NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001030].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228113 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hoće li glasanje o ustavnim promjenama isprovocirati nove izbore?</p>
<p>Tomčić: Ako netko želi izaći iz predizbornog dogovora - široko mu polje / Tomac: Riječ je o različitim taktičkim mišljenjima koja su u koalicijama potpuno normalna / Blažeković: Razgovorom riješiti probleme / Adlešić: Treba dobro razmotriti sva mišljenja / Kramarić: Prijevremeni izbori su rješenje da se okonča ova trakavica u kojoj barem dvaput mjesečno izbija pseudokriza vlasti / Kajin: Sukobi u koaliciji su patološki i samorazarajući / Granić: To su stvarni, a ne samo taktički sukobi / Sanader: Glavni partner u koaliciji primjenjuje argument sile</p>
<p>ZAGREB, 29.listopada</p>
<p> - Kako će se raspletati kriza u odnosima SDP-a i HSLS-a, koja implicira i krizu Vlade, pri čemu se mogu čuti i prijetnje prijevremenim izborima, vidjet će se sljedećih dana, koji bi po odnose među koalicijskim partnerima mogli biti to kritičniji što se u Saboru bude bližilo glasanje o ustavnim promjenama.</p>
<p>Što neki članovi parlamentarnih stranaka misle o najnovijem zaoštravanju?</p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić kazao je u nedjelju da je »zadnjih dana hrvatska politička scena nevjerojatno opterećena različitim izjavama, u kojima se s jedne strane poziva na zajedništvo, a s druge opterećuju međusobni odnosi«. Tomčić ostavlja javnosti da sljedećih nekoliko dana sama prosudi tko u svemu tome ima kakvu računicu. Naglašavajući da HSS i dalje ostaje stabilizacijski faktor u šestorki, Tomčić poručuje: »Ako netko želi izaći iz predizbornog dogovora - široko mu polje«...</p>
<p>Potpredsjednik SDP-a Zdravko Tomac ne smatra da su odnosi među glavnim partnerima u Vladi u krizi. »Riječ je o različitim taktičkim mišljenjima koja su u koalicijama potpuno normalna«, kaže Tomac te dodaje da razlika ima, ali se demokratskim postupcima može doći do kompromisa. »Treba donijeti novi proračun, nazire se rješenje i za Bosnu, pa bi svatko, tko bi išao na raspisivanje novih izbora, bio politički mrtav. Mislim da takvoga nema«, zaključio je Tomac.</p>
<p>Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković poručio je čelnicima SDP-a i HSLS-a »da sjednu i razgovorom riješe sve probleme«. Naglasio je da se HNS ne slaže uvijek s Vladinim potezima, ali da je unatoč tome i dalje bespogovorno podržava te da ne vidi razloga za raspisivanje novih izbora.</p>
<p>Raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora bio bi neozbiljan potez, ocjenjuje Đurđa Adlešić te objašnjava da ljudi nemaju više ni strpljenja niti vremena za stranačka prepucavanja. Izbori bi doveli samo do gubitka vremena za rješavanje ozbiljnih problema, tvrdi Adlešić. U vezi s ustavnim promjenama, potpredsjednica HSLS-a drži da o tome još treba razgovarati. No, ona ne smatra da u vezi s njima ima još toliko spornih elemenata da bi mogli izazvati krizu. »Ustav se ne mijenja svake godine, pa treba dobro razmotriti sva mišljenja i zato s tim izmjenama ne treba žuriti«, zaključuje Adlešić. Ona se slaže s mišljenjem Vlade Gotovca koji kaže da se šestorka ne smije ponašati kao nekad HDZ te da se kritika i drukčije mišljenje ne smiju tumačiti kao rušenje vlasti, nego kao prilog poboljšanju pojedinih zakona, odnosno same vlasti.</p>
<p>Komentirajući najnovija prepucavanja SDP-a i HSLS-a, predsjednik LS-a Zlatko Kramarić zaključuje da je to vjerojatno početak kraja stalnog djelovanja koje ide prema destabiliziranju institucija vlasti. »To je stalna praksa i na to stalno upozoravamo. Osim toga, HSLS ima veliki broj zastupnika i tako zaista može destabilizirati odnose u koaliciji, što sustavno i čini«, kaže Kramarić. Iako nije pobornik prijevremenih izbora, predsjednik LS-a smatra da je to jedino djelotvorno rješenje. »To je, čini se, jedini način da se okonča ova trakavica u kojoj barem dvaput mjesečno izbija pseudokriza vlasti. Očito, nema druge, nego prijevremenim izborima ponovno presložiti karte. Jasno je da HSLS na novim izborima ne bi mogao ponoviti svoj uspjeh od 3. siječnja«, smatra Kramarić koji, kako kaže, potpuno razumije SDP i njegove probleme kao najjače stranke u vlasti, koja stalno mora disciplinirati svojega glavnog partnera.</p>
<p>Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin smatra priče o prijevremenim izborima i stalne sukobe unutar koalicije »patološkim i samorazarajućim«, jer »svi smo svjesni da takve priče štete interesima Hrvatske i njenih građana«. Da je to tako, nastavlja, najbolje svjedoči poziv Madeleine Albright premijeru Ivici Račanu i njezino zanimanje za unutarnjopolitičke prilike u Hrvatskoj. Što se tiče promjena Ustava i ponašanja HSLS, Kajin podsjeća da su svi klubovi zastupnika potpisali amandmane na nacrt Ustava i obvezali se prihvatiti ih, i ne može sada HSLS iskakati iz tog dogovora. Kajin vjeruje da će Ustav biti prihvaćen, te da ustavne promjene nikako ne mogu biti razlogom prijevremenih izbora, ali bi eventualne prijevremene izbore mogao, kaže, razumjeti u kontekstu gospodarskog trenutka i najava da se neka predizborna obećanja neće moći ispuniti. »Građani su dali mandat šestorki da ispuni svoja predizborna obećanja, a očito je da se netko toga grdno prestrašio, čim se već pola godine govori o prijevremenim izborima«, zaključio je Damir Kajin.</p>
<p>Na najnovije sukobe u vladajućoj koaliciji na relaciji SDP-HSLS, Mate Granić, čelnik DC-a, uzvraća tvrdnjom da ta stranka već dulje upozorava na to da odnosi u šestorki blokiraju reforme u društvu, koje su nužne. »Ti su sukobi morali doći do izražaja i kod promjene Ustava«, tvrdi Granić. »To su stvarni, a ne samo taktički sukobi. Međutim, u koaliciji postoje snažni interesi da se ostane zajedno«, napominje Granić, tvrdeći da će se ti sukobi prevladati zbog interesa da se ostane na vlasti. No, jednako tako, Granić je uvjeren i da sukobi neće nestati. Dodaje da su odnosi HSLS-a i SDP-a ključni za stabilnost Vlade, ali da su sada na najnižoj razini od formiranja nove vlasti.</p>
<p>»I najnoviji događaji u vladajućoj koaliciji potvrđuju točnost naše tvrdnje da je ta koalicija sačinjena zbrda-zdola, na političkoj platformi rušenja Tuđmana i HDZ-a, a nipošto na programu za boljitak Hrvatske«, komentira predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. U toj koaliciji, nastavlja, postoji glavni partner koji provodi argument sile, a u njoj postoje i ozbiljniji politički partneri koji se vode snagom argumenta, odnosno oni kojima je do političkih rješenja, a ne do obrane nekog političkog poteza, pa bio on i pogrešan. Sanader smatra da će argument vlasti za sada održati koaliciju na okupu, iako će se, kako vrijeme bude prolazilo, bitne političke razlike unutar nje pojačavati. »Jedino Hrvatskom upravlja tako velika šesteročlana koalicija koja je suprostavljenih stranačkih programa i u kojoj su stranke koje se nisu dogovorile o bitnim političkim pitanjima. U tome će nas nadmašiti samo Jugoslavija s 18 stranka u koaliciji«, napominje Sanader te ističe da se koalicije, načelno, moraju uspostavljati na programu za nešto, a ne protiv nečega kao što je slučaj šestorice protiv HDZ-a. (Biljana Bašić, Marko Barišić, Goran Borković, Goranka Jureško i Marija Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nova religioznost odbacuje kolektivističke ideologije</p>
<p>Crkva se prije nekoliko godina žestoko usprotivila ideji da se u Istri izgradi svjetski centar za transcendentalnu meditaciju / Prema nekim mišljenjima, ne radi se o nemoći Crkve da zadrži vjernike, već o jednom povijesnom borbenom nasljeđu te da joj jednostavno treba vremena da se snađe u tranzicijskim promjenama</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Prijeti li nova religioznost da posve potisne stare religije i postane dominantna duhovna os u 21. stoljeću? Tzv. postmoderna kultura sve se više okreće od kolektivizma ka individualitetu. Ako je 20. stoljeće bilo vrhunac kolektivističke svijesti, oličene u totalitarističkim ideologijama i sustavima kao što su naci-fašizam i komunizam, onda je u njegovu apogeju propast ideje o čovjekovu samoostvarenju na kolektivnom (da ne kažemo masovnom) planu, definitivno zamijenjena masovnim traganjem za samoostvarenjem na individualnom planu. Činjenica je da tradicionalne velike religije (kako na Zapadu, tako i na Istoku) kao kršćanstvo, islam, hinduizam i budizam, nisu bile u stanju pružiti pravi humanistički odgovor na ekstremnu destruktivnost društvenih i civilizacijskih konflikata koji su u ovom stoljeću eskalirali s dva svjetska i desecima regionalnih ratova i rezultirali najvećim masovnim pogromima i uništavanjima u povijesti čovječanstva. </p>
<p>Suočen s rušenjem stoljetnih civilizacijskih, socijalnih i religijskih sustava, preko noći, kao da su kule od karata, čovjek je možda po prvi put u svojoj povijesti tako drastično osvijestio nepostojanost i krhkost svih »kolektivističkih dogmi i istina«, koje ulaznicu za raj nude zajedno s pristupnicom u njihovo članstvo. I što mu je drugo preostalo nego da zbaci đem, brnjicu i okov s uma, fatalistički zarobljenog pljesnivim receptima o smislu života, i otputi se u neizvjesnost traganja i stvaranja vlastitog egzistencijalnog smisla, svjetonazora i identiteta. Jer osobni identitet, ono što svaka jedinka esencijalno u sebi jest, moguće je pronaći tek kad se odbace sve dogme i kvaziautoriteti, koje su zapravo svojevrsni čovjekov bijeg od slobode i odgovornosti za vlastito postojanje. Tek tada, suočen sa samim sobom u potpunoj neizvjesnosti, ogoljen do srži, čovjek ostvaruje sebe, svoje vlastite potisnute potencijale, shvaćajući da su kolektivne istine bile zapravo samo jalove kompenzacije i(li) podle manipulacije upravo te potisnutosti.</p>
<p>Ne čudi stoga što je tzv. nova religioznost - raširena prije svega u urbanoj kulturi razvijenog Zapada, ali sve više i u tzv. tranzicijskim zemljama, i to među svim generacijama - dočekana s animozitetima među tradicionalnim religijama, koje širenje nove religioznosti doživljavaju kao ugrožavanje vlastitih interesnih sfera. Pozabavimo li se samo prostorom, koji tradicionalno pripada katoličkoj civilizacijskoj sferi, primijetit ćemo da je sve više katolika koji svoju religioznost upražnjavaju na jedan prilično individualistički, antidogmatski i necrkveni način. Tako danas nije rijetkost ni u našim prostorima pronaći osobe koje vjeruju u reinkarnaciju, vježbaju jogu i zen (japanska meditacija), a da se pritom bez kompleksa i dalje osjećaju i deklariraju katolicima, ili bar kršćanima, želeći pritom naglasiti svoju vjernost Kristovoj objavi i neutralnost prema crkvenim podjelama. </p>
<p>S druge strane, u Hrvatskoj postoji nemala grupa onih koji posve napuštaju tradiciju vjere u kojoj su odgojeni i pristupaju novim religijskim pokretima, bilo da se radi o uvezenim starim istočnim religijama (kineski i japanski čan odnosno zen budizam, tibetanski lamaizam, hinduski višnuizam koji je do nas dospio preko pokreta Hare Krsna) ili o novijim religijama, kao što je bahai - pokret nastao u Iranu prije dva stoljeća, otkad se prilično raširio svijetom. U treću, vjerojatno najbrojniju grupu, spadaju oni koji su ili ateisti ili religijski indiferentni, i koje stoga ne zanima pripadanje ni tradicionalnim, niti novim religijama, ali su snažno zainteresirani za osobni samorazvoj. Takvi pojedinci pristupaju grupama ili pokretima koji se bave zdravstveno-terapijskim metodama, psihofizičkim uravnoteženjem i dinamičnim razvojem ljudske svijesti, a kod kojih je (za razliku od religioznih pokreta gdje je pojedinac primarno okrenut Bogu i obožavanju), naglašen rad na cjelovitoj osobnoj integraciji.</p>
<p>U tu skupinu spada širok spektar pokreta, učenja, metoda i škola, koji se posljednjih desetljeća proširio na Zapadu, a kojeg karakterizira sinteza istočne duhovnosti i zapadne psihologije, filozofije i znanosti. Dva vjerojatno najekspanzivnija takva učenja, su Transcendentalna meditacija - indijskog fizičara i duhovnog učitelja Maharishi Mahesh-yogija i Dijanetika - američkog SF pisca Rona Hubbarda, koja se reklamira kao moderna znanost o mentalnom zdravlju, a oko koje se razvio i kontroverzni pseudoreligijski pokret - Scijentološka crkva.</p>
<p>U Hrvatskoj danas egzistiraju deseci takvih raznovrsnih, uvjetno zvanih, religijskih pokreta, koje je teško podvesti pod zajednički nazivnik. Sociolog religije i angažirani katolički laik Željko Mardešić u svojoj knjizi »Lica i maske svetoga«, ovu široku lepezu pokreta svrstava pod tzv. postmodernu religioznost, koju, najkraće rečeno, karakteriziraju tri temeljne odrednice: individualizam, pluralizam i eklekticizam. Pokušavajući dokučiti razloge sve većeg širenja nove religioznosti u kršćanskom kulturnom ozračju, Mardešić ističe kako se suvremeni vjernik nalazi u procesu neprestanog traganja, znatiželje i eksperimentiranja. </p>
<p>Na upit kako komentira reakcije Crkve koja se prije nekoliko godina žestoko usprotivila ideji da se u Istri izgradi svjetski centar za Transcendentalnu meditaciju, kao i istupe nekih biskupa poput mons. Marka Culeja i mons. Jurja Jezerinca (koji su oštro kritizirali one koji se priklanjaju učenjima budizma i joge), Mardešić kaže da se ne radi nužno o reakcijama koje dolaze iz nemoći Crkve da zadrži vjernike, već o jednom povijesnom borbenom nasljeđu, najprije antireformacijskom, a poslije antikomunističkom, u kojemu je Crkva u Hrvata dugo živjela, te da joj jednostavno treba vremena da se snađe u tranzicijskim promjenama koje uključuju drastične preokrete na društvenom, kulturnom i religijskom planu.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Komnenić: Vratit ćemo hrvatske umjetnine, ali ne jamčim za one kod Miloševića</p>
<p>Novi ministar kulture u prijelaznoj vladi Republike Srbije Milan Komnenić govori za »Vjesnik« o spremnosti da se Hrvatskoj vrati opljačkano, mahom vukovarsko umjetničko blago, o odnosu prema ratnim zločinima, Haaškom tribunalu / »Da je buknula Srbija, sukob sigurno ne bi ostao u njenim granicama, i tu je naša odgovornost ogromna, a spremnost na kompromis sa susjedima nužna. Morat ćemo na tom putu progutati mnogo knedli«</p>
<p>BEOGRAD, 29. listopada</p>
<p> - Nakon listopadskih promjena (ili tzv. bager revolucije, kako ih nazivaju u srpskom tisku), kojima je svrgnut režim Slobodana Miloševića, a ustoličen Vojislav Koštunica, u Srbiji je napokon sastavljena kakva-takva tzv. prijelazna vlada u kojoj je na mjesto ministra kulture imenovan Milan Komnenić. Za toga pjesnika, saveznog poslanika, a onda i ministra informiranja u jugoslavenskoj vladi, donedavno važnu osobu Srpskog pokreta obnove (SPO), koji se nakon nedavnih izbora potpuno raspao, kažu da je nacionalist u rukavicama. A, komentirajući njegovo imenovanje (koje je među srpskim oporbenim kulturnim krugovima, željnim promjena, dočekano s neskrivenim iznenađenjem), redatelj Srđan Dragojević naziva ga »poslušnikom propale stranke«. S Komnenićem, dan prije imenovanim novim ministrom kulture, razgovarali smo želeći više saznati ponajprije o sudbini i povratu neprocjenjiva hrvatskog blaga koje za vrijeme rata odneseno iz Hrvatske.</p>
<p>Hrvatska se, naime pita, što je s vukovarskom zbirkom umjetnina, arheološkom zbirkom, kolekcijom Bauer, za koju se kaže da je jedan njezin dio u beogradskom Narodnom muzeju, a dio u Požarevcu, u obiteljskoj kući Slobodana Miloševića, odnosno u kući njegova sina Marka. Dio umjetnina iz muzeja u Drnišu, među kojima i pet radova Ivana Meštrovića, sada je navodno u posjedu Bore Mikelića. Dio je umjetnina, prema našim spoznajama, pohranjen u Novom Sadu, dok je dio golemog umjetničkog blaga, arhiva, starih knjiga, inkunabula... smješten u trezore Narodnog muzeja u Beogradu. Hrvatska nadalje traži povrat vrijedne vukovarske kolekcije Lavoslava Ružičke, kao i arhivsku građu spomen-područja Jasenovac, odnesenu za vrijeme rata u Bosansku Krupu, ali i povrat nacionalnog filmskog arhiva koji je Beogradu svojedobno posuđen, ali je tamo ostao do danas. U Beogradu je zadržan i bogat fond filmova iz razdoblja NDH, koji je sada u Vojno-historijskom institutu i Arhivu nekadašnjeg Saveznog sekretarijata vanjskih poslova.</p>
<p>• Hoće li to golemo kulturno blago biti vraćeno Hrvatskoj? Kada će početi razgovarati o sukcesiji?</p>
<p>- Tema o sukcesiji napokon je otvorena bez ikakvih sustezanja. Gospodin Koštunica, moj prijatelj, to je rekao potpuno mirno i time je šokirao pripadnike svrgnutnog režima. Budući da sam na mjestu ministra kulture tek dan-dva, o mnogim stvarima koje ste naveli prvi put čujem, ali znam da je devastirano blago Vukovara i ne samo Vukovara. Ipak, mogu odgovorno reći da će prvi korak kao uvjet za uspostavu odnosa među ljudima biti na planu kulture. Materijalne vrijednosti - u smislu da je nekom srušena kuća - lakše se mogu nadoknaditi, no kad upropastite remek-djela, otuđite ih ili »udarite« na sakralne vrijednosti, onda se legitimirate kao barbar, pa priče o demokraciji i ulasku u Europu nemaju osnove. Mislim da je na svim narodima jugoistoka Europe, pa i Srbima u odnosu na Hrvate i Hrvatima u odnosu na Srbe, da ponajprije ustanovimo stanje stvari. Nadam se da je sačuvano puno više toga umjetničkog blaga, nego što se pretpostavljalo i nego što je prijetilo da bude uništeno. Međutim, mi smo sada u prijelaznom razdoblju i do Nove godine moramo mnogo toga završiti. Sada imamo dvojnost vlasti i ako ne dovršimo započeti posao, ništa neće značiti to da je Koštunica smijenio Miloševića. Hoću reći da imamo mnogo svoga posla.</p>
<p>Ali, moj je osobni stav da se mora vratiti sve što je sačuvano i što se nalazi u riznicama, muzejima, legatima ili na bilo kojemu mjestu koje čuva država, jer se u 20. stoljeću nitko ne može ponašati poput Napoleona koji je iz Lombardiji pokupio svu talijansku renesansu. Nama bi laskalo kad bi neki eminentni hrvatski slikar ostao u Srbiji, ali ne da to bude čin otimačine i vandalizma. Sigurno će između dviju država doći do dogovora kojim će se ta pitanja regulirati. Ja, eto, već danas idem u Novi Sad i obvezujem se da ću se tragom vaših navoda raspitati što se sve od hrvatskog umjetničkog blaga tamo nalazi. Što se tiče povrata, nije sporan ni dio blaga što ga čuva Narodi muzej, ali je prijeporno sve što je u vezi s Požarevcem i obitelji Milošević. Tu neka vam je Bog na pomoći, baš kao i u slučaju Bore Mikelića, kome, kao poznatom kockaru, ništa ne bi značilo da bez razmišljanja u jednoj noći prokocka bilo koje remek-djelo. Ne znam kako bez točnog popisa ući u trag mnogim umjetninama.</p>
<p>• Pa, postoji popis odnesenih umjetnina!</p>
<p>- Možda će biti dovoljno, ako kažem da ni mi sami ne možemo vratiti slike odnesene u valu »revolucije« iz Narodne skupštine, unatoč tomu što snimke postoje, a riječ je o 600 djela neprocjenjive vrijednosti. Taj će posao u svim svojim pojedinostima morati obaviti ekspertne skupine obiju strana. Jer, devastirane su i spaljivane i katoličke crkve i srpski manastiri, a spaljena je i knjižnica u Saveznoj skupštini, koja je gorjela poput Reichstaga. Ta, kome su knjige smetale? To nije razorio ni ustaša niti Wesley Clark, to je Srbin učinio sâm sebi, i to se zove vandalizam. Obećavam da ćemo učiniti sve da se umjetnine vrate. Već sutra, u Novom Sadu, sastat ću se s muzealcima da se o svemu točno obavijestim i početi utvrđivati činjenice.</p>
<p>• Kakav je Vaš odnos prema ratnim zločinima? Hoće li se Haaškom tribunalu predati Slobodana Miloševića?</p>
<p>- Haaški tribunal nije osnovan samo zbog Srba, nego se odnosi jednako na sve narode bivše Jugoslavije. No, želio bih znati zašto je on nadležan samo za ex-Jugoslaviju, a ne i za sve ratne zločine u prošlih 50 godina. Naš predsjednik Koštunica, koji je vrhunski pravnik, spori pravnu validnost te institucije. Prevladava uvjerenje, čak i u svijetu, da je to instrument i vid pritiska američke vanjske politike. Sada, kad su otišli glavni akteri jedne propale politike, kakvi su i Milošević, i Tuđman i Izetbegović, mislim da će se i taj odnos mijenjati. Uostalom, nije Koštunica potpisao Dayton, potpisali su ga Milošević, Tuđman i Alija. Obaveze su preuzete, no volio bih da to bude na pravu zasnovan tribunal, a čini mi se da za sada on to nije. Jer, da jest, ne bi ljudi izvršavali samoubojstvo.</p>
<p>• Ne mislite li da zločin ima ime i prezime i da ga treba kazniti kao takvoga ili pristajete na pojam kolektivne odgovornosti cijeloga srpskog naroda?</p>
<p>- Ne smije se upotrebljavati surovi pojam kolektivne krivnje, jer tu krivnju zbog Hitlera nisu ponijeli ni Nijemci. Sigurno je da je posebno u interesu Srba da se zločini kazne, jer mi smo perjanica i prvi čije se lice treba oprati. Ja, koji sam se svojim tekstovima protivio svim strašnim događajima u prošlih 10 godina, ne mogu reći da se ne osjećam moralno odgovornim za sve što se dogodilo. Dakako da ratni zločin ima ime, ali treba vidjeti je li primjerenije da mu se sudi u zemlji sa svim pravnim dokazima, jer naše lokalne balkanske priče o tome tko je koju dužnost obavljao i tko je kome bio podređen ili nadređen, na međunarodnom planu, očito je, ne pije vodu. Da je tome tako, ne bi Momčilo Krajišnik završio u Haagu, jer formalno-pravno on nije bio izvršna, nego zakonodavna vlast, ali tko priznaje nekakvu šumsku skupštinu Republike Srpske. Ovako, kako to rade u Haagu, ne vodi nikamo, što potvrđuje i primjer Blaškića kome su olako »odvalili« 45 godina. Što se tiče Miloševića, Koštunica je rekao da nitko, pa ni Milošević neće izbjeći pravdi. Ovdje se već uveliko traže hapšenja, ne spominju se samo ratni zločini nego i zločini prema narodu, kriminal i sl. Treba reći da smo bili kriminalizirano društvo do srži, bili smo na rubu da izazovemo i novi balkanski požar. Da je buknula Srbija, sukob sigurno ne bi ostao u njenim granicama i tu je naša odgovornost ogromna, a spremnost na kompromis sa susjedima nužna. Morat ćemo na tom putu progutati mnogo knedli.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Izvanredni javni gradski prijevoz 31. listopada i 1. studenoga od 8 do 20 sati</p>
<p>U srijedu, 1. studenoga tramvajski promet odvijat će se po nedjeljnom voznom redu, ali s povećanim brojem tramvajskih kola / Uvode se izvanredne autobusne linije Kaptol-Mirogoj (Krematorij), Petrova ulica-Srebrnjak, Dubrava-Miroševac i Dubec-Markovo Polje / Gdje će biti organizirani ulasci i izlasci iz autobusa</p>
<p>Povodom blagdana Svi sveti u tramvajskom prometu primjenjivat će se posebna organizacija prijevoza putnika.</p>
<p>U srijedu, 1. studenoga tramvajski promet odvijat će se po nedjeljnom voznom redu, a na tramvajskim linijama broj 4, 6, 7, 11, 12, 14 i 17 prometovat će veći broj vlakova u odnosu na nedjeljni vozni red. Na tramvajske linije broj 11 i 12 rasporedit će se tramvajski vlakovi s dvije prikolice, a u promet će biti uključena tramvajska linija broj 8. </p>
<p> ZET će 31. listopada i 1. studenoga, organizirati izvanredne autobusne linije Kaptol - Mirogoj (Krematorij), Petrova ulica - Srebrnjak, Dubrava - Miroševec i Dubec - Markovo Polje.</p>
<p>Autobusna linija Kaptol-Mirogoj </p>
<p>Na ovoj liniji u utorak, 31. listopada i u srijedu, 1. studenoga od 8 do 20 sati autobusi će prometovati slijedećom trasom:</p>
<p>U smjeru Mirogoja i Krematorija: Kaptol - Degenova - Ulica Medveščak - Gupčeva zvijezda - Mirogojska - Mirogoj, a za Krematorij isto kao i za Mirogoj s time da se od Mirogojska ceste trasa vodi Remetskom cestom do Krematorija. U smjeru Kaptola: Mirogoj - Mirogojska - Gupčeva zvijezda - Vrančićeva - Nova Ves - Kaptol, a od Krematorija Remetskom - Mirogojskom i dalje istom trasom, kao i linija s Mirogoja. Ulazak putnika u autobuse za Mirogoj obavljat će se na Mirogoju ispred mrtvačnice, a kod Krematorija na ulaznom stajalištu redovite linije za Krematorij. Izlazak putnika bit će na Kaptolu - na izlaznom stajalištu redovitih linija; na Mirogoju - na Mirogojskoj cesti, prije križanja s Alejom Hermana Bollea; na Krematoriju - na izlaznom stajalištu redovite linije.</p>
<p>Autobusna linija Petrova ulica - Srebrnjak</p>
<p>Obustavlja se redovita linija broj 201 Kaptol - Petrova ulica, te se uspostavlja izvanredna linija broj 201 Petrova ulica - Srebrnjak. Trasa linije vodi se Ulicom Srebrnjak, od Petrove do Bijeničke ceste. Ulazak putnika u autobuse na križanju Petrove ulice s Ulicom Srebrnjak obavljat će se na bivšem ulaznom stajalištu redovite linije broj 201 Kaptol - Petrova u Ulici Srebrnjak kod broja 4, a izlazak putnika na bivšem izlaznom stajalištu iste linije u Ulice Srebrnjak kod broja 1.</p>
<p>Ulazak putnika u autobuse na križanju Ulice Srebrnjak s Bijeničkom cestom obavljat će se na putničkom peronu autobusnog okretišta, a izlazak putnika obavljat će se na Bijeničkoj cesti, na istočnoj strani raskrižja iste s ulicom Srebrnjak.</p>
<p>Autobusna linija Dubrava - Miroševec</p>
<p>Ova linija će se uspostaviti u utorak i srijedu, a prometovat će slijedećom trasom: Avenija Gojka Šuška - Oporovečka (nova) - Oporovečka (stara) - Oporovečka (nova) - Avenija Gojka Šuška - terminal Dubrava - Avenija Gojka Šuška.</p>
<p>Ulazak putnika u autobuse u Dubravi obavljat će se na istočnom kolniku Avenije Gojka Šuška, sjeverno od izlaza iz terminala, a na Miroševcu na južnom kolniku stare Oporovečke ulice u zoni križanja s Mramornim prilazom.</p>
<p>Izlazak putnike iz autobusa u Dubravi bit će na terminalu Dubrava, sjeverno od ulaznih tramvajskih stajališta, a na Miroševcu sjeverno od raskrižja Grižanske s novom Oporovečkom ulicom, na srednjem prometnom traku Aleje tišine.</p>
<p>Autobusna linija Dubec - Markovo polje</p>
<p>Ova linija će se uspostaviti slijedećom trasom: Terminal Dubec - Zagrebačka - Bistrička - Kašinska do groblja Markovo polje (raskrižje Kašinske ceste s Alejom mira), uz usputno zaustavljanje na stajalištu Luka u Sesvetama. Ulazak putnika u autobuse na terminalu Dubec obavljat će se na ulaznom stajalištu redovite autobusne linije 274, a na Markovom Polju na okretištu autobusa, u zoni raskrižja Kašinske ceste s Alejom mira.</p>
<p>Izlazak putnika iz autobusa na terminalu Dubec bit će na izlaznom stajalištu, a na Markovom Polju na okretištu autobusa, u zoni raskrižja Kašinske ceste s Alejom mira.</p>
<p>Na izravnim autotobusnim linijama Kaptol - Mirogoj (Krematorij), Petrova ulica - Srebrnjak, Dubrava - Miroševec i Dubec - Markovo Polje cijena prijevoza bit će redovita, a vrijedit će sve karte ZET-a.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Redovite autobusne linije mijenjaju trase, neke se i ukidaju</p>
<p>Redovite autobusne linije broj 106 Kaptol</p>
<p> - Mirogoj - Krematorij i Kaptol - Petrova ulica (broj 201) u utorak i srijedu, radi posebne regulacije prometa neće voziti od 8 do 20 sati, a linija 226 Kaptol - Remete - Svetice će se skratiti, te će voziti na relaciji Svetice - Remete.</p>
<p>Mijenja se trasa redovite autobusne linije broj 105 Kaptol - Britanski trg, tako da će za smjer iz Grada ista prometovati prema trenutnoj privremenoj organizaciji Kaptolom, Degenovom, Ulicom Medveščak, Vrančićevom i dalje svojom redovitom trasom, a u smjeru Grada Mlinarskom, Vrančićevom, Novom Vesi i Kaptolom.</p>
<p>Redovita autobusna linija broj 206 Dubrava - Grižanska - Groblje Miroševec od subote, 28. listopada do ponedjeljka, 30. listopada prometuje izmjenjenom trasom, kako slijedi: Terminal Dubrava - Ulica Dubrava - Grižanska - Oporovečka - Avenija Gojka šuška - Terminal Dubrava, a 31. listopada i 1. studenoga od 8 do 20 sati ta linija neće prometovati.</p>
