NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001213].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 254300 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jim Lansdale: Haaška tužiteljica ne radi na uštrb Hrvata i hrvatskih interesa!</p>
<p>Prema novim smjernicama Vlade o suradnji s Haaškim tribunalom, koje je Račanov kabinet prihvatio prošloga četvrtka, svi zahtjevi Haaga za svjedočenje domaćih dužnosnika i službenika moraju ići posredstvom Vlade / Haaški je sud realnost, Hrvatska se pismeno obvezala na suradnju i potpisano treba poštivati, rekao je Jim Lansdale, glasnogovornik Haaškoga suda / Zastupnici HDZ-a »likuju« zbog Vladina zaokreta prema Haagu, HSLS suzdržan, a SDP to zasad ne komentira</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - General HV-a Petar Stipetić pozvan je u Haag za svjedoka, a o tome hoće li tamo otići i dati svoj iskaz i što će eventualno reći, odredit će hrvatska Vlada, odnosno Vladin Savjet za odnose s Haaškim sudom. Prema riječima hrvatskoga premijera Ivice Račana, taj je pristup u skladu s novim smjernicama Vlade o suradnji s Haaškim tribunalom, koje je Račanov kabinet prihvatio prošloga četvrtka. U tom se dokumentu, službeno naslovljenom Stajališta hrvatske Vlade prema tužiteljstvu Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), naime, posebno naglašava da Tribunal može samo posredstvom hrvatske Vlade zatražiti suradnju visokih domaćih dužnosnika i službenika. O čemu bi pred Haaškim sudom trebao svjedočiti general Stipetić? »Na žalost, o tome ne mogu govoriti, jer to nije u mojoj nadležnosti. Za to je zadužen ured tužitelja«, rekao je glasnogovornik Haaškoga suda Jim Landale. Glasnogovornica tužiteljskoga ureda Florence Hartmann, međutim, nije bila dostupna, jer je ovih dana otputovala u Arushu zbog ratnih zločina počinjenih u Ruandi 1994.</p>
<p>Kakav je stav Tribunala spram najnovijega dokumenta Vlade, koji nastoji revidirati dosadašnji način suradnje s Haagom? »Suradnja Suda s Hrvatskom dosad je bila dobra. Neke izjave hrvatskih dužnosnika u posljednje vrijeme, međutim, to narušavaju. Te su izjave političke prirode i pokušaj da se baci drugačije svjetlo na rad haaške tužiteljice, u smislu da tužiteljica radi na uštrb Hrvata i hrvatskih interesa. Takve izjave ne odgovaraju stvarnosti i ne pomažu dobrim odnosima Zagreba i Haaga«, pojasnio je Jim Landale. Dodao je da je mandat haaške tužiteljice »vrlo jasan«, da »ona djeluje potpuno nezavisno« i da se »na temelju njenih optužnica pripremaju sudski postupci«. Među 13 točaka Stajališta hrvatske Vlade prema tužiteljstvu Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, ističe se i zahtjev Hrvatske da ICTY istraži konkretne zločine i zločince, a da ne istražuje legitimne oslobodilačke operacije HV-a, »Bljesak« i »Oluju«, kojima je Hrvatska vratila svoju teritorijalnu cjelovitost. Štoviše, hrvatska Vlada upozorava da bi Haaški sud više pozornosti trebao posvetiti zločinima koje su u Hrvatskoj od 1991. do 1995. počinili JNA i srpske paravojne formacije. </p>
<p>»Na to mogu uzvratit samo to, da je jedan od prvih haaških procesa bio postupak protiv ljudi optuženih za zločine u Vukovaru, dakle protiv Slavka Dokmanovića. Jedna od prvih optužnica podignutih u Haagu bila je ona protiv Šljivančanina, Mrkšića, Mladića, koji su djelovali u okolici Vukovara 1991.«, komentirao je Landale izrazivši nadu da će se trenutne napetosti između Zagreba i Haaga prevladati te da će suradnja i ubuduće biti kvalitetna. Iz Stajališta o suradnji s haaškim tužiteljstvom proizlazi i da hrvatska Vlada želi postići da nacionalno pravosuđe dobije prioritetnu nadležnost nad ratnim zločinima počinjenim na području Hrvatske, primjerice. »Prema Statutu Haaškoga suda, međutim, u području ratnih zločina Tribunal je nadređen nacionalnim pravosudnim sustavima. Za to postoji jasno legalno utemeljenje. Preciznije, ICTY i nacionalno sudište imaju istodobnu jurisdikciju nad zločinima, ali je nadležnost Tribunala prioritetna. Dakako, haaška tužiteljica to neće nastojati pokazati u svim slučajevima, odnosno procesuiranje određenih slučajeva prepustit će se domaćim sudovima«, nastavio je Jim Landale. </p>
<p>Zahtijevajući prvotnu nadležnost nacionalnih sudova pred Haaškim sudom, Hrvatska Vlada želi, čini se, primjenu Rimskoga statuta stalnoga Međunarodnoga kaznenog suda, a ne ICTY-ja. »Stalni Međunarodni kazneni sud (ICJ) je nešto sasvim drugo. Neke države teže uspostavi stalnoga kaznenoga suda i to su prihvatili parlamenti nekih zemalja, ali takvo međunarodno sudište još ne postoji. S druge strane, Haaški je sud realnost, Hrvatska se pismeno obvezala na suradnju i potpisano treba poštivati«, zaključio je glasnogovornik Haaškoga tribunala Landale.</p>
<p>Na međunarodnom skupu u Rimu prije nekoliko godina pokrenuto je osnivanje stalnoga Međunarodnoga kaznenoga suda (ICJ). Da bi se on i stvarno osnovao, potrebna je ratifikacija temeljnoga dokumenta - Rimskoga statuta - u barem 60 parlamenata država članica UN-a. Hrvatska podržava osnivanje ICJ-a, ali još nije ratificirala taj dokument, navodno zbog lobiranja SAD-a. Sjedinjene Države i Turska, naime, među vodećim su zemljama koje se protive osnivanju stalnoga Međunarodnoga kaznenoga suda.</p>
<p>Nakon što je Vlada Haaškom sudu uputila 13 zahtjeva, u saborskim su se hodnicima o toj temi mogli čuti različiti komentari. I dok zastupnici iz opozicije (HDZ i DC), uvjetno rečeno, likuju, jer je Vlada došla na njihovo, HSLS je suzdržaniji. SDP-ovi zastupnici su izbjegavali komentar o toj temi, a Ivan Ninić odgovorio je da još nije vidio te zahtjeve. Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin nazvao je Vladine zahtjeve »radikalnim otklonom od dosadašnje politike«. Upitana jesu li zahtjevi Vlade zapravo znak zaoštravanja hrvatske politike prema Haagu, potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić rekla je za Vjesnik da u svakoj suradnji postoje dvije strane. Obje, smatra ona, moraju imati pravo na prigovor. Sada Haaški sud treba čuti što Vlada misli o svemu. Adlešić je kazala da vlast nikad nije ni prihvaćala postojanje jurisdikcije nad akcijama »Bljesak« i »Oluja«, kao ni nad ostalim redarstvenim akcijama. Uostalom, kaže, toga nema ni u Zakonu o suradnji s Haagom niti u Deklaraciji. »Imamo zakon koji je donesen još dok smo mi bili saborska manjina, a sad je pred nama da realiziramo ono što je tada odlučeno«.</p>
<p>»Čudim se ovim nastupima, jer svi se sjećamo srpnja, kada se Vlada spremno ogradila od izjava gospodina Tomca, izrečenih u Vukovaru. Danas su stavovi mnogo radikalniji i ja ih držim presmjelima«, rekao je potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. »Slažem se da je zahtjev u kojem Haaški sud određuje kako će pisati javna glasila u Hrvatskoj neprihvatljiv i da se Hrvatska ne smije tako ponižavati«.</p>
<p> Dodao je da bi za Hrvatsku bilo najgore kad bi se odlučila za promjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. Na pitanje zašto je došlo do tog zaokreta, Kajin je rekao da je možda razlog u zahtjevu da u Haagu svjedoči načelnik Glavnog stožera general Petar Stipetić. Činjenica je, pojasnio je, da zastupnici, pa i vladajuće većine, nisu podrobnije upoznati s razlozima »tako radikalnog Vladina otklona od dojučerašnje politike«.</p>
<p>Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks smatra da očito da se Vlada priklanja politici koju je HDZ imao u odnosima s Haaškim tribunalom i tužiteljstvom. »Vlada je izgubila iluziju da je moguća suradnja na način dodvorništva i sada je nastupilo osvješćenje. To je vraćanje na pozicije koje su imali HDZ i njegova vlada«. </p>
<p>Dodao je da je haaško tužiteljstvo, odnosno vrh Haaškog suda politiziran radi redefiniranja povijesti. »Očito je da je to došlo i do uma vlasti.« Nekadašnji ministar obrane i načelnik Glavnog stožera, a sada potpredsjednik DC-a Pavao Miljavac također smatra da je Vlada napravila bitan zaokret, a 13 točaka upućenih Haagu svelo se na ono što su govorile hadezeove vlade. </p>
<p> Miljavac drži da bi se hrvatska strategija prema Haagu trebala svesti na to da se razdijeli pojedinačna krivnja od krivnje koju se sada pokušava nametnuti Hrvatskoj, a to je da se legalne operacije, vođene u suverenoj zemlji za oslobađanje njenog teritorija, pokušavaju prikazati nelegalnima, s ciljem etničkog čišćenja. »Te su operacije bile planirane i legalno vođene po svim normama.</p>
<p> Prema tome, pojedinačnu krivnju može utvrditi i naše sudstvo, a u istragu se može uključiti i dio međunarodnih stručnjaka«, smatra Miljavac.</p>
<p>Vinka Drezga i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sud u Haagu - šest godina rada, 17 presuda Sanja Pucak</p>
<p>Završnim riječima na suđenju bosanskim Hrvatima Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu haaški sud završava u petak šestu godinu svojega rada, koju su obilježili početak suđenja zapovjedniku drinskog korpusa generalu Radislavu Krstiću, optuženom za genocid u Srebrenici, i presuda od 45 godina zatvora generalu Tihomiru Blaškiću, ali i činjenica da su najtraženiji optuženici - oni poput Miloševića, Karadžića i Mladića i dalje ostali izvan dohvata pravde. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) donio je u 2000. godini sedam prvostupanjskih presuda (čime se ukupni broj presuda povećao na 17), vodio je pet suđenja i povećao broj pritvorenika za šest, među kojima je i predsjednik skupštine bosanskih Srba Momčilo Krajišnik koji je uhićen u travnju i onda prebačen u Haag. </p>
<p>Ova je godina započela u ICTY-ju u znaku bosanskih Hrvata. Već u siječnju izrečena je presuda u predmetu »Kupreškići i ostali« za zločin u Ahmićima, kojom su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić osuđeni na deset, osam odnosno šest godina zatvora, Drago Josipović na 15 i Vlado Šantić na 25 godina zatvora. Istom je presudom Dragan Papić oslobođen svake krivnje za pokolj stotinu Muslimana 1993. u Ahmićima pa je odmah pušten iz pritvora.</p>
<p> Mjesec dana kasnije žalbeno vijeće povećalo je kaznu zatvora s dvije i pol na sedam godina za bivšeg upravitelja kaoničkog logora Zlatka Aleksovskog i on je u rujnu, nakon dovršenog žalbenog postupka, prebačen na odsluženje kazne u Finsku. U istu je zemlju na odsluženje kazne prebačen tada i Anto Furundžija, osuđen na deset godina zatvora zbog zločina silovanja. U ožujku je izrečena kazna zatvora od 45 godina za bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića, za zločine počinjene nad muslimanskim stanovništvom u Lašvanskoj dolini tijekom rata u BiH. U tijeku su žalbeni postupci u tome, kao i predmetu »Kupreškići«. U ožujku je u Haag prebačen i Mladen Naletilić Tuta, optužen za zločine na području Mostara. Ova je godina donijela i prvo odsluženje jedne haaške kazne. Pripadnik vojske bosanskih Srba Dražen Erdemović, osuđen na pet godina za ubijanje više desetaka ljudi u Srebrenici, izišao je iz norveškog zatvora. Srebrenički masakr, u kojem je u toj zaštićenoj zoni UN-a u srpnju 1995. pobijeno više tisuća Muslimana, u središtu je velikog suđenja zapovjedniku drinskog korpusa, generalu Radislavu Krstiću, koje je u ožujku započelo pred ICTY-jem. Ove je godine počelo još nekoliko suđenja bosanskim Srbima. U veljači je otvoreno suđenje za masovne zločine i silovanja na području Foče, a tužitelji su u studenome zatražili za srpske vojne i paravojne zapovjednike Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića kazne od 35, 30 odnosno 15 godina zatvora.</p>
<p> Od veljače traje i suđenje petorici bosanskih Srba (Miroslav Kvočka, Milojica Kos, Mlađo Radić, Zoran Žigić i Dragoljub Prcač) za zločine nad zatočenicima u prijedorskim logorima Keraterm i Omarska. Oni su u logorima obavljali zapovjedne dužnosti ili stražarske poslove. Koncem godine započelo je i suđenje zapovjedniku KP doma Foča Miloradu Krnojelcu za zločine nad muslimanskim zatočenicima. Haaško tužiteljstvo, uz istrage zločina na Kosovu, bavilo se i istragama zločina počinjenih na području Dubrovnika, Slavonije i Gospića, kao i onih počinjenih tijekom »Oluje« i »Bljeska«. U svibnju je Haag nemoćno gledao kako se srbijanski ministar obrane Dragoljub Ojdanić, koji je optužen zajedno s bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem za zločine na Kosovu i za kojim postoji međunarodna potjernica, šeće Moskvom, glavnim gradom stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje je i osnovalo ICTY. Nekoliko mjeseci kasnije od novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice haaški su suci imali priliku čuti kako mu je ta institucija »deveta rupa«, najavljujući time zanimljivo vrijeme u odnosima Beograda i Haaga.</p>
<p> I odnosi Zagreba i Haaga, nakon »medenog mjeseca« koji je trajao od siječanjske promjene vlasti u Hrvatskoj, krenuli su novim smjerom. Nakon što je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte koncem godine osula pred Vijećem sigurnosti optužbe za »opstruktivno« djelovanje novih vlasti, hrvatska vlada objavila je odrednice na kojima će počivati daljnja suradnja te je najavila mogućnost promjene Ustavnog zakona o suradnji s Haagom. Predsjednik Savjeta za suradnju s Haagom Goran Granić ocijenio je da je ponašanje tužiteljstva poprimilo oblik diktata i pretvorilo se u političku manipulaciju. U godini koja se približava kraju, haaški sud bavio se pitanjem ubrzavanja sudskih postupaka, znatno povećavši broj svojih sudaca te je otvorio pitanje odštete žrtvama iz imovine optuženih. Suci su se bavili čak i takvim stvarima kao što je pravo optuženika na budnog suca. U žalbenom postupku u »slučaju Čelebići« obrana je pokušala osporiti presudu prigovorom da je predsjednik sudskog vijeća prespavao veći dio postupka. Taj temelj za žalbu ipak je na kraju bio odbijen. Sud se bavio i Tutinim naporima da uvede detektor laži kao legitimnu opremu za svoje ispitivanje, što je također odbijeno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tijekom HDZ-ove vladavine opalo povjerenje u institucije sustava</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Europsko istraživanje vrednota 1999. (The European Values Study), predstavljeno u utorak, znanstveno je istraživački projekt iniciran prije 20 godina, u kojemu je sad prvi put sudjelovala i Hrvatska. Po svojoj osnovnoj koncepciji to je istraživanje usmjereno na temeljne vrednote u važnim sferama čovjekova osobnog i društvenog života, kao što su religija i moral, društvo i politika, brak i obiteljski život, uloga spolova, rad i slobodno vrijeme, seksualnost i edukacija. U istraživanje, koje je obuhvatilo punoljetno stanovništvo Hrvatske, uključio se interdisciplinarni istraživački tim stručnjaka s Katoličko-bogoslovnog fakulteta, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Instituta »Ivo Pilar«, te Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1003 građana Hrvatske, u travnju prošle godine. U dijelu vjerovanja i religioznosti, rezultati pokazuju da je vjerovanje u boga, kao temeljna dimenzija religioznog odnosa, prihvaćeno u najvećoj mjeri (89,1 posto). Postotak onih koji vjeruju u boga premašuje čak broj onih koji se izjašnjavaju pripadnicima neke vjerske zajednice (takvih ima 86,8 posto). U istraživanju se navodi i očekivanje da će u budućnosti, pod pretpostavkom modernizacije Hrvatske, doći do pomaka k nominalnim vjernicima, tj. povećat će se kategorija crkveno neopredijeljenih.</p>
<p>Većina ispitanika u Hrvatskoj deklarira se katolicima (84.5 posto), čime se Hrvatska uklapa među »katoličke zemlje«, poput Poljske, Slovačke, Irske, Italije... Tablica o konfesionalnoj pripadnosti i stupnju obrazovanja pokazuje da se najuočljivije »osipanje« vjernika događa kod najobrazovanijih osoba. Takvo postupno udaljavanje od crkve, a velikim dijelom i od temeljnih načela kršćanstva, posljedica je sekularizacije društva, osobe i religije, koja najprije zahvaća najobrazovanije. Istodobno, ne smije se zanemariti i višedesetljetni komunistički sustav, koji je najprije ometao normalnu vjersku socijalizaciju, a zatim je utjecao na pojedinca tako da je on bio najmanje slobodan ako je htio dobiti neki određeni posao, napredovati u struci ili postati nositeljem odgovorne funkcije u obrazovanju, politici i društvu općenito, navodi se u knjizi. Prema ranijem istraživanju - »Vjera i moral u Hrvatskoj, provedenom 1997. - građani su imali najveće povjerenje u crkvu, vojsku, školu i policiju - čak 85 posto ispitanika izrazilo je povjerenje u crkvu. Prema ovom, novom istraživanju, veliko povjerenje u crkvu ima 59,7 posto ispitanika. Dakle, ispitanici imaju i dalje veliko povjerenje u crkvu, premda u manjem postotku nego prije dvije-tri godine. U posljednje dvije godine opada povjerenje u sve vrste institucija, osobito u vojsku, školu i policiju. Zanimljivo je da je, kao svojevrsni novum, u hrvatsku katoličku populaciju prodrlo vjerovanje u reinkarnaciju. </p>
<p>Indikativno je da više od 55 posto građana ne smatra da bi političari za obavljanje svoje službe trebali vjerovati u Boga. No, istodobno 83 posto ispitanika smatra da religijski vođe ne bi trebali utjecati na to kako će ljudi glasovati na izborima. Više od 42 posto ispitanika smatra da bi za Hrvatsku bilo bolje da javne poslove obavlja više ljudi sa čvrstim vjerskim uvjerenjem. U vezi s brakom i obitelji, istraživanje pokazuje da je obitelj većini ispitanika (79,2 posto) veoma važna. Kod mlađih i kod građana s fakultetskim obrazovanjem, nešto je veći broj onih koji brak smatraju zastarjelom institucijom, no brak uglavnom nije, prema istraživanju, zastarjela institucija, jer je takvom smatra tek 4,9 posto ispitanika. Mlađi od 28 godina manje se, nego stariji, slažu s tvrdnjom da su brak ili duga stabilna veza nužni za sreću. U stavovima hrvatskih građana prema djeci, zaključak je da se naša zemlja nalazi u veoma nezavidnoj demografskoj situaciji. Prema istraživanju, građani žele imati djecu, no unatoč tim željama, broj rođene djece znatno je ispod poželjnoga. Može se očekivati, stoji u istraživanju, daljnje smanjenje ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Prema rezultatima, postoji pozitivna klima za rađanje djece, osobito kod religioznih ljudi. Djecu se promatra kao bitnog čimbenika stabilnosti braka i ostvarenje smisla života. </p>
<p>Povjerenje u odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj je veliko (više od 50 posto građana), a tek 5 posto njih izjavljuje kako nema nikakvo povjerenje u taj sustav. Spolnost - stav prema seksualnom ponašanju, pokazuje da je odnos Hrvata prema spolnosti prilično uravnotežen, iako se sve više primjećuje otklon od tradicionalnih moralnih normi, osobito kod mlađeg naraštaja. Govoreći o promjeni uloge spolova u društvu, istraživanje navodi da kod muškaraca postoji konstantniji utjecaj tradicionalnog viđenja uloga u društvu, dok je kod žena vidljiv značajan pomak u odbacivanju tradicionalističkih vrednota. Analiza promjena u povjerenju u politički sustav u cjelini, mjerena zbirnom ocjenom svih institucija u razdoblju od 1997. do 1999., pokazuje da je došlo do pada povjerenja u institucije sustava. To se može pripisati padu povjerenja u stranku koja je tada bila na vlasti - HDZ.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ribić: Vladin je cilj spuštanje cijene rada kako bi došli strani investitori</p>
<p>Isticanje nezaposlenih i onih koji ne primaju plaću, kako to čine Vlada i neki sindikati, implicira da više nije moguć ni jedan štrajk. Ako smo taoci te situacije, proizlazi da je sramota raditi i za svoj rad primati plaću / Mi ne štrajkamo za veće plaće, nego zato što smo mi s plaćama išli dolje, a javna i državna poduzeća, kojima vlada isti gazda, išla su gore / Ako Račan ne zna tko je odgovoran za štrajk i krah Vladine politike plaća, neka dâ ostavku, kaže zamjenik predsjednika Matice hrvatskih sindikata javnih službi Vilim Ribić</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - U povodu štrajka radnika u javnim i državnim službama, razgovaramo s Vilimom Ribićem, zamjenikom predsjednika Matice hrvatskih sindikata javnih službi.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni prošlotjednim štrajkom?</p>
<p>- Apsolutno sam zadovoljan, to je do sada najveći štrajk u Hrvatskoj, u njemu je sudjelovalo stotinjak tisuća štrajkaša. U javnom sektoru posebno je teško organizirati štrajk, to je posebno osjetljivo pitanje, jer u javnom sektoru imamo odgovornost prema trećima - u zdravstvu prema bolesnicima, u socijalnoj skrbi prema ljudima socijalne skrbi, u školstvu prema učenicima i studentima... Štrajk u javnim službama ne može imati stopostotni odziv, uostalom, ljudi ni na izbore ne izlaze u stopostotnom broju. Ne znam otkud ta očekivanja! Na jednoj strani očekivanja da štrajk bude stopostotan, a na drugoj da vodimo brigu o trećim osobama. To je proturječno. U javnom sektoru štrajka se specifično. Recimo, štrajk carinika i policajaca ne može uspjeti kao štrajk u školstvu. I upravo činjenicu odgovornosti prema trećim osobama zlorabe oni, koji žele umanjiti nevjerojatno visok odaziv ljudi u štrajku. </p>
<p>• Je li bilo dogovora da u štrajk stupe i neki drugi sindikati, recimo SSSH?</p>
<p>- SSSH je bio otvoreno protiv našeg štrajka.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Zato što su tamo gospodarski sindikati koji su vrlo blisko svezani s SDP-om još iz doba komunističkog režima. U toj bliskosti ti su sindikati instrumentalizirani.</p>
<p>• Njihovo obrazloženje je bilo da su oni protiv vašeg štrajka, jer ima puno nezaposlenih i ljudi koji ne primaju plaću. </p>
<p>- To obrazloženje još je jedan doprinos manipulaciji Vlade stanovništvom i štrajkom. Isticanje nezaposlenih i onih koji ne primaju plaću implicira da više nije moguć ni jedan štrajk u državi. Ako smo taoci te situacije, ispada da je sramota raditi i za svoj rad primati plaću. U takvo stanje gura nas Vlada, kao i ti sindikati. Ti su sindikati licemjerni, jer uglavnom predstavljaju područje javnih i državnih poduzeća. Protive se našem štrajku, iako štrajkamo zbog kršenja kolektivnog ugovora, ali inzistiraju na poštivanju svojih kolektivnih ugovora i rasta svojih plaća. Mi ne štrajkamo za veće plaće, nego zato što smo s plaćama išli dolje, a javna i državna poduzeća, kojima vlada isti gazda, išla su gore. Tu je nastao disparitet i mi tražimo da se taj disparitet ukloni, ili pomakom naših plaća prema gore ili drugih prema dolje. Važni u odnosi, jer čuvaju dostojanstvo profesije i, ako su pravedni, priječe odlazak kadrova iz ovih sektora. Relativni odnosi uvijek su važna stvar, oni određuju kretanje radne snage, određuju kvalitetu javnih i državnih službi. </p>
<p>• To je jedini razlog zašto se ne možete dogovoriti?</p>
<p>- Jedini. Vlada nije kontrolirala plaće u javnim i državnim poduzećima. Početkom godine, kad je koalicija došla na vlast, dogovorili smo se da ćemo se svi odricati ravnomjerno i mi smo, vjerujući u to, potpisali ugovor po kojem su nam plaće otišle pet posto dolje, što drugi nisu. Sreća je da smo napisali izvrstan ugovor prema kojemu, kad se druge plaće ne drže pod kontrolom, naše plaće idu gore. Druge plaće otišle su gore i mi tražimo poštivanje ugovora.</p>
<p>• Zašto je potpredsjednik Vlade Goran Granić izjavio da su vaši zahtjevi iracionalni?</p>
<p>- Gospodin Granić je veoma ozbiljan čovjek, ali taj njegov intervju u vašem listu bio je vrlo neozbiljan. On nije informiran, ili je možda informiran, ali ne govori istinu o našem štrajku i njegovoj naravi. Njegova izjava, prema kojoj su zahtjevi štrajkaša teški 1,2 milijarde kuna, nije točna. Ugovor koji je i Vlada potpisala, težak je 1,2 milijarde kuna, ali ugovor je jedno, a zahtjevi su drugo. Naši su zahtjevi poštivanje ugovora, i ako su oni iracionalni, onda je ugovor koji su oni potpisali, potpuno iracionalan. Nadalje, Granić govori da će svatko snositi posljedice svojih poteza. I mi to kažemo i želimo, ali čini nam se da neće svatko snositi posljedice svojih poteza. Netko bi trebao biti odgovoran za kršenje kolektivnog ugovora, izigravanje socijalnog dijaloga i partnerstva i za krah Vladine politike plaća. Zato je nastao štrajk. Netko za to mora biti odgovoran. </p>
<p>• Tko?</p>
<p>- Ako Račan ne može naći tko je to, onda neka sâm da ostavku. Izjava Gorana Granića da netko gura zaposlene javnog sektora u štrajk, nevjerojatan je dokaz izostanka socijalne i političke kulture. Tvrditi da netko gura visoko obrazovanu populaciju u štrajk, znači da netko nekoga manipulira, to je strašna izjava. Isto tako, nije točno kada Granić kaže da su »zaposlenima u javnom sektoru plaće smanjene, već je smanjenje bruto iznosa za plaće kompenzirano izmjenama Zakona o dohotku«. Pa on uopće ne shvaća problem. Nama plaće nisu smanjene pet posto ali su smanjene od nula do četiri posto u neto iznosu, bruto smanjenje je pet posto. Isti taj efekt dogodio se i svima drugima zaposlenicima u državi, jer se to tiče Zakona o porezu na dohodak. Ako se je nešto dogodilo svim građanima onda se ne može reći da je smanjenje kompenzirano samo nama, mi gledamo relativni odnos. </p>
<p>• Što ćete dalje činiti?</p>
<p>- Od četvrtka idemo u cirkularni štrajk.</p>
<p>• Očekujete li dogovore s Vladom i potpisivanje novoga ugovora?</p>
<p>- Toga neće biti ako ne popuste, ako ne vrate staru osnovicu. Sve što tražimo jest da nam vrate onih pet posto. </p>
<p>• Premijer Račan je obećao da neće biti 10-postotnog smanjenja plaća. </p>
<p>- Napokon je, nakon mjesec dana rasprava o plaćama i proračunu, rekao da osnovica neće biti smanjena. To je neupitni rezultat našeg štrajka. Do sada su svi mislili - od novinara, saborskih zastupnika do ministara i sindikalnih čelnika - da će doći do linearnog smanjenja osnovice za 10 posto, jer na to upućuju stavke iz proračuna.</p>
<p>• Kako ocjenjujete odnos vlasti prema štrajku?</p>
<p>- Štrajk je prošao u demokratskom ozračju, ali izjave da će se uvesti radna obveza, kvari pozitivni dojam. Vlada nije radila pritisak u smislu kršenja prava na štrajk, ali je činila velika kršenja ljudskih prava u smislu pregovaranja. Time su kršili Konvenciju 98 Međunarodne organizacije rada i pravo na kolektivno pregovaranje. To je jedno od ljudskih prava, pravo na ugovaranje cijene rada. Osim toga, to su izjave, koje pokazuju nerazumijevanje socijalnih odnosa, to je jedna vrsta demagoškog i neiskrenog odnosa i arogancije. </p>
<p> • Što je Vlada htjela postići svojim stavom?</p>
<p>- Svojim ponašanjem Vlada hoće reći: spustimo cijenu rada da bi nam došli strani ulagači, a onda će se riješiti problem nezaposlenosti. Međutim, ako oborimo cijenu rada, kakve ćemo ulagače primiti? One kojima je motiv za ulaganje niska cijena rada. A onda možete zamisliti koja je to vrsta proizvodnje. Ja mislim da bi nam strateški cilj trebali biti ulagači kojima je motiv visokoobrazovana kvalificirana radna snaga, a ne niska cijena rada. To su tehnologije koje zahtijevaju veliko znanje, one stvaraju najviše profita i jamče najvišu stopu rasta. Zasad je apsolutno jasno da naša vladajuća politika nema koncept i viziju, ona ne zna kamo vodi zemlju. Ovaj proračun nije ni razvojni, niti socijalni, on je konfuzni. On je diletantski.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Nepotizam nije kad kvalificirana osoba radi nešto uz osobu koja je na vlasti</p>
<p>DIJANA PLEŠTINA, doktorica politologije, savjetnica za protuminska djelovanja pri Ministarstvu vanjskih poslova i supruga premijera Račana</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Da, najradije pijem cappuccino, bilo u društvu ili sama. Kava je fino piće i jedan koncept koji asocira na lijepo društvo i neke opuštenije momente. </p>
<p> • Da li ste još uvijek vegetarijanka?</p>
<p>- Prije mjesec dana počela sam jesti meso, koje nisam okusila devet i pol godina. Meso nisam jela jer jako volim životinje. No, zbog aktivnog načina života, često ne uspijem paziti na prehranu i jesti redovito, pa sam na jelovnik, silom prilika, uvrstila i meso. Inače, od mesa volim jedino slavonski kulen, dalmatinski pršut i sarmu. </p>
<p>• O Vašem volonterskom angažmanu savjetnice za protuminska djelovanja pri Ministarstvu vanjskih poslova dosta se govorilo u zadnje vrijeme. Zašto su, prema Vašem mišljenju, neke od kritika bile negativne? </p>
<p>- Posljednjih deset godina bio je iznimno težak period za mnoge ljude u Hrvatskoj. Bilo je dosta odricanja s jedne, te nepotizma i krađe s druge strane. Ljudi su izgubili povjerenje i nadu, te došli do stanja apatije i ciničnosti. Kao rezultat toga proizlazi da su mnogi danas skloni negativistički gledati na stvari. Stoga, oni često pomišljaju na najgore, što može biti sasvim iracionalno. </p>
<p>• Što je za Vas nepotizam?</p>
<p>- Nepotizam nije kad kvalificirana osoba radi nešto uz osobu koja je na vlasti. Ako, pak, netko nema potrebne kvalifikacije, a dolazi do položaja i novca, samo zato što ima neku vezu, to je nepotizam. </p>
<p>• Koliko je volonterizam prisutan u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ovdje ima na tisuće ljudi koji volontiraju u raznim udrugama, no budući da nisu poznati, ne eksponiraju se u javnosti. Ovaj posao savjetnice obavljam upravo u Ministarstvu vanjskih poslova iz razloga što ga je potrebno raditi na zvaničnom nivou. Jer, dosta se pregovora vrši na međunarodnom planu. Iako sam se ja, kao premijerova supruga, odrekla plaće, toplog obroka i prijevoza, mislim da bi ovakav položaj inače trebao biti plaćen. </p>
<p>• Kamo odlazi Vaša plaća za taj rad?</p>
<p>- Ona se uplaćuje na žiro račun International Trust Fonda (ITF) u svrhu razminiravanja. Svima onima koji bi se na isti način željeli odreći svoje plaće, ili njezinog dijela preporučam isti žiro račun: 50106-678-709590. Donatorima koji žele pomoći nekoj od udruga, također preporučam da uplaćuju donacije preko ITF-a, jer se tako njihova sredstva udvostručuju. </p>
<p>• Rado se odazivate i pozivima za pomoć mnogih udruga. Ima li nekih postignuća na tome polju?</p>
<p>- Pobrinula sam se da se Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i mobilitet novac za školovanje i nabavku jednog psa uplati upravo na račun ITF-a, što znači da će oni sada moći nabaviti dva psa. Dom za djecu u Gornjoj Bistri uskoro će početi s izgradnjom prijeko potrebnog lifta. Zagreb, bi, pak, uskoro mogao dobiti i prvi interaktivni dječji muzej. </p>
