRD-om i International Finance Corporation (ogranak Svjetske banke) potpisala Pliva, u kojoj je EBRD i dioničar. Riječ je, da podsjetimo, o kreditnom ugovoru teškom 85 milijuna dolara, a novac je namijenjen gradnji i opremanju Plivina novog istraživačkog instituta u Zagrebu, koji bi trebao početi raditi 2002. godine.</p>
<p>Najnoviji ugovor s EBRD-om potpisuje u Londonu 30. studenoga predsjednik uprave najvećega domaćeg prehrambenog koncerna, Agrokor, Ivica Todorić. Agrokor je dosad nekoliko puta pokušavao izići iz okvira domaćega financijskog tržišta i zaigrati na međunarodnom. Peti je put uspjelo: Upravni je odbor EBRD-a odobrio 3. listopada Agrokoru zajam u vrijednosti od 150 milijuna eura, koliko će Agrokor povući u prvoj tranši, s tim da je dopušteno zaduženje veće i iznosi oko 225 milijuna eura, a povlačit će se kako se Agrokorovi projekti budu realizirali. EBRD je tu, preciznije, predvodnik sindikata banaka, te sudjeluje sa 65 do 85 milijuna eura vlastitih sredstava, a ostalo su prikupile partnerske banke, među kojima je i Banca Commerciale Italiana (BCI).</p>
<p> Rok je otplate kredita sedam godina, uz godinu i pol počeka, a godišnja kamata iznosi devet posto. Jedino su sredstvo osiguranja kredita imovina i dionice Agrokora. Velik dio sredstava pribavljenih ovim kreditom namijenjen je financijskom restrukturiranju bilance, povratu postojećih dugova domaćim bankama (ukupno Agrokorovo kreditno zaduženje kreće se danas oko 178 milijuna eura), te podršci daljem razvoju i rastu kompanije, kako na domaćem tako i na tržištima drugih zemalja. Nakon što je Agrokor već kupio dvije tvornice u BiH (Tvornicu sladoleda Barpeh u Čitluku i Tvornicu mineralne vode u Kiseljaku), logično je da planira dalje širenje u susjednoj zemlji, ali ne treba isključiti ni investicije u prehrambenoj industriji u SRJ. Još prije najavljen je Agrokorov iskorak u Sloveniju i Mađarsku.</p>
<p>EBRD je veliki pobornik regionalne ekonomske integracije, pa je zaključeno da Agrokor tu može odigrati značajnu ulogu. No neki tvrde da je Todoriću išla na ruku i navodna činjenica što je EBRD-u ostao neplasiran veliki novac namijenjen zemljama bivšega SSSR-a. Bilo kako bilo, riječ je o kreditu iza kojega ne stoje državna jamstva, iako će potpisivanju ugovora biti nazočan i potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prka: Nije bilo konkretnih stranih ponuda za Podravku</p>
<p>ZAGREB/KOPRIVNICA, 29. studenoga</p>
<p> - Nadzorni odbor koprivničke prehrambene tvrtke Podravka na današnjoj je sjednici razmotrio strategiju tvrke nakon otvaranja novih tržišta srednje i istočne Europe te otvaranja integracijskih procesa u Europsku uniju. NO je ocijenio da je tvrtka stabilna i profitabilna, te je podržao Upravu na čelu s predsjednikom Darkom Marincem. </p>
<p>Marinac je izvijestio da se Podravka širi na područje jugoistočne Europe: osnovano je poduzeće u Rumunjskoj, a u pripremi su otvaranja u Grčkoj i Turskoj. Što se tiče Jugoslavije, Marinac ističe da Podravka ostvaruje dobar promet u Crnoj Gori, a u Srbiji se potpisuju prvi ugovori i određuju Podravkini zastupnici, pa se očekuje da će tvrtka biti vodeća na tom tržištu, čim to okolnosti dopuste. Komentirajući podatak iz jednih dnevnih novina da je stvarna vrijednost Podravkinih dionica 223 kune, Marinac je naglasio da je njihova vrijednost dvostruko veća. </p>
<p> Predsjednik Nadzornog odbora Podravke Božo Prka istaknuo je povjerenje NO-a u Upravu tvrtke. »Podravka je profitabilna, stabilna, i kao takva jedan od stupova hrvatskog gospodarstva«, rekao je dodavši da očekuje daljnje učvršćenje takvog stanja. U pogledu navodnog interesa triju inozemnih kompanija za Podravku, Prka je na novinarsko pitanje odgovorio da konkretnih ponuda nije bilo. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Od četvrtka Hrvatska u WTO-u, niže carine za prehrambene proizvode</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Zaštita domaće proizvodnje isključivo carinama, obveza snižavanja i ukidanja carina te drugih trgovinskih prepreka, načelo nediskriminacije i načelo nacionalnog tretmana osnovna su načela na kojima počiva Svjetska trgovinska organizacija, članica koje od 30. studenoga postaje i Hrvatska. Da bi se stekli uvjeti za primanje u organizaciju koja trenutno pokriva više od 85 posto svjetske trgovine, Hrvatska je dosad donijela brojne nove ili izmijenila postojeće zakone te uspješno okončala višegodišnje pregovaranje s drugim članicama WTO-a. Članstvo u WTO-u bilo je preduvjet za ravnopravno uključivanja Hrvatske u europske i svjetske tokove, pa će olakšati sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama koje okuplja CEFTA i EFTA, ali i Europska unija. Kad se obavi i taj posao, već 2002. godine 80 posto hrvatske razmjene sa svijetom, kako očekujemo, odvijat će se u režimu slobodne trgovine.</p>
<p>To su samo neki od naglasaka iz izlaganja Goranka Fižulića, ministra gospodarstva, na konferenciji za novinare upriličenoj u povodu hrvatskog ulaska u WTO. Fižulić je podsjetio i da će, zbog novih obveza obveza koje je preuzela, Hrvatska uskoro morati mijenjati ugovore s Deutsche Telekomom i VIP-Netom kao i da od 1. siječnja, u smislu djelovanja pružalaca usluga, treba biti liberaliziran i Internet. Ulaskom u WTO stupaju na snagu i niže carinske stope za uvoz prehrambenih artikala, pa se više neće događati da, primjerice, u raznim varijantama carinska opterećenja za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> narastu i do 260 posto, a za jestivo ulje 150 posto. Na prigodnoj konferenciji, kojoj su bili nazočni i Neven Mimica, višegodišnji i, prema općoj ocjeni, iznimno uspješan pregovarača za ulazak u WTO, te Olgica Spevec, pomoćnica ministra gospodarstva, predstavljen je prvi hrvatski »country report«. Riječ je o ediciji koja će onima koji već posluju ili tek žele poslovati s Hrvatskoj te analitičarima u svijetu biti značajan izvor podataka o našoj zemlji. (B. Petrović)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dioničari traže ostavku predsjednika Daimler Chryslera</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Dioničari nekadašnjega američkog automobilskog koncerna, Chrysler Corp., zatražili su ostavku Jürgena Schremppa, predsjednika poslovodnog odbora novostvorenog koncerna Daimler Chryslera. Nakon što je američki multimilijarder i vlasnik četiri posto dionica Daimler Chryslera, Kirk Kerkorian, podigao tužbu protiv koncerna i Schremppa jer je »svjesno sakrivao prave namjere Daimler Benza«, dionice američko-njemačkoga automobilskog diva pale su na rekordno nisku točku. Kerkorian od Daimler Chryslera traži devet milijardi dolara odštete i poništenje spajanja dvaju koncerna. Schremppa se istovremeno optužuje da je od samog početka navodio dioničare na tanak led tvrdeći kako se kod Chryslera i Daimler Benza radi o spajanju potpuno ravnopravnih partnera. U posljednjih nekoliko mjeseci kola u Chrysleru krenula su nizbrdo, što je i vrijednost dionica otjeralo na samo dno, tako da one danas vrijede manje nego u vrijeme dok je Daimler Benz bio samostalan. Iako njemački dio koncerna s auto-markom Mercedes posluje bolje nego ikad, gubici kod Chryslera dovode u opasnost opstanak cjelokupnog koncerna. Njemački burzovni stručnjak Ekkehard Wenger smatra da bi trenutačna ostavka kompletnog poslovodnog odbora na čelu sa Schremppom izazvala pozitivne reakcije investitora, što bi zaustavilo vrtoglavi pad vrijednosti dionica. Wenger nadalje preporučuje malim dioničarima Daimler Chryslera da podignu tužbe protiv svojih banaka koje su im preporučile kupnju nesigurnih dionica. (N.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Šibenčani prijete Zagrebačkoj banci raskidom ugovora </p>
<p>ŠIBENIK, 29. studenoga</p>
<p> - Ako Zagrebačka banka do kraja godine ne promijeni svoj odnos i politiku prema kreditiranju obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, Šibenčani će s njom raskinuti ugovor o suradnji.</p>
<p> Kada su potpisivali taj ugovor, tekao je med i mlijeko, no kasnije, kada su počeli pristizati zahtjevi poduzetnika, u Zagrebačkoj su banci tako pooštrili kriterije da ih gotovo nitko s ovoga područja ne može zadovoljiti, rekao je na sjednici Županijskog poglavarstva Ante Miškić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti. Dodao je da je suradnju sa Zagrebačkom bankom iniciralo Ministarstvo obrta, maloga i srednjeg poduzetništva. </p>
