NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000324].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 244319 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mesić nastavlja raditi na Pantovčaku, a do isteka mandata živjet će u vili u Grškovićevoj</p>
<p>Vlada pokušava naći i prikladno stambeno rješenje za premijera Ivicu Račana i predsjednika Sabora Zlatka Tomčića / Trojici ključnih ljudi u državi pravo na smještaj i korištenje rezidencijalnih objekata u vlasništvu države osigurava i Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika / Prije to nije bila praksa, već su se najvišim državnim dužnosnicima omogućili otkupi stanova po povoljnijim uvjetima / Damir Kajin smatra da Predsjednik ne mora imati vilu od 1100 četvornih metara, a Antu Đapića zanima koliko će sve to stajati</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Predsjednik države Stjepan Mesić složio se s izborom rezidencije koju mu je Vlada namijenila u Grškovićevoj 15. Mesić će se tamo uskoro preseliti iz svog sadašnjeg stana od 100 četvornih metara u zagrebačkoj Ilici. Predsjednik će u toj rezidenciji živjeti, a do daljnjega će stolovati na Pantovčaku. Buduća rezidencija šefa države, na elitnom zagrebačkom kvartu Šalati, površine od 1100 četvornih metara, nekad je služila tvrtki »RH Alan« kojoj je na čelu bio bivši pomoćnik HDZ-ova ministra obrane za opremu i nabavu Vladimir Zagorac. </p>
<p>Kako nam je potvrđeno u četvrtak u Vladinu Uredu za odnose s javnošću, ta rezidencija nije slučajno izabrana. Naime, radi se o prostoru koji je odmah useljiv i nije ga potrebno preuređivati, što znači da za to neće biti izdvajanja iz državne blagajne. To je napomenuo i zamjenik premijera dr. Goran Granić nakon sjednice Vlade u srijedu, te ponovio Vjesniku u četvrtak. Također je napomenuo da isto rješenje, prikladnu rezidenciju za stanovanje, Vlada pokušava naći i za predsjednika Vlade Ivicu Račana (navodno bi se premijer trebao preseliti u bivšu Bakarićevu vilu), te predsjednika Sabora Zlatka Tomčića. Predviđeno je da će u odabranim rezidencijama predsjednici stanovati samo za svog mandata, a kasnije bi ih prepustili drugim, novoizabranim predsjednicima države, Vlade i Sabora. </p>
<p>Treba podsjetiti da trojici ključnih ljudi u državi pravo na smještaj i korištenje rezidencijalnih objekata u vlasništvu države osigurava i Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je na snazi od 1. kolovoza 1998. godine (članak 14.). No, za prijašnjih vlasti to nije bila praksa, već su se najvišim državnim dužnosnicima omogućavali otkupi stanova po povoljnijim uvjetima ili primjeren smještaj u zgradi u Ilici koju su Vlada i Sabor namijenili saborskim zastupnicima i drugim dužnosnicima koji nemaju odgovarajuće stambeno rješenje u Zagrebu. Nakon isteka mandata, stanovi se dodjeljuju drugim korisnicima. </p>
<p>Predsjednika Mesića osiguranje je ubrzo nakon ustoličenja na mjesto šefa države upozoravalo da je njegov sadašnji stan u Ilici nemoguće prikladno osigurati. Iako su mediji nagađali o njegovom skorom preseljenju, Mesić je uporno ponavljao da o tome odlučuje Vlada i da će prihvatiti njezinu odluku. Osim toga, Mesić je isticao da, što se njega i njegove obitelji tiče, sadašnji stan zadovoljava njihove potrebe. Isto to ponavlja i kao odgovor na upite hoće li se, kada i gdje preseliti iz Predsjedničkih dvora? Kako sada stvari stoje, Predsjednik će do daljnjega stolovati na Pantovčaku, sve dok Vlada ne pronađe prikladnije rješenje koje ne iziskuje dodatne troškove u vrijeme kad se u cijeloj državi propagiraju štednja i odricanje.</p>
<p>Što o Vladinoj odluci govore predstavnici vladajuće koalicije, ali i oporbenog HSP-a?</p>
<p>»Te će rezidencije stajati, i to ne samo što se tiče osiguranja, domara, kuhara i svega ostalog. Osobno držim da je to nužno, ali to ne znači da svaki predsjednik Sabora, Vlade ili države, pogotovo ako je iz Zagreba, mora koristiti takva zdanja«, odgovara potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. On ipak dodaje i sljedeće: »Ono što nikako ne mogu shvatiti jest da su pojedinci u predizborno vrijeme javno izlazili s izjavama da i ne razmišljaju o tim rezidencijama, a da sada možda netko od njih na to pristaje. Jasno je da će se pitanje rezidencija morati riješiti, ali zato ne treba davati lažna obećanja. Pa i svaki diplomat ima rezidenciju, ali to ne znači da ona mora imati 1100 četvornih metara«, uvjeren je Kajin.</p>
<p> Da će Vladina odluka o stanovanju trojice čelnih ljudi države u rezidencijama biti dodatni trošak, smatra i predsjednik HSP-a Anto Đapić. »Može se govoriti o dva segmenta ove situacije: jedan je da na to imaju zakonsko pravo, a drugi je da to dosad nitko nije koristio. Ipak, držim da se u ovoj situaciji najviši državni dužnosnici, barem po onome što su obećavali u predizbornom ciklusu, ne bi trebali koristiti tim svojim zakonskim mogućnostima i pravima. Jer, korištenje rezidencija zasigurno su solidni dodatni troškovi, pa bi bilo dobro da se vidi koliko će to stajati. Također bi bilo dobro vidjeti i što ih je na tu odluku navelo. Ova je odluka u najmanju ruku dvojbena«, zaključuje čelnik HSP-a.</p>
<p>Andrea Latinović i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Granić: Rezidencije neće povećati državne troškove</p>
<p>Predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić uskoro će se preseliti u predsjedničku rezidenciju. Vlada također traži najprikladnije zgrade u koje bi se trebali preseliti premijer Ivica Račan te predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. Po riječima zamjenika predsjednika dr. Gorana Granića, Vlada nastoji riješiti problem zahtjevnijih potreba najviših hrvatskih dužnosnika, a rješava se i niz drugih problema, npr. pitanje sigurnosti i neuznemiravanja susjedstva u kojem žive ti dužnosnici.</p>
<p>»Tom se odlukom ide ka rješenjima koja već postoje u drugim zemljama«, ističe Granić. Napominje da će tako i u Hrvatskoj dužnosnici imati rezidenciju u koju će useliti danom stupanja na dužnost te iseliti po izboru novog predsjednika ili premijera. »Sve što će biti u toj zgradi, pretpostavljam, bit će državna imovina i kao takva će ostati i čekati sljedećeg stanara«, tvrdi Granić. »Zgradu nismo kupili, nego smo se odlučili za postojeću, koja ne podrazumijeva dodatne troškove.«</p>
<p>Na pitanje o tome što je s obećanjima da će se državni troškovi smanjivati i hoće li odluke o rezidencijama biti u skladu s njima, Granić ističe da to ne znači nužno i povećanje troškova, jer život predsjednika države u npr. kompleksu zgrada maltretiranje je okoline. Glede troškova stanovanja u rezidencijama, oni će biti na teret državnog proračuna, jer će se u njima održavati dio protokolarnih aktivnosti Predsjednika. »Moramo se suočiti s činjenicom da za određenu dužnost trebaju i određene aktivnosti, a time i troškovi. Mislim da će oni ukupno biti čak i manji, jer se trenutno neki troškovi prikazuju po ministarstvima i nisu u stavci Predsjednikova ureda. Troškovi će biti potpuno transparentni«, ističe Granić.</p>
<p>Što se tiče Predsjednikova ureda, on ostaje na Pantovčaku i u njemu će se koncentrirati sve što ga opslužuje. Dodaje također da će se racionalizirati neka prava, npr. pravo na uporabu službenih automobila, a Vlada će odlučiti i o tim pojedinostima. »Dakako, očekujemo i otpore onih koji su neopravdano uživali niz privilegija«, napominje Goran Granić. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Povećanjem neoporezive osnovice na 1.250 kuna profitirat će samo oni s većim plaćama!</p>
<p>Ako zaposleni s punom kućom djece ima prosječnu plaću, neće dobiti ni kunu povišice, jer je prosječna plaća preniska da bi uopće iskoristio poreznu olakšicu! / Tako zaposleni s petero djece i s neoporezivim odbitkom od 8.125 kuna može računati na povišicu od 152 kune tek ako mu je bruto plaća 9.000 kuna (ili 6.994 neto)</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - U paketu s državnim proračunom za 2000. godinu Vlada je predložila Saboru da se izmjenom Zakona o porezu na dohodak neoporezivi dio plaća poveća sa sadašnjih 1.000 na 1.250 kuna, dok se progresivno oporezivanje plaća odgađa za koji mjesec. Vlada se u pregovorima sa sindikatima javnih službi obvezala da će takve izmjene uputiti Saboru, a povećanje na 1.250 kuna dogovoreno je na Gospodarsko-socijalnom vijeću i s poslodavcima i industrijskim sindikatima.</p>
<p>Ako prođe Vladin prijedlog, većini zaposlenih neto plaće povećat će se za nekoliko postotaka, vjerojatno već od 1. travnja. Veću povišicu dobit će zaposleni s većim plaćama i s više djece, a raspon povišica kreće se od ni jedne kune za one s plaćama znatno ispod prosjeka, pa sve do 7,2 posto ili 847 kuna, koliko će više dobiti zaposleni sa četvero djece, ali uz uvjet da zarađuje 20.000 kuna bruto (ili 11.752 neto). </p>
<p>Zbog povećane neoporezive osnovice na 1.250 kuna, porez od 20 posto plaćat će se na iznose do 3.750 kuna (sada do 3.000 kuna), a iznad toga plaća se 35 posto poreza. Za zaposlenog samca bit će neoporezivo 1.250 kuna, a kako se automatski za 25 posto povećavaju i odbici za djecu, zaposlenom s jednim djetetom bit će neoporezivo 1.875 kuna (sada 1.500 kuna). </p>
<p>Zaposleni s dvoje djece plaćat će porez na dio plaće iznad 2.750 kuna (sada 2.200), s troje djece na iznose iznad 4.000 kuna (sada 3.200), sa četvero djece na iznose iznad 5.750 kuna (sada 4.600), a ako ima petero djece plaćat će porez samo na dio plaće koji premašuje 8.125 (sada 6.500).</p>
<p>Samac koji prima prosječnu neto plaću (3.262 kune) i plaća u Zagrebu najviši prirez od 18 posto, dobit će 59 kuna veću plaću, a ako ima jedno dijete, povišica je 88 kuna, dok će zaposleni s dvoje djece dobiti 130 kuna više. Međutim, ako ima uz prosječnu plaću troje ili više djece, neće dobiti ni kunu povišice. Prosječna je plaća, naime, preniska da bi zaposlenik s punom kućom djece uopće iskoristio poreznu olakšicu.</p>
<p>Zaposleni s više djece morali bi imati dovoljno veliku plaću da bi im se velike porezne olakšice imale od čega odbiti. Porezni sustav je, naime, takav da uz svako povećanje neoporezive osnovice više profitiraju oni s većim plaćama, a zbog toga što stopa od 20 posto nemilosrdno reže i niske plaće, zaposleni s više djece ostaju kratkih rukava. </p>
<p>Tako će se i uz ovu poreznu izmjenu znatnije povećati iznadprosječne plaće. Zaposleni s jednim djetetom može računati na 288 kuna više samo ako mu je bruto plaća 8.000 kuna (ili neto 4.879 kuna). S dvoje djece i s 8.000 kuna bruto dobit će 334 kune više, no ako ima petero djece neće dobiti ni kunu povišice, jer mu se nema od čega odbiti čak 8.125 kuna neoporezivog iznosa.</p>
<p>Zaposleni s troje djece imat će po novome pravo na čak 4.000 neoporezivih kuna, no ako mu je bruto plaća 4.000 kuna, neto plaća ostat će mu i dalje 3.176 kuna. Mora zarađivati barem 5.000 kuna bruto da bi dobio 182 kune povišice. Ako ima četvero djece i veliku poreznu olakšicu od 5.750 kuna, tek uz bruto plaću od 7.000 kuna (neto 5.332 kune) dobit će 226 kuna više. Zaposleni s petero djece i s neoporezivim odbitkom od 8.125 kuna može računati na povišicu od 152 kune tek ako mu je bruto plaća 9.000 kuna (ili 6.994 neto).</p>
<p>Prijedlog o uvođenju progresivnog oporezivanja viših plaća napisan je, ali je Vlada taj dio izmjene Zakona o porezu na dohodak, zbog nedostatka vremena za razgovor sa socijalnim partnerima, ostavila za kasnije, vjerojatno do kraja polugodišta. Prema tom prijedlogu, a navodno se Vlada sprema pisati potpuno novi, umjesto stopa poreza od 20 i 35 posto, uvele bi se stope od 20, 30 i 40 posto.</p>
<p> No, već su i sindikati i neki stručnjaci upozorili da bi se uz te tri stope porezne škare previše okrenule prosječnim plaćama. Hoće li Vlada poreznu harmoniku ipak jače rastegnuti, pa možda za izrazito niske plaće predložiti samo 10 posto ili čak i manji porez, ovisi o tome kako će se nova porezna skala uspjeti uklopiti u planirane prihode u državnom proračunu.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Od 1. travnja najniža plaća u Hrvatskoj - 1.700 kuna</p>
<p>Od 1. travnja najniža bruto plaća i osnovica za obračun doprinosa povećat će se s 1.500 na 1.700 kuna. Očekuje se da će odluku o povećanju osnovice, koja je istodobno i iznos najniže plaće u državi, sljedećega tjedna, na prijedlog GSV-a, donijeti Upravno vijeće Mirovinskog fonda. Poslodavci će od 1. travnja morati plaćati doprinose na minimalnih 1.700 kuna, pa se očekuje da će se uz tu mjeru poboljšati punjenje Fonda. Kako su poslodavci uvjetno pristali na 1.700 kuna najniže plaće, vjerojatno će se za trgovinu, tekstil, ugostiteljstvo i graditeljstvo odrediti niži iznos najniže plaće da se izbjegnu otpuštanja ili poskupljenja usluga.</p>
<p>U Hrvatskoj je lani 16.000 radnika primalo manje od 1.500 kuna. Povećanjem minimalca na 1.700 kuna te neoporezivog dijela plaća na 1.250 kuna, zaposlenom samcu plaća bi se povećala s 1.146 na 1.326 kuna neto, odnosno, dobio bi 180 kuna više. Ako ima jedno ili više djece, neto plaća bi mu porasla sa sadašnjih 1.191 na 1.350 kuna, odnosno za 159 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rizvanbegović: O glavi su mi radili Pašalić, Canjuga i Rebić</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Dok još traju nagađanja o tome hoće li se ostvariti najava (čitaj: zahtjev) HSLS-a da upravo njihov čovjek, trogirski odvjetnik Ante Beljan, preuzme kormilo Croatije osiguranja ili će to na kraju ipak pripasti nekom drugom članu pobjedničke koalicije, izvjesno je samo da Suad Rizvanbegović, sadašnji generalni direktor - odlazi! Nova Vlada time nastavlja politiku da uz pomoć svojih predstavnika preuzme kontrolu u najvažnijim državnim tvrtkama. A jedna od najzanimljivijih, po stabilnosti, financijskoj snazi i dobiti (!) nedvojbeno je Croatia. Smjena njezina čelnika zapravo je pitanje dana, a provođenje bi olakšala (i ubrzala) Rizvanbegovićeva ostavka.</p>
<p>• Jeste li i formalno upoznati s namjerom Vlade da na Vaše mjesto dođe član HSLS-a i kanite li, prema primjerima iz sličnih poduzeća, dati ostavku? </p>
<p>- Službeno o tome nisam obaviješten. Neslužbenih nagovještaja, barem po pisanju tiska, već je bilo, a moj menadžerski ugovor traje do 8. veljače 2001. godine. Ne kanim dati ostavku, a vlasnik Croatije osiguranja, tj. država, na mjesto čelnika Društva, uz uvjete određene menadžerskim ugovorom, može postaviti koga hoće. Razlozi za taj potez mogu biti isključivo politički, jer smatram da je za vrijeme dok sam je vodio, Croatia postigla najbolje poslovne rezultate u svojoj povijesti. Lanjska dobit Croatije Grupe i Croatije osiguranja d.d. je na razini rekordne, iz 1998. godine.</p>
<p>• Znači, dragovoljno ne odstupate, a ako Vas smijene, tražit ćete, primjerice, punu otpremninu...</p>
<p>- Nije mi do novca, jer sam se iz SAD-a vratio kao imućan čovjek koji je godišnje mnogo zarađivao, mnogo više nego što je plaća generalnog direktora Croatije. Ali, ako me smijene, iako sam mnogo učinio za razvoj Croatije, iz principa ću tražiti poštivanje menadžerskog ugovora i otpremninu koja mi po tom ugovoru pripada.</p>
<p>• I prije ste često spominjali to da Vam neki »rade o glavi«, ali uživali ste apsolutnu zaštitu pokojnog predsjednika Tuđmana.</p>
<p>- U Hrvatsku i na čelo Croatije došao sam krajem siječnja 1996. godine na osobni poziv predsjednika Tuđmana i tako ostavio neusporedivo bolje plaćen posao. Tada su osporavali i moje znanje i stručnost, ali vidjeli ste tada moju poreznu prijavu za 1995. godinu - takvu godišnju zaradu nema neznalica! Mislim da sam prošlih godina mnogima smetao. Nikad nisam o tome javno govorio, a točno je da su mi neki ljudi cijelo vrijeme radili o glavi. Jedino me je autoritet predsjednika Tuđmana mogao zaštititi od stalnih napada Ivića Pašalića, Zlatka Canjuge i Markice Rebića.</p>
<p>• Zašto Canjuga kad ste godinama bili izdašan sponzor nogometnoga kluba Croatije, a sada iznova Dinama?</p>
<p>- I glede tih se sponzorstava podigla velika buka, a svote su preuveličane. Izjavljujem da je NK Croatia u četiri godine od ovoga osiguravajućeg društva dobila 28 milijuna kuna u što je uključeno i 22 posto PDV-a, a Croatia osiguranje nema crnih fondova za nelegalne isplate! Također smatram da je to, s obzirom na promidžbene učinke po ugovaranje osiguranja, bio dobro uložen novac. Isto tako i sada tvrdim da našim novcem nije kupljen Prosinečki niti smo financirali gradnju stadiona. Tko ne vjeruje, neka u svojstvu ovlaštene osobe sve to provjeri.</p>
<p>• Godinama su se o Croatiji provlačile priče o aferama, a neke od njih pojedine su Vaše zaposlenike stajale radnoga mjesta...</p>
<p>- Mislim da ću tisku uskoro dati informaciju o potezima nekih djelatnika Croatije koje ocjenjujem kriminalnima, a za njih sam saznao tek ovih dana. To što sam otkrio, a riječ je o događajima s kraja prošle godine, izvedenima iza mojih leđa, takve je prirode da ih se jednostavno nije moglo izvesti bez nečije političke podrške. Bilo je i prije nekih pokušaja malverzacija. Za neke sam saznao, spriječio da Croatia pretrpi štetu i dao otkaz upletenima u te igre. Ali, bilo je slučajeva kad mi je, uz prijetnje s vrha vlasti, izričito zabranjeno da nekim ljudima podijelim, po mojem dubokom uvjerenje, potpuno zaslužene otkaze. A to bi za njih bila zapravo najmanja kazna.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Pred Vladom više od tisuću prosvjednika, »Nama« ipak ide u stečaj</p>
<p>Radnici na Markovu trgu tražili da ih primi premijer Ivica Račan ili potpredsjednik Vlade Slavko Linić/ Linić: Nama ide u stečaj!</p>
<p>Više od tisuću zaposlenika i članova Sindikata radnika u trgovini Nama (SRT) okupilo se u četvrtak u jutarnjim satima ispred upravne zgrade Privredne banke Zagreb. Prosvjednici su tražili da ih primi predsjednik PBZ-a Božo Prka, jer smatraju da je ta banka jedan od glavnih krivaca za Naminu tešku financijsku situaciju te poslovni kolaps. Nakon jednosatnih pregovora okupljene su radnike o dogovorenome izvijestili voditelj Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata Mario Iveković i predsjednica SRT-a, Dragica Petrinjak. </p>
<p>- Premda su nam u PBZ-u kazali kako stečaj Name smatraju jedinim mogućim rješenjem, dana nam je garancija kako oni neće biti prvi koji će ga otvoriti. Uprava banke priznala je dio odgovornosti zbog stanja u Nami, te je spremna odreći se dijela svojih potraživanja, no nije rečeno u kojoj mjeri, istakao je Iveković i dodao kako je Božo Prka demantirao navodne pregovore te banke s HFP-om i Vladom o otkupu PBZ-ovih potraživanja od Name. </p>
<p>Iveković je pozvao radnike da se upute pred Vladu RH te da tamo potraže potpuni odgovor o svojoj budućnosti. Uzvikujući parole »Ne damo Namu u stečaj« i »Hoćemo raditi«, skupina prosvjednika uputila se na Markov trg, gdje su čelni sindikalisti zatražili da ih na razgovor primi premijer Ivica Račan ili potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Kada su prosvjednici već gotovo izgubili nadu da će ih itko iz Vlade uopće primiti, na Markov je trg stigao potpredsjednik Linić. </p>
<p>- Više od 400 milijuna kuna obveza Name nitko nije spreman ni smanjiti niti umanjiti. Odgovor je, na žalost, jednostavan i tragičan, rekao je Linić. Dodao je kako to znači da će se otvoriti postupak stečaja Name. </p>
<p>Pojasnivši trenutnu situaciju u Nami, Linić je istakao kako ime toga lanca trgovačkih kuća praktički više ni ne postoji, kako će se u postupku stečaja prostori Name vratiti u funkciju, te da će tako veći dio radnika naći zaposlenje. U vrlo napetom razgovoru pred zgradom Vlade ipak je postignut kompromis da se razgovor o načinu provođenja stečaja i sudbini 1900 radnika Name nastavi u Vladi. Nešto kasnije na Markov je trg stigao i premijer Račan, koji se također obratio zaposlenicima Name. </p>
<p>- Volio bih da sam na čelo Vlade došao u neko drugo vrijeme, a ne danas, kad moramo odjednom ispravljati posljedice toliko gluposti i pljačke. Došli smo u gadnu situaciju, no nije vrijeme da radimo iste greške i upravljamo bankama, kao što je to radila bivša vlast, istakao je Račan. </p>
<p>Nakon pregovora u kojima su premijer Račan i potpredsjednik Linić ponovno potvrdili svoj stav o nužnosti pokretanja Namina stečaja, sindikalci su najavili da će u petak u robnoj kući na Kvaternikovom trgu održati sastanak te dogovoriti buduće akcije.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vlada uskoro o otkazima u Magmi?</p>
<p>»Od ministra Goranka Fižulića očekujemo da iskoristi svoj suvlasnički odnos u Magmi, kao i utjecaj u hrvatskoj Vladi, kako bi riješili problem otkaza devetorici osnivača Nezavisnog sindikata zaposlenika (NSZ) Magme«, rekao nam je u četvrtaka predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), Krešimir Sever.</p>
<p>Sever je političke konotacije koje su se posljednjih dana pojavile u slučaju Magme ocijenio smiješnim, jer su se u NHS-u trudili ministra Fižulića od početka držati podalje od svega, baš zbog njegova ministarskog položaja. Fižulića se, dodaje Sever, spomenulo tek na ovotjednoj konferenciji NHS-a za novinare, zbog nepravednih otkaza sindikalcima u »Magmi«</p>
<p>- Neka ministar Fižulić pokaže sada koliko se zalaže za tripartizam i socijalni dijalog koji zagovara. U Magmi su radnici dobili otkaze zbog sindikalnog djelovanja u pravcu poboljšanja radnih i socijalnih uvjeta u tvrtki, a ne zbog navodnih krađa, prijetnji i odbijanja izvršenja radnih zadataka, tvrdi Sever. On nam je najavio i mogućnost razgovora predstavnika NHS-a s predstavnicima Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) o otkazima, plaćama i radnim uvjetima u Magmi.</p>
<p>U četvrtak je iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) stigao dopis u kojemu se navodi da je u dnevnim listovima od četvrtka, 23. ožujka, neprecizno prenijeta izjava predsjednika SSSH, Davora Jurića, u vezi sa sindikalnim otkazima u Magmi.</p>
<p>Jurić je, naime, osudivši davanje otkaza devetorici sindikalnih povjerenika, posebno naglasio kako se energično protivi takvoj praksi, posebice ako se to događa zbog sindikalnog djelovanja zaposlenika. Izostavljanjem tog dijela njegove izjave u izvještajima s Jurićeve konferencije za novinare, održane u srijedu, stječe se krivi dojam kako se SSSH protivi svakom otkazu, bez obzira je li riječ o otkazu uvjetovanom ponašanjem radnika ili o poslovno uvjetovanom otkazu, stoji na kraju dopisa kojeg je potpisao voditelj Odjela za odnose s javnošću i marketing SSSH, Hašim Bahtjari.(Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Otvoren Zagreb auto-show 2000.</p>
<p>Najnovija svjetska dostignuća automobilske industrije na dohvat su ruke svim Zagrepčanima. Na Zagrebačkom velesajmu u četvrtak je svečano otvoren Zagrebački auto show, ponudom i kvalitetom veći i bogatiji no ikad. Za sve nestrpljivce samo jedan detalj: Kako izgleda kombinacija neukrotive brzine i vrhunskoga zvuka? Treba otići u paviljon devet i pogledati Lamborghini Diablo Roadster, vjerojatno najbrži i najskuplji izložak ovogodišnjeg Zagrebačkog auto-salona... (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tepeš: Raspuštanje Skupštine bio je brzopleti politički potez </p>
<p>Gradski odbor HDZ-a: Suradnja s Vladinim povjerenikom za Grad Zagreb za svaku pohvalu/ O poskupljenju ZET-a/ HDZ na gradskoj ali i državnoj razini bit će reorganiziran, popunit će se novim ljudima i obnovit će program </p>
<p>- Vjerujem da se zagrebačka javnost uvjerila kako su razlozi za »brzopotezno« raspuštanje Gradske skupštine bili isključivo političke naravi, istaknuo je mr. Davorin Tepeš, novi v.d. predsjednika Gradskoga odbora HDZ-a, na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak u sjedištu GO HDZ-a u Gundulićevoj ulici. Govoreći o nedemokratskom načinu raspuštanja Gradske skupštine koje je, kako je rečeno, provela nova vlast, Tepeš se osvrnuo i na tužbu koju je Upravnom sudu Republike Hrvatske sredinom ožujka uputio donedavni predsjednik Gradske skupštine Zlatko Canjuga. Odgovor na tu tužbu, međutim, još se uvijek čeka. Rečeno je kako je takav način raspuštanja Gradske skupštine samo politički scenarij koji se potvrđuje i u drugim segmentima nove vlasti.</p>
<p>Tepeš se nadalje osvrnuo i na prije dvije godine osnovanu koaliciju sedam stranaka, na čelu sa SDP-om. Glavni motiv bio je pritom želja da se ne koalira s HDZ-om, a to je bio jedini način za osvajanje vlasti. Danas članovi te iste koalicije i prije nego što su raspisani izbori za Gradsku skupštinu, najavljuju svoj izlazak i kandidaturu s unaprijed razrađenim scenarijem, koji isključuje HDZ.</p>
<p>Odobravajući način rada Vladinoga povjerenika za Grad Zagreb dr. Josipa Kregara, predstavnici GO HDZ-a naglasili su, kako je suradnja s njim za svaku pohvalu. Usprotivili su se, međutim, najavljenom povećanju cijena ZET-a. </p>
<p>- Želimo podsjetiti, da dok smo mi bili na vlasti u gradu, nismo dozvoljavali da u teškoj ekonomskoj situaciji dolazi do takvih poskupljenja, istaknuli su predstavnici Gradskoga odbora HDZ-a.</p>
<p>Govoreći o novom programu rada stranke, mr. Tepeš je rekao kako će se u HDZ-u na gradskoj ali i državnoj razini vodstvo reorganizirati, popuniti novim ljudima i obnoviti program. Onome, pak, dodao je, tko se ne bude pridržavao usvojenih programskih načela, etike i morala, zatvorit ćemo vrata.</p>
<p>Predrag Haramija, pomoćnik GO HDZ-a za unutarstranačke izbore, govorio je o sustavu državne uprave u koji nova vlast dovodi stranačke ljude.</p>
<p> - HDZ je, istaknuo je Haramija, svojevremeno vodio politiku pomirbe i tolerancije a ne stranačke odgovornosti.</p>
<p>Tomislav Jelić pomoćnik GO HDZ-a za unutarstranačke izbore, podsjetio je javnost na, kako je rekao, sve veću kriminalizaciju hrvatske vojske, palih branitelja i generala. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>URSH najavio pregovore s Upravom ZET-a</p>
<p>Ante Harni, predsjednik Sindikata vozača tramvaja, autobusa i servisera ZET-a, koji je najavio štrajk upozorenja ne započne li uprava toga poduzeća pregovore s radnicima, sastao se u četvrtak s predsjednikom Udruge radničkih sindikata Hrvatske, Borisom Kunstom. Na sastanku je, kako saznajemo, Harni dobio podršku i obećanje da će u nastupu pred Upravom ZET-a uz njega biti i jedan predstavnik URSH. Prema riječima Borisa Kunsta, pravna služba URSH potvrdila je ono na što je Harni upozoravao, a to je da postoje indicije o kršenju Zakona o radu i kolektivnog ugovora. </p>
<p> - Znam da u ZET-u postoji više sindikata i da među njima postoji sukob interesa, no Harnijev sindikat je u našoj središnjici i mi ga nećemo ostaviti samoga, rekao nam je Kunst, koji se zalaže za rješavanje problema putem pregovora s Upravom ZET-a. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>HNS na izborima dobiva 10 posto glasova </p>
<p>- Na izbore za Skupštinu grada Zagreba HNS će u proporcionalnom dijelu izaći sa samostalnom listom, dok će u većinskom dijelu izaći u koaliciji sa strankama Zagrebačke alternative, rekao je Mladen Fijember, glasnogovornik HNS-a na redovnoj konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak. Rečeno je također kako je, prema nekim anketama, HNS-u porastao rejting u Zagrebu pa čelnici HNS-a očekuju da će ta stranka na izborima za Gradsku skupštinu dobiti najmanje deset posto glasova.</p>
<p>- Zalagat ćemo se za decentralizaciju vlasti u Zagrebu te za razvoj lokalne uprave i samouprave kako bi se sve regije mogle razvijati ravnomjerno. Osim toga, smatramo da treba revitalizirati privredne usluge što uključuje restrukturiranje i moderniziranje industrije u Zagrebu. Poticanje poduzetništva i stanogradnje, kako bi se što brže rješavali stambeni problemi također su neke od smjernica u našem program, rekao je Stipe Tojčić, predsjednik podružnice Centar. HNS se zalaže i za završetak izgradnje Sveučilišne bolnice u Zagrebu te za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Mladi liberali o izborima i novim akcijama</p>
<p>Gradska organizacija Mladih Liberalne stranke grada Zagreba predstavila je u četvrtak, na konferenciji za novinare, plan rada za naredno tromjesečje, osvrnuvši se pri tome na najavljeno održavanje lokalnih izbora u gradu.</p>
<p>- Kroz razgovore s građanima želimo pridonijeti razvijanju građanskog društva i svijesti. Nadamo se da će konkretne akcije koje ćemo poduzimati, a ne predizborna obećanja, rezultirati boljim odazivom birača na predstojećim gradskim izborima, ističu članovi predsjedništva GO Mladi liberali. Mladi elesovci nastavit će i u iduća tri mjeseca na nizu okruglih stolova koje će organizirati, saslušati mišljenja i želje građana, vezane uz aktualne događaje u gradu. Teme okruglih stolova bit će vezane uz zaštitu životinja, trajanje vojnog roka, mogućnosti služenja civilnog vojnog roka, urbanizam, a bit će, naravno, riječi i o komunalnim, prometnim i sličnim temama. Već ovoga petka u 18 sati organizirat će se u prostorijama stranke humanitarna aukcija umjetničkih djela. Prikupljeni novac poklonit će se Hrvatskoj udruzi zaštitnika životinja »Noina arka« za izgradnju utočišta za napuštene životinje, koje Zagreb još nema. Mladi LS-a zalažu se za skraćivanje služenja vojnog roka, te bi na temelju razgovora s građanima i stručnim osobama izašli s konkretnim prijedlozima o tom pitanju koje bi u saborsku proceduru trebalo ući u lipnju. Konferenciju su iskoristili i za objavu svoje potpore ovog tjedna osnovanoj Liberalnoj studentskoj asocijaciji, »pogotovo zato što u nazivu sadrži riječ liberalno«. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Panjičko opet predsjednik Hrvatskog studentskog zbora</p>
<p>Hrvatski studentski zbor predstavio je u četvrtak, na konferenciji za novinare, održanoj u velikoj vijećnici Rektorata Sveučilišta, svojega novog predsjednika. Tu funkciju od dosadašnjeg predsjednika Ante Martića preuzeo je, u zagrebačkom studentskom svijetu dobro poznat Mario Panjičko, koji se već neko vrijeme nalazi na čelu Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Panjičko je, kao jedini kandidat za to mjesto, jednoglasno izabran na izbornoj sjednici Hrvatskog studentskog zbora, održanoj u četvrtak. Novoizabrani predsjednik za dva će tjedna predložiti i svoga zamjenika. </p>
<p>- Ovo je godina važna za Studentski zbor, smatram da ćemo upravo sada izrasti u snažno tijelo, koje će u rješavanju tekućih problema surađivati s Ministarstvom znanosti i tehnologije. U travnju nas očekuje rasprava o tome hoćemo li dobiti promatračko članstvo u Europskoj multilaterali studentskih zborova, te kad bi mogli dobiti punopravno članstvo u toj udrugi. Studentski izbori, na koje se dosad javljao dovoljan, ali ipak ne prevelik broj studenata, trebali bi, pak, biti u studenome. HSZ planira stoga na tom polju više aktivirati studente, najavio je Panjičko.</p>
<p>Prema njegovim riječima ove su godine studenti predložili veliki broj kvalitetnih programa, no sredstvima dobivenim od Ministarstva znanosti i tehnologije nemoguće je pokriti sve njih. Stoga je, osim racionalizacije troškova, potrebno pojačati i financijsku kontrolu, kako bi nadzor nad studentskim programima bio bolji. Panjičko je ovom prilikom pozvao i Pokret studentskih inicijativa da se, vezano uz njihovu peticiju za smjenu čelništva Studentskog centra, obrate Odboru za kulturu SZ-a, te da zajedno probaju riješiti problem. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dani napuljske kuhinje</p>
<p>U kavani Imperijal Hotela Sheraton Zagreb, 3. travnja započinju Dani napuljske kuhinje. Organizator predstavljanja karakterističnih napuljskih jela s mozzarellom i ricotta sirom je zagrebački Sheraton. Svim zainteresiranim posjetiteljima kavane nudit će se lagani obroci za poslovne ručkove kao i jela talijanske regije oko Napulja. Poznata talijanska ricotta i mozzarella proizvedeni su u Hrvatskoj u jedinom pogonu koji proizvodi tu vrstu sira na autentičan južnotalijanski način. Ljubiteljima talijanskih specijaliteta nudit će se Mozzarella Caprese s rajčicom, bosiljkom i accettom balsamicom po 28 kuna, dok će Antipasto Italia s mozzarellom i pečenim jelom od paprike, patlidžana, tikvica do tanko narezane mozzarelle koštati 32 kune. Kako napuljska kuhinja sadrži i bogatu ponudu omleta, Zagrepčani će moći isprobati i ovu laganu vrstu hrane. Tako će, omlet ali i pizza sa mozzarellom te Pizza Rustica s ricota sirom, špekom, kobasicama, rajčicom, origanom, bosiljkom i maslinama stajati 28 kuna. Pasta brise s blitvom, ricotta sirom, košaricom od lisnatog tijesta koštat će 32 kune, kao i Tortellini alla panna, punjeni sa špinatom i ricotta sirom. Za specijalitete cannellona punjenih mozzarellom i mljevenim mesom s preljevom od ricotta sira, ljubitelji dobroga zalogaja izdvojit će 38 kuna, dok će porcija cannellona punjenih ricotta sirom i špinatom koštati 39 kuna... (sr)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Zapovjedni brod američke 6. flote »La Salle« uplovio u splitsku luku</p>
<p>SPLIT, 23. ožujka</p>
<p> - U četverodnevni prijateljski posjet Splitu i Hrvatskoj ratnoj mornarici u četvrtak je u splitsku gradsku luku uplovio zapovjedni brod 6. flote SAD-a »La Salle«. Ovo je prvi posjet 6. flote Hrvatskoj nakon osamostaljenja i važan je događaj za odnose mornarica dviju država. »La Salle« ima više od 600 članova posade i služi kao ploveći stožer zapovjednika 6. flote viceadmirala Daniela Murphyja. </p>
<p>Šesta flota zapovijeda flotili mornarice SAD-a: podmornicama, snagama marinaca i zračnim snagama mornarice u Sredozemlju. Nedavno su održane vojne vježbe ratnih plovila zračnih snaga i dviju zemalja u kojima je sudjelovao i nosač zrakoplova »Eisenhover«. »La Salle« je jedan od najsuvremenijih zapovjednih brodova u svijetu. Sudjelovao je u operacijama »Pustinjska oluja« i »Združene snage«. Moto je 6. flote: »Snaga za mir« u Sredozemlju i području Crnog mora. Porinuće broda obavljeno je 1963. godine u New Yorku. Brzina mu je 20 čvorova. U četvrtak su župan splitsko-dalmatinski Branimir Lukšić i gradonačelnik Splita. U petak se »La Salle« otvara za posjet građanstva.(J.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Papua Nova Gvineja: U rijeku ispuštena tona smrtonosnog cijanida</p>
<p>PORT MORESBY, 23. ožujka</p>
<p> - Gotovo tona smrtonosnog cijanida slučajno je u utorak ispuštena iz helikoptera u džunglama Papue Nove Gvineje, a 150 kilograma otrova dospjelo je u planinsku rječicu, pa su seljani upozoreni da ne piju vodu.</p>
<p>»Za sada nema izvješća o trovanju ljudi ili uginuloj ribi«, rekao je u četvrtak zamjenik voditelja službe za izvanredna stanja, Martin Mose.</p>
<p> Australska rudarska kompanija Dome Resources koja vadi zlato u rudniku Tolukuma uspjela je pronaći do 70 posto količine ispuštenog cijanida, ali se vjeruje da se uslijed monsunskih kiša između 100 i 150 kilograma cijanida rastopilo i ušlo u vodeni planinski sustav.</p>
<p> Upravni direktor kompanije Mochael Silver izrazio je nadu da »mjesno stanovništvo« neće nastradati.</p>
<p> Ekipe za čišćenje koriste neutralizirajuće agense, a vršni sloj zemlje mora se sastrugati. Operacija dekontaminacije trajat će do petka.</p>
<p> Ovaj najnoviji incident još je jedan udarac međunarodnom ugledu australskih rudarskih tvrtki nakon što je u siječnju u Rumunjskoj, u rudniku Baia Mare, koji je u polovičnom vlasništvu australske tvrtke Esmeralda Exploration, također došlo do ispuštanja cijanida što je izazvalo jednu od najvećih ekoloških katastrofa u Europi.</p>
<p> Više od 100.000 prostornih metara cijanidom zasićene otpadne vode rudnika prelilo se preko brane u obližnju rijeku i izazvalo pomor riba i ptica u Tisi i Dunavu koje protječu kroz Rumunjsku, Mađarsku i Srbiju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prošle godine u svijetu ubijena ili poginula 34 novinara</p>
<p>WASHINGTON, 23. ožujka</p>
<p> - Tijekom 1999. godine u svijetu su, dok su obavljali svoj posao, ubijena 34 novinara, devedesetak ih je bilo zatvoreno, a više stotina izloženo različitim pritiscima i prijetnjama, objavljeno je u novom godišnjem izvješću »Napadi na novinare« koje je objavio Odbor za zaštitu novinara (CPJ).</p>
<p> Broj poginulih i ubijenih novinara u 1999. godini zabrinjava jer pokazuje ponovno povećanje opasnosti kojima su oni izloženi u obavljanju svoga posla, kazala je u Washingtonu izvršna direktorica CPJ Ann Cooper. Godinu ranije život je izgubilo 24-oro novinara. »To pokazuje da su se ponovo u raznim krajevima svijeta razbuktali oružani sukobi i da su ugroženi životi novinara koji o njima izvještavaju«, kazala je Cooper.</p>
<p> Istodobno je u 1999. godini 87 novinara osuđeno na kazne zatvora zbog onoga što su pisali ili objavljivali. »Pritisak vlasti u nekim zemljama, osobito onima u tranziciji, i dalje je vrlo velik«, ocjenjuju u CPJ-u. Doduše, napominju da je 1998. godine bilo zatvoreno 118 novinara, što znači da se lani stanje malo popravilo.</p>
<p> U godišnjem izvješću CPJ-a bilježi se više od 500 slučajeva da su novinari bili izloženi ozbiljnim prijetnjama, nasilju i sličnim postupcima kako bi ih se spriječilo ili onemogućilo u radu. </p>
<p> U dijelu izvješća o Hrvatskoj iznose se poznate ocjene o kontroli vlasti nad TV i drugim elektroničkim medijima, tužbama zbog duševnih boli, policijskom prisluškivanju novinara i državnom nadzoru nad distribucijom novina. </p>
<p>Napominje se da je nova hrvatska Vlada obećala poštovati demokratske standarde slobode tiska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Keks iz Antarktika na dražbi kod Christie'sa</p>
<p>LONDON, 23. ožujka</p>
<p> - Keks, spašen iz neuspjele ekspedicije na Južni pol između 1907. i 1909. godine, predvođene britanskim istraživačem Sir Ernestom Shackletonom, bit će prodan na dražbi 18. travnja kod Christie'sa, piše u srijedu britanski tisak. </p>
<p>Prodaja keksa, koji je proizveden posebno za ekspediciju na palubi broda »Nimrod«, mogla bi postići cijenu od oko 3000 funti, prema procjenama Christie'sa. </p>
<p> Sir Ernest Shackleton dao je taj skupocjeni keks jednom od članova svoje ekspedicije, Franku Wildu, dok su se izgladnjeli vraćali na brod, nakon neuspjeha njihova pothvata. </p>
<p> »Ne mogu zamisliti da itko na svijetu može doista shvatiti kakvu je darežljivost i simpatiju sadržavala ta gesta. Ja mogu. Bože moj, nikada neću zaboraviti. Ni tisuće funti nisu mogle kupiti taj keks«, napisao je kasnije u svojem dnevniku Frank Wild.
