NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000921].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232064 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zakošek: Lijevi centar formirao se na hrvatskoj političkoj sceni kao najstabilniji dio stranačkog spektra</p>
<p>To je onaj dio birača koji podupiru prije svega SDP, koji okuplja od 25 do 30 posto birača, ističe dr. Nenad Zakošek / U centru i na desnici imamo vrlo nestabilnu situaciju: previranje i preorijentaciju birača koji i u centru i na desnici traže opcije koje su im najbliže / Na desnici se i ona četvrtina biračkog tijela koja je na zadnjim izborima stajala iza HDZ-a i dalje rastvara zbog procesa raslojavanja unutar same stranke, zbog sukoba i političko-ideološke nejasnoće oko pozicije HDZ-a / Tradiciju NDH, osim HSP-a, zagovaraju i razna udruženja i male stranke čija je imena teško zapamtiti / Bilo bi jako sretno za Hrvatsku kad bi kod većine građana prevladao stav da je Domovinski rat kao obrambeni rat počivao na svehrvatskom konsenzusu da treba braniti Hrvatsku i protiv unutarnje pobune i protiv agresije</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - U hrvatskoj javnosti su česte rasprave o (ne)stabilnosti sadašnjeg političkog sustava, snazi desnice, odnosno ljevice, te odnosima u vladajućoj šestorci. O tome razgovaramo s dr. Nenadom Zakošekom, profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>• Kako ocjenjujete aktualni hrvatski stranački sustav?</p>
<p>- Hrvatska je 10 godina imala jedan vrlo stabilizirani stranački sustav, što može izgledati paradoksalno, jer se stabilizacija stranačkog sustava, dakle, vezivanje birača uz određene stranke te stvaranje stabilnih odnosa u jačini stranaka često uzima kao kriterij konsolidacije demokracije. Međutim, Hrvatska je imala stabilizirani stranački sustav, a da se istodobno nije moglo govoriti o kosolidaciji demokracije.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Zato, jer smo imali nešto, što se u političkoj teoriji naziva stranačkim sustavom s dominantnom strankom. U tom je sustavu bio stabilan vladajući blok, odnosno dio biračkog tijela koji je podupirao vladajuću stranku, koja je zbog fragmentacije u ostalim dijelovima stranačkog sustava i zbog izbornog sustava koji je, na neki način, davao prednost vladajućoj stranci, stvarao mandatnu dominaciju u parlamentu i onda općenito u politici. Taj sustav, koji se počeo formirati 1990. da bi 1992. bio uobličen, funkcionirao je, dakle, 10 godina, sve do zadnjih izbora, 3. siječnja ove godine.</p>
<p>• Što se dogodilo 3. siječnja?</p>
<p>- Tada se dogodio potpuni raspad tog sustava s dominantnom strankom. Praktički se prepolovio broj birača HDZ-a. S prosječnih 45 posto pali su na 24 posto. Osim toga, formirao se dominatni blok SDP-a i HSLS-a unutar pobjedničke koalicije koji je dobio točno 41 posto glasova i skoro 50 posto mandata. Međutim, 3. siječnja došlo je do sloma postojećeg sustava s dominantnom strankom, ali nije izgrađen novi. Tako smo ušli u fazu, pretjerano bi bilo reći političke nestabilnosti, ali svakako fazu u kojoj je biračko tijelo podložno velikim promjenama. Političari i javnost su vjerojatno postali svjesni da su odnosi među političkim strankama nakon desetogodišnje stabilnosti postali mnogo fluidniji.</p>
<p>• Koliko fluidni?</p>
<p>- Iz izbornih rezultata, nekih rezultata lokalnih izbora te nekih demoskopskih istraživanja može se zaključiti da se, uvjetno rečeno, lijevi centar formirao kao najstabilniji dio stranačkog spektra. To je onaj dio birača koji podupire prije svega SDP, koji obuhvaća od 25 do 30 posto birača tog tijela. Za razliku od toga, u centru i na desnici imamo vrlo nestabilnu situaciju, previranje i preorijentaciju birača koji u centru i na desnici traže opcije sebi najbliže.</p>
<p>• Što to konkretno znači?</p>
<p>- HSLS je u vrijeme zadnjih izbora bio uvjerljivo najjača stranka u centru, HNS-a tada još zapravo nije bilo, dok je HSS bio dosta oslabljen. Sada se i tu događa preorijentacija birača, tako da se za naklonost birača bore HSLS, HNS, HSS i LS-a. IDS i dalje ostaje samo regionalna stranka. Na desnici se, pak, i ona četvrtina biračkog tijela koja je na zadnjim izborima stajala iza HDZ-a i dalje rastvara zbog procesa raslojavanja unutar same stranke, zbog sukoba, konačno zbog nejasnoća političko-ideološke pozicije HDZ-a. Međutim, značajan dio nekadašnjeg biračkog tijela HDZ-a nije prišao drugim strankama, nego se zbog spomenutih razloga pasivizirao.</p>
<p>• Česti su nesporazumi oko uporabe termina lijevo-desno i sl.?</p>
<p>- U političkoj teoriji obično se razdjelnica lijevo-desno definira kroz odnos prema jednakosti odnosno nejednakosti, pri čemu bi desnica bila ona koja zagovara hijerarhijski princip, statusno diferenciranje, dakle nejednakost, a ljevica bi bila ona koja se zalaže za jednakost i protivi se tržišnim mehanizmima koji stvaraju imovinsku nejednakost, odnosno protivi se hijerarhiji. </p>
<p>Drugi kriterij, koji se često podudara s ovim prvim i pojačava ga, jest odnos prema tradiciji. Oni koji se zalažu bilo za očuvanje bilo za revitalizaciju tradicionalnih normi (religijskih patrijarhalnih ili nekih drugih), pripadaju desnici, a oni koji su modernistički raspoloženi, dakle, koji su privrženi filozofiji napretka a tradicijsko odbacuju, pripadaju ljevici.</p>
<p>• Ti parametri vrijede i u Hrvatskoj?</p>
<p>- Samo djelomice, jer odnos prema tržištu i mehanizmima stvaranja nejednakosti nije ono po čemu se u Hrvatskoj može razlikovati ljevicu i desnicu. Ali, odnos prema tradiciji, da. Međutim, ono što Hrvatska ima kao dodatni element je u osnovi neprevladana hipoteka građanskog rata. Drugi svjetski rat ideološki i politički nije prevladan u Hrvatskoj.</p>
<p>• Što to znači?</p>
<p>- To znači da se mehanizmima socijalizacije i kanalima političkog učenja, u obitelji, i na druge načine reproduciraju oni političko-ideološki tabori koji su postojali u Drugom svjetskom ratu. Ti mehanizmi utječu na određenje ljevice i desnice i osobito ih treba imati u vidu kad se u nas koriste termini ekstremne ljevice, odnosno ekstremne desnice.</p>
<p>• Što je jedna, a što druga?</p>
<p>- Ekstremno lijeva pozicija bi bila ateistička, borbeno anticrkvena, a ekstremno desna katoličko-fundamentalistička ili na neki drugi način tradicionalistička, odnosno ona koja zagovara neke patrijarhalne norme. S obzirom na razdjelnicu iz građanskog rata, jedni bi bezuvjetno zagovarali prevlast komunističke tradicije, dok bi drugi zagovarali tradiciju NDH.</p>
<p>• Tko zagovara tradiciju NDH?</p>
<p>- Tradiciju NDH, osim HSP-a, zagovara i jedan nepregledan niz raznih udruženja i malih stranaka čija je imena teško zapamtiti. Ali, što nije nevažno, nitko se to nije potrudio zbrojiti, jer taj potencijal nije tako mali. To je svakako više od pet-šest posto, koliko HSP obično osvaja. Jedan dio tih ljudi koji su tradicionalistički orijentirani i koji su zagovarali tradiciju NDH sigurno je glasovao i za HDZ. </p>
<p>Danas je teško procijeniti taj potencijal, ali moguće je da obuhvaća oko 15 posto biračkog tijela u Hrvatskoj. Zapravo ćemo tek sada, nakon raspada sustava s dominantnom strankom, na sljedećim lokalnim izborima moći vidjeti koliki je stvarni potencijal ekstremne desnice.</p>
<p>• A ekstremna ljevica?</p>
<p>- Mislim da se potencijal ekstremne ljevice uglavnom nije stranački artikuliran nego je prije riječ o određenom političkom mentalitetu. Teško je procijeniti njegovu snagu. </p>
<p>Ali i taj potencijal je sigurno veći nego što, primjerice, SRP dobiva glasova na izborima. Taj je potencijal uglavnom vezan uz starije osobe. To je samo djelomice tako kod ekstremne desnice. Generacijska pripadnost tu, po mome mišljenju, igra znatnu ulogu.</p>
<p>• Kada i kako se može prevladati taj rascjep građanskog rata?</p>
<p>- Tek onda kad se neupitna većina hrvatskih birača, hrvatskih građana osjeti vezanim uz demokratske institucije i vrijednosti i kad će emocionalno vezivanje uz ideološke fronte iz 2. svjetskog rata postati nevažno, jer će se većina građana istinski identificirati s liberalno-demokratskim institucijama. </p>
<p>To je jedan od razloga zašto ideja pomirbe u vrijeme HDZ-a nije mogla funkcionirati. Zato, što ona nije bila jednoznačno vezana uz prihvaćanje liberalno-demokratskih i institucija i vrijednosti.</p>
<p>Domovinski rat je počivao na svehrvatskom konsenzusu koji su mnogi zloupotrijebili</p>
<p>• Je li u vezi s Domovinskim ratom moguća ta ideološka podjela?</p>
<p>- Mislim da će se u vezi s Domovinskim ratom još voditi velike ideološke bitke. Bilo bi jako sretno za Hrvatsku kad bi se ono, što je zapravo jedino povijesno točno, moglo uspostaviti kao prevladavajući stav kod većine građana, a to je da je Domovinski rat kao obrambeni rat počivao na svehrvatskom konsenzusu da treba braniti Hrvatsku i protiv unutarnje pobune i protiv agresije. </p>
<p>Na žalost, taj konsenzus nije obuhvaćao znatan dio srpske zajednice koja je, u tom trenutku bila krivo procijenila da ne treba podržati hrvatsku samostalnost. </p>
<p>Dokaz tog svehrvatskog konsenzusa nije bila samo Vlada demokratskog jedinstva nego i činjenica da su ljudi doista odlučili aktivno sudjelovati u obrani bez obzira kojoj su stranci pripadali. Međutim, na žalost je taj svehrvatski konsenzus zloupotrijebila i HDZ-ova vlast kao i mnogobrojni pojedinci.</p>
<p>• Kako?</p>
<p>- Neki su pojedinci iskoristili Domovinski rat za zločine, za pljačke, stjecanje stanove i druge oblike kriminala. Pojedinci, držim, pritom nisu bili motivirani samo korišću nego i idejom da hrvatska nacionalna država mora biti etnički čista i da imamo etnički definiranog neprijatelja protiv kojeg su dopuštena sva sredstva. To je bio dio ideologije pojedinaca iz tadašnje vlasti doduše uglavnom samo prikriveno iskazan, kojoj je bio cilj, kako saznajemo iz stenograma, smanjiti udio srpskog stanovništva u Hrvatskoj. To je otvaralo prostor za zločine. Posljedica toga je da se općenacionalni konsenzus za hrvatsku državu, ali ne državu etničkog nacionalizma, nego državu svih svojih građana, instrumentalizirao za tu viziju etnički čiste države. Bilo bi dobro kad bi se u ideološkim borbama koje nam predstoje moglo razlučiti taj općehrvatski konsenzus za državu od počinjenih zločina i ideologije etničkog ekskluzivizma iz koje su proizašli.</p>
<p>• Što bi vlast u vezi s tim trebala učiniti?</p>
<p>- Vladajuća većina tu bi mogla dosta napraviti. Jednoznačnije pokazati i jasnije formulirati su i oni bili uključeni u projekt hrvatske države, ali kao države svih građana. Bilo je i Srba koji su podržavali taj projekt, a pogotovo drugih manjina, te je u tom smislu to bio multietnički projekt. Osim toga, potrebno je osuditi one koji su taj projekt hrvatske države zlorabili odnosno reducirali ga na projekt etničkog čišćenja. Oko toga će još biti idoloških borbi, ali se nadam da Domovinski rat nikad neće biti tretiran kao Drugi svjetski rat. U tom ratu Hrvatska je doista imala duboki rascjep unutar nacionalnog političkog tijela, dok su u Domovinskom ratu, da tako kažem, i postkomunisti i desnica bili na istoj strani. Neki su, doduše, uz taj projekt vezali svoje ekstremističke ciljeve stoga nam tek predstoji uspostaviti jasnoću o tome što je hrvatska država. Je li to država samo za etničke Hrvate ili je doista moderna država koja pravno definira svoje članove kao sve svoje državljane, koji se, na toj osnovi mogu poistovijetiti sa svojom državom, ali onda etnička pripadnost više nije važna.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Do kraja 2004. godine 90.000 novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti smanjit će se s 20,6 na 15,8 posto?</p>
<p>U 2001. predviđa se otvaranje 13.000 radnih mjesta, u 2002. još 21.000, a u 2003. i 2004. po 30.000 radnih mjesta / Nove parlamentarne izbore, šesteročlana koalicija dočekala bi s 294.000 nezaposlenih i gotovo 1,4 milijuna zaposlenih / Među nezaposlenima najviše je radnika bez zanimanja, pomoćnih radnika, prodavača, vozača, konobara, automehaničara, ekonomskih tehničara, maturanata gimnazije, kuhara, konfekcionara... / Najveća je potražnja i najbrže se zapošljavaju radnici bez zanimanja, prodavači, konobari, zidari, a najmanje se traže autoelektričari, soboslikari, stolari, mesari, profesori muzike, liječnici...</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Sa 349.871 nezaposlenih, koliko je evidentirano krajem kolovoza, Račanova vlada vratila se na poziciju s koje je u siječnju startala. Nova je vlast tada, naime, preuzela državu s teretom od 350.707 nezaposlenih. U međuvremenu, nezaposlenost je uskipjela u ožujku i gotovo prešla 360.000, a nakon ljetne »idile«, tj. sezonskog pada nezaposlenosti zbog zapošljavanja u turizmu, graditeljstvu i poljoprivredi, nezaposlenost će sljedećih mjeseci pokazati svoje pravo lice.</p>
<p>Povratak Vlade na početne pozicije, odnosno novi uzlet nezaposlenosti osjeća se već u kolovozu. Broj nezaposlenih povećao se, doduše, prema srpnju samo za 0,8 posto, ali u odnosu na lanjski kolovoz nezaposlenost je veća za čak 10 posto. Jesenji mjeseci, kada i inače nezaposlenost raste zbog prijave završenih školaraca, dovest će na burzu sezonce te novi val otpuštenih radnika iz poduzeća u stečaju. Najjači udar nezaposlenosti, dakle, tek slijedi, a broj nezaposlenih do kraja godine mogao bi se približiti i brojci od 400.000.</p>
<p>Kao prethodnica jesenjem valu otpuštanja, već je u kolovozu na burzu stiglo više radnika iz propalih poduzeća, nego prijašnjih mjeseci. Dosadašnji mjesečni tempo od oko 1.000 otkaza ubrzao se u kolovozu, kada je na burzi završilo 2.543 radnika iz otpisanih tvrtki.</p>
<p>U tijeku osam mjeseci otkaz zbog stečaja ili likvidacije tvrtki dobilo je 11.000 radnika. Pridruži li im se i 32.300 radnika, koji su otpušteni kao višak, u prošlih osam mjeseci ukupno je 43.300 radnika izgubilo posao, odnosno toliko je ugašeno radnih mjesta. Istodonno, na burzu je stiglo i 19.000 radnika koji su otkaz dali sami ili u dogovoru s poslodavcem te 45.500 radnika kojima je istekao rad na određeno vrijeme.</p>
<p>Novopridošli na burzi najčešće stižu iz prerađivačke industrije i trgovine. Među nezaposlenima najviše je radnika bez zanimanja, pomoćnih radnika, prodavača, vozača, konobara, automehaničara, ekonomskih tehničara, maturanata gimnazije, kuhara, konfekcionara i drugih zanimanja. Najveća je potražnja i najbrže se zapošljavaju radnici bez zanimanja, prodavači, ekonomski tehničari, konobari, zidari, a najmanje se traže autoelektričari, soboslikari, stolari, mesari, profesori muzike, liječnici...</p>
<p>Gotovo polovina nezaposlenih, točnije njih 162.400 ili 46,5 posto u najboljoj je produktivnoj dobi od 20 do 34 godina. Sljedećih 115.700 nezaposlenih u dobi je od 35 do 50 godina i spadaju u teže zapošljivu kategoriju. Gotovo 40.000 prijavljenih na burzi starije je od 50 godina, a među njima je i 3.402 starijih od 60 godina. Neki, na žalost, na burzi ne dočekaju ni posao niti mirovinu. U kolovozu su 54 nezaposlena brisana s evidencije zbog smrti, a 13 među njima čekali su posao dulje od pet godina.</p>
<p>U tijeku kolovoza, s evidencije Hrvatskog zavod za zapošljavanje zaposleno je 7.405 osoba, odnosno 3,8 posto manje nego lanjskoga kolovoza. Oko 6.000 nezaposlenih, gotovo 80 posto, dobilo je posao na određeno vrijeme. Tek je svaki četvrti od onih koji su zaposleni dobio stalan posao. Uobičajilo se, naime, da mnogi poslodavci zapošljavaju radnike na određeno vrijeme, a ima ih i koji paze da radnici ne rade kod njega dulje od dvije godine, kako mu ne bi uz otkaz morali dati i otpremninu.</p>
<p>Naknadu za nezaposlene trenutno prima samo 61.000 ljudi ili svaki šesti nezaposleni. Pritisak stečajaca i povratak sezonaca povećat će troškove države za naknade, jer pravo na pomoć imaju radnici koji su radili najmanje devet mjeseci neprekidno ili s prekidima u zadnjih 18 mjeseci. Naknadu, od 627 do najviše 900 kuna, nezaposleni primaju od 78 do najviše 312 dana, što vrijedi samo za radnike s više od 10 godina staža. Iznimka su žene s 25 te muškarci s 30 godina staža, koji primaju naknadu do novog posla ili umirovljenja.</p>
<p>U projektu strategije razvoja države, koje je predložilo Ministarstvo financija, predviđa se da će se ove godine, zbog sanacija, stečajeva te smanjivanja broj zaposlenih u javnom sektoru, broj zaposlenih smanjiti za 2,3 posto. Porast zapošljavanja očekuje se tek u 2001., a Vlada predviđa da bi se, uz gospodarski rast od tri do pet posto godišnje, do kraja 2004. godine moglo otvoriti 90.000 novih radnih mjesta i smanjiti stopu nezaposlenosti sa sadašnjih 20,6 na 15,8 posto.</p>
<p>Uz pažljiviji pogled u projekciju razvoja, uočljivo je da Vlada najteže očekuje sljedeće godine. U 2001., naime, otvorilo bi se samo 13.000 radnih mjesta, u 2002. godini 21.000, a u 2003. i 2004. godini po 30.000 radnih mjesta. Nove parlamentarene izbore, šesteročlana koalicija dočekala bi, ostvare li se planovi, s 294.000 nezaposlenih i gotovo 1,4 milijuna zaposlenih.</p>
<p>Vladin je cilj, dakako, što je djelomično i najavljeno, uvođenje raznih poticajnih mjera kako bi se poduzetnike potaknulo na proširenje starih i pokretanje novih proizvodnji. Osim toga, dosad su objelodanjene i neke mjere fiskalne politike (olakšice za zapošljavanje novih radnika), a dogovoreno je i povoljnije kreditiranje malog i srednjeg poduzetnišva kako bi se uspostavila nova poduzetnička klima i pokrenulo zapošljavanje.</p>
<p>O svim tim mjerama, kao i o trogodišnjem proračunu te novoj fiskalnoj politici, uskoro počinju i rasprave u Saboru, a za očekivati je da će do tada i Vlada, odnosno njezina ministarstva dopuniti okvirni prijedlog strategije razvoja i nizom konkretnih mjera kako bi se stvorili i poticajni uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta. Vlada je već najavila da građane čekaju godine odricanja i štednje, a sada se od nje očekuje da navede i što to konkretno znači.</p>
<p>To posebno očekuju sindikati i poslodavci, kojima je Vlada ponudila potpisivanje trogodišnjeg socijalnog pakta. Sindikati su već zatražili da se u paktu odredi jasna politika zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta te zbrinjavanja otpuštenih radnika. Iako su se dosad žestoko protivili bilo kakvom zamrzavanju plaća, sindikati će na kraju morati pristati barem na znatno sporiji rast plaća nego do sada, ali bi za uzvrat mogli inzistirati upravo na žešćoj politici zapošljavanja.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U četvrtak kredit za isplatu ostatka pšenice, novi prosvjedi seljaka neće biti potrebni?</p>
<p>Najavljeno rješenje: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kod Raiffeisen banke osigurat će kredit, kojim bi »In-cubo« seljacima isplatio preostalih 56 milijuna / Antun Laslo: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva te Ministarstvo gospodarstva glavni su krivci što pšenica nije isplaćena</p>
<p>BILJE, 20. rujna</p>
<p> - Od deset sati na prilazu Bilju u Baranji, seljaci ovoga kraja poljoprivrednim strojevima blokirali su promet. Prosvjede je, podsjetimo, organizirala Zajednica Udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) zbog toga što osječka tvrtka »In-cubo« nije isplatila svu pšenicu koju su seljaci predali na otkup. Na račune poljoprivrednika »In-cubo« je trebao uplatiti oko 56 preostalih milijuna kuna, tvrde seljaci. </p>
<p>Na području Osječko-baranjske županije prometnice su bile blokirane i na punktovima Punitovci, Potnjani i Gudinci, a kako je za Vjesnik potvrdio tajnik ZUSSB-a Stanko Zdravčević, blokade su okončane između 13 i 15 sati. Seljaci su najavili da će se promet odvijati jednom prometnom trakom. Blokada, tijekom koje je promet bio zaustavljen u oba smjera trajala je samo 20-tak minuta.</p>
<p>U međuvremenu se doznalo da bi problem mogao biti riješen tako da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kod Raiffeisen banke osigura kredit, kojim bi »In-cubo« isplatio ostatak pšenice. Stanko Zdravčević najavio je kako će predstavnici Zajednice u četvrtak otputovati u Zagreb i tražiti da im se o tome predoče konkretni dokumenti. Kazao je, također, da novih prosvjeda vjerojatno neće biti.</p>
<p>Na prilazu Bilju bio je i predsjednik Zajednice Udruga seljaka Antun Laslo, koji je novinarima izjavio da »osim tvrtke 'In-cubo', pšenicu nije potpuno isplatilo niti Ravnateljstvo za robne zalihe«, ističući kako smatra da su glavni krivci za to dužnosnici ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te gospodarstva. Među onima koji još čekaju novac su i seljaci u Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, kazao je.</p>
<p>»Žalosno je što danas Baranjci koji su proizveli pšenicu ne mogu naplatiti svoj rad, nego moraju na cestu, kao da traže milost«, ogorčeno je primijetio Laslo, podsjetivši da je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić javno obećao kako će preuzeta pšenica biti isplaćena za Veliku Gospu, dakle 15. kolovoza. </p>
<p>Komentirajući to što Udruga seljaka Đakovštine nije organizirala prosvjede, Laslo je rekao: »Žalosno je što ima i takvih seljaka koji su zadovoljni time što su oni dobili novac, a ne gledaju potrebe ostalih«. Potkrijepio je to i osobnim primjerom - on je među prvima dobio novac za pšenicu, pa se, kazao je, nije niti morao pojaviti na prosvjedu.</p>
<p>U četvrtak su prosvjedovali i seljaci u Brodsko-posavskoj županiji, koji su od osam do 12 sati zatvorili državnu cestu Slavonski Brod - Nova Gradiška, između Lužana i Batrine. Prosvjed je organizirala Udruga ratara i stočara općine Nova Kapela, uz potporu Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje i Hrvatskog seljačkog saveza. Neisplaćeni dugovi za pšenicu u novokapelskoj općini iznose 1,4 milijuna kuna, koliko seljacima duguju osječki »In-cubo« i novogradiški »Klas«.</p>
<p> Prema riječima predsjednika Udruge ratara i stočara općine Nova Kapela Željka Kovačića, ako se do ponedjeljka, 25. rujna, seljacima ne isplati taj dug, Udruga će organizirati veće prosvjede.</p>
<p>Seljacima se pridružio i jedan od čelnih ljudi Hrvatskog seljačkog saveza (HSS) Darko Grivičić, najavivši da će i HSS organizirati seljačke prosvjede ako do ponedjeljka sav novac ne bude na računima seljaka. U tom slučaju HSS će organizirati prosvjede na četiri mjesta u Brodsko-posavskoj županiji: autocesti kod Sikirevaca, raskrižju u Vrpolju, graničnom prijelazu sa Bosanskim Brodom te Lužanima, kazao je Grivičić.</p>
<p> Komentirajući prosvjede, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Pažur izjavio je da »In-Cubo« u ponedjeljak, 18. rujna, uplatio na račune seljaka 11 milijuna kuna i da će te novce proizvođači dobiti preko Hrvatske poštanske banke. Preostala 42 milijuna za otkupljenu pšenicu tvrtka bi trebala uplatiti narednih dana, rekao je Pažur.</p>
<p> Pomoćnik ministra istaknuo je da Ministarstvo nadgleda izvršenje isplate, ali da nije financijski vezano za taj posao, s obzirom da je In-Cubo privatna tvrtka. Prema njegovim riječima, Državno ravnateljstvo za robne zalihe uplatilo je u četvrtak između šest i sedam milijuna kuna proizvođačima koji su u sustavu PDV-a.</p>
<p>Snježana Čanić Divić i Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Pozdrav svim pucama i dečkima koji pronose slavu Zagreba i Hrvatske u svijetu </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić u srijedu je u prostorijama Gradskoga poglavarstva priredio svečani prijem za Zagrebačke mažoretkinje, Zagrebački klavirski trio i predstavnike Ansambla narodnih pjesama i plesova Lado. </p>
<p>Uputivši pozdrav »svim pucama koje su i ove godine obranile titulu prvakinja Europe«, Bandić je poželio svim mažoretkinjama da i dogodine donesu zlatnu medalju, mada bi i srebro bilo dobrodošlo. Gradonačelnik je ujedno obećao da će za uspješne mažoretkinje iduće godine Grad zasigurno iznaći sredstva. </p>
<p>Mr. Dragutin Palašek, pročelnik Gradskog ureda za kulturu, podsjetio je da su Zagrebačke mažoretkinje osnovane 1993. godine, te da su do sada osvojile mnoge nagrade, među kojima i one sa četiri državna i dva europska natjecanja. Pročelnik je naglasio da ovaj prvi susret znači i ispravljanje nesporazuma između Grada i mažoretkinja, koje su dale veliki doprinos kulturnom životu Zagreba. </p>
<p>Ansambl »Lado«, koji ove godine slavi 50. obljetnicu svoga djelovanja i nedavno se vratio s uspješne turneje po Južnoj Americi, u holu Poglavarstva izveo je pjesmu »Letovanić, selo pokraj Kupe«. Pjesmi koja je zaorila predvorjem nisu mogli odoljeti ni mnogi djelatnici Poglavarstva, koji su, naslonjeni na ograde svih četiriju katova, uživali u pjesmi vrsnih umjetnika. </p>
<p>Gradonačelnik je istaknuo da će Grad uvijek rado pomoći »Ladu«, koji je dugi niz godina pronosio ime Hrvatske po svijetu. </p>
<p>Prijemu su bili prisutni i Duško Ljuština, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za kulturu, Ivana Mihaljinec, savjetnica za glazbu toga ureda, te Davor Žagar, savjetnik za kulturu. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dok se Bandić slika po novinama, Zagrebom kao da vlada povjerenik bez vizije</p>
<p>Novo gradsko vodstvo na čelu s Milanom Bandićem nema viziju razvoja grada. Nije pokrenut ni jedan novi projekt, a politički bodovi skupljaju se na otvaranju škola i vrtića čiju je gradnju započela bivša vlast, zaključak je kritičkog osvrta na proteklih stotinjak dana rada gradonačelnika Milana Bandića, što su ga u srijedu na konferenciji za novinare iznijeli čelnici gradske organizacije Demokratskog centra.</p>
<p> Predsjednik GO DC-a, Joško Morić, te vijećnici Ljubomir Antić i Nikola Ružinski rekli su kako imaju dojam kao da Zagrebom vlada povjerenik, a ne nova gradska uprava, a zabrinjava ih i spoznaja da se proračun puni izuzetno slabo. Svjesni su, kažu, da se u proteklih stotinjak dana nije moglo napraviti ništa revolucionarno, ali ih ipak zabrinjava atmosfera, koja se u Zagrebu od odlaska stare vlasti nije nimalo promijenila. </p>
<p>Posebno je to istakao Ljubomir Antić, koji je naveo kako se od nove vlasti očekivalo da će napraviti iskorak prema Beču, Budimpešti i Pragu, a to se, zasad, nije dogodilo.</p>
<p> - Pompozno održanu sjednicu na periferiji grada gradonačelnik je iskoristio za nova obećanja, a ne zna se što će biti s gradnjom gradskih stanova i stambenim zbrinjavanjem mladih obitelji, rekao je Ružinski.</p>
<p> Bandiću i njegovoj upravi prigovoreno je i to, da se kroz medije provlače različite izjave o komunalnim problemima. Kao primjer spomenut je pročistač otpadnih voda: gradske vlasti najavljuju da će tražiti mišljenje struke, a čelnici DC-a smatraju lošom činjenicu da bi to trebali učiniti inozemni konzultanti. S druge strane, »o izboru izvođača sanacije Jakuševca donosi se politička odluka, pri čemu se struka ignorira«.</p>
<p> - Nova gradska vlast bavi se isključivo pojedinostima, ali strateški ne osmišljava grad, rekao je Ljubomir Antić i potom dodao kako se veliki zagrebački gradonačelnici ne pamte po pojedinostima, već po jasnim vizijama Zagreba u budućnosti. </p>
<p>Joško Morić zamjerio je Bandiću da još uvijek nije ponudio program rada Gradskog poglavarstva, što ima za posljedicu da »stručne službe u gradskim uredima nemaju planove, pa rade na temelju osobnih želja i intervencija pročelnika gradskih ureda, gradonačelnika i njegovih suradnika«. Spomenuto je i da Milan Bandić koristi službeni BMW kojega se pred izbore žestoko odricao. </p>
<p> - Istodobno, Bandić obilazi grad i na razne strane daje obećanja makar ne zna hoće li ih moći uklopiti u proračun i u program rada koji tek treba ponuditi Gradskoj skupštini, rekao je Morić. </p>
<p>Na HTV-u, umjesto »Zagrebačke« - »Gradonačelnikova panorama«</p>
<p>Ponukan time što na konferenciji nije bilo ekipe s Hrvatske radiotelevizije koja inače prati događaje u Gradskoj skupštini i oko nje, Joško Morić iznio je primjedbu i na njezin račun:</p>
<p> - Nekad su stranke u opoziciji s pravom kritizirale Dnevnik i protokolarne vijesti vezane uz bivšeg predsjednika. Ali sada, prema svim mogućim mjerenjima, HTV-ova informativna emisija »Zagrebačka panorama« trebala bi se zvati »Gradonačelnikova panorama«. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Menzašku« zamijeniti dostojnijom prehranom</p>
<p>Zdenko Protuđer, ravnatelj Studentskog centra u Zagrebu, komentirao je u srijedu akcije Sveučilišne organizacije HSS-a protiv poskupljenja studentske prehrane. </p>
<p>- Cijene prehrane odobrava Ministarstvo znanosti i tehnologije, a ne dobavljači ili SC. Optužbe da država krade kunu po svakome soku, kako su rekli studenti HSS-a, neistinite su. Pa što, ako su cijene soka u studentskom restoranu veće nego u trgovini! Pa i pivo je u restoranu ili kafiću skuplje nego u dućanu! </p>
<p>Protuđer stoga poručuje sveučilištarcima HSS-a, da postoji krovna studentska organizacija, a to je Studentski zbor, koja bi se trebala očitovati o takvim pitanjima. Što se tiče državnog udjela u financiranju prehrane studenata, u visini od 75 posto, Protuđer smatra kako je to prevelik udio, te da »toga nema nigdje na svijetu«. </p>
