NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001222].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 257457 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račan: Ne prihvaćamo haaške optužnice koje se odnose na Domovinski rat, akcije Bljesak i Oluju, ali za konkretan zločin da, bez obzira tko ga je počinio</p>
<p>Ne razumijem čemu pitanja što ćete učiniti, pa najprije ćemo vidjeti optužnicu. Što u njoj piše. To nije izmotavanje. Za ovu Vladu to je jedini pravi odgovor. Sve ostalo su špekulacije. Briga me ako je to na štetu ove Vlade, bit će veći problem, ako je to na štetu interesa ove zemlje / Nije nam prošla ni četvrtina mandata i uvjeren sam da smo odradili četvrtinu posla, npr. na normativnom planu smo odradili ustavne promjene, promjene u poreznom sustavu, definirali proračun i trogodišnju proračunsku politiku, zatim na vanjskopolitičnom planu i to unatoč problemima s Haagom / Unatoč svim tim promjenama, pokazali smo i veći stupanj političke stabilnosti, nego što su mnogi to očekivali - rekao je premijer Ivica Račan u predblagdanskom intervjuu »Glasu Slavonije«, Hini, »Novom listu«, »Jutarnjem listu«, »Republici«, »Slobodnoj Dalmaciji«, »Večernjem listu« i »Vjesniku«</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Odnosi s Haagom, hrvatska gospodarska slika u ovoj i idućoj godini te nužnost dijaloga na svim razinama glavni su naglasci iz intervjua koji je hrvatski premijer Ivica Račan, u povodu nadolazećih blagdana, dao novinarima Glasa Slavonije, Hine, Novog lista, Jutarnjeg lista, Republike, Slobodne Dalmacije, Večernjeg lista i Vjesnika. Najviše zanimanja, novinari su pokazali za aktualnu haašku problematiku, pa je veći dio razgovora prošao u tom tonu.</p>
<p>• Ako iz Haaga dođu optužnice za cijeli zapovjedni kadar za akcije »Bljesak« i »Oluju«, je li Vlada spremna ponuditi mandat na raspolaganje?</p>
<p>- Ne vjerujem da će doći do ispostavljanja optužnica iz Haaga za Domovinski rat ili čitave akcije »Bljesak« i »Oluja«. Na takvo što, dakako, da ne bismo pristali. No, nije u tome problem u našim odnosima s Haagom. Da bih definirao problem, postavit ću potpitanje koje glasi: »Zašto ova vlast želi i pristaje na suradnju s Haagom i na rješavanje otvorenih pitanja?« Činimo to ne samo zato što nas obvezuju međunarodno preuzete obveze, Ustavni zakon o suradnji s Haagom nego i zato što demokratska Hrvatska, vjerujem, ne pristaje biti talac pojedinačnih ratnih zločina, počinjenih na njenom tlu, bez obzira tko ih je počinio. Demokratska Hrvatska ne pristaje da u novom tisućljeću, kako se tko sjeti u Europi, proziva Hrvatsku za te konkretne zločine koji nisu istraženi i procesuirani. Želimo te procese zaključiti, istražiti i procesuirati konkretne ratne zločine - sami ili u suradnji sa Sudom u Haagu. </p>
<p>To su stvari koje mnogi previde u ovoj medijskoj prašini koja je podignuta, dijelom i razumljivo s obzirom na ponašanje iz Haaga. Poznato je strateško opredjeljenje hrvatske Vlade. Mi želimo rasvijetliti i skinuti tu hipoteku s Hrvatske i hrvatskog naroda, raščišćavajući konkretno počinjene ratne zločine u Hrvatskoj, a u isto vrijeme želimo svjedočiti da je Hrvatska pravna država i istodobno želimo obraniti Domovinski rat i njegove vrijednosti od pojedinačno počinjenih ratnih zločina. Ako mi ne rasvijetlimo i procesuiramo zločine, uvijek će biti onih koji će pokušati poistovijetiti Domovinski rat s pojedinačnim ratnim zločinima. Dakako, bitan je i način na koji moramo raščistiti sporna pitanja u odnosu sa Sudom i Tužiteljstvom u Haagu. Ovih dana pitao me kolega premijer zemlje s kojom imamo dobre odnose upravo ono čemu i sam težim. Upitao me: »Mislite li da možete raščistiti ta pitanja dižući gužvu u Hrvatskoj? Ne mislite li da se takve stvari rješavaju dijalogom?« Jasno je da bučanjem i gužvom ne možemo riješiti probleme, već na taj način samo dajemo alibi nekima u Europi da negativno ocjenjuju ponašanje Hrvatske.</p>
<p>Podsjećam vas, mi smo dosta precizno i pravodobno definirali politiku prema Sudu u Haagu, već samim formiranjem i Savjeta za suradnju s Haaškim tribunalom. Više puta smo govorili da problema u radu i suradnji sa Sudom, Tužilaštvom u Haagu ima i to nismo skrivali. I, mi ih rješavamo. Osobno sam dvaput razgovarao s Carlom del Ponte i to nisu bili razgovori u rukavicama, već vrlo otvoreni i izravni. Ali, tome se Vlada i posvetila, da kroz tu suradnju i dijalog brani svoju politiku i svoje viđenje stvari. I, to smo radili uspješno tijekom ove godine i bit će loše, ako Hrvatska počne raditi neuspješno i na svoju štetu, što postoji kao opasnost. Donijeli smo nedavno i stajališta Vlade o suradnji s Haaškim sudom. Ona ne govore o cjelini stvari, ali govore o nekim principima i pravilima na kojima mi inzistiramo s obzirom na probleme koje imamo i koje valja rješavati dijalogom i suradnjom. Ja sam prvi, bez da me tko pitao, rekao da smo dobili poziv za razgovor generala Stipetića s predstavnicima Tužiteljstva. Tu sam informaciju dao i nakon toga više puta ponovio - u tom pozivu za razgovor s generalom Stipetićem postoje stvari koje su neprihvatljive, koje su sporne i traže raščišćavanje s Tužiteljstvom. I prije nego to napravimo u korist, a ne na štetu Hrvatske, nećemo ih davati u javnost.</p>
<p>• Koje su to stvari?</p>
<p>- Rekao sam da želimo razjasniti u kojem svojstvu se s generalom Stipetićem razgovara. Zato ćemo razgovarati o nekim vrlo konkretnim formulacijama iz poziva, ali koje moramo raščistiti s Tužiteljstvom u Haagu. Tako se brane interesi Hrvatske, na to nas upozoravaju prijatelji iz Europe, izražavajući visoko razumijevanje za naša stajališta, ali i upozoravajući da ne dižemo buku koja je kontraproduktivna, koja nas vraća nazad i koju koriste oni koji nas ne vole. Ova Vlada želi izbjeći globalni sukob sa Sudom u Haagu. To bi bilo vrlo glupo i vrlo štetno za interese Hrvatske. Mi to znamo. Znaju to i oni u Hrvatskoj koji nas tjeraju na globalni sukob s Haaškim sudom, s međunarodnom zajednicom, na neuspjeh našeg hrvanja kroz dijalog i suradnju oko stvari koje moramo raščistiti s Haagom. Kome odgovara globalni sukob? Odgovara onima koji misle da bi novi sukob Hrvatske s Europom, izolacija Hrvatske i homogenizacija na toj osnovi zaustavili neke započete procese u Hrvatskoj. </p>
<p>Odgovara i onima koji bi željeli da za odbijanje Beograda da surađuje s Haaškim sudom bude kriv Zagreb i Hrvati, a ne Beograd i Srbi. Zašto ne bi u tom pogledu Zagreb bio avangarda?</p>
<p>U politici se uvijek, kad neki proces traje, morate zapitati kome sve to odgovara. Moj stil nije da ovako govorim, ali moram posredstvom vas upozoriti sve nas i hrvatsku javnost. Ovaj problem, ako se izrodi, može postati doista duboko na štetu Hrvatske i umjesto da dijalogom i suradnjom istjeramo istinu, koje se ova demokratska vlast ne boji, možemo nanijeti štetu Hrvatskoj. Zato tako govorim. osim toga, drago mi je da u Vlada istodobno dobiva nepodijeljenu podršku s raznih strana za svoje odmjerene, čvrste stavove da kroz suradnju i dijalog rješava sporna pitanja s Haagom. Bilo bi mi još draže da onda i javna ponašanja idu u tom pravcu. I zato sam poslao poziv, koji je prihvaćen, da tužiteljica Trbunala u Haagu Carla del Ponte dođe u Zagreb neposredno nakon Nove godine. Što ćemo učiniti, ako dobijemo optužnice i zahtjev da u tom smislu surađujemo sa Sudom u Haagu? Nećemo imati pozitivan odnos prema optužnicama koje se odnose na Domovinski rat, akcije Bljesak i Oluju, jer ne prihvaćamo da to može biti predmet optužbe. Konkretan zločin - da, konkretan zločin na tlu Hrvatske, bez obzira tko ga je počinio - svakako da.</p>
<p>Ne razumijem čemu pitanja što ćete učiniti, pa najprije ćemo vidjeti optužnicu. Što u njoj piše. To nije izmotavanje. Za ovu Vladu to je jedini pravi odgovor. Sve ostalo su špekulacije. Briga me ako je to na štetu ove Vlade, bit će veći problem, ako je to na štetu interesa ove zemlje.</p>
<p>• Kad se govori da je to na štetu Hrvatske, Haaški sud smatra da je upravo Vaša vlada odgovorna za stvaranje takve situacije, a Carla del Ponte je to jasno rekla i u objavljenom pismu Goranu Graniću...</p>
<p>- To je i paradoks situacije. Željeli smo i o tome razgovarati i razgovarat ćemo neovisno od ove prašine koja se digla oko Tužiteljstva i Carle del Ponte da bismo vidjeli tko je odgovoran za to dizanje temperature i prašine. Sada se može govoriti da je odgovornost više na našoj strani, ali podsjećam na mnoge intervjue i političke izjave, recimo Grahama Blewitta, koji je iznenađujuće aktivan bio na hrvatrskom prostoru. Davao je različite izjave, a neke je čak morao i korigirati. Primjerice, uzmite izjavu da hrvatska vlast zna tko je optužen, da bi naknadno rekao: »Ne, ne zna se, po našem se interesu moglo zaključiti tko nas zanima...«</p>
<p>• Koji su Blewittovi motivi?</p>
<p>- Ne želim s vama, novinarima, govoriti o Blewittu. O njemu želim i razgovarat ću s Carlom del Ponte.</p>
<p>• Je li poziv Stipetiću upućen posredstvom Vladina Savjeta za suradnju sa Sudom u Haagu i je li Vladi prihvatljivo da Tužiteljstvo komunicira s najvišim dužnosnicima o tom pitanju mimo Vladina Savjeta?</p>
<p>- Još jednom naglašavam, a to ćemo raščistiti upravo s Tužiteljstvom. U kojem je svojstvu pozvan general Stipetić, s kojim ciljem s traži razgovor s njim, to su stvari koje želimo raspraviti s Tužiteljstvom, a ne s novinarima.</p>
<p>• Je li moguće da ne znate u kojem je statusu pozvan general Stipetić?</p>
<p>- Kad je riječ o pozivu, ne želim ništa komentirati, potvrditi ili opovrgnuti dok Vlada s Tužiteljstvom ne raščisti neke stvari. Upravo da bismo izbjegli zabune i medijsku buku, rekli smo, vrlo precizno, da je general Stipetić pozvan na razgovor, a sporne momente raščistit ćemo s Haagom. Nakon što počnemo raščišćavati probleme, moći ćete dobiti i preciznije informacije. Ali, upravo zato što nismo željeli nanijeti štetu Hrvatskoj dizanjem medijske prašine, željeli smo dijalogom s Tužiteljstvom, ako je moguće, riješiti taj problem. Ako nije moguće, uvijek imamo mogućnost za dizanje buke. To je stav Vlade, odgovorne Vlade, koja želi ovaj problem riješiti u interesu, a ne na štetu Hrvatske.</p>
<p>Pitali ste i o načinu upućivanja poziva. Čvrsto stojimo kod toga da se s hrvatskom vlasti komunicira posredstvom Vlade, jer je tako zapisano u Ustavnom zakonu, a i Tužiteljstvo u Haagu je dužno poštivati propise ove zemlje. Za nas tu nema spora, a činjenica je da mi u Vladi nismo vidjeli prvi poziv generalu Stipetiću. Naime, premijeru, odnosno meni, dostavljena je samo kopija tog poziva i zato sve želimo najprije raščistiti s Tužiteljstvom.</p>
<p>• Je li Vlada pripremila za te razgovore koji bi trebali s Tužiteljstvom uslijediti početkom iduće godine i dokumentaciju o hrvatskim žrtvama, o zločinima počinjenim prije Bljeska i Oluje?</p>
<p>- Iz naših se Stajališta o suradnji vidi da inzistiramo na rasvjetljavanju svakog zločina na tlu Hrvatske, a ne samo onih nakon '94. i 95. godine. Treba raščistiti svaki zločin i s jedne i s druge strane, a vidljivo je i da inzistiramo na tome da se ne primjenjuju politički kriteriji. Jasno da će i to biti predmet razgovora s tužiteljicom Del Ponte. Osim toga, to je bio i dio oba razgovora koja sam već vodio s njom. No, činjenica je da sam se strašno iznenadio koliko smo mi u Hrvatskoj malo obradili zločine za vrijeme velikosrpske agresije. Iznenadio sam se koliko smo malo s tim činjenicama upoznali Međunarodni kazneni sud. A ti, koji su to propustili učiniti, istodobno su bili spremni i trudili su se svim silama udarati po Sudu. Tako se problemi ne rješavaju.</p>
<p>• Odgovorna Vlada traži dijalog s Haagom, a Predsjednik bespogovornu suradnju. Možete li komentirati ta razmimoilaženja?</p>
<p>- Ne bih to baš tako nazvao. Postoji i interes da se produbi mogući procjep unutar državnog vrha Hrvatske u suradnji s Haagom, i to bi bilo na štetu Hrvatske. No, ne vjerujem da je takvo što moguće. Predsjednik, možda, naglašava jedan dio istine, što nije netočno, da Hrvatska treba surađivati s Haagom, a ja dodajem, i rješavati probleme u toj suradnji. Mislim da o tom pitanju ne postoje strateške razlike. Bilo je i onih, brzopletih, koji su likujući, poput gospodina Pašalića, na primjer, rekli: »Eh, sad se vi vraćate na našu politiku«. Ma, 'ajte, molim vas! Na koju politiku? Onu zbog koje Hrvatska plaća ceh još i danas? Ova Vlada ne vraća se na politiku koja se loše nosila s istragama i raščišćavanjem ratnih zločina. Dakako, oni koji hoće silom rascjepe u Hrvatskoj posegnut će za izjavama ove vrste. No, želim naglasiti - takvih opasnosti nema. Stoga, ponavljam, mislim da strateških razlika u promišljanju odnosa s Haagom između predsjednika Mesića i Vlade nema. Prihvaćam i ono što je Predsjednik rekao, da suradnju s Haagom mora voditi Vlada. Samo, to mora prihvatiti i Tužiteljstvo u Haagu. Hrvatska je Vlada i oko rješavanja ovog teškog problema spremna preuzeti odgovornost i, ako nam se već ne pomaže, bilo bi normalno očekivati da nam se barem ne odmaže, jer se time izravno odmaže i interesima Hrvatske.</p>
<p>• Mislite li da koalicija u ovom sastavu može izdržati šest ili osam optužnica koje se možda očekuju u siječnju ili veljači?</p>
<p>- Neću se baviti hipotetskim pitanjima hoće li, i kakve, i koliko biti optužnica iz Haaga. Ponavljam da su neprihvatljive optužnice koje se generalno vežu uz Domovinski rat ili akcije Bljesak i Oluju. No, jednako tako, otvoreno, treba reći i da nas preuzete obveze, Ustavni zakon, obvezuju na suradnju sa Sudom u Haagu oko ratnih zločina. Prema tome, za sve što je u interesu raščišćavanja ratnih zločina, moramo biti spremni na suradnju sa Sudom u Haagu. Šteta je da u Hrvatskoj sami nismo uspjeli dalje odmaći u raščišćavanju tih stvari, pa bi dio problema otpao. No, neovisno o problematici odnosa sa Sudom u Haagu, mi ćemo i kod kuće nastaviti s dovršavanjem određenih istraga i vidjet ćemo kako će završiti. Dogodilo nam se i to da mnoge istrage moramo početi ispočetka. A vi sami odgovorite zašto. Je li to ono što pomaže Hrvatskoj? No, tu se vraćamo na djelovanje prethodne vlasti, određenih organa...</p>
<p>• Znači da ne možete zamisliti situaciju u kojoj bi general Stipetić bio izručen Haagu?</p>
<p>- Ne mogu zamisliti tu situaciju niti možemo prihvatiti da bilo tko, pa i general Stipetić, bude optužen za Domovinski rat, Bljesak, Oluju... Ali, može general Stipetić, ili vi, biti optužen za sudjelovanje u nekom konkretnom zločinu, pa ćemo to razmotriti. Ali, ne mogu zamisliti ono prvo. Ako tih elemenata bude sutra, raščistit ćemo ih.</p>
<p>• Time niste odgovorili na pitanje koje visi u zraku, na tvrdnje Dražena Budiše da se radi o optužnici. Posredstvom koga je stigla optužnica, odnosno poziv za razgovor generalu Stipetiću, ako nije stigao posredstvom Vladina Savjeta?</p>
<p>- Ponavljam da taj poziv, koji smo jedino vidjeli, nije došao izravno u Vladu. Ako je kao kopija dostavljen premijeru, lako možete zamisliti kome je otišao original - predsjedniku Republike. Iako će mnogi sada poskočiti, ja čak i u toj stvari ne bih zatezao konopac, jer i to treba biti predmet razgovora. Naime, možda netko u Tužilaštvu razmišlja na način da je riječ o predsjedniku Republike kao vrhovnom zapovjedniku i da je zato logično da takvo pismo prvo ode njemu. Vidite, umjesto unaprijed decidiranih osuda i ocjena, loptu treba spustiti i dodati još jednu stavku na popis.</p>
<p>• Je li vam Predsjednik odmah javio da je dobio poziv i poslao kopiju?</p>
<p>- U tom pogledu nemam nikakvih prigovora predsjedniku Republike.</p>
<p>• Okrenimo se malo i gospodarskim temama. Možete li potvrditi da će se sredinom iduće godine početi okretati zamašnjak otvaranja novih radnih mjesta? Što ćete učiniti u vezi sa stranim ulaganjima, koja sada sprječavaju birokratske norme?</p>
<p>- Na prvi dio odgovaram da, a na drugi - nastojat ćemo, ali bez decidiranog da. Ove smo godine štošta uložili da bismo osigurali da u drugom dijelu iduće godine osjetimo snažniji preokret trendova. U te napore ubrojit ću i poreznu reformu koja je na početku izazvala kontroverze, a na kraju ipak pretežno priznanje, a na toj je liniji i proračun za iduću godinu i elementi za iduće tri godine. Mi sada već istekom ove godine bilježimo nešto što analitičari znaju - zaustavljena je stagnacija, povećan je BDP, izvoz, posebno u EU, otvoreno je gotovo 40.000 novih radnih mjesta koja su na žalost »pojeli« brojni nezaposleni, među kojima je mnogo onih koji su to zaista bili i prije, samo su se bilježili kao zaposleni, jer su radili u poduzećima koja nisu imala posla, ili nisu imali plaću ili su dobivali plaću iz proračuna. Očekujemo snažniji iskorak u razvoju, u investicijama, u kreiranju novih radnih mjesta, u obrtanju trenda. Očekujemo to već u drugom dijelu iduće godine. Tada bismo se možda i mogli pohvaliti da se stopa nezaposlenosti smanjuje, a stopa zaposlenosti povećava.</p>
<p>Čitav niz razgovora, ovdje, u Vladi, okrenut je tim stvarima. Na žalost, to u pravilu nikoga ne zanima. No, za ono čime dosad nismo zadovoljni pripremamo čitav niz poteza već na startu iduće godine. Za nas sada nije više presudno kakve ćemo stimulativne mjere donijeti, kako osigurati financijsku osnovu za razvoj... Problem vidimo i u drugoj sferi. Naime, možemo doći u paradoksalnu situaciju da, primjerice, putem stand-by aranžmana s MMF-om nešto sasvim drugo bude ograničenje za plasman više od 250 milijuna dolara zajma Svjetske banke za malu privredu u proljeće iduće godine. To je naša infrastruktura, nedostatni programi, nedovoljno inventivni menagement... Na zadnjem sastanku s našim gospodarstvenicima, mnogo smo vremena potrošili na pitanje o tome kako hitno stvoriti jednu respektabilnu, kvalitetnu poslovnu školu.</p>
<p>I mi i oni okrećemo se tim nekim pitanjima na koja moramo odgovoriti želimo li perspektivu.</p>
<p>Dakako, postoje još neke prepreke koje bismo željeli ukloniti, ali to ne možemo učiniti brzo. To je problem birokratske sporosti i otpora, problem efikasne pravne zaštite ulaganja. Mi smo izvršna vlast, a problem postoji i u sudbenoj vlasti. Razvoju trebaju pridonijeti sve vlasti u ovoj zemlji, a ne samo izvršna.</p>
<p>Birokratske prepreke, ali ne samo u državnoj upravi i na državnoj razini... vrlo su jake. </p>
<p>To je dodatni argument zašto ubrzano pripremamo promjene stanja u državnoj upravi. Mi smo nezadovoljni državnom upravom. To je jedan veliki, trom i neefikasan mehanizam, u pravilu i antireformski orijentiran i nedovoljno u funkciji građana. Time ne vrijeđam ljude koji rade u državnoj upravi. Mi želimo osigurati manju i efikasniju državnu upravu. Državna uprava mora biti nešto fleksibilno, ofenzivno u ovom razvojnom kursu Hrvatske. Onaj koji nije sposoban ili pošten, treba otići, na njegovo mjesto doći onaj tko je sposoban i želi pridonijeti, a može se othrvati i nekim izazovima zloupotreba funkcije koju ipak imaju pojedini dijelovi državne uprave.</p>
<p>Na žalost, to je dugotrajan i spor proces čije efekte nećemo tako brzo vidjeti. Idemo s novim zakonom o državnim službenicima i namještenicima, ali trebat će vremena da se usvoji, a trebat će vremena i za dodatne reformske rezove u državnoj upravi.</p>
<p>Pred nama su lokalni izbori, vjerojatno ne prije šestog mjeseca, gdje bi trebalo osigurati veću efikasnost što se tiče ulaganja i razvoja. Zaoštravaju se i pitanja upotrebe državne imovine te odnosa na lokalnoj razini.</p>
<p>• Reforma slijedi i u nekim ministarstvima, najavljena je u policiji, vojsci...</p>
<p>- Da, reformske rezove radimo i u klasičnim državnim organima, kao što su vojska i policija. Na sjednicu u petak idemo s prijedlogom o šestmjesečnom vojnom roku, a otvoreno je pitanje dužine civilnog služenja. Osobno se zalažem da civilno bude izjednačeno s vojnim. Ova Vlada neće popustiti u reformskim koracima koje smo zapisali u četverogodišnjem programu bez obzira na otpore i probleme koje moramo svladati.</p>
<p>• Kako ocjenjujete ovu godinu i jeste li zadovoljni učinjenim?</p>
<p>- U odnosu na sve što moramo učiniti, dakako, nisam zadovoljan, ali nije prošla ni četvrtina mandata i uvjeren sam da smo ipak odradili četvrtinu posla. Vjerujem da će to nadolazeći rezultati pokazati. Neki potezi koje smo povukli ne mogu odmah dati razultate i toga smo svjesni. Nešto više od četvrtine posla napravili smo na normativnom planu. Primjerice, odradili smo ustavne promjene, promjene u poreznom sustavu, definirali proračun i trogodišnju proračunsku politiku. Podsjetimo, donijeli smo proračun koji je zasnovan na odricanjima. Sigurno je da će to donijeti rezultat, a za to će biti zaslužni ljudi koji su pokazali spremnost na odricanje, a ne Vlada. Vlada je tu bila samo da formulira ta nastojanja. Nešto više od četvrtine posla napravili smo i na vanjskopolitičnom planu i to unatoč problemima koje moramo razriješiti s Haagom. Unatoč svim tim promjenama, pokazali smo i veći stupanj političke stabilnosti, nego što su mnogi to očekivali. Ponekad je u hrvatskoj javnosti prisutan strah da će se svaka rasprava pretvoriti u konflikt koji ruši državu i vlast. Zašto bi dijalog i razgovor među nama u vrhu države bili štetni i odmah izazivali ocjenu da se ruši vlast i da nastupa kriza?</p>
<p>Povrh toga, sve te reforme ostvaruju se ne samo u uvjetima političke već i financijske i monetarne stabilnosti, što je izuzetno važno i na čemu nam i u svijetu odaju priznanje. Ipak su to neke zasluge, iako rezultatima još nismo zadovoljni. Ali, ova Vlada nije izabrana na četvrtinu, već na puni mandat, bez obzira koliko će tko od nas pojedinačno izdržati ovaj ludi tempo. Na kraju, recimo da sam djelomično zadovoljan, iako mnogo toga što još moramo učiniti nismo napravili. Duboko vjerujem da imamo podršku i razumijevanje u hrvatskoj javnosti, posebno građana kojima je najteže.</p>
<p> Razumijem da nisu sretni zbog mnogih poteza Vlade, nismo ni očekivali aplauz, ali sam zadovoljan ovim stupnjem razumijevanja da te najteže poteze moramo odmah povući. To je ono na temelju čega također gradim svoj optimizam.</p>
<p>Štošta ćemo rješavati i konkurencijom na tržištu električne energije i naftnih derivata</p>
<p>• Privrednici nisu takvi optimisti kad je riječ o brzini preokreta i također probleme vide u birokraciji, nedostatku kvalitetnih menagera...</p>
<p>- Drago mi je što se razumijemo, ali ja sam ipak nešto veći optimist. Neki su se pozitivni procesi ostvarili ove godine, u teškim okolnostima. Svjesni smo da ceh za promašaje, velike gubitke, nije moguće platiti samo u jednoj godini. Primjerice, problem državnog deficita očekujemo riješiti tek istekom treće, četvrte godine. Reformski rezovi koje radimo koštaju, a moramo ih napraviti da osiguramo dugoročnu perspektivu. Ipak, indikativno je da za naše razvojne mogućnosti nešto više optimizma ponekad pokazuju međunarodne financijske institucije, nego čak i neki naši istaknuti ekonomisti.</p>
<p>• Mogu li se problemi javnih poduzeća stalno rješavati povećanjem cijena?</p>
<p>- Restrukturiranje i reformski zahvati, uključujući privatizaciju Ine i HEP-a, praktički su otvoreni. Riječ je o državnim poduzećima koja su se navikla na monopolni status, poziciju na tržištu, osigurane plaće, a budući da su državna poduzeća, eventualne gubitke pokriva država. Istodobno, olako su se gradili troškovi, bez racionalizacije, pa su se i mnogi dodatni troškovi, koji su se mogli riješiti restrukturiranjem, prebacivali u cijenu struje ili nafte ili neke druge usluge, odnosno kroz ispostavu gubitaka koje država podmiruje iz proračuna. Vlada ide s restrukturiranjem, idemo s privatizacijom, a morat ćemo pokazati da će štošta rješavati i konkurencija na tržištu električne energije i naftnih derivata. Tada će se teže čuti moralističko popovanje o visokim cijenama, a malom standardu ljudi. Ali, to su reformski rezovi koji su bolni i nisu laki.</p>
<p>Priredio: Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prije deset godina proglašen »Božićni ustav«</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - U petak, 22. prosinca, navršava se 10. obljetnica donošenja hrvatskoga »Božićnog ustava«.</p>
<p>U ljeto 1990. Sabor je bio središte živoga političkog života Hrvatske, sve su oči bile uprte na gornjogradsku saborsku palaču oko koje su se svakodnevno okupljali građani, očekujući prekretničke odluke. Predsjedništvo SRH već je 18. srpnja 1990. donijelo odluku kojom se Saboru predlaže donošenje Ustava Republike Hrvatske. Polazište je bila konstatacija kako Ustav SRH, donesen 1974. godine, sadrži brojna ograničenja za razvitak demokracije i gospodarstva, te da se ona ne mogu otkloniti postupnim amandmanskim promjenama već samo novim najvišim pravnim aktom. Novi Ustav, naglašeno je, treba odraziti volju građana izraženu na izborima i biti izraz političkih nazora i težnji većine pučanstva. Politička polazišta za izradu Ustava sadržavala su načelo po kojem vlast pripada narodu i nastojanje da Ustav ne bude neki formalni, apstraktni tekst, već stvarni i živi ustav koji će jamčiti ljudska i građanska prava, vladavinu zakona i biti temeljni i trajni pravni dokument hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske. Navedena su i metodologijska polazišta kojima se određuje poštivanje hrvatske državno-pravne tradicije, od doba narodnih vladara pa do osnova ZAVNOH-a i AVNOJ-a, sve do Ustava 1974., povratak europskoj pravnoj tradiciji i izrada kratkog i jasnog Ustava koji će imati trajnu vrijednost. Odlukom o donošenju Ustava određeni su i njegovi ciljevi, ponajprije utvrđenje Hrvatske kao suverene države hrvatskog naroda i njenih državljana, pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva.</p>
<p>Odluku o pristupanju donošenju novog ustava jednoglasno su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. podržali Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno - političko vijeće Sabora. Na istoj sjednici doneseni su i amandmani na postojeći Ustav SRH, kojima je otvoren put za izradu novog ustava, a Hrvatska je već time ispustila pridjev »socijalistička« iz svojega naziva i zvijezdu iz zastave. Nakon te, četvrte zajedničke sjednice, zastupnici su izašli pred zgradu Sabora, prisustvovali spuštanju stare zastave i s velikim ganućem popratili podizanje nove trobojnice s povijesnim hrvatskim grbom. Time je simbolično obilježena ključna povijesna prekretnica. Na izradi Ustava radila je Ustavotvorna komisija, sastavljena od najistaknutijih predstavnika višestranačkog i znanstvenog života, osnovana od Predsjedništva Republike. Kolovoz 1990. bio je vruć, ne samo po svom ljetnom obilježju već i zbog balvanske pobune u Kninu i žestokih napada beogradskih medija, tako da je rad na prijedlogu ustavnog teksta tekao u dramatičnim okolnostima koje su izazivale zle slutnje. Nacrt Ustava RH objavljen je u Vjesniku 27. studenoga 1990. i do 20. prosinca Komisija za ustavna pitanja primila je oko tisuću stranica primjedbi i prijedloga. Sabor je na zajedničkoj sjednici triju saborska vijeća 22. prosinca 1990. donio Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske. Odredbama toga ustava Hrvatska je određena kao jedinstvena, nedjeljiva demokratska i socijalna, suverena država u kojoj su zajamčena prava čovjeka, pravo vlasništva, vladavina prava, slobodno osnivanje političkih stranaka, službena uporaba hrvatskoga jezika, a utvrđena je i ravnopravnost pripadnika svih naroda i manjina, državljana Republike Hrvatske. Ustanovljeno je zatim ukidanje smrtne kazne, zajamčena sloboda mišljenja, sloboda savjesti i vjeroispovijesti, te sloboda poduzetništva i tržišta kao temelj gospodarstva. Sabor je uređen kao predstavničko tijelo sastavljeno od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Tako je prvi saziv demokratskog hrvatskog Sabora ostvario svoju ustavotvornu ulogu.</p>
<p>Na skupnoj sjednici svih vijeća Sabora prijedlog Ustava RH obrazlagao je član Ustavne komisije dr. Smiljko Sokol i na kraju svog izlaganja rekao je kako je »siguran da će novi hrvatski Ustav cjelinom svog sadržaja, po pravnom oblikovanju odredbi i stilu biti doista demokratski, europski ustav« i da bismo, »kada bi samo to bio uvjet, već sutra mogli postati članovima svake demokratske integracije europskih država.«.</p>
<p>Donošenje Ustava proslavljeno je u »Gradskoj kavani« pred kojom se okupilo mnoštvo građana, živo pozdravljajući predsjednika Sabora dr. Žarka Domljana koji je, ponesen općim oduševljenjem, misleći na Ustav, uzviknuo »Imamo ga!«. Doista, tada su građani Hrvatske dobili Ustav koji im je zajamčio demokratski sustav i otvorio put do samostalne države. Kako je Ustav donesen neposredno pred Božić, doživljen je kao blagdanski dar i odatle njegov naziv »Božićni ustav«.</p>
<p>(Autor je voditelj Službe Hrvatskog sabora za odnose s javnošću)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Rusko-američki odnosi opet od nule</p>
<p>MOSKVA, 21. prosinca</p>
<p> - Već svojom prvom izjavom da »Rusija od sada neće biti za SAD partner, ali ni protivnik«, jer je riječ o zemlji koja (kao i Kina) traži sebe i svoje mjesto u međunarodnoj areni, novi šef washingtonske diplomacije, brigadni general Colin Powell, poručio je Moskvi da je u američko-ruskim odnosima prošlo vrijeme »koketiranja i tapšanja«. Ako su Clinton, Gore i Albright zatvarali oči na sve postupke i promašaje kremaljske vanjske i unutarnje politike, ako je administracija američkih demokrata »uljuljkivala« Jeljcina i njegovo okruženje kreditima i izjavama kako je Rusija »velika i supermoćna, stoga i važna država«, novi predsjednik SAD-a George Bush mlađi i njegovi republikanci neće se tako odnositi prema Kremlju. U prilog tom zaključku ide i izjava nove savjetnice nove američke administracije za nacionalnu sigurnost, Condoleezze Rice, koja je ovih dana izjavila da davanje kredita MMF-a Rusiji nema smisla. Istina, nakon pobjede na američkim predsjedničkim izborima, George Bush mlađi nije još izložio svoj cjeloviti pogled na buduće odnose SAD-a s Rusijom, ali nema dvojbe da će njegovu vanjskopolitičku strategiju, osobito u prvo vrijeme, utvrđivati iskusniji političari, republikanci poput Colina Powella i Condeleezze Rice.</p>
<p> Uostalom, i sam George Bush mlađi u svojoj je predsjedničkoj kampanji u televizijskim debatama s protukandidatom Alom Goreom oštro rušio »romantični pogled« i odnos američkih demokrata prema Rusiji. Izravno je optužio Gorea (i Clintona) da su svojim politički kratkovidnim »tapšanjem« Jeljcina pridonijeli krahu ruskih gospodarskih reformi, rastu korupcije i širenju organiziranog kriminala, što je na kraju dovelo i do hlađenja odnosa Rusije spram Amerike. I zaista, obje te konstatacije u velikoj su mjeri točne. »Manipulirajući« Jeljcinovom taštinom, podržavajući njegovu unutarnju politiku koju je odbacivala većina ruskog naroda, a istovremenim pretvaranjem G'7 u G'8 i primanjem ruskog predsjednika za ravnopravnog člana društva lidera sedam najrazvijenijih država svijeta, Clinton je ostvarivao svoje i američke taktičke političke interese. Uvjeren da je uz Clintona »najvažniji državnik« i prihvaćajući prešutno ulogu »mlađeg brata«, Jeljcin se smirivao i nakon »javne predstave« za svoju javnost redovito suglašavao sa svim američkim planovima i akcijama: širenjem NATO-a na istok, rješenjima Washingtona za Bosnu i Kosovo ili hlađenjem i prekidanjem odnosa s pojedinim državama kada to i u gospodarskom smislu nije bilo u interesu Rusije (Iran, Vijetnam, Kuba, Sjeverna Koreja...). </p>
