NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000222].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 202248 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.02.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mesić: Predsjednikov Ured neće više biti središte moći niti će preuzeti ovlasti Vlade i Sabora</p>
<p>Nisam otvorio ni jedan sef svog prethodnika, a saznao sam da jedan ne treba ni otvarati, jer u njemu više nema ničega / Zašto srbijanskoj oporbi ne bismo dali dosjee o razgovorima Tuđman - Milošević, ako ih budemo imali / Razmišljamo o tome da se dopusti ljudima da, u vrijeme kad se ne radi, dođu vidjeti kako izgledaju Predsjednički dvori </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Iako razgovor s predsjednikom Republike Hrvatske Stipom Mesićem nije u ponedjeljak bio dogovoren ni najavljen, u neformalnom druženju u Predsjedničkim dvorima Vjesnikovi novinari su uspjeli dobiti njegov prvi predsjednički intervju. Predsjednik Mesić primio nas je u predsjedničkom kabinetu samo dva sata prije nego li je i službeno objavio imena svojih novih savjetnika.</p>
<p>• Kako komentirate prva imenovanja u Vašem uredu? </p>
<p>- Radi se, kao što vidite, o stručnim ljudima i to je ono što sam želio - kompetentne ljude koji će voditi određene poslove u Uredu. Kao što se vidi iz prvih imenovanja, Ured više neće biti centar moći, nećemo preuzeti poslove Vlade i parlamenta, a savjetnici će biti oni koji će me savjetovati u onim sferama o kojima ja ne znam dovoljno.</p>
<p>• Zamjetno je da nemate savjetnika za unutarnju politiku. Je li lista savjetnika konačna?</p>
<p>- Ne, to je samo početak, Ured ćemo još u hodu formatizirati, a sadašnja imenovanja služe nam da bismo mogli odmah djelovati. Po Ustavu još moramo imenovati i Predsjedničko vijeće, Vijeće za nacionalnu sigurnost i još nekoliko savjetnika.</p>
<p>• Znate li već ime savjetnika za unutarnju politiku?</p>
<p>- Da, ali i o tome ćemo na vrijeme obavijestiti javnost. </p>
<p>• Gospodin Budiša već je ranije dao do znanja da se ne slaže s izborom Karamarka za šefa UNS-a. On je, naime, tražio da to mjesto pripadne HSLS-u?</p>
<p>- To je njegovo demokratsko pravo. Ne možemo zabraniti gospodinu Budiši da izađe sa svojim komentarom. O imenovanju gospodina Karamarka sam razgovarao i s predsjednikom Vlade i s predsjednikom Sabora.</p>
<p>• Oni su se s tim imenovanjem složili? </p>
<p>- Da, no možda bi bilo dobro uvesti praksu da predsjednik Republike kod imenovanja za koja je nadležan, ipak o tome obavijesti i Sabor i Vladu te da primi određene primjedbe. Bilo bi dobro da o tome ostane pisani trag, kao i da širi krug ljudi kaže svoje mišljenje. Ja sam za suradnju. Do sada takvog načina komunikacija nije bilo, pa bih uveo tu praksu. Međutim, šefa UNS-a uopće nije bilo nakon što je gospodin Jarnjak razriješen, a kako ne možemo dopustiti da takva služba invalidno djeluje, morao sam na temelju samo jednog razgovora, dogovora sa čelnim ljudima Sabora i Vlade, ići na ovo rješenje. Moramo uvesti praksu komunikacije kojom će biti svi zadovoljni, s tim da očekujem da ću se i sam moći izjasniti o nekim drugim imenovanjima. </p>
<p>• Primjerice?</p>
<p>- Ima imenovanja u kojima predsjednik države ne sudjeluje. Ne govorimo o konkretnom slučaju, ali mislim da je dobro da i ja budem obaviješten.</p>
<p>• Kada će se znati tko je šef Glavnog stožera u vojsci? </p>
<p>- Uskoro. </p>
<p>• Zna li se kamo ćete ići u prvi državnički posjet?</p>
<p>- Bilo je dosta poziva. Pozvan sam u SAD, susjedne države, pozvali su me svi šefovi država koji su bili na inauguraciji, a pozvale su me i neke delegacije u ime svojih šefova. To će biti vjerojatno realizirano tijekom ove godine.</p>
<p>• O čemu ste razgovarali s Alijom Izetbegovićem koji je rekao da su razgovori bili više-manje kurtoazni?</p>
<p>- Mi smo prije svega prijatelji. U BiH su zadovoljni našom europskom opcijom jer je i njihov cilj Europska unija i NATO. Ako imamo iste strateške ciljeve, onda ćemo se lakše dogovarati.</p>
<p>• Ima dosta nerazjašnjenih odnosa s BiH? </p>
<p>- Sve će biti transparentno i nitko se nema razloga ljutiti, jer želimo najbolje odnose s BiH, što sam rekao i u svom inauguracijskom govoru.</p>
<p>• Jedan od čestitara na Markovu trgu Vam je rekao da je bilo i Judinih poljubaca?</p>
<p>- Ne znam na koga se konkretno odnosilo, ali svi su bili vidno ozareni. Sad bih ja trebalo pogađati tko je od njih to samo hinio, a tko je bio stvarno zadovoljan. U svakom slučaju mi je drago da su se javili i oni koji su u predizbornoj kampanji bili na drugoj strani.</p>
<p>• Postoji li sada, nakon demokratskih promjena, parlamentarnih i predsjedničkih izbora, još nekih prepreka za pomoć Hrvatskoj?</p>
<p>- Nema prepreka. Upravo je dolazak tako velikih i brojnih izaslanstava pokazao da su zainteresirani upravo za opciju kojom smo išli u našoj izbornoj kampanji. </p>
<p>• Jeste li otvorili sefove pokojnoga predsjednika Tuđmana?</p>
<p>- Nisam otvorio ni jedan sef. Danas (u ponedjeljak, op. a.) sam saznao da jedan ne treba otvarati, jer u njemu nema više ničega. To je »sef Predsjednikovih vitezova« čiji je ključ, doduše, kod mene, ali je predsjednik Tuđman još za života sredstva iz tog sefa preusmjerio.</p>
<p>• Predstavnik srbijanske oporbe Nenad Čanak izjavio je da ste mu obećali dosjee o pregovorima Tuđmana i Miloševića o podjeli BiH u Karađorđevu. Jeste li doista spremni dati dosjee?</p>
<p>- Zašto ne bismo dali ono što budemo imali? </p>
<p>• Koje još promjene namjeravate uvesti u Uredu predsjednika, u smislu protokola i odnosa prema javnosti? </p>
<p>- Sve ćemo to pojednostaviti i napraviti tako da bude dostupno ljudima. Razmišljamo o tome da se dopusti ljudima da, u vrijeme kad se ne radi, dođu vidjeti kako izgledaju Predsjednički dvori. Razmatramo i mogućnost da jednom mjesečno izravno komuniciram s građanima.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Svi Predsjednikovi ljudi</p>
<p>Tomislav Karamarko</p>
<p>Šefu Mesićevog izbornog stožera, novom predstojniku UNS-a i predsjednikovu savjetniku za nacionalnu sigurnost Tomislavu Karamarku ne može se zanijekati iskustvo potrebno za dužnosti na koje je upravo imenovan. Rođen 1957. godine u Zadru, profesor povijesti, Karamarko od 1987. do 1990. radi u Hrvatskom državnom arhivu, a od 1982. do 1989. je bio bez putovnice zbog, kaže, »kleronacionalizma«. Sudjelovao je u osnivanju zagrebačkog HDZ-a i bio član njegova Predsjedništva. Početkom devedesetih, Karamarko je bio šef kabineta dvaju hrvatskih premijera - Josipa Manolića i Franje Gregurića, a potom i Stjepana Mesića kao predsjednika Sabora. Godine 1993. je postavljen za načelnika PU zagrebačke. Nakon što je pokrenuo kaznenu istragu protiv Miroslava Kutle zbog pretvorbe Gradskog podruma, Karamarko je, kaže, »tiho promaknut« na dužnost pomoćnika ministra unutarnjih poslova Penića za personalne poslove. Uskoro odlazi na mjesto savjetnika tajnika Hrvatskog autokluba, odakle dolazi na čelo izbornog stožera Stjepana Mesića da bi naposljetku postao prvim čovjekom svih hrvatskih obavještajaca i Predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost. (M. P.)</p>
<p>Damir Vargek</p>
<p>Damir Vargek, pročelnik Kabineta predsjednika Republike Stjepana Mesića, nije poznat široj hrvatskoj javnosti.</p>
<p> Zato je za njegovo imenovanje pročelnikom Kabineta svojevrsno iznenađenje za političke analitičare, ali i za novinare, jer su teško došli do najosnovnijih podataka iz njegova životopisa. S predsjednikom Mesićem poznaje se od 1988. godine u vrijeme kad je on bio direktor u projektnom birou AS .Tek se uspjelo saznati da je pročelnik Kabineta predsjednika Mesića, Damir Vargek, rođen 1957. godine u Zagrebu.</p>
<p>Arhitekt je po struci s dvadesetak godina radnog iskustva.</p>
<p> Zadnjih 10 godina direktor je tvrtke s pedesetak zaposlenih. Nada se da će i Ured predsjednika funkcionirati kao »malo poduzeće« i tvrdi da će na svojim poslovima ostati sve tajnice, daktilografkinje koje su i dosad profesionalno obavljale svoj posao. U Mesićevu je stožeru bio zadužen za putovanja. (M. R.)</p>
<p>Stjepan Zdunić</p>
<p>Dr. Stjepan Zdunić, koji je imenovan Predsjednikovim savjetnikom za gospodarstvo, ugledni je makroekonomski znanstvenik i samostalni istraživač na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Rođen je 1935. u Bicko Selu kraj Slavonskog Broda. Diplomirao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, gdje je i doktorirao 1974. na temu politike regionalnog razvoja. U Ekonomskom institutu radi od 1962., no mnogi ga u javnosti pamte kao ministra u hrvatskoj Vladi zaduženoga za gospodarski razvitak od 1991. godine. </p>
<p>Kad mu je tijekom 1992. ukinuto ministarstvo, nakon što je dvaput bio ministar, u prvim godinama hrvatske tranzicije, dr. Zdunić se iz prakse vraća u teoriju, kojom se bavi i danas da mjestu znanstvenog savjetnika na Ekonomskom institutu. Zdunić je temeljito istraživao politiku deviznoga tečaja, a posljednja zapaženija studija je bila »Osnovna pitanja politike stabilizacije, restrukturiranja i razvoja hrvatskoga gospodarstva«, objavljena 1998. Povremeno piše ekonomske analize za Jutarnji list i Globus. (A. F.)</p>
<p>Stanko Nick</p>
<p>Novoimenovani savjetnik predsjednika Republike za vanjsku politiku dr. Stanko Nick ima skoro četiri desetljeća zavidne diplomatske karijere. Rođen je u Zagrebu 1935. godine. Završio je Klasičnu gimnaziju i diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij iz međunarodnih odnosa položio je 1978., a doktorirao 1982. godine. Radio je u ambasadama SFR Jugoslavije u Parizu i Canberri, a bio je i zamjenik stalnog predstavnika SFR Jugoslavije pri UN-u i međunarodnim organizacijama u Beču. Dr. Stanko Nick govori engleski, francuski i španjolski jezik, a služi se njemačkim, ruskim i talijanskim.</p>
<p>Sudjelovao je u stvaranju diplomatske službe Republike Hrvatske. Nekoliko je godina bio glavni pravni savjetnik ministra vanjskih poslova u statusu ambasadora, a još je stalni predstavnik Hrvatske pri Dunavskoj komisiji. Baveći se pedagoškim i znanstvenim radom, predavao je na mnogim sveučilištima u zemlji i inozemstvu, a sada je i predavač na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te na Vojnom učilištu »Petar Zrinski«.</p>
<p> (A. M.)</p>
<p>Imra Agotić</p>
<p>General pukovnik Imra Agotić na mjesto savjetnika predsjednika Republike za vojna pitanja i obranu dolazi s funkcije pomoćnika načelnika Glavnog stožera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Šira hrvatska javnost upoznala ga je početkom rata, kada je preuzeo funkciju glavnog pregovarača o primirju Zbora narodne garde s JNA i tako postao najeksponiraniji časnik Hrvatske vojske osvojivši svojom pojavom i nastupom simpatije i naklonost hrvatskih građana. Za njega se također govorilo da je idealan prototip visokog časnika HV-a.</p>
<p>Imra Agotić rođen je 12. siječnja 1943. godine u selu Gornjani nedaleko od Đakova. Završio je Zrakoplovnu akademiju bivše vojske i magistrirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1992. godine je bio na dužnosti zapovjednika HRZ-a i PZO-a. Godine 1991. je promaknut u čin general bojnika, a 1995. u general pukovnika. Odlikovan je čitavim nizom odličja -Redom Nikole Šubić Zrinskoga, Bana Jelačića, Spomenicom Domovinskog rata i Domovinske zahvalnosti, kao i medaljama - Bljesak, Ljeto '95. i Oluja. (M. P.)</p>
<p>Vjera Šuman</p>
<p>Pročelnica Predsjednikovog Ureda za informiranje Vjera Šuman, redateljica je u obrazovno-znanstvenom programu HTV-a.</p>
<p> Tijekom predsjedničkih izbora, Vjera Šuman je bila glasnogovornica Mesićeva Operativnog stožera. Rođena je 19. ožujka 1954. godine u Kominu, a osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Zagrebu.</p>
<p> Diplomirala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Kratko vrijeme je radila kao novinar suradnik u Vjesniku. </p>
<p>Već dvadesetak godina radi na Hrvatskoj televiziji, gdje je počela kao novinar, a redateljica u Obrazovno-znanstvenom programu HTV-a je već 12 godina.</p>
<p>Sadašnja pročelnica Odjela za informiranje u Uredu predsjednika već u prvom nastupu obećaje da će biti servis novinarima potpuno otvoren javnosti. (A. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Willy Brandt, simbol isprike</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Pitanje o tome mora li se Jugoslavija ispričati Hrvatskoj zbog razornih posljedica Miloševićeve politke, na čudnovat je način, osam godina poslije njegove smrti, u javnu raspravu uvelo ime i djelo nekadašnjeg njemačkog kancelara, socijaldemokrata Willyja Brandta. Dok Zoran Đinđić, čelnik Demokratske stranke Srbije i lider srbijanske oporbe, smatra da na Balkanu ima potrebe za »više Willyja Brandtova«, Latinka Perović, istaknuta srbijanska intelektualka, smatra da je »srpski Brandt« nepotreban, jer je Srbija »umorna od lidera« koji djeluju u ime i za račun nacije. Na hrvatskoj političkoj sceni, za razliku od srbijanske, o tom pitanju uglavnom vlada konsenzus. Među političare koji ispriku vide kao preduvjet za uspostavu dobrih odnosa sa SRJ svrstao se tijekom predizborne kampanje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je nekoliko puta ustvrdio da su normalni odnosi sa SRJ mogući samo nakon što »Srbija proživi svoga Willyja Brandta i svoga Konrada Adenauera«.</p>
<p>Simbol isprike Willy Brandt postao je 7. prosinca 1970., dirljivom gestom u Varšavskom getu, gdje se pred spomenikom tisućama ubijenih Židova tadašnji njemački kancelar spontano spustio na koljena, odajući počast žrtvama nacističkog pogroma. Slika koja je obišla svijet zorno je ilustrirala Brandtovo uvjerenje da »nijedan narod ne može pobjeći od svoje povijesti«. Povijesnom varšavskom »Kniefallu« prethodilo je gotovo četiri desetljeća angažiranog djelovanja - isprva protiv Hitlerova režima, a nakon rata za pomirenje i demokratizaciju zemlje. Brandt je rođen u Lübecku 1913. kao Herbert Ernst Karl Frahm, a ime pod kojim je ušao u povijest uzeo je 1933. kada je kao 19-godišnji socijalist napustio Njemačku i borbu protiv Hitlerova režima nastavio u Norveškoj. Tijekom egzila, za život je zarađivao kao novinar i autor brojnih knjiga kojima je norveškoj, ali i švicarskoj te nizozemskoj javnosti pokušao raskrinkati nacionalsocijalistički režim u svojoj zemlji i upozoriti na njegove ekspanzionističke namjere. Rat, čije je izbijanje predvidio, proživio je uglavnom u Švedskoj, ne kao njemački, nego kao norveški državljanin, jer mu je nacistički režim još 1938. oduzeo njemačko državljanstvo. Nakon kapitulacije Trećeg Reicha vraća se se iz Stockholma u Oslo. Izuzevši kraći boravak u Njemačkoj 1945. kao izvjestitelj s Nürnberškog procesa, prvi put u njemačkoj javnosti nastupa 1946. pred skupštinom socijademokrata kojima se te godine pridružuje. Karijeru u poslijeratnoj Njemačkoj nastavlja kao najbliži suradnik Ernsta Reutera, gradonačelnika zapadnog dijela podijeljenog Berlina, koji je za sovjetske blokade grada postao simbolom otpora Berlinčana. Nakon dva zastupnička mandata u Bundestagu, 1957. je izabran za gradonačelnika Berlina, vruće točke hladnoratovskih sukoba, što ga je učinilo jednim od najprepoznatljivijih političara svijeta. Na čelo SPD-a dolazi 1964., a njegova popularnost i politička vizija dovode do jačanja socijaldemokratske stranke koja bilježi sve bolje izborne rezultate, ali ipak ne uspijeva smijeniti demokršćane s vlasti. Prva prigoda za vlast im se pruža 1966., nakon pada koalicijske vlade dmokršćana i liberala kancelara Ludwiga Erharda. SPD ulazi u tzv. veliku koaliciju s konzervativcima, a Brandt u novoj vladi dobiva ministarstvo vanjskih poslova i time mjesto vicekancelara. Najvažnije postignuće njegove diplomacije je sprjčavanje vanjskopolitičke izolacije Zapadne Njemačke modificiranjem Hallsteinove doktrine. Nakon dviju neuspjelih kandidatura, kancelarom postaje 1969., kada na parlamentarnim izborima SPD prvi put dobiva više od 40 posto glasova i ulazi u koaliciju s liberalima. Njemačkoj predstoje promjene na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu, koje mnogi smatraju prekretnicom u poslijeratnoj povijesti države. Brandt obećava više demokracije, pomirenje s istočnim susjedima, novo poglavlje u odnosima prema Istočnoj Njemačkoj. Njegov neumorni rad u rješavanju otvorenih međunarodnih pitanja donio mu je 1971. Nobelovu nagradu za mir. No, njegova Ostpolitik nailazi na otpor demokršćana, što dovodi do raspisivanja prijevrenemih izbora 1972. Nakon emocionalno nabijene kampanje, na izbore je izašlo više od 90 posto birača, a s 45,8 posto osvojenih glasova, SPD postaje najjačom strankom u zemlji. Taj nedvosmislen izraz povjerenja Nijemaca politici i vodstvu Willyja Brandta omogućava nastavak reformi.</p>
<p>Era Brandt završila je neočekivano naglo. Nakon raskrinkavanja i uhićenja Guntera Guillaumea, jednog od njegovih najbližih suradnika, kao špijuna DDR-a, Brandt protivno očekivanjima i sam, kao čin moralne odgovornosti podnosi ostavku. Umro je 1992., a ispraćen je kao jedan od najvećih europskih državnika.</p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>»Badel« deblokiran nakon više od sedamdeset dana! </p>
<p>Nakon ovrhe, radnici »Badela« nisu željeli napustiti dežurstva u Vlaškoj i na Žitnjaku zbog bojazni od zaštitara/Pregovori predstavnika Uprave i Koordinacije za obranu »Badela«/Uprava će zamrznutu sve otkaze i tužbe protiv radnika</p>
<p>U pratnji policijskih ekipa, sudski ovrhovoditelji iz Općinskog suda debloklirali su u ponedjeljak ujutro »Badelovu« tvornicu na Žitnjaku i upravnu zgradu u Vlaškoj ulici. Nakon više od 70 dana štrajka, članovi Uprave na čelu s generalnim direktorom »Badela 1862 d.d.« Mario Sherrom, mogli su ući u prostore poduzeća.</p>
<p>Nakon ovrhe, radnici nisu željeli napustiti dežurstva u Vlaškoj i na Žitnjaku zbog bojazni od zaštitara, tako da je za 10 sati dogovoren sastanak između predstavnika Uprave i Koordinacije za obranu »Badela«, na kojem je trebao biti dogovoren nastavak proizvodnje. No, umjesto u zakazano vrijeme, pregovori su počeli u podne a osiguravala ih je policija koju su pozvale obje strane. </p>
<p>- Zaposlenici se mogu vratiti na radna mjesta bez bojazni da ćemo angažirati zaštitare. Proizvodnja se može pokrenuti uz uvjet da radnici u ponedjeljak nakon 16 sati napuste proizvodne pogone i dođu sljedeći dan redovito na posao. Uprava će zamrznutu sve otkaze i tužbe, nudimo osnivanje zajedničkih ekipa i isto takve komisije koje će osiguravati ulaze u tvornicu i nadgledavati provođenje dogovorenog. Isto tako, malim dioničarima nudimo zastupljenost u Nadzornom odboru, rekao je Sherr na početku pregovora, nudeći predstavnicima Koordinacije dogovor o početku proizvodnje. Prema prijedlogu Uprave, ostali problemi rješavali bi se tijekom vremena, a u okvirima pravne države i tvrtke. Već u utorak sazvala bi se izvanredna skupština društva koja bi se održala za oko 45 dana.</p>
<p>No, pregovori su na tome i zapeli jer su članovi Koordinacije, u prvom redu Jadranka Mudrovčić, predsjednica »Badelovog« Zaposleničkog vijeća, ustrajali na zahtjevima da Sherr i Nikola Dundović, direktor »Badelove« proizvodnje, daju otkaze, te da se do konačnoga rješenja obustave svi poslovi, vezani uz pogone u Čitluku. Uz Sherra, konkretne prijedloge za pokretanje proizvodnje nudio je i Marinko Sulić, član Nadzornog odbora i vlasnik većinskog paketa »Badelovih« dionica, no dogovor nije postignut. Članovi Koordinacije pozvali su Sherra i Sulića da se obrate radnicima i pitaju ih žele li pokrenuti proizvodnju. </p>
<p>Na kraju, Žarko Žigić, direktor »Badela 1862 d.d.« za jugoistočnu Europu, kao »Badelov« zaposlenik poručio je predstavnicima Koordinacije: »Štrajk traje više od dva mjeseca. Mi se ne možemo dogovoriti ni oko čega, a firma propada, ni u jednoj trgovini više se ne mogu pronaći naši proizvod. Neradom se nećemo vratiti na itekako konkurentno tržište. Na kraju ispada da je od nekad jakog 'Badela' ostala tek loša novinska priča«. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Snijeg poput ljetnog pljuska</p>
<p>Iako je u prognozi za ponedjeljak najavljen kratkotrajni snijeg, Zagrepčani su bili iznenađeni vremenom u kojem su se smjenjivali sunce i gusti snijeg. Prema riječima dežurnog meteorologa, takvo vrijeme nije neuobičajeno za ovo doba godine, »to je poput ljetnih pljuskova, samo što zbog hladnoće ne pada kiša već snijeg«. </p>
<p>Za utorak meteorolozi najavljuju hladnije vrijeme s nešto više sunčanih razdoblja nego u ponedjeljak. U prvom djelu dana moguć je snijeg. Jutarnje temperature kretat će se od četiri do šest stupnjeva ispod nule, a najviša dnevna temperatura bit će između tri i pet stupnjeva iznad nule. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Uprava ZUC-a prijetila Ivekoviću</p>
<p>- Žalosno je da neprijavljeni radnici rade čak i po državnim institucijama, no kako Zagrebački uslužni centar (ZUC) ima ugovor s Vladom, vjerujem da se upravo tu krije razlog zbog kojega se protiv ovoga poduzeća nije pokrenulo pitanje odgovornosti za takav način poslovanja. Rekao je to u utorak, na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog radničkog sveza, predsjednik HRS-a Mario Iveković. </p>
<p> - Očekujemo od Inspekcije rada da protiv Uprave ZUC-a zatraži pokretanje kaznenog postupka i podnese kaznenu prijavu, te da pronađe sva poduzeća u kojima neprijavljeni rade ZUC-ovi radnici, rekao je Mario Iveković. Od Ministarstva unutarnjih poslova očekujemo istragu o pritiscima na sindikalne čelnike i članove Hrvatskog radničkog saveza. Očekujemo i da se ono ponaša u skladu s predizbornom izjavom predsjednika Mesića prema kojoj bi sve one, koji se bave prljavim poslovima, trebalo strpati u zatvor u Remetincu. Iveković je dodao kako se nadao da će političke promjene utjecati na promjenu socijalne klime, no da je u slučaju Zagrebačkog uslužnog centra doživio do sada neviđena kršenja radničkih prava.</p>
<p>Iveković je novinare upoznao s kronologijom događaja oko Zagrebačkog uslužnog centra, poduzeća koje je 1969. osnovano odlukom Gradske skupštine. Riječ je o tvrtki koja je krajem osamdesetih zapošljavala 3975 radnika te pružala usluge javnim i privatnim poduzećima. </p>
<p>- Pretvorbom i privatizacijom, vlasnikom ZUC-a postaje godine 1994. poduzeće Promet-Orkan, odnosno bračni par Mirko i Mira Đinkić. Nezadovoljno svojim statusom, nedavno je 17 neprijavljenih radnika, od kojih neki u ZUC-u rade već pet godina, podnijelo Inspekciji rada zahtjev da ispita situaciju, pojasnio je Iveković. Dodao je da su neprijavljeni »zucovci« zatražili pomoć od HRS-a te da su se učlanili u Hrvatski sindikat neindustrijskih radnika i privatnih namještenika. Nakon toga, međutim, ističe Iveković, uslijedila je snažna reakcija Uprave ZUC-a, koja je tijekom prošlog vikenda pokušala spriječiti radnike da zaštite svoja prava. </p>
<p>- U Upravi su mi iznenada ponudili da potpišem ugovor na određeno vrijeme - za razdoblje od 1. veljače do 31.ožujka, no ja sam to odbila, jer prema Zakonu o radu, svatko tko je neprijavljen duže od 15 dana, a redovito dolazi na posao, ima pravo na ugovor o radu na neodređeno vrijeme, istakla je Lenka Zorić, jedna od neprijavljenih djelatnica ZUC-a. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Može li URIHO zbog atraktivnih lokacija izgubiti status ustanove?</p>
<p>Nepostojanje socijalnog dijaloga, slanje zaposlenika-invalida u prijevremenu mirovinu, premještanje ljudi na neodgovarajuća radna mjesta i stalno smanjivanje proizvodnih kapaciteta problemi su s kojima je u posljednje vrijeme suočena zagrebačka Ustanova za rehabilitaciju i profesionalnu orijentaciju invalida (URIHO), objavila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare, sindikalna povjerenica URIHO-a Antonija Hudurović. </p>
<p>Zagrebačko povjereništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske zatražilo je stoga od gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić razgovor na kojemu bi bili prisutni i ravnatelj URIHO-a i članovi Upravnog vijeća. </p>
<p>- Potezi koje povlači vlasnik, među kojima je i stalno povećanje postotka zdravih osoba među zaposlenima, upućuju na to da netko želi da URIHO izgubi status ustanove, rekao je županijski povjerenik SSSH Damir Gašparović. U tom bi se slučaju, pretpostavljaju sindikalci, Grad Zagreb mogao domoći atraktivnih lokacija u Supilovoj, Držićevoj i Gundulićevoj ulici, Ilici i na Novoj Vesi, te u Novakima i Novom Zagrebu.</p>
<p> - Otkad je Grad Zagreb vlasnik, plaće se isplaćuju redovito, ali velika većina URIHO-a radi s dva posto kapaciteta, upozorava Antonija Hudurović, ističući da zaposlenici žele raditi.</p>
<p>Na pitanje je li gradonačelnica odgovorila na njihovo pismo, Gašparović je odgovorio da nije, ali i da u SSSH-u s velikim zanimanjem očekuju 7. ožujka, kada bi se trebala održati sjednica Gradske skupštine. </p>
