NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000519].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 251476 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Šime Lučin, ministar koji je mnogo najavljivao, nešto ispunio i malo se očitovao?</p>
<p>Neki kritičari sadašnje vlasti, pa i policije, upozoravaju na to da nova vlast samo traži lopove, provodi istrage i hapsi / U tom pomalo konfuznom ozračju ponekad se misli da je dovoljno tvrditi da je netko kriminalac, pa da ga se odmah može optužiti, dok policiju zanimaju samo dokazi / Unatoč prigovorima, ne može se reći da Šime Lučin u svojih 100 dana nije baš ništa napravio</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Po nekima najšarmantniji ministar hrvatske Vlade Šime Lučin zaprijetio je u srijedu ostavkom. Čelni čovjek Ministarstva unutarnjih poslova postao je time prvi ministar Račanove vlade koji se odlučio za tako drastičan potez kao što je ostavka, pa makar se čitava stvar zadržala smo na prijetnji. Lučin je navodno već dulje nezadovoljan, po njegovu mišljenju, neosnovanim kritikama na vlastiti račun i na račun MUP-a, a nezadovljstvo je kulminiralo nakon kritika predsjednika Stipe Mesića objavljenih u zadnjem broju tjednika Globus. Iako je predsjednik Mesić u četvrtak opovrgao to da je rekao ono što piše u spomenutom članku, ističući da je glavni krivac Državno odvjetništvo, ministru Lučinu to očito nije bio »prvi glas« o kritikama na njegov račun. Mesić je, po Globusovu pisanju, ustvrdio da Lučin još nije riješio nijednu aferu te da nije dovoljno agresivan i brz u rješavanju nagomilanih problema. Afera sustiže aferu, Hrvatska je premrežena ortačkim ugovorima, a nitko ništa ne poduzima, ocijenio je Mesić prozivajući za to stanje Lučina s kojim je, kako piše u članku, i osobno razgovarao. No, po Mesićevim navodima iz toga članka, Lučin, odnosno MUP, smatraju da se problemi rješavaju dosta učinkovito. Ne slažući se s tom ocjenom, predsjednik Mesić poručuje da se »na onoga tko je usko grlo mora raditi pritisak«.</p>
<p>Očito je sama ta tvrdnja bila dovoljan pritisak na Lučina koji je odmah premijeru Račanu najavio ostavku. Lučin se međutim nije htio upuštati u javnu polemiku s predsjednikom Mesićem, ističući da kao ministar nema na to pravo. Ta odluka ministra policije je uistinu hvale vrijedna, iako je »mirne duše« mogao predsjedniku Mesiću odgovoriti da bi policija možda bila bar malo učinkovitija da su određeni dokumenti i eventualni dokazi najprije osvanuli u MUP-u, a tek potom u novinama. Riječ je, podsjetimo, o transkriptima i snimkama razgovora pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana s njegovim bliskim suradnicima. Već tada je došlo do prvih tenzija na relaciji Mesić - MUP budući da se policija oglasila priopćenjem u kojem stoji da objavljivanje transkripata u medijima ometa policijsku istragu.</p>
<p> Osim toga, pitanje je koliko pronađeni dokumenti uopće mogu biti valjani dokazi na sudu te je i s te strane upitno koliko je MUP barem u tom slučaju mogao biti učinkovitiji. No, u okolnostima kad, kako kaže Predsjednik, afera sustiže aferu, jasno je da je cjelokupna javnost nestrpljiva i da ponekad očekuje rješenja preko noći. Pritom se zaboravlja da neki drugi kritičari sadašnje vlasti, pa i policije, upozoravaju na to da nova vlast samo traži lopove, provodi istrage i hapsi.</p>
<p> U tom pomalo konfuznom ozračju ponekad se misli da je dovoljno tvrditi da je netko kriminalac, pa da ga se odmah može optužiti, dok policiju zanimaju samo dokazi. No, ne može se reći da Šime Lučin u svojih 100 dana nije baš ništa napravio. Afere u vezi s Večernjim listom i Dubrovačkom bankom, koje Mesić spominje kao primjer neučinkovitosti MUP-a, bile su svojevrsne afere i za vrijeme prijašnje vlasti, pa bi bilo iluzorno očekivati da će se za tri mjeseca potpuno raščistiti. Ne smije se također zaboraviti da se u središtu zanimanja policije pod Lučinovom palicom našla nekolicina vodećih hrvatskih tajkuna - Miroslav Kutle, Antun Novalić, Antun Plenković, Josip Gucić, Stipe Gabrić-Jambo - od kojih su neki završili i u pritvoru. Također nije beznačajna ni činjenica da se prvi nalog koji je Lučin izdao kao ministar odnosio na SZUP. Svim centrima SZUP-a, Lučin je odmah zabranio bilo kakvo praćenje, prisluškivanje i čačkanje po životopisima bilo kojeg političara. Ustvrdio je također da ne smije više biti prisluškivanja novinara te je, želeći pokazati otvorenost MUP-a i njegovu demokratizaciju, po vlastitim riječima, u prvih nekoliko dana mandata dao više intervjua, nego neki ministri za cijeloga svog mandata. Da je riječ o upornom čovjeku, moglo se zaključiti po njegovu imenovanju, koje je za javnost bilo ipak malo iznenađenje. Na ministarski položaj došao je s mjesta gradonačelnika Trogira nakon što je kao potpredsjednik SDP-a bio nositelj liste SDP-a i HSLS-a u 9. izbornoj jedinici, postigavši rezultat bolji od očekivanog.</p>
<p>Račan ga je izabrao, tvrde neki izvori, jer je bio siguran da se Lučin, kao dokazano sposoban čovjek, neće ustručavati uhvatiti u koštac s tako kompleksnim i osjetljivim segmentom vlasti kao što je policija. Sam je Lučin nakon preuzimanja dužnosti rekao da je njegov cilj reorganizacija Ministarstva kako bi bilo u skladu s europskim standardima te učinkovitije što se tiče zaštite Ustava i zakonitosti te osoba i imovine. Ti se ciljevi, rekao je Lučin, ne mogu ostvariti u kratkom vremenu, ali se zasigurno mogu ostvariti u četverogodišnjem mandatu. Upravo zato, iako nitko ne voli kritiku, nije jasno zašto je Lučin reagirao tako impulzivno i odlučio dati ostavku već nakon prvih 100 dana, iako je od samoga početka znao da u tako kratkom razdoblju neće moći puno napraviti. Oni koji ga kritiziraju vjerojatno misle da je mogao i više i bolje i zamjeraju mu niz »gafova« za koje je teško procijeniti jesu li dovoljan razlog za ostavku. A na vrhu najčešće spominjane ljestvice Lučinovih pogrešaka ili nespretnosti nalazi se već zaboravljeno ukidanje zaštitnog dodatka od 320 kuna na policijske plaće. To je, podsjetimo, sredinom ožujka zamalo dovelo do štrajka u MUP-u, a Lučin je poslije izjavio da za taj potez uopće nije znao.</p>
<p>Problematične su bile i navodne najave o velikom otpuštanju specijalaca, što je Lučin poslije opovrgao. Potom su uslijedile i najave o otpuštanju policajaca, iako stručnjaci upozoravaju da je redarstvenika na našim ulicama zapravo - premalo. Lučin je krenuo i s velikom rasprodajom policijskoga voznog parka. I to poznavatelji prilika u MUP-u ocjenjuju problematičnim potezom, jer se tako, po nekim procjenama, ugrožava policijska djelotvornost.</p>
<p>Aferu je stvorila i zapljena kokaina u riječkoj luci o kojoj su u travnju najprije izvijestile »odabrane« novine, a tek dan poslije - policija. Još se na zna kako je tjednik Nacional došao do strogo povjerljivih podataka o policijskoj akciji »Ključ«. Njihovim objavljivanjem ugrožena je velika istraga o organiziranom kriminalu u Hrvatskoj, a MUP se o curenju takvih podataka do danas nije jasno očitovao... Zanimljivo je da je u istom broju tog tjednika objavljen tekst o suspenziji zagrebačkih policajaca Jadranka Beline, načelnika Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala, te Željka Dolačkog, djelatnika u tom Odjelu PU zagrebačke, u kojem se ministra Lučina neizravno optužuje za blokiranje istrage o zločinačkoj organizaciji, a dvojica se suspendiranih policajaca predstavljaju kao »heroji« zaslužni za uhićenje mafijaša. Ni o tim insinuacijama Lučin se ne očituje.</p>
<p>Najnoviji potres u MUP-u izazvalo je imenovanje Ivana Nađa novim načelnikom PU bjelovarsko-bilogorske. To je imenovanje izazvalo žestoke reakcije u vladajućoj koaliciji. Nađa su, naime, dužnosnici vladajućih stranaka optužili za spregu s Ivićem Pašalićem u nizu još neraščišćenih afera, koje se tiču bivše vlasti...</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pusić: Budiša traži kontinuitet političkih stavova iz prošlog režima, a ja kontinuitet države i institucija</p>
<p>Još 1997. godine zagovarala sam tezu o potrebi mirnog prijelaza, mirne tranzicije iz hadezeovskog u posthadezeovsko razdoblje, tvrdi predsjednica HNS-a dr. Vesna Pusić / Državne institucije i država moraju imati kontinuitet, ali je upitna razlika između kontinuiteta u institucijama i u političkim stavovima, tu se Budiša i ja nismo složili / Podržavam ideju o dr. Josipu Kregaru kao zagrebačkom gradonačelniku</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - »Pojava dr. Vesne Pusić na hrvatskoj političkoj sceni pravo je osvježenje«, reći će jedan ugledni politički analitičar nakon nedavnih zagrebačkih izbora, na kojima je HNS, na čelu s dr. Vesnom Pusić, postao, mnogi su ocijenili, moralnim pobjednikom izbora. Do nedavno apsolutno marginalizirana politička stranka sa samo nekoliko postotaka među glasačima i niskim rejtingom, postala je apsolutnim fenomenom hrvatske politike. Politička zvijezda dr. Vesne Pusić zasjala je, zacijelo pomrsivši konce mnogima koji to nisu ni sanjali...</p>
<p>• Jedna novinska anketa pokazuje da bi oko 20 posto Zagrepčana željelo upravo Vas za gradonačelnicu. Laska li Vam to?</p>
<p>- Da, lijepo je to čuti, ali rezultati izbora su ipak rezultati izbora. Prema tome, to je jedini kriterij koji je bitan i ja prihvaćam rezultate izbora.</p>
<p>• Ostajete li pri svojoj tvrdnji da mjesto predsjednika zagrebačke Skupštine treba pripasti HNS-u? Ima li u vezi s tim kakvih promjena ili novih dogovora?</p>
<p>- Iskreno rečeno, službeno ne znam, zato što sve što znam o dogovorima unutar »Zagrebačke alternative«, znam iz novina. Jer, oni nama se još nisu javili na temelju prijašnjih dogovora. Još nismo službeno razgovarali o mogućoj suradnji. Po onome što se vidi iz novina, »Zagrebačka alternativa« smatra da njezine stranke trebaju dobiti i gradonačelnika i predsjednika Skupštine, a da HNS ne treba sudjelovati u izvršnoj vlasti ni na koji način te da bismo, što se tiče zakonodavne vlasti, mi trebali imati potpredsjednika Skupštine. To nam nitko ne može ni dati niti oduzeti, jer to nam pripada i u najekstremnijim uvjetima i utemeljeno je na rezultatu izbora. Ono što je sporno među nama, jest treba li HNS, na temelju izbora, imati predsjednika ili potpredsjednika Skupštine, ali nije sporno da bismo jedno od toga trebali imati. Ako je istina što se čini iz medija, HNS-ov stav će biti da ćemo sudjelovati u onim oblicima rada u Gradskoj skupštini, gdje se zaista očekuje rad, poput odbora, a da ćemo se od »pozicija časti« - da ih tako nazovem - suzdržati.</p>
<p>• Zašto je Dražen Budiša tako grubo, potpuno netipično za njega, reagirao na Vaše izjave, nazivajući Vas nezajažljivom i neobjektivnom? Kako komentirate njegovu izjavu o tome da će, nastavi li se ta polemika, »podrobnije progovoriti o profilu stranke koja se zove HNS«? To je zazvučalo poput nekakve prijetnje...</p>
<p>- Ne znam što je time mislio, ali to je jedna rasprava u kojoj bih vrlo rado sudjelovala. Ako ima stranka i tim ljudi s jasnijim i prepoznatljivijim političkim stavom, onda je to HNS, i teško bi se takvo što, a to je dokumentirano i u tekstovima, moglo naći negdje drugdje. Zaista bih silno željela sudjelovati u jednoj takvoj raspravi. Ne znam što je time htio reći. Možda je naprosto htio da to zvuči kao nešto prijeteće.</p>
<p>• Možda Budiša zna nešto o HNS-u što ni Vi ne znate ili ne želite javno reći?</p>
<p>- Ono što politički mislim, vjerojatno je više od drugih napisano i dokumentirano i to ne samo u intervjuima, javnim nastupima već i u mojim knjigama i nizu članaka koje sam napisala. U tom pogledu, nema nikoga tko je opširnije i podrobnije izložio svoje političke stavove.</p>
<p>• Budiša je čak poručio da HNS može otići u oporbu, ako smatra da je HSLS nastavak HDZ-a i upravo Vam je zbog te izjave najviše zamjerio.</p>
<p>- Nije na Budiši da odluči gdje će biti HNS, već na nama. Ali, ja sam još 1997. godine, kada su me još mnogi zbog toga napadali, napisala tekst o drugoj tranziciji pod nazivom »Mediteranski model i kraj autoritarnih režima«, gdje sam zagovarala tezu o potrebi mirnog prijelaza, mirne tranzicije iz hadezeovskog u posthadezeovsko razdoblje. Očito je da sam prije drugih zagovarala tezu da državne institucije i država moraju imati kontinuitet. Ono što je upitno i na što se moja primjedba odnosila, stupanj je, odnosno intenzitet tog kontinuiteta i, osim toga, razlika između kontinuiteta u institucijama i u političkim stajalištima. Tu se nas dvoje nismo složili, jer ja smatram da ta vrst kontinuiteta nije potrebna i nije poželjna. No, ono što je sporno, nije razlika u političkim stavovima, nego način i reakcija na političke stavove. Mislim da je to bilo neprimjereno.</p>
<p>• Zašto Vladin povjerenik dr. Josip Kregar ne bi mogao i dalje obnašati dužnost gradonačelnika, kao nekakvo kompromisno rješenje? Možda bi se smirile tenzije između Vlade, odnosno premijera Ivice Račana i predsjednika Stipe Mesića, koje zapravo već umaraju hrvatsku javnost...</p>
<p>- To je odlično pitanje. I ja mislim da bi to bila dobra ideja i apsolutno bih ju bila spremna podržati. Uostalom, to je ionako privremeno. U tim okolnostima, kad bismo svi podržali Kregara za gradonačelnika u ovom privremenom razdoblju, sve stranke bi imale obvezu sudjelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i podijelili bismo odgovornost. Ona ne bi bila samo na jednoj stranci. Mislim da bi to bilo racionalno rješenje za prijelazno razdoblje. Ali, naravno, to je rješenje koje može funkcionirati isključivo ako se sve stranke slože s njim.</p>
<p>• Držite li da je realna premijerova najava o smanjenju PDV-a na 19 posto?</p>
<p>- Vlada o tome upravo raspravlja i treba pričekati. Premijer nije eksplicitno inzistirao na tome, nego je rekao da je to jedna od mogućnosti koja se razmatra. Nisam sigurna da će se to predložiti.</p>
<p>• Previše se napuhuju razlike između Predsjednika i Vlade, rekli ste nedavno. Možete li to pojasniti? Je li točno da još nema konsenzusa o budućim ovlastima predsjednika Mesića?</p>
<p>- Nema konsenzusa u tom smislu da Vladina skupina za Ustav još nije konačno definirala smisao tih stvari, kakav bi bio prijedlog preraspodjele i nije sjela sa članovima Predsjednikove skupine da to zajednički razmotrimo. U tom smislu nije postignut konsenzus, a ne u smislu da se netko svađa o tome ili da netko hoće jedno, a netko drugo. To još nije dogovoreno, imamo sastanak sljedećeg tjedna. Mislim da je važno reći da je pitanje raspodjele ovlasti između Predsjednika i parlamenta jedno od šest pitanja za koje smatram da u Ustavu treba modificirati. To nije jedina tema, pa čak nije ni najvažnija.</p>
<p>• Vi ste do sada u svom političkom djelovanju pokazali da ste beskompromisni, odlučni i da niste skloni zataškavati neke stvari, odnosno glumiti lažno jedinstvo u vladajućoj šestorici. Imate li zato problema u vladajućoj koaliciji?</p>
<p>- Nemam osjećaj da imam problema. Moji politički stavovi su utemeljeni na nekoliko klasičnih ideja: ideja pravne demokratske države i u tom pogledu beskompromisnosti o pravnoj državi. Smatram da država ne može funkcionirati, ako nije utemeljena na zakonima, donesenim u demokratskom postupku. Uvjerena sam da je u modernoj državi institucija građana nešto što je zakonski definirano i ljudi, koji su različiti po svim karakteristikama, politički moraju biti jednaki pred zakonom, kao i da im pripadaju jednaka zakonska prava. To su moja temeljna uvjerenja. Ja ih možda po načinu katkad energično branim, ali po sadržaju, to su temeljni stavovi.</p>
<p>Ni premijerka niti ministrica vanjskih poslova</p>
<p>• Jesu li tvrdnje da se u budućnosti vidite premijerkom ili možda čak ministricom vanjskih poslova samo proizvod novinarskih špekulacija?</p>
<p>- Jest.</p>
<p>• A što kažete na tvrdnje da ste u ovom trenutku najpopularniji hrvatski političar?</p>
<p>- Politički angažman i takve stvari funkcioniraju na dvije različite razine. Ako se angažirate na jednom poslu, npr. u politici, onda su vam jedino relevantni rezultati koje postižete na izborima. Jer, u politici nema druge mjere. Rezultati na izborima su bitan pokazatelj. A u svakodnevnom poslu mjere popularnosti katkad mogu biti ugodne, katkad neugodne, katkad mogu pomoći, a katkad odmoći. Ali, psihološki funkcioniram na drugoj razini. I za sebe i za druge, to gledam kao da se događa negdje udaljeno, da nije toliko vezano za svakodnevni posao i mojih kolega i moj.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Njemački korak unatrag u velikom federalističkom iskoraku?</p>
<p>PARIZ, 18.svibnja</p>
<p> - U dvorac Rambouillet pokraj Pariza dolaze u petak predvečer na neformalni francusko-njemački summit njemački kancelar Gerhard Schröder i šef diplomacije Joschka Fischer. Domaćini će im biti francuski predsjednik Jacques Chirac te premijer Lionel Jospin i ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine. Po najavama Pariza, riječ je samo o jednom u nizu redovitih susreta u sklopu francusko-njemačkog dijaloga, koji će ovog puta biti osobito značajan za francuske pripreme u preuzimanju predsjedanja Europskom unijom od 1. srpnja. Nedavni »veliki federalistički iskorak« - kako je već ocijenjen i među onima koji ga u EU izrazito podržavaju (osobito zemlje Beneluxa i predsjednik Europske komisije Romano Prodi), a i onima koji ga odlučno odbijaju (Velika Britanija i skandinavske zemlje) - Joschke Fischera bit će sigurno u središtu pozornosti summita u Rambouilletu. Iako domaćini naglašavaju da je summit u Rambouilletu dogovoren »kronološki ranije«, a da tu iz razgovora nije »isključena ni neka druga tema«.</p>
<p>Fischer je svoje odgovore na glavnu dvojbu koja se trenutno postavlja među petnaestoricom u vezi s proširenjem: »kako integraciju ne razvodniti u proširenju« formulirao u tri faze. Treću, vremenski najudaljeniju, kao cilj ili način da se prošireni EU ne bi »razvodnio u običnoj slobodnoj trgovačkoj zoni«, Fischer je opisao kao federalnu Europu, a i nazvao ju je tako, što također nije bez značenja. To bi značilo donošenje ustava za federalni EU uz izravno biranje predsjednika i dvodomnog europskog parlamenta, uz sadašnji izravno izabrani Europski parlament uvođenje i senata koji bi činile delegacije nacionalnih parlamenata zemalja članica.</p>
<p>Fischerov govor 12. svibnja u Humboltovom institutu je, po pisanju pariškog Le Figaroa u četvrtak, zatekao i iznenadio službeni Pariz, iako on u Fischerovim prijedlozima »prepoznaje i odjeke svojih razmišljanja«. Francuski ministar vanjskih poslova je pozdravio Fischerovu inicijativu i ocijenio je u srijedu u francuskom parlamentu samo »zanimljivom« i poticajnom za rasprave o budućnosti EU-a.</p>
<p>Pariz je reagirao suzdržano iz više razloga. Francuska kao buduća predsjedavajuća zemlja Unije (od 1. srpnja) ne želi riskirati neuspjeh pregovora na međuvladinoj konferenciji (CIG) o institucionalnim promjenama EU-a, koje su preduvjet proširenju. U podjelama o federalističkom Fisscherovom prijedlogu u EU, Francuska želi zastupati »umjerena« stajališta. Svoj odgovor na dvojbu o tome kako EU sačuvati od »razvodnjavanja« pred proširenjem novim članicama, Pariz pritom vidi u tzv. ojačanoj suradnji među sadašnjom petnaestoricom ili onim dijelom članica koje žele »ići dublje i dalje« u pojedinim područjima integracije. No, po Amsterdamskom sporazumu EU (od 1997. godine), za tu »ojačanu suradnju« dijela članica potrebna je suglasnost, »zeleno svjetlo« i ostalih. A glavni cilj Francuske je da se krajem godine, na summitu u Nici, pod njezinim predsjedanjem, ukine takav »Amsterdamski veto«. Pritom, ne izjašnjavajući se izravno o Fischerovom federalističkom konceptu, Pariz će u čitavom njegovom prijedlogu potražiti onaj dio koji je se približava francuskom stajalištu o »ojačanoj suradnji«. Fischer je također prihvatio potrebu da jedan dio zemalja članica može biti avangarda integracije, surađuje uže i nazvao je to »gravitacijskim središtem« u EU. Na toj dodirnoj točki, drže komentatori u pariškom tisku, moglo bi se očekivati i neku konkretnu službenu francusko-njemačku inicijativu, tijekom francuskog predsjedavanja Unijom u drugom polugodištu.</p>
<p>Summit u petak u Rambouilletu je neformalan, kažu francuski domaćini, pa ne treba očekivati ni službene izjave. Službeni njemačko-francuski summit održat će se 6. lipnja u Mainzu, a prije preuzimanja predsjedanja Unijom, francuski predsjednik Jacques Chirac posjetit će još krajem lipnja Berlin.</p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ivan Pavao II.: Vizionar koji svjedoči djelima</p>
<p>Papa Ivan Pavao II. navršio je u četvrtak 80 godina života, a za pet mjeseci navršit će se i 22 godine njegova pontifikata. On je papa s najduljim pontifikatom u ovom stoljeću, a računa se da je u povijesti samo 13 papa imalo duži pontifikat. Katolički, i ne samo katolički, svijet zapamtit će Ivana Pavla II. kao velikog mirotvorca, svjetskog putnika koji je u svojim apostolskim pohodima obišao oko 120 zemalja, širitelja dobre volje među narodima, strastvenog zagovornika ekumenizma među zavađenim kršćanskim crkvama i misionara pomirenja među trima velikim abramitskim religijama - judaizmom, kršćanstvom i islamom (on je prvi papa koji je molio u sinagogi, 1986. u Rimu). Uza sve zasluge, ono što papu Ivana Pavla II. izdvaja među velikim vjerskim vođama našeg vremena, pa i njegovim prethodnicima na čelu Rimokatoličke crkve, je njegova spremnost da javno prihvati krivnju Crkve kao dio njena »ovozemaljskog« trajanja i zatraži oprost za njene povijesne grijehe kao što su poticanje križarskih ratova, zlosilje Inkvizicije, nasilna pokrštavanja domorodaca u kolonijama, širenje antisemitizma, progoni nekatoličkih kršćana i lučonoša znanstvene i prosvjetiteljske misli čije se ideje i otkrića nisu poklapala s crkvenim dogmama - poput Giordana Bruna, Galilea Galileja ili našeg Marka Antuna de Dominisa.</p>
<p>Ako prašina zaborava (kao što je u povijesti nerijetko slučaj) i prekrije svojim velom većinu djela Karola Wotyle, ta aureola najvećeg »pokajnika« u novijoj povjesti Katoličke crkve sigurno mu se neće moći oduzeti. Naime, zabilježeno je da se Papa više od stotinu puta pokajao za grijehe Katoličke crkve i zatražio oprost za zlodjela počinjena pod njenim okriljem ili u njeno ime.</p>
<p>Vrhunac Papinog kršćanskog pokajanja svakako je ovogodišnje hodočašće u Svetu Zemlju, gdje je zatražio oprost od Boga pred Zidom plača u Jeruzalemu i poklonio se žrtvama Holokausta u Memorijalnom centru Yad Vashem, distanciravši se još jednom javno od antisemitizma. Iako je Papin pohod u Svetu Zemlju uistinu bio apostolski i kršćanski, a ne »križarski«, iako je Sveti Otac prilikom posjeta palestinskom izbjegličkom kampu Dheisheh implicitno priznao pravo Palestinaca na vlastitu državu, a susretima s izraelskim predsjednikom Weizmanom i najuglednijim židovskim rabinima eksplicitno i legitimitet države Izraela, iako se založio za jednakopravnost svih triju abaramitskih konfesija u Jeruzalemu, nakon njegova odlaska ostao je trpak okus jednog izuzetnog duhovnog hodočašća, koje u svojoj političko-pragmatičnoj dimenziji nije otišlo dalje od protokolarne dimenzije, ostavljajući pomalo nezadovoljnim sve tri sučeljene strane. Ali, Ivan Pavao II. je uvjek isticao da njegovo djelovanje u svjetskom »koloseumu« nije političko, već prije svega vjerničko i etičko.</p>
<p>I dok je na svjetskoj sceni požnjeo izniman ugled i popularnost svojom prilagodljivom pomirljivošću i diplomatskom komunikatibilnošću, vrativši ozbiljno načeti kredibilitet (pogotovo nakon još živućih kontroverzija s papom Piom XII. i njegovim odnosom prema fašizmu) Katoličkoj crkvi, u reformi unutar Crkve, papa Wojtyla pokazao se dosljednim zagovornikom dogmatskog tradicionalizma i krutim čuvarem crkvenog konzervativizma. Ponajviše kad je u pitanju crkvena stega - svećenički celibat i odbijanje svećeničkog ređenja žena te temelji kršćanskog morala - nerazrješivost crkvenog braka (osim u iznimnim slučajevima), prirodna kontrola rađanja i uloga žene u društvu.</p>
<p>Unatoč kontroverznim odjecima javnosti spram njegova djelovanja, Ivan Pavao II. je ne jednom pokazao da se ne povodi previše za ljudskim mjerilima - ni odobravanjima niti spočitavanjima. On je čovjek s vizijom - kako učvrstiti i pripremiti Crkvu za ulazak u treće tisućljeće i u njegovu radu sve je bilo podređeno toj viziji. No, kao što pokazuju Papine brojne enciklike, njegova vizija obnovljene Crkve nikad nije zanemarila humanu dimenziju, nikad nije uzgubila iz vida malog čovjeka.</p>
<p>Da ga je u toj misiji vodila božanska providnost, Ivan Pavao II. uvijek je čvrsto vjerovao, a u tom uvjerenju osnažio ga je i atentat koji je na njega izveo turski terorist Mehmed Ali Agca u Rimu, 13. svibnja 1981.</p>
<p>Papa nikad nije sumnjao u to da ga je tom prigodom spasila sama Bogorodica. Budući da je lik iz fatimske vizije mogao biti i simbolom mučeništva brojnih svjedoka vjere, postavlja se pitanje o tome pokušava li Katolička crkva od pape Ivana Pavla II. stvoriti novi ideal kršćanskog heroizma za sljedeće tisućljeće. Ideal, oličen u čovjeku, dubokom vjerniku koji je čitav svoj život i djelo predao u ruke Božjoj providnosti, na koju se Ivan Pavao II. tako često i iskreno pozivao.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Izbori za zagrebačku Gradsku skupštinu koštali 2,93 milijuna kuna</p>
<p>Ukupni troškovi izbora za zagrebačku Gradsku skupštinu, održanih 7. svibnja, iznose 2,929.311 kuna, izvijestio je u četvrtak povjerenik Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar. Za izbore je Grad, podsjetimo, osigurao četiri milijuna kuna, a prema izračunu aproksimativnih troškova, napravljenom prije izbora, izlazak na birališta trebao je stajati 2,979.000 kuna.Od ukupne utrošene svote, najveći dio, 1,227 milijuna kuna, išao je za naknade biračkim odborima, a glasački listići i obrasci, kao i glasačke kutije i kartonske pregrade, grbovi i zastave, stajali su 537.399 kuna. Za naknadu troškova izborne promidžbe, na što imaju pravo kandidati u izbornim jedinicama s osvojenih najmanje 10 posto glasova, te političke stranke i koalicije koje su prešle izborni prag, utrošeno je 285.000 kuna. Za naknade članovima Gradskog i Državnog izbornog povjerenstva, koji su radili na organizaciji i provođenju izbora, izdvojene su 230.833 kune, a za objavu kandidatskih lista u tisku utrošeno je ukupno 113.679 kuna.</p>
<p>Zamoljen da prokomentira izjave čelnika Zagrebačke alternative o mogućem razdvajanju funkcije dogradonačelnika za komunalne poslove i gospodarstvo na dva zasebna dogradonačelnička mjesta (u tom bi slučaju društvene djelatnosti, za koje je dosad bio zadužen drugi dogradonačelnik, bile pokrivene mjestom posebnog savjetnika gradonačelnika), Kregar odgovara da bi gospodarske i komunalne funkcije možda trebalo razdvojiti, ali da društvene djelatnosti u tom slučaju ne smiju biti dovedene u neravnopravan položaj.
