NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000929].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 261228 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Neupitna je činjenica da su neodgovorni političari iskorištavali pojedince iz SPC-a i Katoličke crkve</p>
<p>Srpska pravoslavna crkva će maksimalno pridonijeti, koliko god bude mogla, normalizaciji života na ovim prostorima kao i zarastanju rana koje je iza sebe ostavio ovaj nesretni rat, ističe paroh Milenko Popović / Da su vodeći političari imali sluha za poruke koje su im dolazile iz crkvi, duboko vjerujem da do sukoba na ovom području nikada ne bi ni došlo / Koristeći postojeće pravne praznine i odsustvo zaštite naše imovine od strane nadležnih hrvatskih državnih organa, naša se imovina upravo sada nemilice devastira, a mi kao vlasnici nismo u mogućnosti poduzeti ništa da to spriječimo </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Zagrebački paroh Milenko Popović, arhijerejski namjesnik (pomoćnik mitropolita Jovana Pavlovića) zagrebačko-ljubljanske episkopije jedan je od najistaknutijih svećenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Hrvatskoj. U Zagreb je došao 1982. godine, a od listopada 1991., tijekom cijelog rata, sve do 1998. godine, bio je jedini svećenik SPC-a na ovim područjima. Kao svjedok burnih vremena i promjena u hrvatskom društvu posljednjeg desetljeća, danas gleda u budućnost iz jedne optimističke perspektive.</p>
<p>• Kakav je trenutni položaj SPC-a u Hrvatskoj, naročito nakon zadnjih susreta patrijarha Pavla i nadbiskupa Josipa Bozanića u Zagrebu i Beogradu?</p>
<p>- Mislim da su odnosi naših dviju crkava u uzlaznoj liniji. Relacije Pravoslavne i Rimokatoličke crkve nisu ni za vrijeme rata bile loše. Druga je stvar kako je javnost o tome izvještavana. Prije početka rata imali smo niz kontakata na najvišem nivou. U tadašnjim zajedničkim izjavama i apelima crkve su stalno isticale potrebu smirivanja situacije. Da su vodeći političari imali sluha za poruke koje su im dolazile iz crkvi, duboko vjerujem da do sukoba nikada ne bi ni došlo.</p>
<p>• Imate li dojam da su i Katolička crkva i SPC, možda i protiv svoje volje, dijelom bile politički izmanipulirane i instrumentalizirane?</p>
<p>- Ne bih to nazvao instrumentaliziranjem ni manipulacijom. Neupitna je činjenica da su pojedinci iz crkvi iskorištavani od strane politike i neodgovornih političara. Mislim da crkve nisu imale dovoljno duhovne i materijalne snage spriječiti zlo koje je prodiralo u naše krajeve sa svih strana. Objektivno, zbog režima u kojem smo živjeli i djelovali, a koji je generalno bio protiv vjere, naše su tadašnje mogućnosti bile iznimno skromne.</p>
<p>• Ocijenili ste odnos SPC-a i Katoličke crkve kvalitetno uzlaznim. Međutim, što još nedostaje tom odnosu?</p>
<p>- Iako su odnosi naših hijerarhija dobri, na nižoj još nema konkretnije suradnje. S naše strane, ne možemo napraviti mnogo. Brojni se naši sveštenici još nisu vratili, jer se nemaju kamo vratiti. Mnogi su parohijski domovi i crkve srušeni, a najveći dio vjernika je izbjegao.</p>
<p>• Koliko se nakon 3. siječnja promijenilo stanje za SPC u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ne osjećamo nekakve znatnije promjene. Zamjetan je zaokret u javnom manifestiranju stavova dijela vlasti prema SPC-u. Mislimo da je sadašnja vlast ipak malo pozitivnija prema nama od bivše. U svakom slučaju, očekujemo da će se uskoro pristupiti rješavanju nagomilanih problema koji tište našu Crkvu. Mi ćemo maksimalno pridonijeti, koliko god budemo mogli, normalizaciji života na ovim prostorima kao i zarastanju rana koje je iza sebe ostavio ovaj nesretni rat. Sa svoje strane, uložit ćemo maksimalan napor radi normalizacije odnosa SPC-a i hrvatske države.</p>
<p>• Što je SPC izgubila za Domovinskog rata?</p>
<p>- Srušeno je i uništeno nekoliko stotina crkvenih objekata na području Hrvatske: eparhijskih sjedišta, hramova, parohijskih domova, muzeja... Ogromna količina pokretne crkvene imovine je opljačkana ili uništena. To se dešavalo i u mjestima gdje su se vodile ratne operacije kao i u mjestima gdje nikakvih ratnih operacija nije bilo. Na žalost, strašno je postradala i Katolička crkva. Odgovorno tvrdim da tako nešto nisu mogli činiti iskreni i pravi vjernici, ni katolički niti pravoslavni hrišćani.</p>
<p>• Što je s povratom imovine koju vam je nacionalizirao socijalistički sustav, a koja vam novim Zakonom o denacionalizaciji još nije vraćena?</p>
<p>- Gledajte, našu imovinu nisu oduzimali samo komunisti. Veliki dio imovine oduzet je i za vrijeme tzv. NDH. HDZ-ova vlast je, doduše, donijela Zakon o denacionalizaciji, koji govori o povratu imovine vlasnicima, ali se taj zakon nije primjenjivao na našu Crkvu. Nije nam vraćeno ništa. Zapravo, situacija se dodatno iskomplicirala u odnosu na ranije stanje. Prvi put, nakon provedene nacionalizacije, sada novi vlasnici uspijevaju legalizirati vlasništvo SPC-a koje su stekli nacionalizacijom. Koristeći postojeće pravne praznine i odsustvo zaštite naše imovine od strane nadležnih hrvatskih državnih organa, naša se imovina upravo sada nemilice devastira, a mi kao vlasnici nismo u mogućnosti poduzeti ništa da to spriječimo. Takva praksa je ispod razine prakse kojoj smo bili izloženi za vrijeme komunizma: tada je nacionalizirano vlasništvo doduše steklo status tzv. društvenog vlasništva, ali je bar Crkva i dalje ostajala upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Sada je, međutim, novim vlasnicima priznat status pravih vlasnika, pa oni »svoje« vlasništvo mogu »legalizirati« i u zemljišnim knjigama. Bez pretjerivanja se može konstatirati da je dio naše imovine, koji je djelomično »nacionaliziran« za vrijeme NDH i komunizma, tek sada konačno i definitivno nacionaliziran. Ne trebam posebno spominjati notornu činjenicu da je ovakva praksa daleko ispod razine denacionalizacija u bilo kojoj tranzicijskoj zemlji u svijetu. Nakon što je Sveta Stolica sklopila ugovor s RH, vjerovali smo da ćemo logikom ravnopravnosti i jednakosti pred zakonom i mi uspjeti riješiti naše materijalne i pravne probleme.</p>
<p>• Hoćete li zahtjevati od nove Vlade da i vi riješite pitanja povrata imovine, vjeronauka u školi, dušobrižja u vojsci... sličnim ugovorom?</p>
<p>- Tokom posljednjih susreta dobili smo čvrsta uvjeravanja o postojanju dobre volje i želje novih vlasti da se imovinsko-pravni problemi SPC-a u Hrvatskoj riješe na sličan način kao i s Rimokatoličkom crkvom. Ako doista ima iskrene želje hrvatskih vlasti da ta pitanja riješe, mislim da bi to bilo mnogo lakše, jer je imovina naše Crkve neusporedivo manja od imovine Rimokatoličke crkve. Što se tiče održavanja vjeronauka, u školama imamo velikih problema. Zakon nam je, doduše, dao to pravo, ali mi nemamo objektivnih mogućnosti da ga provedemo u život. Nemamo pristup u škole niti nas je do sada itko od školskih i prosvjetnih institucija pozivao da držimo vjeronauk u školama. Nitko nas nije obavijestio o broju pravoslavne djece koja su izrazila želju za pohađanjem pravoslavnog vjeronauka. U tim okolnostima održavamo vjeronauk u crkvi. Ali, to nije dostatno. Imamo i niz drugih problema. Otežan je pristup zatvorima, komuniciranje s našim vjernicima na odsluženju vojnog roka i slično.</p>
<p>Ekumenizam se mora nastaviti</p>
<p>• Kakav je stav SPC-a prema dokumentu vatikanske Kongregacije za nauk vjere »Dominus Iesus«, kojim Katolička crkva odriče puninu crkvenosti drugim kršćanskim (naročito reformiranim) crkvama. Relativiziraju li se time dosadašnji ekumenski napori?</p>
<p>- Srpska pravoslavna crkva će se vjerojatno očitovati o tom dokumentu, ako procijeni da je to potrebno. Moje je mišljenje da je Pravoslavna crkva izvornija od Katoličke. Sedam vaseljenskih sabora prije odvajanja Katoličke crkve bili su zajednički za crkve Istoka i Zapada. Mi ih se striktno pridržavamo i danas. Inače, ekumenizam se bez obzira na ovaj dokument mora nastaviti na poljima na kojima možemo surađivati. Imamo mnogo više dodirnih točaka, nego što protivnici ekumenizma žele priznati. Osobito hrišćanske crkve. Trebamo voditi dijaloge u duhu tolerancije i s ostalim monoteističkim religijama, u prvom redu s muslimanima i Židovima.</p>
<p>Mitropolit Jovan već stoluje u Zagrebu, koji je ostao sjedištem cijele mitropolije</p>
<p>• Što u tom pogledu očekujete od novog Zakona o vjerskim zajednicama?</p>
<p>- Neprimjenom starog zakona i nedonošenjem novog, stvoren je pravni vakuum u kojem se doista može govoriti o pululegalnom statusu. Odredbama Ustava RH, crkve su, doduše, izjednačene pred zakonom. Međutim, nakon što je sklopljen ugovor Svete Stolice i Hrvatske, Katolička je crkva glavninu svojih problema uspjela riješiti. Podsjećam da međunarodni ugovori imaju viši status od »običnog« zakona. Nadamo se da će u dogledno vrijeme nova vlast sklopiti sličan sporazum i sa SPC-om. Od novog zakona očekujemo da će nam omogućiti da ravnopravno s drugim crkvama obavljamo svoju religioznu praksu u skladu s našim hrišćanskim, jevanđeljskim i biblijskim načelima.</p>
<p>• Nedavno je na proslavi pravoslavnog blagdana Velike Gospojine u Gomirju ministar Antun Vujić obećao ažurniju obnovu sakralnih objekata i povrat crkvenog blaga SPC-a. Što je od toga ostvareno?</p>
<p>- Na žalost, vrlo malo, tek u tri-četiri slučaja. U odnosu na naše realne potrebe, ali i strašno stanje objekata naše Crkve nakon rata, riječ je o kapi u moru.</p>
<p>• Kada će mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije gospodin Jovan ponovno stolovati u svome sjedištu u Zagrebu?</p>
<p>- On već stoluje ovdje. Zagreb je stalno ostao sjedištem cijele mitropolije. Međutim, početkom devedesetih je mitropolija proširena na cijelu Italiju, pa zato on povremeno boravi i u Trstu. Radi njegovih dužnosti u Svetom Arhijerejskom Sinodu, boravi i u Beogradu. Vjerujem da bi situacija bila drukčija i da bi više boravio ovdje da sjedište mitropolije svojedobno nije minirano.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Stjepanu Mesiću ne treba HDZ, koji se ne uspijeva ni homogenizirati niti osigurati bar privid legitimnog djelovanja</p>
<p>Tvrdnja da je Mesić zainteresiran za ovladavanje dijelom ostataka HDZ-ove organizacije argument je tvrdnji da »u HDZ-u, doduše, ima svega, ali da to nije zločinačka organizacija« / Mesiću mnogo bolje pristaje uloga nadstranačke osobe, koja svoju moć gradi na savezništvu s javnošću, a da to savezništvo funkcionira, potvrđuje i činjenica da je jedini sudionik izvršne vlasti kome ugled nakon izbora raste / Nije mu potreban stranački rivalitet ni s Ivicom Račanom, ni sa Zlatkom Tomčićem, ni s Vesnom Pusić, Vladom Gotovcem ili Ivanom Jakovčićem, jer mu ovakav položaj osigurava i savezništvo s njima i potpunu neovisnost / Ivić Pašalić je bio uvjeren da mu kontrola urotničkih organizacija i mutnog kapitala, što ju je uspostavio kao Tuđmanov specijalac, kao njegov Ranković, osigurava kontrolu organizacije i nakon diktatorove smrti</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Predsjedniku se Stjepanu Mesiću već neko vrijeme pripisuje to da mu je cilj, na ovaj ili onaj način, preuzeti kontrolu nad organizacijom što je preostala od HDZ-a i nad barem dijelom njihova zastupničkog kluba. To bi mu, navodno, bilo važno radi jačanja njegove pozicije u »nadmetanju« s Vladom i Saborom, a posebice u vrijeme ustavnih reformi. Pripisuju mu, stoga, mentorstvo smiješnome Tuđmanovu dječarcu, nekom Zlatku Canjugi, koji je zbog nevine ideje uvođenja frakcija u HDZ izbačen iz protudemokratskog pokreta. Još su apsurdnije najave kako bi se ideolog staleškoga klijentelističkog sustava trebao priključiti HNS-u, stranci koja je Mesića kandidirala za predsjednika Republike, iako je sasvim jasno da je ta stranka izrazito visoke »koalicijske vrijednosti«, prihvatljiva kao koalicijski partner svim demokratskim strankama, a da je distanca, što ju je njeno vodstvo stvorilo prema antidemokratskom pokretu, čiji je Canjuga, za diktatorova života, bio asistent-ideolog, izrazitija nego u većine drugih demokratskih stranaka.</p>
<p>Kroz Mesića je - tvrde neki analitičari - u političkom životu preživjela ideja HDZ-a u njegovoj ublaženoj, nasmijanoj varijanti. Po njima bi, stoga, bilo logično da njemu bude bliska ideja obnavljanja nekakva HDZ-a, prije svega, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koji bi izgradio distancu prema Tuđmanovoj bosanskoj politici i podgrijavao socijalno nepovjerenje prema Hercegovcima. Dakle, i nehadezeovski oštri kritičari predsjednika Mesića naći će »logično« opravdanje tezi o Mesićevu »pokroviteljstvu« nad Canjugom i njegovim krugom.</p>
<p> Međutim, sve to ne djeluje nimalo razložno. Predsjednik Mesić bio je izvršni potpredsjednik HNS-a, stranke koja je, zahvaljujući i njegovoj karizmi, posljednjih mjeseci kapitalizirala dugogodišnji rad i tihu naklonost velikog broja birača, a ipak se, odmah nakon izbora, zahvalio ne samo na funkciji, nego i na članstvu u stranci. Sukladno svome predizbornom obećanju, u inicijativi za promjenu Ustava, što ju je za njegov Ured izradila skupina najboljih ustavnih pravnika, navodi se i zabrana Predsjednikova stranačkog angažmana.</p>
<p>Prema tome, predsjednik Republike ne može biti ni član, a pogotovu ne vođa stranke. Ako je tako, bilo bi posve besmisleno da Mesić sada gradi stranku od koje neće imati ništa. Sigurno je, naime, da se posredstvom »svojih« ljudi stranka izvana ne može kontrolirati, jer logika unutarstranačkoga života određuje tko će biti stvarni vođa. Najčvršći dokaz tome upravo je ono što se događa u HDZ-u. Ivić Pašalić je bio uvjeren da mu kontrola urotničkih organizacija i mutnog kapitala, što ju je uspostavio kao Tuđmanov specijalac, kao njegov Ranković, osigurava kontrolu organizacije i nakon diktatorove smrti. Mislio je da se ne mora izboriti ni za mjesto formalnoga šefa stranke niti za mjesto šefa stranačkoga zastupničkog kluba, a da će ipak kontrolirati sve procese. Vidimo, međutim, da ubrzano gubi kontrolu nad onim što se unutar ostataka pokreta događa, a da tu kontrolu sasvim sigurno nije uspostavio ni Ivo Sanader, formalni šef stranke, već da se moć sve više koncentrira u rukama Vladimira Šeksa, šefa parlamentarnoga kluba, tj. najvažnijega stranačkoga političkog »resursa«. Mesić očito dobro poznaje mehanizme političkih stranaka. Ta, sam je stvarao dvije, a u još je dvije djelovao.</p>
<p>Ipak, on nije čovjek stranačke organizacije, iako je bio i glavni tajnik i egzekutivni šef HDZ-a i predsjednik HND-a. Mnogo mu bolje pristaje uloga nadstranačke osobe, koja svoju moć gradi na savezništvu s javnošću. Da to savezništvo funkcionira, potvrđuje i činjenica da je on jedini sudionik izvršne vlasti kome ugled nakon izbora raste. Vezivanje uz stranku, privatnu organizaciju koja zastupa partikularni politički interes, nasuprot općem dobru, u ime kojega on, kao predsjednik, ima pravo govoriti, za njega bi bio samo nepotreban politički uteg i uvelike bi mu štetilo.</p>
<p>Konačno, nije mu potreban stranački rivalitet ni s Ivicom Račanom, ni sa Zlatkom Tomčićem, ni s Vesnom Pusić, Vladom Gotovcem ili Ivanom Jakovčićem, jer mu ovakav položaj osigurava i savezništvo s njima i potpunu neovisnost. Neki govore kako će petogodišnji mandat brzo proći i kako mu je potrebna organizacija koja će ga ponovno kandidirati. Ponovno netočno. Mesić je vjerojatno više toga naučio iz iskustva predsjednika s kojim se dobro razumije - Milana Kučana. Kučan je bio dvaput izabran za predsjednika Slovenije kao nestranački kandidat ugledne skupine nestrančkih javnih osoba. Savezništvo s javnošću, što ga je uspostavio, tek je nešto »suzdržanije« od Mesićeva, ali je to stvar osobnoga i političkog temperamanta. Zašto onda Mesića vezuju uz HDZ?</p>
<p>Oni koji to čine pokušavaju toj protudemokratskoj organizaciji podići vrijednost u političkoj areni. Mesić je iz HDZ-a otišao 1994. Danas je jasno da je tada Josip Manolić cijelu igru zamislio kao intrigu za postizanje boljeg statusa unutar Tuđmanove sljedbe. Mesićeva je igra, međutim, bila sasvim drukčija. Vidjelo se to u zagrebačkoj krizi, kad je Mesić bio jedno od uporišta otpora Tuđmanu, a Manolić je faktički diskreditirao demokratsku političku poziciju. Na tome je, konačno, i došlo do raskola u HND-u. Tvrdnja da je Mesić zainteresiran za ovladavanje dijelom ostataka HDZ-ove organizacije argument je tvrdnji da »u HDZ-u, doduše, ima svega, ali da to nije zločinačka organizacija«, dakle, kako je riječ o legalnoj stranačkoj organizaciji koja ima znatan utjecaj u parlamentu, premda je golem broj njenih zastupnika u dobroj mjeri plod političkog inženjeringa izbornoga zakona. Argument da HDZ nije formiran radi toga da bi bio protudemokratska urota, a da su mu pripadali ljudi neupitna demokratskog profila (među ostalima i Mesić ili i danas za hrvatsku demokraciju važan pučki pravobranitelj Ante Klarić) logička je pogreška.</p>
<p>Nesumnjivo je da i danas u toj organizaciji ima političara koji nisu protudemokrati, a i da njen oficijelni program zadovoljava - doduše, suspektne - kriterije upravnih organa koji se brinu o registraciji stranaka. Lako je povjerovati da je Josip Manolić, političar, kojega već biografija zatvorskog nadzornika u najgore vrijeme totalitarizma diskvalificira kao mogućeg demokrata (uostalom, riječ je o osobi kojoj bi u drugim tranzicijskim zemljama lustracijsko zakonodavstvo branilo javni angažman), možda zainteresiran danas ovladati onime što je izgubio ranih devedesetih, tj. umjerenim krilom HDZ-ove organizacije. Pašalić vjerojatno ne laže kad tvrdi da pritom upotrebljava isti modus operandi kojim se i nekoć koristio. Međutim, ako je tako, sada, možda, radi na korist demokratskoj stabilizaciji Hrvatske. Ako bi, naime, iz njega izdvojio umjerene zastupnike, HDZ od prepoznavanja kao protudemokratske urotničke organizacije više ne bi štitilo ni ono malo pozitivnih iskustava, kao što su bili Gregurićeva koalicijska vlada ili Jarnjakovo odbijanje da silom rastjera skup podrške zagrebačkoj Stojedinici.</p>
<p>Kako god bilo, jasno je da predsjedniku Mesiću HDZ uopće nije potreban. Međutim, onima u toj organizaciji, koji nastoje osigurati privid legitimnosti svoga djelovanja u stranačkoj areni, očito je potreban predsjednik Mesić, i to ne samo kao »neprijatelj«, zbog suprotstavljanja kojim će se organizacija homogenizirati, nego i kao izvor »legitimacije« što za njih proizlazi iz naklapanja o njegovoj navodnoj zainteresiranosti za ostatke protudemokratskog pokreta.</p>
<p>Tko koga smjenjuje?</p>
<p>Tko pokušava smijeniti Ivića Pašalića s položaja potpredsjednika Sabora? Stjepan Mesić sigurno ne! Činjenica da je osoba s kojom se identificiraju zlo i opačina staroga režima na najistaknutijoj poziciji što je u podjeli funkcija pripala protudemokratskom pokretu, za demokratsku je većinu samo dokaz karaktera HDZ-a. Ivi Sanaderu, koji se uvijek, još dok je kao zamjenik opstruirao ministra vanjskih poslova Matu Granića, pretvarao da nije ono što jest - protudemokrat i radikal, moglo bi biti drago da partija-pokret, kojoj je sada formalno na čelu, bude lišena toga prepoznatljivog trade marka.</p>
<p>Međutim, on institucionalno nema snage smijeniti Pašalića. To može učiniti samo Vladimir Šeks kao šef parlamentarne frakcije, a to smjenjivanje bilo bi samo završetak borbe što su je Pašalić i već zaboravljeni Ivica Ropuš s jedne, te Šeks i Drago Krpina s druge strane počeli odmah nakon diktatorove smrti. Njen je ishod zakonomjeran. Pašalićeva pak najava da će Šeks biti idući na redu govori o njegovu očajničkom zazivanju saveznika među nesputanim radikalima. </p>
<p>Davor Gjenero</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Za 30 učenika i studenata po 700, odnosno 1.000 kuna mjesečno </p>
<p>Kriterij za dodjelu - socijalni status obitelji i uspjeh u školi/Molbe do 12. listopada / Posebne stipendije - 75 posto plaće u gospodarstvu - za dvoje nadarenih studenata / Za zagrebačke učenike i studente zagrebačko Poglavarstvo dodjeljuje stipendije samostalno</p>
<p>Poglavarstvo Zagrebačke županije raspisalo je natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima za školsku godinu 2000./2001. Kriteriji za dodjelu stipendije su socijalni status obitelji i uspjeh u školovanju. Za učenike se posebno vrednuju postignuti izvanškolski rezultati, a za studente znanstveno-stručni i umjetnički rad. </p>
<p>Stipendije u iznosu od po 700 kuna mjesečno dobit će 15 učenika, a isto toliko studenata bit će stipendirano mjesečnim iznosom od po 1.000 kuna. </p>
<p>Pravo sudjelovanja na natječaju imaju učenici i studenti koji su državljani Hrvatske, redoviti učenici (studenti) s prebivalištem na području Zagrebačke županije, te da im je prosjek ocjena u posljednje dvije godine srednje škole najmanje 4,1 (taj prosjek vrijedi samo za studente prve godine). Studenti viših godina moraju imati prosjek ocjena s ispita 3,7. </p>
<p>Kriterij za socijalni status jest taj da ukupni neto prihodi po članu obitelji u prethodna tri mjeseca ne prelaze 2.125 kuna. Bodovi za stipendiju dobivaju se ako je kandidat dijete poginulog branitelja ili stopostotnog invalida, ako kandidat, odnosno njegov roditelj, ostvaruje pravo na stalnu novčanu pomoć, ako je student ili učenik dijete samohranog roditelja ili dijete bez obitelji. Bodovi se dobivaju i ako je roditelj kandidata nezaposlen i prima naknadu, te ako je kandidat sudionik Domovinskog rata, dijete hrvatskog branitelja ili invalid. </p>
<p>Molbe za dodjelu stipendije mogu se dostaviti do 12. listopada na adresu: Zagrebačka županija, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb. Molbi za dodjelu stipendije treba priložiti potvrdu o redovnom upisu u školu ili na fakultet, svjedodžbe dvaju prethodnih razreda za učenike, odnosno prijepis ocjena iz dvije prethodne godine školovanja za studente, izvadak iz matice rođenih, domovnicu, potvrdu o prebivalištu i izjavu o zajedničkom domaćinstvu, dokaze o ispunjavanju socijalnih uvjeta, dokaze o nagradama, priznanjima i sudjelovanjima u umjetničkom, znanstveno-istraživačkom ili drugom projektu, te izjavu da kandidat ne prima drugu stipendiju.</p>
<p>Za ovu školsku godinu Zagrebačka županija dodijelit će i dvije posebne stipendije, prema kriterijima uspješnosti i postignutim rezultatima. Riječ je o stipendijama za izuzetno nadarene studente koji postižu vrhunske rezultate na diplomskim, odnosno poslijediplomskim studijima. Mjesečna stipendija iznosit će 75 posto plaće u gospodarstvu Hrvatske. </p>
<p>S obzirom na to da se radi o ukupno 32 stipendije Zagrebačke županije, studenti i učenici se upozoravaju da Grad Zagreb nije dio Županije, te da za zagrebačke učenike i studente zagrebačko Poglavarstvo dodjeljuje stipendije samostalno. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zagreb je siguran grad koji ima perspektivu u suradnji policije i organa gradske vlasti</p>
<p>Svečanom radnom kolegiju Policijske uprave zagrebačke prisustvovali i Milan Bandić, Vladimir Faber i Branimir Pasecky / Potrebno više policijskih postaja, jer se u zadnjih 20 godina nije otvorila ni jedna / Priznanja uzornim djelatnicima Policijske uprave</p>
<p>Policijska uprava zagrebačka održala je u četvrtak, u povodu blagdana Svetoga Mihovila, Dana policije koji se obilježava 29. rujna, svečani radni kolegij kojemu su prisustvovali i čelnici grada Zagreba i Zagrebačke županije. Svečanost je počela posjetom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića sjedištu Policijske uprave zagrebačke, gdje ga je dočekao načelnik Ivan Babić, zahvalivši mu na posjetu. Načelnik je pritom podsjetio na deset godina policijskog rada ove Uprave, te na doprinos djelatnika policije uspostavi neovisne i slobodne Hrvatske, a posebno na one djelatnike koji su dali život za slobodu domovine.</p>
<p>Gradonačelnik je istakao dobru suradnju gradskih vlasti i policije te dodao da bi ona mogla biti još bolja. Kasnije su se svi uzvanici uputili u Policijsku postaju u Bauerovoj 11, gdje je održan svečani dio proslave. Nakon uvodnog govora načelnika Policijske uprave Babića, govorio je i zagrebački župan Branimir Pasecky. Čestitao je djelatnicima policije njihov dan, zahvalio im za sve što su učinili na očuvanju javnog reda i mira na području Županije, te zaželio svima puno sreće i uspjeha u daljnjem radu.</p>
<p>Gradonačelnik Bandić sažeo je svoju čestitku u tri rečenice: »Zagreb je lijep. Zagreb je bijel. Zagreb je siguran grad i on ima svoju perspektivu u daljnjem jačanju suradnje policije i organa gradske vlasti«. Nazočnima se obratio i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber, koji je posebno podsjetio na policajce poginule u Domovinskom ratu, te zamolio zapovjednike da posjećuju obitelji svojih stradalih kolega i pruže im svu moguću pomoć.</p>
<p>- U svjetlu promjena u Jugoslaviji očekujemo utvrđivanje sudbine više stotina policajaca nestalih tijekom agresije na Hrvatsku. U njoj je sudjelovala vojska Jugoslavije, koja ima dokumentaciju o nestalima, naglasio je Faber. Faber je na kraju ustvrdio kako je Zagreb još uvijek siguran grad, ali je ipak potrebno otvoriti više policijskih postaja, jer se u zadnjih 20 godina nije otvorila ni jedna, a grad je dvostruko veći. Na to se gradonačelnik Bandić našalio, rekavši kako će u ovom mandatu sigurno postaviti temelje postaja, a da će ih u drugom i završiti. </p>
<p>Svečanost je završila dodjelom priznanja uzornim djelatnicima Policijske uprave. (Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Unatoč izvješću o 627 radnika zaposlenih »na crno«, Državno odvjetništvo ne dira ZUC </p>
<p>Ako se jedna kategorija radnika danas šikanira, onda su to oni, koji danas rade u »sivoj ekonomiji« ili, kako se to voli reći, »na crno«. Svoju odlučnost da tome konačno stane na kraj, ova vlast najbolje će testirati na slučaju poslovanja Zagrebačkog uslužnog centra (ZUC). Rečeno je to u četvrtak na konferenciji za novinare, koja je na temu poslovanja ZUC-a i Croatia busa, održana u Hrvatskom radničkom savezu. U HRS-u podsjećaju da je ta udruga početkom ove godine sa stotinjak radnika dogovorila potpisivanje prijave protiv Uprave ZUC-a, koja je upućena Inspekciji rada. </p>
<p>- U svom izvješću Inspekcija rada utvrdila je niz prekršaja i nekoliko opravdanih sumnji da su čelni ljudi ZUC-a počinili niz kaznenih djela, zbog čega su podnesene kaznene i prekršajne prijave, a Inspekcija je zatražila da poslovanje tvrtke ispitaju i Financijska i Kriminalistička policija, podsjetio je predsjednik HRS-a Mario Iveković.</p>
<p>Prema Ivekovićevim riječima, uslijedio je sastanak s predstavnicima Državnog odvjetništva, Porezne uprave, te Financijske i Krim-policije, na kojem su hrsovci dobili jamstva da će Državno odvjetništvo krenuti u raščišćavanje situacije u ZUC-u. Govoreći o trenutnoj situaciji, sedam mjeseci kasnije, čelni čovjek HRS-a upozorava da plaće u Zagrebačkom uslužnom centru i dalje kasne, radnici se šikaniraju, a otkazi dijele zbog toga što se radnica navodno ne sviđa poslodavcu.</p>
<p>Kako još uvijek nemaju odgovor na dopis koji su u travnju uputili Državnom inspektoratu i Državnom odvjetništvu, a u kojem traže pokretanje postupka protiv Uprave ZUC-a, predstavnici HRS-a zamolili su saborskog zastupnika Damira Kaijina da na Aktualnom satu u Saboru postavi pitanje o suradnji radnika s državnim institucijama.</p>
<p>- Radnici prijavljuju, a nadležne institucije ne reagiraju, ogorčen je Iveković, koji dodaje kako radnicima preostaje jedino da preko saborskog zastupnika postave pitanje zbog čega se odgovornima ne sudi.</p>
<p>Ističući kako šikaniranje stotinu radnika ZUC-a, koji su državnim institucijama izrazili sumnju u poslovanje svoje Uprave, traži žurnu akciju pravne države, poslovanje u Croatia busu Damir Kajin ocijenio je još drastičnijim. Postavlja se samo pitanje, dodao je Kajin, kada će se pojedine osobe u Croatiabusu procesuirati, a nekim radnjama dati ime koje i zaslužuju. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prilika za poduzetnike Zagrebačke županije: Lakše do povoljnoga kapitala</p>
<p>Ugovor o poslovnoj suradnji u realizaciji Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva, zadruga, obiteljskog gospodarstva i slobodnih zanimanja u Zagrebačkoj županiji, potpisali su u četvrtak, Željko Pecek, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Branimir Pasecky, župan Zagrebačke županije, i Zvonimir Jurjević, član Uprave Zagrebačke banke. Kreditiranje poduzetničkih programa nastavlja se udruživanjem njihovih sredstava od 30 milijuna kuna. </p>
<p> - Potpisivanjem ugovora, poduzetnici u Zagrebačkoj županiji dobit će priliku da dođu do povoljnoga kapitala. Dosad su takvi sporazumi potpisani u 15 županija, a uskoro će biti potpisani i u preostalim. Ministarstvo je svjesno iznimnih potencijala maloga gospodarstva u Hrvatskoj, a ti će krediti omogućiti da malo gospodarstvo odigra svoju veliku ulogu, istaknuo je ministar Pecek.</p>
<p> Župan Pasecky je rekao da je na području Zagrebačke županije registrirano 7.500 obrtnika, te je siguran da će županija prikupiti dobre projekte i da će krediti ubrzo donijeti rezultate u poslovanju i zapošljavanju. Dosad je podneseno 200 zahtjeva za kredite, a obrađeno ih je 70.</p>
<p> Najniži iznos kredita iznosi 10.000 njemačkih maraka, a odobravat će se na rok do 7 godina, uz razdoblje počeka do 24 mjeseca, te promjenjivu kamatnu stopu od osam posto.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto krediti Zagrebačke banke ne privlače one kojima su namijenjeni? </p>
<p>Ni ovogodišnji, vrlo povoljni krediti Zagrebačke županije koja ih omogućuje u suradnji sa Zagrebačkom bankom, nisu privukli veći interes malih i srednjih poduzetnika te poljoprivrednika. Riječ je o kreditima sa 8,5 postotnim kamatama te garancijom Zagrebačke županije u vidu kreditnog pologa trećine vrijednosti ukupnog anuiteta. Prema dosadašnjim podacima, plasiran je samo jedan milijun njemačkih maraka, pa se postavlja pitanje, je li posrijedi neinformiranost, nezainteresiranost ili neki drugi razlog.</p>
<p>Miroslav Zemljak, dogradonačelnik grada Zaprešića, član Poglavarstva Zagrebačke županije i Odbora za provedbu natječaja za dodjelu kredita, kaže da je razlog slabom odzivu u načinu prikazivanja poslovanja, a ne u neinformiranosti ili nezainteresiranosti. Jedan je od ključnih uvjeta za dobivanje kredita, naime, podatak o dosadašnjem poslovanju malog privrednika, na temelju kojega je komisija Zagrebačke banke odobravala kredit. Kako, na žalost, većina obrtnika i poljoprivrednika nema u svojim knjigama realne iznose godišnjih prihoda i načina poslovanja, već su iznosi bitno umanjeni, razumljivo je da nisu pokazali interes za ponuđeno. </p>
