NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001215].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 244745 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mons. Devčić: Neophodna nam je deklerikalizacija Crkve </p>
<p>Uvjeren sam da bez filozofije nema prave teologije, a prava teologija je ona, koja je usmjerena na pastoral / Vjera je osoban čin i nema vjere bez osobnog pristanka. Ali, osoba koja daje pristanak nije samo individua, već i socijalno biće, kaže mons. Ivan Devčić</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Mons. Ivan Devčić, prvi riječki nadbiskup, rodio se 1948. u Krasnu, u današnjoj gospićko-senjskoj biskupiji. Za svećenika je zaređen 1975., a doktorat iz filozofije obranio je 1980. Slijedeći svoju ljubav za filozofiju, do sada je najveći dio svojih aktivnosti posvetio predavanju filozofskih predmeta na Teologiji u Rijeci, gdje je od lipnja ove godine djelovao kao predstojnik, a postigao je i stupanj izvanrednog profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Autor je više knjiga o filozofiji personalizma, a među njima posebno je zapažena »Osmi dan stvaranja - filozofija stvaralaštva Nikolaja A. Berdjajeva«. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 17. studenoga riječkim nadbiskupom, a svečano zaređen bit će u subotu, 16. prosinca, u riječkoj katedrali Svetog Vida. </p>
<p>• Nastavlja li se Vašim imenovanjem dobra tradicija hrvatskih filozofa-biskupa, kao što su bili Antun Bauer i Josip Stadler?</p>
<p>- Rijetkosti su da svećenici-filozofi dobiju biskupsku službu, vjerojatno i zbog toga što se uopćeno drži da je filozofija udaljena od konkretnoga života ili konkretnog pastorala, te da filozofi nisu dovoljno pripremljeni za takvu vrstu posla. Suvremeno katolištvo, međutim, u tom pogledu ima jednu veliku iznimku, a ta je papa Ivan Pavao II., koji je poznati filozof-etičar. </p>
<p>• Možemo li Vaš izbor shvatiti kao da je Papa-filozof, između ostalog i autor čuvene enciklike »Vjera i razum«, prepoznao u Vama filozofa koji može biti dobar biskup?</p>
<p>- To ne znam, ali u svakom slučaju tu Papinu encikliku izuzetno cijenim. Jer uvjeren sam da bez filozofije nema prave teologije. A to je uostalom i naša katolička tradicija. Ovaj Papa to podcrtava, i zato je imao potrebu za jednom takvom enciklikom, jer živimo u vremenu kada se filozofiji posvećuje premalo pozornosti i prostora. Zato Papa ističe važnost filozofije za teologiju. No ostaje otvorenim pitanje u kakvoj je vezi filozofija s pastoralom. Pa u toj, da je prava teologija ona, koja je usmjerena na pastoral. Tako je i filozofija posredno povezana s pastoralnim djelovanjem Crkve. Filozofija nam je potrebna za razumijevanje vjere, za izricanje kršćanskih istina u jeziku vremena. Poznavanje filozofije potrebno je i stoga, što filozofija izražava duh jednog vremena. Ako kršćanski i teološki govor želi biti suvremen, on se mora pretočiti u filozofske kategorije. Uzor takvog razumijevanja filozofije i teologije bio je sv. Toma Akvinski, koga Papa neprestano ističe kao primjer. Filozofija uči čovjeka misliti. Neka bude što više filozofa, neka bude što više filozofije. Jer ona stvara prikladno ozračje i klimu za vjerska pitanja. Kada filozofija pokrene taj proces pitanja, ona vode čovjeka na put koji ga može dovesti i do religioznih obzora.</p>
<p>• Kako, u tom svjetlu, tumačite nesrazmjer između velikog postotka deklariranih katolika i niske razine poznavanja Biblije i temeljnih sadržaja katoličke vjere?</p>
<p>- Katoličanstvo je kod nas i kulturni fenomen. Ono je bitan čimbenik hrvatske kulture u prošlosti, a vjerujem i u sadašnjosti. Stoga, mnogi koji se izjašnjavaju katolicima, misle svoje katoličanstvo u smislu kulturne pripadnosti, pripadnosti jednom vrijednosnom sustavu. U tom smislu imamo tako veliki postotak deklariranih katolika. S druge strane, sa 25 posto praktičnih katolika spadamo u mali broj zemalja koje imaju toliko visok postotak praktičnih vjernika. Što se tiče nepoučenosti u poznavanju Svetog Pisma, moram reći da je to opći kulturni fenomen. Ne mogu razumjeti jednog intelektualca, čak i ako nije katolik ili se smatra ateistom, da ne zna tko su četiri evanđelista. Kako je to moguće u kulturnom ozračju u kojem su Evanđelja odigrala tako značajnu ulogu?</p>
<p>• No, suvremena sociološka istraživanja pokazuju porast tzv. nove religioznosti, koju pored eklektičkog duha karakterizira i religiozni individualizam ili, kako ste to jednom definirali, svojevrsna »privatizacija vjere«. Kako to tumačite?</p>
<p>- Smatram da danas općenito raste taj trend privatizacije vjere. Čak i kod naših svjesnih katolika veliko je pitanje, koliko oni shvaćaju da bi iz nadahnuća vjere trebali rješavati svoja životna pitanja i životne probleme. Neki smatraju da je vjera samo ono što se tiče crkve, molitve, liturgije, obiteljske pobožnosti ili obilježavanja tradicije. A Crkva u duhu Evanđelja uči da vjera mora biti življena, mora se pretakati u djela. Mora, dakle, određivati cijeli naš život. Mislim da je problem privatizacije vjere veliki problem suvremene religioznosti i da katolički vjernici nisu od toga izuzeti. Nova religioznost znak je nad kojim se treba zamisliti i Crkva. Ona treba pozdraviti to religiozno buđenje, ali veliko je pitanje kako da sada Crkva odgovori svojim navještanjem na to religiozno buđenje, signale i zanimanje koje ljudi pokazuju, a koje se često završava na ugodi koju to čovjeku pričinja.</p>
<p>• Je li svaka autentična religioznost osoban, a shodno tome i privatan čin?</p>
<p>- Vjera je osoban čin, bez daljnjega, i nema vjere bez osobnog pristanka. Ali s druge strane, osoba koja daje pristanak nije samo individua, već i socijalno biće. Zašto se svaka religija organizira kao institucija, zašto ima obrede, zašto inzistira na toj socijalnoj komponenti? Prema tome, mislim da to, što je religija osobni čin, ne isključuje, već zapravo uključuje javnu sferu, angažman i djelovanje. </p>
<p>• Što su onda uzroci suvremene antropološke krize ili krize ljudskog identiteta?</p>
<p>- Kriza je povezana s razočaranjem u rezultate znanstveno-tehničkog uma, u koji čovjek od početka modernog vremena polaže gotovo sve svoje nade. Rezimiramo li dosadašnje stanje, očito je da su znanost i tehnika donijele mnoge dobre tekovine, ali ostali su brojni neriješeni problemi, koji pretežu nad onima pozitivnim. Tako danas prolazimo kroz razdoblje jednoga iracionalizma, agnosticizma i skepticizma, koje se ne očituje samo kroz teoretske probleme, već i kroz životne stavove ljudi. Mislim da je u toj prevelikoj nadi - na tragu Baconove vizije da će čovjek pomoću znanosti stvoriti na Zemlji regnum hominis (kraljevstvo čovjeka), a cijeli Novi vijek zapravo se bavi tom idejom - čovječanstvo na kraju s razočaranjem uvidjelo da se to kraljevstvo izopačuje protiv čovjeka.</p>
<p>• Specijalizirali ste filozofiju personalizma. Može li ta filozofija, koja čovjekovu osobu postavlja kao primarni vrijednosni kriterij, stvoriti platformu za dijalog religije sa znanošću i materijalističkim postavkama?</p>
<p>- Mislim da može, jer je u temeljima te filozofije zdrava slika čovjeka, slika u kojoj se polazi od ideje čovjeka kao osobe. Čovjek nije samo individua, kako to u prvi plan stavlja tradicionalna liberalna filozofija, ali čovjek nije ni puki dio kolektiva, na čemu su inzistirale kolektivističke ideologije. Čovjek kao osoba - to je inidividua i zajednica u jednom, ili konkretno biće koje u sebi ima razvijenu i univerzalnu, kozmičku dimenziju. Danas, u vrijeme ove ekološke krize, najbolje vidimo koliko smo kozmički uvjetovani i koliko nam je važna priroda bez koje ni mi ne možemo živjeti. Nitko nije toliko apsolutizirao ljudsku slobodu kao Berdjajev, ali uvijek ističući da ta sloboda, ako se želi realizirati, mora biti društveno, pa i kozmički orijentirana. </p>
<p>• Nakon što filozofsku katedru definitivno zamijenite nadbiskupskim stolcem, koji Vas prioriteti očekuju?</p>
<p>- Dva su prioriteta, kako za našu nadbiskupiju, tako i za čitavu Crkvu u Hrvata. Prvo je buđenje novih duhovnih zvanja, kvalitetni klerički i redovnički kadrovi. S druge strane, neophodna nam je deklerikalizacija Crkve i aktivno uključivanje katoličkih laika u život i poslanje Crkve, jer oni su prisutnost Crkve u svijetu.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Uoči izbora, Zagreb pun poziva, poruka i obećanja</p>
<p>Stranke naglašavaju da su ovi izbori važni, jer za svoje predstavnike građani biraju - svoje susjede / Svote za predizbornu kampanju razlikuju se od stranke do stranke</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - »Zagreb te zove«, »Maksimir te zove«, »Trešnjevka te zove«... Početkom prosinca osvanuli su u svim zagrebačkim kvartovima prvi predizborni plakati uoči skorašnjih izbora za vijeća gradskih četvrti. Citirani slogani potječu iz izbornog stožera Stranke demokratskih promjena, a tiskani su na građanima prepoznatljivoj podlozi nalik tablama s natpisima zagrebačkih ulica. Vizualnu prepoznatljivost SDP je iskoristio i na lecima, na kojima su brojevi glasačkih lista SDP-ovih kandidata napisani na »pločicama kućnih brojeva. </p>
<p>- Zamisao je krenula od poznate pjesme Prljavog kazališta »Zagreb te zove«, a time se, opet, obraćamo građanima srednje dobi i onima mlađim, rekla nam je v. d. tajnika gradske organizacije SDP-a Zagreb, Jelena Pavičić. Na tri izborna letka SDP je građanima najavio, ovisno o kvartu, imena kandidata koji se natječu, zatim poruke vezane uz probleme koji najviše muče stanovnike zagrebačkih kvartova, a građanima su podijeljene i dopisnice na koje su trebali napisati s kojim se problemima susreću u svom kvartu. »Ovo je prva urbana zagrebačka kampanja a cilj joj je ukazati građanima na to da ovoga puta biraju ljude iz svojih četvrti, ljude koji su suočeni s istim problemima kao i oni sami«, naglasila je Jelena Pavičić.</p>
<p>Cijena SDP-ove kampanje znat će se za nekoliko dana, kada poslovni tajnik podnese izvještaj. Za skidanje SDP-ovih plakata, koji su, ističe Jelena Pavičić, lijepljeni isključivo selotejpom, zaduženi su predsjednici SDP-ovih ogranaka.</p>
<p>- Svi obećavaju i žele, a mi moramo, izjavio pak je za Vjesnik Stanko Kučan, zadužen za odnose gradske organizacije Hrvatske narodne strane s javnošću. Susreti s građanima, pod nazivom »Susreti na kavi«, postali su u HNS-u već tradicionalni, pa nisu nikakva nova aktivnost uoči izbora. »Zagreb mora bolje« - izborni je slogan HNS-a, prilagođen imenima svih 17 gradskih četvrti u kojima se HNS kandidira. </p>
<p>- Procjenjujemo da ćemo na ovim izborima osvojiti oko 20 posto glasova građana, izjavljuje Stanko Kučan. Ukupni troškovi HNS-ove kampanje iznose 100.000 kuna.</p>
<p>- Zbog smrti Vlade Gotovca proglasili smo moratorij na predizborne aktivnosti i prepustili smo ih Akciji socijaldemokrata Hrvatske, s kojom smo u pojedinim izbornim jedinicama u koaliciji, rekla je v. d. predsjednika gradske organizacije Liberalne stranke Sanja Mikačić. Uvijek smo se zalagali za zdrav i čist Zagreb i bili ekološki orijentirana stranka, pa kod toga ostajemo i u ovoj kampanji, dodaje. Vijećnici LS-a zalagat će se za poboljšanje regulacije prometa u centru grada i poboljšanje prometne povezanosti u podsljemenskoj zoni. Upozoravaju i na potrebu izgradnje tramvajske pruge od Kvaternikova trga duž Heinzelove. Neophodna je, napominju u LS-u, i sanacija zagrebačkih potoka kao mogućih žarišta zaraznih bolesti, isto kao i gradskih deponija smeća.</p>
<p>- Očekujemo da ćemo u 75 posto izbornih jedinica prijeći izborni prag, izjavio je izvršni tajnik izbornog stožera Hrvatske seljačke stranke Vladimir Grabić, napominjući da u svim izbornim jedinicama ta stranka istupa samostalno, ali uz podršku Zelene stranke i Udruge umirovljenika. Stranci je nakon ljeta pristupio veliki broj Zagrepčana, intelektualaca i mladih ljudi. Vijećnici HSS-a zalagat će se za civilno društvo, za to da lokalna samouprava bude uistinu samouprava te da se spusti i na nižu razinu - na mjesne odbore. Za skidanje plakata zaduženi su nosioci HSS-ovih listi i organizacije mladih HSS-a. »Hrabro, sustavno, solidarno«, »Za našu modernu stranku s bogatom poviješću«, »Za našu autohtonu domovinsku stranku - HSS«, samo su neki od predizbornih slogana HSS-a kojima se više promovira samu stranku nego programi kojima bi se poboljšao život građana.</p>
<p>- Predizbornu kampanju ASH je zasnovao na minimalnim sredstvima budući da u vremenu kada građani jedva vežu kraj s krajem, nije primjereno trošiti na takve stvari, rekla nam je potpredsjednica gradske organizacije ASH Nevenka Rahić. - Novac koji smo mislili utrošiti na predizbornu kampanju potrošili smo na pakete za građane lošeg imovinskog stanja, nezaposlene i nezbrinutu djecu.</p>
<p>- Svaka je četvrt specifična po svojim problemima te smo svoje programe prilagodili svakoj četvrti posebno, saznajemo od glasnogovornice izbornog stožera Hrvatske socijalno liberalne stranke Mirele Bošnjak. Na tribinama i susretima s građanima haeselesovci su saznali da Zagrepčane najviše muče komunalni problemi. Izabrani vijećnici HSLS-a pobrinut će se za uređenje cesta, nogostupa, parkirališta, biciklističkih staza, zelenih površinama, dječjih parkova, čistoću, ali i za sigurnost u svim gradskim četvrtima. Zalagat će se i za organizaciju kulturnog života u zagrebačkim kvartovima, uređenje Bundeka i dječjeg sela između Sopota i Utrine, za koje projekt postoji već duže vrijeme, te za ponovno uspostavljanje lokalne tv-postaje na području Stenjevca. Na predizbornu kampanju HSLS je potrošio 120.000 kuna. </p>
<p>U Hrvatskoj stranci prava u četvrtak nije bilo nikoga tko bi mogao dati informacije o izborima.</p>
<p>- Želimo Zagreb kao inteligentan grad u kojemu političari imaju samo političku odgovornost za menedžersko vođenje grada, istaknuo je za Vjesnik potpredsjednik Demokratskog centra Joško Morić. Menedžerskim vođenjem grad lakše puni svoj proračun i može postupno slabiti porezni pritisak na građane, dodaje. U DC-u smatraju da se sa četvrtima grad spaja, a ne dijeli. Gradovi samo s jednim centrom, u svom središtu, postaju prošlost. Svaka zagrebačka četvrt, stoga, treba svoj centar zbivanja. Ovo su veoma važni izbori, naglašava Morić, jer Zagrepčani doslovno biraju za svojega predstavnika svojega susjeda. </p>
<p>Svoju kampanju DC je koncipirao na jumbo plakatima, plakatima manjeg formata i lecima za svaku izbornu jedinicu. Do sada je na kampanju utrošeno 70.000 kuna, a u stranci se nadaju da svota neće prijeći 100.000.</p>
<p>- Nastavit ćemo tamo gdje smo stali, poručuje predsjednik izbornog stožera Hrvatske demokratske zajednice Pavo Gagulić, naglašavajući da su u toj stranci svjesni svojih pogrešaka, a da su griješnici »otišli po raznim centrima«. U predizbornu kampanju HDZ je ušao s plakatima, lecima za svaku četvrt, skidačima za led na automobilskim staklima te mandarinama i kuhanim vinom. U kampanju je uloženo 200.000 kuna. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HT ne planira zatvoriti mrežu 099, njezin opstanak ovisit će o tržištu</p>
<p>Zbog najpovoljnije tarife i veće pokrivenosti signalom u Hrvatskoj te u Sloveniji i BiH, za tom vrstom usluge vlada veliko zanimanje / Nagađanja o gašenju te mreže počela su nakon što je Deutsche Telekom objavio da će ugasiti takvu mobilnu mrežu u Njemačkoj</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Hrvatski telekom neće ugasiti nacionalnu Mobitel mrežu (pozivni broj 099) u kojoj ima 85.000 korisnika. Njezinu će sudbinu u sljedećih godinu, dvije odrediti tržište, iako zbog najpovoljnije tarife i veće pokrivenosti signalom u Hrvatskoj te u Sloveniji i BiH, za tom vrstom usluge vlada veliko zanimanje, kaže Božidar Poldrugač, član Uprave HT-a i direktor za mobilne mreže.</p>
<p> Nagađanja o gašenju te mreže koja u Hrvatskoj postoji već deset godina počela su nakon što je Deutsche Telekom, strateški partner HT-a, objelodanio da će do kraja godine ugasiti takvu mobilnu mrežu u Njemačkoj. Riječ je o tehnologiji NMT koja je u Njemačkoj bila u upotrebi </p>
<p>14 godina. No, zbog sve većeg broja GSM mobilnih operatera, zastarjela tehnologija izgubila je utrku.</p>
<p>HT je nedavno korisnicima prve mobilne mreže u Hrvatskoj ponudio neće morati plaćati mjesečnu pretplatu sve do travnja 2001. i da neće morati platiti priključnu pristojbu, ako do 31. siječnja 2001. godine postanu članovi »velike Cronetove obitelji« (pozivni broj 098). Uz to, nudi im se i popust od 498 kuna za kupnju nekih modela GSM uređaja.</p>
<p> Ove se godine broj korisnika mreže 099 povećao za 32 posto. Po tome su hrvatski klijenti na vrhu ljestvice korisnika NMT-a u svijetu. Kako ističe Poldrugač, Hrvatski telekom u ovoj je godini povećao broj baznih postaja za 10 posto i obnovio njih više od stotinu širom Hrvatske (ili trećinu Mobitel mreže). Uz to, s tvrtkom Ericsson-Tesla već je dogovorio isporuku opreme za nove govorne kanale u mreži 099 i oni bi uskoro trebali biti dostupni korisnicima.</p>
<p>Poldrugač napominje da će Hrvatski telekom i dalje investirati u Mobitel mrežu, no da ta ulaganja »neće biti prevelika«. Naime, u Telekomu žele osigurati eksploataciju mreže u »nekoliko narednih godina«. Prvi korak na tom putu jest osjetno pojeftinjenje uređaja koji su dosad bili neprimjereno skupi. Uz to, u Mobitel mreži sad se može koristiti i tzv. favorit broj po najpovoljnijoj tarifi.</p>
<p>U slučaju da se mreža 099 jednoga dana ipak ugasi, Poldrugač napominje da »brojne korisnike HT neće ostaviti na cjedilu«. Može se očekivati da će HT svojim najvjernijim i dugogodišnjim korisnicima ponuditi za nagradu da po vrlo povoljnim uvjetima prijeđu u mrežu Cronet i izaberu jednu od četiri tarife. Prema njegovim riječima, HT paralelno razvija sva tri komunikacijska sustava (fiksnu telefoniju, mrežu Mobitel, te GSM Cronet mrežu). No, pritisnut konkurencijom na GSM tržištu, Hrvatski je telekom u ovoj godini četiri do pet puta povećao budžet za mrežu Cronet u odnosu na prošlu godinu. Poldrugač ističe da je ove godine HT završio četiri velika projekta u toj mreži. Samo na području Zagreba Cronet može primiti 170.000 korisnika, a od petka će na području Rijeke, Kvarnera i Istre ta mreža moći pružiti uslugu za njih 120.000.</p>
<p>U Telekomu tvrde da je i u kvaliteti usluge u mobilnim mrežama napravljen iskorak. U posljednje dvije godine Telekom se služi i objektima za postavljanje baznih postaja koji nisu u njegovom vlasništvu. Rezultat je više nego dobar. Broj neostvarenih poziva samo je jedan posto, što je daleko ispod europskog prosjeka.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Svjetski presedan Ashmolean muzeja</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Nakon 122 godine odsustva, mramorna glava carice Livije vraća se u Hrvatsku, ali ne u Naronu, odakle je 1878. godine odnesena, već u Split gdje će prvi puta biti izložena na svečanom otvaranju obnovljenoga Arheološkoga muzeja i njegova novoga stalnog postava. Livijinu će glavu u subotu, 16. prosinca, u Split donijeti Michael Vickers, kustos Ashmolean muzeja u Oxfordu, gdje se ta rimska glava čuva. On će s ravnateljem Arheološkog muzeja u Splitu, dr. Emilijom Marinom već u nedjelju posjetiti nalazište u Naroni, gdje je tijekom iskapanja još 1995. godine, na području Plečaševih štala, pronađen Augusteum, a između 16 mramornih statua nadnaravne veličine (2,65 metra) i tijelo Livije, žene cara Augusta. Dan kasnije biti će prisutan i svečanosti u Arheološkom muzeju u Splitu, postav kojega će, kako se očekuje, otvoriti ministar kulture dr. Antun Vujić. U tom postavu u jednoj mini-dvorani samostalno će biti izložena i glava Livije. Neće se, međutim, dogoditi ono što su svi priželjkivali - da bude spojena s pripadajućim tijelom.</p>
<p>Uostalom, mramorne statue pronađene u selu Vid (negdašnja Narona) kraj Metkovića neće biti tu izložene, iako se nalaze u Arheološkom muzeju u Splitu. Na njima se, naime, obavljaju kompleksni restauratorski i konzervatorski zahvati. Ali njihovo konačno odredište nije Split, već Narona, odnosno Vid, kamo će se vratiti kad tamo, nad istraženim arheološkim lokalitetom Augusteuma, bude podignut muzej, koncepcija kojega je po prijedlogu dr. Emilija Marina, voditelja naronskih istraživanja, već prihvaćena. </p>
<p>No, pregovori s Ashmolean muzejom u Oxfordu traju već nekoliko godina. Moglo bi se reći da su počeli kada je jedna od statua iz Narone identificirana kao Livijino tijelo. Ne treba, naime, smetnuti s uma, da je većina naronskih statua julijevsko-klaudijevske dinastije (Augusteum u kojem su se nalazile, podignut je oko 10. godine prvog stoljeća prije Krista) pronađena bez glava, jer su kršćani tijekom 4. stoljeća pobacali statue na pod hrama, »odrubivši« im prethodno glave. Zasipane žbukom i šutom, one su dočekale naše doba u kojem je na svijetlo dana izašao senzacionalan nalaz, nalaz kakvim se ne može podičiti ni antički Rim. Neke od tih statua ipak će dobiti i svoje glave, ranije nađene na istome području. Tako bi jedna glava mogla pripadati Germaniku, posinku cara Tiberija, ili njegovu sinu Neronu. Sigurno je da je glava cara Vespazijana, nađena prije desetak godina, već našla svoje tijelo na koje je već i montirana. Isto se tako pretpostavljalo da će jedna od dvije glave, što ih je sir Arthur Evans (poznat po otkriću minojske kulture na Kreti) odnio davne 1878. godine u Englesku. Bile su to glave Livije i Merkura. Njih je još 1874. godine u bečkom časopisu Mitteilungen der K.u.K. Central Comission u svom članku spomenuo Mihovil Glavinić, tadašnji ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu. No, znalo se da je Merkurova glava manja i da ne može pripadati nekoj od pronađenih statua, što ne znači da jednoga dana neće biti pronađena i ta skulptura.</p>
<p>Pretpostavljalo se da bi glava Livije mogla pripadati jednom od nađenih tijela. Stoga je Emilio Marin i krenuo u pregovore s Ashmolean muzejom, odakle su prije dvije godine poslane kopije obje glave. No, ustanovilo se da ta glava naravne veličine ne pripada tijelu nadnaravne veličine. To, pak, ne znači da Livijina glava iz Asmolean muzeja ne pripada Naroni, jer, napokon, tamo je i nađena.</p>
<p>- To otvara mogućnost za još nedokazanu tezu da su u Naroni postojale dvije statue Augusta i Livije, da je jedan par podignut još za Augustova života, a drugi nakon njegove smrti, objašnjava Emilio Marin. Na to, kaže, upućuje sačuvani postament s natpisom o deifikaciji Augusta, iz 14. godine poslije Krista. Međutim ni jedno od tih tijela nije još pronađeno, a moglo bi se nalaziti u neistraženom okolišu Augusteuma, možda desetak metara dalje. To govori o potrebi daljih arheoloških istraživanja u Naroni, odnosno Vidu. Ono što je najvažnije u slučaju Livijine glave, ističe dr. Marin, jest svjetski presedan koji je učinio Ashmolean muzej, donijevši odluku da se ta glava, ako dokazano pripada nađenom Livijinom tijelu, Hrvatskoj posudi na neodređeno vrijeme. Kako ona ne pripada zasad nađenom tijelu, ostat će u Splitu tek godinu dana. Ali ako se tijekom daljnjih istraživanja pronađe pravo tijelo, ona će ponovno doći u Hrvatsku, vjerojatno u budući muzej u Naroni, na neodređeno vrijeme. To je uistinu velika gesta Ashmolean muzeja u kojemu je Livijina glava i dosad bila ambasadorom hrvatske kulture, zaključio je Emilio Marin.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Livija se vraća u Hrvatsku</p>
<p>Mramorna rimska glava, pronađena u Vidu kraj Metkovića, koju je glasoviti britanski arheolog sir Arthur Evans prije više od stoljeća donio sa sobom iz Dalmacije u Englesku, ovog se vikenda privremeno vraća kući. Michael Vickers, kustos u grčko-rimskom odjelu čuvenog Muzeja Ashmolean u Oxfordu, odnijet će, naime, u Split glavu Livije, druge žene cara Augusta. Bit će godinu dana izložena u splitskom Arheološkom muzeju, koji upravo slavi 180.obljetnicu postojanja. »Kao predstavnik najstarijeg muzeja u sjeverozapadnoj Europi, odlazim, s glavom Livije, u posjet najstarijem muzeju jugoistočne Europe, u čemu nalazim zgodnu simetriju«, izjavio je za Vjesnik Michael Vickers uoči svog puta u Split. Glava je dospjela u Britaniju nakon što je sir Arthur Evans, koji se kasnije proslavio svojim iskapanjima na Kreti, prije više od stotinu godina posjetio Dalmaciju i u Naroni vidio rimsku glavu, koju je poželio kupiti. Njen vlasnik nije zamijenio ju je za Evansov »cilindar«. Tako je glava završila u Engleskoj. Nakon smrti slavnog arheologa, l941. godine, darovana je sveučilištu u Oxfordu, te se sada nalazi u poznatom Muzeju Ashmolean. </p>
<p>Jesenas je veliko uzbuđenje u muzejskim krugovima u Britaniji izazvala vijest koju je prenio Times, da je prilikom novih iskapanja u Naroni splitski arheolog Emilio Marin otkrio rimski hram s više kipova, među kojima je bilo i »Livijino tijelo bez glave, pronađeno na tlu s drugim statuama«. Dr. Emilio Marin, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, tom je prilikom izjavio Timesu: »Naravno da bismo voljeli dobiti glavu natrag«. Među muzejima postoji konvencija da onaj, koji posjeduje najveći dio nekog predmeta, ima pravo da od drugog muzeja dobije ostale dijelove, barem na posudbu. Ashmolean muzej je pokazao spremnost da svoju glavu Livije posudi Hrvatskoj na neograničeno vrijeme, kako bi bila priključena novopronađenom tijelu. Ne čekajući da arheolozi završe svoje usporedbe i analize, Times je u studenom požurio javiti da tijelo i glava pristaju zajedno. Na žalost, nakon pomnije obavljenih istraživanja i uspoređivanja gipsanog otiska glave i tijela, pokazalo se da to nije slučaj. Zato Livijina glava sada stiže u Hrvatsku samo u jednogodišnji posjet. (J.Z.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Katastrofu je izazvao diletantski pokus smanjenja topline</p>
<p>Nekoliko snažnih eksplozija, u noći 26. travnja 1986. godine, demoliralo je reaktor i zgradu tzv. četvrtog bloka nuklearne centrale u Černobilu / Više desetaka milijuna četvornih kilometara zemljišta zagađeno je izotopima cezija, plutonija i stroncija, što je 200 puta veća radioaktivnost od one nad Hirošimom i Nagasakijem / Nuklearku je gradila tvrtka koja nikad prije toga nije gradila atomske centrale</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Te kobne noći, u 1 sat i 24 minute poslije ponoći, 26. travnja 1986. godine, srušio se stari svijet kakav poznajemo, izjavio je jedan očevidac katastrofalne eksplozije u nuklearnoj centrali u Černobilu. Ustvari, dogodilo se nekoliko vrlo snažnih eksplozija, koje su demolirale reaktor i zgradu tzv. četvrtog bloka. Dio aktivne zone reaktora, težine oko 50 tona, izbačen je na veliku visinu i odnesen vjetrom na sjever, kroz Bjelorusiju i Pribaltik, preko granica tadašnjeg SSSR-a. Oko 50 tona nuklearnoga goriva isparilo je u atmosferu, 70 tona goriva izletjelo je s periferskih krila aktivne zone nuklearke, razbacani djelovi raktora, među njima i blokovi grafita i toplotnih elemenata letjeli su zrakom, bomba bačena na Hirošimu eksplozijom je uzrokovala 4,5 tona radioaktivnog materijala!</p>
<p>Ljudi koji su se zatekli u i oko nuklearke, pomagali su u saniranju posljedica golim rukama, vojnici koji su bili upućeni na mjesto katastrofe nisu imali nikakovu specijalnu zaštitnu odjeću, bili su u običnim vojnim odorama, lica pokrivenih samo tankom gazom. Jednim mjeračem na dva-tri čovjeka provjeravali su najjače ozračenu zonu. Više desetaka milijuna četvornih kilometara zemljišta zaraženo je izotopima cezija, plutonija i stroncija. Mnogi od tih tvari duboko su prodrli u zemlju, neki se nalaze u površinskom sloju, što znači da ih vjetar iz dana u dan širi i nosi na veće udaljenosti. Radioizotopi su prodrli i u podzemne rezervoare pitke vode. Među njima je najopasniji plutonij, čiji je vijek poluraspadanja 20 tisuća godina!</p>
<p>Desetak godina nakon černobilske katastrofe, veliko područje Cumbrie u sjevernoj Škotskoj još je bilo obilježeno kao nepogodno tlo za obradu. Škotsku lještarku mnogi lovci u nekim djelovima Škotske više ne smatraju zdravom zbog koncentracije radioaktivnosti koja je bila veća od dopuštene. Prava se opasnost krila u strahu od nepoznavanja stvarnog rizika. Od 300 dobrovoljaca koji su došli u zonu najsnažnijeg udara u noći černobileske katastrofe, 31 je umro u prvih tjedan dana. Uzorci krvi preživjelih pokazali su da su bili izloženi radijaciji 3000 puta većoj od dopuštene. O diletantskom pokusu u černobilskoj nuklearki, kojim je trebalo umanjiti suvišnu temperaturu, nitko u Institutu za atomsku energiju SSSR-a, pa ni sam konstruktor reaktora nisu ništa znali. Pripremu projekta, po narudžbi rukovodstva nuklearke u Černobilu, obavila je tvrtka koja prije nikad nije gradila atomske centrale. I dogodilo se to, što se dogodilo.</p>
<p>Procjene o broja žrtava nikad nisu precizno utvrđene, ali se u javnosti spominje od 15 do 30 tisuća. Koliko je to točno, teško će se ikada utvrditi, jer posljedice radijacije i danas uzimaju svoj danak. Černobil je pokazao svu tragiku, ali i neznanje u pogledu posljedica jedne nuklearne eksplozije, iako su iskustva iz Hirošime i Nagasakija poznata. Mnoge simulacije tzv. nuklearnih eksplozija, koje su obje velesile tijekom hladnog rata izvodile, pokazale su se, barem čerobilska tragedija svjedoči o tome, nepredvidivim. Navikli na slike popaljene zemlje, kad je u pitanju nuklearna eksplozija, černobilski je slučaj pokazao svu bizarnost takvih procjena. Prema istraživanjima ekipa znanstvenika koje su nakon eksplozije posjećivale područje u i oko Černobila, ne samo da nije nastala radioaktivna pustoš u kojoj žive samo žohari, već život buja! Vukova, jelena i medjveda više nego ikad. Biljni i životinjski svijet probujao je otkad su ljudi otišli s tog područja. Istraživalo se u području oko 30 kilometara oko nuklearke i utvrđene su velike razlike u zatrovanosti pojedinih djelova tog područja. Zanimljivo je i pomalo bizarno da su polja u blizini Černobila gotovo posve pošteđena otrovnih kiša koje su padale nakon katastrofalne eksplozije, ali su zato ovce u Walesu npr. pasle radioaktivnu travu, a losovi u Laponiji jeli radioaktivnu mahovinu. Posebno su znanstvenike zanimali miševi, koje se i inače najčešće koristi u laboratorijskim pokusima, jer su željeli saznati koliko su im geni oštećeni radijacijom. Među stotinjak miševa koje se istraživalo na tom području, nisu nađena ni dva koja bi imala jedanki kod inače vrlo stabilne genske strukture. Razmjeri genetske zbrke nakon ispuštanja radioaktivnosti vrlo su veliki i zabrinjavajući i prava je zagonetka kako sve te životinje preživljavaju, premda se velik dio njihova genetskog materijala toliko izmijenio.</p>
