NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000327].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203831 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mato Crkvenac: Guverner Marko Škreb je postupio po zakonu, a IDS politizira slučaj Istarske banke </p>
<p>Naravno da bismo više voljeli da, umjesto stečajeva banaka, uspješnije banke preuzimaju manje uspješne jer se to, uostalom, odražava i na proračun / Međutim, ova Vlada nije odgovorna za zbivanja u Istarskoj banci / U odnosu na lani, proračun je realno smanjen 10 posto / Ovaj proračun je polazna točka ekonomske politike nove Vlade, a već sada pripremamo proračune za 2001., 2002. i 2003. jer idemo na trogodišnje budžetiranje/ Rješavanje problema nelikvidnosti i vraćanje dugova države novim emisijama obveznica/ Iduće godine očekujemo stopu rasta BDP-a od oko pet posto</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Nakon tjedan dana maratonskih rasprava popraćenih s više od 400 amandmana zastupnika, Sabor je u četvrtak navečer prihvatio Vladin prijedlog državnog proračuna za ovu godinu. Donošenje državnog proračuna i proračunska politika u narednim godinama te najnoviji »slučaj« Istarske banke bili su tema razgovora s ministrom financija dr. Matom Crkvencom.</p>
<p>• Kako komentirate najnovija zbivanja u Istarskoj banci? Hoće li Vlada sanirati tu banku?</p>
<p>- Teškoće u Istarskoj banci imaju dugu povijest, one nisu nastale s ovom Vladom, niti ih ona u ovom trenutku može riješiti »čarobnim štapićem«. Na upozorenja o teškoćama u Istarskoj banci, potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ja razgovarali smo s čelnim ljudima te banke. No, u međuvremenu je HNB, prema odredbama Zakona o bankama, imenovala privremenog upravitelja. Sada je, međutim, upravo Vlada predmet napada. Problemi Istarske banke su duboki, a vezani su uz loše upravljanje i vođenje, privatizaciju, Kutlu... Veoma susjećam s ljudima, štedišama koji su najveće žrtve. Upravo su oni, što zbog loše poslovne politike banke, što zbog poteza koji nemaju veze s ovom Vladom, u velikim problemima. Mi bismo, naravno, mnogo više voljeli da, umjesto stečajeva banaka, uspješnije banke preuzimaju manje uspješne jer se to, uostalom, odražava i na proračun. Međutim, za zbivanja u Istarskoj banci ova Vlada nije odgovorna. Najgore je što sada dolazi do velike politizacije slučaja, mislim pritom na najnovije reakcije IDS-a.</p>
<p>• Sabor je napokon usvojio Vladin prijedlog proračuna za 2000. godinu, težak 48,3 milijarde kuna. Prijašnje su najave, međutim, govorile o smanjenju proračunske potrošnje i do sedam milijardi kuna. Zašto je Vlada odustala od većeg smanjenja državne potrošnje?</p>
<p>- I ovo je već vrlo veliko smanjenje. Uzmete li u obzir stav MMF-a, mi smo u ovoj godini izvršili znatno veće smanjenje proračuna nego što se to očekivalo. Naime, realno je smanjenje proračuna u odnosu na prošlu godinu 10 posto, a ako uzmete u obzir da je riječ o devet mjeseci, onda smanjenje iznosi 14 posto. No, nemojte zaboraviti da u svijetu gotovo i nema slučaja da je neka država uopće ostvarila smanjenje proračuna u odnosu na prethodnu godinu. </p>
<p>• Kakva će biti proračunska politika u sljedećim godinama? Je li realno očekivati veće proračunske rezove? </p>
<p>- Mi smo već u ovoj godini smanjili državne rashode, pri čemu smo zadržali relativno stabilne fiskalne prihode. Učinci toga su fiskalna stabilnost i otvaranje prostora monetarnoj politici, koja će sada dobiti veće mogućnosti za povećanje kreditnih plasmana, uz istodobno sniženje kamatnih stopa i stope obvezne rezerve. Važno je istaknuti da je ovaj proračun polazna točka ekonomske politike nove Vlade, a ova bi godina mogla označiti prekretnicu. U narednim godinama računamo s gospodarskim rastom, ali cilj nam je da budžet raste sporije od rasta BDP-a, što će rezultirati stvarnim smanjenjem državne potrošnje. Međutim, nemojmo se zavaravati; i iduća će godina biti teška. Već sada pripremamo proračun za 2001., ali i za 2002. i 2003. godinu, jer idemo na trogodišnje budžetiranje. Proračuni će se, doduše, donositi za svaku godinu posebno, ali postojat će okvirni planovi, koji će usmjeravati proračune za 2002. i 2003. godinu. Inače, u idućoj godini očekujemo stopu rasta BDP-a od oko pet posto.</p>
<p> • Kako će se i u kojem iznosu država zaduživati u ovoj godini? Možemo li računati na još jednu emisiju obveznica za međunarodno tržište?</p>
<p>- Uz knjigu duga od 3,6 milijardi kuna, u ovoj će se godini još ići na emisiju obveznica vrijednu 1,7 milijardi kuna, namijenjenu rješavanju problema u zdravstvu. Također, emitirat ćemo i »porezne obveznice« u vrijednosti od 2,5 milijardi kuna. One su vrlo bitne, jer završavaju u rukama onih tvrtki koje su nam dužne porez. Tome još možemo dodati emisiju obveznica namijenjenih restrukturiranju poduzeća, u vrijednosti od 2,5 milijardi kuna. Sve će to pomoći rješavanju problema nelikvidnosti i vraćanju dugova države. Usporedo s tim, planiramo čitav niz reformi, osobito u poljoprivredi, brodogradnji, turizmu, zdravstvu, mirovinskom sustavu. Trebat će stvoriti i temelje za privlačenje stranoga kapitala, za što je uvjet stabilan makroekonomski ambijent. Kad je riječ o obveznicama za inozemno tržište, moguća je još jedna emisija potkraj godine, no to će ovisiti o tome hoće li uvjeti biti povoljni.</p>
<p> • Kad možemo očekivati sklapanje najavljenog stand-by aranžmana s MMF-om i u kojem iznosu?</p>
<p>- U stalnim smo kontaktima i s MMF-om i sa Svjetskom bankom otkad smo preuzeli funkcije, a sada se ti kontakti intenziviraju. Uskoro će u Hrvatsku doći misija MMF-a, ali u ovom trenutku ne mogu reći hoće li biti sklopljen stand-by ili neki drugi aranžman. Sa Svjetskom bankom svi dogovoreni aranžmani normalno se ostvaruju. To je važno ne samo kao potpora Vladinoj gospodarskoj politici, već i zbog domaćih poduzeća koja izlaze na svjetsko financijsko tržište.</p>
<p> • Kakva će biti sudbina državnih jamstava?</p>
<p>- Država od njih ne može pobjeći, jer je riječ o svojevrsnom ugovornom odnosu. No, cilj je da se za svako izdano državno jamstvo ostvari pokriće poduzeća kojem je izdano, što znači da će, u slučaju aktiviranja jamstva, ono imati obvezu vraćanja novca u državni proračun. Prethodna je vlast, naime, izdavala jamstva, a da pritom nije uvijek osiguravala povratak tih sredstava.</p>
<p>Osigurana štednja bit će isplaćena </p>
<p>• Za isplatu osigurane štednje prvotno je u proračunu bilo planirano 420 milijuna kuna u ovoj godini. Ali, u proračunu koji je prihvatio Sabor, ta su sredstva prebačena u račun financiranja, što znači da će se osigurati iz zaduženja. Kod koga će se Vlada zadužiti? I što je s isplatom štednih uloga većih od 100.000 kuna? </p>
<p>- Štedišama je svejedno hoće li njihovi osigurani štedni ulozi biti namireni iz proračuna ili iz zaduženja. Važno je to da mogu biti sigurni kako njihovi štedni ulozi nisu propali. Namjeravamo ih prenijeti u druge, kvalitetne banke, pri čemu će država te prenesene štedne uloge pokriti obveznicama, a štediše će godišnje moći podići petinu iznosa. Nismo predvidjeli posebno zaduživanje za isplatu osiguranih štednih uloga, već će sredstva stići u okviru ukupnih plasmana obveznica. </p>
<p>Kad je riječ o štednim ulozima iznad 100.000 kuna, njihova isplata nije zakonski pokrivena, a u ovom trenutku nemamo sredstava za njihovu isplatu. No, trebate voditi računa da je tu riječ o relativno malom broju štediša. Također, dio tih uloga je usitnjen, a dio je nastao pretvaranjem depozita poduzeća u osobne štedne uloge.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U zemlju vjerske i nacionalne netrpeljivosti, Papa vratio nadu u mir, dijalog i suživot </p>
<p>Papino spektakularno putovanje po Svetoj Zemlji nije ništa promijenilo, ali je naglasilo mnoge činjenice / Hodočašće je na vidljiv način, kroz simbole posredovane medijima, pokazalo da se može biti zajedno i u razlikama, ali i da je to izniman događaj vrijedan svjetskog pozora, jer je svakidašnjica ipak nešto drukčija </p>
<p>RIM, 26. ožujka</p>
<p> - Papino spektakularno putovanje po Svetoj Zemlji, završeno u nedjelju posjetom Zidu plača, zaravni s Al Aqsom, te misom u crkvi Svetoga groba, nije ništa promijenilo, ali je naglasilo mnoge činjenice. </p>
<p>Nije promijenilo ništa, jer je njegov pohod Isusovim i Petrovim stazama svatko ondje i ovdje čitao u svom ključu, vidjevši ono što je očekivao vidjeti i zatvarajući oči pred onim što izlazi iz okvira vlastitih mentalnih shema. Veliki muftija jeruzalemski dočekao je Ivana Pavla II. kao saveznika protiv židova, zamjerivši mu što se nije poklonio muslimanskim žrtvama križarskih ratova onako kao što se poklonio žrtvama holokausta; židovski vjerski poglavari dočekali su njegov dolazak kao kasno i ne baš dovoljno, ali ipak bitno priznanje kršćanskih grijeha prema židovima; katolički krugovi vidjeli su u tom putovanju novu nadmoć katoličkoga kršćanstva, koje je kadro priznati i svoje pogreške ne bojeći se istine; da se ni ne nabraja kako su u svoju korist Papin dolazak na područje pod svojom jurisdikcijom odčitali izraelski, odnosno palestinski političari. Kad se sve riječi obriju od protokolarnih ondulacija - vidljivo je da Papin dolazak nije ničije samozadovoljstvo pomaknuo ni za jotu. </p>
<p>Naglasilo je, međutim, da se i u svom samozadovoljstvu malokoja vjerska zajednica usuđuje zatvoriti do kraja i zalupiti vrata dijalogu. Čak i oni koji su uvjereni da je baš u njihovim rukama sav poklad istine, Istina sama (a na tom uvjerenju funkcionira svaka vjera i svaka ideologija), nemaju više petlje ne razgovarati s drugima koji tako misle sa svoje strane. Vidjeti drugoga da bi se uočilo da ipak nema ni kopita ni rogove, uočiti da razlike među ljudima nisu tako velike, a da ih se ne bi smatralo bližnjima - to je zasad jedina metoda za smanjenje straha i mržnje među ljudima (iako bi netko mogao napomenuti da se nikoga ne mrzi tako zdušno kao poznatog susjeda). Papa koji je obišao Zemlju uzduž i poprijeko, stavljajući na glavu indijansku perjanicu i svakojaka ina obilježja različitih, prispio je potkraj svojih putovanja i u zemaljski Jeruzalem, čvorno mjesto abramitskih religija, ostvarivši ondje simbolički dijalog sa sefardimima i aškenazimima među židovima, a i s njihovim laicima, sa sunitskim muslimanskim muftijom, ali i s arapskim laicima, te - na posljetku, no ne i na zadnjem mjestu - s raznovrsnim kršćanskim svećenicima, kako se moglo vidjeti na televiziji. </p>
<p>Televizija je, uostalom, taj prizor u tijesnoj crkvi podno Kalvarije raznijela širom svijeta. Zapadne crkve su uvijek bile medijatičke (tiskare su raznijele i reformaciju i protureformaciju kroz sva europska pisma, Lav XIII. je prepoznao divulgatorsku snagu gramofona i filma, Pio XI. već se služio radijom, pa je nazočnost Ivana Pavla II. na televiziji i Internetu samo logična posljedica tog odnosa). Razdioba te crkvice na šest teritorija šestorih suverenih kršćanskih konfesija nije izdržala pred kamerama koje su pohlepno hvatale u isti kadar mitre i kamilavke, uz poneki fes s turbanom. </p>
<p>Papino hodočašće je na vidljiv način, kroz simbole posredovane medijima, naglasilo da se može biti zajedno i u razlikama - ali da je to izniman događaj, potrebit duge pripreme i vrijedan svjetskog pozora, jer je svakidašnjica ipak nešto drukčija, netrpeljivija i zakrvljenija. Što se ne može promijeniti jednim hodočašćem.</p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vjerske zajednice u Hrvatskoj: Papa je na djelu pokazao ekumenizam</p>
<p>Papin posjet Svetoj Zemlji izuzetan je događaj, koji je pokazao da uistinu postoji mogućnost religijskog zbližavanja židova i kršćana, odnosno katolika. Tim je riječima hodočašće pape Ivana Pavla II. Vjesniku komentirao predsjednik Židovske općine u Zagrebu Ognjen Kraus. »Papa je tim posjetom učinio značajan korak i smatram to vrhuncem njegove misije koju je godinama gradio«, dodao je Kraus. Sâm posjet Yad Vashemu i molitva pred Zidom plača, zaključuje Kraus, dokaz je da nas ipak čeka bolja i tolerantnija budućnost. </p>
<p>»Ovo Papino jubilejsko hodočašće je, kako je on sâm kazao, kruna svih njegovih pastoralnih posjeta«, istaknuo je teolog Adalbert Rebić. Papa je posjetom Svetoj Zemlji htio, nastavio je Rebić, rekapitulirati koncepciju kršćanske misli, odnosno vjerovanja, i želio je da njegovo putovanje ima duhovni, a nikako politički karakter. »Najdojmljiviji dio njegova posjeta je polaganje cvijeća u memorijalnom centru Yad Vashemu, čime je Papa uprizorio žaljenje za grijehe koje su kršćani počinili prema Židovima«, kazao je Rebić. Papa je, nastavio je teolog, uvijek imao poseban osjećaj prema Židovima, koji datira još iz Poljske. On je još prije puta naglašavao da želi izraziti svoj duboki odnos počasti prema hebrejskom narodu, iz kojega, po krvi, potječe i Krist. »Papa je zaželio da sa Židovima uspostavi plodonosan dijalog, kako bismo svi zajedno krenuli novim putem u izgradnji odnosa koji će donijeti opći boljitak, osobito mir u svijetu«, istaknuo je Rebić. Njegov posjet Betlehemu, Nazaretu i Jeruzalemu, gradu iz kojega su potekle i židovska, i kršćanska i islamska religija, oslikava Papinu želju da svi zajedno moramo graditi novi svijet, da moramo poštovati jedni druge i suvremene religijske vrednote. »Papa je na djelu pokazao kako treba ostvariti ekumenizam«, zaključio je Rebić.</p>
<p>Imam Aziz efendija Hasanović iz Islamskog centra u Zagrebu kazao je za Vjesnik da ne sumnja da će Papin posjet Svetoj Zemlji podići razinu međureligijskog dijaloga i poboljšati ga. »Ohrabruje i činjenica da je Papa posjetio ta povijesna mjesta koja su dodirna točka islama i kršćanstva, i ohrabruju njegovi pozivi i proglašenje jubilarne godine godinom dijaloga. Islamska zajednica, naročito mi ovdje, nastojimo oživjeti dijalog u svakom segmentu i promičemo dijalog na svaki mogući način«, rekao je imam Hasanović. Stoga nam i ovi njegovi posjeti i apeli na dijalog mnogo znače, rekao je Hasanović, dodajući da u Islamskoj zajednici ne sumnjaju da će to i zaživjeti. </p>
<p>»Cijeli svijet će shvatiti da je jedini put dijalog, a ne sukob. Konačno, i islam zagovara dijalog, a ne sukob civilizacija, kao što smo imali prilike slušati ovdje često puta. To su pogrešna interpretiranja islama i drago mi je da je moralni autoritet Katoličke crkve ustoličen u Papi i da upravo on zagovara isto što i islamsko učenje, stoga ne sumnjam da će doći do dijaloga koji je jedini put prema miru i stabilnosti u svijetu«, kazao je Hasanović. </p>
<p>Što se tiče Papine isprike za nepravde kršćana prema židovima, Hasanović je rekao da je ljudski griješiti, ali je ljudski i pokajati se. »Svaka vjera zagovara pokajanje i oprost i uopće me ne čudi takav njegov stav, jer vjernik promatra svoje postupke i to je ohrabrujuća okolnost i činjenica«, rekao je Hasanović, koji smatra da je iz Papina »obraćanja, služenja mise i poziva na suživot i dijalog kršćana i muslimana« jasno da se Papa izdigao iznad političkih primjesa njegova posjeta Svetoj Zemlji.</p>
<p>Anuška Fjorović i Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kako je londonski džepar pokrao agenta razvikane britanske obavještajne službe </p>
<p>Britanska tajna služba MI5 specijalizirana je za protuobavještajne zahvate vezane uz djelatnost stranih špijuna na britanskom tlu. Ona, također, pokriva sve oblike terorizma koji bi mogli ugroziti zemlju, a u zadnjem desetljeću i organizirani kriminal.</p>
<p>No, postoje trenuci kada iskustvo, moć i strukovna uspješnost ne znače mnogo. Tajnim agentima mogu doskočiti i obični lopovi. Zapravo, oni su u Londonu poseban stalež. Vjerojatno nigdje nema toliko vještih džepara kao u glavnom gradu Velike Britanije. Isto tako, za tajne agente se obično misli da funkcioniraju poput robota ili izvježbanih komandosa. To je točno samo za one dijelove tajne službe (pa tako i MI5) koji se bave »dinamičnim poslovima« za koje je potrebna fizička kondicija i »oko sokolovo« (misli se na pucačke vještine). U stvarnosti, većina osoblja neke tajne službe bavi se intelektualnim poslom. Agenti nisu trkači niti »gorile«, nego analitičari i stručnjaci za određena područja po čitav dan zadubljeni u kompjutore, spise, knjige, priručnike, hrpe fotografija i video-snimki načinjenih u tajnom nadzoru.</p>
<p>Zato je i moguće da lopov s petljom opljačka tajnog agenta. Takva nevolja se sigurno ne bi dogodila da su britanski agenti obučeni poput izmišljenog celuloidnog junaka Jamesa Bonda. Oni su, pogotovo pripadnici MI5, obični državni službenici koji na posao uglavnom putuju podzemnom željeznicom u kojoj rade isto što i svi ostali Londončani: u tišini stoje ili sjede, te čitaju novine i knjige. Samo neoprezni turisti preglasno pričaju i u vagonima prevrću sadržaj svoje lisnice brojeći preostale funte koje se u tom velegradu lako tope.</p>
<p>Profesionalni lopovi najuspješniji su upravo u podzemnim vlakovima, na pokretnim stepenicama i mjestima gdje se kupuju karte za podzemnu željeznicu. Dovoljno je i nekoliko sekundi nepažnje da vam nestane kovčeg, torbica, skupi komad odjeće prebačen nehajno preko ramena, a da se lisnice u stražnim džepovima hlača i ne spominju.</p>
<p>Slučaj je htio da nedavno lovac na teroriste (jedan od službenika MI5) postane lovina. U gužvama na ulazu u podzemnu uvježbani lopovi operiraju u paru: jedan skreće pažnju, drugi obrađuje. O takvoj mogućnosti, bili stranci ili punokrvni Londončani, morate stalno voditi računa i biti koncentrirani na ono što nosite sa sobom. Teret se uvijek drži čvrsto u ruci i nikada se ne smije spuštati na pod bez nadzora.</p>
<p>Tih pravila se i MI5 mora pridržavati jer su dio rutinske obuke svakog agenta. No, britanski profesionalni špijuni nisu natmurene face. Svi su završili Oxford ili Cambridge, a ponašaju se kako to i dolikuje gospodi: ljubazni su i pristojni i nikada okolini ne pokazuju svoju tajnu iskaznicu i ne prijete joj.</p>
<p>I upravo su taj detalj lijepoga ponašanja iskoristila dva lopova u stanici podzemne željeznice Paddington. Prišli su agentu MI5 (vjerojatno o toj službi znaju koliko i o bontonu) u trenutku dok je on na blagajni petljao s upravo kupljenom kartom i uzvraćenim sitnim novcem. Jedan od lopova upitao je agenta nešto sasvim banalno moleći ga za pomoć. I dok se čovjek pristojno okrenuo, odloživši svoj laptop na pult, poput bljeska blica drugi lopov koji je stajao u redu iza njega zgrabio je malo računalo i pobjegao niz hodnik.</p>
<p>Zaprepašteni službenik MI5 vrisnuo je od užasa (u laptopu je imao pohranjene podatke o tajnim operacijama MI5 u Sjevernoj Irskoj koje je još kanio proučiti u vlaku na putu kući). Podigao je sve na uzbunu i unezvjereno potrčao za lopovom (drugi se izgubio u masi putnika). Dobri maniri i loša kondicija presudili su. Otimač laptopa je kroz labirinte Paddingtona trčao kao da je trenirani sprinter.</p>
<p>Okradeni agent sada mora direktoru MI5 Stephenu Landeru objašnjavati zašto je imao naviku da i u podzemnoj na koljenima zaljubljeno gleda u svoje računalo (i to nakon radnog vremena!) i uvjeravati ga da ipak ne želi odletjeti iz službe i predavati zemljopis ili nešto slično u osnovnoj školi. Ako je riječ o profesionalnim kradljivcima oni će brzo shvatiti što su ščepali: laptop će ili prodati zainteresiranim stranama (IRA-i, stranim obavještajnim službama) ili će britanskoj vladi ponuditi otkup po »fair« cijeni pod uvjetom da izbjegnu procesuiranje.</p>
<p>Sitniji kriminalci će, pak, računalo odmah baciti u smeće jer se lopovi manjeg kalibra ne vole petljati s policijom, a pogotovo ne tajnom. Ovaj slučaj će svakako ozariti ne baš odviše vesela lica novih šefova hrvatske obavještajne zajednice, a kod bivših dovesti vjerojatno i do zlobnog smijuckanja.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zeleni čistili potok Kraljevac i stazu za Kraljičin zdenac</p>
<p>Ove je nedjelje četrdesetak aktivista Zelene akcije i mladih, koji su se odazvali ekološkoj akciji, čistilo potok Kraljevac koji teče uz planinarsku stazu za Kraljičin zdenac. U prilog im je išlo sunčano i toplo vrijeme, ali i mnoštvo izletnika i planinara koji su ove nedjelje šetali tom popularnom planinarskom stazom i pridružili se nadobudnoj mladeži. S rukavicama na rukama i vrećama za smeće mladi zaštitari »okupirali« su gornji tok potoka Kraljevac gdje je bilo najviše smeća, uglavnom papira, plastičnih boca i vrećica. Tom su prilikom postavljene i drvene table s natpisima »Zašto bacate smeće?« koje će i ostati uz potok. Kao i prilikom svake akcije Zeleni su izletnicima i planinarim dijelili edukativne letke vezane uz zaštitu prirode. </p>
<p>Ovako dobar odaziv mladih zeleni pripisuju plakatima, kojima su pozivali na akciju, a koje su izvjesili na ponovnom otvaranju Kluba mladih »Močvara«, održanom ovog petka i subote. Akciju čišćenja potoka Kraljevac, saznajemo od aktivista zelenih, Darka Ljubića, Zelena akcija je organizirala već četvrtu godinu za redom povodom Svjetskog dana voda, koji se obilježava 22. ožujka. </p>
<p>- Akcija je ujedno poslužila i za uvođenje novih članova, kojih od ovog proljeća ima nekoliko, u Zelenu akciju i njihovu početnu edukaciju, rekao nam je Darko Ljubić. </p>
<p>- Unatoč akcijama, svake je godine sve više i više otpada. No, nadamo se da će naša nastojanja oko upozoravanja građana na važnost zaštite prirode, putem sličnih akcija, dijeljenja edukativnih materijala i ostavljanja trajnih poruka - drvenih tabli s upozoravajućim i edukativnim natpisima, ipak uroditi plodom bar među jednim dijelom građana, poručuju Zeleni.</p>
<p>Nakon obavljenog posla mladi zaštitari okrijepili su se uz štrudle od sira, jabuka i špinata koje na početku planinarske staze za Kraljičin zdenac prodaje stara Zagrepčanka. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zdravi život u skladu s prirodom </p>
<p>Uz brojna predavanja o zdravom načinu života i prehrane u nedjelju je u Pučkome otvorenom učilištu zaključena izložbeno-promotivna priredba »Priroda i zdravlje - Živjeti u skladu s prirodom«. Brojna predavanja i seminare o vegetarijanskoj kuhinji, značaju konzumiranja vitamina i minerala te genetski modificiranoj hrani koja nam sve više prijeti, govorili su ugledni stručnjaci. U bogati program izložbe bile su uvrštene i radionice u kojima su mogli sudjelovati svi zainteresirani posjetitelji. Tako je dipl. ing. Maja Salzer govorila o »Zdravlju s Dolca«, dok je Božica Papeš Mokos, održala predavanje o »Genetskoj raznolikosti prehrane«.</p>
<p>Kako nam je rekao Daniel Stojan, jedan od posjetitelja, na ovoj je manifestaciji naučio nešto više o korištenju ljekovitoga bilja u prehrani i probao neke od delicija, poput indijske čokolade. Kako smo primjetili, organizatori izložbe, Otvoreno učilište i Nova Arka pobrinuli su se da svi posjetitelji pronađu šarolik izbor zdravih proizvoda. Na brojnim štandovima prodavao se kruh od crnoga i sojina brašna po 20 kuna. Štrudle od raznolikoga povrća koštale su sedam dok su sendviči sa sirom, krastavcima i peršinom koštali 5 kuna. Čisti jabučni ocat koji se nalijevao iz drvenoga bureta posjetitelji su mogli probati, ali i kupiti po 10 kuna za litru. Pored ovoga, nudili su se pčelinji i ekobiotički proizvodi, prirodna kozmetika te igračke od prirodnih materijala poput drveta. Zdrav način života Zagrepčani su mogli spoznati i kroz literaturu koja je privlačila znatiželjnike. Poklonici Komaje tako su mogli kupiti knjige u kojima se podrobno objašnjavalo zadovoljstvo koje treba vladati u nama da bi bili uspješni i sretni. Sljedbenici Sai Babe prikazivali su film o njegovim čudotvornim moćima. Svoj nastup na tradicionalnoj izložbi imali su i predstavnici Saveza športsko ribolovnih društava Grada Zagreba, koji su predavanjima upoznali prisutne o stanju podsljemenskih potoka i zagrebačkih jezera. Povodom Dana voda upriličili su i izložbu pod nazivom Ribolov + Ekologija = Zdravlje. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Četvrta zaprešićka izložba retrievera</p>
<p>Na terenima Konjičkog kluba Trajbar Team ovog je vikenda održana četvrta po redu specijalna izložba Retriever kluba Zagreb. kao i prethodnih godina, na izložbi je sudjelovalo preko stotinu izlagača iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Italije i Jugoslavije, a natjecanje retrievere (golden retrievera, flat coateda i labrador retrievera) prevedeno je u nekoliko standardnih kategorija. </p>
<p>Za najlješe štene izložbe izabran je labrador retriever Gama, uzgajivača Antuna Babića, a u kategoriji najljepšeg najmlađeg psa izložbe pobijedio je labrador retriever Tylah Kiki, uzgajivača Barbare i Iztoka Krumpaka. Za najljepšeg mlađeg psa izložbe, između povećeg broja labrador retrievera izabran je golden retriever Ritzilyn Chacellor, vlasnice Sandre Grubelić.</p>
<p> Ljepotu pasa, već po dobroj tradiciji, ocjenjivao je i ove godine internacionalni sudački par u sastavu Mervyn Philpott iz Velike Britanije i Anja Verbeek de Neef iz Nizozemske, vrhunski poznavatelji retriever pasmina. </p>
<p>Dobro vrijeme i razmjerno velik broj posjetitelja i natjecatelja pretvorili su kompleks Trajbar Teama u pravo malo izletište, a mnogobrojni gosti mogli su razgledati i bogatu ergelu konjičkog kluba, te kušati gastronomske specijalitete restorana Trajbar Teama. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Proljetni radovi na Trešnjevci</p>
<p>S pravim proljetnim vremenom i temperaturama iznad 15 stupnjeva Celzija, djelatnici »Zrinjevca« počeli su uređenje zelenih površina u gradu. Tako je u parku Stara Trešnjevka, omiljenoj zelenoj oazi Trešnjevčana, ovih dana započelo okopavanje proljetnica. Djelatnici Zrinjevca uredno su podrezivali višak grana kako bi uobličili grmove žutike i cica-maca. Neki od njih »štihali« su zemlju tamo gdje raste ostalo proljetno cvijeće a skupljali su i smeće koje su nesavjesni građani ostavili za sobom.</p>
<p>- Skupili smo dosta smeća, rekli su nam neki od radnika, dodajući, kako se ono tijekom zime ispod bijelog pokrivača nije tako zamjećivalo. Zato dolaskom toplijih dana imaju više posla.</p>