Britanski istraživač Sir Ranulph Fiennes kupio je krajem rujna jedan drugi keks iz Antarktika za 3910 funti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Stradala zbog sala</p>
<p>RIM, 23. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Četiri je mjeseca provela u zatvoru nevina, zato što ima isto ime (ne i prezime), istu adresu i, nadasve, istu kilažu kao i prodavačica droge. Uhvaćeni narkoman je priznao da mu je heroin prodavala u svome stanu Maria »La Cicciona« (salasta).</p>
<p>Policija je ušla u tu zgradu, našla Mariju tešku 120 kilograma, pokazala njezinu fotografiju narkiću koji ju je identificirao - i žena je zaglavila u Ucciardone, znameniti palermitanski zatvor. Trebala su četiri mjeseca da odvjetnik okrivljene dokaže da je posrijedi druga Maria, podjednako vrane kose, podjednako pretila, i - tu je razlika -s povelikim policijskim dosjeom.</p>
<p>Jesu li se policajci zabunili, jesu li bili nevješti, ili se zabuna nekome isplatila - to zasad nije jasno. A nepravedno zatvorena Maria sada traži odštetu od države, jer joj je propala trgovina dok je bila u zatvoru, pa sada nema od čega živjeti. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Engleska kraljica napokon srdačno dočekana u Australiji</p>
<p>MELBOURNE, 23. ožujka </p>
<p> - Tijekom posjeta mjestu snimanja popularne dječje serije britanska je kraljica Elizabeta II. u četvrtak doživjela dosad najtopliju dobrodošlicu u Ausraliji. Policija procjenjuje da je u razdraganoj gomili sa zastavicama bilo 3.500 ljudi. </p>
<p>Unutra se kraljica susrela s istaknutom republikankom, Janet Holmes a Court. »Kraljica je šef naše države i red je da je pozdravimo na prikladan način«, rekla je Holmes a Court, predsjednica Australske zaklade za dječju televiziju, neprofitne organizacije koja unapređuje kvalitetu emisija za djecu. »Moje republikanstvo nema veze s kraljicom. Ja cijenim njezin rad, ona je izuzetna žena«, rekla je najbogatija Australka o najbogatijoj ženi Britanije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Muzička akademija - crna ovca sveučilišta</p>
<p>Hoće li drugačiji politički mentalitet promijeniti i »gluhonijemu« političku tradiciju odnošenja spram Akademije te pokazati da razumije ne samo glazbu, već i glazbenike, nastavnike i studente, ostaje tiha nada u »zahodskim« i »dekanskim« vježbaonicama / Za sada naši su akademski muzičari još uvijek »ulični svirači« Kad su priredbe ili karnevali svi ih trebamo. Čim potrebe ishlape, oni znaju gdje im je mjesto</p>
<p>Premda je duhovna ljubav najadekvatniji odnos koji čovjek može imati spram fenomena glazbe, veoma je teško povjerovati da profinjeno glazboljublje stoji u pozadini odnosa državnih institucija i Muzičke akademije kroz posljednjih pedesetak godina. Prije će biti to da je muzika »ozbiljnog« tipa jednostavno neprofitabilna, neopipljiva, da ne kažemo »dosadna«. Slonovski sluh vladajućih struktura koji se služi glazbom kao paravanom za svoje ceremonije, prijeme i parade, ne razlikuje se mnogo od ruralnog mentaliteta kojega se muzičko-estetski užitci prikupljaju »od svadbe do svadbe«. S obzirom na potonje, jedini je nedostatak visokih političkih dužnosnika što nemaju barem taj običaj da zalijepe koju »stoticu« na čelo svirača ukoliko im već ne misle dati dostojan prostor za obavljanje nastave ili vježbanje.</p>
<p>Jer kako drugačije opisati, a da se ne bude degutantan, činjenicu da studenti Muzičke akademije vježbaju po WC-ima i garderobama ili da slušaju nastavu u podrumskim prostorijama u društvu štakora. Netko će biti zadivljen misleći kako ljudi i životinje žive u nastavno-glazbenom zajedništvu, no ipak sve to više izgleda kao narko-komuna ili skup sotonista, ako se uzme u obzir da prostorija nema ni tračka prirodnog svjetla. Dekanova soba, a ne radi se o montipajtonovskoj šali, najvećim je dijelom dana u funkciji vježbaonice. Jedino vrijeme kada se u njoj može nekoga primiti kreće se u rasponu od dvanaest do jedan popodne, dok ostali profesori svoje kabinete posjeduju jedino u sferi imaginarnog. No to još nije sve. Muzička akademija vjerovatno je jedina visokoškolska ustanova koja u posljednjih pedeset godina radi kao podstanar. »Gazda« je Hrvatski glazbeni zavod.</p>
<p>- Akademija je dislocirana na pet mjesta, - objasnio je njezin sadašnji dekan Tonko Ninić, - i studenti gube potrebno vrijeme za vježbanje i upoznavanje s drugim umjetnostima poput filma ili teatra, jer umjetnost se može razumjeti jedino kao cjelina. Sada je trenutak da se definitivno riješi pitanje Akademije. To je problem povijesnog i kulturološkog značenja. Razgovarao sam s mnogim ministrima, posebno s gospodinom Fižulićem koji je rekao da Muzička akademija ima prioritet te da se mogu ustupiti prostorije koje se nalaze u državnim rukama. Obnovili smo ideju da se podigne zgrada Akademije na Vranicanijevim poljanama. Također smo obišli nekoliko kasarni u Zagrebu. Nama, naime, treba rješenje koje neće biti za period od dvadeset do pedeset godina, već najmanje dvjesto. Mjesto mora odgovarati i današnjim uvjetima gradnje, mora imati kuhinju i vježbaonice te mogućnost proširenja.</p>
<p>- U sadašnjoj situaciji studenti nemaju gdje vježbati, - požalio se prodekan Dragan Sremec. - Između dvanaest i četrnaest sati nemoguće je obavljati nastavu zbog generalnih proba Hrvatskog glazbenog zavoda, a u devetnaest sati profesori i studenti moraju napustiti zgradu.</p>
<p>- HGZ se od 1861. godine počeo boriti u administrativnim strukturama da se dotadašnja muzička škola digne na razinu konzervatorija, - priča dr. Stanislav Tuksar. - U tome se uspjelo 1916., a pet godina kasnije prerasta u Kraljevsku akademiju. Cirkus već onda počinje. Akademija u to vrijeme ima pedesetak studenata i dvanaest profesora u ekipi što je zgrada lako mogla opslužiti. Poslije 1945. odvaja se osnovna i srednja muzička škola »Vatroslav Lisinski«. U prvih deset godina staljinističkog komunizma, smatra dr. Tuksar, željelo se dokinuti HGZ i na taj način rješiti pitanje Muzičke akademije. Do toga, očito, nije došlo te možemo govoriti o svojevrsnom dvovlašću koje traje već više desetljeća s tom razlikom da Akademija sada ima četiri stotine studenata i dvjestotinjak nastavnika što daleko nadmašuje mogućnosti prostora.</p>
<p>Krajem pedesetih krenule su akcije za izgradnju nove zgrade na Vranicanijevim poljanama koju je projektirao Albini. Bila je to idealna lokacija ali je pri realizaciji došlo do protivljenja Zavoda za zaštitu kulturnih spomenika te su radovi obustavljeni. Nudio se prostor iza koncertne dvorane »Lisinski«, no trebalo je srušiti zgrade u kojima su živjeli ljudi. Treća je mogućnost bila ledina u blizini Nacionalne i sveučilišne biblioteke koja je neatraktivna zbog podvodnih terena, nedostatne infrastrukture i udaljenosti pruge. Prije četiri godine darovana nam je zgrada PMF-a na uglu Zvonimirove i Bauerove ulice za koju se pak ustanovilo da je pravno zapetljana, kazao je dr. Tuksar. Vranicanijeva poljana na Gornjem gradu, prostor između kule Lotršćak i zgrade Meteorološkog zavoda, mjesto je na koje smo uvijek »pucali«, naglasio je pak Prerad Detiček, bivši dekan Muzičke akademije. Stanovnici Gornjeg grada sami su pokrenuli akciju za izgradnju Akademije i fomirali odbor uglednih građana na čelu sa Majom Bezjak, glasovitom primabalerinom.</p>
<p>Međutim, glasovi su bili podijeljeni. Među žestokim kritičarima Albinijevog projekta nalazi se i dr. Snješka Knežević, povjesničarka urbanizma sa stanom na Gornjem gradu. Apsurdno je danas realizirati Albinijev projekt, smatra ona, jer je vezan za određeno vrijeme i određene potrebe. Prostor Vranicanijeve poljane ustalio se kao park, kao mjesto šetnje, susreta, sunčanja. Danas je pojam Muzičke akademije drukčiji nego nekad, treba dobiti novu lokaciju, novi projekt. Naguravati silom dodatne sadržaje u Gornji grad čista je besmislica. Već je i park Grič uništen od automobila i Meterološkog zavoda. Na Gornjem gradu više nema zelenila, taj se povijesni centar ne smije više eksploatirati. Svaka epoha se treba izraziti na svoj način, a vađenje nacrta starih pedeset godina ili njihovo eventualno prepravljanje predstavlja kulturnopovijesni presedan. Između pruge i Save imamo prostor koji prirodno treba biti središte Zagreba, naglasila je dr. Knežević. Prostor kod Nacionalne biblioteke, koja osamljeno strši na poljani, treba iskoristiti. Kada se svojedobno gradila Akademija znanosti i umjetnosti, oko nje je bilo kukuruzište. Tadašnji su voditelji projekta imali viziju vremena koje dolazi i hrabrosti da je realiziraju. Svi prigovori o lošoj infrastrukturi, podvodnim terenima i prometnoj izoliranosti prostora između Save i pruge očituju jedino nedostatak volje i odlučnosti da se poduzmu konkretni zahvati, zaključila je dr. Knežević.</p>
<p>Pitanje buduće lokacije i urbanistčko-arhitektonski argumenti pro et conra manje zanimaju djelatnike Muzičke akademije. Da su nam barem dali česticu zemlje, mi bismo sami izgradili prostore, veli bivši dekan Prerad Detiček. Imamo prijatelje u inozemstvu, radili bi koncerte, tražili sponzorstva. Nažalost, tadašnji rektor Sveučilišta, dr. Marijan Šunjić, nije pokazivao nikakav interes za problem Akademije odnoseći se ignorantski prema meni kao dekanu. Jednako se ponijelo i Gradsko poglavarstvo. Milijuni i milijuni maraka išli su u izgradnju stadiona jer je Canjuga dobivao novce kad je htio. Sve je drugo bilo važnije. Nekadašnja klinika plućnih bolesti na Mirogojskoj cesti koja nam je obećana na kraju je prodana tenis partneru predsjednika Tuđmana, dr. Šimunoviću. Mogli smo se preseliti i u Martićevu 8, no na poslijetku je gradonačelnica taj prostor dodijelila Društvu prijatelja Hajduka. Tražili smo i Rudolfove vojarne, ali su nas glatko odbili. Tretiraju nas kao puki ukras Sveučilišta, s ogorčenjem govori Prerad Detiček. Dajemo kadar za cijelu državu, imamo izvanredne muzičare sa svjetskom karijerom koji su se školovali na ovoj Akademiji. Imati to u svijesti, a istovremeno znati da generacije naših nastavnika odlaze u mirovinu bez da je itko od njih ikada imao svoju sobu, a kamoli kabinet, naprosto je deprimirajuće. Dekani troše energiju, vrijeme i živce za slanje pisama ili fakseva, za apele ministarstvima i ostalim političkim tijelima, umjesto da se potpuno posvete struci.</p>
<p>Kako će se nova vlada odrediti prema »crnoj ovci« Sveučilišta, Muzičkoj akademiji, i kada će poduzeti presudne korake na putu njenog »situiranja«, jer lijepih obećanja ionako nikada nije nedostajalo, za sada je samo okvirno definirano. Prijedloga ili rješenja još nema, izjavio je ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, ali sam svjestan da je ono nužno i prioritetno. Što se tiče želje da Akademija bude na Gornjem gradu, koju iskazuju neki od profesora, to će biti teško izvedivo. Kao prvo, može im se dogoditi da se zbog arheoloških nalaza gradnja produži za dvadesetak godina. S druge strane, ukoliko žele koncertnu dvoranu kao dio Muzičke akademije, otvara se problem parkirališta, koje je nemoguće smjestiti na taj ograničeni prostor. Jedno je ipak sigurno, a to je da se ove godine, prema riječima ministra Kraljevića, neće učiniti ništa za rješavanje pedesetgodišnje stambene krize Akademije. Međutim, ministar neće biti pasivan. Već je pokrenuo dogovore da se napravi komisija koju bi sačinjavali predstavnici Rektorata, Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva obrane i Poglavarstva grada. Komisija će započeti razgovore o budućoj lokaciji Muzičke akademije. Pomaka bi moglo biti već ove godine, ali ništa prije konstituiranja novog Gradskog poglavarstva, riječi su ministra Kraljevića.</p>
<p>Hoće li drugačiji politički mentalitet promijeniti i »gluhonijemu« političku tradiciju odnošenja spram Akademije te pokazati da razumije ne samo glazbu, već i glazbenike, nastavnike i studente, ostaje tiha nada u »zahodskim« i »dekanskim« vježbaonicama. Želi li novi politički smjer biti vjerodostojan u proklamiranju svojih europskih standarda, onda ne može zatvoriti oči pred činjenicom da i jedan marginalni austrijski gradić imenom Graz raspolaže Muzičkom akademijom »da ti pamet stane«, kako se izrazio nekdašnji dekan Detiček. Za sada naši su akademski muzičari još uvijek »ulični svirači«. Kad su priredbe ili karnevali svi ih trebamo. Čim potrebe ishlape, oni znaju gdje im je mjesto.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Vijenac« o jezičnoj kulturi</p>
<p>Novi broj »Vijenca« donosi prilog »Križ na jeziku - lektori i jezična kultura« u kojemu pišu eminentni jezični stručnjaci - Prilog kao predložak za raspravu o toj temi što će se održati u petak, 24. ožujka, u Matici hrvatskoj</p>
<p>Novi broj »Vijenca«, novina Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost, donosi izvanredno sadržajan i poticajan prilog pod naslovom »Križ na jeziku - Lektori i jezična kultura«. Kakva nam je jezična kultura, kakvo znanje vlastita jezika, kakva su nam iskustva s lektorima i trebaju li nam uopće lektori, kada ćemo napokon dobiti sve jezične priručnike kakvima je opskrbljena svaka razvijena jezična zajednica - na ta i druga pitanja vezana za rečenu temu svojim prinosima u zapaženu prilogu što ga je pripremila Jelena Hekman, urednica u Matici hrvatskoj, odgovaraju ugledni jezikoslovci te književnici, novinari i lektori.</p>
<p> »Muke po jeziku uistinu su respektabilne i ne bi ih trebalo više ignorirati, praviti se da to nije ništa, da će proći same od sebe. (...) Zato u ovoj prilici i ukazujemo na svu ozbiljnost i složenost toga problema s nakanom da Matica hrvatska, kao i bezbroj puta do sada u svojoj povijesti, ponovno bude ona pokretačka snaga koja će pod svojim krovom okupiti najeminentnije jezične stručnjake i s njima u zajedništvu pokušati odgovoriti na brojna još neriješena pitanja te na sebe preuzeti brigu oko izrade i tiskanja prijeko potrebnih priručnika i rječnika. </p>
<p>Da se konačno maknemo s mrtve točke«, navodi među inim u uvodnom tekstu priloga Jelena Hekman.</p>
<p> Prilog o lektorima i jezičnoj kulturi ujedno je predložak za raspravu o toj temi što će se održati u Matici hrvatskoj u petak, 24. ožujka, s početkom u 12 sati. Da prilog i rasprava nisu samo jednokratni događaj vezan uz manifestacijsko obilježavanje Dana hrvatskoga jezika, svjedoči otvaranje Jezičnoga savjetnika na internetskim stranicama Matice hrvatske - novost koja zaslužuje svaku pohvalu, kao dio napora okrenutih projektu budućnosti Matice hrvatske, njezine uloge i zadaća u novome stoljeću.</p>
<p>Među obiljem štiva u novome broju »Vijenca« izdvajamo intervju s ministrom znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvojem Kraljevićem, pod rječitim naslovom »Bez dekreta«, koji najavljuje da će rad Ministarstva biti potpuno transparentan te da više neće sve odluke donositi ministar nego će se poštivati odluke raznih vijeća za područja znanosti.»Apsolutno pozdravljam dosadašnji rad Matice hrvatske na području znanosti, posebno na planu popularizacije znanosti. Možda se na tom polju može i više napraviti, i bilo bi dobro da se u tom smjeru snažnije djeluje«, kaže ministar Kraljević koji je odgovorio i na pitanje o budućnosti Hrvatskih studija. Naglasio je da se ne kani miješati u autonomiju Sveučilišta te da su Hrvatski studiji stvar Sveučilišta, a ne ministra: »Svjestan sam da su oni bili uvedeni suprotno tadašnjem zakonu, ali da je tada bio donesen zakon koji je sada na snazi, oni ne bi bili protuzakoniti. Prema tadašnjem zakonu nije se moglo studirati istovrsni studij na više mjesta u okviru istoga sveučilišta.« O »slučaju« Hrvatskih studija ministar znanosti upozorava da samo želi da se »ta neprirodna situacija poboljša i da se pokrene javna rasprava i među studentima i među nastavnicima na Sveučilištu te da oni iznesu svoja stajališta. ja neću donositi dekrete o tome«.</p>
<p> Intervju s ministrom Kraljevićem slijedi anketa »Što očekujete od novog ministra znanosti i tehnologije« u kojoj su sudjelovali dekani nekoliko fakulteta. </p>
<p>U razgovoru za »Vijenac«, naslovljenu »Kultura je ispred stranačkih fanfara« dr. Zdravko Jelenović, savjetnik Predsjednika Republike za kulturu i obrazovanje, naglašava da bismo se »u mnogim stavovima trebali riješiti taloga provincijalizma. Time nas je opteretila desetogodišnja vladavina mitologije i kiča te jednog iracionalnog pristupa kulturi, obrazovanju i svjetonazoru uopće«.</p>
<p> Razgovor s Vinkom Brešanom napravljen je nakon njegova povratka s Berlinskoga festivala, gdje je njegov film »Maršal« osvojio nagradu Wolfgang Staunde. </p>
<p>Aktualni pregled studentskoga tiska, iz pera Luke Cukerića, pokazuje da unatoč relativno jadnim uvjetima povijest studentskog tiska u Hrvatskoj od 1990. daje vrijedne rezultate. Nada Vrkljan-Križić u opsežnu tekstu »Osebujne autorske istine« piše o nastavku izložbe »Outsiders 2« koja će se otvoriti 30. ožujka u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti.</p>
<p> »Igor Mandić je, između ostaloga, pojava koja na našoj sceni najbrže reagira i uvažava nove medije, te bilo izravno bilo neizravno - teoretskim razlaganjem - eksploatira njihove mogućnosti«, ističe Kruno Lokotar u prikazu zadnje Mandićeve knjige »Prijapov problem« (izdavač Arkzin) gledane kroz prizmu njezina originalna grafičkoga dizajna. Ta i Mandićeva prethodna knjiga »Za našu stvar« zorno pokazuju »kolika je adaptibilnost i sklonost medijskom promiskuitetu njegove malenkosti«, odnosno kako je Mandić iskoristio i dodatne izražajne mogućnosti medija knjige. »'Za našu stvar' grafički je osuvremenio i komentatorski popratio isticanjem Mandićeve karakteristične, odlučno stisnute, vilice na poleđini korica dizajner Nedjeljko Špoljar, a 'Prijapov problem', podnaslovljen s vulgarni eseji ili eseji o vulgarnosti, grafički su sjajno doradili Dejan Kršić & rutta d. d.« U svojevrsnom eseju o pornografičkom dizajnu Lokotar uvjerljivo i pomno »opisuje« dizajn »Prijapova problema« koji polazi od ludističke i interaktivne komponente te anticenzorskog stava, čineći tu knjigu, album za obrasle, terapijskom i oslobađajućom.</p>
<p>Andrea Radak predstavlja film »Vrtlog života« (American Beauty) redatelja Sama Mendesa, u kojem su zapažene uloge ostvarili Kevin Spacey, Annette Bening i Thora Birch. Riječ je o filmu koji se već okitio mnogim nagradama a nominiran je u osam kategorija za Oscara.</p>
<p>Uz redovite kolumne, aktualnosti iz kazališnoga i glazbenoga života u novom broju »Vijenca« tiskani su i iscrpni prikazi novih knjiga. (Ž. Morić)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Duh kozmopolitske arhitekture</p>
<p>Gliptoteka HAZU / Otvorena izložba arhitekta Borisa Podrecce pod nazivom »Poetika različitosti« / Predstavljen peti broj časopisa za kulturu i arhitekturu »Oris«</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bila je premala da u srijedu na večer primi sve koji su željeli nazočiti otvorenju izložbe arhitekta Borisa Podrecce pod nazivom »Poetika različitosti«. Podrecca je jedan od najeminentnijih pripadnika suvremene austrijske i europske arhitektonske scene. Izložbu je otvorio Austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Rudolf Bogner naglasivši da je Podrecca umjetnik svjetskog značenja, ali i pravi srednjoeuropski čovjek po podrijetlu i kulturnoj pripadnosti. Suorganizatori izložbe su Hrvatski muzej arhitekture i Gliptoteka, dvije ustanove HAZU, za što pak postoje posebni razlozi, istaknula je voditeljica Hrvatskog muzeja arhitekture Dubravka Kisić. Ozbiljnost autora, po njezinim riječima, prvi je razlog, a drugi Podreccina povezanost s Aklademijom. Naime, on je od 1997. dopisni član HAZU. Za suradnju i potporu u ostvarenju izložbe voditeljica Kisić zahvalila je poduzeću »Arhitekst« te Ministarstvu kulture i Austrijskom kulturnom institutu u Zagrebu.</p>
<p>Arhitekt Boris Podrecca rođen je godine 1940. u Beogradu. Živio je i polazio slovenske škole u Trstu, a od 1960. do 1968. studira na Tehničkom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Bio je gost-profesor na mnogim europsikm i američkim sveučilištima. Od 1988. redoviti je profesor na Tehničkom fakultetu u Stuttgartu i direktor Instituta za projektiranje.</p>
<p>Izložba »Poetika različitosti« je autorski projekt što ga je osmislio sam Podrecca da predstavi svoj rad od 1984. do danas. </p>
<p>Predstavljeno je 40 djela podijeljeno u šest skupina, a tematski i vizualni raster daje mogućnost preglednog sagledavanja njegovih ostvaraja. Odnos prema urbanitetu i slici grada, kao obalama koje se u vremenu stalno mijenjaju, velik je Podreccin prinos arhitekturi i urbanizmu, istaknuo je na otvorenju izložbe potpredsjednik HAZU Miroslav Begović.</p>
<p>Boris Podrecca drži da je njegova izložba i simbol plodonosnog druženja sa Zagrebom i njegovim žiteljima. To je izložba »na kotačima« koja je premijeru imala 1998. na praškim Hradčanima, rekao je Podrecca podsjetivši da je idejni začetnik izložbe češki predsjednik Vaclav Havel, a nositelj projekta Povijesni muzej grada Beča. Postav ne ne nosi samo Podreccin autorski pečat već su njegovi autori i fotografi koji su arhitektu omogućili da svoj rad »pogleda s distance«.</p>
<p>Na otvorenju izložbe predstavljen je i peti broj časopisa za kulturu i arhitekturu »Oris« što ga izdaje poduzeće »Arhitekst« u Zagrebu. Glavni urednik »Orisa« arhitekt Andrija Rusan izrazio je zadovoljstvo i istaknuo da mu je čast što je »Arhitekst« dizajnirao katalog za tu izložbu, a u »Orisu« je objavljen i tekst Vere Grimmer »Dašak Mediterana na bečkom ringu« o Podreccinu projektu preuređenja generalne direkcije bečkog »Dunavskog osiguranja«. Izložba u Gliptoteci HAZU može se razgledati do 28. travnja.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Rađanje metropole na ruševinama carstva</p>
<p>Izložba »Oblikovanje velikih gradova - Moderna arhitektura u Srednjoj Europi 1890. - 1937.« otvorila je bogati program Praga kao jednog od ovogodišnjih europskih gradova kulture / Doneganijeva fotografija prvog zagrebačkog nebodera na poleđini kataloga izložbe koja će nakon Praga biti izložena u Los Angelesu, Montrealu, Beču i Parizu</p>
<p>PRAG</p>
<p> - Iznimno zahtijevan i složen projekt proučavanja srednjoeuropske arhitekture u razdoblju od 1890. do 1937. godine na području koje je do 1910. Habsburško carstvo pokrivalo 676 tisuća metara četvornih, a završetak Prvoga svjetskog rata podijelio na mnoštvo novih država, rezultat je dugogodišnjeg proučavanja povjesničara urbanizma i arhitekture iz Srednje Europe okupljenih pod vodstvom glavnih koordinatora Eve Blau, Monike Platzer i Dietera Bognera. Organizacija izložbe sigurno ne bi bila moguća bez uglednih istraživačkih ustanova poput instituta Getty iz Los Angelesa, Kanadskog centra za arhitekturu iz Montreala i austrijskog Ministarstva prosvjete i kulturne djelatnosti te u suradnji s bečkim Konstforumom. U postavu s potpisom Wolfa Prixa i Helmuta Swiczinskog poznatijih kao Coop Himmelb(I)au izložen je pregled glavnih točaka novih arhitektonskih ideja potaknutih socijalnim i političkim razvojem od polovice 19. stoljeća. </p>
<p>Kroz filter nepristranog proučavanja i selekciju međunarodnih znanstvenika istaknuti su najbolji radovi srednjoeuropskog urbanističkog planiranja i za tu temu dostupna arhitektonska građa. Područje bivšeg Austro-Ugarskog carstva u kojem je 1910. potpisano više od 51 milijun stanovnika proučeno je u vremenu nastanka i razvoja moderne. Taj jedinstveni projekt, prvi put u povijesti istraživanja toga područja okuplja originalne planove, crteže, makete, arhivske dokumente, fotografije i filmove što upućuju na radove glasovitih, ali i manje poznatih arhitekata i urbanista u već oblikovanim metropolama Beču, Budimpešti i Pragu, većim gradovima Krakowu, Zagrebu i Ljubljani kao i rubnim područjima carstva Lavovu, Temišvaru i Zlinu. Pojava modernih kozmopolitanskih gradova proučava se dakle u nacionalnim središtima, ali i onim urbanističkim dodacima čiju je strukturu uvjetovao radikalni prekid s tradicijom i pucanje pupčane vrpce bečkog utjecaja te strujanje novih ideja internacionalnog stila.</p>
<p>Izložba zajedno s popratnim katalogom daje uvid u život gradova regije u kojoj su upravo u tom razdoblju sukobljene regionalne i carske težnje. U svojemu uvodnom tekstu, Eva Blau će upozoriti kako su upravo modernizacija i nacionalne autonomije oblikovale arhitektonsku kulturu koja je bila duboko ukorijenjena u koncepciji velikih gradova kao povijesnih protagonista. </p>
<p>Krajem 19. stoljeća, gradovi Srednje Europe bili su, naime, rasadnici modernizacije i industrijalizacije, financijska multietničkog i multikulturalnog urbanog društva. </p>
<p>Arhitekturu tog gotovo pedesetogodišnjeg razdoblja intenziviranja političkih sukoba i radikalnih socijalnih previranja ne treba zato gledati samo u funkciji proizvodnje prostora nove kulture modernih gradova, istaknut će Eva Blau, već je treba promatrati u kontekstu složene multinacionalne povijesti, različitih kulturnih tradicija i identiteta kako bi se odijelile lokalne i međulokalne značajke regije, ali i istaknuli pojedine specifičnosti urbane povijesti. </p>
<p>Kustosi su izložbu podijelili u dva dijela. U prvome se proučava grad kao forma i ideja, a u drugome opća strujanja modernog oblikovanja grada u odnosu prema raznovrsnosti i specifičnosti prostora s uvodnim tekstovima tumačenja povjesnih, političkih, kulturnih i društvenih različitosti. Bečki Ringstrasse kao najsnažniji urbanistički model utjecaja, projekti Camilea Sittea, Wagnerov Großstadt, ali i Haussmannov projekt Pariza kao i engleski vrtni gradovi mogu se odčitati u mnogim urbanističkim strukturama srednjoeuropskih gradova. No, ta opća načela prilagođena su naravno karakteristikama pojedinih središta u odnosu na njihove lokalne kulturne i političke uvjete i zahtjeve novog promišljanja arhitekture. Jedinstvenost mađarske secesije i radovi Ödöna Lechnera, posebnost Plečnikova »klasicizma« u Ljubljani i Pragu, socijaldemokratska ideja Crvenog Beča, aktivnosti mađarske, hrvatske i češke avangarde tek se neke od kockica raznobojnog mozaika srednjoeuropske arhitektonske baštine koja je tom izložbom kao regija prvi put zapravo vrednovana na svjetskoj razini.</p>
<p>Svaki je od navedenih gradova posebno predstavljen i proučen, a Zagreb je s fotografijom svojega prvog nebodera Slavka Löwya na poleđini kataloga dobio i posebno mjesto. Osim u stručnom tekstu dugogodišnjeg istraživača toga razdoblja Aleksandra Lasla, u uvodu Eve Blau pronaći ćemo i međunarodno vrednovanje Zelene potkove, ali i doprinos Wagnerovih studenata Viktora Kovačića i Vjekoslava Bastila. Otkriti njihove skice i nacrte, zajedno s radovima Aladara Baranya, Hönigsberga i Deutscha, Josipa Pičmana, Stjepana Planića, Josipa Seissla, Zdenka Strižića, Antuna Ulricha i Ernesta Weissmanna, urbanističke planove i filmove Zagreba, u Općinskom domu, jednom od najljepših zdanja praške secesije, gdje je izložba prije svojega puta u Los Angeles, Montreal, Pariz i Beč otvorena do 1. travnja, bila je neoprostiva radost spoznaje kako barem ovoga puta naš dio srednjoeuropskog prostora nije zaobiđen.</p>
<p>Renata Margaretić Urlić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Josip Kučan na CBS-u</p>
<p>Glumac poznat iz filmova Zrinka Ogreste pojavio se u manjoj, ali upečatljivoj ulozi u epizodi popularne televizijske serije »Sutkinja Amy« </p>
<p>LOS ANGELES, 23. ožujka (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Bilo je posebno ugodno u utorak na večer pogledati televizijski program. Iznimno, jer inače su četvrtkom na četvrtom kanalu, rezerviranom za programe NBC-a, junaci najpopularnije serije »Hitna služba« u kojoj Goran Višnjić dobiva sve više prostora postajući okosnica radnje i zbivanja. Ovaj put radilo se o utorku i također uglednom programu CBS-a, na kojem se u udarnom terminu prikazuje serija »Sutkinja Amy«. U svakoj epizodi šarmantna mladolika sutkinja - osim što se bavi obiteljskim problemima, ovaj put s majkom, koja je izgubila novac na burzi obveznica, i s bratom koji se pretvorio u ukočenog, hladnog profesionalca - uspješno rješava svoje sudske zadaće.</p>
<p> Njezine presude obično su pravedne i hrabre, a u spomenutoj epizodi bavila se s dva slučaja vezana za djecu i obitelj, od kojih je jedan nama bio posebno zanimljiv. Radilo se o Hrvatima, mužu i ženi koji pokušavaju dobiti svog sina, nakon što su sve izgubili. Strogi američki zakoni nemilosrdni su u pokušaju zaštite djece, posebno ako roditelji nemaju siguran posao i stanovanje, što je bio problem i hrvatskih ratnih bjegunaca. Ipak, sutkinja je reagirala emotivno, a ne kruto knjiški, i nađeno je riješenje na veliku radost male hrvatske obitelji, izgubljene u Americi. Bio je to jedan od filmova u kojima su Hrvati prikazani realno, bez političkih primisli i insinuacija. Svi su bili na njihovoj strani, posebno kada je pobijedila toplina i razumijevanje.</p>
<p>U spomenutoj epizodi kojoj je scenarist Joshua Stern, a redatelj Marta Mitchele, zaigrao je naš glumac Josip Kučan u ulozi oca obitelji Filipović koji se bori za svog sina, iako ne pozna ni pravila suda, ni jezik, ni stvarne okolnosti. On samo zna da je najveća vrijednost u njegovu životu, nakon što je prošao pakao rata, zadržati obitelj na okupu pod bilo koju cijenu. Topao, ugodan film i dobra prilika za Josipa Kučana da krene putem filmske karijere u Hollywoodu, nakon što je bio zapažen u filmovima Zrinka Ogreste »Isprani« i »Crvena prašina«. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Susret Generacija</p>
