NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000527].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 225123 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Godišnje se ubije oko 100 branitelja, čak 76.000 zatraži pomoć, a samo u Slavonskom Brodu spriječena 23 suicida!</p>
<p>Govori se da se u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata ubilo više od 800 branitelja i prognanika / U Ministarstvu branitelja su samo u prošla četiri dana bile dvije prijetnje oružjem / Želimo razgraničiti suicide uzrokovane nečim drugim, a ne ratom, jer je sada tendencija da se sva samoubojstva svedu na ratne strahote, a to nije istina. U toj populaciji ima svega, svakakvi su motivi za suicide i opasno je sve generalizirati i razloge tražiti u ratu. Populacija branitelja je rizična i radi sekundarnih problema, neriješenog ekonomskog pitanja, statusa.., kaže Blaženka Gogić, pomoćnica ministra branitelja </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Vijesti o samoubojstvima hrvatskih branitelja ponovno pune novinske stupce, ali i dalje se službeno ne zna koliko je branitelja dosad diglo ruku na sebe. Objedinjenu statistiku očito ne vodi nijedna ustanova, udruge pojedinačno iznose razovrsne podatke, a govori se da se u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata ubilo više od 800 branitelja i prognanika. Navodno, godišnje suicid počini prosječno oko 100 branitelja, no potvrdu tih podataka Vjesnik u petak nije uspio dobiti u Ministarstvu branitelja. Ni Ministarstvo još nema dovršenu evidenciju o samoubojstvima, a po riječima Blaženke Gogić, pomoćnice ministra za razvojačene branitelje i članove njihovih obitelji, za mjesec-dva objavit će se sistematizirnani, stručno i znanstveno obrađeni podaci i o tom problemu. Sve brojke, koje se pojavljuju u javnosti, pomoćnica ministra drži upitnima i pretjeranim, napominjući da ih mnogi iznose proizvoljno i tendenciozno u dnevnopolitičke svrhe.</p>
<p>»Sve što se daje u javnost nema podloge u znanstveno obrađenim kriterijima.</p>
<p> Naša radna skupina istražuje taj problem već godinu dana, prikuplja podatke od MUP-a, MORH-a, udruga. Želimo razgraničiti suicide uzrokovane nečim drugim, a ne ratom, jer je sada tendencija da se sva samoubojstva svedu na ratne strahote, a to nije istina. U toj populaciji ima svega, svakakvi su motivi za suicide i opasno je sve generalizirati i razloge tražiti u ratu. Populacija branitelja je rizična i radi sekundarnih problema, neriješenog ekonomskog pitanja, statusa...«, tvrdi Blaženka Gogić, inače klinička psihologinja s desetogodišnjim iskustvom u radu s braniteljima.</p>
<p>Problem samoubojstava branitelja je ponovno udarna vijest u medijima nakon aktualnog slučaja u vinkovačkoj pošti, kad je bivši pripadnik HV-a aktivirao dvije ručne bombe. Epilog - dvojica mrtvih i osmero ozlijeđenih nedužnih građana.</p>
<p> Svjedoci smo da se gotovo svakog tjedna u crnim kronikama objavljuju slični slučajevi, a nije više rijetka ni pojava da branitelji, koji bi svima trebali biti na ponos, ne ugrožavaju samo svoje živote, već u taoce pretvaraju nedužne građane.</p>
<p> Nedavno je u Splitu jedan invalid, zbog neriješenog stambenog problema i mnogih birokratskih prepreka, cijelo Gradsko poglavarstvo zatočio i prijetio da će raznijeti zgradu, ako se njegov slučaj ne riješi do određenog roka.</p>
<p>Sjećamo se i slučaja hrvatskog vojnika koji je lani dva sata prijetio službenicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, nezadovoljan svojim invalidskim pravima i umirovljenjem, kao i masovnog ubojstva u kafiću u Slavonskoj Požegi, kad je branitelj pobio rafalnom paljbom petero ljudi, a zatim se i sam ubio. U Ministarstvu branitelja su samo u prošla četiri dana bile dvije prijetnje oružjem...</p>
<p>Osvrćući se na slučaj u vinkovačkoj pošti, pomoćnica ministra branitelja ističe da su se u javnosti pojavili pogrešni podaci o vinkovačkom slučaju. Pojašnjava da počinitelj suicida nije u braniteljskom ministarstvu ostvarivao nikakva prava. Bio je tri mjeseca u HV-u, na svoj je zahtjev bio časno otpušten iz vojske u pričuvu, bio je i zaposlen, prema njemu, tvrdi Blaženka Gogić, nije učinjena nikakva pogreška. Problemom smatra to što nitko iz njegove sredine nije signalizirao da on ima ikakvih problema.</p>
<p>»Nije pošteno prema svim braniteljima njega svrstavati u kategoriju ugroženih ljudi«, kaže pomoćnica ministra. Zato podsjeća i na to da u svim županijama postoje centri za psihosocijalnu pomoć braniteljima, savjetovališta, timovi psihologa, dežurni telefon Centra za krizna stanja na Rebru... »Svi kojima je to potrebno trebaju nam se javiti. Lani smo imali 76.000 intervencija, u Slavonskom Brodu smo dosad uspjeli spriječiti 23 suicida. Ekipe odlaze na teren uvijek kad nam se signalizira, pa poručujem da nam se jave svi koji primijete sumnjive simptome u svojoj obitelji«, ističe Blaženka Gogić.</p>
<p>Njezina poruka bi, smatra, također znatno pridonijela prevenciji samoubojstava i slučajeva poput vinkovačkog.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Gruden: Čin u Vinkovcima je kombinacija samouništenja i protesta</p>
<p>Vedran Senčić vjerojatno je bolovao od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), a njegov čin u središnjoj vinkovačkoj pošti kombinacija je javnog protesta i samouništenja, smatra prof. dr. Vladimir Gruden, predstojnik Klinike za psihološku medicinu KBC-a Rebro i psihijatar koji se bavi problemima branitelja. »Stav je psihijatrije da je samoubojstvo uvijek rezultat psihičkog poremećaja, a ovisno o osobi, taj poremećaj može trajati dulje ili neposredno prije samoubojstva. Ovdje je očito u pitanju poremećaj koji je dulje trajao«, objašnjava dr. Gruden. Do samoubojstva dolazi kad u čovjeku nagon za smrću nadvlada nagon za životom, a psihijatri često kažu da je svako samoubojstvo zapravo jedno ubojstvo. To znači da samoubojica, u nemogućnosti da ubije onoga koga okrivljuje za svoje životne probleme, na kraju ubije sebe. U vinkovačkom slučaju, samoubojica je ujedno i ubojica, jer da je Senčić želio ubiti samo sebe, ne bi to učinio na javnome mjestu. »Ljudi teško mijenjaju svoj psihički ustroj - stavove, navike i ideale. Zato im je teško, uvjetno rečeno, ubiti sebe psihički, kako bi zaživjela nova, promijenjena osoba. Da bi sačuvali ideale, u koje su se razočarali, neki se radije fizički ubiju«, kaže dr. Vladimir Gruden.</p>
<p>Kad se čovjek ubije javno, a osobito kad pritom još nekoga usmrti, njegov postupak upućuje na želju za protestom, ali i na to da javnost optužuje za gubitak svojih ideala. Branitelji koji boluju od PTSP-a često su ogorčeni, a u glavama nekih od njih vrti se i film: »Ja sam bolestan, stradao sam, a budući da vi ostali niste bili u ratu, morate i vi ponijeti teret mojeg stradanja«. Čovjek koji se razočara u ideale, koji svojem životu više ne može dati nikakav smisao, a nema podršku okoline, često, kad »odlazi«, želi da njegovom smrću propadne cijeli svijet. Bitnu komponentu u samoubojstvo čini i osjećaj krivnje. Onaj koji se ubija zbog krivnje, ubija i sebe i okolinu koja ga podbada. Nerijetko branitelji, koji su se izvukli iz zarobljeništva, ali to nije uspjelo i njihovim prijateljima, nailaze na »prikrivenu« osudu okoline ili rodbine poginulih, koja ih neprestano podbada i zapitkuje kako su oni uspjeli preživjeti. Slučaj u Vinkovcima samo je još jedno upozorenje o tome koliko je briga za branitelje nedovoljna, ali i koliko PTSP može biti opasan i godinama nakon što je rat završio. »Stručnu pomoć treba pojačati, osobito posredstvom Ministarstva branitelja«, kaže dr. Gruden i napominje da je u pripremi projekt sprječavanja samoubojstava. Na žalost, sve je presporo, jer nedostaje novca.</p>
<p>Samoubojstvo se, unatoč njegovoj ozbiljnosti, može spriječiti. Potencijalni samoubojice često pričaju o smrti, povlače se u sebe, pripremaju sve za svoj odlazak. Najvažnije je ne podcijeniti ozbiljnost onih koji prijete da će se ubiti: predrasuda je da, zato što pričaju, neće ništa učiniti. Predrasuda je i to da je branitelj, koji je svo vrijeme burno reagirao, a onda se iznenada smirio, u sebi razriješio konflikt. Vrlo često baš to ponašanje upućuje da se odlučio na posljednji korak - samoubojstvo. (T. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>PTSP se širi kao karcinom i metastazira u obitelji</p>
<p>Goran Majstorović, tajnik Udruge hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja, kaže da u njihovoj udruzi, koja djeluje od 1996. godine i ima više od 4.500 članova, do sada nije bilo slučajeva suicida.</p>
<p> »Ali, mi smo intervenirali u nemalom broju slučajeva na poziv obitelji oboljeloga te pomogli razgovorom ili smještajem u bolnici. S obzirom na to da dobro surađujemo s nekim bolnicama, nastojimo barem osigurati oboljelima odgovarajuću hospitalizaciju«, ističe Majstorović. Jedini zabilježeni eksces nekog člana te udruge bio je slučaj Josipa Pavlića, koji je u ljeto 1999. godine, ogorčen nerješavanjem njegovih zahtjeva, ušao s pištoljem u prostorije Mirovinskog fonda. Pod prijetnjom samoubojstvom, Pavlić je prisio nadležne da hitno riješe njegov problem, no ostao je gorak dojam načina na koji branitelji moraju »utjerivati« svoja prava.</p>
<p> Majstorović napominje da čak 90 posto članova Udruge ima složene obiteljske probleme: »PTSP se širi kao karcinom i metastazira u obitelji u kojoj živi oboljeli član. Zato već danas možemo govoriti o tome da su čitave obitelji zahvaćene posljedicama PTSP-a«. Što se tiče stjecanja ratnog invaliditeta i pripadajućih prava, branitelji oboljeli od PTSP-a »osjećaju se braniteljima drugoga reda«, ističu u Udrugi.</p>
<p> Naime, ti branitelji su dvostruko traumatizirani: moraju dokazivati svoju bolest, teško ostvaruju invalidnine i vojne mirovine, a kad ih i ostvare, one su u startu za 50 posto manje od mirovina branitelja koji su ih ostvarili zbog ranjavanja ili ozljeđivanja. »Doduše, za oboljenje od PTSP-a, zakonom je predviđeno ostvarivanje 20-60 posto invaliditeta, no branitelji koji su otišli u mirovinu zbog PTSP-a dobivaju invaliditet na godinu dana i svake sljedeće ga moraju potvrđivati, za razliku od onih koji su zbog ranjavanja stekli trajni invaliditet«, upozorava Goran Majstorović.(G. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nezaposlenost aktivirala bombe u vinkovačkoj pošti?</p>
<p>Počinitelj teškog ubojstva Vedran Senčić (1975.), koji je u četvrtak u središnjoj vinkovačkoj pošti aktivirao dvije ručne bombe, usmrtivši djelatnika pošte Roberta Bajtala (1967.) i sebe, dok je osam osoba teže i lakše ranjeno, bio je od svoje 16. godine sudionik Domovinskog rata. Ubrzo potom postao je pripadnikom V. gradijske brigade »Sokolova«, a radni odnos sporazumno je prekinuo 1. srpnja 1997. godine.</p>
<p> Od 22. srpnja 1996. član je Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata. Neslužbeno se doznaje da se Senčić, po izlasku iz vojske, na više mjesta pokušao stalno zaposliti, a budući da mu to nije uspjelo, na raznim je poslovima radio na određeno vrijeme. U zadnje doba je bio nezaposlen.</p>
<p>Načelnik kriminalističke policije PU vukovarsko-srijemske Tomislav Iljić izjavio je Vjesniku da je Senčić policiji nepoznat kao osoba sklona kriminalu, potvrdivši da nikad nije narušavao ni javni red i mir, nekomu prijetio ili prijateljevao s osobama sklonim kriminalu.</p>
<p> »Nakon tragedije, te su pojedinosti manje važne, ali i na njima moramo raditi idućih dana i otkriti razloge Senčićeva čina«, rekao je Iljić.</p>
<p> Neslužbeno se doznaje da je Vedran Senčić imao obiteljskih problema, ali jesu li oni uzrokom aktiviranja bombi na javnome mjestu, otkrit će se u istrazi.</p>
<p> No, indikativna su reagiranja vinkovačke javnosti, koja za tragediju u pošti drži odgovornom i bivšu i sadašnju vlast.</p>
<p> Posebno se oštro kritizira one koji u Podunavlju prednost u zapošljavanju, zbog OESS-a i sporazuma potpisanih tijekom mirne reintegracije, još daju pripadnicima srpske manjine. Primjerice, samo je u Hrvatskim telekomunikacijama lani, među gotovo 220 otpuštenih, velik broj hrvatskih branitelja. (Lj. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Picula: Naša vojska odskače od mnogih vojski članica Partnerstva za mir, još moramo ostvariti civilnu kontrolu </p>
<p>Ministri vanjskih poslova tih zemalja zauzeli su se za spajanje poduzetnika i poslovnih zajednica svojih zemalja s partnerima u Hrvatskoj radi prevladavanja najdelikatnijeg tranzicijskog razdoblja / Hrvatska zato mora ukloniti sve zakonske prepreke i animirati strane ulagače / Velika Britanija, SAD, Švicarska i Danska ponudili pomoć hrvatskome gospodarstvu / Europska komisija je 24. svibnja potvrdila studiju izvedivosti i uputila je Europskoj uniji i Vijeću ministara na prihvaćanje, koji bi trebali odrediti mandat za početak pregovora s Hrvatskom o prijamu u EU, tvrdi ministar vanjskih poslova Tonino Picula</p>
<p>FIRENZA, 26. svibnja</p>
<p> - Zvijezda proljetne konferencije ministara vanjskih poslova zemalja Sjevernoatlantskog saveza (NATO) je bila nedvojbeno - Hrvatska. Sve pohvale u superlativu i čestitke upućene su prvenstveno hrvatskom narodu na pravom izboru, a potom je pohvaljen briljantno odrađeni hrvatski vanjskopolitički posao. Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula, koji je jedan od zaslužnih za te pohvale, nakon iscrpljujućeg dana pristao je na intervju za Vjesnik.</p>
<p>• Kako se osjećate kao najmlađi ministar u Partnerstvu za mir?</p>
<p>- Teško je govoriti o osobnim osjećajima u jednoj tako važnoj prigodi kao što je primanje Hrvatske u Partnerstvo za mir. Uvijek se osjećam dijelom tima i želim naglasiti da je to kolektivni uspjeh nove hrvatske vlasti, nove hrvatske Vlade i Ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p> Svega toga ne bi bilo da građani Hrvatske nisu 3. siječnja poželjeli promijeniti ne samo unutarnju politiku Hrvatske već i njenu vanjsku politiku. Iznimno sam počašćen time što sam bio u prigodi sudjelovati u ostvarenju obećanog projekta. Ali, obećavam, to je samo početak.</p>
<p>• Hrvatskoj se otvaraju sva vrata. Hoće li ona uspjeti na pravi način iskoristiti taj pozitivni politički trenutak?</p>
<p>- Duboko vjerujem u europsku demokratsku perspektivu Republike Hrvatske. </p>
<p>Da nije tako, ne bismo uspjeli u tako kratkom roku aktivirati svoje resurse, transformirati zemlju i time je učiniti partnerom demokratskog svijeta. Prema tome, nema razloga ni za kakvu zabrinutost u vezi s tim hoćemo li znati iskoristiti ovaj trenutak. Normalno, ovisit će to o brzini zadovoljavanja određenih uvjeta da bismo se približili Europskoj uniji. No, sada imamo institucionalnu podlogu. Nemojmo zaboraviti da je Partnerstvo za mir predsoblje punopravnog članstva u NATO-u.</p>
<p>• Izjavili ste da Vlada priprema službeni zahtjev za ulazak Hrvatske u stalno članstvo NATO-a? Hoće li Hrvatska ispuniti uvjete koji joj se postavljaju?</p>
<p>- Vjerujem da ovog trenutka Hrvatska vojska odskače od mnogih vojski drugih članica Partnerstva za mir upravo zato što je izrasla u ratnim uvjetima, tijekom Domovinskog rata kad se branila sloboda i stvarali temelji za novu državu. Imamo časnika i vojnika s ratnim iskustvom, čime se ne može pohvaliti veći broj članica Partnerstva za mir.</p>
<p> Ono što trebamo izgraditi je civilna kontrola Oružanih snaga i prilagodba unutarnjih struktura standardima NATO-a. Kad je u pitanju financiranje Oružanih snaga i transparentnost tog financiranja, Hrvatska je već dala znatan doprinos transparentnosti financiranja hrvatske komponente u BiH. Prema tome, ako smo tu napravili znatan iskorak, pomogli da se stanje u BiH poboljša, vjerujem da je moguće u samoj Hrvatskoj napraviti isto. Naša Vlada je jedna od rijetkih u Europskoj uniji koja je vlastiti budžet umanjila u odnosu na prethodni, a to smanjenje se posebno odnosi na Oružane snage. Novac namijenjen vojsci trošit će se mnogo racionalnije.</p>
<p>• Ubrzava li to i ulazak u Europsku uniju?</p>
<p>- Ja bih iskoristio prigodu da objavim da je 24. svibnja Europska komisija potvrdila studiju izvedivosti i uputila je Europskoj uniji i Vijeću ministara na prihvaćanje, koji bi trebali odrediti mandat za početak pregovora s Hrvatskom u sklopu Sporazuma o pridruživanju i stabilnosti.</p>
<p>• Kakvi su izgledi za gospodarski oporavak Hrvatske?</p>
<p>- Nakon dva dana u Firenzi i razgovora što sam ih imao s ministrima vanjskih poslova Velike Britanije, SAD-a, Švicarske i Danske, tvrdim da postoji veliko zanimanje za Hrvatsku. Ministri vanjskih poslova tih četiriju zemalja sami pitaju kako mogu pomoći hrvatskome gospodarstvu u prevladavanju toga najdelikatnijeg razdoblja tranzicije.</p>
<p> Ni u ovim slavljeničkim trenucima nisam se ustručavao govoriti o teškim životnim uvjetima djela hrvatskih građana, koji su izloženi gospodarskim posljedicama jedne loše politike s kojima se bori sadašnja hrvatska Vlada. Ministri vanjskih poslova tih zemalja su se zanimali za spajanje poduzetnika i poslovnih zajednica svojih zemalja s poslovnim zajednicama i poduzetnicima u Hrvatskoj. </p>
<p>Oni nam žele pomoći kao neposredni bilateralni partneri, a mi moramo učiniti više radi ohrabrivanja stranog kapitala da uđe u Hrvatsku, da bude zaštićen.</p>
<p> Prvenstveno moramo mijenjati naše zakone, ukloniti sve zakonske prepreke i animirati strane ulagače.</p>
<p>• Kada se očekuje priključenje Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO)?</p>
<p>- Razgovarao sam s državnom tajnicom SAD-a Madeleine Albright. Ona je samo spomenula da pitanje Svjetske trgovinske organizacije ovog trenutka nije urgentno. Trenutno se vode završni razgovori SAD-a i Europske unije o primanju Hrvatske u WTO. Ne želim špekulirati, jer je bilo dosta netočnih informacija, ali mislim da se već tijekom ljeta može očekivati pristupanje Hrvatske WTO-u.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagreb mi je dao puno: prijatelje, sreću i uporište. Ne samo meni. Vrijeme je da tu ljubav uzvratimo</p>
<p>Dr. JOSIP KREGAR, povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Grad Zagreb</p>
<p>Za mene je Zagreb najprije bio čarolija. Moje prvo sjećanje Zagreba je jedan vruć ljetni dan. Ljudi su se kupali u Savi na starom kupalištu, a cestom su prolazila seoska kola natovarena sijenom. Sjećam se glazbe u staroj gostionici uz Savu i osjećaja da se nalazim u predvorju velikog svijeta.</p>
<p> U djetinjstvu udaljenosti izgledaju drukčije i činilo mi se da je Savska cesta beskrajno dugačka, a da su stara tramvajska kola, u kojima su se vrata otvarala pokretom ruke, uzbudljivija od svemirskog broda. Sjećam se oca koji je subotom popodne dolazio vlakom kući iz Zagreba i donosio čudne stvari: ananas, velike čokolade ili gumene igračke. Sjećam se djeda koji je pričao o našoj kući u Staroj Vlaškoj i gostionici »Kod Kregara« u Jurišićevoj ulici.</p>
<p>U Zagreb sam se zapravo zaljubio kasnije. Zanesao me je pogled iz moje studentske sobe na Grič i zalazak sunca iza stabala u Jurjevskoj. Otkrivao sam Zagreb ulicu po ulicu, šetao se po kiši Tuškancem u jesen i zimi odlazio na Sljeme. Otkrivao sam gospodsku profinjenost koncerata u Glazbenom zavodu i raskošno narodno veselje plesnjaka. Dijelio sam grah s gradskom sirotinjom u samoposluzi »Turist« u Masarykovoj ulici, mučno čekao da mi se ime pojavi na oglasnoj ploči Studentskog centra, igrao košarku na Šalati.</p>
<p> Zagreb me je opio svojom neodoljivom intelektualnom ozbiljnošću, otkrio sam da su tu ljudi pošteni i pristojni, jednostavni ali profinjeni. Veliki grad je onaj u kojem žive veliki ljudi. Zavolio sam tišinu čitaonice u staroj Sveučilišnoj biblioteci i miris knjiga antikvarijata u Ilici. Otkrivao sam jednu po jednu stvar koja zanosi studente: nervozne studentske rasprave o politici i filozofiji, bježao pred policijom, nalazio istomišljenike i protivnike, otkrivao uzore i učitelje, mučio se radeći i uspijevao.</p>
<p>Otkrio sam da Zagreb nudi prijatelje, da bez obzira na navike i razlike u akcentu, ovdje nalazim ljude slične sebi u interesima, nazorima i planovima. I ne znam kojeg trenutka, ali osjetio sam da ja bez Zagreba ne mogu. Još nisam dovoljno star da bi me mučila nostalgija za jednim mjestom, ali to ne vrijedi za Zagreb. Puno sam putovao i živio u drugim gradovima, ali sam se uvijek vraćao. Ni Pariz, ni Stockholm, ni Graz ni New York nisu me uspjeli zadržati, i svaki put kada sam se vratio, znao sam sve sigurnije da je Zagreb moj dom. Što sam više svijeta vidio, više sam volio svoj grad. Zagreb mi je dao puno: prijatelje, sreću i uporište. Ne samo meni. Vrijeme je da tu ljubav uzvratimo.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»Floraart«, stara zagrebačka navika uređenja parkova, okućnica, balkona i stanova</p>
<p>U »Zrinjevcu« planiraju da će »Floraart« (31. svibnja do 4. lipnja) ove godine posjetiti više od 200.000 posjetitelja, uz koje će biti i veliki broj djece za čiju se zabavu »Zrinjevac« posebno pobrinuo/ Izložbu cvijeća otvorit će dr. Josip Kregar, Vladin povjerenik za Grad Zagreb i Ante Ledić, direktor »Zrinjevca«</p>
<p>- Ovogodišnja jubilarna, 35. međunarodna vrtna izložba »Floraart 2000.«, nastojat će mnogim izloženim vrstama cvijeća i bilja nastaviti tradiciju predstavljanja uređenja parkova, okućnica, balkona i stanova, rekao je u petak Ante Ledić, direktor poduzeća »Zrinjevac«, na konferenciji za novinare održanoj povodom otvaranja »Floraarta«, 31. svibnja. Kao specifičnost ovogodišnje izložbe istaknuo je da najveći dio izloženog cvijeća i bilja dolazi iz biljne proizvodnje domaćih proizvođača, te da će biti vrlo malo biljaka iz uvoza. U vrijeme kad se u Hrvatskoj gotovo sve uvozi, povećanje domaće proizvodnje - u ovom slučaju biljaka - za svaku je pohvalu, ali i poticaj drugima, posebice voćarima i povrtlarima, istaknuto je na konferenciji. </p>
<p>U »Zrinjevcu« planiraju da će »Floraart« ove godine posjetiti više od 200.000 posjetitelja, uz koje će biti i veliki broj djece za čiju se zabavu »Zrinjevac« posebno pobrinuo. Tako će na velikom igralištu djecu dočekati kazalište lutaka i mnogobrojne obnovljene i uljepšane sprave i makete za igru, usred kojih će dominirati cvjetna skulptura pauna. I ove se godine nastavlja suradnja »Zrinjevca« i Akademije likovnih umjetnosti pa će dječje igralište dobiti drugu skulpturu najbolje ovogodišnje studentice s Akademije. </p>
<p>Na više od dva hektara vanjskog i oko 3000 četvornih metara unutrašnjeg prostora izlagat će stotinjak domaćih i 30 inozemnih izlagača iz devet europskih zemalja. Uz bilje, izlagat će se i vrtni alat i mehanizacija, betonska popločenja, fontane, roštilji, bazeni, slike, nakit, ukrasni predmeti, svileno i platneno cvijeće, zaštitna sredstva, zapravo sve vezano za hortikulturalnu djelatnost i uređenje vanjskih prostora. Ni ove godine neće izostati prodaja lončanica i sadnica vrtnog, balkonskog i sobnog bilja, kao ni kaktusa i cvjetnih teglica. Za to će poslužiti oko 100 prodajnih štandova. </p>
<p>Ante Ledić je naglasio tom prigodom i edukativni karakter izložbe jer se, kaže, sve što će se tu vidjeti, može prenijeti na uređenje vlastitog okoliša i doma. </p>
<p>U zabavno-glazbeni program organizatori su ove godine unijeli male promijene. Izvođači zabavne, folklorne, dječje i klapske glazbe neće nastupati na pozornici koja je proteklih godina bila postavljena ispod šatora u središnjem dijelu vanjskog prostora, već će nastupati na različitim mjestima izložbe, čime se želi oživjeti cijeli izložbeni prostor.</p>
<p> Na dan otvaranja »Floraarta«, na ulazu u Boćarski dom nastupit će Simfonijski orkestar Hrvatske vojske, a izložbu će, kako najavljuju organizatori, otvoriti Josip Kregar, povjerenik Vlade za Grad Zagreb koji je ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora izložbe, te Ante Ledić, direktor »Zrinjevca«. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ratnim stradalnicima dodijeljeni ključevi 113 stanova u naselju Lanište</p>
<p>Obiteljima poginulih, zatočenih i nestalih branitelja te ratnim vojnim invalidima u četvrtak je dodijeljeno 113 stanova u zagrebačkom naselju Laništu. Ključeve stanova uručio im je pomoćnik ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Dinko Mikulić. </p>
<p> Poželjevši novim stanovnicima Laništa sretno useljenje, Mikulić je rekao da je izgradnja 113 stanova stajala 72 milijuna kuna te da se u istom naselju gradi još 420 stanova za ratne stradalnike. </p>
<p> Svečanoj dodjeli stanova nazočni su bili i predstavnici Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, udruga branitelja te zagrebačkog Gradskog poglavarstva.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>LS će u predizbornoj kampanji u Samoboru potrošiti 15.000 kuna</p>
<p>- Predizborna kampanja Liberalne stranke uoči lokalnih izbora u Samoboru u nedjelju, 11. lipnja, bit će usmjerena pojedincu. Članovi stranke neće organizirati skupe koncerte niti će se građanima obraćati s pozornica, već njima osobno. Kampanju planiramo odraditi profesionalno i uz minimalne troškove od 15.000 kuna, najavila je u petak glasnogovornica Liberalne stranke ogranka Samobor, Srebrenka Bišćan-Bertoša.</p>
<p>Liberalna stranka izaći će na izbore u Samoboru u koaliciji s HSS-om i HNS-om na većinskom dijelu izbora, odnosno samostalno u dijelu izbora prema proporcionalnom principu. Nositelj liste je Antun Dubravko Filipec, koji je između 1993. i 1995. godine obnašao funkciju gradonačelnika, a na listama su i Branko Adamek, predsjednik ogranka Samobor, Tatjana Milek, Stjepan Černjak, Tomo Gvozdanović i Mladen Bertoša.</p>
<p> LS nudi Samoborcima smanjivanje troškova (pre)glomazne gradske uprave, preraspodjelu proračuna i bolje korištenje novca građana, koji bi se usmjerio na izgradnju komunalne infrastrukture. U programu je i poticanje društvenih djelatnosti i sanacija divljih smetlišta.(ck)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Povratak zagrebačke tradicije: Opet promenadni koncerti na Zrinjevcu!</p>
<p>Promenadni koncerti u glazbenom paviljonu na Zrinjevcu održavat će se svake subote, počevši od 27. svibnja, tijekom lipnja, srpnja i rujna od 11 do 12.30 sati. Inicijator i organizator te glazbene manifestacije je Turistička zajednica Grada Zagreba.</p>
<p> Potaknuta činjenicom da su se nekad u Zagrebu održavali promenadni koncerti, , Turistička zajednica grada ovoga će proljeća tu tradiciju obnoviti u glazbenom paviljonu na Zrinjevcu. Davne 1891. godine Eduard Prister darovao je glavnom gradu Hrvatske glazbeni paviljon upravo u tu svrhu. </p>
<p>Bit će to jedno od brojnih događanja u Zagrebu koje će, kroz živost na ulicama i trgovima, oplemeniti cjelokupnu turističku ponudu Zagreba. </p>
<p>Izvodit će se klasična, zabavna i revijska glazba, koračnice i slično, a izvođači će biti puhački i plesni orkestri i dječji zborovi.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Uređenje ceste Kupljenovo-Kupljenski Hruševec bit će gotovo za tri mjeseca </p>
<p>Uređenje županijske ceste od Kupljenova do Kupljenskog Hruševca, trebalo bi biti završeno najkasnije za tri mjeseca. Radovi će koštati oko 1,2 milijuna kuna, a grad Zaprešić će sudjelovati s oko 50 posto sredstava, dok bi Županijska uprava za ceste trebala biti nositelj radova i preuzeti izbor najpovoljnijeg izvođača, čulo se na sjednici Poglavarstva Grada Zaprešića. Rekonstrukcijom i asfaltiranjem prometnice konačno će se stvoriti uvjeti za uvođenje autobusne linije i povećati sigurnost prometa u zimskim mjesecima.</p>
