NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000615].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181745 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.06.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Li Peng - voditelj najvećeg kineskoga građevinskog pothvata, ali i brutalni gušitelj pobune na Tiananmenu</p>
<p>Zahvaljujući svojim dužnostima u privredi i pokroviteljstvu Zhou Enlaija, Li Peng spada među mali broj danas vodećih kineskih ličnosti koje nisu proganjane u kulturnoj revoluciji / Bio je uspješan na izvanrednom zadatku - 1985. je smirio buntovne studente koji su prosvjedovali protiv pretjeranog uvoza japanske robe, što mu je bila neka vrsta generalne probe i preporuka za gušenje masovnih prosvjeda na Tiananmenu 1989. godine / Gradnja divovske hidroelektrane na Yangtzeu, najvećoj rijeci u Aziji, proglašena je najvećim građevinskim pothvatom čovječanstva poslije gradnje Kineskoga zida, a nazivaju ga i Li Pengovim spomenikom</p>
<p>TOMISLAV BUTORAC</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Poslije Beograda, gdje je »čestitao jugoslavenskom narodu na otporu barbarskoj agresiji NATO-a 1999. godine«, te Slovenije, gdje nije prikriveno nezadovoljstvo i vladajuće politike i nevladinih udruga što dolazi državnik zemlje s očitim i grubim kršenjem ljudskih prava, k tome izravno iz Beograda, Li Peng u četvrtak stiže i u posjet Hrvatskoj. Predsjednik Svekineskog narodnog kongresa, kako se naziva kineska skupština, osim posjeta Zagrebu, provest će nekoliko dana odmarajući se na Brijunima, a potom odlazi u Slovačku, Ukrajinu i Azerbajdžan.</p>
<p>Li Peng, danas jedan od trojice najvažnijih čelnika NR Kine, rođen je 1928. u Chengduu, glavnome gradu najnaseljenije kineske pokrajine Shechuan (više od 100 milijuna stanovnika). Njegova oca, partijskog komesara u vojsci, ubili su kuomintangovci 1931. godine, a trogodišnjeg Lija s majkom strpali su u zatvor. Poslije je dječak živio kod nekih rođaka sve do 1939., kada je Zhou Enlai saznao za njegova stradanja i posvojio ga. Od tada se za njega brinuo Zhou, najbliži suradnik Mao Zedonga, godinama i premijer.</p>
<p>Sa 17 godina, Li je postao članom partije. Od 1945. sudjelovao je u građanskom ratu, ali već sljedeće godine radio je kao tehničar u elektranama, a 1948. otišao je na studij u Moskvu. Bio je odličan student; tvrdi se da je sve ispite polagao s odličnim. Istodobno je bio partijski sekretar i predsjednik organizacije kineskih studenata. Tako je od mladosti spajao stručni i politički rad. Poslije povratka iz Moskve, radio je kao inženjer i rukovoditelj u elektrostruci i postupno, tijekom nešto više od 20 godina, napredovao do položaja ministra energetike.</p>
<p>Spada među mali broj danas vodećih ličnosti koje nisu proganjane u kulturnoj revoluciji. To zahvaljuje svojim dužnostima u privredi i, naravno, pokroviteljstvu Zhou Enlaija. Kao posinak popularnog i cijenjenog premijera, Li Peng je stekao mnoga poznanstva i odlične veze među veteranima revolucije, a istodobno i u svojoj generaciji, koja ga zna iz studentskih dana, a potom i kao važnog dužnosnika u elektroprivredi.</p>
<p>U Centralnom komitetu KP Kine je od 1982. Već sljedeće godine postao je jednim od četvorice potpredsjednika vlade, s odgovornošću za energetiku, elektroniku, strojogradnju, promet, zaštitu okoliša, a potom i za obrazovanje koje je u Kini jedan od najvažnijih resora. Od 1985. je u Politbirou CK i od tada preuzima najodgovornije poslove. Bio je uspješan i na izvanrednom zadatku - 1985. je smirio buntovne studente koji su prosvjedovali protiv pretjeranog uvoza japanske robe.</p>
<p>Pokazat će se da mu je to bila neka vrsta generalne probe i preporuka za gušenje masovnih prosvjeda na Tiananmenu 1989. godine. Kad je u siječnju 1987. reformator Hu Yaobang uklonjen s položaja glavnog tajnika KP, na njegovo je mjesto došao dotadašnji premijer Zhao Ziyang, a Li Peng je postao premijerom. Izabran je također i u Stalni komitet Politbiroa, petočlano najviše tijelo KP. Na tim položajima zateći će ga i burna zbivanja 1989., kada su studenti zahtijevali više demokracije, pokrenuli masovne prosvjede prozivajući poimence Deng Xiaopinga i Li Penga te kritizirajući partiju zbog korupcije i autokratske vlasti.</p>
<p>Demonstranti su doslovno zauzeli i tjednima držali najveći trg na svijetu, Tiananmen u Pekingu. Zbog »neodlučnosti« prema njima Zhao Ziyang je smijenjen, a Li Peng je dobio neslavnu ulogu provoditelja partijske odluke da se prosvjedi uguše vojskom i tenkovima. To krvoproliće u noći 4. lipnja 1989. nanijelo je golemu moralnu i političku štetu, a mnoge zapadne države uvele su Kini gospodarske, vojne i političke sankcije. Iako su zapadni političari i uopće javnost, a najglasnije američki mediji, osuđivali nasilje protiv demonstranata, tadašnji američki predsjednik George Bush poslao je svog savjetnika za nacionalnu sigurnost Brenta Scowcrofta u tajnu misiju kineskim čelnicima s umirujućom porukom, da taj »incident« ne bi smio ugroziti dobre odnose koje su Amerikanci i Kinezi stvarali 17 godina (od posjeta predsjednika Nixona Kini, 1972).</p>
<p>Službena Kina je zahtjeve prosvjednika za više demokracije proglasila kontrarevolucionarnima, tvrdeći da bi svako popuštanje vodilo u kaos, pa je prema tome silom suzbijeno iskazivanje nezadovoljstva bilo opravdano. Na petu godišnjicu tog nemilog događaja, Li Peng je rekao da bi Kina bez nasilnog prekida demonstracija bila u gorem stanju od SSSR-a i Istočne Europe.</p>
<p>I kontroverzna divovska hidroelektrana na Yangtzeu, najvećoj rijeci u Aziji, najčešće se povezuje s Li Pengom. Gradnju je prvi - još 1919. godine - predložio otac moderne Kine Sun Yat-sen. Mao Zedong je podržao ideju i spjevao pjesmu u kojoj je obećao da će biti provedena. Li Peng, po struci hidroenergetski inženjer, doživljava je i provodi kao svoj životni zadatak. Osamdesetih je godina taj projekt bio omiljena meta disidenata. Kritizirali su ga kao simbol monstruoznog miješanja čovjeka u prirodu, dokazivali da ne samo što uništava okoliš i krši ljudska prava već pokazuje i komunističku bezobzirnost prema prirodi i neosjetljvost za stradanja ljudi.</p>
<p>Naime, projektom je predviđeno stvaranje umjetnog jezera - dugog oko 650 kilometara i dubokog 175 metara - koje će potopiti stotine manjih i većih naselja, pa i gradova, zbog čega će se preseliti više od milijun stanovnika. Tek kad su 1989. na Tiananmenu ušutkani najglasniji disidenti, projekt je 1992. službeno prihvaćen i od tada se užurbano provodi. Proglašen je najvećim građevinskim pothvatom čovječanstva poslije gradnje Kineskog zida, a nazivaju ga i Li Pengovim spomenikom.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Agcina amnestija viza za smrt?</p>
<p>SANJA MIHALJINAC</p>
<p>RIM, 14. lipnja</p>
<p> – »Sve je kao san, još ne mogu vjerovati da se to meni događa«, bile su prve riječi nakon izlaska iz zatvora Mehmeta Ali Agce, čovjeka koji je prije 19 godina izveo atentat na papu Ivana Pavla II. O svome pomilovanju saznao je u utorak poslije podne od svoje odvjetnice Marine Magisrelli, koja ga je besplatno branila prošlih osam godina. Potpisom amnestije, na prijedlog talijanskog predsjednika Carla Azeglia Ciampija, spušten je zastor na završnom činu predstave u kojoj je glavnu ulogu imao Ali Agca. U tih 19 godina isprobao je svoje glumačke sposobnosti predstavljajući se od luđaka koji se ničega ne sjeća do sudionika fatimske tajne, čiju su ruku s pištoljem više sile usmjerile prema Papi. Međutim, ono što nikad nije otkrio je tko ga je opremio »browningom« 9 mm, koji je po specijalnoj narudžbi konstruiran u Belgiji, a kupljen u Francuskoj od strane švicarskog kolecionara i ujedno poznatog trgovca oružjem. Sa sobom, u kasnom noćnom letu za Tursku, ponio je mnoge nerazjašnjene misterije povezane s atentatom na Papu.</p>
<p>Mehmet Ali Agca sada ima 42 godine, potpuno je sijed, mršav, obučen u plavu trenirku koju je imao i 13. svibnja 1981. godine kada se približio Papi na Trgu sv. Petra i ispalio fatalni metak. Sačuvao je i tenisice koje je nosio tog dana. »Bio sam mladi fanatik, neodgovoran, imao sam samo 22 godine. Prošlo je 19 godina tijekom kojih sam shvatio da sam napravio strašnu pogrešku. Shvatio sam da sam uperio pištolj u iznimnu osobu, kao što je Papa, koji je promijenio svijet«, nastavlja svoju ispovijest Ali Agca. Pri spomenu Papina imena, kao da je nešto zaiskrilo u mutnim očima atentatora: »Želim zahvaliti Svetom Ocu. Hvala Vatikanu, hvala predsjedniku republike«, bile su riječi zahvale na aerodromu uoči leta u Tursku. Talijanska vlada je amnestijom, na zahtijev pape Wojtyle, udovoljila molbi turske vlade za ekstradiciju Ali Agce, kojega čeka 10 godina zatvora u Turskoj. Optužen je u Istanbulu za ubojstvo novinara i direktora lista Millyet Abdi Ipekcija, što on pobija.</p>
<p>Odmah se javio turski ministar pravosuđa Hikmet Sami Turk, tvrdeći da se Ali Agca ne treba previše zanositi aktom o amnestiji, jer ga u Turskoj čeka još 3.492 dana zatvora. Poznato je da Ali Agca pripada desničarskoj fanatičnoj organizaciji »Sivi vukovi« i da je kao njen militantni pripadnik ubio novinara demokratskog lista Millyet. Čovjek iz sjene, optužen za organiziranje tog ubojstva, Oral Celik, osumnjičen da je »drugi čovjek« umiješan i u atentat na Papu, lani je pušten iz zatvora. Odvjetnik obitelji ubijenog novinara Targut Kazan uvjeren je da ni Ali Agca neće odležati punu kaznu. On je rekao da iz pouzdanih izvora zna da se priprema amnestija za Ali Agcu i da će ubrzo biti oslobođen. No, čuju se i protivna mišljenja.</p>
<p>Primjerice, Rosario Priore, sudac koji je godinama pratio slučaj atentata na Papu tvrdi da Ali Agcu prave opasnosti tek čekaju. »Pomilovanje je pametna odluka, jer nije Agca ključ koji otvara vrata istine. Sada, kad je napustio talijanski zatvor, njegov život je u opasnosti. U talijanskom zatvoru je bio u totalnoj izolaciji. Ne znam kakvo je stanje u turskim zatvorima, ali sigurno znam da su mnogi pripadnici organizacije »Sivih vukova« ubijeni baš iza zatvorskih rešetaka. Vjerojatno je i Ali Agca trebao biti likvidiran odmah nakon atentata, kao što je to bio slučaj s osumnjičenima za organiziranje atentata Abdullahom Chatlijem i Bekirom Celenkom«. Razni su misteriji povezani s neuspjelim atentatom. Francuske tajne službe dvije su godine prije atentata na Papu na Trgu sv. Petra znale da se sprema »nešto veliko«. Tko je obavijestio francuske tajne službe? Je li i Oral Celik bio toga dana na Trgu sv. Petra? Kakvu je ulogu u svemu tome odigrala bugarska strana, kakvu turska mafija...? Godine 1982. bio je pritvoren Bugarin Sergej Ivanov Antonov, jedan od rukovodilaca »Balkan Aira« i tada je otkriveno da je pištolj u Austriji kupio Oral Celik. Što je bilo zadaćom Antonova i ostale trojice Bugara? Niz pitanja ostaje bez odgovora. Od 1985., Ali Agca počinje priču o povezanosti njegova čina s fatimskom tajnom. Kako je uopće došao do tih obavijesti? Misterij postaje još zamršenijim, jer se stalno pojavljuje broj 13. Prije 19 godina, 13. svibnja, pokušan je atentat na Papu, istoga dana se slavi dan pojavljivanja Djevice Marije u portugalskom selu Fatimi. Je li povijest Fatime bila presudna u izboru datuma od strane terorista?</p>
<p>Jer, mjesto je dobilo ime po muslimanskoj ratnoj zatočenici Fatimi koju iz križarskih ratova dovodi jedan Portugalac, zaljubljuje se u nju i ženi se njome. Ona prelazi na kršćanstvo i vrlo brzo nakon toga umire, a u njenu čast selo dobiva ime - Fatima. Ove godine, 13. lipnja, Ali Agca je oslobođen, a za 13 dana će se službeno otkriti treća tajna iz Fatime. Hoće li tada biti nešto jasnije i pasti veo s tog misterija? Vatikan je primio s velikim zadovoljstvom vijest o Agcinu pomilovanju. U utorak navečer glasnogovornik Svete Stolice Joaquin Navarro je rekao da je papa Ivan Pavao II. odmah nakon atentata oprostio Ali Agci.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Zagrepčani masovno prihvatili ponuđeni dijalog s gradskim čelnicima</p>
<p>Potpredsjednik Gradske skupštine Silvije Degen, zadužen za probleme sporta, kulture i školstva, održao je u srijedu u Starogradskoj vijećnici, prvi radni sastanak s građanima. Degen je pojedinačno slušao, razgovarao i savjetovao 13 građana, što je trajalo gotovo tri sata. Iako neki od njih nisu željeli da njihovu petnaestminutnom razgovoru prisustvuje novinar, pozivajući se na pravo na privatnost, nekima je ipak godila činjenica da će s njihovim problemom biti upoznata javnost. </p>
<p>– Cilj sastanaka s građanima je kreiranje rada Gradske skupštine. Već nakon nekoliko narednih tjedana bit će mi jasno koji su prioritetni problemi u Zagrebu. Je li to zapošljavanje ili problemi u školstvu, rekao nam je Silvije Degen, smatrajući da je prisutnost novinara dobra te da se ne treba bojati javnosti.</p>
<p>– Bivša gradonačelnica Marina Matulović Dropulić bojala se građana i javnosti, prosudio je Degen, osudivši je zbog još jedne greške. »Zagreb je nekad imao izvrsnu međugradsku suradnju i bratske odnose s europskim gradovima. Ti su odnosi zamrli, a ja ću se potruditi probuditi ih«, rekao je. </p>
<p>Koliki je interes građana za razgovore u Gradskoj skupštini, govori podatak da su termini za razgovore srijedom već zauzeti sve do 15. srpnja. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U raspravi o Hercegovcima, najvećom se »gospodom« pokazali Vesna Pusić i Milan Bandić </p>
<p>Odnos Zagrepčana prema Hercegovcima i osjećaji Hercegovaca u Zagrebu prema svojim sugrađanima bile su glavne teme o kojima su, na odlično posjećenoj tribini u dvorani Forum u studentskom domu na Savi razgovarali gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednica HNS-a Vesna Pusić, zastupnik HDZ-a s liste za dijasporu Milan Kovač, odvjetnik i potpredsjednik Gradske skupštine Silvije Degen te sociolog i publicist Slaven Letica </p>
<p>»Tko je najbolji Hercegovac? Ero s onoga svijeta!«, kratki je vic kojim je u utorak navečer otvorena tribina Zavičajnog kluba studenata Hercegovine u Zagrebu. Odnos Zagrepčana prema Hercegovcima i osjećaji Hercegovaca u Zagrebu prema svojim sugrađanima bile su glavne teme o kojima su, na odlično posjećenoj tribini u dvorani Forum u studentskom domu na Savi razgovarali gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednica HNS-a Vesna Pusić, zastupnik HDZ-a s liste za dijasporu Milan Kovač, odvjetnik i potpredsjednik Gradske skupštine Silvije Degen te sociolog i publicist Slaven Letica. </p>
<p>Tribini su, osim njih, prisustvovali i Vladimir Novotny, član Gradske organizacije HSS-a i autor već čuvenog predizbornog spota o bijelim čarapama i Livnobusu, te Vlado Glavaš, predsjednik Kluba useljenika-povratnika. Na uvodno pitanje što joj je prva asocijacija kad čuje riječ »Hercegovac«, Vesna Pusić odgovorila je »Milan Bandić«, za što je dobila veliki pljesak okupljenih. Odmah je dodala da je, osobno, neprijatelj svakog kolektivnog identiteta, bez obzira radi li se o regiji, naciji ili spolu. Slaven Letica još je jednom pokazao sposobnost snalaženja u svim mogućim situacijama, oštro napavši autora predizbornog spota HSS-a. Spot je ocijenio šokantnim, primitivnim i rasističkim. U dvorani prepunoj studenata-Hercegovaca to je, naravno, izazvalo prave ovacije, kao i nastup hadezeovca Kovača, koji svoju stranačku pripadnost nije ni pokušavao staviti u drugi plan. »Zašto su Hecegovci opet glasovali za HDZ? Zato što znaju što je dobro!«, zborio je Kovač, koji je iskoristio priliku i za napad na predsjednika Mesića. </p>
<p>»Mesić je, po prvi put u povijesti, postao predsjednik jedne države zahvaljujući denunciranju jednog dijela vlastitog naroda«, rečenica je koja je, uz uzvike odobravanja iz publike, posebno zaboljela Vesnu Pusić, koja je odmah ustala u obranu Predsjednika. I upravo na takvim napadima i obranama, glavna tema tribine nerijetko je padala duboko u drugi plan. Klinč između Kovača i gospođe Pusić nije popuštao, pa su prisutni imali prilike čuti i podatke o tome kolika je novčana razmjena Hrvatske s hrvatskom komponentom u BiH prema Kovaču, kao i slične podatke, prema dr. Pusić.</p>
<p>U svom kratkom izlaganju Silvije Degen izrazio je svoju zabrinutost rastućom ksenofobijom, a kao primjer stranca i izbjeglice koji je Zagreb prigrlio u istoj mjeri kao i Zagrepčani njega, naveo je Belu IV. Degen se, nažalost, vrlo brzo spetljao u pokušaju razlikovanja termina »primitivac« i »seljak«, kad je, tko zna kako mu je to palo napamet, primitivcima nazvao crnce u SAD-u. Pokušao se odvjetnik odmah zatim i izvući, govoreći kako je mislio na njihovo kićenje zlatom i velikim automobilima, ali za okupljenu publiku to je očito bilo previše. </p>
<p> Uvjerljivo najveću sposobnost koncentriranja na temu, pa možda i najveću tzv. građansku uljuđenost, pokazao je upravo Milan Bandić, koji je vrlo galantno prelazio i preko uvredljivih pitanja koja mu je postavljao Vladimir Novotny. Ne odustajući od teze da u zagrebačkoj vijećnici moraju sjediti rođeni Zagrepčani, mladi je HSS-ovac, kao grom iz vedra neba, priupitao Bandića ima li on pojma tko je bio Kamauf. Novi je gradonačelnik sasvim mirno odgovorio da on to dobro zna, ipak ne propustivši dodati, kad se već govori o »dođošima«, kako je on u Zagreb došao prije nego što se mladac i rodio. </p>
<p>»Ponosim se svojim kamenom isto koliko i Zagrebom, koji je moj izbor. Osim toga, mladom gospodinu moram pojasniti i da čak dvije trećine dosadašnjih zagrebačkih gradonačelnika nisu bili rođeni Zagrepčani, kao niti jedan od najpoznatijih i najuspješnijih – Veco Holjevac«. Bandić se nadovezao i na napade na Mesića, rekavši da misli kako je sasvim jasno na koga je Predsjednik ciljao kad je rekao da bi Hercegovci trebali početi živjeti od svoga rada.</p>
<p>VEDRAN FLAJNIK</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Gradonačelnik Bandić pozvao zaštitare Noine arke na dogovor o azilu za pse</p>
<p>»Neka mi se jave zaštitari iz Noine arke i vjerujem da ćemo zajedno naći rješenje za napuštene pse«, rekao nam je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Dodao je kako mu se iz Noine arke nitko još nije obratio za pomoć, ali čim se uspostavi kontakt, Zagreb može naći rješenje i za to.</p>
<p> Helena Fink, voditeljica Noine arke, jedinoga zagrebačkoga azila za napuštene pse, nije znala da zagrebački gradonačelnik ima namjeru pomoći zaštitarima s Bukovca. </p>
<p> – Ako je tako rekao, pokušat ću što prije doći do njega, možda već u četvrtak. Znam da ima puno posla ali, jednostavno rečeno, vrijeme nije na našoj strani, objasnila je Helena Fink, dodajući kako se situacija u azilu i dalje ne mijenja. Vlasnici koji su zemljište posljednjih 17 godina besplatno iznajmljivali zaštitarima životinja, zatražili su povrat, pa bi zaštitari trebali pse premjesti, a još ne znaju kamo. </p>
<p>Dobro rješenje, doduše, postoji, ali nažalost, za njega nema vremena. Naime, zaštitari iz Njemačke, uz čiju pomoć radi i zagrebačka Noina arka, predložili su gradu početkom godine ulaganje 300.000 njemačkih maraka u gradnju azila, pod uvjetom da grad pronađe zemljište s izgrađenom infrastrukturom. Kako prošla vlast za to nije imala sluha, a Vladin povjerenik dr. Josip Kregar nije imao ovlasti raspolagati gradskom imovinom, problem bi sada trebao riješiti (a to je i najavio) gradonačelnik Milan Bandić. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bedeničićeva ostavka znak političke odgovornosti prema stranci i biračima</p>
<p>Gradski odbor HDZ-a Samobor na svojoj je 9. sjednici, održanoj 13. lipnja, razmatrao rezultate izbora za Gradsko vijeće grada Samobora, održanih 11. lipnja, kaže se u srijedu u priopćenju iz samoborskoga HDZ-a, koje, je potpisao Zvonimir Jakobović.</p>
<p>Gradski odbor ovom prilikom čestita političkim strankama koje su dobile izrazito povjerenje samoborskih birača.</p>
<p>Analizirajući izborni rezultat HDZ-a, Gradski odbor smatra da je on ispod očekivanja. Kao znak političke odgovornosti prema stranci i biračima, predsjednik Gradskog odbora, Ivica Bedeničić, podnio je ostavku na tu funkciju. Smatrajući to normalnim postupkom s obzirom na vrlo slab izborni rezultat HDZ-a, Gradski odbor je većinom glasova ostavku prihvatio.</p>
<p>Do izborne skupštine HDZ-a Samobor, koja će se održati krajem rujna, Gradskim odborom HDZ-a predsjedat će potpredsjednik Zvonimir Jakobović, kaže se u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Humanitarci nezadovoljni iznosom proračunskih sredstava za njihov rad</p>
<p>Predstavnici Humanitarne mreže Hrvatske (HMH), koja okuplja 40-ak takvih i srodnih nevladinih udruga, na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu u podružnici Caritasa u Selskoj, uputili su Vladi RH protestnu notu. Ona se u prvom redu odnosi na neodgovarajuću i neprimjerenu raspodjelu proračunskoga novca za rad njihovih udruga. Ove je godine, rekli su predstavnici Humanitarne mreže Hrvatske, za rad nevladinih udruga dodijeljeno oko 20,5 milijuna kuna. Novac su, ogorčeno su istaknuli predstavnici HMH-a, dobile i neke udruge koje postoje samo nekoliko mjeseci pa i manje, i nemaju iza sebe potvrdu o dugogodišnjem humanitarnom radu. </p>
<p>Svota od 100.000 kuna za rad i aktivnosti Humanitarne mreže Hrvatske nije dovoljna za skrb o socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva, rečeno je. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zaprešić: Od jeseni koordinirano protiv štakora, ovoga ljeta stop komarcima</p>
<p>Gradsko poglavarstvo Zaprešića odlučilo je da se deratizacija od jeseni provodi u suradnji Komunalnog stambenog i Komunalnog gradskog poduzeća, Hrvatskih voda i individualnih seoskih domaćinstava.</p>
<p> Razlog tome je dosadašnja neefikasnost deratizacijskih mjera, provođenih bez usuglašavanja termina i načina rada. Poglavarstvo će zato naručiti stručni projekt u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba i do jeseni raspisati natječaj za obavljanje posla. Prva cjelokupna deratizacija trebala bi biti u rujnu ili listopadu, a uključila bi kanale, parkove, zgrade i obiteljska domaćinstva. Odluka o mjerama dezinsekcije očekuje se nakon očitovanja Zagrebačke županije o vrsti i načinu provedbe na zaprešićkom području.</p>
<p> Zvonimir Bošnjak, voditelj općih poslova Gradskoga poglavarstva Zaprešića, kaže da će se ovoga ljeta obaviti i ograničena dezinsekcija – oko voda stajačica i rijeka, te blizu parkova i šuma, kako bi se olakšao život stanovnicima. Međutim, zaprašivanjem se neće riješiti problem komaraca, jer bi od ukupnih 5600 hektara površine grada, 800 hektara trebalo zaprašivati najmanje 4 puta, i to od srpnja do listopada, u razmacima od 14 dana. Za to Zaprešić nema novca. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagrebačke ceste: Na »mreži« podaci o prometu iz četiri mjerne stanice</p>