<p>Redovita autobusna linija broj 210 Dubrava - Studentski grad - Novi Retkovec od subote, 28. do ponedjeljka 30. listopada promijenila je dio trase u smjeru terminala Dubrava, te vozi trasom: Branimirova Čulinečka - Ulica Dubrava - Dankovečka - Vile Velebita - Lovrakova - Dankovečka - Oporovečka - Grižanska - Ulica Dubrava - Terminal Dubrava, a 31. listopada i 1. studenoga neće prometovati.</p>
<p>Mijenja se dio trase redovite autobusne linije broj 223 Dubrava - Studentski Grad - Dubec, te će s terminala Dubrava umjesto Ulicom Dubrava Ljubijskom, Oporovečkom, Dankovečkom, Lovrakovom prometovati Ulicom Dubrava, Dankovečkom - Ulicom Vile Velebita - Lovrakovom i dalje svojom redovitom trasom, te istom izmjenjenom trasom natrag.</p>
<p>Na ostalim redovitim autobusnim linijama primjenjivat će se nedjeljni vozni red te po potrebi pojačavati pričuvnim prijevoznim kapacitetima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Cvjetni aranžmani i dvostruko skuplji no prošle godine, cijene lampaša - iste </p>
<p>Da trgovci povodom Dana mrtvih uvijek dođu na svoje, potvrđuju i ovogodišnje visoke cijene cvjetnih aranžmana. U subotu je tako bilo na trešnjevačkoj tržnici, prepunoj cvijeća i lampaša. </p>
<p>Cijena aranžirane košarice košta od 50 do 70 kuna, za razliku od prošlogodišnje koja se mogla nabaviti za 35 kuna. Kumice su pak, za pušlek margareta i gumbeka tražile od 15 do 20 kuna odnosno deset kuna skuplje u odnosu na prošlogodišnje. Oni koji su pak bili zainteresirani za dva ili više buketića dobili su popust od pet kuna. Cijene lampaša ostale su iste od 5 do 20 kuna.</p>
<p>Gužve oko štandova ipak nije nedostajalo, no većina se sugrađana oko njih uglavnom šetala ili pokušavala cijenkati. Tako je kod jednog štanda umirovljenica ljubazno upitala trgovkinju može li za deset kuna spustiti cijenu omanjeg aranžmana od žutih margarita i borovih grančica.</p>
<p>- Ako nemate novac niste trebali ni dolaziti na plac, a cijena od 50 kuna neće se spuštati ni za lipu, uzvratila je trgovkinja odmjeravajući stariju gospođu. </p>
<p>Lijepo ukrašeni aranžmani u cvjećarnama druga su priča. Tamo se cijene kreću od 120 kuna na više. Jedna nam je kumica rekla kako se na Dan mrtvih vidi tko ima novaca a tko ne. Oni imućniji tada »isprazne« cvjećarne a na plac niti ne dolaze, dok nama utržak donose oni koji stalno prebrojavaju novac, izjavila je bakica.</p>
<p>Cvijeće koje nosimo na grobove najmilijih ipak se može pronaći i po nižim cijenama, no za to treba obići cijelu tržnicu. Aranžirane košarice od po 30 kuna prodavala je tako i umirovljenica Tereza iz Krašića. </p>
<p>- Tri dana prije Sisveta dolazim na trešnjevački plac, gdje prodajem košarice koje sam doma ukrasila s margaritama i gumbekima iz svojeg vrta, rekla nam je Tereza dodajući kako time jednom u godini uspije upotpuniti malu mirovinu. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagreb postaje starac: Čak 15 posto stanovništva čine umirovljenici </p>
<p>U kategoriju postradnog stanovništva, ulaze žene starije od 60 i muškarci stariji od 65 godina / U Zagrebu 3.763 samaca i obitelji korisnika pomoći za uzdržavanje / Doplatak za pomoć i njegu dobiva 1.359 korisnika / Socijalna slika grada: Ukupno 64.960 umirovljenika prima mjesečnu gradsku pomoć od 100 kuna, jer im je mirovina manja od 1.210 kuna / Sve veći broj socijalno ugroženog stanovništva, a najveći problem mladih - nezaposlenost</p>
<p>Grad Zagreb stari. Od ukupno 885.000 stanovnika, koliko je procijenjeno da je u njemu živjelo 1999. godine, čak 15 posto građana spada u kategoriju »postradnog«, ili bolje reći umirovljeničkog dijela stanovništva. Ta kategorija uključuje žene starije od 60 i muškarce starije od 65 godina. Ovo činjenično stanje dobiveno je iz nove socijalne slike Zagreba, koju je Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb napravio nakon deset godina. Ta slika nije baš blistava, jer sve više starijih osoba živi od niske i često nedostatne mirovine, pa se među korisnicima prava iz sustava socijalne pomoći, javlja i veći broj socijalno ugroženoga stanovništva. </p>
<p>Centar za socijalnu skrb Zagreb u 1999. godini zabilježio je, tako, 3.763 samaca i obitelji korisnika pomoći za uzdržavanje. Od toga je bilo 127 umirovljenika i 44 poljodjelca. Doplatak za pomoć i njegu dobivalo je 1.359 korisnika, od kojih je njih 207 bilo starije od 65 godina. U domove socijalnih skrbi smješten je 2.171 korisnik. Odraslih i starijih osoba koje su smještene u dom socijalne skrbi bilo je 863, dok je njih 318 smješteno u Zavod za socijalno-zdravstvenu zaštitu. Neke starije osobe potražile su i pomoć u prehrani, smještaj u udomiteljsku obitelj, te pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća i savjetovanje.</p>
<p>Ukupno 64.960 umirovljenika prima i mjesečnu gradsku pomoć od 100 kuna, što znači da im je mirovina manja od 1.210 kuna. Ova pomoć, trenutno je u reorganizaciji, jer se trebaju ustvrditi ukupni prihodi svakoga pojedinca. </p>
<p>Iako je u odnosu na 1991. godinu broj stanovnika u porastu za otprilike 13,78 posto, to ne ukazuje na povećani natalitet. Priliv stanovništva je zapravo mehanički i uključuje uglavnom studente iz drugih gradova koji studiraju, izbjeglice i prognanike, kao i ljude koji u Zagrebu rade. </p>
<p>Mlade Zagrepčane, pak, trenutno najviše muči nezaposlenost, jer od ukupno 44.526 nezaposlenih, trećina su upravo mladi. </p>
<p>Jedan od ciljeva pomoću kojega Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb namjerava kvalitetnije pomagati socijalno ugroženima je i uvođenje tzv. socijalne karte, već iduće godine. Tom kartom olakšat će se ostvarivanje svih prava korisnika kojima je potrebna bilo kakva vrsta socijalne pomoći. Kroz čitač kompjutora moći će se vidjeti pravo korisnikovo stanje, tako da on neće stalno morati vaditi nove papire ako želi ostvariti neku pomoć.</p>
<p>Iduće godine Centar za socijalnu skrb Zagreb doći će pod ingerenciju ovoga Gradskog ureda što će doprinijeti kvalitetnijem pružanju pomoći korisnicima. Dosada je, naime, taj Centar bio pod Ministarstvom rada i socijalne skrbi. </p>
<p>Za kreiranje socijalne slike baza je, kako je pojasnila Višnja Fortuna, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb - potrošačka košarica. U tu košaricu ulaze izdaci za osnovne potrebe tročlane obitelji kao što su prehrana, piće, odjeća, obuća i stanovanje. Košarica je, pak, povezana s prosječnom netto plaćom. </p>
<p>Prosječna plaća posljednjih je godina u porastu. Tako je 1996. godine bila 2239 kuna, 1997. - 2.688 kuna, te 1988. - 3.000 kuna. U odnosu izdvajanja za potrošačku košaricu iz 1999. i 2000. godine uočeno je da se izdvaja 11 posto manje. No, to je još uvijek neznatan pad, kada se uzme u obzir da su plaće u prosjeku narasle. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Počelo polaganje završnog sloja asfalta na novoizgrađenom dijelu Horvaćanske </p>
<p>Radovi u zapadnom dijelu grada - izgradnja produžetka Horvaćanske ceste i tramvajske pruge od okretišta Jarun do naselja Prečko / Đorđe Pavlica: Ostaje najavljena cijena radova - 120 milijuna kuna / Dosad postavljena trasa tramvajske pruge / Nakon asfaltiranja - postavljanje signalizacije i tramvajskih vodova </p>
<p>Na najvećem gradilištu u zapadnom dijelu grada</p>
<p> - na izgradnji produžetka Horvaćanske ceste i tramvajske pruge od okretišta na Jarunu do naselja Prečko - počelo je polaganje završnog sloja asfalta. </p>
<p>Prema riječima inž. Đorđa Pavlice, voditelja projekta iz Gradskog ureda za izgradnju, u prvoj fazi asfaltirat će se dio od okretišta na Jarunu do Petrovaradinske ulice, a potom i do Ulice Slavenskoga. Nakon toga radnici bi trebali nastavili s asfaltiranjem od Rudeške do Petrovaradinske ulice.</p>
<p> - Svi veći radovi na gradilištu uspješno su privedeni kraju, a to znači da je postavljena kompletna trasa tramvajske pruge i da nakon asfaltiranja prometnice moramo iscrtati signalizaciju i postaviti gornji tramvajski vod, rekao je inž. Pavlica.</p>
<p>Potvrdio je, također, kako se radovi odvijaju bez zastoja i da bi, najvjerojatnije, trebali biti gotovi sredinom studenoga. Radovi zasad nisu »probili plafon«, te će se obaviti u najavljenim okvirima od 120 milijuna kuna.</p>
<p>Podsjetimo, tijekom 1998. godine krenule su najave da će se uz prugu do Dubca na istoku, krenuti i s izgradnjom tramvajske pruge do naselja Prečko u zapadnom dijelu grada. Prvo je u tu svrhu duž čitavog naselja godinu dana građen sabirni kolektor, bez kojega, rečeno je, gradnja prometnice i pruge ne bi bila moguća. U tom vremenu, gradnju kolektora povremeno su zaustavljali neriješeni imovinsko-pravni odnosi, da bi prošle godine ponovno stali zbog sporne trase prometnice koja je trebala prolaziti vrlo blizu stambene zgrade. Projekt je također uključivao rušenje drveća u dijelu parka koji se prostire duž zgrade pa su stanari energično zaustavili radove. Ipak, sa stanarima je pronašla rješenje i radovi su pomaknuti.</p>
<p> Kada je u studenom prošle godine bivša gradonačelnica Marina Matulović - Dropulić sa svojim suradnicima otvorila gradilište na izgradnji produžetka Horvaćanske ulice i tramvajske pruge radovi su počeli, ali samo službeno. Naime, otvaranje radova krenulo je u zimsko doba - kada se građevinski strojevi obično konzerviraju i spremaju u garaže. </p>
<p>Tek nakon nekoliko mjeseci, u proljeće ove godine, kada su to dopustile vremenske prilike, krenulo se s radovima, pa je tako nakon sedam mjeseci ove godine sagrađeno blizu tri kilometra prometnice (produžene Horvaćanske) i isto toliko tramvajske pruge od postojećeg okretišta na Jarunu do kraja naselja Prečko i istoimenog tramvajskog terminala. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Cijene na malo u Zagrebu 5,6 posto više no lani</p>
<p>U rujnu ove godine, u odnosu na kolovoz, cijena na malo u Zagrebu su porasle za 0,9 posto, dok su, prema podacima Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, u usporedbi s istim lanjskim mjesecom bile 5,6 posto više. U prvih devet mjeseci 2000. maloprodajne cijene u Zagrebu bile su 4,5 posto veće nego u istom razdoblju prošle godine.</p>
<p> Na opće kretanje cijena na malo, pojašnjavaju u Zavodu, najveći utjecaj imale su promjene u poreznom sustavu (trošarine), što se najbolje vidi kod visokog prosječnog godišnjeg porasta cijena pića i duhana.</p>
<p>Na godišnjoj razini maloprodajne cijene roba u rujnu su porasle 5,8 posto, a usluga 4,1 posto. Od roba, najveći porast, od 19,3 posto, bilježe cijene duhana, a slijede 15,6 posto veće cijene pića.</p>
<p>Troškovi života u promatranom su mjesecu u odnosu na kolovoz također porasli za 0,9 posto, na što je najviše utjecaja imao porast izdataka za prehranu od 1,7 posto, te za obrazovanje, kulturu, razonodu i usluge, od 2,6 posto. Od početka godine, do kraja rujna, pak, troškovi života povećali su se četiri posto u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.</p>
<p> Promatrano prema vremenu potrošnju, u rujnu ove u odnosu na isti mjesec lani, najviše su, sedam posto, porasli mjesečni troškovi, dok su višegodišnji troškovi bili 3,7 posto, a godišnji 1,8 posto viši nego u rujnu 1999. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nastavak jazz festivala u KSET-u</p>
<p>U četvrtak, 2. studenoga, u Klubu studenata elektrotehnike, KSET, slijedi nastavak Međunarodnog festivala jazza - »Earwing«. Nastupit će »The Becks« iz Sydneya i zagrebački »Duo Franolić-Daldon«. </p>
<p>»The Flying Luttenbachers« iz Chicaga nastupit će u KSET-u 4. studenoga, nakon zagrebačke grupe »Uzrujan«. Bostonski »Joe Morris Trio« i zagrebački trio Nestorović-Peršić-Valdevit, svirat će 5. studenoga, a dan kasnije »Koch-schütz-studer« iz Züricha i projekt »Cul-de-sac« iz Zagreba.</p>
<p>»Mark Dresser trio« (New York) nastupit će 7. studenoga, zajedno sa zagrebačkim »GAP«-om. Posljednjeg dana festivala nastupaju čikaška atrakcija »Him« i »Rujan« iz Zagreba.</p>
<p>Ulaznice za svaki pojedini koncert iznose 25 kuna (osim posljednjega - 35 kuna). Specijalna festivalska ulaznica koja vrijedi od 2. do 7. studenoga stoji 75 kuna. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sat vremena na ledu 15 kuna, pretplata za deset puta - 120 kuna</p>
<p>Osim Zagrebačkog velesajma, ljubitelji klizanja mogu od ovoga vikenda posjećivati i Šalatu. Termini su svakim radnim danom od 18 do 19.30 sati, a vikendom i blagdanom od 10.30 do 12, od 17.30 do 19, te od 20.30 do 22 sata. Cijena ulaznice je 15 kuna, a isto toliko stoji iznajmljivanje klizaljki.</p>
<p>U Domu sportova klizanje je počelo još u kolovozu, no u rujnu je prekinuto zbog uređenja ledene dvorane. Ponovno otvorenje tog klizališta za građanstvo, doznajemo, očekuje se 6. ili 7. studenoga.</p>
<p>Na Velesajmu, gdje klizanje traje od rujna, termini su četvrtkom od 19.30 do 21 sat, a subotom od 17 do 18.30 i od 19.30 do 21 sat. Nedjeljom se može klizati u tri termina - ujutro od 10.30 do 12, poslijepodne od 17 do 18.30, te u večernjem terminu od 19.30 do 21 sat. </p>
<p>Cijena karte je također 15 kuna, kao i posudba klizaljki, a želite li se pretplatiti na deset ulaznica, to će vas stajati nešto jeftinije - 120 kuna. (sva)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Na Plitvicama divlje ribe istisnule endemske pastrve</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada </p>
<p> - Divlje ribe zamijenile su endemske pastrve, pa potočna i jezerska, zlatovčica ili bohinjka više gotovo da i ne obitavaju u Plitvičkim jezerima.</p>
<p> Ivan Martinić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja potvrdio je da se plitvička pastrva održala jedino u Gornjim jezerima, a da su je u Donjim istisnule divlje vrste - klen i crvenperka.</p>
<p> Nekada bogata ribom, jezera su ostala i bez kalifornijske pastrve, unesene u njih 50-tih godina.</p>
<p> »Promjena ribljih vrsta predstavlja tek vrh piramide i rezultat je velikih promjena u čitavom ekosustavu jezera«, rekao je.</p>
<p> Uzrok tomu jest onečišćenje jezera, izazvano krivnjom čovjeka, zbog čega dolazi do promjene cijelog ekosustava - od vode s malo prema vodi s puno organskih tvari.</p>
<p> Martinić je objasnio da taj proces desetljećima uzrokuju otpadne vode iz naselja unutar slivnog područja jezera, loše izvedene kanalizacije hotela i lišće koje pada s okolnog drveća šume, a posebno s jako obraslih slapišta.</p>
<p> Zbog onečišćavanja jezera ribe mijenjaju stanište, jer na bivšem počinje rasti trska, šaš i drugo vodeno bilje, pa se remeti hranidbeni lanac. Novonastalo stanište tako više odgovora crvenperki i klenu nego autohtonoj pastrvi.</p>
<p> Pomoćnik ministra nije mogao potvrditi nagađanja da su divlje ribe unesene u jezera za okupacije Plitvica, ili da su to iz Une prije 11 godina učinili bihaćki ribiči.</p>
<p> No, rekao je kako ne vjeruje da su to mogli učiniti ribiči, jer bi ih u tome spriječila nadzorna služba Nacionalnoga parka, s obzirom da je u jezerima ribolov zabranjen.</p>
<p> Martinić, međutim, pretpostavlja da su ptice na nogama donijele već oplođenu ikru divljih riba, koje su u jezerima s promijenjenim životnim uvjetima pronašle povoljno stanište. Kako je sadašnje stanje u jezerima rezultat dugogodišnjih zbivanja, Martinić smatra da oporavak jezera ne može biti brz.</p>
<p> Najavio je da će ministarstvo stoga u kratkom roku izraditi projektnu dokumentaciju za izgradnju nove kanalizacije, a da će se dugoročno morati pronaći rješenje za uklanjanje vodenoga bilja i slapišta te mulja u jezerima.</p>
<p> Ministarstvo, međutim, ne namjerava potaknuti uzgoj pastrva, smatrajući da bi to bilo u sukobu s osnovnim načelima upravljanja Nacionalnim parkom: »Utjecaj čovjeka na prirodu treba svesti na najmanju moguću mjeru«.</p>
<p> Plitvička pastrva može se spasiti jedino sanacijom Plitvičkih jezera i otklanjanjem uzroka koji su doveli do onečišćenja, rekao je pomoćnik ministra Martinić.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Filmskom fondu »Jadran filma« mjesto je u hrvatskoj kinoteci</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Zbog neriješenih vlasničkih odnosa unutar »Jadran filma«, Ministarsto kulture još nije reagiralo na prijedlog te filmske kuće da se njezin filmski fond, ostvaren državnim sredstvima, preda Republici Hrvatskoj, odnosno Hrvatskoj kinoteci, doznaje se u Ministarstvu.</p>
<p> »To će pitanje ostati otvoreno sve dok se ne riješi enigma vlasničke strukture »Jadran filma« i dok se ne dovrši utvrđivanje ispravnosti njegove privatizacije«, rekao je Branko Čegec, pomoćnik ministra kulture za film.</p>
<p> »Dopis je bio na razini informacije, a trebao bi nam biti poslan u obliku zahtjeva«, objasnio je Čegec, dodavši da bi Ministarstvo i o privatizaciji 'Jadran filma' trebalo biti službeno obaviješteno, što dosad nije učinjeno.</p>
<p> Odluku da fond preda državi i da se odrekne prava na filmove, među kojima je većina hrvatskih filmskih klasika, Nadzorni odbor »Jadran filma« donio je u ožujku. Predsjednik Uprave Boris Gregorić prijedlog je tada uputio Ministarstvu kulture i ravnatelju Hrvatske kinoteke Mati Kukuljici. Kukuljica podržava taj prijedlog, jer filmska građa »Jadran filma« predstavlja najveći dio hrvatske filmske baštine i okuplja oko 80 posto igranog i 30 do 40 posto dokumentarnog filma ukupne hrvatske produkcije.</p>
<p> »Podržavamo taj prijedlog, jer bi filmovi bili čuvani u boljim spremištima nego u Jadran filmu«, rekao je Kukuljica.</p>
<p> »Jadran film« je od 1947. do 1997. producirao 138 filmova, od čega 87 samostalno, a 51 u koprodukciji, podaci su iz knjige Ive Škrabala »101 godina filma u Hrvatskoj«.</p>
<p> Hrvatski državni arhiv, u sklopu kojega djeluje Hrvatska kinoteka, pismenim je putem upoznao Ministarstvo kulture s pozitivnim stajalištem i podsjetio kako mu je i »Croatia Records« na sličan način predala svoje tonske zapise i glazbenu baštinu.</p>
<p> Sindikat »Jadran filma« u ožujku je upozoravao na »sumnjive okolnosti« pod kojima je Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) prenio 29,5 posto dionica Jadran filma u PIF »Sunce«, čime je ta filmska kuća, od tvrtke u pretežito državnom vlasništvu, postala privatnom tvrtkom.</p>
<p> Nakon istrage, HFP je zatražio privremenu zabranu raspolaganja dionicama, ali je sud odbio taj zahtjev.</p>
<p> Kao jedno od ključnih pitanja, koje se zbog privatizacije mora riješiti, u sindikatu 'Jadran filma' ističu vlasništvo nad filmovima. »Među zaposlenicima postoji strah da se ta filmska kuća prenamijeni za druge poslove, primjerice televizijske, pri čemu bi oni mogli izgubiti svoja radna mjesta, rekao je Hini izvor iz sindikata koji je želio ostati neimenovan.</p>
<p> No, direktor Uprave Boris Gregorić demantira da će se »Jadran film« baviti bilo čime osim filmom. »Normalno je da se ljudi boje, jer misle da će im biti bolje na državnom proračunu«, rekao je Gregurić, napominjući kako za to nema razloga, jer se »Jadran film« i ranije financirao vlastitim radom.</p>
<p> Gregorić je na upit odgovorio kako nema spoznaja stoji li iza dviju tvrtki koje su kupile dionice »Jadran filma« od PIF-a »Sunce« stoji Vinko Grubišić, čije je poduzeće »Nova produkcija« već vlasnik 24,36 posto dionica »Jadran filma«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Elizabethine muke </p>
<p>LONDON, 29. listopada</p>
<p> - Nakon što je zbog »štrajkolomstva« gotovo izbačena iz američkog sindikata glumaca SAG, Elizabeth Hurley izbačena je iz Britanskog sindikata glumaca, Equity, prije dvije godine. Naime iz Equityja su obznanili da je neodgovorna Elizabeth izbačena zbog neplaćanja sindikalne članarine. Iako je ostala članicom američkog glumačkog sindikata SAG, oštro je kritizirana zbog nepoštivanja sindikalnih uvjeta, jer dok je sindikat bio u štajku, ona je bez objašnjenja, snimala reklamu za Ester Lauder. Ona se pak poslije ispričala da nije znala da je štrajk u tijeku i poslala, kao znak dobre volje, donaciju od 25 000 dolara u sindikalni fond za pomoć. Iz sindikata uopće nisu oduševljeni donacijom, dapače, prijete joj disciplinskom mjerom. Hurley pak optužuje reklamne agente, jer je nisu upozorili da je štrajk u tijeku. (L. Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Učenica suspendirana pod optužbom da je vještica</p>
<p>OKLAHOMA CITY, 29. listopada</p>
<p> - Srednja škola »Union Intermediate« u mjestu Broken Arrow u Oklahomi, suspendirala je 15-godišnju učenicu pod optužbom da je na učitelja bacila čini, zbog čega se on razbolio, rekli su djevojčini odvjetnici.</p>
<p> Američka unija za građanske slobode (ACLU) izjavila je da je pred okružnim sudom u Tulsi pokrenula parnicu u ime učenice Brandi Blackbear, u kojoj optužuje zamjenika ravnatelja »Union Intermediate« u Broken Arrowu, Charlieja Bushyheada, da je prošlog prosinca Brandi suspendirao na 15 dana zbog navodnog bacanja čina.</p>
<p> U optužnici se prozivaju i javne škole u području Tulse, koje su nekoliko puta ugrozile djevojčina građanska prava tako što su joj oduzimale bilježnice u kojima je pisala priče strave i užasa, i zabranjivale joj da nosi znakovlje poganske vjere Wicca.</p>
<p> »Teško mi je povjerovati da u 2000. godini idem na sud braniti svoju kćer od optužbi da je vještica, koje je iznijela njezina vlastita škola«, rekao je Brandiin otac Timothy Blackbear. »Ja bih prva voljela vidjeti te navodne dokaze koje škola posjeduje o tome da je 15-godišnja djevojčica natjerala odraslog čovjeka da se razboli tako što je na njega bacila čini«, rekla je izvršna direktorica ogranka ACLU iz Oklahome Joann Bell. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Policija ne dopušta »hofiranje« u Kašmiru</p>
<p>SRINAGAR, 29. listopada</p>
<p> - Indijska država Jammu i Kašmir od policije je zatražila da zažmiri na jedno oko na parove koji »hofiraju« u tamošnjim parkovima, objavljeno je u vodećem kašmirskom dnevniku »Veliki Kašmir«. Mladi kašmirski parovi okupljaju se u vrtovima na obali jezera Dal u srcu Srinagara, ljetnog glavnog grada jedine indijske države s muslimanskom većinom.</p>
<p> »Glavni ministar Faruk Abdulah zatražio je od policije da ne gnjavi parove u Botaničkom vrtu Mughal«, kaže se u članku, uz napomenu da je Abdulah takvu odluku donio nakon žalbe grupacije koja se naziva »Udrugom mladih ljubavnika«.</p>
<p> Muslimanski pobunjenici koji se bore protiv indijske vlasti, godine 1990. nametnuli su narodu Kašmira stroge odredbe islamske čistoće. Zatvorili su sva kina, barove i salone za ljepotu, a mladim je parovima zabranjeno udvaranje u javnosti. Uz pomoć vlasti prošle su godine ipak ponovno otvorena dva kina.</p>
<p> Policija je najavila da će se brinuti da se zakoni ne krše. »Nijedan policajac neće bez potrebe ometati parove, ali nećemo dopustiti da vrtovi postanu središta prostitucije«, rekao je visoki policijski dužnosnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zaboravnost je sestra zbunjenosti i majka frustracijama </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Kaže se: Tko nema u glavi - ima u nogama! Riječ je o vječitoj ljudskoj »zaboravnosti«. Možemo li »pojačati« pamćenje, a suzbiti uvijek prijeteći »zaborav«? </p>
<p> Zaboravljivost je, među ostalim, i simptom stresa, bolje rečeno, stresova koji nam se svakodnevno događaju u kući, na poslu, ulici, piše B. Sterle u glasilu Ina. Naravno, »šokovi« nisu najbolji prijatelji »pamtljivosti«, pada nam koncentracija, postajemo nervozni, pa i neurotični, zbunjeni i smušeni, a samo nas mali korak dijeli od opasne zaboravljivosti. Nije naime »ugodno« zaboraviti na poslovni sastanak, platiti račune, »rundu« u kafiću...</p>
<p> Memoriju nagrizaju i problemi sa sluhom ili vidom, visoki krvni tlak, povišeni <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> ili kolesterol, upozorava se u napisu : »Kako ojačati pamćenje«. Kako pobijediti zaboravljivost? Ima li nade?</p>
<p> Stručnjaci tvrde da ima! Preporučuju prehranu koja uključuje što više voća i povrća, odmaranje mozga uz križaljku ili lagano štivo, odlazak u kino ili na koncert... Preporučuju i različite oblike rekreacije, odnosno više tjelesne aktivnosti. Jer, zaboravnost može ugroziti i profesionalnu karijeru i obiteljski život. Malo je onih koji su toliko strpljivi da bi bili spremni u nedogled tolerirati našu »rastresenost«. Što smo vam još zaboravili savjetovati..? (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Bulgakovljeve izgubljene ljubavi</p>
<p>Teatar ITD / Uz premijernu izvedbu drame »Ljubavna pisma Staljinu« španjolskog dramatičara Juana Mayorge , u režiji Saše Broz / Zanimljiv scenski prikaz fiktivnog susreta pisca i diktatora u opsesijama iz 30-ih godina ovog stoljeća</p>
<p>Prvo je pismo Mihail Bulgakov uputio Staljinu u srpnju, 1929.godine, a potom je nastavio, poput mnogih ruskih pisaca u 30-im godinama ovog stoljeća, pisati pisma onome koji je velikim slovima ispisivao ime vlasti, odlučujući o sudbinama milijuna tuđih života. Ta su pisma poslužila tridesetpetogodišnjem španjolskom dramatičaru Juanu Mayorgi kao ishodište za dramu »Ljubavna pisma Staljinu« koja je prošle godine praizvedena u Španjolskoj, a u petak na večer premijerno je, u prijevodu Milivoja Telećana, prikazana u Maloj dvorani zagrebačkog Teatra ITD. </p>
<p>No, Juan Mayorga koristio se i onim pismima koja je Bulgakov uputio bratu Nikolaju, prijateljima, Konstantinu Sergejeviču Stanislavskom, bezimenim šefovima cenzorskih komiteta i anonimnim političarima..., dnevnicima Bulgakovljeve supruge Jelene Sergejevne te romanom »Majstor i Margarita« i dramskim tekstovima. Zanimale su ga političke i intimne drame velikog pisca, tjeskobno vrijeme represije i njezini odjeci u životu i stvaralaštvu Mihaila Bulgakova. Ipak nije napisao biografsku dramu, zaustavio se na fiktivnom susretu pisca i diktatora, na nemoći jednoga i moći drugoga, na intrigantnim razumijevanjima i nerazumijevanja između literature i politike, obnavljajući sjećanja i nudeći sliku jedne traumatične stvarnosti.</p>
<p>Iscrtao je nacrt Bulgakovljeve opsesije Staljinom, njihovih imaginarnih, i jednog stvarnog telefonskog razgovora, za kojeg Bulgakov nakon nekog vremena nije bio siguran je li se ikada i dogodio. Predočio je nemoguć svijet pisca čije se drame ne tiskaju, niti izvode, čije se zamolbe za putovnicu ne rješavaju, čije se ljubavi čine izgubljenima, a na čija pisma nitko ne odgovara. Poigrao se odnosom između Staljina, Bulgakova i Jelene Sergejevne na način na koji je strukturiran i roman »Majstor i Margarita«, zamjenjujući uloge te tumačeći fantastiku Bulgakovljeve svakodnevice sotonskom zavodljivošću njegova Wolanda. I dok je roman izgrađen na paralelizmu dviju fabula, Mayorgina drama bavi se dodirima fikcije i stvarnosti kojima se u totalitarnom ozračju gube granice i strast mijenja predznak u bolesnoj prisnosti pisca sa svojim cenzorom. No, dramski tekst nije u potpunosti uspio izbjeći zamke što prate biografske predloške. Uz nepotrebna ponavljanja i naglašavanja u drugom dijelu, autor nije uspio do kraja izbalansirati odnos u scenskom (na određeni način i ljubavnom) trokutu, pripisujući Jeleni Sergejevnoj ulogu glasnika, potiskujući njezinu nazočnost i njezino opiranje u one nebitne, druge planove. I funkcija Staljina naglo se pred kraj mijenja, skidajući brkove on samostalno odgovara Bulgakovu, premještajući se iz njegove fikcije u prostor naizgled stvarnih obračuna. </p>
