NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001116].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 263246 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Vjesnikovi« reporteri na poligonu kod Slunja: Hrvatska vojska rame uz rame s elitnim američkim postrojbama</p>
<p>Združena topnička djelovanja hrvatskih i američkih snaga, uz svoju uspješnost i simboliku, od ogromnog su značenja za daljnji razvoj vojnih bilateralnih odnosa, ali i za puno uključivanje Hrvatske u vojne integracijske procese / Dok su slunjskim poligonom i njegovom okolicom odjekivale detonacije haubičkih projektila, nebo nad vježbalištem »Eugen Kvaternik« parali su snažni motori američkih jurišnih helikoptera AH-1W Cobra / Četveročlani snajperski timovi američkih marinaca sukobljavali su se s »neprijateljskim« ophodnjama / Posade tenkova Abrams M-1A-1 i lakih amfibijskih transportera čekale su daljnje naredbe</p>
<p>SLUNJ, 15. studenoga</p>
<p> - Kad je prije nekoliko dana novoimenovani zapovjednik Šeste flote američke vojske, viceadmiral Gregory Johnson najavljivao vježbu svojih marinaca na slunjskom poligonu Hrvatske vojske, zaželio je i malo lošije vrijeme, kako bi njegovi vojnici, rekao je, pokazali sve što znaju.</p>
<p>I nebo je, čini se, uslišalo admiralovu želju. Pravi prolom oblaka koji se u srijedu ujutro spustio na Slunj i njegovu okolicu, vojnom je poligonu, četiri kilometra udaljenom od zadnjih slunjskih kuća, dao izgled mjesta gdje doista vježbaju elitni vojnici. Uvjerili su se u to i brojni novinari koji su dobar dio puta do vatrenih položaja američkih i hrvatskih snaga morali proći pješice, krećući se zemljanim putovima prekrivenim debelim naslagama žutog, žitkog blata.To je, zapravo, upozorili su ljubazni domaćini, i jedini način sigurnog kretanja, jer neki su dijelovi poligona i dalje posijani minama.</p>
<p>Američkog topničkog časnika, poručnika Thomasa Parkera ta informacija u srijedu ujutro nije pretjerano zanimala. Glavna preokupacija haubičke bitnice »Indija« kojoj je on dozapovjednik, bilo je uvježbavanje vatrenog djelovanja po stacionarnim ciljevima, udaljenim od njegova položaja punih 15 kilometara. Učestale i zaglušujuće detonacije njegovih haubica promjera 155 mm govorile su da poručnik radi po planu. Ta ubojita oruđa maksimalnog dometa 36 kilometara, u utorak i srijedu nisu se odmarala. Tek u stanci između dvaju ispaljenja, 25-godišnji marinac kazao je da nije prvi put u Hrvatskoj. Svidio mu se Dubrovnik, a Slunj i njegovo okružje podsjeća ga na njegovu rodnu Sjevernu Karolinu koja je uostalom, recimo i to, matična baza elitnog, 26. marinskog ekspedicijskog korpusa.</p>
<p>Samo nekoliko kilometara zračne linije udaljeni su položaji hrvatskih artiljeraca. Haubička bitnica 1. gardijske brigade prošla je dva dana, po scenariju združene vježbe, pružala topničku potporu američkim marincima u napadu. Hrvatski artiljerci ponosno ističu da su svojim haubicama D-30 pogodili sve zadane ciljeve i da su položaje posjedali samo nekoliko sati prije otvaranja vatre.»To je veliki uspjeh, jer prvi kontakt s američkom vojskom ostvarili smo dan ranije, nakon toga smo posjedali položaje i djelovali takoreći iz pokreta«, rekao je za Vjesnik bojnik Tomislav Pavičić, časnik za vezu između topništva hrvatske i američke vojske.</p>
<p>Kako to da su hrvatski topnici, iako skromnije opremljeni, prvog dana zajedničke vježbe bili uspješniji od svojih američkih kolega?</p>
<p>»Amerikanci prije svega žele dobiti na brzini, a hrvatska vojska na preciznosti«, pojasnio je hrvatski časnik. »Nemamo toliko streljiva da bismo mogli promašivati« dodao je njegov kolega.</p>
<p>Desetak minuta nakon toga, američki i hrvatski topnici zajedničkom su vatrom pokrili neprijateljski cilj - dio brda Oblajac. Učinak je bio stopostotan.</p>
<p>Kapetan Walter Fihry bio je nakon toga osobito ponosan. Jer, upravo je on u srijedu bio prvi Amerikanac koji je iz hrvatske haubice 122 mm D-30, dometa 15,3 kilometara, ispalio projektil na cilj udaljen devet kilometara </p>
<p>Združena topnička djelovanja hrvatskih i američkih snaga, uz svoju uspješnost i simboliku - slažu se i Amerikanci i njihovi hrvatski domaćini - od ogromnog su značenja za daljnji razvoj vojnih bilateralnih odnosa, ali i za puno uključivanje Hrvatske u vojne integracijske procese. Slunjsko vježbalište i ugošćivanje američkih marinaca na njemu tek je, čini se, početak dublje i raznovrsnije vojne suradnje Hrvatske i SAD-a, rekao je Vjesnikovu novinaru časnik zadužen za medije 26. ekspedicijskog korpusa, bojnik Mc Allister.</p>
<p>I dok su slunjskim poligonom i njegovom okolicom odjekivale detonacije haubičkih projektila, nebo nad vježbalištem »Eugen Kvaternik« parali su snažni motori američkih jurišnih helikoptera AH-1W Cobra. Eskadrile tih ubojitih letjelica, naoružanih topovima od 20 mm i antitenkovskim raketama, napadale su ciljeve na tlu, ali iz ekoloških razloga nisu djelovale razornim raketnim projektima već su »samo« topovima, kako je rekao američki zrakoplovni časnik za vezu, neutralizirali živu silu na tlu.</p>
<p>A na tlu slunjskog poligona u srijedu se odvijala još jedna operacija. Četveročlani snajperski timovi američkih marinaca sukobljavali su se s »neprijateljskim« ophodnjama. Naoružani standardnim puškama M-16, pojačanim 40-milimetarskim bacačima granata, marinci iz bojne bojnika Christmasa uvježbavali su na predjelu Božići, reakcije u susretu s neprijateljskom kontrolom.</p>
<p>»Uvježbavat će taktički postupak neprestano, sve do noći, a tako će biti i sutra« pojašnjava njihov zapovjednik poručnik Robert Bowen. »Samo će tako u sebi stvoriti automatizam postupanja u situaciji koju uvježbavaju. Time će ujedno izbjeći gubljenje dragocjenog vremena na razmišljanje pa će najvjerojatnije ostati živi«. </p>
<p>I dok je američki marinac objašnjavao razloge svojevrsnog drila svojih marinaca, slunjskim poligonom i dalje su odjekivale zaglušne detonacije. Posade tenkova Abrams M-1A-1 i lakih amfibijskih transportera, čekale su daljnje naredbe. Za to vrijeme zapovjednik elitnog 26. elitnog korpusa američke vojske u razgovoru s novinarima nije krio svoje zadovoljstvo.</p>
<p>»Za moje marince ovo je vrlo važna vježba, a u Hrvatskoj smo naišli na vrlo dobar prijem i koordinaciju od strane HV-a.«</p>
<p>Složili su se s njim i hrvatski domaćini koji su i organizirali konferenciju za medije i video-prezentaciju o vježbi Slunj 2000. i najavili nastavak planiranih aktivnosti. One će se do kraja studenoga odvijati kako na slunjskom poligonu tako i na drugim lokacijama u Hrvatskoj.</p>
<p>Najatraktivnije, naravno, bit će gađanje jednim od najmodernijih protuoklopnih sustava na svijetu, »javelinom«, potom zajednička akcija vojne policije i SEAL-timova u spašavanju srušenih pilota, te zajednički letovi američkih i hrvatskih zrakoplova i helikoptera.</p>
<p>Nije bilo probijanja zvučnog zida</p>
<p>»Probijanja zvučnog zida nad Slunjem i obližnjim Plitvičkim jezerima, o čemu su javljali neki mediji, nije bilo«, rekli su hrvatski i američki visoki časnici na zatvaranju medijskog dana vojne vježbe »Slunj 2000«. »Ovdje su locirani samo helikopteri, a oni, kao što je poznato, ne mogu probijati zvučni zid«. Najavljeno je i uspostavljanje kvalitetnije komunikacije između organizatora i sudionika vježbe »Slunj 2000«. i lokalnoga stanovništva.</p>
<p>Nakon izložbe naoružanja i opreme, koju su američki marinci postavili ovih dana, najavljena je i sveta misa, kojoj će nazočiti američki marinci, njihov kapelan i hrvatski domaćini. Ako lokalne vlasti daju suglasnost, američki i hrvatski inženjerci bi u vrlo kratkom roku mogli izgraditi i cestu do rijeke Slunjčice.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Reisinger: Kod nas karikatura služi popunjavanju praznina u novinama</p>
<p>Već sam dugo profesionalac, pa mi ideje dolaze spontano. Možda se jedna moždana vijuga tako razvila, na račun drugih / Lako je ljude rasplakati, ali nema ništa teže nego ih nasmijati, tvrdi istaknuti karikaturist Oto Reisinger</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Među 1500 karikaturista iz čitavoga svijeta koji su sudjelovali na 17. međunarodnom natjecanju Aydin Dogan Foundationa u Ankari, poznati karikaturist Oto Reisinger osvojio je treću nagradu, koja mu je predana 9. studenoga. Širokoj čitateljskoj publici poznat po svom »Peri« - ležernom promatraču i rezigniranom komentatoru društvenih zbivanja, Reisinger na stranicama Vjesnika već pola stoljeća plijeni pozornost diskretnom ironijom koja pogađa »u središte stvari«.</p>
<p>• Što u Vašoj dugogodišnjoj karijeri znači nagrada iz Ankare?</p>
<p>- Do sada se nikad nisam natjecao i moram reći da je ovo natjecanje važnije mladim hrvatskim karikaturistima koji se nemaju gdje afirmirati. Evo, drugonagrađeni autor Željko Cerić jako je dobar mladi karikaturist, a nigdje ne objavljuje, jer nema gdje objavljivati. Ja sam zapravo tek na nagovor prijatelja iz Društva karikaturista poslao na natječaj u Ankaru dvije karikature i jedna im se očito svidjela.</p>
<p>• Je li to bio natječaj političke karikature?</p>
<p>- Ne, to je natječaj opće karikature. Žiri je donio odluke još ljetos, a svečana dodjela nagrada bila je sada, u studenom, na godišnjicu smrti osnivača Turske Republike Kemala Atatürka. Svečana dodjela nagrada, zajedno s izložbom kandidiranih karikatura, održana je u tamošnjem muzeju slikarstva i kiparstva. Na svečanosti su bili i ministri s premijerom na čelu, članovi parlamenta i diplomatskog kora te mnogi novinari.</p>
<p>• Jeste li slične nagrade dobivali i prije?</p>
<p>- Dobio sam godišnju nagradu Društva novinara »Zlatno pero«, neke nagrade za dugogodišnji rad u stranim časopisima, u Švicarskoj i Nizozemskoj, itd. Ali, zapravo, do sada se nikad nisam natjecao na nekom službenom natječaju.</p>
<p>• Koliko se već bavite karikaturom?</p>
<p>- Samo u Vjesniku kontinuirano objavljujem već pola stoljeća. Prije toga, kao student, radio sam u satiričkom listu Kerempuh. Iako sam diplomirao arhitekturu, više sam volio karikaturu i ta ljubav pratila me je čitavog života. Od 1950., kada sam apsolvirao, stalno djelujem u Vjesniku.</p>
<p>• Imate li evidenciju koliko ste do sada karikatura objavili?</p>
<p>- Tko bi to prebrojio! Samo »Peru« sam redovno objavljivao 30 godina, a uz njega objavljivao sam još masu vanjskopolitičkih karikatura. Iza mene su tisuće i tisuće radova, ne samo karikatura već i plakata i ilustracija. Ilustrirao sam knjige, radio i na crtanom filmu. Sredinom osamdesetih sam za British Telecom radio tri promidžbena jumbo-plakata. S obzirom na to da sam jedno vrijeme radio u engleskom Punchu, Englezi su imali uvida u moj rad te su me angažirali za taj plakat. Punch je, inače, jedan od najstarijih listova za karikaturu. Ime mu dolazi od folklornog lika, nekoga nalik našem Petrici Kerempuhu, koji je smišljao šale i viceve na račun društva.</p>
<p>• Pretpostavljamo da Vaš odnos prema karikaturi nije samo profesionalni. Doživljavate li karikaturu kao vrstu umjetničkog izraza?</p>
<p>- Uvijek sam imao dara za likovnost. Nakon Drugoga svjetskog rata položio sam prijemni ispit na Likovnoj akademiji, no prijatelji su me odvukli na arhitekturu. Međutim, to nije imalo nikakvog utjecaja na moj budući rad. Jer, čak i da sam završio medicinu, opet bih se bavio karikaturom.</p>
<p>• Što Vam vaš rad znači intimno?</p>
<p>- Rijetko kad sam zadovoljan onim što sam uradio. I, mislim da je to jedini način napredovanja za onoga tko želi stvoriti karijeru. Zapravo, nikad ne smiješ biti sasvim zadovoljan onim što radiš. Uvijek treba imati unutarnji poriv da možeš učiniti nešto bolje. To je put koji sam slijedio čitave svoje karijere. Međutim, kod nas za tu vrst likovnog i intelektualnog izražavanja nema mnogo razumijevanja. Osim kod publike koja me zaustavlja na ulici i na tržnici, izražavajući žaljenje što »Pero« više ne izlazi. Međutim, u nekim zemljama, kao što je Engleska, karikatura je vrlo cijenjena umjetnička disciplina, jednako kao i slikarstvo. Kod nas se karikatura doživljava uglavnom kao popunjavanje praznine u novinama. U Engleskoj su karikaturisti dobivali plemstvo, kao čuveni Cummings. Doduše, i ja sam nedavno ušao u jedan engleski leksikon, koji je izdalo oksfordsko sveučilište. Tamo postoji i katedra koja karikaturu obrađuje s mnogih aspekata: estetskog, sociološkog, političkog i slično. Karikatura je jako prisutna u njihovu društvu, ona se tamo razvila još u 18. stoljeću. Čitav britanski parlament pun je karikatura, ima ih po hodnicima i uredima. Kod nas, na žalost, nije tako, iako imamo mnogo mladih talentiranih karikaturista.</p>
<p>• Možete li navesti neke od trenutno najzanimljivijih?</p>
<p>- Pavić, Cerić, Pahernik, Srećko Puntarić, koji je već duže prisutan... Imate ih masu, ali oni jednostavno nemaju gdje objavljivati. I stoga su natječaji jedini način da se afirmiraju. Međutim, čak i ako dobiju nagradu, kod nas se to brzo zaboravi.</p>
<p>• Ljubitelji i poznavatelji karikature kažu da dobra karikatura govori isto koliko i kvalitetan komentar.</p>
<p>- Često karikatura kazuje više crtežom i rečenicom ili naslovom, nego jedan traktat. U članku možete mnogo toga objašnjavati. U karikaturi, međutim, bit morate izreći vrlo jednostavno i čitko da čitatelj jednim pogledom shvati o čemu se radi. Međutim, kod nas, na žalost, nema mnogo smisla za karikaturu.</p>
<p>• Čini se da ipak ima, ako između 1500 kandidata iz čitavoga svijeta, drugu i treću nagradu osvoje autori iz Hrvatske!</p>
<p>- Nisam rekao da nema autora, već da javnost nema osjećaja za autore. Iako sam umirovljenik, i dalje svakodnevno radim za Vjesnik, no nikad me nitko od urednika nije nazvao i rekao: ovo je dobro, ovo nije dobro, trebao bi drukčije i slično.</p>
<p>• Zanima me kako stvarate: čekate li pravi trenutak nadahnuća ili nižete pokušaje dok ne nađete odgovarajući izraz?</p>
<p>- Već sam dugo profesionalac, pa mi ideje dolaze spontano. Možda se jedna moždana vijuga tako razvila, na račun drugih. Naravno, ideja je bitna, međutim, ona nikad ne smije biti uvredljiva. Karikatura mora, prije svega, biti duhovita. Ne da čovjek puca od smijeha, ali s dozom finog humora. Jedan filmski redatelj rekao je da je lako gledatelje rasplakati, ali nema ništa teže, nego ih nasmijati. Mislim da je humor, zapravo, jedno veliko umijeće.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Berezovski prijeti Kremlju da će tražiti politički azil na Zapadu</p>
<p>Najpoznatiji ruski tajkun optužio Vladimira Putina za političku amoralnost i financijske malverzacije u proljetnoj predizbornoj predsjedničkoj kampanji / Malo je vjerojatno da će Putin, u strahu da će Berezovski progovoriti i zatražiti na Zapadu politički azil, zaustaviti kaznenu istragu protiv njega</p>
<p>MOSKVA, 15. studenoga</p>
<p> - Osumnjičen za pranje novca preko svojih tvrtki u Švicarskoj i za pljačku najmanje 60 milijuna dolara ruske zrakoplovne kompanije »Aeroflot«, tajkun Boris Berezovski nije se u srijedu pojavio na saslušanju u moskovskom tužiteljstvu.</p>
<p> Najpoznatiji ruski tajkun nije se na poziv tužiteljstva uopće vratio u Rusiju, već je u utorak navečer iz svog »skrovišta« u Zapadnoj Europi uputio moskovskim medijima otvoreno pismo u kojemu je predsjednika Vladimira Putina optužio za grube financijske malverzacije u proljetnoj predizbornoj predsjedničkoj kampanji.</p>
<p>»Aferu Aeroflot izmislio je bivši premijer Jevgenij Primakov, a sada je Putin ponovo oživljuje, iako ga nije smetalo da profit mojih tvrtki koje su u Švicarskoj radile s 'Aeroflotom' koristi za financiranje svoje predsjedničke predizborne kampanje«, napisao je Boris Berezovski u otvorenom pismu koje je u srijedu na prvim stranicama objavilo i nekoliko vodećih moskovskih listova.</p>
<p> Berezovski je uz to optužio Putina da ga želi izvesti pred sud jer je on jedan od glavnih kritičara njegove politike. Kritizirao je, piše Berezovski, Putinovo ponašanje i postupke oko tragedije ruske nuklearne podmornice »Kursk«, ne odobrava predsjednikov etnički rat u Čečeniji, suprotstavio se i suprotstavlja se njegovom protuustavnom ukidanju gornjeg doma parlamenta te upornom nastojanju kremaljske administracije da stavi pod svoju kontrolu ruske neovisne medije.</p>
<p>Optužujući Putina, Berezovski je očevidno izabrao taktiku obrane prikazujući se pred domaćom i svjetskom javnošću političkom žrtvom. To je potvrdio, objašnjavajući u otvorenom pismu i zašto je donio »tešku odluku« da se ne vraća u zemlju. »Pod pritiskom sam kremaljskih vlasti i osobno predsjednika Putina, pa imam samo dva izbora.</p>
<p> Ako se vratim, postat ću politički zatvorenik, ako ostanem u inozemstvu postat ću politički emigrant«, napisao je Berezovski, prijeteći Kremlju traženjem političkog azila na Zapadu, ukoliko za njim tužiteljstvo raspiše međunarodnu tjeralicu, kao što je to nedavno učinilo za drugim odbjeglim tajkunom i medijskim magnatom, Vladimirom Gusinskim.</p>
<p>Nema dvojbe da otvoreno pismo znači potpuni raskid odnosa između najpoznatijeg ruskog tajkuna i ruskog predsjednika.</p>
<p> Tim više, što se Berezovski još donedavno javno hvalio kako je upravo on smislio scenarij prijevremene Jeljcinove ostavke i izbor Vladimira Putina za njegovog nasljednika za kremaljskim kormilom.</p>
<p> To je vjerojatno i razlog što je Berezovski u svom otvorenom pismu nazvao Putina »predsjednikom bez savjesti i morala«. </p>
<p>»Danas je očito da sam se preračunao kad sam Putina ocjenjivao kao dalekovidnog i jakog političara. Da, ja sam se znao prevariti u ljudima često i grubo, ali nikada nisam griješio u procjenama političkih procesa u Rusiji, i stoga mogu uvjereno reći da Putin vodi politiku pogubnu za zemlju, i da njegov režim neće opstati do kraja njegovog prvog predsjedničkog mandata«, zaključio je Berezovski svoje otvoreno pismo teškim optužbama na račun šefa države, koje su doista bez presedana. </p>
<p>Predsjednik Putin koji se nalazi u Bruneiju, na summitu šefova država Azije i Oceanije, još nije javno reagirao na pismo i optužbe Berezovskog. Nije to učinila ni njegova predsjednička administracija, ali je sasvim jasno da je tim pismom najpoznatiji ruski tajkun napravio nepremostiv ponor između sebe i šefa države, s kojim je donedavno bio u dobrim odnosima, ali koji ga, za razliku od Jeljcina, nije htio prihvatiti kao »sivu eminenciju« Kremlja.</p>
<p> Berezovski nesumnjivo zna mnogo kremaljskih tajni, ali je nakon njegovih teških optužbi malo vjerojatno da će Putin, u strahu da će progovoriti, i pod prijetnjom traženja političkog azila, zaustaviti kaznenu istragu protiv najodioznijeg ruskog tajkuna.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Bandić nezadovoljnima: Izvolite pljunuti u šake i raditi, pa možemo govoriti o željama</p>
<p>Proračun za sljedeću godinu, tvrde u Poglavarstvu, ima obilježja štedljivosti, socijalne uvjerljivosti i razvojnih djelatnosti / Ovogodišnji proračun, nakon rebalansa, iznosio 3,24 milijardi kuna / Pročelnici mnogih ureda nezadovoljni raspodjelom sredstava - tražili 4,241 milijardu / Gradonačelnik Milan Bandić: Jedini dijelovi proračuna gdje se nešto može napraviti su kapitalni i neporezni prihodi i naplata potraživanja od zakupnina </p>
<p>Proračun Grada Zagreba za 2001. godinu, kako ga je na sjednici u srijedu predložilo Gradsko poglavarstvo trebao bi težiti točno 3,8 milijardi kuna. Obrazloženje za 9,26-postotni porast u odnosu na ovogodišnji budžet, kao i faktore koji su utjecali na njegovu izradu, iznio je pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić. Prema Kojiću, koji je donošenje proračuna nazvao pravim, sadržajnim trenutkom inauguracije aktualnog poglavarstva, dokument je izrađen uz naputke Ministarstva financija, koje je za 2001. godinu predvidjelo porast bruto društvenog proizvoda u visini od 4,5 posto, te inflaciju od oko pet posto. Te brojke, rekao je pročelnik, pokazuju da je povećanje proračuna ostvareno u okvirima od dozvoljenih 9,5 postotaka. </p>
<p> - Za informaciju, ukupno povećanje iznosi 17,28 posto, ali usporedivi dio proračuna povećan je za 9,26 posto, rekao je Kojić, koji je istaknuo kako su ukupne želje prema resorima iznosile 4,241 milijardu kuna. Proračun za sljedeću godinu, tvrde u Poglavarstvu, ima obilježja štedljivosti, socijalne uvjerljivosti i razvojnih djelatnosti. Štedljiv je, smatraju, jer je u okvirima državne orijentacije i maksimalno se oslanja na neporezne prihode. Socijalna komponenta ostvarena je zadržavanjem razine plaća i jamstvima za dosad ostvarena prava, dok je razvojni dio vidljiv prvenstveno u sredstvima koja se izdvajaju za poticanje razvoja obrtništva i malog poduzetništva.</p>
<p>Prihodi proračuna dijele se u tri skupine od kojih su najjači porezni, koji su u odnosu na ovu godinu predviđeni niži za oko šest posto, pa iznose 62,5 postotaka. Kod neporeznih prihoda, s druge strane, predviđen je porast od 5,2 posto, na 26,6 posto, jer će ono ubuduće obuhvatiti i povećanje na osnovi naplate komunalnuih usluga i uklanjanja oštećenja na cestama.</p>
<p> Kapitalni prihodi, pak, viši su za 1,8 posto, pa iznose 4,3 postotka, a među njih su uvršteni prihodi od prodaje stanova sa stanarskim pravom. Rashodi proračuna dijele se na tekuće izdatke - prvenstveno izdatke poslovanja (plaće) i ostale vanjske izdatke, transfere i kapitalne izdatke, jedine koji su u ovoj skupini zabilježili povećanje. </p>
<p>Zanimljivo je da je Kojić, na kraju izlaganja, na vlastito pitanje, treba li nakon svega očekivati rebalans predloženog proračuna tijekom sljedeće godine, odgovorio - da, i to barem dvaput! Prve se izmjene, rekao je, mogu očekivati donošenjem izmjena zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, a druge nakon održavanja lokalnih izbora i formiranja vijeća gradskih četvrti. »Za te smo potrebe predvidjeli inicijalna sredstva od 10 milijuna kuna, ali se zasad potreban novac ne može sa sigurnošću predvidjeti«, rekao je Kojić. </p>
<p>Prema raspravi koja je uslijedila nakon obrazloženja, postalo je jasno da proračunom, odnosno sredstvima »osvojenim« po resorima, nisu zadovoljni mnogi pročelnici. U ime ureda za kulturu govorio je pomoćnik pročelnika Duško Ljuština, koji je istaknuo kako se na kulturu mogu odnositi štedljiva i socijalna komponenta, ali nikako ne i razvojna. Ljuština je, naime, iznio i jedan od primjera koji pokazuju stanje stvari - u 1990. godini otkupljeno je 270.000 primjeraka knjiga, a na kraju ove godine brojka bi mogla doseći 54.000. Uz to, dodao je, osnovica plaće u dječjem vrtiću, primjerice, iznosi 2.220 kuna, dok osnovica za najboljeg hrvatskog glumca stoji na 1.930 kuna.</p>
<p>Slavko Kojić na ove je primjedbe odgovorio kako ih drži apsolutno točnima, ali »kad bi svaki pročelnik sada iznio jednu takvu priču, mogli bi lijepo, svi skupa, sjesti i plakati«. Gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je Ljuštinu kako je njegovom uredu odobreno povećanje od 10,1 posto, što je više i od povećanja u obrazovanju i sportu, te onog u zdravstvu i socijalnoj skrbi.</p>
<p> - Prvi ću biti za to da se kulturi sredstva povećaju još i više, jer znam da ovo nije dovoljno, ali neke stvari u kulturnim institucijama jednostavno treba mijenjati. Pomake još nisam vidio, izvolite dati prijedloge i mijenjajte stvari na bolje, rekao je Bandić, koji je ustvrdio da bi se, primjerice, moglo početi od neophodnog odvajanja umjetničke i menadžerske funkcije ljudi na čelu institucija. Gradonačelnik je, nadalje, upozorio pročelnike (koji su u međuvremenu počeli iznositi svoje primjedbe po resorima), kako je budžet sastavljen nakon dva tjedna detaljnih razgovora i pregovora, te da im sadašnje primjedbe »neće proći«.</p>
<p> - Tehnički detalji mogu se riješiti nakon sjednice, ali samo unutar ureda. Sve što smo predvidjeli u proračunu je stvar očekivanja i projekcija, a jedini dijelovi gdje se nešto može napraviti su kapitalni i neporezni prihodi i naplata potraživanja od zakupnina. Zato izvolite pljunuti u šake i raditi, pa se onda može govoriti o željama za kulturu i ostale urede, poručio je Bandić nezadovoljnima. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Željka Antunović tražit će smjenu uprave SC-a, na čelu sa Zdenkom Protuđerom</p>
<p>Nakon sastanka predstavnika studentskih organizacija s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović: Natječaj za novog ravnatelja Studentskoga centra / Prijedlog novog zakona o Studentskom zboru, ipak, po hitnom postupku u Sabor / Studentski izbori do konca mjeseca / Pregovori oko prenamjene vojnih objekata u studentske domove</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Željka Antunović zatražit će od predsjednika Upravnog vijeća Studentskoga centra (SC), Nedjeljka Đereka, smjenu uprave zagrebačkoga SC-a na čelu s ravnateljem Zdenkom Protuđerom. Dogovoreno je to tijekom zatvorenog sastanaka, kojega je potpredsjednica Vlade održala u srijedu s predstavnicima studentskih organizacija, prenio nam je nakon sastanka u Vladi, predsjednik HSS-ovih sveučilištaraca, Andrija Damjanović. </p>
<p>Predstavnici Sveučilišne organizacije HSS-a, Foruma mladih SDP-a, Mladih liberala, Pokreta studentskih inicijativa (PSI) i mladeži HNS-a, razgovarali su s Antunović o poslovanju SC-a, u kojemu je izvještaj Državne uprave za reviziju pokazao nepravilnosti, a studenti tvrde i - kriminal. Stoga traže dolazak financijske i kriminalističke policije koja bi na licu mjesta istražila poslovanje SC-a. Obzirom da je Protuđer na čelu te institucije koja bi trebala poslovati bez profita, studenti traže njegovu smjenu. Antunović je obećala da će predsjednika Upravnog vijeća SC-a, odmah nakon sastanka sa studentima, tražiti da hitno sazove sjednicu Vijeća, na kojoj bi se donio zaključak o promjeni uprave. Nakon toga, trebao bi se raspisati i natječaj za novoga ravnatelja SC-a. </p>
<p>Studenti su s potpredsjednicom Vlade razgovarali i o Zakonu o Studentskom zboru te održavanju izbora za studentske predstavnike. Kako je dogovoreno, prijedlog novoga zakona o SZ-u, ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević mora proslijediti Vladi, kako bi ušao u hitnu saborsku proceduru. Predstavnici studentskih organizacija zatražili su pritom, da se u prijedlog toga zakona uvrsti prijelazna odredba o potrebi održavanja novih studentskih izbora. »To bi značilo«, pojasnio nam je Damjanović, »da će se nakon studentskih izbora, koji se prema važećem zakonu moraju održati u studenome, održati još jedni izbori i to prema novome zakonu o Studentskom zboru«. </p>
<p>Smještajni kapaciteti za studente nisu dovoljni, smatraju studenti, zbog čega su potpredsjednici Vlade predložili da se založi za povećanje sredstava iz državnoga proračuna u te svrhe, kao i da potakne pregovore oko prenamjene određenih vojnih objekata u Hrvatskoj u studentske domove. »Suradnja Ministarstva obrane i Ministarstva znanosti očito nije na dovoljnoj razini, što je potrebno da bi se potaknula ideja pretvorbe vojnih objekata u studentske«, komentirao je Damjanović nakon sastanka sa Željkom Antunović. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>I privremeni komunalni priključak za kuće bez građevinske dozvole - krađa!</p>
<p>Ministarstvo prostornoga uređenja i zaštite okoliša smatra da se svima treba osigurati legalno priključenje na komunalnu infrastrukturu, no upozorava da se pritom ne smije relativizirati činjenica, radi li se o zakonski ili bespravno sagrađenim objektima. </p>
<p> Radi izbjegavanja opasnih zdravstvenih posljedica do kojih bi moglo doći uslijed isključenja vode i električne energije velikom broju stanovnika na određenom području, treba osigurati da im se voda i elekrična energija na odgovarajući način i uz odgovarajuću cijenu dostavljaju, kazala je glasnogovornica Ministarstva, Marijana Petir. To je, kaže, službeno stajalište Ministarstva nakon odluke zagrebačke Gradske skupštine u utorak, kojom se dopušta privremeni priključak na vodovod i odvodnju vlasnicima kuća koje nemaju građevinsku dozvolu. </p>
<p>Iz Ministarstva se upozorava kako ni na koji način ne bi smjela biti relativizirana činjenica da je riječ o bespravno sagrađenim objektima, kao ni činjenica da je protupravno korištenje vode i električne energije isto što i bilo koja krađa.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Najam za prodaju na štandovima od 1. siječnja jeftiniji i do 30 posto</p>
<p>Najam gradske površine za pokretne naprave u prosjeku će od 1. siječnja pojeftiniti između 20 i 30 posto, a zahtjevi za proširenjem tržnog prostora bit će od 1. prosinca zadovoljeni javnim natječajem. Odlučilo je to u srijedi Poglavarstvo grada Zaprešića na prijedlog Komisije za dodjelu javnih gradskih površina, koja se vodila teškom materijalnom situacijom i padom kupovne moći građana. </p>
<p>Najnovijom će odlukom metar kvadratni za štandove ugostiteljske djelatnosti u prvoj gradskoj zoni užega centra biti smanjena sa 500 na 350 kuna, u drugoj zoni sa 400 na 300, dok će u trećoj i četvrtoj zoni izmjene biti tek simbolične.</p>
<p> Za trgovačku djelatnost koja nije posebice specificirana, a takav je najveći broj štandova, metar kvadratni javne gradske površine u prvoj gradskoj zoni koštat će 250 kuna (dosad 350), a u drugoj zoni 150 kuna (dosad 250). </p>
<p> U prvoj zoni bit će smanjena i cijena najma za štandove za prodaju voća, povrća i cvijeća sa 300 na 250 kuna, zatim štandova za prodaju lutrije, novina, knjiga i duhana sa 170 na 150 kuna, te prodaju čestitki, suvenira, svijeća i obrtničkih proizvoda sa 220 na 180 kuna. </p>
<p>Proširenje tržnog prostora za novih deset mjesta, neće zadovoljiti interes građana za otvaranjem štandova, međutim privremeno će bar djelomično riješiti problem kroničnog nedostatka prostora. Trajno rješenje bilo bi cjelokupno preseljenje prodaje na štandovima i prodaje iz kamiona u za to već predviđeni prostor nadomak tržnice u smjeru željezničke pruge. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Geodetska tehnička škola po četvrti put na UNESCO-ovom This is our Time </p>
<p>Geodetska tehnička škola »Zagreb«, prošlogodišnji pobjednik međunarodnog kviza Unite the nations između 216 škola iz 65 zemalja svijeta, i ove će godine sudjelovati u projektu »This is our time«. Riječ je o međunarodnoj manifestaciji koja se održava jednom goidšnje pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Cilj joj je putem moderne informatičke tehnologije omogućiti komunikaciju između mladih. UN i UNESCO proglasili su 2000. kao međunarodnu godinu kulture i mira, stoga je 16. studeni, Dan tolerancije, izabran za 24-satno druženje mladih iz čitavog svijeta na temu, »Povezivanje putem mira«. </p>
<p>Prema riječima voditelja projekta u Geodetskoj tehničkoj školi, Zlatana Solde, do sada je prijavljena 241 škola iz cijeloga svijeta i već je nadmašen dosadašnji rekordni broj sudionika. Ekipa naše škole počet će s projektnim aktivnostima u noći na četvrtak, 16. studenoga, i ostati će u informatičkoj učionici škole puna 24 sata. Za to vrijeme, sudjelovat ćemo u natjecateljskom dijelu programa tj. na kvizu, čije je geslo »Unite the nations«. Kviz obuhvaća pitanja iz različitih područja znanja i odnosi se na različite dijelove svijeta. Sastavljaju ga sami sudionici, postavljajući pitanja o vlastitoj zemlji, kulturi, povijesti, športu itd. i šalju ih u jedan informacijski centar koji pitanja dalje distribuira. Prijavili smo se, kao i prošle godine, osim u natjecateljski dio i u »Timeovu« videokonferenciju s osobom s drugoga kraja svijeta, uz razne dopisne diskusije na određene teme. </p>
<p>Pozvali smo brojne uglednike Ministarstva prosvjete i športa, Zavoda za unapređenje školstva, Gradskoga ureda za obrazovanje i šport i CARNeta da nas posjete i podrže, naglasio je Soldo. Od nas samih očekujemo ispunjenje prošlogodišnjeg rezultata, odnosno pobjedu na kvizu i zabilježeno sudjelovanje u drugim aktivnostima manifestacije. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U petak svjetska premijera »Humanitarnoga belota na Internetu«</p>
<p>Hrvatskoj i svjetskoj javnosti predstavit će se u petak, 17. studenoga u 12 sati u Novinarskom domu u Perkovčevoj, najnoviji uspjeh Belot kluba »Velebit«. Naime, u suradnji s informatičkom tvrtkom »Times Telecom« organizira igranje belota u humanitarne svrhe putem Interneta. Na prezentaciji će jednu humanitarnu partiju belota on-line odigrati igrači iz SAD, Austrije, Njemačke i Hrvatske. </p>
<p>Belot klub »Velebit« poznat je hrvatskoj javnosti kao društvo koje organizira humanitarne turnire u belotu, čiji financijski prilozi potpomažu onima kojima je takva pomoć potrebna. Organizacija turnira i pomoć obavlja se u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba. </p>