<p>Kako bi se na odgovarajući način počeli rješavati problemi URIHO-a, ali i oni s kojima su suočeni radnici DES-a i Suvenira, preostale dvije hrvatske ustanove koje se bave zapošljavanjem invalida, zagrebačko povjereništvo SSSH pismom se obratilo i ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću. </p>
<p>Namjera nove Vlade da u okviru socijalne politike posebnu pažnju posveti invalidima za svaku je pohvalu, ističe se u pismu, ali je nedostatak odgovarajuće pravne regulative na nacionalnoj razini jedan od uzroka brojnih teškoća u poslovanju tih ustanova. Stoga SSSH apelira na Ministarstvo rada da ubrza donošenje zakona kojima bi se regulirala oblast profesionalne rehabilitacije i zaštitnog zapošljavanja invalidnih osoba, a pri kreiranju zakonskih odredbi sindikalci su spremni, kako naglašavaju, dati svoj doprinos. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prečko ipak ostaje bez drveća </p>
<p>Najavljivana za ponedjeljak, sječa drveća u Prečkom, u Baranovićevoj ulici, u parku starom tridesetak godina, ipak nije obavljena. Naime, na mjestu događaja u ranim jutarnjim satima pojavili su se aktivisti Zelene akcije, njih desetak, stanari obližnje zgrade te predstavnici medija. Radnici, koji već nekoliko dana rade na zemljištu predviđenom za izgradnju tramvajske pruge, obavljali su uobičajene poslove, kao i prethodnih dana, no drveće nije dirano. </p>
<p>Podsjetimo, čitav zaplet oko izgradnje prometnice i tramvajske pruge nastao je kada su stanari Baranovićeve ulice uvidjeli kako će buduća prometnica prolaziti kroz obližnji park s drvećem, a na kojem su se još donedavno igrala djeca.</p>
<p>- Suština problema, kako kaže Melko Šafarić, jedan od stanara, jest u tome što se ne poštuje smjer trase buduće ceste i tramvajske pruge, određen Generalnim i Provedbenim urbanističkim planom, a time su prekršene i odredbe Skupštine grada Zagreba.</p>
<p>Nadležni iz Gradskog poglavarstva tvrde da pomicanje trase ne bi bilo u skladu s GUP-om te bi samo izazvalo dodatne troškove. Stoga će stabla najvjerojatnije biti srušena ovoga tjedna. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Natječaj za prvu knjigu</p>
<p>Program kulture Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu raspisao je natječaj za prvu knjigu mlađih pisaca. Prema riječima urednika Izdavačke djelatnosti SC-a Vjekoslava Bobana, to je prvi takav natječaj Programa kulture SC-a.</p>
<p> Studenti se mogu natjecati u sljedećim književnim rodovima: poeziji (zbirka pjesama), prozi (zbirka priča, roman, zbirka eseja ili kritika) i drami (dramski tekstovi, scenariji, igrokazi, radio-drame). Natjecati se mogu svi studenti koji do sada nisu objavili knjigu i imaju valjanu studentsku iskaznicu, tzv. iksicu, a natječaj je otvoren do 15. lipnja.</p>
<p> Rezultati natječaja bit će objavljeni do 15. kolovoza u publikacijama SC-a, a knjige će biti objavljene tijekom godine u knjižnici »Naraštaj X«. Program kulture SC-a poziva studente da svoje radove šalju na adresu: Sveučilište u Zagrebu, Studentski centar u Zagrebu, Izdavačka djelatnost, Savska 25, Zagreb. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bez struje u srijedu</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži, u srijedu 23. veljače, struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 16 sati: Čikoševa 5, 6, Crnčićeva 2-6, 10 do kraja, 3-9, 25-27, 43 do kraja, Viriusova 3-7, 4-6, Kraljevićeva 1 do kraja, 2-10, Bukovačka 2, 1-19, Božidarevićeva 20-28, Maksimirska 123, 125</p>
<p>od 8 do 15 sati: Kutijerova, Bijelinska</p>
<p>od 8 do 14 sati: Oboj 4-40, 52-68, 5-39a, 47-65, Oboj I-VI odvojak, Podravski put, Obojski gaj 2-6, Trnac 1-19a, 41a, 2-18, IV Bukovački ogranak, Ružičkova 52 do kraja, 53 do kraja, V i VI Vrbik, Jalševečka, Jalševečki ogranak, Oporovečka 79-89. </p>
<p>U Sesvetama: Starigradska, Budimska, Virovitička, Bjelovarska 35 do kraja, 48 do kraja, Delnička 2-16, 1-3, Br. Oružec 24, 37, Kozarčeva 2, 2a, Hercegovačka, Sesvetska cesta 2-4, 1-7, Remetska 1-5</p>
<p>od 8.30 do 17 sati: Grabova 8-10, V. Retkovec, Klenova, Breza 25-45, 49-55, 40a-98, Hrastova 57 do kraja, 40-54, Al. ruža 4-26, 11 do kraja, Jasena 42a-60d, Brijestova 2 do kraja, Jasmina 38-52, 57-83, Trešanja 21-47, 34a-48d, Jaglaca Joha, Platana 41 do kraja</p>
<p>od 9 do 12.30 sati: Hendelova 2-4, Tavankutska 6 do kraja, 17-23, Tijardovićeva 19, 22-44, Bezdanska, Svilkovići 40, Starobrodska, Matetićeva 77-109</p>
<p>Na području Sv. Klare struje neće imati: </p>
<p>od 8.30 do 14.30 sati u Blatu: Šćukanćeva, Sučova, Vodirova, Holjakova, Goleška, Pogačićeva, Imprićeva, Zdihovska, Kupinečka, Furjanička, Rastočka, Karlovačka 137-195, 38-80.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Internet polako ukida sve druge oblike komunikacije</p>
<p>SAN FRANCISCO, 21. veljače</p>
<p> - Zbog e-maila, sve se manje pisama šalje poštom, a ima naznaka da on potiskuje i druge oblike komunikacije. </p>
<p>Mnoga nedavna istraživanja prikazuju javnost koja je često preplavljena elektronskim porukama, ali ipak želi imati računalo i u stanu i na poslu. Istraživanje stanfordskoga Instituta za kvantitativna ispitivanja društva pokazalo je da 84 posto korisnika Interneta tvrdi kako se služi e-mailom.</p>
<p> Ljudi na mnoge poruke nikad ne odgovore, izvješćuju iz »Brightware Inc.«, kalifornijske tvrtke koja izrađuje software za e-mail u tvrtkama. Istraživanje koje ta tvrtka provodi jedanput godišnje, a kojim ispituje koliko se brzo u tvrtkama odgovara na elektronsku poštu, pokazalo je da se odgovara rjeđe nego prije godinu dana. U nekim tvrtkama smatraju da e-mail poboljšava tehnološke vještine zaposlenika, koji, zahvaljujući njemu, postaju učinkovitiji.</p>
<p>Ipak, uprave većih tvrtki, koje češće rabe Internet, rezerviranije su kad je riječ o korištenju računala na poslu za slanje osobnih poruka. Manje tvrtke možda jednostavno nisu svjesne raširenosti i »zaraznosti« e-maila.</p>
<p>Internetom se ljudi na radnome mjestu služe »mnogo češće nego što smo očekivali«, kazao je Douglas Slack, predsjednik tvrtke za profesionalne usluge i software »Thomas Staff«, koja je proučila 850 tvrtki iz južne Kalifornije i otkrila da se 85 posto njih koristi e-mailom.</p>
<p>Stanfordsko je istraživanje, među ostalim, pokazalo da Internet mijenja život ljudi i izvan radnoga mjesta. Otkriveno je, naime, da Internet sve više utječe na ljude i kod kuće.</p>
<p>»Ljudi sad više vremena provode na Internetu nego ispred televizora, a i telefonski razgovori s rodbinom i prijateljima postaju sve kraći«, kazao je profesor Norman Nie, koji je ispitao 4000 odraslih osoba u 2000 kućanstava.</p>
<p> Sve češće korištenje Interneta pomaže ljudima da ostanu u vezi s onima koji su vrlo daleko, ali istodobno šteti »kvaliteti« međuljudskih odnosa i vodi izolaciji.</p>
<p> »E-mail je dobar način da s nekim ostanete u kontaktu, no tako ne možete s nekim popiti kavu ili pivo, ili ga zagrliti«, rekao je Nie. »Internet bi mogao postati tehnologija izolacije i mogao bi smanjiti kontakte među ljudima mnogo više nego što je to televizija ikad činila.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Brad Pitt hoće, ali Di Caprio neće najavljivati Oscare</p>
<p>LOS ANGELES, 21. veljače</p>
<p> - Poziv da se na dodjeli Oscara bude najavljivač obično se smatra čašću, ali tako očito ne misle sve slavne osobe, piše newyorški Daily News.</p>
<p> Lomitelji ženskih srca Leonardo Di Caprio i Brad Pitt uzburkali su duhove kada su objavili da neće sudjelovati na ovogodišnjoj dodjeli nagrada američke Akademije filmskih znanosti i umjetnosti.</p>
<p> Pitt je svoje odbijanje objasnio ovim riječima: »Iako su Oscari Mount Everest svih filmskih nagrada, danas ih je ipak previše. Svaki put kad upalite televizor netko negdje dobije nekakvu filmsku nagradu. Ja bih htio da su sada zlatna vremena u kojima su Oscari bili jedina nagrada na čijoj su se dodjeli ljudi pojavljivali da bi priznali godišnji rad u filmskoj industriji«.</p>
<p> Međutim, Brad Pitt je, na radost brojnih obožavateljica, ipak promijenio mišljenje i to zbog svojih prijatelja Toma Cruisea i Catherine Keener, koji su oboje nominirani u kategorijama najboljih sporednih glumaca.</p>
<p> No, Leonardo Di Caprio, koji je već 1997. godine izostao s dodjele Oscara, prosvjedujući jer nije nominiran za najbolju mušku ulogu za film »Titanic«, nema se namjeru ni ove godine pojaviti na svečanosti Akademije filmskih znanosti i umjetnosti.</p>
<p> Svoje nepojavljivanje Leonardo Di Caprio objasnio je »dugoročnom i prioritetnijom obavezom«. Ali, tko će onda ove godine biti među najavljivačima? Prvi put Charlize Theron koja glumi u jednom od filmova nominiranih u više kategorija - »The Cider House Rules«, Arnold Scwarzeneger po peti put i Samuel L. Jackson treći put. Tu će se naći i Mike Myers, čiji je film »Austin Powers: Špijun koji me hvatao« nominiran u kategoriji najbolje maske.</p>
<p> Po četvrti put će Clint Eastwood čitati imena dobitnika iz omotnice, a kao najavljivač će se prvi put pojaviti i 11-godišnji Haley Joel Osment, nominiran za najbolju mušku sporednu ulogu za film »Šesto čulo«.</p>
<p> Od ostalih poznatih najavljivača tu će biti Gwyneth Paltrow, prošlogodišnja dobitnica Oscara za najbolju glumicu, njezin partner iz filma »The Talented Mr. Ripley« Jude Law, Ashley Judd, Jane Fonda i James Coburn. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Santana u djetinjstvu bio spolno zlostavljan</p>
<p>WASHINGTON, 21. veljače</p>
<p> - Slavni gitarist Carlos Santana otkrio je u emisiji »60 minuta II« američke televizijske postaje CBS, koja će se prikazati u srijedu, da je u djetinjstvu bio spolno zlostavljan. </p>
<p>Santana je kazao da je zlostavljanje počelo kada je živio u Tijuani (Meksiko) i imao 11 godina te da je trajalo dvije godine. Dodao je da je svojim izborom tu tajnu čuvao četrdeset godina. »Znate, to je nešto zbog čega vam je neugodno. To je, kao što kažu djeca, vrlo ružan dio mog života«, rekao je 52-godišnji glazbenik. Ružna sjećanja uspio je prevladati zahvaljujući svome psihijatru. </p>
<p>»Oslobodio sam se svih osjećaja krivnje, stida, osude i straha«, rekao je. Santana danas aktivno sudjeljuje u nekoliko dobrotvornih organizacija za zaštitu prava djece. </p>
<p>Sa suprugom je osnovao Zakladu Milagro za djecu u nevolji, a na jednom koncertu koji je nedavno održao pomogao je u prikupljanju 100.000 američkih dolara za djecu Salvadora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Čokolada i nije tako štetna</p>
<p>WASHINGTON, 21. veljače</p>
<p> - Žudite za čokoladom? Prva su istraživanja, koja je uglavnom sponzorirao proizvođač čokolade, pokazala da mala količina čokolade i nije tako štetna kao što se priča. Istraživanje pokazuje da čokolada sadržava sastojke korisne za srce, ali to ne znači da je ovisnost o njoj dobra.</p>
<p> Ispitivanje je provedeno na malom broju ljudi koji su pristali žvakati čokoladu i tako se žrtvovati uime znanosti - one koju je uglavnom sponzorirao proizvođač čokolade, tvrtka »Mars Inc.«.</p>
<p> Uz to, čokolada je bogata masnoćom i kalorijama. I makar se pojavilo pomalo neobično otkriće da sadržava neke tvari koje bi mogle biti zdrave za srce, ona vam ipak neće osigurati vitkost, primjećuju dijetetičari.</p>
<p> Međutim, prva otkrića pokazuju da tamna čokolada sadržava hranjive tvari nazvane flavonoidima, kojih ima i u crnom vinu, a čini se da privremeno djeluju kao antioksidans i sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka.</p>
<p> »Ne želimo reći da svaki dan morate pojesti cijelu čokoladu«, ističe glavni istraživač Carl Keen, pročelnik Odsjeka za nutricionistiku kalifornijskog Sveučilišta u Davisu.</p>
<p> Studija, kaže, ljudima pokazuje da ne bi smjeli osjećati krivnju zbog kockice čokolade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Vježbe s utezima pomažu srcu i snizuju tlak</p>
<p>NEW YORK, 21. veljače</p>
<p> - Vježbe s utezima poželjne su ne samo onima koji se bave body-buildingom. Skupina stručnjaka Američke udruge za srce (American Heart Association - AHA) izvješćuje da su vježbe s utezima dobre za zdravlje te da mogu koristiti čak i nekim srčanim bolesnicima. </p>
<p>Vježbe s utezima mogu biti dio zdrave redovite tjelovježbe koja uključuje i aerobične vježbe, stoji u izvješću. </p>
<p>»Blagi do umjereni trening dobar je za jačanje mišića i povećavanje njihove izdržljivosti, što može spriječiti razne kronične bolesti, smanjiti opasnost od pojave koronarnih bolesti te poboljšati psihosocijalno stanje«, pišu u znanstvenoj publikaciji AHA dr. Barry A. Franklin iz bolnice »William Beaumont« u Royal Oaku (Michigan) i skupina stručnjaka.</p>
<p>Franklin napominje da vježbe s utezima mogu poboljšati kardiovaskularno zdravlje na nekoliko načina: mogu sniziti razinu »lošeg« kolesterola (LDL), povećati razinu »dobrog« kolesterola (HDL) te sniziti krvni tlak. Osim toga, vježbe s utezima mogu poboljšati preradu šećera u organizmu, što može smanjiti opasnost od pojave dijabetesa.</p>
<p> Franklin dodaje kako su mnogobrojna ispitivanja pokazala da vježbe s umjereno teškim utezima nisu opasne za zdrave odrasle osobe i neke srčane bolesnike. No, upozorava, stručnjaci ne savjetuju takve vježbe bolesnicima koji osjećaju bolove u prsima zbog angine pektoris, onima s nekontroliranim visokim krvnim tlakom, srčanim aritmijama, slabim srcem i teško bolesnim srčanim zaliscima.</p>
<p> Zdravim osobama stručnjaci savjetuju dizanje utega dva do tri dana u tjednu. Kardiovaskularnim bolesnicima kojima prijeti manja opasnost od srčane kapi i drugih komplikacija stručnjaci preporučuju najprije vježbe za istezanje i gipkost, nakon kojih mogu postupno prijeći na vježbe s lakšim utezima. Srčani bolesnici s utezima smiju vježbati samo uz liječnički nadzor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Virus koji izaziva bradavice najveći rizik za pojavu raka </p>
<p>NEW YORK, 21. veljače</p>
<p> - Posrijedi je jedna od najraširenijih spolno prenosivih bolesti u SAD-u, ali 70 posto Amerikanaca starijih od 18 godina tvrdi da nisu čuli za ljudski papiloma virus (HPV) - pokazala je anketa koju je provela Zaklada »Kaiser«, neprofitna agencija sa sjedištem u Menlo Parku u Kaliforniji. </p>
<p> HPV, kojim se svake godine zarazi više od pet milijuna ljudi, može uzrokovati pojavu bradavica na spolnim organima, ali ne mora pokazivati nikakvih simptoma. Ima više od 70 tipova HPV virusa koji može uzrokovati bradavice na rukama, nogama, usnama, jeziku i genitalijama. Oko 13 oblika virusa koji se spolno prenose povezano je s genitalnim ili analnim oblicima raka u muškaraca i žena, no većina zaraženih HPV-om nikad ne oboli od raka.</p>
<p> Samo 41 posto od 1000 ispitanih osoba znalo je da virus može izazvati rak grlića maternice, a 42 posto je znalo da može uzrokovati genitalne bradavice. Samo pet posto ispitanika kazalo je kako su o HPV-u već razgovarali s liječnikom. Otprilike polovica ih je znala da se virus ne može izliječiti, pokazala je anketa.</p>
<p> »HPV može uzrokovati bradavice i rak grlića maternice, no takvih je slučajeva malo«, rekao je dr. J. Thomas Cox, izvršni direktor Američke društvene zdravstvene udruge. U većini slučajeva genitalne se bradavice ne razviju u rak, istaknuo je Cox. S vremenom u većine ljudi količina virusa u tijelu postane tako mala da se više ne može otkriti ili više nije zarazna, kazao je Cox. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Fascinacija državom pretakala se i na historiografiju </p>
<p>Prof. dr. Ivo Goldstein: Hrvatska šutnja koja se pripisuje politici, može se pripisati i historiografiji! Danas je premalo Šidaka, Bobana, Nadi Klaić ili Mirjana Gross, koji ulaze u javne polemike i zalažu se za svoja historiografska rješenja / Nastavni programi i udžbenici nedopustivo su kroatocentrični, u smislu da je previše nacionalne, a premalo opće povijesti / U knjigama ima i apsolutno skandaloznih podataka o NDH, prema kojima Jörg Haider izgleda kao amater / Postojanje ili nepostojanje, primjerice, građanskih prava i sloboda nije manje važno od postojanja ili nepostojanja vlastite države</p>
<p>Prof. dr. Ivo Goldstein, šef je Katedre za svjetsku povijest srednjega vijeka na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i autor netom tiskane povijesti Hrvatske na engleskom jeziku. Jedan je od nekolicine u medijima najprisutnijih hrvatskih povjesničara. Mnoge izjave koje je dao znale su prodrmati historiografske, ali i društvene krugove. Knjigu »Croatia - A History« nastojao je napisati drugačije od dosadašnjih autora, svojstveno čovjeku čiji se svjetonazor formirao u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća. Kako su sintetski radovi o hrvatskoj povijesti vrlo rijetki, samo pojavljivanje takvoga teksta velik je događaj. Engleski izdavač i izlazak našeg autora i hrvatskoga promišljanja o prošlosti na strano tržište, nemjerljiv je doprinos za našu kulturu uopće.</p>
<p>• Mislite li da je pisati o Hrvatima na stranim jezicima prije svega posao domaćih znanstvenika ili bi to trebala biti zadaća stranih povjesničara?</p>
<p>- To dijelom ovisi o izdavaču. Netko smatra da će stranac biti lišen nepotrebnih sentimentalnosti, političkih obzira itd. što bi moglo opterećivati tekst onoga koji piše o prošlosti vlastitoga naroda. Osim toga, mnogo su sigurniji da će historičar iz njihove sredine znati napisati knjigu prilagođenu ukusu i zahtjevima publike. No, meni se čini da netko tko živi sa sadašnjošću i prošlošću određenoga kraja, tko je utopljen u nacionalnu kulturu, a poštuje temeljna načela historiografske metode i formalne logike, može napisati isto tako dobru knjigu. Pisati o povijesti krajeva u kojima ne živiš, a pogotovo koje nisi vidio, nezahvalan je posao. To ipak ne znači da u inozemstvu ne mogu nastati i nisu nastale i dobre knjige o hrvatskoj ili nekoj drugoj povijesti.</p>
<p>• Koliko su strani povjesničari pisali o našoj povijesti?</p>
<p>- Na stranim se jezicima relativno malo pisalo ili piše o hrvatskoj povijesti. Za nas se interesiraju susjedne zemlje, s kojima imamo ili zajedničku ili vrlo povezanu povijest. Oni malo udaljeniji proučavaju nas u sklopu većih cjelina. K nama dolazi priličan broj postdiplomanada koji na inozemnim sveučilištima pišu svoje magisterije i doktorate vezane za hrvatsku povijest. No, pitanje je koliko ih kasnije uspije dobiti istraživački posao i usmjeriti svoj interes za hrvatsku povijest. </p>
<p>U bivšoj Jugoslaviji Srbi su bili osjetno zanimljiviji. Konačno, o njima je još u 19. stoljeću pisao i znameniti njemački povjesničar Leopold von Ranke. Hrvatska je i predugo bila dijelom većih zajednica, i to je jedan od razloga što nismo bili previše zanimljivi. Nalazimo se i na »nezgodnom« prostoru: na rubu srednjoevropskoga i sredozemnog prostora, ali i izvan pravoslavnoga svijeta. No, radovima stranih kolega prilikom pisanja svoje povijesti Hrvatske služio sam se mnogo manje negoli najnovijom hrvatskom literaturom.</p>
<p>• Prvih desetak stoljeća hrvatske povijesti u knjizi je obrađeno na razmjerno skromnom prostoru, dok je o 19. i 20. stoljeću pisano mnogo detaljnije. Je li to bio Vaš izbor?</p>
<p>- Najviše sam prostora posvetio posljednjim dvama stoljeća zato jer su strancu najzanimljivija recentna događanja. Mojem izdavaču Christopheru Hurstu isprva se činilo da o ranijim razdobljima uopće ne bi trebalo pisati! Tako je ova količinska razdioba zapravo kompromis, jer sam izdavača uvjerio da je potrebno objasniti i neke od temeljnih procesa koji su se zbivali ranije. No, našem čitatelju to je svakako nedovoljno. Zato će hrvatska verzija teksta, koja bi trebala biti tiskana u rujnu, biti proširena. Bit će to tek jedna faza u objavljivanju jedne opsežne povijesti Hrvatske, otprilike 1500 kartica. Taj tekst spremam već godinama, malo sam se zaustavio zbog drugih projekata, ali mislim da ću završiti za tri do pet godina.</p>
<p>• Među rijetkim ste povjesničarima kojima su u nekoliko mjeseci tiskane čak dvije knjige (uključujući i suautorstvo na »Rječniku stranih riječi«). Mislite li da su hrvatski povjesničari neplodni?</p>
<p>- Ne bih rekao. Hrvatska historiografija jest deficitarna na svim poljima, svim regijama i razdobljima, ali možda je to sudbina svake male nacije. Ja sam se u svome radu usredotočio na knjige. Drugi imaju vlastiti ritam istraživanja i više rade na člancima, udžbenicima ili na objavljivanju građe. Osim toga, mnoge kolege moraju raditi različite stvari, često i podalje od historiografije, kako bi osigurali egzistenciju. Kod mene se sretno poklopio napor za osiguranjem egzistencije i profesionalni angažman.</p>
<p>• Mislite li da su hrvatski povjesničari ravnomjerno obradili našu prošlost?</p>
<p>- Nema sumnje da su neka razdoblja slabije obrađena, primjerice, neki dijelovi srednjega vijeka, razdoblje od 16. do 18. stoljeća. Malo se radilo i na Prvom svjetskom ratu. No, još su veće »rupe« kada krenemo analizirati pojedinačne teme: postoji li, barem u najavama, »Povijest hrvatskoga grada« ili »Povijest hrvatskoga sela«, knjige koje bi mogle legitimirati metodološku zrelost neke historiografije? Imamo li monografije o značajnim ličnostima hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća, recimo, o Mažuraniću, Strossmayeru, Paveliću, Titu, da druge uopće ne spominjem. </p>
<p>Osim toga, činjenica jest da je previše hrvatskih historičara »bježalo« od vrućih tema. Tako smo imali paradoksalnu situaciju, da je za neke teme postojao velik interes u javnosti, ali i slaba reakcija historiografije. </p>
<p>Treba se nadati da se sada stvaraju uvjeti za smiren historiografski napor, neopterećen politikom.</p>
<p>• Znači li to da su naši povjesničari bili nedovoljno hrabri, odnosno da nisu dovoljno hrabro razlagali kontroverzna pitanja?</p>
<p>- Hrvatska šutnja koja se pripisuje politici, može se pripisati i historiografiji! Danas je premalo Šidaka, Bobana, Nadi Klaić ili Mirjana Gross, koji ulaze u javne polemike i zalažu se za svoja historiografska rješenja.</p>
<p>• Prvi kongres hrvatskih povjesničara prekinut je zbog smrti Franje Tuđmana. Očekujete li drugačiju atmosferu u njegovu nastavku planiranom za travanj?</p>
<p>- Mislim da je Kongres odigrao svoju ulogu. Bez obzira na ambicije organizatora, on je pokazao da je znanstvenost hrvatske historiografije postojala i da većina historičara nije željela postati pijunom dnevnopolitičkih igara. Ako bi se nastavak organizirao, mislim da bi to obilježje postalo još izrazitije.</p>
<p>• Postoji li u Hrvatskoj prevelik broj studija povijesti, a nedovoljnoj stručnjaka?</p>
<p>- Danas u Hrvatskoj ima šest studija povijesti. Ministarstvo znanosti i tehnologije najpozvanije je odlučiti o njihovu broju. Problem valja postaviti vrlo jasno: najprije netko mora reći koliko i što može i želi financirati. Studij znači prije svega ekipu od, recimo, minimalno sedam do 10 ljudi koja živi i predaje u nekom gradu. Predavanja gostujućih profesora na fakultetu u drugoj sredini dokazano su iscrpljujuća za predavače i za studente i ne mogu polučiti željene rezultate. No, istraživačke jezgre koje postoje u nekim sredinama, ako u njima i ne bude moguće održati studij, valjalo bi očuvati stvarajući istraživačke institute.</p>
<p>• Nije li taj problem dijelom i posljedica isuviše centraliziranog razvoja Hrvatske?</p>
<p>- Stvari se moraju gledati na dvije razine: istraživačkoj i predavačkoj. Postoji očigledan manjak istraživača u čitavoj Hrvatskoj, ali se taj manjak u Zagrebu osjeća mnogo manje negoli u bilo kojem drugom gradu. Od Osijeka do Dubrovnika valja stvarati ili jačati istraživačke jezgre koje bi se bavile i regionalnom poviješću i specijalnim historiografskim disciplinama - primjerice, agrarnom ili pomorskom poviješću. Kada govorimo o diplomiranim povjesničarima, u Zagrebu oni ne mogu dobiti posao, a u drugim sredinama postoji manjak i osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika. Iz Zagreba se mladim ljudima ne odlazi, pogotovo ako ih uz neki drugi kraj ništa ne veže. U posljednjem desetljeću studiranje u Zagrebu postalo je za mnoge iz drugih mjesta preskupo. Uzimajući u obzir taj aspekt problema, valja organizirati studij i u središtu neke regije kako bi ona dobila nastavnike koji nedostaje.</p>
<p>• Ovih ste dana završili tekst u kojem analizirate hrvatske udžbenike i nastavne planove i programe u pogledu zastupljenosti i interpretacije židovske vjere, kulture i povijesti za »The American Jewish Committee«. Možete li komentirati rezultate?</p>
