NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000916].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 251456 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Preživjeli Srbi tvrde da su »muslimanski vojnici« pobili njihove suseljane, jer HV-a tada još nije bilo u tom kraju</p>
<p>Zločine u Ostojićima, Žirovcu i Čavlovici nije počinio HV, i to ne možemo prihvatiti, ne bih htio prejudicirati ni krivnju V. korpusa Armije BiH, ali je nesumnjivo da su ljudi pobijeni na području njegova djelovanja, tvrdi »Vjesnikov« sugovornik / On smatra da je broj od 286 ubijenih, koji se spominje u nekim medijima, pretjeran i da je vjerojatno preuzet od nekih srpskih organizacija poput Veritasa / Milan Ostojić: Kad sam se po odlasku muslimanskih vojnika vratio u selo, moj susjed Branko Ostojić imao je devet ubodnih rana na prsima i prerezan vrat / Mišo Đurasinović: S muslimanskom smo se vojskom susreli desetak kilometara prije Dvora, u mjestu Trgovi / Milka Tintor: U Donjem Žirovcu sam ostala zadnja i tako dočekala bošnjačku vojsku. Vikali su: 'Hoćemo rat!', pucali i palili kuće</p>
<p>GLINA/DVOR NA UNI, 15. rujna</p>
<p> - Jesu li pripadnici V. korpusa Armije Bosne i Hercegovine, među kojima su navodno prednjačili vojnici 154. bužinske brigade, uistinu počinili teške zločine među srpskim civilima za vrijeme vojno-oslobodilačke akcije »Oluje« na području između Gline i Dvora na Uni, kako je to više puta objavljeno u hrvatskim medijima, što potvrđuju i mnoga svjedočanstva tamošnjih žitelja Vjesnikovim reporterima.</p>
<p>Ako je suditi po riječima zapovjednika V. korpusa Armije BiH Atifa Dudakovića i bivšeg načelnika ratnog stožera Armije BiH Mirsada Selmanovića, koji su oštro reagirali na te napise, tvrdeći da se bošnjačka vojska u »Oluju« umiješala tek nakon više ponovljenih poziva hrvatskih vlasti te da vojnici Armije BiH nisu ni bili na tom potezu, a kamoli da su počinili neke zločine. Budući da se do sada o tom pitanju većinom šutjelo, u hrvatskoj se javnosti, a posebno u susjednoj državi, podignula prava bura nakon što su bivši ministri, a sadašnji čelnici DC-a Mate Granić i Pavao Miljavac na lokalnom predizbornom skupu u Viru kazali da je određen broj srpskih civila stradao na području djelovanja V. korpusa Armije BiH. Nakon žestokih reakcija iz vojske Federacije BiH, oni su svoje izjave ublažili, što hrvatske medije nije spriječilo da pokrenu vlastitu istragu.</p>
<p>Neki su od njih objavili podatak o tome da su pripadnici V. korpusa ubili 286 Srba, većinom civila s područja Gline i Dvora, a o umiješanosti Armije BiH u zločine za vrijeme »Oluje« govori se i u drugom dijelu izvještaja Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), koji se tiče zločina u bivšem UN-ovu Sektoru sjever. Aktivisti HHO-a su prikupili potpune podatke o osam ubijenih civila koji su stradali na tom području prvih dana »Oluje«. Po podacima HHO-a, zaklali su ih vojnici V. korpusa koji su, probijajući blokadu »bihaćkog džepa«, prvi ušli u sela Žirovac, Ostojiće i Čavlovicu, u blizini ceste Glina - Dvor na Uni.</p>
<p>Tim su tragom krenuli i Vjesnikovi reporteri. Iz vojnih izvora, od osoba koje su bile izravno uključene u akciju na tom području, a zbog mogućeg djelovanja bošnjačke tajne službe AID, kako kažu, žele ostati anonimni, doznajemo da se koordinirana akcija Hrvatske vojske i V. korpusa Armije BiH trebala ticati isključivo područja glavnog smjera u »Oluji«, koji je odredio HV-ov Glavni stožer. Riječ je o potezu Kapela - Saborsko - selo Plitvice - Rakovica - državna granica. »Zajednička akcija se koordinirala satelitskim telefonom. Kad napadne HV s jedne strane, treba napasti i V. korpus s druge. Njihova se akcija tražila samo na tom području i nigdje drugdje«, potvrđuje Vjesnikov izvor, ističući da se sve zbivalo vrlo brzo, jer je »opkoljeni V. korpus bio na izmaku snaga zbog srpske operacije čiji je cilj bio presijecanje i uništavanje V. korpusa«.</p>
<p>»Srpske snage su znatno pojačale protuzračnu obranu, pa su se preleti sa streljivom i oružjem za BiH sveli na najmanju moguću mjeru. V. korpus je krenuo iz obrane u napad i došao nadomak Rakovice, jer su Srbi, kad su vidjeli zajedničku akciju, počeli bježati. Međutim, Glina i Dvor su na potpuno drugom području. Pretpostavljam, a to je i logično, da su u Armiji BiH željeli što prije deblokirati 'bihaćki džep' i, prodorom prema Dvoru, otvoriti prolaz na oslobođeno područje, a ne čekati hoće li naša akcija uspjeti«, objašnjava Vjesnikov sugovornik.</p>
<p>Po njegovim tvrdnjama, treći dan »Oluje«, rano popodne, UN-ovi su promatrači službeno zamolili HV-ov Glavni stožer da stupi u vezu sa zapovjednikom V. korpusa generalom Dudakovićem, jer »se događaju neke čudne stvari na komunikaciji Glina - Dvor na Uni«, koje bi on trebao pokušati spriječiti. Pritom nije spominjano o kojem je području riječ ni što se zapravo događa. Isto tako, UN-ovi promatrači nisu naveli je li u pitanju V. korpus ili neka od paravojnih postrojbi, kojih ni u BiH nije manjkalo. Tri sata nakon telefonskog razgovora s Dudakovićem, u Glavni je stožer došla vijest da su snage koje su pravile nerede povučene. Očito je, dodaje sugovornik, došlo do nemilih događaja koji su izazvali više civilnih žrtava. »Te su se žrtve poslije pripisivale HV-u, a naša vojska tada nikako nije mogla biti tamo. Zločine u Ostojićima, Žirovcu i Čavlovici nije počinio HV, i to ne možemo prihvatiti. Ne bih htio prejudicirati krivnju da je to učinio V. korpus, ali nesumnjivo je da su ljudi pobijeni na području njihova djelovanja. Neka se osnuje stručna ekipa i istraži čitav slučaj. Dokumenti postoje«, zaključuje Vjesnikov sugovornik, dodavši da smatra da je broj od 286 ubijenih, koji se spominje u nekim medijima, pretjeran i da je vjerojatno preuzet od nekih srpskih organizacija poput Veritasa, koji se bavi istraživanjem događaja za rata u Hrvatskoj.</p>
<p>Osim dokumenata, postoje i živi svjedoci, što je potvrdio posjet Vjesnikovih reportera tim selima. Žirovac je na otprilike pola puta između Gline i Dvora, a raštrkano je selo Ostojići desno od prometnice Glina - Dvor te se proteže gotovo do granice s BiH. Zato i se ne treba čuditi što su prvi ljudi na koje su Vjesnikovi reporteri naišli bili upravo hrvatski granični specijalci, koji nadziru dvadesetak kilometara granice na tom području zbog sve češćih ilegalnih prijelaza organiziranih skupina Kineza, Iranaca, Kurda i drugih nesretnika koji bolji život traže u zapadnim zemljama.</p>
<p>U nekad gusto naseljenim selima, sada nema gotovo nikoga. Nema struje, telefona, pa ni autobusnog prijevoza, a prva je prodavaonica udaljena tridesetak kilometara. Mještani kažu da se od prijeratnih 1000 ljudi, u Žirovački kraj vratilo tek sedamdesetak, većinom staraca.</p>
<p>Većina onih s kojima smo razgovarali bez straha svjedoči o tome što su doživjeli za »Oluje«, najčešće spominjući pripadnike V. korpusa, a može se čuti i ime 154. bužinske brigade kao odgovorne za zločine. Milan Ostojić (68) iz zaseoka Radići u Ostojićima ispričao je svoje gorko iskustvo susreta s bošnjačkim jedinicama, koje su u taj kraj došle prije HV-a. Milana Ostojića smo sreli u selu, nedaleko od njegove kuće koju svakodnevno obilazi, jer živi u nekoliko kilometara udaljenom Donjem Žirovcu u nekoj vrsti sabirnog centra, kako kaže. Živi sam. Supruga mu je umrla nedugo nakon »Oluje«, a djeca su otišla živjeti u BiH. »Ja nisam želio napuštati svoju očevinu. Tu sam rođen i tu ću umrijeti«, govori Ostojić. »Treći dan 'Oluje' u selo su došli muslimanski vojnici. Pitaju me kako znam da su to baš oni? Pa, kako ne bih znao! Vidio sam ih. Čuo kojim jezikom razgovaraju i što pjevaju. Pokupili su krupnu stoku koja je ostala u selu, a pet-šest kuća su zapalili. Većina je ljudi otišla u zbjeg. Sa mnom je ostala moja žena, a ostao je i prvi susjed Branko Ostojić (61), koji se taj dan poprilično napio. Kad smo čuli da dolaze vojnici, žena i ja smo se sklonili u grmlje da nas ne nađu. Čekali smo da sve to prođe, pa da možemo natrag kući. Branko je obukao uniformu civilne zaštite, a za sobom je vukao i pušku 'papovku'. Ja sam mu govorio: 'Što ti je? Što to radiš? Jesi li lud?' Ali, on se nije obazirao. Kad su vojnici došli do naših kuća, on im je onako pijan opsovao 'tursku majku'. Odmah poslije toga začuli su se tupi udarci i jauci. Sve se to dogodilo jako brzo, dok smo žena i ja čučali u grmu ni stotinjak metara dalje. Vojska se nije dugo zadržavala, pa sam se za sat spustio do Brankove kuće i tamo ugledao njegovo tijelo. Imao je devet ubodnih rana na prsima i prerezan vrat, vjerojatno bajunetom. Nakon nekoliko ga je dana sin pokopao«, priča Milan Ostojić.</p>
<p>On kaže da su toga dana u selu stradala još dvojica - Milan Ostojić, nakon što se vratio iz zbjega uzeti neke stvari iz kuće i nahraniti stoku te Ilija Božić. Svjedok također navodi da je 7. kolovoza 1995. godine život izgubilo još dvoje ljudi u Gornjem Žirovcu, a tri su leša nađena i u Čavlovici, gdje su, po pričama stanovnika, također bili vojnici iz BiH. Milan Ostojić nam je kazao da su ga zbog tog slučaja prije dva mjeseca posjetili policajci.</p>
<p>»Ispričao sam im ono što sam vidio. Sve su zapisali i rekli: 'Čiča, možda ćeš morati na sud. Hoćeš li ići?' Što ne bih išao. Nikog se ne bojim. Nije me strah ispričati ono što sam doživio, baš kao što i sada pričam vama. Neću valjda završiti kao onaj iz Gospića«, pola u šali, a pola u zbilji pita se Milan Ostojić. Odveo nas je potom do zaseoka Dedići, gdje su svoju nazočnost na tom području vojnici Armije BiH potvrdili i grafitom: »V. korpus A BiH«, napisanom na staroj drvenoj kući. Milan je, kao i ostali seljani, ljutit zbog izjava koje sluša na radiju, a koje dolaze od vojske Federacije BiH, prema kojima V. korpus nikada nije ni bio ovdje. Dodaje da je odmah nakon »Oluje« na to područje nahrupilo i mnogo pljačkaša iz BiH, koji su krali po praznim kućama.</p>
<p>Učitelj u mirovini Mišo Đurasinović (70) iz Donjeg Žirovca je nakon »Oluje«, zajedno sa suprugom, krenuo u zbjeg prema BiH i dalje u SRJ. »S muslimanskom smo se vojskom susreli desetak kilometara prije Dvora, u mjestu Trgovi. Vikali su kao Indijanci, paleći kuće na brdu. Napali su nas, pokušavajući presjeći kolonu, ali im to nije uspjelo, jer smo i mi imali borce u koloni koji su se brzo organizirali i uzvratili vatru. Kad su vidjeli da se ne puca samo iz pušaka, nego i iz zolja, odlučili su se povući. Borba nije trajala dulje od 15 minuta, ali je ipak bilo mrtvih. Kažu da je tada poginuo i njihov vojskovođa, vjerojatno Izet Nanić, zapovjednik 505. brigade (op. aut.)«, kazuje Đurasinović.</p>
<p>Milka Tintor (75) je u »Oluji« ostala zadnja u Donjem Žirovcu i tako dočekala bošnjačku vojsku. »Bojala sam se. Vikali su: 'Hoćemo rat!', pucali i palili kuće. U strahu sam pobjegla ruskim unproforcima. Ubrzo su došli i vojnici iz Bosne. UN-ovci su im rekli za mene, a oni su mi poručili da se ne trebam bojati. Međutim, nisam htjela otići iz UN-ove baze. Gledala sam kroz prozor kako pucaju po crkvi i kako gore kuće u Žirovcu i Ostojićima«, ispričala je Milka Tintor, što je samo još jedan dokaz da su bošnjačke jedinice zaista bile na tim prostorima. Imena ljudi koji su ubijeni u Ostojićima (Milan i Branko Ostojić, te Ilija Božić), su i u izvješću HHO-a. Uz imena te trojice, u popratnom objašnjenju kako su stradali, piše da su ostali u selu nakon »Oluje« i da su ih zaklali pripadnici V. korpusa Armije BiH, što bi trebao biti dovoljan znak da bi čitav slučaj trebalo istražiti i ustanoviti pravu istinu, bez pokušaja da se zločini prebacuju na drugu stranu.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nakon zabrane Blood and Honour slijedi zabrana neonacističke stranke NPD?</p>
<p>Neposredan povod zabrani bio je pretres oko 30 službenih prostrija neonacističke organizacije u cijeloj zemlji, pri čemu su osim štednih knjižica na poprilične svote zaplijenjeni i materijali esktremno desnog sadržaja koji se protive ustavnom poretku zemlje / Odluka vlade odnosi se i na on line stranice organizacije, koje od četvrtka više nisu dostupne / Odluku njemačke vlade domaći mediji dovode u vezu sa sve intezivnijom aktivnošću ekstremno desnih bandova, koja je ponovo zaživjela nakon zabrana poznatih neonacističkih skupina Wiking Jugend i FAP</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Zabranom neonacističke organizacije Blood and Honour (Krv i čast) i njezine podružnice koja okuplja mlađe pristalice nacionalsocijalističke idelogije White Youth (Bijela mladež), Njemačka je postala prva država koja se protiv te međunarodne organizacije latila i najradikalnijih sredstava. U objašnjavanju te odluke njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily naveo je da se ciljevi organizacije Blood and Honour, koja se u provom redu bavila organiziranjem koncerata u istočnom dijelu zemlje, kose s ustavnopravnim poretkom države. O zabrani, rekao je Schily, obaviještene su i druge zemlje u kojima djeluje Blood and Honour, a prema podacima kojima raspolažu njemačke službe, radi se o nizu zemalje u Europi i svijetu: Francuskoj, SAD-u, Južnoafričkoj Republici, Australiji, Srbiji, Kanadi. Schily je pritom istaknuo »simbolično značenje« zabrane i najavio mogućnost zabrane drugih sličnih organizacija. Za mnoge koji su odmah pomislili na desničarsku Nacionaldemokratsku stranku Njemačke (NPD), ministar je naglasio da će se o mogućoj zabrani NPD-a raspravljati na »drugoj političkoj razini«.</p>
<p>Neposredan povod zabrani bio je pretres oko 30 službenih prostrija neonacističke organizacije u cijeloj zemlji, pri čemu su osim štednih knjižica na poprilične svote zaplijenjeni i materijali esktremno desnog sadržaja koji se protive ustavnom poretku zemlje. Odluka vlade odnosi se i na on line stranice organizacije, koje od četvrtka više nisu dostupne. </p>
<p>Odluku njemačke vlade domaći mediji dovode u vezu sa sve intezivnijom aktivnošću ekstremno desnih bandova, koja je ponovo zaživjela nakon zabrana poznatih neonacističkih skupina Wiking Jugend i FAP tijekom 1990-tih. Drugi bitan razlog za donošenje odluke u ovom trenutku je pokušaj njemačke vlade da mobilizira demokratsku javnost u borbi protiv svih oblika rasizma, osobito nakon bombaškog napada u Düsseldorfu ovog ljeta u kojem je poginulo devet stranca.</p>
<p>Na poguban utjecaj skinhead bandova uvijek se iznova upozorava: mladi koji još nisu uključeni u mreže neonacističkih organzacija posredstvom takve glazbe dolaze u dodir s propagandnim materijalima i ideologijom ekstremne desnice. Osim toga, česti nastupi stranih bandova kao i gostovanja njemačkih skupina u inozemstvu - Skandinaviji i Velikoj Britaniji - omogućavaju koherentnost desničarske glazbene scene. K tome, organizatori koncerata, poput Blood and Honoura, uz primarnu djelatnost dobro zarađuju i na radikalno desnim publikacijama. Iako se neposredna veza između koncerata ekstremnih skupina i rasistički motiviranih izgreda ne može dokazati, glazba i tekstovi pjesama, kako piše münchenski Süddeutsche Zeitung, potiču na agresiju. Na koncertima se u pravilu skandiraju neonacističke i rasističke parole i raspačava propagandni materijal ekstremne desnice.</p>
<p>Njemačka politička javnost, vladajući socijaldemokrati i Zeleni, kao i oporbeni demokršćani pozdravili su zabranu kao »daljnji korak u potrebnoj borbi pritiv ekstremne desnice, razisma i nasilja«. Sljedeći potez koalicijske vlade, kako su ustrvdili vodeći političari iz CDU-a, trebao bi biti zabrana NPD-a. Vlada je tu nešto opreznija, procjenjujući još ima li pravnih temelja za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu.</p>
<p>Komentatori u njemačkim medijma nešto su kritičniji prema odluci vlade. Iako i oni smatraju da je akcija protiv neonacističke organizacije »važan signal« svim desničarima, u isti mah upozoravaju da zabrane same po sebi nisu ništa novo. Bilo ih je i za vrijeme Kohlove vlade i nisu smnajile broj neonacističkih izgreda. Zabrane, kako je ustvrdio autor Süddeutsche Zeitunga, neće biti vjerodostojne sve dok službena politika, protjerivanjem onih koji su na meti neonacista, pomaže ciljeve ekstemnih desničara.</p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Osobna iskaznica B</p>
<p>Blood and Honour ili kraće B osnovao je Ian Stuart Donaldson, frontman britanskog neonacističkog skinhead banda Screwdriver sredinom osamdesetih godina. Donaldson, koji je, kako njegovi fanovi s ponosom ističu, svojedobno bio proglašen »najveći antisemitom u Britaniji«, bio je izrazito nezadovoljan djelovanjem i iznenadnom političkom korektnošću Nacionalne fronte, organizacije pod čijom je zastavom do tada djelovao. Svoju organizaciju, koja je trebala djelovati neovisno o političkim strankama i biti pod isključivom kontrolom njegovih istomišljenika s glazbene scene, </p>
<p>Donaldson je nazvao Blood and Honour, po istoimenom LP-iju. Njegova smrt u automobliskoj nesreći, 1993. godine, za koju pripadnici pokreta vjeruju da je rezultat atentata, za Blood and Honour je »udarac od kojega se tek treba oporaviti«.</p>
<p>Bez obzira na činjenicu da su ostali obezglavljeni, neonacisti iz B uspjeli su osnivajući »divizije« u pojedinim zemljama te »sekcije« u pojedinim »divizijama« proširiti svoju organizaciju po svijetu.</p>
<p> Blood and Honour Division Deutschland osnovana je 1994., a do ovotjedne zabrane u Njemačkoj je imala oko 300 registriranih članova u 14 saveznih pokrajina. </p>
<p>Na koncertima koje su organizirali uspjeli bi okupiti i do 2000 uglavnom mladih poklonika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZA©TO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Pokazati ąto za Zagreb mogu učiniti njegovi u njega zaljubljeni Zagrebčani</p>
<p>STJEPAN ARANJO©, violinist</p>
<p>Počelo je na Cmroku (1919). Prekrasna livada s borovim stablima</p>
<p> - sva u snijegu. Sve puno skijaąa i sanjkaąa. Voze se, grudaju i vesele zajedno samnom i mojom majkom. Motiv za Breughela.</p>
<p>I, evo, prve ljubavi!</p>
<p>Slijedi Tuąkanac, Zelengaj, Maksimir i tako sve do Sljemena. Nisam ga iznevjerio ni do danas, osamdeset godina nakon Cmroka.</p>
<p>Uľivam na vrhu gledajući Zagreb i moje Zagorje. Volim ga ja i čitavo moje druątvo.</p>
<p>Godine 1922. povela me majka u svoje oboľavano kazaliąte, osvojilo je i mene na prvi pogled.</p>
<p>Pa ąto se tamo događa?</p>
<p>Prava je svečanost ući u kazaliąte, čuti i vidjeti sve to - glume, pjevaju, pleąu, a sve ih povezuje mnoątvo instrumenata u orkestru. Kakva je to skladna druľina, a ja joą niti ne sanjam da ću se za desetak godina njima pridruľiti.</p>
<p>Tako je to bilo.</p>
<p>Godine 1935. naąao sam u njima za 24 sata 60 prijatelja - Hrvata, Mađara, Austrijanaca, Slovenaca, Rusa.</p>
<p>Primili su me krasno. Nijedan se viąe nije maknuo iz Zagreba. Zavoljeli su i oni Zagreb i njegove ljude, a ostavili Prag, Beč, Krakow, Moskvu. Nema danas viąe nijednog od mojih 60 prijatelja. Svi su se preselili na Bolléov Mirogoj, kojemu su se za ľivota divili. Ostao sam sâm u tom za mene najljepąem gradu u kojem je sve puno čudesnih parkova, palača, trgova i k tome joą i kao začarani Gornji grad - to je Zagreb!</p>
<p>Konačno 1940. godine - Radio Zagreb. Direktor i prijatelj Ivo Vuljević i ja.</p>
<p>Zatim kao da ga je samo nebo poslalo - Antonio Janigro.</p>
<p>Krenimo zagrebački solisti! Moramo pokazati ąto za Zagreb mogu učiniti njegovi u njega zaljubljeni Zagrebčani. Veni, vidi, vici!</p>
<p>"Ovako divno izvedenog Mozarta naąa 150 godina stara 'Mozart' sala joą nije čula. Zar mi ne moľemo imati ono ąto ima Zagreb?"</p>
<p>Sumnjam. Nemaju oni Janigra.</p>
<p>"Pod gudalima 14-orice mladih Zagrepčana ľice pjevaju". Poľnjeli su divljenje najvećih kritičara i svoj Zagreb stavili na muzičku geografsku kartu svijeta. Čujeą to! Jesi li zadovoljan? Neboj se - odanle nas nitko ne moľe maknuti, dok je s nama naą Antonio. Voli on Zagreb i cijela njegova druľba. </p>
<p>Proveli smo pod Janigrovim vodstvom divnih 20 godina.</p>
<p>Obiąli smo cijeli svijet. Odrľali nekoliko tisuća koncerata, snimili 40 ploča. Postali vodeći ansambl svijeta. Za početak trebali smo snaľnu podrąku, bez koje ne bi uspjeli. Dobili smo ju od Grada Zagreba i Radio Zagreba. Uloľili su u nas sve ąto je trebalo da nam olakąaju put do cilja koji je postavio Janigro, zajedno s nama.</p>
<p>Pa, nismo ih smjeli razočarati!</p>
<p>Tko ne bi volio takav Zagreb?</p>
<p>Eto, na kraju da vidite kako smo mi proľivljavali naąe nastupe...</p>
<p>New York:</p>
<p>Večeras koncert 1956. godine - Palača Ujedinjenih naroda. Postojimo tek godinu dana zajedno s Janigrom, a izabrali su nas - "Zagrebačke soliste" između 170 zemalja svijeta da uveličamo njihovu veliku proslavu godine. Postavili su nas na podij s kojeg se inače čuju i donaąaju odluke o ratu i miru. Sada je umjesto generalnog tajnika UN-a Daga Hammarskjölda na podiju bio Janigro sa čelom, gudalom i s nama i pokazao kako divna muzika ujedinjuje narode. I ovaj put bez diskusije. Tako hoće Janigro! Hiljade sluąaoca bilo je zadivljeno kakvu muziku su proizveli ljudi iz dalekog, većini njima nepoznatog Zagreba. Saznali su konačno da i mi postojimo.</p>
<p> Jesi li čuo Zagrebe! Volimo mi njega i on nas. Ne bi bili ono ąto jesmo da ga ne volimo!</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zagrebačkim kreditima do povratka vukovarskih malih poduzetnika</p>
<p>Predstavništvo Gradskoga poglavarstva i Skupštine o posjeti gradu Vukovaru / Zagreb u obnovu vukovarske škole uložio 15 milijuna kuna / Novac ležao na računu Ministarstva obnove... / Banke u Vukovaru traže hipoteke na nešto što ne postoji...</p>
<p>Zagrebački dogradonačelnik Mladen Vilfan, potpredsjednik Gradske skupštine Davorin Tepeš i pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport Ferdo Bušić, boravili su ovoga tjedna u Vukovaru, gdje je prvoga dana nastave otvorena škola koju je grad Zagreb financirao sa 15 milijuna kuna. </p>
<p>Vukovarska škola stara je 110 godina, a zagrebačkim gradskim sredstvima gotovo je u potpunosti obnovljena - nedostaje još fasada. </p>
<p>Povratak Vukovaraca</p>
<p>Prema riječima dogradonačelnika Vilfana, škola je podijeljena na dva djela - za učenike srpske i hrvatske nacionalnosti i iako joj je nekadašnji kapacitet bio 500 učenika, novu je školsku godinu upisalo samo njih 250. </p>
<p>- Grad Zagreb je za izgradnju škole u Vukovaru davno dao novac Ministarstvu obnove, na čijem je računu novac ležao. Moramo povesti računa da gradski novac ne sjedi po nekim računima, već da se upotrijebi za konkretne stvari, rekao je Vilfan, koji je o problemima Vukovara razgovarao i s tamošnjim gradonačelnikom i županom. »Oni su me zamolili«, prenio je Vilfan, »da kao glavni grad Hrvatske pomognemo Vukovaru u povratku vukovarskih poduzetnika koji bi oživjeli grad«. </p>
<p>Čelni ljudi Vukovara mole, naime, da se poduzetnicima koji su napustili Vukovar i odselili se u Zagreb i druge veće gradove, odobri kredit za malo poduzetništvo kako bi se mogli vratiti u Vukovar. Tamo je vrlo kritično stanje s radnim mjestima. Čak 90 posto ljudi radi u državnoj upravi, dakle plaća im se iz proračuna, koji će jednostavno - presušiti. </p>
<p>Garancija za hipoteke</p>
<p>Vilfan je u Zagreb donio i svoje dojmove, koje je prenio i gradonačelniku Milanu Bandću, o, kako je rekao, polumrtvome gradu Vukovaru, o gradu ruševina: »Još jako, jako puno treba raditi da bi taj grad došao na razinu okolnih mjesta i sela koja su, za razliku od njega, odavno obnovljena«. </p>
<p>Stoga je Vilfan predložio članovima zagrebačkoga Gradskoga poglavarstva da iznađu sredstva za pomoć vukovarskim poduzetnicima, koji nemaju čime garantirati tamošnjim bankama. Jer, banke traže hipoteke, a poduzetnici ih nemaju na što dati jer im je sve što su imali srušeno i još uvijek - neobnovljeno. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>HDZ će tražiti opoziv Gradskog poglavarstva ako ne dođe do njegove reorganizacije</p>
<p>Klub zastupnika HDZ-a smatra da novo Gradsko poglavarstvo nije doraslo problemima u Zagrebu te da odvode grad u propast / Davorin Tepeš: Do stagncije gospodarstva ne bi došlo da su se ljudi birali po stručnosti / Jasenka Miholić Rukavina: Gdje je obećanih 90.000 radnih mjesta?/Tomislav Jelić: Neka Račan napokon počne služiti Hrvatskoj</p>
<p>»Ako se Gradsko poglavarstvo ne restrukturira i ne reorganizira, zatražit ćemo njegov opoziv jer nije doraslo problemima u Zagrebu i grad odvode u propast«. Rekli su to članovi Kluba zastupnika HDZ-a, na konferenciji za novinare održanoj u petak.</p>
<p>Davorin Tepeš, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a, smatra da vitalni zahvati u gradu nisu doživjeli uspjeh, što znači da i zagrebačko gospodarstvo ide nizbrdo. Tepeš je naglasio da do stagnacije gospodarstva ne bi došlo da su se čelni ljudi Poglavarstva, ali i zagrebačkih trgovačkih društava, birali po struci, a ne po političkom opredjeljenju. Za primjer je naveo dodjelu projekta za smetlište u Jakuševcu ponuđaču koji, kako je rekao, nije dozreo za rješenje problema, te da je i u tom pitanju politička ekipa nametnula glas struci. </p>
<p>Smanjenje proračuna za socijalu </p>
<p>- Nevjerojatno je da se kod glasanja za ponuđača, odnosno izvršitelja tako važnoga projekta kao što je smetlište, jedan član komisije javlja telefonski s mora, rekao je Tepeš, prozivajući Maria Livaju. Tepeš je ukazao i na, po njemu, još veći problem - pročistač vode. »Zadnju sekundu s dnevnoga reda sjednice Gradske skupštine skinut je pročistač, što ukazuje da Poglavarstvo nije doraslo problemima«, rekao je Tepeš, podsjećajući da je obećanje Poglavarstva bilo da će koncesija za pročistač biti data odmah nakon ljeta.</p>
<p>Jasenka Miholić Rukavina, HDZ-ova zastupnica u Skupštini, osvrnula se na socijalnu problematiku grada. Najvećim socijalnim problemom ona smatra financiranje udruga invalida, koje nije riješeno, kao ni zapošljavanje invalidnih osoba. »Obećano je otvaranje 90.000 novih radnih mjesta, a ne vidim da se sustavno prilazi tom problemu. Vlada je govorila i o reformi lokalne uprave, a u saborsku proceduru taj problem još nije ni ušao«, rekla je Rukavina, prozivajući »alarmantnom« vijest o smanjenju proračuna za socijalna izdvajanja sa pet na tri posto. Vladinu uredbu o carinama, hadezeova zastupnica smatra teškim udarcem za socijalno ugroženu kategoriju ljudi. »Za Vladu je to bilo najjednostavnije rješenje, ali ne i za socijalu«, rekla je.</p>
<p>Poruke hrvatskom premijeru</p>
<p>Zastupnik HDZ-a Tomislav Jelić uputio je pak poruke premijeru Ivici Račanu o »uhićenjima u njegovoj režiji«.</p>
<p>- Prenosim Račanu ono što su mi rekli moji prijatelji, hrvatski branitelji - neka premijer ne pretvara hrvatsku policiju u političku miliciju. Neka hrvatsku vojsku ne pretvara u zločinačku i neka ne kriminalizira Domovinski rat. Neka prestane služiti Sorosu i neka napokon služi Hrvatskoj.</p>
<p> Jelić tvrdi da je već i vrapcima jasno da ova Vlada nema nikakav program i da zabavlja javnost uhićenjima. »Nikakav program ne može ni imati dok je na čelu Vlade čovjek koji se nikada u životu ničime nije bavio osim političkim spletkama«, rekao je Jelić. </p>
<p>Na pitanje novinara kakav je stav Kluba zastupnika HDZ-a o stegovnom postupku protiv Jurice Pavelića, direktora Zagrebačkoga velesajma, Davorin Tepeš je odgovorio da, koliko mu je poznato, stegovni postupak do danas nije pokrenut. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Roditelje treba kazniti zbog neodlaska djece u školu i svakodnevnoga poticanja na krađu</p>
<p>Alija Mešić, predsjednik zagrebačkoga Kluba mladeži Roma: Riječ je o Romima iz Čakovca i Virovitice koji u Zagreb dolaze organizirano / Dosadašnja upozorenja i molbe nisu urodila plodom / Zagrebački Romi više ne prose ni ne peru automobilska stakla, već su se orijentirali na skupljanje sekundarnih sirovina, kaže Mešić </p>
<p>U petak je Vjesnik objavio priču o trima maloljetnim sestrama, Romkinjama, koje u središtu grada potkradaju Zagrepčane, a na meti su im uglavnom stariji građani, starice koje na Splavnici prodaju cvijeće i kačkane tabletiće, te gosti obližnjih kafića. Nakon objave teksta, za komentar cijeloga slučaja obratili smo se predsjedniku zagrebačkog Kluba mladeži Roma, Aliji Mešiću. </p>
<p>- To su Romi iz Čakovca i Virovitice koji u Zagreb dolaze organizirano. Apelirali smo više puta kod MUP-a i na saborskom Odboru za nacionalne manjine da se taj problem pokuša riješiti s nadležnim institucijama iz Čakovca i Virovitice, no teško je tome stati na kraj, rekao nam je Mešić. Iz Kluba mladeži Roma kontaktirali su i s predsjednicima Udruga i Saveza Roma iz Čakovca i Virovitice, međutim, ni njihovi pokušaju nemaju na njih učinkovito djelovanje.</p>
<p>Mešić je iskoristio napomenuti da zagrebački Romi više ne prose na gradskim ulicama, »čak ne peru više ni automobilska stakla«, već su se orijentirali na skupljanje sekundarnih sirovina po smetlištima i buvljacima. </p>
<p>Rješenje smanjenja krađa i prošnje romske djece, Mešić vidi u pokušaju rješavanja socijalnoga statusa romskih obitelji te u obaveznom i organiziranom upisu romske djece u školu.</p>