<p>• Kako je živjeti na dva kontinenta? Naime, dio godine boravite u Hrvatskoj, a dio u Sjedinjenim Američkim Državama. </p>
<p>- Interesantno i zanimljivo, ali katkad, zbog razdvojenosti s obitelji i teško. Ovako imam mogućnost da sudjelujem u više stvari, te da spajam dva svijeta, što me kao politologa posebno ispunjava. </p>
<p>• Kada ste otišli iz Hrvatske?</p>
<p>- Kada sam imala sedam i pol godina s roditeljima sam iz Zagreba emigrirala u Kanadu, gdje oni i danas žive. Nakon doktorata iz političkih znanosti, na Berckleyu, Kalifornija, 1986. godine postala sam redoviti profesor na američkom sveučilištu Wooster. </p>
<p>• Jeste li stroga profesorica? Postoje li neka »zlatna pravila« kojima učite svoje studente?</p>
<p> - Kakva sam profesorica najbolje bi vam odgovorili moji studenti. Među njima je čak i jedna studentica iz Zagreba. Od studenata puno zahtjevam, no s druge strane s njima provodim i puno vremena. Uvijek sam im na raspolaganju za razgovore ili konzultacije. Nastojim im pomoći da nauče gledati na svijet s jednim širim pogledom. </p>
<p>• Da biste u Hrvatskoj volontirali odrekli ste se i pune profesorske plaće u SAD-u. Koliko se to odrazilo na Vašem novčaniku?</p>
<p>- Za cijelu godinu, prije sam dobivala 50 tisuća dolara godišnje. Sada, za samo jedan semestar dobivam upola manje. </p>
<p> • Kako s obitelji komunicirate kada ste odvojeni. Služite li se možda e-mailom ili dobrim starim telefonom?</p>
<p>- Uvijek se služim telefonom.</p>
<p> • Kako izgleda idealna večer u krugu Vaše obitelji? Imate li vremena za prijatelje?</p>
<p>- Ivica i ja često kući dolazimo vrlo kasno. No, veseli nas kad večer možemo provesti, primjerice, u društvu njegova dva sina, Zorana i Ivana, te Zoranove djevojke Tine. Dečki tada gledaju tekmu, a ja im pripremim kolače. Prijatelje, nažalost, uopće ne stignem vidjeti. </p>
<p>• Da li Zoran, koji živi s Vama u stanu, dobiva honorar za to što umjesto tajnice često preuzima poruke za Vas i premijera Račana?</p>
<p>- Ha, ha. Ne, ali on ga stvarno zaslužuje. Zaista smo mu jako zahvali na tome što radi za nas. On se brine o tome da u kući ima kruha, mlijeka i banana. </p>
<p>• Ni Vi ni suprug nemate radnu sobu, planirate li preseljenje iz premalenoga stana na Trešnjevci?</p>
<p>- Ne, nije primjerena situacija za takvo što, iako bi nam to olakšalo život. Mogli bi neke ljude pozivati doma, na neka neformalnija druženja, koja bi koristila i našem poslu.</p>
<p> • Čime Vas je suprug osvojio?</p>
<p>- Još i prije nego sam ga upoznala, kasnih 80-ih prepoznala sam u njemu, kao osobi i političaru, neke stvari koje su mi se dopale. Upoznali smo se 1992. godine na jednom službenom razgovoru.</p>
<p>• A što Vas je osvojilo sa ženske strane?</p>
<p>- Sjaj u očima, razigranost i toplina, kao i to što kad radi nešto njemu važno, daje i tijelo i dušu. Nakon poslovnog sastanka, drugi me dan pozvao na kavu.</p>
<p>• Znači, ta kava Vam je bila sudbonosna?</p>
<p>- Može se reći. </p>
<p>• Gdje ćete proslaviti Božić i Novu godinu?</p>
<p>- Božić uz darivanje u krugu obitelji. Novu ću godinu, nadam se, proslaviti s Ivicom i još dva para u jednoj ljetnoj kućici na našem moru. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bandić obećao otvaranje Gradske kavane na Trgu bana Jelačića na sâm - Badnjak</p>
<p>Gradsko poglavarstvo i Zagrebačka banka zaključili sporazum o uređivanju međusobnih odnosa i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji - Trg bana Jelačića, Cesarčeva, Vlaška i Kurelčeva ulica, čime je Grad Zagreb dobio Gradsku kavanu u desetgodišnji zakup / Zagreb će podržati obilježavanje 57. obljetnice osnivanja Zagrebačkog korpusa i Bala manekena čiji će prihod biti namijenjen akciji Nedjeljnog Vjesnika »Spasimo Arboretum Trsteno« </p>
<p> - Gradska kavana na Trgu bana Jelačića bit će otvorena na Badnjak ove godine i svi ćemo u njoj zajedno popiti kavu, obećao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na sjednici Gradskog poglavarstva u utorak. Sve do samog kraja sjednice čekalo se, naime, na povratnu informaciju iz Zagrebačke banke, s kojom je Grad Zagreb, nakon pozitivnog odgovora, zaključio sporazum o uređivanju međusobnih odnosa i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji - Trg bana Jelačića, Cesarčeva, Vlaška i Kurelčeva ulica, na mjestu projekta u mirovanju, nazvanog Centar Gradski podrum. </p>
<p>Zaključen je i ugovor o zakupu poslovnog prostora, kojim Zagrebačka banka Zagrebu u zakup daje Gradsku kavanu na rok od 10 godina, a grad ju dalje može davati u podzakup. Prvi radovi na Gradskoj kavani počet će odmah, kako bi već na Badnjak bila otvorena.</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo donijelo je još nekoliko važnih odluka, među kojima je zanimljivo spomenuti zaključak o popisu i revalorizaciji umjetnina u vlasništvu Grada Zagreba. Kako je obrazložio pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić, zaključkom se zadužuje Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture da obavi primarni popis i valorizaciju umjetnina po lokacijama koje nisu zavedene u knjigovodstvenu evidenciju, te da obavi cjelovitu obradu i revalorizaciju svih umjetnina u vlasništvu grada.</p>
<p> Zaključak je dopunio pročelnik Gradskog ureda za kulturu, koji je predložio da uz Zavod na popisivanju umjetnina radi i njegov ured, te nekoliko dodatnih stručnjaka. Inače, Palašekov zamjenik Zdravko Paripović, podsjetimo, objavio je nedavno da su mnoge umjetničke slike u vlasništvu grada izložene propadanju, te da o njima nema prave evidencije.</p>
<p>Članovi poglavarstva podržali su i zaključak o pružanju financijske pomoći Savezu antifašističkih boraca, u čijoj će se organizacijio uskoro proslaviti 57. obljetnica osnivanja Zagrebačkog korpusa. Gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je kako Gradsko poglavarstvo i ovim činom pokazuje kako zna na dostojan način obilježiti sjećanje na Domovinski rat i hrvatske branitelje iz najbliže prošlosti, ali i sjećanje na Drugi svjetski rat i partizanske borce čiji je korpus nosio ime glavnoga hrvatskoga grada.</p>
<p> Pomoć iz proračunske tekuće pričuve odobrena je i Teatru u gostima, Zakladi Lions i troškovima fizičko-tehničke zaštite. Nadalje, Grad Zagreb je prihvatio pokroviteljstvo nad dobrotvornim Balom manekena u organizaciji UMAH-a, čiji će prihod biti namijenjen akciji Nedjeljnog Vjesnika »Spasimo Arboretum Trsteno«. </p>
<p>Odobrena je i uobičajena kratkoročna pozajmica URIHO-u (1,8 milijuna kuna), a potraživanja Državnom pravobraniteljstvu (70.000 kuna) i krediti trgovačkim društvima »Zagreb-film« (600.000 kuna) i »Vladimir Nazor« (milijun kuna) su - otpisani. (ck, vf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prvi privremeni i neslužbeni rezultati u nedjelju, 17. prosinca oko 22 sata </p>
<p>U sklopu priprema za predstojeće izbore članova vijeća gradskih četvrti, u nedjelju 17. prosinca, Gradsko izborno povjerenstvo imenovalo je 3.702 člana biračkih odbora na 617 biračkih mjesta. Izborni listići i zapisnici biračkih odbora već su tiskani, a već ranije je zaključen popis 693.033 birača. Rekao je to u utorak, Miroslav Šumanović, predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva. </p>
<p>Sastav biračkih odbora izrađen je po odluci Gradske skupštine prema kojoj će u njima sjediti četiri člana vladajuće koalicije i dva člana oporbe. Budući da na području Grada Zagreba postoji oko 30 biračkih mjesta koja nisu pokrivena djelovanjem političkih stranaka, u njima će članove biračkih odbora imenovati Gradsko izborno povjerenstvo.</p>
<p>Prema izbornim jedinicama najveći broj biračkih mjesta (52) nalazi se u izbornoj jedinici Novi Zagreb-istok, a najmanji (13) u Podsljemenu. Nadalje, najveći broj birača (61.676) koncentriran je u izbornoj jedinici Trešnjevka-jug, a najmanji u Brezovici (8.498). </p>
<p>Šumanović je pohvalio sve dosad provedene predizborne radnje i sljedeću sjednicu Gradskog izbornog povjerenstva najavio za nakon izbora. </p>
<p>Birališta će otvoriti vrata za građane u nedjelju u 7 sati i bit će otvorena do 19 sati. Prvi materijali s birališta očekuju se oko 20.30 sati, a prvi privremeni i neslužbeni rezultati izbora trebali bi biti objavljeni oko 22 sata. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Donja Dubrava i Stenjevec biraju po 15 članova vijeća četvrti</p>
<p>XII. DONJA DUBRAVA</p>
<p>Gradska četvrt Donja Dubrava obuhvaća područje koje ide od tromeđe s četvrtima Maksimir i Gornja Dubrava na spoju istočne strane Mandlove i Maksimirske ceste, južnom stranom Maksimirske prema istoku, presijeca Štefanovečku i nastavlja u smjeru istoka južnom stranom Ulice Dubrava, presijeca potok Trnavu i sjevernom stranom Ulice Dubrava dolazi do njezinog kraja, skreće na jug istočnom stranom potoka Trnava, i dalje potoka Sopnica kojeg napušta kod II. sopničkog odvojka i nastavlja njegovom zapadnom stranom prema jugu. </p>
<p>Iza kućnog boja 17 skreće na istok i dolazi na Ulicu Ljudevita Posavskog, njezinom zapadnom stranom dolazi na Slavonsku aveniju u točku tromeđe gradskih četvrti Peščenica-Žitnjak, Donja Dubrava i Sesvete, skreće na zapad sjevernom stranom Slavonske, dolazi do potoka Štefanovec gdje okreće na sjever po njegovoj zapadnoj strani sve do željezničke pruge odnosno Ulice kneza Branimira. dalje na zapad granica nastavlja južnom stranom Branimirove te kod broja 10 skreće na sjever i prati istočnu stranu Mandlove do točke tromeđe s Maksimirom i Gornjom Dubravom.</p>
<p>Stanovnici Donje Dubrave izabrat će 17. prosinca 15 članova vijeća te gradske četvrti, a na izborima će se natjecati Demokratski centar, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka umirovljenika, neovisna lista Zvonka Paclika, neovisna lista Stanislava Sirovca i Socijaldemokratska partija Hrvatske. </p>
<p>XIII. STENJEVEC</p>
<p>U XIII. gradskoj četvrti, Stenjevcu, kandidatske liste za predstojeće izbore predali su DC, HDZ, HNS, HSS, HSLS, HSP, LS, neovisna lista Stjepana Brinjuvara, neovisna lista Gorana Jukića i SDP.</p>
<p> Stenjevec bira 15 članova vijeća četvrti, a obuhvaća područje od tromeđe s četvrtima Novi Zagreb-zapad i Podsused-Vrapče, uz južnu obalu Save, koju okomito presijeca i dolazi na zapadnu stranu rukavca rijeke, slijedi ga na sjever gdje ga, kao i ulicu Susedsko polje, presijeca i dolazi na put Osredak, nastavlja njegovom južnom stranom do kraja i dolazi na Škorpikovu, koju prati na sjever presijeca Kovinsku i Samoborsku i dolazi do pruge Zagreb-Ljubljana.</p>
<p>Skreće na istok južnom stranom pruge, u ravnini s Mangarstkom okomito ju presijeca i dalje nastavlja njenom sjevernom stranom na istok, uz južnu stranu Aleje Bolonje, okomito ju presijeca u pravcu s Ulicom Topolčica i nastavlja sredinom Aleje u smjeru istoka do Ilice. Granica dalje skreće na jugozapad i dolazi na sjevernu stranu pruge koju slijedi do broja 393 u Ilici, skreće na jugoistok dolazi na južnu stranu pruge kod Radgonske, slijedi ju na istok, kod broja 2 spušta se na Poljačku i nastavlja do njezina kraja, produžava ravno do križanja Zagrebačke i Tomislavove, nastavlja na jugozapad istočnom stranom Zagrebačke do križanja s Ljubljanskom i Petrovaradinskom nastavlja na zapad južnom pa sjevernom stranom Ljubljanske do Ulice Svilkovići u koju skreće i njezinom zapadnom stranom dolazi do Svilkovićevog odvojka i dalje do južna obale Save, nastavlja jugozapadno do tromeđe s četvrtima Novi Zagreb-zapad i Podsused-Vrapče. (vf) </p>
<p>(Nastavak u sutrašnjem broju)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Za rehabilitaciju i zapošljavanje slijepih vrhunskih sportaša - 27.000 eura</p>
<p>Predstavnici Europske komisije u sklopu provođenja projekta »Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje vrhunskih slijepih sportaša, posebice onih stradalih u ratu« darovali su 27.092 eura tvrtki »Zapos« d.o.o., koja se bavi profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem slijepih i slabovidnih osoba. To je bio razlog za upoznavanje s djelatnostima uposlenika tvrtke, koje su u utorak u Draškovićevoj 80 prezentirane predstavniku Europske komisije u Hrvatskoj Peru Vintheru.</p>
<p>Tim će se projektom, koji je pokrenuo Hrvatski športski savez invalida, u Zaposu, na šestomjesečnu obuku primiti petero rehabilitanata-sportaša, od kojih su neki sudjelovali i na paraolimpijskim igrama u Sydneyju. Troje najuspješnijih primit će u stalni radni odnos.</p>
<p>Branko Omazić, direktor »Zaposa«, naglasio je kako mu je osnovna namjera da se vrhunskim slijepim i slabovidnim sportašima omogući stalni posao kako bi postali društveno korisni članovi zajednice. Vrijedna donacija, dodao je, utrošit će se za nabavku strojeva i obuku. Kako osim hrvatskog, slovenskog i bosanskohercegovačkog, namjeravaju osvajati njemačko i nizozemsko tržište, problem prostora postaje gorući. Naime, u sadašnjih 270 četvornih metara radi oko 15 zaposlenih, što im za proširenje proizvodnje nije dovoljno. S tim u vezi, Omazić je zamolio pročelnika Gradskog ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb dr. Zvonimira Šostara da im Grad dodijeli prostor u Martićevoj 13. </p>
<p>Dr. Šostar je naglasio da je u vlasništvu grada trenutno 980 prostora, pa će se rješenje naći. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zaklada-Primorac i dalje daruje tople domove siromašnim obiteljima</p>
<p>U zagrebačku četvrt na Medveščaku 54, jedan od najljepših dijelova grada, u stan od 152 četvorna metra uselit će 12-eročlana obitelj Mirjane i Romana Ružyćkyj. Ta je obitelj tek prije mjesec dana uselila u manji stan u Vrapču, u koji će sada useliti sedmeročlana obitelj Hotko. Osim tim obiteljima, nezaboravan Božić će biti i za samohranu majku Katu Žabić i njezino troje djece, koji su već uselili u isti objekt, a do sada su živjeli u baraci bez struje. U ponedjeljak, 11. prosinca obitelji su potpisale ugovore o najmu stanova na 10 godina, a ključeve im je svečano predao Jozo Primorac, vlasnik Zaklade-Primorac, darovavši im pritom po 2.000 kuna za troškove selidbe. </p>
<p>Zaklada-Primorac, koja je u Švicarskoj počela djelovati još prije devet godina, a u Hrvatskoj prije dvije, riješila je ove godine stambeno pitanje 37 dječice, dodijelivši njihovim roditeljima šest stanova, također na korištenje od deset godina. Zaklada osigurava i kompletnu opremu za stan i plaća stanarinu. Obitelji kojima se dodjeljuju stanovi evidentirane su u centrima za socijalnu skrb, a to je samo privremeno rješenje dok ne dobiju socijalni stan.</p>
<p>Zaklada-Primorac pomaže i nezbrinutoj djeci u domovima, hrvatskim braniteljima, pronalazi kumstva za djecu, daje jednokratne pomoći... Tako je i ovaj put pomogla Dječjem domu »Josipovac« sa 10.000 njemačkih maraka, te Dječjem domu »Sv. Terezije od malog Isusa« iznosom od 5.000 maraka. Osim toga, Dječjem vrtiću na Malešnici Zaklada će pomoći postaviti ogradu, a 200 djece hrvatskih branitelja dobit će 'kumove', koji će im financijski pomagati. </p>
<p>U tijeku je i gradnja stanova za nove obitelji. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U Sesvetskom Kraljevcu - Gradski centar za skrb o kućnim ljubimcima</p>
<p>U srijedu će se u Sesvetskom Kraljevcu otvoriti prvi gradski azil za napuštene životinje ili, kako se službeno zove, Gradski centar za skrb o kućnim ljubimcima, potvrđeno je u utorak u Gradskom poglavarstvu. Tako će napušteni psi iz Noine arke, dosad jedinog i najvećeg privatnog prihvatilišta na Bukovačkoj ulici, koji su proteklih godina preživljavali jedino uz pomoć voditeljice prihvatilišta Helene Fink i nekolicine volontera, od srijede svoju prvu zimu dočekati u normalnim uvjetima i, što je još važnije, na sigurnom mjestu iz kojega im neće prijetiti iseljenje. </p>
<p> Otvaranje azila do kraja godine, bilo je jedno od prvih obećanja gradonačelnika Milana Bandića, a prije ovoga u Sesvetskom Kraljevcu, govorilo se da će centar biti otvoren u Oborovu. No, zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa i hipoteke nad tamošnjim zemljištem Grad je prihvatio skuplju varijantu. Za 1,56 milijuna kuna od tvrtke Stočarstvo d.o.o. kupljeno je zemljište u Sesvetskom Kraljevcu na kojem je dva postojeća objekta (jedan za životinje jedan za upravu Centra) trebalo obnoviti.</p>
<p> Rezultat takvog poteza i dosad obavljenih radova (jer upravna zgrada još nije dovršena) jest taj, da je zemljište pet puta veće od onoga u Oborovu i kapaciteta 250 životinja. Svima njima će biti osigurana hrana, stalna njega i stručna veterinarska pomoć. Prvi korak u zaštiti napuštenih životinja u Zagrebu, time je ostvaren. Sljedeći korak članova Gradskoga poglavarstva trebao bi biti razvijanje programa na edukaciji građana - kako bi novoosnovani Centar u budućnosti imao što manji broj stanovnika. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Bogatstvo voća za sve zaljubljene«</p>
<p>Zagrebačka je županija jedno od najpoznatijih hrvatskih područja za proizvodnju raznih vrsta voća i prva u Hrvatskoj po broju rodnih stabala jabuka, pri čemu posljednjih godina prednjači grad Velika Gorica.</p>
<p> Želeći pomoći proizvođačima u promociji njihovih proizvoda, udruge voćara iz Zagrebačke županije, u suradnji sa Zagrebačkom županijom, Velikom Goricom i Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, prvi put u Zagrebačkoj županiji organiziraju Dane jabuka Zagrebačke županije, u Velikoj Gorici, od 15. do 17. prosinca. Izložba i program Dana jabuka pod nazivom »Bogatstvo ponude voća Zagrebačke županije za sve zaljubljene« održat će se u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica, a bit će prisutno 40 izlagača. Na taj način obilježit će se i Dan grada Velike Gorice, 13. prosinca, kao i Tjedan Velike Gorice. (sva)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Humanitarni koncert Parnog valjka u Karlovcu, Sisku, Zadru i Osijeku</p>
<p>KARLOVAC, 12. prosinca</p>
<p> - Povodom 25. obljetnice svog djelovanja, rock grupa Parni valjak u prosincu organizira turneju po Hrvatskoj. Članovi grupe odlučili su donirati cjelokupan prihod s četiri koncerta za pomoć žrtvama mina i to s koncerta u Karlovcu, Sisku, Zadru i Osijeku. To je u utorak priopćeno iz Hrvatskog centra za razminiranje (HCR). U priopćenju se navodi da je riječ o hvalevrijednoj inicijativi članova Parnog valjka, uz pomoć HCR-a i Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Osječko-slavonske županije. Organizaciju koncerata sponzoriraju Zagrebačka banka, Međunarodni odbor Crvenog križa, Brodogradilište Viktor Lenac, Microsoft i Tuborg. Gradovi osiguravaju dvorane bez naplate.</p>
<p>U priopćenju, koje je potpisao prvi čovjek HCR-a Damir Goršeta, ističe se da je Sekcija minskih žrtava koja djeluje pri Savezu udruga tjelesnih invalida u svakoj od navedenih županija identificirala žrtve mina kojima je pomoć trenutačno najnužnija, te će se ostvareni prihod s koncerata, ovisno o visini utrošiti za pomoć tim osobama. Koncert u Karlovcu održat će se u četvrtak, 14. prosinca, u sportskoj dvorani kraj Korane s početkom u 20 sati. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Kako je Grinch ukrao Božić« četvrti tjedan najgledaniji u SAD-u</p>
<p>ZAGREB/LOS ANGELES, 12. prosinca</p>
<p> - »Kako je Grinch ukrao Božić«, božićna bajka za mališane, u kojoj naslovnu ulogu tumači Jim Carrey, i dalje je najgledanija u SAD-u, četvrti tjedan za redom, s ostvarenim prihodima u visini 18,5 milijuna dolara, po podacima koje je u ponedjeljak objavila specijalizirana tvrtka Exhibitor Relations. </p>
<p> Film, čiji potpuni naslov glasi »Dr Seuss' How The Grinch Stole Christmas«, snimljen prema priči Dr. Seussa, zaradio je dosad 195,5 milijuna dolara od premijere prije četiri tjedna. </p>
<p> Na drugom je mjestu akcijska pustolovina »Vertical Limit«, s Chrisom O'Donnellom u ulozi predvodnika spasioca koji, nakon lavine na K2, odlazi u pomoć zarobljenicima planine, koja je ostvarila 16 milijuna dolara prihoda. </p>
<p> Slijedi ljubavna drama »Proof of Life« s Russellom Croweom i Meg Ryan (10,4 milijuna dolara) u naslovnim ulogama. Supruga otetog inženjera angažira profesionalnog pregovarača i njegov tim za njegovo oslobađanje, ali se pregovarač i supruga u međuvremenu zaljube. </p>
<p> »Unbreakable«, novi triler redatelja »Šestog čula« Nighta Shyamalana, s Bruceom Willisom u glavnoj ulozi, na četvrtom je mjestu (7,5 milijuna dolara) te »Dungeons and Dragon« na petom (7 milijuna dolara). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Car Hirohito posthumno osuđen zbog seksualnog ropstva</p>
<p>TOKYO, 12. prosinca</p>
<p> - Japanski car Hirohito i japanska država osuđeni su simbolično u utorak, nakon petodnevnog postupka u organizaciji udruga za zaštitu žrtava, zbog organiziranja seksualnog ropstva na koje su prisilili više od 200.000 žena tijekom Drugog svjetskog rata.</p>
<p> »Sud žena protiv seksualnog ropstva« proglasio je cara Hirohita, koji je umro 1989. godine, krivim za zločine počinjene protiv čovječnosti, pročitala je presudu predsjednica Suda Gabrielle Kirk McDonald.</p>
<p> »Tako smo odlučili jer je car bio glavni zapovjednik vojske i mornarice s odgovornošću i ovlašću da njegovi podređeni poštuju međunarodne zakone i okončaju seksualna nasilja«, dodala je bivša predsjednica Međunarodnog suda za zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY).</p>
<p> »On nije bio jednostavna marioneta, nego je cijelo vrijeme dok je trajao rat obnašao središnju dužnost«, dodala je Gabrielle Kirk McDonald.</p>
<p> Suci su također ocijenili da je japanska država dijelila odgovornost za zločine počinjene nad ženama. Ovo su simbolično suđenje organizirale udruge žrtava frustriranih zbog nedostatka službenih isprika japanskih vlasti koje su na prostituciju natjerale više od 200.000 žena u javnim kućama stvorenima posebno za potrebe japanskih vojnika tijekom rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mobilni telefon najčešći britanski poklon za Božić</p>
<p>LONDON, 12. prosinca</p>
<p> - Dan nakon Božića ove godine dvije trećine Britanaca trebale bi imati mobilni telefon, pokazalo je istraživanje najpopularnijih božićnih poklona u Velikoj Britaniji.</p>
<p> Naime, svaki deseti ispitani kupac odgovorio je kako će ove godine svom rođaku ili prijatelju za Božić pokloniti mobilni telefon, a svaki šesti među njima kupit će mobitel s Wap uslugom. </p>
<p> Britanska agencija za ispitivanje tržišta NOP Research Group objavila je kako je njihovo istraživanje pokazalo da bi 26. prosinca ove godine mobitel moglo imati čak 40 milijuna Britanaca.</p>
<p> Daljnji porast broja novih korisnika trebao bi porasti i u siječnju, kada u toj zemlji započinju postbožićne i novogodišnje rasprodaje, procjenjuje NOP, a najveći bi porast trebala zabilježiti mlađa generacija korisnika. (BBC/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prijevara s kosturom dionosaura otkrivena nakon 100 godina </p>
<p>LONDON, 12. prosinca</p>
<p> - Nakon više od 100 godina u muzeju u Cardiffu u britanskom Walesu stručnjaci su otkrili da je rastavljeni kostur dinosaura lažni.</p>
<p> Stručnjaci su ustanovili da se sastav čeljusti bitno razlikuje od ostalih kostiju, te da je čeljust sastavljena od kostiju većih životinja. </p>
<p>Po riječima direktorice muzeja Caroline Buttler kod eksponata će se maknuti natpis »potječe iz viktorijanskog doba«.</p>
<p> Kostur, koji je 1884. godine muzeju darovao neki donator, najprije će biti predstavljen javnosti, prije nego li stručnjaci krenu u daljnje istraživanje njegova porijekla.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dječaku za ubojstvo dvije godine zatvora</p>
<p>DEMING, 12. prosinca</p>
<p> - Trinaestogodišnji dječak osuđen je na dvije godine boravka u zatvoru za maloljetnike zbog ubojstva koje je počinio 1999. godine u školskom predvorju. </p>
<p> »Želim reći da mi je jako žao zbog toga što sam učinio«, izjavio je pred sucem Victor Cordova.</p>
<p> Nakon što mu isteknu dvije godine kazne, Cordova može biti pušten u bilo koje doba, no isto tako može biti zadržan u instituciji do 21. rođendana. Njegov slučaj sud će razmatrati svake dvije godine.</p>
<p> Victor je sa 12 godina ubio trinaestgodišnjakinju Aracelu Tena u školi u Demingu, sa pištoljem koji je pronašao kod kuće. Cordova je ispalio jedan metak koji je djevojku pogodio sa leđa u glavu.</p>
<p> Majka nesretne djevojke Elvia Tena, plakala je cijelo vrijeme tijekom izricanja kazne, vičući pritom na španjolskom: »Ubojico, ubojico, kukavico«. Otac djevojke Manuel Tena, svjedočio je na sudu, a pritom je rekao: »On je uništio naš život, moj i moje obitelji. Ništa više neće biti isto kao prije. Nekada smo bili jako sretni, no sada to više nismo«.</p>
<p> U travnju ove godinen Cordova je optužen za ubojstvo drugog stupnja, a obrana i tužilaštvo složili su se da Cordova pati od depresije i da mu je potrebno psihijatrijsko liječenje. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kanabis će imati veliku ulogu u medicini</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 12. prosinca</p>
<p> - Znanstvenici su otkrili tehniku kojom mogu otopiti kanabis kako bi ga se moglo koristiti u raspršivačima ili injekcijama, što bi uklonilo glavne zamjerke njegovoj uporabi u medicini. </p>
<p> Istraživači sa sveučilišta u Aberdeenu pretpostavljaju da bi u roku od pet godina NHS (Nacionalna zdravstvena služba) mogao dopustiti uporabu droge u medicini, piše »Independent«.</p>
<p> Liječnici opće prakse protivili su se medicinskoj uporabi droge jer se mora uzeti u obliku cigarete, što nosi opasnost od raka, ili progutati, što je nesigurno. Otopivi kanabis mogao bi se davati u spreju ili injekcijama.</p>
<p> Profesor Roger Pertwee, izvanredni profesor neurofarmakologije na sveučilištu u Aberdeenu razvio je i patentirao novi spoj kanabisa u suradnji s dr. Rajem Razadanom iz Bostona (Massachusets) i dr. Billyjem Martinom iz Virginije.</p>
<p> Profesor Pertwee kaže da se korisnici i nakon uzimanja takvog kanabisa osjećaju »high« kao i nakon popušene cigarete marihuane, ali istraživači nastoje ukloniti to svojstvo ne uklanjajući pritom i svojstvo kanabisa da ublaži bol.</p>
<p> U Britaniji je profesor Pertwee priznat kao vodeći stručnjak na polju uporabe droga u medicini. On i njegovi suradnici izazvali su zanimanje farmaceutskih tvrtki iz Britanije i Amerike, gdje neke države dopuštaju uporabu kanabisa u medicini.</p>
<p> Uporaba kanabisa u medicini zabranjena je u Britaniji od 1971., ali sve je više zahtjeva da se zabrana ukine. Mnoge osobe oboljele od multiple skleroze koriste drogu za ublažavanje bolova bez obzira na zabranu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Knjige koje su obilježile milenij</p>
<p>Nacionalna i sveučilišna knjižnica / Uz izložbu »100 u 1000 - Najznamenitije hrvatske knjige u proteklom tisućljeću« autora Mirka Tomasovića, Žarka Dadića i Srećka Lipovčana</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Razmeđe ovoga stoljeća rijetka je i prava prigoda za sumiranje najznačajnijih događaja i postignuća koja su obilježila ne samo proteklo stoljeće, već i čitavo tisućljeće. A proteklih su nas tisuću godina oblikovali civilizacijski i kulturno i kao narod i kao sredinu.To je nemalo razdoblje zacijelo obilježeno i pisanom riječju, bez čega je ono nezamislivo, jer upravo je pisana riječ, svim povijesnim nedaćama usprkos, najdublja odrednica našega kulturnog i nacionalnog identiteta i očuvanja njegova povijesnog kontinuiteta.</p>
<p> Opraštajući se od proteklog tisućljeća i stoljeća, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, koja u svojim fundusima čuva ukupnost hrvatske pisane riječi, kao skupno pamćenje naroda, priredila je u foyeru knjižnice ambicioznu izložbu koja u izboru od 100 knjiga predstavlja najznamenitije hrvatske knjige u proteklom tisućljeću. Autori i selektori ovoga nesvakadišnja postava su akademik Mirko Tomasović (književnost), akademik Žarko Dadić (znanost) i dr. Srećko Lipovčan (publicistika i historiografija). Postav i kriteriji ne uključuju periodiku, kao ni one tekstove koji su bili objavljeni u različitim tiskovinama, a tek poslije objedinjeni u knjigu. Naglask je, kako ističe autor predgovora dr. Josip Stipanov, poglavito na pojedinačnoj knjizi, ne toliko na njezinu piscu i pogotovu ne na opusu autora. Obuhvaćena je književnost, znanost i publicistika, a »hrvatska knjiga u ovom izboru znači djelo kojem je autor Hrvat, bez obzira na jezik kojim je ono pisano«. A pisane su uglavnom na latinskom i hrvatskom, ali i na njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku. Odabrane knjige kroz svoje naslove nastoje predočiti osvrt na proteklo razdoblje u znaku dvaju brojeva 100 i 1000, koji simbolički sugeriraju određenu zaokruženost i dovršenost. Prema riječima predgovarača, odabrane su one knjige koje su nadrasle vrijednošću i poticajnošću svoje vrijeme kao i recepciju i reputaciju vremena kad su nastale.</p>
<p> Među odabranim knjigama nalazi se »De essentiis« Hermana Dalmatinca iz 1143. godine, pa Vinodolaki zakon (1288.) kao najstariji pravni spis na hrvatskome jeziku, pa »Elegiarum et carminum libri tres« iz 1477., najranija inkunabulska knjiga poezije hrvatskog autora Jurja Šižgorića, tu je i remek djelo glagoljskoga tiskarskog umijeća »Missale Romanum«, prva latinička inkunabula na hrvatskome jeziku »Lekcionar« (1495.) Bernardina Splićanina, prijelomno djelo hrvatske književnosti »Judita« (1501.) Marka Marulića, Držićeva »Tirena« i »Dundo Maroje«, Petar Hektorović sa svojim »Ribanjem« , Bendikt Kotruljević s djelom »O trgovini i savršenome trgovcu«, koje je prvo znanstveno djelo o toj temi, Frane Petriš s dva djela, Faust Vrančić s prvim tiskanim rječnikom u Hrvata, Bartol Kašić sa svojom gramatikom, koja donosi prvi opis hrvatskoga književnoga jezika, pa onada »Philosophiae naturalis theoria« Ruđera Boškovića, koja donosi novu teoriju prirodne filozofije.</p>
<p> A od novijih autora tu su K. Š. Gjalski s djelom »Pod starim krovovima«, Kumičić s »Urotom zrinsko-frankopanskom«, »Izabrane pjesme« Kranjčevića, Stjepan Radić s knjigom »Najjača stranka u Hrvatskoj«, »Dubrovačka trilogija« Ive Vojnovića, Miletićevo »Hrvatsko glumište«, Matoševi »Ogledi«, Vidrićeve »Pjesme«, Supilova »Politika u Hrvata« , Begovićev »Pustolov pred vratima«, Krleža s »Baladama...« , pa sve do Šegedina, Polića, Kaštelana, Šoljana, ali i Franje Tuđmana s knjigom »Velike ideje i mali narodi«.