<p> Berislav Kenji, pročelnik Odsjeka za graditeljstvo, komunalna pitanja i zaštitu okoliša, rekao je da je sadašnja prometnica od oko 2,5 kilometara između Kupljenova i Kupljenskog Hruševca jedina veza tamošnjeg stanovništva sa Zaprešićem. Iako su Hruševčani već podnosili zahtjeve za uređenjem ceste, do sada im se nije moglo udovoljiti, jer je hruševečka glavna cesta županijskoga karaktera, pa se čekalo da županijskim planom i programom održavanja bude predviđena za rekonstrukciju. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Klinika za ženske bolesti: Svakog petka besplatni ginekološki pregledi</p>
<p>U Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj u petak je počela s radom prva poliklinička ambulanta koja se temelji na principu rada pro bono (za opće dobro). U toj će se ambulanti svakoga petka od 14 do 16 sati obavljati specijalistički ginekološki pregledi žena, bez uputnica i bez novčane naknade. Kako je istaknuo predstojnik Klinike prof. dr. Damir Buković, ova je inicijativa osmišljena kao izravan odgovor na nesmiljenu praksu komercijalizacije i tajkunizacije zdravstva.(žf)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U molekularnoj dijagnostici ne zaostajemo za svjetskim klinikama </p>
<p>U okviru Međunarodnog sajma »Medicina i tehnika«, na Zagrebačkom velesajmu održan je i 11. simpozij Hrvatskog društva medicinskih biokemičara pod nazivom »Molekularna dijagnostika«. Riječ je o novom području laboratorijske medicine koje polako i sustavno ulazi u kliničke laboratorije zdravstvenih ustanova u svijetu, ali i kod nas.</p>
<p>- To je novo područje, koje omogućuje visoku medicinsku dijagnostiku i terapiju, i stoga zahtijeva veliko iskustvo u radu posebno izučenih stručnjaka - medicinskih biokemičara, rekla nam je dr. Blaženka Grahovac, predsjednica Sekcije za molekularnu dijagnostiku i predsjednica organizacijskog odbora simpozija. Na simpoziju su prikazana brojna dostignuća naših stručnjaka. Govorilo se o genetskim čimbenicima koji su postali nezaobilazni u diferencijalnoj dijagnostici niza bolesti, o bolestima poput cistične fibroze, ateroskleroze, trombofilije, kod kojih molekularna dijagnostika također igra veliku ulogu. Pokazana je i važnost analize genskih mutacija kod malignih bolesti, kao i molekularne dijagnostike infektivnih bolesti, koje stoga polako postaju redovite pretrage u svakodnevnom radu.</p>
<p>Predavanja su održali stručnjaci sa Zavoda za transfuzijsku medicinu, Zavoda za kliničku kemiju KB »Rebro«, Kliničkog zavoda za kemiju KB »Sestre milosrdnice«, Imunološkog zavoda i Klinike za infektivne bolesti, gdje se nalaze laboratoriji u kojima se provodi ova vrsta dijagnostike.</p>
<p> Kako je istaknula dr. Grahovac, nakon desetogodišnjeg sustavnog razvoja u području molekularne dijagnostike, klinički odjeli hrvatskih zdravstvenih ustanova ne zaostaju za svjetskima, što se moglo vidjeti i na simpoziju. (Željka Frelih)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Najbolji web urednik Mario Profaca, a »Argo« najbolja web publikacija </p>
<p>DUBROVNIK, 26. svibnja</p>
<p> - U sklopu pete međunarodne konferencije »Informacijska tehnologija i novinarstvo«, što se tijekom posljednja tri dana održava u dubrovačkom Interuniverzitetskom centru, u petak su dodijeljene nagrade za najbolju elektroničku publikaciju te najboljeg novinara i urednika. Neven Rogić nagrađen je za najbolju web publikaciju, uime magazina Argo urednice Jadranke Civarić Šiftar, a za najboljeg web novinara-urednika izabran je Mario Profaca, koji uređuje Marios ciberspace station. Konferencija je okupila veliki broj najistaknutijih svjetskih stručnjaka iz teorije i prakse komunikologije, novinarstva, informacijskih i dokumentacijskih znanosti. Na dnevnom su redu razvoj publikacija i novo novinarstvo, budućnost novinarske profesije i obrazovanja, te prikaz stanja novih metoda i tehnika proizvodnje, održavanja i distribucije elektroničkih publikacija. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od lipnja u »Tvornici« projekcije filmova uz piće i cigarete</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Tvornica za kulturu, umjetnost i zabavu od lipnja počinje s video projekcijama filmova na velikom platnu, čime Zagreb dobiva još jedno mjesto za filmofile, pogotovo one koji su zbog zabrane pušenja možda izbjegavali odlazak u kino. Kako u »Tvornici« najavljuju, na njihovim projekcijama bit će dozvoljeno pušenje, a uz ulaznicu od 15 kuna, bit će uključena i konzumacija jednog pića.</p>
<p> Ipak, strastveni pušači suhoga grla i ljubitelji udobnosti morat će biti poklonici specifičnog programskog stila tzv. Pogona filma. Naime, cilj je tog programa, koji uređuje mladi redatelj Zvonimir Rumboldt, prikazivati europske te američke nezavisne filmove i predstaviti manje poznate kinematografije iz cijeloga svijeta, koje su uglavnom nedostupne domaćoj publici.</p>
<p> Prva dva ciklusa su »Angry Young Men« (Gnjevni mladi ljudi)- britanski filmovi šezdesetih i »Dekalog« - snimljeni prema Božjim zapovijedima kultnoga poljskog redatelja Krzysztofa Kieslowskog, koji će biti titlovani na engleskom jeziku.</p>
<p> Pojam »Gnjevni mladi ljudi« označava zajednički nazivnik većine britanskih filmova socijalnog realizma iz doba Beatlesa, Stonesa, Animalsa, Kinksa. U središtu priče najčešće je mladić neprilagođen društvenim normama i zbunjen životnim okolnostima. Takvim ulogama proslavili su se Richard Burton, Albert Finney, Alan Bates, Dirk Bogarde. U lipnju će se prikazati 16 takvih djela, među kojima su filmovi Tonyja Richardsona, Josepha Loseya, Johna Schlesingera, Lindsday Anderson, Kennetha Loacha, Karela Reisza. U planu je i ciklus prvih filmova već proslavljenih redatelja. Filmovi će se prikazivati u 18, 20, 22 i 24 sati, a oni za koje bude najviše zanimanja ponavljat će se u srpnju i kolovozu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pronađeno tijelo otmičara filipinskog zrakoplova</p>
<p>MANILA, 26. svibnja</p>
<p> - Filipinska je policija u petak pronašla posmrtne ostatke otmičara koji je u četvrtak preuzeo kontrolu nad putničkim zrakoplovom tvrtke Philippines Airlines Airbus A330-300, da bi na kraju iskočio iz njega padobranom. </p>
<p> Nedaleko od tijela pronađen je i padobran, ali ne i novac što ga je otmičar pokupio od putnika u zrakoplovu, objavila je filipinska policija. Pokraj tijela, pronađenoga blizu grada Reala, oko 70 kilometara istočno od Manile, bile su osobne isprave na ime Augusto Lacandula, izjavio je zapovjednik lokalne policije Armando Atendido.</p>
<p> Lacandula, nesretan što ga je napustila supruga, odlučio je preuzeti kontrolu nad zrakoplovom, a zatim s padobranom kućne izrade skočio iz njega neposredno prije slijetanja u zračnu luku u Manili. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Biljni preparati sve važniji </p>
<p>CHICAGO, 26. svibnja</p>
<p> - Savjetnica Peggy Brevoort zatražila je od znanstvenika da bolje ispitaju djelotvornost popularnih biljnih preparata poput ginsenga i echinacee. </p>
<p> Budući da sve više farmaceutskih tvrtki počinje prodavati biljne proizvode, prirodno će uslijediti i zakoni kojima će se to regulirati, rekla je ona. Primjerice, kompanije poput »Bayera«, »Abbott Laboratories« i »American Home Product« već prodaju prirodne lijekove za pomoć pri mnogim problemima, od PMS-a do povišenog kolesterola.</p>
<p>Brevoort je rekla kako tržište za biljne lijekove raste, a itraživanja pokazuju da oko 30 posto Amerikanaca, kad se ne osjeća dobro, najprije posegne za prirodnim sastojcima. Najprodavaniji su preparati ginseng, češnjak i ginko. Agencija će uložiti 7,5 milijuna dolara za istraživanje liječenja biljnim preparatima. U Sjedinjenim se Državama godišnje potroši pet milijardi dolara na prirodne dodatke, a 88 posto svjetskog stanovništva oslanja se na biljne lijekove.</p>
<p> U budućnosti će takvo liječenje postati još važnije, jer prognoze govore da će se svjetsko stanovništvo do 2050. povećati na devet milijardi. Ali zbog uništenja tropskih kišnih šuma procjenjuje se da će do tada biti izgubljeno oko 60.000 biljnih vrsta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novi, obećavajući postupak liječenja leukemije</p>
<p>NEW ORLEANS, 26. svibnja</p>
<p> - Novi postupak u liječenju teških oblika raka krvi u odraslih osoba, akutne mijeloične leukemije, koji puno obećava, predstavljen je u New Orleansu na 36. kongresu Američkoga društva za kliničku onkologiju (ASCO). </p>
<p> Nova terapija udružuje monoklonalno antitijelo i lijek Mylotarg koji sadrži iznimno jaku molekulu, kalikeamicin koju proizvode mikroorganizmi što žive u teksaškoj glini.</p>
<p> Antitijelo koje je ispunjeno lijekom ubrizgava se u bolesnikov organizam. Ono će zatim prodrijeti isključivo u bolesne stanice, izbaciti punjenje kalikeamicina i uništiti ih poštedjevši zdrave okolne stanice.</p>
<p> Cilj je ovoga novog oružja antigen CD33 koji se u 80 posto bolesnika nalazi na površini stanica raka, a nema ga u zdravih osoba. Druga je prednost što antigen ne postoji ni u matičnim stanicama bolesnika: nakon liječenja njihov organizam može opet normalno proizvoditi krvne stanice potrebne za život.</p>
<p> Akutna mijeloična leukemija, od koje u Sjedinjenim Državama svake godine obolijeva 10.000 ljudi, vrsta je jako opasnog, često smrtonosnog raka kod kojeg neki leukociti postaju kancerozni i nakupljaju se u koštanoj srži sprječavajući razvoj i normalno funkcioniranje zdrave srži.</p>
<p> Većina bolesnika mora se liječiti intenzivnom kemoterapijom, ili im se mora presaditi srž. I nakon tako intenzivnog liječenja, stanice raka javljaju se u polovice bolesnika, i mnogi ponovo obolijevaju.</p>
<p> Primjenu monoklonalnog antitijela i njegova destruktivnog punjenja protiv leukemije odobrila je FDA, Američka savezna agencija za namirnice i lijekove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Aparatići za ljude koji hrču </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Posebni zubni aparati pomažu ljudima koji hrču. Oni bi mogli pomoći i ljudima koji pate od apneje pri spavanju. Taj poremećaj može biti koban jer ljudi koji od njega pate nakratko u snu prestaju disati. Od tog poremećaja pati četiri posto muškaraca i žena srednjih godina.</p>
<p> »Hrkanje može biti bezazlen problem - a jednostavna sprava, ugodna za nošenje, može pomoći u mnogo slučajeva«, rekla je dr. Jacinta Yeo iz Britanske zubne udruge.</p>
<p> »Takvi aparati još nisu u širokoj potrošnju jer je riječ o razmjerno novom polju. Utvrdili smo, međutim, da pomažu kod hrkanja kao i kod ozbiljnijeg poremećaja prestanka disanja u snu«, dodala je dr. Yeo.</p>
<p> Četrdeset jedan posto muškaraca i 28 posto žena starijih od 40 godina hrče, a taj postotak s godinama raste. Ljudi koji imaju uske dišne putove ili su pretili hrču češće. Svaka osoba koja hrče ne pati nužno i od apneje, ali svi koji pate od tog poremećaja istodobno i hrču.</p>
<p> Prestanak disanja u snu može izazvati nepravilno kucanje srca, visok krvni tlak, razdražljivost, glavobolje, impotenciju i srčanu kap. U Sjedinjenim Državama oko dvije trećine prometnih nezgoda povezuju se s prestankom disanja za vrijeme spavanja.</p>
<p> Najobičniji takav aparat protiv hrkanja povlači donju vilicu i jezik naprijed kako bi olakšao disanje. Drugi aparati dižu mekani dio nepca ili mijenjaju položaj jezika.</p>
<p> U ozbiljnijim slučajevima hrkanja i apneje mogu se preoblikovati usta operacijom, a mogu se primijeniti i električna stimulacija mišića grla i nepca ili maska za lice koja drži dišne putove otvorenima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Najbolji animirani filmovi u Zagrebu</p>
<p>14. svjetski festival animiranih filmova »Zagreb 2000« od 21. do 25. lipnja / Održana konferencija za novinare o pripremama festivala koji će prikazati 92 filma iz 27 zemalja</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - U prostorijama Turističke zajednice na Kaptolu u petak je održana konferencija za novinare o pripremama 14. svjetskog festivala animiranih filmova. S novinarima su razgovarali Borivoj Dovniković, programski savjetnik, Vesna Dovniković, koordinator festivala, Dragan Švaco, direktor Festivala i direktor Zagreb filma i Hrvoje Turković, jedan od tri člana selekcijske komisije koja je nakon pregleda pristiglih filmova izabrala za prikazivanje u službenom dijelu festivalskog programa 92 filma iz 27 zemalja od kojih 55 filmova sudjeluje u natjecateljskom dijelu, a 37 u programu panorame. Uz Hrvoja Turkovića u selekcijskoj komisiji bili su Clare Kitson, samostalni producent i predavač na studiju animacije iz Velike Britanije i Steve Montal, direktor Obrazovnog i specijalnog razvojnog programa američkog Filmskog instituta. </p>
<p>Zanimljivo je da su poslije deset godina prvi put u službenom programu festivala i dva filma iz Hrvatske. To su »Film s djevojčicom« Danijela Šuljića i »In di vidu« Nicole Hewitt. U programu je i kanadski film »Čovjek i more« ruskog autora Aleksandera Petrova, koji je ovogodišnji dobitnik Oskara za animaciju. Kako su organizatori obećali bit će to vrlo bogat i kvalitetan program koji će nastaviti tradiciju ugleda, ne samo zagrebačkog festivala, nego i Zagrebačke škole crtanog filma koja je ovaj festival pokrenula. </p>
<p>Posebna atrakcija za sve ljubitelje crtanog filma bit će nostalgično prisjećanje na početke Zagrebačke škole, kada će u sklopu festivala biti organizirana svečana projekcija filma »Veliki miting« nastalog 1950/51. u povodu obilježavanja 50. obljetnice realizacije toga prvog hrvatskog umjetničkog crtanog filma.</p>
<p>Poznato je također da je ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo Jan Švankmajer iz Češke. O filmovima će odlučivati međunarodni žiri u sastavu Garry Bardine, redatelj iz Rusije, Mato Kukuljica, filmski kritičar i publicist iz Hrvatske, Tsvika Oren, direktor Animacijskog centra i predavač u Tel Avivu iz Izraela, Bill Plympton, redatelj iz SAD i Fusako Yusaki, redateljica iz Italije. Popratni programi festivala biti će retrospektiva Jana Švankmajera, zatim hommage preminulim autorima Zagrebačke škole Dušanu Vukotiću i Nikoli Kostelcu, a u povodu 40. godišnjice ASIFA-e, međunarodne asocijacije animiranog filma bit će prikazana dva programa koji će se sastojati od izbora filmova nastajalih od početka animacije do današnjih dana. Ostali programi bit će posvećeni 20. obljetnici Dječje škole animiranog filma iz Čakovca, te dugometražnim animiranim filmovima gostiju festivala.</p>
<p>Vrijedi istaknuti da će TV Montal iz SAD-a održati predavanje »Nove ideje, nove tehnologije, budućnost filma i interneta«. Od izložbi važno je spomenuti izložbu radova Jana i Eve Švankmajer, zatim izložbu stripova, ilustracija i karikatura animatora koji su realizirali film »Veliki miting« Valtera Neugebauera, Ice Voljevice, Milana Goldschmidta i Borivoja Dovnikovića. Također i izložba fotografija i dokumenata iz povijesti ASIFA-e, izložba radova redatelja Jochena Ehmanna iz Njemačke i tradicionalna međunarodna izložba karikatura na temu »Prijatelji« koja će biti organizirana u suradnji s Društvom hrvatskih karikaturista. Festival Zagreb 2000 održavat će se od 21. do 25. lipnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Nulti« svezak nije cijela enciklopedija</p>
<p>Reagiranje na tekst dr. Ivana Markešića o projektu Wieserove Enciklopedije europskog Istoka, objavljen u Vjesniku 28. travnja / Vi ne kažete da je Wieserova Enciklopedija europskog Istoka novi početak u istraživanju europske povijesti, a što će prvi put svim kulturama koje žive na ovom prostoru dati priliku da se predstave ravnopravno, neovisno o svojoj veličini i državnosti, kao nacija koja ima svoju državu, ili kao manjina - ističe dr. Günther Hödl </p>
<p>U Vašem listu objavili ste 28. travnja ove godine članak autora dr. Ivana Markešića usmjeren protiv projekta Wieserove »Enciklopedije europskog Istoka«. Nakon što sam od prijatelja iz Zagreba 6. svibnja dobio taj tekst, dopustite mi da o njemu zauzmem sljedeći stav:</p>
<p>1. Nemalo sam iznenađen vehemencijom i svjesnim netočnim prikazivanjem s kojima se autor latio ovog posla, i to često znajući da griješi.</p>
<p>a) Na poziv Austrijskog kulturnog instituta Lojze Wieser posjetio je i renomiranu kuću »Leksikografski zavod Miroslav Krleža« s ciljem, da tu nakladničku kuću pozove na suradnju. Želio bih se srdačno zahvaliti direktoru Austrijskog kulturnog instituta, dr. Walteru Marii Stojanu, što je to omogućio. U otvorenom, prijateljskom razgovoru nakladnik je upoznao sugovornike u Zavodu s poviješću nastanka ovog velikog projekta te ih informirao do koje faze je osigurano financiranje projekta, odnosno da može početi realizacija njegove prve faze. Svaki razuman čovjek obratit će se partnerima tek onda, kad im može nešto i ponuditi. Iznijeli ste u javnost sadržaj jednog povjerljivog razgovora, a da prethodno niste provjerili da li te informacije možete koristiti.</p>
<p>b) Da smo Vam se ranije obratili u vezi s ovim projektom, zasigurno biste nam bili kazali da dođemo kad bude osigurano financiranje čitavog projekta. Sada, kad izgleda da smo u tome uspjeli, čini se da Vam je ponestalo argumenata, pa pitate, da li eto povijest Hrvatske ponovno treba biti predstavljena kroz naočale jednog Vuka Karadžića ili Dositeja Obradovića. No previdjeli ste da je ovo tek ogledni svezak s tek nekoliko natuknica za ilustraciju u kojem nije moguće objaviti sve primjere, a kamoli da je jedan takav »nulti« svezak čitava enciklopedija. Moguće je samo naznačiti smjer, raspraviti metodu i skicirati ciljeve te razmotriti i ponuditi pojedine primjere. Ni više, ni manje. Tako kao što u ovom oglednom svesku nema primjera za Hrvatsku, tako ih nema ni za Sloveniju, Slovačku, Češku, Poljsku, Mađarsku niti za ostalih trinaest zemalja na istoku europskog kontinenta.</p>
<p>c) Željeli Vi to vidjeti, ili ne: kad se nalazite u Ljubljani i gledate u smjeru Praga, sve što se nalazi desno od Vas je Istok, a sve što je lijevo je Zapad Europe. Priznajem, to je vrlo pragmatičan, nikako politički, a pogotovo ne svrstavajući način gledanja: jer mi živimo u vremenu u kojem se, ukoliko želimo omogućiti raspravu o sadržaju, a ne ju unaprijed ugušiti balastom starih pojmova i predrasuda, o nekim pitanjima moramo sporazumijevati na vrlo pragmatičnoj razini. Vi očigledno radije svoje čitateljstvo ostavljate u nedoumici i ne kažete mu da je Wieserova Enciklopedija europskog Istoka novi početak u istraživanju europske povijesti, a što će po prvi put svim kulturama koje žive na ovom prostoru dati priliku da se predstave ravnopravno, neovisno o svojoj veličini i državnosti, kao nacija koja ima svoju državu, ili kao manjina. Svi će imati mogućnost preispitati svoju povijest i staviti ju u kontekst europske povijesti kao što će i svi zainteresirani dobiti priliku da si stvore svoju sliku te potaknu daljnja istraživanja. Namjera nam je da stvorimo osnovu za sporazumijevanje među ljudima u Europi te da u tu svrhu ponudimo priručnik i putokaz. Tek kad započnemo otklanjati ovaj nedostatak dosadašnjeg europskog istraživanja, bit ćemo se u stanju pozabaviti poviješću Europe kojom neće dominirati imperijalne jednostranosti.</p>
<p>d) No želio bih Vas upozoriti na još jedan detalj: došli smo k Vama, da bismo Vas pozvali na suradnju, kao što na suradnju pozivamo i mnoge druge za koje smo uvjereni da predstavljaju ovaj otvoreni duh. Došli smo da bismo započeli novu kulturu dijaloga, na temelju prijateljstva i otvorenosti. Nećete valjda tvrditi da je posljednjih deset godina prijateljima Vaše kulture bilo olakšano zauzimati se za Vas u inozemstvu. Ipak smo to učinili, a napose nakladnička kuća Wieser, osobito objavljivanjem Vaše književnosti na njemačkom jeziku, iako za to nije uvijek bila hvaljena, i to u prvom redu u Vašoj zemlji. I tako se eto očigledno i Vi držite stare tradicije i svojim prijateljima nimalo ne olakšavate da Vam se približe i zajedno s Vama učine nešto pozitivno.</p>
<p>P. S.</p>
<p>Zar zaista vjerujete da je Skalic, Schalichlus, Scaliger i Skalica, kako ga se navodi u raznim izvorima, poznat širom svijeta? Ta on ni kod Vas nije dovoljno poznat. Ne bih želio naškoditi Vašoj revnosti, no čini mi se da ste previdjeli dvije stvari: 1. da je djelo »Encyclopaedieae seu orbis disciplinarum tam scrarum quam profanarum epistemon« u Ante scriptumu navedeno kao dokaz da </p>
<p>2. je pojam enciklopedije ovdje uveden radi univerzalnog prenošenja znanja te da ga je uveo čovjek, koji je rođen u Zagrebu. Kao Hrvat, Mađar, Dalmatinac, Židov, ili je bio od svega ponešto? Da je međutim taj Ante scriptum napisan u duhu protivnom ignoranciji na Zapadu, čini se da Vam je ipak promaklo. Sorry.</p>
<p>Dr. GÜNTHER HÖDL</p>
<p>(Autor je redoviti sveučilišni profesor, predstojnik Instituta za povijest Fakulteta za kulturne znanosti Sveučilišta u Klagenfurtu)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Penezić i Rogina na Biennalu</p>
<p>Ministarstvo kulture / Na 7. međunarodnoj izložbi arhitekture u okviru Venecijanskog biennala od 18. lipnja do 29. listopada Hrvatsku će svojim u svijetu višestruko nagrađivanim radovima predstaviti arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Svoje intrigantne vizije arhitekture budućnosti, nagrađivane prvim i drugim nagradama na natječajima u Japanu, Vinko Penezić i Krešimir Rogina predstavit će na 7. međunarodnoj izložbi arhitekture što se održava od 18. lipnja do 29. listopada, u okviru Venecijanskog biennala.</p>
<p>Odabir radova i koncept izložbe objasnili su u petak sami arhitekti, povjerenik hrvatske izložbe u Veneciji - akademik Velimir Neidhardt, povjerenik za grad Zagreb prof. dr. Josip Kregar te dr. sc. Biserka Cvjetičanin na konferenciji za novinstvo održanoj u Ministarstvu kulture.</p>
<p> U sklopu zadane teme 7. međunarodne izložbe arhitekture »Grad: manje estetike, više etike« Penezić i Rogina će pod nazivom »Transparency of the hyperreal« inozemnoj publici predstaviti pet radova na tri različita načina: putem vizualne i audio-taktilne prezentacije u prostoru galerije »Imagina« (u blizini Campo St. Margherita), pomoću Interneta te, na posljetku, pomoću reklamne kampanje. Osim toga projekti: »Stil za 2000.«, »Staklena kuća 2000.«, »Jednostavnost/Složenost «, »Mogućnosti nekretanja« i »Arhitektura koja poštuje zemlju« bit će prikazani i na videospotu s glazbom Javora Jeića, ostvarenom zahvaljujući Mirku Galiću i Nedi Ritz, koji su se pobrinuli da spot bude brzo realiziran.</p>
<p>Kako će 21. stoljeće karakterizirati osebujan odnos arhitekture i prirode, u kojem će se razviti sustavi »inteligentnih zgrada« te nove vrste građevnih materijala što će sve više biti »biološke složenice«, kako je objasnio akademik Neidhardt, to je više bio jasan razlog da se upravo Penezić i Rogina odaberu za Biennale.</p>
<p> Istražujući obrasce moguće arhitekture budućnosti, stvorili su intrigantne projekte, čija je vrijednost prepoznata u svijetu, kazao je akademik Neidhardt. Svoje veliko zadovoljstvo što će upravo ova dva arhitekta mlađe generacije predstavljati Hrvatsku, u ime grada Zagreba (sufinancijera), iskazao je i prof. dr. Josip Kregar.</p>
<p>Na posljetku, dr. Bisetka Cvjetičanin podsjetila je da Republika Hrvatska ima vrlo razvijenu kulturnu suradnju s Italijom. Štoviše, Ministarstvo kulture je koordinator za pripremu trogodišnjeg Protokola o kulturnoj i prosvjetnoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Talijanske Republike, što će biti sklopljen tijekom ove godine. Uz reprezentativnu arheološku izložbu »Rimsko staklo iz Hrvatske« s kojom je Torino u ožujku otvorio manifestaciju »Tjedan kulture u Torinu« te mladih hrvatskih galzbenika što su se predstavili istoga mjeseca na manifestaciji »Big Torino«, izložba Penezića i Rogine bit će posebno važna za predstavljanje Hrvatske u Italiji, naglasila je dr. Cvjetičanin.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Peta obljetnica tjednika »Hrvatsko slovo«</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - U petak je u hotelu Palace svečano obilježena peta obljetnica neprekidnoga izlaženja tjednika za kulturu Hrvatskoga slova, a predstavljena je i osma knjiga iz knjižnice Hrvatsko slovo - cijenjenog glumca i legendarnog hrvatskog branitelja Svena Laste pod naslovom »Iz glumačkog kuta«. </p>
<p> - Čitav je niz autora u proteklih 266 tjedana, u razdoblju od 28. travnja 1995. do 28. travnja 2ooo. radilo na tome da Hrvatsko slovo bude sve bolje i bolje. Stoga s ponosom ističemo povećanu nakladu, rekao je na svečanosti ravnatelj Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova Stjepan Šešelj.</p>
<p> Tom je prigodom Hrvatska kulturna zaklada dodijelila priznanja za petogodišnji prinos Hrvatskomu slovu, a koja su primili iz publicistike Radovan Pavić, iz područja prevođenja Ivan Babić, iz područja pjesništva Pero Pavlović, iz područja proze Šime Storić, iz područja likovne kritike Slavko Harni, iz područja kazališne kritike Mira Muhoberac, iz područja književne kritike Ivan Božičević, iz područja glazbene kritike Sanja Raca te iz područja televizije i filmske kritike Hrvoje Juvančić. Priznanje se sastoji od posebne povelje i uvezanog kompleta svih brojeva Hrvatskoga slova. </p>
<p> Na svečanosti su govorili i glavni urednik Hrvatskoga slova Ivan Jindra i Žarko Peša, zapovjednik Lastine postrojbe u Sunji za vrijeme Domovinskoga rata. Zahvalu i želju redakciji za uspješan daljnji rad izgovorila je književnica Nevenka Nekić. (Sead Begović)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Historicizam na CD-u </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Engleska verzija kataloga »Historicizam u Hrvatskoj« i CD-a na kojem se može pogledati čitav postav te velike izložbe - predstavljeni su u petak u Muzeju za umjetnost i obrt. Ravnatelj MUO Vladimir Maleković je istaknuo da englesko izdanje kataloga omogućuje da se spoznaja o dosegu i vrijednosti naše kulture i civilizacije u drugoj polovini 19. stoljeća posreduje zainteresiranoj publici u svijetu, poglavito institucijama i stručnjacima koji se bave tom problematikom. Za MUO je također važno da zadrži razinu razmjene i komunikacije s najznačajnijim svjetskim knjižnicama, galerijama i muzejima. </p>
<p>Voditeljica za marketing MUO Vesna Jurić-Bulatović je kazala da je ovom izložbom pokazano da hrvatska kultura može biti interesantan medij promocije naših i inozemnih tvrtki. Različitim oblicima medijske suradnje s MUO brojne tvrtke su ostvarile svoje poslovne interese pomažući izvedbu toga kulturološkog projekta. Posebno je sponzoriran projekt multimedije »Historicizam« (www stranice za Internet, CD, videoprezentacija i Internet kiosk). Predstavljanje jedne izložbe na CD-u je prvi takav projekt MUO. Na engleskoj inačici kataloga radilo je sedam prevoditelja, a nakon prijevoda skupina stručnjaka radila je na usklađivanju prijeloma, koji je istovjetan hrvatskoj verziji. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zavodljivost Koltesovih kiša</p>
<p>Cankarev dom u Ljubljani / Uoči premijerne izvedbe drame Bernard-Marie Koltesa »Noć zaustavljena pred šumama«, u režiji hrvatskog redatelja Ivice Buljana / Taj tekst korespondira s onim što je obilježilo suvremeno kazalište, s monologom - kaže Ivica Buljan</p>
<p>U ljubljanskom Cankarevom domu, u srijedu na večer, premijerno će biti izvedena drama »Noć zaustavljena pred šumama« francuskog dramatičara Bernard-Marie Koltesa. Redatelj predstave je Ivica Buljan, scenograf je Slaven Tolj, glazbu je skladao Mitja Vrhovnik-Smrekar, scenski pokret je osmislila Petra Novosel, a u predstavi nastupa slovenski glumac Robert Waltl.</p>