<p>Zato i ne čudi podatak da je od ukupno 1.200 obrtnika registriranih u zaprešićkoj udruzi i povećeg broja poljoprivrednika, županijskom odboru upućeno samo 17 zahtjeva i da je kredit svima odobren. A krediti bi uskoro mogli biti još povoljniji, naglasio je Zemljak, jer će se uskoro vrlo vjerojatno sa dva posto subvencionirati i kamate, pa bi novi krediti imali samo 6,5 postotno kamatno opterećenje. No, teško je očekivati veći odaziv malih privrednika ako se ne promijeni njihova svijest o načinu poslovanja i poreznim obvezama.</p>
<p>Obrtnici, međutim, imaju i drukčije objašnjenje. Milan Ermakora, predsjednik Udruženja obrtnika Zaprešića, navodi kako su uvjeti naših banaka posve neprihvatljivi, te da je procedura za dobivanje kredita dugotrajna i komplicirana, zbog čega većina obrtnika traži kreditna rješenja u inozemstvu.</p>
<p>- Nije li dovoljno za reći, naglasio je Ermakora, kako sam i sâm, kao obrtnik, gotovo godinu dana čekao na kredit Zagrebačke banke i na kraju odustao, dok sam za istu stvar kredit u Švicarskoj realizirao za samo nekoliko dana. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>I čelnici Samobora za razvoj obrtništva i poduzetništva na svom području</p>
<p>Ugovor o suradnji na realizaciji Programa poticanja razvoja obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Samoboru potpisali su zamjenik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Ivan Knok, gradonačelnik Samobora Antun Dubravko Filipec te predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) Zdenko Adrović i direktorica Sektora za poslovanje s poduzećima RBA Vesnom Ciganek Vuković.</p>
<p> Riječ je o kreditnom programu za poticanje poduzetništva koje provodi Ministarstvo pod zajedničkim nazivom, »Gruda snijega«, u suradnji s poslovnim bankama, županijama i gradovima. Grad Samobor i Ministarstvo izdvojit će milijun kuna, a RBA iznos sredstava u omjeru 1:5, čime se kreditni fond uvećava na ukupno pet milijuna kuna.</p>
<p> Krediti se odobravaju uz kamatnu stopu od 7,5 posto godišnje, na ukupno sedam godina, u što je uključen i poček otplate od dvije godine. Minimalni iznos kredita iznosi 5000 eura u kunskoj protuvrijednosti. RBA će odobravati kredite poduzetnicima, obrtnicima i zadrugama na temelju i isključivo u okviru prijedloga Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata, koji će činiti pet osoba - dvije iz Grada Samobora te po jedna iz Ministarstva, Udruženja obrtnika Samobora i RBA.</p>
<p> Sredstvima iz Programa mogu se financirati proizvodne i uslužne djelatnosti, izvoz, dugoročna ulaganja u osnovna sredstva radi kupnje, izgradnje, opremanje, proširenja ili modernizacije proizvodnih ili uslužnih kapaciteta (npr. kupnje zemljišta, kupnje ili izgradnje objekata, nabave domaće opreme, uvoza opreme, plaćanje drugih troškova u inozemstvu), nabava pojedinačne opreme i prijevoznih sredstava te obrtna sredstva u funkciji investicije i unapređenja poslovanja.</p>
<p> RBA se već ranije uključila u provođenje ovog Programa, potpisivanjem Ugovora s Međimurskom županijom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Modna industrija Velikoj Britaniji godišnje donese 20 milijardi funti!</p>
<p>LONDON, 28. rujna</p>
<p> - Prikazom najnovije kolekcije dizajnerske zvijezde Husseina Chalayana, u četvrtak je završena petodnevna tradicionalna manifestacija »Londonskog tjedna mode«.</p>
<p>Chalayanova kolekcija, prikazana na blještavoj bijeloj pozornici pobudila je među posjetiteljima posebnu pozornost svojom jednostavnošću i zanimljivom koreografijom modela, koji su se na pisti kretali poput androida. Modni kreator je, naime, ponudio jednostavno dizajnirane linije kratkih suknji u boji leda, s ukrasnim jarkocrvenim cvijetovima makova. Takvo Chalayanovo predstavljanje londonskoj publici bilo je nešto sasvim drukčije od kreacija koje je noć prije ponudio dizajner Aexander McQueen.</p>
<p>Naime, McQueen, kojeg mnogi nazivaju »enfant terribleom« modnih pista ponudio je okupljenimaa pravi performance, kada je na scenu postavio dva zrcala u kojima se ogledavala potpuno gola, poprilično debela žena iznad čije je glave letjelo mnoštvo leptira. Redoviti posjetitelji sličnih manifestacija su, nakon McQueenovog predstavljanja, gotovo jednoglasno zaključili kako je upravo on zvijezda završenog »Londonskog tjedna mode« koji je ponudio čak 49 svjetski poznatih dizajnera i njihovih kolekcija. Takvom je predstavom London, prema ocjeni modnih gurua zaslužio reputaciju središta modne industrije i dizajna, koja lagano graniči s bizarnim. </p>
<p>Također, ovaj posljednji modni tjedan u britanskom glavnom gradu ocjenjen je kao najbolji dosad, iako su, prema ocjeni nekih drugih poznavatelja visoke mode, Pariz i Milano vodeći gradovi u modnim krugovima, koji privlače najveća imena mode i dizajna.</p>
<p>Britansko udruženje modnih kreatora je nakon petodnevne priredbe priopćilo kako modna industrija u Britaniji godišnje donese nevjerovatnih 20 milijardi funti, dok dizajneri zarade gotovo 600 milijuna funti.</p>
<p>No, ipak, možda najzanimljiviji događaj na sveprisutnom londonskom tržištu visoke mode prošlog tjedna bio je »dvoboj« dviju haljina optočenih dijamantima, koje su se natjecale za naslov najskupocjenjih odjevnih predmeta na svijetu.</p>
<p>Naime, model Jodie Kidd imala je čast na zatvaranju modne revije u luksuznoj trgovini »Harrods« prezentirati crnu vamp haljinu optočenu s 2.000 dijamanata, koju je za tu posebnu priliku kreirala Maria Grachvogel, kao dio njene kolekcije za sljedeće proljeće i ljeto. Vrijednost te skupocjene haljine procijenjena je 800.000 funti, te se očekuje kako će slijedećeg mjeseca biti ponuđena na dobrotvornoj aukciji.</p>
<p>Drugu »suparničku« haljinu, vrijednu milijun funti kreirao je Julien Macdonald, prozvan »velškim čarobnjakom« i »novim Versaceom«. Macdonald je također izabrao crnu podlogu, na koju je nalijepio dijamante od 100 karata, a koju je okupljenima prezentirala Anna Nolan, popularna finalistica TV- serijala »Big Brother«.</p>
<p>U »Haroddsu« se po prvi put, nakon preboljenog meningitisa pojavila i »spajsica« Victoria Beckham, koja je tom prilikom počašćena nagradom najbolje odjevene žene, koju dodjeljuje časopis Elle.</p>
<p>Nakon završetka modnih priredbi u Londonu, u britanskim medijima mnogi od manje poznatijih kreatora izrazili su svoje nezadovoljstvo viđenim, smatrajući kako velika modna imena svojim avangardnim pristupom samo žele privući pozornost.</p>
<p>»Da su kojim slučajem svoje kolekcije prikazali prije samo par godina, bili bi potpuno ismijani« izjavio je jedan od zapostavljenih mladih kreatora. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Claptonove gitare za 60.000 funti</p>
<p>LONDON, 28. rujna</p>
<p> - Dvije klasične gitare jedne od najvećih živućih rock i blues legendi - Erica Claptona, prodane su ovih dana u Londonu na aukciji za gotovo 60.000 funti. Gitaru marke »Gibson«, proizvedenu 1958. godine, kupio je američki kolekcionar za 47.000 funti. Druga gitara marke »Gibson Le Paul« iz 1952. prodana je za 12, 925 funti, a upravo na tom instrumentu Clapton je svirao na vrlo zapaženom koncertu u Londonu 1997. Novac prikupljen od prodaje gitara bit će darovan karitativnoj udruzi »Isabel Hospice«, a u spomen na poznatog blues gitarista Paula Kossoffa. Na spomenutoj londonskoj aukciji među brojnim zanimljivim rock memorabilijama našao se i potpisani ugovor između punk grupe »Sex Pistols« i izdavača »A« za izdavanje singla »God Save the Queen«. »Komad papira« je prodan za 3.525 funti. Visoku cjenu (između 12. 925 i 15.275 funti) postigli su i ugovori za nastup »The Beatlesa« u Hamburgu 1961. Ugovori sadrže potpise svih članova benda, a pokazuju kako su Beatlesi za trotjedni angažman u hamburškom »Top Ten Clubu« primili honorar od 245 njemačkih maraka. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Paul McCartney kao slikar</p>
<p>LONDON, 28. rujna</p>
<p> - »Uvijek sam želio biti slikar, ali dugo se nisam usudio to sebi priznati zbog toga što nisam pohađao nikakovu slikarsku školu«, rekao je na otvorenju svoje prve samostalne britanske izložbe u Bristolu nekadašnji član Beatlesa Paul McCartney. Iako, kako priznaje, aktivno slika od svoje četrdesete godine, nikad nije imao dovoljno hrabrosti da to i javno izloži, do prošle godine, kad je imao svoju prvu samostalnu izložbu u Njemačkoj.</p>
<p> Sada je u bristolskoj Galeriji Arnolfini izložio 500-ak svojih radova, koje je naslikao u zadnjih nekoliko godina. Ideju da počne izlagati svoje slike dao mu je američki apstraktni slikar Willem de Kooning, čija je djela upoznao na njegovoj samostalnoj izložbi u Americi. Njegove su ga slike inspirirale i dale mu poticaj da se ponovo aktivnije primi kista i štafelaja. John Lennon je znao da Paul ima slikarskih sklonosti, a on sam je završio Školu primijenjene umjetnosti, ali ga je jednom prilikom, u magazinu »Rolling Stone«, napao, ranih 70-ih kad je bend bio u vrlo lošim međusobnim odnosima. To je McCartneya jako povrijedilo pa nisu godinama razgovarali, ali su se poslije pomirili. Od izložbe McCartney ne očekuje puno, osim vlastita olakšanja i osjećaja slobode. (L. Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Music« - najbolje prodavan album u 23 zemlje</p>
<p>LOS ANGELES, 28. rujna</p>
<p> - Pustite Britney Spears! Madonna je opet kraljica popa s novim albumom koji je zauzeo prvo mjesto u 23 zemlje, uključujući SAD, gdje »Music« zauzima čelno mjesto top-lista, što je prvi put u 11 godina za neki Madonnin album. </p>
<p> Diskografska kuća Warner Bros. Records u srijedu je objavila da je album prodan u 419.600 kopija u SAD-u proteklog tjedna dok se naslovna pjesma s albuma već četvrti tjedan za redom nalazi na vrhu 100 hot singlova u časopisu Billboard. Čelnik Warner Bros.-a Russ Thyret rekao je u priopćenju da se singl »Music« nalazi na čelu hit-parada u 25 zemlje, što »svjedoči o univerzalnoj privlačnosti Madonne i njezinoj golemoj kreativnosti«. Madonna se našla na vrhu najprodavanijih albuma u još tri prigode, s »Like a Virgin« 1984., »True Blue« 1986. i »Like a Prayer« 1989. godine. Singl »Music« bilježi njezin 12. američki broj jedan. Beatlesi drže rekord s 20 top singla. Madonnin prethodni album, pozdravljen među kritičarima, dobitnik Grammyja, »Ray of Light«, počeo je s drugim mjestom u ožujku 1998. godine s 370.500 prodanih kopija. Proveo je 78 tjedana na američkim hit paradama, prodavši su u oko 3,3 milijuna primjeraka. Album »Music« četvrti je najbolji američki debi u 2000., nakon 'N Sync's-a i »No Strings Attached«, Eminemova »The Marshall Mathers LP« i Britney Spears i »Oops!! I did it again«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Christiania« ne prihvaća euro</p>
<p>KOPENHAGEN, 28. rujna</p>
<p> - Središnja danska hippy kolonija poznata kao »Christiania« priopćila ja kako čvrsto stoji uz svoju vlastitu valutu loen, bez obzira na činjenicu kako je Danska prihvatila euro.</p>
<p> »Iako je euro prihvaćen u Danskoj, za naša vlastitu valutu loen dobit će se 7.7 euro«, izjavio je u srijedu za Reuters predstavnik »Christianije« Finn Thorstein Larsen.</p>
<p>»Christiania«, smještena na tridesetak hektara bivše vojne baze, nalazi se nedaleko centru Kopenhagena, a hippiji su se tamo smjestili još 1971. godine, kada su i proglasili autonomiju »slobodnog grada« i zajednice alternativnih umjetnika. No, tek nedavno, nakon dugogodišnjih polemika, danska je vlada prihvatila hippijevsku zajednicu, koju potpomaže i financijskim sredstvima. Kolonija dodatni prihod zarade dobiva i od brojnih turista koji kupuju loene, jedino platežno sredstvo »Christianije«. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Počinje »Pariški salon automobila«</p>
<p>PARIZ, 28. rujna (Od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Otvaranjem vrata novinarima, kojih je više od 7.500 službeno zatražilo akreditaciju, otvoren je Salon automobila u Parizu 2000., odnosno »Mondiale de l'automobile 2000«, kako mu je službeno ime. Riječ je o trećem najznačajnijem automobilskom salonu ove godine koji bi se po količini noviteta mogao proglasiti najjačim automobilskim događajem u ovoj sezoni. </p>
<p>U Parizu ove godine sva je sila automobila koji će biti najprodavaniji, najzamjećeniji na cesti... </p>
<p>Među ostalima, spomenimo tu »alfa romeo 147«, »renault lagunu« druge generacije, »citroen C5« koji nasljeđuje stari Bertoneov »XM«, zatim »ford mondeo«, »volvo S60«, »mercedes C sportcoupe«, novi »mini cooper«. Premijeru su doživjeli i volumni modeli poput »opel corse«, »škode fabie karavan«, »škode octavie« ili ekstravagantni poput Peugeotovog atraktivnog modela »206 coupe cabriolet«. </p>
<p>Ukratko, ovogodišnji Salon u Parizu uistinu i za kupce znači mnogo pa se očekuje da će brojka od prije dvije godine (Pariz se kao salon izmjenjuje s Frankfurtom koji se održava svake neparne godine), kada je u počast 100. obljetnice automobila i pariškog Salona zabilježeno 1,25 milijuna posjetitelja, biti nadmašena.</p>
<p>Za posjetitelje se Salon u Parizu otvara u subotu 30. rujna i traje do 15. listopada. Uz automobile, na Salonu će posjetitelji moći pogledati i brojne izloške izravno ili neizravno vezane uz automobilsku industriju poput audio proizvoda, proizvoda za njegu vozila, alata i opreme za servisne radionice, opreme za preradu vozila... </p>
<p>Ukupno će se predstaviti 600 različitih marki i izlagača od čega je najveći broj (365) iz Francuske. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>I dugometražni animirani filmovi u konkurenciji za Oscare </p>
<p>LOS ANGELES, 28. rujna</p>
<p> - Američka akademija filmskih znanosti i umjetnosti objavila je u srijedu otvaranje nove kategorije za dugometražne animirane filmove u utrci za Oscare koji se dodjeljuju u ožujku u Los Angelesu. Ta nova kategorija, koja će službeno biti uvrštena 2002. godine, ući će u konkurenciju kad bude najmanje osam naslova u utrci za Oscara. Filmovi će morati trajati najmanje 70 minuta, sastavljeni uglavnom od animiranih prizora i odgovarati kriterijima komercijalne eksploatacije na snazi u okviru pravila Akademije. </p>
<p> Dugometražni animirani filmovi moći će konkurirati i za Oscara za najbolji film. </p>
<p> Prethodno otvaranje nove kategorije za Oscare bilo je 1981. godine i odnosilo se na najbolju masku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Kako identificirati stvarnost?!</p>
<p>»Tvornica« u Zagrebu / Razgovor hrvatskih i srpskih intelektualaca pod naslovom »Da bi se nešto postiglo, za to je potrebna volja« / Slobodan Šnajder: U okupljanju ovakvih ljudi budući je most između posvađanih naroda i kultura / Borka Pavičević: Jedini je izlaz iznova misliti bez predrasuda / Petar Luković: Količinu užasa i gluposti, koji su harali Srbijom u posljednjih trinaest godina, nitko normalan ne može razumjeti </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Skupina intelektualaca iz Hrvatske i Srbije, od kojih su potonji doduše bili u većini, susrela se u prostorijama »Tvornice« u četvrtak, točno u podne. Dakako, makar je netko mogao očekivati kaubojski obračun »good guysa« i »bad guysa«, svojevrstan okrugli stol protekao je bez većih emocija. Tema pak pod kojom se razgovor trebao odvijati (»Da bi se nešto postiglo, za to je potrebna volja«), ubrzo je, prirodnim tokom, prerasla u priču »kako je to bilo živjeti u Srbiji u zadnjih deset godina«.</p>
<p>Drinka Gojković, moderator rasprave i suradnica beogradskoga Centra za kulturnu dekontaminaciju, upozorila je kako razmišljajući o modalitetima uspostavljanja kulturnih veza treba paziti da se ne izgubi važna tema - pitanje krivice, prije promjene i poslije promjene. Ana Miljanić, redateljica beogradske predstave »O Njemačkoj«, koja je u srijedu i četvrtak odigrana na pozornici »Tvornice«, kratko je govorila o značenju drame, koja se ne bavi Srbijom, kako kaže, u doslovnom smislu.</p>
<p>Ipak, predstava sili gledatelja da na svim mjestima gdje se spominje Njemačka, interpolira riječ Srbija, riječi su Slobodana Šnajdera. Govoreći o Centru za kulturnu dekontaminaciju pohvalio je duhovni otpor koji je pružala ta skupina ljudi. »Ljudi koji su bili jednako tako očajni zbog svega što se događalo.« To su osamljenici, nastavio je Šnajder, koji su pružali izvaninstitucionalni otpor; otpor kojega je izraz predstava »O Njemačkoj«. Isti otpor kod nas je dobio izbore 3. siječnja, zaključuje Šnajder koji u okupljanju takvih ljudi vidi budući most između posvađanih naroda i kultura. Kako je u nastavku rekao, hrabrost predstave intelektualna je hrabrost ljudi koji su tamo živjeli. »Njihovi rizici su stvarni rizici.«</p>
<p>Anketa koja je bila provedena povodom polemike Igora Mandića i Stanka Lasića, a raspravljala je odnose između hrvatske i srpske književnosti u tjedniku »Vreme«, pokazala je kako se većina srpskih književnika ležerno postavila u smislu »što je bilo, bilo je«. Jaz, međutim, postoji, smatra Drinka Gojković koja je zamolila za komentar publicistkinju Borku Pavičević.</p>
<p>Prema njezinu mišljenju, važno je izbjeći opća mjesta. Ne možemo imati beskrajno povjerenje u literaturu koja je pred nama, smatra Borka Pavičević te dodaje kako historijske situacije nisu analogne i jedan se slučaj ne može mehanički identificirati s drugim, nastalim u drukčijem kontekstu. Zanimljivo je, primjećuje nadalje, da ljudi koji su stvarali povijest ovih deset godina, sada se te iste povijesti odriču optužujući oporbu što je zaokupljena istom. »Jedini je izlaz iznova misliti bez predrasuda. Centar za kulturnu dekontaminaciju htio je identificirati stvarnost i imati odnos prema njoj«.</p>
<p>Filmski glumac Igor Galo, uz Slobodana Šnajdera jedini protagonist »hrvatske strane«, ukratko je izrazio svoj doživljaj predstave »O Njemačkoj«. Upozoravajući kako živimo u paralelnom svijetu s nacistima i fašistima, pozvao je na stvaranje antifašističke fronte. »U Hrvatskoj nacizam još uvijek ima snažan utjecaj«, ustvrdio je Galo.</p>
<p>Da je održana predstava zapravo udarac u pleksus, misli David Albahari, srpski pisac na privremenom radu u Kanadi. Krivicu je, kaže, lako utvrditi. »Jednako tako možemo osnovati komisije za istinu, nalik onima u Južnoafričkoj Republici.« Međutim, pitanje odgovornosti, koje dolazi na kraju, zahtijeva zajednički razgovor sviju republika bivše Jugoslavije, reći će Albahari. Za njega, željeni proces rješavanja navedenog problema otežan je duhovnim, povijesnim i ekonomskim turbulencijama kojima smo izloženi.</p>
<p>Pisac Vladimir Arsenijević, koji je svojim romanom »U potpalublju« privukao pažnju svjetske javnosti, ispričao je na koji se način u Meksiku zbližio s albanskim pjesnikom s Kosova Dževdetom Bajrajem. »Donijeli smo odluku da stvorimo konstantni most između srodnih ljudi u Prištini i Beogradu«. Odnos Srba prema Albancima je, ističe Arsenijević, lakmus papir gdje smo stigli. Antagonizam koji postoji, naime, daleko je dublji od političkog ili ideološkog, ističe mladi pisac koji je upravo objavio svoj ratni dnevnik napisan za vrijeme bombardiranja Beograda.</p>
<p>Na posljetku riječ je uzeo Petar Luković, publicist i suradnik Feral Tribunea. U raspravi o ljudskoj dobroj ili zloj prirodi Luković zauzima stav da je čovjek prije svega - glup. Količinu užasa i gluposti, smatra, koji su harali Srbijom u posljednjih trinaest godina, nitko normalan ne može razumjeti. »Bilo je toliko smješnih događaja i da su ih sve htjeli popratiti, novine bi se trebale štampati svakih sat vremena.« Ludih priča je bezbroj, kazao je Luković. »Tako, recimo, u jednom pančevačkom školskom udžbeniku iz povijesti postoji poglavlje o tome kako je katolicizam protjeran iz Srbije. Izmišljeni kralj Milutin pošao je na sastanak s papom u neku neutralnu zemlji. Jašući prema dogovorenom mjestu, približio se papi, poslao ga u p.m., okrenuo konja i vratio se u Srbiju. Tako je«, zaključuje autor, »protjeran katolicizam.«</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Suočavanje sa zlom</p>
<p>Tvornica kulture / Uz nastup Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda predstavom »O Njemačkoj« / Prvo gostovanje beogradskih kazalištaraca u Zagrebu nakon jednog desetljeća / Uprizoreni tekst uglavnom se temelji na prepisci Hermanna Brocha i Volkmara von Zühlsdorffa o zlu nacizma </p>
<p>Predstava »O Njemačkoj«, koju je u produkciji Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda u srijedu u zagrebačkoj Tvornici odigralo šestero glumaca, po svojoj nakani stavljena je na repertoar ponajviše da bi svojim sadržajem provocirala i moguće ponudila odgovore koji se znaju, ali ih je teško priznati i o njima govoriti kao o svojima. Na temelju tekstova koje čine Brochova »Pisma o Njemačkoj 1945-1949«, Brechtov komad »Čovjek koji je rekao da i čovjek koji je rekao ne« te tekstovi Hannah Arendt i Volkmar von Zülhsdorffa, redateljica Ana Miljanić napravila je predstavu koja kompleksnošću sadržaja onodobnu, ali i sadašnju, intelektualnu javnost stavlja pred zid preispitivanja savjesti zbog svega što je nacionalsocijalizam proizveo.</p>
<p> Hermann Broch kao Židov i njegov prijatelj Volkmar von Zühlsdorff kao Nijemac u intimnoj prepisci pokušavaju svaki na svoj način objasniti i očistiti se od zla koje je nacionalsocijalizam donio njihovim narodima. Ali i reći da jednostranost odgovora ne nudi istinu. </p>
<p>Tako Broch, objašnjavajući zašto se ne želi vratiti u Njemačku, veli: »Ja neću da se vratim jer se ne želim ponovno naći u neumitnoj situaciji da prezirem. Od svega što sam doživio u Hitlerovoj Njemačkoj, najstrašnije je bilo osjećanje mučnine pred ljudima i njihovom tupošću; nema ničeg istinitijeg od slike mučnine koja čovjeka guši, i ništa čovjeka ne guši više od prizora ljudske niskosti.« </p>
<p>Odgovarajući na Brochovo pitanje gdje su u poratnoj Njemačkoj nacisti, Zühlsdorff kaže: »Da su političke i vojne vođe dijelom obješene, a dijelom u zatvoru to svakako znate. Grupa ljudi koja je počinila zločine izvedena je ili će biti izvedena pred sud. Treće, ima ih oko 40.000 koji sjede u logorima. Ali ako sam Vas dobro razumio, ne mislite na njih. Vi mislite na one koji nisu bili nacisti, tj. nisu bili u partiji ili u nekoj od nacionalsocijalističkih organizacija, nego na ranije socijaldemokrate, članove partije njemačkih nacionalista, partije centra, i što ga ja znam, koji u osnovi nisu ništa učinili, ali nisu ni poveli neku revoluciju protiv Hitlera. Dakle, na onu široku masu koja čini osnovu svake diktature, bilo u Italiji, Španjolskoj, Južnoj Americi, Aziji ili bilo gdje. Oni su naprosto još tu, ukoliko ne sjede u zarobljeništvu, ili su poginuli ili su nestali, i ponovno se iskazuju kao socijaldemokrati, njemački nacionalisti, centraši itd.«</p>
<p>Jesu li to pravi odgovori? I pravi razlozi? Odgovori koje oni nude, bez obzira o kome se radi, dio su ljudske tragedije, u koju se kao po nekom usudnom ritmu ulijeva nemoć razuma. A uopćavanje je teško prihvatiti kao model za istinu, jer se time može osuditi i nevinoga, od čega se ni jedan totalitarizam ne suspreže. Dileme u koje ih apsurdnost situacije stavlja, te objašnjenja i razlozi kojima barataju, produbljuju vječno pitanje zbog čega je žrtva, prije nego je to postala, ravnodušna prema onome s čim je suočena.</p>
<p>Pitanja koja su dopirala do najdublje svijesti žrtava nacizma o ravnodušnosti, krivnji, oprostu, pravdi, i danas djelomično svoj prostor nalaze u tragedijama koje su se dogodile na tlu bivše Jugoslavije. Nude li odgovor, rješenja i garanciju da se povijest neće ponoviti? Nikako! Jer smo dio vremena u kojem se zlo povijesti nije smjelo ponoviti, tako su nas učili, a ono ne samo da se je ponovilo, nego je i svako objašnjenje još više učinilo neprihvatljivim. Predstava »O Njemačkoj« rastvorila je i ogolila problem, ali i ponudila mogućnost izbora. </p>
<p> Glumci: Predrag Ejdus, Ljubivoje Tadić, Marija Opsenica, Vladislava Đorđević, Milorad Damjanović i Marko Gvero na komornoj sceni korektno su »odglumili« funkciju koju im je nametnuo tekst.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bolje veze u srednjoj Europi </p>
<p>Potpisan Protokol o znanstvenoj suradnji HAZU i Mađarske akademije znanosti / Ministar Hrvoje Kraljević primio izaslanstvo MAZ-a / Uskoro stipendija »Zrinski« za razmjenu znanstvenika »po ključu«</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Protokol o znanstvenoj suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Mađarske akademije znanosti (MAZ) od 2001. do 2003. potpisali su u četvrtak u Zagrebu predsjednik HAZU Ivo Padovan i predsjednik MAZ-a Ferenc Glatz. Po riječima predsjednika dviju akademija, Protokol će pridonijeti da dosadašnja uspješna suradnja postane još bolja. Izrazili su i nadu da će ovaj svečani protokolarni čin slijediti vrlo konkretni oblici znanstvene suradnje između tih dviju ustanova. Potpisani Protokol temelji se na Sporazumu o znanstvenoj suradnji dviju akademija od 9. svibnja 1995., a njegov sastavni dio je i popis tema zajedničkih projekata, s time da potpisnice mogu predložiti izmjene u idućih šest mjeseci od potpisa Protokola.
Za predsjednika MAZ-a osobito je važno proširivanje suradnje akademija srednjoeuropskih zemalja. Glatz drži da su intelektualci iz Srednje Europe tijekom 20. st. počinili brojne pogreške zauzimajući se previše za suradnju sa zapadnoeuropskim znanstvenim institucijama, a zanemarujući srednjoeuropsku suradnju. Po njegovim riječima, u današnjemu globalizirajućem svijetu zemlje Srednje Europe mogu sudjelovati u natjecanju samo ako razvijaju međusobnu suradnju. U idućemu razdoblju, istaknuo je Glatz, suradnja između HAZU i MAZ-a trebala bi se pojačati na područje prirodnih znanosti jer je dosadašnja, dometnuo je, bila usredotočena na društveno- humanističke znanosti.</p>
<p> Akademik Padovan kratko je upoznao predsjednika MAZ-a s poviješću vodeće hrvatske znanstvene i kulturne ustanove te njezinim sadašnjim ustrojem i djelatnošću. Predsjednik HAZU zamolio je profesora Glatza da kao član Odbora za znanstvenu suradnju srednjoeuropskih zemalja s Europskom unijom (EU) posreduje ne bi li Hrvatska ušla u Program 6 EU-a. Uz predstavnike HAZU i Mađarske akademije znanosti, svečanosti su nazočili i veleposlanik Republike Mađarske u RH Gyoergy Csoti te hrvatski veleposlanik u Mađarskoj akademik Zdenko Škrabalo.</p>
<p> Ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević primio je u četvrtak izaslanstvo Mađarske akademije znanosti (MAZ) s predsjednikom MAZ-a Ferencom Glatzom na čelu. Sporazum o znanstvenoj suradnji između hrvatske i mađarske Vlade još nije potpisan, rekao je ministar Kraljević, zamolivši predsjednika MAZ-a za pomoć da se postupak potpisivanja toga sporazuma ubrza. Dometnuo je da je hrvatska strana već pripremila sporazum, a da se odgovor mađarske Vlade očekuje. Predsjednik MAZ-a istaknuo je da su sporazumi koje je Mađarska potpisala s Hrvatskoj najbolji od svih koje je Mađarska potpisala s nekom drugom državom. I dok su ti sporazumi na papiru jasni i sažeti, Glatz upozorava da u provedbi ima poteškoća. Boljoj bi provedbi pak, misli Glatz, mogla pridonijeti znanstvena diplomacija kao prethodnica političkoj.</p>
<p> Predsjednik MAZ-a izjavio je kako kani predložiti HAZU osnivanje stipendije »Zrinski« koja bi trebala potaknuti suradnju na svim područjima znanosti te razmjenu znanstvenika »po ključu« da u Hrvatsku dolaze Mađari i obrnuto, za razliku od dosadašnje razmjene u kojoj su pretežito sudjelovali predstavnici hrvatske i mađarske nacionalne manjine. Profesor Glatz istaknuo je da će predložiti da se dobra suradnja između MAZ-a i HAZU proširi i na ministarstva dviju zemalja.</p>
<p> Kraljević je podržao jačanje srednjoeuropskih veza te istaknuo spremnost Ministarstva znanosti i tehnologije da pridonese tomu procesu. Susretu izaslanstva MAZ-a s ministrom Kraljevićem bili su nazočni i predstavnici HAZU te veleposlanik Republike Mađarske u RH Gyoergy Csoti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Knjižara »AGM« na Internetu </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Uz svoje dvije knjižare u Teslinoj i Importanne centru, nakladnička kuća AGM otvorila je ovih dana i knjižaru na Internetu, na adresi www.agm.hr. Knjižara zasad raspolaže s 2.500 naslova. Knjige su predstavljene fotografijama naslovnica, kraćim tekstovima, brojem stranica i opisom formata. Svaka knjiga povezana je s »košaricom«, putem koje se može kupiti.</p>
<p> Kao poticaj za kupce, AGM je obećao besplatnu poštarinu do 1. studenog. Knjige se mogu pronaći na više linkova u rubrici »Novo«, koja se obnavlja svaki četvrtak, predstavljaju se noviteti svih naših nakladnika objavljeni u tekućem mjesecu. Rubrika »Katalog« daje potpunu ponudu knjiga u knjižari, podijeljenu u četrdesetak različitih područja, od antologija i knjiga s temom hortikulture do romana, religijskih knjiga i stripova. AGM-ova nova izdanja mogu se i čitati na nekoliko prvih stranica, a sva izdanja te kuće posebno su predstavljena. Na stranicu je uvrštena i top- lista najčitanijih knjiga s područja beletristike i publicistike. Rubrika »O nama« daje osnovne podatke o nakladničkoj, knjižarskoj i galerijskoj djelatnosti AGM-a te linkove za časopise »Kazalište«, »Plima« i »Pozivnica«, Galerijom Nova i Art Point Centrom. Urednica Internet knjižare je Jadranka Petričević, a dizajner Danijel Dubičanec iz »Sublinka«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zamjetna recepcija Nazora </p>
<p>Počeo skup »Komparativna povijest hrvatske književnosti - Vladimir Nazor« u okviru Tjedna knjige mediteranske tematike </p>
<p>SPLIT, 28. rujna</p>
<p> - U okviru 12. knjige Mediterana - Tjedna knjige mediteranske tematike, u četvrtak je u splitskoj zgradi HAZU počeo dvodnevni međunarodni znanstveni skup o temi »Komparativna povijest hrvatske književnosti - Vladimir Nazor«. Simpozij je počeo predstavljanjem drugoga zbornika radova s prošlogodišnjeg skupa »Komparativna povijest hrvatske književnosti - Moderna«. U nakladi Književnoga kruga Split tiskano je 15 studija o stvaranju i recepciji hrvatskih modernista, s naglascima na djelima Matoša, Kosora, Nehajeva, Kamova, Vojnovića i Nazora, kojim je anticipiran i ovogodišnji skup, naglasio je akademik Mirko Tomasović na predstavljanju.</p>
<p>Znanstveni skup o recepciji Nazorova djela u europskim književnostima te o njegovu prevoditeljskom radu vodio je prvoga dana Pavao Pavličić. Mirko Tomasović osvrnuo se na Nazorov prijevod satirično-erotskih stihova Lorenza Stecchettija, koji su utjecali na stvaralaštvo Ivana Kazimira Ostojića. Ljiljana Avirović iz Trsta govorila je o Nazorovim prijevodima vlastitih pjesama na talijanski jezik, kada se nije držao originala jer je pjesnik najbolji tumač svojih stihova. O zamjetnoj recepciji Nazora u Italiji posvjedočila je Fedora Ferluga-Petronio iz Udina, a o Nazoru u Ukrajini govorio je Evgen Paščenko iz Kijeva. Očaran Victorom Hugom, Nazor je u prepjevanju Baudelairea imao nekoliko sretnih trenutaka, ali se ipak nije proslavio u prevođenju njegovih najpoznatijih pjesama, tvrdi Cvijeta Pavlović. Renata Hace-Citra iz Trsta razmatrala je Nazorovu antologiju hrvatske lirike na talijanskom jeziku objavljenju tijekom Drugoga svjetskog rata, a Andrea Meyer Fraatz iz Frankfurta i Ada Mandić-Beier iz Basela upozorili su na recepciju Nazorova pjesništva u Njemačkoj (Nazor je i prevodio Heinea s njemačkoga), a Alica Kuljikova iz Bratislave o Nazorovu djelu u slovačkim prijevodima. Skup u povodu (prošlogodišnje) 50. obljetnice Nazorove smrti završava u petak. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hoće li »Teatar u gostima« preživjeti? </p>