<p>I biljke su probujale, neke su biljne vrste utrostručile svoju veličinu. Događa se da jedna biljka ima tri ili više dijelova koji pokazuju da se pri rastu na njihovu tijelu očitala zona radijacije, pa tako ima listova koji su prirodne veličine i onih, na istoj biljci, koji su probujali i do četiri puta.</p>
<p>No, čini se da su najviše stradala djeca. Tome u prilog idu i rezultati proučavanja djece u bjeloruskom gradu Mogilevu, 300 kilometara od Černobila, koji pokazuju kako su kod njih genetske mutacije, koje se prenose na potomstvo, dvaput češće nego kod djece koja nisu bila ozračena. I malformiteti kod djece povećani su nakon radijacije. Čini se da je najveći problem černobileske katastrofe psihičke prirode, proistekle iz nepoznavanja učinaka radijacije te njezine povezanosti s pojavom raka. Zato je černobilska katastrofa proglašena razlogom svih mogućih bolesti. Eksploziji su često pripisivali simptome poput nesanice, reumatizma i bolesti jetre. Radijacija zapravo ne uzrokuje tu vrst problema. Iako nisu svi simptomi povezani sa stresom tako beznačajni. Stopa spontanih pobačaja u nekim se područjima povećala 30 posto. Neki znanstvenici tvrde da oni nisu mogli biti posljedicom radijacije čija snaga nije bila dovoljna da ih prouzroči, vjeruju da je do njih došlo zbog stresa. Stopa pobačaja također je porasla, prouzročivši smanjenje broja rađanja za trećinu u središnjoj Europi u razdoblju od 1986. do 1987. godine. U mnogim je slučajevima bila neposredna posljedica liječničkih savjeta ženama da ne rađaju djecu zbog rizika od malformacija, tvrde stručnjaci. Do 6. prosinca ove godine, kad je isključena nuklearka, dva bloka atomske centrale u Černobilu još su davala struju, milijuni ljudi još živi u ozračenim područjima, jedu zaraženu hranu i obolijevaju zbog radioaktivnosti.</p>
<p>Danas oko Černobila, od nekadašnjih 32 tisuće, živi još oko 17 tisuća stanovnika. Oni računaju vrijeme na ono »prije i poslije radijacije«. Zdrave životne namirnice nisu već godinama dobili, kolhoznici obrađuju ozračena polja, piju ozračeno mlijeko, skupljaju radioaktivno voće i gljive po šumama, jer se nešto mora jesti. Deseci tisuća ljudi ostalo je bez posla nakon katastrofe, jer je nuklearka zapošljavala radnike iz šire okolice Černobila, deseci tisuća iseljeni su u tzv. Potemkinova sela, posebno za njih izgrađene gradove daleko od radijacije. Černobilska je katastrofa pokazala da ništa više neće biti kao prije, iako je naoko na margini svjetskih događaja dana. Ona je promijenila živote milijuna ljudi ne samo u Ukrajini, Bjelorusiji, Rusiji i Europi nego u cijelome svijetu, pokazala je da je čovječanstvo ipak nešto naučilo, da se Černobil više ne smije ponoviti.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Radioaktivni jod ispario iz jezgre</p>
<p>Kad se tijekom fuzije atomi uranija raspadnu, razlamaju se u manje atome približno iste veličine. Ti proizvodi fuzije obično su vrlo radioaktivni. U reaktorima ih se stvara desetak različitih, no dva su među njima, jod i cezij, izrazito nepostojani i zato je vjerojatno da je velika količina nestala u vatri. U Černobilu je od 50 do 60 posto radioaktivnog joda isparilo iz jezgre reaktora. To se dogodilo i s 20-40 posto radioaktivnog cezija. Većina je drugih produkata fuzije ili ostala u reaktoru ili je pala na tlo u blizini njega.</p>
<p>Postavlja se pitanje kako jod i cezij koji uđu u tijelo postaju opasni. Jod je važan kemijski spoj. Bio radioaktivan ili ne, njega apsorbira štitna žlijezda (gdje je njegova koncentracija i do 100 puta veća, nego u drugom tkivu). Štitna žlijezda koristi ga u proizvodnji tiroksina, hormona koji kontrolira oslobađanje energije. U toj je žlijezdi čak i mala količina radioaktivnog joda - uz onaj neradioaktivan, koji štitna žlijezda uobičajno apsorbira - vrlo štetna, posebice za djecu kod koje su štitne žlijezde vrlo aktivne. Dječje su štitne žlijezde približno 25 puta osjetljivije na radioaktivni jod, nego štitne žlijezde odraslih. Zato ne iznenađuje da je najveći broj oboljelih od raka štitnjače nakon černobilske katastrofe registriran upravo među mlađima od 15 godina. Cezij, naprotiv, ima slabi učinak na ljudski organizam, te iako ga se može usporediti s kalijem čiji je utjecaj velik, radioaktivni cezij mnogo je manje štetan od joda. To je zato što kalij nije koncentriran i nalazi se u svakoj živoj stanici, gdje kontrolira električni potencijal u vanjskoj membrani stanice. Budući da se razgrađuje kao i kalij, cezij izlazi iz tijela prije nego što može učiniti kobnu štetu za organizam, dok se jod, naprotiv, pohranjuje za ponovnu uporabu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska dobila zanemarivu dozu radioaktivnosti</p>
<p>Otkad se saznalo za eksploziju u Černobilu, pet dana poslije, zavladala je panika i u Hrvatskoj. Stizala su dramatična, ali i proturječna upozorenja, a jugoslavenska je vlada u Beogradu naredila da se ne objavljuje ništa. Budući da se više nije moglo prešućivati činjenicu o kojoj je brujala cijela Europa, počela se aktivnije mjeriti radioaktivnost zraka. Prvi se puta stanovništvo upoznalo s pojmovima kao što su kirij, radioaktivni sezij, stroncij i jod. Panično se posredstvom medija stanovništvu sugeriralo da ne izlazi iz kuća, da temeljitije pere voće i povrće, da ne pije mlijeko, itd. Novine su tada objavljivale da je samo na području Zagreba, nakon černobilske nesreće, palo oko 4000 puta više opasnih tvari, nego 1985. godine. Radioaktivni oblak iz Černobila u tri se navrata širio Europom, a našu je zemlju zahvatio drugi val tog oblaka samo rubno. Dalmacija i Slavonija nisu uopće bile zahvaćene, a zapadni dijelovi Hrvatske samo periferno. Iako se kod nas tada zabilježila nešto pojačana radioaktivnost u zraku, stručnjaci su govorili da je to samo malo više od dopuštene.</p>
<p>Prema preporuci Međunarodne komisije za radiološku zaštitu, čovjek smije primiti 1 mSv (milisivert, jedinica za dozu izloženosti zračenju) od doze koju primi u prirodnim izvorima (do 2mSv). U okolnostima poput one Černobilske, dopuštena se doza kreće i do 5mSv. Godinu nakon katastrofe, u nas je ta doza bila 0,86 mSv, što znači, tvrde stručnjaci, da je stanovništvo Hrvatske za vrijeme nesreće primilo dozu manju od one koju preporuča Međunarodna komisija. Npr., u Hrvatskoj je 1. svibnja 1986. godine u zraku izmjereno 26 bekerela joda, a već je 10. svibnja taj nivo pao na 0,1 bekerel. Zagrebački je Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, pod vodstvom dr. Alice Bauman u to vrijeme, mjerilo i kontroliralo sve što se moglo, od zraka do vode. Kategorički je poslije ustvrdila da je to izjavila novinarima 10 godina nakon černobilske katastrofe, da je »Hrvatska dobila vrlo malu, gotovo zanemarivu dozu radioaktivnih čestica. U bivšoj Jugoslaviji jaki radioaktivni oblak, zbog kiše, primio je samo Žabljak u Crnoj Gori, no o tome se moralo šutjeti«.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Šostak: Ukrajina će zbog zatvaranja černobilske nuklearke pretrpjeti oko šest milijardi dolara gubitka</p>
<p>Od nuklearnog je zračenja stradalo 77 područja u 12 oblasti Ukrajine. Posljedicama katastrofe zahvaćeno je najmanje 3.427.814 ljudi od kojih 1,26 milijuna djece, a procjenjuje se da je umrlo od 15 do 30 tisuća osoba / Nitko ne može jamčiti potpunu sigurnost starog sarkofaga pod kojim je još 150 tona radioaktivnog otpada / Nuklearka je ugašena 6. prosinca, ali će se službeno zatvoriti 15. prosinca / Troškovi zaustavljanja eksploatacije energoblokova elektrane su oko 670 milijuna eura, što na temelju ugovorne obveze moraju osigurati zapadne države, ističe ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Anatolij Šostak</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Dvadeset šestog travnja ove godine navršilo se 14 godina od katastrofe na nuklearnoj centrali u Černobilu. Ukrajinska je vlada odlučila službeno zatvoriti nuklearku 15. prosinca, koja je već 6. prosinca prestala raditi. To je bilo povodom razgovoru s ukrajinskim veleposlanikom u Hrvatskoj Anatolijem Šostakom, koji je počeo razgovor anegdotom. Naime, poznati ruski akademik Anatolij Aleksandrov, kad su ga pri gradnji černobilske nuklearke pitali što misli o sigurnosti reaktora nuklearnih centrala tog tipa, izjavio je sa smiješkom: »To je tako sigurno kao što je sigurna i noćna posuda koju imate ispod kreveta«.</p>
<p>• Kad je 1986. godine došlo do černobilske katastrofe, po podacima kojima se poslije raspolagalo, bilo je ozračeno 160.000 četvornih kilometara površine, oko devet milijuna ljudi smatra se žrtvama katastrofe, 100.000 ljudi je evakuirano, a osam milijuna još živi na ozračenom području. Što je ukrajinska vlada učinila da bi upoznala domaću i svjetsku javnost o razmjerima katastrofe?</p>
<p>- Tadašnja vlada nije htjela priznati da se dogodila užasna katastrofa u zemlji »najnaprednije ideologije u svijetu«. Šutjelo se nekoliko dana, a kad je o tome već govorio čitav svijet, sovjetske vlasti i propaganda su nastojali uvjeriti narod da opasnosti zapravo nema. Sjećam se monstruozne prvomajske svečane manifestacije, koju je ukrajinska komunistička vrhuška organizirala na glavnoj kijevskoj ulici, pet dana nakon katastrofe, kako bi pokazala da je sve u redu. Poslije su to novinari nazvali »manifestacijom u rendgenskom kabinetu«. Neovisna Ukrajina nije bila zainteresirana prikrivati prave razmjere katastrofe. Jako nam je važno da ne samo Ukrajinci nego i cijeli svijet sazna o razmjerima i mogućim posljedicama te planetarne nesreće. Čini mi se da unatoč stotinama znanstvenih konferencija širom svijeta, tisućama knjiga i novinskih članaka o černobilskoj katastrofi, svijet dosta dugo nije shvaćao o kakvoj se opasnosti radi. Da je bilo drukčije, Ukrajina ne bi morala tolike godine moljakati novac za zatvaranje Černobila. Sve smo te godine ostavljeni nasamo s tim problemom i podnosili najveći teret ogromnih troškova u likvidaciji posljedica havarije. Naš je narod ionako previše patio zbog te katastrofe koja se zbila na njegovoj zemlji ali ne i njegovom krivnjom. Međunarodna se zajednica napokon složila s time da je Černobil planetarni problem i da svi moramo učiniti sve da obranimo čovječanstvo od mogućih novih posljedica te katastrofe. Jer, Černobil ne ugrožava samo Ukrajinu nego i cijeli svijet. Oštećena se nuklearka nalazi na sjeveru Ukrajine, gdje izviru mnoge rijeke, pa tako i Dnjepar, koji teče kroz Ukrajinu do Crnoga mora. Opskrbljuje vodom više od 37 milijuna ljudi i, ako podzemne vode dođu u doticaj s radioaktivnim tvarima, može se dogoditi nova nezapamćena ekološka katastrofa. Osim toga, nitko ne može jamčiti potpunu sigurnost starog sarkofaga, izgrađenog prije 14 godina i pod kojim je još 150 tona radioaktivnog otpada.</p>
<p>• Koliko je ljudi umrlo od posljedica zračenja i koliko ih danas boluje od posljedica černobilske katastrofe?</p>
<p>- Procjenjuje se da je umrlo od 15 do 30 tisuća ljudi, no ne bih se usudio govoriti o točnom broju. Ali, nitko ne može poreći da stalna izloženost radijaciji, makar sada bila u minimalnim dozama, može uzrokovati bolesti i izaziva preranu smrt. U područjima koja su bila pogođena zračenjem znatno se povećao broj oboljelih. Svaki stanovnik tih područja, manje ili više, ima oštećeno zdravlje i potencijalno pripada skupini povećanog zdravstvenog rizika.</p>
<p>• Koje se najčešće bolesti javljaju u svezi s černobilskom katastrofom?</p>
<p>- To su najprije bolesti organa disanja, krvotoka, živčanog sustava te onkološke bolesti. Specijalne medicinsko-socijalne stručne komisije proglasile su invalidima Černobila oko 70 tisuća ljudi. Razina oboljenja među djecom u dobi do 14 godina raste svake godine (1997. godine, na 10 tisuća djece, oboljelo je 1241 dijete, 1998. godine 1301 djece, a 1999. godine 1319). U usporedbi s 1998., prošle su godine naglo porastao broj oboljenja endokrilnog sustava u djece. Oboljenja od raka štitnjače porasla su 10 puta. Od 1986. godine, izvedeno je 1400 operacija na štitnjači, a prije havarije tih slučajeva praktički nije bilo. Ta je bolest, dakle, potpuno uzrokovana posljedicama Černobila.</p>
<p>• Što se dogodilo s ljudima koji su radili u nuklearki, a što je s onima u područjima koje je katastrofa pogodila?</p>
<p>- Od nuklearnog je zračenja stradalo 77 područja u 12 oblasti Ukrajine. Pod utjecaj posljedica katastrofe potpalo je najmanje 3.427.814 osoba od kojih 1,26 milijuna djece. Najviše je stradalo sedam oblasti, npr. u Černihivskoj oblasti (području oko grada Černobila) oko 119 tisuća ljudi. Postotak zdravih, koji su sudjelovali u sanaciji havarije, zovemo ih likvidatorima, smanjio se s 13,13 na 9,6 posto. U Kijevu je taj postotak 1,17 posto. Upravo među likvidatorima je najveći postotak invalida - 210 na 10 tisuća, a među stanovništvom evakuiranim iz pogođenih područja to je 133. Ukrajinska vlada mnogo radi na tome da što više pomogne stradalima. Radi se o pružanju kvalitetne i besplatne medicinske pomoći ljudima iz područja koje je pogodila katastrofa. Zajedno sa stranim stručnjacima, realiziraju se specijalni socijalni projekti rehabilitacije tih ljudi.</p>
<p>• Direktor nuklearke i njegovi suradnici osuđeni su na dugogodišnji zatvor.</p>
<p>- Nakon katastrofe je bila pokrenuta istraga te je nekoliko ljudi, među njima i direktor elektrane, bilo optuženo i kažnjeno po propisima sovjetskog kaznenog zakona. Nakon izdržavanja kazne, oni su pušteni na slobodu. Sad su privatne osobe i, koliko znam, više ne obnašaju nikakove državne dužnosti. Mislim da će do kraja života morati živjeti s osjećajem velike i užasne krivnje. Druga je stvar što nisu bili kažnjeni oni iz najvišeg sovjetskog rukovodstva, koji su naredili izgradnju tehnički nesavršene i opasne nuklearke u gusto naseljenom i lijepom povijesnom području Ukrajine. Također su krivi oni koji su iz centra tadašnjeg imperija naredili provedbu suludih pokusa što su doveli do eksplozije, ali i oni koji su varali svoj narod i zataškavali istinu o katastrofi.</p>
<p>• Kako ugasiti Černobil?</p>
<p>- Nuklearka je ugašena 6. prosinca, ali će se službeno zatvoriti 15. prosinca. Odluka o zaustavljanju eksploatacije energoblokova i konačnom zatvaranju černobilske elektrane donesena je prije no što je iscrpljen projektirani resurs energoblokova, što je presedan u svjetskoj i domaćoj praksi o atomskoj energiji. Ukratko, plan zatvaranja elektrane predviđa sljedeće: zaustavljanje eksploatacije triju energoblokova i objekata infrastrukture, smještenih na području elektrane, pretvaranje sarkofaga u ekološki sigurnu zonu (Shelter implementation Plan, SIP) te socijalnu zaštitu osoblja elektrane i stanovništva grada Slavutiča, posebno izgrađenog za to osoblje. Poslije černobilske katastrofe izgrađena su tzv. Potemkinova sela, posebni gradovi za stanovništvo evakuirano s ozračenog područja. Ti gradovi i danas žive. Prema procjenama stranih stručnjaka, troškovi zaustavljanja eksploatacije energoblokova elektrane su oko 670 milijuna eura. Ta sredstva moraju osigurati zapadne države na temelju granta, darovnice, sukladno ugovoru fiksiranom u Memorandumu o uzajamnom razumijevanju. Danas je potvrđeno samo 184 milijuna eura, dakle još 486 milijuna je neizvjesno. Tijekom prve i druge konferencije donatora Černobilskog fonda skupilo se oko 718 milijuna dolara od neophodnih 769 milijuna. Ukrajina je za financiranje svog udjela u 2000. godini izdvojila 23 milijuna grivnji (ukrajinski novac) iz svog državnog proračuna za gradnju specijalne ložionice na području nuklearke - jednog od najvažnijih objekata za zaustavljanje elektrane. Unatoč kritičnom stanju s financiranjem radova, Ukrajina uspijeva osigurati normalnu realizaciju tog projekta.</p>
<p>Nije moguće brzo nadoknaditi kapacitete černobilske nuklearke</p>
<p>• Dakle, ne radi se samo o zatvaranju Černobila?</p>
<p>- Poslije zaustavljanja reaktora, potrebna su znatna sredstva za kontrolu radijacije, sanaciju zagađenog područja, preradu i sigurno pohranjivanje tona radioaktivnog otpada čime bi se spriječilo širenje radionuklida putem vode po cijeloj zemlji. Neophodna je i izgradnja novog spremišta, tzv. sarkofaga za ugašeni reaktor, koji mora hermetički izolirati gotovo 200 tona radioaktivne tvari! Sadašnji je sarkofag izgrađen prije 14 godina u ekstremnim uvjetima i nitko ne može jamčiti njegovu funkcionalnost u bliskoj budućnosti. Osim toga, Ukrajina živi u ozbiljnoj energetskoj krizi i stavljanje nuklearke izvan pogona, bez osiguranja zamjene za njezinu energiju, bilo bi fatalno za gospodarstvo. Neophodno je i osigurati posao za oko 6000 visokokvalificiranih atomskih stručnjaka. Nezaposleno će ostati i stanovništvo Slavutiča, grada posebno izgrađenog za potrebe nuklearke. Gubici od zatvaranja nuklearke iznose od četiri do šest milijardi dolara. Zaustavljanje trećeg bloka elektrane izazvat će gubitke u proizvodnji od 100 do 130 milijuna dolara godišnje, proračun će izgubiti oko 15 milijuna dolara. No, Ukrajina je sretna da uz pomoć svijeta napokon može zatvoriti nuklearku. Zato će 15. prosinca 2000. biti veliki dan u povijesti Ukrajine i cijelog čovječanstva.</p>
<p>• Što Ukrajina podrazumjeva pod alternativnim izvorima energije kao zamjene za onu iz černobilske nuklearke?</p>
<p>- Praktički nije moguće brzo nadoknaditi kapacitete černobilske nuklearke izgradnjom termo ili hidroelektrana. Jedno je od realnih riješenja dogradnja dvaju modernih i sigurnih energoblokova u nuklearkama oko gradova Hmeljnicka i Rivne. Ukupna cijena tog projekta je 1,4 milijarde dolara. Za njegovu realizaciju, Ukrajina se nada pomoći Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 210 milijuna dolara. Od Europske komisije trebala bi dobiti 700 milijuna dolara, a od Rusije 270 milijuna dolara u obliku nuklearnoga goriva i isporuke opreme. Osim toga, očekujemo i dodjelu granta EU-a za podmirenje deficita goriva u svezi sa zatvaranjem nuklearke. Taj će razmjer ovisiti o cijenama organskoga goriva na svjetskom tržištu te bi mogao iznositi od 80 do 100 milijuna dolara. Inače, Ukrajina je od SSSR-a naslijedila industriju s velikim utroškom energije. Nadamo se da će obnova i privatiziranje energetske privrede, uvođenje moderne tehnologije koja štedi energiju, pridonijeti smanjenju napetosti na našem energetskom tržištu poslije zatvaranja černobilske elektrane.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Izglasan proračun i program rada poglavarstva, nastavak drugi tjedan</p>
<p>Proračun Grada Zagreba za 2001. godinu, odlučili su na sjednici u četvrtak zagrebački vijećnici, iznosit će 3,72 milijarde kuna / Prihvaćen program rada Gradskog poglavarstva za sljedeću godinu / Sjednica se nastavlja sljedećeg tjedna, kada su na dnevnom redu točke vezane uz preimenovanje Trga hrvatskih velikana i Trga burze</p>
<p>Proračun Grada Zagreba za 2001. godinu, odlučila je na sjednici u četvrtak zagrebačka Gradska skupština, iznosit će 3,72 milijarde kuna, sukladno prijedlogu koji je Poglavarstvo donijelo na svojoj sjednici u ponedjeljak. Prvotni prijedlog proračuna, podsjetimo, gradski su čelnici planirali u iznosu od 3,8 milijardi, ali je ukupna svota ipak srezana nakon što je nacrt prošao skupštinske odbore. </p>
<p>Novi prijedlog obrazložio je pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić, koji je zagrebački budžet za 2001. godinu nazvao štedljivim, socijalno osjetljivim i razvojnim. Rebalans proračuna, podsjetio je, bit će neminovan, a to bi se trebalo dogoditi polovicom godine, dok će zaduženja, kao i u ovogodišnjem proračunu, iznositi 250 milijuna kuna. </p>
<p>Inače, Tomislav Jelić (HDZ) zatražio je još na početku sjednice da se proračun skine s dnevnog reda jer u njemu nema utvrđenih kriterija za financiranje vijeća četvrti, što je obavezno prema Statutu. Kako prijedlog nije prihvaćen, Jelić je najavio da će HDZ prikupiti sve zaključke sadašnje gradske vlasti koji nisu u skladu sa zakonom ili gradskim Statutom, te ih proslijediti Vladi sa zahtjevom za raspuštanje Gradske skupštine. </p>
<p>Zagrebačka Gradska skupština prihvatila je u četvrtak, većinom glasova gradskih zastupnika, novi program rada Gradskog poglavarstva za 2001. godinu. Kako je prilikom predstavljanja programa istaknuo gradonačelnik Milan Bandić, nova gradska uprava u proteklih je šest mjeseci vođena s ukupno sedam najvažnijih zadataka, čija će se provedba nastaviti i u sljedećoj godini, čineći okosnicu programa rada. </p>
<p>Kao prvi od zadataka koji si je poglavarstvo postavilo odmah nakon preuzimanja vlasti u lipnju gradonačelnik je naveo potrebu otvaranja uprave prema građanima, što je, prema njegovom mišljenju i učinjeno. Kako je istaknuo Bandić, upravu treba učiniti još pristupačnijom, funkcionalnijom i svježijom, pa će Gradsko poglavarstvo već početkom sljedeće godine početi s primanjem 100 mladih pripravnika, dok će ljudi koji su časno odradili svoj radni vijek otići u mirovinu. Drugi zadatak koji treba obaviti do kraja je inventura cjelokupne gradske imovine, a treći uspostavljanje racionalnog i efikasnog načina rada gradskih trgovačkih društava.</p>
<p> - U svega šest mjeseci uspjeli smo udvostručiti profit trgovačkih društava, a jedan od ključnih dijelova uvođenja reda je i privatizacija nekih gradskih poduzeća, s kojom ćemo krenuti početkom sljedeće godine, rekao je Bandić. Projekt poticanja zanatstva, obrtništva i malog poduzetništva, koji je Poglavarstvo počelo ove godine, nastavit će se i u 2001., a sredstva koja će se iz proračuna osigurati u te svrhe neće biti ograničena, nego će se izdvajati prema potrebama. Za one poduzetnike koji zajamče otvaranje velikog broja novih radnih mjesta, Poglavarstvo će subvencionirati dio kamata kod otplate kredita. </p>
<p>Dio petog zadatka, rekao je Bandić, obavit će se u nedjelju, na izborima za vijeća četvrti, čime se u Zagrebu nakon osam godina ponovno počinje formirati lokalna samouprava. Vijeća će početi s radom nakon Nove godine. Sanacija Jakuševca kao šesta točka, izvijestio je gradonačelnik, »teče punom parom«, a dodao je i da će početkom sljedećeg tjedna otvoriti prvu uređenu plohu za odlaganje otpada. Kao zadnju, najzahtjevniju zadaću, Bandić je naveo sanaciju i zaustavljanje bespravne gradnje. Po tom je pitanju, kaže, optimist, jer je posao započet, te pritom navodi da kod legalizacije takvih objekata treba jasno razgraničiti egzistencijalnu od tajkunsko-švercerske gradnje. Ovoj se tvrdnji suprotstavio Marko Bonifačić (LS), koji smatra da je svaka bespravna gradnja, bez obzira na motiv, napravila štetu u gradskom prostoru.</p>
<p>Zastupnici iz redova oporbenih stranaka HNS-a, DC-a i HDZ-a uglavnom su se obrušili na program rada, koji su ocijenili preopširnim, preopćenitim i neprovedivim u svega godinu dana. Tomislav Jelić (HDZ), upozorio je da većina stavki programa rada vuče korijene još iz 1993. godine i programa te stranke za Grad Zagreb, što se da razlučiti »i iz svih dobrih i loših strana dokumenta«. Ljubomir Antić (DC) uvjeren je pak da je riječ o dugoročnom programu »čije stavke zvuče kao da su prepisane iz kakvog udžbenika, jer sve navedene tvrdnje pokazuju kakvo bi stanje u gradu trebalo biti, a ne kakvo bi moglo biti«.</p>
<p>Na početku sjednice zastupnici su minutom šutnje odali počast Vladi Gotovcu, a Dunja Vatovac postala je, umjesto dr. Franje Zenka, nova gradska vijećnica HSLS-a. Sjednica Gradske skupštine nastavit će se početkom sljedećeg tjedna, kada bi se na dnevnom redu trebale naći i točke vezane uz preimenovanje trgova burze i hrvatskih velikana. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Grad će dati novac za uređenje, hoće li novi klavir »Steinway« proći carinu? </p>
<p> - U proračunu Gradskog poglavarstva za 2001. godinu predviđaju se značajna sredstva koja će omogućiti da napokon počne obnova staklene fasade, klima uređaja i gipsanih stropnih ploča u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«. Problemi će se rješavati postepeno, no bitno je da radovi što prije počnu. A taj trenutak je blizu, najavio je na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare Lovro Lisičić, ravnatelj »Lisinskoga«. Prema njegovim riječima za »Lisinski« je, unatoč nedovoljnog održavanja objekta i opreme, uspješno završio još jednu programsko-poslovnu godina. Program je povećan, te se očekuje da će do kraja godine biti izvedeno više od 350 javnih priredbi, od kojih je 100 u produkciji Dvorane. U posljednje vrijeme, dolazi čak i do borbe za termine. </p>
<p>Dubravko Majnarić, programski direktor Dvorane najavio je zanimljiv program u petak, 29. prosinca na sâm Dan dvorane. </p>
<p>U 11 sati u Maloj dvorani bit će svečana dodjela Nagrade »Ivo Vuljević«, koju dodjeljuje Hrvatska glazbena mladež za ovu godinu. Slijedit će koncert dobitnika. </p>
<p>U Velikoj dvorani u 20 sati ansambl Kazališta »Komedija« izvest će romantičnu operetu »Zemlja smiješka«. Redatelj je Vlatko Štefančić. </p>
<p>Već tradicionalni »Poziv na ples« u 21 sat obilježit će ansambl »Combo 5« sa solistima. »Big Band Party« uz Zdenku Kovačićek zabavljat će prisutne u visokom prizemlju u 21.30 sati. Pola sata kasnije u predvorju male dvorane moći će se poslušati disco glazba. Mariachi show, »Los Cabbalerosa«, počet će u 22.30 sati u predvorju velike dvorane. </p>
<p>Posebno iznenađenje uslijedit će točno u ponoć, kada bi publici trebao biti predstavljen jedan, od ukupno dva vrhunska »Steinway« klavira, koje je »Lisinski« nedavno kupio. U slučaju problema sa carinom, na programu će biti - ponoćni film. </p>
<p>Ulaznice za »Zemlju smiješka« su 120 i 150 kuna. »Poziv na ples« košta 60 kuna. Za grupni ulaz (15 osoba) odobrava se 20 posto popusta. </p>
<p>Na konferenciji se predstavila i talijanska sopranistica Francesca Patané. Njen operni gala koncert, »Ususret Božiću«, u subotu, 16. prosinca u 19.30 sati, već je rasprodan. Primadona, kojoj je ovo, kako je rekla, prvi susret sa zagrebačkom publikom, zamjenit će najavljenu primadonu Fiorenzu Cedolins, koja zbog bolesti nije u mogućnosti održati koncert. Francesca Patané nastupit će sa Zagrebačkom filharmonijom i Zborom Hrvatske radiotelevizije. Na programu su Verdijeve, Puccinijeve i Mascagnijeve arije. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dosad »ugrađeno« oko 400.000 kuna</p>
<p>Jesenski radovi na zaprešićkoj šetnici, pješačkoj zoni i budućem okupljalištu Zaprešićana i poveznice naselja Sjever sa središtem grada, upravo su pri kraju. Postavljene su podzemne instalacije, kanalizacijski odvodi i dovršena je priprema za javnu rasvjetu, čime je završena prva faza izgradnje povjerena poduzeću Novogradnja. Vrijednost radova procjenjuje se na oko 1,7 milijuna kuna, a do sada je investirano oko 400.000 kuna. </p>
<p>U drugoj fazi radova koji će početi na proljeće, šetnica će biti popločena kamenim pločama, a predviđeno je postavljanje i rasvjetnih stupova. Posadit će se zelenilo, pa će drvoredi i razno visoko i nisko raslinje pratit će čitavu pješačku transverzalu, a posebice središnji trg oko crkve sv. Ivana Krstitelja. Tako će građanima Zaprešića u stambeno-poslovnoj zoni pružati ugođaj perivoja. </p>
<p>Tri stambeno-poslovna objekta nedaleko crkve sv. Ivana Krstitelja, koji se upravo dovršavaju trebali bi činiti poveznicu s novoizgrađenim objektima na razmeđi naselja Sjever i Centra. U drugoj fazi izvedbe zaprešićke šetnice stvorit će jednu kompaktnu i jasno strukturiranu cjelinu. Međutim, finalizacija projekta i dovršenje oblikovanje prostora šetnice bit će ostvareno tek kada se uredi središnji trg oko crkve sv. Ivana Krstitelja. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Humanitarno kartanje bele za spas sedmogodišnjega Stjepana Zagorca</p>
<p>Pod pokroviteljstvom Grada Velike Gorice, Humanitarna udruga Belot klub »Velebit«, 19., 20. i 21. prosinca u velikogoričkom restoranu »Branko«, Ljudevita Gaja 3, u 18 sati, organizira jedan u nizu turnira u kartanju bele kojim će se prikupljati 100.000 njemačkih maraka za troškove transplantacije jetre teško oboljelog sedmogodišnjeg Stjepana Zagorca iz Velike Gorice. Spasonosna operacija trebala bi se što hitnije obaviti u specijaliziranoj pariškoj Klinici »De Bicetre«.</p>
<p>Prvoga dana turnira, humanost na djelu pokazat će političari, drugoga gospodarstvenici, a trećeg svi zainteresirani građani. </p>
<p>Pored stalnih sponzora dosadašnjih humanitarnih belot turnira - »Grafike - grafoprint« iz Bestovja, Foto »Badrova«, »Croatia - tourista«, »InterAgre Mikić« d.o.o. iz Omišlja na otoku Krku, medijski su akciju potpomogli Radio Velika Gorica, RVG »Reporter« i Glasnik Turopolja. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>20 godina novog vala u »Tvornici«</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - U petak 15. prosinca u 22.00, u zagrebačkoj »Tvornici« održat će se klupski program »Tom Tom Studio«, posvećen dvadesetoj godišnjici domaćega novog vala, koji je koncem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina temeljito izmijenio glazbenu sliku domaće rock scene. Posjetitelji Kulušića, Lapa i Jabuke s početka osamdesetih moći će obnoviti sjećanja na najsvjetlije razdoblje domaćeg rock'n'rolla, a mlađi naraštaji imat će priliku upoznati se s najvećim hitovima Filma, Azre, Idola, Buldožera, Prljavog kazališta, Električnog orgazma, Partibrejkersa te njihovih engleskih i američkih uzora poput The Clash, Sex Pistolsa, Ramonesa, Blondie, Talking Headsa i ostalih. (K.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Građani Sesveta u nedjelju biraju 19 članova vijeća, a Brezovice samo 11</p>
<p> XVI. SESVETE</p>
<p>Gradska četvrt Sesvete omeđena je granicom koju spajaju Slavonska avenija i autocesta Zagreb-Lipovac. Od autoceste se širi prema sjeveru te presijeca kanal Črnec, željezničku prugu Zagreb-Dugo Selo, kanal Kopčevac te cestu Zagreb-Dugo selo. Kod potoka Kašina granica ove četvrti širi se dalje prema sjeveru, do potoka Nespeš i Zagrebačke ceste. U predjelu Gora lipa izlazi na put kojim nastavlja do predjela Podjezero te Okluka, dolazi do Banščine, obuhvaćajući Marinščak i Malo Selo. Od granice Čučerja i Đurđekovca, stiže do Velikoga vrha, gdje skreće prema jugozapadu do Dobroga dola. Od tromeđe Đurđekovac, Granešina i Sesvete granica ide prema jugoistoku do Novoselčine, gdje izlazi na cestu Novoselec-Sesvete, presijeca je i odvaja se od nje u predjelu Zaloke. </p>