<p>Na najavljeno poskupljenje reagirali su u srijedu i mladi Demokratskog centra (DC). Njihov je stav da je u sadašnjoj socijalnoj situaciji neprihvatljivo mijenjanje participacije države u cijeni prehrane. Napominju da je potrebno napustiti »menzašku prehranu« te studentima omogućiti dostojniji način prehrane. Osim kvalitetnije hrane navode i potrebu kvalitetnijeg smještaja u studentskim domovima. </p>
<p>»Studenti okupljeni u DC-u i profesori smatraju da treba podržati realne zahtjeve Studentskoga zbora jer on je napravio više nego očekivane ustupke, te da Ministarstvo znanosti treba znati da postoji granica ispod koje se ne može ići u civiliziranoj državi«, stoji u priopćenju koje je potpisao glavni tajnik Mladeži DC-a, Goran Stančić. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sredstva za poduzetničke kredite ubuduće - neograničena </p>
<p>Skupštinski Odbor za gospodarski razvoj razmotrio je i usvojio na sjednici u srijedu izvješće o izvršenju gradskog proračuna za prvih šest mjeseci ove godine. Proračun je, kako je izvijestio zamjenik pročelnika Gradskog ureda za financije Ivica Boltušić, za prvu polovicu godine 10 posto manji od planiranoga, a iz pričuve koja iznosi 20 milijuna kuna, utrošeno je 7,8 milijuna. </p>
<p>Glavna točka sjednice posvećena je poticanju razvoja obrta i malog poduzetništva. Prijedlog novog programa naći će se na dnevnom redu sjednice Gradske skupštine, koja će se održati sljedećeg tjedna. Pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo izvijestio je o provedbi sličnih programa iz 1998. i 1999. godine, kojom nitko nije bio zadovoljan. Za poticanje poduzetništva u 1998. godini izdvojeno je 0,5 posto proračuna, odnosno 22,6 milijuna kuna, a u 1999. jedan posto proračuna - 30 milijuna kuna, no ni jedna niti druga svoga nisu potrošene u potpunosti. </p>
<p>Glavni razlog za to leži u dosadašnjoj kompliciranoj proceduri dobivanja kredita koji su poduzetnicima ionako bili preskupi, a realizirali su se uz prilično loše uvjete što ih je dala Privredna banka. Stoga je cilj novog programa da pojednostavi proceduru i olakša uvjete, ali i da potakne što veći broj poduzetnika da koriste kredit, kako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja u obrtništvu. Za razliku od ranije, količina novca usmjerenog u te svrhe više se neće ograničavati, nego će ovisiti o interesu.</p>
<p> - Kreditna podrška odsad će biti moguća u svim fazama poslovanja, rekao je Prežigalo, a novost je i da će se hipoteka moći staviti i na buduću investiciju, prema europskom modelu. </p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za izgradnju grada, Slobodan Jeličić, naveo je da je za gradnju i uređenje objekata i komunalije utrošeno 36 od planiranih 100 milijuna kuna, te da bi se investicije u Zagrebu odsada trebale planirati pet godina unaprijed. Prežigalo je na to otkrio kako se dugoročni plan kapitalnih investicija, koji će utvrditi prioritete građenja, upravo izrađuje. </p>
<p>U srijedu je izvješće o izvršenju Proračuna za prvo polugodište razmotrio i usvojio i skupštinski Odbor za obrazovanje i šport, pod predsjedanjem dr. Ljubomira Antića (DC). (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vanja Rupena predstavila novi modni katalog URIHO-a za jesen i zimu</p>
<p>Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem upriličila je u srijedu u studiju »Romeo« u Preradovićevoj 21, snimanje modnoga kataloga jesen/zima 2000/2001. iz svojega tekstilnog proizvodnog programa koji je predstavila Vanja Rupena, Miss Hrvatske za 1996. godinu. Rupena je fotografu Romeu Ibriševiću pozirala u različitim vrstama pletenih bluza i vesti ali i tekstilnih odjevnih predmeta - od kostima, suknji, hlača, do kožne galanterije i radno-zaštitne medicinske i ugostiteljske odjeće. </p>
<p>»Suradnja s djelatnicima URIHO-a započela je od mog izbora za miss, kada su mi za kreaciju haljine 'Gorska vila' autorice Nade Došen u URIHO-ovoj podružnici 'Ivančica' izradili ukrasnu tijaru od svilenog lišća«, rekla je Vanja Rupena, dodajući kako ju je tada oduševio rad osoba s invaliditetom. </p>
<p>»Vanja je naša najljepša i najdraža gošća«, izjavili su djelatnici 'Ivančice', te ponosno dodali kako ih nakon svjetskih putovanja i revija u inozemstvu, redovito posjećuje i uvijek donosi nešto novo. </p>
<p>Prema riječima Ivančice Jasne Dilice, pomoćnice ravnatelja URIHO-a, katalog će biti od velike marketinške važnosti za rad URIHO-a i pridonijet će prodaji njegovih proizvoda. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Članice Međunarodnoga kluba žena darovale aparat vrijedan 300.000 kuna</p>
<p>Članice Međunarodnoga kluba žena, koji okuplja supruge stranih veleposlanika u Hrvatskoj, u srijedu su predstavnicima Klinike za pedijatriju na Šalati predale neinvazivni poligrafski gastrointetinalni aparat, vrijedan 300.000 kuna. Njime će se moći neprestano pratiti kiselost sadržaja u jednjaku male djece, te mjeriti tlakovi i električna podražljivost crijeva. Svečanim presjecanjem vrpce dijagnostički aparat u rad je pustila potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Željka Antunović, koja je ujedno zahvalila članicama Kluba na vrijednom poklonu. </p>
<p>»Hrvatska je zemlja u kojoj je puno toga uništeno ratom, ali i procesima što ih donosi tranzicija, pa je stoga ova akcija hvalevrijedna«, izjavila je Željka Antunović, dodajući kako će aparat sigurno pridonijeti kvalitetnijoj i pravovaljanoj skrbi o djeci. </p>
<p>Novac za darovani aparat, kako je rekla Liz Page, donedavna predsjednica Međunarodnoga kluba žena, prikupljen je prošle godine na Božićnom sajmu u Pučkom otvorenom učilištu. Tada su supruge stranih veleposlanika prodavale prehrambene, tekstilne i druge proizvode karakteristične za zemlje iz kojih potječu, a prihod su namijenile upravo Klinici za pedijatriju na Šalati. </p>
<p>Zahvaljujući dobrotvorkama na daru, predstojnica Klinike za pedijatriju prof. dr. Ana Volta Rajić pohvalila je humanitarni rad koji predano provode članice Međunarodnoga kluba žena i naglasila kako će vrijedan poligrafski aparat djeci pružiti najbolju medicinsku zaštitu. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nakladnici ponudili nekoliko tisuća naslova i popuste do 60 posto</p>
<p>Združeni nakladnici i Zagrebačka naklada organizirali su sajam knjiga što je u srijedu otvoren na Cvjetnom trgu a trajat će do 29. rujna. </p>
<p>S nekoliko tisuća naslova i popustima do 60 posto, na sajmu sudjeluje 40 malih i srednjih nakladnika kojih je knjiga manje dostupna putem knjižarske mreže. Cilj je sajma da na jednom od najljepših i za knjigu najprimjerenijih gradskih trgova približi kulturnoj javnosti najnovija izdanja hrvatskih nakladnika i omogući kupnju knjiga po povoljnijim cijenama svima koji vole čitati, a zbog slabije kupovne moći nisu uvijek u mogućnosti doći do literature koja ih zanima.</p>
<p>Sajam ima i humanitarni karakter, jer će svi izlagači dati dvije, tri knjige u fond za novoizgrađenu osnovnu školu i vrtić u Petruševcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Smog svakog dana ubije deset ljudi u talijanskim gradovima</p>
<p>RIM, 20. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zovu ga »tihi ubojica«, pravo mu je ime Pm 10, gotovo nevidljiva prašina koja se uvlači u pluća, izaziva bronhitis, alergiju i svakog dana ubije deset osoba u velikim gradovima Italije. Zagađenost je talijanskih gradova alarmantna, koncentracija je prašine negdje i četverostruko veća od dopuštene, koja je 10 mikrona po prostornom metru. Na vrhu liste po koncentraciji prašine izraženoj u mikrogramima po prostornom metru je Torino sa 53,8, slijedi Napulj sa 52,1. Bologna i Rim dijele nezavidno treće mjesto sa 51,2, zatim Milano sa 47,4, Firenza sa 46,5, Genova 46,1 i Palermo sa 44,4. Te zastrašujuće podatke iznijela je Svjetska zdravstvena organizacija zajedno s udruženjem Legambientale.</p>
<p>Prašinu Pm 10 najviše proizvode automobili koji osim u prometnim nesrećama usmrćuju ljude i svojim ispušnim plinovima. Na jednu žrtvu automobilske nesreće dolazi pet smrtnih slučaja zbog pretjeranog udisanja ispušnih plinova.</p>
<p>Studija o štetnosti prašine i smoga provedena je u tri europske zemlje: Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Na 73 milijuna osoba koje žive u tim zemljama registrirano je 40.500 smrtnih slučajeva, od kojih je 21.000 posljedica zagađenosti zraka zbog prevelikog broja automobila. Na to se može dodati 300.000 slučajeva akutnog bronhitisa kod male djece, 25.000 slučajeva kroničnog bronhitisa kod odraslih, 25.000 koji pate od bolesti na respiratornim i kardiovaskularnim organima, 162.000 napada astme kod djece, 395.000 napada astme kod odraslih. Zajednički troškovi liječenja navedenih bolesti su impozantni: 27 milijardi eura godišnje.</p>
<p>Kao reakcija na alarmantno stanje zbog koncentracije smoga u velikim gradovima, Legambijente je u ponedjeljak pozvala na referendum protiv prometnog zagađenja u talijanskim gradovima. Odmah je zatražila da se pored tisuća milijardi lira koje su određene za borbu protiv prometnih nesreća dodaju i investicije u prijevozna sredstva koja ne zagađuju zrak kao što su bicikli, električni motori, tramvaji.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na dražbi odjeća poznatih sportaša</p>
<p>SYDNEY, 20. rujna</p>
<p> - Sportska odjeća i obuća poznatih sportaša naći će se na dobrotvornoj dražbi s koje je prihod namijenjen »Olympic Aid« udruzi za napuštenu i zlostavljanu djecu. Tako obožavatelji sportskih zvijezda s viškom novaca više neće morati sanjati o djeliću opreme svojih junaka. Slika navijača u plivačkom kostimu Iana Thorpa sa šprintericama Michaela Johnsona na nogama i sa teniskim reketom Patricka Raftera pod rukom uskoro bi mogla postati stvarnost.</p>
<p>Četverostruki pobjednik sa Zimskih olimpijskih igara Norvežanin Johann Olav Koss nije želio imenovati imena sportaša koji će pokloniti svoju opremu, no Koss je uvjeren kako će prikupiti više od pet milijuna australskih dolara. »Vjerujem kako će ponajbolji svjetski sportaši imati razumijevanja za našu akciju. S nekima smo se već dogovorili, no neka njihova imena još ostanu tajna«, kazao je bivši natjecatelj u brzom klizanju. </p>
<p>Vodstvo udruge »Olympic Aid« je uvjereno kako će barem jedan sportaš iz svake zemlje donirati dio svoje opreme. </p>
<p>»Neki imaju status u svojim zemljama poput božanstva, dok su izvan granica posve nepoznati. Mnogi bi željeli imati nešto njihovo«, dodao je Koss. </p>
<p>Među prvim koji je poklonio svoje rukavice bio je Victor Ramos, boksač iz Istočnog Timora, dok je legenda svjetskog boksanja Muhammad Ali poklonio boksački ogrtač, a predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch donirao je pet zlatnih olimpijskih krugova.</p>
<p>Svoju premijernu akciju Olympic Aid imao je na OI u Lillehammeru 1994. godine sakupivši u posljednjih šest godina više od 30 milijuna američkih dolara. Tim je novcima sagrađena bolnica u Sarajevu, 150 škola u Eritreji, dok je 12 milijuna djece dobilo priliku besplatno ljetovati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Čovjek u sebi nosi neprijateljske viruse</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Posjeduju li naši geni dijelove »neprijateljskih« virusa koji se mogu probuditi i izazvati smrtonosni rak? Na ovo gotovo zastrašujuće pitanje nedavno su pozitivno odgovorili njemački znanstvenici tvrdnjom da kromosom 7 sadrži djelomično funkcionalne viruse koji bi možda mogli uzrokovati rak. Štoviše, čak oko jedaan posto sveukupnog genoma čovjeka sastoji se od ostataka virusa - retrovirusa. Ti virusi, među koje pripada i HIV, umeću svoje gene među gene inficiranih stanica te stvaraju i oslobađaju nove viruse. Virus smješten na kromosomu 7 čovjeka mogao bi biti razlogom obolijevanja od raka. Njemački su znanstvenici sa Sveučilišta u Saarlandu izdvojili gene zaostalog virusa prisutnoga u genomu čovjeka, injicirali ih u stanice uzgojene u laboratoriju i potom tako tretirane stanice uštrcali u miševe. Dobili su iznenađujući rezultat - geni nazvani cORF uzrokovali su razvoj zloćudnih tumora. Bjelančevina odgovorna za nastanak raka čvrsto prianja uz jednu drugu bjelančevinu - PLZF koja se inače veže za DNA i aktivira gene. Sama PLZF koči stanični rast, a važna je u razvoju stanica testisa i krvi. cORF remeti normalnu funkciju PLZF i uzrokuje razvoj leukemije i raka testisa.</p>
<p> Čini se da je ova pojava poznata i ne tako rijetka u evoluciji čovjeka i majmuna. Dijelovi virusa ugrađeni u genom čovjeka zovu se humani endogeni retroviralni elementi (HERV). Zanimljivo je da čimpanze i gorile posjeduju iste HERV kao i ljudi. Proizlazi da su HERV elementi, evolucijski, veoma stari: oko milijun godina. (Krešimir Pavelić)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Gorbačov otvorio izložbu posvećenu svojoj supruzi</p>
<p>MOSKVA, 20. rujna</p>
<p> - Bivši predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov u utorak je na samu godišnjicu smrti svoje supruge Raise otvorio u Moskvi izložbu posvećenu upravo njoj.</p>
<p>Naime, Gorbačov se na otvaranju izložbe u Muzeju suvremene povijesti pojavio sa svojom kćerkom Irinom, gdje su zajedno otvorili izložbu u kojoj se mogu pogledati čitav niz fotografija, članaka iz novina i suvenira koji podsjećaju na boljševičku revoluciju iz 1917. godine.</p>
<p>»Izgubili smo Raisu Maksimovu, no ona je ponovno među nama, te se vratila narodu i to je najvažnije«, izjavio je Gorbačov prilikom ceremonije otvaranja, dodavši kako mu je drago da su Rusi ponovno pokazali simpatije prema njemu i njegovoj preminuloj ženi, a koje su nestale tijekom prvih godina promjena vlasti. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Šef policije otvorio javnu kuću, pa privodio korisnike usluga</p>
<p>ŠANGAJ, 20. rujna</p>
<p> - Šef policije u istočnokineskoj pokrajini Jiangsu bio je pronašao nov način ostvarivanja zarade - otvaranjem javne kuće, a onda privođenjem i novčanim kažnjavanjem korisnika usluga.</p>
<p> Kako piše lokalni tisak, šef policije u okrugu Lishui, Gao Mingliang, pokrenuo je u svibnju prošle godine tu operaciju maskirajući javnu kuću kao restoran. Prostitutke bi privukle mušterije, a zatim bi upadala policija te ih uhitila i nakon privođenja u policijsku postaju novčano kaznila. Ovisno o visini prihoda od kazni, policija bi prostitutkama eventualno isplaćivala i dodatnu zaradu.</p>
<p> Između svibnja i kolovoza prošle godine na taj je način ostvaren prihod od oko 10 tisuća dolara.</p>
<p> Plan je međutim propao kada je policija iz susjednog okruga uhitila registriranog vlasnika restorana zbog nelegalnog organiziranja prostitucije, a ovaj je zatim osuđen na godinu dana teškog rada. Frustriran nakon godinu dana takve kazne, on je poslao peticiju višim policijskim dužnosnicima koji su zatim razotkrili Gaovu »dosjetku«. Gao je priznao prijevaru, pa je zatim osuđen na godinu dana zatvora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Komunistički Vijetnam uhitio - Jamesa Bonda!</p>
<p>HANOI, 20. rujna</p>
<p> - Komunistički Vijetnam uhitio je Jamesa Bonda, Amerikanca vijetnamskog porijekla optuženog da je prije petnaest godina na nezakonit način raznim financijskim malverzacijama zaradio tridesetak tisuća dolara.Službeni mediji izvijestili su u kraćem priopćenju kako je šezdesetjednogodišnji James Bond Nguyen, rođen kao Nguyen Van Bon, uhićen u utorak u gradu Ho Chi Minh.</p>
<p>.Inače, Bondu je prije tri godine vijetnamsko ministarstvo unutarnjih poslova dopustilo promjenu imena, i to kada se u Vijetnamu trebao snimati film iz Bondovog serijala »Tomorrow Never Dies«. No, tada su komunističke vlasti odbile ugostiti filmsku ekipu naglasivši kako je u prethodnim filmovima o Bondu glavni junak prikazan kao borac protiv komunizma, tako da je na kraju film sniman u Tajlandu. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Jubilarno slavlje s Bachom </p>
<p>30. varaždinske barokne večeri obilježavaju 2000 godina od rođenja Isusa Krista i 250. obljetnicu smrti J. S. Bacha / Cijeli program čine isključivo djela velikog Bacha, uključivši i njegova dva najmonumentalnija opusa, Misu u h-molu i Muku po Mateju </p>
<p>VARAŽDIN, 20. rujna</p>
<p> - Pred nama su jubilarne, tridesete po redu, Varaždinske barokne večeri, koje su u tome razdoblju vrlo brzo stasale do jednog od najreprezentativnijih festivala na ovim našim područjima. Tako reći bez padova, program je donosio uvijek majstorska djela barokne epohe, a posebno je taj festival zaslužan za ponovno otkrivanje vrijednih, kojiput i zaboravljenih djela hrvatske glazbene baštine. Osim toga, Varaždinskim baroknim večerima uspijevalo je osigurati stalno vrhunske izvedbe domaćih umjetnika i ansambala te gostovanja renomiranih inozemnih sastava i solista. Takvim sadržajima ta u svijetu ugledna manifestacija već tri desetljeća obilježava kulturna zbivanja cijele gornjohrvatske regije, šaljući svoje priredbe i u druga okolna mjesta, dok u samome Varaždinu uvijek čini središnji kulturni događaj godine.</p>
<p>Ove jubilarne Varaždinske barokne večeri oglašavaju ne samo svoj trideseti rođendan nego i dvije tisuće godina od rođenja Isusa Krista i dva i pol stoljeća od smrti velikana glazbene povijesti Johanna Sebastiana Bacha. I stoga je izvrsna bila zamisao organizatora, kojima na čelu od početka stoji maestro prof. Vladimir Kranjčević, da cijeli program ispune isključivo djela velikog Bacha, uključivši i njegova dva najmonumentalnija opusa, Misu u h-molu i Muku po Mateju.</p>
<p> Festival se otvara u nedjelju, 24. rujna, koncertom Zagrebačkih solista, na kojemu se izvode tri Bachove kantate za sopran solo, po jedan puhački instrument i gudače. Bit će to kantate »Non sa che sia dolore« (s flautom), zatim ženidbena kantata »Weichet nur betrübte Schatten« (s oboom) i »Jauchzet Gott in allen Landen« (s trubom). Uz Zagrebačke soliste nastupaju njemačka sopranistica Sylvia Weiss, Ivana Zahirović (flauta), Bernard Heinrichs (oboa) i Stanko Arnold (truba). Međutim, prije toga, u nedjelju prije podne, bit će održan spomen na preminulog prof. Juricu Muraija, vrhunskoga hrvatskog pijanista i jednog od osnivača VBV-a. Bit će otkrivena spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući i na svečanoj sjednici Festivalskog vijeća VBV promovirana monografija »Jurica Murai« autorice Erike Krpan.</p>
<p>Već u ponedjeljak je u varaždinskoj Katedrali na programu Bachova Misa u h-molu, koju pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića izvodi Slovenski komorni zbor i Slovenska filharmonija sa solistima Vlatkom Oršić, Ružom Pospiš-Baldani, Tomislavom Mužekom i Lukom Debevcom; napomenimo da će tu izvedbu dan prije čuti publika u Ljubljani. Pri kraju festivala, u subotu 7. rujna na programu je velebna Muka po Mateju pod ravnanjem Mirka Cudermana i ponovno sa slovenskim ansamblima, Slovenskim komornim zborom i Komornim orkestrom, a solisti su Marko Fink, Johannes Chum (Evanđelist), Mateja Arnež, Mirjana Kalin, Marijan Trček i Luka Debevec. Značajan zadatak stoji i pred Varaždinskim komornim orkestrom koji u dvije uzastopne večeri izvodi svih šest Brandenburških koncerata.</p>
<p>U nizu izvedaba Bachovih komornih djela prednjači gostovanje danas jednog od vodećih violončelista svijeta Davida Geringasa, učenika velikog Rostropoviča. Geringas, rođeni Litvanac, danas je profesor u Lübecku, a početkom ove godine predsjedao je žiriju natjecanja »Antonio Janigro« u Zagrebu. On će također u dvije uzastopne večeri svirati svih šest Suita za violončelo solo. U ostalim programima, od kojih će se neki odvijati i u Trakošćanu i Ludbregu, nastupaju čembalistica Višnja Mažuran, orguljaši Anđelko Igrec i Ljerka Očić, sopranistica Martina Zadro, Zagrebački gitaristički kvartet te Krešimir Lazar (viola da gamba) i Linda Mravunac (čembalo). Jubilarne VBV završavaju u nedjelju 8. listopada prije podne u Gradskoj vijećnici podjelom nagrada »Ivan Lukačić« i »Jurica Mirai« i pod večer svečanom misom zahvalnicom u varaždinskoj Katedrali s nastupom ansambla Collegium pro musica sacra.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U počast majstoru </p>
<p>Muzej za umjetnost i obrt / Svečano otvorena retrospektivna izložba doajena strukovne fotografije Krešimira Tadića (1934.-1997.) u pripremi Instituta za povijest umjetnosti</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Brojni štovatelji, prijatelji i znanci prerano preminulog doajena strukovne fotografije, povjesničara umjetnosti Krešimira Tadića (1934.-1997.) nazočili su u utorak svečanom otvaranju izložbe njegovih probranih fotografskih radova u Muzeju za umjetnost i obrt.</p>
<p> Uz predan rad na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kapitalan posao Krešimir Tadić ostvario je na Institutu za povijest umjetnosti, na kojem je tijekom četrdestogodišnjeg rada stvorio temeljni fond od pedesetak tisuća fotografija hrvatske spomeničke baštine, istaknula je dr. Ivanka Reberski. Naglasivši da je izložba prije svega hommage zaslužnom suradniku i nezaboravnom kolegi koji je do posljednjeg dana izgarao na zajedničkim poslovima, dr. Reberski je kazala: »Prilikom priprema za izložbu pokazalo se da je Tadićev opus opsegom monumentalan, a tematski raznorodan. U tijeku gotovo polustoljetnog krstarenja uzduž i poprijeko domovine od Istre i Kvarnera do Dubrovnika i Konavala, od jadranske obale do Slavonije, Podravine i Zagorja, Tadić je kroz objektiv svojih fotoaparata osjetljivim okom znalca i dušom zaljubljenika fiksirao posebnosti, umjetničke značajke i ljepotu spomenika i umjetnina. Stoga se i koncepcija izložbe usredotočila, s jedne strane, na originalni autorski rad , a s druge na vrhunska ostvarenja koja su odmah zacrtala tematske i geografske parametre unutar nepreglednog opusa. Kritička selekcija pokazala je kako je najvrjednije domete Tadić dosegao u interpretaciji spomenika arhitekture, urbanih struktura povijesnih gradova i kultiviranog krajolika, nastojeći u takvu pejzažu fiksirati upostavljene harmonične odnose prirodnog i kulturnog nasljeđa «.</p>
<p> O fotografskom opusu Krešimira Tadića sa žarom je prozborio i dr. Tonko Maroević, Istaknuvši vrijednost kolektivnih projekata tijekom kojih je u suradnji s najznačajnijim hrvatskim povjesničarima umjetnosti snimao graditeljska, kiparska i slikarska ostvarenja, čime su stvoreni neprocjenjivi fotografski fondovi, dr. Mareović je naglasio je i raznovrsnost Tadićevih »poetičkih opcija«, koje su se kretale u širokom rasponu u kojem je Tadić asimilirao neka tradicionalna svojstva verističkoga i simboličkoga, pa sve do sasvim slobodnih foto istraživanja bliskih enformelu, op artu i pop artu.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pripitomljena slika</p>
<p>Tribina Društva hrvatskih književnika / Predstavljena nova knjiga pjesama Božice Jelušić »Stolisnik« u nakladi Matice hrvatske Đurđevac </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Za slavnu poljsku pjesnikinju Wislawu Szymborsku pisanje je »osveta smrtne ruke«, dok je za našu poetesu Božicu Jelušić to »proces u kome intimno postaje legitimno; kada ozakonjuješ svoje privide i daješ im status zbiljskoga.« Bruseći iz knjige u knjigu svoj pjesnički izričaj, Božica Jelušić svoje je pokatkad preguste parunovski prebujale metafore svela na ekonomiju kakva vlada u prirodi. Sve je u njezinoj novoj knjizi pjesama »Stolisnik« (u nakladi Matice hrvatske Đurđevac), koja donosi izbor iz 15-godišnjega rada - što je u srijedu predstavljena u Društvu hrvatskih književnika - izvagano, odmjereno, uklopljeno u cjelinu, s ponekim naglašenim detaljem. Treba naglasiti da je autorica nemalu pozornost posvetila malim formama, stežući, kombinirajući i gotovo ljekarničkom vagom odmjeravajući svoje poetske pripravke. No, »ne bih dopustila«, kaže sama autorica, »da se na račun konstrukcije, metrike i versifikacije izgubi magija atmosfere«, jer, kako veli Ujević, »tančine, nijanse, točnije određuju pjesnika nego kiklopska sistematika«.</p>
<p>A upravo su suptilne nijanse te kojima je, poput kolaža, obojena njezina poezija, što čuva neobičnu prisnost i ljubav za ljeporječive sintagme, kako je primijetio književni kritičar dr. Tonko Maroević. Stihom pripitomljava sliku otvarajući novi prostor imaginacije koji je nastanjen najčudesnijim biljnim svijetom. S obzirom da piše u malim formama, nikada ne premašuje deset stihova u kojima se dva katrena vežu i isprepleću, vukući poput tračnica temu i motiv pjesme koji se ostvaruju na njezinoj površini, kazao je dr. Maroević. Te biomorfne tvorevine ljupke su poput herbarija, no istodobno šire oko sobe obrambenu trpkost koja, zapravo, hrani poetsku sočnost.</p>
<p>Knjiga se nudi višeznačnom čitanju, a njen izbor ujedinjuje vitruoznost izvedbe i ironiju prema klasičnim simbolima. Upravo oksimoronske situacije karakteriziraju većinu pjesama, vraćajući cesarićevski senzibilitet ili onaj Emily Dickinson, jer Božica Jelušić odgojena je na angloameričkim stihovima, koje je i sama prevodila, ali i na domaćoj odnjegovanoj riječi.</p>
<p>»Stolisnik« je inače zajednički projekt pjesnikinje i Ivana Andrašića, koji je slikovno popratio knjigu uspostavljajući doista zadivljujući sklad glazbe, riječi i slike. Kako je posrijedi knjiga puna nijansa i mogućih značenja, tako se i u likovnoj pratnji izmjenjuje lavirani tuš, crtež i akvarel tvoreći rijetko uspio sklad. Stihove je pred prepunom dvoranom Društva hrvatskih književnika kazivala dramaka umjetnica Vlasta Knezović.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sarajevski pljesak Gavranu </p>
<p>SARAJEVO, 20. rujna</p>
<p> - Kamerni teatar 55 izveo je u utorak dramu »Čehov je Tolstoju rekao zbogom« autora Mire Gavrana, u režiji Gradimira Gojera i s glumcima Zoranom Bečićem, Kaćom Dorić, Riadom Ljutovićem i Anom Vilenicom.</p>
<p> Ovom predstavom završen je dramski program »Ljeta u Kamernom 2000«. Nakon završetka predstave, koju je publika ispratila dugotrajnim pljeskom i ovacijama, održana je kratka press konferencija. Miro Gavran je istaknuo veliko zadovoljstvo razinom izvedbe, redateljskim i glumačkim interpretacijama, te poželio nastavak suradnje s Kamernim teatrom 55. Zoran Bečić, koji je tumačio ulogu Tolstoja, istaknuo je harmoničan rad s redateljem i ostalim protagonistima, a Kaća Dorić je poželjela novu suradnju iste redateljsko-glumačke ekipe te novi tekst Mire Gavrana. Kazališni kritičar Sead Fetahagić je istaknuo da se u Sarajevu dugo nije čuo takav pljesak poslije neke predstave. Predstava nastavlja živjeti na redovnom repertoaru Kamernog teatra 55. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Festival žena umjetnica </p>
<p>SOLUN, 20. rujna</p>
<p> - Više od 500 umjetnica iz 30 zemalja, svjetski poznata imena, sudjelovat će na Drugome festivalu žena stvarateljica, koji će se održati od 22. do 27. rujna u Solunu. Festival organizira Unescov Centar za žene i mir na Balkanu. Taj festival, koji je posvećen oplemenjivanju duha mira, održava se svake treće godine i jedna je od najvažnijih Unescovih manifestacija za proslavu novoga tisućljeća. Svrha ove organizacije je promicanje mnogostrukih civilizacija dvaju mora, Sredozemlja i Crnoga mora, preko jednog općehumanog jezika - stvaralaštva. U Solunu će se prikazati različita iskustva, vizije i inspiracije u arhitekturi, glazbi, teatru, kinematografiji, književnosti i plesu. Sve žene-sudionice su ugledni predstavnici fakultetskog i umjetničkog kruga njihovih zemalja i očekuje se da će svojim posebnim prinosom pridonijeti uspjehu susreta. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izdavači zajedno u Frankfurtu </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Na ovogodišnjemu Sajmu knjiga u Frankfurtu, velikom svjetskom okupljalištu nakladnika, što se otvara 17. listopada, nastupit će oko 80 što većih što manjih hrvatskih izdavača, što je gotovo dvostruko više nego prošle godine. Na Frankfurtskom sajmu tako će se naći Matica hrvatska, Školska knjiga, koja slavi 50 godina osnutka, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Mozaik knjiga i drugi. </p>
<p> Osim što će se na 52. frankfurtskom sajmu, zadnjemu u ovome stoljeću, naći svi važniji hrvatski izdavači, po riječima predsjednika Vijeća zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Alberta Goldsteina, važno je istaknuti da će na sajmu ponovno zajedno nastupiti svi izdavači, koji su zbog oblika, sadržaja i načina predstavljanja hrvatske knjige nekoliko godina nastupali odvojeno. »Sada ponovno nastupamo zajedno s onim vrijednostima koje možemo ponuditi svijetu«, izjavio je Goldstein, dodavši kako će se 18. i 19. listopada održati priredbe na našem štandu u Frankfurtu - predstavljanje kataloga i programa. Za Sajam knjiga u Frankfurtu priređena su četiri dvojezična kataloga - hrvatskih izlagača, knjižara i antikvara, katalog dvadeset mladih autora te »Istra putovima knjiga«. Taj vrlo opsežan katalog osim što će predstaviti istarsko izdavaštvo donosi, među inim, popis mjesta na kojima se čuvaju posebno vrijedne zbirke knjiga te bibliografiju knjiga o Istri. Hrvatski izdavači na frankfurtskom sajmu nastupit će uz potporu Ministarstva kulture RH, Ureda za kulturu grada Zagreba, Istarske županije, istarske Turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Novi mjuzikl Lloyda Webbera </p>