<p>U petak u Zagrebu »Teatar u gostima« premijerno izvodi komediju »Whisky za troje« / Umjetnički ravnatelj toga kazališta Relja Bašić ističe: Prvi put smo u 26 godina u dugovima jer smo morali plaćati iz naših vlastitih sredstava najam dvorane »Lisinski« / »Teatar u gostima« se nalazi pred iseljenjem iz zgrade na Dolcu jer se ona vraća bivšim vlasnicima</p>
<p>Teatar u gostima u 26 godina svoga postojanja odigrao je 3.356 predstava i 31 naslov. Od toga je 2.805 predstava odigrano u Hrvatskoj, a 521 u inozemstvu, u 14 europskih država. »Teatar u gostima« posjetio je 324 mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu, a njegovi glumci su za svoj rad primili 30 nagrada. Povod za razgovor s istaknutim hrvatskim glumcem i umjetničkim ravnateljem »Teatra u gostima« Reljom Bašićem je nova premijera predstave »Whisky za troje« engleskoga suvremenog komediografa Donalda Churchilla (1930.-1991.), koja će biti izvedena u petak na večer u maloj dvorani »Lisinski« u Zagrebu. No, osim premijere u razgovoru su dotaknuta i aktualna pitanja hrvatskoga kazališta i »Teatra u gostima«. </p>
<p>• Možete li reći nešto više o premijeri predstave »Whisky za troje«?</p>
<p>- Riječ je o komediji suvremenog engleskog pisca Donalda Churchilla. Naslov originala je »The Decorator«, odnosno u doslovnom prijevodu »Soboslikar«, ali smo ju nazvali »Whisky za troje« jer je to jedna od ključnih poenta priče. To je najuspjelija Churchillova komedija, a bavi se bračnim i izvanbračnim smiješnim zgodama. Nakon na neki način ozbiljne, ali vrlo uspjele komedije »Art«, odlučio sam se za jedan iskriričavi i duhoviti, laganiji tekst jer naša gostovanja u unutrašnosti zemlje postaju sve kompliciranija, tako da publici moramo ponuditi zabavu na relativno visokoj profesionalnoj razini. Predstavu je režirao Vladimir Gerić, a glume provjereni i česti glumci »Teatra u gostima« Ana Karić, Boris Buzančić i Biserka Ipša, sve troje glumaca su u svojem dosadašnjem radu dokazali svoju marljivost i kvalitetu. Vjerujem da će ta predstava dobro odzvoniti kod publike. »Teatar u gostima« je uvijek manje-više radio predstave za publiku i smatramo da svaka naša predstava koja se ne izvede više od 120 puta - nije uspjela.</p>
<p>• Kako to da ste odabrali baš taj tekst? </p>
<p>- Godinama smo gurali dva paralelna programa, satiru i komediju. Moje je mišljenje da je danas vrijeme satire prošlo jer je vrijeme oko nas toliko satirično da se u kazalištu na tu temu ne može ništa novo kazati. Mislim da je većina gledalaca opterećena svakodnevnim brigama i cilj nam je bio napraviti komad koji bi pružio sat i pol zaborava na probleme.</p>
<p>• Znači li to da će se »Teatar u gostima« i u budućnosti ponajviše orijentirati na komedije?</p>
<p>- Nastojimo igrati i drame, međutim mi smo, na žalost, našim tehničkim sredstvima, malim vozilima, ograničeni na predstave s tri do pet glumaca. Nesretna je okolnost da vrlo kvalitetni tekstovi iz suvremene svjetske dramaturgije zahtijevaju veće ansamble, a ja ne mogu osigurati financijsku konstrukciju takvih projekata.</p>
<p>• Hoće li u budućnosti biti više mjesta za mlade glumce u »Teatru u gostima« i imaju li mladi interes za suradnju s Vašim kazalištem?</p>
<p>- Ja sam vrlo zainteresiran za mlade glumce, ali »Teatar u gostima« po svom mehanizmu zahtijeva stalno putovanje i slobodne glumce. Mladi glumci su najčešće mnogostruko angažirani u nekoliko teatara i gotovo je nemoguće danas angažirati ih a da svojim obvezama ne bi zakočili devetomjesečno permanentno djelovanje teatra koje prakticiramo već 26 godina. Nadam se da će se u skoroj budućnosti, možda čak i u sljedećemu projektu, naći mjesta za mlade glumce. Mislim da je igranje svakog dana pred drugom publikom i suradnja s već iskusnim glumcima velika škola za mlade.</p>
<p>• Predstava »Art« je postigla velik uspjeh. Može li se to očekivati i od »Whiskyja za troje«?</p>
<p>- S »Artom« smo imali neobično veliku sreću. To je od početka Domovinskoga rata prva predstava koju smo uspjeli odigrati na predratnim razinama, odigrali smo ju više od 170 puta. Ta predstava je trenutno hit u cijelom svijetu, igra se u 29 produkcija na 19 jezika. Naša predstava je zahvaljujući tomu što je proglašena najboljom na »Festivalu glumca« u Vinkovcima dobila velik publicitet i mislim da su svi koji su je vidjeli zadovoljni izvedbom. To je kredit koji ne bismo voljeli izgubiti, ali nisam siguran da ćemo ga brzo moći ponoviti.</p>
<p>• Planirate li uskoro premijeru nekoga domaćeg komada?</p>
<p>- S domaćim tekstovima stojimo, na žalost, vrlo slabo, jer je domaća dramska produkcija relativno limitirana. Najproduktivniji mladi dramatičar Miro Gavran ima svoj vlastiti teatar koji igra sve njegove tekstove. Nekih pisaca koji su radili za nas - kao što je pokojni Milan Grgić - više nema. Mladi pisci vrlo često ulaze u moderne hermetične predstave koje se ne uklapaju u repertoar »Teatra u gostima« jer smo mi teatar koji je osnovan za široku publiku, s time da moramo zadovoljiti stroge kriterije kazališnih centara velikih gradova. Međutim, na početku sljedeće godine radio bih jednu od najpoznatijih komedija slavnoga američkog pisca Niela Simona »Zlatni dječaci«. U glavnim ulogama bi uz mene nastupio Pero Kvrgić i još pet glumaca, za koje se još nismo odlučili. Vjerujem da će to biti još jedan uspješni projekt »Teatra u gostima«.</p>
<p>• Kako ocjenjujete prilike u hrvatskome teatru danas ?</p>
<p>- Teško mogu govoriti o kazališnim institucijama, koje se sve nalaze u teškim problemima. Međutim, ono što je novo, jest da se i afirmirane grupe kao što su »Exit«, »Histrioni« i »Teatar u gostima« nalaze u jako velikim problemima. »Teatar u gostima« je pred iseljenjem iz zgrade na Dolcu jer se ona vraća bivšim vlasnicima, a nove prostorije još nemamo. Grad nije ispunio lanjsku obavezu plaćanja termina u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« i mi ulazimo u novu sezonu s velikim deficitom i brigom za našu skoru budućnost. Obećanja na razini Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske su dana, međutim, nisam u potpunosti siguran hoćemo li moći dočekati realizaciju tih pozitivnih dogovora.</p>
<p>• Je li situacija doista tako mračna?</p>
<p>- Mi smo prvi put u 26 godina u dugovima, jer smo morali plaćati iz naših vlastitih sredstava najam dvorane »Lisinski« gdje smo igrali više od 70 puta. Iako je bivša vlast, odnosno gospodin Čutura potpisao obvezu da će oni platiti 100 termina u »Lisinskome«, od toga još gotovo ništa nije plaćeno. Nezavidna situacija će se jedino moći riješiti u slučaju da se dugo gomilani problemi u financiranju slobodnih kazališnih grupa riješe zajedničkom voljom Ministarstva kulture i Grada Zagreba.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Francuska mračna slika svijeta</p>
<p>48. svjetski filmski festival u San Sebastianu / Tri francuska filma u konkurenciji svaki na svoj način govore o sadašnjosti i problemima prilagođavanja: ljubavnim, socijalnim ili kriminalnim / Zanimljiva sekcija »Televizijska generacija« o filmašima koji su od sredine pedesetih do ranih šezdesetih unijeli revolucionarne promjene u filmsku umjetnost, a pod utjecajem televizije</p>
<p>DONOSTIA-SAN SEBASTIAN, 28. rujna -(Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) - Francuski filmski autori nisu se proslavili u San Sebastianu kao prvi susjedi baskijske obale. Oni, uostalom, nemaju previše utjecaja ni na drugim europskim festivalima premda neprekidno nameću neku posebnu važnost, valjda zbog velike moći u posljednje vrijeme njihovih producentskih kuća, koje su stigle čak i do Hollywooda (ne zaboravimo, Francuzi su preuzeli Universal!).</p>
<p> Film »Ispod pijeska« Françoisa Ozona je pretenciozna pričica o bračnom paru koji nakon 25 godina zajedničkog života još uvijek funkcionira, ali ne tako spektakularno blisko kako si to gospođa zamišlja. Nakon što njezin suprug nestaje u valovima oceana ispred njihove vikendice, njoj preostaje mučno razdoblje u kojem se vješto i samo za sebe zanosi više idejom kako je »on još uvijek tu, s njom« nego mukotrpnim preispitivanjem vlastitog života. Muž joj je bio ne samo depresivan i umoran od svega, nego usporen i nezainteresiran za okolinu, da ne govorimo o njegovoj majci i njezinim teškim optužbama protiv snahe. Žena nalazi spas u ljubavnoj vezi s čovjekom koji misli samo na nju i za njezino dobro, a takav sklop okolnosti gotovo je nemoguć i u bajkama, a posebno ne u filmovima poput ovoga koji pretendiraju biti ozbiljne slike života. Ostaje nedvojbena poruka autorima da su pogriješli medij jer idealno bi se uklopili u neku od gledanih televizijskih sapunica, samo moraju ipak dramaturški i režijski brže reagirati, čak i u tome »rezervnom« mediju. </p>
<p> Drugi francuski film, »Paria« Nicolasa Klotza, izazvao je pozornost zbog odgode prikazivanja. Bio je to »sitan«, ali vrlo bitan dokaz kako ni Francuzi nisu tako savršeni zaštitnici vlastitoga filma kao što se prikazuju. Kad nisu u izravnom suparništvu s Amerikancima ( a to ove godine u San Sebastianu doista nije slučaj), oni prestaju izigravati zaštitnike europskog filma. Tako im se dogodilo da su »zaboravili« čak i vlastiti film »Paria«, kopija kojega nije poslana na vrijeme da bude prema određenom rasporedu prikazana u konkurenciji San Sebastiana. Očajni redatelj obratio se nama novinarima ispričavajući se zbog kašnjenja i »opstrukcije na koju je nailazio cijelo vrijeme rada na ovom filmu«. To bi mogla biti jedna od poruka i našim redateljima kako u većem dijelu surove stvarnosti filmskoga svijeta malo tko od autora može sa sigurnošću odrediti vlastiti tretman i budućnost koja ga očekuje, to se posebno odnosi na europske autore. </p>
<p> Usput rečeno, Klotzov film »Paria«, koji je prikazan sa zakašnjenjem, bavi se mladima i njihovim problemima nesnalaženja ili izgubljenosti, no, za razliku od njemačkoga sjajnog filma »Alaska.de«, ovaj je film, premda također mračan, ipak previše stereotipan s očekivanim, standardnim reakcijama i nervoznim redateljskim intervencijama. Tako se i prema očekivanjima najboljim u francuskoj ponudi ove godine pokazao Mathieu Kassovitz s filmom »Grimizne rijeke« , klasičnim prilogom iz života i ponašanja nestereotipnih policajaca.</p>
<p> Na žalost, ništa od toga nije pokazala svjetska premijera filma »Plenilunio« baskijskoga redatelja Imanola Uribe (izvan konkurencije) , čija se priča također bavi policijskom istragom. Prikazan izvan konkurencije, taj film nije oduševio kritičare svojom naivnom i srcedrapateljnom pričom o dobru i zlu, zločinu i strasti, koji se po svojim idejama doima kao gimnazijsko školsko štivo, a ne ozbiljan filmski zaplet.</p>
<p> Recimo na kraju da koliko god u filmskome smislu ne voljeli televiziju, ipak joj moramo priznati neke bitne zasluge, a upravo to čini ovaj festival posebnom sekcijom »Televizijska generacija« u kojoj prezentira neke od najboljih američkih redatelja i njihovih filmova. Ti su redatelji sredinom pedesetih i ranih šezdesetih radili za televiziju, a među njima su Arhur Penn, John Frankenheimer, Sidney Lumet, Martin Ritt, Geoge Roy Hill i mnogi drugi... Sve to je vrijedno spomena kao dobra poruka našim, domaćim televizijskim urednicima dramskoga programa Hrvatske televizije da umjesto što agitiraju protiv financiranja filmske proizvodnje - izbore iduće godine retrospektivu filmova nastalih u produkciji Hrvatske televizije. Bit će to prava slika stanja i odnosa unutar hrvatske kinematografije posljednjih godina, a možda i motiv za otvorenu diskusiju - tko što komu daje (ili je davao) i zašto!?</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Amerikanke će ostati trn u srcu hrvatskih ambicija</p>
<p>Hrvatske su odbojkašice, sabrane i odlučne, pobijedile Koreju 3-1 (18, -24, 22, 21) i osvojile 7. mjesto na Igrama / Bez obzira što će možda neki domaći cinici, koji hrvatski nastup u Sydneyu nazivaju turizmom dvije stanice od južnoga pola, pokušati minorizirati i nastup odbojkašica, naše su djevojke u svakom pogledu dostojno nosile hrvatski dres</p>
<p>Pobjeda za kraj! Možda nije <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, ali nije ni pelin. Ipak je lijepo, a za sportaša i poticajno, jer ne odlazi doma traumatiziran porazom, završiti natjecanje pobjedom. Hrvatske odbojkašice koje su u igri oscilirale cijelog olimpijskog turnira, pa tako i u posljednjoj utakmici u Sydneyu, ipak su na kraju, u završnici lišenoj dramatičnosti, sabrane i odlučne pobijedile Južnu Koreju 3-1 (25-18, 24-26, 25-22, 25-21) i osvojile sedmo mjesto na Igrama. </p>
<p>Sastav odbojkašica prvi je hrvatski ženski sastav na olimpijskim igrama u povijesti naših samostalnih nastupa, i to u sportu koji se rodio još prošlog stoljeća u Massachusettsu, a svoju olimpijsku premijeru doživio na Igrama u Tokyu 1964. godine, u sportu čija je obitelj brojnija čak i od atletske: Međunarodni odbojkaški savez okuplja čak 211 saveza. U tako brojnoj konkurenciji izboriti nastup na Igrama već je uspjeh, biti na kraju sedmi, još i veći. Bez obzira što će možda neki domaći cinici, koji hrvatski nastup u Sydneyu nazivaju običnim turizmom dvije stanice od južnoga pola, pokušati minorizirati i nastup odbojkašica, naše su djevojke u svakom pogledu dostojno nosile hrvatski dres. Mjesec su dana u olimpijskom gradu prepunom želja i imperativa, u tom izazovnom mnoštvu ni jednom nisu iskočile iz tračnica pristojnoga ponašanja i korektne, sportske borbe.</p>
<p>A da su i one samo mlade žene pokazale su s radošću kojom su dočekale kraj turnira, popuštanje stege koju je nametnuo izbornik Jelić i njegovo odobrenje da mogu otići u grad i zabaviti se.</p>
<p>- Do ponoći, kazao je Jelić kapetanici našega sastava, a svojoj kćeri Barbari.</p>
<p>Ona je na trenutak »složila facu«, činilo se da će zafrknuti nosom, ali onda je samo rekla: »Dobro, prenijet ću curama«. Ni kod tate-izbornika nema popusta.</p>
<p>Hoće li sebi Jelić dati kakav popust kad počne sam, u četiri zida, analizirati nastup svoga sastava na Igrama? Četiri pobjede, prva pobjeda Hrvatske protiv Kine, nakon četiri godine i pobjeda protiv Koreje. Četiri poraza, očekivani protiv Brazila i Kube, i dva koja nisu trebala stići, protiv SAD i Njemačke. Iako će izbornik Jelić uporno ponavljati kako je sedmo mjesto naša realnost, vjerojatno će unutar četiri zida sam sebi priznati da je propustio priliku. Činjenica je da su naše djevojke na lijevoj nozi dočekale Sjedinjene Države i dale se s parketa otpraviti za 60-ak minuta. E, da su znale... Amerikanke su u četvrtfinalu pobijedile Koreju. I Hrvatska je na kraju pobijedila Koreju. Da je Hrvatska uspjela pobijediti u skupini SAD, danas bi se borila za olimpijsku medalju. Šteta... Sjedinjene Države će ostati trn u srcu njihovih pritajenih ambicija. (R. E.)</p>
<p>• Entertainment centar</p>
<p>HRVATSKA - JUŽNA KOREJA 3-1 (18, -24, 22, 21)</p>
<p>HRVATSKA: Leto 19, Siscovich, Daničić, Ribičić 6, Anzulović, B. Jelić 28, Kaštelan, Gligorović 4, Čebukina 16, V. Jelić, Jurcan 7.</p>
<p>KOREJA: Kim, Kang 2, Ku 19, Choi, Mee-Kyung Park 2, Koo, Chung 19, Soo-Jeong Park 6, Eoh, Meong-Hee Lee 10, Yun-Hui Lee, Chang 14.</p>
<p>SUCI: Golijanski (Rusija) i Harris (Australija). GLEDATELJA 5.398.</p>
<p>IZRAVNI SERVIS POENI: Hrvatska 2, Koreja 4. BLOK POENI: Hrvatska 19, Koreja 6. POENI NA POGREŠKE SUPARNICA: Hrvatska 15, Koreja 19.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Barbara JELIĆ. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Internet-cafe zaludio sportaše</p>
<p>Internet-cafe zaludio je sportaše u olimpijskom selu. Svakoga dana tisuće natjecatelja »surfa« stranicama interneta ili šalje e-mail poruke. Od početka igara »sportski hackeri« napravili su više od 3.000 osobnih web-stranica, te poslali 250.000 e-mail poruka.</p>
<p>- Nakon što sam osvojila prvu zlatnu medalju, dobila sam više od 300 poruka, kazala je »kraljica« plivačkih natjecanja Nizozemka Inge de Bruijn, koja svakoga dana pristojno čeka u redu za jedan od 70 kompjutera. »Ovdje je jako zabavno, dolazim skoro svakog dana,« dodala je Inge.</p>
<p>Brojni sportaši internet-cafe koriste kako bi kontaktirali s najbližima. »Razgovor preko »chata« je jeftiniji od telefonskih impulsa,« kazao je argentinski plivač Walter Dario.</p>
<p>Na zaslonima kompjutera mogu se saznati i brojni zanimljivi podaci. Tako je kubanskom skakaču u vodu omiljeni film »Gladijator«, a njegovom je sunarodnjaku i reprezentativcu u stolnom tenisu Franciscu Aradu najdraža knjiga Biblija. Islandski plivač Elin Sigurdardottir obožava meksičku hranu, a kineskinja streljačica Ning Lijia okruglice i viceve. Za Paulu Barilu iz Ekvatorijalne Gvineje najdraža stvar u Sydneyu je jogurt, dok su moldavskom hrvaču Ivanu Diaconu hobij »lijepe žene«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Novi Hajdukov rok za uplatu je petak</p>
<p>Da bi odigrao prvenstvenu utakmicu s Varteksom Hajduk mora u petak, preko agencije UFA, uplatiti prvi dio odštete Osijeku. Ali, kako je na naplatu stigla i druga rata, Osijek mora javiti u HNS da je primio novac, jer u suprotnom od utakmice neće biti ništa </p>
<p>SPLIT, 28. rujna</p>
<p> - Nogometni klub Hajduk ponovno stenje pod suspenzijom zbog dugovanja Osijeku na ime prelaska Stanka Bubala u Split, ali ovaj put ta suspenzija je - dvostruka. Naime, na naplatu su došle obje rate, pa je jasno da se uoči susreta s Varteksom Hajduk suspenzije ne može osloboditi tako da varaždinskom delegatu Ivanu Blažeku pokaže uplatnice, već se prva rata sporazuma Osijeka i Hajduka u iznosu od 200 tisuća DM mora uplatiti u petak do kraja radnog vremena Krešimira Vlajčevića, disciplinskog suca.</p>
<p>Ali, uplatom u petak skida se tek prva suspenzija, no kako riješiti drugu ratu tešku 145 tisuća DM? Tako što na vrijeme u HNS treba stići odgovor Osijeka kako je primio prvu uplatu, koju će, inače, u Hajdukovo ime uplatiti agencija UFA... Naime, u tom slučaju Osječani su se složili da se prolongira druga rata, ali ne do 15. listopada kako je tražio Hajduk, već do 5. listopada, s tim da se prvenstvena utakmica ova dva kluba 4. listopada normalno odigra.</p>
<p> Hajdukovu prijavu protiv Osijeka da se nije pridržavao potpisanog sporazuma disciplinski sudac Krešimir Vlajčević je odbacio. Što je sporno u tom sporazumu i na što se Hajduk poziva? Ondje stoji da Osijek mora dokumentirati bankovne uplate Bubalu, a ne specificirati na komadu papira da je u njega uloženo 490 tisuća DM, što je priloženo Savezu. Nota bene, na Poljudu tvrde da ni takvu specifikaciju nisu dobili. Na Vlajčevićevo odbijanje zahtjeva Hajduk se može žaliti Komisiji za žalbe, no po svemu sudeći morat će uplatiti kompletni iznos Osijeku. U ovom slučaju nema arbitraže, jer su klubovi potpisali sporazum. </p>
<p>Udruga prvoligaša čvrsto stoji iza ovog akta, tek Komisija za žalbe može promijeniti situaciju. No, u svemu tome zanimljivo je da, za razliku od »slučaja Bubalo« i potpisanog dogovora s Osijekom, za kojeg arbitraža ne vrijedi, Hajdukove sporove s Cibalijom i Istrom glede prijelaza Bošnjaka i Bošca rješava upravo - arbitraža. Inače, u petak će se utvrđivati koliko Hajduk treba uplatiti Vinkovčanima i Puljanima....</p>
<p>Što se tiče sastanka Upravnog odbora Hajduka, on je ovlastio Ivicu Šurjaka da dogovori uvjete ugovora s trenerom Zoranom Vulićem primjerene klupskoj situaciji, što iznosi oko 50.000 njemačkih maraka godišnje, a ne 80.000 kako je Šurjak predložio Upravnom odboru. No, ugovori će se ponuditi i Vulićevom pomoćniku Mladenu Praliji, te Ivici Kaliniću, treneru juniora. Ipak, također manji nego što je prvobitno bilo zamišljeno.</p>
<p> Također je odlučeno da se dvojici juniora, Careviću i Srni, ponude ugovori kao i drugim igračima koji su završili juniorski staž, bez nekih ekstra uvjeta. Tako će za godinu dana inkasirati po 20.000 njemačkih maraka plus 15.000 koji su uvjetovani brojem odigranih utakmica. Uprava je pristala i na uvjete marketinške tvrtke UFA te će se potpisati četverogodišnji ugovor vrijedan 1.100.000 DEM.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zagreb prijeti, ali i tuži</p>
<p>Uz nedjeljni derbi u Kranjčevićevoj Zagreb - Dinamo iz redova domaćina ne pršte samo optimističke izjave, nego i prijetnje tužbom svima onima koji su napravili »štetne ugovore za Bulu i Banovića«</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - U Kranjčevićevoj s razlogom sve pulsira zbog nedjeljnog derbija u kojemu Zagreb u 16 sati dočekuje Dinamo. Kako i ne bi, jer Zagreb je svojevrsni hit dosadašnjeg dijela prvenstva, a poslije mnogo godina u Kranjčevićevoj živi objektivno uvjerenje do bi se mogli ravnopravno suprostaviti »starijem, moćnijem i uglednijem bratu«.</p>
<p>S te strane ulaznice se već dobro prodaju (zapad 50, istok 20 kuna), a za gledatelje su pripremljena brojna iznenađenja. Od tombole, do besplatnog Pan piva, pa proizvoda Kraš... S te strane treba pohvaliti angažman Davora Šimunića, predsjednika Zagrebove službe za marketing, koji je prije nekoliko mjeseci, kad se klub podijelio na dvije uprave, glasno obećao da nema namjeru s bilo kojom od njih nastaviti dalje. Dapače, u naletu emocija izjavio je da više neće ni navraćati u klub. No, kad se takve riječi nisu držali još neki »uglednici«, zašto bi on trebao biti izuzetak? Pogotovo jer mu je Zagreb osvjedočeno na srcu više od mnogih članova postojećeg Upravnog odbora, koji nerijetko, pri dolasku na utakmicu, pitaju »tko danas uopće igra i zašto«.</p>
<p>No, da takav ugodan trenutak - u kojemu neki »zagrebaši« ne kriju optimizam koji seže čak do borbe za naslov prvaka - ne bi prošao bez pravog »začina«, pobrinuo se Drago Marić, direktor kluba u ostavci. Na upit što ima nova u svezi klupskih aktivnosti vezanih uz istjerivanje 7,5 milijuna maraka od njemačkog Werdera za Banovića, izjavio je:</p>
<p>- Angažirali smo odvjetnika i potražujemo cijeli iznos koji nam pripada i koji je napisan slovima, a ne onaj ispisan u ugovoru brojkama (3.7 milijuna). U tom smo pogledu sročili i pismo za FIFA-u.</p>
<p>Nije to, međutim, sve što je na pravcu očiglednog protjerivanja svih ostalih »pučističkih« snaga iz kluba. Iako se govori da revanšizma neće biti, poglavito jer već desetak dana klub pročešljava financijska policija, a što je objektivna »vatra« za jedne i druge. No, citirajmo Marića:</p>
<p>- Pripremamo i sudsku prijavu za neke u klubu koji su aljkavim radom oštetili klub za pet milijuna maraka. Naime, naša je procjena da je klubu izmakla tolika dobit prodajom Bule i Banovića temeljem štetnoh ugovora, rekao je Marić, te potom prognozirao nedjeljni ishod: -Pobjeđujemo, drugo ne dolazi u obzir.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Roberto Carlos »oteo« bodove Nijemcima</p>
<p>Poraz Manchestera u Eindhovenu, »šestice« Rosenborga i Leeds Uniteda, novi »potop« Sturma i bljesak Roberta Carlosa u Leverkusenu, te pobjeda Milana u Barceloni najzanimljiviji su detalji 3. kola nogometne Lige prvaka</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Preokret u Leverkusenu, sjajna večer Bergkampa i Ljungberga na Highburyu, pobjeda Milana u Barceloni i poraz Manchestera u Eindhovenu, te više od tri pogotka po utakmici sažetak su 3. kola europske nogometne Lige prvaka.</p>
<p> Prvo ime dvoboja u Leverkusenu, gdje je madridski Real pobijedio Bayer 3-2, svakako je dvostruki strijelac Roberto Carlos. Prvo je, u 32. minuti, pogotkom iz slobodnog udarca neutralizirao vodstvo Nijemaca, izjednačivši na 1-1, a 15 minuta prije kraja utakmice oteo je loptu Nowotnyu i pogodio mrežu za konačnu pobjedu »kraljevskog kluba«. Real je, tako, sa dvije tijesne pobjede i dalje na vrhu ljestvice A skupine, ispred moskovskog Spartaka, kojeg je, uzgred, u prošlom kolu pobijedio 1-0.</p>
<p> U dvoboju Rusa i Portugalaca najbolji su bili - Brazilci! Spartak je, naime, pobijedio lisabonski Sporting 3-1, a autori domaćih pogodaka bili su Brazilci u dresu Spartaka - Robson i Marcao. Sporting je od 24. minute vodio 1-0 pogotkom Sa Pinta...</p>
<p> Dennis Bergkamp i Frederik Ljungberg odveli su Arsenal do uvjerljive pobjede protiv rimskog Lazija na Highburyu, 2-0. Bergkamp je oba puta asistirao, a Ljungberg oba puta pogađao mrežu. U svakom slučaju, »topnici« su sa tri pobjede uvjerljivo prva momčad na ljestvici skupine B, sa tri boda ispred drugoplasiranog Lazija. Ukrajinski Šahtjor iz Donjecka pružio je žestok otpor Sparti u Pragu, baš kao i tjedan dana ranije, kada se ravnopravno »hrvao« s Arsenalom u Londonu. Ipak, bodove su na kraju dograbili Česi. Bilo je 3-2. Identičnim rezultatom Šahtjor je pokleknuo i u dvoboju protiv Arsenala. Ukrajinci su, bez obzira na to što još nemaju niti jedan osvojeni bod, ostavili dobar dojam. Nadigrao ih je jedino Lazio, i to još u prvom kolu, kada ih je u Donjecku pobijedio 3-0.</p>
<p> Valencia je nastavila niz pobjeda od jednog pogotka razlike. U prvom kolu je kod kuće svladala Olympiakos 2-1, u drugom je bila bolja od Heerenveena u gostima, 1-0, a u ovom je kolu na svom terenu pobijedila Lyon, također 1-0. Strijelac je bio Zlatko Zahovič u 78. minuti. Jasno, Valencia je sa sve tri pobjede prva momčad skupine C. Olympiakos je pobjedom protiv Heerenveena, 2-0, zasjeo na drugo mjesto. Oba pogotka postigao je Brazilac Giovanni.</p>
<p> Austrijski Sturm najčudnija je momčad ovogodišnje Lige prvaka. U prvom ih je kolu pobijedio Glasgow Rangers sa 5-0, u drugom su oni svladali osvajača Kupa UEFA, turski Galatasaray, sa 3-0, da bi u posljednjem kolu ponovili loš nastup protiv Škota. Sturm je, naime, ponovno primio pet pogodaka, ovoga puta na gostovanju u Monte Carlu. Trostruki strijelac za Monaco bio je Talijan Marco Simone, dok su posljednja dva pogotka postigli Farnerud i Nonda. Galatasaray je svladao Glasgow Rangers 3-2. Turci su 20 minuta prije kraja vodili 3-0 i teško je bilo vjerovati u bilo kakav preokret. Kančeljskis je smanjio u 72. minuti, dok je pogodak Van Bronckhorsta u 90. minuti ipak postignut prekasno za bilo kakva razmišljanja o lovu na izjednačenje.</p>
<p> Utakmice u skupinama E, F, G i H odigrane su još u utorak, a najviše pozornosti svakako je privukao dvoboj Barcelone i Milana, finalistâ Lige prvaka iz 1994. godine. Milan je tada pobijedio »Barçu« 4-0, a i ovoga puta uspješniji su bili Talijani. Milan je na Camp Nou pobijedio 2-0 pogocima Coca i Bierhoffa. Leeds United je dotukao Besiktas 6-0, a strijelac drugog pogotka bio je Mark Viduka. »Šestica« je pala i u Trondheimu, gdje je norveški Rosenborg pobijedio švedski Helsingborg 6-1. Paris SG je pogotkom Leroya u 90. minuti svladao Bayern 1-0, tako da sada tri momčadi u skupini F imaju po šest bodova - Rosenborg, Bayern i Paris SG. Šveđani su, jasno, bez ijednog boda.</p>
<p> Deportivo je na gostovanju kod Juventusa izvukao 0-0, dok je Panathinaikos pogotkom Nasiopoulosa pobijedio Hamburger SV u gostima, 1-0. Vrh ljestvice E skupine pripada Juventusu i Deportivu sa po pet bodova, Grci imaju 4, a HSV jedan.</p>
<p> Dinamo Kijev napokon je upisao prvu pobjedu u ovogodišnjoj Ligi prvaka. »stradao« je Anderlecht, bilo je 4-0, a sva četiri pogotka postignuta su u drugom poluvremenu, od čega čak dva u posljednjoj minuti. PSV Eindhoven na svom je terenu uvjerljivo svladao Manchester United 3-1.</p>
<p> • Rezultati utakmica 3. kola, skupina A: Bayer - Real Madrid 2-3 (Schneider 27, Ballack 44; Roberto Carlos 32, 75, Guti 69), Spartak - Sporting 3-1 (Robson 43, Marcao 67, 81; Sa Pinto 24); redoslijed: Real Madrid 7 bodova, Spartak 6, Bayer 3, Sporting 1;</p>
<p> skupina B: Arsenal - Lazio 2-0 (Ljungberg 43, 56), Sparta - Šahtjor 3-2 (Rosicky 54, Hornak 73, Jarosik 82; Zubov 56, Abramov 84); redoslijed: Arsenal 9, Lazio 6, Sparta 3, Šahtjor 0;</p>
<p> skupina C: Olympiakos - Heerenveen 2-0 (Giovanni 52, 69), Valencia - Lyon 1-0 (Zahovič 78); redoslijed: Valencia 9, Olympiakos 6, Lyon 3, Heerenveen 0;</p>
<p> skupina D: Monaco - Sturm 5-0 (Simone 13, 38, 41, Farnerud 76, Nonda 84), Galatasaray - Glasgow Rangers 3-2 (Akin 52, Ünsal 57, Jardel 70; Kančeljskis 72, Van Bronckhorst 90); redoslijed: Glasgow Rangers i Galatasaray po 6 bodova, Monaco i Sturm po 3. (mt)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Riječani na uzvrat s pet koševa razlike</p>
<p>Prva utakmica prvog pretkola Kupa Radivoja Koraća nije donijela veliku prednost košarkašima riječkog Sava osiguranja, jer su Eronet Brotnjo svladali sa 84-79</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U prvoj utakmici prvog pretkola Kupa Radivoja Koraća košarkaši riječkog Sava osiguranja ostvarili su minimalnu, ali zasluženu pobjedu svladavši Eronet Brotnjo iz Čitluka 84-79. Bila je to zanimljiva košarkaška predstava u kojoj se pobjednik nije znao do zadnjih trenutaka, kad su riječki košarkaši bili mirniji i koncentriraniji, te su ostvarili prednost od pet koševa s kojom odlaze na uzvratni susret u Čitluk za sedam dana.</p>
<p> Naime, u samu završnicu, 59 sekundi do kraja, ekipe su ušle rezultatski izjednačene (77-77), ali su domaći igrači preko Štimca i Mancea uspjeli ostvariti prednost koju gosti do kraja nisu uspjeli sustići, iako su nekoliko puta pokušavali ne bi li izjednačili ili barem smanjili.</p>
<p>Utakmica je bila zanimljiva u pojedinim dijelovima, utoliko što su obje ekipe imale perioda kad su apsolutno dominirale. Bolje su ju otvorili domaći košarkaši odličnom igrom u prvoj četvrtini, kada su ostvarili prednost od 14 koševa razlike.</p>
<p>U drugoj četvrtini gostujući igrači agresivnom i čvrstom obranom polako hvataju priključak, ali još uvijek nedovoljno da bi anulirali zaostatak. </p>
<p>Međutim, nakon toga domaći košarkaši su neobjašnjivo stali, te su gosti četvrtinu riješili u svoju korist sa čak 17 koševa razlike. Tako se dogodilo da su Riječani od velike prednosti dospjeli do zaostatka od tri koša, no u zadnjoj četvrtini Riječani su, opet agresivnom, čvrstom obranom i brzim kontranapadima, preko Mancea i Baždarića najprije izjednačili, a onda i ostvarili prednost.</p>
<p>Ipak, čini se da će košarkašima Sava osiguranja biti iznimno teško u uzvratnoj utakmici za sedam dana zadržati prednost od pet koševa razlike i plasirati se u daljnje natjecanje. No, treneru domaćih Brajkoviću utakmica bila i izuzetna prigoda da testira formu svoje momčadi uoči starta nove košarkaške sezone i gostovanja Riječana u prvom kolu u zadarskim Jazinama.</p>