<p>- Radi se o usporednom projektu analize udžbenika u deset europskih zemalja. Mislim da nekih velikih zamjerki što se tiče podataka o Židovima nema. No, opća slika, pogotovo udžbenika povijesti, zbog toga nije puno bolja. Programi i knjige nedopustivo su kroatocentrični, u smislu da je previše nacionalne, a premalo opće povijesti. Osim toga, jedan je dio knjiga pisan s osnovnom idejom da se na temelju istrgnutih, predimenzioniranih, iskrivljenih, pa i falsificiranih podataka pokaže kako su Hrvati uvijek bili varani, zakidani, ubijani, kako smo »mi« uvijek bili u pravu, pošteni, moralni, a svi ostali, »oni«, uvijek u krivu. Razvijale su se i nebulozne teorije o protuhrvatskim zavjerama.</p>
<p>Na kraju, ima i apsolutno skandaloznih podataka o NDH, prema kojima Jörg Haider izgleda kao amater. Ti nas dijelovi ne samo trebaju posramiti, već i potaknuti ili na uklanjanje, ili na radikalnu reviziju tih udžbenika, i to već do ove jeseni. Jer, želimo li biti civilizirana nacija, u jednom udžbeniku, primjerice, ne smije pisati kako: »... cjelokupno duhovno stvaralaštvo u NDH prožima duh demokratičnosti, jer je oslobođen svih stega državne birokracije«.</p>
<p>• Priželjkujete li neke strateške pomake u našoj historiografiji?</p>
<p>- Slabosti historiografije samo su odraz širih društvenih slabosti: novaca i istraživača nema dovoljno, kao ni koordinacije između različitih institucija koje se bave istraživačkim radom. No, s druge strane, metodološki smo napredovali, suradnja sa svijetom, zahvaljujući prvenstveno osobnim kontaktima, čini mi se da je bolja nego ikada. No, to su problemi koji će se u stručnim krugovima morati rješavati sljedećih godina.</p>
<p>Ono što je za širu javnost mnogo važnije jest da valja mijenjati gledanje na nacionalnu povijest, toliko nazočno tijekom 1990-ih. Fascinacija državom koja je u politici vladala, dijelom se pretakala i na historiografiju: nadam se da će se na stvaranje i postojanje nacionalne države u povijesti i sadašnjosti sve više gledati kao samo na jednu od važnih povijesnih činjenica, ali ne i jedinu. Postojanje ili nepostojanje, primjerice, građanskih prava i sloboda nije manje važno od postojanja ili nepostojanja vlastite države.</p>
<p>Hrvatski studiji kao ideološka mina </p>
<p>• Hrvatski studiji svakako su najzanimljiviji primjer, jer nigdje na svijetu ne postoje iste studijske grupe unutar jednoga sveučilišta. Je li tamošnji studij povijesti bio zdrava konkurencija Filozofskom fakultetu?</p>
<p>- Drago mi je da se »Vjesnik« zainteresirao za priču o Hrvatskim studijima, jer je najbolje kada se o bilo kojem osjetljivom društvenom problemu diskutira u javnosti. Radi se o stručnom, znanstvenom pitanju koje nedvojbeno ima i ideološko-političke konotacije. Naime, danas bi oni koji su pokretali ili koji danas zagovaraju Hrvatske studije željeli da se o njima govori samo na stručnoj razini. Oni tobože zagovaraju »konkurenciju«, oni se protive »monopolu«, itd. Oni tobože nikada nisu bili favorizirani. Ma, to su priče za malu djecu ili za onoga koji pati od osobito teškog oblika amnezije. Oduvijek je bilo jasno da Hrvatski studiji nisu bili nikakva »zdrava« konkurencija, već ideološka mina pod Filozofski fakultet i neke srodne fakultete, ponajprije Fakultet političkih znanosti. Kada se pokretao studij povijesti na Hrvatskim studijima, jedan mi je tamošnji profesor rekao da »će za mene biti mjesta i na novom studiju, kada on preuzme funkcije Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta, jer da sam ja liberal, a ne komunist«.</p>
<p>Govoreći samo o studiju povijesti, zalažem se da studenti koji su počeli studirati na Hrvatskim studijima moraju tamo i završiti. Jednostavno, tamošnji studij izgleda puno drugačije od studija povijesti na Filozofskom fakultetu i mi bismo imali mnogo problema te studente uklopiti u naš nastavni plan i program.</p>
<p>Da bi stvari bile bez bilo kakve ideologizacije, a istovremeno i potpuno javne, predlažem da se u »Vjesniku« objavi red predavanja studija povijesti na Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima, pa neka javnost procijeni tko daje više. Ima na Hrvatskim studijima iznimno kvalitetnih ljudi, ali je činjenica da i jedan lijepi broj nastavnika nema znanstveno-nastavna zvanja, pa da po zakonu nemaju pravo predavati na sveučilištu. Neću uopće spominjati da su Hrvatski studiji, pa tako i tamošnji Odsjek za povijest, bili osnovani mimo ustanovljene zakonske procedure. Dakle, što je ministru činiti, ako želi raditi po zakonu? Valja znati da mi upisujemo oko 200 studenata, a Hrvatski studiji tek nešto više od dvadesetak. I posljednje, ukoliko nekoga zanima, oni koji rade na Hrvatskim studijima, za taj su posao bolje plaćeni od nas i da su sve njihove aktivnosti (izdavačka djelatnost, studentske udruge) bili kudikamo izdašnije financirani!</p>
<p>Da zaključim, mislim da od ove jeseni valja blokirati upis na Odsjek za povijest na Hrvatskim studijima. No, ako država misli da je dovoljno bogata i da treba imati dva studija na 100 metara razdaljine, neka joj bude.</p>
<p>Tvrtko Jakovina</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uravnoteženost I Objektivnost </p>
<p>Novinarski dom / Predstavljena knjiga »Croatia - A History« (»Povijest Hrvatske«) dr. Ive Goldsteina / Naklada »Hurst and Company« iz Engleske</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Najveća vrijednost knjige »Croatia - A history« dr. Ive Goldsteina jest u njezinoj uravnoteženosti i objektivnosti. Goldstein u svome tekstu ništa nije ni uljepšao, ali niti ocrnio, tako da je s ideološkog gledišta ona važan prinos promišljanju o hrvatskoj prošlosti uopće. Jer, prošlih se desetak godina, u skladu s prevladavajućom klimom u našem društvu, svaki sličan prikaz isuviše ideologizirao. Ovim je riječima o prvoj sintezi hrvatske povijesti na engleskom jeziku u prepunoj dvorani Novinarskog doma u ponedjeljak govorio autorov kolega prof. dr. Neven Budak.</p>
<p>»Croatia - A History« (»Povijest Hrvatske«) objavila je engleska izdavačka kuća »Hurst and Company«, koja se specijalizira za stručnu, povijesnu literaturu o narodima istočne i jugoistočne Europe. Prije nekoliko dana knjiga je objavljena i u Kanadi za američko tržište, a pregled hrvatske povijesti izložen je na 280 stranica. Prijevod je izvanredno obavila Nikolina Jovanović. Prof. dr. Sonia Wild-Bićanić, zagrebačka Engleskinja i dugogodišnja profesorica na Filozofskom fakultetu, govorila je o stilskoj lepršavosti i lakoj prohodnosti Goldsteinova rukopisa. Njoj je posebno drago što će sada svojim rođacima i prijateljima moći preporučiti povijest zemlje u kojoj godinama živi. Vlasnik izdavačke kuće Christopher Hurst, zbog boravka u Maleziji gdje je tiskana i ova povijest Hrvatske, nije doputovao u Zagreb. </p>
<p>Kako najveći dio rukopisa, gotovo tri četvrtine, govori o recentnoj povijesti, uključujući i zadnjih deset godina, stručnjak za to razdoblje prof. dr. Marijan Maticka osvrnuo se na taj dio teksta. »Kratko dvadeseto stoljeće« hrvatske povijesti iznimno je bogato zbivanjima i nije neobično da je stranom čitatelju ono i najzanimljivije. Maticka je izložio periodizaciju koju je Goldstein slijedio naglašavajući da kulturna i ostala problematika nije odvojena od političkih zbivanja. </p>
<p>Gotovo svi promotori naglašavali su potrebu objektivnog znanstvenog pristupa našoj prošlosti, poglavito zato jer do prije deset godina za velik dio svjetske javnosti Hrvatska i nije postojala. Mnogi pokušaji sintetskih radova, koji su nastajali zadnjih desetljeća, mahom su proizvod emigrantskih krugova i njihova je znanstvenost bila manjkava. Neznanstveno se osjećala i u udžbenicima koji su bili u uporabi zadnjih godina, pa se tako u nekima moglo pročitati da u Sjedinjenim Država i danas živi više od dva milijuna potomaka indijanskoga naroda Croatoan koji su, tobože, hrvatskoga podrijetla, istaknuo je dr. Budak.</p>
<p> Nadovezujući se na ovu problematiku, urednik knjige Slavko Goldstein je napomenuo da samo izabalansiran i istinski prikaz povijesti može ostaviti dobru sliku o historiografiji, ali i kulturi nekoga naroda. Podsjetivši kako je američki povjesničar Charles Jelavich zaključio iz analize udžbenika koji su u uporabi bili krajem 19. stoljeća, da je njihova neobjektivnost i stvorila političke vođe koji su izgradili Jugoslaviju kakva je bila, trend se mora promijeniti. Laži i falsifikati o povijesti više ne prolaze i sada je pravo vrijeme da se iskoriste svi znanstveno-spoznajni i kulturološki potencijali. A ova je knjiga, koju »Novi liber« namjerava tiskati u hrvatskom prijevodu do kraja godine, jedan od radova koji su na takvome putu, jedan od mnogih koji je stvoren u znanstvenom miljeu. Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta. </p>
<p>U zaključnoj riječi autor dr. Ivo Goldstein rekao je da je veći dio rukopisa nastao još godine 1992., a potom 1998. Sada mu je posebno drago što se u međuvremenu dogodila »druga« Hrvatska, ona za koju se borio i koju je priželjkivao svojim pisanjem i društvenim angažmanom. (T. Jakovina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Šjor Ranko - sretno! </p>
<p>Uz 87. rođendan pripovjedača, dramatičara, romansijera i esejista Ranka Marinkovića / Izišla dva nova izdanja knjige pripovijesti »Ruke« </p>
<p>Ruke su luke ljubavi, glasi jedna poetska dosjetka. No, kako se s tim najvećim pomagačima izgradnje svijeta može rukovati, napisao je Ranko Marinković u furioznom dijalogu između lijeve i desne ruke u pripovijesti »Ruke«. Godine 1953. izlazi istoimena knjiga u kojoj se, uz proslavljeni »Zagrljaj«, »Ruke« ističu kao jedna od najljepših europskih novela. To je, naime, domet književnopovijesne recepcije koja u Hrvatskoj, na žalost, još uvijek kasni u zbližavanju sa svijetom. Ipak, Marinkoviće »Ruke« imaju ispružene dlanove i hrle da nas zagrle, a to dokazuju i dva nova izdanja te, po mnogo čemu, karizmatične knjige, i to u nakladi »Dom i svijet« te u španjolskom prijevodu, za što su se u nakladi »Školske knjige« potrudili prevoditelji Karlo Budor i Milivoj Telećan. To je samo djelić zaslužne popudbine hrvatskih izdavača upućene Ranku Marinkoviću koji u utorak slavi 87. rođendan (rođen je u Visu 22. veljače 1913.). </p>
<p>Marinkovićeva knjiga »Ruke« doživjela je više izdanja, a od godine 1962. njezin se izbor počeo mijenjati te se najnovije izdanje »Doma i svijeta« otvara novelom »Samotni život tvoj«: to je po autoru redigirana poema »Cvrčci i bubnjevi«, iz rane knjige »Proza« (1948.). U to je izdanje, kako piše priređivač Ivo Frangeš, vraćena novela »Karneval« koju ambijent brijačnice, kao i tematske rasprave »vlast - opozicija«, čine srodnom sa »Zagrljajem«. Marinković je počeo objavljivati godine 1931. i to poeziju, a prozu uoči Drugog svjetskog rata. Odmah iskazuje sposobnost za kritičko i satiričko oblikovanje stvarnosti u provincijskim sredinama Dalmacije. Život kao stalno otvorena tema u crnohumornom ruhu bit će predmet njegove suptilne analize. S prvom dramom »Albatros« javlja se 1939., a piše i kazališne kritike koje je skupio u knjizi »Geste i grimase« koja je svojevrsno sažimanje povijesti hrvatskog kazališta. </p>
<p>S pojavom romana »Kiklop« Marinković se trajno ustoličuje kao modernist koji postkafkijanski svjedoči o čovjeku u nevremenu, zarobljenu i neostvarenu uoči velikog rata. Nakon krležijanskog ideološkog bunta i panonske gorčine on će ponuditi živ dijalog i suptilne analize građanskih sredina u živom dijalogu, s jezikom nabreklim od značenja, u ozračju aromatičnog Mediterana. Njegova drama »Glorija«, drama strasti i interesa iz godine 1955., ponajbolje je ostvarenje u suvremenoj hrvatskoj dramatici, a doživjela je brojne kazališne izvedbe. Novatorski karakter Marinkovićeva djela povezuje ga sa sličnim ostvarajima u svjetskoj književnosti te će kritika nerijetko reći da ono što za europsku književnost simbolizira Joyceov »Uliks«, to za hrvatsku književnost znači »Kiklop«. Ipak, u njegovu opusu najprepoznatljivije ostaju »Ruke«. Verbalno jak, Marinković se analitički upustio u dileme modernog čovjeka, uostalom, na jednom mjestu kaže: »Ja sam čovjek, začet u sljepilu strasti, u mraku utrobe, porinut u vrijeme za mučno trajanje«.</p>
<p>Ironijsko motrište kulminira u predposljednjem romanu »Zajednička kupka«. Sastavljen kao niz monoloških fragmenata on se može podijeliti, i dakako čitati, kao zasebne novelističke cjeline o nesigurnom i uplašenom svijetu. Treba reći da je snimljen i dokumentarni film o Ranku Marinkoviću pod naslovom »Riječi samoće« koji daje snažnu sliku njegova opusa. Uz obljetnicu njegova rođenja »Vjesnik« se pridružuje čestitkama: »Šjor Ranko, sretno!«</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tajna komične opere</p>
<p>Zagrebačko gradsko kazalište »Komedija« / Uz premijeru »Tajne krapinskega kluča« Ivice Krajača i Zorana Novačića / Duhovita priča na kajkavskom jeziku</p>
<p>Nakon duljih priprema i nekoliko odgoda i pretpremijera, u nedjelju je komična opera »Tajna krapinskega kluča« Ivice Krajača i Zorana Novačića doživjelo svečanu premijeru u obnovljenu gledalištu Zagrebačkoga gradskog kazališta »Komedija«. Libertist i redatelj Ivica Krajač obradio je za ovu prigodu duhovitu priču na kajkavskom jeziku, u stilu commedie dell'arte, temeljenu na povijesnim događajima iz 18. stoljeća o borbi siromašnih purgera i seljaka protiv moćne zagorske vlastele, dakako, uz izmišljenu zgodu o zlatnom ključu velikog župana koji otvara dvije brave, onu na gradskoj blagajni i onu na pojasu nevinosti njegove pustopašne supruge. </p>
<p>Tu priču dirigent Zoran Novačić, i sam Krapinčanin, pokušao je uglazbiti u stilu suvremene komične opere s govorenim dijelovima, s uporištem na komičnoj operi 18. stoljeća. Kako nema skladateljskog iskustva, bio je to vrlo ambiciozan i hrabar pothvat, i to u nadasve delikatnom i riskantnom poslu koji u današnje vrijeme uglavnom nema uspjeha. »Tajna krapinskega kluča« skriva tako i tajnu kako ostvariti danas dobru komičnu operu. Na žalost, nije se to niti ovdje posrećilo. Naime, nedosljedan i neodređen u stilskom pogledu, Novačić je napisao pretežno vrlo komplicirane, teške i nezahvalne vokalne dionice koje nisu djelovale prirodno i spontano.</p>
<p> Govoreni, pak, dijelovi uglavnom su bili na karikaturalnom, izobličenom kajkavskom dijalektu. Iznimka je bio izvrstan veteran Vladimir Krstulović u ulozi Inkvizitora te Josip Lešaja kao krapinski gradski sudac, no koji pjevački nije zadovoljio. Ostale glavne uloge bile su povjerene vrsnim opernim pjevačima i oni su ih korektno i profesionalno savladali: impozantan Marijan Jurišić kao veliki župan i kraljev palatin Prašinsky i njegova žena Erszebet u tumačenju Zorice Antonić, zatim nježna Larisa Marak kao sirota djevojka i služavka Janica Bogicza, dva šarmantna brata odmetnika Tomislav Bekić i Nikša Radovanović, uvjerljiv Mladen Katanić kao tupavi sluga Jambrek i na posljetku neodoljivi grobari Dražen Čuček i Vid Balog u briljantnoj epizodi u narodnom stilu. Uspješni su bili i originalna baletna točka, uz objed, u koreografiji Sonje Kastl, zatim duet Prašinskog i Jambreka iz 11. spelanja, ili arija Erszebet iz 3. spelanja, a dojmljiva je bila i zborska točka iz finala. </p>
<p>Scenski okvir Ivice Antolčića i kostimi Diane Kosec-Bourek podcrtali su vrijeme zbivanja, ali s previše neprikladnih i nepotrebnih detalja i boja, a redateljska rješenja, osim nekoliko nespretnosti, bila su uglavnom logična. Izvedba tog zahtjevnog djela, uključujući i niz sporednih uloga i orkestar, bila je u cjelini vrlo dobra i zaslužuje čestitke. Unatoč manama, uspjeh »Tajne krapinskega kluča« nije izostao, sudeći barem po višekratnom smijehu i aplauzu publike. Stoga se čini da je takvo originalno glazbeno-scensko djelo na kajkavskom jeziku, koje se pojavilo nakon duljeg vremena, ipak dobro došlo.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Natjecanje »Antonio Janigro«</p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskoga / Otvoreno Drugo međunarodno violončelističko natjecanje </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u nedjelju je otvoreno 2. međunarodno violončelističko natjecanje »Antonio Janigro«, što se u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb održava od 21. do 29. veljače. Pod motom »U susret natjecanju 'Antonio Janigro'«, u ciklusu »Svijet glazbe« Koncertne direkcije Zagreb nastupio je istaknut član žirija francuski violončelist Philippe Muller. Pratio ga je pijanist Vahan Mardirossijan, a na programu su bile skladbe Geminianija, Brahmsa, Honeggera i Debussyja. </p>
<p>Prije njegova koncerta u predvorju Male dvorane predsjednica organizacijskog odbora Dobrila Berković-Magdalenić predstavila je dostupne članove žirija i 17 pristiglih natjecatelja (od 27 prijavljenih iz 14 zemalja), koji su izvlačili redoslijed nastupa. Napomenimo da iz Hrvatske imamo samo dvoje predstavnika: Jelenu Očić i Pavla Zajceva te im želimo puno uspjeha. Natjecanje prati međunarodni ocjenjivački sud kojemu je predsjednik David Geringas. Ostali članovi žirija, osim Philippea Mullera, jesu Slovenac Andrej Petrač (Janigrov učenik), Ruskinja Natalija Šahovskaja i Japanac Tsuyoshi Tsutsumi, a Ivo Malec, autor zadane skladbe, otkazao je sudjelovanje u žiriju zbog prijeloma ruke.</p>
<p> Mladim violončelistima u tijeku natjecanja na pomoći će biti pijanisti Maja Bakrač-Parat i Ivana Švarc-Grenda, Zagrebački solisti i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Mladena Tarbuka. Prvi krug natjecanja održava se u Maloj dvorani »Lisinski« s početkom u 9.30 i 16 sati, drugi krug 24. i 25. veljače, 26. veljače u 18 sati na rasporedu je finale, uz komorni ansambl, a 28. i 29. veljače, s početkom u 19.30, u Velikoj dvorani »Lisinski« održat će se dva finalna koncerta, uz Simfonijski orkestar HRT-a. (V. Požgaj)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hrvatska enciklopedija u Rimu</p>
<p>RIM, 21, veljače</p>
<p> - Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« predstavio je ovih dana u Rimu, na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog, poznatom kao Angelicum, projekt Hrvatske enciklopedije. Ravnatelj Leksikografskoga zavoda Vladimir Pezo izvijestio je nazočne u velikoj dvorani sveučilišta o radu samog Zavoda, kao i o projektu Hrvatske enciklopedije. </p>
<p>Vincenzo Cappelletti, dopredsjednik Znanstvenog vijeća Zavoda talijanske enciklopedije, naglasio je da je Hrvatska i preko svoga Zavoda, pa i u godinama komunističkog totalitarizma, znala pokazati svoje kulturne i intelektualne sposobnosti. Dva će zavoda surađivati i razmjenjivati materijale i slike, što će produbiti i poboljšati suradnju, dodao je ugledni talijanski enciklopedist.</p>
<p> »Hrvatska je u Europi i kao država i kao nacija. A nacija znači osebujnost i bogatstvo u kulturnim, povijesnim, prirodnim i duhovnim tradicijama«, rekao je Cappelletti i dodao kako je Hrvatska znala biti samosvjesna i mudra, što je baština Europe. Na predstavljanju su govorili Trpimir Macan i Josip Šentija, a hrvatski veleposlanik u Italiji Davorin Rudolf, zbog spriječenosti, dostavio je svoj govor. Pokrovitelj predstavljanja Hrvatske enciklopedije bilo je hrvatsko veleposlanstvo u Rimu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Neka bude kao u Valenciji!</p>
<p>Hrvatska nogometna reprezetnacija svoj je uspon započela prije šest godina upravo protiv Španjolaca u Valenciji pobjedom 2-0, stoga nije ni čudno da se uoči hrvatsko-španjolskoga dvoboja u srijedu na Poljudu svi rado prijsećaju Valencije</p>
<p>SPLIT, 21. veljače</p>
<p> - Prijateljskim susretom nogometnih reprezentacija Hrvatske i Španjolske, u srijedu s početkom u 20.30, »vatreni« započinju pripreme za kvalifikacijske dvoboje za Svjetskog prvenstva. Izbornik hrvatskih nogometaša Miroslav Blažević kroz prijateljske oglede imat će mogućnost posložiti momčad koja će u rujnu ove godine biti pripravna za prvi susret kvalifikacija s Belgijancima. U ponedjeljak ujutro raspoloženi Blažević najavio je utakmicu sa Španjolcima, obrativši se novinarima:</p>
<p>- Ne mogu kazati koliko sam sretan što vas vidim. Mislim da su Španjolci favoriti u ovom susretu, ali ja vjerujem u svoju momčad. I, ako Bog da, u srijedu ćemo se radovati. Gledao sam susret Španjolske i Poljske i vidio sam snažne Španjolce. Zaslužuju svaki respekt i naglašenu opreznost, jedna su od najjačih momčadi u Europi, igraju suvremeno i slijede sve principe nogometne evolucije.</p>
<p>No, ipak A reprezentacija je do svibnja i Europskog prvenstva mladih u Slovačkoj potisnuta, prioritet je reprezentacija »do 21«. Stoga je Blažević odlučio Josipa Šimića, Tudora, Bišćana i Vranješa prepustiti Ivi Šušku, izborniku mladih. </p>
<p>- Nije istina da mi novinari svojem upozoravanjem na važnost Europskog prvenstva mladih sugeriraju sastavljanje reprezentacije. Svjesni smo važnosti nastupa mlade reprezentacije na Europskom prvenstvu, pa je normalno da sam ovu četvoricu Tudora, Josipa Šimića, Bišćana i Vranješa poslao u Šibenik. Zadržat ću samo vratara Pletikosu, rekao je Blažević. </p>
<p> Talijanski Inter se obratio Hrvatskom nogometnom savezu i zamolio da se Dario Šimić oslobodi utakmice sa Španjolcima, ali je Blažević kategoričan:</p>
<p>- Dario Šimić igra! Inter je izrazio želju da ga se poštedi, no uvjeren sam da je njegovo stanje takvo da je spreman svoje usluge dati našoj reprezentaciji. Iako dolazi s liječnikom, Šimić sigurno najbolje zna može li ili ne može igrati.</p>
<p>Zvonimir Boban je prvi napustio hrvatsku reprezentaciju koja je zabljesnula na SP u Francuskoj. Koliko će ovoj reprezentaciji nedostajati Boban?</p>
<p>- Snaga ove reprezentacije je duh zajedništva. Oni su klapa, i ako ćemo tražiti pravi razlog njihovih uspjeha onda je baš to. Između njih nema razlike, u istom su duhu i svatko može kazati primjedbu na igru. Eto, Šuker je kapetan, ali ja znam tko daje direktive u igri - Asanović. Aljoša je nogometaš koji nogomet vidi tako dobro da je svaka njegova primjedba na mjestu. A Štimac je lider, na njegovu ulogu me upozoravao i Tomislav Ivić, pogotovo s obzirom na Štimčevu ulogu u momčadi, kaže Blažević.</p>
<p>Prije šest godina Hrvatska je svoj uspon započela upravo pobjedom protiv Španjolske u Valenciji (2-0). U toj utakmici su se naslutile velike mogućnosti naših nogometaša, a hrvatski izbornik se rado prisjeća događaja u Valenciji:</p>
<p>- Došao sam kao padobranac, bili su mi nepoznati kapaciteti igrača, ali sam nakon te nezaboravne utakmice najavio sve što je kasnije sljedilo. Sjetit ćete se da sam nakon utakmice vikao da smo najbolji na svijetu. No, tada je ambicija bila pokretač ove momčadi. Željeli smo izaći iz anonimnosti, ali toga više nema. Sve ove godine uočio sam ih sportskoj kulturi, koja nas tjera da u svakoj utakmici pružimo svoj maksimum. U srijedu bi me zadovoljila pobjeda 1-0, sigurno neće biti 0-0. Španjolci igraju opako, ofenzivno, sa četiri napadača, što će otvoriti velike mogućnosti našim napadačima, kaže Blažević koji je još dodao da sastav ima u glavi, ali i da ima još dvije-tri nepoznanice. </p>
<p>U susretu sa Španjolcima Blaževiću će na klupi pomagati Tonči Gabrić Hajdukov trener vratara, koji se tako vraća na klupu »vatrenih«.</p>
<p> Cijena ulaznica za susret u srijedu je 20 kuna za sjever, 40 za istok i 60 za zapad. U utorak navečer nekoliko igrača »vatrenih« u splitskom će kafiću »Albatros« s početkom u 20.30 sati prisustvovati aukciji dresova u organizaciji Torcide a prihod će ići u dobrotvorne svrhe.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Šušak: Idemo na pobjedu</p>
<p>ŠIBENIK, 21. veljače</p>
<p> - Na konferenciji za novinare uoči utakmice mladih reprezentacija Hrvatske i Španjolske, u utorak u Šibeniku (17 sati), izbornik Ivo Šušak imao je monolog.</p>
<p>- Ova generacija nogometaša do 21 godine postigla je dosad najveći uspjeh, plasirala se među osam reprezentacija, u završnicu Europskog prvenstva. Ovi su mladići u pokazali da su, osim nogometnog znanja, puni optimizma i entuzijazma. U sportu se uspjesi brzo zaboravljaju i traže novi. Naš je cilj da ova mlada reprezentacija na prvenstvu Europe bude među prve četiri, jer to otvara put na Olimpijske igre. Bit će iznimno teško, s obzirom da zbog zgusnutog natjecanja neće biti puno vremena za pripreme. </p>
<p>• Španjolska će nam biti, uz Češku i Nizozemsku, suparnik u skupini A na EP u Slovačkoj, krajem svibnja i početkom lipnja.</p>
<p>- Kad smo ugovarali prijateljske utakmice, nismo znali da ćemo igrati sa Španjolcima u istoj skupini. Nastojat ćemo se koncentrirati na rezultat. Nećemo ništa skrivati već jurišati na pobjedu. Nećemo biti kompletni, jer je izbornik Blažević pozvao u A selekciju Pletikosu, Bišćana i Josipa Šimića, pa ostaje otvoreno pitanje početne jedanaestorice. O Španjolcima malo znamo. To su profesionalci koji uglavnom igraju u Realu, Barceloni i Milanu. U Europi su u samom vrhu i brane naslov prvaka.</p>
<p>• Zašto ste za ovu utakmicu izabrali Šibenik?</p>