<p>LONDON, 20. rujna</p>
<p> - Premijera novoga mjuzikla sira Andrewa Lloyda Webbera »The beautiful Game« izveden je u utorak 19. rujna, a prihod od njega bit će uplaćen u dobrotvorne svrhe, obiteljima žrtava bombaškog napada IRA-e u Omaghu u Sjevernoj Irskoj 1998. godine. Na dobrotvornom je koncertu skupljeno 100 tisuća funti (premijeru je organizirao »Irski fond za Veliku Britaniju«), a ta svota će biti iskorištena za izgradnju »Društvene kuće« u gradu County Tyrone u Irskoj. Objekt će služiti obiteljima stradalih u bombaškom napadu.Preživjeli u toj teškoj tragediji, koja je odnijela 29 života, a stotinjak njih teže ili lakše ozlijedila, pridružili su se na kraju koncerta izvođačima na pozornici. Mjuzikl obrađuje temu protestantsko-katoličkog sukoba, preko priče o jednom nogometnom klubu, koju je napisao Ben Elton. Po riječima Lloyda Webbera, mjuzikl ima univerzalnu poruku mira, usprkos sjeverno irskoj stvarnosti. No ne samo to, naglasio je autor, ova poruka mira posvećena je svima onima koji trpe nepotrebno međuetničko nasilje u svijetu. (L. Černi)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>O Sunčevu sustavu </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Postoje tri razloga zbog kojih je u Hrvatskoj prevedena i tiskana knjiga »Planeti«. Prvi je profil nakladnika »Golden marketinga« iz Zagreba, koji je već u više navrata i s nekoliko naslova iskazao nakanu da čitaocima u nas približi područja znanosti. Drugi je karakter same knjige, koja se na osobit način, svojom čitkošću, pristupačnošću, zornoj tehničnosti i popularnosti, odnosi prema znanstvenim istraživanjima. Treći je interes koji bi ona mogla izazvati kod mladih istraživača i znanstvenika, ali i kod svih onih koji su spremni slijediti čovjekovu zapitanost o svemiru. Tim je riječima glavni urednik edicije dr. Radule Knežević započeo predstavljanje istoimene knjige u izdanju »Golden marketinga« iz Zagreba, u srijedu na Tribini grada Zagreba. Knjigu potpisuju dvojica Britanaca - David McNaba i James Younger.</p>
<p>Nekoliko ključnih natuknica o knjizi iznio je dr. Bojan Vršnak, redovni profesor na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. »Knjiga je tečno pisana, kao putopis kroz sunčev sustav i ne zahtijeva predznanje. Sadržaj knjige je povijesni prikaz osvajanja Sunčeva sustava. Predočen je opširan opis nebeskih tijela: planeta, kometa, Sunca - kao da smo tamo bili. Važno je naglasiti da je knjiga nastala kada je završila jedna faza istraživanja svemira, i to kada je lansiran prvi satelit u Zemljinu orbitu. Može se reći da smo se, sa sondama kao što su Voyager, napokon odlijepili od Zemlje te više nismo u svom dvorištu, već u Sunčevu sustavu«, zaključio je dr. Vršnak. Prof . Vlado Korbar, iz Gradskog ureda za obrazovanje i šport grada Zagreba - odsjek tehničke kulture, na predstavljanju knjige istaknuo je da je knjiga za njega enciklopedija. Ne začuđuje stoga što izdavač već raspolaže informacijama koje govore da je ovo jedinstveno djelo u nekim područjima Hrvatske najprodavanija knjiga. Potom je jedan od dvojice prevoditelja i stručni redaktor prijevoda dr. Dragan Roša, između ostalog odgovoran za razinu prijevoda, priznao svoje sumnje u početku rada na ovome projektu. »Mislio sam prvotno da je riječ o nekoj pričici, ali sam s vremenom shvatio da se radi o svježem, recentnom izdanju koje se kod nas objavljuje nepunu godinu poslije prvog izdanja. Autori su dobili najprestižnije nagrade BBC-a za popularnu znanost. Razgovarali su ne samo sa znanstvenicima već i sa sovjetskim i američkim astronautima te su napisali odlično sročenu knjigu s egzaktnom potkrepom. To je možda i nov pristup znanosti koji si mogu dopustiti bogatije tv kuće. Knjiga sadrži kronologiju svemirskih istraživanja i internetske adrese s pomoću kojih se mogu dobiti bitne obavijesti o tim istraživanjima.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>In memoriam Branku Beciću </p>
<p>Ovih dana napustio nas je Branko Becić, slikar koji je dao osebujan prinos hrvatskomu slikarstvu. Rodio se Branko Becić 14. prosinca 1923. godine, mogli bismo kazati, na samom svršetku plodonosnog blažujskog razdoblja njegova oca slikara Vladimira Becića. Isto tako, Branko Becić je dijete oriovačkog i slavonskog krajolika, kroz koji ga je doslovce za mladenačku ruku proveo njegov otac. Priča ispunjena životnim i slikarskim iskustvom. </p>
<p>Slikar Branko Becić sklon je akvarelu kao osebujnoj tehnici umijeću lakih i odmjerenih nanosa u vodi rastopljena pigmenta. Godine 1947. započinje studij slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod profesora Vjeke Paraća i završava 1951. kod Jerolima Miše.</p>
<p>Kod Branka Becića nije teško otkriti obuzetost krajolikom usporedno s tehničkom besprijekornošću akvarela na zamišljenoj crti od Vladimira Becića, Ivana Domca i osjetljivog Antuna Mezdjića, na onoj istoj začudnoj poveznici obilježenoj hrvatskim sezanizmom.</p>
<p>Slikarski pogled Branka Becića seže do svijetlih i oblačnih obzorja hrvatskoga sjevera i juga, do cvijeća u vazi, mrtvih priroda i ćupa s kistovima u pouzdanosti atelijera. Doduše, u posljednjem desetljeću prevladat će pogled kroz prozor atelijera na Crkvicu svetoga Roka u istoimenom perivoju, na obronak brijega obrastao žbunjom i pokojim stablom. Zagrebački krovovi i zagrebački trgovi zaiskali su »čvršću« tehniku ulja na platnu. Tako je i 1994. godine izložio nadasve zanimljiv ciklus veduta, slikarski odrješit, jasan i pomalo sjetan hommage Zagrebu.</p>
<p>Blag i obziran u ljudskim susretima, Branko Becić je uspio sažeti vjernost tradiciji dobra slikanja i vjerodostojnost interpretacije samoga motiva pred kojim se nalazio. Umijeće slikanja omogućilo mu je da ostvari zavidnu slikarsku sintezu - u slikama uzbuđenja doživljajem prirode i topline ugođaja vlastita zagrebačkog doma. Branko Becić je umro u Zagrebu 18. rujna 2000. </p>
<p>Darko Schneider</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Kosooka »teta« srušila snove naše Spartanke</p>
<p>Tamara Boroš izgubila u 1. kolu glavnog olimpijskog turnira / Sa 3-2 ju je svladala 37-godišnja Geng Lijuan, sad Kanađanka, stolnotenisačica koja je izborila zapažen status među višemilijunskom kineskom konkurencijom dok se Tamara nije ni rodila</p>
<p>Bilo je to bolno buđenje. Ovdje, u olimpijskom prstenu, gdje još stotine sportaša ima pravo na svoj san, ovdje, 20.000 kilometara od kuće, srušeni su snovi Tamare Boroš, 23-godišnje djevojke koja je veći dio svoga života posvetila malom reketu i celuloidnoj loptici, a posljednjih mjeseci sve, ali baš sve, spartanski podredila nastupu na Igrama u Sydneyu. Odlazeći prije 20-ak dana iz Zagreba, rekla je kako joj je cilj do kraja karijere osvojiti olimpijsku medalju. Nije izrekla da do medalje želi sad, odmah, u Sydneyu, ali intimno je mislila upravo to. I svi su iz njezine blizine znali da »Tami« stremi samo tom cilju, znali su da je spremnija i jača nego ikad, njezin trener Cegnar govorio je da je čak 40 postao jača, Primorac je govorio da je vrijedna medalje. Ona se, međutim, javno zaustavila na četvrtfinalu: »Moj je cilj na Igrama u Sydneyu izboriti mjesto među osam najboljih«.</p>
<p>Sve računice i sva nadanja zaustavila je, međutim, jedna kanadska kosooka »teta«. Geng Lijuan, 37-godišnjakinja koja je već izborila zapažen status među višemilijunskom kineskom konkurencijom dok se Tamara nije ni rodila, pobijedila je 14 godina mlađu suparnicu sa 3-2 (18-21, 21-19, 21-23, 29-27, 21-14) odmah na početku natjecanja na glavnom olimpijskom turniru. </p>
<p>Nakon dvoboja, mala se skupina naših ljudi u dvorani pitala što se to Tamari dogodilo? Dogodio joj se četvrti set. I propuštena meč lopta pri 2-1 vodstvu u setovima i 20-19. Poslije propuštenog čak je sedam puta spašavala set lopte u tom nesretnom setu, ali kada je trebalo opet stvoriti prigodu da uhvati poen prednosti i pokuša pobjednički završiti meč i prije posljednje pete dionice igre, bila je previše nestrpljiva, a suparnica, pak, mirna i mudra.</p>
<p>U odlučujućem setu, vjerojatno još pod dojmom propuštenog, naša je reprezentativka počela proživljavati dramu preranog odlaska s glavne olimpijske scene. Jer, Tamara Boroš je na Igre došla sa statusom najbolje neazijske stolnotenisačice na planetu, kao 11. na svjetskoj ljestvici bila je postavljena za 9. nositeljicu turnira i svi su znali da jedino ona i 21-godišnja Rumunjka Mihaela Steff mogu ugroziti kinesko-tajvansko-korejski bedem. Steff je ostala u igri, Tamara je otpala, azijski zid opet će, čini se, odoljeti rijetkim opasnim naletima.</p>
<p>Tamarino je razočaranje bilo pregolemo. Nije imala snage pojaviti se pred novinarima. Navodno smo prekasno stigli u zonu za razgovor sa sportašima. Dosad smo se uvijek nalazili. Ne vjerujemo da bi se Tamari i njezinom treneru Nevenu Cegnaru tako žurilo da je zabilježena pobjeda. Nakon poraza teško se suočiti bilo s kime. Shvatljivo. No, i poraz je sastavni dio sporta i života i treba se naučiti nositi s njime. Tamara je mnogo češće u životu pobjeđivala negoli gubila, tako će sasvim sigurno biti i u nastavku njezine karijere, stoga je danas razumljiva njezina tuga. Iako će mnogi vjerojatno sa strane sada pametovati, nitko ne može željeti pobjedu više od samog sportaša, jer samo on zna koliko je sebe uložio u nju. Zato treba pustiti Tamaru na miru da preboli svoj olimpijski posrtaj. Iz sadašnje će muke, vjerujemo, izroniti čvršća, željna svojeg dijela slave u svijetu zelenih stolova koji joj je ovdje ostao neuhvatljiv. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Balaban kod dr. Nemeca, Vlak b.o., u Maksimiru i dalje Inspekcija rada </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Strijelac pobjedonosnoga pogotka za Dinamo u splitskome derbiju protiv Hajduka, Boško Balaban, zbog ozljede je igrao samo u prvome poluvremenu spomenute utakmice. Požalio se na bol u koljenu i nakon liječničkih pregleda po povratku u Zagreb, odlučeno je da Dinamov napadač otputuje u Lovran, gdje će ga na Ortopedskoj klinici pregledati dr. Boris Nemec. Prema zagrebačkim liječničkim nalazima, Balabanu je oštećena hrskavica u koljenu i tek nakon detaljnijeg pregleda odlučit će se o načinu liječenja. Nije isključena ni mogućnost da će »modri« reprezentativac morati operativnim zahvatom liječiti ovu neugodnu ozljedu. Odluka je, dakle, u rukama dr Nemeca...</p>
<p>U Splitu je, u poluvremenu utakmice, pozlilo treneru »plavih«, Marijanu Vlaku. Nakon pružene liječničke pomoći u splitskoj bolnici, Vlak se s momčadi vratio u Zagreb, a u srijedu ujutro navratio je i do kluba. Loše je izgledao, tako se zacijelo i osjećao i odmah je otišao na pregled u KBC »Rebro«. Srećom, s Vlakom je sve u redu, svi su nalazi nakon pregleda bili u granicama normale. A povišeni tlak u Splitu posljedica je stresa i prevelikog uzbuđenja. Vlak je, eto, od svoga organizma dobio »žuti karton« i svakako će morati razmisliti o svome zdravlju...</p>
<p>Već drugi put ovoga tjedna Maksimir je pohodila Inspekcija rada, čiji su službenici stigli u klub nakon anonimne prijave Dinamova Sindikata zaposlenih »u ilegali«. Podsjetimo, u tom anonimnom pismu, koje je, eto, zakonska osnova za pokretanje istražnog postupka, a kojega smo u cijelosti nedavno i objavili, stoji niz optužbi na račun glavnoga klupskog direktora Velimira Zajeca. Maksimirskim je hodnikom u srijedu prošetao i bivši glavni direktor Mirko Novosel, i on je sjeo u »Plavi salon« s inspektorima rada, a Dinamov izvršni direktor, Damir Vrbanović, nam je rekao:</p>
<p>- Ljudi su došli i zatražili sve dokumente o poslovanju. U tijeku je normalan istražni postupak i kontroliranje dokumentacije, te analiza poslovanja, nakon čega će donijeti i zaključke. Za sada se, eto, ništa ne može reći, postupak je u tijeku, informirao nas je Vrbanović.</p>
<p>Ovih se dana i sve glasnije govori o možebitnom odlasku Igora Bišćana u Barcelonu. Kontakti su uspostavljeni, potvrđuju to i u Dinamu i u Barceloni, međutim taj transfer još nije pred realizacijom. Naime, prijelazni je rok u Španjolskoj okončan 16. rujna i do Božića se ne može nikoga registrirati u tamošnjim klubovima. Barcelona, usput, na popisu želja ima i Argentinca Savolia i mladoga Brazilca Geovannia (preporuka Rivalda!) i Katalonci bi ubrzo trebali odlučiti koga će dovesti na Nou Camp. No, kad je riječ o Bišćanu, još ima vremena i za druge klubove koji iskažu zanimanje za hrvatskoga reprezentativca. A Zajec ga ne da ispod 17 milijuna maraka... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hajduk i Dinamo domaćini u Kupu</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Izvučeni su domaćini osmine finala Hrvatskog nogometnog kupa koji je na rasporedu 18. listopada. Igra se samo jedna utakmica, zato je bilo bitno biti sretne ruke, a ona je, nakon što su izvučene kuglice, bila dosta sretna za Dinamo i Hajduk. Tako će Dinamo, uz pretpostavku da u zaostalom susretu pobijedi Mladost, biti domaćin Šibeniku.</p>
<p> Hajduk će ugostiti Čakovec, a preostali parovi su: Orijent - Osijek, PIK Vrbovec - Varteks, Segesta - Zagreb, Inker - Cibalia, Slaven belupo - Hrvatski dragovoljac i Zadar - Kamen Ingrad.</p>
<p> U slučaju da utakmica u regularnom dijelu završi bez pobjednika, u produžetku vrijedi »pravilo zlatnog pogotka«. Također od osmine finala vrijedi pravilo da pobjednik zadržava mjesto pobijeđenoga, ako dotični ima bolji koeficijent od njega. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hajduk obećao platiti prvu ratu</p>
<p>ZAGREB, 20.rujna</p>
<p> - Hajduk na sve moguće načine i prozirne isprike nastoji prolongirati svoju obavezu prema Osijeku za kupljenog igrača Stanka Bubala, zbog čega je (bio) suspendiran. Suspenzija mu je odgođena do 25. rujna, a kako stvari stoje nakon sastanka predstavnika zainteresiranih klubova, Saveza i Udruženja prvoligaša, prva će rata u visini od 200.000 DM plus PDV do tog datuma biti isplaćena. </p>
<p> No, kako je u tom razdoblju Osijekovog iščekivanja na naplatu već došla i druga rata od sveukupnog transfera teškog 492.090 DM (plus PDV), javlja se nova zanimljiva okolnost za Krešimira Vlajčevića, disciplinskog suca Udruženja kluibova. A budući da nema kuda, Vlajčević je i tu ratu spojio prvoj, Hajduku na znanje i ravnanje. Splićani su se na spomenutom sastanku pojavili u brojnom sastavu: predsjednik kluba Branko Grgić, dopredsjednik Majić, te odvjetnica Košta. U ime HNS-a posredovao je njegov predsjednik Vlatko Marković, te glavni tajnik Zorislav Srebrić, u ime Udruženja bio je njegov predsjednik Nevenko Herjavec, te Josip Brezni tajnik. Interese Osijeka zastupao je direktor Milan Španjić.</p>
<p> Kako će na prijavu o dolasku naplate na drugu ratu reagirati u Hajduku, to je već nova priča o čijem je rješenju teško govoriti. Ova sadašnja, međutim, nudi djelić dobre volje i razumijevanja, ponajprije iskazane sa strane Osijeka, kojemu je trenutačno najbitnije naplatiti prvu ratu. O ostalomu je pokazao spremnost na dogovor izvan rokova jer »i Hajduk je u teškoćama, a i sam ima potraživanja«.</p>
<p> No, koliko nas pamćenje služi, iz Hajduka su ponosito tvrdili da novca za isplatu ima, ali da se ne žele upuštati u bilo kakve kombinacije isplate, budući da je račun blokiran i njima i Osijeku.</p>
<p>Stoga je za ubuduće Marković predložio da klubovi više neće moći kupovati igrače ako nisu solventni, ili su u blokadi. I kad se taman pomislilo kako je ovaj sastanak iskaz dobre volje, nazočne je zapljusnulo pismo koje su potajice »hajdukovci« ostavili za disciplinskog suca. Zatražili su pokretanje disciplinskog postupka protiv Osijeka, jer im nije dostavljena dokumentacija o troškovima koje je Osijek proteklih godina imao u svezi Bubala. No, odmah su poskočili službenici Udruženja i iz pismohrane izvadili specifikaciju, za koju se kaže da je još 20. srpnja zaprimljena, i u Udruženju, i u Hajduku. Dakako da smo od Hajdukovih predstavnika željeli saznati što sad to znači, ali su oni već bili zbrisali... (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Istanbul za Barcelonu poput Newcastlea</p>
<p>Težak 0-3 poraz Barcelone protiv Bešiktaša u 2. kolu skupine H Lige prvaka začeo je medijsku svađu između dopredsjednika kluba Angela Fernandeza i najskupljeg nogometaša katalonskog kluba, Brazilca Rivalda / Oslabljeni Leeds svladao Milan 1-0 zahvaljujući pogrešci brazilskoga vratara Dide / HSV u La Coruni bez boda u 95. minuti</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Prije tri godine je Kolumbijac Faustino Asprilla bio u neviđenoj formi. Ondašnji napadač Newcastlea najprije je u kolovozu rastužio Daria Šimića i Dinamove (Croatijine) navijače, mjesec dana kasnije sa tri je pogotka na St. James Parku u skupini Lige prvaka slomio i Barcelonu! I tih je 3-0 bilo označeno kao jedan od najtežih evropskih poraza »Barce« u bogatoj povijesti...</p>
<p>U utorak je stigla repriza tog sloma, ovaj put tamo gdje su se Katalonci najmanje nadali da će doživjeti debakl. U Istanbulu je, naime, Bešiktaš u utakmici 2. kola skupine H Lige prvaka pregazio Barcelonu, bolnih je 3-0 natjeralo dopredsjednika katalonskog kluba, Angela Fernandeza, na ovakav komentar:</p>
<p>- Vidio sam na travnjaku dvije momčadi. Jedna je bila koncentrirana na nogomet, igrači su bili sjajno postavljeni na terenu. A druga? Ne, to nije bila nogometna momčad. Bila je to skupina loših plesača u plesnoj dvorani, rezignirano je opalio po svojim skupim nogometašima Fernandez i nastavio: - Naši se nogometaši nisu dovoljno trudili u okršaju s momčadi koja se ni u jednome trenutku nije prestala boriti za loptu. I taj silni trud domaćina bio je i rezultatski nagrađen, a mi smo posramljeni...</p>
<p>A Brazilac Rivaldo, najskuplji Barcelonin nogometaš, čuvši izjave dopredsjednika kluba, rekao je ovo:</p>
<p>- Takve komentare utakmice može izreći samo čovjek koji nikad nije igrao nogomet...</p>
<p>Medijsku svađu odmah je pokušao smiriti predsjednik kluba, Joan Gaspart, diplomatskim rječnikom:</p>
<p>- Osjetio sam tugu kod naših igrača. Ova je utakmica pokazala kako je u nogometu sve relativno: prije tjedan dana pomislili smo da možemo pobijediti svakoga, a sad neki smatraju da ne možemo pobijediti nikoga! Ni jedno ni drugo nije istina, bit će ove sezone i pobjeda i poraza. Liga prvaka je tek počela i sve momčadi u skupini imaju jednak broj bodova. Dakle, opet smo, nakon dva odigrana kola, na samome početku, ništa još nije izgubljeno, a moj dopredsjednik govorio je emotivno, kao navijač, smiruje situaciju Gaspart.</p>
<p>Uglavnom, Bešiktaš se, nakon startnoga 1-4 poraza u Milanu, vratio u igru i promovirao u najveću senzaciju dosadašnjeg dijela Lige prvaka. A druga se senzacija zbila u istoj skupini, iznimno oslabljeni Leeds, bez nekoliko ozlijeđenih igrača, svladao je na svom Elland Roadu Milan 1-0! Strijelac je u zadnjoj minuti iz slobodnog udarca s 25 metara bio Lee Bowyer, no najviše zasluga za pogodak ipak pripada Milanovu vrataru, Brazilcu Didi (Abbiati je na OI u Sydneyu), koji je praktički sam ugurao loptu u svoju mrežu...</p>
<p>No, Milanov trener, Alberto Zaccheroni, koji u Leeds nije ni vodio Zvonimira Bobana, nije želio optuživati Didu:</p>
<p>- Takve se stvari u nogometu jednostavno događaju...</p>
<p>U ostalim utakmicama nije bilo iznenađenja. U skupini G pomalo »bode oči« kijevski 0-0 remis Dinama i favoriziranog Manchester Uniteda, prekinut je tako niz pobjeda Engleza. U istoj je skupini Anderlecht devet minuta prije kraja došao do pobjede protiv PSV-a, zgoditkom Dheedenea iz slobodnog udarca s 20-ak metara - lopta je udarila nekoga u »živome zidu«, promijenila smjer i prevarila vratara Waterreusa, te završila u mreži.</p>
<p>U skupini E, Juventus je svladao Panathinaikos 2-1, strijelac pobjedonosnog pogotka sedam minuta prije kraja bio je Trezeguet. Mladi se Francuz specijalizirao za golove odluke, ovaj put je »zlatna glava« donijela Talijanima bodove. U drugoj utakmici, njemački je HSV proklinjao zlu kob! U La Coruni je, naime, bilo 1-1, a semafor je pokazivao da se igra 94.30 minute, preostalo je još samo 30 sekundi igre. No, nakon pogreške njemačke obrane, sam je pred vratara Butta tada izbio Scaloni (ušao je u igru u 81. minuti!) i silovitim je udarcem donio Deportivu 2-1 pobjedu.</p>
<p>Napokon, skupina F donijela je dvije sigurne domaće pobjede favoriziranih Bayerna i PSG-a. Bavarci su, istina, gubili protiv Rosenborga 0-1, međutim u zadnjih su 17 minuta postigli tri gola i zasjeli na čelo ljestvice s maksimalnim učinkom. A PSG je u zadnjih pola sata (do 63. minute bilo je 1-1) slomio otpor švedskoga Helsingborga i 4-1 pobjedom upisao prve bodove...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Čekanje Godota na »zagrebaški« način</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Tužno je kad je jedina vijest iz nekog sportskog kluba jesu li isplaćene plaće. A to bi mogla biti jedina vijest iz RK Badel 1862 Zagreba koja bi nešto značila - i igračima, i upravi, a i novinarima koji (koliko god neki mislili suprotno) ipak radije pišu o sportu i pothvatima negoli o (ne)isplaćenim plaćama i međusobnom prebacivanju krivnje, poput ping-pong loptice.</p>
<p>Nakon što su prošlog tjedna napustili međunarodni turnir u Labinu zbog neisplaćene plaće, rukometaši hrvatskog prvaka normalno treniraju. Normalno, koliko je to moguće u ovim uvjetima. A ti su da nisu ni imali prave pripreme kakve je želio novi trener Lino Červar, niti je igrački kadar onaj koji je želio Červar i koji mu je najavljen. No, zasad se nitko ne žali, pitanje je što će biti kad starta sezona.</p>
<p>Ove će subote započeti 10. hrvatsko rukometno prvenstvo u kojem će »zagrebaši« braniti deveterostruki naslov, a to neće biti nimalo lako. Suparnici prijete jače nego ikad, a »zagrebaši« (koliko god dobro izgledali u prijateljskim utakmicama) dosad nisu počinjali sezonu ovako pomlađeni, s novim trenerom i gomilom problema. No, kažu u upravi da će ih riješiti. Ali, kako to ponavljaju već mjesecima, rješavanje tih problema nalikuje čekanju Godota... Koji nikako da stigne...</p>
<p>Najnovija je rečenica iz uprave da će sve napraviti kako bi do petka isplatili barem jednu od sedam zaostalih plaća, »da bi malo umirili i motivirali igrače«. No, ruku na srce, malo tko vjeruje da će petak biti dan veselja za rukometaše iz »Kutije šibica«. Iz krugova bliskih hrvatskom prvaku čuje se, pak, da su financije, bez obzira na petak, do daljnjega u »statusu quo«.</p>
<p>Što se momčadi tiče, dugo najavljivani i željno očekivani Pepi Manaskov, ubojiti makedonski desnoruki pucač, trebao bi u Zagreb stići početkom listopada.</p>
<p>- Manaskov i njegov Vardar ove subote igraju derbi protiv Prilepa i nakon toga će Manaskov još odigrati vjerojatno dvije utakmice s Vardarom. Mi ga očekujemo oko našeg četvrtog kola, za utakmicu protiv Brodomerkura, a potom i Metkovića. Jasno, najvažniji nam je za Ligu prvaka, kaže direktor »zagrebaša« Bartol Kaleb.</p>
<p>Čini se, dakle, da Manaskov ipak stiže u Zagreb, ako i u njegovom slučaju ne zapne na novcu.</p>
<p>U listopadu bi se zagrebačkoj momčadi trebao pridružiti i vratar Andrej Lavrov. Rukometni je vratar nosio zastavu Rusije na otvaranju Olimpijskih igara u Sydneyu, njegova momčad pobjeđuje i hrli prema olimpijskoj medalji, a jedino što Lavrova zanima iz Hrvatske jest (a što bi drugo) je li stigla plaća u Badelu.</p>
<p>Lani je bilo i svađa i štrajkova i pregovaranja i kompromisa... Uskoro ćemo vidjeti kako će biti ove. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibona nadigrala Bayer, Riječani pregazili Laščane</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U prvoj utakmici međunarodnog košarkaškog turnira u Rijeci, »Kup Kvarnera«, košarkaši Cibone-VIP svladali su Bayer iz Leverkusena 93-81, a u finalu će se neočekivano sastati s domaćim Sava osiguranjem, koje je sa 83-69, uvjerljivije nego što pokazuje rezultat, bilo bolje od Pivovarne Laško.</p>
<p> Nakon nešto uvjerljivije igre njemačkog sastava u prvoj četvrtini, košarkaši Cibone su u nastavku postavili stvari na svoje mjesto, te s »tricama« Sesara i Mamića potpuo preokrenuli igru i rezultat u svoju korist. U tom dijelu utakmice naročito se iskazao Matej Mamić.</p>
<p> Početak drugog poluvremena, ili treće četvrtine, pokazao je da je Cibona apsolutno bolja i uvjerljivija momčad te je i tu četvrtinu Cibona završila s prednošću. Na kraju, utakmica je završila 93-81 (21-22, 34-19, 26-20, 12-20). Najuvjerljiviji u sastavu Cibone bio je Sesar sa 29 koševa, Mamićje dodao 20, Nigerijac Awojobi 17, a Amerikanac Lee 14... Kod Bayera najefikasniji ssu bili Best sa 17 i Hansen sa 15 koševa.</p>
<p>U drugoj utakmici na turniru košarkaši riječkog Sava osiguranja svladali su sa 83-69 (52-37) momčad Pivovarne Laško, što je pomalo iznenađujući rezultat, s obzirom na visok rejting slovenskog kluba. Domaćini su pobjedu osigurali u trećoj četvrtini, kad su serijom 13-0 u četiri minute ostvarili prednost od čak 28 koševa (65-37).</p>
<p>U sastavu Sava osiguranja najefikasniji su bili Baždarić (24 koša), Štimac (23) i Mance (22), dok je Duščak iz Pivovarne Laško bio najefikasniji igrač utakmice. (I. Vukić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nastavlja se medijski rat Johna McEnroea i sestara Williams</p>
<p>SYDNEY, 20. rujna</p>
<p> - Medijiski rat sestara Williams i Johna McEnroea dobio je svoj nastavak i na olimpijskim igrama u Sydneyu. Jedan od najvećih tenisača svih vremena ima kolumnu u »Sunday Telegraphu«, a, kako je uvijek zanimljiv i kontroverzan, niti ovoga puta nije razočarao.</p>
<p>- Sestre Williams su hladne poput leda. Bez imalo respekta prema svojim suparnicama, napisao je McEnroe.</p>
<p> Američka tenisačica Venus Williams nije dugo šutjela nakon istupa Johna McEnroea. Optužila je bivšeg teniskog prvaka kako nije dovoljno kvalificiran da govori o njoj:</p>
<p>- Nikada nisam razgovarala s njim. On me uopće ne poznaje i ne može govoriti o meni, rekla je Venus, koja je u prvom kolu olimpijskog turnira »demolirala« Henrietu Nagyovu. - Postoji mnogo ljudi koji nisu presretni uspjesima sestara Williams. Uvijek će biti napada na Serenu, našeg oca i mene. Međutim, mene to ne brine previše. Najvažnija je spoznaja da smo odlične tenisačice. Nije istina da smo bezobzirne, dodala je pobjednica posljednjeg Wimbledona i »U.S. Opena«. </p>
<p>Naravno, McEnroe nije impresioniran njihovim izjavama.</p>
<p>- One uopće nemaju časti. Ono šti su ostvarile u tenisu je sjajno, ali one se ne znaju ponašati. Kada je neka golfašica ili boksačica rekla da može pobijedili na muškom turniru? Trebale bi igrati protiv nekog juniora, garantiram da tada više neće biti tako arogantne. (Reuter/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Primorcu ždrijeb dodijelio Japanca</p>
<p>Zoran Primorac, 10. igrač svjetske rang-liste i 8. nositelj olimpijskog turnira, dočekao je svog suparnika u 1. kolu završnog natjecanja. Igrat će protiv Japanca Tasakija, koji je u svojoj kvalifikacijskoj skupini ostvario obje pobjede, jednu protiv Čeha jednu protiv Kineza. </p>
<p>Primorac i Tasaki nikad nisu igrali međusobno. Primorčev trener Zlatko Novaković kaže da se radi o jednom od najboljih japanskih reprezentativaca koji bi, međutim, Primorcu trebao odgovarati po stilu igre.</p>
<p>- Tasaki je »penholderaš«, opaljuje svaku lopticu iz sve snage, igra dosta napamet, zalijeće se, treba mu mekano parirati, nadigravati se s njime, prodavati mu štoseve, mijenjati ritam. Pitanje je samo kako će se Zoran razigrati i reagirati u svom prvom nastupu ovdje, kazao je Novaković. (re)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kožulj: Najviše sam se bojao nove nezgode</p>
<p>Gordan Kožulj će u četvrtak plivati u finalu na 200 m leđno / Marko Strahija je, nažalost, imao deveto vrijeme i finale mu je pobjegao za sedam stotinki sekundi, kao i prije četiri godine u Atlanti / U finalu nema favorita, nije to čak ni fenomenalni Krayzelburg. Finale je nova utrka, rekao je Kožulj</p>
<p>Hrvatski plivač u finalu na Igrama u Sydneyu! Gordan Kožulj će u četvrtak imati prigodu boriti se za medalju. Naš je najbolji plivač u odličnom polufinalnom nastupu izborio, ukupno šestim rezultatom, plasman u finalnu utrku na 200 metara leđno. Malo je nedostajalo da u finalu bude i drugi hrvatski plivač, Marko Strahija, koji je ukupno imao deveto polufinalno vrijeme.</p>
<p>Kožulj i Strahija su već u jutarnjim kvalifikacijama potvrdili dobru formu, Kožulj je kvalifikacije isplivao u vremenu 2:00.19, a Strahija je bio nešto sporiji, 2:00.72.</p>