- Ljudi na funkcijama moraju se birati prema zadacima, a ne zadaci prema ljudima. U svakom slučaju, odgovornost snosi predlagatelj, zaključio je Kregar, koji je još jednom pozvao stranke na stručni, a ne stranački ključ kod raspodjele funkcija. </p>
<p>Povjerenik se u četvrtak sastao s pročelnicima svih gradskih ureda. Od njih je zatražio da što prije naprave zasebne promemorije u kojima će detaljno navesti poslove kojima se uredi trenutno bave, što bi trebalo olakšati posao nove gradske uprave, koja će biti konstituirana nakon 31. svibnja.</p>
<p>Za sljedeći utorak povjerenik je najavio još jedan sastanak s novinarima, posvećen upravljanju gradskom imovinom, na kojemu bi, osim Hrvoja Momčinovića, voditelja radne skupine koja je izradila izvješće o nepravilnostima u dodjeli gradskih stanova, trebao gostovati i pročelnik ureda odgovornog za upravljanje imovinom, Nikica Milas.</p>
<p>Povjerenik Kregar izvijestio je i da je Grad osigurao da u petak budu za potrebe norijade dežurna dvoja kola hitne pomoći, ali je ujedno pozvao maturante da ne pretjeruju u slavlju. »Apeliram na sve naše građane, koji upravo završavaju školu, da se vesele, pjevaju i raduju, ali i da štite integritet svojih susjeda«. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Za mjesec dana zabrana prometa kamionima starom karlovačkom cestom</p>
<p>Za oko mjesec dana bit će zabranjen promet starom karlovačkom cesta za kamione i tegljače, najavio je u četvrtak ravnatelj županijske Uprave za ceste, Stjepan Kožić, na sjednici Poglavarstva Zagrebačke županije. Kožić je tu mjeru nazvao nužnom, zbog teških oštećenja kolnika, za čiju bi obnovu trebalo izdvojiti više od 80 milijuna kuna.</p>
<p>- Od njezina ukupno 42, Zagrebačka županija brine se za 30-ak kilometara stare karlovačke ceste. Nakon ispitivanja provedenih u posljednje vrijeme, došli smo do zaključka da se više ne smije odugovlačiti s privremenom zabranom prometa za kamione, tegljače i ostala teška teretna vozila tom cestom, pojašnjava Kožić. Nakon proglašenja privremene mjere, koja može biti na snazi godinu dana (pa i dulje), kamioni će se usmjeravati na autocestu Zagreb-Karlovac ili na druge lokalne ili alternativne ceste.</p>
<p>- Privremena mjera vrijedit će dok se ne rekonstruira kolnik ceste. No, samo za sanaciju dijela ceste koji se nalazi na teritoriju Zagrebačke županije, treba izdvojiti 53 milijuna kuna, a država je ove godine za održavanje prometnica u svim hrvatskim županijama predvidjela tek 100 milijuna kuna. Naša županija od toga je dijela dobila 6 milijuna, tako da je jasna situacija u kojoj se nalazimo, požalio se Kožić. Za utjehu, on je članove Poglavarstva izvijestio da će se uskoro realizirati kredit u visini od osam milijuna kuna, kojim će bečka banka Bank für Arbeit und Wirtschaft kreditirati pojačano održavanja županijskih cesta. Deviznu garanciju za kredit dala je Privredna banka.</p>
<p>Poglavarstvo Zagrebačke županije u četvrtak je, osim toga, prihvatilo prijedlog ugovora o poslovnoj suradnji sa Zagrebačkom bankom. Prema tom ugovoru, Županija će u Zagrebačku banku položiti četiri milijuna kuna kako bi se stvorila kreditna masa od 20 milijuna kuna. Taj novac predviđen je za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, te obrta i turizma. Župan Branimir Pasecky predložio je da Županija u tom projektu sudjeluje i sa subvencioniranjem kamata, čime bi kamatna stopa za one koji bi otplaćivali kredit banci pala sa devet na sedam posto. Županiju bi godišnje to subvencioniranja stajalo oko 200 tisuća kuna. Zainteresirani mogu do kraja godine podnijeti zahtjev za kreditiranjem poduzetničkih, obrtničkih i turističkih projekata.</p>
<p>Poglavarstvo je na kraju odobrilo dotacije za 14 županijskih općina koje će tako u narednom razdoblju dobiti oko 2,5 milijuna kuna.(dn)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Obljetnica matice iz koje su nikle sve kasnije zagrebačke pučke škole</p>
<p>Četverodnevna proslava 170. obljetnice OŠ »Miroslav Krleža«/ Otkrivena bista Miroslava Krleže, djelo akademskog kipara Mire Vuce, te model Krležine skulpture </p>
<p>U sklopu četverodnevne proslave, od 16. do 19. svibnja, u povodu 170. godišnjice Osnovne škole Miroslav Krleža, najstarije zagrebačke osnovne škole i prve škole na hrvatskom jeziku, u srijedu je u školi na Kaptolu 16 svečano otkrivena bista Miroslava Krleže. Predstavljena je i publikacija o povijesti škole - Spomenica o 170. obljetnici.</p>
<p> Krležina bista rad je akademskog kipara Mire Vuce, a osim biste otkriven je i model skulpture koja bi se do kraja kalendarske godine trebala u školi pojaviti u naravnoj veličini (1,70 metara). Današnjim je činom Krležina bista po prvi put postavljena u jednoj školskoj instituciji. </p>
<p>Osnovna škola »Miroslav Krleža« osnovana je, kako se čulo na proslavi, u praskozorje ilirskog preporoda, kao nastojanje zagrebačkog općinstva da se spriječi odnarođivanje mladih u njemačkim i mađarskim školama. Za javnost ju je osnovao i bio njenim prvim učiteljem Marko Grošl. Bila je to prva pučka škola grada Zagreba, matica iz koje su kasnije nikle ostale narodne škole u Zagrebu. Škola je otvorena u tvz. Plemićevoj kući na Dolcu 2, srušenoj kasnije, prilikom gradnje tržnice. Godine 1878., nakon otkupa zemljišta i kuće blizu Kaptolskih vrata, otvorena je sadašnja školska zgrada koja je u svojih 120 godina postojanja doživjela nekoliko temeljitih izmjena. Svoje početno školovanje u njoj je završio niz znamenitih ljudi Zagreba i Hrvatske. </p>
<p>Obilježavanje obljetnice nastavljeno je u četvrtak navečer u Kazalištu Komedija »Svečanim satom kaptolske škole« u izvođenju bivših i sadašnjih učenika, te domjenkom u prostorijama škole. U petak, 19. svibnja u 18 sati održat će se misa zahvalnica koju će u Zagrebačkoj katedrali predvodit msgr. dr. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Norijada: Od oko 12.000 maturanata, u petak se treba čuvati njih samo nekoliko stotina</p>
<p>- Od oko 12.000 maturanata koliko ih u petak završava srednju školu, samo njih nekoliko stotina moglo bi nam, kao i svake godine, prouzročiti glavobolje. Stoga ih i danas molimo da čuvaju i sebe i druge, a molimo i njihove roditelje i nastavnike da ih upozore, kako se ne bi ponovila prošlogodišnja slika Zagreba za norijadu, rekao je u četvrtak, dan uoči velikog maturantskoga slavlja, glasnogovornik PU Zagrebačke, Goran Volarević. </p>
<p> Lanjska je norijada zagrebačkoj policiji, hitnoj službi i javnom gradskom prijevozniku ostala u sjećanju po osam uhićenja maturanta (pet zbog remećenja reda i mira a tri zbog šteta koje su u alkoholiziranom stanju napravili u tramvajima i autobusima), te čak 28 intervencija Hitne pomoći, uglavnom zbog pijanstva. Maturanti su uništili ukupno 29 ZET-ovih vozila, a da bi sljedećega jutra javni prijevoz mogao normalno funkcionirati, ZET-ovci su ih popravljali čitave noći ...</p>
<p>- Zamolili smo upravu ZET-a da pojača broj svojih djelatnika u vozilima, a na kritičnim trasama u petak će, umjesto novih, voziti stari tramvaji, rekao je Volarević. </p>
<p>Policija će, tvrdi, maturantima tolerirati buku i jurnjavu po gradu, što uključuje i nezaobilazno kupanje u fontanama. Neće, međutim, tolerirati posipavanje građana brašnom, bacanje balona napunjenih vodom te provokacije i uznemiravanje prolaznika. Budući da je alkohol najveća boljka norijadi, te da zbog njega, kako kaže Volarević, mladi postaju agresivni, policija posebno upozorava da se pripaze i ne piju prekomjerno. </p>
<p>Policija će ove, kao i lanjske godine, ipak nešto teže kontrolirati zbivanja po gradu, budući da nije organizirano zajedničko mjesto za proslavu, već se u svakoj srednjoj školi održava zaseban program. Školski programi, s čijim je sadržajem upoznat Gradski ured za obrazovanje i šport, svest će se uglavnom na kraće kulturne i zabavne sadržaje, poput domjenaka, predstava, koncerta ili roštiljade. Većina tih programa (u 23 škole) završit će između 14 i 17 sati, a dio programa (u 19 škola) trajat će čitav dan, odnosno do 19 sati. Ni to, međutim, neće spriječiti maturante da izađu na ulice, jer ih nastavnici u školama neće prisilno zadržavati... </p>
<p>Zagrepčane bi moglo utješiti samo to da će nekoliko škola organizirati i izlete izvan grada. Tako će se maturanti XII. gimnazije, Gimnazije Tituša Brezovačkog, Klasične gimnazije, Športske, Gimnazije Lucijana Vranjanina, Gornjogradske, zatim Poljoprivredne škole, Druge i Treće ekonomske, te još nekoliko njih, preseliti na Medvednicu, u Samobor, u eko-selo Divlje vode, ali i nešto dalje, u Dalmaciju... (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kao rođenom Zagrepčaninu, čast mi je dobiti Nagradu Grada Zagreba</p>
<p> Mladen Sedar, učitelj tjelesne kulture i mentor u OŠ »Zapruđe«</p>
<p>- Kao rođenom Zagrepčaninu, izuzetna mi je čast dobiti od svoga grada tako vrijednu nagradu, izjavio je Mladen Sedar, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture, kojega je kao kandidata za Nagradu Grada Zagreba predložilo Učiteljsko vijeće Osnovne škole »Zapruđe«, u kojoj Sedar ima više od dvadeset godina radnoga staža. </p>
<p>Odbor za dodjelu javnih priznanja nagradio je Sedara za dvadesetšestogodišnji izuzetno uspješan pedagoški rad. Kako stoji u radnom materijalu za dodjelu Nagrade, Sedar je omiljen među djecom i kolegama, veliki je entuzijast i zaljubljenik u sport. Škola je prepuna pohvala koje su osvojili njegovi učenici, osobito u atletici, košarci i streljaštvu. Za osvojenu nagradu, u konkurenciji od 25 prijedloga za skupinu Odgoj i obrazovanje, Sedar je zahvalio svojoj školi, ali i potpori Zagrebačkog sportskog saveza, Sveučilišta u Zagrebu (Kineziološka metodika), Saveza učeničkih sportskih klubova i Udruge pedagoga tjelesne i zdravstvene kulture. Zahvaljujući Sedaru, u zapruđanskoj školi djeluje 21 sportska grupa, a između 350 i 400 učenika svake je školske godine uključeno u 10 različitih sportova, po čemu osnovna škola Zapruđe svakako može biti dobar primjer drugim školama. Iz škole u Zapruđu izašao je tijekom proteklih godina red vrsnih sportaša. </p>
<p>- Prošle smo godine »ubacili« našu učenicu Liljanu Plevnik u državnu reprezentaciju u streljaštvu, a šesnaestogodišnjak, također naš učenik, Josip Gadanac, drugi je junior u svijetu u skoku u dalj (skočio je u dalje 7,54 metra), rekao je Sedar. </p>
<p>Osim s osmoškolcima, Sedar radi i sa studentima. Mentor je za metodiku, potvrđen od Ministarstva znanosti i tehnologije, i to studentima zagrebačkog Fakulteta za fizičku kulturu. Surađuje s većinom sportskih klubova, u čiji je rad, kao bivši vrhunski atletičar, i sâm uključen. Prije no što se zaposlio u OŠ »Zapruđe«, radio je kao nastavnik tjelesne kulture u osnovnim školama u Utrini i Trnskom, a još prije toga predavao je tjelesni odgoj u malom selu dalje od Splita.</p>
<p>Kandidati za dodjelu Nagrade Grada Zagreba u kategoriji Odgoj i obrazovanje, bili su: II. OŠ »Bartol Kašić«, ravnateljica dječjeg vrtića »Bukovac« Branka Jakšić, odgojiteljica u vrtiću »Pčelica« Željka Sever, ravnatelj Drvodjelske škole dr. Milan Gudelj, Škola za klasični balet, odgajateljica u vrtiću »Bajka« Jasminka Doležal, ravnateljica škole »Oton Iveković« Zrinka Kralj, ravnateljica OŠ »Antun Gustav Matoš« Ana Vučak, ravnatelj OŠ »August Cesarec« Dragutin Olajoš, ravnateljica Upravne i birotehničke škole Zrinjka Marković, ravnatelj V. gimnazije Ivan Rušek, nastavnik-mentor u Elektrotehničkoj školi Zdravko Jašarević, profesor stručnih predmeta u Geodetskj tehničkoj školi Zlatan Soldo, suradnik u nastavi Tehničke škole »Ruđer Bošković« Josip Polaček, ravnateljica XV. gimnazije Veronika Javor, odgojiteljica i pedagoginja Nada Kovačićek, vrtić »Trnsko«, Branimir Makanec, Pučko otvoreno učilište, ravnatelj OŠ »Malešnica« Filip Škaro, Elektrostrojarska obrtnička škola, vrtić »Srednjaci« te Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>HNS: Rezultati izbora u Vrbovcu i Samoboru bit će bolji od zagrebačkih </p>
<p>Rezultati prijevremenih izbora što ih je u Zagrebu postigla Hrvatska narodna stranka, trebali bi se preslikati i na izbore u Vrbovcu (nedjelja, 21. svibnja) i Samoboru (6. lipnja), a mogli bi biti čak i bolji - očekivanja su vodećih ljudi HNS-a u tim gradovima, iznijeta u četvrtak na konferenciji za novinare, održanoj u prostorijama zagrebačkog HNS-a. </p>
<p>Prema riječima Josipa Jambrača, predsjednika Županijske organizacije HNS-a i nositelja kandidacijske liste HNS-a za izbore u Vrbovcu, tamo će ova stranka na izbore izaći samostalno.</p>
<p> - Na našim listama nalaze se 32 kandidata, redom članovi stranke koji su ugledni i časni ljudi, istaknuo je Jambrač. Dodao je, kako u Vrbovcu postoji »zanimljiva situacija« jer se, kao koalicijski partneri u tzv. vrbovečkom bloku, pojavljuju Liberalna stranka i HSP. »Koliko je to logično zaključite sami«, pripomenuo je Jambrač.</p>
<p>Rješavanje problema u gospodarstvu i program njegovog ozdravljenja glavni su predizborni aduti vrbovečkog HNS-a, a naglašava se i da je i za moguće realiziranje izgradnje ceste Sv. Helena - Zagreb, najzaslužniji Radimir Čačić, ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo iz redova HNS-a.</p>
<p>Iako se prijevremeni lokalni izbori u Samoboru održavaju tek za dva i pol tjedna, Marica Jelinić, predsjednica samoborske podružnice HNS-a, objasnila je temeljne značajke programa s kojim će ova stranka pokušati u Samoboru osvojiti što više vijećničkih mjesta.</p>
<p> - U Samoboru na izbore izlazimo sa samostalnom kandidacijskom listom sa 20 kandidata, a u pojedenim izbornim jedinicama najavljujem koaliranje s HSS-om i LS-om, istaknula je Marica Jelinić. </p>
<p>Nije rekla tko će biti nositelj HNS-ove samoborske liste, ali je naglasila kako će to biti neki poznati gospodarstvenik i ugledni Samoborac.</p>
<p> - Samoborcima nudimo program revitalizacije gospodarstva koje je u proteklom desetljeću uništio HDZ, jer je od 13.000 zaposlenih polovica ostala bez posla. Aktualizirat ćemo pitanje kupališta Šmidhen, kao i druge planove koji bi Samobor trebali izvući iz krize, zaključila je Marica Jelinić. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Mladi LS-a: Fašistička ikonografija - kazneno djelo</p>
<p>Zbog sve češćih divljačkih desničarskih ispada, na kojima se veličaju ljudi i događaji iz najcrnjeg dijela hrvatske povijesti, kao i velike sramote u Veljunu, mladi liberali Zagreba zahtijevaju raspravu, koja će upotrebu fašističke ikonografije staviti u zakonske okvire, kako je to odavno učinjeno u europskim zemljama, rečeno je u četvrtak na konferenciji Mladih Liberalne stranke.</p>
<p> - Zabrinuti smo zbog činjenice da je u osudi sve češćih divljačkih ispada desničara sudjelovalo tako malo političkih stranaka i još manji broj istaknutih javnih osoba, istaknuo je Domagoj Juričić, glasnogovornik mladih LS-a. Dodao je kako su mladi liberali posebno nezadovoljni reagiranjima Vlade, koja je, na primjer, u »slučaju Liović« (najava blokada prometnica za vrijeme turističke sezone i drugo), reagirala tek nakon sedam dana.</p>
<p>Uz osude upućene desnici i apelu Vladi da nešto učini po tom pitanju, mladi iz LS-a zalažu se i za micanje vjeronauka u školama. </p>
<p> - Da ne bio bilo zabune, ne tražimo ukidanje vjeronauka, ali tražimo i lobiramo za to da se vjeronauk izdvoji iz fakultativnog programa u osnovnim školama te da se premjesti u crkve, rekao je Ivan Brodić, član predsjedništva mladih LS-a.</p>
<p> Kao nadomjestak za vjeronauk predložen je predmet koji bi sadržavao učenje o svim religijama koje su utjecale na raznorodnu hrvatsku kulturu i civilizaciju.</p>
<p>Mladi LS-a zalažu se i za uvođenje posebnog predmeta u završne razrede osnovnih škola, koji bi po svemu bio nalik constitution-programu u SAD-u ali i sličnim programima u Švicarskoj i Švedskoj. Radi se o predmetu koji bi mladim ljudima omogućio upoznavanje s njihovim osnovnim građanskim i ljudskim pravima i dužnostima.</p>
<p>Osvčući se na prvih 100 Vladinih dana, mladi iz LS-a ocjenjuju da se Vlada više bavila vanjskim nego unutarnjim pitanjima, te svojim plaćama, a da je premalo pažnje posvetila gospodarskim problemima, te reviziji pretvorbe i privatizacije. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Međimursko prošćenje trajat će u Zagrebu pet dana </p>
<p>Tradicionalno i sada već peto po redu Međimursko prošćenje u Zagrebu trajat će pet dana, od 31. svibnja do 4. lipnja. O tome su na konferenciji za novinare govorili u četvrtak u Čakovcu predsjednik Zavičajnog društva »Međimurje« u Zagrebu dr. Danijel Režek i dužnosnici Društva Josip Pevec, dr. Ivan Zvonarek, Ignac Marđetko i Ivan Balent - Tratinčica. </p>
<p>Termin Međimurskog prošćenja u Zagrebu pomaknut je tjedan dana unaprijed, a i idućih će se godina održavati prvoga vikenda u lipnju. Novost je što će priredbe trajati četiri dana. Tako će 31. svibnja u prostorijama Društva Međimuraca u Ilici 10/3 biti najprije održana konferencija za novinare, a zatim i susret s međimurskim gospodarstvenicima, za koji je najavljen dolazak ministra financija Mate Crkvenca. </p>
<p>Prvi lipanj bit će dan kulture, a nastupit će istaknuta čakovečka kulturno-umjetnička udruga »Pinklec«, dok je 2. lipnja dan sporta, kada će se odigrati revijalna nogometna utakmica reprezentacije zagrebačkih Međimuraca i izabranika iz zavičaja. Za subotu, pak, 3. lipnja, pripravljen je cjelodnevni program. On će započeti na Kaptolu, odakle će povorka krenuti prema Trgu bana Josipa Jelačića, zatim prema Preradovićevu trgu i Zrinjevcu, odakle se ponovno vraća na središnji zagrebački trg, a odatle se zajednički odlazi u maksimirski perivoj, gdje će program trajati od 14 do 21 sat. </p>
<p>Središnji dan ovogodišnjeg Međimurskog prošćenja bit će, istaknuo je dr. Danijel Režek, nedjelja 4. lipnja. Cjelodnevni program započet će misom, a onda slijedi bogat kulturno-umjetnički, zabavni i gastronomski program. Nastupit će brojne međimurske kulturno-umjetničke udruge, skupine i pojedinci, a prvi puta i kulturno-umjetnička udruga pomurskih Hrvata iz Mađarske. </p>
<p>Organizatori očekuju, kazao je predsjednik Zavičajnog društva »Međimurje« u Zagrebu dr. Danijel Režek, više desetaka tisuća posjetitelja. Za njih će zanimljiva biti i »vulica kolačov«, bogata prezentacija međimurskih vina i izvornih jela. Kako je rečeno na konferenciji za novinare, obavljaju se pripreme da se Međimursko prošćenje održi i u Ljubljani, kao i u nekom većem jadranskom ljetovalištu. Svrha je obavijestiti najširu hrvatsku javnost o značajnim turističkim mogućnostima kraja između Mure i Drave. (Drago Ovčar)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Zanimljivosti s filmskog festivala u Cannesu</p>
<p>CANNES, 18. svibnja</p>
<p> - Björk, islandska junakinja iz »Dancer in the dark«, željno očekivanog filma danskog redatelja Larsa Von Triera (»Lomeći valove«), nije se pojavila na tradicionalnoj tiskovnoj konferenciji nakon projekcije filma u srijedu na 53. filmskom festivalu u Cannesu. </p>
<p> Spominjući napetost na snimanju redatelj je rekao: »Björk ne glumi, ona je to što jest. To je bilo vrlo teško za nju i za sve oko nje. Imao sam povremeno dojam da sam krvnik na podiju. Bilo je to nadahnjujuće, ali vrlo bolno. Zahvaljujem joj.« </p>
<p> Popraćena velikim pljeskom, Catherine Deneuve, njezin anđeo čuvar u filmu, izjavila je da je »Björk netko vrlo poseban«. Govoreći o njezinu napuštanju snimanja na nekoliko dana, francuska je zvijezda dodala: »Ona je kao dijete koje markira. A ne postoji film bez tenzija.« </p>
<p> Inače, u materijalu namijenjenon novinarima, a vezanom uz danski film postoji i molba Larsa Von Triera upućena novinarima da ne otkriju završetak filma. </p>
<p> Najpoznatiji svjetski top-modeli pristigli su na Croisette, gdje u četvrtak sudjeluju na gala večeri »Amfara«, američke udruge umjetnika za borbu protiv AIDS-a. </p>
<p> Laetitia Casta, Claudia Schiffer, Karen Mulder, Naomi Campbell, Stephanie Seymour, itd., stigle su u utorak u Nicu posebno unajmljenim concordeom. </p>
<p> »Tko to radi u Francuskoj?« upitala se Laetitia Casta, francuska Marianne, na konferenciji za tisak. »Hvala Americi što je to učinila.« </p>
<p> Na modnoj reviji »Amfara« manekenke će nositi donje rublje američkog proizvođača »Victoria's Street«. </p>
<p> Posjetitelje filmskog festivala koji zaborave svoju leptir mašnu neposredno prije uspinjanja uz počasne stepenice odmah se odvodi prema malom štandu predviđenom za tu svrhu. Za 80 FRF zaboravljivi mogu nabaviti svoju tkaninastu »ulaznicu«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Danska »zažalila« domaćinstvo</p>
<p>KOPENHAGEN, 18. svibnja</p>
<p> - Cijena koju smo platili za domaćinstvo tako velikog sportskog događaja kao što je finale Kupa UEFA previsoka je za zemlju poput Danske, navodi su u većini danskih listova nakon pobjede Galatasaraya nad Arsenalom. </p>
<p>Središte Kopenhagena pretvoreno je u pravu ratnu zonu, u kojoj navijači Galatasaraya i Arsenala nisu žalili jedne druge, a konačan je ishod 19 ozlijeđenih i 42 uhićena. S »prijateljima« poput navijača koji su nas pohodili nogometu ne trebaju neprijatelji, stoji u naslovu lista Berlingske Tidende, koji žali što je praznik nogometa pretvoren u »noćnu moru«. To nisu samo huligani, već profesionalni stvaratelji nereda koji upravljaju svojim »vojskama« mobitelima, i svi se u Danskoj trebaju zapitati prije negoli opet požele organizirati veliko nogometno natjecanje, završava Tidende. </p>
<p>Politiken se slaže i upozorava da se »slika nereda, koju su prenijele sve tv-stanice, nikako ne uklapaju u skupu promidžbu »Prekrasnog Kopenhagena«, dok su njegovi žitelji podvrgnuti teroru i pravoj ratnoj psihozi. </p>
<p>Ako se međunarodni nogomet pretvorio u »krvožednu igru«, onda Danska mora ostati po strani te se ubuduće odreći domaćinstava, stoji u tabloidu Ekstra-Bladetu, koji izražava čuđenje količinom mržnje i divljaštva kod Engleza i Turaka. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Al Gore pozdravio skup homoseksualaca u Rimu</p>
<p>RIM, 18. svibnja</p>
<p> - Skupina talijanskih katolika i intelektualaca prozvala je američkog dopredsjednika Ala Gorea i izrazila zabrinutost zbog njegove potpore međunarodnom skupu homoseksualaca što se planira održati u srpnju u Rimu. </p>
<p>- Držimo da je »Svjetski dan ponosa homoseksualaca« provokativan i kontroverzan skup, stoji u pismu upućenom vatikanskom odboru za proslavu svete milenijske godine, uz 11 potpisnika predvođenih profesorom s Katoličkog sveučilišta, glasnogovornikom i članom ultradesne stranke u talijanskom donjem domu kao i predsjednikom talijanske udruge evangelika. </p>
<p>Tisuće homoseksualaca sa svih strana svijeta očekuje se u Rimu od 28. lipnja do 9. srpnja na skupu »World Gay Pride 2000«, tijekom kojih je predviđena prijateljska nogometna utakmica te transvestitska modna parada. Demokrat Al Gore, inače suparnik u predsjedničkoj trci republikanca i teksaškog guvernera Georga W. Busha, poslao je pismo koje bi trebalo biti pročitano tijekom festivala u kojem je izrazio da neće moći prisustvovati rimskoj priredbi, no da izražava najbolje želje za njezin uspjeh.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Kini dvadeset milijuna filatelista</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Prema podacima kineskoga Državnog poštanskog ureda (DPU), koje je objavio visokotiražni kineski dnevnik Daily China, u Kini je trenutačno registrirano više od dvadeset milijuna filatelista!</p>
<p> U Kini, najnapučenijoj zemlji svijeta, u proteklih se pet desetljeća posao s poštanskim markama razvija zaprepašćujućom brzinom. Samo u 1988. godini kineski je Poštanski ured od pretplatnika utržio 7,8 bilijuna juana ili 939 milijuna dolara (USD), ističe J. Poljak u napisu »20 milijuna filatelista u Kini« objavljenom u HP-u. Prema dostupnim statistikama, tiskanje maraka jedan je od tri najisplativija posla kineskoga Državnog poštanskog ureda. </p>
<p> Od 1949. godine, kada je nova Kina tiskala svoju prvu poštansku marku, pa do ovih dana, u 812 izdanja Kinezima je ponuđeno 3.209 maraka, te u 147 izdanja 805 dopisnica. U tom je razdoblju izdano i deset setova maraka u suradnji sa trinaest zemalja svijeta među kojima su SAD, Francuska, Kanada, Švedska, Švicarska, Singapur i Tajland. U Kini danas djeluju tri tiskare za tiskanje maraka. Posao cvate. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Predala se dva kukluxklanovca optužena za zločin 1963. godine</p>
<p>BIRMINGHAM, SAD, 18. svibnja</p>
<p> - Dva bivša člana Ku Klux Klana, optužena za eksploziju u baptističkoj crkvi 1963. godine, u kojoj su poginule četiri crne djevojčice, predala su se u srijedu kako bi se suočila sa suđenjem. Thomas Blanton Jr. i Bobby Frank Cherry optuženi su za postavljanje bombe u birminghamsku Baptističku crkvu u 16. ulici prije 37 godina, ali su obojica tvrdila da su nedužni. </p>
<p> Eksplozija u crkvi 15. rujna 1963. bila je jedan od ključnih trenutaka u borbi za crnačka prava. Takav užasan zločin protiv crnaca pridonio je ujedinjenju pokreta za ljudska prava i natjerao mnoge nezainteresirane bijelce da prihvate razloge boraca za ljudska prava. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tajanstveni kupac Moneta irski je milijuner Tony O'Reilly</p>
<p>DUBLIN, 18. svibnja</p>
<p> - Irski milijuner Tony O'Reilly priznao je u srijedu da je tajanstveni kupac jednoga od slavnih pogleda na portal katedrale u Rouenu koji je 1892. naslikao Claude Monet, a kupio ga je 10. svibnja ove godine za više od 24 milijuna dolara kod Sotheby'sa u New Yorku. </p>
<p> Platno nazvano »Portal (Sunce)« dio je serije pogleda na pročelje katedrale koju stručnjaci smatraju vrhunskim djelima impresionizma, a prodano je telefonski za 24.205.750 dolara. </p>
<p> Tony O'Reilly opisao je na irskom radiju potragu za tim platnom, koja vuče korijene iz njegova djetinjstva. Veliki kolekcionar umjetnina i jedna od najbogatijih osoba u Irskoj ispričao je kako se zaljubio u Moneta i impresionizam prigodom posjeta Rouenu 1950. godine. </p>
<p> Tadašnji 14-godišnjak, obilazio je Francusku biciklom.</p>
<p> »Bio je to početak te duge priče«, rekao je. </p>
<p> Predsjednik američke poljoprivredno-prehrambene grupacije »Heinz«, O'Reilly također je na čelu medijskog carstva, a masovno je ulagao i u rudnike, industriju i trgovinu. Njegova druga supruga, nasljednica grčkih brodovlasnika Chryss Gouldandris, i sama je multimilijunerka. </p>
<p> Tony O'Reilly izjavio je kako namjerava izvjesiti Monetovu sliku u kući, blizu Dublina, zajedno s ostatkom kolekcije, ali je najavio da će biti predstavljena i javnosti u Irskoj na ograničeno vrijeme. Ispričao je kako je bilo »bolno« ispuniti ček na 24.205.750 dolara, ali i otkrio kako je odbio kupovnu ponudu od svojeg nesretnog suparnika na dražbi kod Sotheby'sa, koju je dobio već dan nakon prodaje. </p>
<p> »Rekao sam ne. Bio je to vrlo dug i težak lov u pronalaženju točno te slike i volio bih je zadržati«, rekao je. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Rižom protiv slabokrvnosti</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Japanski su znanstvenici uz pomoć tzv. »transgenske tehnologije« uspjeli uzgojiti dvije sorte riže s osobito velikim sadržajem željeza. Riža tako postaje jakim oružjem u borbi protiv slabokrvnosti. Vijest je obradovala i hrvatske slabokrvnike, osobito vegetarijance među njima. Glavno je odličje zrnja novih sorti riže spoj feritin s velikom količinom željeza. Premda biljke uzimaju željezo iz tla, ono se u gornjim dijelovima biljaka, u zrnju, sjemenju i klasju nalazi u neznatnim količinama, objašnjava se u napisu »Rižom protiv slabokrvnosti« objavljenom u Gospodarskom listu. I laici znaju da je nedostatak željeza uzrokom slabokrvnosti, koja je među stanovništvom azijskih zemalja vrlo česta i vrlo proširena, svakako češća i proširenija no, primjerice, u Europi ili SAD. Glavni je uzrok slabokrvnosti i relativno mali udio mesa u prehrani azijskog pučanstva. Jednim jedinim obrokom pripravljenim s novim sortama riže podmiruje se i do 50 posto dnevnih potreba za željezom, ističe se u napisu. Naravno da se takva riža preporučuje slabokrvnim osobama i izvan Azije, pa tako, naravno, i u Hrvatskoj. Vijest je osobito zanimljiva za rastuću skupinu vegetarijanaca koji će ne odstupajući od svojih načela uz pomoć »novokomponirane« riže u organizam unijeti potrebne količine željeza. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Veliki majstor figuracije</p>
<p>Uz 80. rođendan Ivana Večenaja, klasika hrvatske i svjetske naive te eminentnog predstavnika nove sakralne umjetnosti / Večenaj slika patrijarhalni i zaostali život, ali bez socijalnih primisli - u njega je sve usredotočeno na maštovito i pikturalno. Bujna fantazija omogućuje mu da u zimskim pejzažima, prepunih snijega listaju zelene, crvene i žute šume / U svakodnevnim seoskim prizorima isprepliću se lirika i dramatika, ironija, burleska i humor s natruhama realizma, dok temama iz sakralne tematike svjedoči o univerzalnom u lokalnom te o lokalnom u univerzalnom </p>
<p>U četvrtak, 18. svibnja, napunilo se osamdeset godina od rođenja Ivana Večenaja, klasika hrvatske i svjetske naive te eminentnog predstavnika nove sakralne umjetnosti. Rođen u siromašnoj seljačkoj obitelji u Goli, u Podravini, završio je četiri razreda pučke škole, a potom pomaže roditeljima u svakodnevnim poljodjelskim radovima i poslovima u domaćinstvu; bio je i nadničar. Prvi crteži nastaju u drugoj polovici tridesetih, no intenzivno i kontinuirano počinje slikati 1953., potaknut primjerima što su dolazili iz nedalekih Hlebina. Prvi put izlaže godinu dana kasnije. Nakon što je krajem pedesetih usavršio tehniku slikanja na staklu, otkriva osebujnu tematiku, forme i kolorit, čime uspostavlja singularni stil i poetiku. Sredinom šezdesetih postaje profesionalnim slikarom. Piše također prozu i poeziju te skuplja lokalno jezično blago.</p>
<p>Započeo je realističkim temama iz seoskoga svakodnevnog života: sijačima, oračima, kopačima na njivama, žeteocima, beračima kukuruza, čuvarima svinja i krava, plesovima, sajmovima, vjenčanjima, sprovodima. To su prizori kojima autor posvjedočuje da nikada nije izgubio neposredni dodir sa životom svojega malog podravskog zavičaja: bilježi davno uspostavljeni sklad što postoji između Čovjeka i Prirode. Pritom se ne obazire na promjene što su se dogodile u hrvatskom selu zadnjih desetljeća: Večenaj slika patrijarhalni i zaostali život, ali bez socijalnih primisli - u njega je sve usredotočeno na maštovito i pikturalno. Njegova bujna fantazija omogućuje mu da u zimskim pejzažima, prepunih snijega listaju zelene, crvene i žute šume, pojavljuju se ljubičaste i zelene krave, plavi pijetlovi. U želji da postigne što snažnije efekte, slika groteskne figure, često kosmata, dlakava bića i isto takvo raslinje. Tijekom vremena kolorit mu postaje sve neobuzdaniji, gotovo ekspresionistički violentan.</p>
<p>Ponekad i u svakodnevne seljačke scene upliće mistiku. U tim djelima srećemo sjedinjenu liriku i dramatiku, ironiju, burlesku i humor s natruhama realizma.</p>
<p>Tijekom 1962. nastaju prve slike sakralne, biblijske tematike, prizori iz Starog i Novog zavjeta. U tim se djelima Krist rađa u Goli, Sveta obitelj bježi kroz snježni podravski krajolik, Posljednja se večera događa u vlažnoj panonskoj šumi, Judinu izdaju vidimo u sumračnom pejzažu, pod ogoljelim granama, Krist je razapet u međudravskim pustim prostranstvima, evađelisti su, sa svojim amblemima, pokraj razlivenih riječnih voda itd. Umjetnik svjedoči o univerzalnom u lokalnom te o lokalnom u univerzalnom. Podrijetlo tih vizija otkrivamo u pričama koje je slikar čuo još u najranijem djetinjstvu, to su recidivi pučke, kolektivne mašte, u kojoj je sve moguće i gdje ništa ničim nije omeđeno, prebačeni u individualni i moderni umjetnički izraz. Usprkos svoj mistici i fantastičnosti, autor mnogo toga nostrificira, ne samo predočavanjem svojega podravskog ambijenta, krajolika, nego i paralelnim prikazima svetačkih figura, seljaka i domaćih životinja - vidimo brojne krave, ovce, pse, perad i ptice podravskog podneblja.