<p>Učinak takve Clintonove politike, međutim, na kraju je za SAD ispao kontraproduktivnim. Umjesto da Rusija stane čvrsto na put demokracije i postane vjerni politički saveznik i istomišljenik SAD-a, u toj je zemlji za proteklih osam godina poraslo antiameričko raspoloženje. Većina stanovništva živi lošije (45 posto u pravoj bijedi) nego u vrijeme sovjetske vlasti, a za »divlji kapitalizam« koji je u Rusiji zamijenio »komunizam«, za gospodarsku, demografsku katastrofu, korupciju i kriminalizaciju društva, Rusi danas okrivljuju ne samo Jeljcina već i Clintonovu administraciju koja je na početku reformi poslala u Kremlj najviše stranih savjetnika. Stoga je vjerojatno u pravu američki kongresmen Christopher Chocks (predsjednik kongresnog komiteta za politiku) kada je nedavno Clintonovu politiku prema Moskvi ocijenio kao »osam izgubljenih godina« jer su rusko-američke odnose vratili tamo gdje su bili 1992. godine, odnosno »na nulu«.</p>
<p> Iako to javno ne govori, i većina kremaljskih političara toga je mišljenja. Tu se krije i objašnjenje zašto je Putin počeo »dejeljcinizaciju« Rusije i zašto se proteklih nekoliko mjeseci aktivno pripremao za dolazak na vlast Georgea Busha mlađeg i njegove republikanske administracije koja će voditi otvorenu »fajtersku politiku« prema Kremlju, ne dopuštajući da se (kada to nije u izravnom interesu Washigtona) bivša superdržava podigne na noge, pridržavajući se za SAD. Glavni kamen spoticanja u rusko-američkim odnosima nesumnjivo će biti čvrsta namjera Georgea Busha i njegovih republikanaca da izgrade za SAD zaseban »proturaketni kišobran«. Tim protuzračnim sustavom SAD bi istupio iz sovjetsko-američkog sporazuma o protuzračnoj obrani, potpisanog još davne 1972. godine. Međutim, rušenjem toga sporazuma srušila bi se i strateška ravnoteža u obrani dviju zemalja, izazvala bi se nova utrka u naoružanju, a za takvu utrku Rusija nema novaca. To je i bio razlog što je radi suprotstavljanja novom američkom planu PRO Putin već posjetio vodeće europske države i dobio njihovu podršku. Pritom Putin računa da će ta podrška biti čvrsta, jer i EU traži svoj politički identitet koji - oslanjajući se samo na SAD, a zanemarujući Rusiju - europski lideri neće moći ostvariti. Uz to, u borbi protiv američke političke dominacije i za višepolarni svijet, Putin vidi saveznike Moskve još i u Kini i Indiji. Sve su to činjenice koje govore da se na početku 21. stoljeća ne samo rusko-američki, već ukupni svjetski odnosi nalaze na raskršću i da prije svega Rusija bira svoj put. To ujedno ne znači da u odnosima Rusije i SAD-a mora obavezno doći do daljnjeg hlađenja.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ivanić: Povratak Hrvata u RS mora se omogućiti svima koji to žele</p>
<p>Ravnopravnost Hrvata i Srba osigurati posebnim parlamentarnim vijećem koje bi imalo pravo veta / Izražavanje vjerskih osjećaja ne dolazi u pitanje, tvrdi Mladen Ivanić, budući premijer nove vlade Republike Srpske</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Dr. ekonomskih znanosti Mladen Ivanić postat će ovih dana premijer nove vlade Republike Srpske (RS) i tako zamijeniti dosadašnjeg - Milorada Dodika. Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), druge po snazi stranke u RS, osnovane tek tijekom prošle godine, u razgovoru za Vjesnik govori je o stanju u BiH, pritiscima međunarodne zajednice, nacionalnim strankama, povratku izbjeglica i budućim odnosima s Hrvatskom.</p>
<p>• Povratak izbjeglica jedna je od glavnih obveza Daytonskog mirovnog sporazuma. Milorad Dodik i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula dogovorili su početkom godine pilot-projekt povratka 2000 Hrvata u RS, no to baš i nije zaživjelo. Kako ćete osigurati povratak svih onih nesrba u RS, koji to žele?</p>
<p>- I Hrvatska i RS moraju stvoriti uvjete u kojima je povratak nešto normalno, nešto od čega se ne pravi političko pitanje, jer građani koji su živjeli na ovim prostorima imaju pravo živjeti tu ponovo, ako to žele. Čini mi se da je takva politička svijest u RS potpuno prevladala, čak i izbjeglice danas vrlo dobro znaju da ne smiju ostati u tuđim stanovima i kućama. Uostalom, RS ima »kralja od Bosne« koji se zove Visoki predstavnik i ona naprosto nema mehanizme kojima bi mogla spriječiti povratak. U RS sada je samo pitanje što učiniti s jednom grupom ljudi koja doista želi ostati ovdje, čak i uza sve teškoće koje ovdje prevladavaju - bijedu, siromaštvo i nezaposlenost. Njima se takva mogućnost mora pružiti, a onima koji se žele vratiti to se mora omogućiti. To ne smiju biti projekti, već opća politika. Želim apostrofirati još jedno apsolutno pravo, a to je pravo na vlastitu imovinu. U tom se kontekstu i Hrvatska susreće s jednim brojem problema, posebice u vezi sa stanarskim pravom ljudi koji su ga nekada imali, a sada se nemaju kamo vratiti. Sve je to međusobno povezano i povratak će, čini mi se, i u buduće biti međusobno uvjetovan. Za zapadni dio RS osobito je važno što će se događati u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>• Kako ćete u RS osigurati ravnopravnost Hrvata i Bošnjaka?</p>
<p>- Rješenje treba tražiti u tome da se pri Narodnoj skupštini osnuje vijeće od izabranih predstavnika nesrpskih naroda u RS, koje bi imalo mogućnost da na nekoliko ključnih pitanja - naglašavam ključnih, zbog efikasnog funkcioniranja sustava - stavi veto. Ako se u takvim situacijama ne bi našlo rješenje, trebao bi arbitrirati Ustavni sud RS koji bi donosio definitivne odluke.</p>
<p>• Hoćete li dopustiti obnovu i izgradnju srušenih vjerskih objekata katoličke i islamske konfesije?</p>
<p>- O tome uopće ne može biti dileme. Svi pripadnici naroda imaju pravo izražavati svoja religijska osjećanja. </p>
<p>• Postat ćete novi premijer RS, a u Vašoj će vladi sudjelovati i predstavnici srpske demokratske stranke, SDS-a. Međunarodna zajednica, prije svega SAD, tome se žestoko usprotivila, najavljujući reduciranje financijske pomoći. Kako to komentirate?</p>
<p>- Vi ste doista precizno oslikali stanje u kojemu se nalazi Republika Srpska. S jedne strane nemoguće je formirati vlast bez nekog sudjelovanja SDS-a, jer to je stranka koja u parlamentu ima 31 od 83 zastupnika, a s druge strane evidentan je stav SAD-a po kojemu u slučaju ulaska bilo koga iz SDS-a u vladu, RS može očekivati povlačenje SAD-a, te političku i financijsku blokadu. Težina ovog problema još je veća kad se uzme u obzir da međunarodna zajednica u BiH želi veliku demokratsku alijansu koja bi trebala iz vlasti isključiti SDS, SDA i HDZ na svim razinama. Svako iskakanje iz toga koncepta ocjenjuju svjesnim djelovanjem protiv nastanka takve alijanse koju smatraju modernom i koja bi se, po njima, trebala uključiti u procese demokratizacije cjelokupne regije. No, takva, od međunarodne zajednice poželjna vlast, još nema legitimitet izražen voljom naroda.</p>
<p>• Kako tumačite to da su na posljednjim izborima, unatoč svim nastojanjima međunarodne zajednice, ipak dominirale nacionalne stranke, barem kad su u pitanju hrvatski i srpski politički korpus?</p>
<p>- Vrijedi to i za bošnjački narod, jer Silajdžićeva je stranka vrlo bliska SDA. To je realnost u kojoj živi BiH. Mi smo ovdje u RS tri godine imali vlast koja se smatrala poželjnom, prihvatljivom i podržanom od predstavnika međunarodnih institucija. I sada dolazi do konfuzije. Ta je vlast dobivala veliki novac, a sad ostavlja ekonomsko stanje koje možemo nazvati katastrofalnim. Kažu to i sami međunarodni predstavnici. Kažu i da imamo korupciju, da nemamo efikasne institucije, da se na planu gospodarske reforme nije učinilo ništa, ali i dalje inzistiraju na jednom takvom konceptu.</p>
<p>• Ima li međunarodna zajednica jasan koncept što i kako to želi postići u BiH?</p>
<p>- Mislim da ga nemaju do kraja. Oni od BiH pokušavaju napraviti jedan idealistički otok sretnih i zadovoljnih ljudi, temeljen na principu jedan čovjek - jedan glas, pri čemu ne bi željeli da se previše izražavaju postojeće etničke razlike. Ja bih volio živjeti u takvom društvu, ali, nažalost, ono u BiH još uvijek nije moguće. Takav idealistički koncept BiH koja bi trebala biti neka sretna država u srcu Balkana, a pri tome bazirana na klasičnim principima razvijenih demokratskih društava, kod nas nije realan. Međunarodna zajednica želi u BiH po svaku cijenu nametnuti jedan koncept koji je doista lišen pokušaja dominacije nad bilo kojim od naroda, i za koji je uvjerena da je dobar za BiH. Moje je mišljenje da takav koncept u ovim uvjetima nije realan, te da ćemo na njega, nažalost, još jedno vrijeme morati pričekati. </p>
<p>• Sudeći po istupima u Hrvatskom saboru u Tuzli, čini se da ni HDZ-u ne odgovara takav koncept.</p>
<p>- Razumijem određene frustracije koje postoje i kod HDZ-a, ali i u cjelini gledajući, kod predstavnika hrvatskog naroda. Taj je narod, objektivno, najmanji od tri konstitutivna naroda i osjeća se na neki način ugroženim. Razumna bi politika te elemente ugroženosti trebala eliminirati barem stvaranjem političkih institucija ili mehanizama koji će omogućiti jačanje osjećaja sigurnosti unutar hrvatskog korpusa. To su ključna pitanja. Uvjeren sam da će se uskoro pritisak međunarodne zajednice, kojemu je posljednjih mjesec dana bila izložena Republika Srpska, polako početi vraćati na Federaciju BiH, prvenstveno na hrvatsko-bošnjačke odnose. </p>
<p>• Što ćete, kao budući premijer, učiniti u vezi sa suradnjom s Haaškim sudom, s obzirom na to da je najveći broj optuženih iz RS, a Karadžić, Mladić i ostali još su na slobodi?</p>
<p>- Sudbina tih nekoliko najpoznatijih imena ovisi od djelovanja velikog broja faktora na koje, rekao bih, najmanje utječe RS. Generalno mislim da RS ne može ignorirati postojanje Haaškog suda. On je realnost i RS će se jednom deklaracijom u Skupštini morati opredijeliti za suradnju s Haaškim sudom. Mislim da time i građani srpskog entiteta mogu dobiti bolju pravnu zaštitu, ali isto tako i Sud u Haagu trebao bi popraviti svoju sliku u RS, ne među političarima već u narodu. Još većina naroda misli da je Haag uperen protiv srpskog naroda i u takvim se uvjetima stvara gotovo nemoguća situacija.</p>
<p>• Zagreb je od Banje Luke udaljen samo 200 kilometara. Kako vidite buduće odnose s Hrvatskom?</p>
<p>- Pretpostavljam da će naši odnosi biti sve bolji i bolji. Sjeverni prostor RS ima dugoročno dobru ekonomsku perspektivu. Iz Banja Luke se već radi sa Zagrebom, surađuje se, trguje, putuje. Isto je tako i sa Sarajevom, još više s Beogradom. Nađite mi još jedan takav prostor na području bivše Jugoslavije gdje se tako lako surađuje i s jednom i s drugom i s trećom stranom. To je po meni jamstvo dobre ekonomske budućnosti RS i BiH. Treba iskoristiti te mogućnosti i biti prisutan i na tržištima Hrvatske i SRJ i BiH, što, naravno, podrazumijeva i dobre odnose sa Zagrebom. Ali ne samo sa Zagrebom, na način koji bi bio u skladu sa svojedobnom tezom o tome da će Banja Luka biti pod utjecajem i političko-ekonomskom dominacijom Zagreba!</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Klub Jabuka opet na Jabukovcu 28, novčana pomoć za nastavak radova na katedrali</p>
<p> Glazbeno-scenskom klubu Jabuka vraćen je stari prostor na Jabukovcu 28, zaključeno je na sjednici Gradskog poglavarstva održanoj u četvrtak. Kako je obrazložio pročelnik Ureda za upravljanje gradskom imovinom Željko Kralj, prostor se daje u zakup na rok od godine dana i uz mjesečnu naknadu od dvije kune po četvornom metru.</p>
<p> - Mladim Zagrepčanima vraćamo ovo kultno mjesto, ali molim pročelnika Ureda za kulturu Dragu Palašeka da vodi brigu što će se gore događati jer ne bi bilo dobro da se stanari počnu žaliti, rekao je gradonačelnik Bandić prilikom donošenja odluke.</p>
<p> Ovim zaključkom Poglavarstva, klub Jabuka ponovno nastavlja svoju tradiciju započetu 1968. godine, a prekinutu 1998. godine zbog, kako se tada govorilo »prenamjene prostora u zdravstvene namjene«, do koje nikada nije došlo.</p>
<p>Članovi poglavarstva podržali su i zaključak o pružanju financijske pomoći za obnovu katedrale u iznosu od pola milijuna kuna. Kako je objasnio pročelnik Ureda za izgradnju grada, Slobodan Jeličić, obnova katedrale trenutno stoji zbog nedostatka novca, a osim grada, u pomoć bi trebali priskočiti i druge državne institucije.</p>
<p>Također, donijeta je i odluka o izmjeni kupoprodajnog ugovora između Grada Zagreba i tvrtke Sljeme vrijednog 213 milijuna kuna. Kako je izvjestio Željko Kalj riječ je o izmjeni dijela ugovora u kojem se govori o načinu isplate posljednje rate ugovora, a kojom se Grad obvezuje da će preostali iznos od 8,6 milijuna njemačkih maraka isplatiti Zagrebačkoj banci. Naime, poduzeće Sljeme je prilikom traženja kredita toj banci prenijelo sva svoja potraživanja od Grada, a u ime osiguranja povrata kredita.</p>
<p>Gradsko poglavarstvo odobrilo je i eksploataciju gline u Soblincu na ležištu opekarske gline gdje je nekada djelovala tvornica cigle, sada u stečaju. Kako je obrazložio pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo, riječ je o jednome od rijetkih valjanih ugovora iz kojeg će Zagreb imati financijske koristi. Glina će se vaditi maksimalno godinu dana, s time da će koncesionar ugovorom biti vezan na sanaciju područja po završetku posla.</p>
<p>Među ostalim, Gradsko poglavarstvo donijelo je i odluku o otpisu kredita društvu Zagrebačka veletržnica u iznosu od 1,6 milijuna kuna. Opet je odobrena kratkoročna pozajmice URIHO-u u visini od 255.000 kuna, a tom je poduzeću produžen i rok vraćanja kredita od 14,5 milijuna kuna do lipnja 2001. godine. Gradskom poduzeću Sljeme Medvednica odobrena je pozajmica od 600.000 kuna.</p>
<p> Nakon izglasavanja pozajmica, za riječ se javio gradonačelnik koji jer rekao da se pod hitno trebaju izraditi dugoročni programi za rješenje problema u ovim poduzećima.</p>
<p> - Inače će nas ti zahtjevi za pozajmicama pokopati i onda je - gotovo, zaključio je Bandić. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagreb devet mjeseci bez Zdenca života ispred Hrvatskog narodnoga kazališta</p>
<p>Pred Hrvatskim narodnim kazalištem u četvrtak je u jutro stigla velika dizalica i kamion, te nekolicina radnika koji su čeličnim sajlama presvučenim platnom obavijali Zdenac života. Nakon nekoliko minuta sajle su pričvrstili za kran dizalice i zdenac se začas našao u prikolici kamiona. Dan ranije, iz zdenca je ispušteno oko 1.000 litara vode. Očišćen je od smeća, a ono malo izvađenoga novca, kojeg su radnici ostavili uz zdenac, pokupio je netko od građana.</p>
<p>Time je nakon gotovo 30 godina Zdenac života, djelo kipara Ivana Meštrovića, odvezen na restauraciju u Ljevaonicu umjetnina pri Akademiji likovnih umjetnosti. Prilikom prenošenja skulpture, ravnatelj Ljevaonice, Željko Mačešić, skrenuo nam je pozornost na unutarnju stranu zalivenu betonom kojim je bila pričvršćena za »posudu« s vodom. </p>
<p>- Danas se umjesto zalijevanja betonom koriste metalni nosači-držači za pričvršćivanje, objasnio nam je Miščević, dodavši da će se izraditi nova brončana posuda za vodu. </p>
<p>- Zdenac je morao na restauraciju zbog stare vodovodno-kanalizacijske infrastrukture koja više ne funkcionira, pa je prostor oko zdenca bio stalno poplavljen, rekao nam je zamjenik pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Silvije Novak. Osim samog zdenca obnovit će se i cijeli kameni prostor oko njega. Inače, zdenac, koji prikazuje život čovjeka od rođenja do starosti, prema riječima Željka Mačešića, u dosta je dobrom stanju. </p>
<p>- Međutim, zub vremena učinio je napukline, ljudi su ga »obogatili« grafitima, a kada ga očistimo uočit ćemo i sva oštećenja, rekao nam je poslovođa Ljevaonice, Nikola Cerjanec, predviđajući da će ljevaonički posao na zdencu trajati oko mjesec dana. Zelenkastu patinu koja se godinama hvatala na brončanu skulpturu neće uklanjati, jer je ona, ipa,k jedan pokazatelj vremena. </p>
<p>Zdenac života, izrađen 1905. godine, postavljen je na tadašnji Sveučilišni trg, danas Trg maršala Tita, davne 1912. godine nakon što ga je od umjetnika otkupio Grad Zagreb. Sâm Meštrović osnovao je 1907. godine, Ljevaonicu umjetnina pri ALU, koja je sve ove godine radila bez prestanka i restaurirala mnoga Meštrovićeva dijela. Kompletna obnova zdenca, infrastrukture i kamenoga prostora oko njega, obavljena je 1971. godine i od tada do danas veći zahvati nisu rađeni. Kako se tada zamijenjen kamen nije pokazao pogodnim za zagrebačku mikroklimu, sadašnja obnova predviđa i drugu vrstu kamena. </p>
<p>- Do proljeća, kada će početi radovi na infrastrukturi, napravit ćemo projekt rekonstrukcije prostora oko zdenca i samog zdenca kao i troškovnik, rekao nam je Silvije Novak. Do tada će se odlučiti, hoće li se promijeniti i sav kamen oko zdenca ili će se mijenjati samo najoštećeniji dijelovi. Prema predviđanjima Silvija Novaka Zagreb će bez Zdenca života biti gotovo devet mjeseci, a do tada će oko njegovog mjesta biti postavljeni reklamni panoi. Na njima će osvanuti najvažnije informacije o Zdencu života i njegovu autoru, ilustrirana naslovna stranica Vjesnika iz 1950. godine s fotogtafijom Zdenca života, te manje fotografije iz života koji se odvijao uz zdenac. </p>
<p>Investitor radova je Gradski ured za izgradnju grada, a radove nadzire Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hoće li gradonačelnik pomoći ili će mesari prosvjedovati pred Gradskim poglavarstvom?</p>
<p>Bivša uprava Zagrepčanka-trgovine, namjerno je Zagrebačkim tržnicama i veletržnici izbjegavala plaćati najam za korištenje lokala, što izrazito podsjeća na scenarij koji je primijenjen neposredno prije stečaja nacionalnog lanca robnih kuća Nama. Rekli su to, na u četvrtak održanoj konferenciji za novinare, predstavnici Hrvatske udruge sindikata (HUS) i njihova granskog sindikata »Zagrepčanka«. »Nećemo dopustiti da oni koji su preuzeli Namu preuzmu i ovo poduzeće kako bi imali monopol na tržištu«, kazao je predsjednik sindikata »Zagrepčanka« Vjekoslav Salmić. </p>
<p>Ipak, direktni povod zbog kojeg su se sindikalci u četvrtak obratili javnosti, bio je neuspješan sastanak koji je na temu Zagrepčanka-trgovine u stečaju, u srijedu održan na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Tamo su se, naime, sa stečajnim vijećem i stečajnim upraviteljem te tvrtke, sastali predstavnici Zagrebačkih tržnica i veletržnice, Grada Zagreba, kao i četiriju tvrtki koje se zanimaju za preuzimanje Zagrepčanka-trgovine. Riječ je o tvrtkama Finagra, Simplica, Nova ves - Commerce, te o obrtu Karlo. Potencijalni su zakupci posrnule tvrtke, prema riječima sindikalaca, na tom sastanku iznijeli detaljne ponude, obrazloživši i način i broj ljudi koji namjeravaju zadržati na poslu. Ako se njihova ponuda prihvati, čelnici Finagre, za najam Zagrepčankinog proizvodnog pogona u Samoboru i 47 njenih trgovina, plaćali bi 250 tisuća njemačkih maraka, a posao bi zadržalo i 180 radnika. Preddruštvo Simplica, zaposlilo bi 200 ljudi i pokrenulo prodaju u roku od tri mjeseca, dok bi im za potpuno aktiviranje proizvodnje trebalo oko pola godine. Osim toga, odmah po preuzimanju Zagrepčanka-trgovine, Simplica bi svim radnicima isplatila jednu plaću.</p>
<p> Prihvaćanjem ponude privatnog obrta Karlo, posao u samoborskoj proizvodnji bi zadržalo 30 ljudi, dok bi u zagrebačkim trgovinama nastavilo raditi još njih 40. Poduzeće Nova ves Commerce nudi posao za svih 414 radnika Zagrepčanka-trgovine, a zanima ih i pogon i trgovine. Sa svim bi radnicima potpisali ugovor na neodređeno vrijeme, a jamstvo u ponudi im je osobna imovina od 3 milijuna njemačkih maraka. Ukoliko se njihova ponuda prihvati, Nova ves Commerce plaćala bi mjesečni najam od 10 tisuća njemačkih maraka. </p>
<p>- U trenutku kada se trebalo odlučivati o najpovoljnijoj ponudi, predstavnici Grada kazali su kako nisu znali da ih se na sastanak pozvalo zbog toga, a predstavnik Tržnice i veletržnica dao je ultimatum da im, prije rasprave o budućem korištenju njihovih lokala, Zagrepčanka-trgovina u cijelosti isplati dug, kazao je voditelj HUS-ova ureda u Zagrebu, Mario Iveković. On je dodao kako se očito radi ili o nepoznavanju zakona ili da lokale ubuduće ne koristi tvrtka koja je u stečaju. Osim toga, isplatom duga počinilo bi se kazneno djelo zbog pogodovanja jednom stečajnom vjerovniku u odnosu na ostale. Iveković je prenio i upozorenje stečajnog upravitelja Zagrepčanka-trgovine, koji je predstavnika Tržnica i veletržnice upozorio da je 30. rujna, protivno zakonu, raskinut ugovor o najmu lokala, jer je zahtjev za stečaj već bio pokrenut.</p>
<p> Kako je Trgovački sud odgodio odluku o najboljem ponuđaču za nastavak poslovanja Zagrepčanka-trgovine, do dobivanja potrebnih suglasnosti Grada i Zagrebačkih tržnica i veletržnice, sindikat je uputio otvoreno pismo gradonačelniku Milanu Bandiću. Od njega traže da i osobno doprinese brzom razrješenju problematike gradskih prostora koji su u najmu Zagrepčanka-trgovine. Gradonačelnikov odgovor sindikalci očekuju do slijedeće srijede. </p>
<p>Svako odugovlačenje, kažu, znati će sankcionirati. Metoda je prosvjed, a adresa zagrebačko Poglavarstvo, poručili su sindikalci. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>O isplati novca od prodanih karata na privatan račun direktora Croatia-busa, različita mišljenja gradskih revizorskih službi </p>
<p>I u četvrtak djelatnici Croatia-busa zbunjivali putnike na Autobusnom kolodvoru / U Upravi Autobusnoga kažu da će novac od prodanih karata isplatiti samo na račun Croatia-busa, jer tako traže revozori / Goran Hill, bivši direktor kolodovora: Isplaćivali smo novac putem cesija, prema odobrenju revizora, ali što radi ZAP?</p>
<p>Direktor i vlasnik autobusne prijevozničke tvrtke Croatia-bus, Leon Sulić, i u četrtak je nastavio s realizacojom svojih prijetlji Upravi Autobusnog kolodvora zato što mu ne želi isplatiti novac od prodanih karata na njegov privatni račun. U četvrtak su djelatnici njegove tvrtke, naime, počeli dijeliti i letke u kojima se kaže, da se na karte ne mora plaćati rezervacija. U Upravi Autobusnoga kolodvora tvrde da je to direktna povreda ugovora kojeg su potpisale te dvije tvrtke. Naime, Autobusni kolodovor prilikom prodaje autobusnih karata zaračunava 2,30 kune za rezervaciju i još toliko za kolodvorske usluge.</p>
<p> - U vrijeme Božića i za Novu godinu, kada je najveći promet, Sulić je napravio zbrku, prekršio ugovore s našom tvrtkom i opet prijeti i ucjenjuje, rekao nam je u četvrtak Franjo Žulj, rukovoditelj putničkog prometa Autobusnoga kolodvora.</p>
<p> Dodao je, da se, unatoč prijetnjama iz Croatia-busa da karte kupljene na blagajnama Autobusnog kolodvora neće važiti u autobusima Croatia-busa, putnici još nisu žalili. </p>
<p>Novac koji je Sulić zatražio da mu se isplati na njegov privatni račun, a navodno je riječ o milijun kuna od prodanih karata, Uprava Autobusnoga kolodvora namjerava isplatiti, ali samo - na račun njegove tvrtke. To su uostalom potvrdili i revizori koji vode računa o svim poduzećima u vlasništvu Grada Zagreba. Direktor Autobusnoga kolodvora, Marijan Rajsman angažirao ih je da daju i službeno mišljenje koje glasi: »Transakciju novca, kako to traži Sulić, Uprava Autobusnoga kolodovora neće obaviti, jer nije u skladu sa zakonom«.</p>
<p>Problem je, kažu znalci, zapravo u tome, što je Croatia-busu blokiran račun, pa bi sredstva od prodanih karata završila u Zavodu za platni promet, što Sulić želi izbjeći.</p>
<p>Saznali smo da je, navodno, Sulić u svojim prepiskama posljednjih dana s Upravom Autobusnoga kolodvora naveo da su mu bivši direktori isplaćivali novac, te da nije bilo problema sve dok prije desetak dana dužnost direktora nije preuzeo Marijan Rajsman, zamijenivši na tom mjestu, sadašnjeg predsjednika Gradske skupštine, Gorana Hilla. </p>
<p> Goran Hill nam je u četvrtak potvrdio da je isplaćivao novac Croatia-busu, i to putem cesija. To je odobrila revizorska tvrtka RRIF-a, koja je zaključila da je cesija dozvoljena u poduzeću Autobusni kolodvor i u tome nije bilo ničega spornog. </p>
<p>- Naime, rekao nam je Hill, tu bi se zapravo trebao uključiti ZAP i utvrditi kako vlasnik Croatia-busa izbjegava plaćanje svojih računa, a ne mi. Pojednostavljeno,Uprava Autobusnog kolodovora sa mnom na čelu, jednostavno nije morala znati da je Croatia-busu račun blokiran. No, prilikom predaje dužnosti, Rajsmana sam upozorio na tu činjenicu, pa je i on zatražio mišljenje revizora koje je o svemu dalo drukčije mišljenje, obrazložio nam je Goran Hill.</p>
<p>Inače, Leon Sulić, ni u četvrtak nije htio razgovarati s novinarima. Kada smo ga nazvali na mobitel, rekao nam je: »Hvala što ste nazvali i - doviđenja...« (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izvanredan odaziv u akciji »Poklonimo djeci Božić«</p>
<p>Prije nepuna dva tjedna su Hrvatska organizacija mladih Europljana i Euro Youth Club, uz potporu Europskog doma Zagreb, pokrenuli humanitarnu akciju »Poklonimo djeci Božić«. Cilj je bio skupiti igračke i slatkiše za umjereno i teže retardiranu djecu iz Centra za rehabilitaciju »Zagreb«, podružnica Sloboština, kaže se u priopćenju organizatora.</p>
<p>Tijekom prosinca odazvalo se mnoštvo građana, tvrtki, škola, studentskih udruženja, nevladinih organizacija i medija diljem Hrvatske, od Zagreba do Splita. Prikupljeno je, zahvaljujući velikodušnim ljudima, zadivljujuća količina darova za djecu. Niti jedno dijete nije ostalo bez plišane životinje i čokoladice. Odaziv je bio iznad svih očekivanja.</p>
<p>»Zato bismo se željeli ovim pismom zahvaliti svima koji su poduprli inicijativu. Nažalost ne možemo imenovati svakoga tko je našao mogućnost da nam pomogne. Zahvaljujemo V. gimnaziju iz Zagreba, Društvu studenata socijalnog rada, Krašu d.d., Končaru d.d., Hypo Alpe Adria banci, American Expressu, Geodetskom zavodu d.d. Split, Hrvatskim željeznicama, Vrutku d.o.o., Poštanskoj banci Zagreb, Ministarstvu okoliša i svim drugima koji su predali darove. Želimo se zahvaliti u naše ime, u ime Centra za rehabilitaciju, i prije svega u ime djece. Pomogli ste djeci pokloniti Božić«, kažu organizatori humanitarne akcije.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrebačkim vatrogascima priznanje za uloženi trud u proteklih 70 godina</p>
<p> Nakon 1. siječnja 2001. godine počet će proces decentralizacije Vatrogasne zajednice Grada Zagreba na lokalnu i mjesnu upravu i samoupravu. Do sada se iz gradskog proračuna za ostale gradove i općine izdvajalo sedam posto sredstava, a sada će taj broj narasti na 16 do 17 posto. Slijedi i izmjena Zakona o ovlastima lokalne samouprave. Najavio je to predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Teodor Fricki, na svečanoj sjednici Vatrogasne zajednice Grada Zagreba u četvrtak, prilikom obilježavanja 70. obljetnice njena postojanja. </p>
<p>Na svečanoj sjednici Vatrogasna zajednica Grada Zagreba dobila je priznanje za sav uloženi trud zagrebačkih vatrogasaca u proteklih 70 godina. Priznanje je uručeno predsjedniku Vatrogasne zajednice Grada Zagreba, Pavlu Bonettiju. </p>
<p>- Vatrogasne zajednice kroz povijest su usko surađivale sa svim gradonačelnicima, zbog čega smo na ovu svečanu sjednicu i pozvali Milana Bandića, rekao je Bonetti, izrazivši žaljenje što gradonačelnik nije uspio doći.</p>
<p>Prema riječima tajnika Hrvatske vatrogasne zajednice Gabrijela Špehara, svrha Vatrogasne zajednice jest da informira i upozori građane na moguće opasnosti s kojima se mogu susresti te da sudjeluje u gašenju požara zajedno s profesionalnim vatrogascima, u poplavama i elementarnim nepogodama. Špehar je dodao da je od 1997. godine do danas, zagrebačka vatrogasna zajednica pribavila je nova vatrogasna vozila, novu opremu za gašenje požara te osposobila 1389 novih dobrovoljnih članova. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Mogu li komunalni redari spriječiti prodaju roba izvan tržnica?</p>
<p>Na sjednici Odbora za predstavke i pritužbe građana Gradske skupštine Grada Zagreba, održane u četvrtak u Gornjogradskoj vijećnici, najviše se raspravljalo o sprječavanju prodaje roba izvan tržnog prostora i mjerama za učinkovitiji rad komunalnog redarstva. </p>
<p>Darko Baniček (SDP) i Božo Granić (HSLS) predložili su da se tijekom cijele godine provode kontinuirane akcije na sprječavanju takve prodaje, a ne kao do sada samo - interventne. Tijekom posljednje takve akcije u rujnu naplaćeno je samo 57 mandatnih kazni što je HSLS-ovog člana Odbora navelo da kaže da se toliko kazni može naplatiti samo u jednom danu na Splavnici. Tijekom cijele prošle godine naplaćeno je 610 kazni na području Zagreba, na što je SDP-ovac Baniček upitao: »Što uopće komunalni redari i inspekcija rade?« Za neučinkovitost komunalnih redara krivi su i zakoni, složili su se članovi Odbora, jer im smanjuju djelotvornost. Komunalni redar, napominje Baniček, može preprodavače na nedozvoljenim mjestima premjestiti i kazniti sa svega 100 kuna. Članovi su se složili da bi u cilju povećanja učinkovitosti komunalnog redarstva trebalo izmijeniti ustroj Odjela komunalnog redarstva i inspekcije i njihovo radno vrijeme. Komunalni redari nemaju nikakve odgovornosti, nitko ih ne kontrolira jer odsjeci nemaju šefova, primijetio je Baniček. </p>
<p>Odbor će Gradskom poglavarstvu predložiti donošenje paketa mjera za učinkovitije suzbijanje prodaje izvan tržnog prostora i drugih pojava kojima se krši komunalni red kao i mjera za učinkovitiji rad komunalnog redarstva u cjelini. </p>
<p>Na Odboru je razmatrana i problematika parkiranja vozila u gradu. Prijedlog upućen Odboru od strane jednog građana vezan za tu problematiku, izazvao je smjeh članova. Naime građanin predlaže naplatu parkiranja, od 100 kuna mjesečno, za sva vozila koja koriste javni prostor grada što bi uveliko pridonijelo povećanju gradskog proračuna, kaže. </p>
<p>Raspravljano je i o poslovanju trgovačkog centra Billa, na uglu Čulinečke i Branimirove ulice, iako mu je odbijen zahtjev za izdavanje uporabne dozvole te o pojedinačnim slučajevima građana vezanim uz prisilno useljenje, najam stana te rješavanje stambenog pitanja. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Orijentalnim studijima Kina darovala knjige, CD-romove, video i audio kasete</p>
<p>Novi veleposlanik Narodne Republike Kine u Hrvatskoj, Zhi Zha Olin, uručio je u četvrtak dekanu zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Nevenu Budaku, impozantnu donaciju od 495 knjiga, dva CD-roma, te 45 audio i 13 video kaseta. Darovanom zbirkom koristit će se studenti orijentalnih studija i hungarologije Filozofskoga fakulteta. </p>
<p>Veleposlanik Kine naglasio je kako vjeruje da će knjige biti od koristi za unapređenje učenja kineskoga jezika na fakultetu. »Kini je cilj unaprijediti prijateljske odnose s Hrvatskom i s ostalim zemljama, zbog čega se zahvaljujem na suradnji dekanu i svim profesorima Filozofskoga fakulteta«, rekao je Zhi Zha Olin. </p>
<p>Davor Butković, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije, naglasio je kako je Ministarstvo znanosti samo tehnički posrednik u suradnji fakulteta i veleposlanstva. »Donacija NR Kine značajna je, ne samo zbog ogromne količine poklonjenih knjiga, već i ranije poklonjenih 25 kompjutera za potrebe fakulteta«, rekao je Butković. </p>
<p> Veleposlaniku Kine zahvalila je i pročelnica Odsjeka za orijentalne studije, Milka Jauk Pinhak, naglasivši da ti studiji na Filozofskom fakultetu postoje od 1979. godine. »Delikatan je i vrlo kompliciran zadatak voditi ovaj odsjek. Zaostajemo za velikim europskim sveučilištima, no uložit ću svu svoju snagu da ih dostignemo«. </p>
<p>Osim predstavnika Odjela za međunarodne odnose, svečanoj primopredaji prisustvovali su profesori Filozofskoga fakulteta, iskoristivši zajednički skup za čestitanje sve bližeg Božića i Nove godine. (Mirela Lilek)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Ludbrežanin Rudof Fizir, zaslužni pionir avijatike </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Nevjerojatno je da se tijekom ove godine malo tko sjetio četrdesete obljetnice smrti pionira hrvatske avijatike Rudolfa Fizira koji je konstruirao 18 zrakoplova i prijateljevao s velikim imenima svjetskog zrakoplovstva.</p>