<p>No, zablistali su u polufinalu: Kožulj je otplivao ukupno šesto vrijeme (1:59.66) koje je, iako dosta sporije od njegovog najboljeg rezultata (1:58.60), bilo dovoljno za plasman među najbolje. No, Strahija nije imao tu sreću. Njemu se dogodilo ono čega se najviše bojao i što mu se već jednom dogodilo na igrama, prije četiri godine u Atlanti. Naime, i tada mu je, kao i sad u Sydneyu, finale pobjegao za samo sedam stotinki. I sada je osvojio 9. mjesto, iako je isplivao rezultat karijere, 1:59.85.</p>
<p>Nije bilo lako Strahiji pokraj veselog i zadovoljnog Kožulja.</p>
<p>- Plivao sam iz sve snage oko 170 metara, a u posljednjih tridesetak sam usporio, malo sam čuvao snagu za finale. Bio sam i pod velikim psihološkim opterećenjem zbog onoga što mi se dogodilo u polufinalu na 100 metara leđno, kad sam pri okretu laktom udario u rub bazena. Bojao sam se još jedne takve nezgode. No, uspio sam biti dovoljno koncentriran i pažljiv, a nauštrb brzine, i izborio sam ono o čemu sam sanjao cijelog života. Biti u finalu olimpijskih igara! A u finalu nema favorita, nije to čak ni fenomenalni Krayzelburg. Zašto? Finale je nova utrka.</p>
<p>Krayzelburg je polufinale isplivao u odličnom vremenu (1:57.27) i potvrdio svoju superiornost, no i u finalu će morati zapeti iz sve snage, tvrdi Kožuljev trener Mike Botton i dodaje da u plivačkim natjecanjima još nije bilo velikih iznenađenja, dakle na jedno treba računati. </p>
<p>- Ne, ne mislim tu na Kožulja. U finalu će za medalju podjednako konkurirati svih osam plivača, kaže Botton. </p>
<p>Posebna je priča Marko Strahija, njegovom očaju kao da nije bilo kraja.</p>
<p>- Što sad da radim? Plivao sam najbolje u životu i opet mi je, kao i u Atlanti, finale izmaknuo za dlaku. Što sad da radim? Da se opet pripremam četiri godine i da mi se isto dogodi u Ateni?! Nesretan sam, veoma nesretan. Volio bih da sam plivao sporije, bar bih znao na čemu sam, jadao se Strahija, ponavljajući »što sad da radim«...</p>
<p>Petog je dana plivačkih natjecanja postignut i 10. svjetski rekord, u režiji Nizozemke Inge de Bruijn. Ona je u polufinalnoj utrci (!?) poboljšala svoj svjetski rekord, sa 53.80 ga je pomaknula na 53.77. Zacijelo je ovakvim polufinalnim nastupom najavila još jedan rekord. U finalu. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ivanišević: »Neka otpadne, što će mi takvo rame?!«</p>
<p>I Goran Ivanišević i Iva Majoli ispali su iz pojedinačne konkurencije olimpijskog teniskog turnira / Ivu Majoli je lako, sa 6-2, 6-4, svladala Luksemburžanka Anne Kremer / Gorana Ivaniševića je zaustavio Španjolac Alex Corretja, pobijedivši 7-6 (3), 7-6 (2)</p>
<p>Goran Ivanišević i Iva Majoli ispali su iz pojedinačne konkurencije olimpijskog teniskog turnira. U jutarnjem programu, najprije je stradala Iva Majoli, nju je lako, prelako, sa 6-2, 6-4 svladala Luksemburžanka Anne Kremer. Nekoliko sati kasnije, istu je sudbinu doživio i Goran Ivanišević - iako je protiv Španjolca Alexa Corretje igrao bolje nego na prethodnim nastupima, to nije bila ni sjena Gorana kakvog pamtimo. Na kraju je Corretja pobijedio Gorana sa 7-6 (3), 7-6 (2), no treba reći da je uspjehu Španjolca, mnogobrojnim pogreškama, »kumovao« naš igrač.</p>
<p>Iva Majoli praktički nije imala izgleda protiv razigrane Luksemburžanke. Već je u uvodnom gemu izgubila svoj servis, to joj se potom dogodilo i u trećem gemu, bilo je 6-2 u prvom setu za Kremer, bez otpora naše tenisačice. Ista se priča ponovila i na početku drugog seta: Majoli je izgubila servis, istina vratila ga je ubrzo, no tren kasnije opet ga je izgubila. Pri 4-3 za Luksemburžanku Iva je ozlijedila nogu, pružena joj je liječnička pomoć, da bi do kraja dvoboja igrala s pola snage. Jasno, poraz je bio neizbježan.</p>
<p>- U ovome je trenutku moja suparnica bolje spremna. Ja sam imala dugu stanku i očito je da se još uvijek tražim. Mirna sam pred sobom, dala sam sve od sebe, rekla je Majoli nakon poraza protiv 35. igračice svijeta.</p>
<p>Goran Ivanišević je odigrao svoj karakterističan dvoboj, s mnogo nervoze, pogrešaka, dobrih, ali i neshvatljivo loših poteza. U oba se seta igrao »tie-break«, no naš se tenisač ni u jednom nije najbolje snašao. U prvom je setu Ivanišević »oteo« Corretji servis u trećem gemu, no izgubio ga je u sedmom. Veliku je priliku, dakle, Ivanišević propustio pri 4-2 vodstvu: držao je najprije 30-0, imao servis i sve prokockao. Zacijelo dijelom i zbog odluke sutkinje, koja mu je pri 40-30 dosudila prijestup. Corretja je taj sudački poklon iskoristio, na očaj našeg Ivaniševića. </p>
<p>S druge strane, Corretja je servirao kao rijetko kad. Sve je opasne situacije deveti igrač svijeta rješavao kao Goran u najboljim danima. As do asa, i Corretja bi se izvukao kad bi Goran zaprijetio. Ukupno 13 prema Goranovih 14 aseva možda ne izgleda uvjerljivo za Španjolca, no svi su bili u trenucima kad je Goran imao priliku »zakuhati« dvoboj, ili čak priliku za »break«. Goran tako ništa nije iskoristio, a Corretja bi pričekao »tie-break« u kojem je nervozni Ivanišević svaki put sam sebe uništio.</p>
<p>Nije izostalo bacanje reketa, loptica, ručnika, Ivaniševićeva je nervoza počela nakon spomenutog prijestupa, koji je dvoboj odveo u drugom pravcu. U tom je trenutku Goran potpuno izgubio koncentraciju. U oba je »tie-breaka« odmah »prodao« svoj servis", a kako je Corretja u presudnim trenucima izvanredno servirao, Ivanišević nije ni imao pravu šansu.</p>
<p>- Nisam loše igrao, ali nevjerojatno je što se meni sve događa na terenu... Par gemova dobro serviram, a onda me nema nigdje.No, ovo mi je tek treći dvoboj nakon Wimbledona i može me ohrabriti. Boli li me rame? Boli, jako. Znam da se ljudi čude kako s takvim ramenom mogu servirati 200 km/h. Navikao sam se da me boli, kad ne budem mogao tako servirati, onda ću šetati po selu i glumiti hrvatskog olimpijca. Drukčije ne znam igrati nego punom snagom, bez obzira na bol. Što me briga, neka otpadne rame, što će mi takvo?! Kad sam već na terenu, onda sam »štemao«. Ne smijem misliti na bol, više mi smeta kada mi se ruka umori. Onda nemam snage za pravi udarac. Već tri, četiri godine igram s takvim ramenom. Operacija? Nema šanse, ne bih više igrao tenis nakon operacije, kazao je Goran.</p>
<p>Na kraju je i nasmijao novinare:</p>
<p>- Na svakim Igrama, pa čak i dva puta u dva dana, mene izvlače za dopinšku kontrolu. Kad bi u selo ušli i izvukli samo dvoje sportaša za kontrolu, sigurno bih među njima bio i ja! Evo i sad, nakon dvoboja protiv Corretje, opet moram na kontrolu. Uzeli su mi akreditaciju dok im ne donesem urin. Ma, ne smeta mi kontrola, ide mi na živce ispunjavati sve formulare i papire. Nije to obično pišanje! Ispunio sam sve što treba: broj putovnice, adresa, ime oca, majke. To je olimpijsko pišanje! (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dobili smo batina</p>
<p>Umjesto neizvjesnog dvoboja, odbojkašice SAD su se u utakmici protiv Hrvatske od prve minute nametnule i završile posao za 60 minuta, 3-0 pobjedom (19, 18, 16) / U petak Hrvatska igra s Brazilom</p>
<p>Ne vjerujemo da se Ivica Jelić sjeća kad je njegova »vojska« tako brzo poražena na »bojnome polju«, kad je tako brzo ostala bez »municije« i »manevarskog prostora«. Ne vjerujemo ni da Barbara Jelić, najmoćnija pucačica na svijetu, pamti kad je zabila samo 14 puta. Uz neko drugo ime u statističkim kolonama uz 14 poena bi mogla stajati i tri uskličnika, ali kad je riječ o Barbari Jelić, 14 poena svi doživljavaju kao »samo 14!?«. Ni na Svjetskom kupu, ni na nedavnim kvalifikacijama za OI, gdje se hrvatska reprezentacija sučeljavala s jačim reprezentacijama od američke, nije ni u jednoj partiji ostavila takav dojam nemoći kao u svojoj trećoj utakmici na olimpijskom turniru.</p>
<p>Ako Kuba, Brazil, Rusija i Koreja čine nedodirljivi gornji dom svjetske odbojke, Hrvatska je odmah korak ispod, gdje bi također trebale biti i Amerikanke, no umjesto ravnopravnog i neizvjesnog dvoboja, reprezentacija Sjedinjenih Država nametnula se od prve minute utakmice i u pobjedničkom ritmu završila dvoboj za samo 60 minuta (19, 18, 16). Sjajnim blokom i uopće sjajnom obranom u cijelom polju američke su reprezentativke hvatale i nemoguće, a Barbaru Jelić vjerojatno su natjerale u očaj. Ne pamtimo tko ju je posljednji put tako izblokirao na mreži, čak se 40 puta otisnula s parketa i pokušala zabiti kroz američku obranu, a uspjela je samo 14 puta. »Nasukana« Barbara, slab blok, slab prijem, neefikasan napad uopće, ni jedan element igre nije bio na uobičajenoj razini naše reprezentacije i to su ključevi poraza.</p>
<p>Jasno je da nema dobrih poraza, jedino što je u svemu dobro je činjenica da poraz protiv Amerikanki nije stigao u kritično vrijeme i(li) u kritičnoj situaciji. Naše su djevojke praktički osigurale četvrtfinale pobjedama protiv Australije i Kine, već je unaprijed ukalkulirana pobjeda protiv ipak autsajdera Kenije (utakmica se igra u nedjelju), svaka pobjeda više od toga donijela bi hrvatskoj reprezentaciji nešto lakšeg suparnika u četvrtfinalu. No, izbornik Ivica Jelić odmah će pobiti svaku teoriju o nešto lakšim suparnicima. On ne misli da u trokutu Rusija-Kuba-Koreja postoji lakši suparnik.</p>
<p>Ivica Jelić, jasno, nije mogao odisati zadovoljstvom, kao u prethodna dva susreta s novinarima:</p>
<p>- Blok i obrana bili su presudni, to nas je dotuklo. No, kao što sam pozivao da ne padamo u euforiju nakon pobjede protiv favorizirane Kine, isto tako smatram da ne treba podleći negativnom raspoloženju nakon jednog poraza. Znam da nije izgledalo lijepo, ali nije se dogodilo ništa tragično, igra se dalje, mi smo praktički ostvarili svoj prvi i osnovni cilj, plasman u četvrtfinale.</p>
<p>Sve su naše odbojkašice bile jedinstvene u stavu da su odigrale loše, same će reći katastrofalno, kao da su baš sve ustale na krivu nogu. </p>
<p>Američki izbornik Mick Haley bio je ponosan na svoje djevojke:</p>
<p>- Naša je taktika bila sjajna. Mi smo odličan sastav koji raste kako turnir odmiče. Igrat ćemo još bolje i to me posebno veseli. Imao sam veliki respekt prema Hrvatskoj, posebno prema Barbari Jelić, ali smo je odlično zaustavili i velikim zajedništvom ostvarili lijepu pobjedu.</p>
<p>Hrvatske odbojkašice iduću utakmicu igraju u petak protiv Brazila, najjače reprezentacije naše skupine, koja je zasad, uz sastav SAD, jedina neporažena. Srebrne s prošlih Igara, kineske odbojkašice, i dalje su bez pobjede. Nakon poraza protiv SAD i Hrvatske, pobijedio ih je i Brazil.</p>
<p>• Entertainment centar</p>
<p>HRVATSKA - SAD 0-3 (-19, -18, -16)</p>
<p>HRVATSKA: Leto 10, Siscovich 1, Anzulović, B. Jelić 14, Gligorović 3, Čebukina 10, V. Jelić 1, Rimac 3, Daničić, Ribičić, Kaštelan, Jurcan</p>
<p>SAD: Sance, Scott 14, Sykora, Bown 11, Tagaloa, Walsh, Hurley, Ah Mow, Cross-Battle 7, Tom 16, Noriega 10, Weston</p>
<p>SUCI: Kim Kun Tae (Koreja) i Chareonpong (Tajland). GLEDATELJA: 8457</p>
<p>IZRAVNI SERVIS POENI: Hrvatska 2, SAD 5</p>
<p>BLOK POENI: Hrvatska 4, SAD 16</p>
<p>POENI NA POGREŠKE SUPARNICA: Hrvatska 17, SAD 11</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Danielle SCOTT. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatski osmerac među velikanima</p>
<p>U nedjeljnom će finalu, uz naš osmerac, još veslati Australci, Britanci, Amerikanci, Rumunji i Talijani / Naši su momci svoj zadatak već obavili ulaskom u finale, sve više od toga bit će sjajno u društvu sportske elite</p>
<p>Ponovno prednatjecanje muških osmeraca posve je razjasnilo situaciju dramatskog olimpijskog finala koji će se održati u nedjelju prijepodne. Iz prve su se skupine u finale plasirali SAD i Rumunjska, a otpala je, začudo, Kanada. Iz druge skupine, finale su izborili Velika Britanija i Italija, a otpala je Rusija. Tako će u nedjeljnom finalu, uz naš osmerac - Igor Boraska, Krešimir Čuljak, Igor Francetić, Tihomir Franković, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Tomislav Smoljanović, Branimir Vujević i kormilar Silvijo Petriško - još veslati Australci, Britanci, Amerikanci, Rumunji i Talijani. </p>
<p>Dovoljno je pročitati imena ovih zemalja da bi se shvatilo pred kako se teškim zadatkom nalaze naši momci kojima je ovo ne samo prvi zajednički nastup na Igrama, nego uopće na bilo kakvom velikom veslačkom prvenstvu kao što je, recimo, svjetsko prvenstvo. To znači da oni ne samo što ne poznaju dobro svoje suparnike, nego nemaju ni duljeg zajedničkog iskustva koje u veslanju igra bitnu ulogu. To se može veoma lako zaključiti po fenomenalnim rezultatima dugovječnih Engleza Redgravea i još više već zaboravljenog Engleza Jacka Beresforda.</p>
<p>Veslanje je, kao rijetko koja sportska disciplina, teško predvidivo. Prema glasinama, favoriti bi morali biti tradicionalno borbeni veslači Britanci, ali oni se nisu dokazali u prednatjecanju, gdje su ih pobijedili Australci. Ista fama, uobičajeno, prati Amerikance, ali njih su pobijedili naši. Njima treba pridružiti i pobjednike prvog prednatjecanja Australce, pa već imamo tri favorita. Od svih njih Australci izgledaju najozbiljnijim, jer su u prednatjecanju pobijedili Britance, jer imaju ovdje najbolje vrijeme, jer veslaju na vlastitoj vodi (važno je i poznavanje vode), a pred svojom veoma brojnom i glasnom publikom. Znači, preostaju Rumunji, Talijani i naši.</p>
<p>No, pitanje je na osnovi čega bi ta tri čamca tako kompliciranog sastava - u kojem sjedi devet individua, devet različitih snaga i brzina, devet volja, devet borbenosti, za četiri dana - u novim okolnostima morala veslati baš jednako kao u dosadašnjim prednatjecanjima?</p>
<p>Nitko od njih nije bez izgleda, nitko nije ni na što pretplaćen. Prebrz početak, ili obratno, malo sporiji, i sve je propalo. Zato se upravo ta disciplina smatra elitnom sportskom disciplinom.</p>
<p>Naš je čamac nesumnjivo sjajan, ali nije favorit. Ne smijemo zaboraviti da su naši momci svoj zadatak već obavili ulaskom u finale. Sve više od toga bit će sjajno u društvu sportske elite. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bugarskom dizaču utega oduzeto zlato!</p>
<p>Bugarski dizač utega Ivan Ivanov prvi je sportaš kojem je u Sydneyu, zbog uzimanja dopinga, oduzeta olimpijska medalja.</p>
<p>Četverostruki svjetski prvak osvojio je u kategoriji do 56 kg srebrnu medalju iza Turčina Halila Mutlua, no zbog pozitivnog testa na diuretik, 29-godišnji Ivanov je suspendiran (diuretik uklanja suvišne tekućine u organizmu, što pomaže sportašima prilikom skidanja kilograma). Njegova je medalja pripala Kinezu Wu Wenxiongu, a brončana je dodijeljena njegovom sunarodnjaku Zhang Xiangxiangu.</p>
<p>Prije Ivanova, iz Igara je isključen ukrajinski bacač kladiva Vadim Devjatovski, zbog uzimanja nandrolona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ruski gimnastičari više nisu premoćni</p>
<p>Ruski su vježbači, iako brončani u momčadskom poretku, doživjeli pravi slom, ne toliko zbog dva boda iza pobjednika Kineza, nego zbog trećeg mjesta iza susjeda Ukrajinaca / Kod gimnastičarki, Rumunjke su još jednom ne samo postale olimpijske pobjednice, nego su i nadvježbale ljute protivnice, Ruskinje</p>
<p>Gimnastičari su obavili svoj prvi važan posao, prvenstvo vrsta (momčadsko), i temeljito poremetili uhodanu procjenu svjetske gimnastike. Rusija više nije premoćna kao što je bila od davnog, prvog pojavljivanja na OI 1948. u Helsinkiju. Vježbači su, iako su osvojili brončanu medalju, doživjeli pravi slom ne toliko zbog dva boda iza pobjednika Kineza (231.919:230.01) nego zbog trećeg mjesta iza susjeda Ukrajinaca, makar za samo 0.03 boda.</p>
<p>Pritom ne treba smetnuti uma da su te dvije reprezentacije (još i Bjelorusi, itd.) do 1992. nastupale zajedno. Ovdje bi, međutim, Ukrajinci, pojačani Rusima Aleksejem Nemovim i Maksimom Aljehinom, svladali ne baš ujednačene Kineze koji nigdje nisu blistali (najviša ocjena 9.775, a najniža 9.437; kod Ukrajinaca je najveća bila 9.787, a najmanja 9.425; kod Rusa 9.800 i 9.150). No, Kinezi su bili najujednačeniji, najbolji na tlu, na konju s hvataljkama i na karikama, a drugi na ručama, treći na preči i četvrti na preskoku. Ukrajinci su bili drugi na konju s hvataljkama i preči, a na ostalim spravama četvrti i peti. Najneujednačeniji, i to je bio razlog njihova sloma, bili su Rusi. Prvi na preskoku, a tek šesti na konju s hvataljkama.</p>
<p>Rusi su imali najboljeg pojedinca od svih vježbača, Alekseja Nemova, ali sljedeći po vrijednosti je bio Maksim Aljehin, tek 15. vježbač po vrijednosti. Kinezi su imali drugog Yang Weia i petog Zheng Lihuia, a Ukrajinci Oleksandra Bereša (četvrtog) i Oleksandra Svitljičnija (šestog). Ta će šestorica, očito, odlučivati o najsvestranijem gimnastičaru ovih OI.</p>
<p>Kod gimnastičarki, Rumunjke su još jednom ne samo postale olimpijske pobjednice, nego i nadvježbale ljute protivnice, Ruskinje. Pritom im je mnogo pomogla najbolja ruska gimnastičarka, efektna i najpopularnija Svjetlana Horkina, koja je pala s dvovisinskih ruča. Međutim, ključnu je pogrešku napravila Jekatarina Lolaznjuk na gredi. Po njezinoj 9.150 ocjeni vidi se koliko je pala nekadašnja strašna ujednačenost njihove vrste. Bez te dvije pogreške Ruskinje bi ipak osigurale pobjedu, ali bi to bilo daleko od nekadašnje vrste, posebno za to što su veoma popustile Ukrajinke, koje su tek šeste iza Španjolske. </p>
<p>Tehnički su Kineskinje jake, ali zbog specifične konstitucije neizražajne, pa su nakon najboljih zbrojeva bodova na dvovisinskim prečama i gredi bile tek predzadnje, pete na tlu.</p>
<p>Amerikanke je tehnički opet odlično pripremio Bela Karolyi, ali još više, po običaju, promidžbeno, što uvijek donosi po neku nezasluženu desetinku boda. Ipak, do željene bronce bile su predaleko (dva boda). </p>
<p>Pojedinačno, kad je Horkina padom pala na 10. mjesto, najbolja je Rumunjka Andreea Raducan, a Marija Olaru treća. Posebno se svidjela četvrta Simone Amanar. Uz Horkinu kod Ruskinja se, ali samo donekle, ističe Jelena Produnova (šesta), kod Kineskinja je najbolja druga Yang Yun te sedma Ling Jie i deveta Dong Fang Xia.</p>
<p>Borba za pobjednicu svestranosti bit će veoma neizvjesna, jer nema velike zvijezde, kao što je bila Komaneci, a sve ostale više manje ovise o - pogreškama. (Ž. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U Hajduku se ne vidi pomak na bolje</p>
<p>U splitskom okršaju Hajduka i Dinama (0-1) domaćini su još jednom razočarali svoje navijače / »Hajdukovce« je zahvatila apatija, a to se vidi i po igri, i po rezultatima</p>
<p>SPLIT, 20. rujna</p>
<p> - Dinamo se na Poljudu u utorak, u utakmici 7. kola hrvatskog nogometnog prvenstva, pokazao kao nadmoćnija i koncentriranija momčad, koja je u svojim redovima imala Mujčina i Balabana. Lucidno dodavanje Mujčina Balaban je pretvorio u pogodak vrijedan tri boda i pobjede 1-0, a Splićani su još jednom razočarali svoje navijače, nisu se uspjeli nametnuti Zagrepčanima. </p>
<p>Jedinstvena je ocjena da napad Hajduka nije bio u stanju uzdrmati čvrstu obranu Dinama. Obje momčadi igrale su s jednakom formacijom 3-5-2, bez posebnih taktičkih zamisli, a nedostajalo je i individualnih akcija koje bi dale šlag velikoj borbenosti. Mnogo je vike bilo na Hajdukovu veznu liniju Musa, Leko, Andrić, no oni nisu imali pravu podršku bočnih igrača, Jažića i Miladina.</p>
<p>Pogotovo je pasivan bio Miladin. Aktivniji je bio Dinamov igrač Polovanec, pa je Bilić izlazio po loptu desno, do linije igrališta. A i trojka u vezi, bez obzira što i nije u nekoj formi, borila se s petoricom »modrih« veznih nogometaša.</p>
<p> Dinamo je odigrao dobro, znalački je iskoristio svoje prednosti, pokazao da je u boljoj formi. Njegovi igrači nisu izgubili glavu kada su ostali s desetoricom nakon isključenja Drpića. Da je Dinamo bolji, shvatila je i splitska publika, koja nije izviždala slabu igru »bijelih«. Zviždalo se malo tek nakon utakmice, ali više reda radi. Ipak se izgubilo protiv Dinama.</p>
<p>Tako se niz neuspjeha Hajduka nastavlja, a brigu stvara neinventivnost. Ne vidi se pomak na bolje, a u nedjelju Sigetu Splićane očekuje ranjeni Hrvatski dragovoljac (izgubio u Osijeku 2-6). Novi neuspjeh mogao bi izazvati još jednom tektonske udare u Poljudu. Naime, dan nakon utakmice vidno razočarani trener Hajduka Zoran Vulić je kazao:</p>
<p>- Ja kao trener nemam pravo na kiks, ni radi sebe, ni radi kluba. Srce mi ne bi izdržalo, s trideset devet godina dobit ću čir na želucu. Nisam oka sklopio cijelu noć, tražio sam pogrešku. Previše emotivno sve ovo proživljavam. Posebno mi je žao publike, bodrila nas je, a mi smo pali bez ispaljenog metka.</p>
<p> U srijedu ujutro Vulić je održao sastanak s igračima, koji je potrajao. Ukazao im je na greške i pokušao probuditi ambicioznost, trgnuti ih iz nesigurnosti koja je preplavila poljudsku svlačionicu. Jednostavno stanje u klubu, od kaznenih prijava preko borbe administracije oko »slučaja Andrić« i novog »slučaja Bubalo« do blokiranog računa... prenosi se na igrače, koji djeluju umorno, bezvoljno, kao da misle što prije napustiti Poljud. Negativnosti dominiraju i malo se razmišlja o utakmicama, bodovima i igri, a više o paragrafima, pravilnicima... Apatija je zahvatila »hajdukovce«, a to se vidi u igri. Bez hrabrosti, rizika, pomaganja, pa ne treba čuditi da se u napadu ne može stvoriti igrač viška, osmisliti matna akcija.</p>
<p>- Moramo vratiti vjeru u svoje mogućnosti, podignuti glavu. Mala je razlika od pokojnika do pukovnika. Da smo pobijedili, sada bi nas se slavilo, no to je i draž nogometa. Nedostajalo nam je sprinta. Istina, mi nemamo brzih igrača, ali... Može li se dogoditi da Leko ili Musa sjednu na klupu? Sve se može dogoditi, no mislim da nije vrijeme za radikalne poteze. Možda smo bili psihički opterećeni činjenicom da pobjedom izbijamo na prvo mjesto. Dinamo nije kontrolirao loptu, imao je dvije prigode, što znači da smo samo dva puta u obrani pogriješili, dodao je Vulić.</p>
<p> Hajdukov trener i četvrtu utakmicu je vodio s tribina, pa kaže da se osjeća kao navijač, a ne trener. Najavljuje da bi u petak mogao (o)braniti diplomski rad, koji je uvjet za dobivanje licence.</p>
<p>Sucu Ivanu Novaku nitko nije prigovarao, bez bitnih pogrešaka dovukao je utakmicu do kraja, a sigurno mu nije lako. Još uvijek je pred očima Hajdukovih navijača njegovo suđenje prije dvije sezone u Maksimiru. Sigurno je i njemu pao veliki kamen sa srca nakon što je utakmica završena, a obje strane bile zadovoljne suđenjem.</p>
<p> Nakon sedam odigranih kola Splićani su četvrti, pet bodova iza Dinama. Postigli su samo sedam pogodaka i to je dovoljan razlog za bore svima u Hajduku.</p>
<p>- Naša igra nije bila briljantna. Primili smo i glup pogodak, tri igrača su bila oko Balabana... Neke navike teško je mijenjati, bekovi i vezni igrači ne priključuju se napadu. No dugo je prvenstvo, nije još sve gotovo. Uffff, uzdahnuo je Ivica Šurjak, sportski direktor Hajduka.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - DINAMO 0-1 (0-1)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 5,5, - Lalić 5; Đuzelov 5,5, Sablić 5,5, - Miladin 5 (od 65. Deranja 5,5), Musa 5 (od 79. Carević 5,5), Andrić 6, I. Leko 6, Jažić 5,5 , - Bošnjak 5,5, Bilić 5,5 (od 60. Bubalo 5)</p>
<p>DINAMO: Butina 6,5, - Drpić 6; Sedloski 6,5, Bosnar 6 (od 63. Sesar - ), - Mikić 6, Pilipović 5,5, (od 79. J. Leko - ), Šabić 5,5, Mujčin 6,5, Polovanec 6, - Balaban 6,5 (od 46. Bazina 6), Cvitanović 5,5</p>
<p>SUDAC: Novak (Varaždin) 6, GLEDATELJA: 17.000</p>
<p>STRIJELAC: 0-1 - Balaban (36.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Đuzelov, Deranja, Lalić, Carević, Šabić, Mujčin, Sesar, Drpić</p>
<p>CRVENI KARTON: Drpić (drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goce SEDLOSKI</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Milošević u Crnoj Gori </p>
<p>BEOGRAD, 20. rujna</p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević boravio je u srijedu u Crnoj Gori u Beranama na sjeveru republike, gdje se održao završni predizborni skup Socijalističke narodne partije (SNP) Crne Gore, javila je agencija Beta. Na vojnom aerodromu u Beranama okupilo se oko 15.000 građana koji su ga dočekali skandiranjem »Slobo, Slobo«. Oni su nosili jugoslavenske zastave i transparente s natpisima »Jugoslavija naša domovina«, »KFOR napolje«, »Slobo slobodo«, kao i slike Miloševića i Momira Bulatovića, jugoslavenskog premijera i predsjednika SNP. Beograd nije službeno najavio dolazak Miloševića u Crnu Goru. Agencija Beta je javila o gomilanju vojnih trupa i specijalnih odreda srbijanske policije na granici prema Crnoj Gori. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>MMF najavio brži otpis dugova najsiromašnijih, ali tek za trećinu </p>
<p>PRAG, 20. rujna </p>
<p> - Međunarodni monetarni fond obvezao se u srijedu - uoči najavljenih prosvjeda kritičara koji smatraju da organizacija čini premalo na ublažavanju svjetskog siromaštva - na ubrzani otpis dugova najsiromašnijih zemalja. Stavljajući borbu protiv siromaštva na dnevni red svoga prvog ovogodišnjeg zasjedanja koje počinje sljedećeg tjedna u Pragu, izvršni direktor MMF-a Horst Köhler kazao je da će ta institucija pojačati napore u otpisivanju dugova afričkih i latinoameričkih zemalja. »Odlučni smo otpisati dugove što većeg broja zemalja i što je moguće brže«, rekao je na konferenciji za novinare. Obećao je da će do konca godine udvostručiti broj zemalja uključenih u inicijativu Fonda za visoko zadužene zemlje.</p>
<p> Dosad je tek deset zemalja (Benin, Bolivija, Burkina Faso, Honduras, Mali, Mauretanija, Mozambik, Senegal, Tanzanija i Uganda) uključeno u taj program za otpis dugova. Dok je skupina G7, koja okuplja najbogatije zemlje svijeta, obećala otpisati sve dugove najsiromašnijim zemljama, MMF i Svjetska banka najavile su da mogu otpisati tek trećinu dugova. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Europska komisija istražuje »krajnje upitnu« državnu pomoć prijevoznicima</p>
<p>BRUXELLES, 20. rujna</p>
<p> - Europska je komisija zatražila od četiri države članice Unije točne informacije o mjerama koje su poduzele kako bi olakšale nacionalnim industrijama povišenje cijene goriva, zbog sumnje da su time prekršile zakonske propise Unije. »Belgija, Francuska, Italija i Nizozemska trebaju, na zahtjev Europske komisije pružiti podrobne informacije o vrsti i opsegu pomoći koju su proteklih dana uputili prijevoznicima«, izjavio je u srijedu glasnogovornik Komisije Gilles Gantelet. »Krajnji rok za odgovor na naš zahtjev je mjesec dana«, rekao je Gantelet, dodajući da će se nakon toga utvrditi jesu li prekršeni propisi EU-a. Ulični prosvjedi zbog povišenja cijene nafte paralizirali su veći dio Europe i prisilili vlade više zemalja na donošenje mjera kojima će se olakšati porast troškova vezanih uz cijenu nafte za poljoprivredu i ribarstvo i prijevozni sektor. Komisija je kao izvršno tijelo EU-a odmah upozorila vlade svih 15 članica da će poduzeti pravne mjere protiv svake država koja prekrši stroge propise o državnoj pomoći. Povjerenica za prijevoz i energetiku Europske komisije Loyola de Palacio u utorak je rekla kako su neke od poduzetih mjera »krajnje upitne«. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Uoči referenduma o euru, Danci većinom »protiv«</p>
<p>KOPENHAGEN, 20. rujna</p>
<p> - Referendum o prihvaćanju jedinstvene europske valute eura u Danskoj će se održati 28. rujna. Odluče li se građani Danske da ipak ne uđu u euro-zonu , to bi moglo dodatno uzdrmati europsku valutu koja je ponovno proteklog utorka pala na najnižu vrijednost u odnosu na američki dolar. Štoviše, danski »ne« euru mogao bi, prognoziraju analitičari, uzdrmati i euroentuzijazam kod Britanaca i Šveđana koji još razmišljaju da li da se priključe zoni eura. Dakako, rezultati referenduma mogli bi zakomplicirasti i pregovore o proširenju Europske unije na 12 kandidata iz bivšeg istočnoga bloka. Najnovija Gallupova istraživanja pokazuju da je 49 posto Danaca protiv eura, dok je oko 38 posto anketiranih »za«. Oko 13 posto ispitanih još su neodlučni u pogledu ulaska Danske u zonu eura. </p>
<p>Prema drugom istraživanju, koje praktički svakodnevno provodi Vilstrup, 45 posto građana Danske je »protiv«, a 42 posto podržava euro. U istraživanju Vilstrupa od ponedjeljka, protivnika eura bilo je 44 posto, dok je zagovaratelja jedinstvene valute bilo također 42 posto. Procjena odstupanja od navedenih postotaka u obje agencije iznosi tri posto. </p>
<p>Analitičari su u utorak kazali da se danski politički establishment, inače izrazito eurofilski nastrojen, već počeo pripremati za negativne rezulatate referenduma. Taj plebiscit 28. rujna predsjednik danske vlade Poul Nyrup Rasmussen opisao je kao najvažniju odluku danske vanjske politike od 1972. kada su se građani te zemlje izjasnili za ulazak u Europsku uniju, tadašnju Europsku zajednicu. »Glas za euro sve je neizvjesniji i ljudi se već pripremaju da operu ruke u slučaju poraza«, ističe se u dnevnom izvješću najveće danske novčarske kuće Danske Bank. </p>