<p>SPLIT, 23. ožujka</p>
<p> - U sklopu proslave 300. obljetnice splitskog sjemeništa i klasične gimnazije, u srijedu na večer u dvorani Nadbiskupijskog sjemeništa održan je susret klasičara među kojima su bili ugledni hrvatski intelektualci, umjetnici i književnici Nenad Cambi, Bratislav Lučin, Tonko Maroević, Igor Zidić, Jakša Fiamengo, Matko Trebotić i drugi. Supu se obratio mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski, istaknuvši značenje splitskog Nadbiskupskog sjemeništa i Klasične gimnazije koji već 300 godina šire ljubav prema Bogu i hrvatskom narodu, dijele znanje i odgoj što potvrđuje njihovo zajedničko geslo Vjera i lijepa umijeća.</p>
<p> Ravnatelj Prve gimnazije Marijan Puljiz podsjetio je na davnu godinu 1700. kada je splitski nadbiskup Stjepan Cosmi utemeljio sjemenište i klasičnu gimnaziju. </p>
<p>Najprije je udario temelje sjemeništu s nakanom da se tu odgajaju mladi svećenici (što se nakon 30-godišnjih priprema i dogodilo kada je u službu stupilo 12 sjemeništaraca), a s godinama iz sjemeništa je izrasla i klasična gimnazija, koja je sa svećenicima obrazovala i formirala hrvatske uglednike i znalce.</p>
<p>- Kada je osnovana državna Klasična gimnazija, povijest dviju splitskih klasičnih gimnazija počinje se isprepletati. Kada jedna prestane radom, druga preuzima učenike i obratno. Stoga se uz nositelje ove velike obljetnice i proslave, Nadbiskupijske klasične gimnazije i Sjemeništa, ravnopravno nalazi i naša Prva gimnazija. U ovih 300 godina iz klupa klasične gimnazije izišlo je mnogo uglednih Hrvata, a koliko značenje za hrvatsku kulturu ta škola ima govori podatak da je iz naše gimnazije poteklo gotovo 70 posto svih hrvatskih književnika. Prva gimnazija danas broji oko 800 učenika, od 210 maturanata svake godine njih stotinjak bude oslobođeno mature. Iz splitskih gimnazijskih klupa iznjedrili su Tin Ujević, Jure Kaštelan, Jakov Gotovac i Natko Nodilo. Predavači su bili Vladimir Nazor i Milan Begović, a arheolog don Frane Bulić, od 1883. do 1897., bio je ravnatelj gimnazije - kazao je ravnatelj Puljiz.</p>
<p> U ime ministra kulture Antuna Vujića okupljenim bivšim i sadašnjim klasičarima obratio se i Joško Belamarić, koji je prenio ministrove čestitke i zadovoljstvo što Klasična gimnazija, stara tri stotine godina, ulazi u nadležnost Ministarstva kulture.</p>
<p>U nastavku programa premijerno je uprizoren dramski tekst »Susret generacija« što su ga napisali učenici, članovi Kazališta klasične gimnazije. U prvom dijelu predstave maturante su glumili među inim Tonko Maroević, Jakša Fiamengo i Bratislav Lučin dok su članove profesorskog vijeća i ispitivače glumili Ante Duplančić, Jerko Rošin, Mladen Bauk i drugi. Program je nastavljen u dramsko-glazbenom ozračju, a proslava završava u subotu.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dubrovčani u Sarajevu</p>
<p>DUBROVNIK, 23. ožujka</p>
<p> - Kazalište Marina Držića gostuje 24. i 25. ožujka u Sarajevu gdje će na sceni Kamernog teatra 55 prikazati dvije predstave. Tako će sarajevska publika imati prigode vidjeti dramu Ronalda Harwooda »Na čijoj strani«, u režiji Lowrencea Kürua, premijerno prikazanu prošle sezone i dramu Tomislava Durbešića »San revolucionarne noći«, u režiji autora, kojom je dubrovačko kazalište otvorilo tekuću sezonu. Inače, Durbešićevu dramu, praizvedenu na komornoj sceni Kazališta Marina Držića u Teatru Bursa, dubrovačko kazalište prijavilo je za Marulićeve dane i Festival glumca. Gostovanje u Sarajevu nastavak je suradnje s Kamernim teatrom 55 koji je 26. veljače u Dubrovniku prikazao komorni balet »Dubrovački kantuni« skladatelja Đele Jusića, u koreografiji Edine Papo. (D. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Perica Bukić u MOO?!</p>
<p>Hrvatski vaterpolist Perica Bukić našao se među 44 sportaša koji će kandidirati za 19 mjesta u Međunarodnom odboru (MOO)</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Antun Vrdoljak potkraj ovogodišnjih Olimpijskih igara u Sydneyu možda više neće biti jedini hrvatski član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO). Prije nekoliko dana za članstvo u Sportskom odboru MOO-a predložen je proslavljeni hrvatski vaterpolist, sudionik triju olimpijskih priredbi (Los Angeles, Seoul i Atlanta) Perica Bukić. Kapetan hrvatske vaterpolske reprezentacije našao se među 44 sportaša iz isto toliko zemalja koji će kandidirati za 19 mjesta u Sportskom odboru MOO-a.</p>
<p>Radi se i posebnom odboru MOO-a, čije će članove izabrati svi sportaši koji nastupe na Olimpijskim igrama u Sydneyu i koje će potom MOO na svojoj 111. sjednici (održan će se 29. rujna u Sydneyu) primiti u svoje članstvo. Osam sportaša izabrat će natjecatelji u Sydneyu, sljedeća četiri bit će izabrana na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002. godine, a posljednjih sedam članova odredit će osobno predsedjnik MOO-a Juan Antonio Samaranch, vodeći računa o spolu, sportovima i porijeklu prije izabranih članova Sportskog odbora.</p>
<p>Od 44 kandidata za Sportski odbor pet sportaša je iz Afrike, šest iz obiju Amerika, devet iz Azije, dva iz Oceanije, dok ostalih 22 dolazi iz Europe. Od 28 sportova iz programa Ljetnih olimpijskih igara predloženi sportaši zastupaju 13 sportova. Četvero sportaša koji u Sydneyu dobiju najviše glasova izborit će osmogodišnji mandat u MOO, dok će ostalo četvero članovima olimpijske obitelji postati na četiri godine, odnosno njihov mandat će završiti na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine. Svi članovi Sportskog odbora koje imenuje Samaranch »služit« će olimpijskom pokretu osam godina.</p>
<p>Prije nego su uopće došli na listu kandidata sportaši su morali zadovoljiti nekoliko uvjeta, poput čistog dopinškog dosjea, punoljetnosti i sudjelovanju na posljednjim ljetnim igrama u Atlanti, odnosno izborenim nastupom u Sydneyu.</p>
<p>Evo i popisa svih kandidata za Sportski odbor, plivanje: Konstatin Andrjušin (Kirgistan), Rania Amr Elwany (Egipat), Martina Moravcova (Slovačka), Susan O'Neill (Australija), Aleksandar Popov (Rusija), Jani Sievinen (Finska), Gillian Akiko Thomson (Filipini), veslanje: Roland Baar (Njemačka), Matthew Pinsent (Velika Britanija), odbojka: Peter Blange (Nizozemska), Robert Ctvrtlik (SAD), Mireya Luis Hernandez (Kuba), Andrew Owusu (Gana), atletika: Sergej Bubka (Ukrajina), Charmaine Crooks (Kanada), Fakhr Al Dien Gor (Jordan), Pascal Dangbo (Benin), Balazs Kiss (Mađarska), Damayanthi Darsha Kobalavithanage (Sri Lanka), Robert Korzeniowski (Poljska), Stefka Kostadinova (Bugarska), Dieudonne Kwizera (Burundi), Armen Martirosjan (Armenija), Noureddine Morceli (Alžir), Restrepo Gaviria (Kolumbija), Gabriela Szabo (Rumunjska), Jan Železny (Češka), vaterpolo: PERICA BUKIĆ (HRVATSKA), Manuel Estiarte (Španjolska), stolni tenis: Yaping Deng (Kina), košarka: Vlade Divac (Jugoslavija), badminton: Kenneth Erichsen (Gvatemala), kajak: Nicolae Juravschi (Moldavija), Ivan Klementjevs (Latvija), Andraž Vehovar (Slovenija), jedrenje: Barbara Kendall (Novi Zeland), Michaela Ward (Danska), mačevanje: Eun Kyung Lee (Južna Koreja), tenis: Nicolas Lapenti (Ekvador), Shuzo Matsuoka (Japan), Yasud Basuki Suharyadi (Indonezija), gimnastika: Ioannis Melissanidis (Grčka), streljaštvo: Nino Salukvadze (Gruzija), Tai Hsing Tu (Tajvan).</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bajrami i Bilić idu na EP</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Ni jedan od trojice hrvatskih amaterskih boksača koji su nastupili na međunarodnom turniru u engleskom Liverpoolu nije uspio izboriti plasman na Olimpijske igre u Sydney. Nakon Stjepana Božića i Saše Mrđenovića, iz konkurencije je ispao i Filip Palić. U svom prvom dvoboju na turniru lake kategorije, Palić je na bodove 8-2 pobijedio Čeha Saraka Šahvazjana, da bi u drugom kolu također na bodove izgubio protiv Armenca Artura Gevorgjana 3-5.</p>
<p>Nešto više uspjeha imali su naši boksači koji su se natjecali za plasman na svibanjsko Europsko prvenstvo u finskom Tampereu. Polusrednjaš Ante Vičević izgubio je 3-5 protiv Škota Stevena McGuirea (isti ga je suparnik pobijedio na prošlom turniru u njemačkom Halleu). Uvjerljiv je u prvom dvoboju u pero kategoriji bio Jetiš Bajrami, koji je sa 7-1 svladao Poljaka Sebastiana Pavazovskog, pa se tako plasirao na EP kao četvri hrvatski predstavnik (to je već uspjelo Vedranu Perekoviću, Stjepanu Božiću i Igoru Biliću).</p>
<p>Superteškaš Igor Bilić u prvom je kolu liverpoolskog turnira bio slobodan (pa je tako bez borbe osigurao Tampere), a u prvoj borbi očekuje ga pobjednik iz dvoboja finskog i mađarskog predstavnika. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tyson umjesto Mavrovića na WBA listi</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Hrvatski boksački profesionalac Željko Mavrović definitivno je nestao i s posljednje svjetske liste. Točno 18 mjeseci nakon njegovog zadnjeg dvoboja protiv Lennoxa Lewisa Svjetska boksačka asocijacija objavila je listu najboljih teškaša na kojoj više nema Mavrovića (do prošlog mjeseca bio je dvanaesti). Sve ostale boksačke organizacije - Svjetsko boksačko vijeće (WBC), Međunarodna boksačka federacija (IBF) i Europski boksački savez (EBU) - već su odavno uklonile Mavrovićevo ime sa svojih lista.</p>
<p>Mavrovićevim nestankom s WBA liste hrvatski je profesionalni boks izgubio i posljednjeg predstavnika na svjetskim listama. Branka Šobota i Asmira Vojnovića već odavno nema na tim listama, a Stipe Drviš još uvijek nema dovoljan broj borbi. Zanimljivo je da su čelnici WBA umjesto Mavrovića među 15 najboljih svjetskih teškaša ponovno uvrstili bivšeg jedinstvenog svjetskog prvaka Mikea Tysona i to na visoko četvrto mjesto na ljestvici izazivača. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Samo Krajan do četvrtfinala</p>
<p>POREČ, 23. ožujka</p>
<p> - Željko Krajan, treći nositelj, bit će jedini hrvatski tenisač koji će u petak igrati u četvrtfinalu prvog od četiri turnira iz ciklusa »Istarske rivijere« koji se igra u Poreču. Naime, od devetorice naših igrača koji su zaigrali u glavnom turniru sad je preostao samo on, no zato je bio više nego uvjerljiv: u dva dvoboja izgubio je ukupno samo sedam gemova. U 1. kolu bio je bolji od Krešimira Ritza 6-2, 6-2, u drugom od Slovaka Vladimira Platenika 6-1, 6-2, a sad ga čeka pobjednik susreta Šukin - Svetlik.</p>
<p>Uz Krajana, dosad najuvjerljiviji bio je mladi, 19-godišnji Danac Christian Pless, koji je vjerojatno i najzvučnije ime ovogodišnje Istarske rivijere, budući da se radi o tenisaču koji je prošlu godinu završio kao najbolji junior svijeta, jer je osvojio »Australian Open« te bio finalist Wimbledona i »U.S. Opena«. U Poreču je dosad izgubio 11 gemova.</p>
<p>Neki rezultati, pojedinačno, 1. kolo: Šukin (Rus) - Vajda (5, H) 6-3, 6-4, Krajan (3, H) - Ritz (H) 6-2, 6-2, Pless (Dan) - Lovrak (H) 6-3, 6-1;</p>
<p>osmina finala: Tiilikainen (8, Fin) - Kracman (Slo) 6-3, 6-0, Čermak (4, Češ) - Saoudi (Fra) 7-6 (6), 6-0, Weinzierl (6, Njem) - Karanušić (H) 3-6, 6-1, 6-2, Krajan (3, H) - Platenik (Svk) 6-1, 6-2, Pless (Dan) - I. Božič (7, Slo) 6-4, 6-3. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>McLaren pronašao grešku i uzvraća udarac</p>
<p>Rano odustajanje oba McLarenova bolida u Australiji prouzročio je filter za zrak / Pobjednik »Velike nagrade Brazila« od 1994. naovamo te je sezone uvijek postajao i svjetski prvak u »formuli 1«</p>
<p>BERLIN/SAO PAULO, 23. ožujka</p>
<p> - Sportski direktor »Mercedes-Benza« Norbert Haug uvjeren je da će momčad McLaren-Mercedesa na nedjeljnoj »Velikoj nagradi Brazila« u »formuli 1« uzvratiti udarac Ferrariju i popraviti dojam iz Melbournea, kad je u uvodnoj utrci sezone McLaren doživio pravi debakl.</p>
<p>- Napravili smo sve da doznamo što je bio razlog da su obojica naših vozača, i Mika Hĺkkinen i David Coulthard, morali odustati onako rano. Napravili smo 500 kilometara testiranja u Silverstoneu i sve je išlo dobro, rekao je Haug u izjavi za njemačku novinsku agenciju »Sport Informations Dienst«.</p>
<p>Haug nije precizirao kakav je problem otkriven, no to je učinio britanski list »Autosport«, objavivši da je za sve bio kriv filter za zrak. Pritom je citiran Mario Illien, čija kompanija »Ilmor« izrađuje »Mercedesove« motore za »formulu 1«.</p>
<p>- To je za nas bilo veliko iznenađenje. Ti se filteri rade ručno i potom detaljno provjeravaju, pa je isključena mogućnost greške. Vjerojatno je problem prouzročila visoka temperatura. Taj filter je tako sitan detalj u svemu da još uvijek jedva vjerujemo da je bolid zakazao na tome.</p>
<p>McLarenove probleme u Melbourneu najbolje je iskoristio Ferrari, zauzevši prva dva mjesta na »VN Australije«. Istina, slično je bilo i prošle godine, kad su oba McLarena odustala u Australiji, no Mika Hĺkkinen je svejedno postao svjetski prvak. Naime, već na idućoj utrci, u Brazilu, Hĺkkinen je pobijedio, ispred Michaela Schumachera i Heinz-Haralda Frentzena. Zanimljivo, od 1994. godine naovamo pobjednik u Brazilu uvijek je kasnije postajao svjetski prvak!</p>
<p>- Pred nama je još 16 utrka, dakle dovoljno prilika da pokažemo kako su bolidi McLaren-Mercedesa ne samo brzi nego i pouzdani, rekao je Haug. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bukić: Ispunjavam sve uvjete za članstvo u MOO</p>
<p>»Predložio me Hrvatski olimpijski odbor na inicijativu Kluba olimpijaca. Ispunio sam potrebne formulare, poslao životopis i naveo razloge zbog kojih me zanima članstvo u MOO-u«, kaže Perica Bukić , osvajač dva olimpijska zlata i jednog srebra, čovjek s fakultetskom diplomom koji odlično govori engleski </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Perica Bukić nije bio iznenađen kandidaturom za članstvo u Međunarodnom olimpijskom odboru. Uostalom, ova »igra«, kako nam je i sam napomenuo, traje već dva tjedna.</p>
<p> - Nije me toliko iznenadilo. Istina, u javnost smo s time izašli tek ovih dana. Predložio me Hrvatski olimpijski odbor na inicijativu Kluba olimpijaca. Ispunio sam potrebne formulare, poslao životopis i naveo razloge zbog kojih me zanima članstvo u MOO-u. Meni je podrška Kluba olimpijaca svakako veliko priznanje, baš kao i podrška HOO-a, koji je zapravo glavni predlagač. Svi znamo što znači MOO u svijetu sporta i san je svakog sportaša ili sportskog dužnosnika biti članom takve udruge ili organizacije. Cijeli moj sportski angažman u posljednjih 20 godina dijelom je bio motiviran i time. Moj eventualni primitak u MOO sada, potkraj igračke karijere, bio bi veliki korak naprijed u mojem budućem angažmanu u sportu. Ja bih, jasno, predstavljao hrvatski sport i mislim da bih u tom smislu mogao mnogo pomoći.</p>
<p>• Što ste naveli kao glavne razloge zbog kojih vas zanima članstvo u MOO-u?</p>
<p> - Mogućnost da na najkvalitetniji način pomažem sportu. Gotovo cijeli svoj život se bavim sportom i ovo bi bila mogućnost da na najbolji način iskoristim svoja iskustva, veze i prijateljstva za dobrobit sporta. Neovisno o tome bude li moj budući angažman vezan uz klub, savez ili nešto drugo, moj primitak bi svakako otvorio puno vrata, čime bih svoje znanje i iskustvo mogao što kvalitetnije primijeniti. Osim toga, sport je način kako mlade odvojiti od droge ili alkohola. Ima puno mladih koji su zapali u takve probleme, a sport je svojevrsna preventiva. On je, zapravo, najkvalitetniji izbor za izgradnju mlade osobe.</p>
<p>• Kako biste detektirali glavne probleme hrvatskog sporta?</p>
<p> - U hrvatskom sportu najvažniji problem predstavljaju - uvjeti. Pritom mislim na terene, pa i na financijske probleme. Ipak, mislim da ćemo svi vrlo brzo postati svjesni da, bez obzira na stanje u našem gospodarstvu, sport jednostavno ne smijemo zapustiti. Sad je on u drugom planu, moža i realno... Ali, ubrzo ćemo spoznati da se Hrvatska na najbolji način promovira upravo putem sporta.</p>
<p>• Jeste li upoznati s detaljima oko izbora, koji je glavni »filter«?</p>
<p> - Ne znam detalje, ali poznato mi je da će izbor biti za vrijeme Olimpijskih igara u Sydneyu ove godine. Dio će birati sami sportaši, a sedmoricu će izabrati sam Juan Antonio Samaranch, predsjednik MOO-a. Kriteriji za izbor su dosadašnji uspjesi u sportu, osvajanje medalja, obrazovanje... Ne znam što se još gleda. Mislim da ispunjavam uvjete. Imam iza sebe dvije zlatne i jednu srebrnu olimpijsku medalju, završio sam fakultet, dobro govorim engleski jezik... Vidio sam popis kandidata i mogu reći da su to velika imena svjetskog sporta. U svakom slučaju, mislim da postoji realna šansa da me prime. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kožulj oduševio sportske čelnike</p>
<p>Na primanjima kod čelnika Zagrebačkog športskog saveza i Zagrebačkog plivačkog saveza, kao i kod predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora svjetski plivački prvak Gordan Kožulj svojim riječima oduševio i dirnuo čelne ljude hrvatskog sporta, Vrdoljaka, Hebela, Mijačiku... </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Najprije Zagrebački športski savez zajedno sa Zagrebačkim plivačkim savezom, potom i Hrvatski olimpijski odbor upriličili su svečana primanja za svjetskog prvaka na 200 metara leđno na nedavno završenom SP u Ateni Gordana Kožulja. Tako su čelni ljudi zagrebačkog i hrvatskog športa na prigodan način pozdravili jedinog ovogodišnjeg hrvatskog svjetskog prvaka. </p>
<p>- Mnogi ljudi nisu ni svjesni što su napravili Gordan Kožulj, ali i ostali plivači na SP u Ateni, rekao je na primanju ZŠS-a i ZPS-a predsjednik Zagrebačkog športskog saveza Zdravko Hebel. - Iza Kožulja i njegove medalje stoje godine i godine mukotrpnog rada, najmanje što mu možemo pružiti za zahvalu jest naša mala skromna novčana nagrada i priznanje našeg Saveza, kazao je još Hebel predajući priznanje i kuvertu s novčanom svotom. Čestitkama se pridružio i Andrija Mijačika, tajnik ZŠS-a-</p>
<p> Sam svjetski prvak Gordan Kožulj zahvalio se sljedećim riječima: </p>
<p>- Osvojio sam naslov svjetskog prvaka jer je to bio moj san. No, moj san, dakle uspjeh, neće biti potpun ako barem jedan dječak, jedna djevojčica gledajući moju utrku nisu zaželjeli isti san. San o plivanju, o osvajanju najvećih sportskih trofeja. Neću biti sretan ako moja utrka i moj uspjeh nisu potakli nijedno dijete da se bavi plivanjem, rekao je u emotivnom istupu Gordan Kožulj. </p>
<p>Ništa manje emotivan Gordan Kožulj nije bio ni na primanju kod predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Antuna Vrdoljaka. </p>
<p>- Ovdje smo kod vas u Hrvatskom olimpijskom odboru kako bismo porazgovarali o sudbini hrvatskog plivanja. Jedan od ključnih preduvjeta razvoja hrvatskog plivanja jest i činjenica da određeni broj najuspješnijih hrvatskih plivača praktički živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama, između ostalih i ja. Znam kako mi je bilo teško prije pet godina kada sam krenuo iz Hrvatske u SAD, znam kako me je mučila nostalgija. Ne bih želio da nitko prođe to što sam i ja prošao. Držim da i Hrvatska može imati iste uvjete i za plivanje i za školovanje kao i Amerika, uostalom, ova generacija hrvatskih plivača u sve većem omjeru to potvrđuje. </p>
<p>Očito dirnut Kožuljevim riječima predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, Antun Vrdoljak je rekao:</p>
<p>- Drago mi je da tako govori jedan mladić, sportaš od glave do pete, svjetski prvak. To znači da on voli svoju domovinu, zavičaj, prijatelje, roditelje... Hrvatski olimpijski odbor će poduzeti najviše u svojoj moći kako bi ubuduće potpomogao plivače, naročito za skorašnje Olimpijske igre u Sydneyu.Uz moje najiskrenije čestitke iskazujem želju za također dobrim rezultatima na OI u Sydneyu. Čestitam vam i na dobrom duhu sporta koji je kod nas nekako najrazvijeniji u plivanju i veslanju. Nije slučajno Hrvatska cijelom svojom dužinom uronjena u more, nisu nama bezrazložno vodeni sportovi najveća nada za Olimpijske igre, uz plivanje i veslanje još i vaterpolo i jedrenje. Trebale su proći godine i godine da su to shvati, da su to naši pravi sportovi. Najviše se veselim tome da ste i vi pravi sportaši, istakao je u svom govoru Antun Vrdoljak.</p>
<p> Gotovo dvosatno druženje sa svjetskim prvakom Gordanom Kožuljem i tajnikom HPS-a i plivačem Tomislavom Karlo prošlo je u iskrenom sportskom razgovoru u kojem se nije bježalo od recentnih problema, a na kraju je Antun Vrdoljak svjetskom prvaku uručio briljantnu značku Hrvatskog olimpijskog odbora »s kojom se iskazuje posebna čast za ovakav uspjeh, čast koju je do sada osjetio samo predsjednik MOO, Juan Antonio Samaranch«.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Poljud opet izlaže svoju mladost</p>
<p>Zlatko Vujović traži klub vrataru Pletikosi, a u »izlogu« su i Vučko i Leko / Splitski bi klub rado ostavio Vučka, a pustio Pletikosu i Leku / Očito je da Hajdukova uprava samo prodajom darovitih nogometaša, poput ranije Tudora i Šerića, može namaknuti novac </p>
<p>SPLIT, 23. ožujka</p>
<p> - Odlasci mladih, darovitih nogometaša neumitnost su hrvatskih nogometnih klubova, to je jedini način punjenja praznih blagajni. I u poljudskoj je blagajni propuh, Hajdukova uprava mora prodajom začepiti rupe. Stoga su u klubu razgovarali s vratarom Stipom Pletikosom i njegovim menedžerom Zlatkom Vujevićem, koji je dobio »zeleno svjetlo« - pronađe li klub koji bi zadovoljio novčane ambicije Hajduka, može dogovoriti prodaju.</p>
<p>Pletikosi ugovor vrijedi do lipnja 2001. godine, pa je ovo ljeto pravi trenutak za Hajdukovu zaradu . </p>
<p>Splitski se vratar ne želi ničim opterećivati, pregovore je prepustio Vujoviću: </p>
<p>- Imam previše obveza da bih o tome razmišljao, koncentriran sam na branjenje. Ne želim razmišljati o transferima, pa da onda lutam. O daljnjim koracima svoje karijere dogovarat ću se sa Zlatkom, on kontaktira klubove i Hajduka, kaže Pletikosa.</p>
<p>Vujović još ne želi govoriti o imenima klubova koji bi voljeli Pletikosu na vratima, spominje se Real Madrid, što zvuči primamljivo, no potvrdu nismo dobili.</p>
<p>- Razgovarao sam s Hajdukovom upravom i postoji mogućnost da Pletikosa već u srpnju napusti Split. Ne želim se istrčavati s imenima klubova, svjestan sam da u ovom poslu moram zadovoljiti zahtjeve i Hajduka i Pletikose. Zasad se spominju svote koje nemaju veze ni sa čim, još nemam ništa konkretno, kazao je Vujović. </p>
<p>Dogovarana je i varijanta po kojoj bi se, u slučaju Pletikosinog ostanka, potpisao u srpnju novi ugovor do lipnja 2002. godine, ali bi »bijeli« u tom slučaju ostali bez vratara u ljeto 2001. godine i vjerojatno bi bila dogovorena drukčija podjela transfera. </p>
<p>Splićani imaju još dvojicu nogometaša u »izlogu«. Vučka, kojemu na ljeto ističe ugovor i Leku, koji je ugovorom vezan do 2001. godine. Za Leku zanimanje pokazuje jedna španjolska menedžerska tvrtka koju zastupa Milivoj Bračun i žele ga otkupiti. </p>
<p>Splićani bi prodali samo jednog od ove trojice nogometaša i tako namaknuli novac, ali to neće biti lako. Vučko, naime, nije voljan produžiti ugovor, a što se tiče Leke i Pletikose, realnija je opcija odlaska. </p>
<p>Tko bi zamijenio ovu trojicu? Na Poljudu bi umjesto Leke rado, ponovno, vidjeli Asanovića, a Pletikosu bi zamijenili Stojkićem (poniklom u Hajduku) iz Slavena Belupa. Kako se pretpostavlja da bi zarada od prodaje Pletikose i Leke bila značajna, ispunile bi se možda i neke želje trenera Matkovića, a to su Bule iz Zagreba i Rosso koji je u Izraelu.</p>
<p>U svim su klubovima veliki novčani problemi. Hajdukovu situaciju oslikava direktor Fredi Fiorentini, koji kaže:</p>
<p>- Blokirani smo sa 35 milijuna kuna!</p>
<p>Fiorentini nije želio pojasniti što time želi reći, ali činjenica je da je dosadašnji učinak uprave nedovoljan, odnosno da može namaknuti novac samo prodajom mladih, najdarovitijih nogometaša. Tako su prodajom Tudora u Juventus zaradili osam milijuna maraka, Šerića u Parmu četiri milijuna, a obojica su još članovi mlade hrvatske reprezentacije... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Je li ritam igranja kriv baš za sve?</p>
<p>Činjenica jest da naši nogometni profesionalci nisu navikli na non-stop ritam igranja utorak-subota. Međutim, je li ritam igranja uistinu glavnim krivcem za, primjerice, Dinamove proljetne oscilacije, posebno ako znamo da »modri« imaju »najdužu klupu« u Hrvatskoj? </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Četvrtak je bio slobodni dan u Maksimiru, Dinamov je trener Marijan Vlak procijenio da je najbolje igrače malo odmoriti od napora kojima su izloženi ovoga proljeća. Non-stop ritam neprijeporno je jedan od razloga oscilacija »modrih«, naši su nogometaši nenavikli na stalno igranje utakmica svaka tri-četiri dana, pa ako u Dinamu, koji ima uvjerljivo najdužu klupu, osjećaju posljedice, možemo zamisliti kako je tek u ostalim klubovima.</p>
<p>I stoga postaje shvatljiva izjava Rijekina trenera Nenada Gračana nakon što je njegova momčad eliminirana iz hrvatskoga Kupa:</p>
<p>- Barem smo dobili dva slobodna utorka...</p>
<p>Ovakav ritam igranja, uvjetovan sustavom i žurbom prema ranijem završetku natjecanja zbog priprema mlade reprezentacije za EP u Slovačkoj, sigurno ne postoji ni u jednoj evropskoj ligi. Osim fizičkih napora, treneri ističu i probleme psihološke prirode koji se javljaju kao posljedica ritma igranja.</p>
<p>- Nije lako igrače pripremati za svaku novu utakmicu. Ne stignu se slegnuti dojmovi od subote, a već u nedjelju ujutro moram momčad pripremati za novu utakmicu u utorak. K tome, pobjeda nam je u svakoj utakmici imperativ, od nas se traži i dobra igra, teško je sve zadovoljiti, smatra Marijan Vlak.</p>
<p>Činjenica jest da postoje i objektivni razlozi zbog kojih Dinamo ne igra onako kako bi trebao zbog kvalitete u svlačionici. Međutim, postoje i detalji koji se ne mogu opravdati ritmom igranja. Primjerice, neprofesionalan ulazak u subotnju utakmicu s Varteksom, onakav mlak i anemičan Dinamo ne bi imao nikakvih šansi ni protiv amaterskoga kluba. Pristigla su na toj utakmici i dva isključenja pri remisu, što je »modre« odvelo u 0-1 poraz. No, postavimo problem ovako: da je Dinamo igrao onako kako se očekivalo, trebao je do 41. minute, kad je Sedloski isključen, imati rezultatsku prednost, pa bi s igračem ili dva manje zapravo branio tu prednost, a ne bi se borio za »goli život«! </p>
<p>Ili kup-utakmica protiv Rijeke. Dobar početak, spektakularan pogodak Tomislava Šokote u 6. minuti i praktički povećanje ukupnoga vodstva protiv Riječana na 3-1, bili su, dakle, ispunjeni uvjeti za mirnu i normalnu utakmicu, za nadigravanje. A zbilo se suprotno! Ove sezone još nismo vidjeli toliko nervoze i grča u »plavoj« momčadi, kao što je to bilo od 6. do 35. minute dvoboja s Riječanima, koji u prvome poluvremenu praktički nisu prešli centar! Ali je zato postojala golema opasnost da reprezentativci (!?) Tomas i Mario Cvitanović, svojim nesuvislim i netočnim dodavanjima izravno ugroze - Dražena Ladića. Usput, kad će Vlak natjerati svoje nogometaše da se pridržavaju jednoga od nogometnih postulata, kad će početi trčati igrači bez lopte...</p>
<p>Kakav, dakle, Dinamo možemo očekivati u Koprivnici? Subotnji prvenstveni okršaj protiv Slaven Belupa opet nosi imperativ pobjede, sjećanje na dvoboj prije nešto manje od mjesec dana (29. veljače) nudi Maksimiru optimizam. Tada su »plavi«, podsjetimo, lako pobijedili 5-0, vidjet ćemo hoće li slično biti i u subotu. U svakom slučaju, Zagrepčanima je lakše igrati u gostima, tada suparnik ne gradi bunker kao kad dolazi u Maksimir. O tome ponajbolje govore i rezultati - u Maksimiru je Dinamo odigrao pet proljetnih utakmica i upisao je samo jednu pobjedu (tri remisa i jedan poraz), uz gol-razliku 7-6. A na četiri gostujuće utakmice, »plavi« su jednom remizirali (Vukovar) i tri puta pobijedili (Slaven Belupo, Hrvatski dragovoljac, Rijeka), uz razliku pogodaka 11-2...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Šimenc otpisan zbog štednje</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Presudnu utakmicu 5. kola »crvene« skupine Lige prvaka protiv ruskog Spartak Lukoila vaterpolisti Mladosti HPB očekuju bez ponajboljeg igrača Dubravka Šimenca. Uoči susreta koji će, ukoliko pobjede Ruse sa dva ili više razlike, osigurati hrvatskom prvaku sudjelovanje na završnom turniru najbolje četiri europske momčadi Uprava kluba odlučila je ne produžiti ugovor s Šimencom!</p>
<p>- Obzirom kako u ugovoru Mladosti HPB s Šimencom postoji klauzula prema kojoj se svaka dva mjeseca klub može odlučiti na raskid, a koja i postoji ukoliko igrač iskoči iz okvira propisanih pravila ponašanja, Uprava kluba jednoglasno je podržala prijedlog da se, između ostalog, i zbog štednje ugovor s Šimencom ne produžuje, pokušao je obrazložiti prisutnim novinarima razloge Šimencova odlaska iz kluba direktor Vladimir Kobeščak, navodeći kako će klub time uštediti 24.000 njemačkih maraka.</p>