<p>»Čini se da ovaj tekst korespondira s onim što je obilježilo suvremeno kazalište, s monologom. Nije riječ o uobičajenom monologu, to je prije solilokvij, kvazi-monolog upućen nekome tko ne odgovara. Muškarac, sâm na ulici, pod kišom, govori drugome mladiću koji je već na početku nestao iza ugla ulice. Od njega ne traži ništa, a ako ipak nešto traži, molba je tako jaka i konfuzna da se skoro čini negacija. Nema akcije, nema odgovora, tekst je strukturiran argumentacijom, upadima i ispadima govornikovih misli. </p>
<p>U isto vrijeme, gledalac tu molbu ne može ne primijetiti kao mračnu. U tekstu nalazimo sve što će kasnije obilježiti Koltesovo pismo. Najprije lice koje, u samoći, u želji za drugim, u molbi za ljubavi, nalikuje samom piscu. Potom isključenje, nasilje, strastvenu žudnju za odnosima što (ni)su novac i seks. Tu je neponovljiva ravnoteža između pisanog i govornog jezika«, kaže redatelj Ivica Buljan.</p>
<p>Pojašnjavajući što nudi ta Koltesova drama iz godine 1977. Buljan kaže: »Tekst je paradoksalna konstrukcija u jednom dahu, bez jake punktuacije. Kao da hitnost govora isključuje svaku neizvjesnu ili misaonu pauzu. Ne pokreće ga nikakav događaj, kao da vanjski svijet ne može intervenirati u tok govora. Tekst nije ritmiziran različitim temama ili govornim činovima što se razlikuju i označavaju u diskurzivnom fluksu 'trenutaka'. Jedina uporišna točka je obraćanje stanovitom 'ti'. Ovaj 'ti' slabo je razgraničen, bez identiteta, bez jasnih karakteristika, jedan 'ti' kao čist kvazi-apstraktan odnos s drugim. Konstrukcija nalikuje Bachovim fugama. Koltes nikad nije daleko od glazbe. Uvertira u 'Noći zaustavljenoj pred šumama' daje osnovne teme što se susreću od jednog do drugog dijela teksta. Između tema umetnuti su motivi. Teme - kiša kao neprestana nelagoda, kiša pada do zadnjeg retka (i opet kiša, kiša, kiša...), kišu se neprestano doziva, element je ružnoće, možda i bolesti. Potom, neprijateljska prisutnost drugih, budala koje se tu motaju. Te budale bit će cijelo vrijeme u blizini, 'francuske budale' koje se pretvaraju u 'oni', na koncu u 'bordel', generalizirajuću oznaku užasa što okružuje govornika«.</p>
<p>Djevojka u spavaćici, kurve i groblje, golubovi što uzlijeću iznad šume i vojnici koji pucaju na njih... mama, prijatelj i kiša, uvijek kiša, kiša... - motivi su Koltesova dramska teksta koji propituje opsesije naše stvarnosti. Predstava je nastala u koprodukciji Mini teatra i Cankarevog doma iz Ljubljane, a 1. i 2. lipnja bit će izvedena u sklopu Festivala sodobnih odrskih umetnosti EXODUS u Ljubljani.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Viđenja za sretniju BiH </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Najnovija knjiga zagrebačkogaizdavača »Ceres«, pod naslovom »Općina Žepče ili ključ za funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine« iz pera Ante Marinčića, predstavljena je u petak u foyeru Hrvatskoga narodnog kazališta. Riječ je o političko-povijesnoj knjizi u kojoj autor oslanjajući se na dokumente iznosi sudbinu hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i predlaže pravedno rješenje za budućnost federacije. Djelo je objavljeno u biblioteci »Posebna izdanja«.</p>
<p>Glavni urednik »Ceresa« Dragutin Dumančić je kazao da je ovo druga Marinčićeva knjiga. Prva pod naslovom »S onu stranu« izdao je također »Ceres« u biblioteci »Vallis Aurea«. Zajedničko objema knjigama je to što je njihova radnja smještena u središnju Bosnu, ali prvo djelo je romansirana autobiografija, dok u knjizi »Općina Žepče ili ključ za funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine« Marinčić iznosi svoj pogled na zbivanja u toj zemlji u razdoblju od 1991. do 1999. godine. Dumančić je najavio skori izlazak engleskog prijevoda te knjige i kazao da će se organizirati okrugli stol na kojem će političari, povjesničari i književnici raspravljati o Marinčićevim tumačenjima i prijedlozima za bolju i sretniju BiH. Povjesničar mr. Ante Nazor je istaknuo da su najnoviji događaju u BiH središnji dio knjige, te da su autorova razmišljanja o njima dragocjena budući da je bio sudionik rata u BiH. Zaključio je da ovo izdanje svjedoči o činjenici da Hrvati nisu željeli sukob s Muslimanima. (G: Jovetić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Pobjeda otvara vrata raja</p>
<p>Mlada nogometna reprezentacija Hrvatske igra u subotu (Trnava, 18 sati) prvu utakmicu skupine A Europskog prvenstva, protiv Nizozemske / »Važnije je ne izgubiti nego pobijediti. O startu sve ovisi«, kaže kapetan reprezentacije Ivan Leko </p>
<p>PIEŠTANY, 26. svibnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Prije dvije godine, o francuskom smo Vittelu, iz kojeg su »vatreni« krenuli u svoj pohod prema svjetskom vrhu, pisali traktate kao o idealnom mjestu. Isto bismo sad mogli napisati i za slovački Pieštany sa 3000 mjesta u hotelima i lječilištima, u kojima će mlada hrvatska nogometna reprezentacija boraviti za EP. Uglavnom, prvi su dojmovi još bolji, Pieštany nude više života, topline i sadržaja od znamenitog Vittela. Nadajmo se da će takav dojam ostati i nakon subote kad u Trnavi (18 sati), na otvorenju EP, naši igrači (rođeni 1977. i mlađi) igraju prvu utakmicu skupine A, protiv Nizozemske.</p>
<p>U hrvatskoj vrsti optimizma ne nedostaje, ali ni opreza. Na upit da prognoziraju startni ogled s Nizozemcima, izbornik Ivo Šušak ponavlja:</p>
<p>- Bitno je ne izgubiti prvu utakmicu, a pobjeda otvara vrata raja.</p>
<p>Kapetan Ivan Leko ide korak dalje i poručuje:</p>
<p>- Važnije je ne izgubiti nego pobijediti. O startu sve ovisi!</p>
<p>Sve četiri reprezentacije skupine A - Španjolska, Češka, Hrvatska, Nizozemska - smještene su u hotelu Esplanade, luksuznoj građevini na »otoku oporavka« okruženom rijekom Vah. Ujedno, po dvije reprezentacije dijele dnevni boravak i blagavaonicu, našoj je vrsti za sustanara dodijeljena nizozemska momčad.</p>
<p>Naša će reprezentacija u Slovačkoj imati i najmanje trojicu žestokih navijača. Naime, pred ulazom u hotel Esplanade u četvrtak igrače su dočekala trojica 16-godišnjih Splićana. Dečki su na 600 km dugo putovanje krenuli autostopom, sve je prošlo u najboljem redu i spremni su pratiti Hrvatsku na svim nastupima.</p>
<p>Što Šušak i članovi stručnog stožera znaju o subotnjem suparniku?</p>
<p>- Putujući osam sati autobusom od Čateža do odredišta, na videu smo odgledali utakmicu Nizozemska - Australija, 2-1. Član stručnog stožera Vlado Bilić gledao je Nizozemce prije mjesec dana protiv Čeha (1-3). Igraju u formaciji 4-4-2, no u obje spomenute utakmice igrali su kao i mi, ofenzivnim 3-4-3 sustavom. I oni se za utakmice, ovisno o suparniku i situaciji, lakoćom transformiraju u željeni sustav. Mi smo, primjerice, u zadnje vrijeme dosta radili na tome da iz 3-4-3 uskočimo u 3-6-1 sustav. Protiv Nizozemaca moramo biti spremni na sve kombinacije, kaže Šušak.</p>
<p>U nizozemskoj su momčadi uglavnom igrači iz domaće lige, »stranci« su samo Musampa (Malaga) i Oide Kamphuis (Schalke 04). Gledajući poimence, Nieuwenburga pamtimo u dresu Ajaxa prije dvije godine, protiv Croatije u Ligi prvaka. Po godinama su jedna od najstarijih reprezentacija - u prvih 11 su uglavnom igrači rođeni 1997. godine. Hrvatska, pak, ima samo dvojicu igrača tog godišta, Josipa Šimića i Tomu Šokotu, a najmlađi je Jurica Vranješ, koji je nedavno napunio 20 godina. </p>
<p>Za razliku od Šuška koji je odavno najavio prvi sastav, njegov je nizozemski kolega Hans Berger vrlo tajnovit. Dvojica igrača iz kvalifikacija (Velderei i Vonde) ne mogu igrati zbog kartona, a neki su ozlijeđeni. O hrvatskoj je reprezentaciji Berger govorio s mnogo uvažavanja:</p>
<p>- Gledao sam utakmicu protiv Španjolske, prije tri mjeseca u Šibeniku. Hrvatski je sastav vrlo moćan, prognoziram tešku i neizvjesnu utakmicu u kojoj, dakako, i mi želimo uspjeti.</p>
<p>Druga utakmica A skupine, Španjolska - Češka, igra se u subotu u Trenčinu, u 20 sati. Zanimljivo, gotovo nitko iz stručnog stožera naše reprezentacije ne želi ići na taj dvoboj, svi bi bili uz naše, a i Šušak ih želi pokraj sebe. Stoga nije nemoguće da u subotu netko iz Zagreba otputuje na spomenutu utakmicu.</p>
<p>Hrvatska će utakmicu protiv Nizozemske započeti u sastavu: Pletikosa - Bišćan, Tudor, Smoje - Miladin, Vranješ, Leko, Šerić - Balaban, Šokota, Šimić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bašić i posada lošije od očekivanog </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Posada ACI Match Race Teama Croatia, na čelu s kormilarom Tomislavom Bašićem, ubilježila je jednu pobjedu i tri poraza drugog dana Svjetskog prvenstva u dvoboj-jedrenju, koje se održava u Splitu.</p>
<p>Bašić je uspio pobijediti svjetskog prvaka Danca Jespera Banka, ali je izgubio od Australca s japanskom posadom Petera Gilmoura i Danca Jesa Gram-Hansena.</p>
<p>Bašića je razočarao poraz od Danca Hansena, jer Danac dotad nije osvojio niti bod. No, činjenica je da je Bašić sam pogriješio, izabravši pogrešan put, što je Dancu dalo čak 25 sekundi prednosti. Nakon toga, hrvatski je kormilar izgubio i od drugog Danca, Jestera Radich-Johansena, koji je tako izborio i drugu pobjedu na SP.</p>
<p>U ukupnom redoslijedu vodi pobjednik »America kupa«, Novozelanđanin Dean Barker sa 6 pobjeda nakon sedam jedrenja i jedinim porazom od Mohra. Drugi je Francuz Betrand Pace, sa također šest pobjeda, a treći je Danac Sten Mohr sa 5.5 bodova. Tomislav Bašić je osmi nakon devet utrka, jer ima tri pobjede i šest poraza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Na startu bez Laninovića i Antunovića</p>
<p>Hrvatski odbojkaši u subotu u Dunaujvarosi započinju utakmicom protiv Mađarske svoj kvalifikacijski put za nastup na EP iduće godine</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Reprezentacija hrvatskih odbojkaša u subotu će u Dunaujvarosi (15 sati) protiv Mađarske odigrati prvu utakmicu III. kvalifikacijske skupine za plasman na Europsko prvenstvo 2001. godine. Budući da će samo pobjednik III. skupine (u kojoj su još Grčka i Finska) i dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije iz svih četiriju skupina izravno izboriti nastup u završnici EP u češkoj Ostravi, odbojkaši trenera Gordana Šnajdera ne smiju si dopustiti kalkulacije, već u svakoj utakmici tražiti pobjedu.</p>
<p>- Još uvijek me zabrinjava igra kompletne momčadi, a o pojedinačnim slučajevima da ne govorim. Nedostaje nam borbenosti, a zbog ozljede kapetana Dejana Laninovića ne terenu ne djelujemo kako treba jer nemamo vođu. Međutim, nemamo se namjeru predati. Mađari nisu nepobjedivi. Borit ćemo se za svaki poen, pa što bude, kazao je trener hrvatskih odbojkaša Gordan Šnajder.</p>
<p>Otežavajuća okolnost za našu vrstu su ozljede dvojica ključnih odbojkaša, Darka Antunovića, koji sigurno neće zaigrati u Dunaujvarosi i Dejana Laninovića, čiji su izgledi za nastup minimalni. Iako se u europskim okvirima radi o sasvim prosječnoj selekciji, Mađarska je posljednjih godina bila nepobjediva za naše odbojkaše. Od reprezentacije koju predvode tamnoputi srednji bloker Dömötör Meszaros i primač Sandor Kantor (oba igraju u talijanskim prvoligašima) hrvatska je vrsta u pravilu gubila utakmice i kod kuće i u gostima. </p>
<p>Sljedeću kvalifikacijsku utakmicu hrvatskih odbojkaši igraju 3. lipnja u gostima protiv Finske. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nakon Ladića najbolji - Asanović</p>
<p>Hrvatska nogometna reprezetacija pri povratku u Zagreb iz Čateških toplica svratila je na golf terene u Mokricama te odigrala mini-turnir prije pretposljednjeg treninga uoči nedjeljne utakmice protiv Francuske </p>
<p>MOKRICE, 26. svibnja</p>
<p> - Ukoliko će izabranici Miroslava Blaževića na maksimirskom travnjaku ponuditi preciznost i tehniku prikazanu na golf terenima u slovenskim Mokricama Francuzi će ih »počastiti« sa najmanje pet pogodaka. S druge strane, upornost, htijenje i tjelesne predispozicije, prikazane prilikom mukotrpnih pokušaja da pravilno pogode lopticu, najavljuju pobjedonosnu nedjelju.</p>
<p>Prijepodne u petak u rasporedu »vatrenih« bilo je rezervirano za rekreaciju. Blažević je, sukladno tome, poveo svoje »sinove« na golf terene u Mokrice. Dražen Ladić, ponajbolji golfer među nogometašima, trebao se pridružiti ostalim reprezentativcima te s njima provesti oproštajne trenutke, a ujedno i »pokazati dečkima kak' se hakla golf«. Nažalost, nije se pojavio. Reprezentaciju je tako nakon ručka osnovama golfa podučavao mjesni trener, a užitak je bio obostran. Fotografi su dobili priliku ovjekovječiti idole mnogih hrvatskih klinaca u nesvakidašnjim pozama. Novinari su s osmijehom na licu uživali gledajući Bokšića, Šukera, Štimca i ostale kako se živciraju nakon svakog uzaludnog zamaha palicom. Ipak, najviše su uživali sami nogometaši, većina kojih se po prvi put susrela sa palicom i lopticom za golf. »Puče prst«, uzviknuo je Alen Bokšić nakon jednog udarca.</p>
<p> »Šef« se munjevitom brzinom okrenuo prema Bokšiću i shvatio da se ovaj samo šali. No, Bokšić je prvi odustao od golfa pošto ni nakon desetak udaraca nije uspio pravilno udariti lopticu. »Pametniji popušta, šefe!« rekao je Bokšić i otišao u hladovinu, gdje je Robert Jarni komentirao pokušaje svojih suigrača. Inače, zavidnu tehniku pokazao je Igor Štimac, dok je definitvno najjači prilikom udaraca bio Jurica Vučko.</p>
<p>Nakon 15-ak minuta isprobavanja uslijedio je mini-turnir. Naime, svatko od reprezentativaca imao je pravo na jedan udarac, kojim je trebao lopticu približiti što bliže rupi, koja se nalazila nedaleko dvorca u Mokricama. Najspretniji je bio Aljoša Asanović, koji je za nagradu dobio bocu vrhunskog pjenušca. Drugi je bio Mario Stanić, a treći Stanko Bubalo. Neki su probali izbjeći moguću neugodnost, poput Šimića i Šarića. No, pošto je Šuker nagovorio »šefa« da se oproba, on je, nakon što je nekoliko puta promašio lopticu, uzviknuo:</p>
<p>- Silazi amo da ja ne moram dolazit po tebe gore. Ako se ja mogu sramotiti pred ovim ljudima možeš i ti!</p>
<p>O nogometnim temama malo se raspravljalo za to vrijeme. Blažević je tek istaknuo kako u hrvatskoj nogometnoj ekspediciji nema promjena, a o Francuzima je rekao sve najljepše:</p>
<p>- Individualno gledajući, oni su daleko najjača reprezetacija. A već smo imali prilike vidjeti kako funkcioniraju kao momčad. Anelka? Čudo od igrača. Taj bi nas mogao pokopati.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Jači smo nego kad smo osvajali zlato«</p>
<p>Mnogi će potvrditi te riječi Deschampsa, kapetana francuske nogometne reprezentacije, koja će u subotu u 14 sati sletjeti u Zagreb, a prvi i jedini trening u Zagrebu prije nedjeljne utakmice održat će u subotu u 17.30 u Maksimiru </p>
<p>PARIZ (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Francuski izbornik Roger Lemerre ima još tri dvojbe u svezi sastava kojeg će u nedjelju sučeliti Hrvatskoj. Upitno je, naime, tko će braniti, upražnjeno je još po jedno mjesto u veznome redu i u vrhu napada, nedirnut će ostati samo standardni, zadnji obrambeni red .</p>
<p> Za vratarsku su poziciju kandidati Lama i Barthez, čini nam se da je Lama u prednosti, jer je sezonu završio u znatno boljoj formi. No, na Barthezovoj je strani standardnost u nacionalnoj momčadi zadnjih godina. U veznome redu sigurni su kapetan Deschamps, Petit i Zidane, za preostalu poziciju kandidiraju Vieira (ima najveće šanse, izbornik Lemerre ga obožava!) i Candela, u nekim varijantama čak i Dugarry, što bi praktički značilo da će Francuzi zaigrati s tri napadača. Međutim, ta je varijanta malo vjerojatna, iako ne treba podcijeniti Zidaneov utjecaj na Lemerrea... Za dva napadačka mjesta najveći su kandidati inače standardni Henry i Trezeguet, no ovdašnji mediji ističu pitanje tko će, uz Anelku, zaigrati u vrhu napada? Dolazak Anelke u nacionalnu vrstu mnogo je toga poremetio, od najjače su postave udaljeni Dugarry i posebno Djorkaeff. A Thierry Henry kaže:</p>
<p>- Odličan sam prijatelj s Anelkom i ako ispadnem iz sastava da bi Anelka mogao igrati, neću se ljutiti.</p>
<p> Zanimljivo je da Francuzi ne vole Anelku! Iako ga mediji obožavaju, navijači mu ne mogu oprostiti nekulturno ponašanje prema bivšem treneru PSG-a, Brazilcu Ricardu, koji ima image velikoga gospodina i odličnog trenera. Prije nekoliko je godina, kad mu je bilo samo 18, Anelka često »komunicirao« za vrijeme utakmice sa svojim trenerom prostačkim gestama, a budući da je ionako sklon skandalima (sjetimo se što je sve ovo sezone činio u Realu!), njegova se »popularnost« u Francuskoj može usporediti s onom koju ima David Beckham u Engleskoj. Voli ga, naime, samo njegova obitelj... Ali, to nije zasmetalo čelnike Juventusa da pošalju Realu ponudu od 80 milijuna njemačkih maraka za kupnjom Anelke! Stoga je smiješno zazvučala ponuda Paris Saint Germainea, koji se Realu javio s otkupnom cijenom od 45 milijuna maraka. No, Realov predsjednik, Lorenzo Sanz ni ne pomišlja na prodaju ovoga noogmetaša, koji je zabljesnuo tek u završnici sezone. Po svemu sudeći, u Zagrebu će zaigrati od prve minute...</p>
<p>- Ova je momčad jača od one koja je osvojila naslov svjetskoga prvaka prije dvije godine, reći će kapetan Deschamps i pojasniti:</p>
<p>- Bogatiji smo iskustvom, a igrački smo jači za Anelku i Wiltorda. Stoga sam veliki optimist uoči odlaska na EP.</p>
<p> Francuski će nogometaši u subotu u podne poletjeti iz Pariza, sletjet će u Zagreb u 13.45 sati, trenirat će u Maksimiru u 17.30, a izbornik Roger Lemerre održat će konferenciju za novinare nakon treninga, u 19 sati. U ponedjeljak popodne vraćaju se u Pariz, a možemo očekivati da će svjetski prvaci protiv brončanih »vatrenih« u nedjelju zaigrati u ovome sastavu: Lama - Thuram, Blanc, Desailly, Lizarazu - Vieira, Deschamps, Petit; Zidane - Henry, Anelka. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Luketin: Bebića su već demantirali!</p>
<p>Skupština prekinuta jer, zbog političkih pregovora i dogovora, koalicije nisu uspjele. Jedna je struja za predsjednika htjela Ivicu Šurjaka, a druga se nije mogla dogovoriti, pa je sjednica blokirana. Vruć krumpir je prebačen nama, a mi nemamo pune ovlasti kad su u pitanju transferi igrača, kaže Šime Luketin, predsjednik Hajdukove Skupštine</p>
<p>SPLIT, 26. svibnja</p>
<p> - Šime Luketin, predsjednik Hajdukove Skupštine, poslao je pozivnice članovima krovnog klupskog tijela za nastavak sjednice prekinute 23. svibnja, koji će se održati 6. lipnja. Skupštinarima su poslani materijali s izmjenama i dopunama Statuta, a izmjene su minimalne i odnose se samo na izbor članova Upravnog odbora Hajduka. Ključno je da više neće biti mandatne odgovornosti, već pojedinačne.</p>
<p>Na Poljudu vjeruju da je riješena pravna problematika, koja je proglašena uzrokom blokiranja sjednice, iako je očito da su pravi uzrok oprečna politička uvjerenja.</p>
<p>- Pretpostavljam da će izmjene biti prihvaćene jer su ih usaglasili i predložili članovi Povjerenstva, a u njemu su sve skupine koje participiraju u radu Skupštine. Izmjene su minimalne, ali očekujem da će omogućiti normalan rad sjednice, kaže Luketin. </p>
<p>Prekidom sjednice Krizni stožer Luketin, Žaja i Holcer našao se u nezgodnoj situaciji - moraju omogućiti normalno funkcioniranje kluba i obaviti sve kako bi klub spremno dočekao pripreme momčadi koju u srpnju očekuju kvalifikacijske utakmice za Ligu prvaka.</p>
<p>- Nažalost, Krizni stožer mora i dalje funkcionirati jer je Skupština prekinuta, zbog političkih pregovora i dogovora koalicije nisu uspjele. Jedna je struja za predsjednika htjela Ivicu Šurjaka, a druga se nije mogla dogovoriti, pa je sjednica blokirana. Vruć krumpir je prebačen nama, a nemamo pune ovlasti kad su u pitanju transferi igrača. Imamo samo povjerenje gradonačelnika Ivana Škarića i župana Branimira Lukšića, a prolongiranjem Skupštine vezane su nam ruke. Pripremili smo analizu momčadi za sljedeću sezonu i neka druga rješenja za funkcioniranje kluba.</p>
<p>Luketin je prokomentirao i izjavu Milivoja Bebića, pročelnika za sport grada Splita, da je ugovor imeđu Javne ustavnove športski objekti i Hajduka o načinu korištenja poljudskog stadiona ništavan, pa Grad više neće pokrivati troškove korištenja stadiona:
- Iznenađeni smo Bebićevom izjavom, kao da želi dolijevati ulje na vatru. Tražili smo pojašnjenje direktora Ustanove Rate Gulina i on nam je dao suprotno mišljenje! Ugovor je ipak dvostrani odnos. </p>
<p>Stoji li iza Bebićeve izjave problem (neslaganje) oko postavljanja sjedalica na poljudski stadion? Navodno je Javna ustanova oduševljena kvalitetom talijanskih sjedalica Vanelli, koje su i na milanskom San Siru, a pročelnik za splitski sport zagovara hrvatski proizvod, sjedalice AD Plastike.</p>
<p>- Ja to ne znam. Ono što znam je da je Grad vlasnik poljudskog stadiona i da Javna ustanova športski objekti njime upravlja. </p>
<p>Hajduk je, bez obzira na tešku sezonu, osvojio Kup pobijedivši Dinamo, ali ni Grad niti Županija, iako se bore za prevlast na Poljudu, nisu organizirali prijem za osvajače Kupa...</p>
<p>- Očekivali smo da nas prime Ivan Škarić, gradonačelnik Splita, i župan Branimir Lukšić. Ipak smo osvojili trofej. Shvaćamo probleme s kojima se susreću i jedan i drugi, pa očekujemo da nas prime prije početka priprema, kaže Luketin.</p>
<p>Luketin je ponovio da ga ne zanima mjesto predsjednika Hajduka, a slično tvrdi i Ante Žaja, član Kriznog stožera: </p>
<p>- Ne zanima me profesionalno mjesto u klubu. Uvijek sam spreman pomoći koliko mogu, ali samo volonterski...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ostaje li Slaven Bilić na Poljudu?</p>
<p>SPLIT, 26. svibnja</p>
<p> - Hajduk je Slavenu Biliću, kapetanu »bijelih«, poslao raskid ugovora. Naime, njegova buduća uloga u klubu nije definirana. Rješavanje dvojbe - hoće li Bilić biti igrač ili funkcionar - Krizni stožer će prepustiti upravi koja bi trebala biti izabrana na Skupštini 6. lipnja.</p>
<p>Bilić je s Hajdukom potpisao ugovor u dva dijela; prvi je trajao do kraja svibnja, a drugi dio bi trebao trajati dvije godine. Drugi se dio nastavlja automatski ako ni jedna strana nije zatražila prekid ugovora. Bilićeva godišnja primanja iznose 450.000 njemačkih maraka i krizni trojac ne može preuzeti odgovornost na sebe. Stoga Luketin kaže: </p>
<p>- Slaven Bilić Hajduku treba, u ovoj je polusezoni podnio golem teret, i igrački i ljudski. No, ima ugovor u dva dijela, prvi do 25. svibnja i drugi za dvije iduće godine. Nismo dogovarali njegov budući status jer nismo mogli preuzeti toliku obvezu. Usto, nismo htjeli opteretiti ljude koji će doći u klub. Mislim da će nova uprava razgovarati s Bilićem. Ponavljam, on je Hajduku potreban jer ima sve kvalitete vrhunskog profesionalca. Male nedoumice izaziva njegovo zdrastveno stanje, ali i najave da bi karijeru mogao nastaviti u inozemstvu, u profesionalnoj američkoj ligi. No, o svemu će se razgovarati, kaže Luketin. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zajec: Ne kažem da će Prosinečki ostati u Dinamu!</p>
<p>Najviše ću se boriti za ostanak Igora Bišćana, koji je jedan od najatraktivnijih mladih igrača u Europi, kaže Zajec</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Na prvom druženju Dinamovog sportskog direktora Velimira Zajeca s novinarima, nakon njegova povratka iz Pariza, najviše se pričalo o kreiranju Dinamove momčadi za novu sezonu.</p>
<p>- Najviše ću se boriti za ostanak Igora Bišćana, koji je jedan od najatraktivnijih mladih igrača u Europi. Jezgra momčadi trebali bi biti Bišćan, Šokota, Mikić, Šimić, Tokić... Čiji bismo odlazak mogli nadoknaditi? Eventualno Tomasov, dakle mjesto prednjeg braniča... S Danijelom Šarićem ćemo još razgovarati, ali vidljivo je da je kod njega došlo do određenog zasićenja, ovdje je četiri godine. Razgovarali smo s mnogo igrača. Dolasci, jasno, ovise o tome tko će otići. Razgovarali smo i još ćemo razgovarati s Jasminom Agićem. Kontaktirali smo i Domagoja Kosića, koji se želi vratiti, ali još je godinu dana pod ugovorom sa Zagrebom. Moramo vidjeti što je s Josipom Šimićem, s njim ćemo popričati nakon Europskog prvenstva mladih reprezentacija u Slovačkoj. Trebamo zatvoriti i lijevi bok, razgovarat ćemo s predstavnikom Cibalije oko angažmana Marija Čuture. Desni bok upotpunit će i Jerko Leko, donedavni junior, koji je na posudbi u Sesvetama.</p>
<p>Dinamovim prostorijama već nekoliko dana šeće Josip Gašpar, pa se nameće i pitanje njegovog povratka iz Osijeka.</p>
<p>- Gašpar voli ovaj klub, no pod ugovorom je s Osijekom. Trebao me nešto osobno, želi se plasirati u inozemstvo. Što je s Ladićem? S njim ćemo razgovarati, ali siguran sam da je on završio karijeru. Imam potpuno povjerenje u Tomislava Butinu.</p>
<p>Na upit ima li novosti vezanih uz kapetana Roberta Prosinečkog, Zajec je samo kratko dometnuo:</p>
<p>- S Prosinečkim nema ništa novo. Hoće li ostati? Nisam ništa rekao.</p>
<p>Uz napomenu kako u klubu zasad nema konkretnih, službenih ponuda, ni za jednog Dinamovog igrača, sportski direktor je izdvojio jednu lijepu vijest.</p>
<p> - Na pripreme ćemo povesti nekoliko mladih igrača. Tu su Domagoj Abramović, o kojem će se još mnogo čuti, povest ćemo Tomislava Gondžića, Leku, Drpića, a možda i vratara Šarliju.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Silvija Talaja u finalu Strasbourga!</p>
<p>STRASBOURG, 26. svibnja</p>
<p> - Silvija Talaja, najbolja hrvatska tenisačica, zabilježila je i četvrtu uzastopnu pobjedu i u subotu će igrati u finalu WTA Tour turnira u Strasbourgu! Nakon što je u četvrtak sa 7-5, 6-2 bila bolja od Francuskinje Tauziat, prve nositeljice, dan potom izbacila je i njenu sunarodnjakinju, Nathalie Dechy, te se pobjedom 6-1, 1-6, 6-3 plasirala u samu završnicu, gdje će joj suparnica biti bolja iz susreta Kuti Kis - Smašnova.</p>
<p>- Ovaj put bilo je pitanje tko će imati inicijativu. Kad sam ja diktirala ritam, išlo je dobro, a kad sam to prepustila njoj, odmah je uzvratila. U trećem setu bila je to sasvim neizvjesna borba, makar sam povela 5-2, no u važnim trenucima sam ipak odigrala dobro, rekla je Talaja, koja je odlično otvorila susret, povevši 3-0. U drugom joj je, međutim, Dechy, 21. na WTA-listi, uzvratila jednakom mjerom, dok je u trećoj dionici Makaranka povela 5-2, a kod 5-3 je stigla i do prve meč-lopte. Dechy se izvukla, onda je došla do dvije »break« lopte, ali Talaja nije dopustila preokret i na iduću meč-loptu odigrala je dobar volej. </p>
<p>Pobjeda nad Dechy donijela joj je ukupno peti finale u karijeri. U Bolu 1996. te Maria Lankowitzu i Hertogenboschu lani bila je neuspješna, dok je u Gold Coastu ove godine osjetila što znači osvojiti turnir. Možda u tome uspije i u subotu...</p>
<p>Ulazak u finale Talaji je donio i dovoljno bodova da na rang-listi, sasvim sigurno, uđe među 20 najboljih na svijetu (trenutno je 22., što joj je i najbolji plasman u karijeri), a prema neslužbenim procjenama, trenutno je na 18. mjestu. Pobjeda u finalu vjerojatno bi joj donijela još dva mjesta bolji plasman...</p>
<p>- Svejedno mi je s kim ću igrati u finalu, iako mislim da će to biti Rita Kuti Kis, jer dobro igra. Ovaj put ja ću biti favoritkinja, rekla je Talaja.</p>
<p> l Rezultati, četvrtfinale: Kuti Kis - Hantuchova 6-4, 6-4; polufinale: Talaja (6) - Dechy (4) 6-1, 1-6, 6-3. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Fabiola Zuluaga zaustavila Ivu Majoli u polufinalu Madrida</p>
<p>Iva Majoli ipak nije uspjela izboriti svoj prvi finale još otkako je osvojila Roland Garros: u polufinalu WTA Tour turnira u Madridu, sa 6-3, 6-4 svladala ju je Kolumbijka Fabiola Zuluaga</p>
<p>MADRID, 26. svibnja</p>
<p> - Iva Majoli ipak nije uspjela izboriti svoj prvi finale još otkako je 1997. godine osvojila »French Open« u Roland Garrosu. Naime, u polufinalu WTA Tour turnira tenisačica u Madridu, koji se na zemlji igra za nagradni fond od 170.000 dolara, sa 6-3, 6-4 svladala ju je Kolumbijka Fabiola Zuluaga.</p>