<p>Pored okopavanja cvjetnih grmova, djelatnici »Zrinjevca« uređivali su tlo za travu. Kako doznajemo, travnata površina parka prvi put kosit će se sredinom travnja. Zanimljivo je da u parku, osim »divljeg« drveća, rastu i domaće šljive. Propupale grane radnici su također obrezali, kako bi se voćkama dalo zraka za bogatiji rod. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Natječaj Centra za ovisnost</p>
<p>Centar za prevenciju ovisnosti grada Zagreba, (smješten u Parku prijateljstva 1</p>
<p> - Jarun), osnovan je 1997. godine i djeluje na principima Nacionalne strategije. Prošle je godine po drugi puta tijekom mjeseca borbe protiv ovsinosti (15. studenog do 15. prosinca) organizirao nagradni natječaj »Škola bez droge - grad bez droge«.</p>
<p>Riječ je o natječaju namijenjenom učenicima osmih razreda u kojem se oni na atraktivan i njima blizak način informiraju o problemu ovisnosti. Osim učenika u natječaj su preko njih uključeni i njihovi roditelji i nastavnici pa se tako, indirektno, i oni informiraju o tom problemu.</p>
<p>Natjecanje se održava u dvije kategorije - za najbolji se plakat natječu razredi, a za najbolji literarni rad natječu se pojedinci. U obje kategorije predviđene su nagrade za tri najbolja rada. Namjera je Centra da nagradni natječaj preraste u tradicionalni događaj, a ovogodišnja svečanost dodjele nagrada održat će se 1. travnja u 16 sati u prostorijama Centra za kulturu Maksimir. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bez struje u utorak</p>
<p>Zbog redovnog godišnjeg pregleda električnih uređaja u utorak, 28. ožujka struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 16 sati: Borovje, Držićeva 108, Neznane junakinje 1-5, Krešimirov trg 5-10, Lepušićeva 4-14, 5-11, Branimirova 53-67, Budaševečka, Jazvenička 1-53, 2 do kraja, Kuševačka 53 do kraja, 62 do kraja, Španovička, Matijevička 5 do kraja, Velikogorička 2-6, 13-23a, Lekenička 82, 83, Kružićeva 4-6, Kneza Lj. Posavskog 8.</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži struje neće imati od:</p>
<p>od 8 do 18 sati: Sv. Mateja 49-67</p>
<p>od 8 do 17 sati: Šimunčevec, Kneza Adama 22 do kraja, 49 do kraja</p>
<p>od 8 do 16,30 sati: Vrapčanska 120-148, 171-177, Vijugava 14 do kraja, 17 do kraja, Margalići</p>
<p>od 8 do 16 sati: Zagorska 28-44, 23-57</p>
<p>od 8 do 14 sati: Novačka do 54, Potočka, Bjelašnička, Jamnička, Oporovečka do 25, Škabrniska, Trbovljanska</p>
<p>od 8.30 do 14.30 sati: Šumečanski put, Majurečki put, Vitoroški put, Mestinjski put do 30, Medarska 71 do kraja, 84 do kraja, Boršec 48-78, 79-105, Rušiščak, Plehanov put 24 do kraja, 35 do kraja</p>
<p>od 8.30 do 11 sati: Zagrebačka 212-222, 197, 201, 203, 211, 215-225, Stara jablanska, Preloški put, Dinarski put 3 do kraja, 28 do kraja, Plazenički put, Grubišnopoljski put, Oranice 154 do kraja, 111 do kraja, Ratarska 48 do kraja, 55 do kraja, Kraljevrški put, Majdanski put</p>
<p>od 9 do 13 sati: Trnsko 30a-30c</p>
<p>od 8 do 16 sati: Grškovićeva 16-44, 48-52, 3-31, Glogovac 2-4, Alagovićeva 5, Kamenjak.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Skandal na OTV-u!</p>
<p>»E, sad je dosta!«, naglo je, naočigled javnosti, u izravnom televizijskom prijenosu, neki nepoznati Netko prišao gostu emisije »Nightmare Stage by Željko Malnar«, odgurnuo ga sa stolice prema paravanu, potom ga uhvatio za kravatu, snažno je stežući i daveći čovjeka, potom - rez! Nekoliko spotova (Santana, The Artist...), naglo umetnutih, dodatno je pojačalo osjećaj mučnine nastao divljačkom scenom davljenja. Tek nakon petnaestak minuta voditelj Željko Malnar, vidno zapuhan i, za njega, neprikladno neočešljan, susprežući bijes (ili nevjericu?), pojasnio je gledateljima u dugome i rastrzanom monologu da je »u Hrvatskoj razvidno na djelu demokracija, ali da baš svatko i ne može govoriti što hoće, pogotovo ne da netko svjesno provocira gledatelje«. Ukratko, prevodeći Malnarove riječi, gost njegove emisije je dobio što je i tražio!</p>
<p>»Nightmare Stage by Željko Malnar« je zasigurno među najpopularnijim i najgledanijim emisijama lokalne Otvorene televizije, premda se emitira u krajnje »netelevizičnom« terminu, od 23 do pet sati ujutro, sa subote na nedjelju. Gosti, koji iz subote u subotu pohode televizijski studio u Gajevoj ulici u strogome centru Zagreba, gotovo su po pravilu obični »mali ljudi« (erotski pjesnici, vlasnici kavana u Dubravi, ratni invalidi i dragovoljci domovinskog rata, estradne zvijezde...), te, govorili oni ovo ili ono, »Zagreb noću«, odnosno gledatelji koji s nevjerojatnim strpljenjem prate program cijelu noć, ogade ih i prebace sve svoje tjedne i životne frustracije telefonskim vrijeđanjem na (do prošle subote) goste pripremljene na takav način komuniciranja.No, u prošlu subotu je sve otišlo drugim tijekom... </p>
<p>Izvjesni Milan Babić, sasvim slučajni imenjak i prezimenjak stomatologa iz Knina, jednoga od prvaka »balvan revolucije«, prihvatio je izazov emisije, te u skladu s Malnarovim navadama, čak i došao s bedžom, okačenim na reveru odijela, kojega su prije godinu dana, tijekom napada NATO-a na Jugoslaviju, prkosno isticali stanovnici istočnog nam susjeda na svojim prosvjedima. Dakle - TARGET (iliti, CILJ, META...)!!!</p>
<p>Malnar ga je pozvao u emisiju da javnosti prenese svoje stavove i političke ideje, izrečene nekoliko dana ranije u intervjuu tjedniku Globus, koji ga motiviraju da osnuje »Srpsku građansku partiju«... Sve ostalo je povijest!Naglo prekinuta emisija (uvjetovana, najvjerojatnije, »debelim« batinama koje je dobio), bez Malnarovih riječi objašnjenja o nastavku scene dočarane na početku teksta, definitivno budi nelagodu, ma što Babić radio ili pričao. Upad u televizijski studio Nekoga, potom mučna scena davljenja, ubacivanje spotova, nikakve riječi objašnjenja - nije li to previše »čak« i za Željka Malnara?!</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Lijepo lice i stas Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Krunu hrvatske Miss Universe ove je godine osvojila Renata Lovrinčević. Mlada Splićanka, studentica Fakulteta za fizičku kulturu u Splitu, govori engleski jezik i kako kaže, ima čvrst karakter, ne boji se slobode, a ni poroka, vjeruje da se u životu dobro dobrim vraća. </p>
<p>Renata će sudjelovati na završnom izboru Miss Universe 2000. koji će se održati 13. svibnja u Nikoziji na Cipru, čime se ovaj izbor nakon 28 godina ponovno vraća u Europu. Tamo će Renata ponovno isticati sve ono čime je osvojila hrvatski stručni ocjenjivački sud, ali i simpatije javnosti - svoju ljepotu, šarm, izravnost i inteligenciju. </p>
<p>Renatina prva pratilja je Maja Trlaja iz Šibenika, a druga Svjetlana Jurlina iz Zagreba. Naslov Miss fotogeničnosti, za koju su telefonski glasovali gledatelji HRT-a, osvojila je Mateja Milić-Žido.Tko je (pre)sudio u ovogodišnjem finalu održanom u subotu, u zagrebačkom Inter-Continentalu? Predsjednica žirija, Gabriela Spanic, bivša je miss Venezuele i poznata TV glumica (nama poznatija po ulozi »otimačice« koju igra u istoimenoj meksičkoj sapunici), Damir Škaro, bivši je europski prvak u boksu i saborski zastupnik, Cynthia Hansell - Bakić, hrvatska je operna pjevačica američkog podrijetla, Zdeslav Perković, član je Uprave hotela Inter-Continental, Lidija Pavlin, direktorica marketinga ljubljanske robne kuće Emporium, poznati estetski kirurg dr. Zoran Žgaljardić, Nensi Brlek, urednica i voditeljica dnevnika HTV-a, Vladimir Kraljević, vlasnik je licence i direktor Miss Universe Hrvatske, Milan Bandić, saborski zastupnik i predsjednik zagrebačkog SDP-a.</p>
<p>Ovogodišnji izbor Miss Universe ostati će zapamćen i po nekulturnom ispadu vlasnika licence ovoga natjecanja. Naime, Kraljević je meksičkoj glumici oteo mikrofon iz ruke nakon što je ova na španjolskom postavila pitanje jednoj od natjecateljica što je zgranulo i službenog prevoditelja, ali i brojne tv-gledatelje. (C.K.,G.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Misicama zabranjeno poziranje za muške časopise </p>
<p>STOCKHOLM, 26. ožujka</p>
<p> - Organizatori natječaja za Miss Švedske zabranili su ovogodišnjim finalisticama poziranje za muške časopise u razdoblju od godinu dana.</p>
<p> Zabranu je isprovociralo prošlogodišnje objavljivanje fotografija u dvama muškim časopisima na kojima je sadašnja Miss Švedske Emma-Helena Nilsson, jasno - oskudno odjevena.</p>
<p> »Miss Švedske morala bi pružati primjer. Ona predstavlja nešto drugo od pin-up fotografija. Morala bi biti pomalo dama«, rekla je Helene Arkhem, urednica časopisa Tjedna revija, koji u suradnji s grupacijom Bossanova organizira natječaj za Miss.</p>
<p> Deset djevojaka koje su ušle u završnicu natječaja za Miss Švedske 2000. zamoljeno je da potpišu ugovor kojim im se zabranjuje pojavljivanje u bilo kojoj drugoj tiskovini, osim Tjedne revije, u razdoblju od 12 mjeseci.</p>
<p> »Ovo činimo kako bismo očuvali ugled ne samo natjecanja, već i djevojaka koje nemaju iskustva s ponudama koje im stižu od medija«, rekla je Arkhem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Švedske sobarice protiv hotelske pornografije </p>
<p>STOCKHOLM, 26. ožujka</p>
<p> - Skupina švedskih sobarica zatražila je zaštitu od muških hotelskih gostiju koji nakon gledanja pornografije na televiziji postaju »pretjerano uzbuđeni«, piše list Aftonbladet. </p>
<p> Federacija hotelskih radnika zatražila je da sobarice uvijek rade u parovima ta da im se omogući korištenje svojevrsnih alarmnih uređaja u slučaju napada. »Sobarice se prije ili kasnije nađu oči u oči s napaljenim gostima koji u sobama gledaju pornografske programe«, piše list. Osim toga, otkako se pornografija prikazuje u švedskim hotelima, njihov je posao postao psihički i fizički odvratan. »Moraju čistiti ljepljive televizijske ekrane, zamrljanu posteljinu i skupljati rupčiće pobacane po sobama«, dodaje list.</p>
<p> Švedska je vlada već ranije svojim ministrima i zaposlenicima u javnim službama preporučila da noće u hotelima, bilo u zemlji ili inozemstvu, u kojima se ne prikazuju pornografski sadržaji. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Psi ubojice rastrgali troje djece</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 26. ožujka</p>
<p> - Jedno sedmogodišnje dijete je na smrt rastrgano, a život četverogodišnjeg dječaka i dvogodišnje djevojčice u posljednji su trenutak spasile bake nakon napada podivljalih pasa u Budimpešti. Sve se to dogodilo u samo nekoliko dana.</p>
<p>Glavni grad Madžarske je, tvrde stručnjaci, zasigurno najveće pasje utočište na svijetu. Budimpešta je prepuna četveronožnih ljubimaca, ali zakona o njihovom držanju, odnosno odgajanju nema. Stoga je i logično da je do tragedija kad-tad moralo i doći. </p>
<p> Prvo je nasmrt rastrgnuto sedmogodišnje dijete, koje se igralo u blizini radnog mjesta svog oca, a dva dana kasnije bokseri su napali četvorogodišnjeg dječaka. Potom su rotvajleri nasrnuli na dvogodišnju djevojčicu. Djecu su spasile bake, bacivši se na unuke, ali su pritom i one zadobile užasne ozljede.</p>
<p>Mađarska javnost je zgranuta, ali od toga je malo koristi. Ljubitelji pasa, naime, žestoko reagiraju na sve pokušaje koji »ugrožavaju životinjska prava njihovih kućnih ljubimaca«. Najbolji primjer te histerije je reakcija vlasnika dvaju boksera, koji su zamalo ubili njegovo dijete. Nije htio ni čuti prijedlog o uspavljivanju pasa. »Volim ih kao i svoje dijete«, rekao je veterinarima. (M.Gašpar)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Umirovljen čuveni labrador Zloćko </p>
<p>LOS ANGELES, 26. ožujka</p>
<p> - Jedan od najboljih pasa u službi američke carinske službe otišao je u mirovinu nakon što je u iznimno uspješnoj karijeri nanjušio droge u vrijednosti većoj od 120 milijuna dolara.</p>
<p> Čokoladni labrador Pucket (Zloćko) završio je devetogodišnju službu patroliranja Međunarodnom zračnom lukom u Los Angelesu i u nedalekoj luci Long Beach, tijekom koje je otkrio gotovo 1130 kilograma kokaina, gotovo tonu marihuane i 14,5 kilograma opijuma. Najveći pojedinačni plijen bilo mu je 78 kilograma kokaina skrivenog pod palubom broda koji je iz Kolumbije prevozio voće, priopćila je carinska služba.</p>
<p> Pucketu je priređena oproštajna zabava, na kojoj je pseću tortu podijelio s drugim psima carinskim detektivima. Pucket potječe iz legla u Fairfaxu u Virdžiniji, a umirovljeničke godine provest će uz svojeg dresera u području Los Angelesa.</p>
<p> U 70 ulaznih luka u SAD i Portoriku u ophodnjama sudjeluje 640 tomova s psima tragačima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Dobri Homer u Hrvatskoj drijema</p>
<p>Post festum rasprave o lektorima i jezičnoj kulturi priređenoj u Matici hrvatskoj u organizaciji Matičina Odjela za jezikoslovlje i uredništva »Vijenca«</p>
<p>Tko je komu križ</p>
<p> - lektor piscu ili pisac lektoru? Nakon prošlotjedne rasprave »Križ na jeziku - lektori i jezična kultura« vođene u Matici hrvatskoj, odgovor se čini jednostavnim: lektor i pisac su jedan drugomu križ! Osuđeni su jedan na drugoga. Zajednički kusaju jezikovu juhu. I neka im tako bude, kazat će oni što u lektorima vide izvor svih jezičnih zala. Takovi nisu milostivi ni prema piscima. Ne razumiju kako netko može pristati da mu kreativnu misao jezično i stilski oblikuje stranac, gotovo uljez u svijetu umjetničkoga stvaranja. Taj dotjerivač iliti ispravljač tekstova vođen mehanicističkim načelom u svomu poslu, izobličit će piščevu misao, kastrirati njegov kreativni eros. Naravno, to su pretjerivanja i opasne zamke generaliziranja. Nepravično je i daleko od istine optuživati lektore da su bezdušni orači po tuđim tekstovima. Čak i u slučajevima kada lektorske intervencije završe u antologijama bedastoća, poput one koja je Brešanovu dramu »Arheološka iskapanja u selu Dilj« preimenovala u »Arheološka iskopavanja u selu Dilju« (primjer navodi Mirjana Jurišić u svom prilogu Vijenčevu tematskom bloku o lektorima i jezičnoj kulturi; izvrstan Vijenčev prilog »Križ na jeziku« uredila je Jelena Hekman). </p>
<p>Koliko lektor može zabludjeti i kako sve može sabotirati autora, pokazuje primjer prof. dr. Josipa Lisca (također objavljen u Vijenčevu prilogu). Godine 1995. Lisac je napisao za Školsku knjigu, za ediciju Ključ za književno djelo, prilog Ognji i rože Ivana Gorana Kovačića. Tu je spomenuo i dva Goranova prepjeva koje neki priređivači uvrštavaju u spomenutu zbirku, drugi ih pak izostavljaju. Lisac je to rekao na ovaj način: »Priređivači Goranovih djela ne slažu se sasvim glede tih pjesama, pa ih jedni uvrštavaju u zbirku, drugi ih ispuštaju.« Lektorskim intervencijama sasvim je izmijenjeno u posve, a iza glede dodana je riječ vrijednosti. »Time je, naravno, izvršena promjena u značenju, jer su priređivački postupci utemeljeni na činjenici da nije riječ o Goranovim pjesmama, odnosno na činjenici da ih je autor uvrstio u zbirku, ne na činjenici kakvoće tih pjesama. To je ono što lektor nikad ne bi smio raditi, tj. nikad ne bi smio mijenjanjem teksta promijeniti značenje«, piše Lisac.</p>
<p>Dr. Tonko Maroević će kazati da lektore treba voljeti, da treba imati razumijevanja za one koji se probijaju kroz često jedva prohodne guštike zapetljanih rečenica i pretencioznih riječi. Zahvalan je, kaže, onima koji su prije tiskanja čitali testove koje je priređivao ili napisao te ga upozoravali na dvojbe i posrtaje, ali ne može prešutjeti - i to s pravom - da je kao povjesničar umjetnosti i kao likovni kritičar doživio svakovrsnih prerada terminologije i obrada složenih perioda. Tada je kao autor gubio dah i buljio u nekoć vlastiti tekst ne prepoznavajući ga i ne shvaćajući ga. Zato će ustvrditi da je manja šteta ukazati na slabu pismenost, ograničenu izražajnu vještinu nekog specijalista nego li radikalnim prekapanjem promijeniti »fah« obrađivanom tekstu. Drugim riječima, i kad griješe, pisce treba poštovati.</p>
<p> A svaki bi pisac zacijelo želio imati onakva lektora kakav je T. S. Eliot bio Ezri Poundu, mnije akademik Luko Paljetak. I da budu u savjetničkom odnosu, u nježnu prijateljstvu, svjesni sudbinske povezanosti: on je moj križ, a ja njegov!</p>
<p> U to obostrano nošenje križa lucidno je proniknuo akademik Radoslav Katičić u tekstu »Križ lektora« , također objavljenu u Vijenčevu prilogu: »Mučna je ta stalna sabranost nad onim što je napisao netko drugi, sabrano praćenje nečega što lektora većinom ne zanima. A lektor je pri tome stalno na ispitu. Ne zna čime će već u idućoj rečenici pisac opet izazvati njegovu kompetenciju. Nikad ne zna kad će se osjetiti nesigurnim, a to je najgore što mu se može dogoditi. Ipak mu se, ako bar malo misli na pisca, upravo to stalno događa. On ipak mora biti autoritet, jer ako nije to, nije ništa. (...)« Po Katičićevim riječima ni pisac, »ali onaj pravi, koji je ozbiljno zauzet za svoje pisanje«, na pitanje kako mu je s lektorima, odgovorit će: Teško! »Lektori uvijek znaju samo svoje, a za ono do čega je piscu stalo nije ih baš briga. Hoće samo izbjeći svaku jezičnu sablazan i tomu onda mnogi kruto podređuju i piščevu misao i njegov stilistički izbor. A zašto bi ono što lektor uklanja bilo baš jezično sablažnjivo, to piscu nije uvijek jasno. Treba vjerovati autoritetu i pokoravati mu se. A tu uvijek kopa neki crv, ne da sasvim potisnuti sumnju. Zašto bi taj autoritet bio baš tako autoritativan? Pisac tako ostaje u neskladu sa sobom, pa to ide i dotle da ne zna pravo je li lektoriran tekst još njegov. Ne zna barem je li doista potpuno njegov. Lektor je piscu tako kadikad kao trn u živome mesu«,uvjerava nas Katičić.</p>
<p>Bez obzira na trnovit odnos između lektora i pisca - lektori su potrebni, slažu se naši jezikoslovci poput akademika Dalibora Brozovića, prof. dr. Vladimira Anića, prof. dr. Josipa Silića, prof. dr. Ive Pranjkovića, prof. dr. Marka Samardžije, ako je suditi po raspravi u Matičinoj palači. Potrebni su nam, jer nema savršena teksta, jer i najveći jezični znalac i vrsni pisac lijepe književnosti mogu pogriješiti. Uostalom, upućeni nas uvjeravaju - a valja nam vjerovati im na riječ, ako već ne možemo provjeriti - da u Hrvatskoj dobri Homer često drijema. Tvrdnjama akademika Stjepana Babića iz njegovih Teza o lektorima, da profesori hrvatskoga jezika, prevoditelji na hrvatski jezik, magistri i doktori znanosti te novinari i publicisti ne smiju imati lektore zato što bi morali biti pismeni, načelno je teško prigovoriti. Međutim, stvarnost govori drugim jezikom u kojemu se Babićeve teze doimaju utopističkima. Možemo li zamisliti kako bi nam izgledale novine, znanstveni i stručni časopisi, školski udžbenici... da nema lektora. Što bismo sve čuli u televizijskim i radijskim vijestima da ne prođu kroz lektoreve ruke? Istini valja pogledati u oči: naša je pismenost na takvoj razini da su, kako reče Dalibor Brozović, njemačke tipkačice pismenije od naših akademika. Tko su krivci? Lektori to nisu ni u kom slučaju. Uzroke nam valja tražiti u dugogodišnjem političkom arbitriranju u jezičnim pitanjima, u lošoj nastavi materinskoga jezika u lošim školama, u manjku dobrih temeljnih jezičnih priručnika, u teškoćama s kojima se suočava naše jezikoslovlje...</p>
<p> Kao da smo otuđeni od svoga jezika, kao da se bojimo jezika i jezikoslovaca?! Čini se da u oslobađanju vlastita jezika, kojim ćemo slobodno govoriti i pisati, u podizanju opće pismenosti koja će nas približiti razvijenim kulturama, zasad ne možemo bez lektora. Može li bez lektora pisac kojemu je, kako reče Čedo Prica, jezik njegova sudbina i njegova domovina. </p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Što je jezična kultura</p>
<p>Voditelj rasprave o lektorima i jezičnoj kulturi u Matici hrvatskoj bio je prof. dr. Marko Samardžija. Objavljemo u cijelosti njegovo uvodno izlaganje:</p>
<p>»Jamačno će ovdje biti malo onih kojima ne bi bila poznata najnovija nastojanja Matice hrvatske, Matičina jezičnoga kruga, njezina Odjela za jezikoslovlje i uredništva »Vijenca« u vezi s hrvatskim jezikom. Ipak, podsjetit ću ovdje na dvoje.</p>
<p>Prvo: Prije dvije godine, u Dane hrvatskoga jezika, uz sudjelovanje jezikoslovnih kroatista a bez prisutnosti tzv. šire javnosti, dakle u uskostručnome krugu, priređen je okrugli stol o aktulanim pitanjima daljnje standardizacije i normiranja hrvatskoga standardnoga (književnoga) jezika. Zajedno s opširnim izborom normativnih članaka objavljenih u proteklih stotinjak godina autorizirani zapis te rasprave objavljen je u knjizi Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika koja je predstavljena prošle godine nekako u ovo vrijeme, dakle u Dane hrvatskoga jezika.</p>
<p>Drugo: Također prošle godine uredništvo 'Vijenca' priredilo je i objavilo zapažen, a nedvojbeno i vrlo poučan tematski dodatak o prijedlogu da se hrvatski pravopis tako promijeni da se ponovno piše je umjesto ije koje potječe od dugoga i produženoga 'jata' ('Vijenac', god. VII, br. 136, str. 17-32).</p>
<p>Za ovogodišnji smo razgovor, u povodu Dana hrvatskoga jezika, odabrali temu Lektori i jezična kultura. Pisani predložak za nju je već u vašim rukama ('Vijenac', god. VIII, br. 158, str. 15-31), što će nam, uvjeren sam, pripomoći da u razgovoru budemo disciplinirani, da se lakše držimo teme.</p>
<p>Jezična je kultura, podsjećam, ukupnost onih svjesnih, intencionalnih nastojanja kojima je cilj poštivanje norma standardnoga jezika u javnoj komunikaciji, pisanoj i govorenoj, službenoj i neslužbenoj. Jezična se kultura, dakle, proteže samo na dio ukupne komunikacijske sfere hrvatske jezične zajednice i obuhvaća samo dio komunikacijskih oblika. Kao važan dio jezičnoga planiranja jezična kultura s jedne je strane 'svjesno nametanje ograničenja jezičnoj spontanosti' (R. Katičić) govornika hrvatskoga, dok s druge nije, i ne smije biti, nametanje bilo kakve šablone (bilo kakvih šablona) jer tada postaje zaprekom jezičnom stvaralaštvu izravno šteteći polifuncionalnosti hrvatskoga standardnoga jezika.</p>
<p>Jezična kultura izravno ovisi o jezičnoj situaciji. Jezična situacija pak 'složen je pojam koji obuhvaća jezičnu, društvenu i komunikacijsku sastavnicu kao i odnos jezične ili komunikacijske zajednice, raslojene socijalno, područno i naraštajno, prema varijetetima jezika kao cjeline s obzirom na njihovu uporabu na komunikacijskome prostoru'. (J. Bosak).</p>
<p>Da bi se postigla zadovoljavajuća razina jezične kulture moraju biti ispunjena bar tri uvjeta:</p>
<p>a) standardni jezik mora imati sve glavne međusobno preskriptivno usklađene normativne priručnike,</p>
<p>b) govornici moraju biti sustavno jezično (i govorno) školovani s razvijenom svijesti o potrebi i važnosti dobroga poznavanja vlastitoga standardnoga jezika i</p>
<p>c) mora postojati jasna i suvisla jezična politika.</p>
<p>Budući da u općepoznatim nepovoljnim prošlim sociolingvističkim prilikama nijedan od tih triju uvjeta nije mogao biti ispunjen u cijelosti i na zadovoljavajući način, dogodilo se da su znatan dio skrbi za kulturu hrvatskoga jezika ponijele lektorice i lektori. Unatoč tomu što se o tome udjelu, kao što je razvidno i iz dijela priloga 'Vijenčevu' prilogu, izriču različite ocjene, čini mi se da ima dobrih razloga što je naša današnja tema naslovljena s Lektori i jezična kultura jer ćemo tako u razgovoru o jezičnoj kulturi teže smetnuti s uma taj osebujan i u nas važan njezin čimbenik«, rekao je prof. dr. Marko Samardžija. (Ž. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Crnković: Lektorirao sam i Aralicu</p>
<p>Sudjelujući u raspravi o lektorima i jezičnoj kulturi Nataša Bašić je kao primjer, kako reče, »ubojite lekture« spomenula neka izdanja u biblioteci »Evergreen« i romane Ivana Aralice objavljene u »HIT-u«. Tragom te polemičke strelice obratili smo se nekadašnjemu dugogodišnjem uredniku u »Znanju« i uglednom prevoditelju Zlatku Crnkoviću, koji u petak nije sjedio među jezikoslovcima, urednicima, lektorima i novinarima u Matičinoj dvorani.</p>
<p>- Ne znam na što je gospođa Bašić mislila kad je govorila o »ubojitoj lekturi«. Istina je, sâm sam lektorirao sve Araličine knjige koje su objavljene u »Znanju« i koje sam potpisao kao urednik. Aralica je čak izričito tražio da lektoriram i one knjige koje je objavio kod drugih izdavača - rekao nam je Zlatko Crnković dodajući da je bio lektor i Araličine knjige »Što sam rekao o Bosni« objavljene u Nakladi P.I.P. Pavičić. Međutim, u impresumu te knjige Crnković nije naveden kao njezin lektor i zbog te omaške mu se Josip Pavičić ispričao. Suradnja s Aralicom se nastavila i u »Četveroredu«: i tu je knjigu Crnković lektorirao iako je objavljena u »Znanju« kada više nije bio urednikom u toj kući i kada, kako kaže, nije želio imati ikakve veze sa »Znanjem«. Naš sugovornik naglašava da je sve lektorske zahvate uvijek radio u dogovoru s Aralicom, koji je, otkriva nam Crnković, prof. Babiću često morao objašnjavati »kako to da književnik pristaje na lektora«.</p>
<p>- Nisam lektorirao samo Araličine knjige nego i Pavličićeve, Majdakove, Tribusonove, Kaporove i gotovo svih ostalih pisaca objavljenih u HIT-u, ITD-u, Evergreenu - kaže Crnković objašnjavajući to »Kušanovim načelom«: - Književnik Jakša Kušan, izvanredni znalac hrvatskoga književnog jezika, sam je lektorirao i redigirao gotovo sve knjige koje je uredio u svojoj dugogodišnjoj karijeri u Matici hrvatskoj. Bio mi je prvi urednik i od njega sam najviše naučio o prevođenju, lektoriranju i jeziku. Kada sam 1969. postao urednik u »Znanju«, prihvatio sam Kušanovo načelo da sam lektoriram i priređujem za tisak većinu rukopisa, originala i prijevoda, koje sam nakanio izdati. Međutim, kao urednik tih djela, nisam se htio potpisivati i kao njihov lektor. Držao sam da u urednički posao u izdavačkoj kući spadaju i lektura i redaktura - ističe Crnković. Priznaje da je od sama početka svoje prevodilačke, pa i uredničke karijere ratovao s lektorima, ali i da je od nekih lektora ponešto i naučio jer »nitko nikad ne zna sve«.