<p>Da bi se situacija koliko-toliko poboljšala, osnovano je i povjerenstvo, koje je banci predložilo 11 obrtničko-poduzetničkih programa vrijednih ukupno 3,2 milijuna kuna. Riječ je o programima poticanja maloga i srednjeg poduzetništva, koji bi se trebali realizirati na području Šibenika, Drniša i Knina. Zagrebačka banka još nije odgovorila ni na jedan zahtjev, dopisi ostali bez odgovora. Ravnatelj Centra za poduzetništvo u Šibeniku, Drago Matić, kaže kako iz Zagrebačke banke dobivaju odgovore da su Šibenčani jedini u Hrvatskoj koji se bune protiv njihovih uvjeta. A to nije točno, kaže Matić, pojašnjavajući da se bune svi, samo su Šibenčani svoje primjedbe stavili na papir i poslali ih na njihovu adresu. Ako banka ne misli promijeniti svoje stroge kriterije, neka nam to kaže, tako da mi to isto možemo reći podnositeljima kreditnih zahtjeva. Gradonačelnik Knina Josip Odak tvrdi da takvi kriteriji banke destimuliraju poduzetnike i da redom »škartiraju« poduzetničke projekte zahtijevajući od njih nemoguće. Svi se slažu u ocjeni da banka mora imati razumijevanja za ovo u ratu teško stradalo područje koje se još nije uspjelo gospodarski oporaviti, već, naprotiv, i dalje tone. (J.Klisović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Račan: Proračun za iduću godinu treba smanjiti za 2,5 milijarde kuna</p>
<p>Premijer najavio i povećanje prihoda za više od milijardu kuna, boljom naplatom i obuhvatom sive ekonomije, pa bi se deficit ukupno smanjio za oko četiri milijarde kuna </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »Proračunski rashodi trebali bi biti oko 2,5 milijarde manji i to i u dijelu tekućih rashoda, kapitalnih izdataka, dijela socijalnih prava, a istodobno bi proračunski prihodi trebali biti veći za više od milijardu kuna bez dodatnih opterećenja prema gospodarstvu«, rekao je, u pauzi sjednice svih Vladinih koordinacija u srijedu, premijer Ivica Račan. Dodao je da se taj dodatni proračunski prihod traži u efikasnijoj naplati i zadiranjem u područje sive ekonomije kako bi se prekinula praksa da određeni poduzetnici oštećuju i svoje radnike, koji nisu prijavljeni, i državu. Time bi se deficit državnog proračuna smanjio za oko četiri milijarde, rekao je premijer, i došao na »i za međunarodne promatrače prihvaljivu razinu od oko 2,5 posto BDP-a«.</p>
<p>No, sve to, prema Račanovim riječima, gura Vladu u dvostruki procjep. »S jedne strane treba smanjiti izdatke i povećati prihode bez dodatnog opterećivanja gospodarstva, a s druge strane zahtjeve, pa čak i ucjene, kojima se traži povećanje određenih prava, plaća... Dogodilo se da su se procjene vezane uz kapitalne prihode proračuna srušile. Planiranih 12,5 milijardi kuna, gotovo preko noći, zbog promjena vrijednosti dionica u telekomunikacijskom sektoru, nećemo moći ostvariti«, rekao je premijer. Kako se doznaje, država iz tih, jednokratnih izvora, u revidiranom prijedlogu proračuna očekuje 8,5 milijardi kuna.</p>
<p>»Situacija u kojoj smo se našli je takva da ju ne može riješiti samo i isključivo Vlada. Stalni zahtjevi za novim izdacima i povećanjima, a da ti isti koji traže ujedno i ne kažu u kojim područjima rezati su neodgovorni«, rekao je premijer.</p>
<p>»Mi i sada pred javnost izlazimo sa stvarnim činjenicama i onime što sada, nakon promijenjenih uvjeta, možemo ostvariti. Više od tog poštenog odnose ne možemo ponuditi. Otvoreni smo za argumente, otvoreni smo za razgovor, ali nismo spremni za ucjene i ne možemo ih prihvatiti«, dodao je Račan.</p>
<p>Istaknuo je da je Vlada spremna izvršiti kolektivni ugovor i isplatiti 8,5 posto povećanja do kraja godine javnim službenicima i namještenicima, ali da nije spremna povećati startnu osnovicu plaće budući da bi samo to idući proračun opteretilo sa 1,2 milijarde kuna kojih nema.</p>
<p>»S druge se strane iz sindikalnih redova koji zastupaju interese javnih službenika čuje da je trebalo reducirati plaće u javnim poduzećima. Kada smo krenuli u tom smjeru, ponovno se iz sindikalnih redova, čuju prijetnje štrajkom. Kao što se Vlada stalno suočava sa stvarnošću i razapinje između golemih problema, jednako se tako i svi ostali moraju suočiti sa stvarnošću, a to mnogi ne žele. Svjesni smo da mnogi nisu zadovoljni svojim plaćama, ali smo spremni i na daljnje smanjivanje svojih vlastitih plaća. Otvoreno pitam jesu li i drugi?«, rekao je premijer.</p>
<p>Kao i svaki puta kad je situacija bila napeta i škakljiva Račan je pozvao na dijalog i razgovor argumentima i naglasio kako će saslušati svaki prijedlog i zahvaliti svakome tko ukaže u kojem se dijelu još može uštedjeti. No, jednako je tako naglasio da je ovo »povijesna šansa da se temelji dobro postave koju ne smijemo propustiti ne samo zbog nas već i zbog onih koji dolaze nakon nas«.</p>
<p>»Mi smo spremni reći i da neke zahtjeve ne možemo ispuniti, sa svim posljedicama koje uz to idu. Izuzetno mi je drago da se u središte naših rasprava, kako u javnosti, tako i političkih rasprava vraćaju, konačno, ona prava, životna pitanja kao i u bilo kojoj drugoj europskoj državi. No, moramo ići i korak dalje, pa o svemu tome raspravljati argumentima, a ne ultimatumima«, zaključio je Račan.</p>
<p>Prema onome što se neslužbeno doznaje, Ministarstvo hrvatskih branitelja dobilo bi 6,7 posto manje od dosad predviđenog, Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva čak 8,8 posto ili oko 200 milijuna kuna manje. Za 10,5 posto bi se smanjili rashodi na razdjelu Ministarstva zdravstva i to, spominje se, i kroz skraćivanje plaćenog porodiljskog dopusta na šest mjeseci. Dodatno smanjenje od 2,2 posto očekuje se i na razdjelu Ministarstva unutarnjih poslova, dok bi smanjenje na dijelu za Ministarstvo obrane iznosilo 1,9 posto. Prema tom prijedlogu Ministarstvo financija dobilo bi 0,9 posto manje, a Ministarstvo gospodarstva 7,9 posto. Od PDV-a se očekuje najmanje 400 milijuna više nego što je planirano, a od trošarina oko 70 milijuna.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Na stranačkoj konvenciji SDP-a 1.173 delegata i elektroničko glasovanje</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - SDP će na predstojećoj osmoj konvenciji o novom stranačkom vodstvu odlučivati, prvi puta u Hrvatskoj, elektroničkim glasovanjem. Očekuje se dolazak 1.173 delegata, uz koje su pozvane i srodne sranke iz petnaestak europskih zemalja. Kazali su to, među ostalim, tajnica SDP-a Gordana Sobol, te njezin zamjenik Igor Dragovan na briefingu za novinare u srijedu, na kojem su predstavnike medija upoznali s tehničkim i organizacijskim detaljima vezanim uz stranačku konvenciju. </p>
<p>Esdepeovci su na konferenciju pozvali i sve hrvatske parlamentarne stranke, a očekuje se dolazak predsjednika Republike Stjepana Mesića. </p>
<p>Delegati će na raspolaganju imati 40 touchscreenova, koji će ubrzati glasački proces, pa će rezultati glasovanja biti poznati odmah po njegovu okončanju, rečeno je na briefingu. Glasovanje će trajati tri sata. Za dobivanje stranačkog mjesta, potrebno je dobiti »običnu« većinu glasova. </p>
<p>Na cjelodnevnoj konvenciji usvojit će se Statut SDP-a, te programska deklaracija o kojoj će se raspravljati po tematskim radionicama tijekom konvencije. Jedna od radionica nazvana je »Hrvatska i svijet«. </p>
<p>Idejno rješenje logotipa stranke, odnosno pojednostavljenje znaka SDP-a, koji se do sada sastojao od triju kockica također će biti predstavljeno na Konvenciji. Tom će se prilikom provesti anketa među esdepeovcima, koji će odlučiti ide li znak u redizajniranje, kako bi bio bliskiji znakovima socijaldemokrata Europe. </p>
<p>Knjiga »Deset godina SDP-a«, predstavit će se na konvenciji, zajedno s izvještajem o radu SDP-a u posljednje četiri godine. </p>
<p>Podsjetimo, Glavni je odbor SDP-a u utorak navečer potvrdio kandidacijske liste za predsjednika i stranačko vodstvo. Ivica Račan jedini je kandidat za predsjednika, dok se borba za dva potpredsjednička mjesta vodi između devet kandidata. Predsjedništvo stranke, koje broji devet ljudi, birat će se između 43 kandidata, dok u Glavni odbor ulazi 120 od prijavljena 274 kandidata. Za mjesto tajnika prijavljena su dva kandidata. </p>
<p>Sve se ove liste mogu promijeniti na konvenciji, jer je za mjesto predsjednika potrebno skupiti 50 potpisa, za potpredsjednika i članove predsjedništva 40, a za glavni odbor 30 potpisa. </p>
<p>Preporuka Glavnog odbora SDP-a, koja doduše nije obvezujuća, govori da se za mjesta potpredsjednika ne bi trebali kandidirati dužnosnici stranke koji su u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Budući veleposlanici obvezno pred saborski Odbor za vanjsku politiku</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Od srijede hrvatski se veleposlanici neće moći imenovati ili razriješiti bez prethodnog mišljenja Odbora za vanjsku politiku Zastupničkoga doma Hrvatskoga sabora. </p>
<p>Naime, izmjenama Ustava, usvojenima početkom studenoga, po članku 99. ovlasti Odbora su znatno proširene pa će svi kandidati morati proći njegovo sito. O proceduri imenovanja i razrješenja veleposlanika raspravljao je u srijedu Odbor za vanjsku politiku Zastupničkoga doma, a po tom modelu, kako je kazao predsjednik Odbora Zdravko Tomac, Ministarstvo vanjskih poslova predlaže kandidata Vladi, potom Odbor raspravlja o prijedlogu i razgovara s kandidatom a naposlijetku predsjednik Rpublike Hrvatske daje svoju suglasnost.</p>