<p>»Velebit« je ove godine počeo i s Nacionalnom ligom u humanitarnom belotu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Obavijest ZET-a stanovnicima Prečkoga</p>
<p>ZET obavještava putnike autobusa, Ljubljanica-Prečko i Črnomerec-Prečko, da će u četvrtak, 16. studenoga, zbog asfaltiranja produžene Horvaćanske, doći do izmjena linija kroz Prečko. </p>
<p>Prva izmjena predviđa se od 7.30 sati do 12 sati, kada se planira završetak radova. Autobusi će prometovati iz grada: Terminal Ljubljanica - Fallerova - Ljubljanska avenija - Slavenskoga - (desno) Jarnovićeva - (produžena) Horvaćanska - Ulica Slavenskog (terminal). U smjeru grada prometovat će redovitom trasom.</p>
<p>Ukidaju se sva postojeća stajališta kroz naselje Prečko a uspostavljaju u Ulici Slavenskog (nasuprot početno-krajnjeg stajališta) i u Jarnovićevoj ulici (u zoni križanja s novom Horvaćanskom).</p>
<p>Druga izmjena prometovanja autobusa predviđa se od 12 do 19 sati. Autobusi će prometovati u smjeru iz grada: Terminal Ljubljanica - Fallerova - Ljubljanska avenija - Petrovaradinska - Jarnovićeva - Handelova - Tijardovićeva i dalje redovitom trasom u smjeru grada.</p>
<p>Početno-krajnje stajalište premješta se s Ulice Slavenskog na Tijardovićevu ulicu (u zoni križanja s Ulicom Slavenskog).</p>
<p> U slučaju lošeg vremena, radovi se odgađaju za sljedeći dan.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Znatiželjnici pridonijeli uginuću kita </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Primijetite li kita u moru, ostanite podalje, promatrajte ga s propisane udaljenosti i ne uznemiravajte ga, jer mu i uz najbolje namjere tako smanjujete izglede za preživljavanje!</p>
<p> Upozorilo je to Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u svom današnjem priopćenju osvrćući se na nedavno uginuće mladunca velikog sjevernog kita, čiju su smrt izazvali paraziti slični glistama koji su nesretnoj životinji začepili glavne krvne žile. Ministarstvo ističe da se, po međunarodnim propisima, ljudima zabranjuje prilazak kitovima na udaljenost manju od 200 metara. Dodaje se da se približavanjem na manje udaljenosti od propisanih životinju uznemiruje i onemogućuje u hranjenju. Na udaljenost od 200 metara kitu može prići samo jedno plovilo, dok se za skupinu plovila preporuča najmanja udaljenost od 400 metara.</p>
<p> Međutim, u slučaju nedavno uginulog mladunca velikoga sjevernog kita pronađenog u subotu u Karinskom moru, Ministarstvo upozorava da se se pojedinci, sudeći prema novinskim izvještajima, približavali kitu u neposrednu blizinu.</p>
<p> »Teško je procijeniti utjecaj ovakvog ponašanja na cjelokupno stanje iscrpljene životinje, ali zacijelo nije bio pozitivan«, kaže se u priopćenju. </p>
<p> Ministarstvo podsjeća da je lešina kita, kad je pronađena, bila stara najmanje dva dana, te da je ekipa zagrebačkoga Veterinarskog fakulteta utvrdila da je mladunče kita uginulo od parazitoze. Na lešini je pronađeno mnoštvo oblića, glistama srodnih nametnika, koji su začepili glavne krvne žile, uslijed čega je nastupila smrt iscrpljene i izrazito mršave životinje. Dodaje se da je vjerojatno riječ o istom primjerku koji je posljednjih tjedana viđan u Tršćanskom zaljevu, zajedno s odraslim primjerkom, vjerojatno majkom. Nejasno je kad se mladunče odvojilo od majke, kao i radi li se o istim primjercima koji su tijekom kolovoza viđeni kod Makarske, kaže se u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dobra hrana bitno utječe na raspoloženje i duševno zdravlje</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Duševno zdravlje može se znatno popraviti jednostavnom promjenom prehrane, tvrde predstavnici dobrotvorne udruge »Mind«, prenosi BBC News. </p>
<p> »Mind« je objavio vodič u kojemu se naglašava povezanost hrane i raspoloženja. Zna se da prehrana može utjecati na fizičko zdravlje, a autori novog vodiča ističu povezanost hrane i raspoloženja. Anketa koju je proveo »Mind« pokazala je da svaka četvrta osoba tvrdi da joj čokolada popravlja raspoloženje - iako mnogi od njih dodaju da je djelovanje kratkoročno. Ipak, svaka peta osoba kaže da slatka hrana negativno utječe na njezino duševno zdravlje.</p>
<p> Prehrana može pogoršati simptome niza bolesti, uključujući autizam, shizofreniju, depresiju, tjeskobu i napadaje panike. Autori »Mindova« vodiča sastavili su popis hrane koja može negativno utjecati na raspoloženje: umjetni okusi i konzervansi, čokolada, kava, jaja, mliječni proizvodi, naranče, šećer, proizvodi od pšenice.</p>
<p> Prehrana koja povoljno utječe na duševno zdravlje uključuje mnogo voća i povrća, sardine, tunjevinu, losos, bundeve i orahe. Autorica knjige nutricionistkinja Amanda Geary sastavila je jelovnik koji navodno popravlja raspoloženje, a sastoji se od: sardina, tunjevine ili lososa, zelene salate s avokadom i bučinim sjemenkama, tjestenine od integralnog brašna te pirjanog voća sa sušenim marelicama i bananama na biskvitu od zobenih pahuljica i orasima.</p>
<p> Ta kombinacija hrane polako otpušta <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, za razliku od kofeina i čokolade, koji trenutačno popravljaju raspoloženje, ali nakon toga slijedi nagli pad.</p>
<p> »Mnoge osobe koje mi se obraćaju i koje pate od tjeskobe, napadaja panike ili PMS-a, kažu kako su osjetile znatno poboljšanje duševnoga zdravlja čim su promijenile prehranu«, rekla je Amanda Geary za BBC News. »Na duševno zdravlje očito utječu mnogi faktori, a hrana je jedan od njih."</p>
<p> Neke vrste hrane, iako ih se smatra zdravima, »mogu na žalost imati prikriven štetan utjecaj na zdravlje«.</p>
<p> Nepodnošenje hrane i osjetljivost mogu utjecati na raspoloženje, ali postoje i drugi složeni odnosi prehrambenih navika i duševnoga zdravlja. Hrana djeluje na neurotransmitere u mozgu koji utječu na način razmišljanja, osjećaje i ponašanje. A nedostatak nekih vitamina, minerala ili masnih kiselina može biti vrlo opasan, poput povezanosti nedostatka B vitamina i simptoma shizofrenije.</p>
<p> Utjecati može i interakcija hrane i nekih lijekova. Popularna vrsta antidepresiva, inhibitor monoaminooksidaze, može u kombinaciji s tiraminom kojega primjerice ima u siru, grahu i kvascu, izazvati vrlo visok krvni tlak. Prehrambene navike najbolje je mijenjati uz pomoć nutricionista, napominje autorica vodiča. Ipak, i sami možemo iz svog jelovnika postupno izbacivati određene prehrambene proizvode. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U Turskoj razvijeno crno tržište ljudskim organima</p>
<p>ISTANBUL, 15. studenoga</p>
<p> - Turski zdravstveni stručnjaci uznemireni rastućom trgovinom ljudskim organima upozoravaju Turke da ne prodaju svoje organe kako bi se domogli novca i sastavili kraj s krajem.</p>
<p>»Dolazi nam mnogo ljudi kako bi prodali svoje bubrege govoreći da su bankrotirali ili da su prevareni« kaže anadolijskoj novinskoj agenciji dr. Osman Akalin s turskog Instituta za bolesti bubrega. </p>
<p>»Objašnjavamo im da je to ilegalno i da svoje probleme neće riješiti prodajom bubrega«. Zdravstveni djelatnici tvrde da nepotpuna zakonska rješenja i neetični liječnici dopuštaju siromašnima iz Indije, Rusije i zemalja sljednica bivšeg SSSR-a, kao što je primjerice Moldavija, da prodaju svoje organe izvađene nezakonitim transplantacijskim operacijama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Isti gen regulira krvni tlak i tjelesnu težinu</p>
<p>WASHINGTON, 15. studenoga</p>
<p> - Mutacija na genu povezanom s krvnim tlakom utječe i na sklonost debljanju, pokazala je studija koja je predstavljena na kongresu Američkoga društva kardiologa. To otkriće, koje bi moglo omogućiti novi pristup liječenju pretilosti i visokoga tlaka, pokazalo je da gen GNB3 825T može izazvati oba poremećaja.</p>
<p> »Otkriće nam pokazuje da pretilost nije samo genetski poremećaj nego da neki geni - uz faktore okoliša i ponašanja - mogu povećati vjerojatnost obolijevanja«, naglasio je glavni autor studije dr. Achim Gutersohn sa sveučilišta u Essenu (Njemačka).</p>
<p>Ipak, dodao je, ti nasljedni faktori rizika mogu se ublažiti zdravim životnim navikama. Uz to, pokazalo se kako je dovoljno vježbati dva sata tjedno da bi se zaustavila sklonost debljanju. Istraživači su pratili 1.291 osobu dobroga zdravlja prosječne dobi od 29,8 godina s mutiranim genom za koji se zna da utječe na krvni tlak. Djelovanje tog gena vrlo je naglašeno u bijelaca koji se malo kreću, a posebno u onih s dvije kopije gena, rekao je dr. Gutersohn, dodajući da su one posebno sklone debljanju ako ne vježbaju. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pušenje više šteti ženama</p>
<p>BALTIMORE, 15. studenoga</p>
<p> - Ženama koje puše zdravlje je mnogo ugroženije nego nepušačima ili čak muškarcima koji puše, tvrde istraživači. Štetnost duhana za žene bilo je tema 10. simpozija pod pokroviteljstvom medicinskog fakulteta Sveučilišta Maryland. </p>
<p> Rak pluća, rak grlića maternice, kardiovaskularne bolesti, bolesti usne šupljine i neplodnost neke su od najčešćih tegoba koje se javljaju u pušačica i mnogo su češće nego kod žena koje ne puše, izvješćuju istraživači. Uz to, pušačicama prijeti veća opasnost od nekih bolesti nego pušačima.</p>
<p> »U pušačica je rak grlića maternice četiri puta češći nego u žena koje ne puše«, kaže dr. Sandra Brooks iz medicinskog centra Sveučilišta Maryland. A ženama, kako se čini, prijeti veća opasnost od raka pluća nego muškarcima, dodao je dr. L. Austin Doyle s istog sveučilišta.</p>
<p> Osim toga, u žena su češći neki estetski, funkcijski i životno opasni poremećaji u usnoj šupljini, primijetila je Jacquelyn Fried, profesorica na stomatološkom fakuletetu Sveučilišta Maryland. U žena koje puše češće su bore, upale desni te rak usana i usne šupljine.</p>
<p> Osim toga, štetne posljedice pušenja prijete i njihovoj djeci. »Teškoće u učenju, poremećaj pažnje uz hiperaktivnost, fetalna i perinatalna smrt te iznenadna smrt u kolijevci: svi se ti poremećaji mogu javiti ako je majka pušila«, upozorio je na konferenciji dr. Theodore Slotkin sa sveučilišta »Duke« u Durhamu (Sjeverna Carolina).</p>
<p> Slotkin je rekao kako je stopa tih poremećaja između 50 i 500 posto povećana u trudnica koje puše nego u onih koje ne puše. Unatoč svim upozorenjima na negativne posljedice pušenja u trudnoći, četvrtina trudnica ipak puši. Uz to, »pušenje može prouzročiti i neplodnost«, primijetio je dr. Howard D. McClamrock koji sudjeluje u programu liječenja neplodnosti pri medicinskom centru u Marylandu. »Studije su pokazale da uporaba duhana može štetno djelovati na razvoj jajašaca u jajnicima, čak i u mladih žena«, rekao je dr. McClamrock. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Leđna peraja dupinova je osobna iskaznica</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Dupini su danas jedna od najugroženijih životinja. Usprkos ubijanju, zagađivanju mora, slučajnom hvatanju u ribarske mreže, još uvijek žive u plavom Jadranu. Istraživači Instituta Tethys iz Italije i stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba sustavno istražuju zajednicu »dobrih dupina« oko otoka Cresa i Lošinja.</p>
<p> Zahvaljujući Institutu Tethys i Prirodoslovnom muzeju, creski i lošinjski dupini danas su najbolje istražena skupina dupina u Mediteranu. Naime, 1987. je godine istraživački tim Tethysa započeo dugogodišnje istraživanje biologije, ekologije i društvene strukture zajednice dupina koji naseljavaju more oko Lošinja i Cresa, piše Draško Holcer u ogledu 'Dobri dupini lošinjski', objavljenom u časopisu 'Matica'. Istraživanje traje već četrnaestu godinu, a od početka su u istraživanje uključeni i stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji istražuju faunu jadranskih otoka. »U svojim igrama, borbama i drugim međuodnošajima svaka jedinka dobiva određene ureze, ogrebotine, ožiljke i slično pa tako svaki dobri dupin ima jedinstvenu leđnu peraju koja se u potpunosti razlikuje od peraja ostalih dupina. Zato je leđna peraja jedinstvena kao i otisak prsta!« Svaki dupin dobio je i ime: Vivian, Kiselo, Kate, Draško, Giuse, Susan, Freccia bianca, Pinna vibrante... Zanimljivo je da imena ujedno ne predstavljaju i spol jedinke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otvorenje »magarećeg hotela« u Istri bila je vijest dana</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Vijest o otvorenju »magarećeg hotela« u dolini Raše, koju je svojevremeno objavila HINA, prenijele su 64 svjetske agencije, obznanio je 'Vjesnik HEP-a', iz kojega je vijest i preuzeta. Naime, 'Vjesnik HEP-a je u nekoliko navrata objavljivao napise o magarcu kao jednoj od ugroženih životinjskih vrsta koju treba zaštititi od odumiranja, te je time potaknuo i osnivanje Saveza uzgajivača minijaturnih magaraca, mula i mazgi pod nazivom »Liburna«.</p>
<p> Tekst pod naslovom 'Magareći hotel u Raškoj dolini' izazvao je neočekivano veliku pozornost hrvatske i svjetske javnosti, piše Ivica Tomić u crtici naslovljenoj 'Kako su magarci proslavili Vjesnik HEP-a'. Prema riječima Ivana Perka, vlasnika jednog od rezervata minijaturnih mediteranskih magaraca u Raškoj dolini u Istri, na otvorenju »magarećeg hotela« pojavile su se čak četiri televizijske ekipe: HTV, TV Kopar, NT i jedna talijanska televizija, a priloge ili emisije o magarcima pripremili su Radio Labin, Radio Pula, Obiteljski radio... »Novinari su najčešće navodili riječi o magarcu koji je spasio Spasitelja, o magarećem hotelu i magarcima koji više nego itko zaslužuju mirovinu«, izjavio je voditelj magarećeg rajskog vrta u dolini Raše Ivan Perko. Rekao je i da je u povodu 'Dana jabuka', 20. listopada na njegovoj farmi održan 'Tovar fest'. Napominje se, da će se 16. studenog u Zagrebu održati Međunarodna magarijada za koju vlada veliko zanimanje. »Nemojte izostati«, poručuju magareći dobročinitelj iz Istre. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Arboretum Trsteno u sto slika!</p>
<p>Muzej za umjetnost i obrt / Dnevnik »Vjesnik« u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti otvara u Muzeju za umjetnost i obrt izložbu fotografija »Spasimo Arboretum zajedno« u petak, 17. studenoga u 19 sati / Izložba je početak opsežne »javne« akcije spašavanja i revitalizacije petstoljetnog bisera vrtne kulture europske vrijednosti </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Ako se zaborav povijesti okrutno vraćao dementnim potomcima, tada bez sumnje možemo reći da se zaborav kulture plaćao još strašnije - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda!</p>
<p>»Spasimo Arboretum zajedno« akcija je kojom politički dnevnik »Vjesnik« u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, obnavlja dobru tradiciju javne brige za baštinu, pokretanjem opsežne javne akcije spašavanja najstarijeg i jednog od najljepših spomenika vrtne kulture u Hrvatskoj - Arboretuma Trsteno kraj Dubrovnika!</p>
<p> Plemenitu akciju, što se ostvaruje u skladu sa sjajnom američkom krilaticom »do it now«, da podsjetimo, pokrenula je agilna »Vjesnikova« ekipa profesionalaca. Zahvaljući angažmanu i »britkom peru« Vesne Kusin, dugogodišnje »Vjesnikove« novinarke, povjesničarke umjetnosti i urednice kulturne rubrike koja je pohodila Trtseno s doajenom novinske fotografije Rankom Markovićem, kao i angažmanu »Vjesnikove« ekonomistice Vesne Gajski, Nedjeljni Vjesnik nedavno je tiskao poseban prilog »Spasimo Arboretum zajedno« u kojem je opsežno prikazana povijesna i kulturološka vrijednost niza perivoja što su se pet stoljeća in continuo razvijali uz renesansni ljetnikovac Gučetić, već i strašne štete nastale u Arboretumu uslijed dva velika požara - za vrijeme srpskih razaranja 1991. i u kolovozu ove godine kada se vatrena stihija obrušila na Dubrovačko primorje u fronti dugoj 10 kilometara.</p>
<p>Izložba odabranih fotografskih zapisa »Obnovimo Arboretum zajedno - Svjedočanstva iz Trstenoga« Ranka Markovića, kako je u srijedu najavljeno na konferenciji za novinare, otvara se u Muzeju za umjetnost i obrt u petak 17. studenoga u 19 sati. Stotinjak izabranih fotografija, nadopunjenih sa starim foto zapisima iz muzejskog fundusa MUO pokazat će s jedne strane razmjere paljevinske štete, a s druge strane ljepotu i raskoš sačuvanog dijela Arboretuma te spomeničkog kompleksa Gučetićeva ladanjskog ljetnikovca. Kao muzej koji je uvijek na vrhunskoj stručnoj razini prezentirao etape hrvatske kulturne povijesti, MUO se izložbom priključuje plemenitoj misiji spašavanja Arboretuma, istaknuo je ravnatelj MUO prof. Vladimir Maleković, podsjetivši da u Hrvatskoj još jedan »biser« vrtne arhitekture čeka na hitnu obnovu - Arboretum Opeka u Vinici kod Varaždina. Naglasivši da je obiteljskim korijenima i sama emotivno vezana kako uz varaždinsko, tako i uz pelješko odnosno dubrovačko područje, Vesna Kusin je podsjetila da je »Vjesnik«, nakon niza zapaženih priloga iz kulture, pokrenuo akciju spašavanja Arboretuma iz nekoliko razloga. Prije svega zbog vrijednosti samoga Arboretuma koji se od renesansne, preko barokne transformacije pa sve do tipa engleskog perivoja u romantičarskom razdoblju razvijao kao reprezentativna biljna zbirka. Kao vlasnik Arboretuma, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, na žalost, nije imala dostatnih financijskih sredstava za adekvatnu zaštitu tog zaštićenog spomenika kulture i prirode tijekom proteklih 50 godina.</p>
<p> Stoga je »Vjesnik« u cilju obnove, zaštite, revitalizacije i transformacije Arboretuma u turistički i kulturno zanimljivo europsko odredište pokrenuo veliku akciju spašavanja. Ne samo da se prilogom i izložbom animira javnost, podsjetila je Vesna Kusin, već su otvorena dva žiro računa - kunski u Zagrebačkoj i devizni u Privrednoj banci na koje svi zainteresirani mogu uplatiti novac kojim će se obnavljati Trsteno. Akcija je to kojoj su se do sada spremno odazvali tek Zagrebačka banka, Ministarstvo zaštite i okoliša, Dubrovačko neretvanska županija i Turistička zajednica Dubrovnika, a trebala bi se svakako uključiti i ministarstva kulture, znanosti i tehnologije, obnove i razvoja te turizma, kazala je Vesna Kusin, naglasivši da će dio fotografija biti prikazan i u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog gdje se Zagrebačka filharmonija ciklusom koncerata po izboru novog šefa dirigenta Franka Shipwaya priključuje »spašavanju« Trstenoga. Izložba će kasnije biti predstavljena u Dubrovniku, a vjerojatno će gostovati i u Sjedinjenim Američkim Državama!</p>
<p>Akademik Mirko Vidaković, pak, podsjetio je da je HAZU nastojao više puta revitalizirati Arboretum povezujući ga s kulturnim zbivanjima u gradu Dubrovniku, što iz raznoraznih razloga nije ostvareno. Već godinama, međutim, traje suradnja i razmjena znanstvenih podataka o Trstenome sa stručnjacima iz Arboretuma Arnold što djeluje u okviru Harvardskog sveučilišta. Stoga HAZU spremo pozdravlja »Vjesnikovu« akciju, kazao je akademik Vidaković, naglasivši da je ovo prvi put da se stručnjaci iz svih područja angažiraju na takvom zadatku. Akciju je u cijelosti pozdravio i dr. Ivan Martinić iz Ministarstva zaštite i okliša i prostornog uređenja, podsjetivši da je ministar Božo Kovačević prvi u ime Ministarstva uplatio 50 tisuća kuna za taj vrhunski spomenik parkovne arhitekture.</p>
<p> Oscar Springer, pak, glavni urednik časopisa »Priroda« i profesor Prirodslovno matematičkog fakulteta, rekao je da je već »animirao« studentsku udrugu »Bios« čiji su članovi voljni pripomoći u obnovi i sadnji novih vrsta na spaljenom zemljištu Trstenog. Svakako bi trebalo, istaknuo je dr. Springer, osnovati i stručno-radno tijelo koje bi koordiniralo sve faze obnove i revitalizacije Trstenoga. Na posljetku, stručnjakinja za marketing MUO-a Vesna Jurić Bulatović podsjetila je da će Muzej osim izložbe »Obnovimo Trsteno zajedno«. 21. studenog predstaviti kulturno turističku ponudu grada Dubrovnika 2001., a prigodno će biti otvorena i izložba dubrovačkog slikara Josipa Trostmanna.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Roman o odrastanju u predgrađu</p>
<p>Dječje kazalište Dubrava u Zagrebu / Održana priredba u povodu nagrade »Mato Lovrak« za najbolji roman za mladež u godini 1999. autora Želimira Ciglara pod naslovom »Decameron za golobrade pustolove«</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Roman zanimljive i originalne kompozicije, raspoređen u poglavlja prema Deset Božjih zapovijedi, koji progovara o djetinjstvu sa svim njegovim velikim i malim nesporazumima, u kojemu se nižu dječji nestašluci, prve ljubavi, sitne krađe, dvojbe, nepravde i nesporazumi s prijateljima i roditeljima - nosi intrigantni naslov »Decameron za golobrade pustolove«, autora Želimira Ciglara, a netom je objavljen u četrnaestom kolu nakladničke kuće »Znanje« u biblioteci »Hit junior«. Odlika su ovog romana, o odrastanju u zagrebačkome predgrađu, uspjelo ostvarena atmosfera, naglašen osjećaj za lirsku nijansu u proznom tekstu i psihološki zanimljivo iznijansirani likovi. Ciglaru, pritom, nije strana plemenitost, sjeta i humor. Svi su ti atributi bili presudni da autor za svoje djelo dobije nagradu »Mato Lovrak« za godinu 1999.</p>
<p>Radi se o još jednom uspjehu biblioteke »Hit junior«, istaknula je na priredbi obilježavanja istoimene nagrade za najbolji roman za mladež, urednica edicije Dubravka Težak, u utorak, u Dječjem kazalištu Dubrava. Dojmljivost ove knjige najbolje se očitovala po reakcijama mahom mlade publike koja je, poslije pročitanih ulomaka, koje je čitao dramski umjetnik Rene Medvešek, radosno i mjestimice euforično reagirala. Autoru treba uputiti čestitke na dobro koncipiranom programu, koji je bio obogaćen nastupom gitarista Eduarda Matešića Jimmyja i VIS-om Cigla, koji su izveli nekoliko blues i pop-rock hitova.</p>
<p> Zanimljivo je da je u glazbenom programu, kao gitarist, nastupio laureat Želimir Ciglar. Po vlastitom kazivanju, on pripada posljednjoj generaciji koja je odgojena isključivo na pismu. Televizor je, kazao je Ciglar (rođen 1962.), u njegovu kuću ušao kada je bio u petom razredu, a kompjutor je upoznao prije 15 godina. Odrastao je u zagrebačkoj Dubravi, a jedini put iz predgrađa u centar tada je bio nogomet i rock 'n' roll. Odrastao je uz Jasenka Houru i Marijana Brkića koji danas svira u »Parnom valjku«. Sanjao je da bude rocker, jer nogomet nije znao igrati. </p>
<p>Ipak, nastavio je Ciglar, piše od kada zna za sebe. Priče u ovoj knjizi prvotno su objavljene u »Modroj lasti«, te ih je potom, na nagovor urednice Dubravke Težak, povezao i pretvorio u roman. Do jeseni će izići Ciglarov drugi roman čija prva rečenica glasi: »I ti si kao i ja, mi smo rečenica koja se nastavlja i nakon što su na nas stavili točku«. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Retrospektiva filmova Lordana Zafranovića </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Od 16. do 23. studenoga u Zagrebu će se održati retrospektiva filmova Lordana Zafranovića. U sklopu retrospektive bit će prikazan i njegov film »Sumrak stoljeća - testament«, koji je Zafranović počeo snimati još prije Domovinskoga rata. Montaža filma se završava u Pragu, a sljedeći tjedan, u sklopu retrospektive, film će se moći vidjeti u nekoj od zagrebačkih kino dvorana. Kako je u srijedu na konferenciji za novinare povodom retrospektive Zafranović izjavio, strah da »Testament«, čiji je producent bila Hrvatska televizija, neće biti snimljen, a možda čak i uništen, bio je povod da je snimanje prekinuo, snimljeni materijal pokupio i otišao iz Hrvatske u Pariz, gdje je film završio.»S obzirom na ugovor s televizijom, po kojem televizija ima pravo na dva emitiranja, bilo bi mi drago da se 'Testament' prikaže i na HTV«, kazao je.</p>
<p>Govoreći o najnovijem filmu »Osveta je moja«, istaknuo je da je scenarij za taj film počeo pisati u Parizu, a da ga je zgotovio u Pragu, gdje sada živi. Na pitanje novinara što je s filmom »Otok Balkan« odgovorio je da film nije realiziran iz producentskih razloga, ali da će njegovo snimanje početi u prvoj polovici 2001. i da će ga financirati producenti iz tri države, Makedonije, Češke i Poljske.</p>
<p> »Najnoviju hrvatsku filmsku produkciju slabo poznajem, vidio sam tek poneki film«, rekao je Zafranović. Međutim, otkrivajući svoje buduće planove i želje najavio je povratak dalmatinskim temama u kojima će obraditi »elementarne, patrijarhalne, iskonske osjećaje«.</p>
<p>Od 50 snimljenih Zafranovićevih filmova na retrospektivi će biti prikazano osam cjelovečernjih i u dvije večeri kratki filmovi. Nakon Zagreba retrospektiva će biti prikazana na Rijeci i u Splitu, a onda seli u Prag. Inače, organizator retrospektive je Adria Art Artist 21 d. o. o. iz Zagreba.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Talijanska drama riječkog HNK u Rimu</p>
<p>RIM, 15. studenoga</p>
<p> - Gledatelji rimskoga kazališta »Orologio« s velikim oduševljenjem ispratili su u ponedjeljak glumce Talijanske drame riječkoga HNK-a Ivana pl. Zajca, koji su izveli predstavu »Od Piedigrotte do Mahagonnyja«. Riječ je o glazbeno-proznom djelu inspiriranom dvojicom velikana europske pozornice, Bertoltom Brechtom i Raffaelom Vivianijem. Ta predstava u kojoj se miješa njemačka i južnotalijanska stvarnost, isprepletena glazbom, u odličnoj izvedbi riječkih glumaca, uz gostovanje talijanske glumice i pjevačice Mirande Martino i u režiji Marija Morettija, oduševila je gledatelje kazališta »Orologio«. Izvedbu u Rimu pratili su i mnogi talijanski kazališni umjetnici, koji su hvalili izvođače. Praizvedbi su nazočili intendant HNK Ivana pl. Zajca Srećko Šestan i direktor Talijanske drame Sandro Damiani. Gostovanje riječkoga HNK-a, pod pokroviteljstvom Rima i Napulja, trajat će do 3. prosinca.</p>
<p> Praizvedba Morettijeve predstave »Od Piedigrotte do Mahagonnyja« održana je u Rijeci 28. siječnja 2000. Mario Moretti docent francuskog jezika i književnosti i lektor talijanskog jezika na Sveučilištu u Stockholmu debitirao je kao dramski pisac početkom šezdesetih. Ovo je njegov treći nastup s Talijanskom dramom. Prvi je puta sudjelovao kao autor scenske prilagodbe Bulgakovljeva »Psećeg srca«, a drugi puta prošle sezone, kao autor i redatelj predstave »Mario i Čarobnjak«. (Hina/AR)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Lakmus papir za demokratizaciju vojske</p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti / Izložba slovenske umjetničke skupine »Irwin« pod nazivom »Privatizacija vremena« otvara se u četvrtak na večer / Bit će predstavljena i akcija »NSK garda - Zagreb« u kojoj će sudjelovati pripadnici Hrvatske vojske</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Izložba slovenske umjetničke grupe »Irwin«, pod nazivom »Privatizacija vremena«, otvara se u četvrtak na večer u Muzeju suvremene umjetnosti, rečeno je na konferenciji za novinare u srijedu u tom muzeju. Kustosica MSU-a Nada Beroš je podsjetila da je skupina »Irwin« prisutna na međunarodnoj umjetničkoj sceni od 1983. godine, a od 1984. je dijelom umjetničkog kolektiva pod nazivom NSK (Neue Slowenische Kunst). Irwinovci su ostvarili stotinjak nastupa u najuglednijim europskim i američkim muzejima i galerijama, te na međunarodnim izložbama i biennalima. Tijekom minulog desetljeća, skupina »Irwin« predstavila se u MSU-u izložbom »Moskovski portreti« (1990.) i na međunarodnoj izložbi »Kartografi - geognostičke projekcije za 21. stoljeće« 1997. godine.</p>
<p>Izložbu »Privatizacija vremena« čine pet radova nastalih od 1995. godine do danas: »Rekapitulacija«, »Retroavangarda«, »Uršula Noordung«, »Autoportreti« i »Unutrašnjost planita«. U nastupima »Irwina« kontekst ima vrlo važnu ulogu, naglasila je kustosica Beroš, jer u svakoj novoj sredini njihovi radovi, kao i međusobni odnosi među njima, poprimaju nova značenja. »Privatizacija vremena« je prvi samostalni nastup »Irwina« u Muzeju suvremene umjetnosti. Naslov izložbe referira na društveno-ekonomsku pojavu osobito važnu proteklih godina u tranzicijskim zemljama Europe. U radu skupine »Irwin« pojam privatizacije ne znači tek mogućnost prevrednovanja društvenih odnosa, već i onih na simboličnoj razini - reinterpretaciju povijesti i vremena općenito, kako pojedinca tako i zajednice.</p>
<p>Posebno za MSU zamišljen je i šesti rad »NSK garda - Zagreb«. Po žanru je to akcija, odnosno živa skulptura, u kojoj sudjeluju pripadnici Hrvatske vojske, koji će na otvorenju izložbe ispred Muzeja suvremene umjetnosti podignuti zastavu NSK države u vremenu. Na taj način oni će simbolično obilježiti teritorij apstraktne države bez prostora i bez graničnih međa. Sudjelovanje pripadnika hrvatske vojske na umjetničkom projektu slovenske grupe »Irwin« potvrda je recentnog otvaranja i demokratizacije vojske i njezine nove uloge u društvu. Po otvorenju, čin podizanja zastave NSK države, bit će dokumentiran uz pomoć fotografije i videa. »NSK garda - Zagreb« je nastavak ciklusa započetog u Tirani 1998. i u Pragu ove godine, uz sudjelovanje nacionalnih vojski tih država.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Uliks« na dražbi</p>
<p>NEW YORK, 15. studenoga</p>
<p> - Originalni rukopis jednog poglavlja »Uliksa«, irskog pjesnika i romansijera Jamesa Joycea, bit će prodan na dražbi u New Yorku 14. prosinca, objavila je u utorak aukcijska kuća Christie's. Nedavno otkriveni rukopis koncept je najdužeg poglavlja u knjizi i, prema kritičarima, najvažnijeg, rekao je stručnjak iz odjela zaduženog za rukopise u aukcijskoj kući Chris Coover. Njegova se vrijednost procjenjuje na 800 tisuća do 1,2 milijuna dolara, izjavio je stručnjak, ističući da njegovo čitanje baca novo svjetlo na postupak stvaranja tog djela. Kroz 21 gusto ispisanu stranicu, s bilješkama i ispravkama autora, proživljavamo iskustva dvojice protagonista knjige, Leopolda Blooma i Stephena Daedalusa, u dublinskog četvrti prostitucije, 16. lipnja 1904. godine. »Uliks«, zabranjen u SAD-u između 1920. i 1933., proglašen je ove godine najboljim romanom na engleskom jeziku 20. stoljeća od žirija američkih sveučilištaraca i pisaca. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U Splitu 4. revija filmova EU </p>
<p>SPLIT, 15. studenoga</p>
<p> - Splitska kinoteka »Zlatna vrata«, od 16. do 22. studenoga, bit će domaćin 4. reviji filmova Europske Unije u sklopu koje će biti prikazano 13 filmskih ostvarenja iz 12 zemalja. Program je vrlo zanimljiv, jer se splitskoj publici, uz suvremenu dugometražnu europsku filmsku produkciju, ove godine prvi put nude i kratkometražni filmovi. Bit će prikazano nekoliko debitantskih ostvarenja, filmova ženskih autora, a jedan od favorita je britanski kratkometražni film »Lovac na štakore« u režiji Lynne Ramsay. </p>
<p> Revija će biti otvorena 18-minutnim filmom »Vijak«, francuskog redatelja Didiera Flamenda nakon čega slijedi predstavljanje suvremenih filmova iz Nizozemske, Portugala, Italije, Švedske, Belgije, Austrije, Španjolske, Grčke, Finske i Njemačke. Kao trenutačno predsjedavajuća zemlja EU Francuskoj je pripala čast otvaranja i zatvaranja festivala pa će gledatelji zadnjega dana imati prigodu pogledati najnoviji film Dominika Molla »Harry, vaš dobronamjerni prijatelj«. Filmovi će, za razliku od proteklih godina, biti popraćeni hrvatskim prijevodom što će zasigurno privući veliki broj ljubitelja europskog filma koji će sedam dana uživati u okrilju kinoteke »Zlatna vrata« koja ulazi u 30. godišnjicu svoga postojanja. Europsku filmsku reviju, koja je u Zagrebu održana početkom studenoga, organizirali su francusko Veleposlanstvo u Hrvatskoj, Zagrebačko-francuski institut, a suorganizatori su »Zagreb film« i »Motovun film festival«. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tribina »Darko Lukić«</p>
<p>Ako se po jutru dan poznaje, ova sezona Tribine mladih umjetnika »Darko Lukić«, koja se održava u suradnji s Hrvatskim društvom glazbenih umjetnika, mogla bi biti vrlo kvalitetna i atraktivna. Organizatori su se naime pobrinuli da privuku puno birane publike, koja je s mnogo aplauza i ovacija ispratila odlične sudionike prvoga koncerta, održanog početkom tjedna, u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog. Bio je to mladi, ali već afirmirani Kvartet Porin, koji djeluje od godine 1998. u sklopu studija komorne glazbe na Muzičkoj akademiji u zagrebu, u klasi prof. Mladena Sedaka. Niz zapaženih nastupa u Zagrebu, Osijeku, Zadru, Austriji i Sloveniji, okrunjeno je prvom nagradom Radio podija u svibnju ove godine. Vrsni glazbenici violinisti Ivan Novinc i Martin Draušnik, violistica Lucija Brnadić i violončelistica Neva Begović uigran su gudački kvartet izjednačenog toplog tona, muzikalne fraze i izražajnosti. Pokazalo se to u lijepom i zahtjevnom programu s biranim djelima iz glazbene literature 20. stoljeća. Uz kratki Scherzo Frana Lhotke, izvedena su dva kvarteta francuskih autora Mauricea Ravela (F-dur) i Clauda Debussyja (g-mol). U ovogodišnjem ciklusu Tribine »Darko Lukić« nastupit će u pravilu svakog drugog ponedjeljka još devet mladih umjetnika, kao i prošlogodišnja pobjednica, pijanistica Petra Gilming. Ove godine najbrojniji su pijanisti Zrinka Stepić, Zorislav Frančišković i Arijana Ramić, zatim kornisti Ivica Novak i Mirela Janić, uz sopranisticu Lidiju Orešković, trombonista Marina Rabadana, violinista Tomislava Ištoka i čembalisticu Ivu Konjevod. Oni će odmjeriti svoje snage u nastojanju da osvoje jednu od nagrada ili diploma, dok će najbolji nastupiti na svečanom koncertu 21. svibnja 2001.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nagrada »Dr. Vladimir Prelog« Valeriju Vrčeku</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Pliva i Hrvatsko kemijsko društvo dodijelili su Nagradu za organsku kemiju »Dr. Vladimir Prelog« mladom znanstveniku sa zagrebačkoga Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Valeriju Vrčeku. Ta nagrada, koja se sastoji od diplome i novčanog iznosa, utemeljena je 1996. i dodjeljuje se kao poticaj mladim hrvatskim znanstvenicima za znanstveni rad u području organske kemije.</p>