U odgovoru na pitanje što drži najvećim grijehom lektora, Crnković nam je ponovio navode iz svoga teksta »Lektorska je tuga pregolema« tiskana u »Vijenčevu «tematskome bloku o lektorima i jezičnoj kulturi: »Najveća je i najčešća boljka naših lektora - mehaničko obavljanje svoga posla. Mnogi od njih kao da uopće ne razmišljaju o onome što čitaju i lektoriraju, nego automatski ispravljaju uočene pravopisne i eventualno gramatičke pogreške. I, naravno, pogotovo u ovih posljednjih desetak godina, revno progone 'srbizme', ili one riječi koje oni smatraju 'srbizmima'. Umjesto da se u praksi bore protiv katastrofalnog utjecaja stranih jezika - što imamo mahom zahvaliti lošim prijevodima književnih i inih djela - umjesto da progone nakaradne jezične konstrukcije kao što su 'za očekivati je', pogrešne oblike futura tipa 'biti će' i 'imati će (što sve više prevladava i u govoru naših najistaknutijih političara), uporaba futura I. umjesto futura II. u zavisnim rečenicama ('doći ću ako neće padati kiša'), pogrešno sklanjanje imenica 'vrata' i 'usta' ('vratiju' i 'ustiju', nametanje nepostojeće rijeći 'svo' umjesto 'sve' - naši lektori budno paze da im slučajno ne promakne nijedna 'sumnjiva' riječ istočnjačkog porijekla,. Pa i ne samo istočnjačkog.«</p>
<p>Na temelju svoga dugogodišnjega uredničkog, prevoditeljskog i lektorskog iskustva Zlatko Crnković tvrdi da nam lektori trebaju jer nismo osobito pismen narod. Trebaju nam u novinama, koje i ovako, što se toga tiče, ne izgledaju bogzna kako, a potrebni su nam i u izdavanju knjiga: imamo, na žalost, podosta polupismenih autora. Međutim, lektori bi u svom radu morali biti znatno tolerantniji i širokogrudniji. Morali bi voditi više računa o autorskoj individualnosti i osobitosti, smatra Zlatko Crnković. (Ž. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Izlet u »veliki« svijet</p>
<p>Izvrstan film »Kućna pravila« Lassea Hällstroma sa sedam nominacija za Oscare stigao je u pravi trenutak u zagrebačka kina / Upravo primjer toga švedskog redatelja najbolje svjedoči o tomu kako je moguće uspjeti u Americi, a ostati dosljedan svojoj autorskoj misli</p>
<p>Hollywood je od davnih vremena koristio genijalna umijeća europskih redatelja pa to s istim žarom čini i danas, kada se američka kinematografije ne može ni zamisliti bez usluga Miloša Formana, Neila Jordana, Anthonyja Minghellea, Lassea Hällstroma i mnogih drugih. Upravo primjer švedskog redatelja Hällstroma najbolje svjedoči o tomu kako je moguće uspjeti u Americi, a ostati dosljedan svojoj autorskoj misli i poimanju filma primarno kao umjetničkog izričaja. Premda je u švedskoj radio spotove za tada čuveni glazbeni sastav Abba, Hällstrom nikada nije pristao raditi filmove kao komercijalne proizvode, za njega je film bio način razmišljanja, humana poruka, idejna konfrontacija, umjetnička spoznaja... Tako je bilo u Švedskoj koju je napustio nakon velikog uspjeha filma »Moj život poput psa« koji je bio nominiran za Oscara za strani film, tako je i danas u Americi, kada nakon sedam nominacija za Oscara svi govore o njegovu umjetnički vrlo vrijednom filmu »Kućna pravila« (The Cider House Rules). </p>
<p>Lasse Hällstrom nikada nije bio u prvim redovima popularnosti, niti traženosti, njegovi filmovi nisu svojom zaradom obarali rekorde, ali je uvijek ostao dosljedan sebi, svojim idealima i svom načinu poimanja filma. Napokon došlo je vrijeme da poneki u Americi danas to počinju prepoznavati i cijeniti. U sveopćem metežu hollywoodske komercijalne, instant proizvodnje filmova koji više sliče na robotizirane tehnološke izmišljotine, nego na humana djela o ljudima, itekako je potreban dobar stari europski duh i sluh za filmsku priču u njezinu iskonskom obliku. A upravo to nudi Hällstrom, jednostavno, pomalo staromodno, ali istodobno na najmoderniji ili vječni način. Čini se da je upravo takva apsurdna, ali za potrebe filma ponekad nužna oprečnost redateljskog stila, privukla pisca Johna Irvinga, koji je nezadovoljan filmovima nastalim prema njegovim romanima (Hotel New Hampshire, Simon Birch), tek u Hällstromu našao pravog realizatora i tumača svojih pomalo staromodnih priča u kojima se isprepleću humanost i sentimentalnost. </p>
<p>Radnja filma »Kućna pravila« događa se tridesetih godina u sirotištu, gdje je u središtu zbivanja mladi Homer Wells (Tobey Maguire), koji je odrastao u domu za napuštenu djecu, gdje se nekoliko puta vraćao s neuspješnih usvajanja nakon čega se definitivno za njega pobrinuo dr. Wilbur Larch (Michael Caine). Dr. Larch često u sirotištu obavlja pobačaje, diskretno pomažući bogatim damama ili mladim parovima u rješavanju njihovih problema, a Homer mu pri tome sve stručnije i iskusnije pomaže. No, svjestan da život prolazi mimo njega kroz tuđe drame i sudbine, ili površne susrete sa slučajnim pacijentima, mladić napušta sirotište opsjednut vanjskim svijetom i željom da ga što prije »zgrabi« i upozna. Na žalost, Homer je potpuno nespreman za taj lijepi i okrutni, zanosni i dosadni svijet i pravila koja mu nameće okolina, tako da su njegove nove spoznaje neizbježno pune ljubavi, razočaranja, dilema, užitaka i patnje. Tako se on ponovno vraća u sirotište poslije svih burnih iskustava i kušnji kroz koje je prošao, možda razočaraniji, ali bogatiji duhom i otporniji na zamke života, i napokon siguran u mjesto kojemu definitivno pripada.</p>
<p> Uz redateljsku senzibilnost Lessea Hällstroma, Michael Caine mogao je bravurozno iskoristiti svoje glumačke i ljudske potencijale iskusnog poznavatelja života i smrti, sa svim posljedicama koje one sobom nose, a istodobno biti nesebičan partner svom nenametljivom, a upečatljivom mladom kolegi, Tobeyju Maguireu. Takav sklad je moguć kod Hällstroma i njegova europskog stila rada kojim dominira dijalog, gluma, riječ, dramska tenzija, a nikako agresivna vizualno tehnološka nametljivost. Zato se naoko mirne scene u ovom filmu često doimaju teško i »stravičnije« od američkih bučnih stereotipa. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slavlje filmskog autorstva i umjetnosti </p>
<p>15. Svečanost dodjele nagrada nezavisnim filmovima / Najbolje su prošli filmovi »Glasanj«, »Biti John Malkovich« i »Dečki ne plaču« / U konkurenciji stranog filma zasluženo je trijumfirao njemački film »Trči, Lola, trči«</p>
<p>LOS ANGELES, 26. ožujka (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice</p>
<p> - Samo dan prije »Oscarovskih« prenemaganja u Santa Monici, ispod šatora i u opuštenoj, sjajnoj atmosferi, održana je svečanost dodjele nagrada nezavisnim filmašima (15. Independent Spirit Award). S obzirom da je ove godine konkurencija bila jača nego što je to uobičajeno, s vrlo uglednim imenima redatelja poput Davida Lyncha, Roberta Altmana i Stevena Sodebergha, zajedno s mladima, relativno poznatim ili potpuno nepoznatim, bilo je za očekivati neizvjesnost i barem nervozu nominiranih. No, čini se da »borba« za novce i pravu umjetnost prvo iscrpljuje, zatim briše i na kraju potpuno negira svaku taštinu, potrebu za glamourom, skupim toaletama i pretencioznim zahvalama i govorencijama. Zato je bilo pravo uživanje sudjelovati u ovako začudno, za Hollywood, »normalnoj«, jednostavnoj, zafrkantskoj i po mnogo čemu newyorškim stilom i duhovitošću obojenoj svečanosti.</p>
<p> S malo novca i mnogo duha, bez potpore bogatih studija, ali s velikim srcem za obranu autorskog integriteta i vlastite umjetnosti, ma kakva ona bila, to je otprilike moto nezavisnih autora koji su se definitivno ujedinili u 15 godina ovakvih okupljanja i na siječanjskim natjecanjima na filmskom festivalu u Sundanceu. Tako su zasluženo izborili svoje mjesto u američkoj filmskoj industriji, postajući njezinim sastavim dijelom, neophodnom i često nezamjenjivom okosnicom cjelokupne proizvodnje. O tome svjedoči i ovogodišnja konkurencija filmova i autora, glumaca i redatelja, među kojima su mnogi i u »visokom« Oscarovskom društvu. Ipak, sudeći po njihovim reakcijama, bilo im je ugodnije pod šatorom, bez smokinga i kravata, bez nakita i izravnih prijenosa močnih televizijskih kompanija. Oslobođeni generacijskih i financijskih opterećenja, s mnogo smijeha, stari i mladi, početnici i već zaboravljeni uglednici, svi oni zajedno bili su, prije svega, dijelom svečanosti filma. S obzirom na raspoloženjne i dostupnost za razgovore, radilo se o pravom užitku i novinarskoj »svečanosti«, jer nije lako imati odjednom na okupu Quentina Tarantina, Davida Lyncha, Stevena Sodebergha, Petera Fondu, Mikea Leigha, Johna Watersa, Griffina Dunnea, Foresta Whitakera, Pedra Almodovara, Jeffa Bridgesa, Billa Pulmana, Marthu Coolidge, Cameron Diaz, Juliane Moore i drzge. </p>
<p> Opći dojam pomalo je kvarila egzalitiranost voditeljice Jennifer Tilly koja se nije mogla osloboditi uživanja u vlastitoj ulozi, kao i poneki stereotipi zahvaljivanja, posebno kod mlađih dobitnika, ali sve je brzo i lako zaboravljeno zahvaljujući starim, iskusnim vukovima i njihovom duhu i sluhu za ono što rade i čemu su posvetili život. Najbolje je prošao film »Glasanje« Alexandera Paynea u proizvodnji MTV-a i Bona Fide Production koji je osvojio nagrade u konkurenciji najboljeg filma, redatelja i scenarija (ponovno Alexandar Payne uz Jima Taylora). To je zabavna komedija na temu američkog života, ništa slabija od »Vrtloga života«, s okosnicom priče oko učitelja koji organizira učeničke godišnje izbore za predsjednika.</p>
<p> Među kandidatima dominira beskrupulozna štreberica i arogantna manipulatorica, a tu je i sjajno ocrtan i isto tak odigran lik profesora (Matthew Broderick) koji upada u nevolje zbog nespretnosti ali i postupaka koji su svakom razumljivi i opravdani. Dobro je prošao i »Biti John Malkovich« Spikea Jonesa, s nagradom za najbolji prvi film (skuplji od 500 000 dolara) i za najbolji prvi scenarij Charliea Kaufmana, dok je film »Dečki ne plaču« Kimberly Piercea osvojio obje ženske glumačke nagrade (Hilary Swank za glavnu i Chloe Sevigny za sporednu ulogu). Najbolji prvi film jeftiniji od 500 000 dolara je, prema očekivanju, »Projekt: Vještice iz Blaira« Daniela Myricka i Eduarda Sancheza, dok je najbolji snimatelj Lisa Rinzler za rad na filmu »Tri sezone«.</p>
<p> Stari Richard Farnsworth proglašen je najboljim glumcem za ulogu u filmu »Straightova priča« Davida Lyncha, dok je za sporednu mušku ulogu nagrađen Steve Zahn iz filma »Happy, Texas«. Uz konkurenciju za najbolji prvi scenarij, koja je bila izuzetno oštra (uz nagrađenog Kaufmana, nominirani su bili scenariji filmova »Dečki ne plaču«, »Cookiena sreća«, »Straightova priča« i »Avanture Sebastiana Colea«), najjača konkurencija vodila se među inozemnim filmovima. Bio je to doista impresivan obzor o kojem članovi Akademije i Oscari mogu samo sanjati. Tako su se među pet filmova našli »Sve o mojoj majci« Pedra Almodovara, »Moj sin, fanatik« Udayana Prasada, »Rosetta« Luca i Jena-Pierre Dardennea, »Topsy -Turvy« Mikea Leigha i »Trči, Lola, Trči« Toma Tykwera, koji je napokon zasluženo osvojio prizanje, nakon više od godinu dana ignoriranja, od venecijanskog festivala do oscarovskih nominacija.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Slike iz drugoga svijeta</p>
<p>Pučko otvoreno učilište Zagreb - Galerija Bernardo Bernardi / Izložba »Slike iz drugoga svijeta« nedavno preminuloga grafičkog dizajnera Davora Tomičića </p>
<p>Da umjetnici ponekad posjeduju upravo zastrašujuću moć proricanja, stara je povijesna istina. Nebrojeno su puta veliki slikari svojim finim umjetničkim »senzorima« znali predosjetiti dolazak velikih nesreća, ratova i katastrofa.</p>
<p> Štoviše, »osjećajući« vlastitu smrt, slikarski su velikani u autoportretima ispisali najdomljivije »kronike« svojih psihičkih stanja. Ta tko se ne sjeća sablasnog Rembrandta čiji smežurani lik izvire iz tame, sjetnog Van Gogha uokvirena blistavim zvijezdama na sumanutom nebu ili pak našega Miroslava Kraljevića kojemu se na usnama nazire strašan biljeg - tanka linija zgrušane krvi. Vrstu takve proročke moći nedavno je potvrdio i tužan slučaj dizajnera i slikara Davora Tomičića (1947. - 2000.). Nakon kratke i teške bolesti, umjetnik je preminuo dan uoči otvorenja svoje izložbe znakovita naziva »Slike iz drugoga svijeta« u Galeriji »Bernardo Bernardi« Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu. Usprkos umjetnikovoj smrti, na zahtjev obitelji, voditelj programa otvorenog učilišta Tihomir Žiljak i autorica postava i stručna suradnica spomenute galerije Višnja Knezoci Dabac, otvorili su izložbu »sjećanja«.</p>
<p>Posthumno, Tomičić se predstavlja kao slikar fantastičnih i nadrealnih vizija smještenih u nekakvu bezimenom »kozmičkom« krajoliku. Figure, građene od geometriziranih elemenata, podrijetlom iz kubističkih i nadrealističkih izvorišta, smještene su u prostorima jakih kontrasta žute, plave, crvene i crne boje. Iza »Ratnika«, konstruiranog od kubističkih trokuta s picassovskim stopalom, tako blista plava planina iza koje se nazire čudesno blijedozeleno nebo. Slike su to na kojima bića doista žive neki svoj »sablasni« i usamljenički život, daleko od vreve zemaljskoga postojanja.</p>
<p> Davor Tomičić je na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao slikarstvo. Niz je godina bio angažiran u radu Galerije Studentskoga centra, gdje je dizajnirao Novine GSC, baveći se oblikovanjem plakata. Od 1973. do 1977. boravio je u njemačkom mjestu Trossingenu, gdje je radio kao grafički dizajner i izlagao na izložbama edicije Ritzi. Tomičićevo su likovno djelovanje sedamdesetih posebno obilježile avangardne istraživačke akcije »Total« i koncept »Mogućnosti za 71'« u sklopu kojih se preispitivalo likovno djelo u kontekstu napuštanja galerijskog prostora i postavljanja u urbanu sredinu. Najveću potvrdu svog rada stekao je kao grafički dizajner u području komercijalnog oblikovanja vizualnog identiteta brojnih tvrtki, a ovom se izložbom razotkriva i kao plodotvoran slikar fantastičke orijentacije.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>»To je zločin prema nogometu«!</p>
<p>Stjepan Spajić, predsjednik Hrvatskog dragovoljca nakon 0-0 s Hajdukom ismijava se kandidatima za naslov prvaka pitajući se »kakva je to država i nogomet u kojemu mi možemo vući za nos i Dinamo i Hajduk«</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Nakon zaprešičke utakmice između Hrvatskog dragovoljca i Hajduka (0-0), najaktivniji je bio Stjepan Spajić, uvijek zahvalan za novinare. Temperamentni predsjednik domaćina gotovo da se sam nudio predstavnicima sedme sile kako bi i njima, i svima nazočnima, ali i onima iz Ilice 31, bučnim glasom izrekao svoje prosvjede na račun onoga čemu smo do maloprije svi zajedno svjedočili. A sve je to sveo na jednu jedinu riječ - kriminal!</p>
<p>- Što drugo reći za takvu jadnu, siromašnu, sirotinjsku nogometnu predstavu, nego da je u pitanju zločin! Zločin prema ovoj lijepoj igri, prema gledateljima, također i prema onima koji brinu da financiraju te trkače olovnih nogu koji čine sve da otjeraju gledatelje s tribina, grmio je Spajić, želeći da konačno doživi taj dan da bude kažnjen za »tešku riječ«</p>
<p>Pitajući novinare: »je li i vas bilo sram to gledati», u priču je Spajić upleo sve i sva. I kancelariju HNS-a u kojoj stoluje onaj tko stalno poput papagaja ponavlja»nema nikakvih problema«, a problema, tumači Spajić - koliko hoćeš. Dotičnog »nema problema«, (riječ o Vlatku Markoviću op.p.) apostrofirao je Spajić i zato jer »svugdje bi na svijetu već odavna stavili točku na i na tako jasan slučaj kao što je onaj vezan uz Hajduka i Andrića, a jedino se u nas namjerno taktizira u beskraj, pa nije čudno da nema nogometa i gledatelja, i da u nogomet više nitko ne vjeruje«.</p>
<p>Očešao se Spajić i o izbornika:</p>
<p>- Kako ne bih, jer se ničime ne razlikuje od onog »nema nikakvih problema«. Eto, obećao nam je da će pozvati u reprezentaciju našeg Đolongu, ali je slagao. Čudno da i ovaj puta nije pozvao Marija Cvitanovića, u odnosu na koga je naš Đolonga - Pele.</p>
<p>Monolog u koji je nagurao sve i sva, pa i to »da će tužiti HNS i tko zna koga sve još«, jer »prvenstvo je neregularno u niz razina«, Spajić je zaključio riječima «:</p>
<p>- Fućkaj tu državu i nogomet gdje jedan Hrvatski dragovoljac može zapapriti i Dinamu i Hajduku. Nego, prije no što se rastanemo da vas upitam: jeste li vidjeli i prije, i tijekom, i nakon utakmice bilo kakve probleme između nas i Hajduka? Ne, zašto bi ih i bilo. Neće ih biti ni u subotu u Maksimiru između nas i Dinama, ali čemo im ipak dati po repu. Gdje su sad ti njihovi milijunu samo za njih, dočim svi ostali kao da ne postojimo. Gdje je i financijska policija koja će ih već zaobići, ali će zasigurno nama malima i te kako zakucati na vrata.</p>
<p>U sjeni Spajića prošli su oni koji bi trebali detaljnije pojasniti zašto su odigrali tako jadnu utakmicu. Praktički bez udarca na vrata, bez izrađenije akcije. poglavito bez pojedinačnog poteza ako se već toliko priča kako su nam maštovitost i darovitost - urođeni.</p>
<p> Dakako da je prvi bio pozvan da podosta toga objasni, Ivica Matković, Hajdukov učitelj. Poglavito zbog toga što se u Hajdukovoj uškopljenoj igri isključivo na sigurno, a to je -bod, apsolutno ništa nije mjenjalo, ne samo kad je u 20. minuti spiker najavio 0-1 Dinama u Koprivnici. U sličnoj je »nirvani« a bez pojedinca koji bi svojim potezom bio sposoban bilo što pokrenuti, Hajduk nastavio i nakon 70. minute kad je spiker najavio da Dinamo gubi sa 0-2. A to je rezultat koji bi svakom treneru s trunkom hrabrosti (bez koje uzgred i nema većih rezultata), bio signal igranja na sve ili ništa, jer se ove subote u Zaprešiću možda mogao iskovati budući prvak. No, vrlo je zanimljiv Matkovićev odgovor s time u svezi:</p>
<p>- Mene zanima moja momčad, ne zagledavam u tuđe dvorište i nevolje. Budite ipak sigurni da bih i te kako bio sretan da smo postigli tri pogotka, makar i jedan. No, ne vidim kako, kad su igrači stalnim igranjem iscjeđeni kao limun, ali i kad suparnik u liku Hrvatskog dragovoljca nije za podcjeniti. Pogledajte sve te ostale naizgled čudne rezultate gdje svatko može pobijediti svakoga. Zar svi zajedno ne priželjkujemo dan kad neće biti pretplaćenih na uspjeh?</p>
<p>Dragovoljčev učitelj Milan Petković svoje je viđenje utakmice sveo na zaključak:</p>
<p>- Sama činjenica da ravnopravno možemo parirati momčadi koja računa na naslov prvaka dokaz je nepostojanja ekstra kvalitete, nego o ishodu sve češće odlučuje pristup prema utakmici.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Mladostaši« osigurali »Final four«</p>
<p>Vaterpolisti Mladosti HPB u petom kolu su svladali ruski Spartakus iz Volgograda sa 9-7 (2-1, 2-3, 2-2, 3-1) i tako se kolo prije kraja već kvalificirali za završni turnir četiri najbolje momčadi Europe</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Vaterpolisti zagrebačke Mladosti HPB osigurali su plasman na »Final four«, turnir najbolja četiri kluba u Europi koji će se najvjerojatnije održati u Bečeju početkom svibnja. Zagrebački vaterpolisti u dvoboju 5. kola Lige prvaka Crvene skupine pobijedili su ruski Spartakus sa 9-7 (2-1, 2-3, 2-2, 3-1) i tako »zacementirali« drugo mjesto koje jamči odlazak na završni turnir.</p>
<p>Do pobjede se nije došlo nimalo lako, naprotiv... Rusi su tijekom cijele utakmice stalno prijetili, neprestance dostizali vodstvo Zagrepčana, a u jednom trenutku čak i vodili, početkom druge četvrtine kada su vodstvo Mladosti 2-0 preokrenuli u 2-3, držali su potom gosti iz Volgograda i prednost 4-3, no razigrani Vjekoslav Kobeščak sa četiri pogotka i Hrvoje Herceg sa tri bili su udarna igla »mladostaša« koji su svojim udarcima iz daljine svoj sastav držali u igri, kada i nije najbolje igrala. Konačni rezultat Zagrepčana dogodio se u posljednjoj četvrtini. Vjekoslava Kobeščaka i Hercega tada su pogocima zamijenili Rogin i Bukić, jednim ljepšim od dugoga, čime je osigurana dragocjena pobjeda. Mladost je iznova imala dosta poteškoća s igračem više, od 12 takvih prednosti realizirano ih je pet, Spartakus je četiri puta poentirao od osam prednosti s igračem više. </p>
<p>No, temelj pobjede Zagrepčana bio je u raspoloženim pojedincima koji su udarcima iz daljine primoravali ruskog vratara Tkačenka na čestu predaju. </p>
<p>- Doista smo se namučili, no naša je pobjeda apsolutno zaslužena. Rusi su pokazali da su odličan sastav, igraju veoma brzo i dosta nepredvidljivo. Ponešto nisam zadovoljan s igrom u obrani, u napadu smo znali za njihove mane te smo ih pravodobno iskoristili, govorio je nakon utakmice trener Mladosti HPB Ozren Bonačić.</p>
<p>l PVC Mladost</p>
<p>MLADOST HPB: Vićan, Primorac, D. Kobeščak, Herceg 3 (1), Komadina, Štritof, Glavan, Berić, Perčinić, Bukić 1, Varga, Rogin 1, V. Kobeščak 4.</p>
<p>SPARTAKUS: Tkačenko, Kozlov, Gajdukov, Zinurov, Danfili, Rekečinski 1, Jeltovski, Stratan 3, Federov, Markoč, Bondar, Kravčenko 1, Jivčikov 2.</p>
<p>SUCI: Dani (Italija) i Ilijadis (Grčka). GLEDATELJA: 800</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Mladost 12 (5), Spartakus 8 (4).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vjekoslav KOBEŠČAK</p>
<p>• U drugoj utakmici 5. kola Crvene skupine Lige prvaka Bečej je pobijedio Spandau 04 sa 11-5. Redoslijed: Bečej 9 bodova, Mladost 6, Spandau 04 3, Spartakus 2.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ivanišević i dalje nepobjediv za Vincea Spadeu</p>
<p>MIAMI, 26. ožujka</p>
<p> - Tek drugi put ove sezone, a Miami mu je već deveti turnir, Goran Ivanišević uspio je upisati dvije pobjede zaredom. Jer, nakon Marseillea u veljači sad mu je to pošlo za rukom i na »Ericsson Openu« na Floridi, drugom iz ovogodišnje serije »masters« turnira, pošto je sa 7-5, 6-2 svladao Amerikanca Vincea Spadeu, »staru mušteriju«, protiv kojeg sad u međusobnim susretima vodi 3-0.</p>
<p>Ivanišević je posebno dobro odigrao na mreži, osvojivši 11 od 13 poena kad je otišao naprijed, a iako nije imao osobito visok postotak ubačaja prvog servisa (točno 50%), niti je zabio mnogo asova (devet), izgubio je servis samo jednom. Sam je imao sedam »break« lopti, a iskoristio ih je četiri. Spadea , inače, ove sezone još nikog nije uspio svladati i trenutno je na sedam poraza u nizu. U šesnaestini finala u ponedjeljak Ivanišević će igrati protiv Brazilca Kuertena.</p>
<p>• Neki rezultati, tenisači, 2. kolo: Agassi (1) - Roddick 6-2, 6-3, Pavel - F. Santoro 6-3, 4-6, 7-6 (5), Henman (10) - Calleri 6-3, 6-7 (5), 6-4, W. Ferreira - Arazi 7-5, 6-3, Ivanišević - Spadea 7-5, 6-2, M. Norman (5) - Massu 6-4, 6-0, Gambill - Alami 6-4, 5-7, 6-1, Philippoussis - Saulnier 4-6, 6-3, 6-4, Pioline (11) - W. Black 7-6 (3), 6-3, Enqvist (7) - Courier 6-7 (5), 6-3, 6-4, Sampras (2) - Moya 6-1, 6-4;</p>
<p>tenisačice, 2. kolo: S. Williams (5) - Mag. Maleeva 6-4, 6-2, Sugiyama - De Lone 6-2, 7-6 (5), Capriati (13) - Rippner 7-5, 6-1, Testud (12) - Zuluaga 6-4, 3-6, 7-6 (9), Dementijeva - Pierce (3) 6-3, 2-1, predaja, Petrova - Halard-Decugis (8) 6-2, 6-3;</p>
<p>šesnaestina finala: Hingis (1) - Sidot 6-0, 6-3, Clijsters - Gersi 6-4, 7-5. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Samaranch želi najbolje nogometaše na OI</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Španjolac Juan Antonio Samaranch ponovno je pred novinarima u Barceloni otvorio pitanje kvalitete nogometnog turnira na olimpijskim priredbama, zatraživši još jednom da na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine nastupaju najbolji svjetski nogometaši. Između MOO-a i Međunarodne udruge nogometnih saveza (FIFA) postoji dogovor da na olimpijskim turnirima nastupaju nogometaši mlađi od 23 godine, s time da svaka reprezentacija može načiniti tri iznimke.</p>
<p>Takav propis, naravno, utječe na kvalitetu i zanimljivost olimpijskog nogometnog turnira, čime se Samaranch izgleda nikako ne može pomiriti. Nogometni je turnir, naime, jedan od rijetkih na olimpijskim priredbama čija se kvaliteta ne može mjeriti sa svjetskim, pa čak i europskim prvenstvima. Samaranch je stoga zatražio da se dobna granica svakako ukine do 2004. godine, odnosno da na OI u Ateni zapravo bude održana svjetska smotra.</p>
<p>- Prihvatit ćemo svako rješenje ovog problema koje predloži FIFA. Predsjednik FIFA Joseph Blatter ujedno je i član MOO-a, pa vjerujem da će svi njegovi postupci biti u interesu olimpijskog pokreta. Mislim da se sa malo dobre volje može puno toga učiniti, rekao je Samaranch.</p>
<p>Merđutim, glavni »kočničar« Samaranchove ideje nije FIFA, nego najbolji europski klubovi, kojima nije u interesu da im ionako pretrpani natjecateljski kalendar optereti još jedna reprezentativna priredba. Klubovi, naime, od takvih natjecanja nemaju nikakve koristi, moraju plaćati nogometaše dok su u reprezentaciji, a olimpijski turniri u pravilu bi smetali profitabilnim klupskim natjecanjima poput Lige prvaka.</p>
<p>Stoga treba očekivati da će Samaranchovu ideju o ranijem početku Lige prvaka, pa potom prekidanju zbog olimpijskog turnira u Ateni, europski nogometni moćnici dočekati s negodovanjem. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Schumacher opet prvi, Hakkinen još jednom odustao</p>
<p>SAO PAULO, 26. ožujka</p>