<p>- Nije fraza, ja sam kao izbornik startao u Šibeniku, protiv Danske. Uspostavili smo komunikaciju s gledateljstvom, publika poznaje nogomet i vrlo je korektna. Zato ih i sad pozivam da dođu i pomognu.</p>
<p>• Pozvali ste u reprezentaciju mnogo igrača?</p>
<p>- Imat ćemo malo vremena za pripreme i još samo dvije prijateljske utakmice (Njemačka i Austrija), a bojimo se ozljeda. Srećom, na prvenstvenim se utakmicama nitko nije ozlijedio, svi su igrači spremni za nastup. Ne smijemo si dopustiti da na prvenstvo Europe u Slovačku idemo bez dobro pripremljenih zamjena. Mogu još kazati da planiram međusobni susret igrača rođenih 1977. i 1980. godine, neka se ogledaju međusobno da vidimo gdje smo. Protiv Španjolaca je dogovoreno da možemo mijenjati pet igrača. Kako mi idemo na rezultat, sigurno neću mijenjati ako ne bude nužno.</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Bišćan nije na prodaju« </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - U cjelonoćnoj emisiji na OTV-u, Miroslav Blažević je u jednome trenutku rekao da je Dinamo dobio od Bayerna ponudu tešku 17 milijuna njemačkih maraka za Igora Bišćana! Zna li Zajec za tu ponudu i kako će klub reagirati?</p>
<p>- To je smiješno i neozbiljno. Zna se kakav je klub Bayern, ako ih zanima neki naš igrač onda će nam se izravno obratiti, a ne preko menedžera i kvazi-menedžera. Bišćan je kvalitetan igrač, ima svoju cijenu, međutim ugovorom je vezan s našim klubom i nema razmišljanja o njegovoj prodaji, pojašnjava Zajec. (p. j.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Navijači ne mogu voditi politiku kluba«</p>
<p>Nisam idealist i znam da ne može odmah sve biti idilično, ali s navijačima treba razgovarati, kaže Dinamov sportski direktor Velimir Zajec </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Velimir Zajec, Dinamov sportski direktor, ne bježi od aktualnoga problema navijačkog nasilja na hrvatskim stadionima. Ne samo stoga što je prošloga tjedna bio žrtvom navijačke ruke... Proljetni su prvenstveni start obilježili neredi u Vukovaru, autori kojih su bili Bad Blue Boysi otrgnuti od kontrole, te divljanje Hajdukovih navijača u Kranjčevićevoj. I neshvatljivim nam se čine izjave Hajdukova trenera Ivice Matkovića koji brani huligane i napada policiju (»Ma pogledajte, dva policajca tuku jadnog mladića«, rekao je Matković u tv-emisiji, zaboravivši da je koji trenutak ranije »jadni mladić« koljenom u glavu udario policajca!), nevjerojatno je da trener kluba podržava nasilje na stadionima, da podržava akciju, a osuđuje reakciju...</p>
<p>Zajec je bio u Vukovaru i ovako komentira aktualnu situaciju, za koju čak ni neke navijačke vođe ne vide izlaza, pa odlaze sa svojih pozicija...</p>
<p>- Sve je zapušteno, s navijačima se nije radilo i sad se plaća danak. Došle su nove generacije navijača i s tim novim dečkima klubovi trebaju raditi, jer ako to izostane, nastat će anarhija koja nikad ne donosi ništa dobroga. Pred nama je u Maksimiru strahovito težak posao i moramo ozbiljno prionuti rješavanju tog problema. Bez navijača se, očito, ne može, sad se vratilo i klupsko ime, moramo pokrenuti suradnju na relaciji klub-navijači, koja je bila izbrisana. Dojma sam da se mnogo toga može poboljšati, nisam idealist i znam da ne može odmah sve biti idilično, ali s navijačima treba razgovarati.</p>
<p>• S kojim navijačima? Znate li tko je vođa BBB-a, ima li ih možda nekoliko? </p>
<p>- To je objektivan problem. Ako oni ne budu jedinstveni nego se rasprše u nekoliko skupina, onda je gotovo nemoguće bilo što dogovarati. Oni moraju biti jedna vojska koja će funkcionirati pod ovim imenom i grbom. U suprotnom, nema kruha...</p>
<p>• Hoće li klub inicirati sastanak?</p>
<p>- Najprije u klubu moramo riješiti tko će to raditi, tko će biti zadužen za odnos s navijačima. To je opsežan posao koji traži cjelodnevni angažman i koji ne može biti obavljen preko noći. Do ljeta bi čak mogla biti i anarhična situacija, nadam se da ćemo iz svega isplivati bez težih posljedica.</p>
<p>• Strahujete li da bi ovo nogometno proljeće moglo biti obilježeno navijačkim nasiljem?</p>
<p>- Sad smo u prijelaznom razdoblju nekakve nove demokracije. Međutim, uvjeren sam da će na kraju prevladati razum i da ćemo svi skupa shvatiti kako nasilje nikud ne vodi. Navijačke se grupe moraju još čvršće povezati s klubovima...</p>
<p>• Postoji li objektivna opasnost da u tom »približavanju« navijači zapravo počnu voditi klupsku politiku? U Dinamu nije takva situacija, ali u Hajduku i Rijeci nerijetko ulica diktira pravila ponašanja...</p>
<p>- Navijači imaju određena prava, treba ih saslušati. Međutim, zna se da klupsku politiku moraju voditi klupski profesionalci. Nisam protiv toga da navijači imaju predstavnika u Skupštini, ako treba i u Izvršnom odboru kluba. U Panathinaikosu, primjerice, koji je privatni klub, ima predstavnika navijača u široj Skupštini, ali u operativnom su dijelu klupski profesionalci. Oni saslušaju navijače, ali odluke donose samostalno, veli Zajec. Prebacili smo lopticu i na sportski dio - koliko je Dinamo izgubio remisom u Borovu Naselju, posebno kroz prizmu Hajdukova uspjeha u Kranjčevićevoj i očitog poleta i zanosa koji je zahvatio Poljud?</p>
<p>- Hajduk nema bolju momčad od nas, sigurno! Možda imaju više motiva, što je logično, jer je naša momčad osvojila četiri uzastopna naslova i praktički završava svoj igrački ciklus u Maksimiru. Pa iako smo u nekakvom međuprostoru (ova momčad sigurno neće dočekati ljetne pripreme, op. p.), nadam se da ćemo smoći snage za ravnopravnu utrku prema naslovu i da ćemo osvojiti prvo mjesto. Moramo igrati znatno agresivnije, upravo zbog pomanjkanja agresije nismo pobijedili Vukovar '91. Nije bilo odlučnosti da se zabije gol, ostali smo bez važna dva boda i više ne smijemo gubiti bodove na takvim gostovanjima. Iako će naš izravni okršaj sa Splićanima biti važan, još su važnije ove, nazovimo ih manje, utakmice s Vukovarom, Zagrebom, Slaven-Belupom. Tu se osvaja ili gubi naslov, smatra Zajec.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Goluža i Kaleb osigurali neizvjestan uzvrat</p>
<p>METKOVIĆ</p>
<p> - Rukometaši Metković Jamba svladali su u prvom susretu trećeg kola Kupa EHF-a španjolski Ciudad Real sa 22-20 (13-8). No, pobjeda ostvarena na domaćem parketu zasigurno ne jamči miran uzvrat za tjedan dana u Španjolskoj.</p>
<p>Osim pogotka gostiju za 1-0 vodstvo na samom početku susreta u prvom poluvremenu sve je bilo u znaku domaćina, bodrenih mnoštvom grlatih navijača. Ipak, i Španjolci su potporu s tribine, budući su im došli pomoći vojnici KFOR-a iz Mostara. Najveće vodstvo Metkovčani iznosilo je sedam pogodaka razlike u 27. minuti (13-6), ali se i na odmor otišlo s pristojnom razlikom.</p>
<p>Međutim, u nastavku Metkovčani su počeli griješiti u napadu, Metličića i Dominikovića nije služio šut, a vižljasti Trives je sa krila prilično namučio domaće vratare. Od početka drugoga dijela susreta pa do 52. minute Metkovčani su postigli tek četiri pogotka. Stoga su u 49. minuti gosti uspjeli smanjiti razliku na dva pogotka zaostatka. Vratar gostiju Nunes uistinu je odlično branio u tom periodu, a u napadu je korpulentni Fernandez sa crte neumoljivo pogađao. Rezultat opuštanja domaćih igrača te spretnosti Španjolaca rezultirao je poravnanjem u 55. minuti (18-18). Ipak, Metkovčani su preko Goluže i Kaleba za minutu i pol postigli tri zgoditka te ostvarili konačnih 22-20, dva pogotka razlike koja ne obećavaju lak posao u uzvratu.</p>
<p>• SD Metković</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO - CIUDAD REAL 22-20 (13-8)</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO: D. Jerković, Kaleb 1, Bjeliš 6, Goluža 6 (3), Medić 2, Obrvan 1, Dominiković 1, Zsigmond 1, G. Jerković 3, Metličić 1, Jagić, Pušnik.</p>
<p>CIUDAD REAL: Rodriguez, trives 7, Perez 2, Jiminez 2 (2), Dominiguez, Hermida 2, Ja. Fernandez, Grebnev, Lubian 4, Nunez, Manrique, Jo. Fernandez 3.</p>
<p>SEDMERCI: Metković Jambo 3 (3), Ciudad Real 2 (2).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Metković Jambo 6 minuta (Dominiković 2, G. Jerković 2, Kaleb 2) Ciudad Real 8 minuta (Jo. Fernandez 2, Perez 2+2, Lubian 2).</p>
<p>SUCI: Cohen i Perez (oba Izrael). GLEDATELJA: 4.000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Samuel TRIVES. (P. Jakić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ljubičić 40., Ivanišević 54.</p>
<p>MONTE CARLO, 21. veljače</p>
<p> - Na ATP ljestvici najboljih tenisača svijeta, objavljenoj u ponedjeljak, nema promjena među prvih pet igrača. Najveće pomake na ljestvici napravili su Šveđanin Magnus Larsson (prije 89. a sad na 15. mjestu), Francuz Pioline koji je sa 51. mjesta došao na 12. i Britanac Tim Henman, koji je sa 22. skočio na osmo mjesto. Za jedno mjesto je napredovao i Francuz Santoro (sad je deveti), a Australac Philippoussis pao za jedno mjesto (10.). Tri mjesta napredovao je i Francuz Golmard (trenutačno 11.).</p>
<p>Hrvatski tenisači izgubili su pozicije iz prošlog tjedna. Tako je Ljubičić sa prošlotjednog 33. mjesta pao na 40., a Ivanišević je ovaj tjedan 54. igrač svijeta.</p>
<p>Ljestvica: 1. (1) Andre Agassi (SAD) 200, 2. (2) Jevgenij Kafeljnikov (Rusija) 166, 3. (3) Magnus Norman (Švedska) 153, 4. (4) Nicolas Kiefer (Njemačka) 134, 5. (5) Lleyton Hewitt (Australija) 100, 6. (6) Pete Sampras (SAD) 90, 7. (7) Younes El Aynoui (Maroko) 85, 8. (21) Tim Henman (VB) 73, 9. (8) Fabrice Santoro (Francuska) 71, 10. (9) Mark Philippousis (Australija) 70, 11. (14) Jerome Golmard (Francuska) 70, 12. (51) Cedric Pioline (Francuska) 67, 13. (10) Hitcham Arazi (Maroko) 59, 14. (11) Juan Carlos Ferrero (Španjolska) 58, 15. (89) Magnus Larsson (Švedska) 58, 16. (16) Wayne Ferreira (JAR) 57, 17. (12) Chris Woodruff (SAD) 56, 18. (18) Rainer Schuttler (Njemačka) 55, 19. (15) Nicolas Escude (Francuska) 51, 20. (13) Marc Rosset (Švicarska) 50...</p>
<p>Poredak hrvatskih tenisača: 40. (33) Ivan Ljubičić 25, 54. (50) Goran Ivanišević 18. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sve hrvatske tenisačice pale za jedno mjesto</p>
<p>ST. PETERSBURG </p>
<p> - U St. Petersburgu je objavljena najnovija WTA ljestvica na kojoj nema promjena među prvih 10 igračica u odnosu na prošli tjedan. Manje promjena bilježimo među igračicama od 10. do 20. mjesta, a ovotjedni TOP 20 zaključuje Amerikanka Chanda Rubin.</p>
<p>Sve hrvatske tenisačice pale su za jedno mjesto, tako je Talaja 25.- ta, Lučić 50., Kostanić 85., te Majoli 165.-ta igračica svijeta.</p>
<p>Ljestvica: 1. (1) Martina Hingis (Švicarska) 5734 bodova, 2. (2) Lindsay Davenport (SAD) 5190, 3. (3) Venus Williams (SAD) 3903, 4. (4) Serena Williams (SAD) 3512, 5. (5) Nathalie Tauziat (Francuska) 2550, 6. (6) Mary Pierce (Francuska) 2467, 7. (7) Julie Halard-Decugis (Francuska) 2025, 8. (8) Conchita Martinez (Španjolska) 1981, 9. (9) Anna Kournikova (Rusija) 1908, 10. (10) Sandrine Testud (Francuska) 1771, 11. (12) Arantxa Sanchez-Vicario (Španjolska) 1768, 12. (11) Barbara Schett (Austrija) 1766, 13. (14) Amelie Mauresmo (Francuska) 1760, 14. (13) Monica Seles (SAD) 1713, 15. (16) Jennifer Capriati (SAD) 1556, 16. (17) Amanda Coetzer (JAR) 1487, 17. (15) Elena Likhovtseva (Rusija) 1435, 18. (18) Anke Huber (Njemačka) 1424, 19. (19) Dominique Van Roost (Belgija) 1388, 20. (21) Chanda Rubin (SAD) 1239..., </p>
<p>Poredak hrvatskih tenisačica: 25. (24) Silvija Talaja 1112, 50. (49) Mirjana Lučić 640, 85. (84) Jelena Kostanić 383, 165. (164) Iva Majoli 151. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Prema Mitrovici krenulo 10.000 Albanaca </p>
<p>BRUXELLES/ KOSOVSKA MITROVICA/ PRIŠTINA/ BEOGRAD, 21. veljače </p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a George Robertson izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu da će međunarodne mirovne snage na Kosovu »i dalje biti nepopustljive« prema napetostima koje zadnjeg tjedna potresaju Kosovo.</p>
<p>U međuvremenu je više od deset tisuća Albanaca u ponedjeljak krenulo prema Kosovskoj Mitrovici kako bi prosvjedovalo protiv podjele tog grada na srpski i albanski dio. Prosvjednici su se bili okupili u glavnom kosovskom gradu Prištini i u osam sati ujutro krenuli prema 40 kilometara udaljenoj Mitrovici gdje su očekivani poslijepodne. Nosili su natpise: »Mitrovica je Kosovo« i »Bez kantonizacije i bez enklava«, te zastave NATO-a, SAD-a, Velike Britanije i Albanije, a pratili su ih automobili KFOR-a i UN-ove policije.</p>
<p> Međunarodne vlasti i promatrači rekli su da će samo manjem izaslanstvu biti dopušten ulazak u grad zbog sigurnosnih razloga. Prosvjednici su najavili da se žele sastati sa zapovjednikom KFOR-a njemačkim generalom Klausom Reinhardtom i UN-ovim civilnim upraviteljem Bernardom Kouchnerom.</p>
<p> U veljači je u Kosovskoj Mitrovici u oružanim sukobima poginulo najmanje devet osoba, a dvadesetak ih je ranjeno među kojima i dva francuska vojnika KFOR-a.</p>
<p> Kosovski Albanci oštro su prosvjedovali protiv podjele Mitrovice u kojoj su oni činili većinu prije negoli su napustili grad tijekom srpske agresije prošle godine. Albanci se žale da se ne mogu vratiti u svoje domove koje su napustili. Srbi pak tvrde da se oni moraju grupirati zbog vlastite zaštite jer su bili prisiljeni bježati pred albanskom osvetom iz drugih mjesta na Kosovu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ljevica vodila prosvjed protiv Haidera u Beču</p>
<p>BEČ, 21. veljače</p>
<p> - Dužnosnik konzervativne stranke optužio je u ponedjeljak austrijsku ljevicu da se krije iza velikog prosvjeda protiv Haidera, održanog prošlog vikenda u Beču, te je zatražio od organizatora da nadoknade štete. </p>
<p>Udruge i sindikati koji su organizirali veliki prosvjed u subotu u Beču, na kojemu je sudjelovalo između 150.000 i 300.000 prosvjednika, »pokazali su se instrumentima politike socijaldemokratske stranke« bivšeg kancelara Viktora Klime, kazao je u ponedjeljak predsjednik konzervativne stranke u pokrajini Burgenland Gerhard Jellasitz. On je također pozvao organizatore da plate štetu počinjenu prilikom okupljanja, a koja se procjenjuje na 30 milijuna šilinga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Srebrenici nađeni posmrtni ostaci 20 žrtava </p>
<p>SARAJEVO, 21. veljače </p>
<p> - Dvadesetak tijela za koje se smatra da su žrtve pokolja u Srebrenici, otkrivena su u selu blizu Srebrenice, izjavilo je u ponedjeljak muslimansko-bosansko povjerenstvo za nestale osobe. Pretpostavlja se da su žrtve pogubljene u srpnju 1995. godine, nakon što je muslimanska enklava Srebrenica pala u ruke srpskih snaga, rekao je predsjednik povjerenstva Amor Mašović. »Dio kostura pronašle se muslimanske izbjeglice koje povremeno posjećuju ruševine svojih prijeratnih domova u selu Krke«, precizirao je. Bosanski stručnjaci otkrili su već ostatke pet tijela na jednom mjestu te još dva tijela na različitim mjestima, dodao je Mašović napomenuvši da je velik broj metaka pronađen blizu tijela. Oko 7000 Muslimana smatralo se nestalima nakon osvajanja Srebrenice, prema podacima Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC), a pretpostavlja se da su pogubljeni. Nakon završetka rata u BiH stručnjaci Međunarodnog suda (ICTY) ekshumirali su iz kosturnica na sjeveroistoku BiH više od 2000 posmrtnih ostataka. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hombach: Demokratizacija neodvojiva od gospodarske obnove </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 21. veljače</p>
<p> - Gospo darska obnova i demokratizacija u regiji dva su nerazdvojiva procesa, istaknuo je u ponedjeljak u Budimpešti Bodo Hombach, koordinator Pakta o stabilnosti, na zasjedanju radnog stola koji se bavi demokratizacijom i ljudskim pravima. Hombach je naglasio kako je važno da zemlje jugoistočne Europe budu svjesne da Pakt ne pruža pomoć samo u području gospodarstva i infrastrukture, nego i u procesima demokratizacije i učvršćivanja sigurnosti. Na plenarnoj sjednici radnog stola, koji se bavi pitanjima demokratizacije i ljudskih prava, sudionici će sumirati dosadašnja iskustva i razmotriti različite konkretne projekte o čijim će se financijskim pitanjima odlučivati na konferenciji u ožujku u Bruxellesu. Henrique Borges, predstavnik Portugala, zemlje koja predsjedava Europskom unijom, skrenuo je pažnju na važnost širokih reformi, zaštitu manjina, povratak izbjeglica i dobrosusjedskih odnosa kao preduvjeta stabilnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Za koga su Rusi paradirali u Groznom?</p>
<p>Velika parada svih rodova vojske u povodu državnog praznika, nekadašnjeg Dana armije, održana ¸je u civilnoj zračnoj luci bez sudjelovanja građana Groznog, ali i bez očekivanih visokih gostiju iz Moskve</p>
<p>MOSKVA, 21. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U povodu državnog praznika, »Dana zaštitnika domovine«, ranije nazivanog Danom armije, ruska je vojska održala u ponedjeljak svečanu paradu u - Groznom. Parada u kojoj su sudjelovali predstavnici svih rodova vojske koji su se borili ili se još bore u čečenskom ratu, održana je na civilnom aerodromu »Sjeverni«, ali novinarima kojima je bio dopušten pristup na svečanost, do posljednjeg trenutka nije bilo poznato gdje će se i kada ona održati. Na paradi nije bilo civilnog stanovništva Groznog, a osim ministra obrane maršala Igora Sergejeva i nekoliko visokih kremaljskih činovnika, na paradu nije došao v.d. predsjednik Vladimir Putin iako su to generali očekivali pa su zbog toga za pola sata i odgodili njezin početak. </p>
<p>Dan zaštitnika domovine slavi se u Rusiji 23. veljače, a ranije održavanje svečane vojne parade u Groznome kremaljske vlasti pokušale su javnosti objasniti svojom željom da se njezino održavanje ne povezuje s godišnjicom Staljinove deportacije cjelokupnog čečenskog stanovništva koje je izvršeno upravo na taj dan prije 56 godina. Naime, Staljin je u roku od dva dana odnosno od 23. do 25. veljače 1994. godine deportirao u Kazahstan cjelokupno tadašnje čečensko stanovništvo kojemu je tek Hruščov dopustio povratak u rodni kraj potkraj 50-tih godina formiranjem Čečeno-inguške autonomne republike. </p>
<p>Međutim, promatrači u Moskvi zaključuju da su sigurnosni razlozi, a ne asociranje na Staljinovu deportaciju, bili glavni povod što je ruska armija svoju vojnu paradu u Groznom »pomaknula« i održala dva dana ranije. Odlukom ruskog generala Grozni je već tjedan dana »zatvoreni grad« a civilno stanovništvo bez posebne propusnice ne može ni izaći niti ući u grad. Usprkos tim mjerama ruska se armija i dalje ne osjeća sigurnom u gradu. Štoviše, u širu javnost prodiru vijesti o povremenim partizansko-diverzantskim akcijama čečenskih separatista koji se i dalje skrivaju u gradu ili povremeno noću ulaze u Grozni. Formalno, ruski generali zatvaranje grada objašnjavaju svojoj javnosti brigom za preostalo civilno stanovništvo u Groznome, budući da još sve ulice i stambene zgrade nisu razminirane a uz to armija ruši stambene objekte koji su toliko oštećeni da predstavljaju opasnost. </p>
<p>Od ovog tjedna ruska vojska uvela je zabranu kretanja civilnog stanovništva (od 6 navečer do 6 ujutro) i po cijelom teritoriju Čečenije, ali ni ta mjera nije osigurala rusku vojnu pozadinu od povremenih partizansko-diverzantskih akcija. Uz to, rat i dalje traje u planinskim dijelovima Republike, gdje predsjednik Čečenije Aslan Mashadovima, prema neovisnim procjenama, još između pet i sedam tisuća naoružanih boraca. Pa ipak je na prigodnoj svečanosti u ponedjeljak u Kremlju, u povodu Dana zaštitnika domovine, v.d. predsjednik Rusije Putin ustvrdio da se otpor čečenskih separatista bliži kraju. »Protuteroristička operacija u Čečeniji bit će dovedena do kraja«, rekao je Vladimir Putin dajući na taj način još jednom do znanja da ne razmišlja o političkim pregovorima za rješavanje krize na Kavkazu. Uostalom, sada je i pitanje s kim kremaljske vlasti mogu pregovarati pošto je tužiteljstvo Rusije potkraj prošlog tjedna podiglo kaznenu optužnicu »zbog oružane pobune« protiv čečenskog predsjednika Aslana Mashadova. Na prigodnoj svečanosti u Kremlju, na kojoj je Putin unaprijedio veći broj svojih generala koji su ratovali u Čečeniji, (zapovjednik ruskih oružanih snaga na Kavkazu Viktor Kazancev postao generalom armije) v.d. predsjednik Rusije zaključio je da je njegova armija borbama na Kavkazu stekla povjerenje u svoje snage i dobila podršku naroda. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Radišićevi socijalisti napuštaju vladu Republike Srpske </p>
<p>MOSTAR, 21. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Socijalisti Živka Radišića donijeli su odluku o napuštanju koalicije »Sloga« i zatražit će, kako su najavili nakon sjednice Glavnog odbora SPRS-a, rekonstrukciju vlade Republike Srpske, proporcionalno izbornim rezultatima u parlamentu!</p>
<p> Kao glavni razlog donošenja odluke o istupanju iz »Sloge« socijalisti su naveli »ponašanje koalicijskih partnera, posebice premijera RS-a Milorada Dodika«. Naglašavaju kako od koalicijskih partnera (Plavšićkin Srpski narodni savez i Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata) nisu ozbiljno podržani u jačanju institucija ustavno-pravnoga sustava i funkcioniranja organa vlasti te borbi protiv korupcije, kriminala i zloporaba, kao i ostvarivanja kadrovske politike u skladu s izbornim načelima i platformom koalicije.</p>
<p>Iz redova koalicijskih partnera takvu odluku Radišićevih socijalista ocijenili su kao »usmjerenu ka destabilizaciji kaolicije 'Sloga', ali i vlade RS-a, posebice usmjerenu na osobnu diskvalifikaciju predsjednika vlade, Milorada Dodika. Iz Dodikova kabineta još je priopćeno kako je riječ o »dirigiranom pokušaju destabilizacije«, dok je Biljana Plavšić i izravno prozvala SPRS, ustvrdivši kako je »nemoguće ne dovesti ovu odluku SPRS-a u vezu s nedavno održanim kongresom Socijalističke partije Srbije.«</p>
<p>Već dulje vremena tinjajući sukobi u koaliciji »Sloga« kulminirali su na nedavno održanoj 9. sjednici Narodne skupštine RS-a, kada su zastupnici Socijalističke partije pružili otvorenu potporu odluci potpredsjednika RS, Mirka Šarovića, da preuzme predsjedničke ovlasti. Nedugo potom Dodik je s dužnosti potpredsjednika vlade smijenio jednoga od čelnih ljudi Radišićevih socijalista, Tihomira Gligorića, a zatim s dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS i potpredsjednika socijalista, Dragutina Ilića. Takvi postupci doveli su do potpunoga narušavanja odnosa između koalicijskih partnera. Iako se nakon niza u međuvremenu održanih sastanaka međunarodnih posrednika s Miloradom Dodikom, Biljanom Plavšić i Živkom Radišićem mogao možda steći dojam da će još jedna od mnogobrojnih kriza u »Slogi« biti ipak uspješno prevladana, odluka Glavnog odbora SPRS-a o istupanju iz koalicije, uz zahtjeve za vraćanjem mandata članova vlade iz te stranke te formiranjem nove vlade RS-a, pokazala je da se koalicija »Sloga« nepovratno raspala.</p>
<p>Većina ovdašnjih analitičara drži da je takav rasplet zapravo »konačan obračun Radišića i Dodika«, koji bi, ovisno o njegovom ishodu, mogao imati ozbiljne posljedice za stabilnost Republike Srpske, ali i BiH. Već sada je izvjesno produbljivanje krize funkcioniranja institucija sustava u RS-u, ponajprije krize parlamenta, pošto više nema koalicijskih partnera sposobnih da osiguraju neophodnu većinu. A neke od izrečenih prognoza toliko su crne da govore kako bi raspadom »Sloge« u RS-u mogla nastupiti najdublja kriza do sada, s neizbježnim posljedicama u koliko-toliko izbalansiraom odnosu snaga u cijeloj BIH.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nijemci i Austrijanci traže od Slovenije povrat imovine</p>
<p>LJUBLJANA, 21. veljače</p>
<p> - Drnovšekova vlada je napravila veliku pogrešku pristajanjem da se uključivanje države u Europsku uniju povezuje s povratom nacionalizirane imovine današnjih talijanskih, austrijskih i njemačkih državljana koji su nekada živjeli u Sloveniji, piše u ponedjeljak ljubljansko Delo. Slovenska vlada je 1997. godine pristala da se problem tzv. optantske imovine istarskih Talijana uključi kao »španjolski kompromis« u ugovor o pridruživanju Europskoj uniji. Danas se isti slučaj - u obliku prilagođavanja europskom zakonodavstvu - ponavlja u slučaju imovine Austrijanaca i Nijemaca koji su u Sloveniji živjeli do 1945. godine. Oni se naime pozivaju na slovenski zakon o denacionalizaciji iz 1990. godine, pa je to pitanje sada povezano u pregovore s EU kao problem liberalizacije tržišta i kapitala. List podsjeća da je pitanje imovine Nijemaca i Austrijanaca u Sloveniji već bilo riješeno s više međudržavnih sporazuma koji su tu imovinu tretirali kao dio ratnih reparacija. Među onima koji su već dobili rješenje o povratu dijela imovine u Sloveniji je i austrijski veleposlanik u EU Gregor Woschnagg. Ili je riječ o nepoznavanju prava ili o ponovnom pokušaju ucjene Europske unije, tvrdi Delo. »Prijedlozi njemačko-austrijskog lobija u EU posredno znače i službenu rehabilitaciju svih njemačkih zločina, a od Slovenije se oduzima i one neznatne reparacije koje je dobila od imovine pripadnika njemačke narodnosti« - piše Delo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Sunday Telegraph« ušutkao Haidera njegovim vlastitim izjavama</p>