<p> Ako kandidat za veleposlanika dobije zeleno svjetlo predsjednika, od države primateljice Ministarstvo vanjskih poslova traži agremant. Da bi članovi Odbora mogli dati pozitivno, odnosno negativno mišljenje o kandidatu pomagat će im predstavnici Ministarstva vanjskih poslova koji bi trebali pred Odborom braniti stručnost i kvalitetu kandidata.</p>
<p>Na tom će se ispitivanju procjenjivati stručnost kandidata za određenu zemlju, a Tomac naglašava da će Odbor uskoro raspraviti i načela za odabir kandidata. On ističe da primjerice Odbor može smatrati da je Hrvatskoj korisnije da u nekoj skandinavskoj zemlji ima veleposlanika koji se bolje razumije u gospodarstvo, a ne novinara ili politologa. Također mišljenje Odbora može biti da u misijama pri Ujedinjenim narodima, Europskoj uniji ili Vijeću Europe šefovi misija trebaju biti karijerni, a ne politički diplomati. </p>
<p>Sve u svemu obveza je da se ubuduće Vlada, Sabor i predsjednik dogovaraju oko izbora diplomata. Međutim, ni negativno ni pozitivno mišljenje Odbora za vanjsku politiku ne obvezuje predsjednika Republike da nekoga kandidata imenuje jer je moguće da kandidat koji ne prođe sito Odbora ipak bude postavljen. No, Tomac je izrazio sumnju u takav ishod ilustrirajući to primjerom iz SAD-a gdje je samo jedanput imenovan diplomat koji nije dobio potporu Odbora. Zaključio je kako bi to zacijelo bio politički slučaj. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Slovenija spremna pomoći Hrvatskoj na putu pema Europskoj uniji </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Ministar za europske integracije Ivan Jakovčić sastao se u srijedu poslije podne s Janezom Potočnikom, šefom pregovaračkog tima Republike Slovenije za pristup Europskoj uniji. Izrazivši zadovoljstvo što Hrvatska počinje pregovarati s Unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Potočnik je rekao da je to prva formalna stepenica do hrvatskog cilja - punopravnog članstva u EU. »Nema razloga da Hrvatska ne dostigne svoj cilj, a Slovenija joj je u tome spremna pomoći«, istaknuo je Potočnik. Naglasivši da postoji nekoliko pretpostavki da bi se ostvario taj dugoročni cilj, on je izdvojio unutarnju političku suglasnost svih čimbenika, te vrlo stručnu ekipu za pregovore. </p>
<p>Ministar Jakovčić čestitao je Sloveniji na uspjesima u približavanju Europskoj uniji, naglasivši da je Slovenija, od svih tranzicijskih zemalja, najviše odmakla u procesu približavanja EU. Zahvalivši na potpori koju je slovenska strana spremna pružiti Hrvatskoj, ministar Jakovčić je dodao: »Iskustva Slovenije mogu pomoći Hrvatskoj da neke probleme riješi i prečicom«. Bit će to, prema Jakovčićevim riječima, na obostranu korist Slovenije i Hrvatske, kojima će se dodatno produbiti prijateljski odnosi dviju susjednih zemalja. »Hrvatska nakon Zagrebačkog summita s optimizmom gleda naprijed. Uvjeren sam da je Hrvatska čvrsto na europskom putu«, kazao je Jakovčić. </p>
<p>Na novinarski upit je li realno da Hrvatska do 2005. uđe u EU, kako je to ustvrdio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, Jakovčić je kazao da Predsjednik nesumnjivo može pridonijeti procesu euroatlantskih integracija. No, dodao je 2005. godina je »vrlo, vrlo optimističan rok«. »Ja sam rekao da moramo biti spremni za EU do 2006. Hoćemo li do tada to i postići, ne znam«, pripomenuo je on. Procijenio je da će Hrvatska iz programa CARDS u prvoj fazi dobiti oko 50 milijuna eura. Upitan da procijeni kada će se domaće tržište nekretninama liberalizirati za strance, Jakovčić je rekao da je to izrazito delikatno pitanje. »Nemam namjeru otkriti našu strategiju u tom pogledu, ali naglašava da je Slovenija zbog toga mijenjala i Ustav«, dodao je. </p>
<p>Slovenija je spremna završiti pregovore s EU-om tijekom 2001. godine, a zatim joj slijedi proces prilagodbe u drugoj polovici 2002. i to ponajprije u području financijskih transfera, poljoprivrede i regionalne suradnje, rekao je novinarima Janez Potočnik. On je procijenio da bi 2003. godine Slovenija mogla postati punopravnom članicom EU-a. </p>
<p>Pritom je pojasnio da se prethodnih godina procjenjivalo da bi Slovenija u EU mogla ući 2004., odnosno 2007. ili, pak, 2010. godine. »Sada to ide brže nego smo predviđali«, naglasio je Potočnik, dodavši da je poticajno postaviti ambiciozne planove na unutarnjem planu u pogledu približavanja zemlje Bruxellesu. (V.Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Stipetić izvijestio Mesića o sastanku Operativnog središta Glavnog stožera </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Petar Stipetić izvijestio je u srijedu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da je na sastanku u Operativnom središtu GS OS, utvrđeno da odgovorni na svim razinama moraju izvući zaključke iz nesretnog događaja u vojarni »Sveti Petar« u Ogulinu, i da će se po okončanju istrage kaznit svi koji su propustima uzrokovali taj nesretni događaj.</p>
<p>Predsjednik Mesić podržao je zaključke sastanka i istaknuo potrebu poduzimanja mjera kako bi se takvi događaji izbjegli, očuvala sigurnost ljudi i obrambena spremnost Oružanih snaga, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. </p>
<p>Tema sastanka u Operativnom središtu Glavnog stožera bila je »raščlamba stanja i mjere za sprječavanje izvanrednih događaja u OS RH«, a vodio ga je general Stipetić. </p>
<p>Nakon njegova izlaganja i iznošenja programa budućega rada načelnika pojedinih uprava Oružanih snaga, utvrđeni su zaključci, a sastanak je završen zapovješću generala Stipetića da je primjena prihvaćenih zaključaka obvezujuća za sve odgovorne djelatnike u sustavu obrane.</p>
<p>U zaključcima se uz ostalo navodi da je nakon rasprave i iz onog što su iznijeli načelnici vidljivo da su izvanredni događaji u promatranom razdoblju smanjeni, a da se ipak najveći broj njih događa u slobodno vrijeme. Stoga je nužno, zaključeno je, bolje planirati vrijeme za organizirani rad u okviru postrojbi. </p>
<p>General Stipetić nazočnima je rekao da se mora shvatiti da je rat iza nas i da vrijeme traži obveze promjene u radu, ponašanju i razmišljanju, osobito u obuci pojedinaca i postrojbi. Potrebnim je naglasio pristupanje reviziji svih nastavnih planova i programa i iz njih izbaci sve što je nespojivo sa stjecanjem temeljnih vojničkih znanja i vještina. </p>
<p>Nazočnima je poručio da se novonastala situacija može riješiti zajedničkim naporima i da sa sastanka svi moraju otići s vizijom što i kako dalje raditi.</p>
<p> Na sastanku su bili nazočni zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić, zamjenik načelnika Glavnog stožera general-pukovnik Josip Lucić, glavni inspektor obrane pukovnik Josip Ignac, pomoćnici ministra obrane za različite sektore pukovnik Marijan Mareković, Zoran Batušić, Mladen Ružamn, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, načelnik Uprave vojne policije general-bojnik Mate Laušić, pomoćnici načelnika Glavnog stožera, zapovjednici HRZ i PZO, HRM-a, HVU i ZZO-a, zapovjednici zbornih područja i gardijskih brigada, te savjetnik Predsjednika Republike za obranu i vojna pitanja general-pukovnik Imra Agotić. </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Vidović: Nije problem samo to što Radoš nema potrebno obrazovanje, nego laž!</p>
<p>»Nije nam cilj 'lov na vještice' nego zaštita kvalitetnih profesionalaca od mogućih sumnjičenja te da podignemo profesionalnu razinu i dobijemo pravu sliku o tome tko se i kako zapošljavao u ovom sustavu«, istaknuo je Vidović</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Prema postojećim propisima, pomoćnike ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) imenuje Vlada, na prijedlog resornoga ministra i inicijativu ravnatelja HZMO-a. Tehnički gledano takva je procedura, no u slučaju imenovanja Žarka Radoša, ravnateljica HZMO-a Dunja Vidošević nema nikakvu odgovornost, istaknuo je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović u srijedu, na izvanrednoj konferenciji za novinare, na kojoj je bilo govora i o aktivnostima u Ministarstvu kojima se nastoje ispuniti zadaće koje je zacrtala Vlada. »Radoša sam osobno predložio i to na temelju saznanja o njemu, ponajviše iz kontakata koje smo imali tijekom tri mjeseca prije imenovanja. No, nisam znao da nema obrazovanje potrebno za tu funkciju.«, naglasio je ministar Vidović.</p>
<p>On je ocijenio srećom to što državni proračun zbog Radoševa imenovanja nije pretrpio štetu, jer novoimenovani pomoćnik s Mirovinskim zavodom još nije zasnovao radni odnos i nije primio nijednu plaću. Prema Vidovićevu mišljenju najveći problem nije u tome što Radoš nema odgovarajuće obrazovanje već je puno veći problem laž na temelju koje je netko došao do funkcije. Dodao je da u sustavu mirovinskog i socijalnog osiguranja rade mnogi bez fakultetske diplome.</p>