<p>Od Zaloke se granica širi prema zapadu, do potoka Novoselac, gdje skreće prema jugu do potoka Rijaka, pa usporedno s Dubečkom ulicom prolazi Cotinom, Meštrovićevom, Perićevom, Škarpinom, Kerdićevom, Vranjaninovom i Ivankovićevom, od kuda nastavlja kanalom do kućnoga broja 13 u Ulici Stjepana Mikuša. Dolazi do potoka Sopnica, Dubečke ulice te Ulice Dubrava u tromeđi četvrti Gornja Dubrava, Donja Dubrava i Sesvete. Prema istoku ide Ulicom Dubrava, skreće prema jugu potokom Trnavom, dolazi do potoka Sopnica i napušta ga kod II. Sopničkog odvojka. Od Ulice Ljudevita Posavskog do Slavonske avenije, stvara tromeđe četvrti Peščenice-Žitnjak, Donje Dubrave i Sesveta. Slavonskom avenijom stiže do autoceste Zagreb-Lipovac. </p>
<p>Sesvečani će u svoja vijeća četvrti u nedjelju birati čak 19 članova, a kandidatske liste predale su stranke: Demokratski centar, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno liberalna stranka, Hrvatska stranka prava i Socijal demokratska partija Hrvatske. </p>
<p>XVII. BREZOVICA</p>
<p>Po broju stanovnika najmanja zagrebačka četvrt proteže se od granice grada do križanja Sljemenske i Karlovačke ceste, prema jugu Karlovačkom, Pavučnjakom te siječe željezničku prugu Zagreb-Rijeka. Potokom Brebernicom, putem Štrpetom prati granicu grada, polukružno skreće prema sjeveroistoku, prolazi Latiščem, presijeca cestu Markuševec, stiže do potoka Lukavec kojim nastavlja prema sjeveru. Od potoka siječe granicu grada i dolazi do točke gdje se spaja četvrt Novi Zagreb-Zapad i Bezovica, kod kanala Sava-Odra. Nastavlja prema sjeverozapadu do autoceste Zagreb-Ljubljana, ide do željezničke pruge Zagreb-Karlovac koju slijedi prema zapadu. Skreće prema zapadnoj strani tvornice »Agrokoka«, presijeca cestu Hrvatski Leskovac-Brezovica, nastavlja u tom smjeru, zatim skreće prema sjeveroistoku te kod kućnog broja 32 na Staroj cesti dolazi na granicu Brezovica-Demerje. Nastavlja prema sjeverozapadu i kod Podokićke ulice 17 skreće prema jugu i zaustavlja se u Demerju 149a. Širi se prema sjeverozapadu do željezničke pruge za Karlovac i prugom do autoceste Zagreb-Karlovac dolazi do križanja Sljemenske i Karlovačke ceste. </p>
<p>Brezovica će birati 11 članova vijeća, a kandidatske liste predale su stranke: Demokratski centar, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, Neovisna lista i Socijaldemokratska partija Hrvatske. (ml)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Neispavane majke za volanom opasnije od pijanih vozača</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Zbog neprospavanih noći majke koje su tek rodile mogu biti vrlo promjenjiva raspoloženja i osjećati jaču omamljenost od vozača koji je previše popio. </p>
<p> Anketa je pokazala da 11 posto majki gotovo uopće ne spava, a trećina spava manje nego inače. Gotovo petina anketiranih rekla je da im se u prvih osam tjedana djetetova života redovito događalo da ne spavaju i po 24 sata.</p>
<p> Stručnjaci koji proučavaju san kažu da bi majke koje su tek rodile morale pratiti djetetov ritam spavanja, prenosi BBC News.</p>
<p> Istraživači su ispitali 47 mladih majki. Manje od četvrtine (23 posto) uspjelo je nadoknaditi izgubljeni san. Neka djeca budila su se i do 15 puta tijekom noći i obično je ustajala majka.</p>
<p> Ponašanje majki koje noću spavaju manje od tri sata sljedećeg dana može biti nekontrolirano. Pedeset osam posto kaže da teško obavljaju čak i najjednostavnije zadaće. Među ženama koje noću spavaju više od šest sati čak 90 posto kaže da je veselo, dok među onima koje spavaju manje od tri sata 39 posto nije sretno.</p>
<p> Psiholog dr. Dieter Wolke koji je vodio istraživanje kaže: »Nekoliko uzastopnih neprospavanih noći može negativno djelovati, ali majke najčešće to uspijevaju podnijeti zahvaljujući nadi da će ubuduće biti bolje«.</p>
<p> Dr. Heather Engleman iz edinburškog Centra za proučavanje sna kaže kako se rezultati istraživanja uklapaju u ono što je dosad bilo poznato o djelovanju gubitka sna na ljude. San utječe na raspoloženje i strpljivost te na vrlo često prenaglašene probleme, rekla je dr. Engleman.</p>
<p> Dvije ili tri uzastopne neprospavane noći mogu znatno utjecati na osobu. »Te će osobe najprije osjetiti pad sposobnosti za obavljanje složenih zadaća. Kao što je, primjerice, sposobnost za vožnju. Osobe koje ne spavaju nesposobnije su za vožnju od onih koje piju alkohol. Ako sjednete za volan u četiri sata u jutro nakon neprospavane noći, vozit ćete loše od osobe koja je popila zakonski dopuštenu količinu alkohola«.</p>
<p> Dr. Engelman majkama savjetuje da povremeno odrijemaju tijekom dana kako bi lakše podnijele buđenje usred noći: »Mlade majke koje još ne rade morale bi spavati kad im dijete spava. Ne opterećujte se kućanskim poslovima. Bitnije je vaše psihičko zdravlje«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Novi kandidati za Kuću slavnih</p>
<p>LOS ANGELES, 14. prosinca</p>
<p> - Američke rock i pop legende, grupa Aerosmith, Paul Simon, Ritchie Valens i Michael Jackson, zajedno s britanskom grupom Queen, ući će sljedeće godine u Rock and Roll kuću slavnih u Clevelandu, objavili su organizatori izbora.Svečano primanje u Kuću slavnih, o kojem odlučuje oko tisuću međunarodnih rock eksperata, održat će se 19. ožujka sljedeće godine.</p>
<p>Da bi neki glazbenik postao kandidatom za Kuću slavnih mora proći barem 25 godina od objavljivanja njegove prve ploče. Popis 18 nominiranih za ulazak u Kuću slavnih za 2001. godinu objavljen je prije tri mjeseca. Među onima koji nisu ušli u službeni izbor nalaze se i australski hardrockeri AC/DC, grupa New York Dolls, hevy metal veterani Black Sabbath i pojedinci poput Lou Reeda i Patti Smith.</p>
<p>Zanimljivo je da se Paul Simon i Michael Jackson već nalaze u Kući slavnih, kao pripadnici dvojca Simon & Garfunkel, odnosno petorke Jackson 5. Ovoga će puta ući kao solo glazbenici. Simonu je ukazana počast zbog njegova trijumfalnog albuma »Graceland«, a Jacksonu zbog 46 milijuna prodanih primjeraka albuma »Thriller«.</p>
<p>Pionir rocka Ritchie Valens, autor hitova »La Bamba« i »Donna«, u Kuću slavnih će ući posthumno. Poginuo je u dobi od 17 godina u zrakoplovnoj nesreći zajedno s jednako slavnim kolegama Buddyjem Hollyjem i Big Bopperom 1959. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Titov »mercedes« se prodaje po početnoj cijeni od 15.000 DEM </p>
<p>BRIJUNI, 14. prosinca </p>
<p> - Odlukom Upravnog vijeća javne ustanove Nacionalni park Brijuni prodaje se »mercedes S-280« iz 1975., automobil iz predsjedničke pratnje Josipa Broza Tita, i brodica »Baltik« iz 1965., darovi tadašnjega predsjednika DDR-a, Ericha Honeckera, priopćeno je u četvrtak iz NP Brijuni.</p>
<p> Početna je cijena »mercedesa« 15.000 njemačkih maraka, te za bordicu »Balitk« 20.000 maraka. Automobil i brodica mogu se vidjeti radnim danom od 13 do 15 sati u Fažani. Natječaj za prikupljanje zatvorenih ponuda otvoren je do 5. siječnja 2001., kada će se u 12 sati u Plavom salonu hotela »Neptun - Istra« na Brijunima otvoriti prikupljene ponude. Kako stoji u priopćenju, dosadašnje zanimanje za automobil i brodicu vrlo je veliko, osobito građana Pule, Rijeke i Zagreba. Otvaranjem web stranice na Internetu taj natječaj se proširuje i na inozemstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U Kamerunu 700.000 djece žrtve su trgovine ljudima</p>
<p>YAOUNDE, 13. prosinca</p>
<p> - U Kamerunu je 700.000 djece žrtve trgovine ljudima od ukupno 15 milijuna stanovnika, objavili su u Yaoundeu Organizacija Ujedinjenih naroda za brigu o djeci (UNICEF) i vlada Kameruna prigodom predstavljanja godišnjeg općeg izvješća UNICEF-a.</p>
<p> Predstavnik UNICEFA u Yaoundeu Dr.Jean Michel Ndiaye i ministrica socijalnih pitanja Marie-Madeleine Fouda su dodali da je trgovina djecom u »Kamerunu u stalnom rastu, kao i u drugim zemljama Afrike«.</p>
<p> Prema zajedničkim istraživanjima ministarstva socijalnih pitanja, Međunarodnog ureda rada (BIT) i Fondova Ujedinjenih Naroda za djecu (UNICEF) trgovina djecom u Kamerunu uglavnom se odvija iz ruralnih područja prema velikim urbanim centrima.</p>
<p> Utvrđeno je da se neka djeca šalju drugim članovima obitelji koji ih koriste za pomoć u kućanskim poslovima, zatim postoje »kupnje« za određeni novčani iznos ili se djeca koriste u prostituciji. Istrage su pokazale da je u pokrajinama sjeverozapada i jugozapada te u tri sjeverne pokrajine posebice razvijena trgovina djecom.</p>
<p> »U gradovima svakog dana sve veće razmjere poprima dvostruki fenomen djece ulice i napuštene djece i napori javnih službi ga ne mogu zaustaviti«, priznala je je Marie Madeleine Fouda. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nesretan brak doista može slomiti srce</p>
<p>NEW YORK, 14. prosinca</p>
<p> - Nesretan brak doista može biti loš za srce, tvrde američki i kanadski istraživači. Oni su otkrili da osobama koje imaju visok tlak i koje žive u neskladnom braku prijeti veća opasnost od bolesti. Studija »potvrđuje izreku 'zlo mi je od tebe'«, rekao je Brian Baker sa sveučilišta Toronto. On i njegovi kolege pokušali su odrediti djelovanje bračnih faktora na krvni tlak i indeks mase lijeve klijetke, proučavajući 103 osobe s blagom hipertenzijom koje žive s partnerom.</p>
<p> U slučaju povišenog tlaka povećava se lijeva srčana klijetka jer mora pumpati veću količinu krvi. Studija je pokazala, kako je objavljeno u časopisu »Archives of Internal Medicine«, da osobe koje žive u neskladnom braku imaju zadebljano srce u odnosu na osobe koje žive u sretnom braku, rekao je Baker. Istraživanje je trajalo tri godine.</p>
<p> Ispitanici koji su zajedno provodili malo vremena ili su bili nezadovoljni u braku imali su povišen tlak. Rezultati istraživanja pokazuju da su loši odnosi u braku povezani s povišenim dijastoličkim tlakom.</p>
<p> Osobe koje žive u neskladnom braku često su na očitanju imale niži tlak ako su 24 sata nakon očitanja izbjegavale partnera, dok je za osobe u skladnom braku situacija bila obratna. No, mala je vjerojatnost da samo psihološki faktori, brak i napetosti na poslu, mogu sami uzrokovati visok tlak. »Vjerojatnije je da posao i brak modificiraju postojeće biološke faktore«, napisali su autori istraživanja. Baker upozorava da se njihovo istraživanje nipošto ne bi smjelo iskoristiti kao razlog za rastavu. »Svađe su normalne«, rekao je. »Nije normalno izbjegavati sukob«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kava pušače štiti od raka mjehura</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Kofein i nikotin baš i nisu najzdravija kombinacija, ali španjolski znanstvenici kažu da kava može pušače zaštititi od raka mjehura. </p>
<p> Pušenje je glavni faktor rizika za rak mjehura, a dosad se pretpostavljalo da kava još više povećava rizik. Međutim nova studija koju je objavio »Journal of Epidemiology and Community Health«, pokazuje da pušači koji piju kavu mogu smanjiti rizik.</p>
<p> Istraživači su analizirali povijest bolesti 500 oboljelih od raka mjehura u razdoblju od godinu dana u 12 španjolskih općih bolnica. U istraživanje su uključili i kontrolnu skupinu od 1000 osoba, a svi su ispitanici morali odgovoriti na pitanja o poslu, prehrani, konzumiranju kave te pušačkim navikama, uključujući i pasivno pušenje.</p>
<p> Istraživanje je pokazalo da je štetno djelovanje cigarete više nego dvostruko veće u osoba koje piju manje od dvije šalice kave tjedno, u usporedbi s osobama koje kavu piju redovito. Pušači koji piju kavu tri puta će vjerojatnije oboljeti od raka mjehura nego nepušači koji piju kavu. No pušačima koji ne piju kavu prijeti sedam puta veća opasnost od raka mjehura nego nepušačima.</p>
<p> Istraživanje je pokazalo, zaključuju autori, da je pušenje možda još veći faktor rizika za rak mjehura nego što se prije mislilo. Osim toga, autori upozoravaju i na prijašnje istraživanje koje pokazuje da se toksičnost kofeina može smanjiti u pušača te da kofein može ublažiti štetno djelovanje nikotina. Predstavnica udruge »Cancer Research Campaign« (koja financira istraživanja o povezanosti između prehrane i raka) kaže da je istraživanje zanimljivo, ali mu se mora pristupiti s oprezom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Portret burnog stoljeća</p>
<p>Hrvatski povijesni muzej / Otvorena izložba pod nazivom »Stoljeće promjena« / Riječ je o postavu koji dokumentira sve kulturno-političke događaje u Hrvatskoj u stoljeću koje je na izmaku</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Izložbu pod nazivom »Stoljeće promjena« u srijedu je na večer u Hrvatskome povijesnom muzeju otvorio ministar kulture dr. Antun Vujić. Riječ je o dosad najvećem projektu te muzejske institucije, a donosi pregled najznačajnijih događaja u hrvatskoj povijesti u 20. stoljeću. Ministar Vujić je naglasio da izložba »Stoljeće promjena« poziva na razmišljanje i rasprave o našoj povijesti. Kazao je da se danas nakon stotinu godina nadamo da smo naše nacionalno pitanje riješili. »Crven, bijeli, plavi ostaje i zato je ova izložba važna«, dodao je ministar Vujić.</p>
<p>Postav kronološkim tijekom pet razdoblja (svakomu je posvećena jedna prostorija) i s više od 670 predmeta iz društvenog, političkog i gospodarskog života prikazuje pet državnih ustroja, dva gospodarsko-politička sustava i tri rata kroz koja je Hrvatska prošla u 20. stoljeću. Prvo razdoblje (1900. - 1918.) prikazuje život u Austro-Ugarskoj Monarhiji, obilježen težnjama za samostalnošću i ujedinjenjem hrvatskih krajeva, ali i uzdrman potresima Prvoga svjetskog rata. Druga tematska cjelina (1918. - 1941.) se bavi stvaranjem jugoslavenske države, od Države Slovenaca, Hrvata i Srba (koja je trajala 45 dana tijekom 1918.), preko Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (do 28. lipnja 1921. kada je donesen Vidovdanski ustav), odnosno Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (od Vidovdanskog ustava do siječanjske diktature 1929.) do proglašenja Kraljevine Jugoslavije (koja traje do travanjskog rata 1941.). Zbog nedostatna prostora, Banovina Hrvatska nije mogla dobiti odvojenu cjelinu, već je sa svim svojim osobitostima uključena u drugu cjelinu izložbe.</p>
<p>Vrijeme suprotstavljenih ideologija i rata iz kojeg dio Hrvata izlaze kao pobjednici na strani antihitlerovske koalicije, a dio nacije nosi pečat gubitnika, predstavljeno je u trećoj izložbenoj cjelini koja obuhvaća razdoblje od 1941. do 1945. godine. Četvrto razdoblje (1945. - 1971.) dočarava život u socijalizmu, u znaku gesla »bratstvo i jedinstvo« te pokušaj osamostaljenja Hrvatske 1971. godine. Najnovija zbivanja su obuhvaćena u petoj izložbenoj cjelini (1990. - 2000.), a to je vrijeme od prvih višestranačkih izbora, konstituiranja višestranačkog Sabora Republike Hrvatske, proglašenja demokratskoga Ustava 22. prosinca 1990., ustrojstva Narodne zaštite, Zbora narodne garde i Hrvatske vojske, referenduma za samostalnu Hrvatsku 19. svibnja 1991. te rata i agresije, oslobađanja okupiranih krajeva, obnove i povratka prognanih i izbjeglih, pa sve do pregleda gospodarstva s izlaganjem izvorno hrvatskih proizvoda.</p>
<p>Na izložbi su najzastupljenija uobičajena sredstva klasične muzejske prezentacije te najrazličitiji muzejski predmeti postavljeni u simbolične inscenacije. Umjetnička vrijednost predmeta pritom ima drugorazrednu važnost - naglašenija je njihova povijesno-dokumentarna poruka. Klasični muzeografski oblici kombinirani su s različitim zvučnim sredstvima i efektima: glazbom (klasičnom i zabavno-popularnom, koja nije u funkciji zvučne kulise, već je sastavni dio izložbe), snimcima originalnih govora vođa i političara, računalom, grafikonima, video-projekcijama, presnimcima originalnih dijapozitiva, negativa i fotografija. Kronološki zadnji izložak dokumentira inauguraciju predsjednika Stjepana Mesića, ali to nije završetak izložbe. Naime, dogovorno je da u muzej svaki dan stižu novine koje donose najnovije informacije o životu u Hrvatskoj, te se na taj način izložba neprestano proširuje. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Veliko zanimanje za animaciju i Mimicu</p>
<p>Treći program iz ciklusa »Srijedom u Hrvatskoj« bio je posvećen Zagrebačkoj školi crtanoga filma i redatelju Vatroslavu Mimici / Prikazan izbor najboljih animiranih filmova te igrani film »Kaja, ubit ću te«</p>
<p>LOS ANGELES, 14. prosinca</p>
<p> - Oduševljen prijem publike i zanimljivi razgovori s autorima Zdenkom Gašparovićem i Vatroslavom Mimicom - to bi bila karakteristika programa treće večeri iz ciklusa »Srijedom u Hrvatskoj«, koji je Američka kinoteka priredila u dvorani Egyptian teatra u Los Angelesu. Program animiranih filmova sastojao se od najboljih predstavnika glasovite Zagrebačke škole, a velik broj američkih posjetitelja pokazao je kako ugled naše animacije traje, kao i interes za novija ostvarenja. Ova projekcija istodobno je pokazala da svi prikazani filmovi, bez obzira na godine proizvodnje, još uvijek izazivaju veliku pozornost svojom aktualnošću i svježinom poruke.</p>
<p> »Setiemanija« Zdenka Gašparovića i dalje je zadivljujući umjetnički rukopis, »Mala kronika« Vatroslava Mimice izvanredan je film, koji je oduševio gledalište svojim tehničkim dostignućima i trodimenzionalnim efektima, gotovo čudesnim za vrijeme u koje je nastajala. »Surogat« Dušana Vukotića izmamio je opće oduševljenje i najveći pljesak, a veliko zadovoljstvo publika je pokazala i prema filmovima »Muha«, »Riblje oko« , »Škola hodanja« i »Mačka«, za koji su gotovo s nevjericom ustanovili da je napravljena bez pomoći kompjutorske animacije, koje u to vrijeme nije bilo. </p>
<p> Zdenko Gašparović i Vatroslav Mimica odgovarali su na pitanja gledalaca. Gašparović je govorio o svom razvoju u umjetničkom radu u Zagreb filmu te o svom sadašnjem radu u Americi i nadi da će uspjeti završiti projekte započete još u Zagrebu. Vatroslav Mimica na upit kako to da je svaki film drugačiji - odgovorio da je Zagrebačku školu objedinjavao zajednički duh, ali se istodobno inzistiralo na tome da svaki autor individualno izrazi samoga sebe. Gledaoci su se posebno zanimali za tehničku stranu prikazanih filmova, na što je Mimica odgovorio da je skučenost tehničkih sredstava bila velika prednost za autore Zagrebačke škole jer »koji put bogatstvo u tehnici siromaši maštu«. Publika se također zanimala za budućnost Svjetskoga festivala animiranog filma u Zagrebu.</p>
<p> U drugome dijelu programa prikazan je igrani film »Kaja, ubit ću te« Vatroslava Mimice, jedan od najistaknutijih primjera hrvatske autorske kinematografije šezdesetih godina. Taj film izazvao je svojedobno, 1968. veliko oduševljenje inozemne publike na projekcijama u pariškoj Kinoteci i Muzeju Moderne umjetnosti u New Yorku , a njegova najnovija projekcija u Los Angelesu nakon 32 godine pokazala je da taj umjetnički savršen film, neka vrsta filmske poezije, nije ništa izgubio s godinama. Dapače.</p>
<p> Mnogi su se u dvorani Američke kinoteke prisjetili Fellinijeva »Amarcorda«, uspoređujući ga s Mimičinim filmom »Kaja , ubit ću te« , impresionirani činjenicom da je Mimičin film nastao nekoliko godina prije Fellinijeva. A u prilog tvrdnji kako je prava umjetnost vječna, bez obzira na vrijeme, godine i mjesto prikazivanja, evo nekih od citata iz The New York Timesa, koji je svojedobno filmu »Kaja, ubit ću te« posvetio velik prostor, govoreći o filmu na isti način kao i posjetitelji Egyptian teatra, ovih dana u Los Angelesu. </p>
<p> »'Kaja' je priča o gradiću gdje se jedne noći u Drugome svjetskom ratu neki talijanski okupatorski vojnik iznenada i bez ikakva razloga pojavljuje na vratima prijatelja, mirnog građanina govoreći 'Kajo, ubit ću te' i ubija ga. Čitav grad, sam zrak, nekako je pod urokom tih događaja, i redatelj Vatroslav Mimica uspio je na neki način, ono što su mnogi pokušavali, uzeti suvremenu priču i pretvoriti ju u izvanredno delikatnu i snažnu parabolu života Isusa Krista. </p>
<p> Taj film otkriva polagano svoje karte - divni kolor, snimci dalmatinskoga grada i mora, seoski idiot, djeca koja skupljaju školjke, neženje koji love ptice, priče što se pričaju u noći, muzika koja brižljivo gradi raspoloženje. Grad je geografski vrlo pažljivo utvrđen, ali je ipak jasno da se to može dogoditi svugdje. To je osebujna i promišljena personifikacija objekata, valova, kipova, kapaka, koje izgleda da se uspoređuje s izvjesnim moralnim sljepilom.</p>
<p> Zatim, tu su fašisti, rimski vojnici nastavljaju ludo, rušilačko divljanje, spaljuju knjige, pile glavu drevne drvene skulpture sveca govoreći 'Ubij mu dušu'. Sve ličnosti izgledaju podjednako posramljene, a ipak podložne neizbježnomu; i tada to dolazi: nasilje bez hrabrosti i časti, strašan kraj umirućeg čovjeka koji stoji.«</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Marko Fotez« Đurđi Škavić</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Nagrada Marko Fotez dodijeljena Đurđi Škavić za knjigu »Hrvatsko kazališno nazivlje«</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Za knjigu »Hrvatsko kazališno nazivlje«, koju je objavio Hrvatski centar ITI - UNESCO u godini 1999., Đurđa Škavić nagrađena je Nagradom Marko Fotez. Ta joj je nagrada svečano dodijeljena u četvrtak u foyeru zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta. </p>
<p>Nagradu Marko Fotez utemeljio je godine 1980. tadašnji Zavod za književnost i teatrologiju JAZU, danas Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, u spomen na teatrološko i kazališno djelovanje Marka Foteza, u želji »poticanja znanstvenog istraživanja i proučavanja hrvatske dramske i kazališne baštine od najstarijih vremena do početka hrvatske moderne«. Budući da su u međuvremenu propozicije izmijenjene, za Nagradu konkuriraju istraživački, književno-povijesni, kritičarski i teatrološki radovi koji se zasnivaju na istraživanju hrvatske dramske i kazališne baštine. Dosadašnji dobitnici te važne teatrološke nagrade su Slobodan Prosperov Novak, Nikola Batušić, Frano Čale, Branko Hećimović i Tomislav Sabljak. Odbor za dodjelu Nagrade Marko Fotez za razdoblje 1996. - 1999. u sastavu: Nedjeljko Fabrio, Branko Hećimović, Cvjetko Milanja, Sanja Nikčević, Petar Selem i Miroslav Šicel (predsjednik) istaknuo je u svom obrazloženju da »knjiga Đurđe Škavić o hrvatskom kazališnom nazivlju neprijeporno predstavlja važan novi prilog općoj kazališnoj znanstvenoj literaturi u nas«.</p>
<p>»Vrlo dobro upoznata s bogatom općom literaturom, kako teorijskom, tako i stručnom, te na bazi akribično proučenih izvora od dramskih književnih i scenskih ostvaraja, preko kritika iz periodike, do kontakata s aktivnim sudionicima teatarskog života, autorica je prikupila obilje građe koju znalački usustavljuje i predočuje prema pojmovnim posebnostima služeći se pri njenoj obradi dosljedno suvremenom znanstvenom aparatu«, zabilježeno je u obrazloženju članova ocjenjivačkoga Odbora, koje je u HNK-u pročitao Miroslav Šicel, dok je o nagradi govorio Branko Hećimović, koji je i podijelio diplome prijašnjim dobitnicima. Ulomke iz te značajne knjige Đurđe Škavić, profesorice hrvatskoga književnog jezika na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, jezičnog savjetnika na brojnim predstavama u našim teatrima te suradnika na projektu Filozofskog fakulteta u Zagrebu »Priručnik standardne hrvatske prozodije«, pročitala je dramska umjetnica Nada Subotić</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kelemen za novo tisućljeće </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Večeras, u petak, na koncertu Zagrebačke filharmonije u Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski« održat će se svjetska praizvedba skladbe »Concerto 2000« jednog od dvojice svjetski poznatih hrvatskih skladatelja našeg vremena, prof. Milka Kelemena. Prije godinu dana Zagrebačka filharmonija naručila od Kelemena novo djelo, posvećeno nadolazećem mileniju. Skladatelj se vratio svom omiljenom pjesniku Amerikancu Waltu Whitmanu, i a skladao koncert za sopran, alt, tenor, bariton i dječji glas, uz magnetofonsku vrpcu. Tom praizvedbom u Bijeloj oktavi Zagrebačke filharmonije ravnat će mladi austrijski dirigent Nicholas Milton, a u izvedbi Kelemenova djela sudjeluju sopranistica Adela Golac-Rilović, altistica Martina Silić-Gojčeta, tenor Nikša Radovanović, bariton Josip Lešaja i dječak Dario Ćurić. U drugom dijelu večeri na programu je omiljena Dvorakova simfonija »Iz novoga svijeta«. Glavnom pokusu u četvrtak prisustvovao je već i skladatelj Milko Kelemen sa suprugom, i publika u »Lisinskom« moći će ga večeras pozdraviti ponovno u svojoj sredini. Bit će to rijedak slučaj da Zagreb čuje svjetsku praizvedbu novog djela jednog skladatelja svjetskoga ugleda. I to još našega, hrvatskog umjetnika. (N.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sačuvati Riječ Horvatsku</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Uglednu nagradu »Fra Lucijan Kordić« Društvo hrvatskih književnika i »Ziral« iz Mostara dodijelili su knjizi »Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas« dr. Nikole Benčića</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - »Već pet stotina godina prenosi se hrvatska riječ među gradišćanskim Hrvatima. Nije bilo lako očuvati materinski jezik. Bilo je stravičnih trenutaka. Mnogi su podlegli, stopivši se s drugim kulturama - mađarskom, austrijskom i slovačkom. Nastojao sam spasiti svakog pisca od zaborava, vratiti hrvatsku riječ matici domovini. Knjiga 'Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas' je moja osobna borba protiv šutnje«, riječi su kojima je dobitnik nagrade »Fra Lucijan Kordić« dr. Nikola Benčić iz Željeznog (Gradišće) opisao petostoljetnu dramu za očuvanje jezika gradišćanskih Hrvata.</p>
<p>Uglednu nagradu koju svake četiri godine dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i »Ziral« - Zajednica izdanja »Ranjeni labud« Mostar, dr. Nikoli Benčiću predao je u četvrtak na prigodnoj svečanosti predsjednik DHK Slavko Mihalić u prostorijama društva. Na natječaj za nagradu, kako je obrazložio prof. dr. Josip Kekez, prispjelo je 16 naslova. Iz užega izbora odabrana je knjiga »Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas« dr. Benčića, koju je kao osmu u nizu Prinosa za povijest književnosti u Hrvata izdala Sekcija DHK i Hrvatskog centra P. E. N.-a za proučavanje književnosti u hrvatskome iseljeništvu.</p>
<p> Riječ je o drugome svesku istoga izdavača, nakon Benčićeve »Književnosti gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921.« , tiskane 1998. »Benčićevo dvosveščano životno i u društvenom značenju kapitalno djelo tvori cjelinu gradišćanskoga književnog života u trajanju od pet stoljeća. Tamošnje književno stvaralaštvo predočeno je na način dosad jedva primjenjivan čak u povijestima književnosti domovinskih Hrvata: knjiga je cjelovita i kronološki i stilski, što znači da uz pisanu, obuhvaća i usmenu tzv. narodnu književnost, koja je u Gradišću bogata i dugovjeko najutjecajnija. Knjiga je ne samo povijest, već i hrestomatija i antologija, pa i više od toga«, kazao je među inim dr. Kekez. O značenju Benčićeva kapitalnog djela govorili su i Stjepan Šešelj kao urednik reprezentativnog izdanja, Anđelko Novaković, dr. Mijo Korade (recenzent) i Ivo Sučić u ime Instituta gradišćanskih Hrvata iz Željeznoga. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umbral dobio nagradu »Cervantes«</p>
<p>MADRID, 14. prosinca</p>
<p> - Književna nagrada Miguel de Cervantes 2000., vrijedna oko 90 tisuća eura, dodijeljena je španjolskom piscu Franciscu Umbralu. Francisco Umbral nagrađen je za »cjelokupno djelo koje je pridonijelo obogaćivanju hispanofone književne baštine«, izjavio je predsjednik žirija, akademik Victor Garcia de la Concha. »Umbral je tvorac jezika, teško ga je oponašati«, dodao je on. Rođen u Madridu 1935., Francisco Umbral, pisac i novinar, autodidakt je koji je objavio 80 knjiga, među kojima »Gospođice iz Avignona«, »El Giocondo«, »Madridska trilogija«, »Grad boli« i »Dnevnik jednog snoba«. Oštar kroničar na stranicama španjolskoga dnevnika El Mundo, Francisco Umbral nagrađivan je u više navrata za svoje književno djelo, posebice nagradom Principe de Asturias za književnost 1996. godine. Među nagrađenima Cervantesom nasljeđuje čileanskog pisca Jorgea Edwardsa. Nagrada Miguel de Cervantes, po imenu slavnog autora Don Quijotea (1547.-1616.), smatra se Nobelom za hispanofonu književnost. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Završen Sajam knjige u Istri </p>
<p>PULA, 14. prosinca</p>
<p> - Predstavljanjem dvobroja časopisa »Tvrđa« ovoga četvrtka u poslijepodnevnim satima završen je 6. po redu Sajam knjiga u Istri, koji je ustvari bio dvotjedna svetkovina knjige u njezinu zavičaju, jer prva hrvatska knjiga priređena je upravo s ovu stranu Učke daleke 1483. godine. Ovogodišnji dvobroj časopisa »Tvrđa«, čiji je nakladnik Narodno sveučilište iz Ivanić Grada, predstavio je njegov glavni urednik Žarko Paić, istaknuvši da će taj časopis ubuduće izlaziti dva puta godišnje, s ciljem da razbija mitove o provincijalizmu, a toj temi bit će posvećen i idući broj. Do sada se »Tvrđa« ponajprije bavila egzilom kao aktualnim fenomenom, pri čemu je Paić upozorio na upravo objavljeni tekst Borisa Hazanova »Sreća je biti stranac«.</p>
<p>U srijedu na večer dva su se popularna pisca predstavila posjetiteljima Sajma. Prvi je bio Fadil Hadžić, Puljanima dobro poznat po pobjedničkim filmovima na festivalima u Areni, a isto tako i po 50-ak komedija, od kojih su neke igrane i u Puli. Na pitanje sugovornika Drage Orlića je li imao nevolja zbog svojih britkih komedija, Hadžić je odgovorio kako pisci u Hrvatskoj u pravilu nisu imali teškoća zbog pisanja, već zbog izleta u politiku. Milan Rakovac poslije 13 godina predstavio se novom knjigom, zbirkom od 33 pripovijetke pod naslovom »Istragram« (koje je izdao zagrebački nakladnik »Areagrafika«). To su priče dijelom iz istarskoga, ali i zagrebačkoga svakidašnjeg okruženja, prepoznatljive po Rakovčevim ekskursima. Primjerice, jedna od njih, na osam i pol stranica, sadrži isključivo abecedni redoslijed pulskih prezimena zatečenih 1945. godine. </p>