<p>• Dvorana »Dinko Lukarić«</p>
<p>SAVA OSIGURANJE - ERONET BROTNJO 84-79 (26-12, 21-21, 9-26, 28-20)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Whitfield 18 (3-6), Mezulić, Baždarić 25 (4-5), Byrne 9 (1-2), Devčić, Budinić, Štimac 8 (4-4), Mance 24 (12-13), Karamatić, Velčić</p>
<p>ERONET BROTNJO (BiH): Rezo 8 (2-3), Pinjuh 14 (3-3), Batinić, Krasić 24 (1-1), Lovrić 14 (2-4), Jelčić, Prskalo 13, Miloš 2, Pervan, Bulić 4</p>
<p>SUCI: Boiger (Austrija) i Jelen (Slovenija). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>ŠUT ZA DVA POENA: Sava osiguranje 21-30 (70%), Brotnjo 28-44 (64%), »TRICE«: Sava osiguranje 6-19 (32%), Brotnjo 5-17 (29%), SKOK: Sava osiguranje 6+14, Brotnjo 10+12</p>
<p> IGRAČ UTAKMICE: Marino Baždarić.</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Julius Robinson želi preko Splita u NBA ligu</p>
<p>SPLIT, 28. rujna</p>
<p> - Košarkaši Split Croatija osiguranja u četvrtak su otputovali u talijanski grad Reggio Calabria, gdje će u subotu i nedjelju igrati na turniru s istiomenim domaćinom, Romom i Rosetom, a na put je krenuo i Julius Robinson, američko pojačanje »žutih«, koji je u srijedu prijepodne sletio u Split.</p>
<p> Robinson je završio Auburn koledž i prema dostupnim informacijama istinsko je pojačanje na pozicijama »jedan« i »dva«. Tijekom četverogodišnjeg školovanja je u prosjeku postizavao 12 poena, imao šest asistencija i četiri skoka. Po dolasku u Split Robinson je kazao:</p>
<p>- Diplomirao sam ovog ljeta na koledžu i nakon što je Split kontaktirao mog menedžera odlučio sam se za Europu i košarkaški klub Split. Znam da je klub prije desetak godina bio trostruki prvak Europe i da su ovdje svoje karijere započeli Rađa i Kukoč. Upoznat sam da se klub natječe u Suproligi, a nadam se da ću igrama potvrditi ono zbog čega sam došao i da će mi ova godina koristit za skok prema NBA ligi.</p>
<p> Na put u Italiju nije otišao Hrvoje Henjak, koji bi u sljedeća dva dana trebao raščistiti svoje odnose s klubom. Izvjesno je da će morati platiti novčanu odštetu za nastavak karijere u inozemstvu, a takav rasplet omogućio bi kancelariji s Gripa da, možda, posegne za još jednim američkim košarkašem. Naime, Amerikanac Ross Land već dvadesetak dana trenira na Gripama, a struka smatra da je sjajan šuter, ali mlad i neiskusan. Stoga je moguće da uspješan odlazak Henjaka otvori vrata novom Amerikancu. </p>
<p> Uostalom okončanje »slučaja Lončar« odnosno dogovor Splita i Benettona, težak pedesetak tisuća američkih dolara, omogućio je dovođenje Robinsona na Gripe. Inače, osim Henjaka na put nije išao ni mladi Lovrić. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Novi poraz Zrinjevca, Bosna propustila priliku</p>
<p>NEUM, 28. rujna</p>
<p> - Šahisti zagrebačkog Zrinjevca doživjeli su i drugi poraz zaredom na turniru Kupa europskih prvaka koji se igra u Neumu. Poslije loše igre izgubili su od Miskolcia 2-4, objektivno slabijeg mađarskog predstavnika, nakon što je Andrej Šarijazdanov izgubio u minijaturi.</p>
<p>Sarajevski velemajstor Ivan Sokolov propustio je osigurati Bosni možda odlučujuću prednost u obrani naslova europskoj prvaka. U derbiju 4. kola protiv ruske momčadi Sankt Peterburg, Sokolov je propustio relativno jednostavan dobitak u damskoj završnici protiv Sakaeva, pa je meč završen neodlučenim rezultatom 3-3. Remizirali su i Ukrajinci s Nizozemcima, pa se vrh ponovno zgusnuo.</p>
<p> Kiseljak nije uspio pobijediti Radonju Bojovića iz Nikšića, a ugodno je iznenadila mostarska momčad Zrinjski, koja je pobjedom nad belgijskim sastavom Rochade premašila sva očekivanja.</p>
<p> Na Kupu europskih šahovskih prvaka odigrat će se još tri kola, a natjecanje završava u subotu, 30. rujna.</p>
<p>• Rezultati 4. kola: Sankt Peterburg (Rusija) - Bosna (BIH) 3-3, Danko Donbass (Ukrajina) - Ordina (Nizozemska) 3-3, Beer-Sheva (Izrael) - Polonia (Poljska) 2.5-3.5, Kiseljak (BIH) - R. Bojović (Jugoslavija) 3-3, Rockaden (Švedska) - Univerzitet (Rusija) 3.5-2.5, Bihać (BIH) - Merkur (Austrija) 1.5-4.5, AS R.A.T. (Rumunjska) - Alkaloid (Makedonija) 4.5-1.5, Siberia (Rusija) - Boksit Milići (BIH) 4.5-1.5, Miskolci (Mađarska) - Zrinjevac (Hrvatska) 4-2, NO Melk (Austrija) - ASA (Izrael) 2-4, Philidor (Francuska) - Infinity (Slovačka) 2-4, Nancy (Francuska) - Taraus (Finska) 4.5-1.5, Zrinjski (BIH) - Rochade (Belgija) 3.5-2.5, Hydina (Slovačka) - Tatran Plynoma (Slovačka) 4-2, Boavista (Portuigal) - Bonnevoie (Luksemburg) 3.5-2.5, Cardiff (Vels) - Randaberg (Norveška) 2.5-3.5, Bray (Irska) - Monmouth (Vels) 4.5-1.5.</p>
<p>Poredak: 1. Sankt Peterburg 7 meč-bodova (17 osvojenih bodova), 2. Bosna 7 (16.5), 3. Polonia 7 (15), 4. AS R.A.T. 6 (16.5), 5. Ordina 6 (16), 6. Kiseljak 6 (15.5), 7. Rockaden 6 (15.5), 8. Merkur 6 (15), 9. Danko Donbass 6 (13.5), 10. Miskolci 5 (15), 11. Beer-Sheva 5 (14.5), 12. Siberia 5 (14), 13. R.Bojović 5 (12.5), 14. Bihać 4 (14.5), 15. Boavista 4 (13.5), 16. Univerzitet 4 (13), 17. Zrinjski 4 (11.5), 18. Hydina 4 (11.5), 19. Alkaloid 4 (11), 20. Nancy 4 (11), 21. Infinity 4 (10), 22. ASA 4 (9.5), 23. Boksit Milići 3 (12), 24. Zrinjevac 3 (12), 25. NO Melk 3 (12), 26. Bonnevoie 2 (11.5), 27. Philidor 2 (10), 28. Rochade 2 (9), 29. Bray 2 (9), 30. Tatra Plynoma 2 (8.5), 31. Taraus 2 (7), 32. Randaberg 2 (6), 33. Monmouth 0 (5), 34. Cardiff 0 (3.5). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pelister gubi spor sa Zagrebom?</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Čini se da je makedonski Pelister, bivši klub Kirila Lazarova, sadašnjeg rukometaša Badel 1862 Zagreba, ipak blefirao sporeći se s hrvatskim prvakom oko odštete za mladog makedonskog reprezentativca. Naime, Pelister je tražio oko 150 tisuća njemačkih maraka, na što Badel 1862 Zagreb nikako nije želio pristati, a najviše što je bio spreman dati bilo je do 30.000 DM. Upitan za savjet, Europski rukometni savez (EHF) odlučio je da će biti najbolje da se klubovi sami dogovore.</p>
<p>Ali, kako doznajemo iz Skopja, Pelister se malo preračunao i mogao bi ostati i bez tog novca, jer se ispostavilo da je, navodno, falsificirao neke dokumente vezane uz Lazarovljevu odštetu. Sve te dokumente je preuzela Arbitrtaža Makedonskog rukometnog saveza koja bi svoju konačnu odluku trebala donijeti početkom sljedećeg tjedna. No, po svemu sudeći, Pelister će izgubiti, a Lazarov će na kraju dobiti sve valjane papire.</p>
<p>U Zagrebu također čekaju odluku makedonskog Saveza i, iako vjeruju u pozitivan ishod slučaja, ipak kažu da su, u slučaju da makedonska arbitraža odluči u korist Pelistera, spremni ići na arbitražu EHF-a.</p>
<p>Što se, pak, tiče prelaska vratara Diega Modrušana iz riječkog Zameta u Badel 1862 Zagreb, Riječani su odbili odluku arbitraže Hrvatskog rukometnog saveza koja je rekla da je Modrušan igrač Zagreba. Sljedeći stupanj je Upravni odbor HRS-a koji bi se trebao sastati sljedećeg tjedna. U Zagrebu ne vide razlog zašto bi UO odlučio drukčije od arbitraže. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Drskost će doći s godinama«</p>
<p>Reprezentativni debi naša je neiskusna tehničarka, 18-godišnja Biljana Gligorović, okrunila uspjehom i u njemu ima i te kako mnogo njezinih zasluga</p>
<p>Osamnaestgodišnja Puljanka Biljana Gligorović, najmlađa tehničarka na olimpijskom turniru, morala je iznenada, silom prilika, nekoliko dana uoči odlaska u Japan na kvalifikacije za OI, preuzeti najzahtjevnije mjesto u sastavu. Iako su svi pokopali izglede naših djevojaka i prije negoli je japanski turnir započeo, one su se doma vratile s olimpijskom putovnicom. </p>
<p>Reprezentativni debi naša je neiskusna tehničarka okrunila uspjehom i u njemu ima i te kako mnogo njezinih zasluga. Njezina druga reprezentativna akcija u karijeri katapultirala ju je odmah na najveću scenu. Normalno je da je, našavši se pred najvećim izazovom za svakog sportaša, još tako mlada i još tako neiskusna (najbolje svjetske tehničarke imaju između 25 i 30 godina) oscilirala tijekom turnira, da ju je natjecanje impresioniralo i opteretilo. Priznala je to s olakšanjem nakon ipak pobjedničkog završetka:</p>
<p>- Svjesna sam da sam prije tri mjeseca u Japanu igrala bolje, ali moram reći da sam se u Japanu mnogo bolje osjećala nego ovdje. Jednostavno, presing je ovdje bio veći, ipak su ovo Olimpijske igre koje se igraju možda i jednom u životu. No, sveukupno sam zadovoljna onim što smo postigle, možda smo mogle biti plasirane mjesto, dva bolje, ali mi smo i ovako postigle velike uspjeh.</p>
<p>• Je li vas prepalo to što ste se iznenada našli u prvom planu, odjednom u ulozi organizatora igre koji dobrim loptama mora hraniti naše pucačice?</p>
<p>- Iznenadilo me je, ali me nije prepalo, jer imamo mnogo utakmica u drugim reprezentativnim uzrastima iza sebe. Drago mi je da sam sa 18 godina dobila priliku igrati tako jake utakmice. </p>
<p>• Jeste li imali tremu ovdje prije utakmica?</p>
<p>- Ako jesam, onda mogu samo reći da je to bila pozitivna trema.</p>
<p>• Čebukina je kazala da vam treba više drskosti na parketu?</p>
<p>- Ne znam, ipak su sve suigračice starije od mene i ja moram paziti kako ću se ponašati prema njima, moram imati poštovanja prema svima. Drskost će doći s godinama.</p>
<p>• Je li bilo kakvih suigračkih primjedbi na vaš račun koje su vas dirnule?</p>
<p>- Ne, nije. Cure su zaista veoma korektne i dobre. Jasno je da viču svašta za utakmice, ali to je uobičajeno i to tehničara ne bi trebalo dirati.</p>
<p>Pitali smo Natašu Leto, uz Čebukinu i Barbaru Jelić najiskusniju u našem sastavu, kako je po njenom sudu naša tehničarka odigrala olimpijski turnir.</p>
<p>- Dobro je Biljana sve to podnosila, jasno je da je griješila i da nije mogla u kontinuitetu odigrati jednako kvalitetno. Njezino će vrijeme tek doći, ali mora znati da je čeka mnogo, mnogo rada. Tehničarke su bolje što su starije.</p>
<p>• Koliko je nedostatak iskusne tehničarke utjecao na ukupnu igru našega sastava?</p>
<p>- Utjecao je, jasno. Recimo, ja sam ozlijedila rame jer su lopte koje su mi stizale bile takve kakve su bile.</p>
<p>• Što to znači?</p>
<p>- Dogovorimo se jednu kombinaciju, ali onda se sve pomiješa i dobijem neku iznenadnu loptu, ili loptu iza leđa koju je mnogo teže udariti jako i uopće bilo što napraviti s tom loptom.</p>
<p>• Još uvijek tehničarka mora slušati vas, iako bi zapravo trebalo biti obratno?</p>
<p>- Tako je. Ona je premlada da bi mogla igru voditi sama. I Barbara i ja smo slušale starije. Nekad ove naše mlađe znaju biti malo bahate, znaju odbrusiti, mislim da to ne bi smjele, ali to se rađa iz pritiska i one ga osjećaju kao i mi starije. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ništa ne može zbuniti sportaša kao olimpijske igre</p>
<p>Ovdje je bila i nasmijana i u suzama, i zadovoljna i razočarana, i mirna i nervozna. Barbara Jelić začas mijenja raspoloženja. Jednako se brzo i oporavlja. Nakon blijede partije protiv Njemačke, samo 24 sata kasnije vratila se odličnom partijom protiv Koreje i dokazala zašto joj i ovdje svi mediji komplimentiraju i nazivaju je prvom odbojkašicom svijeta. Iako je u njoj snage, znanja i moći da se nadmeće s najjačim sastavima na svijetu, dobro je prihvatila 7. mjesto naše reprezentacije na Igrama.</p>
<p> - Na kraju je dobro ispalo. Ne smijemo biti nezadovoljni, ovo je naša olimpijska premijera. U Ateni za četiri godine pucat ćemo na više mjesto.</p>
<p>• Ne mislite li i da se ovdje moglo ostvariti nešto više?</p>
<p>- Željelo se, normalno je i ljudski i sportski da se željelo. Intimno sam priželjkivala da se plasiramo među prva četiri sastava i igramo za medalju. No, ovo je realan ishod u ovom trenutku.</p>
<p>• Sad je još jasnije, nakon ove pobjede protiv Koreje koju su Amerikanke izbacile u četvrtfinalu, da bi Hrvatska danas igrala polufinale da je pobijedila SAD.</p>
<p>- Ah, što bi bilo da je bilo. Ja samo znam da mi protiv Amerikanki nismo imali šanse. One su odigrale sjajnu utakmicu a mi smo sve, kao što sam već rekla, taj dan ustale na krivu nogu. Ne možemo žaliti za tom utakmicom, jer u njoj jednostavno nismo imali šanse za pobjedu. Trebamo žaliti što su nam se Brazilke i Njemice provukle.</p>
<p>• Jeste li osjetili da su vas ovdje suparnički treneri ulovili u »mrežu«, fokusirali se na vas kako bi vas što više onemogućili?</p>
<p>- Nije to za mene ništa novo. Posljednjih pet godina svi rade na tome da zaustave mene. Možda se to ovdje osjetilo više jer se naša mlada tehničarka u nekim trenucima i nije najbolje snašla.</p>
<p>• Je li vas frustriralo to što niste uvijek dobivali lopte kakve ste očekivali?</p>
<p>- Ma, normalno da frustrira. Znaš da možeš proći, ali dobiješ krivu loptu i na kraju nam ti poeni nedostaju. No, kako je je, ništa se ne može napraviti preko noći. Danas svi imamo iskustvo više, nema većeg iskustva od nastupa na olimpijskim igrama, ne vjerujem da bilo koje drugo natjecanje može toliko zbuniti sportaša.</p>
<p>• Gdje nastavljate klupsku karijeru?</p>
<p>- U Italiji, u Modeni, za mjesec dana odlazim tamo.</p>
<p>• Što je s pričama da ćete prekinuti karijeru na godinu dana jer ste ludo zaljubljeni u mladog zadarskog košarkaša Tomislava Ružića i ne možete podnijeti razdvojenost?</p>
<p>- Da, da, da. Čula sam ja svakakve priče.</p>
<p>• Ali, to je pisalo u novinama?</p>
<p>- Ma, svašta se piše. Već sam čula i da se udajem i da ću uskoro roditi. Šalu na stranu. Igram odbojku dalje. Pred nama su kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nepoznati Grk prekinuo dominaciju crnih trkača</p>
<p>Na 200 m, senzacionalno je pobijedio gotovo nepoznati Grk Konstantinos Kenteris / To je prva pobjeda bijelca u sprintu od pobjede Ukrajinca Borzova 1972. u Münchenu / Istina, Menea je pobijedio u Moskvi 1980., ali bez Amerikanaca / Na 200 m za atletičarke, Marion Jones osvojila drugo zlato / Blanka Vlašić bila je samo dva centimetra od kvalifikacijske norme - s preskočenih 192 u trećem pokušaju zauzela je visoko 17. mjesto među 38 najboljih svjetskih visašica</p>
<p>Kakav atletski dan, kakav dan vrhunskog sporta! Od sedam finala samo su dva bila dostatna da četvrtak na Olimpijskom stadionu u Sydneyu postane vrhunskim sportskim danom. Iako nije bilo svjetskih rekorda niti »oltara« zlatnih poluga... Bilo je samo pravoga sporta u izobilju, a u dva slučaja vrhunskog.</p>
<p>Nakon desetobojaca koji su se nadmetali u skoku motkom i bacanju koplja, uslijedile su polufinalne utrke te završnica skoka u dalj. Prisutnost sjajnog i osebujnog kubanskog skakača Ivana Pedrosa najavljivala je jednostavno nadmetanje no, s australski Rumunj Jai Taurima je, još osebujnijim načinom i pravom predstavom, opet zapalio 110.000 australskih navijača. Kad je na Pedrosovih 8.31 m »odgovorio« istim rezultatom, na stadionu je postojao samo skok u dalj, prave eksplozije navijačkih krikova nisu prestajale. Na Taurimovih 8.41 m Pedroso je prestupio, ali je u idućem skoku odgovorio sa 8.44 m. Jasno, kad je Taurima skočio 8.49 m, trebalo je tražiti načina da se sačuva sluh.</p>
<p>No, Pedroso ne bi bio vjeran sebi kad, uz seriju prijestupa kojima uzbuđuje više gledatelje nego sebe, na kraju ne bi izvukao skok koji ga je doveo na čelo poretka. Ovaj je put to bilo sjajnih 8.55. Istina, veoma daleko i od olimpijskog i od svjetskog rekorda, ali tko mari za rekorde kad gleda vrhunski, pravi olimpijski sport.</p>
<p>U međuvremenu se dogodio još jedan takav događaj. Spremala se finalna utrka atletičara na 200 metara. Doduše, bez Michaela Johnsona i Mauricea Greenea, ali zato je bila i zanimljivija. Je li to konačno šansa za Atu Boldona ili Obadelea Thompsona, ili možda za novu američku zvijezdu, Johna Capela mlađeg?</p>
<p>Utrka je počela u tom stilu. Boldon, Thompson i Britanac Darren Campbel borili su svim snagama za podjelu medalja kad se odjednom, jedini bijelac među crncima, gotovo posve nepoznati Grk Konstantinos Kenteris, sa četvrte pozicije, centimetar po centimetar, počeo probijati na čelo i na samom kraju pobijedio (sa 20.09) na golemo iznenađenje svih, pa i najboljih poznavatelja atletike (šteta, to nije i domaća publika).</p>
<p>Kolika je to senzacija najbolje govori podatak da je to prva pobjeda bijelca u sprintu (i to posve nepoznatog) od pobjede Ukrajinca Borzova 1972. godine u Münchenu. Istina, Menea je pobijedio u Moskvi 1980., ali bez Amerikanaca (Carl Lewis u formi!) zbog bojkota. Rekord nije ni približno pao, ali nikoga od 110.000 gledatelja to nije bila briga. Bio je to sport u najboljem izdanju.</p>
<p>I finale atletičarki na 200 m donio je nešto posebno, sportski vrijedno: superiornu drugu pobjedu Marion Jones. Samo, tu se ponavlja pitanje iz 1988. godine i zlata Florence Griffith-Joyner - otkud ta premoć? Prvog i drugog trkača na 200 m dijelilo je samo pet stotinki sekunde, a prvog i osmog tek 40 stotinki. Kod 200-metrašica, prvu i drugu je dijelilo čak 43 stotinke, a drugu i osmu 39 stotinki, što znači prvi i osmu 82 stotinke. U sadašnjem razvoju sprinta to je posve nelogično.</p>
<p>Na sve se nadvila sjena 144 kilograma teškog C. J. Huntera, trenera i supruga Marion Jones, dopingiranog američkog bacača kugle.</p>
<p>Kod hodača, pa naravno i kod hodačica, ništa nova. Kineskinja Liping Wang pobijedila je na 20 km sa 1h19:05, nakon što je vodeća Australka Jane Saville diskvalificirana, nakon tri opomene, samo 100 metara prije cilja. </p>
<p>Blanka Vlašić, naša 17-godišnja predstavnica u skoku u vis, bila je samo dva centimetra od kvalifikacijske norme - 194 cm. S preskočenih 192 u trećem pokušaju zauzela je visoko 17. mjesto među 38 najboljih svjetskih skakačica, pri čemu je Blankinu sudbinu dijelilo čak osam skakačica s boljim ovogodišnjim rezultatima.</p>
<p>Pri ocjeni njenog prvog nastupa na velikom svjetskom natjecanju treba uzeti u obzir da je skakanje počelo u 9.45 po kiši, ali se kasnije razvedrilo. Blanka je sve visine od 180 do 189 skakala od prve, veoma sigurno, a sa 192 u trećem pokušaju ispunila je ono što se je od nje očekivalo.</p>
<p>Međutim, kad je došla visina norme, napravila je Blanka Vlašić tipičnu pogrešku skakačice bez iskustva. Pokušala je tu presudnu visinu preskočiti na silu, snagom, bržim i jačim zaletom, tako da nije mogla realizirati odraz, ne dižući se dovoljno. Kako je pojačavala zalet, tako je više rušila letvicu. No, to je pitanje dugog učenja i iskustva, a Blanka je ovdje upravo stekla prvo. Može je tješiti da su s njom otpale i poznate skakačice, kao što su Ruskinja Lapina, Kubanka Quintero, Norvežanka Haugland, Mađarica György, Grkinja Bakogianni, Amerikanka Accuf, a da su se slavne Veneva i Iagar-Dinescu mučile do trećeg pokušaja. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>S dopingom nema kompromisa</p>
<p>Koliko se god Rumunji trudili skinuti dopinšku ljagu s imena 17-godišnje olimpijske pobjednice, rumunjske gimnastičarke Andree Raducanu, nezavisan od bilo koje organizacije Arbitražni sud za sport (CAS) je odlučio - doping je nesumnjivo utvrđen</p>
<p>Koliko se pričao o rezultatima i rekordima sydneyskih Olimpijskih igara, toliko se priča i o mnogim slučajevima dopinga. </p>
<p>Posljednji u nizu jest slučaj 16-godišnje rumunjske atletičarke Andree Raducanu koji je postao, čini se, ključna borba Međunarodnog olimpijskog odbora protiv dopinga. Raducanu je uhvaćena s nedozvoljenom količinom pseudoefedrina u mokraći (efedrin se upotrebljava kod upala dišnih putova), a taj joj je lijek propisao službeni liječnik rumunjske olimpijske vrste.</p>
<p>Nakon otkrića prijestupa, Rumunji su svu krivicu pokušali prebaciti na liječnika, ali je posljedica toga bila da s mlade Raducanu nije skinuta odgovornost, ali je liječniku zabranjen dolazak (službeni) na Zimske olimpijske igre 2002. i Ljetne igre 2004. godine. Trudio se tu i predsjednik Rumunjskog olimpijskog odbora, Ion Tiriac (nekad poznati profesionalni tenisač) koji je posljednjih dana ulagao proteste na sve strane.</p>
<p>Zadnji od njih bio je Arbitražnom sudu za sport (CAS) koji je posve nezavisan od bilo koje organizacije. Taj sud je u ovom slučaju zasjedao u vrhunskom pravničkom sastavu: predsjedala je sutkinja australskog Vrhovnog suda, Tricia Kavanagh te vrhunski odvjetnici, Švicarac dr. Stephan Netzle i Amerikanac dr. Maidie Oliveau.</p>
<p>Njihova odluka je bila veoma jednostavna - doping je nesumnjivo utvrđen, a oko dopinga ne može biti kompromisa. </p>
<p>Sve je to žalosno za 16-godišnju djevojčicu, ali kuda bi se dospjelo, u ovoj teškoj, nesagledivoj i razarajućoj situaciji s dopingom, da se i jednom napravi neki kompromis, neko progledavanje kroz prste? S dopingom doista nema kompromisa. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Treba pobijediti i gripu i Španjolce</p>
<p>Sve je uzalud ako sad zakažemo. Ne bih se ja bojao kad bih imao zdravu momčad. No, imam zaraznu bolnicu! Školneković, Hinić i Barač imaju gripu, još je nekoliko igrača na rubu bolesti, a svake minute može još netko oboljeti, rekao je izbornik hrvatskih vaterpolista Neven Kovačević uoči četvrtfinala protiv Španjolske (petak, 10.15 sati) </p>
<p>Repriza finala olimpijskog vaterpolskog turnira iz Atlante prije četiri godine, to je zapravo četvrtfinale ovogodišnjeg olimpijskog turnira. Hrvatska ili Španjolska, dvije snažne momčadi velikog ugleda, sučelit će se u petak (10.15 sati po srednjoeuropskom vremenu) u utakmici »koja život znači«.</p>
<p>Pomalo nepravedan sustav koji se prakticira na olimpijskim igrama (dvije skupine po šest momčadi, iz svake skupine po četiri idu dalje) potpuno izjednačava izglede svim reprezentacijama u četvrtfinalnim utakmicama.</p>
<p>Iako je Hrvatska postigla čak četiri pobjede uz jedan neodlučeni ishod, a Španjolska tri pobjede, poraz i neodlučeno, u četvrtfinalu nema favorita. Iako bi mnogi po hrvatskoj superiornosti u skupini mogli zaključiti kako je naša vrsta u barem maloj prednosti, o tome se ne može govoriti. Naime, upravo su Španjolci najpoznatiji po odličnim partijama u »biti ili ne biti« utakmicama. Na Igrama u Atlanti su u svojoj skupini bili četvrti, jedva su izborili daljnji plasman, a potom su pobijedili i SAD, i Italiju i Hrvatsku, u finalu.</p>
<p>Španjolci su se i sad mučili, no njihov napad uvijek može proigrati. Uostalom, imaju 38-godišnjeg Manuela Estiartea koji šesti put nastupa na igrama i koji je još 1980. u Moskvi bio najbolji strijelac olimpijskog turnira. A kako na ovom turniru najzapaženiju ulogu igraju »starci«, vjerujemo da će se Estiarte tek sada »zapaliti«, kako se već zapalio naš »starac« Dubravko Šimenc protiv Jugoslavije i njegov suparnik, »djed« Aleksandar Šoštar, na vratima Jugoslavije.</p>
<p>- Uz Estiartea koji je najbolji napadač svih vremena, najveća će nam prepreka biti fenomenalni vratar Jesus Rullan. Odlično ga poznajemo, on je zapravo kamen temeljac španjolske momčadi. I kad im u napadu ne ide, Španjolci mogu pobijediti, veli Dubravko Šimenc, koji bi se prvi trebao pobrinuti za Rullana.</p>
<p>Izbornik Neven Kovačević nije miran uoči četvrtfinala:</p>
<p>- Tek sad počinje prava borba. Sve što smo dosad napravili, a napravili smo dosta dobrog, ništa ne vrijedi ako ne pobijedimo Španjolce. Sve je uzalud ako sad zakažemo. Ne bih se ja bojao četvrtfinala kada bih imao zdravu i kompletnu momčad. No, imam zaraznu bolnicu! Školneković, Hinić i Barač imaju gripu i još se nisu posve oporavili, još je nekoliko igrača na rubu bolesti, a svake minute može još netko oboljeti. Sramotno je što naše vodstvo ništa nije učinilo oko cijepljenja, iako je dr. Labar upozoravao na gripu koja nas čeka u Sydneyu. Mi smo najveće žrtve, da smo se cijepili, posljedice bi bile manje. Mi smo ovdje mjesec dana, cjepivo bi sad imalo puni efekt. Tko je kriv? Nisam valjda ja...</p>
<p>Trojica oboljelih igrača dosad su pružala odlične partije, u sve tri prve utakmice najbolji je pojedinac naše momčadi bio vratar Siniša Školneković. Srećom, sjajno ga je zamijenio Frano Vićan. Igor Hinić praktički više od tjedan dana trenira i igra nakon spuštanja visoke temperature, igra veoma dobro, no njegova je sprema pod upitnikom. I sam kaže kako mu ponestaje snage. Ni Samir Barač se ne može osloboditi virusa gripe, propustio je utakmicu protiv Nizozemske. Ističe da mu je bolje, i te kako će nam trebati protiv Španjolaca. Ostali? Zasad zdravi, zanemarimo li šmrcanje. No, virus je među njima, kaže dr. Labar. »Svi su pomalo bolesni, činimo sve da ih oporavimo, no ništa se ne može prognozirati«.</p>
<p>Španjolci, tvrde njihovi novinari, nemaju problema s gripom, pa bismo dvoboj u petak, osim »finalom prije finala« i »reprizom Atlante« mogli nazvati i »utakmicom bolesnih protiv zdravih«.</p>
<p>- I dosad smo igrali s tri četvrtine momčadi, pa smo pobjeđivali. Ja sam optimist, momčad je tako složna i jaka da bi nam i 10 igrača moglo biti dosta. Ostala trojica neka nam daju podršku s tribina, kaže Ratko Štritof. - Svi će igrati, vidjet ćete, liječit će se poslije turnira, imaju vremena. Svi ćemo stisnuti zube, mijenjat ćemo se u bazenu, ovo i jesu utakmice za svih 13 igrača. Mislim da smo bolji od Španjolaca upravo zbog dužine klupe. Kod nas se izmjene ne osjete toliko u igri kao kod Španjolaca, oni su ovdje gotovo najstarija momčad. </p>
<p>U ostalim se četvrtfinalnim utakmicama sastaju Rusija - SAD, Italija - Mađarska i Jugoslavija - Australija. Parovi rođeni za vlasnike kladionica. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kad je Kuretu i Arapovu krenulo, vjetar je prestao</p>
<p>Za hrvatske je jedriličare četvrtak bio dosad najuspješniji dan ali je, nažalost, kratko trajao. Naime, rano popodne je sjeverozapadnjak jačine do 15 čvorova donio Karlu Kuretu drugo, a Mati Arapovu treće mjesto, ali je, kada je našima konačno krenulo, nestalo vjetra. </p>
<p>Karlo Kuret zauzeo je drugo mjesto u sedmom plovu klase »finn«, što je dosad najbolji rezultat naših jedriličara na Igrama.Taj rezultat donio je Kuretu napredak za pet mjesta i trenutno je sedmi u poretku 25 jedriličara sa 49 kaznenih bodova. Dokraja natjecanja u »finnu« preostale su još četiri utrke, a osmi i deveti plov su organizatori prebacili za petak. </p>
<p>Mate Arapov završio je devetu utrku klase »laser« na odličnom trećem mjestu, čime je napredovao u ukupnom poretku 43 jedriličara i sada 16. sa 116 negativnih bodova. Arapov je u osmom plovu bio 19., a dokraja natjecanja u »laseru« ostala su još dva plova, koja će se jedriti u petak, ukoliko uvjeti dopuste, ili u subotu.</p>
<p>Braća Ivan i Toni Bulaja okončali su svoj nastup na Olimpijskim igrama u klasi »470« kao 24. od 29 posada. U posljednjem, 11. plovu, Splićani su na cilj stigli 17. i tako u ukupnom redoslijedu ostavili iza sebe pet posada, što je za našu neiskusnu posadu uspjeh. Kako su neuspješno nastupili na Europskom prvenstvu u Zadru, Bulaje su dobili pozivnicu za Sydney, a tijekom natjecanja su zasigurno naučili mnogo stvari, koje će im pomoći u daljnoj karijeri. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ivana Brkljačić i vaterpolisti za medalju</p>
<p>Četrnaestoga dana XXVII. olimpijskih igara u Sydneyu hrvatski sportaši nastupit će u četiri sporta i to u atletici, kanuu na mirnim vodama jedrenju i vaterpolu.</p>
<p>Petak će biti veliki dan hrvatske atletike, dan u kojem će prva Hrvatica nastupiti u završnici OI. Ivana Brkljačić u završno natjecanje bacanja kladiva ulazi s petim rezultatom i baca četvrta po redu s početkom u 9 sati po hrvatskom vremenu. Izbornik Martinek nada se dobrom prvom hicu, koji bi joj osigurao plasman u finale i svih šest serija. Ruskinja Kuzenkova daleko je iznad svih ostalih bacačica, ali potpuno je otvorena borba za preostale dvije medalje, u koju se može uključiti i Brkljačić, pogotovu ako baci spravu na daljinu oko hrvatskog rekorda (68.18). </p>
<p>U petak nastupaju u kvalifikacijama i dvije hrvatske štafete 4x100 i 4x400 metara, no s malim izgledima za daljni plasman. U štafeti 4x100 m vjerojatno će trčati Dejan Vojnović, Slaven Krajačić, Siniša Ergotić i Tihomir Buinjac, dok će nas na 4x400 m predstavljati Branimir Peitel, Nino Habun, Frano Bakarić i Darko Juričić. Utrke štafeta na rasporedu su u jedan i četiri sata poslije ponoći, a u slučaju plasmana u polufinale utrke su na programu u 11.50 i 12.30 sati.</p>
<p>Nikica Ljubek i Dražen Funtak pokušat će u repešažu kanua dvokleka na 500 metara izboriti plasman među prva tri čamca, koji će u finale. Utrka na jezeru Penrith započinje u 1.10 sati po hrvatskome vremenu. </p>
<p>Na regatno polje sydneyske luke u četvrtak će izaći Karlo Kuret i Mate Arapov. Arapova očekuju završni nastupi »laseraša«, dok će Karlo Kuret jedriti deveti i deseti plov u »finnu«. </p>
<p>Hrvatski vaterpolisti igrat će u 10.15 sati četvrtfinalni ogled sa olimpijskim pobjednicima Španjolcima. Izabranike Nevena Kovačevića očekuje težak nastup protiv jakih suparnika, a pred njima je i motiv više za osvetu Španjolcima za poraz u finalu OI u Atlanti. Ukoliko prođu Španjolce, hrvatski vaterpolisti igrat će u polufinalu sa boljim iz dvoboja Rusija - SAD. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>I pravila tjeraju sportaše da uzimaju nedopuštena sredstava</p>
<p>Boris Labar, liječnik hrvatske olimpijske reprezentacije na Igrama u Sydneyu, razgovarao je s novinarima nakon vaterpolske utakmice Hrvatska - Nizozemska.</p>
<p>- Obožavam vaterpolo, dugo sam u tom sportu. Emocionalno proživljavam nastupe naše reprezentacije, a sada me brine i njihovo zdravstveno stanje. Pola je momčadi bolesno, na taj su nas sydneyski virus gripe upozorili još prije Igara. Tad sam mislio da je naše sportaše najbolje cijepiti, no nije bilo mnogo vremena. Nešto su mogli napraviti i organizatori u Sydneyu, pa čak i u olimpijskom selu, no nije im se baš plaćalo 10.000 cjepiva, pa je sve prepušteno reprezentacijama. A Igre su veće počele. Da su se tada vaterpolisti i cijepili, ne bi ništa pomoglo. Cjepivo djeluje tek nakon tri tjedna.</p>
<p>U svakom slučaju, sad imamo vaterpolsku momčad prepunu gripoznih igrača. Kako se manifestira ta gripa? </p>
<p>- Veoma visokom temperaturom već prvu noć, a oporavak slijedi za dva, tri dana. Ipak, oporavak je relativna stvar. Čovjek se oporavi od temperature, dođe malo k sebi, no to je daleko od psihofizičke spremnosti sportaša, u ovome slučaju vaterpolista, prije bolesti. Zato mi nikako nije jasno zašto na ovakvom turniru nisu dopuštene zamjene prijavljenih igrača. Svaka momčad ima samo 13 igrača, bez prava zamjene. Što kad oboli više igrača? Momčad odustaje od turnira, što joj drugo preostaje. Sport se kao bori protiv dopinga, a s ovakvim pravilima samo tjera sportaše na uzimanje nedopuštenih sredstava. Evo pitanja, što ako čitava naša momčad dobije gripu prije četvrfinala, pitao se dr. Labar. (akk)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Mesić razgovarao s dužnosnicima Vijeća Europe</p>