<p>Tvrtka Zagrebačke ceste predstavila je u srijedu svoje internetske stranice na kojima se mogu naći vremenski, te podrobni podaci o uvjetima na cestama sa suvremenih mjernih stanica, postavljenih u Jankomiru, Dubravi, Markuševcu i Kupinečkom Kraljevcu. Na internetskim se stranicama Zagrebačkih cesta mogu vidjeti i suglasnosti koje ta tvrtka daje prilikom prekopavanja gradskih prometnica. One su samo lani prekopane 5340 puta.</p>
<p>Zagrebačke ceste imaju za ovu godinu osiguranih 70 milijuna kuna za upravljanje, održavanje i zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta na području Zagreba. To je 50 posto manje nego lani, rekao je predsjednik Uprave Zvonimir Tumbri, ističući kako će grad morati izdvojiti još oko 50 milijuna kuna za te namjene.</p>
<p> Za sljedećih nekoliko godina prioritetno je optimaliziranje rada zagrebačkih semaforskih uređaja Naime, svega 26 posto od ukupno 272 semafora u gradu novije su, mikroprocesorske tehnologije, dok su svi ostali semafori praktički »slijepi« za trenutačne poteškoće u prometu i propusnost vozila. Samo boljim radom semafora i upravljanjem parkirališnim prostorom može se, ističu u Zagrebačkim cestama, propusnost vozila povećati za 30 posto. Procjenjuje se da je dnevno u središtu Zagreba u prometu prosječno 45 tisuća vozila.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Britney Spears skida hlače princa Williama</p>
<p>LONDON, 14. lipnja</p>
<p> – Američka teen zvijezda Britney Spears skida hlače s princa Williama za njegov 18. rođendan, ali samo u posebnom slavljeničkom crtiću. </p>
<p>Britanska tv-postaja Channel Four bez imalo poštovanja gleda na prinčev izgled u animiranom filmu koji će se prikazati 21. lipnja, kada će princ napuniti 18. godinu. </p>
<p> Osamnaestogodišnja pjevačica odavno je izrazila zadivljenost princom, starijim sinom princa Charlesa i njegove pokojne bivše žene princeze Diane. U jednoj sceni prikazanoj u utorak prikazana je Spears kako spušta prinčeve hlače dok ga progoni.</p>
<p>»To je jedan pogled sa strane na prvog stvarno modernog princa«, izjavio je glasnogovornik Channela Four. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Microsoft se žalio prizivnom sudu </p>
<p>WASHINGTON, 14. lipnja</p>
<p> - Federalni prizivni sud u Washingtonu u utorak je primio žalbu Microsofta na presudu po kojoj se najveći svjetski proizvođač računalnih programa zbog monopolističkog ponašanja mora podijeliti na dvije samostalne tvrtke.</p>
<p> Prizivni se sud opredijelio o žalbi Microsofta odlučivati što bude moguće prije. »Zbog iznimne važnosti slučaja spremni smo žurno saslušati argumente podnositelja žalbe«, stoji u sudskom priopćenju. U istom se dokumentu kaže da trojica od desetorice sudaca prizivnog suda neće moći sudjelovati u odlučivanju. Iako se ne objašnjavaju razlozi, ovo je uobičajena formulacija koja se koristi kad kod sudaca može doći do sukoba interesa. Žalbu Microsofta odmah će razmatrati svih preostalih sedam sudaca a neće se primijeniti uobičajeni postupak da je prethodno razmotri troje sudaca a zatim sud u punom sastavu.</p>
<p> Žalba Microsofta prihvaćena je na prizivnom sudu samo nekoliko sati nakon što je sudac Thomas Penfield Jackson odbacio zahtjev Microsofta da se do okončanja žalbenog postupka zaustavi izvršenje presude o podjeli tvrtke. Očekivalo se da će se Microsoft obratiti prizivnom a ne odmah Vrhovnom sudu kako bi što više produžio postupak. Sudac Jackson je prošle srijede presudio da Microsoft treba razdijeliti na proizvodnju operativnih programa i proizvodnju svih drugih računalnih programa. Presudom su određeni i rokovi unutar kojih Microsoft mora obaviti promjene u ustroju i radu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Neki to vole vruće« najbolja američka komedija</p>
<p>LOS ANGELES, 14. lipnja </p>
<p> – »Neki to vole vruće« i »Tootsie«, filmovi u kojima se jedni od najvećih muških hollywoodskih zvijezda oblače u žene, proglašeni su najsmješnijim američkim filmovima svih vremena.</p>
<p> Među 100 najboljih komedija po izboru Američkog filmskog instituta (AFI), žiri od 1.800 stručnjaka proglasio je film Billyja Wildera, iz 1959. godine, u kojem glume Marilyn Monroe, Tony Curtis i Jack Lemmon, najboljom komedijom. Na drugom mjestu je film »Tootsie« iz 1982, u kojem Dustin Hoffman igra glumca koji ne može naći posao kao muškarac, pa se »pretvara« u ženu.</p>
<p> Druga dva filma o transvestitima, »Gospođa Doubtfire« i »Victor-Victoria« su na 67. odnosno 76. mjestu. Na trećem mjestu najboljih komedija je »hladnoratovsko« djelo Stanleya Kubricka »Doktor Strangelov«, u kojem glavnu ulogu igra Peter Sellers.</p>
<p> Priča Woodyja Allena o tjeskobnom Židovu iz New Yorka »Annie Hall« na četvrtom je mjestu ispred satiričkog ratnog filma braće Marx »Pačja juha«. »Vruća sedla« Mela Brooksa su na šestom mjestu, iza kojih je film Roberta Altmana M.A.S.H. Slijedi »Dogodilo se jedne noći« u kojem glumi Clark Gable, zatim Hoffmanov »Diplomac«, a prvih deset mjesta zaključuje komedija »Zrakoplov«.</p>
<p> Glumac Cary Grant može se, pak, pohvaliti da je čak devet filmova u kojima je glumio uvršteno među 100 najboljih komedija. Među glumicama su, sa po četiri filma na listi, Katharine Hepburn i Margaret Dumont, a najzastupljeniji je redatelj sa pet komedija Woody Allen. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kava korisna protiv alergija?</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Šalica jake kave, tvrde istraživači, može ublažiti simptome peludne groznice i spriječiti jake alergijske reakcije, prenosi BBC. </p>
<p> Otkriće južnokorejskih znanstvenika moglo bi spasiti život ljudima alergičnima na orahe i ubod pčele. Oni su, naime, otkrili da kava ima antialergijska svojstva jer može smanjiti lučenje histamina iz mastocita. Kod ljudi sklonih alergijama mastociti otpuštaju histamin u tkivo koje je došlo u dodir sa supstancijama poput peluda i prašine.</p>
<p> Istraživači sa sveučilišta Wongkwang u Južnoj Koreji ubrizgali su štakorima sintetski spoj nazvan 48/80 kako bi aktivirali mastocite koji su brzo ispustili velike količine histamina.</p>
<p> U neliječenih štakora injekcije su izazvale smrtonosne alergijske reakcije, ali su mnogi štakori među onima koji su dobili kofein ipak preživjeli.</p>
<p> Razina od samo 0,1 miligrama po kilogramu, što odgovara šalici jake kave, za pola je smanjila stopu smrtnosti, izvijestio je časopis New Scientist.</p>
<p> Hyung-Min Kim, glavni istraživač, nada se da bi kofein mogao imati slično djelovanje i kod ljudi. »Kofein može biti djelotvoran u slučaju kroničnih alergijskih poremećaja«, dodao je.</p>
<p> Francesca Levi-Schaffer, farmakolog sa medicinskog fakulteta Hadassah Hebrejskog sveučilišta u Izraelu, kaže: »Kofein može biti preventivan lijek ako se astmatičarima daje inhalacijom.«</p>
<p> Dr. Fayed Assem s odsjeka za farmaciju londonskoga University Collegea, međutim, sumnja da kofein može biti koristan u liječenju alergija. Slična supstancija pod nazivom teofilin na sličan način inhibira enzim koji sudjeluje u alergijskim reakcijama i mnogo je snažnija. »Kofein djeluje do neke mjere, ali njegovo djelovanje ne može donijeti velike rezultate.« Osim toga, »razina potrebna za sprječavanje reakcije bila bi previsoka da bi se postigla jednom šalicom čaja ili kave«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Migrena izaziva električni poremećaj u moždanim stanicama</p>
<p>WASHINGTON, 14. lipnja</p>
<p> – Migrena može potpuno onemogućiti normalno funkcioniranje. Osoba koja ima napadaj migrene u glavi osjeća pulsiranje, obično samo na jednoj strani, koje može trajati satima ili čak danima. Pomicanje pogoršava bol. Osoba osjeća mučninu, smeta joj svjetlo i zvuk. Prije same glavobolje katkada se javljaju »aure«, odnosno bljeskovi svjetlosti ili druge smetnje. </p>
<p> Od migrene pati oko 28 milijuna Amerikanaca, a ipak polovica njih ne zna da je riječ o migreni, dok se milijuni ne liječe.</p>
<p> To posebno uznemiruje stručnjake, jer su znanstvenici otkrili da migrene ne izazivaju anomalije u krvnim žilama, nego jedinstven električni poremećaj u moždanim stanicama. Ovo revolucionarno otkriće otvara nove mogućnosti liječenja tih neugodnih glavobolja i pokazuje koliko je liječenje migrene bitno jer se osobe s vrlo čestim napadajima čine posebno podložnima fizičkim promjenama u mozgu koje mogu dovesti do kroničnog bola.</p>
<p> »Liječenje će vjerojatno biti vrlo brzo«, rekao je dr. K. Michael Welch iz Medicinskog centra sveučilišta u Kansasu u Kansas Cityju, na nedavnom sastanku američkih Državnih zdravstvenih instituta.</p>
<p> Na petini osoba koje pate od migrene uspješno se primjenjuje lijek koji može prepoloviti broj napadaja migrene, a ipak manje od milijuna ljudi prima preventivnu terapiju, rekao je dr. Richard Lipton s medicinskog fakulteta »Albert Einstein« u New Yorku. Kad počne napadaj migrene, malobrojni uzimaju najjače lijekove.</p>
<p> Zašto? Premalo liječnika primarne zdravstvene zaštite zna liječiti migrenu, tvrde stručnjaci. Znanstvenici su nekad mislili da se migrena javlja zbog proširenih žila. Zato mnogi lijekovi za ublažavanje bola sužavaju žile. Međutim, nova pomagala omogućila su znanstvenicima da promatraju mozak pacijenta tijekom napadaja migrene. Primijetili su da ti pacijenti imaju preosjetljive neurone, odnosno moždane živčane stanice. (AP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Vjesnikova nagrada »Josip Račić« Editi Schubert</p>
<p>Vjesnikova nagrada za likovnu umjetnost »Josip Račić« za godinu 1999. dodjeljuje se Editi Schubert za izložbu »Moj stan« održanoj, u organizaciji galerije »Miroslav Kraljević«, na jedanaest punktova Cvjetnog trga, kojom je umjetnica ponudila jedinstvenu razinu objektivističkog određenja i egzistencijalne čitljivosti »životnih uzoraka« </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Dobitnica Vjesnikove nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić«, što se dodjeljuje za stvaralaštvo u 1999. godini, je umjetnica Edita Schubert. To ugledno Vjesnikovo priznanje, što se likovnim umjetnicima dodjeljuje od 1969. godine, pripalo je Editi Schubert za njezin rad »Moj stan«, izložen u organizaciji galerije »Miroslav Kraljević« na više punktova zagrebačkoga Cvjetnoga trga, kojim je upleviši vrlo suptilno pitanje vlastite egzistencije u svoje djelo, u aktivni suodnos dovela sebe i gledatelje. Tu odluku većinom je glasova donio Ocjenjivački sud u kojem su bili Sanrda Križić Roban (predsjednica), Damir Fabijanić, Vesna Kusin, Mladenka Šolman i Berislav Valušek. Edita Schubert izabrana je u vrlo oštroj konkurenciji umjetnika koji su u prošloj godini ostvarili i pokazali svoja djela iznimnih umjetničkih dosega. Tako su užem izboru za Nagradu »Josip Račić« osim Edite Schubert bili uvršteni Lovro Artuković, Petar Barišić, Slavomir Drinković, Ivana Franke, Duje Jurić, Ljubo de Karina, Nika Radić, Dubravka Rakoci, Ksenija Turčić i dizajnerska grupa Numen. </p>
<p>Slikarica Edita Schubert rođena je u Virovitici 1947. godine. Slikarstvo je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti 1971. Godine 1973. zaposlila se u Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje i danas radi. Od 1971. godine sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu od kojih izdvajamo nastup na Biennalu u Sydneyu i Biennalu u Veneciji 1982. godine. Samostalno izlaže od 1978. godine.</p>
<p>Od samih početaka slikarica u svom radu pokazuje iznimnu osjetljivost za medij kojim se služi, usklađen s problemskim horizontom vlastitih preokupacija/istraživanja. To znači da pomiče granice njegovih mogućnosti miješanjem sredstava i postupaka, te angažiranjem instrumenata rada koji uspostavljaju dojmljivu ravnotežu između artificijelnih, apstraktnih kodova i realnosti. Bilo da se služi medijem slikarstva ili fotografijom, radi instalacije, kreira ambijente, upotrebljava dia i video tehniku, njezin interes podrazumijeva nastojanje da se egzistencijalna razina stvarnosti uklopi u što širi kontekst čovjekove svakodnevice. »Referencijalni impulsi« njezina djela koje je uvijek karakterizirala »snažna emocionalna i duboko individualna prisutnost« (Zvonko Maković) u devedesetim godinama poprimaju sve naglašeniji biografski karakter. Uzimajući vlastito iskustvo stvarnosti i tijela kao materijal »konstrukcije identiteta nesvodivog na reprezentaciju učinjenu jednom slikom« (Leonida Kovač), Edita Schubert komponira mjesta značenja u kojima se prepliću složeni rukavci privatnog i javnog života tvoreći »objektivni« obrazac tog identiteta.</p>
<p>U nekoliko samostalnih nastupa u Zagrebu u proteklih nekoliko godina – Galeriji Zvonimir (1996.), Studiju »Josip Račić« (1998.), Galeriji Studentskog centra (1999.) i posebno izložbom »Moj stan« raspoređenoj na jedanaest punktova, izloga trgovinâ na prostoru Cvjetnog trga u ožujku 1999. godine, Edita Schubert je ponudila jedinstvenu razinu objektivističkog određenja i egzistencijalne čitljivosti »životnih uzoraka«. Umnožavanjem i dislociranjem izlagačkih mjesta, kamuflažom ponude i izazovnom markacijom toposa simulakrumom stereoskopa, te vremenom uključenim za etapni obilazak ponuđenih prizora, umjetnica je svoju biografiju radikalno uplela u javni kontekst načinom multiplikacije dimenzija i ekrana manifestiranja. U permanentnom traženju umjetničko-egzistencijalne vjerodostojnosti Edita Schubert je dosegnula sugestivan stupanj jezičko-sadržajne koherentnosti na kojem je svaki detalj/trenutak života verificiran svojim vremenom i okruženjem. Konfrontirajući prizore/situacije/stanja, prošlo i sadašnje vrijeme ne samo što osigurava neposrednost očitovanja, nego i začudnu transparenciju dubinskog u površinskom, tok svijesti u statičnosti kadra. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stotinu filmova na sarajevskom festivalu </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – »Sarajevo film festival«, koji će se održati od 18. do 26. kolovoza u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, predstavit će domaćoj i svjetskoj publici oko 100 filmskih ostvarenja pristiglih iz 25 zemalja. Sarajevski festival održat će se šestu godinu za redom. Organizatori i selektori festivala na tiskovnoj konferenciji u srijedu predstavili program festivala.</p>
<p> U devet festivalskih dana bit će održane brojne tiskovne konferencije, panel rasprave, radionice, predavanja i dr. Festival će ugostiti više od stotinu gostiju, režisera, glumaca, producenata, distributera, a, kako je najavljeno, doći će svjetski poznati i priznati autori Steve Buscemi, Mike Leigh, Willem Dafoe i drugi. Organizatori se nadaju da će i hrvatska kinematografija biti zastupljena na festivalu, ali za sada još nemaju podrobnijih informacija. </p>
<p> Mirsad Purivatra, direktor festivala, ocijenio je predstojeći festival jednim od najvećih i najkvalitetnijih do sada. Filmovi su podijeljeni u 10 sekcija, među kojima su »Novi tokovi«, gdje će biti predstavljeni autori kojima je to prvi ili drugi dugometražni i kratki igrani film. Sekcija »Regionalni program« predstavit će također prve i druge igrane filmove, ali autora iz zemalja u tranziciji. U »Panorami« će se vrtjeti igrani filmovi, u sekciji »Bosna« igrani, dokumentarni i kratki filmovi iz BiH produkcije.</p>
<p> U »Otvorenom kinu« bit će predstavljeni najuspješniji komercijalni igrani filmovi koji do sada nisu distribuirani u BiH. Otvoreno kino jedno je od najvećih u Europi - prima 2.500 gledatelja, a filmovi se prikazuju na platnu veličine 11x20 metara. </p>
<p> Nova je sekcija »Tribute to Steve Buscemi«, posvećene tom američkom glumcu i redatelju koji je publici poznat po ulogama u »Fargu« i »Reservoir dogsu«. </p>
<p> Osnivač i organizator Festivala je Obala Art Centar Sarajevo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hrvatski pisci na grčkome </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Trogodišnji Program prosvjetne, znanstvene i kulturne suradnje između vlada Hrvatske i Grčke potpisan je u srijedu u Zagrebu. Taj bi Program trebao unaprijediti suradnju kulturnih ustanova, nacionalnih knjižnica, suradnju u području obrazovanja i neposrednu suradnju sveučilišta dviju zemalja. </p>
<p> Program će, kako se očekuje, unaprijediti i razmjenu stipendija za specijalizacije i ljetne tečajeve hrvatskoga odnosno grčkog jezika, razmjenu prevoditelja, sveučilišnih profesora, studenata te suradnju hrvatskih i grčkih stručnjaka za zaštitu i očuvanje kulturne baštine. </p>
<p>Program će, uz ostalo, unaprijediti i suradnju hrvatskoga i grčkoga društva književnika te uzajamno objavljivanje književnih djela iz grčke i hrvatske književnosti, a na temelju izravne suradnje hrvatskih i grčkih izdavača. Program prosvjetne, znanstvene i kulturne suradnje za 2000., 2001. i 2002. potpisali su pomoćnica ministra kulture Naima Balić i direktor Uprave za prosvjetu i kulturu grčkoga Ministarstva vanjskih poslova Apostolos Anninos. Pri tom su izrazili nadu da će Program biti početak šire suradnje dvaju naroda i država. Program se već ostvaruje, rekao je Anninos, najavivši da će Grčko narodno kazalište ovoga ljeta sa »Kraljem Edipom« sudjelovati na Dubrovačkom festivalu. Grčko izaslanstvo u Hrvatskoj službeno boravi od 11. do 15. lipnja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="18">
<p>Ivanišević uzvratio Philippoussisu</p>
<p>U 2. kolu ATP Tour turnira u londonskom Queen'su, Goran Ivanišević svladao Australca Philippoussisa 6-3, 6-3, što je tek treći put ove sezone da je uspio povezati dvije pobjede</p>
<p>LONDON, 14. lipnja</p>
<p> – Goran Ivanišević tri je godine čekao priliku da uzvrati Marku Philippoussisu za poraz u finalu turnira u Queen'su, a sad mu je to i uspjelo. U 2. kolu ovogodišnjeg turnira, koji se na travi igra za nagradni fond od 825.000 dolara, Splićanin je Australca svladao sa 6-3, 6-3 i time već sad postigao jedan od svojih najboljih rezultata u ovoj sezoni. Naime, ovo je tek treći turnir u 2000. godini na kojem je Ivanišević uspio skupiti dvije pobjede zaredom: prethodna dva bili su u Marseilleu u veljači te Miamiju u ožujku.</p>
<p>Do pobjede nad Philippoussisom Ivanišević je stigao prilično uvjerljivo, za samo 59 minuta, i pritom nijedan jedini put nije izgubio gem servirajući. Jedinu problematičnu situaciju imao je na samom početku meča, kad je Philippoussis došao do tri »break« lopte. Ipak, Splićanin je osvojio taj gem, a do kraja više nije došao u slične probleme, dobrim dijelom i zato što je dobro servirao (zbio je 11 asova i napravio tek tri dvostruke servis-greške) . S druge strane, Ivanišević je u tri navrata napravio »break«, i to kod 3-2 u prvom, te 3-3 i 5-3 u drugom setu, iako je Philippoussis jedan od najboljih servera na svijetu.</p>
<p>U osmini finala u četvrtak, Ivanišević će se sastati s pobjednikom australsko-američkog okršaja Hewitt – Wheaton.</p>
<p>U ostalim dvobojima, najveće iznenađenje priredio je američki kvalifikant Bob Bryan, izbacivši sa 7-6, 6-4 lanjskog finalista te dvostrukog polufinalista Wimbledona, Britanca Tima Henmana. Bryan, 225. na ATP-listi, je kod 3-4 u drugom setu spasio »break« loptu, a do kraja dvoboja Henman više nije osvojio ni gem, samo je kod 4-5 spasio tri meč-lopte.</p>
<p> l Neki rezultati, 1. kolo: Philippoussis (11) – Arthurs 6-3, 7-5, Pavel (12) – Sluiter 6-7 (10), 6-3, 6-4, T. Martin (10) – Srichaphan 7-6 (4), 6-4;</p>
<p>šesnaestina finala: Safin (7) – Boutter 7-5, 5-7, 6-3, Ivanišević – Philippoussis (11) 6-3, 6-3, Bryan – Henman (8) 7-6, 6-4, Llodra – Sa 6-1, 3-0, predaja, Sampras (2) – Parmar 6-7, 6-4, 6-3. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Stipe Drviš će boksati na stadionu Ferencvarosa</p>
<p>Hrvatski boksač Stipe Drviš nastupit će 23. lipnja u Budimpešti deseti puta kao profesionalac</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Najperspektivniji hrvatski boksački profesionalac Stipe Drviš nastupit će 23. lipnja na velikoj priredbi u Budimpešti. Drviš će prvi puta boksati pod vedrim nebom, na stadionu mađarskog nogometnog prvoligaša Ferencvarosa (22 tisuće mjesta), koji će po najavama promorotra Klaus-Petera Kohla, zbog nastupa mađarskog profesionalca Istvana Kovacsa zasigurno biti rasprodan. Drvišev deseti suparnik u karijeri – prethodnih devet je redom pobjeđivao – još uvijek je po običaju nepoznat, no navodno će to biti jedan rumunjski borac.</p>
<p>– Do dvoboja je ostalo još desetak dana, pa najave da ću boksati protiv rumunjskog profesionalca uopće ne shvaćam ozbiljno. Ime suparnika može se promijeniti još pet puta. Tako je bilo i prije tri tjedna kad sam u Hamburgu trebao boksati protiv Angolca Quincange, a u ringu se našao Ivica Čukušić. Ta me zamjena sasvim izbacila iz takta, tako da sam u dvoboj ušao dosta nervozan i boksao bezvoljno, kazao je Drviš.</p>
<p>Zbog relativno slabog izdanja protiv Čukušića naš je profesionalac pretrpio i kritiku trenera Michaela Timma, koji mu je rekao kako je bez obzira na poznanstvo sa suparnikom morao pružiti maksimum. Po Drviševim riječima, međutim, njegov menedžer i promotor Kohl na kraju je priznao da nije bila dobra ideja suprotstaviti dvojicu prijatelja i sunarodnjaka, te da takvo nešto ubuduće treba izbjegavati. Pa ipak, smatra Drviš, bolje je boksati i protiv poznatog suparnika, nego priredbu pratiti iz gledališta.</p>
<p>– Što se tiče Čukušićevih izjava da se nisam dobro spremio i da je borba bila ravnopravna, ne znam treba li to uopće komentirati. Čukušić je, nažalost, u profesionalnom boksu postao vreća za udaranje i borac koji popunjava priredbe kad netko otkaže nastup. To dovoljno govori o njegovim ambicijama u ovom sportu. Protiv njega sam boksao nervozno, suzdržano i depresivno, ali nisam bio nepripremljen, završio je Drviš.</p>
<p>Mladi Puljanin svoju je profesionalnu karijeru započeo upravo u Budimpešti u svibnju 1999. godine, pobjedom protiv Slovaka Juliusa Gala. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Škoti pripremaju »invaziju« na Zagreb</p>
<p>Hrvatski nogometni izbornik Miroslav Blažević i njegov pomoćnik Branko Ivanković »snimaju« Belgijance na poprištu EP u Belgiji, dok Škoti kontaktiraju sa HNS-om, pripremajući se za svoje zagrebačko gostovaje 11. listopada </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Izbornik Miroslav Blažević i njegov pomoćnik Branko Ivanković otputovali su u srijedu u Bruxelles, gdje su iste večeri gledali utakmicu Europskog prvenstva između Belgije i Italije. Trebala bi to biti jedna od bitnih karika o prikupljanju informacija o Belgiji, s kojom, kako je poznato, 2. rujna na njezinom terenu otvaramo kvalifikacijski ciklus za nastup na Svjetskom prvenstvu 2002. godine. </p>