<p>- Što se tiče sestrica kradljivica s Trga bana Jelačića, one žive u »tvrdim objektima« i u takvim slučajevima roditelje bi, za neodlazak djece u školu te za svakodnevno poticanje krađe i prošnje, trebalo strogo kažnjavati, rekao nam je Mešić. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Cijene na malo u Zagrebu u srpnju ove godine 5,1 posto više nego lani</p>
<p>U srpnju ove godine, u odnosu na prethodni mjesec, cijene na malo u Zagrebu su porasle za 0,4 posto, dok su u usporedbi s istim lanjskim mjesecom porasle 5,1 posto. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, pak, cijene na malo porasle su za 4,3 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, podaci su Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.</p>
<p> Na opće kretanje cijena na malo, ističu u Zavodu, najveći su utjecaj imale promjene u poreznom sustavu, odnosno trošarina, što je vidljivo iz visokog prosječnog mjesečnog porasta cijena pića i duhana. Tako u promatranom mjesecu, u odnosu na srpanj 1999. godine, najveći porast prosječne cijene bilježe duhan i duhanski proizvodi - od 19,4 posto, a pića 16 posto.</p>
<p> Sezonski pad poljoprivrednih proizvoda ublažio je opći mjesečni porast cijena na malo, dok na godišnjoj razini blagi pad, zbog povećanja ponude, bilježe industrijski prehrambeni proizvodi. </p>
<p> Troškovi života, u srpnju u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, zabilježili su rast od 4,9 posto. U strukturi tih troškova izdaci za robe bilježe porast od pet posto, dok su izdaci za usluge porasli 4,7 posto. Pri tom su najviše (osim spomenutih duhana i pića) porasli troškovi za prometna sredstva, usluge te poštanske i telekomunikacijske usluge - za 17,2 posto.</p>
<p> Po vremenu potrošnje, također na godišnjoj razini, najveći porast zabilježili su mjesečni troškovi - od 5,6 posto, za tri posto porasli su godišnji troškovi, dok su za najmanjih 2,8 posto porasli višegodišnji troškovi.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U ponedjeljak javni prosvjed stanovnika Podsusedskoga Dolja</p>
<p>Nezadovoljstvo prijedlogom Prostornoga plana Grada Zagreba o zatvaranju kamenoloma Podsusedsko Dolje do 2005. godine stanovnici Podsusedskoga Dolja odlučili su iskazati i javnim prosvjedom u samom kamenolomu. Prosvjed će se održati u ponedjeljak, 18. rujna u 11 sati. </p>
<p>- Svoje zahtjeve i prijedloge vezane uz rješenje pitanja kamenoloma poslali smo početkom srpnja na više adresa, a dobili smo samo jedan odgovor - podršku od Gradskoga ureda za gospodarstvo, rekla nam je predstavnica Inicijativnog odbora građana Podsusedskoga Dolja, Marija Klabučar. Stoga smo shvatili, dodala je, kako ostali imaju važnijega posla, a mi, stanovnici Podsusedskog Dolja, trebali bi zbog njihove nebrige za »male stvari« biti stavljeni pred gotov čin. Kako se to ne bi dogodilo, ističe Marija Klabučar, odlučili smo javno prosvjedovati.</p>
<p>Stanovnici Podsusedskoga Dolja, da podsjetimo, protive se zatvaranju kamenoloma koji se nalazi na ulazu u njihovo naselje zbog bojazni da bi to područje, moglo postati još jedno divlje odlagalište otpada i izvor zagađenja i zaraza. Svoju bojazan opravdavaju primjerom kamenoloma Bizek, koji je nakon zatvaranja postao odlagalištem najraznovrsnijeg otpada pa i onog nepoznatog sadržaja, zatvorenog u bačvama, te Tvornicu cementa u Podsusedu koja kao ruglo stoji na ulazu u grad. </p>
<p>Stoga stanovnici predlažu da »kao manje zlo«, kamenolom nastavi s radom, a da se istovremeno izradi urbanistički prijedlog namjene ravnog, iskorištenoga platoa uz cestu, koji bi se realizirao ako se kamenolom zatvori. Stanovnici tamo predlažu izgradnju objekata sportskog i rekreativnog sadržaja koji bi bili prepreka stvaranju divljeg odlagališta otpada.</p>
<p> Uz plan sanacije i prenamjene područja kamenoloma stanovnici žele na uvid i ugovor s izvođačima radova kao svojevrsnu garanciju da će se planovi ostvariti. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Uskoro počinje priprema gradilišta za izgradnju srednješkolskoga centra</p>
<p>Na sastanku u petak između predstavnika Poglavarstva grada Zaprešića i poduzeća »Radnik« iz Križevaca, dogovoreno je da će 20. rujna početi priprema gradilišta, a do 1. listopada i početak iskapanja temelja za dugo isčekivani srednješkolski centar. Predstavnici grada obvezali su se da će u okviru svojih mogućnosti pomoći rješavanju tehničkih i tekućih administrativnih poteškoća. </p>
<p>Prva faza izgradnje, koja predviđa postavljanje temelja i pripremu gradilišta, trebala bi s odobrenih 2 milijuna kuna iz proračunskih sredstava biti dovršena do zime. Nastavak radova uvjetovat će odobrena proračunska sredstva za 2001. godinu.</p>
<p> Početak izgradnje srednješkolskog centra, pa i sa skromnih 2 milijuna kuna, što neće biti dostatno ni za grube građevinske radove, od iznimnoga je značaja za grad, jer je Zaprešić jedini grad u zagrebačkom prstenu koji nema srednje škole.</p>
<p>Međutim, Poglavarstvo je u posljednje dvije godine učinilo maksimalne napore ne bi li osiguralo preduvjete za početak izgradnje. Riješena je imovinsko pravna problematika oko zemljišta, izgrađena je komunalna infrastruktura, a gradske su službe izradile idejni projekt. U zadovoljavajućem roku riješeno je i pitanje lokacijske dozvole, projektne dokumentacije i građevinske dozvole. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dovršena cesta za Kupljenski Hruševec, počela obnova do Pušće</p>
<p>Zahvaljujući zajedničkom investiranju Poglavarstva grada Zaprešića i Uprave za županijske ceste Zagrebačke županije upravo je završena rekonstrukcija više od dva kilometra županijske ceste Kupljenovo - Kupljenski Hruševec. Radovi su bili vrijedni 1,2 milijuna kuna, a korektno ih je obavilo poduzeće MGT Kumrovec. Međutim, Hruševčani još dugo neće dobiti očekivanu autobusnu liniju zbog imovinsko pravnih problema sa zemljištem u Hruševcu, pa autobusno okretište još nije izgrađeno. </p>
<p>Ovoga tjedna, od Velikog vrha prema Pušći počeli su radovi na preuređenju prometnice duge oko 1,5 kilometar. Investitor je Zagrebačka županija u sklopu programa pojačanog održavanja županijskih cesta. Riječ je o važnom županijskom pravcu koja povezuje Zaprešić i Pušću, a i velik dio Hrvatskog zagorja je preko njega orijentiran na zaprešićki kraj. </p>
<p>Radove vrijedne oko 500.000 kuna obavit će »Cestograd Svitelski«, a završetak je predviđen do sredine listopada. (al)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Istraživač našao dokaze o životu prije općeg potopa</p>
<p>WASHINGTON, 15. rujna</p>
<p> - Američki istraživači izvješćuju da su pronašli tragove ljudskih nastamba stotinjak metara ispod Crnoga mora gdje je prije 7.500 godina došlo do katastrofalnog potopa koji neki znanstvenici povezuju s biblijskom pričom o Noi. Istraživač Robert Ballard, koji se 1985. proslavio otkrićem olupine »Titanica«, rekao je kako je njegova ekspedicija National Geographica oko 90 m ispod morske površine otkrila »pravokutnu strukturu«, vjerojatno građevine, što dokazuje da su na tom području prije općeg potopa živjeli ljudi.</p>
<p> »Znam da su na tom području živjeli ljudi kad je došlo do potopa jer sad pronalazimo tragove ljudskih nastamba«, rekao je Ballard u telefonskom razgovoru s istraživačkog broda »Northern Horizon« koji se nalazi dvadesetak kilometara od turske obale.</p>
<p> »To je nevjerojatno otkriće. Očito je riječ o golemom potopljenom zemljištu na kojem je, uz obalu Crnoga mora, živjelo mnogo ljudi«, rekao je Ballard, dodajući kako je ovo otkriće mnogo veće od njegova otkrića »Titanica«. Nalazište je, rekao je Ballard, otkriveno prije nekoliko dana, u drugom tjednu petotjedne ekspedicije. Istraživači se nadaju da će biti još otkrića te da će izraditi preciznu kartu mjesta i fotografsku dokumentaciju prije nego što se bilo što iznese na površinu.</p>
<p> »Naš je posao da pronađemo što više struktura, ispitamo ih i vidimo što nam govore o ljudima koji su tu živjeli te da zatim sve predstavimo svijetu i prepustimo mu da sam izvlači zaključke«, rekao je Ballard.</p>
<p> Još je prerano, misli Ballard, govoriti o vezi između velikog potopa na području Crnoga mora i onoga opisanoga u Bibliji.</p>
<p> »Nastojimo prikupiti činjenice. Ispitujemo teoriju i zasad u njoj nismo pronašli rupe. Nastavit ćemo prikupljati podatke«.</p>
<p> Pravokutna struktura široka je 4 m i duga 15 m, s rezbarenim gredama, granama i kamenim oruđem koje je palo u blatno dno.</p>
<p> »Arhitektura i predmeti potječu iz neolitika, prije otprilike 7000 godina«, rekao je Ballard.</p>
<p> Glavni arheolog Fredrik Hiebert rekao je da su ovo »Pompeji krajolika« te da je gradnja od pletera i blata tipična. »Ovo veliko otkriće promijenit će povijest kultura na ovom ključnom području između Europe, Azije i drevnog Srednjeg istoka«, rekao je Hiebert, arheolog sa sveučilišta u Pennsylvaniji, dodajući kako njemu, arheologu dobro upoznatom s tim područjem, »to izgleda kao tipična arhitektura ljudi koji su živjeli na obali Crnoga mora«.</p>
<p> Američki geolozi William Ryan i Walter Pitman sa sveučilišta Columbia povezali su u svojoj knjizi »Noin potop« iz 1997., kataklizmičan potop na tom području s biblijskom pričom o Noi iz Knjige postanka.</p>
<p> Dvojica geologa vjeruju da Noin potop nije bio na Srednjem istoku, što se čitanjem Biblije može pretpostaviti, nego na području oko Crnoga mora.</p>
<p> Teorija tih geologa o velikom potopu na području Crnoga mora temelji se na otkriću potopljenog krajolika koji se vidi iz seizmičkih profila i sedimenta.</p>
<p> Pitman je rekao da »nikad u životu nije bio tako uzbuđen« kao kad je čuo za Ballardovo otkriće, dodajući da će to vjerojatno ponovo potaknuti raspravu o njegovoj teoriji o Noinu potopu.</p>
<p> »Doista vjerujem da su ljudi tamo živjeli, ali otkriće strukture ravno je otkriću igle u plastu sijena«, rekao je Pitman.</p>
<p> Ballard je napomenuo da su se drvo i drugi vrlo stari organski materijali tako dobro sačuvali vjerojatno zbog blizine dubljih voda Crnoga mora u kojima nema kisika. Hiebert je rekao da su se možda sačuvale i ljudske ili životinjske kosti jer je sačuvan organski materijal koji bi inače nestao. »Mislimo da bi ljudski ostaci mogli biti vrlo dobro sačuvani što otvara Pandorinu kutiju DNA i otkrića tko su doista bili ti ljudi«, rekao je Hiebert. Znanstvenici vjeruju da je Crno more bilo slatkovodno jezero sve dok ga nije prije 7000 godina potopilo Sredozemno more. Ryanovo i Pitmanovo istraživanje pokazalo je da se današnje Crno more promijenilo kad su otopljeni ledenjaci povisili razinu Sredozemnog mora zbog čega se voda prelila preko kopnenog pojasa koji je razdvajao Sredozemlje od manjeg slatkovodnog jezera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ruski episkop uhićen zbog pedofilije</p>
<p>MOSKVA, 15. rujna </p>
<p> - Moskovska policija uhitila je pravoslavnog episkopa kojeg se sumnjiči za pedofiliju, a već je prije odslužio zatvorsku kaznu zbog suučesništva u ubojstvu jednog svećenika, objavili su u petak ruski mediji.</p>
<p> Episkop Manuel Platov i njegov vozač optuženi su za silovanje četvero djece između 10 i 13 godina koje su pronalazili na željezničkim kolodvorima i drugim mjestima gdje se okupljaju lutalice, izvješćuje dnevni list Segodnia. </p>
<p>Djecu su obično pozivali da se okupaju, nahrane i gledaju televiziju. </p>
<p>Ako ga se proglasi krivim, episkop bi mogao dobiti desetogodišnju zatvorsku kaznu. </p>
<p>Unatoč tome što je već prije počinio teško krivično dijelo, zbog kojeg je bio osuđen, episkop je zadržao svoju vjersku titulu i nastavio je obavljati svoju dužnost. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Poslovi povezani s Parkinsonovom bolešću</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Osobe koje rade s otapalima izložene su većem riziku od obolijevanja od Parkinsonove bolesti, tvrde znanstvenici. Kod njih će se simptomi bolesti vjerojatno razviti ranije u životu i prijeti im opasnost da obole od težeg oblika bolesti nego osobe koje ne rade s otapalima, prenosi BBC. Rezultati istraživanja koje su proveli istraživači u Italiji pokazuje da najveća opasnost prijeti osobama koje su na poslu u dodiru s otapalimana bazi ugljikovodika kojih ima u običnim proizvodima baziranim na nafti poput boje, ljepila i gume.</p>
<p> Istraživači upozoravaju da su najugroženiji ličioci, mehaničari i zaposlenici u tiskarama. Odmah iza njih slijede osobe koje rade s benzinom, gumom i plastikom. Liječnici u Institutu za proučavanje Parkinsonove bolesti u Milanu proučili su gotovo tisuću slučajeva bolesti. Pokazalo se da će osobe koje su radile s ugljikovodicima najčešće razviti simptome Parkinsonove bolesti tri godine prije osoba koje nisu u dodiru s tim otapalima. Osim toga, istraživači su otkrili da je bolest najteža među onima koji su radili na »rizičnim« radnim mjestima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Monet, Van Gogh i Jimmy Hendrix u istom muzeju</p>
<p>BOSTON, 15. rujna</p>
<p> - Monet, Van Gogh i Hendrix zajedno? Naime, bostonski Muzej lijepih umjetnosti (MFA) namjerava nakon dvogodišnjega stalnog postava izložbe francuskog impresionista Claudea Moneta te Vincenta Van Gogha izložiti gitaru rock legende Jimija Hendrixa.</p>
<p>Hendrixov potpisani »Gibson Flying V« iz 1967. godine, obojen u psihodelične boje i posut cvijećem, samo je jedan od 130 izložaka s izložbe nazvane »Opasne krivine: umjetnost gitara«, te se vjeruje da je to prva takva tematska izložba koja bi trebala ukazati na umjetnost izrađivanja gitara.</p>
<p>Na izložbi će se moći vidjeti i Stradivarijeva osobna violina, zatim Princeova gitara te »Les Paul« Ricka Nielsena, gitarista »Cheap Tricka«.</p>
<p>Samu izložbu prati trideseta godišnjica prerane smrti Jimija Hendrixa, kojim povodom će se izdati njegov čeverostruki CD box set, dok će istovremeno besmrtna gitaristička legenda ući u »Hall of Fame Museum« u Clevelandu. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Web stranica za preljubnika</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Argentinac Raul Tejo ponudio je na Internetu pomoć muškarcima i ženama koji varaju svoje stalne partnere, prenosi BBC. </p>
<p> Preko Internet stranice koju je otvorio gospodin Tejo, klijenti dobivaju pozivnice za konferencije, lažne zrakoplovne karte i sve što je potrebno za skrivanje vanbračne veze.</p>
<p> U slučaju telefonskog poziva supruga ili supruge netko tko glumi tajnicu drži slušalicu i pušta adekvatne zvukove - znanstvenog skupa ili poslovnog sastanka.</p>
<p> Za samo dva mjeseca stranica je zaradila 25.000 funti, a za njezine usluge platilo je 300 korisnika. Zbog interesa ostalih južnoameričkih zemalja gospodin Tejo namjerava proširiti svoj posao na Urugvaj i Peru.</p>
<p> Međutim, najveće tržište u Južnoj Americi - Brazil, možda neće biti iskorišteno. Tamo su, naime, izvanbračne ljubavne veze tako uobičajene da su isprike često nepotrebne. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ljudska vrsta »suočena s izumiranjem«</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Ljudi, kao i ostali sisavci, pokazuju znakove skorog izumiranja, tvrdi britanski paleontolog. </p>
<p> Velike životinje izumiru mnogo brže nego što se predviđalo, rekao je profesor Michael Boulter.</p>
<p> Na Festivalu znanosti britanske udruge koji se održava u Londonu rekao je kako pretpostavlja da će i ljudska vrsta »uskoro« krenuti tim putem, prenosi BBC.</p>
<p> Teorija se temelji na matematičkom modelu koji su razvili profesor Boulter i njegovi suradnici na sveučilištu East London.</p>
<p> Uz pomoć podataka iz fosilnih ostataka izradili su grafikon razvoja i nestanka svih životinja i biljaka koje su izumrle tijekom povijesti ovog planeta.</p>
<p> Profesor Boulter nije točno odredio kad bi ljudska vrsta mogla izumrijeti. Rekao je samo »uskoro«, što bi u geološkom smislu moglo značiti milijun godina.</p>
<p> »Dobra je vijest da će život na Zemlji mirno i sretno teći dalje i bez velikih sisavaca«, dodao je profesor Boulter. »Što je, naravno, za nas žalosna vijest.« (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Bregović u Zagrebu nakon 11 godina </p>
<p>Tiskovna konferencija Gorana Bregovića u hotelu »Intercontinental« / Najavljen prvi zagrebački nastup Gorana Bregovića i njegova »Orkestra za vjenčanja i sprovode« u subotu, 16. rujna, u Domu sportova </p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Tiskovnom konferencijom održanom u petak u zagrebačkom hotelu »Intercontinental« najavljen je koncert Gorana Bregovića i »Orkestra za vjenčanja i sprovode« u Domu sportova u subotu, 16. rujna. Diskografska kuća »Dallas Records« tom je prigodom Bregoviću uručila zlatnu ploču za prodaju kompilacijskog CD-a »Ederlezi«, objavljenog prije skoro dvije godine kada je održana i prva službena press-konferencija Bregovića u Zagrebu. U »Intercontinentalu« s Bregovićem su sjedili Dražen Vrdoljak, Igor Aničić iz »Bine«, organizatora koncerta, i Goran Komerički u ime »Dallas Recordsa«. </p>
<p>Bregović je u odgovorima na pitanja novinara istaknuo kako je odbio neke primamljive ponude za filmsku glazbu koje su ga obavezivale na stanku u drugim aktivnostima. S »Orkestrom za vjenčanja i sprovode« održao je stotinjak koncertata, od skupnih festivalal do prestižnih koncertnih dvorana. Bregović je govorio o profilu publike koja ga prati na nastupima u europskim zemljama, smjestivši je među ljubitelje suvremene klasične glazbe i etna, naglasivši da je proboj na neka tržišta ponekad spor, ali očekivan s obzirom na vrstu glazbe koju izvodi. </p>
<p>Prestanak rada na filmskoj glazbi nakon »Undergrounda« Emira Kusturice Bregović je objasnio zasićenjem, dodavši kako je glazbu za film Dejana Aćimovića »Je li jasno, prijatelju?« i jedan gruzijski projekt napravio zbog osobnog zadovoljstva. </p>
<p>Najavio je snimanje dokumentarnog filma »Priče o balkanskim sprovodima i vjenčanjima« s Borisom Miljkovićem Tuckom - svojevrsni nastavak koncertnog projekta »Silences Of Balkans«, održanog u Grčkoj - koji će za televiziju snimati sljedeću godinu dana, dok će pripadajući CD snimiti sa sadašnjim »Orkestrom«. Bregović je najavio i glazbu za religijski film, napravljenu na narudžbu Vatikana, kao i suradnju s Tomažem Pandurom u predstavi za hamburški teatar »Thalia«. </p>
<p> Predstojeći zagrebački koncert Gorana Bregovića i »Orkestra za vjenčanja i sprovode« valjda će skinuti okolnu neglazbenu maglu i mitove što ih uporno potenciraju estradni novinari, a domaćoj publici priuštiti uvid u stvarno, da ne kažemo činjenično stanje stvari. Ono je prilično jednostavno: Bregović u Zagreb dolazi s četrdesetak pratećih glazbenika među koje spadaju briljantne bugarske pjevačice, muški vokalni zbor iz Beograda, duhači i udarljkaši. Valja reći da je Bregovićevo koncertno izdanje bolje, tj. nadahnutije od albumskog, na kojem prevladavaju srednjostrujaške etno-stilizacije, i donosi »hard-core« narodnu glazbu u izvornijem izdanju: Bregović na pozornici pušta brojne glazbenike »Orkestra za vjenčanja i sprovode« da sviraju i povlači se u drugi plan, povremeno uzimajući gitaru. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Britanci ponovno osvajaju Ameriku?!</p>
<p>25. međunarodni filmski festival u Torontu / Izvrsni filmovi britanskih autora Terencea Daviesa, Jonathana Glazera i Stephena Daldrya / Kako je Ben Kingsley nakon Gandhija postao »zvijer«</p>
<p> Branka Sömen </p>
<p>ORONTO, 15. rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Britanci sasvim sigurno imaju trenutno jednu od najjačih i najpouzdanijih svjetskih kinematografija. Za razliku od Amerikanaca, oni ne računaju toliko panično s dobiti, premda i to nije zanemariva stavka. Ali, mnogo više brinu se o cjelovitoj podlozi filma, od dobrih scenarija, s uvijek izvanrednim dijalozima, do odličnih glumaca, koji su doista nepresušan izvor znanja, šarma i darovitosti s Otoka.</p>
<p> Ove godine u Torontu Britanci se ponovno ističu. Tako je Terence Davies izazvao veliku pozornost filmom »Kuća veselja«, za koji je adaptirao poznati, istoimeni, roman Edith Wharton iz 1905. godine. Riječ je o licemjernim odnosima unutar visokih krugova bogataša u New Yorku na početku stoljeća. Lily Bart (Gillian Anderson) je šarmantna i živahna osoba ne baš moralno blistave prošlosti. Nakon veze s izvjesnim Seldenom (Eric Stoltz), pokušava naći muža koji će istodobno spasiti njezin dobri glas i osigurati ju materijalno. </p>
<p> Kostimirana melodrama s književnim predloškom područje je u kojem su Britanci najjači, tako je i ovoga puta. Terence Davies pokazao svu širinu svoga umijeća i superiornosti redateljskog stila ispunjenog istodobno ljepotom, oporom ironijom i dojmljivom jetkošću. </p>
<p> »Billy Elliot« Stephena Daldrya sasvim je drugačija vrsta filma od prethodnoga. Svojom vedrinom, toplinom i optimizmom osvojio je Toronto, baš kao i publiku mnogih drugih festivala gdje se prikazivao, a između ostalog ovoga ljeta i u nas u Motovunu. </p>
<p> To je priča o želji da se bude drugačiji, o otporu prema sredini i njezinim često zaostalim, ukalupljenim navikama i pravilima života. U središtu je jedanaestogodišnji dječak, sin mjesnoga rudara, koji sanja da postane baletni plesač. Nastao u producentskoj kući iz koje su izašli hitovi kao što su »Četiri vjenčanja i sprovod« i »Notting Hill«, ovaj film pravi je primjer kako u britanskoj kinematografiji postoji trajna »proizvodnja« pronalaženja, otkrivanja i davanja prilika novim mladim autorima, bez bojazni od posljedica. Jer posljedice bi bile mnogo gore kada ne bi tako razmišljali i djelovali.</p>
<p> Stephen Daldry debitant je u filmu, ali vrlo cijenjen u umjetničkim krugovima, kao direktor Royal Court Theatrea, i osoba koja je producirala više od stotinu novih kazališnih komada prikazivanih diljem svijeta, a radio je i za BBC. </p>
<p> »Billy Elliot« pravi je film za sve naraštaje, u kojem kroz život dječaka upoznajete i ružnu stranu engleske provincije ispunjenu štrajkovima, borbama s policijom, obiteljskim tragedijama, siromaštvom i nadom. Nada i vjera u mogućnost promjena u san koji će se jednoga dana nekomu ostvariti - najjača je i uvjerljiva poruka ovoga filma.</p>
<p> Za razliku od profinjenog Daviesa i životnog Daldrya, Jonathan Glazer predstavio se s filmom »Seksi zvijer« u fascinantnom debitantskom ostvarenju punom izazova i ispreplitanja film noira i gangsterskih stilova. To je, nesumnjivo, jedan od najboljih filmova ovogodišnjega festivala u Torontu. Snažan, uvjerljiv, originalan, grub, težak, bespoštedan, savršeno produciran, superiorno osmišljen, ovaj film je pravo grubo, teško, prljavo, čudo, neka vrsta nove, još žešće varijante »Reserovoir Dogsa«, ali s mnogo drugačijih autorskih obilježja u stilu Glazera, inače poznata po svojim brojnim uspješnim spotovima i komercijalnim porukama.</p>
<p> Ben Kingsley igra Dona Logana, kriminalca koji stiže iz Londona na španjolsku obalu da po nalogu glavnoga gansterskog bossa vrati važna »suradnika« koji im je neophodan za novu, veliku pljačku. No, problem je što se čovjek odlučio penzionirati i odmarati u miru sa ženom i prijateljima. Ono što Glazer uspijeva od početka filma, to je zbuniti gledaoce, ne dopuštajući im da ni jednog trenutka budu sigurni u ono što vide i čuju. Tako nitko do koncu ne može biti siguran tko je Logan, što on utjelovljuje, koja metafora prošlosti se provlači kroz njegove uspomene, je li on najpametniji u filmu ili je potpuni glupan i opasni manijak?</p>
<p> A Ben Kinglsey je upravo savršen za tu ulogu, to prije što je do sada češće igrao pozitivce, sjetimo se samo uloge Gandhija, za koju je nagrađen Oscarom. Tako sve kanadske i američke novine na uvodnim stranicama donose tekstove pod naslovom »Do viđenja Gandhi, stiže zvijer«, najavljujući novo razdoblje u Kingsleyevim glumačkim opredjeljenjima.</p>
<p>Film »Seksi zvijer« producirao je Jeremy Thomas, jedan od najuspješnijih producenata izvan Hollywooda, dobitnik Oscara za »Posljednjeg kineskog cara«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Svečani dan Otvorenog učilišta</p>
<p>Proslavljen Dan Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu / O skulpturi Petra Barišića postavljenoj ispred zgrade učilišta govorio ministar kulture dr. Antun Vujić / Predstavljena knjiga pjesama »Povrh starog Griča brda« koju je priredio Božidar Petrač / Sajam knjiga i koncerti »Parnog valjka« i »Plave trave zaborava« </p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Koncertom »Plave trave zaborava« i »Parnog valjka« što su sjetno obnovili sretne dane kada su Zagrebom odjekivali rock & country zvukovi, predstavljenjem skulpture Petra Barišića, trodnevnim Sajmom knjige i predstavljanjem knjige Božidara Petrača » Povrh starog Griča brda - Zagreb u hrvatskom pjesništvu 19. i 20. stoljeća« u četvrtak je začinjena proslava Dana Pučkoga otvorenog učilišta u Zagrebu.</p>
<p> Na prigodnoj svečanosti ministar kulture dr. Antun Vujić podsjetio je na brojne i bogate edukativne djelatnosti Otvorenog učilišta, predstavivši skulpturu »Uzastopnosti« kipara Petra Barišića ispred zgrade učilišta. »Zagreb mora puno toga riješiti želi li se 2004. godine kandidrati za europski grad kulture. Skulptura sjajnog slikara i kipara Petra Barišića kreiranje je onih poželjnih kulturnih punktova kojima se stvara senzibilitet modernog europskog grada«, istaknuo je ministar Vujić.</p>
<p> O skulpturi je govorila i likovna kritičarka mr. Sandra Križić Roban iz Instituta za povijest umjetnosti, koji, podsjetimo, djeluje upravo u zgradi Otvorenoga učilišta. Pozdravivši ideju »Otvorenog ateliera« u okviru kojeg je nakon skulpture Nike Radić, predstavljena i Barišićeva skulptura, mr. Križić Roban naglasila je da se djelo upravo idealno uklopilo uz poznatu zgradu Otvorenoga učilišta, jednog od rijetkih primjera zaštićene zagrebačke suvremene arhitekture.</p>
<p>Nakon predstavljanja skulpture, zainteresirani su se mogli upoznati s knjigom »Povrh starog Griča brda« - Zagreb u hrvatskom pjesništvu 19. i 20. stoljeća«, koju je priredio Božidar Petrač u izdanju POUZ-a. Pohvalne riječi o toj knjizi, u kojoj pjesnici Zagreba s čežnjom i ljubavlju svjedoče o svom gradu, a koju je likovno opremila dr. Ivanka Reberski djelima »slikara Zagreba«, izrekao je dr. Tonko Maroević. Od Tita Brezovačkog, Augusta Šenoe, Stanka Vraza, Silvija Strahimira Kranjčevića, Tina Ujevića i Miroslava Krleže pa sve do sasvim mladih autora poput Milane Vuković Runjić, svaki će čitatelj u toj pjesničkoj panorami moći uživati u duhovnim darovima što svjedoče o emocionalnoj i imaginativnoj snazi grada koji je bio nadahnuće mnogima, kazao je Maroević, usporedivši Petračevu knjigu sa starim djelom Pavla Cindrića.</p>
<p>Dan Otvorenoga učilišta prate i dvije izložbe na katu - izvrsni fotoportreti Bernarda Bernardija u istoimenoj galeriji te fotodoživljaji Zagreba 2000. u »Otvorenoj galeriji«. Posebna su poslastica i 8. trodnevni susreti prijatelja knjige s bogatom ponudom 50-ak izdavača, što znači da po vrlo popularnim cijenama posjetitelji mogu nabaviti više od 2.000 naslova, a pri tom se i osladiti na nekome od štandova zdravom prehranom. Valja istaknuti da se i ovom prigodom na Sajmu prikupljaju knjige za Hrvatski vrtić, školu, gimnaziju i đački dom u Budimpešti i da je tijekom trajanja Sajma upis u knjižnicu besplatan.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Perišićeve priče na Internetu</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - U izdanju »on line« magazina »Klick« na Internetu će biti objavljene nove priče mladoga hrvatskog književnika Roberta Perišića. Riječ je o 18 priča radnog naziva »Iskonabule«, što je prvi slučaj objavljivanja djela toga autora isključivo u »on line« izdanju u Hrvatskoj. Tijekom idućih šest mjeseci predviđa se objavljivanje po tri priče mjesečno (svakih deset dana po jedna nova). Prva priča bit će objavljena 18. rujna, a čitatelji će ju moći čitati na internetskim adresama: www.klik.hr. i www.iskon.hr.</p>
<p>Robert Perišić objavio je zbirku pjesama »Dvorac Amerika«, zbirku priča »Možeš pljunuti na svakoga tko bude pitao za nas« i dramski tekst »Kultura u predgrađu« koji se s uspjehom upravo igra u DramskomK Gavelli u Zagrebu. Perišić je dugogodišnji glavni urednik časopisa »Godine« (kasnije »Godine nove«), a najširoj javnosti je poznat kao književni kritičar Feral Tribunea i Globusa. (K.R)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vujić primio predstavnike CEB-a</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Ministar kulture RH dr. Antun Vujić primio je u petak predsjednika Upravnoga odbora Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) dr. Karija Narsa i glavnoga tajnika CEB-a Constantinosa Pilavachija. U priopćenju Ministarstva kulture navodi se da se razgovaralo o zahtjevu za obnovu kulturne baštine - knjižnice i franjevačkoga samostana Male braće u Dubrovniku, koji je već upućen CEB-u. Razmatrana je mogućnost da CEB sufinancira i druge projekte, posebice one koji bi pridonijeli razvoju gospodarske infrastrukture te razvoju novoga zapošljavanja i školovanja. Ministarstvo kulture je ukazalo na pojedine projekte, a dogovoreno je da se, u suradnji s Ministarstvom financija, Razvojnoj banci Vijeća Europe predlože određeni projekti za sufinaciranje za koje pak postoji gotova stručna podloga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Priče iz davnine« kao film </p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Novim naraštajima djece klasično djelo Ivane Brlić Mažuranić »Priče iz davnine« bit će dostupno i u obliku dugometražnoga crtanog filma. Producentska kuća »Zagreb film« preuzela je njegovu produkciju od »Croatia filma« i očekuje se da će film biti završen za oko dvije i pol godine, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare.</p>