Izložba je u utorak navečer otvorio akademik Radoslav Katičić, uz uvodne riječi ravnataelja NSK dr. Josipa Stipanova, u ime autora govorio je akademik Mirko Tomasović.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Misteriozni krajolici</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište / Promovrana grafička mapa »Dvorci u sjećanju« slikara i grafičara Zorislava Drempetića Hrčića u izdanju »Grafoprinta« iz Pule - edicija »Signum temporis«</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Misteriozni krajolici Hrvatskog zagorja u kojima dvorci okupani neobičnim svjetlima sablasno iskrsavaju u magli, evocirajući neko davno doba, tema su najnovije grafičke mape slikara Zorislava Drempetića Hrčića »Dvorci u sjećanju« što je svečano promovirana, u utorak, u Hrvatskom narodnom kazalištu.</p>
<p>Drugi je to veliki izdavački poduhvat pulskog izdavača »Grafoprint« (edicija »Signum tempris«) i urednika Milana Bešlića, koji se prije dvije godine proslavio izdavanjem grafičke mape »Krajputaši« Ivana Lovrenčića. Da podsjetimo, Lovrenčićeva mapa »Krajputaši« s velikim je uspjehom predstavljena talijanskoj te zahvaljujući mr. Vesni Girardi Jurkić i francuskoj publici, a u jednom primjerku je bila darovana i Papi Ivanu Pavlu II.</p>
<p>Još se prije trideset godina Zorislav Drempetić Hrčić u prvim crtežima i slikama posvetio krajoliku rodnoga Zagorja, prepoznajući u njemu onaj iskonski poticaj stvaralaštvu, istaknut će Milan Bešlić. Mapa »Dvorci u sjećanju« tiskana je u 140 primjeraka, u offsetu, višebojno. U krajoliku Zagorja, Drempetić Hrčić će prepoznati bogatstvo mogućnosti slikarstva. Štoviše, otvarajući svoje slikarstvo krajoliku, slikar ga je otvorio i dinamizirao onom sviješću koja pokreće prošlo i minulo u živi ritam svakodnevice. Na premisama eklekticizma i historicizma, Drempetićevo slikarstvo sretno je tangiralo (u razdoblju takozvanog slikarstva memorije), onu vitalnu energiju koja pulsira kroz stoljeća, kroz živu tradiciju kao vitalistička sila koja zrcali poetsku istinu tog slikarstva, kazat će Bešlić. </p>
<p>»Izrazite predilekcije neoromantičnoga ispunjaju prostore ovoga slikarstva specifičnom svjetlošću, velikom i teškom, gotovo stoljetnom melankolijom, 'kajkavske' provenijencije. Tražeći karakteristične motive u krajoliku, slikar rastvara njegovu bit tipološki i morfološki, te biranim 'citatom' brežuljka, proplanka, jezera, livade, kapelice na osami, baroknog dvorca, otkriva tajanstvene arkadijske predjele, u kojima nalazi razloge svog slikanja«, zaključuje Bešlić.</p>
<p>Probranim kajkavskim stihovima velikana hrvatske književnosti, od Krleže do Galovića, promociju mape popratio je svojim gromkim glasom Zlatko Vitez, dok je mlada Ivana Boban pročitala likovni esej Milana Bešlića »Dvorci u sjećanju« posvećen Drempetićevu stvaralaštvu.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pučko božićno prikazanje</p>
<p>Zagrebačko gradsko kazalište »Komedija« / Premijera predstave »Narodil se mladi Kralj« Vida Baloga i Tomislava Uhlika, u izvedbi ansambla »Lada« i glumaca »Komedije« / U tradiciji kajkavskih božićnih prikazanja i slobodnoj stilizaciji međimursko-podravskoga glazbenog izričaja</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Nastavljajući bogatu tradiciju kajkavskih božićnih prikazanja što ih je počeo već u 11. stoljeću prvi biskup zagrebački Čeh Duch, Gradsko kazalište »Komedija« premijerno će u srijedu, 13. prosinca, izvesti predstavu »Narodil se mladi Kralj«, veselo božićno prikazanje s pjevanjem i kolom, Vida Baloga i Tomislava Uhlika.</p>
<p>Radost Božića potakla ih je na humorističan prikaz življenja Isusova rođenja u selima sjeverozapadne Hrvatske utemeljen na narodnoj tradiciji toga kraja. Uzor za humor u blagdanskim danima vidjeli su u srednjoeuropskoj tradiciji čeških i poljskih »veselih priča«, ali i u isusovačkome kazalištu, gdje sjemeništarci još danas izvode o Božiću razne komedije kao obvezni dio školovanja, dok za Uskrs pripremaju ozbiljne didaktičke komade iz bogate crkvene dramske prošlosti.</p>
<p>»Komedijin« mladi glumac Vid Balog proučava kajkavsku književnost i kulturu. Okušao se u brojnim glumačkim, spisateljskim, etnografskim i teološkim ogledima. »Narodil se mladi kralj« njegov je dramski prvijenac.</p>
<p>Skladatelj i »Komedijin« dirigent Tomislav Uhlik napisao je više od stotinu skladba za razne ansamble, od zborova preko tamburaških i harmonikaških orkestara do komornih djela i skladba za simfonijski puhački orkestar. Osobito su mu zapažena djela pisana u folklornom stilu, od kojih su neka u izvedbi Ansambla narodnih plesova i pjesama »Lado« - u kojem je kao glazbeni voditelj počeo profesionalnu karijeru - obišla svijet. Dobitnik je Vjesnikove nagrade »Josip Slavenski« za 1998. godinu.</p>
<p>Najdraži događaj kršćanskoga svijeta, Kristovo rođenje siromašni je međimurski seljak opjevao na sebi svojstven, melankoličan, gdjekad i duhovit način. Poznati skupljač narodnih napjeva dr. Vinko Žganec prikupio je te pjesme u zbirci »Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja«. Iako je to melografska zbirka, Tomislav Uhlik nije se služio notnim zapisima, već je njima pridružen tekst uglazbio po vlastitoj volji i nadahnuću. Kroz pet stavaka koji čine krajnje slobodnu stilizaciju međimursko-podravskoga glazbenog izričaja, pjevači i glazbenici ansambla »Lado« te glumci kazališta »Komedija« vode gledatelje od Navještenja, preko Marijina i Josipova lutanja u potrazi za prikladnim mjestom za porod, do Tri mudraca koji, slijedeći zvijezde, nalaze malog Isusa, od uspavanke što ju Marija nježno pjevala djetešcu do velikog završnog veselja u Betlehemu obasjanom svjetlošću.</p>
<p>U predstavi koja će reprizirati 15., 16. i 17. prosinca nastupaju Damir Lončar, Ivica Zadro, Ljubo Zečević, Dubravka Ostojić, Vid Balog, Igor Mešin, Jasna Palić-Picukarić, Saša Buneta, Davor Svedružić, Adam Končić, Dražen Čuček i Goran Malus. Solisti ansambla »Lado« su Janja Ivančan, Mladen Januš, Dijana Banek i Goran Kačurov. Redatelj je Vid Balog, dirigent Tomislav Uhlik, scenu je oblikovao Tomislav Ruszkowski. Sudjeluje Ansambl narodnih plesova i pjesama »Lado«. Mentorstvo nad predstavom u ulozi supervizora kao svoj zadnji umjetnički zadatak preuzeo je nedavno preminuli redatelj i pomoćnik ravnatelja »Komedije« Marin Carić.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Stribor« za rođendan</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Prošlo je već šest godina otkako su predstavljene prve knjige biblioteke »Stribor«, a do danas je u toj biblioteci za djecu objavljeno više od 80 najljepših izdanja. Proslava šestoga rođendana biblioteke »Stribor« održana je u utorak u dječjem odsjeku Gradske knjižnice uz sada već tradicionalnu »Striborovu« rođendansku tortu, a također su predstavljeni i novi naslovi. Riječ je o »Družbi Pere Kvržice« Mate Lovraka, »Slone, volim te« Zvonimira Baloga, »Čampra« Vjekoslave Huljić, »Dnevnika Pauline P.« Sanje Polak, »Tajne zlatnog zuba« Hrvoja Kovačevića i »Nikica ponovo jaše« francuskog autorskog dvojca Sempe i Goscinny. Urednica biblioteke »Stribor« Vera Barić je kazala da su do sada u toj biblioteci izdane 82 knjige, od toga 60 knjiga potpisuju hrvatski pisci. Novo izdanje »Družbe Pere Kvržice« donosi ilustracije Andrije Maurovića. Zvonimir Balog svakom novom knjigom donosi iznenađenje, kazala je dr. Hrvojka Mihanović-Salopek. Knjiga »Slone, volim te« sadrži elemente znanstvene fantastike, ali i veliku dozu satire. Govoreći o knjizi bajki Vjekoslave Huljić »Čampra«, Branko Pilaš je kazao da se autorica tom knjigom istaknula kao vrhunski pisac bajka. Predstavljena je i knjiga Sanje Polak »Dnevnik Pauline P.«, a riječ je o dnevničkoj prozi. »Tajna zlatnog zuba« Hrvoja Kovačevića je kriminalistički roman za djecu. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Skup o Franu Supilu </p>
<p>DUBROVNIK, 12. prosinca</p>
<p> - Matica hrvatska priređuje u povodu 130. obljetnice rođenja Frana Supila znanstveni kolokvij, koji će se 14. prosinca održati u Dubrovniku. Matica hrvatska je još od 1996., pripremajući se za obilježavanje 100. obljetnice Supilove smrti 1997., nastojala dostojno obilježiti Supilovu uspomenu, ali to prilike nisu dopuštale i o tome je objavila dossier u svome časopisu Kolo (1998./4). Sada će napokon u Cavtatu, gdje je Supilo rođen, te u Dubrovniku, odakle je započeo svoj nacionalni rad, uspomena na njega biti obilježena dostojno važnosti njegova prinosa i kritičkog razmatranja doba kojem je pripadao. Na znanstvenom skupu što će se održati u čitaonici Državnog arhiva u Dubrovniku govorit će Josip Bratulić, Vlaho Benković, Ivan Pederin, Stjepan Matković, Stjepan Ćosić, Nataša Bašić, Luko Paljetak, Vlaho Bogišić, Ivo Orešković i Trpimir Macan. U petak 15. prosinca bit će u Cavtatu upriličena svečana akademija te otkrivanje obnovljenoga spomenika i spomen-ploče na Supilovoj rodnoj kući. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Povijesne fotografske tehnike</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Izložba »Povijesne fotografske tehnike - prepoznavanje, čuvanje, i zaštita povijesnih fotografija«, autora Miljenka Smokvine, na kojoj je izloženo oko 200 izložaka, otvorena je, u utorak, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Izložba je prvobitno bila postavljena u Rijeci, a zagrebački je postav, uz izloške iz fototeke riječkog arhiva i drugih riječkih zbirka, obuhvaćen većim brojem eksponata iz zagrebačkih arhivskih i muzejskih ustanova, posebno iz Hrvatskog državnog arhiva, rekao je ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković.</p>
<p> Naglasivši kako je izložbom obuhvaćena čitava Hrvatska, Crnković je ustvrdio da raznolikost i množina materijala svjedoče o bogatstvu hrvatske fotografske baštine. Autor izložbe i kataloga, dugogodišnji istraživač hrvatskog fotografskog naslijeđa Miljenko Smokvina rekao je da u našoj kulturnoj baštini stare fotografije zauzimaju značajno mjesto. U 160 godina svog postojanja fotografije su bile nezaobilazne u bilježenju povijesnih događaja, kao zabilješke iz života, kao umjetnički izraz, znanstveni dokaz, ili samo kao osobni ili obiteljski podsjetnik, ustvrdio je Smokvina. Fotografija je od samog otkrića u pozadini bila pratitelj cjelokupnog razvoja našeg društva, a izložbeni uzorci dokazuju usklađenost razvoja fotografske djelatnosti u Hrvatskoj sa svjetskim trendovima - rekao je ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Josip Kolanović, dodavši kako je Hrvatski državni arhiv posvetio veliku brigu čuvanju i prikupljanju fotografija. Izložba je otvorena do konca siječnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pretpremijera budućnosti grupe</p>
<p>Pips Chips & Videoclips u »Tvornici« / Iako je album »Bog« već predstavljen u »Kerempuhu«, nakon odlaska dvojice članova sastava koncert u »Tvornici« trebao bi podrobnije pojasniti je li Dubravko Ivaniš Ripper sposoban nastaviti bez njih</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Nakon što su se po drugi put »raspali«, tj. temeljitije izmijenili članstvo sastava, Pips Chips & Videoclips u »Tvornici«, u četvrtak 14. prosinca, napokon sviraju »normalan« zagrebački koncert. Doduše, posljednji album »Bog« već je predstavljen nastupom u »Kerempuhu«, ali nakon odlaska gitarističkog dvojca Alena Kraljića i Tristana Karasa iz sastava, koncert u »Tvornici« trebao bi podrobnije pojasniti je li Dubravko Ivaniš Ripper sposoban nastaviti bez njih. S obzirom na to da se prije početka snimanja »Boga« već našao u sličnoj situaciji, odgovor je vjerojatno pozitivan.</p>
<p> Dolazak novih članova, Nikole Radmana i polovice Svadbasa, koji nastupaju kao predgrupa, podgrijava najave o temeljitoj reviziji dosadašnjeg rada Pipsa i skretanje prema ambijentalnijoj, eksperimentalnijoj glazbi, što će se unatoč Ripperovoj optimističnoj samopropagandi tek moći provjeriti na budućim projektima. No, lako se može dokazati da je gotovo svaka stepenica u radu Pipsa bila uvjerljivo centrirana epizoda, kojom su dali više nego se to tada shvaćalo. Prvi album »Shimpoo Pimpoo« danas se već može nostalgično doživjeti kao podsjetnik na čistu rockersku krvnu sliku i post-punk ulazak na scenu. »Dernjava« je pak bila još suvislije ostvarenje, još uvijek ponajprije rock-album, čija je produkcija, kao i Denykenova fotelja glavnog savjetnika, postavila konstantu koja traje do danas.</p>
<p>Pretprošli »Fred Astaire« ponudio je drugačije Pips Chips & Videoclips, istaknuo Rippera kao zrelog autora, osvojio sve suvisle izbore za ploču godine i praktički otvorio sva vrata. Koncert u »Gavelli«, na žalost, bez video i tonskog zapisa, bio je malo remek-djelo uživo, dokaz da se usprkos slojevitoj produkciji i studijskom poslu nije radilo o ishitrenim montažama bez stvarne podloge. Prije spomenuta vrata nakratko su se zatvorila svađom članstva i nastupom osamljenog Rippera u velikom »Domu sportova« na »Fiju briju« koncertu, dokazu da se radi o tvrdoglavom zanesenjaku koji ne preza niti od radikalnog rastakanja pozicije na kojoj se nalazi, a upravo u postastairevskim događajima krije se naznaka budućnosti grupe, čija pretpremijera slijedi u »Tvornici«.
></p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Branko Tucak pred »modrim« vratima</p>
<p>Čini se da je Dinamov direktor Velimir Zajec već odlučio tko će biti novi trener / Kako se sad čini, neće biti potrebno »ručno prebrojavanje glasova«, Branko Tucak je u golemoj prednosti u odnosu na spominjane konkurente Ivankovića, Gračana, Lončarevića i Braovića / Kakav će igrački kadar dočekati novoga trenera u svlačionici?</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Iako Dinamov glavni direktor Velimir Zajec prolongira objavljivanje odluke o novome treneru do subote, čini se da je već odlučio i ova je umjetna neizvjesnost samo dio uvijek pratećeg dekora ovakvim i sličnim izborima. Neće biti potrebno »ručno prebrojavanje glasova« jer su, kako se sad čini, Branko Ivanković, Ilija Lončarević, Nenad Gračan i Hrvoje Braović od prvoga trenutka bili »autsajderi«. A na »plavu« bi klupu trebao sjesti povratnik iz Kuvajta Branko Tucak, trener koji je iskustvo stjecao radeći u Šibeniku, Zagrebu i Hrvatskome dragovoljcu.</p>
<p>Jasno je da nikad nije gotovo dok nije definitivno gotovo, međutim, po mnogo se čemu može zaključiti da će Tucak biti novi trener Dinama. Osim što je Zajec takvu mogućnost navijestio prošloga tjedna na jednoj intimnoj večeri u Liverpoolu, ovih se dana i u Zagrebu Dinamov direktor ne suzdržava i u nekim internim klupskim razgovorima najavljuje Tucakov dolazak.</p>
<p>Ni Branko Tucak nije demantirao tu vijest, štoviše, potvrdio je razgovor sa Zajecom i najavio da očekuje još jednu konverzaciju na kojoj bi trebalo sve definirati. Očito je riječ o potankostima poglavito financijske prirode, iako treba reći da je Tucak naglasio kako ga više od financija zanima biti Dinamovim trenerom. A ako znamo da je bivši trener Marijan Vlak imao mjesečno 12.000 maraka plaće (i sad je imna, na zanimljivome radnome mjestu »skauta«!), jasno je da maksimirski klub neće zakinuti ni Tucaka, iako ne vjerujemo da će Zajec novome treneru ponuditi istu svotu.</p>
<p>Znano je, naime, da Dinamov direktor nije široke ruke kad su u pitanju igrači i treneri, tu spoznaju ponajbolje potvrđuje rečenica ondašnjega trenera Vlaka, izrečena u siječnju na Kanarskim otocima, nakon što je doznao da će »Zeko« biti novi sportski direktor:</p>
<p>- Gotovo je s blagostanjem! Zajec se u funkciji sportskoga direktora ponaša kao da nikad nije bio igrač, vrlo je jasno Vlak aludirao na Zajecovu škrtost pri sastavljanju igračkih i trenerskih ugovora.</p>
<p>Uostalom, mnogo je primjera koji govore tome u prilog, recimo samo da je Ladićev najunosniji ugovor pod Zajecom bio napravljen ljeta 1995. godine, kad je veliki Dinamov golman nakon 14 dana pregovora na pripremama u Njemačkoj uspio od namrgođenoga Zajeca izvući 120.000 maraka godišnje! A onda je svanulo »Ladari« i društvu, onda je u Maksimir došao Zlatko Canjuga.</p>
<p>No, to je sve prošlost, pokušajmo malo odgonetnuti koga će novi trener, zacijelo Tucak, pronaći u »modroj« svlačionici? Otišao je kapetan Bišćan, odlazi i Zoran Pavlović, Šabiću je Zajec dao slobodne ruke. Iako direktor govori da u Maksimiru »sigurno ostaju« Mikić, Šokota, Mujčin..., o tom će se trilingu (i s njim!) ipak još kako razgovarati. Svi bi, naime, željeli što prije odlepršati, a Mikić i Šokota drže u džepu i konkretne ponude. Zajec je, istina, razgovarao s njima, nekima je ponudio bajna obećanja, ali kod igrača prevladava racionalnost i trenutno će radije prihvatiti vrapca u ruci, nego čekati goluba na grani. Uostalom, njihovi inozemni menedžeri uvjeravaju ih da sigurno neće proljeće dočekatio u Maksimiru, a poglavito zbog stvorene loše atmosfere u i oko kluba, spomenuti nogometaši žele što prije Bišćanovim stopama. Bilo kamo gdje ih navijači neće tući...</p>
<p>Dva posljednja prvenstvena jesenska okršaja na određeni su način Dinamu spasila maglovitu sezonu prepunu lutanja. Četiri boda iz teških derbija s Osijekom i Hajdukom iznova su udahnula malo kisika maksimirskome bolesniku. Tomislav Gondžić bi, za svoj zgoditak u zadnji trenutak protiv Hajduka, trebao od Zajeca dobiti posebni božićni poklon, jer je ta 3-2 pobjeda u inače sjajnome derbiju omogućila kakav-takav mir uoči blagdana. Ponajviše Zajecu, koji i inače sve više gubi živce. Opet je, čitamo, ostavio neke kolege na višesatnom čekanju, a i analiza zareza u novinarskim rečenicama iznova postaje glavnom okupacijom »plavih« salona. Tako je to kad čovjek ima previše slobodnoga vremena i »dobronamjernih« savjetnika...</p>
<p>Međutim, stiže vrijeme mirenja i praštanja, vidjet ćemo kako će Dinamo podmiriti svoje obveze prema igračima te hoće li možda neki igrač nešto i oprostiti klubu. Usput, za nekoliko će dana, po svoj novac, doći i Robert Prosinečki. Zvijezda Standarda iz Liegea očekuje Zajecovu »božićnicu« od otprilike 750.000 maraka, kako je pismeno i ugovoreno prilikom njegova protjerivanja. I Ladić bi trebao zakucati na direktorova vrata, a i aktualna svlačionica očekuje nekakvu isplatu. Sigurno ne u bonovima, jer ni transferi Šarića i Bišćana nisu plaćani papirima. »Božić u plavom« svakako će biti znatno skromniji nego zadnjih godina, no možda ni to nije loše. Uostalom, ni Dinamovi rezultati, a ni pogled prema budućnosti, nisu na toj razini...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Poraz Sixersa, Kukočeva dva koša za 17 minuta</p>
<p>PHILADELPHIA, 12. prosinca</p>
<p> - U pet NBA dvoboja, u ponedjeljak, gostujuće su momčadi ubilježile četiri pobjede, a jedini su domaći trijumf ostvarili Clippersi. Među »stradalima« su bile i dvije vodeće momčadi lige - Philadelphia i Utah. Kad je riječ o hrvatskim košarkašima, ponovo su bili nezamjetni.</p>
<p>Philadelphia je, nakon uvjerljivog starta, počela »šepati« i na domaćem parketu. Seriju od sedam pobjeda Sixersa prekinula je Minnesota, trijumfom u produžetku (96-91). </p>
<p> Theo Ratliff je ubacio 14 koševa uz 12 skokova, a Tyrone Hill, Aaron McKie i Todd MacCulloch po 11 koševa. Toni Kukoč se nije proslavio - za 17 minuta postigao je dva koša (šut 0-6, za slobodna bacanja 2-4), uz četiri skoka, dvije asistencije i dvije izgubljene lopte. </p>
<p>Philadelphia je odlično startala, nakon prvih 12 minuta je vodila sa 10 razlike (32-22), a na poluvremenu je bilo 49-45. No, u posljednjih 30 minuta Sixersi su imali samo 30 posto šita i čak 21 izgubljenu loptu!</p>
<p>- Dobro su nas isprašili. Imali smo utakmicu u rukama, no sve smo prosuli, objasnio je Iverson.</p>
<p>U gostujućoj momčadi, uz Garnetta, dvoznamenkasti su broj koševa postigli Terell Brandon (16), Anthony Peeler (13) i Radoslav Nestorovič (13).U dvoboju Srednjozapadne skupine, San Antonio Spursi su slavili u Salt Lake Cityju, pobijedivši Utah 91-83. Ni jedna momčad do poluvremena nije stvorila osjetniju prednost. Obje su četvrtine završile bez pobjednika (18-18, 23-23), no Spursi su u preostale dvije stvorili prednost i sačuvali je do kraja. Među ujednačenim strijelcima San Antonija najviše je koševa postigao Derek Anderson (18), po 13 su dodali Tim Duncan (devet skokova) i Antonio Daniels, a David Robinson 11. Jazzere je predvodio Karl Malone (19 koševa i 13 skokova), a John Stockton je postigao 16 poena u trećem domaćem porazu Utaha.Jedini su domaću pobjedu ubilježili Clippersi, pokvarivši povratak Granta Hilla u momčad Orlanda. U prvoj utakmici nakon 3. studenoga, Hill je bio prvi strijelac utakmice sa 19 koševa, dodavši sedam skokova, četiri asistencije i jednu blokadu. No, nedovoljno za pobjedu Magica. Lamar Odom sa 17 i Jeff McInnis sa 16 koševa predvodili su domaćine do sedmog uspjeha ove sezone.</p>
<p>Vancouver nije uspio zadržati Houston (75-82), a Phoenix je slavio u United Centru protiv Bullsa, 86-80. Dalibor Bagarić nije ulazio u igru.</p>
<p>• Rezultati NBA lige: Philadelphia - Minnesota 91-96 u produžetku (Kukoč igrao 17 minuta: 2 koša (šut 0-6, za sl. bacanja 2-4), 4 skoka, 2 asistencije i 2 izgubljene lopte), Chicago - Phoenix 80-86 (Bagarić nije ulazio u momčad Chicaga), Utah - San Antonio 83-91, Vancouver - Houston 75-82, LA Clippers - Orlando 92-80. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Ne smijemo opteretiti Lackovića«</p>
<p>Nakon dugih pregovora, a uoči posljednjeg dvoboja skupine A rukometne Lige prvaka između Zagreba i Celja, u subotu, iz Varteks di Caprija u Zagreb je stigao Blaženko Lacković, ponajbolji mladi hrvatski rukometaš</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Čelni ljudi Rukometnog kluba Zagreb hitro su reagirali nakon ozljeda Ratka Tomljanovića i Denisa Špoljarića, u pretposljednjem europskom okršaju skupine A sa švedskim Redbergslidsom, koji je hrvatskom prvaku potvrdio mjesto u četvrfinalu Lige prvaka. Priželjkivano pojačanje iz varaždinskog prvoligaša Varteks di Caprija, 19-godišnji Blaženko Lacković, nakon dugih je pregovora konačno stigao u Zagreb.</p>
<p>- Još sam mlad igrač i da je u Zagreb stigao Manaskov, ne bih imao željenu minutažu. Iako bih bio u jačem klubu, ne bih mogao napredovati onako kako bih to želio. Znate, bolje je igrati u prvoj postavi Varteksa nego ovdje sjediti na klupi ili igrati za drugu momčad, komentirao je Lacković vrijeme koje je prošlo od trenutka kad se mladić iz Novog Marofa počeo spominjati kao moguće pojačanje »zagrebaša«.</p>
<p>Tomljanović i Špoljarić će, prema prognozama klupskih liječnika, pauzirati do veljače, no dobra je vijest kako su ozljede Silvija Ivandije i Vedrana Zrnića prošlost. Tako će trener Zagreba Lino Červar u subotu, u dvoboju protiv Celja, ipak imati dovoljan broj igrača. Uz makedonskog reprezentativca, 20-godišnjeg Kirila Lazarova, iz daljine će slovenskog vratara ugrožavati i Blaženko Lacković. Ovim će transferom Zagrebova vanjska linija prednjačiti mladošću, no nedostajat će iskustvo Zvonimira Bilića i Zlatka Saračevića, negdašnjih vanjskih pucača hrvatskog prvaka...</p>
<p>- Ne smijemo natovariti imperativ na leđa ovog mladog igrača uoči subotnjeg okršaja. To će biti njegova premijera za naš klub, a ujedno i vrlo bitna utakmica, koja odlučuje o prvom mjestu u skupini. Bez obzira na njegov učinak u subotu, Lackoviću predstoji mukotrpan rad i zalaganje na treninzima kako bi opravdao status najperspektivnijeg hrvatskog rukometaša, govorio je Červar.</p>
<p>Budući da nije pristojno naslađivati se tuđom nesrećom, samo ćemo spomenuti kako ni lista ozlijeđenih Pivovarne Laško nije prazna. Josip Šojat, trener Celja, u Zagreb će doputovati bez Pungartnika, Načinovića i Šerbeca...</p>
<p>Slovence će sigurno dočekati već tradicionalno pakleno ozračje Ledene dvorane Sportskog doma, nadaju se u klubu kako će Bad Blue Boysi podržati »zagrebaše« na putu do prvog mjesta u skupini. Nakon utakmice predviđa se gužva ispred Sportskog doma jer u 22 sata počinje koncert Crvene jabuke, koji će zasigurno privući jednak broj gledatelja.</p>
<p>Inače, statistika govori kako je ovo jubilarni, 10. okršaj Celjana i Zagrepčana u europskim natjecanjima. U prošlih devet nitko nije okusio slast pobjede na gostujućem parketu...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mladost želi prekinuti post</p>
<p>Vaterpolisti zagrebačke Mladosti-CO prije prve finalne utakmice hrvatskoga Kupa protiv Juga (plivalište na Mladosti, četvrtak 21 sat) ističu kako je došlo vrijeme da njihov klub prekine neugodan post, »mladostaši« su bez trofeja već više od godinu dana</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - U četvrtak će se odigrati prva finalna utakmica hrvatskog vaterpolskog Kupa, domaća Mladost-Croatia osiguranje dočekat će dubrovački Jug (21 sat PVC Mladost). Dvoboj zacijelo naših najjačih momčadi prenosit će i Hrvatska televizija, a tajnik Mladosti-CO Ivo Marković zadovoljno trlja ruke jer će bazen konačno napuniti navijači, Jug je uvijek pravi magnet za zagrebačku vaterpolsku publiku. K tome, i mnoštvo Dubrovčana koji žive u Zagrebu svaki puta krene put Mladosti kada igra njihov klub. Inače, uzvratna utakmica Zagrepčana i Dubrovčana igrat će se u Dubrovniku 21. prosinca. </p>
<p>- Nema nikakve sumnja da će finalne utakmice biti prava propaganda vaterpola, mišljenja je trener »mladostaša«, Bruno Silić. - Težeg suparnika nismo mogli dobiti, niti smo ga i očekivali. Jug je želio finale, mi smo to znali, i očekivali smo ga u ovim odlučujućim utakmicama. Istina, Dubrovčani su se namučili u polufinalnim utakmicama protiv splitskog POŠK-a, no to za finalne utakmice ne znači baš ništa. Štoviše, »jugaši« će sada biti posebno oprezni, a mi smo se, pak, u finale preko Primorja plasirali relativno lako. Ipak, očekujem našu pobjedu, teško je reći s koliko pogodaka prednosti. Riječ je o otprilike ujednačenim momčadima, svaka pobjeda je dragocjena, kaže Silić. </p>
<p>Ratko Štritof, reprezentativac Mladosti-CO jedan je od najiskusnijih u redovima Zagrepčana:</p>
<p>- U ovim utakmicama ne odlučuje ni trenutačna forma, pa čak ni objektivna prednost u kvaliteti pojedine momčadi. Najbitniji je motiv koji daje nadahnuće. Mi smo, nakon prošlogodišnje neuspješne sezone bez ijednog osvojenog trofeja, prepuni motiva. Znate, dugo nije bilo godine da Mladost nije osvojila trofej. Evo nam prigode da prekinemo neugodan post.</p>
<p>Inače, Mladost je dosad četiri puta osvojila Kup (1992., 1993., 1997., 1998.), dočim je Jug u ovome natjecanju slavio dva puta (1994 i 1996). U finalnim utakmicama međusobno su se sastali samo jednom - 1994. kada je Mladost bila uspješnija. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Ni oni nisu u formi«</p>
<p>Budemo li svi zdravi, prije svega mislim na Boškovića, možemo već u prvoj utakmici, u Zagrebu, ostvariti povoljan rezultat, kaže trener vaterpolista Juga, Veselin Đuho, uoči finala Kupa</p>
<p>DUBROVNIK, 12. prosinca</p>
<p> - Pet je finala hrvatskog Kupa prošlo otkako su vaterpolisti Juga i Mladosti odlučivali o pobjedniku. Te 1994. godine »jugaši« su, 14-11 pobjedom u Gružu, bez obzira na poraz u Zagrebu (8-6), uspjeli osvojiti prvi hrvatski trofej. I dvije godine prije toga, na turniru u Sisku, o ukupnom je pobjedniku odlučivao dvoboj Juga i Mladosti. Tada su Zagrepčani imali daleko više uspjeha. U međuvremenu je Jug odigrao tri finala Kupa i samo jednom, 1996., osjetio radost pobjede. Tad su Dubrovčani bili bolji od Slobodne Dalmacije, da bi im prošle sezone, u finalu Kupa protiv istog suparnika, za slavlje nedostajao jedan zgoditak.</p>
<p>No, to su statistika i povijest. Uoči prvog finalnog dvoboja u Zagrebu, 21. prosinca, vaterpoliste Juga više brine forma nego suparnik, Mladost. Naime, iako su uspjeli izboriti finale Kupa i plasman u Ligu prvaka, »jugaši« su daleko od forme s kraja prošle sezone kad su, nakon 15 godina, osvojilinaslov prvaka i, nakon 20 godina, europskih trofej (LEN kup).</p>
<p>- Malo je vremena da bismo podigli tjelesnu spremu, svjestan sam kako ne možemo mnogo napraviti u tako kratkom vremenu. Međutim, radimo na nekim psihičko-taktičkim segmentima. Budemo li svi zdravi, pritom prvenstveno mislim na Boškovića, možemo već u prvoj utakmici u Zagrebu ostvariti za nas povoljan rezultat, kaže Veselin Đuho, trener vaterpolista Juga.</p>
<p>Đuho napominje kako je i laiku jasno da ovaj Jug nije isti kao onaj s kraja prošle sezone, ali njegova momčad, tvrdi, radi najviše od svih. Forma se mora poboljšati, a samim time stići će i rezultat.</p>
<p>- I uoči sezone smo znali da reprezentativci neće imati ni dana odmora i da od njih nećemo moći odmah očekivati igre kao s kraja prošle sezone. Ipak, uoči finala smo planirali daleko bolju formu... Na žalost, u tome su nas omele ozljede, dodao je Đuhov pomoćnik Emil Nikolić.</p>
<p>Nikolić ističe kako ni Mladost nije u top-formi, ali je i takva Mladost u ovom trenutku spremnija od Juga. </p>
<p>- Bez obzira na sve, ne dajem Zagrepčanima ni jedan posto prednosti u odnosu na nas, ističe Nikolić. (E. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hulak zaustavio Zelčića</p>
<p>SPLIT, 12. prosinca</p>
<p> - Na tradicionalnom velemajstorskom šahovskom turniru »Salona 2000« zagrebački velemajstor Krunoslav Hulak je, kao crni, nakon sjajne pozicijske igre nanio prvi poraz Robertu Zelčiću i tako prešao u vodstvo.</p>
<p> Prati ga odlični ukrajinski velemajstor Vladimir Tukmakov, koji je svladao Vladu Kovačevića. Hrvatski reprezentativac Ognjen Cvitan nije iskoristio nadmoćnu poziciju protiv Francuza Laurenta Fressineta, zapao je u vremenski tjesnac i nakon serije pogrešaka pretrpio prvi poraz.</p>
<p> • Rezultati 4.kola: Kovačević - Tukmakov 0-1, Cvitan - Fressinet 0-1, Hauchard - Kurajica remis, Kožul - Dizdarević remis, Zelčić - Hulak 0-1; redoslijed: Hulak i Tukmakov po 3 boda, Zelčić 2,5, Kožul, Kurajica i Hauchard po 2, Dizdarević, Fressinet i Cvitan po 1,5, Kovačević 1. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jedanaest nogometnih klubova pokreće Europsku ligu </p>
<p>»Polarizacija u nogometu iz dana u dan sve je očitija. Velika televizijska prava i bogate nagrade u Ligi prvaka stvorili su sloj povlaštenih. Mali klubovi nikada neće dostići njihov status«, stoji u izjavi 11 klubova, koji su izlaz iz krizne situacije pronašli u Euroligi </p>
<p>AMSTERDAM, 12. prosinca </p>
<p> - Sve veći jaz europskih nogometnih velikana i klubova iz ostalih liga uznemirio je štovatelje nogometne igre na Starom kontinentu. Četrnaest klubova (G14) svojim je utjecajem pretvorilo Ligu prvaka u »ligu odabranih« u kojem se tek povremeno pojavi Sturm, Sparta, Dinamo..., ili neki inspirirani »istočni hit«, dok sve bogatiji kolač ostaje u vlasništvu velikih. Svakom sezonom ta je razlika sve očitija, a frustracije »izvan petice« sve veće. </p>