<p>»Čim neki financijeri počnu govoriti o slabom euru, svi se uzbune i počinju rasprodavati dionice«, komentirao je financijer Jan Souleyman iz finacijske grupe Credit Agricole Indosuez, osvrćući se na nedavne pesimistične izjave o euru francuskog i talijanskog premijera Lionela Jospina i Guiliana Amata. »Takva je retorika jeftina, ako žele ojačati valutu, morat će se i pobrinuti za to«, dodao je Souleyman. (Reuters/VD)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Njemački političari uludo potrošili više od 60 milijardi DEM</p>
<p>Čitavih pet posto od ukupno uplaćenih poreznih sredstava utrošeno je na potpuno nepotrebne i besmislene projekte ili na provod političara / Savez poreznih platiša traži uvođenje zatvorskih kazni, slično kao i za zataškavanje poreza, za neodgovoran odnos prema poreznim sredstvima</p>
<p>BERLIN, 20. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački političari na svim razinama utrošili su u prošloj godini na nepotrebne projekte i na vlastiti luksuz više od 60 milijardi DEM. U 28. po redu »Crnoj knjizi«, koju godišnje objavljuje Njemački savez poreznih platiša, nevladina i samostalna udruga sa sjedištem u Berlinu, objavljena je lista projekata i izdataka političara od komunalne do savezne razine koji zbog svoje potpune neisplativosti spadaju u rubriku »bačen novac«.</p>
<p>Prema riječima Karla Heinza Däkea, predsjednika Saveza poreznih platiša, usprkos strogoj politici štednje novog ministra financija Hansa Eichela, čitavih pet posto od ukupno uplaćenih poreznih sredstava biva utrošeno na potpuno nepotrebne projekte. Žalosnih primjera uludo utrošenog poreznog novca je napretek. Tako je gradić Piladelphia u istočnonjemačkom Brandenburgu dao porušiti stari i sagraditi novi most preko jednog prometnog kanala. Nakon pola godine blokiranog brodskog prometa i utrošenih 1,2 milijuna poreznih maraka, most je bio izgrađen. Time priča za gradske oce nije bila gotova jer se već prilikom otvorenja mosta pokazalo da je most niži od svog prethodnika pa brodovi na toj trasi mogu prolaziti samo s dodatnim balastom. Predviđene troškove od pola milijuna maraka za podizanje mosta savez odbija platiti pa će brodovi i ubuduće u velikom luku zaobilaziti nesretni gradić Philadelphiju. Lokalni političari u sjevernonjemačkom gradiću Ratzenburgu su izgradili 13 kilometara dugi podzemni tunel za otpadne vode. Usred projekta je, zbog pogrešne kalkulacije, uzmanjkalo sredstava i tako ovaj gradić posjeduje, kako ga lokalno pučanstvo u šali zove, »najduži tunel za žabe na svijetu«. Bremenske gradske vlasti, u gradu s jednom od najviših stopa nezaposlenosti u Zapadnoj Njemačkoj, su pak dale za 4 milijuna maraka najskupljim granitom popločiti kolodvorski trg. Već nakon par dana su tramvaji i autobusi počeli propadati tako da je cjelokupno granitno popločenje moralo biti izmijenjeno. Susjedi grada Bremena, mala donjosaska komuna Landheim se pobrinula za najskuplji primjer uludo bačenog novca. Lokalni političari su, očito bez prethodne procjene, dali izgraditi 14 milijuna maraka skupu spalionicu otpada koja zbog pomanjkanja otpada nikad nije puštena u promet. </p>
<p>Osim na besmislene projekte, lokalni političari rado troše novac i za vlastiti užitak bilo da se radi o nepotrebno skupim radnim naslonjačima ili o službenim putovanjima u egzotične krajeve svijeta. Tako je jedna mnogoljudna delegacija lokalne političke gornjobavarske kreme provela nekoliko tjedana (!) na proputovanju kroz Brazil i Argentinu bez da je nekom od odgovornih palo na pamet da nakon povratka pučanstvu objasni svrhu ovog skupog putovanja. Izaslanstvo gradske vijećnice iz hessenskog Bad Homburga pokazalo da posjeduje smisao za praktično. Nakon što su na kraju višednevnog posjeta Milanu vlastitom krivnjom propustili zrakoplov za Frankfurt, okretni vijećnici su jednostavno sjeli u taksi koji ih je odveo do Berna gdje ih je čekala službena limuzina iz rodnog Bad Homburga. </p>
<p>Lista apsurdnih primjera bacanja državnog novca broji 107 primjera, uglavnom počinjenih na lokalnoj razini. No da riba smrdi od glave pokazao je i slučaj »bezgrešnog« ministra financija Eichela koji se i sam našao na crnoj listi. On je, naime, u lipnju ove godine pokrenuo u vodećim njemačkim dnevnim listovima kampanju za svoju poreznu reformu koja je iako je progutala 800.000 maraka bila po mišljenju analitičara potpuno besmislena jer se obraćala krivoj publici. Savez poreznih platiša traži, kao uostalom i prethodnih godina, uvođenje zatvorskih kazni, slično kao i za zataškavanje poreza, za neodgovoran odnos prema poreznim sredstvima. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Odbijen prijedlog oporbe da se talijanski Senat transformira u Domove regija</p>
<p>Oporba tvrdi za vladin prijedlog federalizacije zemlje sa su to tek »reformice« / Naime, otvaranjem rasprave o federalizaciji, vladajući lijevi centar oduzima oporbi glavni predizborni promidžbeni adut</p>
<p>RIM, 20 rujna (Od Vjesnikove dopisnice) </p>
<p> - U utorak je zasjedao talijanski Parlament i predsjednik parlamenta Luciano Violante predsjedavao je u Montecitoriju oštrom političkom sukobu na temu federalnih reformi. Nakon višesatnog raspravljanja i bučnih komentara, jedina donesena bilo je »ne« prijedlogu oporbe o transformiranju Senata u domove regija. Raspravljalo se i o statusu Rima kao glavnog grada Italije. Većina želi da se pismeno odredi pozicija Rima kao glavnog grada Italije s posebnim statusom, što je definirano i sadašnjim zakonom. Iz redova oporbe, Nacionalnog saveza i Sjeverne lige podnijet zajednički amandman po kojem bi Rim bio grad-regija.</p>
<p>Politička scena Italije postaje sve usijanija, naročito nakon poteza lijevog centra (Masline) i njenog prijedloga federalnih reformi, čime on izbija glavni predizborni promidžbeni adut oporbi. Situacija je apsurdna: većina stranka se pozitivno izrazila o federalnim reformama, svi predstavnici regija, općina i provincija su dali zeleno svjetlo tom vladinom projektu, ali sve to nije dovoljno jamstvo za usvajanje u parlamentu. Udruženoj oporbi (Polo), dovedenoj u situaciju da lijevi centar predlaže federalne reforme, na čemu se temeljila Polova promidžbena kampanja, nije ostalo ništa drugo nego da potpuno ignorira vladin prijedlog. Zastupnik najveće oporbene stranke »Naprijed Italijo« Beppe Pisanu tvrdi da se radi samo o »malim reformicama« zbog čega se oni protive vladinom prijedlogu. »Prikupili smo amandmane regija, ali ćemo pričekati jednu širu reformu od ove koju jednoglasno predlaže vladina većina«, objašnjava Pisanu novinarima. Sjeverna liga ide još dalje i najavljuje referendum koji je »jedini način na koji treba doći do federalnih reformi«. Postoji i prijedlog da reforme treba započeti u novoj legislaturi (poslije parlamentarnih izbora) kad će se početi s »pravim federalnim reformama«, kako se izrazio predsjednik Piemonta Enzo Ghigo. On se ogradio od mišljenja svog kolege Roberta Formigonija, predsjednika Lombardije koji je izjavio: »Danas će se raspravljati o suštinskoj reformi, izuzetno značajnoj za započinjanje procesa federalnih reformi. Ne sudjelovati u tome znači propustiti značajnu priliku.« Nakon ove izjave Formigoni je nazvan »prevarantom koji želi zavesti narod«, kako se izrazio Fabio Mussi. Međutim, Formigoni se ne da smesti i nastavlja: »Ako u reforme o kojim danas raspravljamo u parlamentu unesete prenos ovlasti na regije u onim materijama koje smo tražili, ja ću se osobno zauzeti da se ne sazove referendum u proljeće«, poručuje predsjednik Lombardije. Njegov prijedlog oduševljeno prihvaća Walter Vitali iz redova Demokrata ljevice: »Odlično, to je upravo ono što treba napraviti. Bilo bi dobro kad bi Polo zajedno sa Sjevernom ligom, koji su do sada zauzimali drukčije pozicije, prihvatili Formigonijev poziv.«</p>
<p>I na pitanju provođenja federalnih reformi se još jednom izražava sva kompleksnost talijanskog političkog spektra koji, iako se profiliraju dvije političke opcije - lijevog i desnog centra - još uvijek u sebi nosi značajne individualističke interese svake stranke. Posebno je za to ilustrativan primjer sukoba interesa između Sjeverne lige i Nacionalnog saveza. Sjeverna Liga svoju izbornu bazu ima na sjeveru Italije. I pored nedavnih Bossijevih šetnji južnom i središnjom Italijom u »zagrljaju« s Berlusconijem, Finijem i Casinijem, osjeća se da to nije prirodni ambijent u kome se Bossi osjeća ugodno. S druge strane, Nacionalni savez i Naprijed Italijo u tom dijelu imaju snažnu izbornu podršku bez koje nije moguće osvojiti izbore. Vjerojatno će pravila političkog realizma pobijediti te će »zagrljaji« i »šetnje« postati češći, što ne znači da će to suštinski utjecati na »ljubav« među partnerima.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Židovi bi se mogli potpuno iseliti iz Rusije?</p>
<p>MOSKVA, 20. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prošli tjedan objavljena prognoza Američkog židovskog kongresa u kojoj se upozorava na mogućnost da svi njihovi sunarodnjaci kao nacija nestanu u Rusiji u roku 80 godina, nije ostala bez odjeka u Kremlju. Predsjednik Vladimir Putin ovih je dana osobno otvorio novo veliko zdanje Moskovskog židovskog društvenog centra koji je podignut na mjestu zagonetno izgorjele 1993. godine stare drvene sinagoge. Pritom je Putin prisustvo velikog broja djece na svečanosti iskoristio da ustvrdi kako Židovi u Rusiji imaju budućnost. Svečanost je dobila neuobičajeno velik publicitet u svim moskovskim medijima, a vodeći ruski dnevni list Izvestije posvetile su gotovo cijelu prvu stranicu problemu iseljavanja Židova.</p>
<p>Naime, još sredinom ovog stoljeća u SSSR je živjelo 5,2 milijuna Židova (tadašnja trećina svih Židova u svijetu), a prije deset godina samo 1,5 milijun. Međutim, i nakon kraha komunističkog režima i raspada SSSR-a, iseljavanje Židova iz Rusije se nastavilo, pa Američki židovski kongres s pravom zaključuje da će kroz 30 godina u Rusiji ostati samo 23.000, za pedeset godina dvije do tri tisuće Židova, a 2080. godine neće više nitko od njih ostati u prostorno najvećoj zemlji na svijetu.</p>
<p>Za Rusiju je, kako pišu Izvestije židovsko pitanje uvijek bilo »prokleto pitanje«. Osobito nakon sukoba Staljina s Trockim, iako su upravo Židovi dali veliki obol u Oktobarskoj komunističkoj revoluciji. Napokon, na židovskom pitanju se SSSR i »slomio«. Problem emigracije zbog sloboda i boljeg života bio je prvi na listi prava ljudi zbog kojih se SSSR sukobio sa Zapadom. Brežnjev je s dozvolama Židovima da emigriraju čak i trgovao sa Zapadom. </p>
<p>Međutim, postavlja se pitanje zašto se Židovi i danas iseljavaju iz Rusije i je li posrijedi antisemitizam? Ekonomski razlozi nisu, jer iako je Židova u odnosu na rusku i druge nacije u Rusiji sada mali broj, oni zauzimaju ključna mjesta u financijskim i gospodarskim poslovima zemlje, a često i važne političke položaje. Prema vlastitom priznanju, pripadnici židovske nacije vladaju danas s 45 posto ruskog kapitala i proizvodnog bogatstva, a na listi 20 najbogatijih ruskih državljana većinu čine Židovi.</p>
<p>U dublju političku, sociološku i ekonomsku analizu uzroka nastavljana židovskog iseljavanja iz Rusije Izvestije se nisu upustile. Prema novinarima tog lista, emigracija iz Rusije dio je procesa stvaranja novog lica civilizacije, jer za trideset godina većinu stanovništva u SAD-u mogu činiti narodi koji govore španjolski, Velika Britanija može postati zemlja tamnoputih nacija, »arijevci« mogu izgubiti većinu u Njemačkoj, a znakovita za taj proces je i činjenica da ruski Daleki istok već naseljavaju Kinezi, dok na jugu Rusije ne prestaje demografska eksplozija islamskog stanovništva.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Fujimori predsjednik Perua do srpnja 2001.</p>
<p>LIMA, 20. rujna</p>
<p> - Peruanski predsjednik Alberto Fujimori objavio je u utorak navečer (mjesno vrijeme) da će ostati šef države do 28. srpnja 2001., dana nacionalnog praznika kada se uobičajeno imenuje novoizabrani predsjednik. Na konferenciji za novinare, nakon sedmosatne sjednice vlade u predsjedničkoj palači, Fujimori je izjavio da namjerava osigurati tog dana prijenos vlasti na svog nasljednika, no pritom nije naveo datum kada bi se predsjednički izbori mogli održati. Ipak, najavio je donošenje zakona koji bi omogućio ustavne reforme potrebne za održavanje tih izbora. Napomenuo je također da ne isključuje mogućnost da će se za predsjednika ponovno kandidirati na izborima 2006. godine. »Ovu odluku nisam donio pod pritiskom već sam samo odlučio ne biti smetnja za demokratizaciju zemlje i njezin razvoj. No, ponavljam, protekli izbori nisu bili lažirani u što me je osobno uvjerio i šef promatračke misije Organizacije američkih država«, istaknuo je na konferenciji za novinare Fujimori koji je u svibnju osvojio treći predsjednički mandat nakon što je 'progurao' ustavne promjene koje su mu to omogućile. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>KP Japana napušta koncept »socijalističke revolucije«</p>
<p>TOKYO, 20. rujna</p>
<p> - Komunistička partija Japana (JKP), jedna od najsnažnijijih među sličnima u razvijenim zemljama, odlučila je napustiti koncept »socijalističke revolucije« kako bi privukla veći broj birača i dobila priliku da sudjeluje u vladi lijevog centra. Čelnici JKP predočili su na sastanku odbora stranke koji je počeo u utorak, prvu »reviziju« povelje stranke usvojene 1958. godine, a članovi stranke će se o njoj očitovati na 22. kongresu koji počinje u studenom. U preambuli povelje više ne bi trebalo stajati da je JKP »napredna stranka japanskog proletarijata« čiji je cilj ostvarenje »socijalističke revolucije«, već da je JKP »politička stranka radnika i cjelokupnog japanskog naroda«. Stranka trenutačno broji 380.000 članova, a očekuje da bi novom orijentacijom stranka do 2005. godine mogla narasti na 500.000 članova. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Trećina svjetskog stanovništva živi u krajnjem siromaštvu</p>
<p>CIUDAD DE MEXICO, 20. rujna</p>
<p> - Trećina od šest milijardi stanovnika svijeta živi u krajnjem siromaštvu, u »brutalnoj nejednakosti« koja baca sjenu na početak novoga tisućljeća, piše u izvješću Ujedinjenih naroda, objavljenom u srijedu. Najavljući izvješće, predstavnik Fonda za populaciju UN-a u Meksiku Alfonso Sandoval rekao je kako je jedan od znakova rastućega jaza koji razdvaja bogate od siromašnih činjenica da u 17 zemalja dohodak po stanovniku prelazi 20.000 dolara godišnje, a u 21 zemlji ta svota jedva doseže 1000 dolara. Na jednom su kraju te ljestvice Tanzanija i Sijera Leone, u kojima godišnji dohodak po stanovniku iznosi manje od 500 dolara, a na drugom su vrlo bogate zemlje Sjedinjene Države, Švicarska, Norveška i Singapur.</p>
<p>Sandoval je rekao novinarima kako je sredinom 2000. na Zemlji bilo 6,055 milijardi stanovnika, a taj broj raste po godišnjoj stopi od 1,3 posto, što znači 76 milijuna novih stanovnika godišnje - otprilike broj stanovnika u Vijetnamu ili Filipinima. »To također znači da se svake minute svjetsko stanovništvo poveća za 145 ljudi ili za 2,4 svake sekunde«, kaže Sandoval.</p>
<p>Prema tom izvješću, 80 posto stanovnika Zemlje živi u tzv. zemljama u razvoju, dok 20 posto živi u razvijenom svijetu (SAD, Rusija, Japan, Kanada i Australija). Također se procjenjuje da će između 2000. i 2005. u Europi biti zabilježen negativni prirast stanovnika, te da će se to dogoditi u većini razvijenih zemalja u sljedećih 20 godina. </p>
<p>Izvješće UN-a podudara se s godišnjim izvještajem Svjetske banke objavljenim prošloga tjedna koji ukazuje da su napori za smanjivanje siromaštva vrlo neujednačeni od zemlje do zemlje. Prema Svjetskoj banci, stopa siromaštva smanjena je u Brazilu, Čileu, Hondurasu i Dominikanskoj Republici. U Argentini, Boliviji, Kolumbiji i Paragvaju nisu zabilježene veće promjene, a u Meksiku, Ekvadoru i Venezueli situacija je pogoršana. Jedna od zapanjujućih posljedica svjetske nejednakosti zabilježena je u zdravstvenoj skrbi. Zbog ograničenoga pristupa kontracepciji, u brojnim zemljama, AIDS je samo posljednjih 20 godina uzrokovao 20 milijuna smrti, a oko 35 milijuna ljudi zaraženo je tom bolešću, piše u izvješću UN-a, što znači da je broj umrlih od AIDS-a premašio broj poginulih u Drugom svjetskom ratu. (Reuters/gt)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Uoči izbora brojna uhićenja </p>
<p>BEOGRAD, 20. rujna</p>
<p> - Predstavnici Fonda za humanitarno pravo (FHP) i Pokreta »Otpor« izjavili su u srijedu na konferenciji za novinare u Beogradu da, s približavanjem izbora u Srbiji, »raste represija i broj privedenih« građana. Izvršna direktorica FHP-a Nataša Kandić rekla je, na konferenciji za novinare, da je od početka svibnja do danas privedeno 2.500 građana, među kojima je oko 2.000 aktivista »Otpora«, 400 članova oporbenih stranaka i 100 aktivista nevladinih organizacija. Policija protupravno uhićuje aktiviste »Otpora«, ispituje ih, otvara dosijee, pretresa stanove i oduzima propagandni materijal, rekla je Nataša Kandić. Ona je podsjetila da po Zakonu o krivičnom postupku pripadnici MUP-a imaju pravo pozivati građane na informativne razgovor, uzimati im otiske i fotografirati ih samo ako postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo. Po njenim riječima, u srpnju i kolovozu policija je pretresla oko 500 stanova aktivista »Otpora« i njihovih roditelja, ne poštujući odredbe Zakona o krivičnom postupku koji propisuje da se pretres provodi tek po pokretanju istrage, uz odobrenje istražnog suca, a samo izuzetno u pretkrivičnom postupku. Policajci krše zakone jer znaju da građani ne znaju dovoljno o svojim pravima, rečeno je na konferenciji za novinare. Iznijet je i podatak da je preko FHP-a podnijeto 40 tužbi protiv Republike Srbije za naknadu štete osobama koje su protupravno privođene i maltretirane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Milošević ne mora ustupiti fotelju čak i ako izgubi izbore!?</p>
<p>Aktualni mandat predsjednika Slobodana Miloševića istječe u srpnju 2001. godine / Što će se dogoditi ako dođe do smjene u predsjedničkoj fotelji i tko će godinu dana vladati Jugoslavijom ako na izborima pobijedi kandidat oporbe Vojislav Koštunica, a Milošević ushtije zadržati »žezlo« do kraja mandata, pitanje je bez odgovora</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Ni u ustavu SR Jugoslavije, niti u Zakonu o izboru predsjednika republike ne postoji odredba koja jasno i nedvosmisleno regulira pitanje kada i kako eventualni novi predsjednik preuzima dužnost od Slobodana Miloševića ako on izgubi izbore. Aktualni mandat predsjednika istječe u srpnju 2001. godine, no unatoč tomu, predsjednički izbori raspisani gotovo godinu dana ranije nikad nisu bili tretirani kao prijevremeni, jer kriteriji za njihovo raspisivanje nisu bili traženi ni ispunjeni. Što će se dogoditi ako dođe do smjene u predsjedničkoj fotelji i tko će godinu dana vladati Jugoslavijom ako na izborima pobijedi kandidat oporbe Vojislav Koštunica, a Milošević ushtije zadržati »žezlo« do kraja mandata, pitanje jer bez odgovora. </p>
<p>Prema u svibnju usvojenim ustavnim promjenama, predsjednik SRJ svoj ured ostavlja prije roka samo u tri slučaja - smrti, otkaza ili ostavke. Američki dnevnik Herald Tribune napominje da nema ni riječi o uključivanju izbora nasljednika u popis razloga i iz toga zaključuje kako, čak i u malo vjerojatnom slučaju da režim prihvati pobjedu Vojislava Koštunice, te da se ne dogodi ni jedan od tri navedena slučaja (što je vrlo vjerojatno), »Milošević bi ostao u sedlu sve dok njegov prvotni mandat ne završi, a to je dugo poslije republičkih izbora u Srbiji na proljeće, i ostavlja dovoljno mogućnosti za najrazličitije smicalice«. Ovaj dnevnik upozorava da je deset mjeseci puno vremena za čekanje naročito na mjesto koje, ako ga zauzima bilo tko drugi osim Miloševića, po Ustavu daje relativno malo moći i ovlasti, manje od, primjerice, predsjednika vlade. </p>
<p>Pravnici u Beogradu slažu se da je sam čin primopredaje dužnosti predsjednika tehničko pitanje i kao takvo se ne regulira najvišim državnim aktom. Profesor prava i član oporbenog Građanskog saveza Stevan Lilić potvrdio je za beogradski Glas javnosti da je formulacija ustavnog zakona prema kojoj predsjednik republike »nastavlja rad do isteka mandata« odnosno do srpnja sljedeće godine, unijela određenu konfuziju u javnosti. Iz nje proistječe apsurdna situacija da Koštunica preuzme dužnost tek deset mjeseci pošto je izabran. Lilić tvrdi da to nije logično, ali da je pravno u skladu s Ustavom i zakonima, što znači da je »ili riječ o nestručnosti ili se radi o namjernoj zakonskoj manipulaciji kao osiguranju u slučaju gubitka izbora«. Oporbenjak i raniji profesor Pravnog fakulteta Kosta Čavoški upozorava kako je potrebna određena procedura da bi se odlazeći predsjednik razvlastio i ironično primjećuje da ona nije precizirana jer su ustavotvorci bili bahati i »nisu uopće pretpostavljali da netko drugi osim Miloševića može biti na tom mjestu«. Zbog prečih i većih problema, dvojbi i neizvjesnosti vezanih za predsjedničke izbore, ovo je pitanje u jugoslavenskoj javnosti ostalo u drugom planu. Analize koje se bave mogućnošću da Milošević ostane stanovnikom Bijelog dvora na Dedinju ionako ne polaze od pretpostavke da bi se on u tu svrhu htio i mogao koristiti tako banalnim sredstvom kao što je zakonska nepreciznost oko primopredaje mandata. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Clinton: Milošević je sposoban krasti na izborima </p>
<p>WASHINGTON, 20. rujna</p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević »sposoban je krasti« na nedjeljnim predsjedničkim izborima, no to mu »neće proći«, izjavio je u utorak američki predsjednik Bill Clinton.</p>
<p> »Milošević je pojačao svoju represiju. On je svakako sposoban krasti na izborima. No, ako to učini, mi moramo učiniti sve kako bi izgubio i ono malo legitimnosti koju još u svijetu ima«, rekao je Clinton u Centru za scenske umjetnosti John F. Kennedy uoči početka predstave Čileanca Ariela Dorfmana temeljenog na knjizi Kerry Kennedy Cuomo o borcima za ljudska prava. Anonimni američki dužnosnik u utorak je izjavio kako je jugoslavenske izbore od samoga početka teško nazivati slobodnima i poštenima jer je Milošević već uoči izbora posegnuo za nedemokratskim metodama. »Unatoč tome, ako Milošević pobijedi, to će ostvariti prevarom. Pitanje je samo mora li varati malo ili puno. Ovo je najveći izazov Miloševiću otkako je došao na vlast. U određenoj mjeri i mi smo iznenađeni prednošću koju oporbeni kandidat Koštunica dobija u anketama«, rekao je taj dužnosnik. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Amerikanci opet prijete povlačenjem s Kosova </p>
<p>U Kongresu postoji snažna republikanska struja koja traži da EU preuzme većinu troškova civilne misije na Kosovu / Kongresu je upućen zahtjev da se ostanak američkih vojnika Kosovu uvjetuje obvezom Europljana da će snositi najmanje 50 posto troškova obnove Kosova, 85 posto troškova humanitarne pomoći i 90 posto troškova za održavanje međunarodnih policijskih snaga. </p>
<p>NEW YORK, 20. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dok se u predsjedničkoj izbornoj kampanji malo pozornosti posvećuje pitanjima vanjske politike, jer su domaće teme preokupirale oba predsjednička kandidata, to ne znači da je vanjska politika isključena iz zbivanja u američkom Kongresu. Upravo se ovih dana rješava pitanje opstanka američkih vojnika na Kosovu, jer u Kongresu, posebice u Predstavničkom domu postoje jake snage koje se zalažu za odlazak s Kosova, ukoliko se na njemu Europljani ne angažiraju u mjeri koju Amerikanci smatraju primjerenom.</p>
<p>To je, u stvari, stari problem između Sjedinjenih Država i Europe koji se svodi na to tko će snositi pretežiti financijski teret održavanja stabilnosti na Balkanu. Amerikanci sasvim opravdano, barem gledajući s financijskog stajališta, smatraju da bi Europa preko svojih institucija, dakle Europska unija trebala snositi veću financijsku odgovornost kad se radi o civilnim operacijama na Kosovu, ali i uopće na Balkanu, jer je sve ono što je učinjeno dosad na vojnom planu palo prvenstveno na leđa Sjedinjenih Država. </p>
<p>Prošlog svibnja, Senat je s 53 prema 47 glasova odbio prijedlog da se 6000 američkih vojnika povuče s Kosova do 1. travnja iduće godine, ukoliko Kongres ne odobri produžetak američke misije u tom dijelu Balkana. To je povezano s usvajanjem novog vojnog proračuna koji za iduću financijsku godinu 2001. iznosi 310 milijardi dolara. Uočljivo je da je tom prigodom protiv takvog prijedloga među republikanskim senatorima lobirao republikanski predsjednički kandidat George Bush mlađi koji se inače u svojem vanjskopolitičkom programu zalaže za smanjenje američkog angažmana na Balkanu, ustrajavajući na većem europskom prije svega financijskom teretu troškova mirovne misije u nestabilnoj regiji.</p>
<p>Problem je u Kongresu nastao zbog toga što je Predstavnički dom, u kojemu republikanci također imaju neznatnu većinu, usvojio sporni amandman. Kao što je to inače slučaj u sličnim situacijama kad se gledišta Senata i Predstavničkog doma razilaze, problem mora biti riješen na konferenciji predstavnika oba doma Kongresa. Čini se da su republikanci, svjesni tereta koji bi prebacili na svojeg predsjedničkog kandidata texaškog guvernera Georgea Busha mlađeg, u ovom trenutku pomirljivi, što znači da neće ustrajavati na osvajanju predloženog uvjeta, kako ne bi vezali ruke svojem predsjedničkom kandidatu. Utjecajni senator iz Virginije John Warner koji je predsjednik Odbora za vojne poslove izjavio je kako vjeruje da će se pronaći neko rješenje. U Predstavničkom domu, posebnu odluku Kongresa o produžetku mandata američkog angažmana na Kosovu predložio je također utjecajni kongresmen iz Ohija, koji se čak u prethodnom postupku nominirao za republikanskog predsjedničkog kandidata John Kasich.</p>
<p>Iako se njegov mandat približava kraju, predsjednik Clinton uputio je glede ovog pitanja pismo senatoru Warneru u kojemu ga upozorava da bi prihvaćanja prijedloga o uvjetovanom produžetku američkog sudjelovanja u mirovnoj operaciji na Kosovu značilo »opasan znak« srbijanskom predsjedniku Miloševiću prije predsjedničkih izbora. Spomenuti uvjet koji se traži od Kongresa uključuje zahtjev da se Europljani obvežu kako će snositi najmanje 50 posto troškova obnove Kosova, 85 posto troškova humanitarne pomoći i 90 posto troškova za održavanje međunarodnih policijskih snaga. </p>
<p>Dosad su američki saveznici za obnovu odvajali 87 posto potrebnih sredstava za humanitarnu pomoć 73 posto, a za policijske snage 87 posto. Američki ministar obrane William Cohen nazvao je »opasnim presedanom« ako bi se odluka o angažmanu američkih vojnika oduzela iz nadležnosti američkog predsjednika i prebacila na Europljane.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hombach: Izbori su šansa za demokratizaciju Srbije </p>
<p>BEOGRAD, 20. rujna</p>
<p> - Koordinator Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe Bodo Hombach izjavio je agenciji Beta da se narod u Srbiji na nedjeljnim izborima izjašnjava sa »da« ili »ne« za europsku budućnost i poručio da će demokratska Srbija odmah biti uključena u sve projekte Pakta o stabilnosti. »Iskustvo koje smo imali s (predsjednikom SRJ Slobodanom) Miloševićem, koji je upropastio privredu i zemlju, govori nam da on ne može biti partner EU i Grupe 8 najmoćnijih zemalja«, rekao je Hombach. On je izrazio nadu da će svi građani Srbije u nedjelju izaći na izbore koje će pozorno pratiti cijela ostala Europa, jer se na njima glasuje za to hoće li se, ili ne, Srbija otvoriti prema Europi. »Izbori su velika šansa za početak demokratske promjene u Srbiji«, rekao je Hombach. On je najavio da će do ožujka iduće godine u projekte Pakta u zemlje jugoistočne Europe biti investirano ukupno preko pet milijardi maraka stranog kapitala. Iskazao je veliki optizam glede »masovnog dolaska investitora na područje Balkana«. On je dodao da se povjerenje investitora naglo povećalo zahvaljujući »demokratskom preobražaju Hrvatske«, te da očekuje pravu »zlatnu groznicu« i navalu ulaganja u zemlje jugoistočne Europe, što je, kako je rekao, »dobar znak za Srbiju«. »Izvan svake je sumnje da situacija u Srbiji poslije izbora neće biti ista kao prije. Zato mi sad očekujemo od srpskog naroda jasan znak da je odlučan krenuti u europsku budućnost i zajednički život sa susjedima«, izjavio je koordinator Pakta. On je najavio suradnju s demokratskim snagama u Srbiji i u slučaju da Milošević uspije »pokrasti izbore«. »Ja, međutim, mislim da je Milošević nanio previše zla vlastitom narodu da bi mu ljudi dopustili da ponovno pokrade izborne rezultate«, rekao je Hombach. Zaključio je da »Pakt o stabilnosti polaže temelje za zajedničku budućnost Europe i uklanjanje svih granica za zajednički život i suradnju«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uskoro suđenje četvorici Hrvata za Leutarovo ubojstvo</p>