<p>Majoli je, istina, odigrala ravnopravan meč s tenisačicom koja je prošlog tjedna na velikom turniru u Rimu iz kvalifikacija stigla do polufinala, no to ipak nije bilo dovoljno za pobjedu. Bio je ovo treći međusobni okršaj Zuluage i Majoli i treća pobjeda Kolumbijke, inače 41. na WTA-listi, koja kao da je nepremostiva suparnica najboljim hrvatskim tenisačicama. Jer, sad protiv Ive Majoli u međusobnim okršajima vodi 3-0, jednom je svladala Mirjanu Lučić, a prošlog tjedna je u 1. kolu Rima svladala i Silviju Talaju. Zapravo, Talaja je jedina od naših igračica koja ju je uspjela svladati, no to je bilo na travi, gdje se Kolumbijka ne snalazi najbolje...</p>
<p>Prethodno, Majoli je u četvrtfinalu bila bolja od Talijanke Germane di Natale, koja je kod rezultata 6-1, 1-0 za hrvatsku tenisačicu predala zbog ozljede lakta desne ruke. Tako je Majoli bez ikakvih problema došla do prvog polufinala nakon više od dvije godine, odnosno ožujka 1998. godine, kad je bila polufinalistica Linza... Dakako, s tri madridske pobjede Majoli će se značajno popraviti na WTA-listi, te će se sa sadašnjeg 364. mjesta na WTA-listi vratiti vrlo blizu ulasku u »Top 200«.</p>
<p>U konkurenciji parova, Martina Navratilova i Rika Hiraki izgubile su u četvrtfinalu protiv Španjolki Leon Garcie i Sanchez Lorenzo 3-6, 6-7. Navratilovu je poraz toliko razljutio da je odbila doći na konferenciju za novinare, a sad je dvojbeno hoće li igrati u Roland Garrosu, na »French Openu« koji počinje u ponedjeljak.</p>
<p> l Rezultati, četvrtfinale: Majoli - Di Natale 6-1, 1-0, predaja, Zuluaga - Carlsson 6-2, 6-4, Leon Garcia (8) - Montolio 6-4, 6-3, Ruano Pascual - Pratt 6-3, 1-6, 6-2;</p>
<p>polufinale: Zuluaga - Majoli 6-3, 6-4, Leon garcia (8) - Ruano Pascual 6-2, 6-0. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Talaja - Seles, Ljubičić - Kafeljnikov!</p>
<p>U petak je napravljen ždrijeb za turnir u Roland Garrosu / U 1. kolu sastaju se Ivanišević - A. Costa, Ljubičić - Kafeljnikov, Talaja - Seles, Kostanić - Fusai, Majoli - Torrens-Valero, Lučić - Plischke</p>
<p>PARIZ, 26. svibnja</p>
<p> - Ždrijeb za »French Open«, drugi »Grand Slam« turnir teniske sezone koji počinje u ponedjeljak, nimalo nije pomazio hrvatske tenisače i tenisačice, pogotovo one najbolje. Jer, u 1. kolu Ivan Ljubičić ide na Rusa Jevgenija Kafeljnikova, pobjednika ovog natjecanja iz 1996. godine, Silviju Talaju čeka Amerikanka Monica Seles, trostruka slavljenica u Roland Garrsou, dok će se Goran Ivanišević sastati sa Španjolcem Albertom Costom, najjačim upravo na zemljanim terenima. </p>
<p>Ipak, koliko god ždrijeb bio loš, ne može se reći da naši tenisači i tenisačice baš nemaju izgleda. Ivanu Ljubičiću će ovo, primjerice, biti treći okršaj s Kafeljnikovim, kojeg je oba puta svladao: prošle godine na zemlji Monte Carla, te ove sezone u Marseilleu u dvorani. Istina, Kafeljnikov obično igra najbolje baš na »Grand Slam« turnirima, no Ljubičićeva prilika mogla bi biti činjenica da Rus trenutno nije u osobitoj formi: u posljednjih 11 mečeva na zemljanim terenima pobijedio je samo u četiri.</p>
<p>Upravo kao Kafeljnikov, ni suparnik Gorana Ivaniševiće, Španjolac Albert Costa, nije u posljednje doba imao zapažene rezultate, a tek treba vidjeti kakav je trag ostavila ozljeda leđa zbog koje je predao dvoboj protiv Australca Hewitta ovog tjedna u Düsseldorfu. Ipak, Ivanišević se može pohvaliti s još manje dobrih rezultata, no možda mu se serija otvori baš u Parizu...</p>
<p>Kod tenisačica, Silvija Talaja igrat će na startu s trećom tenisačicom svijeta, Amerikankom Seles, i trebat će joj sjajna igra da prođe. Samo nešto malo bolje prošla je Mirjana Lučić, koja će se u uvodnom dvoboju sastati s Austrijankom Sylviom Plischke, 32. na WTA-listi, dok će Iva Majoli na španjolsku »zemljašicu«, Cristinu Torrens-Valero, prošlotjednu finalisticu Antwerpena i trenutno 68. tenisačicu svijeta. Najbolji ždrijeb, može se reći, imala je Jelena Kostanić, koja će u 1. kolu igrati protiv Francuskinje Alexandre Fusai, 187. na WTA-listi, koja je u posljednje vrijeme imala dosta problema s ozljedama. Nastup u Parizu potvrdili su svi najbolji tenisači i tenisačice svijeta, osim Amerikanke Serene Williams, koja je neposredno uoči ždrijeba otkazala dolazak, zbog ozljede koljena. (ir)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Lažnom propusnicom s Interneta u Pentagon, CIA-u i FBI !</p>
<p>Nadzorna služba otkrila nove rupe u djelotvornosti američkih sigurnosnih službi koje vode nadzor nad najvažnijim objektima administracije</p>
<p>NEW YORK, 26. svibnja </p>
<p> - Nakon afere s bivšim direktorom CIA Johnom Deutchom u Washingtonu je otkrivena nova rupa u djelotvornosti američkih sigurnosnih službi koje vode nadzor nad najvažnijim objektima administracije. Kako je na zahtjev republikanskih kongresmena ustanovila neovisna istraga vladine agencije »General Accounting Office«, istražitelji te ustanove predstavljajući se lažno kao djelatnici službi sigurnosti uspjeli su neometano ući u 19 zgrada u kojima se nalaze neke od najvažnijih službi administracije, te na dva aerodroma. Najzanimljivije je da su to učinili koristeći lažne propusnice koje su dobili preko Interneta.</p>
<p>Na taj način službenici te vladine agencije ušli su, među ostalim, u Pentagon, State Department, Ministarstvo pravosuđa, CIA-u, FBI. Na kontrolnim vratima s detektorima oni su prijavili da nose oružje, a njihove torbe ni u jednom slučaju nisu bile pretražene iako su mogle sadržavati opasni sadržaj poput eksploziva, kemijskog i biološkog oružja i prislušnih uređaja. Tako prerušeni agenti, prema izvješću što su ga podnijeli Kongresu, mogli su se slobodno kretati i do najvažnijih prostorija, došavši nesmetano čak i do samog ureda državne tužiteljice.</p>
<p>Predsjednik Odbora za sudske poslove u Zastupničkom domu republikanac iz Illinosia, Henry Hyde, izjavio je u povodu ovog izvještaja »New York Timesu«, da je to »zapanjujuće izvješće« koje otkriva opasnu ugroženost kojoj su svakodnevno izložene na tisuće ljudi uposlenih u tim vladinim ustanovama. Pokretač ove istrage republikanac iz Floride, Bill McCollum, ustvrdio je da previše službi koje se bave sigurnosnim poslovima i gdje se drže povjerljive informacije - provodi politiku otvorenih vrata. </p>
<p>Predstavnici vladinih ustanova koje su imenovane u ovom izvješću najavili su da će preispitati mjere sigurnosti u njihovim objektima. Predstavnica Ministarstva pravosuđa rekla je da je Ministarstvo već poduzelo mjere kako bi pojačala sigurnost, ali nije precizirala o čemu se radi. Predstavnik Pentagona je upozorio da bi ovo istraživanje moglo biti izazov za strane agente i teroriste te naglasio da sustav američkih obavještajnih službi vodi računa i na procjene o mogućem ugrožavanju američkih vojnih i civilnih objekata ne samo u Americi nego i drugdje u svijetu.</p>
<p>Ovaj slučaj ne treba promatrati izvan nastojanja republikanaca u izbornoj godini da optuže administraciju predsjednika Clintona za sustavne propuste u sigurnosnim službama. Podsjeća se na niz sigurnosnih gafova u State Departmentu u posljednjih nekoliko mjeseci, kad je, među ostalim, nestao jedan laptop sa strogo povjerljivim informacijama o obavještajnim izvorima i isporukama oružja. Prije tog incidenta u dvorani za sastanke u State Departmentu otkriven je uređaj za prisluškivanje nakon čega je iz SAD protjeran jedan ruski diplomat. Još ranije 1998. jedan je čovjek neometano ušao u ured tajništva u State Departmentu, samo šest vrata od ureda same državne tajnice Madeleine Albright i neometano izišao pokupivši povjerljive dokumente dok su dvije službenice bile u blizini.</p>
<p> Istodobno s otkrićem o velikim propustima koje su u provedbi sigurnosnih mjera otkrili prikriveni agenti CIA-e je objavila da je ukorom kažnjeno šest sadašnjih i bivših službenika agencije zbog uloge u slučaju bivšeg direktora Johna Deutcha koji je optužen da je prekršio pravila službe u rukovanju s povjerljivim dokumentima. SAdašnji direktor CIA-e George Tenet tim se povodom sastao s predsjednikom Clintonom i priznao da i on sam dijeli odgovornost za propuste. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Clintonov »turistički« let u Moskvu</p>
<p>Pitanja daljnjeg nuklearnog razoružanja (sporazum START 3) za Putina su predmetom temeljitih pregovora koje ima smisla voditi jedino s budućim amaričkim predsjednikom koji će biti izabran u studenome ove godine</p>
<p>MOSKVA, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predstojeći dvodnevni službeni posjet Billa Clintona Moskvi (4. i 5. lipnja) bit će ujedno i oproštajni u njegovoj ulozi predsjednika SAD, ali po rezultatima može na kraju biti puki turistički boravak u glavnom gradu Rusije. Naime, unatoč višemjesečnim pripremama radi kojih su ovog mjeseca Moskvu odvojeno posjetili i s domaćinima pregovarali Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost Samuel Berger i prvi zamjenik američke državne tajnice Strobe Talbott, od predstojećeg rusko-američkog susreta na vrhu više ni jedna strana ne očekuje spektakularne razultate ili potpisivanje značajnijih međudržavnih sporazuma.</p>
<p>Putin je, primjerice, Beregeru otvoreno rekao da s Clintonom, kojemu ove godine istječe drugi predsjednički mandat, ne namjerava razgovarati o razoružanju, već o političkim i ekonomsko- financijskim odnosima dviju država. Pitanja daljnjeg nuklearnog razoružanja (sporazum START 3) za Putina su predmetom temeljitih pregovora koje ima smisla voditi jedino s budućim amaričkim predsjednikom koji će biti izabran već u studenome ove godine. Na taj način Clinton će biti prvi amarički predsjednik koji je za posljednjih trideset godina proveo u Bijeloj kući dva mandata, a da s SSSR-om odnosno Rusijom nije potpisao niti jedan sporazum o razoružanju. Praktički, za proteklih osam godina provedenih u Bijeloj kući Clintonu je pripao jedino zadatak da » gura« kremaljske vođe da provode u život ono što su obećali, ili se pismeno obvezali njegovim prethodnicima. Tako je bilo i sa sporazumom o smanjivanju nuklearnog oružja START 3 koji su početkom siječnja 1993. godine potpisali bivši predsjednici Jeljcin i Bush. Taj sporazum ratificirao je ruski paralament tek prije mjesec dana i to pod pritiskom Clintona koji je tu ratifikaciju postavio kao svoj uvjet da na poziv Putina dodje u Moskvu.</p>
<p> Kao glavnu temu na predstojećim pregovorima s Putinom u Kremlju Clinton namjerava nametnuti svoj plan »modificiranja« sovjetsko-američkog sporazuma o proturaketnoj zaštiti, koji su još davne 1972. godine potpisali Brežnjev i Nixon. Promjenom tog sporazuma Clinton želi izboriti svojoj vladi pravo da razvija novi raketni štit s opravdanjem da se u budućnosti SAD moraju zaštititi i od »nepredvidljivih režima« poput onih koji su danas na vlasti u Iraku ili Sjevernoj Koreji. Medjutim, Moskva drži da bi promjene u sporazumu o PRO vodile k novoj trci u naoružanju i Kremlj tvrdi da Putin neće pristati na ustupak Clintonu, tim više što Moskva danas ima podršku u protivljenju američkoj strani u Berlinu, Parizu i Londonu. Napokon, u Kremlju drže i da se pitanje proturaketne zaštite trebaju rješavati s novim amaričkim predsjednikom, a ne s Clintonom.</p>
<p>Clintonova administracija zna da zbog svojih predizbornih obećanja Putin ne želi svoj predsjednički mandat započeti velikim ustupcima Washingtonu, medjutim ipak ne odustaje od svojih planova. To je i razlog što će, neposredno prije Clintona, sljedeći tjedan u Moskvu opet doći Strobe Talbott. Uostalom, i u Kremlju su svjesni da ne smiju dopustiti da se Clinton sa summita u Moskvi vrati praznih ruku. Bio bi to kratkovidan potez Moskve koja i dalje ovisi o financijskoj pomoći Zapada gdje Washington ima glavnu riječ. Tim više što svojim dolaskom u Moskvu Clinton »ozakonjuje« primanje Putina u uzak krug svjetskih lidera i što se već potkraj lipnja na Okinawi održava sastanak G8, a novi ruski predsjednik želi da u sastavu velike osmorice zadrži status koji je imao njegov prethodnik Boris Jeljcin.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Buzek podnosi ostavku da bi spasio koaliciju?</p>
<p>VARŠAVA, 26. svibnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ostavka premijera Jerzyja Buzeka i discipliniranje dijela zastupnika desnice, koji su u parlamentu često glasali protiv prijedloga svoje vlade, temeljni su uvjeti koje postavljaju šefovi liberalne Unije slobode (UW) da bi uopće razgovarali o ostanku u poljskoj vladajućoj koaliciji.</p>
<p> Odluka čelnih ljudi liberala početkom ovog tjedna da ove nedjelje glavnom organu stranke preporuče izlazak liberalnih ministara iz vlade, izazvala je najozbiljniju političku krizu u Poljskoj od zadnjih parlamentarnih izbora prije dvije i pol godine. Perspektiva prijevremenih parlamentarnih izbora prestrašila je očigledno političare Izborne akcije Solidarnost (AWS), jačeg koalicijskog partnera, koji je, međutim, u zadnjih godinu dana izgubio potporu gotovo polovice svojih birača. Šef Solidarnosti Marian Krzaklewski čini se stoga sve skloniji ustupcima i kompromisu koji bi naklonio liberale da ostanu u vladi. Iako pravi razgovori još nisu počeli, gotovo sigurnim izgleda odlazak s čela kabineta premijera Buzeka, koji je zadnjih dana već nekoliko puta izjavio spremnost da podnese ostavku ako bi to spasilo koaliciju. Šef liberala i ministar financija Leszek Balcerowicz traži Buzekovo povlačenje nakon što je prošlog tjedna donio spornu odluku o suspendiranju lokalnih vlasti u Varšavi i imenovanju vladinog povjerenika za glavni grad, što je i bio povod sadašnje krize. Liberali mu zamjeraju također manjak političke neovisnosti, kao i to da nije u stanju utjecati na zastupnike AWS-a u Sejmu koji su sve češće glasali protiv vladinih prijedloga. Kako je do nedjelje, kad bi Unija slobode trebala donijeti odluku, ostalo malo vremena, većina promatrača drži da će najprije doći do odlaska liberalnih ministara iz vlade, a tek kasnije počet će eventualni pregovori o ponovnom formiranju koalicije. Mogući su također drugi scenariji, poput manjinske vlade AWS-a, što su predložili sami liberali. Mnogi, međutim, izražavaju sumnju da bi se na sadašnjoj poljskoj političkoj sceni manjinska vlada mogla održati kroz duže vrijeme. U tom slučaju neizbježni bi bili prijevremeni izbori, što će AWS po svaku ruku nastojati izbjeći. Naime, dok bi liberali vjerojatno ponovili rezultat sa zadnjih izbora, ankete pokazuju da Solidarnost može danas računati na samo 15 posto glasova, dok bi njihovi najljući rivali, postkomunistički Savez demokratske ljevice, dobio više od 30 posto. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>I predsjednik Fidžija traži ostavku zatočenog premijera </p>
<p>SUVA, 26. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Fidžija, Ratu Sir Kamisese Mara zatražio je od premijera indijskog porijekla Mahendre Chaudhrya, koji je već tjedan dana zatočen kao taoc, da podnese ostavku, rekao je u petak glasnogovornik pučista. Počinitelji državnog udara žele da vlast na otoku preuzmu pripadnici autohtonog stanovništva.</p>
<p>Vojne snage oko službene rezidencije predsjednika pojačane su u petak dok gradom kruže glasine da se predsjedniku Mari prijeti ubojstvom. Mara je isprva podupirao otetog premijera i pučistima nudio pomilovanje u zamjenu za mirno rješenje krize i obećanje da će novi premijer biti izvorni Fidžijac. Glasnogovornk otmičara Kaitani je rekao da je izaslanstvo Velikog vijeća poglavica stiglo u parlament, gdje je zatočen premijer zajedno s još tridesetak parlamentarnih zastupnika. Tradicionalni vođe, koji su utjecajni na otočju, poduprli su u četvrtak zahtjeve vođe državnog udara, inače poslovnog čovjeka Georgeoa Speighta. </p>
<p>Istodobno, Kofi Annan je uputio u četvrtak kritiku plemenskim vođama starosjedilaca Fiždija zbog njihove preporuke da bi premijera, kojega drže pobunjenici kao taoca od prošlog tjedna, trebalo zamijeniti privremenom upravom. »Glavni tajnik je zaprepašten što čuje da je Veliko vijeće poglavica preporučilo predsjedniku (Ratu Sir Kamisese) Mari da se demokratski izabran premijer i njegova vlada zamijeni privremenom upravom«, navodi se u Annanovoj izjavi, koju je objavio UN-ov glasnogovornik. Ta preporuka, kritizirana od strane Velike Britanije, SAD-a, Australije i Novog Zelanda, čini se da ide »daleko izvan ovlasti Velikog vijeća«, navodi se u izjavi.</p>
<p> Inače, predsjednikova kćerka i ministrica turizma Adi Nailatikau Mara, također je među zatočenim taocima. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Papa protiv rimske parade za Svjetski dan homoseksualaca</p>
<p>RIM, 26. svibnja</p>
<p> - Najavljena srpanjska manifestacija World Gay Pride - Svjetski dan homoseksualaca, koja bi se trebala održati 9. srpnja u Rimu, izazvala je bezbrojne polemike u Italiji. Posljednja izjava predsjednika vlade Giuliana Amata da bi homoseksualni skup u Rimu tijekom svete godine bio neprilična manifestacija, burno je prokomentiran. Aplauzi i čestitanja stigli su od desničarskih partija koje inzistiraju na službenom odbijanju davanja gostoprimstva homoseksualnim povarkama Rimom u 2000. godini. Ljevičarske stranke uputile su Amatu oštre kritike definirajući njegovu izjavu kao »nepriličnu« za premijera jedne slobodne i demokratske zemlje. Glavni je tajnik demokratske lijevice Veltroni izjavio: »Homoseksualne manifestacije su održane u više zapadnih zemalja i smatram ih apsolutno legitimnima. Demokratska zemlja treba garantirati poštovanje osobnih sloboda svojih građana i u njihovom seksualnom izboru«.</p>
<p>Iako se datum manifestacije približava, rješenja nema na vidiku. Javila se i Crkva sa svojim stavom. Papa Ivan Pavao II. tim je povodom rekao: »Svaki pokušaj da se pojmom obitelji definira nešto drugo do li zdrava zajednica muškarca i žene čiji je cilj rađanje djece i njihovo podizanje, pokazao se destruktivnim«. Prema Crkvi, koja se bori za očuvanje obitelji kao temeljne jezgre društva, nema mjesta za stil života ili seksualne sklonosti koje nisu u skladu sa crkveno propisanima. Negativni stav Crkve mogao se i očekivati. U svetoj, jubilarnoj 2000. godini, kad se očekuje vraćanje na moralne i druge vrijednosti prema Crkvenim modelima, apsolutno je nepoželjna povorka homoseksualaca oko sakralnih građevina.</p>
<p>Međutim, ne dijele svi u katoličkom svijetu negativni stav Crkve. Gianni Geraci, glasnogovornik Grupe talijanskih kršćanskih homoseksualaca, traži blagoslov od Pape povodom proslave velikog Jubileja. Gradonačelnik Rima Francesco Rutelli, koji je prozivan za davanje potpore homoseksualnim manifestacijama, tvrdi da ustav garantira pravo izražavanja osobnih gledišta i opredjeljenja, te da bi odbijanje proslave te vrste u Rimu bilo negativno protumačeno budući da su vrata »vječnoga grada« oduvijek bila otvorena za sve inicijative.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pokušaji pomirenja Ankare i Moskve</p>
<p>ANKARA, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iznenadni dolazak zamjenika ruskog premijera Ilje Klebanova u Tursku, po mnogima jasan je znak da su odnosi Ankare i Moskve ušli u vrlo dramatičnu fazu. To potvrđuje i posebna pismena poruka koju je ruski predsjednik Vladimir Putin, posredstvom Klebanova, poslao u petak novom turskom predsjedniku Ahmetu Necdetu Sezeru. U njoj se, kako se neslužbeno saznaje, iznosi moskovsko viđenje glede budućnosti korištenja kaspijskih ležišta nafte i plina.</p>
<p>Bio je to, ustvari, odgovor na slično Sezerovo pismo koje je on, već prvog dana preuzima predsjedničkih ovlasti, uputilo ruskom kolegi. Iako detalji Putinove poruke još nisu dostupni javnosti, sigurno je da se ona odnosi na Sezerov poziv da se zajednički surađuje na području Kavkaza i Središnje Azije. Turski čelnik je, istodobno, upozorio kako je uspostava takve »političke koordinate« između dvije zemlje od ključne važnosti glede uspostave mira i stabilnosti u regiji. </p>
<p>Znakovito je, u svakom slučaju, da je Klebanov u veljači također posjetio Ankaru. Tom prilikom prenio je Putinov odgovor tadašnjem turskom vrhovniku Süleymanu Demirelu oko uspostave Pakta o stabilnosti Kavkaza. No, njegova nova misija otišla je, kako se čini, i korak dalje: obuhvatila je ne samo sukobljavanje naftnih i plinskih interesa na području turkofonskih zemalja Zakavkazja i Srednje Azije, već istodobno i mogućnosti da se oni zamijene vrlo snažnom poticajnim razvitkom bilateralne gospodarske suradnje.</p>
<p>Moskva je, kako je potvrđeno, iznimno zainteresirana da se što prije završi nova trasa plinovoda »Plavi val« koji vodi od Rusije do Turske. Usporedo s tim pokušava se pridobiti turski vojni vrh za kupovinu ruskog helikoptera Kamov i izraelskog 1A1 kojem je već dato tursko ime Erdogan. Riječ je o poslu vrijednom oko četiri milijarde dolara. Dakako, u igri su i mnogi drugi unosni poslovi koji, ako se potpišu, mogu imati pozitivni utjecaj na ukupne tursko-ruske odnose.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>SAD će pomoći Hrvatskoj u izradi strategije nacionalne sigurnosti</p>
<p>WASHINGTON, 26. svibnja</p>
<p> - Izaslanstvo Ministarstva obrane na čelu sa zamjenikom ministra Zlatkom Gareljićem, u četvrtak je u Washingtonu razgovaralo s visokim američkim vojnim dužnosnicima koje je vodio pomoćnik ministra obrane za pitanja međunarodne sigurnosti Frank Kramer. Razgovore je bitno obilježila činjenica da je Hrvatska od četvrtka službeno punopravna članica Partnerstva za mir. To znači da se Hrvatska kvalificira za financiranje vojnih programa - riječ je o prije ugovorenoj kupnji vojno-civilnog radarskog sustava i simulacijskog računalnog sustava zapovjednih komunikacija. Gareljić nije želio podrobnije govoriti o kojem se iznosu radi jer konačnu odluku mora donijeti američki Kongres. U razgovorima u Pentagonu dogovoreno je da američki stručnjaci sudjeluju u izradi obrambene procjene kako bi se što objektivnije sagledalo sadašnje stanje i vojne potrebe Hrvatske. Osim što je takva procjena svojevrsna ulaznica za NATO, ona treba pomoći pri izradi ključnih strateških dokumenata o nacionalnoj sigurnosti i vojnoj doktrini koje Hrvatska još nema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Piculina izjava začudila Rupela</p>
<p>LJUBLJANA, 26. svibnja</p>
<p> - Šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel drži da, unatoč kriznom stanju u slovenskoj politici, Drnovšekova vlada ima puni mandat za razgovore s Hrvatskom o međusobnim pitanjima, piše u petak slovenski dnevnik Delo prenoseći Rupelovu izjavu o susretu s ministrom Piculom. Slovenski se ministar u četvrtak u Firenci, tijekom sastanka Euroatlantskog partnerskog vijeća, susreo i s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom. U izjavi slovenskim novinarima nakon tog susreta, Rupel je, prenosi Delo, rekao da mu je stajalište hrvatskog ministra o čekanju pravog sugovornika na slovenskoj strani »jedva razumljivo«. »Država mora funkcionirati, dakle država uvijek ima mandat. Kao što znate, ministar vanjskih poslova ima sve ovlasti i takvo stajalište Hrvatske me čudi«, prenosi Delo Rupelov komentar nakon razgovora s hrvatskim kolegom. Picula je, navodi Delo, u razgovoru s Rupelom izrazio očekivanje da će Slovenija i Hrvatska zbog »iste političke sudbine u okviru Europske unije i NATO-a« ubuduće lakše rješavati otvorena pitanja. No, za Rupela je iznenađenje bio dodatak da će, kad je riječ o razgovorima o definiranju granice na moru, ti razgovori biti nastavljeni kad Hrvatska na slovenskoj strani dobije pravog sugovornika, to jest onoga koji ima puni mandat, piše Delo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rotim: Hrvatska ne želi zaoštravati odnose sa Slovenijom</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Sadašnja događanja u slovenskoj unutarnjoj i vanjskoj politici dio su predizborne kampanje, a Hrvatska očekuje od Slovenije da i ona pristupi rješavanju otvorenih pitanja između dviju zemalja, rekao je u petak u Zagrebu glasnogovornik hrvatskog ministarstva vanjskih poslova Goran Rotim reagirajući na napise u slovenskom tisku. »U ovome trenutku ne može se apstrahirati činjenica da se Slovenija nalazi u predizbornom stanju«, rekao je za Hinu glasnogovornik Goran Rotim komentirajući navode ljubljanskog Dela. »Time je zapravo sve što se događa u unutarnjoj i vanjskoj politici susjedne i prijateljske Slovenije dio predizborne kampanje«. </p>
<p>»Hrvatska u tom procesu ne želi arbitrirati, niti na bilo koji način zaoštravati odnose«, dodao je Rotim. »Hrvatska očekuje da se i na slovenskoj strani u dobroj vjeri priđe rješavanju otvorenih pitanja, čemu nerazumijevanje druge strane ne bi pridonijelo,« rekao je Rotim napominjući da je »Hrvatska trajno orijentirana na rješavanje otvorenih pitanja«. »Neupitna je europska budućnost i Hrvatske i Slovenije«, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Petritsch: Pogranična područja trebaju meku, a ne oštru granicu</p>
<p>IVANICA, 26. svibnja</p>
<p> - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Wolfgang Petritsch u petak je posjetio mjesto Ivanicu, koja se nalazi na samoj granici između BiH i Hrvatske u blizini Dubrovnika. U Ivanici koja pripada općini Ravno, a u kojoj je nekada živjelo oko 200 pretežito srpskih obitelji, započela je obnova kuća koju financira međunarodna zajednica. Do sada je obnovljeno 45 kuća. </p>
<p>»Vijeće za provedbu mira u BiH upravo je u Bruxellesu utvrdilo tri prioriteta i to o zajedničkim institucijama, povratku izbjeglica i gospodarskoj reformi. Priključivanje BiH Europi i modernoj demokraciji zavisit će o uspješnosti povratka u mjesta poput Ivanice. Sudbina BiH odlučivat će se na temelju uspjeha koji se postiže u obnovi i povratku raseljenih osoba«, kazao je Wolfgang Petrich na konferenciji za novinare koju je održao u kući srpskoga povratnika Riste Misite čija je obnova u tijeku. Petritsch je naglasio da će međunarodna zajednica pružiti pomoć, no povratnici moraju uzeti sudbinu u svoje ruke birajući političare koji ih u njihovu povratku podržavaju. </p>
<p>Visoki predstavnik međunarodne zajednice naglasio je kako će povratku pružiti ne samo političku podršku, podsjetivši kako je već smijenio nekoliko političara i gradonačelnika koji su opstruirali povratak, već i ekonomsku koja će rasti s brojem povratnika.</p>
<p> »U Bruxellesu sam razgovarao i s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom koji mi je potvrdio da će učiniti sve da se odnosi između Hrvatske i BiH i na tom polju unaprijede«, naglasio je Petrich, dodajući kako pogranična područja poput Ivanice ne trebaju oštru već meku međudržavnu granicu. </p>
<p>Kandidaturu Spasoja Tuševljaka za predsjednika Ministarskog vijeća BiH, odnosno mandatara BiH Vlade, Wolfgang Petritsch ocijenio je neozbiljnom s obzirom da je na jednu od najvažnijih političkih funkcija u BiH predložena osoba koju zapravo nitko ne poznaje. Petrich je dodao kako od Parlamenta BiH očekuje da odradi svoj posao. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Lukovac: Iako je još formalno dio SRJ, Crna Gora živi svoj život i vodi računa o svojim interesima</p>
<p>Članovi Odbora za gospodarske poslove i razvoj Parlamentarne skupštine Vijeća Europe posjetili su ovog tjedna Crnu Goru. Tom su prigodom u Herceg Novom razgovarali s članovima crnogorske Vlade o gospodarskim i političkim prilikama. Domaćini su europske parlamentarce upoznali s tim da je Crna Gora, koja je formalno još uvijek federalna jedinica SR Jugoslavije, nakon demokratskog zaokreta praktički suverena država. Iskoristili smo tu prigodu za razgovor sa crnogorskim ministrom vanjskih poslova Brankom Lukovcem.</p>