<p>A sve to nakon što je predsjednik kluba Ante Čičin-Šain, na sastanku čelnih ljudi Mladosti HPB, obznanio kako »žapci nemaju previše šansi u Europi i prvenstvu, iako se ne predajemo«. Dakle, uoči susreta koji bi trebao izbrisati sve ovosezonske »mrlje« hrvatskog prvaka, klupski predsjednik obeshrabruje svoje igrače u situaciji kada im pažnju trebaju zaokupljati Rusi, a ne razgovori o »Dudi«.</p>
<p>- Šimenc je na prošli sastanak s igračima došao tražeći podršku, koju su mu oni načelno i pružili, bez obzira na sve probleme oko kojih su se u proteklo vrijeme razmimoilazili. Uostalom, bilo bi žalosno da mu suigrači nisu pružili podršku, rekao je trener Mladosti HPB Ozren Bonačić te nastavio:</p>
<p>- Bez obzira vjerovala Uprava i predsjednik u ovu momčad ili ne mi svaki susret igramo na pobjedu, a tako namjeravamo i u nedjelju.</p>
<p>»Mladostaši« će u takvom ozračju na plivalištu uz Savu ugostiti ruskog prvaka u nedjelju (18 sati). Trener Bonačić ima na raspolaganju sve igrače, uključujući i Danijela Benića, koji je prebolio prehladu.</p>
<p>- Dudo je odličan igrač, doduše malo u slabijoj formi nego lani, ali igrač koji u presudnim trenucima može preokrenuti rezultat i izvući momčad iz krize. Ako Mladosti ne ide, onda Šimenc nedostaje, ali ako će »mladostaši« odigrati maksimalno, tada jedan igrač neće previše promijeniti, rekao je Bonačić upitan koliko će Šimenc nedostajati u predstojećim susretima.</p>
<p>- Rusi su odlična momčad s kojom smo se uvijek mučili. Prošle godine smo ih jedva dobili u zadnjoj četvrtini, a ove smo vodili 4-1 i izgubili 5-4. No, uz podršku navijača nadam se pobjedi koja će nam osigurati »Final Four«, optimistično je najavio nedjeljni susret Bonačić. </p>
<p>Kako »mladostaši« uistinu u zadnje vrijeme igraju bolje, budući su vidljivo popravili igru u obrani te izradili efektivne i brze kontraudare, pobjeda, čak i bez Šimenca, vrlo je izvjesna. (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zadar i Tornado, pobjednička kombinacija</p>
<p>Samo tri minute bile su potrebne košarkašima Zadra da, u polufinalu Saportina kupa, od gubitnika postanu dobitnik / No, pitanje je hoće li plus pet protiv AEK-a (75-70) biti dovoljno za prolaz u završnicu, jer se uzvrat igra na također uzavrelom atenskom parketu na kojem će AEK imati jednako snažnu potporu navijača kao što su je u Jazinama imali Rađa i ostali igrači</p>
<p>ZADAR, 23. ožujka</p>
<p> - Ono što mogu Zadar i Tornado zajedno, ono što može Dino Rađa, europski košarkaški kralj, rijetko se viđa u košarkaškim dvoranama. Samo tri minute bile su potrebne Burićevoj momčadi da, u polufinalu Saportina kupa, od gubitnika postane dobitnik. No, pitanje je hoće li plus pet protiv AEK-a, 75-70 (36-41) biti dovoljno za prolaz u završnicu Saportinog kupa, jer se uzvrat igra na također uzavrelom atenskom parketu. U ozračju u kojem će AEK imati jednako snažnu potporu navijača kao što su je u Jazinama imali Rađa i ostali košarkaši Zadra.</p>
<p>Kad su domaći gotovo s obje noge bili nad ponorom koji vodi u težak poraz, krenula je zadarska serija trica za koju Grci nisu imali protuotrov (šut za tricu bio je 13-22, ili 59 posto). Od 56-46 za goste u 28. minuti, kad bi mnoge momčadi - koje nemaju neku skrivenu snagu i, dakako, Rađu - klonule duhom, Zadar se uzdigao iz pepela. To mogu samo velike momčadi, to može Zadar.</p>
<p>Aleksandar Petrović, izbornik hrvatske košarkaške reprezentacijei u posljednje vrijeme čest gost Jazina, nakon utakmice je rekao:</p>
<p>- Ovo je iznimno bitna pobjeda Zadra koja je na kraju mogla biti i uvjerljivija, ali ne smije se zaboraviti da je Zadar u 28. minuti zaostajao 10 poena, što ovoj pobjedi daje osobitu vrijednost. Prije svega želim istaknuti ulogu navijača, Tornada, koji ni u jednom trenutku nisu posustali, i činjenica da je svaki igrač Zadra imao razdoblje dobre igre. Međutim, ono što je napravio Rađa, ne toliko igrom u napadu koliko s tri blokade, bilo je fantastično, vratio je Zadar u životu i utakmicu usmjerio u drugom pravcu. Potom su uslijedile uloge Darka Krunića i Jurice Ružića. Posebno bih naglasio dvije trice Scotta Stewarta gotovo neprimjetne, ali toliko značajne, osobito ona u posljednjoj sekundi prvog poluvremena, čime je Zadar vratio samopouzdanje, rekao je Petrović.</p>
<p>Zanimljivo, Petrović je postao miljenik zadarske publike. Donedavno su mu vikali »Aco pederu«, a danas mu u istim tim Jazinama kliču »Aco, javi se«. Otuda vjerojatno i njegove pohvale za Tornadov učinak u ovom susretu.</p>
<p>Ono što se znalo i prije susreta, da su Grci jači u skoku, potvrdilo se i u konačnoj statistici, koja kazuje da je AEK imao šest skokova više (24-18). No, tri Perinčićeva skoka u razdoblju kad je Zadar hvatao razliku bila su presudna za povoljan razvoj situacije na parketu.</p>
<p>Opći je zaključak da su zadarske trice donijele prevagu, što je posebno naglasio gostujući trener Dušan Ivković, pomalo nezadovoljan konačnim ishodom, ističući kako je nerealan. No, bio je dovoljno samokritičan da bi priznao kako su na neki način kažnjeni za pogreške kojih je bilo mnogo i koje je Zadar dobro iskoristio. Samo neka tako bude i u utorak, na uzvratu u Ateni...</p>
<p>• Dvorana u Jazinama</p>
<p>ZADAR - AEK 75-70 (36-41)</p>
<p>ZADAR: Stewart 10, (2-2), Popović, Maloča 3, Perinčić 3, Žuža, Krunišć 18 (2-2), J. Ružić 15, Ercegović, T. Ružić 4 (2-4), Rađa 22 (6-8)</p>
<p>AEK: Hansell 2, Ikilias, O'Sullivan 4, Hatzis 10 (2-2), Koronios 15, Dikoudis 11 (3-5), Tsakalidis 11 (3-4), Mürsep 10, Bowie 3 (3-4), Kakioyzis 4 (0-1)</p>
<p>SUCI: Cazzaro (Italija) i Gasperin (Francuska). GLEDATELJA: 4.000.</p>
<p>IGRAČ UTAKIMCE: Dino RAĐA</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Igrat ćemo 'poludivlje' obrane«</p>
<p>Molim navijače da nas podrže u subotu navečer, da nas ne napuštaju sada kad je najpotrebnije, iako je to vjerojatno naša zadnja ovosezonska utakmica u Kupu prvaka, kaže desno krilo RK Badel 1862 Zagreba Mirza Džomba</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Njemački prvak Kiel u uzvratnu utakmicu polufinala Kupa prvaka ulazi s teško dostižnom prednošću od 11 pogodaka, ali u svakom sportu, pa tako i rukometu iznenađenja su moguća, zajednički je zaključak rukometaša, trenera i čelnika Badel 1862 Zagreba na konferenciji za novinare posvećenoj subotnjeg uzvratnom dvoboju u »Ledenoj dvorani« Sportkog doma (18.15 sati).</p>
<p>- Kiela i Barcelona u prvim su utakmicama ostvarili nerealne prednosti, pa tako Španjolci uzvrat čekaju sa 14 pogodaka viška, dok Kiel brani tri zgoditka manje. Očekujem da momčad pozitivno reagira na moje pokušaje održavanje tenzija i uvjerenja da ih možemo iznenaditi. Moramo pokazati da smo i mi u stanju upriličiti spektakl i uvjerljivu pobjedu, a ako u tome ne uspijemo sportski ćemo čestitati Nijemcima, rekao je Zagrebov trener Zdravko Zovko, te dodao:</p>
<p>- Treba nam maksimalan angažman svakog pojedinca i cijelog kolektiva. Igrat ćemo rizično, branit ćemo se nekim »poludivljim« formacijama, a bude li trebalo i presingom po cijelom terenu. Uvježbavali smo razne neuobičajene obrane sa ciljem da suparnika iznenadimo i dovedemo u tešku situaciju. Igrat ćemo agresivno od prve minute, ali cilj će na biti lopta, a ne suparnički rukometaši. Moramo se čuvati isključenja, završio je Zovko.</p>
<p>Zagrebov stručnjak najavio je i neke promjene u momčad za uzvratnu utakmicu protiv Kiela. Po Zovkovim riječima ostale su dileme glede vratarskog para, ali i pitanje smanjivanja broja vanjskih napadača. Zovko, naime, razmišlja da zbog očekivane jurnjave po terenu u prvu postavu uvrsti četiri krila, na kojima obično igraju pokretljiviji rukometaši. To bi značilo da će se uz Mirzu Džombu, Daliusa Rasikeviciusa i Gorana Šprema naći mjesta i za Vedrana Zrnića ili Vladimira Jelčića.</p>
<p>- U teškoj smo situaciji, ali nećemo tek tako odustati. Molim navijače da nas podrže u subotu navečer, da nas ne napuštaju sada kad je najpotrebnije, iako je to vjerojatno naša zadnja ovosezonska utakmica u Kupu prvaka. Ozbiljno treniramo i vjerujem da možemo iznenaditi Nijemce, kazao je Zagrebov desnokrilni napadač Mirza Džomba.</p>
<p>Zovkovu dilemu s vanjskim i krilnim igračima mogla bi riješiti ozljeda Stanislava Kulinčenka. Srednji vanjski napadač na posljednjem je treningu uganuo gležanj i neizvjesno je hoće li moći nastupiti u subotu. Do uzvratne utakmice »zagrebaši« će odraditi još dva treninga, a imena dvanaestorice rukometaša koji će pokušati sustići zaostatak od 11 pogodaka (21-32) Zovko će vjerojatno saopćiti neposredno prije utakmice. Noć sa petka na subotu Zovkovi rukometaši provest će u izolaciji u Samoboru.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sixersi četvrti na Istoku, za Jasona Kidda sezona završena</p>
<p>U izravnom dvoboju za četvrto mjesto Istočne konferencije NBA lige, Philadelphia je pobijedila Toronto 106-93 / Iverson postigao 44 koša za Sixerse, a Toni Kukoč za 20 minuta igre 10 koševa </p>
<p>PHILADELPHIA, 23. ožujka</p>
<p> - Philadelphia je pobijedila Toronto 106-93 u izravnom dvoboju za četvrto mjesto Istočne konferencije NBA lige, a Allen Iverson (44) »pobijedio« je mladu zvijezdu Raptorsa Vincea Cartera (26), unatoč ozljedi palca. Iverson je briljirao u drugom poluvremenu, kad je sa 31 poenom (16 u zadnjoj četvrtini) vukao svoju momčad ka pobjedi. Njegov suparnik Carter pogodio je samo 10 od 24 šuta, ali je ponovno pokazao »jordanovsku« akrobatiku. Dobru dionicu za Sixerse odigrao je i Tyrone Hill (20, 12 skokova). Toni Kukoč je za 20 minuta igre postigao 10 koševa (šut 3-6), uz jedan skok i asistenciju. No, loša je vijest za Philadelphiju što je, nakon minute na terenu, izvrsni defenzivac Goerge Lynch ozlijedio ligamente i neće ga biti u momčadi dva tjedna. </p>
<p>Toronto je dobio prvu četvrtinu 20-18, ali je počeo zaostajati u drugoj (16-25), dijelom i stoga što je jedino Tracy McGrady (20) dostojno pratio Cartera. Dvoboj je iskorišten i za počast košarkaškim legendama, pa je u poluvremenu cijela dvorana čestitala novinarskoj legendi Philadelphije Billu Campbellu, koji je prenosio i utakmicu u kojoj je 1962. godine Wilt Chamberlain postigao 100 koševa. </p>
<p>Portland je kod kuće izgubio od Detroita (95-104) i učinkovitog Granta Hilla (24), koji je sa 19 koševa u drugom pluvremenu zaslužan što su Pistonsi nadoknadili 13 poena zaostatka. Utakmica se prelomila četiri minute prije kraja treće četvrtine, u trenutku kada je najbolji Blazer Arvidas Sabonis (15, 7 skokova) nezgodno doskočio i ozlijedio stopalo. Bez njega su Hill, Jerry Stackhouse (23) i Terry Mills (16) imali otvoren put ka košu, a na drugoj strani, Steve Smith (20) i Rasheed Wallace (20) nisu davali dovoljno.</p>
<p>Phoenix Sunsi su se domogli pobjede protiv Sacramenta (114-93), ali ih je to vrlo skupo stajalo - izgubili su all-star igrača Jasona Kidda do kraja sezone. Vodeći dodavač NBA lige i čovjek s najviše »triple-doublea« u sezoni je na kraju poluvremenu slomio koščiću u zglobu i mora na operaciju. Dobra vijest za Sunse je što se pričuva Randy Livingston (17) odlično snašao, no Kidd će itekako nedostajati Phoenixu u doigravanju, pogotovu što se već izgubili krilnog centra Toma Guggliottu. </p>
<p>U ostalim susretima, San Antonio se okoristio visinom i preciznošću Tima Duncana (30, 11 skokova) za laku pobjedu protiv LA Clippersa (103-78), a New York Knicksi (Sprewell 21) su se mučili s jadnim Chicago Bullsima (Brand 22). Charlotte (Jones 26) je u trećoj četvrtini slomila otpor umornih New Jersey Netsa (119-103), koji su odigrali četvrtu utakmicu u pet dana. Orlando je korak bliže doigravanju nakon što su Darrell Armstrong (27) i ostali svladali Atlanta Hawkse (103-90).</p>
<p>• Rezultati: Boston - Minnesota 106-109, Philadelphia - Toronto 106-93 (Kukoč je za 20 minuta postigao 10 koševa (3-6), jedan skok, dvije asistencije i četiri izgubljene lopte), Charlotte - New Jersey 119-103, New York - Chicago 78-67, Orlando - Atlanta 103-90, San Antonio - LA Clippers 103-78, Phoenix - Sacramento 114-93, Portland - Detroit 95-104, LA Lakers - Golden State 119-96;</p>
<p>Redoslijed, Istočna konferencija, Atlantska skupina: Miami 42-25 omjer pobjeda i poraza, New York 41-26, Philadelphia 39-28, Orlando 33-36, Boston 30-38, New Jersey 29-38, Washington 23-46; Središnja skupina: Indiana 47-21, Toronto 39-28, Charlotte 36-31, Detroit 35-32, Milwaukee 31-36, Cleveland 26-41, Atlanta 25-42, Chicago 13-54;</p>
<p>Zapadna konferencija, Srednjozapadna skupina: Utah 45-21, San Antonio 43-25, Minnesota 41-26, Dallas 29-38, Denver 27-40, Houston 24-43, Vancouver 19-49; Tihooceanska skupina: LA Lakers 57-12, Portland 50-17, Phoenix 44-23, Seattle 40-28, Sacramento 39-28, Golden State 17-51, LA Clippers 14-55. (*Klubovi napisani kosim slovima osigurali su doigravanje) (Reuter/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Mesić traži konstitutivnost Hrvata u cijeloj BiH, Izetbegović nacionalni status Bošnjaka u RH </p>
<p>Mesić: Razgovori u najboljem mogućem ozračju / Potpuno nov, iskren i otvoren ton u razgovoru o odnosima dviju zemalja, ocjenjuje bošnjačka strana / Hrvatskim Srbima mora se dopustiti povratak u Knin da bi se stvorila mogućnost povratka Hrvata i Bošnjaka u Republiku Srpsku, izjavio je Izetbegovićev savjetnik</p>
<p>SARAJEVO, 23. ožujka</p>
<p> - Razgovori su protekli u najboljem mogućem ozračju, a tijekom susreta s trojicom članova Predsjedništva BiH pokrenute su sve bitne teme od interesa za dvije zemlje, istaknuo je hrvatski predsjednik Stipe Mesić koji je u četvrtak prije podne doputovao u dvodnevni službeni posjet Bosni i Hercegovini. Predsjednički zrakoplov »challenger« u sarajevsku je zračnu luku sletio nešto prije 10 sati, a nakon zajedničkog sastanka, Mesić se i odvojeno razgovarao s Alijom Izetbegovićem, Živkom Radišićem i Antom Jelavićem.</p>
<p> »Razgovarali smo o cjelini odnosa Hrvatske s BiH i njenim entitetima, ali i o odnosima s predstavnicima hrvatskog naroda u BiH«, izjavio je Mesić novinarima pred kojima se pojavio zajedno s članom Predsjedništva BiH Antom Jelavićem. Hrvatski je predsjednik kazao da Hrvati u BiH moraju biti konstitutivni u svim dijelovima te države. »Mislim da smo u razgovoru o svim otvorenim pitanjima u najvećem dijelu postigli maksimalnu moguću suglasnost«, naglasio je Mesić.</p>
<p>Jelavić je rekao da posjet hrvatskog predsjednika smatra značajnim iskorakom u poboljšanju bilateralnih odnosa dviju zemalja, a posebice jačanju njihovih institucionalnih temelja. »To će poboljšati učinkovitost Međudržavnog vijeća za suradnju, koje mora donijeti niz međudržavnih govora - ponajprije o trgovinskoj suradnji, socijalnoj zaštiti, imovinsko-pravnim odnosima i dvojnom državljanstvu«, ocijenio je Jelavić.</p>
<p>Objašnjavajući stajališta bošnjačke strane iznesena u razgovorima s predsjednikom Mesićem, savjetnik predsjedatelja Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića Adamir Jerković novinarima je prenio kako je posebice pokrenuto pitanje povratka izbjeglica. »To je središnje i najteže pitanje i za Hrvatsku i za BiH«, rekao je Jerković prenoseći da se Izetbegović zauzeo za njegovo regionalno rješavanje s čime se složio i Mesić. »To znači«, kazao je savjetnik, »da se hrvatskim Srbima mora dopustiti povratak u Knin da bi se onda stvorila mogućnost povratak Hrvata i Bošnjaka u Republiku Srpsku«.</p>
<p> Izetbegović je od hrvatskog predsjednika također zatražio vraćanje nacionalnog statusa Bošnjacima u Hrvatskoj. Zajednički je zaključeno da će dvije zemlje same rješavati otvorena pitanja jer je to jedini način priključenja europskim integracijama kojima teže i Hrvatska i BiH.</p>
<p>»To je bio potpuno nov, iskren i otvoren ton u razgovoru o odnosima dviju zemalja«, dodao je Jerković.</p>
<p>Savjetnik člana Predsjedništva BiH Živka Radišića Željko Mirjanić izjavio je da je i srpska strana podržala regionalnu koncepciju rješavanja izbjegličkog pitanja, istaknuvši kako sve izbjeglice i prognanici moraju biti ravnopravni u ostvarivanju svojih prava. »Također smo konstatirali kako je nužno nastaviti suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine jer je to najbolji način da se izbjegne nametanje osjećanja kolektivne krivnje«, istaknuo je Mirjanić. Tijekom odvojenog razgovora s Mesićem, Radišić je pokrenuo i pitanje uređenja granične crte između Hrvatske i BiH. Prema Mirjanićevim rječima, jasno je da postoji još nekoliko spornih točaka o kojima treba nastaviti razgovarati, a načelno je dogovoreno da se u izravnim kontaktima riješi i pitanje granice na Uni kod Kostajnice. Hrvatski se predsjednik u poslijepodnevnim satima sastao s čelnicima Federacije BiH - predsjednikom Ejupom Ganićem i dopredsjednikom Ivom Andrićem Lužanskim te s premijerom Edhemom Bičakčićem i njegovim zamjenikom Draganom Čovićem.</p>
<p> Više od tri tisuće ljudi okupilo se u četvrtak poslije podne u središtu Sarajeva kako bi pozdravili hrvatskog predsjednika Mesića koji je zajedno s predsjedateljem Predsjedništva BiH Izetbegovićem prošetao gradskim ulicama. Masa ljudi oduševljeno je klicala »Stipe, Stipe« dok su prolazili Baščaršijom i središnjom gradskom ulicom Ferhadijom, posjetivši usput Begovu džamiju i katedralu Srca Isusova.</p>
<p> Dvojica predsjednika zajednički su položili i cvijeće na spomen-ploču u blizini gradske tržnice koja je postavljena u znak sjećanja na 17 nedužnih ljudi ubijenih u jednom od brojnih topničkih napada na opsjednuto Sarajevo u svibnju 1992. godine.</p>
<p> Hrvatski se predsjednik potom u kavani »Imperijal« sastao s istaknutim predstavnicima javnog i kulturnog života BiH kao i nevladinih udruga. Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva »Napredak« Franjo Topić uručio mu je tom prigodom poseban dar podsjetivši ga kako je bio rado viđen gost u Sarajevu i dok nije bio na sadašnjoj dužnosti. Mesić se u razgovoru s uzvanicima prisjetio svojih ratnih boravaka u Sarajevu. »Ovdje se zbila agresija i vođena je jedna pogrešna politika od strane onih koji su mislili da će na razvalinama BiH stvoriti veliku Srbiju. Neki su naivci u Zagrebu također mislili kako je na isti način moguće stvarati i veliku Hrvatsku«, rekao je. </p>
<p> Hrvatski je predsjednik tijekom poslijepodeva posjetio i Radio-postaju »Vrhbosna« upoznavši se s njenim radom i poteškoćama koje ima ta jedina sarajevska medijska kuća koja emitira program na hrvatskom jeziku. Navečer je u svojoj rezidenciji primio izaslanstvo Društva hrvatsko-bošnjačkog prijateljstva, a potom i člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića, s kojim je tijekom dana i službeno razgovarao. </p>
<p> Sva trojica članova Predsjedništva BiH za predsjednika Mesića priredila su svečanu večeru u Olimpijskom centru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Žirinovski došao u Beograd obilježiti godišnjicu napada NATO-a na SRJ</p>
<p>BEOGRAD, 23. ožujka</p>
<p> - Ruski ultranacionalistički vođa Vladimir Žirinovski doputovao je u četvrtak u Beograd, uoči prve godišnjice početka napada NATO-a na Jugoslaviju. On bi u Beogradu trebao imati političke razgovore i aktivnosti vezane uz obljetnicu NATO-ovih napada. U ruskom veleposlanstvu u SR Jugoslaviji nisu rekli pojedinosti o razlozima i programu posjeta.</p>
<p> Služba za odnose s javnošću jugoslavenskog parlamenta priopćila je da će se Žirinovski sastati s Ljubišom Ristićem, visokim dužnosnikom Jugoslavenske ljevice (JUL), stranke koju vodi Mirjana Marković, supruga predsjednika SRJ Slobodana Miloševića. Prema informacijama iz Moskve, koje prenosi neovisni beogradski radio B2-92, Žirinovski bi se mogao sastati i s Miloševićem te u petak održati govor u jugoslavenskom parlamentu u povodu komemorativne svečanosti posvećene obljetnici NATO-ovih napada. Prema ruskim izvorima, Žirinovski bi se trebao sastati i s potpredsjednikom srbijanske vlade Vojislavom Šešeljem. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Amerikanke dobile odštetu zbog spolne diskriminacije u vladinim agencijama </p>
<p>Nakon procesa koji je trajao pune 23 godine 1100 Amerikanki dobilo je odštetu u ukupnoj vrijednosti od 508 milijuna dolara zbog spolne diskriminacije u vladinim agencijama </p>
<p>WASHINGTON, 23. ožujka</p>
<p> - Odvjetnici 1100 Amerikanki, koje su prije 23 godine podnijele tužbu protiv vladinih agencija zbog spolne diskriminacije, u srijedu su objavili da su dobili odštetu u vrijednosti 508 milijuna dolara. To je ujedno najveća odšteta zbog diskriminacije na poslu otkako je na snazi Zakon o građanskim pravima iz 1964. godine. »To je snažna i jasna poruka ne samo američkoj vladi nego i uposlenicima diljem SAD-a, da cijena diskriminacije može biti ogromna«, rekao je tužitelj Bruce Fredrickson na konferenciji za novinare. </p>
<p>Godine 1978. Carolee Brady Hartman i još oko 1100 žena podnijele su tužbu zbog spolne diskriminacije protiv Američke izvještajne agencije (USIA) i Glasa Amerike (VOA), dvije »neovisne vladine agencije koje promiču američke interese u prekomorskim zemljama«. Žene su tvrdile da spomenute agencije manipuliraju procesom zapošljavanja kako bi isključili žene. Slučaj Bradyjeve počeo je 1977. godine kad je podnijela molbu za novinara u USIA. Urednik joj je rekao da ima potrebne kvalifikacije, ali da agencija traži muškarca da popuni upražnjeno radno mjesto. »Bila sam na razgovoru za to radno mjesto i čovjek koji me ispitivao rekao mi je da neću dobiti posao jer sam žena«, rekla je Brady dodajući da »tog trenutka nije znala što bi mu odgovorila«. Fredrickson je rekao da »su odmah zaključili da ako su toliko hrabri reći joj u lice da žele zaposliti muškarca, diskriminacija u Glasu Amerika i Američke izvještajne agencije mora biti duboko ukorijenjena. I to je ono što smo otkrili u posljednje 23 godine«.</p>
<p>U nekim slučajevima, dodao je, dužnosnici su mijenjali rezultate testova muškaraca kako bi izbjegli zapošljavanje žene koja je imala bolje rezultate u usmenim i pismenim testovima. U jednom slučaju, bivši izvjestiteljica Vatikanskog radija je odbijena, a primljen je sin dužnosnika Glasa Amerike, rekao je Frederickson. </p>
<p>Odluku o dobivenoj parnici još mora potvrditi sudac. Od 48 tužbi zbog spolne diskriminacije protiv vladinih agencija što ih je podnijelo 1100 žena, dobiveni novac pokriva 46. One su podnesene u razdoblju između listopada 1974. i studenoga 1984. godine u šest poslovnih područja: pisac-urednik, strani izvjestitelj, stručnjak za vijesti iz inozemstva, stručnjak za proizvodnju, radio-tehničar i električar. Svaka žena očekuje da će dobiti 450.000 dolara od ukupne svote, u koju nije uključeno 12 milijuna dolara plaće za odvjetnički rad (65.000 radnih sati u prošlih 20 godina), rekao je Frederickson, kojemu je to bio prvi slučaj nakon završetka školovanja. Dodao je da su odvjetnici iz pet odvjetničkih tvrtki, koji su radili na slučaju, podnijeli zahtjev za isplatom 12.000 dodatnih sati rada, što bi taj iznos povećalo na 550 milijuna dolara. </p>
<p>Tišina je zavladala usred slavljeničke atmosfere na konferenciji za novinare kada su žene odgovarale na upit ima li još diskriminacije u USIA. »Ima«, rekla je žena koja sada radi u toj agenciji. »Malo je drukčije, ali istog tipa«.</p>
<p> Američka izvještajna agencija, koja više nije neovisna ustanova, sad je dio Ureda za međunarodne izvještajne programe američke vlade. (Reuters/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Prisilnim radnicima deset milijardi njemačkih maraka</p>
<p>BERLIN, 23. ožujka</p>
<p> - Pregovori o raspodjeli sredstava i načinu isplate odštete prisilnim radnicima u vrijeme nacističkog režima završeni su u četvrtak sporazumom između predstavnika Njemačke, SAD-a i Izraela te predstavnika prisilnih radnika iz nekoliko istočnoeuropskih država. Visina ukupne odštete dogovorena je prošlog prosinca i iznosi deset milijardi njemačkih maraka. </p>
<p>»Postigli smo kompromis o raspodjeli sredstava iz fonda«, rekao je Stuart Eizenstat, pomoćnik američkog ministra financija i glavni američki pregovarač. U pregovore su bili uključeni i predstavnici Izraela, židovskih organizacija, njemačkog gospodarstva, te pregovorači iz Rusije, Bjelorusije, ćeške, Poljske i Ukrajine.</p>
<p>Prema sporazumu, prislinim radnicima u tvornicama kao i onima koji su radili kao zatočenici u logorima pripast će 8.15. milijardi DEM. Jedna milijarda pokrit će zahtjeve za odštetom zbog imovine koju su nacisti oduzeli Židovima tijekom rata, dok će veći dio ostatka novca, oko 700 milijuna njemačkih maraka, bit će iskorišten za utemeljenje zaklade koja će financirati istraživanja i edukacijske projekte koji se bave temom prisilnog rada u nacističkom režimu. </p>
<p>Pregovori su bili dugotrajni jer su preživjeli radnici iz država istočne Europe zahtijevali su veći dio novca za odštetu, no njemačka je strana ustrajvala na sredstvima za zakladu koja je otpočetka bila integralni dio sporazma. Židovski su pregovarači, druge strane, tražili dostatan dio novca kojima bi se obeštitili oni koji su za vrijeme nacističke strahovlade ostali bez ušteđevina na bankovnim računima i bez polica osiguranja. </p>
<p>Prema postignutoj nagodbi, zatočenici koncentracionih logora koji su obavljali najteže poslove trebali bi dobiti po 15.000 maraka. Prislini radnici koji su radili u tvornicama izvan logora smrti dobit će trostruko manje iznose, koji prema sporazumu, dosežu visinu od pet tisuća DEM. </p>
<p>Još uvijek preostaju tehničke pojedininosti koje se trebaju riješiti zakonom o utemeljenju fonda, no njemački se dužnosnici nadaju da bi taj zakon mogao biti izglasan u Bundestagu prije ljetne stanke. Vlada kanclera Gerharda Schrödera u srijedu je odobrila prijedlog zakona o utemeljenju fonda pod nazivom »Sjećanje, odgovornost, budućnost« kojeg će u jednakom omjeru financirati njemačko gospodarstvo i vlada. </p>
<p>Zasada nije određeno kada će početi isplata novca no njemački se dužnonici nadaju da bi se to zbog visoke životne dobi žrtava moglo dogoditi do kraja godine. Procjenjuje se da će odšteta obuhvatiti od 800.000 do 2.3 milijuna ljudi, od kojih većina potječe iz istočne Europe koji zbog željezne zavjese nisu bili uključeni u prethodne sporazume o kompenzaciji. Njemačka je od završetka Drugog svjetskog rata na ime odšteta za počinjene nepravde nacističkog režima isplatila oko 60 milijardi dolara. (AP/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Istraga o Pinochetovoj ulozi u ubojstvu veleposlanika</p>
<p>WASHINGTON, 23. ožujka</p>
<p> - Američko ministarstvo pravosuđa ponovo je otvorilo istragu o odgovornosti bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta za eksploziju auto-bombe 1976. u Washingtonu, kad su ubijene dvije osobe, objavio je u četvrtak list Washington Post. Bivši čileanski veleposlanik Orlando Letelier, koji je bio glasni protivnik Pinochetova režima, i njegov američki kolega Ronni Moffitt, ubijeni su u jakoj eksploziji koja je 21. rujna 1976. potresla četvrt ambasada u Washingtonu.</p>
<p>Šest je osoba osuđeno na zatvorske kazne zbog tog atentata, ali američka vlada nije pokazala namjeru da Pinocheta krivično goni sve do njegova uhićenja u Londonu prije 17 mjeseci. Američka istraga o tom slučaju neko je vrijeme bila u mirovanju, ali, kako piše Washington Post, tim američkih pravosudnih stručnjaka stigao je u srijedu u Santiago de Chile kako bi se utrdio sudski postupak u vezi sa 42 potencijalna svjedoka koji bi mogli svjedočiti u korist američke vlade. </p>
<p>Ako bude i optužen za slučaj Letelier, male su šanse da Pinochet bude izručen SAD-u zbog suđenja. Ali, američki dužnosnici kažu kako bi već i podizanje optužbe imalo simboličnu vrijednost i bilo bi dodatan pritisak na čileansku vladu da mu sudi zbog kršenja ljudskih prava u vrijeme njegove 17-godišnje vladavine. »Istragom se mora poslati određena poruka, ma kako daleko u prošlost ona išla«, citira list Thomasa P. Careya, dužnosnika FBI-a zaduženog za borbu protiv terorizma.</p>
<p>Čileanski sud prije tjedan dana odobrio je rad američkog istražnog tima, povećavši tako mogućnost da ga se optuži za tisuće ubijenih i mučenih u vrijeme njegova režima (1973.-1990.). »Kotač pravde ponekad je vrlo spor«, rekla je Isabel Letelier, supruga ubijenoga ambasadora, dodajući da je primila uvjeravanja visokog dužnosnika američkoga ministarstva pravosuđa da će cijeli slučaj biti temeljito istražen. Također je rekla da se nova čileanska vlada koju predvodi socijalist Ricardo Lagos, obvezala surađivati s američkim istražnim timom.</p>
<p>Pri prikupljanju podataka o slučaju Letelier bit će vrlo važna i suradnja CIA-e. Eksplozija auto-bombe u kojemu je ubijen Letelier još se smatra najpoznatijim primjerom međunarodnoga terorizma ikada počinjenim u Washingtonu, a neki američki dužnosnici tvrde kako je to jedini dokazani slučaj terorizma koji je organizirala neka država na američkome tlu. FBI i CIA još rade na provjeri popisa osoba koje su imale bliske kontakte s Pinochetom nekoliko tjedana uoči tog atentata. (Reuters/gt)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Chirac obnavlja savez desnice </p>
<p>PARIZ, 23. ožujka</p>
<p> - Francuski predsjednik Jacques Chirac, koji se kao »predsjednik svih Francuza«, dugo vremena držao po strani ili »iznad« stranačkog života, osobno je preuzeo inicijativu za ponovno okupljanje saveza desnih stranaka (RPR-UDF-DL), koji mu je omogućio pobjedu na predsjedničkim izborima 1995. godine.</p>