<p> Kao glavni razlog za odlazak iz »Croatia filma«, redatelj i koproducent »Priča iz davnine« Milan Blažeković istaknuo je financijske razloge. »'Croatia film' je prošle godine u šestom mjesecu dobio priliku da uđe taj u projekt, no nisu shvatili kakva je logistika za njegovu proizvodnju potrebna, niti su našli novca za ulaganje u njega«, rekao je Blažeković. </p>
<p> Po riječima direktora »Zagreb filma« Dragana Švace, »Priče iz davnine« imat će kompjutorski obrađen crtež, za što »Zagreb film« može dati jaku produkcijsku potporu i prostorne uvjete. Scenaristi su Zvonimir Balog, Pajo Kanižaj i Milan Blažeković, koji je dosad snimio tri dugometražna crtana filma - »Čudesna šuma«, »Čarobnjakov šešir« i »Čudnovate zgode šegrta Hlapića«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Simpozij o Frani Petriću</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva u Cresu će se od 17. do 19. rujna održati Deveti međunarodni filozofski simpozij Dani Frane Petrića. O stalnoj temi skupa - »Petrić - platonizam - aristotelizam« u rodnome mjestu toga renesansnoga filozofa raspravljat će ugledni znanstvenici.</p>
<p>Radni dio simpozija otvorit će Luciana Borsetto prinosom pod naslovom »O figurama Proteja u svetoj epici renesanse. Petrić između Sannazara i Tassa«. Nikola Skledar govorit će o Platonovoj i Aristotelovoj antropologiji. Lav Šestov i asylum metaphysicum kod Platona tema je rada Nikole Stankovića. Snježana Paušek-Baždar izložit će svoj rad »Platonizam i aristotelizam - pretpostavke alkemije«, Dževad Zečić obradit će međusobne utjecaje arapske i europske matematike, a Ćiril Čoh raspravit će pitanje vremena kao pokretne slike vječnosti. U završnome dijelu Ennio Stipčević predstavit će »Ghirlande« Stefanela de Petrisa.</p>
<p>Drugi dan skupa započet će referatom Igora Škamperle »Harmonia universalis u vrijeme novih kozmoloških otkrića. Kopernik - Petrić - Bruno - Kepler«. Potom će Mihaela Girardi Karšulin govoriti o Petrićevu pojmu vremena, a Lino Veljak o pojmu bitka kod Frane Petrića. »Je li Petrić bio sofist?« naslov je rada Željka Škuljevića, Mladen Živković rasvijetlit će pitanje božanskoga u Petrićevoj poetici, a Ana Borovečki pokazat će zašto je Frane Petrić zanimljiv povjesničaru umjetnosti. U završnome dijelu skupa Fulvio Šuran predstavit će Petrićevu političku znanost između filozofije i vojne vještine, a Igor Čatić obradit će povezanost konstrukcije i pravljenja kao temeljno pitanje tehnike. </p>
<p>U sklopu simpozija, u ponedjeljak, 18. rujna, u 18 sati u Gradskoj vijećnici Grada Cresa, bit će predstavljena knjiga »Izazovi bioetike«. Riječ je o zborniku radova koji su izlagani u sklopu Sedmih dana Frane Petrića od 30. kolovoza do 4. rujna 1998., kada se na creškome skupu raspravljalo o bioetici. Zbornik će predstaviti njegov urednik Ante Čović, nakladnik Ante Selak te Ivan Šegota i Tonči Matulić. (Ž. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Paljetak: Hrvatski pisci ne znaju zanat</p>
<p>Književnik Luko Paljetak: Budući da je svijet postao prebučan, on je tom svojom bukom prekrio naš ljudski glas, onemogućio nam mogućnost razgovora. Otkada više nismo razgovor, da parafraziram Hoelderlina, postali smo sami i postali smo dosadni. I sebi i drugima! Naprosto zato što sada možemo jedni pred drugima izvoditi samo neke gestualne kretnje u zamjenu za govor / Ono što je naš problem jest to da mnogi, uključujući i mene, ne znaju pričati lijepe fabule. A osnovni zadatak čovjeka je ispričati drugome čovjeku lijepu, dobru oformljenu priču. Kada naučimo pisati dobre fabulu o bilo čemu, imat ćemo dobra književna djela </p>
<p>Pjesnik, dramski pisac, prevoditelj, esejist, redatelj lutkarskih predstava, akademik Luko Paljetak nedavno je objavio zbirku izabranih pjesama »Svjetlo tame«, što je povod ovomu razgovoru.</p>
<p>• »I dogodi se tako da bilo me je mnogo / I dogodi se tako da malo me je bilo«. Jesu li ti stihovi, iz prve Vaše zbirke »Nečastivi iz ruže«, sažetak pjesničkoga odnosa prema sebi i svijetu?</p>
<p>- Na stanovit način da. To su završni stihovi prve pjesme u mojoj prvoj zbirci »Nečastivi iz ruže«. Napisao sam ih negdje prije 1968., kada je izišla knjiga »Nečastivi iz ruže«. Čini mi se da sam naslutio nešto što će biti temeljni osjećaj generacije kojoj sam pripadao, pa i generacija koje su došle kasnije.</p>
<p>• Mislite na krizu identiteta?</p>
<p>- Upravo na to. Ako te stihove osjetimo kao svoje, onda ćemo vidjeti da se tu zapravo radi o nečemu što bih nazvao nekom vrstom unutrašnje plime i oseke, koja je sastavni dio gibanja ovoga našega svijeta, ovoga našega kozmosa i svih ljudskih i ostalih živih, pa čak i neživih oblika u njemu. </p>
<p>• Radi se o smjeni punine i praznine, svjetla i tame...</p>
<p>- Da, da. Nešto što je malo i nešto što je mnogo stvara zapravo neku pravilnost sinusoidalnoga ritma, koji se može ubrzavati i usporavati, kao što se to događa u ljubavi, u vožnji, u različitim drugim ljudskim aktivnostima. Čini mi se, sada kada gledam s nekim drugim iskustvom na te moje prve pjesme, da sam tada uspostavio onaj ritam, ritam koji prati moje stvaranje u cjelini.</p>
<p>• Mislite na dualizam prisutan i u prvoj zbirci?</p>
<p>- On se već naslutio i u naslovu »Nečastivi iz ruže«. Ruža bi trebala biti simbol svega plemenitog, lijepog, umjetnički dovršenog, savršenog, a Nečastivi bi bio ona tamna strana nas, rušilačka. Ali može biti i obratno, možda bi bila ona strana u nama koja nam šapće ono što je tajnovito, koja u ruži vidi crva, koja vidi da ruža ima trn, koja ružu stavlja sebi u zapučak da bi se pretvorila u kavalira, koja ružu vidi kao sredstvo obmane, kao masku za nešto što se želi nekom pretvorbenom akcijom postići. Dakle, naslov je čini mi se bio sretno odabran, premda više intuitivno nego nekim mojim tadašnjim znanjem. </p>
<p>• Manihejska podjela svijeta na dobro i loše sastavnica je čovjekova života i njegova stvaranja. No, je li ono što stvara umjetnik između toga dvoga?</p>
<p>- Jest. Jer je čitav ljudski život ono između, a shema manihejske podjele na dobro i zlo naprosto je shema za snalaženje. Ona je razdiobena crta. Zapravo, sve što se među ljudima događa i sve ono što se, kao u nekom prostoru sukoba, događa u samom čovjeku, čini mi se da se događa u sfumaturama, u pretakanjima. Nitko nije ni posve dobar ni posve loš, nitko nije ni posve crn ni posve bijel, ali ni posve siv. Između toga postoji čitava skala savršenstva boja i nijansi. Ljepota svijeta jesu nijanse.</p>
<p>• Živimo u pirandelovskom vremenu gdje smo svi dvostruki, sami sebi glumimo, sami sebi lažemo da bismo uspostavili nekakvu ravnotežu i odgodili odgovoriti tko smo?</p>
<p>- Pirandelovsko pitanje o tome tko smo zapravo mi, što je zapravo realnost, a što je njena izokrenuta slika ili što je njena irealna slika, odnosno njena suluda slika u odnosu na njenu racionalnu sliku, nešto je što je Pirandello izrazio kao temeljni osjećaj našega cijeloga stoljeća. A možda to traje i dulje. Jer stoljeća ne počinju prvom godinom, a završavaju stotom, nego traju puno više, dok se ne istroše njihovi razlozi. Razlozi za 20. stoljeće još se nisu istrošili, mi još živimo u 20. stoljeću, a živimo dijelom čak i u 19. stoljeću.</p>
<p>• Razlozi su očito u nama!?</p>
<p>- To je ta dvostrukost. Traženje nečega što je u pojedinim stoljećima ili vremenima bilo potisnuto, što je potonuli kontinent, a to je također potraga za identitetom. Možemo reći ovako: U svakom vremenu živimo još neko drugo vrijeme, pa čak možda i dvostruko drugo vrijeme, ili nekoliko paralelnih vremena.</p>
<p>• A sve iz straha za budućnost?</p>
<p>- Iz želje da tu budućnost što prije dogradimo ubrzavamo ritam i u biti postajemo sve ružniji.</p>
<p>• Hamletovo 'Biti ili ne biti' u svemu tome itekako ima smisla. Vi ste se bavili problemom Hamleta, pa kažite je li Vaš 'Hamlet poslije' priča o životu koji je iživio Hamletovu sumnju u smisao grabljenja od života, kako ste rekli, ili je to podsjećanje da život uvijek počinje ispočetka?</p>
<p>- Moglo bi se i tako reći. Taj moj nastavak Hamleta ili to moje hamletovanje, možda je to točniji izraz, bio je moj vlastiti pokušaj da se hamletovsko pitanje koje stoji zaista na njegovim usnama kao što Mona Lisi stoji osmijeh, nejasan, nerazgovjetan i nerazaznatljiv, ponovno implantira u ovaj naš svijet. Da vidimo što će se dogoditi inficiranjem svijeta s pomoću tog istog pitanja</p>
<p>• I?</p>
<p>- To nije Biti ili ne biti, sada je to i Biti i Ne biti. Dakle, vraćamo se opet na pirandelovsku dvojnost i situaciju da je to Biti i mnogo i malo, da je to i ja i on, i onaj treći.</p>
<p>• To je konfuzija.</p>
<p>- To je konfuzija zato da bi se uspostavila konačna jasnoća i mir. Pristati na sebe kao drugoga dobra je formula, samo ako znamo tko smo mi, tko sam ja, onda savršeno možemo pristati na drugoga.</p>
<p>• No, teško je doći do odgovora na pitanje tko sam ja?</p>
<p>- Na pitanje tko sam ja gotovo je nemoguće odgovoriti, kao što ne možemo zapravo odgovoriti ni na pitanje o točnoj biti ijedne stvari. Jer za nijednu stvar s pouzdanjem ne možemo reći to je to. Možemo reći to je to zato što to nije to, nije to, nije to, nije cijeli niz stvari. U tom smislu se i naše ja može zrcaliti u drugome, odraziti s pomoću cijele skale odgovora na pitanja što ja nisam u odnosu na druge. Na taj način možemo doći do nekog oblika ukupnosti svega.</p>
<p>• Kada se tako razmišlja, čini se da je danas konfuzija u kojoj živimo i stvar dosade?</p>
<p>- Točno ste rekli. Konfuzija je sastavni dio našega suvremenoga svijeta, života. Konfuzija nastaje i zbog suviška zvuka, mi živimo u prebučnom svijetu. Budući da je svijet postao prebučan, on je tom svojom bukom prekrio naš ljudski glas, onemogućio nam mogućnost razgovora. Otkada više nismo razgovor, da parafraziram Hoelderlina, postali smo sami i postali smo dosadni. I sebi i drugima! Naprosto zato što sada možemo jedni pred drugima izvoditi samo neke gestualne kretnje u zamjenu za govor. Odlazimo u kafić, plešemo, izvijamo se po nekim praljudskim ritmovima da bismo time zamijenili govor koji bi nas, kao konverzacija, kao razgovor spojio ili razdvojio, ali bio bi razgovor.</p>
<p>• Dosada više nije čehovljanska. Iako čehovljansku dosadu mnogi još uvijek krivo iščitavaju, misleći da je neaktivnost dosada.</p>
<p>- Podsjetit ću vas na nešto što je izjavio Louis Sinclair u jednoj grandioznoj rečenici kazavši: Samo veliki pisac ima pravo biti dosadan. Ako je to tako, Čehov ima savršeno pravo biti dosadanim. Ali u Čehovu nema dosade! Čehov je shvatio nešto savršeno točno, on je - a mi smo još uvijek ljudi njegova vremena, njegove figure - shvatio je da je problem čovjeka njegova vremena u shvaćanju vremena. Čehovljev čovjek vrijeme ne shvaća kao vrijeme nego ga osjeća kao trajanje. U Čehova postoji samo trajanje. Nema mjerljivoga vremena, vremena koje teče od danas do sutra, od pet do sedam, od jutra do večeri.</p>
<p>• U tome i jest dinamizam njegove dramske radnje?</p>
<p>- I tragika postupaka njegovih lica. Ona su shvatila i zamijenila vrijeme za trajanje, u njih se uselilo samo trajanje i poremetilo sve njihove unutrašnje ritmove, ciljeve, želje i međuodnose. Jer unutar određenoga vremena može se dogoditi ili ovo ili ono, može se dogoditi ljubav, može protivnik nestati, može suparnik umrijeti ili biti ubijen, ali u trajanju svi su uvijek prisutni. I to je strašno!</p>
<p>• Onda Vama nikada nije dosadno?</p>
<p>- Uglavnom ne, zato što sam na neki način uvijek zaposlen.</p>
<p>• Nešto iznutra Vas tjera da radite, ali i da se zauzdavate?</p>
<p>- Da. Postojani unutrašnji rad, neka vrsta rada na samom sebi. Postoji unutrašnja ljudska radionica. Čovjek osjeća mnoga unutrašnja urušavanja, mnoge unutrašnje ozljede, kako bih rekao, vlastitoga bića koje se zapravo gradi iznutra, kao što kipar kip gradi iznutra. Onaj tko ne shvati da se skulptura gradi iznutra neće shvatiti ni kako je sagrađen čovjek, a pogotovo ne kako je sagrađen lijep čovjek ili lijepa žena. Neće shvatiti kako on funkcionira kao unutrašnji čovjek, kako je iznutra sagrađen.</p>
<p> • Vjerujete u grčku maksimu da je izvanjskost odraz unutrašnjega čovjeka?</p>
<p>- Na svoj način da. Premda idući tim smjerom ne bih htio završiti u Lombrosu. Čovjek je biće podložno mijeni upravo zato što može i mora na sebi neprestance raditi. Veliki Neruda u jednoj božanstvenoj ljubavnoj pjesmi kaže: »Ista noć odijeva bjelinom ista stabla. Mi, oni od jučer nismo više isti«. Čini mi se da je mislio i na dio ovoga o čemu razgovaramo.</p>
<p>• Osjećate li se kada izgnani iz života, iz sebe?</p>
<p>- Iz života ne, ali se vrlo često mogu ili znam osjećati i jesam se osjećao izgnanim u pojedinim situacijama. Ponekad je to nešto što je neizbježno i nasilno, kao onda kada je izbio rat i kada se nisam mogao vratiti u Dubrovnik bez opasnosti po vlastiti život. Ali postoji i drugi osjećaj izgnanstva, kada vas ne prihvaćaju tamo gdje mislite da biste morali biti prihvaćeni, iako tamo pripadate po osjećaju pripadnosti.</p>
<p>• Osjećate li se u Dubrovniku izgnanim?</p>
<p>- Ja sam se rodio na Prijekome u starom Gradu, gdje je moja obitelj živjela gotovo 50 godina. Nakon smrti mojega oca i moje majke kuću u kojoj smo živjeli i u kojoj sam se rodio, budući da je bila privatna, morao sam napustiti. Zbog astronomske cijene nisam je mogao otkupiti. U tom trenutku sam se osjetio izgnanim, iz djetinjstva, iz mitskoga dijela grada koji me je oformio, kome mogu mnogo toga zahvaliti. To je bio osjećaj iskorijenjenosti. Onda sam se preselio ovdje gdje razgovaramo, na Goricu, i činilo mi se da sam svjetlosnim miljama udaljen od Grada. Ali čovjek kasnije shvati da daljina, kao što to kaže Richard Bach, zapravo nije daljina nego blizina i što si dalje da si bliže. Poslije sam se, kao i sve životinje u zoološkom vrtu, prilagodio na svoju novu džunglu.</p>
<p>• Čovječanstvo »ponavlja« svoju prošlost. To se vidi iz djela velikih pisaca pisanih u srednjem vijeku kao što su Chaucerove »Canterburyjske priče«, koje ste preveli.</p>
<p>- »Canterburyjske priče« govore o velikom hodočašću. Život je to veliko hodočašće, od jednoga cilja do drugoga, do kojega čak ni Chaucerovi hodočasnici ne stižu. Samo su krenuli i usput jedni drugima pričaju priče, o životu svojemu i o životu drugih.</p>
<p>• Kao u »Decameronu«?</p>
<p>- Da, samo što je ozračje »Decamerona« kuga, neka opća kataklizmična situacija, gdje je smrt svugdje okolo. Tanatos je izazvao eros, a eros je izazvao želju da se neprestance govori, da se riječima zatrpa jaz praznine i međusobnog otuđenja. Slično se je dogodilo i Chaucerovim hodočasnicima.</p>
<p> Ako to shvatimo uopće kao model ljudskog života, onda vidimo da nam je dužnost krenuti s jedne točke prema nekoj koja nas negdje čeka.Ono što mi možemo i moramo jest jedni drugima pričati priče, što ljepše to bolje. O sebi i o drugima. Cijelo čovječanstvo, otkad postoji, promatra drugoga čovjeka i priča priču o sebi ili drugome. </p>
<p> • Razmišljate li o smrti? Pitam Vas zato što oko kuće imate dosta čempresa, koji su mi simbol mediteranskih groblja. I jer mi se čini da je smrt na Mediteranu jednako poštovana kao i život?</p>
<p>- Smrt je na Mediteranu prijateljica. Ona je suputnik, socijalno biće, dobra stara žena koja se pojavljuje i u pravom i u nezgodnom trenutku. Smrt na Mediteranu je nešto što je dostojno poštovanja. Smrt na Mediteranu je nešto što konačno donosi dignitet, čak i onima koji ga nisu imali. Oko smrti na Mediteranu okupi se cijela zajednica, oko nje se događa najljepša zadnja, završna predstava, čuju se najljepše riječi koje mrtvi u životu nikada nije čuo. Na Mediteranu smrt biva ritual koji se, potpomognut mediteranskom katoličko-kršćanskom religioznošću, stapa s ritualom Velikog petka.</p>
<p>• I sve to posvećeno suncem?</p>
<p>- O tome i govorimo. Ali na to je puno bolje odgovorio, nego ja to umijem u ovom trenutku, Valery u pjesmi »Groblje pokraj mora«. U njoj su zapravo sažete sve ove ključne točke problema i sve metafizičke silnice koje od smrti na Mediteranu čine mitsku, najuzvišeniju predstavu, posvećenu naravno suncem. Jer se svi pogrebi na Mediteranu događaju popodne, oko pet sati, najčešće kada sunce žestoko grije, i događaju se na uzvisini. Primorska groblja uvijek su gore negdje, bliže suncu. Sunce postaje veliko božje oko, postaje Raa, božanstvo, postaje što god hoćemo, ali postaje točka u kojoj se naše unutrašnje i vanjsko oko diže u vjeri da je tamo negdje kroz njega put.</p>
<p>• No vratimo se životu. Recite, zašto većina naših književnika pišući imitiraju svjetsku književnost, malo se baveći problemima prostora u kome živimo?</p>
<p>- Teško je reći gdje je tu dobra sredina. Upravo početkom 20. stoljeća, na smjeni stoljeća, sve tendencije u svih pisaca, uključujući i Krležu, bile su da ona bude nacionalna, da se kroz teme iskaže nacionalni problem, a dogodila se apsurdna situacija da je upravo u toj fazi hrvatska književnost bila možda internacionalnija nego je danas, kada je tendencija obrnuta. Procjenjujući što je važnije mi gubimo kriterije ne shvaćajući da se samo kroz nešto što je lokalno, ali što je osvijetljeno na svima prepoznatljiv i univeralan način, to nešto može učiniti univerzalnim.</p>
<p> To ćemo shvatiti onoga trenutka kada uzmemo bilo kojeg velikog nacionalnog pisca. Recimo, nema ništa ruskije i ništa internacionalnije od Čehova. Ili uzmemo Márqueza. Nema ništa što je južnoameričkije, a opet ništa što nam je kao problem jasnije, čovjeku iz Imotskoga jednako kao i čovjeku s Aconcague. Ali problem hrvatskih pisaca - nomina sunt odiosa - jest nedostatak zanata, književničkog zanata. </p>
<p>• Ne razumijem.</p>
<p>- Neki pisci, nije važno jesu li to mlađi ili stariji, smatraju da ne moraju ništa znati o pisanju, da je dovoljno da sjednu i pišu. A pogledajte bilo kojeg velikog, stvarno velikog pisca, Balzaca, Hemingwaya, Márqueza, bilo kojega. Treba samo analizirati prvu rečenicu kojom otvaraju svoj roman, recimo Márquez u »Sto godina samoće«. Pogledajte samo tu prvu rečenicu i vidjet ćete koliko je zanata u njoj, koliko savršenstva. U njoj je određen sadržaj romana, njegov ritam, njegov duh, karakter likova i način na koji će roman završiti. I kojom brzinom. Sve. Kao kod Andrića, kod Krleže, Marinkovića, da ne nabrajam žive i mrtve i da ne uvrijedim one koji znaju o čemu se radi.</p>
<p> Dakle, dio krivice leži u samim piscima, u njihovoj samouvjerenosti i taštini, a nešto je krivica u (ne)normiranosti i formiranosti samoga našeg književnog jezika, odnosno u stupnja izučavanja i poučavanja toga jezika. Ono što je naš problem jest to da mnogi, uključujući i mene, ne znaju pričati lijepe fabule. A rekli smo da je osnovni zadatak čovjeka ispričati drugome čovjeku lijepu, dobru oformljenu priču. Kada to naučimo, kada naučimo pisati dobre fabulu o bilo čemu, imat ćemo dobra književna djela. </p>
<p>• Postoje djela bez fabule.</p>
<p>- To je u njima najveća fabula. </p>
<p>• Je li Vam lakše prevesti tuđe djelo ili napisati svoje?</p>
<p>- Uvijek je lakše napisati svoje. Ponekad je i obratno. Naime, lakše sam ponekad pisao neka svoja djela zato što sam preveo mnoga tuđa. Ne zato što sam nešto ukrao nego zato što je postmodernizam u književnosti otvorio široka vrata i ozakonio razne oblike citatnosti i intertekstualnosti, tako da književna krađa više nije krađa nego je slaganje uzoraka. Kada je sve napisano, ionako znači da je sve i »ukradeno«.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Otvorene XXVII olimpijske igre: Svečanost sporta sa 11.000 sportaąa iz 200 zemalja</p>
<p>Na spektakularnom otvorenju Igara 13.000 izvođaća priredilo je pretstavu kakva do sada nije viđena/Igre je otvorio Sir William Deane, guverner Australije i izaslanik britanske kraljice Elizabete II</p>
<p>SYDNEY, 15. rujna (Od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Igre XXVII. olimpijade u Sydneyu počele su po običaju vrlo svečano i s očekivanim rekordima, najspektakularnijim otvaranjem u povijesti olimpizma. Okupilo se 11.000 sportaąa iz 200 zemalja svijeta, a na svečanosti otvaranja, u glazbeno-scenskom spektaklu, sudjelovalo je ukupno 13.000 izvođača. Olimpijske igre su ostale vjerne svojoj slici svijeta, točnije čovječanstva - uvijek viąe, veće, spektakularnije. </p>
<p>Joą nitko, pa ni Ujedinjeni narodi, nije na jednom mjestu okupio predstavnike 200 zemalja i to ne samo onih proglaąenih i priznatih od UN, nego i onih koje se same smatraju takvima, kao, primjerice, Hong Kong ili britanski Djevičanski otoci ili Istočni Timor, koji je joą u ratu... Tijekom viąesatne svečanosti na olimpijskom stadionu, koja je pripremana punih sedam godina, posebno je upečatljiv bio zajednički ulazak reprezentacija dviju Koreja. Međutim, iako su se na mimohodu pojavili kao jedna delegacija, Korejci će se ipak natjecati u dvije reprezentacije.</p>
<p>Druge Igre na juľnoj Zemljinoj polukugli, gdje je drveće tek počelo pupati, dok kod nas ľuti, joą je jedan primjer globalizacije, unatoč protestima koji stvaraju zbrku, ali ne postiľu niąta. Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juan Antonio Samaranch mogao je pred rekordnim brojem prisutnih - 110.000 ljudi - sa zadovoljstvom pogledati na svoje zadnje Igre kao predsjednik MOO-a, na vrhunac koji su Igre dosegle u 104-godiąnjoj povijesti i pozvati guvernera Australije, Sir Williama Deanea, predstavnika australskog suverena britanske kraljice Elizabete II, da strogom formulom proglasi Igre otvorenima.</p>
<p>I ovdje, već ąesti put na olimpijskim igrama pod hrvatskom zastavom, nastupaju sportski predstavnici Hrvatske. Njih 95 natjecat će se u Sydneyu u 13 sportova.</p>
<p>Kakve će biti iduće Igre i hoće li ih uopće biti tek će se vidjeti? Činjenica da prvi put sportaąi nisu nazočili usputnom spektakularnom programu, koji je prvi put prije sluľbenog dijela otvaranja Igara, govori o velikoj brizi za kondiciju sportaąa odnosno za rezultat, a ne samo za sudjelovanje.</p>
<p>Sydneyski "San dubokog mora" nadmaąio Hollywood</p>
<p>Svečanost otvaranja je varirala između simbolike, sentimenta i vrhunske predstave, showa koji nadmaąio sve, čak i ono ąto bi mogao eventualno mogao napraviti Hollywood / Olimpijski djelatnici izvukli su konačno pouke iz "stojećeg mučiliąta" u Barceloni i gubitka vremena u Atlanti, pa su sportaąe opteretili mnogo manje samo izravnim sudjelovanjem u sluľbenom dijelu otvaranja</p>
<p>Koliko god je dosad otvaranje Olimpijskih igara bila parada, sve viąe i spektakl, ovo u Sydneyu imalo je i neke znakove koji govore o promjenama olimpijskog pokreta. Ovaj put je veoma karakteristična promjena koncepcije otvaranja - revijalni dio nije se odrľao poslije sluľbenog dijela, nego prije. Olimpijski djelatnici izvukli su konačno pouke iz "stojećeg mučiliąta" u Barceloni i gubitka vremena u Atlanti, pa su sportaąe opteretili mnogo manje samo izravnim sudjelovanjem u sluľbenom dijelu otvaranja.</p>
<p>Ipak, i to je bilo veoma dugotrajno zbog velikog broja - 199 reprezentacija. Ta promjena vidno govori o novonastaloj brizi za kondiciju i raspoloąenje sportaąa, odnosno za njihove rezultate koji tek slijede. Znači, unatoč tome ąto će se u mimohodu malobrojni predstavnici nove zemlje, Istočnog Timora osjećati prihvaćenima od međunarodne zajednice (ąto je velika, ali i jedinstvena zasluga olimpijskog pokreta), sami rezultati dobivaju na vaľnosti. To ocrtava danaąnji razvoj svjetskog sporta - rezultat impresionira i suľava sport na izabrane, a olimpijski pokret joą uvijek brani univerzalnost sporta kao opće čovjekove potrebe i prava. U tome duhu će se odvijati razvoj sporta na svijetu. Hoće li se olimpijski pokret moći othrvati napadu menedľerskog trenda prema spektakularnosti i rekordima, tek će se moći naslutiti na budućim igrama.</p>
<p>Ovdje se to vidjelo ne po pravoj proljetnoj klimi, nego po drugačijem stilu ľivota koji se odrazio i u dva i pol sata nesluľbenog programa, koji je stvoren golemim naporom i sredstvima. Već sam naslov tog programa: "San dubokog mora" govori o drugačijem poimanju svakodnevice, veoma, veoma izmijeąanog stanovniątva Australije, kojeg na prostoru čitave Europe samo 19 milijuna. Predstava je varirala između simbolike, sentimenta i vrhunske predstave, showa koji nadmaąio sve, čak i ono ąto bi mogao eventualno mogao napraviti Hollywood. </p>
<p>Naľalost, televizijski gledatelji nisu mogli doľivjeli posebnu atmosferu, koju je ovdje stvorio relativno mali prostor, (neąto kao Jelačićev trg), koji je bio opkoljen 80 metara visokim tribinama, nabitim do vrha sa 110.000 gledatelja, neviđenog raspoloľenja. To se raspoloľenje pojačano zlatkastim svjetlucanjem malih svjetiljki, magnetski prebacivalo s izvođača na gledatelja i obratno. Sve dosad viđeno nadmaąeno je a da pritom tehničke vratolomije nisu poniątavale sjajan dojam zajedničkog slavlja izvođača (98 posto amatera) i gledatelja.</p>
<p>Sve je počelo s počasti upravo tim dobrovoljcima, od 17 do 77 godina (40.000) iz doslovce svih slojeva australskih ľitelja. Uopće, ne moľe se previdjeti veoma srdačno i oduąevljeno cjelokupno stanovniątvo, barem savezne drľave New South Wales u provedbi Igara. Jedna posebna pjesma koju su pjevala djeca označilo je to raspoloľenje običnog ovdaąnjeg čovjeka: "G'day", ąto bi mi barem u Lici rekli "'Br' dan" ili u Zagrebu "dan". Tome je slijedilo neizbjeľno impresioniranje gledaliąte fantastičnim, ali ovoga puta mnogo sadrľajnijim tehničkim efektima. Počelo se zbivanjem u zraku za gledatelje koji su, međutim, gledali zbivanja u "vodi". To je trebalo prikazati povezanost Australaca s morem. Naime, čak 80 posto Australaca ľivi na 36.735 kilometara dugoj obali. Ta privrľenost moru osim ekonomije na joą jedan način razumljiva - kad mi za Boľić ľurimo u tople kuće Australci idu na piknik na uľarenu obalu.</p>
<p>Sve je to trebalo prikazati njihovu vremenski kratku tradiciju, koja se od domaćih prastanovnika stvarala oko doseljenika sa svih strana svijeta. Za nas je, barem upravo ove godine bio zanimljiv zadnji dio u kojem se simbolizirala igra vode i vatre. Ta priča o vatri sjećanje je na ono ąto se ovdje događa svake godine kada vatra ponekad kao 1939. ili 1983. ostaje katastrofalna, tragičnih dimenzija. Godine 1993. godine iz čitave Australije stizali su različiti ljudi da bi spaąavali vatrom opkoljeni Sydney. Ti su ljudi ove godine letjeli u SAD da im pomognu u najvećoj vatrenoj katastrofi u posljednjih 50 godina.</p>
<p>Za kraj uąli su, naravno, snaľno pozdravljeni, oni koji će se narednih 16 dana boriti ne samo sa suparnicima, nego i sa samim sobom, ne samo za medalje nego i za čast da postanu olimpijci. Domaćin je na kraju sjajno organizirao, s izvanrednim smislom za priznanje svojim sportskim veličinama, predaju olimpijske baklje iz ruke u ruku ąest olimpijskih pobjednica. Na kraju očito sa osjećajem nepravde svojim stanovnicima samo vatru je zapalila njihova predstavnica Katy Freeman.</p>
<p>®arko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mitu iskoristio Kroghov poklon</p>
<p>Nogometaši Osijeka napravili su veliki korak prema ulasku u 2. kolo Kupa UEFA, svladavši u Kopenhagenu Brondby 2-1</p>
<p>KOPENHAGEN</p>
<p> - Nogometaši Osijeka su napravili veliki korak prema ulasku u drugo kolo Kupa Uefe pobijedivši u Kopenhagenu danskog prvaka, momčad Brřndbya sa 2-1 (1-1). Ukoliko uspiju zadržati ovu prednost i pred svojim gledateljima za dva tjedna, Osječani će ostvariti najveći uspjeh na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Prvi pogodak za Osijek postigao je Jozo Gašpar sjajnim udarcem sa dvadesetak metara koji je odsjeo u samom lijevom gornjem kutu vratiju domaćih. No, to vodstvo Osječana nije dugo trajalo, samo osam minuta kasnije u gužvi pred Osijekovim vratima najbolje se snašao Jonson i poravnao rezultat.</p>
<p>No, iako su Danci u drugome poluvremenu dominirali i stvarali prilke, pogodak su postigli Osječani. Dumitru Mitu je iskoristio jedan poklon domaćeg vrata Krogha koji mu je dodao loptu i pospremio ju u mrežu. Do kraja susreta sa nekoliko dobrih obrana istakao se Domagoj Malovan koji je tako također doprinio ovoj sjajnoj pobjedi Osijeka.</p>
<p>• Stadion Brřndbyja</p>
<p>BRŘNDBY - OSIJEK 1-2 (1-1)</p>