Svagda je uočljiva jaka pokrenutost i razvedenost svega predstavljenog, likovi su monumentalni, a jaka gestikulacija rezultira patetičnošću, stoga taj fabulozni i fantazmagorični svijet tumačimo i atributom - »barokno«.</p>
<p>S vremenom takve će biblijske teme biti sve više smještavane izvan konkretnog vremena i prostora: time se pojačava njihova univerzalnost, ali i apstraktnost. Sve to pojačava osebujni misticizam i fantastičnoset scena. Mnogo toga u Večenajevim slikama valja odčitavati simbolički, jer tu nisu posrijedi obične metafore, nego znakovita i višeslojna rješenja, često i simbolizam višeg reda.</p>
<p>U umjetnika se ističe i mnoštvo slika s pijetlovima, gdje taj stari heraldički simbol omogućuje i poprima nova značenja. Kao i u nekih drugih slikara Hlebinske škole, to je pernato biće često metafora Podravine. Međutim, kod Večenaja pijetao poprima i demonske atribute, a donekle je čak pandan simbolu viteza: držanje mu je smiono i kočoperno, kao da nadzire i čuva povjereno mu blago (duhovne naravi). Tradicijski elementi i značenja ustupaju dakle mjesto prodoru fantastike i novoj, vrlo osobnoj simbolici. Zato se i u tim primjerima srećemo s mistikom, i tu autor iskazuje veliku virtuoznost, koja se očituje obiljem oblika u najraskošnijem koloritu.</p>
<p>Već od početka šezdestih Ivan Večenaj prepoznat je kao vrlo osebujan umjetnik. Priređeno mu je dvadesetak samostalnih izložaba - u Galeriji primitivne umjetnosti u Zagrebu (1959, 1975), Galeriji umjetnina i Galeriji Meštrović u Splitu (1963, 1975), Galeriji u Hlebinama (1980, 1990), u Galerie Hell u Münchenu (1984, 1990), zagrebačkom Umjetničkom paviljonu (1994) itd.</p>
<p>Sudjelovao je i na velikom broju skupnih izložaba, među njima na svim prestižnim smotrama naive u Hrvatskoj i svijetu: Yugoslav Modem Primitives, National Gallery of Scotland, Edinburgh (1962), The Hlebine School, Mercury Gallery, London (1965), prisutan je na trijenalima Insite u Bratislavi (1966, 1969, 1972, 1994) i smotrama Naivi u Zagrebu (1970, 1973, 1987). Slijede brojne pozitivne recenzije izložaba i Grandi Naifs Jugoslavi, Palazzo Braschi, Roma (1970), La Nuova Collezione d'Arte Religiosa Moderna, Musei Vaticani, Vaticano (1973), sudjeluje na povijesnoj smotri Die Kunst der Naiven, Haus der Kunst, München (1974), zatim na izložbama Yougoslavie/Peintres et sculpteurs naifs, Grand Palais, Paris (1976), Hlebinski krug /Pedeset godina naivnog slikarstva, Galerija primitivne umjetnosti, Zagreb (1981). Godine 1986. zastupljen je na velikoj putujućoj izložbi Japanom, Eleven Naive Artists from Yugoslavia, započetom u Setagaya Art Museum, Tokyo, a od veljače 2000. sudjeluje na velikoj kritičkoj izložbi The Fantastical World of Croatian Naive Art, Museum of Fine Arts, St. Petersburg, Florida.</p>
<p>Prve dvije monografije o ovom umjetniku potpisuje Grgo Gamulin (1975, 1985), a treću, što je objavljena 1994, Tonko Maroević i Andriana Škunca. Iako je Večenaj sagledavan i valoriziran ponajprije u okvirima Hlebinske škole i naive, neprijeporno je veliki majstor figuracije druge polovice 20. stoljeća. O njegovu su djelu pisali mnogi prominentni kritičari, teoretičari i povjesničari umjetnosti, književnici, pjesnici i promotori moderne likovnosti, među njima Radoslav Putar, Josip Depolo, Mića Bašičević, Oto Bihalji-Merin, Boris Kelemen, Giancarlo Vigorelli, Giuseppe Ungaretti, Anatole Jakovsky, Cvito Fisković, Božica Jelušić.</p>
<p>Večenaj je objavio više knjiga zapisa i pjesama, narodnih legendi, poslovica, pripovijesti i običaja te dijalektalni rječnik rodnog mjesta Gole, u kojoj i živi.</p>
<p>Poželimo umjetniku, u povodu njegova jubileja, da i nadalje ustraje, s puno snage i maštovitosti, u stvaralačkim nagnućima.</p>
<p>Vladimir Crnković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Natječaj za književnu nagradu »Gjalski« </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Kulturna manifestacija »Dani Ksavera Šandora Gjalskog« u Zaboku i Društvo hrvatskih književnika raspisali su natječaj za dodjelu književne nagrade »Ksaver Šandor Gjalski« za 2000. Za nagradu se natječu autori iz Hrvatske, koji su svoje književno djelo - roman, zbirku pripovijedaka, zbirku novela ili putopisa - objavili u razdoblju od 1. rujna prošle do 1. rujna ove godine.</p>
<p> Nagrada »Ksaver Šandor Gjalski« ustanovljena je 1979. radi poticanja književnog stvaralaštva u Hrvatskoj.</p>
<p> Autoru najboljeg književnog djela pripada novčana nagrada i plaketa s likom Gjalskoga, koja će biti dodijeljena u Zaboku 28. listopada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Obični notni papir A 4</p>
<p>ENNIO STIPČEVIĆ </p>
<p>Danas u Hrvatskoj ima 50-ak glazbenih škola, što državnih, što privatnih, osnovnih i srednjih. Već sam taj podatak svjedoči o razmjerno velikom broju učenika involviranih u glazbeno školstvo. I premda se o tome javno ne govori, ipak početak svake nove školske godine i učenici glazbenih škola i njihovi roditelji dočekuju s frustracijom.</p>
<p> Razloga za nezadovoljstvo je mnogo, počam od neadekvatne školske opreme do zastarjeloga i nerijetko neupotrebljivoga posudbednog instrumentarija (naime, većinu je prenosivih glazbala za osnovnoškolsku naobrazbu u glazbenim školama moguće posuditi, uz veću ili manju nadoknadu kojom se pridonosi obnovi školskoga inventara).</p>
<p>No sa siromašnom školskom opremom i učenici i roditelji lako se pomiruju. Moglo bi se čak reći da je to nešto s čime se unaprijed računa. Jer, ako je išta u našem školstvu tradicionalno, onda je to siromaštvo. Teže je prihvatiti posvemašnji nedostatak one infrastrukture koja bi trebala funkcionirati izvan škola, a koja je tijekom posljednjih desetak godina posvema pokidana. Dovoljno je prošetati središtem Zagreba, pa vidjeti o čemu je riječ.</p>
<p>U središtu grada postoji, doduše, još pokoji dućan »Muzičke naklade«, ali taj svojedobno najveći glazbeni nakladnik u zemlji danas jedva da životari. Neki su dućani pretvoreni u trgovine CD-ovima, police koje su bile pune notnih izdanja - danas su zatrpane nekom drugom robom ili pak zjape prazne. »Muzička naklada« imala je mrežu dućana kojima je podmirivala tržište najrazličitijim glazbalima, doduše uvoznim, ali barem lako dohvatljivim. Također, našlo se uvijek potrebnoga tzv.»repromaterijala«, žica dugačkih i trzalačkih glazbala, piskova puhača, rezervnih potrošnih dijelova glazbala (raznih »konjića«, »kakofonija«, trzalica...) . Bilo je na izbor kajdanki, svih vrsta i dimenzija notnoga papira. Ti su dućani bile i svojevrsne glazbene papirnice.</p>
<p>Pojavilo se posljednjih godina nekoliko manjih privatnih firmi, koje međutim nikako ne uspijevaju zadovoljiti stvarne potrebe tržišta. Jer, potencijalni kupci u specijaliziranim dućanima muzikalija nipošto nisu samo učenici i studenti, to su i profesionalni glazbenici, zaposleni u orkestrima, kazalištima i školama.</p>
<p>K tomu, »Muzička naklada« bila je respektabilan nakladnik, i to nakladnik literature upravo neophodne za stručno školovanje, od glazbene osmoljetke do Akademije. U »Muzičkoj nakladi« do sredine 80-ih godina objavljeno je (ili prevedeno) nekoliko kompletnih škola za violinu, violončelo, glasovir i razne teoretske predmete. Danas se tek vrlo rijetki stari udžbenici ponovno pretiskavaju, tako da učenicima početak svake nove školske godine protekne u (treba li reći, nezakonitom?) fotokopiranju i uvezivanju cijelih knjiga i notnih edicija. Od propasti »Muzičke naklade« možda jedino profitiraju fotokopiraonice.</p>
<p>Što znači gubitak takve profesionalne mreže dućana s muzikalijama mogu možda i sam posvjedočiti. Zvuči kao loš vic, ali je istina: prošlo ljeto uputio sam se s Brača u Split, u namjeri da kupim notnoga papira, kojeg mi je ponestalo. Utrošio sam cijelo jutro u Splitu, ali notnoga papira formata A4 jednostavno nisam mogao pronaći! A tražio sam najobičniji prazni notni papir u našem najvećem gradu na moru!</p>
<p>Nedostatak ne jednog, nego više dućana muzikalija, osjeća se višestruko. To što nema notnih izdanja, što ponuda kvalitetnih inozemnih notnih edicija praktički ne postoji (dovoljno je prisjetiti se što na europskom tržištu muzikalija već desetljećima znače mađarski nakladnici ili češki graditelji glazbala, da se usporedimo s onima u »tranziciji«) onemogućuje normalno odvijanje nastave i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Primjerice, studenti ne mogu nigdje nabaviti džepna izdanja partitura.</p>
<p> Kada ste posljednji put vidjeli, i kod nas do prije desetak godina tipičnu sliku s matineja - srednjoškolca ili studenta na koncertu koji prati izvedbu s džepnom partiturom? Ili studenta na predstavi u Operi s klavirskim izvatkom u ruci?</p>
<p>Dok se nastava na europskim visokim glazbenim školama i američkim sveučilištima i akademijama sve više okreće CD-romovima i Internetu, kod nas kao da se zemlja počela ubrzano okretati u obrnutom smjeru.</p>
<p> Na Muzičkoj akademiji, primjerice, za studente je predviđen samo jedan kompjutor, a i taj samo za upotrebu Interneta. Niti jedan od standardnih CD-romova, kojima su danas opskrbljene sve biblioteke na visokoškolskim ustanovama, ne postoji u Hrvatskoj, nema ih na Akademiji, ni u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, nema ih, dakako, ni u srednjoškolskim glazbenim ustanovama. Makar je riječ o opremi koja stoji samo kojih tisuću USD, za takva informacijska pomagala kao da ne postoje novci. Treba li onda čuditi što naša široka glazbenička baza živi u informacijskome vakuumu?</p>
<p>Nisu, dakle, samo CD-romovi nedostižni inventar naših knjižara i knjižnica. Poraznija je činjenica da više praktički ne postoji mreža glazbenih dućana, da najosnovnijih školskih glazbala, školskih notnih edicija, čak notnih papira - naprosto nije moguće pronaći. No dugogodišnji nedostatak tržišta ogleda se i u posvemašnjem nedostatku politike proizvodnje stručne glazbene literature. Možda je to i najpogubnija posljedica dokidanja funkcije što ju je svojedobno imala »Muzička naklada«.</p>
<p>Već godinama se ne proizvodi u dovoljnoj mjeri pedagoške literature za glazbene škole. Postoji samo jedan šire prihvaćeni udžbenik za solfeggio u nižim razredima, ne postoje nikakvi adekvatni priručnici iz teoretskih predmeta za više razrede, za nemali broj predmeta i glazbala nikad nisu ni bili publicirane škole. </p>
<p> Pred nekoliko godina postojala je dobra ideja u Školskoj knjizi za popunjavanjem glazbenoteorijske pedagoške crne rupe, no i tada se jedino moglo krenuti u redigirana izdanja nekih starijih udžbenika (Polifona kompozicija Franje Lučića doista je sjajan udžbenik, ali napisan još daleke 1954. Zar je moguće da se ništa slično, modernijom metodologijom, nije moglo napisati u ovih zamalo pola stoljeća?) Gdje su suvremeno koncipirani udžbenici iz povijesti harmonije, iz dirigiranja, orkestracije, gdje su vježbe iz solfeggia, gdje pogledi u jazz harmoniju, analitički aspekti suvremene glazbe?</p>
<p>Za nekoga strukovnog nakladnika posla ima i na pretek. Za početak bilo bi sasvim dovoljni i manji koraci. Recimo da u Splitu postane moguće nabaviti obični notni papir. Formata, recimo, A4.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vrijedna donacija izraelskih umjetnika</p>
<p>Galerija Klovićevi dvori / U sklopu proslave Međunarodnog dana muzeja darovane slike suvremenih izraelskih umjetnika / Ravnatelji muzejsko-galerijskih ustanova iz cijele Hrvatske preuzeli donirane umjetnine</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, u Galeriji Klovićevi dvori u četvrtak je upriličena svečana primopredaja doniranih slika suvremenih izraelskih umjetnika. Riječ je, naime, o radovima koji su 1993. godine bili izloženi u Galeriji Gradec u sklopu izložbe pod nazivom »Suvremeni izraelski umjetnici - u znak prijateljstva i podrške Hrvatskoj« na kojoj je sudjelovalo 40 slikara bogatih umjetničkih biografija.</p>
<p>Taj postav je prvotno bio izložen u Jeruzalemu, a potom je ostvarena nakana slikara i organizatora da izložba u cijelosti bude prenesena u Zagreb, te da sva djela budu poklonjena Republici Hrvatskoj u znak potpore i priznanja. Radovi su od 1993. pohranjeni u Galeriji Klovićevi dvori, koja je organizirala, po želji autora, doniranje tih umjetničkih djela muzejima i galerijama cijele Hrvatske. Svečanosti su nazočili ravnatelji muzejsko-galerijskih ustanova iz Dubrovnika, Karlovca, Osijeka, Rijeke, Slavonskog Broda, Splita, Šibenika, Varaždina, Vinkovaca, Vukovara i Zadra te su potpisali ugovore o darivanju i preuzeli radove.</p>
<p>U ovom je stoljeću izraelska umjetnost često mijenjala stilove. Tijekom 20-ih godina tu umjetnost je karakteriziralo naivno predočavanje egzotičnog istoka, a potom slijedi ekspresionizam. Pokret lokalnog apstraktnog slikarstva pod nazivom »Novi horizonti« javlja se 50-ih godina. To je umjeren lirički stil prigušene palete boja koji ima odjeka i u recentnom slikarstvu izraelskih umjetnika. Od 70-ih godina Izraelci uveliko slijede međunarodne trendove: pop, konceptualizam ili umjetnost zemlje (earth art). U sljedećoj dekadi u izraelsku umjetnost prodire društveno-politički moment, ponekad kroz izravnu imaginaciju, ali češće kroz simbole. Tijekom poslijednjeg desetljeća mlada generacija umjetnika izražava sklonost za kićenost. Njihove radove često obilježava humor i teatralnost. Odjeci gotovo svih tih trendova se mogu naći na slikama koje su donirane muzejsko-galerijskim ustanovama u Hrvatskoj.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dokument i monument </p>
<p>Počeo znanstveni skup »900 godina Bašćanske ploče« / Izlagali Ivo Frangeš, Petar Strčić, Stjepan Damjanović, Ivo Goldstein, Franjo Šanjek i drugi </p>
<p>BAŠKA, 18. svibnja</p>
<p> - Glagoljski, bašćanski kamen u isto je vrijeme i dokument i monument: povijest i umjetnost pravilno doživljena, ona je neprestana sadašnjost našega jezika i našega bića. Sve je u njoj hrvatsko: ime, jezik, kralj, zemlja, duhovnost - istaknuo je u svom referatu akademik Ivo Frangeš na početku znanstvenog skupa »900 godina Bašćanske ploče« koji se u četvrtak i petak održava u Baški na otoku Krku. </p>
<p> Naglašavajući značenje toga jedinstvenoga dokumenta, Frangeš je rekao da je Bašćanska ploča »pravna potvrda, naša istinska gruntovnica i lingvistički prvi višeglas koji svjedoči o postojanju zrelog jezika«. Naša fascinacija pločom, kako je rekao, razumljiva je stoga što je u njezinih 13 u kamen uklesanih redaka dana rekonstrukcija cjelokupnog života koji počiva na vjerskim zasadama i pravnim temeljima.</p>
<p> »Riječi skamenjene djeluju neprikosnoveno i nitko ih ne može poništiti. Svjedoci su opati koji glagoljaju, a njihov jezik crkvenoslavenski toliko je prožet domaćim govorom otoka Krka da se ploča može i mora nazvati prvim spomenikom hrvatskog jezika, ovoga istoga čijim se novijim sklopom mi danas služimo«, istaknuo je akademik Frangeš.</p>
<p> U izlaganju »Otok Krk u doba Bašćanske ploče« dr. Petar Strčić uz ostalo je napomenuo da je do sredine 11. stoljeća otok Krk bio dio Bizanta, a tada postaje posjedom Trpimirovića, Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije. Bašćanska ploča ne govori samo o vremenu knezova Kosmata Dujma i Sergija, čija su imena uklesana na ploči, nego i o duhovnoj i materijalnoj snazi benediktinskih opata Držihe i Dobrovita, rekao je Strčić. </p>
<p> U izlaganju »Jezik Bašćanske ploče« dr. Stjepan Damjanović ustvrdio je da nas očekuje još puno posla u jezikoslovnim istraživanjima što se tiče same ploče i ocijenio da su mnogi do sada o jeziku ploče govorili više usput zbog toga što su ih zanimali drugi problemi ploče, a ne jezični.</p>
<p> Ivo Goldstein je u izlaganju »Neka obilježja društvenog razvoja u Zvonimirovo doba« kazao da je to doba koje se označava od 1074. do 1089. doba vladavine Petra Krešimira IV. i Zvonimira - u rano srednjovjekovnoj hrvatskoj državi, karakteristično po bogaćenju crkve, pojedinaca u gradovima i intenzivnom darivanju zemlje koja postaje dragocjenost kao i sve intenzivnijem kolanju zlatnog novca. Goldstein je govorio i o jačanju kraljevskog dvora u tadašnjoj hrvatskoj državi. </p>
<p> U izlaganju »Grgurovska obnova u Zvonimirovoj Hrvatskoj« akademik Franjo Šanjek je kazao da se sredinom 11. stoljeća na području zapadne kršćanske ekumene javlja reformatorski pokret u cilju preustroja crkve i korjenite moralne obnove europskog društva. Šanjek je u zaključku napomenuo kako je bilo iluzorno očekivati od reformi pape Grgura VII. i kršćanskim osjećajima prožetog kralja Dmitra Zvonimira da riješe stoljećima nataložene probleme. </p>
<p> Pavuša Vezić izlagao je o arhitekturi crkve sv. Lucije i benediktinske opatije u Jurandvoru.. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Mladi na koncertnom podiju</p>
<p>U ciklusu Mladi u Lisinskom predstavio se violinist Antun Stašić / U Gliptoteci HAZU nastupili vrsni mladi umjetnici: klarinetist Jože Kotar i harfistica Nikoletta Sanzin</p>
<p>Sa željom da pomogne darovitim mladim glazbenim umjetnicima na početku karijere, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog omogućuje im da nastupe u maloj dvorani u ciklusu Mladi u Lisinskom. Tako je i ovog ponedjeljka pružena šansa šesnaestogodišnjem violinistu Antunu Stašiću da pokaže dosege i afinitete. Antun Stašić iz Velike Gorice daroviti je dječak koji je svratio pozornost javnosti nastupima na raznim festivalima i svečanostima, ne samo kao violinist već i kao pjevač, koji se pojavljivao i u društvu sa svojim ocem pjevačem Petromilom. Violinu je počeo učiti u Velikoj Gorici kod Ljiljane Sečen, a tijekom srednjeg glazbenog obrazovanja učio je kod Ljubinka Đurića, Maje Dešpalj i Danka Kukolja, te je dobio nekoliko prvih nagrada na natjecanjima glazbenih škola. </p>
<p>Ovo je bio prvi njegov solistički recital na violini, s popularnim programom poput Bachove Ave Marija u obradi Gounoda, Dvorakove Humoreske, Schumannova Sanjarenja, Händelovog Larga, Albenizovog Tanga, Schubertove Serenade i slično. Drugi dio programa obuhvatio je i nekoliko obrada popularnih arija i pjesama iz opereta Mala Floramue Ive Tjardovića, Vesele Udovice i Zemlje smješka Franza Lehara., a posebno je lijepo odjeknuo Kreislerov Lijepi ružmarin ili Mihaljinčev Zadnji fijaker, pa i Cardillovo Nezahvalno srce. </p>
<p>Mladi violinist vrlo je muzikalan, s urođenim osjećajem za ljepotu tona i fraze kao i intonaciju. Odličnu suradnju i pomoć imao je u vrsnom pijanistu Stjepanu Mihaljincu. No, u virtuoznim skladbama poput Brahmsovog Mađarskog plesa ili Montijeva Čardaša još nije sve tehnički izbrušeno, za što je nužno daljnje ozbiljno školovanje, jer dragocjena je Stašićeva sklonost takvim programima koji samo prividno izgledaju zabavno, ali su u stvari vrlo zahtjevni. Malo je onih koji imaju takav muzikantski talent, a koji su ispekli zanat najviše kvalitete poput našega Josipa Klime. Stoga želimo mladom violinistu da ustraje u daljnjem školovanju i usavršavanju, ali da sačuva i njeguje zabavljačke kvalitete kojima su obdareni tek malobrojni glazbenici iz tzv. ozbiljnog faha.</p>
<p>Zajednički ciklus Utorkom navečer Hrvatske glazbene mladeži i ljubljanskog Međunarodnog grafičkog likovnog centra, nedavno je, pak, u Ljubljani ugostio Gudački kvartet Porin (Ivan Novinc, Martin Draušnik, Lucija Brnadić i Neva Begović) koji je u suradnji s pijanistom Silvijem Vidovićem izveo Klavirski kvintet u g molu Dmitrija Šostakovića i Gudački kvartet u g molu Clauda Debussya.</p>
<p> Uzvratno, ovog su utorka u Gliptoteci HAZU nastupili vrsni mladi slovenski umjetnici, solisti Slovenske filharmonije klarinetist Jože Kotar i harfistica Nikoletta Sanzin. Predstavili su se zagrebačkoj publici kao rijedak i zanimljiv duo, obradama djela manje poznatih skladatelja kao što su harfist Nicolas Charles Bochsa (tema i varijacije, Nocturno br. 1), zatim Paul Reade (Suita iz »The Victorian kitchen Garden«), Michael Amorosi (Pastorale) ili Albert Lemeland (Capriccio op. 43). Svoje su pak umijeće pojedinačno pokazali u dvije zapažene solo točke: Sarabandi i Toccati za harfu solo Nina Rote i Humoreski za klarinet solo suvremenog slovenskog skladatelja Ambroža Čopija. Svoj su program završili obradom virtuozne Cavatine »Una voce poco fa« iz Seviljskog brijača Gioacchina Rossinija.</p>
<p>Nakon dvogodišnjeg djelovanja tog neobičnog dua Kotar-Sanzin vidljivo je da oni imaju mogućnosti za zajedničku budućnost, ali uz pretpostavku dotjerivanja nekih tehničkih detalja. i boljeg međusobnog usklađivanja. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prva nagrada njemačkoj radiodrami </p>
<p>HVAR, 18. svibnja</p>
<p> - U četvrtak je na Hvaru dodjelom nagrada završen 4. međunarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić - Starim tekstovima u pohode. Žiri međunarodnog festivala odlučio je da treća nagrada pripadne Australskom radiju za djelo »Sirenski zov juga«. Druga nagrada dodijeljena je programu Hrvatskog radija »Za križon« autora Lade Martinac Kralj, Ljube Pauzina i Mire Pijace.</p>
<p> Prva nagrada Grand prix Marulić dodijeljena je programu Njemačkog radija Berlin za djelo »1001. noć« autorice Helme Sanders-Brahms i redatelja Roberta Matejke. Prva nagrada, osim diplome, uključuje i novčani iznos od 10.000 švicarskih franaka. (M. Jandrić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Ispovijedi« u Potsdamu</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Predstava Teatra »Ispovijedi«, u režiji Gorana Sergeja Pristaša, gostuje od 18. do 21. svibnja u njemačkom gradu Potsdamu na festivalu alterantivnog teatra i eksperimentalnih formi »UNIDRAM-u 2000«.</p>
<p> Predviđeno je da »Ispovijedi« budu završna predstava festivala koji se ove godine održava sedmi put i ugošćuje dvadeset europskih novih produkcija najzanimljivijeg alteranativnog izričaja, uključujući i legendarni Sofa Trio te rumunjski teatar Nottaru koji ove godine nastupa i na Eurokazu. </p>
<p> Predstava će se izvesti u promijenjenoj izvođačkoj postavi i mizansceni, s Aleksandrom Janevom, plesačicom Zagrebačkog plesnog ansambla, umjesto Ivane Boban.</p>
<p> Predstava »Ispovijedi« Teatra izazvala je golemo zanimanje za domaća i inozemna gostovanja u tijeku ljeta i sljedeće kazališne sezone. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Tko će dobiti Vjesnikova »Gorana«?</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Ocjenjivački sud za dodjelu Vjesnikove nagrade za književnost »Ivan Goran Kovačić« u srijedu je održao svoj prvi sastanak. Prof. dr. Vinko Brešić, koji je jednoglasno izabran za predsjednika Ocjenjivačkoga suda, te članovi: Vlaho Bogišić, Zlatko Crnković,. dr. Dubravka Oraić Tolić i Živana Morić razmotrili su književnu produkciju u godini 1999. Time je otpočela utrka za Vjesnikova »Gorana«.</p>
<p> Uglednu književnu nagradu, koja nosi ime velikog pjesnika tragične sudbine, redakcija Vjesnika dodjeljuje od godine 1964., potvrđujući i tom tradicijom svoje nezaobilazno mjesto u hrvatskoj kulturi. Među laureatima Vjesnikova »Gorana« imena su koja su ispisala dojmljive stranice hrvatske književnosti. Slijedeći uobičajen postupak, Ocjenjivački sud u prvi krug izabire dvadeset naslova koji konkuriraju za »Gorana«, potom u uži izbor ulazi deset knjiga, među kojima će se izdvojiti ona koja će ponijeti laskavi naslov »knjiga godine«.</p>
<p> Podsjetimo da je zadnji Vjesnikov laureat Zvonimir Berković. Njegovi »Dvojni portreti« nagrađeni su Vjesnikovim »Goranom« za godinu 1998. Tko će sljedeći dobiti to prestižno književno priznanje, saznat će se uskoro. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Lado« završio južnoameričku turneju </p>
<p>SANTIAGO, 18. svibnja</p>
<p> - Koncertom u dvorani »El Estadio Croata« u Santiagu zagrebački ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske »Lado« je završio svoju južnoameričku turneju u tijeku koje je održao deset koncerata u Sao Paolu, Montevideu, Rosariju, Buenos Airesu, Punta Arenasu, Antofagasti i Santiagu. Ansambl je nastupio također u dvjema pjevanim misama, njemu su posvećene četiri televizijske i desetak radioemisija te napisane mnoge pohvalne novinske kritike. </p>
<p> Josip Guberina, ravnatelj »Lada«, ocjenjujući turneju, izjavio je kako je »Lado« i ovoga puta na najbolji mogući način predstavio hrvatsku tradicijsku kulturu i državu. »Sve pohvale idu i našim umjetnicima koji su u samo dvadeset dana, uz prevaljene tisuće kilometara, na svih deset koncerata blistali. Posebno nas raduje da je koncertima bio nazočan velik broj stranaca, koji su kroz taj oblik kulture dobili informacije o našoj zemlji. Zadovoljan sam i zbog radosti koju smo priuštili našim iseljenicima«, rekao je Guberina. Ivo Livljanić, hrvatski veleposlanik u Čileu, nakon koncerta u Santiagu izjavio je kako su njegovi kolege veleposlanici, koji su bili nazočni koncertu, zadivljeni. »Hvala Ladu i Matici iseljenika što su nam priuštili veliko zadovoljstvo. Sretan sam što nas na ovom kontinentu ljudi kroz takve koncerte mogu bolje upoznati. Vjerujem da ne će morati ponovno proći 38 godina pa da 'Lado' opet dođe u Južnu Ameriku«, izjavio je Livljanić.</p>
<p> Ansambl »Lado« se preko Londona vraća u Hrvatsku. Dolazak u Zagreb predviđen je u četvrtak. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Nadoveza: »Tko zna što će sa mnom«?</p>
<p>Što dobijate od velikih promjena i lutanja? Može samo nastati još veći kaos. Ovako igrači iz utakmice u utakmicu stiču sigurnost i samopouzdanje/ Kostur momčadi su sačinjavali Slaven Bilić, Miše, Vučko i Pletikosa, kaže trener Hajduka Pero Nadoveza koji ne zna hoće li ostati u Hajduku </p>
<p>SPLIT, 18. svibnja</p>
<p> - Treći ovosezonski trener Hajduka Pero Nadoveza (zamijenio Ivicu Matkovića, koji je, pak, preuzeo kormilo od Ivana Katalinića) uspio je nakon četiri sezone razveseliti Poljud. Osvajanje Kupa Hrvatske razveselilo je Split, koji je, iako sa zakašnjenjem, proslavio dolazak Rabuzinovog sunca. K tome, drugo mjesto u prvenstvu je osiguralo nastup Splićana u kvalifikacijama Lige prvaka. Stoga, bez obzira na veliku turbulentost u upravi, gubljenju bodova za zelenim stolom, problemima s navijačima, ova sezona je rezultatski najuspješnija od sezone 1994/95, kada je osvojena dupla kruna. </p>
<p>Nadoveza je Luketinov (prinudni upravitelj kluba) »as iz rukava«, ovaj trener je preuzeo momčad u teškoj atmosferi, nakon što su navijači prekinuli susret sa Šibenikom (11. travnja, 27. kolo PH). Hajdukovu momčad voljnu nadigravati se pretvorio je ubrzo u ratničku, spremnu da velikom borbom ostvari rezultat. Baš fanatičnom borbenošću osvojen je i Kup.</p>
<p>- Nismo bili svoji na drugoj utakmici u Maksimiru, Dinamo je bio bolji, ali sveukupno gledajući, bez obzira što je bilo na trenutke sivila u našoj igri, zasluženo smo osvojili Kup. Prigovaraju nam da nije bilo ljepote u našoj igri, ali u ovim dvobojima u prvom planu je osvajanje trofeja. Što bi dobili da smo zadovoljili desetak Dinamovih navijača svojom igrom, a da nismo osvojili trofej, kaže Nadoveza.</p>
<p> Krizni stožer je zacrtao plasman u kvalifikacije Lige prvaka i ulazak u finale Kupa. Osvajanjem »sunca« plan je i premašen, a klub je odahnuo.</p>
<p>- Koji trenuci su bili teški.? A koji nisu! Mislim ipak da nam je najvažnija utakmica bila s Osijekom (1- 0), a kada smo se kvalificirali u Ligu prvaka bilo nam je lakše raditi i pripremati se za Kup, premda je u sportu svaki novi izazov zahtjevniji i teži. Nema opuštanja, uvijek vas nešto tjera na više. </p>
<p> Nadoveza ne voli eksperimentirati s igračima i taktičkim postavkama. Formirao je momčad i svaki igrač je znao svoje mjesto i ulogu u momčadi. Hajdukov trener, kojem ugovor traje do 30. lipnja, pojašnjava: </p>
<p>- Što dobijate od velikih promjena i lutanja? Može samo nastati još veći kaos. Ovako igrači iz utakmice u utakmicu stiču sigurnost i samopouzdanje. Ne bih želio puno analizirati momčad pojedinačno.</p>
<p> Slavena Bilića smo sačuvali za ove utakmice s Dinamom, a on je svojim znanjem i iskustvom donio čvrstinu u igri. </p>
<p>Ante Miše je uspješno odigrao posljednjeg veznog igrača, a Jurica Vučko je napadu donio probojnost. Ova trojica s vratarom Stipom Pletikosom su bili kičma momčadi.</p>
<p> Nadoveza nije želio govoriti o sebi ni o svom statusu, a niti o nadolazećoj Skupštini 23. svibnja, jer je, kako kaže, njegov posao teren.</p>
<p>- Tko zna što će biti sa mnom?</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Tko će gledati ovakve utakmice?«</p>
<p>Remisom protiv Brodomerkura u »Kutiji šibica«, 26-26 (8-11), rukometaši Badel 1862 Zagreba osigurali su deveti naslov hrvatskog prvaka dva kola prije kraja natjecanja</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba u otužnoj su atmosferi proslavili deveti naslov hrvatskog prvaka. Jedva je stotinjak ljudi gledalo utakmicu u »Kutiji šibica« u kojoj su »zagrebaši«, izvukavši 26-26 (8-11) remis protiv splitskog Brodomerkura, dva kola prije kraja prvenstvenog doigravanja stekli nedostižnu prednost ispred drugoplasiranog Metković-Jamba. Nakon utakmice, međutim, nije bilo slavlja među domaćim rukometašima, pa bi neupućeni promatrač teško mogao zaključiti da je ulog dvoboja bio naslov hrvatskog prvaka. Misli zagrebačkih rukometaša bile su na nekim drugim stranama...</p>
<p>- Teško je bilo motivirati se u trenutnoj situaciji, kad mnogi više razmišljaju o plaćama i nastavku svojih karijera. Drago mi je da smo ipak našli motiva i osigurali naslov prvaka jer to je trenutno najvažnije. Međutim, mislim da ćemo se za završni turnir hrvatskog Kupa morati bolje pripremiti. Šteta je da ovako dobri rukometaši ne igraju bolje nego protiv Brodomerkura, vjerujem da ćemo do kraja sezone ipak prikazati bolja izdanja, rekao je trener Badel 1862 Zagreba Zdravko Zovko.</p>
<p>»Zagrebaši« su, treba priznati, jedva osvojili željeli bod. Dojam je da su igrali točno koliko je trebalo da osiguraju naslov, odnosno da se nisu željeli potruditi za pobjedu u situaciji kad je i remis dovoljan. Gubili su Zovkovi rukometaši gotovo cijelu utakmicu, u 43. minuti pri rezultatu 20-15 za Brodomerkur činilo se čak da će inauguracija prvaka biti odgođena za sljedeće kolo, ali Splićani su potkraj dvoboja ipak malo popustili. Samo dvojica raspoloženih rukometaša, Sandor Bajusz (12 pogodaka) i nekadašnji »zagrebaš«, vratar Vladimir Vujović, nisu bili dovoljni za iznenađenje.</p>
<p>- Nismo uživali igrati pred stotinjak gledatelja, ali mislim da to nije problem samo rukometa. Smatram da sportaši moraju pružiti spektakl na terenu, jer stalni prekidi, odugovlačenja i spora igra sigurno nisu dobra reklama. Tko će gledati ovakve utakmice? Obje su momčadi igrale bez opterećenja i trebale su pružiti spektakl, a zapravo nije bilo nijedne »poštene« akcije. Bila je to prava opstrukcija igre, komentirao je Zovko prazne tribine »Kutije šibica«.</p>
<p>O svojim planovima Zovko je rekao:</p>
<p>- Nisam još odlučio gdje ću se smjestiti sljedeće sezone. Mađarski Fotex zove me već tri godine, razgovarao sam i sa celjskom Pivovarnom Laško, čiju novu ponudu zaista nisam očekivao. Celjane sam odbio, a odlučit ću u sljedećih tjedan dana. Možda prihvatim i ponudu Zagreba da ostanem u stručnom stožeru. Dugo sam bio u inozemstvu i kao igrač i kao trenera, možda je vrijeme da se smirim. U svakom slučaju, pojavi li se dobra ponuda, u sportskom i financijskom smislu, neću se dvoumiti.</p>
<p>U preposljednjem kolu Lige za prvaka Badel 1862 Zagreb igrat će »u gostima« kod RKM Osiguranja Zagreb, a u zadnjoj utakmici dočekat će Wienerberger Ceteru iz Đakova. Završni turnir hrvatskog Kupa igra se od 2. do 4. lipnja u Zagrebu, a sudjeluju Badel 1862 Zagreb, RKM Osiguranje Zagreb, Zamet-Autotrans i Brodomerkur.</p>
<p>• »Kutija šibica«</p>
<p>BADEL 1862 ZAGREB - BRODOMERKUR 26-26 (8-11)</p>
<p>BADEL 1862 ZAGREB: Bašić, Kelentrić, Kulinčenko 2, Vori 1, Zrnić 3, Bilić 5, Jović, Šprem 6, Tomljanović 1, Džomba 2, Saračević 6 (2), Valčić</p>
<p>BRODOMERKUR: Blažičko, Vujović, Naraš 1, Balić 4, Bajusz 12 (1), Pongračić 2, Boban 1, Ivišić 3, Jančik, Anušić 3, Budić-Leto</p>
<p>SUCI: Crnojević (Kutina) i Rekić (Suhopolje). GLEDATELJA: 100</p>
<p>SEDMERCI: Badel 1862 Zagreb 5 (3), Brodomerkur 1 (1). ISKLJUČENJA: Badel 1862 Zagreb 4 minute (Šprem, Džomba), Brodomerkur 6 minuta (Maraš, Pongračić, Anušić)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Sandor BAJUSZ</p>
<p>• Ostali rezultati: Varteks-Tivar - Metković-Jambo 19-30, Wienerberger Cetera Đakovo - RKM Osiguranje Zagreb 28-29; redoslijed: Badel 1862 Zagreb 45 bodova, Metković-Jambo 41, Brodomerkur 32, RKM Osiguranje Zagreb 29, Varteks-Tivar 19, Wienerberger Cetera Đakovo 15.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Splitska banka likvidna prije »final foura«</p>
<p>Splitski su vaterpolisti 7-6 pobjedom protiv Mladosti HPB u Zagrebu osvojili prvo mjesto u prvenstvu i najbolju poziciju za doigravanje, dokazavši kako na skorašnjem »final fouru« u Bečeju opet mogu visoko, do europskog vrha</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Splitska banka, Jug, Mladost HPB i Primorje redoslijed je četiri prvoplasirane momčadi hrvatskog vaterpolskog prvenstva, na osnovi kojeg su već poznati parovi doigravanja za naslov prvaka: Splitska banka - Primorje i Jug - Mladost HPB (prve utakmice igraju se 3. lipnja, druge 7. a eventualne treće 10. lipnja).</p>
<p>Raspored je mogao izgledati i drukčije, posljednje kolo i dvoboj Mladosti i Splitske banke izravno je odlučivao o poretku. Postojale su tri varijante, naposljetku je pobjedom Splitske banke 7-6 (3-1, 2-3, 1-2, 1-0) u Zagrebu, protiv Mladosti, spomenuti redoslijed ugledao svjetlo dana.</p>
<p>Mladost je željela barem minimalnu pobjedu koja bi joj donijela drugo mjesto, a pobjeda sa pet zgoditaka osigurala bi joj vrh i najbolju poziciju za doigravanje. Na kraju »mladostaši« nisu uspjeli ni u jednoj nakani, Splitska banka je bila prejaka.</p>
<p>- Nisam zadovoljan igrom svoje momčadi, nimalo, govorio je nakon utakmice trener Mladosti HPB Ozren Bonačić. - Nije to bila ni sjena našeg nedavnog nastupa u Dubrovniku. Očito su igrači bili sputani važnošću utakmice. Uz to, namjerili smo se na odličnog suparnika.</p>
<p>Splićani su utakmicu u Zagrebu odlučili obranom, u prve dvije četvrtine igrali su snažan presing i stekli, poslije se pokazalo, odlučujuću 4-1 prednost. Zagrepčani su uspjeli izjednačiti sredinom treće dionice (6-6), no toliko su se izmorili da su u posljednjoj četvrtini bili posve bezopasni. Čini nam se da je utakmicu odlučio promašaj četverca »mladostaša« Hercega pri 5-4 za Splićane, krajem druge četvrtine. Već u sljedećem napadu Splićani su povisili vodstvo, a Mladost je opet morala gubiti snagu u stizanju rezultata. </p>
<p>- Nama je Mladost pomogla pobjedom u Dubrovniku, sad smo si mi sami pomogli i nenadano dosegli prvo mjesto, govorio je nakon utakmice trener Splitske banke, Dragan Matutinović. - Ovaj uspjeh podići će nam samopouzdanje uoči »final foura« u Bečeju za desetak dana. </p>
<p>Doista, dok se Splićani, aktualni europski prvaci, mogu pohvaliti uzlaznom formom prije završnice klupskog prvenstva Europe, Mladost HPB i dalje ima previše oscilacija u igri, nakon dobre obavezno uslijedi loša partija. </p>
<p>- Mora se odati priznanje načinu obrane Splitske banke, rekao je kapetan »mladostaša« Perice Bukića. - Mi se sad moramo okrenuti ispravljanju pogrešaka, želimo na »final fouru« ostaviti dobar dojam, znamo da ne ulazimo kao favoriti, no možda je upravo u tome naša šansa, Mislim da u polufinalu u Bečeju možemo preskočiti mađarski BVSC. S druge strane, Splićani bi mogli eliminirati domaćina Bečej, igraju moćno i ja se nadam hrvatskom finalu na »final fouru« u Jugoslaviji.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Miami zadržao prednost domaćeg parketa</p>
<p>U petoj utakmici polufinala Istočne konferencije NBA lige Miami je pobijedio New York 87-81 i poveo 3-2 / Miami je sad na najboljem putu da se osveti New Yorku za poraze u prethodnim doigravanjima</p>
<p>MIAMI, 18. svibnja</p>
<p> - Košarkašima Miamija nedostaje još samo jedna pobjeda do ulaska u finale Istočne konferencije NBA lige. Do 3-2 vodstva u pobjedama protiv New Yorka Miami je došao nakon 87-81 pobjede u svojoj America Airlines Areni.</p>
<p>Pobjedu su domaćini osigurali tek u posljednjoj minuti, u koju se ušlo rezultatom 80-77. Bruce Bowen je 35 sekundi prije kraja pogodio tricu za 83-77 i tako svojem sastavu donio odlučujuću prednost. To su, inače, bili jedini Bowenovi poeni na susretu. Ipak, 14 sekundi prije kraja Chris Childs je tricom ponovno smanjio na tri koša zaostatka, ali Jamal Mashburn i Dan Majerle su bili precizni s linije slobodnih bacanja i sačuvali Miamiju vrlo važnu pobjedu.</p>
<p>Najučinkovitiji u sastavu Heata bio je Mashburn sa 21 košem, 18 je dodao Alonzo Mourning, ali ključni ljudi u pobjedi Miamija bili su Dan Majerle i Tim Hardaway koji su napokon odigrali zapažene napadačke uloge. Majerle je ubacio 16, a Hardaway 12 koševa.