<p>Jacques Chirac se iz Elizejske palače uputio ravno u parlament, ali ovaj put, u ulozi prvog vođe svoje neogolističke RPR-stranke, pa i saveza desnih oporbenih stranaka. Odazvao se pozivu senatora RPR-a na jedan »prijateljski i neformalni prijam«, koji je bio više radni nego protokolarni. Poslije pobjede na prošlim predsjedničkim izborima desne stranke doživjele su težak poraz na izvanrednim parlamentarnim izborima i nalaze se od 1997. godine u oporbi.</p>
<p> Prošlogodišnji lipanjski europski izbori samo su potvrdili trend silaznih putanja desnih stranaka. Chiracov RPR, (Okupljanje za Republiku), najjača desna stranku, bila je pritom izložena najjačim unutarnjim potresima. Nakon serije kriza i ostavki u vrhu RPR-a, za predsjednicu je nedavno na izravnim unutarstranačkim izborima izabrana Michele Alliot-Marie. Iz ranijeg vodstva RPR-a Chiracu su često upućivane kritike da je on dajući prednost svojoj ulozi »predsjednika svih Francuza«, zanemario pa i žrtvovao interese svoje stranke,te da je baš to jedan od glavnih uzroka što je ona zapala u krizu. </p>
<p>Sadašnje novo vodstvo RPR-a potvrdilo je vjernost Jacquesu Chiracu, kao neospornom kandidatu na novim predsjedničkim izborima. Pritom ističu da Chirac u međuvremenu mora uvažavati činjenicu da je RPR u oporbi, pa mora računati i na određene otklone RPR-a od politike koju on vodi u kohabitaciji sa socijalističkim premijerom Lionelom Jospinom. </p>
<p> Francuska se približava ciklusu novih izbora. Iduće godine su lokalni izbori, 2002. parlamentarni, iza kojih slijede i novi predsjednički izbori. Lokalni izbori će biti više od običnog testa. Odlučuje se i o »sudbini« stranaka u velikim gradovima, poput Lyona ili Bordeauxa, Marsseillea i drugih, a osobito je važno kakav će biti ishod u Parizu, gdje je tradicionalno uporište desnih stranaka. Predizborna kampanja je već u punom zamahu i vodi se već prava »bitka za Pariz«. </p>
<p>Ljevica vidi svoju povijesnu priliku da tu pobjedi. A za desnicu bi poraz u Parizu značio takav novi udarac, da bi se teško mogla oporaviti i dočekati »na nogama« parlamentarne i predsjedničke izbore. U takvoj situaciji bilo je pitanje dana ili izbora najpovoljnijeg trenutka kad će se Jacques Chirac iskazati u ulozi stranačkog političkog vođe. </p>
<p> Sad već nepovratna erozija Le Penove ekstremne desnice (Le Penova Nacionalna fronta se prošle godine raspala na dvije stranke) i silazna putanja popularnosti socijalističkog premijera Lionela Jospina, povoljni su trenutak za pokušaj vraćanja desnice na put koji bi mogao voditi do izbornih pobjeda, ocijenio je u srijedu komentator konzervativnog pariškog Le Figaroa. Ali pod uvijetom, da desnica bude u stanju iznjedriti svoj novi zajednički projekt. Sudeći po tome što je Jacques Chirac isticao u razgovoru sa senatorima RPR-a, upravo je to bio njegov cilj. Chiracova programska inicijativa na desnici morala bi biračima ponuditi odgovore na »zahtjeve i odgovornosti koje se postavljaju pred modernu državu«. </p>
<p>Riječ je o odgovorima na pitanja o »Francuskoj u pokretu, u svijetu koji se kreće«. Jacques Chirac je najavio slične susrete idućih dana u parlamentu i sa senatorima Unije za francusku demokraciju (UDF), druge po snazi desne oporbene stranke, a zatim i s Demokratskim liberalima (DL) na desnom centru. </p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>London je strahovao da bi Rusi mogli oteti Speera, Dönitza i Hessa</p>
<p>Tajni dokumenti Foreign Officea otkrivaju da su nakon završetka Drugog svjetskog rata Britanci bili uvjereni da Sovjetski Savez priprema otmicu vodećih nacista zatvorenih u berlinskom zatvoru Spandau</p>
<p>LONDON, 23. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon završetka Drugog svjetskog rata Britanci su neko vrijeme bili uvjereni da Sovjetski Savez priprema otmicu vodećih nacista zatvorenih u berlinskom zatvoru Spandau. Tu činjenicu prvi put otkrivaju do sada tajni dokumenti Foreign Officea, koji su u srijedu prvi put stavljeni na uvid javnosti.</p>
<p>Britanska administracija u Njemačkoj bila je tako uvjerena da Sovjetski Savez želi oteti nacističkog ministra naoružanja Alberta Speera, zapovjednika Hitlerovih pomorskih snaga admirala Karla Dönitza te Hitlerovog čovjeka broj tri, Rudolfa Hessa, zajedno s još četvoricom drugih nacističkih glavešina zatočenih u Spandau. Britanci su vjerovali da Rusi kani oteti spomenute naciste zbog propagandnih razloga, te zbog njihovih vojnih znanja i organizacijskih sposobnosti. </p>
<p>Nacisti o kojima je riječ bili su na Nirnberškom procesu osuđeni na doživotne kazne zatvora, a svakog mjeseca čuvala bi ih na smjenu druga saveznička sila. Uvjereni da Sovjeti spremaju otmicu Speera, Dönitza, Hessa i ostalih, Britanci su čak razmišljali da te zatočenike presele na neko drugo mjesto. U srpnju l948., kada je na Sovjetskom Savezu bio red da čuva nacističke zatvorenike u Spandauu, zapovjednik britanskih snaga u Berlinu, general-major E.O. Herbert, upozoravao je London da bi, zahvaljujući blizini sovjetske zone u tom podijeljenom gradu, Rusi lako mogli izvesti otmicu. </p>
<p>Visoki dužnosnik Foreign Officea, Pat Dean, odgovorio je britanskoj administraciji u Berlinu, da London previše ne brine oko toga što će biti s nacističkim zatočenicima, osim s dvojicom. »Ne možemo dozvoliti da Speer ili Dönitz nestanu, ili padnu u ruske ruke,« javljao je Dean. U njegovj poruci, napisanoj u kolovozu l948., stoji dalje da je Speer »vrlo sposoban čovjek te nema sumnje kako bi bio nadasve koristan Rusima, ako bi ga oni mogli navesti ili prisilitti da radi za njih. Osim njegovih tehničkih i organizacijskih sposobnosti, koje su najvišeg rada, postojalo je i vjerojatno još postoji prema njemu jako suosjećanje u Njemačkoj, zbog činjenice da mu se sudilo. Nemam sumnji da bi on mogao imati vrlo jakog administrativnog i političkog utjecaja, ako bi za to bi raspoložen.«</p>
<p>Deanova procjena o Dönitzu glasi da bi on bio Rusima važan zbog svog dobrog poznavanja podmorničkog ratovanja, te zbog činjenice da je bio Hitlerov nasljednik. »Kao prvo on je zadnji Fuehrer, te nema sumnje da je on potencijalno vrlo privlačan vođa čitavom nizu najgorih elemenata u Njemačkoj. Osim toga on je sobom do kraja zadržao, te vjerojatno još uživa, lojalnost i odanost velikog broja članova podmorničkih posada. Imajući u vidu ruske eksperimente na tom polju, bili bismo vrlo nezadovoljni da ga se dokopaju Rusi,« navodi dalje visoki dužnosnik Foreign Officea u svojoj poruci iz Londona.</p>
<p>Foreign Office je razmatrao mogućnost da ključne naciste skloni na neko drugo mjesto, »u slučaju da se u Berlinu pojave problemi«. Razmišljalo se i o dodatnoj opciji da se »vodećih sedam ratnih zločinaca« vrati savezničkim zemljama koje su ih zarobile. Po tom bi ključu sovjetski Savez bio dobio bivšeg zapovjednika njemačke mornarice, Ericha Raedera, Amerikanci bi dobili Alberta Speera, a Britanci Karla Dönitza. Ništa od tih planova nije provedeno u djelo, a Britanci su nastavili strahovati od ruske otmice Dönitza i Speera sve do prosinca l948., kada je njihova bojazan napokon jenjala.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvatskoj obećana novčana pomoć </p>
<p>BEČ, 23. ožujka</p>
<p> - Sjednica Stalnog vijeća OESS-a bila je iznimno važna jer Hrvatska može očekivati konkretizaciju obećanja međunarodne zajednice o financijskoj pomoći, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Beču hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Prije toga, izlagao je o politici hrvatske Vlade na 256. sjednici Stalnog vijeća OESS-a u austrijskom glavnom gradu. »Od danas sam nešto veći optimist kad je riječ o konkretnim oblicima financijske pomoći Hrvatskoj«, rekao je Picula novinarima. Napomenuo je kako mu je nekoliko veleposlanika najavilo konkretne mjere svojih vlada već u sklopu donatorske konferencije Pakta o stabilnosti 29. i 30. ožujka u Bruxellesu. »Rekli su kako nema nikakve sumnje da će njihove vlade znati poduprijeti ambiciju hrvatske Vlade da ne dijeli vlastite građane s obzirom na vjersku ili nacionalnu pripadnost.« Međunarodna zajednica, istaknuo je Picula, postaje svjesna činjenice da je hrvatska Vlada prešla u novu fazu, od deklarativne koju su svi rado slušali, u fazu djelovanja u skladu s predizbornim obećanjima. Posebno je dobro odjeknula vijest o odlasku Mladena Naletilića Tute na suđenje u Haag, što je, ustvrdio je, »mnogima bio uvjerljiv dokaz da Vlada ispunjava svoja obećanja«. Ministar je izrazio uvjerenje da je sjednica Stalnog vijeća na određeni način bila politička prekretnica jer to što je misija OESS-a u Hrvatskoj produžena uz suglasnost i preporuku obiju strana svjedoči o novom poimanju Hrvatske kao partnera međunarodne zajednice u rješavanju mnogih regionalnih problema. </p>
<p>»Mislim da je EU od danas znatno spremnija pomoći Hrvatskoj u ostvarivanju zajedničkih ambicija«, kazao je šef diplomacije naglasivši da je riječ prije svega o stabilizaciji šire regije preko Hrvatske.</p>
<p> Što se tiče rokova koje je Hrvatska sebi postavila za ispunjenje međunarodnih obveza i za koje se iz određenih krugova čuje da su prebrzi, Picula je novinarima odgovorio da je riječ o različitim problemima od kojih se neki mogu riješiti brže, neki sporije, ali je važno da je počelo njihovo rješavanje.</p>
<p> Hrvatski veleposlanik pri OESS-u u Beču Mario Nobilo, koji je bio u pratnji ministra Picule na sjednici Stalnog vijeća, dodao je da Hrvatska pri rješavanju problema potpuno surađuje s međunarodnim partnerima, ali se ponekad čini da međunarodni mehanizmi na terenu usporavaju proces, no to ne mora nužno značiti suprotstavljenost dviju strana. Na pitanje očekuje li da se i Hrvati u BiH, s obzirom na promjene u Hrvatskoj, na predstojećim lokalnim izborima u većoj mjeri odluče za drukčiji odnos političkih snaga, Picula je rekao da ne može prognozirati rezultat izbora u drugoj zemlji.</p>
<p> »Ono što je za nas važno jest da bi bilo dobro da Hrvati u BiH procijene je li im korisno svojim glasovima podupirati politički monopol koji traje godinama i kojega su se odrekli Hrvati u Hrvatskoj«, napomenuo je Picula. Odustajanje od tipa politike koji je u Hrvatskoj dominirao gotovo od osamostaljenja, Hrvatskoj je donijelo mogućnost suradnje s demokratskim svijetom, pa ako se nešto slično ne dogodi i u BiH, perspektiva za Hrvate u BiH ostaje i dalje neizvjesna, dodao je. </p>
<p>Na samoj sjednici Stalnog vijeća OESS-a, Picula je naglasio da se jedine stvarne teškoće u Hrvatskoj prilikom rješavanja problema u vezi sa slobodom medija, manjinskim pravima ili povratkom prognanika i izbjeglica mogu pojaviti »u proceduralnim pitanjima ili u pogledu financija, ali više nikad zbog nedostatka političke volje«. Hrvatski je narod, nakon iznimne hrabrosti i snage u borbi za neovisnost, nedavno na izborima pokazao odlučnost i zrelost, prihvativši odgovornost za unutarnju demokratizaciju, regionalnu stabilizaciju, gospodarsku reformu i vladavinu prava. »Odgovornost koju je pokazala Hrvatska zahtijeva i vašu odgovornost, kao i veće razumijevanje i potporu mojoj zemlji«, naglasio je Picula. »Socijalni, politički, financijski i gospodarski problemi koje je naslijedila ova Vlada tako su veliki da bi čekanje međunarodne zajednice ozbiljno ugrozilo reforme u koje smo odlučili krenuti.« Hrvatska, nastavio je Picula, želi postati aktivnim partnerom međunarodne zajednice, osobito unutar OESS-a. Zahvaljujući tome što je cijelo desetljeće bila »laboratorij za razne nove mirovne inicijative i mehanizme, Hrvatska je stekla golemo iskustvo koje OESS može iskoristiti u sličnim situacijama u drugim zemljama«. Zato će, na temelju načela »kooperativne sigurnosti«, prihvaćenog na summitu u Istanbulu, Hrvatska voditi aktivnu politiku prema susjednim zemljama i regijama.tnerskih odnosa i političkog dijaloga. I sa SRJ će pokušati voditi politiku normalizacije, uz izolaciju Miloševićeva režima i snaženje demokratskog razvoja te zemlje. Zagreb će nastaviti pomagati Hrvate kao konstitutivni narod u BiH, ali putem obrazovnih i kulturnih, a ne paradržavnih institucija. </p>
<p> Što se ICTY-ja tiče, Picula je istaknuo kako je Hrvatska svjesna da je potrebna jača suradnja, ali i ukazao na to da »taj sud povremeno nije bio u stanju na vrijeme procesuirati optužene za ratne zločine«. Kako bi smanjila broj postupaka pred Haaškim sudom, Hrvatska namjerava iskoristiti i potencijale domaćeg pravosuđa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Picula će posjetiti Italiju i Vatikan</p>
<p>RIM, 23. ožujka</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula razgovarat će u Rimu 6. travnja s talijanskim ministrom vanjskih poslova Lambertom Dinijem i s tajnikom za odnose s državama Državnog tajništva Svete Stolice nadbiskupom Jeanom-Louisem Tauranom. Picula će istodobno biti prvi službeni gost Veleposlanstva RH pri Svetoj Stolici i pri Suverenome Vojnome Malteškom Redu, koje se ovih dana preselilo u nove prostorije u Ulici pomirbe, na samo nekoliko koraka od Vatikana. Hrvatsko veleposlanstvo, u prostorijama koje mu je iznajmio kurijalni Zbor za evangelizaciju naroda, sada je bliže Trgu Sv. Petra i Apostolskoj palači od bilo kojega drugog veleposlanstva pri Vatikanu, a hrvatska zastava se nadvija nad svim hodočasnicima i turistima koji idu u Sv. Petar Ulicom pomirbe, tako nazvanom po pomirenju između Italije i Svete Stolice kojim je 1928. uspostavljena Država Vatikanskog Grada. Još je važnije što sada to veleposlanstvo ima dovoljno prostora za rad, pa i za susrete, što nije bilo moguće u prethodnim prostorijama iza Circusa Maximusa. (I. Bešker)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Papa žali zbog Holokausta i antisemitskih akcija kršćana </p>
<p>Sveti otac posjetio memorijalni centar Yad Vashem u Jeruzalemu / Papa se nije ispričao u ime Crkve, ali je naglasio kako je Katolička crkva »duboko ožalošćena zbog mržnje, progona i antisemitizma koje su protiv Židova počinili kršćani bez obzira na vrijeme i mjesto« događanja </p>
<p>JERUZALEM, 23. ožujka</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. u četvrtak je u povijesnome govoru u memorijalnom centru Yad Vashem »izrazio žaljenje zbog strašne tragedije shoah« (Holokausta) koja je u doba nacizma pogodila šest milijuna Židova. Osudio je antisemitske akcije kršćana i izrazio nadu da će ta »tragedija dovesti do novih odnosa između kršćana i Židova«.</p>
<p> U nazočnosti dvjestotinjak preživjelih žrtava Holokausta, od kojih je njih 20 iz Papina rodnog mjesta Watowice, Ivan Pavao II. rekao je kako »nema dovoljno snažnih riječi kojima bi opisao žaljenje zbog te tragedije«. »Nitko ne može umanjiti njezine razmjere«, rekao je Papa.</p>
<p> Sveti otac nije se ispričao u ime Crkve, ali je naglasio kako je Katolička crkva »duboko ožalošćena zbog mržnje, progona i antisemitizma koje su protiv Židova počinili kršćani bez obzira na vrijeme i mjesto« događanja. Također je pozvao na »izgradnju nove budućnosti« između dviju zajednica. </p>
<p>Nakon završnoga pjevanja molitve, izraelski premijer Ehud Barak ushićeno je ocijenio znakovit posjet Svetog oca Yad Vashemu kao vrhunac povijesnoga putovanja pomirbe između Rimokatoličke crkve i židovskog naroda. »Učinili ste više nego itko za povijesne promjene u stajalištu Crkve prema židovskom narodu...vidajući otvorene rane koje postoje već mnogo gorkih stoljeća«, rekao je Barak. Također je naglasio kako je početkom mjeseca, kada je zahtijevao oprost zbog kršćanskih grijehova počinjenih protiv Židova, Papa »podigao zastavu bratstva na vrh koplja«.</p>
<p> Prije posjeta Yad Vashemu Papa je u razgovoru s izraelskim predsjednikom Ezerom Weizmanom u Jeruzalemu pozvao na »istinski mir« na Srednjem istoku. »Znamo da istinski mir na Srednjem istoku može zavladati tek kao rezultat obostranog razumijevanja i poštivanja svih naroda na židovskim, kršćanskim i muslimanskim područjima«, naglasio je Papa. »Moramo se boriti za rađanje nove ere pomirenja između židova i kršćana«.</p>
<p> Papa Ivan Pavao II. služio je u četvrtak u crkvi Uznesenja Marijina na planini Zion privatnu misu, a tijekom euharistije podsjetio je na Isusove riječi: »Euharistija je istodobno pričesno jelo i žrtva koja svjedoči o spasiteljskoj moći križa.« Misa je služena na latinskom, francuskom, talijanskom i engleskom jeziku u dvorani u kojoj je Isus sa svojim učenicima posljednji put večerao.</p>
<p>Crkva Uznesenja Marijina nalazi se izvan zidina staroga grada Jeruzalema, a nadsvođena je kamena dvorana, prema kršćanskoj tradiciji, mjesto na kojemu je Isus svojim učenicima rekao da će ga jedan od njih, Juda Iskariot, izdati, te da će biti uhvaćen i razapet na križ. Kapelica je važna i muslimanima i židovima. U 15. stoljeću, kada je Jeruzalem bio pod arapskom vlašću, koristila se kao džamija. Donji je dio navodno Davidov grob, posljednje boravište biblijskoga kralja židovskoga naroda. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>VS poziva sve strane u BiH da oforme zajedničku policiju </p>
<p>NEW YORK, 23. ožujka</p>
<p> - Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo je u srijedu navečer sva tri konstitutivna naroda u BiH da udvostruče svoje napore i ostvare obveze koje su trojica članova Predsjedništva BiH preuzela u tzv. Newyorškoj izjavi potkraj prošle godine. »Vijeće poziva sve strane da bez odlaganja osiguraju uključivanje policijskih snaga u sastav Ministarstva unutrašnjih poslova«, stoji uz ostalo u izjavi koju je novinarima nakon sjednice pročitao sadašnji predsjedavajući VS-a, veleposlanik Bangladeša Anwarul Karim Chowdhury. Države članice posebno su pozvale hrvatske vlasti u Mostaru da se policijske snage u zapadnom dijelu grada uključe u zajedničke mješovite postrojbe. Chowdhury je kazao da su zaključkom Vijeća vlasti Republike Srpske pozvane da ispune obvezu o nacionalnom sastavu policijskih snaga na svom području. Na sjednici je o prilikama u BiH govorio pomoćnik glavnog tajnika UN-a za mirovne operacije Hedi Annabi. Temelj za raspravu bilo je najnovije izvješće glavnog tajnika Kofija Annana o prilikama u BiH u kojem je ocjena da je postignut određeni napredak u provedbi mirovnih sporazuma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Žužul: Hrvatska će i ubuduće trebati usluge lobista</p>
<p>WASHINGTON, 23. ožujka</p>
<p> - Interese Hrvatske u washingtonskim političkim krugovima u posljednjih nekoliko godina zastupale su tri američke lobističke tvrtke, a hrvatski veleposlanik u SAD-u dr. Miomir Žužul ocjenjuje da su one uglavnom uspješno obavile povjereni posao te da će i ubuduće za propagiranje Hrvatske biti potrebno angažirati ovdašnje lobiste. »Hrvatska će i ubuduće morati koristiti lobiste jer je to uobičajeni način ostvarivanja određenih političkih ciljeva i interesa u SAD-u«, kazao je Žužul. On, štoviše, misli da bi u sadašnjoj situaciji kad se u Washingtonu na Hrvatsku gleda s naklonošću, bilo uputno angažirati promidžbenu agenciju koja bi ciljano obavljala neke poslove u interesu Hrvatske. Uslugama lobista stalno se u Washingtonu koriste gotovo sve zemlje. Lobisti su pomogli Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj da uđu u NATO, uobičajeno je da se lobisti koriste za uspješnije poslovne kontakte, prilikom važnih državnih posjeta i slično, istaknuo je, uz ostalo, Žužul. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Šainović ne zna jesu li Milošević i Tuđman razgovarali telefonski?</p>
<p>BEOGRAD, 23. ožujka </p>
<p> - Predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević imao je mnogo razgovora s pokojnim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom oko rješavanja krize u bivšoj Jugoslaviji. No, jesu li razgovarali telefonski i kakvim telefonom, to ne znam, izjavio je u četvrtak bliski Miloševićev suradnik i član vodstva vladajuće Socijalističke partije Srbije (SPS) Nikola Šainović. Na konferenciji za novinstvo u Beogradu, Šainović je dodao kako Milošević nikad nije odbijao razgovor s Tuđmanom i Izetbegovićem, »ma koliko to bilo neugodno«. Precizirao je da je s Hrvatskom bilo mnogo razgovora poslije Daytona, a intenzitet tih pregovora smanjen je poslije promjene vlasti u Hrvatskoj. Šainović, koji je i potpredsjednik jugoslavenske vlade, rekao je da su SRJ i Milošević proteklih godina činili goleme napore da se kriza u bivšoj Jugoslaviji ublaži i riješi diplomatskim putem te da su razgovarali »sa svakim, čak i kad to nije bilo ugodno«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Američki novinar optužuje Francuze da kontaktiraju s Karadžićem </p>
<p>To u Dnevnom avazu tvrdi Chuk Sudetich/ Karadžić i Mladić mogli bi napraviti 'dar-mar' u političkome sustavu Francuske i SAD-a, jer bi svojim izjavama, koje čak ne moraju biti istinite, mogli izazvati nestabilnost vlada tih zemalja, tvrdi novinar</p>
<p>MOSTAR, 23. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Francuske vlasti i danas kontaktiraju s optuženim za ratne zločine Radovanom Karadžićem i nisu zainteresirane za uhićenje »krupnih riba« među osumnjičenima za ratne zločine u Bosni i Hercegovini! Te teške optužbe po službeni Pariz iznio je u razgovoru za Dnevni avaz američki publicist i novinar Chuk Sudetich, iznoseći cijeli niz argumenata u prilog potvrdi skandaloznog ponašanja francuskih vlasti i njihovih vojno-obavještajnih postrojba u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Sudetich tvrdi da Francuzi ne bi mogli opskrbljivati svoje postrojbe u istočnoj Bosni bez kontakta s Radovanom Karadžićem, što je, navodno, poznato i SAD. »Krupne ribe« među optuženim Srbima »još dugo će biti na sigurnome kada je u pitanju francuska zona odgovornosti SFOR-a«, tvrdi američki novinar i publicist, a uhićenja »sitnih riba«, poput uhićenja Mitra Vasiljevića 25. siječnja, kojega su uhitili Francuzi, predstavljaju odlično izrežiran scenarij po kojem ta manje važna uhićenja predstavljaju signal većim ratnim zločincima u redovima bosanskih Srba da se primire i sklone na sigurno. Tako su uhićenjem Vasiljevića Franuczi »signalizirali jednome od najvećih zločinaca u BiH, Milanu Lukiću, da se skloni« jer Vasiljević je bio samo jedan od izvršitelja zločina koje je činio i zapovijedao Lukić. Naime, kad je objavljeno da je Vasiljević na listi optuženih, bilo je jasno da je i protiv Lukića podignuta haaška optužnica te mu je dat signal da se i on skloni.</p>
<p>Francuska obavještajna služba novačila je, nastavlja Sudetich s teškim optužbama na račun politike Pariza u BiH, srbijanske ratne zločince iz BiH, koji su počinili zločine u Srebrenici i drugim mjestima, kako bi ih kao plaćenike slala da se bore u Zairu. Njihov put od Republike Srpske do Zaira/Konga platila je također francuska obavještajna služba.</p>
<p>Konačno, »Francuzi sumnjaju da bi se Haag mogao nositi s tako 'krupnim ribama' kao što su Karadžić i Mladić, vjerujući kako bi bilo koja od 'krupnih riba' mogla napraviti 'dar-mar' u političkome sustavu Francuske, ali i SAD, jer bi svojim izjavama, koje ne moraju uopće biti istinite, mogli izazvati tešku nestabilnost vlada nekih zapadnih zemalja«. Sudetich zaključuje kako bi Karadžić i Mladić, ili netko njihova ranga, »mogao u Haagu napraviti takve stvari o, recimo, Holbrookeu, Mitterrandu, Chiracu, Janvieru, Morillionu, da bi u pitanje mogao biti doveden čak i politički sustav tih zemalja« te da su skandalozni kontakti s Karadžićem i »signaliziranja (ne)uhićenja« za Francuze - za razliku od SAD koji ipak nije u takvoj opasnosti - zapravo logičan izbor izazvan »strahovanjima za vlastitu kožu«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za obljetnicu napada NATO-a, Milošević odao priznanje poginulima na Kosovu </p>
<p>BEOGRAD, 23. ožujka</p>
<p> - Predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević uoči 24. ožujka, kada se navršava godina dana od početka bombardiranja NATO-a ciljeva u SRJ, odao je priznanje svim pripadnicima Vojske Jugoslavije (VJ) i MUP-a Srbije koji su poginuli na Kosovu. Milošević je rekao da su svojom žrtvom protiv višestruko nadmoćnog neprijatelja »dokazali kako su nepobjedivi«. Milošević je ovo priznanje za 1002 pripadnika VJ i MUP-a Srbije koji su poginuli u sukobima na Kosovu od 10. veljače 1998. do 10. lipnja 1999. godine, izrazio u predgovoru za knjigu »Junaci otadžbine« koja je promovirana u sjedištu jugoslavenske vlade u nazočnosti najviših dužnosnika SRJ. Predsjednik SRJ piše da srpski i crnogorski narod ne pristaje na bespogovorno sluganstvo te da su »stvaranjem svoje zajedničke države zaustavili proces potpunog usitnjavanja Balkana na više malih i vazalstvu sklonih državica«. Milošević je također u predgovoru naveo da su »agresori tek poslije 78 dana svirepog bombardiranja i razaranja gradova i prostora SRJ, nevoljko pristali na angažiranje mirovnih snaga pod okriljem UN do konačnog riješenja krize na Kosmetu koju su sami izazvali«.</p>
<p> Knjiga »Junaci otadžbine« tiskana je u 1500 primjeraka, a bit će uručena obiteljima svakog od poginuli dok će dodatna naklada od 4.500 primjeraka biti distribuirana državnim ustanovama, školama, fakultetima i vojarnama.</p>
<p> Uoči godišnjice NATO-ovog bombardiranja, agencija BETA objavila je kronologiju događanja pred i tijekom napada te navela da je procjena ukupne štete oko 30 milijardi dolara dok broj poginulih još uvijek službeno nije priopćen. Agencija navodi kako se procjene kreću između 1200 do 2500 poginulih i oko 5.000 ranjenih, ali se ne precizira odnosi li se to samo na pripadnike VJ i MUP-a ili i na civile.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="56">
<p>Hitna služba Igora Mandića</p>
<p>Nacionalovo brkanje pojmova, nepoznavanje činjenica, propali poslovno-politički dogovor - o tome kako će netko »dati« i/ili »prepustiti« Vjesnik</p>
<p>Došlo neko takvo vrijeme da se i moja malenkost oglasi među pismima čitatelja. Naime, kad sam glavnom uredniku predložio da je potrebno reagirati na ono što o Vjesniku, Nacionalu i »režimskim kalkulacijama« piše kolumnist Srećko Jurdana (u posljednjem broju Nacionala od 22. ožujka), odgovorio mi je neka se sam izvolim baktati s Jurdanom, kad već imam s njime pozitivnu bilancu. »Ti si sam sebi navalio toga Jurdanu, pa se sada snalazi...« </p>
<p>Time me je podsjetio da sam svojevremeno kao književni kritičar bio sigurno prvi, a vjerojatno i jedini koji je izuzetno pozitivnom recenzijom popratio objavljivanje Jurdanine knjige kolumni (»Stupovi društva«), što su mi mnogi, inače u toj knjizi »denuncirani« moćnici, uzeli za zlo. No, kako se ja ne odričem doslovno niti jednoga svoga prije napisanoga retka, tako sada uvažavam sve one komplimente što sam ih tada (Tjednik, 29. kolovoza 1997.) bio napisao na račun Jurdanine duhovitosti, oštrine, smionosti, ali i kontradikcija, osionosti i neukusnog zadiranja u tuđu privatnost (pogotovo u slučajevima kada se za svoje pisanje oslanjao na »obavještajnu radionicu», koja mu je pružala »logističku podršku«).</p>
<p> Utoliko sam sada u boljoj poziciji jer kad napišem da Jurdana u problematičnom tekstu u Nacionalu govori i tvrdi koještarije, naivnosti i da se cinički razotkriva, nitko mi neće moći predbaciti da to pišem zato jer ga i inače ne cijenim. Dapače, pobijati postavke jednog takvog poznatog kolumnista kao što je Srećko Jurdana veće je zadovoljstvo nego da mi (nam) je nešto slično spočitnuo kakav anonimus. Drago mi je što je njegovo žestoko pero već u drugom pasusu te posljednje kolumne zaškripalo na sam spomen imena moje malenkosti. »Igor Mandić, začuđujuće militantni glavni urednik dnevnoga lista Vjesnik...«, zagrcnuo se Jurdana, nesvjesno (mi) otkrivajući da moju »militantnost« možda netko nije očekivao. Kao da u tom njegovu prozivanju otkrivam intonirano razočaranje što je moja malenkost pomrsila račune manipulatorima koji su možda mislili da će sa mnom lakše izaći na kraj. No, dobro, u maniri kojom se inače bavio kad je tranširao i na »Jurdaninoj postelji« rastezao brojne političke silnike, lovaše, tajkune i pretvorbenjake, mafijaše i policajce, frazere, krivotvoritelje, korupcionaše, švercere i prevarante svih vrsta, taj autor sada i malenkost tek jednoga pisca savršeno bez veze trpa u taj bordel moćnika.</p>
<p> Moja mu se malenkost priviđa kao »pretpotopna novinska svađalica« koja ima tek »birokratizirane novinarske ideje«, a čini mu se i da moje »egzistencijalističko-karijerističke aktivnosti« kao »književnoga kritičara« predstavljaju samo »marginalni fenomen u složenome pitanju tko će preuzeti vlasništvo nad Hrvatskom tiskarom i navedenim dnevnikom«. Umanjujući me, dakle, čak i kao književnog kritičara, na žalost i na štetu svih mojih nekadašnjih pozitivnih recenzija (koje su mi se u pravilu razbijale o glavu), Jurdana je u pravu barem onda kada tvrdi da se u »preuzimanje« vlasništva nad bilo čime ja ne razumijem. </p>
<p>Ako je »preuzimanje« samo eufemizam za otimačinu, zašto se tako često i nehotice otima iz usta još nekima koji spekuliraju o kupovini Vjesnika i Hrvatske tiskare? Tako je neki dan u jednoj radio emisiji i glavni urednik, odnosno recimo tako, vlasnik Nacionala grizući mikrofon nekoliko puta govorio o tome kako će netko njemu iliti njima »dati« i/ili »prepustiti« Vjesnik da bi se onda na jedvite jade ispravljao da je govorio nešto o prekupnji.</p>