<p>Kad se već govori o kvalifikacijama za SP, u kancelariju Hrvatskog nogometnog saveza pristigao je dopis iz Škotskog nogometnog saveza. Škote zanimaju njima važni detalji u svezi utakmice Hrvatska – Škotska 11. listopada u Zagrebu, jer računaju na veliki odaziv svojih navijača. Zanima ih koliko HNS može za njih isporučiti ulaznica, koji sektor gledališta im namijeniti, te do kojeg se roka Škoti moraju izjasniti o svim svojim potrebama. </p>
<p>Na uobičajenoj konferenciji za novinare čulo se također da se Malonogometni savez Hrvatske kandidira za organizaciju kvalifikacijskog turnira za EP od 25. do 30. listopada u Zagrebu i Karlovcu. Tim bi se činom ujedno i obavile pripreme i uigravanje naše malonogometne reprezentacije za Svjetsko prvenstvo u Guatemali krajem godine. </p>
<p>Rečeno je da sjednica Izvršnog odbora Udruženja prvoligaša neće biti održana prije sjednice Izvršnog odbora HNS koji će se sastati u petak. Predstavnici Udruženja, naime, najprije žele saznati hoće li biti proširenja Prve lige, ili ne, o čemu bi definitivni stav trebao zauzeti Izvršni odbor HNS u petak. Istom tada Udruženje će staviti na red središnju svoju točku – izradu kompletnog kalendara natjecanja. </p>
<p>Ima i zahtjeva za arbitražu, tako je, primjerice, Hrvatski dragovoljac podnio zahtjev za raskid ugovora s igračem Antonijom Franjom, i to na njegovu štetu jer se samovoljno odazvao pozivu NK Zagreb za nedavni nastup u Maleziji.</p>
<p>Dakako, zanimalo nas je dokle će se razvlačiti »trakavica« zvana »slučaj Andrić«. Sve, naime, upućuje na to da se »slučaj« prepusti protoku vremena koje bi ga progutalo i pogurnulo u zaborav kao da uopće nije postojao. A u biti, bilo kakvo konačno stavljanje točke na i u spomenutom slučaju bitno je zbog dva razloga. S jedne strane da se pokaže kako i u HNS-u djeluje pravna država, te da se na temelju takvih slučajeva steknu bitna iskustva kako se nešto slično ne bi ponovilo. Informacija o »slučaju Andrić«, kako nam je prenio glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, glasi: </p>
<p>– Predmnijevam da je izabrano arbitražno vijeće koje o tom slučaju treba odlučivati, te da bi se moglo sastati i napokon presuditi u roku od osam do deset dana. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Portugal iskočio iz sjene, dokle Francuzi mogu držati najvišu razinu?</p>
<p>Nakon odigranih utakmica prvoga kola po skupinama na EP, najbolji dojam ostavile su reprezentacije Francuske i Portugala / Na osam utakmica postignuta su čak 24 pogotka, ni jedan dvoboj do sada nije završen bez gola / U subotu će Charleroi biti domaćin utakmice najvišega rizika, sučelit će se Engleska i Njemačka </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Na osam odigranih utakmica prvoga kola po skupinama postignuta su čak 24 pogotka! Fascinantan je taj prosjek od tri gola po utakmici, koji zapravo ponajbolje govori kakve utakmice gledamo na prvenstvu Evrope - većina momčadi uzdaje se u napadački nogomet, bez kalkuliranja. Način bodovanja (tri boda za pobjedu), uveden prvi put na velikim natjecanjima prije šest godina, na SP u SAD 1994. godine, definitivno je zatvorio vrata čak i onim sastavima koji su donedavno živjeli od remisa (primjerice, Italija) i svatko zapravo taj remis shvaća kao nužno zlo. Čak i papirnati »autsajderi« više ne »betoniraju« obrambeni bedem ispred svojih vratiju, nego traže priliku za pobjedu, a zanimljiva je i spoznaja da nitko od strijelaca nije posebno iskočio; samo su, naime, Zahovič i Milošević postigli po dva gola, ostalih 20 igrača po jedan. Ni jedna utakmica nakon prvoga kola nije okončana bez pogodaka...</p>
<p>U skupini A, vidjeli smo dosadašnju kraljicu prvenstva. Riječ je, dakako, o sudaru Portugala i Engleske, u tih je 90 minuta viđeno više dobroga nogometa nego u nekoj kvalifikacijskoj skupini u svim dvobojima! Portugal je potvrdio našu prognozu da bi mogao biti pritajeni favorit natjecanja, predvođeni maestralnim Luisom Figom i Ruiom Costom, Portugalci su svakoga šarmirali. Međutim, uz krasan nogomet kojeg igraju, Portugalci su nas ponajviše iznenadili čvrstoćom karaktera i mentalnom snagom; iako su Englezi već nakon 20 minuta imali 2-0, Portugalci nisu poklekli, još su pojačali »mlin« i do kraja definitivno samljeli Engleze.</p>
<p>Portugalci bi, dakle, sigurno trebali u četvrtfinale, a drugoga bi putnika vrlo lako mogao odrediti međusobni sudar Engleza i Nijemaca u subotu u belgijskom Charleroiu. To je utakmica najvišega rizika u prvome dijelu EP, policija je na najvišem stupnju pripremljenosti. Iako su engleski mediji oštro napali svog izbornika Keegana, vjerujemo da će Engleska ipak prije stereotipnih Nijemaca dohvatiti četvrtfinale. A Rumunji su ipak korak iza...</p>
<p>Dvoboj Belgije i Italije u skupini B razbistrio je situaciju na ljestvici. Na osnovi viđenoga, te bi dvije selekcije trebale među osam, ipak su Turci i Švedi malo pokazali. Premalo za snove o daljnjem plasmanu.</p>
<p>Korak do senzacije bili su Slovenci u skupini C u dvoboju protiv Jugoslavije. No, iako su imali 3-0 i igrača više, ipak su posrnuli pred napadom samozadovoljstva. U samo šest minuta prokockali su golemu prednost, iskazavši boljku u mentalitetu kojega tako volimo nazivati balkanskim. Do 3-0 slovenski je stroj djelovao savršeno, fantastično uigrani kolektiv izbacivao je pojedinca (Zahovič). A u propadajućih šest minuta Slovenci su željeli pokazati da su pojedinačno veliki igrači i - kazna je odmah stigla! Iako momčad Jugoslavije ne pobuđuje tko zna kakav respekt, ipak ih se ne smije podcijeniti, pa ni kad gube 0-3.</p>
<p>Španjolci, čini se, plaćaju danak iznimno napornoj klupskoj sezoni. Njihovo prvenstvo traje najduže, klubovi su im najduže bili u evropskim kup-natjecanjima i zrcalo trenutnoga stanja španjolskih nogometaša vidjeli smo na utakmici protiv Norveške. Posve iscijeđeni, bez svježine, Španjolci su bili jalovi i nemoćni, pa je Norveška sasvim prosječnim izdanjem dohvatila sva tri boda. Može li Camacho vratiti u život svoje umorne nogometaše? Iako smo vjerovali da su u najužem krugu favorita, Španjolci će teško pronaći stazu do četvrtfinala, posebno sad kad će biti i pod strahovitim pritiskom vlastitih medija...</p>
<p>Sve su reprezentacije »tu negdje«, sve osim jedne iz skupine D. Francuska je nakon prvih osam odigranih utakmica ostavila dojam kao da je došla s nekog drugog planeta! I sad nam je jasno što je Deschamps mislio kad je rekao »jači smo nego prije dvije godine kad smo osvojili naslov svjetskoga prvaka«. Da, jači su za Henrya, Anelku, iskusniji su, mentalno čvršći... Francuzi igraju sjajno, ne sjećamo se kad je neka momčad ponudila tako dominantno izdanje na velikim natjecanjima, ne sjećamo se kad je netko toliko odskočio. Međutim...</p>
<p>Nogomet nerijetko nudi iznenađenja i unatoč spoznaji da su najveći favoriti moglo bi se lako dogoditi da Francuzi ne zasjednu na tron! Natjecanje je dugačko, a svjetski su prvaci došli u top-formu prije 14 dana, još uvijek drže tu razinu, krucijalno je pitanje do kada će je zadržati? I na taj upit nitko ne može ponuditi pravi odgovor, dolazeće će utakmice pokazati jesu li Francuzi u stanju do kraja EP držati sve pod kontrolom. Prvi znaci nervoze pokazali su se u obliku svađe s predstavnicima medija, više od pola momčadi, uključujući i izbornika Lemerrea, ne komunicira s francuskim novinarima.</p>
<p>Nizozemska je igrački razočarala na startu, no dohvatili su pobjedu zahvaljujući nepromišljenosti češkoga kapetana Nemeca, koji je glupim prekršajem inicirao 11-erac protiv svoga sastava za 0-1 poraz. Sastav Nizozemske, prepun zvijezda, očito ima problema s igračkom disciplinom i vrlo je upitno koliko neiskusni izbornik Frank Rijkaard može utjecati na momčad. A svakako nije zanemariv ni pritisak javnosti kojega Francuzi imaju zbog domaćinstva. No, uspješan start donio im je, za sada, osmijeh na lica...</p>
<p>Dancima će, po svemu sudeći, ostati epitet »simpatične momčadi«. A Češka? Bože dragi, netko mora biti i žrtvovan! A Uefa je, ne treba tu previše dvojiti, odredila Čehe za žrtveno janje u konkurenciji s domaćinom Nizozemskom i svjetskim prvakom Francuskom. I što im vrijede komplimenti za dobru igru...</p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Slovenci napredovali, Francuzi vode</p>
<p>LONDON, 14. lipnja</p>
<p> – Sjajnih 60 minuta protiv Jugoslavije i vodstvo 3-0, te na kraju nes(p)retno ispuštena prednost bili su dovoljni da slovenska nogometna vrsta »umakne« sa začelja engleskih kladionica. Uoči početka prvenstva momčad Srečka Kataneca bila je na začelju s omjerom 150/1 ua osvajanje naslova evropskoga prvaka (za uloženu jednu funtu, dobije se 150 funti!), a sad im je omjer 100/1. Nakon 1. kola »autsajderi« su Danci (150/1). Na samom vrhu nema većih promjena. Francuska je najveći favorit (5/2), a zatim slijede Nizozemska (7/2) i Italija (7/1). Porazom protiv Norveške, Španjolska je pala s omjera 11/2 na 15/2.</p>
<p>- Redoslijed: 5/2 Francuska, 7/2 Nizozemska, 7/1 Italija, 15/2 Španjolska, 11/1 Portugal, 12/1 Engleska, 14/1 Njemačka, 16/1 Belgija i Norveška, 20/1 Češka, 33/1 Rumunjska, 50/1 Švedska i Jugoslavija, 100/1 Slovenija, 125/1 Turska, 150/1 Danska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Anelka: Henry i ja pokorit ćemo Europu</p>
<p>AMSTERDAM, 13. lipnja</p>
<p> – Nakon početnih sumnji i problema u Real Madridu osmijeh se napokon vratio na lice Nicolasa Anelke. U »kraljevskom klubu« dosegao je europski tron, a odlična igra i pobjeda protiv Danske (3-0) promovirali su njega i Francuze u jedne od glavnih favorita za naslov europskih prvaka.</p>
<p>– Moj dvostruki pas s Thierryem Henryem uništit će Europu, poslao je Anelka prijeteću poruku supanicima.</p>
<p>U sudaru s Dancima izbornik »trikolora« tek je drugi put u vrh napada gurnuo Anelku i Henrya što se odmah pokazalo sjajnim. Ubojiti dvojac bio je nezadrživ.</p>
<p>– Nema sumnje, bolji smo nego na Svjetskom prvenstvu. Sada imamo još više napadačkih mogućnosti, dodao je Anelka koji je uvjeren u suradnju s bivšim suigračem iz mlade reprezentacije.</p>
<p>– Obožavam igrati uz Thierrya. Poznamo se jako dugo i odlično se slažemo. On je moj najbolji partner i znam da su naši suparnici u strahu, tvrdi Anelka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ljubičić s Prinosilom</p>
<p>HALLE</p>
<p> – Nakon što je na startu izbacio Thomasa Haasa, Ivan Ljubičić će i u osmini finala ATP Tour turnira u Halleu (trava, nagradni fond 1,000.000 dolara) igrati protiv njemačkog tenisača. Ovaj put, u četvrtak, bit će to David Prinosil, 130. na ATP-listi po rezultatima u posljednjiih godinu dana, koji je u 1. kolu sa 7-5, 6-1 bio bolji od Šveđanina Johanssona.</p>
<p>- Rezultati 1. kola: Kafeljnikov (1) – Vicente 6-7, 7-6, 6-4, Vinck – Kulti 6-7 (4), 6-2, 6-4, Escude (7) – Trifu 6-3, 6-4, Moya – Caratti 6-2, 6-4, Prinosil – Johansson 7-5, 6-1, Larsson – Ferrero (4) 6-3, 7-6, Rafter (8) – Schalken 7-6 (5), 7-6 (4), Kiefer (2) – Golmard 6-1, 6-4. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Agić i Sesar na čekanju</p>
<p>Riječanin Boško Balaban danas će (četvrtak) i formalno postati igrač Dinama, te tako postati prvo ovoljetno pojačanje zagrebačkog kluba</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Boško Balaban u četvrtak će, kako je i najavljeno, potpisati ugovor s Dinamom. Dosadašnji napadač Rijeke sa Zagrepčanima će suradnju »verificiati« na prigodnoj konferenciji za novinare i tako svečano zakoračiti u maksimirsku »svlačionicu«.</p>
<p> No, pitanje je što se događa s Jasminom Agićem iz Rijeke i Sinišom Sesarom iz Vukovara '91, koji bi također u četvrtak trebali staviti potpis na ugovor s Dinamom. No, na taj čin još će malo pričekati. U klubu tvrde da je njihov potpis odgođen za koji dan, ali zasad nema detljanog objašnjenja zbog čega je došlo do odgode. No, ipak je teško vjerovati da se transfer spomenutog dvojca može ozbiljnije zakomplicirati. Uostalom, četvrtak je tek prvi dan prijelaznog roka i vrlo je vjerojatno da će Agić i Sesar otputovati na Dinamove pripreme na Roglu u ponedjeljak prijepodne.</p>
<p>Isti je slučaj i s Marijem Čuturom, lijevim bočnim igračem Cibalije, koji je s Dinamom dogovorio sve detalje vezane uz njihovu buduću međusobnu suradnju. Jedino je još pitanje kad će Čutura i formalno staviti »paraf« na ugovor s maksimirskim klubom. Pretpostavka je da će to učiniti u petak, ali je moguće očekivati da to učini dan ranije, »u paketu« s Balabanom.</p>
<p>Zasad još nema novosti vezanih uz Tomislava Šokotu, Josipa Šimića, Igora Bišćana, Danijela Šarića i Stjepana Tomasa. Dinamov sportski direktor Velimir Zajec ustrajan je u nakani da zadrži Bišćana, koji će slijedeće sezone, kako je Zajec posebno naglasio, igrati u - Dinamu. No, pitanje je što je s ponudom nizozemskog Ajaxa, koji je navodno za mladog Dinamovog igrača spreman izdvojiti 11 milijuna maraka. U Maksimiru su, kako se pretpostavlja, spremni na svojevrsni kompromis, koji bi se sastojao od toga da Bišćan ipak postane Ajaxov igrač, ali da pritom ostane u Dinamu na posudbi. Zagrebačka delegacija u srijedu se na pregovorima u Genevi trebala sastati s predstvnicima Ajaxa. No, nisu se maknuli iz Zagreba... Kako i zbog čega, zasad je nejasno.</p>
<p> Australac Eddy Bosnar, koji figurira kao moguća Dinamova prinova u obrambenom redu, zasad je na »listi čekanja«. Naime, maksimirska administracija čeka rasplet »slučaja Tomas«. Ukoliko Stjepan Tomas ipak ostane u klubu, tada će Bosnarov angažman najvjerojatnije otpasti. Pitanje Tomasovog ostanka ili odlaska u talijansku Vicenzu bit će riješeno do kraja tjedna.</p>
<p> Inače, u klubu su napomenuli da će na pripremnoj utakmici na Rogli, 27. lipnja, Dinamov suparnik biti slovenska HIT Gorica. U srijedu je, ujedno, dogovorena i daljnja suradnja između Dinama i drugoligaša Croatije iz Sesveta. Suprotno dosadašnjim Zajecovim »izlaganjima«, Croatia će ipak i dalje ostati Dinamova filijala, odnosno druga momčad. – Intenzivirali smo našu suradnju na obostranu korist, naglasio je Radoslav Dumančić, predsjednik Croatije Sesvete. – Zasad još ne mogu ništa reći o tome koje ćemo igrače dobiti na posudbu, i to jednostavno zato što još nismo razgovarali o tim detaljima. Hoćemo li mijenjati ime? Ne, koliko znam, ostat ćemo Croatia. Gledajte, mi smo jedini zagrebački drugoligaš i to treba cijeniti. U klubu imamo oko 300 djece, mladih nogometaša različitih uzrasta. »Pokrivamo« cijeli istočni dio grada, sve do Vrbovca, zaključio je Dumančić.</p>
<p>MIROSLAV TOMAŠEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Na Hajdukovoj klupi Vulić i Slišković?</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Prva sjednica novog Upravnog odbora Hajduka održana je u utorak navečer, a prisustvovali su Grgić, Šurjak, Bebić, Kerum, Majić i Grepo, Vokić je opravdao svoj izostanak, dok se predstavnici Grada, Bralić, Colnago i Žaja nisu pojavili. Razgovaralo se o novom treneru, a Ivica Šurjak nije želio objaviti ime novog trenera, no, po svemu sudeći, najbliži trenerskoj klupi »bijelih« su Zoran Vulić i Blaž Slišković. Šurjak je dodao da se razgovaralo i s Nenadom Gračanom, Marinom Kovačićem i Petrom Nadovezom, no Vulić kao prvi trener i Slišković kao pomoćnik su najrealnija opcija za kormilarenje Hajdukom. Početak priprema je zakazan za petak, a 21. lipnja »hajdukovci« će na pripreme u slovensko Zreče. (rp)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ivanišević i Rios za najjači Umag</p>
<p>Na ovogodišnjem turniru »Croatia Open« u Umagu, od 17. do 23. srpnja, igrat će Goran Ivanišević, te dvojica tenisača koji su bili na prvom mjestu ATP-liste, Čileanac Rios i Španjolac Moya</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – »Po imenima prijavljenih igrača ovo je definitivno najjači turnir do sada«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare Slavko Rasberger, direktor ATP Tour turnira tenisača u Umagu, koji će ove godine doživjeti svoje već jedanaesto izdanje. Razlog za takvu tvrdnju Rasberger je pronašao u tome što će u Umagu, prvi put nakon deset godina, ponovno igrati Goran Ivanišević, te što će na turniru nastupiti dvojica tenisača koji su bili prvi na ATP-listi (Čileanac Rios i Španjolac Moya). Uz njih, listu dobro pozicioniranih igrača i onih s pedigreom popunjavaju još trojica bivših pobjednika Umaga, Španjolci Mantilla i Berasategui i Čeh Ulihrach, te Argentinac Mariano Puerta, koji je do Roland Garrosa imao najviše pobjeda na zemlji ove sezone. Iz perspektive hrvatskog tenisa posebno zanimljiv bit će nastup Ivana Ljubičića, lanjskog polufinalista »Croatia Opena«. Turnir će se igrati od 17. do 23. srpnja.</p>
<p>– Nije uobičajeno, ali najprije moram zahvaliti svim sponzorima, jer ovo je izuzetno teška godina. Međutim, vjerujem da je ovo i posljednja godina s takvim problemima, jer se turizam definitivno vraća u Hrvatsku, rekao je Rasberger, te dodao: </p>
<p>– Natjecateljski je ova godina također teška, jer će nakon Wimbledona u samo dva tjedna biti nagurano šest turnira, uz Davisov kup. Ali, mi smo iz toga izašli s najjačim turnirom dosad, jer je Umag u teniskom svijetu vrlo cijenjen. Prošle godine, recimo, dobili smo nagradu ATP Toura »Excellence Award« za izvrsnu organizaciju, rekao je Rasberger.</p>
<p>Čileanac Marcelo Rios, koji će ove godine prvi put doći u Umag, bit će četvrti bivši »broj 1« na »Croatia Openu«, nakon Austrijanca Mustera, Moye i Šveđanina Normana. Rasberger je, međutim, najsretniji što se u Umag vraća Ivanišević, koji je na premijernom izdanju ovog turnira bio finalist i nakon toga više nikad nije igrao.</p>
<p>Od hrvatskih tenisača, uz Ivaniševića i Ljubičiča sigurno će nastupiti još netko, jer Rasberger ima na raspolaganju tri pozivnice za glavni turnir, od kojih će jedna biti dodijeljena u suradnji s Hrvatskom teniskim savezom. Za tu jednu najveći je kandidat bio 15-godišnji Mario Ančić, no to se, izgleda, neće dogoditi:</p>
<p>– Po informacijama koje imam, njegov otac smatra da je za Marija i ove godine prerano da uzme pozivnicu za Umag, rekao je Rasberger, a na pitanje može li u posljednji tren uskočiti još neko veliko ime, dodao je:</p>
<p>– Eventualno bi nam bili interesantni neki Amerikanci ili Australci, no oni tada neće biti u Europi. Od »zemljaša« možda bi nam turnir pojačati Bruguera, koji se javio da želi pozivnicu, no u ovom trenutku moram reći da je naš budžet koji je za to predviđen već do kraja iscrpljen.</p>
<p>Prema provizornom kalendaru za iduću sezonu, »Croatia Open« trebao bi se igrati nešto kasnije, s početkom 23. srpnja, no Rasberger vjeruje da će Umag u 2001. godini ipak dobiti idealni termin, odmah nakon Wimbledona. Dakle, da će početi već 9. srpnja.</p>
<p>IGOR RAJKOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="28">
<p>Sjeverna i Južna Koreja dogovorile »vruću telefonsku liniju« </p>
<p>U središtu razgovora drugog dana međukorejskog summita bila je gospodarska suradnja, spajanje razdvojenih obitelji, ponovno ujedinjavanje i smanjivanje napetosti kao i drugi oblici gospodarske i socijalne razmjene</p>
<p>SEOUL, 14. lipnja </p>
<p> - Sjevernokorejski čelnik Kim Jong Il i južnokorejski predsjednik Kim Dae Jung postigli su konsenzus oko četiri glavna pitanja, izjavio je zamjenik južnokorejskog ministra za ujedinjenje Yang Young Shik. »Ozračje je bilo vrlo prijatno, a čuli smo i očekujemo da će doći </p>
<p>do približavanja u stajalištima«, izjavio je Young Shik. </p>
<p> U središtu razgovora bila je međukorejska gospodarska suradnja, sjedinjavanje obitelji razdvojenih u vrijeme izbijanja korejskog rata, ponovno ujedinjavanje i smanjivanje napetosti kao i drugi oblici gospodarske i socijalne razmjene. Ministarstvo za ujedinjenje je zatražilo dodatnih 500 milijardi wona (449 milijuna dolara) koje bi ušle u sadašnji Međukorejski fond za gospodarsku suradnju zbog obnove sjevernokorejske infrastrukture, izjavio je jedan dužnosnik. Vlada je također zatražila 5,5 milijardi wona (4,94 milijuna dolara) za medicinsku opremu i službe za zaštitu zdravlja Sjeverne Koreje. Ti će zahtjevi biti podneseni parlamentu u rujnu, rekao je dužnosnik. Dvije Koreje također su razmatrale u srijedu ideju nastupanja »pod istom zastavom« na ceremonijama otvaranja i zatvaranja Ljetnih Olimpijskih igara 2000. u Sidneyu, ali za sada još nije donesena nikakva odluka o tome.</p>
<p> Drugog dana summita dvije strane su se također suglasile o otvaranju telefonske »vruće linije« na relaciji Sjever-Jug, no izvješća o tome da se razgovara i o uspostavi službenih predstavništava u svakoj od zemalja nisu za sada mogla biti potvrđena. Bilo je riječi i o projektima vezanim uz cestovni i željeznički promet, kako bi se pomoglo obnovi oslabljenog sjevernokorejskog gospodarstva. </p>
<p> U pratnji južnokorejskog predsjednika nalazi se i 50 novinara te 130 dužnosnika i poslovnih ljudi, no strani novinari prisiljeni su summit pratiti iz Seoula. Pozitivno ozračje na početku povijesnoga summita izazvalo je diljem svijeta nade u moguće ujedinjenje, a Washington i Moskva dali su veliku važnost razgovorima ističući svoju potporu konstruktivnom dijalogu između dviju zemalja. Tvrdi se da će južnokorejski predsjednik pozvati Kim Jong Ila u Seoul na drugi summit i istaknuti potrebu stalnog dijaloga na razini vlade.</p>
<p> Izdanja južnokorejskih novina od srijede puna su fotografija prvog summita dviju Koreja, a u uvodnicima se izražava optimizam s izvjesnom suzdržanošću kad je riječ o volji Pyongyanga za promjenama. Utjecajne i tradicionalno konzervativne novine »Chosun Ilbo« posvetile su cijelu stranicu ummitu i objavile su da je misteriozni Kim Jong Il »normalan i kompetentan čelnik države«. Međutim, u novinskom se izvješću ističe se da je osiromašeno gospodarstvo Sjevera predmet međunarodne zabrinutosti i poziva se na pomirbu s Južnom Korejom. »Uspjeh summita ovisi o stajalištu Sjeverne Koreje glede njezina opstanka i otvorenosti«, zaključuje »Chosun«. Slično stajalište objavljuje u svom uvodniku i list »Hankook Ilbo« koji ističe kako »politički sustav koji ne može prehraniti svoje građane ne može više postojati«. List dodaje da »o volji čelništva ovisi hoće li se smanjiti problem gladi i nedostatka hrane te da je sada prilika za Sjevernu Koreju.« (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ruski medijski magnat osumnjičen za pljačku državne imovine i mito</p>