<p>U mnoštvu ideja oko pokretanja novih liga koje bi »spasile« i ostale klubove pojavila se inicijativa 11 klubova koji iduće godine žele pokrenuti Euroligu. Uznemireni dominacijom momčadi iz Engleske, Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske, nizozemski klubovi Ajax, Feyenoord i PSV Eindhoven, belgijski Anderlecht i Club Bruges, danski Brondby i Copenhagen, portugalska Benfica i Sporting, te škotski premijerligaši Celtic i Rangers potpisali su povelju kojom traže izjednačavanje moći, kvalitete i prava u europskom nogometu. </p>
<p>»Polarizacija u nogometu iz dana u dan sve je očitija. Velika televizijska prava i bogate nagrade u Ligi prvaka stvorili su sloj povlaštenih. Mali klubovi nikada neće dostići njihov status«, stoji u izjavi 11 klubova, koji su izlaz iz krizne situacije pronašli u Euroligi, kojoj bi se mogli pridružiti i švedski klubovi. »Ovaj prijedlog uskoro će biti potpuno definiran i javnost će biti upoznata sa detaljima,« stoji u pismu.</p>
<p>Predstavnici klubova u utorak će se sastati i sa vodstvom UEFA. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Jozić u Milano, Boban iz Milana</p>
<p>Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Mirko Jozić u Londonu se susreo sa Šukerom, Štimcem i Stanićem, koji su mu sugerirali kako ne bi bilo loše da pokuša razgovarati s Alenom Bokšićem u vezi s njegovim povratkom u reprezentaciju</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Mirko Jozić ovih dana krstari Evropom u potrazi za novim spoznajama o poslu kojega se nedavno prihvatio. Bio je tako najprije u Njemačkoj, gdje se susreo s njemačkim izbornikom Rudijem Völlerom te trenerom Bayera iz Leverkusena, Bertiejem Vogtsom, koji je abdicirao s izborničkoga mjesta nakon 0-3 poraza protiv Hrvatske na SP u Francuskoj. Vogts i Völler obećali su Joziću da će mu u svakome trenutku izaći u susret kad su u pitanju hrvatski nogometaši u Bundesligi i njihovo pozivanje u reprezentaciju. Jasno je zašto se Jozić sastao s Vogtsom, budući da u Leverkusenu igra najviše naših potencijalnih reprezentativaca (Robert Kovač, Živković, Vranješ).</p>
<p>Nadalje, Jozić je načelno dogovorio i doškolovavanje nekih hrvatskih trenera u Njemačkoj, zacijelo je riječ o mlađim trenerima koji bi trebali skupiti dio iskustva prateći rad njemačkih klubova i reprezentacije.</p>
<p>Nakon Njemačke, Jozić je otputovao u Englesku. Kratko se zadržao u Londonu, došao je u ponedjeljak popodne, a navečer se u jednome hotelu pokraj aerodroma Heathrow sastao s istaknutim reprezentativnim trojcem - Davorom Šukerom, Igorom Štimcem i Mariom Stanićem. Jozića je oneraspoložilo zdravstveno stanje naših nogometaša: Šuker bi se trebao na travnjak vratiti oko Nove godine, Stanić i Štimac tek u drugoj polovici siječnja. O još uvijek aktualnome problemu premija nije ovaj put bilo govora, bio je to tek susret novoga upoznavanja (Jozić je, podsjetimo, bio izbornik Štimcu i Šuker 1987. u Čileu, kad je mlada reprezentacija Jugoslavije osvojila naslov svjetskih prvaka). Među ostalim, izbornik je rekao da računa na sve igrače koji su i dosad bili reprezentativci.</p>
<p>Iako o možebitnom povratku Bokšića nije bilo konkretnoga govora, Šuker, Štimac i Stanić smatraju da ne bi bilo loše kad bi Jozić pokušao »jedan na jedan« razgovarati s Bokšićem. »Ne ga nagovarati, nego razgovarati«, sugerirali su izborniku istaknuti hrvatski nogometaši. Usput, Jozić je igračima rekao da zasad ne računa na Slavena Bilića, za njega nije predvidio mjesto u Stručnome stožeru.</p>
<p>Iz Londona je Jozić otputovao u Milano, gdje je nakanio razgovarati i sa Zvonimirom Bobanom. Međutim, bio je to propali pokušaj, budući da u utorak Bobana nije bilo u Milanu... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tko je najbolji: Pele, Maradona ili Vukas?</p>
<p>Fifin izbor najboljeg nogometaša stoljeća opet je pokazao svu dvojbenost sličnih anketa / Budući da je nogometnim stručnjacima nedodirljiv Pele, a navijačima koji su glasali putem interneta Maradona, Fifa je obojicu proglasila nogometašem stoljeća</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Fifin izbor najboljeg nogometaša stoljeća još je jednom pokazao svu dvojbenost sličnih anketa, koje su u posljednjih godinu dana - ovisno o tome kad je kome kraj stoljeća - sveprisutne u medijima. Za nogometne je stručnjake, naime, nedodirljiv Pele (72.75 posto glasova), a za navijače koji su glasali putem interneta najbolji je Maradona (53.60 posto glasova).</p>
<p>Takav rezultat, naravno, nimalo ne iznenađuje. Pele je pobijedio u izboru nogometnih stručnjaka, među kojima sigurno ima podosta onih koji pamte tri svjetska prvenstva na kojima je Pele s reprezentacijom Brazila osvajao svjetske naslove. Po tom kriteriju, on je neosporno najbolji nogometaš i jedan od najboljih sportaša stoljeća. Oni pak koji »surfaju« internetom pripadaju, uglavnom, sasvim drugoj generaciji nogometnih poklonika. </p>
<p>Oni Peleove nogometne čarolije mogu vidjeti samo na starim filmskim zapisima i Edson Arantes dos Nascimento im u životu malo znači. Ti navijači se, međutim, sjećaju kako je Diego Maradona praktički sam »došlepao« Argentinu do naslova svjetskog prvaka 1986. ili pak Napoli do naslova prvaka Italije. Njegovi pogoci, Englezima »božjom rukom«, baš kao i onaj nakon čudesnog slaloma od centra do vratiju, vrte se na tv ekranima mnogo češće od sličnih Peleovih ostvarenja, pa je izbor »kompjutorske« generacije sasvim razumljiv. </p>
<p>Malo je manje, međutim, razumljiva odluka Fife da najboljim nogometašem stoljeća proglasi - dvojicu. Najbolji ili je samo jedan (što je često sasvim nemoguće odrediti), ili ih je mnogo više, pa onda ne biramo najboljeg, već najbolje. No, ako se netko već upusti u izbor najboljeg, tada mora biti spreman, po određenim pravilima ili kriterijima, izabrati tog jednog najboljeg.</p>
<p>Ovih je dana, u jednoj anketi za najboljeg hrvatskog sportaša stoljeća, izabran Bernard Vukas! Nema veze što se Bajdinog nogometnog umijeća danas u Hrvatskoj malo tko sjeća ili što vam je za nabrajanje njegovih medalja previše prstiju na jednoj ruci. U spomenutoj je anketi ionako bilo jedino bitno koliko će puta određeni telefonski broj uspjeti okrenuti oni koji se sjećaju »da je Vukas bio ne samo najbolji nogometaš svoga vremena, već vjerojatno i svih vremena«. Znači, vjerojatno bolji i od spomenutih Pelea i Maradone, najboljih nogometaša stoljeća.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Leko ne želi na istok, Pletikosa ne žuri</p>
<p>Levski iz Sofije nudi Hajduku milijun maraka odštete za Leku, ali on bi u Španjolsku ili Italiju / Vratar Pletikosa pregovara s Englezima, u igri su Chelsea i Arsenal</p>
<p>SPLIT,12. prosinca</p>
<p> - »Mene zanimaju španjolsko ili talijansko prvenstvo. Ne znam kome koriste priče o mom odlasku u Levski, kad su moje ambicije u drugom smjeru, presjekao je »hajdukovac« Ivan Leko sva nagađanja o prijelazu u Levski iz Sofije. </p>
<p>Bugari su, naime, veoma zainteresirani za mladog splitskog nogometaša, javili su se Hajduku i ponudili milijun njemačkih maraka odštete. Tim su činom, zapravo, otvorena vrata pregovora dvaju klubova, a trenutačni će se Lekin otpor pokušati otopiti bogatom ponudom. Navodno je riječ o 1,1 milijun njemačkih marak za godinu dana. </p>
<p>Vodeći bi bugarski klub sljedeće sezone želio igrati u Ligi prvaka i mladom »hajdukovcu« nudi dvoipolgodišnji ugovor. Leko, kojem ugovor s Hajdukom vrijedi do lipnja 2001. godine, ljuti se na upite o Levskom, iako bi mu zapravo trebalo imponirati što je jedan bogat, ambiciozan klub, pa bio i s istoka, uočio njegove neosporne kvalitete i želi ga po svaku cijenu u svojim redovima.</p>
<p>Stipe Pletikosa, najbolji ovosezonski nogometaš »bijelih«, oporavlja se od ozljede zgloba zbog koje nije nastupio u derbiju s Dinamom i kombinira svoj odlazak u inozemstvo. Njemu, kao i Leki, ugovor vrijedi do lipnja i da Hajduk ne bi ostao kratkih rukava, krajnje je vrijeme za prodaju ili potpisivanje novog, jednogodišnjeg ugovora. Zasad se spominje Engleska, ali postoji problem, jer Pletikosa nema dovoljno reprezentativnih utakmica (75 posto u A reprezentaciji u zadnje dvije godine). U igri su Chelsea i Arsenal, Pletikosa je bliži londonskim »topnicima«, iako još nema kontakata klub - klub.</p>
<p>- Bio sam u Londonu, ali više ću znati u četvrtak ili petak. No, moram reći da se ne žurim otići iz Hajduka. Cilj mi je pronaći pravi klub, u kojem ću napredovati. Uostalom, zadovoljan sam igrama u ovoj polusezoni, žao mi je što je sad stanka, jer smo se tek posložili i zaigrali dobro, kaže vratar »bijelih«.</p>
<p>Ostane li Pletikosa do lipnja, postoji mogućnost da odštetu utvrđuje Arbitraža Fife. U tom se slučaju splitski klub baš ne bi obogatio, jer je Pletikosa igrao za otprilike 35.000 maraka godišnje, a upravo mu izlazi četvrta godina. Hajdukov vratar, pak, tvrdi:</p>
<p>- Hajduk neće biti oštećen...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Progledali nakon 10 godina mraka!?</p>
<p>Na Okruglom stolu Hrvatskog zbora sportskih novinara raspravljalo se o temi »Što želimo od sporta« / Raspon mišljenja o sadašnjosti i budućnosti hrvatskog sporta kretao se od katastrofičnosti do teorije da nam je sport bolji nego zaslužujemo</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Okrugli stol na temu »Što želimo od hrvatskog sporta«, u organizaciji Hrvatskog zbora sportskih novinara, ponudio je uglavnom očekivane rasprave. U nazočnosti najvažnijih ljudi HOO-a, Ministarstva za prosvjetu i sport, Fakulteta za fizičku kulturu i Rektorata zagrebačkog Sveučilišta, raspon mišljenja o sadašnjosti i budućnosti hrvatskog sporta kretao se od katastrofičnosti pa do prizemljenja vezanog uz činjenicu kako je projekcija sportske sadašnjosti, posebice budućnosti, vezana uz gospodarske pretpostavke, dakle državu. Dakako, zagovornike je našla i teorija da sve nije crno nego da, naprotiv, »imamo sport bolji nego zaslužujemo«.</p>
<p>Rasprava je bila zanimljiva i zbog naizgled usputnih primjedbi i ocjena koje nam odgovaraju na neka pitanja koja očito, ni među novinarima, nije bilo previše uputno i popularno postavljati. Tako je, primjerice, Stjepan Puhak, u Zagrebačkom sportskom savezu zadužen za promidžbu sporta, zaključio kako je još prije šest mjeseci bilo nezamislivo ovako otvoreno i konstruktivno govoriti o stručnim problemima sporta:</p>
<p>- U zadnjih 10 godina saborske su rasprave prošle bez i jednog slova o sportu, društvenoj djelatnosti koju čak i Ustav tretira kao »poseban državni interes«. Ludilo je bilo HOO ustrojavati kao prebogati talijanski CONI, neophodna nam je reorganizacija sporta u Hrvatskoj. Pa i same pozicije HOO-a. Sve skupa bio je pravi mrak.</p>
<p>Andro Knego, pomoćnik za sport pri Ministarstvu prosvjete i sporta, vezao se na Puhakove riječi i formalno zavapio:</p>
<p>- Zbog legendarnih osobnih animoziteta određenih ljudi, formalno smo 10 godina prosuli u zrak. Bez uzajamnih stalnih kontakata na realciji HOO - Ministarstvo prosvjete i sporta, bilo je iluzorno iscrtavati bilo kakvu strategiju koja nije ničije osobno vlasništvo, nego vlasništvo svih nas. Zato se dobrim dijelom danas i nalazimo ovdje gdje jesmo, bez jasnije izražene sportske međugeneracije.</p>
<p>Zdravko Hebel, predsjednik HOO-a, također je zavapio:</p>
<p>- Kako van iz realnosti, kojim putem?</p>
<p>Ivo Mirošević, načelnik Ministarstva prosvjete i sporta, pitao se kako doći do željenog modela a da bude održiv. Petar Turković, dopredsjednik HOO-a i prvi čovjek Mesićeve radne skupine za izradu strategije sporta, usmjerio se na dva pitanja, zapravo konstatacije. Najprije je, očito pomalo demoraliziran što se na »njegovu« strategiju gleda kao nešto predugoročno, zaključio kako se »u Hrvatskoj stvari ne zbivaju po logičnoj metodologiji«, da bi se obratio novinarima, među njima i brojnim urednicima, i primijetio:</p>
<p>- Zabrinjavajuće je da ono što smo na skupu čuli od vas novinara, kao sastavni dio vašeg promišljanja, ne čitamo u novinama. A bez vas, vaše riječi i pristupa, dobar dio onoga što želimo postići nema ni približno očekivani efekt.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Može li Cibona »ponoviti« Split?</p>
<p>U srijedu u Zagrebu košarkaši Cibone-VIP i talijanskog Kindera odigrat će utakmicu 7. kola B skupine Eurolige. Cibonin trener Neven Spahija talijansku momčad smatra trenutačno najboljom u Europi</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Košarkaši Cibone u srijedu će u Zagrebu dočekati »najbolju europsku momčad«. Ovako je, naime, trener »vukova«, Neven Spahija, okarakterizirao momčad Kindera iz Bologne, Ciboninog suparnika u 7. kolu B skupine Ulebove Eurolige (srijeda, 20.30 sati, KC »Dražen Petrović«).</p>
<p> Kinder je trenutačno vodeća momčad u skupini sa pet pobjeda u šest utakmica, a u prvom međusobnom ogledu u Bologni svladao je Cibonu-VIP s uvjerljivih 18 koševa razlike, 106-88.</p>
<p> Pozitivna Cibonina injekcija uoči ogleda s Talijanima je nedjeljno prvenstveno gostovanje u Splitu, u kojem su Zagrepčani dotukli »žute« sa 19 poena »viška«...</p>
<p> - Već sam ranije rekao da će ove dvije utakmice - nedjeljna protiv Splita i ova predstojeća protiv Kindera - pokazati kakve su nam mogućnosti, kaže Spahija. - Prvi ispit, u Splitu, prošao je dobro, ali sada nam dolazi vjerojatno najbolja momčad Europe. Tu ćemo vidjeti možemo li u kontinuitetu igrati dobro, ili je uvjerljiva pobjeda protiv Splita bila tek obični bljesak. Nadam se da to nije bio samo bljesak - obranu smo igrali jako dobro, dok smo u napadu bili na otprilike 50 posto svojih kapaciteta. Odigramo li protiv Kindera obranu na onoj razini kao protiv Splita, budemo li racionalniji i organiziraniji u napadu, mislim da ćemo imati šanse protiv Kindera. </p>
<p> Posljednji nastup u Euroligi Cibona je okončala teškim porazom. Španjolska Tau Ceramica prošloga je tjedna pobijedila čak sa 26 koševa razlike, i to je Cibonin najuvjerljiviji poraz ove sezone.</p>
<p> - To je objašnjivo. Mi smo ipak momčad u stvaranju... Stariji treneri kažu da im je u novome klubu potrebno šest mjeseci kako bi ih igrači razumjeli. Doduše, ja još nisam došao do toga koliko bi mjeseci trebalo za to... Međutim, ako momčad u sezonu krene sa osmoricom novih igrača, a pritom su trojica od četvorice »starosjedilaca« izvan stroja, oscilacije su logične. Uostalom, ne treba zanemariti ni broj godina, jer Cibona je po prosjeku starosti igrača najmlađa momčad u ligi.</p>
<p> Kinder je ove sezone također imao određenih oscilacija...</p>
<p> - Jesu, imali su padova, a danas uspjeh ovisi o tome koliko dobro ćeš igrati u kontinuitetu. Tau Ceramica je, primjerice, u španjolskom prvenstvu izgubila protiv Valencije, a nas je uvjerljivo pobijedila. Dakle, baš su se na nama »ispraznili«... Što se Kindera tiče, još ne znam detaljno u kakvom će sastavu zaigrati u Zagrebu. U pitanju su nastupi Abbija i Sconochinija.</p>
<p> Prva imena Kindera su Francuz Antoine Rigaudeau, Amerikanac Rashard Griffith, Srbin Marko Jarić, Slovenac Matjaž Smodiš i Talijani Emanuel Ginobili i Alessandro Abbio.</p>
<p> - Ne plašimo se te utakmice. Odlučni smo, hrabri, dobro pripremljeni, nema nikakve letargije i zato mi je čudno što smo u Španjolskoj izgledali onako loše. Pobijediti možemo samo kolektivnom igrom. Bez dobre obrane i bez ispunjavanja zacrtanih zadataka nemamo šanse. Moramo imati skok u oba smjera, moramo sprečavati njihove kontranapade i brzu tranziciju. Niti jedan naš igrač trenutačno nije u takvoj formi da bi mogao sam riješiti utakmicu.</p>
<p> U Ciboni posebno pozivaju navijače, koji ove sezone uglavnom zaobilaze »Draženov dom«.</p>
<p> - Užitak je bilo igrati u Vitoriji pred 9.000 gledatelja. Žao mi je jedino što nismo pružili bolju igru i što smo onako uvjerljivo izgubili. Naši navijači? Ako Cibona, primjerice, pobijedi Kinder, ako nakon toga svlada još nekog u gostima, publika će se vratiti. Publika traži rezultat. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>ASVEL moćan, ne i nedodirljiv</p>
<p>Košarkaši Split CO igraju u srijedu u 7. kolu skupine A Suprolige u Francuskoj protiv ASVEL-a</p>
<p>SPLIT, 12. prosinca</p>
<p> - Nakon poraza od Cibone VIP prošle nedjelje, košarkaši Split Croatia osiguranja očekuje teško gostovanje u europskoj Suproligi, u srijedu s početkom u 20.30 sati igraju u francuskom Villeurbanneu, predgrađe Lyona, protiv ASVEL-a.</p>
<p> Splićani ove sezone igraju bitno bolje u Fibinom natjecanju, nego u domaćem prvenstvu u kojem već imaju tri poraza. Ipak, za pobjedu protiv Francuza trebali bi pružiti najbolju ovosezonsku igru, jer je Asvel goropadan u domaćem prvenstvu, pobjedio je u svih devet ogleda, dok u Europi imaju isti omjer kao i »žuti«, četiri pobjede i dva poraza. Brzi su, dobro pripremljeni, agresivni pogotovo na domaćem parketu, a imaju snažnu podršku navijača. Ključni igrači su im dobro poznati Bilba, snažni Amerikanac Long (u prosjeku postiže 14 poena i uhvati sedam lopti), te Sciarra kojeg Francuzi zovu Jason Kidd, jer je podjednako dobar u skoku i asistencijama (pet skokova i sedam asistencija u prosjeku). Trener Split CO Jasmin Repeša je najavljujući ogled protiv Asvela kazao: </p>
<p>- ASVEL izgleda visoka prepreka, kao i Panathinaikos, a pobijedili smo ga, dok je Zagreb izgledao preniska, pa smo izgubili. ASVEL je dobra momčad, izgleda stvarno moćno, impresivno, no čini mi se da joj nešto nedostaje. Pogledao sam skoro sve njihove ovosezonske utakmice, dobro trče, pogađaju, ali imaju razdoblja kada gube konce igre. Sigurno je da neće biti s njima lako igrati.</p>
<p> Način na koji su Splićani izgubili od Cibone ih je uzdrmao. No, trener Repeša kaže da su, koliko im je to vrijeme dopustilo, izanalizirali utakmicu i polako je zaboravljaju. Odradili su dva naporna treninga i koncentrirani su na dvoboj u Francuskoj. Dobro odigrana utakmica sigurno bi im puno značila uoči nedjeljnog prvenstvenog dvoboja u Jazinama protiv vodećeg Zadra. Jer, čak tri poraza u domaćem prvenstvu ne omogućuju mirnu plovidbu žutog broda domaćim natjecanjem. </p>
<p>Parovi 7. kola, srijeda: ASVEL - Split-CO, Maccabi Ra'anana - CSKA, Zepter Slask - Ülker; četvrtak: Panathinaikos - ALBA, M. Siena - Lietuvos rytas.</p>
<p>Redoslijed: 1. Ülker 5-1, 2. CSKA Moskva 4-2, </p>
<p> 3. Split CO 4-2, 4. ASVEL 4-2, 5. Panathinaikos 3-3, 6. ALBA 3-3, 7. Zepter Slask 3-3, 8. Maccabi 3-3, 9. Lietuvos rytas 1-5, 10. Siena 0-6. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Reprezentacija izbjegla »tihe sankcije«?</p>
<p>Upravni odbor Hrvatskog košarkaškog saveza odlučio je da suci koji su se priklonili Ulebu više neće suditi u domaćem prvenstvu / »Fiba je i mogla dirati samo suce. Kad bi dotaknula klubove, Fiba bi se raspala«, kaže Ulebov sudac Danko Radić / »Dogodilo se što sam i predviđao, to je logičan slijed događaja«, kaže izbornik Aleksandar Petrović</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Hrvatski košarkaški suci, koji su ove sezone istupili iz Međunarodne košarkaške organizacije Fibe i priklonili se konkurentskom Ulebu, više neće moći suditi u hrvatskom prvenstvu. Ta je oduka sad konačna, Upravni odbor Hrvatskog košarkaškog saveza verificirao ju je na sastanku u ponedjeljak popodne.</p>
<p>Ovakav je rasplet bio posve očekivan. Uostalom, Fiba je takvu odluku (ne)nametljivo sugerirala svim nacionalnim savezima, pa tako i HKS-u, pa je logično bilo očekivati da bi »neposlušni« mogli naići na zid... Naime, eventualnim prihvaćanjem Ulebovih sudaca, HKS bi riskirao žestoke sankcije Fibe, što bi se ponajprije moglo odraziti na tretman naše reprezentacije u budućim nastupima. Na ovakvu je mogućnost u posljednje vrijeme posebno upozoravao izbornik hrvatske reprezentacije Aleksandar Petrović, koji je bio među najglasnijim zagovornicima suspenzije Ulebovih sudaca u domaćem prvenstvu.</p>
<p>- Nemam tu posebno što dodati, ja sam još prije dva-tri mjeseca govorio da bi tako trebalo biti. Zapravo, tako je trebalo biti već na samom startu i ovakva je odluka jedina normalna i logična, rekao je Petrović.</p>
<p>Petrovićev strah zbog mogućih Fibinih »tihih sankcija« prema našoj reprezentaciji dio je hrvatske sportske javnosti označio kao »traženje alibija unaprijed«.</p>
<p>- Alibi se nikad ne traži unaprijed nego tek nakon nekog natjecanja ili utakmice. Ja se samo bojim tihih sankcija. No, sad se, eto, pokazalo kako sam još jednom bio u pravu, jer se na kraju dogodilo upravo ono što sam i predviđao. Ovo ne shvaćam kao posebnu moralnu zadovoljštinu, već kao logičan slijed događaja, dodao je Petrović.</p>
<p>U Ulebovoj su ligi petorica hrvatskih sudaca: Danko Radić, Milan Čanković, Stjepan Krajnović, Dragan Medan i Goran Urukalo. No, HKS-ova suspenzija obuhvatila je ponešto širi spektar košarkaških dužnosnika. Uz petoricu sudaca, suspendirana su i dvojica kontrolora, Eduard Tartaglia i Ivica Slipčević...</p>
<p>- Ovakav je rasplet bio poznat i ranije i mislim da cijela »haranga« u javnosti, vezana uz ovu temu, nije bila potrebna. HKS se izjasnio da će poštivati odluke Fibe i mislim da je Upravni odbor još jednom učinio ono što je i trebalo, naglasio je jedan od Ulebovih sudaca, Danko Radić.</p>
<p>U cijeloj se priči ne može zaobići nelogičnost Fibina poteza: traži se samo izuzeće sudaca, ali ne i klubova i igrača.</p>
<p> - Jedino su suce i mogli dirati. Kad bi dotaknuli klubove, Fiba bi se raspala. Dakle, nije bilo šanse da diraju u klubove. A i ove suspenzije sudaca zapravo su samo »utopljenikovo disanje na slamku«. Ni jedan Ulebov sudac nije se vraćao u nacionalna prvenstva i pitam vas je li time itko išta dobio, dodao je Radić.</p>
<p>Odluka UO HKS-a počet će se primjenjivati nakon 11. kola A-1 lige košarkaša. Glavni tajnik HKS-a Željko Drakšić u izvješću sa sjednice dodaje kako će UO ponovno razmatrati ovu temu u slučaju da Fiba i Uleb pronađu kompromis koji bi automatski poništio razloge brisanja sudaca i kontrolora s popisa A-1 lige.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Mesić potpisao konvenciju o sprečavanju organiziranog kriminala </p>
<p>PALERMO, 12. prosinca</p>
<p> - Na konferenciji UN-a o organiziranom kriminalu, koju je u utorak u Palermu otvorio talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi, potpisana je Konvencija - prvi pravni akt Ujedinjenih naroda za borbu protiv organiziranog kriminala. Dokument postaje pravovaljan nakon što ga ratificira 40 zemalja potpisnica. Konvencijom se na međunarodnu razinu podižu kaznena djela mafijaškog udruživanja, pranja novca, korupcije i ometanja pravosuđa. Taj akt u Palermu je potpisao i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji na skupu vodi naše izaslanstvo. </p>
<p> »Stvorili smo i prihvatili, pod okriljem Svjetske organizacije instrument borbe protiv jednog od najvećih zala našeg vremena, protiv kriminala, koji je prelazeći granice država i postajući veliki poslovni projekt prerastao u pravu međunarodnu organizaciju«, rekao je predsjednik Mesić na početku svoga govora na plenumu konferencije. U daljem izlaganju naglasio je značaj borbe protiv transnacionalnog organiziranog kriminala kojem se bezuvjetno mora »navijestiti rat«. Konvencija Ujedinjenih nacija značajan je korak upravo u tom smjeru, naglasio je hrvatski predsjednik. Osvrnuo se na ilegalnu trgovinu drogom i ljudima kao ekstremnim primjerima djelotvornosti organiziranog međunarodnog kriminala. Predsjednik Mesić znatan je dio govora posvetio kriminalu vezanom za korupciju. »Korupcija često seže i u najviše sfere društvenog i političkog života, a da korumpirani ljudi bez obzira na razloge koji su ih doveli u takav položaj, nisu i ne mogu biti pouzdani stupovi demokratskog ustroja društva.« </p>
<p>U daljem izlaganju Mesić je izrazio zabrinutost zbog porasta broja ovisnika o drogi, koji je svakim danom sve veći u Hrvatskoj, kao i zbog trgovine ljudima koja se odvija i preko hrvatskog državnog područja. Nije propustio priliku objasniti prisutnima da se situacija u Hrvatskoj dolaskom nove vlade drastično promijenila i kad je riječ o borbi protiv kriminala. »Poslije gotovo cijelog jednog desetljeća u kojem je bivša vlast bila sklona u najmanju ruku koketirati i s kriminalom, kada je to odgovaralo ostvarivanju nekih njenih političkih ciljeva, Hrvatska od početka ove godine ima demokratski orijentiranu i demokraciji privrženu vlast. Ta vlast svim snagama vodi borbu protiv kriminala, nacionalnog i transnacionalnog.« Na kraju svog izlaganja predsjednik Stipe Mesić je još jednom ponovio da je hrvatska vlast spremna sudjelovati u međunarodnim aktivnostima u suzbijanju kriminala a uz suradnju i pomoć drugih zemalja. »Da bih naglasio čvrstu opredjeljenost za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala došao sam i osobno u Palermo kako bih ovdje potpisao Konvenciju Ujedinjenih nacija« bile su završne riječi predsjednika Mesića, koji je nakon govora potpisao konvenciju. »Hrvatska je aktivno sudjelovala u stvaranju Konvencije za borbu protiv organiziranoga kriminala u svijetu, koju su danas potpisali izaslanici iz oko 180 zemalja svijeta na konferenciji u Palermu«, izjavio je u utorak član hrvatskog izaslanstva dr. Željko Horvatić. Rekao je da je već 1998. Hrvatska u Kazneni zakon unijela rješenja koja su predviđena Konvencijom UN-a. Uz to, Sabor će na sadašnjem zasjedanju amandmanima unijeti ono što će potpisnicima Konvencije biti obvezno nakon ratifikacije. </p>
<p>Skup u Palermu okupio je više od 140 ministara pravosuđa i unutarnjih poslova te 20 predsjednika država i vlada zemalja članica UN-a. Na konferenciji sudjeluje i glavni tajnik UN-a Kofi Annan. U raspravama se želi dogovoriti kako među zemljama sudionicama skupa eliminirati razlike u nacionalnim zakonskim sustavima, koje su dosad blokirale zajedničku suradnju u borbi protiv organiziranog kriminala. </p>
<p>Otvarajući konferenciju, talijanski predsjednik veći je dio uvodnog govora posvetio borbi protiv reketa i zelenaških poslova. Glavni tajnik UN-a poručio je: »Ova je konferencija globalni odgovor međunarodne zajednice na globalni izazov organiziranog kriminala«. Talijanski ministar pravosuđa Piero Fassino naglasio je da će se potpisivanjem Konvencije u Palermu zemlje potpisnice moći napokon djelotvorno zajednički suprotstaviti teškim kaznenim djelima kao što su pripadanje nekoj od mafijaških organizacija, pranje novca, korupcija i ometanje pravde. (S. Mihaljinac/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prije odlaska na Kubu, Putin kritizirao Jeljcina zbog »hlađenja odnosa s Havanom«</p>
<p>Ruski predsjednik najavio ekonomsko-financijsku ekspanziju na karipskom otoku</p>
<p>MOSKVA, 12. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na poziv Fidela Castra, ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu putuje u službeni trodnevni posjet Kubi. To je prvi posjet nekog ruskog predsjednika Havani u posljednjih 11 godina, što je Putinu bio i povod da prvi put javno kritizira vanjsku politiku svog prethodnika u Kremlju Borisa Jeljcina.</p>
<p>»Hlađenje odnosa Rusije s Kubom nakon raspada SSSR-a bila je velika pogreška«, izjavio je Putin u utorak u Moskvi, u intervjuu koji je uoči puta za Havanu dao kubanskoj televiziji i ruskim novinarima. Prema Putinu, Rusija će odsad učvršćivati ne samo državne, nego i ekonomsko-financijske odnose s Kubom, iako i na tom putu kasni za nekim zapadnoeuropskim zemljama. Godišnja robna razmjena Rusije s Kubom pala je ispod milijardu dolara, a Njemačka, Španjolska i Kanada već uveliko trguju i investiraju na tom karipskome »otoku slobode«.</p>
<p>U svoj novi pohod na Kubu, gdje je bivši SSSR bio glavni ideološki i gospodarski partner, Rusija ne namjerava ići isporukom raketa, već ekonomskom i financijskom ekspanzijom svojih tvrtki. Još iz vremena raspaloga SSSR-a, Kuba je ostala Rusiji dužna 11 milijardi dolara i Putin namjerava predložiti Castru da ta taj dug moskovske tvrtke u perspektivi kupe dionice kubanskih tvornica. Uvjeta za uspješan povratak Rusije na kubansko tržite ima. Svojedobno je Moskva gradila na Kubi tvornicu za proizvodnju aluminija i nikla (Kuba je jedan od najvećih proizvođača nikla na svijetu). SSSR je isporučivao naftu, automobile i traktore, a u zamjenu kupovao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. Uz to, zastarjele kubanske tvornice trebaju rekonstrukciju i rusku opremu.</p>
<p>U intervjuu kubanskoj televiziji, Putin je najavio da će se i dalje zalagati za ukidanje američke ekonomske blokade Kube i skidanje jednostranih sankcija Washingtona prema Havani. Potvrdio je i svoj stav, identičan Castrovom, oko problema globalizacije svjetske ekonomije. »Proces globalizacije ignorira današnje u velikoj mjeri nepravedno ustrojstvo međunarodnih odnosa. Super bogate države postaju još bogatije, a siromašne zemlje postaju još bjednije i taj raskorak u uvjetima života ljudi izvor je političke nestabilnosti«, rekao je Putin, dodajući da je takvog mišljenja i veći broj zapadnoeuropskih državnika s kojima se u posljednje vrijeme susretao.</p>
<p>Svoj put na Kubu, koji može izazvati podozrenje u određenim američkim krugovima, Putin je iskoristio da poruči Washingtonu kako Rusija ostaje vjerna politici daljeg nuklearnog razoružanja, svjetske stabilnosti i da se protivi američkim vojnim planovima o stvaranju vlastitoga protuzračnog štita kojim bi se derogirao davni sporazum SAD-a i SSSR-a o protunuklearnoj raketnoj obrani. Putinovim posjetom Kubi, Kremlj je praktički preduhitrio Amerkance koji se pripremaju za poskastrovsku eru u Havani. Taj posjet neki vide i kao uzvratni politički udarac Moskve Washingtonu: kad su Rusi »ohladili« svoje odnose s komunističkom Sjevernom Korejom, američki su dužnosnici prvi doletjeli u Pyongyang.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>CDU predlaže novi zakon o kontroli financiranja političkih stranaka</p>
<p>Prijedlog zakona je zapravo usmjeren protiv Njemačke socijaldemokratske stranke (SPD) i njenog udjela u čitavom nizu medijskih poduzeća čime ostvaruje ogroman profit</p>
<p>BERLIN, 12 prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Unija njemačkih demokršćanskih stranaka CDU/CSU predstavila je u Bundestagu prijedlog zakona o financiranju političkih stranaka koji bi trebao uvesti više transparentnosti u dosadašnju nejasnu praksu povezanosti gospodarstva i politike. Iako je, kako pokazuju brojne financijske afere koje u posljednje vrijeme potresaju stranku, upravo Kršćansko demokratska unija (CDU) ta koja bi se najviše trebala bojati pojačanih kontrola vlastite financijske prakse, prijedlog zakona je zapravo usmjeren protiv Njemačke socijaldemokratske stranke (SPD) i njenog udjela u čitavom nizu medijskih poduzeća čime ostvaruje ogroman profit. </p>