<p>Redateljica Saša Broz, uz dramaturšku pomoć Darka Lukića, priklonila se mnogo više intimnim nesrećama Mihaila Bulgakova, nego političkom prilikama što su ih uvjetovale. Precizno je označila suodnose između likova i koordinate scenskog događaja s nekoliko vizualno efektnih komentara (napose onaj završni s anđelom i pismima iza prozorskog stakla), no bez redateljskih agresija ili potrebe za isticanjem scenskih odmaka ili pretencioznih rješenja. Njezino redateljsko čitanje Moyorgina predloška iz zanimljive vizure upozorava na ona mjesta što određuju dramu svakog pisca suočenog s nemogućnošću stvaranja. Za specifičnu atmosferu koja prati dramu Mihaila Bulgakova zaslužni su i scenograf Goran Petercol koji je odlično iskoristio pozadinski zid i prozore na njemu za efektnu igru simboličko-stvarnih predznaka, Darko Pecotić čija glazba dopadljivo koketira s ruskim folklorom u dosluhu s našim vremenom te Eloise Kazan čiji su kostimi nenametljivo dočarali rusku stvarnost iz 30-ih godina.</p>
<p>Strahove, samoće, žudnje, tjeskobe i nemoći Mihaila Bulgakova, Dražen Šivak predočio je stišanim tonovima u suptilnim previranjima koja su upućivala mnogo više na unutarnje prijelome lika koje glumac nastoji prikazati, nego na izvanjske reakcije što bi izravno naznačile njegov položaj. Uspio je tako ocrtati iz drugog plana iznimno uvjerljiv portret pisca i osvojiti gledatelje svojom neposrednošću, prirodnošću i onim glumačkim stavom koji isključuje laka rješenja u traganju za slikom svoga karaktera. Iako na mjestima odveć egzaltirana, Olga Pakalović je ponudila oprečni pogled i uspostavila scensku ravnotežu u temperamentnom nastupu izvedenom iz jasno, na pozornici, imenovanih emocija. Od imitiranja do interpretiranja lika Staljina Marko Torjanac vješto se, s ironičnim pomacima, poigrao dvoznačnošću mefistofelovske pojave diktatora.</p>
<p>Već će pomalo senzacionalistički naslov predstave nedvojbeno privući publiku u Teatar ITD. »Ljubavna pisma Staljinu«, poput »Alme Mahler«, s uspjehom propituju sudbine slavnih protagonista 20. stoljeća i njihove nesporazume s vremenom u kojem su živjeli.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Istinski kazališni čin</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište » Ivana pl. Zajca« u Rijeci / Bezbrižna lakoća i prpošnost izvedbe Rossinijeve opere »Gospodin Bruschino« odavala je velik uloženi trud i studiozan rad / Premijeru postavili dirigentica Nada Matošević i redatelj Nino Mangano</p>
<p>Operu »Gospodin Bruschino« Gioacchina Rossinija prati priča iz doba njezina nastanka kada je venecijanski impresarij Antonio Cera namjerno dao Rossiniju najlošiji libreto što mu se našao pri ruci. Ljubomoran na mladoga skladatelja u usponu, htio mu je podvaliti.</p>
<p> Kolikogod priča bila utemeljena, činjenica je da ova jednočinka nije uspjela na praizvedbi u siječnju 1813. godine u kazalištu San Mosé, ali je izvanredan uspjeh Rossinijeve opere »Tancredi«, samo nekoliko dana poslije, u prestižnom kazalištu La Fenice potpuno zasjenio neuspjeh »Bruschina«.</p>
<p>»Gospodin Bruschino« tipična je operna farsa, forma veoma popularna u to doba kada je nekoliko takvih jednočinki tvorilo opernu večer u kazalištu. Siže, odnosno libreto Marije Giuseppea Foppe pun je najbedastijih zamjena identiteta i pisama s ciljem ostvarivanja ljubavne sreće. Međutim, svježinom glazbenih zamisli i britkim glazbenim govorom Rossini se udaljio od konvencionalnosti opere 18. stoljeća i zaputio novim pravcem.</p>
<p>Dirigentica Nada Matošević izbrusila je do visokog sjaja glazbenu izvedbu, u prvome redu smanjenog opernog orkestra Hrvatskoga narodnog kazališta »Ivana pl. Zajca« u Rijeci sastavljenog od gudačkog korpusa, nekoliko puhača i čembala. Već je uvertira zazvučala kao kod nas nesvakidašnje ostvarenje Rossinijeve glazbe, a tijekom cijele predstave osjećao se njezin klasicistički temelj. Inače, uvertira ove opere poznata je po efektu lupkanja gudalima po stalcima za note što ga je skladatelj, navodno, koristio kao osvetu Ceri. Eto gdje izviru neke tekovine suvremene glazbe!</p>
<p>Pjevački ansambl činili su redom vrsni i raspjevani solisti koji su se primjereno prilagodili brioznom Rossinijevu stilu i pjevačkoj virtuoznosti, podjednako u arijama, duetima i skupnim prizorima: sopranistica Olga Šober kao Sofia, bariton Robert Kolar kao gostioničar Filiberto i dvojica gostiju iz Italije, bas Carmine Monaco kao skrbnik Gaudenzio i bariton Paolo Rumetz kao Bruschino otac.</p>
<p>Česti otvoreni tonovi narušavali su dobar dojam što ga je lakoćom pjevanja ostavio tenor Sergej Kiseljev u ulozi Florvilla. Ovaj precizno usklađeni ansambl upotpunili su sopranistica Ingrid Jambriško Reljac i tenori Davor Lešić i Ivan Zorco u epizodnim ulogama Marianne, policijskog komesara i Bruschina sina.</p>
<p>Bezbrižna lakoća i prpošnost premijerne izvedbe u petak, 27. listopada, odavala je velik uloženi trud i studiozan rad.</p>
<p>Scensku postavu dinamične glumačke igre, dobro pogođenih karaktera i komičnih situacija u tumačenju zapetljancija što ih nosi ova operna farsa ostvario je redatelj Nino Mangano, dugogodišnji suradnik Talijanske drame riječkog kazališta u svojoj prvoj opernoj režiji. Kao da je slijedio inscenaciju Rossinijeve opere »Put u Reims« što ju je svojedobno Luca Ronconi postavio u milanskoj Scali i Bečkoj državnoj operi.</p>
<p>Suživljeni redateljevim idejama u prozračnom likovnom upotpunjavanju predstave bili su scenograf Marcello Morresi i kostimografkinja Ingrid Begović koja je u bogat raspon nijansi smeđe boje s tek nekoliko srodnih tonova odjenula ne samo pjevače, nego i orkestar i dirigenticu.</p>
<p>Ova predstava vesele komične opere kako ju je predstavio ansambl Riječke opere, poništila je granice između pozornice i publike, te ostvarila istinski kazališni čin.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prvo moderno uređenje Hrvatske</p>
<p>Velika dvorana Županije Zagrebačke / Predstavljen zbornik radova »Gjuro Stjepan Deželić: obrisi moderne hrvatske kulture i politike«, u nakladi »Narodnog sveučilišta Ivanić-Grad« i »Nakladi Lukom« iz Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 29, listopada</p>
<p> - Tiskanje zbornika o Gjuri Stjepanu Deželiću - književniku, povjesniku, filozofu, političaru, javnom djelatniku, popularnom zagrebačkom senatoru i dobrotvoru, zagovaraču začetka hrvatske enciklopedistike, utemeljitelju hrvatskog vatrogastva i brojnih drugih zagrebačkih i hrvatskih javnih ustanova i društava te časopisa i listova u počecima hrvatske kulturne modernizacije, samo je mali dug suvremenika, to jest, relevantnih hrvatskih znanstvenika, književnika i publicista. Deželić je za Ivanić-Grad, Zagreb i cijelu Hrvatsku jedan od prijegornih javnih osoba što su obilježile izgradnju moderne hrvatske kulture i politike kraja 19. i početka 20. stoljeća. Tim je riječima mr. Žarko Paić , urednik zbornika, započeo njegovo predstavljanje, u petak, u Velikoj dvorani Županije Zagrebačke. </p>
<p>O političkoj djelatnosti Gjure Stjepana Deželića na predstavljanju je govorila dr. Agneza Szabo istaknuvši njegov značaj koji ponajbolje ilustriraju brojni životopisi, samostalne monografije, glasila, publikacije i brojni prikazi. Rođen je 25. ožujka 1838. u Ivanić-Gradu u skromnoj obrtničkoj obitelji, a umro je u Zagrebu 1907. Poslije klasične gimnazije ulazi u bogosloviju, koju napušta i privatno studira pravo. U doba vlade bana Levina Raucha stupio je u službu grada Zagreba godine 1869. i do smrti je gradski vijećnik i zamjenik gradonačelnika. Deželiću imamo zahvaliti, ističe dr. Szabo, moderno uređenje javnih gradskih trgova i ulica, regulaciju ubiranja gradskih financija, gradnju Zrinskog trga, istraživanje povijesti glavnoga grada, sređivanje gradskih spisa i arhiva. I njegovo sveukupno političko djelovanje, zaključila je dr. Szabo, bilo je usmjereno na obranu, ali i izgradnju hrvatske nacionalne svijesti i ponosa utemeljenih na hrvatskoj povijesti i kulturi, jedinstvenom teritoriju, narodnosti i narodnome jeziku. </p>
<p>Deželić je podijelio značajke narodnosti u dvije grupe: tvarne i duhovne, započeo je svoje izlaganje autor dvaju tekstova u ovoj knjizi prof. Ante Krmpotić. »On, naime, smatra da je jezik najsnažnije svezivo koj' svezuje ljude, ali nije i osnovna značajka. Posebno se srdito obraćao onima koji jezikom tumače vjeru, kao što je to činio, u ono doba, Vuk Karađić te ga tradicionalno luckasti Hrvati, između mnogih počasti, izabraše ga za počasnog građanina grada Zagreba.«, zaključio je prof. Krmpotić. Predstavljanje je vodila ravnateljica Narodnog sveučilišta Ivanić-Grad Palma Klun-Posavec</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hladnokrvno i intelektualno</p>
<p>Međunarodni festival »Ka siromašnom kazalištu« u Splitu / Uz nastup Pozorišta mladih iz Sarajeva i skupine »Plane Performance« iz Manchestera </p>
<p>SPLIT, 29. listopada</p>
<p> - Program prvog Međunarodnog festivala »Ka siromašnom kazalištu«, što se u Splitu održava od 27. do 29. listopada u subotu je ispunjen gostujućim predstavama. Na pozornici »Teatrina« sarajevsko Pozorište mladih izvodi dramu Almira Imširevića »Kad bi ovo bila predstava« u režiji Aleša Kurta. Sedmoročlana dramska trupa iz BiH, prema riječima izbornika i umjetničkog ravnatelja festivala Gorana Golovka, ispričat će priču o Almiru Imšireviću koji ne može napisati dramu o ratu, o Stanislavskom i njegovim dvjema čarobnim riječima, o Franji Ferdinandu koji je mrzio tramvaje i njegovoj ženi Sofiji koja je voljela manevarske vježbe.... U predstavi sudjeluju Nermin Tulić, Sead Bejtović, Edhem Husić, Semir Krivić, Mirela Lambić, Narda Nikšić i Amra Kapidžić.</p>
<p>Nakon Sarajlija u »Teatrinu« festivalska su događanja premještena u prostor »Kulturnog središta mladih« gdje glumačka družina manchesterskog »Plane Performancea« izvodi scensku igru »Tri stupnja ispod ništice«, u režiji Neila Mackenziea. Dinamično djelo inovativnog britanskog kazališta bavi se propitivanjem Čehovljevog »Višnjika« u kojem se kreće šest glumaca. Prostor je ispunjen ozračjem sobe i drvećem, ali i glazbom priznatog multimedijalnog umjetnika Alexa Bradleya. Splitskoj publici pruža se jedinstvena prigoda upoznavanja britanskog načina gledanja na današnjicu, osjećaj rastrgnutosti između prošlosti i budućnosti, iluzije i realnosti, dramskog teksta i predstave.</p>
<p>Trupa »Plane Performance« osnovana je 1992. godine i nedavno se vratila s međunarodnog kazališnog festivala »Transeuropa 2000« u njemačkom gradu Hildesheimu gdje je predstavljala Veliku Britaniju. Festival je otvoren predstavom »Tri stupnja ispod ništice« o kojoj je list »Hildesheimer Zeitung« zabilježio - dosljedno, hladnokrvno i intelektualno. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Šest skulptura u Kalinovcu</p>
<p>PULA, 29. listopada</p>
<p> - Šest kamenih skulptura istarski umjetnici upravo su zgotovili i narednog tjedna otpremit će ih u Kalinovac, gdje će biti postavljene na najatraktivnijim lokacijama rodnog mjesta Ivana Lackovića Croate. Eros Čakić načinio je neobičnu skulpturu kalinovačkog zaštitnika sv. Luke, Šime Vidulin isklesao je veliki grb te općine, Janko Mošnja figuru krajišnika u reljefu, Mate Čvrljak poprsje Ivana Lackovića Croate, a Valter Mocenni u kamenu je uobličio je svoj doživljaj podravskog krajolika. Istarskim umjetnicima pridružila se i kiparica Renata Ruffilli iz Milana, čija će figura trkačice na startu biti postavljena ispred kalinovačke sportske dvorane.</p>
<p>Sve te radove trebali su autori izraditi ljetos u Kalinovcu u sklopu kolonije pulske kiparske udruge (kao što su proljetos gostovali u Molvama), ali je dogovoreno ovo, racionalnije rješenje. Umjetnici će, ipak, početkom studenog u Kalinovcu provesti nekoliko dana, sudjelujući u postavljanju svojih skulptura, pri čemu će na njima obaviti i završne autorske intervencije. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»The Full Monty« osvaja Broadway </p>
<p>LONDON, 29. listopada</p>
<p> - Mjuzikl baziran na jednom od najuspješnijih britanskih filmova »The Full Monty« (»Skidajte se do kraja«) na Broadwayu je dobio mnoštvo pozitivnih kritika i trenutno glasi za jednu od hit-predstava. Taj britanski film iz 1997. godine govori o nekoliko radnika iz tvornice u Shefieldu koji izvode streeptease kako bi zaradili nešto novca, a za potrebe kazališta to je filmsko ostvarenje transformirano u plesom i glazbom nabijenu predstavu.Ova plesno i pjevački ekstravagantna predstava koštala je sedam milijuna dolara.</p>
<p>Istaknuti kazališni kritičar »The New York Timesa«, Ben Brantley piše da je prerada filma za kazalište vrlo dobro uspjela.On dalje ističe kako spomenuti mjuzikl sadrži kvalitetne i lakopjevljive songove, te da »The Full Monty« na daskama postaje pomalo agresivno ostvarenje koje se snažno nameće publici bez obzira na njihov ukus.</p>
<p>U kazališnom uprizorenju priča sene događa u Sheffieldum nego u Buffalu, a to je ujedno i jedina preinaka događanja. Terrence McNally koji je napisao predložak za mjuzikl ističe kako ta adaptacija nije puka kopija filma. On dodaje da je »bilo izvjesnih scena u filmu koje nije želio prenijeti u predstavu«, a također tvrdi da je svojim dramaturškim zahvatima želio ponuditi nov način gledanja na tu priču. (G. Jovetić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Pobjeda »torcidi« za rođendan</p>
<p>U derbi susretu 13. kola nogometnog prvenstva Hajduk je sa 2-0 (1-0) pobijedio Zagreb / Susret je obilježilo fantastično navijanje Hajdukovih navijača, »torcide« koja je na veličanstven način proslavila svoju 50. godišnjicu</p>
<p>SPLIT, 29. listopada</p>
<p> - U derbi utakmici 13. kola nogometnog prvenstva Hrvatske Hajduk je u fantastičnoj atmosferi pobijedio Zagreb rezultatom 2-0 (1-0) i tako se priključio borbi za sam vrh prvenstvene ljestvice. Torcidino gorivo napunilo je rezervoare Hajduka koji su borbeno ušli u dvoboj s nogometašima Zagreba. </p>
<p>Atmosfera se podgrijavala sat vremena prije početka utakmice. Torcida je, slaveći svoj 50. rođendan, izvela »show« sa zastavama kao u talijanskoj Sieni. Više od stotinu zastava vijorilo se Poljudom. Pred sam početak utakmice Hajdukova uprava nagradila je zlatnog olimpijca Nikolaja Pešalova s bijelim dresom, a na njemu je pisalo broj 325, koliko je kilograma Pešalov podigao kada je osvojio zlato u Sydneyu. Kako je Pešalov u Njemačkoj, njega je zamijenio trener Boško Čavka. Potom su šestorica brončanih veslača s Igara u Sydneyu, Igor Boraska, Tihomir Franković, Siniša i Nikša Skelin, Tomislav Smoljanović i njihov trener Igor Čulin dobili dresove s brojem 8+. </p>
<p>Nagrađena je Torcida od predsjednika Hajduka Branka Grgića zlatnim tanjurom. Pred sam početak minutom šutnje odala se počast poginulim Torcidašima u Domovinskom ratu. No, tada se oglasilo 30-ak navijača Zagreba što je izazvalo negodovanje Splićana. </p>
<p>»Hajdukovci« su počeli utakmicu ofenzivom prema vrataru Zagreba Sandru Tomiću i u sedmoj minuti poveli 1-0. Bilić je s lijeve strane nabacio u kazneni prostor Zagreba, Miladin vratio u peterac gdje je Bošnjak zakucao loptu u mrežu. Pogodak je izazvao ogromno oduševljenje Hajdukovih navijača. </p>
<p>Vodstvo Splićana natjeralo je Zagrepčane da zaigraju ofenzivnije. Igrala se zanimljiva utakmica, Hajdukovci su iznimnom borbenošću nadomještavali nedostatak raspoloženih igrača. Ograničili su se na defanzivu, a probleme rješavali nabijanjem lopte. Iz takve igre rodilo se tek u 30. minuti dobar udarac Muse, a Zagrebov napadač Lovrek nešto kasnije pogodio je vratnicu. </p>
<p>Najizgledniju prigodu u prvom poluvremenu imao je iskusni Joško Popović koji je dobro nabačenu loptu Krunoslava Lovreka glavom proslijedio pokraj vratiju. </p>
<p>U nastavku utakmice Zagreb je prvi priprijetio. Pirić je promiješao obranu Hajduka, s ruba kaznenog prostora izvanredno zapucao, ali je Pletikosa njegov udarac obranio. Na odbijenu loptu natrčao je Lovrek, a Hajdukov vratar nevjerojatnom reakcijom loptu je izbacio u korner. </p>
<p>Potom je uslijedio trominutni prekid. Torcida je u 50. minuti »zapalila« stadion. Ispalila je neviđeni arsenal pirotehničkih sredstava. Sigurno se Hajdukov predsjednik Branko Grgić pitao: Tko će ovo platiti. Zagreb je imao inicijativu, napadao, a Splićani su pokušavali protunapadima riješiti utakmicu. No, nedostajalo im je kvalitetan zadnji pas, ali im borbenosti nije nedostajalo, krvavo su se borili očuvati jedan pogodak prednosti. Makar navijači nisu mogli biti zadovoljni igrom svojih ljubimaca njihovu požrtvovnost nagrađivali su pljeskom. </p>
<p>U 75. minuti umjesto Bilića ušao je Deranja, a mladi splitski napadač koji nije bio zadovoljan svojom igrom napucao bocu. Pred sam kraj utakmice Deranja je iz gužve postigao pogodak koji je poništen zbog zaleđa. Takva odluka pokrajnog suca Beljana izazvala je negodovanje Hajdukovih navijača i igrača. Ipak, u posljednjoj minuti Hajduk je iz brzog protunapada riješio utakmicu. Musa je od centra igrališta vodio loptu prema vrataru Sandru Tomiću. Kada se očekivao udarac, lažnjakom je slomio Zagrebovog vratara i Bubalu nije bilo teško zatresti mrežu. Zatresao se Hajdukov stadion, a klupa je odahnula.</p>
<p>Po završnom zvižduku suca Svilokosa nogometaši Hajduka su otrčali prema sjevernoj tribini podijeliti veliku radost sa svojim navijačima.</p>
<p>• Stadion Poljud</p>
<p>HAJDUK - ZAGREB 2-0 (1-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7,5 - Puljiz 6,5, Miše 7, Đuzelov 6,5 - Miladin 6,5 , Pirija 6,5 (od 71. Vuković -) , Musa 6,5, Carević 6,5, Jažić 6 - Bošnjak 7 (od 83. Bubalo -), Bilić 6,5 (od 75. Deranja -).</p>
<p>ZAGREB: Tomić 6 - Bulat 5, Perić 6, Pirić 6,5 (od 81. Štrok -) - Surać 5,5, Vejić 5,5 (od 68. Čačić -), Čižmek 6, Baturina 6,5, Rendulić 6 - Popović 5 (od 68. Franja -), Lovrek 6.</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 7. GLEDATELJA: 12000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bošnjak (7.), 2-0 Bubalo (9)4.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Đuzelov, Pirija, Veić, Pletikosa, Bošnjak</p>
<p>IGRAČ UTAKMICA:Stipe PLETIKOSA</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Cibona-VIP - Šanac-Karlovac 92-64</p>
<p>• SC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA-VIP - ŠANAC-KARLOVAC 92-64 (26-21, 53-32, 72-46)</p>
<p>CIBONA-VIP: Longin 8 (0-2), Kus 6 (1-2), Sesar 16 (2-3), Planinić, Prkačin 4 (0-2), Lee 11 (2-4), Pašalić, Skelin 17 (5-9), Awojobi 23 (5-7), Mamić 7, Nicević, Džidić.</p>
<p>ŠANAC-KARLOVAC: Mindoljević 2, Gašparović 14, Mimica 4 (2-4), Peris, Mitchell 10 (3-4), Žuža 17, Dokman, Češković, Szilvasy, Škero, Kilpatrick 17 (2-4).</p>
<p>SUCI: Tresoglavić (Osijek) i Vovk (Slavonski Brod). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tunji AWOJOBI. (mt)</p>
<p>Zadar - Hermes Analitica 89-79</p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR - HERMES ANALITICA 89-79 (25-14, 49-41, 77-52)</p>
<p>ZADAR: Knežević 4 (4-4), Marić, Baldwin 7 (3-4), Krunić 20 (5-5), Perinčić 9 (4-4), Vrsaljko 6 (2-2), Morović 5 (1-2), J. Ružić 11, Špalja 2, T. Ružić 13 (1-2), Mandeville 8, Pejčinović 4.</p>
<p>HERMES ANALITICA: Simović 5, Pešut 8, Pijaca 9 (1-3), Mravak 2, Vidaković 15 (2-2), Brdar 2 (2-2), Ninčević 5, Pehar 8 (2-3), Jerak 9 (1-2), Banović 8 (3-3), Brlobuš 8.</p>
<p>SUCI: Legović (Rijeka) i Basarić (Split). GLEDATELJA: 700.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Darko KRUNIĆ. (dž)</p>
<p>Svjetlost Brod - Zagreb 76-97</p>
<p>• Sportska dvorana Brod</p>
<p>SVJETLOST BROD - ZAGREB 76-97 (25-17, 43-41, 61-68)</p>
<p>SVJETLOST BROD: Norac 5 (0-2), Stipanović 16 (4-5), Terzić, Piplović 15, Nenadić, Štefanac, Dedić 4, Šimić, Pezer, Ćorić 6 (2-2), Helbich 10 (2-2), Kalaica 20 (7-8).</p>
<p>ZAGREB: Tomas 17, Tanta, Miljković 2, Blašković, Perinčić 17 (2-4), Marinović, Stojić 25 (8-8), Vukičević 16 (0-1), Garma, Daughtery 20 (4-4).</p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar) i Miščević (Sisak). GLEDATELJA: 900.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario STOJIĆ. (jš)</p>
<p>Sava osiguranje - Šibenik 95-90</p>
<p>• Dvorana »Dinko Lukarić«</p>
<p>SAVA OSIGURANJE - ŠIBENIK 95-90 (26-19, 51-35, 76-61)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 10, Whitfield 23 (3-3), Mezulić, Baždarić 11 (5-7), Byrne 16, Devčić, Budinić, Štimac 24 (9-9), Mance 11 (2-4), Karamatić, Velčić.</p>
<p>ŠIBENIK: Pestić 5, Matošin, Ivančić 2, Huljev 7 (4-4), Vidačak, Pešić 4 (2-4), Šarin 2, Maleš 4, Zemljić 40 (16-17), Kapov 26 (7-8).</p>
<p>SUCI: Krajnović (Osijek) i Anzulović (Zagreb). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Maurice WHITFIELD. (iv)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Gospićanke slavile u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - U posljednjoj utakmici 4. kola lige košarkašica Gospić '83 je na Pešćenici svladao Agram 107-84 (28-19, 48-42, 69-60). Gospićanke su tek u posljednjoj četvrtini slomile otpor »agramerki«.</p>
<p>l SŠD Pešćenica</p>
<p>AGRAM - GOSPIĆ '83 107-84 (28-19, 48-42, 69-60)</p>
<p>AGRAM: Gulin 29 (2-3), Garić 13 (3-4), Špehar, Gnječ, Vukres 3 (1-3), Nakić 4, Vladić 4 (0-2), Turkalj, Kraljev 21 (7-10), Mrković 10 (4-6)</p>
<p>GOSPIĆ 83: Valentić 2, Pešić 20 (7-8), A. Stilinović 2, Fredotović 22 (3-5), Rendulić, Duvančić 19 (1-1), Radaković, Trešnjić, Luketić 25 (5-6), V. Stilinović 2, Živković, Šoda 15 (1-1)</p>
<p>SUCI: Arar (Sl. Brod) i Holjevac (Sibinje). GLEDATELJA: 100</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Slavica LUKETIĆ</p>
<p>l Redoslijed: Croatia 8 bodova, Medveščak, Šibenik i Gospić 7, Mursa i Montmontaža po 6, Agram, Zadar i Splićanka 5, Salona 4. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Šarić se vraća u Ivry</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Hrvatski rukometaš, bivši reprezentativac Mirza Šarić rastao se sa španjolskim prvoligašem Caja Espańa Ademarom iz Leona i vratit će se u svoj bivši klub, francuski Ivry, gdje je bio prije tri godine. Naime, jednu je sezonu proveo u njemačkom Wuppertalu.</p>
<p>Šarić je raskinuo ugovor s Cajom Espańom, jer je bio nezadovoljan tretmanom u klubu, naime nije ga bilo u koncepciji trenera Manola Cadenasa Montańesa. No, i u klubu su povisili tonove, jer je bilo dogovoreno da će Šarić otići iz kluba ako ne zadovolji postavljene kriterije. A trener nije bio zadovoljan viđenim.</p>
<p>Obje su strane zadovoljne dogovorom, pa je Šarić odmah krenuo put Francuske i priključio se momčadi Ivrya. Za taj ga klub, kaže Šarić, vežu samo lijepe uspomene i veliko povjerenje.</p>
<p>Ovo nije prvi put da iz Caje Espańe igrači odlaze ovako, malo nakon početka sezone. Lani je Caja Espańa na isti način raskinula ugovor s Jugoslavenom Vojislavom Kraljićem. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sjajan start hrvatskih šahista</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> - Hrvatski šahisti i šahistice odlično su startali na 34. Olimpijadi u Istanbulu. U prvom kolu postigli su pobjede koje su se mogle samo priželjkivati. Šahistice Mirjana Medić, Vlasta Maček i Mara Jelica relativno lako su nadigrale reprezentaciju Irana s 3-0, a šahisti su poslije maratonske borbe pobijedili neobično čvrsti sastav Walesa s 3,5-0,5.</p>
<p>Velški orah lomili smo dugo, a za visoku pobjedu zaslužni su uporni i beskompromisni Zdenko Kožul, Ivan Morović i Ognjen Cvitan. I Nenad Šulava je u svom olimpijskom debiju maksimalno cijedio jednaku poziciju, ali nije uspio postići više od remija.</p>
<p>Ruski i mađarski šahisti opravdali su ulogu favorita, a Englezi i Kinezi izgubili su po pola boda protiv Albanije, odnosno Novog Zelanda. Kod šahistica, najveće favoritkinje postigle su maksimalne pobjede što najavljuje izjednačenu borbu za najsjajnije odličje.</p>
<p>• Važniji rezultati, šahisti: Rusija - Maroko 4-0, Albanija - Engleska 0,5-3,5, Mađarska - UAE 4-0, Novi Zeland - Kina 0,5-3,5, Izrael - Norveška 3,5-0,5, Andora - Ukrajina 0,5-3,5, HRVATSKA - Wales 3,5-0,5 (Kožul - Williams 1-0, Morović - Dineley 1-0, Cvitan - Varley 1-0, Šulava - Zeidler remis). Šahistice: Kina - Brazil 3-0, Finska - Gruzija 0-3, Rusija - Meksiko 3-0, HRVATSKA - Iran 3-0 (Medić - Salmanmahn 1-0, Maček - Navabi 1-0, Jelica - Khachatorian 1-0). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Jacque bolji od Japanaca</p>
<p>PHILLIP ISLAND, 29. listopada</p>
<p> - Posljednja utrka svjetskog prvenstva u motociklizmu razriješila je i preostalu dvojbu. I dok su Kenny Roberts (500 ccm) i Roberto Locatelli (125 ccm) svoje naslove svjetskih prvaka osigurali i prije »Quantas Grand Prixa« u Australiji, Francuz Olivier Jacque tek sad je osvojio svjetski naslov u klasi do 250 ccm.</p>
<p>U neizvjesnoj i krajnje napetoj utrci Francuz je dosegao svoj prvi naslov u karijeri doslovno u posljednjim metrima. Premda je Japanac Shinja Nakana (Yamaha) vodio praktički cijelu utrku njegov momčadski kolega u posljednjim je sekundama izbio na vodeću poziciju i prvi put u utrci poveo nekoliko metara prije cilja. Ovo je ujedno bio i njihov posljednji dvoboj u klasi do 250 ccm jer obojica iduće godine prelaze u najjači razred.</p>
<p>- Teško mi je sada govoriti. Za ovaj trenutak borio sam se pet godina i uspio sam. Mnogo toga se dogodilo u ovoj utrci, posebno u zadnjem krug,« kazao je Jacque, koji je prošlu sezonu okončao na drugom mjestu. Njegov suparnik, naravno nije bio previše »glagoljiv«. Svjetski naslov je bio toliko blizu, no ipak je završio u drugim rukama. »Deset metara prije cilja bio sam svjetski prvak. Dao sam sve od sebe no nisam uspio, izjavio je 23-godišnji Nakana. Treće mjesto pripalo je njegovom sunarodnjaku Dajiru Kati (Honda).U »kraljevskom razredu« gdje je Roberts prije dvije utrke osigurao naslov, prva tri mjesta osvojili su talijanski motociklisti. Slavio je Max Biaggi na Yamahi, ispred hondina dvojca Lorisa Capirossija i Valentina Rossia. I u najslabijem razredu (125 ccm) utrka na trkalištu Phillip Island odlučivala je samo o prestižu. Pobjedio je prvi put ove sezone Japanac Masao Azuma (Honda), ispred sunarodnjaka Youchia Uia (Derbi) te Nabore Uede (Honda).</p>
<p>• Rezultati klase do 500 ccm: 1. Biaggi (Ita/Yamaha) 42:29.792, 2. Capirossi (Ita/Honda) +0.182, 3. Rossi (Ita/Honda) +0.288, 4. Barros (Bra/Honda) +0.426, 5. McCoy (Aus/Yamaha) +1.885... Konačan redoslijed: 1. Roberts (SAD) 258 bodova, 2. Rossi (Ita) 209, 3. Biaggi (Ita) 170...</p>
<p>• Rezultati klase do 250 ccm: 1. Jacque (Fra/Yamaha) 39:19.795, 2. Nakano (Jap/Yamaha) +0.014, 3. Katoh (Jap/Honda) +14.525, 4. Ralf Waldmann (Njem/Aprilia) +14.556, 5. Marco Melandri (Ita/Aprilia) +30.945... Konačan redoslijed: 1. Jacque (Fra) 279, 2. Nakano (Jap) 272, 3. Daijiro Katoh (Jap) 259...</p>
<p>• Rezultati klase do 125 ccm: 1. Azuma (Jap/Honda) 39:09.128, 2. Ui (Jap/Derbi) +0.622, 3. Ueda (Jap/Honda) +4.088, 4. Alzamora (Špa/Honda) +4.170... Konačan redoslijed: 1. Locatelli (Ita) 230, 2. Ui (Jap) 217, 3. Alzamora (Špa) 203... (Reuter/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nastavljena sigetska agonija </p>
<p>Usprkos smjeni trenera i promjeni načina igre nogometaši Hrvatskog Dragovoljca nastavili seriju poraza / U prvenstvenom dvoboju u Sigetu pobijedila ih je vinkovačka Cibalia (2-0) </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Trenerska karijera Predraga Jurića zasjenjena je već na njenoj samo premijeri, i to već u 14. sekundi. Naime, nogometaši Cibalije u prvenstvenom su dvoboju pobijedili Hrvatski dragovoljac u Sigetu (2-0), te tako produžili agoniju »plavo-crnih«. Doduše, ovo je bila samo prvenstvena inauguracija Predraga Jurića u ulozi trenera, on je, naime, pravu premijeru svoje trenerske karijere imao na prethodnoj utakmici protiv Slaven Belupa u Koprivnici u domaćem Kupu.</p>