<p>BRŘNDBY: Krogh - Colding, Rasmussen (od 81. Barro), Nielsen, Skarbalius - Bjur, Ravn-Jensen, M. Jensen, Jonson - Bagger (od 60. Lindru), Graulund (od 76. Foldgast).</p>
<p>OSIJEK: Malovan - Beljan; Vuica, Neretljak - Gašpar, Brkić (od 78. Balatinac), Grnja, Beširević, Prišč, Bjelica (od 85. Zebić) - Mitu (od 88. Vuka).</p>
<p>SUDAC: Ferry (Sjeverna Irska). GLEDATELJA: 5000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Gašpar (31.), 1-1 Jonson (39.), 1-2 Mitu (55.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bjur, Mitu, Bjelica </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Domagoj MALOVAN (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rijeka sačuvala mrežu u Vigu</p>
<p>VIGO, 14. rujna</p>
<p> - Nogometaši Rijeke ipak su se »čitavi« vratili sa »streljane« u Vigu. U prvoj utakmici prvog kola Kupa Uefe Riječani su na gostovanju kod španjolske Celte izvukli 0-0 što je, s obzirom na zbivanja na terenu, izvrstan rezultat. Momčad trenera Nenada Gračana u potpunosti se orijentirala defanzivnim zadacima tako da je najvećim dijelom utakmice lopta skakutala ispred ili unutar riječkog kaznenog prostora. </p>
<p>Uvjerljivo najzaposleniji čovjek na terenu bio je riječki vratar Džoni Tafra, kojem svakako pripada epitet najboljeg igrača utakmice. Uspješno je krotio snažne udarce Catanhe, Mostovoja i Karpina, a u 77. minuti pomogla mu je i prečka koju je uzdrmao Velasco.</p>
<p>• Stadion »Balaidos«</p>
<p>CELTA - RIJEKA 0-0</p>
<p>CELTA: Cavallero - Velasco (od 89. Đorović), Caceres, Yago, Manolo (od 73. Pablo) - Mostovoj, Vagner, Giovanella - Karpin, Jesuli; Catanha.</p>
<p>RIJEKA: Tafra - Mijatović; Weiss, Skočibušić - Brajković; Čačić, Kremenović (od 72. Maroslavac), Matulović, Čaval, Višković - Miličić (od 90. Pavić).</p>
<p>SUDAC: McCurry (Škotska).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Džoni TAFRA (mt)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hajdukova suspenzija ukinuta do ponedjeljka, no što dolazi poslije?</p>
<p>SPLIT, 15. rujna</p>
<p> - Hajdukova akcija kojom se nastoji spasiti nakon što mu je izrečena suspenzija zbog toga što Osijeku nije izmirio dug za prelazak Stanka Bubala donijela je prve plodove. Naime, suspenzija se odlukom disciplinskog suca Krešimira Vlajčevića ukida do ponedjeljka, pa će juniori i kadeti odigrati nedjeljne prvenstvene dvoboje s Marsonijom. </p>
<p>No, što će biti nakon ponedjeljka? Dan poslije, u utorak na Poljudu, prvenstvenu utakmicu trebali bi odigrati Hajduk i Dinamo, a odigravanje tog susreta još uvijek izgleda kao »Nemoguća misija 2«. Od »slučaja Andrić« do sadašnje suspenzije Hajduk se gubi u šumi nedorečenih paragrafa i malo mu koristi priznanje pravnih eksperata, koji mu daju za pravo. Hajdukov adut zove zove se Doris Košta, jaka žena hrvatskog nogometa, koja mijenja odnose u našem nogometu i (m)uči muškarce.</p>
<p> Uglavnom, kako je ipak teško povjerovati da se susret Hajduka i Dinama neće odigrati, jer će se ili uplatiti 200 tisuća njemačkih maraka na nekakav (čiji?) račun ili će se suspendirati suspenzija, Splićani odbrojavaju dane do derbija i pokušavaju prolongirati suspenziju (ne može se ukinuti). Stoga su dopisom Nevenku Herjavcu, predsjedniku Udruženja i dopredsjedniku Saveza, zamolili da se preispita odluka o suspenziji, jer postoji dvojaki elementi u sporazumu Osijeka i Hajduka oko odštete za Stanka Bubala. Još Splićani traže hitni sastanak na kojem bi se razgovaralo o prolonigiranju suspenzije, a na kojem bi bili Vlatko Marković, predsjednik HNS, Krešimir Vlajčević, disciplinski sudac, Nevenko Herjavec, Branko Grgić, predsjednk Hajduka i Vlado Bučević, dopredsjednik Osijeka.</p>
<p> Dok se kancelarija bori s paragrafima, nogometaši se pripremaju za veliki derbi s Dinamom, a trener Zoran Vulić kaže:</p>
<p>- Od susreta s Rijekom razmišljamo o Dinamu. Stanje je redovno, ništa specijalno, iako je ime protivnika specijalno. Tri boda su tri boda ma protiv koga igrali, premda bi nam pobjeda u utorak dala živost. Značila bi mnogo i za ozračje u gradu, a posebno bi mnogo značila ovim momcima, koji se pripremaju za utakmicu.</p>
<p> Pobjede Dinama i Osijeka protiv Slovana i Brondbya, te neodlučeni rezultat Rijeke sa Celtom pokazale su da u našem nogometu nije sve crno, a nadajmo se da je naznaka boljih dana i u Poljudu i da će se crnilo obojati ružičastim. Zato i trener Hajduka Vulić kaže:</p>
<p>- Ovi uspjesi Dinama, Osijeka i Rijeke su pozitivni za sve nas koji radimo u nogometu i pokazuju da je naš nogomet dobar. Tko može podcjenjivati pobjedu od tri pogotka razlike na gostovanju u Europi. Pobijediti drugoligašku momčad tako uvjerljivo nije lako, a ne u europskoj konkurenciji. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Lokalni derbi na zadovoljstvo gledatelja</p>
<p>U subotu će se Slaven-Belupo i Čakovec prvi put sastati kao prvoligaši u službenoj utakmici </p>
<p>KOPRIVNICA, 15. rujna</p>
<p> - Za subotnji koprivnički susret (16.30 sati) Slaven-Belupa i Čakovca u 7. kolu hrvatskog prvenstva mnogi u Koprivnici smatraju da će biti pravi derbi i prava utakmica. Čakovečki nogomet u Koprivnici je cijenjen, a međimursko-podravski derbiji igraju se već 40 godina.</p>
<p> Slaven Belupo bit će oslabljen neigranjem Pave Crnca, koji je na liječničkom tretmanu, a Vedran Medenjak ima tri žuta kartona. Od šibenskih ozljeda oporavili su se vratar Solomon (noga) i Ferenčina, kojemu je stradao nos. O utakmici smo pitali za mišljenje Marija Dodika, jednog od najboljih strijelaca Lige. </p>
<p>- Čakovec sam vidio samo na televiziji, gledao sam utakmicu protiv Hajduka. Radi se o dobroj, čvrstoj ekipi. Međutim, mi nemamo mnogo izbora, idemo na pobjedu. Moramo pobijediti i pobijedit ćemo. Mislim da će Čakovec igrati malo zatvorenije nego što igra inače. Ovog tjedna dosta smo radili na popravljanju igre u veznom redu i mislim da će srednja linija odigrati u subotu jako dobro. Što se mene tiče u svaku utakmicu idem da bih postigao gol, rekao je Dodik.</p>
<p>Trener Mladen Frančić cijeni Međimurce:</p>
<p>- Drago mi je da je konačno došlo i do službenog derbija u Prvoj ligi između Čakovca i Slaven-Belupa i to je dobro za hrvatski nogomet. Treba što više regionalnih derbija. Na taj način doći će do izražaja i kvaliteta, a najviše će profitirati gledatelji koji će gledati dobar nogomet i zanimljive utakmice. Čakovec je momčad koja ima iskustva, disciplinu igre, a igra s mnogo motiva kao novak u ligi. Ne zaboravimo, imaj i Iliju Lončarevića, jednog od najboljih trenera u Hrvatskoj. Radio je i u našem klubu i jako dobro pozna Slaven Belupo i igrače. Od šest utakmica dosad smo četiri igrali vani, po našim računicama »kratki« smo za dva boda ali sve ćemo to u idućim utakmicama ispraviti. Ova je momčad puno puta dokazala da kad joj je najteže ima karakter, volju, želju i to su elementi koji ju krase i u subotu će se to i dokazati - rekao je Mladen Frančić.</p>
<p>Slaven će nastupiti u sastavu: Solomon - Radiček, S. Bošnjak, Kacić - P. Bošnjak, Kovačević, Ferenčina, Bisaku, Amižić - Jurčec, Dodik. (I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pešalov će biti zadovoljan samo ako osvoji zlato</p>
<p>»Svaka bi medalja bila uspjeh, no jedno je sigurno - Pešalov će biti zadovoljan samo ako osvoji zlatnu medalju. Shvatite ga, ne zanima ga ni otvaranje Igara, ni novinari, ni prijatelji. Zanima ga samo zlato, kaže trener našeg najboljeg dizača Boško Čavka</p>
<p>Može li Nikolaj Pešalov osvojiti zlatnu medalju u dizanju utega? Sudeći prema razmišljanjima njegovog trenera Boška Čavke u njegovoj disciplini - do 62 kilograma - Pešalovu nema premca. Štoviše, Čavka smatra da je Pešalov u ovome trenutku bolji i od trostrukog olimpijskog i 11-erostrukog svjetskog prvaka Naima Suleymanoglua. No, Čavka će pred hrvatskim novinarima reći i jednu drugu »istinu«.</p>
<p>- Svaka bi medalja bila uspjeh, no jedno je sigurno - Pešalov će biti zadovoljan tek ako osvoji zlatnu medalju. U Barceloni je osvojio srebro, u Atlanti broncu, kolekcija bi se morala upotpuniti zlatom. No, konkurencija je strašna, uz Suleymanoglua, tu su još dva Kineza Chi i Li, Grk Sabanis, Bugar Minčev... Svatko od njih može biti prvi, ali i posljednji. No, srećom, pokazalo se ovih dana da je Pešalov u sjajnoj formi, kaže trener Čavka. Pešalov će uistinu biti prvi od hrvatskih sportaša koji će biti u prilici osvojiti olimpijsku medalju. Naime, njegov finalni nastup predviđen je za nedjelju 16. rujna u 18.30 sati.</p>
<p>Boško Čavka je čovjek koji je Pešalova doveo u Hrvatsku. Na to je i posebno ponosan, a obostranu korist u dovođenju ovog bugarskog sportaša pod hrvatsku zastavu Čavka vidi u sljedećim podacima:</p>
<p>- Pešalov je svoje najbolje rezultate postigao otkako nastupa za Hrvatsku, nikada nije dizao takvu kilažu otkako zajedno treniramo. Mislim da je već dosad opravdao svoj dolazak u Hrvatsku, ovo bi mu mogla biti i kruna karijere, rekao je Čavka ujedno se ispričavajući što Pešalov nije mogao doći na razgovor s hrvatskim novinarima.</p>
<p>- Shvatite ga, ne zanima ga ni otvaranje Igara, ni novinari, ni prijatelji. Zanima ga samo zlato!</p>
<p>Čavka priznaje kako su mnogi na početku podozrivo gledali na dolazak bugarskog dizača utega u Split.</p>
<p>- Dizanje utega iznimno je težak i zahtijevan sport, u čak 164 zemalja svijeta dižu se utezi. Uostalom, dizanje utega dio je svakog suvremenog sporta. Dosad sam od Pešalova mnogo naučio, volio bih kada bi i cijeli naš sport od njega pokupio znanje iz ovoga sporta. On želi ostati u Hrvatskoj, još treba vidjeti je li to moguće. Dizanje utega je spartanski sport, volio bih kada bi zaživio u Hrvatskoj, a to će nam biti lakše s Pešalovom.</p>
<p>Sve što želi Čavka, popularizacija dizanja utega u Hrvatskoj, ovisit će nesumnjivo od Pešalovljeva dosega u Sydneyu.</p>
<p>- Istina, ali meni je posebno drago što su ga već sada naši sportaši iskreno i srdačno primili. On je pravi hrvatski sportaš i ne znam zašto i on nije bio u konkurenciji za nošenje zastave na svečanom otvaranju. Što se tiče teza da sam njegovim dovođenjem praktički »kupio« medalju, to su gluposti. Doveo sam ga da taj sport konačno krene naprijed u nas. S njegovim se dolaskom u hrvatskom dizanju utega štošta promijenilo. Moj je cilj da već na sljedećim Igrama za četiri godine u Ateni imamo jednog svog, domaćeg, dizača utega, za osam godina dva...</p>
<p>Prije svakog velikog natjecatelja svi dizači utega naglo skidaju kilograme. Pešalovu je do nastupa preostalo skinuti još četiri kilograma. Kako je to moguće za manje od dva dana?</p>
<p>- On četiri kilograma može skinuti i za dva sata. Dosad je u karijeri isključivo vježbanjem »skinuo« više od pet stotina kilograma. Pazite, nekad osvajate medalju ili je gubite zbog nekoliko dekagrama. Znate, ako dva dizača podignu istu težinu tijekom natjecanja, onda je bolji onaj tko je lakši, veli Čavka.</p>
<p>Doznajemo da je najveći štovatelj Nikolaja Pešalova naš tenisač Goran Ivanišević. Ne samo da novčano pomaže Bugara s hrvatskom putovnicom (»Goran je pravi dobročinitelj«, kaže Čavka), nego mu kao pravi prijatelj redovito šalje poklone za djecu. Pešalov je otac dječaka i djevojčice, a neposredno prije odlaska u Sydney Ivanišević je njegovoj kćeri poklonio reket.</p>
<p>No, možda najzanimljivije u priči oko Pešalova jest činjenica da je ovaj sportaš strastveni pušač. Kako, zašto pitali su novinari u čudu, a Čavka ga je pokušao obraniti.</p>
<p>- Je li bitno ako netko puši ili pije, ako mu to ne smeta i postiže dobre rezultate. Pa, više od pola Hrvatske puši, pa oko tog nitko ne razbija glavu. Zapravo, puše svi dizači utega, zacijelo tako suzbijaju nervozu. Zar ćemo oko toga praviti skandal? Zašto nitko nije pravio skandal kada je Pešalov, koji u Hrvatskoj nema gdje živjeti, spavao u kancelariji na Gripama gdje su nam prostorije za vježbanje?! A od njega očekujemo zlato. I neka ga osvoji, to bi bio pravi poticaj svim ostalim hrvatskim sportašima već na početku Igara. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Neponovljiva dramatična priča Bena Johnsona</p>
<p>Obavili smo doping-kontrolu naših olimpijaca i svi su bili negativni. Naši sportaši na Igrama i njihovi treneri morali su navesti što su sve uzimali od lijekova i preparata u posljednjih šest mjeseci, kazao je dr. Boris Labar, voditelj naše 11-člane zdravstvene službe</p>
<p>Sydneyske olimpijske igre samo su nova potvrda da Međunarodni olimpijski odbor (MOO) poduzima sve da sport što je moguće više očisti od zla dopinga, da zaštiti zdravlje sportaša, da stvori svima ravnopravne uvjete za natjecanje, da na kraju krajeva zaštiti i sebe od moguće afirmacije prevare umjesto afirmacije sporta i fair-playa. Hoće li ove Olimpijske igre biti još čišće od prethodnih znat će se za 16 dana kada će se podvući crta i ispostaviti završni računi svih vrsta. </p>
<p>Kao što svaka država ima svoje antiterorističke jedinice i razne specijalne postrojbe za suzbijanje najrazličitijih zala, tako i najjača međunarodna organizacija, Međunarodni olimpijski odbor, s ciljem zaštite svoje brojne obitelji, ima svoje specijalne antidopinške jedinice. One ovdje u Sydneyu imaju pravo od trenutka otvaranja sportskoga sela »privesti« na doping kontrolu bilo kojeg sportaša u bilo koje doba dana i noći. Nema nikakvog posebnog odabira na temelju nekakvih indicija, nego je izbor slučajan. Iako su ipak više na udaru predstavnici sportova kod kojih je bilo više slučajeva doping-afera, te predstavnici onih sportova koji svojim profilom sugeriraju da bi mogli biti izloženi dopingu.</p>
<p>Ni hrvatski sportaši nisu bili pošteđeni dopinške provjere metodom slučajnog odabira. »Priveden« je već bio dizač utega Nikolaj Pešalov, najveća hrvatska uzdanica za medalju, te neki veslači i jedriličari. </p>
<p>- Mi smo obavili doping-kontrolu svih naših olimpijaca i svi su oni bili negativni. Osim toga svi naši sportaši koji sudjeluju na Igrama, te njihovi treneri, potpisali su izjavu u kojoj su morali navesti što su sve uzimali od lijekova i preparata u posljednjih šest mjeseci, kazao je dr. Boris Labar, voditelj naše 11-člane zdravstvene službe u Sydneyu, a zatim se htio još jednom osvrnuti na »slučaj marihuana« i nesretnog vaterpolista Maria Oreba.</p>
<p>- Žao mi je što je napravljena takva afera, žao mi je zbog tog mladića. Teoretski Mario Oreb je mogao nastupiti u Sydneyu, dakako uz uvjet da ga je izbornik Neven Kovačević odabrao. Naime, kanabinoidi, a to su hašiš i marihuana, prema pravilima MOO-a i svjetske vaterpolske organizacije nisu zabranjene supstancije između natjecanja. Zabranjene su isključivo za vrijeme natjecanja. No, Oreb nije ovdje zbog osjetljivosti trenutka, željeli smo da naša olimpijska delegacija ni teoretski ne dođe u kakvu vezu s dopingom.</p>
<p>Dr. Labar osvrnuo se dan uoči početka natjecanja na Igrama i na zdravstveni status naših olimpijaca. </p>
<p>- Goran Ivanišević vuče kroničnu ozljedu ramena, tešku degenerativnu artropiju. Terapijom se barem trenutno rješava problem. Član štafete 4x400 metara Vjekoslav Oršolić ima velikih problema s ozljedom stopala, noga ga jako boli i izrazito ga dekoncentrira, već je dobio blokadu, a u kojoj će mjeri biti spreman za nastup to ćemo tek vidjeti. I jedriličar Mate Arapov ima problema, ozlijeđena mu je šaka lijeve ruke, a ne trebam vam govoriti što su jedriličarima ruke. Drugih problema, na sreću, nema. Zdravstvena služba ima odlične uvjete za rad, kudikamo bolje nego u Atlatni. Imamo u selu stalnih pet radnih mjesta za naše fizioterapeute, koji su stalno u pogonu. Imamo i dijetetičara, osobu zaduženu za prehranu i dopunsku prehranu sportaša. Većina naših sportaša se, na žalost, hrani neadekvatno, no mi nismo sada tu bismo im mijenjali navike, nego da trenutno djelujemo i da ih savjetujemo. Jedino što nam nedostaje jest psiholog, koji bi bio dosta važan, no mi smo još uvijek za psihologiju svako sam svoj majstor.</p>
<p>S obzirom da se prije nekoliko dana naša velika plivačka nada, Gordan Kožulj, žalio da ima problema sa sinusima, pitali smo dr. Labara, kako se rješava Kožuljev problem obzirom da dugačak popis lijekova koji su na listi zabranjenih sredstava. </p>
<p>- Mi smo svi već toliko senzibilizirani na sve te zabrane da već sami sportaši traže savjet prije nego li bilo što uzmu. Mi smo ovdje nabavili kapi za nos koje su dopuštene i s time rješavamo Kožuljev problem.</p>
<p>Dr. Labar je potvrdio da uistinu kod pretjeranog konzumiranje Coca-Cole ili kave sportaš može biti pozitivan na doping kontroli, no da bi se to uistinu dogodilo trebao bi u vrlo kratkom vremenu od oko jednoga sata popiti ogromene količine Coca-cole ili pet-šest kava. </p>
<p>Na priče o metodama kineskoga atletskoga trenera Ma Junrena koji svojim atletičarkama daje da piju kornjačinu krv, dr. Labar se samo nasmijao.</p>
<p>- Mislim da se radi samo o placebo efektu. Ima vrlo sugestivnih sportaša i kada mu kažete da će nešto povećati njegove psihofizičke sposobnosti on će u to doista i povjerovati i to će polučiti dobre efekte. Uistinu pravi učinak Ma Junren postiže time što svoje sportaše priprema na Tibetu, gdje zapravo i ne trebaju ništa piti. Tamo je, naime, takva visina da se zbog razrijeđenoga zraka i pomanjkanja kisika sportašima povećava broj eritrocita u krvi, čime im se povećavaju aerobni kapaciteti. I to je u redu. To mnogi primjenjuju i kako bi izbjegli duge i skupe pripreme. Ono što nije dopušteno, a čega također, nažalost, ima jest uzimanje vlastite krvi, koja se zamrzava i onda se vrati u organizam uoči natjecanja. To su po život opasne metode i bilo je više smrtnih slučajeva zbog mijenjanja krvi. </p>
<p>Igre počinju, svjetla pozornice gore tako da vidi čitav svijet. Vidjet će i ukoliko nekoga »proguta mrak«. Poput, recimo, Bena Johnsona u Seoulu. Bila je to najdramatičnija dopinška priča u stoljetnoj olimpijskoj povijesti koja je svojim medijskim odjekom, svojom tragičnom atraktivnošću silno uzdrmala olimpijsku obitelj. Tako dramatične priče sasvim sigurno više neće biti. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatska ruši nedodirljivi kvartet!</p>
<p>Mi inače ne startamo dobro, no ipak mislim da Australija nije sastav koji bi nas mogao iznenaditi, kaže izbornik hrvatskih odbojkašica Ivica Jelić</p>
<p>Hrvatske odbojkašice u ovo su vrijeme lani u Italiji na Europskom prvenstvu hvatale olimpijsku vizu. Iako su u Rimu zaigrale u svom trećem uzastopnom europskom finalu, iako su osvojile srebro, zbog nelogičnog kvalifikacijskog sustava nisu se odmah plasirale u Sydney (kao ni europske prvakinje Ruskinje). Ipak, i mlada hrvatska odbojkaška vrsta danas je ovdje. Svojim spektakularnim nastupima na svjetskim kvalifikacijama u Japanu - gdje je Hrvatska otišla, nakon silnih smicalica međunarodne odbojkaške organizacije, bez Marije Lihtenštajn, djevojke koja je držala najdelikatnije mjesto u sastavu - i uopće zbog kontinuiteta uspješnih natupa na velikim priredbama, ovdje se na naš sastav gleda s uvažavanjem.</p>
<p>U subotu, u rano australsko poslijepodne (5.30 sati po hrvatskom vremenu) naše djevojke igraju prvu utakmicu na olimpijskom turniru protiv domaćeg sastava Australije. Australska reprezentacija ne spada u gornji dom svjetske odbojke, pa bez obzira što će biti nošena podrškom zdrave sportske publike, teško da će moći ugroziti tehnički i taktički kudikamo potkovaniji hrvatski sastav.</p>
<p>Izbornik Ivica Jelić vrlo je samouvjeren i više se boji prve utakmice kao takve, nego li zbog suparnica samih.</p>
<p>- Mi inače ne startamo dobro, no ipak mislim da Australija nije sastav koji bi nas mogao iznenaditi. </p>
<p>Na pitanje bi li Hrvatska ovdje mogla iznenaditi i izboriti mjesto u polufinalu te tako ostvariti prognoze naših talijanskih kolega, Jelić je, iako mu se dopalo što su Talijani prognozirali, kazao:</p>
<p>- Kuba, Rusija, Brazil i Kina su četiri reprezentacije koje već deset godina suvereno vladaju svjetskom odbojkom, stalno su u završnici svih velikih natjecanja i doista bi blo pravo čudo da se u Sydneyu nešto promijeni.</p>
<p>Kćer-igračica bila je hrabrija od tate izbornika, Barbara Jelić naime smatra da Hrvatska može pobijediti Kubu. Je li Hrvatska, predvođena najmoćnijom odbojkašicom na svijetu, predodređena da sruši dominaciju nedodirljivog kvarteta? (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Vanja Rogulj otvara natjecanje</p>
<p>Naš plivač Vanja Rogulj bit će u subotu u kvalifikacijskoj utrci na 100 metara prsno ujedno i prvi hrvatski sportaš koji je započeo natjecanje na XXVII. olimpijskim igrama</p>
<p>U subotu započinju i olimpijska plivačka natjecanja. Dakle, odmah dan nakon otvaranja Olimpijskih igara evo i najatraktivnije sportske priredbe za domaćine Australce. Zanimanje za plivanje u Sydneyu je nevjerojatno, za svaku finalnu priredbu prodano je svih petnaestak tisuća ulaznica, a najveće probleme organizatori imaju s novinarima. Računa se da je u Sydneyu 21.000 novinara, neka svaki deseti želi na plivanje, a zanimanje je i u novinara kudikamo veće, moralo bi se ljudima oduzimati već kupljene ulaznice. To je posebno postalo jasno hrvatskim novinarima koji su na raspolaganje dobili samo dvije ulaznice za svaki dan plivačkih finala. Samo dvije, a izvjestitelja pisanih medija je dvanaestak. </p>
<p>- Još ste dobro i prošli, više od 15 posto vaših novinara vidjet će finala. Nas je nekoliko stotina novinara iz Njemačke a dobili smo dvadesetak ulaznica. Tu akreditacije ništa ne pomažu, zašto smo se uopće akreditirali? Zar nije jednostavnije kupiti ulaznice, zapomagao je jedan njemački novinar očito shvativši da će plivanje moći gledati smo prigodom kvalifikacija.</p>
<p>Nijemac se samo zanio kada je rekao da bi bilo jednostavnije kupiti ulaznice za finala. Bilo bi tako da te ulaznice ne stoje 400 australskih dolara, a na crnom tržištu zacijelo i više. Eto, obitelj našeg Gordana Kožulja već nekoliko dana traži ulaznice za finalnu utrku na 200 metara leđno za koju svi pretpostavljamo da će u njoj biti i naš plivač.</p>
<p>- Ništa, pa ništa. I onaj tko ima ulaznice ne želi ih prodati za veći novac, kaže otac Mirko Kožulj.</p>
<p>Vratimo se na prvi dan plivačkih natjecanja. Naš Vanja Rogulj bit će u subotu u kvalifikacijskoj utrci na 100 metara prsno ujedno i prvi hrvatski sportaš koji je započeo natjecanja u Sydneyu.</p>
<p>Roguljeve ambicije sežu do polufinala, nekako potiho i tajno se sanja i finale. Ovaj 18-godišnjak, koji se može podičiti juniorskim srebrom na europskoj smotri, ove Igre ipak treba najprije doživjeti kao veliko stjecanje iskustva, a tek u Ateni pokušati ono što danas svi očekujemo od Kožulja, borbu za medalje. I prije četiri godine u Atlanti Kožulj je bio u istoj poziciji kao u subotu Vanja Rogulj.</p>
<p>- Glavno da sam zdrav, mislim da mogu otplivati bolje od svog najboljeg vremena, 1:03.25. </p>
<p>I ova utrka bi u malom trebala biti predstavljati skorašnu veliku borbu za prevlast između australskih i američkih plivača, borbu koja je i osnovni razlog tako fanatičnog pohoda Australaca na plivačka natjecanja. Glavni favorit za zlato na 100 metara prsno je nesumnjivo Amerikanac Ed Moses s ovogodišnjim najboljim rezultatom 1:00.44, no putem novina mu opasno prijeti Australac Phil Rogers (1:02.01). (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rukometaši Zagreba napustili labinski turnir!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba napustili su međunarodni turnir u Labinu te se, ne odigravši polufinalni dvoboj protiv Brodomerkura, vratili u Zagreb. Razlog odlaska hrvatskih prvaka s turnira je, zapravo, i poznat - iako su bile obećane, plaća nije bilo. Kako doznajemo, kapetan momčadi Mirza Džomba je rekao:</p>
<p>- Pa, takav je bio i dogovor prije nego što smo i došli u Labin. Zoran Gobac je sam rekao da ako u četvrtak u Labinu nećemo dobiti plaće, možemo se vratiti u Zagreb, objasnio je Džomba.</p>
<p>Trener »zagrebaša« Lino Červar nije bio sretan razvojem događaja, ali druge nije bilo.</p>
<p>- To je neugodna situacija i šteta što uopće dolazi do takvih situacija. Mislim da u ovakvim stvarima trener treba biti uz igrače, jer su trener i igrači u direktnoj suradnji, no meni je jako žao što ovako gubimo utakmice. Ne želim se miješati u ono što nije moj posao, ali mislim da pobjednički Badel 1862 Zagreb kakav svi želimo mora imati uvjete kakve zaslužuje, govorio je Červar, dodavši da će njegovi igrači i dalje trenirati u Zagrebu. </p>
<p>Kako bi se vidjelo što dalje, jer hrvatsko prvenstvo nije tako daleko, igrači će u petak imati sastanak s upravom. Dosad ti sastanci, ruku na srce, nisu dali mnogo ploda, pa je pitanje hoće li ovaj sastanak biti drukčiji.</p>
<p>Jasno, nakon odustajanja »zagrebaša«, u finalu labinskog turnira će se ogledati rukometaši Metković-Jamba, koji su to izborili u srijedu, te Split-Brodomerkura, koji su u finale ušli bez borbe. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Damir Dokic na šest mjeseci protjeran s teniskih turnira</p>
<p>ST. PETERBURG/ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Damir Dokic, kontroverzni otac australske tenisačice Jelene Dokic, koji je u posljednjih godinu i pol dana bio sudionik nekoliko incidenata, izbačen je s teniskih turnira na šest mjeseci, odnosno do 31. ožujka sljedeće godine. Tu je odluku donijelo Žensko tenisko udruženje (WTA Tour), a podržao ju je i Međunarodni teniski savez (ITF), pa Dokic neće smjeti biti prisutan ni na prvom »Grand Slam« turniru iduće sezone, »Australian Openu« u Melbourneu koji se igra u siječnju.</p>
<p>Povod ovakvoj odluci WTA Toura bio je posljednji incident kojeg je Dokic izazvao, a koji se dogodio na »U.S. Openu« u New Yorku. Tada je izbačen s turnira do kraja njegovog održavanja. WTA Tour se prilikom donošenja ovakve odluke držao pravila koje kaže da ima pravo izbaciti »svakog trenera, predstavnika ili rođaka koji se ponaša neprihvatljivo za WTA Tour, turnire, igrače ili službenike«.</p>
<p>Dokic je imao pravo iznijeti argumente u svoju obranu, no to je odbio, navodi se u priopćenju WTA Toura, koja pojašnjava da ne samo da Dokic neće moći dobiti akreditaciju, nego mu ulazak na turnire neće biti dopušten ni kao gledatelju s ulaznicom. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Napokon sunce u nogometnoj zbilji</p>
<p>Iako je ovo poglavito momčadska pobjeda, ne smijemo zaboraviti doprinos vratara Butine, te dobru igru mladoga Drpića, koji će u dolazećim utakmicama biti još bolji, rekao je direktor Velimir Zajec nakon Dinamove pobjede 3-0 protiv Slovana u Bratislavi </p>
<p>BRATISLAVA (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 15. rujna</p>
<p> - Samo je u Zürichu prije tri godine bilo ljepše i efikasnije, onih 5-0 protiv Grasshoppera još kako je odjeknulo nogometnom Evropom. Odjeknulo je i ovih 3-0 (1-0) u Bratislavi, Dinamovi su nogometaši praktički zakoračili u 2. kolo Kupa Uefe, pretvorivši visokom pobjedom uzvratnu utakmicu protiv Slovana u Zagrebu u puku formalnost. Bio je to blistavi četvrtak hrvatskoga nogometa, Dinamovu uspjehu pridružio se i Osijek pobjedom u Danskoj, Rijeka je »otela bod« favoriziranoj Celti u Vigu, osvojeni su još kako važni bodovi za Uefinu ljestvicu koeficijenta uspješnosti našega Saveza, ali i klubova pojedinačno. Nakon sumornoga i depresivnoga nogometnoga kolovoza, rujan je, eto, opet unio malo sunca u našu nogometnu zbilju. Ipak nije sve tako crno kako se činilo, ipak ima i lošijih...</p>
<p> Slovan je, nema tu nikakve dvojbe, za klasu lošija momčad od Dinama! Slovački je klub pomalo nalik dobrom Dinamovu znancu, mađarskom MTK (po načinu igre), ali Slovaci su otprilike 50 posto naivniji i lošiji, pojedinačno i momčadski, od Mađara! I znalo se da će »modri« dobro proći ako ponude čvrstu i discipliniranu igru, ako napokon, nakon nekoliko domaćih razočaranja, budu nalik - momčadi.</p>
<p> Nakon početnih 20-ak strašljivih minuta, u kojima je vratar Tomislav Butina odradio sjajan posao, Dinamo je ipak uspio dohvatiti mir, naši su nogometaši bili dobro postavljeni i znatno agresivnijom igrom polako su preuzimali prevlast. Bili su »plavi«, srećom, i sjajno realizatorski raspoloženi, pa je tako bolja igra bila začinjena i nagrađena zgodicima. I to je u svemu najvažnije, tri su gola donijela veselje, utakmica u Bratislavi pretvorena je u ugodan evropski izlet, iako se na put otišlo u turobnome raspoloženju...</p>
<p> - Čim se pobijedi, odmah je lakše o svemu razgovarati, rekao je nakon dvoboja Dinamov glavni direktor Velimir Zajec. I nastavio: - Sačuvali smo mrežu u početku i osjetno boljom igrom u drugom poluvremenu, kad je nestalo grča i nervoze, dohvatili smo pobjedu. Slovan sigurno nije lagan suparnik, a naša je momčad borbenošću došla do uspjeha. Iako je ovo poglavito momčadska pobjeda, ne smijemo zaboraviti doprinos vratara Butine, te dobru igru mladoga Drpića, koji će u dolazećim utakmicama biti još bolji. Zahvaljujem i navijačima koji su nas sjajno bodrili i najavljujem da će svi Bad Blue Boysi koji su bili u Bratislavi imati besplatan ulaz na uzvratnu utakmicu sa Slovanom, neka dođu u klub i pokažu ulaznicu iz Bratislave, držao je već uobičajeni kurs Zajec.