<p>MOSTAR, 20. rujna (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Glasnogovornik UN-ove misije u BiH Stefo Lehmann naglasio je u srijedu u Mostaru da će »uskoro početi suđenje četvorici Hrvata osumnjičenih za ubojstvo federalnog doministra unutarnjih poslova Joze Leutara«. Lehmann je rekao da su general Ivan Andabak, Dominik Ilijašević, Zoran Bašić i Željko Ćosić uhićeni u zakonitim akcijama pripadnika federalnog MUP-a, uz pomoć SFOR-a i angažman Vlade Republike Hrvatske. Još jednom je iznio mišljenje međunarodnih čimbenika kako je »žalosno da su istragu o Leutarovu ubojstvu ometali hrvatski dužnosnici u Federalnom MUP-u.«</p>
<p>U svezi s izjavom posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a u BiH Jacquesa Paula Kleina, HDZ BiH oglasio se oštrim priopćenjem za javnost tražeći istinu o počiniteljima i nalogodavcima atentata izvršenog prije godinu i pol na federalnog doministra unutarnjih poslova. Leutarov slučaj i uhićenje četvorice Hrvata u stranci ocjenjuju svojevrsnom međunarodnom namještaljkom, pitajući se »je li došlo konačno vrijeme obračuna s HDZ-om BIH, koji tako nepoželjno suprotstavljajući se novojugoslavenskoj državnoj uroti, unatoč svemu dobiva izbore«. U opširnom priopćenju podsjeća se na podmetanje automobila-bombe u Mostaru, te na terorističke akcije spram Hrvata u srednjoj Bosni, na koje još nije uslijedio odgovor. HDZ BiH traži da se objavi govor pokojnoga Leutara u Sarajevu iz 1998. godine u kojem bi neki »možda i prepoznali motive«. (M. Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Oba entiteta u BiH obvezala se podržati Arbitražnu odluku o Brčkom</p>
<p>BRČKO, 20. rujna</p>
<p> - U utorak navečer je u Brčkom potpisan Memorandum o razumijevanju kojim su se Vlade Federacije BiH i RS obvezale na punu podršku implementaciji Konačne arbitražne odluke i zaživljavanju Distrikta Brčko. Memorandum su potpisali premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić, potpredsjednik Vlade RS Ostoja Kremenović i gradonačelnik Brčkog Siniša Kisić. Potpis potpredsjednika RS Ostoje Kremenovića ima privremen karakter, a konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju memoranduma donijet će Vlada RS. Memorandumom je predviđeno da se u sljedećih mjesec izrade i potpišu posebni sporazumi kojima će se precizirati financijske i druge obveze oba bosansko-hercegovačka entiteta prema Diskriktu. Predstavnici obiju entitetskih vlada su se složili da će, sukladno Aneksu 7 Daytonskog sporazuma, pružiti punu pomoć pri povratku prognanika i raseljenih osoba, razminiranju kao i obnovi infrastrukture i gospodarstva u Distriktu. Istaknuto je da će entiteti uzeti i puno sudjelovanje u rješavanju problema oko zdravstvene zaštite, isplate mirovina i statusa radnika koji su bili zaposleni u administraciji i javnim ustanovama bivše tri brčanske općine. Memorandumom se Distrikt obvezuje da kroz razne oblike suradnje i zajednička ulaganja promovira gospodarske interese entiteta u području Brčkog. (Zoran Matkić)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dvojica Francuza pobjegla otmičarima nakon intervencije filipinske vojske </p>
<p>MANILA, 20. rujna</p>
<p> - Strategija »čvrste ruke« filipinske vlade omogućila je oslobađanje talaca i pokazala pogrešku europskih zemalja koje su se protivile vojnoj ofanzivi protiv separatističkih muslimanskih pobunjenika iz skupine Abu Sayyaf na otoku Jolo, priopćilo je u srijedu filipinsko ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p> Dvojica francuskih talaca, Roland Madura i Jean-Jacques Le Garrec, pronađeni su u srijedu na cesti na otoku Jolo nakon što su noć ranije pobjegli otmičarima. Oni su izjavili po dolasku u Manilu da je njihovom bijegu pogodovao pritisak filipinskih vojnika na njihove otmičare. Dvojica francuskih talaca su kamerman Jean-Jacquesa Le Garreca (46) i snimatelj zvuka Roland Madura (49) s TV-postaje France 2. Oni su oteti 9. srpnja kada su radili reportažu u jednom od pobunjeničkih logora. U gradu Zamboangi, najbližemu većem naseljenom mjestu otoku Jolo, nešto ranije eksplodirala je bomba na trajektu kojom prigodom je jedna osoba poginula, a pet ih je ranjeno. Zamboanga je glavno logističko mjesto za akciju filipinske vojske. Istodobno, francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine zahvalio je filipinskim vlastima na ulozi koju su odigrale u oslobađanju dvaju posljednjih francuskih talaca koje su pobunjenici skupine Abu Sayyaf držali zatočene na otoku Jolo. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="60">
<p>Alojz Ivanišević: Svaki promatrač može reći svoj dojam o Crkvi, a o tome što je istina mogu odlučiti samo »sveznalice« iz redova Crkve koji posjeduju istinu</p>
<p>Završna riječ u polemici s gl. urednikom Glasa Koncila </p>
<p>Ovo je definitivno moja posljednja riječ u polemici s glavnim urednikom Glasa Koncila, Ivanom Miklenićem o položaju i ulozi Katoličke crkve u Hrvatskoj, na moj odgovor objavljen 12. rujna u Vjesniku. Ja vam u svakom slučaju zahvaljujem što omogućujete objavljivanje priloga koji se kritički bave crkvenim pitanjima i tako kompenzirate nedostatak zasad samo teoretski zamislivih samokritičkih crkvenih glasila u Hrvatskoj.</p>
<p>Da spomenem na početku problem odnosa između Crkve i znanosti - u Hrvatskoj, u današnje vrijeme - kojeg se u svom članku nisam dotaknuo, a sad mi se to čini vrlo važnim, nakon što me glavni urednik Glasa Koncila »povukao za jezik«. Moj spomenuti članak nije dakako znanstveni prilog, nego reakcija, priznajem, prilično emocionalna, na neiskrenost i licemjerje u crkvenim redovima koji su na osobit način došli do izražaja u kvaziinkvizicijskom obračunu nekih prominentnih predstavnika Katoličke crkve s »Vjesnikovim« novinarom Krešimirom Dujmovićem, nakon objavljivanja njegova komentara o ekumenizmu. </p>
<p>Priznajem da je i ton mojeg odgovora na Miklenićevu reakciju prilično »svađalački«, ali prepuštam čitateljima koji su čitali moje i njegove priloge da odluče tko je od nas dvojice veća »svađalica«. Time u svakom slučaju prekidam svađu s njim i ne želim da ostane dojam da imam nešto protiv njega osobno. Ne mogu, međutim, kad bih i htio, učiti od svojeg starijeg kolege iz gimnazije kako se (znanstveno) piše - »sine ira et studio«, a još manje »cum grano salis«. O mojim (ne)sposobnostima u tom pogledu odlučivale su posljednjih 12 godina razne komisije na Bečkom sveučilištu, ali one su u tom kontekstu potpuno irelevantne, jer Miklenić i njegovi istomišljenici u Crkvi moj sud o njoj, kako u sadašnjosti tako i u prošlosti, koji se temelji na mojim promatranjima odnosno istraživanjima, ni u kom slučaju ne žele uzeti na znanje, jer je suprotan s njihovom idealnom slikom o Crkvi, koji oni »prodaju« kao činjenično stanje. </p>
<p>Na moju, navodno paušalnu osudu Crkve u Hrvatskoj, glavni urednik Glasa Koncila odgovara paušalnom obranom, gotovo bi se moglo reći hvalospjevom »Crkvi u Hrvata«, tvrdeći kategorički da je ona »u svojoj glavnini koncilska, otvorena, dijaloška i snošljiva«. Tko god se usudi tvrditi suprotno, »ne zna ništa«. </p>
<p>Čini mi se da samo on sam ne primjećuje da je osnovna misao njegovih reakcija objavljenih u Vjesniku - ne samo na moj članak - da nitko od kritičara , bez obzira na to iz kojeg tabora dolazio, ne zna zapravo ništa, i da mu svi odreda »podmeću«. Usput rečeno, to nije samo njegov način obračuna s kritičarima, nego i drugih privrženika tradicionalističke teologije, odnosno struje u Crkvi, koji se povremeno javljaju i u »Vjesniku«, a »znaju« odgovore na sva katekizamska pitanja, a ostala uopće ne dopuštaju postaviti, ili pak daju unaprijed odgovor na njih. Ti predstavnici »ecclesiae triumphans« koji su naučili da s propovijedaonice odgovaraju na nepostavljena pitanja i da im nitko ne protuslovi, držeći da im i oni koji u klupama spavaju potvrdno kimaju glavom, misle da svojim apologetskim propovijedima izvan Crkve i svojim umišljenim autoritetom nekome imponiraju i kritičarima začepljuju usta, ne primjećujući da sami sebe, kao i Crkvu koju žele predstavljati, izvrgavaju ruglu kritičke javnosti koja i u Hrvatskoj postoji. Imajući na umu taj apologetski pristup problemima u Crkvi, deklarativno priznavanje slobode mišljenja i otvorene rasprave, koje glavni urednik Glasa Koncila u svom pismu usput spominje, prava je farsa. Svaki promatrač može dakle nakon pomna proučavanja reći ne svoje mišljenje, nego dojam o općem stanju u Crkvi ili o pojedinim negativnim pojavama u njoj, a o tome što je istina mogu odlučiti dakako samo »sveznalice« iz redova Crkve, koji posjeduju istinu. Miklenić ovim svojom »filozofijom« o (ne)slobodi znanosti šalje jasnu poruku sociolozima i sociologinjama koji se možda bave mišlju da provedu anketu među katoličkim klerom u Hrvatskoj, o njihovu odnosu prema naciji i državi, da to nema nikakva smisla, jer se o tome već »sve zna«: U Katoličkoj crkvi među Hrvatima nema ni sjene nacionalizma, ona samo »svjesno njeguje rodoljublje kao kršćansku krepost«. To je istina, a ne samo dojam! Amen!</p>
<p>Slično stajalište ima Miklenić i prema rezultatima (ne)ozbiljne povijesne znanosti. Ozbiljno je ono što potvrđuje njegovu idealnu sliku o Crkvi, a površno i neozbiljno sve ono što je u stanju prouzročiti ogrebotine na njoj. Ja se zaista ne vidim u istom ideološkom taboru s Viktorom Novakom koji je bio izraziti protivnik Crkve (možda bi se bilo dobro pozabaviti pitanjem, zašto je postao njenim protivnikom!?), niti mi je on, kao takav uzor u pogledu povijesne objektivnosti, ali ne mogu previdjeti one dokumente u njegovoj knjizi koji krnje idealnu sliku koju »Milkenićeva crkva« ima o svojoj vlastitoj (novijoj) povijesti. Novakov »magnum crimen« je što je napisao bilo kakav komentar dokumentima što ih je u svojoj knjizi donio. Međutim, čak da se autor suzdržao od svakog komentara, Miklenić i ostali katolički apologetičari ne bi mnogo manje bjesnjeli kad čuju njegovo ime - zbog jednostranosti u odabiru dokumenata. Takva kritika bila bi sama po sebi na mjestu, kad je ne bi uputili oni koji to načelo neprestano sami primjenjuju, prešućujući, odnosno prikrivajući sve negativno što bi Crkvu u javnosti moglo kompromitirati. </p>
<p>Kad bi službena Crkva u Hrvatskoj bila voljna kritički se suočiti s vlastitom prošlošću kao što su to npr. učinili katolički biskupi u Francuskoj s obzirom na ulogu Crkve u Vichyjevu režimu, našla bi čak i u omraženoj knjizi Viktora Novaka dosta materijala za ispit savjesti - mislim vlastite, a ne one svojih umišljenih ili stvarnih neprijatelja i kritičara. U pogledu odnosa prema znanosti uopće i shvaćanju njene slobode onaj dio Katoličke crkve koji Miklenić predstavlja živi još u predgalilleovskom vremenu, t.j nije još pošteno iskoračio ni iz prvog tisućljeća, a kamo li zakoračio u treće; jedino je u pogledu »kršćanskog domoljublja« daleko dogurao - čak do 19. stoljeća. </p>
<p>Domoljublje je uvijek bio vrlo rastezljiv pojam, na koji su se najčešće pozivali, i danas se pozivaju, oni koji se objektivno mogu nazvati nacionalistima, a koji u svojem napadu kolektivne narcisoidnosti svoj narod, odnosno onu imaginarnu veću skupinu ljudi »iste krvi« koje oni navodno »ljube«, vide u središtu svijeta oko kojeg se sve vrti. A »kršćansko domoljublje« je to isto, samo »pokršteno«.</p>
<p>Ja nisam tvrdio da je Katolička crkva u Hrvatskoj »u svojoj glavnini« ikad bila ksenofobičnom ili rasističkom i da je njena hijerarhija ikad otvoreno propovijedala mržnju (još bi samo i to trebalo!), ali mi je poznato da je ona »u svojoj glavnini« izričito hrvatski nacionalno orijentirana (što je, prema mojem dubokom uvjerenju, u suprotnosti s karakterom i poslanjem, prema svojoj definiciji, anacionalne Katoličke crkve) i da je, ponavljam, dobar dio katoličkog svećenstva zaražen nacionalizmom, čije sam simptome u svojem članku opisao, a koje Miklenić i mnogi drugi iz njegova tabora nazivaju domoljubljem i ubrajaju ga u »kršćanske kreposti«. Nacionalizmu je imanentna uskogrudnost i ograničenost horizonata, stoga je iluzorno očekivati od onih koji su njime opčinjeni da kritički razmišljaju i spoznaju njegov pseudoreligiozan i antikatolički karakter. Ova, ne samo moja, spoznaja o katoličkom kleru u Hrvatskoj, odnosno među Hrvatima, nije nikakvo (nedopustivo) generaliziranje, jer se temelji na poznavanju priličnog broja svećenika, koji, za razliku od glavnog urednika Glasa Koncila, obično ne barataju diplomatskim jezikom i ne pokušavaju pobožnim frazama kamuflirati svoju nacionalnu, odnosno nacionalističku orijentaciju. </p>
<p>Kad kažem da je dobar dio hrvatskog katoličkog svećenstva zatrovan nacionalizmom, onda se samo po sebi razumije da postoje i oni, iako u manjini, koji to nisu. Ja osobno imam sreću da, kad dođem u svoju rodnu župu u Slavoniji, ne moram slušati političko-domoljubne propovijedi, što nije bilo čak ni u ratu, u vrijeme prethodnika sadašnjeg župnika, koji je u intelektualnom, teološkom i duhovnom pogledu bio pravi »luksuz«, odnosno blagoslov za jednu običnu seosku župu. Oni, međutim, koji uživaju u takvim propovijedima, nisu morali i ne moraju danas dugo tražiti »pravu adresu«. Na drugoj strani, poznat mi je ne baš mali broj slučajeva svećenika i - što se također ne smije zanemariti - redovnica koji/koje su jasno prešli/e rubikon umjerena nacionalizma, a koje se s punim pravom može okarakterizirati kao šoviniste i ksenofobe, u pojedinim slučajevima čak i kao rasiste.</p>
<p> Ako je don Ante Baković u Katoličkoj crkvi zaista marginalna pojava kakvom je Ivan Miklenić prikazuje, zašto se onda službena Crkva požurila opovrgnuti vijest, objavljenu u dnevnom tisku, da je izričito zabranjeno u crkvenom prostoru raspačavati glasilo njegova »Populacijskog pokreta«, Narod. U tom demantiju, koji je vjerojatno objavio i Glas Koncila, stoji da se Narod ne može prodavati u crkvama, jer nije crkveno glasilo, a ne možda zbog ideja koje zastupa i širi. Baković i njegov pokret tretiraju djecu kao bundeve ili krumpire kojih svaka »prava hrvatska katolička obitelj«, prema savjetu, odnosno »naredbi« toga nadobudnog celibatera, treba imati onoliko koliko ih može stati u stan, da ne kažem u spremište. Od te nakaradne antibiblijske i antikršćanske pseudoteologije, koja djecu, odnosno ljude kao jedinstvene osobe i partnere božje, degradira na razinu materijalnog blaga ili, u najboljem slučaju, vojnika, potrebnih »Narodu i Crkvi«, nije službena Crkva bila sposobna niti voljna jasno se ograditi, što više, spomenutim činom zapravo je afirmirala i u najmanju ruku dopustila mogućnost da se ona može uklopiti u koncept tradicionalna katoličkog morala.</p>
<p>Iako je ovo moja završna riječ u polemici s glavnim urednikom Glasa Koncila o položaju i ulozi Katoličke crkve u hrvatskom društvu (ne želim ni ubuduće s njim polemizirati o bilo kojoj drugoj sličnoj temi), neću nikad prestati postavljati neugodna pitanja onim apologetičarima koji stanje u Crkvi prikazuju idealnim, iako sami dobro znaju da je njena stvarnost u mnogočemu negacija njenih ideala. Inspiraciju za to nalazim u Bibliji - od Knjige Postanka do Otkrivenja - koja je puna »paušalne« kritike ranih crkvenih i »pracrkvenih« struktura, »Starog« i »Novog Izraela«. Da samo »iščupam« iz konteksta Otkrivenja nekoliko naslova: »Hladnoj crkvi u Efezu«, »Pokvarenoj crkvi u Tijatiri«, »Mrtvoj crkvi u Sardu«. </p>
<p>Završavam citatom iz moje najdraže biblijske knjige, Proroka Jeremije: »Kano možete tvrditi: Mi smo mudri, u nas je Zakon Jahvin! </p>
<p>Zaista, u laž ga je pretvorila lažljiva pisaljka pisara!</p>
<p>Mudraci će biti osramoćeni,</p>
<p>prestravljeni i uhvaćeni u zamku...</p>
<p>Jer od najmanjeg do najvećeg</p>
<p>svi gramze za plijenom,</p>
<p>od proroka do svećenika svi su varalice.</p>
<p>I olako liječe ranu naroda mojega, vičući;»Mir! Mir!»</p>
<p>Ali mira nema.» (Jer. 8, 8-9a; 10b-11)</p>
<p>ALOJZ IVANIŠEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>NSZSŠ: Miščević, Jelečanin, Koritoj i Hubak ne poštuju Statut Sindikata i djeluju izvaninstitucionalno</p>
<p>Molimo i zahtijevamo, prema Zakonu o sredstvima javnog priopćavanja, da objavite ovaj demanti na tekst u Vjesniku od 15. rujna, stranica 5., objavljen na 13. str.</p>
<p> Objavljivanjem neprovjerenih činjenica, pravite štetu u razvoju funkcioniranja pravne države osobito na području nevladinih udruga, kao što je Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. O tome svjedoči i da se ne odazivate na pozive za praćenje akcija Sindikata, a najnoviji primjer je 8. rujna 2000. u Zagrebu, kada je ministar prosvjete četiri sata razgovarao sa Središnjim odborom sindikata i predstavnicima Sindikata iz svih krajeva Hrvatske (oko 40 povjerenika) o reformi školstva, a objavljujete tzv. informacije koje ne provjeravate. Istina je slijedeća:</p>
<p>1. Spomenuta gospoda su zamrznula članstvo u Središnjem odboru Sindikata 20. travnja 2000, iako za to nisu imali uporišta u Statutu.</p>
<p>2. Predsjedništvo Sindikata Časni sud Sindikata i Središnji odbor Sindikata više su puta zvali rečenu gospodu na sastanak, na što se nisu odazivali, nego su izvaninstitucionalnim metodama nastojali napraviti štetu tom nezavisnom sindikatu i onemogućiti pregovore s poslodavcem.</p>
<p>13. svibnja 2000. na sjednici Središnjeg odbora, sazvanoj samo zbog njih, oni su uvidjeli da je 18 povjerenika, članova odbora, dakle 2/3, većina za redovitu proceduru, pošto nam je to zbirna godina. Nisu prihvatili to da su manjina i da moraju u udruzi u »kojoj jesu« ispoštovati odluke i zaključke većine, nego su tijekom svibnja i lipnja činili sve, pa čak i pakt s poslodavcem da sruše ovaj sindikat, obezglave ga i oslabe za pregovore koji predstoje za 2001.</p>
<p>3. Prema zaključcima Središnjeg odbora Sindikata (donesenim jednoglasno), razriješena je članstva u Predsjedništvu Sindikata gđa. Nada Miščević, s naputkom o pravnom lijeku i žalbenom postupku koji na žalost nije upotrijebila.</p>
<p>4. Nadzorni odbor Sindikata Časni sud Sindikata i Predsjedništvo Sindikata bili su obvezni ustanoviti činjenično stanje, nakon tri mjeseca, te su 21. srpnja 2000. utvrdili da Nada Miščević, Biserka Jelečanin, Ivan Koritoj i Zdravko Hubak prestaju biti članovi Sindikata, na temelju čl. 6. č. 17. čl. 18. čl. 9. osobito čl. 10. i čl. 11. te izrazito nepoštovanja odluka Središnje odbora od 20. svibnja 2000. 29. lipnja 2000. i Nadzornog odbora od 21. srpnja 2000. a prošlog vremena od tri mjeseca su uvjetovali utvrđivanje činjenica. Gospodi su rečene činjenice o prestanku članstva u Sindikatu, uredno pismenim putem dostavljene s naputkom o žalbenom postupku unutar Udruge. Rečena gospoda i dalje ne poštuju Statut Sindikata i djeluju izvaninstitucionalno.</p>
<p>Neistina je da je Vesna Kanižaj, predsjednica Sindikata predložila njihovo isključenja, a niti je potpisala ni jedan dokument u vezi s njihovim predmetom.</p>
<p> Tim našim bivšim kolegama ništa ne odgovara osim »metode puča, a mi smo za proceduru - kičmu demokracije«. Koliko je onda deplasirano i smiješno u ozbiljnim novinama, ne provjeravajući navode objavljivati takve »vijesti«. Naša je javna poruka kolegama, poštujte Statut Sindikata budite članovi naše velike obitelji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, ili idite »svojim putem«, jedno Vas molim, ne griješite prema štovanoj gđi. Vesni Kanižaj, pravda je dostižna bivši prijatelji! Poštujte kodeks srednjoškolskih profesora pa i Vi ste nastavnici zar ne? </p>
<p>DARKO BILOŠUpravni odbor Sindikata</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Skupo će nas koštati prihvaćeni položaj »ruba zapadne civilizacije«</p>
<p>Ponovno možemo čuti igru riječima o buđenju i umiranju demokracije ovisno o tome dolaze li one od vlasti ili opozicije. Određena događanja ekonomskog i političkog naboja izazivaju zabrinutost naroda i političara s pitanjem kuda ide Hrvatska i što se sve može dogoditi u skorijoj budućnosti. Opasni neprijatelj-ravnodušnost mogao bi zahvatiti one koji su umorni i razočarani. Želimo razvoj i blagostanje, a sve to nam izmiče poput fatamorgane.</p>
<p>Političari se, kao i uvijek, svađaju u određivanju biti problema, putu-istini, koji bi, prema njima, trebao biti političke prirode. Novinari također nastoje isključivo političku »realnost« sagledati kao istinu. I svi nastoje tražiti rješenja u sklopu politike. Kakve je prirode istina, kakva je Istina o Istini? Je li Istina (koja svakako mora dati i odgovore na probleme) političke, filozofske, psihološke, teološke ili neke druge prirode?</p>
<p>Pomalo me je strah imenovati velikog učitelja i reformatora koji je imao rješenja za bolji svijet, ali ga onda i danas svijet nije prihvatio. On je, među ostalim, rekao »Istina će vas osloboditi«. Skeptičan i neodgovoran čovjek će zanemariti i povrijediti njegovo ime, ali oni koji jasnije gledaju na ovaj svijet i njegove probleme (uzrok-posljedica i rješenje) znati će o kojoj je ličnosti riječ. Ako je utjeha i pouka za ovo naše ekonomsko i političko stanje, a trebala bi biti, on je jasno učio da ništa nije slučajno, da se sve događa u sklopu uzroka i posljedica, »sjetve i žetve«, da je svaka vlast čovjeka nad čovjekom od Boga dopuštena. Narod ima vlast kakvu je zaslužio, i sudbinu kakvu je zaslužio, bilo da ona dolazi od čovjeka, drugog naroda, prirodnih nepogoda ili: Dno ljudskih mogućnosti je kaos i bezvlašće, sredina je demokracija ili vlast u ime većine (od 51-99 posto), a vrhunac je sloboda u kojoj je svaki čovjek sposoban vladati sam sobom kroz Istinu-živoga Boga u sebi. </p>
<p>Čovjek bez Istine robuje. Svi narodi su u ropstvu danas. Neki više robuju politici, ideologiji ili ekonomskom »razvoju«-ekološkom krahu. Hrvatska se oslobodila ropstva u SFRJ i kom-socijalizma, ali je uhvaćena u kandže nekakve tranzicije i divlje kapitalizacije, te nametnutih i prihvaćenih kriterija haaških i ženevskih konvencija koje su pipci NSP-a što će postati globalizacijskim čudom ili čudovištem (nije teško pogoditi).</p>
<p>I dalje će nas skupo koštati naš prihvaćeni položaj »ruba zapadne civilizacije«, umjesto da gradimo svoju civilizaciju, sadašnjost i budućnost na naravnom zakonu i Istini, da budemo ogledalo svijetu, a ne da se ogledamo oko sebe, jer nemamo što vidjeti.</p>
<p>SLAVKO LAPIĆ,Slunj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="63">
<p>U 36 nesreća jedna osoba poginula, 16 ih je bilo ozlijeđeno</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Dva vozača teže su ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 15.40 sati na raskrižju Branimirove i ulice Aleja javora.</p>
<p>Nesreća se dogodila kada je Želimir Kuzmanović (21) vozeći osobni automobil registracije ZG 695-TJ, Branimirovom ulicom skrenuo u Aleju javora ne propustivši vozila iz suprotnog smjera, te je na njega, naglo zakočivši naletio osobni automobil tablica ZG 7202-N, kojim je upravljao Krešimir Hemčić (30), vozeći neprilagođenom brzinom. Oba vozača su kolima Hitne pomoći prebačeni u Kliničku bolnicu Dubrava, gdje im je pružena liječnička pomoć.</p>
<p>Policijska uprava zagrebačka objavila je da se tijekom utorka dogodilo 36 prometnih nesreća, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, a šesnaest je ozlijeđeno, od toga tri teško. (d.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tužilaštvo odbacilo kaznenu prijavu protiv inspektora u »slučaju Gucić grupe«</p>
<p>SPLIT, 20. rujna</p>
<p> - Kaznenu prijavu za nesvjestan rad u službi i lažno prijavljivanje, koju je Vibor Čulić podnio protiv inspektora Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske Dinka Martinovića, Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je odbacilo kao neosnovanu.</p>
<p>Prema prijavi, inspektor je navodno lažnim prikazivanjem i prikrivanjem, odnosno podmetanjem dokaza protiv Vibora Čulića podnio kaznenu prijavu. Podsjetimo, Vibor Čulić, uz još sedmoricu bivših čelnika makarskih tvrki »Amfora«, »Primorje« i »Mornar«, u sklopu Gucićeve grupe, među kojima je i njegov otac Goran Čulić, početkom kolovoza prijavljen je da je tim poduzećima nanio štetu od 673 milijuna kuna. Osmorka se tereti za kaznena djela prijevare dioničara, sudužništva, pogodovanja vjerovnika i stečaja, te malverzacije dionicama.</p>
<p>Prema policijskoj prijavi, osumnjičenici su organizirano na nelegalan način preuzeli većinsko vlasništvo nad »Primorjem«, »Amforom« i »Mornarom« na čiji su račun podizali goleme kredite u Zagrebačkoj banci, a da bi taj novac završio na računima Gucićevih off-shore tvrtki na Djevičanskim otocima.</p>
<p>»Općinsko državno odvjetništvo odbilo je prijavu Vibora Čulića, jer iz spornog spisa ne proizlazi da je bilo ikakvih prikrivanja ili podmetanja dokaza, što više, istražni sudac Županijskog suda donio je rješenje o provođenju istrage i protiv Vibora Čulića«, kazao je Općinski državni odvjetnik u Splitu Nediljko Ivančević. Naime, nakon donošenja rješenja o provođenju istrage, Vibor Čulić uložio je žalbu, da bi izvanraspravno vijeće splitskog Županijskog suda odlučilo u njegovu korist. Spis je na ponovno odlučivanje vraćen istražnom sucu, koji je tada izrazio neslaganje s istražnim zahtjevom protiv Vibora Čulića, te spis dostavio vijeću na ponovno odlučivanje. Tada je izvanraspravno vijeće donijelo rješenje o provođenju istrage i nad Viborom Čulićem.</p>
<p>Čulića se tereti za kazneno djelo prijevare. Kao opunomoćenik svoga oca Gorana Čulića, predsjednika Nadzornog odbora tvrtke »Primorje«, sumnja se kako je Vibor, posredovao u prodajama dionica malih dioničara tvrtki Eurona Rijeka. Prema prijavi, tom su transakcijom mali dioničari oštećeni su za 16 milijuna kuna, a nad Eruonom je otvoren stečaj.</p>
<p>»U posljednje vrijeme postoji tendencija prijavljivanja policijskih djelatnika. Očigledno odvjetnici koji zastupaju osumnjičenike u tim predmetima, takvim prijavama žele skrenuti medijsku pozornost u nekom drugom pravcu. Zasad se uglavnom pokazuje kako su te kaznene prijave neutemeljene«, kaže odvjetnik Ivančević.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Predloženo da se Cikatić i Filipović pomire </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Zbog nedolaska privatnog tužitelja Branka Cikatića te drugotuženog Mirka Filipovića, u srijedu je na zagrebačkom Općinskom sudu odgođena rasprava u kojoj Cikatić, bivši hrvatski i svjetski prvak u tajlandskom boksu, zbog klevete potražuje 150.000 kuna odštete od nakladnika Večernjeg lista i Mirka Filipovića, poznatog pod nadimkom Cro Cop, također svjetski poznatog majstora borilačkih vještina.</p>
<p>Prije samog početka rasprave sutkinja Renata Šrekais je zatražila od sudskog osiguranja da pred sudnicom budu nazočna dva pravosudna policajca, ukoliko bi došlo do fizičkog obračuna između Cikatića i Filipovića, no, kako se obojica nisu pojavila na raspravi, sutkinja je policajcima zahvalila na pomoći.</p>
<p>Na pitanje pak sutkinje gdje su tužitelj i tuženi, zastupnica tužitelja, odvjetnica Željka Karlović je kazala da nema saznanja zašto se Cikatić nije pojavio na raspravi, iako je uredno pozvan. Branitelj pak drugotuženog Filipovića, odvjetnik Ivica Mazalin naveo je da njegov branjenik nije došao zbog obavljanja liječničkih pretraga zbog ozljeda koje je zadobio na treningu u utorak.</p>
<p>Sutkinja je potom zatražila očitovanje obiju strana o mogućem pomirenju, na što je Filipovićev branitelj šaljivo napomenuo da je s njihove strane izmirenje poželjno, te kako bi bilo najbolje da se pomirenje obavi u ringu i to u Cikatićevom i Filipovićevom međusobnom prijateljskom ogledu, što je podržao i zastupnik tuženog nakladnika, odvjetnik Stjepan Višćan. Cikatićeva se pak zastupnica nije očitovala o toj mogućnosti, s obzirom da se prethodno nije čula s tužiteljem.</p>
<p>Podsjećamo, Cikatić je tužio nakladnika Večernjeg lista, jer je u svom listu od 28. rujna prošle godine objavio tekst u kojem je Filipović, tvrdi tužitelj, iznio niz neistina na njegov račun. U privatnoj tužbi se navodi da je Filipović za tužitelja između ostalog rekao i ovo: »Vidio sam da je psihopat, čovjek koji treba stranu pomoć« i »Veliki Hrvat Branko Cikatić 1990. godine istjerao je iz kluba Sinišu Andrijaševića i ostale koji su s njim došli slaviti izbornu pobjedu HDZ-a. Danas je on gorljivi zagovornik i član vladajuće stranke, što će reći da je po svom životnom motu osoba tipa 'okreni se kako vjetar puše'«.</p>
<p>Sljedeća rasprava zakazana je za 9. studenoga kada će se saslušati Cikatić i Filipović.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Osumnjičenom za ubojstvo bivšeg policajca određen pritvor</p>
<p>SPLIT, 20. rujna</p>
<p> - Nakon saslušanja istražni sudac Županijskog suda u Splitu Predragu Kuliću (43) iz Milne, osumnjičenom za ubojstvo bivšeg policajca Mirka Nickija (48) iz Hvara, koje se dogodilo 17. rujna u hvarskoj diskoteci »Kopito«, odredio je pritvor.</p>