<p>S obzirom da svoje dobitke iz udjela u brojnim dnevnim novinama i tiskarama SPD direktno prosljeđuje u daljnje investicije, poput gradnje nekretnina, bez da se ti iznosi ikada pojave u stranačkim financijskim izvještajima, pred očima javnosti SPD ostavlja dojam obične političke stranke koje svoj rad financira sredstvima iz javnog proračuna. I dok ostale političke stranke poput CDU-a ili liberala već godinama stoje na rubu bankrota, imovina »radničkog i proleterskog« SPD-a se procjenjuje na jednu do tri, točan iznos navodno zna samo blagajnica stranke, milijarde DEM. Iako je Unija CDU/CSU nedavno optužila SPD za ilegalne novčane projekte, financijska komisija Bundestaga je odbila optužbe zbog nedostatka dokaza. SPD je, naime, u svojim brojnim gospodarskim interesima zastupljen isključivo preko posrednika u vidu raznih zaklada koje su na papiru samo površno povezane sa strankom. Financijska uprava SPD-a je pred komisijom doslovno priznala da stoji iza brojnih zaklada, ali da istovremeno ne postoji zakon koji bi joj to zabranio. Nejasnoj isprepletenosti izdavačkog i tiskarskog poduzetništva s SPD-om, što svoje korijene vuče još iz 19.stoljeća, Unija želi novom zakonskom regulativom stati na kraj. »Birači moraju znati koji financijski interesi stoje iza djelovanja jedne političke stranke«, objasnio je prilikom predstavljanja prijedloga zakona u Bundestagu predvodnik Unijine parlamentarne grupe Friedrich Merz. Uniji je osim toga i nadležnost predsjednika Bundestaga kad su u pitanju financijski prekršaji trn u oku. Merz smatra da predsjednik Bundestaga zbog svoje stranačke pripadnosti ne može biti neutralan u donošenju odluka. U posljednje vrijeme su, naime, sve glasnije kritike na račun SPD-ovog predsjednika Bundestaga Wolfganga Thiersea kojemu se predbacuje da je u izricanju drastičnih kazni CDU-u zbog financijskih prekršaja djelovao u interesu SPD-a. Njemački socijaldemokrati su usprkos početnom opiranju najavili svoju podršku u donošenju novog zakona o financiranju političkih stranaka. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sjeverna Irska odskočna daska za Clintonovu mirovnu karijeru?</p>
<p>Clinton je sebi stavio u zadatak da posljednji put kao predsjednik SAD-a pokuša pogurati sjevernoirski mirovni proces / Premda ovaj put ne kani preuzimati pregovaračku ulogu, on je izrazio spremnost da u takvom ili sličnom svojstvu pomogne kada zaključi svoj predsjednički mandat</p>
<p>LONDON, 12. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kada mu 20. siječnja istekne predsjednički mandat, hoće li Bill Clinton preuzeti novu, za njega posebno skrojenu ulogu »čuvara« mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj? Je li Sjeverna Irska možda odskočna daska za njegovu novu karijeru međunarodnog mirovnog izaslanika? U znaku tih pitanja započela je u utorak posjetom Dublinu, trodnevna Clintonova turneja, koja obuhvaća Republiku Irsku, Sjevernu Irsku, i London. </p>
<p>Clinton je sebi stavio u zadatak da posljednji put pokuša pogurati sjevernoirski mirovni proces. Američki predsjednik, koji i sam vuče irsko korijenje, jedna je od rijetkih ličnosti od formata koja uživa podjednako povjerenje i katolika i protestanata Sjeverne Irske. Najnoviji njegov posjet »Zelenom otoku« treći je po redu, a njime Clinton želi dati još jedan impuls mirovnoj nagodbi, u čijem je nastajanju vrlo aktivno sudjelovao. Ta nagodba, sklopljena 1998., zapinje u provedi na svakom koraku, no ona je jedina šansa da pokrajina definitivno ostavi za sobom spiralu smrti koja je u zadnja tri desetljeća odnijela više od 3500 života. Nagodba predviđa prekid nasilja te uspostavu regionalnih političkih tijela u kojima vlast dijele protestanti i katolici.</p>
<p>Premda se glavne terorističke organizacije pridržavaju primirja, manje otpadničke podzemne grupe i dalje šire smrt. Samo zadnjih dana u sektaškim je obračunima ubijen jedan katolik i dvoje protestanata - redom nedužni ljudi, smaknuti naprosto zbog svoje vjerske pripadnosti. </p>
<p>Mirovni proces zapinje pak najviše oko dva ključna pitanja - razoružavanja i reforme sjevernoirske policije. Protestanti smatraju kako se IRA ne razoružava dovoljno energično, te da nije dosta što je tri svoja tajna skladišta oružja otvorila međunarodnim inspektorima. Protestanti od IRA-e očekuju nove korake oko razoružavanja. Dok se to ne dogodi, predstavnicima političkog krila IRA-e, stranci Sinn Fein, zabranjen je pristup na sjednice nekih regionalnih vladajućih tijela. Dok protestanti insistiraju da IRA preda sve svoje oružje, katolici prigovaraju da planirana reforma sjevernoirske policije ne ide dovoljno duboko. Glavnina policajaca trenutačno su protestanti. </p>
<p>Bill Clinton, koji je na svoju turneju krenuo u pratnji supruge, novoizabrane newyorške senatorice Hillary Clinton i kćeri Chelsea, vjerojatno će pokušati posredovati u tim i drugim sporovima. Premda ovaj put ne kani preuzimati pregovaračku ulogu, on je izrazio spremnost da u takvom ili sličnom svojstvu pomogne kada zaključi svoj predsjednički mandat. Američki predsjednik smatra Sjevernu Irsku jednom od svojih glavnih vanjskopolitičkih uspjeha. Stoga nije isključeno da on svoje putovanje u Britaniju i Irsku kani iskoristiti da bi lansirao novu karijeru mirovnog posrednika - u područjima poput srednjeg Istoka, Balkana i same Sjeverne Irske. Uzor za to mu je vjerojatno Jimmy Carter, koji je po odlasku iz Bijele kuće također postao uspješnim mirovnim izaslanikom.</p>
<p>Na cijelom irskom otoku Clinton je omiljena ličnost. No, dobro upućeni izvori ovaj put ne očekuju previše od njegova posjeta - osim možda da će sama Clintonova pojava pridonijeti boljoj atmosferi. Nakon boravka u Dublinu, gdje je razgovarao s irskom predsjednicom Mary McAleese te premijerom Bertiejem Ahernom, Bill Clinton je u utorak, prije odlaska za Belfast, imao u programu i posjed Dundalku, uporištu najvećih katoličkih (republikanskih) ekstremista - odlazeći u taj irski grad s jakom porukom uperenom protiv nasilja. U srijedu Clinton boravi u glavnom gradu Sjeverne Irske Belfastu, a potom odlazi u London, na razgovore s Tonyjem Blairom.</p>
<p>No kakve su realne šanse njegova uspjeha? Diplomatski izvori u Londonu tvrde da će američki predsjednik moći podsjetiti glavne sjevernoirske aktere na veliku distancu koju su već prevalili u međusobnom približavanju, na »odgovornost koja sada leži na njihovim leđima, te kolika bi sramota bila prokockati sve to u završnici«. Britanski ministar za Sjevernu Irsku, Peter Mandelson, izjavio je pak: »Katkada je potreban velik igrač da ljudima omogući sagledavanje cijele slike.«</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Silajdžić ostaje ključna figura za osvajanje vlasti u BiH</p>
<p>Od međunarodne zajednice stigli su jasni signali da neće biti podržana vlada koju bi formirale nacionalističke stranke</p>
<p>SARAJEVO, 12. prosinca</p>
<p> - Kako se i očekivalo, pregovori o formiranju izvršne vlasti nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini pokazuju se kao izuzetno kompliciran proces. U Federaciji BiH ključna je uloga Stranke za BiH Harisa Silajdžića bez koje je praktično nemoguće postići parlamentarnu većinu koja bi podržala novi kabinet. </p>
<p>S jedne strane, naime, nalazi se SDP i većina iz skupine malih stranaka, a s druge su strane SDA i HDZ koji zahvaljujući izbornom inženjeringu, odnosno nepostojanju izbornoga praga (zahvaljujući čemu su brojne male stranke ušle u parlament) nemaju potrebnu većinu, nedostaje im nekoliko mandata da samostalno formiraju vladu. Lagumdžijini socijaldemokrati koji imaju 37 zastupnika u 140-članom Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH pokrenuli su inicijativu o stvaranju tzv. Demokratske alijanse za promjene koja bi, na onim razinama vlasti gdje je to moguće, trebala osigurati stabilnu parlamentarnu većinu. </p>
<p>No, za eventualnu uspostavu takve alijanse nužna je podrška Silajdžića, koji se još nije odlučio. Suočen je s jedne strane sa snažnim pritiskom međunarodne zajednice da uđe u koaliciju s Lagumdžijom, s druge strane, takva koalicija ni njemu osobno nije najpoželjnije rješenje. Mogu se očekivati i snažni lomovi unutar Stranke za BiH ako pristane ući u savez s reformiranim komunistima, čime bi zapravo Zlatku Lagumdžiji omogućio preuzimanje ključnih poluga vlasti, premda je SDP na izborima dobio tek jedva trećinu bošnjačkih glasova. Problem je i to što koncept Alijanse isključuje HDZ koji je dobio praktično plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda, pa bi eventualna vlada stvorena na takvom načelu bila u svojoj biti jednonacionalna, usprkos eventualnom sudjelovanju malih hrvatskih stranaka (npr. NHI-ja i HSS-a). Analize, naime, pokazuju da iza stranaka koje pregovaraju o eventualnom stvaranju Alijanse, na razini Federacije stoji između 90 i 95 posto bošnjačkog glasačkog tijela.</p>
<p>Dakle, pozicija »ključnog čovjeka« Harisa Silajdžića nije nimalo lagana. Iz međunarodne zajednice stigli su jasni signali da neće biti podržana vlada koju bi formirale nacionalističke stranke. »Takvu vladu neće podržati SAD. Stranke koje su BiH uvele u rat, tu zemlju sada ne mogu voditi u Europu«, kazao je posebni američki savjetnik za demokratizaciju Balkana James O'Brian. No, također je činjenica da bi vlada sastavljena protivno volji hrvatskoga naroda, te bez najjačih stranaka i u Federaciji BiH i Republici Srpskoj (SDA i SDS) mogla voditi produbljenju unutarnje nestabilnosti zemlje. </p>
<p>Kada je riječ o Silajdžiću, konačnu riječ trebala bi dati Izvršna komisija Stranke za BiH. Presudnu ulogu na njezinu odluku mogli bi imati odgovori na niz zahtjeva koje je Silajdžić uputio međunarodnoj zajednici, a odnose se uglavnom na jačanje središnjih tijela države BiH. No, čak i u slučaju odluke o koaliciji s Lagumdžijom, neizvjesno bi li takav savez podržali i svi stranački zastupnici na nižim razinama. To pokazuju zbivanja u Tuzli i Zenici. U gradu soli tako još nisu izabrani niti čelni ljudi parlamenta, a u Zenici je praktično već došlo do raskola unutar Silajdžićeve stranke i spominje se mogućnost da jedna frakcija da podršku kandidatu SDA za župana. Formiranje županijskih skupština bit će veliki test za ono što će se događati na višim razinama vlasti, u entitetima i na državnoj razini.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>IPTF nadzirao uhićenje Bajkuša osumnjičenog za Leutarovo ubojstvo</p>
<p>SARAJEVO, 12. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je u ponedjeljak u Travniku uhićen Jedinko Bajkuša, još jedan s popisa osumnjičenih za atentat na bivšeg doministra unutarnjih poslova Jozu Leutara, oglasili su se glasnogovornik UN-ove Misije u BiH Douglas Coffman te ministar MUP-a Federacije BiH Mehmed Žilić, Coffman je potvrdio da je Međunarodna policija IPTF) nadzirala spomenuto uhićenje te da je ono obavljeno profesionalno. On je pozdravio taj događaj, podsjetivši da je Bajkuša četvrti osumnjičeni u »slučaju Leutar« uhićen od strane federalnih vlasti - prije Bajkušinog dogodila su se uhićenja Dominika Ilijaševića Come, Zorana Bašića i Željka Ćosića. </p>
<p>Još jedna osoba protiv koje je pokrenut zahtjev za istragu, Jadranko Lučić oslobođen je nakon dragovoljne predaje. Lučića kao osumnjičenog izvršitelja atentata nije prepoznao zaštićeni svjedok, tvrdi se bila je riječ o kontroverznom Arminu Jašareviću. Po riječima Coffmana, peti osumnjičeni Ivan Andabak nalazi se u pritvoru u Hrvatskoj, gdje je, kako je poznato, zadržan iz razloga nevezanih za ubojstvo Joze Leutara.</p>
<p>Uhićenje Jedinka Bajkuše obavljeno je na temelju zahtjeva Županijskog suda u Sarajevu zbog osnovane sumnje za počinjeno djelo terorizma. I upravo je na ovaj Sud ministar unutarnjih poslova Mehmed Žilić, koji se također u utorak obratio javnosti, prebacio odgovornost za eventualne proceduralne pogreške pri uhićenju, o čemu se dosta nagađa. </p>
<p>Po njegovim riječima, za rješavanje slučaja Leutar od bitnog je značaja izručenje Ivana Andabaka, prvoosumnjičenog, i navodnog nalogodavca atentata. Žilić kaže da je izručenje test za instituciju dvojnog državljanstva. »Ukoliko se dogodi da Republika Hrvatska ne izruči Andabaka, opravdavajući to činjenicom da je riječ o njezinom državljaninu, onda je jasno kako je dvojno državljanstvo zapravo metoda za skrivanje zločinaca koji se nakon počinjenog kaznenog djela u BiH prebacuju u Hrvatsku i obratno«, kazao je Žilić. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bičakčić se vraća na mjesto direktora Elektroprivrede BiH</p>
<p>MOSTAR, 12. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Edhem Bičakčić, aktualni premijer Federacije BiH, koji je ostao bez ikakvoga izbornog mandata, vraća se na mjesto generalnog direktora »Elektroprivrede BiH«. Dnevni avaz piše kako je to gotova stvar, da se čeka samo kraj Bičakčićeve premijerske vladavine, a do tada fotelju u »Elektroprivredi« za njega čuva Meho Obradović, jedan od ljudi iz moćnoga energetskog lobija i donedavno generalni direktor tog poduzeća. </p>
<p>Zanimljivo je da je Obradović nedavno podnio »neopozivu ostavku (na mjesto generalnog direktora) kako bi umanjio neopravdanu i zlonamjernu kampanju protiv »Elektroprivrede BiH«. Ta »kampanja« zapravo je ultimativno stajalište Ureda visokog predstavnika (OHR) o uplati pola milijuna konvertibilnih maraka »Elektroprivrede BiH« gradu Mostaru na ime upravljanja hidroenergetskim postrojenjima. Meho Obradović nije, međutim, unatoč neopozivoj ostavci, otišao iz »Elektroprivrede«, nego je imenovan na mjesto Direkcije za distribuciju, otkuda još lakše kontrolira v.d. direktora Seada Spahića, koji se o svim poslovnim odlukama i potezima mora konsultirati s Bičakčićevim čovjekom Obradovićem. Lobi aktualnog premijera Federacije BiH Edhema Bičakčića na taj način nikada zapravo nije prestao kontrolirati »Elektroprivredu BiH« i koristiti je, tvrdi sarajevski dnevnik pozivajući se na dobro obaviještene izvore, »kao privatno poduzeće za svoje potrebe«. </p>
<p>Bičakčić i Obradović navodno u potpunosti kontroliraju i Upravni odbor, imenovan samo dan prije općih izbora održanih 11. studenoga. Ostaje, po tomu, samo pričekati kraj natječaja za generalnog direktora 16. prosinca i odluku Upravnog odbora koja bi mogla biti obznanjena istekom Bičakčićeva premijerskog mandata.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Slovački ministar obrane gradi vilu dobicima od sportske prognoze?</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Slovački ministar obrane Pavol Kanis, član Stranke demokratske ljevice (SDL'), našao se ovih dana usred afere vezane uz financiranje njegove privatne vile, koju gradi u elitnom predjelu Bratislave poznatom pod imenom Koliba. Afera je izbila kad su mediji saznali da je ministar Kanis u rujnu ove godine odjednom isplatio 1,6 milijuna kruna (oko 260.000 kuna) na ime otplate dijela kredita stambenoj štedionici.</p>
<p> Na tiskovnoj konferenciji ministar, naime, nije mogao dati jasne i nedvosmislene odgovore na neka pitanja vezana uz financiranje građevine, koju su stručnjaci procijenili na oko 15 milijuna kruna (2,5 milijuna kuna), dok Kanis tvrdi da je ta procjena pretjerana. Novinari su tu isplatu doveli u vezu s činjenicom da je u rujnu vlada na Kanisov prijedlog odlučila isplatiti kontroverzno potraživanje u iznosu od 2,6 milijuna dolara privatnoj tvrtki na ime deblokacije nabavke ruskih mlaznih zrakoplova. Vlada je isplatila taj iznos nakon što ju je ministar Kanis uvjerio da je isplata potraživanja neizbježna. No, ministar odbacuje sve sumnje da bi za svoju suglasnost s navedenom isplatom dobio bilo kakvu financijsku protuuslugu. On je objasnio da je za gradnju vile uzeo tri kredita, dva od stambene štedionice, a treći od prijatelja kojega je odbio imenovati. Dosad je, kaže, na gradnju utrošio više od pet milijuna kruna (oko 850.000 kuna) i plaća mjesečnu ratu otplate od oko 20.000 kruna (3.500 kuna), dok mu je neto plaća oko 50.000 kruna (8.500 kuna). Novinare je posebno zaintrigirala Kanisova izjava da je za otplatu kuće koristio i dobitke na sportskoj prognozi koju, kako kaže, uspješno igra, a ima i sreće, pa godišnje tako dobija između 350 i 400.000 kruna!</p>
<p> Slučaj financiranja ministrove vile doveo je u neugodnu situaciju kako njegovu stranku SDL', tako i slovačku državu. Pogotovo što je iz Bruxellesa došla indirektna poruka kako zbog medijske prašine, koju je izazvala gradnja Kanisove vile, nije poželjno njegovo prisustvovanje na sastanku NATO-a, a Kanis nije ni putovao u Bruxelles. Sa slučajem se u utorak pozabavilo i stranačko čelništvo SDL'-a, kojemu Kanis nije uspio uvjeriljivo objasniti sve okolnosti s gradnjom vile. Ono je ujedno zaključilo da svi istaknutiji čelnici te stranke podastru transparentne podatke o svom imovnom stanju kako bi se ubuduće izbjegla slična sumnjičenja. Iako predsjedništvo stranke nije glasovalo o opozivu Pavola Kanisa s položaja ministra obrane, a sam Kanis izjavio da se »osjeća čistim«, članovi Mlade demokratske ljevice (MDL') pozvali su otvorenim pismom Kanisa da povuče konzekvence i podnese ostavku na ministarski položaj i da svoj poslanički mandat ujedno stavi na raspolaganje stranci. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Fujimori može ostati u Japanu jer ima japansko državljanstvo </p>
<p>TOKIO/LIMA, 12. prosinca</p>
<p> - Japanska je vlada u utorak i službeno objavila da smijenjeni peruanski predsjednik Alberto Fujimori ima japansko državljanstvo, što mu omogućuje da ostane u domovini svojih roditelja. Prema riječima japanskoga ministra vanjskih poslova Yoheija Kona, istraga ministarstva pravosuđa potvrdila je da Fujimori ima japansko državljanstvo. To znači i da Fujimori ne može biti izručen Peruu jer Japan ne dopušta deportaciju svojih državljana.</p>
<p>Sinu japanskih emigranata u Peru, 62-godišnjem Fujimoriju prijeti kaznena prijava vrati li se u zemlju u kojoj je nakon desetljeća na vlasti prošli mjesec smijenjen s dužnosti predsjednika. Fujimori tvrdi da nije ništa kriv, ali jasno je izrazio i nakanu da ostane u domovini svojih predaka. Do 1985. djeca japanskih roditelja rođena u inozemstvu imala su pravo na dvojno državljanstvo ako su njihovo rođenje pravilno registrirale japanske vlasti, a jedan je dužnosnik japanskoga ministarstva vanjskih poslova u ponedjeljak potvrdio da je Fujimorijevo rođenje registrirano u japanskom konzulatu u Peruu, te da se bivši peruanski predsjednik nije odrekao svoga japanskoga državljanstva.</p>
<p>Agencija u utorak javljaju iz Perua da se oglasio peruanski časnik koji je u listopadu bio na čelu kratkotrajne pobune protiv Fujimorija. Tada se pukovnik Ollanta Humala s oko 60 svojih ljudi podigao u južnoj pokrajini Moquegua protiv visoko rangiranih časnika koji su navodno imali bliske veze s bivšim šefom tajnih službi Vladimirom Montesinosom (koji se i sam krije negdje u Peruu).</p>
<p>Pukovnik je objavio izjavu u kojoj najavljuje da će on i njegovi ljudi položiti oružje jer su se uvjeti u Peruu promijenili otkako je počela njihova pobuna. Nada se da se uskoro sresti s novim predsjednikom Valentinom Paniaguom i obećava mu, kao vrhovnom zapovjedniku peruanskih oružanih snaga, »poslušnost i odanost«. </p>
<p>U međuvremenu je novi peruanski premijer Javier Pérez de Cuéllar iznio prioritete tranzicijske vlade, osnovane u studenome, nakon smjene Fujimorija. On kaže da će se nova vlada usredotočiti na rješenje problema kao što su: oživljavanje gospodarstva, suzbijanje korupcije, priprema izbora u travnju sljedeće godine te uhićenje Montesinosa. </p>
<p>Pérez de Cuéllar, bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda, rekao je da se vlada mora uhvatiti u koštac sa siromaštvom jer više od polovice Peruanaca živi u bijedi. On drži da je ekonomskom politikom koju je proteklih 10 godina provodio Fujimorijev tim, propuštena šansa za gospodarski rast. (G.T./AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prodaja ruske vojne opreme Kini, pojačat će američku prodaju Tajvanu?</p>
<p>PEKING, 12. prosinca</p>
<p> - Sjedinjene Države pažljivo prate rusku prodaju napredne vojne tehnologije Kini, a zasad ne vjeruju da ta prodaja ugrožava ravnotežu snaga u Tajvanskom tjesnacu, rekao je jedan visoki američki diplomat u utorak. Rusija je Kini prodala oko 50 borbenih zrakoplova tipa »suhoj-27«, te nekoliko desetaka suvremenijih zrakoplova tipa »suhoj-30«. Kina je isto tako snažno lobirala kod Rusije kako bi kupila špijunske zrakoplove tipa »berijev A-50«. Nabavkom tih zrakoplova Kina bi smanjila dominaciju Tajvana na nebu iznad Tajvanskog tjesnaca. Tajvansko zrakoplovstvo posjeduje američke špijunske zrakoplove tipa AWACS. »Pažljivo promatramo razvoj događaja«, rekao je diplomat za Reuters, dodajući međutim da »ne vjeruje kako to zasad ugrožava ravnotežu snaga na Tajvanskom tjesnacu«. Strahuje se da bi ruska prodaja napredne tehnologije Kini natjerala Taipei da zatraži još sofisticiraniju opremu od SAD-a, što bi dovelo do ubrzane utrke u naoružanju i povećalo rizik sukoba između Kine i SAD-a.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Velika Britanija i Sjeverna Koreja uspostavile diplomatske odnose </p>
<p>PYONGYANG/LONDON, 12. prosinca</p>
<p> - Velika Britanija je u utorak, prvi put otkad postoji Sjeverna Koreja, uspostavila diplomatske odnose s tom komunističkom državom. »Pozdravljam današnju uspostavu diplomatskih odnosa između Ujedinjenoga Kraljevstva i Demokratske Narodne Republike Koreje«, kaže se u priopćenju britanskoga ministra vanjskih poslova Robina Cooka nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju u londonskom Foreign Officeu. Nakon pet desetljeća izolacije, Sjeverna je Koreja ove godine već uspostavila diplomatske odnose s Kanadom, Italijom i Australijom. »Vjerujemo da su dijalog i pregovori najbolji način očuvanja mira i stabilnosti na korejskom poluotoku«, rekao je Cook. U utorak su se inače u Pyongyangu sastali visoki vladini dužnosnici Južne i Sjeverne Koreje kako bi dogovorili korake buduće suradnje dva nekadašnja hladnoratovska suparnika. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Predlažem da se porez na dodanu vrijednost plaća na naplaćenu, a ne na fakturiranu realizaciju</p>
<p>(Ovo je moje otvoreno pismo ministru financija, dr. Mati Crkvencu).</p>
<p> Slušajući Vas nedavno na savjetovanju ekonomista u Opatiji, kada ste govorili o gospodarskim teškoćama u zemlji, shvatio sam da ste pozvali ekonomiste na aktivnost kako bismo zemlju zajedno, i što prije, izvukli iz gospodarske krize. U tome smislu, javljam Vam se s prijedlogom koji bi mogao doprinjeti raščišćavanju određenih nelogičnosti, a radi se o naplati poreza na dodanu vrijednost.</p>
<p>Naime, u posjedu sam Rješenja broj 513-07-01/13-99-01 od 16. 06. 1999. godine kojim je Ministarstvo financija blokiralo žiro račun građevnom poduzeću, jer nije plaćen porez na dodanu vrijednost u iznosu od 800.046,67 kn.</p>
<p>Navedeno poduzeće je uredno obavilo posao i ispostavilo račun za naplatu, ali je njegov poslovni partner u međuvremenu završio u stečaju i tako nije uspio naplati iznos od 4,031.397,81 kn za obavljene radove. Porezna uprava nije uvažila teškoće građevnog poduzeća koje nije naplatilo svoja potraživanja (ne svojom krivnjom jer se radi o višoj sili na koju nije moglo utjecati) već traži poštivanje zakona i plaćanje poreza na dodanu vrijednost za obavljene radove u navedenom iznosu te ga blokira.</p>
<p>Čitam i odgovor Ministarstva financija na žalbu stradalog poduzeća u Rješenju od 11.02. 2000. godine pod brojem 513-07/00-4 kojim se poreznog obveznika upozorava na zakonske odredbe zbog neplaćanja poreza, pa ne mogu vjerovati da se PDV mora platiti na posao koji je obavljen ali nije naplaćen. </p>
<p>Ne smatrate li, gospodine ministre, da je ovo vrhunac nepravde i nelogičnosti naših poreznih zakona, jer se u konkretnom slučaju radi o direktnoj udaru na toliko nužno zapošljavanje. Može li se očekivati gospodarski prosperitet zelje na ovaj način te dok imamo ovakve porene propise? Uostalom, zar poduzećima koja su stradala na ovaj ili sličan način nije dovoljna kazna što nisu naplatila svoja financijska potraživanja nego ih Ministarstvo financija još i dodatno kažnjava i uništava tražeći od njih nemoguće. Koje li ironije. Ako znamo da je upravo veliki broj poduzeća u nas stradao poslujući sa državnim ministarstvima, koja na vrijeme nisu plaćala obavljene poslove i usluge, onda je žalost i tuga još veća. </p>
<p>Dakle, poduzeća su stradala surovim djelovanjem nepravne i nepravedne države, odnosno primjenom nepoštenih zakona koje je bivša vlast donijela. Zar se još uvijek trebamo pozivati na takve štetne zakone, čijom primjenom svakodnevno povećavamo broj nezaposlenih? I u konkretnom slučaju, radi se o poduzeću-dužniku pretežno u državnom vlasništvu, koje je ove godine završilo u stečaju, unatoč obećanjima države za njegovu sanaciju.</p>
<p>Gospodine ministre, za daljnju primjenu ovakvih, gospodarskih razarajućih zakona, ne postoji niti jedan opravdan razlog, osim što birokracija radi »po zakonu«, pa Vas molim i predlažem da predložite Vladi da ih odmah stavi izvan snage i donese nove, one koji će stimulirati svakog poduzetnika ili pojedinca koji na bilo koji način zaposli makar i jednog novog radnika. U tome smislu shvatio sam i nedavno Opatijsko savjetovanje, i to ne samo kroz Vaše izlaganje, nego i gospodina Linića te mnogih drugih. Inače, izvan svakoga zdravoga razuma je da se pokušava naplatiti porez od poduzeća koja to nisu u stanju platiti te da se uništava sve što se uništiti može. Na kraju, ne znam od čega će i državna administracija živjeti ako ovako nastavi.</p>
<p>I konačno da napomenem ono najvažnije. Građevno poduzeće o kojem je ovdje riječ nije završilo u stečaju i pored toga što nije naplatilo svoja potraživanju u iznosu od 4,031.397,81 kuna, ali će ga uništiti nepravna država sa PDV-om i kamatom koja od 1999. godine neprekidno teče, te blokadom računa jer ne radi već duže vrijeme. Postavlja se pitanje čemu i kome služi ova represija gdje nema izbjegavanja zakonske obveze, dakle nema niti jednog špekulativnog obilježja što je vidljivo iz dokumentacije kojom ministarstvo financija raspolaže, već se jednostavno radi da obveznik poreza ne može ispuniti traženu obvezu jer je ona apsurdna - posao koji je obavio nije naplatio. Time bi trebalo biti sve jasno u pravnoj državi. Ali zakon je zakon. Jest. Zato ga promjenimo, a ne tražimo nemoguće i ne uništavajmo još ono što se može spasiti.</p>
<p>Ukoliko bi se samo ovakvi i slični apsurdi brzo uklonili, siguran sam da bi se veliki broj manjih poduzeća, osobito u graditeljstvu, aktivirao. U novim okolnostima, ostvarili bi se uvjeti za nova zapošljavanja te za oživljavanje poslovnih aktivnosti u više grana gospodarstva. Na kraju krajeva, u takvim uvjetima i država bi lakše naplaćivala svoja potraživanja, bez potrebe za drastičnim mjerama u vidu blokada računa i sličnog.</p>
<p>Poznajući Vas, uvjeren sam da ćete poduzeti mjere na dorobit onih koji su već stradali, ali i za mnoge koje bi slična nesreća mogla uskoro zadesiti.</p>
<p>Gospodine ministre ukoliko Vam nešto iz navedenog nije sasvim jasno stojim vam na raspolaganju sa obimnom dokumentacijom, a sve u cilju da spasimo što se spasiti može jer se zemlja nalazi u velikim gospodarskim teškoćama. </p>
<p>MR. GRGA JELINIĆ, DIP. OEC. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Stranke nisu same sebi svrha</p>
<p>U pojedine stranke udružuju se ljudi istih ili sličnih svjetonazora s ciljem da zaštite interese i ostvarivanje prava svojih članova, birača i ostalih građana, vodeći računa da u demokratskom društvu, kakvom mi težimo, svatko ima pravo na rad i obvezu da radi i da živi od svog sadašnjeg ili minulog rada, uz zaštitu vlastitog mišljenja i prava na suradnju s drugima.</p>
<p>U Splitu djeluju dvije političke stranke umirovljenika i to: gradska organizacija Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), koja je osnovana 1996. i moglo bi se reći sve ukupna (SU) stranka umirovljenika, koja je mlađa od svoje sestre pune četiri godine. </p>
<p>Obadvije su osnovane kao političke, iz nužde, kako bi u zastupničkim tijelima mogle efikasnije štititi prava umirovljenika i izboriti korektno obeštećenje, tj. vraćanje duga onima koji su nezakonitim odlukama pojedinih Vlada oštećeni.</p>
<p>U programu obiju stranaka, osim osnovnog opredjeljenja zaštite umirovljeničkih prava, navedene su i druge aktivnosti na poštivanju ljudskih prava i izgradnji Hrvatske kao demokratske države.</p>
<p>Iz dosadašnjeg pogrešnog stava i priklanjanja HSU pojedinim drugim političkim strankama, došlo je do rasipanja umirovljeničkih glasova i poraznog iskustva o čemu najbolje svjedoči neuspjeh na prošlim parlamentarnim izborima, kad stranka nije prešla izborni prag, pa nastavno tome imamo i neadekvatno zastupanje prava umirovljenika u hrvatskom Saboru.</p>
<p>Kao reakcija na spomenuti neuspjeh i rođena je mlađa sestra. </p>
<p>I sada, kad su dvije, najnormalnije bi bilo da se međusobno ispomažu i da surađuju, jer obadvije zastupaju, u prvom redu, interese i prava najbrojnijeg ali i najranjivijeg sloja našeg društva, tj. umirovljenika.</p>
<p>Surađivati se može dakako i sa drugim strankama, ali veza i povjerenje među srodnicama mora biti najjača i potpuno transparentna.</p>
<p>Ne bi smjela ni u primisli postojati namjera međusobne eliminacije sa političke scene, a oni kojima u međusobnoj suradnji, iz bilo kojih razloga, eventualno ne može kolač na ruku, morali bi korigirati svoje stavove.</p>
<p>Umirovljenici samo dobro organizirani i jedinstveni mogu, svojom brojčanom premoći uzeti svoju sudbinu u svoje ruke i preko svojih izabranih predstavnika efikasno ostvariti svoja prava, ne očekujući da netko drugi umjesto njih za njihov račun, vadi kestenje iz vatre.</p>
<p>Stranački aktivisti, a gradu redovitim kontaktima su umirovljenicima, bilo pisanim informacijama ili osobnim razgovorima u pojedinim gradskim četvrtima, morali bi pokazati više sluha, nego da sada, za mišljenje i stavove umirovljenika, a posebno uvažavati njihove razloge i prijedloge pri sastavljanju lista kandidata za buduće izbore.</p>
<p>Ovo bi bila najbolja garancija da će oni koji budu izabrani, biti istinski predstavnici svojih birača a ne uhljebljenje za pojedince. </p>
<p>JURE JUKICASplit</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pozadina štrajka sedam sindikata u javnim i državnim službama puno je slojevitija nego što se predstavlja u javnosti</p>
<p>Rijetke su osobe koje su javno progovorile o pogubnim posljedicama bezuspješnih jednodnevnih, a osobito višednevnih štrajkova. Najbolji primjer za to su školski sindikati jer su upravo zaposleni u osnovnim i srednjim školama u proteklih deset godina najčešće i najozbiljnije pokušavali svoj materijalni položaj popraviti uz pomoć štrajka.</p>