<p>Vinkovčani su u mrežu »dragovoljaca« zatresli već u 14. sekundi, tako da su domaći igrači praktički već na samom startu bili psihološki prilično uzdrmani. Smjena trenera i promjena sustava igre sa 4-4-2 na 3-5-2, nisu donijeli suviše pomaka u momčadi Hrvatskog dragovoljca. Bezidejnost i statičnost još uvijek vladaju sigetskim travnjakom. Zanimljivo je, međutim, da se »plavo-crni« gotovo u svakoj utakmici, kao po pravilu, počinju buditi tek sredinom drugog poluvremena, a u to se vrijeme obično nalaze u rezultatskoj negativi. Tako je bilo i protiv Vinkovčana. </p>
<p>Cibalija je povela već u prvom napadu. Grgić je utrčao u kazneni prostor, sa sedam metara uputio loptu prema vratima, Čavlina je ramenom okrznuo loptu, ali ona je odskakutala u mrežu. Netko od obrambenih igrača »dragovoljca« pokušao je izbiti loptu, ali nije uspio. Već u desetoj minuti utakmice Jurić je morao učiniti prvu zamjenu, umjesto ozlijeđenog Bošnjaka na mjestu zadnjeg veznog postavio je Bernarda Gulića. No, u 32. minuti Cibalija je već vodila 2-0. Pavličić je iz slobodnog udarca s lijeve strane ubacio loptu u kazneni prostor, a Tkalčević u skoku pogodio same rašlje.</p>
<p>Jurić je u drugom dijelu načinio radikalne rezove - Miletića je transferirao u ulogu posljednjeg čovjeka obrane, dok je Petrovića odaslao u vezni red. Kreatora igre Lalića zamijenio je nešto živahnijim Bodulom, dok je u napadu uskrsnuo Čalo.</p>
<p>U takvoj podjeli zadataka igra »dragovoljaca« postala je agresivnija i maštovitija, ali i - otvorenija. To je, jasno, Cibaliji davalo više prostora, pa su tako Ratković i Antić dva put izbili sami pred domaćeg vratara, koji je ovog puta sačuvao mrežu. </p>
<p>Pokušaj Kiseljaka i slobodni udarac Gulića u slijedećoj akciji jedini su potezi domaće momčadi, koji su izmamili pljesak publike. Ipak, konačni pljesak na kraju je ipak pripao Cibaliji...</p>
<p>• Igralište u Sigetu</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - CIBALIA 0-2 (0-2)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 6 - Petrović 5,5, Vukojević 5, Kablar 5 - Katulić 5, Lalić 5,5 (od 55. Bodul 6), Bošnjak - (od 11. Gulić 5,5), Miletić 5,5, Andračić 5 - Kiseljak 5, Lovreković 5 (od 55. Čalo 5).</p>
<p>CIBALIA: Marić 6 - Leutar 6, Tkalčević 7, Pernar 6,5 - Dabro 6, Ivezić 6 (od 71. Antić 6), Pavličić 6,5 (od 58. Ratković 6), M. Jurić 6, Križanović 6,5, Rimac 7 - Grgić 7.</p>
<p>SUDAC: Šunjić (Split) 6,5. GLEDATELJA: 300.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Grgić (1.), 0-2 Tkalčević (32.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Križanović, Dabro, Kablar, Miletić, Ratković.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor TKALČEVIĆ. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Uvjerljiva pobjeda neuvjerljivog Osijeka</p>
<p>OSIJEK, 29. listopada</p>
<p> - Dogodilo se ono što su poznavatelji nogometnih prilika u gradu na Dravi i predmnijevali. Poslije europskih izazova, ali i u nastavku dvomjesečne serije nastupa bez poraza, nogometaši Osijeka u nedjelju nisu ponovili igru iz prethodnih nastupa. Ipak, Mršićev sastav postigao je novu i to uvjerjlivu 3-0 pobjedu protiv Slaven Belupa, te zadržao vodeću poziciju u državnom prvenstvu, što je za stanovnike Gradskog vrta ipak najvažnije. </p>
<p>Osječani su nastupili bez glavnog konstruktora igre Nenada Bjelice (izostali su i Neretljak i Gašpar) što se itekako odrazilo na kvalitetu igre osječke momčadi koja je bila neusporedivo slabija od konačnog rezultata. Osijek je poveo veoma rano, već u devetoj minuti. Na 25 metara od vratiju Slaven Belupa prekršajem je zaustavljen Turković. Slobodan udarac izveo je Beširević i lijevom nogom preko živog zida poslao loptu u lijevi gornji kut - 1-0. </p>
<p>Pokušaji Kacića i Amižića bili su preslabi projektili za vratara Balića, a koprivnički »farmaceuti« u početnom razdoblju bili su dosta rezervirani. Kasnije, postupno se izjednačavala situacija na sredini terena, a završnica prvog poluvremena čak je protekla u znaku inicijative gostujućih »plavih«. Baš tada Slaven Belupo imao je dvije lijepe prilike. Crnac je u 38. minuti glavom šutirao poslije kornera s desne strane, a dvije minute kasnije u dotad najljepšoj situaciji našao se golgeter lige Dodik, međutim, nije uspio nadmudriti istrčalog Balića.</p>
<p>Budući da u prvom dijelu igra domaćih nije bila na očekivanoj razini, trener Mršić odlučio se za rošadu, Grnja je raspoređen na novo »radno mjesto«, na desni bok, a Prišć je otišao u sredinu. Pokazalo se kasnije, bio je to dobar potez stratega osječkog prvoligaša. Po jednu priliku na početku drugog poluvremena imali su i gosti i domaći. U 48. minuti Crnac je u posljednjem trenutku blokirao pokušaj Vuke, a dvije minute kasnije centrirao je Mužek, ali je Dodik s pet metara reagirao loše i poslao loptu preko grede.</p>
<p>U drugom poluvremenu igralo se potpuno ravnopravno, a nakane gostiju da pokušaju poravnati najbolje je oslikao potez trenera Frančića koji je u 57. minuti ubacio na teren i trećeg napadača. Uz Dodika i Jurčeca, igrao je u vršku napada Geršak, no ma nesreću gostiju ne zadugo, jer se ozlijedio pa je morao napustiti teren. </p>
<p>Otvorena igra Koprivničana ostavljala je, na drugoj strani terena, dosta prostora za napade Osijeka. To su domaći znali iskoristiti i u 60. minuti povisili su na 2-0. Marijan Vuka na desnoj strani prevario je Stipu Bošnjaka, a onda idealno po zemlji centrirao. Na bližu stativu natrčao je Mitu promijenio smjer lopti koja je završala u donjem desnom kutu. </p>
<p>Ni to nije bilo sve iako bi se Osječani nakon nedjeljne partije zadovoljili da je već tada Šupraha označio kraj. No, gledatelji su tek u završnici vidjeli najljepšu akciju utakmice. Po lijevoj strani je kao brzi vlak prošao Beširević i iz trka centrirao. U 16-ercu Slaven Belupa Vuka je smirio loptu i onda lijevom nogom pogodio desni gornji kut. </p>
<p>• Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK - SLAVEN BELUPO 3-0 (1-0)</p>
<p>OSIJEK: Balić 7, Prišć 6,5, Zebić 6,5, Vuica 6, Beljan 7, Ergović 6, Beširević 7,5, Brkić 6 (od 85. Jukić -), Turković 6 (od 41. M. Vuka 6,5), Grnja 6, Mitu 7 (od 88. Mijatović -).</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 5, Brgles 5,5, (od 57. Geršak -, od 79. Radiček -), Amižić 6, Crnac 6, S. Bošnjak 6, Kacić 5,5, Mavriček 5 (od 70. Kovačević 5), Mužek 5,5, Dodik 5, Posavec 6,5, Jurčec 6.</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Split) 7. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Beširević (9.), 2-0 Mitu (60.), 3-0 M. Vuka (85.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: M. Vuka, Beljan, Kovačević</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bakir BEŠIREVIĆ </p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Slavica sačuvao bodove Šibenčanima</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 29. listopada</p>
<p> - Marsonia i Šibenik su u utakmicu u kojoj su na koncu sretniji bili gosti i pobijedili sa 1-0 (1-0) ušli bez nekolicine najavljenih igrača. Kod gostiju nije bilo Pranjića, a kod Marsonije Ostojića i Regvara. Budući da je dvoboj sa Šibenikom Marsoniji bio posljednji vlak za hvatanje priključka za ostalim klubovima, počelo je prigodom Olića, ali njegov šut završio je u rukama vratara Slavice. </p>
<p>Nešto kasnije zaprijetio je Tadić, međutim, njegov udarac glavom završio je na gornjoj vratnici, a minutu nakon toga i Petrović je šutirao, no dobar udarac sa 20-ak metara završava pokraj lijeve vratnice gostujućeg gola. Najveću prigodu u prvom dijelu za domaće imao je Tomas, čiji je udarac glavom nakon kornera Brnjića završio malo iznad gola vratara Slavice. Marsonia je bila ta koja je napadala, imala je više loptu u svom posjedu, ali je njena igra završavala pred gostujućim kaznenim prostorom. </p>
<p>Šibenik se orijentirao na »kontre« i u 42. minuti iz svoje jedine prigode u prvom dijelu došao do vodstva. Krpan je s lijeve strane ubacio pred gol, a Vuković je bio brži od obrane Marsonije i uspio s 11 metara ubaciti loptu u lijevi kut nemoćnog vratara Jozića. </p>
<p>U drugome dijelu Šibenik je u 58. minuti propustio čistu prigodu, kada je Vuković pobjegao Tadiću, ubacio Matasu, a ovaj s pet metara promašio prazan gol. Kako to obično biva u nogometu, kazna je uslijedila u slijedećem napadu. Petrović je glavom pred golom Šibenika pogodio Milasa u ruku, a sudac Komar je pokazao na jedanaesterac. Olić je šutirao u lijevi donji kut, a Slavica obranio. </p>
<p>Tako je Marsonia propustila veliku prigodu da iz kaznenog udarca dođe do poravnanja, a sve ostalo do kraja utakmice bilo je u znaku domaćina koji su tražili put do pogotka, međutim nisu ga uspjeli naći. Šibenik se uspijevao dobro braniti, na kraju i obraniti. Po igri nezasluženo, jer je Marsonia bila tijekom 90 minuta bolja, međutim, nogomet se igra za golove i bodove. </p>
<p>• Stadion uz Savu </p>
<p>MARSONIA - ŠIBENIK (0-1) 0-1</p>
<p>MARSONIJA: Jozić 6, Petrović 6, Bjelić 5 (od 71. Cesarec), Tadić 5,5, Rosandić 6, Pinturić 6, Tomas 5,5, Kopić 5,5, Olić 5, Brnjić 5, Alić 5,5 (od 66. Lončarević -). </p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 7, Bedeković 6, Krpan 7 (od 76. Lalić -), Kulešević 6, Bakula 6,5, Vlastelica 6,5, Karabeg 6,5, Milas 6, Vuković 6,5 (od 88. Vincelj -), Jović 6,5, Matas 6 (od 59. Ljubobratović 6).</p>
<p>SUDAC: Komar 7 (Zdenci Brdovečki). GLEDATELJA: 1500</p>
<p>STRIJELAC: 0-1 Vuković (42.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Alić, Brnjić, Pinturić, Tomas, Krpan, Karabeg, Kulešević</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran SLAVICA </p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Balaban: Vrlo sam razočaran</p>
<p>Nadao sam se da ću igrati u Parmi, ali trener me ipak izostavio. Razočaran sam zbog toga, trener je ipak imao svoju viziju i ja to poštujem / Rijeka je znatno oslabljena u odnosu na prošlu sezonu, protiv nas će vjerojatno igrati zatvorenije i mislim da ćemo, s obzirom na našu kvalitetu pobijediti, kaže Dinamov napadač Boško Balaban uoči prvenstvenog dvoboja s Rijekom u ponedjeljak u Maksimiru (17 sati) </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Uz Dinamovo ime u posljednje vrijeme sve se češće pojavljuje i pojam - krize. Serija slabih igara kulminirala je posljednjom utakmicom u Parmi i definitivno je jasno da je na maksimirskom travnjaku nužna određena korektura. Hoće li ona donijeti rezultata, nazrijet ćemo možda već u ponedjeljak kada Dinamu u goste u prvenstvenom dvoboju dolazi Rijeka (17 sati).</p>
<p>Naravno, poraz u Parmi, sam po sebi, ne možemo okarakterizirati suviše velikim neuspjehom, s obzirom da je ovdje riječ o jednoj od najboljih talijanskih momčadi. Jasno, protiv takvog suparnika nikako nije sramota izgubiti... No, u svemu tome postoji i drugi kut gledanja. Parma je, naime, bez obzira na svoje karizmatično ime, protiv Dinama igrala - loše. U toj utakmici nije potvrdila svoju veličinu i pravi rejting. Zagrepčani su, pak, i protiv takve Parme primili dva pogotka, »lagano« izgubili utakmicu i jednostavno nisu uspjeli adekvatno parirati domaćinu.</p>
<p>Nije, međutim, samo gostovanje u Parmi detalj koji sugerira na povratak krize. Dinamo je i na prethodne dvije utakmice, protiv Čakovca i Cibalije u gostima također bio vrlo inertan, iako je u oba navrata uspio izvući bod. U svakom slučaju, neuspjesi u Čakovcu i Vinkovcima odgurnuli su Dinamo na drugo mjesto prvenstvene ljestvice, iza Osijeka. </p>
<p>Jasno, igrači se u pokušaju traženja alibija za slabije nastupe s pravom mogu pozvati na kaotično financijsko stanje kluba i na činjenicu da je sam opstanak Dinama kao nogometnog kluba još uvijek vrlo neizvjestan. A, u takvoj situaciji sasvim sigurno nije lako igrati. Doduše, Dinamov direktor Velimir Zajec nekoliko je puta naglasio kako ubuduće takva opravdanja neće prihvaćati. </p>
<p>U svakom slučaju, u takvoj situaciji i takvom Dinamu u goste dolazi donedavno jaka Rijeka. No, i Riječani su ove sezone negdje »zagubili« svoj nogometni identitet. U 12 prvenstvenih utakmica upisali su tek dvije pobjede, uz šest poraza, a takav učinak nikome ne može uliti niti mrvicu strahopoštovanja. </p>
<p>- Mislim da je Rijeka u ovoj sezoni jako oslabljena i da je Dinamo u ovom trenutku znatno bolji, naglasio je donedavni napadač Rijeke, a sada jedan od glavnih oslonaca zagrebačke momčadi, Boško Balaban.- U ovome trenutku mi smo puno kvalitetniji od Rijeke, imamo više kvalitetnih pojedinaca i uvjeren sam da ćemo u ponedjeljak pobijediti u Maksimiru.</p>
<p>• Iako je sastav Rijeke znatno izmijenjen u odnosu na prošlu sezonu, vi ih osobno dosta dobro poznajete, tako da vas vjerojatno i ne mogu posebno iznenaditi...</p>
<p>- Je, poznajem ih. Mislim da će Rijeka, kao i većina ostalih momčadi, protiv nas zaigrati zatvorenije. Povući će se na 20-30 metara od vrata i čekati svoju priliku u kontranapadima. </p>
<p>• Takvu igru suparnika očekivali ste i na gostovanju u Čakovcu, pa su vas Čakovčani od prve minute žestoko napali?</p>
<p>- Točno je, ali zna se da nije isto igrati u Čakovcu i na Maksimiru. To su ipak dvije različite situacije. Vidljivo je da je nama znatno teže igrati na gostujućem terenu, što su pokazali i posljednji rezultati. No, mislim da u Zagrebu nećemo imati nikakvih problema. </p>
<p>• Mnogi igrači tvrde da se u ovoj situaciji ne mogu potpuno koncentrirati na nogomet?</p>
<p>- Nismo u situaciji birati. Nogometaši smo i jednostavno se moramo okrenuti nogometu. Dakle, nije pitanje je li možemo, nego - moramo. Nogomet je naš život. Igramo zbog sebe i zbog navijača, zbog nikog drugog. Gdje bi nogomet stigao kada bismo i mi nogometaši dignuli ruke od svega? </p>
<p>• Na posljednjoj utakmicu u Parmi trener Vlak vas je držao na klupi. Jeste li jako razočarani?</p>
<p>- Naravno da sam razočaran, nisam se tome nadao. Moj komentar na Dinamovu igru u Parmi, ne, ne bih to komentirao. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni sa svojom formom. Možda Vas je ona zadržala na klupi?</p>
<p>- Nisam u potpunosti zadovoljan s formom, imao sam problema i s ozljedom... Ipak, nadao sam se da ću zaigrati u Parmi, da ću odigrati barem nešto. Ipak, trener je imao svoju viziju i ja to poštujem. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Što ako se na natječaj javi - Blažević?</p>
<p>SPLIT, 29. listopada</p>
<p> - Je li izbor novog izbornika najboljih hrvatskih nogometaša šaljiva igra niske komedije. Naime, nakon odlaska Miroslava Ćire Blaževića Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza našao se u neubranom grožđu jer mora pronaći trenera koji će odvesti Hrvatsku na Svjetsko prvenstvo u Japan i Južnu Koreju 2002. godine. A to nije nimalo lako. </p>
<p>Kako su se do sada članovi Izvršnog odbora HNS-a uglavnom, osim u doba predsjedavanja Branka Mikše, skrivali iza Blaževića, tako ni sad nisu željeli preuzeti odgovornost za svoje odluke. Izlaz su pronašli u krilatici Winstona Churchilla - ako želiš dojam da se nešto radi a da se ne napravi ništa osnuj komisiju! </p>
<p> A stručna komisija se i nešto potrudila te odredila kriterije za izbor novog izbornika. Tako će u slučaju neuspjeha opet isplivati - kolektivna odgovornost. Tko, pak, želi i misli da je on pravi kandidat treba se samo javiti na javni natječaj, pa ako ima dobar »curiculum vitae« dobit će čast kormilariti hrvatskim nogometom. Teško je za vjerovati da će se na natječaj javiti i jedan trener koji drži do svojih rezultata i svog rada. Zacijelo da kod takvog izbora neće u obzir ući najkvalitetniji treneri, već samo oni mlađi, nadobudniji... </p>
<p> Čak, štoviše, komisija bi mogla upasti u zamku svojih kriterija, jer što ako se na natječaj javi Ćiro Blažević. S osvojenim trećim mjestom na svijetu sigurno bi bio kandidat broj jedan. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Janica će opet biti strašna</p>
<p>Prije ozljede, Janica je bila vitez koji se na konju borio s protivnikom i pobjeđivao ga. Onda je vitez pao s konja, ali se nastavio boriti, no jasno je da je bio u podređenom položaju. No, sad je vitez opet na konju i opet je opasan, kaže Ante Kostelić, otac naše najbolje skijašice Janice, koja se sjajno vratila na stazu i u prvom veleslalomu sezone bila 12.</p>
<p>SÖLDEN, 29. listopada (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Nema sumnje, konkurencija će ponovno strahovati zbog Janice Kostelić. Ozljedu koljena, zbog koje nije vozila utrke 10 mjeseci, sanirala je gotovo u potpunosti i njen povratak u svjetsku skijašku elitu više nije dvojben. Dvanaesto mjesto koje je zauzela u prvom veleslalomu sezone, u subotu u austrijskom Söldenu, donijelo joj je prva 22 boda u poretku za Svjetski kup, no još više samopouzdanje i vjeru da njena karijera zbog ozljede ipak nije ugrožena.</p>
<p>- Prije ozljede, Janica je bila vitez koji se na konju borio s protivnikom i pobjeđivao ga. Onda je vitez pao s konja, ali se nastavio boriti, no jasno je da je bio u podređenom položaju. No, sad je vitez opet na konju i opet je opasan, govorio je nakon utrke Ante Kostelić, otac najbolje hrvatske skijašice, koji nije imao ni malo predaha od silnih čestitki koje je dobivao sa svih strana. - Znam, bit će sad kod nas onih koji će reći »12. mjesto, pa zar je to uspjeh«, no takvi me ne zanimaju. Važni su oni koji se razumiju u skijanje i znaju kako se teško vratiti nakon ovako teške ozljede.</p>
<p>Ledenjak iznad Söldena, do kojeg se stiže nakon 12 kilometara serpentina uz konstatni uspon od 12 posto (nadmorska visina je nešto manja od 2700 m) donio je Janici Kostelić ispunjenje jedine želje s kojom je startala u novu sezonu - ući u drugu vožnju. Za skijašicu koja je prošle sezone do ozljede bila sjajna i koja je, uostalom, vodila u ukupnom poretku Svjetskog kupa, to ne izgleda kao posebno zahtjevna želja. No, nakon 10 mjeseci bez utrka i potpuno uništenih ligamenata koljena...</p>
<p>- Veoma sam iznenađen. Prije utrke jedva da bih joj prognozirao plasman među prvih 30, dakle ulazak u drugu vožnju, jer znam da oporavak nakon ozljede kakvu je Janica imala traje dugo. Ne samo rehabilitacija koljena, nego i ono u glavi što ide uz to. Takve situacije obično završavaju da se u sljedećoj sezoni vrate, ili se ne vrate nikad, kaže direktor slovenske reprezentacije, Tone Vogrinec. - A ovo što je Janica napravila pokazuje da je glavu već sredila. Odnosno, možda ima još malo straha da se ozljeda ne ponovi, no očito da je fenomen Kostelić toliko jak da je glavninu već napravila. U slalomu će joj biti još lakše, jer će trpjeti manje bolova nego u veleslalomu. Ovdje je veća brzina, više otklizavanja.</p>
<p>Janica se ozlijedila na treningu spusta u St. Moritzu u prosincu prošle godine i, po svemu sudeći, ta će disciplina biti posljednja na njezinoj listi prioriteta. S tim se slaže i Vogrinec:</p>
<p>- Na početku ne bih inzistirao na spustu, ali ne bih bio ni za to da ga definitivno izbaci. Važno je da ona definitivno utvrdi poziciju u veleslalomu i slalomu, a kad bolovi nestanu, može krenuti i na brze discipline. Ženski spustovi nisu teški kao muški, osim onoga St. Moritza prošle godine, koji je bio ekstreman. Sigurno je da ona ne želi da joj se ponovno dogodi nesreća, no Janica će opet biti dobra, rekao je Vogrinec.</p>
<p>Samo nekoliko sati nakon subotnje utrke Janica Kostelić i popratna ekipa otputovali su u austrijski Hintertux, gdje će nastaviti s pripremama. Sljedeća utrka je za tri tjedna u američkom Park Cityju, gdje će se voziti slalom i veleslalom.</p>
<p>- Drugi će se sad malo odmarati, a mi idemo dalje trenirati. Za mjesec dana ozljeda će biti još dalje od Janice i ona može samo napredovati, reći će Ante Kostelić.</p>
<p>Vedran Pavlek, direktor hrvatske reprezentacije, također nije skrivao zadovoljstvo Janičinim rezultatom. A u njenoj je vožnji vidio još mnogo rezerve.</p>
<p>- Uoči Park Cityja, nije moglo biti bolje. Janica je bila 12., a za sedmim mjesto zaostala je 19 stotinki sekunde. Definitivno je vozila s velikom rezervom, što je i razumljivo, jer se nakon onako teške ozljede nije lako vratiti. No, još kad popravi start, zapravo vožnju u prvom dijelu staze u kojem je pomalo uspavana, bit će strašna, najavio je Pavlek.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Tata Ivica je sve dobro primio«</p>
<p>Odbojkaško-košarkaška ljubavna priča Barbare Jelić i Tomislava Ružića danima ne silazi s novinskih stupaca / Otkako je objavljeno da je Barbara trudna, svi se raspituju o planovima mladog para, koji je odlučio vjenčati se i živjeti u Zadru </p>
<p>ZADAR, 29. listopada</p>
<p> - Odbojkašica Barbara Jelić i njezin budući suprug Tomislav Ružić, košarkaš Zadra, i dalje izazivaju pozornost javnosti svojom sportsko-ljubavnom vezom, posebice otkako je objavljeno da će par, u lipnju iduće godine, dobiti dijete.</p>
<p>Dan kad je Barbari potvrđeno da je trudna ostat će joj u sjećanju i po tome što je gotovo u isto vrijeme čekala vizu za odlazak u Italiju, u svoj novi klub iz Modene. Međutim, brže je stigao liječnički nalaz i Barbara je u trenu promijenila planove. Umjesto u Italiju, otišla je u Zadar kako bi radosnu vijest podijelila s Tomislavom. </p>
<p>Istodobno, vijest je objavljena u novinama, čime je sužen prostor za bilo kakvo »nesportsko« zadiranje u njihovu privatnost. </p>
<p>- Zašto bismo krili, ionako bi se sve saznalo na ovaj ili onaj način! Zar bi bilo lijepo da vaši kolege prepisuju iz talijanskih novina i slažu kojekakve priče i kombinacije? Izdržat ćemo pritisak javnosti, bolje da sve traje sedam dana nego da se mjesecima povlačimo po novinama, kaže Barbara.</p>
<p>S obzirom da je riječ o jednoj od najboljih svjetskih odbojkašica, nova je situacija pobudila zanimanje odbojkaških stručnjaka, čelnika klubova i Hrvatskog odbojkaškog saveza. Među prvima se oglasio Livio Tončinić, predsjednik HRS-a, po mnogima nespretnom izjavom kako je »Barbara neozbiljna«.</p>
<p>- Čula sam nešto, ali i pročitala kako je isto demantirao, upravo u Vjesniku. Zapravo, to ni ne želim komentirati, mene to ne zanima, jasna je Barbara.</p>
<p>Barbarina je trudnoća najviše iznenadila njezin novi klub, Edison iz Modene, jer od angažmana neće biti ništa.</p>
<p>- Nije im svejedno, ostali su bez najbolje igračice, ali što se može. Hoću li ovu godinu ugovora odraditi naknadno još ne znam, o tome nismo razgovarali, to je posao moga menedžera. I inače ugovore potpisujem samo na jednu sezonu, iako bi svi željeli duže. Ali, ja to ne želim, ističe Barbara.</p>
<p>Jasno, i reprezentativne su obveze sad u drugom planu, na prvom je mjestu obiteljski život. U svakom slučaju (planirano ili ne), Barbara se ipak na vrijeme može priključiti izabranoj vrsti kako bi odradila pripreme za Europsko prvenstvo, u rujnu 2001. godine.</p>
<p>- Moguće je, sve ovisi o tome kako ću podnijeti trudnoću i kako će proći prvi mjeseci nakon poroda. Želja postoji, sve ovisi o meni, razmišlja Barbara.</p>
<p>A kako je njezin otac i izbornik Ivica Jelić primio vijest? Vjerujemo da mu nisu previše poremećeni planovi oko reprezentacije i EP...</p>
<p>- Tata je sve dobro primio iako je, kao i ja i Tomislav, u početku bio iznenađen. Sad je sve u redu, i s obiteljske i s reprezentativne strane, napominje Barbara. </p>
<p>Prema Barbarinim riječima, suigračice iz reprezentacije s velikim su oduševljenjem primile novost.</p>
<p>- Super, pola njih je plakalo od sreće, iskreno će Barbara.</p>
<p>Ne treba posebno isticati da je gotovo identičnu situaciju imao i Tomislav među suigračima iz Zadra.</p>
<p>- Drago im je, grlili su me, normalno su tu primili. Zasad je sve po starom, treba pričekati da se beba rodi, pa ćemo tek onda vidjeti kako uskladiti obiteljski život sa sportskim obvezama, mojim i Barbarinim, kaže Tomislav Ružić.</p>
<p>Sportski parovi nisu rijetkost, kao ni druženje sportaša, pa nije čudno što je Barbara za vjenčanu kumu izabrala »cimericu« iz reprezentacije Mariju Anzulović (također suprugu košarkaša, Dražena), dok Tomislav još nije odlučio tko će mu biti kum. Jedno je sigurno: vjenčanje će biti u Zadru, gdje namjeravaju i živjeti.</p>
<p>- Uvijek sam govorila kako ne bih mogla živjeti nigdje nego u Zagrebu, ali nakon dolaska u Zadar razmišljam drukčije, priznaje Barbara.</p>
<p>O planovima nakon povratka na parket Barbara zasad ne razmišlja, ističući kako bi bilo dobro da ona i Tomica, ako bude moguće, nađu angažman u istom gradu, bilo kod nas ili negdje u Europi. Na prijedlog da to budu Mladost i Cibona, hitro su odgovorili u glas.</p>
<p>- Ne dolazi u obzir, u Mladost nikad više, izričita je Barbara.</p>
<p>A Tomislav je dodao:</p>
<p>- Cibona nije karta na koju bih zaigrao. </p>
<p>Istina, jednom je bio u igri, ali do Draženove je dvorane trebao preko Maksimira što mu nije odgovaralo, na neki ga je način i naljutilo. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Splićani naučili lekciju i pobijedili</p>
<p>Uvjerljivijom igrom nego što to sugerira rezultat 97-87 (53-44) svladali su košarkaši Split-CO momčad Zrinjevca u dvoboju 4. prvenstvenog kola / Iz Zrinjevčeva autobusa ukradena oprema, pa su Zagrepčani odigrali utakmicu u rezervnim dresovima Splita</p>
<p>SPLIT, 29. listopada</p>
<p> - Košarkaši Split-Croatia osiguranja naučili su prošlu subotu lekciju kada ih je na Gripama pobijedio Zagreb. Ove nedjelje, lakše nego to krajnji rezultat pokazuje, su pobijedili Zrinjevac 97-87 (53-44). Prva četvrtina je prošla u izjednačenoj igri. »Žuti« mogu zahvaliti Vujčićevoj trici sa 20-ak metara koja im je donijela prednost od pet poena. No u drugoj četvrtini su se razmahali i poveli s 41-27. U tom dijelu igru tek manjih problema su imali kada bi Zrinjevac postavio zonsku obranu. No visoki igrači Splita bili su za »vrtlare« nezaustavljivi i nisu ih previše respektirali. Tako su Vujčić, Poljak i Žižić od 87 poena zajedno postigli čak 59.</p>
<p>U trećem razdoblju igre Splićani su poveli sa 20-ak razlike pa je trener Jasmin Repeša u posljednjoj četvrtini pružio prigodu igračima s klupe. U posljednjem dijelu popustio je elan domaćina, pa su gosti iz Zagreba uspjeli poraz svesti na prihvatljive razmjere.</p>
<p>No, neće zbog toga Zrinjevac dugo pamtiti putovanje u Split. Naime, iz njihovog autobusa ispred hotela Jadran ukradena im je kompletna oprema, pa su utakmicu odigrali u rezervnim crnim dresovima Splita.</p>
<p>Trener Splita Jasmin Repeša, nakon susreta je kazao: </p>
<p>- Ne mogu se pomiriti s činjenicom da smo u ovom dvoboju primili čak 87 koševa. Nedostajao je radni moment ove momčadi. Zadovoljan sam što smo sačuvali Grgurevića koji je u dvoboju s Panathinaikosom ozljedio prepone, on nam je važniji za susret u srijedu s Albom. Ovaj klub danas više ne može igračima davati kredit nauštrb rezultata. Svi igrači moraju ispunjavati zadatke i sudjelovati u stvaranju rezultata, veli Repeša.</p>
<p>Trener Zrinjevca Ivan Sunara bio je razočaran.</p>
<p>- Moja momčad nije ispunila ono što sam očekivao. Istina, igrali smo protiv bolje ekipe, ali smo je previše respektirali i tako omogućili laganu pobjedu Splitu, rekao je Sunara.</p>
<p>• Dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT-CROATIA OSIGURANJE - ZRINJEVAC 97-87 (28-22, 53-44, 71-60)</p>
<p>SPLIT-CO: Subotić 14 (3-4), Gregov, Tomeljak, Vujčić 21 (4-6), Žižić 23 (1-1), Rencher 7 (2-2), Ukić, Poljak 15 (5-5), Pašalić, Grgurević, Land 10 (2-2), Badžim 7</p>
<p>ZRINJEVAC: I. Morić, Jelaska, Dujmović 4 (1-4), M. Morić 9 (2-3), Malić 8 (1-3), Swanson 20 (4-5), Smiljanić 11 (2-2), Livaić 5 (1-1), Bond 9 (3-3), Čolak 13 (4-4), Rozić 8 (0-1) Spudić</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac) i Medan (Dubrovnik). GLEDATELJA: 800</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrije ŽIŽIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Clinton ublažio sankcije Castrovoj Kubi </p>