<p>Jörg Haider odustao od tužbe protiv »Sunday Telegrapha«/ U spornom intervjuu, britanski novinar podsjetio Haidera na izjavu da je Churchill bio jedan od najvećih zločinaca 20. stoljeća / Umjesto odgovora, austrijski političar osudio savezničko bombardiranje Dresedena u Drugom svjetskom ratu/ Nije se ni pokušao ograditi od opaske o Churchillu, niti ju je zanijekao</p>
<p>LONDON 21. veljače (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tvrdeći kako mu je londonski list Sunday Telegraph lažno pripisao izjavu da je Winstonu Churchill jedan od najvećih zločinaca ovog stoljeća, Jörg Haider nedavno je najavio tužbu protiv tog britanskog lista. Glasnogovornici Haiderove Slobodnjačke stranke već su prijetili da će to »koštati Sunday Telegraph mnogo novaca«, ali je austrijski političar na kraju odustao od parnice. No, uspio je prethodno otvoriti novu kontroverzu oko nekih svojih pogleda na razdoblje nacizma.</p>
<p>Haider nije podnio tužbu jer tvrdi da je britanski list u međuvremenu »samoinicijativno povukao« sporni citat. Sunday Telegraph međutim inzistira da ništa nije povukao, te da Haider obmanjuje austrijsku javnost ako to tvrdi. U spornom intervjuu, objavljenom u tom listu prije tjedan dana, britanski novinar Dominic Lawson (sin bivšeg konzervativnog ministra financija Nigela Lawsona) podsjetio je Haidera: »Jednom ste rekli da je Churchill bio jedan od najvećih zločinaca 20. stoljeća.« Haider je na to pitanje odgovorio tako da je osudio savezničko bombardiranje Dresdena u Drugom svjetskom ratu. No, niti se pokušao ograditi od opaske o Churchillu, niti ju je zanijekao. </p>
<p>Sunday Telegraph , dakle, i dalje stoji iza svoje verzije intervjua s Haiderom, kako ju je zabilježila magnetofonska vrpca, a u međuvremenu je iskopao i cijelu zbirku njegovih sličnih negativnih opaski o velikom savezničkom ratnom vođi Winstonu Churchillu. Još 1989. austrijski dnevnik Kleine Zeitung, pitao je Haidera: »Koji lik 20. stoljeća najviše prezirete?« Odgovorio je: »Churchilla, Staljina«. Iste godine to ga je pitao i austrijski list Arbeiterzeitung koji danas više ne postoji, a Haider je ponovo dao isti odgovor.</p>
<p>U rujnu prošle godine, Haidera su intervjuirali i novinari austrijskog ljevčarskog lista Falter, upitavši ga: »Jednom ste rekli da u povijesti najviše prezirete Churchilla i Staljina. Zašto niste spomenuli Hitlera?«. Haider je odgovorio da je Hitlera spomenuo »u jednom drugom intervjuu«. »Biste li Hitlera rangirali s njima?«, pitali su dalje austrijski novinari. Haider im je odvratio: »S tom trojicom imam zbilja veliki izbor«. Spomenuti intervju nikada u Falteru nije bio objavljen, jer je, kako tvrdi Sunday Telegraph, »Haider načinio pritisak na izdavača«. No, zato je sadržaj tog razgovora objavljen na Internetu.</p>
<p>Prilikom intervjua za Sunday Telegraph, britanski novinar Dominic Lawson podsjetio je Haidera i na priliku, snimljenu video-kamerom, kada se l995. u koruškom gradu Krumpendorfu obratio godišnjem skupu veterana Waffen SS (elitnih nacističkih borbenih snaga u Drugom svjetskom ratu). Na tom zatvorenom skupu, Haider se okupljenima obratio kao »prijateljima« koji su »riskirali svoje živote... da bi mlađi naraštaji mogli imati budućnost«. No, Haider je britanskom novinaru tvrdio da to nije bio skup bivših pripadnika Waffen SS, već skup veterana svih vrsta. »To je značilo da imate talijanske veterane, američke veterane, francuske veterane, njemačke veterane, madžarske veterane, ruske veterane«, odgovorio je Haider. Autorica Haiderove biografije Christa Zoechlin, koja se nakon toga obratila Sunday Telegraphu, tvrdi međutim da »Haider obično daje takve odgovore stanim novinarima. No, činjenica je da je sastanak u Krumpendorfu organizirao Kameradschaft IV, poznata grupa veterana Waffen SS«. Ona smatra kako je »jako malo vjerojatno da on nije znao kome se obraća«.</p>
<p>Kada se 1995. oko tog skupa podigla prašina u Austriji, Haider je u jednom intervjuu na austrijskoj televiziji branio Waffen SS kao »dio Wehrmachta (koji) se zato ne može kritizirati ni za što, te zaslužuje sve počasti i priznanje«. Austrijski tv-novinar rekao je na to Haideru: »Moram vam reći da je Waffen SS bio raspušten kao zločinačka organizacija u Nürnbergu«. Haider je odgovorio: »Ne mogu se sjetiti takve odluke, niti me to uopće zanima.«</p>
<p>Dominic Lawson tvrdi međutim da nakon ovih novih otkrića nije revidirao svoja gledišta o Haideru. »On je neuhvatljiv i sklon samoobmanjivanju, ali ga, kako sam osjetio, ne motivira neonacistička ideologija, pa čak ni antisemitizam. On je previše ciničan da bi imao neka čvrsta stajališta«. Lawson, koji je inače Židov, bio je međutim osupnut antisemitskim tonom pisama koja je primio od Haiderovih pristaša. On smatra da to mnogo govori o »Haiderovom učinku«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Spomen ploča nacističkom kvislingu uzburkala strasti u Slovačkoj </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Prijedlog poglavarstva sjevernoslovačkog grada Žiline, da na Katoličkom domu otkrije spomen-ploču s likom Jozefa Tisa, katoličkog velikodostojnika i predsjednika profašističke Slovačke republike (1939.-1945.), izazvala je buru nezadovoljstva u cijeloj Slovačkoj, ali i u inozemstvu. Spomen-ploča bi trebala biti otkrivena 14. ožujka, na dan kad je 1939. godine pod Hitlerovim pokroviteljstvom osnovana Slovačka Republika na čelu s Jozefom Tisom, koji je 1945. godine kao kvisling hitlerovske Njemačke i ratni zločinac bio oduđen na smrt i obješen. </p>
<p>Prijedlog o otkrivanju spomen-ploče Tisu potekao je od gradonačelnika Žiline Jana Slote, koji je i prošlih godina redovito organizirao u »svome« gradu »svečano obilježavanje« 14. ožujka kao značajnog datuma slovačke povijesti, koji je iskorišten za veličanje Jozefa Tisa i njegove profašističke države. Jan Slota, koji je do potkraj prošle godine bio predsjednik nacionalističke Slovačke narodne stranke (SNS), a zbog brojnih političkih gafova (javno pozvao Slovake da »sjednu u tenkove i sravne Budimpeštu sa zemljom«) i nedoličnog ponašanja (pijan mokrio po pješacima s terase jedne bratislavske restauracije) smijenjen je s mjesta predsjednika SNS, poznat je po svome nacionalnom ekstremizmu i prijateljstvu s ruskim ekstremistom Vladimirom Žirinovskim (ali i srpskim Vojislavom Šešeljem), te zbog toga, kao gradonačelnik Žiline, prozvan - Žilinovski! </p>
<p>Slotin prijedlog, koji je u gradskom zastupstvu Žiline lako prošao jer od 45 gradskih zastupnika Slotina SNS i »saveznička« Mečiarova HZDS imaju njih 39, oštro je reagirao Središnji savez židovskih općina Slovačke, koji je to ocijenio kao »grubo narušavanje zakona koji zabranjuje propagiranje fašističkog pokreta« i »cinizmom, koji ignorira patnje koje je fašizam donio cijeloj Europi«. Savez židovskih općina ujedno je zatražilo od državnih organa da ne dozvoli da »umjesto žrtava budu slavljeni oni koji su prouzročili zlo«, a vladin zaštitnik ljudskih prava i prava manjina Juraj Hrabko zatražio je da državno tužilaštvo procijeni je li Slotin zahtjev za otkrivanje spomen-ploče Tisu u skladu sa zakonom. </p>
<p> Odluku gradskog poglavarstva Žiline negativno je ocijenilo i veleposlanstvo SAD u Slovačkoj (»odbijamo svaki pokušaj njegove rehabilitacije!«), osudio ga je i slovački potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Pavol Hamžik, a potpredsjednik vladine Demokratske stranke František Šebej smatra ju »uvredom slovačkih žrtava holokausta«. No, predstavnik ministarstva pravosuđa tvrdi da to ministarstvo ne može ništa poduzeti sve dok netko ne podnese službenu prijavu i zatraži istragu, a gradski zastupnik Žiline D. Jerabek uvjeren je da je pitanje spomen-ploče isključivo »pitanje komunalne politike i zastupnika grada Žiline«, pa je predložio referendum građana o tome pitanju.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Blair zabrinut novim valom britanskog euroskepticizma</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Euroskeptici u Ujedinjenom kraljevstvu zadaju sve više glavobolje proeuropski orijentiranoj vladi premijera Tonyja Blairea. Razljućen pravcem u kojem se razvija rasprava o odnosima Velike Britanije i Europske unije, Blair se u opsežnom interviewu tjedniku The Economist obrušio na »bučnu propagandu« novinarskih euroskeptika koji su, kako je rekao, potpuno nadglasali »malodušne pobornike« potpunog integriranja Britanije u EU. Optužio je i britansku oporbenu Konzervativnu stranku da traži reviziju uvjeta za Britansko članstvo u EU-u rekavši da će takva politika dovesti naciju do »poniženja« pa čak i do »izlaska iz Europe«.</p>
<p> Reagirajući na »plimu antieuropejstva« u Velikoj Britaniji u ponedjeljak su se oglasili i rijetki proeuropski orijentirani članovi prozvane Konzervatvne stranke. Oni su upozorili Britance da im prijeti izolacija ako će i dalje odbijati jedinstvenu europsku valutu euro. Bivši ministar financija Kenneth Clarke, bivši zamjenik premijera Michael Heseltine te bivši guverner Hong Konga i sadašnji europski povjerenik EU-a za vanjske poslove Christopher Patten, poslali su dnevniku Times pismo u kojem zagovaraju hitno uključivanje Velike Britanije u europski monetarni sustav. »Velika Britanija gubi utjecaj u Europskoj uniji zato što ne prihvaća jedinstvenu valutu«, navode oni u pismu.</p>
<p>Trenutačno zbog odbijanja jedinstvene europske valute britanski ministar financija ne može sudjelovati na sastancima 11 ministara financija tzv. euro-zone i raspravljati o važnim gospodarskim odlukama koje izravno utječu na poslovanje tisuća tvrtki i milijuna radnika diljem Velike Britanije. Europska skupina za pritisak, koja upravo planira pokrenuti novu proeuropsku kampanju objavila je prošloga tjedna da o jedinstvenom europskom tržištu ovisi čak tri milijuna radnih mjesta u Velikoj Britaniji. Sve te činjenice spomenuta trojka navodi u svojem pismu. Međutim, njihova stajališta ne dijeli većina »agresivnih konzervativaca«, a pored toga sadašnje predsjedništvo stranke potpuno ih je izoliralo na dajući im niti jedno istaknuto mjesto u stranci. Na predstojećim parlamentarnim izborima što će se održati iduće godine, predsjednik konzervativaca Hague postavit će opstanak funte svojom najvažnijom temom. Ohrabren rezultatima nedavno provedenog istraživanja javnog mnijenja što su zabilježili rekordan broj Britanaca koji se protive jedinstvenoj valuti Hague je čak odbacio britansko prihvaćanje eura u sadašnjem, pa čak i u idućem sazivu parlamenta. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Sukob sveučilišta i instituta danas je svjetski proces, ali sigurno nije toliko izražen kao u Hrvatskoj, zanemarena su znanstvena istraživanja </p>
<p>Nedavna emisija »Sa svrhom i razlogom« na Hrvatskoj televiziji otvorila je neke stare teme, ali ne na način koji bi pobudio širi interes znanstvenika i koji bi dao neke nove poglede.</p>
<p>Naime, emisija je krenula opet uhodanim stazama, pa se govorilo uglavnom o sveučilištu kao sjedištu znanosti i istraživanja uz iznimku našeg najuglednijeg prirodnoznanstvenog instituta.</p>
<p> Sasvim su zanemarena aktualna pitanja naših tehnoloških i industrijskih instituta, koja su uvijek bila glavna podrška snažnoj privredi i izvor brojnih znanstvenih i tehnoloških dostignuća.</p>
<p>Danas je situacija uglavnom takva da je većina tih instituta i znanstvenika u njima u teškoj situaciji, a jedna od glavnih krivaca za to su sveučilišta, čije žalopojke su stalno na dnevnom redu. </p>
<p>Ilustrirat ću to na primjeru svojeg instituta, koji je od nekadašnjeg Instituta za elektroprivredu danas razbijen na četiri manje ustanove s daljnjom tendencijom atomizacije.</p>
<p>Uz unutarnje centrifugalne sile tomu je znatno pridonijela nelojalna konkurencija sa sveučilišta uz podršku menadžerske strukture velikog sustava (u ovom primjeru HEP-a).</p>
<p> Danas nema gotovo ni jednog značajnijeg sveučilišnog profesora iz područja energetike koji nema uz sigurne sinekure još i privatnu tvrtku, kojom dobiva brojne poslove iz privrede.</p>
<p>Posljedice su višestruko razorne: zanemarenje osnovne nastavničke funkcije, minimiziranje temeljnih istraživanja na sveučilištu, pad kvalitete ili čak nedostatak stručnih i znanstvenih recenzija, uništavanje znanstvenih tehnoloških instituta i nesaživljavanje sa svakodnevnim životom sustava.</p>
<p> Posljednjim želim naglasiti da prava znanost može biti samo ona koja 24 sata na dan živi sa svojim predmetom istraživanja, a ne ona koja je spremna bezglavo trčati za svakim ad hoc poslom.</p>
<p>Ova tematika je u rečenom TV razgovoru bila sasvim zanemarena, a možda i strana sudionicima (inače višestruko viđenima!) s obzirom na njihov stručni habitus.</p>
<p> Ali onda u tom slučaju ne treba biti isključiv, već naglasiti da postoje i važni tehnološki instituti i tehnologija kao osnova modernog svijeta.</p>
<p> Kao predstavnik Hrvatske u nekoliko važnih europskih i svjetskih organizacija (CIGRÉ, IEC, IUHPS) te sudionik brojnih svjetskih skupova ipak moram reći da je sukob sveučilišta i privrednih instituta danas svjetski proces, ali sigurno ne u ovako izraženoj formi kao kod nas.</p>
<p>Još nešto o mom institutu. Njegovo rastakanje je jedinstven slučaj u svim tranzicijskim zemljama, jer još postoje jedinstveni instituti: EGÚ u Pragu, VEIKI u Budimpešti, IEN u Varšavi, »M. Vidmar« u Lubljani, pa i »N. Tesla« u Beogradu. O institutima istog tipa u zapadnom svijetu da i ne govorim. CESI u Italiji, KMA u Nizozemskoj, FGH u Njemačkoj, STRI u Švedskoj, EPRI u SAD, CRIEPI u Japanu itd.</p>
<p> Sve su to temeljni instituti ne samo elektrogospodarstva i elektroindustrije, već i brojnih drugih grana industrije u svojim zemljama. Hrvatska je i u ovom pogledu daleko od Europe i svijeta.</p>
<p>Konačno, nešto o Mađarima i poukama za nas. Mađari su odavno okrenuti znanosti i posebno tehnici i tehnologiji, što se među ostalim vidi i po njihovih 12 Nobelovih nagrada, od čega sedam iz prirodnih i tehničkih znanosti (Hrvati tri Nobelove nagrade).</p>
<p>Oni su odavno okrenuti jakoj interakciji sa svijetom, pa i »brain drainu«, ali uz dvije pretpostavke, koje kod nas nisu bile razvijene: stvaranje jakog mađarskog »lobija« znanstvenika u svijetu i stalno održavanje jakih veza s domovinom.</p>
<p> Stoga nije čudno da npr. nuklearnu elektranu Paks koja daje više od 50 posto električne energije u Mađarskoj i koja je po brojnim kriterijima jedna od najboljih u svijetu, nadziru kao supervizori mađarski fizičari iz svijeta kao što su čuveni Edward Teller, nobelovac Eugene Wigner ili konstruktor PWR reaktora Alvin Weinberg i drugi. </p>
<p>Ovim se pridružujem svojevremenim apelima g. V. Krambergera (Vjesnik, srpanj 1999.) o potrebi stalnog nadzora hrvatsih eksperata nad sigurnosnim aspektima NE Krško. Završit ću citatom Edwarda Tellera koji je na budimpeštanskom Eötcös Sveučilištu 1991. godine pričao o budućnosti na sljedeći način:</p>
<p>»Kada sam stigao u SAD 1935. godine, bio je glorificiran tehnološki progres. Tada sam to smatrao malo pretjeranim. Ali u Americi, zemlji progresa, sve se mijenja. Sada tisak tvrdi da progres dehumanizira.</p>
<p> Smatram da se ljudi razlikuju od životinja po kreiranju znanosti i njenu korištenju. Znanost i tehnologija ne mogu riješiti sve probleme čovječanstva. Ali bez znanosti i tehnologije ne može biti riješen ni jedan problem.«</p>
<p>ANTE SEKSO, dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sređeni zemljišni katastar uz poštivanje vlasništva - jest polazište za gospodarski napredak Hrvatske</p>
<p>Od konca godine 1999. pa do danas bili smo zauzeti izborima. Konačno je to završilo. Narod je izabrao Predsjednika i Vladu, za koje je glasovao, napravio je jedan nenapisani ugovor između izabranih političkih stranaka, njihovih obećanja i birača. Ako se taj ugovor ne izvrši, na sljedećim izborima će se promijeniti vlast.</p>
<p>U emigraciji se ljudi sastaju, čitaju i misle na domovinu sa svojega gledišta.</p>
<p>Prije deset godina, emigracija je radila, podupirala i širila samostalnost Republike Hrvatske, a sada misli na ekonomski uspon u demokratskom sustavu.</p>
<p>Slušali smo obećanja koalicije: pravna država - demokratski sustav - nepristrano sudstvo - ljudska prava itd. Kao kod gradnje kuće, najprije se naprave temelji, tako i demokracija ima svoje temelje na kojima se izgrađuje, a taj temelj je imovinsko pravo.
Kroz 45 godina komunističkog sistema nije se vodilo računa o vlasništvu, pa je danas jedan od glavnih ekonomskih problema vlasništvo, a osobito za početak male i srednje industrije.</p>
<p> U svim općinama postoji nered jer nisu sređene imovinske knjige. Nisu se izvršavale ostavinske rasprave, da se konačno uknjiži vlasnik kojemu pripada imovina.</p>
<p> Kad se na nekim rijetkim parcelama nađe vlasnik i hoće da podigne neki mali obrt, onda započne procesija od župana, načelnika do zadnjeg činovnika i sve ovisi o volji pojedinaca i mitu hoće li dati dozvolu ili ne za gradnju.</p>
<p> U svim sređenim državama i na pola sređenim, u svijetu, postoji općinski pravilnik po kojem se točno zna koliko postotka od zemljišta (terena) treba ostaviti za zelene površine i koliko metara četvornih se može sagraditi prema projektu zgrade. Tako da nitko ne ovisi o činovniku, jer svaki građanin zna prava i dužnosti.</p>
<p>Dvije temeljne osnove za podizanje ekonomije je vlasništvo i građevinske dozvole. To je ključno pitanje koje svaka županija treba kao prioritet srediti, jer je to alfa i omega jedne demokratske države.</p>
<p> Kad se to završi, onda će svaka općina znati što posjeduje i što posjeduju njezini građani. Lakše će uvesti fiskalni sistem i odrediti sredstva za poboljšanje općeg dobra.</p>
<p>Današnja vlast mora srediti vlasništvo, jer ono se nalazi u središtu ljudske strukture, isto tako i u samoj biti demokracije i kapitalizma. Ne srediti opljačkano, otuđeno i uništeno privatno vlasništvo jest povratak na komunizam i totalitarizam, to jest na konfiskaciju, nacionalizaciju i političke osude.</p>
<p> Urediti katastar i zemljišne knjige je uvjet napretka jedne države. Poštivanje i sređivanje vlasništva je polazna ekonomska točka napretka Hrvatske, u koji program će se veoma brzo uključiti dijaspora.</p>
<p>ANĐELKO JURUNBuenos Aires, Argentina</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zanemaren Istarski planinarski put </p>
<p>Ovih dana dobio sam zbornik Hrvatskoga planinarskog društva »Željezničar« 1950.-2000. godine, koji je predstavljen i na svečanoj skupštini društva u prostorima TŽV Zagreb. Želim ovim dopisom upozoriti da je u zborniku potpuno zanemaren-izostavljen Istarski planinarski put (IPP) Ćićarijom od Slavnika do vrha Učke.</p>
<p>Podsjećam da se 1970. godine rodila ideja da se u čast 50. obljetnice »Labinske republike« 1921.-1971. utemelji planinarski put od Slavnika do vrha Učke. Mene je zapala čast da budem autor i stalni povjerenik Istarskoga planinarskog puta, što je i ostvareno. Najprije je otvoren-označen put od Ankarana i Kopra te preko Pazina i Buzeta do Labina na dan 1. svibnja 1971. godine. </p>
<p>Potom je put premješten na relaciji Podgorje-Slavnik-Žbevnica Gomila-Račja Vas, Orljak-Brejkov vrh-Planik-Poklon-Učka 1. svibnja 1976. g.</p>
<p> O tome se upoznalo sva planinarska društva putem medija. Najjaći sponzor odnosno darovatelj bio je ondašnji ŽTP Zagreb te općine Kopar, Buzet i Pazin te dijelom željezničari Istarskih pruga. </p>
<p>Da bi planinari i ljubitelji prirode mogli obilaziti spomenuti put, izdano je više od pet tisuća dnevnika, do sada zabilježeno više od dvije tisuće obilaznika, ne samo iz Hrvatske već i iz susjednih zemalja, pa čak USA, bivšeg SSSR-a, Australije, Francuske, Češke i Slovačke i dr. U prethodnim zbornicima bilo je o IPP-u više riječi, a posebno u medijima. Tijekom 1989.-1995. godine pojavili su se neki »protivnici« IPP-a, koji su to htjeli obezvrijediti, a istodobno su se angažirali na drugim dijelovima (Velebit i dr.), dok se Istra po njihovu smatrala nečim što nije u Hrvatskoj.</p>
<p> Zanemarivanje IPP-a najviše se pripisuje odgovornom uredniku, a još uz njega i onima koji su bagatelizirali povjerenika za IPP-a.</p>
<p>Nadam se da će ovih nekoliko natuknica biti opomena onima koji su mene kao povjerenika za IPP zanemarili. </p>
<p>JOSIP SAKOMANZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Platon, Hegel i metamorfoze metafizike </p>
<p>Osvrćem se na odgovor na moje pismo Krešimira Dujmovića u Vjesniku od 12. veljače (Pisma čitatelja) pod naslovom »Platon je daleko od Hegelove ideje dijalektike, prijeporna misaona 'igra'«.</p>
<p>Držim da se g. Dujmović popravlja, ali ne do kraja. Manjka mu temeljni uvid u činjeničnost jedne i iste vječne metafizike: zato i biva žrtvom njezinih krivo shvaćenih metamorfoza.</p>
<p> On inače ne bi tako radikalno suprotstavljao dvojicu genija-mudraca: Platona i Hegela. I prekidao taj sveti dijalektički luk, građen na temeljima starogrčke filozofijske baštine, a dovršen u toliko blistavu njemačkom idealizmu.</p>
<p> Budući da sebe smatram pjesnikom-filozofom, još ću jedanput iz svoje zbirke »Vječnost koja se smije« iznijeti neke naglaske, možda baš za ovu zgodu napisanu strofu: Dossier o bitku? Ispitujem ono što jest/Da jest i bijaše biti/Ispitujem pomno/Manirom vrsna inkvizitora/Trudih se...trudih/ Bitak zna da ja znam/ Bitak dobro zna da ja o njem sve znam.</p>
<p>MLADENKO SPAHIJAZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Uhićeni prilikom preprodaje 474 grama heroina</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Nakon prošlotjednog uhićenja nekoliko osoba, zatečenih s drogom namijenjenom preprodaji, u ponedjeljak je u PU zagrebačkoj priopćeno o novim uhićenjima »sitnih« dilera i zapljeni heroina. Naime, u ponedjeljak je priopćeno je da su djelatnici Odjela za suzbijanje zloporabe PU zagrebačke, uhitili prošlog petka više osoba tijekom prodaje pola kilograma heroina.</p>
<p>Kako je rečeno na konferenciji za novinare, tijekom večeri 18. veljače, na parkiralištu u blizini ranžirnog kolodvora u Zagrebu policajci su uhitili Dražena B. (27), Mladena Č. (36) i Gordanu L. (31), prilikom preprodaje 474 grama heroina. U PU zagrebačkoj nam nisu mogli reći tko je kupovao od koga, ali navedenu količinu su trebali platiti 20.000 njemačkih maraka. No, ta bi količina heroina, »oplemenjena« sredstvima kao što su saharoza, laktoza i fruktoza, pa čak neki put i mrvljenim staklom ili nekim drugim sredstvima, postigla veću težinu, a time i cijenu na zagrebačkom narko-tržištu.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je da su heroin nabavili od Srećka B., koji je iste večeri uhićen na području Trnja. Inače, Srećko B. je, kao i ostali sudionici »narko-transakcije« od ranije poznat policiji. Srećko B. zbog krijumičarenja prekursora u bačvama i preprodaje amfetamina, Dražen B. i Mladen Č. zbog preprodaje heroina, a Gordana L., pak, zbog posjedovanja iste droge.</p>
<p>Obrada se nastavlja, jer policija pokušava utvrditi od koga je Srećko B. nabavio heroin za preprodaju, ne bi li tako došli do većih dilera.</p>
<p>Kako smo napomenuli, ova su uhićenja uslijedila nakon što su prošlog tjedna policajci »pročešljali« Petrinjsku ulicu, za koju se sumnjalo da je jedan od »punktova« na kojem se okuplja dio zagrebačkih »sitnijih« dilera. Kako smo pisali, tada je bilo uhićeno više osoba, među kojima je bio i djelatnik MUP-a. Policija je tom prilikom zaplijenila pet kilograma marihuane i manje količine heroina.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Jambo saslušan u policiji, pa priveden u istragu</p>
<p>DUBROVNIK, 21. veljače</p>
<p> - Metkovski gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo, njegov brat Božo, te Tonči Jerković kao odgovorne osobe poduzeća »Jambo« d.o.o., »Razvitak« d.d., te »Razvitak -Predolac« d.o.o, u ponedjeljak su nakon kriminalističke obrade sprovedeni u istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku.</p>