Mrežu domaćina načeo je Edin Mujčin u 38. minuti i nakon tog pogotka sve je bilo dvostruko lakše. Jer, »plavi« su već tada dohvatili priželjkivano (zabili su gol u gostima), a istodobno je domaćin bezglavo jurnuo po izjednačenje, ostavljajući strahovito mnogo prostora Dinamu za protunapade. I »plavi« su to sjajno koristili, osim još dva postignuta gola u nastavku, stvorene su i tri lijepe prigode, no Bišćan, Mikić i Bazina bili su »milostivi« prema domaćinu. Za razliku od Cvitanovića i Pilipovića koji su svojim golovima stavili »krov na kuću« temelje koje je postavio Mujčin...</p>
<p> - Moj gol? Ljudi, pa vidite da imam nos za gol, trebalo je stajati tamo i dočekati loptu, ne može to baš svatko, dobro sam procijenio da će Balaban pogoditi vratnicu, veselo je Mujčin opisivao vodeći pogodak i potom dodao:</p>
<p> - Možda to s tribina i nije baš najbolje izgledalo, možda je u našoj igri bilo previše nervoze i nemira, posebno u prvome poluvremenu. Međutim, najvažnije je da smo pobijedili i ova nam »trica« znači strahovito mnogo uoči utorka i derbija s Hajdukom u Splitu, odmah je Mujčin pogledao prema budućnosti.</p>
<p> I zacijelo je, osim rezultatskoga, Dinamov najveći dobitak u ovoj slovačkoj priči spoznaja da je izbjegnuta - euforija! Jer, ni trener Marijan Vlak, ni Zajec, a bogme ni igrači, nisu pričali o vlastitoj »briljantnoj partiji«, nego su posve realno ocrtali dvoboj, hladne su glave analizirali utakmicu i locirali razloge visoke pobjede. I takav normalan, realan pristup, u svakome je slučaju neusporedivo bolji od možebitnoga leta kroz oblake. Uostalom, i Vlak je odmah nakon utakmice rekao »igrali smo solidno i ostvarili visoku pobjedu«, nije zaplivao mutnim vodama samohvale. To je svakako pozitivno, ostanak na zemlji uvijek je sigurniji i bolji od euforičnoga skoka u nepoznato.</p>
<p> Sad su »modri« i poglavito trener Vlak, dobili »kredit« koji će im jamčiti miran rad. Osiguran je nastavak natjecanja u Evropi i Vlak sad ima mjesec dana do novoga izazova u Kupu Uefe. Može se, dakle, posve okrenuti domaćem natjecanju, u kojem se i kristalizira momčad za evropske ispite. A već u utorak »plave« čeka derbi s Hajdukom! Vidjet ćemo kakav će utjecaj na tu utakmicu imati ova bratislavska »trica«...</p>
<p>• Stadion »Cigleno polje«</p>
<p>SLOVAN - DINAMO 0-3 (0-1)</p>
<p>SLOVAN: Bernady 5 - Timko 6; Pecko 6, Hrnčar 5 - Bališ 5 (Sobona 5), Kriss 6 (Kozmer 5), Gögh 5,5, Sedlak 5,5, Ježik 5,5 - Meszaroš 5 (Vittek 5), Jančula 5,5.</p>
<p>DINAMO: Butina 7,5 - Drpić 6,5; Sedloski 6,5, Bosnar 6 - Mikić 6, Bišćan 7,5, Šabić 5,5 (Bazina 5,5), Mujčin 6,5, Polovanec 6 - Balaban 6 (Oliveira -), Cvitanović 7 (Pilipović 6).</p>
<p>SUDAC: Schluchter (Švicarska) 7, GLEDATELJA: 5000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Mujčin (38.), 0-2 Cvitanović (61.), 0-3 Pilipović (93.) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Cvitanović, Bališ, Šabić, Jančula, Kriss </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav BUTINA </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Reprezentacija je nešto sveto«</p>
<p>BRATISLAVA, 15. rujna</p>
<p> - Nakon dugih godina čekanja i grijanja maksimirske klupe, Tomislav Butina je definitivno zakoračio pod svjetlo reflektora. Dinamov je vratar gotovo na svakoj utakmici jedan od najboljih »plavih« nogometaša, bilo je tako i u Bratislavi, a tu odličnu Butininu formu nije preskočio ni izbornik naše reprezentacije, Miroslav Blažević, koji je poslije Dinamove pobjede protiv Slovana rekao:</p>
<p> - Butina je pred vratima reprezentacije!</p>
<p> Kad smo Butini prenijeli tu Ćirinu rečenicu, vratarevo se oduševljenje više nije moglo kontrolirati, iako je postojala i doza nevjerice...</p>
<p> - To je Ćiro rekao? Ako je to istina, onda je ta Blaževićeva izjava jedan od najvećih trenutaka moje karijere! I sad mi nije žao ni za jednom jedinom minutom koju sam odsjedio na klupi, ta izjava govori da sam imao normalan razvojni put i ipak dolazim na svoje. Reprezentacija? Bilo bi to divno! Eh, da mi je samo na minutu ući u »vatrenu« svlačionicu, reprezentacija je nešto posebno, nešto sveto i nedodirljivo. Ne znam što bih dao da dobijem reprezentativni dres na poleđini kojega piše moje ime, poludio bih od sreće! A mogu zamisliti kako bi se osjećao moj »stari«, ni ovako ga nema previše doma, a kad bi mu sin bio reprezentativac, onda ne bi dolazio sedam dana. Hvala Ćiri na komplimentima, sad mi je dao i dodatni poticaj za rad, pokušat ću braniti još bolje, borio se Butina s uzburkanim emocijama.</p>
<p> I takva reakcija Dinamova vratara vraća nadu da ipak nije sve došlo do dna, da ipak u ovim tamnim vremenima postoji i svjetlo u tunelu. Jer, iako se to nerijetko čini drukčije, reprezentacija bi trebala biti i doista jest svetinja! Taj kult reprezentacije morao bi se stalno održavati. A nerijetko smo svjedoci da se o reprezentaciji čak i posprdno razgovara, a i neki reprezentativci svojim ponašanjem i izjavama ruiniraju vlastiti status i status institucije. Stoga je ova Butinina izjava uistinu stigla kao melem na otvorenu i ponekad zasoljenu ranu razmišljanja o reprezentaciji... (P. Jurišić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>»Dani«: Vlajinić je uhićen greškom, a meta je bio Tutin suradnik - Miličević</p>
<p>SARAJEVO, 15. rujna</p>
<p> - Pripadnici MUP-a Federacije BiH početkom ovog tjedna u Mostaru su tragali za Bajom Miličevićem, ratnim zapovjednikom mostarske satnije Kažnjeničke bojne na čijem je čelu bio Mladen Naletilić Tuta, objavio je u petak sarajevski tjednik Dani. List navodi kako je u policijskoj akciji izvedenoj prije pet dana Goran Vlajinić uhićen greškom a da je prava meta bio Miličević.</p>
<p> Ne spominjući ime nekadašnjeg Naletilićeva suradnika, sarajevsko Oslobođenje u petak je također objavilo kako je osoba za kojom je tragala policija federalnim specijalcima umakla za svega nekoliko minuta. Oslobođenje tvrdi kako je tražena osoba pobjegla iz mostarskog caffea »Palm Beach« uoči upada pripadnika federalnog MUP-a jer je navodno upozorena na akciju koja slijedi.</p>
<p> Vlajinić, koji je uhićen i oslobođen nakon tri sata, prema tvrdnjama Dana, navodno je priveden radi ispitivanja jer se družio s Miličevićem. Dani tvrde kako je akcija njegova uhićenja planirana u sklopu cjelovite istrage o djelovanju Kažnjeničke bojne tijekom rata.</p>
<p>Prema ovom listu, predmetom »operativnog nadzora« policije zbog toga su i dva generala HVO-a - Predrag Mandić zvani Lija i Stanko Sopta zvani Baja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bogati Berlusconi voli siromašne ako glasuju za njega</p>
<p>Čelnik talijanske oporbe Silvio Berlusconi pokušao je pridobiti tradicionalno ljevičarski jug Italije hrabrim obećanjem da će iskorijeniti siromaštvo</p>
<p>RIM, 15. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Oporba je krenula u osvajanje juga Italije koji je bio tradicionalno ljevičarski opredijeljen. Silvio Berlusconi je iskoristio Sajam istoka (Fiera del Levante) u Bariju da u četvrtak održi promidžbeni govor i upozna prisutne s promjenama koje će poduzeti njegova vlada u slučaju da budu izabrani. </p>
<p>Planovi i programi su ambiciozni i lijepo zvuče. »Eliminirat ćemo siromaštvo u ovoj zemlji.« Govor presječen bučnim aplauzom prisutnih. Mali starčić prilazi Berlusconiju i kaže mu: »Ja sam siromašan ali te volim«, na što nasmijani Silvio odgovara »Ja sam bogat, ali i ja tebe volim«. Berlusconi govori o budućem federalnom uređenju Italije i o borbi protiv kriminala: »U Italiji imamo jednog policajca na dvije stotine stanovnika, u Njemačkoj ih je jedan na tristo pedeset stanovnika. Po ovim brojkama, trebali bismo biti najsigurnija zemlja u Europi, a kod nas je kriminal u porastu za 18 posto samo u posljednjoj godini.« On obećava otvaranje novih radnih mjesta: »Trebamo svim silama raditi na što jačem razvoju gospodarstva; samo tako ćemo stvoriti nova radna mjesta.« Obećava i smanjenje poreza koji uništavaju mala i srednja poduzeća te investiranje u novu infrastrukturu. Berlusconi ne propušta priliku da napadne sadašnju vladu koju naziva »nedemokratskom«. Naročito je pogođen idejom o promjeni izbornog zakona: »Izjavljuju da hoće ići dalje, promijeniti izborni zakon bez nas. To im nećemo dopustiti. Siguran sam da predsjednik Ciampi nikad neće potpisati taj izborni zakon.« Berlusconi je, vjerojatno zanesen u svojoj retorici, zaboravio da prema talijanskom Ustavu, predsjednik države ne može odbiti potpisivanje dokumenta koji je izglasan u parlamentu. </p>
<p>Cijelo vrijeme je bio u pratnji četiri čelnika oporbene udruge Pola: Bossija, Finija, Casinija i Fittija. Neki od prisutnih su ga opisali kao »francuskog kralja sa svoja četiri mušketira«. Na pitanje novinara koga bi želio za rivala, Amata ili Rutellija, malo se zamislio a zatim odgovorio: »Svejedno mi je, ali kad malo bolje razmislim, bolji je Rutelli sa svojim reprezentativnim licem. On je savršen čovjek za ljevicu, pravi izbor za odnose sa javnošću. Rutelli će posuditi svoje lice na pokaz javnosti, a pravu politiku će voditi drugi ...Veltroni i D'Alema.« Rutelli mu je odmah odgovorio: »Berlusconijeve riječi su dokaz strašnog pada stila.«</p>
<p>Umberto Bossi, čelnik Sjeverne lige koji se ni trenutak nije odvajao od »Velikog brata« Berlusconija, pokušao se je jugu Italije gdje nije bio previše omiljen gost pokazati u potpuno novom svjetlu. Neki od prisutnih su mu dobacivali »Dobro došao u Italiju«, drugi »Bossi, jesi li ponio putovnicu?« Pohvalio se da mu je supruga Sicilijanka, tako da je jasno da nema ništa protiv juga Italije. Kad je u pitanju rasizam, odmah je pao na prvom ispitu gafom prilikom izjašnjavanja o gradonačelniku Rima Rutelliju: »Bolji je Amato od njega. Čudno, sviđa se ženama.. U svakom slučaju, sljedeći talijanski premijer treba imati čvrstu obitelj i djecu koja su sigurno njegova.« Nizak udarac upućen Rutelliju koji je, uz jednog svog sina, usvojio zajedno sa suprugom, poznatom novinarkom Barbarom Palombelli, malog napuštenog Afrikanca, što očito bode oči Bossiju koji je trenutak ranije tvrdio da nije rasist. Kritike na tako neukusan komentar stigle su sa svih strana. Veltroni je pozvao na »civilizacijsko ponašanje, bez vulgarnosti i prizemnih vrijeđanja«. Reagirali su i predstavnici Caritasa. »Usvajanje djeteta je akt ljubavi i otvorenosti«, izjavio je potpredsjednik talijanskog Caritasa msgr. Antonio Cecconi. Reagirali su čak su i iz redova desnice: Marco Taradash je zahtijevao od Berlusconija da »zaustavi imbecilne Bossijeve izjave«, a Marida Bolognesi, predsjednica Komisije za socijalne odnose, koja je također usvojila djevojčicu, poručuje Bossiju: »Kad bi slučajno meni rekao da moja kći nije prava, ošamarila bih te.«</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Jednakopravan status« Turcima put za rješenje ciparskog problema? </p>
<p>ANKARA, 15. rujna</p>
<p> - Izjava glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, u kojoj priznaje političku jednakopravnost ciparskim Grcima i Turcima na pregovorima u New Yorku, »važan je korak« koji može »otvoriti vrata rješenju« na podijeljenom Cipru, izjavio je u petak turski premijer Bülent Ecevit.</p>
<p> »Naravno, ciparski Grci će biti nezadovoljni. Ali, objektivno, morali bi prihvatiti činjenicu da je to način da se otvori put uzajamno prihvatljivom rješenju na Cipru«, izjavio je Ecevit. Annan je u utorak izjavio u New Yorku na početku pregovora o Cipru da »svatko predstavlja svoju stranu - i nikoga drugog - a svaka je strana politički ravnopravna«. Na pregovorima u New Yorku sudjeluje ciparski predsjednik Glafcos Clerides i Rauf Denktash, predsjednik Turske Republike Sjeverni Cipar, koju priznaje jedino Turska. Annan je dodao da »jednakopravan status« mora biti priznat i u konačnom rješenju problema između ciparskih Turaka i Grka. Cipar je podijeljen na dva sektora, turski na sjeveru i grčki na jugu, od intervencije turske vojske 1974. godine, koja je reagirala na državni udar ciparskih Grka, koji su htjeli otok priključiti Grčkoj. Clerides, koji traži pravo na suverenitet na cijelom otoku, odbio je u srijedu sudjelovati u pregovorima. U četvrtak također nije bilo nikakvih pregovora. Ankara i Denktash traže priznanje Turske Republike Sjeverni Cipar kao preduvjet za izravne pregovore. Oni traže rješenje u obliku konfederacije dviju država, dok Atena, Clerides i UN žele federaciju dviju zona i dviju zajednica.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rusija obnavlja zračni promet s Irakom? </p>
<p>Egipatski ministar vanjskih poslova Amr Musa zatražio ukidanje sankcija Iraku </p>
<p>MOSKVA / KAIRO / BAGDAD, 15. rujna</p>
<p> - Privatna ruska zračna kompanija u petak je objavila svoju namjeru da 23. rujna organizira humanitarni let iz Moskve za Bagdad, unatoč međunarodnom embargu prema Iraku koji je još uvijek na snazi.</p>
<p> Aleksej Sapkin, glasnogovornik Vnukovskie Aviolinie, rekao je da bi zrakoplov »Tupoljev 154« trebao prevesti izaslanstvo Udruge rusko-iračkog prijateljstva i teret koji bi sadržavao samo lijekove.</p>
<p> To bi trebao biti sedmi po redu humanitarni let za Irak od 1997. godine, precizirao je Sapkine. Ruski zračni prijevoznik Aeroflot je objavio da s Irakom upravo pregovara oko ponovne uspostave putničkih letova između dvije zemlje. Irački dnevni list Al-Thawra je prenio izjavu Pavela Prijadkoa, regionalnog direktora Aeroflota za Jordan, koji je rekao da će letovi početi sljedeći mjesec. »Unatoč situaciji koja vlada oko Iraka, Aeroflot trenutačno razmatra pitanja dugoročne suradnje«, kaže se u priopćenju, u kojem se također dodaje da »zračni prijevoznik inzistira na činjenici da ne postoji službena zabrana UN-a glede zračnog, putničkog prijevoza«. Rusija i Francuska u više su navrata ponovile da Vijeće sigurnosti UN-a nikada nije usvojilo poseban dokument kojim se zabranjuju letovi u i iz Iraka. Bagdad također tvrdi da nikada nisu donešene rezolucije UN-a koje bi se odnosile na prekid vatre nakon Zaljevskog rata i koje bi branile civilni zračni promet.</p>
<p> SAD, Velika Britanija i Odbor za sankcije UN-a smatraju da civilni zračni promet u Irak i izvan njega predstavlja gospodarski resurs, te da bi se obnovom zračnog prometa kršilo sankcije uvedene nakon iračke invazije na Kuvajt.</p>
<p>Egipatski ministar vanjskih poslova Amr Musa pozvao je u petak na okončanje sankcija UN-a protiv Iraka izjavljujući da Bagdad više nije prijetnja kao prije 10 godina. »I mi i drugi vidimo da nakon 10 godina sankcija i embarga Irak više ne može biti prijetnja kao 1990. godine«, rekao je Musa u intervjuu za arapske novine »Al Hayat« sa sjedištem u Londonu. Njegova je izjava došla u vrijeme novih napetosti u Zaljevu nakon što je Irak optužio Kuvajt da je ukrao njegovu naftu, a Washington priopćio da je spreman primjeniti silu ako Bagdad zaprijeti svojim susjedima. Te su optužbe slične scenariju koji je Bagdad pokrenuo prije invazije na Kuvajt 1990. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kuvajt optužuje Irak za pokušaj izazivanja novog rata</p>
<p>KUVAJT, 15. rujna</p>
<p> - U Perzijskom zaljevu narasle su u petak napetosti nakon što je Kuvajt optužio Irak za pokušaj izazivanja novog rata insinuacijama da Kuvajt krade iračku naftu. Kuvajtski tisak naglašava da se radi o istim prijetnjama koje je Irak iznio prije invazije na emirat 2. kolovoza 1990. godine. »Irak oživljava napetosti od 2. kolovoza nakon optužbi da Kuvajt krade naftu«, naslovljuje svoj tekst dnevni list Al-Watan. Kuvajtski ministar informiranja Saad Ben Telfah Al-Ajmi tvrdi da Irak ponovno želi regiju gurnuti u rat i krizu, i stvoriti probleme sa susjedima. »Odbacujemo iračke optužbe. Ne možemo ukrasti ono što je na našem teritoriju«, kazao je šef kuvajtske diplomacije Sabah Al-Ahmed Al- Sabah. Irački ministar za naftu Amer Mohamed Rašid je u četvrtak optužio Kuvajt da »operacijama horizontalnog bušenja u pograničnoj zoni pokušava eksploatirati iračka naftna nalazišta«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>SAD odbile dati azil svjedoku ubojstva meksičkog predsjedničkog kandidata</p>
<p>DETROIT, 15. rujna</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države odbacile su zahtjev za azil Meksikanca koji je 1994. svjedočio o slučaju ubojstva predsjedničkog kandidata tada vladajuće Institucionalne revolucionarne stranke (PRI). Američki su suci objasnili da vjeruju u istinitost priče Jorgea Amarala Muńoza, ali da mu ne mogu dati politički azil, jer nije član nijedne političke stranke. Muńozova odvjetnica je za Reuters izjavila da on strahuje da bi ga u domovini mogla stići osveta zbog svjedočenja u slučaju atentata na predsjedničkog kandidata Luisa Donalda Colosia, čija je smrt u Meksiku izazvala političku i gospodarsku krizu.</p>
<p> Muńoz je u trenutku atentata bio u Colosiovoj blizini i vidio da su u predjsjedničkog kandidata pucale dvije osobe. Njegova se priča nije poklopila s izjavom vladinih istažitelja, koji su tvrdili da je atentat izveo usamljeni strijelac. Zbog inzistiranja da su u ubojstvo umiješane barem dvije osobe, Muńoz je suđen za lažno svjedočenje. Njegova odvjetnica tvrdi da su meksički pravosudni organi pod prijetnjom smrću Muńoza prisilili da povuče iskaz. On je potom prebjegao u SAD, a od lipnja 1999., nalazi se u zatvoru u Michiganu, čekajući izvršenje odredbe o deportiranju. </p>
<p> Malo tko u Meksiku vjeruje da je Colosievo ubojstvo isplanirala i izvela jedna osoba. Colosiov prijatelj je nakon ubojstva upozorio na njegove pogoršane odnose s tadašnjim meksičkim predsjednikom Carlosom Salinasom, vjerujući da je predsjednički kandidat bio žrtva unutarstranačkih sukoba u Institucionalnoj revolucionarnoj stranci. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Psihološki rat« u BiH navodnim tajnim popisima haaških optuženika</p>
<p>MOSTAR, 15. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon dokumenta Ministarstva obrane Republike Srpske na kojem se, pored jednoga Muslimana i trojice Hrvata, te devetorice Srba s javne haaške liste, nalazilo i ime 61 Srbina za koje Ministarstvo tvrdi da su »vjerojatno na tajnim optužnicama«, banjalučki tjednik Reporter sedam dana kasnije ponudio je još jednu tajnu listu s 35 navodno optuženih Muslimana od strane Haaškog suda koje predvodi predsjednik Federacije BiH Ejup Ganić. Pozivajući se na, kako je to već izgleda postalo uobičajeno u sličnim prilikama, »neimenovani visoki sigurnosni izvor«, list tvrdi da su predmetom istrage Haaškog suda čak i aktualni predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović te bivši zapovjednik Petog korpusa Armije BiH i današnji zapovjednik Vojske Federacije general Atif Dudaković. Imena najviših muslimanskih političkih i vojnih dužnosnika dovode se u vezu s navodnim »intenzivnim istraživanjem zločina počinjenih nad Srbima u logorima Silos u Tarčinu, Krupa, Igman i Hrasnica, kao i sudioništva najviših bošnjačkih dužnosnika u njima«. Na popisu Reportera, uz spomenute muslimanske čelnike, također su i dva ratna zapovjednika Armije BiH, generali Sefer Halilović i Rasim Delić, zapovjednici Prvog korpusa Vahid Karavelić i Nedžad Ajnadžić, Šestog korpusa Salko Gušić i drugi.</p>
<p>Nakon svega, oglasili su se u Izetbegoviću bliskom Dnevnom avazu, pozivajući se također na anonimni izvor blizak Haaškom sudu koji je popis nazvao »nebulozom, plodom dnevne politike i nečijeg interesa«. Iz SDA su također reagirali na »popis 35«, iskoristivši još jednom, kako pišu Dani, »priliku da prisvoje i muslimane i Armiju BiH, i žrtve i ratne štete, a o zatvorima ni slova; o Aliji Izetbegoviću kao humanistu i borcu za ljudska prava cijeli pasus, a o Silosu, Krupi, Igmanu i Hrasnici i ljudskim pravima zatvorenika pod tretmanom SDA vlasti ionako treba brinuti netko drugi«. U sarajevskom su tjedniku, istina, doveli u sumnju vjerodostojnost najnovijega haaškog popisa, ali i zaključili kako objavljeno predstavlja do sada, možda, »najtežu optužbu na račun muslimanskih vlasti, implicirajući da je u pitanju osmišljeni, isplanirani i organizirani zločin«. Podsjeća se, također, na neke ranije situacije i na sve učestalije kruženje haaških popisa, te da, poput dokumenata koje je objavio »Reporter«, postoji još nekoliko sličnih dokumenata koji se prave od prilike do prilike kombiniranjem obavještajnog i analitičkog rada. </p>
<p>Prema informacijama iz samog Ministarstva obrane Republike Srpske, pravi smisao tih popisa (za početak) je da se »ljudi upozore da postoji mogućnost da je Haag zainteresiran za njih«. Navodno su na takvim popisima ranije bili i Dušan Tadić i general Stanislav Galić, no oni upozorenja nisu shvatili ozbiljno, pa su završili u Haagu. (Mario Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jelavić na obljetnici HDZ-a BiH odbacio sve optužbe protiv HVO-a</p>
<p>MOSTAR, 15. rujna</p>
<p> - Hrvatska demokratska zajednica BiH u petak je u Mostaru obilježila svoju desetu obljetnicu postojanja i djelovanja. Tom prigodom je Ante Jelavić je odbacio i sve tvrdnje o HVO-u kao agresorskoj vojsci, dodavši kako se kroz drakonsku presudu generalu Blaškiću kriminalizira ne samo HVO, nego i cijeli hrvatski narod. Upozorio je kako su Hrvati srednje Bosne ne najveći krivci, nego najveće žrtve, te da se više neće dopustiti da se na njima iživljavaju AID i muslimanski MUP uz asistenciju misije UN-a u Bosni i Hercegovini. Jelavić je inače oštro govorio o predstavnicima međunarodne zajednice, optuživši ih da umjesto pomoći na prevladavanju teških socijalnih prilika, pronalaženja optimalnog ustavnog uređenja BiH, izgradnja institucija BiH i osigranja poštenih izbora, da se bave politikantstvom i stvaranjem tajnih izbornih koalicija. Kako je rekao, kreiraju izborni inženjering i šalju nerazumljive poruke o nužnosti promjena, čak plasiraju laži o tome kako su Hrvati ubili federalnog doministra Jozu Leutara. Isto tako, govorio je i o odlasku Krešimira Zubaka i Jadranka Prlića iz HDZ-a. Kako je rekao, oni su povjerovali »da je HDZ-ov projekt mrtav, a da se pod patronatom međunarodne zajednice mogu dogoditi alternativa i promjene«. Međutim, zaključio je Jelavić HDZ iz svega izlazi još jači, a iz njega, zapravo, odlaze pojedinci koji nisu nikada vjerovali u snagu hrvatskog čovjeka. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Oručević i Tomić opovrgli spekulacije o njihovom prelasku u SDP</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Zbivanja na mostarskom Sveučilištu, s kojima se izravno povezuje odlazak dr. Jadranka Prlića iz HDZ-a BiH, te spekulacije o prelasku mostarskih čelnika, gradonačelnika Safeta Oručevića i dogradonačelnika Nevena Tomića, u SDP BiH posljednjih tjedana drže Mostar u središtu medijske pozornosti. Čini se, međutim, da nastavak priča o mostarskoj političkoj jeseni ipak neće biti baš u skladu s najavama, a samim tim neće ni biti zanimljiv kako se očekivalo. Safet Oručević i Neven Tomić su, naime, opovrgli spekulacije o njihovom prelasku u SDP. </p>
<p>Oručević je, u izjavi za sarajevsko Oslobođenje, ustvrdio da je njihov politički angažman u narednom razdoblju vezan isključivo za Mostar, naglasivši pritom da je na travanjskim lokalnim izborima u Gradsko vijeće izabran kao kandidat Saveza za cjelovitu i demokratsku BiH, pa bi njegov angažman SDP-u predstavljao suprotstavljanje strankama čiji je mandat dobio.</p>
<p>Oručević se, inače, proljetos povukao iz vrha SDA, uz objašnjenje vrlo nalik ovome kojim je opovrgao spekulacije o prelasku u SDP. »Definitivno ću se povući i raditi u Mostaru«, rekao je.</p>
<p>Dogradonačelnik Tomić je također demantirao spekulacije o prelasku u SDP, naglasivši da je njima iznenađen te da su »takva pisanja s ciljem podrivanja situacije u Mostaru«. Njegovo obrazloženje ostanka na sadašnjim koordinatama umnogome je nalik Oručevićevu. »Ne, ne idem nikamo. Moje opredjeljenje je Mostar i, sve dok HDZ BiH bude provodio Deklaraciju o Mostaru, HDZ i ja smo isti tim. Ostajem u Mostaru«, izjavio je Tomić za Oslobođenje.</p>
<p>Tomićeva politička sudbina u posljednje se vrijeme, točnije od priprema za VI. sabor HDZ-a BiH, vezala uz dr. Jadranka Prlića. Tvrdilo se da će njih dvojica, u slučaju nepovoljnog ishoda stranačkog sabora, na parlamentarne izbore izaći s nezavisnom listom, ali se to, premda je ishod sabora bio nepovoljan, nije dogodilo. Prlić je potom, nakon kratkog primirja s vrhom HDZ-a BiH, istupio iz stranke, dok Tomić, tako barem sam tvrdi, to (još) ne kani učiniti. </p>
<p>Uoči definitivnog razlaza s HDZ-om, Prlić je u središtu Sarajeva viđan na kavi s predsjednikom SDP-a BiH Zlatkom Lagumdžijom, ali se - budući da je sam Prlić odbacio mogućnost »transfera«, dajući prednost osnivanja nove stranke - pokazalo da je riječ tek o njegovom demonstriranju udaljavanja od HDZ-a. Sada, kad HDZ za njega predstavlja prošlost, osnivanje nove stranke je prilično izgledno. Iz cijele priče o Prliću i krugu oko njega, bivši rektor mostarskog Sveučilišta dr. Marko Tadić mogao bi biti jedino SDP-ovo pojačanje. Prema pisanju Oslobođenja, Tadić, doduše, ni u neformalnom razgovoru nije htio izravno odgovoriti na pitanje hoće li pristupiti SDP-u, ali je kazao kako on »dijeli socijaldemokratske ideje«.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mekana zapadna makedonska granica raj za albanske krijumčare</p>
<p>Makedonsku granicu duž Kosova UN ne osigurava u dovoljnoj mjeri niti noćnim senzorima niti učinkovitim dnevnim motrenjem, pa ilegalni prelasci u oba smjera spadaju u »poduhvat niskog rizika«</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Žestoka pucnjava na jednoj od karaula makedonske vojske na granici prema Kosovu ponovo aktualizira problem postojanja organiziranih kriminalnih skupina s obje strane granice. Rat na Kosovu, intervencija NATO-a i nestabilna situacija u Srbiji pogodovali su grananju poslova albanske mafije koja ima dva krila: jedno stalno operira na Kosovu, drugo je usidreno u samoj Albaniji.</p>
<p>Lokalnim se kriminalcima pridružuju i demobilizirani pripadnici raspuštene Oslobodilačke vojske Kosova. Neki od njih nameću se novoj sredini, organiziraju »poslovanje« prema vojničkim principima koristeći se pritom metodama »nagrade i kazne«. Sve što se poduzima krajnje je konspirativno, a uhićeni članovi kriminalnih organizacija ne žele niti makedonskim vlastima niti mirovnim snagama UN-a davati bilo kakve informacije koje bi rasvijetlile pozadinu koja u suštini ima malo veze s politikom.</p>
<p>Nezgodno je to što je albansko podzemlje sklono širiti svoje poslove na Zapad (na udaru je prije svega Italija) i dublje na Balkan (Makedonija, Grčka). Glavna djelatnost više nisu prostitucija i posuđivanje novaca uz visoke kamate (zelenašenje) nego uzimanje reketa (pružanje »zaštite«), distribucija droge, trgovina ljudima i oružjem.</p>
<p>Podzemlju pogoduje i činjenica da se npr. u Makedoniji (zapadni dijelovi) lako može kretati i sakrivati s obzirom da je tu albansko stanovništvo većinsko (od 2,3 milijuna stanovnika Makedonije Albanci čine 22 posto). Patrijarhalni običaji, plemenske i rodbinske veze često pokrivaju ilegalne djelatnosti, tako da makedonska policija (7500 ljudi) ulaže velike napore kako bi spriječila stvaranje trajnijih uporišta kriminalaca na tlu Makedonije. Ipak, zastarjela oprema i nemotiviranost razlog su što se ne mogu postići željeni rezultati, barem ne onakvi kakve očekuju zapadne zemlje.</p>
<p>S druge strane, pripadnici međunarodnih snaga nazočnih u Makedoniji (8000 vojnika) nisu od osobite koristi makedonskim vlastima (služe samo za promatračke misije i kao logistička potpora KFOR-u na Kosovu). Makedonsku granicu duž Kosova UN ne osigurava u dovoljnoj mjeri niti noćnim senzorima niti učinkovitim dnevnim motrenjem, pa ilegalni prelasci u oba smjera spadaju u »poduhvat niskog rizika«. To u velikoj mjeri pridonosi jačanju krijumčarskog lanca, osobito kada je u pitanju prebacivanje svih vrsta naoružanja i stvaranje tajnih skloništa kojih nema samo na Kosovu i u Albaniji nego isto tako u čitavoj zapadnoj Makedoniji, kao i drugdje u zemlji.</p>
<p>Sasvim je drugačije na srpsko-makedonskoj granici gdje su izviđanja i patroliranja pripadnika UN-a daleko ozbiljnija, a više je i obavještajne tehnike uključujući stalni nadzor iz zraka. Situacija se dakako neće kvalitativno promijeniti sve dok Amerikanci i KFOR ne odustanu od pretvaranja da ne vide kako je zapadna granica Makedonije previše »mekana«.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Oko 300.000 djece vojnika aktivno sudjeluje u tridesetak ratova</p>
<p>Crna slika s Međunarodne konferencije o djeci žrtvama rata koja se održava u Winnipegu/ Dva milijuna djece ubijeno je u oružanim sukobima devedesetih godina, a 20 milijuna djece ostalo je bez domova</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Kako zaštiti djecu od rata i njegovih posljedica - već tjedan dana raspravljaju sudionici Međunarodne konferencije o djeci pogođenoj ratovima, koja se održava u kanadskom gradu Winnipegu. Premalo je napora uloženo da se zaštite djeca od ratova i ratnih posljedica, tvrdi se u izvješću predstavljenom na prvoj globalnoj konferenciji o toj temi na kojoj su se okupili predstavnici agencija Ujedinjenih naroda i nevladinih organizacija, stotinjak ministara, sveučilišnih profesora, te predstavnici djece i mladih. </p>
<p>Izvješće oslikava mračnu sliku o djeci uhvaćenoj u oružane sukobe, o djeci koja su prisiljena i sama nositi uniforme i oružje, te onim mališanima što trpe posljedice ratova poput razorenih obitelji i domova, koji moraju provoditi zime pod šatorima, bez hrane i pitke vode, koji umiru od gladi i bolesti ... Izvješće se temelji na dokumentu koji je 1996. o djeci pogođenoj ratom za glavnog tajnika UN-a priredila Garca Machel, supruga Nelsona Mandele. Prema ocjenama sudionika, riječ je o vrlo iscrpnom, neovisnom i hrabrom izvještaju u kojem nema birokratskog jezika i u kojem se traži od međunarodnih organizacija i nacionalnih vlada da više rade na zaštiti djece te da se objedini sustav promatranja i izvješćivanja o zlostavljanju djece. </p>
<p>Izneseni podaci su porazni: procjenjuje se da je na svijetu ima oko 300.000 djece vojnika koji aktivno sudjeluju u tridesetak ratova, oko dva milijuna djece ubijeno je u oružanim sukobima devedesetih godina, a 20 milijuna djece ostalo je bez domova. K tome, mnoga su djeca u ratom zahvaćenim zemljama prisiljena na prostituciju, zbog loše ishrane sklonija su bolestima, a među njima je zabilježen i veći broj oboljelih od AIDS-a. </p>
<p>Na skupu se govori i o problemima djece izbjeglica koji su zbog ratnih operacija morala napustiti mjesta gdje su stanovala, često su odvojena od svojih obitelji, i godinama ne idu u školu. Također se govorilo o nedostatku suradnje agencija UN-a koje bi trebale štititi djecu i pomoći im da prebrode užase koje su preživjela.</p>
<p>Bivši kanadski veleposlanik pri UN-u Stephen Lewis javno je kritizirao vlade nekih zemalja, uputivši žalac, kako javljaju agencije, i na proceduru UN-a koja omogućuje »nekim stalnim članicama Vijeća sigurnosti da blokiraju sve prijedloge o zaštiti djece«. »Ružna je i neprihvatljiva ironija da se Mary Robinson, povjerenica UN-a za ljudska prava ne može pojaviti pred Vijećem sigurnosti jer joj to ne dopuštaju neke zemlje stalne članice«, rekao je on, spomenuvši Kinu kao jednu od tih zemalja. Također je napao sudansku vladu, optuživši je za podršku pobunjeničkoj armiji koja otima djecu na sjeveru Ugande i pretvara ih u vojnike i seksualne robove (što je sudanski predstavnik na skupu odmah opovrgnuo). </p>
<p>I drugi sudionici istaknuli su problem djece ratnika u raznim dijelovima svijeta - od Kolumbije i Sijera Leonea do Srednjeg i Dalekog istoka ...</p>
<p>Na skupu su se pojavila i djeca žrtve rata kako bi svoja traumatična iskustva podijelila s ostalom djecom i s odraslima od kojih očekuju pomoć. Za neke je oružje postalo dio pokućstva, neka su bila silovana, neka natjerana da ubiju ili budu nazočna okrutnim masakrima. Posebno je potresna bila priča mališana iz Sijera Leonea koji su pod prijetnjom smrti morali ubiti vlastite roditelje. </p>
<p>Zanimljivo je da se u ovogodišnjem izvješću traži od međunarodne zajednice da ukine sve međunarodne sankcije - osim onih usmjerenih na »vrlo specifične ciljeve« - jer upravo sankcije »uzrokuju neizmjernu patnju djece«. Odmjeravanje moći među državama i pohlepa ne smiju biti izgovor za žrtvovanje djece, poruka je sudionika skupa koji završava u nedjelju. No, dok ministri i dobro plaćeni međunarodni službenici raspravljaju o potrebi bolje zaštite djece u ratnim zonama, milijuni mališana i dalje su bez svoje volje uhvaćeni u zamke oružanih sukoba.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Agenti FBI-ja podučavaju ruske policajce za borbu protiv mafije</p>
<p>Direktor FBI-ja bio je u Moskvi navodno zato da pokuša u zamjenu za nekog ruskog osuđenika dogovoriti oslobađanje iz moskovskog pritvora američkog biznismena Edmonda Poupa / Navodno je ponudio i dokaze o pranju novca kroz Bank of New York u koju su umiješani ruski tajkuni i donedavni visoki kremaljski činovnici</p>
<p>MOSKVA , 15. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Direktor FBI-ja Luis Free završio je u petak dvodnevni radni posjet Moskvi ostavljajući domaćinima svoja tri agenta koji će prenositi iskustva i podučavati ruske policajce u borbi protiv organiziranog kriminala. Riječ je, tvrdi se, o iskusnim i vrsnim stručnjacima koji su svojedobno bili ubačeni u strukturu talijanske mafije gdje su neotkriveno deset godina izučavali njezin sustav kriminalnog djelovanja.</p>
<p>Američki »poklon« od tri instruktora agenta FBI-ja dosad je najčvršća potvrda da ruski državni vrh u borbi protiv organiziranog kriminala i međunarodnog terorizma želi tijesno surađivati s Washingtonom, ali Luis Free koji se, među ostalim, u Moskvi sastao s ministrom unutarnjih poslova Vladimirom Rušailom i direktorom FSB-a Nikolajom Patruševom, nije htio novinarima otkriti što je sve razgovarao i kakve je tajne akcije dogovorio sa svojim domaćinima. </p>