<p> Prosudbeno povjerenstvo nagradu je Valeriju Vrčeku dodijelilo ocijenivši izuzetnim njegov doprinos u sintezama nukleozida, mehanizmima karbokationskih pregrađivanja i NMR. Valerije Vrček (1967.) nakon diplomiranja radio je na Institutu »Ruđer Bošković«, zatim u Zavodu za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, a sada se nalazi na poslijedoktorskom usavršavanju na njemačkom Sveučilištu u Ulmu, za koje mu je odobrena Humboldtova stipendija. Mladom znanstveniku nagradu su u utorak uručili predsjednica Hrvatskoga kemijskog društva Mirjana Eckert-Maksić i pomoćnik direktora Plivina Istraživanja i razvoja Kruno Kovačević. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Knjižničar važna karika u širenju knjige </p>
<p>U Rijeci završen Mjesec hrvatske knjige 2000. / Održan okrugli stol o knjigama i knjižnicama u osvit trećega tisućljeća / Obilježeni riječki gradski visoki knjižnički jubileji </p>
<p>RIJEKA, 15. studenoga</p>
<p> - Staro glagoljaško tiskarsko središte kakvo je bila Rijeka odabrano je ove godine da bi se u njemu svečano zaključio ovogodišnji tradicionalni Mjesec hrvatske knjige, komu je središnji radni dio bio okrugli stol »Knjiga i knjižnica u osvit trećega tisućljeća«, u organizaciji Knjižnice grada Zagreba i ovogodišnjeg slavljenika Gradske knjižnice Rijeka te pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Grada Rijeke.</p>
<p> Iako bi ovogodišnji Mjesec knjige imao valjanih razloga da bude u znaku 900. godišnjice Bašćanske ploče i 500. godišnjice rođenja Marka Marulića ili 100. godišnjice DHK - ipak su se organizatori odlučili da svečano zatvaranje usmjere na dvije obljetnice koje su izvanredno važne za hrvatski segment grada koji je, kako je to Matoš znao govoriti, iz državno-pravnih razloga uvijek bio »rana pod srcem Hrvatske«. Riječ je naime o visokim obljetnicama riječko-sušačkoga knjižničarstva: 150 godina Narodne čitaonice riječke i 70 godina Gradske bibiblioteke Sušak. Tim povodom u Rijeku je stigao velik broj knjižničara iz svih hrvatskih županija te ugledni gosti, koji su održali uvodna izlaganja kojima su propitivali sudbinu knjige i pravno etičkoga ozračja što ga knjiga sobom nosi. </p>
<p>Težište rasprava stavljeno je na tzv. partnerski lanac (autor, urednik, nakladnik, knjižar, knjižničar, čitatelj) u kome je najčešće ona zapostavljena karika bio knjižar odnosno knjižničar. Tako je, primjerice, akademik Nedjeljko Fabrio predložio novi oblik knjižne propagande tzv. »trojke za knjigu« koju bi činili autor, urednik ili nakladnik i knjižničar, a koja bi se javno brinula o svakom relevantnom naslovu, tako da bi svatko od spomenute trojke iz svoga aspekta promicao autora i njegovo djelo. Uz to Fabrio je u ime Matice hrvatske ponudio knjižničarima pokretanje bibliotečno-knjižničarskih novina, što bi kao separat jednomjesečno izlazio u okviru lista Vijenac.</p>
<p> Kako hrvatsku knjigu uvesti na zahtjevno europsko tržište i kako iskustva austrijskog i njemačkoga nakladništva uskladiti s domaćima, tako da mu se olakša izlazak u svijet, vrlo instruktivno govorio je u sedam teza glavni urednik Erasmus naklade dr. Srećko Lipovčan, oprimjerivši svoje izlaganje upravo tiskanom berlinskom »Antologijom hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća«. Po njegovu mišljenju, rješenje je u stvaranju fondova i zaklada u kojima odlučujuću ulogu ne bi imala državna politika, već kompetentni znalci književne i knjižarske situacije A takvo bi učinkovito tijelo, čiji bi rezultati u desetak sljedećih godina promijenili stubokom današnju žalosnu sliku, kako reće Lipovčan, stajalo ne više od troškova jednoga službenog automobila. </p>
<p>Prvi put na jednom ovakvom skupu napokon se pojavio i stručnjak za vrlo složenu pravnu disciplinu kakva je autorsko pravo. Tako je dr. Ivan Henneberg s Pravnog fakulteta u Zagrebu nazočnima govorio o knjizi kao o intelektualnoj tvorevini koja se kao takva nalazi pod dvostrukim pravnim režimom: autorskog prava kao intelektualne tvorevine i prava vlasništva kao njezine materijalne podloge. Hrvatski ulazak u europske integracije tiče se i stvaranja pravnih temelja domaćoj knjizi na njenu putu u svijet, pa je time to izlaganje bilo od neupitne važnosti. </p>
<p>Kako važeći međunarodni dokumenti vide položaj i svrhu knjižnica - objasnila je dr. Aleksandra Horvat s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Upozorila je, među ostalim, kako Zakon o knjižnicama nije precizirao osnovnu zadaću i cilj knjižnice, te je izdvojila brigu o posebnim kategorijama korisnika poput jezičnih manjina, vjerskih zajednica i izoliranih osoba. Isto tako izrazila je nezadovoljstvo današnjim načinom otkupa knjiga zahtijevajući stručnu pripremljenost članova povjerenstva koji se tim zahtjevnim poslom trenutno bave. Nezadovoljstvo se odnosi i na dio knjižničara koji se bave nabavom knjige s obzirom na stručnost, raznolikost građe i potrebe knjižnice. Novca nedostaje, podsjeća dr. Horvat, i za informatičku tehnologiju te za stručno osposobljavanje knjižničarskog osoblja. </p>
<p>Međutim, izlaganje koje je izazvalo najviše pozornosti bilo je ono mr. Dragutina Palašeka, pročelnika Ureda za kulturu grada Zagreba. Ono je bilo tim zanimljivije jer zagrebačko nakladništvo drži više od 70 posto hravatskoga izdavaštva knjige. Poražavajući podatci tiču se činjenice da je opseg novo nabavljenih svezaka za zagrebačke knjižnice u 1999. godini smanjen u odnosu na 1988. za 70 posto, a u odnosu na 1998. godinu 12 posto. Naime, dok je 1988. bilo nabavljeno 150.849 knjiga, dotle je 1999. godine nabavljeno svega 54.283 knjige, a tendencija pada više je nego očita u ovoj godini, jer su u njezinih prvih šest mjeseci nabavljeno samo 31.233 knjiga.</p>
<p> S druge strane, zadivljuje porast korisnika knjige koji su od 150.000 u 1988. narasli na 327.420 članova u prošloj godini. Za takvo članstvo u prošloj je godini izdvojeno 4,750.000 kuna za nabavu novih naslova, a isti je iznos predviđen i za 2000. godinu. Međutim, da bi se dosegao propisani standard za Republiku Hrvatsku od 200 knjiga na tisuću stanovnika, potrebno je izdvojiti nedostižnih 17,800.550 kuna. Dragutin Palašek obećava u skladu s proklamiranom novom kulturnom politikom da će se u tri godine nabaviti 160 tisuća novih svezaka za knjižnični fond grada Zagreba, te da će se pri raspodjeli proračunskih sredstava voditi računa o prioritetima knjige i knjižnične djelatnosti.</p>
<p> Pomoćnik ministra za kulturu, književnik i nakladnik Branko Čegec upozorio je da se bez ozbiljne suradnje lokalnih vlasti, Ministarstva kulture i samih knjižnica problemi nabave i otkupa knjige neće moći riješiti na zadovoljavajući način. On je također uočio prijeporan problem današnjeg načina otkupa knjiga, dodavši da bi idealno bilo kada bi se otkup prepustio isključivo stručnosti knjižničara, ali je, kazao je on, još zasad nužna intervencija Ministarstva, tj. Povjerenstva za otkup, s obzirom na distribuciju novca i zatečeno stanje. Stoga je nužno, da bi se prevladalo postojeće nezadovoljstvo, pripremiti moguće modele otkupa prije osnivanju Vijeća za knjigu. Da bi knjizi svanuli bolji dani, treba što hitnije riješiti i njezinu distribuciju te vratiti u opticaj pokidanu knjižarsku mrežu kako bi knjiga, kaže Čegec, stigla do krajnjega korisnika bez obzira na to živio li on u gradskom središtu ili na rubovima države.</p>
<p>Iako su dobro pripremljena uvodna izlaganja okruglog stola ponudila niz teza o gorućim pitanjima svekolikoga knjižnog lanca, rasprava koja je potom uslijedila, sasvim je zaobišla važno pitanje plasmana hrvatske knjige u svijetu i moguću raspravu o neriješenim autorskim pravima u nas, da bi se naprotiv usredotočila isključivo na uska pitanja struke i položaja zaposlenika u njoj. </p>
<p>Završna riječ na završetku ove manifestacije pripada predsjednici programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige Anki Katić-Crnković.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vujić: Pohvala Rijeci </p>
<p>Na središnjoj svečanosti obilježavanja značajnih datuma riječkoga knjižničarstva u koje se Narodna čitaonica upisala sa svojih 150 godina neprekinutoga kulturnog djelovanja, a Gradska biblioteka Sušak sa 70 godina svoga postojanja - bili su nazočni prvi uglednici hrvatske javne i kulturne scene, među kojima Katica Ivanišević, predsjednica Županijskog doma Hrvatskoga državnog sabora, dr. Antun Vujić, ministar kulture, gradonačelnik Rijeke mr. Vojko Obersnel te mnogi drugi čelnici riječke kulturne uprave. U ime slavljenika o dugom putu i izvorištima djelovanja Narodne čitaonice govorila je i ravnateljica Marija Šegota-Novak.</p>
<p> Dr. Antun Vujić podsjetio je da je Rijeka po mnogo čemu poseban grad, čijim je duhovnom razvoju prinos dao i današnji znakoviti knjižnični jubilej. Sve se sredine ne mogu pohvaliti takvim djelovanjem, jer treba još puno toga učiniti u informatizaciji sveukupne knjižnične mreže te sukladno tomu i obrazovanju njezina osoblja. Ministarstvo je ove godine, kazao je Vujić, izdvojilo 50 milijuna kuna za promicanje knjige, no potpuni se rezultati ne mogu očekivati bez adekvatnog udjela lokalne uprave, čiji udio često ne prelazi nedostatnih 20 posto. Stoga su, podsjetio je ministar, neke knjižnice zaostale u svom razvoju, jer ih lokalne uprave nisu mogle pratiti. I današnja rasprava u Saboru koja se tiče olakšice u poreznom zakonu, u mnogome će pridonijeti otvaranju novih prostora kulturnih djelovanja, što sve pridonosi boljitku hrvatske kulturne scene. </p>
<p>Gradonačelnik Vojko Obersnel prisjetio se riječke povijesti u godinama utemeljenja slavljeničke Knjižnice te je slavnu povijest povezao s ciljevima sadašnjosti, obećavajući poticajnu budućnost Gradu koji se vjekovima diči svojom multikulturalnošću. Skupu je bio nazočan i barun Janko Vranyczany- Dobrinović, koji je samo ovim povodom u Rijeku stigao iz Bruxellesa da bi se u ime slavnih članova svoje obitelji vratio reminiscencijama proteklih 150 godina kada su njegovi predci osnivali riječku Knjižnicu, nošeni težnjama ilirskih preporoditelja i željom očuvanja hrvatskoga kulturnog identiteta. </p>
<p>Uslijedio je potom u Mramornoj dvorani Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja Rijeka kulturno-umjetnički program u kojem su sudjelovali Mirela Toić, prvakinja HNK Ivana Zajca, vokalna skupina Rivers, te pijanistica Patrizia Grbac. Ovom zgodom predstavljena je i monografija koja se bavi poviješću Gradske knjižnice Rijeka. (B. Dž.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Gračan: Igrači su pogriješili, ali povratka nema</p>
<p>»Moja ostavka će barem donekle pomoći raščišćavanju situacije u klubu jer se ponajmanje želim igrati ugledom kluba koji je institucija ovoga grada i koji je svima nama pri srcu« / »Htio bih naglasiti da s moje strane nema niti trunke pohlepe za sredstvima koja mi klub duguje i mogu reći da je za mene usmeni dogovor najvažniji, ništa ne tražim već samo ono što sam zaslužio na temelju rezultata od prošle sezone«, kaže Nenad Gračan, bivši trener Rijeke</p>
<p>RIJEKA, 14. studenoga</p>
<p> - Nenad Gračan nije više trener nogometaša Rijeke. To je najkraći zaključak konferencije za novinare koju je sazvao sada već bivši trener prvoligaša s Kantride. Na samom početku obraćanja novinarima Gračan se zahvalio predsjedništvu kluba na podršci koja mu je iskazana u svezi s posljednjim događanjima i na činjenici da je predsjedništvo »svojim stavom jasno dalo do znanja i ukazalo na činjenicu da klubom ne može upravljati nitko osim legalno izabranog vodstva kluba, a ponajmanje su to igrači.</p>
<p>- Nadam se da ćete me i razumjeti, jer ne želim da itko misli da sam tašt čovjek i pohlepan, a svojom ostavkom vjerujem da činim dobro klubu koji je postojao prije, a postojat će i poslije svih ovih događanja koja nikome ne služe na čast. U ovom trenutku moja ostavka će barem donekle pomoći raščišćavanju situacije u klubu jer se ponajmanje želim igrati ugledom kluba koji je institucija ovoga grada i koji je svima nama pri srcu. Moram istaći da mi u ovom trenutku nije lako, jer sam ja ipak vezan za ovaj klub i ovaj grad u kojem sam rođen i u kojem sam doživio svoju afirmaciju i vjerujte mi da to nije isto kao kad bi se radilo o nekom drugom klubu, rekao je Gračan te nastavio: </p>
<p> - Mislim da u ovom trenutku moj status i nije toliko važan za budućnost kluba, jer bez obzira na sve činjenice mislim da su igrači pogriješili, ali što je tu je i sada više nema povratka natrag. Mislim da sam svojim radom htio najviše i da nakon svega odlazim čista obraza. Osobno smatram da nije u redu ponašanje određenih igrača i to sam im u razgovoru otvoreno rekao. Svi mi koji smo u klubu moramo raditi na dobrobit ovoga kluba.</p>
<p> Jedno od pitanja bilo je u svezi odštete i ugovorne obveze koju Gračan ima u odnosu na klub. </p>
<p>- Posebno bih htio naglasiti da s moje strane nema niti trunke pohlepe za sredstvima koja mi klub duguje i mogu reći da je za mene usmeni dogovor najvažniji i uvjeren sam da tu neće biti nikakvih problema. Ništa ne tražim unaprijed već samo ono što sam zaslužio, na temelju rezultata od prošle sezone.</p>
<p> • Igrači su bili izričiti da više ne žele suradnju sa Vama. Imate li kakvu poruku uputiti igračima s kojima je naprasno došlo do prekida suradnje?</p>
<p>- U ovom trenutku sve skupa meni ispada smiješno, jer bez obzira što tko mislio o meni ja u ovoj situaciji ne mogu biti protiv kluba. Osobno čujem različite informacije na koje se ne želim niti osvrtati već mogu samo reći da sam i prije ove sezone, a nakon rezultata tijekom pretprošle i prošle sezone odbijao vrlo primamljive ponude iz Španjolske te nekih naših klubova. Nisam mogao otići iz kluba i iz grada, jer sam se ovdje prekrasno osjećao i u suradnji sa igračima i svim strukturama u klubu kao i naših vjernih navijača. Kada govorimo o suradnji s igračima i financijskim potraživanjima onda moram istaći da su u isplati igrači uvijek bili u prvom planu i tek kada bi se namirili oni onda je moglo biti riječi o podmirenju dugovanja nama iz stručnog štaba.</p>
<p> • Jesu li posljednji događaji u klubu izravno povezani s teškim 1-6 porazom u Varaždinu?</p>
<p> - Još prije svih ovih događanja, u nedjelju prije treninga imao sam razgovor sa predsjednikom kluba i mogu samo reći da sam svjestan činjenice da je moj posao takav da čovjek mora u svakom trenutku biti spreman na sve opcije. Međutim, život ide dalje.</p>
<p> Nakon svojeg izlaganja i viđenja posljednjih događanja u klubu bivši trener Nenad Gračan dostojanstveno se oprostio sa predstavnicima medija rekavši da im je u svakom trenutku na usluzi te je riječ prepustio odvjetniku Velimiru Došenu, predsjedniku Stegovne komisije kluba koji je u svom kratkom izlaganju iznio kontradiktorne stavove u odnosu na informacije koje se odnose na odluke predsjedništva kluba. Naime, posljednje informacije iz kancelarije »bijelih« govorile su da su svi igrači suspendirani, dok nas je pak predsjednik Stegovne komisije obavijestio da je protiv svih igrača koji su pod ugovornom obvezom pokrenut stegovni postupak. </p>
<p>- U idućih tjedan dana svaki dan ćemo saslušavati određeni broj igrača da čujemo i njihovo viđenje novonastale situacije. U ovom trenutku ne radi se ni o kakvoj suspenziji, kazao je Velimir Došen. </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Janica šesta na listi favoritkinja za osvajanje Svjetskog kupa</p>
<p>Iako se tek nedavno vratila vrhunskom skijanju poslije teške ozljede, Janica Kostelić je, prema procjenama kladioničara, među vodećim favoritkinjama za osvajanje Svjetskog kupa u ukupnom poretku. Točnije, nalazi se na šestom mjestu s omjerom 12/1, iza Austrijanke Renate Goetschl (koeficijent 1.75), zatim Michaele Dorfmeister (3/1), Martine Erzl (5/1) te Anje Paerson i Regine Cavagnoud (10/1). Iza Janice Kostelić je i Austrijanka Alexandra Meissnitzer (15/1), preklanjska osvajačica Svjetskog kupa.</p>
<p>Na veleslalomu u Park Cityju u četvrtak hrvatska skijašica je izvan kruga glavnih favoritkinja (omjer 25/1), a dvije najveće kandidatkinje za pobjedu su Anna Ottoson i Martina Ertl (5/1). No, zato je drugačija situacija u subotnjem slalomu, gdje je Janica Kostelić s omjerom 12/1 na sedmom mjestu. Vodeće favoritkinje za prvo mjesto u slalomu u Park Cityju su Šveđanka Paerson i Slovenka Pretnar (4/1). (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Cibona prvi put uvjerljiva</p>
<p>Svladavši belgijski Charleroi 85-70 (43-41) košarkaši Cibone VIP izborili su najuvjerljiviju pobjedu ove sezone u Europskoj ligi te stigli na korak do plasmana u osminu finala </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Upravo kao što se i očekivalo, košarkaši Cibone VIP stigli su do prve uvjerljive pobjede u ovogodišnjoj Europskoj ligi. U susretu 5. kola skupine B sa 85-70 (43-41) svladali su belgijski Charleroi, u susretu u kojem su dvadesetak minuta tražili pravu igru, a kad su ju početkom drugog poluvremena napokon našli, više nikakvih dvojbi o pobjedniku nije bilo. Ovakvim ishodom Cibona je već sad stigla samo na korak do plasmana u osminu finala, u koju će četiri najbolja sastava iz ove skupine, i sad će trebati napraviti sve da se pomakne sa četvrtog mjesta, koje u daljnjem natjecanju vodi na prvoplasiranog iz skupine A. To će vjerojatno biti vrlo jaki sastav PAF Bologne...</p>
<p>- Bili smo bolja momčad. Ova utakmica pokazala je da možemo igrati dobro, ali ne u kontinuitetu. Kad prevladamo te »crne rupe«, imat ćemo zavidnu kvalitetu, rekao je Cibonin trener Neven Spahija i dodao: - Pokazali smo da se može pobijediti i kad se ne šutira dobro.</p>
<p>Za tu izjavu Cibonin trener imao je razloga. Naime, u prvom dijelu njegova momčad gađala je »trice« 1-9 (od toga Josip Sesar 0-7!), pa je u poluvremenu Spahija igračima rekao kako je očito da nemaju šuterski dan, te da postoji način da se i bez toga izvuku. Tako je i bilo...</p>
<p>Istina, Cibona je počela vrlo dobro, povevši sa 9-2, a kad je Mamić malo potom pogodio »tricu« za vodstvo 14-7, što je bio odličan odgovor na upravo postavljenu zonu Belgijanaca, činilo se da bi to mogla biti vrlo dobra šuterska večer hrvatskog prvaka. Međutim, to je, pokazalo se, ostala jedina »trica«, a Charleroi se serijom 11-0 vratio u utakmicu, okrenuvši na 18-14. Cibona je odmah uzvratila, no do kraja poluvremena nijedna momčad nije uspjela steći značajnije vodstvo.</p>
<p>U drugom dijelu, pak, druga slika. »Cibosi« su krenuli sa sjajnom obranom, napravivši 8-0 odnosno 17-4, i tu je pitanje pobjednika bilo odlučeno. Spahija je povukao očito indisponiranog Sesara na klupu, a nije se osjetio ni izostanak Nikole Prkačina, koji je dobio udarac u oko. Naime, opet raspoloženi Tunji Awojobi šut 8-11, šest skokova) uspješno je vukao suigrače, pa ni iznimno raspoloženi Michael Batiste (prvi strijelac utakmice sa 31 košem te prvi skakač sa 10 uhvaćenih lopti) nije bio dovoljan za preokret...</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - CHARLEROI 85-70 (20-18, 43-41, 66-50)</p>
<p>CIBONA: Longin 4, Kus, Sesar 4 (0-2), Prkačin 7 (5-6), Lee 21 (7-8), Skelin 11 (5-6), Awojobi 17 (1-2), Mamić 12 (3-4), Nicević 9 (3-4), Džidić</p>
<p>CHARLEROI: Ellis 4, Desy 7, Jerome 10 (2-4), Cleymans 2 (2-2), Thiry, De Wilde 6, Defosse, Stas 10 (3-4), Crucifix, Batiste 31 (4-8)</p>
<p>SUCI: Jovanović, Mouzakis, Bakalis. GLEDATELJA: 2.500</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 30-57, Charleroi 27-60. »TRICE«: Cibona 1-13, Charleroi 5-20. SKOK: Cibon 35 (24+11), Charleroi 30 (20+10)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tunji Awojobi</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»FIBA ne može kazniti HKS«</p>
<p>»Imamo najbolje klubove u Europi, iako bismo bili još zadovoljniji da su s nama i Panathinaikos i Maccabi. Ali, i ovako smo zadovoljni. Europska liga je natjecanje koje promovira košarku kao spektakl, a sustav natjecanja čini svaku utakmicu važnom«.</p>
<p>Tim je riječima Jordi Bertomeu - Španjolac koji je izvršni direktor Udruženje europskih košarkaših liga (ULEB) - predstavio Europsku ligu, novopokrenuto natjecanje koje je ove godine iz temelja potreslo europsku košarku. Bertomeu je, naime, u srijedu boravio u Zagrebu, a uoči utakmice Cibona - Charleroi održao je i konferenciju za novinare, gdje je podosta govorio o sukobu ULEB-a i FIBA-e, krovne košarkaške organizacije.</p>
<p>- Mi smo rekli da ćemo poštovati FIBA-u, kao i nacionalne saveze, ali FIBA je odgovorila prijetnjama. Njeno vodstvo mora shvatiti da se natjecanje u 2000. ne može voditi kao prije 20 godina, rekao je Bertomeu. Na pitanje kako komentira izjavu Mirka Novosela da će FIBA kazniti hrvatski košarkaški savez jer nije suspendirao suce koji su otišli u ULEB, dodao je: - To je način kojim FIBA nastoji riješiti problem, ali to nije pravi način, Po meni, to je loše, jer problem ostaje. Ni zakoni ne dozvoljavaju takve kazne, a da je to mogla učiniti, FIBA bi to napravila već kod osnivanja Europske lige. U Bruxellesu se već vodi spor protiv Francuskog košarkaškog saveza koji nije dozvolio ASVEL-u iz Villeurbannea da igra u Europskoj ligi. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>U Kaunasu borba za drugi krug</p>
<p>U 5. kolu Eurolige, košarkaši Zadra u četvrtak (17.30 sati) gostuju u Kaunasu i igraju sa Žalgirisom / Je li to gostovanje doista prigoda za pomak Zadra sa začelja skupine A, s obzirom da i Žalgiris želi osigurati poziciju broj četiri, koja jamči daljnje natjecanje?</p>
<p>ZADAR, 15. studenoga</p>
<p> - S koje god strane gledali, dvoboj košarkaša Zadra protiv Žalgirisa, u 5. kolu Eurolige, ključni je da se zadrži barem teoretska mogućnost za prolaz u drugi krug natjecanja. Takva je teorija opterećena porazom Žalgirisa u Luganu, gdje se očekivao siguran trijumf Litvanaca, čime su Švicarci stekli neočekivanu prednost u odnosu na Zadar, ali i Žalgiris. Litvanci imaju 1-3 omjer pobjeda i poraza, što je za mnoge veliko iznenađenje, kao i zadarska ništica (0-4).</p>
<p>Je li gostovanje u Kaunasu (četvrtak, 17.30 sati po našem vremenu), doista prigoda za pomak Zadra sa začelja skupine A, s obzirom da i Žalgiris želi osigurati poziciju broj četiri? Domaći je parket karta koju Žalgiris ne smiju i neće tako olako propustiti, ali...</p>
<p>- Žalgiris je doista nepredvidljiva momčad, vrlo je dobro poznajem još iz vremena dok sam vodio Cibonu. Sjećam se, tada je Žalgiris pobijedio u Zagrebu, unatoč našem vodstvu sa 22 poena, ali je Cibona slavila u Kaunasu, kaže Vlado Vanjak, trener Zadra.</p>
<p>Pretpostavljamo da se dio Zadrove strategije temelji i na tome, što sigurno nije dovoljno da bi se prošlo kroz litvansku šumu...</p>
<p>- Gledajući videosnimke njihovih utakmica u domaćem prvenstvu i onih u Euroligi, mogao sam zamijetiti kako su tehnički iznimno jaki, osobito u šuterskom dijelu. Ako imaju svoj dan, vrlo ih je teško zaustaviti, »ispaljuju« iz svih pozicija, visoki i niski igrači. Također, velika opasnost prijeti nam od njihovog ofenzivnog skoka, čemu ćemo morati obratiti osobitu pozornost, raščlanjuje Vanjak.</p>
<p>Veliku će pozornost zahtijevati i dvojica Amerikanaca, John White i Steve Woodberry, koji su se odlično uklopili u igru Žalgirisa.</p>
<p>- Riječ je o dvojici izvanrednih igrača s kojima je Žalgiris dobio na stabilnosti. White neće jurišati u naš reket, ali dobro povezuje konce igre, a Woodberry je odličan na vanjskoj poziciji. Ukupno gledajući, čeka nas težak posao, ali motivira nas činjenica da bismo se eventualnom pobjedom vratili u borbu za četvrto mjesto u skupini. Vrijedi pokušati, zaključio je Vanjak.</p>
<p>Na potezu su igrači koji u svojim spremnicima zasigurno imaju dovoljno energije da bi se suprotstavili momčadi koja u klupskoj riznici ima trofej europskoga prvaka. To ne znači da ih se ne može iznenaditi, čak i u Kaunasu, gradu iznimnog košarkaša Arvidas Sabonisa.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kovačević: Za sedmo mjesto na OI nisu krivi ni suci niti gripa</p>
<p>U presudnoj utakmici na OI, u četvrtfinalu protiv Španjolske, poraženi smo ponajviše na psihološkom planu, zaključio je Neven Kovačević, i dalje izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Neven Kovačević ostaje izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije. Izvršni odbor Hrvatskog vaterpolskog saveza nije ni postavio pitanje njegove smjene kad je Kovačević predao izvještaj s Olimpijskih igara u Sydneyu.</p>
<p>Takav se epilog i očekivao. Koliko god vaterpolski čelnici bili razočarani sedmim mjestom na Igrama, toliko se i najavljivalo daljnje povjerenje dosadašnjem izborniku.</p>
<p>- Priznajem, nisam očekivao da će mi članovi Izvršnog odbora dati jednoglasno povjerenje. Ja sam, jer to je i red, ponudio ostavku. Sedmo mjesto nije ni mene zadovoljilo, ja sam bio toliko utučen nakon četvrtfinalnog poraza protiv Španjolaca da sam odmah nakon utakmice, u razgovoru s čelnicima Saveza, ponudio ostavku. Tada to nije prihvaćeno, sad sam opet ponudio ostavku, no dobio sam povjerenje. Neću lagati, drago mi je zbog toga, no to samo znači da sad imam još veću odgovornost.</p>
<p>• Što ste napisali u izvještaju?</p>
<p>- Nakon dužeg razmišljanja, shvatio sam da nam za poraz protiv Španjolaca nisu krivi ni suci, koji su doista sudili čudno i na našu štetu, pa čak ni bolest nekih igrača. Čini mi se da smo u toj presudnoj utakmici poraženi ponajviše na psihološkom planu. Ni igrači niti ja nismo izdržali pritisak, teret odgovornosti. Zašto? Tko zna, možda zbog velike, prevelike želje... Nekad se ne smije toliko željeti uspjeh, igrač se zakoči u presudnom trenutku. Kad se sve to spoji sa suđenjem i gripom, onda je mnogo jasniji poraz protiv Španjolske. Sve su momčadi bile podjednako pripremljene, svi smo na pripremama bili otprilike stotinjak dana. Kad takve momčadi, podjednako pripremljene i kvalitetne, dođu na veliko natjecanje, onda je za put do uspjeha najvažnija psiha. Mi smo vjerojatno u tome i najviše zakazali, kaže Kovačević.</p>
<p>Izbornik će u četvrtak odrediti reprezentativce koji će, 2. i 3. prosinca, nastupati na završnom turniru Europske lige, u Zagrebu. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Džomba: Mislim da će se momčad početi osipati za božićnih blagdana</p>
<p>Siguran sam da momčad ovakvo stanje neće trpjeti zauvijek. Mislim da će se igrači početi osipati za božićnih blagdana, ne bude li nekih promjena, kaže kapetan rukometaša Zagreba Mirza Džomba</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Unatoč stalnim obećanjima klupske uprave da će se stanje uskoro poboljšati, rukometaši Zagreba već mjesecima igraju gotovo besplatno. Klub momčadi duguje osam mjesečnih plaća (svaka je »teška« oko 600.000 kuna) i zapravo je pravo čudo da »zagrebaši« i dalje nalaze motiva za igranje i treniranje, jer mnogi su sportski klubovi u sličnim situacijama vrlo brzo potonuli.</p>
<p>Zagreb u hrvatskom prvenstvu, doduše, gleda u leđu Metković-Jambu, no s obzirom na nove odnose i pojačanja metkovskog kluba, to se ne može smatrati neuspjehom. U Ligi prvaka Zagreb je odlično startao, pobijedivši u gostima švedski Redbergslids, pa će, ne bude li posebnih iznenađenja, i ove sezone zaigrati u četvrtfinalu. Međutim, do kada će rukometaši imati strpljenja?</p>
<p>- Siguran sam da momčad ovakvo stanje neće trpjeti zauvijek. Mislim da će se igrači početi osipati za božićnih blagdana, ne bude li nekih promjena. Zadnju smo plaću dobili za ožujak, zapravo više ni sami ne znamo koliko nam duguju. Kad bi barem sad isplate bile redovite, pa da uhvatimo nekakav ritam. Ovako se dugovi povećavaju, a nama tek svakih nekoliko mjeseci dođe neki novac, rekao je kapetan momčadi Zagreba Mirza Džomba.</p>
<p>• Kako momčad podnosi tolike dugove?</p>
<p>- Atmosfera među nama nije kakva bi trebala biti u vrhunskoj momčadi. Svi imaju financijskih problema, pogotovo mlađi igrači, koji nemaju ušteđevine. Ne znamo kako se uopće postaviti u trenutnoj situaciji. Pokušavali smo štrajkati, postavljati neke rokove, ali vidjeli smo i sami da to nema smisla i da time ništa ne dobivamo. Što se mene tiče, ja sam nedavno od kluba dobio stan, pa imam razloga biti zadovoljan.</p>
<p>• Odakle vam onda motiv da igrate i trenirate punom snagom?</p>
<p>- U cijeloj situaciji najzanimljivije je da nam sasvim dobro ide. To je pravi fenomen. Na terenu nikad ne razmišljamo o dugovima i problemima. Uvijek dajemo maksimum i mislim da je to jedini pravi način ponašanja.</p>
<p>• Što vam kažu klupski čelnici kad pitate za plaću?</p>
<p>- Evo, upravo sam se vratio iz kluba, gdje su mi rekli da ćemo za nekoliko dana dobiti jednu plaću. Međutim, to smo čuli milijun puta. U klubu su veliki optimisti kad su u pitanju financije, no oni su uvijek optimisti, bez obzira imaju li novca ili nemaju.</p>
<p>• Kako gledate na dovođenje Pepija Manaskova kad nema novca ni za plaćanje sadašnjeg kadra?</p>
<p>- Mislim da bi prvo trebalo namiriti dugove prema rukometašima koji trenutno nose dres Zagreba, a onda razgovarati s Manaskovim. Međutim, to nije moja briga i osobno bih volio da Manaskov dođe u Zagreb.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Majoli opet dobra, turnir završen za Jelenu Kostanić</p>
<p>PATTAYA, 15. studenoga</p>
<p> - Nakon uspješnog nastupa u Kuala Lumpuru prošlog tjedna, Iva Majoli u jednakom je stilu nastavila i u Pattayi. Naime, na WTA Tour turniru »Volvo Women's Open«, koji se na betonu igra za nagradni fond od 110.000 dolara, krenula je pobjedom, svladavši sa 7-5, 6-4 sve bolju Uzbekistanku Irodu Tuljaganovu, koja je nedavno igrala u finalu turnira u Šangaju.</p>
<p>Za razliku od Ive Majoli, treći dan turnira u Pattayi bio je - i to dvostruko - neuspješan za Jelenu Kostanić. Ona je u susretu osmine finala izgubila protiv treće nositeljice i velike favoritkinje, Luksemburžanke Anne Kremer 3-6, 2-6, a onda je eliminirana i iz konkurencije parova, gdje je nastupala s Njemicom Janom Kandarr.</p>
<p>Iva Majoli će u osmini finala u četvrtak igrati s drugom nositeljicom turnira, Tajlanđankom Tamarine Tanasugarn. Njih dvije jednom su se već sastale, na »Australian Openu« 1998. godine, kad je Tanasugarn pobijedila sa čak 6-0, 6-2, potvrdivši da igra najbolje na betonskim podlogama. </p>
<p>- Onaj finale iz Kuala Lumpura mi je i psihološki bio vrlo bitan, jer je probudio moju želju za treningom. Ne mogu reći da sam sad optimalno pripremljena, ali za ovakve turnire i talent igra veliku ulogu, rekla je Majoli, koja se dosta namučila protiv Tuljaganove, 75. tenisačice svijeta, no trud joj se isplatio. Zahvaljujući toj pobjedi vjerojatno će se na idućoj WTA-listi, na kojoj je trenutno 77., pomaknuti za još pokoje mjesto, čak ako i izgubi od Tanasugarn..</p>
<p>• Rezultati, pojedinačno, 1. kolo: Nagyova - Plischke (7) 6-3, 6-2, Webb - F. Li 6-4, 0-6, 6-1, Srebotnik - Morariu bez borbe, Majoli - Tuljaganova 7-5, 6-4;</p>
<p>osmina finala: Farina - Weingärtner 6-3, 6-1, Kremer (3) - Kostanić 6-3, 6-2, Ostrovskaja - Basuki 6-4, 6-2;</p>
<p>parovi 1. kola: Ortuno, Plischke - Kandarr, Kostanić 6-3, 3-6, 6-3. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Santoro svladao Normana</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Šveđanin Magnus Norman, treći nositelj vrlo jakog ATP Tour turnira tenisača u Parizu, eliminiran je već na startu. U dvoboju 2. kola tog natjecanja, koje se na tepihu održava za nagradni fond od 2,950.000 USD, sa 6-2, 6-4 svladao ga je Francuz Fabrice Santoro, koji je, nakon Carlosa Moye u ponedjeljak, tako dodao još jedno ime na svom popisu pobjeda (Norman je kao nositelj u 1. kolu bio slobodan).</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Boutter - B. Black 6-4, 6-7 (5), 6-4, Pozzi - Kučera 4-6, 7-5, 7-6, Hrbaty - Federer 4-6, 6-2, 6-2, Prinosil - Gaudio 6-2, 6-1, Gambill - Pavel 4-1, predaja, Clement - Rusedski 7-6, 7-5;</p>