<p> - Nijemac Michael Schumacher, nedavni pobjednik u Melbourneu, bio je najbrži i u drugoj utrci nove sezone Svjetskog prvenstva »formule 1«, pa će s maksimalnih 20 bodova ući u nastavak natjecanja. Na »Velikoj nagradi Brazila« u Sao Paulu Schumacher je stigao do 37. pobjede u karijeri, a razlog više za njegovo zadovoljstvo bilo je novo odustajanje branitelja naslova, Finca Mike Hĺkkinena (McLaren), koji je zbog problema s motorom otpao u 30. krugu. Drugu poziciju na stazi »Interlagos« zauzeo je Škot Coulthard (McLaren), dok je treći bio Talijan Giancarlo Fisichella (Benetton). Ferrariju je ovo prva pobjeda u Brazilu još od trijumfa Alaina Prosta 1990. Inače, u posljednjih šest godina pobjednik u Brazilu uvijek je potom postajao i svjetski prvak.</p>
<p>Schumacher je, međutim, sjajno odvozio i dok su na stazi bili najveći konkurenti. Na startu se s trećeg probio na drugo mjesto, a na ulasko u drugi krug prestigao je i vodećeg Hĺkkinena. </p>
<p>Drugi Ferrarijev vozač, Brazilac Riubens Barrichello, morao je zbog problema s hidraulikom (izbio je i požar na bolidu) odustao u 27. od ukupno 72 kruga.</p>
<p>• Rezultati (305,904 km): 1. M. Schumacher (Ferrari, Njem) 1,31:35.271 (prosječna brzina 200.403 km/h), 2. Coulthard (McLaren-Mercedes, VB) +4.302, 3. Fisichella (Benetton-Supertec, Ita) +39.898, 4. Frentzen (Jordan-Mugen Honda, Njem) +42.268, 5. Trulli (Jordan-Mugen Honda, Ita) +1:12.780, 6. R. Schumacher (Williams-BMW, Njem) +1 krug, 7. Button (Williams-BMW, VB) +1, itd. </p>
<p>Redoslijed u poretku za SP nakon dvije od 17 utrka: 1. M. Schumacher 20 bodova, 2. Barrichello (Ferrari, Bra), Coulthard i Fisichella 6, 5. R. Schumacher 5, 6. Frentzen i Villeneuve (BAR-Honda, Kan) 3, 8. Trulli 2, 9. Zonta (BAR-Honda, Ita) 1.</p>
<p>Poredak konstruktora: 1. Ferrari 26 bodova, 2. McLaren-Mercedes i Benetton-Supertec 6, 4. Williams-BMW i Jordan-Mugen-Honda 5, 6. BAR-Honda 4. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prvak će biti - tko je manje slab!</p>
<p>Slabe igre, neisplaćene rate ugovora, borbe u klupskim salonima, to je slika Dinama danas</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Tužno je i jadno bilo nedjeljno maksimirsko prije podne. Nakon debakla u Koprivnici, nakon bolnog 0-2 (0-1) poraza protiv Slaven Belupa, Dinamovi su se nogometaši okupili na jutarnjem treningu. Ne svi istodobno, nekoliko ih je zakasnilo (Šimić, Jurić, Šarić, Pilipović), pravdanje je bilo identično »zaboravio sam pomaknuti sat«. Trener Marijan Vlak nikome nije ni predbacivao, niti mu zaprijetio, »požurite, dečki« bile su njegove riječi onima koji su kasnili. Trener je s igračima jedini došao na stadion, nikoga, baš nikoga iz vodstva kluba nije bilo...</p>
<p>I to je zapravo zrcalo odnosa u Dinamu! Ako je nekad bio trenutak da čelni ljudi kluba »kampiraju« na stadionu, onda je to svakako sada! Sad je, na žalost, vrijeme da se odgađaju privatne obveze, u trenucima kad se sve počelo raspadati klupska bi uprava morala danonoćno tražiti načine za izlaskom iz krize. Ovako, svlačionica je prepuštena sama sebi, a što je najgore, igrači su toga prokleto svjesni...</p>
<p>- Nitko nije došao, ni da se izviče na nas zbog užasne igre u Koprivnici, ni da nam ponudi još jedno lažno obećanje da će sve skoro biti u redu s isplatama ugovornih rata i premija. Neka netko dođe, neka nas i dalje laže, ali samo neka dođe i pokaže da mu je stalo do svega ovoga. Liga prvaka? Ne budite smiješni, kako uopće imamo pravo razmišljati o Ligi prvaka u ovoj situaciji. Bilo jednom u Maksimiru, reći će u trenucima ogorčenja kapetan »modrih« Robert Prosinečki, koji je zbog bolova u mišiću prekinuo nedjeljni trening i započeo terapiju.</p>
<p>Apatija i malodušnost u svlačionici. A u klupskim salonima traje unutarnja borba. Glavni direktor isključuje telefone svojim potčinjenim direktorima, predsjednik proziva sportskog direktora i trenera, sportski direktor još nije povukao ni jedan opipljivi potez unatoč golemim ovlastima (ili su to ovlasti samo na papiru?). Čudna situacija, poglavito stoga jer izlaz nitko ne vidi!</p>
<p> Postavimo to ovako: dio uprave traži Canjugin odlazak, Canjuga još ne želi otići. A kad se nekoga upita bi li Canjugin odlazak bio i jamstvom dolaska novoga kapitala u klub, svi samo vrte glavom i niječno odgovaraju! Dakle, novoga priljeva novca nema na vidiku, a Canjugi dio uprave ne vjeruje. Ali, vjeruju mu igrači, vjeruju još samo njemu! Zatvoreni krug iz kojega je teško pronaći izlaz.</p>
<p>Je li kašnjenje ugovornih rata i premija dovoljno opravdan razlog Dinamovim nogometašima za nogometnu mizeriju koju zacijelo svjesno iskazuju, budući da je očito kako se radi o svojevrsnom bojkotu. Samo, jesu li se igrači upitali koga bojkotiraju? Klub? Canjugu? Zajeca? Novosela? Vlaka? Ili možda bojkotiraju sami sebe, sami sebi izmiču tlo pod nogama? Čini nam se da je to zapravo pravi odgovor.</p>
<p>Povucimo, naime, paralelu s rukometomašima Badel 1862 Zagreba. Njima kasne čak i mjesečne plaće, da ne govorimo o premijama i ugovornim ratama. Međutim, »zagrebaši« su u subotu navečer, koji sat poslije Dinamove blamaže u Koprivnici, doslovce »poginuli« na parketu hvatajući golemih minus 11 protiv Kiela. I umalo su uspjeli, da se nisu umiješali švicarski suci, Zagreb bi vjerojatno sad bio u finalu. U situaciji kad igračima kasne osnovna primanja! Ali, rukometaši su pošteno odradili svoj posao, dovoljno su pametni i svjesni pa su shvatili da bi možebitnim bojkotom ugrozili poglavito vlastite interese. Svjesni su da ostvarenjem zacrtanog rezultata, rastu i šanse da će klub ispuniti obveze prema njima, lakše je i klupskim čelnicima doći do novca ako klub ima rezultate...</p>
<p>U Maksimiru plaće idu redovito, ali mjesecima kasne ugovorne rate i premije. No, igrači su ogorčeni do te mjere da se čak i nekoliko minuta prije utakmice u Koprivnici u svlačionici čulo samo »hoće li nas uopće isplatiti«? O taktici, o igri, o rezultatu nitko nije razmišljao, što se, napokon, najbolje vidjelo na terenu. A jesu li se »modri« nogometaši zapitali do kakvoga cilja mogu doći bojkotom? Zacijelo nisu... Da jesu, odgovor bi im se logikom nametnuo. I ne bi se blamirali i sramotili kao u subotu, kad nisu ispunili ni osnovne postulate u profesionalnome odrađivanju posla.</p>
<p>Ironična je spoznaja da jedino svjetlo u Maksimir stiže iz - Splita! Ne može, naime, Dinamo toliko zabrljati, koliko ga Hajduk svojom nemoći može izvaditi! Ništa više nije normalno u našem nogometu, najlošije igraju dvije papirnato najkvalitetnije momčadi koje se bore za naslov. I čini se da novi hrvatski prvak neće biti momčad koja osvoji najviše bodova. Nego ona koja ih - manje izgubi...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Samo Pilipović otpao</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Izabranici Ive Šuška za utakmicu mladih reprezentacija Hrvatske i Njemačke u utorak u 20.30 sati, pravodobno su uskladili satove s ljetnim vremenom. Nitko nije kasnio na nedjeljno prijepodnevno okupljanju u zagrebačkom hotelu Plava laguna, osim dakako oni s razlogom.</p>
<p>U dogovoreni sat stigli su: Čavlina, Miladin, Bišćan, Tudor, Mijatović, Višković, Leko, Brajković, Banović, Šokota, J. Šimić, Balaban, Mikić, Bošnjak, te Jurica Vranješ iz Bayera. Svi su oni sjeli u autobus i krenuli put varaždinskog hotela Turist, gdje ih je dočekao »varteksovac« Sabolčki. Zbog ozlijede morao je odustati »dinamovac« Pilipović, dočim će Smoje (Monza), Šerić (Verona) i N. Marić (Široki Brijeg) stići tijekom nedjelje direktno u Varaždin.</p>
<p> Umjesto Pilipovića izbornik Šušak za sada se još ne odlučuje za moguću pričuvu, u kojoj čekaju Vuković, Perić i Bartolović. Njemačka reprezentacija stiže redovitom linijom tijekom podneva u ponedjeljak, i odmah prosljeđuje također u hotel Turist. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Metković u finalu Kupa EHF-a</p>
<p>METKOVIĆ, 26. ožujka </p>
<p> - Rukometaši Metković Jamba uspjeli su u uzvratnom susretu polufinala Kupa EHF nadoknaditi minus od tri gola iz Slovenj Gradeca i ostvariti najveći uspjeh u klupskoj povijesti - plasirati se u finale Kupa EHF.</p>
<p>Već u 5. minuti Metković je vodio sa 3-0, a opasni igrač Preventa Simonović tek je u 8. minuti postigao prvi pogodak za goste. Na njega i Maksića Metkovci su posebno pazili i to se isplatilo. Iako je bilo i pogrešaka u igri Metkovića, pa i približavanja gostiju na samo jedan pogodak zaostatka (8-7 u 21. minuti), do kraja prvoga dijela igrači Metkovića bodreni od svojih navijača uspjeli su stvoriti prednost od četiri pogotka - 13-9. </p>
<p>U nastavku su Bjeliš i Dominiković povećali prednost na šest pogodaka razlike, a potom je vratar gostiju obranio nekoliko teških udaraca napadača Metkovića. No, uzvratio je i iskusni Rolando Pušnik koji je bio u pravoj formi u pravo vrijeme. Domaći sastav je u 48. minuti poveo sa 19-13. Gosti su pokušali učiniti sve da se makar približe na minus tri, ali to im nije uspjelo. Kada je Bjeliš šest minuta prije kraja postigao pogodak za sedam razlike (22-15), bilo je jasno tko će pobijediti. </p>
<p>Pet minuta prije kraja susreta četiri tisuće ljudi ustalo je sa svojih mjesta i stalnim pljeskom hrabrilo svoje igrače koji su im uzvratili velikom igrom i sjajnom pobjedom. Slavko Goluža, hrvatski rukometni reprezentativac je kazao: </p>
<p>- Vidjeli ste sve. Ovo je neopisivo, postigli smo velik uspjeh o kojemu će se još razgovarati. Mislim da imamo izgleda i u finalu Kupa EHF, ali sada nam je najvažnije proslaviti ovu pobjedu s našim divnim navijačima.</p>
<p>• Sportska dvorana Metković</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO - PREVENT 24-19 (13-9)</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO: D. Jerković, Kaleb 2, Bjeliš 5, Goluža 3 (2), Medić 1, Obrvan 1, Jagić, Dominiković 3, Zsigmond 3, Metličić 1, G. Jerković 4, Pušnik.</p>
<p>PREVENT: Cocuz, Franz 2, Plešej, Hauc 1, Simonović 6 (1), Maksić 1, Doberšek 1, Jovičič 3, Hendler, Levc 2, Konečnik 3, Jelen.</p>
<p>SUCI: Gedvilas i Malasinskas (oba Latvija). GLEDATELJA: 4.000</p>
<p>SEDMERCI: Metković Jambo 5 (2), Prevent 3 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Metković Jambo 8 minuta (Jagić 2, Dominiković 2+2, Goluža 2), Prevent 10 minuta (Plešej 2+2, Simonović 2, Doberšek 2, Konečnik 2) (P. Jakić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatski hokejaši osvojili broncu</p>
<p>PEKING, 26. ožujka</p>
<p> - Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu poražena je u svom posljednjem nastupu na Svjetskom prvenstvu skupine C protiv reprezentacije Mađarske rezultatom 3-13 (0-2, 2-3, 1-8). Golove za Hrvatsku postigli su Gojanović, Jačmenjak i Viktorov. No, unatoč porazu Hrvatska je ostvarila povijesni uspjeh, kvalificiravši se prvi puta u Diviziju I svjetskog hokeja, odnosno bivšu skupinu B. U ukupnom plasmanu izabranici Stanislava Neveselog završili su na trećem mjestu, osvojivši tako brončanu medalju. Prvo mjesto pripalo je Mađarskoj, dok su drugo mjesto zauzeli Kinezi. Za plasman u viši rang svjetskog hokeja Hrvatski savez hokeja na ledu nagrađen je sa 35.000 švicarskih franaka, a prema riječima njegova dopredsjednika dr. Frane Coce, taj će novac biti podjeljen igračima. (ap)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Josip Sesar razbio zadarski kompleks </p>
<p>Iako je Zadar vodio većim dijelom utakmice, derbi 20. kola košarkaškog prvenstva pripao je Ciboni, koja je najvećeg suparnika na kraju svladala 68-63 (36-37) / Josip Sesar zabio 33 koša, od toga 24 u prvom dijelu </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP više nemaju zadarski kompleks: nakon dva poraza ove sezone protiv najvećeg suparnika, u nedjelju su i oni došli do pobjede. Naime, u vrlo izjednačenoj utakmici, nošeni nadahnutim Josipom Sesarom koji je zabio čak 33 koša, »cibosi« su u 20. kolu hrvatskog prvenstva svladali Zadar sa 68-63 (36-37), pa su tako skinuli s vrata značajan psihološki teret. Istina, Cibona nije sasvim uspjela uzvratiti Zadru za poraz 68-82 u Jazinama jesenas, pa će tako, ne bude li velikih senzacija u preostala dva kola, u predstojeću »mini-ligu četvorice« Zadar ući kao »broj 1«. </p>
<p>Prvi put ove sezone u nekoj ozbiljnoj utakmici Cibona je krenula bez prvog organizatora igre Vladimira Krstića, što je bio Spahijin odgovor na lošu Krstićevu formu. U obrani je, pak, Cibonin trener odredio da se najboljeg igrača Zadra i glavnog autora njegove pobjede u nedavnom finalu Kupa, Dina Rađu, udvaja, pa se Rađa u početku više orijentirao na dodavanja suigračima nego na šut prema košu. Ipak, čvrsta obrana na glavnom centru Zadrana stajala je Sandra Nicevića i Ivicu Žurića da već u osmoj odnosno desetoj minuti zarade treći prekršaj, što je za Cibonu, ionako oslabljenu neigranjem najboljeg skakača, ozlijeđenog Nikole Prkačina, bio priličan hendikep. Srećom po Cibonu, Zadrova vanjska linija bez ozlijeđenog Komazeca nije bila osobito raspoložena te je »trice« gađala 2-7.</p>
<p>U prvom dijelu prvog poluvremena utakmica je bila i više nego izjednačena, pa se nijedna momčad nije uspjela odvojiti na više od tri poena razlike, sve do trenutka kad su gosti serijom 8-0 odjurili na 26-19, najviše zbog nekoliko kontranapada i lakih pogodaka. Do +7 Zadar je stigao još jednom, minutu prije isteka poluvremena (37-30), a kad se već činilo da će gosti na odmor otići s velikom prednošću, uslijedila je kanonada Cibone, koja je učas smanjila na 36-37, najviše zahvaljujući briljantnom izdanju Josipa Sesara. On je u prvom dijelu dao čak 24 od ukupno 36 koševa svoje momčadi, i to sa jednim jedinim promašajem iz igre; gađao je, naime, 8-9, a »trice« besprijekornih 3-3, uključujući i onu u pretposljednjoj sekundi prvog poluvremena. K tome, našao je prostor i za atraktivne poteze, jer je u nekoliko navrata zakucao preko suparnika. </p>
<p>Nastavak je počeo u znaku Zadrana, koji su iskoristili suparnikovu uvodnu nepreciznost - gotovo četiri minute bez ubačaja iz igre - ali nakon što su gosti poveli 42-37, ali se Cibona vratila te izjednačila na 46-46. Zadar se potom opet odlijepio, držao prednost koja je u jednom trenu opet stigla do +5, no onda su »cibose« u život vratile »trice« Marcelića i Sesara, za vodstvo 56-55. I tu je zapravo bio početak preokreta koji je Cibonu usmjerio prema pobjedi, kojeg je zaslužila u gotovo besprijekorno odigranoj završnici u kojoj Zadrani nisu našli odgovor, iako su 38 sekundi prije kraja smanjili na 62-63... No, s linije slobodnih bacanja jednostavno ih nije išlo, gađali su 10-21...</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - ZADAR 68-63 (36-37)</p>
<p>CIBONA VIP: Vranković 5 (1-2), Krstić 5, Sesar 33 (7-9), Baker, Giriček 13, Marcelić 3, Žurić, Šarlija 7 (3-4), Nicević 2, Alihodžić</p>
<p>ZADAR: Stewart 7 (3-4), Maloča, Perinčić 13 (1-2), Žuža, Krunić 6, J. Ružić 10 (1-2), Ercegović, T. Ružić 11 (1-5), Rađa 16 (4-8), Knežević</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik), Dožai (Split). GLEDATELJA: 4.000</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona VIP 24-52 (46%), Zadar 25-50 (50%). »TRICE«: Cibona VIP 9-15 (60%), Zadar 3-12 (25%); SKOK: Cibona VIP 24 (18+6), Zadar 25 (19+6)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip SESAR</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prva košarkaška liga - ostali rezultati </p>
<p>Benston</p>
<p> - Split-CO 93-87</p>
<p> • KC »Dražen Petrović«</p>
<p>BENSTON - SPLIT-CROATIA OSIGURANJE 93-87 (46-44)</p>
<p>BENSTON: Vujičić 11 (1-2), Antić 21 (5-6), Meheš 8 (5-6), Džidić 3, Planinić 11 (4-6), Pešić, Longin 14 (2-2), Barać, Samac, Bagarić 25 (7-10).</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 6 (1-2), Tomeljak 8 (4-4), Žižić 4, Zemljić 9, Lovrić, Poljak 21 (1-3), Tvrdić 25 (5-7), Mimica, Henjak 4, Badžim 10 (3-4).</p>
<p>SUCI: Krajnović (Osijek) i Čanković (Zadar). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dalibor BAGARIĆ. (zm)</p>
<p>Kandit-Olimpija - Zagreb 51-101</p>
<p>• Sportska dvorana Zrinjevac</p>
<p>KANDIT-OLIMPIJA - ZAGREB 51-101 (32-44)</p>
<p>KANDIT-OLIMPIJA: Bagarić 2 (0-2), Voloder 4, Čutuk 6, Tankosić, Bičvić 2 (0-2), Vladova, Mandić 5 (1-2), Grebenar 11 (4-5), Farkaš, Kristić 21 (1-1).</p>
<p>ZAGREB: Tomas 4, Anzulović 2, Miljković 5 (3-3), Mazique 14 (0-1), Perinčić 21 (3-4), Šarin 11, Stojić 24 (1-2), Vukičević 11 (1-2), Garma, Rimac 9.</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac) i Papec (Varaždin). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario STOJIĆ. (dk)</p>
<p>Jadransko osiguranje - Europatrade-Samsung 88-69</p>
<p>• Dvorana Baldekin</p>
<p>JADRANSKO OSIGURANJE - EUROPATRADE-SAMSUNG 88-69 (40-31)</p>
<p>JADRANSKO OSIGURANJE: Jurić 18 (8-8), I. Kapov 27 (7-12), Vidačak 1 (1-2), Huljev, Gulin 9, Matošin, Šarin 6 (3-4), Borčić, Smojver 3 (1-2), Rahimić 24 (2-4).</p>
<p>EUROPATRADE-SAMSUNG: Vukasović, Ninčević 6 (2-2), Novosel 6 (1-2), Ucović 7, Parezanović 16 (8-10), Jelavić 14 (4-4), Vlaisavljević, Jerak 7 (2-4), Brlobuš 4, Gažić 9 (1-2).</p>
<p>SUCI: Nakić (Varaždin) i Šarac (Osijek). GLEDATELJA: 1.000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dženan RAHIMIĆ. (jd)</p>
<p>Zrinjevac - Svjetlost-Brod 96-81</p>
<p>• »Kutija šibica«</p>
<p>ZRINJEVAC - SVJETLOST-BROD 96-81 (56-33)</p>
<p>ZRINJEVAC: Šamanić 19 (7-8), Pestić 3, Dujmović, Morić 19 (3-3), Malić 11 (1-2), Swanson 23 (3-3), Smiljanić, Grabarić 3, Kasun 6 (2-4), Čolak 12 (4-4).</p>
<p>SVJETLOST-BROD: Norris 27 (5-6), Stipanović 6 (1-2), Piplović 10 (4-8), Pezer, Norac, Prskalo 6 (3-7), Miličević 14 (2-2), Ćorić, Štefanac 4 (4-6), Kalaica 14 (6-6).</p>
<p>SUCI: Medan i Radović (obojica Dubrovnik). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Rico SWANSON. (mt)</p>
<p>Sava osiguranje - Karlovac 93-82</p>
<p>• Dvorana mladosti</p>
<p>SAVA OSIGURANJE - KARLOVAC 93-82 (33-48)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 1 (1-2), Kus 24 (6-8), Mezulić 10 (3-4), Baždarić 10, Čekada, Karamatić, Genjac 22 (2-2), Stegnjaić 2, Mance 16 (6-10), Perković 8 (2-2).</p>
<p>KARLOVAC: Mindoljević 24 (2-2), Gašparović 9, Spudić, Mazija 10 (1-1), Bulić 17 (4-6), Meluš 13 (3-4), Đukić 2 (0-1), Starčević 5, Škero 2 i Peris.</p>
<p>SUCI: Radić (Šibenik) i Kurelović (Pazin). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Davor KUS. (iv)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Suđenje je bilo tragično...«</p>
<p>Ne mogu tvrditi da su nas Švicarci namjerno oštetili, ali sudili su katastrofalno, rekao je trener RK Badel 1862 Zagreba Zdravko Zovko nakon subotnjeg ogleda protiv Kiela (22-13) i ispadanja iz Kupa prvaka</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba dugo će se sjećati svake akcije, svakog pogreške, svakog olako primljenog pogotka, ali ne iz subotnje uzvratne polufinalne utakmice Kupa prvaka u kojoj su uvjerljivo pobijedili njemački Kiel 22-13 (8-7), već iz prvog međusobnog dvoboja prije tjedan dana u Hamburgu, kada su pretrpjeli jedan od najtežih poraza u Kupu prvaka (21-32). Da su tada primili samo dva pogotka manje, danas bi klupska administracija rezervirala hotele u Barceloni i dogovarala termine finala Kupa prvaka...</p>
<p>»Zagrebaši« su bili sasvim blizu priželjkivanog rukometno čuda. Junačkim pristupom i obranom 4-2, koja je sasvim zaustavila najubojitije napadače Kiela, sustigli su ne samo 11 pogodaka zaostatka, nego 15 zgoditaka manjka, jer su u 10. minuti gubili 0-4. O onome što su rukometaši trenera Zdravka Zovka izveli u drugom poluvremenu trebalo bi snimati filmove i pisati rukometne udžbenike. Toliko otpora i inata u već otpisanoj rukometnoj momčadi već dugo nismo vidjeli.</p>
<p>- Uz pravu fizičku spremu i kvalitetu svakoj momčadi dovoljno je i samo jedno poluvrijeme da razbije suparnika. Mi smo to pokazali u drugom dijelu utakmice. Momčad je sjajno reagirala na moje zahtjeve, nije se predavala ni na trenutak i mislim da smo dokazali svoju ravnopravnost Kielu i Barceloni. Presudan trenutak bilo je poništavanje Bilićev pogotka zbog navodnog prekrašaja u napadu. Tragično je da polufinale Kupa prvaka sude ovako loši suci. Ne mogu tvrditi da su nas Švicarci namjerno oštetili, ali sudili su katastrofalno, rekao je trener Zagreba Zdravko Zovko.</p>
<p>Strpljivo su hrvatski prvaci ostvarivali svoje čudo, u koje su osim njih vjerovali samo ovog puta korektni BBB (ostatak tribina bio je, nažalost, preazan unatoč besplatnim ulaznicama). Pravi podvig bila je njihova igra u obrani, u kojoj se ni na trenutak nije primijetilo da su čak 16 minuta igrali s igračem manje. Kiel je bio razbijen, uništenog samopouzdanja i u strahu od ispadanja rukometaši trenera Zvonimira Serdarušića uzdali su se samo u prednost iz prve utakmice i vremenski tjesnac suparnika.</p>
<p>- Moram priznati da nisam očekivao ovakvu utakmicu. Zagreb nas je sasvim iznenadio obranom 4-2. Nismo imali rješenja za takvu suparničku postavu i zapravo je neobjašnjivo zašto smo toliko promašivali. Mislim da su se i sami »zagrebaši« zbunili svojim vodstvom u drugom poluvremenu. Ni oni nisu očekivali da će nas tako »razvaliti«, rekao je Kielov vanjski napadač Nenad Peruničić.</p>
<p>A onda, dvije minute prije kraja švicarski suci Bürgi i Heutschi svojim su kontroverznim odlukama ipak progurali već dotučeni Kiel u finale. Isključenje Tomljanovića i Bilićev navodni prekršaj u napadu njemačkom su klubu omogućili da nakon alarmatnih 21-11 smanji na 21-13 i tako spasi »kožu« doslovno u posljednji trenutak.</p>
<p>• Sportski dom</p>
<p>BADEL 1862 ZAGREB - KIEL 22-13 (8-7)</p>
<p>BADEL 1862 ZAGREB: Lavrov, Kelentrić, Kulinčenko, Maglajlija, Rasikevicius 1, Bilić 5, Jović, Šprem 3, Tomljanović 2, Džomba 1, Saračević 7 (2), Valčić 3.</p>
<p>KIEL: Ege, Geerken, Wislander 3, Jacobsen 2 (1), Schwenke, Peruničić, Petersen 1, Lövgren 3 (1), Schmidt 2, Scheffler 1, Olsson 1.</p>
<p>SUCI: Bürgi i Heutschi (oba Švicarska). GLEDATELJA: 3.000.</p>
<p>SEDMERCI: Badel 1862 Zagreb 2 (2), Kiel 3 (2). ISKLJUČENJA: Badel 1862 Zagreb 16 minuta (Maglajlija 2+2, Rasikevicius 2+2, Jović, Džomba, Valčić, Tomljanović), Kiel 10 minuta (Petersen 2+2, Peruničić, Scheffler, Olsson).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Steinar EGE.</p>
<p>• U drugoj polufinalnoj utakmici Celje Pivovarna Laško je pobijedila Barcelonu 27-20 (13-12), ali se španjolski klub plasirao u finale Kupa prvaka zbog pobjede u prvoj utakmici 39-25.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Samsonov obranio naslov pobjednika, Koyama pobjednica »CROP 2000.« </p>
<p>Pobjednici 5. međunarodnog stolnoteniskog turnira »Croatia Open 2000.« su Japanka Chire Koyama i Bjelorus Vladimir Samsonov / Tamaru Boroš u polufinalu eliminirala Mađarica Toth, a Zorana Primorca i Vladimira Samsonova u polufinalu parova izbacio tajvanski par Chiang, Chang</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Pobjednica 5. stolnoteniskog međunarodnog turnira »Croatia Open 2000.«, iz serije »ITTF Pro Tour« turnira je Japanka Chire Koyama. Ona je u nedjeljnom finalu pobijedila sa 3-1 (16, -16, 9, 13) Mađaricu Krisztinu Toth, koja je, pak, u polufinalu eliminirala našu Tamaru Boroš sa 3-1. Bjelorus Vladimir Samsonov, najbolji igrač svijeta, u finalu je, pak, pobijedio Tajvanca Peng-Lung Chianga sa 3-0 (14, 19, 19).</p>
<p>U nedjelju prijepodne od natjecanja se oprostio i Zoran Primorac u polufinalu parova. Njega i Vladimira Samsonova u polufinalu je svladao tajvanski par Chiang, Chang sa 2-0. U drugom polufinalu austrijski je par Jindrak, Garbos eliminirao jugoslavensko-rumunjski par Karakašević, Filimon sa 2-0. Primorac je poslije rekao kako nema sumnje da su Samsonov i on bolji par, ali da dosta vremena nisu igrali zajedno, što se osjetilo na njihovoj igri. No, od sljedeće sezone igrat će zajedno u Primorčevu klubu, belgijskom Charleroiju, pa, kaže, onda neće imati problema s time.</p>
<p>Tamara Boroš nije razočarana polufinalnim porazom od klupske suigračice, Mađarice Krisztine Toth. Mađarica je igrala gotovo bez pogreške, ali je na pogreške tjerala našu igračicu. Koliko god navijačima bilo krivo, pobjeda Mađarice je zaslužena. - Nisam razočarana, zapravo sam i zadovoljna kako sam igrala. Toth je zbilja sjajno igrala i zaslužila je pobjedu. Ja sam sama kriva za poraz, jednostavno sam imala previše forsiranih pogrešaka. U posljednje vrijeme nisam bila u formi, tako da sam zadovoljna ovim polufinalom, jer pokazuje da se vraćam. Osim toga, za mjesec dana je Europsko prvenstvo u Bremenu, a poslije su Olimpijske igre, a za to se želim spremiti kako bih tamo napravila što bolji rezultat, možda čak i osvojila medalju, rekla je Tamara Boroš nakon polufinalnog dvoboja.</p>
<p>U paru s Eldijanom Aganović, naša najbolja stolnotenisačica se od natjecanja oprostila u četvrtfinalu i to od iste suparnice. Mađarsko-njemački par Toth i Elke Schall bile su bolje 2-0.</p>
<p>U polufinalu muškog dijela turnira bilo je finale prije finala; Vladimir Samsonov - Jan-Owe Waldner, a u drugom polufinalu je Tajvanac Peng-Lung Chiang sa 3-1 izbacio Belgijanca Jean-Michela Saivea. Kasnije je slavio Samsonov...</p>
<p>Rezultati </p>
<p>• Rezultati stolnotenisača, četvrtfinale: Samsonov - Matsushita 3-0, Waldner - Iseki 3-2, Chiang - Yang 3-2, Saive - Persson 3-0; polufinale: Samsonov - Waldner 3-0, Chiang - Saive 3-1;</p>