<p>WASHINGTON/CARACAS, 29. listopada</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton u subotu je potpisao zakon kojim se nakon gotovo 40 godina ublažava embargo prema Kubi time što se dopušta prodaja prehrambenih i medicinskih proizvoda. Učinak zakona, međutim, mogao bi izazvati kubansko protivljenje jer je Kuba izjavila kako, budući da novi zakon sadrži ograničenja u području turizma i financija, neće kupiti nijedan američki aspirin i nijedno zrno pšenice. Izglede na uspjeh otežava i obnovljeni sukob oko kubanskih sredstava zamrznutih u američkim bankama. Taj je zakon, inače, rezultat dugogodišnjeg lobiranja američkih farmera i farmaceutske industrije koji žele osvojiti nova tržišta. </p>
<p>Clinton je izrazio nezadovoljstvo nekim odredbama zakona, ustvrdivši da će zbog njih »obiteljskim gospodarstvima biti praktički nemoguće osigurati sredstva koja bi omogućila takvu prodaju«, ali ga je ipak odlučio potpisati procijenivši da je »u interesu američkog naroda«. </p>
<p>Vijest da je američki predsjednik potpisao zakon o djelomičnom ukidanju sankcija zatekla je Castra u službenom posjetu Caracasu, gdje s venezuelanskim predsjednikom Hugom Chávezom dogovara strategiju stvaranja novog središta u regiji koje će se suprotstavljati utjecaju Sjedinjenih Država. Dvojica državnika predvodila su timove svojih zemalja na nedjeljnoj prijateljskoj utakmici baseballa u kojoj je Kuba uvjerljivo pobijedila. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kirgistan bira predsjednika</p>
<p>BIŠKEK, 29. listopada</p>
<p> - Građani bivše sovjetske republike Kirgistan izašli su u nedjelju ujutro na predsjedničke izbore na kojima se očekuje pobjeda sadašnjeg predsjednika Askara Akajeva.</p>
<p> Birači će moći izabrati jednog od šest niže navedenih kandidata: Askar Akajev (56) obnaša dužnost predsjednika otkad je Kirgistan proglasio neovisnost od Sovjetskog Saveza 1991. Nekoć je smatran najdemokratičnijim čelnikom u središnjoj Aziji, ali pokazuje sve veću odlučnost da se održi na vlasti. Očekuje se da će bez većih problema pobijediti na izborima. Melis Ešimkanov (38) najmlađi je kandidat, novinar je i pripadnik oporbene narodne stranke. Tursunbai Bakir-Uulu (42), iz Neovisne stranke Kirgistana zagovara stvaranje sekularne muslimanske države. Almazbek Atambajev (44) je industrijalac koji kritizira vladu jer nije suzbila korupciju. Zagovara radikalnu tržišnu reformu. Omurbek Tekebajev (42), potpredsjednik je gornjeg doma parlamenta i vođa oporbenih socijalista. Tursunbek Akunov (41) je neovisni kandidat i borac za ljudska prava. Zagovara postupne političke i gospodarske reforme. Konačni rezultati očekuju se u ponedjeljak poslijepodne. Izbore promatraju domaće i međunarodne skupine, uključujući OESS. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Njemačka tuži SAD Međunarodnom sudu u Haagu zbog smrtne kazne braći LaGrand</p>
<p>Njemačka će pokušati dokazati da je nepoštivanje međunarodnog prava od SAD-a glavnim uzrokom izvršenja smrtne kazne nad braćom LaGrand / Trenutačno u američkim zatvorima na izvršenje smrtne kazne čekaju još dva njemačka državljana čiju sudbinu Berlin ne želi prepustiti hirovima američkog pravosuđa.</p>
<p>BERLIN, 29. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka vlada je pred Međunarodnim sudom u Den Haagu podigla optužnicu protiv Sjedinjenih Američkih Država zbog grube povrede međunarodnog prava u slučaju pogubljenja dvojice njemačkih državljana početkom 1999. godine. Njemačka, koja je dosad samo jednom, prije 33 godina, zbog teritorijalnog nesporazuma s Danskom izišla pred Haaški sud, optužuje SAD da su braći Walteru i Karlu LaGrandu uskratili pravnu pomoć te da o uhićenju nisu obavijestili njemačko veleposlanstvo u Washingtonu, na što obavezuje Bečki sporazum o konzularnim odnosima od 1963. čiji potpisnik je i Amerika. </p>
<p>Njemačko diplomatsko predstavništvo u Los Angelesu je tek 1992., deset godina nakon uhićenja, neslužbenim putem saznalo o izrečenoj smrtnoj kazni dvojici njemačkih državljana. U procesu, koji će početi za dva tjedna, Njemačka strana će pokušati dokazati da je nepoštivanje međunarodnog prava od strane SAD-a glavnim uzrokom izvršenja smrtne kazne nad braćom LaGrand te od tribunala u Den Haagu zatražiti da Ameriku u budućnosti prisili na poštivanje konvencija koje je i sama potpisala. </p>
<p>Slučaj LaGrand podigao je početkom 1999. u Njemačkoj veliku medijsku buku i uključivanje najviših političkih instanci počevši od ministra vanjskih poslova Joschke Fischera pa do samog kancelara Gerharda Schrödera koji je kod američkog predsjednika Billa Clintona uzaludno tražio pomilovanje za braću LaGrand. Niti odluka Međunarodnog suda o protupravnosti izvršenja smrtne kazne, donesena na hitni zahtjev Berlina nekoliko sati prije smaknuća, nije spriječila smrt dvojice njemačkih građana u plinskoj komori zatvora Florence u Arizoni, jer su američke pravne vlasti zaključile kako »Sud Den Haagu nije nadređen američkom sudu«. </p>
<p>Braća LaGrand su osuđena zbog ubojstva bankovnog činovnika Kena Hartsocka prilikom pljačke banke u gradiću Marani, savezna država Arizona, kada je Karl LaGrand Hartsocku zadao nekoliko smrtonosnih udaraca nožem. Iako je dokazano da je samo Karl zadao smrtonosne udarce, porota je 1984. donijela odluku o smrtnoj kazni za oba brata LaGrand. </p>
<p>Njemačka strana Amerikancima najviše zamjera manjkavu pravnu pomoć optuženima. Tako je branitelj po službenoj dužnosti čak dva puta tijekom procesa suca bezuspješno tražio da ga razriješi dužnosti jer se osjeća nedovoljno iskusnim i doraslim za tako teški slučaj. Berlin smatra da je time je još jednom potvrđeno mišljenje Američke odvjetničke komore da »o tomu tko u Americi umire u plinskoj komori najviše ovisi o kvaliteti odvjetnika«. </p>
<p>»Da je njemačka vlada odmah nakon uhićenja bila obaviještena, pobrinula bi se pravovremeno za dobrog odvjetnika«, stoji u priopćenju njemačkog Ministarstva pravosuđa. Američka strana se doduše ispričala zbog »formalnih propusta« u slučaju LaGrand, no istovremeno primjećuje kako su se Nijemci, iako su od 1992. znali za sudbinu njemačkih građana tek nekoliko mjeseci prije pogubljenja aktivno uključili u razvoj događaja. </p>
<p>Činjenica, koju priznaje i njemačka strana, je da Kohlova administracija nije učinila ništa kako bi utjecala na sudbinu svojih građana u američkim zatvorima. Tek se dolaskom Schröderove vlade s predstavnicima stranke Zelenih kojima borba protiv smrtne kazne jedan od najvažnijih političkih ciljeva, njemačka strana umiješala u slučaj LaGrand. Namjera Berlina da pred Haškim tribunalom svog najvažnijeg partnera Ameriku pokaže kao državu koja se ne drži međunarodnog prava zainteresirala je svjetsku javnost.</p>
<p> »Nama nije cilj svađa s Amerikom, ali mi moramo ustrajati na poštivanju međunarodnog prava«, istaknula je njemačka ministrica pravosuđa Hertha Deubler Gmelin. Njemačka strana ima, međutim, i aktualni povod za pokretanje procesa u Den Haagu. Naime, trenutno u američkim zatvorima na izvršenje smrtne kazne čekaju još dva njemačka državljana čiju sudbinu Njemačka, usprkos opasnosti zahlađenja odnosa, neće prepustiti hirovima američkog pravosuđa. Stvar bi se mogla još više zaoštriti ako na izborima za američkog predsjednika sljedeće nedjelje pobijedi George W. Bush, zakleti pobornik smrtne kazne. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Peruanski predsjednik smijenio vojni vrh</p>
<p>Prema pisanju argentinskog lista Clarína, Fujimori je trebao biti ubijen 24. rujna, na isti način na koji je 1981. ubijen Anwar el Sadat </p>
<p>LIMA/ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Peruanski predsjednik Alberto Fujimori, suočen s pitanjima oko odanosti vojske tijekom najteže krize u toj zemlji u posljednjih 10 godina, u subotu je izjavio kako je smijenio najviše časnike oružanih snaga. Predsjednik je rekao kako će na čelu oružanih snaga i kopnene vojske generala Joséa Villanuevu zamijeniti general Walter Chacón koji radi u ministarstvu unutarnjih poslova. Zamijenjeni su i načelnici mornarice i zrakoplovstva.</p>
<p> Fujimorijev autoritet doveden je u pitanje nakon što se bivši šef obavještajne službe Vladimiro Montesinos vratio u Peru nakon neuspješnog pokušaja da dobije azil u Panami. Peruanski predsjednik dao je nalog za Montesinosovo uhićenje, ali njega nitko nije vidio od povratka u Peru, a mnogi analitičari smatraju da ga skrivaju pripadnici vojnih frakcija. Smijenjene zapovjednike na dosadašnje položaje postavio je osobno Montesinos, koji je puno desetljeće bio Fujimorijeva desna ruka.</p>
<p>Fujimorijevu odluku da smijeni visoke vojne časnike, promatrači smatraju njegovim pokušajem da pokaže kako i dalje kontrolira oružane snage, osobito u atmosferi u kojoj Peruanci strahuju od vojnog puča. Cijela priča oko lova na Montesinosa i smjene vojnoga vrha, začinjena je i člankom o uroti protiv Fujimorija, koji je u petak objavio argentinski list Clarín. U članku poznatog peruanskog novinara Angela Paeza navode se izvori peruanske vlade koji potvrđuju da je 24. rujna, samo nekoliko sati nakon što je Montesinos pobjegao iz zemlje, na Fujimorija trebao biti ubijen u stilu atentata na egipatskog predsjednika Anwara el Sadata 1981. </p>
<p>Fujimori je, prema članku u Clarínu, posumnjao da se nešto priprema kad je saznao da je vojni vrh obavijestio članove njegove vlade da je otkazan mimohod u povodu obilježavanja dana oružanih snaga 24. rujna. Tragom te vijesti, Fujimori je zapovijedio svojim odanim časnicima da provjere što se zapravo događa. Oni su ga informirali o tome da je skovana zavjera da ga se ubije na način na koji je ubijen Sadat. Za vrijeme mimohoda, jedan je džip trebao izići iz kolone, i iz njega je rafalom trebao biti ubijen presjednik, čime bi se otvorio put za povratak Vladimira Montesinosa, koji bi imao alibi jer se već nalazio izvan zemlje. </p>
<p>Fujimori je htio odustati od odlaska na proslavu dana oružanih snaga, ali je ipak otišao u pratnji svog šefa kabineta i ministra gospodarstva koji su bliski vojnome vrhu, vjerujući da u tom slučaju atentat neće biti izveden. Prema pisanju Clarína, na samom kraju ceremonije, Fujimori je podigao čašu da bi nazdravio (sad već smijenjenome) generalu Villanuevi, a ovaj ga je »hladno pogledao i uzvratio: 'Nemamo razloga za slavlje, gospodine predsjedniče'«. Ured peruanskog predsjednika zasad nije komentirao navode o vojnoj uroti da se ubije šef države. (Reuter/Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Papa obilježio Jubilej sportaša na Olimpijskom stadionu u Rimu</p>
<p>RIM, 29. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na prepunom Olimpijskom stadionu u Rimu, papa Ivan Pavao II. je u nedjelju sa sportašima iz cijelog svijeta proslavio Jubilej sportaša. Papu je na stadionu pozdravio predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch. Zatim je Papa održao misu i homiliju. Papa je sve pozvao na ispit savjesti i zatražio od svih sportaša da se suprotstave svakom devijantnom ponašanju. »Potrebna je briga za zaštitu ljudskog tijela od svakog napada na njegov integritet, za zaštitu od bilo kakvog iskorištavanja ili idolatrije«, rekao je Papa, a zatim nastavio »Potreban nam je sport koji će štititi slabe i mlade i koji će biti faktor emancipacije za siromašne zemlje, sport koji poništava netrpeljivosti i podučava žrtvovanju i poštovanju. U Sidneyu smo pratili uspjehe velikih sportaša koji su se žrtvovali da bi postigli velike rezultate. To je i primjer kako u životu nema uspjeha bez požtvovanja«, rekao je Papa okupljenima na Olimpijskom stadionu Papa je prisustvovao i nogometnoj utakmici između selekcije Italije i međunarodnih nogometnih zvijezda koje igraju u talijanskim klubovima. Na terenu su igrali nogometaši svih vjeroispovijesti. Uz Baggia koji je budist, igrali su muslimani kao Davids, zajedno sa katolicima, protestantima i pravoslavcima. Nakon završetka prijateljske utakmice, Papa je osobno pozdravio i podijelio priznanja nogometašima, članovima talijanske reprezentacije i stranim sportašima koji žive i igraju u Italiji. »Šampionom se postaje ne samo pobjedom na terenu već i primjernim ponašanjem. Sportaši imaju zadatak da grade bratskiji i solidarniji svijet«, poručio im je tom prigodom Papa Ivan Pavao II. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rugova uvjerljivi pobjednik, Thaqi gubitnik lokalnih izbora na Kosovu</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Prema privremenim neslužbenim rezultatima koje su u nedjelju objavili izborni stožeri stranaka, uvjerljivu pobjedu na kosovskim lokalnim izborima odnio je Demokratski savez Kosova (DSK) Ibrahima Rugove. </p>
<p>Voditelj izbornog stožera Demokratskog saveza Kosova Zeq Shehu izjavio je da je stranka uvjerljivo pobijedila osvojivši između 60 i 80 posto glasova. Sabit Gashi, voditelj izbornog stožera Alijanse za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, rekao je da je njegova stranka dobila 13 posto glasova. Iz izbornog stožera Demokratske stranke Kosova Hashima Thaqija nije bilo službene informacije, ali se neslužbeno saznaje kako je ta stranka dobila oko 24 posto glasova. Službeni rezultati bit će objavljeni najkasnije za deset dana, a mora ih potvrditi i civilni upravitelj UN-a na Kosovu Bernard Kouchner. </p>
<p>Dužnosnici UN-a ocijenili su kosovske izbore najdemokratičnijima i najuspješnijima od svih netom održanih izbora na Balkanu. </p>
<p>Prijelazna vlada Srbije priopćila je u subotu da su lokalni izbori na Kosovu neprihvatljivi jer su jednonacionalni i nisu utemeljni na zakonima Republike Srbije, a suprotni su i proklamiranim ciljevima i odgovornostima međunarodne zajednice i Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a. Kako prenosi državna agencija Tanjug, vlada smatra da za provođenje tih izbora nije bilo elementarnih uvjeta s obzirom na sigurnosnu i ukupnu političku situaciju u pokrajini - jer nema slobode kretanja, a protjerana je većina Srba, Crnogoraca i ostalih nealbanaca.</p>
<p>Izborna se kampanja albanskih stranaka na Kosovu temeljila na koncepciji nezavisnog Kosova, unatoč činjenici da UN i dalje Kosovo tretira dijelom Srbije. Agencija AP upozorava da Sjedinjene Države i njezini saveznici stoje pred dvojbom kako zadovoljiti obje strane: demokratsku vlast u Beogradu koja želi zadržati jaku kontrolu nad Kosovom, i aspiracije više od dva milijuna Albanaca, od toga 900 tisuća s pravom glasa, koji žele nezavisnost bez obzira na svrgavanje autokratskog Miloševićeva režima. </p>
<p>Unatoč izostanku oko 80 tisuća Srba, Kouchner je izjavio da su ti izbori značajan korak ka demokraciji i u pravcu stvaranja samouprave. Obećao je učiniti sve kako bi Srbe uključio u lokalnu upravu u mjestima gdje žive. Najavio je i organiziranje novih izbora sljedeće godine tamo gdje srpsko stanovništvo čini većinu. </p>
<p>Britanski mediji u nedjelju izvješćuju da tijekom glasovanja na Kosovu nije bilo incidenata. Ali, strahuje se da bi nasilje moglo izbiti kad počnu pristizati rezultati jer se očekuje poraz Thaqijeve Demokratske stranke Kosova, nastale iz bivše Oslobodilačke vojske Kosova. Izbori za općinsku vlast na Kosovu glavna su tema prištinskog tiska na albanskome koji naglašava da je Kosovo »priključeno demokratskom svijetu«, te da je ušlo u »anale demokracije«. (Hina/V. F. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>SRJ: Marković i Pavković i dalje šefovi, DOS za neke znači »dolazi opet Sloba«</p>
<p>BEOGRAD, 29. listopada</p>
<p> - U političkoj javnosti Srbije sve se češće nameće pitanje zašto su načelnik Službe državne sigurnosti Rade Marković i načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ) general Nebojša Pavković i dalje na svojim dužnostima. Nervoza vlada i zbog sudbine bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića i opasnosti da on, preko svojih predstavnika u republičkoj i saveznoj vladi, i dalje utječe na politički život zemlje. Na Markovićev ostanak na dužnosti posebno su alergični u Srpskom pokretu obnove (SPO), gdje ga drže odgovornim za organiziranje dvaju neuspjelih atentata na predsjednika stranke Vuka Draškovića. Javnost povezuje Markovića s mnogim nerazjašnjenim političkim ubojstvima, kao i time da je osobno sudjelovao u mučenju političkih zatvorenika. Javnost je uznemirio Markovićev nastup na državnoj televiziji prije nekoliko dana, gdje je u dvosatnoj emisiji tvrdio da je njegova služba postupala uvijek po Ustavu i zakonu. Javnost je to ocijenila vrhuncem drskosti, a prozvana je državna televizija zbog toga što nekritički poziva pripadnike bivšeg režima u emisije a da novinari nisu u stanju povesti razgovor o njihovoj odgovornosti. </p>
<p> SPO je priopćio da će njegovi predstavnici napustiti prijelaznu vladu Srbije, ako Marković, u skladu s međustranačkim dogovorom o toj vladi i raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, ne bude smijenjen u sljedeća dva dana. Javnost je iznenađena i time što je general Pavković ostao načelnik Generalštaba, jer je on bio »glavna perjanica« bivšeg režima i dosad vladajućeg bračnog para. Njemu se pripisuje kao zasluga to što je spriječio krvoproliće i u pravom trenutku iskazao lojalnost novoizabranom predsjedniku Vojislavu Koštunici.</p>
<p> Pojedinci iz DOS-a opravdavaju dobre odnose Koštunice i vojnog vrha kao stanovito jamstvo da će vojska štititi institucije demokratske vlasti u nastajanju, odnosno suprotstaviti se, ako zatreba, raznim paravojnim i parapolicijskim formacijama koje su sada izvan svake službene kontrole. Pavković, na kraju čuva Miloševića, nadgleda, pretpostavlja se, njegove kontakte i spriječio bi njegov eventualni bijeg iz zemlje. Milošević je i dalje noćna mora jer postoji strah da bi on mogao politički »uskrsnuti«. DOS za neke znači »dolazi opet Sloba«. U javnosti se sa sve većim nestrpljenjem postavlja pitanje kad će se i gdje Miloševiću suditi za zločine nad građanima Srbije, ali i za one počinjene prema drugim narodima u proteklim ratovima. On je i dalje predsjednik Socijalističke partije Srbije čiji su predstavnici u prijelaznoj vladi Srbije, a njegovi sljedbenici iz Socijalističke narodne partije Crne Gore bit će u saveznoj vladi. Sve je to za mnoge znak da nova vlast nije napravila diskontiuitet u odnosu na zločinački režim Miloševića.</p>
<p> Čelnici DOS-a pozivaju na strpljenje i ističu da će sve to biti učinjeno na izborima za Skupštinu Srbije 23. prosinca ove godine, kad očekuju pobjedu DOS-a, a ne konsolidaciju Miloševićevih socijalista. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Susjedi SRJ od Koštunice traže ravnopravnu diobu sukcesijskog kolača</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Zemlje koje graniče sa SR Jugoslavijom, pozdravile su početak demokratskog procesa u toj zemlji, izrazivši očekivanja da će istinska promjena ukloniti politički sustav koji je stvorio bivši predsjednik Slobodan Milošević, kaže se u priopćenju koje je Ured hrvatske Vlade za odnose s javnošću u nedjelju dostavio Hini. U priopćenju se navodi zajedničko stajalište predsjednika vlada zemalja koje graniče sa SRJ - Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Makedonije i Rumunjske.</p>
<p> »Mi, predsjednici vlada Republike Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Makedonije i Rumunjske pozdravljamo početak demokratskog procesa u SR Jugoslaviji«, ističe se u zajedničkom stajalištu. »Očekujemo da će istinska promjena u SRJ ukloniti politički sustav koji je stvorio bivši predsjednik Milošević. Spremni smo pridonijeti brzom razvoju naših bilateralnih odnosa i regionalne suradnje«, dodaje se.</p>
<p> Zemlje susjedi potiču SRJ na suradnju s međunarodnom zajednicom te na poštivanje svih rezolucija relevantnih za UN, prihvaćenih posljednjih godina. »Također očekujemo da nova vlast u Jugoslaviji poštuje prava ostalih država nasljednica bivše Jugoslavije kao potpuno ravnopravnih u rješavanju pitanja državnog kontinuiteta i sukcesije«, naglašava se i izražava nada da će proces demokratizacije uspostaviti prava nacionalnih, etničkih i vjerskih manjina u SRJ.</p>
<p> »Smatramo da je prisutnost KFOR-a na Kosovu nužna za stabilizaciju, jamčenje sigurnosti na tom području i u jugoistočnoj Europi te za održavanje izbora. Očekujemo da će uspješni demokratski izbori uspostaviti institucije legitimne vlasti i samouprave koje će izražavati slobodnu volju naroda«, navodi se u zajedničkom stajalištu.</p>
<p> Premijeri su se složili da je osnovni interes zemalja uspostaviti promet Dunavom ukinuti sankcije SRJ sukladno napretku i širenju demokratskih reformi. Pozdravili su uključenje SRJ u Pakt o stabilnosti i brzo rješavanje njezinih gospodarskih i socijalnih problema što je usko povezano s napretkom demokracije, te izrazili interes za brz gospodarski i cjelokupni razvoj SRJ. »Svi smo zainteresirani za brz gospodarski oporavak i razvoj SRJ te smo spremni znatno ojačati našu bilateralnu i regionalnu gospodarsku suradnju. Nastavit ćemo raspravljati o tim pitanjima u okvirima Histarskog procesa«, dodaje se zajedničkoj izjavi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Očekivane kritike Saboru u Novom Travniku</p>
<p>SARAJEVO, 29. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kao što se i moglo očekivati, održavanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku, predstavnici međunarodne zajednice u BiH, ali i stranke s hrvatskim predznakom koje nisu sudjelovale na ovom skupu, ocijenili su predizbornim potezom HDZ-a! Na instrumentalizaciju skupa u svrhu HDZ-ove promidžbe upozorile su i nehrvatske oporbene stranke sa sjedištem u Sarajevu, čak i one koje poput GDS-a imaju razumijevanje za pravo hrvatskog naroda u BiH da se organizira i na ovaj način. </p>
<p>»Ono što se u subotu događalo u Novom Travniku nisu podržale sve hrvatske stranke u BiH i sve što je odlučeno tamo za nas predstavlja HDZ-ovu stranačku aktivnost. OESS i Petritschev ured će proučiti dokument usvojen na skupu HDZ-a i onda ćemo ga moći detaljnije komentirali, ali mogu još jednom naglasiti da se radi o manifestaciji jedne stranke«, rekao je Luke Zahner, glasnogovornik Misije OESS-a u BiH, očito namjerno izbjegavajući spomenuti činjenicu da se na Hrvatskom narodnom saboru ipak pojavila golema većina hrvatskih predstavnika u tijelima vlasti na općinskim, županijskim, entitetskoj i državnoj razini, te najviši predstavnici vodećih vjerskih i kulturnih institucija.</p>
<p>U sličnom tonu reagirala je i glasnogovornica Petritschevog ureda Alexandera Stiglmayer izjavljujući da je osnivanje Hrvatskog narodnog sabora očigledno inicirao HDZ u strahu da će na izborima izgubiti značajan broj glasova. Po njezinom mišljenju, HDZ pokušava širiti strah među Hrvatima u BiH, uvjeriti ih da su ugroženi kako skrenuo pozornost sa svojih propusta i zadržao političku moć. Stiglmayer je dodala da »referendum ne može dovesti do promjena federalnog ili državnog ustava, već se to može samo kroz parlamentarnu proceduru«. Ipak, i ona je propustila navesti da je, barem formalno, glavni razlog za održavanje Sabora i raspisivanje referenduma bilo uvođenje novog pravila o načinu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH koje je, prilično je očito - neustavno!</p>
<p>Nimalo neočekivano, održavanje Sabora kritizirali su u strankama kakve su HSS, NHI ili HNZ. U HSS-u su ljuti zbog ignoriranja dogovora iz Mostara od 23. listopada na kojem su i oni sudjelovali, a Hrvatska narodna zajednica »iz političkih i ustavno-pravnih razloga ne prihvaća najavljeni referendum«. Zubakov NHI, koji je politički sve bliži Lagumdžijinom SDP-u, već je ranije iskazao svoj negativni stav. </p>
<p>Ovim strankama nisu ostali dužni oni koji su se pozivu na Sabor odazvali. Tako je čak i Ante Jelavić govorio o »hrvatskim Judama«, a Zubaka, na zajedničkom skupu svih stranaka koji je održan poslije Sabora, optužio da ponovno, kao i 1990. godine kada je bio tužitelj u Doboju, želi ljude trpati u zatvore zbog domoljublja.</p>
<p>Činjenica je da novo izborno pravilo doista suzuje mogućnost hrvatskom narodu da izabere svoje predstavnike u Dom naroda. Nisu, naime, dosad pravila i Ustav bila takva da su omogućavala bilo kojoj stanci da ima monopol na izbor izaslanika u Dom naroda, kao što bi se to moglo zaključiti iz reakcija nekih stranaka ili organizacija poput Hrvatskog narodnog vijeća. To što je HDZ imao izrazitu većinu, bila je stvar spleta različitih okolnosti, no novim pravilima praktično se onemogućava hrvatske glasače da izravno utječu na to tko će ih u ključnom tijelu za očuvanje nacionalne ravnopravnosti predstavljati. To je vjerojatno i glavni razlog što je skup u Novom Travniku, uz sve primjedbe koje se na njega objektivno mogu staviti, polučio čak i veći uspjeh nego što su njegovi organizatori pretpostavljali i izazvao neke možda i preoštre kritike. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Jelavić: Povijesne odluke za hrvatski narod u BiH</p>
<p>MOSTAR, 29. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Uvjeren sam da je postignut svehrvatski nacionalni konsenzus«, rekao je za »Vjesnik« hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, ocijenjujući rad Hrvatskog narodnog sabora održanog u subotu u Novom Travniku.</p>
<p> Jelavić je zbog značaja za opstanak, slobodu i dostojanstven život Hrvata u BiH novotravnički sabor usporedio s Hrvatskim saborom kralja Tomislava na Duvanjskom polju, ne dvojeći kako se radilo o »povijesnom danu za hrvatski narod«, odnosno »povijesnim odlukama, donesenim s punim legalitetom i legitimitetom«. Hrvatski član Predsjedništva BiH odbio je svaku pomisao da je riječ o predizbornom političkom triku HDZ-a, kako su neki imputirali, naglasivši još jednom da je Sabor potvrdio jedinstvo hrvatskog naroda u izuzetno teškim trenucima. Kada je, primjerice, o Deklaraciji riječ, »oko njezinoga teksta više sudjelovale druge hrvatske stranke nego HDZ«. Jelavić je također izrazio uvjerenje da »ni jedna hrvatska stranka ne želi prikupljati sebi poene na temelju odluka Sabora«, već da sadržaj Deklaracije i odluka o referendumu hrvatskog naroda u BiH znače »apsolutni nacionalni prioritet« u borbi za istovjetnu ustavno-pravnu, ali i teritorijalnu poziciju kao i druga dva naroda. Riječ je o borbi za punu jednakopravnost i suverenost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Kako je naglasio Jelavić dio suvereniteta može se prenijeti na zajedničke institucije, ali da se tamo pritom primjenjuju načela konsenzusa u odlučivanju, pariteta u sudjelovanju i rotacije na čelnim mjestima. Kada je, pak, riječ o eventualnim reakcijama na odluke Hrvatskoga narodnog sabora, Jelavić je rekao kako se time ne želi previše zamarati te da je u ovome trenutku za hrvatski narod u BiH najvažnije da je Sabor donio povijesne odluke kojima su »stvorene pretpostavke za konačnu ravnopravnost i suverenost hrvatskog naroda u BiH«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Francuzi će se »pomiriti« s Putinom zbog plina i nafte</p>
<p>Unatoč najavi prosvjeda protiv Putina zbog čečenskog rata, promatrači drže da je trenutak dolaska ruskog predsjednika u Francusku vrlo povoljan, jer europske zemlje imaju velikih energetskih problema / Balkan i izvoz ruskog plina i nafte u Europu, bit će glavne teme pariškog summita EU-Rusija</p>
<p>MOSKVA, 29. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vladimir Putin od nedjelje je u posjetu Parizu gdje će u ponedjeljak sudjelovati na summitu Rusije i EU, a zatim ostati još dva dana u prvom službenom posjetu Francuskoj. Međutim, za razliku od Jacquesa Chiraca koji je inzistirao da Putin produži boravak u Parizu kako bi na odvojenim pregovorima izgladili i zaboravili svoje javne sporove oko čečenskog rata, francuska javnost ne priprema ruskom predsjedniku toplu dobrodošlicu i ugodan boravak u njihovoj zemlji.</p>