<p>Izravna posljedica neuspješnih štrajkova jest postojanje čak sedam sindikata koji djeluju u osnovnom i srednjem školstvu, ali i enorman porast sindikalno neorganiziranih koji čine više od polovinu svih zaposlenih. Višetjedni bezuspješni štrajkovi u školstvu 1994. i 1998. godine u tolikoj su mjeri potrošili spremnost zaposlenika na osobni angažman u sindikalnim aktivnostima da je poslodavac mirno mogao sprovoditi čitav niz restriktivnih mjera naspram zaposlenicima (podizati normu, neisplaćivati putne troškove, smanjivati osnovicu, ukidati bonus i treba li nabrajati dalje).</p>
<p>Izostanak triju najvažnijih preduvjeta (jasni zahtjevi, ispravno odabran trenutak i podrška javnosti) štrajk 8. prosinca unaprijed su osudili na neuspjeh, ako su organizatori štrajka pod uspjehom podrazumijevali korekciju osnovice, te isplatu božićnice i darova za djecu. Stvari stoje drugačije ako se spomenutim ciljevima pridodaju i ciljevi koji javno nisu isticani već ih se perfidno potiskivalo u drugi plan. Interesi poslodavca i interesi sindikalnih čelnika nerijetko se podudaraju čak i kada se naočigled razlikuju.</p>
<p>Ništa nije tako u interesu poslodavca kao štrajkovi osuđeni na neuspjeh, osobito ako se poduzimaju u vrijeme kada se poslodavac priprema sprovoditi mjere kojima će prava zaposlenika biti umanjivana ili čak dokidana. Poslodavac je u takovoj situaciji spreman čak i gurati sindikate u štrajk služeći se pri tom čak i otvorenim animiranjem zaposlenika za štrajk, npr. obećanjem štrajkačima da će štrajk biti plaćen izrečenim uoči samog stupanja u štrajk. </p>
<p>Ako se sve spomenuto ima u vidu onda je jasno da je pozadina štrajka sedam sindikata u javnim i državnim službama puno slojevitija nego što ju se predstavlja u javnosti. Zapravo štrajk pridonosi interesima obiju samo naizgled oštro suprostavljenih strana. Vladi Republike Hrvatske sindikati štrajkači će kao na pladnju isporučiti socijalno imobilizirani javni sektor u vrijeme najavljenih restrikcija, osobito masovnijeg rješavanja viška zaposlenika, dok će sindikati svoj interes naći u eventualnom odustajanju Vlade od ujednačavanja plaća u javnom sektoru i zadržavanju hadezeovske privilegije protuzakonito stavljenog pregovaračkog odbora.</p>
<p>Odaziv zaposlenika jednodnevnom štrajku 8. prosinca, i neproblematično funkcioniranje glavnine javnih i državnih službi unatoč štrajku, Vladi su sigurnim pokazateljima da će najavljene restrikcije u javnom sektoru biti ostvarive bez značajnijih poteškoća, dok je još uvijek nejasno u kojoj će mjeri sedam sindikata javnih i državnih službi uspjeti ostvariti svoje sebične interese i hoće li im i u kojoj mjeri Vlada pri tome biti od pomoći?</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ,Predsjednik Saveza školskih sindikataZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Treba »zamrznuti« plaće u svim državnim i javnim službama</p>
<p>Povezivanje golemog broja nezaposlenih s visinom plaća u državnim i javnim službama nije socijalna demagogija, kao što to tvrdi predsjednik HHO-a Žarko Puhovski (vidi članak »Ribić i Kuba optužili Vladu za hipokriziju« od 12. prosinca 2000.). Naprotiv, visoke plaće u državnim i javnim službama vjerojatno pridonose nezaposlenosti. Na to upućuje jednostavna logika nacionalnog računa. Naime, što je veći udio izdataka za usluge javnih i državnih službi, to je manji udio izdataka za ostala dobra i usluge u ukupnoj masi izdataka.</p>
<p>Drugim riječima, visoke plaće za usluge djelatnika u državnim i javnim službama smanjuju potražnju za ostalim dobrima i uslugama, a time i zaradnicima u ostalim djelatnostima.</p>
<p>Međutim, namjera Vlade da zadrži visoke plaće, a smanji broj zaposlenih u državnim i javnim službama, ako bude ostvarena, neće pridonijeti smanjenju nezaposlenosti. Jedini način da se brzo i bez visoke inflacije smanji golema nezaposlenost jest »zamrzavanje« prosječne nominalne bruto plaće u svim državnim i javnim službama i poduzećima, te ukidanje zakonske zaštite sindikata u privatnom sektoru.</p>
<p>DARKO ORAČIĆ, prof.Zagrebe-mail: darko.oracic@hzz.hr</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatska sramota u Parizu</p>
<p>U nedjelju 10. prosinca 2000, bila je prva godišnjica smrti Prvog Hrvatskog Predsjednika, doktora Franje Tudjmana. Došli smo u velikom broju u crkvu Hrvatske Katoličke Misije u Parizu, uvjereni da će misa biti posvećena našem pokojnom Predsjedniku. </p>
<p>Nezadovoljni smo, duboko pogođeni i rastuženi, da svećenik nije imao ni jedne posebne riječi sjećanja na pokojnog Predjsednika Države Hrvatske. Spomenuti doktora Franju Tudjmana tako usput, iza svećenika don Zdravka Ostojića, ne služi nam na čast kao narodu. Istina, u smrti smo svi jednaki. Nema stranke, ni vjernika ni nevjernika, ni bogatih ni manje ili više vrijednih. Ali tako, ne sjećati se Prvog Hrvatskog Predsjednika i vođe Hrvatskog naroda u najtežim trenucima našeg postojanja, osjećamo duboku uvredu i nezahvalnost prema Njegovoj i našoj borbi za oslobođenje i uspostavu Hrvatske Države.</p>
<p>Ovaj protest završavamo citatima iz »Misli i pogleda«, oca domovine, dr. Ante Starčevića:</p>
<p> »Nezahvalnost je gora i ružnija od uvrede. Ovu bo je moći drugda slaboći, onu nije nikada nego samo zloći pripisati«. (Djela III, str. 427.)</p>
<p> »Nije dosta drugih dobra djela samo priznavati i odobravati nego ih treba i nasljedovati. Čim je ovo teže, tim je veća zasluga. Lako je gotovu stečevinu uživati i razmicati, a mučno je do nje doći.« (Sloboda 1883, str. 72.)</p>
<p>MARIE-THERESE STIPANIČIĆBARBARA GRBAVECANA PERKUŠIĆPariz, Francuska</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>»Riba« zapeo za »moralni lik« pokajnika i je li njegov tast vozio Marinu Matulović Dropulić</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - »Pričalo se da je Zoran Pripuz Zoki odšetao iz Đorđićeve. Ne znam točno tko je to pričao« rekao je u utorak u nastavku dokaznog postuka pripadnicima »zločinačke organizacije« pokajnik Tomislav Marinac.</p>
<p>Petooptuženi Rajko Momčilović Riba, te još neki optuženici te sudsko vijeće i tužiteljstvo nastavili su sa pitanjima deveti dan svjedočenja pokajnika.</p>
<p>»Iz MUP-a sam '91. prešao u Hrvatsku vojsku, u vojnu policiju gdje sam bio do kraja '94. Dobio sam otkaz, jer kako je stajalo u rješenju, tri dana nisam došao na posao. Ja sam u stvari bio na raspolaganju personalne uprave Ministarstva obrane i smatrao sam da ni ne trebam dolaziti na posao«, odgovorio je Marinac, a sudac Ratko Šćekić zapitao se kakve veze ima to pitanje s postupkom. Momčilović mu je odgovorio da ne može postavljati egzaktna pitanja jer na to neće dobiti egzaktne i istinite odgovore.</p>
<p> »On se u svom pokajništvu pozivao na moralne razloge i ja ga sad hoću prikazati u svjetlu u kojem je on živio svih ovih godina«, objasnio je Momčilović. Na to je Marinac oštro odgovorio: »Ja bih sad trebao ispasti veća ovca nego svi vi ovdje. Pa ima vas 30 i kao vukovi skačete na mene. Kako se nitko ne sjeti reći 'pa, Marinac, ti si bio u Domovinskom ratu', već me se ispituje o otkazu. Taj otkaz nema nikakve veze s jučer spomenutom pucnjavom i prije ovog postupka nikada nisam bio u zatvoru ili pritvoru«.</p>
<p>Stariji brat Momčilović, Velibor, potom je Marinca ispitivao o njegovom sudjelovanju i obuci u PLO-u i je li tamo nekoga ikada ranio ili ubio. Na to je Marinac odgovorio: »Zašto bi ja bio profesionalac, nije bilo nikakve specijalne obuke, a i Hrvoje (Gašparinac, op. a.) je bio u Legiji stranaca. Pa nismo išli tamo ubijati, a točno je da sam ja tamo ranjen iz automatskog oružja«. Na poseban upit Momčilovića pokajniku, je li ikad od njega (pokajnika) tražio da, s obzirom na prethodno spomenutu vojnu karijeru ikog ubije, Marinac je izričito odgovorio - ne! </p>
<p>Marinac je također je rekao da se prethodno nije obratio istražnom sucu Radovanu Ortynskom, kojeg je sam Momčilović u pitanju okarakterizirao kao »osvjedočeno poštenog i uglednog suca«, zato što mu nije bilo lako odlučiti s kim da razgovara kao i da mu je primarna stvar bila prije svakog kontakta zaštiti svoju obitelj. </p>
<p>Na upit odakle Marincu informacija da je upravitelj Okružnog zatvora Ivan Damjanović »naš čovjek«, Marinac je rekao da je to čuo na zatvorskom šetalištu, ali da mu to nije rekao nitko od optuženih. Na daljnje pitanje je li na svadbi Rajka Momčilovića bio netko iz pravosuđa, iz Đorđićeve, iz tajnih službi ili netko od političara, Marinac je odgovorio da je jedino koga je zapazio i koga poznaje bio Zvonimir Dumančić - Dok (zvan i Cimbala), za kojeg misli da je radio u SIS-u. Na dodatno pitanje tužitelja Janjka Grlića je li na svadbi bio i Hrvoje Petrač, pokajnik je odgovorio potvrdno. »On je došao kasnije sa Krojfom (Miljenko Žaja), i sjedio za stolom sa strane od glavnog stola za kojim su bili i Nikica, Zoki, Hrvoje (Gašparinac), Dok. Točno je i da je bila dojava da je postavljena bomba, kao i da je navodno bila policija, koja je zaustavljena na ulazu u salu. Nakon te dojave primjetio sam da je postavljeno osiguranje, bili su ljudi u civilu, i čuo sam da su iz SIS-a, te da ih je pozvao Dok (Cimbala) «</p>
<p>Nadalje je Momčilović izričito upitao je li mu Marinac iz mjenjačnice, a nakon što je Momčilović uhapšen, uzeo 40 tisuća DEM, Marinac je odgovorio: »Ne, ta mjenjačnica je i dalje funkcionirala. Obranu mojih dvaju odvjetnika, platila je moja supruga posuđenim novcem«.</p>
<p>Momčilović je postavio i pitanja o prevoženju droge koju je za njega obavljao Marinac, kao i uputama koje mu je davao oko izbjegavanja policije, očito ne znajući za činjenicu koju je Marinac danas rekao, da nema vozačku dozvolu i da nikad nije položio vozački ispit. Na upit Momčilovića gdje radi Marinčev tast, pokajnik je oštro odgovorio: »Moj tast je dobio dosta prijetnji i Vi dobro znate gdje on radi. On je vozač u Gradskom poglavarstvu i točno je kako Vi tvrdite da je nekad vozio i gradonačelnicu Marinu Matulović Dropulić, a je li bio u službi onu noć kad je bila pucnjava u Preradovićevoj (kada je ubijen Zoran domini, op. a.), ne znam«. </p>
<p>Stariji Momčilović i dalje je nastavljao s velikim brojem pitanja, na to što je u jednom trenutku reagirao i sudac Šćekić konstatacijom: »Stalno govorite zadnja dva, zadnja dva«. Na pitanja o kontaktima vezanim uz prodaju droge i Marinčevoj tvrdnji da je u pojedinim kontaktima razmišljao i da nešto zaradi za sebe, Momčilović je pokušao ustvrditi da mu je pokajnik zapravo radio iza leđa. Marinac je na to bijesno rekao »Lijepo si to rekao, ja sam diler droge, a ti si mala beba. Ne mogu reći imena osoba s kojima sam kontaktirao, da ne bi doveo sebe u opasnost od kaznenog progona«. Pokajnik je otkrio i da je osoba pod nadimkom Suki ustvari Boris Jurić, zatim da poznaje Ivana Pavlovića Telca. Objasnio je i da mu je Ivan Kruljac Lima rekao da svoja saznanja o ubojstvu Šakote ima od osoba koje su u rodu sa Šakotom. Suđenje se nastavlja sutra za kada je osim Marinca predviđeno i svjedočenje Gorana Jungića.</p>
<p> Verbalni okršaj odvjetnika Svedrovića, suca Šćekića i tužiteljice Pavliček Patak </p>
<p>Tijekom jednog od više verbalnih sukoba između tužiteljstva i branitelja optuženih, Marijan Svedrović, branitelj Nikice Jelavića, inzistirao da sudac opomene tužiteljicu Dunju Pavliček Patak.</p>
<p>»Počela je histerično klimati glavom dok sam ja govorio. Mislim da vi trebate dati riječ prije nego bilo šta kaže«, rekao je Svedrović sucu. Na to je Pavliček Patak oštro uzvratila da obrana konstantno pokušava navesti da je svaki drugi svjedok u ovom postupku potkupljen. Na to je sudac Šćekić zamolio da se u sudnici pristojno ponašaju, bez dobacivanja i bez mimike. Svedrović je pak protestirao riječima:</p>
<p>»Nemojte govoriti u množini, već imenujte na koga se to odnosi«. U to se upleo i stariji Momčilović riječima: »Cijela hrvatska javnost misli prema pisanju novina da sam ja nešto napravio. Treba razjasniti iskaze svjedoka«. </p>
<p>Sliško je imao aparate za igre na sreću u kafiću Marinčeve bivše supruge </p>
<p>Na pitanje Velibora Momčilovića kada je zadnji puta vidio Vjeku Sliška, Marinac je rekao da se ne sjeća, ali da su se viđali u gradu u prolazu, ali nisu komunicirali. Marinac potvrdio da je u kafiću svoje bivše supruge imao aparat za igre na sreću, čiji je vlasnik bilo poduzeće Vjeke Sliška. Sobjeslavski ga je upitao koliko eksploziva je vidio prilikom miniranja kuće Saše Rakara, na što je Marinac odgovorio da od oka može procijeniti da je bilo između četiri i 10 kg eksploziva.</p>
<p>Miroslav Vuković Olio svojim je pitanjima uspio ustvrditi da ga Marinac ne pozna, da ga nikada nije vidio »s dečkima s Knežije«, kao ni na pokopu Zlatka Bagarića, kao ni na komemoraciji koja je potom održana. Prilikom rečenice da je »Zolja prošla ispod Vukovićevog BMW-a«, Marinac zapravo mislio na jednog Vukovića iz Beograda. Na pitanje Vukovića kada je postao član »zločinačke organizacije«, Marinac je odgovorio: »Sad smijem govoriti da ste 'zločinačka organizacija', a inače moram koristiti termin takozvana. Ako su oni članovi, onda sam to bio ja. Ne poznam Vas i na Vas nisam mislio kada sam govorio o optuženicima, a u iskazu sam rekao koga poznam, na koga mislim«.</p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Miketića je štedišama preporučio i svećenik u nedjeljnoj propovijedi</p>
<p>DONJA STUBICA, 12. prosinca</p>
<p> - U utorak u Općinskom sudu nastavljeno je suđenje Željku Miketiću za kazneno djelo pokušaja prijevare. Predsjednica Sudskog vijeća, sutkinja Sanja Gašparac, saslušala je desetak novih svjedoka, dok se nekoliko svjedoka nije odazvalo, iako su uredno primili pozive.</p>
<p> »Prvi put za Željka sam čula u crkvi kad je svećenik na propovijedi rekao da ima u Donjoj Stubici dobar čovjek koji daje dobre kamate«, rekla je Jela Kovač, a to se dogodilo u Stubičkim Toplicama dok je živjela u Oroslavju. Ona je kod Željka Miketića oročila 60.000 DEM, koje je podigla iz banaka u koje je ulagala za vrijeme dok je radila u Švedskoj. Kad je Miketić otišao iz Hrvatske uplašila se za novac, a kad se vratio, bila je sretna i tada rekla suprugu da zahvaljuje Bogu što Željko nije ubijen, kako se govorilo. »Nek živi, makar i ne vrati novac«, rekla je Jela Kovač. »Željko Miketić odbijao je uzimati novac od nepoznatih ljudi, zbog čega me Rizvan Inaetović iz Austrije molio da ga upoznam s Miketićem. To sam učinio i zbog toga na mene glasi potvrda od 300.000 šilinga koji nisu moji, već Rizvanovi«, rekao je Viktor Martinec iz Marije Bistrice, umirovljeni policajac, koji je u to vrijeme bio i zapovjednik policijske stanice u Mariji Bistrici. od tog novca vraćeno je 78.000 šilinga nakon Miketićevog povratka iz SAD-a. Kovinotokar iz Marije Bistrice bunio se protiv prisutnosti novinara, te rekao da je znao da će biti nazočni novinari, on ne bi došao, osim da ga četiri policajca dovuku vezanog. On je oročio 40.000 DEM od kojih je od Miketićevih dužnika vratio 33.000, a ostalo bi još morao dobiti, također od dužnika, pa prema tome Miketiću nema potraživanja. I Zvonimir Horvat, također iz Marije Bistrice, oročio je 76.300 DEM koje još nisu vraćene. On je povremeno podizao i kamatu. Dio tog novca vlasništvo je njegove kćeri, koja ga je dobila kao odštetu nakon prometne nesreće, te oca koji je prodao njivu. On je osobno poznavao Željka Miketića i ranije i om mu je rekao da je njegov novac siguran, jer ga ulaže u sigurne privrednike. Saslušavanje novih svjedoka održat će se u veljači iduće godine.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Roditelji prije godinu dana misteriozno nestalog mladića još ne gube nadu </p>
<p>OSIJEK, 12. prosinca</p>
<p> - Iako je od njegovoga misterioznog nestanka prošlo točno godinu dana, sudbina dvadesettrogodišnjeg Osječanina Danijela Papratovića još je uvijek nepoznata. Podsjetimo, 13. prosinca 1999.godine oko 18 sati Danijel je otišao od kuće, rekavši roditeljima da ide prošetati. Međutim, od tada mu se izgubio svaki trag.</p>
<p>Unatoč brojnim napisima u novinama o njegovu nestanku, kao i obljepljenim plakatima na širem području grada, očajnim Danijelovim roditeljima Evi i Ivanu Papratoviću, do danas nitko nije javio niti jednu opipljivu informaciju da je negdje viđen i gdje bi mogao biti. O tom je događaju dakako obaviještena i policija koja je raspisala objavu. Roditelji su, iako uvjereni da Danijel nikada ne bi digao ruku na sebe, u suradnji s osječkim roniocima organizirali i potragu za njegovim tijelom u Dravi, no, i to je bilo bezuspješno.</p>
<p>Budući da je kod kuće ostavio novac i dokumente, njegovi roditelji ne vjeruju da je nekamo otišao samovoljno. Uostalom, ističu oni, nije imao razloga za to jer su imali jako dobar odnos. Prema riječima majke, danijel je imao sve što mu je zatrebalo, bio je zadovoljan i sretno zaljubljen u svoju dugogodišnju djevojku Gordanu, s kojom je planirao i brak. Bio je miran mladić koji se nije nikome zamjerao, niti se kretao u sumnjivome društvu. Njegova je djevojka kazala da se Danijel normalno ponašao, te da nije pokazivao da ga nešto muči.</p>
<p>Jedna od najčešćih i najbizarnijih priča o Danijelovu nestanku je ona da je žrtva trgovaca ljudskih organa. Roditelji su čak potražili pomoć i alternativnih metoda, pomoć vidovnjaka koji su im rekli da je njihov sin živ, ali da je zatočen protiv svoje volje.</p>
<p>Podsjetimo, Danijel je visok oko 190 cm, vrlo je mršav, kratke smeđe kose, a od kuće je otišao odjeven u tamno plavu »Nike« jaknu i trenirku iste marke i boje, te crvenim također »Nike« tenisice. Ukoliko netko zna nešto o ovome mladiću, neka se javi u najbližu policijsku postaju ili na telefon 92.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Podnesne kaznene prijave protiv bivšeg ravnatelja Plitvica i još 18 osumnjičenih</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 12. prosinca</p>
<p> - Policijska uprava ličko-senjska podnijela je kaznene prijave protiv 19 osoba zbog sumnje da su zlouporabom položaja i ovlasti, protuzakonitog poslovanja u platnom prometu, te protuzakonitih radnji u obnovi plitvičkih objekata oštetili državu za više od 30 milijuna kuna.</p>
<p>O ovom slučaju načelnik PU ličko-senjske Dubravko Novak u izjavi za Vjesnik nam je rekao:</p>
<p>»PU ličko-senjska od polovine srpnja do kraja listopada ove godine podnijela je u ovom slučaju tri kaznene prijave. Uz bivšeg ravnatelja Plitvica inž. Dujmovića kaznene prijave su proširene i podnešene još protiv 18 osoba«. Među osumnjičenima su vlasnici privatne tvrtke »Plitvice-trgovina« neki sadašnji i bivši djelatnici Plitvica, a među onima koji se terete za protuzakonite radnje i nesavjesno poslovanje su pretežno zaduženi izvođači radova na obnovi objekata, te ljudi koji su bili odgovorni za nadzor nad radovima.</p>
<p>Kriminalistička policija, kak doznajemo u PU, i dalje provodi obradu, a angažirani su i djelatnici krim-policije MUP-a RH. Već duže vrijeme ovaj slučaj zaokuplja pažnju ne samo medija nego i državnih revizora, djelatnike financijske, te spomenute krim-policije. Traži se odgovor na pitanje kako je i u što utrošeno 55 milijuna DEM u obnovi i revitalizaciji Plitvica. Na pitanje znači li to da su pod istragom odnosno da se terete zbog zloporabe ovlasti i položaja i bivši čelnici i članovi upravnih tijela Plitvica, bivša zamjenica ministra turizma Vinka Cetinski, potom predsjednici upravnih vijeća, do početka 2000. godine dr. Ante Kutle i Nikica Valentić, načelnik Novak je odgovorio: »Ono što u ovom trenutku mogu reći je da kriminalistička obrada nije završena i da predstoji opsežan i odgovoran posao na istrazi. Svi članovi povjerenstva i upravnih vijeća bit će pozvani na informativne razgovore i saslušani« zaključio je Novak.</p>
<p>Inače, prema priopćenju, kaznene prijave podnesene su protiv Mirka Rađenovića (49), jednog od vlasnika tvrtke »Plitvica-trgovina«, Ivice Kukuruzovića (39), zaposlenika Plitvica i suvlasnika iste tvrtke, inž. Željka Bendaka (49), jednog od direktora tvrtke »Export drvo - inženjering«. Ova tvrtka je bila glavni izvođač radova na obnovi hotela Plitvice.</p>
<p>Kaznene prijave podnesene su i protiv Mladena Kirina (50), Ivana Pavlinovića (52) iz Ravne Gore zaduženog za izvođenje centralnog grijanja, Ivana Džape (48) koji nadzirao radove. PU ličko-senjska je za još 11 osoba protiv kojih je podnijela kaznene prijave navela samo inicijale. To su S. B. (57), M. Z. (44), B. B. (45), B. S. (41), Č. B. (57), G. S. (37), B. M. (54), K. M. (38), N. J. (56), P. Lj. (58), L. B. (57). Neslužbeno doznajemo da bi istraga o obnovi hotela »Jezero« mogla rezultirati i novim imenima na popisu osumnjičenih za razna kaznena djela.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ljut zbog sudskog iseljenja ključem izudarao vlasnicu</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Zagrebačka policija je u utorak dala i službeno priopćenje o pokušaju ubojstva koje se dogodilo noć prije u obiteljskoj kući Ane Kunštek (55), u Zvonigradskoj 25, a koju je metalnim ključem pokušao ubiti Zoran Dimitrijević (48).</p>
<p>Naime, prema podacima s kojima raspolaže policija, u ponedjeljak oko 19.15 sati, napadnuta Ana Kunštek (policija je priopćila samo inicijale) s prijateljicom je ušla u dvorište svoje obiteljske kuće u koje se nakon sudskog iseljenja tog jutra vratio Dimitrijević sa svojom suprugom. Upravo u trenutku kada je Ana zakoračila u dvorište, dimitrijević je zamahnuo metalnim ključem, udarivši vlasnicu kuće više puta po glavi.</p>
<p>Kolima Hitne pomoći Ana je prevezena u KB Sestara Milosrdnica, gdje su liječnici utvrdili kako je zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život u vidu frakture lubanje s nagnječenjem mozga i više reznih rana.</p>
<p>Odmah nakon događaja policajci Sedme policijske postaje uhitili su Zorana Dimitrijevića i priveli ga u službene prostorije na daljnju kriminalističku obradu. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Posvađao se sa suprugom i nožem teško ozlijedio šogora</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - U utorak oko ponoći u obiteljskoj kući u Žitnoj 12 na području Dubrave, izbila je svađa među supružnicima Ivicom Kolarićem (24) i dvadesetogodišnjom Lidijom Kocen - Kolarić (policija je priopćila samo inicijale), koja je okončana tako što je Ivica nožem teško ozlijedio ženina brata Damira, koji je pokušao smiriti posvađane supružnike.</p>
<p>Naime, za vrijeme svađe, Ivica je u jednom trenutku nožem nasrnuo na svoju suprugu, zaprijetivši kako će ih sve pobiti. Uplašena Lidija je s osmomjesečnim djetetom pobjegla na kat kuće, gdje su spavali njezini roditelji i brat. Kada je Ivica došao za njom, Lidijin otac Franjo Kocen (47) i brat Damir (24) su ga pokušali smiriti, ali je on nožem napao Damira, ubovši ga u prsa, nakon čega je pobjegao iz kuće.</p>
<p>Teško ozlijeđenog Damira otac je odvezao u KB Dubrava, gdje su liječnici utvrdili kako je zadobio ozljede opasne po život, u vidu ubodne rane s ozljedama srca, jetre i pluća.</p>
<p>Odbjegli Ivica je, pak, pronađen sat nakon ponoći u Grižanskoj bb, nakon čega je uhićen i priveden u službene prostorije radi daljnje kriminalističke obrade. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Tobožnji kupci CD playera žrtvu udarili po glavi i oteli mu mobitele i novac</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - U ponedjeljak oko 12,30 sati, zasad nepoznati maskirani muškarac naoružan pištoljem, ušao je u trgovinu »Konzum« u Horvaćanskoj 52, te je od prodavačice Marije J. (40) zatražio novac.</p>
<p> Uplašena žena je vrisnula, nakon čega se razbojnik uplašio i pobjegao.</p>
<p>Drugo razbojstvo dogodilo se oko 13 sati na kiosku »Jonita« u Savskom Gaju, kada je nepoznati maskirani muškarac prijeteći pištoljem od prodavačice Nataše O. (28) zatražio novac. nakon što mu je Nataša predala 2000 kuna, razbojnik je pobjegao.</p>
<p>Istog dana oko 19 sati, na Srednjacima je zasad nepoznati muškarac zaprijetivši prodavačici Mireli V. (18) opljačkao kiosk »Tiska«. I ovaj je razbojnik pobjegao nakon što je dobio plijen od 1200 kuna.</p>
<p>U ponedjeljak, pak, oko 20 sati, dvojica nepoznatih muškaraca napala su Ivicu A. (23), koji se s njima po ranijem dogovoru našao u blizini Maksimirskog stadiona, kako bi im popravio CD player.</p>
<p> Naime, našavši se s nepoznatima, muškarci su započeli nagovarati Ivicu da pođe kući k jednom od njih, nakon čega su krenuli prema Fakultetskom dobru. Tu je jedan od razbojnika naglo udario Ivicu šakom u glavu. Nakon što je pao na pod, razbojnici su Ivicu dobro izudarali i uzeli dva mobitela i 1000 kuna.</p>
<p> Hitna pomoć je Ivicu slomljene čeljusti prevezla u KBC Rebro.</p>
<p>Drska pak krađa je zabilježena u ponedjeljak oko 19.20 sati u Brozovoj bb, gdje su dvojica nepoznatih mladića prišla sedamnaestogodišnjoj V. V. i zatim joj iz ruku oteli mobitel vrijedan dvije tisuće kuna.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Danas potpis ugovora Hrvatske i Europske investicijske banke</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Ministar financija dr. Mato Crkvenac i potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Ewald Nowotny potpisat će u srijedu Okvirni ugovor o suradnji. Time će i naša zemlja ispuniti uvjet za dobivanjem kredita te europske financijske institucije sa sjedištem u Luxembourgu.</p>
<p>S tom bankom Hrvatska surađuje od 1992. godine kad je uspostavila diplomatske odnose s Europskom unijom. No, dosad je, uz Jugoslaviju, bila jedina zemlja sudionica Pakta o stabilnosti koja nije potpisala ugovor o suradnji s Europskom investicijskom bankom što znači da nije imala ni pravo na zajmove te institucije. Nakon političkih promjena u Hrvatskoj, Europska je komisija preporučila Vijeću ministara Europske unije da mandat EIB-a proširi i na Hrvatsku, i to do iznosa od 230 milijuna eura. </p>
<p>Za financiranje projekata u sklopu Pakta o stabilnosti EIB namjerava izdvojiti 122 milijuna eura. Hrvatska računa na kredite za gradnju autoceste Rijeka - Budimpešta, odnosno 23,2 kilometra duge dionice od Brezničkog Huma do Varaždina, te za modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge od Belog Manastrira do Vrpolja. Prvi je projekt »težak« 150 milijuna eura, od čega 100 milijuna eura ulazi u »quick start« projekte čija provedba mora početi do kraja ožujka 2001. godine. Ostatak od 50 milijuna eura ulazi u »near term« projekte koji se trebaju početi provoditi najkasnije do ožujka 2002. godine. Vrijednost drugoga projekta za prugu procjenjuje se na 22 milijuna eura i u cijelosti je svrstan u »quick start« projekte. Prema prijašnjim najavama iz Ministarstva vanjskih poslova, polovicu navedenih sredstava trebao bi osigurati EIB. Spominjala se i mogućnost da se ta banka uključi u financiranje izgradnje Jadransko-jonske autoceste. EIB je pokazao interes za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva u našoj zemlji. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Do kraja tjedna splitska Alpe Jadran banka u likvidaciju </p>
<p>Inspektori HNB-a su u splitskoj banci pronašli brojne nepravilnosti, primjerice, ekstremno veliku izloženost prema većinskom vlasniku od čak 153 posto jamstvenog kapitala, što je za 148 posto više od dopuštenoga / Do kraja lipnja imala je gubitke od oko 41 milijuna kuna kao i velike probleme s likvidnošću / U banci je ostala blokirana štednja od oko devet milijuna maraka, a svi su štedni ulozi bili ispod 100 tisuća kuna pa za njih jamči država / Neslužbeno doznajemo da policija već istražuje moguća kaznena djela i malverzacije u bančinu poslovanju </p>
<p>SPLIT, 12. prosinca</p>
<p> - Do kraja tjedna splitska će Alpe Jadran banka pokrenuti postupak likvidacije temeljem financijskih izvješća izrada kojih je već počela. Da toj privatnoj banci nema spasa konačno su potvrdili njezini upravni i nadzorni odbor, a likvidacija će se pokrenuti po važećem Zakonu o trgovačkim društvima.</p>
<p> U priopćenju za javnost bančin je većinski vlasnik Luka Jerić obrazložio da joj je dozvola za rad oduzeta zato što je Hrvatska narodna banka u posljednje dvije godine u nekoliko kontrola poslovanja ustanovila nedostatke i dala rokove da se oni uklone. Banka ih navodno nije mogla ukloniti u tim rokovima, a problem je pokušala riješiti i pronalaženjem strateškog partnera u Novoj Ljubljanskoj banci, što je Hrvatska narodna banka odbila. </p>
<p>Unatoč odluci o pokretanju likvidacije, odnosno o ukidanju odobrenja za rad, sve do ponedjeljka se nije pouzdano znalo što će biti s tom bankom. Naime, pojam likvidacija u hrvatskom je bankarstvu, za razliku od stečaja, potpuna novina. No bez obzira na to hoće li banka u stečaj ili u likvidaciju, štedni su ulozi građana ispod 100 tisuća kuna osigurani jer za njih jamči Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. Prema prvim saznanjima u Alpe Jadran banci u trenutku HNB-ove odluke bilo je na štednji oko devet milijuna njemačkih maraka, a svi su štedni ulozi bili ispod 100 tisuća kuna.</p>
<p>Za ovakvu drastičnu odluku presudni su bili nalazi inspektora središnje banke prema kojima je banka nedostatno formirala rezerve za potencijalne gubitke i izdvajanja obvezne rezerve u stranoj valuti. Nezakonito je iskazivala dobit za 1997. godinu i na osnovi toga isplaćivala predujmove za dividende dioničarima. Dokapitalizacija banke izvršena je povlačenjem kredita odobrenoga jednom off-shore poduzeću na temelju založenih depozita u inozemstvu, a banka je prekoračila i dopuštenu izloženost dioničarima. Do kraja lipnja ove godine imala je gubitke u poslovanju od oko 41 milijuna kuna kao i velike probleme s likvidnošću, zbog čega na vrijeme nije podmirivala svoje obveze prema inozemnim bankama.</p>
<p>Prema HNB-ovu nalazu Alpe Jadran banka netočno je iskazivala temeljni i jamstveni kapital, a ekstremno veliku izloženost imala je prema većinskom vlasniku, od čak 153 posto jamstvenog kapitala, što je za 148 posto više od dopuštenoga. Banka je navodno ignorirala sve nalaze i prijedloge HNB-a te je nastavila odobravati nove plasmane, prolongirala dospjele te izdavala jamstva.</p>
<p>O mogućim grijesima dvojice osnivača Alpe Jadran banke, Pere Perišića, bivšeg direktora splitske poslovnice Ljubljanske banke, i Luke Jerića dosta se špekulira. No Policijska uprava splitsko-dalmatinska još nije ništa službeno poduzela. Neslužbeno doznajemo da o mogućim kaznenim djelima i malverzacijama u bančinu poslovanju službenici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske već neko vrijeme intenzivno rade.</p>
<p>Bankari pak, s druge strane, drže kako je bančina sudbina zapečaćena, bez obzira na moguće nezakonite djelatnosti, onog trenutka kad su se iskusni bankar Perišić i Jerić prije nekoliko godina razišli i podijelili imovinu. U moru pogrešne Jerićeve bankarske politike bilo je i otpuštanje svih preostalih iskusnih bankara koje je zaposlio Perišić. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Strani kapital ulazi u domaće stambene štedionice? </p>