<p>Naime, kako stoji u priopćenju PU Dubrovačko-neretvanske, koje je potpisao načelnik Edurad Čengija, postupajući po zahtjevu Županijskog državnog odvjetništva , djelatnici Odjela kriminalističke policije, u suradnji s Odjelom za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta, nakon kriminalističke obrade nad S. G.( 41), T. J. (45) i B. G.(45), iz Metkovića, utvrdili su postojanje osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ispitani predsjednik i članovi Uprave »Tiska«</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - U nastavku istrage koju na Županijskom sudu u Zagrebu protiv Miroslava Kutle i jedanaestorice osumnjičenih vodi istražni sudac Zoran Luburić, u ponedjeljak su ispitani Zdenko Francetić, predsjednik Uprave Tiska d. d., te Božidar Marić i Petar Anić, članovi Uprave, te sin Marka Marčinka, Krunoslav.</p>
<p>Francetić, Marić i Anić, tijekom istražnog saslušanja iznijeli su opširnu obranu u odnosu na sve točke za koje ih se sumnjiči. Sva su trojica uglavnom ostala kod onog što su rekli prilikom prvog saslušanja. Krunoslav Marčinko je, pak, negirao sve što mu se stavlja na teret. Istraga će se nastaviti u petak i ponedjeljak kada će biti ispitani preostali osumnjičenici. Nakon njihova ispitivanja, istražni će sudac započeti sa saslušanjem svjedoka.</p>
<p>Kutlu i jedanaestoricu tereti se za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja zloporabom ovlasti, te poticanje na zloporabu ovlasti. Kutli je 9. veljače određen jednomjesečni pritvor. </p>
<p>Jedan od osumnjičenih, Mladen Strukan, predsjednik Nadzornog odbora Tiska, kojeg je istražni sudac ispitao u petak, porekao je djela za koja ga se tereti.</p>
<p>Podsjetimo Kutle je u svojoj obrani između ostalog, naveo da se ne osjeća krivim za djela koja mu se stavljaju na teret, te da ih ni nije mogao počiniti, jer nije bio ni član Uprave niti Nadzornog odbora Tiska. (B. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Poručnik HV-a iz poštanskog sandučića ukrao čekove</p>
<p>SPLIT, 21. veljače</p>
<p> - Odjel za suzbijanje organiziranog kriminaliteta u suradnji sa 73. bojnom Vojne policije proveo je kriminalističku obradu nad vojnim policajcem, poručnikom HV-a, Goranom S. (37) iz Splita zbog sumnje da je počinio kaznena djela krivotvorenja isprava, prijevare i krađe.</p>
<p>Poručnik se, naime tereti da je 14. travnja prošle godine u zgradi u Vukovarskoj 73, iz poštanskog sandučića Zdravke Š. (43) ukrao njezinih 20 čekova Hrvatske poštanske banke. Jedan od čekova je 15. prosinca 1999. godine stavio u promet u mjenjačnici MI-Dar u Splitu, vlasništvo Miroslava J. P. (34).</p>
<p>Ispunivši ukradeni ček na 1000 kuna, te se potpisavši imenom vlasnice čeka, na čijoj je poleđini ispisao i njezine podatke, Goran S. domogao se 900 kuna. Istom je prigodom vlasniku mjenjačnice nudio još pet čekova, koje je on odbio primiti. Preostalih 19 čekova nije pronađeno. </p>
<p>Goran S. priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Splitu koji ga je nakon saslušanja pustio da se brani sa slobode. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Razbojniku godina dana zatvora i liječenje od alkoholizma </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponedjeljak je donijelo presudu kojom je Zlatko Đopar (38) kažnjen zatvorskom kaznom od godine dana, te mjerom obvezatnog liječenja od alkoholizma. Naime, Đopar je optužen da je 12. veljače prošle godine počinio razbojništvo nad dvjema djelatnicama poslovnice »Hrvatskih pošta« u Savskoj ulici 142.</p>
<p>Prema optužnici, Đopar je ušao u poslovnicu kada su se tamo same nalazile službenice, te je, uperivši raketni pištolj u pravcu službenica kazao »Došao sam po porez!«. Kako su se žene uplašile, razbojniku su predale 61.255 kuna, nakon čega je on pobjegao. No, na obližnjem križanju presreli su ga policajci sedme policijske postaje, koji su ga potom priveli.</p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Đopar je izjavio da se ne osjeća krivim, te da mu je žao zbog počinjenog kaznenog djela. Naime, osuđeni razbojnik je kazao da se cijeli život pridržavao pravila, te damu je žao što su zbog njega stradali »njegovi najmiliji«. Đopar je, osim toga, naglasio da je u nekoliko navrata zatražio liječničku pomoć radi psihičkih problema, priznavši pritom da je uoči pljačke »Hrvatskih pošta« popio veće količine alkohola.</p>
<p>Sudac Ratko Šćekić je, kazavši kako je za ovakvo kazneno djelo predviđena zatvorska kazna u trajanju od jedne do deset godina, uzeo kao olakotnu okolnost Đoparovu dosadašnju neosuđivanost, kao i činjenice da je otac dvoje malodobne djece, kao i činjenicu da je razbojstvo počinio raketnim pištoljem, koji nije nikome mogao nauditi. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U dvije krađe i provali šteta 136.000 kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 21. veljače</p>
<p> - Tijekom proteklog vikenda na području Varaždinske županije počinjena su tri kaznena djela iz područja općeg kriminaliteta, a ukupna šteta je 136.000 kuna. Rečeno je to na redovnoj konferenciji za novinare varaždinske Policijske uprave.</p>
<p>Ukradena su dva automobila, i to u Varaždinu s parkirališta stambene zgrade. Jedan je automobil vlasništvo Ljubice T. (40), a materijalna šteta nastala time procjenjuje se na 16 tisuća kuna.</p>
<p>Drugi automobil, vlasnice Katarine S. (51), ukraden je iz garaže u Donjem Knegincu, a šteta se procjenjuje na 40.000 kuna.</p>
<p>Počinjena je i teška krađa u Kelemenu, a nepoznati je počinitelj provalio u poduzeće »Emos« i iz njega ukrao razne predmete čija vrijednost, prema izjavi vlasnika, iznosi 80.000 kuna. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ni u četvrtom pokušaju nije počelo suđenje u »šećernoj aferi«</p>
<p>ČAKOVEC, 21. veljače</p>
<p> - Niti u četvrtom pokušaju nije uspio početak glavne rasprave o akterima poznate šećerne i uljne afere, koji je bio zakazan za 23. veljače na Županijskom sudu u Čakovcu. Kako je za Vjesnik izjavio predsjednik Sudskog vijeća Juraj Novak, Sudu je šestookrivljeni Stjepan Deglin (55), poduzetnik u zagorskom mjestu Visoko, dostavio liječničko uvjerenje da je bolestan i ne može sudjelovati u kaznenom postupku.</p>
<p>Kako je rekao predsjednik Sudskog vijeća Juraj Novak iz dopisa šestookrivljenog Stjepana Deglina proizlazi da bi mu se zdravstveno stanje uskoro moglo popraviti, tako da bi mogao sudjelovati u raspravi. Zbog toga je Novak odredio novo ročište za 22. i 23. ožujka ove godine. Postoji iz iskustva utemeljena bojazan da zbog službene spriječenosti, ili nekog drugog razloga opet neće moći biti nazočan netko od šestorice okrivljenih u ovoj neobičnoj aferi, što bi ponovno odgodilo otvaranje glavne rasprave.</p>
<p>U javnosti se postavlja pitanje kada će se sudski utvrditi točna istina o najvećem švercu, koji je uhvaćen na jednom od sedam graničnih prijelaza na području Međimurske županije.</p>
<p>Prema navodima optužnice, u ljetu 1995. godine je prvookrivljeni Ivan Kosi (29), poduzetnik iz Štefanca kod Čakovca, uz pomoć drugookrivljenog Davora Tisaja (28), carinskog službenika iz Čakovca, te trojice međimurskih auto-prijevoznika, bez plaćanja carine i drugih obveza iz Mađarske u Hrvatsku uvezao ukupno 597.500 kilograma šećera u vrijednosti od 1,42 milijuna kuna, te 275.117 litara jestivoga ulja. Tako je stečena, na štetu proračuna Republike Hrvatske, nezakonita imovinska korist u ukupnom iznosu od 3.217.954 kuna. </p>
<p>Prošvercani <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i ulje kupovao je Stjepan Deglin, u to doba direktor i vlasnik tvrtke »Kiklop« d.o.o. u Zagrebu. On se u istražnom postupku branio da nije kriv i da nije znao za porijeklo šećera, iako je u svom prvom iskazu Ivan Kosi izjavio da se na vrećama vidjelo porijeklo šećera, da je posao obavljan bez ikakve dokumentacije, a plaćanje obavljalo gotovinski. </p>
<p>U istražnom postupku je carinski službenik Davor Tisaj poricao da bi počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. Prema optužnici njemu je prvookrivljeni Ivan Kosi kao nagradu obećao 1500 DEM po svakom propuštenom i neevidentiranom kamionu. Poznato je da je s tim u svezi protiv carinika Davora Tisaja bio proveden stegovni postupak Carinske uprave, ali nije dao rezultata zbog kojih bi on bio udaljen iz službe, pa je nakon privremene suspenzije bio ponovno vraćen na posao. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Slovačka policija zaplijenila skoro 202 kilograma semtexa</p>
<p>BRATISLAVA, 21. veljače</p>
<p> - Slovačka policija zaplijenila je dosad najveću pojedinačnu količina poznatog plastičnog eksploziva crvenog semtexa 1A, češke proizvodnje, koji je zbog teškog otkrivanja vrlo omiljen u krugovima međunarodnih terorista.</p>
<p> U automobilu »mitsubishi pajero« bivši 43-godišnji pripadnik slovačke policije Pavol K. prevozio je 202 kilograma semtexa i 250 detonatora. Uhvaćen je u blizini grada Žiline, a u kućnim pretagama, koje su nakon toga uslijedile u gradskim četvrtima Žiline - Vlčnice i Solinky - policija je pronašla još 72 kilograma semtexa, 250 detonatora, sto metara sporogorećeg štapina, mnoštvo ručnih granata, oko 100.000 komada streljiva i razno oružje, falsificirane štambilje i oružne dozvole.</p>
<p> Te količine eksploziva dostatne su, prema procjeni policije, da razore veći grad poput Bratislave. S time u vezi policija je uhitila šest osoba, starih između 18 i 54 godine, protiv kojih se vodi istražni postupak. (V. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Crkvenac: Proračun za 2000. godine između 45 i 46 milijardi kuna </p>
<p>Radoš predložio smanjenje troškova u Ministarstvu obrane, Crkvenac ne otkriva za koliko / Nastojat će se zaštititi plaće u javnom sektoru, ali daljnje smanjenje proračuna uključuje i razgovore o plaćama / U utorak će se o proračunu razgovarati sa sindikatima i poslodavcima, u subotu će o tome raspravljati Vlada </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Državni proračun za 2000. godinu iznosit će između 45 i 46 milijardi kuna, najavio je u ponedjeljak na prvoj sjednici Vijeća ekonomskih savjetnika ministar financija dr. Mato Crkvenac. Proračun će u odnosu na prošlogodišnji nominalno biti manji za oko pet, a realno za oko 12 posto. Vijeće je inače raspravljalo o četverogodišnjem programu Vlade, posebice o mjerama koje će se poduzeti ove godine. </p>
<p>»Spomenuti iznos proračuna podrazumijeva stanovitu redukciju prava«, kazao je ministar, a u izjavi novinarima kasnije objasnio: »Ministar Jozo Radoš predložio je smanjenje troškova Ministarstva obrane u odnosu na prošlu godinu. Inače, uz smanjenje klasičnih proračunskih troškova ići ćemo i sa smanjenjem kapitalnih izdataka i subvencija. Znanost, tehnologija i kultura dobit će više, ali sve to još razmatramo i o brojkama ne mogu govoriti.« </p>
<p>U utorak će se o proračunu u Ministarstvu financija razgovarati s predstavnicima sindikata i poslodavaca, a u subotu će o proračunu raspravljati Vlada. S obzirom na to da se, kako je najavljivano, ide s trogodišnjim budžetiranjem, uz proračun za 2000. u paketu će biti priloženi i proračuni za naredne dvije godine. </p>
<p>Na pitanje što će biti s plaćama, ministar Crkvenac naglašava da plaće javnog sektora ostaju na razini na kojoj ih je nova Vlada zatekla. To je, kaže, velika obveza s obzirom na povećanje od prosinca 1999, no nastojat ćemo zaštititi te plaće. Ali, dodaje, daljnje će smanjivanje proračuna zahtijevati i raspravu sa sindikatima o plaćama. </p>
<p>Vlada će povući crtu na 31. prosinca 1999. godine. Do tada, rečeno je, postoje različiti dugovi i repovi. Zaustavit ćemo ih na tom datumu, a iza toga napraviti proračun koji mora funkcionirati uredno, kazao je Crkvenac. Dio starih dugova iskazat će se u okviru tog proračuna, dio će se pretvoriti u javni dug, a treći dio podmiriti ino-zaduženjem. </p>
<p>»Naslijedili smo 5,7 milijardi kuna dugova što su potrošila ministarstva i izvanproračunski fondovi, ali to nije sve - tu su i jamstva, kojih je u 1999. izdano više od četiri milijarde kuna. Sve nas to pritišće. Dnevno se borimo s obvezama u tisućama, da ne kažem milijunima kuna. Primjer su dva prošlotjedna udara kada je stiglo jedno ranije potpisano jamstvo i nastupile teškoće u financiranju jedne banke«, kaže Crkvenac. Objašnjavajući te »udare« zbog kojih se država prvi put ove godine zadužila kod HNB-a, ministar odgovara da ipak nije točno da je Dubrovačka banka, za koju je Ministarstvo financija prošlog tjedna vratilo kredit za likvidnost, ugrožena. Nijedna banka u Hrvatskoj nije ugrožena, uostalom uskoro idemo s projektom koji će pridonijeti stabilnosti bankovnog sustava. </p>
<p>Ministarstvo financija, inače, počinje obrađivati jamstva po rizičnosti i ima neke spoznaje o tome koja bi jamstva u kojem trenutku mogla postati rizična. </p>
<p>Potvrđeno je da će najkasnije do polovice 2000. godine profunkcionirati Državna riznica, što podrazumijeva potpunu kontrolu nad proračunskim prihodima i rashodima. </p>
<p>Potvrđeno je da snižavanje PDV-a ostaje za sljedeću godinu, a da će se u ovoj godini ići s promjenama u porezu na dohodak, uz povećavanje neoporezivog dijela plaće, te oslobađanje od poreza na reinvestiranu dobit. </p>
<p>Crkvenac je na sjednici Vijeća ekonomskih savjetnika najavio da će Vlada uz proračun predložiti širi program mjera izdvajajući: pomoć u restrukturiranju poduzeća koja imaju perspektivu, izradu gospodarske strategije, mjere za rješavanje problema u bankarstvu, za rješavanje nelikvidnosti, poticanje zapošljavanja i snažniju inozemnu potporu. </p>
<p> Vijeće ekonomskih savjetnika osnovano odlukom ministra financija okuplja više od 80 stručnjaka sa sveučilišta, ugledne domaće gospodarstvenike i bankare te stručnjake iz inozemstva među kojima su i Hrvati. U okviru Vijeća razmatrat će se pojedine ekonomske teme, a slijedi formiranje užih radnih timova za pojedina pitanja. Na prvoj su sjednici bili i sindikalni čelnici te predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca. </p>
<p>Davor Jurić, predsjednik SSSH, spomenuo je nelikvidnost, nezaposlenost, neisplaćivanje plaća i nefunkcioniranje pravne države kao prioritete koje treba riješiti. Branko Horvat predložio je poništenje, a ne reviziju pretvorbe, dok je Dubravko Dujšin upozorio da to jest smisleno, ali da bi učinilo nemogućim naš pristup integracijama. </p>
<p>Štednja propalih banaka </p>
<p>»Predložit ćemo mjere kojima ćemo riješiti problem štediša propalih banaka. Riječ je o prijenosu depozita u druge banke, gdje će se oročavati. Država će tim bankama izdati obveznice«, najavio je ministar financija. </p>
<p>Na pitanje znači li to još jednom staru štednju, odgovorio je: »Ne, ne znači. Uskoro ćete dobiti cijeli program kako taj problem namjeravamo riješiti.«</p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Hrvatsku najviše dolaze individualni turisti </p>
<p>Na ljestvici onoga što je »bolje, isto ili lošije u Hrvatskoj« od konkurentskih zemalja, najboljim je proglašena »ekološka očuvanost Hrvatske«, a najlošije su ocijenjeni »kvaliteta informacija« i »prometna dostupnost«</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Na ljetovanje u Hrvatsku najviše dolaze individualni turisti (68,9 posto), od čega gotovo 90 posto njih dolazi cestovnim prijevoznim sredstvima, poglavito automobilima. Na odmor najviše dolaze obitelji (53 posto), zatim osobe s partnerom (32 posto), dok udio gostiju koji su došli sami na odmor iznosi samo pet posto. To su neki od rezultata lanjskog istraživanja »Ispitivanje zadovoljstva gostiju u primorskim mjestima - Ljeto '99« provedenoga u srpnju, kolovozu i prvoj polovini rujna u 14 turističkih odredišta na području pet jadranskih županija (Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj). </p>
<p>Istraživanje bi trebalo poslužiti kao korisna podloga za planiranje marketinških akcija usmjerenih na postizanje veće kvalitete turističke ponude u ovoj godini te većeg zadovoljstva gostiju. Ono je proizišlo i kao nadopuna istraživanja »Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj - TOMAS«, koje je Institut za turizam proveo četvrti put 1997. godine, dok se iduće istraživanje očekuje na ljeto ove. </p>
<p> Iako je ispitivanje zadovoljstva gostiju većim dijelom slijedilo metodologiju TOMAS istraživanja, analizom »Ljeto '99« obuhvaćeno je samo razdoblje glavne sezone. Isto tako, neke dalmatinske županije nisu bile obuhvaćene u tom istraživanju kao ni privatni smještaj od oblika smještaja.</p>
<p> Među anketiranim turistima 61 posto ispitanika bili su muškarci, kao nositelji kućanstva koji su odgovarali na anketna pitanja. S obzirom na zanimanje turista, najbrojnija je skupina bila »namještenik/službenik« (40 posto), dok je druga po zastupljenosti skupina zanimanja bila »voditelj« (19 posto).</p>
<p> Kao motiv dolaska u Hrvatsku 90 posto ispitanika izabralo je odmor i relaksaciju na moru. U sekundarne motive mogu se ubrojiti zabava, nova iskustva i doživljaji, blizina mjesta i dr. </p>
<p> Na ljestvici onoga što je »bolje u Hrvatskoj, isto ili lošije u Hrvatskoj« od konkurentskih zemalja, turisti su najboljim proglasili »ekološku očuvanost Hrvatske«, dok su najlošijim ocijenjeni »kvaliteta informacija« i »prometna dostupnost«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ini prijeti dvije milijarde kuna gubitka </p>
<p>RIJEKA, 21. veljače</p>
<p> - »Prema završnom računu, ukupni gubici Ine u 1999. iznose 1,3 milijarde kuna, od toga milijarda otpada na tečajne razlike. Za ovu godinu Ina planira gubitak od dvije milijarde kuna, od čega će također velik dio otpasti na tečajne razlike. Ina je Ministarstvu gospodarstva podnijela zahtjev za povećanje cijena derivata jer je za 28 posto porasla i cijena sirove nafte na svjetskom tržištu«. To je kazao generalni direktor Ine Davor Štern na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Rijeci, održanoj nakon predstavljanja novoga Inina motornog ulja za teška motorna vozila, Ina Super 2000, te uručenja Mazivima Rijeka certifikata ISO 9001.</p>
<p> Štern je još napomenuo da bi Ini u ovom trenutku bilo potrebno, s obzirom na cijenu nafte na svjetskom tržištu i visoku kvalitetu Ininih proizvoda, povećanje cijena benzina 17-18 posto i dizelskog goriva 30-35 posto. U Ini su svjesni toga da bi to povećanje bio pravi šok za hrvatsko gospodarstvo, te stoga očekuju da im se odobri povećanje cijena goriva za oko 10 posto. Štern vjeruje da bi u iduću godinu dana u Hrvatskoj mogla biti izvršena deregulacija cijena goriva, a Ina, za sada, dio gubitaka u proizvodnji goriva »amortizira« jeftinijom domaćom naftom. Štern je još napomenuo da Ina ima i dvije milijarde kuna potraživanja, a dobar dio toga duga odnosi se i na državna javna poduzeća. </p>
<p>Što se tiče policijske istrage oko rasvjetljavanja poslovanja Ina-trgovine Rijeka za razdoblje od prije gotovo dvije godine, Štern je kazao da je interna kontrola otkrila propuste u poslovanju prilikom davanja robe »Rijeka nafti«, a da istodobno nije bila osigurana garancija plaćanja. Naglasio je da u svezi s tim ne misli nikoga opravdavati te podsjetio da je u to vrijeme Tankerska plovidba bila obustavila prijevoz nafte za Inu, a da je u tom trenutku »Rijeka nafta« jedina mogla prevoziti naftne derivate te je, prema njegovu sudu, u tom trenutku »Ina bila talac Rijeka nafte«.</p>
<p>Nešto više o toj policijskoj istrazi i ponovno otvorenom »slučaju Rijeka nafta« novinarima je kazao zamjenik generalnog direktora i izvršni direktor za preradu nafte i trgovinu, Jasminko Umićević, podsjetivši da je interna kontrola Ine, nakon utvrđivanja propusta u poslovanju, u ljeto '99. podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatih osoba u poslovnom centru Ine u Rijeci. Inina je kontrola ustanovila da brodarska tvrtka Rijeka nafta, vlasništvo Čede Blaškovića, duguje Ini pet milijuna kuna uime uzetog goriva. Umićević napominje da je taj dug nastao neposredno nakon što je otkrivena malverzacija oko rekonstrukcije benzinskih crpki u Primorsko-goranskoj županiji, što je preplaćeno za oko dva milijuna kuna. »Rijeka nafta je za Inu prevozila gorivo od Rijeke do Bakra, ali se Blašković počeo baviti preprodajom nafte, te je utvrđeno da je ugovor sa Rijeka naftom zaključen suprotno poslovnoj politici Ine«, kazao je Umićević.</p>
<p>Na novinarsko pitanje tko je potpisao te ugovore sa Rijeka naftom, Umićević je odgovorio da je to učinio tadašnji direktor Ina-trgovine Rijeka, Franjo Šoda, a da je supotpisnik bio njegov zamjenik Ante Fabijanić. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Jadroplov« predložio »leaseback« da izbjegne propast </p>
<p>SPLIT, 21. veljače</p>
<p> - Splitska je brodarska tvrtka »Jadroplov« u ponedjeljak predložila da svih osam brodova prepusti »leaseback« ugovorom na određeno vrijeme najjačemu njemačkom privatnom brodaru Peteru Doehleu kako bi izbjegla propast jer bankama u sljedećih desetak dana mora platiti 48,5 milijuna dolara duga, a račun je tvrtke blokiran. Tim bi ugovorom »Jadroplov«, koji duguje oko 81 milijun dolara, za svoje brodove dobio 75 milijuna dolara, odgodio kratkoročne dugove i osigurao likvidnost te omogućio preživljavanje i normalno poslovanje, izjavio je u Splitu predsjednik Uprave Zvonko Toula podastirući sindikatu i Zaposleničkom vijeću prijedlog »leaseback« ugovora.</p>
<p> Brodovi bi pravno ostali u vlasništvu »Jadroplova«, ali bi njima na ugovoreni rok upravljao Peter Doehle bez prava prodaje drugom brodaru. Ostali bi pod istom zastavom, s istom posadom, poslovodstvom, upravom i nadzorom, a »Jadroplov« bi ih u svakom času mogao otkupiti. To je uobičajen način financiranja u svjetskome brodarstvu, iako u Hrvatskoj još nije primjenjivan, kazao je Toula.</p>
<p> Odgovarajući na sumnje predstavnika hrvatskoga Sindikata pomoraca o tome hoće li »novi vlasnik« otpustiti radnike i ugroziti njihov socijalni položaj, Toula je ustvrdio da današnji službeni vlasnici »Jadroplova« - država i mali dioničari - to zapravo više nisu. Stvarni su vlasnici vjerovnici, koji u svakom trenutku mogu zaustaviti naše brodove, utjerati dugove i uništiti tvrtku. »Leaseback« je jedini način da preživimo jer nipošto više ne želimo prodavati preostale brodove kako bismo vraćali dugove, rekao je upozorivši da tvrtka zbog lošega poslovanja prijašnje uprave više ne može računati na založne zajmove i državna jamstva. Toula je istaknuo da će ovog tjedna o prijedlogu razgovarati s Vladom, koja mora odobriti ugovor. </p>
<p> Sadašnja je Uprava »Jadroplova«, svojedobno jednoga od najjačih splitskih poduzeća, od prijašnje naslijedila goleme dugove, koji su u proteklih nekoliko godina izjednačeni s vrijednošću tvrtke te prijete stečajem. Zbog toga je u posljednju godinu dana bila prisiljena prodati pet od ukupno 13 brodova. Protiv bivšega direktora Nikše Giovanellija zbog nesavjesna je poslovanja podneseno nekoliko kaznenih prijava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pulska tiskara na prodaju</p>
<p>PULA, 21. veljače</p>
<p> - Po odluci Uprave dioničkog društva Tiskara Pula tržištu je ponuđena poslovna zgrada tiskare u središtu Pule ukupne površine 3.001,64 četvorna metra. Za toliki poslovni prostor u kojemu je djelovala Tiskara minulih desetljeća određena je početna cijena od 1,2 milijuna maraka, a kupcu će pripasti i 653 četvorna metra građevinskog zemljišta neposredno uz zgradu.</p>
<p>Razlozi prodaje poslovne zgrade nedvojbeno su vezani uz teškoće u poslovanju ovoga kolektiva, koji je trenutno spao samo na 22 zaposlenika od kojih je većina na prisilnom godišnjem odmoru. Kako kažu u Tiskari, na prodaju je samo poslovni prostor, a ne i oprema, od koje je najveći dio otpisan. Pojavi li se kupac, Tiskara će nastaviti poslovanje u znatno manjem unajmljenom prostoru, a ako se na prvom natječaju ne pojavi nitko zainteresiran izdvojiti 600.000 DEM odmah, za drugu će se polovinu za mjesec dana raspisati novi natječaj i najvjerojatnije početna cijena osjetnije sniziti. (M.U.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Mesićevi savjetnici: Karamarko, Agotić, Zdunić i Nick </p>
<p>Vjera Šuman, do jučer glasnogovornica Izbornog stožera predsjednika Mesića, odsad je glasnogovornica u Uredu predsjednika / U svojim je prvim komentarima predsjednik Mesić nove suradnike ocijenio stručnim i kompetentnim ljudima čije imenovanje ukazuje da će njegov ured biti depolitiziran </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Novi hrvatski predsjednik Stipe Mesić obznanio je u ponedjeljak, na konferenciji za novinare, imena svojih prvih savjetnika i najbližih suradnika u Uredu predsjednika. Šef UNS-a, krovne organizacije svih obavještajnih službi je Tomislav Karamarko koji će od sada biti i savjetnik predsjednika države za nacionalnu sigurnost. Arhitekt Damir Vargek, član Mesićeva Izbornog stožera pročelnik je Ureda predsjednika. General pukovnik Imra Agotić predsjednikov je savjetnik za obranu i vojna pitanja, dr. Stjepan Zdunić za gospodarstvo, dr. Stanko Nick za vanjsku politiku, a Vjera Šuman, do jučer glasnogovornica Izbornog stožera predsjednika Mesića odsad je pročelnica Odjela za informiranje, drugim riječima i glasnogovornica u Uredu predsjednika.