<p> Kad smo već kod brkanja pojmova, što svjedoči o zbrci u glavama (nekima se od pohlepe i jezik zapliće), spomenuta dvojica lidera navedenoga tjednika kao da su se u svojim izjavama pomalo razišli (možda im nisu bili uključeni mobiteli pa se nisu koordinirali). </p>
<p>Naime, glavni urednik i/ili, recimo tako, vlasnik Nacionala na jedno provokativno pitanje o tome očekuje li da bi njegov list trebao biti na neki način nagrađen zbog toga jer je pružao »potporu šestorki« u izbornoj kampanji, odgovara u sebi prirođenoj maniri uličnoga razbijača: »Mi ni onoj bandi nismo davali potporu, pa je nećemo dati ni ... ovoj vlasti...« (skoro se gospodin zaletio, što bi još i moglo proći, izmišljam, na nekom intimnom iliti obiteljskom ručku u »Okrugljaku«, ali što je na vrijeme zaustavio prije nego je otišlo u eter), dotle njegov kolumnist začuđujuće snuždeno i rezignirano opisuje kako se oni u Nacionalu osjećaju uvrijeđeni, poniženi i odbačeni.</p>
<p> Citiram: »Isti ljudi koji su kao opozicija duhovno surađivali s Nacionalom, ponekad i politički profitirali na njegovim demistifikatorskim tekstovima, danas kao pripadnici Nomenklature (vidim Srećko da si naučio nešto iz moje davne recenzije, naime, da se ovom posebnom slučaju Nomenklatura piše s velikim početnim N, ipak nije bilo uzaludno, op. I. M.) i idoli hrvatske demokratske preobrazbe usiljeno izmišljaju nepostojeće barijere za njegove poslovne planove. Na taj način završava filmska saga o jednom divnom prijateljstvu.«</p>
<p> Eto, o čemu je bilo riječi, ali to ne tvrdi moja malenkost, već aludira Srećko Jurdana: mi vama podršku u predizbornoj kampanji, a vi ćete nakon pobjede nama »pro-dati« Vjesnik na tanjuru! Izgleda da u Nacionalu ljevica ne zna što joj radi desnica, ali da obojicu pokreće gramziva računica, to je više nego očito. Isto je tako jasno da Nacionalova ni ljevica ni desnica naprosto nije do danas, a proteklih četrdesetak dana - otkako je moja malenkost na glavnouredničkom mjestu - ni prolistala, a nekmoli pročitala ni jedan broj ovoga dnevnika.</p>
<p> To se razaznaje iz usaljenih klišeja, u koje već i babe na Dolcu trpaju Vjesnik kao grincajg: Jurdana bi zaista mogao smisliti nešto duhovitije o ovom novom imidžu Vjesnika koji ja nadahnjujem spomenutih četrdesetak dana, a ne ovakav zagađeni crvuljak po kojemu je Vjesnik »budžetirani niskonakladni proizvod koji će - po navadi - pisati ode Vladi, a Vlada će ga za taj vrijedan napor i dalje obilno plaćati iz nepresušnih državnih rezervi.«</p>
<p> Kažem, kad se kumice svađaju oko tezgi na Dolcu, još bih i razumio da se one toliko razumiju u moderno novinarstvo, ali jedan Jurdana na ovakav način definitivno kompromitira pozitivno mišljenje koje sam imao o njegovoj pronicljivosti. Kakve »ode«, koji bakrači, sretan mi bio Srećko?! Jesi li to negdje vidio napisano u proteklih četrdesetak dana u Vjesniku i od moje malenkosti supotpisano? Kakvo »obilno plaćanje», koji bakrači, pametan mi bio Srećko?! U ovoj se redakciji prilježno, da ne kažem gore nego »crnči«, a »državne rezerve« odavno su presušile, kao posvuda: osim svega kako to vlasnik može financirati vlastiti proizvod pa da mu netko na tome zavidi?</p>
<p> Da je netko u spomenutom tjedniku uopće čitao Vjesnik proteklih mjesec i pol dana, Jurdani se ne bi mogli priviđati bijeli miševi kao nepostojeće »ode«, a glavni urednik ili, recimo tako, vlasnik Nacionala ne bi bio mogao kričati i prijetiti u nedavnoj jednoj radio emisiji kako bi on da mu nekim slučajem naivna Vlada »dade», odnosno »prepusti« Vjesnik, ni manje ni više nego odmah odlučno otpustio - Nenada Ivankovića! Da, zaista taj gospodin, koji izgleda upućen u mnogobrojne zakulisne tajne svakojakih »bandi« s kojima ima svoje (ob)račune, izgleda nije ni primijetio da je gore spomenuti kolega od 9. veljače prestao biti glavni urednik Vjesnika, i to po svojoj volji. Ovakvo skandalozno nepoznavanje činjenica bilo bi smiješno da nije žalosno, ali valjda će ovakvu katastrofalnu informacijsku prazninu dotičnoga gospodina netko shvatiti kao dovoljan razlog da ga ne uvaži za ozbiljnoga kupca jednog dnevno-informativnog političkog lista.</p>
<p> Što je najbolje, on se još i prijeti kako bi Vjesnik učinio »još ozbiljnijim« (a prava ozbiljnost ionako je već naša najuočljivija karakteristika, koja odbija površne čitatelje!), i to u roku od - pet godina!? Dakle, dok ne zna niti za činjenicu promjene ličnosti na poziciji glavnoga urednika, dotle kao da je dobio žuticu bolno ječi da je moja malenkost »apsolutna urednička nula«. Izvrsno, nema što, ako je već i nelogično: za ono što bi marljivomu gospodinu trebalo pet godina, meni je do danas bilo dovoljno četrdesetak dana, jer teško da u našoj javnosti ima ikoga - osim dakako u Nacionalu - koji nije primijetio da je Vjesnik u tom periodu već postao glasilom hrvatske građanske javnosti.</p>
<p> Dakle, navodni kupac koji bi najprije »smijenio« glavnoga urednika koji je već odavno dao ostavku, a potom komentator koji žali što su izborni pobjednici prekršili političko-poslovni dogovor (vlast tjednik pere, a lova oboje), bili su razlogom ovoga reagiranja za koje mi je glavni urednik rekao da će se najbolje ugnijezditi baš na ovome mjestu.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zagreb nakon raspuštanja Gradske skupštine: Držim da je bilo propusta u upravljanju gradom </p>
<p>Povodom ostavki većine vijećnika i posljedičnog raspuštanja Gradske skupštine Grada Zagreba te imenovanja Vladina povjerenika, u javnosti su izneseni različiti stavovi, prosudbe i komentari.</p>
<p> Među inim političarima i javnim ličnostima svoj je stav iznijela i saborska zastupnica i potpredsjednica LS-a gđa. prof. dr. Tereza Ganza-Aras, a njegove bitne smisaone sastavnice izražene u sljedećim tvrdnjama:</p>
<p> »Pitam se zašto je legalno izabrana zagrebačka vlast smijenjena, a nitko ne spominje njezin ni jedan veći propust koji bi omeo normalno funkcioniranje grada, zbog čega se stječe dojam da su ostavke motivirane političkim voluntarizmom i da se radi o manipulacijskom odnosu prema demokratskim principima identičnom HDZ-ovoj praksi.</p>
<p>Zašto su vijećnici radije izabrali provizorij u upravljanju gradom, prijevremene izbore i politički skandal, nego normalno upravljanje gradom i normalno obavljanje vijećničkih dužnosti do kraja izbornog razdoblja?« </p>
<p>Valjan pak odgovor na prethodno citirane u upitnom obliku iznesene tvrdnje može se dati njihovom semantičko-politološkom raščlambom.</p>
<p>Točna je tvrdnja da su HDZ-ovi vijećnici izabrani legalno, no to nije i dostatno za dobivanje mandata za formiranje izvršnog organa predstavničkog tijela jer je za to potrebno osvojiti i apsolutnu većinu vijećnika odnosno dobiti na izborima glasove i legitimitet (političku potporu) većine birača.</p>
<p> Apsolutnu većinu vijećnika HDZ nije osvojio na izborima, nego ju je stvorio nakon izbora na taj način što su se dva vijećnika izabrana na listi HSS-a pridružili HDZ-u, što također jest legalno, ali je i antidemokratski.</p>
<p>Držim da HDZ nije dobio i legitimitet za izbor izvršne vlasti jer većina birača koji su glasovali nisu dali svoje glasove, odnosno političku potporu listi HDZ-a.</p>
<p> Kao što je to javnosti dobro poznato, zbog HDZ-ove opstrukcije u Gradskoj skupštini, Zagreb godinama ima samo privremeni Statut, zbog čega nisu mogli biti raspisani ni izbori za mjesne odbore koji su temeljni organi mjesne samouprave.</p>
<p> Istražno povjerenstvo za Komercijalnu banku Zagreb prestalo je s radom također zbog HDZ-ove opstrukcije, skupštinski odbori sastaju se vrlo rijetko ili se uopće ne sastaju zbog nedostatka kvoruma. Gradska skupština zasjeda rijetko. Sredstva iz proračuna troše se, moj je dojam, bez dostatnog socijalnog obzira i solidarnosti.</p>
<p>Iz navedenoga vidi se da je tvrdnja »da nije bilo većih propusta koji bi omeli normalno funkcioniranje grada« - neutemeljena.</p>
<p>Povjerenik u razdoblju do izbora legitimne skupštine nikako nije te i ne može biti provizorij u upravljanju, jer je to u cijelom demokratskom svijetu dobro poznata i prihvaćena institucija međuizbornog interregnuma.</p>
<p> Prijevremeni su pak izbori demokratski imperativ predstavničkom tijelu bez legitimiteta, a politički i demokratski skandal može biti i jest, moje je mišljenje, samo Gradska skupština koja gotovo tri godine upravlja Gradom Zagrebom bez legitimiteta, tj. protivno političkoj volji i glasovima većine birača koji su glasovali na izborima 13. travnja 1997. godine.</p>
<p>Gradom se može normalno upravljati i vijećnici mogu obavljati vijećničke dužnosti do kraja mandata samo i jedino ako su izvršni organ i vijećnici normalno i izabrani, a to znači da je skupštinska vijećnička većina na izborima dobila većinu glasova birača i legitmitet za izbor izvršnog organa skupštine, a, kao što je to dobro znano, HDZ nije osvojio apsolutnu većinu vijećničkih mandata.</p>
<p> Javnosti je dobro poznato da se gđa. prof. dr. Tereza Ganza-Aras u svom dosadašnjem političkom, publicističkom i znanstvenom radu i po cijenu osobne žrtve uvijek dosljedno i odlučno zauzimala za obranu i promicanje demokratskih načela te izgradnju demokratskog političkog poretka i civilnog društva.</p>
<p>Zbog toga u demokratskoj javnosti opravdano uživa veliki kredibilitet i poštovanje, pa stoga stavovi izneseni u članku s naslovom »Smjena zagrebačke vlasti politički je skandal!« zavrjeđuju tek i samo na valjanim i relevantnim argumentima utemeljen demant, a nikako i nipošto i raspravu o motivima i ciljevima autorice za njegovo pisanje, jer ponekad i najveći demokrati i moralni autoriteti »od drveta ne vide šumu«!</p>
<p>BLAŽENKO STRIŽIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Približujemo se vremenu kad će roboti raditi umjesto ljudi </p>
<p>Informatizacija je omogućila stvaranje mnoštva robota za primjenu u industriji, poljoprivredi i na svim ostalim područjima gdje je moguće da zamijeni čovjeka.</p>
<p> Robotizacija postaje sve masovnija, a čovjek biva sve više zamijenjen strojem. Očekuju se i daljnji koraci - izumom umjetne inteligencije, koji je predviđen za početak drugog kvartala idućega stoljeća.</p>
<p> Danas se primjena robota očituje kao višak radne snage i kao porast nezaposlenosti, posebno u razvijenim zemljama, gdje se roboti više iskorištavaju. </p>
<p> Nezaposlenost će biti sve veća, pa su moguće veće socijalne pobune. Moguće su i pojave tzv. nazadnjačkih režima koji će pokušavati zaustaviti tehnološki razvoj i zamjenu čovjeka strojem, samo u želji da zadrže ili ostvare vlastitu prevlast nad dijelom ili cjelokupnim društvom.</p>
<p> Najbolje rješenje za sprječavanje nezadovoljstva bila bi politika pune zaposlenosti koja bi omogućila prihode svim radno aktivnim građanima. Može se očekivati i smanjenje dnevnog radnog vremena svih radnika.</p>
<p> Država kakvu danas poznajemo će odumrijeti. Moderni informatički sustavi možda će omogućiti promjene političkih sustava s današnje posredne u neposrednu demokraciju.</p>
<p> Neposrednom demokracijom omogućit će se odlučivanje o svakom aktualnom pitanju u društvu, a ne kao danas da glasamo za neku stranku zbog primjerice ekonomskog programa bez obzira na to što se ne slažemo sa stavom o lakim drogama ili abortusu te partije.</p>
<p> Ti sustavi omogućiti će pošteno glasovanje svakomu građaninu o svakom pojedinom pitanju i problemu društva. </p>
<p> U takvom društvu bi čovjek bio uvelike oslobođen rada pod prisilom egzistencije, ali to ne znači da ne bi ništa radio.</p>
<p> Na prvi pogled takva civilizacija izgleda kao poprilično dosadna i isprazna. Ali, držim da će se tek tada omogućiti pravi procvat društva u cjelini, gdje će čovjek moći otkrivati u punini svoju osobnost i smisao. Nastat će tada svojevrsno besklasno društvo. </p>
<p>Smatram da besklasno društvo nije moguće stvoriti ovoga trenutka, nego je uvjetovano razvojem znanosti. Stoga se može postaviti pitanje: čemu onda uopće socijalističke ( evolucionarne i revolucionarne ) stranke današnjice vode i koja im je svrha?</p>
<p> One imaju ulogu da stvaraju što bolje uvjete za život svim ljudima, da šire demokraciju i odlučivnje naroda, da očuvaju i unaprijede prirodni okoliš, te da po mogućnosti ulaganjem u znanost smanje razdoblje koje preostaje da prijeđemo do novog doba. </p>
<p>BORIS JOSIPOVIĆ Zaprešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Drviš: Nakon članka u »Globusu« ljudi su pričali da sam ubio Barišića</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Saslušanjem bivšeg djelatnika SIS-a i časnika MORH-a kao i jednog od autora glasovite predstavke o zlouporabama u Ministarstvu obrane Ivana Drviša, u četvrtak je na Općinskom sudu nastavljena parnica u sporu s nakladnikom »Globusa«. Naime, Drviš i još četvorica iz zajedničke privatne tužbe, od nakladnika tjednika »Globus« potražuju ukupno 1,250.000 kuna naknade za nanesene duševne boli.</p>
<p>Podsjetimo, Drviš, Antonio Lekić, Nikola Krišto, kao bivši SIS-ovci i autori glasovite Predstavke o zlouporabama u MORH-u, te Zrinko Šarić i Tvrtko Pašalić tužili su nakladnika jer je u »Globusu« od 31. listopada 1997. godine objavljen tekst pod naslovom: »U filmu Nikole Majstrovića, hrvatskog emigranta iz Švedske, Hrvatska se vlast optužuje zbog smrti Mire Barišića«.</p>
<p>»U spornom se članku želi prikazati da je smrt Mire Barišića 1991. godine, u jednoj akciji hrvatske vojske u zaleđu Biograda, zapravo pripremljena i da se radilo o likvidaciji prema zamisli Ministra Šuška, Vice Vukojevića i Perkovića, kao i da sam ja o tome sve znao i da sam to trebao reći u javnosti. Ali to nije istina, jer ja nemam nikakvih saznanja da je bila organizirana ta zavjera u namjeri da se liši života Miro Barišić«, rekao je Drviš, istaknuvši da ih je u toj akciji doista dočekala organizirana neprijateljska vojska, te da su jedva izvukli »živu glavu«.</p>
<p> »Međutim, tada su osim Barišića ranjena još dva naša čovjeka, a u sklopu iste akcije ubijena još tri. Prema tome, prikaz da se sve to radilo kako bi se ubio Barišić, jednostavno nije logičan«, zaključio je Drviš.</p>
<p>»Prije nego što je objavljen sporan članak, s nama je razgovarao autor teksta, novinar Željko Peratović koji nas je upitao što mislimo o Majstrovićevom filmu prikazanom u Ljubljani, a u kojem sam zajedno s ostalim tužiteljima prikazan kao sudionik urote. S obzirom da mi taj film nismo vidjeli, Peratović nam ga je prepričao, te smo ga zajednički prokomentirali. Istina je da nam je Peratović pokazao tekst u kojem je napisao ono što smo mi rekli oko filma, međutim mi tada nismo znali u kojem će to kontekstu biti objavljeno «, ispričao je Drviš, naglasivši da je doživio šok kada je pročitao tekst u novinama.</p>
<p>»Nakon objave tog članka ljudi su počeli pričati da sam ja izdajnik i ubojica Barišića, te bi me trebalo zatvoriti. Najviše me pogodila reakcija moje majke koja je nakon tih priča počela piti apaurine, jer smo nedugo nakon smrti oca, brat i ja otišli u rat. Iako smo ostali tužitelji i ja stalno slali demantije, to nam ništa nije vrijedilo, jer su oni bili objavljivani na zadnjim stranicama 'Globusa', dok su Peratovićevi tekstovi o nama objavljivani u nastavcima na naslovnim stranicama«, rekao je Drviš.</p>
<p>Na sljedećoj raspravi svoje duševne boli iznosit će Antonio Lekić.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bivši ministar Herak osumnjičen za još dva kaznena djela </p>
<p>PULA, 23. ožujka</p>
<p> - U nastavku istrage protiv bivšeg ministra turizma Ivana Heraka djelatnici istarske Policijske uprave u Puli otkrili su još dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti za koje je osumnjičen Herak. Za kazneno djelo pomaganja u činjenju osumnjičen je Mate Majić, suvlasnik i predsjednik Nadzornog odbora trgovačkog društva »Croatia golf« d.d. u Zagrebu, priopćeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u PU. Po policijskim podacima, Herak je 26. kolovoza lani sam odlučio da Ministarstvo turizma podmiruje troškove pripreme pojedinog lokaliteta do izdavanja lokacijske dozvole. </p>
<p>Po Herakovoj zamisli, te poslove su trebala obavljati trgovačka društva po njegovu odabiru u nakani da sebi i trgovačkim društvima pribavi znatnu imovinsku korist. Po riječima glasnogovornice PU-a Štefanije Prosenjak-Žumber, Herak je u dogovoru s Majićem zaključio ugovor o izradbi projektne dokumentacije za dobivanje lokacijskih dozvola za 15 golfskih igrališta, iako su znali da Majićevo društvo nije registrirano za takve projekte. Rok izradbe bio je 30 dana po cijeni 3,5 milijuna kuna uvećanoj za PDV. Ministarstvo turizma je zatim po Herakovu nalogu od novca za subvencioniranje turističke promidžbe u tri navrata na žiro-račun »Croatia golfa« u prosincu lani doznačilo 4,3 milijuna kuna na temelju računa koji je ovjerovio Majić i u kojem je iskazano 772.000 kuna PDV-a. </p>
<p>Kad je primio doznaku, Majić je sa žiro-računa uzeo 2,542 milijuna kuna gotovine, od koje je najmanje 754.026 kuna predao Heraku za podmirenje njegovih kreditnih obveza i obveza trgovačkog društva »Midinvest« u Poreču u vlasništvu njegove supruge za kupnju osobnog automobila. Ministarstvo turizma je tako oštećeno za 754.026 kuna, a istraga se nastavlja. Herak je osumnjičen i za zlouporabu novca Ministarstva. Naime, kad je 30. prosinca lani Vlada prihvatila prijedlog Ministarstva o dopuni programa razvoja golfa za još 24 igrališta, Herak je naložio da se objavi javni natječaj za prikupljanje ponuda za izradbu projektne dokumentacije za 24 lokaliteta.</p>
<p> U natječaju su navedeni uvjeti i rokovi koji su objektivno bili neizvedivi, kako bi se odbili ozbiljni ponuditelji i taj posao, po dogovoru s Majićem, dodijelio »Croatia golfu«. S tim trgovačkim društvom je 25. siječnja sklopljen ugovor o izradbi dokumentacije za 14 lokaliteta za 4,088 milijuna kuna. Da bi onemogućio prigovor ostalih ponuditelja, Herak je 21. siječnja sklopio ugovor o izradi dokumentacija za 10 lokaliteta sa zagrebačkom tvrtkom za 2,331.600 kuna. Time je Herak samovoljno proširio program razvoja golfa za sedam lokaliteta, od kojih je tri »prepustio« »Croatia golfu« za 855.000 kuna, a četiri lokaliteta dao trećem ponuditelju iz Zagreba za 1,140 milijuna kuna. Na kraju je Herak s jednim odvjetničkim uredom u Zagrebu sklopio ugovore o obavljenim pravnim poslovima za 31 lokalitet u iznosu od 3.162 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Marčinka Kutle proglasio petim ortakom da zaštiti Ivića Pašalića!? </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - U četvrtak je na Županijskom sudu u Zagrebu istražni sudac Krešimir Devčić saslušao trojicu svjedoka vezanih uz istragu koja se vodi protiv Marka Marčinka, predsjednika uprave »Glumina banke« d.o.o. kojeg se tereti da je iz transfera s off shore kompanijom »Channel« vrijednih oko tri milijuna njemačkih maraka i 35 milijuna talijanskih lira, pri čemu je za sebe navodno prisvojio oko 360.000 njemačkih maraka i 340 milijuna hrvatskih dinara.</p>
<p>Kako doznajemo saslušani su osumnjičeni Marčinko, Dragan Tarbuk, direktor »Glumine« d.o.o. i Hrvoje Stilinović, zastupnik bankovne podružnice u Varaždinu.</p>
<p>Marčinko je prema neslužbenim informacijama rekao za cijelu istragu da je to namještaljka i politička igra, jer ga je, prema njegovim riječima, Miroslav Kutle označio kao petog ortaka, da bi zaštitio Ivića Pašalića. Inače, Marčinko se nije osvrtao na transfere za koje ga se tereti, već je, kako doznajemo, govorio uglavnom o osnivanju »Glumine« i off shore kompanijama s kojima su surađivali.</p>
<p>Također doznajemo da će tužitelj tražiti proširenje istrage na svu trojicu saslušanih, te da će biti saslušano još nekoliko svjedoka koji su sudjelovali u spomenutim transferima. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Žao mi je, ali stvarno sam sve učinio da ne dođe do incidenta« </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Pred vijećem Županijskog suda, kojim predsjeda sudac Marin Mrčela. u četvrtak je nastavljeno suđenje Darku Obradoviću (40). kojeg se tereti za pokušaj ubojstva.</p>
<p>U optužnici, koju je podigla zastupnica državnog odvjetništva Maja Belić, navodi se da je optuženi Obradović 19. ožujka prošle godine iz pištolja »beretta« ispucao tri hica u Mladena Šlibara Vuzema (52), od čega su mu dva metka nanijela teške ozljede opasne po život, a što je na sudu potvrdio i sudski vještak prof. dr. Dušan Zečević.</p>
<p>Vještak psihijatar dr. Vjera Stein rekla je da je riječ o osobi promjenjive ličnosti, što katkada dovodi do psihoze, da je emocionalno nestabilna osoba i da je u vrijeme kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv. </p>
<p>Optuženi Obradović u svojoj je obrani rekao da mu je Vuzem našao posao, no nakon godinu dana doznao je da je zbog neke provale suspendiran, te su se odnosi među njima pogoršavali. Kulminirali su kada je Obradović pismeno tražio rješenje o suspenziji, pri čemu ga je Vuzem nekoliko puta udario u glavu. Nakon toga i raznih šikaniranja, optuženi je počeo nositi pištolj zbog, kako je istaknuo na sudu, zaštite, dok se za pomoć obratio i HVIDRI, te psihijatru. Rekao je da ga je Vuzem vrijeđao na nacionalnoj osnovi, što ga je uvrijedilo, jer je sudionik Domovinskog rata. Hice je, rekao je Obradović, ispucao kada ga je Vuzem napao. Pričekao je policiju i sam predao pištolj. »Jako mi je žao, međutim stvarno sam sve učinio da do incidenta ne dođe. Čak sam ga zvao i na kavu da porazgovaramo kao ljudi«, rekao je Obradović na kraju svoje obrane.</p>
<p>U završnim riječima tužiteljica je rekla da je u potpunosti dokazano djelo za koje se Obradovića optužuje, te kako Vuzem ničim nije izazvao optuženog, te da je Obradovićeva obrana neprihvatljiva. Branitelj optuženog, odvjetnik Slobodan Budak, smatra da nisu utvrđene neke važne činjenice, te da se optuženi branio nakon što ga je oštećenik napao. Potvrdio je da su oštećeniku nanijete teške ozljede, ali da nikako nije riječ o pokušaju ubojstva. Da je to htio, optuženik je to mogao učiniti jer je imao još četiri metka. Napomenuo je da je optuženik neporočna i nekažnjavana osoba, sudionik rata, te otac maloljetnog djeteta. Donošenje presude zakazano je za petak. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dvojica optuženih za ubojstvo Bagarića smanjeno ubrojivi, treći na granici </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Saslušavanjem vještaka balističara, u petak se nastavlja suđenja braći Rodić, Lazaru (41), Zoranu (31) i Vinku (34), optuženima za ubojstvo Zlatka Bagarića (42), dok se Lazara Rodića tereti i za pokušaj ubojstva Nikice Jelavića, 15. srpnja 1998. godine ispred lokala NK Dubrava. Suđenje je inače na zagrebačkom Županijskom sudu poponovno poćelo u srijedu, zbog promijenjenog vijeća, kojem predsjedava sudac Ratko Šćekić. </p>
<p>Suđenje je u srijedu počelo iskazom vještaka psihijatra dr. Miroslava Gorete, koji je ustvrdio da su prvo i drugooptuženi bili bitno smanjene ubrojivosti u vrijeme događaja, dok je Vinko Rodić bio na samoj granici smanjene ubrojivosti. Goreta je napomenuo da su Rodići Bagarićevo zlostavljanje, prije njegova ubosjtva, doživjeli kao ponižavajuće i sadističko, te su reagirali u afektu. </p>
<p>Vještak se osvrnuo i na zdravstveno stanje Nikice Jelavića, koji je trebao svjedočiti. No, vještak je ustvrdio da Jelavić pati od privremene paranoidno psihotične reakcije te da, dok takva reakcija ne prođe, neće moći svjedočiti, a ni sudjelovati u istrazi koju vodi sudac Radovan Ortinskog (u slučaju zločinačke organizacije). Valja spomenuti da je opunomoćenik Bagarićeve obitelji, odvjetnik Branko Šerić uložio primjedbu sucu Ščekiću na vještakov nalaz, rekavši da je »cijeli nalaz obilježen subjektivnim zaključcima koji su nastali pod utjecajem negativnog imidža koji su mediji stvorili o Zlatku Bagariću«.</p>
<p>Na raspravi su svjedočila i trojica policajaca, a zbog njegove iscrpnosti vrijedi izdvojiti iskaz policajca Marka G.. »Javljeno nam je da neke osobe prijete da će nekoga ubiti pištoljem«, počeo je policajac i nastavio objašnjavati što se dalje događalo. Naime, kada je ušao u lokal vidio je na jednoj strani svoje kolege, a na drugoj Bagarića kako drži pištolj uperen prema okrvavljenom Lazaru Rodiću. On je odmah odveo Bagarića, no dok ga je vodio do auta, Bagarić se istrgnuo, a Lazar Rodić je pokušao pucati iz strojnice. Dok su ga on (policajac), Zoran Rodić i još nekolicina drugih policajaca pokušali spriječiti da ne puca, jedan metak je opalio, pri čemu se on (policajac) sakrio iza auta, vidjevši kako Lazar Rodić trči za Bagarićem. </p>
<p>Policajac je potom izjavio da su njih dvojica (Rodić i Bagarić) pali iza auta i tada se čulo nekoliko pucnjeva. Iduće čega se sjeća policajac, jest da je pokušao pomoći Bagariću, jer je mislio da je ovaj još uvijek živ, a dok mu je pomagao čuo je da netko viče »Ubij gada!«. </p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Saslušat će i članove Uprave »Tiska« u »slučaju Kutle«</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Istražni je sudac Zoran Luburić na Županijskom sudu u Zagrebu u četvrtak saslušao nove svjedoke u istrazi koja se vodi protiv Miroslava Kutle i drugih.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo svjedočio je Nenad Brašnović, kojeg je istražni sudac saslušao u vezi poslovanja tvrtke »Ljudevit«, jednom od kojih je Kutle, navodno, došao do »Tiska«. Drugi svjedok koji je u četvrtak trebao svjedočiti, bivši predsjednik uprave »Tiska« Goran Marić, inače podnositelj kaznenih prijava protiv Kutle, ispričao je svoj nedolazak bolešću.</p>
<p>Također, neslužbeno doznajemo, da će idući tjedan biti saslušani bivši članovi uprave »Tiska« i još 16 svjedoka upletenih u navodne fiktivne ugovore »Tiska« i drugih poduzeća s tvrtkom »Trazag«, te da će tužitelj najvjerojatnije tražiti proširenje istrage. Na što se odnosi proširenje istrage nismo uspjeli saznati. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Od zadarske PU zatražena veća sigurnost za poštare </p>
<p>ZADAR, 23. ožujka</p>
<p> - Nakon što su u srijedu ujutro u šumi između Zemunika Donjeg i Galovca mještani i policija pronašli tijelo ubijenog zemuničkog poštara Ivice Šestana, sazvana je izvanredna sjednica Općinskog vijeća i Općinskog poglavarstva općine Zemunik Donji.</p>
<p>Na sjednici je odlučeno da se uputi apel PU zadarskoj da svojom organizacijom jamči veću sigurnost svih građana, Ministarstvu pravosuđa od kojeg se traži da zločinci, kad budu pronađeni, dobiju primjerenu kaznu, te Zadarskoj županiji da u okviru svoje nadležnosti učini sve glede kvalitetnije sigurnosti građana. Jednako tako, apel će biti upućen i Upravi HP-a u Zadru, da poduzmu sve mjere osiguranja kako bi se dostava pošte i mirovina obavljala uz što veću sigurnost. Direktor HP-a u Zadru Josip Šale navodi kako podizanje razine sigurnosti traže i Sindikati, te kako će HP u prvom redu nastojati pomoći obitelji ubijenog Šestana. (Nives Rogoznica)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Policija zbog mina, upozorava na oprez pri čišćenju polja i okućnica</p>
<p>ŠIBENIK, 23. ožujka</p>
<p> - Od početka ove godine građani su u čak 48 slučajeva pronašli razna minsko-eksplozivna sredstva zaostala iz Domovinskog rata.</p>
<p>Kako saznajemo u PU šibensko-kninskoj ove je godine pronađeno ukupno 13 ručnih raketnih bacača tipa »zolja« i »osa«, zatim 11 tromblonskih mina, četiri minobacačke mine, četiri protupješačke mine, jednu protutenkovsku minu, četiri topovske granate, 48 ručnih bombi, šest tzv. zvončića, 446 detonatorskih kapisli, 3350 komada pušćanog streljiva, te čak 15 protuoklopnih kumulativnih ručnih bombi (BRK) koje se lako aktiviraju i to pri samom naglom pomicanju, zbog čega ih pirotehničari uništavaju na mjestu pronalaska.</p>
<p>Najveći broj ubojitih minsko-eksplozivnih sredstava građani su pronašli na područjima županije koja su za vrijeme Domovinskog rata bila pod okupacijom. Riječ je područjima Drniša, Knina te vodičkog i skradinskog zaleđa. Građani su mine, granate i bombe najčešće pronalazili dok su sami čistili svoja poljoprivredna imanja i okućnice, a bilo je slučajeva da su mine i granate pronađene i u kućama.</p>
<p>U ovoj godini, na sreću, nije bilo smrtnih stradanja od minsko-eksplozivnih sredstava kakva su bila zabilježena ranijih godina. Unatoč tomu, policija upozorava sve građane na potencijalnu opasnost koja vreba od pronalaska eksplozivnih tvari, posebice od protuoklopne kumulativne ručne bombe. Posebno se apelira na građane, koji se nakon progonstva vraćaju svojim kućama, na pojačan oprez. (J. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Markusović: Ove sezone očekujemo predratni broj nautičara </p>
<p>Marine spremne za prve nautičare, a očekuje se oko 200 tisuća uplovljavanja/ Pojedini čarteraši već rasprodani za cijelu sezonu/ Najvjerojatnije je da će se i ove godine primjenjivati stari Carinski zakon, pa će i strani brodovi ipak ostati u hrvatskim lukama </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - »Marine su spremne za prihvat prvih nautičara, a ove godine očekujemo oko 200 tisuća uplovljavanja. Ostvare li se naši planovi, vratit ćemo se na prijeratne brojke, odnosno na rezultat iz vrlo dobre 1998. godine«, izjavio je za Vjesnik Ivo Markusović, generalni direktor ACI-ja (Adriatic Club International) i predsjednik Yacht Cluba Croatia.</p>