<p>Novinari su dobili i pregled broja i strukture zaposlenih u tijelima uprave, zavodima i ustanovama s područja socijalne skrbi sa stanjem iz srpnja prošle godine, iz kojega je vidljivo da Ministarstvo rada, Mirovinski zavod, Hrvatski zavod za zapošljavanje i ustanove socijalne skrbi (centri i domovi), ukupno zapošljavaju 13.804 osobe. Prema postojećim podacima, u Mirovinskom zavodu radi oko 60 posto ljudi sa srednjom ili nižom stručnom spremom, u Zavodu za zapošljavanje nešto manje od 40 posto, dok u Ministarstvu postoje primjeri kuhara s obrazovanjem druge struke. Jedan je bivši ministar, naglasio je Vidović, po struci bio veterinar.</p>
<p>U tim će se ustanovama do kraja prosinca provesti revizija podataka i isprava o obrazovanju, kojima će se dokazati status zaposlenika, najavio je ministar, dodavši kako je ta namjera postojala i ranije te da ju je »afera Radoš« samo ubrzala. Ministarstvo je stoga svim ustanovama dostavilo i poseban obrazac, kako bi se prikupljeni podaci mogli usporediti i lakše provjeriti.</p>
<p>»Nije nam cilj 'lov na vještice' nego zaštita kvalitetnih profesionalaca od mogućih sumnjičenja te da podignemo profesionalnu razinu i dobijemo pravu sliku o tome tko se i kako u zapošljavao u ovom sustavu«, istaknuo je Vidović. Cilj te provjere bit će i utvrđivanje broja ljudi koji bi tijekom ove ili iduće godine trebali biti umirovljeni, kazao je on, procijenivši da će ove godine u mirovinu otići 69 zaposlenih, a iduće 197. »Sa 350.000 nezaposlenih Hrvatska si ne može dozvoliti da u državnoj upravi zapošljava ljude koji su ostvarili uvjete za mirovinu. Time želimo otvoriti šansu mladim ljudima«, dodao je Vidović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u resoru kojemu je na čelu, provest će se i revizija politike plaća i dodataka na plaću. Najavio je da će se na razini cijele državne uprave uvesti kriterij prema kojem će ljudi za isti posao biti jednako plaćeni, bez obzira na to što rade u različitim institucijama.</p>
<p>Govoreći o uštedama koje su postignute u resoru od kada je preuzeo funkciju, Vidović je kazao da su svim članovima upravnih vijeća ustanova u socijali ukinute naknade za tu dužnost čime se, na godišnjoj razini, uštedjelo oko šest milijuna kuna. Tim se novcem isplaćuju džeparci korsinicima domova (djeci ili starijim osobama, ako im nakon što plate dom ne ostane ništa od mirovine), pa su iznosi džeparca od prosječnih 28 povećani na 76 kuna. No, ministar nije želio komentirati visoke naknade članovima Upravnoga vijeća Mirovinskog zavoda, o kojemu je pisao Vjesnik. Naglasio je tek da vjeruje da je to upravno vijeće vrlo stručno i da dobro radi posao, ali je odluka o naknadama koje će primati isključivo njihovo pravo.</p>
<p>U skladu s Vladinom preporukom o štednji, u socijali se ove godine neće trošiti novac na čestitke, kalendare i božićne poklone, naglasio je on, dodavši kako je lani samo za poklone koje su ministri »u predizborno vrijeme dijelili po domovima umirovljenika« utrošeno oko četiri milijuna kuna. Napomenuo je da su po planu štednje, kojega je Ministarstvo pripremilo prije nekoliko mjeseci, postignute značajne uštede u odnosu na prošlogodišnju potrošnju, u svim segmentima, osim izdataka za telefone. </p>
<p>Tako je Ministarstvo rada za 91 posto smanjilo troškove tiskanja različitog materijala, 52 posto manje potrošilo se za službena putovanja, 82 posto novca manje otišlo je na tekuće održavanje. Autorski honorari umanjeni su za 82 posto, a i troškovi reprezentacije manji su za 55 posto. Da je bilo prostora za štednju pokazuje i činjenica da su troškovi nabave kruha »srezani« za 40 posto, jednako kao i troškovi za informiranje. Ministar je istaknuo činjenicu da su se za pretplatu na dnevni list Vjesnik lani izdali milijunski iznosi.</p>
<p> Vidović je izdvojio i uštede u području kapitalnih investicija, nakon što je Ministarstvo obavilo reviziju svih kamena temeljaca koje je postavila bivša vlast i nakon što se eliminiralo ono što za gradnju nije hitno.</p>
<p>Komentirajući najave smanjenja proračuna za iduću godinu, Vidović je naglasio kako se to vjerojatno neće moći izbjeći ni u njegovom resoru, no dodao je da Ministarstvo nije tražilo ništa što ne spada u prava utvrđena zakonima. Zamjenik ministra dr. Božo Žaja odgovorio je i onima koji tvrde da se neka prava mogu zaobići, rekavši kako se može govoriti o iznosima, ali ne i o ukidanju stečenih prava. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pančić: Nezaposlenost je problem broj jedan razvojačenih branitelja</p>
<p>Prema službenim podacima, nezaposleno je 33.000 razvojačenih hrvatskih branitelja, a prema neslužbenima i 50.000 / Ministarstva branitelja i prosvjete zajedno će do proljeća napraviti projekte za njihovu prekvalifikaciju, najavio je ministar Ivica Pančić / Pojačat će se suradnju udruga branitelja u većim javnim poduzećima s Ministarstvom</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj je trenutačno nezaposleno 33.000 razvojačenih hrvatskih branitelja. Prema neslužbenim podacima, njih je mnogo više od 50.000, i to većinom u dobi od 25 do 49 godina i s vrlo lošom obrazovnom strukturom. Također neslužbeno, svaki drugi hrvatski branitelj je socijalni slučaj«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić.</p>
<p>Upravo je nezaposlenost, rekao je Pančić, jedan od glavnih razloga, možda i prvi, sve veće potrebe za pružanjem psihosocijalne pomoći hrvatskim braniteljima i članovima njihove obitelji. On je istaknuo da Ministarstvo želi primarno pomoći nezaposlenim braniteljima, omogućujući im prekvalifikaciju i zapošljavanje umjesto odlaska u mirovinu. Ministar je tako najavio kako će njegovo ministarstvo, u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa, do proljeća napraviti konkretne projekte prekvalifikacije branitelja koji bi bili znatno jeftinijih od uobičajenih. </p>
<p>»Želimo zakonom i konkretnim poreznim olakšicama stimulirati poslodavce da zapošljavaju branitelje i istodobno zadržati postojeća radna mjesta, naročito u javnim poduzećima koja su pred restrukturiranjem«, kazao je Pančić. Dodao je da se Ministarstvo do sada najviše bavilo isplatom trajnih prava svojim korisnicima, a ubuduće se želi posvetiti konkretnim problemima branitelja, među kojim je najosnovniji upravo zapošljavanje. </p>
<p>Naime, osim objektivnih teškoća u zapošljavanju, mjerodavna tijela državne uprave i javna poduzeća u pretežitu vlasništvu države nisu do danas poštovala pravo prvenstva pri zapošljavanju hrvatskih branitelja. Zbog toga ministar Pančić želi pojačati suradnju udruga branitelja u većim javnim poduzećima s Ministarstvom hrvatskih branitelja. U sljedeća dva mjeseca organizirat će se pojedinačni sastanci s predstavnicima udruga kojima će nazočiti i predstavnici uprava poduzeća. Ministarstvo je već razgovaralo s »raznim institucijama i udrugama branitelja koje djeluju u javnim poduzećima, primjerice u Hrvatskim željeznicama, Ini, »Podravci« i HEP-u. </p>
<p>Također se u sljedeća dva mjeseca planira organiziranje tematskoga okruglog stola u više hrvatskih gradova na temu zapošljavanja, prekvalifikacije ili mogućnosti doškolovanja. Čitav bi projekt trebao startati u proljeće, iako se prvih nekoliko stotina novih zaposlenih branitelja očekuje već sljedećih mjeseci. </p>
<p>»Većina branitelja, posebno onih s nižim stupnjem invalidnosti, imaju male mirovine, a mnogi koji nisu u mirovini žive samo od invalidnine koja je nedostatna za život, podsjetio je ministar Pančić, dodavši da se »u javnosti stvorila lažna slika o velikim primanjima koja, pak, imaju samo invalidi s visokim stupnjem invalidnosti i koji su umirovljeni s visokim činovima«.</p>
<p>Ministar Pančić najavio je da bi se tijekom siječnja pred zastupnicima Hrvatskog sabora trebao naći u prvom čitanju novi zakon o pravima hrvatskih branitelja. Najavio je za sljedeći tjedan posjet Francuskoj, gdje će se sastati s francuskim državnim tajnikom za obranu, zaduženim za ratne veterane Jean Pierrom Masseretom i sudjelovati na 23. generalnoj skupštini Svjetske veteranske federacije.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>HHO: Registriranje udruga ne bi trebalo podlijegati odobravanju ministarstava</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »Izmjene Zakona o udrugama trebale bi osigurati njihovo autonomno funkcioniranje, a i samo registriranje udruga ne bi smjelo podlijegati nikakvu odobravanju mjerodavnih ministarstava«, kazao je član izvršnog odbora Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO) Gvozden Flego u srijedu na konferenciji, na kojoj su novinari izvješteni o zamjerkama nevladinih udruga novom prijedlogu zakona o udrugama. </p>