<p>STRASBOURG, 28. rujna </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak je u Strasbourgu s čelnicima Vijeća Europe razgovarao o stanju u Hrvatskoj, njezinoj suradnji s neposrednim susjedima, te o aktualnim događajima u SR Jugoslaviji.</p>
<p> »Ukidanje monitoringa svi smo prihvatili kao veliku činjenicu«, rekao je Mesić hrvatskim novinarima, dodajući ipak da se stvari u zemlji ne mijenjaju zbog monitoringa, nego radi poboljšanja stanja. »Ono što smo radili nismo radili zbog monitoringa nego radi sebe«, izjavio je hrvatski predsjednik nakon sastanka s glavnim tajnikom Vijeća Europe Walterom Schwimmerom i predsjednikom Parlamentarne skupštine Russelom Johnstonom. Objasnio je da ponajprije misli na poboljšanje autonomnoga rada institucija, zaštitu ljudskih prava i manjina, dobrosusjedske odnose te usklađivanje sa zakonodavstvima zemalja članica Europske unije. </p>
<p> Kad je riječ o stanju u SRJ, dužnosnici Vijeća Europe »htjeli su čuti moje mišljenje, jer osobno poznajem aktere događaja«, kazao je Mesić. Smatra da će jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević pokušati koncentrirati svu vlast u Srbiji, »gdje su njegove marionete«, odnosno da je na neki način od Kosova već odustao, a možda će čak i ohrabriti one koji će tražiti samostalnost Crne Gore. </p>
<p> Hrvatski predsjednik ustvrdio je i da su sankcije imale utjecaja, »uglavnom su pridonijele da dođe do otrežnjenja, i to je bio prvi korak da se Srbija riješi Miloševićeve politike«, rekavši da bi Hrvatska za svoga susjeda željela imati državu s kojom će komunicirati i surađivati. </p>
<p> U govoru pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe u četvrtak, predsjednik Mesić je istaknuo: »Promjene u Hrvatskoj nisu se samo dogodile na unutarnjopolitičkom planu. Najspektakularniji rezultati kojima se nova Hrvatska može pohvaliti zabilježeni su na području vanjske politike«. Spomenuo je ponajprije suradnju Hrvatske s Haaškim sudom, redefiniranu politiku prema BiH, izrazito prijateljske odnose s Italijom, Slovenijom i Mađarskom, te potporu povratku izbjeglica. </p>
<p> Dodao je da su za daljnju demokratizaciju društva i gospodarske reforme u ovom trenutku Hrvatskoj potrebna međunarodna pomoć. »Ne treba posebno naglašavati da u tom pothvatu Hrvatska računa na stranu pomoć... znanje i kapital inozemnih partnera i međunarodnih organizacija.« </p>
<p> Hrvatska ne treba milostinju, naglasio je predsjednik Mesić, nego izravna strana ulaganja u njezine prirodne i gospodarske resurse. </p>
<p> Hrvatski je predsjednik nakon govora odgovarao na pitanja zastupnika Parlamentarne skupštine koja su se odnosila na odnose Hrvatske sa susjednim zemljama, status nacionalnih manjina, razminiranje, povratak izbjeglica i prognanika, te na slobodu medija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kohl optužio Schrödera i Fischera za kočenje procesa ujedinjenja Njemačke</p>
<p>BERLIN, 28. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši njemački kancelar Helmut Kohl optužio je na internoj proslavi desetogodišnjice ujedinjenja dviju njemačkih država cjelokupnu lijevu političku garnituru zemlje na čelu s predsjednikom Johannesom Rauom, kancelarom Gerhardom Schröderom i ministrom vanjskih poslova Joschkom Fischerom za izdaju domovine i kočenje procesa ujedinjenja. Na manifestaciji koju je zaklada Kršćansko-demokratske unije (CDU) koja nosi naziv prvog poslijeratnog kancelara i suosnivača CDU-a Konrada Adenauera, organizirala u tzv. Palači suza, bivšem graničnom prijelazu Friedrichstraße u srcu Berlina, Kohl je svojim političkim protivnicima natovario na vrat ni manje ni više nego optužbu da su svim srcem bili protiv ujedinjenja dviju njemačkih država. »Da se krajem osamdesetih slušalo uvažene kolege Schrödera i Fischera koji danas kroje sudbinu Njemačke, granice u Gradišću preko kojih su potekle prve rijeke izbjeglica iz DDR-a nikada ne bi bile otvorene«, podsjetio je Kohl. </p>
<p>Bivši kancelar se posebice oslanja na ugovor koji su Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) i komunistička stranka DDR-a, Jedinstvena socijalistička stranka (SED), potpisale 1987. godine i u kojem stoji da će obje strane poštivati uzajamnu egzistenciju i to na neodređeno vrijeme. Time je SPD jasno izdao Ustav Savezne Republike Njemačke iz 1949. godine u kojem je kao jedan od osnovnih ciljeva zadano ujedinjenje dviju nakon rata razdvojenih država, zaključuje Kohl u svom govoru. </p>
<p>Gerhard Schröder je, osim toga, nekoliko mjeseci prije pada Berlinskog zida, izjavio kako mlađim generacijame ne treba mazati oči nadama kako će DDR uskoro propasti. Za Joschku Fischera opstanak Istočne Njemačke također je predstavljao političku činjenicu na kojoj je trebalo graditi buduće odnose između dviju država. Na kraju svog govora, Kohl je više-manje pokazao čemu je ovaj napad zapravo služio. Poruka je jasna: meni danas zbog »sitnih« financijskih prekršaja predbacuju protuustavno djelovanje isti oni koji su prije desetak godina u mnogo većem stilu izdali domovinu. Osim toga, okupljenoj demokršćanskoj publici, koja još uvijek nije načisto kako da se odnosi prema bivšem šefu, bilo je najlukavije servirati govor u kojem se napada zajednički neprijatelj. </p>
<p>No, odgovor suprotne strane nije trebalo dugo čekati. Nekoliko sati kasnije na proslavi desetogodišnjice ujedinjenja istočnog i zapadnog SPD-a predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse i bivši šef stranke Hans Jochen Vogel reagirali su s gnušanjem na optužbe Kohla kojega poklonici još uvijek nazivaju »kancelarom ujedninjenja«. Thierse, koji je u DDR-u odigrao važnu ulogu kao član oporbene građanske inincijative, osupnut je Kohlovim negiranjem povijesnih činjenica i neshvatljivim svojatanjem ujedinjenja. Prema Kohlu, građani DDR-a su mirno sjedili i čekali da ih CDU »oslobodi«, ogorčen je Thierse. Vogel podsjeća Kohla na zasluge Willyja Brandta i njegove politike zatopljavanja odnosa prema istočnom bloku bez čega bi ujedinjenje bilo nezamislivo. Obojica SPD-ovih prvaka zaključili su da CDU i Kohl ponovno pokušavaju apsurdnim teorijama usmjerenim protiv njemačke ljevice odvratiti pažnju od mizernog stanja u kojem se sami nalaze. </p>
<p>S obzirom da su jučerašnje manifestacije bile samo početak niza priredaba kojima će se obilježiti deseta godišnjica njemačkog ujedinjenja, može se očekivati da će se predstojeće proslave sve više i više pretvarati u bespoštedni rat oko povijesnih zasluga, bile one imaginarne ili stvarne.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mesić kritički o Slobodnoj Dalmaciji </p>
<p>STRASBOURG, 28. rujna </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nije u četvrtak želio komentirati napis u Slobodnoj Dalmaciji o svojim izjavama iz 1992. rekavši da su to »fašistoidne« novine čiji se napisi trebaju »uzeti sa smiješkom«. Mesića su hrvatski novinari u Strasbourgu zamolili da komentira napis tih novina, prema kojemu se on 1992. zalagao za odlazak Srba iz Hrvatske i pripojenje Herceg-Bosne. »Godine 1992., što dobro znaju urednici Slobodne Dalmacije, nije bilo ni 'Bljeska' ni 'Oluje'. Tada su otišli oni koji su se pridružili pobuni protiv hrvatske države«, odgovorio je Mesić. »Jasno je da je moja poruka 1992. u tijeku rata mogla biti onakva kakva je bila. Mi smo bili u ratu, mi smo se branili i ja sam rekao: 'Onaj tko je prešao na drugu stranu, taj nam ne treba'.« Dodao je kako smatra da je Imperijal, hrvatski tjednik, Herald Tribune prema Slobodnoj Dalmaciji. </p>
<p> SD je u četvrtak objavila Mesićeve izjave iz 1992. pozivajući se na videozapis s tribine HDZ-a u švicarskom gradu Buchsu. Mesić, tada predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a, rekao je, navodi list, da su »oni Srbi koji su podigli pobunu i digli se oružjem protiv Hrvatske izgubili jednu domovinu, a kako će im biti u drugoj, to ćemo tek vidjeti, no oni u Hrvatskoj nemaju što tražiti«. Na tribini je bio upitan i zauzima li se za pripajanje BiH Hrvatskoj. »Što se mene tiče, nemam ništa protiv toga. Međutim, naš je prioritet da istjeramo četnike iz Hrvatske, a onda ćemo naše granice rješavati dogovorom«, odgovorio je tada Mesić, piše splitski dnevnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Promatračka misija OESS-a odlazi iz Hrvatske tek nakon lokalnih izbora</p>
<p>BEČ, 28. rujna (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Promatračka misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) napustit će Hrvatsku vjerojatno tek nakon lokalnih izbora predviđenih za proljeće ili ljeto iduće godine, saznaje Vjesnik u sjedištu OESS-a u Beču.Voditeljica austrijske misije pri OESS-u Jutta Stefan-Bastl izjavila je da OESS visoko uvažava demokratska postignuća novih hrvatskih vlasti, ali »želi vidjeti hoće li lokalni izbori u Hrvatskoj proći u redu i hoće li se i na lokalnoj razini, kao i na državnoj, uvažavati sva ljudska prava, posebice prava manjina«. Ako lokalni izbori proteknu bez problema i situacija nakon njih bude stabilna, promatračka misija bi, prema riječima šefice austrijske misije, mogla napustiti Hrvatsku do jeseni, a najkasnije do kraja iduće godine. Ta izjava dobiva na težini ako se ima u vidu da Austrija trenutačno predsjedava OESS-om, te takvo stajalište zasigurno proizlazi i iz dobrim dijelom usuglašenog stava diplomata 55 članica OESS-a. Između RH i OESS-a posljednjih se mjeseci vode intenzivni pregovori o završetku rada promatračke misije u Hrvatskoj. Hrvatska je diplomacija očekivala da bi promatračka misija, s obzirom i na pohvalne izjave zapadnih diplomata o potezima novih hrvatskih vlasti, mogla završiti rad do kraja ove godine, ili najkasnije do proljeća iduće. Optimizam s hrvatske strane potakla je i OESS-ova odluka prije tjedan dana da u Podunavlju svede svoje policijske snage na simboličan broj. OESS je, kao što je poznato, nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, preuzeo od Untaesa praćenje situacije u tom području, te u širem smislu i promatranje ostvarivanja manjinskih prava i drugih demokratskih stečevina u Hrvatskoj. </p>
<p>U razgovoru s visoko pozicioniranim diplomatima u Beču koji prate razvoj prilika u Hrvatskoj, stječe se dojam da u OESS-u postoje jaka želja i namjera da se povlačenjem promatrača Hrvatskoj izađe u susret.</p>
<p> To bi, smatraju diplomati, Hrvatskoj pomoglo i u političkom i u gospodarskom smislu jer više ne bi pripadala nepopularnom krugu zemalja koje demokratska Europa mora stalno držati »pod povećalom« i u kojoj stalno ima »nekih problema«. </p>
<p>Bilo kako bilo, gledano iz bečke perspektive, najnovije turbulencije u hrvatskom političkom životu (slučaj Levar, pitanje suradnje sa Sudom u Haagu itd.) među diplomatima u OESS-u probudile su određenu zabrinutost.</p>
<p> Iako svi bezrezervno daju podršku novim hrvatskim vlastima, OESS tim »usporavanjem« povlačenja misije daje jasan signal da želi vidjeti hoće li Račanova Vlada odlučno raščistiti s onima koji ometaju razvoj demokracije u Hrvatskoj.</p>
<p>OESS promiče civilno društvo</p>
<p>U kolovozu 1975. šefovi država i vlada 35 zemalja potpisali su završni dokument Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi (KESS), poznatiji kao Završni dokument iz Helsinkija. Time je KESS postao forum političkih konzultacija i pregovora oko osjetljivih pitanja, među kojima su i pitanja ljudskih prava.</p>
<p>U siječnju 1995. KESS je preimenovan u Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju. OESS danas zauzima važno mjesto među međunarodnim organizacijama, posebno u pitanjima europske sigurnosti. </p>
<p>Glavni su ciljevi Organizacije uspostava zajedničkih vrijednosti u zemljama članicama i demokratskih civilnih društava baziranih na vladavini prava. OESS ima važnu ulogu u prevenciji sukoba, uspostavi stabilnosti i mira na područjima zahvaćenima ratom. Broji 55 članica među kojima je Hrvatska. SR Jugoslavija suspendirana je iz te organizacije 1992. godine. </p>
<p>Zlatko Herljević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Povjerenstvo uzelo Koštunici 150 tisuća glasova?</p>
<p>BEOGRAD, 28. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U srijedu kasno navečer, točno u vrijeme kad je oporba završila miting na kojemu je proglasila pobjedu svoga kandidata Vojislava Koštunice na izborima za predsjednika SRJ, Savezno izborno povjerenstvo objavilo je konačne rezultate predsjedničkih izbora. Prema tim podacima, od 7,2 milijuna upisanih glasača, na birališta je izišlo njih 5,05 milijuna. Za Koštunicu je glasovalo 48,96 posto, odnosno 2,474 milijuna, a za kandidata ljevice Slobodana Miloševića 38,62 posto, odnosno 1,951 milijun birača, što znači da se ide u drugi krug predsjedničkih izbora 8. listopada. Ti se podaci u presudnoj mjeri razlikuju od onih koje je još prije objavila Demokratska oporba Srbije i prema kojima je Koštunica dobio povjerenje 52,54 posto građana, a Milošević 35,01 posto. Dakle, prema oporbenim podacima, Koštunica je osvojio natpolovičnu većinu glasova potrebnu za pobjedu. Između 2,6 milijuna glasova za Koštunicu prema oporbi, i 2,47 milijuna prema Saveznom izbornom povjerenstvu, postoji razlika od oko 150.000 glasova. Njih je, kako optužuju iz DOS-a, Povjerenstvo namaknulo tako što ih je »preusmjerilo« s Koštuničine na Miloševićevu stranu. Povjerenstvo doista ostavlja razlog za sumnju u svoje poštenje zbog rijetkog i neredovitog izvješćivanja javnosti i nedopustivog šikaniranja oporbenih članova Povjerenstva. </p>
<p>U prilog tezi o zamjeni listića idu i nagađanja da se između 10 i 20 posto glasača u vojsci i policiji opredijelilo za oporbu.</p>
<p> DOS je odmah reagirao; voditelj njegove promidžbe Zoran Đinđić ocijenio je kako se radi o falsifikatu i zakonodavnom nadrealizmu koji oporba neće prihvatiti. Zbog toga će pozvati građane Srbije na prosvjede koji ovaj put neće biti u šetnjama i zviždanju već u potpunom bojkotu sustava, blokadi Srbije koja će trajati dok Milošević ne odstupi. »Slobodan Milošević dostigao je dno političkog i ljudskog morala i tako grčevito držanje za političku fotelju nije viđeno u novijoj povijesti«, dodao je Đinđić. </p>
<p>Prema nepotvrđenim informacijama iz krugova DOS-a, u četvrtak prijepodne održavala se sjednica Izvršnog odbora SPS-a koju je vodio Milošević. Njezini se rezultati očekuju s nestrpljenjem s obzirom da se sumnja kako će se socijalisti razmimoići s Izbornim povjerenstvom, a da oporba neće odustati od svoje pobjede na predsjedničkim izborima u prvome krugu. </p>
<p>Ustrajnost kojom se golema većina građana Srbije ne želi odreći rezultata izbora i pobjede oporbe na čelu s Koštunicom, bila je u srijedu navečer vidljiva u svim srbijanskim gradovima kad su se na gradskim trgovima okupljali deseci i stotine tisuća građana na slavljeničkim koncertima. U Beogradu se okupljenima obratio sâm Koštunica rekavši kako je oporba pobijedila unatoč višegodišnjim pritiscima i teškoćama koje joj je stvarao režim, ali i vanjski činitelji, od sankcija i NATO-ovih bombi do »nekih demokrata u Srbiji i Crnoj Gori koji su nam okrenuli leđa«. </p>
<p> U četvrtak je cijeli Sinod Srpske pravoslavne crkve čestitao Koštunici pobjedu na predsjedničkim izborima, a načelnik Glavnog stožera Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković izrazio mišljenje da »Milošević nikad neće narediti vojsci da intervenira protiv svoga naroda već će poštivati njegov izbor«, dodajući da je »problem znati kako će se ponašati druga strana«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ove godine preko BiH na Zapad otišlo 15.000 migranata</p>
<p>SARAJEVO, 28. rujna</p>
<p> - Ministarstva unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske uspostavit će zajedničko operativno tijelo čija će zadaća biti borba protiv organiziranog kriminala i ilegalne imigracije, izjavio je u četvrtak u Sarajevu glasnogovornik misije Ujedinjenih naroda u BiH Douglas Coffman.</p>
<p>Dogovor o uspostavi zajedničke radne skupine ovog su tjedna postigli entitetski ministri unutarnjih poslova Mehmed Žilić i Sredoje Nović, a ovakva odluka temeljena je na procjeni da je dosadašnji način borbe protiv organiziranog kriminala bio nedovoljno učinkovit. Zajednička radna skupina, kazao je Coffman, sastojat će se od po dva visoka dužnosnika entitetskih ministarstava te po jednog predstavnika policije distrikta Brčko, kao i Državne granične službe BiH (DGS).</p>
<p> »Ovo tijelo uspostavljeno je kako bi se koordinirale obavještajne operacije i osigurala razmjena informacija u borbi protiv terorizma, krijumčarenja, prostitucije, trgovine ljudima, krađe automobila, prijevara, krivotvorenja i trgovine drogom, no njegove djelatnosti neće biti nužno ograničene samo na ta područja«, izjavio je glasnogovornik UN-a. Uspostava tog radnog tijela neće umanjiti postojeće ovlasti entitetskih MUP-ova, istaknuo je Coffman.</p>
<p>On je ocijenio kako će koordinacija djelovanja entitetskih policija biti od posebnog značaja pri presjecanju lanaca ilegalne emigracije s istoka prema zapadnoj Europi.</p>
<p> »Ilegalna emigracija sve je veći problem u BiH, posebice kada je rječ o državljanima Irana i Turske«, upozorio je Coffman. Samo od 19. do 25. rujna hrvatska je policija u BiH vratila 294 ilegalna emigranta iz ovih zemalja. Prema podacima kojima raspolaže misija UN u BiH, od početka ove godine u BiH je ušlo 18.718 Iranaca i osoba s turskim putovnicama. Svi oni doputovali su preko zračnih luka u Sarajevu ili Tuzli, a zračnim linijama iz BiH je otputovalo njih 3.795. »Ostalih 15 tisuća ljudi naprosto je nestalo i nemamo nikakvih podataka gdje su oni završili«, izjavio je Coffman.</p>
<p>Glasnogovornik misije UN-a upozorio je kako postoje zabrinjavajuće naznake da bi taj problem mogao postati još veći jer je odnedavno uspostavljena redovita čarter linija između Sarajeva i Bukurešta, kao i između Istambula i Mostara.</p>
<p>Vlasti u BiH dobile su zahtjeve za odobravanje novih čarter letova, a pretpostavlja se kako će, kao i u slučaju letjelica koje dolaze iz Rumunjske i Turske, većinu putnika činiti potencijalni ilegalni emigranti.</p>
<p> Stanoviti broj »ilegalaca« u BiH pristiže i kopnom s teritorija SR Jugoslavije, no procjene misije UN govore kako je njih znatno manje nego onih koji u BiH stižu zračnim putem. U tim slučajevima riječ je prije svega o kineskim državljanima. Coffman je izjavio kako se svi predstavnici međunarodne zajednice koji djeluju u BiH slažu da BiH mora uspostaviti stroži vizni režim, ali i poduzeti sve druge mjere kako bi se zaustavio masovni priljev ilegalnih emigranata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U školama u BiH latinica i ćirilica</p>
<p>SARAJEVO, 28. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dogovor ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini po kojemu će u školama u ovoj zemlji učenici učiti i ćirilično i latinično pismo pozdravio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch, navodeći da je riječ o ključnom koraku u razvijanju modernog i tolerantnog obrazovnog sistema, koji je u toj zemlji suviše dugo vremena bio taocem interesa uskogrudnih nacionalista. U utorak su, naime, ministri obrazovanja Federacije BiH i Republike Srpske, Fahrudin Rizvanbegović i Nenad Suzić, te Rizvanbegovićev zamjenik Ivo Miro Jović, na sastanku kojim su zajednički predsjedali predstavnici Petritschovog ureda i Vijeća Europe postigli dogovor o učenju oba pisma u školama, čime je verificiran dio odredaba Sporazuma o obrazovanju koji je potpisan 10. svibnja ove godine.</p>
<p>Ministri su se složili da bi se učenjem drugog pisma trebalo početi u drugom polugodištu drugog razreda osnovne škole, a u sklopu nastave književnosti i jezika. Počevši od treće godine osnovnog obrazovanja, najmanje 20 posto tekstova koji se koriste u nastavi književnosti i jezika bit će tiskano na drugom pismu i u osnovnim i u srednjim školama, a od učenika će biti traženo da se služe drugim pismom kako bi osigurali kontinuitet prakse i učenja. Spomenuti dogovor entitetskih ministara stupio je na snagu odmah, a njegovu će provedbu poduprijeti međunarodna zajednica.</p>
<p>Kako je priopćeno iz Petritschova ureda, mnoga pitanja iz Sporazuma o obrazovanju potpisanog u svibnju ostala su neriješena, premda je sastanak ministara održan u utorak pokazao da je u određenom broju oblasti postignut napredak. Tako je trenutno u tijeku druga revizija udžbenika i stvaranje dodataka udžbenicima koji se uvoze iz Republike Hrvatske i SR Jugoslavije; radi se na predmetu ljudskih prava i građanskih sloboda koji bi trebao biti uveden od početka iduće školske godine te na jezičnim, književnim, kulturnim i kulturno-religijskim predmetima koji trebaju održavati tradicije sva tri konstitutivna naroda u BiH i koji će se predavati na cijelom teritoriju zemlje. Najavljeno je i to da će UNESCO osigurati svoje stručnjake kao pomoć domaćim eksperimentima u procesu izrade sadržaja budućih zajedničkih predmeta za svu djecu u Bosni i Hercegovini, kao i rješavanju drugih tehničkih pitanja. Wolfgang Petritsch izrazio je uvjerenje da spomenuti pozitivni pomaci predstavljaju korak prema stvaranju pozitivnog ozračja u svim područjima BiH, što će stimulirati povratak.</p>
<p> Iako određene obveze iz svibnja ostaju neispunjene, proces osiguravanja obrazovanja za svu djecu u BiH u skladu s europskim standardima, u kojem neće biti mjesta za diskriminaciju i koje će održavati cjelokupnu bogatu kulturnu povijest BiH, predstavlja pozitivan razvoj situacije - kazao je visoki predstavnik.</p>
<p>Ipak, treba reći da ni do ovoga dogovora, o korištenju oba pisma, nije došlo jednostavno. Predstavnici međunarodne zajednice poslužili su se snažnim pritiscima, uključujući i prijetnje smjenama, kako bi prisilili lokalne čelnike u oblasti obrazovanja na postizanje i provedbu dogovora. U samoj BiH, naime, postoje određene rezerve spram mogućnosti prevelike unifikacije nastavnih programa, a svježa su i sjećanja na promašaje u obrazovnom sustavu iz komunističkog sustava koji se pokazao vrlo lošim i dobrim dijelom bio u funkciji nametanja hegemonije predstavnika tada najmoćnijeg naroda i vladajuće ideologije.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Francuska zbog Rusije ne želi širenje NATO-a?</p>
<p>Za EU sada je najvažnije produbljivanje dijaloga s Rusijom. Mi želimo pomoći Rusiji velikim sredstvima u njezinoj preobrazbi kao suvremene demokratske i efikasne države«, rekao je Vedrine u Moskvi / Rusija je spremna podržati smjenu vlasti u Beogradu, ali pritom ne želi da to Zapad iskoristi za širenje NATO-a na područje Srbije i Crne Gore </p>
<p>MOSKVA, 28. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Francuska nije pobornik širenja NATO-a, izjavio je u četvrtak, na početku svog dvodnevnog radnog posjeta i pregovora u Moskvi, šef francuske diplomacije Hubert Vedrine. Istina, Vedrine je odmah novinarima diplomatski dodao da Pariz nema razloga da se protivi širenju NATO-a, ali promatrači tu - blago rečeno - korekciju u stavu Francuske dovode u izravnu vezu najnovijom dramatičnom postizbornom situacijom u Jugoslaviji i mogućom promjenom vlasti u Beogradu.</p>
<p>Naime, opća je procjena da je Rusija spremna podržati smjenu vlasti u Beogradu, ali pritom ne želi da odlazak Miloševića Zapad iskoristi za svoje geopolitičke ciljeve - širenje NATO-a na područje Srbije i Crne Gore što bi dovelo daljnjem slabljenju političkog utjecaja Kremlja na Balkanu. U tom duhu o postizbornoj krizi u Beogradu i kraju Miloševićevog režima Vladimir Putin pregovarao je prošlog ponedjeljka u Kremlju i sa svojim gostom iz Berlina, njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom i tom je prilikom ruski predsjednik podržao »demokratske procese u Jugoslaviji«. </p>
<p>To je i razlog što je Vedrine u četvrtak prije odlaska na pregovore sa svojim domaćinom Igorom Ivanovom izjavio da je od širenja NATO-a za zapadnoeuropske političare daleko važnije jačanje i širenje Europske unije tako da primanje svake nove članice bude rezultat općeg suglasja. »Zainteresirani smo za zidanje europskog identiteta u oblasti obrane i sigurnosti koje će biti praćeno pozitivnim dijalogom s Rusijom«, precizirao je Vedrine, naglašavajući da je za zapadnoeuropske političare glavni cilj jačanje, a ne slabljenje EU. </p>
<p>Uostalom, glavni povod dvodnevnog boravka i pregovora Vedrinea u Moskvi nije bilo stanje u Jugoslaviji već ranije dogovoreno pripremanje sudjelovanja kremaljskog lidera Vladimira Putina na summitu EU- Rusija koji se treba održati potkraj idućeg mjeseca u Parizu.</p>
<p> »Za Francusku, ali i Europsku uniju suradnja s Rusijom je dugoročna strategija« izjavio je Vedrine u četvrtak u Moskvi. I ta izjava Vedrinea ukazuje da se u stvaranju svog identiteta Europska unija više ne želi oslanjati samo na SAD (negativna iskustva s padom eura u odnosu na dolar, naftna kriza) već da na tom njezinom putu značajnu ulogu može imati i Rusija.</p>
<p> »Za EU sada je najvažnije produbljavanje dijaloga s Rusijom. Mi želimo pomoći Rusiji i velikim sredstvima u njezinoj preobrazbi kao suvremene demokratske i efikasne države«, rekao je Vedrine. Naravno, treći cilj dvodnevnog boravka i pregovora Vedrina u Moskvi svakako je i poboljšavanje rusko-francuskih odnosa. Ti odnosi su u posljednje vrijeme bili ohlađeni ponajprije što su za razliku od SAD i drugih vodećih europskih državnika, Pariz i francuski predsjednik Jacques Chirac bili najžešći kritičari ruskog rata u Čečeniji.</p>
<p> Priznaje to i Vedrine izjavljujući u četvrtak u Moskvi da je javnost Francuske kritički primilo rat u Čečeniji, ali i da su francuske vlasti i danas uvjerene da bi za Kremlj bilo najbolje da je tu krizu na sjevernom Kavkazu rješavao političkim putem. Međutim, preko te pozicije i oštrih kritika Pariza sada je spremna prijeći i Moskva. Radi toga je uoči Vedrineovog dolaska održan i poseban sastanak proširenog kolegija ruskog ministarstva vanjskih poslova kako bi se odnosi Rusije i Francuske vratili na »najvišu visinu«. No, za dobre odnose s Moskvom Pariz je zainteresiran i stoga što je takav dijalog i odnose s novim ruskim predsjednikom već uspostavio Berlin i njemački kancelar Gerhard Schröder. O tome svjedoči i činjenica da je Schröder za nedavnog boravka u Moskvi prihvatio poziv Vladimira Putina da bude zajedno sa suprugom njegov privatni gost na proslavi pravoslavnog Božića u Podmoskovlju.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Čelnici MMF-a i Svjetske banke zadovoljni sastankom u Pragu, globalizacija se nastavlja </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Šefovi Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u četvrtak su službeno zatvorili 55. plenarno zasjedanje te dvije svjetske financijske institucije u Pragu. »Rastajemo se sa stavovima koji su usklađeniji nego prije«, izjavio je predsjednik MMF-a Horst Köhler u svom završnom govoru i naglasio da »globalizacija traži suradnju i institucije, koje će ju osigurati«. Oni su izrazili zahvalnost češkoj policiji, koja je usprkos silnim i agresivnim protestnim akcijama brojnih prosvjednika, uspješno osigurala siguran tijek zasijedanja. Štoviše, predsjednik ovogodišnjeg zasijedanja Trevor Manuel, zajedno s predsjednikom Svjetske banke Jamesom Wolfensonom i predsjednikom MMF-a Horstom Köhlerom posjetili su u vojnoj bolnici ozlijeđene policajce i osobno im zahvalili na hrabrom držanju u sukobima s prosvjednicima. </p>
<p> Na završetku summita svjetskih financijera predstavnici udruženja Milostivo ljeto, koje djeluje tri godine, predali su šefovima svjetske financijske oligarhije ogromni globus, koji simbolizira više od 21 milijun potpisa na peticiju, kojom se traži otpisivanje duga najsiromašnijih zemalja. »Dosta je bilo praznih obećanja, otpišite dugove najsiromašnijim zemljama«, pozvali su predstavnici tog udruženja financijere i naglasili kako samo otpisivanje dugova ne može rišeiti sve probleme siromašnih, ali može biti sredstvo za prevazilaženje krize. Predstavnici financijaša izvijestili su podnositelje peticije da su se dogovorili da su se dogovorili da se umjesto za deset zemalja otpišu dugovi 20 zemalja, pretežno najsiromašnijim afričkim zemljama. Dodali su da dug 41 najzaduženije zemlje dosiže 75 milijardi dolara, od čega će još pve godine otpisati oko 30 milijardi, što može biti značajan element u borbi za smanjenja siromaštva. A predsjednik MMF-a Köhler je dodao da uz to namjeravaju otvoriti tržišta za proizvode zemalja trećega svijeta. </p>
<p> Nakon što je u utorak u noći i u srijedu Prag napustilo više od 2.000 demonstranata i to onih najmilitantnijih, situacija se smirila. Prosvjednici su organizirali nekoliko prosvjednih akcija, od kojih je najbrojnija bila ona pred Ministarstvom unutarnjih poslova, gdje su prosvjednici tražili puštanje njihovih uhićenih kolega. Od više od 600 uhićenih bilo je i oko 60 stranaca, uglavnom iz Njemačke, Španjolske, Norveške, Švedske i Velike Britanije. Nakon ispitivanja i identifikacije svi su oni pušteni, a češka će policija u suradnji sa svojim inozemnim kolegama nastaviti s njihovim krivičnim gonjenjem u zemlji podrijetla. Češka policija ujedno analizira protekle događaje i svoja iskustva i zaključke stavit će na raspolaganje svojim partnerima u svijetu. Kako je priopćeno dosad je optuženo 18 osoba, ali to ni iz daleka nije konačan broj. </p>
<p>Šef praške policije Jiri Kolar izjavio je kako je u usporedbi s nemirima u Seattleu prosvjed u Pragu bio znatno žešći. Prosvjednici su uništili i posve nove komunikacijske sustave policije. Konačan rezultat sukoba je 80 ozlijeđenih policajaca, od kojih je 18 hospitallizirano, a najčešće ozljede su potres mozga, prijelomi, ranjavanja i dubinske ozljede. Osim priznanja vlade i ministra unutarnjih poslova Stanislava Grossa, češka je policija dobila i veliku podršku javnosti, te primila stotine čestitaka za hrabro držanje. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zaoštravanje odnosa Pekinga i Vatikana zbog proglašenja kineskih mučenika svetima</p>
<p>Nakon što su se odnosi počeli poboljšavati, odluka o posvećenju 120 kineskih mučenika dovela je do novih napetosti i razmjene oštrih poruka između Vatikana i Kine /Kina, naime, tvrdi da je tendenciozno izabran datum proglašenja upravo na kineski nacionalni praznik / Osim toga, tvrdi da se radi o pravedno kažnjenim ljudima, a ne o mučenicima </p>