<p>Posljednje poslijepodne Sajma knjige u Istri po prodaji vjerojatno je bilo i najuspješnije, jer su uz pojedince ovoga poslijepodneva svoje narudžbe preuzele i škole i biblioteke. Posao je dobro obavljen, a posebice razložno je zadovoljstvo organizatora odjekom Sajma ne samo u domaćim već i u inozemnim relacijama, posebice na austrijsko-njemačkom izdavačkom prostoru.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Barišić za Blaževića, Zajec protiv </p>
<p>Glavni direktor Dinama Velimir Zajec trebao bi upravi u subotu predložiti ime novoga trenera / Na popisu kandidata su Branko Tucak, Nenad Gračan, Ilija Lončarević i Branko Ivanković / Predsjednik Mirko Barišić ne taji da bi u klubu želio vidjeti Miroslava Blaževića, koji kaže: »Možda bi bilo najbolje da o Dinamu ne kažem ni jednu riječ. Ali, moram zahvaliti divnom čovjeku Barišiću, koji je svoju čestitost milijun puta iskazao. Jasno je da mi imponira kad me takav čovjek želi vidjeti u klubu. Međutim, Zajec je pod pritiskom odlučio drukčije« </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Dinamo bi u subotu popodne trebao dobiti novoga trenera. Popis kandidata sužen je na četiri imena - Branko Tucak, Nenad Gračan, Ilija Lončarević i Branko Ivanković. Nekako tim redoslijedom, a konačnu će riječ o svemu dati klupski Izvršni odbor na sjednici u subotu u 13 sati, kad bi glavni direktor Velimir Zajec trebao Dinamovoj upravi predložiti ime novoga trenera. Teško je reći hoće li prijedlog biti unisono prihvaćen, jer u zadnje vrijeme ni Dinamovi čelni ljudi »ne padaju u nesvijest« pred karizmom (poglavito medijski stvorenom) svoga prvog operativca...</p>
<p>Tako je, eto, iz utrke za maksimirskom klupom otpao jesenski v.d. trenera Hrvoje Braović. Praktički je šaptom pao, no za to je poglavito sam kriv, jer je radije prihvatio i dalje biti klupskim olovnim vojnikom nego istaknuti argumentiranu kandidaturu za prvi položaj na vrućoj klupi. Imao je i golemu medijsku potporu, utemeljenu na dobrim, hrabrim i sretnim potezima koje je povukao u završnici jeseni u derbijima s Osijekom (1-1) i Hajdukom (3-2), imao je i potporu svlačionice... Međutim, nije imao »ono nešto«, barem to nije pokazao, nije imao jaku osobnost u trenucima kad je to bilo najpotrebnije. Radije se priklonio čekanju u zavjetrini nego izlasku na vjetrometinu koja bi ga, to je istina, lako mogla pomesti. No, to je bio Braovićev izbor, samo njegov, on je procijenio što je najbolje za njega i taj izbor također treba cijeniti...</p>
<p>Nije tajna da je Dinamov predsjednik Mirko Barišić zadnjih mjesec dana okupiran idejom vraćanja Miroslava Blaževića u Maksimir. Najradije bi ga Barišić vidio na trenerskoj klupi, no u startu je ta ideja naišla na žestoki Zajecov otpor. Direktor, naime, ima duboko (zlo)pamćenje i nikad Ćiri neće oprostiti proljeće 1999. godine. Zajec je, podsjetimo, jednoga sunčanog popodneva, dan nakon 0-1 poraza protiv Rijeke, smijenjen s pozicije trenera »plavih«, poslije je govorio kako je uvjeren da mu je sve to »Ćiro smjestio, a Canjuga je bio samo egzekutor«. Dva lidera iz šampionske 1982. godine, jedan na klupi, drugi na travnjaku, sad su na sasvim suprotnim pozicijama i zacijelo ne bi mogli u vlaku sjediti u istome odjeljku.</p>
<p>Ovih se dana iznova proširila priča o navodnome Blaževićevu odlasku u grčki Olympiakos. Unatoč najavama o dolasku Grka u Zagreb, Blažević sve demantira:</p>
<p>- Ma kakav Olympiakos, ništa od toga, definitivno ništa. Niti mi se ide u Grčku, niti je to bilo tako »vruće« kako se predstavljalo u medijima. Ali, zaboljele su me neke Zajecove izjave, što mu je trebalo da kaže kako »Olympiakos ne želi Blaževića za trenera«? Što mu je to trebalo, zašto gadi ljude oko sebe? Najprije, to uopće nije istina, a čak i da je netko iz Grčke to i rekao, bilo bi vrlo nekorektno od Zajeca da to kaže kako je rekao. Još uvijek sam bez posla i čim se nešto pojavi, javit ću vam. Ali, uvjeravam vas: bit ću izbornik jedne reprezentacije na SP 2002. godine u Japanu i Koreji! U inat svima koji mi podmeću i koji me žele vidjeti na koljenima, poskočio je u dobro znanom stilu Ćiro.</p>
<p>• Je li riječ o evropskoj reprezentaciji?</p>
<p>- Sve ćete doznati na vrijeme...</p>
<p>• A Dinamo? Predsjednik Barišić ne taji da bi vas želio vidjeti u klubu...</p>
<p>- Možda bi bilo najbolje da o Dinamu ne kažem ni jednu riječ. Ali, moram zahvaliti divnom čovjeku Barišiću, koji je svoju čestitost milijun puta iskazao. I jasno je da mi imponira kad me takav čovjek želi vidjeti u klubu. Međutim, Zajec je pod pritiskom »sjevera« odlučio drukčije.</p>
<p>• Pa ne vode valjda navijači klupsku politiku?</p>
<p>- Neću više o toj temi reći ni riječ...</p>
<p>• Ipak, možete li, kao iskusan stručnjak, ponuditi pogled sa strane i procijeniti kandidate za Dinamova trenera?</p>
<p>- Izbor je odličan, bilo tko da sjedne na »plavu« klupu bit će argumentirano izabran. A kad već inzistirate, onda ću reći da bi Nenad Gračan bio najpozvaniji da sad preuzme Dinamo! Iako moram naglasiti kako mi je silno žao što nitko uopće nije spomenuo jedno ime, jednoga mladog trenera koji se dokazao svojim rezultatima i zavređuje šansu.</p>
<p>• Tko je to?</p>
<p>- Ante Čačić! Svojim je dosadašnjim radom svakako zaslužio da se pojavi barem među kandidatima za trenera, biranim riječima govorio je Blažević o treneru koji ga je svojedobno s Dubravom pobijedio 1-0 na Klaki.</p>
<p>Blažević, eto, ne dolazi u Maksimir, vidjet ćemo u subotu popodne koje će ime ispisati bijeli dim iz »modrih« salona. Čini se da je riječ o utrci Branka Tucaka i Nenada Gračana, a izbor novoga trenera neće ovisiti samo o stručnosti i uspješnosti dosadašnjeg rada. Zajec je, naime, ustrajan u nakani da se okruži ljudima kojima maksimalno vjeruje. To je, dakako, njegovo pravo, a spoznaja da takav izbor suradnika nerijetko donosi i teškoće sa stručnošću za obavljanje određenih poslova, jedan je sasvim drugi problem.</p>
<p>Bude li se Zajec i pri prijedlogu za novoga trenera čvrsto držao tog kriterija, onda je svakako prvi favorit za trenersku klupu Branko Tucak. Osim što Tucak, naime, ima stručne argumente (ali ne, recimo, tako izražene kao Lončarević ili Ivanković), Zajec je s njim nebrojeno puta igrao tenis, što nije ni s jednim drugim kandidatom... Ivankovićeva je mana, nadalje, slična Braovićevoj - nije samoreklamer i prihvatit će život u sjeni ako je to u funkciji kluba ili reprezentacije.</p>
<p>Gračan i Lončarević, pak, imaju jednu drugu manu - za njih se govori da su »Mamićevi ljudi«, a u zadnje vrijeme sve češće pucaju spone između Zajeca i Zdravka Mamića, koji teži operativnom ulasku u klub. No, Zajec ga još uvijek drži na odstojanju, podario mu je paradnu funkciju člana Skupštine kluba što Mamića, koji je napravio možda i najveći posao pri Zajecovom povratku u Maksimir, sve više živcira i sve manje zadovoljava.</p>
<p>I kad se sve to zbroji, čini se da Branko Tucak najbolje kotira. Međutim, i on danima u Kuvajtu sjedi pokraj telefona i nervozno čeka Zajecov poziv i konačni odgovor! Do sada su nekoliko puta razgovarali, zadnji put u srijedu navečer nakon Zajecova povratka iz Rijeke. A Tucak nam je u četvrtak popodne rekao:</p>
<p>- Razgovaramo, pretresamo neke teme, o igračima, o financijama, o stanju u klubu. Ali, još ništa konkretno ne mogu reći, još ćemo razgovarati. Što se mene tiče, spreman sam odmah doći u Zagreb. No, to je samo 50 posto, ostalo ovisi o Zajecu, rekao nam je Tucak.</p>
<p>A subota se bliži...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Može li Cibona vratiti mentalnu čvrstoću</p>
<p>Cibonini igrači solidno su se, unatoč porazu, suprotstavili jakom Kinderu, ali su ipak pokazali veliku dozu dekoncentracije, što je posebice bilo vidljivo kod Sesara, koji je apostrofiran kao vođa ove Cibonine momčadi </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - »Svojim igračima nemam mnogo toga zamjeriti, posebno ne u drugom poluvremenu. Dali su sve od sebe, igrali su čvrstu, dobru obranu, ali to u ovome trenutku ipak nije dovoljno za pobjedu protiv Kindera.« Ovako je, neposredno nakon 69-74 poraza protiv talijanskog Kindera u 7. kolu B skupine Eurolige, govorio trener košarkaša Cibone, Neven Spahija. No, iako tvrdi kako igračima nema mnogo toga zamjeriti, kasnije je dotaknuo temu koja na neki način demantira njegovu gornju tezu. Subjekt priče je Josip Sesar, igrač koji je apostrofiran kao vođa ove Cibonine momčadi, kao netko tko bi morao »vući« suigrače, biti im psihološki generator i, naposljetku - autoritet. Barem u izostanku Gordana Giričeka... No, Sesarovo emotivno stanje i psihološka izdržljivost postavljaju pitanje može li on biti čvrst oslonac momčadi...</p>
<p>Istina je da se trenutačno nalazi u svojevrsnoj krizi, kako psihološkoj, tako i igračkoj, takve su krize posve razumljive i normalne. Zanimljivo bi bilo ovaj slučaj usporediti s nogometnom tematikom. Novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Mirko Jozić ovih je dana objavio osnovne kriterije za ulazak igrača u nacionalnu selekciju. Na tom se popisu, među ostalim, kristali nekoliko zanimljivih stavki - »izražajna mentalna čvrstoća«, »stalnost pozitivne motivacije«, »niske neurotične tendencije«, »izdržljivost na stresne situacije«, »optimalna emocionalna stabilnost«, »svijest o pripadnosti skupini«, »primjerno ponašanje u svim prilikama«... Jasno, ovi kriteriji nisu isključivo Jozićev autorski rad, niti vrijede samo u nogometnom miljeu</p>
<p>Nažalost, Sesar je u posljednje vrijeme pokazao kako ne pripada ni jednoj od spomenutih kategorija. Na utakmici protiv Kindera svoju je igru i koncentraciju ponovno pretpostavio verbalnim sučeljavanjima s minornom skupinom vještih i ratobornih provokatora, zakamufliranih među pravim navijačima. Sesar je, kao očito veliki emotivac, reagirao na provokatorske »podražaje« i potpuno izgubio željenu psihološku putanju. Utakmicu je završio sa 11 poena, uz šut 4-12, a već je na samom početku drugog poluvremena skupio četvrtu osobnu pogrešku, ubrzo je uslijedila i peta.</p>
<p>- Jedna ga je skupina navijača stalno provocirala, pojasnio je trener Spahija nakon utakmice. - Rekao sam Sesaru da to nije razlog da se upušta u svađu s njima. Pa, i Giričeku su svašta dobacivali, poput »idi se liječiti u Vrapče«... Ipak, mislim da naši igrači, generalno gledajući, nemaju problema sa zagrebačkom publikom. Ja ću svakako još razgovarati sa Sesarom, on je profesionalac i nema alibija za razgovore s publikom, Uostalom, svašta su dovikivali i Leeju, i meni, i Prkačinu...</p>
<p>Naravno, nije Sesar ni uzročnik niti glavni krivac Ciboninog poraza u srijedu. Suigrači mu također nisu bili na visokoj razini. Osim toga, Kinder je ipak prvoplasirana momčad u skupini i mnogi se slažu sa Spahijom kad tvrdi da je ovo sigurno najbolja europska momčad u ovome trenutku.</p>
<p>- Kinder jest najbolja europska momčad, ali to ne govorim zato što nas je sad pobijedio. To sam govorio i mnogo prije. Kad god smo htjeli organizirati dobar napad, oni su stvorili veliki pritisak na loptu, da je to bilo teško izdržati. No, zna se da su naši igrači pomalo izgubili moral, ali važno je da sad u svlačionici napokon postoji zajedništvo. Evo, i Giriček je nakon utakmice bio vrlo samokritičan, kao i ostali. Jesu, djelovali su nemoćno, ali ponajprije zbog vrlo jakog Kindera. Izgubili smo zbog vrlo slabe organizacije igre u napadu i previše promašenih otvorenih šuteva u prvom poluvremenu. Treba nam vremena da se priviknemo na neke nove situacije, ponajprije na povratak Giričeka, dodao je Spahija. »Cibosi« će sljedećeg tjedna gostovati u Rusiji, gdje će protiv Sankt Peterburga odigrati utakmicu 8. kola. To će, ujedno, biti njihov posljednji europski nastup u 2000. godini...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kirch Kiraly i Reglo Torres odbojkaši stoljeća</p>
<p>BEČ, 14. prosinca</p>
<p> - Međunarodni odbojkaški savez (Fivb) proglasio je Amerikanca Kircha Kiralyja i Kubanku Reglo Torres najboljim odbojkašem odnosno odbojkašicom 20. stoljeća.</p>
<p>Kiraly je s američkom reprezentacijom osvojio zlatna odličja na olimpijskim igrama u Los Angelesu i Seoulu 1984. i 1988. godine, a Torres je s Kubom bila još uspješnija, osvojivši zlata na igrama u Barceloni, Atlanti i Sydneyu (1992-2000). </p>
<p>Najbolja muška reprezentacija stoljeća je Italija, koja je od 1990. do 1998. tri put bila svjetski prvak, a najboljom ženskom nacionalnom vrstom proglašena je japanska generacija iz šezdesetih, koja je 1962. bila svjetski prvak, a dvije godine kasnije i olimpijski pobjednik.</p>
<p>Najbolji trener odbojkaša u 20. stoljeću je Japanac Macudaira Jasutaka, a prvi stručnjak kod odbojkašica Kubanac George Eugenio. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Ne brinite se, znamo tko je Marić«</p>
<p>Tko je Marijo Marić, nogometaš koji je postigao tri pogotka za 3-2 pobjedu Bochuma protiv Bayera? U HNS-u znaju za njega i njegova brata Tomislava, igrača Wolfsburga</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Bayer iz Leverkusena, u kojemu su se već ustalili Rober Kovač, Živković i Vranješ, trenutačno je iskliznuo s vodeće pozicije zahvaljujući posljednjem, Bochumu. No, da zanimljivost bude veća, sva tri pogotka za Bochum (koji je pobijedio 3-2) postigao je Marijo Marić.</p>
<p>Dakako, nakon tri pogotka 23-godišnjeg Marija Marića, a prije toga četiri, odmah je krenula priča. Marić se sa sedam golova nalazi pri vrhu liste strijelaca njemačke lige, pa mnoge zanima - budući da ga nema ni na širem reprezentativnom popisu - imaju li Marića u Hrvatskom nogometnom savezu uopće u evidenciji? Odnosno, hoće li ga sad imati, budući da su tri pogotka u jednoj od najjačih liga svijeta dobar razlog za razmišljanje.</p>
<p>Neumorni Zorislav Srebrić, koji svoje pipke, za svaki slučaj, pušta i tamo gdje možda kao glavni tajnik Saveza i ne bi trebao, nije se iznenadio na pitanje o Mariju Mariću.</p>
<p>- Normalno da sve držimo pod kontrolom, kakav bismo mi Savez bili da se o tomu ne brinemo?! Eto, Marić je bio član »akcije Portugal«, prije godinu dana je, kao drugoligaški igrač, bio priključen pripremama mlade reprezentacije koja je protiv vršnjaka iz Portugala, u dvije utakmice, izborila nastup na EP u Slovačkoj.</p>
<p>Dodao je Srebrić kako je i Marićev stariji brat Tomislav, inače stalni član Wolfsburga, u popisima reprezentativaca. Debitirao je za mladu reprezentaciju Hrvatske 24. ožujka 1995. u Zaprešiću, sjedeći na klupi za utakmice protiv Ukrajine:</p>
<p>- Čim se formira stožer reprezentacije, njegovi će se članovi upoznati i s kandidatima iz »drugog plana«. O svima koji još imaju prostora za napredak, a Marijo Marić je bez sumnje jedan iz tog kruga, vodit će se računa. Ništa nas ne smije iznenaditi, moramo u svakom trenutku imati jasnu sliku potencijalnih kandidata. Dakako, svatko tko može postići tri pogotka proitv Bayera može nas samo obradovati.</p>
<p>Na naš upit tko su kandidati za stožer reprezentacije - jer izbornik Jozić krije imena kao zmija noge - Srebrić je odgovorio:</p>
<p>- Da nešto i znam, ne bi bilo fer da vam kažem, to je pitanje iz izborničke domene. No, sve će biti poznato 19. prosinca, u Varaždinu, kad će zasjesti Izvršni odbor HNS-a i kad će izbornik predstaviti svoje suradnike.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Asanović opet na Poljudu?!</p>
<p>SPLIT, 14. prosinca</p>
<p> - U prvenstvenoj stanci, u Hajduku više razmišljaju o prodaji nego o kupnji igrača, jer je blagajna prazna, a račun blokiran. </p>
<p>Najbliži odlasku je vratar Stipe Pletikosa, navodno još samo čeka radnu dozvolu za prijelaz u jedan od dva londonska kluba, Chelsea ili Arsenal. Pletikosa je najavio da će o svemu više znati krajem tjedna, uz dodatak da mu se ne žuri otići iz Hrvatske. Ivan Leko je pak odbio bogatu ponudu sofijskog Levskog, ali se nada da će uz pomoć Naletilića riješiti pitanje svog odlaska u inozemstvo.</p>
<p>Na posljednjem sastanku Upravnog odbora raspravljalo se i o mogućim pojačanjima, no čelnici kluba misle da se ne treba pojačavati kad je račun blokiran, a Osijekova bodovna prednost velika.</p>
<p>Ipak, Hajdukove je navijače zagolicala vijest da bi Aljoša Asanović mogao još jednom obući »bijeli« dres. Navodno bi se ovih dana trebao naći s čelnicima kluba. Asanović je ljetos prešao u Austriju iz Beča, ali je zbog ozljede raskinuo ugovor i sad je slobodan igrač. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Figo ipak najbolji nogometaš 2000?</p>
<p>MADRID, 14. prosinca</p>
<p> - Iako je međunarodni nogometni savez, Fifa, najboljim nogometašem u 2000. godini proglasila Francuza Zinedinea Zidanea, čini se da će drugoplasirani u tom izboru, Portugalac Luis Figo, ipak dobiti utješnu nagradu.</p>
<p>Naime, prema navodima španjolske radijske postaje »Cadena SER« te dnevnika »As«, 28-godišnji Portugalac iz Real Madrida proglašen je igračem 2000. u tradicionalnom glasovanju novinara, koje svake godine organizira francuski magazin »France Football«. Iako »France Football« do zadnjeg trenutka skriva laureata, španjolski su novinari saznali da su njihovi francuski kolege bili u Madridu i snimali Figa za broj u kojem će biti objavljen njihov nogometaš godine.</p>
<p>Figo je nakon Fifinog izbora, veoma razočaran, izjavio: </p>
<p>- Da sam imao pravo glasovanja, izabrao bih samoga sebe. Mislim da nisam imao ništa lošiju sezonu nego Zidane, naprotiv... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mavrovićevo definitivno zbogom</p>
<p>Nakon mnogo nagađanja hrvatski boksač Željko Mavrović objavio je završetak boksačke karijere / »Više nemam motivacije za prolaženje kroz sve one napore i iskušenja bez čega nema sudara s najboljim boksačima svijeta«, kazao je Mavrović</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Željko Mavrović poslije podosta nagađanja definitivno se oprostio od ulaska u ring. Popularna »šaka sa Srednjaka«, bivši apsolutni prvak Europe i sudionik nezaboravnog meča za naslov svjetskog prvaka protiv aktualnog vladara Lenoxa Lewisa, tu svoju odluku dobro je promislio:</p>
<p>- Nije to ishitrena odluka nego sam naprosto zaključio da više nemam motivacije za ponovno prolaženje kroz sve one napore i iskušenja, bez čega i nema sudara sa najboljim boksačima svijeta. A za neka polurješenja nikad nisam bio. </p>
<p>Javnom objavom svoje odluke zapravo Mavrović smatra svojom obavezom, jer je prije dvije godine, poslije meča sa Lewisom, obećao da će se za godinu dana oglasiti i reći - kako i što dalje? Prošla je godina dana, a Željko je zatražio novi jednogodišnji time-out. Prošla je i ta godina, ali ne više i potreba za novim odgodama: </p>
<p>- U zadnje dvije godine tisuću sam puta odmotavao onu sedmu rundu susreta sa Lewisom, kad sam ga mogao pobijediti. No, već u slijedećoj sekvenci se uhvatim da shvatim kako nisam spreman za nešto takvo, najveće. Shvatio sam također, a bilo je to krajem ovog ljeta da boks definitivno nije sport u kojem se možeš šaliti. Da primjerice, poput Samprasa izgubiš jedan meč ali nastaviš dalje neokrznut, kao da se ništa nije desilo. U boksu je sve to mnogo dramatičnije, pogotovo ako je popraćeno nokautom. Sav kredibilitet koji si mukotrpno godinama gradio potone u boksu jednim jedinim udarcem.</p>
<p>Česti pogledi prema Mavrovićevom mršavom licu, ali i općenito prema njegovoj pojavi koja malo čime podsjeća na onog stamenog, kršnog teškaša, pred kojim su poput snoplja padali i ponajbolji boksači svijeta, naveli su Mavrovića da kaže:</p>
<p>- Znam, vidi se to, primjećuje, sam sam svjestan da sam izgubio dosta kilograma. No znajte, meni je dobro, ja sam zdrav! Jest, bilo je određenih poteškoća, ali je logično da poslije petnaest godina vezanosti uz boks neke sitnice moraju ostati. Osjećam se stvarno u redu, pun energije, odlučan. No, međutim za ring i nove izazove te vrste, ali za neka druga područja, kao primjerice angažman u ekologiji, ali možda i rad s mladima u boksu, nisu isključeni.</p>
<p>Spominjala se i niža kategorija, kao mogućnost novog izazova, ali je i to Mavrović odlučno odbio:</p>
<p>- Jedno je teška kategorija - apsolutna, to je po mome jedino ono pravo, sve ostalo bilo bi degradacija. Ipak, budući da konstitucijom nisam teškaš, radio sam na tome da to budem. Razmišljao sam o nižoj kategoriji, ali kroz mjesece razmišljanja, zaključio da to nije to. Također sam se prvi put uhvatio u zaključku da ako nisam stoposto spreman, da je bolje da ne ulazim u ring. </p>
<p>Stoga je zanimljiv Mavrovićev odgovor kad ga se pripitalo: Koji mu je u fizičkom smislu bio najteži trenutak karijere:</p>
<p>- Cijela moja profesionalna karijera bila je opterećna time da imam višak kilograma u odnosu na konstituciju.Stalno sam u sebe utrpavao višak hrane i onda trenirao praktički s punim želucom. Vjerojatno je sad trenutak za ispaštanje, i očigledno da se tijelo želi odmoriti od svega toga.</p>
<p>Dok je sve to obrazlagao Mavrović baš nije djelovao sretno, uzbuđen sam više nego prije mnogih mečeva, prvi put da sam u toj situaciji. Sutra će mi možda biti lakše. </p>
<p>Izrekao je još Mavrović kako se nada da ga grad u kojemu živi, a to je Zagreb, neće zaboraviti, i da bi za njega moglo biti nekog budućeg posla, pa i u boksu, i to u radu s mladima. Općenito smatra da uz svoje bogato iskustvo uvijek može raditi nešto u čemu će naći sebe, a obzirom da se već istaknuo i kao promotor prirodnog načina prehrane, moguće je i da slijedi taj put. Pogotovo jer njegova supruga Jelena radi na tome, a Željko ju, koliko smo shvatili, itekako želi slijediti. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kožulju srebro, štafeti bronca!</p>
<p>Prvog dana Europskog prvenstva u 25-metarskim plivalištima Gordan Kožulj je osvojio srebrnu medalju na 200 metara leđnim načinom, dok su Mašković, Rogulj, Karlo i Draganja doplivali do iznenađujuće bronce u štafeti 4x50 metara mješovito</p>
<p>VALENCIA, 14. prosinca</p>
<p> - Hrvatski plivači su prvog dana Europskog prvenstva u malim bazenima bili na razini visokog ugleda koje naše plivanje uživa posljednjih godina. Gordan Kožulj je, naime, osvojio srebrnu medalju na 200 metara mješovitim načinom, dok je naša štafeta 4x50 metara mješovito doplivala do iznenađujuće bronce.</p>
<p>Kožulj se u finale na 200 leđno kvalificirao uvjerljivo najboljim rezultatom i u prvih 150 metara finalne utrke činilo se da će zlatnim medaljama iz Atene (SP-25) i Helsinkija (EP-50) dodati još jedno zlato. No, u posljednjih 50 metara utrke Islanđanin Orn Arnarson preuzeo je vodstvo i pobjedio izvanrednim rezultatom - 1:52.90. Iako je Kožulj isplivao odličnih 1:53.50, što je tek neznatno sporije nego li je plivao na Svjetskom prvenstvu u Ateni, do zlata, ovom prilikom nikako nije mogao.</p>
<p>Rezultat hrvatske štafete 4x50 metara mješovito je, pak, na granici senzacionalnog već i zbog toga što u Valenciji uopće nema europskih prvaka iz Lisabona na 50 leđno i 50 leptir, Mire Žeravice i Miloša Miloševića. No, i bez njih već u jutarnjim kvalifikacijama su Ante Mašković, Vanja Rogulj, Tomislav Karlo i Duje Draganja plivali 1:37.90, što je bio novi hrvatski rekord i drugi rezultat kvalifikacija. Kad je u prvoj dionici finalne utrke Mašković okrenuo prvi (24.88) našu smo štafetu već vidjeli na pobjedničkom postolju, što joj je s novim hrvatskim rekordom (1:37.71) uistinu i uspjelo. Pripomogla je tome, istina, i diskvalifikacija pobjedničke švedske štafete, no Šveđanima ovo nije prvi puta da zbog neregularnih izmjena budu eliminirani. U svakom slučaju, ovaj rezultat naše štafete je definitivna potvrda iznimne kvalitete hrvatskog plivanja.</p>
<p>Potvrda te kvalitete je, naravno, i odličan nastup Ivana Mladine, koji se sedmim rezultatom polufinala (53.05) kvalificirao u finale na 100 metara leptirovim načinom, kao i plasman u polufinale Duje Draganje na 50 slobodno (9. sa 22.34), Smiljane Marinović na 50 prsno (14. sa 32.63) iVanje Rogulja na 100 prsno (16. sa 1:02.51). U jutarnjim kvalifikacijama prvog dana prvenstva »zaglavio«je, tako, samo debitant u reprezentacii, Emir Pasvandžić, koji je na 100 metara prsno zauzeo 26. mjesto (1:04.63).</p>
<p>Prvi dan natjecanja u Valenciji svakako su obilježili Massimiliano Rosolino, s dvije zlatne medalje, te Jana Kločkova koja je pobjedom na 200 metara mješovito ostvarila »zlatni niz« (Lisabon-Helsinki-Sydney-Valencia) što joj je donijelo najveću nagradu u povijesti plivanja - 100 tisuća DEM.</p>
<p>• Rezultati, finala, muški, 400 m slobodno: 1. M. Rosolino (Ita) 3:39.59 (europski rekord), 2. P. Palmer (VB) 3:44.80, 3. K. Svoboda (Češ) 3:47.36.., 200 m leđno: 1. O. Arnarson (Isl) 1:52.90, 2. G. Kožulj (HRV) 1:53.50, 3. B. Medvešek (Slo) 1:54.61..., 200 m mješovito: 1. M. Rosolino (Ita) 1:56.62, 2. C. Keller (Njem) 1:57.68, 3. P. Mankoc (Slo)1:58.14..., 50 m slobodno: 1. S. Nystrand (Šve) 21.52, 2. M. Foster (VB) 21.60, 3. O. Voljnets (Ukr) 21.70..., štafeta 4x50 mješovito: 1. Njemačka 1:36.23, 2. Ukrajina 1:37.48, 3. HRVATSKA... </p>
<p>ženske, 200 m mješovito: 1. J. Kločkova (Ukr) 2:10.75, 2. O. Verevka (Rus) 2:12.15, 3. S. Rolph (VB) 2:12.28..., 200 m leptir: 1. A. Mehlhorn (Njem) 2:05.77 - ER, 2. M. Jacobsen (Dan), 2:07.70 3. P. Zahrl (Aut) 2:09.29..., 50 m prsno: 1. E. Igelstrom (Šve) 31.26, 2. A. Braszkiewicz (Polj) 31.55, 3. A.M. Gulbrandben (Nor) 31.70. (mš)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bez odluke na Savi, Dubrovčani zadovoljniji remijem</p>
<p>U prvoj utakmici finala vaterpolskog Kupa Mladost i Jug igrali su neriješeno 8-8 (1-2, 1-2, 4-2, 2-2), pa će se o pobjedniku Kupa odlučivati u uzvratu u Dubrovniku</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - U uzvratnoj utakmici finala vaterpolskog Kupa (20. prosinca) Mladost - Jug krenut će ispočetka. Naime, u prvom dvoboju zagrebačka Mladost CO i dubrovački Jug igrali su 8-8 (1-2, 1-2, 4-2, 2-2) u sjajnoj, neizvjesnoj i dramatičnoj utakmici, u utakmici koja je uistinu mogla zadovoljiti gotovo 2.000 gledatelja na plivalištu pokraj Save.</p>
<p>Iako su mnogi očekivali da će se Zagrepčani lako obračunati s Dubrovčanima, s obzirom na dosadašnje rezultate i formu Mladosti, momčad s juga Hrvatske odigrala je u Zagrebu izvanrednu partiju. Izvukli su Dubrovčani po sebe povoljni 8-8 i s nestrpljenjem očekuju drugu utakmicu na svom bazenu, pred 1000 svojih gledatelja ispod gruškog balona. </p>
<p>No, trener Dubrovčana Veselin Đuho, kao i strateg Zagrepčana Bruno Silić drže da će se u Dubrovniku sve odigrati iz početka. Upravo toj činjenici - iz početka - i leži najveći razlog dubrovačkog zadovoljstva. Strahovali su jugovi igrači prije utakmice čak i od rezultatske blamaže. Rekao nam je tako Jugov reprezentativac Ognjen Kržić kako se boji »da će ih Mladost ispeglati«</p>
<p>Nakon utakmice Kržić je bio presretan.</p>
<p>- Odigrali smo najbolju utakmicu sezone. Bojali smo se ovog dvoboja, ali dali smo sve od sebe igrali smo veoma pametno i Mladost smo zapravo prislili da nas shvati ozbiljno. Ništa još nije odlučeno, ali da imamo prekrasnu priliku za osvojiti kup to ne možemo poreći. </p>
<p>Dubrovčani su vodili pune tri četvrtine, najčešće s dva pogotka razlike, nezaustavljivi su bili Ivaniš i Fatović, a vratar Zagrepčana Fran Vičan unatoč nekim greškama i olako primljenim pogotcima spašavao je »mladostaše« i od većeg rezultatskog minusa. Ali, kako je utakmica odmicala tako je Mladost sve žešće pritiskala. Krajem treće četvrtine, Zagrepčani su izjednačili a početkom posljednje četvrtine i poveli. Razigrao se tada Barač, prvi pogodak postigao centar Vrbičić, dočim su Dubrovčani očito polako padali sa snagom. </p>
<p>- Imali smo previše grešaka u svojoj igri, što nas je koštalo pobjede u ovoj utakmici. Nadam se da ćemo u Dubrovniku igrati bolje, za momčad kao što je Mladost prepreka u uspjehu ne smije biti gostujući teren, rekao je nakon utakmice trener Mladosti Bruno Silić. </p>
<p>Dvoboj Mladosti i Juga doista se može nazvati, koliko god to stereotipno zvučalo, dostojan finala hrvatskog kupa. U izvanrednoj utakmici koja je obilovala preokretima, odličnim potezima, greškama koje su sastavni dio igre, svi su mogli uživati. Možda, najmanje treneri koji nikako ne mogu zaboraviti greške svoje momčadi. Međutim svaki je gol u momčadskom sportu plod greške, ali grešku treba i isprovocirati. A to publika voli, zato je uživala u četvrtak navečer na plivalištu Mladosti.</p>
<p>• PVC Mladost</p>
<p>MLADOST CO - JUG 8-8 (1-2, 1-2, 4-2, 2-2)</p>
<p>MLADOST CO: Vičan, Marić, D. Kobeščak, Barač 2, Komadina 1, Štritof, Vrbičić 1, Benić, Primorac, Bukić 1, Varga 2, Rogin, V. Kobeščak 1, Perčinić</p>
<p>JUG: Volarević, Vranješ, Pecotić 1, Računica, Kržić 1, Smodlaka, Medan 1, Ivaniš 3, Bošković, Belofastov, Jovica, Fatović 2, Karač, Balić</p>
<p>SUCI: Štampalija (Šibenik) i Brava (Rijeka-). </p>
<p>IGRAČ VIŠE: Mladost 4 (8), Jug 3 (6)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivo IVANIŠ</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Odlučit će srca igrača«</p>
<p>Rukometaši Zagreba i Pivovarne Laško iz Celja odigrat će u subotu (Ledena dvorana Sportskog doma, 18 sati) posljednju utakmicu A skupine Lige prvaka koja će odlučivati o prvom mjestu u skupini / Iz Celja dolaze dva autobusa s navijačima</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Ozračje uoči posljednjeg kola A skupine Lige prvaka, okršaja rukometaša Zagreba i Celja, gotovo je dosegnulo vrhunac. Prepuna ledena dvorana Sportskog doma svjedočit će u subotu (18 sati) utakmici koja odlučuje o prvom mjestu u skupini. Hrvatski i slovenski prvak grčevito će pokušati izbjeći Barcelonu u četvrfinalu najelitnijeg europskog rukometnog natjecanja. No, okršaj Zagrepčana i Celjana oduvijek je imao dodatni naboj.</p>
<p>- Neće odlučiti trenutna forma, već srca igrača koji izađu na parket, zborio je trener Zagreba, Lino Červar, pozivajući sve poklonike Zagreba:</p>
<p>- Nikada kao sada nismo tražili podršku navijača. Ovi dečki to zaista zaslužuju. Bilo mi je teško kada sam preuzeo momčad šestog kolovoza, a zamislite tek kako je bilo njima. I upravo zato me boli srce kad čujem neke komentare koji žele minimalizirati dobrotu ovih mladića.</p>