- I Timmy i Dan su odigrali odlično. Njihova je igra odlučila utakmicu, rekao je Alonzo Mourning.</p>
<p>Miami je pobijedio zahvaljujući i činjenici da su njegovi igrači i peti put nadskakali New York (42-32). U tom se dijelu igre posebno istaknuo P. J. Brown koji je uhvatio 12 lopti, od toga sedam u napadu, a čitava je momčad Knicksa upisala pet napadačkih skokova.</p>
<p>U redovima poraženih Knicksa najbolji je bio Latrell Sprewell sa 24 koša, šest asistencija i pet osvojenih lopti, Pat Ewing je dodao 16 koševa i 11 skokova, a Allan Houston i Charlie Ward su zaustavljeni na 12 ubačaja. Iako je njegova momčad ubacila samo 81 koš, trener New Yorka Jeff van Gundy je bio zadovoljan igrom svojih igrača u napadu (!).</p>
<p>- Dobro smo igrali u napadu. Ova momčad mora biti više usredotočena na skok. Taj segment igre čini odlučujuću razliku u ovoj seriji. Sve ostalo stavite u stranu i vidjet ćete da je to odlučujući faktor.</p>
<p>Miami je sad na najboljem putu da se napokon osveti New Yorku za ispadanja iz doigravanja u prethodne dvije godine. Naime, od 100 momčadi koje su povele 3-2, 84 su prošle dalje. No, igrači Miamija su i dalje vrlo oprezni.</p>
<p>- Znamo da moramo pobijediti još samo jednom, no to je lakše reći nego napraviti. Moramo u sljedećoj utakmici u New Yorku igrati kao da je 3-2 za njih, a ne za nas, kao da nemamo još jednu priliku. Kad uđete s mišlju da postoji još jedna prilika, tada se opustite i ne radite što biste trebali.</p>
<p>• Polufinala Istočne konferencije NBA lige: Miami - New York 87-81 (Miami vodi 3-2 u seriji do četiri pobjede). (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Di Pasquale svladao Samprasa</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> - U nastavku natjecanja na ATP Tour turniru tenisača u Hamburgu (zemlja, nagradni fond 2,950.000 USD) postignuti su sljedeći rezultati,</p>
<p>1. kolo: Grosjean - F. Santoro 7-5, 7-6 (2), Mantilla - Sargsian 6-3, 6-4, Medvedev - Hrbaty (14) 1-6, 7-5, 6-2, T. Martin - Vicente 6-1, 6-1, Rios - Escude 6-4, 6-1, Puerta - Koubek 6-4, 6-2;</p>
<p> šesnaestina finala: Di Pasquale - Sampras (1) 6-4, 6-4, Pavel - Ferrero (15) 6-4, 6-4, Henman (8) - Golmard 2-6, 6-4, 6-1, Medvedev - Gambill 1-6, 7-5, 6-2, Pioline (4) - Mirni 7-6 (5), 6-3.</p>
<p>Uvjerljiva Venus Williams, poraz Sandrine Testud </p>
<p>RIM - Rezultati šesnaestine finala WTA Tour turnira tenisačica u Rimu, koji se na zemlji igra za nagradni fond od 1,080.000 USD: Casoni - Van Roost (15) 7-6 (6), 6-0, Morariu - Testud (8) 7-5, 4-6, 6-3, V. Williams (3) - Rubin 6-1, 6-1, Sidot - Raymond 6-3, 3-6, 6-3, Seles (5) - Mag. Maleeva 7-5, 6-1, Pierce (4) - Weingärtner 7-5, 6-3, Tauziat (2) - Garbin 5-7, 6-2, 6-4, Grzybowska - Huber 6-4, 6-1.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Navijači opet najdivniji na svijetu!?</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - U poplavi hvalospjeva što smo uopće dobili pobjednika hrvatskog nogometnog Kupa, uz naglasak da ni mnogi (politički svjesniji) »dinamovci« nemaju ništa protiv što je pokal otišao u Split (da ne govorimo o čelnicima HNS-a, koji vjeruju da time amnestiraju sve svoje propuste i nesposobnosti), opet nas žele uhvatiti u zamku lakovjernosti, zaborava i jeftinog dodvorništva. Je li, naime, dovoljno što su u zagrebačkoj uzvratnoj kup-utakmici navijači samo navijali za svoje ljubimce i pritom nisu ništa razbili i što su se u Splitu igrači i navijači pomirili skakanjem u more s rive? Zar bismo zbog toga svi trebali pasti u nesvjest od ushita, jer sve je opet divno, krasno. Idila.</p>
<p>Nije to sve u što nas žele uvjeriti nakon naizgled neočekivane eskalacije civiliziranog ponašanja navijača (zapravo, civiliziranijeg nego što smo očekivali). Samo bi još nedostajalo da netko s ponosom istakne jedinstveni patent - dvotjedne odgojne mjere između prve i druge utakmice finala - a to je ozbiljna prijetnja silom kao posljedica »široke društvene akcije«, koja je otprve postigla cilj. </p>
<p>Dakle, navijače opet treba hvaliti na sva usta jer eto, navijali su u maksimirskom uzvratu (doduše uz budnu pažnju 1500 naoružanih specijalaca) bez vrijeđanja, većeg rušilaštva i revanšizma. A splitskim »torcidašima« samo što se ne dodijeli medalja za odanost. Hajduk je, eto, samo trebao osvojiti trofej da se izbrišu sve frustracije koje je izazvao njegov neuvjerljivi nogometni hod. Hajduk opet jedina i vječna splitska ljubav, a Hajduku su njegovi navijači opet »najbolji na svitu«. I to isti navijači zbog kojih je Hajduk bježao iz Splita zbog rezultatskog podbačaja i zbog kojih se, bez osvojenog pokala, nije smio vratiti kući. Malotko se usudio i pomisliti što bi bilo da su »dinamovci« u Maksimiru, u utorak, ponovili subotnju igru, kad su »uništili« Hajduk i pobijedili 3-1.</p>
<p>No, u uobičajenoj kombinatorici onih koji računaju na lako opraštanje i brzo zaboravljanje nešto nedostaje. Sad bismo, naime, mogli očekivati da nas netko pokuša uvjeriti kako su se splitska i ostala navijačka divljanja zapravo dogodile nekomu drugomu. Ne nama u Hrvatskoj. A ako se i dogodilo, to je bio samo kratkotrajan hir »šačice neodgovornih i izmanipuliranih pojedinaca«, slika koja se sigurno neće ponoviti. Slika koja ne karakterizira samo nogomet... I u ostalim sportovima, naime, pršti od razuzdanosti navijača...</p>
<p>Navijači su, dakle, opet u središtu zbivanja, no kut gledanja je drukčiji nego prethodnih dana, kad je kao najvažnija odgojna mjera isticana »palica«. O tomu se raspravljalo na svim razinama, pronalazili su se odgovori i rješenja, svi su u državi nešto rekli o tomu. Uostalom, još uvijek nas zasipaju traktatima o fenomenologiji navijačkog divljanja, od sociologa, psihologa, pedagoga, političara, zakonodavaca, novinara... Nisu li zbog njih najavljene posebne zakonske promjene i mjere, ne ispisuju li se znog ponašanja navijača udžbenici o »specijalnom odgoju«...</p>
<p>No, gle čuda, iako je još donekidan rečeno kako navijače - kojima je središnji cilj mrziti, rušiti, i prijetiti, a najmanje navijati - treba ignorirati i (pre)odgajati, ali nikako im ne treba vjerovati, opet im se olako prilazi s povjerenjem. I u Zagrebu i u Splitu. A sve samo zato jer na tribinama nisu nikoga pretukli, zaboravljajući da je izvan stadiona bilo razbijenih glava, uhićnja, da je gostujućim navijačima bio zabranjen dolazak na tribine i u Zagreb, čime je otupljen rušilački naboj. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vlak: S Ladićem do Lige prvaka!</p>
<p>Prvaci smo Hrvatske, malo je nedostajalo da osvojimo i Kup. S obzirom na okolnosti koje su ovoga proljeća vladale Maksimirom, uistinu možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatom, veli trener Dinama Marijan Vlak</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Dinamov trener Marijan Vlak dao je svojim nogometašima slobodno do 19. lipnja, taj se odmor, dakako, odnosi na igrače koji nemaju obveza u A i mladoj reprezentaciji. I trener odlazi na more, a u zadnjem ovosezonskom druženju s novinarima još jednom je iskazao zadovoljstvo sezonom.</p>
<p>- Prvaci smo Hrvatske, malo je nedostajalo da osvojimo i Kup. S obzirom na okolnosti koje su ovoga proljeća vladale Maksimirom, uistinu možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatom. Ako bih nakon proljeća posebno izdvajao neke igrače, onda bi svakako najviše pohvala dobili Ladić, Pavlović, Šokota i Tomas. I Mikić je ponudio kvalitetu kad je ulazio u igru, Tokić je također bio solidan. Ostali su oscilirali, a imali smo i niz problema s ozljedama. Rano smo ostali bez Jeličića i Mumleka, Prosinečki i Jurić također nisu dali ono što su mogli jer nisu bili zdravi, ponudio je kratku analizu Vlak.</p>
<p>A pogled prema naprijed? Tko odlazi, tko ostaje? Trener je po običaju suzdržan:</p>
<p>- Do početka priprema moramo imati čistu situaciju s igračkim kadrom. Sportski direktor Velimir Zajec i ja stalno razgovaramo, razgovarat će se i sa svim igračima. Ovo su ključni trenuci za klupsku budućnost, pred nama je iznimno važna sezona i cilj je jasan: ući u Ligu prvaka! Moramo stvoriti momčad koja će to moći napraviti.</p>
<p>• Hoćete li računati na Ladića, Prosinečkog i Jurića?</p>
<p>- Ladiću istječe ugovor, kao i Šariću i Šimiću. Sigurno je da bismo bez Ladića znatno teže ušli u Ligu prvaka nego s njim, svaka čast Butini i Vasilju, ali Ladić je ipak najbolji. S njim se mora konkretno razgovarati, želio bih ga imati na pripremama. Prosinečki i Jurić? Oba su mnogo dala klubu, zadužili su klub. Također se i s njima treba porazgovarati izravno i konkretno, bez filozofiranja. Sad se stvorila fama da nisu potrebni, međutim mora se naći pravo rješenje.</p>
<p>• Znači li to da vam je Ladić neophodan za ulazak u Ligu prvaka, a Prosinečki i Jurić ne?</p>
<p>- Nisam to rekao! S Ladićem će se posebno razgovarati zato jer mu je istekao ugovor. Svi predobro znamo što za ovu momčad znači pravi, zdravi i 100 posto spremni Robert Prosinečki. Međutim, i vi znate da su neki igrači nezadovoljni, ne isplaćuju im se ugovorne rate. Očekujem da ćemo do početka priprema mati iskristaliziranu situaciju i da će se na prozivku javiti zadovoljni igrači.</p>
<p>• Sve se glasnije govori o prodaji Tomasa, Bišćana, Mujčina... Kakav je vaš stav o tome?</p>
<p>- Trojica koju ste spomenuli svakako su potrebni, da ne kažem neophodni za ulazak u Ligu prvaka. No, klub će na kraju odlučiti tko će ostati, a tko otići, ja ću dati svoje mišljenje. Činjenica jest da imamo problema sa sadašnjom selekcijom igrača. Naime, na popisu mi je osam napadača, a samo četiri prednja braniča. Nadalje, oba su boka problematična... Negdje smo prebukirani, a negdje deficitarni. Imali smo ovoga proljeća 25 nogometaša, a na kraju se pokazalo da ih je zapravo bilo malo, ozljede su nas također uništavale. Primjerice, kad smo započeli proljeće, u svlačionici su živjela četiri organizatora igre - Prosinečki, Mujčin, Mumlek i Jeličić. A na kraju je samo Mujčin ostao zdrav... Na sve to treba misliti prilikom stvaranja momčadi za novu sezonu. Neprijeporno je da trebamo osvježenje i sigurno će doći neki igrači, veli Vlak.</p>
<p>Dinamo će prvi dio priprema, od 20. lipnja do 1. srpnja, odraditi na Rogli. U tom će razdoblju odigrati jednu ili dvije utakmice, za sada je dogovoreno odmjeravanje snaga s bečkim Rapidom. No, u tom će se razdoblju manje raditi s loptom, naglasak će biti na fizičkoj pripremljenosti. Nakon »torture« na Rogli, »modri« će se nakratko vratiti u Zagreb i već 4. srpnja otputovati u Švicarsku, gdje bi trebali zaigrati na turniru zajedno s Glasgow Rangersom, Auxerreom i Servetteom, no taj popis sudionika još nije konačan. Uz nastup na turniru, »plavi« će odigrati u Švicarskoj još jednu utakmicu prije povratka u Zagreb 10. srpnja. Do prvenstvenoga starta, 29. srpnja, Dinamo će biti u Zagrebu, planirano je odigravanje još dvije ili tri utakmice u tom razdoblju. I pripremati se za kvalifikacije za Ligu prvaka, prva je utakmica na rasporedu 8. ili 9. kolovoza, uzvrat 14 dana kasnije.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jasmin Agić zanimljiv Zajecu</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Kadrovsku križaljku u Dinamovoj svlačionici ovih dana sastavlja sportski direktor Velimir Zajec. Do sada je razgovarao s nekoliko nogometaša, međutim nikakve konkretne zaključke nije ponudio novinarima. </p>
<p>- Sljedećeg ćemo tjedna znati nešto konkretnije o dolascima i odlascima, tada će i financijska situacija u klubu biti jasnija. Sigurno je tek da nećemo raditi nikakvu transfer-listu, nekim ćemo igračima ponuditi otkup ugovora, neki će otići, nadam se da ćemo uspjeti sačuvati većinu igrača.</p>
<p>• Je li došla neka konkretna ponuda na klupsku adresu? Primjerice, govori se da je Tomas već potpisao za Parmu?</p>
<p>- Nikakve službene ponude još nije bilo ni za jednog nogometaša! Tomas? Bez kluba ne može ništa potpisati. Ako stigne dobra ponuda, Tomasa ćemo prodati, međutim sve mora ići preko kluba.</p>
<p>• Trener kaže da mu je Ladić gotovo neophodan za ulazak Ligu prvaka?</p>
<p>- Je li? Ne znam, vidjet ćemo... </p>
<p>Inače, u Maksimiru su na probi i tri Australca, uskoro bi Zajec trebao odlučiti hoće li i ostati u Dinamu. Informirani smo da Čutura i Bošnjak nisu još potpisali za Hajduk, Zajeca oba zanimaju. Baš kao i Kovačević, nogometaš Šibenika koji je prošao Dinamovu omladinsku školu(!?). Francišković iz subotičkog Spartaka više nije tako zanimljiv, »imam informacije da nije dobro igrao ovoga proljeća«, a najzvučnije ime sa Zajecova popisa svakako je - riječki reprezentativac Jasmin Agić!</p>
<p>- Točno je, razgovarao sam s Agićem. Iskazao je želju za dolaskom u Maksimir, vjerujem da bismo njegovim dolaskom popunili prazninu na poziciji zadnjeg veznog igrača, nastalu odlaskom Rukavine i Jurčića, veli Zajec.</p>
<p>Usput, iz Poljske i Belgije su se s posudbe vratili Mikulenas i Bjelanović. Mikulenasov je menedžer navodno Zajecu rekao da Litvanac ima ponudu iz Turske, te da bi Dinamo na ime odštete dobio 800.000 maraka. Ako je to točno, ne bi trebalo predugo razmišljati... A Brugge bi uskoro trebao u Maksimir poslati ponudu za otkupom Bjelanovićeva ugovora, taj bi posao bio vrijedan dva milijuna maraka. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zagreb u potrazi za napadačem</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - U petak nogometaši Zagreba putuju za Maleziju i već u nedjelju ih očekuje prvi nastup protiv francuskog prvoligaša Strassbourga.</p>
<p> No, iako je riječ o vrlo atraktivnom osmodevnom putovanju, kojom će prigodom Zagreb odigrati sveukupno tri utakmice, nekim se igračima baš i ne putuje</p>
<p>Prvi koji je pokazao da radije ostaje u Zagrebu je Domagoj Kosić. Nije to doduše i rekao, ali se u srijedu na blažem treningu najednom uhvatio za nogu i odmah se proglasio nesposobnim za put. Upućeniji kazuju da ne želi na put jer se nada mogućooj ponudi za promjenom kluba.</p>
<p>Činilo nam se prije nekoliko dana da se Nino Bule šali kad je govorio da ne ide u Maleziju jer je izgubio putovnicu. Netko mu je dobacio - Što ako iznikne potencijalni ino-kupac i ponudi željene milijune. Kako ćeš onda bez putovnice?</p>
<p>Dan kasnije Bule se već hvalio kako je putovnica u džepu, ali je kao ispričnicu ponudio neku potvrdu od vojske, zbog čega ne smije na put. No, i za njega vrijedi ono što i za Kosića, nada se mogućim mušterijama.</p>
<p>Stoga je klubu, u nedostatku još jednog napadača u pomoć je priskoćio Zdravko Mamić i ponudio »svog« igrača Antonija Franju da pomogne Zagrebu. Ponuda je prihvaćena (za)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Newcastle kaznio Marića sa 20.000 funti! </p>
<p>NEWCASTLE</p>
<p> - Trener-menedžer engleskog Newcastle Uniteda, Bryan Robson, javno je osudio istup svog nogometaša Silvija Marića, bivšeg hrvatskog reprezentativca. Marić se, naime, jednostavno nije pojavio na okupljanju momčadi prije odlaska na turneju po Karibima.</p>
<p> Robson je ovaj potez nazvao sramotom, napomenuvši kako je očekivao da će se Marić priključiti suigračima u utorak prije puta na turneju. Klub je Mariću »odrezao« maksimalnu kaznu od 20.000 funti.</p>
<p> - Silvijevo ponašanje je jednostavno neprihvatljivo, rekao je Robson. - Zapravo, potpuno neprihvatljivo. Ponio se neprofesionalno, bez imalo poštenja prema klubu i suigračima i ovo je sramotan čin. Znao je klupski raspored unaprijed i znao je da se nalazi u sastavu. Kad se nije pojavio na aerodromu bio sam šokiran. Ali, više od toga bio sam vrlo razočaran i tužan. Klub će odlučiti kako će ga kazniti i uvjeren sam da će dobiti maksimalnu kaznu. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Cibona prvak i deveti put zaredom</p>
<p>U teškoj utakmici i jednako takvim uvjetima, košarkaši Cibone VIP svladali su Zadar u Jazinama 78-74 (38-33), postavši tako još jednom prvacima Hrvatske</p>
<p>ZADAR, 18. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP stigli su i do devetog uzastopnog naslova hrvatskog prvaka, nakon što su u teškoj i ne previše kvalitetnoj utakmici, u jednako teškim uvjetima, svladali Zadar na njegovom parketu 78-74 (38-33) i tako s maksimalnih 3-0 u pobjedama zaključili finale doigravanja. »Cibosi« su tako i u Zadru, na terenu najvećeg suparnika, pokazali da su ipak naša najbolja momčad i da sve ove pobjede nad Zadranima u posljednje vrijeme nisu slučajnost: ovo im je, naime, bila peta uzastopna pobjeda. </p>
<p>Zadar je u vodstvu - i to ne u kontinuitetu - proveo samo prvih šest minuta, a nakon toga sve do kraja utakmice vodila je Cibona. U prvom dijelu Zagrepčani su prevagu stekli u skoku, možda i više nego što pokazuje službena statistika (10-8), a ne u šutu, u kojem su, pogotovo u početku, bili inferiorniji spram domaćina. Uostalom, Cibona je tek u osmoj minuti ubacila prvi koš izvan reketa, no i uz takav šut ipak je stekla vodstvo, koje je u 10. minuti iznosilo 18-11, što je bila najveća prednost Cibone u prvom dijelu. Dino Rađa, ključna figura Zadra ove sezone, u tih prvih 20 minuta zabio je tek četiri koša i bila mu je to možda i najlošija partija u svim ovosezonskim okršajima s Cibonom. Ipak, Zadar se uspio vratiti u igru kad su se nadopunili Krunić i Komazec, pa je domaćin u 17. minuti uspio izjednačiti na 26-26, no taj je oporavak bio kratkog daha.</p>
<p>Nastavak je, pak, donio doslovno krvavu borbu, a drugo poluvrijeme je, umjesto uobičajenih 40 minuta, trajalo gotovo dvostruko duže i bilo je prepuno detalja koji ne spadaju na sportska borilišta. Počelo je s tehničkom greškom Nikoli Prkačinu zbog prigovora kod 44-37, nastavljeno je tehničkom pogreškom klupi Zadra nakon što je pomoćni trener Bujan bio najžučniji od trojice s klupe koji su ušli na parket protestirajući zbog sudačke odluke, a onda su stigle i ozljede Rađe i Giričeka, koje su, pogotovo prva, doveli atmosferu blizu točke usijanja.</p>
<p>Rađino oko stradalo je u duelu s Vladimirom Krstićem, koji je, sasvim nenamjerno, u borbi za loptu udario Rađu, a ozljeda je bila toliko teška da se centar Zadra više nije ni vratio u dvoranu. Bilo je to kod rezultata 50-45, a samo nekoliko trenutaka potom, pri 54-46, pomoć liječnika trebala je i Giričeku, koji je dobio udarac iznad oka te je krvav napustio parket.</p>
<p>Sredinom drugog dijela Zadrani su čak pet minuta proveli bez pogotka iz igre i Cibona je to trebala iskoristiti bolje, no njeno užasno izvođenje slobodnih bacanja (27-50), pri čemu je prednjačio Josip Sesar (4-12) zadržalo je Zadar u igri. U završnici kod Zadrana je sve u ruke preuzeo Arijan Komazec, pstigavši 13 od 15 poena svoje momčadi od 50-58 do 65-68, a zabio je i tricu za 69-70. No, više od toga Zadranima nije uspjelo... </p>
<p>• Dvorana u Jazinama</p>
<p>ZADAR - CIBONA VIP 74-78 (33-38)</p>
<p>ZADAR: Komazec 34 (12-13), Stewart 2, Popović 1 (1-2), Maloča 3 (1-2), Perinčić, Krunić 13 (2-2), J. Ružić 7 (2-3), Ercegović 4 (2-4), T. Ružić 2, Rađa 8 (4-5).</p>
<p>CIBONA VIP: Vranković 2 (0-2), Krstić 5 (3-6), Sesar 9 (4-12), Prkačin 14 (2-2), Giriček 25 (10-14), Marcelić 6 (1-1), Žurić, Šarlija 14 (6-12), Nicević 3 (1-1), Alihodžić.</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac) i Anzulović (Zaprešić). GLEDATELJA: 4000</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Zadar 23-53, Cibona 24-48; TRICE: Zadar 4-22, Cibona 3-12; SKOK: Zadar 20 (17+3), Cibona 23 (14+9)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gordan GIRIČEK</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sport je u Zadru još jednom izgubio</p>
<p>Iako se radilo o finalu doigravanja, i to u tako košarkaškom gradu kao što je Zadar, ulaznice za utakmicu mogle su se »redovitim putem« kupiti praktično do samog početka dvoboja, što je nedvojbeno bilo iznenađenje. No, to svejedno nije utjecalo na atmosferu, a Jazine su i ovaj put bile ispunjene do posljednjeg mjesta, uz uobičajeno »pakleno« navijanje od kojeg je dvorana drhtala već sat vremena prije početka.</p>
<p>Taj je »pakao«, međutim, još jednom donio kalvariju igrača Cibone, jer su i ovaj put morali istrpjeti niz uvreda koje su počele još otkako je ekipa stigla na zagrijavanje i kad su pogrdnim skandiranjem bez povoda izvrijeđani gotovo svi igrači. Mučan dojam ostao je i zbog pljuvanja, prijetnji i bijesnog udaranja po ogradi iza Ciboninog trenera Spahije i stručnog tajnika Marijanovića. </p>
<p>Nema sumnje da bi svi klubovi u Hrvatskoj, uključujući vjerojatno i Cibonu, željeli imfati ovakvu podršku navijača kakvu ima Zadar, no teško je razumjeti odakle ovakva netrpeljivost i mržnja, pa čak i prema igračima koji su takoreći do jučer igrali za Zadar, kao što su Šarlija, Vranković, Marcelić... Primjerice, dok je Vranković zabijao 11 trica na utakmici u zadarskom dresu imao je status božanstva, a sad je doživio da mu gotovo cijela dvorana uglas skandira »pederu«.</p>
<p>Tragedija je zapravo za cijelu Hrvatsku da se zagrebački novinari, koji su stigli u Zadar, umjesto sa »Dobar dan« pozdravljaju rečenicom »gdje si parkirao«, jer su ZG-tablice provokacija najvišeg ranga. A dok je tako, i dok se Cibonu u Zadru proglašava prvakom tako da između parketa i tribina stoji ne jedan, nego dva kordona policije, jednake će se stvari događati i Zadranima u Zagrebu, i navijači će toliko izgubiti vezu s košarkom da će trofeji postati bespredmetni i da će odlasci na utakmice biti pogibeljni do krajnosti. Sport je, nažalost, u Zadru još jednom izgubio... (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Norris na meti Cibone VIP, Zadra i Splita</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 18. svibnja</p>
<p> - Jedan od ponajboljih organizatora igre i američkih košarkaša u Hrvatskoj, Marcus Norris, na meti je najjačih hrvatskih klubova. Kako saznajemo, za njega su zanimanje pokazali Cibona VIP, Zadar i Split Croatia osiguranje.</p>
<p>Norris je u Slavonskom Brodu i čeka kraj prvenstva, kad će znati gdje će nastaviti karijeru. U Slavonskom Brodu - gdje je u prošloj sezoni postizao 21,5 koševa po utakmici i bio ključni igrač u opstanku Brođana u A-1 ligi - sigurno neće ostati- Godi mi zanimanje najjačih hrvatskih klubova, no pokušat ću u ljetnom kampu u NBA ligi, a ako ne prođem, igrat ću u Europi. Hoće li to biti Hrvatska još ne znam, ali privikao sam se na život ovdje i ako ne uspijem u NBA, rado bih prihvatio najbolju ponudu iz Hrvatske. Najviše mi je žao što se nisam uspio dogovoriti sa Svjetlost Brodom - ugovor mi je istekao, a klub nema novca za moje usluge, rekao je Norris. (J. Šebalj)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Papa proslavio osamdeseti rođendan</p>
<p>RIM, 18. svibnja</p>
<p> - »Dragi svećenici cijelog svijeta, sve vas grlim s puno emocija«, obratio se u četvrtak, vidno uzbuđen i dirnut, papa Ivan Pavao II. okupljenima na Trgu Svetog Petra, koji je obasjan suncem i sam pridonio svečanoj atmosferi proslave Papina 80. rođendana. Papa ni ovaj puta nije zaboravio uputiti svoje misli i želje za boljim sutra, svim bolesnim, siromašnim, osamljenim i drugima koji pate i kojima je poterbna pomoć.</p>
<p>Misi u povodu 80. rođendana Pape prisustvovalo je više od 4.000 svećenika iz svih krajeva svijeta, 6.000 prisutnih Poljaka otpjevalo mu je tradicionalnu pjesmicu »Sto lat«, požljevši mu da poživi sto godina. Vatikan je zasut čestitkama od običnih ljudi pa do vodećih svjetskih političara, od Billa i Hillary Clinton, Gerharda Schrödera, Kofija Annana, Edward Kennedija, Vaclava Havela, Ezera Weizmana, Mihaila Gorbačova i mnogih drugih. </p>
<p>Papa, koji je u četvrtak napunio 80 godina, ući će u povijest kao najrevolucionarniji i najomiljeniji papa s izuzetnom karizmom. Njegov bliski suradnik, kardinal Joseph Ratzinger, rekao je kako je »Papa u odličnoj formi» i kako ga je »ova jubilarna sveta godina pomladila«. I doista, za vrijeme mise, kao da je zracio nekom natprirodnom svjetloscu, koja je za trenutak izbrisala znakove bolesti koja ga muči.</p>
<p>Poslije mise organiziran je svečani ručak u Vatikanu, kojemu je prisustvovao Sveti kolegij s više od 3.000 svećenika i 250 biskupa. U popodnevnim satima svi su se zajedno uputili u Aulu Nervi gdje je svirao Londonski simfonijski orkestar. Samo mali broj privilegiranih podijelio je rođendansku tortu s Papom i kardinalom Andreaom Deskurom, navečer na trećem katu Apostolske palače. Među njima je bio i Papin školski prijatelj iz Poljske, židov Jerzy Kruger, koji živi u Rimu i koji jedini Papu može zvati Lolek i pričati mu viceve.</p>
<p>Mnogi vjernici ostali su do kasno u noć na Trgu Svetog Petra čekajući gašenje svijetala na trećem katu apostolske palače. A kroz toplu rimsku noć mogao se čuti šapat: »Sretan Ti rođendan, Sveti Oče!« (Sanja Mihaljinac)</p>
<p>Račan čestitao Papi</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja - Hrvatski premijer Ivica Račan uputio je u četvrtak čestitku papi Ivanu Pavlu II.: »Želim Vam još jednom zahvaliti na susretu i razgovoru, koji je za mene posebno dragocjeno iskustvo. Vaše riječi i vrijeme provedeno s Vama duboko su me dojmili. Savjeti će, budite uvjereni, uroditi plodom u obavljanju moje dužnosti predsjednika Vlade RH i vođenju hrvatskog naroda k sretnijim i boljim danima«. Premijer je također izrazio zahvalnost na dugogodišnjoj podršci koju Papa iskazuje Hrvatskoj kao i nadu u ponovni posjet Ivana Pavla II. Hrvatskoj, zaželjevši mu zdravlje i sreću povodom rođendana. </p>
<p>I veleposlanik RH pri Svetoj Stolici dr. Marijan Šunjić poslao je brzojav s čestitkama. (Hina/IKA)</p>
<p>Čestitka Alekseja II.</p>
<p>Ruski patrijarh Aleksej II. čestitao je papi Ivanu Pavlu Drugom u četvrtak 80. rođendan, poželjevši da problemi u odnosima između Katoličke i Pravoslavne crkve budu »riješeni zajedničkim naporima«, javlja agencija Interfax. Patrijarh je također izrazio želju da »novo tisućljeće omogući premošćenje razlika i suprotnosti između kršćana Zapada i Istoka«. Poglavar Katoličke crkve »zaslužio je priznanje kršćana iz cijelog svijeta zbog svoje dugogodišnje službe«, zaključuje Aleksej II. u brzojavu upućenom papi Ivanu Pavlu Drugome.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Clinton će postati predavač na Oxfordu?</p>
<p>Nagađa se da bi Clintonu prijao kraći boravak na jednom od mjesta njegove mladosti - gdje bi mogao predavati političke znanosti </p>
<p>LONDON, 18. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Što će raditi Bill Clinton kada iseli iz Bijele kuće? Vjerojatno će imati mnogo slobodnog vremena, a prijeti mu i usamljenost ako njegova životna družica Hillary uspije u utrci za senatoricu New Yorka. No nagađa se kako je američkog predsjednika zaintrigirao prijedlog da ponovo dođe u Oxford - gdje je nekada boravio kao mladi stipendist, ovaj put u ulozi predavača.</p>
<p>U razgovoru za londonski »Times« od četvrtka Clinton je potvrdio da bi se »volio vratiti«, a dužnosnici Oxfordskog sveučilišta su potvrdili da bi on bio više nego dobrodošao kao gostujući predavač na nekom od drevnih koledža. Bill Clinton prvi put je stigao u Oxford 1968., u dobi od 22 godine, kao dobitnik poznate Rhodesove stipendije. Na oksfordskom University Collegeu proveo je dvije godine studirajući politiku. Kroz to je vrijeme igrao ragbi i pokušao osvojiti Germaine Greer. Kada je, naime, poznata feministkinja na nekom predavanju izjavila da više voli seks s muškarcima koji nisu intelektualci, mladi Clinton je ustao i upitao je ne bi li se u njegovom slučaju predomislila i dala mu šansu. </p>
<p>U vrijeme njegova boravka u Oxfordu, Amerika je bila do guše utonula u Vijetnamski rat, pa su se kasnije mogle čuti primjedbe da se Bill Clinton sklonio u Englesku kako bi izbjegao novačenje. U Oxfordu je kušao i marihuanu, tvrdeći poslije kontroverzno da, navodno, »nije uvlačio« dim. Iz tih dana potječu i neka od njegovih najvažnijih prijateljstava. Njegovi kasniji najbliži politički suradnici poput Roberta Reicha i Strobea Talbotta bili su zajedno s njime američki stipendisti na Oxfordu. Godine 1994. Clinton se vratio u stari sveučilišni grad, da primi počasni doktorat. U razgovoru za »Times« izjavio je da mu je to bio »jedan od najljepših dana« u životu, »jedan od onih lijepih engleskih ljetnih dana«.</p>
<p>Kada napusti predsjedničku dužnost, Clinton će se vjerojatno morati pobrinuti da malo popravi svoje materijalno stanje, budući da prvi stanar Bijele kuće zarađuje razmjerno malo u usporedbi s nekim drugim vrhunski plaćenim zanimanjima. No, do sada je već odbio ponude Wall Streeta, ako i filmske kuće »Dreamworks«, Stevena Spielberga. Dio vremena posvetit će uređenju svoje predsjedničke knjižnice i istraživačkog centra u rodnom Arkansasu. Najvjerojatnije će se uz to baviti i davanjem prigodnih gostujućih predavanja - što je u Sjedinjenim Državama krajnje unosno. Vodeće američke akademske institucije spremne su uglednim predavačima platiti i do stotinjak tisuća dolara po svakom takvom nastupu. Oksfordski koledži ne mogu se u financijama takmičiti sa svojim vodećim američkim konkurentima, te je teško da bi na duže vrijeme mogli privući bivšeg američkog predsjednika. No nagađa se da bi Clintonu prijao kraći boravak na jednom od mjesta njegove mladosti - gdje bi mogao predavati političke znanosti.</p>
<p>Oxford uskoro dobiva i novi američki institut (Rothemere American Institute), smješten u vrlo reprezentativnoj novoj zgradi. Institut će biti opremljen za prihvat najeminentnijih akademskih gostiju, na razdoblja od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Britanski tisak nagađa sada da bi jedan od prvih gostiju te institucije mogao biti - Bill Clinton.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Le Pen: Turska neće biti primljena u EU, ali nitko se to ne usuđuje reći</p>
<p>ANKARA, 18. svibnja</p>
<p> - Europska unija je prihvatila kandidaturu Turske kako bi pripremila put za - prijem Izraela, ocijeno je u četvrtak u razgovoru za turski list »Sabah«, šef francuske ultra-desničarske Nacionalne fronte Jean- Marie Le Pen. »Ne vjerujem u Europu ali prihvatimo da ona postoji i da će se širiti. Ali, do kojih će se granica širiti, do Turske ili Irana i Egipta? Sve to nije učinjeno zbog Turske, već da bi se olakšao prijem Izraela«, rekao je Le Pen. Ističući da Turska, »prijateljska zemlja i saveznik«, nije europska zemlja zbog svog zemljopisnog položaja i muslimanske vjere. Pritom je istakao kako se ne bi protivio stvaranju »muslimanskog kluba« u kojem bi bila i Turska. »Istanbul je grad koji se nalazi na raskrižju dvaju svjetova. I vi želite od toga odustiti i pripadati samoj jednom (zapadnom). Ja sam protiv toga da se ljude vara. Turska neće biti primljena u EU, ali nitko se to ne usuđuje reći«, zaključio je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>HDZ BiH i SDA u neformalnoj koaliciji!?</p>