U svojim je prvim komentarima predsjednik Mesić nove suradnike ocjenio stručnim i kompetentnim ljudima čije imenovanje ukazuje da će njegov ured biti depolitiziran, te da neće biti centar političke moći kao što je to bilo ranije. »S mnogima od njih već dugo surađujem. S generalom Imrom Agotićem od vremena kad je vodio rat i bio glavni organizator obrane Hrvatske, s gospodinom Zdunićem surađujem od prve Vlade, on je bio ministar u mojoj Vladi. S gospodinom Nickom se dugo znam i surađujemo od studentskih dana, a inžinjer Vargek u mom je izbornom stožeru zajedno s Karamarkom vodio izbornu kampanju. S gospodinom Karamarkom veže me dugogodišnja suradnja, bio je šef kabineta u vrijeme kad su službe u parlamentu dobro funkcionirale vjerojatno zahvaljujući i njemu. Vjeru Šuman upoznali ste tijekom kampanje i nadam se da ćete i snjom i sa svima nama imati dobru suradnju«, rekao je predsjendik Mesić osobno predstavljajući svoje suradnike. </p>
<p>Novinari su ga doslovno zasuli pitanjima, od smanjenja ustavnih a time i predsjedničkih ovlasti, preko korištenja predsjendikovog aviona do preseljenja s Pantovčaka na neku drugu lokaciju. Predsjednik Mesić je najavio da će kad god to bude moguće uvijekputovati redovnom linijom. »S obzirom na teritorij Hrvatske, pitanje je uopće jesu li Vladini avioni potrebni ili se to može prepustiti Crotia Airlinessu«, konstatirao je predsjednik Mesić napomenuvši da to treba pitati i Vladu. Ponovio je da će ustavne promjene inicirati što prije, no treba ih najprije pripremiti ekspertni tim, a potom će ići na javnu raspravu. Novi hrvatski predsjendik to obrazlaže činjenicom da ustavne promjene trebaju vrijedi za dulji rok, a ne samo kao privremeno rješenje.</p>
<p> Osvrćući se na Brijune, ponovio je da ih treba komercijalizirati i u dogovoru s Vladom i parlamentom zadržati samo neke objekte za rezidencijalne potrebe, te dodao: »S obzirom na smanjenje plaća, mislim da će nas malo odavde moći ići tamo na korištenje godišnjeg odmora«. Pitali su ga novinari i za komentar smanjenja dužnosničkih plaća koje će se izgleda smanjiti 20, a ne 40 posto kako je pobjednička koalicija obećavala u predizbornoj kampanji. Predsjednik Mesić odgovara kako time nisu prevareni birači, te upozorava na činjenicu tajnosti plaća u javnim poduzećima koja su u državnom vlasništvu? S tim u vezi podsjeća da su plaće predsednika države, Vlade, parlamenta i svih ministara u Vladi manje od plaća u javnim poduzećima u državnom vlasništvu i pita ima li tu logike. </p>
<p>Ujedno dodaje: »Bilo bi pretjerano da se ide ispod racionalnog minimuma«. Vezano uz rekonstrukciju obavještajnih službi Mesić je naglasio: »Promjene u obavještajnim službama će biti samo u smislu depolitizacije i maksimalne profesionalizacije. Morat će što manje koštati a što više koristiti hrvatskoj državi i hrvatskom društvu«. No, kako je rekao, biti će promjena u hrvatskim veleposlanstvima u inozemstvu. Novi predsjednik misli da na dužnosti ne mogu ostati oni veleposlanici koji su na ta mjesta došli isključivo po političkoj funkciji. Od njih očekuje da sami podnesu ostavke. </p>
<p>Novinare je zanimalo zašto je baš prvog radnog dana u državničkoj ulozi obišao grob prvog hrvatskog predsjendika dr. Franje Tuđmana, na što je Mesić odgovorio činjenicom da je dr. Tuđman prvi hrvatski predsjednik u čije vrijeme je naša država priznata i osamostaljena. Napomenuo je da je u Tuđmanovo vrijeme dobiven Domovinski rat. Na upit novinara njemačke televizije kani li i ubuduće vicevima smjenjivati šefove obavještajnih službi, predsjednik Mesić je odgovorio: »Nitko nije smijenjen niti je otišao zbog vica. Do promjena je došlo iz suštinskih razloga i onaj tko se poziva na vic zna vrlo dobro o čemu se radi«. </p>
<p>Ponovio je da je još za života predsjednika Tuđmana jasno govorio u čemu se s njim slaže ili ne. Ističe da je njegova opcija udruživanje Hrvatske s Europom i ulazak u NATo pakt. </p>
<p>Istog je novinara zanimalo i kako će se odnositi prema imovini obitelji Tuđman. Predsjednik je odgovorio da se ne može govoriti o imovini obitelji, jer svatko će pojedinačno odgovarati ako je nešto učinio izvan domašaja pravne države. »Radit će se jedna korektna revizija pretvorbe i privatizacije, revizija svega gdje pravna država nije funkcionirala. Za sve što je netko učinio izvan dozvoljenog može samo individualno odgovarati. Nema nikakve obiteljske odgovornosti, niti za koga, pa niti za obitelj Tuđman«, kategoričan je predsjednik Mesić.</p>
<p>Upitan što misli o tome da se Trgu hrvatskih velikana vrati ime Trga žrtava fašizma, predsjednik je odgovorio da i žrtve komunizma i žrtve fašizma trebaju imati pravo na spomen. </p>
<p>Na prvoj predsjednikovoj konferenciji za novinare moglo se čuti i da bi svoj novi Ured rado vidio u Banskim dvorima, ali »oni već imaju korisnike«, pa će o njegovom eventulanom preseljenju ili ostanku na Pantovčaku odlučiti Vlada. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Budiša i dalje bez komentara o Karamarku</p>
<p>Čelnik HSLS-a Dražen Budiša u ponedjeljak nije htio komentirati imenovanje šefa Mesićeva stožera Tomislava Karamarka za predstojnika UNS-a. </p>
<p>Budiša je, podsjetimo, proteklih desetak dana u medijima inzistirao na tome da mjesto šefa krovne organizacije hrvatske obavještajne zajednice treba pripasti upravo njegovoj stranci, jer su strankama četvorice pripala mjesta šefa države i predsjednika Sabora. Budiša je, osim toga, inzistirao i da se o šefovima tajnih službi raspravi i odluči u krugu šestorice i upravo je na sastanku šest čelnika namjeravao inzistirati da mjesto šefa UNS-a pripadne njegovoj stranci koja već, kako je izjavljivao, ima svoga kandidata. No, kao i u slučaju imenovanja ravnatelja HIS-a, i o šefu UNS-a odlučeno je na relaciji predsjednik države - premijer - predsjednik Sabora, a ne na formalnom sastanku šestorice. Iako je prošli tjedan najavio kako će se o takvom načinu imenovanja očitovati kad se ono i objavi, u ponedjeljak, nakon objave Karamarkova imenovanja za šefa UNS-a, Budiša je i dalje želio ostati suzdržan. »Ovo je samo jedan dio, a svoj ću komentar dati kada sva imenovanja budu kompletirana«, rekao nam je šef HSLS-a. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sud dobio Tiskov zahtjev za stečajem »Slobodne«</p>
<p>SPLIT, 21. veljače </p>
<p> - Zagrebački novinski distributer Tisak zatražio je stečaj Slobodne Dalmacije, potvrđeno je u ponedjeljak na Trgovačkom sudu u Splitu. Tiskova prijava zaprimljena je u ponedjeljak. Uskoro će biti imenovan stečajni sudac koji će razmotriti prijavu i tek će se tada moći govoriti što dalje, kazali su kratko na Sudu. Predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić izjavio je u ponedjeljak kako će dokazati da Slobodna Dalmacija ne duguje Tisku tih 17 milijuna kuna. »U poslovnim knjigama Slobodne Dalmacije toga duga nema. Plaćen je cesijom Tiska, Slobodne Dalmacije i zagrebačke tvrtke Cikade. Ugovor kojim je Slobodna Dalmacija svoje tražbine od Cikade ustupila Tisku, potpisan je 16. listopada 1998.«, komentirao je Ivić zahtjev Tiska za stečajem Slobodne Dalmacije. Bilo bi razumljivo da je Tisak zatražio stečaj Cikade, a ne SD-a, ocijenio je Ivić. Slobodna Dalmacija predočit će Trgovačkomu sudu u Splitu dokumente o toj poslovnoj transakciji i dokazati da ništa ne duguje Tisku, najavio je predsjednik Uprave splitskog dnevnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tomac: Hrvatska će pomoći drugima, ali ih neće čekati radi priključenja Uniji </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Hrvatska će pomoći demokratizaciju zemalja jugoistočne Europe, ali neće čekati druge zemlje regije kako bi se uključila u Europsku uniju, rekao je u ponedjeljak u rumunjskom gradu Sinaji predsjednik vanjskopolitičkog odbora Sabora Zdravko Tomac.</p>
<p> Tomac sudjeluje na II. konferenciji predsjednika vanjskopolitičkih odbora parlamenata zemalja Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), koja se održava u Rumunjskoj od 21. do 23. veljače. Hrvatska u Procesu ima status promatrača, a to je prvi put da Odbor za vanjsku politiku Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora sudjeluje na SEECP-u.</p>
<p> Tomac je na otvorenju susreta rekao da će »Hrvatska preuzeti svoj dio odgovornosti za osiguravanje mira i stabilnosti te za razvoj demokracije u jugoistočnoj Europi. Ali, i dalje će inzistirati na individualnom pristupu, jer Hrvatska ne može čekati ostale zemlje da stvore sve potrebne uvjete kako bi se cijela regija kolektivno priključila europskim integracijama, posebice Europskoj uniji«, priopćila je saborska Služba za odnose s javnošću.</p>
<p> Prema njegovim riječima, »Hrvatska će pomoći da cijelo područje prihvati europske demokratske standarde, ali će i nadalje ostati, što se ovoga Procesa tiče, samo u statusu promatrača,« kaže se u priopćenju. Ta regionalna inicijativa, sada uklopljena u Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu, nastala je u lipnju 1996. u Sofiji. Članice Procesa su: Albanija, Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska, SR Jugoslavija i Turska, a uz Hrvatsku promatrač je i Bosna i Hercegovina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sastanak radne skupine EU u travnju, Patten dolazi u ožujku </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Mješovita savjetodavna radna skupina (task force) EU i Hrvatske, zadužena za pripremu temelja za buduće ugovorne odnose u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja, sastat će se u Zagrebu sredinom travnja. Doznaje se to u ponedjeljak u hrvatskoj misiji pri Europskoj uniji u Bruxellesu.</p>
<p> Savjetodavna radna skupina (CTF) na razini stručnjaka održala je svoj prvi sastanak 15. veljače u Bruxellesu, koji je bio usredotočen na opće reforme u Hrvatskoj. Dogovoreno je da će se o specifičnim i više tehničkim pitanjima raspravljati na idućim sastancima koji će se redovito održavati, i to uglavnom u Hrvatskoj. </p>
<p> Što se tiče modela aktivnosti CTF-a, Europska komisija predlagat će dnevni red sastanka koji će svaki put biti usredotočen na ograničen broj pitanja i zahtijevat će sudjelovanje ograničenog broja stručnjaka, navodi se u aneksu Zajedničkih preporuka prvog sastanka savjetodavne radne skupine EU - Hrvatska. CTF će formulirati preporuke za akciju koje će biti prenesene hrvatskim vlastima na visokoj razini. U idealnom slučaju, to će biti zajedničke preporuke, iako EU zadržava pravo davanja jednostranih preporuka, ističe se u aneksu i dodaje da će Europska komisija redovito izvještavati nadležna tijela Unije o aktivnostima CTF-a.</p>
<p> Na prvom sastanku iznesene su preporuke glede ispunjenja hrvatskih obveza koje uključuju promjene u zakonima o pravima manjina, omogućavanje i ubrzavanje povratka izbjeglica i prognanika, suradnju sa Sudom u Haagu, jačanje regionalne suradnje, demokratizaciju medija te gospodarsku politiku i reforme. </p>
<p> Od 6. do 10. ožujka u Hrvatskoj će, prema sadašnjim najavama, boraviti assessment mission - misija Europske komisije za procjenu, kojoj je zadaća utvrditi potrebe i procjene prioriteta za pružanje pomoći EU-a, doznaje se iz izvora Europske komisije. Navodi se da će 10. ožujka u službeni jednodnevni posjet Zagrebu doputovati povjerenik Komisije za vanjskopolitičke odnose Chriss Patten, te da će tom prigodom misija u Zagrebu biti službeno podignuta na razinu veleposlanstva. Očekuje se da će se Patten sastati s visokim hrvatskim dužnosnicima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Picula: Saboru poslane izmjene diskriminatorskih zakonskih odredaba </p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula prokomentirao je za Glas Amerike sadržaj i značaj državničkih susreta, koje je prošloga petka u Zagrebu u povodu inauguracije hrvatskoga predsjednika Stipe Mesića imala američka državna tajnica Madeleine Albright.</p>
<p>• Što za Hrvatsku znači njezin posjet, drugi u ovoj godini?</p>
<p>- Gospođa Albright je, s cijelim nizom sugovornika, htjela dati do znanja da demokratizacija ne može biti politički monopol samo dijela vlasti, ili vlasti kao takve. Demokratizacija do koje je i nama stalo, mora biti na neki način izraz želje cijeloga društva.</p>
<p>• Kakve su stavove u razgovorima iznijeli predstavnici hrvatske vlasti američkoj državnoj tajnici?</p>
<p>- Vlada je uputila parlamentu prijedlog izmjene odredaba Zakona o obnovi i Zakona o područjima od posebne državne skrbi, u onim elementima koji su se mogli tumačiti kao diskriminatorski, odnosno, kao dijelovi zakona koji dovode u različit položaj određene skupine ljudi koji se žele vratiti u Hrvatsku. Želim vjerovati da će na sljedećoj sjednici Sabora, ili na prvoj nakon nje, biti prihvaćene izmjene, i da će s te strane otpasti prigovori da Hrvatska ne tretira jednako svoje građane.</p>
<p>• Madeleine Albright čula je u petak uvjeravanja s hrvatske strane o novom kursu hrvatske politike prema Den Haagu.</p>
<p>- Naložio sam našem veleposlaniku pri Ujedinjenim narodima, gospodinu Šimonoviću da potpiše protokol kojim se regulira status Ureda Međunarodnog kaznenog suda ovdje u Zagrebu, što je prethodna Vlada na neki način odgađala potpisati. I na taj način želimo signalizirati Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu da smo spremni na otvoren dijalog.</p>
<p>• Predstavnici hrvatske vlasti tijekom razgovora s američkom državnom tajnicom najavili su promjene i na planu odnosa s BiH.</p>
<p>- Jasno smo dali do znanja da namjeravamo i dalje slati pomoć Hrvatima u BiH, ali to ćemo raditi daleko transparentnije ovdje u Hrvatskoj i na način koji neće ugrožavati stabilnost BiH kao države.</p>
<p>• Posebna tema u hrvatsko-američkim razgovorima bio je odnos nove hrvatske Vlade prema Jugoslaviji.</p>
<p>- Željeli smo također istaknuti da istočnije od naših granica vidimo problem koji se zove vlast Slobodana Miloševića. Zajedničko nam je stajalište da Milošević mora što prije biti onemogućen da izazivanjem kriza produžava vijek svoga političkog djelovanja u Srbiji, no izbori u Hrvatskoj ne mogu biti dovoljni. Želimo vjerovati da će se i predstavnici srbijanske oporbe, koji su se u petak našli ovdje u Zagrebu, što nam je također drago, vratiti u Srbiju i da će moći predstaviti vlastitom narodu mnogo vjerodostojniju političku platformu od ranijih pokušaja.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Suci šalju prosvjedno pismo Račanu, a u utorak se sastaju s Mesićem! </p>
<p>Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj upozorio je na to da Vlada ignorira vlastite najave o tome da neće biti smanjenja sudačkih plaća / S obzirom na to da Sabor sada mijenja svoje stajalište od prije tri tjedna da se sudačke plaće neće smanjivati, to znači da hrvatski parlament nije samostalan, odnosno da radi po nalogu Vlade, naglasio Gredelj </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Udruga hrvatskih sudaca (UHS) izrazila je u ponedjeljak spremnost za daljom suradnjom sa svim državnim tijelima, ali uz međusobno uvažavanje i ravnopravne odnose. Kako je istaknuto na izvanrednoj sjednici Udruge, bez obzira na nedavne nesporazume s novim ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem, stanje ipak ne treba dramatizirati. </p>
<p>Međutim, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladmir Gredelj naglasio je kako suci žele da ih se konzultira oko svih važnih pitanja u pravosuđu, pa tako i o najavljenoga smanjenja sudačkih plaća. UHS je izrazio i spremnost za suradnjom s Hrvatskim državnim saborom i s Vladom oko cjelokupne pravosudne problematike. </p>
<p>Vladimir Gredelj je također upozorio i na to da hrvatska Vlada ignorira vlastite najave o tome da neće biti smanjenja sudačkih plaća, te je dodao kako je neprihvatljivo da se o tome odlučuje bez konzultacija sa sudbenom vlašću. S obzirom na to da Hrvatski državni sabor sada mijenja svoje stajalište od prije tri tjedna o tome da se plaće neće smanjivati, to »znači da hrvatski parlament nije samostalan, odnosno da radi po nalogu Vlade», naglasio je Gredelj. </p>
<p>Ako bi Hrvatski sabor ipak izglasao smanjenje sudačkih plaća, Udruga sudaca napominje da će zbog toga uputiti prosvjed na brojne adrese. Kao posljednje sredstvo, ako sva upozorenja ostanu bez rezultata, UHS naglašava kako nije isključen niti štrajk sudaca.</p>
<p>Uoči zasjedanja Zastupničkogq doma Sabora UHS će, istaknuto je, organizirati izvanredni zbor, na kojem će, ako to bude potrebno, »odlučiti o poduzimanju odlučnih mjera». Suci će također saborskim zastupnicima uputiti i pismo, u kojem će ukazati na civilizacijske standarde kada je riječ o sudačkim plaćama.</p>
<p>Izmjene zakona o sudačkim plaćama nisu optimalno rješenje, pa je zbog toga UHS, kako je naglašeno, spreman sudjelovati i u pripremi novoga zakona o plaćama, koji treba donijeti u demokratskoj proceduri. Ako bi, pak, Zastupnički dom Sabora usvojio izmjene Zakona o plaćama sudaca, UHS će od Županijskoga doma Sabora tražiti da Zakon vrati na ponovno čitanje.</p>
<p>UHS će se obratiti i međunarodnoj zajednici zbog »ugrožavanja međunarodnih standarda koja se odnose na jamstva samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti». UHS ocjenjuje i da je neprihvatljivo svako zadiranje u sudačke plaće, pa i plaće vrha sudbene vlasti, odnosno plaću predsjednika Vrhovnoga suda. Smanjenje sudačkih plaća na bilo kojoj razini značilo bi ugrožavanje neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti, zaključuju u UHS-u.</p>
<p>Za svoje protivljenje smanjenju tih plaća, UHS je već dobio podršku Međunarodnoga udruženja sudaca, Hrvatske odvjetnčke komore, kao i državnoga odvjetnika Berislava Živkovića. </p>
<p>Kako ističu u UHS-u, premijeru Ivici Račanu uputit će prosvjedno pismo zbog nedavnoga postupka ministra pravosuđa Ivaniševića. Za UHS je, naime, neprihvatljivo to što je ministar Ivanišević zatražio da suci na razgovor s njim »pošalju dostojnije predstavnike». UHS je izrazio i nezadovoljstvo zbog objedinjavanja uprave i pravosuđa na razini istoga ministarstva, te ocjenjuje kako je to »loš potez i korak unazad». </p>
<p>Vladimir Gredelj u utorak će se u Predsjedničkim dvorima, najavio je, sastati s novim hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem, kojem će također izložiti stajališta o nemijenjanju sudačkih plaća. Kako ističe UHS, Gredelj će predsjedniku Mesiću ukazati na svu »delikatnost i pogibeljnost situacije zbog najava smanjenja sudačkih plaća». </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vojni rok šest mjeseci, broj profesionalnih vojnika manji za 5.000? </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Vojni rok sa sadašnjih 10 mjeseci smanjit će se na šest, najavljeno je iz Ministarstva obrane, a procijenjeno je da bi se dosadašnji broj profesionalnih vojnika trebao smanjiti za četvrtinu. Godišnje u HV-u vojni rok služi oko 22.000 ročnika, ali trenutno nije poznato na koliko će se taj broj smanjiti. Jer, kako je rekao načelnik MORH-ove Uprave za odnose s javnošću Dušan Viro, taj se problem treba prostudirati. Tako je nepoznato i kada će budući ročnici umjesto 10 mjeseci služiti šest mjeseci. Plan preustroja bit će dovršen do prve polovice 2000. godine.</p>
<p>Prijedlozi za smanjenje broja ročnika stizali su i do sada. Svojedobno je i Ozren Žunec, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta na kome je utemeljio Katedru za sociologiju vojske i rata, a odnedavno načelnik HIS-a, izjavio da je služenje vojnog roka u Hrvatskoj »zaista dugo i preskupo, a prema nekim pokazateljima obuka je loše organizirana«. </p>
<p>»Tako je danas u Hrvatskoj situacija da ljudi, iz raznoraznih razloga, moraju služiti 10-mjesečni vojni rok, od čega je samo manji dio posvećen obuci, a drugi, znatan dio, samo je dosluživanje vojnog roka. Trebalo bi u svakom slučaju razmišljati o skraćenju vojnog roka, to više što bi se mogle ostvariti i neke, ne baš spektakularne, ali ipak značajne uštede. Prema mojim procjenama, u slučaju skraćenja vojnog roka sa 10 na šest mjeseci uštedjelo bi se 30 milijuna dolara na godinu«, izjavio je Žunec u jednom intervjuu. </p>
<p>Viro, pak, kaže da još nema egzaktnih izračuna kolika bi bila stvarna ušteda, ali da bi najvjerojatnije iznosila manje od 30 milijuna dolara. »Ta se brojka tek treba izračunati«, dodaje Viro. </p>
<p>Novi ministar obrane Jozo Radoš o skraćenje vojnoga roka, smanjenju broja ročnika, ali i o postupnom smanjenju profesionalne komponente OS RH izjavio je da će »opseg i dinamika promjena biti definirani do kraja lipnja, do kada trebaju biti gotovi i svi planovi za preustroj«. »Cijeli proces trebao bi biti okončan unutar četverogodišnjeg mandata. Bio bih sretan kada bi na kraju toga razdoblja Hrvatska imala malo, ali dobro ekipirano Ministarstvo obrane, i male, ali dobro opremljene i uvježbane snage«, rekao je ministar Radoš. </p>
<p>Trenutno u Oružanim snagama RH ima oko 66.000 ljudi, od čega je 22.000 ročnih vojnika, koliko ih godišnje odsluži vojni rok. Kako kaže Viro, broj profesionalnih vojnika smanjio bi se za jednu četvrtinu. Njih je danas oko 20.000, što znači da bi ih 5.000 bilo »viška«. Međutim, ministar Radoš naglasio je da će preustroj biti postupan te da će se voditi računa i o socijalnoj i o gospodarskoj komponenti. Viro je također istakao da nitko od njih neće »završiti na ulici«.</p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Antunović odbacila obećanja da će se plaće dužnosnika smanjiti za 40 posto! </p>
<p>Potpredsjednica Vlade naglasila da je prijedlog bio uređivanje plaća prema prosječnoj plaći u Hrvatskoj / Prema riječima ministra Ivaniševića, 85 posto pravosudnih dužnosnika imat će plaću veću od jedan do sedam posto / Povratak svih raseljenih treba biti što brži, ali ne smije biti stihijski i neorganiziran </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Uoči sjednica Zastupničkoga i Županijskoga doma Sabora, u ponedjeljak su zasjedala njihova radna tijela. U središtu rasprave bili su zakoni o plaćama dužnosnika i sudaca koji su dobili potporu odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja, za zakonodavstvo i za gospodarstvo i financije Županijskog doma </p>
<p>Na Odboru za pravosuđe, izbor i imenovanje ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević rekao je da se izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika temelji na načelu da se njihove plaće izračunavaju tako da se prosječna plaća u Hrvatskoj za prošlu godinu množi s pripadajućim koeficijentom. Time su zapravo smanjene plaće vrhu sudbene vlasti, pa bi tako predsjednik Vrhovnog suda umjesto 21.000 kuna imao plaću od 19.428 kuna, što je manje za 7,8 posto. On je posebice istaknuo da se to smanjenje neće odraziti na najveći broj sudaca, odnosno da će 85 posto pravosudnih dužnosnika imati plaću veću od jedan do sedam posto. Odbor je podupro taj Zakon uz amandman kojim se traži povećanje koeficijenta zamjenika državnog pravobranitelja.</p>
<p> Na Odboru za gospodarstvo i financije zastupnici HDZ-a iznijeli su niz zamjerki na predložene izmjene, pa je tako Franjo Križanić ustvrdio da se umjesto predizbornog obećanja o smanjenju plaća dužnosnika za 40 posto predlaže smanjenje tek za oko 15 posto. Odgovorila mu je potpredsjednica Vlade Željka Antunović, koja je odbacila tvrdnje o predizbornom obećanju o 40 posto nižim plaćama, naglasivši da je prijedlog bio uređivanje plaća prema prosječnoj plaći u Hrvatskoj, što su u raspravi u Zastupničkom domu podržali i zastupnici HDZ-a. </p>
<p>Na sjednici Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Zastupničkog doma održana je tematska rasprava o skrbi za prognanike, izbjeglice i povratnike. »Ured za prognanike i izbjeglice još uvijek skrbi o 92.000 osoba u organiziranom smještaju, za koje se svaki mjesec mora osigurati 25 milijuna kuna. Dugovi za smještaj za prošlu godinu iznose 128 milijuna kuna, što treba isplatiti iz državnog proračuna«, rekao je Lovre Pejković, pomoćnik ministra za javne radove obnovu i graditeljstvo, dodavši da se proteklih godina u Hrvatsku vratilo 67.000 hrvatskih državljana iz SRJ i BiH. </p>
<p>Ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić najavio je izmjene Zakona o obnovi i Zakona o područjima posebne državne skrbi »kako bi se osigurala jednaka prava vlasništva za sve građane Hrvatske«. Istaknuo je da bi za obnovu i pronalaženje primjerenog smještaja za sve izbjeglice i prognanike, uz dosadašnju dinamiku, trebalo od 15 do 20 godina i oko milijarda dolara. Predsjednica Odbora Snježana Biga-Friganović istaknula je, pak, da upravo stoga treba osigurati međunarodnu financijsku pomoć.</p>
<p>Bilo je i polemičkih tonova, pa je tako predsjednik Zajednice povratnika Mato Šimić ustvrdio da bi se izmjenama Zakona o područjima od posebne državne skrbi i Zakona o obnovi diskriminirali hrvatski prognanici u svom povratku u odnosu na Srbe izbjegle u SRJ. Suprotstavio mu se Milenko Vučetić, savjetnik u Ministarstvu i predstavnik izbjeglih Srba, koji je ustvrdio da je riječ o namjernom širenju bespotrebne panike, te da ta udruga traži reviziju korištenja svih objekata čiji su vlasnici Srbi. Ivan Bijelić koji zastupa Hrvate izbjegle iz BiH smještene na području Sisačko-moslavačke županije iznio je podatak da se Hrvati još uvijek ne mogu vratiti na područje Republike Srpske, primjerice u Banju Luku, napomenuvši da se tijekom rata iz BiH iselilo oko 400.000 Hrvata, od čega 300.000 živi u 102 države svijeta i vjerojatno nikad neće ni dobiti priliku da se vrate. Na sjednici je istaknuto da se mora sve učiniti da povratak svih raseljenih bude što brži, ali ne smije biti stihijski i neorganiziran.</p>
<p>Goran Borković i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Od 32 automobila Mirovinskog zavoda, čak sedam ih je nabavljeno 1998. godine!</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima 32 službena automobila, između kojih je sedam »poluispravnih« i jedan neispravan, saznajemo u HZMO-u. S obzirom da se ovih dana preispituju i potrebe voznog parka Ministarstva rada te da ministar Davorko Vidović najavljuje mogućnost prodaje skupih automobila i nabavku jeftinijih, zanimljiv je podatak da su dva vozila Mirovinskog zavoda na korištenju u Ministarstvu rada.</p>
<p>Ta je praksa, neslužbeno saznajemo od djelatnika HZMO-a, bila uobičajena za mandata bivšeg ministra Jose Škare. U Ministarstvu su, tvrde naši sugovornici, uvijek bila ispravna vozila, iako je Zavod istodobno nabavljao nove automobile. Budući da Ministarstvo rada ima i vlastite službene automobile, u Mirovinskom su zavodu nekoliko puta postavljali pitanje njihova vraćanja, no dosad se to nije dogodilo. Oba vozila koja su danas na korištenju u Ministarstvu rada su ispravna, tvrde u HZMO-u, a riječ je o »renaultu 21« i »golfu«. Drugih podataka o tim vozilima nema, pa se čini da Mirovinski zavod ne traži i ne dobiva izvješća o njihovoj kilometraži i registraciji, ili ih, bez odobrenja Ministarstva, ne daje u javnost.</p>