<p> finale: Samsonov - Chiang 3-0;</p>
<p>stolnotenisačice, četvrtfinale: Chen - Toth 2-3, Arisi - Boroš 2-3, Tian-Zörner - Pavlovič 3-0, Nemes - Koyama 0-3; polufinale: Toth - Boroš 3-1, Tian-Zörner - Koyama 1-3; polufinale: Toth - Boroš 3-1, Koyama - Tian-Zörner 3-1;</p>
<p> finale: Koyama - Toth 3-1;</p>
<p>parovi, stolnotenisači, četvrtfinale: Gatien, Chila - Karakašević, Filimon 0-2 bb, Jindrak, Gardos - Waldner, Persson 2-0 bb, Samsonov, Primorac - Kreanga, Lupulesku 2-1, Eloi, Wosik - Chiang, Chang 0-2 bb; polufinale: Karakašević, Filimon - Jindrak, Garbos 0-2, Samsonov, Primorac - Chiang, Chang 1-2;</p>
<p>stolnotenisačice, četvrtfinale: Chen, Xu - Konishi, Tsujimoto 2-1, Boroš, Aganović - Toth, Schall 0-2, Sakata, Naito - Arisi, Negrisoli 2-0, Tian-Zörner, Nemes - Ganina, Kostromina 0-2; polufinale: Jing Chen, Jing Xu - Toth, Shall 2-0 bb, Sakata, Naito - Ganina, Kostromina 2-0 bb.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Papa molio pred Zidom plača</p>
<p>JERUZALEM, 26. ožujka</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II u nedjelju je molio na najsvetijem židovskom mjestu - Zidu plača u Jeruzalemu i u znak iznimnog iskaza pomirenja pozvao Židove da oproste stoljeća kršćanskih grijeha protiv toga naroda. Papa je, stojeći pred Zidom koji je ostatak Drugog židovskog hrama kojeg su razorili Rimljani, pročitao kopiju poziva na oprost kršćanskih grijeha kojeg je izrekao ranije ovog mjeseca u Vatikanu. Nakon toga smjestio ga je u pukotinu na Zidu te ga blagoslovio. Tijekom posljednje mise koju je služio tijekom posjeta Svetoj zemlji u Starom gradu Jeruzalemu gdje je prema evanđelju Isus pokopan i uskrsnuo Papa je uputio posljednji poziv na pomirenje. »Ovdje na Svetom grobu, dok obnavljamo naše uvjerenje, možemo li sumnjati da će nam biti dana snaga za nadilaženje naših razlika i za zajednički rad u gradnji budućnosti pomirenja u jedinstvu i miru?«, izjavio je. Prije mise Papa je poljubio kamen gdje je prema evanđelju oprano Isusovo tijelo prije nego je pokopano. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Talijanski vikend u prometnom kaosu</p>
<p>RIM, 26. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sav talijanski vikend prošao je u prometnom rusvaju. U nedjelju su oni, koji su morali putovati vlakovima, lutali kao izgubljene duše po preuređenoj i moderniziranoj rimskoj stanici Termini, jer su sa suvremenih ekrana mogli razabrati koji vlak ne putuje zbog štrajka, ali nisu mogli vidjeti kada će koji zaista otputovati u smjeru za koji su kupili kartu. Taj štrajk je, međutim, bio najavljen, pa su »nastradali« samo oni koji su morali putovati vlakom, a svi ostali su krenuli drugim prometnim sredstvom ili su odgodili putovanje. Mnogo gore su prošli oni koji su se u petak zatekli na talijanskim aerodrome. </p>
<p>Tek u subotu prijepodne talijanske zračne luke vratile su se u normalno stanje, pošto su otputovali i posljednji putnici blokirani djelomičnim štrajkom kontrolora leta u petak. Stoipedesetak kontrolora uspjelo je kao taoce zadržati oko 150.000 putnika: rezultat koji nisu bili kadri postići ni najveći vojskovođe u dugoj povijesti razbojništva. Posve je otkazano bilo 313 unutrašnjih, odnosno međunarodnih letova, a svi ostali su pretrpjeli manja ili veća zakašnjenja, i po više od 12 sati, ostavivši na aerodromima majke s djecom, invalide, poslovne ljude koji su gubili biznis i druge kojima je upropašten vikend odmora. Da bi kaos bio veći, uz štrajk kontrolora upleo se i štrajk jednog od sindikata zemaljskog osoblja, pa su putnici ostali bez ikakvih obavijesti. Rusvaj ne bi bio toliki da putnici nisu prethodno bili prevareni da je štrajk kontrolora otkazan. Bio je otkazan, naime, na nacionalnoj razini, ali su na lokalnoj štrajkali pripadnici jednoga od 12 sindikata kontrolora leta u dvjema lokalnim kontrolama, u Milanu i u Brindisiju. Činjenica da je bez tih kontrola nemoguće obaviti bilo koji let u Italiji, osim onih koji eventualno stižu s mora direktno na Rim, pokazala se u punoj mjeri tek kad su aerodromi pretvoreni u logorišta posve neobaviještenih ljudi. </p>
<p>Za taj kaos punu sukrivnju snose političke stranke zastupljene u Parlamentu. U Italiji je moguće i u strukama od javnog interesa, kao što je promet, da štrajk proglasi bilo koji sindikat bilo u kojem sektoru. Na željeznicama mogu malo štrajkati strojovođe, malo kondukteri, a malo šefovi stanica - a svaki od tih štrajkova blokira sve željeznice. U zračnom prometu zasebno štrajkaju piloti, zasebno stjuardi, zasebno prijevoznici prtljaga, zasebno zemaljski stjuardi, zasebno kontrolori - i svaki od tih štrajkova blokira sav promet. Štoviše, dovoljno je da štrajka mali sindikat od dva-tri posto uposlenih u kategoriji, pa da počnu nevolje. Bio je dovoljan štrajk male sindikalne organizacije u koju su bili učlanjeni - dvojica šefova stanica u Firenzi pa da se četiri sata obustavi promet na glavnoj željezničkoj arteriji. </p>
<p>Crni petak na aerodromima i, općenito, štrajkački vikend pogodio je, dakako, putnike. Za ostale kategorije crni će biti radni dani. Čim se odmorio od vikenda, u ponedjeljak počinje štrajkati jedan od sindikata u emisijskoj Banci Italije, što će blokirati novčani promet, uključujući plaće i mirovine. Naravno, ne nadležnih ministara, nego građana, samo donekle nevinih: oni su naime u Parlament poslali zakonodavce koje imaju. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kandidati za Vijeće ministara BiH poznati, čeka se usvajanje Zakona</p>
<p>Prema »Slobodnoj Bosni«, Hasan Muratović, veleposlanik BiH u Hrvatskoj, odlazi na dužnost ministra trgovine, a na mjestu ministra vanjskih poslova BiH ostaje HDZ-ov kandidat Jadranko Prlić</p>
<p>MOSTAR, 26. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ukoliko Parlament BiH prihvati predloženi Zakon o Vijeću ministara, Predsjedništvo BiH moglo bi ovoga tjedna imenovati nove ministre. Uz nove ljude na dužnostima u Vijeću ministara BiH, Vijeće će nakon odluke Ustavnoga suda o neustavnosti dosadašnjega oblika i organizacije toga državnoga tijela, doživjeti i promjene u vlastitoj strukturi, na način da će ubuduće imati šest ministarstava, pri čemu bi se prvi među jednakima (kao što je to slučaj i u Predsjedništvu BiH) smjenjivao svakih osam mjeseci.</p>
<p>Slobodna Bosna piše kako su gotovo sve dvojbe oko novih imenovanja u Vijeće ministara, uključujući i raspodjele ministarskih mjesta između predstavnika tri bosanskohercegovačka konstitutitvna naroda, već razriješene. Najveće promjene doživjet će »kadrovska križaljka« SDA. Nakon što su još ranije supredsjedatelj Vijeća i ministar ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Haris Silajdžić i Mirsad Kurtović, podnijeli ostavken najozbiljniji kandidat Kurtovićeva nasljednika navodno je sadašnji veleposlanik BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović, dok bi u fotelju prvoga čovjeka novoutemeljenoga Ministarstva za europske integracije i Pakt o stabilnosti trebao »uskočiti« Izetbegovićev savjetnik za vanjsku politiku Mirza Hajrić.</p>
<p>Na mjestu ministra vanjskih poslova BiH i dalje bi trebao ostati HDZ-ov kandidat Jadranko Prlić, dok bi Nevenka Tomića mogao zamijeniti predstojnik Jelavićeva ureda Martin Raguž, koji bi vodio Ministarstvo za ljudska prava, izbjegle i raseljene osobe. Sarajevski tjednik tvrdi da su se upravo oko Ministarstva vanjskih poslova vodile »najzanimljivije igre« nakon što, navodno, HDZ BiH nije Prliću pruži svu potporu, što se tumači starim spekulacijama o sukobu Jelavić - Prlić. Prlić će ipak ostati šefom diplomacije jer je »manjak podrške HDZ-a kompenzirao viškom podrške iz međunarodnih diplomatskih krugova«, tako da je »Jelaviću preostalo samo da smjenom Nevena Tomića oslabi utjecaj Jadranka Prlića, odnosno da postavljanjem Martina Raguža za Tomićeva nasljednika ojača vlastitu poziciju«.</p>
<p>Kada je riječ o dvojici ministara iz reda srpskog naroda, izvjesno je obnavljanje mandata Svetozaru Mihajloviću, koji bi vodio resor državnog trezora. Puno neizvjesnija je situacija s Markom Ašaninom, dosadašnjim ministrom civilnih poslova, kojega je na tu dužnost imenovala Socijalistička partija RS-a. Naime, izlazak socijalista iz koalicije »Sloga« doveo je u pitanje novi Ašaninov mandat u Vijeću ministara tako da još uvijek traju usuglašavanja stajališta u oko njegova (ne)produljenja, odnosno isticanja nekoga drugog kandidata.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Slovenski ministri s više od milijun tolara plaće</p>
<p>Najava da će svih deset ministara pučana s potpredsjednikom vlade Marjanom Podobnikom podnijeti ostavke premijeru Janezu Drnovšeku, u slovenskoj javnosti pokrenulo pitanje: koliko zarađuju ministri i od čega će živjeti kada napuste vladu za tri tjedna?</p>
<p>LJUBLJANA, 26. ožujka</p>
<p> - Sada je to već sigurno: vodstvo Slovenske pučke stranke (SLS) čvrsto je odlučilo da nakon 15. travnja, kada će se održati kongres ujedinjenja sa, sada oporbenom strankom Slovenskih kršćanskih demokrata (SKD), raskine koalicijski sporazum s Liberalnom demokracijom Slovenije (LDS). To znači da će svih deset ministara pučana, na čelu sa svojim stranačkim vođom i potpredsjednikom vlade Marjanom Podobnikom, podnijeti ostavke premijeru Janezu Drnovšeku. A potonji se ni ne misli »predati«: popunit će upražnjena ministarska mjesta novim ljudima i ne namjerava za njih zahtijevati povjerenje parlamenta. Tako će nastojati produljiti život svoje manjinske »tehničke« vlade do izbora u studenome.</p>
<p>No, sada je slovensku javnost zaintrigiralo pitanje: koliko zarađuju ministri i od čega će živjeti ovi koji će napustiti vladu za tri tjedna? Odgovorio je ironično ljubljanski Dnevnik: »Ne treba se brinuti za njih, neće ostati praznih džepova!« I dodaje: ministri koji prije vremena napuštaju svoje položaje, prema zakonu što vrijedi i za zastupnike u Državnom zboru (parlamentu), dobivaju iste plaće »još neko vrijeme«, koje su među najvišima u državi. Rok je, dakako, ograničen i iznosi najdulje godinu dana od napuštanja vlade, ako dotad ne nađu novi posao ili ne ostvare uvjete za umirovljenje. Točnije: taj privilegij uživaju premijer i 20 ministara, uključujući potpredsjednika vlade, te glavna tajnica vlade, dužnost koju sada obnaša Nevenka Črešnar-Pergar.</p>
<p>To nameće novo pitanje: koliko, zapravo, iznose plaće tih članova slovenske vlade? Odgovor u Ljubljani nije tajna, može se dobiti u Uredu Vlade za informiranje, koji je vrlo otvoren prema novinarima. Prema tim podacima, najvišu plaću ima, dakako, premijer Drnovšek koji je za siječanj dobio 1,288.315 tolara. Kada se zna da, po službenome tečaju, jedna njemačka marka vrijedi nešto malo više od 100 slovenskih tolara, tada Drnovšekova plaća iznosi otprilike 12.900 DEM. Među ministrima 15 je njih u siječnju dobilo plaću veću od milijun tolara. Pritom je najvišu plaću, nakon premijera, 1,113.447 tolara, imao Boris Frlec koji je u siječnju još bio ministar vanjskih poslova. Plaća potpredsjednika vlade Podobnika iznosila je malo više od milijuna.</p>
<p>Znatiželjni dio slovenske javnosti zanima i pitanje: što će biti sa službenim automobilima odlazećih ministara? Naime, prema zakonskim propisima, svi ministri, kao i državni tajnici u ministarstvima, imaju pravo na stalnu uporabu službenoga vozila od dana imenovanja. A ako iz bilo kojih razloga napuste ili im istekne ministarska dužnost, moraju vratiti automobil u roku od tri dana. To u sadašnjemu slučaju neće vrijediti za potpredsjednika vlade i šefa pučana, mlađega brata Podobnika, iz jednostavnog razloga što je njegovo službeno vozilo »audi 8«, kako se zna, nedavno ukradeno usred Ljubljane i još mu nema nikakva traga, iz čega se razvila velika afera.</p>
<p> Dakako, Marjan Podobnik će odlaskom iz vlade izgubiti i pravo na tjelohranitelja, kao i ministar obrane Franci Demšar koji je također član SLS-a. Njih dvojica su među pet visokih dužnosnika koji imaju pravo na osobnu zaštitu, ostala su trojica predsjednik države (Milan Kučan), predsjednik parlamenta (Janez Podobnik, stariji brat Marjanov) i premijer (Drnovšek).</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bush ne vjeruje Goreu</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Al Gore niti je politički vjerodostojan niti je čovjek za reforme, rekao je proteklih dana George Bush mlađi o svome demokratskom suparniku na predsjedničkim izborima 2000. Texaški je guverner time prekršio obećanje da će u predsjedničkoj kampanji izbjegavati negativnu retoriku, a osobito udar na osobu protivničkoga kandidata. George Bush, koji će, po svemu sudeći, i službeno biti imenovan republikanskim predsjedničkim kandidatom na stranačkoj konvenciji ovoga ljeta u Philadelphiji kazao je i da nije siguran je li Al Gore uopće sposoban postati prvim čovjekom SAD-a. »Ja mu međutim ne vjerujem«, istaknuo je u više navrata Bush u televizijskom intervjuu prošloga tjedna.</p>
<p>Štoviše, Bush naglašava da Gore nipošto nije prava osoba koja bi pokrenula nužnu reformu sustava socijalnoga osiguranja, a kamoli reformu financiranja predizbornih kampanja. S dru</p>
<p>ge strane, Gore je prvi u središte predsjedničke kampanje Demokratske stranke stavio reformu sustava socijalnoga osiguranja. Bushova kampanja pak od samoga početka počiva na smanjivanju poreza i to za više od dva bilijuna dolara. Oštri kritičari Bushove porezne reforme, među njima je najglasniji republikanski senator John McCain, već su odavno ustvrdili da s takvim rezovima ni novčića neće preostati za zdravstveno i socijalno osiguranje. Nije ni čudo da je Bush, ponukan kritikama, odlučio posvetiti nešto predizborne pažnje tim tradicionalno demokratskim prioritetima i potući Ala Gorea njegovim oružjem. </p>
<p>Bush se pribojava američkoga potpredsjednika u konačnom nadmetanju za Bijelu kuću 7. studenoga. Sva ozbiljnija ispitivanja javnoga mnijenja dosad pokazala su, naime, da bi republikanci praktički osigurali izbornu pobjedu u studenom da su Goreu suprotstavili Johna McCaina. Iako politički daleko uvjerljiviji, samouvjereniji i popularniji čak i među demokratskim biračima, McCain je nakon poraza na tzv. ožujskom velikom utorku odustao od predsjedničke utrke u korist daleko bogatijega guvernera iz Texasa. </p>
<p>Zbog pretankih predizbornih fondova, McCain se nećkao da zdušno podupre politički nepismenijega Busha na putu do stranačke nominacije. Na kraju je svoju podršku stranačkome kolegi uvjetovao Bushovom spremnošću na kompromise u pogledu socijalnoga osiguranja, ali i pogodnosti za umirovljenike te naknada za hendikepirane osobe. O tome koliko sluha mlađi Bush bude imao za socijalna pitanja u sljedećih sedam mjeseci ovisit će, izjavio je McCain, »i moj entuzijazam i količina podrške republikanskom kandidatu«. Posluša li McCainove savjete te se riješi podrške kršćanske desnice Bush bi, procjenuju analitičari, znatno osnažio svoje predizborne šanse u odnosu na demokratskoga kandidata Ala Gorea. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Predizborni potez desnice protiv Kwasniewskog</p>
<p>VARŠAVA, 26. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zastupnici Izborne akcije Solidarnost (AWS) zatražili su prošli tjedan osnivanje istražne komisije koja bi istražila optužbe o financijskim pronevjerama do kojih je navodno došlo u ministarstvu sporta dok je na čelu tog resora bio sadašnji poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski.</p>
<p> Dokumente, koji bi trebali svjedočiti o pronevjerama do kojih je svojedobno došlo u ministarstvu sporta, objavila je nedavno Gazeta Polska, list blizak radikalnoj desnici. Mnogi u Poljskoj smatraju da se radi o još jednom očajničkom pokušaju desnice da uoči predsjedničkih izbora, koji će se održati u jesen ove godine, kompromitira njihovog gotovo sigurnog pobjednika.</p>
<p>Prema pisanju Gazete Polske, kad je Kwasniewski prije više od deset godina bio ministar sporta u zadnjoj komunističkoj vladi, novci s resornih računa prelijevali su se na račune raznih privatnih i partijskih institucija. Osim toga, ministarstvo je sa svojeg deviznog računa, tvrdi taj list, posuđivalo novce s četiri posto kamata, dok je inflacija tada dosezala nekoliko desetaka posto. Zastupnici vladajućeg AWS-a inzistiraju na formiranju parlamentarnog istražnog povjerenstva koje bi ispitalo dokumente na koje se Gazeta Polska poziva te imalo ovlasti preslušati svjedoke.</p>
<p>Osnivanju povjerenstva oštro se usprotivio ured poljskog predsjednika, gdje ne sumnjaju da se radi jedino o nastojanju političara desnice da prije izbora na sve moguće načine ocrne Kwasniewskog, zadnjih godina daleko najpopularnijeg poljskog političara. Sam Kwasniewski je u intervjuu, koji se sredinom tjedna pojavio u tjedniku Polityka, istaknuo da su izjave dijela dužnosnika AWS-a davale naslutiti da bi ga AWS mogao pokušati onemogućiti da se ponovno kandidira. O potrazi za materijalima koji bi trebali kompromitirati sadašnjeg predsjednika javnost je saznala prije nekoliko tjedana kada je, sada već bivši ministar sporta Jacek Debski, izjavio da je jedan visoki dužnosnik AWS-a zatražio od njega da u arhivima resora pronađe materijale koji bi teretili Kwasniewskog.</p>
<p>Iako je do predsjedničkih izbora ostalo još više od pola godine, predizborna kampanja u Poljskoj, ona neslužbena, već je počela. Od važnijih političara još nitko nije službeno oglasio da se namjerava kandidirati za predsjednika, no više nego sigurna je kandidatura Kwasniewskog, kojeg se smatra glavnim favoritem - u anketama ga podržava 70 posto građana. Sasvim neizvjesna je, međutim, situacija na desnoj strani političke pozornice, čiji se političari ne mogu dogovoriti oko zajedničkog kandidata. Dok sindikat Solidarnost smatra da bi to trebao biti šef AWS-a, Marian Krzaklewski, ostale stranke okupljene u desnom bloku AWS traže da se izađe s onim kandidatom koji dobije najveću podršku u unutarstranačkim predizborima. Jedan od glavnih razloga sukoba oko načina izbora kandidata je sve manja popularnost Krzaklewskoga i čitave Buzekove vlade.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Suharto dovoljno zdrav za istragu o stečenim milijardama dolara </p>
<p> ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Prema najnovijim liječničkim nalazima, bivši indonezijski predsjednik Suharto, 78, dovoljno je zdrav da podnese istragu o tome na koji je način za vrijeme svoje 32-godišnje vladavine stekao milijarde dolara. To je odgovor vrhovnog državnog tužitelja na tvrdnje odvjetnika da je nekadašnji šef države prebolestan za istragu, jer je prošle godine dvaput bio u bolnici zbog moždanih udara. Istraga će početi ovaj tjedan. </p>
<p>Opće je uvjerenje da su Suharto, njegova djeca te najbliži prijatelji i suradnici, zahvaljujući mitu i povlaštenom položaju, stekli milijarde dolara i većinu uložili u inozemne banke. Time su ozbiljno pridonijeli gospodarskoj i političkoj krizi koja je u svibnju 1998. dovela do eksplozije nezadovoljstva i Suhartova odlaska s vlasti. Sadašnji predsjednik, Abdurrahman Wahid, obećao je da će - zbog mira u zemlji - pomilovati Suharta, ukoliko se istragom utvrdi da je nezakonito stekao milijarde dolara. No, Suhartova djeca i ostali sukrivci neće biti pošteđeni. Stoga je - i bez obzira na obećano pomilovanje - istražni postupak veoma važan i očekuje se s razumljivim zanimanjem. </p>
<p>Wahid je također izjavio kako vjeruje da je Suharto »bogatiji od države« i da je goleme iznose prenio u inozemstvo. No, nije ih uložio na svoje ime nego na račune članova obitelji i suradnika, pa će biti teško dokazati mu korupciju. Američki tjednik Time, vjerojatno u suradnji s obavještajnim službama, objavio je prošle godine kako je odmah poslije Suhartovog odlaska s predsjedničke dužnosti počelo užurbano kretanje njegova osobnog bogatstva. U srpnju 1998. začuđujuće veliki iznosi novca povezani s Indonezijom bili su prebačeni iz Švicarske u Austriju, koja je danas sigurnija za sumnjive pologe. Prijenos je privukao pozornost američkog ministarstva financija koje prati takva kretanja novca. Provedena je istraga u Austriji, a potom u još 11 država. Utvrđeno je da je na Suhartov račun u austrijskoj banci prebačeno ukupno devet milijardi dolara. Suharto je odmah porekao da ima bilo kakav bankovni račun u inozemstvu i tvrdi da posjeduje samo 19 hektara zemlje u Indoneziji i ušteđevinu od 2,4 milijuna dolara. </p>
<p>Spomenutih devet milijardi samo je dio Suhartova bogatstva, prikupljenog najrazličitijim poslovima. Prema podacima objavljenima u Timeu, Suhartova obitelj posjeduje ili kontrolira 3,6 milijuna hektara zemljišta u Indoneziji (područje veće od površine Belgije) i 100.000 četvornih metara najskupljeg uredskog prostora u Jakarti. Šestoro Suhartove djece posjeduje značajne udjele u najmanje 564 indonezijske kompanije, te još stotine tvrtki u inozemstvu, razbacanih od SAD-a i Britanije do Uzbekistana, Nigerije i Singapura. Posjeduju i flotu zrakoplova u kojoj su »boeing 747-200«, »DC-10«, »boeing 737«, »challenger 601« i »BAC-111«. Ukratko, između 1966. i 1998. kroz ruke obitelji Suharto prošle su najmanje 73 milijarde dolara. Loša ulaganja i financijska kriza 1997. znatno su umanjile ukupni iznos, ali još uvijek je ostalo - po najkonzervativnijoj procjeni - najmanje 15 milijardi dolara u gotovini, dionicama, udjelima u kompanijama, zemljištu, dragocjenostima i umjetninama. Nije loše za predsjednika s mjesečnom plaćom od 1764 dolara. </p>
<p>Sadašnja istraga prvenstveno će se usmjeriti prema sedam tobože humanitarnih fondova koje je Suhartova obitelj nadzirala i koristila za pranje novca i prikupljanje često ne baš dobrovoljnih donacija (sve državne banke morale su davati 2,5 posto profita u te fondove, a 2 posto svi pojedinci i tvrtke s godišnjim prihodom iznad 40.000 dolara). Suharto se pobrinuo da većinu njegovih poslova odobri parlament, tako da će se braniti kako je postupao zakonito. Ipak, vjeruje se da će biti moguće dokazati nepravilnosti, ući u trag znatnim iznosima i - što je najvažnije - vratiti ih onako kako je filipinska vlada uspjela doći do novca s inozemnih računa svog bivšeg predsjednika Markosa. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Putin očekuje pobjedu u prvom, Zjuganov uvjeren u drugi izborni krug</p>
<p>MOSKVA, 26. ožujka</p>
<p> - U Rusiji su u nedjelju održani prijevremeni predsjednički izbori. Za kremaljsko kormilo borilo se 11 predsjedničkih kandidata, ali prema anketama birača najviše izgleda na pobjedu ima Jeljcinog privremeni nasljednik Vladimir Putin, a tek zatim lider ruske ljevice, Genadij Zjuganov i šef demokratske stranke Jabuka, Grigorij Javlinski. Pravo glasa imalo je oko 106 milijuna birača i sudeći po izvještajima sa 94.500 biračkih mjesta širom zemlje njihova aktivnost je veća nego na nedavnim parlamentarnim izborima (u prosincu prošle godine) kada je glasovalo 69 posto upisanih birača. Naime, i na ruskom Dalekom istoku i Sibiru gdje su zbog vremenske razlike izbori počeli ranije i na biralištima u europskom dijelu Rusije u nedjelju do 16,30 sati izašao je veći broj birača nego na prethodnim predsjedničkim izborima 1996. ili parlamentarnim izborima prošlog prosinca. Među prvima na biralištu u Moskvi pojavio se bivši predsjednik Rusije, Boris Jeljcin koji je izjavio da će i s novoizabranim šefom države Rusija »ići naprijed« i nastaviti njegov politički smjer. Vladimir Putin nije na svom biračkom mjestu želio komentirati izbore izjavljujući jedino da je glasovao za »bolju budućnost Rusije«. (B.L.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Čečeni zauzeli Nožaj-Jurt?</p>
<p>MOSKVA, 26. ožujka</p>
<p> - Interfax je javio u nedjelju, prenoseći vojne izvore, da je oko 2.000 čečenskih boraca zauzelo grad Nožaj-Jurt na istoku Čečenije. Rusko ministarstvo obrane to je odmah opovrgnulo. »To je propaganda s ciljem održavanja napete situacije«, izjavio je glasnogovornik ministarstva. Rusija je u siječnju priopćila da su njezini vojnici preuzeli kontrolu nad tim gradom, koji se nalazi u blizini granice s Dagestanom. Moskva tvrdi da se oko 3.000 pobunjenika još nalazi u Čečeniji. »U sadašnjem trenutku nastavlja se blokada ekstremista i velike jedinice ruske vojske približavaju se gradu sa svih strana«, javio je Interfax prenoseći vojne izvore. Privremeni obnašatelj dužnosti ruskog predsjednika Vladimir Putin izjavio je u nedjelju da nema informacije o situaciji u Nožaj-Jurtu. »Primjenit ćemo sve snage i sredstva koja imamo na raspolaganju protiv onih koji pružaju otpor«, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Clark: Milošević planira nove sukobe </p>
<p>RIM, 26. ožujka</p>
<p> - Znamo da je Milošević izazvao četiri rata u deset godina i sve ih je izgubio, ali ih je uvijek upotrijebio za to da poveća pritisak nad svojim narodom, te da smanji demokraciju i pristup Zapadu. To je rekao zapovjednik NATO-a za Europu, američki general Wesley Clark u razgovoru za nedjeljno izdanje talijanskog dnevnika Corriere della Sera. Vrativši se iz Prištine gdje je bio u petak, kazao je da je stanje mirno, da će Kosovo uspjeti prevladati krizu, ali Milošević planira »nove napetosti i sukobe«. </p>