<p>- Crna Gora živi svoj život i vodi računa o svojim interesima i prioritetima. S obzirom na to da sa Srbijom nismo uspjeli razriješili odnose, a ona je davno prekršila Ustav SRJ i zlorabila federalne institucije, odlučili smo staviti pod svoj nadzor sve što je bitno za život i razvoj Crne Gore. Postoje još neke institucije, prije svega vojska, koje Srbija nastoji što više okrenuti protiv Crne Gore. Želja je Beograda iskoristiti tradicionalno mu naklonjen dio crnogorskog stanovništva kako bi utjecao na mir i stabilnost u Crnoj Gori. Unatoč tome, čvrsto smo odlučili nastaviti demokratskim putem. Pokazujemo istodobno konstruktivnost i interes za zajednicu, ali ne takvu kao što je današnja SRJ u kojoj Crna Gora nema nikakvu ravnopravnost. Dali smo svoj prijedlog buduće zajednice Crne Gore i Srbije, u kojoj bi se ravnopravnošću zaštitio naš položaj. Ako bude volje u Srbiji, spremni smo na zajedničku budućnost. Ali, ako tamo žele zadržati sadašnje okvire, onda idemo svojim putem.</p>
<p>• Kakvo je raspoloženje Crnogoraca? Hoće li lipanjski izbori u Podgorici i Herceg Novom pokazati kojim putem žele ići? </p>
<p>- Ti će izbori svakako pokazati kojim putem Crnogorci žele ići. Mi moramo voditi računa o raspoloženju ljudi u Crnoj Gori. Pokaže li se interes za odnose zasnovane isključivo na načelu ravnopravnosti, možemo očekivati odgovor iz Srbije - onih koji su sad na vlasti, ili druge, demokratske vlasti. Ali bez obzira na odgovor Beograda, Crna Gora će ustrajati na demokratskom putu. Nećemo više žrtvovati vrijeme i šanse koje nam se pružaju.</p>
<p>• Jeste li dosad iz Beograda dobili poruke iz kojih bi se mogao iščitati odgovor Srbije?</p>
<p>- Zapravo, od službene Srbije već imamo negativan odgovor, tj. odgovor ignorancije. Sad očekujemo razgovore s opozicijom u Srbiji. Čekamo i rasplet krize u Srbiji, ali ne gubimo vrijeme kad je u pitanju razvoj Crne Gore i njeno približavanje Europi. Sve će ovisiti o snagama koje budu na vlasti u Srbiji - ako one budu demokratske, poštovat će volju građana Crne Gore. Ako to bude sadašnja vlast - znamo iz iskustva Slovenije, Hrvatske i BiH na što je ona sve spremna.</p>
<p>• Koči li vas međunarodna zajednica kad ustrajava na tome da se, preko saveznih izbora i uz pomoć Crne Gore, demokratizira cijela SRJ?</p>
<p>- Ne mislimo da nas međunarodna zajednica koči, jer ona ima legitiman interes da se sačuva mir i stabilnost. Crna Gora to uvažava, jer smo mi prije svih zainteresirani za očuvanje mira i stabilnosti. Ušli smo u Pakt o stabilnosti, koji je istodobno program stabilizacije i asocijacije i koji nas približava ulasku u europske strukture. Što se tiče saveznih izbora, ne znamo hoće li ih uopće biti. Oni su za nas ionako nevažni, jer je naš prijedlog sasvim drukčiji od onog na temelju kojeg će se ti izbori raspisali.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Izetbegović neće odrediti novog predsjednika SDA? </p>
<p>Bošnjački vođa ističe da će izbor nasljednika prepustiti izbornoj konvenciji stranke </p>
<p>SARAJEVO, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Alija Izetbegović izjavio je da neće odrediti svog nasljednika na mjestu predsjednika Stranke demokratske akcije! U intervjuu za sarajevski dnevnik Oslobođenje, bošnjački je lider rekao da će izbor nasljednika prepustiti izbornoj konvenciji stranke. »Moja jedina preporuka će biti da to mora biti čovjek umjerenih političkih pogleda. Svaki radikalizam šteti Bosni«, izjavio je Izetbegović kojem su upućne kritike bošnjačke javnosti, čak i iz redova SDA, da se trebao ranije povući kako bi omogućio mirnu tranziciju svojih ovlasti, koje daleko nadilaze formalne funkcije koje obnaša. </p>
<p>Izetbegović je spomenuti intervju dao u povodu 10. obljetnice SDA, koja je obilježena u petak. Vladajuća stranka dobila je nedavno snažan udarac na općinskim izborima održanim 8. travnja, kada je zabilježen veliki pad popularnosti SDA, što je poremetilo slavlje u povodu jubileja. »Relativnom neuspjehu stranke kumovale su svakako greške ljudi na vlasti. To mi ne poričemo, otud i smjene i uvođenje povjerenstva u velikom broju organizacija. Ali nema sumnje da je takvom rezultatu pridonijela i neviđena medijska kampanja... Vidite, mi smo izgubili u Sarajevu gdje smo bez sumnje mnogo i dobro radili. Sarajevski slučaj pokazuje kolika je moć propagande i koliko ona može zakloniti realnost«, prokomentirao je ishod lokalnih izbora Alija Izetbegović, koji je demantirao i to da su nakon nedavne sjednice Glavnog odbora u stranci ojačale desničarske snage.</p>
<p>»Ne radi se ni o kakvoj prevazi radikala - problem nije u radikalizaciji nego u odsustvu nekih ljudi koji su u stranci mnogo radili. Prilikom glasovanja ostali su u manjini, postali su žrtve vlastitog angažmana«, rekao je Izetbegović, aludirajući očito na Hilmu Neimarliju i Halida Genjaca. </p>
<p>Izetbegović je ponovno kritizirao SDP, navodeći da je ta stranka pravni i politički nasljednik Saveza komunista, te da osim poziva na promjenu koncepta vlasti, SDP zapravo ne objašnjava što to praktično znači. Posebno je zanimljiv Izetbegovićev odgovor na pitanje neformalnoj koaliciji HDZ-SDA pri konstituiranju općinskih vlasti u nekim dijelovima. »Mi se rukovodimo našim interesom. Svaka politička borba je borba za vlast..., a vlast je sredstvo za postizanje određenih ciljeva plemenitih ili sebičnih. A kada je riječ konkretno o HDZ-u naša logika je ova: bez Hrvata nema Bosne. Da bi stvari funkcionirale mi moramo surađivati s Hrvatima. S kojima? Pa s onima kojima je hrvatski narod ukazao povjerenje. U jednom broju općina to je očigledno HDZ. Ne možemo mi nekakvim inženjeringom Hrvatima nametati vođe. To ne bi vodilo ničemu. Ne priznavati ovu volju hrvatskog naroda znači gurati ga u ekstremizam. U srednjoj Bosni se stvari normaliziraju. Taj pozitivni proces je poodmakao. On treba biti podržan, a ne ometan. To je naš zaključak«. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zastupnici u parlamentu BiH birat će se u osam izbornih jedinica</p>
<p>SARAJEVO, 26. svibnja</p>
<p> - Opći izbori u Bosni i Hercegovini koji će se održati 11. studenog posljednji su koje će financirati Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), priopćeno je nakon posljednje sjednice Stalnog vijeća OESS-a održane 25. svibnja u Beču. Glasnogovornica misije OESS-a u BiH, Tanya Domi, izjavila je u petak u Sarajevu kako je Stalno vijeće ove organizacije odlučilo odobriti dodatnih šest milijuna i 975 tisuća eura za provedbu bosanskohercegovačkih izbora čiji su ukupni troškovi procijenjeni na 8,3 milijuna eura.</p>
<p> »Stalno vijeće OESS-a ipak upozorava vlasti u BiH i njenim entitetima kako se još uvijek mogu uključiti u provedbu izbora i uspostaviti fondove iz kojih bi se oni financirali«, rekla je Domi. Parlamentu BiH također je upućen poziv da što prije usvoji stalni izborni zakon, potvrđujući tako važnost zaključka što ga je o tome donijelo Vijeće za provedbu mira koje je ovog tjedna zasijedalo u Bruxellesu. Misija OESS-a u BiH i prije odluke Stalnog vijeća ove organizacije o financiranju, započela je pripreme za provedbu općih izbora. Zamjenik voditelja misije OESS-a u BiH, Kare Vollan, potvrdio je u petak novinarima u Sarajevu kako će jesenski izbori biti održani na temelju izmijenjenih privremenih izbornih pravila i propisa.</p>
<p>Među najznačajnijim promjenama je ona o ustroju izbornih jedinica, kako za izbore na državnoj tako i na entitetskim razinama. Odlukom Privremenog izbornog povjerenstva (PEC) od 20. travnja, u BiH se uspostavlja osam izbornih jedinica iz kojih će se birati budući zastupnici u državnom parlamentu. Pet takvih jedinica bit će u Federaciji i one će obuhvaćati teritorij po dva kantona dok će Republika Srpska biti podijeljena na tri izborne jedinice. Budući članovi parlamenta Federacije BiH birat će se iz 12 izbornih jedinica a Narodne skupštine srpskog entiteta iz šest takvih jedinica. »Ovim pravilom željelo se uspostaviti ravnotežu u broju stanovnika u različitim izbornim jedinicama, a istodobno osigurati ravnopravnije uvjete za izbornu utrku regionalnih političkih stranaka«, izjavio je Vollan. Uspostavom novih izbrnih jedinica, po riječima zamjenika voditelja misije OESS-a, građanima BiH pruža se mogućnost biranja onih kandidata koje osobno poznaju i podupiru što će ujedno olakšati u nadzor nad njihovim radom kada budu izabrani. Izbori u studenom sadržavat će još jednu novinu - dio zastupnika u parlamentima birat će se na temelju tzv. »kompenzacijskih mandata«. Takvih zastupnika bit će sedam u parlamentu BiH iz Federacije te pet iz Republike Srpske. Posebno utvrđenom metodologijom »kompenzacijski mandati« uspostavljat će balans zastupničkih mjesta u parlamentima, ovisno u ukupnom broju glasova što su ih stranaka odnosno koalicija izravno dobili od birača. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Srbija između mitinga, otpora, osakaćenih medija i pobune pjevača i glumaca</p>
<p>Mitinga će i dalje biti svakodnevno, ali se već uviđa da su oni istrošeni i da valja prijeći na češko-poljski model neposlušnosti blokade gradova i cesta, sinkroniziranih štrajkova i svakodnevnih demonstracija/ Jedino se tako, kažu, režim može natjerati na kompromis i raspisivanje prijevremenih izbora</p>
<p>BEOGRAD, 26. svibnja</p>
<p> - Prije nekoliko dana Dragoljub Đuričić, glasoviti jugoslavenski bubnjar, nakon povratka sa turneje po Švicarskoj i Kanadi, izjavio je kako je u Jugoslaviji »postalo opasno biti građanin«, da bi se potom zapitao: »Ima li za čovjeka veće uvrede?« I još je dodao: »Dok u Japanu gledaju izravan prijenos potresa, ja, koji živim u Beogradu, preko inozemnih medija saznajem što se događa u mom gradu.«</p>
<p>Ipak, da je u Srbiji opasno biti građaninom ne bi svakog dana građani održavali mitinge. To što će podosta njih dobiti svoje od čuvara reda i poretka ide u »rok službe«. Kao primjerice studentu Bogoslovskog fakulteta Veselinu Stefanovskom, kojega su ovih dana policajci ščepali u Ulici srpskih vladara i udarali palicama, nogama i rukama. Kad su ljudi sa strane počeli vikati: »Ubili ste dijete!«, policajci su ga odvukli iza nekog kioska i tamo nastavili tući. A mladić ništa nije radio, samo je te večeri skoknuo do Studentskog kulturnog centra kupiti kompakt disk. A »plavci« su mislili da je demonstrant!</p>
<p>Kad bi bubnjar Đuričić čitao »bilten« Politika (dijeli se besplatno članovima SPS-a), saznao bi mnogo toga zanimljivog. Između ostaloga i za izjavu saveznog ministra pravosuđa Petra Jojića koji kaže da »ni pod kojim uvjetima i ni za koju cijenu nećemo pristati da se terorističkoj organizaciji tzv. Haaškom tribunalu izruči niti jedan državljanin SRJ«, te od tužiteljice Carle del Ponte traži podizanje optužnice protiv Billa Clintona, Tonyja Blaira, Gerharda Schrödera i inih »NATO-agresora«. Izvršni odbor Socijalističke partije Srbije, izvještava dalje ovaj bilten, »daje punu podršku nadležnim državnim organima da se beskompromisno obračunaju sa terorizmom«. Jasno, aludiraju na građanske proteste. Vranjskom garnizonu, dalje, svečano je uručen Orden za junačku obranu (u NATO-agresiji). Mnogi JUL-ovski i socijalistički partijski odbori, pak, oštro osuđuju opoziciju koja, »umjesto u obnovu i izgradnju, poziva na ulicu«.</p>
<p>Što se tiče nekakvog japanskog izravnog prijenosa potresa, Beograd je to uveliko prevladao. U njemu se više vijesti i ne emitiraju preko televizije, već uživo! Jer, otkako je podržavljen Studio B, njegovi novinari svake večeri, u 19 sati, kad je inače išla informativna emisija na tom nezavisnom kanalu, čitaju vijesti s balkona Gradske skupštine okupljenim mitingašima. Ako ni to nije dovoljno bubnjaru Đuričiću, može pročitati i poneki nezavisni list - elektronski mediji su ugašeni, ali novine poput Danasa, Glasa javnosti i Blica nekako opstaju. Iz njih može saznati da se narodni pokret »Otpor« širi po Srbiji kao virus. Neki dan je tako tisuću Novosađana, podižući stisnute šake (simbol »otporaša«) i ponavljajući riječi zakletve, na Trgu slobode postalo članovima »Otpora«. Inače, zajedno sa opozicijom, »Otpor« uveliko razrađuje taktiku »građanske neposlušnosti«. Mitinga će i dalje biti svakodnevno, ali se već uviđa da su oni istrošeni i da valja prijeći na češko-poljski model neposlušnosti blokade gradova i cesta, sinkroniziranih štrajkova i svakodnevnih demonstracija. Jedino se tako, kažu, režim može natjerati na kompromis i raspisivanje prijevremenih izbora. Raspoloženje birača se i inače okreće ka opoziciji (prema anketi eksperata G 17 više od 50 posto glasova bi u ovom trenutku otišlo u kutije opozicije, a tek 17 posto vladajućim socijalistima, julovcima i radikalima), ali to ništa ne mijenja. Dr. Vladimir Goati, član grupe G 17, ističe da se rezultati idućih izbora koje, kaže, vlast priprema za rujan, već mogu objaviti - pobjeđuje vladajuća koalicija! Jer, ono što sada čini režim, i sam način na koji će provesti izbore, osiguravaju mu pobjedu.</p>
<p>I glasoviti se kantautor Đorđe Balašević pobunio i otkazao koncert u Nišu. Kaže da neće pjevati dok batinaju djecu po ulicama: »Predugo već moje kolege i ja potpomažemo šarene laži da je ovdje sve u redu«, ističe Balašević obećavajući da će pjevati već »prvi dan kad se u Nišu bude slavilo, a taj dan će doći«. Njemu se pridružio i Momčilo Bajagić-Bajaga, koji kaže: »Neću pjevati dok ljude gaze džipovima«. Neslaganje s režimom pokazuju i glumci. Na sjednici Saveza dramskih umjetnika Srbije, usvojeno je »Pismo javnosti«, u kojem se poziva vlast da obustavi represiju. Pismo će se čitati prije predstave u svim kazalištima. Tko tako ne učini bit će predan Sudu časti, a ukoliko bilo koji glumac u svom kazalištu bude kažnjen zato što je pročitao pismo, proglasit će se jednodnevni štrajk svih kazališta.</p>
<p>Momčilo Stojanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Sedam godina vodila sam brigu o očuvanju Svečnjakove ostavštine, iseljavanje se odvijalo etapno, a nasljednici i odvjetnik Poljančić konstatirali su da je ostavština u cijelosti očuvana i propisno preuzeta</p>
<p>Ovo je moje očitovanje u povodu teksta novinara gospodina Vedrana Horvata, objavljenog u Nedjeljnom Vjesniku od 21. svibnja pod naslovom »Ostavština Vilma Svečnjaka na hrpi smeća u središtu Zagreba«, kao i s tim u vezi odgovora gospodina Borivoja Poljančića, pravnog zastupnika nasljednika, objavljenih u Vjesniku od 23. svibnja. 2000.</p>
<p>Budući da me se u navedenim tekstovima spominje kao sadašnju korisnicu nekadašnjeg Svečnjakova atelijera koja je, čisteći taj prostor, dala u krupnom otpadu izbaciti i druge sadržaje od značenja za život i rad Vilima Svečnjaka, nazivajući ih neodmjereno ili tendenciozno »kulturnim dobrima« ili bombastično »umjetnikovom ostavštinom«, želim reći sljedeće:</p>
<p>Kao likovni djelatnik družila sam se i više do 30-ak godina surađivala sa prof. Svečnjakom, pa mi je dobro poznata njegova ukupna djelatnost, kao i svi opusi i faze njegova likovna stvaralaštva. </p>
<p>Prije desetak godina radila sam kao savjetnik za kulturu u Skupštini grada Zagreba (sada sam u mirovini) gdje sam bila dobro upoznata sa svim (starim i novim) zakonima o zaštiti spomenika kulture i kulturnih dobara, nadzirala njihovo provođenje i često sudjelovala i u kreiranju zakonskih odredaba, te davala mišljenje o pojedinim zakonima, prema potrebi očitovanja tadašnjeg Gradskog sekretarijata za prosvjetu i kulturu.</p>
<p>Posebno ističem da sam kao savjetnik za kulturu upravo ja rješavala predmet donacije Vilima Svečnjaka darovane gradu Zagrebu i tvrdim da su svi postupci oko prihvaćanja darovanja tekli propisno i u sladu s važećim zakonom. Sadržaj gradske donacije, što podrazumijeva opuse slika, grafika, crteža, arhivske i druge relevantne dokumentacije, ustanovio je sam donator Vilim Svečnjak, u suradnji sa stručnjacima iz Muzeja, HAZU i Galerija (dr. Vinko Zlamalik, Đuro Vanđura tadašnji kustos, a sada direktor Strossmayerove Galerije starih majstora i dr.) čija se imena mogu naći u gradskom sekretarijatu za prosvjetu i kulturu. Nakon što su uz suradnju meritornih stručnjaka odabrana djela i ustanovljen sadržaj donacije, taj su popis donacije ovjerile mjerodavne institucije što je sastavni dio darovnog ugovora, kao jedinstvenog dokumenta.</p>
<p>Na temelju darovnog ugovora, Grad je trebao urediti i za javnost otvoriti memorijalni prostor u stanu pok. Vilima Svečnjaka, u Martićevoj ulici 41. gdje bi bila prezentirana likovna djela (svih faza i opusa) i sva dokumentacija o cjelokupnu radu i stvaralaštvu Svečnjaka. Vjerujem da je to dosad učinjeno da bi i šira javnost dobila ispravniju sliku i saznanja o brizi društvene zajednice i mjerodavnih institucija o zaštititi i prezentiranju kulturnih dobara. Grad je preuzeo donaciju i, iako tu drugu obvezu još nije do kraja ostvario, cjelokupna donacija, kao i ostavština Vilima Svečnjaka, adekvatno su smještene, zbrinute i zaštićene. Postupci u pojedinim fazama i razinama rješavanja vođeni su sustavno, stručno i propisno u mjerodavnim ustanovama (Galerije, muzeji, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, Gradski sekretarijati, Gradsko javno pravobranilaštvo, Općinski sud i dr.), što znači da ni u kom slučaju nije riječ o bilo kakvoj ugroženosti, a kamoli uništenju i devastaciji, kako je u Vjesniku, uz veliku galamu, neodgovorno prikazano. Za sve te moje tvrdnje postoji dokumentacija i u grad. sekretarijat za prosvjetu i kulturu i u navedenim institucijama.</p>
<p>Kada je iza smrti Vilima Svečnjaka (3. lipnja 1993.) započeo ostavinski postupak, posebna sudska komisija pristupila je pregledavanju i popisivanju ostavštine u atelijeru na Krešimirovu trgu, te je u interesu njene zaštite, nakon obavljenog višemjesečnog posla, zaključala i zapečatila zgradu, a ključeve predala gđi. Blanki Stopar-Svečnjak, koja je rješenjem općinskog suda Zagreb postavljena za upravitelja cjelokupne ostavinske imovine.</p>
<p>Iako sam kao likovni djelatnik bila suzakupoprimatelj atelijera, u posjed svog radnog prostora došla sam početkom 1994. g., nakon što je posebna komisija u čijem sam radu i ja sudjelovala, a koju je oformila upraviteljica gđa. Blanka Stopar-Svečnjak, popisala sve knjige (više od 1800) i inventar, te preselila i pohranila sve umjetnine, dokumentarnu i drugu građu u Gornju prostoriju i tavan. Komisija je zaključala i zapečatila vrata, sačinila o svemu zapisnik i dostavila ga Općinskom sudu.</p>
<p>Obavljajući svoju likovnu djelatnost u atelijeru, ja sam, iako to nije bila moja dužnost, svih sedam godina vodila brigu o očuvanju ostavštine (bez novčane naknade), što je za mene često bilo opterećenje, a i nedaća, jer ne samo da nisam mogla koristiti čitav prostor, nego nisam mogla niti na dulje otputovati, bojeći se da netko ne provali i nešto ne otuđi. Posljednje vrijeme nisam zbog urušavanja dimnjaka mogla niti ložiti zimi da ne izbije kakav požar, a popravak je zbog zaključanih prostorija bio nemoguć.</p>
<p>Početkom ove godine javio je g. Poljančić da su nasljednici spremni preuzeti i iseliti cjelokupnu ostavštinu. Pri preuzimanju i iseljavanju ostavštine bili su nazočni nasljednici gđa. Blanka Stopar-Svečnjak i Višnja Poljančić, g. Poljančić, kao njihov odvjetnik i glavni organizator iseljavanja, te i njihova radna ekipa. Zbog opsežnosti materijala iseljavanje se odvijalo etapno u nekoliko navrata. Za tih akcija g. Poljančić je sustavno i temeljito pregledavao sve prostorije i sadržaje u njima. Nasljednici i odvjetnik Poljančić konstatirali su da je ostavština u cijelosti očuvana i propisno preuzeta što su potvrdili i svojim potpisima. Time su za mene prestale sve obveze prema ostavštini i nisam bila dužna ni kontrolirati, ni procjenjivati, niti ikome nuditi ostavljene i napuštene stvari, to više, što se je g. Poljančić, svjestan (kao pravnik) dužnosti nasljednika, ispričao na odlasku što nije u mogućnosti očistiti nakon iseljenja ostavštine, ni tavan ni druge prostorije, te dodao da za ostavljene stvari, on i nasljednici nisu više zainteresirani.</p>
<p>Za sve te moje izjave i tvrdnje mogu staviti na uvid vjerodostojnu dokumentaciju, dok za vašeg novinara mislim da bi veoma teško pronašao argumente za mnoge paušalne, netočne i neistinite izjave. </p>
<p>LJILJANA POLJAKAkademska slikarica</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Hrvatskoj nema potrebe za više od četiri-pet regija</p>
<p>Mediji nisu podržali paket vladinih privrednih mjera, kaže predsjednik Vlade Ivica Račan, nego su dočekane na nož. Zabrinjava činjenica da mediji unaprijed (Vlada zna, a ne želi znati) znaju da te mjere neće imati nikakav ili veoma mali učinak što je osnovni razlog napada na te mjere. Hvala Bogu da barem netko gleda unaprijed. Umjesto da Vlada razmišlja dugoročnije i predlaže adekvatne zakone koje će dati rezultate, oni napadaju one koji znaju da je to gomilanje propisa za koje se unaprijed zna da će rezultat izostati.</p>
<p>Svi mediji u Hrvatskoj bi podržali Vladin program kada bi ga vlada izradila iz kojeg bi se vidjelo: Gdje smo, što želimo, i gdje nas to vodi i prema kojem redoslijedu treba rješavati pojedine probleme. Posebno kada bi se počeli stvarati temelji počevši od regionalnog preustroja. (Poznavatelji naših prilika znaju da u Hrvatskoj nema mjesta za više od četiri, eventualno pet regija). Dalmacija kao područje je nedjeljiva, historijski, ekonomski i kulturno čini jedinstvenu cjelinu kojoj je interes povezivanje sa Zagrebom i Zagreba preko Jadrana s Italijom i putem Jadrana s čitavim svijetom, a središte Županije s glavnim gradom je Split.</p>
<p>Istra je nedjeljiva i zajedno s Rijekom i otocima sve do Senja čini historijsko ekonomsku i kulturnu cjelinu s glavnim gradom Rijekom.</p>
<p>Zagrebačka regija s glavnim gradom Zagrebom čini jedinstvenu cjelinu s okolicom i središtem Zagrebom kao glavnim gradom Hrvatske.</p>
<p>Osječka regija ima svoju ekonomsku i kulturnu cjelinu sa svojim glavnim gradom Osijekom.</p>
<p>Svaka druga podjela iziskuje više lokalnih vlastodržaca i sukobe s hrvatskom kao cjelinom, tako da im je glavno zatvoriti se u svoja carstva koja na vlastitu štetu i štetu cjeline grade na svojoj privrženosti lokalnoj sredini. Što više otuđuju Hrvatsku od te sredine, njihova cijena kod lokalista je veća.</p>
<p>Ako nositelji vlasti žele napredak hrvatskog naroda i smanjenje broja lokalnih moćnika, koji rade suprotno interesu hrvatske države (a za to ih država plaća) moraju smanjiti birokratsku garnituru, smanjiti broj regija, smanjiti broj općina i početi privrednu reformu s reduciranjem državnog aparata i smanjenja troškova države. Sadašnji državni ustroj po županijama i općinama je rađen s ciljem lakše manipulacije vlašću. Novoj vlasti to nije cilj, ona će regionalnu podjelu izvesti na najracionalniji način za dobrobit svih građana Hrvatske. </p>
<p>Mi svi skupa trebamo shvatiti da politiku trebaju voditi političari, ekonomiju privrednici a u nedostatak pravih zakonskih rješenja ni jedni ni drugi nemaju šanse. To je naša bolna stvarnost koju nećemo i ne želimo priznati. Bez adekvatnih zakonskih rješenja, osiguranja i funkcioniranja pravne države, vrtimo se u krug i čekamo završetak nečijeg mandata. Stvarnost najrealnije oslikava parola na zidu SDP prostorija</p>
<p>Da bar imamo, ono što nemamo. Zlobnici su zamijenili riječi: »Nemamo« s riječi »Imamo« i sada piše: Da bar nemamo ono što imamo. Što je bolje: Imati ili ne imati, vrijeme, iz dana u dan, daje odgovor na to pitanje.</p>
<p>NIKO ŠOLJAKPoreč</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svjesno prikrivanje već ostvarenih prava Hrvata u Vojvodini ili vlastitih neuspjeha</p>
<p>Javljam se iz Subotice, sa sjevera Vojvodine, sa željom da objavite moje reagiranje u rubrici »Pisma čitatelja« na dio izvješća s konferencije za tisak izaslanstva Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, koji je objavljen u broju od 19. svibnja s naslovom »Tonković: Situacija u kojoj žive Hrvati u SR Jugoslaviji je neizdrživa!«. </p>
<p>Poslovično neupućenoj javnosti u Hrvatskoj o situaciji, problemima i neprilikama u kojima žive Hrvati u Vojvodini dodatnu je zbrku izazvalo izvješće vašeg novinara s konferencije za tisak četveročlanog izaslanstva Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, nakon službenog posjeta Republici Hrvatskoj, kada je iznijeto i nekoliko netočnosti. I upravo te netočnosti mogu biti opasne, jer prikrivaju i omalovažavaju ono što se, unatoč lošem položaju, čini na ostvarenju prava Hrvata, a što ne ide u učinak ovih »pučkih tribuna« nego nekih drugih čimbenika.</p>
<p>Istina, glede općih ocjena o (ne)prilikama u kojima žive vojvođanski Hrvati, čelnici jedne od dviju političkih stranaka imaju pravo. No ono što je upitno jeste, čini se, namjerno izostavljanje nekih postignuća. Naime, dopredsjednik DSHV-a Antun Skenderović je u navedenom izvješću rekao kako vojvođanski Hrvati »nemaju nikakva prava«, te da i oni trebaju »dobiti škole i sredstva informiranja«. S tim u vezi činjenice su sljedeće.</p>
<p>Nije netočno da Hrvati u Vojvodini nemaju previše ostvarenih prava, ali i prema onima koje imaju čelnici DSHV-a se odnose kao da ne postoje, umjesto da učine sve kako bi se oni još bolje i kvalitetnije ostvarivali. Naime, za njih je karakteristično paternalističko razumijevanje stjecanja prava (»treba ih dobiti od države i onda ćemo ih mi realizirati«), a zanemarivaju pri tomu i da se neka prava moraju osvajati vlastitim inicijativama i aktivnošću.</p>
<p>Kao konkretan primjer za ovo posljednje, navodim postojanje dnevnog, jednosatnog programa na hrvatskom jeziku na Radio Subotici, koji, istina, postoji zahvaljujući inicijativi DSHV-a i spremnosti subotičke lokalne samouprave, u kojoj je na vlasti politička partija vojvođanskih Mađara Józsefa Kasze. </p>
<p>Međutim, nakon početka rada Uredništva na hrvatskom jeziku (koncem 1998.), spomenuta politička stranka nije ništa učinila da se Uredništvo sukladno tehnički opremi, profesionalizira (samo jedna zaposlena osoba!), osiguraju nosači zvuka s hrvatskom glazbom..., što je upravo ona trebala učiniti, a ne da nakon osnutka, ostavi ljude koji realiziraju ovaj projekt na cjedilu. Jedini razlog tomu je što Uredništvo nije prihvatilo njihov koncept uređivačke politike, koji se sastojao u tome da trebamo biti glasnogovornici ove političke stranke, a ne javno glasilo.</p>
<p> Bilo je također i drugih uspjelih pokušaja da se nešto učini na planu informiranja na hrvatskom jeziku u tiskovnom obliku. Izlazio je pet godina u Subotici neovisni dvotjednik Žig, koji se sredinom prošle godine ugasio zbog pomanjkanja sredstava. No ni u vezi sa Žigom, DSHV se nije »pretrgao« u pružanju lobističkih i logističkih pretpostavki. Štoviše, činio je zapreke.</p>
<p>Ovo sam napomenuo iz razloga što držim kako je lako prebaciti krivnju na druge ili opća nepovoljna mjesta zbog vlastite bijede. Ali tako se prikriva vlastito nečinjenje i neuspjesi, što mora znati kako javnost u Hrvatskoj tako i druge instance, bez obzira na to hoće li se osnovati nova Matica za nas ili ne.</p>
<p>TOMISLAV ŽIGMANOVglavni i odgovorni urednik programa na hrvatskom jezikuRadio Subotice</p>
<p>Subotica, SRJ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Pripadnici »zločinačke organizacije« optuženi za 35 kaznenih djela</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u petak je, nakon šestomjesečne istrage, podignulo optužnicu protiv Nikice Jelavića i još 17 osoba, osumnjičenih zajedno zbog 35 kaznenih djela, opisanih u 24 točke optužnice. Naime, navodi se kako su kaznena djela osumnjičenici počinili sami, ili s nekim drugim osumnjičenicima, a kaznena su djela počinjena u razdoblju od 1990. do 2000., stoji u službenom priopćenju Županijskog državnog odvjetništva, koje je potpisala državna odvjetnica Višnja Lončar. </p>