<p> Među inima, Fizir (1891-1960) je bio prijatelj sa slavnim tvorničarem zrakoplova Fokkerom, prvim čovjekom koji se balonom vinuo do stratosfere Piccardom i francuskim pionirom letenja Breguetom.</p>
<p> Tko je, dakle, bio Rudolf Fizir? </p>
<p> Fizir je rođen 1891. u Ludbregu. U biografiji presudno mjesto pripada Višoj srednjoj tehničkoj školi koju je u Wienerneustadtu pohađao zahvaljujući potpori Hermanna Bollea. Započeo je studij zrakoplovstva na Tehničkom fakultetu u Toulouseu s kojega prelazi na Zrakoplovnu akademiju u Wismaru.</p>
<p> Već kao apsolvent u tvornici zrakoplova Fokker-Flugzeugbau radi na konstrukciji jedno, dvo i trokrilnih lovaca za njemačko zrakoplovstvo, ističe se u ogledu objavljenom u reviji »Croatia Airlinesa'. U Budimpešti organizira Fokkerovu podružnicu Mago- Mobil.</p>
<p> Poslije Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Jugoslaviji prihvaća mjesto šefa zrakoplovnog odsjeka zapovjedništva zrakoplovstva u Novom Sadu. Izbijanjem Drugog svjetskog rata Fizir prelazi u Zagreb i postaje profesor na Tehničkom fakultetu. Zanimljivo je da je nakon završetka rata sa suradnicima konstruirao i prvi naš motocikl. </p>
<p> Prvi zrakoplov, koji je Fizir konstruirao 1913., ostao je u nacrtima, objašnjava se u nastavku napisa. Ističe se da je 1925. konstruirao dvokrilac 'Fizir' kojim postiže bolje rezultate od zrakoplova s dvostruko jačim motorom, te 1927. pobjeđuje na natjecanju Male Antante. Otada se njegove letjelice počinju serijski proizvoditi.</p>
<p> Veliki uspjeh postigao je i avionom 'Fizir FN', koji je proizveden u seriji od nekoliko stotina primjeraka. Taj je dvokrilni dvosjed s dvostrukim upravljačem i 30 godina poslije Drugog svjetskog rata bio u upotrebi kao školski zrakoplov.</p>
<p> Bio je i likovno obrazovan, te je na tragu konstruktivizma i futurizma spajao u cjelinu inženjerstvo i aerodinamičnu liniju, držeći se lakoćom modernističkih skulptorskih tendencija.</p>
<p> Kad se spominje Rudolfa Fizira, valja ga motriti u svjetlu hrvatskih velikana poput izumitelja padobrana Vrančića ili Schwarza koji je zaslužan za izum prvog svjetskog metalnog zračnog broda (cepelin), odnosno prvog našeg letača zrakoplovom vlastite konstrukcije Slavoljuba Penkale. U taj krug spada i Fizirov student Antun Cvjetković, koji je na vrhuncu karijere sudjelovao na projektima 'Apollo' i 'Shuttle'. Sljedeće godine obilježit će se 110. obljetnica rođenja pionira hrvatske avijatike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Njemačka osuđuje britanski »embrijski kanibalizam«</p>
<p>BERLIN, 21. prosinca</p>
<p> - Njemački dužnosnici odbacili su u srijedu mogućnost da Njemačka slijedi britanski primjer u prihvaćanju istraživanja na ljudskim embrijima nazivajući tu tehnologiju čak »kanibalizmom« i tražeći od Europske unije da poduzme kaznene mjere protiv Velike Britanije. Njemačka, koja bi željela dostići Britaniju i preuzeti njezinu vodeću ulogu u biotehnologiji, trenutačno ne dopušta stvaranje ljudskih embrija u istraživačke svrhe i od znanstvenika traži da istraživanja ljudskih stanica usredotoče na manje kontroverzne tehnologije. Njemački kancelar Gerhard Schroeder u novinskom članku napisanom uoči glasovanja u britanskom parlamentu, koji je u utorak prihvatio tu metodu, zauzeo se protiv »ideoloških tabua«, ali i istaknuo da argumenti za korištenje matičnih stanica ljudskih embrija u istraživanjima nisu u cijelosti dokazani.</p>
<p> »Slažem se s njemačkim istraživačima da ne bi smjeli pratiti Britance u pozivu za ukidanje zabrana na uporabu matičnih stanica embrija sve dok biološki potencijal odraslih stanica za medicinu ne postane bolje razumljiv«, smatra Schroeder.</p>
<p> Britanski parlamentarci prihvatili su u utorak velikom većinom istraživanja na matičnim stanicama ljudskih embrija koje se mogu razviti u različite vrste stanica poput krvnih, moždanih ili koštanih tj. »uzgojiti« za rezervne organe. Hubert Hueppe, zamjenik predsjednika njemačkog parlamentarnog odbora za etiku, izjavio je da je britansko prihvaćanje korištenja matičnih stanica ljudskih embrija u razvoju novih metoda liječenja kršenje europskog konsenzusa o temeljnim ljudskim pravima.</p>
<p> »Uzgojiti ljudsko biće samo da bi ga se ubilo, izvadilo mu unutrašnjost i nešto se njome ispunilo - to je čisti kanibalizam«, rekao je Hueppe, član oporbenog CDU-a, odbacujući argumente da bi istaživanja u tom smjeru mogla dovesti do lijekova za degenerativne bolesti poput leukemije i srčanih oboljenja.</p>
<p> Hueppe je zatražio od Europske unije da razmotri uvođenje sankcija protiv Velike Britanije ako taj zakon dobije potporu u gornjem domu britanskog parlamenta.</p>
<p> Znanstvenici tvrde da ta tehnologija ima mnogo veće potencijale od alternativnih tehnologija koje se temelje na krvnim stanicama uzetim iz pupčane vrpce nakon rođenja ili iz tkiva odraslih ljudi.</p>
<p> Protivnici tehnologije tvrde da je laboratorijsko stvaranje čak i embrija u ranoj fazi zvanog blastocit moralno neprihvatljivo i da će na kraju dovesti do kloniranja ljudi.</p>
<p> Najžešći otpor istraživanjima na ljudskim embrijima u Europi pruža Njemačka još uvijek opterećena nacističkim pokušajima stvaranja savršene ljudske rase i ubijanjem invalida i svih ostalih ljudi čiji su geni bili smatrani bezvrijednima. Kako ipak ne bi ostali bez udjela u iznimno dobrim prognozama gospodarskih potencijala za to područje, Berlin je ove godine pokrenuo konzultacije o izmjenama desetogodišnjih zakona o zaštiti embrija.</p>
<p> Schroeder, koji je nedavno obećao 350 milijuna njemačkih maraka za istraživanja ljudskih gena u iduće tri godine, potiče debatu o tom području koje smatra potencijalnim područjem za otvaranje radnih mjesta. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Predali se Kurdi koji su zauzeli »Londonsko oko«</p>
<p>LONDON, 21. prosinca</p>
<p> - Kurdski demonstranti koji su zauzeli najviši svjetski panoramski vrtuljak i zaprijetili samospaljivanjem, predali su se u srijedu londonskoj policiji.</p>
<p> Četrdesetak prosvjednika htjelo je privući pozornost svijeta na patnje kurdskih zatvorenika u Turskoj. Nakon što su stotine turista evakuirane, policija ih je nakon nekih pet sati uspjela nagovoriti da i oni izađu iz »Londonskoga oka«.</p>
<p> Glasnogovornica prosvjednika izjavila je: »Ovim se demonstracijama pokazuje političkim zatvorenicima u Turskoj da smo s njima i da ćemo do kraja biti s njima. (...) Turske ih vlasti ubijaju«.</p>
<p> Turske snage sigurnosti ovaj su se tjedan sukobile sa zatvorenicima koji su prosvjedovali protiv loših uvjeta života. Poginulo je najmanje 19 ljudi, 17 zatvorenika i dvojica žandarma. Zauzimanje Londonskoga oka završni je događaj niza kurdskih prosvjeda u Londonu što je počeo u srijedu popodne u britanskom parlamentu.</p>
<p> Dok je premijer Tony Blair odgovarao na zastupnička pitanja, muškarca i ženu koji su vikali »Zaustavite masakre u turskim zatvorima!«, stražari su odvukli s galerije za građanstvo u Donjem domu.</p>
<p> Druga skupina Kurda zauzela je londonske urede Europske komisije, ali predala se za manje od tri sata. Policija je priopćila da je uhitila šestoricu muškarca i tri žene. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Prodavačica u zatvorskoj kantini seks »plaćala slatkišima«</p>
<p>NORRISTOWN, 21. prosinca</p>
<p> - Prodavačica u trgovini zatvora u Montgomeryju, Eileen Mayfield u utorak je izvedena pred sud zbog optužbi da je pet zatvorenika prisilila na pružanje seksualnih usluga u zamjenu za slatkiše, grickalice i cigarete iz zatvorske trgovine.</p>
<p> Eileen Mayfield (42) optužena je za tri djela institucionalnog spolnog napada, što je kriminalno djelo.</p>
<p> Tužiteljstvo navodi na koji je način prodavačica iznuđivala usluge, pa se tako spominje kako je jednome od zatvorenika zaprijetila, »ne budeš li učinio što želim, zapisat ću te, pa ćeš dobiti još 6-9 mjeseci produljenja kazne«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Američka glumica Sandra Bullock zamalo stradala u nesreći</p>
<p>JACKSON HOLE, 21. prosinca</p>
<p> - Privatni zrakoplov američke glumice Sandre Bullock s kojom su bile još tri osobe odsklizao je s piste prilikom slijetanja u zimovalište Jackson Hole, no srećom nitko nije ozlijeđen, izjavila je agentica za odnose s javnošću popularne glumice koja je glumila u filmovima »28 dana«, »Brzina 1 i 2« i »Vrijeme ubijanja«. Bullock i njezin dečko Bob Schneider te još dva člana posade slijetali su u Jackson Hole u srijedu kad je zrakoplov odsklizao s piste u nanose snijega sa strane, rekla je agentica Pat Kingsley. Nitko, prema njezinim riječima, nije ozljeđen u incidentu u kojem je oštećen privatni zrakoplov. Bullock (36) nastupa u filmu »Miss Congeniality«, uz Benjamina Bratta i Michaela Cainea, koji će se u američkim kinima početi prikazivati 22. prosinca. Prošle je godine snimila film »Sile prirode«, s partnerom Benom Affleckom, u kojem se dvoje stranaca romantično zbliži nakon što im zrakoplov odskliže s piste. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nijemcima najerotičniji par Pamela Anderson i George Clooney</p>
<p>BERLIN, 21. prosinca</p>
<p> - Njemački ljubitelji odlazaka u kino izabrali su u istraživanju časopisa »Cinema« američku starletu i zvijezdu, nekad jako popularne serije »Spasilačka služba«, Pamelu Anderson i filmskog ljepotana Georgea Clooneyja za najerotičnije glumce. </p>
<p>Više od četvrtine sudionika istraživanja odlučila se za ovu Playboyjevu zečicu koja je za sobom ostavila glumice Salmu Hayek i Cameron Diaz. Clooney, popularni doktor Doug Ross iz bolničke serije »Hitna služba«, dobio je 35,6 posto glasova u istraživanju časopisa »Cinema«. Nastassja Kinski, najseksepilnija njemačka glumica nalazi se na 26. mjestu, a 'najseksi' Nijemac Til Schweiger tek je na 35. mjestu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Zastave«, barjaci 20. stoljeća </p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Predstavljene roman »Zastave« Miroslava Krleže u izdanju »Naklade Ljevak«, Matice hrvatske i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Velikan hrvatske pisane riječi Miroslav Krleža i njegova djela oduvijek su bili golem izazov, podjednako za čitalačku publiku kao i za njegove priređivače i izdavače. Našu je književnost obnovio snagom duha i novim idejama. U obnovljenoj Akademiji poslije Drugoga svjetskog rata bio je tajnikom, a kao direktor Leksikografskog zavoda ostvario je grandiozna djela, rekao je predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan u četvrtak na predstavljanju pet knjiga Krležinih »Zastava« u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. </p>
<p>Akademik Padovan govorio je u ime udruženih nakladnika - »Naklada Ljevak«, Matice hrvatske i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji su izdali roman »Zastave«. </p>
<p>Po riječima glavnog urednika ovoga izdanja »Zastava« Velimira Viskovića, Miroslav Krleža je zamišljao devet knjiga »Zastava«, zaključno s godinom 1941. kada glavni akter u romanu Kamilo okonča svoj život. Visković je također izrazio žaljenje što prvo kolo Krležinih djela nije objavljeno prije smjene vlasti, jer ovako ispada da je nova vlast dala poticaj. Jasno je da je bilo i onih koji su ga, svjesni njegova značenja, htjeli zatajiti, istaknuo je Visković, ali pravi pisci su transideologični, upravo kao i Krleža, koji je polifono i poliperspektivno gradio sliku života i time je nadrastao stegu svakoga indoktriniranog mišljenja. Za navođenje svih popratnih bilježaka bilo bi potrebno još toliko knjiga, smatra Visković, no jedno će se kritičko izdanje pojaviti, uglavnom za sladokusce, jer razrješenje nekih spornih mjesta u tekstu su neophodna. Priređivači su se služili metodom palimpsesta, to jest traganjem po dosadašnjim izmjenama. Budući da se Krleža služio i pravopisom iz svoga doba te pravopisom iz 60-ih godina, nije sada ispravljano ono što je u skladu s njegovim interesima, zaključio je Visković.</p>
<p>Urednik Vlaho Bogišić na predstavljanju je istaknuo veliku zaslugu i »Naklade Ljevak« i Zdenka Ljevaka, koji je uložio svoj novac i potom privukao druge institucije da se ova izdavačka inicijativa ostvari. Dakle, ističe Bogišić, nakon Krležine personalne enciklopedije kreću »Zastave«, barjaci dvadesetog stoljeća, koje su zapravo komplementarne Viskovićevoj ideji o enciklopediji. Sada nas čeka prodor prema Krležinim feljtonima, zaključio je Bogišić.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prazna bidermajerska varijanta</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Splitu / Premijera baleta »Chloe u noći igračaka« na glazbu Debussya, Ravela i Griega, u koreografiji Brune Jacquina / Nedovoljno za ozbiljniju prezentaciju baletnog ansambla</p>
<p>Nova baletna premijera u splitskome Hrvatskome narodnom kazalištu »Chloe u noći igračaka«, na glazbu Debussya, Ravela i Griega, a u koreografiji francuskog gosta Brune Jacquina, dočekana je dosta ravnodušno, možda i zbog niza nervoznih signala koje već duže vrijeme upozoravaju na upitnu situaciju u baletu i gubljenje širega interesa za zbivanja u tome kazališnom segmentu.</p>
<p> Niska emotivna temperatura u baletnom ansamblu rezultirala je stanovitom tromošću, krutošću i ozbiljnim pomanjkanjem mašte, što je sve skupa činilo lošu uslugu umjetnosti. Posljednja baletna premijera upozorava da su klasične obale zapuštene, a suvremene ni blizu nisu osvojene. Francuski koreograf Jacquin, koji je trenutno angažiran u Nizozemskoj, u svibnju ove godine predstavio se spretno koncipiranim baletom »Alla valse«, da bi potom bio angažiran na projektu koji je trebao u božićnom ozračju ponuditi malo radosti i djetinje ozarenosti. Predstava je pripremana u Splitu i vodila je računa o trenutnim potencijalima splitskoga baletnog ansambla. Moglo bi se kazati da je dopadljiva scenografija Vesne Režić ostavila dovoljno prostora za igru, a i kostimi Nathallie Grandville bili su razigrani i maštoviti.</p>
<p> Međutim, koreografija je djelovala kao laka prosvjetiteljsko-bidermajerska varijanta u kojoj je malo što dovedeno do kraja i natopljeno životom koji bi mogao nekoga uzbuditi. Predugi brojevi, ponavljanje radnje, dosta skromna paleta baletnog pokreta, labav integritet strukture, tek su neke od odlika ponuđenog baleta koji ostaje na tragu puke ilustracije. Istina, vidljiv je napredak i ljupka razigranost s lutkama simpatične Korane Bilan, izražajan nastup Leva Šapašnjikova i Dmitrija Rodikova, dok su ostali plesači ponudili ono što su mogli. I dok se danas u baletu posvuda, što nije isključivo pitanje sredstava, eksperimentira, istražuju novi izražajni putovi, primjenjuju specijalni efekti, razmišlja o raznim tehnikama, nadograđuje klasična baza suvremenim vokabularom, razrađuju razne varijante fuzije, mi ostajemo na potrošenim rješenjima daleko ispod onoga što nude čak i drugi baletni ansambli u nas.</p>
<p> U kruto postavljenim okvirima, bez fleksibilne i radne varijante vježbi, malo je što mogao učiniti koreograf Jacquin i njegova asistentica Dominique Larin, koji su na pojedinim varijacijama ipak pokazali svoju senzibilnost. Čini se da je koncepcijski (Kilina Cremona) stvari trebalo drugačije postaviti i konačno izaći s takvim projektima koji će usvajati nove pristupe tijelu i subjektu.</p>
<p> Zbog čega ostajemo na periferiji svih mogućih ekspresija i borbe za nove poglede, strasti koje se istražuju na seminarima i kursovima kojima nema broja, imidža koji zahtijeva mnogo temeljitiji odnos prema marketingu, publici, mladoj generaciji? Odgovor na to pitanje mogu ponudit i samo novi ljudi.</p>
<p>Tonći Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kretanje k neizrečenom</p>
<p>Teatar ITD / Uz premijernu izvedbu plesne predstave »Nebrem reči« Studentskoga eksperimentalnog kazališta, u koreografiji Mile Rackov</p>
<p>Nebrem reči... jer, sve je unutra. Izvana je samo privid, slika, okvir koji nam treba da postojimo, granice koje nam trebaju da ih savladamo, strukture i odnosi da tražimo i nalazimo, nesavršeni svijet koji nam treba da pripadamo i sumnjamo, da se u njemu tješimo i radujemo, da sanjamo i osjećamo... - bilježi Grozdana Marošević u programu plesne predstave »Nebrem reči« Studentskoga eksperimentalnog kazališta, što je premijerno izvedena u srijedu na večer u zagrebačkome Teatru ITD.</p>
<p>Osam plesačica ispisuje, po dramaturškom nacrtu Vjerana Zuppe, susret s međimurskim pjesmama u glazbenoj obradi Nevena Frangeša. Pokretom koji se poigrava tradicijskim formulama suvremeno se povezuje s intimnim, sadašnje s prošlim. U koreografiji Mile Rackov ocrtan je okvir za kretanje otvorenih i zatvorenih perspektiva, zaustavljeno i ponovljeno u igri koja se nameće svojim jednostavnim i čistim izvodima. </p>
<p>I sve ono što se ne može izreći, zagubljeno u jeziku i prepušteno žudnji Maja Fišter, Helena Krnic, Tatjana Čopić, Renata Javor, Lana Šnidler, Martina Gucek, Ana Končar i Lana Đonlagić nastojale su iskazati pokretom u njegovim dodirima glazbom. Taj spoj plesa i međimurskih pjesama ostvaruje se u zanimljivoj cjelini u kojoj se mlade plesačice susreću i razdvajaju naglašavajući tijekom jednosatne izvedbe ta uvijek privlačna traganja.</p>
<p> Predstava »Nebrem reči« Studentskoga eksperimentalnog kazališta osmišljena je u Međunarodnome kulturnom centru Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu, a početkom prosinca prikazana je u programu Europskoga festivala mladih u Ankari.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vujić: Vratit ćemo Jadran film državi</p>
<p>Hrvatsko društvo filmskih djelatnika / Svečana sjednica u povodu 50. obljetnice Društva / Ministar kulture Antun Vujić obećao rješavanje problema Jadran filma / Dodijeljene prigodne plakete zahvalnice HDFD-a </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - U prostorijama Hrvatskoga društva filmskih djelatnika u srijedu navečer je održana velika svečanost u povodu 50. godišnjice osnivanja i djelovanja Društva. </p>
<p>Predsjednica HDFD, Nada Gaćešić Livaković u uvodnom se govoru osvrnula na povijest, koja počinje od 7. svibnja 1950. kada je osnovano Društvo i za prvoga predsjednika izabran Josip Kirigin. Danas Društvo broji 390 članova razvrstanih u osam sekcija: režije, slike, montaže, glumaca, scene, organizacije, animiranog filma i kaskadera. Ciljevi Društva i dalje su poticanje slobode i kvalitete filmskoga stvaralaštva, naglasila je Nada Gaćešić Livaković.</p>
<p>A potom se Tomislav Pinter, jedan od osnivača Društva i ugledni hrvatski majstor kamere, obratio svečanom skupu zaželjevši svima zajedno bolje dane i više posla u hrvatskome filmu i međunarodnim koprodukcijama. Nada Gaćešić Livaković na kraju je podijelila svečane diplome zahvale institucijama s kojima je HDFD tradicionalno dobro surađivalo svih ovih godina. </p>
<p> U ime Ministarstva kulture zahvalu je primio ministar Antun Vujić, koji je rekao: »Ovo prizanje vrijedi kao priznanje našem entuzijazmu u hrvatskome filmu, a u doslovnom smislu to bi bilo oko 30 milijuna kuna, koliko godišnje odvajamo za hrvatski film. Dakako, u hrvatskom filmu se još mnogo toga mora riješiti«. Ministar Vujić naglasio je kako je to prije svega Zakon o filmu koji bi trebao uključiti hrvatski film u kontekst europskog filma. No, ono što je najvažnije, istaknuo je Vujić, to je problem Jadran filma: »Predstoji nam veliki napor i preispitivanje da se Jadran film vrati u važnu nacionalnu funkciju. To će biti veliki posao, ali morat ćemo ga dovršiti kako treba jer ono što ste svi vi stvarali i što je nacionalno dobro i to pripada ovomu Društvu«, zaključio je Antun Vujić, nakon čega su svi članovi Društva burnim pljeskom i odobravanjem popratili njegove odlučne riječi. Vujić je zatim istaknuo vrijednost ovogodišnje Pule i zaključio kratki govor riječima: »Mnogi od vas govore kako imamo filmove, a nemamo kinematografiju, a ja mislim da je to super, jer kakvi bi nam tek filmovi bili kada bismo imali kinematografiju!«</p>
<p> Zahvalnice HDFD dobili su još Hrvatska radiotelevizija, Gradski ured za kulturu, Hrvatski državni arhiv, Hrvatska kinoteka, Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika i Gradski ured za upravljanje imovinom grada. (Br. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U znaku grafike i slikarstva</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Nagrade Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU) za 2000. godinu dodijeljene su u srijedu u Domu HDLU Anti Kuduzu (glavna godišnja nagrada), Igoru Rončeviću (nagrada za najbolju izložbu u protekloj godini) i Mirjani Vodopiji (nagrada mladom umjetniku). Na svečanosti u Domu Hrvatskih likovnih umjetnika nagrade je predao Mirko Mađor, šef kabineta predsjednika zagrebačke Gradske skupštine. Odluku o dodjeli nagrada donio je Ocjenjivački sud na čelu s predsjednikom Đurom Sederom, a pokrovitelj nagrada je Gradska skupština.</p>
<p>Ante Kuduz (Podosoje, 1935.) je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) 1961. godine, gdje sada radi kao profesor. Kuduz cijeli svoj grafički opus osniva na osnovnoj grafičkoj čestici ili korpuskoli. Od tih čestica umjetnik gradi manje cjeline, a od njih strukturu slike. Višegodišnje ispitivanje svih estetskih svojstava vizualnog polja rezultira u jednostavnoj shemi »kadra«, ističe se u obrazloženju za dodjelu nagrade.</p>
<p>Igor Rončević (Zadar, 1951.) je docent na zagrebačkoj ALU. Početkom 80-ih godina u vrijeme pojave transavangarde zapažen je na međunarodnoj razini kako jedan od hrvatskih najznačajnijih predstavnika, stoji u obrazloženju za dodjelu nagrade.</p>
<p>Mirjana Vodopija (Zagreb, 1963.) je diplomirala na odjelu grafike na zagrebačkoj ALU, radi instalacije, objekte, crteže i grafike. U obrazloženju se ističe da je umjetnica zainteresirana za prirodu, svjetlost, suptilne organske promjene i prostornost, u svojim je istraživanjima prošla kroz područja instalacija, objekata, fotografija i dr. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kazališni interijeri </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - U zagrebačkom hotelu »As« predstavljena je hrvatsko - češka tvrtka »Gradior-Parting«, uz nazočnost Jiria Kudęle, veleposlanika Republike Češke u Hrvatskoj, i Ljudevita Hercega, pomoćnika ministra Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Ovom događaju prisustvovalo je desetak ravnatelja zagrebačkih kazališta i vodeći češki stručnjak na području arhitekture kazališta doc. dr. Miroslav Melena. Kako je istaknuo Alan Žepec, član uprave »Gradior-Partinga«, ovo je prva specijalizirana tvrtka u Hrvatskoj za uređenje interijera kazališta i ostalih scenskih prostora koja će zahvaljujući međunarodno priznatom iskustvu omogućiti domaćim kazalištima i ostalim scenskim prostorima mogućnost besplatnog savjetovanja na ovom specifičnom području u graditeljstvu. U sljedećemu razdoblju od šest mjeseci tvrtka »Gradior-Parting« predstavit će ovu specifičnu i zahtjevnu djelatnost u ostalim kulturnim središtima Republike Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Variety« preporučio Aćimovićev film</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Dok u zagrebačkim kinima bilježi nezadovoljavajuću gledanost, film Dejana Aćimovića »Je li jasno, prijatelju« ovih je dana dobio inozemnu potvrdu. Jedan od vodećih svjetskih filmskih časopisa, američki »Variety«, objavio je u svom prosinačkom broju kritiku filma, nakon njegova prikazivanja na Solunskom filmskom festivalu. Priču o neljudskim životnim uvjetima u jednom zatvoru uoči raspada Jugoslavije, autorica teksta Deborah Young vidi više kao ljudsku dramu nego politički komentar. Young je pohvalila redateljev talent, ulogu Rade Šerbedžije, glazbu Gorana Bregovića i fotografiju Slobodana Trninića. Manja zamjerka je da u filmu nema paralele između »Titove silom ujedinjene Jugoslavije i načina na koji zatvor briše razlike između zatvorenika«. Već i sama činjenica da je »Variety« objavio preporuku filma velika je stvar, posebno stoga što je od šezdesetak filmova sa Solunskoga festivala časopis odabrao samo njih četiri-pet, istaknula je producentica filma Tatjana Aćimović. Po njezinim riječima, autorica teksta bila je u grupi novinara koji su na festivalu tražili i treću, uz predviđene dvije projekcije Aćimovićeva filma. U siječnju iduće godine film odlazi na festival u Goeteburg, a u svibnju na Festival prvog filma u Lisabonu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Umro akademik Rudolf Filipović </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Nakon teške bolesti u 85. godini u srijedu je u Zagrebu umro jedan od vodećih hrvatskih i europskih lingvista akademik Rudolf Filipović (15. rujna 1916.) Engleski jezik i književnost diplomirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1940. </p>
<p> Godine 1961. izabran je za redovitog profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu i za pročelnika Odsjeka za anglistiku. U to vrijeme radi na velikom enciklopedijskom Englesko-hrvatskom rječniku, čije je prvo izdanje izišlo 1956., te počinje rad na velikom projektu »Engleski elementi u europskim jezicima«. Osim toga projekta, radio je još na dvama projektima - »Kontrastivna analiza engleskog i hrvatskog« te »Hrvatski dijalekti u SAD«. U okviru projekta »Engleski element u europskim jezicima«, Filipović obrađuje teoriju jezika u kontaktu, reinterpretira načela jezičnog posuđivanja na osnovi proučavanja engleskih posuđenica u 23 europska jezika. Rudolf Filipović jedan je od osnivača Instituta za lingvistiku Filozofskog fakulteta, a kao njegov direktor organizira rad na više projekata. Dekan zagrebačkoga Filozofskog fakulteta bio je od 1972. do 1974. Za predsjednika Lingvističkog društva Europe izabran je 1975. pa je u tom svojstvu organizirao kongres tog društva u Salzburgu 1976. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1979., član je Predsjedništva Akademije od 1985. i ponovno 1989., a obnašatelj dužnosti glavnoga tajnika 1991. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Janica - najmanja, a najjača skijaška reprezentacija na svijetu!</p>
<p>»Nemam ništa protiv da netko drugi pobijedi. Djevojke su svakim danom sve boljke i bolje, a ja ne mogu ovako skijati vječno. Pad forme je neizbježan, neće biti neuspjeh ako u predstojećim utrkama osvojim drugo, deseto ili pak 15. mjesto«, rekla je Janica nakon četvrte uzastopne slalomsek pobjede ove sezone / Nedostatak snijega ugrožava nastavak skijaške sezone u Svjetskom kupu. »Kad nema utrka nema ni treninga. Barem ne onakvih kakve bismo mi željeli, a tada forma rapidno pada što nikome nije drago«, rekao je Ante Kostelić</p>
<p>SESTRIERE, 21. prosinca</p>
<p> - Trenutno najpoznatiji hrvatski športski ambasador zasigurno je skijaško »čudo djeteta« Janica Kostelić. Četvrta uzastopna pobjeda u slalomu ponovo je zaslužena s velikom superiornošću. Nakon 10. mjesta u utrci veleslaloma dan ranije, u srijedu je mlada Zagrepčanka usprkos bolovima u leđima zabilježila 41 stotinku bolje vrijeme od prve pratilje. Ostalima je trebalo i više od pola sekunde...</p>
<p>Zapanjujućom lakoćom spuštala se stazom u talijanskom Sestrieresu kao da prije godinu dana nije zadobila ozljedu nakon koje većina skijašica ne bi ni pomišljala skijati najmanje godinu-dvije, a neke bi vjerojatno i odustale od daljnje karijere. Talijanske TV postaje prikazivale su slike iz St. Moritza kada je Janica izletjela sa staze, a nakon toga i helikopter koji ju je prenio do bolnice. Zatim su prikazali Janičin nastup na stazi »Giovanni Agnelli« u Sestriereu i veliko slavlje po ulasku u ciljnu ravninu. Biranim riječima opisivali su Janičin povratak označavajući ga trijumfalnim čudom.</p>
<p>Mnogi su je i prije proglašenja najuspješnijih hrvatskih sportaša u protekloj godini postavili na najviše postolje. Posebno se dive njenom jedinstvenom stilu skijanja, bezrezervnom ulasku u svaka vrata, svaki zavoj, potpunom predanošću skijaškom sportu. Ujedno svi upozoravaju kako će Janica 5. siječnja slaviti 19. rođendan, te će još dugo biti ozbiljan prijetnja austrijskim, talijanskim, te ostalim suparnicama sa staze. Koliko god Janica voljela Sestriere kada su utrke u pitanju, toliko ga baš i ne obožava kada je riječ o kvalitetnom snu. Uoči utrke veleslaloma nemirno je spavala, žaleći kako je stalno razmišljala o nekakvim besmislenim stvarima. A u srijedu se probudila s bolovima u leđima. Na sreću, naišao je Gerard Gaio, fizioterapeut koji je pomogao Janici da sa što manjim opterećenjem vozi slalom. Tog jutra hrvatska skijaška reprezentacija predvođenom direktorom Vedranom Pavlekom zaključila je kako hitno moraju reprezentaciji pridružiti i jednog kvalitetnog fizioterapeuta. </p>
<p>Ipak, ukoliko pogledate krajnji ishod upravo je ta bol u leđima natjerala Janicu na dodatnu koncentraciju, budući da se smatrala zakinutom u odnosu na ostale skijašice. U obje vožnje ponudila je tek nedodirljivost i ostavila konkurenciju iza leđa....</p>
<p>Sličnu situaciju svjedočili smo i prošle sezone kada je na start utrke slaloma u Serre Chevalieru došla gotovo ukočena. Maseri su i tada priskočili u pomoć, a tada je pobijedila sa 1,78 sekundi prednosti pred Trine Bake, koja je i u Sestriereu osvojila drugo mjesto.</p>
<p> Kako se znalo uoči utrke kako je Janica najveći favorit ipak su smatrali da će je bol u leđima ometati dovoljno da izgubi prednost ostvarenu u prvoj vožnji. Naravno, pomogao joj je i njen otac Ante Kostelić, kojemu su FIS-ovi čelnici ponovno povjerili postavljanje staze, ovoga puta za drugu vožnju. Tako je u samo 32 dana Janica Kostelić nanizala četiri pobjeda u utrkama slaloma. Park City, Aspen, dva puta Sesetriereu imao je čast prisustvovati nastupu skijašice koju mnogi uspoređuju s istinskim legendama ovoga sporta.</p>
<p>- Nemam ništa protiv da netko drugi pobijedi. Djevojke su svakim danom sve boljke i bolje, a ja ne mogu ovako skijati vječno. Pad forme je neizbježan, neće biti neuspjeh ako u predstojećim utrkama osvojim drugo, deseto ili pak 15. mjesto, rekla je Janica.</p>
<p>Sljedeća utrka Svjetskog kupa trebala bi biti održana u austrijskom Semmeringu, od 28. do 30., prosinca skijašice bi trebale voziti veleslalom i noćni slalom. Namjerno naglašavamo »trebale bi« iz jednostavnog razloga što je i Semmering jedan od mnogih skijaških centara u Europi koji imaju ispunjene sve uvjete osim onog glavnog - snijega.</p>
<p> No, utrke se nigdje ne mogu prebaciti, budući da su u to vrijeme sva skijališta potpuno rezervirana. A FIS-ovo pravila ne dopuštaju da skijaši budu smješteni izvan centra u kojem se utrke održavaju. Konačna odluka bit će donesena ovog petka, kada će se u 12.30 sati sastati FIS-ova komisija. Ipak, meteorolozi predviđaju snijeg na austrijskim vrhuncima. Identična situacija je i sa skijalištem u Mariboru gdje se 6. i 7. siječnja također trebaju voziti utrke slaloma i veleslaloma. Ako snijega ne bude spomenute utrke bit će nepovratno odgođena, jer u FIS-ov kalendaru nema praznih termina. A to bi najviše štetilo upravo Janici Kostelić. </p>
<p>- Kad nema utrka nema ni treninga. Barem ne onakvih kakve bismo mi željeli, a tada forma rapidno pada što nikome nije drago, rekao je Ante Kostelić. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zadrani pobjedom primirili strasti </p>
<p>ZADAR, 21. prosinca</p>
<p> - Koliko malo je potrebno da bi Jazine ponovno živjele mirnim životom. Jedno prosječno izdanje zadarskih košarkaša u dvoboju s Estudiantesom i njihova pobjeda 80-72 umirila je strasti i lavinu nezadovoljstva potaknutih katastrofalnim porazom od Split CO-a.</p>
<p>Također utakmica 8. kola Eurolige u skupini A potvrdila je kako o kvalitetnoj košarci među klubovima Eurolige nema govora. Ona je ostala negdje u predgrađu. </p>
<p>Nadalje, nakon onog što smo vidjeli od španjolskog predstavnika postavlja se pitanje od koga je to Zadar izgubio u njihovom prvom ogledu u Madridu (93-81). Kad u pet minuta igre (3-3) jedni i drugi postignu svega šest koševa, drugog zaključka od spomenutog ne može ni biti.</p>