<p>Vlada u prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predlaže i mogućnost restrukturiranja postojećih stambenih zaduženja / Time bi se omogućilo zajmoprimcima da otplatu nepovoljnih stambenih kredita preusmjeravaju na otplatu kredita o stambenoj štednji i postigla brža otplata kredita uz smanjenje rizika otplate kroz niže kamatne stope / Planirano je i uvođenje predfinanciranja za općine i gradove, radi poticanja njihova intenzivnijeg uključivanja u stambeno zbrinjavanje osoba slabijega imovnog stanja te jednokratnu isplatu državnih poticajnih sredstava </p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Strane banke i štedionice mogle bi uskoro dobiti pravo ulaganja i sudjelovanja u vlasničkom portfelju hrvatskih stambenih štedionica, prihvati li Sabor Vladin konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Uz to Vlada predlaže uvođenje predfinanciranja za općine i gradove, radi poticanja njihova intenzivnijeg uključivanja u stambeno zbrinjavanje osoba slabijega imovnog stanja te jednokratnu isplatu državnih poticajnih sredstava i njihovo naknadno korištenje.</p>
<p>Stambene štedionice, pojašnjava se u Vladinu prijedlogu, nisu naslijedile problematičnu aktivu iz prethodnog razdoblja, a zakonom su im precizno određeni okviri djelovanja, pa stoga imaju dobar imidž kod potencijalnih štediša te stoga njihovu djelatnost treba dodatno razviti i poboljšati. Jedan od načina koji predlaže Vlada jest da se novim zakonom omogući stranim bankama i štedionicama sudjelovanje u vlasničkom portfelju hrvatskih stambenih štedionica, i to radi jačanja njihove kapitalne osnove i povećanja konkurentnosti.</p>
<p> Izmjene zakona sadrže i postupak odobravanja stambenih kredita uz mogućnost restrukturiranja postojećih stambenih zaduženja. Time bi se, smatra Vlada, omogućilo zajmoprimcima da otplatu nepovoljnih stambenih kredita preusmjeravaju na otplatu kredita o stambenoj štednji i postigla brža otplata kredita uz smanjenje rizika otplate kroz niže kamatne stope.</p>
<p> Unapređenje sustava stambene štednje Vlada namjerava potaknuti i uvođenjem predfinanciranja za općine i gradove. Zakonom je propisana obveza štednje od minimalno dvije godine, koja se odnosi i na općine i gradove. Vlada, odnosno Ministarstvo financija, koje je nositelj izrade prijedloga za izmjene i dopune Zakona o stambenoj štednji, smatra da, ako postoje konkretne financijske potrebe i mogućnosti realizacije stambene potrebe, to vrijeme čekanja postaje neprihvatljivo. Vlada stoga predlaže da se omogući predfinancirnje iz sredstava stambene štedionice kojima bi se omogućilo stambenim štedionicama odobravanje kredita općinama i gradovima bez razdoblja štednje, odnosno po isteku kraćeg razdoblja štednje. Krediti za predfinanciranje odobravali bi se iz fonda prikupljene štednje stambene štedionice, po većoj kamatnoj stopi od one za stambene kredite u stambenoj štedionici. Sadašnji propis o minimalnom dvogodišnjem razdoblju štednje sprječava plasman depozita stediša na financijsko tržište, pa su oni praktički zamrznuti i s njima štedionice ne mogu poslovati.</p>
<p> Konačno, postojeći način tromjesečnih isplata državnih poticaja, koji je zadavao dosta operativnih problema, zamijenio bi se modelom jednokratne uplate državnih poticaja. Vlada naglašava da provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje neće platiti porezni obveznici, odnosno da za njegovu provedbu nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu.</p>
<p> Prijedloge izmjena stambene će štedionice zacijelo prihvatiti jer su oni na tragu njihovih ovojesenskih zahtjeva. </p>
<p>U Hrvatskoj djeluju četiri stambene štedionice, i to: Prva stambena štedionica, koju je osnovala Zagrebačka banka, Wuestenrot stambena štedionica, koju je osnovala Bank Austrija d.d. Zagreb, Hrvatska stambena štedionica, koju je osnovala Varaždinska banka u suradnji sa 24 poslovne banke, te Raifffeisen stambena štedionica, koju je osnovala Raifeisenbank d.d. Zagreb. Početkom studenoga imale su ukupno 72.600 sklopljenih ugovora o stambenoj štednji sa 1,21 milijardu kuna depozita. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Tržišno formiranje cijena naftnih derivata, plina i struje ne donosi nužno poskupljenje</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Nakon što je potpredsjednik Vlade Slavko Linić istaknuo da je neophodno dalje usklađivanje cijena struje, naftnih derivata i plina jer je deset godina u gospodarstvu vođena socijalnu politiku, što je u tržišnoj ekonomiji nezamislivo, otvoreno je pitanje hoće li najavljena deregulacija cijena energenata značiti i njihovo poskupljenje. </p>
<p>Iako najavljeno tržišno formiranje cijena derivata, plina i struje, što Vlada najavljuje za iduću godinu, u Hrvatskoj elektroprivredi i Ini pozdravljaju, upozoravaju da to ne znači i nužno povećanje njihovih cijena. Tako predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević kaže da je svaki razgovor o mogućim cijenama naftnih derivata prije prihvaćanja mehanizma tržišnog formiranja cijena nagađanje bez realne osnove. Uvođenje tržišnog formiranja cijena nafte, naftnih derivata i prirodnog plina »u ovom trenutku ne mora značiti istodobno i poskupljenje tih proizvoda, što podrazumijeva da bi neki proizvodi mogli i pojeftiniti, što će ovisiti o veličini parametara važnih za tržišno formiranje cijena«, kaže Dragičević. Dodaje da se Ina ne zalaže za povećanje cijena, nego za uvođenje tržišnog modela formiranja cijena. Dragičević ističe da će se o cijenama derivata moći konkretnije razgovarati tek kada se utvrdi formula za njihov izračun koja će sadržavati kretanje cijena na tržištu Mediterana i odnos tečaja dolara i kune.</p>
<p> Za Inu je najvažnije, dodaje Dragičević, da Vlada nije dala prazno obećanje kada je više puta istaknula da preko nižih cijena derivata nafte i plina neće provoditi socijalnu politiku. Zbog razlike između stvarne i priznate cijene, dodaje Dragičević, Ina je samo ove godine ostvarila manji prihod od gotovo 2,4 milijarde kuna, a kako bi u tim uvjetima opstala, zaustavila je sve investicije osim ekoloških.</p>
<p>»I Vladi i javnosti dobro je poznato da je za opstanak Ine nužno ulaganje u modernizaciju njezinih postrojenja, kako bi mogla odgovoriti izazovima koje pred nju postavlja konkurencija, ali i zahtjevima Europske zajednice u pogledu ekološke kakvoće goriva. Neće biti isto ulazi li Ina u predstojeći ciklus privatizacije kao zdrava tvrtka s jasnom vizijom i perspektivom ili kao tvrtka s velikim gubicima. Naš je vlasnik svjestan da bi ovaj drugi model bio poguban i za Inu i za Hrvatsku«, napominje Dragičević.</p>
<p>Tako i dalje nema jasnog odgovora na pitanje da li će i doći do povišenja cijena struje, plina i naftnih derivata te koliko će biti to poskupljenje. Tržišno se formiranje cijena može očekivati već početkom iduće godine, kažu u Ini. Konkretne računice Ina još nije napravila jer će sve ovisiti o dogovoru s Vladom i mogućnostima rješavanja cijene nafte preko tzv. plutajućih trošarina, dok je izvjesno da će doći do poskupljenja cijene plina, za koju u Ini kažu da se nije mijenjala od 1997. godine. Cijena plina samo do dolaska na hrvatsku granicu iznosi 15 centi po prostornom metru, a mi ga zbog Vladinih mjera prodajemo po 9,5 centi, kažu u Ini.</p>
<p>I u HEP-u ističu kako za Vladino usmjerenje k slobodnom formiranju cijena na tržištu znaju već duže vrijeme, no smatraju kako to nužno ne znači i novo poskupljenje struje. Očekivano »zeleno svjetlo« Ini i HEP-u da na tržištu slobodno formiraju cijene svojih proizvoda ujedno znači i njihovu pripremu za jaču tržišnu utakmicu, uspješniji »okršaj« s konkurencijom te pripremu za nadolazeću privatizaciju. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Među državnim poduzećima najveći prosjek plaće u Croatia Airlinesu </p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Najveća prosječna isplaćena neto plaća u državnim i javnim poduzećima u prvih deset mjeseci ove godine isplaćena je u Croatia Airlinesu u iznosu od 5750,38 kuna, što je 6,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U listopadu 2000. prosječna isplaćena neto plaća u Croatia Airlinesu bila je 5876,34 kune. Na drugom je mjestu prosječna neto plaća u Hrvatskim vodama, koja je u prvih deset mjeseci 2000. po podacima iz tog poduzeća iznosila 5571,34 kune, dok je po podacima ZAP-a bila 5418,91 kunu. Zanimljivo je da se, po podacima iz Hrvatskih voda, tamošnja neto plaća u prvih deset mjeseci 2000. povećala 6,49 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je po podacima ZAP-a pala za 5,33 posto. Slijedi neto plaća u Croatia osiguranju, čiji podaci govore da je u prvih deset mjeseci iznosila prosječno 5473 kune, dok je po podacima ZAP-a iznosila 5968 kuna. Statistika Croatia osiguranja bilježi njen 4,93-postotni rast u odnosu na razdoblje siječanj - listopad 1999, dok ona ZAP-ova bilježi 12,31-postotno povećanje. Na dnu popisa visine prosječno isplaćenih neto plaća u državnim i javnim poduzećima za razdoblje siječanj - listopad 2000. nalazi se Jadrolinija s prosječno isplaćenom neto plaćom (1-10/2000) od 2856 kuna, odnosno 2802 kune po podacima ZAP-a. U odnosu na razdoblje siječanj - listopad 1999. Jadrolinijine statistike bilježe porast od 10,84 posto, a ZAP-ove 8,69 posto.</p>
<p> Hrvatske su željeznice pretposljednje sa 3066,32 kune. Po podacima HŽ-a, u prvih deset mjeseci 2000. tamošnja je neto plaća porasla 6,65 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. </p>
<p> Najveći porast plaća - 17,5 - posto bilježi Hrvatski telekom. Puno ne zaostaju Hrvatske šume s porastom plaća od 17,1 posto, a relativno velik rast zabilježen je i u Hrvatskoj pošti - 12,15 posto. Najmanji pak rast od 3,09 posto bio je na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), i to 3,09 posto. Slijedi Hrvatska lutrija sa 3,58 posto i Croatia osiguranje sa 4,93 posto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Krapinski prijevoznik Presečki Grup stalno traži nove vozače</p>
<p>KRAPINA, 12. prosinca</p>
<p> - Presečki Grup ove je godine ispunio i više od sto posto planiranoga uz kontinuirano zapošljavanje novih radnika, a stalno je otvoren natječaj za kvalificirane vozače koji nam nedostaju, rekao je u utorak na tiskovnoj konferenciji direktor Presečki Grupa Antun Presečki.</p>
<p>Prema njegovim riječima poduzeće je u stalnom napretku i sada zapošljava 320 zaposlenika, a 1995. bilo ih je svega 36. Ove je godine Presečki Grup otkupio dionice Croatia Zadar Linea, koja je bila blokirana zbog 12 milijuna kuna nepodmirenih potraživanja i s gubitkom od 35 milijuna kuna. Zbog nesređenog poslovanja Croatia Zadar Line završila je u studenome u stečaju te je osnovano novo poduzeće, Presečki prijevoz putnika Zadar, koje je preuzelo svih 85 do tada zaposlenih i zaposlilo 35 novih radnika.</p>
<p>Naglasak je u organizaciji poduzeća prije svega na stručnosti i sposobnosti, što omogućuje stalnu ekspanziju, ali i dobre poslovne rezultate, zbog čega će ova teška gospodarska godina biti pozitivno završena. Ove godine u modernizaciju je uloženo 5,5 milijuna DEM kredita poduzeća Sejari, glavnog zastupnika Neoplana, uz kamatu od 6,5 posto, čime je kupljeno 11 autobusa i tri teretna kamiona. Ujedno je otkupljen autobusni kolodvor u Pregradi i propali »Pregrada turs«.</p>
<p>Za sljedeću godinu planira se kupovina desetak novih autobusa i otvaranje putničkih linija prema Crnoj Gori. Moguće poskupljenje goriva automatizmom bi moglo povećati cijene prijevoza, koji se i onako bori s rentabilnošću, naročito zbog toga što najveći zagorski prijevoznik pokriva 50 posto nerentabilnih linija. No po riječima Antuna Presečkog time se pokriva socijalna dimenzija i potreba građana manjih naselja koji osim polupraznih autobusnih linija nemaju nikakvih drugih veza s većim gradovima i Zagrebom. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Diners predstavio Premium karticu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od 1. siječnja sljedeće godine Diners Club International počinje izdavati novu, međunarodnu Premium karticu koja po povlasticama za korisnika nadmašuje sve postojeće zlatne i platinaste kartice.</p>
<p> Kako je na prigodnoj konferenciji za novinare u utorak najavio Žarko Kraljević, predsjednik uprave Dinersa, korisnici kartice (koja će se izdavati uz posebne uvjete) ujedno će biti osigurani u Aurum osiguranju od posljedica nesretnog slučaja na putu na svotu do 1,5 milijuna kuna, a u Addenda osiguranju će imati dopunsko zdravstveno osiguranje za medicinsku pomoć u zemlji i inozemstvu. Kartica koja pruža i brojne druge pogodnosti izdavat će se u 200 Diners Clubova u svijetu, a prva zemlja u kojoj počinje izdavanje je Hrvatska.</p>
<p>U ponedjeljak je ujedno potpisan ugovor između Dinersa i Hrvatskog auto kluba (HAK) o »cobranding« suradnji, što znači da će članovi obaju klubova moći dobiti zajednički izdanu karticu međunarodne valjanosti za plaćanje roba i usluga. Prema riječima Borisa Šprema, glavnog tajnika HAK-a, vozači korisnici ove kartice imat će besplatno članstvo u HAK-u, besplatnu auto-touring pomoć u Hrvatskoj i popust pri kupnji dodatnih knjižica za auto-touring pomoć. </p>
<p>Kako je najavljeno, članovi Dinersa mogu od 1. siječnja na bankomatima Zagrebačke banke podizati gotovinu do 2.000 kuna mjesečno, a u poslovnici Genaralturista u Varaždinu bez naknade plaćat će račune ili podizati gotovinu do 3.000 kuna mjesečno.</p>
<p>Objavljeni su i rezultati nagradne igre za članove. Podijeljena su tri automobila čije su ključeve dobitnicima donijeli padobranci koji su se za tu priliku spustili na terasu Hotela Esplanade. (B. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>EFTA potpisala Deklaraciju o suradnji s Jugoslavijom </p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - U sjedištu Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) u Ženevi u utorak je, pod predsjedanjem ministra vanjskih poslova Islanda Halldóra Ásgrímssona, održan susret ministara članica ove integracije (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska). Na tom je sastanku EFTA potpisala Deklaraciju o suradnji s Jugoslavijom i Deklaraciju o trgovini i investicijskoj suradnji sa zemljama Mercosura (Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj), stoji u priopćenju koje je Tajništvo EFTA-e poslalo u našu redakciju.</p>
<p>Ukupna robna razmjena EFTA-e i SRJ 1998. godine iznosila je 96,87 milijuna USD, pri čemu je EFTA-in izvoz u tu zemlju bio višestruko veći od uvoza. Trgovinska razmjena EFTA-e i Mercosura iste je godine vrijedila 2,14 milijardi USD, a izvoz iz zemalja EFTA-e bio je znatno veći od uvoza iz Mercosura.</p>
<p> Podsjetimo, EFTA i Hrvatska ljetos su potpisale Deklaraciju o suradnji, a u skoroj se budućnosti očekuje i sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini. (A. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Hrvatska se oprostila od Gotovca </p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Vlado je bio pjesnik i filozof, ali Vlado je bio nadasve moj prijatelj. Bio je čovjek koji je uvijek i u svakom trenutku, u svim mijenama kroz koje smo prolazili znao koliko je važno, čak najvažnije, sačuvati ljubav, dostojanstvo i slobodu. I ma koliko apsurdno zvučalo, upravo cijenom slobode sačuvao je slobodu. I ne samo za sebe, sačuvao ju je za sve nas. Nije se nikada bojao reći što misli, nije se bojao prijetnji, ni represije, sve do ataka na goli život. Istaknuo je to hrvatski predsjednik Stjepan Mesić opraštajući se u utorak od svoga prijatelja Vlade Gotovca ispred mrtvačnice na Mirogoju. Ne mogavši suspregnuti suze, Predsjednik je poručio svom prijatelju: »Ponosan sam što sam imao čast biti Tvojim prijateljem. Zbogom i hvala Ti, dragi Vlado. Ostavljamo Te u zagrljaju hrvatske zemlje kojoj si u svakom trenutku svoga življenja s iskrenom i bezrezervnom ljubavi pripadao«. </p>
<p>Praćen zvucima pjesme Ave Maria, lijes s tijelom velikog pjesnika, filozofa i političara, rodoljuba i liberala nešto nakon podneva u utorak je pred mirogojskom mrtvačnicom dočekalo tisuće građana, štovatelja njegova lika i djela. Oni su podijelili tugu s Gotovčevom obitelji kojoj je nadbiskup zagrebački Josip Bozanić, nakon služenja vjerskog obreda, izrazio kršćansku i ljudsku sućut. A predsjednik Mesić dodao je tome i izraze sućuti cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>Građani su netom prije početka pogreba strpljivo čekali u redu da bi se pokraj odra barem na minutu poklonili, ostavljajući simbolično, crvenu, žutu, bijelu ružu... Počast kolegi iz saborskih klupa uoči pogreba došli su odati mnogi saborski zastupnici, predstavnici svih političkih stranaka, zastupnici iz redova vladajuće koalicije, oporbenoga HDZ-a, te brojni kulturni i javni djelatnici.</p>
<p> Na put prema vječnom počivalištu Vlado Gotovac ispraćen je tiho i dostojanstveno, onako kako su ga i na svim ostalim komemoracijama ovih dana ispraćali javnost, političari i prijatelji.</p>
<p>Hrvatski predsjednik, osobni Gotovčev prijatelj, bio je jedini govornik na zadnjem ispraćaju. Govoreći isključivo kao prijatelj zapitao se kako se pravim riječima oprostiti od čovjeka koji je bio takav majstor riječi. »Spoznaja da je oproštaj tako konačan, oduzima mi snagu i osjećam samo tešku prazninu i tugu«, rekao je predsjednik Mesić. Prisjećajući se robijaških dana Vlade Gotovca, kazao je da ga je komunistički režim bacio u zatvor i intelektualnu izolaciju, a bivša ga je HDZ-ova vlast proglašavala izdajicom. No, Gotovca to nije »ni promijenilo ni pokolebalo«. </p>
<p>Na put prema vječnom počivalištu Vlado Gotovac ispraćen je tiho i dostojanstveno, onako kako su ga i na svim ostalim komemoracijama ovih dana ispraćali javnost, političari i prijatelji.</p>
<p>Hrvatski predsjednik, osobni Gotovčev prijatelj, bio je jedini govornik na zadnjem ispraćaju. Govoreći isključivo kao prijatelj zapitao se kako se pravim riječima oprostiti od čovjeka koji je bio takav majstor riječi. »Spoznaja da je oproštaj tako konačan, oduzima mi snagu i osjećam samo tešku prazninu i tugu«, rekao je predsjednik Mesić. Prisjećajući se robijaških dana Vlade Gotovca, kazao je da ga je komunistički režim bacio u zatvor i intelektualnu izolaciju, a bivša ga je HDZ-ova vlast proglašavala izdajicom. No, Gotovca to nije »ni promijenilo ni pokolebalo«. </p>
<p>»Čak i tamo, u Staroj Gradiški, u zatvoru, tamo gdje su bili najmonstruozniji ubojice i kriminalci, tamo gdje su moral i ljudsko dostojanstvo bili najčešće samo apstraktna kategorija, i tamničari i utamničeni s poštovanjem su ga zvali 'profesore'«, istaknuo je Predsjednik. Prisjetio se i da je Vlado Gotovac odbio potpisati molbu za pomilovanje dok mu je upravitelj zatvora u Gradiški nudio da napiše samo jednu rečenicu i stavi svoj potpis. Gotovac je to rezolutno odbio i uzvratio: »Potpis je cijeli moj život, potpis to sam ja«.</p>
<p>Zatvorski su mu dani, rekao je predsjednik Mesić o Vladi Gotovcu, oteli prekrasne trenutke i vrijeme zajedništva s bližnjima, a smrt mu je vrijeme sada zauvijek prerano otela. No ipak, kazao je, »učinio je i ostavio toliko kao da je imao nekoliko života«. Apostrofirao je mnoge Gotovčeve poruke, istaknuvši i onu legendarnu pred domom bivše JNA 1991. kad je majkama koje su željele spasiti svoje snove »obično, ali do prokletstva snažno« rekao: »Ja vas volim i ja se s vama ponosim. I kad bih morao birati hoću li s vama umrijeti ili s generalskim strašilima živjeti, izabrao bih smrt«! Gotovac je tada, prisjetio se Predsjednik, poručio generalima da Hrvate puste na miru jer oni imaju »svoju domovinu, svoje gradove, kulturu i naciju«. </p>
<p>Ovih dana, otkako je umro, mnogo smo puta čuli da je postao političar ne zato što je to želio već zato što je to bio zov njegovih domovinskih i domoljubnih potreba, kazao je Mesić, zaključivši da se Gotovac predao politici koja ga je zarobila do kraja života. I bio je čvrst, uporan i hrabar, reče predsjednik Mesić, potkrijepivši to Gotovčevim sudjelovanjem u osnivanju dviju političkih stranaka. Iako smo svjedoci mnoštva laži i previranja u politici, Vladu Gotovca, istaknuo je predsjednik Mesić, »nitko nikada nije mogao uvjeriti da se u politici mora varati i da se ne treba držati svojih obećanja«. Zato je naglasio: »Ako samo to naučimo od njega, jako smo puno naučili«, završivši govor u suzama. </p>
<p> Nadbiskup Josip Bozanić, služeći svečanu misnu homiliju, kazao je da je Gotovac bio iskonski kršćanin koji pokazuje da vjera otvara put iz smrti u život. »Vlado Gotovac bio je vjernik koji pokazuje da na prvo mjesto treba staviti moralna načela«, rekao je Bozanić ističući, kao i predsjednik Mesić, da je zbog vlastitih moralnih načela taj poznati hrvatski političar i filozof odbio da mu se skrati robija. Prema njegovim riječima, pokojni je Gotovac na svoju želju dobio svete sakramente, posljednju ispovijed i pričest desetak dana prije smrti. </p>
<p>Uz zvuke zvona s crkve Krista Kralja, nakon svečane homilije ispred mrtvačnice na zagrebačkom groblju Mirogoju i završnog blagoslova nadbiskupa Bozanića, pogrebna je povorka u pratnji obitelji, državnoga vrha, političara i tisuće građana ispratila velikog liberala Vladu Gotovca do vječnog počivališta, u neposrednoj blizini velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže. </p>
<p>Nad otvorenim grobom posljednji su mu se, u tišini, poklonili Mladi liberali. Složili su hrvatsku zastavu i predali je Gotovčevoj supruzi Simoni, a zatim je lijes velikog rodoljuba spušten u grob uz zvuke »Lijepe naše«, kako bi to i sam želio. Ispraćen je uz najviše državne počast, ali decentno i dostojanstveno.</p>
<p> Obitelj, predsjednici države, Vlade i Sabora, prijatelji i građani vječno Gotovčevo počivalište zasuli su zemljom donesenom iz njegova rodnog Imotskog. Veliki čovjek, humanist, pjesnik, filozof i političar, Vlado Gotovac dostojanstveno je ovoga utorka »ispraćen u život vječni«, kazao je Bozanić. Cijela bi Hrvatska tomu dodala - Vlado Gotovac ispraćen je u povijest!</p>
<p> Hrvatski je sabor u utorak bilo tužno mjesto na kojem se okupila Gotovčeva obitelj, supruga Simona i kći Ana, te hrvatski dužnosnici i prijatelji kako bi tom velikom rodoljubu, pjesniku i političaru odali posljednju počast na komemorativnom skupu koji je počeo Lijepom našom i minutom šutnje. U velikoj sabornici, uz predsjednika Republike Hrvatske Stipu Mesića, premijera Ivicu Račana i članove Vlade, predsjednike obaju domova Sabora Zlatka Tomčića i Katicu Ivanišević, od Vlade Gotovca oprostili su se i saborski zastupnici, a na mjestu gdje je inače sjedio stavljena je ruža. </p>
<p>Govoreći o Vladi Gotovcu kao političaru, premijer Račan naglasio je da se u njemu uvijek prepoznavala snaga osobnog dostojanstva i trebalo mu se diviti kao čovjeku. »Ono u čemu je Vlado bio najjači i najsvjetliji primjer svima bila je njegova odlučnost da iz svoje patnje i nanesene mu nepravde ne radi politički kapital. Ne dopustivši sebi ni pomisao na osvetu, pokazao je svu širinu duha«, poručio je Račan dodavši da je Gotovac bio istinski domoljub koji je svoju Hrvatsku nježno volio svim svojim bićem, a ona je za njega bila strast i utjeha. »Bio je domoljub koji prije svega poštuje čovjeka«, naglasio je premijer. Ustvrdio je da je Gotovac imao nepogrešiv osjećaj pravde i pravednosti, što dokazuje njegovih pedeset godina borbe za dostojanstvo pojedinca i moralnost politike. »Danas, opraštajući se od Vlade Gotovca, iskazujemo svoje iskreno poštovanje njegovoj veličini i pomalo postajemo svjesni neumitne činjenice - ovaj naš politički krajolik i mi sami postali smo bogatiji za neponovljivu ljudsku, moralnu i misaonu pojavu Vlade Gotovca«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić naglasio je kako je nekim ljudima dano da budu pjesnici, nekima da budu političari, neki su humanisti, a neki briljantni oratori ili pak veliki domoljubi, a sve to zajedno i sve to posebno bio je Gotovac. »Srce i duša Vlade Gotovca nadilaze krhkost i prolaznost tijela. Volio je Hrvatsku snagom ljubavi na prvi pogled, a razmišljao o njoj promišljenošću drevnih mudraca«, rekao je predsjednik Sabora. Podsjetio je na teške Gotovčeve uzničke dane početkom sedamdesetih i ponovo početkom osamdesetih te naglasio da ga ni to nije slomilo na njegovu domoljubnom i pjesničkom putu. »Politika je za njega bila častan posao usprkos svim zamkama pragme«, rekao je Tomčić i dodao: »Mogao je biti malen i praktičan, a bio je velik i poticajan. Bio je spreman gubiti bitke, ali borio se za ishod rata. Dobiti rat za Vladu je značilo dobiti demokratsku, čestitu i dičnu Hrvatsku, Hrvatsku slobode i pravde, istinsku i istinitu Hrvatsku!« Tomčić je poručio kako vjeruje da bi Gotovac jamačno želio vidjeti sve nas da, unatoč razlikama, odgovorno gradimo hrvatsku državu i slažemo svoj kamenčić u mozaik Lijepe naše. </p>
<p>Prije komemoracije u Knjigu žalosti ispred Velike vijećnice, predsjednik Stipe Mesić upisao je: »Smrću Vlade Gotovca Hrvatski sabor gubi jedinstvenog i neponovljivog zastupnika, hrvatska politička scena čovjeka koji je iskreno vjerovao da čestitost i politika mogu ići ruku pod ruku, a naša kultura ostaje bez pisca i pjesnika kojemu politika i njegov politički angažman nisu dozvolili da bude samo ono što je najviše želio - čovjek pera«. U Knjigu žalosti upisali su se, uz saborske zastupnike, i članovi Vlade te Gotovčevi prijatelji i štovatelji.</p>
<p>Goranka Jureško, Anita Poljak i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hrvatska dobiva centar za ispitivanje novih tehnologija u razminiranju </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Hrvatska će uskoro dobiti centar za testiranje i procjenu novih tehnologija u razminiranju, čije će središte biti na tri poligona u okolici Obrovca i Benkovca. To je jedna od triju tematika kojima će se u sljedećih šest mjeseci baviti Forum za suradnju u suzbijanju problema mina u jugoistočnoj Europi. Riječ je o hrvatskoj inicijativi u sklopu Pakta o stabilnosti. Sastanak Foruma održan je u utorak u hotelu »Intercontinental«. </p>
<p>Ostala dva područja djelovanja odnose se na uništavanje uskladištenih mina te na obučavanje i održavanje seminara za pirotehničare i druge stručnjake za uklanjanje eksplozivnih sredstava. Prema riječima supredsjedateljice Foruma, savjetnice ministra vanjskih poslova za protuminska djelovanja Dijane Pleština, projekt osnivanja centra za testiranje i procjenu sredstava za razminiranje vodit će zajedno Hrvatska i Kanada. »Idemo na to da Hrvatska postane centar za istraživanje i procjenu novih tehnologija za razminiranje. To je projekt na kojem Hrvatski centar za razminiranje radi već neko vrijeme i Forum je način na koji će taj projekt uskoro postati stvarnost«, rekla je Pleština. </p>
<p>Na sastanku kojim su zajednički predsjedali predstavnici Hrvatske i Kanade, bilo je oko 30 predstavnika država i međunarodnih organizacija. Sastankom je predsjedao umirovljeni časnik kanadske vojske Gordon Ray, a uime hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, organizatora skupa, nazočnima se obratio zamjenik ministra Vladimir Matek. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se na području od oko 4500 četvornih kilometara nalazi između jedan i 1,2 milijuna mina te neeksplodiranih sredstava. Cilj je Vlade da do 2010. godine Hrvatsku potpuno očisti od mina, rekao je Matek. </p>
<p>Kako je istaknuo ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Damir Goršeta, dolazak novih tehnologija na testiranje na hrvatske poligone imalo bi višestruke prednosti za Hrvatsku. Ona bi prva dobivala informacije o tome jesu li ti sustavi kvalitetni ili nisu, a na kraju bi se profiliralo nekoliko snažnih domaćih tvrtki za razminiranje koje bi bile spremne za poslove razminiranja u zemljama regije, te kasnije Azije i Afrike. </p>
<p>Inicijator Foruma je Hrvatska s ciljem da zemlje koje imaju minirana područja mogu same odlučivati o tome što su im najveći problemi i koje od njih žele najprije riješiti, rekla je supredsjedateljica Foruma Pleština. Dodala je kako je potencijalnim donatorima važno na pravi način predstaviti projekte i pobuditi njihov interes. Izrazila je žaljenje što se na sastanku nisu pojavili predstavnici SRJ i Crne Gore koji svoj izostanak nisu ničim opravdali. »Pretpostavljam da je riječ o o tehničkim problemima i iskreno se nadam da će dolaziti na buduće sastanke«, rekla je za Vjesnik Dijana Pleština. Sljedeći sastanak Foruma održat će se najvjerojatnije opet u Zagrebu, za šest mjeseci. (M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Slučaj Gospić«: U četvrtak ekshumacija na Debelom Brdu</p>
<p>RIJEKA, 12. prosinca</p>
<p> - U utorak su u slučaju »gospićke skupine« u Županijskom sudu u Rijeci, saslušana dva svjedoka optužbe - Martin Jandrašic iz Karlovca i Jakov Duić iz Gospića. </p>
<p>Jandrašic je 1991. bio operativac SIS-a u Karlovcu, a, kako je novinarima kazao branitelj osumnjičenih Gospićana Željko Dumančić, taj svjedok nema neposrednih saznanja o spornim zbivanjima u Gospiću. »Njegov iskaz je dosta nesređen, te pun krivih detalja i vremenskih navoda«, ustvrdio je Dumančić. </p>
<p>Svjedok Duić je bio djelatnik SZUP-a u Gospiću, a ni on, prema tvrdnji obrane, nema neposrednih saznanja o spornim zbivanjima za koje se tereti Tihomira Oreškovića i još četvorica Gospićana. Taj svjedok je potvrdio iskaz svjedoka Mate Francetića, saslušanog u ponedjeljak, koji je ustvrdio da mu je Tihomir Orešković pomogao da se skloni u prostorije Vojne policije u Gospiću, jer mu je bio ugrožen život. </p>
<p>Obrana je u utorak podnijela žalbu na dvomjesečno produljenje pritvora trojicu osumnjičenih Gospićana, Tihomiru Oreškoviću, Ivici Rožiću i Martinu Markoviću, jer drži da nijedan od dva pritvorna razloga (mogućnost utjecanja na svjedoke i značaj kaznenog djela) nije osnovan. »Obrana pobija navode da je puno svjedoka u ovom slučaju tražilo zaštitu. Jer, znamo da je upravo Tužilaštvo tražilo da deset osoba bude zaštićeno pod oznakom Velebit 1-10«, podsjetio je Dumančić, dodavši kako je od tih deset osoba njih osam zatražilo da budu oslobođeni takve zaštite, a da su zaštićena ostala samo dvojica svjedoka. </p>
<p>U odnosu na značaj djela, Dumančić upozorava da je u ovom postupku utvrđeno kako je Tihomir Orešković bio tajnik predsjednika Kriznog štaba Gospića, a ne član Kriznog štaba, te kao takav obavljao administrativne poslove. Još je dodao da je u ovom postupku utvrđeno da je Orešković postao vojno djelatnom osobom 17. studenoga 1991., »iz toga se može zaključiti da nije imao ni teoretsku ni praktičnu mogućnost zapovijedanja«. Iz navedenog razloga obrana je predložila da se Tihomiru Oreškoviću ukine pritvor te da se nadalje brani sa slobode. </p>