<p>Prema optužnici se osumnjičenike tereti za kazneno djelo udruživanja za počinjenje kaznenih djela, odnosno za udruživanje u zločinačku organizaciju u sklopu koje su počinjena kaznena djela. </p>
<p>Osumnjičenim pripadnicima »zagrebačke mafije« na teret se stavlja 13 ubojstava, od kojih je pet počinjenih (ubijeni su Željko Šobat, Špejtim Tači, Omer Zahirović, Ivan Šakota, te slučajni prolaznik Zlatko Domini). Nadalje ih se tereti i za 4 pokušaja ubojstva i to Radovana Buvača, Damira Plečka, Stjepana Arlovića i Vjeke Sliška, kojom je prilikom ubijen Domini. Četiri se kaznena djela odnose i na poticanje na ubojstvo Omera Zahirovića, za što se tereti Zorana Petrovića, a št je počinio Goran Kolarić. Za pokušaj ubojstva Davora Plečka, za koje se optužilo Rajka Momčilovića, kao naručitelj se navodi Davor Zečević. Za ubojstvo Nike Mioča od prije deset godina, za koje se tereti Zoran Petrović, u optužnici se kao naručitelj navodi Miljenko Žaja Krojf. Za pokušaj ubojstva Stjepana A. navodi se Zoran Petrović .</p>
<p>Osumnjičenicima se nadalje na teret stavlja i 6 kaznena djela iznude, a od imena se spominju Damir P. Vladimir T., Nikica Jelavić i Zoran Pripuz.</p>
<p>Optužnicom Državnog odvjetništva osamnaestorici se osumnjičenika na teret dalje stavljaju dva kaznena djela zlouporabe droga, dvije prijevare, dva kaznena djela lihvarenja, razbojništvo, nasilničko ponašanje, napad na službenu osobu, nedozvoljeno držanje eksploziva i oružja, te sprječavanje dokazivanja. </p>
<p>Od ukupno 18 osumnjičenika , njih 14 se nalazi u pritvoru, dok se Davor P. i Vladimir T. za iznudu brane sa slobode. Zoran Petrović Ivica je u njemačkom zatvoru i čeka izručenje hrvatskim vlastima, dok je Zoran Pripuz Zoki još uvijek u bijegu. Međutim, Državno odvjetništvo dalo je prijedlog da mu se sudi u odsutnosti. </p>
<p>Županijsko je državno odvjetništvo, u optužnici koja sadrži ukupno 228 stranica, predložilo i saslušanje 148 svjedoka, te određivanje daljnjeg pritvora za osumnjičenike. </p>
<p>Za sedam se osumnjičenika protiv kojih je podignuta optužnica, te još tri nova, nastavlja istraga za još osam kaznenih djela. Od tri nova osumnjičenika spominju se Blaž Petrović, Ivan Geceg i Željko Vinkešević, koji se terete za kaznena djela iznude i prijevare. Gecega se nadalje još tereti i za pranje novca. </p>
<p>Kako doznajemo, optuženi pripadnici »zločinačke organizacije« su raspoređeni po nekoliko zatvora u RH iz sigurnosnih, te razloga udaljenosti jednog od drugog. To je doznaje se, predložilo državno odvjetništvo, nakon čega je istražni sudac koji vodi istragu Radovan Ortynski, prijedlog poslao Ministarstvu pravosuđa koje je donijelo rješenje o raspoređivanju. Tako je, neslužbeno doznajemo, Nikica Jelavić u Bjelovaru, jedan Momčilović u Varaždinu, a drugi u Karlovcu, Davor Zečević, se s još dva osumnjičenika nalazi u Gospiću. Davorin Sobjeslavski je u Sisku, dok je Štetić navodno ostao u Zagrebu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kradljivci skupocjenih automobila u Osijeku »jugo-mafijaši«? </p>
<p>OSIJEK, 26. svibnja</p>
<p> - U osječkoj su policijsku postaju u četvrtak poslije podne prijavljene krađe dva automobila - »mercedesa« i »audija«. Iako policija to još ne može potvrditi, pretpostavlja se da je riječ o automobilima kojima su kradljivci ilegalno prešli na područje SR Jugoslavije.</p>
<p> Podsjetimo, u četvrtak u ranim jutarnjim satima, točnije oko tri sata iza ponoći na graničnom prijelazu Erdut-Bajakovo koji spaja Hrvatsku i SR Jugoslaviju dva su se automobila, kojima su upravljali zasad neidentificirani vozači, zaletjela na prijelaz, probila rampu te znak za obavezno zaustavljanje u potpunosti ih uništivši. Službujući policajac na vrijeme je reagirao te je prema automobilima ispalio nekoliko hitaca. Iako je pogodio oba, vozači se nisu zaustavili već su nastavili vožnju prema SRJ. Kako je potvrđeno iz SRJ, njihovu su granicu također na isti način prešli-razbivši rampu i nezaustavivši se. Prema posljednjim informacijama iz PU osječko-baranjske, istraga o ovome događaju je u tijeku, no identitet vozača koji su ilegalno prešli granicu još nije utvrđen. Također još nije potvrđeno niti da li je riječ o automobilima Mercedes i audi, čiji je nestanak prijavljen u Osijeku, a budući da je riječ o drugoj državi stvar je pomalo zamršena, a istraga za naše kriminalističke službenike otežana. Međutim, priče koje su već u četvrtak prije podne počele kolati po gradu, pokazuju se najvjerojatnijima. Naime, pretpostavlja se da je riječ o kradljivcima, članovima jugo mafije, koja se bavi preprodajom automobila. Nakon što su u Osijeku ukrali vozila, odvezli su se na granični prijelaz koji su doslovce »preletjeli«. Kako su ilegalci-kradljivci prošli neuhvaćeni i automobile nesmetano prevezli u drugu državu, moguće je da su ta dva vozila već promijenila boju, broj šasije, knjižice vozila, odnosno da su istoga dana i preprodana. Osim toga, kako bi prikrili svoj identitet, kradljivci su vjerojatno falsificiranim dokumentima iz SRJ došli u Hrvatsku, koje su nakon ilegalnog ulaska natrag u SRJ odbacili te zamijenili drugima. (M.S)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Direktor utajio 9,5 milijuna kuna od poreza i doprinosa</p>
<p>BJELOVAR, 26. svibnja</p>
<p> - Posebno izvješće Državnom odvjetništvu u Bjelovaru biti će upućeno o slučaju poduzeća »Pavliš« d.o.o.. Utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je direktor tog poduzeća, u kojem je 200 zaposlenih, počinio više kaznenih djela sa ukupnom materijalnom štetom od 9,5 milijuna kuna, uglavnom na štetu državnog proračuna.</p>
<p> Financijska policija je utvrdila prije nekoliko mjeseci da postoji osnovana sumnja da su počinjena razna kaznena djela, no kriminalistička policija ove je sumnje potvrdila, te će se slučaj naći na sudu. Ukratko, prema nalazima kriminalističke policije očito je da 1991. godine, izbjegavajući plaćanje poreza, direktor Đ. P. (52) iz Dominkovice, nije iskazao proizvodnju. Tako je državnom proračunu počinio štetu od 8,8 milijuna kuna. Nadalje, isti direktor nije iskazivao isplatu plaća, pa tako nije plaćao niti doprinose. To je činio tokom deset mjeseci, a utvrđeno je i da dva dana nije uplaćivao dnevne utrške na žiro račun tvrtke. O slučaju »Pavliš« d.o.o. dosta se pisalo još u veljači ove godine, a na popisu sadašnjih kaznenih djela na koje se sumnja, nema jedino kaznenog djela iskorištavanja ruda bez plaćanja i dodjeljivanja koncesije. (S. B. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vinkovčani šokirani tragedijom u pošti</p>
<p>VINKOVCI, 26. svibnja</p>
<p> - Tragedija koja se dogodila u vinkovačkoj pošti u samom središtu grada, u četvrtak oko 14,30 sati, kada je Vedran Senčić (25) aktivirao dvije ručne bombe, od čije eksplozije je smrtno stradao on i djelatnik pošte Robert Bajtal (33), dok je osam osoba teže i lakše ozlijeđeno, još uvijek potresa grad na Bosutu.</p>
<p>Prema izvješću PU Vukovarsko- srijemske, dan nakon ovog masakra, Senčić je toga dana u poštu ušao oko 14,00 sati, rekavši djelatniku na šalteru Franji Sabljaku da želi podići Poste Restante novac u iznosu od 500 kuna. Umjesto zatražene osobne iskaznice, radi identifikacije predočio je vozačku dozvolu iz koje nisu bili vidljivi njegovi podaci, niti je fotografija bila odgovarajuća. Potom je Senčić otišao do šaltera na kojemu je radila Željka Đ. i zatražio isplatu novca, uz predočenje vozačke dozvole i domovnice. Odgovor službenice glasio je da to ne smije učiniti bez osobne iskaznice.</p>
<p>Kako nije uspio podići traženi novac, Senčić je više puta izlazio iz pošte i vraćao se, praveći razmake od 10 minuta. Ušavši u zgradu u 14,30 ponovno je zahtijevao isto, ali je pritom na pult stavio dvije ručne bombe i aktivirao ih. Uslijed eksplozije, kako smo naveli, smrtno je stradao djelatnik pošte Bajtal iz Vinkovaca, otac dvoje malodobne djece, kao i Senčić. Pri tome su teško ozlijeđene djelatnice Kata Damjanović (44) iz Đeletovaca i Anica Šarić (38) iz Vinkovaca, kao i stranka koja se u tom trenutku zatekla u pošti, Lidija Flinčec (28) iz Antina. Lakše ozljede zadobili su djelatnici Franjo Sabljak (40), Zvonimir Bugić (39), Darko Krajinović (35) i Katica Čajkovac (37), te stranka Sandra Miličić (16). Zbog teških ozljeda oka Kata Damjanović prevezena je u Zagreb.</p>
<p>Od šefa Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje vinkovačke Opće bolnice, dr. Krunoslava Šporčića doznajemo da su na liječenju zadržane djelatnica pošte Anica Šarić koja će, zbog stranog tijela u očnoj duplji biti upućena na daljnje liječenje u zagrebačku bolnicu »Rebro« i stranka, Lidija Flinčec. Obje su izvan životne opasnosti. Šef kirurgije vinkovačke bolnice dr. Josip Kiš, potvrdio je da je na bolničkom liječenju nakon eksplozije zadržan djelatnik pošte Franjo Sabljak, ali je i on van životne opasnosti.</p>
<p>Istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru, Nikola Bešenski koji je zajedno s očevidnom ekipom PU Vukovarsko-srijemske obavio očevid, u izjavi za Vjesnik kazao je da novih detalja o događaju nema, jer je očevidom već utvrđeno da je počinitelj kaznenog djela teškog ubojstva Vedran Senčić, a kako je i on smrtno stradao kaznenog postupka neće biti.</p>
<p>Ljiljana Pandža i Stjepan Tomić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Četvorica mladića tukla i maltretirala Srbina u njegovoj kući</p>
<p>ŠIBENIK, 26. svibnja</p>
<p> - Težak incident dogodio se u noći na 15. svibnja u mjestu Čista Mala, u vodičkom zaleđu, kada je mladić iz susjednog sela Čista Velika, Ante Pešić, sa još trojicom mladića zlostavljao, te pretukao Nikolu Samardžića (68), inače Srbina po nacionalnosti.</p>
<p>Policijska uprava šibensko-kninska podnijela je protiv Pešića kaznenu prijavu, a općinsko državno odvjetništvo potom je odredilo provođenje istrage, koja je u tijeku. Pešić se nalazi u pritvoru i nad njim je, saznajemo, određeno provođenje psihijatrijskog vještačenja. O ovom slučaju upoznat je i HHO, kojem je Samardžić ispričao što mu se to dogodilo kobne noć u vlastitoj kući u kojoj inače obitava tijekom dana, a noći u pravilu provodi u Vodicama.</p>
<p>Te noći odlučio je noćiti u svojoj kući, a njegova je supruga spavala kod susjeda. U ranim jutarnjim satima Samardžić je, ispričao je policiji i djelatnicima HHO-a, vidio kako mu u kuću ulazi mladić svjetle kose, visok, a za njim su išla još trojica mladića. Najprije su od njega zatražili cigarete koje im je dao, a potom su zatražili vina. Dao im je i vino, no, otišli su sami u konobu po vino. Tada su mu ponovo prišli i počeli mu pljuvati u lice i vrijeđati ga.</p>
<p>»Kad sam im rekao nije lijepo dečki to što radite starom čovjeku, počeli su me šamarati i udarati u trbuh. Onaj visoki svijetle kose», ispričao je ojađeni starac«, uto je izvadio spolni organ i guramo mi ga u usta, a zatim mi se pomokrio po licu i prsima. Počeo sam bježati i ušao u kuhinju ali su oni uto počeli razbijati čaše sa stola i stakla na prozoru«. Kako je ispričao Samardžić policiji, visoki je mladić u ruci držao držalo od krampa i uzeo kuhinjski nož kojim ga je počeo udarati, zarezavši ga na četiri mjesta.</p>
<p>Desetak minuta nakon tog incidenta stigla je policija, koja je obavila uviđaj i slijedom toga podigla konačnu prijavu protiv Pešića. U policiji saznajemo da je Pešić poznat od ranije i Državno odvjetništvo je protiv njega podnijelo optužnicu i jedan optužni prijedlog za ranije počinjena kaznena djela nanošenja teških ozljeda i nasilničkog ponašanja. Neslužbeno saznajemo da su te noći, kada se dogodio ovaj slučaj, mladići iz Čiste Velike slavili odlazak u HV svojih prijatelja. </p>
<p>U petak prijepodne posjetili smo Čistu Malu kako bi na licu mjesta saznali od starca Samardžića što se sve dogodilo, međutim, nismo ga zatekli. Njegova supruga rekla nam je da je u Šibeniku, a o kobnom događaju nije nam mogla ništa reći, jer je u to vrijeme bila u polju i ništa nije vidjela već joj je suprug, po povratku sa njive, sve ispričao. (Jadranka Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Iz automatske puške pucao na poznanika </p>
<p>OSIJEK, 26. svibnja</p>
<p> - U četvrtak oko 22,30 sati u prognaničkom Naselju Prijateljstva u Čepinu izbila je svađa između dva mladića koja je završila i pucnjavom. Naime, te je večeri u naselje došao N.I. (28) iz Osijeka. Nakon što ja zaustavio svoj automobil i izišao iz njega, prišao mu je K.R. (25) iz Čepina zaprijetivši mu automatskom puškom Špagin, najvjerojatnije zbog ranijih razmirica i neriješenih računa.</p>
<p> Dva su se mladića posvađala, nakom čega je K.R. repetirao pušku te ispalio dva hica u prednji dio automobila, koji pripada N. I. , kojeg je zatim puškom snažno udario u glavu slomivši mu nos. Ozlijeđeni N.I. je pobjegao i pozvao policiju. K.R. je ubrzo priveden u policijsku postaju, a nakon što završi kriminalistička obrada, protiv njega će biti podnesene kaznene prijave zbog počinjenih kaznenih djela nedozvoljenog držanja oružja, nanošenja teških tjelesnih ozljeda te dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U tjedan dana druga žrtva droge u Splitu</p>
<p>SPLIT, 26. svibnja</p>
<p> - Branko Živanović (28), već je druga žrtva prekomjerne doze heroina ovog tjedna na području Splitsko-dalmatinske županije.</p>
<p>Njega je u četvrtak u 14,30 sati u kupaonici stana u Rendićevoj u Splitu, u besvjesnom stanju pronašao otac Andrej Živanović (52). Pored mladića bila je iskorištena medicinska šprica, a otac mu je pokušao pomoći. Neko vrijeme mladićevo stanje se poboljšalo, no ubrzo potom se i pogoršalo pa je prebačen u Hitnu pomoć splitske Kliničke bolnice. Oko 16,40 sati, nakon bezuspješne reanimacije, dežurni liječnik utvrdio je smrt. Tijelo je radi obdukcije prebačeno na Odjel patologije. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zapalio bratovu kuću, pa se objesio</p>
<p>KLANJEC, 26. svibnja</p>
<p> - U petak rano ujutro u Novim Dvorima Klanječkim, pokraj Klanjca, u gospodarskom objektu objesio se Stjepan Borošak (48).</p>
<p>Gospodarski objekt smješten je uz obiteljsku kuću, u vlasništvu Stjepanova brata Božidara Borošaka, u kojoj je u isto vrijeme izbio požar i koja je u potpunosti izgorjela. Pretpostavlja se da je požar izazvao Stjepan, koji se nakon toga objesio. Nakon što je kuća u potpunosti izgorjela požar su ugasili pripadnici javne vatrogasne postrojbe iz Zaboka, koji su na požarište stigli prvi, te naknadno dobrovoljna vatrogasna društva iz Klanjca i Kumrovca. Očevidom je utvrđeno da je uzrok požara bio otvoreni plamen u spavaćoj sobi, u kojoj je boravio pokojni Stjepan Borošak. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Prijeteći nožem opljačkao poštanski ured u Puli</p>
<p>PULA, 26. svibnja</p>
<p> - Nepoznati počinitelj u četvrtak je u 19,55 sati počinio razbojstvo u poštanskom uredu u Tomasinijevoj ulici u Puli i otuđio nekoliko desetaka tisuća kuna, rečeno je u petak na konferenciji za novinare u Policijskoj upravi istarskoj u Puli. </p>
<p> Mladi muškarac, nakon što je ušao u ured, preskočio je pult te je uz prijetnju nožem prisilio službenice R.G. (44) i A.V. (34) iz Pule da mu predaju novac iz blagajne. </p>
<p>Nakon toga pobjegao je u nepoznatom smjeru, a zaposlenice nisu ozlijeđene. Očevid su obavili djelatnici PU istarske.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Umjesto mirenja, Horvat i Hundrić se međusobno izvrijeđali</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Pokušaj mirenja nje uspio u kaznenom postupku koji se vodi povodom privatne tužbe sveučilišnog profesora Branka Horvata (71), koji je zbog klevete i uvrede tužio Vida Hundrića (60). </p>
<p>Naime, Branko Horvat tužio je Hundrića »jer ga je lažno prijavio i optužio za krađu drva policiji; jer je radi njegove lažne prijave zamjenik ODO-a Hrvoje Pezelj podigao optužni prijedlog protiv njega«, navodi Horvat u svojoj tužbi, ističući kako ni na to suđenje ne bi reagirao (Horvat je oslobođen optužbe za krađu drva, nepravomoćnom presudom općinskog suca mr. Gorana B. Heršaka, op.a.), da ga Hundrić nije optužujući ga za krađu, »stavio u crne kronike raznih novina«. </p>
<p>Međutim, umjesto pokušaja mirenja došlo je do međusobnog vrijeđanja između tužitelja i tuženika, u kojem je prednjačio Hundrić. Kada je sudac Zorislav Kaleb upitao Hundrića, želi li mirno rješenje spora, Hundrić je odgovorio da se ne želi pomiriti s čovjekom koji mu je posjekao šukundjedovinu. »To nije profesor, niti gospodin, to je lažljivac. Tu te je dovela tvoja 'Ranka Srbijanka', te si zajedno s onim Srbijancima posekel moje drveće!«, uzvikivao je Hundrić. Na to mu je Horvat priprijetio da će, ako nastavi s vrijeđanjem, proširiti optužbu,</p>
<p>Hundrić je zatražio odgodu suđenja radi angažiranja odvjetnika Željka Olujića. Horvat je pak tražio suca da ga oslobodi od plaćanja sudske pristojbe za privatnu tužbu. Sudac Kaleb je odgodio raspravu i odbio zahtjev Horvata za oslobođenje od sudskih troškova. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Protiv nastavnika glazbe kaznena prijava zbog sumnje na blud</p>
<p>ČAKOVEC, 26. svibnja</p>
<p> - Policijska uprava međimurska u petak je priopćila da je Odjel kriminalističke policije proveo kriminalističku obradu, kojom se utvrdilo da postoji osnovana sumnja da je B. K., zaposlen u Osnovnoj školi Donji Kraljevec, u nekoliko navrata zlorabio položaj nastavnika, te je svojim ponašanjem na štetu učenica počinio kazneno djelo bludnih radnji.</p>
<p>Podnesena je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetniku, a prijavljeni B. K. je dana 24. svibnja priveden istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu, koji mu je odredio zadržavanje. Kriminalistička obrada se nastavlja, piše u priopćenju kojeg je potpisao Goran Cmrećak, načelnik PU međimurske. </p>
<p>U međimurskoj javnosti već je desetak dana aktualna tema o događanjima u Osnovnoj školi Draškovec, Donji Kraljevec. Više roditelja učenica te škole, prijavilo je da se nastavnik glazbenog odgoja Branko Krušec (46) iz Draškovca, neprimjereno ponaša prema njihovoj djeci. Tim povodom bila je obaviještena prosvjetna inspekcija Ministarstva prosvjete i športa. Ravnatelj Osnovne škole Draškovec, Josip Strniščak još je prošloga tjedna osumnjičenom nastavniku glazbe uručio upozorenje o obvezama iz radnog odnosa, s mogućnošću otkaza Ugovora o radu.</p>
<p>Što je sve točno u navodima učenica, koje su svoje roditelje, a zatim i kriminaliste obavijestile o pojedinostima nedoličnog ponašanja nastavnika glazbe, utvrdit će se u tijeku kriminalističke obrade koja traje i dalje.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Hoće li se zbog neisplaćenih plaća zatvoriti Nacionalni park Plitvice ?</p>
<p>Dr. Petar Vidaković: »Što rade tri ministra u Upravnom vijeću Plitvica?«/ Državni revizori ne stignu na Plitvice prije jeseni/ Oko 700 zaposleni na Plitvicama najavljuju štrajk, pa i zatvaranje parka zbog neisplaćenih plaća za veljaču, ožujak i travanj/ Vesna Dejanović: »Plitvičani doslovno nemaju ni za kruh!«</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 26. svibnja</p>
<p> - Što se još to treba dogoditi s Plitvicama da bi nova Vlada konkretnije reagirala, odnosno da bi državni revizori i djelatnici kriminalističke i financijske policije pokucali na vrata i razriješili »slučaj Plitvice«, gdje je u rastrošnu obnovu utrošeno (službeno) 55 milijuna njemačkih maraka? Naime, u Nacionalnom parku agonija i dalje traje, gubici se gomilaju unatoč dobrom posjetu, a gubitak za prošlu godinu iznosi 55 milijuna kuna. Dugogodišnji prvi čovjek Plitvica dr. Petar Vidaković o trenutnom stanju kaže: </p>
<p>»Plitvice su, na žalost, po drugi put osiromašeni bogataš. Prvi put za srpske okupacije, a potom nakon njihova oslobađanja zbog uzalud utrošenih milijuna maraka u obnovu. Plitvicama upravljaju ili su upravljali nestručni ljudi poput Nikice Valentića, Ante Kutle i bivše doministrice turizma Vinke Cetinski. Pitam se što tri ministra rade u Upravnom vijeću Plitvica (Božo Kovačević, Mato Crkvenac i Pave Župan-Rusković)? Je li to ta depolitizacija«, kaže Vidaković i dodaje da ima recept za spas Plitvica, ali tvrdi da ga ministar Kovačević kao predsjednik Upravnog vijeća ne želi saslušati i da čini ono što su činili i HDZ-ovi ministri.</p>
<p>Državna revizorica Šima Krasić u izjavi za Vjesnik odgovarajući na pitanje hoće li i kada državni revizori doći na Plitvica, objašnjava da revizori ne mogu ondje prije jeseni, zato što imaju zakonsku obvezu obaviti reviziju nad 600 subjekata. Dodala je i da je s nalazom za 1996. i 1997. upoznala Vinku Cetinski i ravnatelja Nacionalnog parka Stjepana Dujmovića i upozorila ih na nepravilnosti.</p>
<p> Oko 700 zaposleni na Plitvicama najavljuju štrajk, pa i zatvaranje parka zbog neisplaćenih plaća za veljaču, ožujak i travanj. Na ozbiljnost ovog slučaja upozorava i čelnica Sindikata ugostiteljstva i turizma Vesna Dejanović:</p>
<p>»Plitvičani doslovno nemaju ni za kruh, i ovih sam dana poslala pismo ministru Kovačeviću i ministrici Rusković da poduzmu nešto za Plitvice«, kazala je Dejanović i dodala da je od ministra Kovačevića dobila obećanje da će se »nešto riješiti oko plaća«. </p>
<p>Plitvičani kažu da samo za PDV izdvajaju 16 milijuna kuna godišnje, koliko zarade ako imaju posjet od oko 400 tisuća turista. Zamjeraju ministarskoj trojki u Upravnom vijeću što se još niije sastala u punom sastavu. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković nije bio voljan razgovarati o temi reprograma kredita za obnovu Plitvica, iz čega se može zaključiti da rješenje Plitvičkog problema ne treba tražiti u bankama. Opovrgao je i navode da Vlada vrši pritisak na bankare oko reprograma plitvičkih kredita. Slaže se da su Plitvice turistički atraktivne i da im treba pomoći. Tako misli i predsjednik Uprave Privredne banke Božo Prka. Bankari Plitvičane upućuju na Vladu. A iz Vlade, iako su u Upravnom vijeću parka čak tri ministra, ni dalje nema rješenja za Plitvice. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sindikati Ine protiv povećanja trošarina na naftne derivate </p>
<p>Bojimo se da povećanje trošarine na benzin od 29 posto još povećati Inine gubitke, upozoravaju sindikati</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Sindikati Ine u petak su se usprotivili povećanju trošarina na naftne derivate jer ocjenjuju da će to potaknuti inflaciju, a Inu dovesti gotovo pred stečaj.</p>
<p> »Bojimo se da će drastično povećanje trošarine na benzin od 29 posto izazvati rast inflacije te još povećati Inine gubitke, koji sada iznose milijun maraka dnevno«, istaknula je predsjednica Granskog sindikata nafte i kemije Maja Rilović na konferenciji za novinare. Od ukupno 2,4 milijarde kuna gubitaka u državnim poduzećima prošle godine, Ina je sama ostvarila 1,6 milijardi, a takva je tendencija nastavljena i u prvom tromjesečju ove godine. Ako vjerovnici pokušaju naplatiti potraživanja, Ina će otići u stečaj, napomenula je Rilović.</p>
<p> »Vlada se maćehinski odnosi prema vlastitoj naftnoj kompaniji i onemogućuje joj razvoj«, ustvrdio je predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva Božo Mikuš. Od povećanja trošarina koristi će imati samo država koja će, primjerice, povećati svoje prihode na bezolovnom benzinu za 55 posto, dok Ina ne dobiva ništa. Sadašnje poskupljenje blokirat će Inu na duže razdoblje, jer čak i ako se uskoro uvede sustav tržišnog formiranja cijena naftnih derivata, Ina nakon ovako drastičnog poskupljenje neće moći tako skoro dizati cijene, ustvrdio je Mikuš. </p>
<p> Poskupljenje benzina smanjit će prodaju na benzinskim crpkama, koje su, s obzirom na to da dužnici ne vraćaju dugove, u posljednje vrijeme postale glavni izvor prihoda, dodao je Mikuš. Sindikati su neugodno iznenađeni šutnjom Uprave na Vladine poteze koji će odrediti sudbinu Ine u duljem razdoblju. Očekuju da se Uprava jasno očituje o takvoj Vladinoj politici, rečeno je na konferenciji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>HNB: Tečaj kune i dalje stabilan </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Tečaj kune je stabilan i nadalje se tijekom travnja kretao oko razine od 3,95 kuna za njemačku marku, odnosno 7,72 kune za euro. Analitičari Hrvatske narodne banke napominju da je ipak u travnju uočeno povećanje potražnje za domaćom valutom, što je rezultiralo blagom aprecijacijom tečaja kune prema euru i njemačkoj marki. S druge strane, nastavljen je trend slabljenja kune prema američkom dolaru, što je odraz daljnjeg značajnog slabljenja eura prema dolaru na svjetskim deviznim tržištima, ističu u HNB-u. </p>
<p>Kuna je u travnju prema euru ojačala 0,22 posto promatraju li se vrijednosti na kraju mjeseca, dok je prosječni tečaj kune prema euru u travnju u odnosu na ožujak aprecirao 0,09 posto, što je prvi put od kolovoza prošle godine. U travnju je održana samo jedna devizna aukcija na kojoj je HNB kupila 23,3 milijuna eura te time donekle ublažila aprecijacijske pritiske na domaću valutu. </p>
<p>Prateći tečajne liste HNB-a u svibnju, uočava se da se srednji tečaj kune prema DEM spustio početkom mjeseca nešto ispod 3,94, a posljednjih se dana kreće oko razine od 3,93 kune. Tečaj eura od 7,72 na početku svibnja smanjen je na nešto ispod 7,69. Središnja je banka na aukciji 23. svibnja otkupila 79,1 milijun eura po prosječnom tečaju 7,686367 kuna za euro. </p>
<p>Vrijednost dolara u travnju se kretala između 8,01 i 8,49 kuna za USD. Dolar je tijekom travnja ojačao čak 5,11 posto u usporedbi s krajem ožujka, odnosno 1,91 posto usporede li se prosječni mjesečni tečajevi u travnju i ožujku ove godine. U svibnju se srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a kretao između najviše 8,67 (početkom mjeseca) i oko 8,42 kune za dolar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HNB prigodnim zlatnikom obilježila desetu obljetnicu Sabora </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Hrvatska je narodna banka (HNB) izdala i uvrstila u prodaju prigodni zlatni kovani novac od 500 kuna pod nazivom »10. obljetnica konstituiranja Hrvatskoga državnog sabora, 30. svibnja 1990. - 30. svibnja 2000.«. Tim činom HNB, kako je priopćeno, trajno obilježava ustroj demokratskoga, višestranačkog Hrvatskoga državnog sabora, koji je konstituiran 30. svibnja 1990. nakon prethodno provedenih neposrednih višestranačkih izbora, kao nositelj zakonodavne vlasti u hrvatskoj državi.</p>
<p> Prigodni zlatni kovani novac izrađen je od zlata stupnja čistoće 986/1000, mase 3,5 grama i promjera 18 milimetara, u količini od 500 komada. Zlatni kovani novac izrađen je u specijalnoj tehnici kovanja kojom se postiže kakvoća polirane ploče s visokosjajnim ravnim površinama i matiranim reljefnim detaljima, prigodnih motiva.</p>
<p> Na licu prigodnoga zlatnoga kovanog novca prikaz je pročelja zgrade Sabora, dok je na naličju prikaz velike saborske vijećnice u trenutku zasjedanja Zastupničkoga doma. Autor idejnoga i likovnog rješenja za lice zlatnoga kovanog novca od 500 kuna je akademski kipar Kuzma Kovačić, dok je autor idejnoga i likovnog rješenja za naličje akademski kipar Kažimir Hraste. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Rogić u ime HNB na 200. godišnjici Banque de France</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Na svečanom obilježavanju 200. godišnjice francuske središnje banke Banque de France, što će se 29. i 30. svibnja održati u Parizu, Hrvatsku narodnu banku (HNB) predstavljat će zamjenik guvernera Zdravko Rogić, priopćeno je iz HNB-a.