<p>Francuski intelektualci i borci za ljudska prava već su najavili da će u ponedjeljak održati u središtu Pariza veliki prosvjed protiv Putinovog posjeta. Jedan od organizatora tog prosvjeda, predsjednik Međunarodne organizacije boraca za ljudska prava Patrick Bouden, obratio se francuskom državnom vrhu s upozorenjem da se »situacija u Čečeniji nije bitno izmijenila. Putin i njegovo kremaljsko rukovodstvo prikazuju situaciju u svojoj zemlji kao da je idealna, ali dokazi govore suprotno«, izjavio je Bouden.</p>
<p>Uz to, pod naslovom »U Parizu treba govoriti o Čečeniji jer šutnja ubija«, pariški ugledni dnevnik Le Monde objavio je članak u kojem poziva predsjednika Chiraca da sada s Putinom ne potpisuje nikakve ugovore o gospodarskoj suradnji s Rusijom. »Plin u zamjenu za krv bit će nedopustivi ugovor«, piše Le Monde, a ruski su mediji taj članak korektno prenijeli. No, unatoč toj neprijatnoj dobrodošlici, povoljniji trenutak za summit i posjet Francuskoj za Putina nije mogao biti. Summit se održava u trenutku kada zemlje EU-a imaju velikih energetskih problema zbog drastičnog rasta cijene nafte. Zemlje EU-a također žele oslabiti svoju sadašnju ovisnost o OPEC-u. Sve su to razlozi koji sada daju Putinu priliku da u Parizu dogovori povećani izvoz ruskog plina i nafte za Zapadnu Europu. Uostalom, jedna od glavnih tema pariškog summita i bit će strateško partnerstvo EU-a i Rusije u energetskoj oblasti. Stoga se i očekuje da će još jednom biti potvrđen dogovor o izgradnji novog dijela ruskog plinovoda za zemlje EU-a u vrijednosti od dvije milijarde dolara. Napokon, u sklopu plana učvršćivanja strateškog partnerstva EU-a i Rusije, Europska banka za razvoj namjerava investirati deset milijardi u rusko gopodarstvo, ponajprije u energetski sektor.</p>
<p>I dogovor o budućnosti balkanskih država, o čemu će se također razgovarati na pariškom summitu, za Putina dolazi u povoljnom trenutku. Naime, SAD su zaokupljene predsjedničkim izborima pa EU i Rusija mogu samostalnije planirati budućnost Jugoistočne Europe. Tako barem drže u Kremlju. Ostale teme summita nisu obzananjene, ali je sasavim sigurno da će jedna od njih biti opće-europska politika sigurnosti i obrane. Putin je otputovao za Pariz uvjeren da će pariški summit Rusije i EU-a i zatim službeni posjet Francuskoj podići politički rejting njegove zemlje na Starom kontinetu, te da će pridonijeti njegovom mirenju s francuskom javnošću koja mu ne oprašta rat u Čečeniji. Zbog francuskog stava oko čečenskog rata trgovinski odnosi dviju zemalja počeli su zaostajati u odnosu na druge vodeće europske države, a to Parizu nije u interesu. Kao što Parizu nije bilo drago što je, odmah po dolasku na vlast, Putin počeo učvršćivati odnose s Njemačkom, Italijom i Engleskom odgađajući sve do sada svoj prvi službeni posjet Francuskoj.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Birokracija kriva za širenje kravljega ludila? </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Je li bivša konzervativna vlada u Velikoj Britaniji lagala o razmjerima i posljedicama bolesti kravljeg ludila? Iz obimnoga izvješća koje je na 4000 stranica sastavila laburistička vlada Tonyja Blaira proizlazi da njegovi konzervativni prethodnici - ni premijerka Margaret Thatcher niti John Major - nisu namjerno skrivali istinu o ludim kravama i s tim povezanom Creutzfeldt-Jakobovonm bolesti koja napada ljude. Konzervativci su, doduše, prije petnaestak godina odgovorni jer su na šest mjeseci uveli embargo na informacije o kravljem ludilu i njegovim posljedicama za čovjeka. </p>
<p>Nakon toga, međutim, tvrdi se u izvješću, Majorovi ministri zdravstva i poljoprivrede, manje-više redovito su obavještavali javnost o toj stočnoj bolesti. Međutim, s obzirom na dosad zabilježenih 85 ljudskih žrtava koje su se zarazile mesom oboljelih goveda, očigledno je da je prethodna britanska vlada podcijenila tu stočnu bolest, razabire se iz izvješća koje su laburisti protekloga tjedna predstavili britanskim parlamentarcima. </p>
<p>Umjesto da za nemar optuže političare, laburistički su izvjestitelji odgovornost svalili na, dakako, sporu i neučinkovitu birokraciju. Mnogi su među zastupnicima bili zaprepašteni takvim blagim pristupom izvjestitelja spram nekadašnje političke elite. Lord Philips, jedan od članova odbora za procjenu razmjera bolesti ludih krava samo je kratko komentirao: »Svatko tko je očekivao da ćemo pronaći žrtvenoga jarca, morat će otići razočaran.«</p>
<p> Za obitelji žrtava teške bolesti mozga prouzročene pojedenom zaraženom govedinom značajna je informacija da ministar poljoprivrede Nick Brown od ponedjeljka osniva posebni fond težak barem milijun funti. Tim će se novcem, koji će se s vremenom višestruko uvećati, nabaviti oprema za skrb o oboljelima od Creutzfeldt-Jakobove bolesti, ali i obeštetiti rodbina umrlih. </p>
<p> Izvješće koje je Blairova vlada pripremala pune tri godine osobito kritizira državnu veterinarsku službu koja je još 1987. prikrivala podatke o ludim kravama, pribojavajući se da bi to moglo ugroziti izvoz britanske govedine. Nadalje, izvješće se kritički osvrće i na Ministarstvo poljoprivrede koje je oklijevalo gotovo godinu dana prije nego je u proljeće 1988. odaslalo upozorenje Ministarstvu zdravstva o vjerojatnoj uzročno-posljedičnoj vezi između kravljeg ludila, i ludila kod ljudi.</p>
<p> U međuvremenu je reagirao i Bruxelles, koji je uveo mjeru od koje je London godinama strepio: EU je zabranio izvoz britanske govedine na jedinstveno tržište ostale europske četrnaestorice. Nakon godinu dana, Bruxelles je popustio britanskim lobistima, iako kravlje ludilo i dalje ima razmjere epidemije na Otoku. Francuska je zbog toga i dalje zadržala zabranu na uvoz britanskog mesa. Iako je vlada do 1996. na istraživanja o ludim kravama utrošila ogromnu svotu od 60 milijuna funti, taj novac nije polučio željene rezultate jer su, tvrde izvjestitelji, mnogi projekti pokrenuti prekasno, a vođeni presporo. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Iliescu ponovno na čelu Rumunjske?</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Na samome su kraju prošloga tjedna Rumunji, njih 17,77 milijuna upisanih birača starijih od 18 godina, saznali da će 26. studenoga istodobno birati predsjednika svoje države i 480 zastupnika dvaju domova parlamenta na novi četverogodišnji mandat. To znači da ovoga ponedjeljka, zapravo, počinje dvostruka predizborna kampanja koja će trajati četiri tjedna. No, pritom će, kako se već sada čini, parlamentarni izbori biti u sjeni onih predsjedničkih. Naime, (do)sadašnji predsjednik Rumunjske Emil Constantinescu, izabran u jesen 1996. s velikim nadama većine birača zbog njegovih ambicioznih obećanja, održao je riječ, koju je dao proljetos, da se neće kandidirati i za drugi mandat, iako na to ima pravo.</p>
<p>Constantinescu je, kako je najavio, odustao od daljnje bitke za »demokratsku, suvremenu, europsku državu« kada je shvatio da se u četiri godine predsjedničkoga mandata nije uspio obračunati s vrlo razmahanom korupcijom, pljačkom i »tajkunizacijom« na svim razinama postkomunističke Rumunjske, što znači da nije ostvario obećanja zbog kojih je bio izabran. Rumunjski će se predsjednik vratiti svojoj iskonskoj profesiji, geologiji, u kojoj je bio postigao vrhunske domete - bio je znanstvenik svjetskoga glasa i sveučilišni profesor. A Rumunji će svojega novoga predsjednika morati izabrati između 13 kandidata, o kojima je Glavni izborni ured službeno potvrdio da su dobili po najmanje 300.000 nužnih potpisa svojih pristaša i birača.</p>
<p>No, nije iznenađenje ni što se na listi 13 kandidata nalazi i Ion Iliescu, bivši najbliži suradnik i nasljednik ozloglašenoga komunističkoga vođe Nicolaea Ceausescua, koji je, doduše, došao u sukob s njim i bio uklonjen, ali je za predsjednika bio izabran na prvim slobodnim demokratskim izborima 1992., a zatim odustao, kao i sada Constantinescu, od drugoga mandata otprilike zbog istih razloga: zato što nije uspio znatno poboljšati postkomunističko stanje anarhije, kaosa i pljačke u Rumunjskoj. Pritom je vrlo zanimljivo da ozbiljne ankete javnoga mnijenja već godinu dana daju uvjerljivu prednost upravo Iliescuu. Prema nekim zlobnim najavama, to je, u biti, glavni razlog odustajanja Constantinescua koji, navodno, nema hrabrosti da se suoči sa svojim »smrtnim« suparnikom.</p>
<p>Inače, među kandidatima su za novoga predsjednika, uz ostale, sadašnji premijer Mugur Isarescu i bivši premijer Theodor Stolojan, ministar vanjskih poslova Petre Roman te nekoliko »nezavisnih« političara. Međutim, najveću pozornost, uz Iliescua, privlači jedina žena uopće dosad među predsjedničkim kandidatima, poznata pravnica Gratiela Elena Birla, krajnje desničarski nacionalist i ksenofob Corneliu Vadim Tudor te, kao »najbizarniji slučaj«, princ Paul Philippe Hohenzollern, koji sebe smatra zakonitim nasljednikom rumunjskoga prijestolja, ali se kandidira na »republikanskoj listi«. Ako u prvome krugu predsjedničkih izbora nijedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova, pobjedu će odlučiti dvoje najboljih u drugome krugu dva tjedna poslije, 10. prosinca.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska je u 1999. od industrije ostvarila manje od 15 posto bruto domaćeg proizvoda</p>
<p>Hrvatska treba hitno izraditi strategiju reindustralizacije. Taj bi se dokument trebao usaglasiti i prihvatiti na najvišoj državnoj razini, glavna je poruka sa Konferencije ... . Je li temeljno pitanje čovjekova života disanje? Hoće li to konačno shvatiti sredstva javnog priopćavanja?</p>
<p>Počnimo redom. Uvodna rečenica je parafraza uvodne rečenice »Vjesnikovog« izvještaja o potrebi hitne informatizacije i internetizacije Hrvatske (Vjesnik, 26. listopada). Zaključak je točan, ali što to nosi Hrvatskoj, temeljno je pitanje. A što u uvodnoj rečenice ovog teksta nema nastavka iza riječi Konferencija potpuno je jasno. U Hrvatskoj je na djelu fantastično organizirani informatički lobi. Nije jedini. Ali nema onog industrije. Nije li zaprepašćujuća činjenica da od osnivanja hrvatske države nijedan predsjednik države ili vlade nisu primili predstavnike Hrvatskog inženjerskog saveza. A u toj udruzi predstavnici industrije čine važan segment. Zato poziv zainteresiranima za industriju. Ujedinite se. I u najmoćnijoj zemlji svijeta shvatili su važnost industrije, među ostalim i alatnih strojeva (Vjesnik, 4. listopada).</p>
<p>Ako biste upitali čovjeka koji logički razmišlja je li osnovna svrha čovjeka disanje. Možda se kao Sokrat u razgovoru s Parmenidom ne bi mogao odlučiti. Ali vjerojatnije je, rekao bi da je disanje nužna ali nikako i dovoljna funkcija čovjekovog života. Da treba za to »disanje« i »energiju« kako bi mogao ostvarivati postavljene ciljeve. Višekratno je već naglašavano da takvu »energiju« u jednoj državi stvara proizvodnja, i njezin dio industrija.</p>
<p>Jeste li kada čuli za Jacka Welcha? Vjerojatno niste jer nije ni nogometaš, ni glumac, ni TV zvijezda pa čak ni tenisač. On je »samo« predsjednik Generala Electrica, trenutno najvrijednije tvrtke u svijetu. On je trenutno stanje ovako sažeo: »Internet je poput disanja. Ali uspješno će novu ekonomiju voditi samo kompanije stare ekonomije« (Privredni vjesnik, 9. listopada, str. 13). Čini se da je Jack u pravu, jer to dokazuje uspjeh njegove tvrtke. Inače taj broj »Privrednog vjesnika« objavio je još jedan zanimljiv članak autora Maria Ribara. »Visoke tehnologije - više simbol nego sadržaj« s podnaslovom »Sektor visoke tehnologije važan je za ugled siromašnih zemalja, ali dvojben je njihov doprinos ukupnoj privredi« (str. 12). Ribarov članak sadrži podatak na kojeg sam dugo čekao. Znao sam da se barata s podatkom od 50 milijuna(!!!) informatičara u Indiji (VDI-N, rujan 2000). A koliko izvoze softvera? Četiri milijarde USD (Ribar). To je samo oko 5 puta više nego što je izvozila hrvatska tekstilna industrija 1997. A tadašnji ministar financija im je rekao da ih ne zanimaju njihove devize. Treba li zato nekoga čuditi što je Hrvatska u 1999. od industrije ostvarila manje od 15 posto bruto domaćeg proizvoda.</p>
<p>Na dan pisanja ovog teksta, uključio sam se u vrlo popularnu emisiju Prvog programa Hrvatskog radija, voditelja A. Bekića. Javno sam pitao direktora Hrvatske radio televizije, gospodina Mirka Galića: Kada će Hrvatska televizija organizirati javnu raspravu o reindustrijalizacije Hrvatske? Pritom sam imao na umu dvije činjenice. Prvo, konačno se Ekonomski institut odlučio za ono što u je predloženo u obliku pitanja na stranicama »Vjesnika« (siječanj 1993.) u tekstu »Treba li Hrvatska proizvodnju«. Naime, u prvom nacrtu Strategije razvoja Hrvatske piše. »Strateško bi opredjeljenje nove gospodarske politike trebala biti reindustrijalizacija, dok bi uslužni sektor bio u drugom planu« (Vjesnik, 16. listopada). Dakle treba najhitnije organizirati »Konferenciju o reindustrijalizaciji«. Samo se nadam da će je organizirati tehničari.</p>
<p> Istodobno sigurno pitanjem gospodinu Mirko Galiću nisam mislio da se tim pitanjem treba prvenstveno baviti znanstveni program koji privlači nešto manju pozornost gledateljstva. Mislio sam na one udarne termine kada bi trebalo suočiti nositelje nove ekonomije s onima stare. S onima koji znaju da je računalo, moćan ali ipak samo alat i da je Internet »disanje«. Ali i to da »internetsko disanje« kao i ono pravo, opterećuje svekoliki okoliš i još uvijek ne stvara dovoljno nove vrijednosti. </p>
<p>Za sada se još ne živi od ugleda. Ne živi se ni od onih 8 pa i manje posto bruto domaćeg proizvoda kojeg stvaraju tvrtke vrhunske tehnike i to u najrazvijenijim zemljama. Istini za volju žive rijetki pojedinci. Za sada se još uvijek jede i odijeva u ono, što su stvorile vrijedne ruke i pomažući im strojevi i alati. </p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Priopćenje »Croatiprojekta« o zabrani nastupa u Frankfurtu</p>
<p>Ovogodišnji nastup hrvatskih nakladnika na upravo završenom Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu, obilježen je događajem koji nas podsjeća na crna vremena komunističkih centralnih komiteta i njihovih ideoloških komisija koji su donosili odluke o tome tko je podoban, a tko nepodoban, što se smije a što ne smije objavljivati, pa su o podobnosti na kraju odlučivali i radnici u tiskarama koji nisu htjeli tiskati nepodobne knjige, časopise ili novine (npr. Glas koncila i sl.).</p>
<p>Ulogu jednog takvog »centralnog komiteta partije« uoči održavanja Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu preuzelo je nekakvo Vijeće Zajednice nakladnika i knjižara kojega vodi, kako smo u novinama pročitali, nama nepoznati Albert Goldstein. Naime, taj »komitet« je donio odluku da se Croatiaprojektu zabrani nastup na spomenutom Sajmu, a sve u cilju »zaštite ugleda Republike Hrvatske u svijetu«, te zbog brige da njemačke vlasti ne bi »uhapsile« nakladnika. (...)</p>
<p>Ako je Vijeće imalo namjeru donijeti takvu odluku, iako mu to nije ni funkcija ni svrha, niti ima takvo ovlaštenje, onda su najelementarnija građanska (pa i komunistička pristojnost i najelementarniji kućni odgoj - o kulturi je riječ, gospodo - zahtijevali da se nakladnika o kojemu se odlučuje bar obavijesti o takvoj odluci jer je on uredno platio za svoj nastup), ako ga se već nije htjelo pozvati na sastanak na kojem se o tome odlučivalo, kako bi obrazložio svoje namjere. Mi smo o tome da se raspravlja o našem isključivanju sa Sajma, kao i da nam je zabranjen nastup na Sajmu slučajno saznali iz tiska. Do današnjeg dana nitko nas službeno o tome nije izvijestio. Na odjelu Sajma gdje su izlagali hrvatski nakladnici zaista nije bilo naših knjiga koje smo, kao i ostali nakladnici, poslali u Frankfurt, a za koje danas ne znamo ni gdje su. Obratili smo se Upravi Frankfurtskog sajma koja je jedina nadležna donositi takve odluke, ali oni o svemu tome nisu znali ništa. Izrazili su samo svoje čuđenje da se tako nešto dogodilo.</p>
<p>U Zagrebu smo informirani da je inicijator zabrane našeg nastupa u Frankfurtu bio već spomenuti Albert Goldstein. Zar je moguće da je odlučivanje o hrvatskoj kulturi svedeno na »koncern« Goldstein, a da su svi ostali njihovi poslušnici.(...) A sve to plaćaju fondovi za kulturu hrvatske države.</p>
<p> Posljedica takvog predstavljanja, treba biti iskren, je ta, da se na odjel hrvatske knjige u Frankfurtu, osim predstavnika izlagača (od kojih tek deset posto muca na engleskom, dva posto na njemačkom, a ostali govore kineski), nije navratio ni pas da se popiša, a kamo li da (i zabunom) navrati netko iz svijeta pogledati hrvatsku knjigu. Na hrvatskom odjeljku nije, naime, bilo NIKAKVIH DOGAĐAJA. Kulturna pustoš i muk. Croatiaprojekt, iako mu nije bilo omogućeno da izloži svoja izdanja sklopio je više poslova na Sajmu nego svi hrvatski nakladnici zajedno (naime, oni nisu sklopili ni jednog). A što se tiče hvaljenog uređenja hrvatskog »paviljona«, u Frankfurtu ima bar pedeset bolje uređenih knjižara od hrvatskog odjeljka na Sajmu. (...)</p>
<p>Dr.sc. FRANJO LETIĆ »Croatiaprojekt« Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zar se nagomilani problemi mogu riješiti za par godina</p>
<p>Imamo Hrvatsku nepunih deset godina i sada nam ništa ne valja. U javnosti je stvoren dojam da se sve zlo dogodilo u tom razdoblju i da je zato kriva isključivo hrvatska država i oni koji su je stvorili.</p>
<p>Mi koji malo duže pamtimo ne možemo se s time složiti. Proživjeli smo ubijanja poslije Drugoga svjetskog rata, nestašice, točkice, bonove, privredne reforme, ZUR-ove i OOURe, izvoz radne snage, odljev deviza u Beograd, ponovne nestašice i inflaciju od nekoliko tisuća postotaka. Na sve to došao je raspad tržišta, rat, pretvorba i privatizacija. Zar netko misli da se tako nagomilani problemi mogu riješiti za par godina?</p>
<p>Hrvatska država stvarala se u ratu bez mnogih institucija, koje su tek nastajale. Sada neki misle da je u tim uvjetima državna administracija mogla idealno funkcionirati. Gdje su bili u to vrijeme?</p>
<p>Hrvatska se vratila u svoje »avnojske granice« prije dvije godine mirnom reintegraciom Baranje, istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Ne bi li tu 1998. godinu trebali smatrati zadnjom ratnom godinom u Hrvatskoj (ne i na Balkanu)? (...)</p>
<p>Za izlazak iz gospodarske krize potreban je konsenzus svih čimbenika u gospodarstvu: države, poslodavaca, sindikata, radnika i seljaka. I tada će to biti vrlo teško postići ako ne bude pomoći sa strane. Ali, tada će oni koji mogu pomoći vidjeti da smo pametni i organizirani. A ovako?</p>
<p>Postoje neke povijesne i političke činjenice oko kojih se mi moramo složiti, inače nećemo ići naprijed. A to su:</p>
<p>- za rat i raspad bivše Jugoslavije kriv je isključivo agresivni velikosrski nacionalizam;</p>
<p>- hrvatski domovinski rat bio je obrambeni i oslobodilački rat, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini na područjima gdje su živjeli Hrvati;</p>
<p>- samostalna Republika Hrvatska stvorena je u tzv. »avnojskim« granicama koje ne pokrivaju sva područja u kojima žive Hrvati;</p>
<p>- Hrvatska nije kao druge tranzicijske zemlje država koja je izašla iz »administrativnog socijalizma« i ispod sovjetske dominacije, nego država koja je izašla iz »samoupravnog socijalizma« i u ratu se oslobodila srbokomunističke dominacije;</p>
<p>- Hrvati nisu svoju državu imali 890 godina, pa nisu niti mogli imati hrvatsko gospodarstvo;</p>
<p>- hrvatsko gospodarstvo tek treba razviti, polazeći od zemljopisnog položaja Hrvatske, regionalnih specifičnosti, ljudskih i materijalnih resursa.</p>
<p>Za početak se moramo složiti i oko toga da smo mala i siromašna zemlja, sa velikim regionalnim razlikama i velikom dijasporom. Sve ono što imamo moramo jako cijeniti i vrlo štedljivo s time raspolagati. Ne smijemo stvarati niti stimulirati socijalne razlike. Bogatiji moraju biti solidarni sa siromašnijima. Državni izdaci moraju se uskladiti s mogućnostima. Mora se postići način kako devize koje dolaze u hrvatski bankarski sutav usmjeriti u razvoj.</p>
<p>ZVONIMIR MAJDANČIĆKoprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Poznata piramida narko-mafije u Međimurju, ali se ne zna tko ju štiti od progona</p>
<p>ČAKOVEC, 29. listopada</p>
<p> - Na području Međimurske županije narko-mafija »okrenula« je prošle godine više od 17 milijuna kuna. To je ustvrdio međimurski podžupan Dragutin Lesar, inače potpredsjednik Hrvatske narodne stranke, i predsjednik Povjerenstva za suzbijanje zloporabe opojnih sredstava u Međimurskoj županiji. Do te brojke Lesar je došao tako da je broj ovisnika u Međimurju usporedio s brojem od 13.000 u cijeloj Hrvatskoj i pretpostavljenim lanjskim prometom droge na hrvatskom tržištu u vrijednosti od 786 milijuna kuna. </p>
<p>Prema Lesarovim podacima, u Međimurju je u svim institucijama registrirano ukupno 256 ovisnika, od kojih je 80 na teškim drogama. Podaci bi bili i znatno nepovoljniji da u Čakovcu već godinama uspješno ne djeluje Centar za suzbijanje i liječenje ovisnosti. Status takvih centara, kaže Lesar, nije definiran i praktički rade polulegalno. </p>
<p>Međimursko je povjerenstvo, ističe Lesar, protiv dekriminalizacije lakih droga, budući da brojke pokazuju da 61,9 posto pušača marihuane, nakon određenog vremena prelazi na teže droge. Zbog toga su i zadovoljni što zakonski prijedlog o tome neće ići u treće čitanje, dok Saboru ne bude predočen cjelovit zakon o drogama. </p>
<p>U međimurskom Povjerenstvu za suzbijanje zloporabe droga ukazuju i na to da policija i pravosuđe izuzetno teško dokazuju kažnjiva djela preprodaje droga. Osim toga upozoravaju i na dugotrajnost sudskih postupaka na temelju novog Zakona o kaznenom postupku. On omogućava novi pristup u iznošenju obrane, koji onda utječe na svjedoke pa mnogi povlače iskaze koje su dali u istrazi, što je i omogućilo podizanje optužnice. Zbog toga niti sud ne može često dokazati počinjeno kazneno djelo, pa je stoga već iz pravosuđa došla preporuka saborskim zastupnicima, da se na odgovarajući način dopuni i poboljša zakonska regulativa. </p>
<p>U kaznenom progonu dilera česte su i zastare, pa se oni već i nakon prvostupanjskih presuda puštaju na slobodu. Tada na ulicama nastavljaju svoj posao. Lesar je kritizirao i činjenicu da je iz državnog proračuna izbačena stavka iz koje se osiguravao novac za tehničko ekipiranje službi represije. A bez kvalitetne tehnike teško je prikupljati dokaze kaznenih djela. </p>
<p>Na lokalnoj razini rezultati suzbijanja narkomanije, a poglavito kažnjavanja dilera, izostaju zbog nedovoljne nadležnosti na županijskoj razini, tvrdi Lesar. Ali mi ćemo obaviti potrebne razgovore s pojedinim državnim službama, pa ćemo na temelju poreznih prihoda moći utvrditi odakle je dio novca. Opće je poznato da dileri zarađeno na preprodaje droge ulažu u legalan biznis, poglavito u nekretnine, isplative poslove s prodajom automobila i naročito u ugostiteljstvo. </p>
<p>Prateći sustavno dvije i pol godine što se događa u toj oblasti, te brojnim razgovorima s svim zainteresiranima i nadležnima, gotovo smo u cijelosti uspjeli utvrditi piramidu međimurske narko mafije, tvrdi podžupan Lesar. Imena uopće nisu tajna, ali je problem u dokazivanju njihove kažnjive djelatnosti, a time i privođenju u ruke pravde. Posebno boli činjenica da je za neke narko-bosove iz međimurske piramide u prošlom vremenu i sustavu bilo u više navrata intervencija iz nekih hrvatskih obavještajnih službi. To je bila svojevrsna zaštita međimurskoj narko-mafiji, ali zasigurno će i to postupno biti razotkriveno. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Može li suđenje »mafiji« napokon početi, bez novih iznenađenja? </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Hoće li u trećem pokušaju ipak početi suđenje pripadnicima »zločinačke organizacije«, ili će se i u ovaj ponedjeljak pojaviti neki »ekskluzivni događaji«, demonstrativno štićenje nečijeg digniteta ili zbog nekog drugog razloga napuštanje sudnice? Hoće li se možda zatražiti izuzeće suca i članova vijeća, te tužitelja, što ne bi iznenadilo u dosadašnjem cjelokupnom događanju oko ovog »procesa stoljeća« ili će se ipak početi s čitanjem opsežne optužnice?</p>
<p>Uoči prvi put zakazane glavne rasprave, 16. listopada ove godine, novine su večer prije u nedjelju osvanule na kioscima s »ekskluzivnom i šokantnom pričom o svjedoku pokajniku«, o čemu je isto veče izvijestila i televizija. No, kao što je poznato i o čemu smo pisali, nije »pokajnik« bio razlogom odgode. Nakon tjedan dana ponovno je bila zakazana rasprava, ali također je bila naprasno prekinuta i slijedom toga i odgođena za ovaj ponedjeljak, 30. listopada. U međuvremenu se pak pokajnik pojavio na televiziji i u razgovoru s novinarkom javnosti ispričao dio svoje priče, koja bi prilikom svjedočenja protiv »mafijaša« trebala biti detaljnija i konkretnija.</p>
<p>Reakcije u redovima braniteljskog tima bile su u pravilu negiranje vjerodostojnosti tog svjedoka, jer je »tužiteljstvo s njim napravilo dil, a on baš i nema nekih bitnih saznanja«. Jedan je od odvjetnika ustvrdio da se pokajnika medijski propagira da bi izgledao kao vjerodostojan svjedok. A zapravo je riječ o osobi, tvrdi dalje odvjetnik, naš sugovornik, koja bi trebala popuniti rupe u optužnici, a kojih je, tvrdi, itekako mnogo.</p>
<p>Postoji i mogućnost, objašnjava odvjetnik, naš sugovornik, da na raspravi prilikom svjedočenja pokajnika kaže kako su ga na pokajanje i svjedočenje protiv dotadašnjih prijatelja i suradnika, prisilili. No, odvjetnik odmah u nastavku odbacuje tu mogućnost, jer kako zna kakva je praksa, policija mu u ladici drži masu drugih spisa kojima mu može prijetiti, teretiti ga i natrag pritvoriti za neki drugi slučaj. Uz ostalo nas sugovornik, osvrćući se na naše zakonodavstvo u vezi instituta svjedoka pokajnika i zaštićenog svjedoka, smatra da smo to nekritički prepisali iz američkog, tzv. akuzatorskog pravnog sustava, »previše gledajući američke filmove«. </p>
<p>Te su dvije odredbe, među ostalim novima, unijete u naš Zakon o kaznenom postupku, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1998. godine. U slučaju svjedoka pokajnika, riječ je o instituciji koja maksimalno zaštićuje svjedoka, jer je najčešće riječ o osobi koja je sudjelovala u počinjenju kaznenih djela s ostalima optuženima, pa želi reći istinu o svemu što zna. Može biti i osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne pa ga se na »pokajanje«, odnosno pristanak na rizik da sve ispriča, stimulira obećavanjem pomilovanja, amnestije ili izvanrednim ublažavanjem kazne (ovisno u kojem je pravnom statusu).</p>
<p>No, u slučaju svjedoka pokajnika u zapadnim zemljama, riječ je o institutu koji je doveden gotovo do perfekcije, iako se ostavlja mogućnost da se otkrije identitet te osobe. Naime, u slučaju pokajnika, prije i u vrijeme svjedočenja poznat je njegov identitet, koji mu se potpuno mijenja tek nakon sudskog postupka. osim imena i prezimena, mijenja mu se i izgled, a njemu i obitelji se omogućuje egzistencija, ili u nekom drugom gradu ili čak i u drugoj zemlji. Što se pak tiče zaštićenog svjedoka, riječ je o osobi koja za javnost, od samog početka, nema ime i prezime, nema ni inicijale niti lik. Prilikom svjedočenja, pojavljuje se samo glas te osobe koji se, radi bolje zaštite može i tehnički modificirati. No, da bi se moglo funkcionirati, sud, tužitelj i branitelj moraju znati o kome je riječ, ali identitet te osobe ne smiju otkriti. </p>