<p>SARAJEVO, 18. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatska demokratska zajednica BiH i Stranka demokratske akcije postigle su neformalan međustranački dogovor o načinima kako će se konstituirati vlast u dijelu općina gdje te dvije stranke znatno sudjeluju u sastavu općinskih vijeća. Cilj je, kako se ističe, uspješno provesti rezultate lokalnih izbora održanih 8. travnja i formirati vlasti u skladu s izraženom voljom birača. Tako Vjesnik, zasad neslužbeno, doznaje da će SDA dobiti 20 mjesta načelnika općinskih vijeća na temelju tog međustranačkog dogovora, a i HDZ-ovi će kandidati u određenom broju mjesta obavljati tu dužnost zahvaljujući podršci zastupnika dviju stranaka. »Nismo u formalnoj koaliciji sa SDA. Mi smo, kad je riječ o provedbi izbornih rezultata, otvoreni za suradnju sa svim strankama, pa i sa SDA, naravno tamo gdje postoji obostrani interes«, izjavio je za Vjesnik Zoran Tomić, glasnogovornik HDZ BiH potvrđujući da su s predstavnicima SDA vođeni razgovori, ali nije postignuti nikakav službeni dokument o poslijeizbornoj koaliciji. Tomić je također demantirao glasine kako će HDZ pristati da mjesta načelnika Viteza, Kiseljaka i Busovače zauzmu kandidati bošnjačke stranke, dodajući da je nešto drukčija situacija u Novom Travniku, gdje izborni rezultati nisu išli na ruku HDZ-a. U četvrtak je HDZ BiH objavio imena svojih kandidata za funkcije u općinskim administracijama. (A. Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Šest saborskih zastupnica u dvotjednom posjetu Americi</p>
<p>WASHINGTON, 18. svibnja</p>
<p> - Šest zastupnica Hrvatskog državnog sabora boravi u dvotjednom studijskom posjetu SAD-u tijekom kojeg će se upoznati s ulogom i udjelom žena u američkoj politici - od Kongresa do tijela vlasti u saveznim državama. Ingrid Antičević-Marinović (SDP), Snježana Biga-Friganović (SDP), Ljubica Lalić (HSS), Milanka Opačić (SDP), Darinka Orel (HSLS) i Gordana Sobol (SDP) nakon boravka u Washingtonu posjetit će Austin (Teksas) i New York. Domaćin im je Međunarodni centar Meridian i vladin Program međunarodnih posjeta. Saborske zastupnice ističu da su imale vrlo zanimljive razgovore s Barbarom Boxer, demokratskom senatoricom iz Kalifornije, i republikanskim kongresmenom Georgeom Radanovichem. Kao i s drugim sugovornicima glavne su im teme bile uloga žena u politici, financiranje predizborne kampanje, socijalna i zdravstvena zaštita žena te njihov udio u radu parlamenata. Mogle su se pohvaliti da s 26 posto žena u saborskim klupama Hrvatska znatno nadmašuje američki Kongres u kojem u donjem domu ima jedanaest posto žena, a u Senatu devet posto.</p>
<p> Zastupnice se nadaju da će u Hrvatsku uspjeti prenijeti pozitivna iskustva s kojima su se upoznale tijekom razgovora sa Stuartom Gilmanom, pomoćnikom direktora vladina Ureda za etiku. Taj ured ima vrlo široke ovlasti nadzora izvršne vlasti, a slične urede imaju i zakonodavna i sudbena vlast kako bi se izbjegao svaki sukob osobnih i javnih interesa državnih dužnosnika i službenika. U nastavku boravka u Washingtonu, zastupnice će još razgovarati s članovima kongresnih odbora za financije, za demokraciju i ljudska prava te za rad, a sastat će se i s dužnosnicima američkog Ministarstva pravosuđa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvatskoj trebaju nove tehnologije, ali ponajprije nova tržišta </p>
<p>GRAZ, 18. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom austrijskog i hrvatskog ministra vanjskih poslova Benite Fererro-Waldner i Tonina Picule, u Grazu je u četvrtak započeo dvodnevni znanstveni skup »Hrvatska i Europa - mogućnosti i izgledi za zajedničku suradnju«. Sudionike - eminentne gospodarstvenike i znanstvenike, brojne političare i diplomate iz Austrije i Hrvatske te dužnosnike Europske unije - u ime ministrice Fererro-Waldner pozdravila je državna tajnica u austrijskom Ministarstvu gospodarstva Mares Rossman, poželjevši im uspjeh u radu i provedbi ideja i projekata. </p>
<p>Prenoseći pozdrave ministra Picule, njegov je pomoćnik Mislav Kukoč posebno istaknuo značenje ovog skupa »u trenutku kad je svijet prepoznao promjene u Hrvatskoj, što će omogućiti da ona stekne mjesto koje joj povijesno gledano i pripada«. Rekao je da je službenom Zagrebu iz poznatih razloga u proteklih pet godina pristup Uniji bio otežan i onemogućen. Najvećim dijelom, smatra, i zato što prijašnje vlasti nisu respektirale polazišnu koncepciju Unije u odnosu prema Hrvatskoj, a to je regionalni pristup. Taj se pristup posve pogrešno tumačio kao pokušaj Bruxellesa da Hrvatsku gurne na Balkan. Nova hrvatska vanjska politika, ustvrdio je Kukoč, prepoznaje hrvatsku pripadnost Srednjoj Europi, Sredozemlju i zapadnom Balkanu kao svoju prednost, a ne kao nedostatak. Zbog toga nova Vlada prihvaća regionalni pristup, ali od europskih partnera traži i individualno vrednovanje postignutog napretka u svakoj od država obuhvaćenih tom koncepcijom. Ostajanje u paketu s ostalim zemljama, bez obzira na iskorak Hrvatske, bio bi za službeni Zagreb destimulirajući faktor, upozorio je Kukoč. </p>
<p>»Hrvatskoj trebaju nove tehnologije, novi kapital i nova tržišta«, ustvrdio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, koji se osvrnuo na dramatično stanje u hrvatskom gospodarstvu. Temelje za gospodarski razvoj stvorit će potpisivanje daljnjih ugovora o zonama slobodne trgovine koje Hrvatska treba inicirati, ne čekajući da se formalno integrira u Europu. Hrvatska je, upozorio je, dosad potpisala samo dva takva sporazuma. Gospodarski je prioritet sklapanje takvog sporazuma s BiH. O položaju medija u hrvatskom društvu i stanju duha nakon siječanjskih izbora govorio je direktor HRT-a Mirko Galić. Napredak u procesu interne transformacije medija u posljednjih deset godina izostao je zbog loših političkih i gospodarskih uvjeta, ustvrdio je. »U Hrvatskoj je stoga potrebno ponajprije dovršiti proces političkog osamostaljenja medija i novinara te urediti vlasničke odnose u novinama«, istaknuo je Galić. Kao primjer nesređenih vlasničkih odnosa, naveo je tri od ukupno šest dnevnih listova, ocijenivši njihovu situaciju neprimjerenom i preporučivši radikalnu privatizaciju listova u državnom vlasništvu. Sliku o medijima značajno će poboljšati preobrazba Hrvatske televizije u javnu televiziju. HRT je tek sada, naglasio je Galić, prvi put u mogućnosti da postane istinski neovisna i da se otrgne utjecaju politike, za koju je dosad bila vezana pupčanom vrpcom. Vlada će ovih dana uputiti u proceduru novi zakon o HRT-u. »Mediji ne smiju kao dosad biti prepreka integriranju, nego faktor koji će potaknuti integraciju u Europu«, zaključio je direktor HRT-a. </p>
<p>Skup je organiziralo Austrijsko-hrvatsko društvo iz Beča u suradnji s Hrvatsko-austrijskim društvom iz Zagreba, bečkim Institutom za Podunavlje i Srednju Europu, austrijskim bankama Raiffeisen i Creditanstalt te dnevnim listom Die Presse. Znatnu potporu organizatorima pružili su pokrajinska vlada Štajerske, nadležna savezna ministarstva i niz austrijskih tvrtki. U radu skupa u Grazu u četvrtak su sudjelovali hrvatski ministar za europske integracije Ivan Jakovčić, povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Franz Fischler, zamjenik koordinatora Pakta o stabilnosti Ed Kronenburg i koordinator Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Europi Erhard Busek. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za čišćenje korita Dunava 21 milijun dolara</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Odobren je plan i novac za čišćenje ostataka mostova na Dunavu porušenih tijekom NATO-ove intervencije u Jugoslaviji. Predsjednik Dunavske komisije Helmut Strasser objavio je u srijedu u Parizu da je prikupljen 21 milijun dolara kako bi se u sljedećih pet mjeseci uklonile potopljene ruševine. Samo su u Novome Sadu lani u travnju bombardirana tri mosta, a dijelovi onoga potopljenog kod Varadinske tvrđave u cijelosti su onemogućile riječni promet. Troškovi prijevoza roba u međuvremenu su znatno poskupjeli zbog obilaznih putova. Ujedno, iz osvete što su dale podršku NATO-ovoj kampanji, Jugoslavija susjednim zemljama poput Bugarske i Rumunjske nije dopustila korištenje mreže riječnih kanala u Vojvodini, piše Herald Tribune. Vlasti u Beogradu dugo su se opirale pomoći u čišćenju ostataka iz riječnih korita (čak i kad su ozbiljno prijetili uzrokovanjem poplave jer su onemogućavali normalan protok vode) tražeći zauzvrat da se SAD i Europska unija obvežu sagraditi tri mosta koje su srušili. Od toga se zahtjeva ipak odustalo u siječnju i potom zatražilo da se novac koji je Zapad spreman dati za obnovu, uplati na državni račun i sklope ugovori s državnim tvrtkama za čišćenje ruševina. Detalji plana još nisu poznati, no dužnosnici Dunavske komisije potvrdili su da će se uzeti u obzir sve ponude izvođača. (V. F. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Štiti li Moskva jugoslavenski državni vrh?</p>
<p>Moskvu kritiziraju jer nije uhitila generala Ojdanića, osumnjičenog za ratne zločine na Kosovu</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Samuel Berger stigao je u posjet Moskvi u četvrtak, upravo u vrijeme spora Washingtona i Moskve oko nedavnog boravka jugoslavenskoga ministra obrane Dragoljuba Ojdanića u Rusiji. Svjetski su mediji ovih dana javili kako je SAD kritizirao Moskvu zbog toga što je generala Ojdanića, inače donedavnog načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, pozvala u goste, a nije ga uhitila. Poznato je da se Ojdanić nalazi na listi od pet osoba iz najužeg državnog vrha na čijem je prvom mjestu predsjednik SRJ Slobodan Milošević, koje je UN-ov Međunarodni kazneni sud (ICTY) u Haagu u svibnju 1999. optužio za ratne zločine na Kosovu i za njima raspisao međunarodne tjeralice. </p>
<p>Amerikance je na energičnije prosvjede Moskvi po ovom pitanju ponukala glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte jer je predsjedniku tog suda Claudeu Jordi uputila zahtjev da od Rusije službeno zatraži objašnjenje je li jugoslavenski ministar obrane Dragoljub Ojdanić doista boravio u Moskvi (budući da je ta vijest i u jugoslavenskim medijima objavljena tek po njegovu povratku), a ako jest, zašto nije odmah uhićen. Međunarodne tjeralice dostavljene su svim zemljama članicama UN-a uključujući Rusiju i one imaju pravnu obvezu izvršiti nalog za uhićenje. Glasnogovornik Suda Paul Risley procijenio je čak da je u pitanju » međunarodni incident«.</p>
<p>Ovim je povodom Herald Tribune ocijenio kako je Moskva odlučila intenzivirati svoje kontakte i učvrstiti veze sa Beogradom ne samo time što će ugostiti jugoslavenske dužnosnike i optuženike za ratne zločine, već i odobravanjem nekih kredita zemlji za koju se baš ne bi moglo reći da je kreditno sposobna. Te događaje ugledni svjetski dnevnik tumači kao dokaz da je novi ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio umanjiti negativne efekte ponašanja zapadnih zemalja za koje je Slobodan Milošević glavni parija. Implicitno se također zaključuje da Moskva odbija optužbe za ratne zločine počinjene u prošlogodišnjem ratu na Kosovu stavljene na teret visokim jugoslavenskim dužnosnicima. Ojdanić je, naime, bio na Putinovoj inauguraciji, na komemoraciji žrtvama Drugog svjetskog rata, razgovarao sa ruskim ministrom obrane Igorom Sergejevim i zapovjednikom ruske vojske Anatolijem Kvašnjinom. Ruske su agencije opisale susrete kao suradnju na vojnome planu, ali u Kremlji nitko nije znao reći na čiji je poziv Ojdanić doputovao. </p>
<p>Poslije Ojdanića, u Moskvu je prošli utorak doputovao jugoslavenski ministar vanjskih poslova Živadin Jovanović, kojega nema na haškoj optuženičkoj listi. Pohvalio se odobrenim ruskim zajmom za SRJ od 102 milijuna dolara i najavio kupnju ruske nafte za daljnja 32 milijuna dolara. Blagonaklonost ruskih vlasti prema Beogradu, zaključuje ovaj dnevnik, ima korijen u činjenici da Moskva nikada nije bila suglasna s NATO-vom intervencijom u Jugoslaviji jer ju nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a u kojemu, poznato je, Rusija i Kina imaju pravo veta. Zbog toga Moskva navodno procjenjuje da su i haške optužnice za ratne zločine politički motivirane.</p>
<p>Predstavnici vlasti u Beogradu i državni mediji govore o uspjehu posjeta ministra obrane Dragoljuba Ojdanića i ministra vanjskih poslova Živadina Jovanovića Moskvi iznose ocjene o sve boljim bilateralnim odnosima i o jačanju međunarodnog položaja SRJ. Agencije javljaju kako se u državnim medijima stvara dojam da, poslije izvjesnog kolebanja, predsjednik Putin pokazuje da je stao iza predsjednika Miloševića. (Vesna Fabris Peruničić)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Srbi (za sada) ne odustaju od čelne dužnosti u Vijeću ministara </p>
<p>Jadranko Prlić, ipak, nije bez izgleda/One se kriju u lošoj koordinaciji imeđu Koalicije »Sloga« i srpskog člana Predsjedništva BiH</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja-Nakon što se njegovom izboru usprotivio predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, Tihomir Gligorić definitivno više nije kandidat za predsjednika Vijeće ministara BiH, tijela koje ima ulogu središnje vlade BiH, ali još nije poznato kome će pripasti ta uloga jer, unatoč najavama, Predsjedništvo BiH u srijedu nije imenovalo novog kandidata. Spekulacije (o kojima je u četvrtak pisao i naš list) da bi za tu dužnost mogao biti kandidiran dr. Jadranko Prlić, dosadašnji ministar vanjskih poslova BiH, još nisu ni potvrđena ni demantirana, ali je poznato da srpska strana, nakon diskvalifikacije Gligorića, želi istaknuti novoga kandidata. »Srpska strana neće odustati od mjesta predsjedavajućeg Vijeća ministara, to je naše pravo i po političkim dogovorima i po Ustavu BiH. Ustrajat ćemo na tome da predsjedavajući Vijeća ministara bude iz reda srpskog naroda«, izjavio je Željko Samardžija, savjetnik za medije srpskog člana Predsjedništva BiH Živka Radišića, komentirajući spekulacije da bi na čelo Vijeća ministara mogao doći Hrvat. </p>
<p>Gligorićeva kandidatura, kao što je poznato, nije bila po volji međunarodnim predstavnicima, ali Samardžija računa da bi se oko nekog drugog srpskog kandidata mogao postići dogovor. »Rješenje se može naći, potrebno je obaviti novi krug konzultacija s političkim faktorima u Republici Srpskoj, a i sa predstavnicima međunarodne zajednice«, izjavio je Samardžija.</p>
<p>Međutim, znajući kakve političke prilike vladaju u RS, jasno je da taj kompromis neće biti lako postići budući. Nakon izlaska Radišićeve Socijalističke partije RS iz koalicije »Sloga«, između aktualnog vodstva Republike Srpske i srpskog predstavnika u Predsjedništvu BiH ne postoji praktički nikakva komunikacija, Samardžija kaže kako je nerealno očekivati da novi kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara bude kandidat Koalicije »Sloga«, a međunarodni će čimbenici, naime, vjerojatno osporiti kandidata koji ne bude po volji toj koaliciji...</p>
<p>Po logici stvari, s prijedlogom treba izaći Radišić. On, međutim, nema mnogo izbora. Nakon što je Mladen Ivanić, svojedobno izvanstranački kandidat za supredsjedatelja Vijeća ministara a danas čelnik nedavno osnovane Partije demokratskog progresa, otklonio mogućnost da se prihvati ovoga posla, Radišiću su na raspolaganju su ljudi iz njegove (prilično nepopularne) stranke, kadrovi (još manje popularnih) SDS-a i Srpske radikalne stranke, koji teško mogu dobiti »zeleno svjetlo« od međunarodnih predstavnika, ili izvanstranačke osobe. </p>
<p>Možda se upravo tu skriva prilika za Jadranka Prlića. Radišić bi, naime, iz ove, najblaže kazano nezavidne, situacije mogao izaći tako što će odustati od isticanja srpskog kandidata za dužnost predsjednika Vijeća ministara BiH.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Drnovšek i Frlec ništa nisu znali o »aferi Zavrč«?</p>
<p>LJUBLJANA, 18. svibnja</p>
<p> - Danas sve što je napisano, makar se vrlo pomno skrivalo, ne može ostati dugo tajna. To vrijedi i za Sloveniju. Tako su i iz izvješća parlamentarnoga povjerenstva o »špijunskoj aferi Zavrč«, što ga je 5. svibnja njegov predsjednik Bogomir Zamernik, zastupnik oporbene Socijaldemokratske stranke (SDS) Janeza Janše, predao dr. Janezu Podobniku, predsjeniku Državnog zbora (slovenskog parlamenta), s oznakom »strogo povjerljivo - vojna tajna«, već »procurili« mnogi tajni podaci, zahvaljujući novinarima koji su »provalili« u sadržaj toga dokumenta. Riječ je, da podsjetimo, o »incidentu« kada je u siječnju 1998. hrvatska policija na hrvatskome ozemlju, kod Zavrča, zarobila slovenski novi špijunski kombi s elektronskom opremom, vrijednom oko milijun maraka, i s dvojicom vojnih obavještajaca.</p>
<p>Iako predsjednik istražnoga povjerenstva Zamernik nije htio otkriti novinarima nikakve pojedinosti iz toga »tajnoga« dokumenta, sada se napokon znaju imena i sudbina te dvojice »uhoda«, koje je hrvatska policija, nakon njihova temeljitoga ispitivanja, pustila da se vrate doma. To su Anton Slatinšek i Branko Bezgovšek, koji su u disciplinskom postupku u ministarstvu obrane (MORS) optuženi da su »svojevoljno prešli državnu granicu« i da su pritom »dopustili da ih uhite hrvatski policajci« te da su krivi što je njihovo skupocjeno službeno vozilo, »s tko zna kavim sve kompromitirajućim podacima«, još i danas »zarobljeno« u Hrvatskoj. Zbog toga su ta dvojica kažnjena »prekidom radnog odnosa«, što znači da su dobili otkaz, i to ponajprije zato što su bili »toliko nespretni« da je hrvatska strana došla do dokaza o njihovu »špijuniranju«.</p>
<p>Sada se također saznalo kako je sud u Varaždinu protiv te dvojice pokrenuo kazneni postupak zbog sumnje uhođenja protiv Republike Hrvatske. To je glavni razlog, kako piše, prema ljubljanskome Delu, u izvješću parlamentarnoga povjerenstva, što hrvatska strana još ne vraća slovenskoj zarobljeni kombi, koji je materijalni dokaz da je učinjeno »kazneno djelo špijuniranja«. Prema tome, usprkos obećanju što ga je hrvatski predsjednik Mesić dao za službenoga posjeta Sloveniji, s čime se složio i slovenski predsjednik Kučan, da će kombi »uskoro« biti vraćen, odnosno razmijenjen za Sv. Geru, u izvješću, navodno, jasno piše da se to neće dogoditi dok se Slatinšek i Bezgovšek ne pojave na sudu u Varaždinu. A ta dvojica »špijuna«, nakon što su otpušteni s posla, smatraju da nemaju nikakve obveze »svjedočiti« na hrvatskome sudu.</p>
<p>No, najveće nedoumice izazvala je »provaljena« tvrdnja iz izvješća parlamentarnoga povjerenstva o »aferi Zavrč« kojom se politički odgovornima za taj slučaj proglašavaju, osim tadašnjega ministra obrane Tita Turnšeka, koji je »platio kaznu« ostavkom s toga položaja, i tadašnji ministar vanjskih poslova Boris Frlec, koji je, navodno, s hrvatskom stranom upravo pregovarao o razmjeni »špijunski kombi-Sv. Gera«, ali i njihov »glavni šef«, premijer Janez Drnovšek. Na tu je tvrdnju »otvorenim pismom slovenskoj javnosti« žestoko reagirao Richard Beuerman, zastupnik Drnovšekove stranke LDS-a i član istražnoga povjerenstva, koji optužuje predsjednika Zamernika da je taj »posve lažni« podatak o Frlecovoj i Drnovšekovoj odgovornosti »proturio bez znanja ostalih članova«. Točnije: Beuerman tvrdi kako ni Frlec niti, pogotovu, Drnovšek ništa nisu znali o »aferi Zavrč«.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Putin želi koncentrirati vlast u svojim rukama</p>
<p>Ruski će predsjednik predložiti Državnoj dumi usvajanje zakona koji će šefu države dati pravo da pod određenim uvjetima (primjerice u slučaju kršenja federalnog Ustava i zakona) smjenjuje neposredno izabrane predsjednike autonomnih republika i gubernatore oblasti, ali i da raspušta kad zatreba i njihove regionalne zakonodavne skupštine</p>
<p>MOSKVA, 18. svibnja (Od Vjesnikova dopsinika)</p>
<p> - Nakon teritorijalnog prekrajanja i »trpanja« ogromne Rusije u sedam administrativnih federalnih okruga, predsjednik Putin započeo je i reformu decentraliziranog sustava upravljanja zemljom koja će mu omogućiti da svu vlast koncentrira u svojim rukama. Naime, obraćajući se u srijedu navečer naciji preko televizije, Putin je najavio da će ovih dana uputiti parlamentu dva zakonska prijedloga koji radikalno mijenjaju dosadašnji sustav državne vlasti u Rusiji.</p>
<p>Prvo, Putin će predložiti Državnoj dumi usvajanje zakona koji će šefu države dati pravo da pod određenim uvjetima (primjerice u slučaju kršenja federalnog Ustava i zakona) smjenjuje neposredno izabrane predsjednike autonomnih republika i gubernatore oblasti, ali i da raspušta kad zatreba i njihove regionalne zakonodavne skupštine. »Ako federalni parlament ima po Ustavu pravo pokretati proceduru za opoziv šefa države, zašto i šef države ne bi imao pravo smjenjivati regionalne organe vlasti«, rekao je Putin tvrdeći da je glavni motiv tog njegovog zakonskog prijedloga želja da učvrsti federalnu vertikalu vlasti. Pritom je Putin istakao da je danas čak petina regionalnih zakona u suprotnosti s federalnim zakonima i Ustavom i da se slabo ili nikako ne provode odluke federalne izvršne vlasti. Tim zakonskim prijelogom Putin bi dao predsjednicima republika i gubernatorima pravo da smjenjuju na svom području neposredno izabrane gradonačelnike i druge šefove lokalnih vlasti i mjesnog samupravljanja.</p>
<p> Drugi Putinov zakonski prijedlog predviđa potpunu izmjenu sadašnjeg načina formiranja gornjeg parlamentarnog doma, odnosno Vijeća Federacije. Do sada su neposredno izabrani predsjednici republika, gubernatori i šefovi njihovih regionalnih zakonodavnih skupština automatski postajali članovi Vijeća federacije. Putin sada traži da oni više ne mogu biti istovremeno i članovi federalnog gornjeg parlamentranog doma. Prema Putinovom prijedlogu članovi Vijeća federacije od sada bi se birali neposredno ili bi ih kao svoje predstavnike imenovali predsjednici republika i gubernatori s tim da oni tu svoju dužnost u gornjem parlamentranom domu obavljaju profesionalno kao i članovi Državne dume.</p>
<p> Iako se tim zakonskim prijedlozima praktički sva izvršna vlast koncentrira u Kremlju i rukama šefa države, većina gubernatora i predsjednika federalnih republika odmah je podržala tu Putinovu inicijativu. Staviti pod sumnju opravdanosti takvih zakonskih prijedloga u četvrtak se odvažio jedino moskovski dnevni list Komersant konstatirajući da će na taj način u ruke šefa države i njegove kremaljske administracije doći totalna kontrola cjelokupne državne vlasti. Naime, preko svojih opunomoćenih predstavnika (namjesnika) u sedam federalnih okruga Putin će držati u podčinjenom položaju predsjednike autonomnih republika i gubernatore jer ih u svakom trenutku može smijeniti. Štoviše, gubitkom statusa deputata u Vijeću federacije, regionalni lideri gube i palamentarni imunitet koji ih štiti od eventalnog kaznenog gonjenja, a to znači da će bez pogovora izvršavati sve odluke koje dolaze iz Kemlja i da će i od svojih podčinjenih šefova mjesnog samoupravljanja tražiti da tako postupaju.</p>
<p> Prema Putinovu planu započeta reforma državne vlasti u Rusiji treba biti završena do kraja godine, a promatrači zaključuju da se na »stezanje« regionalne elite kremaljski lider odlucio kako bi na vrijeme ugušio sve separtističke tendencije i dalju opasnu decentralizaciju koja je već počela prijetiti raspadom zemlje.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Slovenija je sada u potpunosti zaokupljena samom sobom</p>
<p>Hrvatska u posljednje vrijeme najveće uspjehe postiže u sferi vanjske politike. Poslije gotovo deset godina potpune međunarodne izolacije, hrvatske se politika sada doima kao uspavana ljepotica koja se nakon 3. siječnja 2000. naglo - probudila! Na svoju i na europsku radost.</p>
<p>Usprkos tome, odnosi sa Slovenijom, najbližom susjedom, stoje na mrtvoj točki. Osim vrlo ljubaznih riječi i komplimenata s jedne i druge strane, pravih, značajnijih poteza, nema. Istina, Hrvatski je državni sabor »vratio« slovensku nacionalnu manjinu u uvodni dio svoga Ustava, ali je to učinjeno »u paketu«, sa svim drugim nacionalnim manjinama, pa i onima koje se do sada u Hrvatskoj uopće nisu spominjale. Na simboličnoj ravni to je svakako važno. Izvan simbolike, praktična je vrijednost mala. No, ni nju ne treba podcijeniti.</p>
<p>Nema nikakvih pozitivnih pomaka u vezi rješenja Piranskog zaljeva. Svi su pregovori o tom teškom pitanju zamrli, pa i posrednička uloga bivšeg američkog ministra obrane Williama Perryja. Tko se uopće još sjeća da je Perryju takva uloga bila obostrano povjerena? Unatoč najavama i obećanjima predsjednika Milana Kučana, slovenska vojska nije napustila vojarnu na Svetoj Geri (Trdinov vrh). Ništa se ne poduzima u rješavanju duga bivše Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj. Pri spomenu toga pitanja sa slovenske strane govori se samo o » cjelovitoj sukcesiji« nakon raspada bivše zajedničke države. Riješeni su neki vrlo važni imovinsko-pravni odnosi, što je bilo osobito važno za slovenske posjednike društvene i privatne imovine na tlu Hrvatske. Više-manje, to je sve.</p>
<p>U pravu je hrvatski ministar vanjskih poslova g. Tonino Picula kada kaže da će se sa Slovencima moći normalno pregovarati tek nakon njihovih parlamentarnih izbora, prijevremenih ili redovitih, ali ne prije kasne jeseni. Slovenija je unutarnje politički sada u potpunosti zaokupljena samom sobom. Dok pišem ove redove još ne znam hoće li povratniku iz Argentine dr. Andreju Bajuku uspjeti sastaviti novu vladu desnog centra, nakon što je Državni zbor izglasao nepovjerenje dosadašnjem premijeru dr. Janezu Drnovšeku, predsjedniku Liberalne demorakcije Slovenije. I za daljnje razgovore s Hrvatskom to je od iznimne važnosti, iako je Bajuk u pristupnoj besjedi naglasio želju dobrih odnosa sa svim susjedima. No, ne treba se zavaravati. U Sloveniji i nadalje postoji dosta jaki antihrvatski lobi. Nije riječ samo o Zmagi Jelinčiču, predsjedniku Slovenske nacionalne stranke, poznatom po vrlo naglašeno protuhrvatskom raspoloženju. Djeluju na političkoj sceni i oni koji bi htjeli mijenjati kopnenu granicu Slovenije i Hrvatske u Istri (»sve tamo do rijeke Mirne«...), pojedinci koji imaju i druge, još veće aspiracije, pa i poslanici koji tvrde kako s Hrvatima treba »oštro pregovarati, jer su na nižoj civilizacijskoj ravni od nas, Slovenaca«. Takva mišljenja nisu prevladavajuća, ona su ipak u manjini, ali ih ne treba podcijeniti.</p>
<p>Do sada se uglavnom smatralo kako u pregovorima obično namjerno kasni, zavlači i razvlači Hrvatska, a ne Slovenija. U vrijeme vladavine HDZ-a, takva mišljenja nisu bila posve bez osnova. Tvrdilo se kako Hrvatska ne želi poštivati ni jedan sporazum. Sada, mišljenja sam, počet će kasniti Slovenci, i to »debelo« za Hrvatskom. U prvom redu zbog rasporeda snaga na svojoj političkoj sceni, kada nitko ne želi djelovati »meko« i »kooperativno« oko utvrđivanja temeljnih državnih i nacionalnih interesa. Ako u Sloveniji doista pobijedi desna »Koalicija Slovenija«, politička vodstva dviju država naći će se i u ozbiljnom ideološkom »raskoraku«, što nikako nije bio slučaj s Kučanom i Drnovšekom. Ali, primjerice, bez obzira tko u Sloveniji bude na vlasti u naredne četiri godine, Hrvati tamo neće dobiti status nacionalne manjine, iako ih prema popisu stanovništva ima oko 55000. Sada je Hrvatska i u tom pitanju u solidnoj prednosti.</p>
<p>Sve govori u prilog tezi da će odsada namjerno kasniti Slovenija, a ne više Hrvatska. Pa makar i to!</p>
<p>VILKO LUNCERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>AMCA Pariz: »Cahiers Croates« nije djelo jedne osobe</p>
<p>Molimo Vas da objavite slijedeci tekst u rubrici »Pisma citatelja«, kao odgovor na pismo g. Zakarije objavljeno u Vasem listu od 9. svibnja 2000. </p>
<p>»Cahiers Croates« - Hrvatske bilježnice, nastale su u okviru AMCA-e Pariz, kao želja čitavog društva AMCA (Almae Matris Croaticae Alumni), s namjerom da približi hrvatsku kulturu francuskim čitateljima. »Cahiers Croates« su rezultat rada jednog od ogranaka AMCA-e - »Izdavačkog ogranka«; u AMCA-i postoje i drugi ogranci: »Likovni«, »Ogranak za rad sa studentima« it.d. Od samog osnutka 1991. godine, AMCA izdaje svoj »Bilten«, koji je dvojezičan, informira o kulturnim zbivanjima u Hrvatskoj, o radu društva i upoznaje Francuze sa Hrvatskom i hrvatskom zajednicom u Francuskoj. 1996. godine »Izdavački ogranak« želi prosiriti svoju djelatnost, ima planove za izdavanje turističkog vodiča o Hrvatskoj, udžbenika za hrvatski, izbora novije hrvatske poezije na francuskom...</p>
<p>Članovi ogranka su Francuzi i Hrvati, ljudi koji imaju iskustva u pisanju i izdavanju knjiga: Annie Le Brun, Luise Lambrichs, Borka Le Gras, Maja Dolibić, Janka Stahan, prof. Dražen Mirko Grmek, Radovan Ivšić, Leo Košuta, Vlatko Marić i Tomislav Rajić. Dogovoreno je, da se pokuša izdati časopis literarnog karaktera sa jednom glavnom temom i rubrikom aktualnosti, te je izabran naslov časopisa »Cahiers Croates«.</p>
<p>Prvi broj posvećen je Marku Maruliću i složen zahvaljujući »Marulianumu« iz Splita i požrtvovnosti osoba iz »Književnog kruga«u Splitu. Uloga Maje Dolibić je vrlo važna, kao glavna urednica ima puno slobode, ona ulaže vrlo mnogo svog vremena na tipkanju tekstova, stvaranju sloga, no tekstove pišu, prevode i lektoriraju drugi ljudi i stručnjaci.</p>
<p>Moramo zahvaliti g. Zakariji na opširnom izvještaju iz njegovog dopisa, o dosada izašlim brojevima, no ne možemo prihvatiti cijeli niz netočnosti:</p>
<p>1.- »Cahiers Croates« nije djelo jedne osobe, ma koliko ona bila požrtvovna.</p>
<p>2.- Financiranje »Cahiers Croates« osigurali su najprije pretplatnici; zatim »Centre nacional de livre« (institucija francuskog Ministarstva kulture), zahvaljujući Tomislavu Rajiću; te HIKS i Ministarstvo za kulturu Republike Hrvatske, zahvaljujući zalaganju Janke Stahan. Tokom svog dugogodišnjeg rada AMCA nije dobila subvencije od Francuske, ali je dobila besplatno nekoliko puta dvorane za koncerte, koje je organizirala i prostore za izložbe, na kojima je pokazala francuskoj javnosti ratom uništenu hrvatsku baštinu ili djela hrvatskih umjetnika iz domovine i iz Francuske.</p>
<p>3.-Problem je nastao sa zadnjim brojem »Cahiers Croates«posvećenim Hrvatskom jeziku, kad je Maja Dolibić pod svaku cijenu htjela tiskati broj, a čitav izdavački savjet (5 osoba) i članovi redakcije (3 osobe), smatrali su, da se broj treba usavršiti, dopuniti, imati konkretnu koncepciju i biti jasan za francuskog čitatelja i tek onda u roku od dva mjeseca ići u tisak.</p>
<p>4.-Usprkos odluci Upravnog odbora AMCA-e, da se pričeka, nađe rješenje, Maja Dolibić je samovoljno izdala časopis, uvjeravajući Odbor da to neće napraviti.</p>
<p>5.-Glavna urednica nije sama sebe izabrala, ona je član odbora i društva, kojima po statutima polaže račune. Maja Dolibić pokazala se nesolidarnom u svojoj funkciji glavne urednice i u funkciji tajnice društva, te do danas nije predala arhivu Upravnom odboru. Ona se time ogriješila o statut udruženja, ne slijedeći odluke Upravnog odbora (koji je demokratski biran od svih članova), te o francuske zakone, jer je posljednji broj časopisa ilegalan, budući da je tiskan bez odobrenja izdavača - Upravnog odbora AMCA-e.</p>