<p>Za momčad Vlade Vanjka je to donekle razumljivo obzirom da su bili pod dojmom katastrofalne igre koju su prezentirali tri dana ranije pa im je trebalo vremena za povratak u život. </p>
<p> - U tom kratkom vremenu napravili smo sve kako bi se igrači digli na psihološkom planu, većim dijelom smo uspjeli u tome, jednim dijelom ne. Vjerujem da je i ono protiv Splita bila »crna rupa« koja se više ne može i neće ponoviti u mojoj momčadi, kazuje Vanjak.</p>
<p>Točno, neki igrači se još nisu uspjeli vratiti iz ponora, posebice Darko Krunić koji inače proživljava krizu ali i Jurica Ružić, reprezentativac od kojeg se u svakom slučaju očekuje mnogo više.</p>
<p>Sva sreća da je Vanjak imao hrabrosti podariti zapaženu minutažu mladima Hrvoju Perinčiću i Toniju Dijanu, juniorskom reprezentativcu. Jednako koliko je hrabrost u pitanju je bila i prisila obzirom da Vanjak nije dobio valjani odgovor od spomenutog dvojca Krunić - Ružić. U razdoblju kad se rezultat lomio Perinčić je lako izlazio na kraj sa španjolskom obranom, istina s druge strane problem mu je stvarao Hill, koji je uzvratio sa 13 poena. Međutim, upravo ulaskom Perinčića koji je napokon dobio dovoljno prostora u igri zbog čega je bio u sporu sa strukom i upravom, Zadar je počeo kontrolirati rezultat. Tamo gdje je stao Perinčić nastavio je 17-godišnji Dijan kojemu su ovo bile prve značajnije minute na europskoj sceni. No, to ga nije smetalo već se hrabro, drsko i eksplozivno obračunao sa gostujućim igračima pronalazeći vrlo lako put do koša. </p>
<p>Ovom pobjedom Zadrani su povećali teoretske izglede za prolaz u drugi krug. no ako u tome ne uspiju zasigurno će žaliti za propuštenim prigodama jer, kako smo kazali, kvaliteta koja se nudi u ULEB-ovoj ligi nije ništa strašno. Međutim dvije su prepreke pred Zadranima, najprije gostovanje u Ateni kod Peristerija, zatim ogled sa Žalgirisom u Jazinama. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kukočev doprinos nedovoljan za pobjedu </p>
<p>NEW YORK, 21. prosinca</p>
<p> - U dvobojima NBA lige, odigranima u srijedu navečer, nastupila su i dva kluba u kojima igraju hrvatski košarkaši, no oba su ubilježila poraze. </p>
<p>Košarkaši Philadelphie nisu uspjeli zaustaviti sjajno raspoloženog Karla Malone, koji je u gostujućem trijumfu Jazza (91-89) ostvario učinak sezone (41 koš). Premda je u drugoj četvrtini Utah zaostajao 16 poena razlike uspio je nadoknaditi zaostatak. U posljednjih 12 minuta gosti su praktički svaki napad realizirali, a Maloneu se pridružio i Danny Manning (16 koševa) jedini sa dvoznamenkastim brojem poena. John Stockton je uz sedam koševa imao 11 asistencija. </p>
<p>Sixersi su imali priliku za pobjedu no, najefikasniji igrač utakmice Allen Iverson (45 koševa), promašio je »tricu« tri sekunde prije kraja. Uz Iversona više od deset koševa u redovima domaćina postigao je Theo Ratliff (13), dok je Toni Kukoč za 33 minute postigao sedam koševa, šut 3-10, uz devet skokova i četiri asistencije. </p>
<p>Neizvjesno je bilo i u Indianapolisu gdje su Raptorsi u produžetku pobijedili Indianu sa 99-98. Vince Carter bio je ponovo nezadrživ. Sa 45 koševa predvodio je goste do 14 trijumfa sezone. Dvoznamenkasti broj ubačaja ostvarili su i Corliss Williamson (16), Alvin Willis (15) i Antonio Davis (10). U redovima Pacersa najefikasniji je bio Jalena Rosa (42), Austin Croshere je dodao 14, dok je Reggie Miller podbacio sa 10 poena. Žan Tabak je za 25 minuta postigao šest koševa, šut 2-3, slobodna bacanja 2-2, uz pet skokova, dok Bruno Šundov nije ulazio u igru. </p>
<p>Charlotte Hornetsi su pobijedili Miami Heat sa 65-56, što je drugi najmanji rezulta</p>
<p>t u povijesti lige. Rekord još uvijek drže Boston i Milwaukee, koji su 1955. godine ubacili svega dva koša manje. Košarkaši Miamia su pogodili koš tek 19 puta (29 posto), trideseti poen ubacili su pet minuta prije kraja treće četvrtine, a četrdeseti 8.47 sekundi prije kraja utakmice. </p>
<p>• Rezultati utakmica NBA lige: Indiana - Toronto 98-99 (produžetak, (Žan Tabak je za 25 minuta postigao 6 koševa, šut 2-3, uz 5 skokova), Boston - New Jersey 99-86, Charlotte - Miami 65-56, Philadelphia - Utah 89-91 (Kukoč je za 33 minute postigao sedam koševa, šut 3-10, uz devet skokova i četiri asistencije), Dallas - Portland 106-101, San Antonio - Cleveland 94-77, Denver - Detroit 108-106, Seattle - Sacramento, 89- 85, Vancouver - Washington 118-104, Los Angeles Clippers - Minnesota 103-96. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Primorac: »Hrvatska bi nas trebala koristiti kao gospodarske manekene!«</p>
<p> »Hrvatsko gospodarstvo moglo dobro iskoristiti 'imidž' Ivaniševića, Bobana, Šukera, mene i ostalih, naročito u zemljama u kojima smo naročito popularni. Švedska tvrtka Electrolux je ušla u marketinški aranžman s Waldnerom kao svojim »manekenom«što im je na tržištu dalekog istoka donijelo porast prodaje za više od 200 posto«, kaže najbolji hrvatski stolnotenisač Zoran Primorac</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Na svijetu je, eto, sve relativno, pa tako i sportski uspjesi. Upravo zbog toga ni sam Zoran Primorac nije sasvim određen kada govori o zadovoljstvu odnosno nezadovoljstvu rezultatima ostvarenima u 2000. godini. Jest da je osvojio srebrnu medalju na Europskom prvenstvu u Bremenu, jest da je igrao dva finala na stolnoteniskom Pro Touru i polufinale Svjetskog kupa, no javnost nekako najviše pamti njegovo ispadanje na startu olimpijskog turnira u Sydneyju: - To mi je jasno i kao sportaš moram s time živjeti. Olimpijske igre su najveći, najznačajniji i medijski najbolje praćen sportski događaj, pa je jasno da je najvažnije ono što tamo napraviš ili ne napraviš. Pažljiviji pratitelji sporta ipak će se sjetiti i onih drugih rezultata. Za mene je sezona uspješna ako osvojim medalju na svjetskom ili europskom prvenstvu, a kako sam na EP u Bremenu, usprkos ozljedi ramena, »uzeo« srebro, mislim da je ova sezona bila O.K., smatra najbolji hrvatski stolnotenisač.</p>
<p>• Koliko je ona potvrdila ili promijenila više puta izrečeno stajalište kako vrhunski stolni tenis možete igrati još 4-5 godina?</p>
<p>- Ove godine je sve bilo podređeno Olimpijskim igrama i ja sam se »uspio« time preopteretiti i »izgorjeti«. Nakon ispadanja u prvom kolu stolni tenis smatram manje bitnim, lakše prihvaćam poraze i manje se opterećujem. S uživanjem ću se, stoga, baviti stolnim tenisom do Olimpijskih igara u Ateni 2004. godine, ne ponestane li mi, naravno, motivacije. Trenutno je imam dovojno.</p>
<p>• Znači, na finale Pro Toura u Yokohamu ne putujete samo zato jer ste visoko plasirani na Pro Tour ljestvici?</p>
<p>- Jako mi je stalo da tamo u konkurenciji pet Kineza i najboljih Europljana napravim pravi rezultat. Sve ono što nisam iskoristio u Sydneyju sada mi se vraća kroz dobre igre na turnirima i u Yokohamu odlazim s velikim ambicijama, ali neopterećen.</p>
<p>• Prije toga vas još očekuju obveze u stolnoteniskoj Ligi prvaka. Kako se u Charleroiu snašao Vladimir Samsonov?</p>
<p>- Boljeg klupskog kolegu od Vladija teško možete zamisliti: sjajan igrač, a ujedno i vrlo »mekana«osoba s kojom je lako surađivati.</p>
<p>• Od prvog i drugog igrača s europske ljestvice sigurno se očekuje pobjeda u Ligi prvaka?</p>
<p>- Svi misle da je to gotova stvar i to je opasno. Istina je da zasada igramo dobro i pobjeđujemo, no ima do kraja još puno »zamki«. Naime, i u ostalim klubovima koji nastupaju u Ligi prvaka igraju igrači koji mogu pobijediti svakoga, pa tako i nas dvojicu. Dakle...</p>
<p>• Boravak u Zagrebu osim za trening koristite i za polaganje ispita na Višoj trenerskoj školi. Je li to povezano s mogućim zanimanjem po završetku igračke karijere ili...</p>
<p>- Radi se, prije svega, o obećanju mami da ću završiti barem višu školu, no to ne znaći da ću jednog dana biti stolnoteniski trener. Naravno da želim malo poraditi na svojoj naobrazbi, no što se posla tiče imam neke druge ambicije.</p>
<p>• Ne valjda političke?</p>
<p>- Ne, uvijek me je zanimao business i pokušat ću jednog dana svoje veze i ideje iskoristiti u poslu. Osim toga, mislim da bi hrvatsko gospodarstvo moglo dobro iskoristiti »imidž« Ivaniševića, Bobana, Šukera, mene i ostalih vrhunskih sportaša, naročito u zemljama u kojima smo naročito popularni. Eto, švedska tvrtka Electrolux je ušla u marketinški aranžman s Waldnerom kao svojim »manekenom«što im je na tržištu dalekog istoka donijelo porast prodaje za više od 200 posto. Ne bih htio da ovo ispadne samoreklama, jer ja ću nakon karijere biti financijski zbrinut, pa mi zarada neće biti isključivi interes. Jednostavno, žao mi je kad vidim da kod nas mnogi vrhunski sportaši nakon završetka karijere ne mogu pronaći svoje »mjesto pod suncem«. Kao čovjek koji je proputovao svijet možda neke stvari i neke probleme vidim drukčije nego netko tko je stalno u Hrvatskoj.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prekinuta sjednica Vijeća HOO-a</p>
<p>O reorganizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora održat će se posebna sjednica Vijeća, jer je ocjenjeno kako je riječ o vrlo širokoj temi koja zahtjeva posebnu sjednicu, pa je rasprava odgođena za 27. prosinca</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Neki dijelovi nove strategije hrvatskog sporta bili su građeni na obaveznoj potrebi uspostave Hrvatskog sportskog saveza. To, međutim, ne podrazumijeva paralelalizam s Hrvatskim olimpijskim odborom, već će unutar HOO-a postojati Skupština nacionalnih sportskih saveza, a svoju će skupštinu u HOO-u dobiti i lokalni sport. Djelić je to iz rasprave na temu »Prijedlog reorganizacije Hrvatskog olimpijskog odbora«, kao jedne od točki treće sjednice Vijeća HOO. Ocjenjeno je, međutim, kako je riječ o vrlo širokoj temi koja zahtjeva posebnu sjednicu, pa je rasprava odgođena za 27. prosinca.</p>
<p>Na konferenciji za novinstvo nakon sjednice Vijeća predsjednik HOO-a, dr. Zdravko Hebel, iznio je najvažnije detalje dnevnog reda. Spomenuo je da je Ivica Jelenčić opet izabran za predsjednika Nadzornog odbora koji pak do siječnja mjeseca treba napraviti detaljnu analizu državne revizije o radu HOO. Saslušane su primjedbe nacionalnih sportskih saveza na financijski plan HOO za 2001. godinu kao i očitovanje stručnih službi HOO u svezi tog pitanja. Novi financijski plan valja uspostaviti na temelju ovogodišnjeg, a da se ne naruši rad sportskih saveza u slijedećoj godini. Nužna je štednja u svim segmentima, jer prihodovni plan nije onakav kakav je bio predložen na Skupštini 16. listopada.</p>
<p>Hebel se osvrnuo na posjetu delegacije Hrvatskog olimpijskog odbora Ljubljani, a na poziv Olimpijskog odbora Slovenije, na glasivši pritom kao zanimljivost to što je Slovenija s dvije zlatne medalje bila na nedavnim Olimpijskim igrama najuspješnija nacija, računajućibroj odličja na milijun stanovnika: - Nedvojbena je činjenica da Slovenci imaju nešto drugačiju organizaciju sporta, mnogo efikasniju i profitabilniju, pa ćemo poslati našu ekspertnu skupinu da sve to detaljno snimi, rekao je Hebel.Spomenuo je, također, kako je sa Slovencima razmotreno pitanje statusa objekta HOO u Potkorenu, uz mogućnost da se isti proda ili zadrži. Vijeće HOO također je raspravljalo i o Strategiji razvoja sporta u Republici Hrvatskoj i obavezama prema hrvatskoj Vladi. Postojao je rok da se do 15. prosinca taj dokument kompletira, ali je u međuvremenu konstatirano kako je taj posao ipak preobiman da bi mogao biti završen u roku. Pogotovo jer postoji želja da taj materijal bude što bolji, obuhvatniji, te da sadrži i mišljenja i ideje ne samo posebne radne skupine imenovane od predsjednika države za izradu strategije, nego da se u njoj i nađu interesi Hrvatskog olimpijskog odbora i Ministarstva prosvjete i sporta. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hebel: Nisam za proširenje nogometne Prve lige </p>
<p>Rasplamsala rasprava o tome treba li od iduće jeseni prva hrvatska nogometna liga imati 16 klubova, ili ostati na 12, uvukla je među sugovornike i dr. Zdravka Hebela, predsjednika HOO-a. Iz onog što je proteklih dana ispisano proizlazi da prvi čovjek hrvatskog sporta jedan dan jest da se HOO upliće u spomenutu problematiku, drugi dan kao da ga se to ne tiče, te da je sve to interna problematika Hrvatskog nogometnog saveza. Stoga nas je zanimalo što Hebel kaže na sve to, a on je odgovorio: </p>
<p>- Stav je kućnog odgoja kako netko prezentira moje riječi, ali i kako ih komentira. Zna se od početka moj stav da nisam za nikakvo povećanje lige, a također poručujem da Hrvatsko olimpijski odbor u svezi toga ima što reći. S toga se zaista čudim kad čujem da neki tvrde kako se mi nemamo pravo miješati, te da je to isključivo pitanje nogometne organizacije. </p>
<p>Spomenuo je Hebel kako se s tim u svezi priprema zajednički sastanak predstavnika Ministarstva prosvjete i sporta, Hrvatskog nogometnog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora.</p>
<p>- Na tom ćemo sastanku pokušati sve razjasniti, i naravno izgladiti eventualne sukobe i nesporazume. Osobno, ne vidim ni jedan razlog za proširenje lige. No, ne isključujem mogućnost da me se razuvjeri.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Čavka: Poslat ću u HOO financijsku policiju! </p>
<p>Zlatni hrvatski olimpijac Nikolaj Pešalov ovih će se dana u Splitu useliti u stan koji je dobio od Gradskog poglavarstva / »Neka malo financijska policija pročešlja rad u Hrvatskom olimpijskom odboru. Naime, Pešalov nije dobio nagradu od Umbra s kojim HOO ima ugovor po kojem zlatni olimpijac dobiva između 30 i 35 tisuća njemačkih maraka«, govori Pešalovljev trener Boško Čavka </p>
<p>SPLIT, 21. prosinca</p>
<p> - Nikolaj Pešalov u idućih će se nekoliko dana useliti u stan na splitskom predjelu Kocunar, koji mu je dodijelilo Gradsko poglavarstvo. Napokon je, uz dobru volju Grada Splita, urodila plodom borba njegovog trenera Boška Čavke, čovjeka koji ga je i doveo u Hrvatsku. Pešalov je ovih dana stigao u Split kako bi nastupio na tradicionalnom Božićnom kupu u dizanju utega, no s useljenjem u stan postat će i stalni stanovnik grada podno Marjana. </p>
<p>- Hvala Bogu da se napokon sve to riješilo. Ako njegovo zlato ne vrijedi stana, onda ne znam što vrijedi. Nije važno je li stan na korištenje ili u vlasništvo, važno je da se Nikola useli, kazao je Boško Čavka, a Pešalov dodao da će se doseliti i cijela njegova obitelj (supruga Ljupka, te djeca Viktorija i Simeon).</p>
<p>Pešalov je definitivno hrvatski sportaš godine. To mu priznaju čak i oni koji ne uživaju u činjenici da je hrvatsko zlato na Olimpijskim igrama u Sydneyu osvojio Bugarin. </p>
<p>- Što me briga za te primitivce, gdje su oni bili kada sam se borio pod hrvatskom zastavom. Drago mi je zbog tih izbora, hvala svima koji su mi dali svoj glas, rekao je Pešalov.</p>
<p>Sljedeće godine imat će napornu sezonu. Europsko, svjetsko prvenstvo, te Mediteranske igre. Sve to za 17 tisuća njemačkih maraka koliko s pripremama košta jedna njegova sezona. </p>
<p>- Vidjeti ćemo gdje se sve nastupiti, no svugdje ću ići na prvo mjesto za Hrvatsku. Privlači me nastup u Kataru, gdje je nagrada za podignuti svjetski rekord 50 tisuća dolara. Ne bi bilo loše uzeti taj novac, kaže Pešalov. </p>
<p>Time je svoje zaključio, a onda je na red stigao njegov trener Boško Čavka. Pun gorčine pobrojao je sve što Pešalov za zlatnu medalju na olimpijadi nije dobio.</p>
<p>- Preko tiska poručujem predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora dr. Zdravku Hebelu, te gospodi Dujmoviću i Čopu da ću im poslati financijsku policiju. Neka malo pročešljaju njihov rad. Naime, Pešalov nije dobio nagradu od Umbra s kojim HOO ima ugovor po kojem zlatni olimpijac dobiva između 30 i 35 tisuća njemačkih maraka. To mi je Čop rekao, i to pred svjedocima. Istina, ima i verzija po kojoj je ta nagrada 10 tisuća DEM, ali nije me briga. Važno je da Pešalov dobije to što je zaslužio. Uz to, Hebel mi je obećao da će tijekom godine Pešalovu uplatiti razliku od 10 tisuća njemačkih maraka od nagrade Vlade RH. Naime, Vlada je dala 40 tisuća DEM, a trebala je 50. Pa nije zlatna medalja krumpir, pa da se s njom trguje. I meni su uplatili 20 tisuća DEM, premda jasno piše da su i treneri osvajača zlatnih medalja trebali dobiti 50 tisuća DEM. A gdje je novac iz kluba hrvatskih iseljenika Punchbowl namijenjeni osvajačima medalja? U tom fondu je bilo 40 tisuća australskih dolara kojih sada nigdje nema. Nema ni novaca za 80 boca vina koje su u Punchbowlu prodavane po 100 dolara s Pešalovljevim potpisom, a koji su bili obećani baš Nikoli, o minusima je rekao Čavka. </p>
<p>Bolje volje bio je kada je počeo nabrajati što je sve Nikolaj Pešalov dobio za zlatnu medalju. </p>
<p>- Osim tih 40 tisuća njemačkih maraka od Vlade RH, splitski župan dr. Branimir Lukšić je uplatio pet tisuća njemačkih maraka, a 20 tisuća DEM Pešalov je dobio od australskih iseljenika iz kluba Kralj Tomislav. Prvi koji ga je nagradio za zlatnu medalju bio je naš iseljenik iz Australije Franko Cetinić koji je Pešalovu dao tri tisuće australskih dolara. Naravno, svim tim iznosima treba pridodati vrijednost stana koji mu je dao grad Split, zaključio je Boško Čavka. (A. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hokejaši Medveščaka protiv Crvene zvezde u punoj Ledenoj dvorani!</p>
<p>Veliko je zanimanje za utakmicu hokejaša Medveščaka protiv Crvene zvezde u Ledenoj dvorani (petak, 18.30) u 14. kolu Interlige / U prvoj utakmici u Beogardu Medveščak j e pobijedio 4-2 </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Ledena dvorana Doma sportova će, nakon dvoboja rukometaša Zagreba i Celja, još jednom »zavrijeti«. U petak, 22. prosinca (18.30 sati) u 14. kolu Interlige hokejaši Medveščaka dočekuju momčad Crvene zvezde. </p>
<p>Hokej je definitivno opet hit u Zagrebu, već se na utakmici protiv Jesenica u Ledenoj dvorani okupilo 2500 gledatelja. O takvoj posjećenosti većina klubova može samo maštati. Za dvoboj Medveščaka protiv Crvene zvezde vlada veliko zanimanje, već danima traži se karta više. Šteta što dvoboj neće prenositi HTV, jer će mnogi navijači ostati ispred dvorane.</p>
<p>Hokejaši Medveščaka slavili su u prvoj utakmici u Beogradu 4-2. Osim beskompromisne borbe na ledu, taj dvoboj obilježili su izgredi navijača Crvene zvezde koji su palili baklje, trgali stolice i bacali ih na teren. Trener Medveščaka Slovak Svatopluk Kosik prisjetio se utakmice u Beogradu. - Pobijedili smo 4-2, ali je lako moglo biti i obrnuto. Dvadeset sekundi prije kraja 3. trećine, hokejaši Zvezde pogodili su vratnicu. Još mi u ušima odjekuje tupi udarac paka u vratnicu. U kontri smo postigli pogodak i riješili utakmicu.</p>
<p>Na ljestvici momčad Medveščaka je ispred Crvene zvezde, »medvjedi« imaju četiri pobjede, jednom su igrali neodlučeno te imaju devet bodova, dok »zvezdaši«imaju samo jednu pobjedu i dva boda. Trener Svatopluk Kosik uvjeren je u pobjedu: </p>
<p>- Očekujem naš uspjeh. Ne mislim da imamo bolju momčad, ja to znam. U našem sastavu je pet Slovaka, dok za Zvezdu igra pet Bjelorusa koji nisu loši, ali naša pojačanja su ipak jača.</p>
<p>U utorak Medveščak je izgubio protiv momčadi Albe Volana 4-17, no poraz nije poremetio dobro raspoloženje »medvjeda«. - Dobro smo odigrali dvije trećine, ali nakraju nam je ponestalo snage. Ipak je momčad Albe profesionalna, treniraju dvaput dnevno i nismo se mogli s njima nositi. </p>
<p>Još na utakmici protiv Jesenica prije dva tjedna koljeno je ozlijedio Tibor Voleček, no prema riječima trenera Kosika, Voleček je počeo trenirati u srijedu i sigurno će nastupiti.</p>
<p>- Najveći teret ponijet će petorica Slovaka, no i od ostalih očekujem maksimalni doprinos. Svi igrači su spremni, vjerujem da će nas nositi publika i naše srce. </p>
<p>No, prevelika želja mogla bi biti i kontraproduktivna...</p>
<p>- Igrači su jako emotivni i pokušavam ih smiriti. Jer ponekad ne uspiješ kada baš najviše želiš. Zato moramo biti oprezni, kaže trener Medveščaka Svatopluk Kosik. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jug 2000 - kruna svih dubrovačkih vaterpolskih generacija</p>
<p>Vaterpolisti dubrovačkog Juga koji su u finalu Kupa nadvisili zagrebačku Mladost-CO napravili su jedinstveni pothvat u klupskoj povijesti - u jednoj sezoni osvojili su sve što se dalo osvojiti - prvenstvo, LEN kup i Kup</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Jugu sve, Mladosti-CO ništa! Vaterpolisti dubrovačkog Juga su u uzvratnoj utakmici finala Kupa pobijedili »mladostaše« sa 11-9 (3-2, 1-1, 4-2, 3-4), a s obzirom da je u prvom dvoboju bilo 8-8 tako i proslavili osvajanje trećeg trofeja u jednoj godini. Što u povijesti dubrovačkog vaterpolskog giganta dosad nije zabilježeno. Jug je ove godine, naime, osvojio hrvatsko prvenstvo, europski LEN kup i naposljetku hrvatski Kup! </p>
<p>Zagrepčani, pak, i dalje poste u osvajanju trofeja. Finale Kupa protiv »jugaša«</p>
<p>bila je sjajna prigoda »mladostašima« za prekidanje suše u osvajanju trofeja. Prvi puta u posljednjih desetak godina vaterpolisti Mladosti duže od jedne godine nisu osvojili niti jedan naslov. </p>
<p>Dubrovačka utakmica dvije naše najbolje momčadi pokazala je svu vaterpolsku raskoš ukrašenu neizvjesnošću. Pobjeda domaćina bila je apsolutna zaslužena, no u takvim dramatičnim utakmicama pobjedu uistinu zaslužuju obje momčadi. Da je, kojim slučajem, Mladost uspjela napraviti preokret u posljednjoj četvrtini (kada je u dvije-tri minute s 5-8 stigla na 8-8) svi bi morali također istaknutu zasluženost trijumfa gostu. No, Dubrovčani su u najdramatičnijim trenucima iskazali zrelost velike momčadi, oduprli su se pritisku gosta i posljednjim snagama uspjeli doseći toliko vrijednu pobjedu. Toliko vrijednu da mnogi ovu generaciju Juga već nazivaju - »najboljom u povijesti kluba«.</p>
<p>Posebno je to isticao i trener Juga, Veselin Đuho: </p>
<p>- Nitko u to više ne smije sumnjati, od 1923. godine kada je osnovan Jug ovo je najtrofejnija generacija. Ova generacija mladića treninzima pristupa spartanski, njihov težak i mukotrpan rad sada je nagrađen zaokruživanjem cjeline od tri osvjena trofeja. Mi s pravom sada možemo istaći kako smo osvojili sve što se dalo osvojiti. Čestitam svim mladićima koje sam trenirao i prepuštam ih zasluženom slavlju. </p>
<p>Trener poražene Mladosti, Bruno Silić sportski je čestitao suparnicima na još jednom naslovu tvrdeći:</p>
<p>- Sada moja momčad još ozbiljnije mora shvatiti domaće prvenstvo koje nam ostaje kao prilika da se revanširamo Jugu. </p>
<p>To neće biti nimalo lako.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Žao mi je što ne mogu pozvati Gnjidića, Mancea i Antića«</p>
<p>Hrvatska košarkaška reprezentacija igra krajem siječnja dvije posljednje utakmice kvalifikacija za EP protiv Engleske i Latvije / Izbornik Aleksandar Petrović izaći će u susret braći Ružić, jer se Tomislav ženi s Barbarom Jelić u subotu 27. siječnja, a neće pozivati ni Damira Mulaomerovića jer Efes Pilsen tada igra važnu utakmicu protiv Partizana, ni »Španjolce« Veljka Mršića i Slavena Rimca jer je njihovo prvenstvo u jeku </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Na posljednjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom košarkaškom savezu u ovoj godini i čini se i na adresi Ilica 10, tajnik Željko Drakšić prvo je priopćio:</p>
<p>- Nakon Nove godine selimo se u Savsku 41, to jest u zgradu »Zagrepčanke«. Ovo su gradske prostorije koje smo imali u najmu, ali se denacionalizacijom vraćaju u privatno vlasništo, pa se moramo iseliti.</p>
<p>Bliži se Božić i Nova godina, osim posljednjeg kola u subotu prije zimske stanke, košarkaše očekuje 8. All star utakmica 28. prosinca u Čakovcu.</p>
<p>Prema riječima Eduarda Tartaglie, suosnivača All star natjecanja, na utakmici u Čakovcu trebale bi nastupiti momčadi »Sjevera«i »Juga«.</p>
<p>- Nakon četiri godine ponovno smo sastavili momčadi »Sjevera«i »Juga«, prije smo imali varijantu »stranci« i »domaći«, dok je prošle godine u Puli igrala reprezentacija Hrvatske protiv prvoligaške selekcije. Nastojali smo pozvati igrače iz svih klubova. Ovog puta zbog gužve oko Božića nismo bili u mogućnosti organizirati izbor igrača prema glasovanju navijača, pa su igrače birali organizatori uz pomoć struke.</p>
<p>All star utakmice uvijek su plijenile atraktivnošću te natjecanjima u tricama i zakucavanjima.</p>
<p>- I ovog puta naravno, bit će organizirano takva natjecanja. Osim profesionalnim igračima, odlučili smo pružiti priliku i amaterima od kojih će dvojica najboljih iz kvalifikacija nastupiti u glavnom natjecanju. U pauzama utakmice publiku će zabavljati pjevači, plesačice, uglavnom dommaći, iz Čakovca. </p>
<p>Hrvatsku košarkašku reprezentaciju 24. i 27. siječnja očekuju dvije posljednje utakmice, protiv Engleske u Dubrovniku i protiv Latvije u Rigi, u kvalifiakcijama za EP u Istanbulu. Podsjetimo, hrvatska reprezentacija je vodeća u skupini sa osam pobjeda iz osam susreta.</p>
<p>Izbornik Aleksandar Petrović je na početku izlaganja ponudio dozu samokritičnosti: </p>
<p>- Popis igrača koji konkuriraju za dvoboje protiv Engleske i Latvije obznanit ću sredinom siječnja, no moram odmah razjasniti slijedeće, kako kasnije ne bi bilo nejasnoća. Žao mi je što u reprezentaciju za te utakmice ne mogu pozvati Borisa Gnjidića, Zorana Antića i Marijana Mancea. Oni su fantastično odigrali prvi dio sezone, ali ih ne mogu pozvati jer nisu na popisu 24 igrača kojeg sam sastavio još ljetos. Posebno mi je žao zbog Gnjidića kojeg sam htio nagraditi i znam da jako želi dres reprezentacije.</p>
<p>Petrović je pojasnio zašto neće zvati neke reprezentativce: </p>
<p>- Izaći ću u susret braći Ružić, jer se Tomislav ženi s Barbarom Jelić u subotu 27. siječnja. Isto tako, neću pozivati Damira Mulaomerovića jer Efes Pilsen tada igra važnu utakmicu protiv Partizana pa sam im izašao u susret. Neću zvati niti »Španjolce« Veljka Mršića i Slavena Rimca jer je njihovo prvenstvo u punom jeku. </p>
<p>O reprezentacijama Engleske i Latvije Petrović je kazao: </p>
<p>- Mi smo sigurni 100, a Latvija 99 posto za EP, minimalnu šansu imaju Englezi koji će u Dubrovniku i u posljednjem kolu protiv Slavačke ići na pobjedu. Nama ne padaju napamet nekakve kalkulacije, igrat ćemo korektno i maksimalno ozbiljno. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nisu suci gađali 2-19!?</p>
<p>Cibona je u Sankt Peterburgu imala tek 33 posto uspješnosti šuta, Giriček je, primjerice, gađao 2-19 (!), Sesar je potrošio čak 14 šuteva za tri poena (pet uspješnih)... Samo ovih nekoliko detalja sasvim dovoljno pojašnjavaju Cibonin poraz </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Poraz Ciboninih košarkaša u srijedu protiv Sankt Peterrburga u Rusiji, 90-92 u produžetku, u utakmici osmog kola B skupine Eurolige, sasvim sigurno pripada kategoriji neugodnijih iznenađenja, koje su »cibosi« priredili svojim navijačima ove sezone..</p>
<p> Cibona je u Sankt Peterburgu imala tek 33 posto uspješnosti šuta, Giriček je, primjerice, gađao 2-19 (!), Sesar je potrošio čak 14 šuteva za tri poena (pet uspješnih)... Samo ovih nekoliko detalja sasvim dovoljno pojašnjavaju Cibonin poraz i zaista se teško složiti s ocjenama nekih aktera ove utakmice, koji tvrde kako su ključnu ulogu u ovoj utakmici odigrali - suci. Jasno, na Ciboninu štetu...</p>
<p> Istina, na kraju produžetka nisu priznali koš Borisu Džidiću, ali nameće se pitanje je li Cibona uz onakvu statistiku zaista zaslužila pobjedu, kako smatra većina njene »ekspedicije«...</p>
<p> Dodatni problem treneru Nevenu Spahiji predstavlja i uloga svojevrsnog psihologa. Cibonina kriza velikim je dijelom uvjetovana i određenom (trenutačnom?) psihološkom nestabilnošću Josipa Sesara, igrača koji u ovome trenutku ima ulogu nositelja momčadi. Ipak, s druge strane, Cibona je u Sankt Peterburgu zaigrala u krnjem sastavu - kapetan Mate Skelin nije mogao nastupiti zbog viroze, Sesar je imao upalu grla, Awojobi osjeća bolove u koljenu, Giričeka muče međurebreni mišići, Lee je na treningu prije puta u Rusiju ozljedio palac na ruci, Prkačin osjeća jake bolove u operiranoj nozi... No, čudno je što čak niti u takvoj situaciji u momčadi nije bilo mjesta za Zorana Planinića, igrača na kojeg se trener Neven Spahija svojedobno uporno pozivao i čiji je tadašnji izostanak zbog ozljede označio jednim od važnih razloga slabijih Ciboninih rezultata...</p>
<p> U svakom slučaju, Cibonin poraz u Sankt Peterburgu bez imalo je dvojbe najneugodnije iznenađenje, koje je zagrebačka momčad ove sezone priredila svojim navijačima na europskoj sceni. Sankt Peterburg je, uz belgijski Charleroi, najslabija momčad u skupini, u osam utakmica upisali su samo dvije pobjede - protiv Charleroia i Cibone. Osnovani su tek prošlog ljeta, natječu se samo u Euroligi, nemaju svoju dvoranu i, štoviše, nemaju čak niti svoju domovinu - treniraju u talijanskom Vareseu, Uprava kluba smještena je u San Marinu, na »domaće« utakmice putuju gotovo kroz cijelu Europe, u Sankt Peterburg... Osim toga, nedavno ih je napustio njihov ponajbolji igrač, organizator igre, Amerikanac Keith Jennings. Prije desetak dana zamijenio ga je njegov sunarodnjak Steve Edwards, koji je Ciboni ubacio 27 poena. </p>
<p> Ako je Cibona zaista veliki klub, ako zaista teži gornjem domu europske košarke, tada utakmice poput ove u Sankt Peterburgu ne bi smjele predstavljati suviše veliku prepreku. Ipak, možemo se samo nadati da je to tek dio kratkotrajne krize.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Postojeći ustroj oružanih snaga u BiH neodrživ, ocijenio je Robertson </p>
<p>SARAJEVO, 21. prosinca</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a George Robertson upozorio je u četvrtak da međunarodna zajednica gubi strpljenje, ali i interes za zbivanja u Bosni i Hercegovini, pozvavši na konsolidiranje unutarnjeg stanja u toj zemlji, posebice kroz preustroj vojnih struktura. »Frustracije i nestrpljenje međunarodne zajednice rastu i krajnje je vrijeme da izabrani dužnosnici, ali i obični ljudi u BiH, preuzmu odgovornost za stanje u svojoj zemlji«, izjavio je Robertson na konferenciji za novinstvo u Sarajevu na završetku svoga posjeta BiH.</p>
<p> Kao ilustraciju neodrživog stanja u BiH, glavni tajnik NATO-a novinarima je naveo postojeći ustroj njezinih oružanih snaga. »Tri vojske, dva entiteta i jedna država, i to bez novca - to je nešto što je naprosto neodrživo«, istaknuo je dodavši da je u BiH na djelu »groteskno rasipanje novca«.</p>
<p>Izjavio je da entitetske oružane snage moraju biti stavljene pod jedinstveno zapovjedništvo te da BiH mora imati obrambenu politiku i doktrinu na državnoj razini. smanjenje broja pripadnika oružanih snaga, kazao je. Takvo što vjerojatno se neće dogoditi odmah, ali, ističe, na taj proces neće se čekati deset godina. »Smanjenje vojski doći će na red veoma brzo«, izjavio je Robertson. Glavni tajnik NATO-a ponovo je obećao punu potporu radu Međunarodnoga suda za ratne zločine (ICTY).</p>
<p> Robertson je iskazao razumijevanje za to što je glavna tužiteljica Carla del Ponte nezadovoljna dosadašnjim brojem uhićenih. No, istaknuo je da SFOR može uhititi samo one zločince što su u BiH, dok za uhićenje ostalih koji su izvan granica te zemlje nema mandat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Italiji konačno izglasan zakon o imigrantima</p>
<p>RIM, 21. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U srijedu je taljanski parlamnent usvojio novi zakon o imigraciji sa 278 glasova za i 211 protiv. Sada zakon ide na usvajanje u Senat, gdje ljevica ima većinu. </p>