<p> Prema Markusovićevim predviđanjima stotinjak tisuća uplovljavanja zabilježiti će ACI-jeve marine i isto toliko 24 marine koje nisu u tom sustavu. Prošle je godine u ACI-jevim marinama registrirano 96 tisuća uplovljavanja, što je bilo osam posto manje nego 1998. Razlog je podbačaja u kronično praznim marinama u Korčuli i Dubrovniku. »Kosovski danak« platile su i 24 marine izvan ACI-jeva sustava, gdje je zabilježeno 92 tisuće uplovljavanja. </p>
<p>Budući da nautičari - uglavnom unajmitelji čarter plovila - u pravilu već početkom travnja otvaraju turističku sezonu, prve jahtaše i jedriličare možemo očekivati za nešto više od dvadesetak dana. Iako nije mogao predočiti konkretne brojke, Markusović je istaknuo da je interes stranih nautičara za dolazak u Hrvatsku vrlo dobar.</p>
<p> »Očekujemo dobru turističku sezonu. Inozemni nautičari, naime, dobro znaju da hrvatska obala nema konkurencije na Mediteranu. Osim toga, raduje i činjenica da smo nakon devet godina dobili prvog čarteraša u Dubrovniku«, naglasio je prvi čovjek hrvatskoga nautičkog turizma dodajući da već sada ima nekoliko vrlo jakih čarter firmi koje imaju rezervirana sva plovila u razdoblju od 15. travnja do 15. listopada (bez ijednoga slobodnog tjedna). </p>
<p> A baš su nedavno čarteraši, nakon što su saznali za primjenu novoga Carinskog zakona kojim bi se višestruko povećali nameti, uzburkali domaće medijske »vode« prijeteći da će svoje brodove iz Hrvatske preseliti u obližnje države Mediterana. No sve će se, izgleda, »izgladiti« i brodovi će ostati u hrvatskim lukama. Markusović, naime, vjeruje da će se do kraja ovoga mjeseca donijeti odluka o prolongiranju primjene novoga Carinskog zakona na nautički turizam, odnosno da će se i ove sezone primjenjivati stari (dosadašnji) zakon. Podsjetimo, primjenom dijela novoga Carinskog zakona (stupio na snagu 1. siječnja 2000.) koji se odnosi na privremeni uvoz brodova za čarter iznajmljivanje utrostručila bi se dosadašnja davanja na račun carina, poreza, prireza, PDV-a, dozvola i raznih garancija. Stoga je prijetila opasnost da tisuću do 1400 inozemnih brodova iz hrvatskih marina otplovi u Grčku ili Tursku, gdje su ti zakoni mnogo liberalniji (u tim su državama spomenute pristojbe mnogo niže nego što bi, primjenom novoga Carinskog zakona, bile u Hrvatskoj). </p>
<p>Procjenjuje se tako da će se zadržavanjem staroga carinskog zakona ujedno zadržati i najveći broj od oko 150 tisuća nautičara koji planiraju unajmiti brod od neke od sedamdesetak čarter tvrtki koje posluju u Hrvatskoj.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Dolazak mađarskih turista zavisi i od sigurnosti prometa kroz BiH </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Iz Mađarske nam je prošle godine došlo 141.000 turista, i to je jedino inozemno tržište s kojega Hrvatska nije zabilježila pad broja gostiju u odnosu na 1998. godinu. Stoga su realna očekivanja da bi nas ove sezone moglo posjetiti između 170 i 180 tisuća Mađara, izjavili su za Vjesnik Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ), i Marin Skenderović, voditelj ureda HTZ-a u Budimpešti, koji su sudjeluju na Utaszasu, središnjem mađarskom turističkom sajmu koji od 22. do 26. ožujka traje u Budimpešti.</p>
<p> Bulić je u četvrtak dao izjave za pet mađarskih tv-kuća, a najveći je broj pitanja, bio vezan uz mogućnost putovanja kroz Bosnu i Hercegovinu. Dijelu mađarskih turista, naime, siguran bi put kroz BiH znatno skratio putovanje do južnog dijela Jadrana. Umjesto odgovora, Bulić i Skenderović predočuju pisanu izjavu bosansko-hercegovačke veleposlanice u Mađarskoj, gdje se tvrdi da su svi putovi kroz BiH sigurni.</p>
<p> Inače, prošlogodišnjih 140-ak tisuća Mađara u Hrvatskoj dobiva na značenju ako svemu pridodamo podatak da je 1998. godine 13 posto manje Mađara putovalo na odmor izvan granica svoje države. Treba, međutim, istaknuti da Mađarska ima desetak milijuna stanovnika i da je, shodno tome, broj njihovih dolazaka na Jadran gotovo zanemariv. Mađari su, poznato je, često šokirani hrvatskim cijenama (pogotovu izvanpansionskim), koje im, kako nerijetko ističu, pokvare odmor u Hrvatskoj. Uspoređuju, primjerice, cijenu salama, mesa, sira i pogotovu vina u Mađarskoj s cijenama u Hrvatskoj. S druge strane, osim u hotelima i kampovima Mađari natprosječno često borave i u privatnom smještaju, što je zanimljiv podatak, s obzirom da Hrvatska ima oko 300 tisuća kreveta u privatnom smještaju. (D.Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Japanci otvorili plitvičku predsezonu</p>
<p>PLITVICE, 23. ožujka</p>
<p> - Iako pripreme za ovogodišnju turističku sezonu na Plitvicama kasne zbog nedostatka novca, plitvičku su predsezonu otvorili gosti iz Japana. Naime, Plitvička jezera ovih je dana posjetilo četrdesetak japanskih turista (20-ak ih je doputovalo u srijedu i odsjelo u hotelu Jezero). Mjesni turistički djelatnici očekuju ove godine 20 do 25 posto više posjetitelja nego prošle godine. Nadaju se da će Nacionalni park ukupno posjetiti oko 400 tisuća domaćih i stranih turista. Za razgledanje Plitvičkih jezera služe elektro-brodovi na jezeru Kozjaku, a uskoro bi trebali biti na usluzi i turistički vlakovi. Hotel Jezero idućih će dana ugostiti sudionike nekoliko skupova, a za Uskrs se otvaraju i hoteli Plitvice i Bellevue. (T. Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ubuduće sjetva samo za poznate kupce </p>
<p>Državni se poticaji više neće isplaćivati onim proizvođačima koji ne budu imali osiguran otkup/ Za ovu proljetnu sjetvu na taj je način osiguran otkup šećerne repe i uljarica/ Uvodi se više reda u raspored sjetvenih površina/ Ubuduće bi i tvornice koje se odluče na otkup poljoprivrednih proizvoda trebalo uključiti u sjetvu/ Ove se godine neće zasijati planirane količine šećerne repe i pivarskoga ječma </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Kako bi se riješio problem viška poljoprivrednih proizvoda, koji se svake godine pojavljuje u vrijeme žetve, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva najavljuju da će se ubuduće moći sijati samo za poznatog kupca. Drugim riječima, državni se poticaji neće isplaćivali onim proizvođačima koji ne budu imali osiguran otkup. </p>
<p>Načelnik u Upravi poljoprivredne i industrijske proizvodnje u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva dr. Ljupko Tabaković kaže da je za ovu proljetnu sjetvu na taj način osiguran otkup šećerne repe i uljarica. </p>
<p>Uz to, ovih su dana počeli i razgovori s tvrtkama koje će sudjelovati u ovogodišnjoj žetvi, kako se ne bi ponovilo da seljaci nemaju komu prodati svoje proizvode.</p>
<p>Što se tiče operativnog plana sjetve, Tabaković drži da treba uvesti više reda u raspored sjetvenih površina, te će ministarstvo razmotriti predloženi raspored sjetvenih površina po županijama. Naime, ubuduće bi i tvornice koje se odluče na otkup poljoprivrednih proizvoda trebalo uključiti u odrađivanje toga posla. </p>
<p>Ovako sad županije mogu trgovati sjetvenim površinama, odnosno prepuštati jedna drugoj dopuštene kvote što se tiče poljoprivrednih kultura u sustavu poticaja. Tako je iz Vukovarsko-srijemske županije već stigao zahtjev za preraspodjelom sjetvenih površina, u kojem se traži više hektara za sjetvu suncokreta. </p>
<p>Kad je riječ o predstojećoj sjetvi suncokreta, šećerne repe, soje i pivarskoga ječma, domaće su tvornice već preuzele obvezu otkupa. </p>
<p>Tako će Agrokor, odnosno Zvijezda od 34.000 hektara suncokreta preuzeti 20.000 hektara, a tvornica u Čepinu 12.000 hektara. No problematična je sjetva šećerne repe i pivarskoga ječma. </p>
<p>Prema Tabakovićevim riječima, ove se godine smanjio interes za sjetvu šećerne repe jer šećerana u Osijeku još nije podmirila svojim kooperantima prošlogodišnji dug u iznosu od 30 milijuna kuna. </p>
<p>To znači da se neće zasijati planiranih 30.000 hektara šećerne repe, odnosno Hrvatska bi na godinu mogla uvoziti <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. Što se tiče sjetve pivarskoga ječma, i pored organiziranog otkupa tvornice slada u Novoj Gradiški, zbog pomanjkanja sjemena neće biti zasijano planiranih 6000 hektara, već 5000 hektara. </p>
<p>Iako još nije poznato hoće li kukuruz ući u sustav poticaja za predstojeću sjetvu, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva poslana je na teren anketa kako bi se ustanovilo koliko zapravo kukuruza ima u silosima. </p>
<p>Što se tiče kukuruza u seoskim dvorištima, njega bi seljaci također (preko zadruga) trebali prijaviti u resorno ministarstvo. Tabaković napominje da je cijela akcija poduzeta zato da bi se spriječio nepotreban uvoz kukuruza. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Stabilizira se potražnja za novcem</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Preliminarni podaci o monetarnim kretanjima za veljaču, nakon što je u siječnju zabilježeno smanjenje ukupnih likvidnih sredstva, ukazuju na ponovnu stabilizaciju kretanja monetarnih varijabli, prije svega gotova novca. </p>
<p>Prema ocjenama iz Hrvatske narodne banke, smanjivanje neizvjesnosti o novim Vladinim potezima povoljno utječe na normalizaciju potražnje za novcem. </p>
<p> Monetarna kretanja u siječnju, naime, obilježava smanjenje ukupnih likvidnih sredstava zbog značajnog smanjenja njihove kunske komponente i zbog smanjenja neto domaće aktive. </p>
<p>Poslovne su banke, međutim, povećale svoju inozemnu aktivu u usporedbi s koncem prošle godine. Pojednostavljeno rečeno, stanovništvo i poduzeća, u izbornom i neposrednom postizbornom razdoblju, povećano su kupovali devize, dok banke viškove likvidnosti nisu plasirale u kredite, nego su i one povećale svoje devizne pričuve. </p>
<p>Prema podacima iz Biltena HNB-a, u siječnju je novčana masa smanjena za 1,6 milijardi kuna (11,8 posto) i iznosila je 12,2 milijarde kuna, i to zbog smanjenja obiju njenih komponenti. Pritom je gotov novac smanjen za oko 900 milijuna ili 15,6 posto, a depozitni za 700 milijuna kuna, odnosno devet posto. Dodajući i smanjenje kunske štednje od 200 milijuna kuna, proizlazi da je smanjenje ukupnih kunskih likvidnih sredstva iznosilo više od 1,8 milijardi kuna u usporedbi s krajem prošle godine. </p>
<p> Devizni su depoziti, naprotiv, povećani za 1,2 milijarde kuna nominalno, pri čemu se napominje da je u tome učinak tečaja bio minimalan. Kada se ima u vidu da je prosječno mjesečno povećanje deviznih depozita tijekom 1999. iznosilo oko 300 milijuna kuna, onda je siječanjsko povećanje vrlo veliko. Devizni depoziti krajem siječnja iznosili su 38,2 milijarde kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hoće li 250 zaposlenih u Tehnomehanici dobiti otkaze? </p>
<p>MARIJA BISTRICA, 23. ožujka</p>
<p> - Sve je manje izgleda da će se održati proizvodnja u marijabistričkoj Tehnomehanici u stečaju i nakon 7. travnja. Naime, toga će datuma 250 zaposlenih primiti rješenja o otkazu ako se ne sklope novi poslovni aranžmani.</p>
<p>Velike su se nade polagale u ugovor sklopljen 1998. s Ministarstvom unutarnjih poslova o isporuci specijalnih vatrogasnih vozila. No u razgovorima predstavnika radnika, ministarstva i stečajnog upravitelja rečeno je da ugovor ne vrijedi jer su po novom Zakonu o vatrogastvu materijalna sredstva u vlasništvu županija, koje nemaju sredstava za kupnju vozila iz vatrogasnog programa. Ni razgovori s predstavnicima Ine nisu dali rezultata jer su zbog štednje prekinute sve investicije. </p>
<p>No stečajnom su vijeću poslana dva pisma namjere zainteresiranih za nastavak proizvodnje u Tehnomehanici. Poduzeće Hidraulika-Kurelja iz Donje Stubice, koje ima slične proizvode kao i Tehnomehanika, želi preuzeti odmah 30 radnika i prostore poduzeća u zakup na najmanje tri godine. Prema riječima direktora poduzeća, Stjepana Kurelje, na hrvatskom tržištu i tržištima BiH i Jugoslavije bit će dovoljno poslova, a već sada njegovih šezdesetak zaposlenih ne može podmiriti sve narudžbe. Drugo je pismo namjere stiglo od švicarskog poduzeća Dutsch-Swiss iz Udlingenswila. Prema njemu bi to poduzeće otkupilo sadašnji materijal i poluproizvode po realnoj cijeni, koja bi bila viša nego da se prodaju na licitaciji, a zgrade i strojevi uzeli bi se u najam. Pri tome bi trebalo biti zaposleno najmanje 50 zaposlenih, a premještanjem proizvodnje autobusa Eurobus zaposlilo bi se još 110 radnika. Uvođenjem kontrole kvalitete poduzeće bi moglo zatražiti ISO 9001, a time bi dobilo i osnovu za izvoz na europsko tržište.</p>
<p> Zanimljivo je da je predstavnik tog poduzeća, Žarko Galić, još prije otvaranja stečaja predstavljen kao predstavnik novog vlasnika, a u pismu namjere se tvrdi da je Dutch-Swiss početkom veljače preuzeo 61,7 posto dionica, dok je pri ulasku u Tehnomehaniku stečajni upravitelj tvrdio da nema nikakvih podataka o promjeni vlasnika, te je do otvaranja stečaja većinski vlasnik bio Nediljko Znaor s oko 70 posto dionica. Protiv Znaora i financijskog direktora Stjepana Čičmaka podneseno je više kaznenih prijava zbog sumnje na zloporabu položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju. Na dan pokretanja stečajnog postupka tvrtka je bila opterećena s više od 70 milijuna kuna duga. Dugovi su mnogo veći, a njihova će se ukupna visina znati za oko mjesec dana, kad završi prijava tražbina vjerovnika.(D.Goluban)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada odbila gotovo sve amandmane na proračun, jer je ovo »godina restrikcija« </p>
<p>U petak počinje izrada proračuna za iduću godinu, o kojem će zastupnici raspravljati već u rujnu, najavio ministar financija Mato Crkvenac / Na predloženi proračun pristiglo 432 amandmana, od kojih je većina odbijena / Više novca za prognanike pokušat će se namaknuti donacijama / Dio novca za funkcioniranje jedinice lokalne uprave i samouprave pribavit će se prodajom nekretnina </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Na prijedlog državnog proračuna za ovu godinu Vladi je stiglo 432 amandmana, rekao je ministar financija Mato Crkvenac na sjednici Zastupničkoga doma u četvrtak. Dodao je da proračun ostaje 48,3 milijarde kuna, a da se preraspodjelom u okviru postojećih sredstava pokušao iznaći novac za ono što su zastupnici procijenili od osobite važnosti. Naglasio je da će u petak početi izrada proračuna za iduću godinu o kojem će zastupnici raspravljati već u rujnu.</p>
<p>On je istaknuo da će se preraspodjelom zadovoljiti dio zastupničkih amandmana od pola milijarde kuna. Kod kapitalnih ulaganja vodilo se računa o stupnju završenosti objekata, pa će se svi oni koji su izgrađeni 90 posto završiti tokom godine, a za ostale će se pokušati pronaći sredstva izvan proračuna. Kriterij za prihvaćanje amandmana bio je i socijalni, jer su se uvažili amandmani koji se odnose na obnovu i na skrb o prognanicima, no nije se povećao iznos od 590 milijuna kuna, već će se više novca pokušati namaknuti donacijama. Veća sredstva osigurat će se i za funkcioniranje jedinica lokalne uprave i samouprave, a Vlada će 30 milijuna kuna namijeniti onim lokalnim jedinicama uprave i samouprave kod kojih će trebati intervenirati tijekom godine.</p>
<p> Izmjenom Zakona o financiranju lokalne uprave i samouprave gradovima i općinama povećat će se prihod od poreza na dohodak za 32 posto, a županijama za osam posto. Dio novca za funkcioniranje lokalne uprave i samouprave te će jedinice osigurati sâme prodajom nekretnina. Nakon Crkvenčeva obrazloženja nije prihvaćen ni jedan od 28 amandmana kojima se tražilo dodatno financiranje tih jedinica. </p>
<p>Uslijedilo je izjašnjavanje o amandmanima, no Vlada je ostala tvrda u svom stavu da se neće probijati predloženi proračun, pa je, primjerice, od oko 100 amandmana prihvaćeno samo pet. Tako je prihvaćeno povećanje za etničke i nacionalne zajednice i manjine za 2,5 milijuna kuna. Nije prihvaćen prijedlog Ivića Pašalića (HDZ) da se poveća novac za zastupanje optuženih pred Haaškim sudom. Pašalić je objasnio da će u ovoj godini trebati platiti obranu Tihomira Blaškića, kao i nekih drugih optuženika u Haagu te zastupanje po tužbi protiv SRJ, ali Crkvenac drži da će za to biti dovoljno 12 milijuna kuna. </p>
<p>Vlada nije prihvatila prijedlog da se povećaju sredstva za transfer Federaciji BiH temeljem Sporazuma o posebnim odnosima, što je Milan Kovač (HDZ) ocijenio štetnim za strateške interese Hrvata u BiH. Ljubo Ćesić Rojs (HDZ) je dodao da se zbog besparice neće moći riješiti zbrinjavanje obitelji još 3.192 poginula i 8.880 invalida. Naglasio je da svi oni po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja mogu ostvariti svoja prava u Hrvatskoj jer su hrvatski državljani. Crkvenac mu je kazao da će se to pokušati riješiti unutar osiguranog novca, no ako to ne bude dovoljno, dodatno će se intervenirati. </p>
<p>Potporu Vlade dobio je amandman Jadranke Kosor (HDZ) da se za dva milijuna povećaju sredstva za ekshumaciju i identifikaciju žrtava Domovinskog rata. Vlada nije prihvatila amandman Đure Njavre (HDZ) da se i ove godine osigura 100 milijuna kuna za primjenu Zakona o državnoj potpori u stambenom zbrinjavanju mladih. Njavro je pojasnio da je zahvaljujući tim sredstvima u protekle dvije godine odobreno 872 kredita, a ima još 11.000 podnesenih zahtjeva. Zaključio je da se ove godine neće moći odobriti ni jedan kredit po povoljnijim kamatnim stopama. Crkvenac je istaknuo da Vlada i dalje podupire taj projekt, ali da u ovoj godini zbog situacije oko proračuna taj amandman mora odbiti.</p>
<p>Nisu prihvaćeni ni brojni amandmani koji su se odnosili na obnovu ratom razrušenih kuća te kulturnih objekata, jer, kako je rekao ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, nemoguće je za ovu godinu osigurati više od 550 milijuna kuna. Dodao je da su već potpisani ugovori za donaciju od 100 milijuna kuna za obnovu, a dodatna sredstva se očekuju nakon donatorske konferencije po ugovoru Pakta o stabilnosti. Zbog nedostatnog novca za obnovu Juraj Njavro (HDZ) je proračun nazvao kažnjeničkim za stradalnike Domovinskog rata.</p>
<p>Nezadovoljni su bili zastupnici koji su podnijeli amandmane na sredstva koja će se izdvajati iz Ministarstva kulture, pa je tako Ante Beljo (HDZ) naglasio da će se, zbog smanjenja sredstava za 40 posto, Matica hrvatskih iseljenika naći u bezizlaznoj situaciji, pa će se morati ugasiti list Matica te prilog Dom i svijet, a upitan je i satelitski prijenos programa HTV-a na druge kontinente. Antun Vujić, ministar kulture, je obećao da će Vlada ponovno razmotriti taj amandman te je naglasio da će se neki objekti kulture za koja su zastupnici tražili dodatna sredstva obnavljati iz drugih izvora. »Sva vaša traženja su opravdana, ali morali smo se skupiti unutar onih sredstava koje imamo. Ovo je godina restrikcije i svi zahtjevi će doći na red u idućim godinama«, rekao je ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, objašnjavajući zastupnicima zašto im odbija gotovo sve amandmane. Dodao je da bi se, kad bi svi amandmani bili prihvaćeni, proračun njegova ministarstva trebao povećati za 700 milijuna kuna.</p>
<p>Iako su, dakle, gotovo svi podnositelji amandmana ostali »kratkih rukava«, neki su imali razloga i za zadovoljstvo. Među njima su svakako IDS-ovi zastupnici Damir Kajin, Valter Drandić, Petar Turčinović i Dino Debeljuh, koji su tražili povećanje sredstava za subvenciju BINA Istri za projekt »istarskog ipsilona« na 228 milijuna kuna. Oni su svoj amandman povukli, jer je Vlada sama odlučila te subvencije povećati na 230 milijuna kuna u proračunu Ministarstva financija. Slično je bilo i s traženjem dodatnog novca za gradnju dionice Sveta Helena - Vrbovec, za koju su zastupnici vladajuće koalicije tražili 54 milijuna, a HDZ-a 30 milijuna kuna. Na njihovo veliko zadovoljstvo, Vlada je sâma za tu dionicu dala 57 milijuna.</p>
<p>Joško Kontić na čelu Istražnog povjerenstva o »Večernjem listu« </p>
<p>Istragu o okolnostima prodaje Večernjeg lista vodit će HSLS-ovac Joško Kontić, koji je u Saboru i inicirao osnivanje Istražnog povjerenstva koje će rasvijetliti prodaju i vlasništvo najtiražnijeg hrvatskog dnevnika, jednoglasno je odlučeno u četvrtak na konstituirajućoj sjednici Povjerenstva.</p>
<p>Za potpredsjednika povjerenstva izabran je zastupnik HDZ-a Ivan Šuker. Njega je predložio Kontić i to zbog, kako je kazao, »stručnih referenci i znanja o financijskim pitanjima koje će biti potrebno u istrazi, te zbog duha demokracije po kojem potpredsjednik Povjerenstva treba biti iz redova oporbe«. Za tajnicu Povjerenstva je, također jednoglasno, izabrana zastupnica SDP-a Milanka Opačić. </p>
<p>Članovi Povjerenstva potom su prihvatili i Poslovnik po kojem će raditi u iduća tri mjeseca, koliko im je Sabor dao rok za obavljanje istrage. Kontić je najavio da će na drugoj sjednici biti donesen program rada Povjerenstva, odnosno plan pozivanja svjedoka i vještaka koji bi trebali rasvijetliti prodaju Večernjaka.</p>
<p>Podsjetimo, istragu o Večernjaku provodit će članovi povjerenstva - Joško Kontić (HSLS), Milanka Opačić (SDP), Vesna Podlipec (SDP), Marin Jurjević (SDP), Đurđa Adlešić (HSLS), Mario Kovač (HSLS), Ante Beljo, Ivan Šuker i Mate Jukić iz HDZ-a, Zvonimir Sabati i Darko Šantić iz HSS-a, HNS-a i IDS-a, te Anto Kovačević (HSP/HKDU) i Milan Đukić iz redova nacionalnih manjina.</p>
<p>Smanjenje novca za područja od posebne državne skrbi politička odmazda?</p>
<p>Govoreći o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave, Drago Krpina (HDZ) je upozorio da su u teškoj situaciji gradovi i općine na područjima od posebne državne skrbi kojima su sredstva u odnosu na prošlu godinu smanjena za 50 posto. Ilustrirao je to primjerom Jastrebarskog i Knina istaknuvši da će Jastrebarsko iz izvornih prihoda imati 20 milijuna kuna, a Knin s istim brojem stanovnika samo dva milijuna kuna. </p>
<p>Takav odnos prema područjima od posebne državne skrbi neće omogućiti masovniji povratak Srba kako je Vlada najavila, kazao je on. Dodao je da su na tim područjima načelnici i gradonačelnici općina i gradova uglavnom HDZ-ovci, pa bi se to moglo smatrati i političkom odmazdom što bi »bila politička pogreška«.</p>
<p>Crkvenac mu je odgovorio da nitko ne misli na odmazdu, već je teškoća u tome da u proračunu nema dovoljno novca, dodavši da će Vlada intervenirati dodatnim sredstvima bude li potrebno.</p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Povratnici blokirali dio autoceste Zagreb - Lipovac zbog premalo novca za obnovu</p>
<p>VELIKA KOPANICA, 23. ožujka</p>
<p> - Nakon što su čuli u Županijskom domu Sabora da hrvatska Vlada neće povećati proračunska sredstava za obnovu ratom uništenih kuća, Stožer za obranu prava povratnika i prognanika Osječko-baranjske županije u suradnji s Upravnim odborom Zajednice povratnika Hrvatske u četvrtak je blokirao dio autoceste Zagreb - Lipovac. Na tri punkta u dužini od nekoliko kilometara, povratnici i prognanici iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županije zakrčili su od 13 do 16 sati, u znak prosvjeda, dio autoceste kod Velike Kopanice.</p>
<p>»Već mjesec dana kontaktiramo s Vladom i Saborom, saborskim zastupnicima te nadležnim ministarstvom. Razgovarali smo s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem i s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem. Svugdje smo dobili obećanja da će se novac za obnovu u proračunu povećati«, kazao je za Vjesnik predsjednik Zajednice povratnika Josip Kompanović, dodavši da Zajednica nije zadovoljna Vladinim prijedlogom da se za obnovu u ovogodišnjem proračunu osigura 530 milijuna kuna. Taj novac, dodao je, ne bi bio dovoljan ni za završetak programa obnove iz prošle godine, što znači da ove godine obnove ne bi uopće bilo, a time bi se zaustavio i povratak. U Zajednici drže da bi u proračunu trebalo osigurati 1,5 milijardi kuna, čime bi se omogućio povratak brojnih prognanika. </p>
<p>»Unatoč svim obećanjima, Vlada nije ni za milimetar odustala od svog prijedloga. Budući da je u četvrtak i sjednica Zastupničkog doma na kojoj se donosi konačna odluka, prosvjedom želimo upozoriti hrvatsku javnost, a posebno saborske zastupnike na sve teškoće prognanika i povratnika. Znaju li oni da u Hrvatskoj još ima 90.000 prognanika koji devet godina žive izvan svojega doma, a njihova sudbina ovisi o proračunskom novcu i obnovi njihovih kuća«, upitao je Kompanović. Naglasio je da nisu planirali blokadu autoceste, no nisu više znali kako upozoriti zastupnike da uzmu u obzir sve njihove zahtjeve koji su, smatra Kompanović, i više nego opravdani. </p>
<p>»Ako se naši zahtjevi ne ispune, nastavit ćemo s prosvjedima. No, ubuduće ćemo smetati onima koji donose takve odluke, što znači da ćemo prosvjedovati, pa i blokirati zagrebački Markov trg«, zaključio je Kompanović. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Slavonski seljaci sa 30 traktora blokirali čepinsku cestu </p>
<p>OSIJEK, 23. ožujka</p>
<p> - Slavonsko-baranjski seljaci su u organizaciji Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje u četvrtak od 10 do 14 sati blokirali prometnicu u Čepinu koja povezuje Osijek i Đakovo. Budući da je to bio samo prosvjed upozorenja, seljaci su s tridesetak traktora blokirali dio ceste duljine jednog kilometra. Promet nije bio u potpunosti zaustavljen, jer se odvijao sporednim cestama. Povremeno je dolazilo do zastoja, ali sve je prošlo bez incidenata. </p>
<p>Podsjetimo, strpljenje seljaka je popustilo zato što zbog dugova ne mogu početi proljetnu sjetvu. Naime, osječka Šećerana im za predani urod šećerne repe duguje 33 milijuna kuna, dok je dug čepinske Uljare devet milijuna kuna. Seljacima ni država još nije isplatila poticaje za prošlogodišnju sjetvu šećerne repe, soje i suncokreta. Kap koja je prelila čašu je prijedlog ovogodišnjeg državnog proračuna za poljoprivredu koji je, smatraju seljaci, sramotno mali. Ogorčeni su i zato što i nova Vlada podupire uvoz. </p>
<p> Iako su predstavnici IPK Osijek, u čijem su sastavu uljara i šećerana, u srijedu rekli da im je obećano da će u narednih nekoliko dana Vlada avalirati mjenice kako bi mogli podmirili dugove seljacima, oni su prosvjed ipak održali. »Već imamo gorka iskustva. Često smo pregovarali i bili izigrani. A kad izađemo na cestu, sve se riješi za pet dana.«, istaknuo je Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice. On je dodao da ih je Vlada molila da im daju rok do 15. ožujka. »Bili smo strpljivi, rok je prošao, pa opet ništa«, kaže Zdravčević. Na upit zašto prosvjede i blokade održavaju u Slavoniji, a ne u Zagrebu, Zdravčević je odgovorio: »Nemamo novaca«. </p>
<p>»Ovo je samo upozorenje. Čekat ćemo deset dana. Ako se ni dotad ništa ne riješi,organizirat ćemo blokade cijele Slavonije i Baranje. Ovakvo stanje dovodi u bezizlaznu situaciju gotovo milijun ljudi«, istaknuo je predsjednik Zajednice Antun Laslo. On je dodao kako od saborskih zastupnika s područja Slavonije i Baranje očekuju da se energičnije bore za povećanje poljoprivrednog proračuna koji bi, smatraju u Zajednici, trebao biti između 2,5 i tri milijarde kuna. (M. Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Lukšić: SDP je pokrenuo nečuvenu hajku na mene, ali me neće prisiliti na ostavku </p>
<p>SPLIT, 23. ožujka</p>
<p> - »Ovo je nečuveno! Zar je moguće da će hajka na mene trajati unedogled! Gospodine Bajroviću, grdno se varate ako mislite da ćete me prisiliti na ostavku«. Poručio je to u četvrtak na sjednici Županijske skupštine splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić, nakon što je vijećnik SDP-a Vinko Bajrović opet pokrenuo pitanje županove odgovornosti pozivajući se na napis iz Nacionala. Podsjetimo, nakon što je Nacional prije mjesec dana objavio članak u kojem optužuje Lukšića za prisluškivanje splitskih političara i primanje novčanih naknada iz raznih izvora, županijska je oporba (SDP, HSLS, HSS i HNS) zatražila županovu ostavku, uzimajući »zdravo za gotovo« Nacionalove tvrdnje. </p>
<p>Kad je Lukšić priložio dopis ministra policije Šime Lučina u kojem piše da je MUP utvrdio da župan nema nikakve veze s prisluškivanjem, oporba je odustala od zahtjeva za smjenom. No, SDP je ustrajao na osnivanju povjerenstva koje će utvrditi je li župan govorio istinu. HSLS, HSS i HNS nisu htjeli u tome sudjelovati. Iako se činilo da će i SDP odustati, u četvrtak je Bajrović opet prozvao Lukšića, kazavši da mu je »žao što župan do danas nije argumentirano opovrgnuo Nacionalove tvrdnje«. Još je poručio Lukšiću da javno kaže prima li od Ekonomskog fakulteta 9.000 kuna.</p>
<p> »Nemam ja više što opovrgavati. Svoje sam rekao, a zadnju riječ imat će sud kojem sam podnio kaznenu prijavu protiv Nacionala i autora članka na koji se vi uporno pozivate«, uzvratio je Lukšić, naglasivši da kao sveučilišni profesor ima ugovor o djelu s Ekonomskim fakultetom u Splitu. Župan je ocijenio »žalosnim« pokušaje SDP-a »koji zlorabi Skupštinu i poziva na odmazdu i revanšizam«, ponovivši da stan nije dobio ni u bivšoj Jugoslaviji ni u samostalnoj Hrvatskoj. »Gospodine Bajroviću, vi stvarate opasno ozračje netrpeljivosti i osvetoljubivosti. Prošlo je vrijeme kad mi je marksistički centar mogao naređivati što smijem govoriti i raditi«, kazao je, poručivši Bajroviću da prestane s »osobnim crnjenjem i progonom«. </p>