<p>šesnaestina finala: Kuerten (1) - Woodruff 6-3, 7-6, Kafeljnikov (4) - Gustafsson 6-4, 6-4, Rosset - Pioline (14) 7-5, 7-5, F. Santoro - M. Norman (3) 6-2, 6-4, W. Ferreira (10) - Mirni 6-4, 2-6, 6-4. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prva pobjeda Atlante</p>
<p>Nakon sedam uzastopnih poraza Atlanta pobijedila Portland i tako ubilježila prvu ovosezonsku pobjedu</p>
<p>ATLANTA, 14. studenoga</p>
<p> - U utorak je na NBA parketima odigrano osam dvoboja i u svima su slavile domaće momčadi, čak i Atlanta. Nakon sedam poraza Hawksi su upisali prvu pobjedu u novoj sezoni svladavši košem Jasona Terrya 2.6 sekundi prije kraja utakmice Portland Trail Blazerse 99-97. »Zaboravio sam kakav je osjećaj kada pobjeđuješ, no nakon sedam poraza bilo je vrijeme da i mi slavimo,« kazao je Terry, koji je za 23 minute postigao 11 koševa, uz šest asistencija.</p>
<p> U prvom dvoboju protiv bivše momčadi New Yorka, Patrick Ewing je dresu Seattla ubilježio 10 poena i 9 skokova. Sonicsi su ubilježili lako pobjedu predvođeni sjajnim Garyem Paytonom, kojem su nedostajala tek dva skoka za triple-double (25 poena, 13 asista i 8 skokova). Ewing je sa 23.760 koševa pretekao Charlesa Barkleya na 13. mjestu ljestvice najboljih strijelaca NBA lige svih vremena. </p>
<p> Sa raspoloženim Timom Duncanom (15 poena, 12 skokova i 4 blokade) i Davidom Robinsonom (8 koševa, 9 skokova i 3 blokade) San Antonio Spursi su i dalje bez poraza u Alamodomeu. Ključ pobjede protiv Utaha 86-79, šestog trijumfa Spursa, bila je odlična igra u obrani i »zaključani« Karl Malone, koji je postigao tek 15 poena, uz šut 7- 19. </p>
<p>Miami je tricom Tima Hardawaya (17 poena i 8 asistencija) 7.6 sekundi prije kraja produžetka osigurao pobjedu protiv Charlotte Hornetsa 89-86. Centar gostiju Elden Campbell (15 koševa i 17 skokova) imao je priliku za novi produžetak no promašio je šut sa sirenom. Najefikasniji u redovima momčadi sa Floride bio je Eddie Jones (19), dok je goste predvodio Jamal Mashburn (31).</p>
<p>Lakersi (5-3) nisu imali previše problema sa Denver Nuggetsima (3-5). Shaquille O'Neal je susret okončao sa 34 koša i 19 skokova, dok je Kobe Bryant ubacio 31 poen, uz deset asistencija. Prvi strijelac gostiju bio je Antonio McDyess (28).</p>
<p>• Rezultati NBA lige: Atlanta - Portland 99-97, Cleveland - Golden State 96-86, Miami - Charlotte 89-86 (produžetak), Sacramento - Orlando 96-82, Houston - Chicago 110-83, San Antonio - Utah 86-79, Seattle - New York 96-75, LA Lakers - Denver 119-103. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kako trener superznalac postaje neznalica</p>
<p>Uspjeh sportske momčadi ovisi o zajedništvu uprave, trenera i igrača i otvara vrata dobrim rezultatima / Upravo zato Hrvatski nogometni savez ima problema pri izboru Blaževićeva nasljednik, jer Blažević za sobom novom izborniku ostavlja breme svojih odnosa s nogometašima</p>
<p>Razišli su se putevi Nenada Gračana i nogometaša Rijeke. Prelila se kritična masa nerazumijevanja i omogućila nam da budemo svjedoci raritetne scene. Uprava Rijeke je u utorak ujutro podržala Gračana, a suspendirala šestoricu nogometaša. Iako bi jutro trebalo biti pametnije od večeri, uprava je odlučila da je »lakše mijenjati momčad nego trenera«. Večer je donijela preokret. Svjestan da je nakon sukoba teško postići pomirljive tonove i sklad sa svlačionicom, Gračan se povukao.</p>
<p>Ambicioznom je treneru jasno u kakvu je »gabulu« upao i morao je odstupiti. Uspjeh sportskog kluba ovisi o zajedništvu »svetog trojstva« - uprave, trenera i igrača - i otvara vrata dobrim rezultatima. Pozitivni odnosi mogu klub dovesti do neslućenih uspjeha, boljih nego je objektivna snaga momčadi. Zajedništvo i zdrava atmosfera pomiču rezultatske granice.</p>
<p>Kad je košarkaški trener Jasmin Repeša selekcionirao momčad Split CO, rekao je: »Bolje prosječan košarkaš, a pozitivan lik, nego kvalitetan, a trovač momčadi!« Samo momčad u kojoj postoji zajedništvo može očekivati dobre rezultate. No, ako ih ne prati uprava, bit će kratkog daha. Moguće je, međutim, da dobre vibracije između igrača i trenera, dakle zajedništvo svlačionice i bez pratnje uprave, iz objektivnih i subjektivnih razloga dovedu do staze uspjeha. Eto, naš Osijek gazi Europom i Hrvatskom iako uprava (predsjednik Novalić je dugo u pritvoru) muku muči kako financirati momčad.</p>
<p>U talijanskoj Seriji A, superbogati milanski Inter ulaže goleme svote novca, okupio je skupinu iznimno darovitih i kvalitetnih igrača, doveo i trofejnog trenera Lippija. Ipak, heterogenost zvijezda prevorila je superznalca Lippija u neznalicu prisiljenu odstupiti. Zato možemo ustvrditi da su međusobni odnosi generator pozitivnih ili negativnih rezultata.</p>
<p>Treneri poput Ćire Blaževića, čarobnjaka odnosa, uspijevaju »galvanizirati« zanos. Baš zbog Ćirinog načina rada, čelnici Hrvatskog nogometnog saveza imaju problema pri izboru njegova nasljednika. Blažević je igračima bio »dobar otac« i za sobom novom izborniku ostavlja breme svojih odnosa s nogometašima. Ma koliko se razglabanje o »dobrim vibracijama« sad činilo banalnim, čelnici hrvatskog nogometa moraju biti pažljivi. Jer, ni izbor trenutno najboljeg ne mora jamčiti uspjeh, ako izostane »sveto trojstvo«.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Suspenzija Hajduka više nije vijest</p>
<p>Ne bude li delegat uoči subotnjeg dvoboja Cibalia - Hajduk imao kopiju uplatnice druge (od triju) rata, potvrdu da je Hajduk platio Osijeku 145.000 DEM za Stanka Bubala, utakmica se neće igrati i gosti će pobijediti 3-0 bb</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Novinarima više nije vijest kad im, na redovitoj konferenciji u Hrvatskom nogometnom savezu, priopće kako Hajduku više neće pomoći nikakvi pravni lijekovi i kako ovaj put nema popuštanja. Dakle, ne bude li delegat uoči subotnjeg dvoboja Cibalia - Hajduk imao kopiju uplatnice druge (od triju) rata, potvrdu da je Hajduk platio Osijeku 145.000 DEM za Stanka Bubala, utakmica se neće igrati, domaćin će pobijediti 3-0 bb.</p>
<p>Tu je odluku Krešimira Vlajćevića, disciplinskog suca Prve HNL, priopćio Ante Martinac, povjerenik Lige. Ne zato što ima nešto protiv Hajduka. Jednostavno, iz klime koja je zahvatila i Izvršni odbor HNS-a proizlazi da je već svima dosta ekstremne popustljivosti prema Hajduku. Samim time i Ante Pavlovića, savjetnika u Savezu, koji se zalaže za to da klubovi poput Dinama, Hajduka... moraju imati popust i status zaštićenih zvjerki, »jer su motori hrvatskog nogometa«. Ne znači li to zagovaranje ideje da mogu raditi što žele?</p>
<p>Hajduk s te strane ima Pavlovićevo posebno razumijevanje, jer se posredstvom splitskog kluba najbolje može prodavati tzv. visoka politika. A to je ono kad se, zanemarivanjem propisa, putem različitih moratorija »slučajevi« razvlače u nedogled, kako bi se ublažila napetost između sjevere i juga, koja se najbolje rasplamsava preko nogometa.</p>
<p>Po tom je pitanju »sveti Ante«, iako već duboko u sedamdesetim, posebno verziran, a iz dana u dan očito i sve razigraniji, uvijek spreman na samohvalu. Njegova je najnovija umotvorina zaključak da je najbolje razdoblje hrvatskog nogometa ono otprije 20, 30 godina, kad mu je on bio na čelu kao središnji ideolog. I tom bi modelu obavezno trebalo težiti. Mjesta u njegovu razredu iznimno zaslužnih pripadaju još samo Iviću, Bariću i Joziću. Budući da ga nije spomenuo, tu očito nema mjesta za Blaževića, koji je dobrim dijelom i zbog toga došao na druženje srijedom u HNS-u.</p>
<p>- Došao sam se zahvaliti vama novinarima za svu pažnju i razumijevanje koje ste mi posvećivali, ali i da vam kažem kako je ovo moje zadnje obraćanje javnosti. Osim što želim podsjetiti kako sam zahvalan i igračima što su mi dopuštali da ih vodim poput oca, želim podsjetiti Antu Pavlovića da malo obuzda riječi kad se bučno hvali, a zanemaruje, primjerice, moju malenkost. Zapravo, nemam se što obraćati njemu nego onima, kako ste dobro primijetili, koji mu daju prostor da se razmaše na svoj poznati način »ja, pa ja, i onda opet - ja«, ražestio se Ćiro.</p>
<p>Konferenciji su nazočili i neobični gosti, budući da ne dolaze iz nogometnog okružžja. Riječ je o Kreši Horvatu, članu Odbora za šport Vijeća Europe, i Željku Klariću, poznatom vaterpolskom sucu i višem savjetniku Ministarstva prosvjete i sporta za međunarodnu sportsku suradnju. Obojica su govorili o značenju okruglog stola u Splitu i Zagrebu, 16. i 17. studenoga, na temu nasilničkog ponašanja sportske publike, te seminara o nedoličnom ponašanju gledatelja na sportskim natjecajima. Smisao je takvih skupova korak po korak odgajati mladež i narod koji posjećuje sportska natjecanja, kako bi jednog dana i na našim sportskim borilištima bilo suvišno imati visoke ograde između tribina i terena:</p>
<p>- Trenutačno, uopće ne izgleda loše iskustvo iz SAD, gdje na sportskim priredbama postoje sud i dva odvjetnika. Jedan koji tuži izgrednika, drugi koji ga brani, a sud na licu mjesta odmjerava kaznu, pojasnio je Horvat, podsjećajući kako se i u našem zakonodavstvu traže slične formulacije.</p>
<p>I za kraj, posebna obavijest da bi od četvrtka, 16. studenoga, u HNS na razgovor trebali dolaziti kandidati za novog izbornika. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hajduk ishodio odgodu plaćanja duga</p>
<p>SPLIT, 15. studenoga</p>
<p> - Ministarstvo financija je na Poljud dostavilo rješenje kojim je djelomično prihvatilo zahtjev Hajduka u svezi odgode plaćanja po rješenju Financijske policije, koja je utvrdila da Hajduk za prošlo četverogodišnje razdoblje na osnovi poreza i prireza mora uplatiti 188 milijuna kuna plus pet milijuna kamata. To što je Hajdukov zahtjev djelomično uvažen znači da se sa cjelokupnom svotom neće sjesti na klupski račun niti će se vršiti ovrha.</p>
<p> Poljudska kancelarija će u roku od 30 dana pokrenuti upravni, spor jer i dalje smatra da je svota od 188 milijuna kazne neutemeljena, stoga će ustrajati da se odgoda plaćanja prolongira sve do okončanja upravnog spora, a Splićani se nadaju pobiti sve navode po osnovi rješenja Financijske policije. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>HNS će tužiti Jutarnji list!</p>
<p>U Poreču 24. studenoga rješavat će se nekoliko dosta bitnih pitanja u sklopu interese HNS-a. Tog dana hrvatski nogometaši do 18 godina, na kvalifikacijskom turniru igraju presudan susret sa Španjolskom za nastup na EP. Istog dana Izvršni odbor HNS na svojoj sjednici ustoličit će Blaževićevog nasljednika, a tada će se odlučivati i o formi i subjektu jedne sudske tužbe koju HNS ima namjeru pokrenuti!?</p>
<p>U pitanju je zapravo ogorčenost članova IO HNS zbog upotrebljenih riječi kojima ih se kritizira u načina provođenja politike Saveza, također i opredjeljenja pri odabiru novog izbornika. S te se strane doduše nikomu ne osporava pravo da argumentiranom kritikom udara po Savezu, njegovim ljudima, nogometnoj vladi. »Sedma sila« čak je obavezna o tomu detaljno izvjestiti. No, ogorčenost članova IO-a odnosi se na one riječi objavljene u Jutarnjem listu od 12. studenoga, kojima ih se oslikava kao »kancelarijske štakore, pale političare i slično «, a koji su si u najmanju ruku svojevoljno prisvojili ovlasti da odluče o novom izborniku. Umjesto da to pitanje prepuste nekomu drugomu.</p>
<p>Upravo zbog neprimjerenog riječnika u stilu »štakori«, članovi IO-a će promisliti hoće li povesti osobnu parnicu protiv autora teksta i naslova, ili protiv lista kojemu se takav rječnik čini - uobičajenim. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Spajić se kladio sam sa sobom i - pogodio</p>
<p>Znam gdje je problem, ali ga još neću iznositi u javnost. Ja sam ga detektirao, prepoznao sam ga i znam što moram učiniti. Neki su igrači kod nas vrlo dobro živjeli, a premalo su uzvraćali. Mi imamo mnoge igrače, koji su zapravo »šatro-igrači«, kaže Ivan Cvjetković, sportski direktor nogometaša Hrvatskog dragovoljca</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Hrvatskog dragovoljca prometnuli su se u vrlo pedantne i marljive kolekcionare. U posljednjih devet utakmica prikupili su čak osam poraza i to je već sasvim bogata zbirka. No, mislimo da »dragovoljcima« u ovim trenucima najmanje treba ironija...</p>
<p>U utorak su upisali najteži poraz ove sezone, punih 65 dana su bez pobjede, u devet utakmica čak su osam puta izgubili. U utorak ih je u Sigetu »razmontirao« Dinamo, pobijedivši 5-0. Maksimirski su nogometaši, za razliku od »dragovoljaca«, prekinuli svoj crni niz, gotovo dva mjeseca bez pobjede u gostima. No, bez obzira na takav razvoj događaja, u vodstvu sigetske momčadi izostao je očekivani gnjev. Novi su poraz primili mirno, bez galame... To ipak ne znači da su se u Sigetu pomirili sa situacijom i prepustili klub »Titanicovoj« sudbini. Predsjednik Stjepan Spajić i sportski direktor Ivan Cvjetković mirno čekaju skoru zimsku prvenstvenu stanku i tada će krenuti u radikalne rezove.</p>
<p>Spajić je nakon poraza protiv Dinama bio neuobičajeno miran, čak smo primijetili i smiješak.</p>
<p>- Ja sam se kladio sam sa sobom i pogodio. Imali smo neke prilike i nismo postigli pogodak. Zaista ne znam što treba učiniti da zatresemo mrežu. Pogotke smo primili kao na treningu. Znate što? Ovaj će klub unatoč svemu opstati, mi ćemo u njega i dalje ulagati!</p>
<p>I trener-igrač »dragovoljaca« Predrag Jurić je nakon poraza protiv Dinama djelovao miroljubivo.</p>
<p>- Dobro smo i prošli, rekao je Jurić, koji protiv Dinama nije ulazio u igru. - Zadovojan sam samo činjenicom da smo ipak stvorili četiri-pet prilika za pogodak, ali ih, eto, nismo iskoristili. Bez obzira na ovu utakmicu, mislim da se možemo dobro nositi sa svim ostalim momčadima u našem prvenstvu. Ovo je ipak bio Dinamo, naša najbolja momčad, deklasirao nas je, a na nama je da iz svega toga nešto naučimo. Koji je izlaz? Teško je sad bilo što reći. Vidjet ćemo na zimu, kad dođe prvenstvena stanka, kad počnu zimske pripreme.</p>
<p>Na upit može li ovakva momčad Hrvatskog dragovoljca, bez dodatnih igračkih pojačanja, ipak ostati u Prvoj ligi, Jurić je dometnuo:</p>
<p>- Može... Mi smo sad u velikoj krizi rezultata i to nas proganja posljednjih sedam-osam utakmica. Ne možemo osvojiti ni boda... Istina, u Kupu smo pokazali određeni pomak, ali nakon toga je opet sve krenulo po starom. Nastojat ćemo do prvenstvene stanke izvući maksimum iz momčadi, a onda će sportski direktor i predsjednik odlučiti što i kako dalje.</p>
<p>Sportski direktor Ivan Cvjetković i direktor Ivica Perković nikako se ne nalaze na istoj liniji razmišljanja i trenutačno vode »rat« putem medija. Jurić, međutim, ne smatra da njihovo prepucavanje utječe na rezultate.</p>
<p> - To se sve događa izvan terena. Igrači svoje znanje moraju pokazati na travnjaku, svjesni su da je to jedini način da se prodaju. Oni se dokazuju na terenu, a ostali problemi vezani uz klub, poput medijskih prepucavanja ljudi iz uprave, ne utječu na zbivanja na travnjaku.</p>
<p> »Krvna slika« Hrvatskog dragovoljca nakon zimske stanke u velikoj će mjeri ovisiti i o viziji sportskog direktora Cvjetkovića, koji najavljuje žestoke rezove.</p>
<p>- Teško je shvatiti da takvu partiju pruže oni najiskusniji, rekao je Cvjetković nakon ogleda s Dinamom. - Primjerice, Balaban je dvaput pobjegao svom čuvaru Bošnjaku i odmah postigao dva pogotka. Prije utakmice se lijepo dogovorimo kako će Bošnjak striktno čuvati Balabana, a onda se on prošeće pokraj njega bez problema, usput se lijepo i pozdrave - »dobar dan, dobar dan...«. Ne želim da me netko pogrešno shvati - jasno je da nije problem samo u Bošnjaku. Riječ je o određenoj grupaciji iskusnijih igrača koji ne pružaju ono što se od njih očekuje. Shvatio bih da se tako nešto dogodi, recimo, neiskusnom Vukojeviću...</p>
<p>Najvažnije je, međutim, da je Cvjetković prepoznao problem i da, kako kaže, ima rješenje.</p>
<p> - Znam gdje je problem, ali ga još neću iznositi u javnost. Ja sam ga detektirao, prepoznao sam ga i znam što moram učiniti. Stoga ću ljudima, koji su u klubu pozicionirani iznad mene, prenijeti svoja razmišljanja, iznijeti prijedloge i vidjet ćemo što dalje. Neki su igrači kod nas vrlo dobro živjeli, a premalo su uzvraćali. Uostalom, i predsjednik je nedavno rekao kako će se svi naći na trensfer-listi. Mi imamo mnoge igrače koji su zapravo »šatro-igrači«. Neki su došli iz druge ili treće lige kako bi tek postali igrači, nisu došli kao »gotovi proizvod«. Oni bi, dakle, ovdje trebali učiti od starijih, iskusnijih, ali kako kad ti stariji igraju ovako slabo! Ipak, uvjeren sam da nešto možemo napraviti, ali ova grupa igrača ipak nije dovoljno zrela da iznese teret prvoligaške momčadi. Ja imam viziju, imam rješenje, znam u čemu je problem i sad samo čekamo da prođu još dvije-tri utakmice do zimske pauze kako bismo načinili radikalne rezove. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bobek za stručnosti i autoritet</p>
<p>Legendarni Stjepan Bobek, negdašnji nogometaš Građanskog, pa Partizana, nije za opciju da početnik povede nogometnu reprezentaciju</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Dok Miroslav Uljan, predsjednik komisije za odabir novog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, iscrtava redoslijed i način kontakata s mogućim kandidatima, normalno je da i mi nastojimo upotpuniti svoja znanja o potrebnim osobinama izbornika. Stoga smo porazgovarali s legendarnim, 77-godišnjim Stjepanom Bobekom, nekad igračem Građanskog, kasnije »po direktivi« beogradskog Partizana.</p>
<p>Iako već nekoliko godina živi s ugrađenom premosnicom, »popularni« Štef, kojeg bi mnogi nogometni analitičari uvrstili u idealnu reprezentaciju svijeta svih vremena, djeluje iznimno svježe. Došao je u Zagreb kako bi sa svojim bratom Ottom obišao svetište u Mariji Bistrici, stare nogometne prijatelje, među ostalima i one u Večernjem listu i, obavezno, rodnu Trešnjevku. Dakako, i kako bi upotpunio sliku o ovdašnjem nogometnom trenutku, u kojemu je najzanimljivija tema - izbor novog izbornika.</p>
<p>• Kakav bi, po vešem mišljenju, trebao biti novi hrvatski nogometni izbornik? Može li to biti svatko tko poželi, pa i - početnik?</p>
<p>- S obzirom na ugled hrvatskog nogometa, treba biti i te kako obazriv. Stručnjaci zaduženi za izbor moraju precizno i odgovorno procijeniti sve okolnosti. Uglavnom, ne zavidim im, ako su već odlučili širiti krug kandidata i izvan provjerenih, uglednih imena od autoriteta koja najprije valja pokušati pridobiti i o kojima nema previše zbora.</p>
<p>• Dosta se govori u korist izbornika-početnika koji, navodno, ima veliki plus jer je, kao reprezentativac, dobar s dojučerašnjim suigračima kojima bi sad trebao biti šef, »a on zna kako treba s njima«.</p>
<p>- Imao sam u svojoj karijeri takav slučaj, da mi na trenerskom mjestu bude dojučerašnji suigrač. S obzirom da smo bili prijatelji, unaprijed smo se dogovorili kako pristajemo da se ponekad izdere na nas, kako bi se onda mirne duše mogao istresti i na sve ostale. Ponekad su ipak došle takve situacije da se to nije moglo sakriti, pa ode ili prijateljstvo ili autoritet.</p>
<p>• Drugim riječima, niste baš za početnika, makar uza se imao provjereno trenersko ime kao glavnog suradnika?</p>
<p>- Rijetki su primjeri u svijetu da se takav posao isplatio. Bez iskustva, bez nekoliko godina rada u tom poslu, teško je očekivati čuda. Zapravo je čudo da takav napravi posao, a da se prije toga nisu strogo odvagnule sve bitne osobine koje kandidat mora imati da bi uspio. A priča za malu djecu je da će takvoga, svojom stručnošću, upopunjavati trener koji zadovoljava formalne uvjete. Prije ili kasnije, takav brak iz interesa mora puknuti, što samo potvrđuje tezu da isključivo jedna osoba mora biti odgovorna za sve. </p>
<p>• Spomenuli ste da nije nebitno, kad je riječ o mogućem izborniku iz redova dojučerašnjih igrača, koje je mjesto u momčadi zauzimao, kao i ima li kakvo obrazovanje.</p>
<p>- U načelu, prednost dajem igračima koji igraju prema naprijed, a najveću prednost ima glavni mozak momčadi, tzv. ofenzivni vezni igrač. Jest, i u toj teoriji ima iznimki. No, ako se već dva bivša igrača nađu rame uz rame i natječu se za to mjesto, prednost ima onaj s praktičnim iskustvom. Znam i za igrače s najvišom školskom spremom, ali bez praktičnog iskustva, da im škola nije previše pomagala ako su željeli previše. Sve to, dakako, nedvojbeno upućuje na zaključak kako izbornik mora biti čovjek s praksom i autoritet kojeg će i najiskusniji reprezentativci uvažavati.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatska napredovala na Fifinoj ljestvici </p>
<p>ZÜRICH</p>
<p> - Hrvatska nogometna reprezentacija napredovala je za jednu poziciju na najnovijoj ljestvici Međunarodnog nogometnog saveza (FIFA) i sada se nalazi na 16. mjestu zajedno sa Engleskom.</p>
<p>»Vatreni« i »Gordi Albion« sakupili su po 667 bodova, dok se na samom vrhu i dalje nalazi Brazil (818). Svoje pozicije zadržali su i drugoplasirana Francuska (801), trećeplasirana Argentina (762), te Češka (748) na četvrtom mjestu. Italija i Španjolska su zamijenile mjesta i sada su »azzuri« peti, a Španjolci stepenicu niže. Najveći skok među prvih trideset učinila je Škotska, koja je napredovala za pet pozicija i sada je 20. </p>
<p> Redoslijed: </p>
<p>1. (1) Brazil 818 bodova</p>
<p>2. (2) Francuska 801 </p>
<p>3. (3) Argentina 762 </p>
<p>4. (4) Češka 748</p>
<p>5. (6) Italija 746 </p>
<p>6. (5) Španjolska 742</p>
<p>7. (7) Portugal 740 </p>
<p>8. (8) Njemačka 715</p>
<p>9. (10) Jugoslavija 712</p>
<p>10. (9) Nizozemska 711</p>
<p>11. (11) Meksiko 696 </p>
<p>12. (14) Paragvaj 694 </p>
<p>13. (13) Rumunjska 685</p>
<p>14. (12) Norveška 684 </p>
<p>15. (16) Kolumbija 674</p>
<p>16. (15) Engleska 667 </p>
<p>16. (17) HRVATSKA 667</p>
<p>18. (18) SAD 648 </p>
<p>19. (19) Čile 642 </p>
<p>20. (25) Škotska. 637...</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Janičin povratak na »mjesto sreće«</p>
<p>Veleslalomom skijašica u Park Cityju u četvrtak nastavlja se natjecanje za Svjetski kup/ Staza u Park Cityju ostala nam je u lijepom sjećanju još od prije dvije godine kada je Janica Kostelić, tada 16-godišnja djevojčica, osvojila četvrto mjesto u veleslalomu i treće u slalomu </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Nakon 12. mjesta osvojenog u uvodnom veleslalomu sezone održanom prije tri tjedna u austrijskom Söldenu, naša najbolja skijašica Janica Kostelić nastavit će skupljati bodove u Svjetskom kupu na sjevernoameričkom kontinentu. Prva od tri sjevernoameričke postaje je Park City, skijalište u kojemu će se održati natjecanja na Zimskim olimpijskim igrama 2002. godine. Skijašice će u četvrtak voziti veleslalom, a u subotu je na rasporedu i prvi ovosezonski slalom. Staza u Park Cityju ostala nam je u lijepom sjećanju još od prije dvije godine, kada je, tada još nepoznata 16-godišnjakinja, osvojila četvrto mjesto u veleslalomu, te treće u slalomu. Naravno, ta ostatku svijeta nepoznata djevojčica bila je - Janica. Zanimljivo, i te 1998. godine je Janica u Park City stigla sa 12. mjestom iz Söldena...</p>
<p>Slalomsku formu Janica je provjerila na Nor-Am natjecanju održanom u američkom skijalištu Lovelandu, gdje je u prvom nastupu zauzela 11., a u drugom šesto mjesto. Sudeći po tome, još uvijek nije uhvatila ritam s početka prosinca prošle godine kada je pobjeđivala sa preko sekundu boljim vremenom od najbližih pratiteljica, ali to je i normalno, jer Janičin ulazak u punu formu možemo očekivati tek u drugom dijelu sezone. Realno, plasman oko 15. mjesta u veleslalomu, te eventualni ulazak među 10 najboljih u slalomu bi bili zadovoljavajući rezultati za našu jedinu predstavnicu u ženskoj konkurenciji.</p>
<p>Teško je izdvojiti i favorite za pobjedu u ženskoj konkurenciji. Prvi veleslalom u Söldenu pokazao je veliku izjednačenost, jer nakon prve vožnje gotovo 20 skijašica je zaostajalo manje od sekunde za vodećom, a pobijedila je Martina Ertl, 17. nakon prve vožnje, dok je drugoplasirana Andrine Flemmen nakon prve vožnje bila 19. Iako je riječ o odličnim skijašicama, niti jedna od dvije spomenute nije bila u najužem krugu favorita. Najveći izgledi davani su braniteljici naslova u veleslalomu Michaeli Dorfmeister i Sonji Nef.</p>
<p>U Park Cityju nastupit će i skijaši, također u tehničkim disciplinama. Oni će veleslalom voziti u petak, a slalom u nedjelju. Ivica Kostelić, koji je propustio prvu ovosezonsku utrku, se također uključuje u natjecanja Svjetskoga kupa. Mnogo više šansi za dobar plasman, možda čak i poneki bod imat će u nedjeljnom slalomu. </p>
<p>Što se favorita tiče u muškoj konkurenciji, tu je situacija puno jasnija. Pobjednik iz Söldena, Hermann Maier je ponovno veliki favorit za pobjedu u petak, isto kao i za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu.</p>
<p>Prve utrke u sva četiri dana počinju u 18 sati po hrvatskom (10 po lokalnom) vremenu, a rasplet je na programu u 21 (13) sati, kada će kretati druge vožnje. (Z. Matić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>SDP u vodstvu, ali neće moći sam formirati federalnu vladu </p>
<p>SARAJEVO, 15. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Misija OESS-a u BiH objavila je u srijedu nove preliminarne rezultate općih izbora u Bosni i Hercegovini koji sada uključuju podatke prikupljene iz 144 od 148 općinskih izbornih povjerenstava (59 iz Republike Srpske i 85 iz Federacije BiH). Riječ je o otprilike 86 posto od ukupnog broja glasova.</p>
<p>Kako je priopćio OESS-ov glasnogovornik Luke Zahner, na izbore u BiH 11. studenog izašlo je 65 posto od ukupnog broja registriranih birača. Preliminarni rezultati objavljeni u srijedu, potvrdili su da je SDP, uz SDA, u vodstvu. No, nije dobio ni približan broj glasova koji bi potvrdio predizborne ankete koje su najavljivale nadmoćnu pobjedu socijaldemokrata i mogućnost da ta stranka formira federalnu vladu i Vijeće ministara BiH. </p>
<p>Štoviše, u odnosu na travanjske lokalne izbore, nacionalne su stranke ostvarile velik uspjeh. Tako u utrci za mjesta u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije BiH, SDP ima 27 posto, ispred SDA sa 26,6, HDZ-a sa 20,7 i Stranke za BiH s 15,4 posto. Kad je riječ o zastupnicima iz RS-a u državnom parlamentu, SDS ima 41,8 posto, PDP 16,4, a Koalicija SNSD-DPS 12,2 posto.</p>
<p>Za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH najviše glasova ima SDA - 26,8 posto, a slijede SDP 26,3 posto, HDZ 17,6 i Stranka za BiH 14,8 posto. SDS je dobio najviše glasova za Narodnu skupštinu Republike Srpske - 38 posto, ispred SNSD-a (14,7 posto) i PDP-a (13,1 posto). Lista SDS-a vodi i kad je riječ o izboru predsjednika i potpredsjednika RS-a s 51,3 posto, ispred SNSD-a s 27,8 posto i PDP-a s 9,1 posto.</p>
<p>Sada se čekaju konačni službeni rezultati i podaci o tome tko će dobiti koliko mandata. U Federaciji najveće zanimanje izaziva pozicija Silajdžićeve Stranke za BiH čiji je glavni tajnik Safet Halilović u srijedu izjavio da ta stranke neće ulaziti ni u kakve ad hoc koalicije, te da će se sukladno načelima iz svoje platforme odrediti spram provedbe izbornih rezultata na partnerskoj osnovi. (A. Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Indonezija odbija referendum o autonomiji Aceha</p>
<p>JAKARTA, 15. studenoga</p>
<p> - Indonezija je u srijedu odbila organizirati referendum u Acehu, na sjeveru Sumatre, koji zahtijevaju separatisti, objasnivši da ne želi da se ta pokrajina pretvori u novi Istočni Timor.</p>
<p> Istočni Timor, bivša portugalska kolonija, koju je pripojila Indonezija masovno se na referendumu UN-a u kolovozu 1999. izjasnio za nezavisnost. Jedan indonezijski visoki dužnosnik je u srijedu naveo da su se vlada i pobunjenici pokreta Slobodni Aceh (GAM) dogovorili da će nastaviti razgovore. GAM je odbio sudjelovati na susretu čije je održavanje predviđeno za četvrtak i petak u Francuskoj, optuživši snage sigurnosti za pljačke tijekom proautonomaškog skupa prošlog tjedna. U Acehu, bogatom muslimanskom uporištu, traje krvavi sukob između Jakarte i GAM-a koji želi uspostaviti islamsku državu. Vođe Aceha su tražili u utorak od vlade da Acehu vrati »nezavisnost« i tražili su posredovanje UN-a. Oni su tijekom okupljanja zaprijetili da će 27. studenoga pokrenuti opći četverodnevni štrajk ako njhovi zahtjevi ne budu prihvaćeni. Ministar vanjskih poslova i sigurnosti Susulo Bambang Yudhoyono je u srijedu upozorio da Jakarta neće popustiti. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kina: U popisu stanovništva ispušteno 12 milijuna ljudi</p>
<p>PEKING/ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Kineski popisivači stanovništva propustili su registrirati više od 12 milijuna ljudi, što je vladu u Pekingu prisililo da trajanje popisa produlji sa prvotnih 10 na 15 dana. S petodnevnim produljenjem popis bi trebao završiti u srijedu. Prema pisanju dnevnika na engleskom jeziku »China Daily«, najviše je propusta zabilježeno u južnoj pokrajini Hunan gdje je iz popisa ispušteno gotovo 10 milijuna ljudi.</p>
<p> Odmah zatim slijedi sjeverozapadna pokrajina Shaanxi, gdje nije registrirano oko dva milijuna stanovnika, piše list. Manjak od 12 milijuna ljudi, samo je jedna u nizu teškoća u divovskom naporu Kine da prebroji svoje na svijetu najmnogoljudnije stanovništvo, čiji se broj po zadnjim procjenama kreće oko 1,26 milijardi ljudi. Zamjenik direktora Ureda petog nacionalnog popisa Liu Changsong upozorio je da lokalne vlade nisu dosljedno slijedile politiku i odredbe vezane uz proceduru popisa. Među razlozima koji su doveli do 12-milijunskog propusta, navodi se činjenica da je u mnogim okruzima Hunana i Shaanxija izračunato kako je stopa smrtnosti veća od stope novorođenih, što je, po »China Dailyu«, statistički nemoguće. Ostale razloge moguće je iščitati iz cirkularnog pisma koje je kineska vlada prošloga tjedna uputila lokalnim dužnosnicima. U pismu vlada podsjeća lokalne dužnosnike da trebaju poštivati proceduru popisa i naglašava kako se podaci iz popisa neće koristiti za vrednovanje njihovog radnog učinka ili kažnjavanje ilegalnih migranata. Neki lokalni dužnosnici oporezovali su seljake zbog brojnosti njihovih obitelji - što je obeshrabilo ruralno stanovništvo na puno sudjelovanje u popisu. Pored toga i u gradovima su mnogi roditelji s većim brojem djece od onog koji je dopušten strogom kineskom politikom planiranja obitelji, bili su strahu da bi popis mogao biti iskorišten za njihovo kažnjavanje. Također je naglašeno da migranti koji nisu prijavili privremeno boravište neće biti kažnjeni nakon završteka popisa. Popisivanje migranata i inače je jedna od najtežih zadaća cijelog postupka, budući da je slobodno tržište ukinulo nekadašnju vezanost seljaka za domicil, pa je kineske gradove od 1990. napučilo oko 100 milijuna seljaka u potrazi za poslom. Neki od gradova ranije su koristili popis stanovništva za protjerivanje takvih radnih migranata. Službeni Peking opetovano je upozorio da je potreban što točniji popis stanovništva kako bi kreatori nacionalne politike mogli na temelju dobivenih podataka redefinirati socijalnu i ekonomsku politiku s ciljem boljeg služenja javnim interesima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nakon židovskoga bojkota, nastavljeni pregovori o odšteti za žrtve nacističkog režima </p>
<p>WASHINGTON, 15. studenoga</p>
<p> - Američki i austrijski dužnosnici postigli su u srijedu napredak u pregovorima oko odštete za žrtve nacističkog režima, nakon što su predstavnici Židova prestali bojkotirati proces. Židovske su grupe, prije svega Svjetski židovski kongres (WJC) bojkotirale proces pregovora zbog prošlotjedne izjave austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela da je Austrija kao država bila prva žrtva nacizma. WJC smatra da se tom izjavom Austrija »ponovo vraća sferi mitologije«, i izbjegava se suočiti s činjenicom da je u toj zemlji ubijeno 60.000 Židova. »Napokon, stotine tisuća Austrijanca oduševljeno su pozdravili Hitlera, a sama je zemlja imala više nacista u odnosu na broj stanovnika od same Njemačke«, ustvrdio je direktor WJC-a Elan Steinberg.</p>
<p>Spor između austrijske i židovske strane u pregovorima izglađen je pojašnjenjem samog kancelara, koji je u posebnom pismu upućenom WJC-u istaknuo da je izjava istrgnuta iz konteksta. </p>