<p>6.-Sve aktivnosti članova AMCA-e: organiziranje koncerata, organiziranje izložbi i predavanja, promocije knjiga, organiziranje lingvističkog boravka desetina hrvatskih studenata u Parizu, i t.d., pa i rad na »Cahiers Croates«, isključivo su bazirane na dobrovoljnom radu članova.</p>
<p>TOMISLAV RAJIĆpredsjednik, AMCA-Paris i</p>
<p>MAJA PERINIĆpredsjednica u prethodnom mandatu, AMCA-Paris</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Lokalni tjednik Šibenski list ima šansu da postane novi dnevni list</p>
<p>S osobitim sam zadovoljstvom u Vjesniku od srijede, 17. svibnja pročitao pismo dipl. ing. Ante Seksa, u kojem kao čitatelj i kao ličnost »sa strane«, a zapravo s neuništivom šibenskom dušom, reagira na neke izjave političara, zalutalih u šibenski, mediteranski ambijent, koji su Šibenski list, jedan od zadnjih znakova šibenskoga identiteta, imali snage nazvati »bezvrijednim pamfletom«. </p>
<p>U Šibeniku se, što gospodin Sekso i ne mora znati, već dulje vrijeme vodi svojevrsni rovovski rat sadašnje vlasti protiv ideje da se, umjesto da se ugasi kao tjednik koji ne može izdržati konkurenciju na tržištu, Šibenski list preobrazi u dnevni list, koji će zapošljavati četiri puta više ljudi nego sadašnji tjednik, koji će ostvarivati gotovo dvadeset puta veći prihod, i koji će, umjesto da prazni, usput popunjavati i županijski proračun. A nadasve, koji će kao dnevni list, postati prvorazredna medijska ustanova u gradu i županiji!</p>
<p>Protiv ideje Šibenskog lista kao dnevnika nisu ni njegovi potencijalno prvi konkurenti iz uvijek u Šibeniku dobrodošle Slobodne Dalmacije, niti kolege i uprava iz sve prodornijeg Jutarnjeg lista, pa ni kolege iz Vjesnika, nego - nije li sve to za crkniti od smija - županijska vlast, Upravno vijeće »Informativnog centra« kao izdavača lista i čarobna lokalna koalicija HDZ-a i HSLS-a. Zašto su baš oni, eto, protiv?</p>
<p>Ideju o pokretanju dnevnih novina u Šibeniku, da se poslužim frazom uvaženog kolege Igora Mandića, potpisuje i moja malenkost, u namjeri da tim činom pridonese promociji prijelomnog događaja u novom šibenskom poslijeratnom razvoju: stvaranja dnevnog lista. </p>
<p>Svi veći gradovi u Hrvatskoj u 21. stoljeće ulaze, ne samo sa svojim brojnim radio-postajama i tv-kanalima, nego i s novinskim medijima, pa i s njihovim izdanjima preko Interneta. Ugasiti Šibenski list u takvim okolnostima, znači pretvarati grad i županiju u svojevrsnu medijsku koloniju. Jačati Šibenski list kao tjednik znači gubiti dragocjeno vrijeme i novac, jer se i na šibenskom i na širem, županijskom tržištu nadmeće više moćnih dnevnih listova, u odnosu na koje i najbolji mogući Šibenski list kao tjednik ne može biti niti tiražan, niti profitabilan medij, niti bilo kojim vlasnicima, a pogotovo ne političarima, od koristi.</p>
<p>Tome svjedoči i iskustvo unazad tri godine. Rješenje je u pokretanju Šibenskog lista kao dnevnih novina, čime bi se i Šibenik i županija priključili nizu većih hrvatskih gradova koji već imaju svoje dnevne novine ili stoje pred njihovim pokretanjem (Pula, Rijeka, Karlovac, Zagreb, Varaždin, Čakovec, Osijek, Zadar, Split, Dubrovnik). </p>
<p>Nakon što je skupina novinara ŠL-a, koja se okupila na projektu tog dnevnika i koja će biti jezgra malih dioničara i redakcije lista, za projekt pridobila drugog potencijalnog dioničara, riječki Novi list, ponudu za uključivanje u isti projekt u ulozi trećeg dioničara uputili su Županijskoj skupštini, koja se o tome ni nakon mjesec i po dana nije pozitivno izjasnila. Zato su novinari Šibenskog lista, njih petoro okupljenih u jezgri toga projekta, odlučili da će jednu četvrtinu dioničkog udjela rezervirati za buduću županijsku vlast koja će imati više sluha za stvaranje dnevnih novina. Ostatak dioničkog udjela, oko 24 posto, ponudit će se Jadranskoj banci i glavnim marketinškim partnerima Šibenskog lista, dok će se za kreditiranje dijela početnih poslova koristiti poslovna veza s još jednom hrvatskom bankom. </p>
<p>Tri četvrtine temeljnog kapitala lista bit će u vlasništvu šibenskih dioničara, a Novi će list u proizvodnji Šibenskog lista, osim s početnim ulogom u opremi, sudjelovati svojim servisom unutarnje, vanjske, kulturne politike i ostalih sadržaja, u koje će se na najmanje dva puta većem prostoru nego u bilo kojem drugom konkurentskom dnevnom listu interpolirati sadržaji i događaji iz Šibenika i županije. Glavnog bi urednika birala i eventualno smjenjivala sama redakcija u Šibeniku, a političari bi morali biti sretni da mogu imati medijski nastup u listu za koji svi znaju da nije pod njihovom kontrolom. To je model, kakav se koristi u sličnim okonostima i u većini najrazvijenijih zemalja, pa nema razloga da ne uspije i u Šibeniku.</p>
<p>Uostalom, u Šibeniku danas postoji izuzetno kvalitetna skupina novinara u najboljim godinama, koja je spremna uključiti se u taj zahtjevan projekt. Bilo bi poželjno da projekt Šibenskog lista, u kojem bi se uz zapošljavanje samo 20-ak ljudi, sadržajno objedinjavalo i lokalno, i nacionalno, i globalno, bude model i za stvaranje nove koncepcije lista Vjesnik, koji bi, poput Novog lista, ostalim regionalnim i lokalnim medijima, morao početi nuditi svoj visokokvalitetan servis vijesti, analiza, komentara i kolumni. Osobito, ako će, kao i Novi list, ostati medijem u potpunom ili bar pretežnom vlasništvu hrvatskih dioničara, odnosno svojih novinara. </p>
<p>IVO JAKOVLJEVIĆZagreb/Šibenik</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Da sam na vrijeme zamoljen pomogao bih savjetom</p>
<p>Gospodin Nikša Njirić, naš uvaženi glazbeni pedagog, javio se oduljim tekstom u rubrici Pisma čitatelja, u Vjesniku 17. svibnja o.g.</p>
<p>Iznio je »poglede, ponešto drugačije« od onih koje sam iznio u članku »Više sluha za glazbene udžbenike« (Vjesnik, 28. travnja o.g.). </p>
<p>Primjedbe uglednoga pedagoga utemeljene su i vrijedi ih saslušati. Ipak ništa ne može pobiti činjenicu da neki naši glazbeni udžbenci sadrže nepotrebnih materijalnih pogrešaka, a ja sam dvije takve pogreške apostrofirao u udžbeniku autora Čelar-Njirić. To što te pogreške nisam primjetio prije, nije valjda moja greška. Da sam bio zamoljen za savjet, bilo prošle godine, bilo prije 10 godina (kad se pojavilo 1. izdanje spomenutog udžbenika) - vrlo bih rado pomogao savjetom. </p>
<p>Bilježim se s poštovanjem, </p>
<p>ENNIO STIPČEVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Policija uhitila mogućeg nasilnog i poremećenog pedofila</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Nakon temeljito isplanirane opsežne akcije Policijske uprave zagrebačke, na utvrđivanju identiteta počinitelja nasilnog spolnog odnošaja s desetogodišnjom djevojčicom, koji se dogodio 17. rujna prošle godine, u srijedu ujutro je uhićen Miroslav D. (44).</p>
<p>Naime, tijekom sveobuhvatne akcije, te kriminalističke obrade, u kojoj je analizom mikrotragova i uzoraka DNA podvrgnuto desetak osumnjičenika, zagrebačka je policija prikupila nepobitne dokaze da je desetogodišnju djevojčicu, koja se u rujnu prošle godine oko 20.10 sati vraćala svojoj kući stazom kroz šikaru Drugog i Trećeg rudeškog ogranaka i Zagrebačke ulice, napao i silovao upravo Miroslav D. </p>
<p>Nasilni i poremećeni pedofil je, naime nesretnu djevojčicu zaskočio iz grmlja, gdje ju je skriven čekao, te ju odvukao sa stazice natrag u mračni grm, gdje ju je potom silovao.</p>
<p>Kako doznajemo u PU zagrebačkoj, osumnjičeni Miroslav D. je otprije poznat policiji kao počinitelj silovanja prije sedam godina, za što je osuđen na šest godina zatvora, a koju je izdržao u lepoglavskom zatvoru. No, nakon što je izišao iz zatvora u ožujku 1999. godine, Miroslav D. je u prosincu prošle godine počinio razbojstvo, nakon čega je uhićen i pritvoren u Remetincu, te mu se za to kazneno djelo sudilo na zagrebačkom Općinskom sudu.</p>
<p>Nakon što je u srijedu uhićen, protiv njega je podignuta kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu, te mu je određen pritvor. </p>
<p>Da li je uhićeni Miroslav D. počinio nasilni spolni odnošaj s desetogodišnjom djevojčicama u prosincu 1999. godine u večernjim satima u blizini Savskog nasipa u Trnju, te je li počinitelj nedavnog silovanja, kada je u šumici pored Psihijatrijske bolnice u Vrapču seksualno iskorištena djevojčica, koja se, također sama, vraćala s nastave, uskoro će pokazati daljnja kriminalistička obrada, vještačenje mikrotragova s njegove i odjeće djevojčica, te biološka analiza uzoraka DNA.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Obustavljen postupak u kome je dr. Husar tužio Heni Erceg</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Radi nedolaska bivšeg dječjeg kardiologa dr. Josipa Husara, koji je zbog klevete i uvrede tužio glavnu urednicu tjednika »Feral Tribune« Heni Erceg, sutkinja Općinskog suda Jasna Smiljanić obustavila je kazneni postupak.</p>
<p>S obzirom da tužitelj svoj dolazak nije ispričao, a na raspravu neopravdano nije došla niti tužiteljeva zastupnica, odvjetnica Radmila Arko, sutkinja Smiljanić obustavila je postupak. </p>
<p>»U slučaju kada privatni tužitelj neopravdano izostane, sud smatra da je odustao od tužbe«, pojasnila je sutkinja. </p>
<p>Tužena novinarka trebala je putem djelatnika splitske policije biti privedena na raspravu, međutim umjesto dolaska, Erceg je putem telefaksa izvijestila sud da radi zdravstvenih problema to neće biti moguće. Sutkinja je konstatirala da na kopiji liječničke potvrde koja je stigla putem faksa nedostaje žig nadležne ustanove, kao i potpis liječnika.</p>
<p>Rasprava u parnici za naknadu štete koju dr. Husar radi istog članka vodi protiv novinarke Erceg, a na koju je tužena novinarka isto trebala biti privedena, također je odgođena. Naime, sutkinji Općinskog suda Vesni Horvat, stigao je dopis iz PU splitsko-dalmatinske, kojim se obavještava sud da novinarku radi liječničke potvrde o bolesti ne mogu privesti.</p>
<p>Dr. Husar je tužio Heni Erceg kao autoricu teksta koji je pod naslovom »Smrtonosno oružje-hrvatska zdravstvena laž«, objavljen 26. siječnja 1998. godine u »Feral Tribuneu«. U njemu novinarka navodi da su djeca koja su bolovala od srčanih bolesti umrla nakon rutinskih operacija koja je nad njima obavio tužitelj. (D. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Poslujući »na crno« pronevjerio više od tri milijuna kuna</p>
<p>ĐAKOVO,18. svibnja</p>
<p> - Direktor đakovačke tvrtke »Kelly commerce« , u sklopu koje posluje pivovara »Kellsberg«, zatim istoimeni diskont, te caffe bar »Monte Carlo«, Zdravko Kelava (48) (policija je navela samo inicijale), priveden je u srijedu oko 13 sati u đakovačku policijsku postaju, zbog osnovane sumnje počinjenja pronevjere.</p>
<p>Direktora Kelavu se, naime, sumnjiči da je počinio kaznena djela pronevjere, te kaznena djela povrede obveza vođenja poslovnih i trgovačkih knjiga, te si na taj način pribavio protupravnu imovinsku korist veću od tri milijuna kuna. </p>
<p>Zbog toga je, temeljem podnesene kaznene prijave Financijske policije, Državno odvjetništvo zatražilo od Đakovačke policije da obavi detaljnu istragu u tom slučaju. Nakon što je poduzetnik Kelava priveden u đakovačku policijsku postaju nad njim je provedena kriminalistička obrada, prilikom čega je osumnjičenik dao svoj iskaz. Tako je utvrđeno da je on od 14. listopada 1997. do 5. listopada 1999. godine iz caffe bara »Monte Carlo« te iz disconta Kellsberg uzimao novac od utrška, te umjesto da ga kako je to zakonski regulirano, odnese u Zavod za platni promet na žiro-račun svoje tvrtke »Kelly commerce«, Kelava je novac zadržavao za sebe. </p>
<p>Međutim, nakon što je spomenuta tvrtka upala u financijske probleme, te nakon opsežne intervencije đakovačke financijske policije, Kelavine su nepravilnosti u poslovanju otkrivene. </p>
<p>Tako je utvrđeno i kako Kelava tijekom cijele 1998. godine nije vodio knjigu ulaznih računa, a što je po zakonu trebao. Sumnja se stoga, da je Kelava veći dio poslovanja vezanog uz pivovaru »Kellsberg«, istoimeni disconta, te caffe bar »Monte Carlo«, obavljao »na crno«.</p>
<p>Dio knjiga, međutim, u koje je poduzetnik Kelava u inkriminirano vrijeme nešto i upisivo, vođen je na taj način da je gotovo nemoguće utvrditi stvarno poslovanje i stanje tvrtke. Naime, u tim knjigama nije evidentirana sva poslovna dokumentacija koja je trebala biti. </p>
<p>Budući da se radi o pronevjeri više od tri milijuna kuna, đakovčanin Zdravko Kelava, uz kaznene je prijave, priveden u istražni centar Županijskog suda u Osijeku. (M. Sajler.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Šesti put odgođeno suđenje međimurskim švercerima »šećerom i uljem«</p>
<p>ČAKOVEC, 18. svibnja</p>
<p> - Niti u šestom pokušaju, u četvrtak se na Županijskom sudu u Čakovcu, pred sudskim vijećem kojim predsjeda sudac Juraj Novak, nije održala rasprava u kaznenom postupku protiv šestorice optuženih za šverc šećera i ulja iz Mađarske. </p>
<p>Razlog ovoj, sada već šestoj odgodi, bio je izostanak braniteljice prvookrivljenog, odvjetnice Nade Lukavečki. Ona je, naime, u četvrtak prije podne morala biti nazočna raspravi na Županijskom sudu u Varaždinu, u kaznenom predmetu štedno kreditne zadruge »Cekin«. Premda je braniteljica osigurala da ju zamijeni odvjetnik Renato Keretić, prvooptuženi je izričito zahtijevao izabranu braniteljicu, što mu Zakon i dopušta. Tako sucu Novaku nije preostalo drugo već da odredi novi termin i to 7. i 8. rujna. </p>
<p>Premda je ovo već šesta odgoda, a optužnica je podignuta još 14. ožujka 1996. godine, nema bojazni da bi odugovlačenjem mogla nastupiti zastara, jer ona u ovom slučaju nastupa nakon 20 godina. </p>
<p>Prvooptuženi u ovom predmetu je Ivan Kosi (29) iz Štefanca, koji je 1995. godine bio vlasnik i direktor tvrtke »IV-Exclusive« d.o.o. u Čakovcu. Njega se tereti da je u vremenu od 29. lipnja do 1. rujna 1995. godine preko graničnog prijelaza Goričan u Hrvatsku uvezao 597.500 kilograma šećera, nevidentiranih u poslovnim knjigama, a izbjegnut je i carinski nadzor, čime je Kosi oštetio državni proračun za 1,444.586 kuna. Optužnica ga tereti i da je u RH iz Mađarske uvezao 275.117 litara jestivog ulja, a čime je proračun oštetio za 1,773.368 kuna. </p>
<p>Prema optužnici Kosiju je pomagao carinik Davor Tisaj (28) iz Čakovca koji je, navodno za veliku novčanu naknadu, kamione sa šećerom i uljem, bez carinske kontrole i evidencije, puštao preko granice. Time je prvooptuženom omogućio da izbjegne plaćanje ukupno 3,217.954 kuna carinskih i drugih davanja, zbog čega je protiv Davora Tifaja vođen stegovni postupak, ali je on i dalje carinski djelatnik. </p>
<p>Optuženi su i privatni prijevoznici Ivica Sačar (30) iz Čakovca, Josip Višnjić (46) iz Ivanovca i Franjo Vugrinec (48) iz Palovca. Posebno zanimljiv je šestooptuženi Stjepan Deglin (55), iz mjesta Visoko u Varaždinskoj županiji, koji je 1995. godine bio vlasnik tvrtke »Kiklop« d.o.o. u Zagrebu. Prema optužnici, on je preuzeo prošvercani <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, prodao ga bez unošenja u poslovne knjige, čime je ostvario nepripadnu korist od 141.906 kuna koliko je trebao platiti ondašnji porez na promet. Gdje je, pak, završilo ulje, utvrditi će se u kaznenom postupku.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Splitska policija traga za 40 nestalih osoba </p>
<p>SPLIT, 18. svibnja</p>
<p> - Službenici Odjela općeg kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske zaposleni na »potragama«, trenutno tragaju za 40 nestalih osoba, među kojima je i jedan maloljetnik. Većina »nestalih« osoba su , kako se doznaje u splitsko policiji, muškarci. </p>
<p>Prema riječima Jasminke Šimić, službenice u Odjelu koji se bavi potragama, za , najstariju potragu kojom se Odjel bavi smatra se nestanak osobe još davne 1980. godine. Također je napomenula, kako prestanak traganja za osobama prestaje tek nakon 50 godina.
Među najzanimljivije slučajeve osoba kojima se gubi svaki trag, ubraja se Denis Bogdanović (36) iz Splita, čiji je nestanak prijavljen 17. ožujka 1993. godine. On je svojim brodom iz splitske luke isplovio prema Hvaru, no, nakon dva dana neoštećeni je brod pronađen na Paklenim otocima, ali ne i on. </p>
<p>Filip Ljubičić (50) iz Aržana 17. listopada prošle godine otišao je iz svoje obiteljske kuće, ne ponijevši niti jedan osobni dokument, a unatoč svim poduzetim mjerama traganja još nije pronađen. </p>
<p>Psihički bolesnik Želidrag Ostojić (65) iz Tučepa u šetnju na Biokovo krenuo je 27. prosinca 1998. godine i od tada mu se gubi svaki trag, u njegovu je potragu uz rodbinu i susjede,, bila uključena i splitska gorska služba spašavanja, međutim, i uz najveće napore, nestali Ostojić nije pronađen. </p>
<p>Splitska gorska služba spašavanja bila je angažirana i u potrazi za tridesetpetogodišnjim Čehom Miroslavom Novotnym, koji je, pod nerazjašnjenim okolnostima, iz auto-kampa u Živogošću nestao 3. srpnja 1998. godine. Stranac se također uputio u šetnju Biokovom, dok je nestanak prijavila njegova djevojka. </p>
<p>Iz spomenutog je kampa, također pod nerazjašnjenim okolnostima, pet dana kasnije nestao i njegov sunarodnjak Pavel Vokoun (23). </p>
<p>Za pomorcem Goranom Ikićem (27) iz Splita, policija u suradnji s Interpolom traga od 13. lipnja 1995. godine. Kako je poznato, mladić se 9. travnja spomenute godine u američkom gradu Miamiju ukrcao na brod, a roditeljima se telefonskim putem posljednji put javio 8. lipnja. Prema informacijama kojima raspolaže splitska policija mladić je 13. lipnja brodskoj kompaniji podnio pismeni otkaz i od tada mu nema ni traga. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ljubo Česić Rojs povući će tužbu protiv novinarke, ako otkrije izvor?</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Radi nedolaska generala Ljube Česića Rojsa i novinarke tjednika »Nacional« Višnje Gotal, u četvrtak je na Općinskom sudu, odgođena rasprava u kaznenom postupku u kojem je general radi klevete i uvrede tužio novinarku.</p>
<p>Zastupnik Rojsa, odvjetnik Željko Olujić, ispričao je nedolazak svoje stranke obaveznim prisustvom jednoj saborskoj raspravi. »Međutim, moja je stranka poručila da će povući tužbu ako novinarka otkrije izvor sporne informacije«, napomenuo je Olujić.</p>
<p>S obzirom da branitelj tužene novinarke, odvjetnik Čedo Prodanović nije došao na raspravu, Olujić je prigovorio da osim ovog niti njezin prijašnji nedolazak nije opravdan, iako je Prodanović obećao da će o njezinoj bolesti sudu naknadno dostaviti medicinsku dokumentaciju. Sudac Zorislav Kaleb konstatirao je da Prodanović nije dostavio sudu niti punomoć za zastupanje tužene. Tada je Olujić zatražio privođenje novinarke na sljedeću raspravu. Sudac Kaleb ipak je odlučio novinarki uputiti pismeni poziv, uz prijetnju privođenja.</p>
<p>General Rojs je tužio Gotal radi njezinog teksta objavljenog 21. travnja 1999. godine u »Nacionalu«, a u kojem se između ostalog navodi: »Rojs protjeran s hrvatskog građevinskog tržišta zbog skandala oko povlaštenih ugovora« i »Rojsovi građevinari poslove dobili bez natječaja«. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Istraga će pokazati je li ubojstvo u »Piccadillyju« bilo samoobrana</p>
<p>ĐAKOVO, 18. svibnja</p>
<p> - Protiv Đakovčanina Ivana Čorića (33), koji se teško ozlijeđen nalazi u osječkoj Kliničkoj bolnici, policija je u srijedu podnijela kaznenu prijavu zbog ubojstva Pere Ljubasa (60) koje se dogodilo prošle subote u đakovačkom kafiću »Piccadilly«. Istraga će pokazati je li riječ o ubojstvu ili pak samoobrani. </p>
<p>Podsjetimo, u kafiću je izbila svađa između Ljubasa i Čorića koja je ubrzo potom prerasla u fizički obračun, a zatim i u sukob u kojemu je upotrijebljen pištolj, te nož. U »obračunu« je Ljubas smrtno stradao, dok je Čorić zadobio teške tjelesne ozljede, te je prevezen u osječku Kliničku bolnicu u kojoj je operiran i zadržan. </p>
<p>Razlog sukoba najvjerojatnije su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, budući da je Ljubas iznajmljivao Čoriću »Piccadilly«, pa se pretpostavlja da je riječ o neplaćanju najamnine. Navodno je nakon žestoke svađe, Ljubas uzeo pištolj kojim je Čorića dva puta propucao. Jednim metkom u prsa, a drugim u palac desne ruke. Teško ranjeni Čorić, želeći se obraniti, uzeo je nož kojim je s nekoliko uboda usmrtio Ljubasa. Međutim, još se točno ništa ne zna, budući da su njih dvojica u tome trenutku bili sami u lokalu. Istraga je u tijeku. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nasilnici mu u tramvaju slomili nos i čeljust</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Petorica zasad nepoznatih muškaraca pretukli su u srijedu oko 16.35 sati Jozu Lovrića (29), dok se Savskom ulicom vozio u tramvaju broj 14.</p>
<p>Prema izjavi pretučenog mladića, jedan iz nasilničke skupine prišao mu je na raskrižju Savske i Avenije Vukovar, te ga je udario šakom u glavu, nakon čega su ga ostala četvorica nastavila udarati rukama i nogama po čitavom tijelu. Kako bi se obranio od nasilnika, Jozo je na tramvajskom stajalištu pobjegao iz tramvaja. Ostali putnici su potom pozvali Hitnu pomoć, koja je teško ozlijeđenog Jozu slomljenog nosa i čeljusti prevezla na liječenje. Povod divljačkog napada još nije utvrđen, te se za počiniteljima traga. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tramvaj vukao i usmrtio mladića</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - U četvrtak iza ponoći, prilikom silaska s noćnog tramvaja broj 34 na raskrižju Ozaljske i Nehajske ulice smrtno je stradao Damir Bratanović (19). Naime, vozač noćnog tramvaja Adem V. (38), neposredno prije kretanja nije provjerio jesu li svi putnici izašli iz tramvaja, te je nastavio vožnju u smjeru istoka. Tom je prilikom Damiru Bratanoviću na vratima tramvaja ostala zaglavljena desna noga, te ga je tramvaj vukao po pločniku Ozaljske ulice. Od zadobivenih ozljeda mladić je preminuo, dok je tramvajski promet na tom dijelu pruge bio obustavljen do 3 sata. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Iskrvario od posjekotina »zarađenih« pri provali </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - U srijedu ujutro na benzinskoj postaji u Kloštar Ivaniću, nakon pokušaja provale razbijanjem izloga, teško se ozlijedio Danijel Pejić (20), kojeg su kasnije nedaleko od benzinske postaje u ukradenom automobilu bez znakova života pronašli policajci.</p>
<p>Naime, Pejić se oko tri sata dovezao do benzinske postaje, osobnim automobilom »zastava skala 55«, registracije NG 271-JG, koji je noć ranije ukraden Tomislavu P. u Cerniku. Pokušavši provaliti u benzinsku postaju, Pejić je nogom razbio staklenu stijenu, pritom teško ozlijedivši desnu nogu, nakon čega je pobjegao. Nakon što su iz benzinske postaje primili upozoravajući signal, djelatnici »AKD Zaštite« dojavili su policiji o događaju, koja je izišla na mjesto događaja. No, kako su zatekli samo razbijen izlog i krvave tragove, krenuli su pretraživati područje oko benzinske postaje, pa su oko 4,30 sati u obližnjem odvodnom jarku pronašli mladića u ukradenom automobilu, bez vidljivih znakova života.</p>
<p>Lječnica je konstatirala smrt uzrokovanu obilnim krvarenjem iz noge. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Košarkašu Vrankoviću godinu dana uvjetne kazne</p>
<p>SPLIT, 18. svibnja</p>
<p> - Presudom Općinskog suda u Splitu, u četvrtak je košarkaš »Cibone VIP« Josip Vranković kažnjen sa četiri mjeseca zatvora, uvjetno na godinu dana, zbog fizičkog napada i uvreda nanesenih 22. rujna 1997. novinaru Sportskih novosti Jurici Radiću. </p>
<p>Na raspravi u četvrtak ponovno se nije pojavio okrivljeni Vranković.</p>
<p>Svjedok Danijel Trumbić, novinar Slobodne Dalmacije, kratko je opisao događaj koji se zbio ispred caffe-bara »Picasso« prije dvije godine i osam mjeseci.</p>
<p> »Vranković je parkirao automobil, potom bez riječi došao do stola za kojim sam sjedio s Juricom Radićem i udario Radića nogom u čelo«, rekao je svjedok Trumbić.</p>
<p>Zastupnica tužitelja, odvjetnica Vernea Caktaš, zatražila je primjerenu kaznu, naglašavajući da je ovo prvi slučaj da se športaš na takav način obračunava s novinarom. Vranković ima pravo žalbe Županijskom sudu u Splitu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="69">
<p>Državni inspektorat uoči sezone u velikoj akciji pregleda turističkih objekata </p>
<p>Zbog milijunskih iznosa nenaplaćene boravišne pristojbe u akciji Državnog inspektorata uslijedit će i blokade žiro-računa nesavjesnih platiša/ Na kraju sezone ćemo Ministarstvu turizma predložiti da se umjesto kroz boravišnu pristojbu potreban novac osiguraju uvećanjem poreza na promet u toku sezone, kao što se to uglavnom radi u turističkom svijetu, kaže glavni inspektor Državnog inspektorata, Branko Jordanić/ Državni će inspektorat ove sezone na jadranskom području utrostručiti inspekcijske ekipe, tako da će umjesto lanjskih 179 angažirati 520 gospodarskih inspektora/ Nalazi u marinama su ispod očekivanja, pa će se krajem godine sugerirati nova kategorizacija</p>
<p>PULA, 18. svibnja</p>
<p> - Zbog milijunskih iznosa nenaplaćene boravišne pristojbe u akciji Državnog inspektorata uslijedit će i blokade žiro-računa nesavjesnih platiša. Na pragu turističke sezone to može biti teško shvatljivo, jer istodobno Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica na sve načine pripomažu likvidnosti i ozdravljanju turističkih poduzeća, osobito na Jadranu, ali zakonske su obaveze neizbježne. Ipak neodgodiva je zadaća uskladiti namirenje boravišne pristojbe sa zakonskim propisima i osobito mogućnostima turističke privrede, a istodobno primijeniti svjetska iskustva na tom području. Zbog toga ćemo na kraju sezone predložiti Ministarstvu turizma i Vladi da se umjesto kroz boravišnu pristojbu potrebna sredstva namire uvećanjem poreza na promet u toku sezone, kao što se to uglavnom radi u turističkom svijetu - rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak u Puli glavni inspektor Državnog inspektorata, Branko Jordanić.</p>
<p> Tema konferencije bili su rezultati inspekcijskih nadzora u predsezoni te mjere i akcije Državnog inspektorata u glavnoj turističkoj sezoni, s naglaskom na nadzor i kontrolu provedbe propisa s područja ugostiteljstva i turizma. Međutim, stvarni povod ovoj konferenciji, u radu koje su sudjelovali i najbliži Jordanićevi suradnici, bile su, kako je rečeno, učestale neutemeljene izjave pojedinaca i iznošenje netočnih i djelomičnih podataka u medijima kako bi se odvratila pozornost javnosti od činjeničnog stanja kakvo gospodarski inspektori svakodnevno utvrđuju u nadzoru propisa s područja ugostiteljstva i turizma. To se posebice odnosilo na raskorak u pristupu istoj problematici između Ureda za turizam Istarske županije i Državnog inspektorata, što je djelomično izglađeno u četvrtak poslije podne u razgovoru kod istarskog župana Steve Žufića. </p>
<p>Prema onome što je novinarima rekao glavni inspektor Branko Jordanić, uz punu podršku Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, Državni će inspektorat ove sezone na jadranskom području utrostručiti inspekcijske ekipe, tako da će umjesto lanjskih 179 angažirati 520 gospodarskih inspektora. Uz to, u susret sezoni obavljena je temeljita inspekcijska kontrola svih turističkih odredišta i sadržaja, a nalazi su u nekim segmentima, kao što je to nautički ili zdravstveni turizam, vrlo nepovoljni. Nalazi u marinama su ispod očekivanja, pa će se sugerirati potkraj godine nova kategorizacija. Istodobno prije desetak dana Državni je inspektorat bio u dilemi da isključi iz upotrebe oko sedam tisuća kreveta u sektoru zdravstvenog turizma, jer nisu ispunjeni osnovni kriteriji, ali je s predstavnicima Vlade dogovoreno »premošćivanje« zatečenoga stanja. Nije mnogo bolje ni u hotelima i kampovima, naravno, izuzme li se Istarska rivijera koja i ovdje prednjači, kako reče državni inspektor Jordanić - za dvadesetak godina!</p>
<p>Ipak, u Istri ima problema, među kojima su možda najveći bespravno kampiranje u predjelu između Peroja i Barbarige te u Dugoj uvali. Što se pak tiče namirenja boravišne pristojbe, naveden je podatak da u minulom dijelu ove godine korisnici 8.900 stanova i kuća za odmor na istarskom području, u kojima je boravilo oko 30 tisuća osoba, nisu platili pristojbu. Državni je inspektorat odlučio predložiti Ministarstvu turizma i Vladi da se na kraju sezone provede revizija minimalnih uvjeta u turističkim i ugostiteljskim objektima. Zatražit će se i promjena važećih propisa, s tim da se inspektorima omogući nalaganje prisilne naplate boravišne pristojbe umjesto sadašnjih kompliciranih upravnih postupaka. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Sarajevski kiseljak« protiv Todorićeva »Agrokora« </p>
<p>KISELJAK, 18. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Upravnog odbora i direktor poduzeća »Sarajevski kiseljak« Tomislav Slišković i Vlatko Jurišić »nelegalnim i nezakonitim« ocijenili su nastojanja hrvatskog koncerna »Agrokor« i njegova poduzeća »Jamnica« da postanu vlasnici »Sarajevskog kiseljaka«.</p>
<p> Slišković i Jurišić na konferenciji za novinare u Kiseljaku istaknuli su da su mali dioničari, uglavnom zaposlenici poduzeća, otkupili više od 58 posto dionica te da se privatizacija ostatka kapitala, sukladno odluci Federalne agencije za privatizaciju, trebala obaviti isključivo javnom ponudom dionica. Međutim, Županijska agencija za privatizaciju je u prosincu prošle godine, bez znanja Uprave, raspisala javni poziv-tender za prikupljanje ponuda za prodaju državnog kapitala. Taj je tender, unatoč odluci Federalne agencije o poništenju, ipak proveden, a za najboljeg je ponuđača izabran »Agrokor« - »Jamnica« Zagreb.</p>
<p> Tom je prigodom utvrđen, tvrde čelnici »Sarajevskog kiseljaka«, čitav niz nezakonitih radnji navodeći tako da je tender raspisao i proveo direktor Županijske agencije Nikola Grubešić, a ne Upravni odbor, kako je propisano, da su ponude otvorene tri dana prije isteka roka. Federalna agencija i predsjednik njenog Upravnog odbora Stiepo Andrijić više su puta upozoravali da je postupak nezakonit i ništavan, no on se i dalje provodi, rečeno je, a dokumentacija je priložena novinarima.</p>
<p> Predstavnici »Sarajevskog kiseljaka« novinarima su podijelili opsežnu dokumentaciju sa svim potankostima slučaja iz koje se, među ostalim, vidi da »Agrokor« od ukupne aktive vlastitim sredstvima ima pokriveno tek 32,4 posto kapitala, te da su obveze čak 108 posto veće od glavnice. Slično je i u »Jamnici«, gdje je aktiva vlastitim sredstvima pokrivena 51,4 posto, a ukupne obveze u odnosu na glavnicu iznose 94 posto. Iz svega, Jurišić i Slišković su izvukli zaključak da je namjera »Agrokora« i »Jamnice« da, na račun kupovine »Sarajevskog kiseljaka«, dođu do novih kredita te da uđu na BH tržište, na kojem je »Sarajevski kiseljak« uvjerljivo vodeći u proizvodnji mineralne vode. Takvo mišljenje stručnom analizom potvrdio je i tim Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, na čelu sa Željkom Šainom, za što su novinari također dobili dokumente.</p>