<p>RIM, 27. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Odluka Vatikana da 1. listopada, na dan proslave 51. rođendana Narodne Republike Kine posveti 120 mučenika, 87 kineskih katolika i 33 misionara koji su ubijeni u razdoblju od 1648. do 1930 godine, izazvala je burne reakcije u Kini nazvavši taj čin »čistom provokacijom«. Zadnjih godina, naime, dosta se radilo na uspostavljanju odnosa između dvije države, jer Peking ne priznaje Papu i Katoličku crkvu u Kini i smatra ju nelegalnom još od 1949. godine. Umjesto nje, Kina je osnovala Patriotsku (katoličku) crkvu koja ima četiri milijuna vjernika i koja je prekinula odnose s Vatikanom 1957. godine. Vatikan pak tvrdi da je oko osam milijuna kineskih katolika vjernih Papi koji svoju vjeru prakticiraju u tajnosti.</p>
<p>Proces pomirenja je išao sporo i teško, ali u zadnje vrijeme odnosi su se počeli poboljšavati. Prije dvije godine je kardinal Etchegaray posjetio Peking i tom je prilikom kineski glasnogovornik pokazao prve znakove volje za uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom. Sigurno je da će posvećenje 120 mučenika iz Bokserskog ustanka na Dan Republike Kine pokvariti taj spori i dugotrajni proces sređivanja odnosa između dvije države. Glasnogovornik Vatikana, Joaquin Navarro Valls, je izjavio: »Nema nikakvih političkih interpretacija u izboru datuma posvećenja 120 mučenika iz Kine.«</p>
<p>Kineski glasnogovornik Sun Yuxi je poručio: »Ako Vatikan želi sabotirati napore koje su obje strane do sada uložile u sređivanje naših međusobnih odnosa, treba imati na umu da ni kineska strana neće sjediti skrštenih ruku.« Naglasio je da se ne radi o ljudima koji su zaslužili da postanu sveti jer »su pravedno kažnjeni za to što su prekršili kineske zakone tijekom imperijalističke i kolonijalne invazije na Kinu, zatim tijekom Opijumskog rata (1839-1842.) te za vrijeme Bokserskog ustanka (1898-1900.)«. </p>
<p>Njegovu su izjavu potvrdili i kineski »državni katolici«, nazivajući 120 mučenika »izdajicama okrivljenim za teške zločine«. Glasnogovornik Vatikana Navarro je pobio te njihove navode izjavljujući da je među ubijenima bilo djece; jedna djevojčica od 11 godina, dječak od 9 godina. Zapitao je kakve su to strašne zločine mogli počiniti ti mališani. »Sve je to mistifikacija, jednostrano čitanje povijesti. Možda je temeljna ideja religijska sloboda. Nedjeljna ceremonija nema političkih motiva i nije usmjerena ni protiv koga, a najmanje protiv kineskog naroda«, objasnio je Navarro. Nema sumnje da je tih 120 katolika masakrirano u ksenofobičnom valu koji je u tom periodu zahvatio Kinu, ali je alarmantna izjava koju je za talijanski list La Repubblica dao jedan od najistaknutijih kineskih provatikanskih profesora, direktor Instituta za istraživanje kršćanstva u Pekingu: »Zapadu nije lako shvatiti koliko je jak nacionalni osjećaj u Kini. Radili smo teško i mukotrpno da bismo rehabilitirali kršćanstvo koje je u Kini uvijek povezivano sa kolonijalizmom i imperijalizmom, a sad je sve propalo.«</p>
<p> Mnogima je teško povjerovati da izbor datuma nije bio tendenciozan, poznajući vrhunsku diplomatsku umješnost Vatikana i sposobnost u odmjeravanju poteza na vanjskopolitičkoj sceni. Nakon svih putovanja pape Ivana Pavla II., traženja oprosta pred Zidom plača, njegove silne želje da popravi odnose Katoličke crkve sa svim religijama i zemljama u kojima je bilo nesuglasica, izjave koje se čuju u zadnje vrijeme su udarac ekumenizmu koji Papa zagovara.</p>
<p> Počela su se postavljati i pitanja, nakon izjave kardinala Ratzingera da je spas samo u Katoličkoj crkvi, nakon savjeta kardinala Biffija da Italija treba primati samo katoličke imigrante - tko u Vatikanu odlučuje u o tome što će se reći i kakvi će se potezi povući .</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Pomozimo Vladi da izvrši svoju zadaću</p>
<p>Gospodo izabranici, zastupnici, funkcionari, dužnosnici, političari, rukovodeći izabranici</p>
<p> - ljudi i svi ostali (na koje se odnosi) koji istupate putem javnih nastupa i na intervjuima, molim vas, mislim da to želi i hrvatski puk, manite se ogovaranja, izazovnih izjava, što dovodi u sumnju jedinstvo-zajedništvo u dogovorima, a pored toga može se zaključiti kada smo na okupu, slažemo se, čim se raziđemo, svaki po svome uz nedolične iskaze za javna općenja, pa ni apel biskupske poruke iz Poreča ne pomažu.</p>
<p>Dajmo si međusobno poštovanje i poštivanje izabranika i ostavimo se ljubomore i osvete nad izbornicima, budimo ljudi, dajmo si iskrenosti i pravednosti, držimo se kodeksa i dostojanstva uz saznanje da nitko nije kuću sagradio za dan ili 24 sata, radimo i odradimo ono što nam je dužnost i za nagrađeno, i ne rasipajmo »šepurenjem«, budimo jedinstveni kao što smo bili 22. travnja 1990. i 19. svibnja 1991. godine, kada je narod, hrvatski građani, dao svoj glas za samostalnost i to 94 posto ZA.</p>
<p>Poštujmo se i ne busajmo se »mi smo stvorili Hrvatsku« - Hrvatsku je stvorio hrvatski puk-narod, a vi koji se busate doznajte već jednom da ste i vi dio tog naroda i ne izdvajajte se - budimo jedinstveni i ponosni na svoju prošlost - povijest sve do sadašnje samostalnosti Republike Hrvatske i posljedice raznih osvajača i okupatora ostavili su svaki na svoj način u svemu i pogledajmo naličje svega toga - drugu stranu medalje. Potrebno je pomno proučiti i okrenuti lice medalje i njega se pridržavati uz napomenu i provedenoj anketi da 43,5 posto građana ne može podmiriti životne troškove i samo 54,7 posto se ne smatra siromašnima.</p>
<p>Biskupi nam iz Poreča poručuju, žrtve Domovinskog rata i rat ne smiju se omalovažavati. Ne znam tko ih omalovažava - nitko, a riječ je preokrenuta tako i krenulo se »u napad« - napad je najuspješnija obrana i način da se sakrije ono to ne valja i nije dobro ni za »napadače« i napadnute.</p>
<p>Podsjetimo se pritisaka 1997. godine, a i sadašnja situacija nas podsjeća na prošle dane, kada se je dijelilo i šakom i kapom, a danas se traži nemoguće pa čak se vraćaju i mijenjaju dionice - za rentabilne.</p>
<p>Mjere koje poduzima Vlada Republike Hrvatske na čelu s g. Ivicom Račanom s obzirom na zatečeno stanje nakon prethodne vladavine radi, ali nije u stanju da sve krive rijeke ispravi preko noći, dajmo joj mira i pomozimo da izvrši svoju zadaću - bit će nam svima bolje.</p>
<p>Pročitajmo razgovor akademika Ivana Supeka, koji je vodio novinar Darko Pavičić, objavljenog u Večernjem listu 25. rujna 2000. g. samo nekoliko naslovnih istaknutih podnaslova: .... »Rad i poštenje moraju doći na prvo mjesto, u Saboru su ljudi kojima je do prestiža, Tuđman je stvorio društvo u kojem samo političari dobro žive, Crkva šuti u vrijeme Tuđmanove autokracije...«</p>
<p>Ja bih dodao dajmo si zadatak da sve što ne valja odstranimo s pomoću samoodgovornosti uz ljubav i poštivanje izabranika na dužnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Republike Hrvatske i Sabora Republike Hrvatske, gospode Ivice Račana, Stipe Mesića i Zlatka Tomčića. Pomozimo im zdušno prihvaćene i odgovorne funkcije da provedu kako su i započeli i imaju podršku većine građana Republike Hrvatske i svijeta i potrebna nam je sloga, rad, ljubav, samoodgovornost, poštovanje, jedinstvo volje i akcije i da zaključim sloga - gradi, a nesloga - razgrađuje, nužni su nam rad-sloga-ljubav-poštovanje-poštenje!</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pravno pogrešno tumačenje postupanja suca</p>
<p>U vašem cijenjenom dnevniku od 27. rujna 2000. godine objavljen je članak pod naslovom »Suci 'peru ruke' od političkih škakljivih slučajeva«, iz pera novinarke M. Pulić.</p>
<p>U članku se pravno pogrešno tumači postupanje suca i predsjednika kaznenog odjela ovoga suda gospodina Zdravka Majerovića.</p>
<p>Novinar, naime, u članku navodi da je od strane članova Mandatno-imunitetnog povjerenstva Hrvatskoga državnog sabora, dobio informaciju da sudac procesno pogrešno postupa, jer traži od privatnih tužitelja da ishode od povjerenstva odobrenje za pokretanje postupka protiv saborskih zastupnika. Teško je u to povjerovati kraj činjenice da u Povjerenstvu sjede vrsni pravnici.</p>
<p>Čisto pravno, s motrišta procesnog kaznenog prava (ako to uopće ikoga zanima) stvari stoje ovako.</p>
<p>Saborski zastupnici imaju zastupnički imunitet i da bi se protiv njih vodio kazneni postupak potrebno je prethodno ishoditi odobrenje za vođenje kaznenog postupka od Mandatno-imunitetnog povjerenstva.</p>
<p>U kaznenim predmetima sud postupa na temelju odredbi Zakona o kaznenom postupku. Članak 2 tog Zakona određuje da se postupak može pokrenuti i provesti samo na zahtjev ovlaštena tužitelja, a to su državni odvjetnik, privatni tužitelj ili oštećenik.</p>
<p>U konkretnim predmetima ovlašteni tužitelji su privatni tužitelji.</p>
<p> Upravo stoga, a u smislu članka 2. ZKP-a, članka 163. stavak 2. i članka 433. st. 1. ZKP-a, sud je uputio privatne tužitelje da zatraže prethodno odobrenje za vođenje kaznenog postupka protiv osoba koje imaju zastupnički imunitet, jer u tim predmetima ne postoji ovlašteno državno tijelo u smislu državnog odvjetništva.</p>
<p>Sud u skladu sa svojom ustavnom pozicijom, ni protiv koga ne pokreće postupak, pa i ne provodi radnje koje su potrebne da se ostvare pretpostavke za vođenje postupka, nego je to dužnost stranaka u postupku.</p>
<p>Citirane odredbe Zakona o kaznenom postupku, naime, potpuno su jasne i ne ostavljaju nikakve dvojbe, već i na razini gramatičkog tumačenja. Bilo bi lijepo kada bi novinar objasnio gdje je tu slabost pravosudnog sustava i kako to sudac kao dio tog sustava može svojim postupanjem biti paradigma te, prema novinaru, slabosti ako postupa prema zakonu koji ima jaču pravnu snagu od Poslovnika Hrvatskoga državnog sabora.</p>
<p>Ostavljam vašim čitateljima da prosude tko je tu u procesno-pravnom smislu u pravu, a tko nije i tko izbjegava donijeti odluku za koju je mjerodavan.</p>
<p>Na kraju, citirat ću samo dio zaključka donesenog na 43. redovnoj skupštini Međunarodne udruge sudaca koja je održana od 17. do 22. rujna 2000. godine, u kojem, stoji da sudstvo mora biti oslobođeno od svakog utjecaja, pa i onog od strane medija, poduzeća ili javnog mnijenja koje traži donošenje »popularnih« odluka.</p>
<p>Općinski sud u Zagrebu</p>
<p>ĐURO SESSA,predsjednik Suda</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Diskriminira li ministar Vujić kajkavštinu?</p>
<p>U Varaždinskim vijestima od 27. rujna u članku književnika Denisa Peričića pod naslovom »Ministar diskriminira kaj« pokrenuto je pitanje odnosa Ministarstva kulture prema kajkavštini. Peričić svoju tvrdnju o diskriminaciji kajkavske književnosti i svojevrsnom animozitetu prema kajkavštini temelji na popisu posebne komisije Ministarstva kulture za otkup knjiga. Među velikim brojem beletrističkih naslova nema nijednog na kajkavskom.</p>
<p>Peričić je zamolio ministra Antuna Vujića da komentira taj podatak: »odgovorio mi je da je u slučaju kajkavštine, kao i čakavštine, riječ o regionalnoj produkciji pa se za nju moraju naći drukčiji, županijski, gradski načini sufinanciranja. Zatražio sam da mi odgovori zbog čega bi kajkavska književna produkcija a priori bila od regionalne važnosti: da li samo zbog jezika kojim je pisana? Odgovor je bio potvrdan«.</p>
<p>Peričić iz toga izvlači zaključak: »Ako su kajkavske knjige regionalnog značenja samo zato što su kajkavske i ako ih Komisija odbacuje samo zbog toga, onda je uistinu riječ o - diskriminaciji kajkavštine«.</p>
<p>S Peričićevim zaključkom složit će se, uvjeren sam, svaki kajkavac, a to znači oko milijun hrvatskih građana kojima je kajkavski materinski jezik, a standard su naučili i prihvatili u školi. I moj je materinski jezik međimurski kajkavski, za koji je Krleža rekao da je njegovom uhu »onaj pravi«, a standard sam učio i naučio kasnije u školama.</p>
<p>Potaknuto je načelno pitanje od goleme važnosti za hrvatsku kulturu. Ako ministar Vujić s krapinskog festivala poručuje književniku Željku Fundi da je prevođenje Shakespearovih soneta na kajkavski manje-više uzaludan posao, onda je to izraz, nažalost, stava koji se javno ili prikriveno ponavlja desetljećima, unatoč golemu pridonosu upravo kajkavske književnosti hrvatskoj kulturi i stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta.</p>
<p>Starija kajkavska književnost bila je u svoje doba važnija od one u južnim hrvatskim krajevima. Od 1900. do naših dana ona je ponovno u usponu. Spomenut ćemo samo velika imena hrvatskih književnika koji su pisali i na kajkavskom: Matoš, Galović, Krleža, Pavić i stotine drugih. U posljednjih nekoliko desetljeća naročito je oživjela književna produkcija na nestandardnom kajkavskom i čakavskom izrazu. Podcijeniti to, znak je Vujićeva, i ne samo njegova stava o navodnoj inferiornosti Hrvata kajkavskog književnog jezika i literature nastale na tom jeziku. Takav je odnos službene kritike i prema čakavštini. Kao da se ponavlja odbojni odnos Daničića i Maretića prije stotinu i više godina prema neštokavskom leksiku, prema hrvatskim dijalektima. To se očituje i zapostavljanjem kajkavskih i čakavskih književnih djela.</p>
<p>Čak i obične informacije o njima teško prodiru u zagrebački središnji tisak, da ne spominjem književna glasila. Na primjer, prikaz nove knjiga kajkavske lirike jednog od vrhunskih kajkavskih književnika, Stanislava Petrovića iz Čakovca, čekao je sedam mjeseci u ladici urednika jednog zagrebačkog lista da bi se tek ovih dana pojavio. Jednako je i s Ivicom Jembrihom, najplodnijim kajkavskim »pjesnikom čuđenja zavičajnog mikrokozma« (Bartolić), i ostalima.</p>
<p>Na djelu je, kako je svojedobno ocijenio poznati hrvatski književnik Ernest Fišer, animozitet, aprioristički diskriminatorski odnos prema ostvarenjima na nestandardima.</p>
<p>To što je ministar Vujić rekao o Fundinu kajkavskom prijevodu Shakespearovih soneta - to je unikum. To nije dolično hrvatskog ministra kulture. Željko Funda dvije godine, zbog nedostatka sredstava čeka da mu se objavi kajkavski roman »Ljudeki«, svojevrsna književna kronika ljudi varaždinskog kraja u minulom stoljeću. Mnogi književni projekti u kajkavskim sredinama ne mogu se realizirati zbog maćehinskog odnosa mjerodavnih prema njima.</p>
<p>Nažalost, o tim prevažnim pitanjima činovnički šuti Institut za hrvatski jezik, odgovorni odsjeci Filozofskog fakulteta, šuti Društvo hrvatskih književnika i Matica hrvatska. U ovom slučaju oni bi morali prosvjedovati. Nedovoljno je glasno »Kajkavsko spravišče«. Od njih se očekuje da najzad pokrenu i podupru osnutak središnjeg Kajkavskog instituta kao samostalne institucije za izučavanje i razvoj kajkavskog jezika i književnosti. To se očekuje i od ministra Vujića. Da takav institut ne bude samo vizija i san gorljivih entuzijasta, nego pokretačka snaga, moćna da, unatoč gospodarskom preziru skorojevića, pokrene stvaralačku energiju u kajkavskim sredinama na velikom poslu od nacionalne važnosti - u školskoj nastavi, u lingvistici, u izdavaštvu.</p>
<p>Hrvatski nacionalni i kulturni identitet ne tvore samo ostvarenja na književnom standardu nego jednako tako i na nestandardima - kajkavskom, čakavskom i ostalima. S pomoću njih smo se kao narod održali tisuću i više godina. S njima ćemo se održati i pred silovitim naletima jezične i kulturne globalizacije što nas u budućnosti čeka. </p>
<p>IVO HORVATZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prijedlog o Savjetu uglednika - naivan</p>
<p>Zbirci ekstravagancija nove hrvatske demokracije prilog je putem Vjesnika dalo i troje čitatelja koji u vlastito ime, te u ime »niza drugih intelektualaca« predlažu Vladi da osnuje Savjet uglednika. Taj bi savjet, prema mišljenju predlagača, zahvaljujući iskustvu i znanju predloženih članova i njihovim »časnim pristupima« tijekom proteklih godina »nedvojbeno« mogao pomoći u rješavanju »nekih problema«.</p>
<p>Ne osporavajući ni znanje niti iskustvo, pa ni »časne pristupe« predloženih članova, prijedlog ocjenjujem kao jedan od naivnijih pokušaja izmještanja dijela raspoložive političke moći društvenoj grupi koja je nije stekla demokratskim izborima, u ovome slučaju onima koji se vole smatrati intelektualcima. Pokušaj je to da se vladavini s demokratskom formom poturi još jedno kukavičje jaje vladavine elite po sadržaju.</p>
<p>Istina, projekti vladavine elita pod okriljem demokratske forme u gorkoj političkoj povijesti čovječanstva pokazivali su se većinom uspješnima, a uspijevat će i nadalje. Tako je vladavinu »avangarde proleterijata« u ime čitava naroda zamijenila u nas vladavina »državotvoraca«, koju je nedavno smijenila oligarhija čelnih ljudi šest stranaka. No istinskim intelektualcima, kao nepodmitljivim kritičarima stvarnosti u toj igri nema mjesta. Riječ je, naime, o politici kao igri moći i posredovanja interesa, a ne o znanju, iskustvu i »časnim pristupima« sudionika. Štoviše, intelektualac koji se u tu igru upusti, postajući političarem, prestaje biti intelektualcem, jer politika ne mari za »časne pristupe«, nego samo za one korisne i provedive.</p>
<p>Za utjehu predlagačima podsjećam ih na njihova slavna prethodnika. Prvi poznatiji naivac njihove vrste bio je veliki grčki filozof Platon koji je pokušavajući razriješiti odnos ljudi od moći i ljudi od znanja, sve oko sebe uvjeravao kako se politička vlast i filozofija trebaju sjediniti u istoj osobi. Njegova pusta želja da kraljevi budu filozofi, a filozofi kraljevi ostvarila se kao prokletstvo da su kraljevima filozofi služili kao dvorske lude za profinjene oblike zabave.</p>
<p>Polazeći od uvjerenja da biti intelektualcem ne znači samo, kako netko reče, znati tko je Toulouse-Lautrec i bez gledanja filma »Moulin Rouge«, pozivam istinske intelektualce da se od vlasti drže podalje. Ako žele ostati intelektualcima.</p>
<p>MARINKO HAZLERRijeka</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Škarica treba više čitati svjetske novine</p>
<p>Apsolutno se ne slažem s komentarom g. Škarice. Vidljivo je sada da većini ljudi u Hrvatskoj još ne paše »prava demokracija«. Demokracija je sloboda govora i mišljenja. </p>
<p>G. Škarica treba više čitati svjetske novine pa vidjeti »komentare« i ima li »žestokih članaka« prema političarima, sportašima ili, pak, u globalu prema prosječnim građanima. U vezi s Mandićevom izjavom o Vjesniku, je li istina ili ne, uopće nema veze i nije relevantno. Mandić ima pravo na slobodu govora. Na opozicijskoj strani (napadnutoj) je da komentira/odgovori ili, pak, pokopa Mandićeve izjave s dokazima. Onda se to može nazvati »prava demokracija«.</p>
<p>Izgleda mi da mnogima u Hrvatskoj još uvijek paše ta vrsta »demokracije«; imaš slobodu govora, ali je, ipak, nemaš u vezi spomenute eulogije Vjesnika.</p>
<p>DAMIR HORVATQueensland, Australia</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Dvije pješakinje žrtve na »zebri smrti«</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Na raskrižju Miramarske i Bednjanske ulice, nešto prije 13 sati vozač crvene »toyote«, registracijskih oznaka ZG - 788 -BO, naletio je na dvije pješakinje, mlađe ženske osobe koje su prelazile raskrižje preko obilježenog pješačkog prijelaza.</p>
<p>Vozač Anto Andrić (29) kretao se Miramarskom ulicom u smjeru sjevera, te je, ne poštujući prednost, krenuo preko pješačkog prijelaza na trepćuće žuto svjetlo, te je tom prilikom naletio na pješakinje Branku Martinjak (29) i Gordanu Golub (20). O jačini naleta svjedočile su na mjestu događaja i dva para razbacanih cipela teško ozlijeđenih žena, koje su kolima Hitne pomoći prebačene u Klinika za traumatologiju. Nakon udara, »toyota« se zaustavila nekih dva metra od mjesta naleta na pješakinje.</p>
<p>Kako smo kasnije doznali u bolnici, Gordana Golub je zadobila teške tjelesne ozljede, dok je pak Branka Martinjak ozlijeđena lakše.</p>
<p>Na mjestu nesreće okupio se veći broj prolaznika i stanovnika iz obližnjih zgrada, koji su komentirali učestalost prometnih nesreća na tom pješačkom prijelazu, kojeg su slikovito opisali kao »zebru smrti«.</p>
<p>U srijedu su se pak, prema izvješću zagrebačke policije, dogodile ukupno 33 prometne nesreće, u kojima je jedna osoba poginula, dok su dvije bile ozlijeđene. Najteža nesreća dogodila se oko 16 sati, u Dubovcu Bisaškom na području Sv. Ivana Zeline, kada je Bogdan G. (48) vozeći automobil ZG 5365 -B, zbog brzine izgubio nadzor nad vozilom i prešao na drugu stranu. Tada je udario u drugi, u kojem je poginuo vozač Mario Vujanovac (22). (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vrač bio smanjeno ubrojiv u trenutku pljačke, kao i sestra mu Zmija jer ga se boji </p>
<p>SPLIT, 28. rujna</p>
<p> - Zbog trajnog poremećaja ličnosti optuženik Velibor Bruno Jonjić, zvani Vrač (37), tijekom počinjenja kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret bio je smanjeno ubrojiv. Smanjeno ubrojiva bila je i njegova sestra Suzana Madunić Zmija (33) uslijed stalnog straha od svoga brata Velibora, koji se kod nje manifestira kroz anksiozno-depresivno stanje. Iris Vukelić, pak bila je ubrojiva.</p>
<p>Svjedočio je tako u četvrtak na splitskom Županijskom sudu stalni sudski vještak neuropsihijatar prof. dr. Borben Uglešić, u procesu protiv trojke optužene za oružanu pljačku Zagrebačke banke - Pomorske banke Split u Podstrani, počinjenu u prosincu prošle godine. Prema Uglešićevim riječima, a temeljem razgovora sa optuženicom, Suzana Madunić u pljačku je otišla i ne znajući kamo ide. Kako je rekla neuropsihijatru, brat je po nju došao i rekao joj da će je vratiti, pa tako ona nije donosila nikakve odluke i postupila je mahinalno.</p>
<p>Iris Vukelić, prema Uglešićevu nalazu duševno je zdrava osoba, pomalo emocionalno labilna. Konzument je droga, no nije ovisnica. Za razliku od Madunićeve ona je znala kamo ide, a njezin odnos s prvooptuženim je prijateljski. »On joj je nabavljao drogu koju je kasnije s njom i konzumirao«, kazao je Uglešić.</p>
<p>U nalazu i mišljenju Psihijatrijske bolnice Vrapče, stoji kako je u dva kaznena djela Jonjić bio smanjeno ubrojiv, a u jednom ubrojiv, što je Uglešiću neprihvatljivo. On drži da je Jonjić, s obzirom na trajni poremećaj ličnosti, u svim situacijama smanjeno ubrojiv. Kod Jonjića su uočene i blage smetnje u vidu posttraumatskog stresnog poremećaja. »Još 1997. godine pregledao sam Jonjića i utvrdio poremećenu strukturu ličnosti. Mogućnost njegova shvaćanja i upravljanja postupcima je smanjena, što je istaknuto i u jednom naknadnom vještačenju kao i u nekoliko ambulantnih pregleda koji ukazuju i na sociopatiju«, svjedočio je neuropsihijatar.</p>
<p>Profesor Uglešić upozorio je i kako Jonjić već tri godine konzumira kokain i kako je prema, optuženikovim riječima, za vrijeme pljačke u Podstrani također bio »pod kokainom«. U nalazu vještaka iz Vrapča, u kojem se posebno naglašava ovisnost o kokainu, sudu se preporučuje i izricanje zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti.</p>
<p>Optuženici su na glavnoj raspravi bili i upoznati sa svjedočenjem u srijedu ispitane svjedokinje Ivane Jovanović. Suci, predsjednik vijeća Slavko Lozina i član Ivan Bartulović, u nazočnosti tužiteljice i branitelja u obiteljskoj kući njezina oca saslušali su svjedokinju koja zbog poodmakle trudnoće nije mogla doći na sud, a koja je ostala pri iskazu danom u istrazi. Jovanovićeva je službenica opljačkane banke kojoj je Jonjić prema optužnici pucao iznad glave i koja mu je predala novac.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Glumac Kerekeš i kritičar Peričić nisu se uspjeli pomiriti</p>
<p>VARAŽDIN, 28. rujna</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u četvrtak nije uspio pokušaj mirenja između glumca Ljubomira Kerekeša i kritičara Denisa Peričića. Ročište je zakazano u povodu privatne tužbe koju je Kerekeš podnio protiv Peričića, optuživši ga za klevetu i uvredu.</p>
<p>U Kerekeševoj tužbi navode se citati iz Peričićeve kritike Kerekeševe predstave »Stiže pojačanje« objavljene u lokalnim »Varaždinskim vijestima«. Poznatog je glumca tako zasmetalo što je Peričić predstavu okarakterizirao »primjerom kazališnog kiča i teatarskim šundom«, a glumčevu režiju »primjerom nerazumijevanja scenskog prostora i dramske dinamike.</p>
<p>Kerekeš je reagirao na kritiku, pa mu je Peričić napisao i odgovor pod nazivom »Bahatost razmažene zvijezde« što je također objavljeno u lokalnom tjedniku. I taj je tekst sporan a u njemu između ostalog, Peričić pita Kerekeša »zašto se vrijeđa poput razmažene zvijezde«.</p>
<p>»Možda u tome leži problem: predstava »Stiže pojačanje« a posebno Tvoja bahata i histerična reakcija na kritiku dokaz je da si navikao ostvarivati sve što poželiš...«, navode se u tužbi Peričićeve riječi.</p>
<p>Kod pokušaja mirenja, Kerekeš je rekao da je spreman na mirno rješenje i povlačenje tužbe, ako mu se Peričić javno ispriča te ako se isprika objavi u svim novinama koje su o tome pisale. Kerekeš je smatrao i da bi u isprici trebalo stajati da je »Peričić izašao iz okvira kazališne kritike, napavši ga ne kao glumca, već kao čovjeka, zadirući u njegovu privatnost i osobnost«. Osim toga, glumac je prije objavljivanja želio biti upoznat s tekstom isprike, a zatražio je istu dinamiku njezinog objavljivanja kakva je bila prilikom objave njegove tužbe, a zatim i svih popratnih reakcija.</p>
<p>»Uz najbolju volju da se ovaj spor, za kojeg smatram da se uopće nije trebao naći na sudu, riješi pomirdbom, ne mogu na to pristati iz dva razloga - ne mogu jamčiti da će isprika biti objavljena u svim medijima koji su o tome pisali niti tom dinamikom, a ne mogu se niti ispričavati za ono što mi se spočitava, jer smatram da nisam izašao iz okvira kazališne kritike«, kazao je potom Peričić.</p>
<p>Budući da se glumac i kritičar nisu uspjeli pomiriti, sudac Igor Pavlić će u ovom nesvakidašnjem sporu zakazati glavnu raspravu.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pašalić u Izraelu, Bujanec bolestan, Jarnjak, Gregurić i M. Šeparović bez isprike</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Zbog nedolaska privatnog tužitelja Ivića Pašalića, te prvotuženog, novinara Velimira Bujanca, zatim drugotuženog, također novinara Andreja Maksimovića i njegovog bivšeg urednika, Ive Pukanića, kao i zbog nedolaska uredno pozvanih svjedoka, Franje Gregurića, Ivana Jarnjaka i Miroslava Šeparovića, na zagrebačkom Općinskom sudu je u četvrtak odgođena rasprava u kojoj Pašalić tuži Bujanca, Maksimovića i Pukanića zbog klevete i nanesene uvrede.</p>
<p>Naime, na upit sutkinje Renate Miličević gdje se nalazi privatni tužitelj, njegov zastupnik, odvjetnik Ante Vukorepa, izjavio je da je Pašalić na službenom putu (no, u međuvremenu smo saznali da je s obitelji na hodočašću u Izraelu, op. a.). </p>
<p>Prema pak informacijama Bujančeva branitelja, odvjetnika Zvonimira Hodaka, Bujanec nije mogao doći na raspravu jer je bolestan, te se obavezao da će u roku od osam dana dostaviti sudu svu potrebnu liječničku dokumentaciju.</p>
<p>Naknadno su u sudnicu ušli Maksimović, te njegov bivši urednik u Nacionalu, Ivo Pukanić. No, ipak, zbog ponovnog nedolaska uredno pozvanih svjedoka, sutkinja Miličević je bila primorana odgoditi raspravu za 16. studenoga.</p>
<p>Podsjećamo, Ivić Pašalić je tužio Bujanca, Maksimovića i Pukanića zbog članka objavljenog u Nacionalu od 23. rujna 1998. godine, u kojem stoji naslov »Afera SIS - Krunski svjedok o zavjeri tvrde struje HDZ-a i vojne tajne službe SIS-a, SIS je postao prava privatna tajna služba državnog tajkuna Miroslava Kutle i predsjednikovog savjetnika Ivića Pašalića«.</p>
<p>Naime, kako stoji u optužnici, Bujanec je u svom intervjuu spomenutom tjedniku teško oklevetao privatnog tužitelja, kada je novinaru Maksimoviću kazao da je »šef SIS-a Markica Rebić po nalogu Kutle i Pašalića osobno određivao urednicima Imperijala koga će i kada napasti«.</p>
<p>Rasprava u kojoj potpredsjednik Sabora tuži novinare za uvredu i klevetu, na zagrebačkom Općinskom sudu vodi se već godinu i pol, te su, iz uglavnom razloga bolesti i službene spriječenosti propali svi dosadašnji pokušaji da se u sudnici okupe svi sudionici postupka..(Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kaznena prijava protiv više osoba iz MUP-a i PU dubrovačko-neretvanske</p>
<p>DUBROVNIK, 28. rujna</p>
<p> - Zbog sumnje u zloporabu položaja i ovlasti, krivotvorenje službenih isprava i neprijavljivanje kaznenog djela, protiv više službenika MUP-a i PU dubrovačko-neretvanske u četvrtak je, neslužbeno doznajemo, podnijeta kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.</p>
<p>Iako zasad nismo uspjeli dobiti i službenu potvrdu, u međuvremenu doznajemo da su kaznenom prijavom, uz načelnika PU dubrovačko-neretvanske Eduarda Čengiju i načelnicu Odjela upravnih poslova PU Davorku Ivanović, navodno obuhvaćeni i pomoćnik ministra MUP-a Zdravko Židovec, bivši načelnik dubrovačkog Centra SZUP-a Petar Luburić, načelnik Unutarnje kontrole MUP-a Darko Vnučec kao i još pet osoba.</p>
<p>Prijavu su navodno podnijeli policijski službenik u PU dubrovačko-neretvanskoj Niko Jerković i saborski zastupnik iz redova HSS-a Srećko Kljunak, a najvećim se dijelom odnosi na financijsko poslovanje Policijske uprave, kršenje propisa u Odjelu upravnih poslova prilikom postupka za prijam u hrvatsko državljanstvo, kao i na poslovanje poduzeća »Razvitak Predolac« iz Metkovića.</p>
<p>Protiv načelnika PU dubrovačko-neretvanske Čengije ove je godine, i to u srpnju, policajac Jerković već podnio jednu kaznenu prijavu. U njoj su, također, izražene sumnje u zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenja isprava. Podsjećamo, Jerković je tada zbog, kako je naveo u prijavi, neprijavljivanja i prikrivanja kaznenih djela, prijavio i Čengijine suradnike, načelnika odjela kriminalističke policije Ivana Mrđena i donačelnika Odsjeka za kadrovske poslove Zorana Bobića. Unutarnja kontrola MUP-a je Općinskom odvjetništvu u Dubrovniku o tom slučaju dostavila posebno izvješće, ali se o tom izvješću odvjetništvo još nije očitovalo. (Katica Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Četiri stana u Trnju opljačkana po istom »ključu« </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak se, očito, na području zagrebačkog Trnja, nepoznati provalnik dobro zabavljao obijajući brave stanova u potrazi za svojim plijenom. Naime, provaljeno je u tri stana u jednom danu, a u četvrti je provalnik ušao u razdoblju između subote i ponedjeljka.</p>
<p>Najteže je oštećen Ivan H. (56), iz Rogozove ulice 6, kojem je provalnik djelomično ispremetao stvari, ukrao zlatni nakit, tisuću DEM, 500 ATS, 60 dolara i 600 kuna, te važeće putovnice Ivana i Marije H., oštetivši ih tako za 7.000 kuna. Sljedeća je žrtva provalnika u samom susjedstvu bio Ivan N. (46) u Lastovskoj 36, kojem je između sedam ujutro i 15 sati nepoznati provalnik ukrao zlatni nakit i važeće putovnice vlasnika i članova obitelji, oštetivši ih za 2.000 kuna.</p>
<p>Ni Srđan Ž. (28), koji koristi stan Željka G. (41), nije bio pošteđen. Njemu je u ulici Vladimira Ruždjaka 9 nepoznati provalnik ukrao mobitel marke »nokia«, rezervni ključ automobila »fiat uno« i 50 kuna. Žrtva ove provale oštećena je za 1.000 kuna.