<p>Prvo mjesto u skupini dostižno je Zagrepčanima samo ukoliko pobjede sa četiri pogotka razlike, odnosno tri pogotka razlike, ali u tom slučaju »pivari« ne smiju više od 26 puta zatresti Zagrebovu mrežu. Naime, rukometaši Pivovarne Laško slavili su u Celju sa 29-26. Ujedno je tako nastavljena svojevrsna tradicija, budući da u devet dosadašnjih susreta nitko nije izgubio na domaćem parketu. »Zagrebaši« se nadaju kako će i deseti susret biti završen pobjedom domaćina.</p>
<p>- Siguran sam da ćemo nadoknaditi zaostatak iz slovenske utakmice. Naravno, ako će nas naši vratari pratiti, optimistično je zborio Nenad Kljaić naglašavajući:</p>
<p>- Bojim se jedino suđenja, Slovenci imaju svoje prste u tome. Vidjelo se to najbolje kada smo igrali s ASKI-jem u Turskoj. Ukoliko će suci suditi kao Slovencima u Celju, onda ćemo ih pobijediti sa pet pogodaka razlike.</p>
<p>U četvrtak je hospitaliziran Ratko Tomljanović, radi završnih pretraga uoči operacije desne podlaktice. Operativni zahvat obaviti će u petak dr. Bilić, koji ga je već operirao prije 10 godina. Denis Špoljarić neće morati na operaciju, uspješno se opravlja u longeti. Obojica su nazvali klub i najavili svoj dolazak na utakmicu, kako bi podržali svoje suigrače tijekom ovog važnog dvoboja. Lista ozlijeđenih u slovenskom taboru također ostaje nepromijenjena. Uroš Šerbec, Romano Pungartnik i Alvaro Nančinović neće doputovati u Zagreb.</p>
<p>No, zato su slovenski navijači najavili dolazak u priličnom broju. Dva autobusa krenut će put Zagreba u 13.45 sati, dok se mnogi doći osobnim automobilima. A Zagreb im je osigurao 130 ulaznica...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zadrani propustili Fortitudo PAF</p>
<p>Košarkaši Zadra bili su na pragu senzacije protiv bolonjskog Fortitudo PAF-a, ali su nakraju ipak poraženi 81-77 (25-10, 38-30, 62-51) u 7. kolu skupine A Eurolige </p>
<p>BOLOGNA, 14. prosinca</p>
<p> - Malo je nedostajalo da košarkaši Zadra prirede veliku senzaciju u Bologni gdje su protiv Fortiduda PAF-a na kraju poraženi 81-77 (25-10, 38-30, 62-51) u 7. kolu skupine A Eurolige.</p>
<p> Prava šteta jer su Zadrani bili nadomak pobjede, unatoč činjenici da su domaćini bili izraziti favoriti. Zadrani su vrlo slabo ušli u utakmicu i na kraju prve četvrtine imali su 15 poena zaostatka (10-25). U tom razdoblju PAF je imao prednost čak i 17 poena u jednom trenutku (25-8). Igračima Vlade Vanjka tada je prijetila katstrofa, no usspjeli su ipak smanjiti vodstvo Bolonjeza.</p>
<p>Sigurno da takav rasplet nije nagovještavao ništa bolje u nastavku, ali su Krunić, Pejčinović i Baldwin te Perinčić u obrani uspjeli zaustaviti zahuktale domaćine i drugu četvrtinu riješiti u svoju korist 20-13. Da nije bilo čudnog kriterija sudaca sigurno bi se Zadar već tada primaknuo bliže domaćinu. Također, veliki problem Zadranima je predstavljala raspoložena vanjska linija Fortitudo PAF-a koji su nastavili dobrim ubačajima za tricu, posebice Andrea Meneghin. No i u takvim okolnostima zadar se uspio po drugi put spustiti na zaostatak od sedam poena. </p>
<p>Nitko nije očekivao da će Zadar u posljednjoj četvrtini prirediti pravu dramu, Mandevile i Baldwin su Zadranima u samo jednoj minuti donijeli pet poena, obrana je zaigrala čvršće pa su Zadrani u 37. minuti imali poravnanje 69-69, tricu je pogodio Jurica Ružić. No ponovno su na scenu stupili suci koji su imali nekoliko čudnih odluka, a Zadar je uz to zaredao s nekoliko prekršaja. Fučka i Autry bili su sigurni s crte slobodnih bacanja.</p>
<p>• Dvorana Paladozza</p>
<p>FORTITUDO PAF - ZADAR 81-77 (25-10, 38-30, 62-51)</p>
<p>FORTITUDO PAF: Damiao 4, Autry 8, Pilutti, Fućka 23, Rougeri 2, Depol 5, Myers 6, Meneghin 20, Basile 7, Galanda 6</p>
<p>ZADAR: Knežević, Marić 9, Baldwin 24, Perinčić 4, Špralja, Krunić 12, J. Ružić 10, Dijan 3, Mandeville 2, Pejčinović 13</p>
<p>SUCI: Ramos i Malrana (Španjolska) i Shtriks (Izrael). GLEDATELJA 5000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gregor FUČKA</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Bush konačno američki predsjednik, Mesić poslao čestitku</p>
<p>NEW YORK, 14. prosinca</p>
<p> - Nakon 36 dana sudske bitke u dramatičnoj završnici američkih predsjedničkih izbora, koji su po tome već ušli u povijest, demokratski kandidat i dosadašnji potpredsjednik SAD-a Al Gore u srijedu navečer priznao je poraz. Time je otvoren put za normalan prijenos vlasti novoizabranom predsjedniku, republikanskom kandidatu Georgeu Bushu mlađem, dosadašnjem teksaškom guverneru i sinu bivšega američkog predsjednika.</p>
<p> Prihvaćajući izbornu pobjedu i dužnost 43. predsjednika Sjedinjenih Država, George Bush obratio se Amerikancima u srijedu uvečer pozivajući ih na jedinstvo zemlje u ostvarivanju bitnih političkih i razvojnih ciljeva. Riječ je, istaknuo je, o suvremenom i svima dostupnom školstvu, stabilnom sustavu socijalne zaštite i mirovina, pravu na zdravstvenu zaštitu, smanjenju poreza, zajednički uobličenoj vanjskoj politici i snažnoj vojsci.</p>
<p> Kao brojni državnici svijeta, i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić čestitao je Bushu na pobjedi izrazivši nadu da će pozitivan razvitak hrvatsko-američkih odnosa biti nastavljen i za vrijeme njegova mandata. »Dragi gospodine guverneru, s osobitim zadovoljstvom čestitam Vam, u ime građana Hrvatske i svoje osobno, na pobjedi na predsjedničkim izborima«, stoji u Mesićevu pismu. »Siguran sam da će Vaša administracija u području međunarodnih odnosa voditi politiku koja će omogućiti da Sjedinjene Države sačuvaju i potvrde ulogu koju danas imaju na globalnom planu i koja je za nas na jugoistoku Europe bila i ostala od osobitog značenja.« Mesić ocjenjuje da su odnosi Hrvatske i Amerike u posljednjem desetljeću prošli nekoliko faza, a sada su u usponu. »Nadam se, a to je i moja želja, da će taj trend pozitivnog razvoja hrvatsko-američkih odnosa biti nastavljen i tijekom Vašeg mandata«, zaključuje Mesić u čestitki izražavajući očekivanje da će se s Bushom osobno sastati. (V. K./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Seoul traži od SAD odštetu za preživjele žrtve pokolja u No Gun Riju</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Južna Koreja je razočarana preliminarnim otkrićima Pentagona da su američki vojnici pucali zbog panike, a ne po naredbi pretpostavljenih, na civile u No Gun Riju na početku Korejskog rata. </p>
<p>Južnokoreanci koji su preživjeli pokolj zatražili su u srijedu susret s vladinim dužnosnicima u Seoulu kako bi im prenijeli svoje nezadovoljstvo nacrtom izvješća američkog ministarstva obrane o pokolju civila. Na sastanku je zaključeno da posebna građanska skupina odmah otputuje u Washington i pokuša izmijeniti navode izvješća prije njegova zaključenja. Južna Koreja želi da Amerikanci priznaju da su dali naredbu da se puca po koloni civila, pozivajući se na sjećanja pojedinih američkih veterana, te traži ispriku i odštetu za preživjele koji su ranjeni u pokolju, i za njihovu rodbinu. </p>
<p>Prema Washington Postu, rasprava o odgovornosti za pokolj u No Gun Riju mogla bi stvoriti problem koji je Južna Koreja htjela svakako izbjeći - da slučaj koji se dogodio prije pedeset godina izazove nove napetosti između Seoula i Washingtona. Južna Koreja predložila je zajedničku istragu, što su SAD odbile.</p>
<p>»Postoji samo jedna istina, a Amerikanci svojim odvojenim istragama stvaraju dvije 'istine'«, kaže Chung Koo Do, glasnogovornik preživjelih sudionika pokolja u No Gun Riju. On tvrdi da su Amerikanci toga dana, krajem mjeseca srpnja 1950. godine, ubili između 300 i 400 osoba. </p>
<p>Prema nacrtu izvješća Pentagona, glavni krivac za pokolj u No Gun Riju je panika u redovima američkih vojnika koji su u prvim danima rata pucali po koloni korejskih civila strahujući da se među njima nalaze pripadnici komunističkih gerilskih snaga. U izvješću se ne navodi broj ubijenih civila i tvrdi da nema dokaza da su vojnici dobili naredbu da pucaju po civilima, iako su neki veterani svjedočili da su pucali po naredbi. </p>
<p>Pentagon je na reakcije iz Južne Koreje ponovio stare tvrdnje da ne postoje dokazi da je dana naredba za pucanje po civilima. »Ne možemo pratiti naredbe u lancu zapovijedanja sve do ljudi koji imaju puške u rukama. Ne možemo pronaći niti jednog našeg vojnika koji bi rekao 'Da, dobio sam naredbu da pucam'«, rekao je za Post neimenovani dužnosnik američkog ministarstva obrane. </p>
<p>Nezadovoljstvo južnokorejske vlade zaključcima nacrta izvješća bilo je očito prošloga tjedna kada je odbila potpisati zajedničku »izjavu o uzajamnom razumijevanju«, iako su američki dužnosnici već doputovali u Seoul kako bi sporazum bio potpisan prije zaključenja izvješća. Posebna peteročlana savjetodavna skupina južnokorejske vlade pokušat će u Pentagonu i State Departmentu do kraja tjedna lobirati da se provedu dodatne istrage prije donošenja zaključne verzije izvješća, što se očekuje za otprilike šest tjedana. Južnokorejski parlament pozvao je obje zemlje da se to pitanje riješi bez uplitanja vojske i da pronađu kompromisno rješenje. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Diplomirao na Yaleu, magistrirao na Harvardu</p>
<p>WASHINGTON, 14. prosinca </p>
<p> - George W. Bush je za republikanskog predsjedničkog kandidata izabran nakon stranačkih predizbora, 14. ožujka ove godine. Dva mandata je bio guverner američke savezne države Texas. Rođen je 6. srpnja 1946. godine u Midlandu (Texas). Odrastao je i školovao se u Houstonu. U Washington je navraćao dok mu je otac, George Bush bio, među ostalim, direktor CIA-e i 41. predsjednik SAD-a.</p>
<p> Novi američki predsjednik diplomirao je na sveučilištu Yale, a magistrirao je na Poslovnoj školi Harvarda. Za vrijeme Vijetnamskog rata bio je pilot lovačkog zrakoplova F-102 u Nacionalnoj gardi Texasa. U rodnom Midlandu, osnovao je malu naftnu tvrtku i bio na njezinu čelu više od 10 godina. U politiku se upustio dok je radio u izbornom stožeru svoga oca za predsjedničke izbore 1988. godine. Nakon toga je sa skupinom poslovnih partnera kupio bejzbol momčad »Texas Rangers« i izgradio njihov novi stadion u Arlingtonu. Udio u vlasništvu kluba prodao je kad je 8. studenoga 1994. izabran za guvernera Texasa. Četiri godine kasnije postao je prvi Teksašanin koji je dva puta za redom biran na tu dužnost. George i Laura Bush imaju dvije kćerke, 18-godišnje blizanke Barbaru i Jennu. Kao i svaki američki političar koji drži do sebe, i Bush ima kućne ljubimce - psa Spota i dvije mačke Indiju i Ernija. U službenom životopisu se navodi da je metodist. Ono što tamo ne piše su podaci da je kao poduzetnik opstao zahvaljujući očevim prijateljima i vezama. Prešućuje se da je bio loš učenik i student koji se kroz školovanje jedva provukao. Nema ni riječi o problemu alkoholizma s kojim se borio do svoje 40. godine. Ni o nikad opovrgnutim glasinama da je uzimao droge. Predizborna kampanja otkrila je njegove slabosti, ali i prednost što je u odnosu na Gorea izgledao i ponašao se narodski. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bill Clinton kod Elizabete II.</p>
<p>LONDON, 14. prosinca</p>
<p> - Bill Clinton pozvao je Amerikance da za sobom ostave »gorčinu« kojom su bili prožeti predsjednički izbori, te da podupru njegovog nasljednika, Georgea W. Busha. Sadašnji američki predsjednik, kome mandat istječe u siječnju, izjavio je to u četvrtak u Chequersu, ladanjskoj rezidenciji britanskog premijera, Tonyja Blaira. Svoje izjave dao je nakon ranijeg dvodnevnog posjeta Republici Irskoj i Sjevernoj Irskoj, te uoči susreta s britanskom Kraljicom, koja ga je u četvrtak primila u Buckinghamskoj palači. Riječ je o vjerojatno zadnjem Clintonovom predsjedničkom putovanju. Tijekom te turneje on se sreo s političarima Dublina, Belfasta i Londona, u nastojanju da podupre lomni sjevernoirski mirovni proces - oko kojeg se energično zauzimao tijekom oba svoja mandata. To mu je pribavilo golemu popularnost u Irskoj i Sjevernoj Irskoj. Londonski Independent konstatirao je tako u četvrtak kako je Clintonu pošla za rukom gotovo nemoguća stvar - da među Ircima postane popularniji čak i od Johna Kennedyja. Georgeu W Bushu na pobjedi je čestitao britanski premijer Tony Blair, pruživši mu ruku prijateljstva. U poruci koju mu je poslao, Blair je među ostalim izrazio nadu da će se posebno prijateljstvo između Britanije i Sjedinjenih Država nastaviti. (J. Z. Nardini)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Oslobađanje Edmonda Popea Putinov »izborni poklon« Bushu</p>
<p>MOSKVA, 14. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije uputio čestitku novoizabranom američkom predsjedniku Georgeu Bushu mlađem. Međutim, na vijest tko je postao 43. američki predsjednik, Putin je u četvrtak učinio prema Bushu i njegovoj budućoj administraciji u Bijeloj kući gestu koja više znači od protokolarne čestitke. Pomilovao je američkog državljanina Edmonda Popea, kojega je moskovski sud 6. prosinca osudio na 20 godina strogog zatvora zbog vojne špijunaže. Edmond Pope je odmah i pušten iz moskovskog zatvora »Lefortovo« i u četvrtak u podne posebnim američkim zrakoplovom odletio je za Frankfurt, odakle će nakon kraćeg zadržavanja i liječničkih pregleda nastaviti put za domovinu. </p>
<p>Umirovljeni obavještajac američke mornarice Edmond Pope (54), koji se posljednjih godina bavio biznisom, uhićen je u Moskvi 3. travnja ove godine, u trenutku kada je preuzimao kupljene dokumente o ruskoj tehnologiji za proizvodnju najsuvremenijih superbrzih torpeda. Međutim, optuženi Pope pa i najviši američki dužnosnici poricali su cijelo vrijeme da je on špijun. Radi puštanja Popea na slobodu, kod Putina je nekoliko puta među ostalim intervenirala američka državna tajnica Madeleine Albright, pa i sam predsjednik Bill Clinton. Čak je i američki Kongres zaprijetio uvođenjem ekonomskih sankcija protiv Rusije ukoliko Pope ne bude oslobođen.</p>
<p>Na sve te intervencije i prijetnje, Putin je ostao nepopustljiv. Obrat je nastupio tek nakon što je 6. prosinca moskovski sud izrekao najveću moguću po zakonu kaznu Edmondu Popeu. Umjesto da se žali na prvostepenu presudu, Pope je uputio predsjedniku Putinu molbu za pomilovanje obrazlažući je svojom bolešću (navodno boluje od raka kostiju), i željom da još jednom vidi u domovini svog ostarjelog oca koji je na umoru. Na Putinovu inicijativu, održan je i hitan sastanak Državne komisije za pomilovanje koja je jednoglasno donijela preporuku šefu države da popiše akt pomilovanja, što je on i učinio prije leta u srijedu za Havanu, u prvi službeni posjet Kubi.</p>
<p>Nema sumnje da je Putinova gesta milosrđa bila tempirana za dan kada će napokon biti poznato ime novog američkog predsjednika. Naime, u vrijeme brojnih intervencija iz Washingtona, ruski su dužnosnici javno govorili da će »slučaj špijuna Popea« i suđenje biti završeno do američkih predsjedničkih izbora. Napokon, akt o pomilovanju Edmondu Popeu pročitan je u moskovskom zatvoru u noći na četvrtak, samo sat kasnije nakon što je stigla iz Washingtona vijest da je George Bush mlađi postao predsjednik SAD-a. Upravo stoga, trenutak pomilovanja Popea upućuje na zaključak da ga kremaljski vođa nije htio osloboditi i predati Clintonovoj odlazećoj administraciji, već novom stanaru Bijele kuće. </p>
<p>Oslobađanje Popea jasan je signal Georgeu Bushu da Putin i kremaljski državni vrh žele razvijati dobre i partnerske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uostalom, još u vrijeme dok su američki sudovi rješavali tko će biti pobjednik na predsjedničkim izborima, Putin je istupio s novom mirovnom inicijativom. Predložio je svoj plan, prema kojem bi u sljedećih osam godina Amerika i Rusija smanjile broj svojih nuklearnih glava na samo 1500. </p>
<p>S izuzetkom predsjednika državne Dume Genadija Seleznjova, u četvrtak još nije bilo službenih reakcija na činjenicu da je George Bush postao novi predsjednik SAD-a. Komentirajući tu vijest. Seleznjov je izjavio da je njemu draže što je Bush, a ne Gore posto predsjednik SAD-a. »Rusiji s Bushom neće biti ništa lakše graditi međudržavne odnose, ali republikanci su uvijek imali jasniju politiku prema Moskvi«, rekao je Seleznjov. Slične ocjene daju i moskovski novinari. Prema njima, pobjeda Busha i republikanaca znači da će Bijelu kuću napustiti demokrati, »pobornici radikalne globalizacije«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Haaški tužitelj tvrdi da je Kordić bio moćniji i od Blaškića </p>
<p>DEN HAAG, 14. prosinca</p>
<p> - Haaški tužitelji započeli su četvrtak iznositi završne riječi na suđenju bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade Mariju Čerkezu opisujući njihov utjecaj i sudjelovanje u planiranju i napadima na Muslimane srednje Bosne.</p>
<p> »Nijedna važna odluka nije se mogla donijeti bez njega. To je stvarnost kojoj (Kordić) ne može umaknuti«, rekao je tužitelj Geofrey Nice nabrajajući utjecajne funkcije što ih je Kordić obnašao, kao i dokumente i zapise razgovora koji pokazuju da je izdavao vojne naredbe i imao kontrolu nad ratnim zbivanjima.</p>
<p> Na zahtjev sudaca da procijeni odnos Kordića i zapovjednika Operativne zone Središnje Bosne Tihomira Blaškića, tužitelj Nice kazao je da Kordić »nikad nije bio manje moćan« od Blaškića, a da dokumenti pokazuju situacije kad je bio moćniji. Dokumenti o danima napada na sela Lašvanske doline uključivši Ahmiće, izjavio je tužitelj, pokazuju tijesnu suradnju i koordinaciju između Kordića, Blaškića i Čerkeza.</p>
<p> Što se Čerkezove uloge tiče, Nice je kazao da je sudjelovao u koordiniranom planiranju napada na teritoriju koji je pokrivala njegova brigada. »Ako ste dio plana, uključeni ste i u potpunosti odgovorni«, zaključio je tužitelj.</p>
<p> Kordića i Čerkeza tereti se za sustavni progon bosanskih Muslimana na političkoj, rasnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi na području Hrvatske Republike Herceg-Bosne od konca 1991. do ožujka 1994. u slučaju Kordića, a u slučaju Čerkeza od travnja 1992. do kolovoza 1993. na području Viteza, Novog Travnika i Busovače. Tužitelj je suprostavio iskaze svjedoka obrane i dokumente koji su kasnije pronađeni dovodeći u pitanje vjerodostojnost svjedoka. Nice je ponovio teze o utjecaju koji je vrh Republike Hrvatske imao na politiku bosanskih Hrvata.</p>
<p> Završne riječi nastavljaju se, a tužitelji bi trebali zatražiti izricanje kazne dvojici bosanskih Hrvata. Za zapovjednika Operativne zone Središnje Bosne Blaškića, optuženoga za ista djela, tužitelji su prošle godine zatražili doživotnu kaznu. Nakon Tužiteljstva obrana dvojice bosanskih Hrvata održat će svoje završne riječi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska poduzeća mogla bi dobiti svoju imovinu u Bosni i Hercegovini </p>
<p>SARAJEVO, 14. prosinca</p>
<p> - Imovina hrvatskih poduzeća koja je na području Bosne i Hercegovine i koja je tijekom rata i nakon njega stavljena pod privremenu upravu lokalnih vlasti, uskoro bi mogla biti vraćena zakonitim vlasnicima. Voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u BiH (HGK) Miroslav Franjković izjavio je u četvrtak u Sarajevu da su vlasti u BiH pokazale dobru volju za rješavanje tog problema, koji već deset godina opterećuje odnose dviju zemalja.</p>
<p> Vijeće ministara BiH u lipnju ove godine proslijedilo je hrvatskoj Vladi prijedlog ugovora kojim bi se uredili imovinsko-pravni odnosi i osigurao povrat imovine koja je vlasništvo fizičkih i pravnih subjekata iz Hrvatske, odnosno BiH. Iako još nije provedeno usuglašavanje o tom prijedlogu, predstavnici HGK-a u BiH već su započeli razgovore s predstavnicima vlasti u toj zemlji ne bi li rješavanje tog problema i prije postizanja konačnog sporazuma pomaknuli s mrtve točke. Ovoga tjedna održani su takvi razgovori s predstavnicima vlasti Sarajevske županije.</p>
<p> Prema riječima Miroslava Franjkovića, županijski premijer Beriz Belkić i ministar gospodarstva Zaim Backović izjavili su da su pripravni osigurati vraćanje poslovnih prostora koji su u vlasništvu tvrtki u Hrvatskoj. »Iz Sarajevske županije pozvali su sve tvrtke u Hrvatskoj koje imaju imovinu u ovom dijelu BiH i pripravne su je preuzeti, da se odmah pismeno obrate odgovarajućim službama u županijskim tijelima vlasti«, izvijestio je Franjković. Taj će poziv posredovanjem HGK-a biti proslijeđen i svim zainteresiranim poduzećima, a vrijednost imovine na koju ona mogu računati procjenjuje se na stotine milijuna maraka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Forum o međunarodnoj borbi protiv suvremenog ropstva</p>
<p>U siječnju 2001. godine počinje zajednička kontrola talijansko-slovenske granice, kada talijanski ministar unutarnjih poslova planira dolazak u Zagreb na dogovor o suradnji hrvatske i talijanske policije u Jadranskom moru </p>
<p>CATANIA, 14. prosinca</p>
<p> - U četvrtak je u palači Biscari je održan Forum za globalno djelovanje protiv trgovine ljudima. Predstavljena su dva najvažnija protokola s UN-ove konferencije o borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala. Prvi je Protokol protiv krijumčarenja ljudi preko kopnenih, morskih i zračnih granica, a drugi je Protokol o prevenciji i kažnjavanju trgovine ljudima, naročito trgovine ženama i djecom. </p>
<p>Forum je otvorio talijanski ministar unutarnjih poslova Enzo Bianco koji je bio bivši gradonačelnik Catanije: »Turskoj mafiji, kao ni kineskoj, azijskoj, slovenskoj, južnoameričkoj ili talijanskoj nije potrebno dopuštenje parlamenta niti potpisivanje protokola da bi mogle djelovati. Ovo je prvi put da su se na međunarodnoj razini zemlje članice UN-a dogovorile o organiziranom i zajedničkom efikasnom suprotstavljanju kriminalu u svijetu«. Ministar Bianco je informirao prisutne da je Italija već započela suradnju sa susjednim zemljama, tako da postoje kontrole vlakova na granicama Austrije i Njemačke od strane trojne policije. Sedmog siječnja 2001. godine počinje zajednička kontrola talijansko-slovenske granice, a u siječnju ministar planira dolazak u Zagreb na dogovor o suradnji hrvatske i talijanske policije u Jadranskom moru. </p>
<p>Lidija Turco, talijanska ministrica za socijalna pitanja izjavila je da je u Italiji već na snazi zakon kojim se štite žene i djeca žrtve prostitucije. »Najveća tragedija u trgovini ljudima, naročito ženama i djecom, je u tome što oni završavaju kao žrtve seksualnog izrabljivanja na pločnicima velikih europskih gradova. Talijanska vlada je odlučila svakoj ženi ili djevojci koja se nađe u toj ponižavajućoj situaciji omogućiti dozvolu za privremeni boravak u Italiji u slučaju da se odluči surađivati s policijom«.</p>
<p>Završnu riječ je imao Pino Arlacchi, direktor UN-ova Ureda za borbu protiv droge i prevenciju organiziranog kriminala. Prof. Arlacchi, koji je ovih dana napadan i prozivan zbog svoje izjave da je mafija uništena, ovom je prilikom pokušao objasniti svoje stajalište izjavljujući da će nakon potpisivanja konvencije UN-a u Palermu napokon biti moguće efikasno se suprotstaviti organiziranom kriminalu na međunarodnoj razini. Pino Arlacchi je pokušao da prisutnima pojasniti razliku između klasičnog ropstva i novog ropstva 20. stoljeća. »Velika je razlika između klasičnog ropstva kad su crnci dovođeni iz Afrike da bi bili korišteni za teške fizičke poslove. Njih je sveukupno dovedeno 11,5 milijuna, a samo u zadnjih 30 godina iz Azije je 30 milijuna žena i djece izrabljivano u prostituciji«. Naglasio je da je siromaštvo temeljni uzrok zbog kojeg žene pristaju na ropske uvjete života. </p>
<p>Deklaraciju protiv ilegalne trgovine ljudima potpisalo je u srijedu u Palermu dvanaest zemalja jugoiitočne europe, među kojima i predstavnici Hrvatske. Ministrica Helga Conrad, koordinatorica Pakta o stabilnosti i šef Forcea za borbu protiv trgovine ljudima dala je kratku izjavu za Vjesnik o potpisanoj Deklaraciji: »Naš glavni cilj je osigurati suradnju između zemalja na području jugoistočne Europe, jer je to jedini način efikasnog suprotstavljanja ovoj novoj vrsti kriminala. Mi se nismo previše opterećivali formalnostima. Išli smo na to da što više zemalja bude angažirano u regiji u borbi protiv trgovine ljudima, jer je to jamstvo za bolje rezultate. Dogovorili smo se da se najmanje jednom godišnje ministri i predstavnici svih zemalja u regiji jugoistočne Europe sastanu pod pokroviteljstvom Pakta o stabilnosti, Pakt Forcea zaduženog za borbu protiv trgovine ljudima, da izmijene svoja iskustva, usklade zakonske regulative za borbu protiv trgovine ljudima te formiraju odgovarajuće sisteme zaštita žrtava ovog novog kriminala. Domaćin slijedećeg susreta planiranog za 2001. će biti glavni grad Hrvatske, Zagreb.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Putin na Kubi u misiji »otopljenja« odnosa </p>
<p>Nakon 30 godina »specijalnih odnosa« Havane i Moskve, te desetljeća zahlađenja, ruski predsjednik želi novo partnerstvo s karipskim otokom </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - »Povijesno putovanje Vladimira Putina na Kubu«, »Naši drugovi u Havani« - tako politički analitičari i svjetski mediji ocjenjuju ovotjedni posjet ruskoga predsjednika Kubi. To je prvi boravak nekog ruskog predsjednika »komunističkom otoku« od raspada Sovjetskoga Saveza, moćnog prijatelja, partnera i velikog zaštitnika Kube u vrijeme hladnoga rata.</p>
<p>Došavši iz moskovske zime u srijedu navečer u pratnji supruge Ljudmile, Putin namjerava iskoristiti prva tri dana službenih razgovora na toplom karipskom otoku da bi radio na »otopljavanju odnosa«, zahlađenih posljednje desetljeće. Potom će dva dana privatno boraviti na najpoznatijoj kubanskoj plaži Varaderu. Kubanski predsjednik Fidel Castro, koji je proteklih godina više puta zamjerio Moskvi na odustajanju od socijalizma, svog je gosta dočekao na aerodromu José Martí, a potom ga u ruskoj limuzini otpratio do rezidencije u Havani. </p>
<p>Kuba je u vrijeme velikih blokovskih napetosti bila zemlja koja je s Moskvom održavala »specijalne odnose«. Kao važna sovjetska strateška točka prema hladnoratovskom neprijatelju SAD-u, Kuba je uživala veliku »bratsku pomoć« SSSR-a, što joj je pomoglo u teškim desetljećima američkoga embarga. Za uzvrat, dobivala je sovjetsku naftu za svoj <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, a sovjetski su vojni, građevinski i ostali stručnjaci pridonosili njezinom razvoju. No nakon raspada SSSR-a i komunizma, Moskva više nije ni mogla, a ni htjela ulagati u daleki otok, tako neprijateljski nastrojen prema novom prijatelju Washingtonu. Putin sada posjećuje Kubu ne više kao ideološki sponzor, spreman ulagati sredstva u zamjenu za političku podršku, već kao potencijalni gospodarski partner, željan novih odnosa. </p>
<p>Očito, u novim se vremenima obje zemlje nadaju da će Putinov posjet udahnuti novi život u duge bliske odnose, koji su proteklo desetljeće bili zanemareni. Kuba, koja je u velikoj je krizi zbog gubitka sovjetskog i istočnoeuropskog tržišta, posljednje se vrijeme trudi uspostaviti bliskije veze s nekim drugim zemljama, a i američki je Kongres ukinuo neke odredbe embarga, pa Kuba može, ako hoće, sada kupovati američke poljoprivredne proizvode i lijekove. Pragmatični Putin ovih je dana naglašavao kako njegova zemlja mora oživjeti veze s Kubom ili će biti u opasnosti da izgubi to tržište na koje se već ubacuju neke druge zemlje, pripremajući se za postkastrovsku eru. </p>
<p>Novinari koji prate Putinov posjet Havani primijetilie su da je ruski predsjednik sa sobom doveo ministra obrane Igora Sergejeva, ali ne i ministra za atomsku energiju Evgenija Adamova, što se tumači kao odgađanje sporazuma o nedovršenoj nuklearnoj centrali, koju su počeli graditi sovjetski tehničari u Juragui. </p>
<p> »Tridesetogodišnji specijalni odnosi Havane i Moskve su okončali, ali Rusija je svjesna važnosti koju Kuba igra u Trećem svijetu«, procjenjuju analitičari. »Prekid s Kubom Borisu Jeljcinu bio je svojevrsni simbol prekida Moskve sa starim sovjetskim režimom. A Putin svojim posjetom Havani pokazuje svoj prekid s Jeljcinovom erom«, naglašava tako jedan poznavatelj rusko-kubanskih odnosa.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Oslobađanje Edmonda Popea Putinov »izborni poklon« Bushu</p>
<p>MOSKVA, 14. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije uputio čestitku novoizabranom američkom predsjedniku Georgeu Bushu mlađem. Međutim, na vijest tko je postao 43. američki predsjednik, Putin je u četvrtak učinio prema Bushu i njegovoj budućoj administraciji u Bijeloj kući gestu koja više znači od protokolarne čestitke. Pomilovao je američkog državljanina Edmonda Popea, kojega je moskovski sud 6. prosinca osudio na 20 godina strogog zatvora zbog vojne špijunaže. Edmond Pope je odmah i pušten iz moskovskog zatvora »Lefortovo« i u četvrtak u podne posebnim američkim zrakoplovom odletio je za Frankfurt, odakle će nakon kraćeg zadržavanja i liječničkih pregleda nastaviti put za domovinu. </p>
<p>Umirovljeni obavještajac američke mornarice Edmond Pope (54), koji se posljednjih godina bavio biznisom, uhićen je u Moskvi 3. travnja ove godine, u trenutku kada je preuzimao kupljene dokumente o ruskoj tehnologiji za proizvodnju najsuvremenijih superbrzih torpeda. Međutim, optuženi Pope pa i najviši američki dužnosnici poricali su cijelo vrijeme da je on špijun. Radi puštanja Popea na slobodu, kod Putina je nekoliko puta među ostalim intervenirala američka državna tajnica Madeleine Albright, pa i sam predsjednik Bill Clinton. Čak je i američki Kongres zaprijetio uvođenjem ekonomskih sankcija protiv Rusije ukoliko Pope ne bude oslobođen.</p>
<p>Na sve te intervencije i prijetnje, Putin je ostao nepopustljiv. Obrat je nastupio tek nakon što je 6. prosinca moskovski sud izrekao najveću moguću po zakonu kaznu Edmondu Popeu. Umjesto da se žali na prvostepenu presudu, Pope je uputio predsjedniku Putinu molbu za pomilovanje obrazlažući je svojom bolešću (navodno boluje od raka kostiju), i željom da još jednom vidi u domovini svog ostarjelog oca koji je na umoru. Na Putinovu inicijativu, održan je i hitan sastanak Državne komisije za pomilovanje koja je jednoglasno donijela preporuku šefu države da popiše akt pomilovanja, što je on i učinio prije leta u srijedu za Havanu, u prvi službeni posjet Kubi.</p>