<p> Kao zanimljivost Jurišić je iznio i podatak da je »Sarajevski kiseljak« 1994. nudio suradnju većinskom vlasniku »Agrokora« Ivici Todoriću, koji je tu suradnju odbio.</p>
<p> Poduzeće je u ratu prestalo s radom, pretrpjevši 8,5 milijuna njemačkih maraka ratne štete, no potom je obnovilo proizvodnju, koja se, s nule u toj godini te 5,1 milijun litara u 1996. godini, popela na 19.700 milijuna litara u 1999. »Sarajevski kiseljak« jedino je poduzeće u srednjoj Bosni koje je potpuno obnovilo predratnu proizvodnju, koje nema kredita, u kojem se zaposlenima iznatprosječna primanja isplaćuju redovito te koje je spremno u naredne četiri godine investirati oko 2,8 milijuna DEM kapitala, od čega oko 80 posto vlastitih.</p>
<p> Za, kako su rekli Jurišić i Slišković, pomaganje »Agrokoru« i »Jamnici« u pokušaju tajkunizacije »Sarajevskog kiseljaka«, okrivljuju Nikolu Grubešića te neke od lokalnih političkih lidera, koje nisu željeli imenovati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pad industrijske proizvodnje u travnju od 4,7 posto </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Industrijska je proizvodnja u travnju ove godine za 4,7 posto manja nego u travnju prošle godine, dok je u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen rast industrijske proizvodnje od 1,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Statističari kod travanjskih podataka o industrijskoj proizvodnji napominju da je ovogodišnji travanj imao dva radna dana manje od prošlogodišnjega.</p>
<p>Pad proizvodnje u travnju zabilježen je nakon rasta u prethodna dva mjeseca, i to za 7,5 posto u veljači i 4,2 posto u ožujku u odnosu na iste mjesece lani. Taj je rast, a nakon što je u siječnju bio zabilježen pad od 0,7 posto, u prvom tromjesečju ove godine doveo do povećanja industrijske proizvodnje za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali zbog travanjskoga pada u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje lani taj rast iznosi 1,5 posto.</p>
<p> U najvažnijoj, prerađivačkoj industriji, koja ima udio od gotovo 80 posto u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, u travnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec bilježi se pad proizvodnje od 5,7 posto, dok se u razdoblju od četiri mjeseca bilježi rast od 1,6 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HEP i Elektroprivreda BiH potpisali ugovore o suradnji i tranzitu struje</p>
<p>SARAJEVO, 18. svibnja</p>
<p> - Predstavnici Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u četvrtak su u Sarajevu potpisali ugovore o međusobnoj suradnji i o tranzitu električne energije. Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović i generalni direktor Elektroprivrede BiH Meho Obradović ocijenili su nakon potpisivanja ugovora da je time učinjen iznimno važan korak u rješavanju svih ostalih otvorenih pitanja u odnosima dvaju poduzeća.</p>
<p>Ugovorom o suradnji utvrđena su temeljna načela u odnosima dvije elektroprivrede, prije svega na područjima upravljanja elektroenergetskim sustavom te razmjene, kupoprodaje i tranzita električne energije. </p>
<p>Prema riječima Ive Čovića, sporazumi potpisani u Sarajevu rezultat su razgovora koji su prošlog mjeseca započeli u Zagrebu kada su HEP posjetili predstavnici Elektroprivrede BiH i kada je i dogovoren način rješavanja svih otvorenih pitanja. Čović je podsjetio da je za HEP od iznimne važnosti reguliranje prava i obveza nastalih ulaganjima u bosansko-hercegovačke elektroenergetske kapacitete iz 80-ih godina kao i izgradnja dobrih odnosa i poslovne suradnje sa sva tri elektroenergetska sustava koja postoje u BiH.</p>
<p>»Mi sa svima njima imamo dobre odnose, i to ni na koji način ne utječe na suradnju koju unutar BiH ostvaruju Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Herceg-Bosne i Republike Srpske«, kazao je predsjednik Uprave HEP-a. »Činjenica da smo danas potpisali ove ugovore prvi je signal da će i ostali otvoreni problemi biti riješeni u zacrtanom terminu do kraja godine«, izjavio je Meho Obradović.</p>
<p>Kako se očekuje, posebne radne skupine do početka listopada predložit će konkretna rješenja aktualnih problema. Obradović je izrazio zadovoljstvo činjenicom što će Elektroprivreda BiH, nakon postizanja ugovora o tranzitu sa HEP-om, sada nesmetano nastaviti posao izvoza električne energije u Sloveniju. »Mi u ovom slučaju nismo vagali čiji je interes veći jer jednostavno mislimo da je ovakav sporazum potreban kao i među elektroprivredama svih drugih europskih zemalja«, kazao je Ivo Čović dodavši kako je sada na redu razrješenje brojnih drugih pitanja, za što HEP ima i te kakav interes. On je najavio da će dvije elektroprivrede blisko surađivati i razmjenjivati iskustva, koja će koristiti u predstojećim procesima preustroja ovih sustava koji će se temeljiti na načelima deregulacije, liberalizacije tržišta i privatizacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dobit brodogradilišta »Viktor Lenac« 10 milijuna kuna </p>
<p>RIJEKA, 18. svibnja</p>
<p> - Riječko brodogradilište »Viktor Lenac« ostvarilo je u 1999. neto dobit od 10 milijuna kuna, izvijestio je na konferenciji za novinare glavni direktor brodogradilišta Damir Vrhovnik. Ukupan je prihod iznosio 365 milijuna kuna, što je 5,4 posto više nego lani.</p>
<p> Uprava brodogradilišta procjenjuje da će se u 2000. ostvariti poslovni prihod veći od 60 milijuna USD ili oko 20 posto veći u odnosu na 1999. godinu. Bolje financijske rezultate »Viktor Lenac« planira ostvariti, osim u temeljnoj remontnoj djelatnosti, aktivnijim nastupom i osvajanjem tržišta zahtjevnijih preinaka brodova i off shore objekata te izgradnjom brodova specijalne namjene.</p>
<p> Napredak remontne djelatnosti i prodor na tržište preinaka većih brodova omogućit će i nabava novog doka, jednoga od projekata u čijem financiranju sudjeluje nekoliko najuglednijih svjetskih financijskih institucija, a čije instaliranje počinje za nekoliko dana. </p>
<p> Planirano proširenje poslovnih aktivnosti u 2000. godini rezultirat će primanjem novih 230 radnika, prije svega proizvodnih zanimanja, čime će do kraja godine u »Viktoru Lencu« raditi 1105 radnika, rečeno je na konferenciji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Bank Austria Creditanstalt Croatia: najbolji rezultati od osnutka </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Aktiva Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. iznosila je koncem prošle godine 1,33 milijarde kuna, a neto-dobit nakon oporezivanja 30,6 milijuna kuna. Uprava je 1999. ocijenila uspješnom, a to je ujedno i godina u kojoj se banka uspjela potvrditi i ojačati svoj položaj na hrvatskom tržištu ostvarivši najbolje rezultate od svog osnutka, izvijestili su iz te banke.</p>
<p> Broj komitenata porastao je sa 7500 potkraj 1998. na oko 12 tisuća u 1999, a broj otvorenih računa povećan je u istom razdoblju za više od dva puta, sa 11 tisuća na 24 tisuće računa, naglasili su. Osim toga banka je u 1999. proširila svoje operativno djelovanje otvaranjem poslovnice u Rijeci, uz postojeće poslovnice u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru. U srpnju ove godine Bank Austria Creditanstalt Croatia planira otvoriti nove prostorije poslovnice u središtu Zadra, a u rujnu i poslovnicu u Splitu, gdje od kolovoza 1998. godine djeluje predstavništvo banke.</p>
<p> I Wüstenrot stambena štedionica d.d., koja je u stopostotnom vlasništvu Bank Austria Creditanstalt Croatia, i koja posluje u suradnji sa Wüstenrot stambenim štedionicama iz Austrije i Njemačke, od svog osnutka 1998. godine bilježi dobre rezultate poslovanja. Tako je broj zaključenih ugovora o stambenoj štednji u Wüstenrot stambenoj štedionici sa 3407 krajem 1998. porastao na 11.081 krajem prošle godine, uz štedne uloge u vrijednosti od 29 milijuna kuna. Inače, kako su izvijestili iz Bank Austria Creditanstalt Croatia, njezina matična kuća - Grupa Bank Austria, osvojila je za 1999. godinu pet priznanja od renomiranoga britanskog financijskog časopisa »Central European«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="75">
<p>PDV ostaje isti, odgađa se rok plaćanja, povećavaju se trošarine </p>
<p>Promjena u visini stope PDV-a neće biti; obračun tog poreza pomiče se s desetog u mjesecu na kraj mjeseca/Trošarine na naftne derivate, alkohol, cigarete i pivo, povećavaju se u prosjeku deset posto/ Motorni benzin poskupljuje 29 posto, dizelsko gorivo 13,7 posto</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Cijena rada koja je dosad najviše opterećivala poduzetnike, ovom grupom poreznih mjera smanjuje se, i to osjetno više nego što će na poslovanje utjecati povećanje cijene energije, istaknuo je Mato Crkvenac nakon zatvorene sjednice Vlade u četvrtak. Dodao je da će u Sabor biti upućeno desetak zakona koji se odnose na poreznu politiku. Kako je najavljeno, promjena u visini stope poreza na dodanu vrijednost neće biti, već će se obračun tog poreza pomaknuti s desetog u mjesecu na kraj mjeseca. S druge strane, u prosjeku će se za deset posto povećati trošarine na naftne derivate, alkohol, cigarete i pivo. Trošarine na osobna vozila obračunavat će se po cijeni, a ne kao dosad po snazi vozila. Za dva posto smanjit će se doprinosi na plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, čime će poslodavci na osnovi prosječne plaće od 3300 kuna neto moći zadržati do 200 kuna po zaposleniku. Na taj način rasterećuje se cijena rada te povećava razvojna i financijska snaga poduzeća. Također, očekuje se povećanje cijene motornih benzina za 29 posto, a dizelskog goriva za 13,7 posto. Loživo ulje i »plavi dizel« ostaju na postojećoj razini. Iako je dosad povećanje cijene energenata izravno utjecalo na povećavanje maloprodajnih cijena, ministar financija ocijenio je da ovaj put toga ne bi smjelo biti upravo zato što je utjecaj rasterećenja cijene rada osjetno veći, nego udio cijene energenata u vrijednosti proizvoda. Uza sve to, cijene i povećanja su proračunati tako da se dovedu na razinu onoga što je u našem susjedstvu, naglasio je ministar Crkvenac. Tako će benzin u Hrvatskoj i dalje biti jeftiniji nego u Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj... Svi zakoni upućeni su u saborsku proceduru po hitnom postupku. »Iako će dio pomoći i dalje ići preko bilateralnih odnosa države donatora i Hrvatske, da bismo prihvatili dio pomoći međunarodne zajednice za program povratka, moramo osnovati posebnu fundaciju. A za to moramo donijeti poseban zakon«, rekao je u uvodu otvorene Vladine sjednice u četvrtak premijerov zamjenik dr. Goran Granić obrazlažući Vladin prijedlog o osnivanju fundacije za provedbu međunarodnih programa za poticanje povratka. Bitno je, podsjetio je Granić, da će se program pomoći realizirati prema prioritetima koje odredi Hrvatska. Vlada je prihvatila Prijedlog izmjena Kaznenog zakona, koji je »povratnik« ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević okarakterizirao kao mini-kaznenu reformu. Budući da je ostalo otvoreno pitanje amandmana Ministarstva rada i socijalne skrbi, dva ministarstva zadužena su da u u idućih 14 dana usuglase stavove o odredbama koje reguliraju i pod odredbe Kaznenog zakona stavljaju nasilje u obitelji. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić apelirao je na sva mjerodavna ministarstva da iznesu i svoje prijedloge kako bi se Kaznenim zakonom pojačalo sankcioniranje svih negativnih pojava u gospodarstvu. »Nešto od toga već je ugrađeno, ali bilo bi dobro da pravosuđu damo još bolju osnovu za rješavanje nagomilanih problema u gospodarskom sektoru«, istaknuo je Linić.</p>
<p>U nastavku sjednice Vlada je dala negativno mišljenje na Prijedlog zakona o pravima zastupnika. U obrazloženju stoji kako postoji niz nepreciznih i nejasnih rješenja, a neka nisu ni u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju. </p>
<p>Vlada je za 31. svibnja sazvala konstiturirajuću sjednicu zagrebačke Gradske skupštine. Ini je izdala suglasnost za kredit u inozemstvu u visini 206 milijuna dolara za nabavu sirove nafte i aditiva te se suglasila s izdavanjem mjeničnog jamstva za Inter Inu London u visini 60 milijuna dolara.</p>
<p>Nakon završetka otvorenog dijela sjednice, ministar gospodarstva Goranko Fižulić izvijestio je novinare o uspjesima svog dvodnevnog posjeta Iranu, 16. i 17. svibnja. Pobrojao je i nekoliko konkretnih projekata, među kojima se ističe mogućnost prodaje 100 lokomotiva koje su trenutačno u voznom parku Hrvatskih željeznica u idućih šest godina. To bi bio posao vrijedan oko 100 milijuna dolara. Ministar gospodarstva izvijestio je da je direktor velalučkog brodogradilišta Greben ostao u Iranu potpisati ugovor o izradi 12 brzih šesnaestmetarskih čamaca za iransku mornaricu, svaki vrijedan dva milijuna dolara, svaki, te o obnovi dva velika broda. Končar je pozvan da sudjeluje u osnivanju zajedničke tvrtke u Iranu koja gradila termocentrale i hidrocentrale po Iranu. Ina i Crosco dogovorili su načelno s iranskom nacionalnom naftnom kompanijom eksploataciju i određivanje bušotina u sjevernom dijelu Irana.</p>
<p>»Riječ je o velikim projektima što bi mogli zaposliti slobodne kapacitete dijela hrvatskog gospodarstva koji se kod nas još neko vrijeme neće moći zaposliti. Ovo je jedino što hrvatsko gospodarstvo može samo, bez inozemne pomoći, učiniti za sebe. Vlada i politika će u tome pomoći koliko god mogu otvarajući vrata i dovodeći tvrtke iz Hrvatske u koliko-toliko ravnopravan položaj u odnosu na snažnije i bogatije konkurente iz svijeta«, zaključio je Fižulić.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Bogdanović: Sve ekonomske studije pokazuju da cesta Bosiljevo - Sv. Rok ne može biti isplativa </p>
<p>Nakon višemjesečnoga napornoga rada gradonačelnika Splita i Dubrovnika, Ivana Škarića i Vide Bogdanovića, oko toga da se realizira projekt brze ceste Zagreb - Split - Dubrovnik, hrvatska Vlada je ovih dana definitivno odlučila dati prednost dionici poluautoceste od Bosiljeva do Svetoga Roka. O tome smo za komentar zamolili dubrovačkoga gradonačelnika Vidu Bogdanovića. </p>
<p>• Odlukom da se prednost da »Bechtelovoj« dionici poluautoceste Bosiljevo - Sv. Rok, čini se da je zajednička inicijativa Dubrovnika i Splita definitivno pala u vodu?</p>
<p>- Ništa nije »palo u vodu«. Nažalost, možemo zaključiti da je bivša Vlada bila blesava, ali žalosti to da i nova Vlada nastavlja blesave projekte stare Vlade. Naime, nitko ne želi da »Bechtel« ostane bez posla u Hrvatskoj, nego se samo traži da se predviđena sredstva razumno troše. Međutim, vrlo je zabrinjavajuće to što »Bechtel« pristaje sudjelovati u nerazumnom projektu, što se može tumačiti zlonamjerno. Ako će tom poluautocestom prometovati oko 17.000 vozila na dan, koliko ih danas svakodnevno prođe dionicom Zagreb - Karlovac, pri čemu se ne smije zaboraviti da ona ne vodi samo prema Splitu, nego i prema Rijeci, može se zaključiti da se njena gradnja trenutačno ne isplati. </p>
<p>• Međutim, vaše izjave o tome da brza cesta ima sve veću potporu, ministar Radimir Čačić objašnjava riječima da vi nemate prave informacije? </p>
<p>- Tvrdim da, ako će se poštovati hrvatskim zakonom predviđena procedura za dobivanje potrebne dokumentacije, uključujući građevinske dozvole i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, onda stvarni radovi na dionici Bosiljevo - Sv. Rok ne mogu početi još nekoliko godina. Sve ekonomske studije pokazuju, naime, da ta cesta ne može biti isplativa. Zato se pitam, tko će na kraju platiti još jedan promašeni graditeljski pothvat u Hrvatskoj. </p>
<p>• Ima li sve to, možda, veze s »graditeljskim podzemljem«, o čemu ste nedavno govorili? </p>
<p>- Činjenica je da je većina velikih građevinskih projekata u Hrvatskoj rađena bez propisane procedure, a najbolji primjer za to je dubrovački most, koji još nema građevinsku dozvolu. Radi se bez transparentnih javnih natječaja, bez izrade prethodne dokumentacije, a kada se radi mimo zakona, onda su to podzemne radnje. Iz toga proizlazi jednostavan zaključak - veliki graditeljski projekti u Hrvatskoj ostvarivali su se metodama podzemlja.</p>
<p>• Kakva je daljnja sudbina projekta brze ceste Zagreb - Dubrovnik?</p>
<p>- Činjenica je da će se Dalmatinci mnogo ranije voziti poboljšanom cestovnom spojnicom između Splita i Karlovca, nego što će se promotori autoceste voziti dionicom Maslenica - Sv. Rok - Bosiljevo. Život neće pristati na neutemeljene i nerazumne, te u jednome dijelu i neostvarive, projekte. Pobijedit će zdrava logika, jer će prometni problemi natjerati na što skorije poboljšanje prometnice Karlovac - Split. Do tada, već ovo ljeto pozivam ministre Radimira Čačića i Alojza Tušeka da se uključe u regulaciju prometa na očekivanim prometnim čepovima u Karlovcu, Slunju i na Plitivicama.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Još nepoznati vandali koji su oskvrnuli spomen-obilježje hrvatskim policajcima </p>
<p>VUKOVAR, 18. svibnja</p>
<p> - Obilježavajući devetu obljetnicu masakra 12 hrvatskih redarstvenika, poginulih na ulazu u Borovo Selo 2. svibnja 1991. godine, predstavnici šest stradalničkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata na taj su dan ove godine u polju žita nadomak sela zasadili 12 mladih čempresa. Podsjetimo, hrvatski su policajci mučki ubijeni spašavajući dvojicu zatočenih kolega. Skromno obilježje nije postavljeno u središtu Borova Sela, odnosno kod zgrade gdje se masakr dogodio, »jer bi to moglo iritirati tamošnje većinsko srpsko stanovništvo«, koje je do prije tri godine 2. svibnja slavilo kao dan »kada se selo obranilo od najezde ustaša«. </p>
<p>Samo deset dana nakon sadnje, nepoznati su počinitelji počupali čemprese, oskvrnuvši tako spomen na tragični događaj. </p>
<p>Javnost je o tom vandalizmu priopćenjem izvijestila Udruga prvi hrvatski redarstvenik čiji je predsjednik Nenad Zovak. On je i prvi koji je taj čin oštro osudio, zahtijevajući detaljnju istragu Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon toga oglasilo se i Ministarstvo hrvatskih branitelja navodeći da je vandalski čin djelo ekstremista koji ne mogu i ne žele prihvatiti hrvatsku državu. Oskrvnuće spomen-obilježja oštro je osudio i predsjednik Općinskog vijeća Borova Jovan Ajduković, istaknuvši da je u interesu daljnjeg suživota Hrvata i Srba na tom prostoru otkriti počinitelje i zasluženo ih kazniti. </p>
<p>Taj se vandalizam dogodio baš u vrijeme donošenja niza manjinskih zakona koji u nekim odredbama, posebice Zakon o odgoju i obrazovanju na jezicima manjina i Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, nadilaze i visoke standarde Europske unije. Posljednji događaj, pak, pokazuje da još uvijek ima pojedinaca i skupina koje po svaku cijenu žele spriječiti suživot i međuetničku toleranciju u hrvatskom Podunavlju. No, postavlja se pitanje kako to da na vandalizam nije reagirala ni jedna stradalnička udruga niti politička stranka. Tim više ako se u obzir uzme da je tragični događaj u Borovu Selu označio početak otvorene agresije na Hrvatsku.</p>
<p>Odgovarajući na taj upit, čelnik vukovarskog HDZ-a Petar Mlinarić kazao je za Vjes nik da je od sazivanja konferencije za novinare o tome odustao samo zato što mu takve poteze pojedinci osporavaju. On tvrdi da gotovo sve stradalničke udruge još uvijek imaju sjedište u Zagrebu te da je to jedan od najvećih problema u njihovu funkcioniranju, jer nisu upućene u stanje na terenu. Mlinarić ističe i da mu čelnici tih udruga često predbacuju »kako se miješa i u ono što treba i u ono što ne treba«. Čelnik vukovarskog HDZ-a tome dodaje da je jedan od uzroka nereagiranja i u činjenici da stradalničke udruge ne komuniciraju međusobno, »jer se svaka bori za lidersku poziciju«. </p>
<p>Počinitelji toga kaznenog djela još uvijek su nepoznati. Počupani čempresi ponovo su zasađeni, ali mnogi povratnici nisu zadovoljni, jer sve upućuje na to da se Domovinski rat, njegovi heroji i stradanja Hrvata zaboravljaju. Podsjetimo na to da su Samostalna demokratska srpska stranka i Zajedničko vijeće općina burno reagirali kad je oskrnavljeno »groblje šajkača« u Vukovaru. U cilju očuvanja međuetničkih odnosa hrvatski su ga policajci nakon toga čuvali 24 sata. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Jović ponudio ostavku nakon što se većina novinara »Slobodne« izjasnila protiv njegove uređivačke politike</p>
<p>SPLIT, 18. svibnja</p>
<p> - Nakon što je nekoliko urednika Slobodne Dalmacije u četvrtak podnijelo ostavke, glavni urednik toga lista Josip Jović stavio je svoj mandat na raspolaganje Upravi Slobodne. Naime, na redakcijskom kolegiju Slobodne Dalmacije, održanom u četvrtak ujutro, Jović je dobio izvješće o rezultatima glasovanja novinarske konferencije. Od 152 stalno zaposlena novinara, glasovalo je njih 128, od čega je 28 podržalo Jovića i njegovu uređivačku politiku. Protiv Jovićeve uređivačke politike izjasnila su se 94 novinara, a šest ih je bilo suzdržano. </p>
<p>Zbog rezultata glasovanja, koji su bili porazni za Jovića i njegovu uređivačku politiku, urednici Jasen Boko (Tjedan), Ivica Slesch (TV spektakli, Vikend Cocktail), Milorad Bibić (Sport), Robert Žaja (Split), Ivica Profaca (Vanjska politika), Ivan Ugrin (Kultura, Forum) i Miomir Štrbac (Kuna) podnijeli su ostavku. Kako doznajemo, jedino je Ugrin dao neopozivu ostavku, obrazloživši svoj čin riječima da ne može prijeći preko uvrede koje mu je na kolegiju uputio Jović. Ugrin je kazao da su rezultati glasovanja potvrdili da se od Jovića i njegove uređivačke politike ogradila većina novinara.</p>
<p> Osim Ugrina, svi urednici koji su podnijeli ostavku nastavit će uređivati svoje rubrike dok se ne izaberu novi urednici. Ivica Profaca odbacio je optužbe o koketiranju s novom vlašću, kazavši da nikada nije imao kontakte ni s onom, niti s ovom vladajućom garniturom. Ostavku je, kaže, podnio iz moralnih razloga, istaknuvši da je većina novinara Slobodne osudila uređivačku politiku, a budući da je on član redakcijskog kolegija, jedini put vidi u odstupanju s uredničke dužnosti.</p>
<p> S druge strane, Jović je izrazio žaljenje što većina članova redakcije nije prepoznala njegovu namjeru da Slobodnu Dalmaciju učini nezavisnim novinamam. »Očito je da su novinari naučili kretati se linijom manjeg otpora i slušati vlast, čak i više negoli je vlast to od njih zahtijevala«, izjavio je Jović novinarima drugih medija.</p>
<p> Jovićevi neistomišljenici priznaju da novinarska konferencija ne može smijeniti glavnog urednika, ali se pozivaju na nedavno potpisan aneks kolektivnog ugovora, prema kojem se mišljenje novinara mora uvažiti. Jović je ponovio da je naklada Slobodne za njegova uredničkog mandata znatno porasla, a to što se njegovi oponenti pozivaju na ostavku kao moralan čin, ocijenio je čistom iznudom. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vlada će do 30. lipnja riješiti smještaj prognanika koji su sada u hotelima</p>
<p>Naglasila je to potpredsjednica Vlade Željka Antunović nakon razgovora s prognanicima / Dogovoreno da se smještaj rješava za svaku obitelj pojedinačno te da se popišu oni kojima je kuća obnovljena, a još su u hotelima / Prognanici odbijaju smještaj u prognaničkim naseljima, a složili su se s tim da se iz hotela odmah isele oni koji imaju gdje stanovati</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - »Dogovoreno je da je 30. lipnja krajnji rok za Vladu da provede odluke o trajnom zbrinjavanju prognanika smještenih u hotelima u skladu s dogovorenim načelima individualnog pristupa. U razgovoru s predstavnicima progranika suglasili smo se da treba izbjeći suvišno birokratiziranje te da je potrebno primijeniti individualni pristup. Sve se može rješavati na ljudski način, obitelj po obitelj, prognanik po prognanik. Mjerodavna tijela već su dobila naputke da pribave podatke, kako bismo se tome mogli posvetiti«, istaknula je potpredsjednica Vlade Željka Antunović nakon razgovora s predstavnicima prognanika iz Vukovara smještenih u zagrebačkim u hotelima koji su u četvrtak prosvjedovali na Markovu trgu. </p>
<p>Nekoliko stotina hrvatskih prognanika koji su već godinama smješteni u »Laguni«, »Astoriji«, »Intercontinentalu« i drugim zagrebačkim hotelima okupilo se u četvrtak ispred Banskih dvora prosvjedujući zbog toga što im je naloženo da se do kraja mjeseca isele iz hotela. Oni traže povratak svojim kućama, a ne nova privremena rješenja.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade je naglasila da su i prognanici prihvatili neke prijedloge Vlade. Tako je prihvaćena odluka da se iz hotela moraju odmah iseliti oni kojima je obnovljena kuća, stan ili im je na neki drugi način riješeno stambeno pitanje. Usvojen je i prijedlog da se u tjedan dana mjerodavni izjasne i dostave imena i prezimena ljudi koji su obnovili stambene objekte, a još uvijek žive po hotelima. »Nitko nema pravo zloupotrebljavati sudbine drugih ljudi koji, ne svojom krivicom, još nisu uspjeli ostvariti pravo na obnovu kuće ili stana, pa moraju živjeti u hotelu«, istaknula je Željka Antunović.</p>
<p>Slobodnih kapaciteta za premještaj prognanika iz hotela ima, a traže se i novi, primjereniji. U razgovoru su spomenuti i stanovi u Vukovaru koji su još uvijek prazni. Potpredsjednica Vlade izvijestit će Vladu da prognanici odbijaju smještaj u prognaničkim naseljima koja ocjenjuju apsolutno neodgovarajućim prostorima za život. </p>
<p> Od 1.011 vukovarskih prognanika samo njih 126 ima riješeno stambeno pitanje i mogućnost vraćanja kući, dok se ostalima nude mnogo nepovoljnija rješenja u Rakovici, Čepinu i Maloj Gorici. </p>
<p>Mladen Jambrović i Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Uoči Devetog sabora HSLS-a: Budiša jedini kandidat za predsjednika </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Više od tisuću članova HSLS-a okupit će se u subotu na Zagrebačkom velesajmu kako bi na svome Devetom saboru, koji pada upravo na jedanaestu obljetnicu stranke, izabrali novo vodstvo.</p>
<p> I dok predsjedniku stranke Draženu Budiši u njegovu reizboru za čelno mjesto neće nitko konkurirati, za četiri potpredsjednička mjesta natjecat će se osam istaknutih HSLS-ovaca: predsjednica HSLS-ova kluba zastupnika u Saboru i šefica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu politiku Đurđa Adlešić, ministar gospodarstva Goranko Fižulić, dubrovački dožupan Pero Cvjetović i saborski zastupnici Joško Kontić, Vilim Herman, Željko Glavan, Željko Pavlic te Ivan Čehok. I dok je Fižulić svojom kandidaturom pokazao veće političke ambicije od dosadašnjih, mnoge je iznenadilo što se za stranačke funkcije nije kandidirao zamjenik premijera, dosadašnji potpredsjednik stranke Goran Granić, koji je u vrijeme kampanje za predsjednika Republike mijenjao Budišu na čelu stranke. </p>
<p>Iako se njegova nezainteresiranost za sudjelovanje u vodstvu stranke može protumačiti kao potvrda nekih teza o njegovu distanciranju od HSLS-a i sve većem identificiranju s Vladom, Granić se, kažu nam u HSLS-u, nije kandidirao zato što želi biti običan član stranke. Granić je sadašnje potpredsjedničko mjesto na prošlome Saboru prihvatio samo zato što je stranka bila u lošemu stanju.</p>
<p>Uz čelna mjesta u stranci, HSLS će na Devetom saboru konstituirati i novi sastav Velikoga vijeća stranke te Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor. Očekuje se da će na Saboru HSLS-a biti otvorena i rasprava u kojoj bi, prema napisima koji posljednjih dana dominiraju u novinama, moglo biti oštrih kritika upućenih vodstvu stranke. Naime, poznato je da neki ogranci HSLS-a, poput međimurskoga, iskazuju veliko nezadovoljstvo zastupljenošću stranke u vlasti, a za očekivati je da će takvih kritika biti i više.</p>
<p>To nezadovoljstvo, u vodstvu stranke tumače činjenicom da liberali u svome udjelu u vlasti nisu uspjeli postići zastupljenost svih županija i regija. Nezadovoljstvo i razočaranje Međimuraca tim je veće, ističu, što nisu uspjeli dobiti svoga ministra obrta, za što je kandidat bio njihov župan Branimir Levačić. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>»Preporod«: Hitno zakon o srednjem školstvu</p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« predložit će Ministarstvu prosvjete i športa da u hitnu proceduru uputi novi zakon o srednjem školstvu i u njega ugradi rješenja norme iz Naputka o provedbi Pravilnika o normi, a koji bi uskoro trebao biti ukinut.</p>
<p> Vinko Filipović, predsjednik Preporoda, smatra da će promjene postojeće srednjoškolske norme biti brojne. Ponajprije, izdvojio je, nastavnici-razrednici od jeseni će raditi dva sata više u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, bez mogućnosti da im budu plaćena dva honorarna sata tjedno. Filipović procjenjuje da će odluka Ustavnoga suda za posljedicu imati smanjenje odvajanja sredstava za školstvo za 20 milijuna kuna godišnje.</p>
<p> Sindikat »Preporod« predložio je i da se postignuta dostignuća i najavljena povećanja plaća u osnovnom školstvu od pet do 15 posto, a koja bi se trebala početi primjenjivati od rujna, preslikaju i na srednje školstvo.</p>
<p> Sindikalci ponavljaju i kako se ne protive Kolektivnom ugovoru za osnovno školstvo potpisanom u prosincu 1999., ali su protiv ukidanja bonusa, koji sada učiteljima s 25 godina staža jamči dva do šest sati manje rada tjedno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>HHO upozorava na najnoviji primjer segregacije Roma u Strmcu kraj Varaždina </p>
<p>VARAŽDIN/ ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Nadam se da će velika medijska pozornost usmjerena u zadnje vrijeme prema Romima s varaždinskog područja potaknuti Vladu da izneđe rješenje njihova položaja, istaknuo je Vladimir Kurečić, član Poglavarstva Varaždinske županije, u četvrtak na sjednici Županijske skupštine. </p>
<p>Inače, Kurečić je i načelnik općine Petrijanec u kojoj se, u Strmcu Podravskom, nalazi romsko naselje sa 420 stanovnika. Njihove se potleušice mogu vidjeti s državne ceste nekoliko kilometara prije hrvatsko-slovenske granice, a već letimičan pogled govori o teškim uvjetima u kojima Romi žive. Izvori prihoda su im socijalna pomoć i porodiljne naknade, kazao je Kurečić, dodavši da u tu romsku zajednicu mjesečno pristiže oko 2,5 milijuna kuna.</p>
<p>Kurečić smatra da Romima treba dati priliku da sami rade i zarade te tako skrbe o sebi i svojim obiteljima. Podsjetio je na to da je općina Petrijanec predložila da se Romima s njihova područja ponude parcele slobodnoga, neobrađenoga državnoga zemljišta u drugim dijelovima Hrvatske. No, taj je prijedlog u nekim medijima okarakteriziran kao nacionalna netrpeljivost, dok je to što romska djeca u osnovnoj školi idu u odvojene razrede nazvano getoizacijom.</p>