<p> »U Mitrovici su srpski ekstremisti koji pokušavaju podijeliti grad, slično mostarskom primjeru, ali to nećemo dopustiti«, istaknuo je Clark. »Najvažnije je stvoriti demokraciju u SRJ«, ocjenjuje Clark, a na primjedbu da je Milošević još jak dodaje da je njegova snaga u tome što prijeti svakom svom suparniku. »Majstor je u manipuliranju i varanju«, ističe general, no saveznici »znaju da Milošević ima planove za Kosovo«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Radin hoće zajednički križ svima koji su u jame bačeni bez suda</p>
<p>RIM, 26. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jedan zajednički križ za sve žrtve bačene u jame za Drugoga svjetskog rata, bez ikakva napisa, nadomak Labina (istarskoga) - to je zamisao zastupnika Furija Radina, koja se ovih dana širi talijanskim glasilima: u subotu ju je objavio tršćanski Il Piccolo, u nedjelju je bila tema intervjua koji je u torinskoj Stampi objavila zagrebačka dopisnica Ingrid Badurina. Nakon toga taj će prijedlog biti podnesen hrvatskim vlastima, u Istarskoj županiji.</p>
<p>Radin kaže da očekuje povoljan odgovor hrvatskih vlasti jer su »danas srušeni mnogi tabui. Treba pamtiti da smo ovdje prošli prvo fašizam, pa prvi komunizam koji je bio i revanšistički, pa onda liberalniji komunizam, pa je na vlast došao HDZ, Tuđmanova partija, a sada se nadamo da smo napokon ušli u demokratsko razdoblje«. Radin je uvjeren da današnje hrvatske političke snage neće imati ništa protiv. »Moramo se osloboditi te stvari sada kada se nadamo ući u zajedničku evropsku kuću sa Slovenijom i Italijom«, tumači Radin.</p>
<p>Hrvatski zastupnik Talijana se pritom poziva i na neke primjere iz Italije, rekavši da na spomen žrtvama u Bazovičkoj jami dolaze i predstavnici talijanskih partizana, da se spomenu žrtava koje nisu bile u njihovim redovima. U Italiji, doduše, ulazak u zajedničku evropsku kuću nije dokinuo sve povijesne idiosinkrazije, pa usred Rima i danas spomen ploča Cesareu Battistiju spominje »barbarsku austrijsku okrutnost«, a način kako je predsjednik Ciampi torpedirao zamisao tršćanskog gradonačelnika Illyja da u Trstu predsjednici Italije, Slovenije i Hrvatske zajednički obilježe spomen svim žrtvama - pokazuje da ni u »Europi« nema suglasja oko povijesnih razdora ni između nacija, a kamo li unutar njih. </p>
<p>Radin pomno naglašava da se ne zauzima ni za kakvu pomirbu, nego da se on i predlagači labinskog križa »žele sjećati nevinih žrtava bez obzira na to kojoj strani pripadale«. Nevine su utoliko što su smaknute bez suda, precizira Radin. »Nas zanima ljudska strana tih zbivanja. Hoćemo ih depolitizirati, prepuštajući sve ostalo povjesničarima«, zaključuje. </p>
<p>Budućnost je u integraciji a ne u premještanju granica, nada se Radin, i tvrdi da će u toj inicijativi sudjelovati i Federacija talijanskih prognanika iz Istre, Rijeke i Dalmacije, premda nije vjerojatno da će se suglasiti sve prognaničke organizacije. Ključnu ulogu pridaje Radin istarskim partizanima, te veli da će odustati od inicijative ako je oni ne prihvate. Križ će, dakle, biti interideološki, ili ga neće biti. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ogata pozvala na zaštitu nacionalnih manjina na Kosovu</p>
<p>PRIŠTINA, 26. ožujka</p>
<p> - Visoka povjerenica UN-a za izbjeglice Sadako Ogata pozvala je u nedjelju na poboljšanje sigurnosnog stanja na Kosovu i zaštitu preostalih manjina, kao što su Srbi i Romi. Na završetku trodnevne posjete Kosovu, Ogata je rekla da je poboljšanje sigurnosti jedna od nekoliko mjera za izgradnju povjerenja koje su potrebne za ostanak manjina na Kosovu te za pripremu povratka izbjeglica. Procijenjeno je da je prošle godine do 250 tisuća Srba i pripadnika drugih manjina napustilo Kosovo. Govoreći o povratku kosovskih Albanaca, Ogata je pozvala europske zemlje da ih ne tjeraju kućama, jer bi masovni povratak mogao izazvati nestabilnot na Kosovu. Za povratak svih izbjeglica i stvaranje multietničkog, demokratskog Kosova, treba osigurati sigurnost svih manjina na Kosovu, uključiti predstavnike Srba i drugih manjina u prijelazne institucije, pospješiti dijalog među etničkim zajednicama, proširiti slobodu kretanja i početi s organizacijom posjeta izbjeglica kraju iz kojeg su pobjegli, kako bi stekli uvid u stanje.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zajednički na kontrolnim točkama prema Kosovu i Albaniji </p>
<p>PODGORICA, 26. ožujka</p>
<p> - Jugoslavenska armija i crnogorska policija dogovorile su da će u Crnoj Gori postaviti zajedničke kontrolne točke prema Kosovu i Albaniji, izvijestio je u nedjelju službeni crnogorski radio. Do sada je kontrolne točke nadzirala samo crnogorska policija.</p>
<p> Sporazum je, ocjenjuje AFP, znak smanjenja napetosti između savezne vojske, kojom upravlja vlast jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, i crnogorske policije koja slijedi reformističko i prozapadno vodstvo te republike. Tijekom posljednjih mjeseci napetosti su bile vrlo izražene. Na cesti Rožaje-Peć u subotu je postavljena jedna vojna i policijska kontrolna točka, a još jedna treba biti otvorena u Božaju na granici s Albanijom, navodi radio.</p>
<p> Točka Rožaje je postavljena »kako bi se spriječila moguća trgovina oružjem i drogom, kao i nekontrolirani prolaz osoba i ulazak terorista s Kosova u Crnu Goru«, prema zajedničkom priopćenju koje je u subotu objavilo crnogorsko ministarstvo unutarnjih poslova i zapovjedništvo Vojske jugoslavije.</p>
<p> Nakon povlačenja s Kosova u lipnju 1999. godine, vojska ne kontrolira administrativnu granicu između Crne Gore i Kosova. Zapovjedništvo Druge armije je nekoliko puta izjavilo da su oružje i droga s Kosova ilegalno unešeni u Crnu Goru preko graničnog mjesta Rožaje.(AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Cassese: Haaški sud neovisan je o volji Sjedinjenih Država</p>
<p>RIM, 26. ožujka</p>
<p> - Antonio Cassese, najprije predsjednik pa sudac Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), razočaran je činjenicom da »vlade nisu sposobne uhititi odgovorne, one najvažnije, kao što su Karadžić, Mladić i Milošević«, objavio je u nedjelju rimski dnevnik »Repubblica«. </p>
<p> U razgovoru za »Repubblicu« Cassese kaže da nije uočio volju da se tu trojicu izvede pred Haaški sud.</p>
<p> Mržnja se »osjeća i u hodnicima suda, u govorima odvjetnika. Slušao sam srpske, hrvatske i muslimanske odvjetnike za koje je najveća briga bila borba protiv drugog naroda, a ne spašavanje klijenta. Imao sam osjećaj da se u dvorani Haaškog suda nastavila ista borba, samo manje okrutnim načinom«, ističe Cassese. Na pitanje kako je nastala ta mržnja, Cassese odgovara da je stvorena »s ekstremističkom nacionalističkom ideologijom koju su poslije Titove smrti provodili Tuđman, Milošević i Izetbegović«. </p>
<p> Cassese napominje i da su Amerikanci bili protiv podizanja optužnice protiv Miloševića, ali da je tadašnja tužiteljica ICTY-ja Louise Arbour ipak postupila na osnovu prikupljenih dokaza. Time se potvrđuje da je Sud neovisan, odnosno da nije ovisan o volji SAD-a, smatra Cassese. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Golan, preduvjet izraelsko-sirijskog pomirenja</p>
<p>Predsjednici Clinton i Assad pokušali su u nedjelju u Ženevi pronaći prihvatljivo rješenje za pokretanje izraelsko-sirijskih mirovnih pregovora</p>
<p>ANKARA, 26. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clitnon i sirijski predsjednik Hafez el-Assad pokušali su u nedjelju u Ženevi pronaći prihvatljivo rješenje za izlazak iz slijepe srednjoistočne ulice u koju su zapali izraelsko-sirijski mirovni pregovori.</p>
<p> Iako je savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnosti Sandy Berger prethodno upozorio kako ne treba biti pretjerani optimist, više je nego jasno da se oprezni Assad ne bi zaputio u jedno od svojih rijetkih putovanja izvan zemlje ako ne očekuje neki napredak. Izraelsko-sirijski mirovni pregovori, nakon 45-mjesečne pauze, nastavljeni su u prosincu prošle i siječnju ove godine. Doživjeli su, međutim, pregovarački kolaps nakon zahtjeva službenog Damaska da se izraelske postrojbe u potpunosti povuku s Golanske visoravni. Znakovito je u svakom slučaju da je izraelski vojni radio u međuvremenu javio kako su predstavnici dvije zemlje postigli dogovor o podjeli voda, te budućnosti izraelskih poslovnih projekata na Golanu.</p>
<p>Zamjetno je da su Clinton i Assad utrošili veliku energiju kako bi našli opće prihvatljivu »formulu« za izraelsko-sirijsko izmirenje koje, nedvojbeno, predstavlja glavni ključ regionalne sigurnosti. Američki predsjednik želi okruniti svoj osmogodišnji mandat u Bijeloj kući srednjoistočnim mirovnim uspjehom štoi, u protekle 33 godine, nisu uspjeli njegovi prethodnici. Istodobno, njegov teško bolesni sirijski kolega, još za života, želi staviti osobni potpis na mirovni dokument.</p>
<p>U svakom slučaju, ženevski razgovori upućuju na zaključak da bi uskoro, za četiri ili najviše osam tjedana, moglo doći do obnavljanja zamrznutog izraelsko-sirijskog procesa. No, da ti pregovori nose mnogo rizika i neizvjesnosti, potvrđuje činjenica da su se dvije pregovaračke strane u siječnju, upravo u Ženevi, spotaknule već na pitanju utvrđivanja njegova dnevnog reda. Sirijski šef diplomacije Farouq al-Shara zahtijevao je od izraelskog premijera Ehuda Baraka da se obveže na bezuvjetno povlačenje s Golana prije pokretanja bilo kojih drugih otvorenih pitanja.</p>
<p>Nakon razgovora Clinton - Assad srednjoistočna pregovaračka lopta prebacuje se na izraelsku stranu. Otuda bi, kako se čini, trebao stići odgovor na četiri otvorena pitanja: budućim granicama između dvije susjedne zemlje, uspostavi sigurnosti, normaliziranju političkih odnosa i, napokon, korištenju voda Golana. Sve bi to, dakako, uključilo i brzo rješavanje pitanja o povlačenju oko 17.000 židovskih doseljenika s tog područja od 1.158 četvornih kilometara, te povratak tisuća Sirijaca koji su izbjegli tijekom zauzimanja Golana.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hvale vrijedan poziv iz HGK na raspravu o strategiji gospodarskoga razvoja Hrvatske, ali rok od deset dana je - prekratak za ozbiljniju pripremu </p>
<p>Našao mi se na stolu poziv kakav će u sličnom obliku ovih dana primiti stotine hrvatskih stručnjaka. Radi se o najozbiljnijoj mogućoj temi - strategiji razvoja Hrvatske. Zašto je to važno što je netko primio poziv, pomislit će netko. Važnije je nego što se čini na prvi pogled.</p>
<p> Hrvatska gospodarska komora namjerava se potpuno opravdano uključiti u izradbu razvojne strategije. Zadužila je svoje grupacije da u osnovi rasprave o sljedećim temama: sirovinski izvori, postojeći proizvodni resursi, raspoloživost ljudskih potencijala, svjetski trendovi i globalizacija na dotičnom području, osiguranje uvjeta za provođenje strategije.</p>
<p> Takav predloženi sadržaja rasprava je izvrsno pogođen. Pa, zašto javna reakcija? Rok za sve grupacije je deset dana od početka do završetka akcije.</p>
<p> Glatko sam odbio da sudjelujem u takvom radu na izradbi strategije i da budem jedan od uvodničara na svom stručnom području. Razlog, nisam spreman javno nastupiti o tako delikatnoj temi u roku od pet dana.</p>
<p> Misli li netko da svi potencijalni uvodničari i sudionici u raspravi nemaju drugog posla već jedva čekaju da takvo nešto pripreme? Ponovno se u takve stručne rasprave uključuju poticatelji »općeg profila«, a od sadržaja struke ne znaju ni S.</p>
<p> Ako se želi stvarni rezultat rasprave, treba maksimalno kvalitetno pripremiti. Treba nešto konkretnije kazati.</p>
<p>Hrvatska ima velike potencijale u jednoj od najmoćnijih industrija današnjice, a još više sutrašnjice. To je proizvodnja plastike te proizvodnja plastičnih i gumenih dijelova. </p>
<p>Ali ona treba okupiti u nadzornim odborima i u odgovarajućim udruženjima stručnjake koji se tim područjem bave »oduvijek«. Po onom što se sada zbiva, ponovno se ponavlja - »neki znaju sve o svim industrijama, informacijskim djelatnostima i ekonomiji«. </p>
<p>Sadašnje vlasnike plastične industrije čini se da također previše ne zanima njezin razvoj. Zanima ih kako to uspješno prodati, a ne što će ta industrija raditi. Ne zanima ih kako će ta industrija što uspješnije preživjeti dok ne pronađe zainteresiranog vlasnika za uspjeh poduzeća i održavanje razine zaposlenosti. A to znači prvenstveno proširenje proizvodnog programa.</p>
<p> Upravo sam se vratio s jednog skupa u Pragu. Ništa ne pomaže Hrvatskoj što će od četiri ili pet radova koje će objaviti češki i slovački časopis s toga područja, dva biti prilozi hrvatskih autora.</p>
<p> Ništa ne pomaže Hrvatskoj što su hrvatski autori ujutro teorijski opisali razvoj struke, kada su poslije podne češki autori u velikoj mjeri demonstrirali provedbu toga opisa. Ništa ne pomaže spoznaja što su pred deset godina hrvatski stručnjaci usvojili neke simulacijske metode, a do danas nisu dobili ni jedan posao u Hrvatskoj.</p>
<p> Jedini posao dobili su svojedobno iz Slovenije. Ali ta Slovenija, koja je te metode usvojila tek 1996. godine, danas zapošljava jednog stručnjaka samo za potrebe jedne jedine tvornice.</p>
<p> Valja najtoplije pozdraviti poticaj Hrvatske gospodarske komore. Ali on će biti samo uspješan ako pojedine segmente budu radili stručnjaci, a ne »znalci opće prakse« i ako se tom poslu pristupi studiozno.</p>
<p>IGOR ČATIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mihanovićeva pjesma postala je hrvatskom himnom koncem 19. stoljeća, bile su to godine nacionalnog zanosa </p>
<p>Pokret prijatelja prirode »Lijepa naša« i Družba Braća hrvatskoga zmaja priredili su 14. ožujka 2000. u kazalištu »Trešnja« na zagrebačkoj Trešnjevci hvale vrijednu priredbu povodom nastanka hrvatske himne »Lijepa naša« (14. ožujka 1835 - 14. ožujka 2000.) i 65. godišnjice postavljanja spomenika »Lijepoj našoj« u Zelenjaku, Hrvatsko zagorje, kao i u povodu 10. obljetnice utemeljenja pokreta ljubitelja prirode »Lijepa naša«.</p>
<p>Družbu Braća hrvatskoga zmaja zastupao je njen veliki meštar dr. Juraj Kolarić, koji je skup pozdravio lijepim riječima i pri tome naznačio što je sve činila i što sve čini Družba Braća hrvatskoga zmaja za promicanje nacionalnih vrednota i njegovanje hrvatske kulturne baštine.</p>
<p> Jedna od njih je i podizanje spomenika »Lijepoj našoj« godine 1935. u Zelenjaku, u Hrvatskom zagorju, jer je po nacionalnoj legendi, upravo u Zelenjaku piscu nacionalne hrvatske himne Antunu Mihanoviću (1796.-1861.) došlo nadahnuće za hrvatsku himnu 1835. godine. </p>
<p>Antun Mihanović je u Gajevoj Danici objavio tu svoju pjesmu pod naslovom »Horvatska domovina«. Njen prvi stih glasi: »Lepa naša domovino«, odnosno »Lijepa naša domovino«, pa je njen prvi stih uzet kao ime hrvatske himne.</p>
<p> No nije Mihanovićeva pjesma »odmah od početka« pošla po narodu i postala hrvatskom himnom. </p>
<p>Prošlo je nekoliko desetljeća da je Mihanovićeva pjesma kao hrvatska himna ušla u srce ljudima. Bilo je to, kako nam Ljubomir Maraković veli u svojoj studiji »Lijepa naša domovina« (časopis Hrvatska revija br. 12. 1935.), tek godine 1891.</p>
<p> Maraković piše: »Tek decenij koji je sagradio Starčevićev dom, iznio je Mihanovićevu pjesmu na dominantno mjesto.«</p>
<p>Napomenimo da to vrijeme (1890./1891.) nije slučajno pogodovalo upravo toj i takvoj Mihanovićevoj pjesmi da postane i hrvatskom himnom. Najprije je nacionalni duh i zanos počeo godinu dana prije u Makarskoj, prigodom otkrivanja spomenika fra Andriji Kačiću Miošiću. </p>
<p>Bilo je to tada neviđeno slavlje ne samo u Makarskoj, nego i u cijeloj Dalmaciji, pa i šire. Posebno su pravaši iz Banovine »bacili oko« na tu proslavu u Makarskoj. Za tu prigodu iz Zagreba u Makarsku su došli pravaški prvaci. </p>
<p>Kada su se među Makaranima poslije službene ceremonije, šetajući makarskom rivom, pojavili pravaši Grga Tuškan i dr. August Harambašić, njih su prisutni na ramenima donijeli do tek otkrivenoga spomenika i tražili su da im oni, pravaši, kažu nekoliko riječi. </p>
<p>Grga im se Tuškan obratio riječima: »Nosimo vam poruku i ideje dr. Ante Starčevića«. Ta je rečenica izazvala veliko oduševljenje nazočnih.</p>
<p>Godinu dana poslije bila je velika izložba u Zagrebu, kojom je Zagreb pokazao svoje europsko lice. Povodom te izložbe bio je otkriven u Zagrebu spomenik također fra Andriji Kačiću Miošiću od istoga kipara - Ivana Rendića. Sam spomenik je otkrio tadašnji ban u Hrvatskoj Khuen-Hedervary i po službenoj dužnosti, ali i zbog toga da spriječi prevelik izljev hrvatskoga nacionalnoga oduševljenja. No, Khuen je u tome samo djelomično uspio.</p>
<p> Nacionalno oduševljenje je ipak bilo veliko i uočljivo. Tom zgodom Hrvati su pjevali mnoge nacionalne pjesme pa i Mihanovićevu pjesmu: »Lijepa naša domovino«. To je doista bio početak njezina nacionalnoga usvajanja, njezina nacionalnoga življenja. Od onda pa do - vječnosti.</p>
<p>Međutim, iduće vrijeme i iduće godine taj će nacionalni zanos potvrditi. Godine 1893. slavila se 70. obljetnica života oca domovine dr. Ante Starčevića (1823. - 1893.). I opet su tisuće i tisuće Hrvata iz svih krajeva i hrvatskih zemalja došle u Zagreb da ocu domovine čestitaju njegov jubilej, njegov rođendan.</p>
<p>I, dakako, među drugim nacionalnim pjesmama, pjevala se i »Lijepa naša domovina«, pjevala se iz desetak tisuća grla i srdaca.</p>
<p>Doista, tih nekoliko prvih godina završnoga desetljeća 19. stoljeća uvelike su utjecale na hrvatsku himnu, na njen ulazak u narod, na njeno primanje u narodu kao - hrvatsku himnu.</p>
<p> Kako vidimo, prošlo je nekoliko desetljeća od njena postanka (14. ožujka 1835.-1891.) da ta Mihanovićeva pjesma postane i hrvatska nacionalna himna. Dočekala je doista veoma povoljno, da ne kažemo najpovoljnije vrijeme da »pođe po narodu«. Čekala je i - dočekala! Još jedanput naglasimo - od godine 1891. pa do vječnosti. »Lijepa naša domovino« kroz iduća stoljeća i naraštaje - jedina i nezamjenjiva.</p>
<p>Nacionalna himna i nacionalna zastava spadaju u najdraža nacionalna obilježja, u najsvetije nacionalne osjećaje, svakoga naroda pa tako i hrvatskoga.</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Skupština Glasa 99 zabranila je daljnju upotrebu toga imena </p>
<p>Kao svoga pomoćnika u pripremi izbora za Skupštinu Grada Zagreba, Vladin povjerenik dr. Josip Kregar već u dva navrata predstavlja Tina Gazivodu, nazivajući ga pri tom koordinatorom Glasa 99 i Glasa 2000.</p>
<p>Međutim, s obzirom na stvarnu ulogu Tina Gazivode u kampanji nevladinih udruga za slobodne i poštene parlamentarne izbore Glas 99 te neke nove činjenice, to je kriva informacija.</p>
<p> Naime, u kampanji Glas 99 Tin Gazivoda je sudjelovao samo kao zaposlenik koji je temeljem natječaja izabran na radno mjesto voditelja ureda. Za koordinaciju je bilo zaduženo posebno od strane članstva demokratski izabrano tijelo.</p>
<p>Istina je pak da je Gazivoda bio i koordinator, ali jedne sasvim druge, drugačije i na dvojben način započete kampanje. Bila je to kampanja Glas 2000, koju su pokretači pokušali prikazati kao nastavak uspješnog i kredibilnog Glasa 99 koristeći se njegovim imenom i identitetom, a sudjelovala je u kampanji za predsjedničke izbore.</p>
<p> Za svoje sudjelovanje u tim izborima Glas 2000 »nagrađen« je negativnom ocjenom međunarodnih i domaćih promatrača (OESS i GONG) kao pristrana, a zbog nekih dvojbenih poruka izazvala je sukob među udrugama, jer je neprimjereno duhu djelovanja civilističkih nevladinih organizacija unijela nasilje u političku promidžbu.</p>
<p>Nastanak Glasa 2000 bio je izraz vječne težnje raznih ureda i njihovih voditelja da se stave iznad tijela koja ih zapošljavaju, te tako poberu profit od rada drugih. To saznanje navelo je završnu skupštinu Glasa 99 održanu 20. ožujka u Crikvenici da prema izvješću Novog lista osnivanje Glasa 2000 proglasi ekscesom i zabrani svaku upotrebu imena Glas za bilo kakve buduće aktivnosti nevladinih udruga.</p>
<p>Ne znam što je razlog da Vladin povjerenik za Grad Zagreb svoga pomoćnika za rad s udrugama kiti nepripadajućim mu epitetom koordinatora Glasa 99, no znam da mu s obzirom na njeno raspuštanje uz funkciju zaposlenika pripada i oznaka »bivši«.</p>
<p>DAMIR SIBER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vjesnik je jedan u mnogome</p>
<p>Doista, stvari su dvostruko određene, pa tako novine mogu dobro poslužiti da se njima pokrije prozor u svijet kao što mogu otvoriti oči da na ispravan način pogledaju u i na svijet. Pri tome je najmanje bitan format i debljina novina, kao i to kakvi stolovi (okrugli ili višestrani) o novinama raspravljaju (vidjeti: »Prozor u svijet«, Vjesnik, 20. 3. 2000.).</p>
<p>Naime, na tezi da treba braniti život svega što živjeti može, a posebice kad se radi o odgovornim subjektima življenja, tvrdim da Vjesnik kao medijska posebnost ima sjajnu budućnost, jer mi se čini da sve više priznaje sve veličine, forme i znamenja.</p>
<p> U Vjesniku se sve više osjeća klima građanske Hrvatske, pa bi u tome smislu valjalo zamijeniti podnaslov. Tomu svjedoče urednikove riječi da mu je stalo da »otvori zamandaljeni prozor da ništa ne pukne i ništa ne strada, odnosno da puknu samo novi vidici«.</p>
<p> Dakle, pitanje je kako da svaki građanin bude pismen, bar na razini da mu novine ne mogu prodavati zlo kao dobro, a još veće je pitanje kako povećati broj čitatelja i suradnika u novinama kao mediju komunikacije.</p>
<p>Uredniku i njegovu kolektivu idiom novina (Vjesnik) pruža prednost u odnosu na druge nazive novina, jer taj idiom upućuje na vijest i shvaćanje vijesti kakva ona zaista jest (istina).</p>
<p> Osjećam da Vjesnik sve više postaje jedno u mnogom, ali okuplja mnogo (pa i mene) u jedno što se naprosto zove Vjesnik.</p>
<p>KARLO MARKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hakeri, samposluživanje i surfanje po Internetu </p>
<p>Čitam u novinama članke o tzv. hackingu, pa bih upozorio da neki naglasci ne pridonose razvoju kulture Interneta u Hrvatskoj.</p>
<p>Je li se itko od novinskih urednika ikada upita kakav je doprinos koji određeni članak daje unapređenju, primjerice, Internet trgovanja kod nas? Kako će se osjećati neki kad čuju da hakeri kradu brojeve kartica i da upadaju na privatna računala? Je li netko otišao na FER i priupitao tamo - što je to sigurnost na Internetu? </p>
<p>Međutim, pri svakodnevnom provlačenju kartice pri kupnji u lokalnom samoposluživanju može doći do otuđenja privatnih podataka na mnogo lakši način.</p>
<p>Za hacking na Internetu treba puno više znanja nego što ga treba za očitanje kartice u samoposluživanju. A tko u Hrvatskoj nadzire informatičare koji su zaduženi za obradu podataka dnevnih prometa u većim trgovačkim kućama? </p>
<p>Ali umjesto da se novinari pozabave stvarnim problemima, oni iznose površne ocjene o »surfanju po Internetu« u potrazi za senzacionalističkim.</p>
<p>IVAN PLAJH</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Na techno partyju zatečen s 42 tablete »ecstasyja«</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Djelatnici PU zagrebačke završili su više kriminalističkih obrada nad većim brojem osoba zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela zloporabe droga, priopćila je policija.</p>
<p>Naime, kako se dalje navodi u priopćenju, djelatnici Odjela za suzbijanje zloporabe droga, u suradnji s kolegama iz velikogoričke postaje proveli su krim-obradu nad Sonjom M. (21), Ivanom M. (20), Dejvidom A. (24), Vladimirom T. (26) i Ivanom L. (26) zbog osnovane sumnje da su preprodavali marihuanu. Pretragom stana, kojeg koriste Sonja M. i Ivan M. nađen je 481 gram marihuane, 62 stabljike indijske konoplje, mehanička vagica. Daljom obradom je utvrđeno da su njih dvoje drogu nabavljali od preostalih osumnjičenih. U njihovom stanu nađeno je 700 grama marihuane, dvije tablete »ecstasyja« i mehanička vaga. Za navedenu drogu se sumnja da je podrijetlom iz BiH.</p>
<p>Policija je, također, obavila obradu nad Ljubodragom D. (19), koji je u OTV domu tijekom techno-partya zatečen s 42 tablete »ecstasya«, dok su u njegovom stanu nađene još 94 tablete , za koje je utvrđeno da su nabavljene radi preprodaje.</p>
<p>Na istom partyju policija je privela još nekoliko osoba, zbog posjedovanja »ecstasya«Sinišu B. (22) zbog posjedovanja jedne tablete, Antonija M. (22) i Milka K. (22) zbog ukupno 38..</p>
<p>Sve navedene osobe, osim Antonija M., Milka K. i Siniše B., su privedene istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. (Dalibor Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dobio batina za svoj rođendan </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Koristivši drvene letve, 20-tak nepoznatih mladića u subotu, pola sata iza ponoći na Borongaju, pretuklo je i teško ozlijedilo Bojana R. (27), i njegovog prijatelja J. B. (24), te lakše ozlijedilo dvojicu njihovih prijatelja.</p>