<p>Naime, sada je na snazi Zakon iz 1997. godine kojem su nevladine udruge prigovarale da je restriktivan. Nakon što je Ministarstvo pravosuđa izradilo novi nacrt, nevladine su organizacije ovih dana u javnost izašle sa »zahtjevima za poboljšanje prijedloga novog zakona o udrugama«. Na konferenciji su o njima, osim predstavnika HHO-a, govorili Srđan Dvornik (Građanski odbor za ljudska prava), Zvonimir Mataga (GONG), te Josip Strunjak (Savez udruga invalidnih osoba). </p>
<p>Nevladine organizacije traže da se u novom zakonu ne smiju propisivati ograničenja, kao što su ograničavanje članstva na poslovno sposobne osobe, ograničavanje djelatnosti na statutom određene ciljeve, obaveza javnosti djelovanja itd. Također traže da se u novi zakon unese odredba da nitko nema pravo tražiti uvid u statut ili popis članova. </p>
<p>Kad je riječ o registraciji, traži se automatizam u proceduri registriranja nevladinih organizacija. Predstavnik GONG-a Dvornik kazao je da bi zakon pri registraciji trebao biti liberalniji, što znači da registraciju udruga mjerodavne službe ne bi trebale dopuštati, nego samo primiti na znanje želju određene skupine koja želi djelovati kao nevladina organizacija. </p>
<p>Josip Srunjak iz Saveza udruga invalidnih osoba zatražio je da se udruge invalida izuzmu iz novog zakona. Pojasnio je da njihove udruge djeluju niz godina i da im je primarni cilj pomoć određenoj skupini invalidnih osoba. Ujedno je zatražio da se udrugama invalidnih osoba u proračunu posveti posebna pozornost, i to za financiranje osnovnih djelatnosti, te da im se kao sredstvo prihoda vrate tzv. lutrijska sredstva. (Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Građevne dozvole za Dubrovački most još nema zbog HUC-ova otezanja</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Nakon što je Dominik Brigović iz Hrvatske uprave za ceste (HUC) 22. studenoga u emisiji na Hrvatskom radiju - Radio Dubrovniku prozvao Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja zbog neizdavanja građevne dozvole za most preko Rijeke Dubrovačke, priopćenjem se oglasila glasnogovornica tog ministarstva Marijana Petir.</p>
<p>Ona podsjeća da je HUC kao investitor odlučio gradnju Mosta započeti bez propisane građevne dozvole. Ministarstvo je od rujna do kraja studenoga, ističe Petir, u vezi s time obavilo niz aktivnosti. Prije svega, na sastanku s HUC-om dogovoren je način izdavanja građevne dozvole po dijelovima građevine na temelju do tada izrađene dokumentacije, kao i način usklađenja te dokumentacije s odredbama Zakona o gradnji. HUC je preuzeo obvezu da usklađeni glavni projekt dostavi u roku 30 dana. </p>
<p>Nakon toga HUC je podnio zahtjev za izmjenu načelne dozvole za gradnju cjelokupnog prijelaza, a Ministarstvo ga je pozitivno riješilo 14. studenoga. No prilikom predavanja zahtjeva za izmjenu načelne dozvole, HUC je podnio i preuranjeni i nepotpuni zahtjev za izdavanje građevne dozvole za samu građevinu Mosta, kaže se u priopćenju. Ministarstvo je stoga, navodi se dalje, još jednom upozorilo HUC na sadržaj potrebnih izmjena glavnog projekta za građevinu Mosta. Budući da je HUC izmijenjeni glavni projekt predao kao prilog svojem zahtjevu tek 28. studenoga, ističe se, Ministarstvo će tek pristupiti ocjenjivanju usklađenosti glavnog projekta. Iz toga proizlazi, zaključuje se u priopćenju, da HUC kao obveznik odluke hrvatske Vlade iz srpnja ove godine, o nužnosti usklađivanja gradnje Mosta sa Zakonom, nije pravodobno ispunio svoje obveze te stoga Ministarstvo nije moglo izdati građevnu dozvolu. (I. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Talijanski ulagači ipak žele nastaviti gradnju poslovnih objekata u Rijeci</p>
<p>RIJEKA, 29. studenoga</p>
<p> - Već treću godinu, ispred Filozofskog fakulteta u središtu Rijeke, zjapi golema jama, koja se s vremenom pretvorila u jezero-baruštinu, a riječ je o gradilištu stambeno-poslovno-hotelskog kompleksa s garažom, koji je počela graditi hrvatsko-talijanska tvrtka. Međutim, posao ne samo da nije na vrijeme završen, nego nije pravo ni započet (samo su iskopani temelji), a vlasnici tog projekta - tvrtka »Fenixve« - očito odavno ne zna kako bi nastavila s projektom, bez obzira na to što je iza njega stajao ugledan talijanski investitor »Sinesta«. </p>
<p>»Fenixve« je već u početku imao dosta problema s izmjenom planske dokumentacije, što je i uzrokovalo šestomjesečni zastoj gradnje. I tada su počeli problemi. Ogorčenje Riječana zbog te baruštine usred grada je to veće što je to gradlište otvoreno na bivšem igralištu ispred Osnovne škole Nikole Tesle i Pedagoške akademije, čemu su se građani žestoko protivili. A sad kad taj projekt nije realiziran, Riječani prozivaju gradske vlasti zbog »sramotno loše ugovorena posla«. </p>
<p>Valja napomenuti da je Grad Rijeka prodao to zemljište investitoru, ali u svemu tome grad do sada nije imao suinvestitorski odnos. Sada se kao spasitelj tog projekta spominje i talijanski državni fond »Finest«, koji bi sa »Sinestom« trebao dovršiti gradnju tog kompleksa. Taj »slučaj« zasigurno ne ohrabruje potencijalne talijanske ulagače u Hrvatsku, ali, kako je u utorak u Trstu istaknuo potpredsjednik Vlade Slavko Linić, talijanski ulagači su strpljivo, već deset godina, prisutni na nepredvidljivu hrvatskom tržištu, na čemu im se on osobno zahvaljuje. Talijanski partneri ne žele odustati od gradnje tog kompleksa, a Grad Rijeka, da bi stvar pokrenuo s mrtve točke, pojavit će se kao investitor gradnje garaže, u sklopu stambeno-poslovno-hotelskog kompleksa.</p>
<p>Druga riječka »jama« je gradilište »World Trade Centra« na Pećinama, koje također već (pre)dugo zjapi prazno. I u taj su projekt naknadno, kad se posustalo, uključeni talijanski investitori koji su spremni dovršiti započeto. A, prema Linićevim riječima, očekuje se da će već ovih dana »Finest« biti uključen u projekt kao jedan od osnivača riječkog WTC-a. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Splitski Socijal-demokratski blok oštro protiv Linićevih »prijetnji stečajevima«</p>
<p>SPLIT, 29. studenoga</p>
<p> - Socijal-demokratski blok (Akcija socijal-demokrata Hrvatske, Stranka umirovljenika, Zajednica nezaposlenih i Udruga malih dioničara Hrvatske) najoštrije osuđuje izjave potpredsjednika Vlade Slavka Linića, koje je dao prigodom prošlotjednog susreta s gospodarstvenicima Splitsko-dalmatinske županije. </p>
<p>U priopćenju za javnost Socijaldemokratskog bloka (SDB) navodi se da potpredsjednik Vlade prijeti stečajevima, pri čemu posebno zabrinjava njegovo ustrajavanje na stečaju Slobodne Dalmacije, koja zapošljava 1.400 radnika. SDB upozorava sve one koji su pogođeni krutom politikom stečajeva, na pojavu stvaranja novih interesnih sfera u hrvatskom gospodarstvu i političkom životu Hrvatske. Prema relevantnim pokazateljima, koji su analizirani u SDB-u, može se utvrditi da se radi o novom konceptu tajkunizacije, koji nastaje na urušenim tvrtkama velikih materijalnih vrijednosti, koje su procijenjene ispod svakog minimuma, ali koje bitno obogaćuju sve one tzv. vjerovnike, koji su u inkriminiranim poslovima kroz pretvorbu odveli u stečaj neke uzorne tvrtke, tvrde u SDB-u.</p>
<p> »Riječ je o operativnom obrascu u provođenju gospodarske politike, koju je šestorka preuzela od HDZ-a, nastojeći ga reinterpretirati kao politiku produžene tranzicije. Podsjećamo aktualnu vlast da je stečajna politika sve samo ne ono što se građanima Hrvatske obećavalo u predizborno vrijeme. Povećanje broja nezaposlenih kao direktna posljedica stečajne politike, kojoj je cilj eliminacija tržišno neuspješnih, dodatno je produbila socijalne razlike s početka '90-tih«, kaže se u priopćenju. </p>
<p>SDB upozorava na sve izraženiju tendenciju da hrvatskim gospodarstvom upravlja stotinjak tržišno uspješnih i u politici države involviranih pojedinaca, dok njima nasuprot stoji kolona suvišnih radnika. Na temelju niza nerazumljivih postupaka Vlade, od izjava ministra Davorka Vidovića kako ova Vlada neće brinuti o nezaposlenima, do izjave potpredsjednice Vlade Željke Antunović kako će protiv otpuštenih, ali i previše nasrtljivih radnika uredovati policija, SDB upozorava na vrlo izgledan socijalni konflikt socijalno ugroženih s Vladom, stoji u priopćenju. </p>
<p>»Ako se uzme u obzir to da ova Vlada jednostavno neće otvarati radna mjesta jer ih ne želi financirati, ne želi i neće sanirati tvrtke s velikim izgledima za ozdravljenje, a istodobno u BiH i dalje odlaze sredstva, onda je socijalni konflikt sve izgledniji«, tvrde u SDB-u. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vesna Pusić: Neću stati ni uz jedan HDZ-ov amandman na proračun</p>
<p>ŠIBENIK, 29. studenoga</p>