<p>U zaštitu Gusinskoga stali liberalni moskovski političari / Dio analitičara u Moskvi pretpostavlja da iza uhićenja Gusinskog stoji njegov dugogodišnjeg konkurent, milijarder Boris Berezovski, koji je i dalje izuzetno utjecajan u Kremlju / Predsjednik Putin izjavio u srijedu u Madridu da iza uhićenja medijskog magnata »ne stoje politički motivi«, te da će se čitav slučaj vrlo brzo razjasniti</p>
<p>BOGOLJUB LACMANOVIĆ</p>
<p>MOSKVA, 14. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Uhićenje ruskog medijskog magnata Vladimira Gusinskog (47) koji je među ostalim vlasnik čuvene moskovske neovisne televizijske kompanije NTV u srijedu je u glavnom gradu Rusije odjeknula kao prvorazredna politička senzacija. Uz vijest o iznenadnom uhićenju većina moskovskih listova pritvaranje Gusinskog kvalificirala je kao grubi napad kremaljskih vlasti na slobodu medija, tim više što su organi pravosuđa uz pomoć maskiranih policajaca prije mjesec dana izvršili spektakularni pretres u upravnim prostorijama medijskog magnata. Tada je protiv pretresa i u zaštitu Gusinskog oštro stao i američki Kongres. Štoviše, da podrži slobodu medija u Rusiji, američki predsjednik Clinton za nedavnog službenog boravka bio je gost radija Eho Moskve odgovarajući 50 minuta na pitanja ruskih građana. </p>
<p>U zaštitu Gusinskoga u srijedu je stala i većina ruskih političara liberalne orijentacije. Tako je predsjednik parlamentarne stranke Saveza desnih snaga i bivši potpredsjednik ruske vlade Boris Nemcov pritvaranje Gusinskog nazvao »akcijom zastrašivanja« i napadom na demokratske slobode u zemlji. U prilog svojih tvrdnji zaštitnici Gusinskog navode dvije činjenice. Prva je što mediji Gusinskog (NTV, radio Eho Moskve te nekoliko dnevnih i tjednih listova), nisu u nedavnoj predsjedničkoj predizbornoj kampanji podržavali kandidaturu Vladimira Putina, a druga je što mediji Gusinskog već mjesecima kritički pišu i govore o ruskom ratu u Čečeniji. </p>
<p>Međutim, predsjednik Rusije Vladimir Putin, kojega je vijest o uhićenju Gusinskog zatekla u službenom posjetu Španjolskoj, izjavio je u srijedu u Madridu da iza uhićenja medijskog magnata »ne stoje politički motivi«, te da će se čitav slučaj vrlo brzo razjasniti. Naime, Gusinski je pritvoren u utorak navečer i u srijedu je saslušan zbog sumnji da je davao mito i da je opljačkao državnu imovinu u vrijednosti od najmanje 10 milijuna dolara. Na teret Gusinskoga posebno se stavlja način kupovanja (prije četiri godine) 11. petrogradskog televizijskog kanala. Taj kanal, vrijedan 10 milijuna dolara, Gusinski je kupio za samo pet tisuća »zelenih«. Pritom je za takvu uspjelu kupovinu Gusinski obećao i pokušao direktora 11. petrogradskog kanala Dmitrija Roždestvenskog nagraditi mitom od milijun dolara. Taj novac Gusinski je sa svog računa u SAD-u prebacio na račun Roždestvenskog u Helsinki, ali su finske vlasti - sumnjajući da tu nešto nije čisto - tu doznaku vratile. </p>
<p>Dio analitičara u Moskvi pretpostavlja da se iza uhićenja Gusinskog kriju prsti njegovog dugogodišnjeg konkurenta milijardera Borisa Berezovskog koji je i dalje izuzetno utjecajan u Kremlju. Berezovski je nedavno čak izjavio da su mediji Gusinskog danas gora i destruktivnija oporba kremaljskim vlastima nego što su to komunisti Genadija Zjuganova. Komentirajući uhićenje Berezovski je u srijedu izjavio da je Gusinski postao žrtva vlastite mašinerije jer je u svojoj medijskoj kompaniji zapošljavao bivše istaknute pripadnike KGB-a uz pomoć kojih je stvorio jaku službu za prisluškivanje. </p>
<p>Sukob Berezovskog i Gusinskog traje već šest godina. Naime, pripadnici Jeljcinove tajne službe predvođeni generalnom Koržakovom razoružali su u prosincu 1994. godine tjelohranitelje Gusinskog. Nakon toga prestrašeni Gusinski pobjegao je u London. Naklonost Kremlja Gusinski je povratio i dobio mogućnost da se vrati u zemlju nakon što je ljudima Koržakova otkrio da kao i on i milijarder Boris Berezovski ima dvije putovnice rusku i izraelsku. Zbog te činjenice Berezovski je smijenjen s položaja zamjenika tajnika za nacionalnu sigurnost Rusije, ali to Gusinskom nije do danas zaboravio. </p>
<p>Uhićenje Gusinskog prvorazredna je politička senzacija jer nije samo vodeći ruski magnat već i potpredsjednik Svjetskog židovskog kongresa. Predstavnici Svjetskog židovskog kongresa u srijedu su se obratili predsjedniku Putinu tražeći da u slučaju Gusinskog koji je i predsjednik Ruske židovske zajednice, bude strogo poštivan zakon. Agencija Reuters navodi da su predstavnici Svjetskog židovskog kongresa izrazili u četvrtak bojazan da bi uhićenje Gusinskog moglo značiti da Rusija klizi natrag prema »stilu represije iz vremena Sovjetskog Saveza«.</p>
<p> Uhićenje Gusinskog izazvalo je istog trenutka u moskovskoj židovskoj zajednici raskol pa od srijede u glavnom gradu Rusije postoje dva glavna rabina - stari Adolf Šajević i novi Berl Lazar. Komentirajući uhićenje Gusinskog Adolf Šajević je izjavio da je točno da je medijski magnat pomagao rad njihove zajednice, ali da isto tako ne drži da iza tog uhićenja stoji politička akcija. Zaštitnici Gusinskog posebno su digli glas zbog činjenice što je on pritvoren u najzloglasnijem i najpretrpanijem moskovskom istražnom zatvoru Butirskaja u kojem na jednog zatvorenika dolazi tek dva četvorna metra prostora. Odvjetnici Gusinskog traže da se pusti iz pritvora kako bi se branio sa slobode s tim da mu vlasti jedino oduzmu putovnicu i tako se osiguraju da neće napustiti zemlju. Državni tužitelj Vladimir Nikolajev zasad nije podigao optužnicu protiv osumnjičenog Gusinskog, a prema ruskim zakonima medijski magnat bez kaznene optužnice može biti u pritvoru najviše deset dana.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Blairov ministar plijeni kriminalacima novac, kuće, jahte i automobile</p>
<p>Britanski ministar unutarnjih poslova Straw potvrdio je da je »lista za odstrel« s imenima 39 kriminalaca već sastavljena / Osumnjičenima će zaplijeniti imovinu ako ne pruže zadovoljavajuća objašnjenja odakle im</p>
<p>JASNA ZANIĆ NARDINI</p>
<p>LONDON, 14. lipnja</p>
<p> – Kriminalac rodom iz Liverpoola, poznat pod nadimkom »Bankar«, ne može više mirno spavati. Nakon što je prvi kapital stekao otmicama čitavih kamiona s liverpulskih dokova, »Bankar« je taj novac uložio u trgovinu drogom. Premda mu policija nikada nije uspjela dokazati da je umiješan u narko-biznis, sada mu – kao još mnogim pripadnicima britanskog kriminalnog podzemlja – prijeti da ostane bez svog ilegalno stečenog imetka, zahvaljujući novoj inicijativi britanske vlade.</p>
<p>»Bankar« je, naime, tek jedan od 39 krupnih kriminalaca sa »liste za odstrel«, koju je u srijedu objavio britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw. Tih 39 kriminalaca uspjelo je zajedno nagomilati imetak od 220 milijuna funti. Nitko od spomenutih gangstera nije bio osuđivan za svoje podzemne aktivnosti, jer policija nije uspjela prikupiti čvrste dokaze protiv njih. No britanska vlada sada svejedno želi zaplijeniti njihov imetak – ukoliko osumnjičeni kriminalci ne uspiju zadovoljavajuće objasniti otkuda točno potječe novac kojim su kupili svoje raskošne vile, skupe jahte i luksuzne limuzine. Osim novaca položenog na bankovne račune, britanske vlasti steći će ovlaštenja da konfisciraju i kuće, automobile te drugu imovinu kriminalnog bratstva.</p>
<p>Ministar Straw objavio je, naime, u srijedu da se planira promjena zakona, koja će vlastima omogućiti pljenidbu u slučajevima kada se samo sumnja da su nekretnine, automobili i novac »vjerojatno« stečeni ilegalno. Dovoljna je, dakle, tek sumnja. Vlada uopće neće morati dokazivati da je sporna imovina zarađena kriminalnim putem, nego će se od vlasnika očekivati da pokažu – ako mogu – da se radi o plodovima poštenog rada. Slučaj zavređuje posebnu hrvatsku pažnju, jer se radi o zanimljivoj formuli, pogodnoj za primjenu u svakoj sredini u kojoj ima primjera neobjašnjivog, sumnjivog i naglog bogaćenja.</p>
<p>U borbu protiv krupnog kriminala na Otoku uključena je zadnjih godina, osim policije, i britanska služba sigurnosti MI5. Istražiteljskim, pa i obavještajnim metodama, prikupljeni su podaci o čak 400 gangstera, koji su putem organiziranog kriminala i trgovine drogom uspjeli nagomilati imetak vrijedan ukupno 440 milijuna funti. No gotovo polovina te svote otpada na 39 najkrupnijih kriminalaca sa spomenutog spiska. Stoga će se britanske vlasti najprije usredotočiti na njih.</p>
<p>Na udaru će se tako, uz ostale, naći i najjača britanska kriminalna obitelj Adamsovih. Jedan od njenih pripadnika, 41-godišnji Tommy Adams, osuđen je 1998. na sedam i pol godina zatvora, kada mu je dokazano da je on mozak velike operacije krijumčarenja marihuane, koja je godišnje donosila osam milijuna funti. Sud mu je već naredio da plati milijun funti globe, no računa se da je to tek dijelić ukupnog imetka Adamsovih. Ta je kriminalna obitelj, kako se vjeruje, stekla imetak od 50 milijuna funti. Tommyjeva braća Terry i Patsy, kojima nikada nije dokazano bavljenje kriminalom, i dalje su na slobodi, no zacijelo će ih, kao i mnoge druge kriminalce na Otoku, silno pogoditi vladini planovi da ih se udari po džepu.</p>
<p>Ministar Straw potvrdio je u srijedu u razgovoru za BBC da je »lista za odstrijel«, s imenima 39 kriminalaca, već sastavljena. On je kazao da je tekući britanski mehanizam, kojim omogućava pljenidbu ilegalno stečene dobiti, »kaotičan«, te da ga je »trebalo srediti«. Ovoga trena postoji desetak različitih zakona o konfiskaciji, kazao je Straw, navodeći zakon o raspačavanju droge, koji se trenutačno primjenjuje u možda samo petini slučajeva u kojima je izrečena sudska presuda.</p>
<p>»Ako ovoga trena postoji dokazani prekršaj u vezi s drogom, to aktivira pretpostavku da sav imetak krijumčara droge, stečen u zadnjih šest godina, potječe od prodaje droge. Na njegova leđa potom pada teret da dokaže i objasni kako to nije slučaj«, kazao je Straw. Dodao je da će se to načelo sada proširiti, »da pokrije bilo koji ozbiljnu presudu za bilo koju vrstu kriminala«. Nove će mjere, drugim riječima, obuhvatiti ne samo prihode od preprodaje droge, nego i prihod od pranja novca, krađe i drugih kriminalnih aktivnosti. U srijedu je najavljeno da će Britanija dobiti i jaku novu agenciju, koja će imati specijalna ovlaštenja da ulazi u trag krupnim kriminalcima te plijeni njihov nezakonito stečen imetak.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sjeverna i Južna Koreja dogovorile »vruću telefonsku liniju« </p>
<p>U središtu razgovora drugog dana međukorejskog summita bila je gospodarska suradnja, spajanje razdvojenih obitelji, ponovno ujedinjavanje i smanjivanje napetosti kao i drugi oblici gospodarske i socijalne razmjene</p>
<p>SEOUL, 14. lipnja </p>
<p> - Sjevernokorejski čelnik Kim Jong Il i južnokorejski predsjednik Kim Dae Jung postigli su konsenzus oko četiri glavna pitanja, izjavio je zamjenik južnokorejskog ministra za ujedinjenje Yang Young Shik. »Ozračje je bilo vrlo prijatno, a čuli smo i očekujemo da će doći </p>
<p>do približavanja u stajalištima«, izjavio je Young Shik. </p>
<p> U središtu razgovora bila je međukorejska gospodarska suradnja, sjedinjavanje obitelji razdvojenih u vrijeme izbijanja korejskog rata, ponovno ujedinjavanje i smanjivanje napetosti kao i drugi oblici gospodarske i socijalne razmjene. Ministarstvo za ujedinjenje je zatražilo dodatnih 500 milijardi wona (449 milijuna dolara) koje bi ušle u sadašnji Međukorejski fond za gospodarsku suradnju zbog obnove sjevernokorejske infrastrukture, izjavio je jedan dužnosnik. Vlada je također zatražila 5,5 milijardi wona (4,94 milijuna dolara) za medicinsku opremu i službe za zaštitu zdravlja Sjeverne Koreje. Ti će zahtjevi biti podneseni parlamentu u rujnu, rekao je dužnosnik. Dvije Koreje također su razmatrale u srijedu ideju nastupanja »pod istom zastavom« na ceremonijama otvaranja i zatvaranja Ljetnih Olimpijskih igara 2000. u Sidneyu, ali za sada još nije donesena nikakva odluka o tome.</p>
<p> Drugog dana summita dvije strane su se također suglasile o otvaranju telefonske »vruće linije« na relaciji Sjever-Jug, no izvješća o tome da se razgovara i o uspostavi službenih predstavništava u svakoj od zemalja nisu za sada mogla biti potvrđena. Bilo je riječi i o projektima vezanim uz cestovni i željeznički promet, kako bi se pomoglo obnovi oslabljenog sjevernokorejskog gospodarstva. </p>
<p> U pratnji južnokorejskog predsjednika nalazi se i 50 novinara te 130 dužnosnika i poslovnih ljudi, no strani novinari prisiljeni su summit pratiti iz Seoula. Pozitivno ozračje na početku povijesnoga summita izazvalo je diljem svijeta nade u moguće ujedinjenje, a Washington i Moskva dali su veliku važnost razgovorima ističući svoju potporu konstruktivnom dijalogu između dviju zemalja. Tvrdi se da će južnokorejski predsjednik pozvati Kim Jong Ila u Seoul na drugi summit i istaknuti potrebu stalnog dijaloga na razini vlade.</p>
<p> Izdanja južnokorejskih novina od srijede puna su fotografija prvog summita dviju Koreja, a u uvodnicima se izražava optimizam s izvjesnom suzdržanošću kad je riječ o volji Pyongyanga za promjenama. Utjecajne i tradicionalno konzervativne novine »Chosun Ilbo« posvetile su cijelu stranicu ummitu i objavile su da je misteriozni Kim Jong Il »normalan i kompetentan čelnik države«. Međutim, u novinskom se izvješću ističe se da je osiromašeno gospodarstvo Sjevera predmet međunarodne zabrinutosti i poziva se na pomirbu s Južnom Korejom. »Uspjeh summita ovisi o stajalištu Sjeverne Koreje glede njezina opstanka i otvorenosti«, zaključuje »Chosun«. Slično stajalište objavljuje u svom uvodniku i list »Hankook Ilbo« koji ističe kako »politički sustav koji ne može prehraniti svoje građane ne može više postojati«. List dodaje da »o volji čelništva ovisi hoće li se smanjiti problem gladi i nedostatka hrane te da je sada prilika za Sjevernu Koreju.« (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Miloševićev rukopis iza Šešeljevog zahtjeva za prekidom odnosa s »ustaškom Hrvatskom«?</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Treba prekinuti diplomatske odnose s ustaškom hrvatskom državom i povući sve jugoslavenske diplomate, izjavio je šef srpskih radikala, potpredsjednik vlade Srbije, četnički vojvoda Vojislav Šešelj. Koliko je hrvatskoj javnosti poznato, ovome zahtjevu nema izravnog povoda jer se u posljednje vrijeme nije zbio nikakav međudržavni incident ili skandal između Hrvatske i SR Jugoslavije. Stoga je prva pomisao da je oštra izjava zapravo samo još jedna u nizu sličnih epizoda »kućnoga folklora« koje u zajedničkom domaćinstvu sa socijalistima i julovcima, strankama Slobodana Miloševića i njegove supruge Mire Marković, Šešelj upriličuje dok s njima vodi državu tvoreći republičku i federalnu vladu. </p>
<p>Prvi čovjek srpskih radikala poznat je po raznim brutalnim, nepristojnim, agresivnim i uvredljivim ispadima. Dok je formalno bio u oporbi, upućivao ih je vlastima (Miru Marković zvao je »crvenom vješticom s Dedinja«), da bi potom, s pozicije vlasti, šikanirao stvarne i zamišljene protivnike državne nomenklature. Svih tih godina koješta mu je bilo dopušteno, a njegovo ponašanje rijetko sankcionirano. Milošević je, uvijek kad mu je to odgovaralo, zastrašujuće efekte Šešeljevih riječi i djela iskorištavao, dok je, ako bi se pokazalo korisnijim, njegovu navodnu samoinicijativnost prikazivao kao demokratsko pravo na vlastito mišljenje.</p>
<p>Najnoviji slučaj involviranja Hrvatske u jugoslavenske unutarnje prilike zapravo nije nikakvo iznenađenje niti novost. »Prebrojavanje« krvnih zrnaca u traženju nepoćudnih ustašoidnih je nedavno obavio i predsjednik srbijanske skupštine Dragan Tomić i našao ih (pokazalo se - krivo) među precima oporbenog čelnika Zorana Đinđića. Sve oporbenjake koji su gostovali na inauguraciji hrvatskoga predsjednika Mesića vlast je anatemizirala, a u Crnoj Gori su općinski izbori u Herceg-Novome bili začinjenim navodnom hrvatskom tajnom vojnom prisutnošću za potrebe Mila Đukanovića.</p>
<p>Izvjesna nelogičnost kod Šešeljeva zahtjeva za prekidanje diplomatskih odnosa s Hrvatskom javlja se u vezi s njegovim stalno ponavljanim zahtjevom da se svi izbjegli Srbi vrate u Hrvatsku, a poznato je da se u civiliziranim sredinama to radi uz pomoć konzularne službe. Taj se posao u Beogradu i Zagrebu, a u međuvremenu i još nekoliko gradova, obavlja već godinama i, unatoč povremenim kritikama, prilično efikasno i uz prijeko potrebnu kontrolu. Nije jasno kako Šešelj zamišlja da bi se izbjeglice vraćale kad ne bi bilo konzularnih ureda, osim ako na umu opet nema osvajanje glasovite, toliko puta ruglu izvrgnute, linije Karlovac-Karlobag-Virovitica na - tenkovima! </p>
<p>Međutim, unutarnje prilike u Srbiji pokazuju da mnogo puta »vojvodina« prijetnja nije bila uzaludni verbalni pucanj u prazno. Uz njegovu svesrdnu i državnim medijima blagoslovljenu pomoć tako su donesena dva rigidna zakona - o informiranju i sveučilištu, a uskoro će i treći - o borbi protiv terorizma. Sva tri ili bitno ograničavaju građanske slobode i omogućavaju autokratsku vlast ili ostavljaju mogućnost zloporabe vlasti u kojoj i Šešelj participira. </p>
<p>Što se tiče međudržavnih odnosa s Hrvatskom, SRJ još od početka NATO-akcije prošle godine u Zagrebu nema veleposlanika nego otpravnika poslova, dok hrvatski veleposlanik uopće nije napuštao Beograd. Činjenica je također da od tada nije bilo susreta brojnih međudržavnih komisija, te da u najavljenom intenziviranju gospodarskih odnosa nema pomaka, jedino se nešto više razmjenjuju kulturni sadržaji.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pojačavaju se borbe Etiopije i Eritreje</p>
<p>ADIS ABEBA, 14. lipnja</p>
<p> - Etiopija i Eritreja izvijestile su o pojačanim borbama na zapadnoj bojišnici u srijedu. Do sukoba je došlo prije očekivane objave Etiopije o njezinom stajalištu glede mirovnog plana koji je Eritreja već prihvatila. »Etiopske obrambene snage pokrenule su protu-ofenzivu u ponoć u blizini Tesseneya«, navodi se u priopćenju etiopskog ministarstva vanjskih poslova. Savjetnik eritrejskog predsjednika Jemane Gebremeskel potvrdio je u Asmari da se vode borbe na zapadnoj bojišnici i rekao je da je i na istočnoj bojišnici zabilježeno žestoko granatiranje. Očekuje se da će etiopski ministar vanjskih poslova Sejoum Mesfin objaviti kasnije u srijedu službeno stajalište svoje vlade o mirovnom planu koji je sastavila Organizacija afričkog jedinstva (OAU).(AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nekoliko mrtvih u samoubilačkom napadu u Colombu</p>
<p>COLOMBO, 14. lipnja</p>
<p> - U snažnoj eksploziji koju je prouzročio samoubilački napad osobe za koju se pretpostavlja da je pripadnik Tigrova za oslobođenje tamilskog Eelama, poginule su u srijedu u predgrađu Colomba tri osobe, objavila je policija. Atentator je na sebi imao pričvršćen eksploziv i namjeravao ga je aktivirati pred autobusom kojim se u grad s vojne vježbe vraćalo pedesetak pripadnika zračnih vojnih snaga. »Napad na putnike autobusa nije uspio, jer je na napadača, u trenutku kad je istrčao pred vozilo, naletio biciklist. </p>
<p>Nažalost, napadač je već povukao detonator, pa je bomba eksplodirala, raznijevši njega, jednog pješaka i biciklistu«, kaže se u izvješću policije. Nedugo nakon tog napada skupina građana zapalila je jedan autobus iz kojega su putnici izašli ranije, ali je u naguravanju poginuo jedan pješak. Policija je priopćila kako taj napad nije odmazda za samoubilački napad na autobus s vojnicima u drugoj četvrti Colomba. Tamilski tigrovi smatraju se odgovornima za česte napade u Colombu i drugim gradovima Sri Lanke. Od 1983. godine oni se bore za osnivanje samostalne države na sjeveroistoku zemlje.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Najavljeni posjet Beogradu podigao prašinu u Bundestagu</p>
<p>PDS optužena da »pokušava na mala vrata voditi vanjsku politiku SR Njemačke«</p>
<p>BERLIN, 14. lipnja</p>
<p> - Vanjskopolitički glasnogovornik Stranke demokratskog socijalizma (PDS) Wolfgang Gehrcke će zajedno s nekolicinom ruskih i francuskih kolega početkom srpnja posjetiti Beograd. Inicijativa za posjet srpskom glavnom gradu i tamošnjim političarima pokrenuo je predsjednik vanjskopolitičke komisije pri ruskoj Dumi prilikom susreta parlamentaraca triju zemlja početkom svibnja. Gehrcke, čija je usamljena inicijativa naišla na negodovanje kod predstavnika ostalih stranaka u Bundestagu, izjavljuje kako je sa »Srbima potrebno razgovarati a ne ih izolirati«. Iako je poziv za sudjelovanje u delegaciji poslan svim parlamentarnim strankama jedino je PDS našao shodnim uključiti se u ovaj, u najmanju ruku čudan, vanjskopolitički pothvat i to u jeku pojačnane međunarodne kritike Miloševićeve agresivne politike prema Crnoj Gori. Reinhard Schultz, predstavnik vladajućih socijaldemokrata na sastanku u Moskvi, istaknuo je bojazan da »PDS pokušava na mala vrata voditi vanjsku politiku SR Njemačke«.</p>
<p>Ustrajanje na čudnim i usamljenim vanjskopolitičkim akcijama počiva kod PDS-a na bogatoj tradiciji. Tako je još uvijek mnogima pred očima slika tadašnjeg predsjednika stranke, Gregora Gysija, kako se na vrhuncu Kosovske krize i nekoliko dana prije NATO napada na Jugoslaviju demonstrativno usred Beograda rukuje s Miloševićem. PDS, koja je inače pravna nasljednica zloglasne Stranke socijalističkog jedinstva DDR-a, je jedina njemačka parlamentarna stranka koja je osudila bombardiranje Jugoslavije. PDS je takvim stavom na nekoliko prošlogodišnjih lokalnih izbora uspio privući birače Zelenih koji su bili ogorčeni istaknutom ulogom zelenog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera u akciji NATO snaga. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Poljska crkva neće se uključiti u kampanju za predsjedničke izbore</p>
<p>VARŠAVA, 14. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski biskupi neće se uključivati u kampanju uoči skorih predsjedničkih izbora, izjavio je biskup Tadeusz Pieronek, donedavni tajnik poljskog episkopata. Pieronek je široj poljskoj javnosti postao poznat po svojim otvorenim istupima u medijima u kojima je znao kritizirati politički angažman pojedinih kolega biskupa. On smatra da se zadnjih godina Crkva u Poljskoj dosta bavila promišljanjem svoje zadaće te nastojala poručiti ljudima da politička pitanja nisu njezino područje.</p>
<p>»Crkva nije tu da bi podržavala stranke i olakšavala im dolazak na vlast ili, štoviše, da bi im smetala u dolasku na vlast«, rekao je Pieronek. </p>