<p>Nakon silnih rasprava i dugotrajnih polemika, napokon je odlučeno kako zakonski reagirati kad je u pitanju ilegalna imigracija koja je postala kronična boljka talijanskih vlasti. Odlučeno je da se ilegalna imigracija ne može tretirati kao krivično djelo, što je predlagala desnica. To postaje krivično djelo samo ako osoba koja je krivičnom presudom protjerana iz Italije ponovno uđe potajno u Italiju. Kazna za taj recidiv kršenja zakona je oštra i kreće se od jedne do pet godina zatvora.</p>
<p>Zastupnici ljevice i desnice složili su se da se uzimaju otisci prstiju imigrantima kojima je teško utvrditi identitet. Predviđene su i oštre kazne za poslodavce koji budu zapošljavali ilegalne imigrante, što je dosad bio čest slučaj jer je većina radnika bez dokumenata pristala raditi za minimalne plaće. Od sada će svaki poslodavac za kojeg se otkrije da zapošljava radnike bez dokumenata platiti kaznu od 20 do 50 milijuna lira (80.000-200.000 kuna) ili će biti kažnjen sa šest mjeseci zatvora. Dolaze teška vremena i za makroe koji organiziraju prostituciju. Predviđena je kazna od 15 godina zatvora za vođenje najstarijeg zanata na svijetu, a kazna od jedne do četiri godine zatvora ili plaćanje globe od 20 milijuna do 50 milijuna lira predviđena je i za krivotvoritelje. Za državne službenike koji budu krivotvorili dokumente, kazna će biti dvostruka. Ostaje na snazi zabrana pucanja na motorne čamce koji dovoze ilegalne imigrante do talijanskih obala kao i na vozače čamaca koji se vraćaju natrag.</p>
<p>Gledanje i slušanje komentara talijanskih zastupnika je bio zanimljiv i zabavan program. Pljuštale su uvrede sa svih strana. Najbučniji su bili pripadnici Sjeverne lige koji su, primjerice, Antonela Sora, zastupnika Narodnjačke stranke častili povicima »Glupane, glupane«. Ni njihov čelnik Umberto Bossi nije zaostajao pa je svoje političke protivnike nazivao »beduinima«. Zastupnici desnice nisu skrivali svoje razočaranje zbog odbijanja njihovih drastičnih prijedloga za imigrante, dok zastupnici ljevice smatraju da se radi o »uravnoteženom zakonu«. Na kraju vruće parlamentarne debate Umberto Bossi je izjavio kako »narod želi biti gospodar i slobodan u svome domu, a ilegalni imigranti mu uništavaju nacionalni i religiozni identitet«, na što mu je čelnik Demokrata ljevice Walter Veltroni odvratio: »Naši temeljni principi su prihvatiti imigrante, a oštro se suprotstaviti kriminalu«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Montesinos se nakon plastične operacije krije u Venezueli?</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Najtraženiji Latinoamerikanac, bivši šef peruanske tajne službe Vladimiro Montesinos krije se u Venezuli pod tuđim imenom i plastičnom operacijom promijenjenoga lica. To je otkriće, objavljeno u srijedu, odjeknulo kao senzacija u peruanskoj javnosti, a prijeti i da izazove napetost između dvije zemlje. Peruanski premijer Javier Pérez de Cuéllar zatražio je od venezuelanske vlade da hitno istraži te navode, da ga pronađe i uhiti. Prema De Cuéllaru, Montesinos je »velika prijetnja unutarnjoj sigurnosti svih latinoameričkih zemalja jer pripada međunarodnoj mreži kriminalaca«. </p>
<p>Kao šef tajnih službi i glavni savjetnik predsjednika Alberta Fujimorija, Montesinos je najveći krivac za veliki politički skandal koji je u rujnu izbio u Peruu i zbog kojega je Fujimori smijenjen. Optužen je za korupciju, ucjene političkih protivnika, pranje novca, krijumčarenje droge, pa čak i sumnjive veze s CIA-om. Prema najnovijim tvrdnjama Roberta Escobara, brata pokojnog kolumbijskog narko-bossa Pabla Escobara, Montesinos je, zajedno sa svojim bivšim šefom Fujimorijem, samo na drogi zaradio oko 45 milijuna američkih dolara,. Dosad se, očito uz dobre veze peruanskih policijskih i vojnih krugova, uspješno sakrivao, izbjegavši izvođenje pred sud. Nakon što mu je Panama odbila dati politički azil, pokušavao je naći utočište u nekoj drugoj zemlji, pa vijesti da se krije u Venezueli zvuče dosta uvjerljivo. </p>
<p>Prema zasad dostupnim informacijama, Montesinos je potkraj listopada pobjegao iz Perua luksuznom jahtom, prevarivši kostarikanske pogranične vlasti krivotvorenim dokumentima i izraslom bradom, potom je stigao u Caracas gdje se podvrgao plastičnom zahvatu kojim mu je promijenjen nos i podignuti očni kapci. Potvrdio je to i ravnatelj jedne privatne klinike u venezuelanskom glavnom gradu Luis Ponte, rekavši kako je muškarac koji se predstavio kao Manuel Antonio Rodríguez Pérez prošloga tjedna bio na »rekonstrukciji lica«, a potom je pobjegao iz bolnice ne plativši račun. U bolnici su mislili da je Venezuelanac, a oglasili su se kad su mediji objavili da je Montesinos, koristeći se imenom Manuel Antonio Rodríguez Pérez, šest dana odsjeo u jednom hotelu u Caracasu sa ženom koja je kasnije identificirana kao Emma Mejía. Prema venezuelanskim izvorima, ona se predala peruanskoj ambasadi i već je deportirana u Peru, gdje je uhićena. </p>
<p>Venezuelanski dužnosnici još tvrde da se Montesinos ne krije u njihovoj zemlji, a lov na tog mračnog čovjeka poznatog po nadimku Andski Rasputin i dalje se nastavlja. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Petritsch: Izgradnja jedinstvene BiH ostaje cilj međunarodne zajednice</p>
<p>SARAJEVO, 21. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ekonomska reforma, povratak izbjeglih i raseljenih te jačanje državnih institucija Bosne i Hercegovine bit će glavne zadaće međunarodne zajednice u sljedećoj godini. Najavio je to visoki predstavnik Wolfgang Petritsch govoreći u četvrtak na konferenciji za novinare u Sarajevu. Istaknuo je da nije iznenađen kritikama rada međunarodne zajednice u BiH, ali, »BiH ide u dobrom smjeru i imamo viziju njezine budućnosti«.</p>
<p>Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica može pripremiti teren za provedbu ekonomske reforme, ali vlasti i narod Bosne i Hercegovine ti su koji ih trebaju provesti. Podsjetio je da je drugi prioritet njegova Ureda u ovoj godini bio povratak izbjeglih i vraćanje njihove imovine. »Zadovoljan sam napretkom na tom području. Povratak izbjeglih primjer je kako zakonski okvir i pravi pristup mogu dati rezultate. U 2001. godini treba uložiti nove napore da bi se pozitivno odgovorilo na preostalih 200.000 zahtjeva za povratak«, kazao je.</p>
<p> Služeći se ovlastima dobivenim na konferencijama Vijeća za implementaciju mira, Petritsch je u ovoj godini nametnuo 52 odluke, od kojih se 44 odnose na zakone i amandmane. Visoki je predstavnik također smijenio 28 lokalnih dužnosnika, na na što, kako navodi, nije ponosan, ali su takve mjere morale biti poduzete kao krajnje rješenje.</p>
<p>»Više od polovice odluka odnosilo se na ekonomsko područje, što pokazuje da je temeljita ekonomska reforma u središtu moje strategije«, izjavio je Petritsch, a znatni rezultati postignuti su u jačanju središnjih institucija BiH, posebice Vijeća ministara koje bi u budućnosti trebalo biti pokretač reformi. Najavio je i skoru primjenu odluke Ustavnoga suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. (A. Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Esuli ne pristaju na novčanu odštetu, koju bi Rim prihvatio </p>
<p>TRST/LJUBLJANA, 21. prosinca </p>
<p> - Službena Italija mogla bi nakon osam godina odbijanja pristati prihvatiti odštetu za napuštenu imovinu talijanskih izbjeglica iz nekadašnje zone B Slobodnog teritorija Trsta, prema sporazumu koji su u Rimu 1983. potpisale Italija i bivša SFRJ. Kako je u srijedu za slovenske medije izjavio Paolo Borioni iz talijanskog ministarstva vanjskih poslova, Italija razmišlja o tome da primi sredstva što ih je Slovenija - koja je kao i Hrvatska nasljednica sporazuma - držala u Dresdner banci. Prema bilateralnom sporazumu Slovenije i Hrvatske potpisanom prije pet godina, oko 60 posto iznosa od 110 milijuna američkih dolara koje spominje Rimski sporazum iz 1983. Italiji bi platila Slovenija, na kojoj je većina napuštenih nekretnina nekadašnjih talijanskih izbjeglica iz zone B, a ostatak Hrvatska. Rim je svih ovih godina oklijevao s prihvaćanjem takvog rješenja zbog pritiska esulskih organizacija. Prema pisanju tršćanskog lista Il Piccolo, udruge talijanskih esula, izbjeglica iz Istre i Slovenskog primorja, koje djeluju u Trstu, negativno su reagirale na najave da bi Rim mogao pristati primiti novčanu kompenzaciju Slovenije za njihove napuštene nekretnine. »Jedinstvena je ocjena (esula) da bi propala svaka mogućnost vraćanja imovine u naturi ako Italija uzme sredstva s računa koji u tu svrhu Slovenija ima u Dresdner Bank u Luxembourgu«, prenosi list njihova stajališta. Advokat spomenutih udruga Paolo Sardos Albertini izjavio je da bi takvim pristankom Italija zapravo priznala Rimski sporazum iz 1983. između Italije i bivše SFRJ, koje izbjegličke udruge osporavaju. »On je prestao važiti s priznanjem Slovenije 1990. godine kad je De Michelis otpočeo nove pregovore«, tvrdi Albertini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Petritsch piše Silajdžiću o povijesnoj prilici za demokraciju u BiH</p>
<p>MOSTAR, 21. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch obratio se posebnim pismom lideru Stranke za BiH Harisu Silajdžiću, poručivši mu kako je »sada povijesna prilika da se formira istinski demokratska vlada na državnoj razini koja će raditi da zadovolji očekivanja svih građana BiH«. </p>
<p>Silajdžić je u srijedu kasno navečer za Dnevni avaz rekao kako Petritschevo pismo nije ni vidio ni primio, najavivši za kasnije svoju reakciju. Ovdašnji komentatori, pak, drže kako upućivanje pisma visokog predstavnika Silajdžiću u ovom trenutku nije nimalo slučajno i da Wolfgang Petritsch vjerojatno, na tragu nekih ranijih napora međunarodne zajednice za utemeljenjem tzv. Alijanse za demokratske promjene, pokušava zapravo baš Silajdžića »promovirati« u prvog favorita nove vlasti. </p>
<p>Takvo razmišljanje svoju utemeljenost ima u, po mnogima, ključnoj ulozi Silajdžićeve stranke u stvaranju tzv. alijanse, za koju Petritsch i drugi međunarodni predstavnici drže da je ključ za stvaranje nove vlasti po njihovu ukusu, bez HDZ-a, SDA i SDS-a. Visoki predstavnik u pismu koje objavljuje sarajevski dnevnik to i ne krije, naglašavajući da prepoznaje važnost pozicije Silajdžićeve stranke u sadašnjem odnosu snaga na svim razinama vlasti nakon općih izbora. </p>
<p>Petritsch je, istina, u blagoj formi i kritizirao Silajdžića, pišući kako program Stranke za BiH, kao i drugi koje je do sada vidio, nisu dosegnuli očekivanja te da želi vidjeti napredak na mnogo više polja, a ne samo na tri kojih se Silajdžić dotaknuo u uvjetima međunarodnoj zajednici. Pritom, Petritsch posebice izdvaja pitanja borbe protiv korupcije, te strategije kojom bi se preokrenula katastrofalna socijalna i gospodarska situacija u Bosni i Hercegovini. Ne propušta, međutim, pohvaliti Silajdžića za »određenje o gorućim pitanjima za skoru budućnost BiH«, uz izraze poštovanja za »napore i brigu Stranke za BiH za napredak zemlje«. </p>
<p>Visoki se predstavnik u pismu dotiče i deset oblasti na koje bi se novoizabrana vlast trebala koncentrirati, uz dodatak kako bi »brzo osnivanje konstruktivne koalicijske vlade poslalo pozitivan signal međunarodnoj zajednici da je u BiH brži napredak moguć«. Međunarodna zajednica neće, međutim, ističe Petritsch, preuzeti odgovornost lokalnih političara, posebice kada je riječ o formiranju nove vlade, nego će se, kada se uspostave vlade na svim razinama, pobrinuti da provedba Daytonskoga mirovnog sporazuma doživi napredak.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sardelić: Razgovore Hrvatska -Slovenija nastavit će stručnjaci</p>
<p>LJUBLJANA, 21. prosinca</p>
<p> - Nastavak hrvatsko-slovenskoga dijaloga o otvorenim pitanjima vjerojatno će početi na razini stručnjaka, izjavio je hrvatski veleposlanik u Ljubljani Celestin Sardelić koji je u srijedu predao vjerodajnice predsjedniku Milanu Kučanu. Sardelić je u razgovoru za Televiziju Slovenije, objavljenome u večernjoj emisiji »Odmevi«, komentirao nedavnu notu slovenskoga ministarstva vanjskih poslova u svezi sa »slučajem Joras«, koju je Hrvatska odbila, te stanje međusobnih odnosa dviju zemalja i njihove medijske odraze.</p>
<p> Na pitanje kad će se održati sastanak koji bi doveo do pomaka u rješenju otvorenih pitanja među državama, veleposlanik Sardelić odgovorio je: »Kada će to biti, ne mogu posve jasno odgovoriti, ali pretpostavljam da će uslijediti najprije na razini stručnjaka, potom vjerojatno na razini ministarstava i - pretpostavljam - nakon toga na razini najviših političkih vodstava Slovenije i Hrvatske.«</p>
<p> Na tvrdnju da su uoči njegova nastupa na dužnost veleposlanika zahlađeni međudržavni odnosi i da je, uz ostalo, Hrvatska odbila diplomatsku notu u svezi s promjenom kućnih brojeva u zaseocima južno od rijeke Dragonje, veleposlanik Sardelić rekao je: »Osobno smatram kako je Hrvatska, na žalost, dovedena u položaj da nije mogla ništa drugo učiniti osim tog poteza. Oprostite, to bi podrazumijevalo da, usporedno s time što to pitate mene, upitate i vašu slovensku stranu zašto se to zbilo. Inače, da se razumijemo, u normalnoj diplomatskoj komunikaciji takvi se oblici pokušavaju izbjeći. No, mi smo bili dovedeni u položaj da smo taj potez, odmjereno i diplomatski, morali učiniti.«</p>
<p> Na tvrdnju kako u Sloveniji - u suprotnosti s mišljenjem bivšega hrvatskog ministra vansjkih poslova Mate Granića - postoji uvjerenje da Hrvatska vodi medijsku i diplomatsku kampanju protiv Slovenije, veleposlanik Sardelić je odvratio: »Kad se prate hrvatski mediji u posljednja dva mjeseca, nije bilo toliko iritantnih, napetih ili neugodnih napisa. Objektivna raščlamba pokazala bi, smatram, da je s hrvatske strane postojala crta suzdržanosti.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Albanski lobi u SAD počinje ozbiljno zabrinjavati Beograd </p>
<p>Ocjena je mnogih beogradskih analitičara da novac postiže ono što dogovori ne mogu, ali i da je »Velika Albanija« karika potrebna NATO-u / Razlike između Envera Hoxhe i Hashima Thaqija gotovo da nema, jer im je nacionalni cilj uvijek bio isti - Velika Albanija, smatra dr. Predrag Simić</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Predsjednik SRJ Vojislav Koštunica izjavio je ovih dana da je albanski ekstremizam podržavan u određenim krugovima u Americi što je ostavilo dojam kako je mislio na administraciju. Da bi otklonio dvojbu, Koštunica je naknadno protumačio kako »nitko to ne čini javno, ali postoje izjave pojedinaca i analize međunarodnih nevladinih organizacija koje zalaganjem za nezavisno Kosovo indirektno ohrabruju albanske teroriste«. </p>
<p>Pošavši tragom te izjave i njezinim ne baš do kraja otkrivenim sadržajem, beogradski ekspert dr. Predrag Simić tvrdi da je riječ o »sustavnoj i sinkroniziranoj aktivnosti Albanaca, nezavisnoj od aktualne politike i ideologije«. Po ocjeni tog nekadašnjeg savjetnika Vuka Draškovića, autora knjige »Put u Rambouillet« u kojoj se osvrnuo na zbivanja u vezi s južnom srpskom pokrajinom u posljednjih pet godina, »razlike između Envera Hoxhe i Hashima Thaqija gotovo da nema, jer im je nacionalni cilj uvijek bio isti - Velika Albanija«. </p>
<p>Istražujući američke državne web stranice na kojima su zabilježene donacije koje dobivaju kongresmeni, beogradski Glas javnosti piše da je Simić uočio kako se od druge polovice osamdesetih godina kao donatori spominju Albanci, a donacije idu od manje značajnih do nekoliko desetaka tisuća dolara. Utjecaj albanskih lobija osjetan je, osim u SAD-u, i u zapadnoj Europi. »Kosovo je najvidljiviji dio albanskog pitanja na Balkanu u dosljednom zalaganju Albanaca za stvaranje velike albanske države na prostoru koji obuhvaća i jug Srbije, odnosno područja koja su sad kritična zbog upada gerilaca OVK-a, sve do blizine Niša, zatim većeg dijela Makedonije do Velesa, i jugozapadnog dijela Grčke koji oni zovu Čamurija«, tvrdi Simić. Prema njegovim saznanjima, veliki broj kosovskih Albanaca emigrirao je na Zapad i stvorio jak lobi. Zahvaljujući novcu kojim raspolažu i utjecaju koji tamo imaju kao biračko tijelo, oni uživaju veliku potporu. Utjecaj u SAD-u počeo se osjećati krajem osamdesetih, napominje Simić, odnosno angažiranjem kongresmena Josepha Diogardija, kojemu su se odazvali i Robert Dole, Benjamin Gillman ili Antal Tom Lantosh. On tvrdi da je glavni albanski lobist u SAD-u američki kongresmen Eliott Engel i to stoga što u newyorškom Bronxu živi gotovo 30.000 Albanaca koji su važan dio njegovog biračkog tijela - ne prebogatog, ali spremnog ulagati u zajedničke fondove.</p>
<p>Simić navodi da je pitanje lobiranja za kosovske Albance SAD-u postalo zanimljivo poslije raspada SFRJ kad je Amerikancima, nakon Tita, »nedostajala karika u južnom krilu NATO-a«. Dole i još neki u američkoj administraciji mislili su da će Albanija biti ta strateška zamjena za SFRJ, objašnjava Simić, dodajući da odatle potječu američki racionalni motivi. »Međutim, bilo je i ideoloških motiva: u sukobu sa Slobodanom Miloševićem svaki njegov protivnik dobivao je podršku«, kaže Simić. </p>
<p>U ovom kontekstu pozornost pobuđuje i izjava lidera srbijanske oporbe i budućeg premijera Srbije Zorana Đinđića koji je, u prilog tezi o mogućem novom balkanskom ratu, uoči rasprave o jugu Srbije u Vijeću sigurnosti UN-a prije par dana rekao da »ako Albanci presijeku glavnu cestu od Srbije za Makedoniju i Grčku, to će izazvati novi balkanski sukob«. Inače je ocjena mnogih beogradskih analitičara da novac postiže ono što dogovori ne mogu, ali i da je »Velika Albanija« karika potrebna NATO-u.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Izraelci počeli ubijati palestinske aktiviste</p>
<p>Glavni način ubijanja aktivista - pripadnika vojnih krila Hamasa, Islamskog džihada i Fataha - je snajperska vatra, tvrdi izraelski dužnosnik </p>
<p>GAZA/ JERUZALEM/ WASHINGTON, 21. prosinca</p>
<p> - Izraelska je vojska počela primjenjivati novu taktiku kojoj je svrha okončati tromjesečnu palestinsku pobunu, a to je potraga za naoružanim palestinskimaktivistima i njihovo ubijanje, najčešće snajperima, objavio je u četvrtak izraelski radio. Kako prenosi radio, izraelski dužnosnik poriče palestinsku karakterizaciju akcija nazivajući ubojstva pokušajima da se »ometu« planovi i napori palestinskih aktivista da izvode napade na Izraelce. Neimenovani izraelski dužnosnik je, međutim, rekao da politički aktivisti nisu nikada bili mete napada. »Neki su od Palestinaca, koji su se našli pod udarom Izraela, planirali izvođenje terorističkih napada«, dodaje se u radijskom izvješću. »Glavni način ubijanja aktivista - pripadnika vojnih krila Hamasa, Islamskog džihada i Fataha - je snajperska vatra: locira se bjegunac i ubije ga se, ali je izraelski dužnosnik rekao da postoje i drugi načini«. Izraelski dužnosnik, na kojega se poziva radio, odbio je reći koliko je Palestinaca ubijeno na ovaj način, ali je napomenuo kako se radi o »novom načinu rješavanja problema beskrajne Intifade«.</p>
<p>Izraelski vojnici ubili su rano u četvrtak 26-ogodišnjeg Palestinca na jugu pojasa Gaze. Palestinski bolnički izvori objavili su da je Rashid Barhun upucan u leđa pri bijegu pred izraelskom vatrom u izbjegličkom kampu u blizini egipatske granice. Jedan Palestinac zaletio se u četvrtak svojim automobilom u četiri izraelska vojnika kod jedne nadzorne točke na Zapadnoj obali, sjeverno od arapskog istočnog Jeruzalema, na što su izraelski vojnici otvorili vatru. Vojni glasnogovornik izjavio je da je vozač pobjegao u obližnje selo, no da su ga izraelski vojnici pronašli i pritvorili. U incidentu su ozlijeđena četiri izraelska vojnika, dvojica teže, a dvojica lakše. Broj poginulih u izraelsko-palestinskim sukobima od 28. rujna porastao je time na 334, većinom Palestinaca, među kojima je i 13 izraelskih Arapa, 38 Izraelaca i jedan Nijemac.</p>
<p>U Washingtonu se nastavljaju izraelsko-palestinski pregovori u kojima je sudjelovao američki predsjednik Bill Clinton. Glavni problemi u razgovorima s Izraelom ostaju isti, a time se smanjuju izgledi za brz napredak, objavili su u srijedu palestinski dužnosnici. »Održali smo vrlo, vrlo ozbiljne razgovore. Ali u isto vrijeme, suočeni smo s krupnim poteškoćama i velikim razlikama«, rekao je vođa palestinskog izaslanstva Saeb Erekat nakon razgovora u Bijeloj kući s američkim predsjednikom Clintonom i izraelskim ministrom vanjskih poslova Shlomom Ben-Amijem. Ben-Ami je izrazio više optimizma. »Ovo su vrlo ozbiljni pregovori u duhu koji, očuvamo li ga, može voditi do sklapanja sporazuma«, rekao je.</p>
<p>Izrael je u četvrtak priopćio da je na washingtonskim pregovorima američki predsjednik Bill Clinton izraelskim i palestinskim pregovaračima predložio parametre mogućeg mirovnog sporazuma kojim se treba okončati 52-godišnji sukoba. »Izrael bi definitivno mogao živjeti s većinom tih parametara«, rekao je Ben Ami, opisujući mirovne pregovore kao »najradikalnije, najodvažnije i najteže ikad održane«.</p>
<p>Izraelski list Yedioth Ahronoth piše da je Clinton postavio 10. siječnja kao datum mogućeg summita na kojem bi bio potpisan mir između izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog predsjednika Jasera Arafata. Međutim, upitan hoće li biti poštivan taj rok, koji pada 10 dana prije nego bi predsjednik Clinton trebao napustiti Bijelu kuću, Ben Ami je rekao: »Vjerujem da je prerano to reći«.</p>
<p> List navodi da je Clinton predložio da Jeruzalem bude podijeljen prema ključu većinskog stanovništva - oni dijelovi u kojima živi većinsko arapsko stanovništvo pripali bi palestinskoj državi, a dijelovi naseljeni Židovima bili bi pod izraelskim suverenitetom. Najveći izraelski list piše također da Clinton nije želio definirati podjelu svetog mjesta koje Židovi nazivaju Brdom Hrama a muslimani Platoom džamija, ali je utvrdio striktne zahtjeve za održavanje summita. »Tražim da dođete jedino ako hoćete potpisati sporazum, a ne da vodite pregovore«, navodi list Clintona. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Europske snage - kamen spoticanja između Londona i Washingtona?</p>
<p>Washington najviše brine da bi američke tajne, preko Britanaca, mogle završiti u rukama Francuske, za koju se sumnja da je tijekom sukoba na Kosovu Srbima dostavljala povjerljive NATO-ove podatke</p>
<p>LONDON, 21. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Predstoji li Britaniji, nakon nedavnih američkih izbora, veliki razlaz s dosadašnjim prvim i glavnim saveznikom, Sjedinjenim Državama? Na tu mogućnost upućuje opaska Johna Boltona, bliskog suradnika budućeg američkog predsjednika, Georgea W. Busha, da bi takozvani specijalni odnosi Washingtona i Londona mogli stradati zbog britanskog angažamana u stvaranju novih snaga EU-a za brzu reakciju.</p>
<p>Blair je u krivu ako misli da britansko sudjelovanje u takvim snagama ne bi ugrozilo odnose s Washingtonom, opominje Bolton u napisu što ga je upravo objavio euroskeptični časopis European Journal. John Bolton je stručnjak za sigurnost, a vjeruje se da bi mogao postati zamjenikom državnog tajnika u administraciji Busha mlađeg, nakon što je prethodno već radio i za Busha starijeg. Okosnica »specijalnih odnosa« Britanije i SAD-a, stvorenih u Drugom svjetskom ratu, jest razmjena mnogih najosjetljivijih obavještajnih podataka. Bolton, međutim, sada prijeti Britancima zavrtanjem obavještajne slavine. On dodaje kako »sklonosti i povijest neće igrati nikakvu ulogu u donošenju takve odluke«, ako se pokaže da američke tajne predane Britancima putuju dalje. </p>
<p>Washington naime strahuje da bi u novim vojnim aranžmanima EU-a London pojedinim europskim zemljama mogao početi dostavljati obavještajne podatke dobivene od Amerikanaca. Premda to nije izrečeno na glas, Washington najviše brine da bi tajne mogle završiti u rukama Francuske - za koju se sumnja da je tijekom sukoba na Kosovu Srbima dostavljala povjerljive NATO-ove podatke. </p>
<p>Slabljenje specijalnih veza sa Sjedinjenim Državama značilo bi vojni udarac za Britaniju. Ona, kako se vjeruje, ne bi dobila rat za Falklande da od Amerikanaca nije primala podatke, prikupljene preko njihovih špijunskih satelita, o točnim položajima argentinskih brodova i aviona. </p>
<p>Stvaranje nezavisnih europskih snaga za brzu reakciju ionako je trn u oku Amerike. Washington je dodatno iritirala nedavna izjava francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca da bi te trupe trebale biti sasvim nezavisne od NATO-a. Tony Blair tvrdi da oko tih snaga ne postoji nikakva nesuglasica između EU-a i Amerikanaca. Nedavno ga je posredno već demantirao William Cohen, američki državni tajnik za obranu. On je izrazio strah Clintonove administracije da bi novi obrambeni planovi EU-a mogli potkopati autoritet NATO-a. </p>
<p>Kako svjedoči izjava Johna Boltona, i dolazeća Bushova administracija podjednako je, ako ne i više, nepovjerljiva prema novoj europskoj obrambenoj dimenziji - makar bi ova velikim dijelom ostala pod kapom NATO-a. Odatle izviru i najnoviji pritisci na Tonyja Blaira, u vidu žestokog napada od strane potencijalnog člana nove Bushove vladajuće garniture. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Poljaci suzdržani glede najave zatvaranja tržišta rada u EU</p>
<p>VARŠAVA, 21. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako u Poljskoj ne skrivaju iznenađenost izjavom njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, koji je početkom ovog tjedna ustvrdio da građani zemalja Srednje i Istočne Europe kroz prvih sedam godina nakon pristupanja Europskoj uniji ne bi trebali imati pravo na zapošljavanje u Njemačkoj, poljski diplomati, kako se čini, nastoje pomalo bagatelizirati Schröderov prijedlog, objašnjavajući ga potrebama njemačke unutarnje politike. </p>
<p>Iznenađen sam, ali jako dobro razumijem motive, rekao je poljski ministar vanjskih poslova Wladyslaw Bartoszewski koji smatra da se radi o početku kampanje za izbore u Njemačkoj 2002. godine, u kojoj bi pitanje zaštite njemačkog tržišta rada moglo često biti na dnevnom redu.</p>
<p>Suzdržanost službene Varšave pomalo čudi, pogotovo što u Poljskoj prevladava uvjerenje da bi eventualna odluka EU-a o prijelaznom razdoblju za vrijeme kojeg se Poljaci ne bi mogli zapošljavati na području današnje Unije svela Poljsku na članicu druge kategorije. Prije nekoliko mjeseci, poljska vlada je predstavila javnosti svoje procjene prema kojima bi u prvih deset godina nakon ulaska u Europsku uniju u potrazi za poslom na Zapad moglo emigrirati ne više od 700.000 Poljaka. Takva kalkulacija trebala je djelovati umirujuće prvenstveno na Nijemce i Austrijance koji se boje da će nakon širenja Unije jeftina radna snaga iz Poljske, Češke, Mađarske, Estonije i Slovenije preplaviti njihova tržišta rada.</p>
<p>No, iako se i povjerenik Europske komisije za proširenje Unije Günter Verheugen slaže da masovnog priliva radne snage iz postkomunističkih zemalja neće po svemu sudeći biti, Zapadna Europa nastoji, razumljivo, smanjiti taj rizik. Valja pritom napomenuti da su procjene poljske vlade o maksimalno sedamdeset tisuća Poljaka godišnje koji bi mogli otići na Zapad u potrazi za poslom zasnovane na optimističnoj, ali i sasvim realnoj pretpostavci da dugoročni gospodarski rast neće pasti ispod pet posto.</p>
<p>Poljski pregovarači u Bruxellesu također ne žele komentirati Schröderovu izjavu ističući da pregovori o slobodnom zapošljavanju još nisu ni započeli. U samim pregovorima, vjerojatno će se posegnuti i za argumentom kako bi odluka o zatvaranju europskog tržišta rada za Poljake izazvala kod poljskih građana, koji ionako zadnjih godina pokazuju sve manje euroentuzijazma, daljnji pad potpore ulasku u Uniju. </p>
<p>Schröderov prijedlog, kako je sugerirao poljski šef diplomacije Bartoszewski, može biti također odgovor na tvrdi stav Poljske koja od Unije traži 18-godišnje prijelazno razdoblje, u kojem stranci neće moći kupovati u Poljskoj zemlju. »To je kao u pokeru: ako netko igra visoko, drugi radi isto«, objasnio je Bartoszewski.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Obraz se može izgubiti, ali vlast ne smije</p>
<p>Zastupnički dom Hrvatskog sabora donio je 8. prosinca 2000. Zakon o povećanju mirovina radi oklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. Bitna obilježja tog zakona su povećanje razlika u razini mirovina ostvarenih u istoj godini za postotke utvrđene u svakoj od navedenih godina, poništenje Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., prevara biračkog tijela od milijun umirovljenika koji su doveli na vlast sadašnju koaliciju od šest stranaka, prekoračenje ovlaštenja i zloupotreba položaja i ovlaštenja izvršne i zakonodavne vlasti.</p>
<p>Da bi se ukinula nejednakost između zaposlenih i umirovljenika čije su mirovine ostvarene do kraja 1994. trebalo je, prema Odluci Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., oko 470.000 takvih mirovina povećati od 1. srpnja 2000. za 118 posto, a doneseni Zakon o povećanju mirovina povećat će ih od 1. siječnja 2001. za samo i ukupno 20 posto. Predlagatelj zakona ima obraza napisati u čl. 1. da se povećanjem navedenih mirovina za 20 posto izvršava Odluka Ustavnog suda u skladu s gospodarskim mogućnostima države i tvrditi da sama Odluka dopušta Vladi RH takvu mogućnost njezinog izvršenja. Ovo je ne samo prevara umirovljenika, nego i najobičnija laž koja javno kompromitira Ustavni sud RH.</p>
<p>Odluka Ustavnog suda nigdje nije dopustila Vladi RH takvu mogućnost njezinog izvršenja, nego je na jasan način »opomenula« zakonodavca da korištenjem prava da razinu gospodarskih i socijalnih prava sadržanih u Ustavu uređuje u skladu s gospodarskim momogućnostima države ne mogu biti dovedena u pitanje temeljna ustavna prava i načela (jednakost, socijalne pravda i vladavina prava). S obzirom da se Zakonom o povećanju mirovina uopće ne izvršava Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., jer nisu ukinute nejednakosti između umirovljenika i zaposlenih i nejednakosti između umirovljenika međusobno i jer uopće nisu primijenjeni propisi o usklađivanju mirovina na koje se Odluka poziva, njegova odredba iz čl. 1. stvarno i formalno poništava Odluka Ustavnog suda od12. svibnja 1998. Zakonodavac ima obraza neizvršenje Odluke Ustavnog suda branjeno običnom laži pretvoriti u izvršenje.</p>
<p>S obzirom da se Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. ne može stvarno i uopće izvršiti bez vraćanja onog dijela dobiti vlasnika tvrtki stečenog na temelju Vladinih uredbi o mirovinama, određenije, bez postupnog povećanja stope doprinosa na plaću, osnovano se može tvrditi da se spregom zloupotrebe položaja izvršne i zakonodavne vlasti i utjecajnih grupa onemogućava izvršenje Odluke Ustavnog suda da bi se mogli ostvariti interesi kapitala iz tih utjecajnih grupa na štetu umirovljenika. Smanjenje stope doprinosa na plaću za dva postotna poena u ovoj godini samo govori u prilog napisanoj tvrdnji. Ovoj tvrdnji u prilog svjedoči i činjenica da za izvršenje Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. nije bilo uopće potrebno donositi neki zakon, nego je samo trebalo obvezatno primijeniti propise o usklađivanju mirovina s kretanjem plaća svih zaposlenih koji su vrijedili do 31. prosinca 1998., kako je i navedeno u Odluci, citiram: »Ustavni sud je na temelju iznijetog utvrdio da je prestankom važenja Uredbi Vlade ostala neizvršena obveza nadležnih tijela da provedu usklađivanje mirovina za vrijeme dok su bili na snazi propisi o usklađivanju mirovina s kretanjem plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, a što osporavane odredbe Zakona o usklađivanju mirovina nisu omogućile.«</p>
<p>Pravni specijalisti iz prijašnje HDZ-ove vlasti i sami su znali za mogućnost (zlo)upotrebe odredbe iz čl. 1. Zakona o povećanju mirovina, ali su bili i svjesni da bi njezinom formalnom primjenom predaleko otišli u zloupotrebi položaja i ovlaštenja, jer bi njom poništili Odluku Ustavnog suda. Stoga je nikad nisu formalno primijenili, iako su samo verbalno obmanjivali javnost i zastupnike da je Zakon o prenošenju sredstava u skladu s Odlukom Ustavnog suda.</p>