<p> - »Želja svih stranaka u vladajućoj koaliciji jest da se zauzme zajednički stav po pitanju proračuna. U ovom trenutku nijedna stranka na sebe ne želi preuzeti odgovornost za rastrošniji proračun. Mi u HNS-u zalažemo se i za jasno određivanje izvora punjenja proračuna«, istaknula je u srijedu na konferenciji za novinare čelnica HNS-a Vesna Pusić. </p>
<p>Još jednom podvlačim, rekla je, da sve stranke inzistiraju na zajedničkom stavu, naročito SDP. Zajednički je prijedlog da se proračun smanji barem za milijardu kuna. Na upit novinara podupire li daljnje financiranje vojne komponente u BiH, Vesna Pusić je odgovorila da HNS takvo davanje nikada nije podupirao, te navela da su sredstva za tu namjenu planirana za iduću godinu prepolovljena u odnosu na ovogodišnja. Zalažemo se za sustavno reduciranje tih davanja sve do nule, dodala je čelnica HNS-a. </p>
<p>Osvrćući se na nedavnu izjavu ministra gospodarstva Goranka Fižulića o potrebi smanjenja PDV-a na neke prehrambene artikle, Vesna Pusić je njegovu izjavu ocijenila jednokratnom idejom i založila se za cjeloviti projekt porezne politike. </p>
<p>Na upit hoće li HNS reagirati na ponašanje HEP-a koji građanima šalje račune daleko deblje od dopuštenog poskupljenja struje, odgovorila je da je riječ o univerzalnom problemu svih građana te da će se cijeli slučaj ispitati na državnoj razini.</p>
<p>Na pitanje hoće li stati iza amandmana koje će ovih dana na prijedlog državnog proračuna podnijeti zajednički svi zastupnici sa šibensko-kninskog područja, čelnica HNS-a je odgovorila: »Ni uz jedan amandman koji podnese HDZ ja neću stati. Od HDZ-a uostalom do sada i nije bilo puno dobrih amandmana«. Na konkretno pitanje zašto neće stati primjerice uz amandman kojim se traži više novca za šibensko-drniško-kninsko zdravstvo kojemu po prijedlogu proračuna ne pripada niti jedna kuna, odgovorila je kako za to vjerojatno postoji razlog, te navela kako postoje dva amandmana na Ustav po kojima će dio odgovornosti za financiranje zdravstva pripasti lokalnoj zajednici. Na kraju jepodsjetila na optimističnu ocjenu predsjednika Republike Stjepana Mesića o tome kako će se gospodarsko stanje od proljeća iduće godine poboljšati, te navela cijeli niz poboljšanja koja su nastupila u ovoj godini i govore u prilog Predsjednikovoj ocjeni. </p>
<p>Inače, Vesna Pusić boravila je u Šibeniku u dvostrukoj ulozi. Naime, nastupila je i kao sveučilišna profesorica sociologije na tribini koju je organizirala Udruga »Šibenik-metropola mladih« pod nazivom »Politika i moral - sloboda i javni angažman«. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Bili smo srednjoeuropska zemlja, a od Summita smo balkanska, kaže Šuica</p>
<p>DUBROVNIK, 29. studenoga</p>
<p> - HDZ je za Europsku uniju, ali protiv toga da se Hrvatska veže za bilo kakve regije kako bi se približila Europskoj uniji, kazala je, među ostalim, saborska zastupnica i članica Središnjeg odbora HDZ-a Dubravka Šuica u srijedu na konferenciji za novinare o temi »Zagrebački summit - pet dana poslije«. </p>
<p>Konferencija je, rekla je Šuica, sazvana iz dva razloga, a kao prvi navela je to što tekst Deklaracije sa Summita nije, po njezinim riječima, ni u jednoj hrvatskoj novini tiskan u cijelosti, te se stoga nameće pitanje je li tome tako zato što se željelo da ga svatko interpretira na svoj način. Drugi je razlog, istaknula je, što ni o Summitu niti o Deklaraciji nije bilo prigode razgovarati u Saboru.</p>
<p> Spomenuvši izjavu ministra vanjskih poslova Tonina Picule koji je, rekla je, kazao da je HDZ falsificirao svoju europsku orijentaciju, Šuica je rekla kako su u stranci svjesni da treba isključiti emocije, te da nitko nije protiv pridruživanja Europskoj uniji. Međutim, dodala je, stranka je protiv regionalnog pristupa. Ako se radi samo o fobijama, onda su u HDZ-u »balkanofobi«, kaže Šuica. </p>
<p>»Do 24. studenoga bili smo srednjoeuropska i podunavska zemlja, a od 24. studenoga smo balkanska«, zaključila je Šuica dodajući i to kako je sa 25. studenoga nastupila »Tuđmanova paranoična Jugoslavija«.</p>
<p> Osvrnuvši se na tekst Deklaracije kazala je kako je individualni pristup tek »blago naznačen«, da su nakon Summita najveći gubitnici Crna Gora i Kosovo, jer je cilj bio uravnotežiti krivnju, te da će Hrvatska dobiti »najmanji dio kolača«. </p>
<p>»Sve se želi relativizirati«, naglasila je Šuica, spomenuvši pritom i kriminalizaciju Domovinskoga rata, hrvatskih branitelja, te prvoga hrvatskoga predsjednika i njegove obitelji. Spornim je ocijenila i to što se, kako je rekla, u svim službenim dokumentima Europske unije Hrvatska navodi kao »zapadni Balkan«, a što se tiče same Deklaracije, rekla je uz ostalo, o njoj dovoljno govori i to što tekst ni političari iz stranaka šestorice nisu komentirali s oduševljenjem, a kamoli euforično. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Zbog 25 milijuna kuna duga, HEP isključio struju šibenskom TLM-u</p>
<p>ŠIBENIK, 29. studenoga</p>
<p> - Najvećem šibenskom poduzeću »Tvornici lakih metala« koji zapošljava više od 2.000 radnika, u srijedu u 12 sati HEP je isključio struju zbog 25 milijuna kuna duga. </p>
<p>HEP je, prema riječima generalnog direktora TLM-a Zdravka Petkovića, dopisom od 13. studenoga upozorio Upravu šibenske tvrtke da će isključiti struju, ne predloži li se prihvatljiv model sanacije duga. Rukovodstvo TLM-a predložilo je odgovarajući model, međutim, u HEP-u su ga ocijenili neprihvatljivim, pa je ta gospodarska uzdanica Šibenika ostala bez struje, a radnici bez posla. </p>
<p>Hrvatska elektroprivreda je prije više mjeseci, kažu nam u TLM-u, zatražila očitovanje Vlade o njihovu prijedlogu rješavanja problema u velikim poduzećima koji su njihovi veliki dužnici, i to tako da se HEP zaduži kod domaćih ili stranih banaka, a da Vlada za to zaduženje dade jamstvo. Vlada se o tom prijedlogu do danas nije očitovala. </p>
<p>Zdravko Petković i Ivo Čović, direktor HEP-a, sastat će se u četvrtak prije podne u Zagrebu i pokušati riješiti nastali problem. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Tranzicijske zamlje na Plitivicama o iskustvima denacionalizacije</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 29. studenoga</p>
<p> - Povrat oduzete imovine u tranzicijskim zemljama glavna je tema trodnevnog plitvičkog skupa koji je u srijedu počeo u plitvičkom hotelu »Jezero«, u organizaciji Fonda za naknadu oduzete imovine te Inženjerijskog biroa d.d. iz Zagreba. Uz brojne hrvatske stručnjake, pravnike i suce na skupu sudjeluju i brojni stručnjaci iz Mađarske, BiH, Makedonoije, Češke, Rumunjske.</p>
<p>Po oživotvorenju procesa povrata u praksi, cijene se i demokratski dosezi u nekoj zemlji, rečeno je na otvaranju plitvičkog seminara. Naglašeno je da su mnoge odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine izazvale dvojbe u primjeni. Pozdravljajući skup, bivši predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić je rekao da je čitav niz odredaba osporen pred Ustavnim sudom, koji je svojom odlukom od 21. travnja 1999. odredio da te odredbe prestaju vrijediti do donošenja novog zakona o povratu imovine i denacionalizaciji.</p>
<p>Jedan od ciljeva simpozija, rečeno je, jest čuti iskustva drugih tranzicijskih zemalja vezano uz problem povratka oduzete imovine i čuti temeljna načela njihovih zakonskih odredbi, istaknuli su predstavnici organizatora skupa. Mnoge zemlje poput Mađarske, Češke otišle su dalje u tom procesu a posebno u zakonskoj regulativi no Hrvatska, rečeno je u raspravi. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Oko 100.000 zaposlenih u javnim službama štrajkat će 8. prosinca</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Javni i državni službenici u petak 8. prosinca kreću u jednodnevni štrajk upozorenja! To je u srijedu, nakon iznimnog odaziva članstva na referendumu o štrajku, odlučio pregovarački odbor sedam Sindikata javnih i državnih službi. Sindikati će u četvrtak Vladi poslati službenu najavu štrajka, kao i najavu postupka mirenja, obaveznog po zakonu. </p>
<p>U jednodnevnom štrajku bit će državna uprava, ustanove socijalne skrbi i kulture, fakulteti, znanstvene ustanove, prosvjeta, te zaposleni u zdravstvu i mirovinskom osiguranju. Na dan štrajka, 8. prosinca, neće se održavati kazališne predstave, niti nastava u osnovnim školama, a kako nam je rekao predsjednik Sindikata Hrvatskih učitelja, Dalimir Kuba Sindikati u štrajk pozivaju i srednje škole. </p>
<p>Sindikati su u sporu s Vladom nakon propalih pregovora o povećanju plaća. Vlada je ponudila jednokratnu isplatu razlike plaća za listopad, studeni i prosinac. Sindikati to odbijaju i zahtjevaju da se osnovica za plaće poveća za 8,5 posto, sukladno Kolektivnom ugovoru iz ožujka, prema kojemu se plaće moraju uskladiti s rastom plaća u državnim poduzećima. Sindikati traže i 1000 kuna božićnice te 400 kuna dara za djecu. </p>