<p>U prvim godinama nakon demokratskog preokreta dio poljskih biskupa se aktivno angažirao ne samo u promoviranju stranaka katoličke provenijencije, već i u borbi protiv ekskomunističke stranke. Uoči parlamentarnih izbora 1993. biskupi su tako, na primjer, davali točne upute za koga bi katolici trebali glasati, a za koga ni u kom slučaju ne bi smjeli. No, upravo tada su birači, u zemlji tradicionalno izuzetno privrženoj Katoličkoj crkvi, kao za inat biskupima najviše glasova dali postkomunistima i doveli ih na vlast. Štoviše, pokazalo se da je tako izravno miješanje crkvenih dostojnika u politiku najviše koštalo Crkvu: dok se još na prijelomu desetljeća o njoj pozitivno izjašnjavalo 90 posto Poljaka, 1993. godine njezino djelovanje odobravalo je manje od polovice građana.</p>
<p>Šok koji je poljski episkopat tada doživio vjerojatno je bio presudan za postupno evoluiranje njegovih pogleda o tom pitanju. Na predsjedničkim izborima dvije godine kasnije, u kojima su se sukobili sadašnji predsjednik Aleksander Kwasniewski i tadašnji šef države Lech Walesa, biskupi su ukazali jedino na to kakve bi odlike trebale resiti predsjednika države. U svakom slučaju nije bilo teško odgonetnuti da njihove simpatije nisu bile na strani Kwasniewskoga, koji je na kraju dobio izbore. Do primjetne promjene stava došlo je na zadnjim parlamentarnim izborima prije tri godine, kad su se crkveni hijerarsi odlučili ograničiti jedino na komentiranje socijalnih prilika i zbivanja u društvu. Kako pokazuju ispitivanja javnog mnijenja, od tada Crkva polako vraća izgubljeno povjerenje.</p>
<p>Biskup Pieronek je kratko prokomentirao i slučaj katoličkog Radija Maryja, čije vodstvo, oci redemptoristi, traže da im se Kwasniewski ispriča za izjavu koju je nedavno dao za vrijeme posjeta Izraelu. Tada je kao primjer antisemitskih pojava u Poljskoj naveo tu radio-stanicu. Činjenica je da se na Radiju Maryja čuju antisemitske izjave, potvrdio je Pieronek, ali od njih su se već više puta ograđivali poljski biskupi. No, unatoč svemu Radio Maryja ima čak četiri milijuna vjernih slušalaca i desetak zastupnika u parlamentu.</p>
<p>MARKO OLENKOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Plaća li Z. Tomčić pretplatu HTV-u</p>
<p>Prošle godine uvaženi predsjednik HSS-a i saborski zastupnik Zlatko Tomčić pozvao je sve građane na javni neposluh-neplaćanje TV pretplate. Nedavno je g. Tomčić, predsjednik Hrvatskoga državnoga sabora, izjavio da od veljače ove godine ponovno plaća pretplatu.</p>
<p>Pitanje Hrvatskoj radioteleviziji:</p>
<p>Je li vaša Pravna služba podnijela sudsku prijavu protiv g. Tomčića zbog neplaćanja pretplate, te jeste li podnijeli krivičnu prijavu protiv njega zbog javnog pozivanja na neposluh građana? Ako niste, zašto to niste učinili? Jeste li podnijeli prijavu protiv vlasnika TV prijamnika koji su poslušali javni poziv tadašnjeg saborskog zastupnika i predsjednika HSS-a?</p>
<p>Pitanje g. Tomčiću</p>
<p>Hoćete li se ispričati za svoj sramotni poziv javnosti na kršenje zakona, posebno i zbog toga što obnašate časnu dužnost predsjednika najvišeg zakonodavnog tijela? Također, ne manje važno, hoćete li nadoknaditi štetu svima onima, koji su poslušali Vaš poziv?</p>
<p>Kao dugogodišnji, iznimno uredni pretplatnik, prestajem plaćati RTV pretplatu sve dok ne dobijem zadovoljavajući javni odgovor.</p>
<p>TOMISLAV V. OŽANIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Optimizam za budućnost</p>
<p>U prigodi televizijske emisije Misli 21. stoljeća koju uspješno vodi Gospodin Branimir Bilić, sudjelovala je profesorica dr. Olga Carević. Mislim da je ta emisija bila izuzetno vrijedna, osobno smatram jedna od najboljih, u kojoj nam se Olga Carević poznata javnosti po krasnim pismima, predstavila u živo. Bio je to poseban događaj ne samo zbog teme tolerancija, miroljubivost u humanost, nego i zbog toga što su oboje, B. Bilić i O. Carević razgovarali o svim problemima sa puno lakoće i neposrednosti. Olga Carević je zračila kao što i njezina pisma zrače, a u tome joj se pridružio i B. Bilić kojega tako dragog i ugodnog davno nismo vidjeli. Osmijeh mu nije silazio lica, pa je i cijela emisija imala nekakvo toplo ozračje. Eto, samo toliko, htio sam se Olgi Carević i Branimiru Biliću zahvaliti u svoje ime i u ime brojnih prijatelja koji su gledali tu emisiju, sa puno optimističkog pogleda u budućnost.</p>
<p>MARKO SAVIČEVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nikad više inflacije od pet posto!</p>
<p>Za vrijeme druge, socijalističke Jugoslavije godinama se dinar držao sa stabilnim cijenama i bez inflacije. No, i gospodarstvo je isto tako tavorilo, pa su socijalistički ekonomisti izračunali u svojim glavama, da bi jedna mala inflacija od 5 posto čak dobro došla, koja bi bila pokretač posustalog gospodarstva. Nisu ili nisu htjeli vidjeti pravi razlog gospodarskog nenapredovanja, pa im se inflacija činila najprikladnijom. </p>
<p>Znano je što se je zatim iz godine u godinu događalo s dinarom. Cijene su rasle svoj robi i uslugama a protuudar na takvo stanje bilo je tiskanje novca od strane države. Tako je bilo sve više novca u opticaju a ljudi su bivali sve siromašniji. Povišice u plaćama i mirovinama nisu nikad uhvatile za rep galopirajuću inflaciju pa je svaki zaposlenik i umirovljenik nominalno postajao sve »bogatiji«. Svi odjednom počeše baratati milijunima da bi svi na kraju postali... milijarderi!</p>
<p>Ovakva i slična razmišljanja danas se događaju u glavama starijih osoba koje su sve to skupa doživjele. I strah ih je da se takvo što još jednom ne ponovi.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Croatia Weekly, prvi hrvatski tjednik na engleskom jeziku, prestao je izlaziti</p>
<p>Dužnost nam je izvijestiti javnost i sve koji su primali Croatia Weekly, prvi hrvatski tjedni list na engleskom jeziku, koji je izlazio u novinskoj i elektroničkoj formi / na internetu - www. croatia. hr/ da je prestao izlaziti nakon 118 brojeva kontinuiranoga izlaženja i objavljenih 7000 kartica tekstova s osnovnim informacijama o aktualnom životu u Hrvatskoj (gospodarstvu, politici, ekologiji, kulturi i športu) i hrvatskoj povijesnokulturnoj baštini, koje smo, kao tiskane novine, slali na cca 8000 važnih adresa po svijetu. Zadnji broj (118) objavljen je 19. svibnja 2000. </p>
<p>Nije nam poznata ni jedna ozbiljnija kritika na račun ovoga lista, od početka njegova izlaženja u siječnju 1998. do zadnjega broja u svibnju 2000., a primili smo stotine vrlo pozitivnih ocjena sa svih strana svijeta (»jedna od najboljih tiskovina iz Hrvatske od kako je Hrvatska postala slobodna, demokratska država« B. M. Luketich, »... danas sam prenio sadržaj vaših stranica s interneta i opet bio impresioniran«, M. Moor, »... bili smo impresionirani kvalitetom našega tjednika«, K. Mukhatar, »... hvala vam na vrlo informativnom i zanimljivom tjedniku« M. i J. Johnston, »... još jednaput hvala na izvrsnom tjedniku«, S. Williams, »Sa zadovoljstvom Vas želim obavijestiti da sam dobio brojne povoljne ocjene o vašem listu od inozemnih gostiju koji odsjedaju u našem hotelu i koji su pokazali veliko zanimanje za nj«, G. Sanne (Sheraton, Zagreb). </p>
<p>Dobra recepcija Croatia Weeklya na engleskom ponukala nas je da počnemo pripremati izdanje na njemačkom i španjolskom jeziku.</p>
<p>Jedini razlog zaustavljanju našega tjednika izostanak je financijske potpore. Ustrajni smo u nadi da se Croatia Weekly zaustavlja do boljih dana. Ipak, teško je povjerovati da ove novine Hrvatskoj ne trebaju u vremenu nužne, stalne razmjene informacija s inozemstvom, odnosno sustavnoga prezentiranja vijesti o Hrvatskoj na engleskom jeziku. Zbog toga, ističemo česte ocjene da se radi o jednoj od najuspješnijih i najprofesionalnijih novina toga tipa i to ne samo kad je riječ o tranzicijskim zemljama. </p>
<p>Za nakladnika (HIKZ)</p>
<p>IVAN BEKAVAC, ravnatelj HIKZ-a</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Odgovor članova Hrvatskog vijeća InSEA na objede i laži J. Roce, prof. u mirovini</p>
<p>U skladu sa Zakonom o javnom priopćavanju molimo da, radi potpuna i istinita informiranja javnosti, objavite u cijelosti naše očitovanje na tekst prof. Josipa Roce, objavljen u Vjesniku od 5. lipnja 2000. god. pod naslovom »Krajnje je drzak pokušaj eliminiranja mog članstva u Hrvatskom vijeću InSEA«.</p>
<p>Gradsko poglavarstvo – Komisija za poslovni prostor dodijelilo je, za obavljanje likovno pedagoške djelatnosti, na zajedničko korištenje Hrvatskom vijeću InSEA (International Society for Education through Art) i Hrvatskom društvu vizualno likovne kulture (HDVLK) prostor u Klaićevoj 11c. Prof. Josip Roca predsjednik HDVLK konstantno onemogućava korištenje prostora Hrvatskom vijeću InSEA, zaključavanjem prostora i uzurpacijom, pa je prof. dr. sc. Radovan Ivančević, predsjednik Hrv. vijeća InSEA, intervencijom putem Gradskog poglavarstva, prisilio prof. J. Rocu, da vrati ključeve u zatraženu roku.</p>
<p>Ugovorom s Gradom Rijekom – Ured za kulturu, koji je potpisao predsjednik R. Ivančević, Hrvatsko se vijeće InSEA obvezalo na postavljanje izložbe učeničkih radova »Oceani i mora«. Na poleđini naznačena ugovora prof. J. Roca potpisao je da nema nikakvih potraživanja u vezi s izložbom koja je predmet ugovora. Neposredno pred postavljanje izložbe, prof. J. Roca, odnio je u nepoznatu smjeru izložbene eksponate, tj. učeničke radove, u namjeri da sam, mimo ugovora, postavi izložbu u Galeriji »Kortil« u Rijeci. Na nekoliko bezuspješnih pokušaja da vrati eksponate, a u stalnu kontaktu s Poglavarstvom grada Rijeke, dopustili smo prof. J. Roci da postavi izložbu i omogućili mu da se slika s gradonačelnikom Rijeke, te tako zadovolji svoju taštinu. Dakle, Hrv. vijeće InSEA, na temelju ugovora s Gradskim poglavarstvom nije »provalilo« u svoj prostor, a nije ni otelo učeničke radove, koje je na temelju ugovora s gradom Rijekom, bilo dužno izložiti.</p>
<p>Činjenica da je prof. J. Roca autor izložbe, ne daje mu nikakvo pravo da odnosi i sakriva eksponate, kao što bi autor izložbe u muzeju učinio kazneno djelo da otme i skrije eksponate, koji nisu njegovo vlasništvo, a J. Roca nije vlasnik dječjih radova. Prof. J. Roca oteo je sve eksponate, koje je imao namjeru postaviti, a ostavio je u vrlo žalosnu stanju, ostatak od devedesetak dječjih radova, koji su zatečeni razbacani, poderani, prljavi i pomiješani s radovima prethodnih izložbi, o čemu je učinjen zapisnik i njemu dostavljen (23. prosinca1999.).</p>
<p>Važno je navesti, da je izložba u Rijeci postavljena u siječnju 2000. godine, a J. Roca se sada sjetio obavijestiti javnost o »provali«, pa je u svom izopačenu umu, potpuno svjestan činjenice da je sam sebe već toliko iskompromitirao, da nema što izgubiti, odlučio pokušati napakostiti ljudima, koji su se usudili suprotstaviti njegovoj uzurpaciji, privatizaciji i nezakonitostima, već od proljeća 1998. godine.</p>
<p>Besramna je laž J. Roce da je protiv članova Hrv. vijeća InSEA »učinjen policijski zapisnik i pokrenut krivični postupak« u vezi s tim.</p>
<p>Istina je da je u provedenom postupku, uz svu predočenu dokumentaciju, ustanovljeno da je J. Roca podnio policiji lažnu prijavu za koju vjerujemo da će policija, prema svojim ovlastima, pokrenuti postupak, po službenoj dužnosti za kazneno djelo podnošenja lažne prijave.</p>
<p>Naime, nakon mnogo članaka objavljenih u svim dnevnim listovima o stanju u HDVLK, čijim se predsjednikom potpisuje J. Roca, Hrvatska je javnost upoznata da je upravo HDVLK tj. njegova najodgovornija tijela, protiv J. Roce, pokrenula niz postupaka, zbog uzurpacija ovlasti, kršenja Statuta i Zakonskih propisa, falsificiranja odluka Uprave, uzurpacija prostora u Klaićevoj i onemogućavanja Upravnom i Nadzornom odboru uvid u administrativno i financijsko poslovanje.</p>
<p>Nadzorni odbor HDVLK zatražio je 7. siječnja 1999., u skladu sa Zakonom o udrugama Upravni nadzor Ministarstva uprave, jer prof. Roca nije sazvao Skupštinu udruge, dvije i pol godine, a, prema zakonu, zbog nesazivanja skupštine u roku dvije godine, udruga prestaje postojati. J. Roca ne saziva sjednice Upravnog odbora, te samozvano vlada udrugom, logikom »Udruga to sam ja«.</p>
<p>Ministarstvo uprave je 5. lipnja 2000. uputilo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Prekršajnom sudu u Zagrebu protiv HDVLK i odgovorne osobe J. Roce.</p>
<p>Isto tako Nadzorni odbor HDVLK zatražio je u prosincu 1998. godine intervenciju financijske policije. U dobivenu Zapisniku financijske policije konstatirano je da je J. Roca dvije trećine sredstava potrošio protivno Statutu, bez odobrenja i verifikacije Upravnog odbora. S tim u vezi, I. policijska postaja – Centar proslijedila je 14. ožujka 2000. god. Općinskom državnom odvjetništvu zahtjev predsjednika Nadzornog odbora HDVLK i tajnika Udruge za pokretanje postupka protiv J. Roce na osnovi Zapisnika financijske policije od 15. listopada 1999.</p>
<p>Ujedno upozoravamo javnost da J. Roca, lažno poistovjećujući HDVLK sa Hrv. vijećem InSEA, dovodi u zabludu, javnost i resorna ministarstva, te druge institucije, čineći to s namjerom da si pribavi značenje koje nema.</p>
<p>U vezi s navodom iz članka u Vjesniku da mu nije bilo dopušteno sudjelovanje na radnom sastanku Hrv. vijeća InSEA potvrđujemo da je, zbog ponovna zaključavanja prostora i promjene brave, Hrv. vijeće InSEA bilo prisiljeno održati sastanak u dvorani Područnog ureda Centar, Ilica 25, te da je zbog toga J. Roca, odstranjen sa sastanka. Podsjećamo, da mu je rečeno da se ponašao u skladu sa Statutom i Zakonom, i da ima imalo morala, ne bi se sastanak održavao u Ilici, nego u vlastitom prostoru Klaićeve 11c, a koji je zaključan i članovima Upravnog odbora i Nadzornog odbora HDVLK, kao i predsjedniku InSEA. Rezigniran neprestanim zaključavanjem prostora, dr. sc. Radovan Ivančević dao je neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Hrv. vijeća InSEA, navodeći kao bitan razlog onemogućavanje u vršenju djelatnosti radi uzurpacije prostora Hrv. vijeća InSEA od J. Roce i osobnih razloga.</p>
<p>Groteskna je briga J. Roce za prof. Emila Roberta Tanaya kojemu nitko nije osporavao pravo kandidature za tijela InSEA. A ne manje smiješna je i njegova izjava da će kao osamdesetogodišnjak u doglednoj budućnosti obnašati funkciju ravnatelja Međunarodnog muzeja umjetnosti djece i mladeži InSEA u Zagrebu.</p>
<p>Gospodinu Roci, ovim putem, poručujemo da se umjesto insinuacija na »geštetner umnoženih«, stotina pisama i letaka klevetnička sadržaja, kojima hrani sebe i javnost, spusti na zemlju. Neka za početak, »zbog nepredočene vjerodostojne dokumentacije vrati predujam u blagajnu« (str. 9 st. 4. Dopune zapisnika financijske policije od 15. listopada 1999.), zajedno s iznosom razlike sredstava dobivenih od ministarstava i uzetih iz blagajne HDVLK za dvojicu putnika u Lisabon (str. 18 Dopune zapisnika) i da tako nadoknadi bar dio višegodišnjeg dugovanja za poslovni prostor i režije (to je onaj prostor koji zaključava u Klaićevoj, tj. njegov »muzej u osnivanju«), a da o dugovanju raznim dobavljačima i ne govorimo (str. 15 Dopune zapisnika).</p>
<p>U povodu sramotnih pisama J. Roce članovi Hrv. vijeća InSEA i mnogi kulturni djelatnici daju nam svakodnevno podršku da ustrajemo, unatoč njegovoj bezobzirnoj kampanji. Prof. Ana Šobat, predsjednica Hrvatske udruge nastavnika likovnih umjetnosti, i prof. Mirjana Tomašević Dančević koja je prisustvovala Svjetskom kongresu InSEA u Brisbaneu, Australija, lani, a predstavljat će Hrv. vijeće InSEA u Varšavi i Poznanju i ove godine, zgranute su manipulacijama njihovim imenima i prezimenima od strane J. Roce u navedenom članku.</p>
<p>Na kraju izjavljujemo da ne namjeravamo više polemizirati, putem tiska, s J. Rocom, jer je za nas veliko poniženje, što smo uopće bili prisiljeni raspravljati s takvom osobom, a učinili smo to zbog onog dijela javnosti, koji nije informiran o tom intrigantnom »području rada« prof. Roce. Radije ćemo prepustiti gore navedenim ustanovama da riješe ovu problematiku u skladu sa Zakonom.«</p>
<p>Dr. sc. Vera Turković, v.d. predsjednik Hrvatskog vijeća InSEA, član UO HDVLK, Zvonimir Bešker, prof. član Hrvatskog vijeća InSEA, predsjednik NO HDVLK, Silva Varga, dipl. iur. član Hrvatskog vijeća InSEA član UO HDVLK</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Međunarodna tjeralica za Gucićima!</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Temeljem zahtjeva nadležnog suda, Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je međunarodnu tjeralicu za Josipom i Zvonimirom Gucićem, koja je preko Interpola Zagreb proslijeđena svim članicama Interpola. Priopćeno je to u srijedu popodne iz Ureda za odnose s javnošću MUP-a. Da podsjetimo, Gucići se terete da su zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju oštetili poduzeće »NIK« za oko 195 milijuna kuna. Josip Gucić je već prije privođenja u istragu otišao u Njemačku, tvrdeći da se tamo liječi. Sin Zvonimir u Njemačku je pak otišao nakon što mu je ponovno bio određen pritvor. Oba Gucića preko svojeg branitelja slala su poruke da će se uskoro vratiti. (m. b.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bivši načelnik policije Jezerčić i Mikulić porekli sve navode iz optužnice</p>
<p>OSIJEK, 14. lipnja</p>
<p> – Na osječkome Općinskom sudu, započelo je suđenje bivšem načelniku PU osječko-baranjske Dubravku Jezerčiću (45), te umirovljenom policajcu Tomislavu Mikuliću (27). Pred tročlanim vijećem kojim predsjeda sudac Ninoslav Ljubojević, obojica su izjavili da se ne osjećaju krivima niti za jednu od točaka iz optužnice za koje se terete.</p>
<p>Podsjetimo, Jezerčić je optužen za kaznena djela iznude i prijetnje, dok je Mikulić uz to, optužen i za uspostavu ropstva. Nakon toga, održano je i šestosatno saslušanje Branka Markana, jednog od ključnih svjedoka, kojega su optuženi prema navodima optužnice, prijetnjama primorali da svoje zemljište vrijedno oko 200.000 kuna u Strossmayerovoj 41, proda Jezerčiću u kojemu je on otvorio restoran »Grand«.</p>
<p>Unatoč raznim prijetnjama Markan na prodaju kuće nije pristao, pa su stoga organizirani noćni prepadi na njega, a često je bio i privođen kod Jezerčića u PU. »Od susjeda, Zlatka Kovačevića saznao sam da je Jezerčić zainteresiran za moj plac i kuću. Par dana kasnije, ispred moje kuće prišla su mi četiri muškarca u civilu, no pokazali su mi je policijske značke. Pozvali su me da pođem s njima u PU k Jezerčiću na razgovor«, ispričao je svjedok Markan.</p>
<p>Prema njegovim riječima, tada mu je Jezerčić rekao da je zainteresiran za kupnju njegove kuće. Također mu je rekao da se mafija iz osječkog naselja JUG II isto raspituje za njegov plac. » Smatram da mi je to rekao samo zato kako bi me zaplašio i da mu što prije proda kuću. Rekao mi je kako tih dana ide u Zagreb kod ministra Jarnjaka da dobije kredit, no, rekao sam da moram razmisliti«, kazao je Markan.</p>
<p>Međutim, iduće večeri, dvije su nepoznate maskirane osobe došle u njegovu kuću provalivši vrata. »Jedan je skočio na mene i prijetivši mi nožem i pištoljem zapovjedio da prodam kuću. Iako su rekli da su mafijaši s JUG-a II, pretpostavljam da je riječ o policajcima koji su me došli zaplašiti. Nikada nisam imao nikakvih problema s nikakvom mafijom, pa ne vidim razloga kako su odjednom zapeli za moju kuću, u isto vrijeme kad i Jezerčić. Par dana kasnije, kod mene je došao Mikulić da se dogovorimo o prodaji kuće Jezerčiću. Čim je progovorio prepoznao sam mu glas mislim da je upravo on bio onaj koji mi je prijetio pištoljem i nožem«, rekao je svjedok. </p>
<p>Nudili su mu u zamjenu garsonijeru na JUG-u II i 5.000 DEM. Iako nije pristao, idući dan oko 21 sat, odveli su ga u agenciju za prodaju nekretnina Ljubek. Tamo je bio vlasnik agencije Nikola Matijević, Jezerčić i Mikulić. »Nisam više imao snage, previše su me zaplašili pa sam potpisao kupoprodajni ugovor. Dobio sam stan od 25 kvadrata i 1.000 umjesto 5.000 DEM«, zaključio je Markan.</p>
<p>Mikulića se tereti i za uspostave ropstva. On je, kako stoji u optužnici, prijetnjama prisilio Markana da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju.</p>
<p>»Moju je garsonijeru prodao, uzeo mi novac, a mene iselio. Prvo me smjestio u vikendicu na rijeci Karašici nedaleko od Osijeka, gdje mi je donosio hranu u konzervama svakih 14 dana. Zatim me preselio na Tenjsku cestu, gdje sam živio u kontejneru bez WC-a i vode. Tamo sam bez ikakve naknade obavljao poslove za nekog Mikulićevog prijatelja. Kada sam rekao da ne mogu više, Mikulić me istukao. Tada me preselio u Tenje gdje sam radio kod njegovih roditelja, sve i svašta, od kopanja temelja, održavanja vrta do kopanja kanala i s nikim se nisam smio družiti. Nisam imao druge, svi su mi dokumenti bili kod njih, novaca nisam imao, kome sam se mogao obratiti za pomoć, možda policiji?«, ogorčeno je upitao Markan dodavši kako se sve to događalo od rujna 1996. do konca veljače ove godine.</p>
<p>Ovo suđenje, koje s velikim zanimanjem prati cijela Osječko-baranjska županija, nastavit će se 5. i 6. srpnja saslušanjem preostalih petnaestak svjedoka.</p>
<p>MAJA SAJLER</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Branitelji »mafijaša« tvrde da su u istrazi kršena prava okrivljenih</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – »Nije uobičajeno da branitelji drže tiskovne konferencije, ali cilj nam je ukazati na opasnu praksu koja se pojavljuje, a to je kršenje okrivljenikovih prava«, rekao je na početku konferencije u Europskom domu, odvjetnik Anto Nobilo, jedan od branitelja u »zločinačkoj organizaciji«. Branitelji »mafijaša« osvrnuli su se na cjelokupni postupak vođenja istrage, te podizanje optužnice.</p>
<p>Nobilo je naveo kako je sve započelo »spektakularnim uhićenjem« osoba koje su se same javile, te kako nije bila potrebna sila prilikom privođenja, no, dodao je, to su izveli zbog medija, a sve u cilju da se stvori slika o opasnosti grupe mladića koje se želi prikazati mafijašima. Nobilo je napomenuo kako je Državno odvjetništvo trebalo reagirati na takvo uhićenje, kada su, makar je to protuzakonito, optuženici s lisicama, te sagnuti prema zemlji »điuđica« zahvatom, privedeni na Županijski sud. No, do danas nije reagiralo.</p>
<p>I one spektakularne rekonstrukcije pojedinih ubojstava, sa snajperisitima na krovu, te blokadama čitavih kvartova u gradu po Nobilu nisu bile potrebne, a niti su išta pokazale. Cilj svih tih postupaka je bio da se istražnom sucu i državnom odvjetništvu daju odriješene ruke da se koriste svim sredstvima. »Ako se to dozvoli onda bi takav postupak 'odriješenih ruku' mogao postati model u drugim slučajevima, a to se ne smije dogoditi«, zaključio je Nobilo.</p>