<p>Nema sumnje da je Putinova gesta milosrđa bila tempirana za dan kada će napokon biti poznato ime novog američkog predsjednika. Naime, u vrijeme brojnih intervencija iz Washingtona, ruski su dužnosnici javno govorili da će »slučaj špijuna Popea« i suđenje biti završeno do američkih predsjedničkih izbora. Napokon, akt o pomilovanju Edmondu Popeu pročitan je u moskovskom zatvoru u noći na četvrtak, samo sat kasnije nakon što je stigla iz Washingtona vijest da je George Bush mlađi postao predsjednik SAD-a. Upravo stoga, trenutak pomilovanja Popea upućuje na zaključak da ga kremaljski vođa nije htio osloboditi i predati Clintonovoj odlazećoj administraciji, već novom stanaru Bijele kuće. </p>
<p>Oslobađanje Popea jasan je signal Georgeu Bushu da Putin i kremaljski državni vrh žele razvijati dobre i partnerske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uostalom, još u vrijeme dok su američki sudovi rješavali tko će biti pobjednik na predsjedničkim izborima, Putin je istupio s novom mirovnom inicijativom. Predložio je svoj plan, prema kojem bi u sljedećih osam godina Amerika i Rusija smanjile broj svojih nuklearnih glava na samo 1500. </p>
<p>S izuzetkom predsjednika državne Dume Genadija Seleznjova, u četvrtak još nije bilo službenih reakcija na činjenicu da je George Bush postao novi predsjednik SAD-a. Komentirajući tu vijest. Seleznjov je izjavio da je njemu draže što je Bush, a ne Gore posto predsjednik SAD-a. »Rusiji s Bushom neće biti ništa lakše graditi međudržavne odnose, ali republikanci su uvijek imali jasniju politiku prema Moskvi«, rekao je Seleznjov. Slične ocjene daju i moskovski novinari. Prema njima, pobjeda Busha i republikanaca znači da će Bijelu kuću napustiti demokrati, »pobornici radikalne globalizacije«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Istražne metode Haaškog suda strane su hrvatskom kaznenom zakonodavstvu i postupku, a prihvaćene su pod pritiskom</p>
<p>Iako je nova vlada izrazila spremnost surađivati s Haaškim sudom bez ikakvih ograda i rezervi, ističući potrebu individualnog pristupa prema počiniteljima zločina, prema najnovijim reakcijama premijera i drugih dužnosnika, očito je da su neprincipijelne metode u odnosu prema napadaču i napadnutoj strani, svima postale sumnjive.</p>
<p>Hrvatska štreberska spremnost, kako bivše vlasti, tako i sadašnje, da bez pogovora provodi politički obojene želje Haaškog suda, uvjerila je sve objektivne promatrače, da se ne radi o iskrenoj želji kažnjavanja ratnih zločinaca na cijelom području, nego pokoravanju i obeshrabrivanju Hrvatske, radi političkih ciljeva, koje provode sile pobjednice iz Prvog svjetskog rata.</p>
<p>I sam postupak izabranog suda stran je hrvatskom kaznenom zakonodavstvu i postupku, a HDZ-ovska vlast ga je prihvatila pod pritiskom, u uvjerenju da će tako ublažiti oštrice napada na Hrvatsku.</p>
<p>Najgore u tom postupku je što se ljudi najprije izručuju, a onda se pronalaze dokazi o njihovoj navodnoj ili stvarnoj krivnji. Za čitavo to vrijeme, mogući krivci, a možda i nevini ljudi čame u pritvoru, bez prava da se nakon eventualnog puštanja na slobodu obrate Haaškom sudu radi naknade štete.</p>
<p>Što znači za jednog mladog čovjeka, u naponu stvaralačkih sposobnosti, provesti godine u zatvoru, svakome je jasno. Pogotovo kada mu se ne dokaže individualni pristup, već samo činjenica da je pripadao jednoj strani koja je u nečijoj nemilosti.</p>
<p>Sve me to podsjeća na vic, koji se širio u Mađarskoj, a postojao je u bivšoj Jugoslaviji o kastriranju konja (ili zečeva), koje su vlasti kastrirale pod sumnjom da imaju tri testisa. Kad su jednom konju rekli neka se ne boji, jer on nema tri testisa, on je sav očajan odgovorio da vlasti najprije režu, a onda broje.</p>
<p>Dobro je da je konačno i premijer nove vlade reagirao na ponašanje ove haaške »neprincipijelne koalicije«.</p>
<p>Stajalište o ponašanju Haaškog suda izrekli su mnogi građani Hrvatske. Od političara do običnih čitatelja. Iako i ja imam svoje mišljenje, bit ću slobodan, te čitateljima predočiti prijevod članka koji je objavljen u njemačkom »Spiegelu« 14. kolovoza 2000.</p>
<p>Sud Ujedinjenih naroda</p>
<p>Paljba po istražnim metodama</p>
<p>Carla del Ponte, glavna tužiteljica suda Ujedinjenih naroda protiv ratnih zločina, nadležnog za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, prozvana je zbog svoje prijeporne prošlosti kao švicarska savezna odvjetnica. Dvije žrtve, možda prerevne pravnice, potražuju od Saveznog odvjetništva u Bernu, naknadu štete. Del Ponte ih je dala uhititi, »a da nije prethodno pribavila neprijeporne dokaze za navodno počinjena kaznena djela«, kako je jedan odvjetnik oštećenih Marcel Bosonet izjavio. Jedna suradnica Crvenog križa i jedan novinar, okrivljuju se zbog navodne urote s poznatim međunarodnim teroristom Carlosom, koje gospođa sumnjiči za pomoć pri ubojstvu i diverzijama.</p>
<p>Istraga je zbog nedostatka dokaza obustavljena. Posljedice dugotrajnog postupka bili su višemjesečni zatvor, kao i gubitak radnog mjesta. Šanse žrtava Carle del Ponte, koji traže više od 200.000 franaka odštete, ne stoje loše, iako ih glasnogovornik Carle del Ponte naziva neosnovanim i smiješnim. Ona je, kao savezna državna odvjetnica od 1994. do 1999. zbog svog ambicioznog nastupa došla na zao glas. Također su njezine grube istražne metode javno kritizirane.</p>
<p>Europski sud za zaštitu ljudskih prava prihvatio je pritužbu suradnice Crvenog križa.</p>
<p>Kad se tako ponaša prema svojim sugrađanima, možemo zamisliti kakav respekt kod ove tužiteljice uživaju građani Ruande i bivše Jugoslavije.</p>
<p>AUGUSTIN LUKAČEVIĆodvjetnik i sudski tumač za njemački jezikZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Otvoreno pismo dr. Josipu Bratuliću, predsjedniku Matice hrvatske</p>
<p>Smrt pjesnika, esejiste, filozofa, moralne vertikale hrvatskog naroda i savjesti hrvatskog društva, gosp. Vlade Gotovca i odnos ogranka Matice hrvatske Zadar i njegova predsjednika dr. Šime Batovića prema smrti čovjeka koji je obilježio hrvatsku kulturnu i političku scenu od 50-ih godina do danas, potakli su nas na obraćanje ovim pismom.</p>
<p>Županijska organizacija Liberalne stranke Zadar održala je 9. prosinca komemoraciju povodom smrti g. Vlade Gotovca u Gradskoj vijećnici u Zadru. Dana 7. prosinca fax-porukom obavijestili smo ogranak Matice hrvatske u Zadru o datumu, vremenu i mjestu održavanja komemoracije. Večer uoči komemoracije tajnik ŽO LS-a telefonski je razgovarao s dr. Batovićem i on je potvrdio da je dobio obavijest i da će doći na komemoraciju. Na komemoraciji dr. Batović se nije pojavio, niti je poslao predstavnika MH, a nakon našeg izlaska iz Gradske vijećnice vidjeli smo ga u ugodnom uličnom ćakulanju pred ulaznim vratima Gradskog poglavarstva.</p>
<p>Dana 8. prosinca ogranak Matice hrvatske Zadar slavio je desetu obljetnicu obnoviteljskog rada MH na kojoj je dr. Batović tek uzgred i nevoljko spomenuo smrt Vlade Gotovca.</p>
<p>Vlado Gotovac je bio dugogodišnji član Upravnog odbora Matice hrvatske, glavni urednik Hrvatskog tjednika (lista Matice hrvatske) 1971. godine, pokretač obnoviteljskog rada MH, radi Matice je i robijao, a od 1990.-1996. bio je njezin predsjednik. Ponašanje dr. Batovića smatramo besprimjernim, besramnim činom koji kod kulturne javnosti i svih građana izaziva osudu, prezir i gađenje.</p>
<p>Kao građani Zadra, grada tritisućljetne povijesti i kulture, sramimo se da se na čelu najstarije i najznačajnije hrvatske kulturne institucije u Zadru nalazi takva osoba. Vjerujemo da takvi Batovići ne služe na čast ni Matici hrvatskoj, ni Vama kao njezinom predsjedniku.</p>
<p>Uz izraze dubokog poštovanja,</p>
<p>DARINKO BAŠIĆtajnik ŽO LS-a Zadarske županijeZadar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Cijena mira u Izraelu</p>
<p>Treba li vodstvo države Izrael priznati palestinsku državu na svom teritoriju sasvim ozbiljno je pitanje, na koje bi osim izraelske vlade i međunarodna zajednica morala dati sasvim smislen odgovor. Bez obzira što povijest u nekim slučajevima »liberalnog razmišljanja i prakse« daje Palestincima određena »prava« na stvaranje palestinske države, prošla, sadašnja i buduća realnost života na tim područjima takvu mogućnost dovode pod veliki znak pitanja i pored toga što je posljednja Barakova vlada se u tom smislu izjasnila djelomično i pozitivno.</p>
<p>Do takvog stava Barakove vlade najvjerojatnije je došlo zbog naglog i potpuno neobjašnjivog američkog ustupka arapskim zemljama koje raspolažu s većinom svjetskih rezervi nafte i fosfata, koji su kao energenti i sirovine veoma bitni za razvoj svake zemlje. Prilično »spori« odlazak s vlasti Židovima i Izraelu uglavnom nesklonog predsjednika SAD, Billa Clintona, kao i do krajnjih granica neozbiljna trakavica oko prebrojavanja glasova za izbor novog predsjednika SAD, također su faktori koji su pridonijeli »omekšavanju« stavova izraelske-Barakove vlade oko priznavanja palestinske države na teritoriju Izraela. Svakim danom sve veća energetska kriza koja zbog potpuno neopravdanog povećanja cijena nafte i fosfata prijeti da u stečaj odvede i prisili cjelokupno svjetsko gospodarstvo, ukoliko se nastavi za posljedicu će sigurno imati otvaranje mnogih novih kriznih žarišta i ratova s također nepredvidivim posljedicama. Ovako visoke cijene nafte su na indirektan način forsirale SAD i ostale razvijene zemlje, nastojeći na taj način bez kredita sanirati Rusiju, Saudijsku Arabiju i ostale naftom bogate zemlje, prebacujući tako teret sanacije navedenih zemalja na cijeli svijet.</p>
<p>Ratovi koji bi se mogli voditi zbog energenata zasigurno se neće voditi puškama i topovima već isključivo za cijeli svijet opasnim atomskim oružjima. Ako se zna da Izrael sasvim opravdano posjeduje atomsko naoružanje za svoju obranu, onda ni u kojem slučaju ne treba isključiti mogućnost njegove upotrebe u obrambene svrhe, što bi također izazvalo veliki rat, jer takvo ili slično oružje posjeduju i neke arapske zemlje koje se deklariraju kao neprijatelji Izraela. Bliski istok je u svakom slučaju veliko i opasno bure baruta koje međunarodna zajednica mora tihim i rafiniranim metodama držati pod kontrolom i postupno rješavati. Osnutkom palestinske države na teritoriju Izraela u ostalim arapskim zemljama će izazvati potrebu za novim zahtjevima koji će biti usmjerni ka nestanku Izraela kao države. </p>
<p>Već duže vremena izraženi zahtjevi za povratak i odvajanje Golanske visoravni od države Izrael najizravnije prijete potpunoj blokadi Izraela u svakom smislu, jer je Golanska visoravan glavna i reklo bi se jedina žila kucavica Izraela. Predavanje na upravu Golanske visoravni susjednim arapskim zemljama Izraelu bi onemogućilo korištenje vode koja život znači što bi ga i te kako dovelo u podređen i neizdrživ položaj. Upravo zbog svega navedenog izraelska vlada niti u kojem slučaju ne bi smjela dozvoliti Palestincima ili bilo kome drugom da na njenom teritoriju osniva bilo kakvu državu ili samoupravu niti bi smjela i trebala razmišljati o povratku svojih teritorija posebno Golanske visoravni, bilo kome.</p>
<p>Potpuno mi je jasno da ovakav stav možda nije bog zna kako prihvatljiv za Palestince i Arape ali odgovorno tvrdim da ovakav stav i ponašanje jedino mogu osigurati kakav-takav mir na navedenom području. Kao odgovor i znak dobre volje na prije navedeni stav od Izraela bi bilo mudro i pametno da se što prije počnu osjećati kao njegovi ravnopravni građani u svim pravima i odgovornostima. U tom slučaju, od prije četiri godine od Arafata dana izjava da će »palestinsku državu osnovati oružana ili kur...va sredstva« neće imati većeg značenja.</p>
<p>JOSIP DANON-MARIČ Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Znakovite izjave o Tuđmanu</p>
<p>U ocjenjivanju života i djela Franje Tuđmana ovih dana nekolicina njegovih političkih protivnika ipak ga je pohvalila, zahvalivši mu se na stvaranju neovisne Hrvatske. Međutim, praksa je pokazala, da je u mnogim aspektima SR Hrvatska bila samostalnija od one, nastale 1991. godine. Odgovornost za to ne snose samo međunarodni moćnici, koji su, stvarajući razne integracije, uvelike ograničili suverenitet Hrvatske (koja se permanentno nalazi pod njihovim neokolonijalističkim zahtjevima i poniženjima), već i prošli režim na čelu s Tuđmanom, koji je pod aktom osamostaljenja proveo upravo protuhrvatsku politiku. Dokazi za tu tvrdnju gotovo su bezbrojni, pa su ovorežimske afirmirajuće izjave o Tuđmanu vrlo znakovite, budući da se očito ne radI o neznanju, neinformiranosti i zavedenosti, nego o sve naglašenijem nastavljanju tuđmanizma. </p>
<p>Treba još jednom naglasiti definiciju tog pojma, jer dosta je politički neotrežnjenih Hrvata. Dakle, jezgrovito rečeno, tuđmanizam je antihrvatska destrukcija pod nacionalističkim i patriotskim parolama. Zbog uspjele prijevare '90. žrtve takve politike su čak nadmašile svojim opsegom i one iz doba Jugoslavije, jer je onda geslo »gazi Hrvate« bilo gotovo oficijelno, pa smo bili pripravni na razna šikaniranja, ali taj teror nije prodro u sve društvene segmente. Tako da i ja, kao žrtva Križnog puta, moram biti jugonostalgičar, što se tiče znanosti, školstva, zdravstva i drugog. Pod parolom »živjela Hrvatska« HDZ je uništio do temelja sve ono, što je bilo izvan dosega velikosrpstva, s kojim je stoga sinkronizirano uvelike provodio istu politiku. Ali umjesto beskonačnog nabrajanja dokaza o suradnji bivšeg režima s agresorom, korisnije bi u sadašnjem trenutku bilo proanalizirati poteze aktualne vlasti. </p>
<p>Osim prvih pozitivnih pomaka (više psiholoških po okončanju prošlorežimske tiranije) nova vlast gotovo nije ništa napravila u obračunu s tuđmanizmom. Baš naprotiv, danas nastavljaju, gdje su im prethodnici zastali. Servilno se klanja stranom kapitalu, koji ima cilj pretvoriti nas u roblje, a za shvaćanje toga ne treba nikakva politička lucidnost, već poznavanje osnovnih kapitalističkih postulata, te se nastavljaju luđačko-mazohističke manire vladajućih garnitura. Kako objasniti slučaj PIK Vrbovca?</p>
<p>Državno poduzeće (elektroprivreda) uništava drugo državno poduzeće (PIK Vrbovec) i to baš u trenutku, kada pola Europe vapi za ovdašnjim zdravim mesom. Očito se radi o nastavku tuđmanizma. Samo se sada ne likvidiravaju heroji poput Blaža Kraljevića uz povike »Imamo Hrvatsku«, već se devastira i onako rastureno gospodarstvo pred sutrašnje referate o povećanju standarda. </p>
<p>Nikako drugačije se ne može protumačiti slučaj PIK Vrbovca, nego da vlast želi dokrajčiti svoja poduzeća, kako bi opravdala svoje skorašnje klečanje pred »spasonosnim« stranim kapitalom. Možda (ipak se radi o budućnosti) će zaista doći do boljeg standarda, ali bude li se temeljio na našem sluganstvu, a ne na snazi, bit će kratkog vijeka. </p>
<p>IVAN FARKAŠZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>U Splitu na poslu ubijen socijalni radnik </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Za vrijeme sjednice Vlada je obaviještena o teškom zločinu u četvrtak prijepodne u Centru za socijalnu skrb u Splitu. »Vlada je u šoku primila vijest da je korisnik Centra ubio nožem socijalnog radnika. Obitelji poginuloga izražavamo našu sućut«, rekla je potpredsjednica Vlade Željka Antunović. Zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja naknadno je izvijestio da je 38-godišnji Vlado Vilušić, nakon verbalnog sukoba, nožem u prsa ubo socijalnog radnika Jakova Kudrića (57) koji je preminuo 20 minuta kasnije u kolima Hitne pomoći. »Ubojica je odmah uhićen, a u Split je krenuo Nino Žganec, pomoćnik ministra Vidovića za socijalni rad. Ovo nas upozorava da u teškim vremenima frustracije psihopatsko ponašanje neće nestati, već ćemo s time i ubuduće morati računati«, upozorio je Žaja. Predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio je brzojav sućuti obitelji Jakova Kudrića. »Šokiran sam ovim strašnim i bezrazložnim ubojstvom. Žao mi je što će tek ovakva tragedija dovesti do preispitivanja načina zaštite ljudi zaposlenih u državnim institucijama, koji itekako teško i odgovorno rade svoj posao«, naglasio je Predsjednik izražavajući duboku sućut. Premijer Ivica Račan poslao je u svoje i u ime Vlade brzojav sućuti obitelji ubijenog Kudrića, u kojem je istaknuo: »Potresla nas je vijest o zločinu počinjenom nad gospodinom Kudrićem na njegovom radnom mjestu u trenutku dok je, kao i uvijek, pokušavao pružiti pomoć i zaštitu korisniku socijalne skrbi. Ovo zlodjelo iziskuje potrebu pojačane brige za sigurnost ljudi na sličnim dužnostima, o čemu ćemo posebno povesti računa«. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bagarić platio za ubojstva Šakote i Tačija, a Tuta »pregovarao« sa Šobotom</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Goran Jungić, kako je sam rekao, najbolji prijatelj Željka Šobota, svjedočio je u četvrtak na suđenju pripadnicima »zločinačke organizacije« o pokušaju ubojstva i ubojstvu Šobota, zatim ubojstvu Ivana Šakote i Špejtima Tačija, te pokušaju ubojstva i ranjavanju Davora Plečka. </p>
<p>»Htio bih govoriti samo o Šobotu jer o tome imam osobna saznanja. On me, naime, nakon što smo se rastali te večeri u kafiću, nakon kratkog vremena nazvao i rekao mi da je upravo pucano na njega ispred njegove zgrade, te da je od dvojice prepoznao Tvrtka Tomičića. Nakon nekoliko godina u stvari smo saznali da su naručioci bili Rajko Momčilović i Davor Zečević. Naime, radilo se o većoj količini novca koju je Ilija Perković dugovao Šobotu, oko nekih pola milijuna DEM, dok je Nikici Jelaviću i ekipi dugovao oko 550.000 DEM. Mislim da su oni bili ljuti jer je Perković Šobiju vraćao više novca«, rekao je svjedok Jungić.</p>
<p>Nakon tog događaja svjedok je stupio i u kontakt sa Tomičićem, koji je čak i osobno zvao Šobota iz jedne strane zemlje dok je bio u pritvoru, te uvjeravao Šobota da on s tim nema ništa. No, Šobot ga je tražio da prizna i da su naručioci Rajko i Zečević, te da ako prizna, da ga Šobot neće teretiti. Takvom pregovaranju pridružio se navodno i Mladen Naletilić Tuta s kojim se, prema riječima Jungića, Šobot jednom susreo. </p>
<p>»Tomičić mi je rekao da je susret dogovorio njegov otac, jer je on poznavao Tutu još iz emigracije i da je tada Tuta tražio da Željko povuče izjavu protiv Tomičića, da su se samo zakvačili oko toga i da se na kraju nisu ništa dogovorili. Sjećam se da mi je Tvrtko rekao da su on i Damir Đeba ustvari bili te noći ispred Šobotove zgrade, a Đeba nije znao da nas dvojica kontaktiramo i da mi on prenosi priče. Naime, i u gradu sam čuo da je 'papak' (Đeba) u automat stavio previše metaka, te da se zaglavio. Šobi je tada ranjen u ruku i ja sam ga odvezao u bolnicu gdje su ga zakrpali. I policija je obavila očevid, a potom su Šobiju uzeli pištolj i dozvolu, a zašto to pitajte policiju. Tvrtko mi je rekao da je za to trebao dobiti 25.000 DEM. Isto kao i Đeba, ali ne znam je li im to plaćeno. Radije pitajte o tome Rajka i Zeca« ispričao je svjedok.</p>
<p>Nadalje je rekao da su se Rajko i Zec, kada su bili »našmrkani« hvalili da su upravo oni ubili Tačija i Šakotu a to sam čuo i od jednog konobara Žaca na moru, koji mi je također rekao da bi njih dvojica kad previše »povuku«, spominjali da su oni njihovi ubojice, kao i da su govorili da mogu ubiti koga god hoće i da im nitko ništa ne može. </p>
<p>Na pitanje tužiteljice Dunje Pavliček Patak, što misli zašto su se Jelavić i ostali družili, a svjedok je spominjao i Zlatka Bagarića, Jungić odgovara: »Zbog izvođenja kriminalnih djela. Zanimao ih je samo novac, radili su sve i svašta od seksa, droge, oružja i alkohola. Ja nisam poznavao Bagarića, ali da je bio 'tata' čuo sam od Tvrtka, a oni su u gradu imali svu moć, novac, političare i policiju. Tomičić mi je rekao jednom prilikom da se Radovan Buvač-Beba i ja moramo čuvati, jer ako ubiju Šobota i mi smo u istom paketu, da ne bi osvetili Željka, a da mu je to rekao Đeba«.</p>
<p>O ubojstvu Šobota 1999. godine svjedok je rekao: »Znam da su ga oni ubili. Priča se da je vozio Đeba, a da je pucao Zec, a spominjao se i čovjek po nadimku Bora Konj«.</p>
<p>Tu je spomenuo i Manuela Mora, koji je zadnji vidio Šobota prije ubojstva. »To je veliki čovjek, ne šmrkavac, mislim da je još živ. On mi je rekao da je čuo neko lomljenje lima, a kad je izašao na prozor vidio je o čemu se radi« kaže Jungić. Svjedok je dodao i da prema nekim saznanjima, odnosno da mu je to čak rekao i sam Tomičić, da je Bagarić dao Rajku i Zecu za ubojstvo Šakote i Tačija 'po glavi' između sto do sto i pedeset tisuća DEM. Đeba je prema riječima svjedoka također bio dobar s Šokotom, te da mu je Tvrtko rekao, da je jedan dan Đeba Bagariću rekao da ga Šokota hoće ubiti, te je tako ušao u »tu ekipu«. O pokušaju ubojstva i ranjavanju Plečka znaju iz Plečkove priče, koji mu je rekao da je on (Plečko) izašao s Veliborom Momčilovićem-Lolom ispred diskoteke »The Best« nakon neke svađe, te ga je nakon međusobne pucnjave s Lolom, Zec primio i držao te govorio Loli »pucaj, pucaj«, što je ovaj i učinio.</p>
<p>Svjedok je rekao i da je između dvaju svjedočenja, a i kasnije, kod istražnog suca bilo prijetnji, da su ga nazivali da ne svjedoči »jer će ga ubiti« i još neke nebuloze i prijetnje, a onda je prestao. »Nisu mi konkretno nudili novac. Da je bilo konkretno, uzeo bih pare, ali bih opet svjedočio«. Svjedok je zatražio od suca da prekine ispitivanje jer ima anginu i da mu je sve gore i gore. Šćekić je rekao »ajde, možete još malo, kad budete na rezervi recite«. Nakon pola sata sudac ga je zapitao može li još, a Jungić odgovorio: »možemo doma«.</p>
<p>Potom je svjedočio Lovro Flanjak koji je rekao da ne poznaje nikog od optuženih, niti ima bilo kakva saznanja o djelima koja im se stavljaju na teret. Također je rekao da je prijetnje na zatvorskom šetalištu primio nakon 667 mirnih šetnji.</p>
<p>»Pismo Jutarnjem listu uputio sam nakon teksta novinarke Marine Borovac koje su prema mom mišljenju dovele do prijetnji. Tri dana nakon toga na šetnji iz prostorija 6. i 9. odjela prema meni je krenula bujica uvreda i prijetnji od nekoliko glasova, 'Lovro drukeru, pederu, ubiti ćemo te, jebo te Valentić i tko će objaviti da si mrtav, Mi ili Valentić. Drugi dan samo je jedan glas viknuo moje ime«, kaže Flanjak.</p>
<p>Potvrdio je i da u zadnje vrijeme kontaktira na šetnjama s Miroslavom Vukovićem Oliom, te da njegov glas nije bio jedan od onih koji su mu prijetili. Potom se digao stariji Momčilović, i upitao Flanjka je li čuo njegov glas, što je svjedok negirao. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Protiv Novalićevićevih suradnika podignuta optužnica za pronevjeru 161 milijun kuna</p>
<p>OSIJEK, 14. prosinca</p>
<p> - Predstavnici Općinskog državnog odvjetništva (ODO) iz Osijeka održali su u četvrtak konferenciju za novinare na kojoj su objavili kako je podignuta nova optužnica protiv prvih suradnika osječkoga tajkuna Antuna Novalića, vlasnika koncerna »Novalić«, u sklopu kojeg su djelovale Gradska banka, Bijelo-plavi, Agros i brojne druge.</p>
<p> Podsjetimo, Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) podiglo je proljetos optužnicu protiv Novalića, Đure Vukovića zamjenika predsjednika Uprave holdinga Novalić, Ivana Patarčića predsjednika Uprave Gradske banke, Ivana Šilješa direktora tvartke Agros i još nekolicine suradnika zbog sumnje da su počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju čime su stekli protupravnu imovinsku korist veću do 51 milijun kuna. Početkom studenog započelo im je i suđenje koje je u tijeku. Šilješ se brani sa slobode, dok se Novalić, Vuković i Patarčić već deset mjeseci nalaze u pritvoru. U međuvremenu je nastavljena istraga o poslovanju Novalićevih tvrtki, a nakon dovršene još jedne obrade ODO je u četvrtak podiglo optužnicu zbog istog kaznenog djela kojom se terete Novalićevi suradnici Patarčić, Vuković i Šilješ, ali i Marija Patarčić direktorica mesne industrije »Perošević« i Tomislav Patarčić predsjednik Uprave »Cibalia« d.d. Naime, utvrđeno je da su spomenuti prema dogovoru, u namjeri da tvrtke Novalić, Bijelo-plavi i Agros oslobode duga prema Gradskoj banci, zaključivali ugovore o ustupanju duga kojima su svojim tvrtkama pribavili imovinsku korist, a ovu banku oštetili za više od 161 milijun kuna. Dugovi su ustupljeni tvrtkama »Perošević« i »Cibalia«, iako su one u trenutku zaključivanja ugovora bile blokirane i u velikim gubicima, pa nije postojala nikakva mogućnost da se Gradskoj banci dugovi otplate. Ugovori o preuzimanju dugova bili su potpisani krajem 1998. i početkom 1999. godine, odnosno neposredno prije uvođenja privremene Uprave u Gradsku banku, a između spomenutih poduzeća dotad nisu postojali nikakvi poslovni odnosi, na osnovi kojih bi mogli nastati ovakvi ugovori. Kako je istaknuto, optuženi Patarčić tijekom istrage je izjavio da banka nije imala nikakav interes suglasiti se s ovakvim ugovorima, no da ih je on potpisao zbog prinude i Novalićevih prijetnji. Prema riječima Davora Petričevića, vršitelja dužnosti Općinskog državnog odvjetnika, protiv Patarčića se vodi još jedna istraga, no kako ne želi da se ometa njezin tijek, nije htio precizirati radi li se o financiranju poduzeća »Montmontaža«, vezano za kupovinu dionica »Večernjeg lista«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kutlini branitelji podigli kaznene prijave protiv sutkinje i vještakinje</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Odvjetnici Miroslava Kutle, Anto Nobilo i Rajko Mlinarić, podnijeli su, kako iskusni odvjetnici tvrde, po prvi put u povijesti hrvatskog kaznenog zakonodavstva, kaznenu prijavu protiv sutkinje, u ovom slučaju Ksenije Gržin.</p>
<p>Ona je, naime, kao predsjednica vijeća Općinskog suda u Zagrebu, pred kojim se vodi postupak protiv Miroslava Kutle i dvanaestorice suokrivljenih, po navodima iz prijave »kao službena osoba sa ciljem da drugome prouzroči štetu iskoristila svoj položaj i ovlasti, te nije obavila svoju dužnost, čime je došlo do teže povrede prava drugog«. Protiv knjigovodstveno-financijske vještakinje Mirte Tomljanović ponovno je podignuta kaznena prijava, i to zbog davanja lažnog iskaza. </p>
<p>Bilo je to najzanimljivije što se dogodilo na nastavku glavne rasprave suđenja Kutli i suoptuženicima, koja je odgođena zbog ponovnog nedolaska devetooptuženog Ivana Granića (brani ga Vesna Alaburić), koji je trenutno u bolnici i ne zna se kad će ga liječnici otpustiti. Nakon što je medicinskim vještačenjem, kojeg su na glavnoj raspravi obrazložile dr. psihijatrije Ivana Peko-Čović i dr. Vedrana Petrovečki iz bolnice Merkur, utvrđeno da je Ivan Granić u psihofizičkom stanju koje dozvoljava praćenje i aktivno sudjelovanje na glavnoj raspravi, sutkinja Ksenija Gržin odbila je prijedlog branitelja da se vještački nalaz u pismenom obliku, zajedno s potpisom vještakinje, dostavi državnom odvjetništvu. Potom je željela zaključiti raspravu i odgoditi je za 20. prosinca. No, Kutlini branitelji ponovo su tražili riječ.</p>
<p>- Da, vidim da nešto želite reći, čim je mikrofon HTV-a stalno pred vama - rekla je sutkinja. Kad je odvjetnik Nobilo htio obrazložiti svoje navode za »odluku koju mu je bilo strašno teško donijeti«, predsjednica vijeća Gržin u tome ga je spriječila, rekavši kako to nije potrebno.</p>
<p>- Procesno smo spriječeni tražiti izuzeće sutkinje, jer je glavna rasprava već počela. Imamo dokaze da se stalno izvan rasprave odvijaju kontakti, koordinacija i dogovori između vještakinje i sutkinje, a to mogu potvrditi svjedoci Branka Čergar Efendić i sutkinjina zapisničarka. Osim toga, sutkinja je vještakinji obećala da će ostati u ovom postupku, ako promijeni dio vještačenja o Zagrebačkoj banci. Žao mi je što je do ovoga došlo. Ne radi se ni o kakvom manevru obrane, rekao je Nobilo. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Diler iz Jagodnjaka uhvaćen s 8,5 kg marihune i 69 g čistog heroina</p>
<p>OSIJEK,14. prosinca</p>
<p> - Kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje opojnih droga PU osječko-baranjske okončali su u četvrtak višemjesečnu istragu, otkrivši jednog od većih dilera droge sa područja Baranje. Riječ je o J.G. (35) iz iz baranjskog mjesta Jagodnjak, kod kojega je pronađeno ukupno 8,5 kilograma marihuane te 69 grama čistoga heroina.</p>
<p> Kako je istaknuo Željko Vajda, načelnik Odjela kriminalističke policije policijske uprave osječko-baranjske, ovo je jedna od najvećih zapljena na području ove PU. Budući da je riječ o zaista velikoj količini droge, pretpostavlja se da je J.G. član narko-lanca koji »ordinira« preko hrvatsko-jugoslavenskih granica. Policajci su ga pokušali legitimirati u srijedu navečer, ali kad su mu prišli on je počeo bježati. Upozorenjeda stane nije poslušao, pa su ispalili nekoliko hitaca u zrak. Ni to ga nije zaustavilo, pa su policajci krenuli u potjeru za bjeguncem kojeg su ubrzo sustigli te ga priveli u osječku policijsku postaju. Dok je bježao odbacio je dvije vrećice, koje su pronađene i poslane na vještačenje. Naknadno je utvrđeno kako je J.G. u trenutku bijega kod sebe imao 1,9 kg marihuane te oko 22,3 grama heroina. U četvrtak ujutro pretražena je njegova kuće u Jagodnjaku u čijem je dvorištu pronađeno još 6,6 kg marihuane te 46,8 grama heroina. Osim toga, pronađeno je više šteka cigareta »Vek«, švercanih iz SRJ, nekoliko pištolja i razno streljivo. Nakon što je J.G. saslušan u kriminalističkoj obradi, uz kaznenu je prijavu priveden u istražni centar Županijskog suda u Osijeku. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Iz bivše Prvomajske oružje se ilegalno prevozilo i neprijateljima u Bosnu</p>
<p>NOVI GOLUBOVEC, 14. prosinca</p>
<p> - »Protiv Berislava Tišljara, koji je već u istrazi, trebalo bi podnijeti još nekoliko prijava zbog pomaganja neprijatelja u vrijeme rata, zločina nad civilnim stanovništvom, lihvarenja i drugih zločina koji ne zastarijevaju«.</p>
<p>Rekao je Darko Petričić, autor prijedloga Zakona o reviziji pretvorbe, na upite bivših zaposlenika Prvomajske TSD, odnosno »Tišljar - strojevi i alati« nakon pretvorbe, hoće li kaznena djela Berislava Tišljara zastarjeti. »Ako je državu prevario za milijun DEM, to nije takav zločin, kao što je otpustiti 180 ljudi i uništiti poznato poduzeće koje je imalo proizvod, a samo zbog ratno-profiterske proizvodnje«, rekli su radnici koji su potvrdili sumnje da se u tom poduzeću proizvodilo oružje, koje se ilegalno preprodavalo. Tako su se proizvodili upaljači za mine koji su se prodavali i prevozili u Bihać.</p>