<p>Sindikati prosvjete, kulture, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, znanosti, socijalne skrbi i državne uprave, i sami su iznenađeni odazivom na referendum provedenim među 100 tisuća članova. Prema prvim, još nepotpunim podacima, na referendumu se izjasnilo između 70 i 90 posto članova pojedinih sindikata, a za štrajk je glasalo više od 70 posto članova. </p>
<p>»Rezultat je iznad svih naših očekivanja«, kaže predsjednik Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi Radoslav Golac, ističući da se čak 80 posto članova izjasnilo za štrajk, koji će organizirati tako da ne budu prikraćeni najugroženiji u socijalnim ustanovama. </p>
<p>U Sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, kaže Vilim Ribić, prvi rezultati govore da je oko 75 posto članova za štrajk, a predsjednik Sindikata radnika u kulturi, Ferdo Boban ima odaziv iznad 70 posto, te ističe kako je posebno ugodno iznenađen velikim zanimanjem za štrajk čak i u Državnom arhivu Hrvatske. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Sindikat pošte i telekoma zaprijetio Vladi sa 23.500 sudskih tužbi </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Svi sindikati u Hrvatskom telekomu (HT) i Hrvatskoj pošti (HP) stupit će u štrajk, ako plaće zaposlenika budu snižene u skladu s Vladinim zaključkom o vraćanju plaća u javnim poduzećima na razinu iz prošle godine, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare Josip Pupić, predsjednik Hrvatskog sindikata pošte i telekomunikacija (HSPT-a). </p>
<p>Ako drugi dio plaće za studeni ne bude u skladu s Granskim kolektivnim ugovorom pošte i telekoma, nego ga Uprave snize u skladu sa spornim Vladinim naputkom, kazao je Pupić, dan ili dva nakon isplate drugog dijela plaće (13. ili 14. prosinca) organizirat ćemo opći štrajk u HT-u i HP-u.</p>
<p>Napomenuvši da su u sindikatu svjesni da štrajk može biti proglašen nezakonitim, Pupić ističe da ako Vlada može kršiti granski kolektivni ugovor, onda se ni sindikati više ne mogu držati »mrtvog slova na papiru«. Bude li štrajk zabranjen, sindikat je spreman angažirati odvjetničke tvrtke, koje će uime svih zaposlenika HT-a i HP-a podnijeti 23.500 sudskih tužbi, što će Vladu stajati mnogo novca. </p>
<p>Kako se čulo, Uprava HT-a još nije odlučila hoće li provesti Vladin zaključak, jer se predstavnici Deutsche telekoma u Upravi HT-a protive sniženju plaća zaposlenih. Ako bi se proveo sporni zaključak, u sljedećih bi pet mjeseci isplaćivali plaće umanjene za onoliko koliko im je isplaćeno iznad prosjeka iz 1999. godine. Naime, zaposleni u HT-u i HP-u primali bi 35 posto listopadske plaće, koja je, u prosjeku, iznosila 4.700 kuna u HT-u, odnosno 4.100 kuna u pošti.</p>
<p>Što se tiče druge faze privatizacije HT-a, Pupić smatra da je ona »totalno netransparentna«. Nije, naime, jasno zašto Vlada čini sve da sruši vrijednost 21 posto HT-ovih dionica. Uz to, u sindikatu su nezadovoljni predloženim zakonom o telekomunikacijama, jer se njime predviđa ukidanje monopola HT-a u fiksnoj telefoniji godinu dana prije isteka roka za liberalizaciju tog tržišta, 2003. godine. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Mesić, Linić i Jakovčić razgovarali s austrijskim gospodarstvenicima</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u srijedu s austrijskim gospodarstvenicima o mogućnostima za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, priopćeno je iz Ureda predsjednika. </p>
<p> »Tijekom sastanka razgovaralo se o mogućnostima ulaganja u hrvatsku industriju, te je iznešen prijedlog za osnivanje mješovite hrvatsko-austrijske trgovačko-industrijske komore sa sjedištem u Grazu,« stoji u priopćenju. Predsjednik Mesić je podržao tu ideju s ciljem jačanja gospodarske suradnje dviju zemalja, kaže priopćenje.</p>
<p>Dvadesetak austrijskih gospodarstvenika, u sklopu posjeta Zagrebu tijekom kojeg razgovaraju o tekućim projektima u kojima su prisutni austrijski partneri te o proširenju gospodarske suradnje i ulaganja u Hrvatskoj, razgovaralo je i s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem. </p>
<p> Izrazivši zadovoljstvo što ima priliku neposredno razgovarati s predstavnicima austrijskih tvrtki koje žele razvijati poslovnu suradnju u Hrvatskoj, potpredsjednik Linić naglasio je da hrvatska Vlada ulaže napore kako bi osigurala što kvalitetnije gospodarsko okruženje u kojemu se definira gospodarska politika i stvaraju dobri preduvjeti za razvoj gospodarskih subjekata. Isto tako, potpredsjednik Linić je naglasio da od austrijskih gospodarstvenika želi čuti njihova iskustva i promišljanja o ulaganjima u Hrvatskoj, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću.</p>
<p>Austrijske gospodarstvenike, članove Udruge industrijalaca Austrije, posebno su zanimale mogućnosti suradnje i ulaganja u nekoliko područja, posebno prometu, infrastrukturnim projektima i industriji. Potpredsjednik Linić je naglasio kako očekuje zanimanje i sudjelovanje austrijskih tvrtki u predstojećoj privatizaciji javnih poduzeća. </p>
<p> Sugovornici su se suglasili da su Hrvatska i Austrija dvije države koje su u svim segmentima javnog života okrenute uskoj suradnji, što će se sve više realizirati i sve većim ulaskom austrijskog kapitala u Hrvatsku, navodi se u priopćenju.</p>
<p>I ministar za europske integracije Ivan Jakovčić razgovarao je također s predstavnicima austrijske Udruge industrijalaca o gospodarskoj suradnji Hrvatske i Austrije i ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, priopćilo je Ministarstvo za europske integracije. </p>
<p> Glavni tajnik udruge industrijalaca Austrije Fritz Lorenz naglasio je kako je svrha posjete austrijske delegacije Hrvatskoj, stjecanje uvida u odvijanje već pokrenutih projekata financiranih od strane austrijskih poduzetnika, kao i dogovaranje modaliteta za daljnju suradnju s hrvatskim partnerima i ustanovama, stoji u priopćenju. Obje strane su se složile kako su transparentni proces privatizacije i odgovarajući modeli financiranja za poslovna ulaganja ključni za buduće austrijske investicije u Hrvatskoj, rečeno je u priopćenju. Također se navodi kako je anketa koju je provela austrijska udruga među svojim članovima pokazala kako 80,6 posto ispitanih podupire što brže priključenje Hrvatske Europskoj uniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Norac tvrdi da ne zna ništa o likvidacijama srpskih civila u Gospiću </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »Nikad nije bilo tzv. smrtonosnog sastanka na kojem se dogovaralo likvidiranje civila srpske nacionalnosti u Gospiću. Dobio sam poziv za saslušanje i odgovorio sam na postavljena pitanja. Meni svakako ovi slučajevi nisu poznati«, rekao je umirovljeni general bojnik Mirko Norac nakon saslušanja u istražnom postupku protiv gospićke skupine. Naime, na Županijskom sudu u Zagrebu od srijede do petka bit će saslušano šest svjedoka koji su 1991. godine bili u visokim strukturama obavještajnog vojnog i policijskog sustava.</p>
<p>Oreškovićev odvjetnik Željko Dumančić rekao je prije početka saslušanja da mu je Tihomir Orešković pismeno i usmeno zabranio da nazoči saslušanju svjedoka u Zagrebu. Oreškovićev drugi odvjetnik Velimir Došen bio je nazočan saslušanju zbog drugih branjenika koje zastupa te mu je zbog toga Orešković otkazao punomoć. </p>
<p>Dumančić je rekao kako je Orešković bio prisiljen na ovakav protest jer je time obrana stavljena u neravnopravan položaj prema tužiteljstvu, odnosno da je time narušeno zakonsko pravo da čuje iskaze svjedoka. »Obrana je bila spremna platiti troškove boravka u Remetincu, vožnju i osiguranje, te ne vidimo razloga da Orešković nije mogao prisustvovati. Mi saslušanje ovih tzv. posrednih svjedoka (Mirko Norac, Smiljan Reljić, Jerko Vukas, Josip Perković i Josip Manolić) smatramo bitnim. Nismo imali mogućnosti pripreme jer nemamo službene zabilješke za ove svjedoke tako da u suštini ne znamo o čemu bi oni mogli govoriti. Ja se ne mogu savjetovati s brenjenikom koja pitanja bi mogao postaviti«.</p>
<p> Dumančić je rekao da je nagovorioi Oreškovića da prekine štrajk glađu i da nastavi uzimati lijekove. I odvjetnik Došen zaključio je da Norac ničim nije teretio petoricu osumnjičenih.</p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Pankretić: Potrošači mogu biti sigurni - u Hrvatskoj nema kravljeg ludila</p>
<p>Hrvatska zabranila uvoz žive stoke i proizvoda životinjskog podrijetla od govedine iz Engleske, Irske, Francuske, Portugala, Švicarske, Luksemburga te BiH / Zbog šteta od suša umanjene minimalne referentne količine za suncokret, kukuruz, soju i šećernu repu </p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Hrvatska je u srijedu zabranila uvoz goveđeg mesa iz Njemačke, Nizozemske, te Španjolske, nakon što je u tim zemljama otkrivena bolest kravljeg ludila. Istaknuo je to, između ostaloga, Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva u srijedu na konferenciji za novinare. Naglasio je da domaći potrošači mogu biti sigurni jer u Hrvatskoj nema »kravljeg ludila« te da su poduzete sve mjere kontrole te bolesti. Situacija se prati dnevno o čemu će javnost biti redovito izvješćivana.</p>