<p>Također je spomenuo i tzv. zaštićene svjedoke-pokajnike, koji su, naveo je Nobilo zapravo osobe s kriminalnom prošlošću, te državno odvjetništvo koje se dogovara s njima, mora to znati. »Naime, po ZKP–u, takvu se osobu ne može više teretiti za djela o kojima će tom prilikom govoriti. Međutim, u ovom se slučaju išlo još i dalje, te se tim osobama smanjila kazna za neki drugi postupak za čak 50 posto«, rekao je i dodao kako je to tim svjedocima bio veliki motiv za svjedočenje. </p>
<p>Odvjetnik Ivan Kern, branitelj Davora Zečevića, osvrnuvši se na postupanje državnog odvjetništva, policije i suca, rekao kako se za zaštićene svjedoke treba provjeriti iz kojeg su »miljea«, da li možda iz neke druge »bande«. Ti su svjedoci, tvrdi Kern »samo čuli od neke treće osobe nešto o optuženiku, ali o pravim materijalnim dokazima ne znaju ništa«. </p>
<p>Odvjetnik Čedo Prodanović, branitelj braće Momčilović rekao je kako je društveno raspoloženje o sprječavanju kriminala, dovelo do znatnog kršenja prava okrivljenika, te je ustvrdio da je i sam istražni sudac, provodeći istragu kršio ZKP. </p>
<p>Odvjetnik Marijan Svedrović, branitelj prvooptuženog Nikice Jelavića napomenuo je da njegov branjenik nije ostvario temeljno pravo na pravično suđenje, jer istražni postupak nije vođen fer. Naveo je kako se tijekom istrage obavilo niz protuzakonitih radnji, a posebno je opterećenje ovom kaznenom postupku »konstantno iznošenje putem tiska činjenica kako je sve dokazano«.</p>
<p>MLADEN BOKULIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U »slučaju Hajduk« saslušan blagajnik, koji se pokušao ubiti</p>
<p>SPLIT, 14. lipnja</p>
<p> – Od pet svjedoka, u istrazi protiv bivših direktora splitskog nogometnog kluba Hajduk osumnjičenih za štetu od osam milijuna maraka, istražni sudac splitskog Županijskog suda Marko Brdar u srijedu je ispitao i klupskog blagajnika Duju Bilića, krunskog svjedoka.</p>
<p>Budući da je istraga tajna o tome što je Bilić sucu rekao može se samo nagađati. Kako je Vjesnik već pisao, Bilić je u javnosti postao poznat nakon pokušaja samoubojstva, sredinom travnja ove godine koje je policija novinarima opravdala njegovim strahom od nalaza financijske i kriminalističke policije u poslovanju Hajduka. Bilić se pokušao ubiti, skrenivši automobilom u provaliju na Šetalištu Ivana Meštrovića, no vozilo je udarilo u bor i zaustavilo se. </p>
<p>Nekoliko dana Bilić je proveo na Odjelu psihijatrije splitske Kliničke bolnice, a gradom su počele kolati priče kako je policiji predao punu torbu materijala kompromitirajućeg za bivše Hajdukove čelnike. Pričalo se i kako se zbog materijalnih dokaza Biliću prijetilo likvidacijom. Govorilo se i kako je inspektorima predočio knjige koje su samo njemu bile dostupne i koje su malverzacijama u Hajdukovu poslovanju dale potpuno novo svjetlo. Neke su kuloarske priče išle i toliko daleko da je Bilić, prema nalogu najodgovornijih u Hajduku, vodio i dvostruke knjige.</p>
<p>Što je od svega toga točno znat će se na kraju istrage, kada će zamjenik županijskog državnog odvjetnika Mladen Bajić održati i prigodnu konferenciju za novinare. Kako doznajemo do kraja ovog tjedna Bajić će istražnom sucu predložiti i niz novih svjedoka. Tužitelj je opovrgnuo i špekulacije kako je Bilić zaštićeni svjedok, jer taj status ne može dobiti ukoliko nije prijavljen za neko kazneno djelo. No, hoće li se njegov status kao i status ostalih svjedoka i osumnjičenika tijekom istrage promijeniti, prerano je govoriti. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Smijenjen i načelnik PU krapinsko-zagorske Darko Car?</p>
<p>ZABOK, 14. lipnja</p>
<p> – Prema neslužbenim, ali dobro obaviještenim izvorima, načelnik PU krapinsko-zagorske Darko Car je smijenjen. Iako se već dugo o tome govorilo u kuloarima, kako se duže vrijeme nakon interne istrage u PU krapinsko-zagorskoj nije poduzimalo, vjerovalo se da do te smjene neće ni doći.</p>
<p>Prema izvorima, interna kontrola nije pokazala nikakve nepravilnosti, a provedena je na osnovu prijava koje su stizale u MUP. Prijave su većinom bile anonimne, pa ih je isti izvor ocijenio potezom neistomišljenika, koji su pokušali ostvariti osobni probitak. Jedini mogući promašaj koji je napravio načelnik Car bio je, po mišljenju nekoliko djelatnika PU, dovođenje Željka Miketića iz Amerike, koje je u tom trenutku bilo pozdravljeno, no, ubrzo su postavljena pitanja na koja nitko od nadležnih nije želio odgovoriti. Naime, još uvijek je tajna tko je i kako organizirao Miketićev povratak, a općenito vlada uvjerenje da je sve organizirano na samom vrhu, dok je Car bio samo izvršitelj. Čak se jedno vrijeme postavljalo pitanje nije li netko bez znanja istražnog suca, koji je raspisao tjeralicu za Željkom Miketićem, povukao tu tjeralicu kako bi se olakšao povratak iz Amerike.</p>
<p>Na koju se funkciju premješta Car još nije poznato, kao ni tko će biti njegov nasljednik. Tek se pretpostavlja da će to biti dosadašnji zapovjednik jedne od zagrebačkih policijskih postaja.</p>
<p>DARKO GOLUBAN</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Švercali šećerom, državni proračun oštećen za više od milijun i pol kuna </p>
<p>DUBROVNIK, 14. lipnja</p>
<p> – Zbog neplaćenih carina i PDV-a M. M. (41) iz Gradca, vlasnik poduzeća Trgopromex i Z. Ž. (33) iz Metkovića, zajedno s grupom suradnika iz BiH i Slovenije, oštetili su državni proračun za ukupno 1,559.589 kuna.</p>
<p>Oni su od 13. srpnja do 27. kolovoza 1999. organizirali R. B. (42), S. K. (46), I. Lj. (42), A. O. (42), svi državljani RH s prebivalištem u BiH, te S. K. (43), državljana BiH, J. K. (47), J. K. (27), F. O. (35), P. K. (35) i R. B., svi državljani Slovenije, da kamionima prevoze šećer kupljen u Mađarskoj za više poduzeća u BiH. Vozači bi <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> istovarali na za sad neutvrđenim mjestima u RH, dok je na provoznu carinsku dokumentaciju djelatnik Carinarnice Ploče, ispostave Metković B. M. (28) iz Metkovića, fiktivno upisivao brojeve kontrolnika CI Metković i ovjeravao originalnim pečatom i krivotvorenim potpisima carinskih djelatnika drugih carinarnica u RH.</p>
<p>Protiv spomenutih vozača podnijete su kaznene prijave, priopćeno je u srijedu iz PU Dubrovačko-neretvanske, a u utorak je uhićen i djelatnik Carinarnice B. M. i priveden u Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hoće li se za jednim od optuženih »Puma« izdati tjeralica?</p>
<p>VARAŽDIN, 14. lipnja</p>
<p> – Na varaždinskom Općinskom sudu u srijedu je odgođena rasprava u postupku protiv Mije Kardoša, Damira Arišića, Ante Abramovića, Željka Kržaka i Ivice Porića i to zbog Porićevog nedolaska. Sutkinja Biserka Plesničar već je ranije izdala i nalog za Porićevo privođenje na raspravu, no, kako je rekla, do početka rasprave u srijedu nije primila nikakvu obavijest zašto se po tom nalogu nije postupilo. Jedan od okrivljenih kazao je i da se Porića, prema njegovim saznanjima, ne može naći i na nekoliko adresa pa je sutkinja najavila i mogućnost izdavanje tjeralice za Porićem, ako se ne pojavi na sljedećoj raspravi. Okrivljene se, inače, tereti da su počinili kazneno djelo protiv javnog rada i saobraćaja, sprečavanjem službene osobe u obavljanju službene dužnosti. Oni su, kako se navodi u optužnici, nakon utakmice između »Fotexa« i »Bojovnika 7–Puma«, kao pripadnici »Puma«, istrčali na teren, želeći izazvati nered zbog toga što je njihova ekipa izgubila. Optuženi su se tom prilikom sukobili s pripadnicima vojne i civilne policije, a u tom su sukobu lakše ozlijeđeni vojni policajci Ivica Puškadija, Dražen Lozančić i Siniša Kolar. (Z. Zagoršćak)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Gašparović: Pliva uskoro otpušta 410 zaposlenika</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Predsjednik podružnice Sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) u Plivi Damir Gašparović odbacio je na konferenciji za novinare tvrdnje predsjednika Plivine uprave Željka Čovića da u tom poduzeću nema otkaza, te da se s viškom zaposlenika postupa po najvišim civilizacijskim standardima. </p>
<p> »Otkaza u Plivi je bilo, a zabrinjavaju i najave o novima«, rekao je Gašparović. Od početka 1998. do danas otkazano je 1108 zaposlenika, a Uprava je najavila da će 30. lipnja otkazati 410 zaposlenika koji su, kazao je, potpisali navodnu dobrovoljnu suglasnost za odlazak iz Plive. Ta suglasnost nikako nije dobrovoljna, rekao je Gašparović, jer se zaposlenicima sugerira da prihvate odlazak uz visoke otpremnine od 160 tisuća kuna jer im se u Plivi neće moći naći novi posao, pa će kasnije ionako morati otići pod nepovoljnijim uvjetima. »Trošak za tih 410 ljudi bit će barem 25 milijuna DEM. Jesu li se tim novcem mogla osigurati nova radna mjesta«, upitao se Gašparović.</p>
<p> Govoreći o poslovnoj politici i budućnosti Plive, Gašparović je ustvrdio da blistave brojke skrivaju čudnu i upitnu poslovnu politiku kompanije. »U 1,37 milijardi kuna bruto dobiti iz 1999., 940 milijuna kuna dolazi po osnovi prava za azitromicin (Sumamed). Maknemo li iz bilance dobiti Sumamed, ona je manja za dvije trećine i ne pokriva ni potraživanja koja Pliva ima prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje«, kazao je Gašparović. Prava za azitromicin istječu 2004. i pitanje je, kaže, što će donositi dobit Plivi nakon toga. </p>
<p> I pravnica EKN-a Dušanka Marinković Drača usvrdila je da Pliva nije uzorno poduzeće po razini zaštite radničkih prava. Računajući na strah ljudi po načelu »uzmi danas stimulativnu otpremninu, jer sutra ćeš dobiti nestimulativnu«, Pliva pridobiva ljude i rješava ih se, kazala je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sindikat metalaca: Metalci su u potpunoj katastrofi </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Hrvatskim metalcima nikad nije bilo teže, val stečajeva zapljuskuje njihova poduzeća, a metalci žive u osjećaju potpune besperspektivnosti. Hrvatska proizvodnja i prerada metala nije u krizi i kolapsu, već u potpunoj katastrofi, ocijenio je na konferenciji za novinare u srijedu predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Ivica Jakopčević. </p>
<p> Svoje je tvrdnje potkrijepio podacima po kojima je u posljednjih deset godina broj zaposlenih metalaca pao za čak 120 tisuća, pa ih danas ima samo 66 tisuća. K tome je, kaže, početkom godine počela »stečajna kuga«, pa je najavljeno 13 stečajeva kojima je obuhvaćeno novih 2713 radnika, a u tijeku je 25 stečajeva u poduzećima sa 3535 radnika. U 58 poduzeća sa ukupno 9490 radnika plaće kasne ili se ne isplaćuju, napomenuo je. </p>
<p> Najugroženiji su, kaže Jakopčević, radnici u bjelovarskoj i virovitičkoj regiji gdje čak 76 posto radnika radi u poduzećima u stečaju ili su pred stečajem. Ne zaostaju puno ni slavonska regija sa 62 posto te primorsko-goranska sa 54 i varaždinska sa 46 posto takvih radnika.</p>
<p> Uz te najdrastičnije primjere, postoje i mnoga poduzeća gdje plaće kasne mjesec-dva (Željezara Sisak, Đuro Đaković - Specijalna vozila), kao i ona gdje se plaće u pravilu moraju izboriti štrajkovima, kaže Jakopčević. Po njemu, metalci ne nailaze na uvažavanje Vlade i resornih ministarstava, posebice Ministarstva gospodarstva, koje nema jasnog programa oporavka i razvoja metalskog sektora, a ignorantski se odnosi prema sanacijskim programima koje su za pojedina poduzeća izradile njihove uprave. Uz to, sindikat zamjera Vladi što još nije u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o radu i Zakona o stečaju. Upravo ovaj potonji, mišljenja je Jakopčević, omogućuje da se kroz stečaj dovrše velike pljačke metalskih poduzeća.</p>
<p> »Zbog svega toga upozoravamo Vladu da je Sindikat metalaca jedan od potpisnika Ugovora za pravednu Hrvatsku, pa kako se vrlo malo iz njega ostvarilo, krajem ovog mjeseca na sjednici Izvršnog odbora odlučit ćemo hoćemo li i dalje biti potpisnicima toga ugovora«, rekao je Jakopčević. Njegov pomoćnik Ivo Marijanović dodao je da postoji velika mogućnost izbijanja spontanih socijalnih nemira u metalskim poduzećima, i to uglavnom po modelu »stožera za obranu poduzeća«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ugovor o 50 milijuna DEM kredita za pripremu turističke sezone </p>
<p>Ugovor su potpisale Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW), njemačka banka za obnovu i razvoj / Razlog je ovako kasnog potpisivanje ugovora, istaknuo je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, u činjenici što hrvatske poslovne banke nisu željele surađivati u pripremi sezone čekajući državna jamstva za turističke kredite</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW), njemačka banka za obnovu i razvoj, potpisale su u srijedu, u Zagrebu, ugovor o kreditu u iznosu od 50 milijuna DEM-a (25 milijuna eura), a sredstva su namijenjena kreditiranju pripreme turističke sezone ove godine.</p>
<p>Razlog je ovako kasnog potpisivanje ugovora, istaknuo je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, u činjenici što hrvatske poslovne banke nisu željele surađivati u pripremi sezone čekajući državna jamstva za turističke kredite. To se na kraju i dogodilo pa će većinu kredita namijenjenih ovogodišnjoj pripremi HBOR dijeliti izravno uz jamstvo Vlade (dakle bez sudjelovanja poslovnih banaka).</p>
<p>Kovačev smatra da će pedeset milijuna DEM-a dosta pomoći hrvatskom turizmu, pogotovo nakon dobrog početka sezone, dok je Detlef Leinberger, član Uprave KfW-a, izjavio kako se nada da će se ovim novcima uspjeti obnoviti mnogi hoteli.</p>
<p>Krediti su, inače, ponajprije namijenjeni za ulaganja u obrtna sredstva radi pripreme sezone 2000. (isplate plaće djelatnicima, nabava roba neophodnih za nesmetan tijek sezone, povrat starih kreditnih obveza i sl.), a korisnici mogu biti sva trgovačka društva, ustanove ili obrtnici koji se bave turističkom djelatnošću. Krediti ne mogu biti manji od 500.000,00 ni veći od 10.000.000,00 kuna, uz kamatnu stopu od sedam posto godišnje. Rok je korištenja kredita do 30. rujna 2000, a otplaćivat će se u 16 polugodišnjih rata, od kojih prva dospijeva na naplatu 31. kolovoza 2002. godine. Potencijalni korisnici kredita svoje zahtjeve šalju izravno HBOR-u. </p>
<p> HBOR i KfW, inače, već dugo uspješno surađuju, tako da je ovih 50 milijuna DEM-a samo dodatak ugovora o kreditu iz rujna 1999. kada je 100 milijuna DEM-a ravnomjerno namijenjeno (također) razvoju hrvatskog turizma i malog poduzetništva. </p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pave Župan Rusković očekuje 3,2 do 3,5 milijardi dolara od turizma </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Ovogodišnja je turistička sezona počela jako dobro, pa će dosadašnja očekivanja o povećanju turističkog prometa za 25 posto u odnosu na prošlu godinu biti i premašena, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković.</p>
<p> Financijski prihod od turizma ove će godine iznositi od 3,2 do 3,5 milijarde američkih dolara, što je također 25 posto više nego lani, istaknula je ministrica u srijedu prigodom potpisivanja ugovora o kreditu namijenjenom turističkim tvrtkama između HBOR-a i njemačke banke za razvoj KfW. </p>
<p> Govoreći o turističkim tvrtkama koje se nalaze u vrlo teškoj situaciji ministrica Župan Rusković je naglasila kako su stoga još više »hvale vrijedni napori turističkih djelatnika u pripremi sezone«. Iako s jedne strane pojedine lokalne zajednice još ne znaju prepoznati veliki značaj turizma u Hrvatskoj, ministrica je izrazila očekivanja da će se uz velike napore svih turističkih čimbenika ovogodišnja sezona dobro »odraditi«.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tri sindikata HŽ-a prijete obustavom prometa </p>
<p>Razlog je namjera uprave Hrvatskih željeznice da zatvori pojedine dijelove poduzeća, odnosno podijeli HŽ-a na četiri poduzeća, ali i povećanje cijene sata rada, sprečavanje ukidanja radnih mjesta i otpuštanja zaposlenih te nepostojanje socijalnog dijaloga</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Čelnici triju željezničarskih sindikata, Darko Peričić (Sindikat željezničara Hrvatske), Nenad Mrgan (Sindikat strojovođa) i Darko Pavičević (Sindikat infrastrukture HŽ-a) najavili su u srijedu da će u sljedećih petnaestak dana organizirati najprije smanjenje brzine vlakova, a nije isključena ni potpuna obustava željezničkog prometa. Pritom su, kažu, svjesni da će se morati suočiti s demagoškim optužbama o rušenju vlasti i turističke sezone.</p>
<p> Razlog je najavi štrajka, kako je rečeno, namjera uprave Hrvatskih željeznice da zatvori pojedine dijelove HŽ-a, odnosno podijeli HŽ-a na četiri poduzeća, ali i povećanje cijene sata rada, sprečavanje ukidanja radnih mjesta i otpuštanja zaposlenih te nepostojanje socijalnog dijaloga.</p>
<p> »Imamo papire prema kojima je predviđeno zatvaranje određenog dijela pruga na vrlo čudan način - prvo će se racionalizirati broj zaposlenih, pa broj vlakova, pa se onda zatvara pruga«, rekao je Mrgan. Upozorio je i na najave generalnog direktora HŽ-a Dragutina Šubata o kupnji starih šinobusa, iako su izvan prometa i oni ranije kupljeni.</p>
<p> Pavičević je upozorio da do danas sindikati nisu s resornim ministrom Alojzom Tušekom uspjeli stupiti u socijalni dijalog, da ministar ne poštuje reprezentativnost sindikata te za socijalnog partnera umjesto njih uzima Udrugu branitelja.</p>
<p>Također, najnovija Šubatova odluka kojom bez obrazloženja smjenjuje mlađe izvršne direktore na HŽ-u i na njihova mjesta dovodi ljude koji imaju uvjete za mirovinu, postavlja umirovljenike za svoje savjetnike jasno govori da je njegova namjera vratiti sustav HŽ unatrag »te je očito da ti ljudi dolaze odraditi određeni prljavi posao«.</p>
<p>Peričić je sramotnim ocijenio prošlomjesečni nastup ministra Tušeka na saborskom Aktualnom satu kojom je prilikom, kaže Peričić, lagao zastupnicima, među ostalim, da nisu ugrožena primanja i vrijeme isplate željezničara, a mjesečno je problem osigurati oko 23 milijuna kuna vlastitih sredstava zbog stalnih sudskih blokada poslovanja HŽ-a od strane dobavljača. Također, ministar je rekao da su osobni dohoci željezničara iznad hrvatskog prosjeka, a željezničarske su plaće lani 15 posto zaostajale za plaćama u gospodarstvu i 18 posto za plaćama u drugim javnim poduzećima. Gubici su HŽ-a premašili 620 milijuna kuna, ne provodi se plan obnove i osuvremenjivanja pruga i druge infrastrukture, otpisanost je lokomotiva prešla 80 posto, a ministar Tušek, na njihovo čuđenje, ne drži da je to sve skupa alarmantno.</p>
<p> »Ministar je rekao i da se ne planiraju otkazi ugovora o radu na HŽ-u, a već punih osam mjeseci vodimo rat s upravom oko nove sistematizacije radnih mjesta, koja je u tri pokušaja, a u dogovoru s ministrom, pripremala smanjenje broja uposlenih i do 1600 radnika«, rekao je Peričić. Sindikati su u više navrata pisali i premijeru Račanu i naveli da su »neugodno iznenađeni koliko je nizak nivo stručnog i političkog znanja resornog ministra kad je riječ o ulozi i značaju HŽ-a u razvoju prometne politike i gospodarstva u cjelini«. Predložili su premijeru osnivanje Vladine radne skupine za izradu prijedloga razvoja HŽ-a, kao nacionalne komponente od strateškog značaja, ali do danas nisu dobili odgovora.</p>
<p> Sindikati upozoravaju i da odluka direktora Šubata od 5. lipnja ove godine o realizaciji projekta restrukturiranja HŽ-a jasno govori da je njegov cilj smanjiti broj uposlenih, ukidati putničke vlakove, zatvoriti pruge i radionice. Upozoravaju i da je, nakon što je kanadska tvrtka Canac prije više godina izradila studiju restrukturiranja HŽ-a, prema kojoj bi se među ostalim broj zaposlenih na HŽ-u smanjio na 16.000, sada »u igri« novi elaborat tvrtke Railplan prema kojem bi se broj zaposlenih smanjio na samo 8000. Uz to, tvrde, nitko na HŽ-u nije odgovarao zbog štetnih ugovora i drugih poražavajućih nalaza Državne revizije, niti je do danas pronađena osoba koja je pretukla dopredsjednika Sindikata strojovođa Ivana Tolića.</p>
<p>NIVES MATIJEVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Fižulić pozvao na domaću štednju i tvrdi: Kuna će jačati! </p>
<p>Hrvatska će izvoziti ili umrijeti jer sa sadašnjom razinom izvoza nema izgleda biti ozbiljan partner bilo kome u svijetu, rekao je Fižulić otvarajući HUP-ov forum o strategiji gospodarskog razvitka / Oštro se usprotivio svima koji traže devalvaciju kune nazvavši ih nepismenima</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - »Ne samo da kuna neće devalvirati, nego će biti nastavljeno razoblje njezine aprecijacije i mogu preporučiti našim građanima da štede u kunama bez straha. Vlada i Hrvatska narodna banka bit će u sljedećih 18 mjeseci suočene s aprecijacijom kune zbog iznimne devizne likvidnosti zemlje«, rekao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić otvarajući u srijedu četvrti forum Hrvatske udruge poslodavaca posvećen strategiji gospodarskog razvitka. </p>
<p>Fižulić se oštro usprotivio svima koji zazivaju devalvaciju kune nazivajući ih nepismenima i dodao: »Čitam o tome kako izvozu može pomoći devalvacija kune. Zašto? Da uđemo u kaos? I onda ja to moram čitati u Reutersovim izvještajima i sablažnjavati vanjski svijet«.</p>
<p> Govoreći poduzetnicima ocijenio je nebuloznima svakodnevne novinske napise o pristupu Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) u stilu »to će smetati ovome ili onome«. </p>
<p>»Hrvatska jedino u izvozu može vidjeti svoju budućnost. Ona će ili izvoziti ili umrijeti«, rekao je ministar gospodarstva objašnjavajući da s godišnjim izvoz od 4,2 milijarde američkih dolara nemamo šanse biti trgovinski partner bilo kome u svijetu. U našem sadašnjem izvozu 35 posto su strojevi i oprema, nešto malo namještaj, a vrlo mnogo lohn poslovi. Dodao je da našim tvrtkama nedostaje priključak na tehnologiju i banka koja bi ih pratila: </p>
<p>»Hrvatska nema svoju ExIm banku i pitanje je bi li Hrvatsku banku za obnovu i razvoj trebalo pretvoriti u takvu banku ili stvoriti novu. Mislim da je HBOR dovoljan i da može preuzeti stvarnu funkciju ExIm banke«. </p>
<p> Naglasio je da je potrebno smanjiti cijenu rada, te podsjetio na nedavna smanjenja doprinosa što će biti nastavljeno. Dok Irska na neto plaću ima davanja 40 posto, Hrvatska ih ima 95 posto. Treba nam, kazao je Fižulić, hrabra politika, jeftina, skromna država, niži porezi i doprinosi, klima privlačna za ulagače i okruženje u kojem će se svi osjećati sigurno. Potrebne su nam sređene zemljišne knjige, katastar, te uređeno i brzo sudstvo za rješavanje dužničko-vjerovničkih problema. </p>
<p>Vlada očekuje potporu za te promjene od poduzetnika i HUP-a, poručio je ministar gospodarstva. </p>