<p>Jedino je izvjesno da u borbi protiv mafije Amerikanci žele pružiti pomoć ruskoj policiji kako bi zaštitili sebe. Naime, ruska je mafija odavno prodrla na američko tlo i u konkurenciji s talijanskom, kolumbijskom ili japanskom već ima značajan utjecaj i kontrolu u Los Angelesu, Miamiju i New Yorku.</p>
<p>Naravno, jedna od glavnih tema razgovora direktora FBI-ja s moskovskim domaćinima bila je i zajednička borba protiv međunarodnog terorizma. Međutim, dok Amerikanci drže da se svjetski centar međunarodnog terorizma nalazi u Afganistanu gdje se navodno i dalje skriva Osama bin Laden, ruska je strana uvjerena da je centar međunarodnog terorizma već preselio u još nepokorenu Čečeniju. Upućeni uz to tvrde da je Free u Moskvi bio s još dva cilja. Da pokuša u zamjenu za nekog ruskog osuđenika dogovoriti oslobađanje iz moskovskog pritvora američkog biznismena Edmonda Poupa optuženog za vojnu špijunažu, te da izvidi želi li Putinov državni vrh krenuti u akciju potpunog rasvjetljavanja afere pranja novca kroz Bank of New York u koju su umiješani ruski tajkuni i donedavni visoki kremaljski činovnici. Ako želi, FBI je spreman pomoći pošto navodno raspolaže čvrstim dokazima o pranju sedam milijardi američkih dolara kroz Bank of New York u razdoblju od 1996. do 1999. godine.</p>
<p>Uostalom, želi li Putinov državni vrh doista ući u borbu protiv korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala, bit će jasnije već ovih dana. Naime, u petak je sa svojim izaslanstvom u Moskvu doputovao Vrhovni tužitelj Švicarske Valentin Roschacher koji svojim domaćinima namjerava u subotu predati prikupljene dokaze oko poznate »afere Mabetex« u koju je zbog primanja mita umiješana i Jeljcinova obitelj, te pljačke i »pranja novca« na Zapadu aviokompanije »Aeroflot« u koju je umiješan donedavno kremaljskom vrhu blizak milijarder i medijski magnat Boris Berezovski.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Istraga o nacističkim zločinima u Latviji </p>
<p>RIGA, 15. rujna </p>
<p> - Istražitelji iz šest zemalja koji u Latviji ispituju moguće progone protiv dvojice navodnih latvijskih nacističkih ratnih zločinaca napravili su »veliki napredak«, kazao je predstavnik istražitelja. Janis Maizitis odbio je međutim kazati hoće li protiv Kalejsa i Ozolsa biti podignuta optužnica. »U istrazi je zabilježen veliki napredak«, rekao je Maizitis.</p>
<p> Istražitelji, diplomati i pravosudni dužnosnici iz šest zemalja (Australija, Kanada, Njemačka, Velika Britanija, Izrael i SAD) deset su dana u Rigi razgovarali o mogućim procedurama protiv dvojice navodnih nacističkih zločinaca, osumnjičenih da su sudjelovali u ubojstvima desetaka tisuća Židova i Roma tijekom nacističke okupacije Latvije između 1941. i 1942.</p>
<p> Centar Simon Wiesenthal koji traga za bivšim nacistima tvrdi da je Konrad Kalejs (86) bio jedan od zapovjednika vodova smrti Arajs koji su odgovorni za smrt oko 30.000 Židova, komunista i Roma tijekom nacističke okupacije Latvije. Ozols je navodno bio pripadnik tog voda.</p>
<p> Kalejs, koji je pedesetih godina dobio australsko državljanstvo, vratio se početkom godine u Australiju u pokušaju da izbjegne izručenje iz Velike Britanije gdje je dotada živio.</p>
<p> Kalejs, koji negira svoje sudjelovanje u nacističkim zločinima, bio je 1994. protjeran iz SAD-a te zatim iz Kanade 1997. Latvija i Australija potpisale su u srpnju ugovor o ekstradiciji koji otvara put suđenju te dvojice u Latviji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Britanski bojnik morat će odgovarati jer su mu zarobili vojnike</p>
<p>LONDON, 15. rujna</p>
<p> - Bojnik Alan Marshall, zapovjednik britanske vojne izvidničke postrojbe koja je zarobljena u Sijera Leoneu počinio je »tešku pogrešku« i zbog toga će protiv njega biti poduzete disciplinske mjere, objavile su vojne vlasti u Londonu. Jedan je britanski vojnik poginuo, a desetak njih je ranjeno protekle nedjelje tijekom akcije oslobađanja zarobljenih britanskih vojnika koji su u okruženju bili 16 dana. </p>
<p>Bojnik Marshall počinio je »pogrešku u profesionalnoj procjeni« jer je odustao od predviđene rute, nakon čega su jedanaestorica britanskih vojnika zarobljeni. Zarobila ih je odmetnička vojna skupina poznatija pod nazivom »Dečki sa zapadne strane« na putu od UN-ove baze blizu crte bojišta između pobunjenika i vladinih trupa u toj zapadnoafričkoj zemlji. Britanski su dužnosnici već ranije izjavili da ne znaju zbog čega su britanski vojnici skrenuli s puta koji nadziru UN-ove snage i zašli na pobunjenički teritorij u brdima Occra, koji je oko 70 kilometara udaljen od glavnoga grada te nekoliko kilometara od područja koje kontrolira UN. Iako britansko Ministarstvo obrane nije navelo koje će sankcije poduzeti protiv bojnika Marshalla, jasno je istaknuto da neće biti procesa pred vojnim sudom. </p>
<p>Oko 250 pripadnika britanske vojske u Sijera Leoneu podučavaju obrambene snage te afričke zemlje kako bi se što uspješnije borile protiv pobunjeničke Revolucionarne ujedinjene fronte s kojom sukob traje već devet godina i iza kojega je stalo desetine tisuća mrtvih i namjerno osakaćenih civila. U akciji oslobađanja zatočenih britanskih vojnika prošle nedjelje poginulo je 26 pobunjenika, a 18 ih je zarobljeno. Prije te akcije, britanski su dužnosnici strepili za sigurnost britanskih talaca, jer su »Dečki sa zapadne strane« zloglasni po nedostatku discipline, opijanju i drogiranju. Nakon istrage, međutim, ministar obrane rekao je da je opća razina sigurnosti britanskih trupa u Sijera Leoneu zadovoljavajuća, ali uz obvezu da zapovjednik na terenu strogo nadzire kretanje svojih vojnika. Bojnik Marshall je, međutim, svoje vojnike prošle nedjelje neplanirano odveo kroz selo Magbeni za koje je mislio da je potpuno oslobođeno od pobunjeničkih milicija. Marshall je očigledno krivo procijenio, jer je njegove vojnike tamo dočekalo i napalo 25 pobunjenika. Visoki neimenovani britanski vojni dužnosnik otputovao je u Sijera Leone kako bi nadzirao tijek istrage. (AP/VD)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Vjekoslav Krsnik: Nadam se da će činjenice čitateljima dati pravu sliku o Hrvatskom centru u New Yorku</p>
<p>Na članak koji su pod naslovom »Notorne neistine Vjekoslava Krsnika o hrvatskoj zajednici New Yorka« u rubrici »Pisma čitatelja« (Vjesnik, 10. rujna o.g.) potpisali fra Slaven Mijatović i fra Robert Jolić iz Hrvatske župa Sv. Ćirila i Metoda u New Yorku u svezi s boravkom predsjednika Mesića u New Yorku kojim se pobija moja tvrdnja da je Hrvatski centar na Manhattanu bojkotirao svečanu večeru s njim organiziranu u Astoriji, navest ću samo činjenice:</p>
<p>1) Kao novinar ali i kao član Organizacijskog odbora za posjet predsjednika Mesića New Yorku bio sam iz prve ruke svjedokom priprema za taj susret.</p>
<p>2) Iako je Organizacijski odbor uporno u tijeku priprema pozvao predstavnike Hrvatskog centra da se uključe u organizaciju susreta s predsjednikom Mesićem, oni su to sustavno odbijali. Dosadašnji župnik spomenute crkve fra Marko Puljić ni jednom se nije odazvao pozivu da bude nazočan na jednom od desetak sastanaka koji su okupili predstavnike hrvatskih klubova i udruga sa šireg područja New Yorka. Iako je unatoč tome bio pozvan da bude gost na svečanoj večeri, ispričao se da baš toga dana putuje u novu župu.</p>
<p>3) Predsjednik Hrvatskog radio kluba koji emitira program »Glasa slobodne Hrvatske« Vinko Kužina također je bio pozvan, i čak mu je bilo ponuđeno da sjedi za počasnim stolom, ali je to odbio, iako je došao na tu večeru. </p>
<p>4) Folklorna skupina »Kardinal Stepinac« koja djeluje pri Hrvatskom centru na Manhattanu odbila je sudjelovati u programu koji je priređen hrvatskom predsjedniku.</p>
<p>5) Satelitski program tzv. »Beljine televizije« emitirao je samo nekoliko puta oglas o svečanoj večeri, iako je bilo naručeno da se on emitira najmanje 15 puta.</p>
<p>6) Na svečanoj večeri u »Astoria World Manor« bilo je oko 450 gostiju i uzvanika, od toga samo dva stola koja su popunili osobe okupljene oko Hrvatskog centra na Manhattanu. Na običnim priredbama u Hrvatskom centru obično je nazočio najmanje 500 ljudi.</p>
<p>7) U članku »Nakon prijetnji i američke službe sigurnosti pojačale mjere sigurnosti za Mesića , objavljenom prije održavanja svečane večeri nigdje nisam napisao, jer to nisam ni mogao da njoj nisu bili nazočni fra Slaven Mijatović i Vinko Kuzina, nego da je Hrvatski centar u cijelosti organizirao veliki, ne totalni bojkot susreta s predsjednikom Mesićem.</p>
<p>8) Također nigdje nisam »sugerirao kako je svojim bojkotom Hrvatski centar sa svojim radikalnim hercegovačkim fratrima povećao opasnost podizanja atentata na predsjednika Mesića«. Napisao sam doslovno: »Najava Hrvatskog centra da će bojkotirati susret predsjednika Mesića i predstavnicima američkih Hrvata, ne dovodi se u izravnu vezu s upućenim prijetnjama. Ipak takva klima sigurno ne pridonosi smanjenju napetosti koja se posljednjih dana stvorila oko hrvatskog predsjednika, pa su zato i pooštrene mjere osiguranja za njega«.</p>
<p>8) Konačno, ostajem pri tvrdnji da je Hrvatski centar dosad gotovo isključivo ugošćivao političare iz Hrvatske koji su bili iz HDZ-a ili bliski HDZ-u. Još se nije dogodilo da je u njemu nastupio, na primjer, nedaj bože neki dužnosnik SDP-a, kao legalne i legitimne političke stranke u Hrvatskoj.</p>
<p>9) Kao novinar zbog svojih nezavisnih stajališta i osobno sam bio nepoželjna osoba u Hrvatskom centru, pa mi se svojedobno dogodilo da sam iz njega pod verbalnom optužbom da sam »četnik« izrečenom pred župnikom fra Markom Puljićem, bio izbačen iz glavne dvorane za vrijeme predavanja tadašnjeg potpredsjednika HDZ-a Ive Sanadera. Župnik mi se nije ni ispričao za taj incident, iako se dogodio pred njegovim očima, a osoba koja me je počastila tim atributom bila je kasnije u Generalnom konzulatu u New Yorku, gdje je generalni konzul Domagoj Kero, član izborne komisije na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.</p>
<p>Nadam se da će čitatelji iz ovoga izvući pravu sliku o Hrvatskom centru u New Yorku i njegovom odnosu prema susretu s predsjednikom Mesićem, organiziranom u okviru njegovog sudjelovanja na Milenijskom summitu Ujedinjenih naroda.</p>
<p>VJEKOSLAV KRSNIK</p>
<p>dopisnik »Vjesnika«</p>
<p>New York. SAD</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Verbalnog incidenta protiv Tomčića u New Yorku je bilo</p>
<p>Tajnik Službe za odnose s javnošću Hrvatskog državnog sabora Željko Sabol demantira moju tvrdnju izrečenu u tekstu od 6. rujna »Nakon prijetnji i američke službe pojačale mjere sigurnosti za Mesića« da je na svetoj misi u crkvi Sv. Ćirila i Metoda zabilježen »verbalni incident koji je jedan vjernik uputio predsjedniku Sabora«. Ako taj verbalni ispad predsjednik Sabora nije čuo, to ne znači da se nije dogodio. Pouzdavajući se u informaciju koju sam dobio od službene osobe na toj misi i dalje ostajem pri tvrdnji koju sam napisao u spomenutom tekstu.</p>
<p>Usput me čudi, kako to da su dva najviša dužnosnika Hrvatskog državnog sabora, Zlatko Tomčić i Katica Ivanišević izabrala baš misu u crkvi koja okuplja pretežito hercegovačke vjernike na području New Yorka, a da su propustili to učiniti, iako su mogli, u dvije crkve koje okupljaju hrvatske iseljenike iz Republike Hrvatske, u Astoriji i Fairviewu, u New Jerseyu. To ne znači da se hrvatska župa na Manhattanu treba zaobilaziti od visokih hrvatskih dužnosnika, ali oni ili njihovi savjetodavci iz hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava trebali bi znati za neki red. Kad je nedavno u New Yorku boravio čelnik Hrvata iz Bosne i Hercegovine Ante Jelavić, on je sasvim opravdano bio nazočan na misli u crkvi Sv. Ćirila i Metoda, a nije odlazio kod hrvatskih vjernika u Astoriji i New Jerseyu. </p>
<p>VJEKOSLAV KRSNIK</p>
<p>dopisnik »Vjesnika«</p>
<p>New York. SAD</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Srdačna čestitka Mandiću za knjigu »Između dv(ij)e vatre« objavljenu u Beogradu </p>
<p>Saznavši iz našeg dnevnika »Vjesnik« da Vam je izišla nova knjiga »Između dv(ij)e vatre« objavljena, ovih dana, u Beogradu, srdačno i iskreno Vam čestitam kao Vaš dugogodišnji čitatelj koji Vaše pisanje prati više od dva desetljeća neprekidno!</p>
<p>Gospodine Igore Mandiću, zanima me, budući da ste hrvatski pisac i čelnik političkog dnevnika modernih građana, da li ćete poraditi na tomu da Vaša nova knjiga, uskoro, bude prevedena i na hrvatski jezik odnosno - latinično pismo? Znam da to nije Vaš »pos'o«, i sam bih, odmah, ne samo iz znatiželje, kupio dva primjerka Vaše cijenjene knjige! Zašto ne, i original na ćirilici. </p>
<p>Vaš sam, aludirajući, naslov »Između dv(ij)e vatre« u nakladi beogradskog tjednika »NIN« na 250 stranica sa 70-ak (Vaših!) kolumni iz kulture i politike objavljivanih u spomenutom tjedniku od 1996. do 1999. godine, sa današnje distance, budi i te kakovu pozornost hrvatskoga čitatelja. I ne samo hrvatskoga! Zanimljivost, kako ističe Hina je i u »Šutnji intelektualaca«, koji nije objavljen (tekst naravno) u tom istom »NIN-u« nego u zagrebačkom »Vjesniku«. I glede Vašeg filizofskog stanovišta (pogovora) pod naslovom »Pozicija postdisidenta« gdje govorite o svojim tekstovima kao o »naivnoj prekograničnoj utopiji«. »Sedamdesetak tekstova u ovoj zbirci« porod su od tmine vremena, pa su time u nekoliko posthistorijski rekvijem, možda svjedočanstvo o jednoj osobnoj izgubljenosti (razdrtoj) između pseudopolitiziranja i politiziranja pseudopitanja), koja je uzaludno tavorila na ugaru »Između dv(ij)e vatre«, zaključuje Mandić. Vjerujem da je Vaša knjiga prava poslastica za brojne, buduće kritičare i polemičare, pa Vam predlažem i osobni angažman da knjiga bude dostupna i nama u Hrvatskoj! </p>
<p>I još nešto: - Bilo bi dobro, da naš »Vjesnik« prvi, u nastavcima, čim prije, objavi cijelu Vašu knjigu što bi bilo poželjno iz niza pozitivnih razloga! Svakako, Vi to i te kako zaslužujete jer ste ugledni hrvatski intelektualac, europske orijentacije i svjetskoga dometa!</p>
<p>Još jednom (rado ću nabaviti, kupiti Vaše knjige!) sve čestitke za Vašu najnoviju knjigu »Između dv(ij)e vatre«! </p>
<p>IVICA MOLNAR SOLJANAC</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Maruna i jaz između Hrvata u domovini i dijaspori</p>
<p>Štovani g. Borise Maruna,</p>
<p>U posljednje su vrijeme objavljeni brojni članci o neslaganju »domovinskih« i iseljenih Hrvata u kojima ste Vi u centru pažnje.</p>
<p>Molim Vas iziđite pred javnost, iznesite svoj stav i bez optužbi dokumentirano objasnite o čemu se radi. U suprotnom, nastat će jaz među Hrvatima sličan onom za vrijeme prošle države, za koji ćete i Vi snositi odgovornost. Komu je to potrebno?</p>
<p>Sa štovanjem,</p>
<p>MARIJAN PAPICH</p>
<p>British Columbia, Kanada</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Romance« nije pornić, ali nije ni preporučljiv za mlađe od 17 godina</p>
<p>U četvrtak 14. rujna 2000. godine čitatelj Ivan Vukušić je objavio pismo pod naslovom »Pornić u Kinoteci?« vezan za najavu prikazivanja filma »Romance« u spomenutoj zagrebačkoj kino-dvorani.</p>
<p>S obzirom da je u Vukušićevom kratkom pisamcetu, vrlo maliciozno sročenom, izrečeno čitav niz netočnosti i proizvoljnosti, molimo da u ime naše distributerske kuće koja distribuira film »Romance« objavite ovu ispravku.</p>
<p>»Romance« film francuske redateljice Catherine Breillat nije pornografski film. Nigdje gdje se »Romance« prikazivao, a otkupljen je u više od šezdesetak zemalja, uključujući i sve nama (Hrvatskoj) susjedne zemlje, nije tretiran kao pornografski film.</p>
<p>»Romance« se žanrovski najbliže može odrediti kao erotska drama u kojoj istina ima malo »tvrdih« scena i u kojem glumi Rocco Siffredi (talijanska porno-zvijezda), ali zbog toga ga proglašavati pornografskim je ipak malo pretenciozno.</p>
<p>U Njemačkoj, konkretno u Münchenu gdje ga je Ivan Vukušić gledao »Romance« se prikazivao u najnormalnijoj kino-distribuciji, uključujući i prikazivanje u multipleksima »Cinema Munich« i »Royal Palast«, a ne u porno-kinima.</p>
<p>Zbog svega toga, a i u skladu s odlukama distributera iz drugih zemalja mi smo bili toliko slobodni da na plakatu naglasimo da film »Nije preporučljiv za mlađe od 17 godina«.</p>
<p>Film »Romance« između ostalog je sudjelovao u službenoj konkurenciji svjetski poznatih i priznatih međunarodnih filmskih festivala u Torontu i Montrealu, a bio je, među ostalim, nominiran za British Independent Film Award u kategoriji Najboljeg stranog filma za 1999. godinu u Velikoj Britaniji.</p>
<p>Što se pak tiče »Kinoteke« ako g. Vukušić to ne zna unazad nekoliko godina ta dvorana se profilirala kao mjesto na kojem se u pravilu prikazuju europski filmovi s umjetničkim pretenzijama. (npr. Mifune, Život iz anđeoskih snova, Lomeći valove, Trči, Lola, trči itd..), a Romance je upravo to.</p>
<p>Dakle, uvjereni smo da je »Romance« na repertoar Kinoteke uvrštena zbog toga što je riječ o europskom filmu s umjetničkim pretenzijama, a ne zato što je blagajna Kinoteke prazna!</p>
<p>MIRAN STIHOVIĆ</p>
<p>Za »Premier film«</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Kolumna javna, uvjerenja privatna</p>
<p>Tvrdim, da Vice Vukov sa svojim pisanjem i svojom filozofijom zbunjuje i deprimira. Nakon kolumne od 14. rujna moram izjaviti, da Vice Vukov prekraja povijesne istine i pokušava napisati neistine.</p>
<p>Nije istina o »vjekovnoj vojnoj krajini«, već je istina o okupiranom hrvatskom nacionalnom i državnom teritoriju. Nije istina da smo »rimokatoličko kršćanstvo poistovjetili s nacijom«, nego je istina da smo se kao pojedinci i kao nacija odupirali i oduprli nasrtajima velikosrpstva.</p>
<p>Uvjerenje Vice Vukova je osobna stvar, ali kad čovjek svoja uvjerenja unosi u javnost u tjednoj kolumni glavnog dnevnog lista, onda bi bio red da to radi odgovorno i ozbiljno. To nije slučaj kod gospodina Vukova. Mi nismo nesvjesni ni kao pojedinci ni kao narod i nacija. Možda su neki »impresionirani nezavisnošću«, ali Vukov nema pravo da to izgovara za sve. Vice Vukov može pod »prihvatljivi oblik tutorstva«, ali to nema pravo govoriti u ime nacije. </p>
<p>NIKOLA MUSLIM</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Suđenje Heraku počinje 4. listopada na Županijskom sudu u Puli</p>
<p>PULA, 15. rujna</p>
<p> - Suđenje bivšem ministru turizma Ivanu Heraku počinje 4. listopada, a sudsku raspravu vodit će sudac Županijskog suda u Puli Ivica Stanić, objavljeno je u petak u pulskom Županijskom sudu. </p>
<p> Prema riječima suca Stanića, 4. listopada trebali bi biti saslušani optuženi u »slučaju Herak« i to direktor trgovačkog društva Mini-pam iz Labina Đani Bažon, predsjednik Uprave rapskog 'Imperijala' i bivši pomoćnik ministra turizma Antun Golik, predsjednik Uprave bolskog »Zlatnog rata« Antun Plenković, direktor tvrtke »Croatia golf« Mate Majić i vlasnik jedne zagrebačke tvrtke Igor Mlinar. </p>
<p>Nakon saslušanja, za 18., 19. i 20. listopada najavljen je nastavak rasprave, te bi se trebali saslušati svjedoci, njih više od četrdeset. </p>
<p>Bivši ministar turizma Ivan Herak, koji je uhićen 27. siječnja ove godine i od tada je u pritvoru pulskog Okružnog zatvora, tereti se za više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti radi stjecanja znatne imovinske koristi.</p>
<p>Heraka će u ovom postupku braniti zagrebački odvjetnik Čedo Prodanović i dva pulska odvjetnika, Rajko Branković i Predrag Jošanović, dok je u međuvremenu Đani Bažon otkazao suradnju s odvjetnikom Jošanovićem, a njegovu obranu preuzeo je pulski odvjetnik Rudolf Frančula.</p>
<p>Herak, Bažon i Majić nalaze se u pritvoru gdje će i dočekati početak glavne sudske rasprave jer su odbijeni svi zahtjevi obrane za njihovim puštanjem iz pritvora. Golik, Plenković i Mlinar branit će se sa slobode. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prodanović: Herak će iznosti obranu i ima mnogo toga za reći</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - U kratkoj izjavi za Vjesnik, vezano uz najavljen početak suđenja Ivanu Heraku, njegov branitelj, odvjetnik Čedo Prodanović je rekao:</p>
<p>»Gospodin Herak će iznositi svoju obranu, no, po novom Zakonu o kaznenom postupku može to učiniti na kraju suđenja, iako smatram da je trebao već govoriti, jer ima mnogo toga za reći. Obranu će iznositi čim procijenimo u kojoj nam to procesnoj fazi odgovara. Branim u ovom postupku i gospodina Majića, a obojici je pritvor određen zbog visine počinjene štete. No, dosad nije još uopće obavljeno nikakvo vještačenje, i ta svota je zasad apstraktna«, istaknuo je Prodanović.</p>
<p>Na upit hoće li podnijeti zahtjev za puštanje iz pritvora, odvjetnik je rekao da je već podnio žalbu na pritvor, ali da će nakon što počne rasprava, ponovno zatražiti puštanje njegovih branjenika. (j.i.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sudski službenici krivotvorili potpise i »poklonili« teren vrijedan 12,6 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT, 15. rujna</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti kao i krivotvorenja službene isprave, Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske podnio je kaznenu prijavu protiv djelatnika splitskog Općinskog suda, Ive Franića (47) iz Splita, Dubravke Rupčić (49) iz Kaštela i Zdenke Majić (42) iz Splita.</p>
<p>Poznatim splitskim ugostiteljima, braći Srećku (52) i Stipi (49) Bradariću, na teret se stavlja poticanje na počinjenje tih kaznenih djela.</p>
<p>Prema navodima kaznene prijave, sudski službenici su braći Bradarić, sa ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi, iskoristili svoj položaj i ovlasti službenika protokola, te su krivotvorili potpise tuženika na dostavnicama u nekoliko sudskih parničnih i ovršnih predmeta. Temeljem toga, uknjiženo je pravo vlasništva na četiri šestine idealnog dijela nekretnine, čija prometna vrijednost iznosi najmanje 12,6 milijuna kuna na ime Bradarićevih, odnosno njihova restorana u splitskom elitnom dijelu Bačvice, »Bradarić Šumica«, a na štetu još uvijek nepoznatih nasljednika ranijih vlasnika te nekretnine.</p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom utemeljena je sumnja da je »Bradarić Šumica«, kupila šestinu dijela čestice zemlje na osnovi kupoprodajnog ugovora zaključenog u rujnu 1997. godine s nasljednicima ranijeg vlasnika Luisa Gazzarija. Pravo vlasništva te čestice, temeljem sklopljenog ugovora bilo je uknjiženo na ime njihove tvrtke za šestinu, a za po šestinu na imena G. R., G. J., R. H., M. A. i Grad Split.</p>
<p>Nakon kupnje šestine čestice ukupne površine od 10. 534 četvorna metra, po punomoćniku tvrtke podnesen je Općinskom sudu u Splitu prijedlog za diobu materijalne zajednice nekretnina. </p>
<p>Tijekom postupka za tuženike, vlasnike četiri šestine, izuzev Grada Splita, utvrđeno je kako su nepoznatog boravišta zbog čega im je postavljen privremeni zastupnik. U međuvremenu braća su ovlastila odvjetnika, za podnošenje tužbe radi utvrđivanja prava vlasništva na te četiri šestine ukupne površine od gotovo 500 četvornih metara, u kojoj su kao tuženike označili ostale suvlasnike, osim Grada. Potom su za te iste tuženike, nepoznatog boravišta, naveli lažne adrese prebivališta. Pozivi pak za ročište nisu im poslani, već su upućeni na protokol Općinskog suda u Splitu, a prijavljeni službenici protokola Franić i Majićeva terete se da su krivotvorili potpise primatelja na dostavnicama.</p>
<p>Budući da su pozivi »uredno« dostavljeni, a tuženici se nisu odazvali na glavnu raspravu, sud je donio presudu i u cijelosti uvažio tužbeni zahtjev. Na isti način tuženicima su »dostavljene« i presude. Presuda je postala pravomoćna u kolovozu 1998. godine, pa je podnesen prijedlog za ovrhom. U ovršnom spisu službenik Franić ponovno je krivotvorio potpise svih ovršnika, odnosno tuženih suvlasnika čestice, nakon čega je pravo vlasništva uknjiženo na »Bradarić Šumicu«.</p>
<p>U prosincu 1998. Bradarići su podnijeli tužbeni zahtjev za utvrđivanjem prava vlasništva svoje tvrtke i na preostalom dijelu čestice, a spomenuti sudski službenici opet su krivotvorili potpise. U ovršnom spisu potpise ovršenika krivotvorila je Dubravka Rupčić. Kaznenu prijavu je podnio i Grad Split</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pohotu zadovoljavao pred štićenicama Dječjeg doma</p>
<p>SPLIT, 15. rujna</p>
<p> - Službenici Policijske uprave splitsko-dalmatinske nad Ljubomirom P. (49) iz Kaštela, okonačli su kriminalističku obradu nakon koje je prijavljen za sedam kaznenih djela zadovoljavanja pohote nad djetetom.</p>
<p> Kako doznajemo Lubomir P. tereti se da je od siječnja prošle godine pohotu zadovoljavao nad štićenicama Doma za nezbrinutu djecu u Kaštelima, A. J. (12), I. G. (12), J. B. (12), N. D. (15), N. Ž. (12), B. V. (12) i L. Đ. (15). Kada bi primijetio djevojčice, sumnja se da bi došao do njih, skidao hlače i dirao si spolni organ i tako se samozadovoljavao.</p>
<p>Nakon saslušanja istražni sudac Županijskog suda u Splitu odredio mu je pritvor. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dva državljana SRJ i osam Iranaca ilegalno prešli granicu</p>
<p>METKOVIĆ/PLOČE, 15. rujna</p>
<p> - Jugoslavenski državljani Dani Gazmen (18) i Cetaj Viktor (17) zatečeni su u četvrtak oko 16.30 sati u ilegalnom prijelazu državne granice u blizini privremene kontrolne točke Unka. U pokušaju ih je zatekla metkovska granična policija, a tijekom operativne obrade otkrili su da je mladiće, »mercedesom«, 525-E-072, na 300 metara od državne granice dovezao K. F. (68) iz Ploča.</p>
<p>Spomenuti K. F. je nakon kraćeg vremena pokušao ući vozilom u Republiku Hrvatsku preko iste kontrolne točke s namjerom da mladiće poveze dalje.</p>
<p> U prtljažniku njegova automobila pronađena je i njihova prtljaga. K. F. je u petak uz kaznenu prijavu priveden u Istražni centar Županijskoga suda u Dubrovniku, a mladići u Prekršajni sud u Metkoviću. Prema priopćenju iz PU dubrovačko-neretvanske pločanska je policija u srijedu navečer, oko 21,50 sati, nakon dojave, u mjestu Baćina, na predjelu zvanom Katići, zatekla pet državljana Irana, a u četvrtak oko 2,.45 sati još trojicu Iranaca, koji su ilegalno prešli državnu granicu u blizini Metkovića. Privedeni su u Prekršajni sud u Pločama, te su kažnjeni novčanom kaznom koju su i platili. Svima je izrečena i zaštitna mjera udaljenja s teritorija RH u trajanju od tri mjeseca te su u roku od 24 sata bili dužni napustiti Hrvatsku. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Putovnice prodala za 250 DEM, pa lažno prijavila krađu</p>
<p>OSIJEK,15. rujna</p>
<p> - Kriminalistički službenici PU osječko-baranjske podnijeli su kaznenu prijavu protiv Ljubice J. (31) nakon što je utvrđeno da je počinila kazneno djelo prodaje putovnica te davanje lažnoga iskaza. Naime, ona je 20. kolovoza 1998. godine u osječkoj policijskoj postaji dala izjavu da joj je netko iz torbice ukrao putovnicu, ali i putovnicu njenog nevjenčanog supruga Stevana P. (32). Sve to učinila je da bi dobila nove dokumente. Posumnjavši u njenu izjavu, policija je provela kriminalističku obradu. Tako je utvrđeno da je Ljubica J. zapravo dvije, navodno ukradene putovnice, prodala Stevanu P. (41) za 250 DEM koji ih je dalje preprodao. Protiv njega je također, nakon obrade, podnesena odgovarajuća kaznena prijava. (M.S.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Vujčić: HNB pažljivo prati kretanje inflacije </p>
<p>U jednoj se godini dogodio i rast cijena nafte i porast trošarina i sada još porast cijena električne energije - kumulativno efekt se vidi, iako pojedinačni efekti svih tih mjera nisu tako veliki / HNB odahnula nakon objave podataka o inflaciji za kolovoz, no sad se budno prate rujanske cijene </p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Hrvatska narodna banka pažljivo će pratiti daljnje kretanje inflacije i ocijeni li to neophodnim zaoštriti monetarnu politiku ukoliko bi došlo do većeg preljevanja jednokratnih povećanja cijena u srpnju na indeks cijena na malo. </p>
<p>To je najkraći zaključak onoga što je dr. Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke, u petak kazao novinarima koji su na Velesajmu pratili okrugli stol Transparentnost i poslovanje u Hrvatskoj. </p>
<p>»Rastu inflacije ove godine pridonio je rast cijena nafte i rast trošarina. To gotovo u potpunosti objašnjava rast cijena na malo u Hrvatskoj. Budući da su to takozvani šokovi na strani ponude, a mi svojim mjerama možemo utjecati samo na stranu potražnje, u ovom trenutku ne bi imalo smisla zaoštravati monetarnu politiku jer se time snižavanje stope inflacije ne bi postiglo. Međutim, ako bi se vidjelo da dolazi do prelijevanja rasta cijena na druge cijene, bio bi to signal da treba razmisliti o zaoštravanju monetarne politike«, objasnio je dr. Vujčić. </p>
<p>Nakon kolovoza to se nije dogodilo jer jednostavno nije bilo potrebe, iako je HNB nestrpljivo čekala podatke o cijenama za taj mjesec. </p>
<p>Na pitanje na koji bi način središnja banka prvo reagirala, zamjenik guvernera podsjeća da se to može postići različitim instrumentima monetarne politike, pa i stopama obvezne rezerve, »što ne mora biti aktivna, nego pasivna mjera u smislu odgađanja nekih već najavljenih poteza«. </p>
<p>Vujčić objašnjava da se gleda temeljna inflacija. To znači da se van izvlače proizvodi koji su pod visokim sezonskim oscilacijama (prvenstveno poljoprivredni) i oni na koje utječe državna politika. Na to se, dakle, ne može utjecati i prati se samo temeljna inflacija kao pokazatelj nečega na što HNB treba reagirati. S obzirom na to da je stopa temeljne inflacije u kolovozu pala, dakle nije došlo do prelijevanja porasta cijena, moglo bi se zaključiti da je HNB odahnula. </p>
<p>Na pitanje može li najavljeno poskupljenje struje za kućanstva, kao i najnovije carinske izmjene potaknuti rast inflacije, zamjenik guvernera odgovara da se prvenstveno analizirao rast cijena električne energije. Po njegovim riječima one će utjecati na porast cijena na malo i troškova života, ali prve kalkulacije nisu pokazale da bi to bio jako veliki efekt. </p>
<p>No u jednoj se godini dogodio i rast cijena nafte i porast trošarina i sada još porast cijena električne energije - kumulativno efekt se vidi, iako pojedinačni efekti svih tih mjera nisu tako veliki. </p>
<p>Dr. Vujčić ocijenio je vrlo dobrom suradnju HNB-a i Ministarstva financija s obzirom na to da je, kako je kazao, vrlo teško zasebno planirati fiskalnu i monetarnu politiku. One moraju biti usklađene. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Prekršajne prijave protiv Magme i Coca Cole </p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Coca Cola i Magma imena su s popisa na kojem je još tridesetak poduzeća iz Hrvatske koja ne podnose tromjesečna poslovna izvješća Komisiji za vrijednosne papire. Protiv svih takvih uskoro će se podnijeti prekršajne prijave, a kazne su za takve prekršaje do 400 tisuća kuna. </p>
<p>Rečeno je to u petak na okruglom stolu koji su na Velesajmu o temi Transparentnost i poslovanje u Hrvatskoj organizirali časopis Banka i ZV u sklopu predavanja posvećenoga našem tržištu kapitala. </p>
<p>Na tom je skupu sudjelovao i dr. Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a, govoreći o transparentnosti u središnjem bankarstvu uz napomenu da je zapravo riječ o institucijama koje nisu pretjerano transparentne, što vrlo dobro potvrđuju izjave, recimo, Greenspana ili Duisenberga. </p>
<p>»Teško je biti odgovoran i transparentan ako niste jasno postavili cilj. Mi ćemo to uskoro napraviti kroz novi zakon o HNB-u - da uklonimo dilemu, to ćemo definirati kao stabilnost cijena. Uz cilj, potrebno je i definirati strategiju monetarne politike, dakle kazati kako središnja banka misli reagirati ako dođe do promjena nekih varijabli koje utječu na ostvarenje naših ciljeva«, kazao je dr. Vujčić najavljujući uz to da HNB uskoro uvodi tromjesečni bilten, zatim tromjesečne konferencije za novinare te mjesečne brifinge na kojima će se obrađivati najaktualnije teme. </p>
<p>Vujčić je spomenuo i neovisnost HNB-a na kojoj će se inzistirati u novom zakonu, posebice, personalnu neovisnost. </p>
<p>Velimir Šonje, savjetnik Uprave Raiffeisenbank, napominje kako je na području monetarne politike učinjen korak naprijed, dok se kod fiskalne politike još uvijek u zaostatku što se tiče transparentnosti: »To je, naravno, političko pitanje, ali se ne smije isključiti.« </p>
<p>»Kao porezni obveznik, građanin i potrošač, smatram da ne smije biti nikakvih ustupaka transparentnosti. Moramo znati o robi koju kupujemo, o funkcioniranju države, odnosno o tome koliko ona troši, koliko se troši na nižim razinama...«, naglasio je Marinko Papuga, direktor Zagrebačke burze. </p>
<p>Moglo bi se iz toga zaključiti da je stanje u hrvatskom gospodarstvu, uključujući i nedavnu bankarsku krizu, velikim dijelom posljedica netransparentnosti. </p>
<p>»Što je veća transparentnost, to je manje rizika za sve potencijalne ulagatelje«, kazao je Ivica Smiljan, predsjednik Komisije za vrijednosne papire, naglašavajući kako bi se i problem off shore ulaganja trebao riješiti transparentnošću. (L.Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Počela prerada šećerne repe</p>
<p>OSIJEK, 15. rujna</p>
<p> - Tradicionalnim činom potpaljivanja vatrenih peći u IPK Tvornici šećera Osijek u petak je označen početak prerade šećerne repe. Na svečanosti su bili brojni gospodarstvenici s područja Osijeka i Osječko-baranjske županije, predstavnici Ravnateljstva za robne zalihe pri Ministarstvu gospodarstva, župan Marko Bagarić, saborski zastupnici te predsjednik Uprave osječke Tvornice šećera Miroslav Kos. </p>
<p>U razgovoru s novinarima Kos je podsjetio kako je ove godine posijano znatno manje šećerne repe nego što je kvota osječke tvornice od 2.000 hektara odnosno 60.000 tona. »Uz manju sjetvu manji je i prinos, a zbog velike suše procjenjujemo da će ove godine biti pokriveno 35.000 tona po hektaru, odnosno sveukupna količina prelazila bi jedva 320.000 hektara«, dodao je predsjednik Uprave Tvornice šećera, uz napomenu da bi se uz toplo vrijeme i višu digestiju moglo očekivati proizvedenih 35 tisuća tona šećera.