<p>»Mi ne getoiziramo romsku djecu i nismo rasisti«, ustvrdio je Kurečić. »Mi smo humanisti i samo želimo voditi računa o ostaloj djeci u Strmcu Podravskom. Zbog loših uvjeta života i svojih higijenskih navika, romska djeca boluju često od hepatitisa, a u naselju ima i TBC-a. Također, po dolasku u prvi razred, romska djeca ne znaju hrvatski jezik. Pa, kako onda mogu pratiti nastavu s ostalima«, istaknuo je, dodavši da se država uopće na brine za tamošnje Rome. Lani je, dodao je, Vladin Ured za nacionalne manjine općini Petrijanec za Rome dodijelio 150.000 kuna, no općina je novac odbila, uz napomenu da s tim iznosom ne mogu poboljšati njihov položaj.</p>
<p> l O položaju Roma u četvrtak se očitovao i Hrvatski helsinški odbor. U priopćenju se, između ostaloga, navodi da su najnoviji primjeri segregacije Roma u naselju Strmec pokraj Varaždina i učestalo ulično nasilje nad pripadnicima njihove zajednice neposredan povod Odboru da upozori hrvatsku javnost i sve nadležene na iznimno loš položaj Roma u Hrvatskoj.</p>
<p>Izvještaji o položaju Roma u Plinarskom naselju, Strugama, Kozari boku i Miševačkom naselju u Zagrebu, Capraškim poljanama pokraj Siska, Podturanju pokraj Čakovca, Sitnicama pokraj Murskog Središća, Jelasu u Slavonskom Brodu i mnogim drugim naseljima diljem Hrvatske govore da romska zajednica danas živi daleko ispod svakog minimuma civiliziranog života, u neurbaniziranim naseljima bez struje i vode u kojima haraju prljavština i bolesti poput žutice i TBC. Samo deset posto romske djece pohađa školu, vrlo često u posebnim odjeljenjima za Rome. </p>
<p>Uz visoku stopu nezaposlenosti i netolerantnosti prema njima, Romi su danas izopćena i od društva neprihvaćena zajednica. Mnogi Romi još uvijek u Hrvatskoj nemaju riješen državljanski status i ne uživaju gotovo nikakva zdravstvena i socijalna prava. Zbog predrasuda prema njima hendikepirani su pri dobivanju posla, a učestali su i fizički napadi na njih, kaže HHO i naglašava da su posebice ugrožena romska djeca, koja izlaz iz bijede najčešće nalaze u prosjačenju, prostituciji i drogi. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Mesić zadovoljan Lučinom, a nezadovoljan pisanjem Globusa </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja </p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić opovrgnuo je u četvrtak pisanje tjednika Globus da je nezadovoljan radom ministra unutarnjih poslova Šime Lučina. »Ja sam zadovoljan sa Šimom Lučinom, ali nisam s člankom koji je objavljen u Globusu. Nikad nisam rekao da sam nezadovoljan Lučinovim radom i da je on kriv. Ono što sam rekao, a što ne znam zašto nije objavljeno, jest da je usko grlo Državno odvjetništvo«, izjavio je predsjednik Mesić. </p>
<p> »Policija i Ministarstvo unutarnjih poslova odrade svoj dio posla, a Državno odvjetništvo je usko grlo zbog kojega se ne rješavaju i ne procesuiraju sve ove afere koje su svaki dan prisutne u medijima«, ustvrdio je Predsjednik. </p>
<p>Prema njegovim riječima Šime Lučin uopće nije problem, jer pokušava sve što je moguće, »ali je nemoćan ako postoji usko grlo i ako se stvari ne procesuiraju, a on na to ne može djelovati«. Upitan hoće li ministar Lučin dati ostavku, Mesić je uzvratio protupitanjem - »zašto bi dao ostavku«, te dodao kako bi je trebali dati drugi. </p>
<p> Ured predsjednika Republike Hrvatske uputio je u četvrtak priopćenje u kojemu opovrgava navode iz Globusova teksta, objavljenog pod naslovom »Lučin još nije riješio ni jednu aferu«. </p>
<p>U priopćenju se navodi da je »predsjednik Mesić u inervjuu tjedniku Globus izričito rekao da najodgovornijim za postojeće stanje smatra Državno odvjetništvo. Što se tiče ministra Lučina, Predsjednik ga osobno imenom i prezimenom nije spomenuo, a kamoli ga proglasio krivcem za takvo stanje. Rekao je jedino to da bi Ministarstvo unutarnjih poslova moralo biti agresivnije«, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Primjedbu da bi neko ministarstvo trebalo biti agresivnije u svom radu trebalo bi shvatiti kao poticaj, a ne kao napad na ministra Lučina. Sve ostale insinuacije i proizivanja ministra Lučina idu na dušu autora teksta i Globusovoj redakciji. </p>
<p>»Takav način smatramo neprofesionalnim i nekorektnim i dobro ćemo razmisliti o budućoj suradnji s tim časopisom«, navodi se u priopćenju koje je potpisala Vjera Šuman, pročelnica odjela za informiranje u Predsjednikovu uredu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zbog Čačićeva istupa oporba napustila sabornicu </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Nije samo velikosrpska agresija palila i rušila po Hrvatskoj, već su zločinci bili na objema stranama! Ta rečenica što ju je u četvrtak poslijepodne, na početku glasovanja o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi, izrekao ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić, bila je razlogom izlaska zastupnika HDZ-a, DC-a, HSP-a i HKDU-a iz sabornice. Ivo Sanader (HDZ) najavio je da će od premijera zatražiti Čačićevu ostavku zbog vrijeđanja ne samo zastupnika već svih stradalnika Domovinskoga rata. Čačić je, naime, pokušao objasniti da Vlada ne prihvaća HDZ-ov prijedlog da su zakonom obuhvaćene materijalne štete »počinjene u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku«, već ostaje pri svom zakonskom tekstu da su štete nastale »u Domovinskom ratu«. Naglasio je kako zakon ne obuhvaća samo velikosrpsku agresiju već Domovinski rat u cjelini. Ilustrirao je to pokazujući rukom na HDZ-ove zastupnike: »Vi tamo niste bili, a ja sam dan nakon 'Oluje' vidio u Kninu kako gore kuće«. Prema Čačiću, sve štete do mirne reintegracije, koje su posljedica kriminalnih djela, treba pokriti hrvatska država. Obraćajući se zastupnicima HDZ-a kazao je da povratak onih koji su rušili nije omogućila ova Vlada već Zakon o oprostu što ga je HDZ donio svojom većinom. Te njegove riječi dodatno su podigle temperaturu u Zastupničkom domu. Vladimir Šeks je u ime Kluba zastupnika HDZ-a rekao kako zbog takvih teških uvreda zastupnika i branitelja HDZ ne može biti nazočan glasovanju dok se Čačić ne ispriča. Uslijedila je petnaestminutna stanka, nakon koje se Čačić ispričao riječima da ispriku upućuje »svima koji su bili u Kninu, ali da poanta nije bila u tome«. Tu ispriku Klub HDZ-a nije prihvatio. Kako Čačić nije reagirao na ponovni zahtjev za isprikom koji je postavio Juraj Njavro (HDZ), svi oporbeni zastupnici napustili su sabornicu, a tada je ponestalo i kvoruma, pa je glasovanje o izmjenama Zakona o obnovi odgođeno. Inače, HDZ-ovi zastupnici vratili su se u sabornicu na raspravu o Zakonu o područjima od posebne državne skrbi. (G. Jureško)</p>
<p>Vidi stranicu 6.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Pet dočasnika udaljeno s dužnosti, kaznene prijave protiv dvojice</p>
<p>ZAGREB/KARLOVAC, 18. svibnja</p>
<p> - Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general pukovnik Petar Stipetić, u skladu sa svojim ovlastima, u četvrtak je donio odluku da se petorica dočasnika, koji su sudjelovali u oštećenju spomenika žrtvama fašizma u Veljunu, udaljavaju s dužnosti. Protiv nadređenog zapovjednika pokrenut je stegovni postupak. U priopćenju Uprave za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva obrane koje je potpisao načelnik Dušan Viro, također se kaže da počinitelji tog djela nisu pripadnici Vojne policije kako je to bio prenio dio medija. </p>
<p> Djelatnici Policijske uprave karlovačke zajedno s djelatnicima 67. bojne i 70. satnije Vojne policije dovršili su kriminalističku obradu vezano uz oštećenje spomenika. Kako je u četvrtak objavila karlovačka policija, utvrđeno je da su R. P. (26) i A. K. (22) osnovano sumnjivi da su u noći na srijedu, 17. svibnja, u 1.20 sati oštetili spomen-kosturnicu u Veljunu i time počinili kazneno djelo iz članka 134., stav 1. Kaznenog zakona koji se odnosi na povredu mira pokojnika. Protiv počinitelja podnesena je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu. (Hina/T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Mesić primio izaslanstvo vojvođanskih Hrvata </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u četvrtak u Zagrebu izaslanstvo Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine na čelu s Belom Tonkovićem. »Razgovarali smo o položaju Hrvata u SRJ, posebice u Vojvodini, i o mogućnostima poboljšanja, kao i o odnosu Hrvatske prema Hrvatima u Vojvodini«, izjavio je Tonković nakon sastanka. </p>
<p>Na pitanje novinara ima li kakvog pomaka prema ostvarenju kulturne autonomije u SRJ kad već nema ostvarenja manjinskih prava, odgovorio je kako je »jugoslavenska vlast zabetonirana i nije spremna ni na kakve razgovore i pomake«. </p>
<p>Govoreći o problemima s kojima su suočeni Hrvati u Vojvodini, čelnik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine istaknuo je da je »najveći pritisak na gospodarskom području«. Najveće je pitanje gospodarskog opstanka, rekao je Tonković napominjući da »siromaštvo pogađa sve, a najviše manjine, i to nas Hrvate«. </p>
<p>I potpredsjednica Vlade Željka Antunović razgovarala je u četvrtak s izaslanstvom vojvođanskih Hrvata. Predstavnici DSHV-a predstavili su potpredsjednici Vlade projekt o kulturnoj autonomiji Hrvata u Srbiji i Jugoslaviji te zatražili podršku hrvatske Vlade u područjima u kojima je to moguće, kaže se, uz ostalo, u priopćenju vladina Ureda za odnose s javnošću.</p>
<p> Bela Tonković i suradnici izložili su potpredsjednici Antunović cijeli niz problema s kojima se suočava hrvatska zajednica u Vojvodini, kao što su režim viza, nepovoljni status, socijalna ugroženost, gospodarska diskriminacija i nedovoljna sredstva za djelovanje.</p>
<p> Tijekom razgovora izaslanstvo je upoznato s Vladinim programom za oživljavanje odnosa s Hrvatima u iseljeništvu i hrvatskim zajednicama u drugim državama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Tonković: Situacija u kojoj žive Hrvati u SR Jugoslaviji je neizdrživa!</p>
<p>Pozdravili smo ideju predsjednika Sabora Zlatka Tomčića o osnivanju matice autohtonih Hrvata u inozemstvu / Ta bi ustanova održavala kontakte i koordinirala pomoć hrvatskim manjinama, rekao je novinarima Bela Tonković, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Svjesni smo da Hrvatska napreduje velikim koracima u demokratizaciji i ulasku u euroatlantske integracije te da je jaz između Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije sve veći. Mi taj jaz, zbog interesa Hrvata u SRJ, nastojimo prevladati i nadamo se da će i u SRJ doći do demokratizacije, jer je situacija u kojoj živimo neizdrživa, istaknuo je Bela Tonković, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), u četvrtak na konferenciji za novinare, održanoj nakon dvodnevnog posjeta Hrvatskoj. </p>
<p>Govoreći o posjetu Hrvatskoj, Tonković je rekao da im je to prvi službeni posjet poslije parlamentarnih izbora, te da su na sastancima s visokim hrvatskim dužnosnicima predstavili situaciju Hrvata u SRJ, s posebnim osvrtom na Vojvodinu te da su dužnosnike upoznali s njihovim prijedlogom za kulturnu autonomiju. </p>
<p>Razgovarali smo s predsjednikom Republike Stipom Mesićem, predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović te predsjednicima saborskih odbora, izvijestio je Tonković, dodajući da se razgovaralo o mogućnosima suradnje Hrvata iz SRJ s matičnom državom. »Tomčić je predložio osnivanje matice autohtonih Hrvata u inozemstvu. Ta bi ustanova održavala kontakte i koordinirala pomoć hrvatskim manjinama«, rekao je Tonković te dodao da su oni pozdravili tu ideju. »Kod svih dužnosnika smo naišli na razumijevanje«, zaključio je Tonković. </p>
<p>Na novinarski upit hoće li se ta matica autohtonih manjina »duplirati« s već postojećim odjelom za autohtone manjine u sklopu Hrvatske matice iseljenika, Tonković je rekao da je to za sada samo ideja. »Nama je samo važno da stavovi Hrvatske prema autohtonim manjinama budu transparentni i definirani«, ustvrdio je. </p>
<p>Potpredsjednik DSHV-a Antun Skenderović istaknuo je da Hrvati u SRJ pripadaju »novim manjinama« te da nemaju nikakva prava. »U razgovorima s državnim organima SRJ ne vide se nikakva nastojanja da se to promijeni i da Hrvati dobiju škole i sredstva informiranja«, rekao je te dodao da Hrvata nema ni u državnoj upravi, vojsci i policiji. »Zalažemo se da nas tretiraju kao nacionalnu manjinu, iako ima elemenata i da budemo konstitutivni narod«, rekao je i dodao da traže i proporcionalnu zastupljenost u državnoj upravi, policiji i svim zakonodavnim tijelima. »Mi želimo biti integrirani, a borimo se protiv asimilacije«, ustvrdio je. »Inzistira se na povratku Srba u Hrvatsku, a zaboravlja se na Hrvate koji bi se, u pretpostavci demokratskih odnosa u SRJ, vratitli u SRJ«, upozorio je. </p>
<p>Član predsjedništva DSHV-a Martin Bačić ukazao je na problem ulaznih i izlaznih viza za Hrvatsku za koje je, da bi se dobile, potrebno donijeti državni dokument kojim se dokazuje narodnost. »Od 1965. nijedan dokument ne pokazuje narodnost«, naglasio je, dodajući kako smatra da se na taj način nepotrebno otežava pristup Hrvatskoj. »Čak ni katolički svećenici koji su završili Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu ne mogu ući u Hrvatsku«, zaključio je. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>NOVA tv od kraja svibnja pokusno, a od listopada emitira redovni, »pravi« program</p>
<p>Prva privatna televizija na nacionalnoj razini NOVA tv, koja je dobila koncesiju prije otprilike godinu dana, pokusni će program, primjereno sklopljenom ugovoru, početi do kraja svibnja. Pokusni će se program emitirati do jeseni, a kako se očekuje, u listopadu će ga zamijeniti redovni, »pravi« program NOVE tv, doznaje se iz izvora bliskih toj televiziji.</p>
<p> Iako se zna da će direktor projekta ostati Miroslav Lilić, još nije sigurno tko će biti glavni urednik. Iako je bilo dogovoreno da će na glavnom uredničkom mjestu sjediti Tomislav Marčinko, ovih su se dana u kuloarima mogla čuti i neka druga imena. Sam Marčinko, u izjavi Vjesniku, nije htio odgovoriti na to pitanje, te nas uputio Liliću do kojega, međutim, nismo uspjeli doći. Izvori bliski NOVI tv spominju da je u kombinaciji za glavnog urednika i Goran Milić, urednik na HTV-u, a neko uredničko mjesto, navodno, čeka i nedavno smijenjenoga glavnog urednika HTV-a Obrada Kosovca.</p>
<p>Što se tiče vlasničke strukture NOVE tv, čini se da bi mogla biti vrlo brzo izmijenjena. Ponajprije zbog ulaska stranoga strateškog partnera, kojega su suvlasnici najavili već tijekom javnog natječaja za dodjeljivanje koncesije. Navodno su već obavljeni ili su u tijeku preliminarni razgovori sa zainteresiranim kupcima iz Italije, Austrije, pa čak i Amerike. Po svemu sudeći, promjene će pretrpjeti i »domaća suvlasnička struktura« u NOVI tv, koju čine Jadran film, Croatia Records, Večernji list, EPH te Lilić i Marčinko. Neki od njih, npr. Jadran film, već su oglasili prodaju svojih dionica.</p>
<p>Kad se govori o projektu NOVE tv, ne može se zaobići najveći problem - po ugovoru obvezatnu izgradnju odašiljača. Naime, zakonom je predviđeno da koncesionar televizije na nacionalnoj razini mora pokriti signalom najmanje 60 posto stanovništva. Zato će NOVA tv za zadovoljenje tog uvjeta trebati izgraditi svoju mrežu odašiljača te ih povezati. Navodno je riječ o 17 projektiranih odašiljača kojima bi se pokrilo oko četiri milijuna hrvatskih građana. Gradnja odašiljača predviđena je u tri faze, a prva podrazumijeva nabavu četiri odašiljača koje su vlasnici NOVE tv, navodno, već naručili u Sloveniji. Vjesnik doznaje da je sada jedino sigurno to da će se ti odašiljači povezati posredstvom satelita, što će se plaćati oko 60.000 maraka mjesečno. Doduše, za manji broj lokacija i za početak rada može se koristiti i oprema Hrvatskih telekomunikacija, ali je, drže vlasnici, upitno ulaganje u dvostruku tehnologiju. Problem privatnih koncesionara za televizije, pa i vlasnika NOVE tv, jest i cijena oglašavanja koja je u odnosu na cijene u susjednim zemljama prilično niska.</p>
<p>Primjerice, prosječna bi cijena za prime time na nacionalnoj televiziji trebala biti 260 kuna za sekundu, odnosno neto oko 200 kuna. Unatoč svemu, doznaje Vjesnik, vlasnici i ljudi uključeni u projekt NOVE tv tvrde da će ta televizija sigurno zaživjeti.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Vlada popustila pred zahtjevima radnika i prihvatila program sanacije Name!</p>
<p>Pokazalo se da je prosvjed jedini način kojim se Vlada može prisiliti na odustajanje od stečaja i na prihvaćanje sanacije Name, rekao je Mario Iveković na prosvjedu Naminih radnika / Predstavnike Sindikata primio je ministar gospodarstva Fižulić i iznio novi prijedlog za saniranje Name/ Prihvaćanje toga prijedloga sanacije Ministarstvo gospodarstva zatražit će na sljedećoj sjednici Vlade / Vlada će, prema novoj varijanti rješenja, otpisati i 61 milijun kuna Namina duga </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Nakon iscrpljujućih pregovora, Vlada je napokon prihvatila predloženi program sanacije Name. Premda je naša pozicija ovim postala mnogo bolja, ipak nismo zaboravili s kim imamo posla, pa ćemo i ubuduće ići pred Vladu, ako to bude potrebno. Rekao je to, pred tristotinjak radnika Name koji su u četvrtak od ranih jutarnjih sati prosvjedovali ispred zgrade hrvatske Vlade, voditelj Županijskoga ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS) Mario Iveković. On je dodao također kako se očitim pokazalo da je prosvjed jedini način kojim se Vlada može prisiliti na odustajanje od stečaja i na prihvaćanje sanacije Name. </p>
<p>Nakon više od tri sata čekanja na Markovome trgu, predstavnike Sindikata radnika u trgovini Nama (SRTN) primio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić, razjasnivši im najnovije Vladino viđenje rješenja krize u Nami.</p>
<p>»Ministar Fižulić upoznao nas je s bitno drukčijim detaljima iz najnovijega izvješća Hrvatskoga fonda za privatizaciju. Fond će, kako je i najavio, ponuditi Privrednoj banci Zagreb (PBZ) ugovor o prenošenju dionica Name iz njegovoga portfelja, ali se sada odustaje od uvjeta da Privredna banka u sljedećih pet godina zadrži sve zaposlene radnike«, pojasnio je Iveković. On je dodao da je time uklonjena prepreka koju je Fond za privatizaciju svjesno podmetao Privrednoj banci, ne bi li je natjerao da odustane od angažmana u sanaciji Name. </p>
<p>Govoreći o novim zahtjevima prema PBZ-u, Iveković je istaknuo da je s ministrom Fižulićem dogovoreno da se od PBZ-a traži prihvaćanje programa sanacije koji podržavaju sindikat i Uprava Name, ali i da u ponuđeni ugovor uđe klauzula, prema kojoj se njegova valjanost uvjetuje potpunim provođenjem sanacije tvrtke. Vlada će, prema Ivekovićevim riječima, otpisati i 61 milijun kuna Namina duga, koliko, naime, iznose ukupna državna potraživanja prema tome nacionalnom trgovačkom lancu. </p>
<p>Na novinarsko pitanje je li pregovorima u Vladi bio prisutan i potpredsjednik Slavko Linić, Iveković je odgovorio da nije te dodao kako im je ministar Fižulić pojasnio da je ono što im prenosi, zapravo, osobni stav premijera Ivice Račana i rezultat prethodno obavljenih konzultacija u užem kabinetu Vlade.</p>
<p> Iveković, je dobio jamstva da će prihvaćanje novoga/staroga prijedloga sanacije Name, Ministarstvo gospodarstva zatražiti već na sljedećoj sjednici Vlade. Njegovim bi prihvaćanjem Fond ponudio PBZ-u ugovor o prenošenju čitava portfelja, ali uz uvjet da Privredna banka provede sanaciju.</p>
<p>Riječ je o programu o kojemu su se pozitivno izrazili sindikat i Uprava, a kojim se predviđa zapošljavanje 1.500 radnika, dok za ostalih 400 osigurat će otpremnine. Sindikalci, kako doznajemo, već posjeduju popis 400 Naminih radnika, koji su pristali na isplatu programom zajamčenih otpremnina za tehnološki višak. </p>
<p>Komentirajući iznenadni preokret Vladine politike prema Nami, Iveković je istakao kako njihov najnoviji potez potvrđuje da Vlada želi na druge što prije prebaciti odgovornost za opstanak toga poduzeća. Premda se s prijedlogom sanacije načelno složio i predsjednik uprave PBZ-a Božo Prka, u sljedećih nekoliko dana od Honda za privatizaciju se očekuje da i službeno Privrednoj banci predloži potpisivanje ugovora o prijenosu dionica i sanaciji Name.</p>
<p>»Radnicima je sada najvažnije da im Banka isplati barem jednu plaću, a ako je moguće i dvije od pet, koliko im Fond za privatizaciju duguje«, rekao je Iveković, dodajući kako je to nužno, jer radnici moraju mirno čekati definiranje tehničkih detalja nužnih za kvalitetnu sanaciju Name. Analizirajući ulazak PBZ-a kao većinskoga vlasnika u Namu, Iveković je upozorio na nove odnose s dobavljačima. Naime, kako je rekao, dobavljači bi buduće sporazume trebali potpisivati s PBZ-om kao vlasnikom portfelja, a Banka bi se, potpiše li ugovor, obvezala da im omogući naplatu dosadašnjih potraživanja i Naminim dionicama. </p>
<p>Nakon razgovora s ministrom Fižulićem, radnici Name uputili su se u Upravu u Vlaškoj ulici, gdje su tražili da se u razgovoru s predstavnicima Banke vidi može li Banka isplatiti plaću svim zaposlenicima.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Ministar policije ne može više sam odlučivati koga će prisluškivati obavještajne službe </p>
<p>Prihvaćanjem dopuna Zakona o unutarnjim poslovima o svakom će poduzetom prisluškivanju i praćenju ministar unutarnjih poslova morati izvijestiti državno povjerenstvo / To će povjerenstvo nadzirati tijek i pravilnost poduzetih mjera i o tome izvješćivati saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost / Jednoglasno zatraženo što žurnije donošenje novoga zakona o unutarnjim poslovima </p>
<p>ZAGREB, 18. svibnja</p>
<p> - Većina je zastupnika Zastupničkoga doma u četvrtak pozitivno ocijenila dopune Zakona o unutarnjim poslovima koje je predložio saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, ističući da je neophodno odrediti koga obavještajno-sigurnosne službe mogu prisluškivati, u kojim slučajevima i tko nadzire primjenu tih mjera. Također, zastupnici su jednoglasno zatražili da se što prije donese novi zakon o unutarnjim poslovima. </p>
<p>Ako se predložene dopune usvoje, Sabor bi, dva mjeseca nakon što je Ustavni sud ukinuo članak 18. Zakona o unutarnjim poslovima koji je ministru policije davao diskrecijsko pravo određivanja koga će SZUP pratiti i prisluškivati, popunio nastalu pravnu prazninu. Tako bi o svakom poduzetom prisluškivanju i praćenju ministar policije morao izvijestiti tročlano državno povjerenstvo na čijem će čelu biti istražni sudac. To bi povjerenstvo, pak, nadziralo tijek i pravilnost tih poduzetih mjera, te o tome izvješćivati saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji će i imenovati članove povjerenstva. </p>
<p>Odbor za zakonodavstvo predložio je amandman prema kojem bi odgovornost za mjere prisluškivanja i praćenja snosio ministar policije, a državno bi povjerenstvo bilo kontrolor. Ministar bi, naime, 24 sata od određivanja pokretanja tih mjera morao o tomu izvijestiti povjerenstvo, te bi 72 sata po njihovu okončanju opet trebao obavijestiti povjerenstvo koje bi tada analiziralo opravdanost primjene tih mjera i postignute rezultate. Takvo reguliranje prisluškivanja i praćenja građana, ocijenila je Đurđa Adlešić, predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, vrlo je kvalitetno, a građani će se osjećati sigurnima, »jer više neće biti prisluškivanja i praćenja zbog različitih mišljenja, što se događalo prošlih godina«.</p>
<p> No, Damir Kajin, (IDS) drži da su predložene dopune vraćanje članka 18. na mala vrata. »Ministar ne može odlučivati jer je obavještajna zajednica u Hrvatskoj ostala u istom sastavu u kojem je i bila. Sad bi ti ljudi, kojima ništa nije bilo sveto, u demokratskom ozračju trebali provoditi novi zakon. Teško mi je u to povjerovati«, istaknuo je on. Izrazio je i čuđenje što nitko u Hrvatskoj nema hrabrosti provesti lustraciju u obavještajnoj zajednici, pogotovu nakon sumnji da su njihovi članovi upleteni u nerede u Splitu i Veljunu. On smatra da je Zakon o kaznenom postupku, prema kojem istražni sudac može izdati nalog za praćenje i prisluškivanje, posve dovoljan. Odgovorio mu je pomoćnik ministra policije Franjo Turek, rekavši kako Zakon o kaznenom postupku govori o postdeliktumu, dakle, mjere se poduzimaju nakon što je kazneno djelo počinjeno, dok je za nacionalnu sigurnost potrebno djelovanje prije počinjenih djela. </p>
<p>HDZ podupire prijedlog, istaknuo je Vladimir Šeks, posebno istaknuvši potrebu razgraničavanja djelovanja izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno potrebu da punu odgovornost za primjenu tih mjera snosi ministar policije koji bi odlučivao o mjerama, a tek naknadno o tome obavještavao povjerenstvo. Uz to, HDZ je zatražio da u tročlanom povjerenstvu bude obvezno i jedan predstavnik oporbe. Zadovoljstvo predloženim rješenjima iskazao je u ime HSS-a i Ante Markov, rekavši kako što prije treba riješiti pravnu prazninu nastalu nakon odluke Ustavnog suda, kako zbog nadolazeće turističke sezone tako i zbog nacionalne sigurnosti. Viktor Brož, u ime HSLS-a, ocijenio je da taj prijedlog onemogućava zloporabu prisluškivanja i praćenja, ali, dodao je, teško je očekivati idealno rješenje u odnosima države i građana, posebno kada je riječ o zakonskom zadiranju u ljudska prava i slobode. Predložio je i da osobe, prema kojima su te mjere neopravdano primijenjene, dobiju pravo na obeštećenje. </p>
<p> SDP se, istaknuo je Ivan Ninić, zauzima za to da ministar policije o planiranim mjerama, prije njihove primjene, izvijesti povjerenstvo, a nakon tri dana i Odbor za nacionalnu sigurnost, kako bi tih mjera bilo što manje i kako bi bile strogo kontrolirane. Predložene dopune podržao je i Klub HSP-a i HKDU-a, a Vlado Jukić je kazao da je »upravo zbog nedefinirana stanja u obavještajnoj zajednici ugrožena nacionalne sigurnosti zbog čega, što prije, treba otvoriti raspravu o tome i poduzeti mjere da se to stanje sanira«. Potporu dopunama tog zakona dali su i klubovi PGS-a i SBHS, dok je Vlado Gotovac, u ime LS-a i HNS-a, zatražio da se rok, u kojem mjerodavna tijela koja trebaju biti obaviještena o prisluškivanju skrati na 40 sati, te da svaki nalog za prisluškivanje sadržava i imena osoba koje ga provode.</p>
<p> I u pojedinačnoj raspravi zastupnici su poduprli dopune Zakona o unutarnjim poslovima, no isticali su kako je riječ samo o prijelaznom rješenju te da Vlada mora pripremiti nov zakon. Joško Kontić (HSLS) je predložio osnivanje posebnog suda za pritužbe, kao što je to u Velikoj Britaniji, kojem bi se mogli obratiti svi oni koji misle da su bezrazložno prisluškivani i praćeni, te tako zatražiti zaštitu. Prema njegovu mišljenju, u povjerenstvu ne treba biti predstavnik oporbe, nego je dovoljna kontrola ako oporbeni zastupnik sudjeluje u radu Odbora za nacionalnu sigurnost koji, pak, treba dobiti ono mjesto koje mu pripada u zapadnim demokracijama. Željko Glavan (HSLS) upozorio je na mogućnost zloporabe neovlaštena prisluškivanja i objavljivanja u javnosti takvih podataka bez kontrole. Zauzevši se za što kvalitetniji nadzor, on je upozorio da se takvi materijali mogu koristiti za ucjene. </p>
<p>Država mora štititi građane, a prisluškivanja će biti više ili manje, ocijenio je Ivan Penić (HDZ), istaknuvši da današnja tehnika regulira i selektivno prisluškivanje, jer, na primjer, aparati mogu reagirati samo na određeno spomenuto ime, pa se u tom slučaju razgovori izdvajaju. Odbacio je i nazvao notornom glupošću tvrdnje koje su se pojavile posljednjih dana o 100.000 navodnih prisluškivanja. Predložio je da u Zakonu ostane da predsjednici Republike i Vlade svaki mjesec budu izvješćivani o poduzetim mjerama prisluškivanja i praćenja. Ljerka Mintas-Hodak (HDZ) zauzela se za to da se u Zakon unese odredba o odšteti osobama koje su neovlašteno prisluškivane. </p>
<p>Šeks: Burleska oko transkripata predsjednikovih razgovora </p>
<p>Vladimir Šeks (HDZ) predložio je da Hrvatski državni sabor obveže Vladu da u roku 30 dana izradi zakon, kojim će se regulirati uporaba arhivske građe središnjih državnih tijela. </p>
<p>Naime, smatra Šeks, jedno od ključnih pitanja je reguliranje raspolaganja podacima dobivenih prisluškivanjem, ali i to kako koristiti podatke iz, primjerice, arhiva predsjednikâ Hrvatske ili Hrvatskoga državnog sabora. </p>
<p>Vladimir Šeks je upozorio na to da se takvi razgovori snimaju, da postoje stenogrami i transkripti, koji se ne bi smjeli koristiti voluntaristički i selektivno. </p>
<p>On je naglasio i da se ne bi smjelo dogoditi da se transkripti takvih razgovora dojavljuju Nacionalu, ili nekim drugim novinama. Šeks je upitao i s kojom se namjerom to radi, istaknuvši kako se »cijela ta burleska i commedia del' arte odvija kao vađenje zeca iz cilindra i takvi se podaci dijele privilegiranim novinarima«. </p>
<p>Moglo bi se dogoditi i to da se transkripti predsjednika Republike objavljuju kao saga o gradiću Paytonu, odnosno može se očekivati da se uskoro objave i transkripti razgovora predsjednika države sa Svetim Ocem i nekim diplomatima, zaključio je Vladimir Šeks. </p>
<p>Škare Ožbolt i Adlešić: Tko je za prisluškivanje bio prije, a tko je sad? </p>
<p>Uz Damira Kajina (IDS), najkritičnija prema predloženim dopunama Zakona o unutarnjim poslovima bila je Vesna Škare Ožbolt (DC), koja je upitala želi li se to pod plaštom demokracije nastaviti praksa prisluškivanja? Naime, istaknula je ona, šestorica su, dok su bili oporba, kritizirali praksu prisluškivanja, smatrali su da je prisluškivanje nespojivo s demokratskim društvom, a sada više ne misle tako. </p>
<p>Predložene zakonske dopune ona je ocijenila »vrlo rastezljivima, a državna sigurnost je opet u rukama jednoga čovjeka«. Dodala je da Vlada očito vjeruje u bezgrešnost ministra policije, jer se i ne spominje situacija neopravdane primjene mjera. Uz to, SZUP bi, smatra Škare Ožbolt, ostao ili postao politčka policija. Stoga ona predlaže prethodno utvrđivanje cjelovitoga sustava nacionalne sigurnosti. </p>
<p>Odgovorila joj je Đurđa Adlešić (HSLS), rekavši kako joj je žao što Vesna Škare Ožbolt »nije bila tako kritična dok je bila članica stranke koja je deset godina vladala i kada je mogla napraviti nešto dok su se stvarali dosjei koji danas pune novinske stupce«.</p>
<p>Nakon što joj je Vesna Škare-Ožbolt replicirala, rekavši da kao savjetnica Predsjednika Republike i njegova glasnogovornica nije mogla sudjelovati u kreiranju Zakona o unutarnjim poslovima, Đurđa Adlešić se korigirala, kazavši da nije mislila na nju osobno. </p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000519].
|