<p>Na sastanku u srijedu dogovoreno je da će se pregovarači i američki posrednik Stuart Eizenstat susresti u Beču 31. studenoga i 1. prosinca. Eizenstat, zamjenik američkog ministra financija koji je o pitanjima odštete godinama pregovarao i s predstavnicima njemačke vlade i industrije rekao je da će glavna tema sastanka biti će rasprava o vrijednosti imovine koja je vlasnicima oduzeta ili uništena za vrijeme Trećeg Reicha. Kako nema točnih vrijednosti za takvu imovinu, prihvaćene su starije procjene stručnjaka iznesene u tadašnjoj njemačkoj valuti, reichsmark, koja je u Trećem Reichu vrijedila dva dolara. Te procjene polaze od podatka da je 1938. registrirano 33.000 poduzeća u vlasništvu Židova čija je pojedinačna vrijednost prelazila iznos od pet tisuća reichsmaraka. Od tih poduzeća, sedam tisuća je odmah uništeno u divljanju rulje, dok je daljnjih 3500 dodijeljeno drugim vlasnicima. Vrijednosti tvrtki koje nisu uništene iznosila je oko 321 milijuna reichmaraka. </p>
<p>Osim utvrđivanja vrijednosti imovine, otvorena su i druga važna pitanja poput tvrdnje židovskih predstavnika da mnogi od njih nisu obuhvaćeni prijašnjim restitucijama jer nisu bili pravodobno obaviješteni. Pregovarat će se i o strukturi fonda za isplatu te vrste odštete, po uzoru na onaj koji je već dogovoren i predviđa šest milijardi šilinga za kompenzaciju prisilnim radnicima. Američki pregovarač Eizenstat smatra da se pregovori mogu zaključiti do kraja godine, na samom početku 2001. (Reuters/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Schröder već otpisao Klimmta osuđenog zbog pomaganja u korupciji?</p>
<p>Zeleni su već poručili da bi »njihov ministar« u sličnim okolnostima već podnio ostavku / Schröderu se neće biti teško odreći ministra prometa i gradnje koji je ionako Lafontaineov kadar</p>
<p>BERLIN, 15 studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački ministar prometa i gradnje Reinhard Klimmt, pripadnik Njemačke socijaldemokratske stranke (SPD) se, nakon odluke prvostepenog suda u Koblenzu koji je Klimmta zbog pružanja pomoći pri pronevjeri osudio na 90 dana zatvora ili 27.000 DEM, odlučio je ostati na svom položaju. Klimmta se tereti da je u funkciji predsjednika nogometnog kluba Saarbrücken podržao ilegalno sponzoriranje kluba od lokalnog Caritasa u visini od 617.000 DEM. </p>
<p>I dok je još u ponedjeljak nakon objave presude ministar objavio kako će šutke platiti kaznu kako bi se »stvar što brže zaboravila«, na izvanrednoj konferenciji za novinare Klimmt je ipak najavio kako će uložiti žalbu na presudu. Pritisak, ne samo oporbe nego i vlastitog koalicijskog partnera Zelenih koji se inače kad je u pitanju kritiziranje »velikog brata« (SPD-a) u pravilu drže vrlo rezervirano, natjerao ga je da promijeni odluku. Zeleni su preko svoje šefice Renate Kunast poručili da bi »jedan zeleni ministar na Klimmtovu mjestu već odavno podnio ostavku«. </p>
<p>No, umjesto da podnese ostavku, što je javnost već prihvatila kao činjenicu, Klimmt je preko čete vrhunskih odvjetnika najavio borbu za čast do posljednjeg daha. Ovoj transformaciji od naivnog političara koji je još početkom tjedna vjerovao da će javnost i oporba šutke trpjeti ministra sa sudskim dosjeom, pa do borbenog političara kojem je odjednom palo na pamet da je zapravo nevin, je u dobroj mjeri kumovao šef stranke i njemački kancelar Gerhard Schröder koji je preko svog predvodnika parlamentarne frakcije Petera Strucka preporučio Klimmtu da »ipak uloži žalbu na presudu«. </p>
<p>Malo tko vjeruje u političku budućnost neodlučnog ministra. Prevelika je, naime, opasnost da se slučaj Klimmt pretvori u neku vrstu izjednačavanja krivnje s Helmutom Kohlom koji je isto tako osuđen zbog pronevjere. Rješavajući se Klimmta, Schröder i njegov SPD bi i dalje imali puno moralno pravo kritizirati Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) zbog skandaloznog ponašanja bivšeg kancelara Helmuta Kohla koji ni nakon godinu dana natezanja pred istražnim komisijama ne želi priznati svoju krivnju. </p>
<p>I upravo su Klimmtovi stranački kolege i članovi istražne komisije koja pokušava rasvijetliti CDU-ov skandal oko crnih bankovnih računa najglasniji zagovornici ministrovog časnog odlaska s političke scene. Oni, a tako misli i većina u vrhu SPD-a, su mišljenja da je Klimmtova ostavka stvar »političke higijene«. </p>
<p>Schröderu, koji navodno za položaj ministra prometa i gradnje već ima rezervu, neće biti osobito teško odvojiti se od Klimmta. Političar iz Saarbrückena je na mjesto ministra došao nakon što je izgubio izbore u tradicionalno socijaldemokratskoj saveznoj pokrajini Saarlandu, što je doživljeno kao politička senzacija. Klimmt je, osim toga, kao bivša desna ruka Schröderovog oponenta Oskara Lafontainea predstavljao ustupak lijevom krilu stranke koje se nikada nije pomirilo s odlaskom »crvenog Napoleona« Lafontainea i pomicanja SPD-a ka političkoj sredini. </p>
<p>Sada, kada su uspjesi koalicijske vlade ušutkali i najbučnije »drugove« s lijevog stranačkog krila, Schröder više nema razloga bilo što žrtvovati kako bi spasio karijeru čovjeku koji ionako nije bio njegov izbor. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>MUP Federacije BiH nema dokaza da je Lučić ubojica Leutara</p>
<p>SARAJEVO, 15. studenoga</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine odbacilo je u srijedu optužbe da je odgovorno za blamažu oko dragovoljne predaje i zatim vrlo brzog puštanja na slobodu Jadranka Lučića, čovjeka čije je ime u istražnim dokumentima spominjano vezano za atentat na bivšeg federalnog doministra unutarnjih poslova Jozu Leutara 16. ožujka 1999. godine.</p>
<p>MUP Federacije BiH ocjenjuje da je riječ o unaprijed razrađenom scenariju dragovoljne Lučićeve predaje, s unaprijed poznatim ishodom koji ime imao za svrhu otežavanje, a ne ubrzavanje istrage u slučaju Leutar. Istina je da je Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, na osnovu indikacija zaštićenog svjedoka, raspolagalo saznanjima koja su upućivala na Jadranka Lučića kao mogućeg izvršitelja spomenutog kaznenog djela, ali se nakon dodatnih provjera nije moglo potvrditi da se uistinu radilo o njemu, te se stoga i nije pristupilo njegovom uhićenju niti je za njim raspisivana tjeralica«, tvrde u Federalnom MUP-u. U MUP-u također tvrde da je Lučićeva predaja izravna posljedica intervjua što ga je odvjetnik Muselimović (inače branitelj Željka Ćosića u slučaju Leutar, op. aut.) dao splitskoj Slobodnoj Dalmaciji 16. listopada. »Čudi da je ugledni odvjetnik Muselimović, dok je još istraga u tijeku, učinio javnosti dostupnim informacije sadržane u sudskom spisu i time nepotrebno izložio neugodnostima Jadranka Lučića«, stoji u MUP-ovom priopćenju.</p>
<p>Ipak, čini se da neke stvari u ovom očitovanju ministarstva baš i ne »štimaju«. Naime, već ranije je potvrđeno postojanje »Rješenja o provođenju istrage« kada je riječ o Jadranku Lučiću. Štoviše, javno su citirani i dijelovi iz spomenutog rješenja u kojem se navodi da je Lučić na dan atentata »skupa s nepoznatom osobom stigao u Sarajevo iz Kiseljaka te da je s tom osobom oko 8 sati ujutro, nakon stavljanja u pogon Leutarovog službenog vozila, u Alipašinoj ulici, u neposrednoj blizini američkog veleposlanstva na nepoznat način izazvao aktiviranje eksplozivne naprave, uslijed čega je Leutar, koji je u automobilu sjedio na mjestu suvozača, zadobio teške tjelesne ozljede uslijed kojih je 28. ožujka 1999. godine i umro«.</p>
<p>Optužbe da je Lučić neposredni izvršitelj atentata odbačene su nakon što ga zaštićeni svjedok nije prepoznao. Podsjetimo, za atentat su dosad osumnjičeni Ivan Andabak (uhićen u Hrvatskoj zbog drugih razloga), Dominik Ilijašević Como, Zoran Bašić Colo te Leutarov vozač i pratitelj Željko Ćosić Zelja, uhićen inače kao pripadnik Državne granične službe.</p>
<p>Javnost s velikim zanimanjem očekuje nastavak istrage o ovom slučaju i eventualno sudsko podastiranje dokaza protiv zasad osumnjičenih. Slučaj Lučić dosad je najveća blamaža vezana uz sudsko gonjenje počinitelja atentata na Jozu Leutara. Naravno, ne treba ni spominjati kakva bi blamaža bila, posebno za šefa UN-ove Misije za BiH Jacquesa Paula Kleina, ukoliko se ispostavi da ipak ne postoje čvrsti dokaz i da su Ilijašević, Bašić, Ćosić i ostali doista odgovorni za podmuklo Leutarovo ubojstvo.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Umirovljenici u BiH ogorčeni Petritschevim izmjenama mirovinskog zakona </p>
<p>MOSTAR, 15. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Minimalne mirovine, koje u Federaciji BiH iznose 117, a u Republici Srpskoj 70 KM, neće biti smanjene nakon Petritschevog nametanja Izmjena i dopuna zakona o PIO, tvrde u Uredu visokog predstavnika. Umirovljenici su, međutim, ogorčeni nametanjem Izmjena i dopuna od strane visokog predstavnika, tvrdeći da se tim promjenama još više ugrožava njihov ionako katastrofalan socijalni položaj. </p>
<p>Wolfgang Petritsch je donio spomenuti zakon nakon višemjesečnog odbijanja od strane zastupnika u bosansko-hercegovačkom parlamentu. Odbijanje usvajanja Izmjena i dopuna zakona o PIO zastupnici su opravdavali činjenicom da se ne može prikupiti dovoljno doprinosa za isplatu mirovina i da će status umirovljenika dodatno biti pogoršan usvajanjem tih izmjena. </p>
<p>Međunarodna je zajednica tvrdila kako su »igre« s umirovljenicima poslužile političkim strankama u predizborne svrhe, optužujući aktualnu bosansko-hercegovačku vlast da neusvajanjem izmjena priječi dobivanje najavljene pomoći od Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda u iznosu većem od 150 milijuna dolara i produljenje standbay aranžmana za BiH. </p>
<p>Kako bi presjekao višemjesečni status quo, Petritsch je donio zakon kojim bi se, kako se tvrdi u OHR-u, omogućila redovna isplata mirovina, uz bolju uplatu doprinosa za PIO, te obustavilo nezakonito zapošljavanje od entitetskih vlada. Dakle, mirovine bi, za razliku od aktualnih višemjesečnih kašnjenja, posebice kada je riječ o PIO Sarajevo, ubuduće trebale biti redovite, s tim što bi smanjenje doživjele mirovine koje su veće od minimalnih. </p>
<p>A to smanjenje, tvrde umirovljenici i ostali protivnici Petritscheve nametnute odluke, u sadašnjim okolnostima, odnosno po aktualnom stanju uplate doprinosa, iznosilo bi čak 38 posto. U Savezu umirovljenika Federacije BiH sazvali su za četvrtak izvanrednu skupštinu na koju je pozvan i Wolfgang Petritsch kako bi objasnio »kakve im to blagodati donosi zakon koji je proglasio«.</p>
<p>»Mi smo ga smatrali prijateljem umirovljenika, ali ova nekorektna odluka ekonomski će nas upropastiti«, kaže predsjednik Saveza umirovljenika Enver Sarajlić. Ogorčeni su i u Demokratskoj stranci umirovljenika, čiji predsjednik Alojz Kazazović Petritschevu odluku naziva »nemoralnom i nepoštenom«, naglašavajući i kako sama međunarodna zajednica »koja zapošljava veliki broj naših građana ne poštuje zakone ove zemlje jer za zaposleno lokalno pučanstvo ne plaća doprinose«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Referendum o samostalnosti Crne Gore ako ne uspiju razgovori s Beogradom?</p>
<p>LJUBLJANA, 15. studenoga </p>
<p> - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović u srijedu je, tijekom boravka u Sloveniji, najavio referendum o samostalnosti Crne Gore ako ne uspiju razgovori sa Srbijom o redefiniranju sadašnjih državnopravnih odnosa. »Referendum je sasvim realno moguće provesti u prvoj polovici iduće godine. Dominantna svijest javnosti Crne Gore sve je više da traži svoje ustavno pravo da se izjasni o tome u kakvoj državi želi živjeti. Nipošto ne želimo ljudima uskratiti pravo koje im je dano Ustavom naše države«, izjavio je Đukanović nakon susreta sa slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom na Brdu kod Kranja. Kučanu je izrazio zahvalnost za potporu Crnoj Gori u vrijeme dok je Srbijom vladao Slobodan Milošević. Đukanović je rekao da uskoro sa srbijanskom vladom počinju razgovori na političkoj i stručnoj razini o novom uređenju odnosa tih dviju republika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Negodovanja u Srbiji zbog uvođenja DEM u Crnoj Gori </p>
<p>BEOGRAD, 15. studenoga</p>
<p> - Odluka crnogorske vlade o uvođenju njemačke marke kao sredstva plaćanja propagandni je i brzoplet potez, ocijenila je u srijedu Demokratska stranka Srbije (DSS) predsjednika SRJ Vojislava Koštunice. U svom priopćenju DSS tvrdi da je to potez kojim se »ništa ne dobiva na duge staze«, već se »dodatno kompliciraju odnosi između dviju republika, posebno u oblasti protoka kapitala i robe«. Tvrdi se kako bi »logičnije bilo da je Crna Gora, uviđajući enormne promjene na unutarnjem i međunarodnom planu do kojih je došlo nakon rujanskih izbora u Jugoslaviji, odlučila vratiti se dinaru«, navodi se u priopćenju DSS-a.</p>
<p>Vršitelj dužnosti guvernera Narodne banke Jugoslavije Mlađan Dinkić izjavio je prije nekoliko dana da se ubuduće sva razmjena robe mora plaćati u markama, što će, po njegovim riječima, za Srbiju biti dodatni izvor deviza, jer ona više prodaje nego što kupuje na crnogorskom tržištu. »Uvođenjem marke kao jedinog sredstva plaćanja narušava se jedinstveni monetarni prostor i istodobno se narušava jedinstveno tržište«, izjavio je u srijedu za Politiku profesor Jurij Bajec.</p>
<p>U većini reagiranja na odluku crnogorske vlade o uvođenju marke u prvom planu su politički, a ne ekonomski aspekti problema. Ocjenjuje se da je to novi korak u izlasku Crne Gore i zajedničke države. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>EU »pomilovala« Miloševićeve suradnike ukinuvši zabranu putovanja</p>
<p>BEOGRAD, 15. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Socijaldemokratske unije (SDU) i jedan od čelnika DOS-a Žarko Korać izjavio je da je odluka EU-a o smanjenju broja srbijanskih dužnosnika koji su nepoželjni u zemljama EU, donesena u utorak, »politički štetna«. </p>
<p>On je rekao da nema razloga za skidanje sankcija protiv pojedinaca iz bivšeg režima koji još uvijek igraju važnu ulogu u političkom životu zemlje. Europska unija je značajno smanjila popis osoba iz SRJ, pripadnika režima ili suradnika Slobodana Miloševića, kojima je do sada bio zabranjen ulazak u zemlje EU-a.</p>
<p>Popis od 626 imena smanjen je za 184 imena.</p>
<p>Među »pomilovanima« su na primjer predsjednik Srbije Milan Milutinović, optužen pred Haškim sudom, zatim visoki dužnosnik Socijalističke partije Srbije (SPS) Nikola Šainović, također optužen pred Haškim sudom, bivši i sadašnji čelnici SPS-a Gorica Gajević i Milomir Minić, bivši premijer Momir Bulatović, bivši ministar vanjskih poslova Živadin Jovanović i drugi. Najveće iznenađenje javnosti izazvalo je skidanje s popisa i bivšeg odnosno sadašnjega načelnika Službe državne sigurnosti Radomira Markovića.</p>
<p>Od predstavnika EU ne može se dobiti nikakva informacija o kriterijima po kojima je revidiran popis, pa se u javnosti postavlja pitanje koji je »izvor« u Beogradu omogućio takvu odluku EU. Čelnici Demokratske oporbe Srbije (DOS) tvrde da ništa o tome ne znaju, a sumnja da je na njegovu sugestiju došlo do promjena na popisu pada na predsjednika SRJ Vojislava Koštunicu.</p>
<p> Glasnogovornik njegove Demokratske stranke Srbije (DSS) Milorad Jovanović pozdravio je odluku EU i rekao da je ova stranka uvijek kritizirala »crne liste«.</p>
<p> Nebojša Čović iz DOS-a, također iznenađen informacijom, drži da se pojedincima iz režima »možda stvara odstupnica« što bi, po njegovu mišljenju, moglo pomoći Srbiji u smirivanju tenzija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Katolička crkva ističe da su svi dobro došli i da »u Crkvi nema stranaca« </p>
<p>RIM, 15. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijanska biskupska konferencija odlučno se distancira se od prijedloga oporbene stranke Nacionalni savez da se proglasi krivičnim djelom ilegalni ulaz u Italiju. Prije više od godinu dana, čelnik Nacionalnog saveza Gianfranco Fini je postavio zahtjev za revizijom zakona, počevši od primjene zakona o organiziranom kriminalu i mafiji koji bi se trebao primijeniti i na krijumčarenje ljudi, odnosno dopustio bi policiji primjenu oružja u sprječavanju ilegalnih ulazaka. </p>
<p>Finijev prijedlog je kritiziran i iz redova desnog centra, a u utorak ga je odbila i Migrantes, organizacija Biskupske konferencije koja se bavi pitanjima imigracije. Neke točke Finijevog prijedloga se »kose s temeljnim principima zaštite ljudskih života.«, tvrdi direktor organizacije monsignor Luigi Petris. Biskupi se ne slažu ni s represivnom politikom prema imigraciji općenito. U nedjelju, 19. studenoga Biskupska konferencija slavi nacionalni dan migracije. Glavna tema skupa u povodu tog dana bit će pitanje dostojanstvenog prihvata i uvažavanja stranaca. Moto Katoličke crkve je bio i ostao da su svi dobro došli i da »u Crkvi nema stranaca«. Delikatno pitanje odnosa s islamom će obraditi kardinal Angelo Sodano, državni tajnik Vatikana. Već je određeno pet temeljnih načela kojima se treba rukovoditi u odnosu na druge religije. Harmonija, prihvaćanje razlika, priznavanje zajedničkog dostojanstva čovjeka, dobra volja, spremnost na slušanje drugih. </p>
<p>To su bile i poruke sa Međureligijske konferencije održane u Washingtonu. To znači da su službena stajališta Katoličke crkve sasvim suprotna nedavnim istupima pojedinih kardinala, recimo kardinala Biffija koji je vidio opasnost od »nadirućeg islama« i pozvao talijansku vladu da ograniči ulazak imigranata koji nisu katoličke vjere. Pitanje imigracije je postalo ključna karta na koju se igra u promidžbenim kampanjama. Oporba sve više diže glas da je neophodno stati na kraj nelegalnim ulascima imigranata i uvesti »kontroliranu imigraciju«, što znači da bi u Italiju mogli ući samo oni stranci koji već imaju osiguran posao. U utorak je također Ministarstvo zdravlja objavilo listu bolesti od kojih su zaraženi stranci koji dolaze u Italiju iz zemalja van Europske unije. Najrasprostranjenija je tuberkuloza (35 posto), na drugom mjestu je hepatitis B (22) a na trećem mjestu je AIDS sa 17 posto zaraženih. Veliki broj imigranata, čak 31,7 posto pati od psihičkih bolesti kao što su depresija, psihosomatske smetnje, fobije. Uzrok tome su otuđenost i problemi uključenja u normalan društveni život.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Clinton na summitu APECA smirivao čelnike zbog američkih izbora</p>
<p>Uz razgovore o azijsko-pacifičkoj gospodarskoj suradnji ruski predsjednik Vladimir Putin je prilikom susreta s američkim predsjednikom izrazio »nespokojstvo« zbog zbrke oko američkih predsjedničkih izbora </p>
<p>BANDAR SERI BEGAWAN, 15. studenoga </p>
<p> - Tri najvažnija svjetska čelnika Bill Clinton, Vladimir Putin i Jiang Zemin sastali su se u sklopu summita u Bruneiju o azijsko-pacifičkoj gospodarskoj suradnji (APEC) kako bi ukazali na prednosti globalizacije.</p>
<p> U osmom i posljednjem sudjelovanju na summitu APEC-a Bill Clinton je održao pohvalni govor o slobodnoj trgovini, koja omogućuje »podizanje životne razine i smanjenje siromaštva za sve narode«. »Put nije lagan, kao što je pokazala azijska kriza 1997-98«, naglasio je američki predsjednik pred poslovnim ljudima, uglavnom iz Azije. Unatoč finanacijskoj krizi »od 1990. se udvostručio brutto domaći proizvod.« Glavna svrha foruma APEC-a, koji okuplja 21 vrlo neujednačene ekonomije s dvije obale Pacifika, je unapređenje slobodne razmjene. Tu se osim Sjedinjenih Država, Rusije i Kine nalaze Japan, Meksiko, Kanada, Filipini i Australija. U Bruneiju su razgovori usredotočeni na pokretanje novog ciklusa trgovinskih pregovora pod pokroviteljstvom Svjetske trgovinske organizacije (WTO), godinu dana nakon neuspjeha u Seattleu. Ruski i kineski predsjednici Putin i Zemin su izjavili da se njihove zemlje žele brzo pridružiti svijetu slobodne razmjene kojeg predstavlja WTO. »Ulaskom u WTO Kina će prijeći u novu etapu svog otvaranja«, izjavio je Zemin i dodao da će se oni »posvetiti razvoju otvorenog gospodarstva pojačavanjem gospodarske, trgovinske i tehničke suradnje Kine sa svim zemaljama ovoga područja i svijeta, te će tako sudjelovati u širenju svjetskog gospodarstava«. Putin je izjavio da je pristup Rusije WTO-u, kojeg Moskva razmatra sedam godina, jedan od njegovih »prioriteta«. »Ne možemo iznijeti određeni datum pristupa, ali bismo željeli da se odnosi s WTO promijene sljedećih mjeseci«, naglasio je ruski predsjednik. Zato se po njegovom mišljenju Moskva mora »usredotočiti na liberalizaciju svog gospodarstva, posebice reformom financijskog sektora«.</p>
<p>Inače, američki predsjednik Bill Clinton pokušao je u srijedu na summitu APEC-a uvjeriti strane čelnike da se ne brinu zbog spornih predsjedničkih izbora, istaknuvši da Amerikanci nisu zabrinuti pa se ne bi ni ostatak svijeta trebao brinuti. Glede izbora, Clinton je rekao da »nema mjesta strahovanjima«. No, ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je, prilikom razgovora s američkim predsjednikom »nespokojstvo« zbog zbrke oko američkih predsjedničkih izbora. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Produžen rok za objavu rezultata predsjedničkih izbora na Floridi</p>
<p>Samo jedan rok ostaje zasad neupitan: 17. studenoga, do kada se moraju pribrojiti, ne samo u Floridi, nego u cijeloj Americi, glasovi poslani poštom</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - S novim rokom za ručno prebrojavanje glasova na Floridi, na kojemu uporno ustrajava izborni stožer demokratskog kandidata Aa Gorea, odgovor na pitanje tko će biti 43. predsjednik Sjedinjenih Država sve se više odgađa, jer se sve više radi o pravničkoj bitci u nižim i višim sudskim instancama nego o izbornim rezultatima. </p>
<p>Nakon što je prošao prvi rok što ga je postavila državna tajnica Floride republikanska dužnosnica Katherine Harris, da se rezultati iz izbornih okruga moraju predati do utorka u 17 sati po lokalnom vremenu, pod pritiskom odluke federalnog suca u Miamiju koji je uvažio priziv demokratskog tabora, ona je postavila novi rok do srijede u 14 sati po lokalnom vremenu. Dotada iz tri sporna izborna okruga na Floridi moraju biti dostavljeni izborni rezultati, što će biti teško provedivo, jer se radi o ručnom prebrojavanju više od pola milijuna glasačkih listića.</p>
<p>U međuvremenu, objavljeni su prvi prethodni rezultati iz službenih izvora, jer se dosad koristila procjena novinske agencije Associated Press koja je uporno ukazivala da je trenutna prednost republikanskog kandidata Georgea Busha mlađeg pred demokratskim kandidatom Alom Goreom nešto više od 300 glasova. S tom prednošću, bez obzira na to što je ona u ukupno šest milijuna danih glasova na Floridi sasvim neznatna, George Bush bi dobio potrebnih 25 elektorskih glasova za konačnu pobjedu na predsjedničkim izborima. </p>
<p>Najnovija procjena Associated Pressa govori da se Bushova prednost smanjila na 286 glasova. Njegova prednost je, međutim, prvog dana nakon izbora po nepotpunim rezultatima iz službenih izvora iznosila 1784 glasa, što znači da je naknadnim prebrojavanjem Al Gore prikupio više od 1400 glasova. To opravdava primjedbe iz Goreovog stožera da je u glasovanju na Floridi, gdje je guverner mlađi brat Georgea Busha Jeb Bush, bilo nepravilnosti raznih vrsta. Demokratski predsjednički kandidat nalazi se također i u psihološkoj prednosti jer vodi na nacionalnoj razini, iako konačni rezultati još uvijek nisu objavljeni, s više od 200.000 glasova. </p>
<p>U sadašnjoj pravno-izbornoj zavrzlami koja se svakim danom sve više zapliće, jer se stalno podnose nove tužbe, protutužbe, prizivi i rokovi, samo jedan rok ostaje zasad neupitan. </p>
<p>To je 17. studenoga, dokad se moraju pribrojiti, ne samo u Floridi nego u cijeloj Americi, glasovi poslani poštom. Veći broj Amerikanaca s prebivalištem na Floridi nalazio se u Izraelu, a kako se radi o Židovima očekuje se da će oni podržati tandem Gore - Lieberman, jer je demokratski potpredsjednički kandidat prvi Židov u američkoj povijesti koji se natječe za jednu tako visoku državnu poziciju. </p>
<p>U ovom trenutku važnije je, međutim, kako će se stvari odvijati u najznačajnijem demokratskom uporištu na Floridi, izbornom okrugu Palm Beach, gdje ručno treba ponovno prebrojiti oko 450.000 glasova. U ostala tri okruga situacija je različita, jer nisu sva tri jednako reagirala na odluku državne tajnice da se konačno prebrojavanje završi do utorka u 17 sati.</p>
<p> U okrugu Dade prebrojavanje je izvršeno samo na tri glasačka mjesta, i tu je Gore zaradio 6 glasova. Izborni odbor je međutim s 2:1 odbacio zahtjev demokrata da se izvrši i ručno brojanje u cijelom izbornom okrugu u kojemu je glasovalo više od 600.000 birača.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="60">
<p>O sudbini »Vjesnika«: Ugled se u novinarstvu, stječe strpljivim i samoprijegornim radom, ponajprije žurnalističkom objektivnošću, točnošću i aktualnošću izvještavanja</p>
<p>Da budemo načisto! Ako u tom tranzicijskom hodu po mukama i novonastaloj množini stečajnih rješenja doista razmišljamo o likvidaciji nelikvidnog »Vjesnika«, onda ponajprije pođimo od fakta da je taj informativni dnevnik počeo prije više od pola stoljeća te da je ni kriv ni dužan, kao prvi republički list ovisio o vladajućim strukturama čas lijevih, čas desnih, sa izuzetkom u vremenu NDH, te dogurao svoj dugi kontinuitet do danas, kada mu također pripada jedinstvena namjena da kao nacionalna novina pokriva cijeli teritorij Hrvatske.</p>
<p> »Vjesnik« ima u prometovanju informacijama otprilike isti značaj kao razmjena roba i ljudi putevima naših nacionalnih prometnica na kopnu, vodi i u zraku, uzevši ih sve zajedno kao cjelinu, a bez njih ne bi bilo niti povezanosti između, recimo, Zagreba, Dubrovnika, Splita, Rijeke, Pule, Varaždina, Osijeka i Vukovara (da spomenemo samo najvažnije postaje) samo što je informacija ipak malo odsutnija od vreće krumpira, jednog pršuta ili kulena!</p>
<p> Uostalom »Vjesnik po svojoj namjeni odgovara u elektroničkim medijima jednom Dnevniku »HTV-a«, pa onda shodno tome porazmislimo i o svrsi njegovog postojanja. Jer, i ta se emisija očito sa svojom ne baš jeftinom proizvodnjom i dopisnicima izvana i iznutra, šlepa na profitabilnosti mase promidžbenih i zabavnih programskih poruka. No, u cjelini gledano to je stvar TV kuće s Prisavja, pa bi se donekle na takvu cjelovitu politiku financiranja mogla ugledati i kuća koja nosi ime »Vjesnika«, koja »trpi« tog svog nerentabilnog dnevno političkog informatora, a taj je, htjela to ona ili ne, ipak za nju i njezino poslovanje neki pojam.</p>
<p>Televizija je gledanija? Standard i tempo svakodnevice rade protiv kupovanja i čitanja novina? Manje ozbiljniji i revijalni tisak se itekako kupuje, a ozbiljniji dio novinarstva ostaje nadalje itekako važan za intelektualniji i pismeniji dio pučanstva (od te praskave slikovnice koja nas zavodi u komociji kućnih naslonjača). Nije francuska televizija dokinula »Le monde« niti američka »New York Times«. Naprotiv, predsjednika Nixona nisu na ostavku u aferi »Watrgate« prisilili televizijski, već novinari jednog lista. Nekomercijalnom »Vjesniku«, koliko znam, pomagali su po prirodnoj logici zajedničkog života nekad komercijalni dijelovi njegove kuće, no u toj našoj dezintegraciji tržnih odjela od neprofitabilnih, doista čovjeku više nije jasno tko kome pomaže a tko odmaže. Samo se bojim da u tom našem najnovijem gubljenju nacionalne vizije na račun pojedinačnih i građanskih interesa možemo izgubiti svi.</p>
<p>No, vratimo se temi. »Vjesnik« nam, nema sumnje, treba i danas, samo kakav i čiji! Razumljivo je da se vremena mijenjaju, regionalne konkurencije jačaju i u tom kompleksu stvari u redu je da s »Vjesnikom« pokušavaju natjecati primat »Slobodna Dalmacija« ili »Novi list«. Dajmo mjesta boljima! U žurnalističkom pogledu »Vjesniku« očito nije pomogla nedavno prefarbavanje crnih slova u njegovom imenu kao što ni posrnulom zagrebačko »Dinamu« nije za postizanje boljih rezultata i gledanosti pripomogla promjena starog naziva u novo »sveto« ime. (Kad bi barem garantiralo i bolje rasprave u našem Saboru Uvaženih samo izbacivanje iz naslova pridjeva »državni«). Sasvim je simpatično, dakle, u analogiji sa nogometom, da nas danas u Europi zasluženo predstavlja jedan poletniji, skromniji provincijalac »Osijek« nego dojučer brižno dotirani i nedodirljivi u slavi »Dinamo«, kao što na području žurnalizma nimalo ne osiguravaju unaprijed svjetsku razinu jednog lista ili agencije oni, koji samo igrom naslova aludiraju na svjetske uzore (»Herald-Feral«, CNN-CCN itd.)</p>
<p> Ugled se u novinarstvu, stječe strpljivim i samoprijegornim radom, ponajprije žurnalističkom objektivnošću, točnošću i aktualnošću izvještavanja. Javnost se glasila ne dostiže deklarativnošću već stvarnim dokazom da je samostalno i neovisno, pogotovo od stranačkih interesa i pritisaka, (što je za nakladu danas možda odsudno). Zato je poučno što je »Vjesnik« nedavno raspisao svoj prvi javni natječaj za novog kormilara (od kojeg traži odmah i priloženi programa reda i rada u vožnji!) </p>
<p>Tako bi trebali postupiti ostali mediji »Vjesnika« je očito dosta poučilo i njegovo posljednje iskustvo, kada mu se brod sa nespretnim kormilarenjem skoro nasukao i našao na granici žute lokve političkog senzacionalizma, iz čega ga je izvukla na normalnu plovidbu sama momčad, dokazavši da ima unutar kuće i snagu i potencijala da novina radi i opstoji, te da ima odnjegovanu dugu tradiciju svog jasnog cilja i načina plovidbe po tom danas itekako uzburkanom traganju za novim i dojučer nepoznatim smjerovima.</p>
<p> »Vjesnik« dakako nije i nesmije biti politički »Playboy«, njegov novinar ambiciozni individualac s literarnim pretenzijama. Kolikogod su slični, žurnalizam ipak nije književnost, a njegov je suradnik kotačić u preciznom mehanizmu redakcija, koji mora upravo za nju odgovarati precizno i odgovorno. Novinar se ne smije izražavati kompliciranim i intelektualiziranim jezikom. Dnevnik, želi li čitatelje i nakladu, mora znati za kakav krug »potrošača« piše i kome se obraća, mora biti jednostavan i razumljiv komunikator, što ne isključuje odmjerenost i dubinu u prilazu i selekcioniranju pojava i problema. </p>
<p>Svakako, najveću odgovornost u žurnalizmu snosi komentator i kritičar, jer direktno ocjenjuje stvari oko sebe, a taj posao iziskuje zrelost i specifičnu sposobnost koja nije svakom dana. Pogotovo neka je se klone oni koji žele lupanjem po svemu postojećem istaknuti sami sebe, a polemikom zbog polemike nikada se ozbiljnost ne stječe. »Vjesnik« je profilirao u dugoj tradiciji dovoljan broj zrelih, mladih i novih koji su dostojni europske razine, u žurnalizmu, ali ne mogu teret njegove težine snositi samo određene rubrike (recimo, kultura, šport itd.). I, što je najvažnije, listu se mora omogućiti da osamostali dopisničku mrežu, kako bi mogao opravdati svoju jedinstvenu namjenu. Pogotovo mrežu unutar Hrvatske mora »Vjesnik poboljšati do te mjere, da omogući lokalnim pojavama onaj ventil koji regionalnim redakcijama onemogućavaju ponekad njezini bliski moćnici, cenzura i samocenzura. Onda će »Vjesnik« vratiti tržište u cijeloj republici.</p>
<p>No, sve to ovisi, jasno, o čemu se danas najviše govori, a to je kako i od koga za njega smoći financijska sredstva, a to jedno s drugim uzrokuje i onu najvažniju primamljivost jedne novine, njezinu objektivnost. Kako je »Vjesnik« oduvijek bio »republički«, vrijeme mu upravo ide na ruku. Do njegovog oporavka možda će to trajati godinu vije, tri, no »Vjesnik« treba staviti pod proračunski trošak, a nadzor nad njim, prepustiti jednom višestranačkom i, brižno u tom pogledu, izbalansiranom nadzornom odboru, savjetu! Kako upravo razdužujemo državnu vlast u njezinu dojučer predsjedničkom apsolutizu te je prebacujemo na parlament, Sabor neka ostane do daljnjega onaj koji će nad »Vjesnikom« kao općehrvatskom novinom voditi brigu. Uostalom, zar već nešto slično ne radi poduže sa svojom »miljenicom« HTV-a? </p>
<p>MLADEN HANZLOVSKIZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Poštanski strah od veličine</p>
<p>Neki dan, građanin na šalteru Pošte Zagreb 2, na Glavnom kolodvoru, zatraži poštansku marku s napomenom da mu treba za obično pismo što ga šalje u Austriju. Šalterski mu namještenik takvu marku naplati 7,50 kuna. Drugi građanin, što je stajao do ovoga, tome se začudi, jer on sva obična pisma za inozemstvo frankira markom od 5.00 kuna. Ni on kao pošiljaatelj, a niti primatelj njegovih pisama nikad nisu opomenuti da bi pisma bila premalo frankirana. Namještenik na šalteru odgovori da se tarifa od 5.00 kuna naplaćuje za standardne listovne pošiljke, ali da on nema vremena tumačiti što je standardno pismo. Zato je naplatio 7.50 kuna, pak građanin ne treba brinuti, je li ili nije li njegovo pismo »standardno«, kada ga frankira po najvišem standardu. </p>