Četvrta se provala, za koju se pretpostavlja da je učinjena u razdoblju od subote do ponedjeljka, dogodila u Poljičkoj 31, kad je provaljeno u stan Frane Z. (35). Nepoznati je provalnik i ovom prilikom ukrao zlatni nakit i ženski ručni sat, oštetivši vlasnika za 2.000 kuna. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Novinar »Imperijala« ispričao se Kajfežu za »eventualnu klevetu«</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - »Ispričavam se Franji Kajfežu za eventualne klevete i uvrede koje sam mu nanio u svojem tekstu«, rekao je novinar tjednika »Imperijal« Ivan Žurić, na raspravi održanoj u četvrtak na Općinskom sudu, a kojeg je Kajfež tužio za iznošenje neistine, povrede časti i ugleda, te uvrede.</p>
<p>Naime, ovom je raspravom nastavljen je sudski spor između Kajfeža, bivšeg zagorskog župana, kojeg zastupa odvjetnik Zlatko Mičin i novinara tjednika »Imperijal«. Povod sporu je člank objavljen u tom tjedniku 27. veljače 1998. godine pod naslovom »Franjo Kajfež nepoželjan u Zagorskoj noći«. U njemu je, po navodima tužbe, izrečena neistina da su mnogi uvaženi gosti uvjetovali svoj dolazak nedolaskom Franje Kajfeža, te je neistinito navedeno da su Kajfeža Zagorci protjerali iz Krapine, zbog čega je sam Kajfež nagovorio predsjednika Tuđmana da se iz osvete ne pojavi na spornoj »Zagorskoj noći«.</p>
<p>Budući da se na ovoj raspravi nije pojavio svjedok Velimir Bujanec, za koga je poziv zaprimila njegova majka, a tuženi se Ivan Žurić, kojeg inače brani odvjetnik Željko Olujić (dok je na raspravi bila zamjenica Željka Karlović) ispričao tužitelju, zamjenica Kajfežovog branitelja Irena Rađa tražila je odgodu rasprave, kako bi se sa svojim klijentom posavjetovala o eventualnom mirnom rješenju spora.</p>
<p>Ukoliko Franjo Kajfež ne prihvati ovu ispriku, idućoj će raspravi u siječnju sljedeće godine morati pristupiti svjedok Velimir Bujanec. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Stečajevi: Tempirati ili otvoriti branu?</p>
<p>Koja će od ukupno tristotinjak tvrtki s oko 55.000 zaposlenih u kojima država ima više od 25 posto vlasništva uskoro u stečaj, a koja neće - o tome već danima raspravljaju Županijsko-granske koordinacije za upravljanje državnim portfeljem, sastavljene od stručnjaka resornih ministarstava, Hrvatskog fonda za privatizaciju, lokalne samouprave i sindikata</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Koja će od ukupno tristotinjak tvrtki u kojima država ima više od 25 posto vlasništva u stečaj, a koja neće - o tome već danima raspravljaju Županijsko-granske koordinacije za upravljanje državnim portfeljem, sastavljene od stručnjaka resornih ministarstava, Hrvatskog fonda za privatizaciju, lokalne samouprave i sindikata.</p>
<p>Sastanci u HFP-u praktički traju od jutra do mraka, a potrajat će do srijede, dok je za kraj idućeg tjedna najavljena konferencija za novinare u HFP-u na kojoj će se, moguće, nešto više saznati o sudbini spomenutih tvrtki.</p>
<p>Podsjetimo, oko 300 tvrtki s oko 55.000 zaposlenih u kojima država ima više od 25 posto udjela dobilo je prije nekoliko mjeseci odgodu pokretanja stečaja, iako su u tim tvrtkama uglavnom uvjeti za stečaj bili ispunjeni. Odgode su dobivali iz više razloga - turističke tvrtke stoga što je turistička sezona bila u tijeku, za neke su tvrtke stigla pisma namjere zainteresiranih investitora (što je u nekim slučajevima bio tek pokušaj odgode ili izbjegavanja stečaja, a ne izraz ozbiljne zainteresiranosti potencijalnog investitora), ili zato što je bila riječ o strateškim industrijama ili tvrtkama s vrlo velikim brojem zaposlenih koji bi vrlo vjerojatno s transparentima došli na Markov trg ili pred HFP.</p>
<p>U međuvremenu, nakon što je Vlada prošloga tjedna donijela mjere za spašavanje agroindustrije i brodogradnje, koje bi išle u privatizaciju tek nakon financijske konsolidacije, ali vjerojatno još ove godine, a iz skupine kandidata za stečaj izuzet je i turizam, broj kandidata za stečaj zasad je bitno smanjen te se čini da će u stečaju zasad završiti većinom manje tvrtke.</p>
<p>Predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković nedavno je u Saboru rekao da se u sljedećih nekoliko tjedana može očekivati pokretanje stečaja u 50 do 60 tvrtki u kojima je, procjenjuje se, zaposleno oko 15.000 ljudi. No to su, po svemu sudeći, mrtve duše na gospodarskoj sceni, odnosno tvrtke koje niti posluju niti isplaćuju plaće.</p>
<p> Iako je po ne zna se koji put najavljen val stečajeva, nemali je broj onih koji tvrde da se vođenje tog »vala« nema komu povjeriti jer su postojeći »društveni kapaciteti« nedostatni, odnosno da je nedovoljno stečajnih upravitelja, a jedan stečajni upravitelj ne može ni fizički, a pogotovu ne kvalitetno, voditi recimo deset stečajeva. Osim ove čisto tehničke prepreke, ukoliko proces otvaranja stečajeva ne bi tekao usporeno, socijalni nemiri bili bi posve izvjestan ishod događaja jer bi se bez posla našli deseci tisuća ogorčenih ljudi, koji bi bijes iskalili na sadašnjoj vlasti koju je zapalo da raskrčuje ruševine prethodne. Da je i Vlada toga svjesna, pokazuju i prošlotjedne odluke, prema kojima se opredijelila za poveći broj sanacija, konsolidacija, reprogramiranja i pretvaranja potraživanja u uloge, što, opet i nažalost, neodoljivo podsjeća na elemente gospodarske politike bivše političke garniture.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>NE Krško prodajom »hrvatske« struje izgubila 200 milijuna DEM</p>
<p>Zbog toga slovenski ministar gospodarstva Jože Zagožen najavljuje da će se uskoro potpisati dugoročni ugovor kojim bi se struja po znatno višoj cijeni izvozila u Italiju / Problem viškova iz slovensko-hrvatske nuklearke pojavio se nakon što je ranija Drnovšekova vlada u kolovozu 1998. donijela spornu uredbu o pretvaranju Krškoga u javno poduzeće pod ingerencijom slovenske vlade, a nakon toga prekinula isporuke Hrvatskoj elektroprivredi </p>
<p>LJUBLJANA, 28. rujna</p>
<p> - Prodajom viškova električne struje iz nuklearke Krško na spot-tržištu po dnevnim cijenama Slovenska je elektroprivreda (Eles) u protekle dvije godine izgubila gotovo 200 milijuna njemačkih maraka, tvrdi slovenski ministar gospodarstva Jože Zagožen i najavljuje da će se zbog toga uskoro potpisati dugoročni ugovor kojim bi se struja izvozila u Italiju.</p>
<p>Problem viškova iz slovensko-hrvatske nuklearke pojavio se nakon što je ranija Drnovšekova vlada u kolovozu 1998. donijela tada spornu uredbu o pretvaranju Krškoga u javno poduzeće pod ingerencijom slovenske vlade, a nakon toga prekinula isporuke Hrvatskoj elektroprivredi, koja je preuzimala polovinu kapaciteta. Zagožen je na konferenciji za novinare izjavio da su nepravilnosti u vezi s prodajom viškova iz Krškog bile razlogom zamjene donedavnog vršitelja dužnosti direktora Elesa Vekoslava Korošca, a ministarstvo raspolaže dokumentacijom da je nakon prekida isporuka struje Hrvatskoj oštećeno državno vlasništvo. Raniji direktor Elesa Ivo Banič prodavao je struju iz Krškoga u treće zemlje po 2,62 slovenska tolara za kilova-tsat, iako je proizvodna cijena iznosila 6 tolara, a nije pokušao sklopiti ni povoljnije mjesečne ugovore kojima bi se postigla viša cijena, tvrdi Zagožen. Optužio je bivše vodstvo Elesa da je nanijelo dodatne štete Slovenskoj elektroprivredi prepuštanjem visokonaponskih transportnih putova prema Italiji jednom austrijskom poduzeću. Po njegovim riječima Talijani su struju iz Krškoga spremni plaćati po 8 tolara za kilovat-sat.</p>
<p> Slovenski su mediji javili da se slučajem bavi i policija. Banič i donedavni vršitelj dužnosti direktora Elesa Vekoslav Korošec javno demantiraju navode i tvrde da u poslovima s prodajom struje iz Krškog nisu imali nikakvoga osobnog interesa. Korošec je izjavio da je njegovo nedavno smjenjivanje s mjesta vršitelja dužnosti direktora Elesa bilo politički motivirano. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Hrvatski izvoznici mesa položili test izvoza u SAD</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Nakon dvije godine usklađivanja veterinarsko-zdravstvenih mjera te pozitivnih nalaza Veterinarske inspekcije SAD-a u odobrenim izvoznim objektima, američko je ministarstvo poljoprivrede dalo zeleno svjetlo hrvatskim izvoznicima mesnih prerađevina na njihovo tržište, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Iako nije riječ o nekom značajnijem izvozu u pogledu financijske dobiti, dodaju u Ministarstvu, važno je što je 50-ak naših izvozničkih objekata zadržalo tzv. »izvoznički broj« na prestižnom američkom tržištu, kamo izvoze samo najuspješnije svjetske tvrtke. Na tom popisu odabranih već se godinama nalaze i neke hrvatske tvrtke: PIK Vrbovec, Danica iz Ivanca, Belje, Gavrilović i još neke. </p>
<p>Naime, u prvom koraku pristupa usklađivanju američki je Odjel za zdravstvenu ispravnost namirnica i inspekcijsku službu (FSIS) zaključio da je dokumentacija koju je Hrvatska podnijela na ocjenjivanje sukladna za zakonskim uvjetima SAD-a te ocijenila da je hrvatski program provođenja Sustava analize rizika i kontrolnih točaka (HACCP) i pretraživanje na salmonelu u skladu s američkim zahtjevima. </p>
<p>U drugom je koraku postupka usklađivanja Veterinarska inspekcija SAD-a utvrdila učinkovitost hrvatske veterinarske inspekcije u provođenju spomenutih programa koji su učinjeni u odobrenim izvoznim objektima. Što se tiče prigovora, kako doznajemo, oni su se odnosili na veterinarsku inspekciju, koja se mora financirati iz nezavisnog izvora, odnosno od države, a ne od tvrtke izvoznice. (M.Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>OPEC razvijenima prijeti protuudarom</p>
<p>Članice OPEC-a upozoravaju kako bi nagli pad cijene nafte, koji bi moglo izazvati puštanje na tržište nafte iz strateških rezervi zemalja EU, primorao izvoznice na proporcionalno smanjivanje proizvodnje i izvoza nafte</p>
<p>CARACAS, 28. rujna</p>
<p> - Članice organizacije zemalja izvoznica nafte, OPEC-a, upozorile su zemlje EU kako ne bi trebale donijeti odluku o puštanju na tržište nafte iz strateških državnih rezervi jer bi time samo mogle izazvati oštre reakcije zemalja OPEC-a. Predsjednik Venezuele, gdje se trenutno održava sastanak OPEC-a, Hugo Chavez, rekao je kako je »oslobađanje« rezervi normalan potez samo u ratnim ili drugim izvanrednim situacijama. Stoga takvu odluku treba dobro promisliti, smatra Chavez, jer trenutna situacija s cijenama nafte nije izvanredna situacija.</p>
<p>Iz OPEC-a upozoravaju i na to kako bi nagli pad cijene nafte, koji bi organizirana akcija zemalja EU mogla izazvati, primorao izvoznice na proporcionalno smanjivanje proizvodnje i izvoza sirove nafte. Španjolski prijedlog da se u petak raspravi o eventualnom smanjivanju cijena izazvao je reakcije Europske komisije. Komisija je upozorila vođe zemalja Europske unije da će, bude li potrebno, pokrenuti i zakonske korake u sprječavanju »uništavanja« zakonom propisanih rezervi. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi čak se ovoga tjedna susreo s predstavnicima najvećih europskih naftnih kompanija (među kojima BP, Amoco, Roya Dutch/Shell i dr.), koji su podržali stav Komisije. </p>
<p> S druge pak strane Velika Britanija i Njemačka, jedne od najvećih europskih uvoznica nafte, kažu kako se naftom iz rezervi ne želi toliko smanjiti njena cijena, koliko se želi uvesti red na tržištu i onemogućiti moguće nestašice pred zimu.</p>
<p>Predsjednik Organizacije zemalja proizvođača i izvoznika nafte (OPEC) Ali Rodriguez izjavio je da je taj kartel spreman sastati se s EU radi razgovora o energetskoj situaciji, ali ne pod pritiskom. »Spremni smo na to ako se EU hoće sastati, ali ne na temelju pritiska«, rekao je Rodriguez i dodao: »Svi smo mi suvereni i morali bismo se sastati na ravnopravnoj osnovi.«</p>
<p> Rodriguez je ministar nafte Venezuele, a reagirao je na poziv Francuske da se EU sastane sa zemljama OPEC-a radi razgovora o mogućnostima smanjenja cijena nafte koje su veće nego u zadnjih deset godina.</p>
<p> Ministri OPEC-a na sastanku su se također složili s prijedlogom konačne deklaracije koja bi trebala biti donesena na kraju summita u četvrtak. U njoj važno mjesto zauzimaju porezi na naftne proizvode koji su na snazi u zemljama potrošačima, želja zemalja OPEC-a za dijalogom i potreba stabilizacije cijena sirove nafte, no, kako je u više navrata isticano tijekom sastanka, na summitu neće biti riječi o proizvođačkim kvotama. (Hina/Reuters/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>SAP Forum: Država najodgovornija za informatički razvoj </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - SAP-ov Forum 2000 na kojem se u četvrtak okupio velik broj predstavnika hrvatskih informatičkih poduzeća pretvoren je u priliku za razmjenu mišljenja o razvoju hrvatskog računalstva i utjecaju informatike na sadašnje i buduće gospodarske prilike u zemlji.</p>
<p>Otvarajući Forum Bernard Ćatić, glavni direktor SAP Hrvatska posebno je naglasio kako su njihovi korisnici najveća domaća i strana poduzeća te dio vladinih ustanova kao i da je ova tvrtka uložila milijun DEM u stručno osposobljavanje naših informatičara. Svoju ulogu u razvoju Hrvatske vide u ponudi informatičkih rješenja kojima se unutar tvrtke povećava učinkovitost rada i smanjuju troškovi poslovanja. Istodobno, SAP-ova rješenja omogućuju bolje poslovno povezivanje različih poduzeća kao i razvoj novog područja, elektronske trgovine koja ubrzano dobiva na važnosti. Kako je rekao, već u ovoj godini vrijednost prometa u e-trgovini dosegnuti će 320 milijardu dolara.</p>
<p>Dr. Haris Boko, savjetnik zamjenika predsjednika Vlade dr. Gorana Granića, naglasio je odgovornost države za stvaranje preduvjeta za širenje informatike i e-businesa, a podsjetio je i da je utemeljen vladin Ured za internetizaciju. Sve to, kao i najavljena Strategija informatizacije Hrvatske, rekao je dr. Boko, neophodni su dio prilagođavanja Hrvatske inovativnoj i intergriranoj Europi.</p>
<p>O samoj Strategiji, požalivši se da je i dalje neshvaćena, podrobnije je govorio dr. Velimir Srića, predsjednik Radne skupine za informatizaciju. Prema njegovim riječima, Hrvatska nema vremena za uobičajene putove informatizacije jer tako nikada ne bi stigla razvijenije već treba krenuti prečacem. Jer, u informatici su nas već prestigle Slovenija, Mađarska, Slovačka, Poljska... On se posebno založio za to da Hrvatska jasno iskaže svoju namjeru da postane »Kalifornija Europe« i privuče na svoj teritorij vodeće svjetske informatičkekuće kao i da postane društvo znanja. Kako je rekao država mora postati uzorni informatički korisnik, poticati poduzetništvo u informacijski intenzivnim djelatnostima i prilagoditi se e-trendu.</p>
<p> U radu Foruma, predstavljanjem Sustava državne riznice (u čemu sudjeluje i SAP) sudjelovala je i Jasminka Keser, pomoćnica ministra financija. Dr. Gebhard Weiss, njemački veleposlanik u Hrvatskoj posebno je pohvalio hrvatsku odlučnost da se pridruži Europi i naglasio važnost novih pogodnosti za strane ulagače. (B. Petrović)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Stanje u TLM-u katastrofalno </p>
<p>ŠIBENIK, 28. rujna</p>
<p> - Stanje u Tvornici lakih metala u Šibeniku je katastrofalno, ocijenio je na Glavnoj skupštini tog poduzeća Šime Balabanić, njen predsjednik. Tako misli i Ante Vranković, član skupštine, a novoizabrani direktor tvornice Zdravko Petković stanje ocjenjuje nepovoljnim.</p>
<p> Gubici tijekom šest godina posve su financijski iscrpili poduzeće, izjavio je Petković navodeći kako su iscrpljene pričuve, poduzeće je ostalo bez izvanrednih prihoda, gomilaju se velike količine sirovina, puno je neiskorištenih prostora i robe, nenaplaćena su potraživanja velika, imovina se otuđuje, neka su tržišta zapuštena, a na nepovratna se sredstva više ne može računati. Sve nabrojeno, kaže Petković, predstavlja naše potencijale koje u idućem razdoblju uprava mora znati iskoristiti. U ovoj se godini i dalje očekuju gubici, no ako se zajedničkim snagama poduzeća, sindikata zaposlenih, Vlade, koja je obećala pomoći TLM-u, i još nekih velikih tvrtki angažiramo, moći ćemo riješiti svoje probleme i u idućoj godini poslovati pozitivno. Naš je temeljni problem financijske naravi. Naime, nedostaje nam sedam milijuna maraka, koliko je bilo uloženo u tekuće poslovanje, a ta su sredstva bila strogo namjenski odobrena za veliku investiciju modernizacije valjaoničkih kapaciteta. Uskoro moramo odabrati pravi model privatizacije i izabrati strateškog partnera, i ja vjerujem u uspjeh - optimist sam, izjavio je Petković. </p>
<p>S njegovom se vizijom budućnosti nije složio Ante Vranković, koji je ustvrdio da čovjek koji je već bio punih 14 godina direktor ove firme pa nije uspio polučiti rezultate, to neće biti u stanju ni sada, u novom mandatu.</p>
<p>Na Skupštini je većinom glasova za novog člana NO-a izabran Živko Mikulandra umjesto Gorana Pauka, načelnik PU koji je na osobni zahtjev zatražio opoziv u članstvu. Isto tako većinom glasova u sastav NO ušao je Milan Arnautović. Naime, Hrvatski fond za privatizaciju najprije je kao svog kandidata istaknuo Milana Arnautovića i taj su prijedlog članovi NO-a prihvatili i s njim istupili na Skupštini, međutim državni su fondovi potom odustali od prijedloga Arnautovićeva izbora i predložili izbor Nikole Raka (HSLS), tako da se na Skupštini glasovalo o dva prijedloga istoga Fonda. Većinom glasova izabran je Arnautović. (J. Klisović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Benzin neće poskupjeti do kraja godine</p>
<p>Ministarstvo financija spriječilo povećanje cijene benzina smanjenjem trošarina / Plavi dizel kupovat će se na crpkama / U raspravi o novcu za Đulovac, Račan otvorio pitanje odnosa prema Hrvatima s Kosova i Romima </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - U najezdi najnovijih poskupljenja struje i telefonskih impulsa, dobra vijest stiže sa sjednice Vlade u četvrtak - benzin neće poskupjeti do kraja godine. Plavi dizel moći će se ubuduće kupovati i na benzinskim postajama, što je posebice bitno poljoprivrednicima i ribarima. Korisnici plavog benzina ne trebaju više ujedno biti vlasnici mehanizacije kojom obrađuju zemljište. Najvažnije su to novosti iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, što ga je u četvrtak prihvatila hrvatska Vlada na prijedlog Ministarstva financija, a vrijedit će osam dana nakon objave u Narodnim novinama. U eri naftne krize koja već dva mjeseca potresa svijet, te povećanja cijene sirove nafte, hrvatsko Ministarstvo financija odlučilo je spriječiti povećanja maloprodajne cijene benzina smanjenjem posebnog poreza na naftne derivate za 60 lipa. Procjenjuje se da će se zbog smanjenja trošarina prihod državnog proračuna smanjiti mjesečno za otprilike 98 milijuna kuna. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić konstatirao je da je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja je uspjela riješiti naftnu krizu i da će ostati na razini niske inflacije - maksimalno 5,5 posto do kraja godine. Vlada je kritički analizirala svoj dosadašnji rad. Zaključeno je, među ostalim, da sva ministarstva trebaju ubrzati započete reforme i pridržavati se prioritetnih ciljeva prema prije usvojenom Programu rada Vlade do kraja godine. Zamjenik premijera dr. Goran Granić izdvojio je pak da je jedna od važnijih novina, koja će zaživjeti najvjerojatnije za mjesec dana, to da će se sjednice pripremati tjedan unaprijed. Dakle, radni materijali ministarstvima neće stizati 24 sata prije sjednice kao dosad. Vlada želi i bolju komunikaciju ne samo s ministarstvima nego i s medijima, pa je njezin Ured za odnose s javnošću zadužen za izradu komunikacijske strategije. Na sjednici je bilo riječi i o akcijama za povećanje sigurnosti na prometnicama, pogotovo zbog tragične bilance stradavanja djece od početka školske godine. </p>
<p>Prihvaćen je Prijedlog programa rada Hrvatskog savjeta za sigurnost prometa na cestama, a u raspravi je zaključeno kako u tome ne mogu sudjelovati samo ministarstsva prometa i policije, nego i svi drugi, od roditelja do škola. Ministar prometa Alojz Tušek konstatirao je da Hrvatska ipak, kad su u pitanju prometne nesreće i sigurnost na cestama, bilježi pomake. Tako je osamdesetih godina bilo 1600 poginulih u prometnim nesrećamama, a lani 660 ili dvije trećine manje. Čuli su se razni prijedlozi na temu povećanja sigurnosti, među kojima se svojim sugestijama izdvojio ministar policije Šime Lučin. Među ostalim, predlaže da se uvede kategorija vozača pripravnika koji bi nakon dvije godine, pod uvjetom da je nema, mogao dobiti vozačku dozvolu.</p>
<p> Zauzeo se i za oštriju kontrolu ispravnosti vozila u stanicama za tehnički pregled iz kojih danas »prečesto izlaze neispravna vozila«.</p>
<p> Ministar Fižulić zamijetio je da se najviše nesreća događa petkom i subotom i to zbog vozača u akoholiziranom stanju.</p>
<p> Predložio je kao preventivnu mjeru da policija takve isključuje iz prometa, ili da se pooštre kazne za vožnju u pijanom stanju. </p>
<p>Sam premijer Račan uočio je, vozeći se noću ulicama grada, da je vikendom na prometnicama premalo policajaca pa se građani zbog toga »nećkaju vikendom otići automobilom u grad«, pogotovo noću. </p>
<p>Neočekivana se rasprava u četvrtak povela zbog 200 tisuća proračunskih kuna namijenjenih sufinanciranju dječjeg vrtića u Đulovcu, naseljenom Hrvatima s Kosova.</p>
<p> Odluka o tome podijelila je ministre od kojih su neki, poput Stjepana Ivaniševića i Radimira Čačića, zatražili dodatne argumente za takav trošak države tvrdeći da se sutra mogu pojaviti mnoge općine sa sličnim problemima. No, raspravu su presjekli premijer Račan i zamjenik mu Granić rekavši da je općina Đulovac specifičan slučaj jer su »Kosovari« toj općini nametnuti pa ih ova Vlada ne može ignorirati.</p>
<p> Problem se mora riješiti, zaključili su i odobrili đulovačkoj općini spornih 200 tisuća kuna.</p>
<p> Premijer je u tom kontekstu spomenuo primjere odnosa prema djeci Roma koji su, sudeći po medijima, poprimili čak elemente rasizma, što njegova Vlada ne može prihvatiti.</p>
<p>Na sjednici je odlučeno da se izbori za Gradsko vijeće Petrinje održe 29. listopada ove godine. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HSS se žali da je zapostavljen na HTV-u</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke (HSS) u Hrvatskome državnom saboru poslao je u četvrtak otvoreno pismo Hrvatskoj radio-televiziji u kojem tvrdi da »nejednakost u medijsko-informativnom prostoru HRT-a postaje sve izraženija i dominatnija« te da se »sve češće prešućuju svi događaji u kojima sudjeluju dužnosnici HSS-a«.</p>
<p> »Iznenađeni kriterijima i načinom na koji se programski oblikuju informativne emisije HRT-a, izražavamo našu zabrinutost zbog pomanjkanja vrijednosnih, objektivnih i profesionalnih kriterija, koji su bili glavni razlog za smjenu bivše uprave HRT-a, a ujedno i najvažniji korak u prelasku iz državne u javnu televiziju« - stoji u pismu.</p>
<p> Nejednakost u medijsko-informativnom prostoru, drže u HSS-u, postaje sve izraženija naročito u središnjoj informativnoj emisiji, u kojoj se »svi događaji u kojima sudjeluju dužnosnici HSS-a, bez obzira radi li se o državničkim ili stranačkim događajima ili prešućuju ili prebacuju u manje gledane informativne emisije«. Kao primjer u pismu se navodi povratak izaslanstva Hrvatskoga državnog sabora, na čelu s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem iz Ukrajine, koji »nije zavrijedio uvrštavanje u središnju informativnu emisiju, dok je u istoj emisiji stranački skup na kome je sudjelovao predsjednik SDP-a Ivica Račan dobio petominutni udarni prostor«.</p>
<p> »Ovo samo ocrtava ukupan, a za nas neprimjeren odnos najvažnijeg medija naspram HSS-u, te ćemo svim demokratskim sredstvima tražiti zaštitu objektivnog i istinitog informiranja javnosti, a samim time i zahtijevati ono što smo ono što smo obećali ne samo političkim strankama nego i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, a to je javna televizija«, stoji u pismu koje je potpisao predsjednik Kluba zastupnika HSS-a Luka Trconić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>SNV zabrinjavaju pokušaji da se Srbe iz Hrvatske potakne na iseljavanje</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Vrijeme je da Vlada krene s politike dobre volje na politiku dobrih akcija, istaknuli su predstavnici Srpskog narodnog vijeća (SNV) u četvrtak na konferenciji za novinare, govoreći o teškoćama ostvarivanju povratka izbjeglica, te o pokušaju nekih udruga da ponovo kriminaliziraju cijelu srpsku zajednicu od pojedinih udruga.</p>
<p>Ocjenjujući da nakon niza godina stabilnog odnosa, pojedini predstavnici udruga nastoje Srbe iz Hrvatske potaknuti na iseljavanje, te da njihov cilj nije povratak, već progon, Pupovac je istaknuo da se nastoje reaktivirati liste iz '92. i '93. godine, te obnoviti ratna filozofija u hrvatskom pravosuđu. »Nema kolektivne krivnje«, istaknuo je dr. Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, dodajući da srpska zajednica želi dati svoj doprinos učvršćivanju vladavine prava u Hrvatskoj i neće dopustiti da pojedinci i grupe pokušavaju izvršiti pritisak na demokratsku Vlast kako bi se spriječilo osvijetljenje tamne strane rata.</p>
<p>Ističući da je zločin zločin, ma tko ga počinio, Pupovac je ponovio da se zalaže za individualnu odgovornost za počinjene zločine, te da je vrijeme da se Srbi oslobode kolektivne krivnje. »Svi smo stradalnici u ratu i treba nam dugoročno rješenje«, istaknuo je dodajući da srpsku zajednicu treba uzeti kao partnera.</p>
<p>Predsjednik Srpske samostalne demokratske stranke Vojislav Stanimirović osvrnuo se na, po njegovu mišljenju, neprimjeren istup Hrvatskog informativnog centra u kojem se Srbi, starci i žene, prozivaju za ratne zločine.</p>
<p>»Proces povratka je otežan iako se primjenjuje Zakon o obnovi i raste nezadovoljstvo, jer čak 40 posto zauzetih kuća je zloporaba prostora«, istaknuo je predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula, dodajući da Vlada nužno treba izvršiti dodatni pritisak na lokalne vlasti. »Najvažnije je da povratak imovine ide. Očekujemo promjenu zakonske regulative koja bi omogućila hitan povratak Srba u Hrvatsku«, dodao je.</p>
<p>Komentirajući izbore u SR Jugoslaviji, Pupovac naglasio je da je demokratska volja i snaga građana Hrvatske nadjačala strah, sumnju i izolaciju. Nakon deset godina SRJ progovara autentičnim jezikom naroda i izabrao je demokraciju koja bi svim susjednim državama trebala omogućiti uspostavu mira. »Čestitamo dr. Vojislavu Koštunici na povjerenju koje mu je ukazao srpski narod, i sve dileme u vezi s tim bit će uklonjene sljedećih dana, ocijenio je Pupovac. »Kao dio srpskog naroda pozivamo sve da se pridruže volji naroda i prihvate mirni prelazak vlasti, jer bi to svima umanjilo patnje. Izgradnja novih odnosa jedan je od važnih elemenata ne samo za srpsku manjinu u Hrvatskoj, već i za stabilizaciju cijelog prostora jugoistoka Europe«, zaključio je Pupovac. On se također zalaže za automatsko ukidanje sankcija Srbiji, ističući da nema nikakve sumnje u izbor srpskog naroda te da je drugi krug nepotrebani i suvišan. </p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Šibenska Obala oslobođenja postala Obalom dr. Franje Tuđmana</p>
<p>ŠIBENIK, 28. rujna</p>
<p> - U četvrtak je u Šibeniku na prigodnoj svečanosti na zgradi samostana Svetoga Frana, otkrivena ploča kojom se dosadašnja Obala oslobođenje preimenuje u Obalu dr. Franje Tuđmana - prvog hrvatskog predsjednika. Odluka o tom preimenovanju donesena je na posljednjoj sjednici Županijske skupštine, većinom HDZ-ovih glasova.</p>
<p>Na prigodnoj svečanosti, kojoj nisu nazočili članovi obitelji Tuđman, šibenski gradonačelnik Franko Čeko je istaknuo kako se Šibenik pridružio mnogim drugim gradovima koji su preimenovanjima ulica odaju počast pokojnom dr. Franji Tuđmanu. »Danas nam se događaju neke ružne stvari. Pokušava se kriminalizirati Domovinski rat, ali vjerujem da ćemo se znati mirnim putem tome suprotstaviti, jer svaka zemlja mora znati vrednovati i štovati obrambeni rat«, rekao je Čeko, dodavši da bi Domovinski rat trebao biti temeljnom stranicom naše povijesti. Poručio je i da nacionalna svijest ne znači da se mrze ostali, nego je to »pozitivan zanos koji mora svatko osjećati«. </p>
<p>Ne smije se uime nekakvih globalnih dostignuća sve to dovoditi u pitanje, istaknuo je pred manjim brojem okupljenih građana Čeko, zaključivši da da je postavljena ploča znak ljubavi prema dr. Tuđmanu. </p>
<p>Na upit novinara zašto u Šibenik nisu došli članovi obitelji Tuđman, Čeko i Ivica Poljičak, dogradonačelnik Šibenika, kazali su da su razgovarali s Miroslavom Tuđmanom te da su se složili da se taj čin obavi bez nazočnosti članova obitelji Tuđman. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Predstavljena knjiga »Tito« engleskog povjesničara Jaspera Ridleya</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - U organizaciji naklade Prometej u četvrtak je u prepunom atriju Muzeja Mimara predstavljena knjiga »Tito«, engleskog povjesničara Jaspera Ridleya.</p>
<p>Riječ je o biografiji Josipa Broza Tita koja je od objavljivanja, 1994., do danas, u Velikoj Britaniji doživjela dva izdanja, i obadva su rasprodana, te je prevedena i na nekoliko svjetskih jezika. Na predstavljanju hrvatskog izdanja knjige bili su, među ostalima, i članovi Titove obitelji te predstavnici diplomatskog zbora. O knjizi su, uz autora Ridleya koji je za tu prigodu doputovao iz Londona, govorili i urednik knjige Božo Rudež, prof. dr. Žarko Puhovski te jedan od najbližih Titovih suradnika dr. Vladimir Velebit. </p>
<p>Knjiga se u Hrvatskoj pojavljuje u godini u kojoj obilježavamo tri značajne obljetnice - 55 godina od pobjede nad fašizmom, 20 godina od Titove smrti te deset godina od raspada Jugoslavije, rekao je Rudež. On je također istaknuo kako je prije deset godina u Hrvatskoj počela »sustavna detitoizacija«, a Titova rodna kuća je »ostala bez domovnice, putovnice i rodnog lista«. Sadašnja vlast je također jasno pokazala što misli o tom pitanju, napomenuo je Rudež, budući da Društvu »J. B. Tito« nije dodijelila niti kunu iz državnog proračuna. </p>
<p>Uz to, Rudež vlasti zamjera i to što je na obljetnicu Bleiburga poslala potpredsjednike Sabora i Vlade, dok je na obilježavanju spomena na žrtve Jasenovca nazočan bio samo jedan ministar. </p>
<p>Žarko Puhovski je izrazio žaljenje što je knjiga koja govori o Titu, kako je rekao, najvećoj povijesnoj ličnost 20. stoljeća na ovim prostorima, morala »doći iz vana«. Istaknuo je kako je Tito vodio zemlju na temelju dviju dosjetki - nesvrstanosti i samoupravljanja, no ustvrdio je kako se može postaviti i pitanje cijene svega što je postigao. </p>
<p>Autor knjige Jasper Ridley naglasio je da se »Tito vrlo mudro suprotstavljao i Americi i Rusiji zadržavajući svoj identitet i slobodu zemlje«. Titov veliki uspjeh je što je u doba hladnoga rata stvorio pokret nesvrstanih koji je u mnogome pridonio prevladavanju ratnih opasnosti, zaključio je Ridley. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sukob Marasovića i Bujasa oko časnika HV-a pozvanih na Sinjsku alku </p>
<p>SPLIT, 28. rujna</p>
<p> - Najzanimljiviji dio prve jesenske sjednice splitskog Gradskog vijeća, u četvrtak, bila su vijećnička pitanja koja su, većinom, ostala bez suvisla odgovora. Zbog zasjedanja Zastupničkog doma Sabora, gradonačelnik i saborski zastupnik HSLS-a Ivan Škarić nije se pojavio na sjednici Vijeća, što su neki vijećnici popratili komentarom da Škarić ne može istodobno obnašati dvije zahtjevne dužnosti.</p>
<p>Veliku je pozornost izazvao istup vijećnika Nikole Šimunovića (ASH), koji je zatražio od gradske vlasti, u kojoj participira i njegova stranka, da donese odluku o prestanku »protokolarne suradnje« s potpredsjednicima Vlade Slavkom Linićem i Željkom Antunović, te ministrom rada i socijalne skrbi Davorkom Vidovićem. Šimunović je kazao da »Račanov trolist« pokazuje »socijalnu neosjetljivost«, upitavši zašto Split, koji je rekorder po stopi nezaposlenosti i broju propalih tvrtki, ne prekine »protokolarnu suradnju« s njih troje. </p>
<p>Vijećnik LS-a Mladen Bujas osvrnuo se na Sinjsku alku, upitavši zašto na nju nisu pozvani visoki časnici Hrvatske vojske iz Splita, primjerice generali Ivo Jelić, Petar Šimac i Luka Džanko, te predsjednik splitskog Hrvatskog časničkog zbora, kapetan vojnog broda Vladimir Pintarić. Bujas je pojasnio da se ti časnici nikada nisu spominjali kada se govorilo o ratnim zločinima, ali ih Ministarstvo obrane, Grad Split i Županija splitsko-dalmatinska svejedno ignoriraju.</p>
<p>»Ja ovo ne mogu slušati i sramota me je što ovdje sjedim. Vi zapravo želite reći da su časnici, koji su bili pozvani na Sinjsku alku, odgovorni za ratni zločin«, uzvratio je vijećnik HDZ-a dr. Dujomir Marasović, poručivši Bujasu da »prestane maltretirati gradske vijećnike«</p>
<p>Nazvavši SDP-ovce »komunistima, koji su upropastili gradsku imovinu«, Marasović je nizao optužbe na račun gradske vlasti, optužujući je za promašene investicije i kupnju zgrade »u kojoj se sada legu pacovi«. Odgovorio mu je predsjednik Kluba vijećnika SDP-a dr. Josip Milat, kazavši kako je HDZ-ova vlast u Splitu potrošila milijune, plaćajući najam Miroslavu Kutli. Miroslav Buličić (HSLS) upozorio je Marasovića da vodi političku igru, na što je on uzvratio da raspolaže brojkama, koje dokazuju rastrošnost gradske vlasti.</p>
<p>U stanci sjednice doznali smo da je »splitska trojka« (HSS, LS i HNS) razvrgnuta te da zajednički Klub vijećnika tih triju stranaka više ne postoji. Naime, zbog HSS-a, koji je za novog člana Poglavarstva zadužena za komunalne djelatnosti podržao HSLS-ovca Ivana Puljića, umjesto kandidata kojeg je predložio HNS, narodnjaci su istupili iz »splitske trojke«. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Primorsko-goranska županija uzima zajam za vukovarsku sportsku dvoranu </p>
<p>RIJEKA, 28. rujna</p>
<p> - Članovi Skupštine Primorsko-goranske županije su na sjednici u četvrtak odlučili da Županija uzme zajam kod Riječke banke od osam milijuna kuna koji će se utrošiti za gradnju sportske dvorane u Vukovaru. </p>
<p>Podsjetimo, još 1998. godine Županijska skupština je prihvatila gradnju sportske dvorane »Borovo« u Vukovaru, vrijedne 9,5 milijuna kuna, a gospodarstvo Županije trebalo je osigurati 2,85 milijuna kuna, Grad Rijeka 2,327 milijuna, sâma Županija 997.500, a i ostali gradovi i općine te županije 3,325 milijuna kuna. Podbacila je naplata prihoda od jedinica lokalne samouprave od kojih je prikupljeno 89.562 kuna, od planiranih pet milijuna kuna. </p>
<p>No, većina gardova i općina, uključujući i Rijeku do danas sporo ili nikako uplaćuje taj novac, a kako je kazao županijski vijećnik i načelnik općine Lovran Srećko Šobot, njegova općina nema novca ni za rješavanje svojih gorućih problema (subvencija za autobusni prijevoz, prostorni plan...). Prema njegovim je riječima do sada tri puta rađen rebalans općinskog proračuna, što govori da Lovran u ovom trenutku ne može preuzeti obvezu sufinanciranja gradnje dvorane »Borovo«. »K tome, u lovranskim hotelskim objektima već devetu godinu zbrinjavamo prognanike iz Vukovara, što daleko premašuje iznos našeg učešća u gradnji te dvorane«, napomenuo je Šobot.</p>
<p> Županijski vijećnik Zlatko Pavelić je kazao da solidarno sufinanciranje gradnje sportske dvoraneu Vukovaru nikoga ne obvezuje, da neke male općine uredno uplaćuju sredstva za tu zgradu, a druge čekaju da to najprije učine oni najveći i najbogatiji (Rijeka, Kostrena,...). On je napomenuo da Županija treba dobro razmisliti kako će vraćati zaduženje za gradnju dvorane, koje s kamatama dosiže deset milijuna kuna, a posebno ga brine što, kako kaže, nije stekao dojam da je Grad Rijeka voljan sufinancirati gradnju »Borova«.</p>
<p> Vijećnik Danko Gudelj smatra da je bivša vlast, pozivom na solidarnost u obnovi Vukovara, dovela u vrlo neugodnu situaciju sve jedinice lokalne samouprave u zemlji, kojih velika većina neće moći ispuniti te preuzete obveze. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Podržan Pančić i prihvaćena Uredba o sigurnosnoj provjeri </p>
<p>Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak, kojom je predsjedao premijer Ivica Račan, donijela Uredbu o sigurnosnoj provjeri koju je predložilo Nacionalno povjerenstvo za sigurnost. Vlada je također poduprla rad ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića, priopćio je Ured za odnose s javnošću hrvatske Vlade. </p>
<p> Uredbom se određuje sigurnosna provjera za civilne i vojne osobe koje u sklopu svojih službenih dužnosti imaju pristup povjerljivim podacima i dokumentima NATO-a. Uredba propisuje da provjeravana osoba daje prethodnu suglasnost za provođenje postupka sigurnosne provjere, a s podacima provjere postupa se u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka.</p>
<p> Budući da je Zastupničkom domu Sabora Klub zastupnika HDZ-a predložio pokretanje pitanja povjerenja ministru hrvatskih branitelja Ivici Pančiću, Vlada je zauzela stajalište da ministar djeluje u skladu s programom rada Vlade i u potpunosti je poduprla njegov rad. </p>