<p>Donošenjem Zakona o povećanju mirovina ustanovljen je presedan po kojem se jednom zakonskom odredbom može Odluka Ustavnog suda poništiti, Ustavni sud učiniti suvišnim i pravna sigurnost građana pretvoriti u pravnu nesigurnost.</p>
<p>Svaki umirovljenik koji drži do svog dostojanstva neće pred Ustavnim sudom osporavati ustavnost donesenog Zakona o povećanju mirovina, ako zna da Odluka o neustavnosti takvog zakona neće biti izvršena, nego ponovo poništena nekim drugim zakonom, a Odluka o neustavnosti tog drugog zakona biti opet poništena nekim trećim zakonom i tako unedogled.</p>
<p>S obzirom da je odredbom iz čl. 1. Zakona o povećanju mirovina poništena Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. i s obzirom da se takvom odredbom postojanje Ustavnog suda čini suvišnim, javno je kompromitiran Ustavni sud. Mišljenja sam da se Ustavni sud u ovom povodu ne bi smio ograditi šutnjom, kako on to u pravilu čini. Od javnog je interesa znati prati li Ustavni sud život svojih odluka nakon njihovog donošenja, odnosno provjerava li samo da li se one stvarno izvršavaju ili ne izvršavaju. Ako to ne čini i ako sprega kapitala i zloupotrebe položaja izvršne i zakonodavne vlasti može poništiti Odluku Ustavnog suda i pretvoriti pravnu sigurnost građana, vladavinu prava i pravnu državu u njihovu suprotnosti, da ne kažem farsu, zašto bi onda porezni obveznici morali plaćati suce Ustavnog suda.</p>
<p>Donesenim Zakonom o povećanju mirovina sadašnja vlast svjedoči ne samo da je klonirana HDZ -ova vlast, nego i da ne preza služiti se i najobičnijim lažima i prevarama da ne izvrši Odluku Ustavnog suda, odnosno da ju poništi. Zar i ovo nije nužan i dovoljan razlog za javnim očitovanjem Ustavnog suda RH. Najveću odgovornost što se donesenim zakonom razlike u razini mirovina ne otklanjaju imaju Sindikat umirovljenika Hrvatske i Društvo hrvatski umirovljenik. Njihovi predstavnici su prihvatili ultimatum ministra rada i socijalne skrbi da bi, u slučaju da ne prihvate da konačni prijedlog Zakona o povećanju mirovina ide u drugo čitanje, morali snositi odgovornost za to što primjena zakona ne bi mogla početi od 1. siječnja 2001. Ovakav ultimatum nije prihvatila jedino Matica umirovljenika Hrvatske.</p>
<p>Predstavnici Sindikata i Društva hrvatski umirovljenik prihvatili su da predloženi zakon ide u drugo čitanje, iako su znali da taj zakon, suprotno Odluci Ustavnog suda, uopće ne otklanja razlike u razini mirovina, nego ih još i povećava, oduzima korisnicima minimalne, najviše i mirovine sa zaštitnim dodatkom pravo da i ove granične vrijednosti budu usklađene prema istoj prosječnoj plaći svih zaposlenih prema kojoj bi morale biti usklađene sve mirovine i samo legalizira bezobzirno otimanje novca od većine korisnika mirovina ostvarenih do kraja 1994. da bi se tim otetim novcem omogućilo pribavljanje protupravne imovinske koristi za cca 280.000 korisnika mirovina usklađenih prema višim prosječnim plaćama svih zaposlenih koje će se (otimačina i protupravna imovinska korist) trajno i multiplikativno povećavati na štetu većine korisnika mirovina ostvarenih do kraja 1994. Ovako ozakonjena otimačina novca nije se uopće mogla ispravljati amandmanima, zaključcima Hrvatskog sabora ili zaduženjima Vlade RH, nego isključivo i samo neprihvaćanjem zakona u cjelini.</p>
<p>Neshvatljivo, neozbiljno i neodgovorno je da su predstavnici Sindikata i Društva hrvatski umirovljenik mogli prihvatiti i takve laži i prevare u obrazloženju uz čl. 2. zakona koje ne samo da vrijeđaju ljudsko dostojanstvo nego i negiraju sam razum ljudi treće dobi. Dostojanstvo i razum ljudi treće dobi ne mogu se prodavati po cijeni »bolje i 20 posto povećanja, nego ništa.«</p>
<p>Na sreću umirovljenika to je shvatio jedino predstavnik Matice umirovljenika Hrvatske i odbio ultimatum.</p>
<p>Doc. dr. DŽEMALUDIN KALAJDŽISALIHOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bajamonti nije zaboravljen</p>
<p>U članku »Zaboravljeni Bajamonti«, objavljenom u »Slobodnoj Dalmaciji« 9. prosinca, dr. Miljenko Grgić iznio je niz kritičkih primjedbi na nedavno održani prvi koncert obnovljenoga (?!) Splitskoga komornog orkestra, opravdano prigovorivši što tom prigodom, osim skladbi J.S. Bacha u povodu 250. obljetnice smrti, »makar djelić programa« nije bio posvećen »velikanu nacionalne glazbe« dr. Juliju Bajamontiju, a u povodu 200. obljetnice njegove smrti. Nažalost, u svezi s ne)obilježavanjem Bajamontijeve obljetnice i njegovim (Julijevim) osnutkom Komornog orkestra iznosi i dvije neistinite tvrdnje.</p>
<p>1. Grgić piše: »Da je bilo volje i znanja, 12. studenoga je bila prilika da se obilježi 200. obljetnica njegove smrti.« Iz tog se navoda može zaključiti da je ta prilika propuštena. Međutim, to nije točno. Jer, bilo je i volje i znanja, pa je upravo u nedjelju, 12. studenoga Matica hrvatska Split u okviru svojih VIII. dana MHS u crkvi sv. Dominika priredila večer Juliju Bajamontiju u spomen. Zašto baš u toj crkvi? Zato što je u njoj (u obiteljskoj grobnici) pokopan taj istaknuti hrvatski skladatelj i polihistorik, što je i bio poticaj Matici hrvatskoj Split da mu u Sv. Dominika godine 1994., u povodu 250. obljetnice njegova rođenja, postavi spomen-ploču i priredi cjelovečernji program.</p>
<p>Večer posvećena Juliju Bajamontiju započela je mojom uvodnom riječju, zatim je ansambl Chorus Spalatensis sa solistima Joškom Alajbegom, Marijom Cikojevićem, Brankom Kljakovićem i Nediljkom Smodlakom, pod ravnanjem Siniše Vukovića i uz glasovirsku pratnju Rozarije Samodol izveo Bajamontijeve skladbe »Requiem«, »Responsorije Velikog tjedna« i motet »Salvos nos fac«. Na kraju programa na spomenutu spomen-ploču u ime Uprave Matice hrvatske Split lovor-vijenac položila je potpredsjednica Upravnog odbora prof. Vjekoslava Sokol.</p>
<p>Prema procjeni otaca dominikanaca, koji najbolje znaju »kapacitet« popunjenosti klupa u srednjoj i sjevernoj lađi njihove crkve, na spomen-večeri Juliju Bajamontiju bilo je dvjestotinjak posjetitelja. Među njima, međutim, nije se moglo uočiti dr. Miljenka Grgića koji je svojedobno magistrirao na Bajamontijevim motetima, a doktorat iz muzikologije želio je postići studijem cjelokupnoga skladateljeva opusa. Teško je pak vjerovati da nije znao za tu obljetničku priredbu, jer je »Slobodna Dalmacija« 12. studenoga na 9. stranici objavila vrlo uočljivu obavijest o večernjim koncertima u Sv. Dominika (u 18.45) i u Gospi od zdravlja (u 20 sati) pod nazivom »Skladbe Bacha i Bajamontija«. Možda je dr. Grgić radije otišao na koncert Bachovih djela. Istine radi treba reći da na Bajamontijevoj spomen-večeri nije bilo ni gradskih otaca, ni predstavnika obavijesnih sredstava, ni kamera HRT-a i ATV-a.</p>
<p>Toliko o »zaboravljenoj« Bajamontijevoj obljetnici.</p>
<p>2. Što se tiče Grgićeve tvrdnje da je dr. Julije Bajamonti prvi u Splitu »utemeljio Komorni orkestar, pa je zajedno s njim priredio koncert u korist splitske sirotinje 21. svibnja 1973. godine«, to jednostavno rečeno nije istinito. Ograničeni novinski prostor ne dopušta mi da opširnije pobijem tu tvrdnju. Stoga zainteresirane mogu samo upozoriti da sam o tom koncertu godine 1976. u časopisu (godišnjaku) »Kulturna baština« (g. IV., br. 5.6., str. 58-65.) objavio članak »O jednom splitskom koncertu« u kojem sam donio sve ulomke iz korespondencije Julija Bajamontija s Mihom Sorkočevićem i opatom Albertom Fortisom a koji se odnose na taj koncert (Bajamonti ga naziva akademijom), te latinski izvornik posvete i pjesme o. Fedele da Zara (koju je ispjevao u povodu tog događaja), Julijev talijanski prijevod pjesme, i hrvatski prijevod posvete i pjesme prof. Vedrana Gliga. U toj se posveti, kao ni u pjesmi nigdje ne spominje neki komorni orkestar, nego se kaže da je Bajamonti, zajedno s crkvenim glazbenicima (una cum Ecclesiasticis Musicis Viris), »sakupio u Splitu mnogobrojne milodare« za gradsku sirotinju. Kako su se ti crkveni glazbenici odjednom pretvorili u Komorni orkestar koji je »utemeljio« Julije Bajamonti, to je jamačno poznato samo dr. Miljenku Grgiću.</p>
<p>Prof. IVAN BOŠKOVIĆ predsjednik Matice hrvatske Split</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Djed Božićnjak ne priliči blagdanu Božića i nije u skladu s hrvatskom tradicijom</p>
<p>Uoči jednog Božića, uzoriti je kardinal Franjo Kuharić rekao »svatko tko u javnim medijima želi pisati, govoriti, obrađivati neki vjerski sadržaj, mora dobro znati o čemu govori. Ako govori samo zbog 'nove mode' sadržaj njegovog pisanja ili govorenja može biti nespretan, netočan pa i neukusan. I onome što se čita ili sluša otkriva se da autor piše ili govori bez istinskog uvjerenja«...</p>
<p>Osvrćući se na u našim medijima u predbožićne dane sve češće pisani i iskorištavani pojam »Djeda Božićnjaka« koji dijeli darove, kardinal je odgovorio da on prosvjeduje protiv takvog naziva, jer zapravo je riječ »o prekrštavanju Djeda Mraza u Božićnjaka«. A zna se što je bio Djed Mraz. On je trebao nadomijestiti Božić, zapravo potpuno isključiti taj vjerski blagdan, a djecu i mlade kojima je to bio jedan od najradosnijih blagdana, privući nečim drugim. Izmišljen je Djed Mraz. Bilo je to doba kad je ideologija vlasti htjela apsolutno isključiti iz javnog života vjersko uvjerenje kod ljudi, a blagdan Božića nije se u javnim medijima smio spomenuti desetljećima, rekao je kardinal. A sada, kad je Božić ponovno javni, pa i državni blagdan, postoji pokušaj preimenovanja Djeda Mraza u Božićnjaka, što nije potrebno. Božićnjak ne postoji, za vjernike postoji samo Božić, smatra kardinal Kuharić. Ako se želi darovati, daruje se onda u ime maloga Isusa, daruje se također za Dan sv. Nikole, koji je svetac i simbol darivanja.</p>
<p>U svakom slučaju nazivi i Djeda Mraza i Djeda Božićnjaka nisu u skladu s hrvatskom kršćanskom tradicijom, neprihvatljivi su i neprilični u doba božićnih dana, pa ih i javni mediji ne bi trebali spominjati, odnosno, spominju li ih - događa im se da ispadaju nespretni, netočni, pa i neukusni, i pritom pokazuju da govore »iz mode«, bez istinskog uvjerenja. </p>
<p>Naposljetku, što znači sama riječ »Božić« koji se još od 4. stoljeća slavi kao dan Kristova rođenja, 25. prosinca. Božić je umanjenica od riječi Bog, znači »mali Bog« i ta riječ posve odgovara pojmu rođenja, jer svi se rađamo kao mali. Božić je dakle dan kad je Sin Božji postao malen, kad se rodio od Djevice Marije. To je dan bogodarja, kad se Bog daruje ljudima. Stoga je to i - dan darivanja, posebne Božje blizine i topline obiteljskog doma. Tako ga treba i proslaviti.</p>
<p>ZDRAVKO KOS Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Otvoreno pismo Denisu Latinu </p>
<p>Poštovani gospodine Latin! </p>
<p>Gledao sam 15. prosinca ove godine Vašu emisiju o hrvatskoj policiji i nakon nekog vremena sa zgražanjem zatvorio televizor. Nisam dakle, priznajem, gledao emisiju do kraja, ali bilo mi je i to dosta! Zar je moguće da tako shvaćate slobodu medija u demokraciji? Da li je sloboda medija nekažnjeno vrijeđanje i pljuvanje ljudi (u ovom slučaju onih koji se brinu za našu građansku sigurnost - pa i Vašu, gospodine Latin) bez čije zaštite, makar ne direktne, Vi ne biste mogli realizirati svoju emisiju? Znate li da huligani i lopovi danomice premlaćuju te ljude, jer im je upotreba vatrenog oružja gotovo zabranjena?</p>
<p>U kojoj biste to demokratskoj zemlji, poštovani g. Latin, mogli i smjeli generalizirati pojedinačne zločine s jasnom aluzijom na većinu policajaca? Zar je to zahvalnost za živote koje su mnogi od njih dali za stvaranje hrvatske države? Da li je bilo među njima pojedinačnog, pa i grupnog kriminala i šljama? Da, bilo je i to treba oštro sankcionirati.</p>
<p>Ali, da li Vam to daje pravo da tako benevolentno dopuštate gospodinu Radakoviću da pljuje po hrvatskoj policiji nazivajući ih doslovce »razbojnicima u plavim uniformama«? Istovremeno g. Radaković izjavljuje da nema nacionalnog osjećaja - što u ovom slučaju uopće nije važno, a nitko ga nije ni pitao. Međutim, kad već to spominje, njegovo pomanjkanje nacionalnog osjećaja čini mi se hipertrofiranim, pa u kontekstu gledano i agresivnim u odnosu na one koji taj osjećaj imaju, tj. hrvatske policajce. Bi li se g. Radaković usudio npr. u demokratskoj Americi tvrditi za »njujorške plavce« da su razbojnici u plavim uniformama, iako među njima ima podosta kriminala i korupcije (o tome smo gledali u filmovima), ali to nije općenita pojava, i tu policiju unatoč tome mnogi smatraju najboljom na svijetu? Ali tamo, poštovani g. Latin, očito ne bi bilo mjesta i razumijevanja za uvrede i uopćavanja koje ste Vi tako uspješno usmjeravali, a zaključak koji se uz »pomoć« Vašeg »objektivnog« vođenja sam po sebi nameće jest: »Pa kakva je to, zaboga, zemlja koja ima takvu policiju?« </p>
<p>Uglavnom, sapienti sat, kako bi rekli stari Latini - neka Vam to prevede netko tko zna bolje latinski od Vas, poštovani g. Latin. Ili možda griješim? Ne vjerujem! Previše Vas je lako bilo pročitati. Ali, o tome drugom prilikom. </p>
<p>S poštovanjem, </p>
<p>Dr. MILJENKO GRGIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Počelo suđenje Varžiću, optuženom za ubojstvo Matije Ljubeka </p>
<p>OSIJEK, 21. prosinca</p>
<p> - Čitanjem optužnice i saslušanjem svjedoka u četvrtak je na Županijskom sudu u Osijeku pred Velikim vijećem kojim predsjedava sudac Ante Budić, započelo suđenje Marku Varžiću (38) iz Belišća. Njega se tereti za ubojstvo poznatog hrvatskog olimpijca Matije Ljubeka (47) i časnika HV-a Ante Bungića (44), te za pokušaj ubojstva Ljubekova mlađeg sina Matije (22), teško ranjavanje Ljubekove starije sestre Katice Bungić (43) te za nanošenje teških ozljeda Tonki Ljubek. </p>
<p>Varžić je sucu odgovorio da se ne osjeća krivim ni za jedno od tih djela.</p>
<p> Do ubojstava je došlo, prema navodima optužnice, zbog obiteljskih razmirica, uzrokovanih nasljedstvom kuće u kojoj su živjeli Varžić, njegova supruga Dubravka (Ljubekova mlađa sestra) i njezina majka Tonka Ljubek. Navodno je Varžić htio da Tonka Ljubek prepiše kuću na njega i suprugu, što je ona odbijala odredivši da svi potomci nasljeđuju podjednako. Sredinom rujna ove godine, kako se tvrdi, Varžić je punici bacio esenciju u oči, a nekoliko dana kasnije željeznom polugom slomio joj obje noge. Nakon toga, Katica i Ante Bungić pozvali su Matiju Ljubeka da dođe iz Zagreba u Belišće da bi majci našli smještaj u Domu umirovljenika kako bi je maknuli od nasilnoga Varžića. </p>
<p>»Otac se tek vratio s Olimpijskih igara iz Australije, bio je umoran pa prvi dan, kad smo stigli u Valpovo, nismo nigdje išli. Idućega jutra, 11. listopada tata je otišao u Osijek s Bungićima da bi baki pronašli smještaj. Posjetili su baku u bolnici nakon što joj je Varžić polomio noge«, posvjedočio je Ljubekov sin Matija. Prema njegovim riječima, poslijepodne su bili u kući, a oko 20 sati njegov otac krenuo je u Belišće Bungićima, a on u kafić. »Ispred kuće, iz živice je izišao Varžić s puškom u ruci. Ispalio je hitac u tatu koji je pao. Ležao je bočno, a Marko mu je prišao i u leđa mu ispalio još jedan hitac. Pobjegao sam u dvorište tetine kuće, a tada je Marko zapucao i na mene. No, bio sam na stepenicama i dosta udaljen pa me promašio«, ispričao je Ljubekov sin. Istu priču ponovila je Sonja Vuković. »Kad je Varžić zapucao, nisam ga prvi trenutak prepoznala. Krenula sam prema ranjenome šogoru, ali mi je tada mali Matija počeo vikati: 'Bježi, teta, ubit će nas!« Potom se, rekla je, sakrila s Matijom u dvorište odakle su dozivali susjede u pomoć. </p>
<p>Varžić se, prema optužnici, nakon što je ubio Ljubeka, naoružan odvezao do Belišća, do kuće Bungićevih. Ušuljao se u dvorište, a zatim preko otvorene terase upao u dnevnu sobu gdje su Ante i njegova supruga Katica (starija Ljubekova sestra) gledali TV. »Ispalio je hitac u Antu koji je pao s fotelje. Vikala sam Marku da ne puca i da nas ostavi na miru. Od silne panike i želje da pomognem suprugu, nisam ni osjetila da sam ranjena«, ispričala je Katica Bungić za čiji su se život liječnici borili dva dana. </p>
<p> Ante Bungić je odmah preminuo.</p>
<p> Sudac je sljedeću raspravu zakazao za petak kad će biti saslušani neuropsihijatar i balističar. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za preprodaju heroina i »pranje« novca Kalebićima i Buzdovačiću 42 godine zatvora</p>
<p>SPLIT, 21. prosinca</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom splitskog Županijskog suda u petak je Željko Kalebić (42) osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu od 20 godina, njegova supruga Vedrana Kalebić (39) na 14, a njezin brat Ivo Buzdovačić (33) na osam godina zatvora. Nikša Roglić (34), četvrtooptuženi je oslobođen.</p>
<p>Trojka je proglašena krivom za preprodaju gotovo 12,5 kilograma heroina i pranje novca. Željko i Vedrana Kalebić prema presudi, tijekom 1997. i do 28. studenoga 1998. godine, te Vedrana i njezin brat od 20. studenoga 98. do 3. svibnja 99. godine u Splitu, Dicmu, Kreševu Polju, Tribunju i Vodicama, zajednički su nabavljali i preprodavali drogu. Drogu je nabavljao Željko, uskladištavao je u stanu u kojem je živio s Vedranom u Splitu, te u kući njezina oca u Dicmu, gdje ju je prepakirao i prodavao, pa na taj način pribavio 5,6 milijuna kuna.</p>
<p>Vedrana i Buzdovačić proglašeni su krivima za dogovor o preprodaji nakon Željkova uhićenja »na slobodi«, preostalih 10 kilograma heroina. U preprodaju tog ostatka Buzdovačić je tada uključio krunskog svjedoka - pokajnika optužbe, Duju Tomića. Prema drugoj točki optužnice, drogom zarađeni novac, 5,6 milijuna kuna, Željko i Vedrana su »prali«, u obliku kratkotrajnih pozajmica Vedraninoj tvrtki Vema, kupovinom različkith nekretnina i oročavanjem na štedne knjižice. Vedrana Kalebić obrazloženje nije htjela čuti, te je napustila sudnicu.</p>
<p>Obrazlažući presudu, sutkinja Spomenka Tonković je istaknula da je optužnica uglavnom osnovana, a da je obrana iznimno imala pravo. Obrani je zamjerila »obrušavanje« na Županijsko državno odvjetništvo. »Činjenica je da je droga pronađena, a za Kalebićevu tvrdnju da mu je podmetnuta, utvrdili smo da je to nemoguće«, kazala je sutkinja, ističući da je kvaliteta svjedoka Tomića neosporna, iako je u nekim dijelovima bio nedosljedan, jer »ima interesa zaštititi neke osobe«.</p>
<p>»Ne slažemo se s optužnicom da je i Željko u vezi s preprodajom preostale droge kontaktirao s Ivom, nego je to činila Vedrana dok je bila na slobodi, u turističkom posjetu Španjolskoj, te prilikom Ivinih posjeta u zatvoru nakon njezina pritvaranja«, istaknula je sutkinja. </p>
<p>Prvooptuženi je u pogledu količine droge, sada heptanona, koje dnevno konzumira medicinski fenomen, potvrdili su vještaci, pa mu je dnevno bilo neophodnoo najmanje pet grama te droge, odnosno 30.000 kuna mjesečno za njezinu kupovinu.</p>
<p>»Taj novac se ne može steće legalnim poslovima, a najmanje kockom, kako se branio. Željko Kalebić bio je gotovo prinuđen na kaznena djela. Vedrana drogu nije nabavljala. Ona se u svemu ovome pokazala pohlepnom, novca joj nikada nije bilo dosta«, istaknula je sutkinja, primijetivši da je Buzdovačićeva uloga u svemu tome bila vrlo delikatna, pa u postupku »nije mogao reći sve što je možda želio«. »Željko je i žrtva svoje ovisnosti. </p>
<p>No, svoju situacije je sam skrivio i za sobom povukao druge. Ljudska i humana poruka ovog postupka je to što je i Željko sam kazao: 'U početku čovjek uzima heroin, a kasnije heroin uzima čovjeka'«, parafrazirala je Kalebićevu obranu sutkinja Spomenka Tonković.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Pregovorima za moj kredit od milijun maraka prisutni su bili Jelavić i Pripuz«</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Mirko Perković, otac »kamatarenog« Ilije Perkovića, koji je posuđivao veće iznose novca od Željka Šobota i Nikice Jelavića, svjedočio je u četvrtak u nastavku suđenja pripadnicima »zločinačke organizacije«.</p>
<p>Osim o osnivanju »zločinačke organizacije«, Perković je predložen da svjedoči o ubojstvu i pokušaju ubojstva Željka Šobota, no on je sucu odgovorio: »Osobe koje ste spomenuli nisam poznavao, znam samo iz novina i priča. Ja sam sve rekao u istrazi i nemam što dodati. Imam povišeni <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i narušenog sam zdravlja zadnjih deset godina«. Sudac Ratko Šćekić mu je tada pročitao iskaz koji je dao istražnom sucu Radovanu Ortynskom u svibnju ove godine, u kojem je svjedok rekao da se njegov sin bavio prodajom građevinskog materijala i da je gradio kuću, dok je svjedok vlasnik jednog samoborskog hotela. </p>
<p>Perković je rekao i da mu je sin zapao u poslovne teškoće, dok je njemu trebao novac za izgradnju hotela.</p>
<p>Tada se, stoji u zapisniku, obratio svom prijatelju Miri Šariću, koji je bio predsjednik Uprave Adria štedionice i koji mu je trebao osigurati kredit. Tijekom tih pregovora bili su prisutni i Nikica Jelavić i Zoran Pripuz. Iako je svjedok odbio raditi sa dvojicom nepoznatih ljudi, Šarić ga je uvjeravoa da će sve srediti i da za kredit od milijun njemačkih maraka štedionica traži udio u hotelu od 20 posto. Kako je hotel gradio na jednoj parceli, u Adria štedionici su mu rekli da treba kupiti i parcelu do njegove, gdje se nalazilo skladište i garaža, a vlasnica te parcele bila je Helen Hali iz Beča. Tako je Perković morao u Beč, a tada su mu se pridružili Jelavić, te Miljenko Žaja Krojf. Naveo je i da je saznao da njegov sin duguje Pripuzu milijun DEM. </p>
<p>Potom su mu pitanja postavljali tužitelji, te je svjedok u jednom trenutku izgubio živce. »Ne znam zašto me toliko bombardirate tim pitanjima. Vršite na mene pritisak, kao i policija bivše Jugoslavije, koja je po mene dolazila s 'maricom'. Vaša pitanja su provaokativna«, rekao je Perković bijesno, te ga je sudac morao smirivati.</p>
<p>Branitelj Miroslava Vukovića Olia, Milorad Uzelac zatražio je ukidanje pritvora Vukoviću, u kojem je već više od godinu dana, s obrazloženjem da niti jedan od saslušanih svjedoka nije u niti jednom kontekstu, a kamoli u smjeru počinjenja kaznenog djela, teretio Vukovića. »Moj klijent je svim svjedocima postavljao ista pitanja i od svih dobivao gotovo identične odgovore koji ga ničim ne terete. Vuković je teški bolesnik i pati od niza kroničnih oboljenja. Ima šećernu bolest, ovisan je o inzulinu koji prima četiri puta dnevno. Boluje i od arterijske hipertenzije i visokog tlaka - 280/150. Sudskom vijeću je prethodni dan upućeno pismo i liječnička dokumentacija, a moram dodati da nije nikada osuđivan, da ima ženu i osmogodišnjeg sina i da će se sigurno pojavljivati na zakazanim raspravama«, rekao je Uzelac.</p>
<p>Tužitelj Petar Dragosavac usprotivio se tom prijedlogu, ali je i zatražio liječničku dokumentaciju, kako je rekao »za kasnije«. »Protivim se jer je ispitano tek šest od preko stotinu svjedoka, a za djelo iznude, ne samo prijevare kako ste Vi naveli, za koje ga se tereti, maksimalni pritvor je dvije godine«, kaže Dragosavac.</p>
<p>Nakon kratkog vijećanja sudac Ratko Šćekić izvjestio je da se prijedlog odbija jer još nisu saslušani svjedoci Aleksandra i Miroslav Ljahnicsy, koji Vukovića teško terete za iznudu. Iako ostaje u pritvoru, a 27. prosinca biti će i operiran u Vinogradskoj bolnici, Vuković je i dalje ostao dobre volje, te je svim prisutnim novinarima, koji su se već složili da je on najsimpatičniji od svih optuženika, zaželio »sretan Božić i puno sreće u novom mileniju«. Nastavak suđenja zakazan je za 15. siječnja sljedeće godine. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Počelo suđenje Nediljku Znaoru i sedmorici optuženih u slučaju Tehnomehanika</p>
<p>ZLATAR, 21. prosinca</p>
<p> - U četvrtak je na Županijskom sudu u Zlataru počelo suđenje Nediljku Znaoru i sedmorici optuženih za 24 kaznena djela u gospodarskom poslovanju, te krivotvorenju dokumenata.</p>
<p>Čitanjem optužnice u 27 točaka koje je trajalo više od tri sata, a za koje vrijeme je Znaor, uz dozvolu predsjednika sudskog vijeća Petra Šakića, odsjedio. Osmoricu optuženih u slučaju Tehnomehanike tereti se da su svojim poslovanjem i zloporabama nanijeli štetu veću od 30 milijuna kuna i to Tehnomehanici d.d., Tehnobistrici d.o.o. i Tehnoauto d.o.o. Dio sredstava prebacivana su na off-shore kompanije u Lichtensteinu i SAD-u, iako ta poduzeća nisu obavila nikakve usluge prema bilo kojem od ta tri poduzeća.</p>
<p>»Razumio sam optužnicu, ne osjećam se krivim«, ponovljali su jedan za drugim sva osmorica. Svi branitelji optuženih složili su se da prijave kriminalističke i financijske policije ne mogu biti dokaz, jer je to neobrađena hrpa papira.</p>
<p> »Tražimo kompletno knjigovodstveno, financijsko i gospodarsko vještačenje. Akti progonitelja, odnosno financijske i kriminalističke policije nisu dokazi. Nediljku Znaoru u istrazi nije bilo omogućeno da se utvrdi obrana za prodano specijalno oružje Ministarstvu obrane, za koje je nabavljena oprema iz inozemstva, što je bilo vrlo skupo. To nije utvrdio ni tužitelj iako je minobacačke nišanske sprave morala platiti Tehnomehanika, a mi smo svjedoci da će se tijekom ove rasprave i dalje provoditi istraga«, rekao je branitelj prvooptuženog Nediljka Znaora, Ivan Kern.</p>
<p>Branitelj Božidara Denzića izjavio je da je tužitelj nevjerojatno rastrošan kad je pokrenuo tužbu bez vještačenja financijskog poslovanja, a osim toga prema njegovoj tužbi novac nije iznesen »u kuferu«, već je zakonski isplaćen inozemnim poduzećima. Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Igor Cišper, bio je suglasan s tim da se ne čitaju izvješća financijske i kriminalističke policije, no prema njegovim riječima, ne radi se o nesređenoj hrpi papira već o financijskim transakcijama, koje mora razriješiti sud a ne financijski vještaci. »Novac je otišao van i financijski vještak ne može izmisliti dokumentaciju koja bi opravdala iznošenje novca u inozemstvo. Podnesen je i niz prijava zbog zakidanja države što se vodi na općinskim sudovima u Donjoj Stubici i Zlataru, no uključivanje i tih postupaka uključilo bi još četrdesetak osoba što nam u ovom slučaju nije potrebno«, rekao je Igor Cišper.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Novinaru »Slobodne Dalmacije« prijetio da će mu polomiti ruke</p>
<p>DUBROVNIK, 21. prosinca</p>
<p> - Nakon što je u srijedu, 20. prosinca, u »Slobodnoj Dalmaciji«, na stranicama crne kronike, objavljen članak u kojem se kaže da je zbog uzgajanja marihuane na godinu dana zatvora nepravomoćno osuđen F. Š. (30) iz Orebića, on je toga dana oko 15 sati nazvao dubrovačko dopisništvo lista te prijetio autoru članka Ahmetu Kalajdžiću (policija je navela samo inicijale).</p>
<p> F. Š. je, doznajemo, Kalajdžića tražio i prije podne istoga dana, a kako ga nije dobio, uz niz psovki poručio je voditeljici Dopisništva kako će 'gospara' nazvati kasnije. Prema riječima samoga Kalajdžića F. Š. nije precizirao zbog čega je ogorčen na njegovo izvješće, nego mu je samo 'priopćio' da »vježba pisanje nogama, jer će mu on potrgati ruke na sedam mista«. Kako je u četvrtak priopćila PU dubrovačko-neretvanska nakon provedene kriminalističke obrade nadležnom odvjetništvu protiv F. Š. podnijeta je kaznena prijava. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Poginuo zaletjevši se »golfom« u prikolicu, a »passat« ga udario straga</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - U srijedu predvečer oko 19 sati na dionici autoceste Ivanja Reka - Lipovac dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginuo Željko Mikša (41), koji je upravljao osobnim automobilom VW golf registarskih oznaka ZG 412-MT. Zbog nedržanja odstojanja u kočenju je naletio na stražnji dio priključnog automobila »goša« makedonske registracije OH-010-AH, kojega je vuklo vučno vozilo marke »mann«. Njime je upravljao državljanin Makedonije Gjorgija Mitreski (48). </p>
<p>Nakon što se Mikšin »golf« zabio u stražnji dio makedonskog vozila, na njega je, također iz desne prometne trake, naletio osobni automobil VW »passat« austrijske registracije, kojim je upravljao austrijski državljanin Vlado Kalajdžić (39). Vozač je izgubio kontrolu nad vozilom i sletio na meki teren te okrznuo metalnu zaštitnu ogradu, pri čemu je lakše ozlijeđen.</p>
<p>Tijelo preminulog Željka Mikše (41) prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati, a zbog ove je nesreće promet od 21 sat do ponoći bio preusmjeren preko prometnog čvora Ivanić Grad. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U kući »velikog krivotvoritelja« nađeno i oružje, bombe. eksploziv... </p>
<p>BJELOVAR, 21. prosinca</p>
<p> - U pretrazi obiteljske kuće i gospodarskih zgrada u utorak je u selu Bulinac, općina Nova Rača, pronađen veći broj sredstava za krivotvorenje isprava. Radi se o 40-tak različitih štambilja i pečata, pisaćih strojeva, bianco računa, obrascima prometnih dozvola i slično. Uz to je pronađena automatska puška, ručne obrambene bombe, eksploziv i streljivo, čije je držanje zabranjeno.</p>
<p>Priopćila je u četvrtak Policijska uprava bilogorsko-bjelovarska na izvanrednoj konferenciji za novinare. Kako je rečeno, osnovano se sumnja da je I. L. (41) počinio kaznena djela izradbe, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za krivotvorenje isprava, te također kazneno djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari.</p>
<p>Na konferenciji je načelnik te PU Ivan Nađ, rekao da je pod udar zakona dospjelo 300 vozila za koje se sumnja da su uvezena uz krivotvorene isprave, bilo da su ukradena ili »pomlađivana«. Tako će ovaj nalaz možda pokazati i gdje je sve korištena krivotvorena dokumentacija. Time se počelo odmotavati klupko koje će grupu za suzbijanje organiziranog krimintaliteta odvesti do onih koji su svoje automobile uvezli na nezakonit način.(Senka Budimir Tasić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Sabor HTZ-a: Prijeratni turistički promet dostižemo 2003. godine </p>
<p>Glavni su ciljevi turističke politike u sljedećoj sezoni: povećanje prometa, dakle i prihoda za pet do deset posto i povećanje stupnja iskorištenosti smještajnih i drugih kapaciteta s naglaskom na produženje sezone / Članovi Turističkog vijeća izglasali su da se promidžbena kampanja filma Maršal sufinancira sa deset tisuća dolara / Na Saboru HTZ-a najviše je rasprave izazvao prijedlog Zakona o turističkim zajednicama, odnosno dio koji se odnosi na predviđenu regionalizaciju (i centralizaciju) aktualnih turističkih županija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Do 2003. hrvatski će turizam dostići rezultate i promet iz 1990, posljednje prijeratne godine, rečeno je u četvrtak na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ), odnosno na nešto kasnije održanom Saboru HTZ-a. Turističko je vijeće prihvatilo a Sabor potvrdio izbor novih direktora predstavništava i ispostava HTZ-a u inozemstvu, a ministrica je turizma najavila da će, po svemu sudeći, i sljedeća sezona biti dobra kao i ovogodišnja, odnosno da se već sada boji da će dio stranih partnera, zbog dobre potražnje, ostati bez kapaciteta. Sabornici su pak najviše vremena posvetili žustroj raspravi o predviđenom turističkom regionalnom preustroju. </p>
<p>Do sada je, istaknula je Pave Župan Rusković, ostvareno 38,169.000 noćenja, što je 43 posto više nego prošle godine. Stranaca je bilo 55 posto više nego u sezoni '99, a domaćih sedam posto manje. Najbolji rezultat ima Dubrovačko-neretvanska županija, gdje je zabilježeno 92 posto više noćenja nego prošle godine, zatim Šibensko-kninska, koja ima povećanje od 71, a Splitsko-dalmatinska 63 posto. »Bitno je da ove brojke prati i dobar financijski rezultat i da smo, izuzmemo li stopbuking i pojedine slučajeve overbukinga, imali vrlo malo inozemnih reklamacija«, istaknula je ministrica potvrdivši da se uz njemačke tvrtke sve češće kao potencijalni ulagači u hrvatski turizam spominju i Britanci. </p>