<p>Pod standardom listovne pošiljke podrazumijeva se određeni format, dakle određena dužina i širina listovne omotnice, i unutar toga formata tarifa je, za obično pismo u inozemstvo 5.00 kuna. Poznato je, međutim, da je taj propis neostvariv, jer kuda bi stigla pošta kada bi svaki dan »colštokom« provjeravala je li pismo po formatu standarda ili taj standard prelazi. Notorno je da pošta sve obične listovne pošiljke, dakle, pisma što nisu preporučena, što nisu žurna ili upućena zračnom poštom, i bez povratnice, time da ne prelaze standardnu težinu od 20 gr., upućena u inozemstvo, guta frankirana s 5.00 kuna, jer bi se inače ugušila u provjeravanju širine i dužine, odnosno formata listovnih omotnica. Preuzetan je zato namještenik Pošte Zagreb 2 i, što bi se reklo, veći katolik pd pape, kad naplaćuje 7.50 kuna, umjesto standardnih 5.00 kuna, u strahu da građaninovo obično pismo može prijeći standardnu veličinu. </p>
<p>Iako je ovakva naplata 50 posto iznad uobičajene, možda nema razloga zvoniti na uzbunu za svega 2.50 kuna. To je doista sitnica, odnosno zrno. Međutim, kako zrno do zrna čini pogaču, nema opravdanja da Hrvatske pošte i telekomunikacije, na račun neupućenih građana, od ovakvog zrna do zrna sebi čine pogaču. </p>
<p>Dr. MILORAD ANDRIČEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>J. Roca protiv objeda u javnim glasilima </p>
<p>Ovo je izjava umjesto odgovora na napise objavljene u glasilima: Večernji list, Jutarnji list i Vjesnik od 8. i 10. studenoga 2000. </p>
<p>Redakcijama zagrebačkih listova Zvonimir Bešker, predsjednik (sada nepostojećeg) Nadzornog odbora, uručio je 7. studenoga ove godine inkriminirano pismo koje su potpisali: Vera Turković dipl. sociolog, Silva Varga-Gotal, dipl. pravnica (u mirovini) i Zvonimir Bešker, činovnik. </p>
<p>Objede u javnim glasilima kulminacija je podvala u protekle tri godine, na relaciji sporova upravnih odbora Hrvatskog društva vizalne kluture i Hrvatskog vijeća INSEA, Međunarodno društvo putem umjetnosti. </p>
<p>Nakon ostavke dr. Ivančevića na dužnost predsjednika Hrvatske INSEA, koju sam ja utemeljio, spomenute osobe suspendirale su mene iz članstva i fizički onemogućile prisustvovanje na sastanku Vijeća INSEA. To se dogodilo u zgradi Gradskog poglavarstva Zagreb, Ilica 25 dana 25. svibnja 2000. godine. </p>
<p>Odgovorno sam pune tri godine bio urednik programa obilježavanja obljetnice 210 godina prvih crtarskih škola i kontinuiteta nastave likovnog odgoja i obrazovanja u hrvatskom školstvu. Osigurao sam najnužnija financijska sredstva za program obljetnice i nisam oštetio materijalno ni državu, ni Društvo, ni pojedince. To je i dokazano. Odbacujem i njihovu podlost da sam falsificirao nečije potpise, što je također dokazano da nisam. </p>
<p>Dezinformacije i objede svjedoče da im njihov mentalni sklop ograničava mogućnost za objektivno i logičko ocjenjivanje zalaganja ljudi s inicijativama i idejama trajnih vrijednosti za struku, bez materijalnih probitaka. Za njih ništa ne znače ljudi koji su sav svoj život ugradli u struku i doprinosili konstantnom obogaćivanju hrvatskog kulturnog identiteta. U proteklih deset godina organizirao sam ciklus autorskih izložbi likovnog govora djece i mladeži s likovnom postavom u Zagrebu, Montrealu, Lisabonu, Glazgow, Rijeci i Poznanu. </p>
<p>Kažu mi da sam sam kriv. Priznajem da sam kriv jer sam vjerovao osobama, koje me sada javno kompromitiraju, da će se predano zalagati u ostvarivanju ciljeva i zadaća Hrvatskog društva vizualno likovne kulture. Oni su ipak jednostavno zalutali u HDVLK i nadam se da će odlutati. Mojom krivnjom upali su u radna tijela HDVLK i INSEA i krivo shvatili svoju ulogu. </p>
<p>JOSIP ROCApredsjednik HDVLK Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="63">
<p>Navodni HIS-ovac zatečen s 18 kg eksploziva ne osjeća se krivim</p>
<p>ČAKOVEC, 15. studenoga</p>
<p> - Pred Vijećem Općinskog suda u Čakovcu, kojim predsjedava sudac Rajko Kipke, u srijedu je otvorena glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Dražena Vidovića (29), iz Hodošana, djelatnika Ministarstva obrane RH, u činu poručnika na službi u prvom hrvatskom gardijskom zdrugu. Njega Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu tereti za nedopušteno držanje eksploziva i eksplozivnih naprava. </p>
<p>Kako smo već u Vjesniku pisali, prilikom kontrole cestovnog prometa, 28. veljače ove godine, u međimurskom selu Pleškovcu zaustavljen je golf registracijske oznake ZG-3394-N, kojim je upravljao Dražen Vidović (za kojeg se inače u medijima tvrdilo i da je agent HIS-a), a auto je bio vlasništvo njegova prijatelja, zagrebačkog automehaničara Milana Butorca. U automobilu su policajci tada pronašli 17 kg i 922 grama plastičnog eksploziva »pentrit«. </p>
<p>Pretragom pak obiteljske kuće njegova oca Ivana Vidovića u Hodošanu, pronađeno je još 140 komada streljiva kalibra 5,45 za automatsku pušku, četiri komada dimnih uložaka, dva školska upaljača za dimne uloške, osam komada specijalnih upaljača bez detonatorske kapisle i dva komada trotilskih metaka TM-100 SRB. </p>
<p>Na glavnoj raspravi u srijedu optužnicu je pročitao Antun Kvakan, općinski državni odvjetnik u Čakovcu. Iako se nije pojavio nitko od trojice pozvanih svjedoka, (Draženov otac Ivan Vidović, automehaničar Butorac i Dražen Domjanić) rasprava je počela u njihovoj odsutnosti. Optuženi Dražen Vidović izjavio je da se ne smatra krivim u smislu navoda optužnice, a da će svoju obranu iznijeti tijekom glavne rasprave. Pojasnio je da je još uvijek pod suspenzijom, u radnom odnosu, na raspolaganju MORH-u. </p>
<p>Predsjednik raspravnog vijeća, sudac Rajko Kipke, predložio je da se pročitaju iskazi svjedoka iz istrage, čime se složio i općinski državni odvjetnik Antun Kvakan. Tome se, međutim, usprotivio Vidovićev branitelj, čakovečki odvjetnik Ivan Ivković. On je predložio da se svjedoci saslušaju neposredno pred sudskim vijećem. To je sudac Kipke prihvatio i odgodio raspravu za početak prosinca. Dodao je da će svjedoci biti pozvani pod prijetnjom prisilnoga privođenja.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Optuženi za ubojstvo nećaka pati od amnezije, čeka se dopunsko vještačenje</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Svjedočenjem odvjetnika Hamdije Džinića i Slavka Hrena, te predlaganjem sudskog vještaka psihijatra dr. Miroslava Gorete da će, nakon opsežnijeg psihointervjua dati i opsežniji nalaz i mišljenje o smanjivoj ubrojivosti optuženog Stipe Jurića (52), na zagrebačkom Županijskom sudu u srijedu je nastavljena rasprava. Nakon rasprave, sudac Dražen Tripalo zakazao je rekonstrukciju događaja u odvjetničkom uredu u Fijanovoj 14, koja je, pak, održana pola sata kasnije. </p>
<p>Naime, dr. Goreta je na početku rasprave naveo da ostaje pri ocjeni o smanjivoj ubrojivosti optuženog Jurića, tijekom ubojstva svojih nećaka, braće Marka i Mirka Batkovića, početkom prosinca prošle godine. No, kako je nadalje kazao dr. Goreta, pojavili su se neki novi elementi koji su relevantni za novo vještačenje, s obzirom da postoji podatak o Jurićevoj amneziji. Stoga je vještak predložio novo dopunsko vještačenje koje se dosad nije moglo obaviti jer se optuženi branio šutnjom, što je sudac Tripalo odobrio.</p>
<p>Prvi, pak, svjedok, Hamdija Džinić, u čijem se uredu dogodilo dvostruko ubojstvo, naveo je da se ne sjeća kako je Jurić tog dana bio odjeven. Za Marka Batkovića svjedok je naveo kako mu se čini da je na sebi imao bundu, te kako kod Jurića i braće Batković nije vidio nikakav pištolj, jer bi, da je kojim slučajem tako nešto zapazio, »odmah izjurio van«.</p>
<p>»Kako je sve potrajalo dva sata, te je za to vrijeme obavljeno i dvadesetak telefonskih razgovora, osjećala se sveopća dinamika u zraku i bio sam na izmaku snaga, no, između Jurića i njegovih nećaka nije bilo nikakvih fizičkih kontakta ili prijetnji«, nadopunio je svoje svjedočenje Džinić.</p>
<p>Drugi pozvani svjedok, Slavko Hren, a koji je također bio u odvjetničkom uredu za vrijeme inkrimiranog događaja, kazao je da nije bilo nikakvih fizičkih kontakata ni prijetnji, te da je čuo samo jednu psovku koju je Marko Batković uputio svom ujaku Juriću.</p>
<p>Nakon kratkog iskazivanja dvojice svjedoka, sudac Tripalo je zakazao rekonstrukciju događaja koja je ponovljena zbog službene spriječenosti balističkog vještaka inž. Damira Čatipovića, dan ranije. Pored optuženog Jurića na rekonstrukciji su bili i Džinić te Hren, koji su opisali što se događalo u uredu, dok je sljedeća sudska rasprava zakazana za 30. studenoga, kada bi dr. Goreta trebao dati svoj nadopunjeni nalaz i mišljenje o Jurićevoj ubrojivosti.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U istragu privedeno petero carinika i krijumčari robe vrijedne 7,3 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - U utorak navečer je devet osoba, od kojih je pet carinskih službenika, privedeno u zagrebačku policiju. Carinike se sumnjiči da su počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, a građane se tereti da su izbjegavali carinski nadzor, priopćila je u srijedu PU zagrebačka.</p>
<p>U koordiniranoj akciji policije i carinske službe sudjelovali su kriminalistički službenici PU zagrebačke, primorsko-goranske, brodsko-posavske, međimurske i šibensko-kninske. Uhićeni su carinici Angela M (31), Robert V (31), Franjo O. (37), Stipo D. (38) i Zvonimir N. (31), te građani Hamid M. (46), Adis M. (30), Davor T. (27), i Senad S. (25). Osumnjičene se tereti za ukupno 34 kaznena djela, a kao organizatori krijumčarenja navode se braća Hamid i Adis M. Vrijednost krijumčarene robe procijenjena je na 7.300.000 kuna.</p>
<p>Kako navodi policija, u dokumentima je stajalo da je krijumčarena roba (tekstil, obuća, bižuterija, tehnička roba) bila u tranzitu kroz RH, a dokumentacija je bila fiktivno razduživana. Provjerom kod susjednih država, koje su bile navedene kao odredište utvrđeno je da roba nije prešla granicu.</p>
<p>U vezi ovog događaja, u srijedu su se u policiji javnosti obratili pomoćnik pročelnika Carinarnice Zagreb Ante Mihaljević i službenik Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke Željko Pul. Mihaljević je istaknuo da unutar carinske službe postoji Odjel za reviziju i sprečavanje krijumčarenja, te dodao da se posebna pozornost poklanja kontroli carinskih službenika. Pul je pak izjavio da su uhićenja rezultat višemjesečne obrade, te da je osumnjičeno još jedanaest građana, od kojih su neki u bijegu. Pul je rekao da je dio krijumčarene robe pronađen u poslovnim prostorima osumnjičenih u Dubravi, dok je najveći dio preprodan drugim privatnicima.</p>
<p>Osumnjičeni su u srijedu oko 3 sata ujutro, privedeni istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. (Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Odvjetnici za Kutlu opet zatražili ukidanje pritvora, odluka u četvrtak </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - U četvrtak ujutro sudsko će vijeće, na čelu sa sutkinjom Ksenijom Gržin, odlučivati o ukidanju pritvora za prvooptuženog Miroslava Kutlu, koji pred Općinskim sudom u Zagrebu zajedno sa dvanaest suoptuženih odgovara za zloupotrebu ovlasti u gospodarskom poslovanju. </p>
<p>Prije toga, kako je zaključeno na kraju glavne rasprave održane u srijedu, branitelji će prvookrivljenog, odvjetnici Anto Nobilo i Rajko Mlinarić, iz dokumenta od 16 stranica, iščitati sve svoje primjedbe na vještačenje knjigovodstveno-financijske stručnjakinje Mirte Tomljanović, budući da su svoj zahtjev za ukidanjem pritvora utemeljili na čl. 101. Zakona o kaznenom postupku i to na principu razmjernosti vještačkog nalaza.</p>
<p>»Važno da prije obrazložimo na osnovi čega tražimo ukidanje pritvora, rekao je Anto Nobilo, nakon što je kao posljednji vještakinju upitao »kolika je stvarno, na kraju, i nakon svih ovih pitanja, stvarna šteta, po njenom mišljenju, nastupila za 'Tisak', budući da stalno mijenja iskaz«.</p>
<p>- Nisam nikad mijenjala iskaz. Sveukupna šteta je po meni iznosila 43,627.255 kune, odgovorila je vještakinja.</p>
<p>Na ovoj su glavnoj raspravi, koja zaokružuje cjelinu ispitivanja vještakinje, pitanja postavljali i sutkinja Ksenija Gržin, te zastupnice Državnog odvjetništva , kao i branitelji okrivljenih, te, po drugi put, Miroslav Kutle. (Z. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>U sudaru s kamionom teško ozlijeđen dostavljač pizza</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Jedna osoba je teže ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu oko 14 sati na raskrižju Šišgorićeve i Cesarićeve ulice u zagrebačkom naselju Špansko.</p>
<p>U sudaru kamiona marke »mercedes 2628« registracijskih oznaka ZG 806 -M i osobnog automobila marke »yugo«, registracije ZG 010-MI, teže je ozlijeđen vozač »yuga«. On je svojim vozilom skretao iz Cesarićeve u smjeru juga, ne poštujući znak obaveznog zaustavljanja. Tada je na desnu stranu automobila naletio kamion.</p>
<p>Vozač »yuga«, za kojeg smo na mjestu nesreće saznali da je razvozio pizze, ubrzo je kolima Hitne pomoći prevezen u Opću bolnicu Sveti Duh. (d.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pokušao sa 100 DEM podmititi granične policajce</p>
<p>ŽUPANJA, 15. studenoga</p>
<p> - Na graničnom prijelazu Županja, tijekom popodnevnih sati utorka, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, Rešid S. (24), državljanin BiH, zatražio je od djelatnika Postaje granične policije da mu ovjere putne isprave za njega, te za Safetu S. i Munimu S., koje nisu bile u njegovu vozilu.</p>
<p> Ovjera tih isprava bila mu je, navodno, potrebna zbog prijave u američkom veleposlanstvu poradi preseljenja u SAD. Objašnjeno mu je da dokumenti osoba koje nisu nazočne ne mogu biti ovjereni. Rešid je graničnim policajcima pružio novčanice njemačkih maraka, ali je odmah uhićen i podvrgnut kriminalističkoj obradi. Nakon toga protiv njega je podnesena kaznena prijava zbog davanje mita i priveden je u Općinski sud Županja. To je bio već drugi pokušaj podmićivanja u ovom mjesecu. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mladić i djevojka bježali u ukradenom autu, pa uhvaćeni u Gornjoj Stubici</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Mladić i djevojka, Marijan H. (27) i Kristina D. (22), uhićeni su u ukradenom automobilu u Gornjoj Stubici, nakon policijske potjere koja je započela u srijedu poslije ponoći u zagrebačkom naselju Borovje, na općini Trnje.</p>
<p>Kako je priopćila policija, djelatnici VIII policijske postaje primijetili su Marijana i Kristinu kako su provalili u osobni automobil marke »fiat uno«, oznaka ZG 805-ZD, te krenuli policijskim vozilom za njima. Primijetivši policiju kradljivci su počeli bježati u smjeru zapada, prema Zagorju. O kretanju bjegunaca obaviještena je PU krapinsko- zagorska, te su ih zajedničkom akcijom djelatnici policije uspjeli uhititi na Trgu Svetog Juraja bb, u Gornjoj Stubici.</p>
<p>Pri uhićenju Marijan i Kristina vezani su lisicama i privedeni u policijsku postaju Donja Stubica, iz koje će biti prepraćeni u IV policijsku postaju PU zagrebačke na daljnju kriminalističku obradu.(d. g.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="70">
<p>Nezaposlenost vrtoglavo raste, a poslodavcima nedostaju radnici</p>
<p>Najavljeni stečajevi i restrukturiranja donijet će još najmanje 20.000 nezaposlenih, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca / Zaprepašćuje da je Vlada još u proljeće prihvatila pet, a Ministarstvo financija šest mjera za povećanje zapošljavanja, a ništa se od toga ne provodi u praksi. Razlog je, navodno, manjak novca/Istodobno, manjkaju radnici u graditeljstvu, prehrambenoj, drvnoj i tekstilnoj industriji te informatičari / Treba provesti programe za edukaciju i prekvalifikaciju radnika i žurne zahvate u školstvu kako ne bi »proizvodilo« nepotrebne kadrove / HUP će podržati uvoz radnika </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - U Hrvatskoj hitno treba provesti programe za edukaciju i prekvalifikaciju radnika, a potrebni su žurni zahvati i u školskom sustavu kako se više ne bi »proizvodili« kadrovi koje današnje gospodarstvo ne treba. Istodobno, potrebna je veća mobilnost radne snage i fleksibilnija praksa u radnim odnosima. To su samo neki od zahtjeva Hrvatske udruge poslodavaca koje je u srijedu na konferenciji za novinare iznio Željko Ivančević, glavni ravnatelj HUP-a. </p>
<p>Izravan povod za te zahtjeve i oštre kritike praktičnog provođenja Vladine politike na području zapošljavanja bio je nedavni veliki skup u Bruxelllesu gdje se razmatralo sadašnje stanje i buduće europske potrebe za radnicima. S hrvatske strane tamo je, kaže Ivančević, bio nazočan samo HUP, a skup je bio iznimno koristan i poučan za sve kreatore politike zapošljavanja u Europi. Ali, pravi razlog za medijsko obraćanje Vladi i sindikatima jest sadašnja rekordna nezaposlenost koja je dobrim dijelom strukturne prirode. A uz provođenje najavljenih stečaja i smanjenja broja uposlenih u poduzećima koja se restrukturiraju ili privatiziraju, bit će još najmanje 20.000 novonezaposlenih. </p>
<p>»Zato zaprepašćuje da je Vlada još u proljeće prihvatila pet, a Ministarstvo financcija šest mjera za povećanje zapošljavanja u Hrvatskoj, a ništa se od toga ne provodi u praksi. Razlog je, navodno, manjak novca. Da stvar bude gora, istodobno, brojne tvrtke uzalud traže radnike određenih kvalifikacija. Takvo je stanje neodrživo i Hrvatska udruga poslodavaca poziva Vladu i sve socijalne partnere da se se hitno ozbiljnije posvete rješavanju jednog od trenutačno najvažnijih problema u Hrvatskoj«, rekao je Ivančević.</p>
<p>HUP ima zamjerke i na ponašanje sindikata koji se, rečeno je, previše bave pokušajem spašavanja radnih mjesta u tvrtkama bez budućnosti i bitkama za što veće plaće, umjesto pravim uzrocima tolike nezaposlenosti i provođenjem mjera da bi se ona smanjila. Međutim, HUP će, unatoč prepunim burzama rada, ako to zatreba njegovim članicama, tražiti uvoz radne snage. Jer, manjak radnika određenih kvalifikacija već sada ugrožava dijelove prehrambene industrije, drvno-prerađivački kompleks, kadrovski desetkovanu tekstilnu industriju... Stanje je posebno alarmantno u graditeljstvu koje je, dijelom i zbog toga na rubu sloma, a donedavno je imalo važnu izvoznu ulogu. </p>
<p>U Hrvatskoj je sve ozbiljniji i manjak informatičara određenih specijalnosti, a slično je i u Europi kojoj, prema najnovijim procjenama IBM-a, nedostaje čak 700.000 stručnjaka. HUP optužuje i Hrvatski telekom kojeg, prema Ivančevićevim riječima, ne zanima širenje Interneta u poslovne svrhe, a na tom području, tvrdi, imamo velike mogućnosti dostići Europu. </p>
<p>Ivančević: Beogradski susret neće donijeti konkretne poslove </p>
<p>Na novinarsko pitanje što HUP očekuje od beogradskog susreta hrvatskih gospodarstvenika s onima iz Jugoslavije, Ivančević kaže: »Zasad je taj susret važan samo zbog uzajamnog infomiranja i pokušaja uspostave prekinutih gospodarskih veza. Ali, teško je već sada očekivati sklapanje konkretnih poslova. Jer, za to je potrebno prvo urediti međusobne gospodarske odnose, sklopiti neke međudržavne sporazume poput onoga o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, carinama i slično. Hrvatskoj i inače nedostaje strategija razvoja gospodarskih odnosa sa zemljama nastalih iz bivše Jugoslavije«. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Fižulić u Beču o ulaganjima u Hrvatsku </p>
<p>BEČ, 15. studenoga </p>
<p> - Ministar gospodarstva Republike Hrvatske Goranko Fižulić, koji je sa suradnicima u dvodnevnom posjetu Beču, sudjeluje na konferenciji Europskog foruma - Banke Austrije pod naslovom »Investiranje u Hrvatskoj«, gdje se predstavljaju mogućnosti hrvatskog gospodarstva. Za skup se prijavilo više od 150 sudionika, austrijskih gospodarstvenika i predstavnika austrijskih međunarodnih financijskih institucija. Nova hrvatska Vlada želi stvoriti uvjete za povećanje proizvodnje i stranih ulaganja kako bi se na taj način stvorila nova radna mjesta i smanjila nezaposlenost što je gorući problem u Hrvatskoj, izjavio je Fižulić na konferenciji za novinare u Beču. Planira se potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini i s Izraelom, Turskom, Tajlandom, Marokom te Singapurom kako bi se osigurala nova tržišta za izvoz hrvatskih roba, rekao je. Ministar Fižulić naglasio je dobru gospodarsku suradnju Hrvatske i Austrije glede vanjskotrgovinske razmjene i izravnih ulaganja. Fižulić očekuje još veću gospodarsku suradnju jer su austrijske tvrtke zainteresirane za ulaganje u Hrvatskoj. O tome je razgovaralo i izaslanstvo hrvatskog Ministarstva gospodarstva u utorak s austrijskim ministrom gospodarstva Martinom Bartensteinom, a u srijedu s potpredsjednikom Austrijske gospodarske komore Richardom Schenzom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hoće li austrijska Voest Alpina u Pločama graditi čeličanu vrijednu 650 milijuna eura?</p>
<p>O tome su u Beču razgovarali hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić i njegov austrijski kolega Martin Bartenstein / Austrijanci traže najbolju lokaciju u Europi, a Fižulić tvrdi da je luka Ploče upravo ta lokacija te da će hrvatska Vlada ponuditi sve potrebno: električnu energiju, plin i zemljište </p>
<p>BEČ</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić i austrijski ministar gospodarstva Martin Bartenstein razgovarali su u utorak u Beču o promicanju gospodarskih odnosa Hrvatske i Austrije.</p>
<p>»Bio je to prvi susret s ministrom Fižulićem, s kojim sam razgovarao o daljnjem unapređenju gospodarske suradnje Austrije i Hrvatske na području industrije, energetike, turizma, infrastrukture, telekomunikacija, bankarstva«, izjavio je ministar Bartenstein. Dodao je da ga je Fižulić izvijestio o vrlo ambicioznim planovima privatizacije te da su austrijske tvrtke zainteresirane za ulaganja u Hrvatskoj, gdje se u sljedećim godinama očekuje gospodarski rast, što je važno za strane investitore, ali još važnije za građane Hrvatske.</p>
<p>»Austrija pruža potpunu potporu nastojanjima Hrvatske za pristup u europske integracije i želimo što prije vidjeti Hrvatsku kao punopravnu članicu EU - sada je na najboljem putu k tome«, zaključio je Bartenstein.</p>
<p>Fižulić je rekao da je to bio izuzetno koristan i konstruktivan razgovor o svim mogućnostima jačanja gospodarske suradnje. Prema njegovim riječima najvažnija je tema bila mogućnost ulaganja tvrtke Voest Alpine iz Linza u Hrvatskoj, a s tim u vezi razgovaralo se o mogućnostima luke Ploče i područja oko luke Ploče za izgradnju čeličane za proizvodnju brodskih limova.</p>
<p>Tvrtka Voest Alpine Stahl Ag iz Linza donijela je odluku o tome prije nekoliko godina i u potrazi je za najboljom mogućom lokacijom u Europi. Fižulić je istaknuo da hrvatska strana smatra da je luka Ploče upravo ta lokacija te da je hrvatska Vlada spremna stati iza tog projekta i ponuditi sve potrebno: električnu energiju, plin i zemljište, dodavši da je riječ o investiciji od 650 milijuna eura. Vrijednost je godišnje proizvodnje milijardu i 200 milijuna dolara, a to bi bio najvažniji posao između Austrije i Hrvatske, ocijenio je ministar Fižulić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U pločanskoj luci izgrađen terminal za tekuće terete </p>
<p>PLOČE, 15. studenoga</p>
<p> - Suvremeni terminal za tekuće terete novi je lučki sadržaj u kojega je »Luka Ploče«, uz potporu međunarodnih tvrtki koje isporučuju gorivo za BiH, uložila oko 40 milijuna kuna. Izgradnjom terminala za tekuće terete u pločanskoj luci završeno je najveće ovogodišnje gospodarsko ulaganje u dolini Neretve, izjavio je u srijedu generalni direktor pločanske luke Ivica Pavlović.</p>
<p>U Pločama je već izvršen tehnički pregled i zatražena uporabna dozvola, pa se očekuje da s radom novi objekt počne do kraja ovog mjeseca. Već je, u suradnji s budućim korisnicima, ugovoren prihvat oko 220.000 tona tekućih tereta, što će osjetno povećati godišnji promet pločanske luke. </p>
<p>Ugovorom o suradnji s međunarodnim tvrtkama koje opskrbljuju gorivom Bosnu i Hercegovinu osjetno će se poboljšati skladištenje i promet tekućih tereta. Tako će se ubuduće roba koja je do sada u susjednu državu išla preko slovenske luke Kopar, a potom kamionima i autocisternama na više od 500 kilometara udaljena bosansko- hercegovačka odredišta dopremati preko osjetno bliže i jeftinije pločanske luke. </p>
<p> Pločanska luka izgradnjom terminala za tekuće terete dobiva nove i suvremeno opremljene lučke sadržaje, a uskoro će pružati i specijalizirane lučke usluge, najavljuju iz »Luke Ploče«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Amerikanci zainteresirani za suradnju s jugoslavenskim tvrtkama </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Dvodnevni skup američkih i jugoslavenskih gospodarstvenika posvećen obnovi međusobnih poslovnih veza završio je u utorak u Beogradu.</p>
<p>Predsjednik Jugoslavensko-američkoga poslovnog savjeta John Skanlon izjavio je da je skup potvrdio veliku obostranu zainteresiranost za suradnju. Dodao je da bi poticaj suradnji bio posjet predsjednika SRJ Vojislava Koštunice Americi jer bi se tom prigodom mogao organizirati njegov susret sa 100 uglednih američkih biznismena.</p>
<p>Na skupu je sudjelovalo oko 50 američkih kompanija s područja bankarstva, financija, trgovine, agrara, auto i avio-industrije, farmacije i energetike, među njima i Chase Manhattan Bank i City Bank N.A., kao i više od stotinu domaćih tvrtki zainteresiranih za suradnju.</p>
<p> Miodrag Savićević, predsjednik UO »Genexa« i kragujevačke »Crvene zastave«, rekao je da je s ovog skupa upućen poziv svim automobilskim kompanijama koje su pregovarale sa »Zastavom«, kao i kompanijama Ford i General Motors, da razmotre mogućnost poslovanja s ovom kompanijom.</p>
<p> William Montgomery, koji će vjerojatno biti novi veleposlanik u Beogradu, izjavio je kako se očekuje da »američki Kongres odobri 189 milijuna dolara pomoći za Srbiju i Crnu Goru, što će se realizirati u obliku mikrokredita maloj privredi, za kupovinu energenata, kao pomoć gradovima i općinama u Srbiji, ali i za edukaciju kadrova i izgradnju građanskog društva«.</p>
<p>Prema njegovim riječima, 50 milijuna dolara trebalo bi stići u iduća dva mjeseca. Dodao je da je uvjet veće poslovne suradnje uspostava punih diplomatskih odnosa i skidanje vanjskog zida sankcija.</p>
<p> Američko će veleposlanstvo, po njegovim riječima, biti osposobljeno do lipnja sljedeće godine, a do tada će osoblje raditi u beogradskom hotelu »Hyatt«, gdje će, do uspostave diplomatskih odnosa, biti otvorena trgovačka i poslovna misija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Konferencija o budućnosti vinogradarstva i vinarstva od 22. do 24. studenoga </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom »Budućnost vinogradarstva i vinarstva« održat će se od 22. do 24. studenoga (hotel »International«), a povod joj je 150. obljetnica neprekidnoga istraživačkog rada na tom području, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare održanoj u pokušalištu Jazbina zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, u kojemu su prvi rezultati istraživanja kultivara objavljeni 1850. godine.</p>
<p>Prvi hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup Juraj Haulik poklonio je početkom 1848. godine Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu tri hektara zemljišta, na kojemu je podignuto vinogradarsko-vinarsko pokušalište, koje u kontinuitetu, mijenjajući lokacije, djeluje i danas. Godine 1919. taj objekt prelazi u nadležnost Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, gdje je i danas, a svojim istraživanjima uspješno djeluje na popularizaciji vinogradarsko-vinarske struke.</p>
<p>Kako posljednjih godina, i usprkos različitim teškoćama i preprekama, hrvatsko vinarstvo bilježi iskorake, očekuje se da će i stručni skup u Zagrebu dati određeni prilog daljem razvoju. (pg)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Siva trgovina« najveći problem hrvatskih trgovaca </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Siva trgovina, rad na crno, »meke granice«, strani hipermarketi i nelikvidnost najveći su problemi koji trenutno opterećuju hrvatske trgovce, istaknuto je u srijedu na sastanku Vijeća Udruženja trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>Vjerojatno je najveći i najrasprostranjeniji problem na tržištu danas »siva trgovina«, generator koje je godinama bilo i Državno ravnateljstvo za robne zalihe. Njegovo miješanje u tržište sada je prekinuto, kao što se i u suradnji s Carinskom upravom pokušava riješiti drugi generator - »meka granica« s Bosnom i Hercegovinom, rekao je pomoćnik ministra gospodarstva i vršitelj dužnosti ravnatelja Ravnateljstva robnih zaliha, Kamilo Vrana.</p>
<p> Primarni je zadatak Vlade sada ipak spašavanje velikih trgovaca od lokalne i nacionalne važnosti, dodao je Vrana, oko kojih se »mora provesti grupiranje manjih trgovaca, jer se okrupnjavanje u svim djelatnostima pokazalo kao najbolje rješenje«. Tako je, dodao je, barem na neko vrijeme spašena Nama, a kreće se i u spašavanje trgovine na obali, što bi u idućoj turističkoj sezoni trebalo »povući« za sobom i ostale djelatnosti.</p>
<p> U rješavanju problema dolaska velikih inozemnih trgovačkih lanaca Vlada ne može mnogo učiniti dok se ne odrede »pravila igre«, odnosno dok se ne isprave nedostaci u sadašnjim zakonima. To zapravo znači, pojasnio je pomoćnik ministra gospodarstva, kako se u sada već zastarjeli Zakon o trgovini trebaju dodati i odredbe o stranim trgovačkim lancima, koji se do sada uopće nisu spominjali, pa se taj problem i ne može rješavati unutar zakonskih okvira. U novom zakonu treba spomenuti i neke nove oblike trgovanja, poput elektroničke trgovine, koji u vrijeme izrade staroga još nisu ni postojale.</p>
<p> To znači, zaključio je Vrana, kako je Vlada nakon »vatrogasnih mjera«, odnosno rješavanja zatečenih problema, sada krenula u konkretno organiziranje tržišta nizom zakonskih odredbi, u čemu odlučujuću pomoć očekuje upravo od trgovaca. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Novi certifikat ISO 14001</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavnici norveške certifikacijske kuće Det Norske Veritas u srijedu su predali kozmetičkoj i kemijskoj industriji Nevi, kompaniji kćeri Plive, certifikat za upravljanjem okolišem prema normi ISO 14001. Riječ je o prvom takvom sustavu u Hrvatskoj i jednom od prvih integralnih sustava upravljanja kvalitetom i okolišem u Europi, rečeno je prigodom dodjele.</p>
<p>Prema riječima direktorica Neve, Sanje Slunjski, tvrtka je uvođenjem integralnog sustava kvalitete i upravljanja okolišem dokazala da prati svjetske trendove te da je njezino strateško opredjeljenje - zadovoljan potrošač. Uspostavom takvog sustava, kazala je, omogućena je transparentnost poslovnih procesa i temelja za uspješno funkcioniranje Neve, što će u skorijoj budućnosti rezultirati smanjenjem operativnih troškova, boljim korištenjem svih resursa, doprinosom očuvanja okoliša, a u konačnici - većim prihodima.</p>
<p> Čestitajući Nevi na dobivenom certifikatu, predsjednik Uprave Plive Željko Čović rekao je kako se zaštita okoliša i društvena odgovornost u Plivi vežu uz sjajne poslovne rezultate kompanije jer se tako omogućuje održivi razvoj kompanije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>London, Hong Kong i New York najbolji su »business« gradovi na svijetu </p>
<p>HONG KONG, 15. studenoga</p>
<p> - London, Hong Kong, New York i Buenos Aires najbolji su »business« gradovi na svijetu, prema tradicionalnom rangiranju američkog časopisa Fortune. Kriteriji ocjenjivanja uključuju poslovno okruženje, visinu troškova poslovanja, kvalitetu lokalne radne snage te kvalitetu života u pojedinom gradu. Prema ocjenama Fortunea, London je po treći put za redom izabran za najbolji europski grad za poslovanje, a ostatak »prve petorke« Europe čine Frankfurt, Helsinki, Amsterdam i Dublin.</p>
<p> Najbolje je azijsko poslovno središte Hong Kong, a slijede Sydney, Singapore, Auckland i Tokio. Osim što su svi ti gradovi zadovoljili spomenute kriterije, svi su oni, osim Tokija, zauzeli i prva mjesta u kategoriji »povezanost Internetom«, a i u tom je segmentu Hong Kong na prvom mjestu.</p>
<p> Top-listu sjevernoameričkih gradova predvodi New York, iza kojega slijede San Francisco, Chicago, Washington, San Jose i Atlanta.</p>
<p> Prvo mjesto među južnoameričkim »business« centrima zauzeo je Buenos Aires, ispred San Juana, Mexico Cityja, Sao Paula i Santiaga.</p>
<p> Tijekom istraživanja obrađeni su brojni statistički podaci, a provedena je i anketa među više od 1.700 vodećih svjetskih menedžera. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="79">