<p>Regulirano je to u članku 238., stavku 4. ZKP-a, u kojem se navodi da svjedok nije dužan odgovoriti na pitanje o njegovu imenu i prezimenu, te ostalim podacima, ako bi time sebe ili drugog izložio ozbiljnoj opasnosti po život. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Iz Jugoslavije švercali pištolje dizajnirane kao mobitele</p>
<p>BRUXELLES, 29. listopada</p>
<p> - Pištolji napravljeni da izgledaju kao mobilni telefoni, koji se aktiviraju pritiskom na jednu od telefonskih tipki, dio su opreme koju je zaplijenila nizozemska policija, a koja je švercana iz Jugoslavije, objavio je u broju od subote londonski Times.</p>
<p>Predstavnici specijalne jedinice nizozemske policije priopćili su da su zaplijenili osam »pištolja - mobitela« u raciji provedenoj na sedam adresa u Amsterdamu. U raciji je zaplijenjeno i 29 pištolja maskiranih kao privjesci za ključeve.</p>
<p>Ces Ramo, glasnogovornik amsterdamske policije u Amsterdamu, izjavio je da se u svakom od »telefona« nalazilo po četiri metka. Za svaki pucanj potrebno je pritisnuti poseban broj na telefonu. Ako ne znate da je u pitanju oružje, ne biste ništa posumnjali, izjavio je Ramo.</p>
<p>Iako je policija potvrdila da je najveći dio oružja stigao iz Jugoslavije, nije mogla navesti koje je to oružje bilo namijenjeno. Ramo je rekao da su uhapšena petorica muškaraca i jedna žena, među kojima su dvojica iz Jugoslavije, jedan iz Hrvatske i jedan iz Turske.</p>
<p>Na jednoj od adresa u Amsterdamu, policija je zaplijenila i 28 manjih pištolja, eksploziv, puškomitraljez i 2.000 metaka i 20 ručnih bombi. (v.f.p.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Na vratima Prve sportske kladionice opet postavljena bomba</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Već drugi je put u posljednjih mjesec i pol na vratima Prve sportske kladionice pronađena postavljena neaktivirana ručna bomba. Ovog je puta napadač odabrao kladionicu u zagrebačkoj Dubravi, na Aveniji Dubrava 221, gdje je policija u nedjelju ujutro obavila uviđaj. Ozlijeđenih nije bilo, baš kao ni u prvom slučaju, kad je objekt napada bila kladionica na Trešnjevci.</p>
<p>Ručna je bomba s osiguračem, kako smo saznali, postavljena u noći na nedjelju, a nalazila se na vratima Prve sportske kladionice. Prema policijskom izvještaju, zbog osigurača koji se nalazio na neaktiviranoj bombi, ona nije bila opasna za okolinu.</p>
<p>Pa ipak, šokirani su se susjedi, koji su se u nedjelju ujutro iznenađeni okupili pred zgradom gdje se nalazio policijski automobil, pitali što bi se dogodilo da je netko kojim slučajem htio otvoriti vrata, ili da su djeca u igri pronašla bombu.</p>
<p>»Ne znam koji su motivi 'u igri'. Sjećam se one prve bombe pred kladionicom na Trešnjevci. Valjda se nešto krije iza njih. Ali, bez obzira na motive, zašto bi mi drugi, koji nemamo veze ni sa kladionicom, ni sa onima koji bombe podmeću, morali platiti ceh? Pa zamislite da je eksplodirala! Već sama činjenica da se bomba nalazi u susjedstvu stvara strah i nesigurnost«, rekla je uzbuđena susjeda, Mirjana Pintarić, koja je na ulicu izašla nakon što je vidjela gužvu pred kladionicom.</p>
<p>Policija je najavila istragu o počinitelju i motivima ovog kaznenog djela. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Opljačkana benzinska crpka Ine u Šibeniku</p>
<p>ŠIBENIK, 29. listopada</p>
<p> - Benzinska crpka Ine, na predjelu Njivica kod Šibenika, koja se nalazi na jadranskoj magistrali, opljačkana je u petak navečer oko 20.40 sati. Policija je o pljački benzinske postaje novinare upoznala tek u subotu, u kasnim popodnevnim satima. Kako stoji u šturom priopćenju za javnost, u Ininu benzinsku crpku ušla je nepoznata muška osoba u maskirnoj uniformi i s kapuljačom na glavi, koja je imala proreze za oči te je uz prijetnju pištoljem prisilila zaposlenike da legnu na pod. Nepoznati je pljačkaš iz blagajne ukrao veći novčani iznos s kojim se udaljio u nepoznatom smjeru. Prema opisu očevidaca pljačke, pljačkaš je starosti oko 30 godina, visok je oko 170 cm, mršav, uskog lica izboranog u predjelu očiju i govori dalmatinskim dijalektom. Policija je podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja i moli sve građane koji su se u petak navečer između 20.35 i 20.50 sati prolazili jadranskom magistralom u blizini Njivica i koji su opazili nešto sumnjivo da im se hitno jave. Policija ni u nedjelju prijepodne nije priopćila koliko je novca odneseno iz benzinske postaje. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vozač poginuo pri prevrtanju vozila</p>
<p>OROSLAVJE, 29. listopada</p>
<p> - U subotu rano ujutro na raskrižju zagorske magistrale i državne ceste Mokrice - Oroslavje u prometnoj nesreći poginuo je Dragutin Košutić (39), a lakše tjelesne ozljede zadobio je Stjepan K. Dragutin Košutić upravljao je osobnim vozilom »VW passat« i u jednom trenutku skrenuo na bankinu, zbog čega se vozilo zanijelo i prevrnulo na travnatu površinu. Pri prevrtanju Dragutin Košutić je izletio iz vozila, a zbog teških tjelesnih ozljeda zadobivenih pri izlijetanju je preminuo na mjestu nesreće. Liječnička pomoć, pak, ozlijeđenom Stjepanu K. pružena je u Općoj bolnici Zabok. (D.G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Zašto krumpir na putu od Čakovca do Zagreba poskupi dvostruko</p>
<p>Vodi li odluka o ukidanju prelevmana na uvoz krumpira vodu na mlin uvoznika, a na štetu domaćih proizvođača?</p>
<p>ZAGREB/ČAKOVEC, 29. listopada</p>
<p> - Zašto je cijena krumpira ove godine dvostruko veća na gradskim i zelenim tržnicama, nego, primjerice, kod proizvođača u Međimurju, koji podmiruju polovicu domaćih potreba za krumpirom, jednim od osnovnih prehrambenih proizvoda? Odgovor na to pitanje potražili smo kod proizvođača krumpira te u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>Proizvođači krumpira iz Međimurja nedavno su blokirali državnu granicu tvrdeći da je odluka Vlade o ukidanju količinske carine za uvoz jestivog krumpira preuranjena te da bi ju trebalo opozvati. Istina, kod nas nema bilanci o uvozu povrća, potrebnom da se zadovolje potrebe domaćeg stanovništva. Naime, posljednji put takva je projekcija rađena 1990. godine. Od tada tročlana komisija, koju čine predstavnici Ministarstava poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva financija i Hrvatske gospodarske komore, daje zeleno svjetlo na uvoz poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. No, zadnju riječ, u obliku pečata i potpisa na uvoz, ima Ministarstvo gospodarstva.</p>
<p>Osim toga, jasno je da proizvođači krumpira brane svoj monopol, odnosno da ne žele uvoz jeftinijeg krumpira, tvrdeći pritom da do veljače ima dovoljno domaćeg krumpira. Iz statističkih podataka vidljivo je da je prosječna proizvodnje krumpira u razdoblju od 1996. do 1999. godina bila nešto više od 669.000 tona, a da je prosječna potrošnja za isto razdoblje oko 671.000 tona. Drugim riječima, krumpir se morao uvoziti i prije, makar se radilo o simboličnoj količini.</p>
<p>Predsjednik Udruge međimurskih proizvođača konzumnog krumpira Franjo Dodlek upozorava da se krumpir u seoskom dvorištu i sad može kupiti za dvije do 2,2 kune po kilogramu, iako napominje da članovi Udruge ne prodaju krumpir na malo, dakle, na kilograme, više ne prodaju čak ni na vreće. To, što se po zagrebačkim ulicama ipak još nađu prodavači krumpira iz Međimurja i traže do četiri kune po kilogramu, samo je dokaz da i u našoj branši ima »bijelih vrana«, kaže Dodlek.</p>
<p>Prema njegovim riječima, neobjašnjivo je kako proizvod od seoskog dvorišta do krajnjeg potrošača poskupljuje i više od 100 posto. Primjerice, Poljoprivredna zadruga Čakovec otkupljuje od međimurskih seljaka krumpir po 1,90 do dvije kune za kilogram, a veletrgovcima ga prodaje po 2,2 do 2,3 kuna, u što su uračunati i vreća, utovar, prijevoz i papirologija, tvrdi Josip Puklavec, komercijalist u toj zadruzi. Po njegovom sudu, s tih 10 posto marže zadruga se nekako pokriva, ali smatra da mnogo veću razliku u cijeni ostvaruju veletrgovci, odnosno maloprodajna mreža u gradovima. Ključ poskupljenja je u rukama tzv. grosista, koji diktiraju cijenu maloprodajnim mrežama ili pak velikim potrošačima kao što su bolnice, hoteli i slični, smatra Puklavec.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da funkcioniranje tržišta ograničavaju nelegalna konkurencija i nepotpuna legislativa, potrebna za suzbijanje utjecaja postojećih oligopola te da bi trebalo poboljšati distribuciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu. Što se tiče krumpira, kažu da bez sistematizacije proizvodnje, koja uključuje popis proizvođača i proizvodnih površina pod tom kulturom, nema boljitka za proizvođače. Takvom sistematizacijom omogućilo bi se planiranje usjeva ovisno o potrebama tržišta.</p>
<p>Proizvođači krumpira upozoravaju na činjenicu da su minulih godina seljaci za kilogram krumpira dobivali od 40 do 70 lipa, što ih je gospodarski iscrpilo te da su ove godine (uz pomoć suše) odlučili »okrenuti ploču«. Ukratko, proizveli su manje krumpira, jer su još samo prije godinu-dvije morali zakopavati krumpir ili ga dijeliti badava, jer ga nitko nije htio kupiti. Nadalje, proizvođači se zalažu da država proizvodnju krumpira uvrsti u sustav poticaja (predlaže se 2.500 kuna po hektaru) čime bi imala uvid i nadzor nad sortimentima i količinom.</p>
<p>U Ministarstvu drže da će cijena krumpira na domaćem tržištu rasti i dalje, sve dok ne stigne krumpir iz uvoza. Podsjetimo, prosječna cijena krumpira na veletržnicama ovih je dana bila 2,78 kuna, dok je na tržnicama iznosila 3,91 kunu po kilogramu. No, ostaje otvorenim pitanje hoće li uopće biti uvoza krumpira, jer je suša pogodila usjeve krumpira i u zemljama u našem okruženju. Ili će na njegovom uvozu, kao i toliko puta dosad, zaraditi uvoznici, jer jedino što kupac vidi, kupujući uvozni krumpir, jest oznaka na vrećama da se radi o jestivom krumpiru.</p>
<p>Drago Ovčar i Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dosad realizirano 70 posto plana jesenske sjetve </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Tijekom ove jesenske sjetve zasijat će se ukupno 229.000 hektara u sustavu državnih poticaja, od čega 188.000 hektara pšenicom, 1.000 hektara durum pšenicom, 2.500 hektara raži, 18.000 hektara ječmom, 5.000 hektara pivarskim ječmom i 15.000 hektara uljanom repicom.</p>
<p> Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, operativni je plan jesenske sjetve realiziran zasad oko 70 posto. Predviđa se da će se taj plan, ovih dana, ispuniti u cijelosti.</p>
<p> Na vrijeme je isporučeno više od 80 posto mineralnog gnojiva, a ostatak upravo stiže bez ikakvih zastoja ili čekanja u kutinskoj »Petrokemiji«, tvornici mineralnog gnojiva.</p>
<p> U međuvremenu je donesena i Naredba o obveznoj sjetvi tzv. certificiranog sjemena, dakle onoga koje nije zaraženo. Po toj naredbi poljoprivredni proizvođači, ako žele ostvariti nepovratne državne poticaje, moraju sijati certificirano sjeme, kojega na domaćem tržištu ima dovoljno. </p>
<p>Naime, ove su godine na vrijeme obavljeni pregovori s proizvođačima sjemena. tako je dogovorena cijena sjemenske pšenice od 2,2 kune po kilogramu što je znatno niže nego prošle godine kad je cijena iznosila od 2,6 do 2,8 kuna po kilogramu, a uz to je dogovoreno da će ove godine sjemenska pšenica prvi put ući u sustav poticaja. Sve te mjere nastoje suzbiti uobičajenu praksu sijanja pšenice s tavana, odnosno netretiranog sjemena, koje može biti zaraženo, između ostaloga, i smrdljivom snijeti.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da je tijekom rujna završena sjetva uljane repice, a sad su na redu ostale poljoprivredne kulture, iako nepovoljni vremenski uvjeti, zbog velike suše, otežavaju ulazak lakših traktora u polje. Primjerice, za sjetvu pšenice provodi se reducirana obrada tla, koja je moguća samo uz primjenu teških tanjurača. </p>
<p>Kad je riječ o financijskim izdacima za ovogodišnju jesensku sjetvu, u Ministarstvu poljoprivrede naglašavaju da će na ime poticaja za sjetvu država izdvojiti ukupno 367,31 milijuna kuna. Prvi dio poticaja u iznosu od 155,395 milijuna kuna poljoprivredni proizvođači dobivaju kroz repromaterijal (mineralno gnojivo, sjeme i zaštitna sredstva), dok će drugi dio od 211,915 milijuna kuna dobiti u novcu nakon žetve. </p>
<p>Kada je riječ o žetvi jesenskih kultura (suncokreta, soje, šećerne repe i kukuruza), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva prati njezinu realizaciju, pa će, zbog goleme štete od suše, na temelju prikupljenih podataka smanjiti referentne prinose za pojedine kulture kako bi poljoprivrednici mogli ostvariti pravo na drugi dio novčanih poticaja. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Radnicima isplaćene otpremnine, slijedi prodaja brodova, zgrade i Kluba »Croatia Linea«</p>
<p>RIJEKA, 29. listopada</p>
<p> - Ovih su dana 324 bivša zaposlenika »Croatia Linea« dobila dugoočekivane otpremnine, čija visina ne prelazi 50.000 kuna, a ukupno je isplaćeno 9,4 milijuna kuna. Otpremnine jedino nisu dobila osmorica bivših direktora, koji su imali menadžerske plaće, pa bi njihove otpremnine bile i »teže« od 100.000 kuna. Ti će direktori svoja potraživanja pokušati naplatiti iz stečajne mase svojega bivšeg poduzeća. </p>
<p>Sada je na redu prodaja velebne palače »Croatia Linea«, zdanja u mramoru i niklu podignutog prije oko 15 godina u središtu Rijeke, u kojem je radilo oko 800 činovnika tog brodara. U pretvorbi »Croatia Linea« ta je zgrada procijenjena na 40 milijuna njemačkih maraka, a na »bubanj« će najvjerojatnije otići za 27,6 milijuna maraka. Prije nekoliko mjeseci se pisalo o tome kako je za kupnju te palače zainteresiran poslovni čovjek s Dalekog istoka, inače dobar prijatelj hrvatskog biznismena Gorana Štroka, koji je zgradu i razgledao. Kad je riječ o prodaji nekad ekskluzivna Kluba »Croatia Linea« u Kostreni, procijenjena na 2,5 milijuna maraka, čuju se priče da je za kupnju tog zdanja zainteresiran upravo Štrok, inače vlasnik riječkog hotela »Bonavia«. </p>
<p>Nakon kupnje i preuređenja tog hotela, Riječani i Kostrenjani priželjkuju da Štrok kupi i Klub, te da ga uredi kao što je to učinio s nekoliko starih dvoraca u Engleskoj. S obzirom na to da se Štroku svaki čas pripisuje kupnja neke nove nekretnine u Hrvatskoj, valja pričekati dražbu, a kako doznajemo za kupnju tog kluba ima još interesenata. »Croatia Line« ima i skladišno-radioničke prostore u industrijskoj zoni na Kukuljanovu, procijenjene na 5,4 milijuna maraka, koji će također »na bubnju« potražiti novog vlasnika. </p>
<p>Od sedam preostalih brodova »Croatia Linea«, vezanih već dvije godine u hrvatskim lukama i brodogradilištima. Dosad je prodan jedino brod »Karlobag« za 2,5 milijuna dolara. Prva je dražba broda »Hreljin« bila bezuspješna, jer nije bilo zainteresiranih za kupnju tog broda procijenjena na 1,5 milijuna dolara. Druga dražba »Hreljina« najavljena je za sredinu studenoga, dok mu je cijena smanjena na 1,1 milijun dolara. Budući da je »Karlobag« kupio strani brodar s Malte, a ne neka domaća tvrtka, može se očekivati da će i preostali brodovi završiti u rukama stranaca. Uz »Hreljin«, na vezu su još »Hrvatska«, »Sušak«, »Buzet«, »Krasica« i »Pionir«, na koje hipoteku imaju domaće banke i brodogradilišta. Neki od tih brodova navodno su u tako lošem tehničkom stanju da će za njih biti dosta teško naći kupca. </p>
<p>U trenutku kad je jasno da od nekadašnjih pedesetak brodova koliko je »Croatia Line« imala prije oko15 godina, najvjerojatnije nijedan neće ostati pod hrvatskom zastavom, a kamoli da će ti brodovi činiti okosnicu u radu novoga riječkog brodara. Može se jedino žaliti što domaći vjerovnici ranije nisu pokrenuli sudsku prodaju tih brodova čija je vrijednost u prošle dvije godine osjetno smanjena. Te brodove još čuvaju malobrojni pomorci koji svoja potraživanja na ime plaća ostvaruju preko Sindikata pomoraca. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U breljanskim hotelima ove godine ostvareno 176.000 noćenja </p>
<p>BRELA, 29. listopada</p>
<p> - Breljani sa zadovoljstvom ističu da će ove godine ostvariti čak bolje rezultate u turizmu nego 1989. godine.</p>
<p>Naime, hoteli »Brela« će ostvariti ukupno 176.000 noćenja, odnosno 155 dana pune popunjenosti ove godine što je iznimno uspješan rezultat kakvog nema ni jedna destinacija na području Dalmacije. Sada kad je većina hotelskih kuća u Dalmaciji zatvorena, na Makarskoj su rivijeri brojni hoteli još otvoreni. Breljski turistički djelatnici ističu da će u njihovu mjestu u ovogodišnjoj posezoni biti najbolje popunjen hotel »Soline« koji će raditi do 4. studenoga. </p>
<p>Na dan zatvaranja, ističe Žarko Kristić, direktor prodaje u hotelima »Brela«, imat će 350 gostiju iz Njemačke. Dodaje da Breljani zbog postignutih turističkih rezultata trebaju velikim dijelom zahvaliti i dugogodišnjem poslovnom partneru Agenciji Ide Riva iz Münchena koja sada u hotelima »Soline« i »Maestral« u Brelima ima 270 gostiju. Ta agencija će i idućeg vikenda u Brela dovesti po jedan zrakoplov njemačkih gostiju iz Berlina. </p>
<p>Što se tiče planova za 2001., Žarko Kristić podsjeća kako je prevladano vrijeme velikih potrošača u hotelima. On naglašava da se gost ne zadovoljava samo kvalitetnim uslugama u ugostiteljskim objektima, nego mu treba ponuditi i raznolike sadržaje izvan hotela, čemu će iduće godine težiti i hotelijeri u Brelima. (N.M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mogu li trzavice između SDP-a i HSLS-a srušiti Vladu?</p>
<p>Adlešić: HSLS se ne boji izbora, mi smo malo težak, ali pouzdan partner u koaliciji / Tomac: Nema sukoba između SDP-a i HSLS-a i ne treba iz svake nesuglasice izvlačiti zaključak o slomu koalicije /Tomčić: Arlović ne može raspisivati izbore, za to je mjerodavan Predsjednik </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Posljednje izjave Mate Arlovića i Joška Kontića, čelnika SDP-a odnosno HSLS-a, stranaka koje čine osovinu Vlade, otvorile su nove spekulacije o krizi u Vladi. »Nastavi li HSLS svoju dosadašnju politiku u odnosu na vladajuću koaliciju, raspisat će se prijevremeni izbori», izjavio je Arlović. Kontić je pak uzvratio da Vlada zahvaljuje svoj opstanak popustljivosti HSLS-a, te najavio kako nije isključeno ni povlačenje HSLS-a u oporbu. </p>
<p>Đurđa Adlešić, potpredsjednica HSLS-a, u nedjelju je rekla Vjesniku kako ta stranka drži da su izbori nepotrebni jer bi na njima uslijedila velika apstinencija birača i izgubilo bi se vrijeme za rješavanje ozbiljnih problema. Adlešić je, međutim, kazala da se HSLS ne boji izbora budu li oni raspisani. Zaključila je da je HSLS malo težak, no pouzdan partner u koaliciji.</p>
<p>Zdravko Tomac, potpredsjednik SDP-a, ističe kako nije riječ ni o kakvom sukobu između SDP-a i HSLS-a, te da ne treba iz svake nesuglasice izvlačiti zaključak o slomu koalicije.</p>
<p>»Arlović ne može raspisivati nove izbore, jer je za to mjerodavan predsjednik Republike«, napominje Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a, koji, isto tako, upozorava da ni Kontić nema pravo tvrditi da Budiša polaže pravo na mjesto predsjednika Sabora. </p>
<p>Do određenog zaoštravanja između SDP-a i HSLS-a došlo je nakon prošlotjedne sjednice saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav kojim predsjedava Arlović. Naime, HSLS-ove zastupnice, na iznenađenje mnogih, ostale su suzdržane prilikom glasovanja o ustavnim promjenama. I proteklih dana bilo je nesuglasja između čelnika SDP-a i HSLS-a. Dovoljno je spomenuti sučeljavanje Đurđe Adlešić i Šime Lučina oko zakona o policiji, kao i Željke Antunović i Hrvoja Vojkovića oko Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije. No, nezadovoljstvo HSLS-a kulminiralo je predloženim ustavnim promjenama u obliku koji je ponudio Arlovićev odbor, a najviše zbog rješenja da bi Vlada mogla raspustiti Sabor praktički bez ograničenja. To otvara mogućnost samovolje Vlade koja bi se, kad god se sjeti mogla riješiti njoj eventualno neposlušnog parlamenta, ocjenjuju u HSLS-u.</p>
<p>Upućeni u zbivanja u vladajućoj koaliciji ističu da su ustavne promjene samo povod izražavanju nezadovoljstva u HSLS-u. Pravi razlog tomu je, kako se može čuti, taj što su premijer Ivica Račan i predsjednik Stjepan Mesić navodno postigli dogovor o ustavnim promjenama, odnosno usuglasili sva donedavno sporna pitanja. Predsjednik Mesić je nakon povratka iz Poljske, u subotu, izrazio zadovoljstvo predloženim ustavnim promjenama, kao i očekivanje da će one biti prihvaćene 8. studenoga u Saboru. </p>
<p>Haeselesovci se sada, čini se, osjećaju povrijeđenima što je postignut »pakt« između Račana i Mesića. Prema nekim izvorima, u HSLS-u navodno imaju dojam da Račanu sada, kad je izgladio odnose s Mesićem, više nisu potrebni i da ih želi »izbaciti« iz Vlade. Analitičari se pitaju nije li najnovija oštra reakcija HSLS-a proizvod tih strahova. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Po novom zakonu umirovljenici s najnižim mirovinama neće dobiti ni kunu više!</p>
<p>Umirovljenici s najnižim mirovinama i zaštitnim dodatkom dobit će više u postotcima, nego u kunama / Oni s mirovinom ispod 950 kuna, u slučaju da primaju zaštitni dodatak do 1093,9 kuna, neće osjetiti povećanje, ako je ono manje od približno 15 posto</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Mirovine će od 1. siječnja 2001. godine porasti od 0,5 do 20 posto, ovisno o godini umirovljenja, ali i plaći iz zadnje godine koja je ušla u izračun mirovinske osnovice. U odnosu na prvu verziju zakona, nova računica nešto bolje prati stvarne razlike među umirovljenicima, nastale zbog različitih plaća na temelju kojih se osnovica računala, tako da će veći postotak povećanja dobiti umirovljenici čije su mirovine više zakinute.</p>
<p>No, niti novim prijedlogom zakona nije anuliran apsurd statistike, prema kojem će umirovljenici s najnižim mirovinama i zaštitnim dodatkom dobiti više u postotcima, nego u kunama. Pritom valja naglasiti da se dijelu umirovljenika s najnižim mirovinama ukupna primanja neće povećati ni za kunu! Tako, primjerice, umirovljenici s mirovinom ispod 950 kuna, u slučaju da primaju zaštitni dodatak do 1093,9 kuna neće osjetiti povećanje manje od približno 15 posto.</p>
<p>Razlog je tome, kao što je već poznato, činjenica da se neće usklađivati iznos mirovine do koje se dobiva zaštitni dodatak, pa će kod mirovina s tim dodatkom doći do »prebijanja« povećanja i dodatka. Ujedno, prema sadašnjem prijedlogu zakona, neće se usklađivati niti granični iznosi najviših mirovina. </p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku objavili smo tablicu s postotcima povećanja mirovina za svaku kategoriju umirovljenika, no vrijedi ponoviti - svim umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili prije 31. prosinca 1994. godine, mirovina će porasti za 20 posto. Umirovljenicima koji su umirovljeni tijekom 1995. godine, mirovine će rasti dvojako: za 20 posto onima kojima je u izračunu mirovinske osnovice, kao zadnja, ušla bilo koja plaća iz razdoblja prije 1994. godine. Oni kojima je u izračun ušla baš ta godina, dobit će 17 posto povećanja. Mirovine ostvarene tijekom 1996. godine rast će 10,4 (ako je u računicu ušla plaća iz 1995.), 17 posto (plaća iz 1994.) ili 20 posto (za sve ranije plaće). Mirovine iz 1997. godine porast će za 7,3 (plaća iz 1996.), 10,4 (plaća iz 1995.), 17 (plaća iz 1994.) ili 20 posto (ako je u obračun ušla plaća ostvarena prije te godine). Novost je konačnog prijedloga zakona to što će rasti i mirovine ostvarene u 1998. godini, što u prvotnoj verziji zakona nije bilo predviđeno. No, kad je riječ o tim mirovinama, valja naglasiti da će rasti samo one mirovine koje su ostvarene na temelju plaće do kraja 1996. godine. Umirovljenicima kojima je u izračun ušla ta plaća mirovine će rasti za 0,5 posto, onima kojima je u obzir uzeta 1995. godina za 3,4 posto, a umirovljenicima kojima je u obračun osnovice ušla plaća iz 1994. godine, za 9,5 posto. Mirovine na temelju bilo koje plaće iz ranijeg razdoblja rast će za 12,4 posto.</p>
<p>Što će ti postotci konkretno značiti za umirovljenike s malim primanjima ispitali smo na primjeru sadašnje mirovine od 968,26 kuna. Zaštitni dodatak na tu mirovinu sada iznosi 125,66 kuna (granica zaštitnog dodatka iznosi 1093,92 kune) i dodatkom na mirovinu od 156,10 kuna (dodatak od 100 kuna i šest posto).</p>
<p> Umirovljenik s tom mirovinom, koji je umirovljen prije konca 1994. dobit će povećanje mirovine od 20 posto, odnosno 193,65 kuna. Mirovina će mu tada iznositi 1161,9 kuna. No, ukupna primanja tog umirovljenika neće biti viša za 193, nego tek za 67,99 kuna, radi »prebijanja« povećanja sa zaštitnim dodatkom. Dakle, umjesto dosadašnjih 1250 kuna, primit će ukupno 1318 kuna. Da je riječ o umirovljeniku iz 1995., kojem je u izračun mirovine ušla i plaća iz 1994., ostvario bi samo 17 postotno povećanje. Mirovina će tada biti 164,6 kuna viša i iznosit će 1.136 kuna. No, ukupna primanja umirovljenika u tom slučaju bit će tek 38,94 kune viša od dosadašnjih, odnosno približno 1288,9 kuna.</p>
<p>No, naš umirovljenik povećanje ne bi ni osjetio da je riječ o mirovini iz 1997. godine, u čiji je obračun ušla plaća iz 1996. U tom mu slučaju, naime, pripada samo 7,3 posto povećanja, što je oko 70 kuna. Dakle, ta će mirovina ubuduće iznositi 1038,9 kuna, no ukupan iznos koji taj umirovljenik prima neće se povećati. Naime, mirovina će mu još uvijek biti manja od one sa zaštitnim dodatkom, pa prihodi ostaju jednaki.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vidović: Mirovinski fond je služio kao samoposluživanje tajkunima</p>
<p>ZADAR, 29. listopada</p>
<p> - Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović izjavio je u nedjelju da je Vlada preuzela odgovornost za hrvatsko gospodarstvo u trenutku kad je ono u recesiji.</p>
<p> »Takva situacija nije za nas alibi, nego izazov kojemu treba pogledati u oči. Mirovinski fond je služio kao samoposluživanje tajkunima, odakle se pljačkalo i uzimalo po volji, i s takvom praksom je gotovo«, rekao je Vidović na 21. susretu Matice umirovljenika Dalmacije u Zadru.</p>
<p> U vrijeme HDZ-ove vlasti, primjerice prošle godine, u mirovinu je poslano 82.000 ljudi, rekao je ministar Vidović i dodao da je gotovo s praksom tjeranja ljudi u mirovinu. Ove godine u mirovinu je poslano samo 11.000 tisuća ljudi, izjavio je Vidović. Rekao je da ljudi koji su zdravi i sposobni ponajprije trebaju dobiti uvjete za rad.</p>
<p> Vidović je sudionicima skupa predstavio novi Prijedlog zakona o mirovinama i sustavu mirovinskog osiguranja. Rekao je kako je Vlada bila svjesna da obećanje o isplati duga umirovljenicima neće tako lako ispuniti, no zaključila je kako je najbolje da dug od oko 42 milijarde kuna uđe u osnovice mirovina, pa je u skladu s tim napravljen i novi Prijedlog zakona. Ministar Vidović je rekao da se u ovom trenutku može ići samo s 2,2 milijarde kuna povrata na godinu, a na veće iznose mogu računati oni koji su umirovljeni do godine 1994.</p>
<p>Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Alojz Malogorski rekao je da taj prijedlog zakona još ne otklanja razlike među mirovinama, te da on taj zakon ne može prihvatiti. </p>
<p> O njemu će svoje mišljenje umirovljeničke udruge dati idućeg tjedna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Iz Zakona o radu briše se odredba o majci odgajateljici?</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Izmjenama Zakona o radu, koji bi se uskoro trebao naći u drugom saborskom čitanju, predviđa se i mogućnost brisanja odredbe o pravima majke odgajateljice, jer je to dosad bila samo deklarativna norma, koja nikada nije zaživjela.