Po njegovim riječima ovogodišnja će kampanja trajati između 60 i 70 dana, a uz 453 stalna radnika koji se uključuju u ovaj proces bit će potrebno još 300 sezonaca. S tim u svezi Kos je istaknuo kako se za ovogodišnju kampanju prijavilo gotovo 900 osoba, a od toga primljena je trećina. Naglasivši kako su uz osječku i virovitičku te županjska šećerana ove godine zasijale značajno manje količine šećerne repe od predviđenih, Miroslav Kos je rekao kako se očekuje između 90 do 93 tisuće tona šećera uz prijelaznu zalihu osječke šećerane od 30 tisuća tona. »To bi činilo dostatnu količinu za potrebe Republike Hrvatske«, dodao je predsjednik Uprave IPK Tvornice šećera Osijek zaključivši kako stoga neće biti potrebno uvoziti <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. </p>
<p>Na koncu on je napomenuo kako su za tri četvrtine od ukupne sirovine osječke šećerane proizvođači velika poljoprivredna poduzeća, primjerice IPK, Belje, Vupik, Agrotovarnik, Hana, Orahovica, Valpovo i drugi, dok ostalu četvrtinu čine individualni proizvođači. Na pitanje Vjesnikova reportera koliko se tehnološki ulaže u tvornicu šećera Osijek, Kos je odgovorio kako bi godišnje trebalo ulagati četri milijuna DEM u remont i toliko u investicije, međutim ulaže se 6 milijuna kuna u remont i stoga se bilježi naglo zaostajanje. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Virovitička bi šećerana nakon stečaja mogla biti prodana </p>
<p>BJELOVAR, 15. rujna</p>
<p> - Tvornica šećera Virovitica, koja je u stečaju još od kraja prošle godine, mogla bi se uskoro naći na prodaji, smatra njezin stečajni upravitelj Franjo Otročak.</p>
<p>Iako je nekadašnji većinski vlasnik šećerane nizozemski »Cosun« namjeravao stečajem u stvari izvršiti preustroj tvornice, u što bi uložio dodatnih 100 milijuna kuna, sve se promijenilo, kaže Otročak, kada je u stečaju završila i tvrtka »Simaco« d.o.o. Zagreb, koju je u Hrvatskoj osnovao nizozemski »Cosun«, a koja je i najveći vjerovnik šećerane. Uskoro bi na sljedećem ročištu vjerovnika, ističe Otročak, stečajni upravitelj »Simaca« po zakonu morao tražiti prodaju šećerane kako bi njome naplatio potraživanja za »Simaco«. </p>
<p> Stečajni upravitelj »Tvornice šećera Virovitica u stečaju« Franjo Otročak ističe da je tvornica procijenjena na 76,5 milijuna DEM, što bi, prema njegovim predviđanjima, mogla biti i početna cijena na mogućoj prodaji, ali za koju vjerojatno nitko neće pokazati interes sve dok se ne spusti na 30 do 40 milijuna DEM.</p>
<p> »Kao kupac se možda javi i 'Cosun'«, kaže Otročak, »jer nemamo nikakvih informacija da je digao ruke od šećerane.« On dodaje da se u slučaju prodaje šećerane kupac više ne mora obvezati da će zadržati na poslu svih njezinih 270 radnika.</p>
<p> Inače, oko 60 vjerovnika šećerane dosad je prijavilo potraživanja od oko 510 milijuna kuna, dok šećerana potražuje 110 milijuna kuna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Otvorena Slobodna zona Luke Rijeka </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Slobodnu zonu luke Rijeka - Bazen Raša- Štalije u petak je otvorilo Povjerenstvo za utvrđivanje tehničkih uvjeta rada Slobodne zone. Po otvaranju Slobodne zone Lučka uprava će raspisati natječaj za koncesije za slobodnu zonu. Na prostoru Slobodne zone Bazena Raša bit će terminal za doradu, preradu i oplemenjivanje drva, terminal za pretovar žive stoke te terminal za generalni teret. Prostor Slobodne zone Bazen Raša - Štalije nalazi se na ograđenom prostoru od 14.0000 kvadratnih metara, a zona će u samom početku svog rada zaposliti 200 radnika. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača ocijenio je da će Luka Rijeka tek sada dobiti sve zainteresirane koncesionare koji će povećati njen promet. Izrazivši zadovoljstvo otvaranjem Slobodne zone u Labinštini, načelnik općine Raša Ranko Švraka je procijenio kako će Zona znatno pridonijeti razvitku luke Rijeka koja je zbog velikih gubitaka prometa tijekom domovinskog rata izgubila svoj dosadašnji značaj. Pomoćnik ministra gospodarstva Josip Kardun obećao je da će podržati razvoj slobodnih zona tamo gdje postoji koncept proizvodnje i zapošljavanja. Naglasio je da je po donošenju Zakona o poticanju ulaganja pristupljeno izradi zakona o slobodnim zonama. Taj će zakon znatno ojačati status slobodnih zona što će ujedno pomoći i poticanju ulaganja u Hrvatskoj. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Predstavnici 15 švicarskih tvrtki, banaka i institucija u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - S ciljem prikupljanja informacija o novim mogućnostima za poslovanje na hrvatskom tržištu, posebno informacija o potencijalnim investicijskim projektima, od 14. do 16. rujna u Zagrebu boravi izaslanstvo švicarskih gospodarstvenika, predvođeno državnim tajnikom u švicarskom Saveznom ministarstvu za gospodarstvo Jacquesom Deronom.</p>
<p> Organizator posjeta predstavnika 15 švicarskih tvrtki, banaka i institucija zainteresiranih za suradnju s Hrvatskom Trgovačka je komora Švicarske i Srednje Europe (SEC). </p>
<p> Izaslanstvo je u petak sudjelovalo na konferenciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), na kojoj su predstavnici hrvatskih državnih institucija, banaka te članovi HGK i Hrvatske odvjetničke komore goste uputili u uvjete poslovanja na hrvatskom tržištu te investicijske potencijale.</p>
<p> Kako je na početku susreta u HGK istakao švicarski veleposlanik u Zagrebu Paul Widmer, gospodarska suradnja Švicarske i Hrvatske još uvijek nije dostigla optimalni opseg. Kako je istakao, Švicarci su do sada u Hrvatsku uložili oko 155 milijuna švicarskih franaka, ali treba istaknuti kako je gotovo 98 posto tog iznosa bilo usmjereno u samo dvije hrvatske tvrtke: Tvornicu cementa Koromačno i tvrtku Vetropack Straža. Razlog maloj raspršenosti švicarskih ulaganja svakako su i zakonske prepreke na koje nailaze ulagači, a koje bi hrvatska vlast trebala što prije ukloniti. Nakon siječanjski izbora, politički ugled Hrvatske na međunarodnom je planu znatno porastao te se Hrvatska kako politički tako i gospodarski otvara prema strancima, rekao je državni tajnik Deron. Švicarsko izaslanstvo na početku konferencije pozdravili su predsjednik HGK Nadan Vidošević i Spomenka Rakušić iz Ministarstva gospodarstva RH. Tijekom konferencije o poslovnim i zakonskim uvjetima na hrvatskom tržištu govorio je i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka, potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Dusper, član Uprave Zagrebačke banke Milivoj Goldštajn te Nenad Pešut, član Hrvatske odvjetničke komore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Požega: Ugovor o koncesiji za distribuciju plina dobila Elektroslavonija</p>
<p>POŽEGA, 15 rujna </p>
<p> - Predstavnici grada Požege i »Elektroslavonije« iz Osijeka u petak su potpisali ugovor o koncesiji za distribuciju prirodnoga plina na području grada Požege. Prema ugovoru grad Požega će kroz idućih 20 godina od naknade za koncesiju dobiti 25 milijuna kuna.</p>
<p>Kako je dogovoreno visina naknade za koncesiju u prve dvije godine iznosit će 10 posto od ostvarene prošlogodišnje potrošnje prirodnog plina, što će omogućiti da grad Požega u skorije vrijeme podmiri svoja dugovanja prema HEP-u za javnu rasvjetu koja trenutno iznosi više od tri milijuna kuna.</p>
<p> Zadovoljstvo potpisanim ugovorom iskazao je gradonačelnik Požege Branko Skorup te direktor »Elektroslavonije« Damir Karavidović koji je naglasio da ovaj ugovor može poslužiti kao primjer drugima, budući da su prvi put ugovorom maksimalno zaštićeni potrošači te gospodarstvenici u svim budućim promjenama vezanim uz privatizaciju Hrvatske elektroprivrede.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zaduge postaju poduzetničke tvrtke </p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Novi zakon o zadrugama koji je izradilo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo trebao bi pomoći da se zadruge brže profiliraju kao poduzetničke tvrtke svojih članova koje će štititi i unapređivati njihove interese, rekao je u petak pomoćnik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Dragutin Katalenić na Danu zadrugara na Zagrebačkom velesajmu. </p>
<p>Katalenić je dodao da postoje dva projekta za čija se kreditna sredstva mogu prijaviti i zadrugari. Prvi projekt poticanja poduzetništva vrijedan je 750 milijuna kuna, a drugi se odnosi na poticanje izvoza, za što se raspolaže sa 210 milijuna kuna kreditnih sredstava. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga zadružnog saveza Željko Mataga napomenuo je da je Međunarodni zadružni savez pozvao vlade zemalja u tranziciji da daju poticaj razvoju zadrugarstva. Naime, kako se čulo, zadrugarstvo u Hrvatskoj nije dovoljno razvijeno, i to u svim gospodarskim i uslužnim djelatnostima. (M.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Mesić: Balvan revolucija u Hrvatskoj nije moguća</p>
<p>Ne očekujem nemire zato što funkcioniraju institucije hrvatske države / Dopuštam da ljudi mogu protestirati, ali ne može se prijetiti oružjem, rekao je predsjednik Mesić </p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić, komentirajući zbivanja vezana uz uhićenja osumnjičenih za ratne zločine, novinarima je u petak izjavio da institucijama hrvatske države treba prepustiti da rade svoj posao, odnosno utvrde njihovu krivnju ili nedužnost. »Ne očekujem nemire zato što funkcioniraju institucije hrvatske države«, rekao je predsjednik Mesić. </p>
<p> »Nikakvo događanje naroda i balvan revolucija u Hrvatskoj nije moguća. Dopuštam da ljudi mogu protestirati, ali ne može se prijetiti oružjem. Mogu prosvjedovati, ali ne mogu davati ultimatume predsjednicima Republike, Vlade ili parlamenta«, rekao je Mesić, dodajući da za to postoje institucije preko kojih se mogu tolerantno riješiti problemi. »Hrvatska, bez obzira što to netko očekuje, neće ući u novu izolaciju i neće više nikome omogućiti pljačkanje vlastitog naroda. Oni koji su živjeli od privilegija, a da na njih nisu imali pravo, morat će ostati bez njih i neka se nitko ne zavarava«, istaknuo je Mesić. »Ako smo se izborili za državu, onda smo se izborili da njezine institucije autonomno rade u okvirima ustavnih i zakonskih ovlasti. To je ono što smo željeli i nema nitko pravo miješati se u ono što danas radi policija«, rekao je. Naglasio je da nitko nema pravo vršiti pritisak na sud ili državno odvjetništvo, koji autonomno rade svoj posao. Pustimo organima da rade svoj posao i nema nikakvih razloga da se za svako uhićenje, kojih će vjerojatno još biti, kaže tko će biti uhićen. Smisao akcije je da se otkriju počinitelji krivičnih djela, odnosno da se osmunjičeni predaju nadležnim organima - tužiteljstvu i sudu, dodao je.</p>
<p> Ne želeći komentirati pojedinačne slučajeve koji se procesuiraju, predsjednik Mesić je rekao kako su za njega svi nedužni dok im se pravomoćnom presudom ne dokaže krivnja ili ih se pak oslobodi. Zamoljen za komentar sve većih prosvjeda udruga branitelja iz Domovinskog rata zbog uhićenja hrvatskih branitelja i časnika, Mesić je kazao da neformalne skupine ne mogu odlučivati je li netko kriv ili ne, te da unaprijed govore da će suđenje biti objektivno ili ne. </p>
<p>»Ne mogu samozvanci proglasiti nekakav stožer koji govori u nečije ime«, rekao je Mesić, upitavši tko ih je izabrao. Mislim da su neki u zabludi, neki manipuliraju s ljudima, ali hrvatska država ne može pristati na ničije ultimatume i tu ćemo biti rigorozni, kategoričan je predsjednik Mesić. </p>
<p> Upitan kako ocjenjuje stanje u hrvatskoj državi nakon uhićenja i svojevrsne »pobune« pojedinih braniteljskih udruga, Mesić je odgovorio kako misli da je preteška kvalifikacija da se radi o pobuni, jer bi to onda značilo da se treba na jedan drugi način reagirati. »Radi se o jednom nesporazumu, jer oni koji danas brane dignitet Domovinskog rata morali bi shvatiti da moraju braniti i dignitet institucija ove države. Oni koji su stvarali hrvatsku državu borili su se za autonomno djelovanje instituta hrvatske države. Prema tome, oni koji napadaju institute hrvatske države ne čine Hrvatskoj dobro, nego joj štete«, drži Mesić. </p>
<p> Upitan može li komentirati zakazanu sjednicu Predsjedništva HDZ-a za ponedjeljak u Gospiću, Mesić je odgovorio da kad bi HDZ održao tamo svoju sjednicu to bi bilo dobro ukoliko bi pozivali sve da poštivaju institute hrvatske države. Bilo bi dobro da i drugi to učine. Ukoliko netko misli da će manipuliranjem nešto učiniti da dođe do promjena odnosa snaga u zemlji, onda se jako vara, rekao je Mesić. </p>
<p> Što se tiče poziva Dražena Budiše i Zdravka Tomca da predoči dokaze da je Vlada nacionalnog jedinstva znala za zločine u Gospiću, Mesić je kazao da je Budiša uvijek prisutan kada ga (Mesića) treba prozvati i da je to Budišin problem. Šeks je uvijek prisutan, odnosno odsutan, kad treba mene prozvati, rekao je Mesić, dodavši kako ne zna što se događa s Tomcem koji je rekao da su svi znali (za događanja u Gospiću). »I sad (Tomac) pita je li znala Vlada. Samo podsjećam na ono što je rekao i ništa više«, kazao je Mesić.</p>
<p> Neki od njih tvrde da nisam govorio istinu i da imam selektivno pamćenje. O tome tko ima selektivno pamćenje mogu najbolje pokazati videozapisi, rekao je Mesić. Poslije tzv. »balvan revolucije« odlukom Sabora otišao sam u Beograd i nisam ni na koji način bio uključen u rad Vlade nacionalnog jedinstva, nisam tada bio ni u institucijama hrvatske administracije, jer sam do kraja 1991. bio angažiran u Beogradu. Ako je to netko zaboravio, onda taj vjerojatno ima selektivno pamćenje, ali dobro se sjetiti gdje sam bio 1990. i 1991., rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p> Upitan je li hrvatska vlast dovoljno učinila kako bi objavila pravi smisao ovih uhićenja, predsjednik Mesić je zapitao što bi Vlada još trebala učiniti. »Kad bi se ova Vlada, koja je pod pritiskom, izjašnjavala o svakom poslu kojeg radi policija ili sudstvo onda se nismo odmakli od onoga što smo imali. Stoga smo rekli da su izvršna, sudska i zakonodavna vlast međusobno neovisne. Nećemo dopustiti da ulica rješava ono što trebaju rješavati instituti ove države«, ustvrdio je Mesić.</p>
<p> Na upit da pravosudni organi i branitelji zamjeraju Račanu i Mesiću što su u svojim izjavama prejudicirali krivnju uhićenima, Mesić je to odbacio, rekavši kako nitko nije prejudicirao ničiju krivnju. »Krivi će biti kada se u pravomoćnoj presudi utvrdi tko je kriv, a sada se radi samo o osumnjičenima i o onima koji eventulano nešto znaju više od drugih, koji mogu kao svjedoci poslužiti u određenom postupku«, rekao je predsjednik. Ne može se reći da se ne zna što se dogodilo s Milanom Levarom, što se događalo u Gospiću i ne može se reći da nitko ne treba odgovarati za pokolj u Ahmićima u kojem je pobijeno više od 100 ljudi. Ti se postupci moraju završiti, a oni koji protestiraju, žele reći da za to nitko nije kriv, smatra Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zločin se ne može abolirati, ma tko ga počinio, pravna država mora reagirati</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Povratak Srba još teče sporo, teško i rijetko, iako je dosadašnjim aktivnostima hrvatske Vlade učinjen napredak, naročito na razini političkih odluka i u stvaranju mnogo povoljnije klime za povratak, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare Veljko Džakula, predsjednik Srpskog demokratskog foruma (SDF-a), govoreći o rezultatima povratka izbjeglih i prognanih Srba.Ocjenjujući da se zakonske promjene koje bi stvorile jasnu pravnu podlogu za povratak odvijaju suviše sporo zbog čega je povratak usporen, Džakula je istaknuo da se ponavlja praksa da propisi zahtijevaju donošenje određenih podzakonskih akata što odgađaju primjenu zakonskih odredbi za više mjeseci.</p>
<p>»Potpuno je neizvjesna materijalna osnova povratka, financiranje i trajanje obnove, kao i broj raspoloživih državnih stanova i kuća za potrebe altenativnog smještaja« , istaknuo je Džakula, dodajući da ne postoje službeni podaci koliko se izbjeglica iz BiH želi trajno skrasiti u Hrvatskoj i za koje je potrebno osigurati trajni altenativni smještaj, a koliko je onih koji se žele vratiti u BiH, što bi omogućilo izradu programa dvosmjerna povratka.</p>
<p>Džakula navodi da su i dalje neizvjesni rokovi u kojima vlasnici mogu očekivati obnovu, kao i povratak imovine - temeljnih pretpostavki za povratak. </p>
<p>Komentirajući neriješeno pitanje prava povratnika koji su koristili društvene stanove u statusu nositelja stanarskog prava, Džakula je istaknuo da SDF većinom ne dobiva odgovore kad se obraća pojedinim državnim tijelima, jer ocijeni da je došlo do povrede ustavnih i zakonskih prava građana ili do nejednakosti pred zakonom. </p>
<p>Na novinarsko pitanje o tome koliko se izbjeglih Srba vratilo ove godine, Džakula je istaknuo da preciznih podataka nema, ali se procjenjuje da ih se vratilo oko 6.000, a da se u pet godina vratilo samo između 25 do 30.000 Srba iz SRJ i BiH.</p>
<p>Na upit da komentira najnovija događanja u Gospiću, Džakula je istaknuo da pozdravlja svaki početak funkcioniranja pravne države i kako je žalosno da se to događa nakon ubojstva Levara, pa se stvaraju tenzije revanšizma. »Zločin je zločin, ma tko ga počinio, i nitko se ne može šetati ako je počinio zločin, bilo Hrvat ili Srbin«, rekao je. » Zločin se ne može abolirati i na tijelima je vlasti Republike Hrvatske da na to reagiraju«, zaključio je Džakula. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>HND osuđuje prijetnje novinarima, a novinari prizivaju policijsku zaštitu</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) izrazilo je u petak zaprepaštenje i ogorčenost zbog učestalih napada na novinare posljednjih dana. HND osuđuje sve koji argumente zamjenjuju fizičkom ili čak oružanom silom, koji novinare tuku ili im prijete pištoljem, stoga što se ljute, ako se objavljuju vijesti o akcijama organa pravosuđa u sklopu istraga o ratnim zločinima, odnosno, ako se glasila otvaraju za suprotstavljena gledišta.</p>
<p>U vezi s tim, u HND je stiglo više priopćenja iz novinarskih aktiva. U priopćenju Obiteljskog radija koje su potpisali glavna urednica Mirela Sertić Janković i direktor Juraj Hrvačić navodi se da su novinari tog radija, kao i svi ostali djelatnici, šokirani činjenicom da je netko oružjem reagirao na riječ izgovorenu u programu. To se dogodilo, kao što je javnost već izviještena, njihovom novinaru Robertu Zuberu. »Kolega Zuber iznimno profesionalno uređuje i vodi svoje emisije te uživa povjerenje među kolegama i ugled u javnosti«, naglašava se iz Obiteljskog radija i poziva na reakciju »riječima«, sučeljavanje u eteru ili izvan njega.</p>
<p>Zbor novinara sudskih izvjestitelja također je oštro osudio sve učestalije napade na novinare koji su kulminirali fizičkim napadom na novinarku Večernjeg lista u Gospiću, te prijetnjom smrću i prislanjanjem pištolja na usta uredniku Obiteljskog radija Robertu Zuberu kojega je spasio slučajni prolaznik. </p>
<p>Budući da je bavljenje novinarstvom u Hrvatskoj ponovo postalo posao opasan po život, novinari pozivaju policiju i druga nadležna državna tijela da poduzmu mjere kako bi ih zaštitili i omogućili nesmetano obavljanje njijhovog posla. Napadi na novinare znače napad na slobodu javne riječi, drže u Zboru novinara sudskih izvjestitelja. Hrvatskoj javnosti žele poručiti da novinari profesionalno obavljaju svoj posao i korektno izvještavaju o istražnim postupcima protiv osumnjičenih za ratne zločine. </p>
<p>»Sve špekulacije koje se pojavljuju u vezi s uhićenjima dobrim su dijelom rezultat potpune medijske blokade i ostavljanja javnosti bez odgovarajućih službenih informacija, što smatramo neprihvatljivim«, stoji u priopćenju Zbora novinara sudskih izvjestitelja koje je potpisao njegov predsjednik Duško Miljuš. </p>
<p> l HDZ je zabrinut zbog oružanih prijetnji novinaru Obiteljskog radija Robertu Zuberu. Nikome se zbog izgovorenog mišljenja ne smije prijetiti, uz punu odgovornost novinara za svaku izgovorenu riječ, priopćeno je u petak iz HDZ-a. »Prijetnja novinaru Obiteljskog radija potvrđuje naša stajališta o zabrinjavajućoj radikalizaciji hrvatske političke scene«, ocjenjuju u HDZ-u. I predsjednik DC-a Mate Granić ocijenio je u petak nedopustivom prijetnju novinaru Obiteljskog radija oružjem, ali i istaknuo da i taj nemili događaj govori koliko je važno voditi brigu o izgovorenoj riječi u prilično napetoj situaciji u državi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>HNB zabrinuta zbog rasta inflacije </p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Hrvatska narodna banka zabrinuta je rastom inflacije, čekat će podatke o rujanskom porastu cijena na malo i tad će, ocijeni li to neophodnim, zaoštriti monetarnu politiku. </p>
<p>To je najkraći zaključak onoga što je dr. Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke, u petak rekao novinarima koji su na Velesajmu pratili okrugli stol Transparentnost i poslovanje u Hrvatskoj. </p>
<p> »Rastu inflacije ove godine pridonio je rast cijena nafte i rast trošarina. To gotovo u potpunosti objašnjava rast cijena na malo u Hrvatskoj. Budući da su to takozvani šokovi na strani ponude, a mi svojim mjerama možemo utjecati samo na stranu potražnje, u ovom trenutku ne bi imalo smisla zaoštravati monetarnu politiku jer se s tim snižavanje stope inflacije ne bi postiglo. Međutim, ako bi se vidjelo da dolazi do prelijevanja rasta na druge cijene bio bi to signal da treba razmisliti o zaoštravanju monetarne politike«, objasnio je dr. Vujčić. </p>
<p>Nakon kolovoza to se nije dogodilo, jer jednostavno nije bilo potrebe, iako je HNB nervozno čekala podatke o cijenama za taj mjesec. </p>
<p>Na pitanje na koji bi način središnja banka prvo reagirala, zamjenik guvernera podsjeća da se to može postići kamatnim stopama ili stopama obvezne rezerve .</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Račan u Ministarstvu za europske integracije </p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan izrazio je u petak u Zagrebu zadovoljstvo radom Ministarstva za europske integracije, nakon radnog sastanka s ministrom Ivanom Jakovčićem s kojim je razmotrio obveze koje stoje pred ministarstvom i cijelom Vladom s obzirom na strategiju i želju Hrvatske da što prije uđe u Europsku uniju.</p>
<p> »Ocjenjujem da se u ovo malo mjeseci novo ministarstvo dobro u početnim koracima uhvatilo sa svojim zadaćama«, rekao je nakon sastanka u izjavi novinarima premijer Račan. </p>
<p> »Posao je doista sveobuhvatan, težak, i trebat će dobro organizirati i rad ovog ministarstva i cijele Vlade«, dodao je.</p>
<p> Račan je podsjetio da je pred Hrvatskom zadaća formiranja pregovaračkog tima za pregovore s EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
<p> »Pred nama je idućih dana formiranje pregovaračkog tima i za mjesec do mjesec i pol počet će pregovori između Hrvatske i EU o procesu stabilizacije i pridruživanja«, rekao je Račan. </p>
<p> Europska komisija 19. srpnja ove godine usvojila je prijedlog za Vijeće ministara o otvaranju procesa pregovora s Hrvatskom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, s tim da bi pregovori s RH mogli započeti prije summita između EU i zemalja zapadnog Balkana predviđenog za 24. studenoga u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Za hitnu pomoć na otocima 21 heliodrom</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Ministarstvo zdravstva počet će u petak primopredaju opreme za 21 interventni helidrom za noćno slijetanje i polijetanje helikoptera na otocima i na dalmatinskoj obali. S tom opremom osigurat će se noćni prijevoz bolesnika što će pridonijeti sigurnijoj, bržoj i boljoj hitnoj medicinskoj pomoći, izvijestilo je u petak Ministarstvo zdravstva. Riječ je o helidromima u Hvaru i Sućurju na otoku Hvaru, u Milni na Braču, u Blatu na Korčuli, u Orebiću na poluotoku Pelješcu, na otocima Lastovu i Visu te u Pločama, Šibeniku i Zadru. Za sedam dana još će se opremiti helidromi na Rabu i u Malom Lošinju. Oprema se sastoji od prijenosnog svjetlosnog sustava 12 lampi, baterije za punjenje, kompleta opreme za signalizaciju poslužitelja i zaštitne opreme za poslužitelje helidroma, a korisnici su te opreme domovi zdravlja. Nositelj projekta hitne medicinske pomoći helikopterskim prijevozom i investitor opreme je Ministarstvo zdravstva. Voditelj projekta je pomoćnik ministra Ante Barbir, a glavni suradnik i operator je Ministarstvo obrane, s general bojnikom Josipom Čuletićem na čelu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Kovačević: Hrvatska poduzima mnoge aktivnosti radi zaštite ozonskog omotača</p>
<p>Oko 19 milijuna novih slučajeva tumora kože drastična je posljedica oštećivanja ozonskog omotača / »Sačuvajmo naše nebo - zaštitimo sebe, zaštitimo ozonski omotač«, moto je kojim je obilježen Dan zaštite ozonskog omotača</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - »Ako se ne zaustavi oštećivanje ozonskog omotača, bit ćemo suočeni s drastičnim posljedicama, a među najtežima je 19 milijuna novih slučajeva tumora kože, od toga milijun slučajeva melanoma i 130 milijuna novooboljelih od očne mrene«, rekao je u petak na konferenciji za novinare ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević. Konferencija je održana u povodu obilježavanja Dana zaštite ozonskog omotača.</p>
<p>Ovogodišnji, 12. međunarodni dan zaštite ozonskog omotača obilježava se pod sloganom »Sačuvajmo naše nebo - zaštitimo sebe, zaštitimo ozonski omotač«, istaknuo je Kovačević, a Ministarstvo je izdalo i prigodan letak, u kojem je, među ostalim, upozoreno na to što svatko od nas može učiniti za spas ozonskog omotača. Nužno je, istaknuo je ministar, prestati upotrebljavati aerosolne proizvode, redovito kontrolirati rashladne uređaje i paziti na osobnu zaštitu od štetna djelovanja UVB zraka. To podrazumijeva izbjegavanje preduga boravka na suncu, zaštitu tijela te nošenje naočala sa UV- filterom, upozorio je Kovačević i, zajedno sa svojim suradnicima, prigodno i isprobao jedne takve naočale.</p>
<p>Hrvatska je poduzela mnoge aktivnosti čiji je cilj ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač, a potpisnica je i Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, napomenuo je pomoćnik ministra za zaštitu okoliša Matija Franković. Nad Hrvatskom nema ozonskih rupa, pojasnio je Franković, no i mi ćemo vjerojatno od iduće godine početi davati dnevne izvještaje o trenutačnoj štetnosti UV-zraka. Kad ne bi bilo restriktivnih mjera, pretpostavlja se da bi do 2050. godine bilo oštećeno 50 posto ozonskog omotača sjeverne hemisfere i čak 90 posto južne, rekao je prof. Tonko Ćurko. Budući da mnoge tvari ostaju i po 60 godina u atmosferi, upozorio je on, šteta je već učinjena i tek oko 2010. godine se očekuje maksimalno UV-zračenje, a povoljni učinci sadašnjih mjera tek nakon toga. Prof. Ćurko ujedno je predstavio i priručnik za servisere rashladnih i klimatskih uređaja »Prilagodba rashladnih sustava novim radnim tvarima«. (I. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Jašić: GONG trenira nevladine udruge u Crnoj Gori i Srbiji koje će imati važnu ulogu na skorim izborima </p>
<p>Udruga Građani organizirano nadgledaju izbore (GONG), nastala je na poticaj Koordinacije organizacija za promociju i zaštitu ljudskih prava u veljači 1997., zbog potrebe da se prije lokalnih izbora pozove građane na veći izlazak na izbore, ali i angažman u nadgledanju izbornog procesa, podsjeća u razgovoru za Vjesnik Suzana Jašić, izvršna direktorica GONG-a.</p>
<p>- No 1997. nismo bili pretjerano uspješni. Državno izborno povjerenstvo zabranilo nam je pristup na biračka mjesta, dio građana nije pretjerano razumio o čemu je riječ, bili su nepovjerljivi i doživljavali su nas kao potencijalne neprijatelje Hrvatske. Unatoč tome, i na lokalnim i na predsjedničkim izborima 1997. uspjeli smo okupiti oko 1.000 promatrača koji su stajali izvan biračkih mjesta i anketirali birače o stanju na biračkim mjestima. Situacija se promijenila dvije godine kasnije. Zahvaljujući temeljitijem i dugotrajnijem radu, ali i promijenjenim društvenim prilikama, uspjeli smo postići da se institucija promatranja izbora domaćih nestranačkih promatrača uvrsti u Izborni zakon, čime se Hrvatska svrstava uz bok demokratskih zemalja. Uspjeli smo i privući 7.000 građana, koji su promatrali parlamentarne i predsjedničke izbore, što je tim izborima dalo dodatni legitimitet.</p>
<p>• Što trenutačno radite?</p>
<p>- GONG se ovih dana preselio u novi prostor na Trgu bana Jelačića 15 koji smo dobili od Grada Zagreba i na kojem smo vrlo zahvalni. To će financijski jako olakšati naš rad, a i ured će sada biti pristupačniji svim građanima. Formalizirat ćemo članstvo. GONG je zbog financijskih razloga morao zatvoriti dio svojih regionalnih ureda, pa smo sada organizacija koja, osim centrale, ima i četiri regionalna ureda: u Zadru, Rijeci, Slavonskom Brodu i Zagrebu. GONG je ove godine bio vrlo aktivan u predstavljanju rezultata svojeg rada na međunarodnome planu, ali i na prenošenju iskustava i treninzima sličnih organizacija u Bosni, Crnoj Gori, Srbiji, dijelovima bivšeg SSSR-a... Trenutačno smo vrlo angažirani u radu s nevladinim organizacijama u Crnoj Gori i Srbiji koje će odigrati vrlo važnu ulogu na skorašnjim izborima u Srbiji.</p>
<p>• U posljednje je vrijeme najjače odjeknula najava GONG-ova takozvanog parlamentarnoga projekta.</p>
<p>- Naš parlamentaran projekt izazvao je veliko zanimanje građana i medija, ali i stanovito nerazumijevanje ciljeva naših aktivnosti. GONG je smatrao logičnim svoj rad nastaviti sa Saborom, ne da bismo »bili iznad Sabora«, nego radi jačanja povjerenja građana u demokratske institucije, poticanja sudjelovanja građana u političkim procesima i bolje i vrsnije komunikacije između zastupnika i birača. U skladu s time, GONG organizira posjete građana Saboru ponedjeljkom, gdje mogu doznati više o povijesti Sabora, o načinu njegova funkcioniranja, ali i sjesti u zastupničke fotelje. Dosad je tako Sabor obišlo oko tristotinjak građana.</p>
<p>Oni građani koji imaju većeg interesa i višak slobodnog vremena mogu nam se prijaviti za promatranje sjednica Sabora s galerije. To je dosad radilo već 160 građana. S početkom jesenskoga zasjedanja Sabora, ponovno ćemo zaprimati prijave zainteresiranih građana. Osim toga, GONG je započeo s inicijativama koje bi bitno olakšale uvjete rada zastupnika koji, vjerujte, nisu najsjajniji, a što ne zahtijeva velik novac: uvođenje Internet centra za zastupnike, ažurirane WEB strane na kojima bi bili svi prijedlozi zakona, dnevni red sjednica i e-mailovi zastupnika, dovođenje volontera u Sabor koji bi pomagali u radu onim zastupnicima koji to žele. </p>
<p>Po regijama pripremamo »Građanski sat«, gdje bismo dovodili zastupnike u njihove izborne jedinice na susret s njihovim biračima. Naši regionalni uredi polako će započeti s pilot-aktivnostima koje podrazumijevaju promatranje rada sjednica nekoliko županijskih skupština te nekoliko gradskih i općinskih vijeća, kako bi se što više građana potaknulo na veću participaciju u društvu, educirao i oživio odnos birača i njihovih predstavnika u međuizbornome razdoblju. </p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Split: Ovisnici se samo češće liječe, da bi dobili Heptanon, prodali ga i - kupili heroin?</p>
<p>Povećanje broja ovisnika u Zavodu za liječenje bolesti ovisnosti može se tumačiti kao boom u zloporbi sintetičkih preparata, smatra načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Josip Buljan / Zaključak o heroinskom boomu prenapuhan? </p>
<p>SPLIT, 15. rujna</p>
<p> - Ne slažem se sa stavom Anite Čudine, ravnateljice splitsko-dalmatinskog županijskog Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti, kako je Split preplavio heroin, zbog čega je u posljednja dva mjeseca udvostručen broj ovisnika. Riječ je o subjektivnu zaključku i nespretnu tumačenju statističkih pokazatelja koji apsolutno ne stoji, jer mjesta panici nema. Izjavio je to načelnik Odjela za droge Policijske uprave splitsko-dalmatinske Josip Buljan, reagirajući na podatke koje je Zavod za bolesti ovisnosti u Sv. Kaju nedaleko od Solina nedavno plasirao u javnost.</p>
<p>Prema njegovim riječima, povećanje prijavljivanja ovisnika zainteresiranih za liječenje može se tumačiti pojačanom željom za izlječenje, povećanjem policijske represije, nedostatkom heroina na tržištu ili nedostatkom novca kod narkomana. Ako je posrijedi jedna od tih triju mogućnosti, što Buljan smatra najvjerojatnijim, onda povećanje broja u Zavodu prijavljenih ovisnika znači »bum u zloporabi sintetičkih preparata«.</p>