Središnji događaj tog velikog jubileja bit će seminar »Neovisnost i odgovornost: razvoj u djelovanju središnjih banaka«, na kojem će se, uz najviše francuske državne dužnosnike, okupiti najutjecajniji svjetski centralni bankari. Uz izlaganje o razvoju i ulozi Banque de France, program obuhvaća i usporednu analizu najznačajnijih suvremenih središnjih banaka, prikaz djelovanja Europske središnje banke, te razmatranje strategije i taktike novčane politike u uvjetima globalizacije tržišta. Jedna od tema bit će i odgovornost središnjih bankara prema javnom mnijenju, što uključuje i transparentnost odnosa s političkim vlastima i svim institucijama, širom javnošću i javnim glasilima, navodi se u priopćenju HNB-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>ECB: Kamatna stopa ostaje 3,75 posto</p>
<p>FRANKFURT, 26. svibnja</p>
<p> - Savjet Europske središnje banke (ECB) odlučio je zadržati kamatne stope na dosadašnjim razinama. Ključna stopa za refinanciranje ostaje tako i dalje na 3,75 posto.</p>
<p> Nakon što je prošloga tjedna kamate povisila Američka središnja banka (FED), porasli su i pritisci na ECB da također povisi kamatne stope. Ekonomisti, koji su bili podijeljeni hoće li Savjet ECB-a podići kamatne stope na sastanku održanom u četvrtak, slažu se u ocjeni da će banka do kraja drugog tromjesečja ove godine ipak podići kamatne stope kako bi zaustavila inflacijske pritiske.</p>
<p> Po mišljenju analitičara, ECB se fokusirala samo na inflaciju, a ne i na kamatne stope pri odlučivanju o njihovom mogućem podizanju. No, tvrde oni, ako euro previše oslabi, poskupjet će i uvoz u Europu što bi se pak moglo odraziti na cjelokupno gospodarstvo. Europski bankari procjenjuju da svaki gubitak vrijednosti eura od 10 posto povećava inflaciju u eurozoni za gotovo 0,5 postotnih bodova. ECB je već 4. siječnja 1999. doživjela pad vrijednosti eura za 25 posto. Odluka savjeta ECB došla je i nakon objavljivanja mjesečnog izvješća njemačke središnje banke Bundesbank u kojem se ocjenjuje da je tečaj eura na tržištima trenutačno podcijenjen, ali i upozorava da slabost eura može potkopati povjerenje u tu valutu. Zajednička europska valuta, euro, oslabila je zbog neravnoteže između rastućeg gospodarstva SAD-a i znatno umjerenijeg rasta u Europi, smatraju analitičari ističući da se unatoč snažnom oporavku eurozone (11 država koje su uvele zajedničku valutu), investitori i dalje opredjeljuju za ulaganja u dolarima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Udjel Zagrebačke banke u Plivi pao na 8,06 posto </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Početak 2000. godine Grupi Zagrebačke banke donio je povećanje prihoda iz osnovne djelatnosti - povećanje neto prihoda od kamata iznosi približno 20 posto, a neto prihoda od provizija i naknada od 25 posto. Ove je godine Zagrebačka banka od prodaje Plivinih dionica ostvarila dobit od 253 milijuna kuna te sada raspolaže sa 8,06-postotnim udjelom u toj kompaniji, kaže se u informaciji koju je u petak Zagrebačka banka poslala Zagrebačkoj i Londonskoj burzi izvješćujući, među ostalim, o nedavno održanoj Glavnoj skupštini na kojoj su usvojene odluke o pripajanju Zagrebačkoj banci Pomorske banke iz Splita i Holdinga Zagrebačke banke d.o.o. </p>
<p>U informaciji se spominje da je bilančna suma Grupe i same Zagrebačke banke tijekom 2000. godine porasla za više od četiri posto u odnosu na kraj 1999. U prvom tromjesečju ove godine ostvaren je rast ukupnih depozita od oko pet posto u usporedbi sa stanjem na kraju prošle godine, i to zahvaljujući rastu deviznih depozita građana. </p>
<p>Nastavljena je, naglašava se, oprezna politika plasmana, uz nepromijenjenu razinu zajmova poduzećima i građanima u odnosu na kraj 1999. te je na razini Grupe neznatno povećan udjel rezerviranja za sumnjiva i sporna potraživanja u bruto kreditima poduzećima i građanima (sa 15,1 posto na kraju 1999. na 15,7 posto krajem ožujka 2000. godine). (L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Nova tvornica slada u Novoj Gradiški</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - U sklopu programa obnove istočne Slavonije koji financira belgijska Vlada, belgijska tvrtka »Slavonija Slad« iz Nove Gradiške, želi uz postojeću, sagraditi novu tvornicu slada, dvostruko većeg kapaciteta i financirati proizvodnju pivarskog ječma na površini od 2000 hektar. To je rečeno za radnog posjeta veleposlanika Belgije Luca Liebauta, ministru poljoprivrede i šumarstva Božidaru Pankretiću, kaže se pripćenju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva od petka. Vrijednost cijelog projekta je oko 1,8 milijuna dolara, te predstavlja značajno ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju. (M.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Cigarete poskupljuju 10 posto, kava četiri, alkohol oko 20, dizelsko gorivo 13, motorni benzin 29 posto...</p>
<p>Trošarine za benzin veće su za 29 posto, za diesel gorivo 13,07 posto, za pivo 6,5 posto, kavu 4,5 posto, alkohol 18 posto i cigarete deset posto/ Zastupnički dom je obvezao Vladu da u roku od tri mjeseca podnese izvješće o efektima povećanja trošarina na naftne derivate/ Prihvaćenim izmjenama zakonâ o porezu na dohodak i dobit potaknut će se otvaranje novih radnih mjesta i investicije u gospodarstvu </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Trošarine za benzin veće su za 29 posto, za diesel gorivo 13,07 posto, za pivo 6,5 posto, kavu 4,5 posto, alkohol 18 posto i cigarete deset posto. Ta povećanja posebnih poreza prihvaćena su, u petak, u zastupničkom domu većinom glasova. Također, Dom je svojim zaključkom obvezao Vladu da u roku od tri mjeseca izvjesti taj dom o efektima povećanja trošarina na naftne derivate.</p>
<p> Kada je riječ o povećanju trošarina na alkohol, zastupnici su prihvatili amandman Petra Turčinovića (IDS) po kojem se trošarine po litri apsolutnog alkohola (žestoka pića), povećavaju sa 40 na 80 kuna, a ne kako je predložila Vlada na 60 kuna.</p>
<p> Jednoglasnu potporu Zastupničkog doma dobile su dopune zakonâ o porezu na dobit te o porezu na dohodak. </p>
<p>Obrazlažući dopune ta dva zakona, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak naglasio je kako se njima ostavlja više novca za novo zapošljavanje. Naime, ako neko poduzeće zaposli nove radnike, nakon jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanje ili odustanka od korištenja prava na mirovinu ili prvog zapošljavanja, za takve će se radnike dvostruko umanjiti porezna osnovica. Iznesen je i podatak po kojem bi se, kad bi svaki poduzetnik u Hrvatskoj zaposlio samo jednog novog radnika, automatski bilo 100.000 radnih mjesta više. Prema Kuštrakovim riječima, po tim zakonskim izmjenama predviđeno je da se osnovica poreza na dobit umanjuje i na iznos zadržane dobiti.</p>
<p>U raspravi svi klubovi parlamentarnih stranaka podržali su predložene zakonske izmjene, uz napomenu kako se time ostavlja više novca poduzetnicima kako za poboljšanje tehnologije tako i za veće zapošljavanje.</p>
<p> Govoreći u ime Kluba zastupnika SDP-a Dragica Zgrebec naglasila je kako će se na taj način dobit moći reinvestirati, a neće se oporezovati. Prema njezinim riječima te zakonske izmjene trebaju pogodovati obrtnicima koji plaćaju porez na dohodak po stopi od 20 posto i to, za sada, na nisku osnovicu od svega 3.750 kuna, dok na iznos iznad toga plaćaju porez na dohodak po stopi od 35 posto. Zakonskim izmjenama stimulira se novo zapošljavanje i investiranje jer se umanjuje porezna osnovica upravo za tu višu stopu od 35 posto.</p>
<p> Ivan Šuker u ime Kluba HDZ-a rekao je da će se primjenom izmjena Zakona o porezu na dobit smanjiti prihodi lokalne samouprave, a po njegovoj računici u proračun će se sliti 240 milijuna kuna manje. Predložio je da se razmotri mogućnost uvođenja tzv. poreznog kredita za sredstva zadržane dobiti i to na pet godina, nakon kojih bi se poreznom obvezniku dobit preračunavala tako da je vraća u ratama ali bez kamata. </p>
<p>Za DC, rekla je Vesna Škare Ožbolt, zakoni su, također, prihvatljivi jer pružaju mogućnost novim ulaganjima, a ne potrošnji. Izrazila je žaljenje što zakoni nisu u proceduri po hitnom postupku kao što je to bilo sa trošarinama s kojima će se, kako je rekla, povećati troškovi života, ali i troškovi poslovanja.</p>
<p> Dino Debeljuh u ime Kluba IDS-a podržao je donošenje ta dva zakona kojima se omogućava novo zapošljavanje, ali očekuje da će se efekti vidjeti za dvije ili tri godine. Prema njegovu mišljenju zakoni su stimulativni, pa bi mogli pridonijeti i snižavanju kamata na kredite. </p>
<p>Jadranko Mijalić podržao je te zakonske prijedloge u ime Kluba HSLS-a. Ustvrdio je da se njima smanjuje porezna presija jer se smanjuje opterećenje cijene rada i rješava problem nelikvidnosti. Za Antu Markova i Klub HSS-a više bi pažnje trebalo posvetiti gospodarskim granama koje imaju jednokratan proizvodni ciklus i vremensko ograničenje, a nisu profitabilni kao primjerice poljoprivreda. Prema njegovu mišljenju za njih bi se trebale naći stimulacije na neki drugi način.</p>
<p> Anto Kovačević (HKDU) upozorio je na mogućnost inflacije zbog povećanja trošarina na benzin, a podržao je promjenu usmjerenu na povećanje broja zaposlenih i cijene rada te poticanju i povećavanju ulaganja. Slavko Kojić (SDP) drži da će predložene izmjene tih dvaju poreznih zakona biti jedan od načina smanjenja nezaposlenosti i privlačenja stranog kapitala i investicija. Ivan Ninić (SDP) upozorio je da se porezne olakšice za novo zapošljavanje neće koristiti za povećavanje gubitaka, nego će se takve manipulacije spriječiti. </p>
<p>Inače, u petak su zastupnici izglasovali i izmjene zakonâ o izvršavanju kazne zatvora te o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, kao i Izvješće o upravljanju državnim robnim pričuvama u prošloj godini. </p>
<p>Goranka Jureško i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Petar Pulišelić imenovan zamjenikom državnog odvjetnika </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Državno sudbeno vijeće imenovalo je na svojoj sjednici u petak zagrebačkog odvjetnika Petra Pulišelića zamjenikom državnog odvjetnika Republike Hrvatske. </p>
<p> Obrazlažući prijedlog za imenovanjem svog zamjenika, državni je odvjetnik Berislav Živković podsjetio da je Pulišelić pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) uspio osloboditi Dragana Papića, bosanskog Hrvata, jednog od šestorice optuženih za sudjelovanje u etničkom progonu Muslimana u predmetu »Kupreškić«. U ožujku ove godine Vlada je Pulišelića imenovala članom Savjeta za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom, kao stručnjaka s područja kaznenog i međunarodnog prava. Naglasivši kako postoje naznake da će hrvatsko pravosuđe uskoro samo procesuirati ratne zločince, Živković je ocijenio kako će Pulišelićevo iskustvo pred Haaškim sudom »dobro doći u radu Državnog odvjetništva«. </p>
<p> DSV je za općinskog državnog odvjetnika u Bujama, mjesto koje je bilo upražnjeno već tri godine, imenovao Ivicu Senjaka, protiv kojeg je dostavljena anonimna predstavka u kojoj se tvrdilo da je Senjak krajem prošle godine na pješačkom prijelazu oborio pješaka i sukobio se s policijom. Predstavka je upućena državnom odvjetniku Berislavu Živkoviću, ministru pravosuđa i lokalne uprave i samouprave Stjepanu Ivaniševiću i predsjedniku DSV-a Anti Potrebici.</p>
<p> Prema Živkovićevim riječima, naknadnom provjerom utvrđeno je da je predstavka neistinita, te da se zapravo radi o lakšoj prometnoj nezgodi u kojoj je Senjak udario u parkirani automobil. Tijekom rasprave o tom slučaju, neki od članova DSV-a su komentirali kako je u Hrvatskoj »došlo vrijeme anonimnih predstavki«. Senjakovom zamjenicom imenovana je Spomenka Borovečki.</p>
<p> Za općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu imenovan je Davorin Budin, a za općinsku državnu odvjetnicu u Donjoj Stubici Jasminka Đak Horvatić. DSV je Tatjanu Šoštarić imenovao zamjenicom općinskog državnog odvjetnika u Krapini, Miroslava Šarića zamjenikom općinskog državnog odvjetnika u Vinkovcima, te Nenada Bogosavljeva i Larisu Smiljan za zamjenike općinskog državnog odvjetnika u Rijeci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Kunst: Jurićev sindikat i SDP-ova novinarka vode kampanju protiv mene i URSH-a</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - »Besprijekorno orkestrirana medijska kampanja protiv Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i mene osobno krenula je kada me je ministar financija Mato Crkvenac optužio da kritikom Vladinih mjera izazivam nered i pozivam ljude na pobunu«, kazao je u petak na konferenciji za novinare čelnik URSH-a Boris Kunst. </p>
<p>On je za sada podnio privatne tužbe protiv dvojice novinara zbog kaznenoga dijela protiv časti i ugleda, a, kako je najavio, bit će ih još. </p>
<p>»Iz pouzdanih sam izvora doznao da je kampanja krenula iz SDP-a i radionice laži SSSH, a preko kvazinovinarke koja je duboko u SDP-u i koja je sve te laži plasirala drugim novinarima koji su željni karijere spremni ići i preko leševa. Ne iznenađuje me žestina medijskoga linča, jer sam na to naviknut iz vremena HDZ-ove vlasti. A iz tada ignorantskog odnosa danas vodeće stranke Vladine koalicije prema URSH-u moglo se pročitati da će ona, u bliskim odnosima sa SSSH-om, učiniti sve da URSH zbriše sa sindikalne scene i 'ubije pticu rugalicu' koja ne pristaje na korupciju od bilo koje vlasti«, kaže Kunst. </p>
<p>Kampanju, u kojoj se htjelo diskreditirati URSH prikazujući ga kao filijalu desnoga krila HDZ-a i ostatak poraženih desničarskih snaga koje izazivaju kaos, kaže Kunst, počela je Slobodna Dalmacija, a nastavili su Novi list sa dva teksta dan za danom, Arena i, kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju, Nacional. Kunst je tužio Frenkija Laušića (Slobodna Dalmacija), jer je za URSH napisao da je »po broju članova mizeran, te da ga financira ASH«. Tužio je i Mladena Plešea (Nacional) zbog napisa u kojem URSH naziva »prirepkom HDZ-a, koji prema uputama i scenariju Drage Krpine izaziva prosvjede, koji bi mogli izazvati ozbiljne sukobe, pa i kaos.«</p>
<p>U svemu tome likuje SSSH na čelu s Davorom Jurićem, a »iz njihove radionice laži pljuje se po ostalim sindikatima«, tvrdi Kunst. A problem je u tome, kaže Kunst, što URSH, za razliku od SSSH, ne vidi spektakularne pomake u prvih sto dana Vlade, te se ne suzdržava od kritike, niti želi supotpisati Vladine mjenice bez pokrića.</p>
<p>Kunst naglašava da niz objavljenih laži izaziva gnušanje i diskreditira ga kao čovjeka, pa je i pokrenuo tužbe kako bi sačuvao dignitet i URSH-a i sebe osobno. »Neka medijski izvršitelji političke presude dokažu na sudu to što tvrde i neka se zapitaju koliko je časno i profesionalno dati se upotrijebiti u kampanji te svojim podaničkim odnosom i naručenim tekstovima napredovati u karijeri«, kaže Kunst. Novinari, nastavlja Kunst, imaju toliku moć u svojim rukama da im se ne može parirati. Na pitanje novinara tko je ta tajanstvena novinarka koja je navodno sve zakuhala, Kunst je odgovorio da će se »ona sama prepoznati i vrlo brzo i sama javiti, a onda ću i nju tužiti». Kunst nije također odgovorio na pitanje koliko URSH ima članova, jer će i to dokazati na sudu. Kolega Frenki Laušić rekao je Kunstu na konferenciji da je Slobodna Dalmacija objavila javnu ispriku, na što je Kunst uzvratio da je nije vidio, da isprika mora biti na vidnome mjestu te da je, i unatoč isprici, nanesena velika šteta. Na primjedbu Laušića da i novine mogu njega tužiti, jer im »prišiva« objavu podaničkih i naručenih tekstova, Kunst je odgovorio da nema ništa protiv. (LJ. Marković)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zagorski SDP poziva na bojkot »Globusa« zbog vrijeđanja Zagoraca </p>
<p>ZABOK, 26. svibnja</p>
<p> - »Tekst Denisa Kuljiša u Globusu od 19. svibnja ogavno je poniženje Zagoraca koji još ne mogu vjerovati da ih netko tako vrijeđa u svom osobnom obračunu s Franjom Gregurićem. Ne možemo vjerovati da jedan odgojen čovjek i profesionalac može pisati o Zagorcima, kao 'urođenicima rastvorene moždane kore pretvorene u mutante koji bauljaju po bebeprijaznom brdovitom krajoliku'«, rekao je u petak na konferenciji za novinare potpredsjednik zagorskog SDP-a Milan Husnjak. On je pozvao sve građane Zagorja, one koji se osjećaju Zagorcima i one koji ih simpatiziraju da ne kupuju Globus i da bojkotiraju njegova prodajna mjesta sve dok u njemu radi Kuljiš.</p>
<p> »U najmanju ruku očekujemo ispriku zbog Kuljiševa teksta koji, čini se, nije razmišljao da je Hrvatsko zagorje dalo Matiju Gupca, Ljudevita Gaja, Antuna Mihanovića, Josipa Broza Tita i Franju Tuđmana, osobe koje ni jedna vlast ni režim ne može izbrisati iz povijesti«, naglasio je saborski zastupnik Zorko Vidiček. On je ujedno odgovorio na optužbe čelniga zagorskog HDZ-a Dragutina Bračuna, prema kojima se koalicijske zastupnike iz Hrvatskog zagorja optužuje za bahatost i licemjerje, jer nisu u Saboru podržali amandmane oporbe. </p>
<p>»Dragutin Bračun i dalje ima istu liniju političkoga djelovanja, a to je političko etiketiranje, političke floskule i neargumentirano blaćenje«, rekao je Vidiček. Milan Husnjak je u vezi s tim dodao da »Bračun nema pravo o bilo čemu govoriti, jer su za njegova djelovanja provedene istrage protiv 16 načelnika općina i gradova«. »Istodobno su se izdvajala sredstva za turnire u belotu, a za programe istraživanja nije bilo ni kune«, rekao je Husnjak. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>U tjednik »Imperijal« ušla Financijska policija </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - U tjednik Imperijal u petak je ušla Financijska policija, priopćilo je Uredništvo toga tjednika. Imperijalu ne smeta Financijska policija. Njegovo je poslovanje uredno i transparentno, a izdavač »Millenium media« posluje tek četiri mjeseca i u skladu s pozitivnim propisima Hrvatske navodi se u priopćenju.Glavni urednik Imperijala Velimir Bujanec u četvrtak je bio pozvan na informativni razgovor u policijsku postaju u Đorđićevoj ulici u Zagrebu. Formalni je povod tome razgovoru, kaže se u priopćenju Uredništva Imperijala, bio tekst o Hrvatskoj informativnoj službi (HIS), objavljen u posljednjemu broju Imperijala. Međutim, u tome tjedniku tvrde da je uzrok pozivanju na informativni razgovor u policiju objavljeni tekst »o predsjedniku Stipi Mesiću, njegovoj obitelji i vezama s pojedinim tajkunima«. »Imperijal poziva istinske borce za demokraciju i slobodu medija na solidarnost, a lažljivci i fuliranti neka i dalje služe Mesiću, koji ih opskrbljuje transkriptima i u Predsjedničkim dvorima časti kremšnitama«, naglašava se u priopćenju upućenom medijima, visokim političkim dužnosnicima i veleposlanicima akreditiranima u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Sindikat »Slobodne« pozvao članove uređivačkog kolegija da aktiviraju ostavke </p>
<p>SPLIT, 26. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić izvijestio je Sindikat novinara Slobodne da bi glavni urednik toga lista Josip Jović trebao ostati na svojoj dužnosti do okončanja vlasničke transformacije Slobodne. Ivić je o tome obavijestio i Nadzorni odbor Slobodne te Agenciju za sanaciju banaka koja kroz portfelj banaka kontrolira većinski paket dionica Slobodne Dalmacije.</p>
<p> Podsjetimo, Jović je svoj mandat stavio na raspolaganje Upravi Slobodne nakon što se nedavno većina novinara negativno odredila prema njegovoj uređivačkoj politici. Budući da Uprava Slobodne nije suglasna s tim da Jović ode s dužnosti glavnog urednika, povjerenstvo Sindikata novinara Slobodne održalo je izvanredni sastanak, na kojem je takva odluka uprave ocijenjena neprihvatljivom. </p>
<p>Nakon razmatranja očitovanja predsjednika Uprave, povjerenstvo preporučuje članovima uređivačkog kolegija, koji su zbog neslaganja s uređivačkom politikom sadašnjeg glavnog urednika najavili ostavke, da te ostavke aktiviraju nesudjelovanjem u radu kolegija, »jer se takvim očitovanjem predsjednika uprave na izjašnjavanje novinara očito ignorira stav većine novinara Slobodne Dalmacije. Povjerenstvo smatra da sadašnji Nadzorni odbor ne odražava vlasničku strukturu Slobodne dalomacije, jer je presudom Upravnog suda prijašnja vlasnička struktura, na temelju koje je izabran sadašnji Nadzorni odbor, promijenjena. </p>
<p>Osim toga, povjerenstvo naglašava da sadašnji predsjednik Uprave nema mandat za pregovore s eventualnim strateškim partnerima kao budućim većinskim vlasnicima »Slobodne Dalmacije« d.d. Budući da je glavna povjerenica Sindikata novinara o stanju u Slobodnoj Dalmaciji izvijestila Vladu i Hrvatski fond za privatizaciju, te da je iz HFP-a odmah odgovoreno pozivom na sastanak, dogovoreno je da na sastanak u HFP-u 1. lipnja uime Sindikata novinara Slobodne Dalmacije odu Davorka Blažević, Miomir Štrbac i Vuk Đuričić«, stoji u zaključcima povjerenstva Sindikata novinara Slobodne Dalmacije. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Ulazak Hrvatske u NATO vrlo je realna mogućnost, kaže Vesna Pusić </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Paket zakona koji je na dnevnom redu Sabora, a tiče se smanjenja cijene rada, prvi je pravi korak prema kreiranju novih radnih mjesta, izjavila je u petak na konferenciji za novinare predsjednica HNS-a Vesna Pusić. Ona smatra da je to inicijativa za koju se HNS zauzimao u predizbornoj kampanji te da će taj paket zakona omogućiti da zbog manjih davanja državi, poslodavac plaća dva umjesto jednog radnika.</p>
<p>Rasprave o tom paketu zakona, kaže Pusić, kao da su u drugi plan stavile najvažniji događaj, a to je primanje Hrvatske u Partnerstvo za mir. »Prije godinu dana primanje se činilo vrlo daleko. Ali, nakon što smo u rekordnom roku nakon održanih izbora primljeni u Partnerstvo za mir i ulazak u NATO je vrlo realna mogućnost«, smatra Pusić, za koju je to »sa sigurnosnog stajališta najvažniji projekt«. »Kada postanemo punopravna članica NATO-a zauvijek će se promijeniti naš geopolitički i sigurnosni položaj«, kaže Vesna Pusić i dodaje da nam se time na međunarodnom planu otvaraju razne mogućnosti koje naša vanjska politika za sada iskorištava, a što bi trebala činiti i ubuduće.</p>
<p>S obzirom na to da se približava konstituirajuća sjednica Gradske skupštine Zagreba, u petak se sastaju izabrani vijećnici HNS-a koji će nešto kasnije razgovarati s povjerenikom za Zagreb Josipom Kregarom o pripremama za konstituirajuću sjednicu. Na stranačkom sastanku razgovarat će se o prijedlogu da HNS dobije mjesto potpredsjednika Gradske skupštine. </p>
<p>»Kako sada stvari stoje, HNS neće prihvatiti to mjesto, ali ta odluka tek treba biti donesena«, najavila je Pusić, koja smatra da HNS treba dobiti mjesto predsjednika Skupštine, što stranke Zagrebačke alternative to nisu prihvatile. Stoga je HNS odlučio ne prihvatiti »počasno mjesto« kao što je mjesto dopredsjednika Skupštine. Mjesto u izvršnoj vlasti, kaže Pusić, Zagrebačka alternativa im nije ni ponudila, a prihvatili su sudjelovanje u radu skupštinskih tijela i odbora.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o situaciji u HIS-u i suprotnim izjavama predsjednika Mesića i premijera Račana o reorganizaciji, odnosno raspuštanju HIS-a, Pusić je rekla da su obje tvrdnje vjerojatno istinite, jer je riječ i o reorganizaciji i redefiniranju uloge HIS-a. »Na koji se to način radi, ja ne znam, ali vjerojatno ćemo o tome razgovarati na koordinaciji šestorice«, zaključila je Vesna Pusić. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Montgomery: Više nema prepreka da Hrvatska postane voditeljica u regiji </p>
<p>DUBROVNIK, 26. svibnja</p>
<p> - »Euroatlantske integracije prigrlile su Hrvatsku i više nema prepreka da ona zauzme zasluženo mjesto države-voditeljice ove regije, pa i šireg prostora«, rekao je veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj William Montgomery u petak u cavtatskoj »Croatiji« na svečanosti dodjele diploma drugome naraštaju diplomanata Američkog koledža za menadžment i tehnologiju (ACMT). Ističući zadovoljstvo boravkom među diplomantima, Montgomery je rekao kako je posebice sretan stoga što je ove godine »budućnost Hrvatske puno svjetlija nego lani«.</p>
<p> »Nakon sastanka u Firenci vaša je zemlja postala 26. članica Partnerstva za mir. Ne treba posebno isticati politički značaj toga događaja. Pitanje je samo koliko će brzo Hrvatska iskoristiti novostečene pozicije te koliko će radikalno njezina Vlada i narod promijeniti ekonomsku situaciju koja je vrlo loša. Upravo u tom segmentu možete vi pomoći, primjenjujući vještine što ste ih naučili«, kazao je američki veleposlanik obraćajući se diplomantima. Naglasio je da Hrvatska ima velike mogućnosti ekonomskoga razvoja, posebice u turizmu. </p>
<p>Dvogodišnji program menadžmenta u turizmu uspješno je završilo 175 studenata. Dobrodošlicu u zajednicu Rochesterskog instituta tehnologije, dio kojega je i dubrovački koledž, a koja okuplja 80.000 diplomanata, zaželjeli su im predsjednik RIT-a dr. Albert J. Simone, a uime Ministarstva znanosti i tehnologije zamjenik ministra dr. Davor Butković. Dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović novom je turističkom menadžmentu zaželio uspjeh u karijeri uime ministrice turizma Pave Župan-Rusković, čiji je dolazak na svečanost u Cavtat otkazan u posljednji trenutak. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatsku danas u svijetu svi vole, ali ta ljubav neće trajati vječno </p>
<p>Rekao je dr. Vukadinović na predstavljanju zbornika »Međunarodne studije«, te dodao da tu povoljnu situaciju treba maksimalno iskoristiti/Hrvatska je danas subjekt međunarodnih odnosa, naglasio je savjetnik predsjednika Mesića za vanjsku politiku Nick</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Hrvatska je danas zaista zakoračila na scenu međunarodnih odnosa i postala njihov subjekt, rekao je Stanko Nick, savjetnik Predsjednika Republike za vanjsku politiku, u petak na predstavljanju zbornika radova »Međunarodne studije«. </p>
<p>»Knjiga je vrlo zanimljiva jer je, prije svega, dobar materijalizirani odraz zanimanja za međunarodne odnose koje vlada u širokom krugu i stručnjaka i građana«, rekao je Nick i dodao da je danas to zanimanje još veće zato što Hrvatska više nije samo objekt međunarodnih odnosa. »Svakog dana stižu i formalne potvrde za to - ušli smo u Partnerstvo za mir, a nadam se da ćemo uskoro doći i do pridruženog članstva u Europskoj uniji i do Svjetske trgovinske organizacije«, naglasio je Nick, koji smatra da Hrvatska danas u svijetu stoji bolje no ikada.</p>
<p> »Ova vrsta publikacije može puno pridonijeti u nadoknađivanju izgubljenog«, rekao je Nick, dodajući da vođenje vanjske politike nije stvar samo predsjednika Republike, njegova savjetnika, Vlade, Ministarstva vanjskih poslova. »Vanjsku politiku vode na svoj način svi građani jedne zemlje, a naročito u Hrvatskoj koja je s jedne strane izložena pritiscima, a s druge povlačenju za rukav«, kazao je Nick. </p>
<p>»Hrvatska doživljava svoj medeni mjesec. Svi nas vole, ali to stanje neće trajati vječno i treba ga maksimalno iskoristiti«, istaknuo je Radovan Vukadinović, predsjednik Hrvatske udruge za međunarodne odnose, koja je suizdavač zbornika uz Fakultet političkih znanosti i Golden marketing. Hrvatska mora otvoriti svoja vrata za komunikaciju sa svijetom, rekao je Vukadinović. »Međunarodne studije, zbornik za 2000., prva je zbirna analiza međunarodnih odnosa izrađena u okviru Hrvatske udruge za međunarodne odnose, rekao je Vukadinović. »To je izraz nastojanja da se poveže istraživački rad starije i mlađe generacije znanstvenika i da se na ovim stranicama pruži mogućnost pojave novih imena«, dodao je. »Činjenica je da je s prvim brojem ove publikacije hrvatska znanost međunarodnih odnosa dobila svoju stalnu tribinu koja će pomoći u kritičkom vrednovanju suvremenog svijeta i mjesta Hrvatske u njemu«, naglasio je Vukadinović i dodao da je knjiga rezultat apsolutnog entuzijazma. </p>
<p>Dekan FPZ-a Vlatko Mileta ustvrdio je da studija pokazuje kapacitete tog fakulteta, koji je »vječno bio u ukidanju, ali on uporno, unatoč svim neverama, brodi dalje«. »Sad kad se Hrvatska široko otvara prema svijetu i kad ima odgovore za sve međunarodne izazove, trebaju nam stručnjaci za međunarodne odnose«, rekao je Mileta. Knjiga je rezultat napora većeg broja znanstvenika i polaznika poslijediplomskih studija na FPZ-u, naglasio je Mileta i dodao da taj poslijediplomski studij živi već 20 godina te da je tim putem educiran mnogo stručnjaka iz područja međunarodnih odnosa. FPZ odlično surađuje s mnogim institucijama u zemlji i svijetu, istaknuo je Mileta. </p>
<p>Pomoćnik ministra obrane Zoran Batušić rekao je da očekuje daljnju suradnju Ministarstva i Udruge za međunarodne studije, te još sličnih zajedničkih projekata. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Vladajuća koalicija nastavlja lošu praksu političke podobnosti, tvrdi DC </p>
<p>OSIJEK, 26.svibnja</p>