<p>To je potvrdio i jedan od ranika, koji je upaljače utovarivao u duplo dno kamiona, kako bi roba mogla proći granicu. Jedan od vozača poduzeća Tišljar i sam je prevozio upaljače u Bihać, dok se drugi dio prevozio u Zagreb gdje se pretovarivao, no ti vozači su podmireni i zato šute, rekli su vidno uzbuđeni radnici. Znali su da se također proizvode i strojnice, no kome su isporučivane, nisu znali zbog nedostatka dokumentacije.</p>
<p>»Sva saznanja radnici bi morali prijaviti odvjetništvu dok traje istrage protiv Berislava Tišljara, kako bi mogli djelovati, jer iz postojeće dokumentacije nije nam sve vidljivo, a sumnjamo da je dio dokumenata uništen ili sakriven«, izjavio je načelnik financijske policije Krapinsko-zagorske županije Zlatko Jurina. Alojz Kranjčec vidno iritiran, izjavio je da je o svim nepravilnostima u poduzeću osobno izvijestio i župana, koji je o svemu bio informiran, ali nije reagirao, jer se radilo o postupcima njegovih stranačkih ljudi.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatske željeznice godinu će završiti sa 142,6 milijuna kuna gubitka </p>
<p>U prvih deset mjeseci 2000. HŽ su prevezle 8,1 milijun tona robe, što je 1,5 posto manje nego u istom razdoblju 1999./ Direktor HŽ-a Marijan Drempetić ocijenio stanje u HŽ-u »vrlo teškim i složenim« jer preneseni dug HŽ-a dobavljačima iz 1999. iznosi 689 milijuna kuna, a prenesena potraživanja 402 milijuna kuna/ Član Uprave Dražen Ratković: Za razdoblje 2000. do 2005. planirano povećanje teretnog prijevoza pet posto godišnje, dok bi putnički trebao zadržati sadašnji opseg</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Uprava Hrvatskih željeznica (HŽ) očekuje da će 2000. godinu HŽ završiti sa 142,6 milijuna kuna gubitka, izvijestio je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave i generalni direktor HŽ-a Marijan Drempetić. Prema iznesenim podacima, Hrvatske su željeznice u prvih deset mjeseci ove godine prevezle 8,1 milijun tona robe, što je za 1,5 posto manje nego u istom razdoblju 1999. S obzirom na povećani prijevoz tereta nakon toga, HŽ u segmentu teretnog prijevoza očekuje pozitivan rezultat do kraja godine. </p>
<p>U isto vrijeme HŽ je prevezao 28 milijuna putnika, odnosno 15 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, rekao je Drempetić. Stanje u HŽ-u ocijenio je »vrlo teškim i složenim« jer, kako je rekao, preneseni dug HŽ-a dobavljačima iz 1999. iznosi 689 milijuna kuna, a prenesena potraživanja 402 milijuna kuna.</p>
<p> Govoreći o nalazima revizije o poslovanju HŽ-a, izvijestio je da su pronađene nepravilnosti plod narušavanja radne discipline, loše povezanosti među HŽ-ovim sektorima te nedopuštenih radnji članova bivših uprava i drugoga rukovodećeg osoblja.</p>
<p> Predstavljajući plan poslovanja HŽ-a za razdoblje 2001-2005, član Uprave HŽ-a za infrastrukuturu Dražen Ratković istaknuo je planirano povećanje prijevoza po prosječnoj godišnjoj stopi od pet posto za teretni prijevoz, dok bi putnički prijevoz trebao zadržati sadašnji opseg. Novost u putničkom prijevozu bit će uvođenje taktnog prometa. Riječ je o takvoj regulaciji u kojoj vlakovi na određena odredišta polaze u jednakim vremenskim razmacima, što putnicima olakšava pamćenje voznog reda. </p>
<p>Primjerice, planira se da brzi vlakovi na relaciji Vinkovci - Zagreb polaze svaka dva sata. Također, HŽ još uvijek očekuje odgovor zagrebačkoga Gradskog poglavarstva na njegov prijedlog o zajedničkom ulaganju 30 milijuna kuna u tehnološka poboljšanja prigradskih vlakova s ciljem da njihov polazak bude svakih 17 do 20 minuta, rekao je Ratković.</p>
<p> U razdoblju 2001-2005. HŽ planira smanjiti broj zaposlenih sa sadašnjih 19.595 na 13 tisuća na kraju 2005. Svi će zaposlenici koji ulaze u tehnološki višak, najavio je Ratković, biti obuhvaćeni socijalnim programom, u koji će se iz sredstava Svjetske banke i državnog proračuna do 2005. uplatiti 645 milijuna kuna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Slovenska Perutnina za 9,5 milijuna DEM kupila Pipo Čakovec</p>
<p>Glavni je razlog za kupovinu čakovečke tvrtke bila činjenica da Perutnina dosad, zbog visokih uvoznih davanja (prelevmana i carina te PDV-a), nije bila dovoljno konkurentna na hrvatskom tržištu</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Slovenska tvrtka Perutnina Ptuj kupila je za 9,5 milijuna njemačkih maraka 59,4 posto dionica poduzeća za uzgoj i preradu pilećeg mesa, Pipo Čakovec, objavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare Perutnine u Zagrebu. Tako je Perutnina postala većinski vlasnik drugoga najvećega mesoprerađivačkog poduzeća na području peradarstva u Hrvatskoj.</p>
<p>Glavni je razlog za kupovinu čakovečke tvrtke bila činjenica da Perutnina dosad, zbog visokih uvoznih dažbina (prelevmana i carina te PDV-a), nije bila dovoljno konkurentna na hrvatskom tržištu. Predsjednik njene uprave dr. Roman Glaser to je ilustrirao podatkom da je zbog takvih davanja njihova poznata pileća salama poli u Sloveniji bila čak 145 posto jeftinija nego u Hrvatskoj. Čak i kad bi je davali besplatno, bila bi skuplja od sličnih hrvatskih proizvoda jer su hrvatska uvozna davanja bila čak 17 posto viša od naše cijene proizvoda, kazao je direktor Perutnine Zagreb, Josip Čeh.</p>
<p>Sada su, otkako je Hrvatska i službeno ušla u Svjetsku trgovinsku organizaciju, carine, a time i ukupna davanja na uvozne prehrambene proizvode nešto smanjeni, ali su još uvijek dosta visoki, kazala je članica uprave Perutnine Ptuj, Nada Krajnc. Kako će se 1. siječnja iduće godine carine dodatno smanjiti, čelnici Perutnine najavljuju nova pojeftinjenja njihovih proizvoda. Pritom napominju da su cijene piletine već duže među najnižima u Europi. </p>
<p>»Ovim je osigurana budućnost naše tvrtke jer bismo zbog globalizacije tržišta te ulaska Hrvatske u WTO, a uskoro i u CEFTA-u teško opstali kao samostalna tvrtka«, kazao je direktor čakovečke tvrtke Krešimir Lovrenčić. Naši se kooperanti ne moraju brinuti za budućnost jer im ne namjeravamo otkazivati suradnju. Štoviše, sadašnjima smo ponudili povećanje proizvodnje, a tražimo i nove jer u iduću godinu-dvije želimo dvostruko povećati proizvodnju i u potpunosti zaposliti kapacitete, koji su sada iskorišteni samo 60 posto, dodao je Lovrenčić.</p>
<p>Novinare je zanimalo namjerava li Perutnina kupiti i Agrokoku, koja je ponuđena na prodaju, te je li Agrokor i dalje zainteresiran za kupovinu Perutnine. Zasad nismo zainteresirani za kupovinu Agrokoke, kazao je Glaser. Što se tiče Agrokora, dodao je, oni imaju pet posto naših dionica. Međutim, naše će dionice od iduće godine kotirati na burzi, pa onda o interesu ulagača ovisi tko će ih kupiti, rekao je Glaser.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zagrebačka banka preuzima sarajevsku Universal banku </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Uprava Zagrebačke banke uputila je ponudu Universal banci iz Sarajeva za stjecanje većinskog udjela. Za to je pribavila suglasnost Agencije za bankarstvo Federacije BiH te zatražila suglasnost Hrvatske narodne banke. Nadzorni odbor Zagrebačke banke na sjednici u četvrtak odobrio je tu namjeru Uprave banke, kaže se u priopćenju izdanom nakon sjednice Nadzornog odbora. Universal banka osnovana je 1993. godine i jedna je od vodećih u Federaciji BiH - na dan 30. rujna ove godine njezina je bilančna suma iznosila 130 milijuna DEM, a ukupni dionički kapital i rezerve 16,2 milijuna DEM. Banka je ostvarila znatan udio na tržištu Federacije BiH, posebice u poslovanju s poduzećima gdje servisira više od dvije tisuće komitenata. Ponudom za preuzimanje Universal banke, dodaje se u priopćenju, Zagrebačka banka nastavlja provoditi strategiju širenja poslovanja izvan granica Hrvatske te izgradnju vodeće pozicije na tržištu Federacije BiH nakon što je početkom ove godine preuzela Hrvatsku banku Mostar, današnju Zagrebačku banku BH. (L. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Izvoz tekstilaca veći od 400 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK, 14. prosinca</p>
<p> - Tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj trenutno zapošljava 40.100 radnika, a prema podacima iz 1999. godine ostvarila je ukupan prihod veći za 0,2 posto nego proteklih godina i ostvaruje vrlo značajan izvoz. To je među ostalim izjavila Mirjana Gambiroža, tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije pri HGK-u, na sastanku Županijskoj komori Osijek u četvrtak. Tom prilikom izabran je novi predsjednik Strukovne skupine tekstilne, odjevne i kožarsko prerađivačke industrije za Županiju osječko-baranjsku, direktor Slavonije MK Ivan Klanac. </p>
<p>U nastavku Gambiroža je dodala kako je izvoz tekstilne i odjevne industrije gotovo svake godine bilježio suficit od 200 do 350 milijuna dolara, a za prvih devet mjeseci ove godine on se kreće u iznosu od oko 416 milijuna dolara. Prema njezinim riječima drastično je povećan uvoz, čak 40 posto, no svakako treba pohvaliti što se među 100 najvećih hrvatskih izvoznika nalazi čak 20 tvrtki tekstilne industrije, koji ostvaruju 57 posto ukupnog izvoza. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Uskoro sporazum hrvatskoga i slovenskoga zavoda za platni promet </p>
<p>LJUBLJANA, 14. prosinca</p>
<p> - Hrvatski zavod za platni promet (ZAP) i slovenska Agencija za plačilni promet (APP) u zaključnoj su fazi pregovora o sporazumu koji bi olakšao međusobno poslovanje tvrtki dviju zemalja, piše poslovni list Finance. Riječ je o sporazumu po kojem bi dva zavoda razmjenjivala informacije o bonitetu poslovnih tvrtki iz Slovenije i Hrvatske i posredovala ih svojim klijentima.</p>
<p> »Sporazum će bitno skratiti postupke dobivanja informacija o bonitetu prema računovodstvenim iskazima, zaključnim računima i evidencijama platnog prometa«, izjavila je za Finance Barbara Kosec iz APP-a.</p>
<p> Inicijativa za sporazum došla je sa slovenske strane zbog velikog interesa slovenskih poduzeća za takvim informacijama, a i ZAP tvrdi da je isti interes i na hrvatskoj strani, dodala je ona. Predviđeno je da sporazum počne važiti 1. siječnja 2001, a APP kontaktira i s drugim sličnim institucijama u državama bivše SFRJ za sličnu suradnju, navela je Barbara Kosec. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Susret gospodarstvenika BiH i Dalmacije </p>
<p>SPLIT, 14. prosinca</p>
<p> - Predstavnici 35 bosansko-hercegovačkih tvrtki i 50 poduzeća s područja četiriju dalmatinskih županija razgovarali su u četvrtak u Županijskoj komori u Splitu o mogućnostima veće gospodarske suradnje.</p>
<p> Brojno BiH izaslanstvo predvodio je Jago Lasić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, a u izaslanstvu su i čelni ljudi regionalnih komora iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, Mostara, Širokog Brijega, Livna i Bihaća. Kao područja moguće gospodarske suradnje u bilateralnim su razgovorima održanima na ovom skupu naznačena proizvodnja i trgovina građevinskim materijalom, metaloprerađivačka i prehrambena industrija, transport, proizvodnja pića, tekstilni predmeti, namještaj i drvna građa itd. Osim ovakvih gospodarskih susreta većoj će robnoj razmjeni dviju zemalja pridonijeti i skorašnji ugovor o slobodnoj trgovini, potpisivanje kojega je Jago Lasić najavio za 21. prosinca, a stupio bi na snagu od 1. siječnja iduće godine. </p>
<p> Lasić je podsjetio na raniji trgovinski sporazum, koji je vrijedio do svibnja 1998. godine, čijim je tadašnjim olakšicama ostvarena ukupna robna razmjena između dvije zemlje u vrijednosti od 962 milijuna dolara. Ukidanjem tog sporazuma vrijednost je robne razmjene između BiH i Hrvatske kontinuirano padala te je, kazao je Lasić, potpisivanje novog ugovora ekonomski potpuno opravdano. Ugovor je, prema njegovim riječima, asimetričan, što znači da će Hrvatska ukinuti sve carine na bosansko-hercegovačke industrijske i poljoprivredne proizvode. Istodobno BiH će postupno ukidati carinu na hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode kako bi u konačnici, 2004., i oni došli na povlaštenu carinu od jedan posto. </p>
<p> Tijekom godine iz Splitsko-dalmatinske županije izvezeno je u susjednu BiH roba za 38 milijuna dolara, najviše cementa i gazirane vode. Uvoz pak iz BiH u Splitsko-dalmatinsku županiju tijekom ove godine bio je u vrijednosti od 10,5 milijuna dolara, a najviše se uvozilo mlijeko i drvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Interamerička banka želi pomoći hrvatskim tvrtkama</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Projekti i poslovne informacije Interameričke banke za razvoj - IDB, te mogućnosti za hrvatske poduzetnike tema je seminara koji se održava u Komori Zagreb. Viši savjetnik za informiranje IDB ureda za Europu, Rod Chapman, operativni savjetnik IDB-a Roberto Manrique i viši savjetnik za ulaganja, Sotero Arizu, pružit će predstavnicima 30-ak domaćih tvrtki osnovne informacije o poslovanju banke, predstaviti projekte banke u javnom i privatnom sektoru te mogućnosti priključivanja. Također, hrvatskim će se poduzetnicima predstaviti i poslovne mogućnosti regije koju predstavljaju, odnosno Srednje i Južne Amerike.</p>
<p> Interamerička banka za razvoj osnovana je 1959. godine s ciljem ubrzavanja gospodarskoga i socijalnog razvoja zemalja Južne Amerike i Kariba, a danas je najveća regionalna razvojna banka. Hrvatska je članica banke, zajedno sa još 45 zemalja širom svijeta. Osnovna je zadaća banke, uz financiranje ekonomskog i socijalnog razvoja, i investiranje u regionalne javne i privatne sektore te pružanje tehničke potpore u pripremanju, financiranju i izvođenju razvojnih projekata. Među takve se projekte ubrajaju cestogradnja, elektrifikacija, izgradnja zdravstvenih ustanova, podržavanje maloga i srednjeg gospodarstva te modernizacija javnih institucija zaduženih za razvoj pojedine zemlje. IDB je do sada za raznovrsne projekte odobrila više od 240 milijardi američkih dolara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Mesić i Račan suglasni da Stipetić razgovara s haaškim istražiteljima </p>
<p>General Stipetić razgovarat će s istražiteljima sljedeće godine / Mesić: Intervju bi trebao biti u Zagrebu i protiv Stipetića nije podignuta optužnica/ Račan: Vlada nije dobila liste optuženih, kako se moglo zaključiti iz Blewittovih izjava </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Bez obzira na kruženje različitih dezinformacija, general Petar Stipetić razgovarat će s haaškim istražiteljima tek sljedeće godine, a kada, odlučit će sam. Ne radi se ni o kakvoj optužnici podignutoj protiv njega, već o tome da će on u Zagrebu dati intervju istražiteljima Haaškog tribunala. Rekao je to predsjednik Stipe Mesić u četvrtak, nakon dvosatnog razgovora s premijerom Ivicom Račanom i užim kabinetom Vlade u Banskim dvorima. </p>
<p>Premijer Račan kazao je da se ovih dana pojavljuju potpuno različite informacije o Stipetićevu odlasku u Haag. Neke su točne a neke nisu, ustvrdio je Račan, te opovrgnuo da će general Stipetić s haaškim istražiteljima razgovarati ovih dana. Premijer je naglasio da Vlada, prije negoli dođe do razgovora, traži od Haaga dodatna objašnjenja o razlozima i ciljevima tog ispitivanja. Za razliku od premijera, zamjetno je da je predsjednik Mesić nekoliko puta naglasio kako sam general odlučuje kad će razgovarati s istražiteljima. </p>
<p>Prema Račanu, general Stipetić razgovarat će s haaškim istražiteljima u idućih nekoliko tjedana. </p>
<p>Na novinarski upit što će učiniti kad iz Haaga stignu optužnice, premijer Račan odgovorio je da nema smisla govoriti o hipotetskim nagađanjima. Decidirano je istaknuo: »Mi u Vladi nismo dobili liste optuženih, kako bi se moglo zaključiti iz Blewittovih izjava. Kad to dobijemo i kad vidimo za što su pojedinci okrivljeni, onda ćemo zauzeti stav. Hrvatska sama želi, ili u suradnji s Haagom, istraživati ili procesuirati ratne zločine«.</p>
<p>Najnoviji stavovi Vlade o odnosima s Haaškim sudom nisu u suprotnosti s Ustavnim zakonom o toj suradnji, objasnio je Račan i naglasio: »Želimo da suradnja s Haagom ide preko Vlade, ali Vlada ima obveze i odgovornosti - obvezu da surađuje sa Sudom, ali i odgovornost poštivanja zakona vlastite zemlje«. </p>
<p>Predsjednik Mesić je u kraćoj izjavi novinarima ponovio da je Hrvatska otvorena za suradnju s Haagom, ali u okvirima Ustavnog zakona. Naglasio je: »Zainteresirani smo za to da s Haaškim tribunalom surađuju i oni u SRJ jer je najveći dio zločina počinjen u Hrvatskoj i BiH. Tenkovi su išli iz Beograda načičkani cvijećem, a ne iz Zagreba«. Dodao je da je s Račanom razgovarao i o teškom stanju hrvatske privrede iz kojega proizlaze i teškoće pri punjenju državnog proračuna. Predsjednik i premijer složili su se u ocjeni da češćim razgovorima i dijalogom trebaju razriješiti sve nesuglasice i otvorene probleme, pa tako i one oko suradnje s Haagom, a premijer je najavio da će u Zagreb pozvati haašku tužiteljicu Carlu del Ponte.</p>
<p>Predsjednik Mesić je u razgovorima s premijerom Račanom u četvrtak demantirao i neke svoje, navodne, izjave izrečene u srijedu te njihove različite interpretacije po medijima, a vezano uz navodne optužnice za šest hrvatskih generala i dvojicu civila koje se, navodno, pripremaju u Haagu. Premijer Račan je izjavio da Hrvatska od Haaga traži i da u budućoj suradnji ne ponavljaju neke prijašnje greške. Decidirano je odbacio proizvoljne špekulacije o različitim stavovima predstavnika vlasti o suradnji s Haagom te naglasio: »Nema strateške razlike među nama ovdje u Hrvatskoj u našoj riješenosti da istražimo i procesuiramo ratne zločine koji su se dogodili u Hrvatskoj«.</p>
<p> »Dobio sam poziv za razgovor s haaškim istražiteljima vezan uz vojne operacije 'Bljesak' i 'Oluja', ali o tome će odlučivati Vlada«, rekao je načelnik GS OS general zbora Petar Stipetić u četvrtak. Na upit hoće li se odazvati pozivu, Stipetić je objasnio da još nema dozvolu Vlade, a »ako ona to dopusti, ja ću se odazvati«</p>
<p>»Nisam mislio na Vladu kad sam rekao da neki žele ponovo izolirati Hrvatsku«, izjavio je okupljenim novinarima hrvatski predsjednikm Stjepan Mesić u četvrtak u Zrakoplovnoj bazi Pleso, gdje je obilježen Dan HRZ-a. Dodao je da je riječ »o špekulacijama«. U kratkom susretu s novinarima, Predsjednik je demantirao svoju navodnu izjavu o podizanju optužnice protiv šestorice hrvatskih generala. »To je nečija prijevara, ja to nikad nisam rekao«, kazao je Mesić. </p>
<p> Hina je, pak, u četvrtak u cijelosti objavila tekst izjave predsjednika Mesićaza Hrvatski radio koju je on dao u srijedu sudjelujući na UN-ovoj konferenciji o međunarodnom organiziranom kriminalu u Palermu. Transkript koji je Hina primila u četvrtak iz Ureda Predsjednika, objavljen je uz ispravak vijesti te agencije. Vijest je bila emitirana pod naslovom »Mesić: Sadašnja Vlada treba izbjeći pogreške bivše glede ICTY-ja« i u njoj je izjava predsjednika Mesića pogrešno interpretirana pa na jednom mjestu i citirana kao kritika »pojedinih ministara u vladajućoj šestorici«. Hina se ispričava svim korisnicima i predsjedniku Mesiću zbog te pogrešne vijesti i detaljno će ispitati kako je do nje došlo. </p>
<p> Novinar Hrvatskoga radija Zoltan Kabok zamolio je Predsjednika da prokomentira određene špekulacije koje su se posljednjih dana pojavile u novinama o navodnom podizanju optužnica Haaškoga suda protiv šest generala i dva dužnosnika iz bivše vlasti. »Mislim da se radi sigurno o jednoj svojevrsnoj špekulaciji, koja očito ima za cilj nešto drugo. Naime, kad HDZ nije mogao rješavati probleme koji su bili nadviti nad Hrvatskom, onda je primijenio - i vi se vrlo dobro sjećate - metode optuživanja cijeloga svijeta da je protiv Hrvatske, i optuživao je također i sve međunarodne i europske mehanizme. Jasno da niti je svijet bio protiv Hrvatske, niti su međunarodni mehanizmi bili protiv Hrvatske. Ali je takva politika vodila Hrvatsku u izolaciju, i jasno, rezultat je bio opljačkana Hrvatska. Ako netko ne može riješiti ili ne zna riješiti problem, onda treba tražiti rješavanje tih problema, treba uložiti i sav intelektualni trud da se problemi riješe. Međutim, napadati međunarodne institucije, a u ovom slučaju radi se upravo o tome, jer suprostavljati se Haaškom tribunalu, znači suprotstaviti se međunarodnoj zajednici, Organizaciji Ujedinjenih naroda, to ponovno vodi Hrvatsku u izolaciju. Onaj tko špekulira na ovaj način, želi ponovo izoliranu Hrvatsku, želi ponovo vidjeti na vlasti one koji su pljačkali Hrvatsku, ili sam želi nastaviti pljačku«, kazao je Mesić. </p>
<p>»Mislite li da možda dio Vlade, da ne kažem čitava Vlada, nije konzistentna u suradnji s Haaškim sudom, i provedbi potpisanog«, pitao je Kabok. </p>
<p>»Ja o tome ne bih špekulirao, ali oni koji daju na ovaj način hrvatskoj javnosti na znanje da je svijet protiv Hrvatske, da je Haaški sud protiv Hrvatske, očito imaju nešto drugo na umu, a ne dobro Hrvatskoj«, istaknuo je hrvatski predsjednik. </p>
<p>Predsjednik Mesić odgovarao je i na upite vezane uz Konferenciju UN-a o organiziranom kriminalu u Palermu te o borbi Hrvatske protiv organiziranog kriminala. </p>
<p>Milan Jelovac, Miroslava Rožanković i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatsko ratno zrakoplovstvo očekuje nove letjelice, najavio predsjednik Republike</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo očekuje nove letjelice na kojima će naši zrakoplovci trenirati da bi mogli služiti ne samo obrani domovine, već i za potrebe misija Ujedinjenih naroda. Moramo imati takve letjelice i tako osposobljeno ljudstvo koje će moći biti uključeno u one jedinice NATO-a koje će opsluživati UN. Istaknuo je to u četvrtak na proslavi devete obljetnice Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva (HRZ) predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, ne precizirajući o kakvim je letjelicama riječ. </p>
<p>Govoreći postrojenim pripadnicima Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u Zrakoplovnoj bazi Pleso, Mesić je podsjetio na teške dane stvaranja HRZ-a. »Bilo je ohrabrenje doživjeti da hrvatski ratni zrakoplovi paraju nebo iznad onih koji su napadali našu domovinu, a počeli smo skoro ni od čega«, rekao je Predsjednik ocijenivši da »HRZ danas može braniti svoje nebo«. </p>
<p> Predsjednik Republike podsjetio je i na sve branitelje koji su položili živote za slobodu Hrvatske, kao i na napore u stvaranju Hrvatske vojske koja će u svakom trenutku disciplinirano odgovarati na zadatke što se postavljaju pred nju.</p>
<p>Uz čestitke povodom Dana HRZ-a upućene postrojenim zrakoplovcima, ministar obrane Jozo Radoš izrazio je nadu da će budućnost, unatoč skromnim mogućnostima, biti obilježena jačanjem borbene spremnosti. »S pravilnim gospodarenjem uvjeren sam da ćemo u mnogo većoj mjeri podići borbenu spremnost i odgovoriti zadaćama koje mirnodopsko vrijeme donosi pred nas, poput humanitarnih aktivnosti«, kazao je Radoš, nagovijestivši sudjelovanje hrvatskih zrakoplovaca u mirovnim operacijama u svijetu.</p>
<p>Prisjećajući se prvih dana Hrvatskoga zrakoplovstva i vukovarskih akcija pilota, zapovjednik HRZ-a i PZO-a general bojnik Josip Čuletić naglasio je da je ono nastajalo radom dragovoljaca, djelatnika aeroklubova, te hrvatskih domoljuba koji su pobjegli iz JNA. </p>
<p> Nakon postrojavanja djelatnih i umirovljenih pripadnika HRZ-a, najzaslužnijima su uručena visoka državna odličja, priznanja i nagrade. Tako je predsjednik Mesić Redom hrvatskog trolista odlikovao peteročlanu posadu »kanadera«, a zrakoplovci su potom svom vrhovnom zapovjedniku dodijelili počasni pilotski znak. </p>
<p>Nakon službenog dijela svečanosti, održan je atraktivan letački program na kojem su piloti helikoptera Mi-8 i Bell, te »kanader«, »pilatusa« i MIG-a 21 BIS pokazali sve svoje umijeće. Hrvatski je predsjednik obišao Zrakoplovnu bazu Pleso i Zrakoplovni tehnički zavod.</p>
<p>Program obilježavanja devete obljetnice osnutka Hrvatskog ratnog zrakoplovstva započeo je u četvrtak ujutro misom u kapeli sv. Petra i Pavla koju je služio vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatski program protuminskog djelovanja najuspješniji u svijetu </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Drugi sastanak direktora centara za razminiranje u jugoistočnoj Europi koji je održan u četvrtak potvrdio je zaživjelost te koordinacije. Ona je stvorena radi razmjene podataka, tehnologije i iskustava u razminiranju, nakon što je prije tri mjeseca u Sloveniji održan prvi sastanak. Na svojevrsnom skupu zemalja bivše Jugoslavije koje su pogođene ratom - Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Kosova i Albanije - bilo je i nekoliko predstavnika međunarodnih organizacija. </p>
<p>»Koordinacija centara za razminiranje u jugoistočnoj Europi značajna je, budući da dijelimo isti problem«, istaknuo je nakon sastanka Dražen Budiša, predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje (HCR). On je dodao da su dominantne teme sastanka bile upotreba strojeva za razminiranje i metode redukcije sumnjivih površina.</p>
<p>Direktor Međunarodnog centra povjerenja, International Trust fonda (ITF) Jernej Cimperšek naglasio je da je ta zaklada u srijedu potpisala ugovor s Europskom unijom o primitku dva milijuna eura za uklanjanje mina iz rijeke Save. Od tog projekta, čija je puna vrijednost udvostručena na četiri milijuna eura zahvaljujući pravilima ITF-a da SAD svaku donaciju udvostručuje, korist će imati i Hrvatska i SAD. </p>
<p>Predstavnik programa Ujedinjenih naroda za pomoć u razminiranju (UNMAAP) Richard Todd kazao je da je hrvatski program protuminskog djelovanja najuspješnoji takav program u svijetu te da je utemeljenje Koordinacije korak prema stvaranju vlastitog programa razmjene iskustava u regiji koji će privući strane donatore. Hrvatska je većinu projekata do sada sama financirala.</p>
<p>Savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova za pitanja razminiranja Dijana Pleština istaknula je da je, samo ove godine, preko ITF-a iz SAD-a donirano 27 milijuna dolara. Kanada je pomogla sa dva milijuna dolara, Švicarska s jednim milijunom dolara, a u donacije su još bile uključene Švedska, Njemačka, Austrija, Belgija i Češka.</p>
<p>»Hrvatska je izradila program prema kojem bi, u slučaju da sve ide prema planu, cjelokupno razminiranje bilo dovršeno do 2010. godine,« istaknuo je ravnatelj HCR-a Damir Goršeta. Najveći je problem, naime, kako osigurati sredstva za tako ambiciozan plan koji bi trebao skratiti rok razminiranja za čak 20 godina. Naime, Hrvatska danas ima oko 4. 500 kvadratnih kilometara miniranih površina s oko milijun mina. Slično je stanje i u susjednoj BiH. Predviđa se da će trebati oko 10 godina da bi se razminiralo cijelo područje i Hrvatska oslobodila od mina, za što je potrebno oko deset milijardi kuna.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Stvaranje imagea: Strance ne zanima koliko Hrvatska ima nobelovaca </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - »Hrvatska bi se mogla svojim imageom, unatoč vremenskoj 'rupi' od desetak godina, uz smišljenu strategiju nacionalnog marketinga, brže od Slovenije nametnuti svijetu«, procijenio je u četvrtak ugledni marketinški stručnjak i publicist iz Londona Simon Anholt, koji je u organizaciji Ministarstva za europske integracije, održao predavanje na temu kako definirati nacionalni identitet neke zemlje prema modernim zakonima marketinga, odnosno »branding a state«, u kontekstu njezine integracije u europske ustanove i procese.</p>
<p>Na početku svog izlaganja, ugledni je marketinški stručnjak istaknuo da »proces stvaranja 'imena' zna biti vrlo dugotrajan i mukotrpan«. </p>
<p>»Hrvatska je novo ime koje se treba prezentirati na svjetskom globalnom tržištu«, rekao je Anholt, pojasnivši kako se za kvalitetnu izgradnju nacionalnog imagea treba ozbiljno posvetiti strategiji. »Prilikom stvaranja identiteta zemlje, ponajprije je potrebna vizija, zatim dosljednost jer se sve institucije trebaju uključiti u proces stvaranja imagea. Isto tako, vrlo je važna objektivnost, jer moramo biti svjesni da drugi ne misle o nama, stoga im se treba nametnuti i prikazati im svoju državu kao vrlo interesantnu zemlju, u kojoj se, ponajprije, mogu dobro provesti. Prilikom predstavljanja svojih prednosti, treba biti iskren, jer laž se vrlo brzo otkrije«, pojasnio je Anholt.</p>
<p>»Svaki pojedinac mora stvarati i 'govoriti' nacionalnu strategiju«. Bez imagea nema ništa. Hrvatska ima priliku da i kroz turizam privuče ulagače u svoju zemlju. Zato treba prilagoditi turističku ponudu i mladim ljudima. Oni se tu moraju dobro zabavljati. Treba gledati dalekovidno, jer sutra ti mladi kao uspješni 'businessmen' možda ulože baš u Hrvatsku«, rekao je Anholt. Istaknuo je kako je najveći problem zemalja pri izradi imagea, to što im je »strategija dosadna«. </p>
<p>»Strance ne zanima koliko Hrvatska ima nobelovaca i velikih ljudi ili koliko ima stanovnika. Strance zanima aktraktivnost zemlje i ono što oni u njoj mogu dobiti. Zato se prilikom predstavljanja zemlje ne smije počinjati s činjenicama kao npr. 'Hrvatska mala zemlja s puno otoka'«, rekao je Anholt. Upozorio je da će Hrvatskoj, kao zemlji s istoka Europe, najveći problem biti predstavljanje kulture, jer je o kulturama istočne Europe izgrađena negativna percepcija zbog socijalističkih i komunističkih režima, te rata na području bivše Jugoslavije. (D. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ninoslav Pavić povukao kaznenu prijavu protiv suca Luburića</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Suvlasnik Europapress holdinga (EPH) Ninoslav Pavić povukao je u četvrtak kaznenu prijavu protiv istražnog suca zagrebačkog Županijskog suda Zorana Luburića koju je podnio zbog sumnje u nesavjesno postupanje u obavljanju sudačke dužnosti.</p>
<p> Pavićeva odvjetnica Vesna Alaburić u dopisu zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu navodi kako je Pavić utvrdio da je sudac Luburić učinio sve što je u danim okolnostima mogao da se kazneni postupak pokrenut protiv njega vodi pravilno i zakonito. Luburić je nakon privođenja Pavića i Vinka Grubišića u istražni centar Županijskog suda obojici odredio mjeru privremenog zadržavanja od 48 sati, zbog čega je Pavić i podnio kaznenu prijavu.</p>