<p>Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, nabrojio je ciljeve turističke politike u sljedećoj sezoni: povećanje prometa (dakle i prihoda) za pet do deset posto, povećanje stupnja iskorištenosti smještajnih i drugih kapaciteta s naglaskom na produženje sezone te aktiviranje novih turističkih kreveta (obnovom postojećih, izgradnjom novih ili registracijom neaktiviranih). HTZ i Ministarstvo turizma nastojat će u promidžbi na inozemnim tržištima afirmirati regije te ostvariti povoljniji položaj hrvatskih destinacija na tržištima Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Belgije, Nizozemske i Skandinavije.</p>
<p>Članovi Turističkog vijeća izglasali su i da se promidžbena kampanja filma Maršal sufinancira sa deset tisuća USD-a. Ove je godine, s druge strane, isplaćeno 18,5 milijuna kuna naslijeđenih dugova iz 1998. i 1999. godine. Inače, ukupni prihodi i rashodi HTZ-a za sljedeću godinu trebali bi iznositi 125 milijuna kuna. </p>
<p>Svi zaključci Turističkog vijeća ponovljeni su i na Saboru (gdje je bilo prisutno 33 sabornika s pravom glasa), a najviše je rasprave izazvao prijedlog Zakona o turističkim zajednicama, odnosno dio koji se odnosi na predviđenu regionalizaciju (i centralizaciju) aktualnih turističkih županija. Protiv regionalizacije, primjerice, oštro su reagirali Ivo Dunatov, direktor Turističke zajednice Zadarske županije, te Borislav Lokas ispred Šibensko-kninske županije (Dunatov je kasnije pred novinarima rekao da iza prijedloga o regionalnoj podjeli stoji doministar Veljko Ostojić, odnosno da će tražiti Ostojićevo udaljenje iz hrvatskog turizma). Smatraju da je postojeći sustav korektan i da su hrvatske turističke županije već prepoznate i priznate na inotržištima. Nakon brojnih istupa, ministrica turizma zamolila je da se predložena regionalizacija ne politizira rekavši da je zanima samo struka a ne mišljenje raznih lokalnih samouprava i sličnih struktura, odnosno da će za sve rasprave biti dovoljno vremena u bliskoj budućnosti. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mudrinić: Očekujemo neto dobit za 2000. veću od 900 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Investicije Hrvatskog telekoma (HT) u ovoj godini iznose dvije milijarde kuna. Što se tiče dobiti u ovoj godini, držim da će HT premašiti planiranu dobit od 916 milijuna kuna, a lani je neto dobit nakon oporezivanja iznosila 717 milijuna kuna, rekao je u četvrtak predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić na redovitoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Mudrinić je dodao da HT u narednoj godini očekuje druga faza privatizacije te liberalizacija telekomunikacijskog tržišta u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a). Vlada je pored Povjerenstva za provođenje druge faze privatizacije HT-a izabrala i savjetnika za taj posao, a svoj dio posla, napominje Mudrinić, odradio je i HT, tako da sve ide po planu. Naime, u HT-u je imenovan tim koji surađuje s Vladom kako bi javna ponuda dionica odnosno izlazak HT-a na domaće i strane burze bio što uspješniji. </p>
<p>Brojni korisnici usluga HT-a (1,7 milijuna u fiksnoj telefonskoj mreži i 550.000 u tri mobilne mreže) mogu u narednoj godini očekivati bolju uslugu, odnosno drukčiji odnos prema korisnicima. Mudrinić je naglasio da će HT u siječnju ponuditi detaljiziran ispis računa u fiksnoj telefonskoj mreži, a od 1. siječnja 2001. godine razdvojit će se računovodstveno fiksna, mobilna te Internet usluga. </p>
<p>Prema njegovim riječima, broj korisnika Internet usluga HT-a u godini se udvostručio. Preciznije, sa 75.000 pretplatnika Hineta na početku godine njihov broj sad iznosi skoro 150.000. Nadalje, Simpa, pre-paid usluga HT-a za godinu dana postojanja ima gotovo 300.000 korisnika. Kako se čulo, HT je i regionalni telekomunikacijski operater jer ima 49-postotni udjel u Eronetu, GSM operateru u BiH. Uz to, HT je i dioničar HPT-a u Mostaru, a to će ostati i nakon njegova skorog razdvajanja na HT i HP. </p>
<p>Govoreći o Nacrtu prijedloga zakona o telekomunikacijama Mudrinić je rekao da HT ne bi trebalo razdvajati na tri pravne osobe, kako je to predviđeno spomenutim Nacrtom zakonskoga prijedloga. Kako se čulo, u HT drže da treba voditi računa i o intersima dioničara kad se radi o ponudi državnog regulatora da treći GSM operater uđe na domaće tržište i prije kraja koncesijskog roka (31. prosinca 2002. godine).</p>
<p>Ogovarajući na brojna novinarska pitanja Mudrinić je rekao da HT nastoji populiralizirati uslugu Interneta u Hrvatskoj. On izlaz vidi u preskakanju jezične barijere, odnosno proširivanju sadržaja na Internetu, primjerice s onim iz kulture i dr. HT je ponudio Vladi projekt informatizacije svih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj te e-mail adrese bez naknade za sve učenike. No druga strana još nije odgovorila. Nadalje, Mudrinić je otklonio mogućnost da je Hinet privilegiran kod pružanja usluga Interneta te drži da svi Internet provideri, iako koriste fiksnu mrežu HT-a, djeluju na tržištu. </p>
<p>Kako se čulo, mali poduzetnici ubuduće mogu više računati na podršku HT-a budući da će na jednom mjestu moći dobiti sve informacije koje se tiču računalne opreme, odnosno njihovih problema vezanih za informatizaciju. (Marinko Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ledo u 2001. godini na tržištu Jugoslavije i EU</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Nakon što je zagrebački Ledo ove godine postigao izniman uspjeh na tržištu BiH, gdje je postao tržišni leader s udjelom od 70 posto, za iduću godinu najavljuje se prodor na tržište Jugoslavije, rekao je direktor Leda Mislav Galić na tradicionalnom božićnom susretu s novinarima i poslovnim partnerima u četvrtak. </p>
<p>Galić je dodao da je ova godina bila jedna od najuspješnijih u povijesti tvrtke, bolja i od rekordne 1999., a najavio je i da za nekoliko tjedana počinje isporuka Ledovih sladoleda na tržište zemalja Europske unije. Prihodi Leda porasli su ove godine sedam posto (lani su ukupno iznosili oko 500 milijuna kuna), dok je udio Leda na domaćem tržištu povećan za dodatna dva posto. Za iduću godinu Galić je nagovijestio proširenje asortimana Ledovih proizvoda te cjelovit redizajn nekih.</p>
<p> Predsjednik Agrokora Ivica Todorić ocijenio je da je Ledo uspješna i propulzivna kompanija, koja namjerava internacionalizirati svoje poslovanje, te da je uspjeh te tvrtke poticaj ostalim kompanijama koje posluju u sastavu Agrokora. Kao što je Ledo na tržištu BiH postao vodeći proizvođač sladoleda, tako sada Agrokor namjerava kroz nedavnu novu akviziciju tvrtke Kiseljak krenuti i u osvajanje tamošnjeg tržišta mineralnih voda, a Zvijezda je također tržišni leader u BiH. Također je rekao da je vrijednost prodaje Agrokorovih tvrtki na tržištu BiH dosegla 100 milijuna DEM. </p>
<p>»No pred Agrokorom su novi izazovi poput globalizacije, i tu treba dobro procijeniti situaciju i donijeti dobre strateške odluke«, rekao je Todorić i dodao da se vlast u Hrvatskoj više ne može odvajati od gospodarstvenika koji kreiraju budućnost ove države, već ekonomiji treba dati podršku. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ina grupa ovu će godinu završiti na pozitivnoj nuli</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Zahvaljujući agresivnijem nastupu na stranim tržištima, pojačanim istraživanjima nafte i plina te smanjivanju cijena naftnih derivata na tržištu Mediterana Ina grupa će ovu godinu završiti na pozitivnoj nuli, najavio je u četvrtak, na tradicionalnom susretu čelništva Ine s novinarima uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević. S obzirom na prošlogodišnji gubitak od 1,6 milijarde kuna, mislim da je to uspjeh, kazao je Dragičević. </p>
<p>Predsjednik uprave hrvatske naftne kompanije podsjetio je na ovogodišnje probleme s određivanjem cijena naftnih derivata, zbog čega je Ina izgubila vrlo velik prihod. Prema njihovim računicama, da je tržišno formiranje cijena funkcioniralo u ovoj godini, Ina je mogla 2000. završiti sa dvije milijarde kuna dobiti. </p>
<p>U 2001. godini očekujemo bolje poslovne rezultate, čemu će pridonijeti i najavljeno uvođenje formule za formiranje cijena naftnih derivata na tržišnim principima, što je Vlada najavila za iduću godinu. Međutim, maloprodajne cijene derivata neće se najvjerojatnije formirati na temelju tzv. plutajućih, nego s fiksnim trošarinama. Cijena naftnih derivata ovisit će o kretanju tih cijena na tržištu Mediterana i o tečaju dolara, valute kojom se trguje »crnim zlatom«. </p>
<p> Prema Ininim procjenama za iduću godinu proizvodnja nafte i plina ostala bi na sadašnjoj razini, a prerada u rafinerijama će se povećati jer namjeravaju krenuti u jači prodor na tržišta susjednih država nastalih nakon raspada Jugoslavije.</p>
<p>Najvažnija je zadaća u sljedećoj godini početak privatizacije Ine. No prije toga treba oporaviti kompaniju kako bi se tijekom privatizacije postigla viša cijena. Treba nam najmanje godinu dana dopustiti da radimo po tržišnim uvjetima i tek će se u tom slučaju vidjeti koliko tvrtka stvarno vrijedi, ističu iz Ine.</p>
<p>Dragičević je istaknuo da su mjerama racionalizacije (radikalnim smanjivanjem broja menedžerskih ugovora, broja službenih automobila, troškova u rafinerijama, promjenom rabatne politike, otkazivanjem zakupa nepotrebnih skladišta za derivate) godišnje troškove smanjili za 30 milijuna kuna. (Ž.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Privredna banka Zagreb preuzela Međimursku banku </p>
<p>ČAKOVEC, 21. prosinca</p>
<p> - Privredna banka Zagreb od četvrtka je većinski vlasnik Međimurske banke d.d. Čakovec. Ugovor o predaji i prijenosu dionica između PBZ i Međimurske banke potpisali su predsjednica Uprave MBČ Mladena Gombar i predsjednik Uprave PBZ Božo Prka. Time je Privredna banka Zagreb postala vlasnikom 88,67 posto redovnih i 82,89 posto povlaštenih dionica Međimurske banke. </p>
<p>Kako je u toj prigodi naglasio Božo Prka, u ovu transakciju Privredna je banka Zagreb uložila 150 milijuna kuna. Daljih 800 milijuna kuna ovih je dana PBZ uložila u otkup državnih obveznica, tako da je sa još nekim ulaganjima u samo nekoliko dana investirala blizu milijarde kuna. Iznio je podatak da je vrijednost imovine PBZ šest milijardi DEM, a da banka ima na raspolaganju kapital od 600 milijuna. </p>
<p>- Mi ne želimo izvlačiti kapital iz Međimurja, već ovdje ulagati - naglasio je Božo Prka. Upravo u Međimurju razvit ćemo model transgranične suradnje i investicija. Mi imamo višak kapitala, kao i Međimurska banka, koji želimo uložiti u obrtništvo i malo i srednje gospodarstvo. Grupa intesa najveća je talijanska bankarska skupina, prisutna u 42 zemlje, članica koje je od sada i Međimurska banka. </p>
<p>Kako je rekla Mladena Gombar, predsjednica Uprave MBČ, Međimurska banka zadržava pravni i poslovni identitet, a od novog vlasnika očekuje transfer znanja i iskustava, tehnološke inovacije, unapređenje upravljanja rizicima, kao i školovanje i osposobljavanje zaposlenika, naročito u poslovanju sa stanovništvom, te malim i srednjim tvrtkama. Orijentaciju Privredne banke da ulaže u razvitak međimurskog gospodarstva pozdravio je međimurski župan Branko Levačić, rekavši da je ulaskom Privredne banke Zagreb u Međimursku banku stvorena osnova za brži gospodarstveni razvitak i snažnije zapošljavanje. Tim više što Privredna banka Zagreb već sada predstavlja četvrtinu hrvatskog bankarstva. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Novi način financiranja Hrvatske gospodarske komore</p>
<p>Gospodarstvenici očekuju da članstvo u WTO i »asimetrična liberalizacija« trgovine s Europskom unijom u 2001. godini unaprijede našu robnu razmjenu sa svijetom</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Iako samo djelomično, Vlada je ovaj put ipak poslušala gospodarstvenike i dio prijedloga Hrvatske gospodarske komore našao se u konačnima tekstovima »paketa« novih poreznih zakona. Međutim, konačan duh zakona ipak pokazuje da su pisani prije svega s »fiskalnog stajališta«, a ne može se govoriti o nekom posebnom rasterećenju gospodarstva. To je ocijenjeno u četvrtak na Skupštini HGH, na kojoj je još jedanput upozoreno na sve novosti u poreznim propisima, razmotreno stanje u gospodarstvu i odlučeno o novom načinu financiranja Komore. </p>
<p>Kako je izvijestila Ema Vadlja, savjetnica predsjednika Komore, industrijska proizvodnja u deset mjeseci blago se oporavlja s rastom od 2,3 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Promet u trgovini na malo nominalno je veći 21,8 posto, ali realno samo 14,7 posto. Turizam je ostvario najveći rast (45 posto), a u građevinarstvu je fizički obujam radova smanjen za novih 11 posto. U istom razdoblju izvoz je povećan na 3,6 milijardi dolara (+2,3 posto), a uvoz za 1,7 posto, čime se popeo na 6,4 milijarde dolara. Temeljem dosadašnjih podataka očekuje se da će inflacija u ovoj godini iznositi sedam posto. HKG očekuje da će hrvatsko članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) kao i »asimetrična liberalizacija« trgovine s Europskom unijom donijeti pozitivne pomake u robnoj razmjeni sa svijetom. Posebno je bilo riječi i o plaćama i realnoj kupovnoj moći, pri čemu je Nadan Vidošević, predsjednik HGK, podsjetio da su rezultati njihova istraživanja pokazali da, primjerice, Mađari u prosjeku zarađuju dvostruko manje od Hrvata, ali im u prodavaonicama ta plaća vrijedi dvostruko više. - Takvo stanje, kao i pritisci na povećanje plaća čine naše gospodarstvo nekonkurentnim i smanjuju zanimanje stranih ulagača za dolazak u Hrvatsku i otežavaju rješavanje problema nezaposlenosti - ocijenio je Vidošević.</p>
<p>U skladu s Vladinom odlukom, HKG će se u sljedećoj godini financirati iz tri izvora: iz članarine članica, utvrđenih ovisno o veličini odnosno gospodarskoj snazi, iz doprinosa za obavljanje javnih ovlasti u postotku od ukupnog prihoda članice i od prihoda od vlastite djelatnosti. Visinu godišnje obveze članica Komore po osnovi doprinosa čini njezin ukupni prihod u računu dobitka i gubitka za 1999. godinu pomnožen sa 0,01 posto. Članarina u paušalnom iznosu za male je poduzetnike 55 kuna mjesečno, za srednje poduzetnike 1500, a za velike poduzetnike 5500 kuna mjesečno. Kako HKG u posljednje vrijeme ima teškoća s naplatom članarine, odlučeno je da nadzor nad obračunom i naplatom obavlja Porezna uprava.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Je li se Haaškom sudu slučajno potkrala greška kad je Hrvatsku optužio za »agresiju na srpsku republiku krajinu«!</p>
<p>U službenom dopisu koji je iz Haaga pristigao potkraj ljeta, Ured tužitelja optužio je Hrvatsku vojsku zbog »agresije na republiku srpsku krajinu i njezin glavni grad Knin« / Glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann odbila dati komentar dok ne vidi dokument</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Dobro obaviješteni diplomatski krugovi u Zagrebu koji su željeli ostati anonimni, potvrdili su da je u službenom dopisu potkraj ljeta Haaški sud (ICTY) optužio Hrvatsku vojsku zbog »agresije na srpsku republiku krajinu i njezin glavni grad Knin«. Time je potvrđena izjava Dražena Budiše, koji je u srijedu rekao da Haaški sud područja oslobođena »Bljeskom« i »Olujom« tretira kao »srpsku republiku krajinu« i time derogira rezolucije UN-a.</p>
<p> »Službeni dopis pristigao je u Zagreb od zamjenika haaške tužiteljice Grahama Blewitta, i u njemu se stvarno spominje ta formulacija za okupirana područja Hrvatske«, potvrdio je isti izvor Vjesniku upozorivši da su o tome već dijelom izvijestili neki hrvatski mediji. Zamjenik Carle del Ponte uistinu je Hrvatsku vojsku optuživao zbog agresije na »srpsku republiku krajinu«. </p>
<p> Tom formulacijom Ured tužitelja Haaškog suda izravno krši rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 871 od 9. prosinca 1994. godine u kojoj se uopće ne spominje naziv srpske paradržave u Hrvatskoj, nego se samo govori o »okupiranim dijelovima Hrvatske«. I u rezoluciji četvrtog, političkog odbora Opće skupštine UN-a od 21. listopada 1994., oštro se osuđuju »samoproglašene srpske vlasti u hrvatskim područjima pod nadzorom Srba zbog njihovih militantnih radnji koje su dovele do 'etničkog čišćenja' u UNPA područjima...«. I u toj rezoluciji, u točki 5. govori se o »dijelovima Hrvatske pod srpskom okupacijom« i još jednom potvrđuje »teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske unutar međunarodno priznatih granica«.</p>
<p>Međutim, šest godina kasnije, Međunarodni kazneni sud za područje bivše Jugoslavije, kojeg su osnovali Ujedinjeni narodi, u svojim službenim dokumentima krši te rezolucije UN-a. U tim dopisima »srpska republika krajina« tretira se kao legalni subjekt međunarodnoga prava, te se akcije »Bljesak« i »Oluja« pravno definiraju kao »agresija« na tu paradržavu.</p>
<p> Kako Vjesnik saznaje, nakon žestokog prosvjeda službenih krugova iz Zagreba, Haaški sud je ponešto promijenio svoje nazivlje te u najnovijim dokumentima govori o »samoproglašenoj srpskoj republici krajini«. Ali, i dalje ne želi upotrijebiti termin iz spomenutih rezolucija UN-a koje navode da su to »okupirana područja Hrvatske«. Ta razlika u upotrebi termina nije nebitna. Naime, jedno je ako se u optužnicama netko tretira kao agresor, makar i na paradržavu u okviru međunarodno priznatih granica, a nešto je posve drugo ako mu se na dušu stavljaju eventualni zločini počinjeni prilikom oslobađanja okupiranih dijelova zemlje. </p>
<p>Glasnogovornica Ureda tužitelja Florence Hartmann u razgovoru za Vjesnik u četvrtak odbila je komentirati je li posrijedi službeno gledište dužnosnika Haaškoga tribunala ili se, pak, u tom pismu potkrala pogreška. »Ne mogu to komentirati iz jednostavnoga razloga jer dokument koji spominjete, nisam vidjela. Međutim, ne vjerujem da je ta formulacija bila shvaćena u smislu da bi se srpskoj krajini pridao legalitet. Ne vjerujem da se dakle 'RSK' spominjala u kontektu legalnoga entiteta. Ponavljam još jednom da ovo nije službeni komentar«, rekla je glasnogovornica tužiteljskoga ureda. Neimenovani službenik ICTY-ja neslužbeno je, pak, protumačio da formulacija o napadu Hrvatske na »'RSK' i glavni grad Knin« zasigurno nije službeno stajalište te sudske instance, te da je moguće da se u toj korespondenciji s Hrvatskom potkrala pogreška. </p>
<p>Saborski zastupnik SDP-a Nenad Stazić kazao je u četvrtak Vjesniku da haaška tužiteljica Carla del Ponte ne može svojim izjavama mijenjati tretman nekadašnjih okupiranih područja u Hrvatskoj, jer su ta područja rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a već bila definirana kao okupirana hrvatska područja na kojima su živjeli pobunjenici. »Iz toga proizlazi i bitno drukčiji međunarodni položaj Hrvatske. Mora se priznati da je hrvatska diplomacija u to vrijeme doista uložila velike napore da Vijeće sigurnosti UN-a tretira te dijelove kao okupirana hrvatska područja. Niti je dobro da Carla del Ponte mijenja tretman tih područja, niti ona to može. Njezine su izjave možda nespretno sročene«, smatra Stazić.</p>
<p>Sporno pismo iz Haaga što se sad spominje u hrvatskim medijima, i u kojem se izrijekom kaže da je Hrvatska napala »srpsku republiku krajinu i njezin glavni grad Knin«, nije napisala haaška tužiteljica Carla del Ponte, već njezin zamjenik Graham Blewitt, i to u kolovozu ove godine, objasnila je za Vjesnik Vjera Šuman, glasnogovornica predsjednika Stjepana Mesića. Dodala je da je na to reagirala hrvatska Vlada nakon čega se u komunikaciji između Haaga i Hrvatske više nisu pojavljivale takve formulacije. Stoga Predsjednikova glasnogovornica ne vidi razlog da takvo što komentira šef države.</p>
<p>U svezi s tim predsjednik Sabora Zlatko Tomčić je rekao: »Mnogo je otvorenih pitanja u suradnji Republike Hrvatske i Haaškog suda. Naravno da moramo ispunjavati preuzete obveze, na što nas obvezuje Ustavni zakon o suradnji i saborska Deklaracija o Haaškom sudu, ali mislim da je i Deklaracija o Domovinskom ratu, koju je donio Hrvatski sabor, vrlo jasno rekla što Sabor misli o toj problematici. Važan dokument su i Vladini zaključci o suradnji s Haaškim sudom, iz kojega se vrlo jasno može iščitavati službena politika. Dakako da su svi ti dokumenti, kao i izjave nekih dužnosnika, pa tako i gospođe del Ponte, u određenoj koliziji. Međutim, to ne može biti riješeno bilo kakvim javnim, medijskim prepucavanjima i nadmudrivanjima, nego jedino korektnom i permanentnom suradnjom i dijalogom, u kojem treba biti angažiran i u dosadašnjim postupcima dokazivati svoja stajališta i poziciju«.</p>
<p> »Mi smo u Hrvatskoj dosad griješili jer smo se vrlo često, radi partikularnih stranačkih ili osobnih interesa nadmudrivali po medijima oko različitih stavova. A vrlo je jasno definirano i u Ustavnome zakonu i u saborskoj Deklaraciji da je to posao hrvatske Vlade. To je osjetljivo područje, koje objektivno prijeti erodiranjem dostojanstva ovog naroda, erodiranjem vrijednosti Domovinskom rata«, upozorio je Tomčić. On se zato uporno zalaže da svi poslovi vezani uz suradnju s Haaškim sudom idu isključivo preko Vladina Savjeta za suradnju s Haagom i preko same Vlade. »Stvar je naše umješnosti, naše angažiranosti i uvjerljivosti da zaštitimo nacionalne državne interese«, istaknuo je predsjednik Sabora. Dodao je da ne želi direktno komentirati bilo koju izjavu jer je »to stvar s kojom se mora pozabaviti Vlada«.</p>
<p> »Mislim da Vlada ima velike šanse da dobar dio i ovakvih izjava, ali i optužnica koje se možda pripremaju, eliminira iznošenjem argumenata«, zaključio je Tomčić.</p>
<p> I Stazić u potpunosti podupire svih 13 Vladinih točaka o suradnji s Haaškim tribunalom, ističući da su ta stajališta podržana i na Vladi i u parlamentu. Potporu su izrazile i vlast i oporba. »O tome sada ne treba previše lamentirati. Probleme s Haagom treba riješiti Vladin Savjet za suradnju s Tribunalom i to na bazi nedavno usvojenih 13 Vladinih točaka«, kaže Stazić, dodavši da bi sve priče na relaciji Hrvatska - Haag trebalo smiriti. </p>
<p>No, glavna tužiteljica u srijedu je u Haagu vrlo odlučno istaknula da Hrvatska ne može uvjetovati suradnju s Haagom na temelju vlastitih pogleda. Na Vjesnikov upit otkud takva rezolutnost, Florence Hartmann kaže: »Jasno je da ICTY ima nadređenost, odnosno prioritet nad nacionalnim sudstvom, jer to proizlazi iz Statuta Suda. Haaški tribunal ima mandat da istražuje i sudi za ratne zločine, zločine protiv protiv čovječnosti te za zločine genocida na području bivše Jugolslavije i to od 1. siječnja 1991. godine«.</p>
<p> »Možda to Hrvatska i tamošnja javnost doživljavaju kao miješanje u unutarnje stvari i pitanja nacionalnoga karaktera, no valja istaknuti da je međunarodno pravo uvijek iznad nacionalnoga te se to ne primjenuje samo u slučaju Hrvatske«, rastumačila je Hartmann ne ulazeći u proučavanje načina na koji su izrečene izjave tužiteljice Carle del Ponte. </p>
<p>Iz Statuta ICTY-ja proizlazi da je moguće da se nadređenost Haaškoga suda nad nacionalnim, u ovom sučaju, hrvatskim pravosuđem, i izuzme. Drugim riječima, iz toga temeljnoga dokumenta Suda proizlazi da određeni slučajevi ratnih zločina mogu biti procesuirani i na nacionalnim sudištima, »ali samo onda kad to Tribunal odluči«, istaknula je Hartmann. »Praksa je dužnosnika Tribunala da se istrage i sudski postupci ipak vode upravo u Haagu, a posebno za one najozloglašenije optužene za ratne zločine. Drugim riječima, ide se za tim da se ratni zločinci na nižim razinama zapovijedanja i manjega omjera počinjenih zločina procesuiraju pred domaćim sudištem«, nastavila je glasnogovornica glavne haaške tužiteljice. »Nemoguće je, ipak, da bi Haag odustao od načela nadređenosti i najveće, odnosno najzloglasnije ratne zločince prepustio nacionalnom sudu«, dodala je. U optužnicama koje je haaško tužiteljstvo svojedobno podignulo protiv već procesuiranih Duška Tadića, Darija Kordića, ali i još nedostupnih Ratka Mladića, Radovana Karadžića i drugih izrijekom se navodi da ti optuženici moraju biti izručeni Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije sa sjedištem na Churchillovu trgu u Haagu. </p>
<p>Ako se, dakle, Haag drži načela da najveći zločinci idu tamo, a oni na nižoj razini u zapovjednome lancu mogu i pred domaći sud, kako to da su pred Haaškim sudom od 1993. sve donedavno uglavnom procesuirani uglavnom niži oficiri za zločine u BiH? »Sudu je, naime, bilo važno vidjeti što se događa na kojoj razini zapovijedanja u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Sada se može ići prema višim razinama toga lanca zapovijedanja«, odgovorila je Hartmann dodavši da je, povrh toga, teško odlučiti kad će tko će biti u sudnici, jer su neki ratni zločinci nedostupuni, a za neke »iako notorne zločince, nema dovoljno dokaza«. </p>
<p>»Iako su neki okorjeli ratni zločinci širom poznati, valja ipak prije prikupiti dovoljno dokaza protv nekoga da bi se pokrenuo sudski proces«, napominje glasnogovornica. </p>
<p>Zašto se onda ta metoda »dokazi - optužnica - proces« nije primijenila i u slučaju Tihomira Blaškića? Taj je general dobrovoljno otišao u Haag i u pritvoru u Scheveningenu čekao više od godinu dana prije negoli su tužitelji na čelu s Markom Harmonom prikupili dokaze i sastavili optužnicu te u lipnju 1997. pokrenuli sudski postupak. »To se, nažalost, događa i u nacionalnim sudnicama. Mnogi optuženi za financijski kriminal, primjerice, u zatvoru, odnosno pritvoru provedu po godinu-dvije prije nego se protiv njih prikupe dokazi. Neki na koncu u nedostatku dokaza budu pušteni na slobodu. Kad je o ICTY-ju riječ, bilo je još onih koji su u pritvoru prilično čekali da im počne proces. Svi su oni, međutim, dosad, bili optuženi i osuđeni«, zaključila je Florence Hartmann.</p>
<p>Marko Barišić, Vinka Drezga, Marijana Matković i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Preporod« apelira na Vladu da isplati dodatke od 8,5 posto do Božića</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« uputio je u četvrtak Vladi apel da do Božića isplati 8,5 postotne dodatke na plaću zaposlenima u prosvjeti, kako bi im barem donekle nadoknadila neisplatu božićnice.</p>
<p> Vlada je na temelju kolektivnog ugovora o usklađivanju plaća javnim i državnim službenicima dužna isplatiti 8,5 postotnu razliku plaće za listopad, studeni i prosinac.</p>
<p> Sindikat »Preporod« u priopćenju podsjeća premijera Ivicu Račana na obećanje da će 8,5 postotnu razliku uskoro isplatiti, te ističe da bi za siromašne prosvjetarske lisnice bilo najbolje to učiniti prije Božića.</p>
<p> »Preporod« također predlaže Vladi da isplati dnevnice zaposlenicima u osnovnom školstvu koji su štrajkali 14. prosinca, jer su oni, tvrdi »Preporod«, već dovoljno kažnjeni što rade tako težak i odgovoran posao za izuzetno malu plaću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Iduća godina bit će gospodarska i socijalna prekretnica, kaže Jurjević</p>
<p>SPLIT, 21. prosinca</p>
<p> - Predsjednik splitskoga SDP-a i saborski zastupnik Marin Jurjević rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare da će iduća godina biti prekretnica u gospodarskom i socijalnom životu Hrvatske.</p>
<p> »Uopće ne sumnjam u to da će 2001. godina označiti početak pozitivnih trendova u Hrvatskoj«, poručio je Jurjević, dodajući da će Vlada premijera Ivice Račana učiniti sve kako bi se smanjila stopa nezaposlenosti. Čelnik SDP-a tvrdi da je ova godina bila godina najvećeg uspjeha za hrvatske socijaldemokrate koji su, nakon desetljeća provedena u oporbi, potvrdili svoju snagu i postali najjača, najveća i najvjerodostojnija politička stranka u Hrvatskoj. </p>
<p>Govoreći o splitskome modelu vlasti, Jurjević je rekao da SDP uspješno surađuje sa svojim koalicijskim partnerima, posebice s HSLS-om, te da nema razloga da se uspješna suradnja ne nastavi i u budućnosti. Osim toga, kaže Jurjević, splitski model vlasti bio je preteča pobjedničke koalicije na državnoj razini, koja je na siječanjskim izborima porazila HDZ. Unatoč nasljeđu desetogodišnje vladavine HDZ-a, koalicijska vlada uspjela je stvoriti ozračje za pozitivne trendove, koji će početi iduće godine, mišljenja je Jurjević. </p>
<p>S obzirom na to da je SDP proveo deset godina u oporbenim redovima, pri čemu je trpio nezajažljive napade radikalnih snaga i s ljevice i s desnice, njegovo se članstvo nije polakomilo, već ostalo dosljedno ideji socijaldemokracije, kaže Jurjević i dodaje da je najbolja potvrda tome izborna pobjeda na siječanjskim izborima. </p>
<p>Što se, pak, tiče predstojećih lokalnih izbora koji bi se trebali održati krajem lipnja iduće godine, Jurjević je uvjeren u to da će građani ponovo pokloniti povjerenje SDP-u, a njegovo mišljenje dijeli i predsjednik Kluba vijećnika SDP-a u Županijskoj skupštini dr. Tihomir Radić, koji tvrdi da će ta stranka dati novoga splitsko-dalmatinskog župana. </p>
<p>SDP-ov dogradonačelnik Veljan Radojković osvrnuo se na funkcioniranje koalicijske gradske vlasti, ističući kako je ona, unatoč nepovoljnim okolnostima i naslijeđenim problemima, odradila svoj mandat na najbolji mogući način. A to je ujedno i preporuka biračima kome će dati svoj glas na predstojećim lokalnim izborima, kazao je Radojković. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kramarić: Šestorka će razgovarati i o mogućnosti prijevremenih izbora</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Ne mislim da su odnosi u vladajućoj koaliciji do te mjere poremećeni da bi moglo doći do prijevremenih parlamentarnih izbora, izjavio je u četvrtak predsjednik Liberalne stranke (LS) dr. Zlatko Kramarić, na prvoj konferenciji za novinare otkako je prošloga tjedna preuzeo vodstvo liberala. Doduše, dodao je, vladajuća šestorka bi mogla razgovarati i o toj mogućnosti, koju je ovih dana otvoreno najavio čelnik IDS-a Ivan Jakovčić »izazvan« izjavom Dražena Budiše da je Haaški sud zainteresiran za generala Petra Stipetića kao osumnjičenika, a ne kao svjedoka. </p>
<p>Na izravno novinarsko pitanje o tome je li Budiša trebao javnosti reći u kojem će svojstvu general Stipetić pred haaške istražitelje, Kramarić je odgovorio »da, ali...«. »Javnost ima pravo to znati. Ali, ako postoji koordinacija šestorke, ako je postignut dogovor, onda elementarna pristojnost nalaže da se ne solira, jer to samo otvara prostor špekulacijama i podgrijava ionako napetu političku atmosferu«, naglasio je Kramarić, dodajući: »Mi smo legalisti i držimo se Zakona o suradnji s Haaškim sudom sve dok se on ne promijeni. Mislim da nema opasnosti od kriminalizacije Domovinskoga rata i oslobodilačkih akcija. Istina je na našoj strani. Međutim, hrabro se treba suočiti s nekim neugodnim epizodama iz Domovinskoga rata, procesuirati ih, inzistirajući na individualnoj krivnji«. </p>
<p>Haag nije tema koja bi trebala destabilizirati vladajuću šestorku i na kojoj bi se ona trebala iscrpljivati, jer su naši prioriteti gospodarska i socijalna pitanja, dodao je. »LS nije izazvao nijedan sukob u vladajućoj koaliciji i ponosimo se tim svojim gotovo samozatajnim radom«, rekao je Kramarić, najavljujući i nove metode rada u stranci.</p>
<p>»Nakon odlaska Vlade Gotovca, jednoga od najvećih hrvatskih političara 20. stoljeća, LS će uvesti neke nove metode rada, prije svega timski rad Predsjedništva stranke, koje će pomagati i meni i stranci u cjelini, jer naša stranka ima velike ambicije za predstojeće lokalne i izbore za Županijski dom Hrvatskoga Sabora«, zaključio je čelnik liberala Kramarić. (I. Bačić)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pupovac: Nema ozbiljnih političara u Hrvatskoj koji promoviraju međuetničku snošljivost </p>