<p>Te je večeri Bojan R., slavio rođendan u stanu svojih roditelja u Aerodromskoj ulici 3. Negdje oko ponoći, slavljenik je čuo neke povike iz dvorišta, nakon čega je izašao van, kako bi vidio o čemu se radi. Međutim kada je u dvorištu ugledao 20-tak nepoznatih mladića koji su htjeli ući u njegov stan, Bojan R. se oglušio na njihovu viku. Ali, uporni neznanci nisu odustajali, te je nakon desetak minuta Bojanu R. netko pozvonio na vrata. Otvoriviši vrata stana, naš slavljenik opet je ugledao trojicu nepoznatih mladića te im pokušao objasniti da ne mogu biti nazočni na njegovom 'tulumu' i u toj ih maniri otišao ispratiti do izlaznih vrata stambene zgrade. U trenutku kad se Bojan s njima našao u hodniku zgrade, u nju je utrčao, vidno ozlijeđen, njegov prijatelj J. B., upozorivši ga da ih vani čeka ostatak 'ekipe'. Tada su reagirala i trojica nepoznatih mladića, koja su Bojana R. izvukla van i pridruživši se ostatku društva, istukli nesretnog slavljenika, kao i još dvojicu prijatelja koja su mu došla u pomoć.. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ročni vojnik ubio se zbog djevojke</p>
<p>ZABOK, 26. ožujka</p>
<p> - U nedjelju ujutro na parkiralištu diskoteke »Đalski« u Gredicama samoubojstvo je počinio Igor Šćukanec (19) iz Družilovca, pokraj Velikog Trgovića.</p>
<p> On se sa društvom u jutarnjim satima zatekao u diskoteci iz koje je izašao i ubio se pištoljem na parkiralištu, jer ga je, navodno, ostavila djevojka.</p>
<p> Igor Šćkukanec nalazio se na odsluženju vojnog roka, a u subotu je došao kući na vikend. Kako je bio ročnik HV, uviđaj su obavili pripadnici Vojne policije iz Varaždina. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dvojica policajaca poginula zbog pogrešnog žmigavca?</p>
<p>OSIJEK, 26.ožujka</p>
<p> - Djelatnici Policijske Uprave Vukovarsko-srijemske Milan Kovačević (41) iz Borova Naselja i Goran Čakan (25) iz Petrovca poginuli su u subotu oko 18 sati u teškoj prometnoj nesreći na cesti Vukovar-Osijek u blizini mjesta Klisa.</p>
<p> Nesretni su policajci bili službena pratnja autobusa koji je prevozio nogometaše prvoligaša NK Osijek, koji su se vraćali sa prvenstvene utakmice iz Vukovara. Prema službenom priopćenju PU osječko-baranjske, do nesreće je došlo kada je Kovačević, koji je vozio policijski automobil usporio vožnju i uključio desni žmigavac. To je, kao i inače, trebao biti znak da na tome mjestu završava njihova službena pratnja. Taj trenutak, shvativši da ga propuštaju da ih obiđe, vozač autobusa Pavo Hudovernik (59) u kojem se nalazilo dvadesetak nogometaša te nekoliko članova Uprave NK Osijek, započeo je pretjecanje policijskog vozila. Međutim, iz nepoznatih razloga policijsko je vozilo skrenulo naglo ulijevo, prepriječivši put autobusu koji je već krenuo u pretjecanje. Budući da je sve bilo na razdaljini od dvadesetak metara, vozač autobusa nije uspio zakočiti te se prednjim dijelom zaletio u lijevi bočnio dio policijskog automobila. Od siline udarca autobus je prešao preko kanala uz lijevi rub kolnika zaustavivši se na njivi, dok se policijsko vozilo odbilo od autobusa završivši u kanalu. Oba su policajca na mjestu preminula, dok u autobusu nije bilo ozlijeđenih. Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici PU osječko-baranjske i istražni sudac Županijskog suda u Osijeku koji je nakon očevida zatražio obdukciju na tijelima poginulih kao i analizu krvi vozača autobusa. (Maja.Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Uhićen Zadranin osumnjičen za ubojstvo poštara</p>
<p>ZADAR, 26. ožujka </p>
<p> - U nedjelju nešto prije 15 sati istražnom sucu Županijskog suda u Zadru priveden je G. V. (30) zbog osnovane sumnje da je iz vatrenog oružja ubio poštara iz Zemunika Ivicu Šestana, izvijestio je na tiskovnoj konferenciji u nedjelju poslije podne načelnik PU zadarske Svemir Vrsaljko.</p>
<p> G.V., zaposlen otac dvoje djece čiji identitet u policiji štite zbog stresa njegove obitelji, kako je objasnio zamjenik načelnika Ivan Brzoja, uhićen je u svom domu u Zadru u subotu u 22 sata. Osumnjičen je za djelo teškog ubojstva iz čl. 91 Kaznenog zakona koji implicira motiv koristoljublja te okrutnost zločina. Načelnik Vrsaljko nije želio odgovoriti na novinarska pitanja o pojedinostima ubojstva, ne potvrđujući, ali i ne opovrgavajući navode kako je ubojstvo poštara Šestana djelo više od jednog počinitelja. Također nije želio komentirati raniju izjavu istražnog suca Marina Grbića, koji je implitirajući na više počinitelja ubojstva. kazao da je jedan pištolj pronađen, dok se za drugim još traga. U policiji je potvrđeno da je istraga utvrdila da ubijenom poštaru nije oduzet novac, jer se toga dana i nisu raznosile mirovine. Zamjenik načelnika PU zadarske Ivan Brzoja je dodao da je u domu G.V. pronađena i oduzeta veća količina oružja i eksploziva, te je naveo da se prema dokazima kojima policija u ovom trenutku raspolaže može govoriti o samo jednom počinitelju zločina. Načelnik PU zadarske Svemir Vrsaljko zahvaljuje mještanima Zemunika Donjeg i Galovca koji su pomogli u potrazi za tijelom ubijenog Šestana, navodeći da je tijekom šestodnevne policijske istrage provedeno između 600 i 700 informativnih razgovora, te je pretraženo područje radijusa od 20 kilometara, te da je pretraženo i više objekata po nalogu istražnog suca. (Nives Rogoznica)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Gdje je techno party, tu je obvezno i droga?</p>
<p>ČAKOVEC, 26. ožujka</p>
<p> - Temeljem iskustva iz ranijih godina PU međimurska pojačano je nadzirala goste koji su dolazili na nedavno održani techno-party u Poslovnom centru »Japa« u Čakovcu. </p>
<p>Rezultat pojačanog djelovanja na otkrivanju zlouporaba opojnih droga je šest kaznenih prijava, kako je u utorak novinare izvijestio Branko Sušec, zamjenik načelnika PU međimurske. </p>
<p>Prilikom provjere identiteta kao i nadzora prometa, kod sudionika spomenute glazbene priredbe pronađeno je 19 tableta ecstasy, 37,2 grama marihuane i 28,1 grama amfetamina.</p>
<p> Pet kaznenih prijava podneseno je protiv pet hrvatskih državljana iz Varaždina i Zagreba, a jedna protiv državljanke Republike Slovenije iz Novog Mesta, kojoj je droga pronađena na graničnom prijelazu Trnovec.</p>
<p> S obzirom da to nije prvi takav slučaj u međimurskoj javnosti postavlja se pitanje da li uz techno-party obvezno idu i droge? Sudeći po policijskim izvješćima to se doista događa. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ženu napali u parku i oteli joj novčanik s 55 kuna</p>
<p>OSIJEK, 26.ožujka</p>
<p> - Dvojica mladića S. I. (19) i S. M. (18), obojica iz Osijeka, privedeni su u osječku policijsku postaju zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo razbojništva. Naime, u petak oko 20,40 sati osječkoj je policiji 48-godišnja Osječanka prijavila da su je dva nepoznata počinitelja napala u parku Kralja Petra.Krešimira IV, gdje su joj prišli s leđa te su ju nekoliko puta snažno udarivši srušili na tlo. Tada su joj ukrali novčanik u kojemu je bilo 55 kuna a zatim su pobjegli. Nakon njezine dojave, policija je odmah blokirala uže područje oko mjesta gdje se dogodilo razbojništvo. Ubrzo potom, sumnjivci su uhićeni i privedeni, a tijekom kriminalističke obrade su i priznali kazneno djelo. Protiv obojice slijede kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nepozvani »posjetitelj« iz stana ukrao 90.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - U subotu, između 7 sati i 21 sat, nepoznati je lopov 'posjetio' stan u vlasništvu T. Š. (42), u Ulici Blaža Jurišića 41, i obivši vrata ukrao 90.000 kuna u gotovini.</p>
<p>Tijekom subote, nepoznati je provalnik kroz balkonski prozor, visine 2,5 metra, ušao u kuću vlasnika J.D.(52), na Šljiviku 8, u Maksimiru i ukrao zlatni nakit vrijedan 20.000 kuna.</p>
<p>Ovog vikenda nije bolje prošao niti vlasnik bijelog »mercedesa 200 E«, registracijskih oznaka ZG-009-AL. Naime, A.J.M. (51), »mercedes« vrijedan 120.000 kuna, ukraden je u noći s petka na subotu, u Ulici Ivana Korajca 14, u Susedgradu.</p>
<p>Vlasniku drugog bijelog »mercedesa 230 E«, registracijskih oznaka ZG-785-TH, automobil je ukraden iste noći u Ulici Marije Jambrišak 5, na Črnomercu. </p>
<p>Stoga je i M.M. (46), ostao bez svog 45.000 kuna vrijednog automobila. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Prijateljima dijelio kune krivotvorene na računalu </p>
<p>SPLIT, 26. ožujka</p>
<p> - Šesnaestogodišnji Splićanin J. M. osumnjičen je da je na svom kućnom računalu izradio te u opticaj stavio više krivotvorenih novčanica od 200 kuna. Krivotvoreni novac, koji se od veljače ove godine pojavljivao u splitskom platnom prometu, osumnjičen je dijelio svojim školskim kolegama. Tako je J.Ž. (16) dobio tri kompjuterski skenirane »dvijestotice« da bi jednom od njih na splitskoj tržnici od Silve B. (27) pokušao kupiti cigarete. Kada je prodavačica uočila da je novčanica krivotvorena J.Ž. je pobjegao, a Silva B. novac je predala policiji. Nakon bijega J.Ž. drugu je novčanicu zapalio, a treću dao M.P.-u (18) iz Splita. Od M.P. krivotvorina je preko Domagoja P. (42) dospjela do Igora V. (45) koji je njom, ne znajući da je krivotvorena, na benzinskoj postaji pokušao kupiti piće.</p>
<p>J.M. jednu je od svojih »rukovotvorina« poklonio i K.B.-u (17) iz Kaštel Staroga, a koja je dospjela do Nikole Z. (46) iz Splita. On ju je, pak, pokušao razmjeniti u splitskom Zavodu za platni promet. Po okončanju kriminalističke obrade J.M. je pušten, a protiv njega će se Općinskom državnom odvjetniku za mladež podnijeti posebno izvješće. Kaznena odgovornost ostalih još se utvrđuje. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Podizala kredite na račun Graditeljske škole</p>
<p>SPLIT, 26. ožujka</p>
<p> - Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti prijavio je ravnatelja splitske Graditeljske škole Franu Bušića (53) iz Splita te za poticanje na zloporabu računopolagateljicu u istoj školi Jasminku Panjković (39) iz Splita, suprugu poznate splitske estradne zvijezde Pere Panjkovića.</p>
<p> Kako doznajemo Bušić je, Panjkovićevoj, na njezin nagovor, u namjeri da joj pribavi imovinsku korist, potpisao i ovjerio akceptni nalog Graditeljske škole, koji je ona upotrijebila u privatne svrhe.</p>
<p> Nalog, navodi se u prijavi, Jasminka Panjković iskoristila je kao jamstvo za pribavljanje 64.300 kuna kredita Pletionici Eleonore Knez od Croatia banke. Isti akceptni nalog Panjkovićeva se tereti da je upotrijebila i kao jamstvo, sklapajući s istom bankom ugovor o kratkoročnom zajmu od 150.000 kuna za tvrtku Auto avant. Pošto ga je iskoristila osumnjičena je akceptni nalog povukla iz banke te ga uz odobrenje ravnatelja škole poništila. (Irena Dragičević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Jeftinije gorivo i poticaji za kukuruz spasili bi proljetnu sjetvu, tvrde seljaci</p>
<p>Zajednica udruga seljaka najavljuje za deset dana nove prosvjede seljaka / Zajednica traži od države poticaje za kukuruz od 1.000 kuna po hektaru, dok Ministarstvo poljoprivrede obećava samo 500 </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Pripreme za proljetnu sjetvu se odvijaju sporo, a seljaci ne znaju što treba sijati. Hrvatski seljački savez (HSS) sad predlaže ono što smo mi tražili još prije godinu dana. To je jeftinije pogonsko gorivo za poljoprivrednike i uvrštavanje kukuruza u sustav poticaja, rekao je u nedjelju za Vjesnik Stanko Zdravčević, potpredsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, koja za deset dana najavljuje nove prosvjede seljaka. </p>
<p>Što se tiče proljetne sjetve, Zdravčević kaže da seljaci neće ispuniti plan sjetve ako kukuruz ne uđe u sustav poticaja. Stoga Zajednica traži od države da potakne sijanje kukuruza sa 1.000 kuna po hektaru, jer bi to bio i dobar znak za oporavak domaćeg stočarstva, koje je u posljednjih nekoliko godina prepolovljeno. No, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva poručuju da poticaji za kukuruz neće biti veći od 500 kuna. </p>
<p>Kako kukuruz dominira u planu proljetne sjetve (45,7 posto), njegovo uvrštavanje na listu državnih poticaja vjerojatno bi spasilo ovogodišnju sjetvu na ukupno 730.000 hektara, iako se već sada zna da plan sjetve šećerne repe i pivarskog ječma neće biti ispunjen. Naime, seljaci su, nakon što im šećerana iz Osijeka nije podmirila prošlogodišnji dug od 30 milijuna kuna, izgubili interes za sadnju šećerne repe. </p>
<p>Šećerna repa je prema planu sjetve trebala biti zasijana na 30.000 hektara, a uz očekivani prinos od 45 tona po hektaru proizvodnja bi bila na razini od 1,25 milijuna tona. Uz prosječnu digresiju (postotak šećera u repi) od 14 posto osigurala bi se proizvodnja 146.000 tona šećera, što bi bilo dovoljno za podmirivanje jednogodišnjih domaćih potreba. Ovako će Hrvatska sljedeće godine morati uvoziti <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. </p>
<p>Što se tiče problema sa šećernom repom, Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kaže da ne može jedna tvornica šećera, u ovom slučaju ona osječka, koja se nalazi u stečaju, kupovati drugu. Uz to, on smatra da naša agrarna politika obiluje brojnim »nelogičnostima« koje su vidljive i kod donošenja poljoprivrednog proračuna (1,7 milijardi kuna) kad su se sukobili interesi krupnih i sitnih proizvođača. </p>
<p>Kako ističe predsjednik Saveza propali kombinati se ponovno saniraju na štetu seljaka. On dodaje da kombinati koji su u sanaciji, te zadruge kojima je blokiran račun ne mogu biti organizatori proizvodnje, odnosno dobivati mineralno gnojivo za sjetvu dok seljaci tog gnojiva nemaju. </p>
<p>Kad je riječ o jeftinijem pogonskom gorivu za poljoprivredu i ribarstvo, Kolar kaže da ima čvrsta jamstva iz ministarstava poljoprivrede i šumarstva te financija da će ovaj put lož ulje »proći«, odnosno da će Vlada legalizirati njegovu potrošnju na plavim i zelenim njivama. No, kako je nedavno i lož ulje poskupilo, pojavili su se i novi prijedlozi da seljaci i ribari dobiju jeftinije pogonsko gorivo (bez poreza) po proizvođačkoj cijeni. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Gradnja tvornice ulja u Čepinu započinje krajem travnja</p>
<p>OSIJEK, 26. ožujka</p>
<p> - Gradnja 67 milijuna njemačkih maraka vrijedne tvornice ulja u Čepinu započet će 26. travnja. Kako najavljuju u IPK Osijek, u čijem se vlasništvu ona nalazi, nakon probne proizvodnje u travnju i svibnju iduće godine, početak prerade suncokreta u novim postrojenjima počet će punim kapacitetom u rujnu 2001. godine. Kreditor investicije je njemački »Debis«.</p>
<p>Taj projekt je dio ukupne razvojne strategije IPK-a koja se temelji na proizvodnji šećera, ulja, mlijeka i brašna. Nova postrojenja će omogućiti dnevni kapacitet prerade 500 tona uljarica što znači da će se godišnje prerađivati oko 150.000 tona suncokreta. Na taj način omogućit će se proizvodnja 60.000 tona sirovog ulja, 10.200 tona margarina te 3.600 tona majoneze. Time bi se ujedno podmirile i cjelokupne potrebe ulja na hrvatskom tržištu, a IPK bi postao jedna od vodećih tvrtki u Hrvatskoj, te glavni pokretač gospodarstva u Slavoniji i Baranji. </p>
<p>Prema riječima Josipa Pavića, predsjednika Uprave IPK Osijek, takvim bi opsegom proizvodnje čepinska uljara ostvarivala godišnji promet od oko 600 milijuna kuna. Međutim, to je samo petina onoga što će čelnici tog slavonskog kombinata restrukturiranjem pokušati ostvariti do 2003. godine. U novoj tvornici će se otvoriti oko stotinu novih radnih mjesta. Ona će također kao kooperante zapošljavati i veliki broj seljaka. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Njemačka vapi za informatičarima</p>
<p>BERLIN, 26.ožujka</p>
<p> - Američka tvrtka Microsoft procjenjuje da u Njemačkoj nedostaje 300.000 informatičkih stručnjaka i programera, izvještava tjedni list Fokus. Ta nestašica će još porasti i 2003. godine doseći 400.000, nastavlja tjedni list koji precizira da je u području informatike popunjeno tek svako sedmo mjesto.</p>
<p> Do sada je njemačka industrija navodila podatak o nedostatku 75.000 infomatičara. Njemačka ministrica za obrazovanje Edelgard Buhlmahn je raspravu o brojevima nazvala »suvišnom«. Ona smatra da je najvažnije »brzo djelovati i uputiti u Njemačku strane stručnjake«.</p>
<p> Šef IBM Njemačke Erwin Staudt je izrazio zadovoljstvo što je odobreno 20.000 radnih viza za strane informatičare. »To nije dovoljno, ali je diplomatski početak« izjavio je Staudt za Fokus. (APF/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Novi natječaj za prodaju HP »Primošten«</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u skladu s odlukom Vlade raspisao je novi natječaj za prodaju većinskog dijela dionica Hotelskog poduzeća »Primošten«. </p>
<p> Paket od 60,16 posto temeljnog kapitala hotelskog poduzeća »Primošten« prodaje se za jednu kunu uz obvezu kupca da podmiri dug od oko 24 milijuna kuna prema zaposlenima, državnom proračunu i dobavljačima, te da u sljedećih pet godina zadrži sadašnja 324 zaposlenika. Do sada je bilo raspisano pet natječaja za prodaju tog hotelskog poduzeća, no kupci nisu uspjeli ispuniti uvjete. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>IDS traži hitan sastanak šestorke zbog Istarske banke</p>
<p>Račan: Nitko iz IDS-a sa mnom nije razgovarao / IDS će protiv guvernera Škreba podnijeti kaznenu prijavu / Ne pokaže li Vlada razumijevanje stranka će tražiti veću autonomiju Istre </p>
<p>POREČ, 26. ožujka</p>
<p> - Zbog »iznenadne i bezrazložne blokade« Istarske banke, Predsjedništvo IDS-a na sjednici održanoj u nedjelju u Poreču odlučilo je zatražiti hitan sastanak šestorke kako bi se razjasnio postupak Hrvatske narodne banke (HNB), ali i niz drugih neodrživih situacija u istarskom gospodarstvu, od Purisa do Plave lagune i gradnje istarskog ipsilona. Od Vlade i HNB-a zatraženo je neodgodivo deblokiranje računa banke i nastavak isplate štedišama. Zbog postupka guvernera HNB-a Marka Škreba protiv njega će podnijeti kaznenu prijavu, a uz to IDS i čelništvo Istarske županije energično traže smjenu svih u Istri i na državnoj razini koje je HDZ politički postavio na ključne funkcije. Poslije zatvorene sjednice Predsjedništva IDS-a, novinarima su te zaključke prenijeli predsjednik stranke Ivan Jakovčić, istarski župan Stevo Žufić i potpredsjednik stranke Valter Drandić. Jakovčić je najavio mogućnost pokretanja mehanizama za ostvarenje veće autonomije Istre »ako se ne počnu rješavati nagomilani problemi i ako aktualna Vlada nastavi s praksom HDZ-a«. Također, sluteći nerazumijevanje SDP-a, pa i stanovitu blokadu s te strane, čelnici IDS-a i Istarske županije odlučili su zatražiti razgovor s predsjednikom Stjepanom Mesićem i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem.</p>
<p>»Budući da se od mene traži da sazovem sastanak šestorice, moja je dužnost suzdržati se od komentara dok ne raspravimo čitav problem«, rekao je u nedjelju za Vjesnik premijer Ivica Račan. Hrvatski premijer, naime, ističe kako nije pristaša javnih pritisaka i izjava koje imaju prizvuk ucjena prije nego što se vidi moguće rješenje problema. »Nije fer da komentiram stavove IDS-a dok ne vidim zaključke Predsjedništva i dok zajedno ne raspravimo što Vlada može, a što ne može. No, ne čini mi se najsretnijim način ponašanja IDS-a, tim više što se sa mnom nije razgovaralo i Jakovčić me nije kontaktirao. </p>
<p>Kao što vidite, vi možete doći do mene pa kako to da Jakovčić ne može?«, kazao je Račan i najavio da će šestorica u ponedjeljak na jednom od svojih redovnih sastanaka razgovarati o ovom problemu, te da zbog tih pitanja neće sazivati nikakve izvanredne sastanke.</p>
<p>Inače, izvanredna sjednica Predsjedništva IDS-a u nedjelju, sudeći po raspoloženju sudionika, protekla u žustroj raspravi. Poslije sjednice, Ivan Jakovčić, predsjednik stranke naveo je ključne odluke, uz nakanu da se već u utorak upriliči sastanak Inicijativnog odbora za formiranje udruge štediša i deponenata Istarske banke koja će biti nadstranačka. Istodobno, za ponedjeljak je sazvana izvanredna sjednica Poglavarstva Istarske županije, a za utorak je najavljena izvanredna sjednica Županijske skupštine. Nakon povratka pulskog gradonačelnika sa službenog puta iz Italije, očekuju se izvanredne sjednice pulskog poglavarstva i Gradskog vijeća.</p>
<p>Istarski župan Stevo Žufić koji se žurno vratio sa službenog puta iz Salzburga, izvijestio je da u nedjelju kani poslati guverneru Škrebu i premijeru Račanu otvoreno pismo s naznakama posljedica koje donosi blokada Istarske banke. Također, zahtijeva da se već sljedećeg tjedna nastavi redovita isplata štedišama i deponentima, te da se iz proračuna, iz sredstava HNB-a omogući financijska konsolidacija banke. Župan je ocijenio da je odluka o blokadi donesena pogrešno, te pozvao Račana i Škreba da se zauzmu za deblokadu računa banke zbog stabilizacije političkih prilika u Istri.</p>
<p>Valter Drandić je ustvrdio kako IDS jedino želi da štediše mogu dobiti svoj novac i ponovio je ogorčenje što su se pokušaji kod Vlade i HNB-a glede njene stabilizacije izrodili, iako je na temelju ponuđenih rješenja konsolidacija bila praktički gotova stvar. Na pitanje ima li u ovakvim okolnostima smisla sudjelovati u takvoj Vladi, prenesen je stav Predsjedništva stranke kako je spram brojnih problema koji su se akumulirali u Istri slijedom politike HDZ-a, bolje da predstavnici IDS-a sudjeluju u radu Vlade i drugih državnih institucija. Štoviše, Predsjedništvo je zadužilo Jakovčića da se maksimalno angažira u Vladi na zaštiti interesa štediša Banke, ali i na što bržem uključenju Hrvatske u europske integracije. To bi po njihovoj ocjeni trebalo onemogućiti i »ovakve postupke državne banke koji su izvan svake pameti«. Događaji u Istri i drugdje, nastavak su politike koju provode nesmijenjeni kadrovi HDZ-a, koji su imenovani po političkoj funkciji, i umjesto da čekaju smjenu, trebali bi sami otići, ustvrdili su IDS-ovi čelnici, najavivši da će tražiti bržu smjenu kadrova. U stranci tvrde da je do zastoja isplate u Istarskoj banci u petak došlo ciljano, pri čemu je privremenom upravitelju pomogao čelnik pulskog ZAP-a Ivan Bubić (također predsjednik NO Pazinke), koji je svojedobno bio HDZ-ov kandidat za predsjednika Uprave Istarske banke.</p>
<p>Župan Žufić pojasnio je kako su iz Istre od Škreba i Račana tražili samo zakonsko konsolidiranje Istarske banke. Znali smo da stanje u Istarskoj banci ranije nije bilo dobro, ali ono trenutačno i nije tako loše kao što se navodi u reviziji HNB-a, kazao je. Tražit ćemo također od države zaštitu dionica Istarske županije u banci, a što se kamata tiče tamo imamo oko 150 milijuna kuna i da je to riješeno stanje, bilo bi gotovo normalno. Nadalje, tražimo 75 milijuna DEM na ime starog duga za staru deviznu štednju što jedino Istarskoj banci nije namireno, a uz ostale u sklopu sanacije priznato je i Privrednoj banci Zagreb. Po obveznicama za prodane stanove potražuje se još 19 milijuna kuna, pa kad se sve zbroji, očito je da u Istarskoj banci stanje nije bilo takvo da joj se postavlja privremenog upravitelja i blokira, ustvrdio je istarski župan. </p>
<p>Inače, posljednjeg radnog dana banke pod privremenom upravom, štediše su, kako se saznaje, podigli oko šest milijuna dolara uloga. (M. Urošević/ M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Đakovački HDZ: Stranku napuštaju oni koji na vlasti žele sedmoricu </p>
<p>ĐAKOVO, 26. ožujka</p>
<p> - Poslijeizborna gorčina i nervoza, zahtjevi za jedinstvom i jasnim profiliranjem te pročišćavanjem stranke, glavne su karakteristike šeste izborne skupštine đakovačke Hrvatske demokratske zajednice održane u nedjelju.</p>
<p>Uz oko 100 članova, izbornom skupu nazočili su predsjednik i tajnik osječko-baranjskog HDZ-a Berislav Šmit i Ivica Završki.</p>
<p>Podnoseći izvješće o dosadašnjem radu, predsjednik đakovačkog HDZ-a dr. Darko Vrtarić ukazao je na teško gospodarsko stanje, ocijenivši ga presudnim za loše izborne rezultate te stranke. Založio se za rješavanje afera i kažnjavanje svih upletenih koji su pridonijeli izbornom porazu stranke.</p>
<p>U raspravi su se zahtijevala jasna stajališta stranke prema onima koji su iskoristili svoje pozicije u HDZ-u.</p>
<p>»HDZ prolazi svoju katarzu, svoj križni put, napuštaju ga oni koji umjesto šestorice žele sedmoricu na vlasti«, rekao je, između ostalog, Završki, zaključivši da će sami članovi na unutarstranačkim izborima, donošenjem novoga statuta kao i na Saboru stranke konačno odrediti budućnost HDZ-a.</p>
<p>»Izgubili smo zbog naših grešaka i ako to ne shvatimo ništa od nas«, rezignirano je ustvrdio jedan od članova đakovačkog HDZ-a, pozvavši svoje stranačke kolege da krivicu za izborni poraz ne traže u »malom Ivici«, nego među sobom.</p>
<p>Na skupštini je izabran novi Gradski i Nadzorni odbor HDZ-a te izaslanici za Županijsku skupštinu i Peti opći sabor HDZ-a. (M.Lj.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Njemački i splitski izvođač i dalje rade na mostu »Dubrovnik«</p>
<p>DUBROVNIK, 26. ožujka</p>
<p> - Kakva je budućnost mosta »Dubrovnik« čija je gradnja nakon otvaranja radova u listopadu '98. »odmaknula« za više od 37 milijuna njemačkih maraka? Naime, posljednjih dana iz Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva sve se glasnije najavljuje da će se radovi na »Dubrovniku«, koji bi put do svog imenjaka trebao skratiti za 12 kilometara, obustaviti te da će se zbog neposjedovanja građevinske dozvole srušiti dosad izgrađeni dijelovi mosta. Dolazak ministra Radimira Čačića u Dubrovnik i obilazak mosta očekuje početkom travnja. </p>