Člankom 63. Zakona o radu, pravo na status majke odgajateljice može steći majka s četvero i više djece. Bez obzira na to je li zaposlena ili nezaposlena, ona prema zakonu ima pravo na novčanu naknadu, mirovinsko i zdravstveno osiguranje te druga prava, koja su trebala, nakon donošenja Zakona o radu, biti uređena posebnim propisima.</p>
<p>»Majka odgajateljica« uvrštena je 1994. godine u Zakon o radu, kao jedna od mjera koja je trebala potaknuti demografsku obnovu Hrvatske. </p>
<p>Zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja drži da ta odredba ima smisla jedino ako se za njenu provedbu osigura novac. Dosad je to bila samo deklarativna norma, a jedna je od mogućnosti o kojoj razmišlja Ministarstvo rada i socijalne skrbi da se to pravo ugradi u Zakon o obiteljskim odnosima, kada će se on mijenjati.</p>
<p>Tijekom prvog saborskog čitanja izmjena Zakona o radu u svibnju ove godine, neki su se zastupnici usprotivili ukidanju statusa majke odgajateljice, jer bi time nastala praznina koja nikada ne bi bila popunjena. Ocijenili su također kako bi se to pravo trebalo urediti posebnim zakonom.</p>
<p>Klub zastupnika oporbene Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) najavio je pak da će do jeseni pripremiti zakonski prijedlog o statusu roditelja odgajatelja.</p>
<p> Za razliku od političara, u Ženskoj sekciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ističu kako se tim pitanjem nisu nikada posebno bavili, jer je status majke odgajateljice i tako bio samo deklarativan.</p>
<p>»Mislim da je uvođenje profesionalnog majčinstva način da se žene udalje s tržišta rada i svedu samo na ulogu majke«, smatra predsjednica sekcije Jagoda Milidrag-Šmit. Ona smatra da ženama primarno treba omogućiti da se zaposle i tako svojoj obitelji osiguraju bolju egzistenciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U Karlovačkoj županiji 15.743 nezaposlenih, deset posto više nego lani</p>
<p>KARLOVAC, 29. listopada</p>
<p> - U Karlovačkoj županiji nezaposlenost je i dalje u porastu. Tako su u karlovačkoj podružnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem rujna evidentirane 15.743 nezaposlene osobe, od čega više od 5.500 samo u Karlovcu. </p>
<p>U odnosu na stanje krajem rujna '99. to je povećanje za desetak posto. No ono što zabrinjava na području pet gradova Karlovačke županije - Karlovca, Ozlja, Duge Rese a naročito Slunja i Ogulina nemogućnost da oko 2.500 razvojačenih hrvatskih branitelja prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje dođe do posla ili radnog mjesta. </p>
<p>Među nezaposlenima je sve više žena i mladih tek završenih srednjoškolaca a i oni s diplomom fakulteta teško pronalaze posao. U Karlovcu se govori da stečaj kuca na vrata desetak tvrtki, a nedavno je povjerenik Županijskog povjerenstva SSSH-a izjavio kako bi do kraja godine zbog najavljenih stečajeva i otpuštanja radnika bez posla moglo ostati oko 1.000 Karlovčana.</p>
<p>Ovih dana vijesti o stečaju dolazi iz karlovačke tvrtke KGK, ozbiljnih poteškoća u poslovanju ima i karlovački ŽE-ČE, a novih previranja ima i u Pamučnoj industriji Duga Resa. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Biskup Srakić: Vjera je privatna stvar, ali i društvena stvarnost</p>
<p>ĐAKOVO, 29. listopada</p>
<p> - U posljednje vrijeme ponovo se čuje kako je vjera privatna stvar. Ona to i jest, ali je ona i društvena stvarnost i mi se kršćani nikada ne smijemo povući u privatnost, posebno ne u ovim prilikama.</p>
<p> Istaknuo je to, između ostaloga, biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić u propovijedi na nedjeljnom misnom slavlju kojim je u katedrali obilježen Euharistijski kongres Đakovačkog dekanata. </p>
<p>S tim u vezi, biskup đakovački i srijemski je pojasnio kako samo obnovljeni euharistijskom vjerom možemo smoći snage živjeti svoj život i uključiti se u sveopću obnovu našeg društva i domovine.</p>
<p> Nakon misnog slavlja, sudionici kongresa prošli su u procesiji noseći Euharistijskog Krista putem od katedrale do župne crkve Svih Svetih gdje je upriličeno klanjanje Presvetom. (M. Lj.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Održani prijevremeni lokalni izbori za gradsko vijeće Petrinje </p>
<p>PETRINJA, 29. listopada</p>
<p> - Odlukom hrvatske Vlade u Petrinji su u nedjelju održani izvanredni prijevremeni lokalni izbori za 28 članova novoga gradskog vijeća, a birališta su otvorena u sedam sati.</p>
<p>Na izbore za petrinjsko Gradsko vijeće izašlo je devet političkih stranaka i tri nezavisne liste građana sa 336 kandidata. To su Demokratski centar (DC), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Liberalna stranka (LS), Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i nezavisne liste građana kojima su nositelji dr. Miroslav Gregurinčić, Ivan Palaić i Ivo Šušmeg.</p>
<p>U biračke je popise ukupno upisano 21.048 birača, koji će glasovati na 23 izborna mjesta, a do 11 sati glasovalo ih je oko deset posto. Naime, prema podacima Gradskog izbornog povjerenstva sa 18 od 23 birališta, do 11 sati je, od 17.234 upisanih birača na tim izbornim mjestima, glasovalo njih 1.583.</p>
<p>Izbore za petrinjsko Gradsko vijeće nadgledaju promatrači stranaka i aktivisti Udruge Građani organizirano nadgledaju izbore (GONG). </p>
<p> Očekuje se da će gradsko Izborno povjerenstvo prve neslužbene rezultate izvanrednih izbora u Petrinji objaviti u nedjelju do ponoći. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Međimurje će podijeliti buduću spalionicu smeća s još dvije županije</p>
<p>ČAKOVEC, 29. listopada</p>
<p> - Zbrinjavanje kućnog smeća i komunalnog otpada postaje u Međimurskoj županiji sve većim problem. Širom Međimurja razasuto je barem 150 divljih deponija, koje ugrožavaju okoliš i potencijalno su žarište zaraza i nepovoljnih ekoloških posljedica. Veća međimurska naselja pokušavaju urediti svoja lokalna odlagališta, ali sve su to samo privremena rješenja. </p>
<p>Stručnjaci se slažu, a većina međimurskih političara ih podržava, da bi trebalo urediti središnju županijsku sanitarnu deponiju. Za nju je i nađena najpovoljnija lokacija, na predjelu zvanom »Pustošije«, blizu naselja Krištanovec. Gradnji središnjeg odlagališta smeća za Međimursku županiju na tome mjestu snažno se odupiru stanovnici Krištanovca, ali i susjednog Žiškovca i Vratišinca. Čak su izradili i stručni elaborat koji višestruko pobija utemeljenost gradnje sanitarne deponije na predloženom mjestu. Snažan otpor građana, koji su se čak i referendumom protivili gradnji odlagališta smeća na »Pustošijama«, najviše zabrinjava gradske oce Čakovca, ali i dužnosnike prigradskih općina Strahoninca i Nedelišća. Sadašnje komunalno smetlište u Totovcu uskoro će biti puno, a mještanima je upravo povećana naknada za trpljenje odlagališta u njihovoj blizini. Kamo će za dvije godine s ogromnim količinama kućnog smeća i otpada tridesetak tisuća stanovnika Grada Čakovca zaista stoji u zvijezdama. </p>
<p>Dugoročno rješenje bila bi spalionica smeća, čiju zajedničku gradnju pripremaju Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Međimurska županija. Kako je ovih dana izjavio međimurski župan Branko Levačić, započeli su prvi službeni razgovori o načinu zajedničkog pristupa izgradnji spalionice, koja će biti smještena na području Varaždinske županije. Riječ je o projektu vrijednom sto milijuna njemačkih maraka, koji se neće moći ostvariti bez kreditne podrške iz inozemstva. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pet obitelji požeških stradalnika Domovinskog rata dobilo stanove</p>
<p>POŽEGA, 29. listopada</p>
<p> - Na prigodnoj svečanosti u Požegi, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Dinko Mikulić uručio je ključeve novih stanova za pet obitelji stradalnika Domovinskog rata. Stanove u ukupnoj vrijednosti od oko 1,6 milijuna kuna, dobila je Elvira Mindum, udovica prvog poginulog hrvatskog branitelja s ovog područja, Drage Minduma, te četvorica invalida Domovinskog rata. Svečanosti su nazočili požeški gradonačelnik Branko Skorup i dožupan Tomislav Radnić.</p>
<p>Obraćajući se nazočnima, pomoćnik ministra Mikulić naglasio je da su do sada hrvatskim braniteljima u Požegi na uporabu predana 23 stana, a u pripremi je izgradnja još 30 stanova u Požegi, te isto toliko u Pakracu. Unatoč smanjenju proračunskog novca za izgradnju stanova, Vlada je osigurala 220 milijuna kuna, a određeni broj stradalnika Domovinskog rata zbrinut je iz sredstava kredita od 120 milijuna kuna.</p>
<p> Novouseljene stanove blagoslovio je katedralni vikar Mario Katić. Gradonačelnik Skorup naglasio je da je Grad Požega dodijelio zemljište za izgradnju ovih stanova, no nekolicini stradalnika Grad je osigurao građevinsko zemljište za izgradnju obiteljskih kuća. (I.F.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Isključeni osječki SDP-ovci Janković i Bosanac žalili se Glavnom odboru stranke </p>
<p>OSIJEK, 29. listopada</p>
<p> - Prije desetak dana osječka Socijaldemokratska partija (SDP) odlučila je iz te stranke isključiti bivšeg predsjednika tog odbora Antuna Jankovića i dr. Nedjeljka Bosanca. Njih su pak dvojica ovoga vikenda zbog takve odluke uputili žalbu Glavnom odboru SDP-a.</p>
<p>Podsjetimo, prema riječima novoizabranog predsjednika osječkog SDP-a Alana Prnjata, odluka o njihovu isključenju je posljedica njihova ozbiljna narušavanja ugleda te stranke i kršenja stranačkog Statuta. Napomenimo i da su razmirice među članovima osječkoga SDP-a započele još na nedavnoj konvenciji osječkog SDP-a na kojoj je Janković javno iznio nepravilnosti u radu toga stranačkog odbora, ali i osječko-baranjskoga, optuživši pritom predsjednika Županijskog odbora SDP-a Željka Malevića. </p>
<p>O isključenju iz stranke Janković i Bosanac obaviješteni su brzojavom, na što su oni reagirali žalbom Glavnom odboru stranke i otvorenim pismom koji su odaslali medijskim kućama.</p>
<p>U pismu Janković i Bosanac, među ostalim, ističu da nisu dobili pravo na javno izgovorenu riječ, jer nisu bili nazočni sastanku na kojem se o njima raspravljalo. »Rečenice u brzojavu upućuju na to da je Gradski odbor SDP-a Osijek, potpuno neargumentirano i protustatutarno, s pozicije diktata donio odluku o našem isključenju iz SDP Hrvatske«, stoji u otvorenom pismu. Janković i Bosanac zahtijevaju da se o svim detaljima oko događanja u osječkom i osječko-baranjskom SDP-u, kao i njihova isključenja, izvijesti Glavni odbor stranke, te da im se omogući razgovor s predsjednikom Glavnog odbora Matom Crkvencom i predsjednikom stranke Ivicom Račanom.</p>
<p>Oni također zahtijevaju da se bezuvjetno zaustave istupi predsjednika osječko-baranjskog SDP-a Željka Malevića te da on javno objasni kako zamišlja razvoj Osijeka i Županije osječko-baranjske »s postojećom kadrovskom strukturom koju on u posljednje vrijeme stvara«. Bosanac i Janković u svojem pismu traže i da im se, zbog njihovih daljnjih pravnih poteza, dostavi pravno valjani dokument o njihovu isključenju, »jer to brzojav ne može biti«. </p>
<p>»Naime, iz sadržaja brzojava se vidi da se Gradski odbor SDP-a poigrao sa svojim ugledom, jer je u praksi djelovanja ozbiljnih političkih stranaka nevjerojatno i neozbiljno da se tako važan dokument pojavi u obliku brzojava«, zaključuju oni. </p>
<p>Inače, kako je najavljeno, na jednoj od sljedećih sjednica osječkog SDP-a raspravljat će se o medijskim istupima pojedinaca iz stranke koji su negativno odjeknuli na tim prostorima. U osječkom SDP-u tvrde, pak, da će sve službene odluke o onima koji stranci nanose štetu biti predočene na sljedećoj konferenciji za novinare.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Nikola Rak, na čelu šibensko-kninskog HSLS-a </p>
<p>ŠIBENIK, 29. listopada</p>
<p> - Nikola Rak je novi predsjednik šibensko-kninske Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), dok su za dopredsjednike izabrani Damir Lasan, Milan Bon, Milan Djaković i Goran Stipaničev, a tajnica je Zdenka Belamarić.</p>
<p>Rak je član HSLS-a od njegova osnutka i nakon koaliranja te stranke sa HDZ-om na gradskoj razini, izabran je za šibenskog dogradonačelnika, a danas je, nakon raspada te koalicije, u ostavci.</p>
<p>Izborna skupština Županijskog vijeća, održana sa skoro pola godine zakašnjenja, nije bila burna. Prije izbora novog stranačkog vodstva za govornicu se popela Živana Stošić, bivša povjerenica HSLS-a koja je pozivala članove tog odbora da ne glasuju za Raka, s obzirom da je on bio jedan od čelnih ljudi šibenskog HSLS-a koji su odlučili o koaliciji sa HDZ-om. </p>
<p>Vojmir Roša, član odbora nekoliko je puta izlazio za govornicu, oštro zamjerivši kašnjenje u sazivanju izborne skupštine. Zatim je predložio da se ne prihvati financijsko izvješće, jer se» ne zna kako se raspolagalo s novcem i tko je i kako trošio stranački novac«. Spominjući iznos od 70.000 do 80.000 kuna duga, tražio je očitovanje o tome otkud stranci novac za slanje brzojava i ručak koji je nakon sjednice organiziran u bivšem hotelu »Krka«. Ipak, financijsko izvješće kao i sva druga izvješća podnesena na sjednici ipak su prihvaćena. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Linić: MMF i dalje traži zamrzavanje plaća u javnom sektoru </p>
<p>Potpredsjednik Vlade očekuje da će stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom biti potpisan u prvoj polovici 2001. godine</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Unatoč optimističnim tvrdnjama političara kako će novi stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) biti sklopljen do kraja godine, svi su izgledi da ne treba računati na takav rasplet. Kako smo saznali od potpredsjednika Vlade Slavka Linića, u hrvatsko-ememefovskim odnosima još je previše otvorenih pitanja koja neće biti moguće riješiti u kratkom roku. To znači da će sklapanje do 250 milijuna dolara teškog stand-by aranžmana najvjerojatnije uslijediti tek u prvoj polovici 2001. godine, rekao je Linić u izjavi za Vjesnik. </p>
<p>»Dosta je još otvorenih pitanja između Hrvatske i MMF-a«, kaže potpredsjednik Vlade. Među njima, na prvom je mjestu pitanje 'zamrzavanja' plaća zaposlenih u javnom sektoru. »Jasno je da ostaje problematično pitanje plaća u strukturi rashoda proračuna. Tom strukturom, uostalom, nije zadovoljna ni Vlada, pa je logično očekivati da ni predstavnici MMF-a neće biti zadovoljni. No, značajno je već i to što smo uspjeli donekle zaustaviti trend njihova rasta s obzirom da rast plaća u ovoj godini nije pratio rast bruto društvenog proizvoda, kao ni rast troškova života. Plaće još uvijek čine prevelik dio proračunskih izdataka i troškova u gospodarstvu«, ističe Linić.</p>
<p>Riječ je o problemu koji već mjesecima opterećuje ne samo odnose Hrvatske i MMF-a, već sve više postaje težak uteg u komunikaciji između Banskih dvora i hrvatske javnosti. Uz plaće, kamen spoticanja službenog Zagreba i MMF-a ostaje i sklapanje socijalnog pakta, a MMF-ovu središnjicu u Washingtonu itekako zanimaju i trogodišnje projekcije hrvatske Vlade. Osim toga, predstavnici MMF-a još nisu dobili odgovor na pitanje kako će država vratiti dug umirovljenicima budući da taj zakon nije upućen u drugo čitanje u Saboru, a nije zgotovljen ni projekt socijalne skrbi. </p>
<p>Usprkos svemu, Linić vjeruje da će MMF dati prolaznu ocjenu Vladinoj politici kako bi se sklopio stand-by aranžman u prvoj polovici iduće godine. Tome u prilog idu i najnoviji kreditni aranžmani Hrvatske i Svjetske banke. (A. Milovan)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Potrošači šokirani jer nisu znali za poskupljenje loživog ulja </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Odlukom Ministarstva gospodarstva da »preko noći« loživo ulje poskupi 19,2 posto prekršeno je pravo potrošača na informiranost, priopćilo je u nedjelju Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač«. Društvo upozorava Vladu da se time nastavlja smanjivati sve tanji dio obiteljskog proračuna namijenjen prehrani, potrepštinama, obrazovanju i kulturi. U »Potrošaču« drže kako je krajnje vrijeme upoznati javnost s mjerama koje Vlada kani poduzeti da posljedice previsoke cijene barela sirove nafte na svjetskom tržištu ne bi bile uzrokom novih poskupljenja. U Društvu se pitaju i do kojih granica prosječna obitelj u Hrvatskoj može otkidati od temeljnih životnih potreba i kroz socijalno neosjetljiva i teško razumljiva poskupljenja u nedogled plaćati neracionalno poslovanje monopolskih poduzeća poput Ine? Ističu i da je, iako očekivani udar po džepovima potrošača - ipak novi šok!</p>
<p>Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da će zbog poskupljenja loživog ulja tražiti hitan prijam kod premijera Račana. Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, upozorava da bi povećanje cijene pogonskog goriva moglo izazvati dodatne potrese u agraru jer nije dobro riješena distribucija te »plave nafte«. Naime, pravo na jeftiniju naftu (80 litara po hektaru) imali su samo poljoprivrednici u sustavu državnih poticaja, odnosno njih oko 30 posto. Seljački savez predlaže da svi poljoprivredni proizvođači dobiju jeftiniju naftu makar i po cijenu smanjenja kvote po hektaru, jer se očekuje da će onda i Ina distribuirati to gorivo na svim benzinskim postojama. </p>
<p>U Cehu za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore smatraju da nije bilo razloga da se poveća cijena loživog ulja. Upozoravaju i na činjenicu da je poskupljenje uslijedilo nakon što su ribari i poljodjelci, poslije više godina, uspjeli izboriti nižu cijenu pogonskog goriva. </p>
<p>Udruge proizvođača hrane ne drže izvjesnim prosvjedne akcije zbog skupljeg pogonskog goriva. No, smatraju da će to poskupljenje domaću proizvodnju učiniti još neprofitabilnijom, odnosno nespremnom za pojačanu konkurenciju nakon što Hrvatska uđe u WTO. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Antunović i Pusić na američkom nosaču »George Washington«</p>
<p>DUBROVNIK, 29. listopada</p>
<p> - Američki nosač zrakoplova USS »George Washington« CVN-73 s više od pet tisuća marinaca uplovit će u ponedjeljak u dubrovački akvatorij. Nosač, dugačak oko 333 i visok približno 74 metra, u utorak će biti otvoren i za građanstvo.</p>
<p>Tijekom trodnevnog posjeta Dubrovniku, zapovjedništvo američkog broda primit će dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje i gradonačelnik Dubrovnika Vido Bogdanović, a posjetit će i Četvrto zborno područje Oružanih snaga RH i HRM-a u Kuparima. Skupina američkih zapovjednika položit će i vijenac na groblju branitelja na Boninovu. </p>
<p> Uoči dolaska u Dubrovnik, očekuje se da američki nosač u jadranskim vodama posjeti i hrvatska delegacija. Kako je priopćilo američko veleposlanstvo u Zagrebu, USS »George Washington« posjetit će potpredsjednica hrvatske Vlade Željka Antunović, predstojnik Ureda Predsjednika Željko Dobranović, zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić, zamjenik načelnika Glavnog stožera general Josip Lucić, pomoćnik ministra obrane za obrambenu politiku Ivan Kozlica i saborska zastupnica Vesna Pusić. Uz njih, u izaslanstvu će biti i pomoćnik ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak, pomoćnik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH Josip Štimac i otpravnik poslova američkog veleposlanstva u Zagrebu Charles English.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo susrest će se sa zapovjednicima »Georgea Washingtona«. Nakon toga će, prema već viđenom s nosača zrakoplova »Eisenhower«, u avionu biti katapultirani s broda. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Slunjanima voda iz cisterni </p>
<p>Ministar Kovačević tvrdi da je analiza pokazala da voda iz Slunjčice nije onečišćena, ali je preventivno zabranjena za piće</p>
<p>SLUNJ/ZAGREB, 29. listopada </p>
<p> - Slunjsko Gradsko poglavarstvo obavijestilo je građane u nedjelju da će se voda za piće dostavljati cisternama, objavila je Hina. Odluka je donesena zbog ekološke katastrofe koja se dogodila u petak kod Slunjčice, kad se prevrnula cisterna iz koje je isteklo oko 7500 litara sumporne kiseline. Incident se zbio oko 400 metara od vodocrpilišta »Slunjčica« iz kojeg se slunjski kraj napaja pitkom vodom, odnosno 900 metara od toka rijeke Slunjčice, pa je odmah prekinuta distribucija vode. Cisterne s pitkom vodom u nedjelju su obilazile slunjske gradske ulice. U izjavi za Vjesnik slunjski gradonačelnik Milan Skukan naglasio je da je u subotu u Slunju nestalo mineralne vode i da građani, kao u ratna vremena, odlaze po vodu na udaljeniju Mrežnicu. U nedjelju su u pomoć Slunju pri opskrbi pitkom vodom priskočili Ogulin, Karlovac i Ozalj koji su dali cisterne. »Vjerujem da će se ubrzo, nakon što se učine sve potrebne analize, pokazati da incident s prevrnutom cisternom kod vodocrpilišta 'Slunjčica' nije izazvao trajne posljedice«, izjavio je u nedjelju za Vjesnik ministar zaštite okoliša Božo Kovačević. »Nije istina da Ministarstvo zaštite okoliša nije poduzelo sve što je u tom trenutku bilo potrebno. Osobno sam, čim sam saznao za događaj, alarmirao inspekcijsku ekipu Ministarstava, Toksikološki zavod i Vodoprivredni inspektorat.« Kovačević naglašava da je odmah proveden odgovarajući tretman terena živim vapnom, a inspekcija je provela analizu kvalitete vode u rijeci. »Prema meni dostupnim podacima, analiza nije pokazala onečišćenje vode«, kaže ministar ističući da je upotreba te vode za piće zabranjena samo iz preventivnih razloga, »kako slučajno ne bi došlo do toga da ljudi stradaju. Nakon što protekne zakonom propisano vrijeme u kojem se moraju neprestano obavljati analize, stručnjaci će dati odgovor o kvaliteti vode, za koji vjerujem da će biti pozitivan«. </p>
<p>U Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba, pak, rečeno nam je da stručnjaci rade na ispitivanju čistoće vode - koliko u njoj ima metala, sulfata i koja je razina pH vrijednosti. Prema riječima službenika Zavoda, ravnatelj je na službenom putu u Trogiru, a u nedjelju navečer izvješćem se treba oglasiti Svjetlana Andris, zadužena za taj slučaj. </p>
<p>Ministar Kovačević uvjeren je da je živo vapno trajno onemogućilo razorno djelovanje sumporne kiseline na terenu. Stoga, tvrdi, neće biti kritično ni kad uslijede velike kiše ili otapanje snijega. Za izjavu Željka Makvića, načelnika Državnog vodoprivrednog inspektorata, kako je nedopustivo da prometnica u drugoj zoni zaštite jednog vodocrpilišta bude nepripremljena za ovakve situacije, Kovačević kaže da je načelnik u pravu. »Općenito, gradnja prometnica preko takvih područja ne preporučuje se, ako to baš nije nužno. Ako se prometnica već izgradi, ona mora imati riješene sve sustave koji bi onemogućili otjecanje opasnih tvari u prirodu«, zaključuje ministar. </p>
<p>No, slunjske gradske vlasti nezadovoljne su reagiranjem ministara na incident. »Pripremamo za ponedjeljak sjednicu Poglavarstva, a tražit ćemo od premijera Ivice Račana da na sjednici Vlade postavi pitanje odgovornosti za ovaj ekološki slučaj«, rekao je dogradonačelnik Slunja Ivan Mateša. Ujedno, odbacuje nagađanja da u Slunju žele tom eko-incidentu dati politički prizvuk. No, Mateša naglašava da će se zbog zagađenja obratiti predsjedniku Stjepanu Mesiću i predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću. U Poglavarstvu izražavaju sumnje i u ispravnost odluke da sumpornu kiselinu prevozi privatna tvrtka iz Kutine u vlasništvu Berislava Modlića. </p>
<p>Potraje li duže nestanak vode, liječnici se boje pojave bolesti. Mnogi se pitaju i što će biti sa slapovima u Rastokama, florom i faunom ako podzemnim putem kiseline prodru u tok Slunjčice pa i Korane? </p>
<p>Saborska zastupnica iz Karlovca Anika Mamić ističe da to nije prvi ekološki incident u Županiji karlovačkoj i da je žalosno da važna prometnica u petak predvečer bude od Karlovca do Borja zatvorena u oba smjera bez pravodobne informacije javnosti. Očito su neki mediji u petak bili na vikendu, kaže Mamić. (A. Fjorović, T. Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Picula: Hrvatska u Uniji i NATO-u između 2006. i 2008. godine </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - »Ako u roku od dvije, tri godine uspijemo riješiti probleme koji nas opterećuju, Hrvatska bi između 2006. i 2008. mogla postati članicom Europske unije i NATO-pakta«, najavio je ministar vanjskih poslova Tonino Picula, razgovarajući uz kavu s građanima koji su i ove nedjelje imali priliku posjetiti sjedište Vlade u Banskim dvorima.</p>
<p>»Upravo zato su i organizirani ovi susreti s građanima jer ih želimo zamoliti za još malo podrške i strpljenja. Naime, ako hrvatska Vlada u sljedeće dvije godine uspije riješiti problem mirovina, kao i rekordnu nezaposlenost, lakše ću kao ministar moći zastupati vanjske interese Hrvatske«, objasnio je Picula.</p>
<p>Na upit novinara može li kao ministar vanjskih poslova razumjeti prave probleme građana i može li im uopće pomoći, odgovorio je da probleme običnog čovjeka itekako razumije, jer i sam još živi u stanu od 35 četvornih metara u Velikoj Gorici. »Susrećem svoje susjede i sugrađane i iz prve ruke znam koji problemi muče naše građane«, rekao je Picula smatrajući da ljudima može pomoći tako što će njihove pritužbe proslijediti kolegama u drugim resorima.</p>
<p>Istaknuvši da mu se većina građana požalila uz kavu na neriješen mirovinski i socijalni status, te na probleme sa zdravstvenim osiguranjem, ministar je upozorio da u Hrvatskoj ne egzistira posebno problem Vlade, a posebno problem naroda. »Poteškoće naših građana upravo jesu briga Vlade i one se moraju uskoro riješiti«, rekao je Picula napomenuvši da osobno vjeruje u budućnost Hrvatske. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hrvatska je za uravnotežen izborni zakon u BiH</p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Ministar Picula nije želio u nedjelju komentirati Hrvatski narodni sabor BiH, održan dan prije u Novom Travniku, na kojem je HDZ BiH pozvao bosanskohercegovačke Hrvate da se referendumom izjasne o Deklaraciji o pravima i položaju hrvatskoga naroda. Picula je zaključio da je taj skup ponajprije pitanje predizborne kampanje jedne političke stranke te da hrvatska Vlada nema ništa s tim. »Predstojeći izbori u BiH jednako su važni kao i oni u Jugoslaviji. Tim više, Hrvatska je zainteresirana da ovi izbori rezultiraju stabilnijom i demokratskijom Bosnom i Hercegovinom«, rekao je hrvatski šef diplomacije. Podsjetio je da je hrvatska Vlada u predstavci (non-paper) upućenoj OESS-u i visokom predstavniku pokušala otvoriti dijalog s kreatorima izbornog sustava u BiH i upozoriti ih da svojim izbornim rješenjima moraju animirati sve građane u BiH da sudjeluju na izborima u studenome. Picula je također izrazio zadovoljstvo ishodom razgovora s voditeljem OESS-ove misije u BiH Robertom Barryjem.</p>
<p> »U svim pregovorima pokušali smo izbjeći da se naši politički potezi ocjenjuju kao podrška nekoj od opcija buduće BiH. Mi samo želimo da svi građani u BiH, pa tako i Hrvati, imaju jednake šanse da iznesu svoje stavove. To utoliko vrijedi i za novi izborni zakon. Naime, što je on uravnoteženiji, to je manja mogućnost izobličavanja volje birača«, objasnio je Picula. Zaključio je kako o budućim pobjednicima ne smije unaprijed odlučivati niti jedna vlada države koja graniči s BiH, niti međunarodna zajednica. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Kramarić: Jaki politički stavovi su ono što me razlikuje od Kovačevića </p>
<p>Dosadašnji potpredsjednik i v.d. predsjednika Liberalne stranke (LS) Zlatko Kramarić nije na subotnjem 2. saboru stranke postao predsjednikom, ali kaže, nije nezadovoljan. U prvom krugu izbora, u kojem je ispao treći kandidat Mladen Vilfan, Kramarić je osvojio 177 glasova, osam više od svog protukandidata Bože Kovačevića, a dobio je i najviše glasova u izborima za Predsjedništvo stranke. To mu, kaže, daje za pravo kandidirati se ponovno za v.d. predsjednika, a očekuje i pobjedu na izvanrednom Saboru koji će se održati u roku šest mjeseci.</p>
<p> • Jeste li razočarani ishodom 2. sabora LS-a? </p>
<p>- Ne mogu biti razočaran. Na kraju krajeva, dobio sam najviše glasova u izborima za Predsjedništvo stranke i u prvom krugu sam ipak pobijedio. No očito da mnogo birača nije došlo na Sabor i tu treba tražiti razloge takva rezultata. Tomu valja dodati da je još i izvjestan broj ljudi napustio Sabor poslije prvog izbornog kruga, pa je matematički gotovo nemoguće bilo izabrati predsjednika. Ali ostala stranačka tijela su konstituirana i stranka može djelovati bez većih problema. Treba imati na umu i da smo posljednjih nekoliko mjeseci imali instituciju v.d. predsjednika i nema razloga da to doživljavamo kao nešto dramatično što će stranku dovesti u pitanje. Dapače, iz toga se mogu izvesti određene korisne stvari. Možemo, na primjer, tempirati da izvanredni Sabor na kojem će se birati predsjednik bude neposredno prije lokalnih izbora, tako da Stranka stalno bude u iščekivanju koje može pridonijeti većoj spremnosti za izbore. </p>
<p>• V.d. predsjednika će se birati među članovima Predsjedništva. Biste li Vi ponovno prihvatili tu funkciju? </p>
<p>- Ne znam kako će Predsjedništvo odlučiti, ali to da sam dobio najviše glasova u Predsjedništvu i u prvom izbornom krugu mi daje za pravo da se imam pravo nadati pa i kandidirati za tu funkciju. Osim toga, čini mi se da moje vođenje stranke nije stranci štetilo. Na kraju krajeva, svi napadi na LS pokazuju da nismo uopće tako minorna stranka kako se misli, da imamo odgovore na sva vrlo teška političko-gospodarska pitanja i da smo iz svih kriza izlazili s vrlo jasnim i transparentnim stavovima koji su kod birača nailazili na dobar odjek. </p>
<p>• Što je to bilo loše u Vašoj unutarstranačkoj kampanji? Što Vam je nedostajalo da dobijete još ta 24 glasa koliko Vam je nedostajalo za pobjedu? </p>
<p>- To što ne znam lobirati. Nisam čovjek koji tako funkcionira unutar stranke. Ne mislim da je lobiranje unutar stranke korektno, jer smatram da intresi stranke moraju biti iznad interesa bilo kojeg pojedinca, pa i predsjedničkog kandidata. No to ne znači da ću mijenjati svoje ponašanje. I dalje ću izlaziti s jakim političkim stavovima, pri čemu je najvažnije da ova stranka mora biti i autonomna stranka gdje nitko izvan nje neće sudjelovati u donošenju bilo koje odluke. Ako to uspijem na pravi način promovirati, mislim da bih mogao dobiti na izborima taj mali broj glasova koji mi je nedostajao. </p>
<p>• Je li to dovoljno da pobijedite Božu Kovačevića? </p>
<p>- To ne gledam u sportskoj kategoriji pobijediti ili izgubiti, ali mislim da je to ta nijansa koja na neki način čini razliku između mene i njega.</p>
<p> • Očekujete li ponovnu kandidaturu Mladena Vilfana ili možda još nekoga? </p>
<p>- Sve je moguće. Na kraju krajeva čitav se ciklus ponovno pokreće i nitko unaprijed nije pretplaćen na to mjesto. Kako će tko procijeniti svoje šanse ovisi o svakom članu stranke.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Kovačević: Razmislit ću o pravoj kampanji jer će prevagnuti nijanse </p>
<p>Ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja u i člana Predsjedništva Liberalne stranke (LS) Božu Kovačevića od pobjede na predsjedničkim izborima u stranci dijelilo je 24 glasa, baš kao i Zlatka Kramarića. No ni on nije razočaran jer nije izgubio izbore i nada se, kako kaže, da će boljom unutarstranačkom kampanjom, a možda i nekim jako dobrim ministarskim potezom, na sljedećem Saboru naslijediti počasnog predsjednika Vladu Gotovca na čelu stranke. </p>
<p> • Jeste li razočarani ishodom Sabora? </p>
<p> - Ne, bio bih razočaran da sam izgubio, a nisam. </p>
<p> • To je znači povoljan rezultat?</p>
<p>- Pa dobro, sa stajališta interesa stranke to nije baš najbolji rezultat i bilo bi dobro da je izabran predsjednik. No s obzirom na izrazitu korektnost kojom je vođena kampanja za taj sabor, uvjeren sam da će i daljnji odnosi u stranci biti takvi. Isto tako mislim da će Predsjedništvo, taj Statutom propisan izvanredni izborni Sabor, iskoristiti za predizbornu konvenciju stranke. Dakle, nadam se da ćemo u jeku priprema za izbore za Županijski dom i lokalne izbore taj sabor organizirati kao veliku feštu na kojoj će biti predstavljeni i naši kandidati na izborima. </p>
<p>• Želite li biti v.d. predsjednika u tom prijelaznom razdoblju? </p>
<p>- Ako sam se već kandidirao za predsjednika stranke, naravno da želim. Ali, kao što ne bi bilo ništa dramatično da je netko drugi pobijedio na tim izborima za predsjednika, neće biti ništa dramatično ni ako netko drugi bude v.d. Bilo bi mi mnogo važnije da budem predsjednik. </p>
<p>• Što mislite da je nedostajalo Vašoj unutarstranačkoj kampanji? Zašto su Vam nedostajala ta 24 glasa kojima bi pobijedili Kramarića? </p>
<p>- Vjerojatno stoga što je previše ljudi napustilo Sabor prije drugog kruga izbora. Međutim, to su okolnosti s kojima se mora računati. Ja sam, imajući u vidu takva iskustva, predlagao da u biranju predsjednika sudjeluju svi članovi stranke i da se to obavi pisanim putem, poštom. No nisam imao podršku za to i nadam se da će to iskustvo poslužiti kao osnova za ozbiljnije razmatranje mojih prijedloga.</p>
<p> • To bi bilo dopisno glasovanje, poput onog za koje se zauzimao Anto Đapić na državnim izborima? </p>
<p> - Takva praksa nije nepoznata. Engleski liberalni demokrati, kao i nizozemska stranka D 66, tako provode izbore. Nakon provedenoga kandidacijskog postupka sastavlja se lista kandidata za predsjednika i glasački listić se šalje poštom na adresu svakog člana. Važeći su oni listići koji do određenog datuma stignu pred izbornu komisiju. Tako bi se moglo osigurati da se na stranačkim konvencijama više raspravlja o politici i programu, jer bi izbor predsjednika bio obavljen prije toga. Također, onda bi bilo moguće da se na stranačke konvencije pozovu svi članovi te da oni koji dođu čine kvorum i donose odluke. Ovako kad se na konvenciji bira predsjednik, to je povezano s nizom formalnosti koje onda dovode i do teškoća kakve smo imali na Saboru. </p>
<p>• Čime na idućoj konvenciji namjeravate pobijediti Kramarića? Hoćete li nešto promijeniti u svojoj kampanji da bi pridobili veći broj glasača? </p>
<p>- Za taj sabor zapravo nisam vodio nikakvu kampanju, nego sam samo sudjelovao u redovitim prezentacijama svih kandidata na županijskim skupštinama. Razmislit ću ovih dana o kampanji, jer je očito da će nijanse prevagnuti. Nadam se da ću u međuvremenu napraviti nešto tako dobro zbog čega će većina biti za mene. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001030].
|