<p>Mesić traži ekonomske promjene, Crkvenac tvrdi da smo već napravili zaokret </p>
<p>Linić smatra da naše gospodarstvo nije spremno za ubrzane promjene / Naš je krajnji cilj dosegnuti punu zaposlenost i visok standard građana, a za ostvarenje toga ni jedna cijena nije previsoka, naglasio je Mesić / Političari imaju pravo tražiti rezultate, no ne može se reći da zaokret već nismo načinili, kaže Crkvenac </p>
<p>OPATIJA, 15. studenoga</p>
<p> - »Krajnji ciljevi naše ekonomske politike moraju biti puna zaposlenost i visok standard građana. Ni jedna cijena za njihovo ostvarenje ne smije biti previsoka, a treba ih realizirati u roku od dvije do tri godine«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u srijedu otvarajući u Opatiji 8. savjetovanje hrvatskih ekonomista. »Ne zalažem se za šokantna rješenja, nego za strategiju razvoja koja će biti transparentna i provediva u razumnom roku. Što znači ljudima obećati da će u budućnosti živjeti dobro? To je radio socijalizam. Mi sadašnjoj generaciji moramo osigurati dostojan život. To znači ostvariti zacrtane ciljeve u razumnom roku - u svakom slučaju, prije sljedećih izbora, jer ako bi čekali do tada, bilo bi ih teško dobiti«, kazao je Predsjednik novinarima nakon izlaganja. Obraćajući se prije toga ekonomistima, Mesić je upozorio da je temeljna orijentacija sadašnje ekonomske politike i nakon izbora praktički ostala ista, na što je kasnije reagirao ministar Crkvenac. Efikasnost ekonomske politike, smatra predsjednik Mesić, najbitnije je pitanje i zato naglašava »neprihvatljivo dugo čekanje na razultate te politike«. </p>
<p>»Proračunska ravnoteža i monetarna stabilnost moraju biti u službi gospodarskog razvoja«, istaknuo je Predsjednik upozoravajući da su u Hrvatskoj ciljevi dugo bili reducirani na stabilnost cijena i tečaja, a da se nezaposlenost i deficit u platnoj bilanci uopće nisu uzimali u obzir. Podsjetio je na, kako je naglasio, 'mitove o hrvatskom gospodarskom čudu' i neprihvaćanje ocjena da smo u depresiji i recesiji. Broj stečajeva u Hrvatskoj pokazuje da jesmo u dubokoj recesiji, kazao je Mesić i dodao: »Sve su to pitanja koja su u proteklih deset godina morala biti brže rješavana. Građani koji to trpe, dali su svoj sud na proteklim izborima. Izašli smo iz vanjskopolitičke izolacije, ali na unutarnjem planu još se dosta mora učiniti. Nadam se da će izglasane ustavne promjene tome pomoći«. Slavko Linić, potpredsjednik Vlade, ocjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo za mandata Vlade ostvariti petpostotni rast i da će zaposlenost porasti dva do tri posto. Potpredsjednik podsjeća da su u Hrvatskoj nezadovoljni i radnici i poslodavci i umirovljenici i branitelji. »Osobno sam nezadovoljan što još nismo postigli sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom, jer bi nam taj aranžman garantirao potporu stranih investitora«, izjavio je Linić, te u iznimno pesimističnom tonu dodao: »Nemamo partnera s kojim možemo nastaviti, a imamo mnogo kritičara. Vlada ocjenjuje da gospodarstvo nije spremno za dinamične, ubrzane promjene. Situacija je teška i treba biti oprezan da se ne dogodi da se dinamične mjere ne 'istope' u sivoj ekonomiji. Hrvatska nema dovoljno vlastitog kapitala. U 2001. godini trebamo vratiti osam milijardi kuna duga, a godinu kasnije 12 milijardi. Sve to moramo refinancirati i za to nam treba povjerenje inozemnih financijera«. Potpredsjednik najavljuje da će Vlada sljedeće godine provesti strukturne promjene, jer su one temelj da bi se od svijeta dobio nužni novac. </p>
<p>Komentirajući izjave ministra gospodarstva Goranka Fižulića u vezi s predstojećim privatizacijama i prihodima od njih, Linić je kazao: »Nije lako privatizirati Inu, HEP i Telekom, i zato razumijem strah ministra Fižulića. No, to se mora realizirati, a privatizacija će pokazati efikasnost hrvatske Vlade«. </p>
<p>Iako je proračun najavljen kao glavna tema dr. Mate Crkvenca, ministar je prvo reagirao na izlaganje predsjednika Mesića: »Političari imaju pravo tražiti rezultate i to u vrlo kratkom roku. Čuli smo ovdje da u ekonomiji tek treba učiniti promjene, a ja naglašavam da smo već napravili zaokret u našoj ekonomskoj politici koja je postala otvorena, a ne arbitrarna. Pretvaramo je u politiku u kojoj nema političkih pritisaka«. </p>
<p>Prema riječima ministra Crkvenca, Hrvatska ima ekonomsku stabilnost i nju će svakako zadržati i sljedećih godina. Komentirajući ciljeve koje je spomenuo predsjednik Mesić, ministar financija slaže se da su puna zaposlenost i visoki standard građana interes i cilj svih nas, kao i svih država u svijetu. No, kaže on, ograničenja su takva da za dvije do tri godine možemo tek odlučnije krenuti u tom pravcu, a ne i polučiti rezultate kakve je spomenuo predsjednik Mesić. </p>
<p>Savjetovanje hrvatskih ekonomista trajat će do petka, a među predavačima su i dr. Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, dr. Stjepan Zdunić, glavni gospodarski savjetnik predsjednika Republike te brojni ugledni hrvatski ekonomisti. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hepatitisom i HIV-om zaraženo oko 75 posto ovisnika o teškim drogama </p>
<p>SPLIT, 15. studenoga</p>
<p> - U povodu Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, koji traje od 15. studenoga do 15. prosinca, splitska Liga za borbu protiv narkomanije organizirala je u srijedu dvodnevnu akciju pod nazivom »Udruge grada s Ligom za borbu protiv narkomanije«.</p>
<p>Ulazak u Mjesec borbe protiv ovisnosti dobar je povod da se upozori na sve više ovisnika o teškim narkoticima u Hrvatskoj koji su zaraženi hepatitisom i HIV-om. Županijski Zavod za bolesti ovisnosti »Sv. Kajo« prvi u Hrvatskoj provodi testiranje teških ovisnika na hepatitis i HIV. U programu je 1.900 intravenoznih ovisnika od kojih je tijekom četrdesetak dana testirano 30.</p>
<p> Računa se da je kod nas oko 75 posto ovisnika zaraženo, dok je taj broj u Europi mnogo veći, oko 90 posto. U Zavodu je registrirano šest ljudi oboljelih od AIDS-a. Petero ih je zaraženo iglama, a jedan spolnim putem. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Gredelj tvrdi da ga nastoje diskreditirati</p>
<p>OPATIJA, 15. studenoga</p>
<p> - »Pokušava se diskvalificirati mene osobno, ali i utjecati na vjerodostojnost Udruge sudaca«, komentirao je Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, kaznenu prijavu protiv njega kojom ga se sumnjiči za nenamjensko trošenje državnog novca, dug za automobil kupljen za potrebe suda i za neke račune u lokalnim restoranima, o čemu su neki listovi pisali u srijedu. Gredelj, inače, sudjeluje na savjetovanju hrvatskih ekonomista u Opatiji.</p>
<p> U izjavi novinarima rekao je: »Ako ćemo se šaliti, želim reći da svatko tko u Hrvatskoj imalo vrijedi, ima kaznenu prijavu. Ali, ako ću ozbiljno govoriti, onda mogu naglasiti da je bilo samo pitanje vremena kad će se drugovi prisjetiti stare, prokušane boljševičke metode: kad ponestane argumenata, diskvalificiraj protivnika! Mojom diskvalifikacijom, čiji tajming sasvim sigurno nije slučajan (...), želi se oslabiti mene osobno, ali i utjecati na vjerodostojnost Udruge kojoj sam na čelu, pred odlučnu borbu za pozicije hrvatskih sudaca i hrvatskog sudstva koje su ozbiljno ugrožene ustavnim promjenama. Te pozicije i dalje mogu biti dovedene u pitanje zakonima o sudovima i o DSV-u koji upravo idu u proceduru«. Gredelj objašnjava da je »poruka nalogodavaca takvih diskvalifikacija zapravo upućena hrvatskoj javnosti i glasi: 'Nije mudro javno misliti drugačije od nas'«. Njegova poruka tim, kako kaže nalogodavcima, glasi: »Možete me blatiti, medijski prostor očito vam je na raspolaganju, ali nikad me nećete vidjeti na koljenima i nikad neću prestati braniti interese sudaca. Branit ću ih i promovirati i kad vas više ne bude«. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Bezuspješni prosvjedi radnika Zagrepčanke, HUS najavljuje demonstracije i tijekom Summita</p>
<p>Iveković izjavio da razgovor s potpredsjednicom Vlade nije donio pomake i da se prosvjedi i blokade nastavljaju / Antunović: Sindikati će radije danas uzeti kunu, nego poduprijeti naše napore da dio kuna damo za plaće, a dio uložimo u budućnost poduzeća /Policija će prijaviti organizatore nenajavljenog prosvjeda </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga </p>
<p> - Tristotinjak radnika Zagrepčanka-trgovine izazvalo je u srijedu opsadno stanje pred zgradom hrvatske Vlade. U naguravanju s policijom Štefanija Igrec lakše je ozlijeđena koja je bila pala i nakratko izgubila svijest, a prolaz radnika do Banskih dvora privremeno su morali čuvati i pripadnici Specijalne policije. Okupljeni radnici, nakon što su prošle srijede bezuspješno tražili da ih primi premijer Ivica Račan, posljednjih su dana zaustavljali promet u Heinzelovoj ulici u Zagrebu, no reakcije političara - nije bilo. Stoga su ovaj put najprije blokirali promet u središtu grada, a kasnije su otišli pred zgradu hrvatske Vlade na Markovu trgu.</p>
<p> Tek oko 11.20 sati prosvjednici su se smirili, a sindikalne je predstavnike na razgovor primila potpredsjednica Vlade Željka Antunović. Nakon dvosatnih pregovora, radnicima se obratio Mario Iveković, voditelj Zagrebačkog ureda Hrvatske udruge sindikata. On je rekao da razgovor s potpredsjednicom Vlade nije donio nikakav poseban pomak.</p>
<p>»Ovo je posljednji prosvjed upozorenja uoči otvorenja Zagrebačkog summita«, poručio je Iveković radnicima prije odlaska na Markov trg. Naime, ako se sada ništa ne riješi, radnici namjeravaju prosvjedovati i na dan održavanja Summita. Iveković ističe kako je glavni smisao prosvjeda u srijedu da se »u razgovoru s Vladinim dužnosnicima pokuša spriječiti takva sramota za Vladu«. Odustajanje od prosvjeda tijekom Summita čelnik HUS-a uvjetovao je hitnim osnivanjem posebnog fonda za isplatu radničkih potraživanja u poduzećima u stečaju. </p>
<p>»Dužnost je Vlade da na što bezbolniji način pokuša riješiti problem Zagrepčanka-trgovine«, rekla je nakon sastanka sa sindikalcima potpredsjednica Željka Antunović. »Sindikati, nažalost, ne vjeruju u budućnost tog poduzeća. Radije će danas uzeti kunu, nego poduprijeti naše napore da dio kuna damo za plaće, a dio uložimo u budućnost poduzeća«, ističe. </p>
<p>Na novinarsko pitanje što osim prosvjeda pred Vladom ostaje ogorčenim radnicima, potpredsjednica je odgovorila protupitanjem: »A što drugo, osim dosljednosti, preostaje Vladi koja se svakodnevno suočava s više od sto tisuća radnika koji imaju slične poteškoće?« Da je Vlada izrazito osjetljiva na socijalnu problematiku, najbolje se, kazala je Željka Antunović, vidi po proračunu. »Premda nas tjeraju da dajemo i mimo zakonskih odrednica, Vlada je u socijalne svrhe spremna dati samo onoliko koliko su joj građani kroz proračun spremni izdvojiti«, naglasila je.</p>
<p> Govoreći o eventualnoj strožoj policijskoj kontroli ispred zgrade Vlade, potpredsjednica Antunović rekla je kako se Vlada nikada nije protivila i neće protiviti prosvjedima na Markovu trgu, ali dodajući da na njemu ima sasvim dovoljno mjesta za prosvjednike koji tada neće ometati rad državnih institucija. </p>
<p> »Upravo je gospođa Antunović u predizbornoj kampanji obećavala zbrinjavanje radnika, no vidimo da je danas mnogo radnika zbrinuto - nogom u stražnjicu«, ljutito je rekao Iveković. Komentirajući priopćenje Policijske uprave zagrebačke da će se protiv organizatora nenajavljenog prosvjeda podnijeti kaznene prijave, HUS-ov povjerenik za Zagreb podsjetio je kako je u posljednjem pismu upozorio premijera Račana na moguće posljedice bahatog ponašanja Vlade prema radnicima Zagrepčanke. »U najavi našeg posljednjeg prosvjeda, upozorili smo da će on trajati do ispunjenja naših zahtjeva, dakle on još traje«, kazao je Iveković dodajući da je on uvijek spreman snositi odgovornost, ali ne i zbog neodgovornog ponašanja Vlade. </p>
<p> Nakon prosvjeda, sindikalci su otišli u Hrvatski fond za privatizaciju kako bi na sastanku Koordinacije za upravljanje državnim portfeljem saznali u kojoj je fazi izrada programa preustroja Zagrepčanka-trgovine. Novi prosvjedi i blokada prometnica očekuju se već u četvrtak. </p>
<p>Račan: Izvršna vlast najmanje je kriva</p>
<p>Zahtjev za pokretanjem stečaja u Zagrepčanka - trgovini na Trgovačkom je sudu podnesen prije dva mjeseca, no još nije otvoren. Za to je oklijevanje najmanje kriva izvršna vlast, izjavio je u srijedu premijer Ivica Račan. On je rekao kako Vlada neće isplatiti plaće za ta dva mjeseca kašnjenja sa stečajem, jer bi se nakon toga trebala suočiti sa potraživanjima radnika iz poduzeća koji su u sličnoj situaciji. Odnos Vlade prema rješenju problema Zagrepčanka - trgovine ne spada u domenu socijalne osjetljivosti, zaključio je Račan.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Do kraja studenoga socijalni program zbrinjavanja radnika Hrvatskih željeznica </p>
<p>Zastupnički dom većinom glasova podržao Strategiju restrukturiranja i modernizacije HŽ-a/ Vlada zadužena da tom saborskom domu predloži dugoročnu strategiju razvoja HŽ-a i da Sabor raspravi o svakoj pojedinoj obustavi željezničkih smjerova / U raspravi je najviše kritizirano to da se Strategijom predviđa smanjenje broja zaposlenih u tom poduzeću za 7.000 do kraja 2002. godine, a nakon toga bez posla bi ostalo još oko 3.000 radnika, što bi bila gotovo polovica 18.500 trenutačno zaposlenih </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Većinom glasova Zastupnički dom Hrvatskoga sabora podržao je u srijedu Strategiju restrukturiranja i modernizacije Hrvatskih željeznica. Također su prihvaćena i dva zaključka kojima se zadužuje Vlada da tom domu predloži dugoročnu strategiju razvoja Hrvatskih željeznica i da Sabor raspravi o svakoj pojedinoj obustavi željezničkih smjerova. Zastupnici su zadužili Vladu da razradi socijalni program zbrinjavanja radnika koji bi ostali bez posla, što je i ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek u završnoj riječi i obećao. Do kraja studenoga Sabor bi trebao dobiti izvješće o socijalnom zbrinjavanju djelatnika HŽ-a, a dotad ni jedan zaposlenik ne bi smio dobiti otkaz. </p>
<p>Naime, Zastupnički je dom nastavio u srijedu osmu sjednicu raspravom o strategiji, restrukturiranju i modernizaciji Hrvatskih željeznica koja je započela još prošli tjedan. Zastupnici su kritizirali to da se predviđa smanjenje broja zaposlenih u Hrvatskim željeznicama za čak 7.000 do kraja 2002. godine, a nakon toga bez posla bi ostalo još oko 3.000 radnika, što bi bila gotovo polovica trenutačno 18.500 zaposlenih. </p>
<p>Jadranka Kosor (HDZ) istaknula je kako se ne može govoriti o smanjenju broja zaposlenih bez primjerena socijalnog programa zbrinjavanja i da treba voditi više brige o radnicima i njihovim obiteljima. Naglasila je da se broj zaposlenih ne može smanjiti bez modernizacije željeznice, jer bi bez toga otpuštanje radnika značilo smanjenje sigurnosti na prugama. S druge strane, kada je riječ o ukidanju brojnih pruga, Kosor smatra da rentabilnost ne može biti razlogom za ukidanje, jer u Hrvatskoj i nema rentabilnih pruga. Replicirala joj je Snježana Biga-Friganović (SDP) ustvrdivši kako nema otpuštanja, prekvalificiranja ili bilo čega drugoga u HŽ-u dok se ne izradi detaljan socijalni program nakon čega će se održati sjednica predstavnika Uprave HŽ-a s predstavnicima Vlade i mjerodavnog saborskog odbora. </p>
<p>Mato Arlović (SDP) je istaknuo da podržava strategiju restrukturiranja i modernizacije, jer se HŽ mora uskladiti s cjelinom prometa u Hrvatskoj. U ime Kluba SDP-a predložio je tri zaključka. U prvom se redu predlaže da se nijedan željeznički smjer, bez obzira na njegovu isplativost, ne može ukinuti, a da se prije toga ne ponudi jedinicama lokalne samouprave i gospodarskim subjektima da sklope s HŽ-om posebne ugovore. Isto tako program rješavanja viška zaposlenih u HŽ-u mora se ostvariti tako što će se tim radnicima ponuditi posao kad za to postoje opravdani razlozi. Zaposliti se može i u pratećim, sporednim djelatnostima HŽ-a i drugim javnim poduzećima u kojima Republika Hrvatska ima pretežiti ili većinski udio. Trećim se zaključkom, nastavio je Arlović, obvezuje hrvatska Vlada da sve rezervne dijelove i druge robe koje su potrebe za restrukturiranje HŽ-a, poglavito za tehničko i tehnološko održavanje, modernizaciju i automatizaciju, a koji su zadržani na carini predaju Hrvatskim željeznicama, a naplata bi se neplaćene carine osigurala proračunskim novcem predviđenim za HŽ. </p>
<p>Vladimir Šeks (HDZ) upozorio je kako je u raspravi o proračunu, ministar Tušek rekao kako neće biti otkaza na Hrvatskim željeznicama niti da će bilo tko završiti na cesti. No Vlada je na sjednici potkraj rujna podržala predloženu strategiju HŽ-a, koja je u suprotnosti s ministrovim izjavama. Pitao je gdje su ti socijalni programi o kojima Vlada govori i znači li to da ljudi tek trebaju ostati bez posla, pa da se tek tada razmišlja o njihovu zbrinjavanju. Dodao je da program otpuštanja zaposlenika zbog financijskog stabiliziranja Hrvatskih željeznica nije socijalni program. </p>
<p>HDZ predlaže novi zakon o lokalnoj samoupravi </p>
<p>Ovih će dana Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) uputiti u saborsku proceduru prijedlog zakona o lokalnoj samoupravi kojim se želi tu samoupravu što više približiti građanima i učiniti je samostalnom u odlučivanju. </p>
<p>Govoreći o tom zakonskom prijedlogu i razlozima za promjene postojećeg zakona, Božidar Kalmeta ocijenio je da su se promijenile okolnosti u kojima funkcionira država pa je potrebno uzeti u obzir potpuno zadovoljavanje interesa lokalne samouprave i učiniti je učinkovitom i racionalnom.</p>
<p>Prijedlogom bi se proširio djelokrug jedinica lokalne samouprave, uveo bi se pojam velikog grada, a najvažnija bi novost bio neposredan izbor gradonačelnika, načelnika općina i župana. Ne bi više bilo poglavarstva, nego bi gradonačelnici sami birali svoju ekipu. Predlaže se i povećanje udjela jedinica lokalne samouprave u porezima sa šest na 12 posto.</p>
<p>Marina Matulović-Dropulić istaknula je da HDZ nije protiv smanjenja poreza na dobit i dohodak, ali upozorava da treba ustanoviti druge izvore prihoda, odnosno koje bi to prihode općine i gradovi mogli sami propisati. To je osobito važno pojasnila je, jer bez prihoda nema investiranja, a onda ni razvoja. Jedna od prvih stvari koje treba napraviti je davanje mogućnosti velikim gradovima da izdaju lokacijske i građevinske dozvole. </p>
<p>Jadranka Kosor priopćila je da je HDZ prikupio pet potrebnih potpisa za sazivanje hitne sjednice Vijeća HRT-a, a u s vezi s poznatim stavovima HDZ-a o emitiranju dokumentarnog priloga Channela 4.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>»Glas Koncila«: Političari se moraju odreći »svojih« medija i novinara </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Svladavanje kaotičnosti u medijima i oko njih jedna je od prvorazrednih zadaća koju različiti faktori našega društva moraju ispuniti, upozorava najnoviji broj Glas Koncila u redakcijskom komentaru pod nazivom »Organizirani kaos u medijima?«, koristeći kao povod zagrebački međunarodni seminar o medijima u tranziciji u srednjoj i istočnoj Europi.</p>
<p> Katolički tjednik Glas Koncila smatra da je politička vlast dužna što brže stvoriti zakonodavni okvir, kao što je više puta bilo obećano, da se stvarno i što brže provede transformacija državnih medija u javne medije kako bi oni postali sredstvo slobode, kontrole vlasti i u objektivnom smislu javna savjest.</p>
<p> »To znači da bi se političari trebali hitno odreći i neformalno 'svojih' medija i 'svojih novinara'. Skandalozno je - kako se nedavno dogodilo - da ministar poziva u svoj ured 'svoju novinarku' iz 'svojeg lista' te joj daje ekskluzivni intervju u kojem plasira javnosti u najmanju ruku poluistinu o navodnom priznanju jednog od gospićkih uhićenika. Sličnih postupaka političara, i na vlasti i u opoziciji, i 'njihovih' novinara ima bezbroj, osobito onih koji su za javnost ostali prikriveni pa su time i za objektivnu istinu pogubniji«, piše list.</p>
<p> Dodaje kako je velika odgovornost i na urednicima i novinarima da se izbore za stvarnu slobodu medija i novinarskoga djelovanja, jer moćnici svih boja i profila uvijek će rado (zlo)upotrijebiti medije, ako im to medijski djelatnici budu dopuštali ili tolerirali. Da bi to mogli, naši medijski djelatnici trebali bi imati u prvome redu izgrađenu etičku svijest po kojoj su trajne vrijednosti »starije« od svih političkih i ekonomskih i drugih partikularnih interesa, piše, među inim, Glas Koncila u broju od nedjelje, 19. studenoga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Vlada mora podnijeti ostavku, ako se u javnim i državnim službama plaće ne povise </p>
<p>Na pregovorima Vlada nije bila spremna ispuniti zahtjeve sindikata, koji su tražili da se osnovica plaća povisi sa 1.425 na 1.500 kuna i da se ostatak povišice isplati kao jednokratna naknada u srpnju 2001./Vlada je priznala da nema novca, kazao je Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi, ustvrdivši da novca u državi uvijek ima, samo je pitanje za koga / Dalimir Kuba, potpredsjednik Matice, upozorava da je ugrožen gotovo čitav javni sektor, znanost i obrazovanje </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Ako se ne povise plaće u javnim i državnim službama prema Kolektivnom ugovoru, Vlada mora ili podnijeti ostavku ili se mora dogoditi elementarna nepogoda, pa bi onda imala razloga za neispunjavanje svojih obveza. Istaknuo je to Dalimir Kuba, potpredsjednik Matice sindikata javnih službi, na konferenciji za novinare u srijedu. </p>
<p>Naime, na pregovorima u utorak Vlada nije bila spremna ispuniti zahtjeve sindikata, koji su tražili da se osnovica plaća povisi sa 1.425 na 1.500 kuna i da se ostatak povišice isplati kao jednokratna naknada u srpnju 2001. godine. Također je zatraženo da se od 1. srpnja sljedeće godine preostali dio postotka ugradi u novo povećanje osnovice. »Zahtijevali smo i božićnicu od 1.000 kuna, te dar za djecu od 400 kuna, ali Vlada će o tome svemu odlučiti u četvrtak«, rekao je Kuba.</p>
<p> Ipak, prema nekim obavijestima, Vlada je odbila i taj zahtjev, uz obrazloženje da nema novca. Vladini pregovarači izračunali su da bi plaće zaposlenika u javnom sektoru trebalo povećati 4,4 posto, bez uračunata regresa. Pritom je sindikalcima rečeno da ni u proračunu, niti u rebalansu proračuna, nema novca za isplatu tog povećanja.</p>
<p>Kako je kazao Ferdo Boban, tajnik Sindikata radnika u kulturi, »očito je da pravi podaci zapravo nisu ni bili važni, jer Vlada ne raspolaže novcem«. »To kršenje načela je početak permanentna nepovjerenja između Vlade i sindikata. S prošlom smo se Vladom barem u posljednje četiri godine uspijevali dogovoriti«, zaključio je on. </p>
<p>Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi, kazao je da je to definitivno »vrijeme kraha sindikalnih iluzija«. »Vlada je napokon korektno i pošteno priznala da nema novca. Ipak, novca u državi uvijek ima, samo je pitanje za koga«, ustvrdio je Ribić. »Ponuđeni proračun je doista nerazvojan, a Vlada nije pokazala viziju zašto bi se mi zapravo trebali žrtvovati«, dodao je. Napomenuo je da su sindikati Vladi ponudili najbolji mogući sporazum, jer »da su kresali plaće u javnim poduzećima, mi bismo prihvatili smanjenje, ali sada smo prevareni i izigrani«. Ponovio je i najave o štrajku upozorenja. </p>
<p>»U četvrtak očekujemo od Vlade jače argumente od onih izrečenih u utorak, i iznalaženje izlaza za izbjegavanje socijalnog konflikta«, kazao je Kuba, pojasnivši da je konflikt neizbježan, ne usuglase li se Vlada i sindikati. »Situacija je vrlo ozbiljna, jer je ugrožen gotovo čitav javni sektor, te znanost i obrazovanje, koji su nositelji razvoja čitava društva«, ustvrdio je Kuba, zaključivši da Vlada mora snositi posljedice za ono što radi. </p>
<p>Govoreći o socijalnom sporazumu, Ribić je kazao da je on besmislen u trenucima kad se ne poštuju socijalne obveze. »Povjerenje je razoreno, sindikati opet postaju samo igrokaz. Vlada nas treba samo za slikanje i potpisivanje, a njihov potpis nema vjerodostojnosti«, zaključio je Ribić. </p>
<p>Također je naveo da su se prosječne bruto plaće u zemlji povećale 4,6 posto, u državnom gospodarstvu su rasle 8,5 posto, a u javnim poduzećima čak 15,1 posto. Ribić drži da javnim službenicima pripada povećanje 8,5 posto. »Iako nam nije cilj provocirati socijalni nemir, ogorčeni smo i tražimo odgovornost pojedinaca u Vladi za to«, zaključio je Ribić. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Stožer za obranu normalnog življenja: Dužnosnici van iz nadzornih odbora!</p>
<p>SPLIT, 15. studenoga</p>
<p> - Stožer za obranu digniteta normalnog življenja sa sjedištem u Splitu, čija je čelnica potpredsjednica splitskoga HNS-a Ana Vranješ, pozvao je u srijedu sve političare, obnašatelje državnih dužnosti i saborske zastupnike da održe data obećanja i svojim zastupanjem prosječnih i običnih građana, zasluže plaće koje im narod daje. Stožer se, stoji dalje u priopćenju, zauzima se za pravnu državu, gospodarstvo i strategiju razvoja. </p>
<p>S obzirom na kritično stanje u pravosuđu zbog mnoštva neriješenih predmeta, nužno je odmah uvesti danonoćne smjene u pravosudnim ustanovama, kaže se u priopćenju. Stožer se zauzima za to da se svim građanima Hrvatske podijele dionice tvrtki iz državnog portfelja, te za reviziju pretvorbe i privatizacije. »Prema postojećim odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Kaznenog zakona, zahtijevamo ustanovljavanje odgovornosti članova uprave i nadzornih odbora svih 'pretvorenih' tvrtki, koje su pale pod stečaj, nekretnine su im otuđene, a obespravljeni radnici izbačeni na ulicu«, navodi se u priopćenju.</p>
<p> »Svi ministri, saborski zastupnici i državni dužnosnici van iz nadzornih odbora!«, poručuju iz Stožera. Također napominju kako je tragično da se moraju braniti od zahtjeva onih koji su branili Hrvatsku, pri čemu napominju kako neće podržati najavljene prosvjede protiv dolaska predstavnika Jugoslavije u Zagreb, »jer nas takvo ponašanje vuče u autoizolaciju u kojoj bi se i dalje zadovoljno brčkali samo oni koji žele nekažnjeno nastaviti pljačkati građane Hrvatske«. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Senat osuđuje korupciju, ali i sustavno blaćenje Sveučilišta u medijima</p>
<p>U blaćenju sudjeluje i Ministarstvo znanosti i tehnologije, ističe rektor Branko Jeren / Riječ je o »režiranoj kampanji kako bi se progurali sramotni zakon o visokim učilištima i zakon o inspekciji« / Sankcije se ne mogu provesti bez dokaza, a mediji ako ih imaju trebaju ih proslijediti nadležnim organima, upozorava dekan Pravnog fakulteta Mihajlo Dika</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - »Senat Zagrebačkog sveučilišta osuđuje svaku pojavu korupcije u akademskoj zajednici, ali i sramoćenje Sveučilišta u medijima, koje ide do histeričnih razmjera«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare rektor prof. dr. Branko Jeren.</p>
<p>Izvješćujući o zaključcima Senata s dviju sjednica - redovite i izvanredne - održanih u utorak, 14. studenoga, Jeren je istaknuo da se pred Sveučilištem nalaze dva goruća problema: pojava kriminalnih radnji u vezi s prodajom ispita i diploma na pojedinim fakultetima, te sustavno blaćenje ugleda Sveučilišta koje dolazi kako iz pojedinih medija tako i iz Ministarstva znanosti i tehnologije. Navodeći pojedine izjave ministra Hrvoja Kraljevića, poput: »Čuo sam da se i kod nas mogu kupiti diplome« i njegova pomoćnika Darka Polšeka, kao: »Veleučilišta su poligon za pranje novca«, i uspoređujući ih s novinskim napisima, Jeren je ustvrdio da se radi o »režiranoj kampanji kako bi se progurali sramotni zakon o visokim učilištima i zakon o inspekciji«. Istaknuo je da su prijedlozi ovih zakona dobili negativnu ocjenu Senata, s obrazloženjem da im nije cilj iskorjenjivanje korupcije već stvaranje institucija koje će Sveučilište držati u pokornosti. </p>
<p>Rektor Jeren je podsjetio da je Sveučilište kod dokazanih slučajeva korupcije svaki put promptno reagiralo otkazom, poništavanjem prava na studij ili oduzimanjem diplome, te da je još 10. studenoga tražilo od Ministarstva znanosti i tehnologije, kopije svih, pa i anonimnih prijava, no za sada bez odgovora. Kriminalnih radnji na Sveučilištu ima, priznaje Jeren, ali dodaje da ih sasvim sigurno ima manje nego u bilo kojem drugom segmentu društva. </p>
<p>Jeren je dodao da danas postoji 15 zakona kojima se pokriva nadzor u visokom školstvu i znanosti, te da izjave pomoćnika ministra Polšeka kako na Sveučilištu 40 posto studenata kupuje ispite ili da bi trebalo osnovati tajne službe koje će na Sveučilištu razotkriti korupciju, pokazuju potpunu ignoranciju procedure provođenja zakona na Sveučilištu.</p>
<p> Mihajlo Dika, dekan Pravnog fakulteta, institucije koja je u javnosti prozivana zbog višekratnih slučajeva korupcije, također je upozorio da Sveučilište ne niječe postojanje korupcije, već traži da se poštuje zakonska procedura, a ne da se Sveučilište difamira paušalnim ocjenama. </p>
<p>Na upite zbog čega Sveučilište dosad ništa nije poduzelo protiv korupcije, Dika je odgovorio da se sankcije ne mogu provesti bez dokaza, a mediji ako ih imaju trebaju ih proslijediti nadležnim organima, a ne »skrivati« ih za ekskluzivnu senzaciju.</p>
<p>Rektor Jeren je kazao da Sveučilište sada na prvom mjestu mora zaštititi kvalitetne studente, jer ako se Europom i dalje bude pronosio glas da se u Hrvatskoj diplome kupuju, te diplome se više nigdje u inozemstvu neće priznavati.</p>
<p>Inače, u sklopu redovite sjednice Senata odlučeno je da se zvanja »professor emeritus« dodijele bivšim rektorima: Zoranu Bujasu, Ivanu Jurkoviću, Vladimiru Serdaru, Jakovu Sirotkoviću, Vladimiru Stipetiću, Ivanu Supeku i Predragu Vranickom.</p>
<p>Prije početka konferencije novinarima je podijeljen pisani iskaz apsolventa stomatologije Zlatka Popića, kojim je on optužio profesore Stomatološkog fakulteta u Zagrebu za korumpiranost i pozvao sve studente koji znaju za slične pojave da ih prijave.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Antiratna kampanja će o diskriminaciji prigovarača savjesti izvijestiti VE i UN</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - »Do kraja studenoga, organizirat ćemo mirne demonstracije građana ispred Ministarstva obrane«, najavili su u srijedu na konferenciji za novinare aktivisti grupe za prigovor savjesti koja djeluje u sklopu Antiratne kampanje Hrvatske (ARK). Ujedno su najavili da će zbog kontinuirane diskriminacije prigovarača savjesti (osobe koji obvezni vojni rok odsluže u civilnoj službi) u Hrvatskoj, o tome obavijestiti i povjerenstva za ljudska prava pri Vijeću Europe i UN-u.</p>
<p>Naime, Natalie Šipak i Gordan Bosanac, aktivisti ARK-a, obrazložili su da su početkom ove godine Amnesty International Hrvatske i ARK izradili prijedlog zakona o civilnoj službi, koji je potom predstavljen svim nadležnim državnim tijelim i parlamentarnim strankama. »Međutim, Ministarstvo obrane u svom nacrtu zakona o obrani nije uvrstilo niti jedan članak iz predloženog zakona«, pojasnili su aktivisti ARK-a, upozorivši da je tim činom MORH-a nastavljena diskriminacija prigovarača savjesti.</p>
<p>Aktivisti ARK-a upozorili su da MORH i dalje ignorira i ne rješava četvrdesetak zahtjeva koje su nevladine organizacije iz cijele Hrvatske poslale kako bi ih se uvrstilo na listu pravnih osoba u kojima je moguće civilno odslužiti vojni rok. </p>
<p>Aktivisti su se osvrnuli i na nedavnu izjavu predsjednika Republike Stjepana Mesića koji je najavljujući skraćenja vojnog roka izjavio da će se rok služenja obveznicima civilne službe regulirati posebnom odlukom predsjednika Republike, na temelju prijedloga Ministarstva pravosuđa. »To je čisto diskriminativna izjava spram prigovarača savjesti, jer na taj način postupak za skraćenje roka civilnim obveznicima traje duže«, obrazložili su iz ARK-a, istaknuvši da civilna služba i dalje traje pet mjeseci duže od vojnog roka.</p>
<p>Obrazloživši kako mladićima prilikom regrutacije pojedini uredi za obranu sustavno uskraćuju informaciju o njihovu pravu na prigovor savjesti, iz ARK-a su iznijeli podatke nedavnog istraživanja provedenog u srednjim školama, prema kojima više od 72 posto mladih ljudi ne zna niti jednu instituciju u kojoj se obavlja civilna služba. Stoga aktivisti ARK-a zahtijevaju da se civilna služba premjesti iz zakonske nadležnosti MORH-a i prijeđe u nadležnost Ministarstva pravosuđa. Isto tako, traže da se u nevladinim organizacijama može služiti civilna služba, da MORH u svojim uredima za obranu postavi plakate koji će obavještavati građane o njihovu pravu na prigovor savjesti, te da se trajanje civilne službe izjednači s dužinom trajanja vojnog roka. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Svi šute o tome što se gradi u neposrednoj blizini jezera Zmajevo oko </p>