<p>Na prijašnja tri regionalna gospodarska foruma poduzetnici su razmatrali mogućnosti razvoja poljoprivrede, turizma i prometa, te brodogradnje i uloge malog i srednjeg poduzetništva. Forum u Zagrebu bio je u prvom redu posvećen izvozu, investicijama i ulozi managementa u gospodarskom oporavku Hrvatske. O izvoznim poticajima i integriranju hrvatskog gospodarstva u europska i globalna kretanja govorio je dr. Dražen Kalogjera, tema dr. Gorazda Nikića bila je posvećena investicijama, restrukturiranju i izvozu, a o managementu u funkciji razvoja gospodarstva govorio je dr. Petar Turčinović. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>HSS prosvjeduje zbog medijskog zanemarivanja </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Pojedini mediji gaje osobni antagonizam prema HSS-u ili su u funkciji pojedine političke opcije pristrano opredijeljeni, ocijenio je Luka Trconić, predsjednik Kluba zastupnika HSS-a, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu. </p>
<p>Na konferenciji su oštro prosvjedovali zbog medijskog zanemarivanja njihove stranke, najavivši da će stoga uputiti dopis Hrvatskom novinarskom društvu (HND). HSS-ovce je posebno zasmetalo slabo praćenje nedavno održanih lokalnih izbora (Vrbovec, Ivanić Grad, Otočac, Samobor, Nova Gradiška, Preko, Murter i Donja Rijeka) na kojima su, za razliku od ostalih stranaka, osvojili najveći broj mandata, točnije 49 od 186 vijećničkih mjesta. </p>
<p>»Takvi rezultati pokazuju da je HSS najjača stranka na lokalnoj razini, pa je stoga nedopustivo da nas mediji ignoriraju«, istaknuo je Zvonimir Sabati. On je rekao kako su posebno zatečeni nekorektnošću praćenja izbora u Samoboru, kad je u jednim novinama objavljeno istraživanje agencije »Mediametar« po kojem HSS nije dobio ni postotak, a naposljetku je u Samoboru osvojio 14 posto glasova. Seljaci smatraju da su takve prognoze umanjile njihove izborne izglede, pa su najavili da će zatražiti razultate sporna istraživanja. </p>
<p>»Ne tražimo posebne pogodnosti, nego da se objavljuje istina, bez guranja pravih demokratskih opcija pod tepih«, poručili su HSS-ovci, požalivši se i što ih čelnici pojedinih stranaka nazivaju strančicom. </p>
<p>Osim zapostavljanja stranke u medijima, požalili su se što je jedva zamjetno prošao i prošlotjedni posjet predsjednika Sabora i HSS-a Zlatka Tomčića inozemstvu, na što su ih novinari upozorili da je već bilo mnogo slučajeva kad ih saborska Sslužba za odnose s javnošću uopće nije obavijestila ili je to učinila prekasno. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Šeks: Šetorica dovode pravovjerne koji provode diktaturu SDP-a </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Val čistki se nastavlja. Pod egidom stručnosti namiruju se nezajažljivi apetiti šestorice i provodi ideološka čistka, pri čemu se dovode pravovjerni ljudi da bi provodili diktaturu Socijaldemokratske partije (SDP). Istaknuo je to u srijedu na na konferenciji za novinare predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks. On je istaknuo kako će HDZ od premijera Ivice Račana zatražiti precizan popis svih ljudi koji su od konstituiranja nove Vlade smijenjeni u državnim institucijama i javnom sektoru, te podatke o tome tko je došao na njihovo mjesto. </p>
<p>Tako će se, istaknuo je Šeks, javnost uvjeriti da se dobar dio smjena koje su već masovne temelje isključivo na političkoj podobnosti. HDZ je spreman, istaknuo je, ako to netko od njih zatraži, dati javnosti na uvid sličan takav popis smjena provedenih 1991. godine. </p>
<p>Kako bi ilustrirali dokle sežu smjene koje provodi nova vlast, HDZ-ovci su naveli neke primjere i pritužbe koje su stigle na njihov SOS telefon. U Kutini su tako, kazala je e glasnogovornica stranke Jadranka Kosor, smijenjeni članovi Komisije za elementarne nepogode pri gradskom Poglavarstvu, uz obrazloženje da su to »fini, krasni i dobri dečki, ali ih se smjenjuje na temelju izbornih rezultata«. Također u Kutini smjene su provedene i u vrtiću »Maslačak« i Muzeju »Moslavina« u čiji je Upravni odbor, umjesto nestranačke osobe, postavljen član HSLS-a, navela je Kosor, dodavši i primjere iz Rijeke gdje su smijenjeni čelni ljudi u Ini, HEP-u, Policijskoj upravi i Hrvatskim šumama, a neki su časnici HV-a opozvani sa školovanja, te su umjesto njih tamo poslani bivši oficiri. Vladimir Šeks dodao je primjer istaknutog sudionika Domovinskog rata Krešimira Čopa, kojeg je ministar branitelja Ivica Pančić smijenio samo zato, jer je i predsjednik HDZ-a Varaždinske županije.</p>
<p> Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader priznao je neke HDZ-ove pogreške pri kadrovskim postavljanjima, ali, ističe, kako to ne znači da i nova vlast mora činiti isto. Apelirao je da se postigne dogovor o kriterijima smjena pri promjenama vlasti, jer, ističe, »za higijenu političkog života nije dobro da se nakon svake smjene vlasti mijenjaju svi ljudi, od samog vrha pa do komisije za elementarne nepogode«. </p>
<p>Sanader je, u ime HDZ-a, pozdravio i odluku Europske unije o početku pregovora s sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, što znači početak institucionalizacije Hrvatske i EU-a, a što je i bitna vanjskopolitička orijentacija HDZ-a.</p>
<p> Komentirajući rezultate lokalnih izbora, Sanader je istaknuo kako HDZ, uz HSS ima najviše vijećnika na lokalnim razinama, a rezultati izbora u Samoboru, Murteru i Preku govore o povratku ugleda HDZ-a. Sanader je komentirao i izvješća o minutažama stranaka na HRT-u, prema kojima HDZ ima deset posto, a šestorica osam do devet posto. No upozorio je kako se pritom ne spominje da su dužnosnici, koji su zastupljeni sa 66 posto, pripadnici šestorice, o čemu je Sanader razgovarao i s Mirkom Galićem, koji je prihvatio tu primjedbu. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Fumić: Zgranuti smo podizanjem spomenika Juri Francetiću </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Savez antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) zgranut je postavljanjem spomenika ustaškom zapovjedniku Juri Francetiću, stoji u pripćenju odaslanom u srijedu što ga je potpisao predsjednik SABH-a Ivan Fumić.</p>
<p>Članovi udruge »Hrvatski domobran« iz Slunja, Rakovice i Cetingrada otkrili su prošli tjedan obnovljenu spomen ploču zapovjedniku ustaške Crne legije Juri Francetiću, koja je u Slunju prvi put postavljena 1943. SABH taj čin smatra necivilizacijskim, jer Francetića smatraju personifikacijom i simbolom ustaškog zločina u Drugom svjetskom ratu, kaže se u priopćenju. Navodi se da SABH »osuđuje svaki zločin i veličanje njegovih protagonista, bilo ustaških, četničkih ili ekstremnih ljevičara«, te da »ostaje vjeran idealima slobode i otpora svakoj sili i težnji za nasiljem«.</p>
<p> SABH se distancira od svih oblika oportunizma i pridružuje se prijedlogu stavljanja u demokratsku parlamentarnu proceduru zakonskih akata o onemogućavanju i sankcioniranju svih oblika širenja neofašističke nostalgije, slavljenja i isticanja njezinih nosilaca i simbola, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Liberale zanima kako se troši novac koji dolazi u zdravstvo </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Nudimo razbijanje monopola Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), vraćanje uloge Hrvatske liječničke komore, protiv smo ovakve liberalizacije zdravstva, i smatramo da treba osnivati osiguravajuće zavode u kojima bi osiguranici bili poput dioničara. To u svom zdravstvenom programu, koji su u srijedu predstavili novinarima, navode predstavnici Liberalne stranke. Kako je to objasnio Mladen Vilfan, predsjednik Gradske organizacije LS-a, program nudi radikalnu reformu financiranja zdravstva, jer se, kako je to naglasio dr. Boran Ivasović, jedan od autora programa, HZZO ponašao kao najgori poduzetnik.</p>
<p>Ivasovića zanima gdje se i kako troši novac koji dolazi u zdravstvo iz primarnih davanja iz plaća. On zato predlaže otvaranje osiguravajućih zavoda gdje bi građani bilo dioničari toga dioničarskog društva, što se provodi u skandinavskim zemljama, a slično i u Austriji, naveo je i Vilfan koji je, dok je živio u Austriji, mogao birati između sedam takvih zavoda gdje se točno znalo kakve će se zdravstvene usluge dobiti i u kojim bolnicama za novac koji se uplaćuje. Dapače, novac koji se u takve zavode uplaćuje može se i štedjeti, te se djelomično dobiva natrag, ako se zdravstvene usluge nisu koristile.</p>
<p>Nadalje, Vilfan upozorava kako se novac, uplaćen u zdravstveno osiguranje, može koristiti samo u zdravstvu, a ne da, na primjer, HZZO pomaže sport. Drugi je problem to što, kako je rekla dr. Jasminka Salopek, u našim bolnicama sjede politički podobni ravnatelji. LS-ovci su taj problem već iznijeli ministrici zdravstva, jer, kako kaže Ivasović, »ovo što se sada radi sa smjenama ravnatelja, nije u redu«, jer bi o smjenama, prema njegovu mišljenju, trebala odlučivati liječnička komora. No ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina odgovorila im je kako je to stvar političkog trenutka, s čime se LS ne slaže. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Amnesty International tvrdi da u Hrvatskoj raste policijska represija</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Kada bi zaštita ljudskih prava bila prioritet međunarodnoj zajednici, spriječila bi se mnoga masovna kršenja ljudskih prava kod nas i u svijetu – rekli su u srijedu novinarima predstavnici Amnesty Internationala predstavljajući svoje godišnje izvješće. </p>
<p>Istaknuli su pritom da su svi slučajevi masovnih kršenja ljudskih prava u posljednjih nekoliko godina bili predvidljivi te da su se mogli izbjeći, kao primjerice oni na Kosovu, Čečeniji, Istočnom Timoru i Burundiji. Godišnje izvješće Amnesty Internationala nije ograničeno samo na prikaz kršenja ljudskih prava na područjima velikih kriza ili masovnih kršenja ljudskih prava, nego iznosi i kršenja za koja su odgovorne vlade, naoružane opozicijske i paravojne grupe u najmanje 144 zemlje.</p>
<p>»Prema podacima Amnesty Internationala, za čije su praćenje zbog objektivnosti podataka bili zaduženi članovi AI-ja iz drugih europskih zemalja, hrvatska je Vlada nastavila s usporavanjem povratka desetaka tisuća hrvatskih Srba koji se žele vratiti u Hrvatsku. Nezavisni novinari i kritičari rada Vlade i dalje su, prema podacima AI-ja, suočeni s uznemiravanjima i prijetnjama«, rečeno je. I u nas je, također, sve više izvještaja o policijskom zlostavljaju i upotrebi sile, istaknuo je Stjepan Žgela, član AI-ja za Hrvatsku.</p>
<p>U godišnjem izvješću istaknuto je da su vrste kršenja prava u 1999. u odnosu prema 1998. iste, kao i broj pojedinačnih slučajeva, dok je povećana samo policijska represija. Više je i privatnih tužbi vladinih i državnih dužnosnika protiv novinara i ljudi koji su ih kritizirali. S tim u vezi spomenut je i slučaj Ankice Lepej, a, ističe se i da je državni tužitelj podnio brojne optužnice protiv novinara koji su kritizirali vlast. (A.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vozila koje će stvarati kolone, policija će isključiti iz prometa </p>
<p>Danas stupa na snagu Naredba o ograničenju prometa na cestama kojoj je cilj bolja protočnost prometa tijekom turističke sezone / Zabranjuje se promet važnijim cestama teretnim vozilima čija masa prelazi 7,5 tona, vozilima duljim od 14 metara, traktorima, zaprežnim vozilima, radnim strojevima i vozilima koja se ne mogu kretati brzinom većom od 40 kilometara na sat / Zabrana će vrijediti od 15. lipnja do 15. rujna petkom od 16 do 23 sata, subotom od 5 do 14 sati i nedjeljom od 12 do 23 sata /Prekršiteljima kazne od 1.000 do 6.000 kuna </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – U četvrtak stupa na snagu Naredba o ograničenju prometa na cestama kojoj je cilj bolja protočnost prometa tijekom turističke sezone. Rad prometne policije tijekom nadolazeće sezone, predstavio je u srijedu na konferenciji za a novinare načelnik Odjela prometne policje dr. Ante Divić. On je istaknuo da se i ovoga ljeta najveće gužve i problemi u odvijanju prometa mogu očekivati u Karlovcu, ali i u blizini trajektnih pristaništa. Stoga će poseban režim rada imati prometna policija Karlovačke, Istarske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačke policijske uprave. </p>
<p>Karlovačka policija, naglasio je Divić, već ima podosta iskustva s regulacijom prometa kroz taj grad kroz čiju će cestovnu gradsku mrežu tijekom ljetnih mjeseci proći većina vozila koji idu u pravcu jadranske obale. Ovoga se ljeta očekuje više vozila nego prijašnjih godina, no prema Divićevim riječima, nastojat će se promet regulirati tako da ne bude nepotrebnih zadržavanja. Primjerice, sva vozila koja zbog sporosti ili nekog drugog razloga stvaraju kolone, policija će isključiti iz prometa. </p>
<p>Svim građanima koji iz unutrašnjosti Hrvatske kreću na put prema moru načelnik Divić savjetuje da, ako ikako mogu, kreću na godišnji odmor radnim danom, a ne petkom, subotom i nedjeljom kad se očekuju najveće gužve na cestama. Također se preporučuje korištenje obilaznih pravaca od kojih Ante Divić ističe cestu Popovača-Sisak-Petrinja-Glina-Tušilović. Naime, sva vozila koja idu iz smjera istočne Hrvatske trebala bi kod Popovače skrenuti s autoceste i priključivanjem kod Tušilovića na cestu prema Dalmaciji, izbjeći Karlovac. Što se pak tiče prometnog pravca prema Istri i Kvarneru, odnosno sjevernom Jadranu, tu se pak mora proći kroz Karlovac. </p>
<p>Naredbom koju je, na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama, potpisao ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, od četvrtka se na nekim hrvatskim cestama zabranjuje preomet teretnim vozilima čija masa prelazi 7,5 tona, vozilima koja su sama ili s prikolicom dulja od 14 metara, traktorima, zaprežnim vozilima, radnim strojevima i vozilima koja se ne mogu kretati brzinom većom od 40 kilometara na sat. Zabrana će vrijediti od 15. lipnja do 15. rujna petkom od 16 do 23 sata, subotom od 5 do 14 sati i nedjeljom od 12 do 23 sata na svim važnijim cestovnim pravcima: Macelj-Zagreb-Karlovac-Knin-Split, Dubrava Križovljanska-Varaždin, Karlovac-Kikovica (Rijeka), Bregana-Zagreb, duž cijele jadranske magistrale, od graničnog prijelaza Pasjak do granice sa SRJ južno od Dubrovnika, te na nekim drugim cestama Slavonije i Istre.</p>
<p>Teretnim vozilima će od 30. lipnja do 4. rujna promet biti u potpunosti zabranjen od Karlovca do Gračaca. Za prekršitelje Naredbe predviđene su i kazne od 1.000 do 6.000 kuna. </p>
<p>U prometnoj policiji ističu da je tijekom travnja bilo čak 30 do 40 posto manje policijskih kontrola, odnosno zaustavljanja vozila na cestama, no to ne znači da je smanjena sigurnost prometa. Također ističu da to nema veze ni s povećenim brojem ukradenih vozila. Tijekom sezone na magistralnim cestama, kao i u turističkim područjima policija će u razumnoj mjeri obavljati kontrole vozila. Načelnik Ureda za odnose s javnošću MUP-a Slavko Rako istaknuo je da će policija imati razumijevanja za prekoračenja brzine, ako je ono u cilju bolje protočnosti prometa, no neće se dopustiti divljanje na cestama. Podsjetio je da je na većini cesta odlukom ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka povećana maksimalna dopuštena brzina vožnje za deset ili 20 kilometara na sat. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Linić: Za plaće Naminih radnika pitajte one koji su ih obećali</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić demantirao je da je Vlada osigurala isplatu triju plaća Naminim radnicima, susrevši se pred zgradom Sabora s predstavnicima HUS-ova sindikata u Nami / Stečaj je pokrenut, sporazumi s vjerovnicima nikada nisu potpisani jer kod većine vjerovnika kojima Nama duguje nije bilo volje za postizanje nagodbe, rekao je Linić na aktualnom satu u Zastupničkom domu / HUS-ovci zastupnicima dijelili program sanacije Name</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Odlukom trgovačkih sudova u Zagrebu i Splitu, u Nami i Diokomu otvoreni su stečajni postupci pa sve daljnje aktivnosti spadaju u nadležnost suda. Sporazumi s vjerovnicima ne postoje niti su ikada potpisani. Radilo se o pokušaju nagovaranja nekoliko vjerovnika, no kod ostalih kojima Nama duguje nije bilo volje za postizanje nagodbe. Rekao je to potpredsjednik Vlade Slavko Linić odgovarajući na pitanje zašto Vlada ne poštuje potpisane sporazume u Nami već pokreće stečaj, koje je u srijedu na Aktualnom satu Zastupničkog doma postavila Dubravka Šuica (HDZ). Linić je kazao kako su u dosadašnjim pregovorima opet izgubljena dva, tri mjeseca, umjesto da se što prije krenulo sa stečajem i kroz preustroj zadržao što veći broj radnika.</p>
<p>Povjerenici HUS-ova sindikata u Nami, okupili su se u srijedu pred zgradom Hrvatskog državnog sabora, dijeleći letke saborskim zastupnicima. Njima su željeli upoznali zastupnike sa stajalištem Hrvatske udruge sindikata i njegova Sindikata radnika u trgovini Nama, koji Vladinu odluku o pokretanju stečaja u Nami smatraju isključivo političkom, te joj suprotstavljaju program sanacije koji je izradila nedavno smijenjena uprava Name.</p>
<p>Sindikalci sanacijski program smatraju jedinim načinom za postizanje cjelovitog rješenje problema Name, jer se, kako kažu, njime nudi mogućnost rada i otpremnina za svih 1.900 zaposlenika. S druge strane, »stečajem Name«, smatraju sindikalci, »ni dijelu radnika nitko neće moći jamčiti ostanak na radnim mjestima, izostat će socijalni program za zbrinjavanje, umanjit će se prihodi u proračun i na kraju - Nama će nestati«.</p>
<p>Većina zastupnika uzela je letke uz obećanje da će, nakon što ih prouči, pokušati pomoći. Uoči početka zasjedanja, pred zgradom se pojavio i potpredsjednik Vlade Linić, odlučno demantirajući tezu da je Vlada osigurala isplatu triju plaća Naminim radnicima. »Kada će im se isplatiti plaće pitajte one koji su im ih i obećali«, kratko je odgovorio Linić.</p>
<p>Predsjednica Sindikata radnika u trgovini Nama Dragica Petrinjak ne slaže se ni s tom izjavom, ali ni s Linićevim odgovorom na pitanje postavljeno na aktualnom satu. »Linić je u najmanju ruku iznio netočnost kazavši kako je pokrenut stečaj. Ministarstvo financija uputilo je zahtjev sudu, no do sada stečaj nije otvoren«, kazala je Dragica Petrinjak, dodajući kako bi zbog svojih izjava Vladini dužnosnici trebali snositi odgovornost.</p>
<p>Na poziv predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, predstavnici svih parlamentarnih stranaka spustili su se u saborski kafić gdje su im sindikalci podijelili predloženi sanacijski program.</p>
<p>»Dobili smo jamstvo da će se što prije pokrenuti odvojene saborske rasprave o Nami i Diokomu, ali i pitanje odgovornosti Slavka Linića zbog iznesenih netočnosti«, kazala je Dragica Petrinjak, dodavši kako Vlada, ako i jest za stečaj, prije toga mora ponuditi alternativni program postojećemu. </p>
<p>Vesna Pusić (HNS) obećala je sindikalcima da će već tijekom dana koordinaciji stranaka »šestorice« iznijeti sindikalne zahtjeve.</p>
<p>Uz Namine sindikalce, pred Saborom su se u jutarnjim satima okupili i predstavnici splitskog Diokoma, koji su od zastupnika zatražili da utječu na Vladu kako bi doista i došlo do stečaja s preustrojem tog poduzeća. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Svi članovi osječko-baranjskog Poglavarstva podnijeli ostavku</p>
<p>OSIJEK, 14. lipnja</p>
<p> – Osječko-baranjskom županu Branimiru Glavašu u srijedu je svih 12 članova Županijskog poglavarstva podnijeli neopozive ostavke na tu dužnost. Kako se navodi u priopćenju iz Ureda župana, neopozive ostavke podnijeli su Željko Turkalj, Drago Ružić, Ivan Bačić, Mate Bilić, Sonja Cupec, Berislav Šmit,, Damir Karavidović, Drago Tadić, Vladimir Šišljagić, Branko Mihaljević, Davor Šamota i Nikola Bilandžija. </p>
<p>U priopćenju Glavaš navodi da je Poglavarstvo, među ostalim, aktivno sudjelovalo u kontaktima s Benettonom te učinilo sve za dolazak tog važnog inozemnog ulagača. »No, hoće li naši napori naposljetku biti okrunjeni, ne ovisi više o nama, nego o odluci vijećnika Županijske skupštine«, kaže se u priopćenju. (S. Č. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Račan najavio zakon o zabrani uporabe fašističkih simbola i propagande</p>
<p>Hrvatski je premijer na Aktualnom satu Zastupničkoga doma ustvrdio da će se sljedeći mjesec provesti cjelovita reforma i reorganizacija hrvatskih diplomatskih predstavništava/ Granica s Crnom Gorom najbolje je kontrolirana granica Hrvatske, ustvrdio ministar unutarnjih poslova Šime Lučin / Vlada završava prijedlog zakona o usklađivanju mirovina / Ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević najavio nove zakone o DSV-u, sucima i Državnom odvjetništvu, dodavši da Živkovićeva ostavka neće utjecati na funkcioniranje Državnog odvjetništva </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Ivan Ninić (SDP) upitao je u srijedu na Aktualnom satu Zastupničkoga doma premijera Ivicu Račana što će Vlada učiniti da bi spriječila incidente poput onoga u Slunju gdje je podizanjem spomenika Juri Francetiću nanijeta velika šteta Hrvatskoj. Račan mu je odgovorio da je demokratska Hrvatska već osudila to što se dogodilo u Slunju, no da u dijelu koji se tiče pravosuđa postoje zastoji. Izrazivši uvjerenje da će se Hrvatska znati suprotstaviti sličnim slučajevima totalitarizma, fašizma i neofašizma, Račan je najavio kako će Vlada uskoro izaći sa prijedlogom zakona kojim bi se zabranila uporaba fašističkih simbola i propagande.</p>
<p>Ninića je zanimalo i što je s pripremom turističke sezone, jer se hotelijeri žale da još nisu dobili novac od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Ministrica turizma Pave Župan Rusković potvrdila je da HBOR još nije dodijelio sredstva, nego je objavio natječaj koji ističe potkraj srpnja, što je prekasno za ovu sezonu pa će Ministarstvo, ovih dana, taj rok pokušati skratiti. </p>
<p>Željka Glavana (HSLS) zanimalo je što će se učiniti da se tijekom ove sezone izbjegnu prometni čepovi kroz Karlovac i Rijeku. Nažalost, ni Karlovac, ni Rijeka ni Split za ovu sezonu neće biti bitno bolje riješeni u odnosu prema lani, odgovorio je ministar prometa, pomorstva i veza Alojz Tušek, istaknuvši da se ove godine može govoriti samo o regulaciji, ali ne i o gradnji prometnica. Zapadna obilaznica oko Karlovca još nije završena, a prema Dalmaciji još nije ni projektirana, rekao je Tušek, navevši da je za rješenje riječkoga prometnog čvora potrebno oko 400 milijuna maraka. </p>