<p> Pavić je naknadno utvrdio kako se na koordinacijama tijela državnih vlasti, kojima su povjerene zadaće u vezi sa zaštitom ustavnog poretka, kriminalističkom obradom, iniciranjem i vođenjem kaznenog postupka, te upravnim pravosudnim zadaćama, donose odluke o pitanjima iz nadležnosti tih tijela državne vlasti. Takve koordinacije posljedica su zapreka ostvarenju načela vladavine prava, koje čak prijete da se vremena kada se od sudaca očekivalo da provode državnu politiku pokažu romantičnim dobom pravne države, smatra Pavić. »U kontekstu takvog pravnog sustava i takve nedemokratske političke kulture ne možemo očekivati da se za neovisnost sudbene vlasti izbore hrabri, čestiti i savjesni suci«, kaže se u dopisu kojim Pavićeva odvjetnica obavještava tužiteljstvo da se odustalo od kaznene prijave protiv Luburića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U međimurskom HSS-u ljuti na »nametnutog« im Luku Trconića </p>
<p>ČAKOVEC, 14. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Međimurske županije i međimurski podžupan Marijan Vukšić, te potpredsjednici Zvonimir Siladi, Dragutin Golubić, Mladen Čonka i Zlatko Orsag, te blagajnica Karmela Kovač iskazali su u četvrtak na konferenciji za novinare veliko nezadovoljstvo što još uvijek nije donesen zakon o poljoprivrednom zemljištu. Tim bi se zakonom, naime, sveobuhvatno uredilo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, pa bi se i izbjegli problemi s kakvima je nedavno bilo suočeno Poglavarstvo Međimurske županije. </p>
<p>Članovi Poglavarstva iz redova HSS-a nisu, naime, podržali prijedlog da se svim predloženim hrvatskim braniteljima daruje poljoprivredno zemljište, budući da nije poštovano temeljno mjerilo da branitelj mora biti poljoprivrednik. Međimurski HSS će zahtijevati da sve nadležnosti iz oblasti poljoprivrede dobije Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, »jer je duboko nezadovoljan suglasnošću koje je za poskupljenje umjetnih gnojiva dalo Ministarstvo gospodarstva, a prihvatila Vlada«, rekao je Mladen Čonka, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Međimurja. </p>
<p>Čelnici međimurskog HSS-a izrazili su i nezadovoljstvo činjenicom što, u trećoj izbornoj jedinici nametnuti HSS-ov kandidat, Luka Trconić od izbora do danas uopće još nije bio u Međimurju, pa tako niti ne može zastupati interese onih koji su mu omogućili zastupnički mandat. Naturanje kandidata »sa strane«, HSS Međimurja, kazali su njegovi čelnici, sigurno više nikada neće prihvatiti. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Lukšić: Ušao bih u SDP kad on ne bi bio leglo prerušenih komunista</p>
<p>SPLIT, 14. prosinca</p>
<p> - Raspravu o prijedlogu proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2001. godinu zasjenio je verbalni sukob Županijskog vijećnika SDP-a Vinka Bajrovića i župana dr. Branimira Lukšića. Na sjednici Županijske skupštine u četvrtak Bajrović je (ne)očekivano istupio, optuživši župana za »intelektualni egzibicionizam« i zamjerivši mu što previše istupa u javnosti. </p>
<p>»Redovito pratim političke istupe našega župana i ne mogu se oteti dojmu da se tu radi o intelektualnom egzibicionizmu koji ne odgovara sadašnjem trenutku i ne koristi hrvatskom narodu«, kazao je Bajrović. Čelnik SDP-a upitao je župana koliko su njegovi javni istupi pošteni, iskreni i svjesni. </p>
<p>»Pitanje gospodina Bajrovića podsjeća me na upit, koji je drug Bajrović, kao revni član Saveza komunista i 'nadzornik čistoće marksizma', postavljao 1971. članu Matice hrvatske, prof. Kastropilu. Godinama ga je tlačio dok čovjeka nije izdalo srce«, uzvratio je župan. Lukšić je rekao da su se vremena promijenila utoliko što su neki drugovi postali gospoda. »Uvijek sam govorio ono što sam mislio, čak i onda kad su me preslušavali. Nema razloga da sada, u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, ne kažem ono što mislim«, poručio je župan. Bajrović je, pak, uzvratio da je kod župana dijagnosticirana amnezija što je potkrijepio »istinitom pričom« koja se prošle godine dogodila u županovu uredu. »Župan i ja razgovarali smo lani u njegovu uredu, i tada mi je Lukšić rekao da je i on socijaldemokrata, te da bi prešao u SDP kad u toj stranci ne bi bilo nekih pojedinaca«, nastavio je Bajrović prepucavanjem. »Drug Bajrović ima pravo. Ja jesam socijaldemokrat, ali u kršćanskom smislu. Uistinu ne bih imao ništa protiv ulaska u SDP, kad u toj stranci ne bi bilo leglo prerušenih komunista«, kazao je Lukšić. Nakon sukoba Bajrovića i Lukšića, sukobili su se i potpredsjednik Skupštine Ante Škeljo (nezavisni) i predsjednik Kluba vijećnika HSLS-a Petar Krolo, koji je zatražio od bivšeg liberala Škelje da odstupi s potpredsjedničkog mjesta. »Oporbi pripada potpredsjedničko mjesto i ako ga ne dobijemo, podnijet ću ostavku na sve dužnosti u Skupštini«, zaprijetio je Krolo. Na oduševljenje vijećnika Škeljo mu je uzvratio: »Moj dida je govorio, 'Ante ako ti fali kapa, kupit ću ti je. Ali, ako ti fali pameti, nju ti ne mogu kupiti'«. </p>
<p>U nastavku sjednice vijećnici su jednoglasno usvojili proračun za 2001. koji iznosi 78,8 milijuna kuna, što je za tri milijuna manje od ovogodišnjega. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ova vlast je podcijenila pitanje suradnje s Haaškim sudom, kaže DC</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - »Zabrinjavajuće je da predsjednik Stipe Mesić zna, a Vlada ne zna protiv koga su spremne optužnice u Haagu. Iz toga je vidljivo da su razlike između Vlade i predsjednika velike, i da je pitanje suradnje s Haaškim sudom ova vlast podcijenila«, kazao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik DC-a Mate Granić. Granić je kazao kako je DC upozoravao da se pitanje suradnje s Haagom ne svodi samo na tehničko pitanje. Prema njegovu mišljenju, nedoumice u javnosti izaziva i to što se ne zna hoće li biti kriminalizacije redarstvenih akcija, te koliko će se proširiti zapovjedna odgovornost. Bivši načelnik ministar obrane Pavle Miljavac drži da se iz napisa u novinama može izvući zaključak da će haaške optužnice zahvatiti široku lepezu vojnih i civilnih dužnosnika. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada nije prihvatila ostavku ministra obrane Joze Radoša! </p>
<p>Zaključeno da se izvješća vojnog Povjerenstva i prikupljena dokumentacija predaju Državnom odvjetništvu / HRT postaje javna ustanova koju javnost financira i kontrolira / Pretplata bez PDV-a, a njezinu visinu određuje Sabor Smanjene naknade za bolovanje </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Jozo Radoš ostaje i dalje ministar obrane. Naime, na sjednici u četvrtak Vlada je zaključila da ne postoji odgovornost ministra obrane za nedavni incident u vojarni »Sveti Petar« u Ogulinu, kad je u eksploziji stradao 21 ročnik. Kako je izvijestio sâm ministar Radoš, istraga još nije dovršena, a kreće se u dva smjera. Prvi je vezan uz sam incident i utvrđivanje koji je tip eksplozivne naprave uzrokovao nesreću te kako je dospio u skladište. Drugi smjer istrage povezan je sa skladištem neeksplodiranih eksplozivnih sredstava »Oštarije 1«, gdje niz godina ima problema s čuvanjem, a od kraja prošle godine to se skladište uopće ne čuva.</p>
<p>»Odgovornost, prema nalazima Povjerenstva, u prvom slučaju, dakle za sâm tragični događaj, može obuhvatiti sve razine, do razine zapovjednika brigade, između ostaloga i zato što nakon prvog inspekcijskog nalaza ništa nije učinjeno da se situacija promijeni. U drugom slučaju, povezanom uz nečuvanje skladišta eksplozivnih sredstava u koje su bila smještena i sredstva iz Dubokog Jarka, utvrđivanje odgovornosti vrlo je složeno zbog toga što je riječ o razdoblju od najmanje pet godina u kojem nisu izvršene izravne zapovijedi«, rekao je Radoš.</p>
<p>U zaključcima Vlade stoji da se prihvaća izvješće posebnog Povjerenstva Ministarstva obrane i nalaže daljnje provođenje svih istražnih postupaka kako bi se utvrdila puna stegovna i kaznena odgovornost. Vlada je zaključila da se izvješća vojnog Povjerenstva i sva prikupljena dokumentacija trebaju predati Državnom odvjetništvu kako bi se u sudskom postupku utvrdilo postoji li i pojedinačna kaznena odgovornost. Prihvaćen je prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka i sprečavanje takvih incidenata. Od Ministarstva obrane traži se da u što kraćem roku pristupi temeljitom preustroju Oružanih snaga kako bi se i tim putem otklonile mnoge uočene slabosti i nedostaci.</p>
<p>Vlada je odlučila da će, u skladu sa zakonom, dodijeliti jednokratnu pomoć ozlijeđenim ročnicima te pokušati postići izvansudsku nagodbu o konačnoj odšteti. </p>
<p>Također, pomoći će u socijalizaciji i mogućoj prekvalifikaciji onim ročnicima čije će ozljede dovesti do trajnih posljedica, navodi se u zaključcima.</p>
<p> Hrvatska radiotelevizija bit će, ako prođe Konačni prijedlog zakona o HRT-u koji je Vlada u četvrtak uputila u drugo čitanje, javna ustanova koju javnost financira i kontrolira. Financirat će se putem pretplate i oglasa, a imat će dva televizijska i tri radijska programa na dvjema frekvencijama. Visinu pretplate, koja se tretira kao pristojba i stoga oslobađa poreza na dodanu vrijednost, određivat će Sabor, a po satu programa HRT neće smjeti imati više od devet minuta reklama.</p>
<p> Svu eventualnu dobit HRT je dužan reinvestirati u program. Kako bi se, prema o preporukama Vijeća Europe, maksimalno izbjegao politički utjecaj, u Vijeće HRT-a ubuduće neće moći biti izabrani zastupnici ni državni dužnosnici. Članove Vijeća izabrat će Sabor na temelju prijedloga raznih udruga. Zakonom je predviđeno da se, izvijestila je potpredsjednica Vlade Željka Antunović, treći televizijski program privatizira na temelju javnog natječaja za koncesiju u sljedećih godinu dana. Odašiljači i veze izdvojit će se u zasebno trgovačko društvo s obvezom da pruža usluge svima na istim osnovama.</p>
<p>Raspravljajući o izvješću Posebnog povjerenstva za ocjenu modela otkupa pšenice, Vlada je upoznata da su, u usporedbi s prošlom godinom, otkupljene 412.982 tone pšenice ili oko 300 posto te da je ta količina pšenice plaćena u 99-postotnom iznosu u samo četiri mjeseca. Potpredsjednik Slavko Linić podsjetio je da se prošlogodišnji urod plaćao još u svibnju ove godine. Preostalo je isplatiti 3,6 milijuna kuna, koliko iznosi dug tvrtke In Cubo. </p>
<p>Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju Vlada se odlučila smanjiti naknade za bolovanje s 80 na 70 posto plaće. Od toga su izuzeti oni koji boluju zbog ozljede na radu, trudnice i rodilje. Te će kategorije zadržati stopostotnu naknadu. Procjenjuje se da bi se time ostvarila ušteda od oko 85 milijuna kuna.</p>
<p>»U prvih šest mjeseci ove godine neka državna tijela nisu pružila adekvatnu pomoć inspektorima Ministarstva zaštite okoliša, na što su zakonom obavezna«, upozorio je Vladu ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Božo Kovačević. Napomenuo je da je od 3699 prijava koje je podnijela građevinska inspekcija, sud donio 604 rješenja, među kojima samo 296 novčanih kazni. Od tog broja, rekao je Kovačević, u 102 slučaja razrezana je kazna manja od zakonom propisane minimalne kazne, a u još 101 slučaju izrečena je minimalna kazna. »Iz takvog stava sudstva teško se može iščitati želja za ukidanjem prakse divlje gradnje u kojoj se okreću milijuni maraka i od kojih država nema ništa«, naglasio je Kovačević.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Policija će na informativne razgovore smjeti privoditi samo u uobičajeno radno vrijeme</p>
<p>Prihvaćen Zakon o policiji te izmjene i dopune Kaznenog zakona s SDP-ovim amandmanom o kaznama za organizira nje skupine radi počinjenja kaznenih djela/ Posjedovanje droga za osobne potrebe ostaje u domeni Kaznenog zakona/ Prihvaćene izmjene Stečajnog zakona, kojemu je u raspravi prigovoreno da loše definira odgovornost za namjerni stečaj/ Zbog neriješenog preustroja kaznionica i zatvora, stupanje na snagu Zakona o izvršenju zatvorske kazne odgađa se do srpnja 2001. </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Nakon iscrpljujuće dvodnevne rasprave o državnom proračunu za 2001. godinu, Zastupnički je dom u četvrtak nastavio posljednje ovogodišnje redovno zasjedanje, raspravljajući o izmjenama Zakona o stečaju. </p>
<p>Govoreći uime predlagatelja, zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan je upozorio na činjenicu da primjena Zakona o stečaju nije polučila zadovoljavajuće rezultate jer su insolventni dužnici vrlo rijetko sami podnosili prijedlog za otvaranje stečaja. »Novim zakonom uvodi se veća disciplina u ponašanje vjerovnika, razrješava se status tražbina zaposlenika te preispituje položaj stečajnih upravitelja«, kazao je Marijan. Listu stečajnih upravitelja za cijelu zemlju utvrđivat će predsjednik Visokog trgovačkog suda čime će se pridonijeti većoj objektivnosti u postupku njihova imenovanja. </p>
<p>Klubovi stranaka podržali su Prijedlog izmjena Stečajnog zakona dok je najčešća opaska bila kako treba osigurati brže i efikasnije provođenje stečajnog postupka. </p>
<p>Klub HDZ-a upozorio je da je vrlo teško predvidjeti hoće li novi zakon omogućiti provođenje preustroja i očuvanje radnih mjesta. Obrazlažući prijedlog tog kluba, Hrvoje Vojvoda založio se da se pri otvaranju stečaja prednost dade naplati potraživanja zaposlenika i to tako da im se osigura podmirenje dugovanja koja su nastala najmanje u posljednja tri mjeseca uoči pokretanja stečaja. </p>
<p>Govoreći uime kluba HSP-HKDU, Tonči Tadić je predložio da se novim zakonom regulira mogućnost osnivanja posebnog fonda kojim bi se prioritetno isplaćivala potraživanja zaposlenika u stečaju. »Novcem iz fonda isplatili bi se radnici, a onda bi se on umjesto njih borio da ta potraživanja naplati od poslodavca«, kazao je Tadić, pozivajući Vladu da čim prije pripremi ratifikaciju međunarodne konvencije o zaštiti radničkih potraživanja u stečaju.</p>
<p>Klub HSLS-a negativnim je ocijenio način formiranja liste stečajnih upravitelja, okarakteriziravši ga pretjerano centraliziranim. </p>
<p>Ante Markov predložio je, uime Kluba HSS-a, veću odgovornost za osobe koje provode stečajni postupak, naglasivši kako stečajni upravitelj u sebi mora objedinjavati određene menadžerske sposobnosti i poznavanje Stečajnog zakona. </p>
<p>Klub HNS-LS predložio je da se osim fizičkih omogući i pravnim osobama da vode postupak stečaja jer bi se na taj način omogućilo sudjelovanje više stručnih osoba različitog profila i brži tijek preustroja tvrtke. Fizičke osobe mogle bi, prema prijedlogu tog kluba, djelovati kao privatni poduzetnici što bi se reguliralo tzv. slobodnom licencom. </p>
<p> »Mislimo da je dobar dio radnika i građana shvatio da stečaj nužno ne mora značiti i propast poduzeća«, kazala je uime Kluba SDP-a Milanka Opačić. Pozdravljajući donošenje tog zakona, ona je kao njegov osnovni nedostatak navela loše definiranje fiktivnog ili programiranog stečaja odnosno odgovornosti poslodavca koji namjerno poduzeće tjera u stečaj. </p>
<p>Nešto je burnija bila rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Njime se snažnije štite prava slabijih, nemoćnih, posebice djece i obitelji, u odnosu na ranije slučajeve kada se kazneni postupak za silovanje pokretao po prijedlogu supružnika ili supružnice, to će se sada činiti po službenoj dužnosti. Ranko Marijan je naglasio kako su novim zakonom povišene kazne za spolni odnos s nemoćnom ili maloljetnom osobom. U režimu pokretanja kaznenog postupka, izjednačeno je državno i privatno vlasništvo pa se prema novom zakonu u oba slučaja prijava također podnosi po službenoj dužnosti. </p>
<p>Najveći prijepori tijekom rasprave o kaznenom zakonu mogli su se čuti u vezi s dekriminalizacijom posjedovanja droge, od čega je Vlada ipak odustala. Naime, najprije je Jadranka Kosor istaknula kako je Klub HDZ-a cijelo vrijeme inzistirao na sprječavanju dekriminalizacije posjedovanja droga iz prva dva Vladina prijedloga kaznenog zakona. SDP-ovi su zastupnici takve ocjene nazvali čistom manipulacijom javnosti, a cijelu je zavrzlamu razriješio zastupnik Ivan Čehok (HSLS). »Žao mi je što to moram reći, ali jao onoj državi, a još više jao onoj mladeži, kojoj je pitanje droge političko pitanje«, ustvrdio je HSLS-ov zastupnik. Zastupnici su u četvrtak raspravljali i o Prijedlogu zakona o izvršenju zatvorske kazne složivši se s predlagateljem da se zbog neriješenog preustroja kaznionica i zatvora, njegovo stupanje na snagu odgodi za početak srpnja naredne godine. </p>
<p>Zbog nedostatka kvoruma, glasovanja o predloženim zakonima odgođeno je za poslijepodnevni dio sjednice, kada su zastupnici prihvatili Zakono o policiji koji, kako je rekao zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk, načelno regulira nadležnost i ustroj MUP-a te detaljno policijske ovlasti. Odnosno, naglasio je, regulira postupanje policije i primjenu sile za koju je točno određeno - kada i kako će se upotrijebiti. Uz to taj zakon, rekao je Vresk, regulira i pravni status policijskih službenika te disciplinski postupak, odnosno ustrojava profesionalne disciplinske sudove. Kao jedan od noviteta zakon propisuje da policijski poslovi više nisu zaštita ustavnog poretka nego ljudi i imovine a nova je, ukazao je Vresk, i definicija policije kao javne službe MUP-a. Predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić je istaknula kako je neprikladna odredba da se građani privode na razgovore od 6 do 22.00 sata, jer to može na simboličan način značiti poniženje osobe te predložila da se ti razgovori vode u uobičajeno radno vrijeme, što je predlagatelj i prihvatio.</p>
<p>U ime kluba DC-a Vesna Škare Ožbolt je naglasila kako Zakon ide prema demokratskim standardima ali im se ipak ne približava dok je Petar Turčinović u ime kluba IDS-a istaknuo važnost otpočinjanja prakse zaštite tajnosti osobnih podataka. Turčinović je također izrazio nezadovoljstvo zbog postojanja internog službovnika koji nije javni dokument a trebao bi biti. Ivan Jarnjak je u ime kluba HDZ-a ukazao na činjenicu da Zakonom nije regulirano kamo pripada SZUP kao protuobavještajna služba, odnosno najjača tajna služba u državi. S tim se u ime kluba HSP-a složio i Ante Đapić, naglašavajući kako zakonski nije dobro reguliran rad tajnih službi niti nacionalna sigurnost. Ante Markov se u ime kluba HSS-a zauzeo za depolitizaciju policije te pohvalio odvajanje ravnateljstva policije kao stručne službe od ostatka službe. </p>
<p>Zastupnici su također prihvatili izmjene i dopune Stečajnog zakona, izmjene i dopune Zakona o izvršavanju kazne zatvora, te izmjene i dopune Kaznenog zakona s amandmanom koji je predložio klub SDP-a, a kojim se definiraju kazne za onoga tko organizira grupu ljudi od tri ili više osoba koja ima cilj počinjenja kaznenih djela. </p>
<p>Posjedovanje droga za osobne potrebe i dalje ostaje u sferi Kaznenog zakona a ne kako je to predlagao klub SDP-a u sferi prekršaja. </p>
<p>Mile Franičević, Ivana Matić i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Pokrenuta istraga protiv Zagorca, Kakarigija, Šporera i još dvojice zbog malverzacija u Ministarstvu obrane </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Protiv umirovljenih generala Vladimira Zagorca i Matka Kakarigija, te umirovljenog brigadira Jurja Vojkovića i bivšeg potpredsjednika zagrebačke Gradske skupštine Antuna Šporera pokrenuta je istraga zbog sumnje da su novcem Ministarstva obrane obnovili Šporerovu vikendicu u Novigradu, pokraj Zadra.</p>
<p> Rješenje o provedbi istrage donio je u srijedu istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda Zoran Luburić nakon ocjene da je istražni zahtjev zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva osnovan. </p>
<p> Bivšeg pomoćnika ministra obrane za opremanje i nabavu Zagorca, bivšeg načelnika Uprave za graditeljstvo MORH-a Kakarigija i njegova pomoćnika Vojkovića sumnjiči se da su 1997. godine s 1,1 milijun kuna obnovili Šporerovu vikendicu i tenisko igralište iako su znali da su objekte devastirali srpski pobunjenici za vrijeme okupacije Novigrada, a ne vojnici HV-a. Naime, MORH je po zakonu mogao financirati obnovu samo onih objekata koje je oštetila Hrvatska vojska. Stoga, Tužiteljstvo sumnjiči trojicu umirovljenih časnika da su zloporabili položaj i ovlasti kako bi drugome pribavili znatnu imovinsku korist, a Šporera da ih je poticao na kazneno djelo. </p>
<p> U medijima se nakon istražnog zahtjeva podnesenog u listopadu ove godine, nagađalo da je obnovom vikendice Šporer bio »nagrađen« jer je, kao vijećnik HSS-a, 1997. »digao ruku« za HDZ i osigurao toj stranci većinu u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.</p>
<p> Protiv Kakarigija provest će se istraga i zbog sumnje da je, zajedno s pomoćnikom direktora splitskog poduzeća Leom Kurentom, oštetio MORH za dodatnih 98.000 kuna. Tužiteljstvo tvrdi da je umirovljeni general tim novcem neovlašteno platio poduzeću Građenje iz Solina gradnju protupožarnog puta na otoku Sveti Klement. Kakarigija se sumnjiči za zloupotrebu ovlasti u gospodarskom poslovanju i za kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, a Kurenta za poticanje. </p>
<p> Zasad je predviđeno saslušanje 15 svjedoka, među kojima su bivši ministar obrane Pavao Miljavac i bivši pomoćnik ministra obrane za gospodarenje Ljubo Ćesić-Rojs. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Na Debelom Brdu pokraj Udbine ekshumirano 18 tijela </p>
<p>DEBELO BRDO, 14. prosinca</p>
<p> - Na mjesnom groblju na Debelom Brdu pokraj Udbine do četvrtka u 14 sati djelatnici Zavoda za sudsku medicinu Medicinskoga fakulteta u Rijeci otkrili su posmrtne ostatke 18 osoba. Ekshumacija je obavljena na temelju zahtjeva istražne sutkinje Županijskog suda u Rijeci Sajonare Čulina, u sklopu postupaka protiv Tihomira Oreškovića i skupine Gospićana osumnjičenih za ratni zločin nad civilima 1991. u Gospiću. Prema svjedočenju jednog svjedoka u riječkom Županijskom sudu, na tom su području 1991. pokopana tijela 24 ili 25 osoba srpske nacionalnosti. Ekshumacija je počela oko 9.15 i završena je oko 14 sati. Prema riječima zamjenika županijskog državnog odvjetnika Dorisa Hrasta, tražilo se 24 ili 25 tijela, a pronađeno ih je 18. Šest tijela, kaže Hrast, prethodnih su godina ekshumirali rođaci ubijenih. »Obrana je tvrdila da nema leševa, a sad se pokazuje da oni postoje«, izjavio je.</p>
<p> Istražna sutkinja Sajonara Čulina rekla je novinarima da se istraga u slučaju Oreškovića i Gospićana nastavlja i mogla bi završiti do ožujka 2001. godine. Najavila je da će do tada zatražiti dokumentaciju i svjedočenja od Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, koje su prikupili njegovi istražitelji. Patologinja Zavoda za sudsku medicinu riječkog Medicinskog fakulteta Renata Dobi-Balić izjavila je da će tijela biti prevezena na Zavod gdje će uslijediti obdukcija i identifikacija leševa. »Utvrdit ćemo ozljede i način smrti, te iskoristiti sve metode radi identifikacije«, kazala je patologinja. </p>
<p> Inače, na grobnici su bila dva križa na kojima su bila ispisana dva imena - Rada Diklić i Milan Pantelić. Drugih identifikacijskih oznaka na samoj grobnici nije bilo, a na plastičnim vrećama, u kojima su pokopana pronađena tijela, bile su šifrirane oznake. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Dejan Subotić nepravomoćno oslobođen optužbe za ratni zločin </p>
<p>DUBROVNIK, 14. prosinca</p>
<p> - Vijeće dubrovačkog Županijskog suda, pod predsjedanjem suca Bruna Karninčića, u četvrtak je nepravomoćno oslobodilo pomorca Dejana Subotića (36), iz Risna u Crnoj Gori, od optužbe za ratni zločin prema civilnom stanovništvu i pljački imovine. Subotić je lani u studenome bio proglašen krivim i osuđen na deset godina zatvora. </p>
<p>Oslobađajućoj su presudi, koja je inače bila popraćena burnim pljeskom, osim Subotićeva odvjetnika Srđe Jakšića nazočili i njegova majka, supruga i sestra, te predstavnici OESS-a. Subotića se, podsjećamo, teretilo da je tijekom okupacije Orašca tamošnjem mještaninu Niki Moretiću oduzeo teretno vozilo prevozeći njime, zajedno s drugim vojnicima, razne ukradene predmete. Također ga se teretilo kako je istim vozilom prevozio i civile na ispitivanja, te u logor, a bio je okrivljen i za zlostavljanje nekoliko civila. Nakon žalbe Vrhovni sud je u rujnu ove godine ukinuo prvostupanjsku presudu zbog »netočno utvrđenog činjeničnog stanja« i naložio ponovno suđenje. </p>
<p>U obrazloženju presude sudac je, uz ostalo, naglasio da Subotiću nije dokazano kazneno djelo za koje ga se teretilo, te da se Vijeće rukovodilo »kriterijem individualne krivnje«. Subotić je odmah pušten na slobodu, jer mu je ukinut pritvor u kojem je bio od lanjskoga kolovoza. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Odziv na štrajk u osnovnim školama i na fakultetima lošiji od očekivanog </p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - U osnovnom školstvu, znanosti i obrazovanju u četvrtak se štrajkalo, kako se ističe, protiv Vladine politike plaća u javnim i državnim službama. Taj štrajk koji je dio »cirkularnog štrajka« sindikata državnih i javnih službi, organizirali su Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) te Sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Pozvali su na takav prosvjed jer je Vlada odbila njihov zahtjev za petpostotnim povećanjem osnovice za plaće javnim i državnim službenicima. </p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba rekao je za Vjesnik da odziv na taj štrajk nije bio isti kao na onome održanom 8. prosinca. Sada se pozivu na štrajk odazvalo između 30 i 50 posto zaposlenika u osnovnim školama. »Zasad je izvrstan odziv u Istarskoj, Zadarskoj, te u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje iznosi 40 posto«, rekao je Kuba. Neće nastaviti štrajkati jer, istaknuo je, »ne želimo 'trošiti' ljude, a i proračun je već donesen. Nama je štrajk sredstvo, a ne cilj«. </p>
<p>Prema Vilimu Ribiću, predsjedniku Glavnog vijeća Sindikata znanosti, odziv na štrajk manji je između 20 i 30 posto nego prošloga tjedna. Kako je za Vjesnik izjavila Vesna Bilić, pomoćnica ministra prosvjete i športa, prema preliminarnim podacima, odziv na štrajk je vrlo slab. »Većina zaposlenika normalno je radila«, rekla je ona.</p>
<p> Prema privremenim podacima Nezavisnog sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, štrajk u četvrtak uspio je u 48 ustanova, i to u većini sa stopostotnim odzivom. No, odazvali su se isključivo članovi Sindikata. Najveći sindikalni uspjeh, prema pojedinačnim podacima, zabilježen je u sveučilišnim knjižnicama koje su u četvrtak bile zatvorene za građanstvo u Rijeci i Splitu. U sveučilišnim knjižnicama u Zagrebu i Puli štrajkalo je 90 posto djelatnika. Stopostotni odziv zabilježen je na Visokom učilištu u Petrinji, Građevinskom fakultetu u Osijeku, te na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, Šumarskom fakultetu (bila je zatvorena i referada), te na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je, prema informacijama Sindikata, održan jedino sastanak čistačica. Stopostotni odziv zabilježen je i u Rektoratu osječkog Sveučilišta, a 80-postotni u splitskom Rektoratu. U Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu, sindikalci su postigli 70-postotni rezultat, što nije bitno utjecalo na njegov rad jer je u u SC-u samo 20 članova Sindikata. </p>
<p>U Sindikatu tvrde da je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prosvjedovalo 55 posto nastavnika i administrativnog osoblja, a na Muzičkoj akademiji njih 90 posto. Na Staroslavenskom institutu štrajkalo je 96 posto članova Sindikata, na Institutu za etnologiju i Institutu za medicinska istraživanja svi članovi, a na Institutu za hrvatski jezik te na Institutu »Ruđer Bošković« po 95 posto članstva. Iako je u prijepodnevnim satima Sindikatu potvrđeno da je i zagrebački Ekonomski fakultet u štrajku, odnosno da se nastava i ispiti ne održavaju, u Tajništvu tog fakulteta opovrgnuli su informaciju, rekavši da se uopće ne štrajka.</p>
<p> Katastrofalni podbačaj Sindikat je imao na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, gdje je prosvjedovalo samo deset posto osoblja. Kako neslužbeno doznajemo, u Sindikatu znanosti vrlo su nezadovoljni činjenicom da je štrajk bojkotirao velik broj nečlanova Sindikata koji ih je podržao na prvom štrajku upozorenja. </p>
<p>U Ministarstvu znanosti i tehnologije u četvrtak nisu imali podatke o štrajku, jer nisu ni zatražili potpunu evidenciju o broju zaposlenika koji štrajkaju u ustanovama pod njihovom ingerencijom. (A. F./ M. L./ A. P. / K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Antunović zahvalila svima koji su radili za vrijeme štrajka</p>
<p>ZAGREB, 14. prosinca</p>
<p> - Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan izrazio je u četvrtak nadu da će štrajk u javnim službama proći u redu, te da »neće trajati beskonačno«. </p>
<p> Račan je na početku sjednice Vlade istaknuo da sudjelovanje u četvrtak započetom cirkularnom štrajku javnih službi neće biti plaćeno iz državnoga proračuna. Istaknuo je da se na sastanku sa sindikatima u srijedu još jedanput odlučno branilo stajalište Vlade. </p>
<p>»Štrajk je demokratsko pravo koje Vlada poštuje. Tražio sam od ministara da u okviru svoga djelokruga osiguraju nesmetano odvijanje štrajka, ali istodobno da se u institucijama i ustanovama javnih službi osigura neophodno obavljanje poslova, koji se moraju obavljati u javnom interesu«, rekao je Račan, izrazivši nadu da će to biti uspješno obavljeno. </p>
<p> Premijer je ponovio i želju Vlade da se dođe do strategije politike plaća u srednjoročnom razdoblju. »I dalje ćemo inzistirati na razgovoru s našim socijalnim partnerima oko toga. Nema razloga da u gospodarskom i općem interesu do toga ne dođe«, istaknuo je Račan na sjednici Vlade. </p>
<p> »Prema prvim podacima odziv na štrajk u prosvjeti i znanosti vrlo je nizak što pokazuje i činjenica da u prvoj smjeni nijedna srednja škola nije štrajkala«, izjavila je Željka Antunović, potpredsjednica Vlade. S tim u vezi Antunović se zahvalila svim učiteljima, nastavnicima i drugim djelatnicima u školama koji su radili i time pokazali visok stupanj odgovornosti i savjesnosti spram djece i roditelja. Ponovila je da bi povećanje plaća značilo povećanje poreznih opterećenja, te je zaključila da je Vlada zadovoljna visokim stupnjem razumijevanja. (M. R /Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001215].
|