<p>»Zbog nedostatka droge ili novca ili zbog povećane represije, ovisnici se javljaju u Zavod gdje im se propisuje metadonska terapija od pet do 15 tableta Heptanona. Terapiju primaju u svojim ambulantama, gdje nemaju obvezu stacionarna konzumiranja pa Heptanone iznose na ulicu, prodaju ih za desetak kuna po tableti i tako priskrbljuju novac za heroin«, tvrdi načelnik Buljan. Prema podacima kojima raspolaže Policijska uprava spltisko-dalmatinska, samo u kolovozu ove godine zaplijenjeno je 50 posto više droge nego mjesec ranije, odnosno zabilježeno je 11 zapljena. Od siječnja do kolovoza 2000. Odjel za droge prijavio je 120 dilera, što je iznad državnog prosjeka, a do kraja godine očekuje se otkrivanje čak 200 preprodavača opojnih droga. Koliko problemu narkomanije pridaje policija, tvrdi Buljan, najbolje pokazuje to da će se na gradskoj razini do kraja ovog mjeseca ustrojiti stručni tim u kojem će uz policiju biti stručnjaci s područja zloporaba droga, djelatnici zavoda za liječenje i komuna koji će procjenjivati stanje. Tim se osniva na inicijativu pročelnice gradskog Ureda za borbu protiv ovisnosti Andree Russo. </p>
<p>»S Anitom Čudinom uvijek dobro surađujemo i ne znam iz čega je sve to zaključila. Najvjerojatnije zato što je vrijedna i marljiva pa preemotivno doživljava svoj posao«, zaključuje Buljan.</p>
<p> Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Vanga i rezidencijalne vile od iduće godine u turističkoj ponudi </p>
<p>BRIJUNI, 15. rujna</p>
<p> - Otočić Vanga i rezidencijalne vile, koje su dosad bile nedostupne turističkoj znatiželji, već će sljedeće godine biti dijelom brijunske ponude. U vezi s tim u tijeku su pregovori s Uredom Predsjednika Republike Hrvatske, koji je ljetos za boravka na Brijunima iskazao spremnost da se i rezidencijalni dio maksimalno uključi u turističke programe. Rečeno je to na sjednici Upravnog vijeća Javne ustanove Nacionalni park »Brijuni«, koje je u petak poslije podne, uz ostalo, prihvatilo izvješće ravnatelja o poslovanju u prošlom dijelu godine, informaciju o izradi prostornoga plana i potraživanju Istarske banke. Riječ je o 30 milijuna kuna na ime kredita, odobrenog još 1986. godine. </p>
<p>Upravno vijeće je primilo i informaciju o razgovorima u Ministarstvu obrane, koje je najavilo da će na brijunskom otočju vojska ubuduće biti prisutna samo simbolično, u rezidencijalnoj funkciji. U međuvremenu, Uprava nacionalnog parka preuzela je od Vojske hotel »Jurina«, a do kraja mjeseca bit će preuzet i hotel »Franina« i još neke zgrade. U tijeku su i dogovori o preuzimanju 15 hektara površine predjela Peneda, uključivši i svjetionik, gdje je još vojska a ubuduće će se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju za vlastite potrebe Nacionalnoga parka.</p>
<p>Članovi Upravnog vijeća primijetili su kako je nelogično da je prošla relativno slaba poslovna godina okončana sa 500.000 kuna dobitka, a u prvih osam mjeseci ove godine, kad je porast noćenja na otočju veći nego u ostalim dijelovima Istarske županije, bilježi gubitak od 5,2 milijuna kuna. Prema prognozi ravnatelja Ratomira Ivičića ovu poslovnu godinu Nacionalni park završit će s oko deset milijuna gubitaka, uz nenamirena potraživanja, u koja nisu uračunati najnoviji zahtjevi Istarske banke, koji se tiču zajma od 900.000 dolara odobrenog za gradnju kongresne dvorane namijenjene Konferenciji ministara OPEC-a. Značajnijih novih gradnji na otočju neće biti. Upravno je vijeće prihvatilo i informaciju o prodaji dvaju brijunskih slonova, oko čega se u javnosti digla velika prašina. Zbog nastalih komplikacija osnovano je posebno povjerenstvo koje treba razjasniti mučnu situaciju oko tih indijskih slonova. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Održan drugi seminar o suradnji Tuzle, Pečuha, Subotice i Osijeka</p>
<p>OSIJEK, 15. rujna</p>
<p> - U organizaciji Agencije lokalne demokracije, te u suradnji s osječkim Gradskim poglavarstvom, u petak je u Osijeku održan drugi od ukupno pet seminara na temu Prekogranična suradnja. Riječ je o seminaru koji okuplja predstavnike gradskih i županijskih vlasti te gospodarskih komora gradova Tuzle, Pečuha, Subotice i Osijeka. Cilj je seminara, koje financira Vijeće Europe, uspostavljanje i unapređivanje prekogranične suradnje tih gradova u gospodarstvu, kulturi, znanosti i sportu.</p>
<p>Kako je istaknuo Francois Friederich, direktor Ureda Vijeća Europe u Mostaru, na konferenciji za novinare održanoj poslije seminara, na tom su skupu hrvatski predstavnici predstavili zakonske okvire koji se tiču prekogranične suradnje. </p>
<p>Sudionici seminara osnovali su tri grupe koje su obrađivale tri različite teme vezane za suradnju tih gradova.</p>
<p> Prva je grupa bila zadužena za ekonomska pitanja. Predstavnica te grupe, Snježana Babić iz Hrvatske gospodarske komore je kazala kako je predloženo da ta četiri grada na idućim svjetskim sajmovima sudjeluju kao euroregija. Druga je grupa raspravljala o suradnji na području kulture, socijalnih pitanja i sporta. U trećoj su pak skupini sudjelovali i predstavnici hrvatskog Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Na kraju je istaknuto kako će se predstavnici Tuzle, Osijeka, Pečuha i Subotice sastati u listopadu kada će osmišljavati projekte i predlagati inicijative koje će pridonositi ekonomskom i gospodarskom razvoju tih gradova. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Račan: Ne mogu proći oni koji bi žrtvovali nacionalne interese</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Iluziju imaju pojedinci i grupe da je moguće manipulirati s interesima ovoga naroda i da je moguće na štetu Domovinskog rata prikrivati neke stvari koje demokratska i pravna država ne smije skrivati, izjavio je danas premijer Ivica Račan osvrčući se na zahtjeve udruga branitelja da Vlada uz ostalo prestane s uhićenjima hrvatskih branitelja i da se u vezi s time sazove izvanredna sjednica Sabora. Time, dodao je Račan, ne brane Domovinski rat, nego mu štete, a vjerujem da je toga svjesna i ogromna većina građana ove zemlje. Premijer Račan novinarima je to izjavio nakon posjeta Ministarstvu za europske integracije.</p>
<p> Ističući da je uvijek bilo i bit će grupica, manji broj radikalnih, pa i neodgovornih ljudi, što je također sastavni dio demokrtskog života jedna zemlje, Račan je naglasio da utoliko nije zabrinut.</p>
<p> Na pitanje da ljudima nije jasno što se događa u vezi s akcijom MUP i vojne policije, Račan je rekao da je za neke ljude u ovoj zemlji bilo sve u redu dok se samo izražavalo nezadovoljstvo da država nije dovoljno efikasna u borbi s kriminalom i zločinima. »Ali, kada ova zemlja i njeni organi pokazuju veći stupanj efikasnosti u borbi s kriminalom i zločinom, onda to nekima postaje zabrinjavajuće«, ustvrdio je premijer naglašavajući da je riječ o pojedincima i grupama, koji ili ne razumiju o čemu se radi, pa im treba vremena, ili je riječ o onima koji se boje jačanja Hrvatske kao pravne države. Ističući da će se vrlo brzo vidjeti o čemu se radi, naglasio je da su građani u proteklim mjesecima i prema novoj Vladi i vlasti iskazivali veliku dozu nezadovoljstva zbog sporih procesa i neefikasnosti u borbi s kriminalom, ratnim zločinom, s onime što je uteg Hrvatske, što je vuče dolje, a ne otvara joj perspektivu. »Ne vjerujem da u demokratskoj Hrvatskoj mogu proći oni koji bi žrtvovali nacionalne interese, da neki pojedinci ne budu odgovorni za ono što su učinili ili zašto se sumnjiče da su učinili. Konačno je vrijeme da ti pojedinci i grupe pokažu koliko su odgovorni prema vlastitim organima svoje države, koliko poštuju instituciju pravne države«, rekao je premijer. </p>
<p>Na upit, može li što poručiti braniteljima koji nisu umiješani u nečasne radnje, a kojima se želi prikazati da su najnoviji događaji upereni protiv Domovinskog rata, premijer je opetovao da je riječ isključivo o pojedincima koje organi pravne države sumnjiče da su krivi za neke stvari. »Je li ta sumnja opravdana ili ne, nije moje da sudim, zato i postoje organi pravne države i pravosuđe koje će to ustanoviti. Isključivo je riječ o pojedincima. Prema tome, nitko u ovoj državi, a najmanje demokratska vlast ne bi dozvolila da se sumnjiče branitelji i Domovinski rat i ovo što se danas radi - uvođenje više reda - je napor da se vrijednodti Domovinskog rata obrane, a da Hrvatska ne bude talac stvari koje su se gurale ispod tepiha na njenu štetu«, istaknuo je Račan, naglašavajući da valja imati povjerenja u vlastitu državu. </p>
<p>"Manipulacija s braniteljima i Domovinskim ratom, da su oni osumnjičeni ili da prema njima postoji negativni odnos, je naprosto lišena pameti. To apsolutno ne bi dozvolila upravo demokratska vlast ove države. I zato mislim da je naprihvatljivo i, vjerujem, većini građana sasvim razvidno manipuliranje rijetkih pojedinaca koji se pokušavaju sakriti iza Domovinskog rata i nacionalnih interesa. Upravo dizanje Hrvatske na viši nivo kao pravne i demokratske države je u nacionalnom interesu i u interesu obrane naših vrijednosti, prije svega vrijednosti Domovinskog rata, rekao je Račan. </p>
<p>Naglasivši da je vrijeme da se više nikome ne dozvoli, pa ni u vlasti, da ocijenjuju je li netko kriv ili nije, premijer je naglasio da zato postoje organi pravne države. Ali, to se odnosi i na pojedince i grupice koji bi ne birajući sredstva smijenili demokratski izabranu vlast i time poništili i ugrozili pravo građana da biraju. Međutim, dok je to samo na nivou retorike, pa makar i oštrije nego što se nekome sviđa, problema nema. Ali kada se zagovara da se ne biraju sredstva u rušenju vlasti, onda je logično očekivati da demokratska država zna braniti svoje demokratsko biće. I vrijeme je da se Hrvatska s tim osnovnim zakonom i pravilom demokratskog društva suoči i to prihvati. </p>
<p> Račan je naglasio da valja pokazati dozu tolerancije, omogućiti nekima da shvate, da to što rade nije dobro, da je to prije svega protiv hrvatskih nacionalnih interesa, protiv naše želje da nas svijet poštuje, ali i naše potrebe da poštujemo sami sebe. Zato, rekao je, osobno zagovaram dozu strpljenja i zato nismo nervozni. Sigurni smo da hrvatski narod i hrvatska država imaju dovoljno demokratskih potencijala da obrane mogućnost za svoju budućnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Identificirani posmrtni ostaci četvorice hrvatskih branitelja</p>
<p>OSIJEK, 15. rujna</p>
<p> - Na Medicinskom fakultetu u Osijeku u petak je s rodbinom, koja je identificirala posmrtne ostatke četvorice hrvatskih branitelja obavljen razgovor, kojem je nazočio i pukovnik Ivan Grujić, predsjednik Vladina povjerenstva za zatočene i nestale. Riječ je o ekshumiranima iz masovne grobnice u Marinovcima u ožujku 1997. Identificirane su osobe Željko Hertarić iz Osijeka, Zdenko Stepić iz Krapinskih Toplica, Franjo Čalušić iz Višnjevca i Zdenko Bašurić iz Osijeka. </p>
<p>Kako je istaknuo dr. Mladen Marcikić, voditelj Sudske medicine Odjela za patološku anatomiju Kliničke bolnice Osijek, identifikacija tih posmrtnih ostataka trajala je dulje jer nije bilo čvršćih dokaza. Nakon DNK analize na osječkome Medicinskom fakultetu, bilo je jasno da je riječ o spomenutim braniteljima, što je potvrdila i njihova najbliža obitelj. </p>
<p>Identifikaciji je nazočila i Štefica Krstić, predsjednica osječko-baranjskog ogranka Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, koja je istaknula da se na području te županije traže još 133 osobe, nestale u vrijeme velikosrpske agresije. Pukovnik Grujić je u razgovoru s rodbinom identificiranih hrvatskih branitelja pojasnio detalje koji se tiču mjesta i načina pogibije tih četiriju osoba. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>SDSS nezadovoljan, jer se još ništa ne zna o sudbini 19 civila nestalih '91.</p>
<p>OSIJEK, 15. rujna</p>
<p> - Osječko-baranjski SDSS u petak je priopćenjem izrazio zabrinutost zbog toga što se »još ništa ne zna o sudbini 19 civila nestalih tijekom 1991. na području Paulin Dvora«. Ocjenjuje se neprihvatljivim odnos države prema socijalnoj sigurnosti njihovih obitelji, a Upravni odbor tog ogranka SDSS-a uputit će svome Glavnom odboru zahtjev za pokretanje inicijative oko rješavanja navedenog problema putem odgovornih resora hrvatske Vlade. »Rad vijećnika SDSS-a u Gradskom vijeću Beloga Manastira i dalje će biti zamrznut, jer nije postignut nikakav napredak oko poštivanja zakonitosti u radu, a nisu ni ukinute sve nezakonito donijete odluke«, stoji u istome priopćenju, u kojem se upozorava i na ekonomsku situaciju u Šodolovcima. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Tomčić: Nemam ustavnih ovlasti sazvati izvanrednu sjednicu Zastupničkoga doma</p>
<p>ZAGREB, SPLIT, KARLOVAC, DRNIŠ, 15. rujna</p>
<p> - Predsjednik Sabora nema ustavnih ovlasti sazvati izvanrednu sjednicu Zastupničkog doma. Sjednice saborskih domova održavaju se izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika u Domu. Odgovor je to predsjednika Sabora Zlatka Tomčića na zahtjev splitsko-dalmatinskog Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata. Stožer zahtijeva saborsku sjednicu zbog situacije nastale nakon uhićenja u Gospiću i Zagrebu. Tomčić je također poručio da je iznenađen neuobičajenim načinom komuniciranja Stožera »putem priopćenja koji je za posljedicu imao uznemiravanje javnosti«. On podsjeća da bi svako uplitanje zakonodavne vlasti u postupke iz mjerodavnosti sudova bilo izravno narušavanje samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. </p>
<p>Branitelji nisu jedini pozvani da štite dignitet Domovinskog rata. Sigurne smo da je svim domoljubima važno da se sudi osumnjičenima za ratne zločine upravo zato da se Domovinski rat ne bi poistovjećivao sa zločinima pojedinaca, ističe se u priopćenju Grupe za ženska ljudska prava B.A.B.E. </p>
<p>Dalmatinski stožer u petak je treći puta zasjedao i uputio otvoreno pismo braniteljima i javnosti. Stožer ne odustaje od zahtjeva za prestankom uhićenja branitelja i raspuštanjem Vlade, a ako ih čelnici države ne ispune, najavili su i organizirane prosvjede. »Zbog uhićenja hrvatskih časnika« u petak je održala skup potpore u krugu tvornice Udruga veterana Domovinskog rata radnika splitskog Brodogradilišta, poručujući predsjedniku Stjepanu Mesiću i premijeru Ivici Račanu da se »zločinci, koji su ispunili 180 masovnih grobnica diljem okupiranoga dijela Hrvatske, ne progone i ne kažnjavaju«.</p>
<p>Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zagreba i Zagrebačke županije podupire također splitske udruge. Pismo potpore splitskom Stožeru uputila je i drniška Koordinacija udruga iz Domovinskog rata. »Ako aktualna hrvatska vlast ima informacije da je netko od prozvanih doista počinio ratni zločin, neka osigura brz i efikasan sudski postupak umjesto da istinske hrvatske domoljube prije ikakve presude proglašava ratnim zločincima i kriminalcima«, piše u drniškom pismu potpore. Predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata i karlovačke Hvidre u petak su u Karlovcu utemeljili Krizni stožer za obranu digniteta Domovinskog rata. Cilj im nije, tvrde, političko djelovanje, a članovi stožera dežurat će 24 sata prateći zbivanja i kako se postupa s uhićenim Gospićanima. I Nezavisni dragovoljci hrvatski su osnovali stožer za očuvanje digniteta Domovinskog rata. Oni tvrde da su hrvatski branitelji heroji, a ne ratni zločinci. Na svako sljedeće uhićenje, zajedno s ostalim udrugama, koje, smatraju, imaju zajednički cilj, odgovorit će mirnim prosvjedima na ulicama. (I.D.,T.G.,Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Gospićkoj petorici određen pritvor od 30 dana</p>
<p>RIJEKA, 15. rujna</p>
<p> - Nakon što je u petak ujutro, od 8 osam do 9.30 sati, istražna sutkinja Županijskog suda u Rijeci Sajonara Čulina ispitala petoricu Gospićana - Tihomira Oreškovića, Martina Markovića, Ivicu Rožića, Ivana Jovanovića i Josu Miletića, osumnjičenih za ratne zločine, donijela je rješenje o produljenju njihova pritvora na 30 dana, a rješenje o pokretanju istrage bit će dostavljeno njihovim odvjetnicima tijekom dana. </p>
<p>Osumnjičene se tereti za likvidaciju četrdesetak neidentificiranih građana srpske nacionalnosti tijekom 1991. godine na gospićkome području. Kako je novinarima nastojao pojasniti odvjetnik prvooptuženog Oreškovića Željko Dumančić, petoricu se najprije teretilo za dva djela ratnog zločina koji se vezuju za 25. i 29. studenoga 1991., da bi sada, kako je on istaknuo, sve bilo promijenjeno u jedno kazneno djelo, likvidaciju 40 osoba srpske nacionalnosti bez preciziranja vremena kad se to dogodilo.</p>
<p>Prvoosumnjičenoga Oreškovića tereti se da je bio nalogodavac, a preostala četvorica osumnjičenih da su izvršitelji tog djela. Prema riječima odvjetnika, osumnjičeni su istražnoj sutkinji izjavili da se ne osjećaju krivima za navode iz kaznene prijave, da je riječ o montiranu političkom procesu, prema načelu: »izmisli neprijatelja pa hapsi«. Odvjetnik Dumančić je napomenuo da će odvjetnički tim, koji će sljedeći tjedna biti kompletiran s još nekoliko ljudi, razmisliti o već najavljenom traženju izuzeća Riječkoga suda u vođenju toga slučaja, jer im se već imputira da tako žele dobiti na vremenu. Odvjetnici pak i dalje smatraju da je za taj slučaj mjerodavan Županijski sud u Gospiću. Dumančić je posebno istaknuo da će osnova obrambene taktike počivati na tome da bez leša nema učinjenoga djela. </p>
<p>Nakon što su u četvrtak na večer sprovedeni iz gospićkog u riječki pritvor, neki od zatvorenika osjetili su zdravstvene tegobe. Tako je Tihomir Orešković zbog povišena šećera u krvi morao zatražiti liječničku pomoć, a u petak je odveden na liječnički pregled izvan riječkog zatvora. Drugooptuženi Ivica Rožić, prema tvrdnji njegova branitelja Mirka Ružića, u teškom je zdravstvenom stanju, jer boluje od PTSP-a, te mu je potrebna grupna terapija u riječkom KBC-u. Još je napomenuo da je njegov branjenik uhićen pred svojom kućom u Gospiću neposredno nakon povratka s liječničke terapije u Rijeci. S obzirom na to da je zatraženo izuzeće Rožićeva odvjetnika Mirka Ružića, jer je nekad obnašao dužnost načelnika Policijske uprave primorsko-goranske, zapitali smo Ružića što misli o tome.</p>
<p>»Držim da očito nekome smeta to što sam dobro upućen u ratna zbivanja na gospićkome području koje nije bilo pod ingerencijom PU primorsko-goranske. Kao odvjetnik sve ću učiniti da skinem ljagu s imena petorice 'časnih hrvatskih vitezova'« istaknuo je Ružić. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Uvjereni smo da nisu krivi, ako im se zločini dokažu, neka odgovaraju </p>
<p>Protiv smo toga da nam se prijatelji osude prije samog suđenja, naglasio je u petak na svakodnevnom prosvjednom okupljanju Gospićana predsjednik gradskoga Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Davor Milinović / Dok nije tako mi ćemo svim legalnim sredstvima stati u njihovu obranu, kaže on / Na sastanku stožera opet prozivani novinari / Vesna Levar potvrdila da je u četvrtak, prvi put nakon ubojstva supruga, primila prijeteće pismo </p>
<p>GOSPIĆ, 15. rujna</p>
<p> - Iako je Gospić u petak osvanuo obasjan suncem, previše toga podsjećalo je na prethodni, za većinu Gospićana, crni dan kada je petoro njihovih sugrađana odvedeno u Rijeku. </p>
<p>Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata kojim predsjeda Davor Milinović, inače predsjednik Gradskog odbora HDZ-a i ravnatelj gospićke bolnice, u petak je ponovo organizirao tihi prosvjed ispred spomenika poginulim braniteljima na Trgu Alojzija Stepinca, pred zgradom Županijskog suda. Devet predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata došlo je lancima zavezanih ruku, izmolivši Očenaš, a predsjednik UHDDR-a Ličko-senjske županije Ivica Ćaćić-Ćale, koji je i sam bio pritvoren posljednjih dana, pozvao je dvjestotinjak okupljenih da i sljedeće dane točno u podne na tome mjestu tiho prosvjeduju. </p>
<p>»Vi koji čamite u zatvorima države koju ste stvarali, nemojte se sramiti. Ni vi Gospićani se nemojte sramiti i nemojte se bojati istine. Uvjereni smo da naši prijatelji nisu krivi«, kazao je Ćaćić, popraćen burnim pljeskom nazočnih. </p>
<p>U petak je održan i sastanak Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata na kojem je iznesena inicijativa o otvaranju žiro-računa za pomoć obiteljima osumnjičenih. Ličko-senjski župan Ante Frković podržao je takav prijedlog, ali je ustvrdio da Grad i Županija ne mogu financijski pomoći. »Protiv smo toga da nam se prijatelji osude prije samog suđenja. Ako im se zločini dokažu, oni moraju odgovarati, dok nije tako mi ćemo svim legalnim sredstvima stati u njihovu obranu«, rekao je Milinović, još jednom pozvavši Vladu da što skorije kaže ime ubojice Milana Levara. Dodao je da je premijera Ivicu Račana prozvao zbog izjava o osumnjičenima i da su se branitelji borili protiv politike koju je Račan provodio do 1990. Zauzeo se za smirivanje emocija, »jer bi sve drugo moglo dovesti do toga da reagiramo onako kako bi netko htio«. </p>
<p>Ante Vučić iz Hvidre je, najavivši javnu tribinu u Gospiću 20. rujna, istaknuo da se treba čuvati kaosa koji bi neki htjeli iskoristiti za daljnja uhićenja, te je osudio političke stranke u Županiji zbog šutnje o cijelom slučaju. Vodstvo Kriznog stožera pozvalo je Gospićane da u što većem broju dođu na prosvjed koji će se održati u nedjelju u Rijeci.</p>
<p>Na sastanku su ponovo prozvani novinari, posebno Večernjeg lista. Tako je Mile Kosović, jedan od prvih gospićkih dragovoljaca, demantirao da je za Večernji list kazao da se po Gospiću ne može hodati bez pištolja u ruci. Također je zamjerio Večernjem listu da je za intervju kontaktiran isključivo s namjerom pisanja afirmativna teksta o generalu Petru Stipetiću. </p>
<p>Vjesnikovi reporteri u petak su posjetili i suprugu nedavno ubijenog Milana Levara - Vesnu Levar. Ona govori da nema novih podataka o ubojstvu supruga, ali da samo čeka da je netko nazove i kaže ime ubojice. Komentirajući posljednje događaje u Gospiću, kaže da »ne zna koliko je to povezano sa slučajem Levar«. Komentirajući zahtjev Stožera da se hitno pronađe ubojica njezina supruga, kazala je: »Hvala Bogu da se netko i toga sjetio«. Govoreći o pritvaranju petorice Gospićana, istaknula je da nema saznanja kako je to urađeno po nečijem nalogu. »Sve ove godine Levar je bio kriv. Ne znam tko je sad kriv, možda ja«, rekla je.</p>
<p>Također je upozorila da je u četvrtak, prvi put nakon Levarova ubojstva, primila prijeteće pismo - razglednicu. »Uz lijepi pozdrav iz sunčanog Zagreba, od kuda je razglednica poslana, piše da sam ja sljedeća na popisu i poziva me se na veselicu u povodu obljetnice tj. mjesečnice, kako piše, Milanove smrti«, objašnjava Vesna Levar, demantirajući tvrdnje da je njezin muž nekome dužan novac. Prema njezinim riječima, jedina služba za koju je Levar radio, bio je Zavod za zapošljavanje, što je potkrijepila dokumentima. Navela je da je bio u HV-u, ali da je iz njega izišao jer nije htio ubijati za Tihomira Oreškovića i Mirka Norca. »Milan je osam godina govorio isto, pa zašto ga Orešković nije tužio, a on govori da ga boli k.... Ma on nije vrijedan ni cipele da obriše Mići da je živ«, ističe Levarova supruga, gledajući sliku pokojnoga Milana s crnim povezom i upaljenom svijećom. Obitelj Levar i dalje zamjera Gospićanima na njihovu ponašanju, a ne mogu zaboraviti ni dvodnevnu emisiju na lokalnom radiju u kojoj se otvoreno pozivalo na linč Milana Levara, a tada je prednjačio, govori Vesna Levar, upravo jedan od glavnih prosvjednika - Ivica Ćaćić Ćale. Istaknula je da je Milan Levar, od svih pritvorenih, kao mogućeg počinitelja zločina spominjao samo Oreškovića, dok za ostale ne zna kako i zbog čega ih je policija privela. </p>
<p>Gospićani ističu da se jučer navršilo devet godina otkad je odvedeno nekoliko desetaka mještana Široke Kule, koje su Srbi odveli u nepoznatom smjeru. Sudbina većine njih se ne zna. Zanimljivo je da je u Gospiću u četvrtak na večer, igrom sudbine, održana kazališna predstava »Vježbanje demokracije«.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Predsjednik i premijer neodmjerenim izjavama šire nesigurnost, tvrdi Šeks</p>
<p>ĐAKOVO, 15. rujna</p>
<p> - »Riječ je o proizvodnji straha koju provodi aktualna vlast, Predsjednik Republike i premijer, jer svojim neodmjerenim, protuustavnim, proturječnim i zbunjujućim izjavama stvaraju osjećaj nesigurnosti«, rekao je u petak u Đakovu Vladimir Šeks, saborski zastupnik HDZ-a, komentirajući aktualna zbivanja u zemlji nakon sjednice Odbora za gradnju gradske sportske dvorane čiji je predsjednik.</p>
<p>»Način i stil na koji se najavljuju i prikazuju spektakularna uhićenja, osim što u javnosti stvaraju preduvjerenje da je riječ o zločincima i kriminalcima, ima za svrhu i odvraćanje pozornosti od nerješavanja gospodarskih problema i od činjenice da aktualna vlast nema strategiju gospodarskog razvoja«, pojasnio je Šeks, napominjući kako je svemu tome cilj prikrivanje udara na standard građana koji je već započeo zabranom uvoza, a nastavit će se najavljenim poskupljenjima struje i drugih proizvoda, te daljnjim porastom broja nezaposlenih.</p>
<p>Napominjući kako podržava osnivanje kriznih stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, Šeks je upozorio kako to, prema njegovim riječima, neselektivno i opće prozivanje i pozivanje na odgovornost praktično instalira kolektivnu odgovornost branitelja, iako se govori da se traži individualna odgovornost. »Ako se nastavi ovaj trend, ova klima pogroma i linča, ova hajka, prema kojoj će se HDZ kao cjelina obilježavati, prokazivati i pokazivati kao zločinačka organizacija, kao kriminalna banda, to onda može rezultirati, ne samo u različitih psihopata i psihički nestabilnih ljudi, stvarnim nasiljem prema članovima i dužnosnicima i sadašnjim i bivšim HDZ-a«, zaključio je Šeks odgovarajući na pitanje boji li se ekskalacije sukoba u Hrvatskoj. (M.Ljubičić)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Sanader: HDZ ne stoji iza osnivanja stožera za obranu digniteta rata</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Predsjedništvo HDZ-a najavilo je da će svoju sljedeću sjednicu održati u ponedjeljak u Gospiću. Prema riječima predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, razlog tomu su najnovija događanja u tom gradu, odnosno način uhićenja, privođenja i obavljanja obavjesnih razgovora, kao i izjave najviših državnih dužnosnika u kojima se ljudi osuđuju prije negoli to učini sud. </p>
<p>Sanader odbija neke spekulacije prema kojima iza organizacije kriznih stožera za obranu dostojanstva Domovinskog rata stoji HDZ. </p>
<p>Kao put k radikalizaciji hrvatske političke scene, Sanader ocjenjuje agresivan i prijeteći ton Vlade i Predsjednika prema braniteljima iz Domovinskog rata, te prema HDZ-u, ističući da je njihovo ponašanje antidemokratsko. »Sjednica Predsjedništva HDZ-a u Gospiću bit će poruka svim njegovim građanima, ali i Hrvatskoj, da takva politika neće proći. Također ponavljam naše zahtjeve da se hitno rasvijetli slučaj Levar kako bi se prestalo s opasnim političkim spekulacijama«, ističe Sanader. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Pusić: Liović i Šeks pridonose atmosferi koja ignorira institucije države</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - »Situacija u državi je ozbiljna, ali pokazuje da se neće odustati od uvođenja pravne države. Prosvjede braniteljskih udruga treba uzeti u obzir, ali oni neće situaciju učiniti dramatičnom. Između Vlade i udruga neće doći do radikalizacije odnosa, jer to nisu ravnopravni partneri. Udruge imaju pravo prosvjedovati, ali izađu li izvan zakonskih okvira trebaju odgovarati pred relevantnim sudovima«, istaknula je u petak na konferenciji za novinare čelnica HNS-a Vesna Pusić.</p>
<p>Neprihvatljivim i nedopustivim ocijenila je ponašanje župana Splitsko-dalmatinskog Branimira Lukšića koji je braniteljskim udrugama ustupio prostore županije za prosvjed. Uz njega, spomenula je i saborske zastupnike HDZ-a Marinka Liovića i Vladimira Šeksa, koji »verbalno pridonose stvaranju atmosfere koja duboko ignorira institucije države i stvara uvjerenje da država postoji samo ako je jedna ekipa na vlasti«. </p>
<p>Predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić dodao je kako je Lukšić samo upravni činovnik, te da za takve postupke mora odgovarati i snositi posljedice. Taj je primjer samo jedan dokaz s kakvim se problemima nova vlast susreće na lokalnoj razini, gdje još nisu održani izbori i gdje upravljaju stari HDZ-ovi kadrovi, kažu čelnici HNS-a. Čačić je čudnim nazvao i obrat u načinu razmišljanja udruga, jer je SUBNOR izbrisan iz Ustava. </p>
<p>»Zatvaranje splitskih branitelja u zgradu županije smatram ekscesom, oni nemaju nikakve zakonske podloge za to što čine, a Hrvatska više neće i ne može funkcionirati kao nečiji privatni projekt, jer postoje institucije koje se bave poslovima države«, ističe Pusić. Potvrdila je kako su u četvrtak šestoricu premijer Račan i ministar unutarnjih poslova Lučin obavijestili o aktualnim uhićenjima i dodala kako, prema onome što im je rečeno, MUP ima situaciju pod nadzorom. Lučin šestorici nije najavio nove akcije, kazala je, ali je istaknuo da se s tom akcijom ide do kraja i kada bude pri okončanju ponovno će informirati lidere vladajuće koalicije i javnost. Cilj je akcije, rekla je, uspostaviti pravnu državu i omogućiti da pravosuđe počne procesuirati zločine počinjene na teritoriju Hrvatske.</p>
<p>Osvrćući se na novi carinski naputak koji je izazvao negativne reakcije javnosti, Čačić je kazao da je riječ o još jednom od poteza koji je u suštini potpuno opravdan i utemeljen, i pravno i financijski, jer uvodi red i pravnu državu, ali je povučen na način koji izaziva negativne reakcije u javnost. Prema njemu, javnost se na to trebalo pripremiti pa Vlada ne bi pokupila toliko negativne kritike. Najavljen je i skup vrha HNS-a s nestranačkim stručnjacima s ciljem da se u javnost uvedu teme poput strategije razvoja Hrvatske u srednjoročnom razdoblju od tri do sedam godina, jer su se rasprave u javnosti, kaže Pusić, degradirale na odnose među političarima što je od marginalne važnosti. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>DC nezadovoljan Račanovim proglašenjem osumnjičenih zločincima</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Demokratski centar (DC) podržava pravnu državu i nastojanja da se uvede red i vladavina prava, ali izražava zabrinutost zbog ozračja koje se stvara u javnosti oko niza uhićenja ovih dana, te upozorava na osjetljivost hrvatske javnosti zbog stradanja u Domovinskom ratu, rekla je u petak na konferenciji za novinare zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt. Ona je također upozorila kako se stvara ozračje da se sudi samo Hrvatima, a ne svima koji su počinili zločine. Istaknula je da još nitko nije kažnjen za zločin nad Hrvatima, pa se javnost pita kako to da ima svjedoka za zločine počinjene u Gospiću, ali ne i za one u Škabrnji i Ćelijama.</p>
<p>Ozbiljne primjedbe DC ima i na način kako se čitava akcija uhićenja provodi premda ne dovode u pitanje njene namjere - da profunkcionira pravna država. Također su izrazili nezadovoljstvo izjavama premijera Ivice Račana u kojima se unaprijed izricala osuda za osumnjičenike, proglašavajući ih ratnim zločincima. Prema njihovu mišljenju, MUP i MORH nisu imali dovoljno hrabrosti izvijestiti javnost o činjenicama vezanim uz uhićenja. </p>
<p>Nedopustivi su i anonimni izvori informiranja hrvatske javnosti, rekla je Škare-Ožbolt, ističući da bi Račan trebao razgovarati s predstavnicima svih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Također je istaknula da je Račan trebao održati sastanak ne samo s predstavnicima vladajuće šestorice nego s čelnicima svih parlamentarnih stranaka kad je izvještavao o toj akciji. DC smatra da samo politički stabilna, a ne kaotična država sa zbunjenom vlašću može u Europu, zaključila je Škare-Ožbolt </p>
<p>Potpredsjednik DC-a Joško Morić komentirao je izjavu premijera Račana »da će Hrvatska biti pravna država ili je neće biti«. Morić ističe da u pravnoj državi država uvijek ostaje, a samo je vlast promjenjiva. »Također su nedopustive prijetnje vlasti koje stižu iz Hvidre, ali ni vlast ne može prijetiti građanima jer, kao što je Račan rekao da se Vlada ne može zaplašiti, tako se ne mogu zaplašiti ni građani«, ističe Morić. </p>
<p>Na zabrinjavajuću gospodarsku situaciju u Hrvatskoj upozorio je predsjednik DC-a dr. Mate Granić istaknuvši da trenutačno u proračunu nedostaje 1,3 milijarde kuna za što se uzimaju kratkoročni zajmovi. Ostane li Vlada pri gospodarskome rastu od tri posto na godinu, Hrvatska neće ući u EU ni za 20 godina, ocijenio je Granić, upozorivši da Vlada neće opstati, ako uskoro ne ponudi konzistentan gospodarski program. Ograničenje uvoza nekih osnovnih životnih proizvoda Granić je ocijenio sramotnim i smiješnim, dodavši da ide na ruku monopolistima. Pozvao je Vladu da tu odluku povuče što prije. </p>
<p>Granić je također rekao da sa Zlatkom Canjugom nije bilo nikakvih razgovora o njegovu ulasku u DC. (G. Jureško)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000916].
|