<p> - Stručnost a ne podobnost, bio je jedan od predizbornih slogana vladajuće koalicije. Međutim, čini se da je on zaboravljen, jer se nastavlja loša tradicija političke pripadnosti te prijateljskih i rodbinskih veza u državnome vrhu, a polako se prenosi i na lokalne razine, naglasio je Miroslav Šimić, predsjednik osječke organizacije Demokratskoga centra u petak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Na konferenciji se, inače, govorilo o prvih 100 dana nove Vlade. Samo stručni i sposobni mogu pridonijeti boljitku na gospodarskom i socijalnom planu, rekao je Šimić i dodao da »nove rodbinske veze, odnosno zaboravljeni slogan, nije ono što su građani izabrali kao promjenu«. </p>
<p>»Vidi se da je nova Vlada u sve ovo ušla nedovoljno pripremljeno, jer nezaposlenost i dalje raste, a mirovine ponovno kasne i ništa se ne kreće na bolje. Umjesto da im je na prvome mjestu gospodarski oporavak države, vladajuća koalicija se uporno bavi raznim aferama i tonskim zapisima«, naglasio je Šimić. On je dodao da Demokratski centar jest za to da se objave tonski zapisi, »ali nismo za to da se oni koriste za razne političke pritiske«.</p>
<p> »I sam predsjednik države Stipe Mesić trebao bi se konačno početi baviti cijelom državom i njezinim oporavkom, a ne aferama i tonskim zapisima, kojima uveseljava građane«, rekla je dopredsjednica osječkoga Demokratskog centra Jasna Findrih, izrazivši nezadovoljstvo time što je vladajuća koalicija plaće saborskih zastupnika smanjila samo za 22 posto, premda je obećala da će to smanjenje biti za 40 posto.</p>
<p> Ona je na kraju rekla da Vlada u svojih prvih sto dana, osim uspjeha u vanjskoj politici, i nije učinila ništa konkretno za boljitak Hrvatske. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Kovačević: Moja ostavka je iznuđena</p>
<p>Vdović: Kovačević izdavao protupravna rješenja</p>
<p>Uskoro ćemo objaviti razloge zbog kojih je Kovačević razriješen dužnosti pomoćnika ministra hrvatskih branitelja, kaže zamjenik ministra Vdović / Ministarstvo je u kolapsu, ljude se raspoređuje bez profesionalnih kriterija, tvrdi Kovačević</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Moja ostavka na mjesto pomoćnika ministra je iznuđena, rekao je u petak za Vjesnik bivši pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Pero Kovačević. </p>
<p>»Ostavka je iznuđena prvenstveno načinom rada Ministarstva hrvatskih branitelja u posljednje vrijeme. U prilog tome govori i činjenica da su svi HDZ-ovi pomoćnici ministra odmah maknuti. Ja nisam nikad bio pripadnik ni jedne stranke i to mi nitko ne može spočitavati. Ministar mi je u nekoliko navrata u zadnje vrijeme davao do znanja da on ima svoju ekipu, a da sam ja dio stare ekipe, aludirajući na činjenicu da sam bio pomoćnik ministra i za HDZ-ove vlasti dok je ministar bio Juraj Njavro. Bio sam i djelatnik Odjela za skrb pri Ministarstvu obrane iz kojeg je i nastalo Ministarstvo hrvatskih branitelja«, kazao nam je Kovačević. </p>
<p>On naglašava da je danas osnovni problem hrvatskih branitelja gubitak dostojanstva, nezaposlenost (35.000 ih je bez posla) te nepravedna privatizacija kojom se ne provodi zakonski zajamčeno pravo branitelja na dionice iz portfelja javnih poduzeća.</p>
<p> »U zadnja dva mjeseca Ministarstvo je u kolapsu. Ljudi su raspoređeni nesustavno i bez profesionalnih kriterija. Rad u Ministarstvu ne bi se smio svoditi na sjedenje u uredu i čekanje da se netko javi. Treba konačno izbaciti politiku iz udruga i početi raditi«, naglašava Kovačević. »Treba se posvetiti problemima branitelja, a ne stalnim razmiricama i traženjima krivaca«, ističe bivši pomoćnik ministra Ivice Pančića. Kovačević kaže i da je u posljednje vrijeme bio stalno u procijepu između ministra i ljudi iz braniteljskih udruga. »Nisu svi generali lažni. Mogu imati različite političke ideje, ali ako se politički ne slažete s nekim, niste odmah neprijatelj države. Treba dopustiti struci da radi svoj posao, a to je zaštita digniteta hrvatskih branitelja«, navodi on. Inače, Kovačević se u petak, unatoč ostavci, u znak podrške pridružio hrvatskim braniteljima na mirnom prosvjedu u Kninu.</p>
<p>Kako je ministar Pančić u petak bio nedostupan, za komentar Kovačevićeve ostavke zamolili smo zamjenika ministra Josipa Vdovića. »Pomoćnik ministra Pero Kovačević nije dao ostavku. Ministar je u četvrtak ujutro otišao u Vladu sa zahtjevom za Kovačevićevim razrješenjem, nakon čega je Kovačević podnio ostavku. Razloge zbog kojih je ministar podnio zahtjev za razrješenje dat ćemo uskoro javno i transparentno«, ističe Vdović. »Kovačević je izdao nekoliko tisuća rješenja o trajnim pravima branitelja ovjeravajući ih samo pečatom Ministarstva, a optužuje ga se i za druge kriminalne radnje«, tvrdi Josip Vdović. (Anita Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Razriješena ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, HDZ protiv </p>
<p>Zastupnički dom nakon burne rasprave i uz protivljenje zastupnika HDZ-a dužnosti je razriješio ravnateljicu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Dešu Mlikotin Tomić. </p>
<p>No ni nakon više pokušaja Dom nije imenovao novog ravnatelja Agencije. Inače za tu je dužnost predložen Hrvoje Momčinović. Naime, zastupnici HDZ-a napustili su sabornicu, a predsjedavajućem Mati Arloviću ni nakon polusatne stanke nije pošlo za rukom prikupiti broj zastupnika dovoljan za glasovanje, pa je sjednica prekinuta. Nastavak sjednice je sazvao za 31. svibnja.</p>
<p>Predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Vilim Herman kao razlog za razrješenje Mlikotin Tomić naveo je koncepcijske razlike između Agencije i Vlade, dodavši da su odluku o tomu donijeli klubovi zastupnika. Replicirao mu je Vladimir Šeks kazavši kako Klub HDZ-a u tome nije sudjelovao iako je riječ o najvećoj oporbenoj stranci. Predložio je da se razrješenje ravnateljice Agencije skine s dnevnog reda. Zatražio je i objašnjenje o kakvoj se koncepcijskoj razlici radi. »Za razrješenje nema nikakvog valjanog argumenta, to je politička odluka«, ocijenio je Šeks. </p>
<p>Njegov stranački kolega Drago Krpina bio je mnogo određeniji. Kazao je da je razrješenje ravnateljice politička odluka i politička smjena u skladu s dosadašnjom praksom šest vladajućih stranaka. Pritom ih je podsjetio na njihov nedavni naputak o smjenjivanju lokalnih dužnosnika. Milan Kovač (HDZ) upozorio je da je Mlikotin Tomić nestranačka i stručna osoba, a nakon što je Nenad Stazić (SDP) kazao da je i kandidat šestorice Hrvoje Momčinović nestranačka osoba, a k tome i magistar, Kovač mu je odgovorio da je Mlikotin Tomić profesor doktor. </p>
<p>Vilim Herman odbacio je sve HDZ-ove primjedbe, a Josip Leko (SDP) neprimjerenim je nazvao izjednačavanje Agencije i Vlade.</p>
<p> Podsjetimo, Zastupnički je dom u četvrtak jednoglasno prihvatio Izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za vrijeme od ožujka 1999. do travnja 2000. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>HDZ je zbog zbivanja u HIS-u zatražio sjednicu Odbora za unutarnju politiku </p>
<p>Događanja u Hrvatskoj informativnoj službi (HIS) ozbiljno su ugrozila sustav državne sigurnosti i čak ga narušila, ocijenio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks na konferenciji za novinare u petak. Istaknuo je da je upad jedninica Specijalne policije u HIS nezakonit i protuustavan te da je to bilo ogromno poniženje za 200 djelatnika koji su, prema nekim informacijama, skidani do gole kože i pretraživani. Dodao je da se to nije radilo ni sa neprijateljem tijekom agresije na Hrvatsku.</p>
<p>Šeks je istaknuo da se radi o presedanu nezabilježenom u demokratskim zemljama, pa je stoga HDZ zatražio hitno sazivanje saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kako bi se raspravio postupak u HIS-u i utvrdila odgovornost. </p>
<p>Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader ocijenio je nedopustivim stavljati izvan funkcije dio obavještajne zajednice jer se time remeti cijeli sustav i u pitanje dovodi nacionalna sigurnost. Zapitao je što je poruka takve akcije i je li to možda to da nacionalna sigurnost nije od bitnog interesa za Vladu. Sanader je iznio podatak kako vjeruje da od ukupnog broja zaposlenih u HIS-u ni deset posto nije u HDZ-u, istaknuvši da je cijelim slučajem iznenađena i međunarodna zajednica. Preme njegovu mišljenju radi se »apsolutno o čistkama, jer su zaposleni poslani na godišnji odmor i od svih se traži da stave mandate na raspolaganje kao da su državni dužnosnici, a ne službenici«.</p>
<p>Šeks je ocijenio da je u protekla tri mjeseca nova vlast pokazala potpunu nesposobnost u kvalitetnom preustroju obavještajne zajednice, te da se potezima oko HIS-a zapravo želi otvoriti mogućnost zapošljavanja po podobnosti i pripadnosti vladajućoj koaliciji. Sanader je pozvao Vladu da djeluje tolerantno te upozorio da ti događaji idu u prilog radikalizacije političke scene u Hrvatskoj, podsjetivši pritom na inauguracijski govor dr. Franje Tuđmana u Saboru 1990. godine kada je on otklonio svaku mogućnost revanšizma nove prema bivšoj vlasti.</p>
<p> l Predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić je odlučila uvažiti zahtjev Kluba HDZ-a, te je za ponedjeljak u podne sazvala sjednicu tog odbora.</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Mesić o stenogramima: Ono što je kriminal i dio današnje politike ići će u javnost</p>
<p>U dobivanju stenograma »nema privilegiranih medija, samo se neki interesiraju manje, a neki više«, istaknuo je predsjednik Mesić </p>
<p>OSIJEK, 26. svibnja</p>
<p> - Hrvatska nikada od svog formiranja nije gubila državnost, čak ni 1918. jer Hrvatski sabor nije ratificirao ulazak Hrvatske u državu Srba, Hrvata i Slovenaca. Okretanjem Europi otvorena je nova stranica u hrvatskoj povijesti. Iza nas je politika izolacije, vrijeme pogrešne politike prema Bosni i Hercegovini, teza da svi Hrvati mogu i moraju živjeti u jednoj državi. Unapređenje znanosti i tehnologije sveučilišta imat će bitnu ulogu i to će biti doprinos udruženoj Europi u kojoj će se odluke donositi konsenzusom. Glavni su to naglasci govora predsjednika Republike Stjepana Mesića na svečanosti u povodu 25. obljetnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Obljetnica je u nazočnosti brojnih uglednih gostiju obilježena u petak u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu, pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje novinara u svezi s doziranjem stenograma, predsjednik Mesić istaknuo je da je »komisija završila s radom i sve što je bilo zapisano dano je na uvid javnosti«. </p>
<p>Upitan znači li to kraj stenograma, Mesić je primijetio: »Nije, ima ih jako puno, onih interesantnih, ali i nevažnih razgovora za javnost«. Upozorivši da će »ono što je kriminal i još dio današnje politike biti uvijek dano na uvid javnosti«, Predsjednik je dometnuo kako »nema nikakvog razloga da se to sprema za nekakvih 20 godina. Upravo oni koji su sudjelovali u nedozvoljenim radnjama, htjeli su da se to arhivira i objavi kad njih ni mene ne bude«. </p>
<p>Napomenuo je da je on osobno zainteresiran za to da hrvatska javnost sazna kako se hrvatski kapital nezakonito trošio te tko je u tome sudjelovao i donosio pogrešne odluke koje su uništile hrvatsko gospodarstvo i izolirale Hrvatsku od Europe. Mesić je također zaključio da u dobivanju stenograma »nema privilegiranih medija, samo se neki zanimaju manje, a neki više«. </p>
<p>Kad je riječ o mogućnosti izvanrednih izbora, Mesić je odgovorio: »Zasad nema potrebe, tek je završilo sto dana Vlade i ona tek sada treba ići sa strateškim odlukama koje se mogu i moraju odraziti na ukupnu situaciju u Hrvatskoj«.</p>
<p>Na prigodnom skupu bili su i rektorica Sveučilišta prof. dr. Gordana Kralik, izaslanik predsjednika Hrvatskog državnog sabora dr. Zlatko Kramarić, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije dr. Miroslav Čavek, biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić, akademik Ivo Padovan, koji je vodio izaslanstvo HAZU-a, dekani osječkih fakulteta, rektori i prorektori Sveučilišta Tuzle, Mostara, Zagreba, Rijeke i Splita, kao i predstavnici Veleučilišta Dubrovnika i Požege, članovi Studentskog zbora i studenti - dobitnici Rektorove nagrade. Prof. dr. Gordana Kralik napomenula je kako se ovogodišnja proslava održava i u povodu 293. godine visokoškolske naobrazbe u Osijeku, te 265. godine fakultetske nastave. Također, ona je podsjetila na ratne štete koje su pogodile osječko Sveučilište, a koje iznose više od 35 milijuna DEM. U nastavku svečanosti dodjeljena su počasna zvanja professor emeritus prof. dr. Juliju Martinčiću i prof. dr. Antunu Petričeviću, a potom i Povelja Sveučilišta. </p>
<p>Glazbeni dio programa izveli su Zbor i solisti osječkog HNK. </p>
<p>Snježana Čanić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Račan: Odnosi s braniteljskim udrugama se normaliziraju </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - »Siguran sam da će atmosfera i rezultati ovog sastanka pomoći u uzajamnom razumijevanju i otklanjanju nesporazuma kakvih je bilo. Vlada prihvaća opravdane kritike da je možda trebalo i prije napraviti taj sastanak. No, sada je najvažnije da dolazi do normaliziranja odnosa s udrugama branitelja jer ova Vlada želi imati dobre odnose s nevladinim udrugama, a posebno s onima koje su povezane uz Domovinski rat«, istakao je premijer Ivica Račan nakon trosatnog razgovora u petak s predstavnicima udruga branitelja, dragovoljaca, roditelja poginulih branitelja, obitelji zatočenih i nestalih, te civilnih stradalnika Domovinskog rata. Premijer je rekao kako je dogovoreno da Ministarstvo hrvatskih branitelja organizira posebnu koordinaciju koja bi češće i bolje mogla komunicirati s udrugama. Sastanak na razini Vlade dogovoren je za rujan, a zajednički je cilj Vlade i udruga zaštita digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. Na novinarsko pitanje je li bilo govora o prijetnji blokadom graničnih prijelaza i cesta, Račan je kazao da se o tome uopće nije razgovaralo. Ni jednoj domoljubnoj udruzi nije cilj napraviti štetu Hrvatskoj, a sve ono ranije izrečeno u medijima stvar je prošlosti, naglasio je. »Svima se može dogoditi da u nekom trenutku padne i neka teža riječ. Vlada od toga neće raditi nikakve probleme sve dok je komunikacija u okvirima demokratskog sustava. Sada zajedno radimo na jačanju komunikacije i rješavanju nagomilanih problema«, izjavio je Račan.</p>
<p>Od predstavnika udruga, među kojima su bili i Marinko Liović te Andrija Hebrang... novinari su izdvojili predsjednika Zajednice hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Miru Lacu. »Najvažnije je uspostaviti koordinaciju i trajnu komunikaciju između Vlade i udruga. Ovo je bio vrlo konstruktivan dijalog i Vlada je također uvidjela neke greške u dosadašnjem radu, kratke spojeve u komunikaciji pokazujući dobru vjeru da se to riješi. Razgovor je bio pun tolerancije i vjerujemo da u medijima neće biti nikakvih krivih interpretacija. Činjenica je da i mediji u cijeloj ovoj priči o odnosu Vlade i udruga moraju ponijeti svoj dio odgovornosti«, ustvrdio je Laco. Rekao je da je njegova udruga Vladi konkretno prigovorila odnos s Haaškim sudom. »Kako je u javnosti bilo interpretirano, haaškim se istražiteljima naslijepo dalo puno povjerenje a da se nije ulazilo u sadržaj suradnje i istrage. To smo željeli otkloniti i sugerirali smo Vladi da u procesuiranje eventualnih zločina počinjenih u Hrvatskoj snažnije uključi hrvatsko pravosuđe. Osim toga, upozorili smo i na činjenicu da Vlada o detaljima suradnje s Haagom nije smjela toliko izlaziti u javnost«, smatra Laco. Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić ponovio je da je o svim problemima već prije razgovarao sa svim udrugama, ali došlo je vrijeme da se taj razgovor podigne na višu razinu, što je i učinjeno. »Neke smo probleme počeli rješavati, a uzrok većini je nefunkcioniranje institucija države. Ministarstvo koje vodim nije svemoguće. Dapače, rješenja za mnoge poteškoće branitelja u nadležnosti su drugih ministarstava i zbog toga je osnivanje koordinacije na razini Vlade korak naprijed. Najveći problem je pitanje zapošljavanja koje sigurno nećemo riješiti u dva ili tri sastanka, niti će to moći riješiti jedno ministarstvo. Tu je i problem stambenog zbrinjavanja branitelja«, kazao je ministar. Na upit o ostavci njegova pomoćnika Pere Kovačevića, Pančić je kazao da je riječ o razrješenju kojem je bio povod nalaz državne revizije. »Poznato je da je već za 1998. godinu revizija ukazala na mnoge nepravilnosti, a to je sad potvrđeno i za prošlu godinu. Stoga je bolje neke stvari promijeniti i raditi iz početka. Ne mislim da se odlaskom jednog čovjeka Ministarstvo raspada, kao što se spominjalo u medijima, jer je riječ o uigranoj ekipi. Također ne vjerujem da će Ministarstvo prestati s radom niti kad ja budem odlazio«, odgovorio je ministar Pančić. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Pošte bile zatvorene pola sata zbog tragedije u Vinkovcima</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Republički sindikat radnika HPT-a osudio je događaj u vinkovačkoj glavnoj pošti, gdje je u četvrtak u eksploziji bombe poginulo dvoje a ranjeno osmero ljudi. Upravu Hrvatske pošte sindikat je pozvao da podnese ostavku jer smatra da nije dovoljno učinila na zaštiti sigurnosti svojih zaposlenika. </p>
<p>Sindikat traži ostavku Uprave Hrvatske pošte </p>
<p>VINKOVCI/ ZAGREB, 26. svibnja - Republički sindikat radnika HPT-a osudio je događaj u vinkovačkoj glavnoj pošti, a Upravu Hrvatske pošte pozvao da podnese ostavku jer smatra da nije dovoljno učinila na zaštiti sigurnosti svojih zaposlenika. </p>
<p>Naime, u četvrtak je u glavnoj pošti u samom središtu Vinkovaca oko 14.30 sati umirovljeni branitelj Vedran Senčić (25) aktivirao dvije ručne bombe. Od eksplozije poginuli su Senčić i poštanski službenik Robert Bajtal (33), a osam osoba teže su i lakše ozlijeđene. Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek izrazio je sućut obiteljima poginulih. U znak prosvjeda zbog tragedije RSP HPT-a i Hrvatski sindikat pošte organizirali su u petak polusatni štrajk u poštanskim uredima. U priopćenju Republičkog sindikata ističe se da je Sindikat godinama upozoravao Upravu HP-a, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza te Vladu na nedovoljnu zaštitu radnika HP-a, nedovoljnu brigu poslovodstva i na nedovoljno ulaganje u neposrednu zaštitu poštanskih ureda. Uprava HP-a, smatra Sindikat, trebala bi ponuditi neopozivu ostavku i tako omogućiti kvalitetnijim i odgovornijim osobama da provedu u djelo zaštitu zaposlenika HP-a. (Lj. Pandža/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Zorić: Iza prodaje »Večernjaka« krije se samo deficit u Mirovinskome fondu </p>
<p>Damir Zorić je to izjavio pred Istražnom povjerenstvu koje istražuje okolnosti prodaje »Večernjaka«, dodajući da i danas misli da je ta prodaja bila dobar posao / Direktor »Večernjaka« Branko Lovrić istaknuo da je, prema svim njemu dostupnim informacijama, prodaja bila zakonita / Marijan Kostrenčić, predsjednik »Večernjakova« Nadzornog odbora, potvrdio da je Caritas Fund osnovan samo zbog kupnje »Večernjaka«, što je potpuno uobičajeno u poslovnom svijetu</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Niti nakon pet sati ispitivanja Mladena Strukana, direktora HMO-a u vrijeme prodaje Večernjeg lista, tadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora HMO-a Damira Zorića, direktora Večernjaka Branka Lovrića i predsjednika Nadzornog odbora Večernjaka Marijana Kostrenčića, Istražno povjerenstvo o prodaji Večernjaka u petak nije došlo do novih podataka o prodaji najnakladnijeg dnevnika. Iscrpljujuće duga svjedočenja, koja su često izlazila iz okvira same prodaje Večernjaka i zadirala u pitanja funkcioniranja HMO-a ili VIP-neta, jedini je uporno pratio predsjednik povjerenstva Joško Kontić, koji je čak u jednom trenutku, ispitujući svjedoke, ostao jedini član Povjerenstva u dvorani. </p>
<p>Unatoč nizu Kontićevih pitanja, sva se svjedočenja mogu svesti pod isti nazivnik - prodaja Večernjaka obavljena je prema zakonu i iza nje ne stoji ništa drugo do teške financijske situacije HMO-a kojem je jedini cilj bio prodati Večernjak što prije i po što boljim uvjetima. »Iza prodaje Večernjeg lista ne krije se ništa drugo nego poznat deficit od 500 milijuna kuna u Mirovinskom fondu. Večernji list je prodan prema zakonu i danas smatram da smo tom prodajom napravili koristan posao, jer smo utržili 30 posto više novca no što je procijenjeno. Jedini kriterij pri prodaji je bio novac i vrijeme plaćanja, a ponuda Caritas Funda je bila najbolja«, rekao je Damir Zorić.</p>
<p> Potvrdio je da je zajedno s Mladenom Strukanom razgovarao s visokim državnim dužnosnicima, pa i s Ivićem Pašalićem, napominjući da je uobičajeno da sa savjetnikom Predsjednika razgovara o mirovinskoj problematici. Zorić drži da rok između Božića i Nove godine, u kojem je oglašena prodaja, nije problematičan, jer da je to onemogućilo nekog od investitora, on bi se dosad sigurno javio. Što se tiče često postavljana pitanja provjere boniteta Caritas Funda, Zorić je rekao da je plaćanje u gotovini i na vrijeme najbolji bonitet. Dodatno objašnjavajući zašto je Večernjak prodan na brzinu, Zorić je kazao da je uvijek išao u Vladu kad mu je nedostajalo novca za mirovine, gdje bi ga čekali s odgovorom »imaš portfelj, pa prodaj«.</p>
<p> Zorićeve navode o pomanjkanju novca za isplatu mirovina i pritiscima da se zbog toga prodaju dionice poduzeća, pa i Večernjaka, potvrdio je i Strukan, koji je svjedočio dva sata. I on je potvrdio da rok između Božića i Nove godine nije neuobičajen, te da nije bilo potrebno provjeravati bonitet Caritas Funda, jer su u ugovor stavljene rigidne odredbe o rokovima plaćanja, a provjera putem HGK-a trajala bi i do dva mjeseca. Komentirajući svjedočenje Luke Krznarića, koji je pred Povjerenstvom prvi iznio optužbe o nelegalnosti prodaje tvrdeći da su u HMO-u održane dvije sjednice - tajna i ona za novinare, te da je sve to režirao Pašalić, Strukan je rekao da mu je muka od takvih insinuacija te da ne zna što je Krznariću bilo.</p>
<p> Strukan je rekao i da je jednom u vrijeme objave natječaja za prodaju Večernjaka sreo Zorića i vlasnika Nacionala Ivu Pukanića koji je bio zainteresiran, pa mu je Zorić rekao - daj 20 milijuna maraka i tvoj je. Na kraju svjedočenja, Strukan je u ležernom tonu prepričao obiteljsku zgodu kako bi dokazao da ne zna tko je vlasnik Večernjaka. Naime, kako reče, skupila se na jednom ručku njegova obitelj te su ga sinovi pitali tko je vlasnik Večernjeg lista. »Ne digao se s ovog mjesta ako znam«, odgovorio je Strukan, na što su krenula nagađanja, pa je jedan sin rekao da je to HDZ, drugi da je to Pašalićeva Zaklada, a unuk od osam godina da je vlasnik - Franjo Tuđman. »Nakon svega, i ja sad mislim da je to HDZ«, zaključio je Strukan. </p>
<p>Direktor Večernjeg lista Lovrić istaknuo je da je prema svim njemu dostupnim informacijama prodaja Večernjaka bila zakonita i čista. Novi vlasnici, napomenuo je, nisu isisavali novac iz Večernjaka, ali nisu u njega ni ulagali, i stoga Večernjak sad traži strateškog partnera, kojeg vidi u austrijskoj Styrii. Izrazio je zadovoljstvo što su u Večernjaku zadržane najviše plaće u branši i što je sačuvana supstanca poduzeća. Na Kontićevo pitanje, Lovrić je rekao da nije nezadovoljan radom Povjerenstva, ali bi volio da ono radi brže kako bi splasnule napetosti oko Večernjaka, čiji slučaj konkurencija zlorabi. Marijan Kostrenčić potvrdio je da je Caritas Fund osnovan samo zbog kupnje Večernjeg lista, što je uobičajeno u poslovnom svijetu.</p>
<p>Objasnio je da su ga Pavo Zubak i Ivica Nuić kontaktirali kad je objavljen natječaj za prodaju Večernjakovih dionica i tražili da se pronađe način da anonimno kupe Večernji. Nakon toga je i osnovan Caritas Fund, a kako Fund nije mogao u roku dostaviti svoju dokumentaciju, za to su angažirali European Development Trust. Rekao je i da je vrijednost tiskare »Vekon«, čiji je Večernjak vlasnik, oko 70 milijuna kuna, ali je opterećena kreditom od 60 milijuna, dok je vrijednost Večernjakovih dionica u VIP-netu oko 17 milijuna maraka. Na kraju, Kostrenčić je pozvao Povjerenstvo da nastavi s radom ispitujući privatizaciju i drugih medija, napominjući da bi se i tu moglo naći zanimljivih stvari.</p>
<p>Kontićeva svađa s Doricom Nikolić zbog kvoruma u Zastupničkom domu</p>
<p>Zbog predugih i neatraktivnih svjedočenja i zbog nedostatka kvoruma u velikoj vijećnici za izglasavanje paketa poreznih zakona, Povjerenstvo se u petak u većem dijelu sjednice svelo samo na predsjednika Kontića i novinare. Nakon što je većina članova Povjerenstva otišla iz dvorane već za Strukanova svjedočenja, po Kontića su, u potrazi za kvorumom, nekoliko puta dolazili stranački kolege, ali i saborski stražari. Na kraju je Kontić morao popustiti i napraviti stanku od pola sata, kako bi mogao otići na glasovanje. Tokom stanke, Kontić se uspio posvađati sa stranačkom kolegicom Doricom Nikolić kojoj je objašnjavao da ga baš briga što Zastupnički dom nema kvorum, jer da Povjerenstvo mora raditi.</p>
<p>Zorićev savjet: O uvjetima kupnje »Večernjaka« pitajte Hanžekovića </p>
<p>Sva pitanja Joška Kontića o čudnim uvjetima prodaje Večernjaka, Damir Zorić je presjecao sugestijama da o tome pita svoga stranačkog kolegu i dužnosnika, odvjetnika Marijana Hanžekovića, koji je pravni zasutpnik »Caritas Funda« i koji je sastavio ugovor o kupnji. Osim toga, Zorić je Povjerenstvu predložio neka ispita i utvrdi tko su strani vlasnici koji stoje iza fondova koji su ušli u vlasništva hrvatskih banaka i poduzeća koja su deset puta vrijednija od Večernjaka. Na to mu je Kontić odgovorio »neka on sugerira svojoj stranci da osnuje povjerenstvo za to«.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Ukrajinski veleposlanik posjetio Vjesnik</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Anatolij Šostak posjetio je u petak Vjesnikovu redakciju i zadržao se u dužem srdačnom razgovoru s glavnim urednikom Igorom Mandićem. Ukrajinski veleposlanik koji je u Hrvatskoj već petu godinu, naglasio je da između Hrvatske i Ukrajine ne postoje nikakva otvorena pitanja i dvije zemlje vrlo dobro surađuju u nizu međunarodnih organizacija - u UN-u, Međunarodnoj organizaciji rada, Dunavskoj komisiji i OESS-u. Veleposlanik Šostak je više od 30 godina u diplomatskoj službi. Diplomirao je strojarstvo u Kijevu, a od 1966., nakon završetka diplomatske akademije u Moskvi je vezan za ovu regiju. Prvo diplomatsko mjesto bilo mu je u ambasadi tadašnjeg Sovjetskog Saveza u Beogradu. Kada mu je 1992. godine ponuđen nastavak diplomatske karijere u ruskoj diplomaciji, uz uvjet da se odrekne ukrajinskog državljanstva, Šostak je to odlučno odbio naglašavajući da je Ukrajinac i kako ne može biti ništa drugo. Kad su Ukrajina i Hrvatska uspostavile diplomatske odnose na razini veleposlanstava, postao je prvim ukrajinskim veleposlanikom u Hrvatskoj. Dobar poznavatelj političkih, gospodarskih i kulturnih prilika u Hrvatskoj veleposlanik Šostak naglasio je da Vjesnik čita već 30 godina ocijenivši da su to najznačajnije i najutjecajnije novine u Hrvatskoj. Odao je priznanje redakciji i glavnom uredniku na otvaranju i uspostavi dobrih odnosa s nizom veleposlanstava i diplomatskih djelatnika. Do kraja godine Anatolij Šostak pripremit će posjet predsjednika Mesića Ukrajini, a ukrajinski predsjednik Leonid Kučma, planirano je, doći će u Hrvatsku početkom sljedeće godine. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Ove godine se na visoka učilišta može upisati 14.072 studenata </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Na hrvatskim javnim visokim učilištima u 2000./2001. u prvu godinu studija, uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije, moći će se upisati 14.072 studenta, odnosno 565 studenata manje nego što su tijela visokih učilišta predložila</p>
<p> Uz potporu Ministarstva znanosti i tehnlogije na zagrebačkom Sveučilištu u prvu godinu studija 2000./2001. upisat će se 6.808 studenata, odnosno 120 studenta manje nego je to Sveučilište predložilo. Na veleučilištima na području Zagreba, zagrebačkom Tehničkom veleučilištu i Karlovačkom veleučilištu upisat će se, uz potporu Ministarstva, 890 studenata ili 130 manje nego što je predloženo.</p>
<p> Riječkom sveučilištu odobrena je kvota od 1407 mjesta, odnosno 75 mjesta manje nego što je Sveučilište predložilo. Veleučilištu u Rijeci upisna je kvota smanjena za 20 mjesta, pa će, uz potporu Ministarstva, biti upisano 325 studenata. Visokoj pomorskoj školi u Rijeci, uz potporu Ministarstva, odobren je upis 150 studenata što je za 40 mjesta manje od predloženih.</p>
<p> Splitsko sveučilište, uz potporu Ministarstva, moći će upisati 1.812 studenata, što je za 85 mjesta manje nego je predloženo. Veleučilištu u Splitu odobren je upis u prvu godinu 415 studenata, što je za 25 manje od predloženoga. Splitska Visoka pomorska škola moći će, uz potporu, upisati 90 studenata, odnosno 30 manje od planiranih.</p>
<p> Sveučilište u Osijeku, uz potporu Ministarstva, u prvu godinu studija upisat će 1.260 studenata ili 40 manje nego što je planirano. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000527].
|