<p>Događaji oko hvatanja ubojice i odmetnika Živka Koraća na Banovini, kao i sukob učenika u Borovu Naselju, te odnos s Haaškim sudom povod su razgovoru s dr. Miloradom Pupovcem, predsjednikom Srpskog narodnog vijeća.</p>
<p>• Prije nekoliko dana u novinama je pisalo kako ste izjavili da policija koja traži ubojicu Živka Koraća uznemirava srpski živalj na Banovini. </p>
<p>- U novinama često kao i na plotovima svašta piše. I ono što jest i ono što nije, i ono što je netko rekao i ono što je netko čuo da je netko rekao. Na svojoj press konferenciji nisam spominjao hrvatsku policiju, osim u kontekstu da i ja i SNV imamo dobru suradnju s MUP-om. Nisam spominjao da hrvatska policija uznemirava Srbe na tom području, jer postoji dobar odnos između građana srpske nacionalnosti i policije na tom području. Nema nikakvog odnosa koji bi upućivao na bilo koju vrstu uznemiravanja. Ali sam naglasio da mediji stvaraju lošu sliku u vezi s tim incidentima i na Banovini i u Dalmaciji. U pojedinim medijima unaprijed se želi stvoriti dojam da su to Srbi počinili i da Srbi žele još jednom destabilizirati Hrvatsku. Inače, posao policije podržavam. Policija mora istražiti tko su počinitelji, utvrditi činjenice oko počinjenih incidenata i zlodjela i samo bi suludi ljudi bili protiv takvoga postupka.</p>
<p>• Što mislite o događajima u Borovu Naselju, gdje su u školi srpska djeca tukla i maltretirala hrvatsku djecu?</p>
<p>- Rođen sam u mješovitoj sredini, odrastao sam i išao u školu u toj sredini u Dalmaciji i znam da smo ponekad imali, uvjetno kazano, verbalnih i neverbalnih okršaja. Ali to se uvijek stavljalo pod kontrolu i kod kuće i u školi, i u široj zajednici, mi smo vježbali toleranciju i suzdržavali se od bilo koje vrste ekscesa. Nažalost, na području istočne Slavonije, nema nužnih i potrebnih vježbi u toleranciji. Stanje podijeljenosti škola i djece na tom području je nešto što samo po sebi ne pridonosi širenju tolerancije. Također podijeljenost kafića i restorana ne stimulira tako nešto. I kada ne bi bilo policije, kada ne bi bilo doista elementarnih institucija države na tom području, ja ne znam kako bi stvari tamo funkcionirale. Politika je i na tom području, kao i na nizu drugih, naprosto zakazala. Nema ozbiljnih političara u Hrvatskoj koji promoviraju tu vrstu snošljivosti. Nema ozbiljnih političara koji su spremni na jedan takav incident sjesti u auto i otići razgovarati s roditeljima i djecom i kazati u čemu je problem.</p>
<p>• Jeste li vi išli?</p>
<p>- Ja sam odlazio i odlazit ću. U konkretnom slučaju nisam stigao otići zbog drugih obveza. Ali nisam ja jedini čovjek u hrvatskoj politici koji je dužan gasiti požare na punktovima gdje se pojave incidenti, ili gdje oni latentno postoje. Zašto ljudi koji vode ovu državu ne bi tom pitanju posvetili nužnu pozornost. Ne vidim nikakvog razloga da se o tim pitanjima i o takvim teškoćama konačno ne počne govoriti. </p>
<p> • Što mislite o mogućim haaškim optužbama hrvatskih generala i nekih dužnosnika koje se tiču Medačkog džepa, Bljeska i Oluje?</p>
<p>- Suradnja s Haaškim sudom je sastavni dio naše međunarodne obveze i mi ju ne možemo izbjeći, niti ju trebamo izbjegavati. Međutim, možemo ju samomodelirati, tako što ćemo svoje sudove ustrojiti da budu sposobni procesuirati ono za što postoje dokazi. Nažalost, postoji ozbiljna opstrukcija, ozbiljni otpori da se naše sudstvo suoči s ratnim zločinom.</p>
<p>• Ipak, ne radi se samo o tome nego i o političkom pritisku na Hrvatsku?</p>
<p>- Svaka takva vrsta zahtjeva nosi nužno sa sobom i konotaciju političkog pritiska. Ono što je bitno jest da se utvrdi jesu li doista neki ljudi u ratu 1995. počinili zločine i tko su oni koji su odgovorni. Hrvatska politika, hrvatska država mora se osloboditi onih koji su smatrali da se u ratnim okolnostima mogu činiti zločini. </p>
<p>• Nije sporno to nego, može li general biti odgovoran za zločine počinjene poslije akcije?</p>
<p>- Nije problem u generalima ili nije problem samo u generalima. Problem je u činjenici da dobar dio hrvatske političke javnosti još uvijek nije na pravi način suočen s činjenicama da jesu počinjeni neki zločini i da to nije spojivo s hrvatskom državnom idejom. I da to ne može bit spojivo s hrvatskom idejom slobode. Ta činjenica, na žalost, još uvijek nije sastavni dio, temeljni dio, političkih vrijednosti u našem društvu. O tome se radi. I zato je nužno da i političari i vojnici zajedno Hrvatsku razriješe toga tereta. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska politika ponovo u procjepu između obećanja i obveza, kaže Đukić</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Službena hrvatska politika našla se ponovo u procijepu između izrečenih obećanja i preuzetih obveza. Tumačenje da novi nesporazum s Haagom ne opterećuje razgovore s Europskom unijom još je jedna u nizu zabluda jer Haški je sud dio međunarodne zajednice. Istaknuto je to u četvrtak na konferenciji za novinare Srpske narodne stranke (SNS).</p>
<p>Predstavnici SNS-a istaknuli su da sâm karakter zločina počinjenih u Medačkom džepu, Oluji i za vrijeme povlačenja s Banije i Korduna ne može izuzeti odgovornost onih koji su činili zapovjedni lanac.</p>
<p>»Nitko i nikada nije spominjao HV kao zločinačku vojsku, ali su pojedini njezini pripadnici činili zločine ili su za njih odgovorni«, ustvrdio je Milan Đukić, predsjednik SNS-a, dodajući da će jedino istina zaštititi dignitet Domovinskog rata, a ne parlamentarne rezolucije. Đukić je ocijenio da jedan narod nije moguće vezati uz jednu politiku, a još manje uz pojedince koje se tereti za zločin, bez obzira na to kako oni bili politički i vojno pozicionirani. </p>
<p>»Domovinski rat mogu u pitanje dovoditi samo ljudi nemirne savjesti, ili oni koji ga žele rabiti u političke svrhe«, kazao je Đukić. Ali, dodao je, jedna država ne može uzeti privatnu imovinu svojih građana pa u toj imovini provesti etničko naseljavanje i konfiskaciju, kakva je provedena nad srpskom imovinom u Hrvatskoj. </p>
<p> »Vlada ne dovodi u pitanje Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom, ali dovodi u pitanje odnos prema preuzetim obvezama. Sud se ne može dovoditi u sumnju na način da se vlastite obveze uvjetuju odnosom Suda prema suradnji s drugom državom, primjerice sa SRJ«, istaknuo je Đukić. </p>
<p>»Vlada jedino zdravom politikom dobrih namjera prema ovim pitanjima može zaštititi Domovinski rat i njegov dignitet, a ne štiteći odgovorne za zločin«, zaključio je Đukić. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Slučaj Gospić«: Saslušana tri svjedoka nisu teretila osumnjičene </p>
<p>RIJEKA, 21. prosinca</p>
<p> - U slučaju »gospićke skupine«, u četvrtak su u Županijskom sudu u Rijeci saslušana četiri svjedoka optužbe, koji svojim iskazima, kako je novinarima rekao jedan od branitelja petorice osumnjičenih Gospićana, riječki odvjetnik Velimir Došen, nisu teretili osumnjičene Gospićane. </p>
<p>Došen je naglasio da ti svjedoci uopće nisu spominjali Stjepana Grandića, uhićenog u utorak i sprovedenog u riječki zatvor, zbog sumnje da je umiješan u ratne zločine počinjene na gospićkom području. Državni odvjetnik Doris Hrast mora najkasnije do petka u 13.45 sati podnijeti istražni zahtjev za proširenje istrage protiv Grandića. </p>
<p>Prva je svjedočila supruga nestalog Srbina iz Karlobaga za kojeg ona ne zna kako je i gdje nestao. Potom je pred sutkinju Sajonaru Čulina izašao svjedok iz Perušića, koji je 1991. bio član Civilne zaštite, a koji nema spoznaja o inkriminiranim radnjama (likvidaciji građana srpske nacionalnosti) potkraj 1991. na gospićkom području. Treći je svjedočio jedan zamijenjeni svjedok (?), koji ima isto prezime kao i svjedok koji je trebao biti pozvan. Zanimljivo je napomenuti da je to već drugi put da pred istražnu sutkinju dolazi pogrešan svjedok, zbog »igre« s imenima i prezimenima. Posljednji je svjedočio pripadnik Vojne policije iz 1991. na gospićkom području, koji je rekao da ništa ne zna o odvođenju srpskih civila. </p>
<p>Došen je kazao da je prvooptuženi Tihomir Orešković nezadovoljan činjenicom da mu se ne dopušta da, osim u Rijeci, prisustvuje saslušanjima svjedoka i u Gospiću i u Zagrebu, pa je zbog toga htio štrajkati glađu i prestati uzimati lijekove (boluje od šećerne bolesti), ali su ga odvjetnici uspjeli odgovoriti od tog nauma.</p>
<p>Na novinarsko pitanje, je li nedavno saslušani svjedok general Mirko Norac teretio svojim iskazom osumnjičene u »gospićkom slučaju«, Došen je ustvrdio da Norac nije teretio niti jednog od petorice osumnjičenika, a da je negirao i održavanje famoznog sastanka na kojemu je navodno dogovorena likvidacija građana srpske nacionalnosti s gospićkog područja.</p>
<p>U petak bi trebala biti saslušana četiri tzv. kontrolna svjedoka u slučaju »gospićke skupine«. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ivanišević: Stipetić neće svjedočiti dok Haag ne objasni zašto ga želi saslušati </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Haaški sud prvo je zatražio od nas da general Petar Stipetić svjedoči pred tim sudom, a zatim smo dobili drugi zahtjev prema kojem Stipetić treba biti saslušan kao osumnjičenik. No, dok Haaški sud ne razjasni o čemu se radi, general Stipetić neće ići pred taj sud, izjavio je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević u četvrtak iznijevši neke zamjerke na rad Tribunala. »Haaški sud ne može samo diktirati, a Hrvatska slušati što treba raditi. Takvo ponašanje može vrijediti za Ruandu, ali ne za Hrvatsku«, naglasio je ministar. Prema njegovim riječima, nema promjene stajališta Hrvatske prema Haaškom sudu. No, napomenuo je da je »pukla komunikacija između Hrvatske i Haaga«, te da ta veza »nije na razini kojom bismo mogli biti zadovoljni«. I mi možemo galamiti prema Haaškom sudu ako zatreba, rekao je.</p>
<p> Hrvatska može biti partner Haaškom sudu, i to u svim radnjama koje prethode optuženju, kaže Ivanišević. Kao primjer partnerstva, naveo je da haaški istražitelji u Hrvatskoj nisu mogli raditi bez pristanka naših nadležnih tijela. </p>
<p> Na upit može li se glavni urednik Slobodne Dalmacije Josip Jović, zbog objavljenih transkripata o svjedočenju predsjednika Mesića, pojaviti kao optuženik pred Haaškim sudom, ministar je odgovorio niječno. Haaški sud može suditi isključivo za ratne zločine, no za nepoštivanje sudskih naredbi, rekao je, može izreći novčanu ili zatvorsku kaznu. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HSP poziva na zaleđivanje odnosa s Haaškim sudom</p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - »Apeliramo na Vladu da uspostavi konsenzus među svim političkim strankama kako bi se izradila jasna nacionalna strategija u odnosima s Haaškim sudom, pokrenula diplomatska ofenziva i zaledila suradnja s tim sudom«, istaknuo je Anto Đapić, predsjednik HSP-a na konferenciji za novinare u četvrtak. </p>
<p>»Hrvatska je Vlada servis međunarodne zajednice, što dokazuje dosadašnji oblik suradnje s Haaškim sudom«, kazao je Đapić, dodajući da je to protivno hrvatskim interesima. Strategija se mora donijeti jako brzo, nastavio je čelnik HSP-a. »To mora biti prije dolaska haaške tužiteljice Carle del Ponte u Zagreb u siječnju iduće godine«, rekao je Đapić, dodajući da će iduću godinu u Hrvatskoj obilježiti dramatični odnosi s Haaškim sudom, koji mogu dovesti do opće destabilizacije države i unutarnjopolitičkog narušavanja stabilnosti. </p>
<p>»U razgovoru s članovima Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost rekao sam kako neće biti stranačkih borbi oko suradnje s Haagom, ako bude postignut konsenzus svih političkih stranaka«, kazao je Đapić. »Bez konsenzusa, moglo bi doći do političke borbe, ali i ne samo političke, jer nas tada nema što obvezati da nešto ne poduzmemo, ako dođe do izručenja hrvatskih generala«, istaknuo je Đapić. </p>
<p>»Izručenje Petra Stipetića ili kojeg drugoga generala moglo bi dovesti do žestokih podjela i sukoba u hrvatskom narodu«, ocijenio je. </p>
<p>Ipak, rekao je, aktualna se vlast ponaša odgovornije u odnosu prema sudu u Haagu, jer ni jedan Hrvat za njezina mandata nije izručen, za razliku od HDZ-ove vlasti. »Potpisivanje stand-by aranžmana s MMF-om novo je zaduživanje Hrvatske pred međunarodnim financijskim institucijama, jer se dobivena sredstva neće koristiti za smanjenje nezaposlenosti«, kazao je Đapić. On je dodao i da se gospodarski i socijalni položaj Hrvatske pogoršao, a vlast još nije izradila gospodarsku strategiju razvoja, »bez koje se ne mogu očekivati kvalitetna rješenja«. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Tomčić: Međunarodna zajednica treba što prije uvažiti tko je ovdje započeo rat </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Njemački veleposlanik u Republici Hrvatskoj Gebhardth Weiss uručio je u četvrtak predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću donaciju knjiga kao poklon njemačkog Bundestaga hrvatskim parlamentarcima.</p>
<p> Tijekom polusatnog razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora, veleposlanik Weiss je podsjetio na dugogodišnju njemačku pomoć Hrvatskoj, koja je samo u razdoblju od 1992. do danas iznosila više od 125 milijuna njemačkih maraka. »U bilateralnoj politici, s dobre suradnje u prošlosti, naglasak prenosimo na želju da Hrvatska vrlo skoro bude sposobna za ulazak u Europsku uniju i druge europske integracije. Nadam se da će sadržaj poklonjenih knjiga koje se upravo odnose na znanje o Europi, pomoći Hrvatskoj da prilagodi svoje interne zakone sa zakonima EU-a«, istaknuo je veleposlanik Weiss. </p>
<p>Zahvaljujući se na vrijednoj donaciji, Zlatko Tomčić je izrazio posebnu zahvalnost aktualnom njemačkom veleposlaniku ali i njegovim prethodnicima koji su svojim nastojanjem pridonijeli da odnosi dviju država budu što bliži i kvalitetniji.</p>
<p> »Hrvatski narod visoko cijeni materijalnu ali i političku pomoć koju smo dobijali svih ovih godina. Dakako, da bismo kao narod bili puno sretniji da ju nismo trebali jer bi to značilo da nismo prošli ratna razaranja i strahote. Kad smo već bili u takvoj situaciji, bilo je ugodno znati da u svijetu postoje prijatelji koji su nam spremni pružiti pomoć«, rekao je Tomčić.</p>
<p>Prema Tomčićevim riječima, najveća pomoć bit će konkretni gospodarski odnosi i suradnja s drugim zemljama pri čemu će i Hrvatska morati dati svoj doprinos kroz harmonizaciju zakona, u skladu s onima EU-a. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora upoznao je njemačkog veleposlanika i s detaljima vezanim uz poljuljanu komunikaciju s Haaškim sudom, istaknuvši kako je riječ o vrlo senzibilnom odnosu. Narod koji je puno propatio u posljednje vrijeme, smatra Tomčić, izrazito je osjetljiv, pa Haaški sud mora imati dodatno razumijevanje za neke istupe koji su se dogodili u posljednje vrijeme u javnosti. </p>
<p>»To naravno ne znači da mi želimo umanjiti ili prekinuti suradnju s Haagom. Svatko tko je počinio ratni zločin naravno da mora odgovarati, no našoj je javnosti vrlo teško objasniti da na drugoj strani još nitko nije procesuiran«, pojasnio je Tomčić, dodajući kako međunarodna zajednica što prije treba uvažiti činjenicu o tome tko je započeo rat na ovim prostorima. </p>
<p>Izražavajući nadu u bolju komunikaciju Hrvatske i Haaga, kroz doprinos obiju strana, njemački je veleposlanik izrazio fasciniranost brzinom i energijom kojom hrvatski parlamentarci prilagođavaju svoje zakone onima Europske unije.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Više od milijun ljudi u Hrvatskoj izravno ili neizravno ovisi o poljoprivredi </p>
<p>Hrvatska Vlada održala u Bjelovaru tematsku sjednicu o reformi poljoprivrede / Od sve sile poljoprivrednih proizvoda koje proizvodimo, dovoljno imamo samo vina, pšenice, kukuruza, peradarskog mesa i jaja, istaknuo ministar Pankretić / Poticaje i potpore treba usmjeriti u nužan razvoj poljoprivrede, a ne koristiti ih za rješavanje socijalnih problema, rekao premijer Račan / O prodaji i zakupu državne zemlje odlučivat će gradovi i općine / Prednost u zakupu i prodaji imali bi suvlasnici zemljišta, obiteljska gospodarstva, domaće stanovništvo, te razvojačeni branitelji </p>
<p>BJELOVAR, 21. prosinca</p>
<p> - Više od milijun ljudi u Hrvatskoj izravno ili neizravno ovisi o poljoprivredi. I zbog toga reformu poljoprivredne politike više trebamo zbog nas samih, a manje zbog okruženja, rekao je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić na tematskoj sjednici Vlade, održanoj u Bjelovaru u četvrtak. Na toj je sjednici utvrđen i Saboru proslijeđen na prvo čitanje paket poljoprivrednoga zakonodavstva.</p>
<p>Osnovu tog paketa i bazu za sve reforme, kako je istaknuto, čini predloženi zakon o poljoprivredi. Riječ je o krovnom zakonu koji precizno određuje korisnike prava, mjere poljoprivredne politike, nadležnosti, te prava i obveze institucija u poljoprivredi... Tako se uvode neka nova tijela poput Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu poljoprivredi, Vijeća za istraživanje u poljoprivredi i seoskom području te, kao najvažnije, hrvatske poljoprivredne komore.</p>
<p>»Želimo dio suodlučivanja prebaciti na strukovnu komoru. Primjerice, kad je riječ o subvencijama i potporama, takvo tijelo koje okuplja predstavnike svih poljoprivrednih cehova, moglo bi prvo raspraviti visine i kulture za potpore i s takvim gotovim prijedlogom doći pred Vladu«, objasnio je Pankretić. »Činjenica je da se potporama, poticajama i subvencijama u poljoprivredi rješavao i dio socijalnih pitanja, odnosno socijalni problemi najsiromašnijih u toj grani. To nije dobro, bolje je da za to brine Ministarstvo rada i socijalne skrbi, a da se poticaji i potpore usmjere u nužan razvoj poljoprivrede«, rekao je premijer Ivica Račan.</p>
<p> Ministar financija Mato Crkvenac, kao i uvijek, izašao je pred Vladu s gomilom konkretnih makroekonomskih pokazatelja koji upućuju na rast i izlazak iz recesije te udjele koje u svemu tome ima poljoprivreda. »Iako brojke govore o izlasku iz recesije, svima je jasno da to još nije tako. No, zato su promjene u poljoprivredi još nužnije jer u tom segmentu nema dovoljno investicija, dijelom i zbog neriješenih problema PIK-ova za čije se restrukturiranje država zauzela«, ustvrdio je Crkvenac.</p>
<p>Spominjanje PIK-ova potaknulo je potpredsjednika Vlade Slavka Linića da upozori kako se Vladini zaključci ne provode na nižim razinama te da se pritom nalaze različiti izgovori kao opravdanja. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić naglasio je da su nužne reforme poticaja, upozorivši da je u dosadašnjem sustavu raspodjela profita išla na štetu seljaka budući da je u tom lancu profit ostao na razini prerađivačke industrije. »Tako su se i poticaji prelili u tom smjeru«, istaknuo je, »a ne prema seljacima kojima su namijenjeni«.</p>
<p>Od ukupnog broja srednjoškolaca, tek 1,68 posto ili njih 1600 odabralo je poljoprivredna zanimanja, kaže ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar. »Postoji 31 škola u kojoj se mogu stjecati specijalistička znanja o poljoprivredi, ali zabrinjava podatak da je na Zavodu za zapošljavanje 1995. godine bilo 865 ratarskih tehničara, a ove godine njih 1672. Proizvodimo li uistinu kadrove samo za Zavod«, upitao je Strugar istaknuvši kako je nužno da se svi aktivnije uključe u reformu poljoprivrednog sektora.</p>
<p>»Ako je 51 posto poljoprivrednog stanovništva starije od 50 godina, a samo 290 gospodarstava u cijeloj Hrvatskoj ima više od 15 krava, logično je da u tom segmentu, kako stvari sada stoje, nema novog zapošljavanja. Stoga su nam ovakve rasprave i konkretni potezi koji ih slijede više nego potrebni«, zaključio je raspravu o krovnom zakonu o poljoprivredi premijer Račan. Vlada je prijedlog uputila u Sabor, uz obvezu da do drugog čitanja Koordinacija za gospodarstvo »izgladi« zakonski tekst, usvoji pozitivne naglaske iz saborske i javne rasprave te otkloni moguća preklapanja nadležnosti.</p>
<p>Prolaznu ocjenu Vlade dobio je i Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, po kojem bi o prodaji i zakupu državne zemlje odlučivali gradovi i općine. Prednost u zakupu i prodaji imali bi suvlasnici zemljišta, obiteljska gospodarstva, domaće stanovništvo, te razvojačeni branitelji. Novac prikupljen od raspolaganja zemljištem u jednakom omjeru dijelile bi država i jedinice lokalne uprave. Ministar europskih integracija Ivan Jakovčić smatra da bi se u raspodjelu po trećinskom odnosu trebale uključiti i županije. Drži nepotrebnim da suglasnost o prodaji državnog zemljišta daje Ministarstvo poljoprivede, već da se to potpuno ostavi jedinicama lokalne uprave. »Time se dobiva na dinamičnosti jer lokalna uprava ipak bolje poznaje lokalne prilike«, rekao je Jakovčić. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin upozorio je na nužnost uvođenja strogih kriterija temeljem kojih bi se poljoprivredno zemljište moglo pretvoriti u građevinsko, posebice u priobalnom području.</p>
<p> Predloženu legislativu vezanu uz obranu od tuče Vlada je odlučila povući sa sjednice i prebaciti na prvi sastanak iduće godine. Do tada bi svoje mišljenje o dvjema različitim koncepcijama obrane od tuče dao i Državni hidrometeorološki zavod. Zeleno svjetlo, pak, dobile su predložene izmjene i dopune Zakona o lovu.</p>
<p>Kao informaciju, ministar Pankretić ponudio je naglaske o pripremi novih propisa među kojima su zakoni o hrani, o genetski modificiranim organizmima, izmjene zakona o stočarstvu, o veterinarstvu, o vinu... </p>
<p>»Činjenica je da od sve sile poljoprivrednih proizvoda koje proizvodimo, samo pet imamo u dovoljnim količinama. To su vino, pšenica, kukuruz, peradarsko meso i jaja. Svih ostalih proizvoda, iako imamo potencijala, nemamo dovoljno ni za svoje potrebe. Stoga je reforma još i bitnija budući da moramo povećati našu proizvodnju prije pristupanja Europskoj uniji, kad se proizvodne kvote zamrzavaju, bez obzira na potrebe«, kazao je Pankretić predstavljajući proizvodno-potrošnu bilancu poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Laslo: Na proljeće mogući masovni prosvjedi seljaka</p>
<p>OSIJEK, 21. prosinca</p>
<p> - Ako ne naiđemo na razumijevanje kod hrvatske Vlade, Sabora i Predsjednika Republike, sasvim je sigurno da će na proljeće doći do masovnih prosvjeda seljaka, upozorio je u četvrtak na konferenciji za novinare Antun Laslo, predsjednik Zajednice Udruga seljaka Slavonije i Baranje. </p>
<p>Laslo je najavio kako će seljaci 15. siječnja iduće godine, za prve sjednice Sabora dijeliti zastupnicima zahtjeve Koordinacije seljačkih udruga od kojih će zatražiti da se založe za rješavanje pitanja u agraru. »Vladi ne bi trebalo biti svejedno koliko će se u državi proizvesti hrane, a pod ovim sadašnjim uvjetima puno će plodnih oranica ostati nezasijano«, dodao je predsjednik Zajednice. </p>
<p>Prema njegovim riječima, koordinacija seljačkih udruga zahtijeva vraćanje cijena umjetnih gnojiva na razinu prije nedavnog poskupljenja, te povećanje poticaja. Ako to Vlada ne može ispuniti, seljačke udruge traže da se u istom omjeru u kojem će poskupjeti repromaterijal, povise i cijene poljoprivrednih proizvoda.</p>
<p> Osvrnuvši se na trenutačno tešku situaciju u Petrokemiji Laslo je istaknuo kako im treba pomoći ali ne tako da sankcije snose seljaci i svi oni koji se bave poljodjelstvom, jer oni nisu jedini koji u Hrvatskoj žive od poljodjelstva. </p>
<p>Tajnik Zajednice Stanko Zdravčević novinarima je rekao da će ova udruga učiniti sve kako ne bi došlo do prosvjeda, no upozorio je da se u vezi sa sadašnjim najavama poskupljenja umjetnog gnojiva i dizela, kao i sjemenske robe »vraćamo na 1998. godinu i način poljoprivredne proizvodnje iz tog vremena«. Zdravčević je komentirao kako su najave za poskupljenja gnojiva za 40 posto, dizela za 25 posto i sjemenske robe za 30 posto - nož u leđa hrvatskoj poljoprivredi. </p>
<p>Zdravčević je komentirao i podatke hrvatske Vlade u vezi s dugom osječke tvrtke »In-Cubo« prema seljacima za ovogodišnju pšenicu, od 3,6 milijuna kuna, te zaključio, da samo na području Baranje ovaj dug iznosi gotovo četiri milijuna kuna, dok se ukupan dug procjenjuje na čak pet milijuna kuna. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Antiratna kampanja i HHO traže da se izjednače civilni i vojni rok </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Predstavnici Antiratne kampanje Hrvatske (ARK) i Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) u četvrtak su na novinskoj konferenciji istaknuli kako se »osjeća da se nešto pokrenulo« njihovom inicijativom da civilno služenje vojnog roka ne traje duže od onoga pod oružjem. Nadaju se da će u novom zakonu o obrani to biti izjednačeno.</p>
<p> Aktivist ARK-a Gordan Bosanac kazao je kako smatra nepravednim prijedlog Vlade o šestomjesečnom vojnom roku i devetomjesečnom civilnom služenju. Predstavnici ARK-a kritizirali su prošlotjednu odluku Ministarstva obrane kojom je ono odbilo zahtjeve za civilno služenje vojne obveze u nevladinim organizacijama. </p>
<p>Iznoseći kronologiju inicijative, nastale u svibnju ove godine, da se prigovaračima savjesti omogući služenje civilne službe i u nevladinim organizacijama, Bosanac je podsjetio i na ARK-ov prijedlog zakona o obrani. S tim prijedlogom, koji izjednačava vojno i civilno služenje, bili su, rekao je, upoznati predstavnici svih parlamentarnih stranaka i nadležnih državnih institucija. </p>
<p>Izrazivši nezadovoljstvo time što je Ministarstvo obrane odbilo ARK-ov zahtjev, »samo četiri dana nakon mirnih demonstracija aktivista na Krešimirovu trgu«, Bosanac je dodao kako argumenti Ministarstva u odgovoru nisu primjereni . »Iznosi se da sjedište nevladinih organizacija mora biti u Hrvatskoj«, naveo je, te upozorio i na neriješena pitanja novčane naknade prigovaračima savjesti koji su na civilnom služenju. »MORH tvrdi da je sama organizacija u kojoj se obavlja civilno služenje dužna osigurati novac, što je potpuno demotivirajuće«, tvrdi Bosanac. Napominje da bi se prigovaračima savjesti trebale osigurati i radna odjeća i obuća, kao što je to slučaj u vojsci. </p>
<p>Tatjana Burjačenko-Grubiša, članica Izvršnog odbora HHO-a, naglasila je kako su zahtjevi Antiratne kampanje Hrvatske legitimni. Navela je da u Vukovaru, u tamošnjem Institutu za mirovna istraživanja i obrazovanje, koji je osnovala Europska unija, civilnu službu obavlja jedan austrijski državljanin. »Približavanje Hrvatske europskim integracijama i Europskoj uniji zasigurno će dovesti do toga da će i naši građani koji žele služenje civilnog roka, to u budućnosti moći činiti u nekoj od zemalja Unije«, rekla je predstavnica HHO-a. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Znanost treba biti u funkciji razvoja, kazao Mesić na Pravnom fakultetu </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić posjetio je u četvrtak Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i tom prigodom istaknuo kako znanost treba biti u funkciji razvoja, a da društva u kojima to nije slučaj imaju velikih problema. »U Hrvatskoj imamo gospodarske teškoće jer nisu aktivirani resursi, zatvaraju se pogoni i radna mjesta. Stoga treba pokrenuti društvene mehanizme kako bismo stvorili društvo koje će biti kompatibilno europskim i svjetskim razvijenim društvima«, naglasio je Predsjednik.</p>
<p> Na izvanrednoj sjednici Vijeća fakulteta predsjednik Mesić predao je dekanu Pravnoga fakulteta Mihajlu Diki stručnu literaturu s područja međunarodnoga prava koje je njegov bivši savjetnik, sadašnji veleposlanik Stanko Nick dobio preko svojih poznanstava u Ujedinjenim narodima.</p>
<p> »Vjerujem da će knjige biti korisne onima koji se zanimaju za međunarodno pravo«, rekao je Mesić napominjući da je tijekom državničkih putovanja razmišljao o tome zašto poznata svjetska sveučilišta poput Cambridgea, Oxforda i Yalea imaju mnogo donatora i zašto to nije slučaj i u Hrvatskoj. Odgovarajućom zakonskom regulativom, kazao je, trebalo bi poticati doniranje znanosti putem poreznih olakšica za donatore. </p>
<p> Dekan Mihajlo Dika istaknuo je da Predsjednikov posjet tom fakultetu pokazuje njegov odnos prema znanosti. Predsjednikova gesta darivanja stručne literature ohrabruje nas i pokazuje njegovu skrb da se ta visokoškolska ustanova razvija na opću dobrobit. Sveučilište je pred reformom koja nije najsretnije počela, izjavio je dekan Dika izrazivši uvjerenje da će Pravni fakultet iz svojih potencijala izvući maksimum i priključiti se visokoškolskim institucijama Europske unije. Predsjedniku Mesiću, koji je i sam bio student zagrebačkoga Pravnog fakulteta, dekan Dika uručio je knjige i kravate sa znakom Fakulteta kakve će dobivati diplomanti. Diplomantice će dobivati marame, također sa znakom Pravnog fakulteta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>U zagrebačkom Županijskom sudu pronađen manjak od milijun maraka</p>
<p>Riječ je o vrijednostima koje su trebale biti prikupljene od kaucija, kao i za predmete oduzete kod izvršenja kaznenih djela / Manjak je pronađen nakon iznenadne smrti šefice računovodstva, koja snosi i najveću odgovornost, izvijestio je novinare ministar Ivanišević / Manjak je nastao od 1962. do 2000., a najveći iznosi nestali su između 1990. i 1995. </p>
<p>ZAGREB, 21. prosinca</p>
<p> - Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević izvijestio je u četvrtak na konferenciji za novinare da je u računovodstvu zagrebačkog Županijskog suda pronađen manjak od oko milijun maraka, u 22 valute. Riječ je o vrijednostima koje su trebale biti prikupljene od kaucija za puštanje okrivljenika na slobodu, kao i za predmete oduzete kod izvršenja kaznenih djela, kao što je nakit i slično. Taj manjak pronađen je nakon iznenadne smrti šefice računovodstva Anđele Mrkić-Milotić sredinom ove godine. </p>
<p>Na konferenciji, na kojoj su, osim ministra, bili i Miroslav Šumanović, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, te predstavnici zajedničke komisije Ministarstva i suda, koji su slučaj istraživali, iznijeta je kronologija cijelog slučaja. Komisija je sastavljena krajem svibnja, na Šumanovićev zahtjev, jer je nakon smrti Anđele Mrkić utvrđeno da u računovodstvu »vlada financijski i evidencijski kaos». Komisija je posao okončala početkom prosinca, kada je Ivaniševiću predočeno izvješće, a kako je rečeno, njezini članovi bili su zaprepašteni stanjem u računovodstvu. O tomu su sastavili izvješće koje će biti upućeno nadležnim tijelima. </p>
<p>Ministar je rekao da najveću odgovornost za manjak snosi preminula šefica računovodstva jer niti jedna novčana transakcija nije mogla proći bez nje.</p>
<p>Komisija je pregledala više od 1.400 dokumenata, kako bi pokušala ući u trag nestalom novcu. Utvrđeno je da je manjak nastao u razdoblju od 1962. do 2000. godine, a najveći iznosi nestali su između 1990. i 1995. godine. Anđela Mrkić, radila je u računovodstvu suda 23 godine.</p>
<p> Cijeli ovaj nered posljedica je poslovanja mimo propisa, napomenuo je ministar Ivanišević. Šumanović je dodao da je u sudu sada financijski sve sređeno, a nova šefica računovodstva doći će poslije Nove godine. </p>
<p>»Ovo će nam biti škola za sve buduće slučajeve. Tko zna što ćemo sve zateći u drugim sudovima, kada smo u zagrebačkom Županijskom, kao najuglednijem i najvećem sudu u državi naišli na ovakav nered», rekao je ministar. Kao uzorne sudove u financijskom smislu, spomenuo je zagrebački Općinski sud i sudove u Varaždinu. </p>
<p> Najveću štetu u svemu ovome pretrpio je državni proračun jer je riječ o sredstvima koja su trebala biti uplaćena u njega. Rečeno je da je riječ o sredstvima za koja šefica računovodstva nije trebala podnositi godišnja izvješća.</p>
<p>Najavljene su financijske inspekcije i u drugim sudovima. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001222].
|