<p>Za most, čija je vrijednost zbog preinaka, nužnih nakon dodatnih seizmoloških ispitivanja terena, za 9,5 milijuna maraka premašila početnih 37. 2 milijuna maraka, postoji načelna građevinska dozvola koja dopušta započeti pripremne radove i organizaciju gradilišta. Hrvatska uprava za ceste građevinsku dozvolu još nije dobila, a razlog tomu je i nedostatak Studije o utjecaju na okoliš. Ipak, bez obzira na nedostatak građevinske dozvole i »prijetnji« iz Čačićeva ministarstva, njemački »Walter Bau A.G.« i splitski »Konstruktor« rade danonoćno kako se ne bi probio utvrđeni rok završetka gradnje prema kojem bi most trebao biti gotov u kolovozu 2001. godine. </p>
<p>Iako su na početku gradnje mosta mišljenja Dubrovčana o njegovoj opravdanosti bila podijeljena, u Dubrovniku danas prevladava stav da već poodmakle radove ne treba prekidati a kamoli rušiti skoro završeni »Dubrovnik«. Time bi se, napominju, zasigurno urušilo povjerenje inozemnih partnera u buduće poslove u Hrvatskoj, s obzirom na njemačkog izvođača radova. Moguća odluka ministra Čačića o zaustavljanju radova ili čak rušenju do sada izgrađenih dijelova mosta, na krajnjem jugu po svemu sudeći neće naići na odobravanje Dubrovčana u poodmakloj dobi koji poduzeću »Coning«, na čijem je čelu nekad bio aktualni ministar graditeljstva, zamjeraju zbog nedovršenih, a započetih radova na Domu umirovljenika. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlasnici zemljišta na kojem se nalazio TEF traže obeštećenje </p>
<p>ŠIBENIK, 26. ožujka</p>
<p> - Tek nakon naprasnog i nepotrebnog gašenja »crničke stare dame«, kako su Šibenčani zvali Tvornicu elektroda i ferolegura izgrađenu prije stotinu godina, gradski su oci saznali za obeštećenja s kojima će se morati nositi. Naime, TEF koji je ugašen 1994. godine voljom tadašnje Vlade i uz blagoslov šibenskih čelnika izgrađen je na privatnom zemljištu. </p>
<p>Vlasnicima privatnih parcela bivša država nikada nije isplatila naknadu za oduzetu zemlju. Kad je TEF-u stavljen »ključ u bravu«, vlasnici su se obratili nadležnim gradskim službama sa zahtjevom za pravičnu naknadu. Kako trenutačno stvari stoje, Grad bi vlasnicima zemljišta na kojemu bi trebao niknuti »Mediteranski grad za 21. stoljeće«, trebao isplatiti najmanje 112 milijuna kuna. </p>
<p>Više su puta gradske vlasti upozoravale na taj problem s kojim se same ne mogu nositi. Ovogodišnji gradski proračun »težak« je svega 65 milijuna kuna, što znači da Grad, želi li iznaći rješenje tog gorućega problema, bez čega nema ni gradnje novih sadržaja niti sanacije građevina koje se neće rušiti, pomoć treba tražiti na drugim adresama. Iz gradskog proračuna dosad je isplaćeno oko 200 vlasnika. Ponuđeno im je oko tridesetak njemačkih maraka za jedan četvorni metar, dok je prava i realna cijena četvornog metra oko 110 maraka.</p>
<p>Inače, Tvornica elektroda i ferolegura prostirala se na oko 300.000 četvornih metara. Ta je površina čak nešto veća od one na kojoj se nalazi stara gradska jezgra Šibenika. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Tomčić: Hrvatska po mitu i korupciji u sredini u SEI-ju</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić ocijenio je u nedjelju u Zagrebu da se Hrvatska po razmjerima problema korupcije, u odnosu na zemlje članice Srednjoeuropske inicijative, nalazi u sredini. Stanje u zemljama članicama SEI-ja šaroliko je, Hrvatska nije u tome ni na vrhu, ni na dnu ljestvice nego negdje u sredini, kazao je Tomčić u zagrebačkoj zračnoj luci po povratku iz Varšave. On je, zajedno s predsjednicom Županijskog doma Katicom Ivanišević, sudjelovao u radu sastanka šefova parlamenata članica Srednjoeuropske inicijative koji se bavio problemom korupcije i Paktom o stabilnosti. Na sastanku je konstatirano da su posebno zemlje u tranziciji opterećene problemima korupcije i nelegalnog funkcioniranja financijskog tržišta. Zaključeno je da bi parlamenti zemalja trebali surađivati u pronalaženju zajedničkih zakonodavnih rješenja i metoda kažnjavanja tog oblika kriminala.</p>
<p> Tomčić je kazao da su neke zemlje u raspravi o Paktu izrazile nezadovoljstvo načinom funkcioniranja Pakta, no otklonio je odgovoriti koje su to zemlje. Rekao je kako se očekuje da se prije ljeta u Zagrebu održi sastanak predsjednika parlamenata članica Pakta o stabilnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Zbog povećanja najniže plaće s 1500 na 1700 kuna, radnicima - otkazi</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Povećanje najniže osnovice plaće za obračun poreza i doprinosa s 1500 na 1700 kuna od 1. travnja, za hrvatsko gospodarstvo moglo bi biti - dvosjekli mač. S jedne se strane od tog povećanja očekuju određeni pozitivni efekti, a s druge strane, ta bi mjera negativno mogla utjecati na broj zaposlenih.</p>
<p>U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) drže da bi im povećanje najniže državne plaće moglo donijeti oko 216.720 milijuna dodatnih kuna godišnje. U Zavodu, naime, procjenjuju da je na tu plaću prijavljeno oko 420.000 osiguranika, gotovo trećina zaposlenih. Doprinosi tih osiguranika mjesečno su donosili oko 135.500 tisuća kuna, odnosno 1,625 milijardi kuna godišnje. S povećanjem osnovice na 1700 kuna Zavod bi mjesečno trebao dobiti oko 18.000 kuna više. Tako bi se godišnje ukupno naplatilo oko1,842 milijardakuna. </p>
<p> S obzirom na to koliko novca svakog mjeseca nedostaje za isplatu mirovina, to i nije značajno povećanje. Istodobno, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), na tu računicu odgovaraju upozorenjem da bi povećanje najniže plaće moglo dovesti do smanjenja broja osiguranika, što će se odraziti i na mirovinsku blagajnu.</p>
<p>»Riječ je o trinaestpostotnom povećanju osnovice zbog koje se, za približno sličan iznos, povećavaju i troškovi rada. To se u skoro vrijeme može reflektirati samo na dva načina: ili tako da poslodavci smanje broj zaposlenih kako bi istu masu novca podijelili na manje radnika, ili tako da se povećanje cijene rada odrazi na povećanju cijene proizvoda«, istaknuo je u razgovoru za Vjesnik Željko Ivančević, glavni ravnatelj HUP-a. Pritom napominje da će Udruga poslodavaca, ne prihvate li socijalni partneri njezine uvjete za povećanje najniže plaće na državnoj razini, članicama preporučiti da smanjuju broj zaposlenih.</p>
<p>Ivančević posebno naglašava kako bi se negativan utjecaj povećanja osnovice u najvećoj mjeri mogao osjetiti u tekstilnoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini, što će izazvati nove socijalne teškoće. Stoga je HUP prihvatio to povećanje, ali samo uz selektivnu primjenu, kako se ista osnovica za doprinose ne bi primjenjivala za tekstilnu industriju i bankare. Ivančević dodaje kako je HUP-ov prijedlog bio da se uvedu diferencirani iznosi najniže plaće s obzirom na struku, no to nije prihvaćeno.</p>
<p> »Slažem se s tvrdnjama da se s tako malom plaćom teško može preživjeti, osobito u Zagrebu. No, na najnižu su plaću češće prijavljeni oni koji žive izvan Zagreba, na selu. Oni se bave i poljoprivredom i na taj način pune kućni budžet. Mnogima je to, također, i druga plaća u obitelji, koja je, bez obzira na to koliko je mala, ipak značajna potpora«, kaže Ivančević. Dodaje da se, stoga, pri povećanju najniže plaće na državnoj razini trebalo razmišljati i o tome da je u ovoj situaciji - kad je alternativa ostanak bez posla i prihoda - mnogo bolja »ikakva nego nikakva plaća«.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Jesu li nezaposleni i poljoprivrednici mogli ove godine dobiti dječji doplatak? </p>
<p>Većina zastupnika Županijskoga doma drži da nema nikakva opravdanja za odgodu primjene Zakona o doplatku na djecu te da se u proračunu mogao naći novac za to / Po tom bi zakonu doplatak dobivalo oko 600.000 djece, za što bi trebalo oko 1,8 milijardi proračunskih kuna </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Županijski dom Sabora poslao je prošloga tjedna Vladinu odgodu primjene Zakona o doplatku za djecu na »popravni«, uloživši po drugi put otkako postoji suspenzivni veto. Podsjetimo, zastupnici HDZ-a i HSP-a, koji u tom domu imaju većinu, drže da za odgodu primjene tog zakona do 1. siječnja 2001. godine nema nikakva opravdanja, te da se u državnome proračunu za njegovu primjenu (predviđenu od 1. ožujka ove godine) moglo naći novca. Isto tvrde i neki naši čitatelji, većinom oni koji zbog stotinjak kuna godišnjeg katastarskog prihoda dosad nisu imali pravo na doplatak, a među njima ima i roditelja hendikepirane djece.</p>
<p>S druge strane, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, braneći odluku o odgodi, tvrdi da novac nije jedini razlog. On, naime, ističe da županijski uredi za zdravstvo i socijalnu skrb, koji su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje trebali preuzeti izdavanje rješenja za doplatak, nisu bili spremni za »start« 1. ožujka ove godine. No, s obzirom da je riječ ne samo o promjeni pravila, nego i promjeni nadležnoga tijela, poteškoće u početku primjene Zakona bile su očekivane, pa je pitanje je li stoga Zakon trebalo odgađati. Štoviše, vraćanje zahtjeva na adresu Mirovinskog zavoda također će prouzročiti kašnjenje u izdavanju rješenja, najavili su u HZMO-u.</p>
<p>Vidović napominje da bivša Vlada nije pripremila kvalitetnu procjenu o tome koliko bi djece, prema novim pravilima, imalo pravo na doplatak, pa se ne može procijeniti koliko bi primjena Zakona ukupno stajala. Podsjetimo, sada bi pravo na doplatak dobila i djeca poljoprivrednika i nezaposlenih roditelja. Procjenjuje se da bi Zakonom bilo obuhvaćeno oko 200.000 djece više nego lani, kada ih je bilo oko 380.000, te da bi za to u državnom proračunu trebalo osigurati oko 600 milijuna kuna više. Inače, za doplatak po starim pravilima u proračunu za 2000. godinu već je izdvojeno oko 1,2 milijarde kuna.</p>
<p>Usto, ministar rada i socijalne skrbi upozorava da bi primjena Zakona mogla dovesti do paradoksa, zbog kojega će trebati preispitati pojedine zakonske odredbe. Naime, novim Zakonom uvode se dva razreda prihoda po članu obitelji na temelju kojih bi se doplatak trebao utvrđivati - u višem i nižem postotku od prosječne plaće. Taj bi postotak trebala odrediti država, ovisno o proračunu, a sadašnje mogućnosti mogle bi dovesti do toga da se umanji doplatak za dosadašnje korisnike. Prema procjenama iz Ministarstva rada, to bi se moglo dogoditi obiteljima s jednim ili dvoje djece koje bi mogle ući u viši cenzus prihoda. </p>
<p>No, bez obzira na te nedostatke te činjenicu da je proračun već usvojen i da nema mjesta za nove izdatke, saborski bi zastupnici trebali razmotriti pitanje je li Zakon o doplatku trebalo odgađati u cjelini, ili su se mogle »provući« barem odredbe prema kojima bi ga u 2000. godini ostvarili nezaposleni roditelji i poljoprivrednici, makar i prema starim pravilima. Riječ je o socijalno ugroženim obiteljima koje doplatak neće moći ostvariti ni od početka iduće godine, nego tek od ožujka. Naime, tek su u tom mjesecu poznati konačni podaci o prosječnoj plaći za prošlu godinu, na temelju koje Vlada utvrđuje visinu prihoda do koje će se doplatak ostvarivati i na temelju kojih se mogu izdavati rješenja.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Antić: HSLS traži mjesto primorsko-goranskog podžupana, a sklapa koalicije s HDZ-om! </p>
<p>Donedavni podžupan primorsko-goranski, a od prije tri tjedna pomoćnik ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Teodor Antić (LS), jedan je od rijetkih Riječana u vrhu državne izvršne vlasti. U nedavnom razgovoru za Vjesnik, predsjednik riječkog HSLS-a Željko Glavan je ustvrdio da sada upražnjeno mjesto podžupana pripada njegovoj stranci, jer je »Antić na to mjesto izabran kao HSLS-ovac«.</p>
<p>• Što mislite o Glavanovoj tvrdnji da mjesto podžupana pripada HSLS-u?</p>
<p>- Smatram da to mjesto pripada LS-u. Poznato je kako je i zašto došlo do raspada HSLS-a i nastanka LS-a. Ljudi iz HSLS-a koji su svojedobno pridonijeli krizi Županijske skupštine primorsko-goranske ostali su u toj stranci, a mi koji smo prešli u LS izabrani smo na dužnosti u Županiji što potvrđuje da mjesto podžupana pripada LS-u. U ovom slučaju, HSLS se poziva na koaliciju sa SDP-om na državnoj razini, dok na terenu gotovo svakodnevno zaključuje nove koalicije s HDZ-om. Nema razloga da u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji SDP uskrati povjerenje LS-u, jer nismo izigrali partnerstvo ni prema SDP-u ni prema »Obitelji«. Dodao bih da su se ostale stranke »Obitelji«, dakle SDP, PGS, HNS, suglasile da član LS-a bude novi podžupan.</p>
<p>• Iz primorsko-goranskog LS-a nekoliko se ljudi vratilo u HSLS. Zašto?</p>
<p>- Držim da kod tih povratnika, osim osobnih interesa, nije bilo drugih motiva. Jer, razlozi zbog kojih se LS izdvojio iz HSLS-a i dalje postoje. Znaju li ti povratnici zašto su svojedobno otišli iz HSLS-a u LS? Zato što su, možda, izgubili povjerenje u naše partnere ili zato što će u LS-u bolje prosperirati? Ako su otišli zbog nepovjerenja, zašto su se sada vratili u HSLS? Jesu li ga možda stekli? Ti koji su se vratili sada tvrde da HSLS treba dobiti mjesto podžupana, a prije dvije godine su tvrdili da to mjesto pripada LS-u.</p>
<p>• Prije četiri godine kratko vrijeme ste dijelili mjesto gradonačelnika Rijeke sa Slavkom Linićem, a potom ste dali ostavku. Sad ste u istoj Vladi. Što možete zajedno učiniti za Rijeku i Primorsko-goransku županiju?</p>
<p>- Dobro je što je Slavko Linić postao potpredsjednik Vlade, a u Rijeci ima ljudi koji ga mogu zamijeniti na gradonačelničkom mjestu. U Saboru je deset Riječana, ali nas je malo u izvršnoj vlasti. U svijetu je izvršna vlast dominantna u odnosu na predstavničku, jer su svakodnevni problemi toliko brojni da je uvijek izvršno tijelo to koje mora u određenom trenutku odlučiti. Vjerujem da mi koji smo u Zagrebu možemo, u dopuštenim okvirima, dosta učiniti za boljitak Rijeke.</p>
<p>• Pomoćnik ste ministra zadužen za lokalnu samoupravu. Kako ste se snašli?</p>
<p>- Ministarstvo je dobro ekipirano, a držim da je najvažnije donositi stavove i mišljenja bez utjecaja pojedinačnih političkih interesa. Ti stavovi ne moraju biti dogma, ali moraju biti dovoljno pravno obrazloženi da mogu jamčiti funkcioniranje pravne države.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Pupovac: Zašto netko mora zauzeti tri kuće, ako mu je dovoljna jedna? </p>
<p>Tako se odavno mogao riješiti problem 40 kuća u Kninu i 40 kuća u Korenici ne dirajući ni u jednu tešku izbjegličku sudbinu Hrvata iz BiH, ističe Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a / Slažem se s prijedlogom predsjednika SBHS-a Damira Jurića da se 50 milijuna kuna predviđenih za otkup imovine građana srpske nacionalnosti. preusmjeri u obnovu kuća / Tražimo novac gdje ga ima, a kod nas ga ima vrlo malo </p>
<p>• Čini se da je promjenom vlasti u Hrvatskoj, došlo i do promjene odnosa prema Srbima izbjeglim nakon Bljeska i Oluje. Kako teče suradnja između Srpskoga narodnog vijeća i nove vlasti?</p>
<p>- Ta je suradnja na samom početku. Uputili smo nekoliko pisama u kojima smo izrazili našu spremnost da Vladi pomognemo u sređivanju stanja u ratom stradalim područjima, povratku izbjeglica i obnovi povjerenja. Također smo Vladi ukazali na glavne probleme kojima bi se, po našem mišljenju, trebala posvetiti puna pažnja. U tom pogledu očekujemo skore razgovore s predstavnicima Vlade, a kontakti s pojedinim ministarstvima već su započeti.</p>
<p>• Američka Vlada je obećala 56 milijuna dolara za ostvarivanje procesa povratka 16.500 Srba. Jeste li zadovoljni tim programom?</p>
<p>- Mi smo i u razgovoru s gospodinom Dobbinsom, koji je prethodio prvom posjetu američke državne tajnice Madeleine Albright, dobili uvjeravanja da će SAD izdvojiti potrebna sredstva za povratak građana srpske nacionalnosti.</p>
<p>l Hoće li taj iznos biti dovoljan?</p>
<p>- SNV smatra da je to značajan iznos, koji se izdvaja na ono što je već izdvojeno za program povratka. Nesumnjivo je da to neće biti dovoljno za ukupne potrebe povratnika i sredina u koje se vraćaju, ali će zasigurno pomoći da se započne s obnovom kuća i infrastrukture.</p>
<p>• Ministar Radimir Čačić više je puta protestirao, tvrdeći da je obnova dobila premalo novca, a u Saboru su neki zastupnici HDZ-a tražili da se novac američke Vlade preusmjeri u proračun, te da njima raspolaže Čačićevo ministarstvo. Oni glavnu opasnost vide u mogućnosti jednosmjernog povratka Srba u Hrvatsku.</p>
<p>- Prije svega, politika smanjivanja proračunske stavke za obnovu nije od jučer i nije ju samo ova Vlada prakticirala. Ne vjerujem da će Vlada SAD-a dopustiti da se taj novac jednostavno utopi u ukupnu masu novca kojim raspolaže Ministarstvo obnove. Postoje druge mogućnosti da se iz proračuna preusmjeri dodatni novac za obnovu. Primjerice, prijedlog predsjednika SBHS-a Damira Jurića za preusmjeravanjem 50 milijuna kuna predviđenih za otkup imovine građana srpske nacionalnosti. Taj novac se može preusmjeriti na obnovu kuća, a neka se ta imovina prodaje na tržištu, kao i sva druga imovina. Zašto bi država otkupljivala imovinu svojih građana?</p>
<p>• Postoji li mogućnost dodatne pomoći međunarodne zajednice?</p>
<p>- Srpska zajednica i Ministarstvo za obnovu trebaju zajedno raditi na tome da se dobije što je moguće više novca i to ne samo od SAD-a, nego i od Europske unije, iz projekta »Obnove« Pakta o stabilnosti koji je težak 4,5 milijarde ecuja. Bilo bi pošteno da Hrvatska kao pilot u procesu stabiliziranja i BiH i ostatka bivše Jugoslavije dobije novac koji joj je nužan za realizaciju politike povratka i za stabiliziranje prilika u etnički miješanim sredinama. Moja poruka bi bila - tražimo novac gdje ga ima, a kod nas ga ima vrlo malo. Zato pozivam Čačića i Piculu da zajednički radimo. Nije dobro da se u Vladi spori oko kolača koji je ionako premalen.</p>
<p>• Je li ipak moguće da dođe do povišenih tenzija zbog povratka Srba, budući da se vrlo malo govori o mogućnosti da se doseljeni Hrvati vrate u svoje domove u BiH?</p>
<p>- Prije svega, ne vjerujem da će doći do značajnih tenzija, ako država bude provodila politiku povratka, a ne samo ostala na deklarativnim stajalištima. Hrvati će se morati vraćati u BiH. Uostalom, već su se i počeli vraćati na područja Posavine, Dervente i Brčkoga. Srpska zajednica će pomoći da povratak započne i na banjalučko područje. Ne smijemo postati taoci HDZ-ove politike, koja je javno govorila da se izbjeglice moraju vraćati, a tajno im se poručivalo: Vi ostanite tu, tu je sve vaše, tu ćete biti, vaša domovina je Hrvatska. Nova Vlada, a to je SNV predlagao i prošloj, ima prostora riješiti neka pitanja bez ijedne kune ili lipe. Davno smo predsjedniku Tuđmanu i premijeru Mateši dali popis 40 kuća u Kninu i 40 kuća u Korenici, čiji se problem mogao riješiti, a da se ne dirne ni u jednu tešku izbjegličku sudbinu Hrvata iz BiH. Potrebna je samo efikasna politika Vlade. Zašto netko mora zauzeti tri kuće, ako mu je dovoljna samo jedna? Ako je došla jedna obitelj, ne mora se razdvojiti u tri ili četiri kuće, pa da sin ima jednu, kći drugu, baba i djed treću, a roditelji četvrtu. Ljudi čije su kuće obnovljene moraju se vratiti. Država ne može tolerirati da se vraćaju samo stariji. Ne može se tolerirati ni politiku koju je podržavao Jure Radić, da se u kuće povratnika srpske nacionalnosti naseljavaju osobe iz drugih krajeva Hrvatske. Ne može se netko iz Gospića doseliti u Korenicu, u kuću izbjeglog Srbina koji je trenutačno u kući Hrvata u Belom Manastiru. Prostora u Hrvatskoj ima za sve!</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ribić: Kolektivni ugovor sprječava zaostajanje plaća u znanosti</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Na sastanku Glavnoga vijeća Sindikata znanosti, održanom u subotu, jednoglasno je ratificiran Kolektivni ugovor o plaćama za 2000. godinu koji je nedavno potpisan s hrvatskom Vladom. Ističe se to, između ostaloga, u nedjeljnom priopćenju Glavnoga vijeća tog sindikata što ga je potpisao njegov predsjednik Vilim Ribić. </p>
<p>U priopćenju se izražava zadovoljstvo što je tim ugovorom spriječeno zaostajanje plaća zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju za drugim plaćama u zemlji, čime je zaštićena njihova relativna cijena rada, a time i dostojanstvo i društveni status njihovih profesija.</p>
<p>Također se podsjeća da stanje u zemlji traži odricanja, da su u tome članovi Sindikata znanosti prvi dali svoj doprinos, ali da se odricanja očekuju i od drugih zaposlenika. No, ako ih ne bude, piše Ribić, ugovor jamči našim članovima povratak na prijašnje plaće. </p>
<p> Vijeće ističe da se u zemljama u kojima ne postoje snažni sindikati javnih službi »kresanje« plaća obavlja isključivo i jedino na teret javnih službi.</p>
<p>U Hrvatskoj to nije slučaj jer naše Vlade moraju voditi brigu o pravednim odnosima s drugim sektorima zahvaljujući aktivnim i borbenim sindikatima javnih i državnih službi, zaključuje, između ostaloga, Ribić u svojemu priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Preimenovanje vukovarskih ulica riješit će se preglasavanjem?</p>
<p>VUKOVAR, 26. ožujka</p>
<p> - U Vukovaru je. čini se, na pomolu kriza vlasti, a uzrok joj je preimenovanje ulica. Kao što se već zna, hrvatski i srpski vijećnici nisu se usuglasili oko novoga nazivlja. Naime, od 79 ulica, koliko ih još čeka na promjenu imena, sporne su one koje bi, prema postojećim prijedlozima, trebale nositi imena heroja i događaja iz Domovinskom rata. Srpska strana to energično odbija argumentirajući to tvrdnjom da ni te osobe, kao ni događaji iz ratnog razdoblja, još nisu službeno verificirani u hrvatskoj povijesti. </p>
<p>Predsjednik Komisije za promjenu neprikladnih naziva ulica iz komunističkog i vremena tzv. krajine Brane Crlenjak odbija sudjelovati u bilo kakvim daljnjim dogovorima i pronalasku kompromisa sa srpskim kolegama, smatrajući da je krajnje neprihvatljivo na bilo koji način dovoditi u pitanje Domovinski rat. Stoga su se Crlenjak (HPS), Grga Plenković (HPS), Zdravko Komšić (HSP) i nezavisni vijećnik Danijel Rehak, koji čine klub vijećnika, dogovorili da će pripremiti konačan prijedlog novih naziva ulica i inicirati sazivanje tematske sjednice na kojoj će, makar i preglasavanjem, promijeniti neprikladne nazive ulica. </p>
<p>Ako predsjednik Vijeća Marko Čeprnja to odbije učiniti, onda će hrvatski vijećnici sjednicu sazvati sami, jer za to već imaju dovoljan broj glasova. Naime, tom klubu su se priključili i neki vijećnici HDZ-a. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik Zdravko Komšić je izjavio da je najviše šokiran izjavom dr. Vladimira Emedija (HDZ), koji je predložio da preostale ulice nose imena nekih od 500 gradova u kojima su Vukovarci bili smješteni tijekom progonstva. »Nismo se protivili da neke ulice nose imena Srba koji su obilježili hrvatsku povijest, ali pristanemo li na Emedijev, ili bilo koji drugi sličan prijedlog, to znači da se odričemo Domovinskog rata i svih hrvatskih žrtava. Zašto se Srbi ne odreknu groblja šajkača, jer su oni koji tamo leže krivci što je do svega ovoga i došlo. Za sve postoji granica, a oni su ju prešli onog trenutka kada su izjavili da heroji Domovinskog rata nisu dio hrvatske povijesti«, ističe Komšić.</p>
<p>Dogodi li se preglasavanje, srpski će vijećnici podnijeti tužbu Ustavnom sudu, ali i opstruirati rad Gradskog vijeća Vukovara, kako je već upozorio čelnik Zajedničkog vijeća općina Miloš Vojnović. (Lj.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Nezadovoljni radnici »Belja« danas blokiraju Biljsku cestu!</p>
<p>OSIJEK, 26. ožujka</p>
<p> - Oko 2.500 radnika »Belja« u ponedjeljak će ujutro oko 8 sati, u znak protesta, blokirati glavnu cestu u Bilju kojom se cijela Baranja spaja s Osijekom. </p>
<p>Nezadovoljni zbog šest neisplaćenih plaća, te učestalim odgađanjem rješavanja nagomilanih problema u tom baranjskom kombinatu, radnici poručuju da su od nove vlasti očekivali više sluha za probleme zaposlenika, a posebno povratnika koji su se vratili u porušene domove, poduzeća i tvornice. </p>
<p>Podsjetimo, radnici su prošli tjedan od Vlade zatražili da putem Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), koji je stopostotni vlasnik »Belja«, osigura isplatu barem jedne plaće. Naime, oni već šest mjeseci nisu primili plaću, pa ih većina živi na rubu siromaštva. Budući da Vlada nije poduzela ništa, ogorčeni će radnici pravdu pokušati istjerati na cesti. Zaposlenici također ističu da su previše tolerirali takvo stanje, da su uporno pokušavali s novom vlasti, pa i s HFP-om, ostvariti dijalog kako bi zajednički pokušali naći najbolje rješenje, no bez efekta. </p>
<p>Kako se o problemu »Belja« i radničkim zahtjevima nije očitovao niti HFP, radnici pozivaju predsjednika Fonda Hrvoja Vojkovića da dođe na blokadu i zaposlenicima objasni situaciju u poduzeću kako bi konačno saznali pravu istinu. </p>
<p>Doznajemo da će radnici »Belja« cestu držati blokiranom najvjerojatnije i u utorak, no ističu da zapravo sve ovisi o daljnjim potezima Vlade i HFP-a. (M.S.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000327].
|