<p>Zdravka Bušić (HDZ) pitala je što je Ministarstvo prosvjete učinilo kako bi pomoglo Sveučilištu u Mostaru, jedinom Sveučilištu u BiH na hrvatskom jeziku. Ministar Hrvoje Kraljević odgovorio je da će Hrvatska i ove godine financirati troškove i boravak profesora iz Hrvatske u Mostaru, da će se s time nastaviti, te kako ta pomoć mora biti do kraja transparentna. </p>
<p>Zdenku Babić Petričević (HDZ) zanimalo je zašto nova vlast zatvara hrvatske generalne konzulate po Australiji i Novom Zelandu u kojima su hrvatske zajednice vrlo velike, a koje su i sufinancirale njihovu gradnju. Račan joj je odgovorio da Vlada racionalizacijom želi ojačati efikasnost u radu diplomatskih predstavništava, dok će se njihova cjelovita reforma i reorganizacija provesti sljedeći mjesec, pri čemu će se paziti da ne stradaju one zemlje u kojima je dijaspora brojna. </p>
<p>Željko Pavlic (HSLS) pitao je što Vlada kani poduzeti da se pojednostavni i pojeftini gradnja obiteljskih kuća, navevši da se prema postojećim zakonima samo za troškove projektiranja i nadzora za prosječnu kuću od 200 četvornih metara mora izdvojiti više od 20.000 maraka. Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Božo Kovačević odgovorio je kako njegovo ministarstvo u prvom tromjesečju iduće godine namjerava predložiti paket zakona kojima će se ti problemi regulirati kako bi se skratila procedura i broj formalnosti, a planira se i plaćanje građevinske dozvole u ratama.</p>
<p>Dubravku Šuicu (HDZ) zanimalo je zašto hrvatska policija nije na svim granicama, navevši primjer brda Bjelotina u Konavlima, na kojem je crnogorska policija stala na granicu, ali hrvatske nema pa se događaju i incidenti, na primjer oduzima stoka. Ministar u unutarnjih poslova Šime Lučin ustvrdio je da je upravo granica s Crnom Gorom najbolje kontrolirana granica Hrvatske, da hrvatska policija dobro surađuje s njihovom pograničnom policijom, pa stoga tamo ima najmanje ilegalnih migracija i šverca robe. </p>
<p>Jadranka Katarinčić Škrlj (HSLS) pitala je ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira Čačića kad se planira nastavak gradnje zapadnog kraka »istarskog ipsilona«, na što joj je odgovoreno kako će točan odgovor biti poznat za dva dana kada će »Bouygues« predstaviti plan gradnje tog dijela ceste. Damir Kajin (IDS) pitao je hoće li Vlada preispitati ugovor HEP-a s njemačkim RVL-om, kao što preispituje ugovore koje je potpisala bivša Vlada. Odgovorio mu je zamjenik premijera Goran Granić, rekavši kako će Vlada za desetak dana prihvatiti dokument o reformi energetskog sektora, koji uključuje elemente otvorena tržišta, pa će, ako Sabor to prihvati, svi ugovori, uključujući i ovaj, biti preispitani. Račan je odgovorio je na drugo Kajinovo pitanje, rekavši da Vlada upravo završava prijedlog zakona o usklađivanju mirovina, pa bi se to važno pitanje moglo u Saboru raspraviti već na izvanrednoj sjednici u srpnju. </p>
<p>Nevia Šetića (HDZ) zanimao je stav Vlade o stvaranju saveza država zapadnog Balkana, te o tomu što je u materijalima sa EXPO–a navedeno da se u hrvatskoj govori srpsko-hrvatski jezik. Račan je odgovorio kako regionalni pristup za Hrvatsku više nije aktualan i o njemu ne treba više govoriti, a što se tiče ovog drugoga, to je marginalni incident o jeziku koji je izuzetno irelevantan u odnosu prema svim priznanjima koje je Hrvatska u Hannoveru zasluženo dobila. </p>
<p>Šetića je zanimala i organizacija MUP–a oko povratka Srba i eventualnih ratnih zločinaca. Lučin mu je kazao kako je bilo nekoliko prijava o povratku eventualnih zločinaca, ali da je istragom ustanovljeno da nije riječ o zločincima, iako je dio tih ljudi djelovao u ratnim formacijama. No, istaknuo je, za vrijeme HDZ-ove vlasti donesen je Zakon o oprostu i ruke su nam vezane ako nije bilo ratnih zločina. </p>
<p>Na pitanje Ingrid Antičević Marinović (SDP) ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević kazao je da je to ministarstvo pripremilo nove zakone o Državnom sudbenom vijeću, sucima te Državnom odvjetništvu koji su u raspravi u pravosudnim institucijama, te da bi uskoro trebali doći i pred Vladu. Ivanišević je istaknuo kako ostavka državnog odvjetnika Berislava Živkovića neće utjecati na funkcioniranje Državnog odvjetništva. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zaključeni pregovori o ulasku u WTO</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Europska unija i Hrvatska zaključile su u srijedu bilateralne pregovore o ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Time je završen pregovorački dio procesa pristupu WTO-u i preostaje još proceduralni dio koji bi uskoro trebao biti dovršen. Protokol o završetku bilateralnih pregovora između Republike Hrvatske i Europske unije potpisali su u srijedu u Zagrebu zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica i Fabrizio Barbaso, politički direktor u Upravi za vanjske odnose Europske komisije. Potpisivanjem protokola završen je pregovorački dio procesa ulaska Hrvatske u WTO i počinje proceduralni dio toga procesa, koji će, prema riječima Nevena Mimice trajati »vrlo kratko, mjesec ili dva«. Preostaje još da radna skupina WTO-a odobri izvještaj i protokol kojima se određuju uvjeti ulaska, zatim te dokumente treba odobriti Glavno vijeće WTO i na kraju ih treba ratificirati Hrvatski državni sabor. </p>
<p>Potpisivanjem tog dokumenta Hrvatskoj se »omogućava ulazak ne samo u WTO, nego je to važan korak prema njezinoj daljnjoj integraciji u europske strukture«, rekao je Barbaso koji je pohvalio hrvatske pregovarače za profesionalizam i kompetentnost. »Vrata Bruxellesa danas su nam širom otvorena«, izjavio je novinarima Vladimir Drobnjak nakon 3. sastanka radne skupine, dodajući da je Vijeće ministara EU-a u utorak usvajanjem studije o izvedivosti potvrdilo da su se stekli potrebni uvjeti za otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p> »Pregovori bi mogli početi već u ranu jesen«, naglasio je Drobnjak. Međutim, dodao je, već sada ostvaren je važan pomak u odnosima Hrvatske i EU-a; Zagreb »ima čvrste temelje na kojima može graditi nastavak daljnjih aktivnosti« s Unijom.</p>
<p> Ocjenjujući studiju o izvedivosti, zamjenica ministra za europske integracije Mirjana Mladineo rekla je da je ona »prikazala realno stanje u zemlji« i da su u njoj utvrđene tri skupine problema i zadataka. Pojasnila je da se radi o procesu reformi u cilju stvaranja uvjeta za gospodarski razvoj i rast, zakonodavnim prilagodbama i učinkovitoj administrativnoj infrastukturi. Politički direktor u Upravi za vanjske odnose Europske komisije Fabrizio Barbaso pohvalio je rad radne skupine, naglašavajući da su od veljače, kada je ustrojena, postignuti brojni rezultati. »U samo 4 mjeseca rada postigli smo važne rezultate u kvaliteti i kvantiteti«, rekao je Barbaso izdvojivši kao najvažnije prihvaćanje studije o izvedivosti o spremnosti Hrvatske za započinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, te potpisivanje Protokola o završetku bilateralnih pregovora u okviru pristupanja Hrvatske WTO-u. »Na temelju pozitivnog rezultata trećeg sastanka nastavit ćemo rad prema reformama u zemlji s jedne strane i približavanju Hrvatske EU-u s druge strane«, dodao je Barbaso. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Račan primio Vorkinka, direktora Svjetske banke </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – Premijer Ivica Račan primio je u srijedu izaslanstvo Svjetske banke na čelu s Andrewom Vorkinkom, direktorom Svjetske banke za Hrvatsku, kojeg je upoznao s poduzetim mjerama Vlade usmjerenim stabilizaciji i razvoju gospodarstva. </p>
<p> Premijer Račan čestitao je Vorkinku na imenovanju za novog direktora Svjetske banke za Hrvatsku i izrazio uvjerenje da će se suradnja između Svjetske banke i Hrvatske razvijati na obostrano zadovoljstvo, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Predsjednik Vlade upoznao je Vorkinka s osnovnim mjerama koje je Vlada poduzela u protekla četiri mjeseca na planu stabilizacije i razvoja gospodarstva. </p>
<p> Sastanku su bili nazočni zamjenik predsjednika Vlade Goran Granić, potpredsjednici Slavko Linić i Željka Antunović te ministar financija Mato Crkvenac. </p>
<p> Naglasivši teškoće s kojima se suočila Vlada nakon preuzimanja dužnosti, Račan je novog direktora Svjetske banke za Hrvatsku izvijestio o glavnim politikama na koje se Vlada obvezala svojim programom i koje ubrzano provodi u svakom području javnog života, dodavši kako je najteže odluke trebalo donijeti odmah.</p>
<p> U razgovoru je posebno naglašena važnost napretka u odnosima RH s EU-om, zemljama srednje Europe, primitka Hrvatske u Partnerstvo za mir, usješnost pregovora za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), aktivno sudjelovanje Hrvatske u Paktu stabilnosti, kao i unaprjeđenje odnosa sa susjednim zemljama. Hrvatska zauzima izuzetno važan geostrateški i gospodarski položaj na jugoistoku Europe, te energičnim unaprjeđivanjem suradnje sa zemljama mediteranskog i srednjoeuropskog kruga i svim neposrednim susjedima može uvelike pridonijeti demokratizaciji i ekonomskom prosperitetu tog dijela Europe, ocijenjeno je u razgovoru. </p>
<p> Andrew Vorkink čestitao je premijeru Račanu na »hrabrim i odlučnim koracima« koje je hrvatska Vlada poduzela, istaknuvši svoje razumijevanje za probleme države u tranziciji. Izrazio je uvjerenje da će u skoroj budućnosti uspjehe Hrvatske na vanjskopolitičkom planu slijediti i napredak na gospodarskom i po tom pitanju obećao punu potporu. </p>
<p> Na sastanku je također bilo riječi o privatizaciji, mirovinskom sustavu i realizaciji EFSAL zajma, te o modalitetima dijaloga između RH i Svjetske banke. U idućih nekoliko dana posebne skupine stručnjaka Svjetske banke razgovarat će s ministrima o konkretnim projektima u kojima bi Svjetska banka mogla pomoći Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U Kočevskom rogu po nalogu Ivana Mačeka ubijani i partizanski ranjenici?</p>
<p>LJUBLJANA, 13. lipnja</p>
<p> – U jamama Kočevskog roga – gdje su partizani u lipnju i srpnju 1945. masovno pogubili zarobljene pripadnike »poraženih vojska« koje su zapadni saveznici vratili iz Austrije u Jugoslaviju, završili su i partizanski ranjenici. To se, među ostalim, tvrdi u knjizi »Bez milosti« koju je na osnovi jednoipolgodišnjeg istraživanja poznatih izvora, ali i terenskog rada u Kočevskom rogu, napisao Lovro Šturm. Riječ je o novom slovenskom ministru školstva i nekadašnjem sucu Ustavnog suda, koji je i prije dosta pisao i istraživao protupravno djelovanje nekadašnjeg komunističkog sustava na području kršenja ljudskih prava. U knjizi koju je u utorak predstavila izdavačka kuća Nova revija, navodi se i popis od 65 ranjenika strijeljanih u Kočevskom rogu. Po navodima istraživača, usmeni nalog za taj zločin dao je Ivan Maček Matija, slovenski partizanski general i kasnije šef Udbe koji je u visokoj starosti umro 1993. godine. Cijelo područje Kočevskog roga bilo je sve do 1990. zaštićeno i zatvoreno za pristup civila, a u slovenskoj memoarskoj literaturi nazvano je i »Mačekovim carstvom« zbog uloge koju je tamo više desetljeća imao general Maček, poznata siva eminencija slovenske politike u razdoblju komunizma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Veleposlanici oduševljeni ljepotama Brijuna, Predsjednik sa suprugom ostao na Vangi </p>
<p>BRIJUNI, 14. lipnja</p>
<p> – Na kraju dvodnevnog boravka na Brijunima na poziv predsjednika Republike Stjepana Mesića, članovi diplomatskog zbora akreditirani u Hrvatskoj iskazali su oduševljenje ljepotama otočja. U srijedu prijepodne razgledali su arheološka nalazišta u zaljevu Verige i Bizantskom kastrumu, a nakon ručka otputovali su s Brijuna. Njihov domaćin, predsjednik Mesić sa suprugom Milkom ostao se odmarati na otočiću Vangi. </p>
<p>Dojmove stranih diplomata na svečanoj večeri u Bijeloj vili u utorak navečer iskazao je doajen diplomatskog zbora msgr. Giulio Einaudi. Zahvalivši predsjedniku Mesiću na pozivu, istaknuo je da su svi sudionici druženja impresionirani ljepotama Brijuna. U ime zbora msgr. Einaudi poželio je Predsjedniku uspješan mandat, posebice naglasivši da diplomatski zbor u potpunosti podržava predsjednika Mesića i njegove suradnike jer žele uspjeh hrvatskom narodu u državi. Ujedno doajen je poklonio Predsjedniku kristalni pladanj na kojem su ugravirana imena svih veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj. </p>
<p>Predsjednik je izjavio da je prezadovoljan što su diplomati zadovoljni ovim posjetom. Dodao je da su Brijuni stoljećima bili izazov koji je privlačio careve, kraljeve, moćnike i estradne zvijezde, te da su uvijek bili elitni i zatvoreni. Na ovom otočju, istaknuo je Mesić, utemeljena je i politika nesvrstanosti kao tampon mira između konfliktnog Istoka i Zapada. Hrvatska je promijenila politiku, ide prema svom strateškom cilju – Europi i svijetu i zato otvaramo Brijune, zato smo i vas pozvali da se tu družite, rekao je Predsjednik. Naime, intencija je da veleposlanici u svojim zemljama budu zagovarači hrvatskog turizma, kao i da utječu na državnike da posjete Brijune. </p>
<p>Inače, prvi je s otočja otputovao ministar vanjskih poslova Tonino Picula kako bi sudjelovao na saborskom zasjedanju, a u srijedu prijepodne s Brijuna je otplovio ministar za europske integracije Ivan Jakovčić. U međuvremenu u brijunsko pristanište uplovio je talijanski supergliser »Marconi« s izletnicima iz Italije i Slovenije.</p>
<p>Dok su diplomati boravili u dubini otočja, skupina austrijskih i njemačkih gostiju razgledavala je izložbu »Tito na Brijunima« zajedno s vodičem Olgom. Pred velikom fotografijom na kojoj su Tito, Nehru i Naser na terasi Bijele vile uz Augustinčićevu skulpturu nage djevojke, jedan od gostiju pita je li autoru ime Đinđić. Vodič odgovara: »Ne, on je Augustinčić, a Đinđić je crnogorski političar«. </p>
<p> Uskoro je bio ručak za veleposlanike, za dio njih i u restoranu hotela »Istra« u kojemu je prije 36 godina na IV. plenumu smijenjen Aleksandar Ranković. Nakon piknika koji je Predsjednik priredio za strane diplomate, na Brijune posljednjeg dana lipnja dolazi manekenka Naomi Campbell kao gošća Slavice i Berniea Ecclestonea, velikog šefa »formule jedan« - najvećeg biznisa u svijetu sporta. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Popis stanovništva stajat će oko 200 milijuna kuna, a na njemu će raditi 27.000 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> – U nastavku sjednice u srijedu Županijski je dom podržao Zakon o popisu stanovništva o kojem je uvodno govorio ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Rusan. </p>
<p>Obrazlažući taj zakon, on je kazao da će popis stanovništva trajati od 1. do 15. travnja 2001. godine, na njemu će raditi oko 27.000 ljudi, a sve skupa trebalo bi stajati oko 200 milijuna kuna. Njime će se prikupljati i podaci koji će biti osnova za budući popis poljoprivrede i izradu registra poljoprivrednih farmi. Osnovni cilj popisa stanovništva nije samo utvrditi broj stanovnika već i druge pokazatelje poput starosne i obrazovne strukture stanovništva, a po prvi put utvrdit će se i broj invalidnih osoba u državi. </p>
<p>Miroslav Prpić (HDZ) upitao je što znači popisivanje osoba koje nisu hrvatski državljani i koji uopće nemaju državljanstvo, a Rusan mu je kazao kako je to u skladu s preporukama UN-a kako bi se dobila precizna slika zbog današnjih velikih migracija stanovništva u cijelome svijetu. HSLS-ovac Žarko Katić predlagatelja je upitao je li vodio računa o činjenici da bi početkom travnja mogli biti uskršnji praznici tijekom kojih određen broj ljudi neće biti kod kuće. Osim toga, on je ukazao i na to da će u travnju iduće godine biti održani lokalni izbori kada bi moglo doći do promjene granica jedinica lokalne samouprave što bi moglo otežati odvijanje popisa.</p>
<p>Uz brojne primjedbe Županijski je dom je podržao Zakona o radnom vremenu trgovina na malo. Po tom prijedlogu trgovine s prehrambenim proizvodima u turističkim mjestima i za vrijeme turističke sezone radile od 7 do 22 sata, a one s neprehrambenima od 9 do 23 sata. Trgovine na malo koje prodaju prehrambene proizvode u svim ostalim mjestima po tom bi zakonu radile bi od 8 do 20 sati, a one koje prodaju neprehrambenu robu od 10 do 21 sat.</p>
<p> Zastupnici su bili mišljenja da se tim zakonom zadire u slobodu poduzetništva jer se vlasnici trgovina tjeraju da rade iako im taj rad donosi gubitak, a većinsko mišljenje je bilo da nedjeljom rade samo dežurne trgovine.</p>
<p> Pomoćnik ministra gospodarstva Kamilo Vrana rekao je kako se zakonom želi povećati udjel trgovine u ukupnom prihodu od turizma koja za sada iznosi 6,7 posto. Isto tako zakonom bi se ujednačilo radno vrijeme trgovina na malo u cijeloj zemlji. SDP-ovac Ratko Maričić izrazio je brigu za zaposlene u trgovinama koje bi trebala štititi Inspekcija rada. Protiv prijedloženog zakona jer je on protivan ustavnim odredbama o slobodi poduzetništva, ali i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi jer vrijeđa gradska vijeća oduzimajući im ovlasti da određuju radno vrijeme trgovina, bio je Ivan Brleković (HDZ). On drži da zakon ugrožava i prava radnika koje će poslodavci u lovu za profitom tjerati da rade 14 sati nedjeljom.</p>
<p>Županijski dom podržao je i HDZ-ov zakon revizije pretvorbe i privatizacije za kojeg je Vlada ustrdila da sadrži neka kvalitetna rješenja koja će se ugraditi u njezin zakon. Većina zastupnika u raspravi je kazala kako nema velike razlike između HDZ-ovoa i Vladina prijedloga, a najveća razlika je ona što HDZ traži reviziju svih privatizacija, pa i reviziju poduzeća privatiziranih za vrijeme Ante Markovića. Dario Vukić koji je govorio u ime predlagatelja kazao je kako se nada da će se o oba zakonska prijedloga raspravljati objedinjeno. </p>
<p>Dom je podržao i izmjene Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje. Tim izmjenama precizno će definira tko čuva i održava talijanske ribarske brodove uhvaćene u krivolovu dok traje sudski postupak. Izmjenama će se osigurati da brodovima zbog lošeg održavanja ne pada cijena ali i dati mogućnost da se za trajanja postupka daju u najam. Nakon završetka postupka brodovi će se moći i pokloniti jedinicama lokalne samouprave, a u slučaju prodaje pravo na kupnju imat će i osoba kojoj je on zbog krivolova oduzet.</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Povjerenstvo za »Večernjak« zanima može li se, zbog odbijanja odgovora, kazniti Pašalić </p>
<p>Saborsko istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti prodaje Večernjeg lista na kratkoj je sjednici u srijedu od Zastupničkog doma odlučilo zatražiti da im dopusti rad do 15. srpnja.</p>
<p> Povjerenstvo je, naime, osnovano 21. ožujka i, prema zakonu, ima rok tri mjeseca za provođenje istrage, što znači da bi predsjednik Povjerenstva Joško Kontić izvješće Zastupničkom domu trebao podnijeti do 22. lipnja. No, kako je Kontić već dulje bolestan, kolege iz Povjerenstva suglasile su se da zatraže produljenje roka. </p>
<p>Osim toga, Povjerenstvo će od Odbora za zakonodavstvo zatražiti vjerodostojno tumačenje triju članaka Zakona o istražnim povjerenstvima, koji se tiču kazne za uskraćivanje podataka. Podsjetimo, riječ je o slučaju kada je Ivić Pašalić svjedočeći odbio odgovoriti tko mu je izvor iz Ureda Predsjednika, prema kojemu tvrdi da se falsificiraju stenogrami koje u javnost pušta predsjednik Stipe Mesić.</p>
<p> Povjerenstvo, naime, želi sasvim nedvojbeno utvrditi može li se na neki način, financijski ili zatvorom, Pašalić kazniti zbog odbijanja odgovora. Unatoč Kontićevoj najavi, potpredsjednik Povjerenstva Ivan Šuker i tajnica Milanka Opačić najvjerojatnije neće otići u Ured Predsjednika kako bi provjerili autentničnost knjige posjeta koja je objavljena u Nacionalu, a prema kojoj je čelništvo Večernjeg lista u vremenu prodaje tog lista Pašalića posjetilo 59 puta. </p>
<p>Kako će se odnositi prema tom Nacionalovu napisu, kazao nam je Šuker, odlučit će zajedno s Kontićem na sljedećoj sjednici Povjerenstva koja će se održati u utorak. Tada će pred Povjerenstvo prvi put izaći vlasnici Večernjaka Ivica Nuić i Pavo Zubak, te Nikola Lisičar, generalni direktor »Montmontaže« Zagreb, a ponovno će svjedočiti i Ivić Pašalić, Mladen Strukan, Marijan Kostrenčić, Damir Zorić i Branko Lovrić. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nakon deset dana 270 prognanika deblokiralo hotel »Piniju«!</p>
<p>ZADAR, 14. lipnja</p>
<p> – Nakon gotovo deset dana, koliko su prognanici smješteni u hotelu »Pinija« u Petrčanima kod Zadra blokirali ulaznu rampu ne dopuštajući prilaz osoblju hotela, u srijedu se život 270 prognanika vratio u kolotečinu, a vlasniku hotela Anti Kovačeviću omogućeno je da nastavi rad na uređenju objekta. Rezultat je to sastanka prognanika s pomoćnikom ministra javnih radova, graditeljstva i obnove dr. Ljudevitom Hercegom i predstojnikom Vladina Ureda za prognanike i izbjeglice Lovrom Pejkovićem. Do tog sastanka je došlo nakon što su prognanici pokazali jasnu namjeru da od prosvjeda i blokade neće odustati dok iz Ministarstva javnih radova obnove i graditeljstva ne dobiju konkretan odgovor na pitanje kad će se moći vratiti kući. </p>
<p>Prognanici su prosvjed započeli nakon što je početkom mjeseca vlasnik hotela Kovačević donio odluku o njihovom iseljenju kako bi hotel mogao tijekom sezone primati goste, te im je prošlog tjedna hotel prestao osiguravati hranu. U znak prosvjeda, prognanici ni nakon postignutoga dogovora o njihovu ostanku, između vlasnika hotela i Ureda za prognanike, nisu željeli deblokirati ulaz ni pustiti hotelske kuhare, te je sve do srijede, u organizaciji Ureda, hrana stizala iz kuhinje Omladinskog hostela. </p>
<p>Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva obnove, Županije zadarske i Ureda za prognanike, u srijedu je ulazna rampa deblokirana budući da je prognanicima obećano kako će obnova na zadarskom području biti nastavljena u srpnju. Rečeno im je i da će komisije inženjera izaći na teren za svaki pojedini slučaj njihova prigovora o nemogućnosti stanovanja u kućama čija je obnova službeno okončana. </p>
<p>Lovre Pejković, predstojnik Vladina Ureda je dodao kako je za ovu godinu planirana obnova 230 preostalih obiteljskih kuća u zadarskom zaleđu, te kako će prioritetan biti dovršetak obnove u naselju Novo Kruševo, odakle je većina prognanika smještenih u »Piniji«, gdje nedostaje vodovodna mreža. Također je kazao kako je u prioritet obnove ušlo 35 obitelji, dok rješenje o obnovi čekaju četiri od 11 obitelji smještenih u Petrčanima koje do danas nisu ostvarile pravo na obnovu obiteljske kuće. (N. R.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000615].
|