<p> Vlada je razmotrila Financijsko izvješće Hrvatske narodne banke za 1999. i predložila Zastupničkom domu da ga ne prihvati. Donesena je odluka o zatvaranju Konzulata Republike Hrvatske u Bihaću i otvaranju Generalnog konzulata u Banjoj Luci. Na temelju raspisanog natječaja Vlada je imenovala Katarinu Čop predstojnicom Ureda za državnu imovinu, a Draženku Meničanin njezinom zamjenicom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nakon ukidanja monitoringa, Hrvatska u krugu urednih članica</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Hrvatskoj je ukinut monitoring Vijeća Europe. Što to zapravo znači? Ponajprije to da ubuduće posebni izvjestitelji, odnosno promatrači Vijeća Europe, neće, primjerice, dolaziti nadzirati ljudska i manjinska prava u Hrvatskoj, niti će pod povećalom pratiti proces povratka prognanika i izbjeglica. Isto tako, ni proces liberalizacije hrvatskih pisanih i elektronskih medija neće biti u središtu pozornosti Strasbourga. Hrvatska je, naime, što je proteklih dana posebnom rezolucijom potvrdila Parlamentarna skupština Vijeća Europe sa sjedištem u strasbourškoj Palači Europe, ispunila većinu od 21 uvjeta koji joj je propisan još 1996. Oni uvjeti koji još nisu do kraja ispunjeni, u procesu su »dosljedne primjene« pa motrenje Hrvatske praktički više nije potrebno, zaključak je iz izvješća Jerzyja Jaskiernije i Marije Stojanove, strasbourških izvjestitelja koji su posljednju godinu bili zaduženi za Hrvatsku. </p>
<p>Prilikom učlanjenja u Vijeće Europe 6. studenoga 1996. godine Hrvatska se obvezala pred ostalih 39 članica te najstarije europske organizacije prihvatiti paket s 21 uvjetom. U tom su »obvezujućem paketu« poimence navedene obveze prema kojima Hrvatska treba jačati demokratske institucije vlasti, izmijeniti izborni zakon i zakon o medijima, posebno o HTV-u, štititi ljudska prava,a napose prava društvenih i nacionalnih manjina, te neizostavno surađivati s Haaškim sudom. Aktivna uloga službenoga Zagreba u tada aktualnom procesu mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja bila je jedna od stožernih točaka s popisa Vijeća Europe. </p>
<p>»Strasbourški paket« nije zaboravio ni hrvatske regionalne zadaće. I u njemu je istaknuta nužnost jačanja dobrosusjedskih odnosa u jugoistočnoj Europi, ponajprije u bivšoj Jugoslaviji, konstruktivan doprinos primjeni Daytonskoga sporazuma kao i projektu dvosmjernoga povratka izbjeglica. Promotre li se, međutim, pozorno pobrojani uvjeti, uočljivo je da su to većinom dugoročni projekti, odnosno procesi od kojih je malo koji u cijelosti dovršen (osim mirne reintegracije). Unatoč tome, Parlamentarna skupština Vijeća Europe proteklih je dana odlučila uvesti Hrvatsku u red »urednih članica« tipa Italije, Nizozemske... Odbor za motrenje Vijeća Europe zaključio je, a Parlamentarna skupština prihvatila, da nema stvarnoga temelja pratiti dalje proces demokratizacije u Hrvatskoj, jer su »unutarnji mehanizmi nadzora dostatni«. Štoviše, hrvatskom su izaslanstvu u Strasbourgu uručene pohvale kojih je bilo toliko da je to »izazivalo nelagodu«, osobito imaju li se u vidu pokude koje su donedavno pljuštale na račun službenoga Zagreba. </p>
<p>Pri odluci Strasbourga o ukidanju promatračke misije za Hrvatsku, odlučujuću ulogu imali su, očigledno, izbori održani 3. siječnja. Dokidanje jednostranačke vlasti, posebno odlazak tvrdoga Tuđmana s ovdašnje političke scene i inauguriranje stvarnoga višestranačja bili su prekretnica koju je i Strasbourg dugo iščekivao i sada to nagrađuje. Ukidanje misije monitoringa, dakle, svojevrsna je renta koju Hrvatska ubire od siječanjskih izbora. No, da se Zagreb ne bi previše opustio, Vijeće Europe mu je u »poslijepromatračkom razdoblju« namijenilo niz zadaća koje nisu strogi imperativ, ali ih je, radi rejtinga, poželjno ostvariti, i to čim prije. Posrijedi su preporuke da se hrvatski zakoni usklade s europskim standardima, da se dodatno izmijeni izborni zakon te donese novi ustavni zakon o nacionalnim manjinama. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Rohatinski: Inflacija će ove godine ostati na razumnoj i kontroliranoj razini </p>
<p>Guverner Hrvatske narodne banke drži da ta banka ne može imati diskrecijsko pravo kada je riječ o pomoći bankama koje su zapale u teškoće, te se zauzeo za donošenje novog zakona o bankama / Josip Leko (SDP) upozorio je da je HNB-u lani bilo najvažnije održati stabilnost domaće valute, bez obzira na opću nelikvidnost u zemlji / Đuro Njavro (HDZ) smatra da će hrvatski dug od oko deset milijardi dolara i inflacija koja je prešla pet posto biti velik izazov za Vladu i HNB / Za Tončija Tadića (HSP) je nedopustivo da se nakon 3. siječnja sve šanse uspona Hrvatske vide u devalvaciji </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Premda su za početak rada Zastupničkog doma u četvrtak za raspravu bile predviđene druge točke dnevnoga reda, zastupnici su »odradili« tri dokumenta koja se tiču rada Hrvatske narodne banke, i to financijskog izvješća za prošlu godinu, financijskog plana za ovu godinu i godišnjeg izvješća banke za prošlu godinu. Jednoglasno je prihvaćen financijski plan HNB-a za 2000. ali ne i izvješće za prošlu godinu. </p>
<p>Govoreći o poslovanju HNB-a, guverner Željko Rohatinski u svojem prvom nastupu pred zastupnicima istaknuo je da će inflacija u ovoj godini ostati na razumnoj i kontroliranoj razini. U prvih osam mjeseci cijene su porasle 5,3 posto, s time da je jednokratno povećanje cijena od tri posto rezultat učinka većih cijena derivata i trošarina, bez čega bi inflacija bila na razini dugogodišnjeg prosjeka. Dio zastupnika imao je primjedbi na lanjsko izvješće HNB-a, a Rohatinski je upozorio na to da ne može snositi odgovornost za situaciju u banci u 1999. godini, kada nije bio na čelu te ustanove. U raspravi je upozoreno i na malu lanjsku dobit i velike rezervacije za nenaplativa potraživanja od banaka u stečaju. Riječ je o 408 milijuna kuna nenaplativih kredita za likvidnost četiriju banaka u stečaju, a najveći se iznos tiče Glumina banke, istaknuo je Rohatinski. Drži da je nužno novo zakonsko reguliranje odgovornosti središnje banke i donošenje novog zakona o bankama, kojim bi se rano upozorilo na moguće probleme u poslovnim bankama. Prema njegovim riječima, središnja banka ne može imati diskrecijsko pravo kada je riječ o pomoći bankama koje su zapale u teškoće. Rekavši kako traži potporu za financijski plan HNB-a za ovu godinu, Rohatinski je zaključio da je zastupnicima, ako nisu zadovoljni njegovim radom, na raspolaganju njegov mandat. </p>
<p>Govoreći uime Odbora za financije i državni proračun, Jadranko Mijalić je istaknuo kako u Savjetu HNB-a nema nikoga s bankarskim iskustvom. Dodao je kako poslovne banke izbjegavaju rizične plasmane u gospodarstvo. HNB bi trebala pokušati, u sklopu ukupne monetarne politike, smanjiti interes poslovnih banaka da drže novac u središnjoj banci, odnosno potaknuti ih da novac plasiraju u gospodarstvo. Prema njegovu mišljenju, u izvješću za prošlu godinu nema detaljnih navoda o tome gdje je i kada obavljena revizija.</p>
<p>Uime Kluba SDP-a Josip Leko je istaknuo kako se lani devet banaka zadužilo kod HNB-a, koristeći kredite za likvidnost, dok je 11 banaka i šest štedionica koristilo njene interventne kredite. Istina, od ovih je kredita HNB ostvarila značajne prihode, ali su se oni kod korisnika kredita pojavljivali kao trošak gospodarstva i poslovnih banaka. Drži da u izvješćima nedostaje pregled poslovnih banaka koje nisu vratile kredite i platile kamate, a nema ni iznosa o kojim je iznosima novca riječ i kolike su trebale biti kamate. Zaključio je da je glavni cilj HNB-a lani bio održati stabilnost domaće valute, bez obzira na opću nelikvidnost u zemlji, stopu nezaposlenosti, pad izvoza, visoke kamatne stope... </p>
<p>Đuro Njavro, uime Kluba HDZ-a, podržao je sva tri dokumenta, uz konstataciju da je razlog tome što Hrvatska u posljednjih 55 godina nikada nije imala toliko dugo razdoblje niske inflacije. Naime, ističe Njavro, u prošlih sedam godina građani su mogli štedjeti u nacionalnoj valuti, a da već za koji dan ili tjedan ne izgube dio svojega novca. HNB je ispunila jednu od svojih temeljnih funkcija, a to je stabilnost nacionalne valute kune, kazao je Njavro. Upozorio je da se povećavaju devizne rezerve, ali i dug Hrvatske koji se približio iznosu od deset milijardi dolara, dok je inflacija u ovoj godini prvi put prešla pet posto. To će biti veliki izazov za Vladu, kontrolu proračuna i za HNB da zadrži inflaciju ispod dvoznamenkaste brojke, kazao je Njavro.</p>
<p>Za DC, rekla je Vesna Škare-Ožbolt, tim se izvješćima otvara niz pitanja među kojima je i ono što znači velik stupanj internacionalizacije poslovnih banaka, te kakva je u takvoj politici uloga HNB-a. Ona je istaknula i da valja reći koliku su cijenu platili porezni obveznici za propast poslovnih banaka. Za HSS, u čije je ime govorio Luka Rojić, ključno je pitanje kontrola HNB-a hrvatskih financijskih institucija, jer je, prema njegovu mišljenju, do sada u takvoj kontroli bilo mnogo promašaja. Izrazio je uvjerenje da će novi guverner sa svojim timom pronaći način na koji će se sustavno nadzirati banke u Hrvatskoj i da će prestati utjecaj politike na središnju bankarsku instituciju u zemlji, jer je to razlog financijske i gospodarske krize u Hrvatskoj. </p>
<p>Za Tončija Tadića, koji je govorio u ime Kluba HSP-a i HKDU-a, HNB mora ostati neovisna u svom radu i mora poštivati sve zakonske odredbe, jer je trenutačno 75 posto financijskog biznisa u vlasništvu stranaca. Tadić ističe da je nedopustivo da se nakon 3. siječnja sve šanse uspona Hrvatske vide u devalvaciji. »Zapanjujuće je da se 30 ekonomista sastane na Pantovčaku i onda kao zeca iz šešira koji treba spasiti Hrvatsku izvlače devalvaciju kune«, kazao je. On misli da bi HNB prije svega trebao zaštititi tečaj kune i suzbiti nelikvidnost u državi te da bi trebala poticati štednju u domaćoj valuti.</p>
<p>Branko Tušek (SDP) pozvao je guvernera da ne povećava troškove HNB-a, s obzirom na pozive na štednju u državi. Vilim Herman (HSLS) je upitao gdje je tri posto osiguranja svih štednih uloga štediša u Hrvatskoj, jer najznačajniji i najjeftiniji izvor sredstava čini upravo štednja. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Županijski dom traži da se što prije rasvijetli sudbina nestalih u srpskoj agresiji </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Jednoglasnim prihvaćanjem izvješća o radu Komisije za zatočene i nestale, u razdoblju od 15. listopada 1999. do 30. kolovoza 2000., Županijski dom je u četvrtak završio sa svojim ovotjednim radom. </p>
<p>Predsjednik Vladine Komisije za zatočene i nestale Ivan Grujić je istaknuo da Hrvatska traži još 1.588 svojih građana, te da su se pregovori sa SRJ, koji su zbog napada NATO-a na tu zemlju bili prekinuti, ponovno obnovljeni u srpnju ove godine. Hrvatska se, posredovanjem svojeg veleposlanstva u BiH, također pokušava sastati i s predstavnicima Komisije za nestale Republike Srpske, no za sada nema nikakva odgovora. Grujić je kazao da se o problemu hrvatskih nestalih građana govori i u međunarodnim krugovima pa je tako Ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo i razgovaralo sa senatorom Bobom Doleom, predsjednikom Međunarodne komisije za nestale, te s predstavnicima Crvenog križa.</p>
<p>U posljednje su vrijeme ekshumacije obavljene na 134 lokacije, na kojima je nađeno 68 žrtava. Njihova je identifikacija metodom DNK ubrzana, jer se identifikacije provode u Osijeku, Splitu i Zagrebu. Grujić je pojasnio kako je zadatak hrvatske Komisije za zatočene i nestale i suradnja s međunarodnim organizacijama, pa tako i s Haaškim sudom. Dodao je da hrvatska Komisija nakon svake dojave o mogućem mjestu zločina, odnosno grobišta, o tome izvještava Haag, koji potom šalje svoje predstavnike. Haaškom je tribunalu dostavljena dokumentacija o istragama koje se provode na području Dubrovnika, Škabrnje i hrvatskog Podunavlja. </p>
<p>Anika Mamić je uime LS-a istaknula kako osobe koje još traže svoje članove obitelji više od toga što ih ne mogu naći muči to što se pojedinci, za koje znaju da su počinili zločine, slobodno šeću Hrvatskom. Ona je zaključila da sa Srbima nije postignut dogovor, jer oni traže oslobađanje svih svojih vojnika, bez obzira na zločine koje su počinili u Hrvatskoj. Velimir Kvesić je, uime HSP-a, prosvjedovao što Vlada ne čini ništa u vezi s počinjenim četničkim zločinima. Dodao je kako je nedopustivo da hrvatski državnici razgovaraju s državnicima iz Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, a da ne spominju i ne traže rješenja vezana za nestale osobe. Ivicu Račana i Stipu Mesića više zanima demokratska Srbija nego sudbina naših ubijenih civila i branitelja u srpskim zatvorima, kazao je on. Jure Burić (HDZ) istaknuo je da se ponašamo kao da se sramimo svojih žrtava. On je također predložio da po petero zastupnika iz Županijskog doma, kao znak potpore obiteljima, »koji drugi put proživljavaju svoju golgotu« budu na pokopu svakoga ekshumiranoga i identificiranoga hrvatskog branitelja i civila. Isto je tako zamjerio hrvatskim vlastima da ne znaju iskoristiti brojku od 1.588 nestalih, dok se istodobno manipulira s nekakvim izmišljenim brojkama, odnosno žrtvama bez imena i prezimena. Burić je tako naveo primjer Gospića i rekao da svima odgovara da hrvatski branitelji i hrvatske žrtve ostanu na neobilježenim grobištima. Upitao je što bi bilo da se dostojno obilježe grobišta svih žrtava Bleiburga, ocijenivši da hrvatskom zaboravu pridonose i neki potezi čelništva Hrvatske televizije koje je ukinulo Hrvatski spomenar.</p>
<p>Goran Sruk (SDP) smatra da se u isti kontekst ne mogu staviti nestali i da se njihovo pitanje ne može rješavati paralelno s traženjem onih koji su to počinili.</p>
<p>Izvješće o radu Komisije za zatočene i nestale podržao je i Odbor za hrvatske branitelje Domovinskog rata, a njegov predsjednik Zvonimir Červenko je istaknuo da je ekshumacija i identifikacija nestalih spora. Upozorio je na slabu medijsku prisutnost te problematike na HTV-u i predložio da HRT u udarnom terminu objavi broj telefona za anonimne dojave o mjestima grobnica.</p>
<p>Sa tri suzdržana glasa Županijski je dom podržao predloženi zakon o ovlastima hrvatske Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Sabora. Kako je pojasnila potpredsjednica Vlade Željka Antunović sličan je zakon i sada na snazi, no njegove ovlasti prestaju u listopadu ove godine. Prema prihvaćenom zakonu, Vlada će moći donositi te uredbe samo kada Sabor ne zasjeda, odnosno od 15. prosinca do 15. siječnja te od 15. lipnja do 15. rujna, i to u slučaju ako se pojavi potreba hitna zakonskog uređivanja nekog pitanja. </p>
<p>Većinom glasova podržan je Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu kojim se omogućuje ravnomjerno korištenje povlastica za putovanje željeznicom i brodom osobama koje zbog hendikepa ili školovanja imaju povećane troškove. Prihvaćen je i amandman Franje Križanića (HDZ), prema kojem bi đaci, studenti, slijepi i invalidi imali pravo popusta i na prijevoz autobusom.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Hrvatski generali u otvorenom pismu pozivaju da se prestane blatiti Domovinski rat</p>
<p>Držimo nedopustivim i nečasnim da se o braniteljima i invalidima Domovinskog rata govori samo kroz šačicu onih koji su se stvarno ogriješili o njegovu čistoću, ili o pozitivne zakone, a istodobno prešućuje sve ono pozitivno i veličanstveno u čemu je sudjelovala ogromna većina najboljih hrvatskih sinova / U konačnici, to vodi kriminalizaciji same volje hrvatskog naroda da se brani i obrani od velikosrpske agresije i okupacije </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Dvanaestorica hrvatskih generala među kojima su i dva bivša načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i sadašnji zamjenik načelnika Glavnog stožera uputili su u četvrtak otvoreno pismo hrvatskoj javnosti u kojem pozivaju najodgovornije osobe i institucije države, a posebice medije da se odupru negativističkom i neistinitom prikazivanju Domovinskog rata.</p>
<p>Pismo su uputili stožerni general u mirovini Janko Bobetko, admiral Davor Domazet-Lošo, general pukovnik u pričuvi Ivan Čermak, general pukovnik u mirovini Ivan Basarac, general pukovnik Krešimir Čosić, general pukovnik Ante Gotovina, general bojnik Damir Krstičević, general bojnik Ivan Kapular, general bojnik Mirko Norac, general bojnik Milenko Filipović, general bojnik u mirovini Ivan Korade i general bojnik u mirovini Nojko Marinović.</p>
<p>Pismo hrvatskih generala i ratnih zapovjednika prenosimo u cijelosti: </p>
<p>»S obzirom da se naša imena već mjesecima povlače po medijima u sklopu sve raširenije kampanje kriminalizacije Domovinskog rata, kao i vrijeđanja i omalovažavanja Hrvatske vojske, te s obzirom na činjenicu da mnogi od onih, od kojih bi to bilo za očekivati, nisu protiv toga odlučno podignuli glas, mi hrvatski generali i ratni zapovjednici, smatramo svojom moralnom obvezom upoznati hrvatsku javnost s našim stavovima i gledištima. </p>
<p>Na to nas obvezuje i povjerenje, a i zadaća, koju nam je hrvatski narod ukazao u najtežim trenucima obrane zemlje i koju smo izvršili ne samo uspješno, no i časno. </p>
<p> 1. S ogorčenjem konstatiramo da dobar dio medija i političara o Domovinskom ratu govori još samo i jedino kao o nečemu negativnom, problematičnom pa i sramotnom, premda je Domovinski rat temelj na kojem su izrasle hrvatska sloboda, suverenost i neovisnost. </p>
<p> Držimo nedopustivim i nečasnim da se o braniteljima i invalidima Domovinskog rata govori samo kroz šačicu onih koji su se stvarno ogriješili o njegovu čistoću, ili o pozitivne zakone, a istodobno prešućuje sve ono pozitivno i veličanstveno u čemu je sudjelovala ogromna većina najboljih hrvatskih sinova. Jer to u konačnici, htio to netko priznati ili ne, vodi kriminalizaciji same volje hrvatskog naroda da se brani i obrani od velikosrpske agresije i okupacije. </p>
<p>Napokon, treba li danas ikoga uvjeravati da svi oni, a tu ubrajamo i sebe, koji su po cijenu vlastita života branili i obranili hrvatsku slobodu, nisu to činili zbog nekih prizemnih interesa ili privilegija, nego iz najviših ideala, jer na bojišnici su jedine privilegije bile smrt i neizvjesnost?! </p>
<p> 2. Posebno ističemo, i ovom prigodom naglašavamo, da nismo protiv sankcioniranja pojedinačnih zločina ili kriminalnih djela. </p>
<p>Svatko tko se zaista ogriješio o čistoću Domovinskog rata, ili je počinio kakvo nečasno i kriminalno djelo treba odgovarati, ali na način koji priliči pravnoj i demokratskoj državi. Policijske akcije, kojih smo nedavno bili svjedoci, međutim, više nalikuju na obračun s terorističkim grupacijama ili mafijaškim skupinama, negoli odgovoru pravne i demokratske države, sukladnom našim stvarnim prilikama te dostojanstvu hrvatskih branitelja i časnika Hrvatske vojske. </p>
<p> 3. Nepotrebno demonstriranje sile, proglašavanje krivaca prije sudske presude, pa čak i prije provedene istrage, uključujući tu i licitiranje haaškim optužnicama, a u čemu, na žalost, ne sudjeluju samo mediji, svakako ne pridonosi klimi tolerancije i izgradnji demokratske Hrvatske, za koju smo se i mi generali i ratni zapovjednici borili. Štoviše, takvi postupci vode u nepotrebne i opasne rascjepe našeg društva. </p>
<p> 4. Zbog toga želimo posebno naglasiti da nikakvi sukobi, a najmanje terorizam, ili bilo kakvo nasilje, o kojima se tako olako u posljednje vrijeme u nas govori, nisu i ne mogu biti u interesu nikog razumnog i odgovornog, a pogotovo ne onih koji su svojom krvlju stvarali ovu državu! Onaj koji je gradio kuću ima najmanje razloga da ju dovodi u pitanje ili da se igra s njenom sudbinom! To kažemo ne samo u svoje ime, nego, nadamo se s pravom i uime Hrvatske vojske i svih hrvatskih branitelja, te svih hrvatskih građana koji su u najtežim danima bili na braniku Domovine. </p>
<p> 5. U tom sklopu - a zbog špekulacija, pa i ciljanih dezinformacija u svezi s preustrojem Hrvatske vojske - želimo iznijeti naš načelan stav: podupiremo sve one nakane da se na zapovjedna mjesta postave školovani i najsposobniji ljudi, a to znači oni koji su se dokazali u Domovinskom ratu. Jer Hrvatska vojska je upravo u Domovinskom ratu izrasla u pobjedničku vojsku, s kadrovima i doktrinom koji su to omogućili, a što je kapital koji nitko, kome je stalo do sigurnosti zemlje i hrvatske slobode, ne bi smio olako zanemariti. </p>
<p>6. Na kraju, pozivamo najodgovornije osobe i institucije države, kao i mjerodavne čimbenike civilnog društva, a napose medije, da se odupru negativističkom i povijesno nekorektnom i neistinitom prikazivanju Domovinskog rata, da zaštite čast i dostojanstvo hrvatskih časnika i vojnika, da ne podliježu klimi olakog optuživanja i blaćenja, jer time se štite ne samo temelji na kojima je uspostavljena hrvatska sloboda i državna neovisnost, nego, a u to smo duboko uvjereni, i temelji na kojima jedino može počivati budućnost demokratske i prosperitetne Hrvatske«, stoji u otvorenom pismu hrvatskoj javnosti hrvatskih generala i ratnih zapovjednika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mesić: To je organizirano u dijelovima HDZ-a koji se ne mogu pomiriti da su izgubili izbore</p>
<p>Za pismo 12 generala upućenog u četvrtak hrvatskim čelnicima protiv kriminalizacije Domovinskog rata odgovorni su pojedinci iz HDZ-a, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić hrvatskim novinarima u Strasbourgu. »To je organizirano u djelovima HDZ-a, među pojedincima, među onima koji se ne mogu pomiriti s time da su izgubili izbore. I ja tražim da se sačuva dignitet, ali na taj način da funkcionira država, da nema selektivnog pristupa nikome i da se zakon primjenjuje na svima.« Predsjednik Mesić je dodao da nitko nije osumnjičen zato što je bio sudionik Domovinskog rata, već isključivo za neku svoju konkretnu djelatnost. On je također komentirao letak Hrvatskog narodnooslobodilačkog pokreta, koji je proglasio ratno stanje i osudio Mesića, hrvatskog premijera Ivicu Račana i nekoliko drugih hrvatskih dužnosnika na smrt. »Nikad me nisu zanimali ljudi koji prijete smrću, a sami se ne usude izaći na svjetlo dana«, rekao je Mesić.</p>
<p>Otvoreno pismo generala, u djelu koji se odnosi na odgovorne osobe i institucije države, a time i na predsjednika Republike, neprimjeren je način komuniciranja sa svojim vrhovnim zapovjednikom, priopćio je Ured predsjednika Republike. »Djelatni generali imali su primjerenije mogućnosti za komuniciranje, a nisu ih iskoristili«, navodi se u priopćenju i podsjeća da je zakonom zabranjena svaka politička djelatnost u Oružanih snagama (OS). Djelatni generali, ako se žele baviti politikom, neka to ne čine kao pripadnici OS-a RH, navodi se u priopćenju. Pripadnici OS-a znaju za odluku ministra obrane Joze Radoša od 3. travnja ove godine, kojom se svim pripadnicima Ministarstva obrane i OS-a RH strogo zabranjuje istup u sredstvima javnog priopćavanja bez odobrenja ministra obrane, piše na kraju priopćenja, koje je potpisala pročelnica Odjela za informiranje Ureda Predsjednika Vjera Šuman.</p>
<p>Tomčić: Pismo generala nije pobuna vojske</p>
<p>Nakon što je u prvoj izjavi novinarima predsjednik Sabora Zlatko Tomčić kazao da njegove službe provjeravaju autentičnost pisma hrvatskih generala, jer je ono stiglo u parlament pod vrlo čudnim okolnostima - osobnom dostavom i bez potpisa - nešto kasnije, nakon provjere kod zamjenika ministra obrane Zlatka Gareljića, Tomčić je rekao da mu je potvrđena autentičnost pisma. Naglasio je da se pismo može razmatrati na različite načine te da u njemu ima vrlo pozitivnih dijelova, koji se odnose na činjenicu da generali govore da svi koji su se ogriješili o zakon u ratu ili u miru trebaju odgovarati. Međutim, negativno je da su pismo napisali generali koji su djelatni u HV-u, što se ozbiljno sukobljava s pravilima službe i ima ozbiljnih primjesa neprofesionalnosti. Nije bilo potrebno da generali dolijevaju ulje na vatru na već uzburkanoj političkoj sceni u Hrvatskoj, jer će Sabor, možda već na ovoj sjednici, razmotriti temu koja će se zvati ili aktualna političika situacija u RH ili pitanje digniteta Domovinskog rata.</p>
<p>»Moj osobni cilj je da se nakon rasprave dođe do zajedničkog dokumenta koji bi na primjeren način zaštitio dignitet Domovinskog rata te jasno definirao što je Domovinski rat bio, čega je bio posljedica i kako se hrvatski narod u njemu ponašao. Ne dvojim da je Domovinski rat bio obrambeni, da je Hrvatska u njemu bila žrtva« naglasio je Tomčić. Na činjenicu da generali iznose političke stavove, mora reagirati Ministarstvo obrane koje ima uspostavljena pravila ponašanja svojih djelatnih časnika. Na novinarski upit, dodao je da nije imao potrebe čuti se s predsjednikom države, jer je i on dobio istu informaciju iz istog izvora. Na pitanje novinara o tome da su neki pismo generala nazvali pobunom vojske, Tomčić je rekao: »Mislim da su te procjene preoštre, da se to ne može nazvati pobunom. Zna se što je vojna pobuna, a ovo je mišljenje nekolicine djelatnih generala«.</p>
<p>Granić: Neprihvatljivo obraćanje javnosti</p>
<p>Zamoljen da u ime hrvatske Vlade komentira pismo generala HV-a javnosti, zamjenik premijera Goran Granić istaknuo je da je neprimjereno i neprihvatljivo da se aktivne vojne osobe na taj način obraćaju javnosti, bez obzira na razlog njihove bojazni i strahova za budući razvoj Hrvatske.</p>
<p>MORH: Obavljeni razgovori</p>
<p>Ministarstvo obrane ocijenilo je neprimjerenim i neprofesionalnim način istupa visokih časnika HV-a u javni i politički život RH. »Radi što potpunijeg sagledavanja ovog čina kao i njegovih posljedica obavljeni su razgovori s dijelom potpisnika otvorenog pisma od strane zamjenika ministra obrane i načelnika Glavnog stožera OS RH. Ministar obrane će sukladno svojim ovlastima nakon izvješća Glavnog stožera o dobivenim spoznajama izvjestiti hrvatsku javnost i nadležne institucije«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Odbor za unutarnju politiku traži izvješće o sigurnosnom stanju</p>
<p>Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na sjednici u četvrtak, koju je vodio potpredsjednik Ivan Ninić, nije raspravljao o pismu generala HV-a, jer, kako je rečeno, to nije u nadležnosti tog saborskog tijela. Ninić je izvijestio novinare da je članove Odbora upoznao sa sadržajem pisma, a zaključak je da se od Ministarstva obrane i drugih nadležnih tijela zatraži izvješće o sigurnosnom stanju u zemlji, vodeći računa o spomenutom pismu. Govoreći u svoje ime, Ninić je rekao da je riječ o neobičnom načinu komuniciranja ljudi, koje smatra zaslužnima za stvaranje hrvatske države, a osobito zabrinjava što je među njima sedam aktivnih generala. O svemu navedenom u pismu, generali su trebali razgovarati u nadležnim institucijama države, a tek potom s time izaći u javnost. Osvrnuo se i na dio pisma koji se odnosi na tvrdnju da vlast kriminalizira Domovinski rat. Za SDP, Domovinski rat je obrambeni rat i odgovor na agresiju te svetinja hrvatske države. Na upit o tome je li pismo uvod u nešto teže, Ninić je odgovorio da oni koji su stvarali hrvatsku državu neće učiniti ništa nažao svojoj domovini.</p>
<p>Šeks: Kriza nacionalne homogenosti</p>
<p>HDZ podupire inicijativu generala, jer je ona potpuno na tragu zahtjeva demokratske, domoljubne javnosti koja s ogorčenjem promatra kako se stavlja težište na kriminalizaciju Domovinskog rata i branitelja. Jedan dio medija i političara pokušava prikazati da je Domovinski rat bio zločin i da je samostalna hrvatska država nastala na zločinu, kaže Vladimir Šeks. Njihov reflektor osvjetljava moguće »mrlje« u tom ratu i prikazuje ih kao opću pojavu. Tek ako se utvrdi da je zločin počinjen, netko može biti osumnjičen da ga je počinio, a tada pravna država može na zakonski, civilizirani način pokrenuti kazneni postupak.</p>
<p>Kramarić: Nezgodan »timing«</p>
<p>Pismo generala došlo je u nezgodno vrijeme i veliko je pitanje je li izabran najbolji »timing«, ide li to smirivanju stanja ili će se stvoriti nove napetosti. Očito je da je napetost u društvu prevelika i smatram da se te stvari mogu rješavati na drukčiji način. Veći dio pisma pisan je s velikim osjećajem za mjeru i to je ono za što se svaki političar građanske orijentacije zalaže - da nitko nije kriv dok mu se krivnja ne dokaže i da svatko ima pravo na očuvanje svoga dostojanstva.</p>
<p>Kajin: Pomirujuće pismo </p>
<p>Generali su i prije, u nekim drugim slučajevima, mogli reagirati na tako trezven i smirujući način kao što se dade naslutiti iz ovoga njihovog istupa. Međutim, u nekim prijašnjim slučajevima, umjesto da se angažiraju, oni su se suzdržavali. No, radi s o pomirujućem, decentnom pismu i o njemu valja itekako dobro razmisliti.</p>
<p>M. Granić: To je poziv na dijalog</p>
<p>Pismo shvaćam kao poziv da se uspostavi dijalog na političkoj sceni - vlasti, oporbe i branitelja. On je nuždan u sadašnjem trenutku u Hrvatskoj. Upozorenje generala treba ozbiljno shvatiti, jer odražava mišljenje značajne skupine branitelja Domovinskog rata. Došlo je do vrlo opasnih podjela i vrlo opasnih napetosti u društvu, posebice s braniteljima. Nama treba mnogo više dijaloga, jer s jedne strane treba neosporno osuditi i procesuirati svaki zločin, bez obzira tko ga je učinio, a s druge treba zaštititi temeljne vrijednosti Domovinskog rata zbog kojih smo išli u rat i zahvaljujući kojima je stvorena suverena, demokratska Hrvatska.</p>
<p>Miljavac: Ozbiljan čin</p>
<p>Pismo je ozbiljan čin. To je jedno od najtežih otvorenih pisama javnosti, upućeno od ljudi koji su bili na čelnim pozicijama tijekom Domovinskog rata. To više nije olaka situacija u zemlji i nakon ovog pisma vlast u Hrvatskoj treba naći načina da se uzburkano stanje u zemlji smiri. U demokratskim zemljama takav čin aktivnih časnika obično znači i njihovu suspenziju. No, pismo generala ne znači pobunu vojske, ali bi moglo dodatno zakomplicirati ionako uzavrelu političku scenu.</p>
<p>Đapić: Važnije od poruke biskupa</p>
<p>HSP podupire svaku riječ otvorenog pisma 12 generala. Sadašnja vlast pokušava prikazati branitelje kao ekstremiste i razbijače demokracije, a konačni je cilj te politike uvođenje strahovlade da se Hrvatska lakše odvede »pod skute zapadnog Balkana«. U tom smislu, pismo generala čak je važnije od poruke Hrvatske biskupske konferencije. Ako čelni ljudi države ne prestanu s izjavama kakve daju u posljednje vrijeme, tenzije mogu i dalje rasti, a HSP neće dozvoliti da se smanje. Ipak, Anto Đapić se nada da to neće voditi u radikalne opcije - nerede ili rat. Kriza se može riješiti izvanrednim izborima.</p>
<p>Lučić: Kao u vrijeme »komiteta«</p>
<p>Nema spora da pismo uniformiranih osoba civilnom društvu neće pridonijeti stvaranju tolerantne klime, kaže u pisanoj izjavi Dragutin Lučić, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND). Lučić navodi da nije stekao dojam da hrvatski mediji šire »kampanju kriminalizacije Domovinskog rata« i »vrijeđanja i omalovažavanja HV-a«, kako to tvrde potpisnici otvorenog pisma. Generalski poziv, napose medijima, da se »odupru negativističkom, povijesno nekorektnom i neistinitom prikazivanju Domovinskog rata« neugodno podsjeća na vremena kada su komiteti, a onda središnjice, disciplinirali nestašne novinare, propisujući kako će se pisati o našoj društveno-političkoj zbilji ili nacionalnim interesima. Pridružujem se pozivu da se »zaštite čast i dostojanstvo hrvatskih časnika i vojnika« te da se pridonese »klimi tolerancije i izgradnje demokratske Hrvatske«, no, to isto očekujem i od potpisnika otvorenog pisma. Generali se »žale da se njihova imena već mjesecima povlače po medijima«. Ako smatraju da su mediji ugrozili neko od njihovim ustavnih prava, pozivam ih da se za zadovoljštinu obrate Vijeću časti HND-a ili sudovima. Ne stoji ni opća ocjena da »dobar dio medija« o Domovinskom ratu govori kao o nečemu »negativnom, problematičnom, pa i sramotnom« (G.J., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Stanoviti general Hopp prijeti smrću hrvatskim političarima i novinarima</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Prijetnje smrću najvišim dužnosnicima u Hrvatskoj su u posljednje vrijeme, izgleda, postale uobičajeni način izražavanja političkih stavova. Nakon prijetnji Hrvatskog revolucionarnog bratstva predsjedniku Stipi Mesiću te onih upućenih premijeru Ivici Račanu zbog kojih je, kako se moglo pročitati u novinama, odlučeno da se šef Vlade vozi u blindiranom autu, prijetnja smrću ovih je dana stigla većem broju hrvatskih dužnosnika, političara i novinara, i to od javnosti nepoznatoga - Hrvatskog narodnooslobodilačkog vijeća (HNOV). </p>
<p>HNOV, naime, kako piše u proglasu koji je poštom stigao nekim hrvatskim političarima, proglašava ratno stanje u Hrvatskoj i to »protiv svih članova reformiranih komunista ma kako se danas nazivali, protiv njihovih priležnika koji su im pomogli da dođu na vlast, protiv svih srbijanskih četnika koji slobodno žive u Hrvatskoj, protiv hrvatskih izdajnika, kao i protiv stranih čimbenika koji sve navedene podupiru«. »Posebnom presudom Ratnog suda«, navodi se dalje u pismu, » bez mogućnosti zastare, zbog izdaje Hrvatske države, Hrvatskog naroda, te protuhrvatske djelatnosti, osuđuju se na kaznu oduzimanja prava na život«. </p>
<p>U prvu grupu »osuđenika« spadaju tako predsjednik države Stjepan Mesić i to zbog veleizdaje i premijer Ivica Račan zbog protuhrvatske djelatnosti. Zbog istog su djela »osuđeni« i predsjednik SNS-a Milan Đukić, SRP-a Stipe Šuvar, šefica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić. Ivana Zvonimira Čička i Dobroslava Paragu HNOV »osuđuje« za idaju, a za protuhrvatsku djelatnost čelnicu HNS-a Vesnu Pusić, aktivista u borbi za ljudska prava Zorana Pusića, te glavnog urednika Globusa Davora Butkovića i novinarku Nacionala Jasnu Babić. Kaznu će, navodi se u pismu, izvršiti posebni odred HNOV-a, a čitavo pismo potpisuje stanoviti general Hopp. </p>
<p>Šefica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koju je ovakvo pismo neugodno iznenadilo u četvrtak ujutro kad ga je našla u poštanskom sandučiću u Saboru, rekla nam je kako joj ovo nije prva prijetnja koju je dobila, ali je prva potpisana, te da ne misli alarmirati policiju. No, s obzirom na broj adresa na koje je prijetnja poslana, te činjenicu da su među njima Predsjednik države i Vlade, za vjerovati je da su i policija i tajne službe već s njome upoznate, te da već rade na otkrivanju pošiljatelja. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>HHO, HND i »Nacional« osudili napad na osječkog novinara Gorana Flaudera</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) upozorio je u četvrtak na »krajnje radikaliziranu društvenu atmosferu u kojoj kao žrtve učestalo stradavaju medijski djelatnici«.</p>
<p> Povod istupu HHO-a je napad nepoznatog muškarca na osječkog novinara Gorana Flaudera u utorak, pri čemu je novinar zadobio ozljedu glave.</p>
<p> U HHO-u ocjenjuju da su u Hrvatskoj ponovo na djelu »najgrublji i najprimitivniji« oblici kršenja slobode medija. Pri tom navode primjer nasrtaja na novinarku Večernjeg lista Tanju Božić u Gospiću, prilikom praćenja slučaja petorice gospićkih uhićenika, te napad na novinara Obiteljskog radija Roberta Zubera. </p>
<p> Ustvrdivši kako novinari nisu samo meta uličnih nasilnika, u HHO-u podsjećaju na slučaj sa zagrebačkog Općinskog suda kada je pravosudni policajac pištoljem prijetio fotoreporteru. Napadima na novinare, po ocijeni HHO-a, redovito se pridružuju političari. Tako u HHO-u ističu kako je i nova vlast jednako osjetljiva na javnu kritiku, kao i stara. </p>
<p> Po ocjeni HHO-a, najagresivniji u napadima na medije i novinare su političke opcije radikalno desne provenijencije, koje su poražene na sječanjskim izborima. </p>
<p>Osudi napada na osječkog novinara, pridružilo se i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), koje od policije traži uhićenje napadača. Po ocjeni HND-a, taj je napad jedan u nizu pokušaja da se svim članovima HND-a utjera strah u kosti, a posebno onima koji se »usuđuju dirnuti u 'nedodirljive' teme, pojedince i skupine«. </p>
<p>HND stoga poziva političke stranke, sindikate i udruge civilnog društva da se odupru svim oblicima nasilja, posebno onima koji ugrožavaju slobodu javne riječi, a sve one koji drže da su im mediji ugrozili njihova prava, HND poziva da zadovoljštinu potraže pred Vijećem časti tog društva ili sudovima. </p>
<p>U uredništvu tjednika Nacional ističu kako se nasrtajem na Flaudera i u demokratskoj Hrvatskoj nastavlja niz napada i pritisaka na novinare tog tjednika.</p>
<p> Na dan napada, u tom je tjedniku objavljen Flauderov tekst u kojem se bivši načelnik bjelovarskog SIS-a Luka Markešić prikazuje kao iznuđivač i nasilnik. Flauder je nakon napada, prema objavljenom u tisku, izjavio da ga je Markešić upozorio da »ima njegove brojeve telefona te da zna gdje ga može naći«. </p>
<p>Napomenuvši kako je u tjedniku Arena pisao o kriminalnim radnjama u osječkom HEP-u, te kako je bivši osječko-baranjski župan Branimir Glavaš prije nekoliko dana izgubio jedan od triju sudskih sporova protiv njega, Flauder je zaključio da bi fizički napad mogao biti povezan s bilo kojim od ta tri događaja. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000929].
|