<p>To je isprovociralo vijećnike SDP-a, koji su Lukšiću prigovorili i zbog članaka što ih je prije sedam godina objavljivao u Slobodnoj Dalmaciji. Tihomir Radić (SDP) proglasio je Lukšića »sebičnjakom«, zatraživši od Ministarstva znanosti da se očituje o tome smije li župan predavati na fakultetu. </p>
<p> »Što reći na to kad me napadaju isti oni koji su me sedamdesetih prisluškivali i pozivali na informativne razgovore, pa uz to još i traže da se ispričam zbog tekstova koje sam napisao 1993. Vi ste gospodo pustili duhove iz boce i bojim se onoga što nas sad čeka«, zaključio je Lukšić. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Nova imena ulica bez suglasnosti Srba izazvat će krizu u Vukovaru? </p>
<p>VUKOVAR, 23. ožujka</p>
<p> - Od ukupno 230 vukovarskih ulica na preimenovanje čeka još njih 79. Podsjetimo, nakon šest mjeseci rasprava, gradski su vijećnici većinom glasova prihvatili izmjene naziva 150 ulica. Srpski vijećnici su se protivili preimenovanju Grobljanske ulice u Mirogojsku i Padobranske (koja se nalazi u Borovu Naselju) u Kninsku ulicu, tvrdeći da stara imena nemaju nikakav politički predznak. </p>
<p>Ostala su, pak, preimenovanja sporna zato što bi ulice trebale dobiti imena po osobama i događajima iz Domovinskog rata. Srpski lideri smatraju da je o takvim prijedlozima »bespredmetno raspravljati, jer legende Domovinskog rata i događaji iz tog vremena nisu službeno verificirani u hrvatskoj povijesti«. Predsjednik Zajedničkog vijeća općina i predsjednik Kluba vijećnika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u vukovarskom Gradskom vijeću Miloš Vojnović za Vjesnik kaže da su za dovršetak preimenovanja ulica potrebni međustranački razgovori, te da bi davanje novih imena bez suglasnosti srpskih vijećnika bilo najgore rješenje koje bi izazvalo krizu vlasti u Vukovaru. </p>
<p>Vojnović ističe da Srbi nisu zadovoljni dosadašnjim preimenovanjima, jer samo četiri ulice nose imena istaknutih Srba - rođeni Vukovarac Sava Šumanović, Simo Matavulj, Branko Radičević i Jovan Jovanović Zmaj. Dodaje da su odbijeni prijedlozi da se neke ulice nazovu po »svjetski poznatom znanstveniku« Milutinu Milankoviću, vukovarskom književniku Zahariju Orfelinu, Vladanu Desnici... »Ako želimo brzo dovršiti posao, onda se neke usijane glave moraju ohladiti, kako se ne bi dogodilo da se neke ulice opet preimenuju za mjesec dana«, ističe Vojnović. On tvrdi i da se vukovarski SDP i HSLS, danas u oporbi, užurbano pripremaju preuzeti vlast u gradu, kako bi mogli vratiti neke nazive koji su »nepotrebno« promijenjeni. Vojnović je odbio reći o kojim se ulicama radi. Osvrćući se na izjavu predsjednika Komisije za promjenu imena ulica Brane Crlenjaka, da Srbi nisu prihvatili ni jedan prijedlog preimenovanja iz novije hrvatske povijesti, Vojnović kaže da to nije točno, ilustriravši to podatkom da su jednoglasno prihvaćena imena Ulice dr. Franje Tuđmana i Ulice hrvatske neovisnosti. Dodao je da bi detaljna analiza preimenovanih ulica dokazala da su Srbi pokazali maksimalno razumijevanje za hrvatsku kulturu i povijest. </p>
<p>Na upit smeta li mu što je predloženo da se jedna ulica nazove Ulica 204. vukovarske brigade, odgovara da ne želi komentirati ni jedan naziv. »Ali, neke stvari još nisu sazrele, zbog čega je najbolje rješenje - međustranački kompromis vladajućeg HDZ-a i SDSS-a«, kaže na kraju Vojnović. (LJ. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>HDZ i HSP: Vlada je ponizila Županijski dom i prekršila njegov ustavni položaj </p>
<p>Te stranke, koje imaju većinu u Županijskom domu, žestoko su kritizirale Vladino odbijanje da se očituje o amandmanima što su na predloženi državni proračun podneseni u tom domu/ Ocijenili su da je riječ o neviđenom nasilju nad demokracijom dosad nezabilježenom u parlamentarnoj praksi</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Zastupnici Hrvatske stranke prava (HSP) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koji imaju većinu u Županijskom domu, u četvrtak su žestoko kritizirali Vladino odbijanje (u srijedu) da se očituje o amandmanima što su na predloženi državni proračun podneseni u Županijskom domu. Bilo je to neviđeno nasilje nad demokracijom dosad nezabilježeno u parlamentarnoj praksi, ocijenili su u Ivan Brleković (HDZ) i Miroslav Rožić (HSP/KDM). </p>
<p>Podsjetimo, nakon što je prošli tjedan odbio predloženi proračun za ovu godinu, Županijski dom ga je u srijedu navečer ipak prihvatio. Dom je prihvatio i većinu od oko 170 amandmana o kojima se Vladin predstavnik, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, nije očitovao, uz objašnjenje da za očitovanje o amandmanima nema mandat. </p>
<p>Rožić je u ime Kluba zastupnika HSP-a i KDM-a ocijenio da je takav odnos Vlade prema Domu ne samo uvredljiv i ponižavajući, nego se na taj način i krši ustavni položaj i uloga Županijskog doma i Sabora u cjelini. Vlada se, naglasio je, postavlja iznad Sabora. Dodao je da su zastupnici njegova kluba tražili prekid sjednice bez izglasavanja amandmana, ali ih HDZ nije podržao, pa su oni sami napustili sjednicu. Dakle, zaključio je Rožić, nije istina da je Dom jednoglasno podržao proračun i amandmane. Istaknuo je da će Klub HSP-a i KDM-a zatražiti od Ustavnog suda zaštitu ustavnog položaja Županijskog doma. </p>
<p>Njemu se suprotstavio Ratko Maričić (SDP), koji je rekao da je za žaliti što se predstavnik Vlade nije očitovao o amandmanima. Ali, dodao je, »nije Vlada odbila sudjelovati u radu Doma«. On smatra da je problem u odnosima između dvaju saborskih domova te između Vlade i Županijskog doma. Za Šimuna Kujavca (HDZ) to je slabašno obrazloženje. On drži da se Vlada mogla očitovati neki drugi dan, ako već nije mogla u srijedu, jer ima vremena do 31. ožujka. Kujavec je spomenuo i »gangstersko raspuštanje Zagrebačke skupštine i brzopoteznu objavu o tome u Narodnim novinama« kao primjer ponašanja nove Vlade, dok je Ivan Brleković (HDZ) cinično ustvrdio da Vlada može biti sretna što ima takva odvjetnika kao što je Maričić.</p>
<p>No, kritičare Vlade Milan Mrkanjević (LS) podsjetio je da se posljednjih sedam godina znalo dogoditi da HDZ-ov ministar kaže isto u Zastupničkom domu, te zato Vlada nije napravila nikakav prekršaj jer se, po zakonu, ona ne mora očitovati. S time se HDZ-ovi zastupnici nisu složili, ali je rasprava završena bez zaključka. </p>
<p>Inače, Županijski dom prihvatio je, uz dva glasa protiv, Zakon o izvršenju državnog proračuna za 2000.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vinko Sindičić oslobođen optužbe da je ubio Bušića i pušten je iz pritvora</p>
<p>Sud nije s potrebnim stupnjem izvjesnosti utvrdio da je kazneno djelo ubojstva počinio optuženi, obrazložio je presudu sudac Damir Kos / Tužitelj Ivica Ovčar najavio je žalbu Vrhovnom sudu na oslobađajuću presudu / Ako Vrhovni sud žalbu ne usvoji, za ubojstvo Bušića više se neće moći nikome suditi, jer je nastupila zastara </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - »Vinko Sindičić oslobađa se optužbe da je po nalogu i u organizaciji Službe državne sigurnosti bivše SFRJ, čiji je bio dugogodišnji suradnik, 16. listopada 1978. oko 22 sata u Parizu iz pištolja ispalio u Brunu Bušića pet projektila«, pročitao je u četvrtak prvostupanjsku nepravomoćnu presudu peteročlanog vijeća zagrebačkog Županijskog suda, njegov predsjednik Damir Kos. Vijeće je ujedno donijelo odluku o ukidanju pritvora i trenutačnom puštanju na slobodu Vinka Sindičića, koji je u veliku dvoranu došao u bijelom sakou i leptir mašni, veselo se pozdravljajući sa sestrom i braniteljima.</p>
<p>Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Ivica Ovčar, koji je i sastavio optužnicu protiv Sindičića, odmah je najavio žalbu Vrhovnom sudu. Ovčar je također rekao da je očekivao oslobađajuću presudu, dodavši da je »veći dio optužnice, koji se ne odnosi na Sindičića, prihvaćen«. Ako, pak, Vrhovni sud odbaci žalbu tužitelja, za Bušićevo ubojstvo, više nitko ne može biti suđen jer je 1993. godine, 15 godina nakon ubojstva, nastupila zastara pokretanja kaznenog postupka. Istraga protiv Sindičića pokrenuta je osam mjeseci prije te zastare.</p>
<p>Nakon više od 40 raspravnih dana i ispitivanja više od 40 svjedoka, dvaju vještačenja te pregleda brojne dokumentacije, sud nije s potrebnim stupnjem izvjesnosti utvrdio da je kazneno djelo ubojstva počinio optuženi. Indicijalne su okolnosti, koje je sud trebao s potpunom izvjesnošću dokazati da bi one činile zatvoreni krug indicija, da je optuženi bio suradnik Službe, da je Služba organizirala i provodila politički motivirana ubojstva, da je Bušić bio politički neistomišljenik bivše države i time bio predmet obrade, da je Služba izdala nalog za ubojstvo Bušića upravo Sindičiću, da je on na dan ubojstva bio u Parizu, i, naposljetku,da je Sindičić jedini mogući izvršitelj ubojstva Bušića. Kako sud nije raspolagao niti jednim neposrednim dokazom o tomu, a krug indicija nije bio zatvoren niti izvjestan, mogao je donijeti samo oslobađajuću presudu, stoji u obrazloženju presude. </p>
<p>Tijekom postupka Sindičić je u više navrata mijenjao obranu, no sud je zaključio da je upravo njegova prva obrana pred istražnom sutkinjom jedina istinita i točna, dok su kasnije izmjene prilagođavane ostalim provedenim dokazima.</p>
<p>Sud smatra kako je utvrđeno da je Sindičić bio suradnik Službe, no ne raspolaže niti jednim dokazom da je Služba provodila politički motivirana ubojstva, iako je to u kuloarima isticano kao notorna činjenica. Sud drži dokazanim da je Bušić bio predmet obrade Službe. Sud također smatra da je Sindičić bio u Parizu neposredno prije ubojstva, ali i da mu je prije ubojstva rečeno da napusti Pariz, no da nije utvrđeno da je u Parizu bio sa zadatkom da ubije Bušića. Sud drži da je u tom trenutku Savezni SUP nastavio akciju, jer su se uvijek odvijale paralelne aktivnosti i to odvojeno, svaka za sebe. Iz rekonstrukcije događanja u hodniku gdje je počinjeno ubojstvo, Sud je zaključio da je s Bušićem bio netko iz kruga osoba kojima je ubijeni vjerovao, a u tom krugu Sindičić nije bio.</p>
<p>Branitelji Tihomir Rubeša i Zdenko Haramija također su istaknuli da su očekivali oslobađajuću presudu. »Od prvog trenutka govorio sam da nema dokaza. Zadovoljni smo obavljenim poslom. Cilj nam je bio obraniti Sindičića, jer nije dokazano da je on počinitelj, ali uz neometanje utvrđivanja prave istine, za koju ne znamo hoće li se ikada saznati. Da se Sindičić od početka branio šutnjom kako sam mu savjetovao, ni ove male sumnje ne bi se pojavile. No one nisu dovoljne za zatvaranje kruga indicija«, zaključio je Haramija. Dodao je i da će Sindičić najvjerojatnije tražiti naknadu za vrijeme provedeno u pritvoru, gdje se nalazi od izručenja, 16. studenog 1998., iz zatvora u Perthu gdje je služio kaznu od 15 godina zbog pokušaja ubojstva Nikole Štedula. </p>
<p>Sindičić je potom u pratnji pravosudnih policajaca posljednji put odveden u Okružni zatvor u Remetincu, kako bi razdužio stvari i nakon 12 godina prvi put izašao iz zatvora kao slobodan čovjek.</p>
<p>Sindičić: Sada ću gledati lijepe žene </p>
<p>»Činjenice govore za sebe, a što će biti dalje to ćete čuti. Meni su sve ovo namjestili neki ljudi ovdje u Hrvatskoj, po nalogu Britanaca«, rekao je vidno raspoloženi Vinko Sindičić, nakon što mu je pročitana oslobađajuća presuda. </p>
<p>Na novinarsko pitanje što će raditi sada kada je opet slobodan, Vinko Sindičić je veselo odgovorio: »Vjerojatno ću ići jesti, a možda ću i gledati neke lijepe žene«. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Bijela knjiga o Ini: dokaz o velikoj pljački ili politički pamflet?</p>
<p>Bijela knjiga iznosi teške optužbe na račun bivših čelnika Ine Šarinića, Gregurića, Valentića, Šterna i Mateše / Optužuje ih se da su poslovali i sa židovsko-ruskom mafijom / Dio prozvanih, za autorstvo izravno optužuje tzv. desnu struju HDZ-a koja je time htjela u javnosti diskreditirati tzv. liberalnu struju HDZ-a / MUP će na temelju dopisa Šternova odvjetnika Miroslava Šeparovića ispitati navode i pokušati otkriti autore Bijele knjige</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Kako anonimni, ali javnosti zanimljiv, pamflet može zakuhati stvar i stvoriti velike probleme ne samo onome na koga se odnosi, već i puno šire, najbolje je pokazala najnovija afera s tzv. Bijelom knjigom o Ini koja je dostavljena nekim medijima. Naime, u njoj skupina anonimnih autora, koji su sebe nazvali Stožerom za obranu Ine od financijskog, tehničkog, kadrovskog i organizacijskog uništavanja, iznosi vrlo teške optužbe na račun bivših političkih čelnika i čelnika hrvatske naftne kompanije Hrvoja Šarinića, Franje Gregurića, Nikice Valentića, Davora Šterna i Zlatka Mateše.</p>
<p>Konkretno, optužuju ih za višegodišnje sustavno potkradanje i uništavanje Ine, za sklapanje nepovoljnih ugovora kojima je, navodno, višestruko smanjena vrijednost tvrtke, za pranje novca, poslovanje sa sumnjivim posredničkim tvrtkama itd. A glavna optužba se, sažeto, svodi na navodni pokušaj tzv. tehnomenadžerske skupine iz HDZ-a da jeftino i skriveno od javnosti kupi Inu njezinim vlastitim novcem, zbog čega je s jedne strane činjeno sve da se smanji vrijednost Ine, a s druge na razne načine iz njezina poslovanja posljednjih godina isisavan novac (navodno oko 750 milijuna dolara), koji je trebao poslužiti za kupovinu Ine. </p>
<p>Kako su u Bijeloj knjizi iznesene i tvrdnje da su optuženi čelnici Ine poslovali sa židovsko-ruskom mafijom te da je mađarski MOL, naftna kompanija zainteresirana za spajanje s Inom, leglo te mafije, kao i druge teške optužbe, nije čudno da su se ubrzo u medijima pojavile informacije da bi sadržaj tog pamfleta mogao izazvati diplomatski skandal te da su rusko i mađarsko veleposlanstvo zatražili izjašnjavanje hrvatske Vlade o Bijeloj knjizi. Također, pojavile su se tvrdnje da je ruska administracija zbog tog pamfleta odgodila već dogovoreni sastanak rusko-hrvatske komisije, na kojem se trebalo raspravljati o mogućnostima da Rusija hrvatski dio (oko 420 milijuna dolara) duga bivšeg SSSR-a vrati isporukama nafte, što bi sada, navodno, moglo doći u pitanje. </p>
<p>Što o svemu kažu prozvani? Svi se uglavnom slažu da je Bijela knjiga puna neistina i da se radi o političkom pamfletu smišljenom i plasiranom u medije radi njihova političkog diskreditiranja. Dio njih za autorstvo izravno optužuje tzv. desnu struju HDZ-a, koja je pomoću tog pamfleta htjela u javnosti diskreditirati tzv. liberalnu struju HDZ-a, a radi dokazivanja da u toj stranci nisu krali samo pripadnici desne struje. S druge strane, sadašnji savjetnik predsjednika Hrvatske Stipe Mesića za unutarnju politiku, Igor Dekanić, izjavio je da različiti slični dosjei prate Inu već 25 godina, ali i da uvijek kad se pojavi takav opsežan materijal za to obično ima opravdana povoda. </p>
<p>Nedavno imenovani novi predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević kaže, pak, da Bijelu knjigu još nije vidio, ali prema onome što je objavljeno u medijima smatra da je prepuna indicija čija je istinitost upitna. Zato navedeno u njoj trebaju provjeriti MUP, Financijska policija i Državna revizija, istaknuo je Dragičević, uz napomenu da im pojava Bijele knjige dodatno otežava ionako vrlo tešku situaciji zbog nagomilanih velikih gubitaka i nenaplaćenih potraživanja. </p>
<p>To će se vjerojatno ubrzo i dogoditi, jer smo u MUP-u doznali da će, na temelju dopisa Šternova odvjetnika Miroslava Šeparovića, ispitati navode i pokušati otkriti autore Bijele knjige. A tada će, barem prema najavama dijela optuženih, cijela priča završiti na sudu. (Željko Bukša)</p>
<p>U Moskvi bez komentara </p>
<p>MOSKVA, 23. ožujka - U četvrtak u Moskvi nije bilo nikakva odjeka, ni službenog ili neslužbenog komentara diplomatskog nesporazuma (ili incidenta?) zbog kojeg ruski veleposlanik u Zagrebu Eduard Kuzmin nije u srijedu došao na sastanak s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem. </p>
<p>Štoviše, ruski mediji posljednjih dana nisu komentirali, reagirali, pa ni zabilježili pojavu serije članaka u zagrebačkim listovima oko »afere Ina«, u kojima se o Rusiji pisalo u negativnom kontekstu. Diplomati obiju zemalja, saznaje Vjesnik, već smiruju situaciju »spuštanjem lopte na zemlju«.</p>
<p>Službeni kramaljski krugovi nisu u četvrtak htjeli komentirati pisanje zagrebačkog Globusa, koji je objavio da Moskva neće isplatiti Hrvatskoj zaostali jugoslavenski dug od 420 milijuna dolara dok se navodno ne otkriju autori Bijele knjige o Ini. (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Nedolazak Kuzmina na sastanak s Mesićem - nesporazum</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Rusko veleposlanstvo nije Ministarstvu vanjskih poslova uložilo nikakav prosvjed zbog bilo kakvog novinskog napisa, a nema ni najave da bi se tako nešto moglo dogoditi. To je u četvrtak za Vjesnik izjavio glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova odgovarajući na upit da li je bilo službene reakcije ruske strane na napis u jednom tjedniku o navodnoj povezanosti Naftne industrije Ina s ruskom mafijom.</p>
<p>Glasnogovornik Goran Rotim odbacio je također svaku mogućnost da je nedolazak ruskog veleposlanika Eduarda Leonidovića Kuzmina na ranije dogovoreni sastanak s predsjednikom Stjepanom Mesićem znak svojevrsnog prosvjeda službene Moskve. </p>
<p>Veleposlanik Kuzmin zatražio je preko Ministarstva vanjskih poslova nastupne posjete predsjedniku Mesiću, premijeru Račanu i predsjedniku Hrvatskog državnog sabora Tomčiću. Protokol Ministarstva proslijedio je te zahtjeve tim institucijama i daljnju su komunikaciju i dogovore preuzele službe protokola Ureda predsjednika, premijera Račana i predsjednika Sabora Tomčića. Očito je između Ureda predsjednika i ruskog veleposlanstva došlo do nesporazuma koji je isključivo protokolarne prirode i ne treba ga drugačije tumačiti. Najbolji dokaz da nedolazak veleposlanika Kuzmina nema nikakvu političku pozadinu je činjenica da je novi termin nastupnog posjeta već dogovoren i da će se predsjednik Mesić s ruskim veleposlanikom sastati sljedećeg tjedna - rekao je između ostalog Goran Rotim. Razlog nedolaska veleposlanika Kuzmina u najavljeni posjet predsjedniku Mesiću je protokolarni nesporazum, a ne diplomatski prosvjed zbog INA-ine Bijele knjige, rekao je za Hinu u četvrtak savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Zagrebu. »Radi se o nesporazumu na razini protokola,« rekao je za Hinu savjetnik Aleksandar Botjanovski. »Sastanak je bio zakazan prije pojavljivanja tzv. 'Bijele knjige' i nije imao nikakve veze s njom«, naglasio je Botjanovski. (Aleksandar Milošević/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Ne zna se vlasnik 32 »audija« s registracijom HV-a</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - O 36 automobila marke »audi« u vlasništvu MORH-a, koji su navodno nestali, a o kojima su izvijestile neke novine, načelnik Uprave za informiranje i odnose s javnošću Ministarstva obrane brigadir Dušan Viro u kratkoj izjavi za Vjesnik pojasnio je o čemu je riječ. »Radi se o 32 automobila 'audi' koji su koristili registarske pločice Hrvatske vojske, a ne postoje podaci o vlasništvu Ministarstva obrane RH nad tim automobilima. Ministar Jozo Radoš naložio je da se uz pomoć MUP-a identificiraju ti automobili i njihovi korisnici, te da se utvrde vlasnici tih vozila«, pojasnio je Viro odbijajući komentirati pretpostavke da se netko namjerno okoristio registracijskim tablicama HV-a koje su možebitno ukradene, dok traje istraga. Glede vraćanja slovenskog špijunskog kombija kojeg čuvaju vojnici »tigrova«, Viro također nije želio komentirati, jer kako je rekao, o tome odlučuje Vlada i Predsjednik. U MORH-u nisu željeli komentirati ni stavljanje na raspolaganje mandata Žarka Peše, načelnika SIS-a. (I.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Degen: Vrijeme je da Zagrepčani dobiju gradonačelnika kojeg će sami izabrati</p>
<p>Kada bi se izbori odmah održali, Silvije Degen, predsjednik Akcije socijaldemokrata Hrvatske i zagrebački odvjetnik, mogao bi postati novi zagrebački gradonačelnik. Pokazuju to rezultati istraživanja javnog mnijenja, prema kojima Degen vodi u popularnosti ispred predsjednika HSLS-a Dražena Budiše i čelnika zagrebačkog SDP-a Milana Bandića. </p>
<p>• Iznenađuju li Vas rezultati najnovijih istraživanja?</p>
<p> - Ne, ni najmanje. Pa, ja sam triput izabran u Skupštinu grada, bio sam i potpredsjednik Županijske skupštine, a svi koji me poznaju, znaju da živim za Zagreb. Da ne bi pomislili da sam si umislio, jako sam ponosan što su me moji Zagrepčani znali prepoznati.</p>
<p>• Kakvi bi, po Vašem mišljenju, trebali biti izbori za gradonačelnika?</p>
<p>- Zagrepčani bi svoga prvog čovjeka trebali izabrati na neposrednim izborima. Smatram da će biti političke volje za to, te da je napokon došlo vrijeme da Zagrepčani dobiju gradonačelnika kojeg će sami izabrati. Uostalom, tako je u svim velikim svjetskim gradovima.</p>
<p>• Kakav program možete ponuditi Zagrepčanima?</p>
<p> - U prvom redu bih htio Zagreb što više otvoriti, učiniti u njemu više gradskih središta. Jer, Zagreb je pravi europski grad, a centar kojeg sada ima definitivno nije po njegovoj mjeri. Uklonio bih kulise koje su proteklih godina podizane da bi zamazale oči i radio na tome da cijeli Zagreb postane jedinstvena i uravnotežena cjelina, pa tako i kad je riječ o infrastrukturi. U Zagreb treba vratiti kulturu, obnoviti i obogatiti studentski život. Mnogi ne znaju, ili zaboravljaju, da je Zagreb nekoć bio pravi studentski grad. Moje Zagrepčane boli sadašnji izgled Gornjega grada, pa bih mu, jamčim to, vratio stari sjaj, te bi on ponovno postao razglednica grada. Zabranio bih automobile na Sljemenu i od njega napravio novi Zrinjevac.</p>
<p>• A socijalna politika u gradu? </p>
<p>- Ako postanem gradonačelnik, to će biti jedna od mojih najvažnijih zadaća. Pazite, nije dovoljno isplaćivati stotinjak kuna pomoći. Te ljude treba motivirati, a ja znam kako.</p>
<p>• Potpredsjednik ste i obnovitelj Kluba Zagrepčana, neki Vas doživljavaju kao posljednjeg i oštrog branitelja zagrebačkih vrednota. Trebaju li Vas se »dotepenci« bojati?</p>
<p>- Ne! Zagreb je oduvijek bio i bit će otvoreni grad, znate da je i Bela IV. bio »izbjeglica«. Ja, naprotiv, tvrdim da se Zagrepčanin ne postaje rođenjem, već radom, poštenjem i ponašanjem. Onaj tko radi i poštuje tradiciju, najbolji je predstavnik ovoga grada.</p>
<p>• Kao Vaši protukandidati spominju se Budiša, Bandić i bivša gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić...</p>
<p>- Sve su to kvalitetni pojedinci i pošteni protivnici, ali to ne umanjuje moju vrijednost. Zagrepčani će odlučiti komu će dati svoj glas.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Petak: Prebrza decentralizacija zemlje mogla bi izazvati bankrot središnje vlasti</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Nakon smjene vlasti na državnoj razini, došlo je i do promjene na lokalnim razinama, najprije u Zagrebu, a onda, po istom receptu, u Velikoj Gorici. Ima naznaka da bi se isto moglo dogoditi u Šibeniku i još nekim mjestima. Politologe takva događanja nisu iznenadila, kaže Zdravko Petak, docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednik Hrvatskog politološkog društva. Dodaje da je to bilo i očekivano. </p>
<p>»U zemljama razvijene demokracije i stabilnih demokratskih institucija tako nešto se ne bi dogodilo«, ističe Petak i dodaje da će se zagrebački slučaj najvjerojatnije ponoviti u nizu gradova. Razloga za to ima nekoliko. »Donedavno vladajući HDZ doživio je doista težak politički poraz i svjedoci smo da se ta stranka iz dana u dan dodatno rastače«, tvrdi Petak, pojašnjavajući da stranci koja je do jučer držala dvije trećina županija strahovito pada rejting u javnosti. Dakle, nastavlja Petak, uz gubitak legitimiteta HDZ-a, važna je i činjenica da Hrvatska nema do kraja izgrađene demokratske institucije koje bi omogućile, kao što je slučaj u razvijenim demokracijama, da promjena politike na nacionalnoj razini ne utječe na lokalnu razinu. »U zapadnim demokratskim zemljama praktički je normalno da na nacionalnoj i lokalnoj razini 'vladaju' sasvim drukčiji ideološki aspekti«, tvrdi Petak.</p>
<p>»Hrvatska je izrazito centralizirana zemlja, i činjenica je da 'lokalna garnitura' može napraviti više za lokalnu samoupravu, ako je bliska vladajućoj strukturi na nacionalnoj razini«, ističe Petak još jedan važan čimbenik. Potrošnja koja odlazi na lokalnu samoupravu negdje je između 11 i 12 posto ukupne javne potrošnje, pojašnjava Petak. »Budući da se transferi namijenjeni za lokalnu samoupravu još više 'krešu', ekipe na terenu vjeruju da je bolje orijentirati se na središnju vlast«, kaže Petak. »Da lokalna samouprava sad ima visoke ovlasti, kao što je slučaj u SAD-u ili u skandinavskim zemljama, onda bi situacija bila drukčija«, ističe. Također, ekonomsko rasulo dovodi do toga da je taj problem teško rješiv. »Evidentno je da nova vlast nema jasnu operativnu politiku koja bi dovela do izlaska iz krize, pa se sada bave kadrovima«, iznosi Petak. Kad vlast nema strategiju za izlazak iz nelikvidnosti, rješavanje nezaposlenosti i slične probleme - kadroviranje je određena vrsta ventila. </p>
<p>Vezano uz problem biranja gradonačelnika, koji se sad pojavio u Zagrebu, Petak tvrdi da bi najbolje rješenje bio izravan izbor. »Takvo razmišljanje ima uporište i u istraživanjima javnog mnijenja«, kaže Petak i dodaje da bi pravi legitimitet u vođenju poslova, a samim tim i veća sredstva, bilo moguće dobiti na taj način. »Pobjeda na parlamentarnim izborima neće dati takav legitimitet novoj vlasti kao što bi ga dao izravan izbor gradonačelnika«, ističe.</p>
<p>Govoreći konkretno o problemu lokalne samouprave u Hrvatskoj, Petak ističe da ju treba izdići na puno veću razinu. »Vlada još nije odgovorila na te naznake, iako su bile dio predizborne kampanje«, kaže. »Veliko je političko pitanje kako u kratkom periodu decentralizirati zemlju, a da to ne izazove bankrot centralne vlasti«, zaključuje Petak. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Kramarićev blef, ili stvarni odlazak s mjesta osječkoga gradonačelnika?</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Gradonačelnik Osijeka Zlatko Kramarić još neće napustiti svoj položaj, kako je u četvrtak objavio Jutarnji list, već o tome samo razmišlja, a na razmišljanje su ga potaknuli rezultati parlamentarnih izbora na osječkom području. Kramarić, koji je i saborski zastupnik LS-a, za Vjesnik je u četvrtak rekao da su njegove izjave Jutarnjem listu skraćene, zbog čega je došlo do »krivog tumačenja«. Ali, dodao je, »zašto se ostavkom ne bi ispovociralo to da se vidi prolazi li ova politika u Osijeku ili ne, a što će pokazati naredni lokalni izbori«. </p>
<p>»Ne mogu reći da je ostavka moj definitivan stav. Treba razmisliti o svemu što se događalo proteklih nekoliko mjeseci, pa tek onda donijeti odluku«, kaže Kramarić. Dakle, kao što su rezultati parlamentarnih izbora bili povod da SDP i ostali ruše vlast HDZ-a u Zagrebu i Šibeniku, tako su rezultati parlamentarnih izbora poticaj Kramariću da se zamisli nad svojom ulogom i položajem u Osijeku. Naime, lista čiji je on bio nositelj osvojila je na izborima 8.000 glasova, što govori o padu popularnosti LS-a i Kramarića u tom gradu. </p>
<p>»Komunikacija između mene i građana Osijeka očito više nije onakva kakva je bila proteklih desetak godina. To su ozbiljna upozorenja koja treba pravilno očitati«, kaže Kramarić, koji se »našao u dvojbi kako tumačiti rezultate izbora«. On još ne zna »je li to doista neprihvaćanje moje politike ili je to bio princip glasovanja protiv«. Kramarić ne zna ni je li »građanski centar definitivno izgubio, ili je na izborima zabilježen privremeni poraz«. Sve ga to muči kao »ozbiljnog političara«. </p>
<p>Kramarić ne bježi ni od činjenice da svaka vlast troši. »Kako onda ne bi i mene potrošilo to što sam deset godina gradonačelnik Osijeka, grada gdje su ljudi opterećeni siromaštvom i nezaposlenošću, pa je svaka vlast kriva, pa i ona koja na to nema nikakav utjecaj«. On odbacuje mogućnost da je razkig najave ostavke prelazak trojice gradskih vijećnika LS-a u HSLS, čime je LS izgubio, a HDZ dobio relativnu većinu u Gradskom vijeću. </p>
<p>Kramarić odbacuje i špekulacije, koje su u četvrtak kolale saborskim hodnicima, o tome da je moguća ostavka običan blef. Navodno, Kramarić se želi prikazati žrtvom, pa viče »nađite boljeg od mene ako sam ja slab«, a zapravo čeka da Osječani viknu »mi te želimo«. Time bi, navodno, Kramarić udvostručio snagu svoje pozicije gradonačelnika. Naravno, u tom slučaju se radi o vrlo riskantnoj igri, u kojoj bi Kramarić na kraju mogao zaista izgubiti svoju poziciju. Ali, visoka politika i nije za one koji nisu spremni riskirati. (M. Pulić, D. Sinovčić)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000324].
|