<p>Kulić se zbog liječenja prostrijeljene pete liječi u splitskoj Kliničkoj bolnici gdje ga čuvaju pravosudni policajci, a tijekom srijede bit će prebačen u zagrebačku bolnicu za osobe lišene slobode. Za pritvorenog se osnovano sumnja da je u diskoteci prišao Nickiju, te mu prislonio pištolj na lijevu stranu prsiju i zapucao. Isti metak njega je ranio u petu. Teško ozlijeđeni Nicki uspio je izaći iz diska, ali je nakon nekoliko koraka preminuo.</p>
<p>O motivima, broju sveukupno ispaljenih metaka, te o tome je li i žrtva bila naoružana policija ne želi izlaziti u javnost. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kaznene prijave i zbog kršenja odredbi Obiteljskog zakona</p>
<p>ČAKOVEC, 20. rujna</p>
<p> - Policijska uprava međimurska u zadnjih nekoliko mjeseci nadležnim državnim odvjetništvima, kao i Prekršajnom sudu podnosi sve više prijava zbog kršenja odredbi Obiteljskog zakona.</p>
<p>Kako kažu u policiji, takav je zakonski akt bio neophodan, jer se temeljem njegovih propisa mogu kazneno sankcionirati djela koja su ranije bila procesuirana eventualno kao prekršaj. Novinare su izvijestili o dva nova slučaja koji su se zbili minulih dana.</p>
<p>Tako je u obiteljskoj kući u Željeznoj Gori, u općini Štrigova A. J. (56) pod vidnim utjecajem alkohola fizički napadao suprugu. Ona je pri tome zadobila lake tjelesne ozljede, o čemu je obaviještena i policija. Protiv A. J. slijedi odgovarajuća prijava. </p>
<p>U policiji su izvijestili da je u nedjelju 17. rujna, u 2,45 sati ujutro policijska ophodnja u Donjem Vidovcu zatekla dvojicu maloljetnika, jednog starog 16, a drugog 15 godina, bez pratnje roditelja ili punoljetne osobe. O tome su obaviješteni njihovi roditelji u Donjem Mihaljevcu i Svetoj Mariji, naseljima udaljenim tri odnosno pet kilometara udaljenim od D. Vidovca, koji su dječake i preuzeli.</p>
<p>Sukladno odredbama Obiteljskog zakona o ovom događaju podneseno je izvješće Centru za socijalnu skrb u Čakovcu. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Na suđenje optuženima za pljačku u Njemačkoj nije došao odvjetnik</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - U srijedu je zbog bolesti branitelja Ante Madunića na Županijskom sudu u zagrebu odgođeno suđenje Jozi Jazvi, Branku Salapiću i Željku Periću optuženima za oružanu pljačku vrijednu 4,9 milijuna njemačkih maraka iz blindiranog transportera u Seligenstadtu 29. prosinca 1998. godine.</p>
<p>Kako prvooptuženom Jazvi za četiri mjeseca ističe pritvor, a Madunićeva bolest je ozbiljnije prirode, predsjednik sudskog vijeća Damir Kos zatražio je cjelokupnu medicinsku dokumentaciju izostalog branitelja nad kojom će se potom provesti vještačenje. Ukoliko se, prema Kosovim riječima, utvrdi da je Madunićev nedolazak neopravdan, on će biti kažnjen, a Jazvi će biti dodijeljen novi branitelj. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Na sud nisu došli ni tužitelji ni odvjetnici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Zagrebu u srijedu je odgođena rasprava u slučaju Mladena Ivezića, zastupanoga po odvjetniku Željku Olujiću, protiv tada glavne urednice Globusa, Đurđice Klancir i Ive Goldsteina, zbog klevete.</p>
<p>Naime, zbog Ivezićeva nedolaska, te Goldsteinovog zastupnika, odvjetnika Ante Nobila, sudac Siniša Pleše je raspravu odgodio za početak siječnja sljedeće godine.</p>
<p>Ivezić je tužio Đ. Klancir i Goldsteina, autora teksta, jer su 20. ožujka 1998. u spomenutom tjedniku na str. 23. objavili članak pod naslovom »Želim da glavni urednik 'Vjesnika' Nenad Ivanković završi u zatvoru«. </p>
<p>Još jedno suđenje za klevetu, koje je pokrenuo general Janko Bobetko protiv tjednika »Imperijal«, odgođeno je do početka prosinca. Naime, unatoč tome što su ročištu prisustvovali zamjenica zastupnika »Imperijala«, te Bobetkov odvjetnik Stjepan Herceg, na sudu se nije pojavio »Imperijalov« svjedok i autor teksta Branko Šerić Panta, koji se već četvrti put nije odazvao, iako je ovih dana viđen u Zagrebu, kako je rečeno na sudu.</p>
<p>Prvostupanjskom je presudom, koja je ukinuta, general Bobetko zbog počinjene mu klevete trebao dobiti odštetu od 80.000 kuna.(Zrinka Boršić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="70">
<p>Povoljniji uvjeti kreditiranja hrvatskih izvoznika </p>
<p>Sljedeće godine iz proračuna 100 milijuna kuna za subvencioniranje izvoznih kredita / Sredstva će se, najavljuju u HBOR-u, osiguravati na stranim tržištima kapitala - okvirni kredit od 500 milijuna eura povlačit će se postupno, prema potrebi </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Program kreditiranja nabave roba i izvođenja radova od domaćih ponuditelja odabranih na međunarodnim natječajima te izmjene programa kreditiranja razvitka gospodarstva i razvitka otoka u srijedu su na press konferenciji u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj predstavili dr. Mato Crkvenac, ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, i Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, naglašavajući da je riječ o povoljnijim uvjetima te godišnjoj kamatnoj stopi od sedam posto. </p>
<p>Sad je, rečeno je, omogućeno da domaći proizvođači opreme i izvođači radova budu izjednačeni s inozemnima na međunarodnim natječajima. Krajnji korisnici kredita bili bi investitori koji putem međunarodnoga javnog nadmetanja odaberu domaćeg ponuditelja. </p>
<p> Kod programa kreditiranja razvitka gospodarstva oni koji su pretrpjeli ratnu štetu i ulažu na područja posebne državne skrbi imali bi kamate od pet posto, pretežiti izvoznici sedam, a ostali osam posto, uz osam godina otplate uključujući dvogodišnji poček. </p>
<p>Do sada su kod kreditiranja razvitka otoka kamate iznosile šest posto za ulaganja na otoke iz prve skupine i sedam za drugu skupinu - po novom će programu to biti od četiri (za poljoprivredu) do pet posto (za ostale djelatnosti) za otoke razvrstane u prvu, odnosno pet (poljoprivreda) ili šest posto (ostale namjene) za drugu skupinu. </p>
<p>Sljedeće godine iz proračuna će se osigurati 100 milijuna kuna za subvencioniranje izvoznih kredita (ove godine 29 milijuna), a u HBOR-u najavljuju da neće biti problema s osiguranjem sredstava na stranim tržištima kapitala - osiguran je, naime, okvirni kredit od 500 milijuna eura, a sredstva će se povlačiti postupno, prema potrebi. </p>
<p>»Dva su momenta sad bitna - prvo, da se ukidaju europske barijere hrvatskom izvozu za 95 posto proizvoda, i drugo, da nastavljamo s provođenjem gospodarske Vladine politike uz naglasak na zapošljavanju i izvozu. Ovi novi programi potvrđuju da je Hrvatska odlučna u pružanju veće potpore izvozu. Riječ je samo o dijelu programa potpore, a Ministarstvo gospodarstva razradit će brojne aktivnosti, čime će se doprinositi rastu našeg izvoza«, kazao je dr. Crkvenac, a Kovačev je najavio da je u pripremi poseban program poticanja izvoza u Bosnu i Hercegovinu. (L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nakon odluke EU-a, povećat će se hrvatski izvoz hrane</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Odluka Europske unije o liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom u gospodarskom je smislu snažan iskorak u približavanju naše zemlje Uniji, ocijenio je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić. Tom odlukom olakšava se pristup za domaće poljoprivredne i prehrambene proizvode tržištu Unije, a za najveći dio njih omogućuje se bescarinski ulazak na to tržište. Izuzetak su vino, ribe i riblji proizvodi, te govedina (baby beef). Odluka EU-a, odnosno ministara vanjskih poslova Unije, čini se da će se primjenjivati od početka studenoga, a vrijedit će do kraja 2002. </p>
<p> Vjerujemo, kaže Božić, da Vlada zavređuje takav potez Unije jer će on biti potpora njezinim nastojanjima i nastojanjima Ministarstva poljoprivrede da se napravi jači reformski zahvat u preoblikovanju poljoprivredne politike. Kako će ponuđenu pogodnost iskoristiti hrvatski seljaci, odnosno poljoprivredni proizvođači, teško je jednoznačno odgovoriti. No, pomoćnik ministra poljoprivrede drži kako bi bila pogrešna predodžba da će se oni pojaviti na tržištu pšenice, kukuruza i šećera jer je riječ o proizvodima koje Unija ima i više nego što su njezine potrebe. </p>
<p> Ipak, napominje da Hrvatska kao zemlja očuvana okoliša i nekih prepoznatljivih proizvoda ima što dodatno ponuditi zahtjevnom tržištu Unije, koje ima oko 370 milijuna potrošača. Pustimo da gospodarstvenici sami dođu do konkretnih spoznaja koji su to proizvodi, a državna tijela trebaju poduprijeti ono što na globalnoj razini ima izgleda uspjeti, ističe Božić.</p>
<p> Navodi da dosadašnja poljoprivredna razmjena između Hrvatske i Unije pokazuje trend pada, odnosno stagnacije. Uvoz tih proizvoda iz EU-a, u odnosu na rekordnu 1995. kad je iznosio 472 milijuna dolara, lani je pao na 315 milijuna dolara. Isti trend vrijedi i za hrvatski izvoz. Naime, 1995. izvezeno je poljoprivrednih roba u vrijednosti 131 milijun, a lani tek 76 milijuna dolara. Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi u ukupnoj su razmjeni Hrvatske s Unijom zastupljeni gotovo simbolično. U izvozu je to prošle godine bilo 3,64, a u uvozu 7,17 posto. Razmjena poljoprivrednih proizvoda s Unijom mnogo je manja od prosjeka gospodarstva, rekao je Božić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Čačić: Zamah graditeljstva jamči oporavak gospodarstva</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Bez velikog zamaha graditeljstva ne može se izlaći iz recesije i oporaviti gospodarstvo. A graditeljstvo danas u Hrvatskoj zapošljava više od deset posto ukupno zaposlenih i čini šest do sedam posto bruto domaćeg proizvoda, rekao je ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić u srijedu pri otvorenju Trećeg sastanka Europskog odbora Međunarodne federacije radnika u graditeljstvu i drvnoj industriji.</p>
<p>Federacija okuplja 12 milijuna članova organiziranih u 241 sindikatu iz 106 zemalja, a na zagrebačkom skupu, jednome od sindikalno najreprezentativnijih od kad je Hrvatska stekla neovisnost, sudjeluju 23 zemlje. Skup će trajati dva dana, a glavne teme bit će strategijski plan za sljedeće petogodišnje razdoblje te mogućnost jačanja strukovnih sindikata, poboljšanja uvjeta rada i otvaranja novih radnih mjesta u graditeljstvu, šumarstvu i drvnoj industriji.</p>
<p>Domaćini skupa su tri hrvatska sindikata udružena u SSSH, Sindikat graditeljstva, Sindikat šumarstva, te Sindikat drvne i papirne industrije, čiji su predstavnici upozorili na smanjivanje broja zaposlenih u tim granama. Kako je rekao predsjednik Samostalnog sindikata drvne i papirne industrije Franjo Janeš, tranzicija je i u Hrvatskoj uzela svoje žrtve. Broj radnika u drvnoj industriji u posljednjih deset godina pao je sa 35 na 25.000, a prosječna plaća tih radnika je 510 njemačkih maraka, istaknuo je Janeš. Predsjednica sindikata šumarstva Gordana Colnar također je upozorila na pad broja zaposlenih, upozoravajući na to da je trenutačno u toj djelatnosti zaposleno 10.000 ljudi, a na primjer 1992. godine bilo je 12.500 zaposlenih. Predsjednik Sindikata graditeljstva Stipe Kirigin istaknuo je potrebu osnutka banke podataka o stranim kompanijama koje dolaze u Hrvatsku. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Cijene nafte ponovno ruše rekorde, Francuska traži sastanak SAD-EU-OPEC</p>
<p>LONDON, WASHINGTON, DŽAKARTA, 20. rujna</p>
<p> - Cijene nafte u srijedu su ponovo srušile 10-godišnji rekord što je potaklo Međunarodni monetarni fond (MMF) na upozorenje da rast cijena goriva baca sjenu na globalne gospodarske perspektive. Francuska je najavila da će na subotnjem sastanku ministara finacija skupine G7 predložiti hitno održavanja razgovora između predstavnika SAD, EU i OPEC-a.</p>
<p> Potaknuti najnovijim podacima o skromnoj razini američkih zaliha nafte, trgovci naftom na newyorškoj burzi podigli su cijene na najvišu razinu od iračke okupacije Kuvajta 1990. </p>
<p> Američka sirova nafta tipa »light« za listopad, u elektronskoj je trgovini poskupila 77 centi dostigavši rekordnih - 37.28 za barel. Londonski »Brent« za studeni poskupio je 87 centi, ili ukupno 34.50 dolara za barel.</p>
<p>Francuski ministar finacija Laurent Fabius najavio je da će svojim kolegama iz G7 predložiti održavanje sastanka SAD-EU-OPEC prije summita OPEC-a u Caracasu. No činjenica da sastanak čelnika Organizacije izvoznica nafte počinje u utorak u Caracasu čini takav hitan sastanak malo vjerojatnim.</p>
<p> OPEC, koji kontrolira 60 posto svjetskog izvoza nafte, u međuvremenu je izrazio nadu da će najnovije povećanje proizvodnje od 800.000 barela dnevno biti dovoljno za smirivanje cijena na tržištu i povećanje zaliha nafte u zemljama Zapada.</p>
<p> »Povećali smo proizvodnju za više od 3.2 milijuna barela dnevno u posljednjih šest mjeseci. To je puno nafte ponuđene tržištu u tako kratko vrijeme i trebalo bi biti dovoljno«, izjavio je glavni tajnik OPEC-a Rilvanu Lukman u srijedu u Džakarti. On je najavio da bi OPEC mogao intervenirati i s dodatnih pola milijuna barela dnevno do kraja listopada ako cijene nastave rasti.</p>
<p> U venecuelanskom predsjedništvu OPEC-a ocjenuju da je kritična razina cijena nafte 40 dolara, nakon čege bi se tržišta nafte našla u »izvanrednoj situaciji« i bile bi nužne hitne mjere.</p>
<p> Na primjenu jedne od takvih hitnih mjera sprema se američki predsjednik Bill Clinton, koji je u utorak izjavio kako želi da prođe »još nekoliko dana« da bi vidio reakciju tržišta na novo povećanje proizvodnje prije nego što se pristupi korištenju Strateških naftnih rezervi SAD od 571 milijun barela. Strateške rezerve zadnji su put korištene tijekom Zaljevske krize 1990-91. kada je obustavljen izvoz Iraka i Kuvajta.</p>
<p> Ministar za energetiku SAD-a Bill Richardson rekao je da je cijena nafte od 38 dolara za barel »opasno visoka« te da Bijela kuća ne bi smjela oklijevati da upotrijebi sve opcije za borbu protiv tako visokih cijena. Richardson međutim nije želio reći hoće li SAD posegnuti za naftom iz državnih rezervi.</p>
<p> Predstavnici sjeveroistočnih saveznih država na sastanku s Richardsonom zatražili su da administracija počne posezati za naftom iz Strateških naftnih rezervi kako bi zaustavila rast cijena. Richardson je ponovio da će se razmotriti sve opcije u borbi protiv rasta cijena. »Predsjednik neće oklijevati da poduzme akcije za zaštitu američkog naroda«, rekao je Richardson. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zlatarski Skim u stečaju prodan Slovencima za 1,4 milijuna maraka</p>
<p>Najavljeno da će tvrtka u prvoj fazi zaposliti 250-300 tekstilaca, koji će dnevno proizvoditi do tisuću kompleta navlaka za sjedala vodećih europskih proizvođača automobila, a cijelokupna je proizvodnja namijenjena izvozu</p>
<p>ZLATAR, 20. rujna</p>
<p> - Nakon pet godina stečaja i nekoliko neuspjelih pokušaja pokretanja proizvodnje u srijedu su direktorica poduzeća Prevent Zlatar Silva Duler i stečajni upravitelj Skima Ivan Kranjec potpisali kupoprodajni ugovor o prodaji proizvodnih objekata bivšeg Skima koji je do stečaja 1995. godine zapošljavao 400 tekstilaca.</p>
<p> Poduzeće Prevent Zlatar je poduzeće kći slovenskog Prevent d.d. iz Slovenjgradeca, koje zapošljava 4000 radnika u šest zemalja a ove godine planira proizvodnju veću od pola milijarde DEM. Kupnjom nekretnine Skima za 1,4 milijuna DEM plus porez na promet nekretnina započinje adaptacija objekata za proizvodnju, a već za mjesec dana započinje edukacija prvih 20-ak zaposlenika u Sloveniji kako bi već u siječnju počelo primanje prvih od 250-300 tekstilaca koji će raditi na šivanju te započela proizvodnja.</p>
<p> U prvoj fazi bit će zaposleno do 300 radnika koji će dnevno proizvoditi do 1000 kompleta osnovnih navlaka za sjedala vodećih europskih proizvođača automobila a cjelokupna proizvodnja namijenjena je izvozu. Prema riječima generalnog direktora Preventa Jožeta Kozmosa nova proizvodnja u zlatarskom kraju ne samo da znači povratak industrije u taj kraj već i porezne olakšice na automobile u koje će biti ugrađen njihov proizvod, što znači i nižu cijenu vozila na hrvatskom tržištu. U samo opremanje i adaptaciju pogona bit će utrošeno oko šest milijuna DEM no sama investicija do pune proizvodnje teška je oko 25 milijuna DEM, što je ujedno i jedno od najvećih stranih ulaganja u posljednje vrijeme u posrnulo zagorsko gospodarstvo.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Završnica srednjoeuropskog »Vinoforuma 2000.«</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Stotinu trideset i šest vinara, proizvođača žestica od grožđa i voća te meda, maslinova ulja i raznih prirodnih začina, zatim podrumara, bačvara, medičara, lončara, kulinara, ugostitelja... nastupit će od utorka (26. rujna) do nedjelje (1. listopada) u drugom dijelu srednjoeuropske gospodarstvene, turističke i kulturološke manifestacije VINOFORUM 2000. Ove mu je godine domaćin Hrvatska, organizatori su Hrvatska turistička zajednica i Društvo enologa Hrvatske, a neposredni domaćini Vrbnik i grad Krk na istoimenom otoku. Broj sudionika nije konačan, možda do samoga dana nastupa naraste za još desetak. »Vinoforum« je utemeljen '91. godine, iz godine u godinu sve je posjećeniji jer okuplja važan dio čimbenika turističke ponude, dok je njegov prvi, stručni dio (održan u lipnju također na Krku), lijepa prilika da se vina i vinari zemlje domaćina uspoređuju s euro-konkurencijom. (P. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Dvadesetak milijuna kuna za kredite ličkim poduzetnicima</p>
<p>GOSPIĆ, 20. rujna</p>
<p> - Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka i ličko-senjski župan Ante Frković potpisali su u srijedu u Gospiću Ugovor o poslovnoj suradnji na ostvarivanju novog programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva, zadruga, obiteljskih gospodarstava i slobodnih zanimanja.</p>
<p>Od danas je, rekao je ministar Pecek, za poduzetničke projekte u toj županiji na raspolaganju između 20 i 22 milijuna kuna. Ta će se sredstva kroz povoljne kredite namijeniti za razvoj obrništva i poduzetništva, a time i novog zapošljavanja.</p>
<p> Krediti će se odobravati uz kamatu od 8 posto na rok otplate od sedam godina sa dvije godine počeka. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="77">
<p>Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu samo 3,7 posto</p>
<p>Proračun je, kaže Crkvenac, pod potpunom kontrolom, a pripreme za 2001. i trogodišnja fiskalna projekcija u završnoj su fazi </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - »Inflacija se u Hrvatskoj smanjuje«, istaknuo je novinarima u srijedu ministar financija dr. Mato Crkvenac. »Istina«, dodao je ministar, »cijene su pod brojnim pritiscima, među kojima je i jak naftni pritisak. No, vodeći politiku stabilnosti, brinemo za to kako sve to amortizirati i držati pod kontrolom. Temeljna inflacija u kolovozu iznosila je u Hrvatskoj 3,7 posto, cijene proizvođača i cijene na malo su oko šest ili 6,5 posto i one će se, po mojoj ocjeni, dalje smanjivati, a mi ćemo definitivno ostati u zoni niske inflacije«.</p>
<p>Crkvenac je naglasio da Hrvatska ne može podnijeti visoku cijenu energenata i u potpunosti to neutralizirati: »To naprosto ne bi bilo dobro. Stoga treba biti spreman da će se to u određenoj mjeri odraziti i na ukupne cijene. Uostalom, to je slučaj u cijelom svijetu. Mi smo sve do sada to neutralizirali, a oni koji su bogatiji od nas i tržišno orijentirani, mnogo ranije su počeli prenositi troškove energenata, u prvom redu nafte, na rast cijena«. </p>
<p>Proračun je, prema njegovim riječima, pod potpunom kontrolom, a pripreme za 2001. i trogodišnja fiskalna projekcija u završnoj su fazi. </p>
<p>Dr. Crkvenac najavio je skoru realizaciju kredita za premošćivanje koji će popuniti proračunsku rupu nastalu zbog odgode privatizacije Hrvatskih telekomunikacija za sljedeću godinu. U prvoj će tranši Hrvatska povući 250 milijuna američkih dolara tog kredita nakon što idućeg tjedna Sabor odluči o izmjeni Zakona o izvršenju proračuna. »Kapitalne proračunske prihode ne ostvarujemo kako smo planirali jer privatizacija HT-a neće biti realizirana u ovoj godini. No, smatramo da ćemo privatizacijom Telekoma bez pritiska datuma ostvariti bolje prihode«, dodao je Crkvenac najavljujući da će se kredit za premošćivanje iskoristiti za otplatu inozemnih dugova. Ta će se operacija, objasnio je, izvesti bez ikakvih monetarnih učinaka, a HNB-u će biti prodan samo mali dio tog kredita. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Fižulić: Todorićev Agrokor nikada nije donirao HSLS</p>
<p>RIJEKA, 20. rujna</p>
<p> - »Ovom prigodom, kao potpredsjednik HSLS-a, a ne kao Ministar gospodarstva, opovrgavam napise u tisku da je 'Agrokor' Ivice Todorića donirao HSLS, te da je naputak o nedavnim oštrijim carinskim mjerama donesen kao vraćanje duga Todoriću«, kazao je Goranko Fižulić u srijedu na konferenciji za novinare u sjedištu riječkog HSLS-a. Dodao je kako u HSLS-u, u kojemu je deset godina bio rizničar, nisu prihvaćali donacije »tajkuna«. </p>
<p>Fižulić je opovrgnuo i navod iz nekih novina da je Katarina Bakija, ravnateljica Carinske uprave, članica HSLS-a, te podsjetio da je njihov kandidat za to mjesto bio Goran Hill. HSLS je uvijek bio za potpunu liberalizaciju trgovine, rekao je Fižulić istaknuvši da je kod nas hrana skupa, jer je carinska zaštita na <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, ulje, mlijeko, mliječne prerađevine, mesne prerađevine i proizvode od brašna, iznimno visoka što domaćim monopolistima donosi velik profit. Hrvatski kupci se pak ponašaju racionalno i odlaze u nabavku u susjedne zemlje u kojima je hrana jeftinija, i samo za to vani godišnje ostave više od milijarde dolara što je za Hrvatsku oko 450 milijuna dolara izgubljena poreza na dobit. </p>
<p>»HSLS će se zauzimati za smanjenje zaštitnih carina i pri prihvaćanju sporazuma o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a ui saborskoj raspravi o toj temi vidjet će se tko ne plješće ulasku Hrvatske u WTO«, napomenuo je Fižulić, dodavši da u vezi sa zaštitnim carinskim barijerama, koje iznose čak i 150 posto, Vlada mora utvrditi što je hrvatski interes.</p>
<p>Kao potvrdu da HSLS želi otvoreno, konkurentno gospodarstvo, Fižulić je novinarima ponudio i svojedoban HSLS-ov amandman da se uvedu manje carinske stope za uvoz mlijeka i voćnih sokova u tetrapaku, kako bi ljudi manje po te proizvode odlazili u inozemstvo, jer domaći uvoznici mlijeka u cisternama plaćaju 40 posto manje carine, a onda nam to isto mlijeko skupo prodaju u ambalaži s domaćom oznakom. Tom je amandmanu za prolaz manjkao jedan glas. Fižulić je još napomenuo da interesi o kojima je govorio nisu koncentrirani oko političkih stranaka, nego oko određenih gospodarskih grupa. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Zašto hrvatsko bankarstvo i dalje nema povjerenja u turističke tvrtke?</p>
<p>ŠIBENIK, 20. rujna</p>
<p> - Ove je godine Šibenska rivijera ostvarila milijun i 700.000 noćenja, što je 76 posto više nego lani, a očekuje se još 200.000 posjetitelja do kraja godine. Ovogodišnji turistički rekorder je Šibenik, a slijede Vodice, Primošten, Murter...</p>
<p>Na sjednici šibensko-kninske Turističke zajednice, kojom je predsjedao Mirko Ćala, istaknuta je tendencija pada broja domaćih gostiju. Gosti iz Italije, Austrije, Njemačke, Slovenije, Češke, Mađarske, Slovačke i Poljske, ostvarili su čak 95 posto noćenja, pa će se sljedeće godine velika pozornost u promotivnim aktivnostima usmjeriti tim tržištima, ali i tržištima Velike Britanije, Francuske, Njemačke te zemalja Beneluksa.</p>
<p>Prema riječima Šime Vlašića, direktora županijske Turističke zajednice, učinjen je pomak u uređenju turističkih mjesta, a povećanje turističkog prometa pratio je i porast prihoda od boravišne pristojbe - do početka kolovoza uplaćeno je oko sedam milijuna kuna boravišne pristojbe.</p>
<p>Ankete koje su provedene u turističkom naselju Lovišća u Jezerima na otoku Murteru, pokazuju da gosti i dalje upozoravaju na iste probleme. Direktor Lovišća Drago Pirija smatra da ispostave kapetanije trebaju raditi i vikendom, jer gotovo svi njihovi gosti dolaze na ljetovanje brodovima, koje ne mogu porinuti u more bez suglasnosti Lučke kapetanije. Zauzevši se za diferencijalnu stopu PDV-a koja bi se trebala kretati od šest do osam posto, on je također istaknuo da Hrvatskoj turističkoj zajednici treba uputiti zahtjev za smanjenjem provizije na plaćanje kreditnim karticama. </p>
<p>Hrvatsko bankarstvo i dalje nema povjerenja u turističke tvrtke, izjavio je Pirija i naveo kako mu nijedna domaća poslovna banka nije htjela dati zajam za obnovu apartmana u kojima su bili smješteni prognanici, a dobio ga je od stranih partnera.</p>
<p>Načelnik općine Tisno Joso Stegić zauzeo se za nadzor raspodjele novca od boravišne pristojbe. Predsjednik skradinske Turističke zajednice Ivica Skorić ističe kako je skradinska kućna radinost ove godine zabilježila povećanje od čak 300 posto. Do sada je, naime, registrirano oko 19.000 smještajnih jedinica, ali kakvoća kućne radinosti i dalje ne zadovoljava. Direktor »Primoštena« Ivo Soža zauzeo se za reprogram zajma što im ga je ministrica turizma obećala još početkom ljeta. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Knjižari protiv krivotvorenja i fotokopiranja udžbenika</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Predsjedništvo nedavno utemeljene Udruge knjižara, koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, održalo je sjednicu na kojoj se razmatrala aktualna problematika prodaje knjiga za ovu školsku sezonu. Udruga knjižara poziva Ministarstvo prosvjete i sporta, nakladnike i knjižare na zajednički dogovor kako bi se ukupan proces nastajanja i prodaje udžbenika u sljedećim godinama odvijao na najbolji mogući način, u interesu svih nas, te roditelja i učenika.</p>
<p>Predsjedništvo je razmotrilo i upozorilo na neke negativnosti koje se više godina pojavljuju poput prodaje knjiga na »crno« u školama, krivotvorenje udžbenika, fotokopiranje udžbenika, te pozvalo mjerodavne institucije da spriječe spomenuto.</p>
<p>Na sastanku je bila i Božena Vranić, pomoćnica glavnog inspektora hrvatskog Državnog inspektorata, i obavijestila nazočne o dosadašnjim aktivnostima Državnog inspektorata, istaknuvši da se i dalje nastavlja njihov rad kako bi ustanovili eventualne nepravilnosti prodaje udžbenika po školama. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HAZU: Što je učinjeno da se požar ne proširi na Arboretum Trsteno?</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), u čijem je sastavu »Arboretum« u Trstenom, obratila se u srijedu javnosti u povodu požara na dubrovačkom području, koji je zahvatio i dio Arboretuma.</p>
<p>»Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti smatra nedopustivim zlonamjerno upletanje u unutarnje odnose zaposlenika Akademije, te osuđuje svako senzacionalističko pisanje. Za požar Akademija nije odgovorna, nije ga izazvala ni prenijela na područje Arboretuma, od njega se branila koliko je mogla. Za izvanredne okolnosti krivnju snose ponajprije oni koji su zaduženi za protupožarnu zaštitu«, ističe se u izjavi HAZU-a. Požar je izazvan izvan parka i na Arboretum se proširio dolazeći izvana, a prvobitno je zaustavljen na prosjeci napravljenoj za zaustavljanje požara koju su napravili radnici Arboretuma, napominje se u izjavi i dodaje da su zaštitna sredstva za gašenje požara bila primjerena gašenju požara koji bi mogao nastati unutar parka.</p>
<p>Požarom uništeno područje manje je od područja uništenog 1991. godine. Stari dio i najvrjedniji dio parka i ljetnikovac nisu uništeni, tvrdi se u izjavi. </p>
<p>Uprava i zaposlenici Arboretuma Trsteno, kako se dodaje, poduzeli su nužne mjere za sprječavanje izbijanja požara na području parka. Protupožarna zaštita parka bila je u skladu s normalnim stanjem i sprječavanjem manjeg požara. Za suprotstavljanje vatrenoj stihiji, kakva je bila tih dana na čitavu dubrovačkom području, napori same Akademije ne mogu biti dovoljni. Pitanje, zapravo, treba okrenuti i postaviti u obliku: Što se napravilo da bi se onemogućio dolazak požara do Arboretuma Trsteno?, navodi se u izjavi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mladež europskih socijalista požuruje proširenje Europske unije</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - ECOSY je Europska organizacija mladeži socijalista čija je radna grupa na čelu s potpredsjednicom Federicom Mogherini iz Italije i glavnim tajnikom Yonnecom Poletom iz Belgije razgovarala s čelnicima Foruma mladeži SDP-a prošla dva dana. Kako su pojasnili na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj u srijedu, predstavnici ECOSY-ja posjetili su Bratislavu i Budimpeštu, a nakon Zagreba odlaze u Ljubljanu kako bi s predstavnicima socijalističke i socijaldemokratske mladeži razgovarali o proširenju ECOSY-ja. Naime, ECOSY pripada Europskoj uniji, ali se žele proširiti na one zemlje srednje i istočne Europe koje tek trebaju ući u EU.</p>