<p>U HZMO-u tvrde da su automobili kojima se oni koriste nabavljani od 1985. do 1998. i da im je prosječna starost oko šest godina. To potvrđuju i podaci o prvoj registraciji, no treba naglasiti da je vozni park Mirovinskog zavoda ipak bitno pomlađen u zadnje vrijeme. Iz podataka o prvoj registraciji vozila proizlazi, naime, da je samo tijekom 1998. nabavljeno čak sedam novih automobila. Prema istim podacima, većina je vozila nabavljena između 1992. i 1998. Tako je 1992. bivši Fond mirovinskog osiguranja, a današnji HZMO, nabavio pet automobila, 1993. godine šest vozila, godinu kasnije četiri, a 1997. tri nova vozila. Zanimljivo je i da u voznom parku Mirovinskog zavoda postoji i nekoliko automobila koji imaju više konjskih snaga od prosječnih i za koja se može reći da su »prejaka« za potrebe Zavoda. Tako je, primjerice, 1998. nabavljeno pet »opel astri«, a godinu ranije jedna »opel vectra« i »opel frontera«, odnosno »jeep«. U Zavodu saznajemo da su ta vozila nabavljena »u paketu«, pa ih je Zavod dobio po povoljnijoj cijeni. Prema odgovoru iz Zavoda, 22 službena automobila koriste područne službe diljem Hrvatske. Većina područnih službi ima po jedan automobil, dok Karlovac, Pula, Rijeka, Sisak, Split i Šibenik imaju po dva. Osam vozila, kako saznajemo, na korištenju je u Središnjoj službi HZMO-a u Zagrebu, od čega pet u Mihanovićevoj ulici gdje je Ured ravnatelja Zavoda, te tri u zagrebačkoj područnoj službi.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Škrabalo: Na HTV-u se sačuvala protokolarnost, samo su figure druge</p>
<p>Zato bi, osim zakonodavstva, trebalo promijeniti i ekipu glavnih urednika, kaže Ivo Škrabalo / Izdvajanje Odašiljača i veza i njegov preustroj u autonomno javno poduzeće bilo bi dobar temelj za razvitak privatnih televizija / Problem je što svaka politika želi novinare staviti pod svoju šapu, kaže Pavle Novosel</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Iako su se još prije par mjeseci sa svih strana mogli čuti povici na račun Hrvatske televizije, i to po pitanju njezine otvorenosti i javnosti, posljednjih su se dana strasti stišale. Znači li to da je HTV nakon izbora postao javan i otvoren za sve političke opcije? I hoće li se stoga nova vlast zadovoljiti tek kadrovskim promjenama na HTV-u? Problem HTV-a kao javne televizije mnogo je širi i složeniji i nikako se ne bi trebao rješavati samo u okviru kuće. </p>
<p>Naime, problemi HTV-a ovise o ukupnoj situaciji na sceni elektroničkih medija, ali i o cjelokupnoj gospodarskoj situaciji u zemlji. HTV, bez obzira na buduće kadrovske promjene i nove programske sheme, neće biti uistinu javna ako se medijski prostor ne otvori i za privatne televizije. Ali, budućnost i privatnih tv-postaja ne ovisi samo o promjeni (pa ni o primjeni) postojećeg zakonodavstva, već i o stvaranju takvog tržišta u kojem privatne tv-postaje mogu opstati. Tom problemu zasad, osim Foruma 21, zainteresirane strane nisu dale veliku važnost.</p>
<p>Čelnici pobjedničke koalicije SDP-HSLS, koji su zajedno sa strankama četvorice prije nekoliko mjeseci potpisali Povelju za javnu televiziju, nekoliko dana nakon izbora najavili su donošenje novog Zakona o HRT-u. Iako se taj zakonski prijedlog još nije našao na saborskim klupama, HSLS-ovac Ivo Škrabalo na prvoj je sjednici istaknuo da bi stvaranje zakonskih uvjeta za pretvorbu HTV-a u javnu televiziju trebalo biti prioritet nove vlasti. Komentirajući za Vjesnik trenutačno stanje na HTV-u, Škrabalo kaže da »nam ne smije biti svejedno kakav je prozor u hrvatski kulturni i politički život, a HTV je upravo to«.</p>
<p> »S dosadašnjim HTV-om stekli smo prilično loš image u svijetu«, kaže Škrabalo, pojašnjavajući da je zato nužna zakonska i personalna promjena na HTV-u. Kao problem naveo je i činjenicu da je HTV preglomazan organizam te se zalaže za izdvajanje Odašiljača i veza iz sastava HRT-a i njegovo ustrojavanje u autonomno javno poduzeće. Takvo poduzeće, drži Škrabalo, bilo bi dobar temelj za stvaranje i razvoj privatnih televizija. Na naše traženje da prokomentira stanje na HTV-u nakon izbora i da odgovori je li jedna politika zamijenila drugu, Škrabalo kaže da se »HTV sad ponaša u dosluhu s novim vremenom«. »Sačuvala se protokolarnost, samo su figure druge«, kazao je. Zato Škrabalo drži da bi, osim zakonodavstva, trebalo promijeniti i ekipu »glavnih« urednika, pogotovo onih koji funkcioniraju po načelu »svi političari vole vidjeti svoju sliku na tv«. »Takav stav netko može tumačiti i kao minus za sadašnju vlast i plus za oporbu, ali treba insistirati na tome da se HTV organizira kao profesionalna i javna televizija«, kaže Škrabalo. </p>
<p>Dugogodišnji profesor na Fakultetu političkih znanosti i poznavatelj medija Pavle Novosel nada se da na HTV-u jedna politika neće zamijeniti drugu. Problem je, ističe, što svaka politika želi novinare staviti pod svoju šapu. »To je vječna borba novinara i politike«, kaže Novosel. On drži da nema smisla mijenjati kvalitetne urednike i novinare, bez obzira na njihovo političko uvjerenje, na što svatko ima pravo. »Profesija se mora odvojiti od politike, a novinarstvo treba poštovati etičke norme i biti neutralno u odnosu na politiku «, zaključuje Novosel.</p>
<p>U kontekstu najavljenih promjena na HTV-u, ne treba se zaobići ni prijedlog Foruma 21. U njemu se traži izdvajanje i djelomično privatiziranje Odašiljača i veza, privatiziranje frekvencije Trećeg kanala, ali i odvajanje Radija i Televizije. Uz brojne prijedloge o načinima usklađivanja poslovanja HTV-a s europskim normama, ali vodeći računa o nacionalnim interesima, Forum je situaciju na HRT-u sagledao u kontekstu ukupnog elektroničkog prostora u zemlji. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prvi gardijski zdrug se ukida, jer Mesića učinkovito mogu štititi i specijalci MUP-a </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Ukidanje Prvog gardijskog zdruga očekivani je potez ministra obrane Joze Radoša. Time je uklonjen još jedan razlog nesporazuma s međunarodnom zajednicom. Naime, u zemljama Zapadne Europe često se moglo čuti pitanje: Što će Hrvatskoj uopće takva postrojba? Ako je ona u ratna vremena imala razlog postojanja, u miru je izazivala nedoumice. Prvi gardijski zdrug bila je formacija izdvojena iz zapovjednog lanca Glavnog stožera HV-a i pod izravnom nadležnošću prvo Gojka Šuška, a potom osobno Franje Tuđmana. </p>
<p>To nisu bili gardisti u paradnim uniformama karnevalskog tipa. Dapače, od 3.000 probranih profesionalnih vojnika stvorena je elitna postrojba čiji temeljni zadatak nije bila samo zaštita šefa države (Vrhovnika), nego i obavljanje složenih borbenih akcija od padobranskih desanata do protuterorističkih djelovanja. Zdrug je u svom sastavu imao čak i tenkove, topništvo, raketno naoružanje, transportne i jurišne helikoptere. Problem s Prvim gardijskim zdrugom zapravo je političkog karaktera. Takve kombinirane specifične vojne postrojbe nema ni jedan šef države u demokratskim sustavima. One se mogu susresti samo kod Saddama Husseina, te u afričkom i latinoameričkom podneblju, gdje su razni samoproklamirani generalisimusi vlastitu glavu (od ostatka oružanih snaga i policije) čuvali s de facto privatnom vojskom.</p>
<p>Predsjednik države je štićena osoba prvoga ranga, ali u nas niti smo toliko bogati za nepotrebne ekstravagancije, niti je u duhu hrvatske srednjeeuropske uljudbe držati pretorijansku gardu, osobito ne u višestranačkom političkom okružju. Stjepana Mesića učinkovito mogu štititi i specijalci iz MUP-a (odlično su za to izvježbani) i, dakako, dio pripadnika Prvog gardijskog zdruga, za što je dovoljno nekoliko desetaka ljudi. Odluku Radoša teško će primiti mnogi profesionalni vojnici Prvog gardijskog zdruga. No, Hrvatsku je zahvatilo vrijeme druge tranzicije, koja nas ovog puta mora odvesti u zapadne integracije. Stoga će velika većina gardista Zdruga vjerojatno prihvatiti transformaciju i uključivanje u postrojbe redovite vojske. </p>
<p>Valja podsjetiti da je sličnu reformu planirao i bivši ministar obrane Pavao Miljavac, svjestan očekivanja iz onih zemalja kojima Hrvatska želi biti strateški partner. No, čak da je HDZ i dobio siječanjske izbore, Miljavac ne bi učinio puno, najviše zbog otpora centara neformalne moći u samoj vojsci, ali i u visokoj politici. Nove vlasti samo koriste priliku nastalu nakon 3. siječnja. Hrvatsku vojsku, ali i Prvi gardijski zdrug odmah potom, zahvatio je vakuum i veliko iščekivanje tko će dobiti predsjedničke izbore. Ostavši bez vodeće pozicije na obje razine (parlamentarnoj i predsjedničkoj), HDZ je samim činom civiliziranog prepuštanja vlasti legalnim pobjednicima zajamčio da će se jednako (mudro) ponašati vojska i policija u kojima su najbrojniji upravo članovi gubitničke stranke.</p>
<p> Ako Radoš i njegova ekipa (na čelu sa Zlatkom Gareljićem) i dalje budu vukli jake poteze, koje su prije toga dobro odvagnuli u svim varijantama, reforma HV-a proći će bezbolnije no što se to mislilo.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Svjedok Šimurina je čuo da je Sindičić bio povezan s riječkim Centrom SDS-a</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - U nastavku suđenja Vinku Sindičiću optuženom za ubojstvo Brune Bušića 1978. godine u Parizu, u ponedjeljak je saslušan Zoran Kurelić, bivši djelatnik riječkog Centra Službe državne sigurnosti. </p>
<p>Kurelić je istaknuo da o ubojstvu i počinitelju ne zna apsolutno ništa. Iako je od 1976. do 1994. bio zaposlen u SDS-u, te kasnije u SZUP-u, Kurelić tvrdi da Sindičića ne poznaje. »Viđao sam ga ispred zgrade Centra, na parkiralištu, no u toj zgradi smještena je i temeljna policija sa svim upravnim odjelima«. O Bruni Bušiću svjedok zna samo ono što je pročitao u emigrantskom tisku. Kurelić se naknadno prisjetio i da je s nekim kolegama, njih pet ili šest, među kojima su bili i Goran Dragin i Marin Modrić, listao imenike nekog stranog grada, ali ne zna ni koga su tražili niti rezultat pregleda tih imenika.</p>
<p>U nastavku su pročitana tri iskaza svjedoka Srećka Šimurine, dva iz istrage i jedno svjedočenje obavljeno izvanraspravno 2. veljače ove godine. Šimurina je u vrijeme Bušićeva ubojstva bio šef Operative Republičkog SUP-a. On u svim iskazima opovrgava bilo kakvu vezu sa Sindičićem i atentatom na Bušića. Prema Šimurini, do prikazivanja filma o gerilskom kampu hrvatskih emigranata u šumi Schwartzwald, Bušić nije bio zanimljiv SDS-u. Nakon tog filma, Bušić je označen kao terorist i postaje predmetom obrade splitskog Centra SDS-a. U to vrijeme u republičkom SDS-u emigracijom su se bavili Đuro Lukić, Maks Manfreda i Vid Zelenbaba, kaže Šimurina. On također tvrdi da Sindičića do dolaska na istražno ročište nikad nije vidio, ali je čuo da je optuženi bio povezan s riječkim Centrom SDS-a kojem je davao podatke o hrvatskom emigrantu Branku Jeliću. Također, svjedok se sjeća da su mu se iz riječkog Centra žalili na Sindičićeve česte izgrede. Šimurina je nakon toga, kaže, naredio da se sa Sindičićem prekinu sve veze. Ostale pojedinosti o Sindičićevim aktivnostima i suradnji sa SDS-om nisu mu poznate. </p>
<p>U dosadašnjem tijeku sudskog postupka saslušano je 37 svjedoka, te je zaprimljen dio zatražene dokumentacije. KBC Firule Split još nije poslao traženu dokumentaciju za Blagoja Zelića, na čemu je obrana ponovo inzistirala zbog relevantnosti iskaza Zelića kao ključnog svjedoka. Putem Interpola još nije dostavljen pariški telefonski imenik iz 1978. godine. Suđenje se nastavlja u utorak, za kada je predviđeno saslušanje Damira Petrića iz Splita.</p>
<p>U nastavku suđenja predviđeno je i saslušanje vještaka balističara i sudsko medicinskog vještaka, te pregledavanje materijalnih dokaza, među kojima je i dokumentacija koju su prikupili francuska policija i sudski organi tijekom istrage prekinute 1982. jer nije dala rezultata. (V. Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sikirica: Sebičnim interesima pojedinaca u splitskoj vlasti treba već jednom stati na kraj!</p>
<p>Ako u srijedu predsjednici splitskog HSS-a, LS-a, HNS-a i ASH-a potvrde odluku o osnivanju zajedničkog kluba vijećnika četvorice u Gradskom vijeću, vladajući splitski dvojac HSLS i SDP mogao bi se naći na velikim mukama. Čelnik splitskog HSS-a Željko Sikirica izjavio je za Vjesnik da je njegova stranka nezadovoljna dosadašnjim načinom upravljanja gradom, marginaliziranjem institucija Gradskog vijeća od strane Poglavarstva i posebno artikuliranjem pojedinačnih interesa koji uvijek idu na štetu grada.</p>
<p>• Ako se osnuje zajednički klub četvorice, u Vijeću bi djelovala tri podjednako jaka bloka - HDZ, HSLS i SDP te četvorica. S obzirom da je splitski HNS vezan za HSLS, a i sudjeluje u radu Poglavarstva, kakve su šanse »ujedinjavanja« četvorice?</p>
<p>- Sve je već dogovoreno, osim nekih tehničkih detalja o kojima ćemo raspraviti u srijedu, nakon čega ćemo objaviti konačnu odluku. Činjenica je da gradska vlast ne može više funkcionirati na monopolu, posebice ako pojedinci odlučuju o sudbini grada koji je na rubu bankrota. Smatramo da je promjena vlasti u državi otvorila put promjenama i na lokalnim razinama. Dosadašnjim nesporazumima, prepucavanjima i sebičnim interesima pojedinaca u splitskoj vlasti treba jednom stati na kraj.</p>
<p>• Mislite da zajednički Klub vijećnika četvorice može nešto bitnije promijeniti u strukturi upravljanja gradom?</p>
<p>- Možemo prisiliti vladajući dvojac na suradnju o svim pitanjima, a ne da nas uvažavaju samo kada im zatrebaju naši glasovi, primjerice kod usvajanja proračuna. Nema šanse da će se HSS i ubuduće prihvatiti ponižavajuće uloge političke figure u gradskoj vlasti. Osim toga, većina je kadrova iz gradske uprave otišla u Zagreb, a gradonačelnik Ivan Škarić natovario je sebi na leđa silne dužnosti i funkcije, pa je pitanje može li i jednu od njih obavljati kvalitetno.</p>
<p>• Nezadovoljni ste time što je HSS izostavljen kod podjele upražnjenih mjesta u Poglavarstvu, Gradskoj upravi i uopće u javnim poduzećima?</p>
<p>- Sve što se do sada učinilo u popunjavanju ispražnjenih mjesta, učinilo se iza leđa HSS-u. Tome kao da nema kraja, pa iz dana u dan možemo pročitati u novinama nova imena ljudi koja su, mimo dogovora, imenovana na čelna mjesta u raznim tvrtkama i ustanovama. Ako šestorica korektno surađuju na državnoj razini, ne vidim razloga da se takva suradnja ne bi mogla primijeniti i na lokalnim razinama, u ovom slučaju u Splitu.</p>
<p>• I prije je bilo sukoba kad se »visoka politika« pokušala primijeniti na lokalnim razinama koje politički funkcioniraju prema drukčijim pravilima?</p>
<p>- Upravo zato HSS predlaže raspisivanje prijevremenih lokalnih izbora. Očito je da međustranački dogovori splitskih stranaka ne postoje, a ako i postoje, stalno se krše. Splitska šestorica za sada nisu uspjela postići suglasnost oko stvaranja jedinstvene gradske vlasti, zbog čega najviše trpe građani Splita. U ozračju kakvo sada vlada u političkim strukturama Splita uistinu ne vidim drugo rješenje osim raspisivanja prijevremenih lokalnih izbora.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Četiri središnjice poručuju Jurićevom sindikatu da ne žele glumiti gljive u GSV-u! </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Čelnici pet sindikalnih središnjica sastali su se u ponedjeljak kako bi se dogovorili o raspodjeli sindikalnih mjesta u Gospodarsko-socijalnom vijeću. To tripartitno tijelo Vlade, sindikata i poslodavaca moglo bi se oformiti u sljedećih deset dana, a kako saznajemo, i Vlada bi mogla na ovotjednoj sjednici imenovati svoje predstavnike. Na poziv Ministarstva rada i socijalne skrbi svaka od pet sindikalnih središnjica imenovala je po jednog zastupnika u GSV, ali je još sporna interna sindikalna podjela glasova. U starom sazivu GSV-a koji se, nakon nekoliko oživljavanja, ugasio prije parlamenarnih izbora, važio je dogovor da svaka središnjica ima jednog čovjeka s jednim glasom, a sve odluke donosili su konsenzusom. </p>
<p>Dogovor je bio privremen dok se prema Zakonu o reprezentativnosti sindikalnih udruga ne utvrdi brojnost članstva i sukladno tome zastupljenost središnjice u GSV-u i drugim nacionalnim tripartitnim tijelima. Nakon što je prebrojano članstvo, rješenjem ministra rada utvrđeno je da je svih pet središnjica reprezentativno, odnosno da su prešle prag od 15.000 članova. Od ukupno 440.217 članova sindikata u pet središnjica, SSSH ima najviše - 289.529 ili 65,77 posto. Matica sindikata javnih službi ima 46.282 člana, NHS 40.455, HUS 32.493, a URSH 31.458 članova. Upravo je zbog nadmoćne veličine SSSH-a nastao spor, jer ostale središnjice ne žele da ih SSSH uvijek preglasava.</p>
<p>SSSH, kako nam je rekao glavni tajnik Vitomir Begović, predlaže da sindikati o stavu koji će zastupati na GSV-u odlučuju konsenzusom. Ako konsenzusa nema, SSSH predlaže da se stav određuje natpolovičnom većinom ukupnih glasova, a kako bi SSSH imao 66 glasova (od ukupno 100) uvijek bi imao i većinu. Begović kaže da SSSH ne želi zlorabiti svoju veličinu, ali ne želi ni biti taocem mišljenja manjine ne postigne li se konsenzus. </p>
<p>Ostale četiri središnjice predložile su drugačiji model jer, kako kaže čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak, ako bi SSSH imao 66 posto glasova, bila bi to »totalna majorizacija«, a ostali bi sindikati u GSV-u glumili »gljive«. Sindikalna četvorka drži da treba uvažiti veličinu središnjica, ali ne tako progresivno, te predlaže da SSSH ima šest glasova, a ostale središnjice svaka po dva. Ako se ne postigne konsenzus, SSSH bi mogao preglasati ostale samo ako bi uz njega stala još jedna središnjica, ali bi i četiri središnjice mogle preglasati SSSH, osim u nekim pitanjima oko kojih bi najjači SSSH imao pravo veta. </p>
<p>Iako se nada dogovoru, Mučnjak ističe da će, u slučaju da SSSH sam o svemu odlučuje, i HUS, kao i URSH, zatražiti socijalne izbore, što bi zablokiralo rad GSV-a. SSSH će o protuprijedlogu četvorice raspraviti za koji dan. Begović vjeruje da će se sindikati dogovoriti. (LJ. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Roditelji nestalih branitelja ogorčeni zastojem u identifikaciji </p>
<p>OSIJEK, 21. veljače</p>
<p> - Članovi Udruge nestalih i nasilno odvedenih branitelja Osječko-baranjske županije ogorčeni su zastojem u identifikaciji ekshumiranih posmrtnih ostataka. </p>
<p>Izaslanstvo Udruge nedavno je posjetilo novootvorene laboratorije za DNA analizu u Splitu i Osijeku, ostavši zapanjeni činjenicom da ni jedan od njih ne radi. Laboratorij u Splitu ne radi već četiri mjeseca, dok osječki laboratorij nije od svog otvorenja u kolovozu prošle godine zabilježio ni jedan radni dan. Iako imaju kadrove i potpuno novu opremu, razlog njihova nefunkcioniranja je nedostatak novca za kemikalije. </p>
<p>Takvo stanje postaje još teže kada se uzme u obzir činjenica da 700 ekshumiranih tijela čeka na identifikaciju, dok se za 1.600 nestalih još uvijek traga. Prema riječima Štefice Krstić, predsjednice osječko-baranjske Udruge nestalih, koja inače još 1991. godine traži svoga sina nestalog u Domovinskome ratu, nadležne se stalno uvjerava da novca za traženje i identifikaciju mora biti. Ali, na kraju se sve prelomi preko leđa obitelji koje već gotovo deset godina proživljavaju agoniju tragajući za svojim najmilijima, kaže Štefica Krstić, dodajući da su mnogi roditelji već i umrli, ne uspjevši saznati istinu o sudbini svoje djece. </p>
<p>Osim toga, naglašava Krstić, »veliki je problem i to što još mnoge masovne grobnice nisu ni otkrivene, a državne komisije ne zalažu se previše u traženju svjedoka i utvrđivanju istine«. Naime, postoje svjedoci koji znaju gdje se nalaze pojedinačne i masovne grobnice na području nekad okupiranih dijelova istočne Hrvatske, ali se većina njih preselila u Srbiju. »Državna Komisija ne čini mnogo, a nama je dosta čekanja i moljakanja. Stoga smo prisiljeni da sami, o svome trošku, idemo potražiti te ljude, koji su nam jedina nada da otkrijemo sudbinu naših nestalih«, kaže nam na kraju Štefica Krstić, upitavši još nisu li se te obitelji već dovoljno žrtvovale. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Čelnici Šibenika, Drniša i Knina o spojnici na Jadransku autocestu</p>
<p>ŠIBENIK, 21. veljače</p>
<p> - Gradonačelnici Šibenika, Drniša i Knina te župan šibensko-kninski zauzeli su u ponedjeljak zajednički stav oko spojnice na buduću Jadransku autocestu. </p>
<p>Suglasni su, naime, da spojnica treba biti na predjelu Ražina, a ne na području Meteriza na sjevernom dijelu Šibenika, kako to zagovara autor studije o zaštiti okoliša Institut građevinarstva Hrvatske, a po narudžbi Hrvatske uprave za ceste. Skup u Krešimirovu domu je sazvao dožupan Mladen Abramac, a nazočili su novi šibensko-kninski župan Gordan Baraka, gradonačelnici Šibenika, Drniša i Knina Franko Čeko, Ante Matić i Josip Odak, državni inspektor za promet Ivo Jakovljević i drugi. Skupu se nije odazvao ni jedan od četiri saborska zastupnika iz Šibenika. </p>
<p>Kako je rekao Lučev, studija o utjecaju na okoliš nije dosad usvojena upravo zbog različitih stavova oko glavne spojnice na planiranu Jadransku autocestu. Župan Baraka smatra da bi se Šibenik, ako se odabere spojnice na Meterizama, prometno zagušio, pa je zato to neprihvatljivo rješenje. Šibeniku treba rješenje koje će ga u prometnom smislu rasteretiti, a to se može postići sa spojnicom na predjelu Ražina i Vidika. Činjenica je da to nije najjeftinija varijanta ali je zato, rečeno je, najkvalitetnija. Čvorište koje se planira na Tromilji dobro je rješenje za Šibenik, Drniš i Knin, smatra Živko Bujas iz Županijskog ureda za prostorno uređenje. </p>
<p>Jakovljević je rekao da se sve ceste grade prema moru, pa tako mora biti i s Jadranskom autocestom i njenim spojnicama. Oko 75 posto turista u svoje destinacije dolazi cestovnim pravcima te im se mora omogućiti brzi dolazak, a mora se uvažiti i dosadašnja velika stopa smrtnosti na našim cestama. Dakle, unatoč stavu Hrvatske uprave za ceste koja predlaže najjeftiniju varijantu, predstavnici Županije te Šibenika, Drniša i Knina pokušat će se izboriti za najkvalitetniju varijantu trase buduće Jadranske autoceste. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Čelnici SDSS-a osudili začetnike subotnjih izgreda u Vukovaru</p>
<p>VUKOVAR, 21. veljače</p>
<p> - Predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a Jovan Ajduković i predsjednik vukovarskog SDSS-a Lazo Đokić najoštrije su osudili začetnike i predvodnike izgreda u Vukovaru prije, za vrijeme i nakon subotnje nogometne utakmice između zagrebačkog Dinama i Vukovara 91.</p>
<p>»Očito je da su navijači iskoristili jedan sportski događaj, koji je trebao donijeti sportski užitak građanima Vukovara, za svoje rušilačke nagone, ali i niske političke strasti. Posebno je zabrinjavajuće da su fizičkim nasrtajima, provokacijama i uvredama bili izloženi građani Vukovara, posebice ciljana skupina građana i njihova imovina«, stajalište je čelnika SDSS-a. Podsjetimo, neredi su u subotu počeli na gradskoj tržnici razbijanjem izloga, nakon čega je stotinjak navijača krenulo prema konzulatu SRJ. Na zgradi konzulata razbijena su četiri prozorska stakla i staklo na vratima terase, a oštećeno je i pročelje. </p>
<p>SDSS su, međutim, puno priznanje odali djelatnicima MUP-a, koji su uložili maksimalan napor kako bi zaštitili građane i njihovu imovinu, a ozlijeđenim policajcima zaželjeli su brz oporavak. SDSS je osudio i sve koji su bili zaduženi za organizaciju utakmice i sigurnost građana, jer je očito da nisu obavljene dobre procjene i odgovarajuće pripreme, posebno zato što je utakmica u medijima najavljena kao utakmica posebnog rizika, a i već postoje negativna iskustva iz ranijih utakmica. </p>
<p>Ajduković i Đokić naglašavaju da je želja srpske manjine da svi takvi događaji ostanu iza nas, apelirajući na sve koji sudjeluju u organizaciji sportskih susreta da ubuduće pravovremeno poduzmu sve neophodne aktivnosti. (LJ. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Radnici »Belja« započeli opći štrajk zbog plaća, a traže i smjenu Uprave </p>
<p>DARDA, 21.veljače</p>
<p> - Oko 2.500 radnika iz svih 16 pogona baranjskog kombinata »Belje« započeli su u ponedjeljak opći štrajk. Organizatori štrajka su Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV), Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i Hrvatska udruga sindikata (HUS).</p>
<p>Razlog štrajku je dugo tolerirana neisplata zaostalih plaća koje pojedini radnici nisu dobili čak od rujna prošle godine, dok većina radnika čeka plaću za listopad. Iako su pokušali na razne načine natjerati beljsku Upravu da isplati plaće, one nisu isplaćene, a nezadovoljni su radnici, ne vidjevši izlaza, zatražili i smjenu Nadzornog odbora i Uprave tog baranjskog kombinata.</p>
<p>»Mi i dalje ostajemo pri svojim zahtjevima, no ovoga puta nema nasjedanja na već dobro poznata lažna obećanja, ili pak, da štrajk okončamo kada nam se isplati jedna plaća«, kazao je za Vjesnik Zlatko Borovec, glavni sindikalni povjerenik PPDIV-a u »Belju«. Osim isplate zaostalih plaća radnici će, istaknuo je on, jednako žustro tražiti da se svi članovi Uprave, na čelu s njezinim predsjednikom Dragom Tadićem, smijene te da se na njihovo mjesta postave sposobniji manageri s kojima će »Belje« konačno postati jaka tvrtka. Borovec je dodao i da bi vlasnik »Belja«, a to je Hrvatski fond za privatizaciju trebao bi što brže razriješiti dužnosti i Nadzorni odbor.</p>
<p>Pojasnio je da će, tijekom štrajka, i radnici koji obavljaju potrebne poslove, primjerice mužnju krava svoj posao obaviti kako životinje ne bi oboljele.</p>
<p>»Članovima Uprave nismo zabranili ulaz u upravnu zgradu niti ćemo to učiniti. Međutim, njima to ionako ništa ne znači kad ni ne dolaze«, zaključio je Borovec, dodavši da sada »uistinu idu do kraja jer sudbina Baranje kao i većine Baranjaca ovisi o 'Belju'«.</p>
<p> Sindikalce i radnike posebno je naljutiloš to, unatoč pismenim molbama, ni hrvatska Vlada ni HFP kao vlasnik »Belja« nisu s njima održali sastanak na kojemu bi zajednički pokušali pronaći najbolje rješenje. Stoga se radnici »Belja« potaju što im je, osim štrajka, preostalo? </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000222].
|