<p> Napomenuo je da je Vlada uz zabranu uvoza žive stoke i proizvoda životinjskog podrijetla od govedine iz Engleske, Irske, Francuske, Portugala, Švicarske i Luksemburga, odlučila zabraniti uvoz i iz BiH. Pojasnio je da Hrvatska ne može znati što se sve i otkud uvozi u BiH, te je sukladno direktivi EU-a »pooštrila nadzor na, ionako mekoj, granici«. Istina, BiH je jedna od rijetkih zemalja, pored Rusije i Ukrajine, gdje je zabilježena »slinavka i šap među domaćim životinjama«. No, Vlada je odlučna da ovoga puta provede naredbu iz 1993. godine o zabrani uvoza živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz Federacije BiH, od koje je 1996. godine »izuzet Hercegovački kanton«.</p>
<p>Na konferenciji je ocijenjeno zabrinjavajućim to što Hrvatska ima samo jednog stručnjaka koji je osposobljen za obavljanje komercijalnih testova na kravlje ludilo. Naime, Hrvatski veterinarski institut, ima laboratorij za ispitivanje te bolesti, ali obavlja samo »dijagnostiku«, iako postoje i tzv. »referalni laboratoriji«, koje mogu obaviti pouzdanija ispitivanja. Pankertić drži da ni struka nije rekla dovoljno o kravljem ludilu, iako se zna da se najčešće obolijevaju životinje koje su jele mesno koštano brašno koje se u Hrvatskoj ne koristi.</p>
<p> Govoreći o mjerama koja je Vlada poduzela za ostvarivanje novčanih poticaja i naknada u poljoprivredi za ovu godinu, ministar je istaknuo da će zbog golemih šteta od suša biti umanjene minimalne referentne količine za kulture koje su najviše stradale. Tako je, naveo je on, za suncokret referentna količina smanjena za 60 posto, za kukuruz 40 posto, soju 20 posto i šećernu repu 20 posto. Uz to, Vlada je zadužila Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, da iz sredstava za promjenu namjene zemljišta kreditira nabavu sustava za navodnjavanje povrća, te da se uz suglasnost Svjetske banke prenamijeni dio kredita iz Projekta te banke za obnovu i zaštitu priobalnih šuma, u izgradnju protupožarnih prosjeka. </p>
<p>Osigurat će se i dodatne kvote za podizanje dugogodišnjih nasada u Dalmaciji i izvan okvira programa za njihovo podizanje na područjima koje je pogođeno elementarnim nepogodama. Također, korisnicima kredita iz sredstava Fonda za razvitak poljoprivrede, kojima je nanesena šteta , odobrit će se reprogram tih zajmova na rok od šest do 18 mjeseci, primjereno visini štete. </p>
<p>Što se tiče ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) u četvrtak 30. studenoga, Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva rekao je da »ne očekuje veće potresa na domaćem tržištu poljoprivrednih prehrambenih proizvoda«, kao što je to bilo prilikom ukidanja carine na uvoz krumpira. Naime, Hrvatska je za 50 proizvoda smanjila carine u odnosu na ono što nam je dopušteno prema WTO-u.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Tomčić i Friganović predlažu ukidanje ograničenja najviše radničke mirovine!</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Saborski Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo u petak će raspravljati o prijedlogu da se ukine Zakon o najvišoj mirovini, odnosno ograničenje najvišeg iznosa mirovine koju umirovljenik u sustavu općeg mirovinskog osiguranja može ostvariti. To ograničenje vrijedi za sve umirovljenike koji su tijekom radnoga vijeka imali visoku plaću i na temelju nje uplaćivali visoke doprinose (osim za one koji u mirovinu idu po posebnim propisima). Iako su temeljem toga trebali ostvariti i visoku mirovinu, ona im je, prema sadašnjim propisima ograničena.</p>
<p> Iznos najviše mirovine za »stare« umirovljenike, one koji su to pravo ostvarili po propisima prije nego što je počeo važiti novi Zakon o mirovinskom osiguranju, kreće se oko 4.200 kuna. Za one koji su umirovljeni po novom Zakonu to je ograničenje oko 5.200 kuna. Pojednostavljeno rečeno, to znači da svi oni umirovljenici koji su na temelju staža i uplaćenih doprinosa trebali dobiti mirovinu višu od toga, nisu mogli ostvariti više od tih iznosa. </p>
<p>Ukidanjem Zakona o najvišoj mirovini, uredilo bi se ostvarivanje prava na mirovinu koja bi bila odraz stvarno uplaćenih doprinosa, no, Zakon bi vrijedio za nove umirovljenike, odnosno one koji pravo na mirovinu ostvare nakon što počne njegova primjena.</p>
<p> Opravdanje svim vladama koje su podržavale ograničenja najviših mirovina bila je tvrdnja da se u sustavu mirovinskog osiguranja utemeljenom na generacijskoj solidarnosti mora podijeliti teret isplate mirovina, te da oni koji su zaradili više moraju participirati u osiguranju mirovina onih koji zbog različitih okolnosti nisu radili čitav radni vijek. Zlatko Tomčić i Snježana Biga - Friganović polaze, pak, od ocjene da je riječ o propisima koji su suprotni ustavnim odredbama o socijalnoj pravdi i pravu na jednakost građana.</p>
<p> Oni drže da za provedbu tog zakona ne bi trebao dodatni novac iz državnog proračuna, niti značajnije povećanje iznosa potrebnog za isplatu svih mirovina, ali samo pod uvjetom da se istodobno donesu i izmjene Zakona o pravima i dužnostima saborskih zastupnika. Prema tom bi se prijedlogu, dakle, novac koji se dosad isplaćivao za visoke mirovine saborskih zastupnika, koje najčešće nisu bile odraz stvarno uplaćenih doprinosa, usmjerio u povećanje zarađenih radničkih mirovina.</p>
<p>Što to konkretno znači za buduće umirovljenike? Jednostavno je to pokazati na primjeru osiguranika koji je odradio 40 godina staža i koji je tijekom čitavog radnog vijeka imao plaću pet puta veću od državnoga prosjeka, koji danas iznosi oko 3.200 kuna neto. Taj bi osiguranik danas ostvario oko 7.500 kuna mirovine. Prema postojećim propisima, njegova bi mirovina bila ograničena na približno 5.200 kuna, dok bi prema prijedlogu Tomčića i Bige-Friganović mogao ostvariti puni iznos. Najviše će time dobiti oni umirovljenici koji su tijekom čitavog radnog vijeka imali visoke plaće. Naime, da je naš osiguranik, u prosjeku, primao plaću deset puta veću od državnoga prosjeka, umjesto ograničene mirovine od približno 5.200, ona bi prema novom prijedlogu iznosila oko 15.000 kuna.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Kaznene prijave protiv Zorana Pičuljana i Vesne Škare-Ožbolt</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - Policijska uprava zagrebačka podnijela je 27. studenoga Županijskom državnom odvjetništvu Posebno izviješće, kao dopunu kaznene prijave, protiv Zorana Pičuljana, bivšeg tajnika MVP RH i sadašnjeg veleposlanika u Češkoj, te saborske zastupnice i dopredsjednice Demokratskog centraVesne Škare-Ožbolt. Njih se sumnjiči da su počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.</p>
<p>Naime, temeljem nalaza Državnog ureda za reviziju poslovanja Ministarstva vanjskih poslova u 1998. i 1999. godini, Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke, proveo je kriminalističku obradu. Tom prigodom su utvrdili da je Pičuljan, obnašajući dužnost tajnika Ministarstva vanjskih poslova 12. svibnja 1995. godine potpisao odluku, kojom se Vesni Škare Ožbolt dodjeljuje stambeni kredit kao djelatnici tog ministarstva, iako ona nije bila zaposlena u Ministarstvu vanjskih poslova.</p>
<p>Temeljem navedene Odluke, kako navodi policija, V. Škare-Ožbolt je 13. srpnja 1995. godine u Privrednoj banci, kao djelatnica MVP RH, zaključila Ugovor o kreditu u protuvrijednosti od 100.000 DEM-a uz 4 posto godišnje kamate, te rok otplate 180 mjeseci. Tako dobivena kreditna sredstva V. Škare Ožbolt iskoristila je za konačnu otplatu kredita, koji joj je u Privrednoj banci odobren 19. siječnja 1995. godine, za kupnju stana u Zagrebu, u iznosu od 100.000 DEM, uz 10 posto godišnje kamate.</p>
<p>Time je Zoran Pičuljan omogućio Vesni Škare Ožbolt pribavljanje protupravne imovinske koristi za iznos razlike u kamatnoj stopi između komercijalnog kredita i povlaštenog kredita djelatnika Ministarstva vanjskih poslova. Naime, kamatna stopa od 10 posto na rok otplate kredita od 15 godina iznosi 271.507 kuna, dok je kamatna stopa za odobrene stambene kredite djelatnicima MVP-a RH iznosila 108.602 kuna, tako da razlika kamatne stope do konačne otplate kredita iznosi 162.904 kuna.</p>
<p>U Ministarstvu vanjskih poslova rekli su da neće davati nikakve izjave i da će čekati što će dalje učiniti Državno odvjetništvo. Vesna Škare Ožbolt je, pak, izjavila je da odbacuje sve optužbe, da kredit uredno otplaćuje i da ga nije dobila povoljnije.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001130].
|