<p>ŠIBENIK, 15. studenoga</p>
<p> - Što se, zapravo, trenutačno radi u neposrednoj blizini slanog jezera Zmajevo oko, koje je jedinstven hidrogeomorfološki fenomen, teško je doznati, jer odgovorni iz marine Frapa o tome šute. </p>
<p>Jere Mula, šef prodaje te privatne marine koja je najvećim dijelom sagrađena na umjetnom otoku u neposrednoj blizini Zmajeva oka, kaže da su oni u marini odlučili šutjeti i ne kontaktirati s novinarima. Za Vjesnik je rekao da ne izvode nikakve radove, nego da samo čiste teren, ali nije precizirao što će se graditi na tom terenu. Nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje na kolikoj se udaljenosti od jezera obavljaju radovi i zašto su na terenu bageri. Sve što radimo, radimo prema zakonu, kaže Mula koji je upitao kako to da se tijekom godine nijedan novinar nije odazvao njihovim pozivima da medijski poprate velike međunarodne regate koje su organizirali, a sada kada na terenu vide dva bagera, odmah reagiraju. </p>
<p>Radnici, zatečeni nedaleko od marine, govore da se teren ravna za gradnju teniskih terena, a nekoliko je borova iščupano kako bi se umjesto njih zasadile palme. </p>
<p>Čitava je stvar dospjela u novine, jer je svima u sjećanju ekološki incident koji se u Zmajevu oku dogodio prije dvije godine. Tada su, naime, stručnjaci splitskog Oceanografskog instituta, nakon višemjesečne analize ocijenili da je do ekološke katastrofe, odnosno pomora svih živih organizama u jezeru, koje je sitnim pukotinama povezano s morem, došlo prirodnim putem, a ne ljudskim djelovanjem. Javnost je taj ekološki incident dovodila u vezu s građevinskim radovima koje je inicirala marina Frapa, no povezanost tih radova i pomora organizama nije dokazana. Nakon godinu dana život se obnovio u jezeru. </p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja iniciralo je u travnju ove godine postupak zaštite kojim predlaže Skupštini Šibensko-kninske županije i mjerodavnim službama da Zmajevo oko proglase specijalnim rezervatom u moru. Do danas, nažalost, ništa nije učinjeno. Prema važećoj Odluci o građevinskom području Primoštena i Rogoznice, a riječ je o planu nižeg reda, nema zabrane nikakvih radova oko Zmajeva oka, a prema odredbama Prostornog plana koji još nije stupio na snagu, zabranjuju se radovi na udaljenosti 70 metara od ruba jezera. Prema svemu ispada da za zaštitu jezera u prijelaznom razdoblju do konačna proglašenja specijalnim rezervatom, nitko nije mjerodavan.</p>
<p>Davor Cukrov, inspektor zaštite prirode, kaže da ne smije davati nikakve informacije novinarima i da još ne zna je li on ovlašten za Zmajevo oko, a Branko Kužina, pročelnik Županijskog ureda za prostorno uređenje kaže da radovi oko jezera nisu njegova mjerodavnost, dok marina Frapa za sve dosadašnje radove ima potrebne dozvole i suglasnosti, kaže Kužina. </p>
<p>U srijedu oko 13 sati tri su inspektora zaštite prirode iz Zadra poslana na područje Rogoznice kako bi se ustanoviti postoji li opasnost za jezero i prijeti li mu ekološka katastrofa. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Mesić: Hrvatska više neće plaćati Hrvatsko vijeće obrane! </p>
<p>RIJEKA, 15. studenoga</p>
<p> - Dok smo brojili sve Zvonimirove lađe, hrvatski su trgovački brodovi dospjeli u tuđe ruke, te je tako zemlja ostala bez brodarstva, što je rezultiralo i smanjenjem potrebe za kadrovima u pomorstvu. Gradnjom modernih cestovnih prometnica, te modernizacijom željeznice i luka, Hrvatska će opet postati pomorski zanimljivom zemljom, a za taj trenutak treba imati spremne kadrove. To je, između ostaloga, kazao predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, tijekom razgovora u Rektoratu riječkog Sveučilišta s dekanima i predstavnicima studenata riječkog fakulteta, održanim u srijedu.</p>
<p>Dekanica Hotelijerskog fakulteta u Opatiji, dr. Ivanka Avelini-Holjevac je kazala da u Hrvatskoj ima samo 11 posto visokoobrazovanih ljudi, a europski je prosjek 19 posto, napomenuvši kako bi trebalo nešto učiniti da se smanji odljev mozgova iz zemlje. Mesić je upozorio da se u Hrvatskoj ulaganje u školstvo i znanost često uzima kao dio svake druge potrošnje, koju najčešće, treba smanjiti, umjesto da se to shvati kao ulaganje u razvoj zemlje. Napomenuo je da se politika vladajuće strukture više ne može temeljiti samo na obećanjima, kao prošlih deset godina, i u socijalizmu, nego da Vlada mora što prije dovesti do obećanog trenutka kad će se više ljudi zapošljavati, a manje ih ostajati bez posla. </p>
<p>Glavnina hrvatskih nevolja je, prema Mesićevu mišljenju, u tome što su bili pogrešni modeli privatizacije, centralizacije vlasti i sredstava, te pogubna politika izolacije i odnosa sa susjedima. »Europi smo se, na sreću, otvorili, a promijenili smo i još mijenjamo odnos prema susjedima. Kad je riječ o susjedima, s hrvatske strane više neće biti podrške podjeli BiH, jer je rat za proširenje granica totalna besmislica. Hrvatska je na rat s Bošnjacima trošila tri milijuna njemačkih maraka na dan i kasnije nastavila plaćati bosanskohercegovački HVO. Hrvatska to više neće činiti, a Bosna može imati onoliko vojske koliko može sama plaćati, s ciljem čuvanja svojih granica«, istanuo je Mesić</p>
<p>Dodao je da je strateški cilj naše zemlje ulazak u EU i NATO, te da samo naivci mogu misliti da je moguć ponovni rat na ovim prostorima. On je upozorio da sve to nije lako ostvariti, ali da Hrvatska za takav napredak ima demokratske okvire, uz uvjet promjene političko-ekonomske filozofije, te da je u sve te procese nužno uključiti mlade ljude.</p>
<p> »Sveučilište je okosnica razvoja, a važno je uspostaviti način njegova financiranja koji će omogućiti obrazovanje i znanost na europskoj razini«, smatra Mesić. </p>
<p>Na riječkom Sveučilištu studira 12.000 studenata, broj im svake godine raste, dok istodobno broj nastavnika ostaje isti, kao i veličina prostora u kojem se nastava odvija. Zamoljen da se taj problem riješi, Mesić je napomenuo da problem dobrim dijelom vidi u centraliziranim i limitiranim sredstvima za razvoj sveučilištâ, a što se tiče životnog prostora, Sveučilište bi se moglo proširiti preuzimanjem nekih objekata koje sada koristi Hrvatska vojska.</p>
<p>Za posjeta riječkom Novom listu, Mesić je kazao da bi se novinari trebali osloboditi samocenzure, što, prema njegovu sudu, nije lako, jer su se »naučili ne biti slobodni«. »Novinari nađu nekoga kome će služiti, a onda taj odgovara za ono što novinar radi«, pojasnio je Mesić, dodavši da bi sada novinarima ipak trebalo biti lakše u obavljanju novinarskog posla, jer država više nije vlasnik većine medija. On smatra da bi što prije trebalo riješiti probleme u novinskim kućama Večernji list, Slobodna Dalmacija i Vjesnik, ali i Hini, koja je u državnom vlasništvu, ali bi, prema Mesićevu mišljenju. i u tu državnu agenciju trebao ući određeni postotak privatnog kapitala.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Postojeći zakoni o zaštiti okoliša nisu loši, ali je loša njihova primjena</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Uskoro ćemo završiti izradu nacionalne strategije zaštite okoliša te akcijskog plana djelovanja za okoliš, a predložit ćemo i promjenu zakonske regulative i podzakonskih akata koji se odnose na zaštitu okoliša. No moram naglasiti kako postojeći zakoni nisu toliko loši koliko je loša njihova primjena. Istaknuo je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević u srijedu na trećoj radionici Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NEAP).</p>
<p>Zadaća NEAP-a je odrediti prioritete u zaštiti okoliša te predložiti konkretna rješenja detektiranih problema, naglasio je ministar, navodeći da su dva ključna prioriteta Hrvatske, što se tiče zaštite okoliša, bila jasna i prije početka izrade NEAP-a. To su zbrinjavanje otpada i zbrinjavanje otpadnih voda, pojasnio je Kovačević ističući da Hrvatska u tom pogledu zaostaje za mnogim zemljama. </p>
<p>Da bismo uspjeli u svojim nakanama, rekao je, moramo potaknuti razvijanje svijesti o odgovornosti svih onih koji po zakonu moraju biti odgovorni za određene stvari. Pritom je posebno istaknuo jedinice lokalne samouprave koje u zbrinjavanju otpada imaju ključnu ulogu. Jedinice lokalne samouprave, smatra Kovačević, moraju biti osposobljene za rješavanje problema što znači da moraju imati veće prihode, ali da je nužno utvrditi i sankcije za neprovođenje određenih odluka. Nakon što artikuliramo NEAP, Ministarstvo zaštite okoliša će svim svojim raspoloživim sredstvima nastojati da se postojeće uredbe primjenjuju, zaključio je Kovačević.</p>
<p>Proces izrade NEAP-a započeo je prije godinu i pol, kada je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom o financiranju projekta, podsjetila je Kornelija Pintarić iz Ministarstva zaštite okoliša ističući da se do sada na izradi plana radilo po grupama, odnosno tematskim cjelinama, a sada kreće rasprava o cjelovitom dokumentu. Budući da po Zakonu o zaštiti okoliša imamo obvezu izrade strategije i akcijskog plana za okoliš, rekla je Pintarić, izradu NEAP-a iskoristit ćemo i za izradu tih dokumenata, budući da ih on ionako objedinjuje. S obzirom da je tijekom rada po tematskim grupama određeno osam najvažnijih prioriteta, na nama je da utvrdimo konkretne aktivnosti za njihovo rješavanje, zaključila je ona. Podsjetila je pritom da su uz zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, najveći problemi degradacija šuma i tla, ugroženost mora i priobalja, zrak i klimatske promjene, zaštita bioraznolikosti i krajobraza, neodgovarajuće upravljanje okolišem te jačanje institucionalne organiziranosti. (I.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Pančić o najavi prosvjeda: U Zagreb ne dolazi samo Koštunica</p>
<p>SPLIT, 15. studenoga</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić komentirao je u srijedu novinarima najavu o održavanju velikih prosvjednih skupova, koje u znak prosvjeda protiv »balkanskog summita«, organizira Središnji stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata. </p>
<p>»Hrvatska je demokratska zemlja i svatko ima pravo izraziti svoje neslaganje. Problem je u tome, a to bi i organizatori prosvjeda trebali znati, da u Zagreb ne dolazi samo Koštunica, nego i čitava Europa«, rekao je Pančić. </p>
<p>Pančić je dodao da je summit u Zagrebu idealna prilika da se predstavnicima Jugoslavije u lice jasno kaže kako izjave njihovih čelnika o Prevlaci ili pak ponašanje jugoslavenskog ministra u Vukovaru, hrvatska vlast neće tolerirati. Na upit osjeća li se kao ministar bez branitelja, i zašto se nije sastao i s predstavnicima Središnjeg stožera, Pančić je rekao: »Udruge koje omalovažavaju hrvatsku vlast ne zastupaju sve branitelje, a s onima koji pljuju po Vladi, nemam o čemu razgovarati«. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Ne postane li Hrvatska pravna i socijalna država, u Domovinskom ratu nismo ništa učinili</p>
<p>SPLIT, 15. studenoga</p>
<p> - Pod supokroviteljstvom ministra Hrvatskih branitelja Ivice Pančića i ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka, Udruga dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice (HRM) održala je u srijedu svečanu sjednicu u povodu 15. studenoga, koji dragovoljci HRM-a obilježavaju kao Dan obrane Splita i Splitsko-dalmatinske županije. </p>
<p>Toga je dana prije devet godina HRM porazio tadašnju JNA i razbio posljednju vojno-pomorsku blokadu na Jadranu. Ministar Pančić, koji je nazočio svečanosti u predvorju splitskog HNK-a, istaknuo je kako je toga dana velikosrpska politika pretrpjela poraz na hrvatskom Jadranu, »što neki danas namjerno zaboravljaju«. Pančić je rekao da je slobodna i neovisna Hrvatska izborena u krvavom ratu, ali da su pred pobjedničku generaciju postavljene važne zadaće, koje se moraju odraditi.</p>
<p>»Nismo se borili za bilo kakvu Hrvatsku. Ako Hrvatska ne postane pravnom i socijalnom državom, ništa nismo učinili« ustvrdio je Pančić, ističući da je Domovinski rat bio i ostao svetinja, utkana u temelje hrvatske države. Dodao je da vrednovanje Domovinskog rata ovisi upravo o ostvarenju najveće zadaće, a to je borba za demokratsku Hrvatsku. Pančić je poručio da hrvatska Vlada nije zaboravila događaje iz prošlosti i da vrlo dobro zna tko je branio domovinu u Domovinskom ratu. </p>
<p>»Vlada nije zaboravila što mora učiniti za one koji su najviše pridonijeli stvaranju Hrvatske i svakako će pomoći hrvatskim stradalnicima, invalidima i njihovim obiteljima«, kazao je Pančić, istaknuvši da će Vlada ustrajati na načelu pravednosti, što prije nije bio slučaj. </p>
<p>Predsjednik Udruge dragovoljaca HRM-a, admiral flote u mirovini Sveto Letica-Barba poručio je da »narod koji nema svoju prošlost, nema ni budućnosti«, dodavši kako se ne smije dogoditi da zaborav prekrije sve ono što je hrvatski narod učinio. Letica je podrobno govorio o počecima naše ratne mornarice koja je, unatoč slabu naoružanju, obranila Split i Dalmaciju. </p>
<p>»U prvim mjesecima rata nismo imali potporu Ministarstva obrane i glavnog stožera, koji su nam uskratili pomoć u naoružanju. Unatoč tome, što je pomoć, koja je bila namijenjena HRM-u, stizala na druga područja, ipak smo pobijedili«, kazao je. </p>
<p>Govoreći o »snagama koje su se proglasile legendama Domovinskog rata, dok istodobno ne priznaju pobjedu HRM-a«, Letica je rekao kako se neke braniteljske udruge nadmeću u agresivnosti prema novoj hrvatskoj vlasti. »Umjesto potpore Vladi u zajedničkom nalaženju izlaza iz krize, takve snage počinju izazivati nered i pozivaju narod na pobunu, a sve pod parolom zaštite Domovinskog rata «, istaknuo je Letica, ocijenivši Zakon o hrvatskim braniteljima »nemoralnim«. </p>
<p>Osim zapovjednika HRM-a, viceadmirala Vida Stipetića i čelnika Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i predstavnika Ministarstva hrvatskih branitelja, proslavi Dana obrane Splita i Županije, nije nazočio nitko od predstavnika braniteljskih udruga, okupljenih u Stožeru za zaštitu digniteta Domovinskog rata. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Splitski DC traži proglašenje hrvatskoga gospodarskog pojasa </p>
<p>SPLIT, 15. studenoga</p>
<p> - Splitski Demokratski centar (DC) pridružuje se nastojanjima stručnjaka i znanstvenika u području morskog prava, gospodarstva, bioloških i ekoloških znanosti, a osobito hrvatskih ribara o tome da Hrvatska napokon proglasi svoj gospodarski pojas u Jadranu. Istaknuo je to, među ostalim, dr. Ivo Grabovac, predsjednik splitskog DC-a, na konferenciji za novinare u srijedu. </p>
<p>Gospodarskim pojasom, istaknuo je Grabovac, Hrvatska bi dobila još oko 23.000 četvornih kilometara mora, u kojem bi imala suvereno pravo na istraživanje, iskorištavanje, očuvanje i gospodarenje živim prirodnim bogatstvima. </p>
<p>U DC-u ističu kako ne postoji pravna zapreka proglašavanju gospodarskog pojasa, jer Pomorski zakonik Hrvatske iz 1994. godine već sadržava odgovarajuće norme o gospodarskom pojasu, ali je to politički problem. »U bilateralnom dogovoru s Italijom, logično bi bilo da se hrvatski gospodarski pojas na moru protegne do odgovarajućih granica epikontinentalnog pojasa morskog dna i podzemlja Italije i Hrvatske ustanovljenih sporazumom između Republike Italije i bivše SFRJ još davne 1968. godine. Ne znamo je li bilo nekih razgovora i eventualno preliminarnih dogovora s Italijom«, istaknuo je dr. Grabovac, pozvavši hrvatsku Vladu da u političkim pregovorima što prije nađe odgovarajuće kompromisno rješenje i put do našega gospodarskog pojasa. </p>
<p>Proglašenje gospodarskog pojasa Hrvatskoj donosi jurisdikciju nad gradnjom, radom i uporabom umjetnih otoka, potom uređaja i naprava, znanstvenog istraživanja mora, te zaštite i očuvanja morskog okoliša. U tom dijelu, tvrde u DC-u, može se proizvoditi energija korištenjem mora, morskih struja i vjetrova, a ribolov bi u tom pojasu bio rezerviran isključivo za naše državljane, uz suradnju sa susjednim državama kako bi se očuvale pojedine vrste riba. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Splitski HSLS optužio Mesićev ured za veleizdaju </p>
<p>Ivan Škarić: Tražit ću da se u Saboru istraže sve okolnosti oko planiranja ubojstva Budiše, jer hrvatska javnost ima pravo znati što se danas u ovoj zemlji događa</p>
<p>SPLIT, 15. studenoga</p>
<p> - Splitski gradonačelnik i saborski zastupnik HSLS-a Ivan Škarić rekao je u srijedu na konferenciji za novinare kako ga je objavljivanje dokumenta o planiranju atentata na predsjednika HSLS-a Dražena Budišu, zgranulo i užasnulo, to više što je i sam Budiša potvrdio vjerodostojnost tog dokumenta. »Budiša je potvrdio informaciju o tome da je na njega planiran atentat nakon siječanjskih izbora. Teško mi je povjerovati u to da se i danas, nakon svega što smo prošli, ponovno moramo plašiti raznih udbaša i Kosovaca«, kazao je Škarić, priznavši kako se grdno prevario misleći da su takva strašna vremena ostala daleko iza nas. Taj dokument, u kojemu je zabilježeno svjedočenje i priznanje Muniba Suljića o detaljnom planu Budišine likvidacije, Škarić je ocijenio izravnom prijetnjom svima koji javno iznose svoje mišljenje. »Tražit ću da se u Saboru istraže sve okolnosti oko planiranja ubojstva predsjednika HSLS-a, jer hrvatska javnost ima pravo znati što se danas u ovoj zemlji događa«, poručio je Škarić, ustvrdivši kako je užasnut time što se repovi mračne prošlosti još uvijek vuku za nama. Škarić je rekao da će HSLS tražiti da se svi dokumenti, koji su već dostavljeni inozemnim medijima i tajnim službama, javno objave kako bi se hrvatski građani znali postaviti u novonastaloj situaciji. »Ako strani novinari imaju uvid u dokumente koji nose oznaku državne tajne, onda i hrvatska javnost treba znati što se krije u svemu tome. Sramotno je i skandalozno da hrvatski građani nemaju pravo znati tko se, primjerice, prisluškivao, a istodobno inozemna glasila uživaju takvu povlasticu«, istaknuo je Škarić. U jednom trenutku, tijekom Škarićeva izlaganja, neočekivano je istupio tajnik splitskoga HSLS-a Ante Nakić, koji je revoltirano izjavio kako ta »igra oko famoznih transkripata i dokumenata, predstavlja akt veleizdaje«. Iznenadivši svojim neočekivanim istupom Škarića, čelnika splitskoga HSLS-a Miroslava Buličića, člana Izvršnog odbora stranke Ivicu Boljata, ali i same novinare, Nakić je kazao: »Da, gospodo, to što radi Ured Predsjednika Republike, nije ništa drugo nego veleizdaja. Hoće li itko od nas u HSLS-u konačno smoći hrabrosti i javno priznati da je ono što rade dužnosnici iz Ureda Predsjednika Republike za najstrožu osudu«. </p>
<p>Čelnici splitskoga HSLS-a složili su se s Nakićevim mišljenjem, a Škarić je na kraju rekao kako bi trebalo javno postaviti pitanje za koga, zapravo, rade hrvatske tajne, ali i javne službe. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Račan: Najava ostavke Vlade, ako proračun ne prođe, nije ucjena </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Prioritet u radu šestorke idućih će dana imati proračun za 2001. i elementi proračuna za sljedeće tri godine, najavio je nakon dvoipolsatnog sastanka šestorke u srijedu premijer Ivica Račan. Iako se, nakon najave Dražena Budiše da će koaliciji predložiti aneks Sporazuma koji bi preciznije definirao njihove odnose, očekivalo da će se šestorka ponovno baviti isključivo svojim odnosima, prioritet su ipak dali proračunu. O međusobnim odnosima razgovarat će na nekom od idućih sastanaka, te će tada vidjeti treba li Sporazumu dodavati anekse. </p>
<p>Šestorka u srijedu nije donosila nikakve odluke jer na sastanku nisu bili svi čelnici - odsutni su bili Vesna Pusić i Ivan Jakovčić. Šefovi koalicije dogovorili su da će razmotriti ozakonjena prava koja predstavljaju izdatke u proračunu, te vidjeti je li rezanje nekih od tih izdataka moguće, hoće li doći do revizije prava i vidjeti je li uopće moguće provesti njihovu selekciju ili redukciju. Račan je rekao kako je to logično razmišljanje u vladajućoj koaliciji s obzirom na potrebu da se osigura proklamirani štedljiv odnos prema proračunskim troškovima. Što se tiče visine proračuna, premijer je ponovio kako je Vlada spremna razmotriti svaki prijedlog koji pomaže boljem određivanju izdataka i njihovu boljem pokrivanju prihodima, i otvorena je za prijedloge o prestrukturiranju proračuna, ali ne i za probijanje zacrtanog limita od 50,855 milijardi kuna. Posebno su, naglasio je Račan, dobrodošli prijedlozi koji bi pridonijeli smanjenju izdataka. Kazao je da se proračun ne može povećati jer ni hipotetski ne može imati pokriće, za razliku od ovoga koji je realan i ima pokriće ako se realiziraju kapitalni prihodi i reformski zahvati u predviđenoj dinamici i rokovima. </p>
<p>Govoreći o ostavci Vlade koju je najavio ako ne prođe proračun, Račan kaže da to nije nikakav uvjet ili ucjena, ali ako se Vlada u skladu s odgovornošću suočava s limitima, onda se ne može trošiti nešto što nije stvoreno, a to neće moći ni Sabor. Ako netko misli da je moguće povećati izdatke bez realnih prihoda, onda smo mi spremni povući konzekvence, zaključio je premijer. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Picula: Europa u Zagrebu treba prepoznati europske ambicije svih zemalja regije</p>
<p>Albanski ministar Paskal Milo tvrdi da je bitno da Đukanović dođe u Zagreb govoriti u ime crnogorskog naroda</p>
<p>DUBROVNIK, 15. studenoga</p>
<p> - U sklopu intenzivnih priprema za predstojeći Zagrebački summit, u srijedu su se u dubrovačkom hotelu »Excelsior« sastali ministri vanjskih poslova Albanije i Hrvatske, Paskal Milo i Tonino Picula. </p>
<p>Budući da je Albanija jedna od sudionica Summita, ministri su, uz teme o dvostranim odnosima dviju država, razgovarali i o tijeku priprema za zagrebački skup i o eventualnim zajedničkim stajalištima kojima bi se unaprijedio tekst deklaracije Summita. Svaka od zemalja u regiji, kazao je Picula, zainteresirana je za što skoriji završetak unutrašnjih reformi kako bi sa sadašnje pozicije potencijalnog kandidata za člana Europske unije krenula što brže ka statusu punopravnog kandidata. </p>
<p>Stoga posebice ohrabruje stav Vijeća ministara na sastanku u Portugalu o tome da su sve zemlje ovoga područja potencijalni kandidati za članstvo u Uniji, istaknuo je hrvatski ministar dodavši kako i albanska i hrvatska strana imaju izražene europske ambicije, te da je Zagrebački summit prilika da ih Europa i prepozna. </p>
<p>Spomenuvši da su izbori u nekoliko zemalja regije zaista unaprijedili procese demokratizacije i stabilizacije, Picula je rekao da je za Hrvatsku kao domaćina vrlo važno što će istodobno s održavanjem Summita započeti razgovori između Zagreba i Bruxellesa o sklapanju Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji. Kako se vjeruje, Sporazum bi mogao biti potpisan iduće godine. </p>
<p>Za političke odnose Albanije i Hrvatske rečeno je da bilježe napredak i da će se budućim zajedničkim gospodarskim akcijama još poboljšati. Naglašeno je da je potrebna suradnja u vezi s prijedlogom o gradnji Jadransko-jonske autoceste. Bilo je riječi i o prometnom približavanju dviju država, kao i o suradnji na Jadranskom moru. Izrazivši podršku zagrebačkom sastanku albanski je ministar naglasio da Albanija od deklaracije Summita očekuje da se postigne napredak u procesima integracije Albanije u Europsku uniju. »Želimo da nas partneri u Uniji razumiju i da nam stvarno pomognu konkretnim potezima«, rekao je Milo. </p>
<p>Kad su u pitanju mir, stabilnost, sigurnost i demokracija u regiji, Albanija će, bez obzira što je mala zemlja, nastojati dati jednak doprinos kao i druge. Ministar Milo istaknuo je da Tirana na Summitu želi vidjeti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, jer smatra da je on imao vrlo važnu ulogu za demokraciju u Crnoj Gori, odnosno za pad Miloševićeva režima u Beogradu. »Vrlo je važno da on dođe u Zagreb i da mu se dopusti govoriti u ime crnogorskog naroda«, naglasio je Milo.</p>
<p> Picula je potvrdio da je Đukanović pozvan na Summit i da je zagrebački sastanak prilika da se oglase svi koji su na različite načine pridonijeli demkratizaciji u regiji. Crnogorsko je vodstvo, rekao je, utjecalo na početak promjene stanja u SRJ. </p>
<p> Upitan o situaciji na Kosovu, Milo je naglasio kako je za taj dio regije vrlo važno da bude »stabilna i normalna zemlja«. Izbori na Kosovu pokazali su da zemlja ide prema stabilizaciji, normalizaciji i demokratizaciji. Uz potporu međunarodne zajednice idući su korak u procesima demokratizacije Kosova parlamentarni izbori u proljeće 2001. Najvažnije je, ocijenio je Paskal Milo, da se dopusti da sami Albanci i drugi narodi koji žive na tim prostorima sami odluče o svojoj budućnosti. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Haag računa na iskaze nekoliko političara ili obavještajaca iz Hrvatske?</p>
<p>Ne znam računa li Sud na djelatnike hrvatskih tajnih službi i na koliko njih, rekla je za Vjesnik glasnogovornica Ureda glavne tužiteljice Florence Hartmann / Nobilo: Ako obavještajci odu svjedočiti u Haag, tražit ću njihov iskaz i u žalbenom postupku Blaškiću</p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Jesu li na popisu potencijalnih haaških svjedoka bivši djelatnici hrvatskih tajnih službi HIS-a, SIS-a, SZUP-a - poput Miroslava Tuđmana, Markice Rebića, Miroslava Šeparovića...? »Ne mogu reći koga od hrvatskih državljana zapravo Haaški sud traži da svjedoče pred Tribunalom. Ne znam računa li Sud na djelatnike hrvatskih tajnih službi i na koliko njih«, rekla je u izjavi za Vjesnik glasnogovornica Ureda glavne tužiteljice Tribunala Florence Hartmann. Međutim, objasnila je, uobičajena je haaška procedura da o dokumentima koje Tribunal zatraži i dobije od vlasti određene zemlje, Hrvatske primjerice, naknadno želi saslušati i svjedoke. To su uglavnom državni službenici, dakle, osobe koje su posredno ili neposredno upoznate sa sadržajem dokumenata koje Sud traži, proizlazi iz razgovora s glasnogovornicom u Haagu. </p>
<p>Prema nekim informacijama objavljenim u domaćim novinama, Haaški sud ukupno želi saslušati 33 osobe iz tzv. hrvatske obavještajne zajednice. Hartmann, međutim, nije potvrdila tu brojku rekavši da Ured tužitelja računa »na nekoliko službenih osoba iz Hrvatske čiji bi iskazi bili korisni Tribunalu«. </p>
<p>U specifičnom haaškom procesu »koji se vodi protiv Darija Kordića, primjerice, Haaški je sud od hrvatskih vlasti zahtijevao na uvid određene dokumente. Neki su dokumenti stigli do Suda, ali ne svi koje smo tražili, iako je obveza hrvatskih vlasti da surađuje sa Sudom«, dodala je glasnogovornica Hartmann. </p>
<p>Hrvatska je Vlada ovih dana u posebnom priopćenju izrazila zabrinutost da bi svjedočenje hrvatskih, uglavnom bivših, obavještajnih djelatnika moglo ugroziti nacionalnu sigurnost zemlje. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić, međutim, smatra da je svjedočenje način »utvrđivanja materijalne istine« o određenim dokumentima, odnosno događajima iz bliske prošlosti. Stoga bi potencijalne hrvatske svjedoke pred Haagom, mišljenja je Mesić, valjalo osloboditi obveze čuvanja tajnosti podataka kojima raspolažu, što je uobičajen postupak za obavještajce.</p>
<p>Iz razgovora s odvjetnikom Antom Nobilom, koji u Haagu, uz Russella Haymana, brani generala HVO-a Tihomira Blaškića, zaključuje se da hrvatske obavještajne službe poput HIS-a i SIS-a nisu sklone slati svoje djelatnike na saslušanje. Nobilo je svojedobno, prema vlastitim riječima, dvaput službeno zahtijevao od hrvatskih vlasti svjedočenje SIS-ovih agenata Ivana Bandića, Ivice Lučića i Bruna Šarića, koji su u vrijeme hrvatsko-muslimanskoga sukoba bili u srednjoj Bosni. Nobilo je, naime, računao da bi njihov iskaz pomogao u rasvjetljavanju ahmićkog slučaja, za koji se tereti Blaškić. </p>
<p>No, službeni odgovor SIS-a, odnosno HIS-a, međutim, Nobilo nikad nije dobio. </p>
<p>»U neslužbenim razgovorima rečeno mi je da obavještajci nerado daju svoje ljude za svjedoke«, rekao je Nobilo za Vjesnik. »Pratim sa zanimanjem razvoj događaja u vezi s najnovijim pozivom za svjedočenje, jer ako uskoro obavještajci odu svjedočiti pred Haaškim sudom u procesu Kordiću, onda ćemo i mi tražiti njihov iskaz u drugostupanjskom haaškom postupku u Blaškićevu slučaju«, dodao je odvjetnik. </p>
<p>Kad je riječ o apelacijskom postupku Tihomira Blaškića, njegova obrana čeka da Sud odredi rokove za podnošenje dokumenata. To bi, prema Nobilovim riječima, trebalo uslijediti vrlo brzo, a zatim će drugostupanjsko sudsko vijeće odrediti rok za početak žalbenoga postupka. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>»Slučaj Ahmići«: Ispitana tri svjedoka čiji su iskazi tajni </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga</p>
<p> - Istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda Zdenko Konjić ispitao je u srijedu tri svjedoka u istrazi koja se vodi zbog zločina u srednjobosanskom selu Ahmićima, počinjenih u travnju 1993. godine, ali su njihovi iskazi proglašeni tajnima.</p>
<p>Konjić je rekao da o tim svjedocima ne može ništa reći, jer su, prema članku 207. Zakona o kaznenom postupku, njihovi iskazi proglašeni tajnima. Za četvrtak je najavio ispitivanje još dvojice svjedoka. </p>
<p>Četvorica osumnjičenih u »slučaju Ahmići« Ante Slišković, Tomislav Vlajić, Vlado Ćosić i Paško Ljubičić terete se za zločine u bosanskohercegovačkom selu Ahmići, gdje je 16. travnja 1993. godine ubijeno 116 civila i razoreno mnogo civilnih objekata. Također ih se tereti i za ovjeravanje neistinita sadržaja, a samo se Vlajić, Ćosić i Ljubičić terete i za počinjenje produljenog kaznenog djela.</p>
<p>Slišković i Vlajić uhićeni su početkom rujna u Zadru, gdje su se krili pod lažnim imenom, dok su Ćosić i Ljubičić u bijegu i za njima je raspisana tjeralica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>»Gospićka skupina«: Saslušana dva od tri pozvana svjedoka </p>
<p>RIJEKA, 15. studenoga</p>
<p> - U istrazi, koja se provodi protiv Tihomira Oreškovića i ostale četvorice Gospićana okrivljenih za ratne zločine nad civilima,u srijedu su pred istražnom sutkinjom Sajonarom Čulina saslušana dvojica od trojice pozvanih svjedoka.</p>
<p> Obrana je nakon saslušanja izvijestila da je prvi ispitani svjedok bio čuvar skloništa u gospićkoj zgradi zvanoj »Uglovnica«, iz koje su, sumnjalo se, odvođeni građani srpske nacionalnosti. Svjedok je, prema njima, kazao da su srpski građani Gospić napustili organizirano u autobusima još polovicom rujna 1991. godine i da se više nisu vraćali. </p>
<p> U skloništu, u kojem je bilo oko 200 kreveta, boravili su samo hrvatski građani i slučajni prolaznici, a inače je u Gospiću u listopadu 1991. godine bilo malo civila, kazao je, prema obrani, prvi današnji svjedok. </p>
<p> Drugi svjedok bio je pripadnik postrojbe za posebne namjene 118. brigade Zbora narodne garde, i on je izlagao uglavnom o njezinu djelovanju i položajima tijekom 1991., kazao je odvjetnik Željko Dumančić. Ustvrdio je važnost činjenice da je svjedok izjavio kako je ta postrojba tijekom cijelog listopada 1991. sudjelovala u borbenim aktivnostima oko zauzimanja Ličkog Osika, pa je nemoguće da je bilo tko od njezinih pripadnika odvodio Srbe. </p>
<p> To je važno stoga, naglasio je Dumančić, što su postrojbi, o kojoj je riječ, pripadali i okrivljeni Ivica Marković, Joso Miletić i Ivica Rožić.</p>
<p> Treći pozvani svjedok opravdao je svoj nedolazak službenim putovanjem.</p>
<p> Istraga protiv Oreškovića i ostalih Gospićana nastavit će se u četvrtak saslušanjem novih svjedoka optužbe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Miroslav Tuđman najavio program svoje udruge </p>
<p>ZAGREB, 15. studenoga </p>
<p> - Udruga za hrvatski identitet i prosperitet hrvatskoj će javnosti uskoro predstaviti svoj program djelovanja, najavio je u srijedu Miroslav Tuđman.</p>
<p> Program Udruge, kao i detalji o tome što ćemo napraviti bit će predstavljeni javnosti za dva do tri tjedna, kazao je Tuđman Hini.</p>
<p> Za sastanak inicijatora osnivanja udruge, održan u utorak, a koji je u medijima predstavljen kao osnivačka skupština, Miroslav Tuđman kaže da je bio tehnički sastanak, kako bi se Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave mogao uputiti zahtjev za registraciju udruge. Pojedini, nekad istaknuti sudionici političkog života, nedavno su u medijima potvrdili da se okupljaju i da im je jedan od prioritetnih ciljeva izlazak na izbore za Županijski dom Hrvatskog sabora u proljeće iduće godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001116].
|