<p>»Svrha našeg rada je utjecati na Europsku uniju i njene organizacije«, objasnila je Mogherini, dodajući da žele pokazati Europskoj uniji da do njena proširenja treba doći vrlo brzo. U tom je smislu potrebno najprije proširiti ECOSY kako bi se i uz njihovu pomoć nakon toga proširio EU.</p>
<p> Razgovarajući s čelnicima Foruma mladih SDP-a oni su istaknuli kako je »među europskim socijaldemokratima pobjeda Ivice Račana i SDP-a primljena kao jedna od najboljih vijesti ove godine«. Mogherini je dodala kako nije stručnjak za naše unutarnjopolitičke prigode, no vidi da Hrvatska prolazi velike promjene »a investiranje u mlade ljude je zalog promjena«. Uspoređujući naše promjene s promjenama u Italiji, ona je rekla kako u Italiji nije problem krenuti u promjene, nego ih je teško održati i nastaviti. Ako u tim promjenama ne sudjeluju mladi, onda se ne može govoriti ni o proširenju Europske unije, smatra Mogherini. »Važno nam je to što SDP ima predstavnika Foruma mladih u Saboru (Mariju Lugarić). Kako će se u Hrvatskoj uskoro održati lokalni izbori, nadamo se da će što više mladih biti na kandidacijskim listama«, napomenuo je Polet. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Međimurska županija osniva savjet za europske integracije</p>
<p>ČAKOVEC, 20. rujna</p>
<p> - Međimurska županija osniva savjet za europske integracije, koji će biti radno i savjetodavno tijelo za suradnju i provedbu projekata uključivanja Međimurja u europske integracije i asocijacije. Zbog važnosti savjeta i zadaća koje će imati, za predsjednika se predlaže međimurski župan Branko Levačić. </p>
<p>Međimurska županija, primljena je krajem prošle godine u Skupštinu europskih regija, a u ožujku je, prva u Hrvatskoj, utemeljila tzv. europsku točku, Ured za odnose s integracijama u Europi. Tome unatoč, povezivanje nije išlo željenom brzinom i dovoljnom širinom. </p>
<p>Savjet za europske integracije Međimurske županije, pripremat će i razmatrati projekte s kojima će Međimurje moći kandidirati za sufinanciranje i pomoć iz raznih nadleštava i struktura Europske unije. Savjet će jednako tako surađivati s Ministarstvom za europske integracije, te pružati potporu djelovanju euro-info točke, zatim podupirati aktivnosti vezane uz Skupštinu europskih regija i dr. Posebno će značajna pažnja biti posvećena prekograničnoj regionalnoj suradnji, budući da Međimurska županija graniči s mađarskom županijom Zala, te Prekmurja u Sloveniji, a već ima i veze s istočnom Štajerskom i Gradišćem u Austriji. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Čelnik kninskog SDP-a izvijestio o telefonskoj prijetnji likvidacijom</p>
<p>KNIN, 20. rujna</p>
<p> - Predsjednik kninske organizacije SDP-a Ante Marjanović u srijedu je na konferenciji za novinare upoznao s prijetnjama što su nedavno upućene njemu i njegovoj obitelji. Prema njegovim riječima, nepoznati muškarac nazvao ga je 18. rujna oko 23.50 sati, kad se vratio iz Šibenika sa sjednice SDP-a. Tirada uvreda i prijetnji trajala je desetak minuta, ispričao je Marjanović. Nepoznati ga je nazvao »ustašom i bosančerosom« i zaprijetio njemu i obitelji. </p>
<p>»Prijetili su da će meni i djeci izvaditi oči i duplje zasuti spermom..., da će sve nas 'bosančerose' ubiti i istjerati iz Knina. Nepoznati je govorio na isforsiranom srpskom jeziku pa sudim kako je to netko namjerno radio kako bih pomislio da je riječ o građaninu srpske nacionalnosti«, rekao je Marjanović. Vjerujem, zaključuje čelnik kninskoga SDP-a, da je u pitanju pokušaj skupine iz Knina da se stvori nered i da Hrvati doseljeni iz BiH i drugih područja počnu iseljavati, kaže Marjanović. </p>
<p>Od pozvanih predstavnika parlamentarnih stranaka iz Knina i HHO-a, konferenciji su se odazvali samo Ivo Jozinović iz HDZ-a i Željko Komšić, predsjednik Udruge raseljenih i iseljenih Hrvata iz BiH. Jozinović, koji je i dogradonačelnik Knina, potvrdio je to da u Kninu postoji grupa ljudi kojoj je cilj remećenje i stvaranje nereda. Ta je skupina, ustvrdio je Jozinović, prije nekoliko mjeseci razbila ploču s natpisom HDZ u Kninu. Marjanović je o anonimnoj telefonskoj prijetnji upoznao policiju, koja je te noći odmah došla i čuvala njega i obitelj, te njegovo vozilo. Policija je, doznajemo, podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Split domaćin međunarodnog foruma gradonačelnika jadranskih gradova </p>
<p>SPLIT, 20. rujna</p>
<p> - Grad Split će 21. i 22. rujna biti domaćinom Drugoga međunarodnog foruma gradonačelnika jadranskih gradova, na kojem će se razmatrati pitanja razvitka cestovne i lučke povezanosti na dvjema jadranskim obalama, kao uvjetima razvoja gospodarske, društvene i kulturne suradnje, najavio je novinarima predsjednik splitskoga Gradskog vijeća Ivo Šimunović. Istaknuo je da će se na tom skupu donijeti deklaracija, koja bi trebala biti ratificirana na sljedećoj konferenciji ministara vanjskih poslova sedam zemalja sudionica Foruma.</p>
<p>Svoje su sudjelovanje najavili predstavnici talijanskoga Ministarstva vanjskih poslova, Udruženja gradova i regija Europe, Udruge gradova Italije, te talijanskih veleposlanstava i konzulata. Potpredsjednik splitskoga Gradskog vijeća dr. Josip Milat izrazio je žaljenje što nitko od članova hrvatske Vlade nije potvrdio dolazak na forum. Čelnici grada Splita ipak očekuju kako će mu nazočiti ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, te predstavnik Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Prema Šimunovićevim riječima, nakon 50 godina različitih oblika suradnje, Forum bi mogao postati njenim najzrelijim oblikom. Osim 25 gradova-luka iz Italije, Hrvatske, Grčke, Albanije, Slovenije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, u afirmaciji transverzalnih putova na Forumu će sudjelovati i njihove regije, odnosno trećina svih zemalja naslonjenih na Jadran. </p>
<p>»Naš prijedlog projektiranja prometnog sustava vrlo je složen. Bit će to kombinacija pomorskog sustava koji se veže na cestovni i željeznički, jer na Jadranu prometno ništa nije povezano«, kazao je Šimunović. Šimunović je najavio i raspravu o jadransko-jonskoj autocesti. (I.D. / D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Tvrtka »Korak« dobila tv koncesiju za splitsko područje</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Vijeće za radio i televiziju u srijedu je jednoglasno dodijelilo koncesiju za obavljanje televizijske djelatnosti na području Splita tvrtki »Korak« d.o.o. </p>
<p>Kako je kazala Branka Zovko-Cihlar, predsjednica Vijeća, uz koncesiju je predviđen i uvjet da se mora pokazati da je vlasnička struktura usklađena s odredbama zakona, koje kažu da marketinška tvrtka ne može biti suvlasnikom i koncesionarom i da je potreban dokaz o uređenju autorskih prava. U tom su natječaju sudjelovala još dva ponuđača iz Splita. Valja napomenuti da je Vijeće jednoglasno odlučilo da se glasovanje o odlukama koje su u vezi s dodjeljivanjem koncesije obavlja tajno. </p>
<p>Vijeće je prihvatilo zahtjeve za produljenje roka za sklapanje ugovora o koncesiji trgovačkom društvu Radio Pirovac, te gradu Hrvatskoj Kostajnici. Također, Vijeće je pokrenulo inicijativu kojom predlaže Ministarstvu pomorstva, prometa i veza da zakonskim aktima donese stimulativne mjere i olakša uvjete za dobivanje radijske koncesije u pograničnim područjima i područjima posebne državne skrbi. </p>
<p>O zahtjevu za produljenje roka trgovačkom društvu Studio 44 iz Siska za produljenje ugovora o koncesiji nije raspravljano, jer je Vijeće primilo odluku Upravnog suda, kojom se poništava dodjela koncesije za Studio 44. »S obzirom na odluku suda, raspravljanje o tom zahtjevu je bespredmetno«, rekla je predsjednica Vijeća, te dodala da se natječaj nastavlja. Svi koji su sudljelovali u prošlom natječaju, mogu dopuniti svoju ponudu, a moraju se i očitovati ostaju li pri natječaju, i to najkasnije do 10. listopada. Razmatrajući brojne zahtjeve za dobivanje koncesija, Vijeće je ustvrdilo kako je važno da od Zavoda za telekomunikacije što brže dobiju frekvencijski plan. (A.F.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Za Župu dubrovačku obnova naselja Ivanice imala bi štetne posljedice?</p>
<p>DUBROVNIK, 20. rujna</p>
<p> - Općinsko vijeće Župe dubrovačke na sastanku održanom u utorak na večer, kojem su nazočili i dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje i podžupan Pero Cvjetović, zaključili su kako bi obnova naselja Ivanica mogla imati samo štetne i nesagledive posljedice za njihovu općinu.</p>
<p> Također ne prihvaćaju niti nikakav oblik »naslanjanja« komunalne infrastrukture Istočne Hercegovine na Župu dubrovačku, a protive se i eventualnim razgovorima njihova načelnika Ive Miletića s predstavnicima trebinjske općine »bez blagoslova općinskoga vijeća«. </p>
<p>Ti su zaključci, inače, uslijedili nakon obrazloženja županijskih dužnosnika o razlozima posjete općinama Ravno i Trebinje koji je i nakon dva mjeseca od posjeta očito i dalje u središtu pozornosti toga dijela Županije dubrovačko-neretvanske.</p>
<p> Šprlje je istaknuo kako se na spornim područjima boravilo prema odobrenju Ministarstva vanjskih polsova, a razgovaralo se o protupožarnoj zaštiti, zbrinjavanju komunalnog otpada i imovinsko-pravnim odnosima. Spomenuo je, uz ostalo, kako je osim »medijske buke« što je popratila njihov boravak i čestih prosvjeda, dobio i na desetke uvredljivih pisama.</p>
<p> Šprlje je dodao kako su bili prvi koji su se sastali s predstavnicima triju hercegovačkih županija s namjerom kupnje čitavog područja Ivanice što se, premda je traženo odobrenje od Vlade, nije dogodilo.</p>
<p> Međutim, kazao je Šprlje, ne bude li Hrvata na Ivanici za nekoliko bi se godina na tom području ponovno moglo dogoditi »Malo Trebinje«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Pankretić: Prosvjedi seljaka politička su manipulacija</p>
<p>VRBOVEC, 20. rujna</p>
<p> - Seljaci nemaju razloga za prosvjed koji je politička manipulacija jer je dosad isplaćeno 92 posto pšenice ovogodišnjeg roda. Ostatak će biti plaćen do kraja ovoga tjedna, ustvrdio je Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, nakon što je u srijedu s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem posjetio PIK Vrbovec. </p>
<p>Potpredsjednik Linić napomenuo je da je ove godine napravljen pozitivan pomak u otkupu pšenice jer je prvi put sav posao obavljen bez uvlačenja države u »spletke u mlinovima«. Iako Vlada, naglasio je, nastoji pružiti potporu privatnom poduzetništvu, rokovi isplate pšenice nisu dok kraja poštivani jer se otkup seljačke pšenice nije rasporedio na više tvrtki. Posao otkupa, naime, pao je na osječku tvrtku In-cubo, s kojom Vlada ima jasan ugovor o otkupu pšenice. </p>
<p>Govoreći o PIK-u Vrbovec, Linić je istaknuo da će Vlada preuzeti dio financijskih obveza za oporavak tvrtke. Na temelju prijedloga, koje priprema nekoliko ministarstava, očekuje se da neće biti poteškoća u reprogramiranju postojećih financijskih obveza PIK-a. A konačnu odluku o tome koja su strateška poduzeća u domaćem agraru Vlada će donijeti na sjednici u četvrtak.</p>
<p>Prema riječima potpredsjednika Vlade, Uprava i Nadzorni odbor PIK-a Vrbovec moraju ubrzati pripreme za privatizaciju PIK-a koja se može očekivati sljedeće godine. Bez toga nema sigurnosti ni za zaposlene u PIK-u. Linić očekuje od Uprava PIK-a da racionalizira poslovanje, odnosno smanji troškove u skladu s uvjetima na tržištu. Vrbovečki PIK ima mogućnost postati najjači mesni prerađivač u Hrvatskoj, te zauzeti dio svjetskoga tržišta. </p>
<p>Ministar Pankretić smatra da za teško stanje u kojem se našao nekadašnji vrbovečki mesni div nisu krivi njegovi radnici, nego bivša Uprava.</p>
<p> Željko Blažević, predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec, rekao je da nepodmirene obveze PIK-a iznose 850 milijuna kuna. PIK sad radi sa 40 do 45 posto kapaciteta, a u sljedeća dva mjeseca cilj je povećati proizvodnju kako bi se mogli pokriti tekući troškovi. </p>
<p>Kad je riječ o višku zaposlenih, Blažević objašnjava da program restrukturiranja PIK-a predviđa zbrinjavanje tehnološkog viška. Ukratko, radnici koji se u anketi, što je u tijeku, izjasne za otpremninu postali bi »PIK-ovi kooperanti«. Blažević je govorio i o poslovnim rezultatima Uprave, rekavši da je proizvodnja od svibnja povećana za 30 posto u odnosu na zatečeno stanje. Odnosno, PIK na dan preradi 300 komada svinja iako su njegovi kapaciteti oko 800 komada. </p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja, Linić je rekao da odluka Europske unije o slobodnoj trgovini ima »dobre i loše strane«. Hrvatske tvrtke moraju se pripremiti za pojačanu konkurenciju na domaćem tržištu, a s druge strane, širom su im otvorena vrata za izlazak na međunarodno tržište, izjavio je potpredsjednik Vlade. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>MUP: Andabak je uhićen zbog droge </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - U povodu izjave Jacquesa Paula Kleina, posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a u BiH, o navodnoj umiješanosti Ivana Andabaka u atentat na Jozu Leutara, zamjenika ministra unutarnjih poslova MUP-a Federacije BiH, hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je u srijedu priopćenje.</p>
<p>MUP je uhitio Ivana Andabaka zbog sumnje da je sudjelovao u krijumčarenju droge. Nakon završene kriminalističke obrade, on je uz kaznenu prijavu prepraćen istražnom sucu zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zloupotrebe opojnih droga opisano u članku 173. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona, kaže se u priopćenju MUP-a.</p>
<p> Također se dodaje da je za Ivanom Andabakom Interpol Sarajevo raspisao međunarodnu tjeralicu zbog počinjenja kaznenog djela terorizma u Bosni i Hercegovini. No, raspisana tjeralica nije sadržavala dovoljno elemenata za uhićenje, te je posredstvom Ureda Interpola Zagreb zatražena dodatna dokumentacija od Ministarstva unutarnjih poslova Federacije BiH, stoji u priopćenju što ga je potpisao Slavko Rako, glasnogovornik hrvatskog MUP-a.</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Državno odvjetništvo s haaškim sucima </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Izaslanstvo Međunarodnoga kaznenog suda u Den Haagu, koje od ponedjeljka službeno boravi u Hrvatskoj, posjetilo je u srijedu Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u Zagrebu. Haaški suci upoznali su se s organizacijom rada tog odvjetništva. Zamjenik hrvatskog državnog odvjetnika Slavko Zadnik izvijestio je goste o procesuiranim ratnim zločinima u Hrvatskoj u proteklih deset godina, te problemima vezanim uz to, posebice o nedostupnosti optuženih pred hrvatskim sudovima. </p>
<p> Interesirali smo se, rekao je Zadnik, i o mogućnostima suradnje, odnosno dobivanja dokumenata od Haaškog suda koji bi pomogli u procesuiranju ratnih zločina pred hrvatskim sudovima. Suci su nam kazali da takva mogućnost postoji te da ju je moguće ostvariti preko nadležnih institucija - vladinog Ureda za suradnju s Haaškim sudom, objasnio je Zadnik. Zanimali smo se i za mogućnost pribavljanja dokaza u vezi sa zločinima počinjenima u Gospiću i Ahmićima, dodao je zamjenik državnog odvjetnika. Napomenuo je da je bilo riječi i o zapovjednoj odgovornosti, odnosno o razlikama u tome kako se ona tumači u hrvatskom Kaznenom zakonu i Statutu Haaškog suda. Nakon toga, haaški suci Almiro Rodrigues, Fouad Riad i Patricia Wald posjetili su Vrhovni sud. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Podobnik kod Tomčića: Slovenija dolazi na summit EU-a</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić primio je u srijedu predsjednika slovenskog Državnog zbora Janeza Podobnika, koji je u Zagreb doputovao na otvorenje poslovnog objekta, rezultata zajedničkog slovensko-hrvatskog privatnog ulaganja.</p>
<p> Podobnik, koji je prošloga tjedna boravio u Zagrebu na konferenciji predsjednika parlamenata zemalja okupljenih oko Pakta o stabilnosti, ocijenio je nakon razgovora da je taj skup pokazao koliko je bitna parlamentarna dimenzija Pakta. </p>
<p>Važnu ulogu parlamenta vidi i u bilateralnim odnosima, posebice neposredno nakon izbora u Sloveniji zakazanima za 15. listopada. Zastupnici bi, smatra, trebali iskoristiti politički zamah i utjecati na rješavanje otvorenih pitanja između Slovenije i Hrvatske. </p>
<p>Upitan pozdravlja li najavu da će Slovenija sudjelovati u radu zagrebačkog summita 24. studenog, koji će u hrvatskom glavnom gradu okupiti zemlje EU-a i regije, Podobnik je rekao da je prisutnost njegove zemlje dokaz da Ljubljana namjerava imati ozbiljnu ulogu u regiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Bunar u kukuruzištu blizu Borova Sela možda nije jedina masovna grobnica na tom području </p>
<p>VUKOVAR, 20. rujna</p>
<p> - »Užasnuti smo načinom na koji su počinjeni zločini na ovome području, pa i svim bivšim okupiranim hrvatskim mjestima zaprepastili su i nas i Europu, jer su počinjeni krajnje nečovječno. Upravo je zato naša politika da za zločine nema oproštaja ni zaborava«, istaknuo je zamjenik premijera dr. Goran Granić, koji je u srijedu posjetio novootkrivenu masovnu grobnicu žrtava velikosrpske agresije na Hrvatsku. Riječ je o bunaru duboko u polju kukuruza, nedaleko od Borova Sela.</p>
<p>U bunaru su, zasad, nađena tijela muškarca i žene. Prema Granićevim riječima, s obzirom na mnogo nestalih i sumnju da postoji još mnogo takvih grobnica, istraga i pronalaženje zločinaca i nestalih još teku prilično sporo.</p>
<p>»U posljednje smo vrijeme uspostavili bolju suradnju s Haagom. Pozdravljamo svaki njihov napor da se otkrije istinu o agresiji na Hrvatsku, ali ipak tražimo da intenziviraju svoje istrage«, kazao je Granić. Na upit novinara kada će se napokon procesuirati »vukovarski krvnici«, odgovorio je kako će »bez promjene vlasti u Beogradu biti teško doći do zločinaca što se kriju na područjima Jugoslavije«.</p>
<p>»Učinit ćemo sve da se procesuiraju svi oni koji su si dali pravo da sude i siju smrt na okupiranim područjima, jer za zločine nema ni oproštaja ni zaborava«, istaknuo je Granić.</p>
<p>Otkrivanju masovne grobnice bili su nazočni i predsjednik Vladine komisije za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić, te istražitelj Međunarodnog kaznenog suda u Haagu Vladimir Dzuro.</p>
<p>»Pronalazak ove grobnice dio je istrage o zločinima u Erdutu, Dalju, Iloku i Vukovaru. Od našega zaštićenog svjedoka doznali smo za tu lokaciju masovne grobnice, u kojoj bi moglo biti više od tih dvaju nađenih tijela«, izjavio je haaški istražitelj Dzuro, koji radi na otkrivanju zločina na području Podunavlja od travnja 1995. Prema njegovim riječima, moguće je da u blizini toga bunara postoji još jedna masovna grobnica koja bi mogla bi skrivati tijela mnogih nestalih u vrijeme Domovinskog rata.</p>
<p>Kako nam je istaknuo pukovnik Grujić, ta su dva tijela nađena u bunaru na dubini od sedam metara. Kako je on dubok 30-tak metara, strahuje se da je žrtava mnogo više. Kazao je da u Hrvatskoj do danas iz 125 masovnih grobnica ekshumirano 3.155 tijela, a nestalima se vodi još 1.584 osobe. Što se tiče Vukovarsko-srijemske županije, iz dosad nađenih 45 masovnih grobnica ekshumirano je 1.847 tijela, a za 762 nestale osobe iz Domovinskog rata još se traga. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Agotić: Norac je odlikovan za »Oluju«, a '91. ga nisam dovoljno poznavao</p>
<p>S generalom Imrom Agotićem, savjetnikom predsjednika Stipe Mesića za vojna pitanja, razgovarali smo u srijedu o odlikovanjima, naknadno dodijeljenim sudionicima »Bljeska« i »Oluje«. Dio medija je, naime, tome posvetio priličnu pozornost i zato što je među odlikovanima general Mirko Norac, čije se ime u posljednje vrijeme povlači po medijima u negativnom kontekstu. Norca se već dulje apostrofira kao mogućeg kandidata za Haag, a ime mu se spominjalo i prigodom nedavne policijske akcije uhićenja. Stoga smo upitali generala Agotića za komentar tih nagađanja i najnovijih odlikovanja.</p>
<p>- Dodjela tih odlikovanja je samo ispravljanje prijašnjih pogrešaka. Medalje »Oluja« dodijeljene su zapovjednicima pojedinih zbornih područja za sudjelovanje u toj akciji. Očito je da su neki tada ispušteni. Čudno je da general Petar Stipetić nije dobio odličje za »Oluju«, u kojoj je sudjelovao. To odličje nije dobio ni general pukovnik Marijan Mareković. Oni su bili zapovjednici akcija na određenim smjerovima, a nisu odlikovani kad i svi drugi, među ostalima, nisam ni ja. Postupak predlaganja odličja već je mnogo prije pokrenut, ali nije odrađen do kraja zbog bolesti predsjednika Franje Tuđmana. </p>
<p>• Mislite li da je riječ o namjernom propustu?</p>
<p>- Nije posrijedi nikakva namjerna pogreška ili propust. Sudionika je mnogo i bilo je svakakvih propusta, a sada smo ispravili pogreške. Spomenica Domovinske zahvalnosti se, na primjer, dodjeljuje svakih pet godina pa su je neki tek sada dobili. </p>
<p>• Kako komentirate Norčevo odlikovanje?</p>
<p>- Mirko je zapovijedao i sudjelovao u »Oluji« i priznanje koje je sada dobio tiče se onog što je tada napravio. A svatko od nas, ako se otkrije da je nešto pogrešno napravio, dobit će po glavi zbog toga.</p>
<p>• Kakav je Vaš stav o generalu Norcu?</p>
<p>- Norca znam od 1991., a posljednjih sam nekoliko godina s njim često kontaktirao i razgovarao. U odnosu prema pisanju o njemu u vezi s događanjima iz 1991., moram reći da ga tada nisam dovoljno poznavao. On je sada razuman čovjek, što dolazi i s godinama, i potpuno dorastao poslu koji obavlja, zapovjednika zbornog područja, a sada i zapovjednika 9. gardijske brigade. A je li on '91., '92. ili '93. činio nešto za što ga se eventualno sada sumnjiči, stvar je mjerodavnih tijela da to ispitaju.</p>
<p>• Možete li precizirati što znači da je razuman?</p>
<p>- Teško je davati ocjene o pojedincu, za to bi trebalo više vremena. Mirko je '91., kad je ušao u rat, imao 22-23 godine, a došao je u sredinu koja je bila u specifičnoj situaciji i okruženju, s nedovoljno oružja suočena s velikom opasnosti. Bio je okružen ljudima koji su možda, ovako ili onako, utjecali na njega. Vladao se primjereno svojoj dobi. Tek poslije čovjek sazrije i vidi da je imao propusta i zabluda. Svi se mi mijenjamo. Kad bih se ovim iskustvom vratio u '91., povlačio bih sasvim drukčije poteze, sigurno mnogo bolje.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Okradena braća Pašalić: Ivić ostao bez torbe, Zdravko bez automobila</p>
<p>Ivić Pašalić: To nisu obični lopovi i pitanje je za koga rade. Slutim što su tražili. Neka zadrže papire, važnija mi je torba koja mi je draga uspomena</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora Ivić Pašalić potvrdio je u srijedu novinarima da su mu nepoznati lopovi, za vrijeme njegova dvosatnog sastanka s generalom Ivanom Čermakom u ponedjeljak navečer, provalili u automobil »audi A8«. Iz vozila parkiranog ispred Čermakova stana na Pantovčaku, lopovi su sa zadnjeg sjedišta ukrali Pašalićevu torbu. </p>
<p>»U torbi je bilo meni važnih papira, ali oni koji su provalili neće biti zadovoljni s onim što su našli. Tu je bio važan set materijala o Haaškom sudu, nekoliko dokumenata, moji rukopisi, privatne bilješke, dva, tri bankovna čeka i disketa s grubim nacrtom teksta o Zakonu o suradnji s Međunarodnim sudom u Haagu na kojem sam u zadnje vrijeme radio. Neka lopovi zadrže papire iako nemam njihove kopije pa bi mi bilo drago da mi ih vrate. Ali, važnija mi je torba koja mi je draga uspomena«, rekao je Pašalić naglasivši da je »audi« parkirao na vrlo osvijetljenom mjestu na Pantovčaku. »Zato sam i ostavio torbu u automobilu, što inače ne radim, jer mi provala nije bila ni na kraj pameti.«</p>
<p>Dodaje da je, ušavši u vozilo, vidio ispod volana otrgnut komadić plastike, a bio je upaljen i senzor koji pokazuje da je otvoren prtljažnik. Prema njegovim riječima, automobil je opremljen vrlo dobrim alarmnim sustavom koji se ipak nije aktivirao tijekom krađe, što dokazuje da su provalu izveli profesionalci. »Slutim što su lopovi tražili, ali ne želim oko toga stvarati neku atmosferu jer su ionako okolnosti u Hrvatskoj dovoljno napete. No, nešto je čudno. Nitko nije znao da idem kod Čermaka. Čuo sam se s njim telefonom i dogovorio. Očito je nekome bilo vrlo zanimljivo da vidi što je u torbi jer bi inače ukrali i automobil«, kazao je Pašalić. </p>
<p>Na pitanje pretpostavlja li tko je to mogao napraviti, odgovorio je: »Kad bi mašta proradila, bili bi mogući najrazličitiji scenariji. Mogu slutiti tko bi mogao biti zainteresiran, a s obzirom da nemam konkretne dokaze, bilo bi neozbiljno bilo što govoriti. Međutim, sasvim je sigurno da to nisu obični lopovi. Pravo je pitanje za koga oni rade«.</p>
<p> Rekao je da se sve što je nađeno u torbi slobodno može objaviti, te naglasio da je policija vrlo korektno napravila uviđaj. Ivić Pašalić opovrgnuo je tvrdnje da je u ponedjeljak ukraden automobil njegova brata Zdravka, kazavši kako je bila riječ o nesporazumu koji se tijekom dana razriješio. </p>
<p>U automobil potpredsjednika Sabora, prema izvješću PU zagrebačke, zasad nepoznati počinitelji provalili su u ponedjeljak između 18.30 i 20.30 sati i ukrali mu aktovku. Policija je rekla da je Pašalić prijavio krađu nekoliko sati kasnije. Nakon što je vozeći se prema Sesvetama gdje stanuje, primijetio da mu nedostaje torba s dokumentima, vratio se do Čermaka na Pantovčaku kako bi provjerio da nije slučajno ostala tamo. Potom je iz generalove kuće nazvao svoju suprugu da provjeri nije li aktovka možda tamo, a potom je prijavio krađu policijskoj postaji u Sesvetama. Kako smo saznali od policije, opljačkani automobil »audi A8« kojim se služi Pašalić, u vlasništvu je Zaklade Hrvatskoga državnog zavjeta koju je osnovao HDZ.</p>
<p>Dan kasnije, u utorak, Pašalićevu bratu Zdravku ukraden je »mitsubishi pajero«, izvijestila je zagrebačka policija, dok je bio parkiran u Vončininoj ulici. Automobil je unajmilo poduzeće ZG-drvo od Volksbank Leasinga. U vozilu je ostala vozačka i prometna dozvola, osobna iskaznica Zdravka Pašalića, te još jedna prometna dozvola za »mercedes 500 S«. Šteta je procijenjena na 220.000 kuna. (G. Borković, D. Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Hrvatski zračni promet je siguran i udovoljava svim europskim standardima</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Hrvatski zračni promet je siguran i udovoljava svim europskim standardima, ustvrdili su u srijedu na konferenciji za novinare pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Boris Smrečki, direktor »Croatia Airlinesa« Ivan Mišetić i ravnatelj Hrvatske kontrole zračne plovidbe Dražen Ramljak. Sva su trojica opovrgnula tvrdnje, objavljene u najnovijem broju Nacionala, da se od hrvatske javnosti skriva podatak da se samo u posljednja dva mjeseca dogodilo nekoliko bliskih susreta putničkih i privatnih aviona u zraku koji su zamalo završili katastrofom, te da je u posljednjih 15 mjeseci zrakoplovima »Croatia Airlinesa« čak 11 puta otkazao motor u zraku. </p>
<p>Mišetić je istaknuo da u posljednjih nekoliko godina ni na jednom zrakoplovu »Croatia Airlinesa« nije otkazao motor i da zrakoplov može sletjeti i s jednim motorom, ako mu otkaže drugi. »Sigurnost letenja našim zrakoplovima više su puta dosad potvrdili mnogi relevantni međunarodni stručnjaci«, rekao je.</p>
<p>Odgovarajući na upit o zrakoplovnim inspekcijama, Mišetić je istaknuo da su one vrlo česte u europskim zračnim lukama, ali se njihove primjedbe »Croatia Airlinesu« nikada nisu ticale sigurnosti letenja. »Croatia Airlines«, također, ima potpisane višegodišnje ugovore o zajedničkom prijevozu putnika s uglednim zrakoplovnim tvtkama, rečeno je, kao što su »Air France«, »Lufthansa«, »Alitalia« i dr., koje nemaju primjedbi.</p>
<p>»Strane kompanije redovito šalju svoje stručnjake u provjeru sigurnosti naših zrakoplova i u svim su se provjerama uvjerile u dovoljno visoke standarde sigurnosti u održavanju i letenju naših zrakoplova«, istaknuo je Boris Smrečki.</p>
<p>Opovrgnuvši tvrdnju da je samo u posljednja dva mjeseca zabilježeno pet incidenata koji su mogli završiti katastrofom, Dražen Ramljak je rekao kako su u 130.000 ovogodišnjih letova zabilježena sami tri slučaja »bliskih susreta« zrakoplova. Prema njegovim riječima, to je u europskim razmjerima vrlo malo i pokazuje visok stupanj sigurnosti zračnog prometa u Hrvatskoj. On je također opovrgnuo tvrdnju da je na kontrolu letenja neadekvatno utrošeno oko 32 milijuna američkih dolara. Dodao je kako je projektom vrijednim 20 milijuna dolara, koje je Europska banka uložila u obnovu sustava kontrole letenja, udovoljeno europskim standardima.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000921].
|