<p>U četvrtak 14. prosinca, na Debelom Brdu bit će obavljena ekshumacija, a riječ je o 25 navodnih žrtava, čiji je pokop organizirala JNA. Dana 15. i 19. prosinca u Gospiću će biti saslušani novi svjedoci, a 21. i 22. prosinca saslušanja se ponovo nastavljaju u Rijeci. (Damir Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vijeće za radio i televiziju odbilo zamolbu Radija 101 </p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Vijeće za radio i televiziju odbilo je u utorak zamolbu »Radija 101« za raspisivanjem natječaja za dodjelu regionalne koncesije jer je Hrvatski zavod za telekomunikacije odlučio da do donošenja novog zakona o HRT-u neće raspisivati natječaj.</p>
<p> Tek nakon usvajanja zakona o HRT-u znat će se koje su frekvencije slobodne i moći će se izraditi planovi, obrazloženo je na sjednici Vijeća za radio i televiziju. </p>
<p> Odluku Hrvatskog zavoda za telekomunikacije član Vijeća Nikola Gamilec prokomentirao je riječima da se čeka zakon o HRT-u »kako bi HRT uzeo sve što mu treba, a onda preostale mrvice udijelio sirotinji«. </p>
<p> Na sjednici je rečeno kako Vijeće nije moglo odgovoriti zahtjevu CCN-a, koji je tražio provjeru zakonitosti emitiranja spornog sponzoriranog priloga Udruge »Posmrtna pripomoć« u »Vijestima dana« CCN-a, budući da još uvijek od Hrvatskog zavoda za telekomunikacije nije dobilo stručno očitovanje o toj slučaju. </p>
<p> Članovi Vijeća donijeli su odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu koncesije za šire područje i grad Karlovac, te za grad Osijek. Natječaj će prije Božića biti objavljen u Narodnim novinama. Rok za podnošenje dokumentacije je 31. siječnja, a krajnji rok podnošenja prijava je 30. ožujka. Odluku o dodjeli koncesije Vijeće će donijeti najkasnije do 31. svibnja iduće godine. Zahtjeve za raspisivanje natječaja za to područje Vijeću su podnijeli »Krugoval A« za šire područje Karlovca, »Tornado Baki« za grad Karlovac te Siniša Bjedov za Osijek. </p>
<p> Na zatvorenom dijelu sjednice, Vijeće je raspravljalo o produljenju koncesija petorici koncesionara, koje ističu krajem ove godine, odnosno o upitniku koji će morati popuniti kako bi se utvrdilo udovoljava li njihov program zahtjevima Vijeća za produljenje koncesije. Naime, na prošloj je sjednici Vijeće odlučilo da više neće produljivati koncesije dok ne ispita i programsku, a ne samo tehničku stranu zainteresiranih koncesionara.</p>
<p> Upitnik će morati ispuniti »Radio Bljesak« iz Okučana, »Hrvatski radio Čakovec«, »Športski radio-Radio Cibona« iz Zagreba, CIK »Dr. Božo Milanović« iz Pazina, te »TV Nova« iz Pule. Njima je Vijeće na prošloj sjednici produljilo rok za obavljanje djelatnosti do 28. veljače.</p>
<p> Tvrtka »Art Express« zatražila je od Vijeća da ispita »staru nepravdu« i utvrdi zašto im još 1995. nije omogućeno dobivanje koncesije za radio Labin. Iako »Art Express« još nije dobio rješenje Ustavnog suda o tom slučaju, Vijeće je odlučilo da će od Hrvatskog zavoda za telekomunikacije zatražiti provjeru slobodnih frekvencija u Labinu, kako bi se mogao raspisati natječaj. Vijeće smatra da je »Art Expressu« 1995. nanijeta nepravda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>ZDS tvrdi da je pretvorba Radija Zabok provedena nezakonito </p>
<p>ZABOK, 12. prosinca</p>
<p> - Županijski vijećnici Zagorske demokratske stranke (ZDS) uputili su pismo Županijskoj skupštini sa zahtjevom da im se odgovori na pitanja - zašto još nije završen stečaj Radija Zabok, gdje je nestala fonoteka najstarijega zagorskog radija, gdje je nestala Soroseva donacija Radiju koja se iznajmljuje Radiju 2, te zašto v.d. direktora Željko Hrastinski odbija podnijeti izvještaj o poslovanju, zbog čega je zatražena obrada financijske i kriminalističke policije. </p>
<p>Predstavnici ZDS-a tvrde da je pretvorba nezakonski obavljena, zbog čega je Radio Zabok postao Krugoval Zabok, u koji je ušao i Obiteljski radio preko Juraja Hrvačića, a cijela transakcija je provedena mimo javnosti. Smrću jednoga od bivših vlasnika, 19 posto dionica je otkupio Goran Vrgoč koji program emitira iz svog kafića, a ne iz prostorija Radija Zabok. Upitna je i donacija Georgea Sorosa koja je dodijeljena Radiju Zabok, odnosno Radiju 2, koji će nastaviti emitirati program bez obzira što je koncesiju dobio Radio Zabok, a ne Radio 2. </p>
<p>Cijeli problem dodatno je zakomplicirala i činjenica da je niz novinara zbog neisplaćenih honorara napustilo Radio Zabok, što je potvrdila i bivša novinarka koja je tvrdila da je v.d. direktora Hrastinski pokušao cenzurirati njezine tekstove u kojima je spominjala promašaje HDZ-a koji je postavio direktora Radija, dok je potpisnik pisma Županijskoj skupštini istoj novinarki otvoreno prijetio. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Miljenko Dorić izabran u Izvršni odbor Skupštine europskih regija</p>
<p>RIJEKA, 12. prosinca</p>
<p> - Predsjednik primorsko-goranske Županijske skupštine Miljenko Dorić izabran je na zasjedanju Skupštine europskih regija (SER), održanom prošli tjedan u finskom gradu Seinajokiju, u Izvršni odbor toga tijela, priopćeno je u utorak na konferenciji za novinare u Primorsko-goranskoj županiji.</p>
<p> Dorić će u SER-u, na dužnosti koju je dosad obnašao sadašnji ministar za europske integracije Ivan Jakovčić, zastupati interese Istarske, Primorsko-goranske, Varaždinske, Dubrovačko- neretvanske i novoprimljene Krapinsko-zagorske županije.</p>
<p> Na zasjedanju Skupštine europskih regija, rečeno je na konferenciji za novinare, prihvaćena je deklaracija kojom se traži širenje Europske unije na nove zemlje, te je od Europske komisije zatražena mogućnost da SER dobije aktivnu ulogu u kreiranju budućnosti EU-a.</p>
<p>Dorić je istaknuo da Hrvatskoj odgovara izbor austrijske dužnosnice Leise Prokop na predsjedničko mjesto SER-a jer se ona zdušno zauzima za unaprjeđenje gospodarskih odnosa između razvijenih zemalja i zemalja srednje i istočne Europe. Posebna pozornost na zasjedanju SER-a bila je pridana svekolikoj primjeni novih informacijskih tehnologija i naročito Interneta u međunarodnoj suradnji, kao i njihovoj primjeni u upravljanju na regionalnoj i lokalnim razinama, izvijestio je Dorić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Čobanković: Vukovarsko-srijemska županija ogorčena odnosom Vlade</p>
<p>VUKOVAR, 12. prosinca</p>
<p> - Vukovarsko-srijemska županija ogorčena je i razočarana odnosom Vlade prema toj županiji jer, iako najviše pogođena srpskom agresijom, nju kao da mimoilazi razumijevanje sadašnje vlasti, ocijenio je uutorak u Vukovaru župan Petar Čobanković, pitajući se nije li možda razlog tomu što vlast u Županiji obnaša HDZ?</p>
<p> Prema Čobankovićevim riječima, na sjednici Županijske skupštine pokazane su inicijative i želja za suradnjom s Vladom i ostalim državnim inisitucijama. S tim ciljem, Vladi i nadležnim ministarstvima dosad je poslan velik broj prijedloga za prevladavanje teškoga gospodarskog stanja u Županiji ali, kako tvrdi župan, odgovora na te inicijative još uvijek nema.</p>
<p> Ako se ubrzo nešto ne promijeni u odnosu Vlade prema Vukovarsko- srijemskoj županiji, župan je najavio konferenciju za novinare, na kojoj će hrvatsku javnost još jednom upoznati s, prema njemu, neodgovarajućim odnosom državne vlasti prema toj županiji. Ovaj prostor nije u središtu Vladine politike i gospodarskih mjera, iako bi on to trebao biti, rekao je Čobanković dodajući kako bi se katastrofalne gospodarske prilike u Vukovarsko-srijemskoj županiji mogle negativno odraziti i na strpljivo građene međunacionalne odnose u Županiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Svečano obilježena četvrta obljetnica Veleučilišta u Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK, 12. prosinca</p>
<p> - U amfiteatru Veleučilišta u Dubrovniku obilježena je u utorak četvrta obljetnica te visokoškolske ustanove. Tom su prigodom dodijeljene diplome 89-oro svršenih studenata toga prvoga hrvatskoga veleučilišta, čiju je izgradnju pomoglo Ministarstvo znanosti i tehnologije i Američka agencija za razvoj tehnologije. Diplome su uručene polaznicima četverogodišnjeg i dvogodišnjeg studija pomorskog prometa, nautike, strojarstva, lučica i brodica, te dvogodišnjeg studija menadžmenta u turističkoj destinaciji i primijenjenog računarstva. </p>
<p>Govoreći o aktivnostima Veleučilišta rektor Mateo Milković je, uz ostalo, izdvojio izdavanje časopisa Naše more i rad studentskoga zbora koji je, rekao je, pokrenuo niz projekata što su tijekom godine i realizirani. Aktivnosti Veleučilišta dobile su potvrdu i u trofeju što je ustanovi dodijelila »Atlantska plovidba« d. d. kao i u nagradi Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika. Diplomantima Veleučilišta čestitali su i dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje, te dubrovački dogradonačelnik Roko Tolić. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Proračun Grada Dubrovnika za 2001. pokriva svega 66 posto potreba </p>
<p>DUBROVNIK, 12. prosinca</p>
<p> - Poglavarstvo Grada Dubrovnika u utorak je utvrdilo Prijedlog proračuna Grada za iduću godinu kao i Prijedlog plana proračunske potrošnje za 2002. i 2003. godinu, te ih proslijedilo Gradskome vijeću na raspravu i donošenje. </p>
<p>Ponuđeni proračun za 2001. iznosi 101,8 milijuna kuna, što je za 12,9 posto više od proračuna u tekućoj godini, dok se u stalnu pričuvu Grada izdvaja 100.000 kuna. U obrazloženju prijedloga proračuna Upravnog odjela za financije, posebice se ističu određene poteškoće u njegovu planiranju, a koje proizlaze iz činjenice da sustav financiranja jedinica lokalne samouprave nije odgovarajući. Doduše, kaže se, s tom se konstatacijom slaže i hrvatska Vlada, te se u pripremi nalazi i nekoliko zakona koji bi trebali promijeniti postojeću situaciju. Međutim, s obzirom da se ti zakoni namjeravaju usvojiti tek nakon izbora u jedinicama na lokalnoj razini, morat će se bar polovicu iduće godine, a možda i više, djelovati u okviru postojeće regulative. </p>
<p>Valja istaknuti i da je nezahvalno u ovom času procjenjivati kretanje prihoda Proračuna Grada u narednoj godini. Naime, premda su tijekom ove godine zabilježeni pozitivni pomaci, ukupna ekonomska situacija na dubrovačkom području i dalje je teška i složena, te izravno utiče na gradski Proračun. </p>
<p>Bilo kako bilo, prema Prijedlogu za 2001. predviđen je nominalni rast BDP-a za 10 posto, rast realnog BDP-a za 4,5 posto i prosječna inflacija od pet posto. Iskustvo iz proteklih godina pokazalo je da je poremećena ekonomska situacija znatno umanjila prihode proračuna, dok je istodobno povećala traženja proračunskih korisnika. Sve je to rezultiralo situacijom da Grad Dubrovnik, navodi se u obrazloženju Upravnog odjela za financije, kao uostalom i većina jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, nije u mogućnosti financirati potrebnu razinu komunalnih, socijalnih, kulturnih i sportskih programa i aktivnosti.</p>
<p> Tako se ni ovim prijedlogom proračuna nije moglo udovoljiti svim traženjima korisnika proračunskih sredstava. Njihove iskazane potrebe, naime, iznose oko 155 milijuna kuna, te će se sa iznosom od 101,8 milijuna kuna moći pokriti svega 66 posto ukupno iskazanih potreba. S obzirom na tako umanjeni iznos obavljena je »restrikcija i racionalizacija potrošnje« pri čemu se, tvrde odgovorni, strogo vodilo računa da ne bude ugrožena egzistencija korisnika proračuna. </p>
<p> Poglavarstvo je ujedno utvrdilo i Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2000. Riječ je o novom iznosu od oko 90,2 milijuna kuna, što znači da su predloženim uravnoteženjem proračuna ukupni prihodi i izdaci manji za 3,5 posto od usvojenih na kraju lanjskoga prosinca. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Zašto je novoosnovana tvrtka »Šibenska plovidba« odgurnuta u stanje mirovanja?</p>
<p>Odgovor na to pitanje pomorci će na skupu u petak zatražiti od župana Gordana Barake koji je, kao predsjednik Nadzornog odbora, i najpozvaniji za to / Tvrtku su, umjesto ugasnule prethodnice, zajedno osnovali Županija i Grad </p>
<p>ŠIBENIK, 12. prosinca</p>
<p> - Sindikat propalog šibenskog brodara »Slobodne plovidbe«, koja je sa sobom »na dno« povukla svih 760 radnika (700 pomoraca i 60 radnika na kopnu), zatražit će ovoga tjedna odgovor na pitanje zašto je novoosnovano brodarsko poduzeće »Šibenska plovidba« stavljeno u stanje mirovanja. </p>
<p>Naime, nakon što je nekoć renomirana »Slobodna plovidba« propala gotovo preko noći, a izgubljen je i najveći dio njezine imovine, vlasti su odlučile osnovati novu brodarsku tvrtku umjesto stare, koja je otišla u rezalište i nad kojom je prije više od godinu dana otvoren stečajni postupak. Nova je firma nakon dugih porođajnih muka osnovana i upisana u Sudski registar Trgovačkog suda u Splitu. Firmu su zajedničkim snagama i novcem osnovali Županija i Grad u omjeru 60:40. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Gordan Baraka, koji je u međuvremenu sjeo u fotelju šibensko-kninskog župana.</p>
<p>Radnicima ugasnule »Slobodne plovidbe« dugo se obećavalo formiranje nove brodarske tvrtke kojoj je još bivša Vlada obećala 15 milijuna dolara početnog kapitala s kojim bi se kupilo do pet rabljenih brodova. Bila je to »slamka spasa« za mnoge bivše radnike »Slobodne plovidbe« koji su vjerovali u obećanja. Međutim, početkom ove godine, ministar prometa, pomorstva i veza Alojz Tušek objavio je da od novog poduzeća nema ništa, te da je ono bez pravog obrazloženja nečijom odlukom stavljeno u stanje mirovanja.</p>
<p>Sindikalni povjerenik »Slobodne plovidbe« Milko Kronja za Vjesnik kaže kako je došlo vrijeme da se otvoreno progovori o razlozima stavljanja novog poduzeća u fazu mirovanja. Odgovor na pitanje zašto se to dogodilo pomorci će zatražiti od župana Barake koji je, kao predsjednik Nadzornog odbora i najpozvaniji za to. Kronja je za petak, 15. prosinca, sazvao veliki skup na kojem će sada već bivši djelatnici i od stečajnog upravitelja Borisa Lambaše zatražiti odgovor na pitanje zašto su njihova očekivanja i obećanja iznevjerena.</p>
<p>Stečajni postupak nad »Slobodnom plovidbom« je u tijeku. Hoće li Boris Lambaša i dalje biti stečajni upravitelj, odlučit će ovih dana stečajni sudac iz Splita kojem je splitska tvrtka »Adut consalting« uputila prijedlog za Lambašinu smjenu. U obrazloženju zahtjeva za razrješenje navedeno je da je protiv Lambaše podignuta kaznena prijava, te da je on kratko vrijeme bio djelatnik »Slobodne plovidbe«, što je nespojivo s dužnošću stečajnog upravitelja. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mesić: Provest ćemo sve što Vlada dogovori s Haagom</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Suradnja s Haaškim tribunalom odvija se preko Vladinog Ureda za suradnju s Haaškim sudom. Sve što bude dogovoreno na Vladi, mi ćemo provesti. Kazao je predsjednik Republike Stjepan Mesić u utorak na zračnoj luci Pleso, neposredno prije polijetanja u Palermo i potpisivanja Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Odgovarajući tako na pitanje hoće li osloboditi generala Petra Stipetića obveze čuvanja državne tajne, Mesić je potvrdio postojanje koncenzusa između njega i Vlade kada je riječ o odnosima s Haagom. Upitan da prokomentira inicijative za promjene postojećeg Ustavnog zakona o suradnji s Haagom, Mesić je napomenuo kako ga ne bi trebalo mijenjati, jer postojeći Zakon »ima dosta širok okvir za suradnju«. »Još nitko iz Hrvatske nije suđen pred Haaškim sudom«, odgovorio je predsjednik Mesić na na novinarsko pitanje je li politika Haaškog suda prema Hrvatskoj korektna. (M.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Rasprava o proračunu odgođena za dva sata, HDZ protestira </p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Premda je sjednica Zastupničkoga doma Hrvatskog sabora bila zakazana za 16 sati iznenada je na prijedlog predsjednika Zlatka Tomčića odgođena za dva sata kasnije. Pretpostavlja se da je razlog odgode bio veliki broj amandmana koje su zastupnici uputili Vladi na prijedlog proračuna na koje Vlada ne može pristati. Zbog toga su i sazvani klubovi stranaka vladajuće koalicije ne bi li se prije početka sjednice postigao kompromis s obzirom da Vlada ne odustaje od odluke da neće probiti proračunski plafon. Naime, novaca za zadovoljavanje svih zastupničkih želja nema, a prema nekim informacijama oko 500 amandmana koje su uputili zastupnici »teže« više milijardi kuna. Također se s obzirom na ustavni rok inzistira da saborska sjednica potraje i do srijede ujutro ako bi trebalo, a zastupnici su izračunali da bi za raspravu o amandmanima na proračun trebalo oko 16 sati, jer zastupnik ima pravo obrazlagati svaki amandman oko dvije minute. </p>
<p>Zbog takve situacije Klub HDZ-a sazvao je u utorak poslije podne konferenciju za novinare na kojoj je izraženo nezadovoljstvo takvim tijekom događaja i činjenicom da prema satnici HTV-a nema televizijskog prijenosa rasprave o proračunu. Predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks rekao je kako je razlog odgađanja sjednice i inzistiranje na cjelonoćnom radu zastupnika zapravo odustajanje šestorke od izbornih obećanja i socijalne države. »To je tema od interesa za javnost, ali rasprava o proračunu se neće prenositi na televiziji već se želi donijeti pod okriljem noći«, rekao je Šeks. Činjenica je da je donošenje ovog proračuna neugodno i za Vladu i za vladajuću šestoricu pa se na svaki način pokušava izbjeći javnost, naglasio je Šeks i dodao kako za odgodu rasprave nije stiglo nikakvo službeno objašnjenje. Kao dodatni argument da je rasprava o proračunu neugodna za vladajuću šestoricu naveo je i primjer kad je Luki Bebiću u prvom čitanju kasno u noći izrečena opomena s udaljenjem sa sjednice i rasprava o prijedlogu proračuna okončana po ubrzanom postupku čime je 50 zastupnika bilo onemogućeno da raspravlja. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Ministar znanosti demantira izjavu svoga tajnika da se studij neće plaćati! </p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Ministarstvo znanosti i tehnologije ne odustaje od reforme visokoga školstva, niti od uvođenja školarina za studente, rekao je u utorak za Vjesnik ministar znanosti dr. Hrvoje Kraljević. Time je demantirao izjavu tajnika Ministarstva Nedjeljka Đereka da će se privremeno odgoditi reforma visokoga školstva i donošenje zakona o visokim učilištima. Đerek je, naime, u ponedjeljak bio izjavio da je osnovni razlog privremenog odustajanja od reforme to što u javnoj raspravi o zakonu o visokim učilištima nije postignut konsenzus između akademske zajednice i predlagatelja zakona - Ministarstva znanosti i tehnologije. Tajnik je bio dodao i da će Ministarstvo, po svemu sudeći, odustati od prvotne zamisli plaćanja studija.</p>
<p>Nakon što je ministar u utorak opovrgnuo Đereka ustvrdivši da je riječ o krivoj interpretaciji, tajnik Ministarstva znanosti kazao nam je da je pogriješio što je takvu izjavu dao bez konzultiranja s ministrom Kraljevićem. »Ministar je vjerodostojni tumač stava Ministarstva znanosti. Korigirao me i ja ga u potpunosti podržavam u tome. Zbog toga sada mijenjam svoj stav«, rekao je Đerek i objasnio: »U određenim situacijama možete imati svoje mišljenje, no u određenima ne možete. Moje je mišljenje sada jednako kao ministrovo«.</p>
<p>Dr. Kraljević ispravio je Đereka i u brojčanim podacima. »Studenti koji sami plaćaju svoj studij, na godinu izdvajaju između 5.000 i 8.500 kuna, a ne između 4.500 i 7.500, kako je rekao Đerek. To nije ekonomska cijena, kao ni ono što plaćaju strani državljani u Hrvatskoj, koji primjerice za godinu studija na medicinskom fakultetu izdvajaju 25.000 kuna. Ekonomska je cijena studija medicine gotovo 50.000 kuna!«, istaknuo je ministar znanosti. </p>
<p>Može li nesporazum između tajnika i ministra rezultirati Đerekovim odlaskom iz Ministarstva znanosti, u utorak nismo uspjeli saznati. Đerek je izjavio da nije razmišljao o tome hoće li dobiti otkaz. </p>
<p>Što se tiče reforme visokoga školstva, ministar Kraljević kaže da se trenutačno intenzivno radi na pripremi zakona o visokim učilištima, i to na temelju konkretnih i argumentiranih primjedbi s raznih stana. »Smatram da dokument ne može ići po hitnom postupku u Sabor jer je riječ o krupnim promjenama«, kazao je ministar, dodavši da bi se taj zakon mogao naći u saborskoj raspravi u siječnju ili veljači iduće godine. </p>
<p>Jedna od krupnih promjena upravo je uvođenje školarina koje se predviđaju u novome zakonu. Iako tvrdi da ne odustaje od školarina, ministar ističe kako nikad nije izjavio da će 90 posto studenata morati u potpunosti snositi troškove svoga studija. »Plaćanja studija bit će oslobođeni najbolji studenti, no još nismo utvrdili hoće li to biti 10, 15 ili 20 posto studenata. Oni lošiji studenti također neće plaćati sve, već dio troškova«, objašnjava dr. Kraljević. </p>
<p>U prednacrtu novoga zakona stoji da, ako studenti ne bi imali dovoljno novca da sami plaćaju postotak cijene studija, Ministarstvo bi im putem banaka dodijelilo kredite koje bi studenti morali vraćati nakon završenog studija, odnosno kad se zaposle. Predviđa se da bi se novi zakon, svojevrsna platforma reforme visokoga školstva, počeo primjenjivati od akademske godine 2001./2002. </p>
<p>Ministar smatra da bi se uvođenjem školarina povećala efikasnost studiranja koja je u Hrvatskoj poprimila zabrinjavajuće razmjere. Prema njegovim podacima, od svih upisanih studenata studij završi njih 21 posto, a samo sedam posto dolazi do diplome u roku. Novim zakonom i školarinama, kazao je on, želi se deregulirati sustav visoke naobrazbe u Hrvatskoj i uvesti tržišno načelo ponude i potražnje. </p>
<p>Kako će na uvođenje školarina reagirati studenti, već sad pokazuju rezultati ankete »Glas studenata 2000/2001.«, provedene među studentima Sveučilišta u Zagrebu. Prema anketi, kad bi se uvela školarina, 85 posto studenata ne bi moglo studirati jer im roditelji to ne bi mogli plaćati. Na pitanje, moraju li studenti sami plaćati svoj studij, 54 posto ispitanika odgovara da država mora svima omogućavati besplatno studiranje. Oko jedan posto anketiranih smatra da bi svi trebali sami plaćati studij, a toliko je i onih koji drže da studenti trebaju snositi veći dio troškova studiranja. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>U školama i na fakultetima štrajk u četvrtak, potom u zdravstvu i upravi</p>
<p>U zdravstvu i socijalnoj skrbi štrajk u petak, a u državnoj upravi u ponedjeljak, najavio je Dalimir Kuba, predsjednik Matice sindikata javnih službi / On sumnja u Vladino obećanje da se osnovica za plaće neće smanjivati, jer za to nedostaje 458 milijuna kuna u proračunu za 2001. / Ribić: Idemo opet u štrajk, jer je Antunović negirala uspjeh prethodnog </p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - »Svih 750 podružnica našeg sindikata, sudjelovat će u tzv. cirkularnom štrajku sindikata javnih i državnih službi u četvrtak, kada će u štrajk stupiti sveučilišta, osnovne škole i dio srednjih škola uključenih u varaždinski srednjoškolski sindikat«, najavio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Dalimir Kuba. Na konferenciji je sudjelovao i dopredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić, koji je potvrdio i sudjelovanje Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u štrajku u četvrtak, dok će prema dogovoru sindikata javnih i državnih službi, u petak rad obustaviti bolnice i socijalna skrb, a u ponedjeljak državna uprava.</p>
<p>Kuba je izrazio bojazan oko novog Vladionog obećanja da se osnovica za plaće javnih i državnih službenika za iduću godinu ipak neće smanjivati, već će ostati na ovogodišnjoj razini od 1.425 kuna. Naime, predsjednik SHU-a je upozorio da za to Vladino obećanje nedostaje 458 milijuna kuna u državnom proračunu za 2001. godinu. </p>
<p>»Kako bi ispunila svoje obećanje, Vlada će očigledno ići na ukidanje uredbe o postotnom povećanju koeficijenta plaća od pet do 15 posto za zaposlenike u osnovnom školstvu iz Kolektivnog ugovora sklopljenog u prosincu 1999. godine«, rekao je Kuba, izrazivši i nezadovoljstvo Vladinim odugovlačenjem sklapanja novoga kolektivnog ugovora, koji je za zaposlenike u osnovnim školama istekao u lipnju ove godine.</p>
<p>»Mi smo ponudili naš prijedlog i uvjete za sklapanje novoga kolektivnog ugovora. Ako se Vlada na naš prijedlog pozitivno ne očituje do četvrtka, mi ćemo na sastanku SHU-a u petak odlučiti koje ćemo metode pritiska upotrijebiti«, također je najavio Kuba, osvrnuvši se i na nesudjelovanje sindikata »Preporod« u štrajku prošli petak.</p>
<p> »Vinko Filipović skriva od svojih članova pravu istinu. Zar njemu nije jasno da će se ukidanjem uredbe o postotnom povećanju koeficijenata u osnovnom školstvu, ukinuti i desetpostotno povećanje u srednjem školstvu«, poručio je, pozvavši na kraju sve zaposlenike u osnovnom i srednjem školstvu da podrže štrajk.</p>
<p>Komentirajući pregovore sindikata javnih i državnih službi s Vladom, Ribić je naglasio da će upravo zato što je potpredsjednica Vlade Željka Antunović negirala uspjeh štrajka, »ponovo ići u štrajk 14. prosinca«. </p>
<p>Izjavu premijera Ivice Račana, koji je rekao da osnovicu za plaće javnih i državnih službenika Vlada nije ni mislila smanjivati, Ribić je proglasio »slikom i prilikom konfuzije koja vlada u našoj Vladi«. »Pa zašto Vlada takvu informaciju nije objavila prije štrajka«, upitao je Ribić.</p>
<p>»Prijedlog Vlade da se plaće u javnim i državnim službama ubuduće više neće vezati uz plaće u državnim poduzećima, nego za rast bruto domaćeg proizvoda je apsurdan. Pa godišnji rast BDP-a je 3,5 posto«, upozorio je Ribić, poručivši Vladi da će pristati na vezivanje plaća s rastom bruto domaćeg proizvoda, tek ako se i drugima na taj način vežu plaće. </p>
<p>»Svojim ponašanjem, Vlada je prekršila sva socijalna i demokratska pravila«, zaključio je na kraju Ribić.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>U Istražnom povjerenstvu za pšenicu nema Fižulića i Pankretića </p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Državni inspektorat ponovit će nadzor u određenom broju silosa koji čuvaju državnu pšenicu, i to detaljnim uvidom u dokumente i izravnim očevidom u silosima, rekla je za Vjesnik u utorak Sandra Kelemen, glasnogovornica Inspektorata. Inače, prva kontrola ovih je dana obavljena na temelju zaključaka hrvatske Vlade. Sve područne službe Inspektorata bile su dobile naputak da provedu nadzor zaliha pšenice; tako su samo u Osječko-baranjskoj županiji, inspektori posjetili 34 silosa. Rezultate te kontrole u svim silosima Državni inspektorat dostavio je Vladi, o čemu bi izvještaj trebao biti podnesen na sjednici Račanova kabineta u četvrtak. </p>
<p>Naime, zbog malverzacija s pšenicom Vlada je osnovala Istražno povjerenstvo u kojem je pet ministara. Povjerenstvo čine potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar financija Mato Crkvenac, ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić, ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, te ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Zanimljivo je da u Povjerenstvu nema ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića, niti ministra gospodarstva Goranka Fižulića, iako su njihova ministarstva sudjelovala u odabiru kupaca pšenice od seljaka, odnosno njenom čuvanju. </p>
<p> No, Ministarstvo gospodarstva za srijedu je najavilo konferenciju za novinare na kojoj bi se trebalo raspravljati o ulozi Državnih robnih zaliha u otkupu pšenice ovogodišnjeg roda, na kojoj bi uz Fižulića i Pankretića trebali biti i predstavnici seljačkih udruga.</p>
<p>Boško Pavlović, direktor Žitozajednice, rekao nam je da je situacija u mlinovima teška. Pavlović ističe da svatko tko je uzeo državnu pšenicu, treba odgovarati jer je dosad postojala praksa da se iz robnih zaliha pšenica uzimala praktički besplatno. Ipak, zabrinjava ako je cijela akcija pokrenuta zbog zategnutih odnosa između dva ministarstva, a ne zbog činjenice da se 60 posto brašna godišnje samelje »na crno«. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Bozanić: Potrebno je buditi nadu jer čovjek bez nje ne može živjeti</p>
<p>ZAGREB, 12, prosinca </p>
<p> - Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić uputio je u godini Velikog jubileja vjernicima Zagrebačke nadbiskupije i svim osobama dobre volje pastirsko pismo »Da život imaju«. Pismo nadbiskupa zagrebačkog, koje nosi nadnevak 3. prosinca, najnoviji broj Glas Koncila objavio je u cijelosti. </p>
<p> »Pitanje života središnje je pitanje čovjeka današnjice i suvremenog društva«, ističe u pismu nadbiskup Bozanić, dodajući da na pragu novog tisućljeća Crkva prepoznaje zaštitu i promicanje ljudskog života u svakom pogledu, od začeća do naravne smrti, kao povlašteno područje svoga pastoralnog djelovanja.</p>
<p> »Dapače, uz zalaganje za siromašne i obespravljene Crkva danas osjeća hitnost obnovljenog pastoralnog zalaganja za život u izgradnji prave kulture života, pri čemu se sa smjelošću u pravom svjetlu promiče: ljudska osoba, ljudsko dostojanstvo i pravo na život«, napominje Bozanić. Upozorava da »hrvatsko društvo u ovo vrijeme proživljava posebno etičko-duhovnu krizu«. </p>
<p>»Izgleda kao da se gubi zdrav osjećaj za hijerarhiju vrednota, gubi se kriterij za razlikovanje onoga što je bitno od onoga što je promjenljivo. Duhovna praznina koju je u srcima ljudi ostavio totalitaristički sustav, rane nedavnog rata i nekritičnost prema konzumističkom mentalitetu utječu na stvaranje stanovitog negativnog naboja u našoj javnosti, što širi ozračje beznadnosti. Tome pridonose također oni prijedlozi koji idu za tim da se roditeljima smanji financijska pomoć za djecu, a majkama skrati porodiljski dopust te ih se što prije odvoji od djece i dovede na posao. U pitanju je čovjek i njegov život u svim stadijima razvitka i sazrijevanja. Stoga je potrebno buditi nadu jer čovjek ne može živjeti bez nade«, poručuje Bozanić.</p>
<p> Prema njegovim riječima, u današnjem svijetu nesumnjivo raste poštivanje vrijednosti života, ali još traju - čak se i zaoštravaju - brojni oblici prijetnje, nasilja i odbacivanja života, utoliko podmuklije što se više skrivaju iza lažnih civilizacijskih privida. Pritom podsjeća na pobačaj, eutanaziju, seksualno nasilje, zlostavljanje maloljetnika, posebice djece, zloupotrebu prenatalnog života povezanu s eksperimentiranjem na embrijima, drogu, alkoholizam, samoubojstva, ali i na nedostatak poticajnih mjera od države koja bi trebala buditi radost u davanju života i jamčiti sigurnost u njegovu razvitku i rastu.</p>
<p> Bozanić u pismu, među ostalim, upozorava i na gotovo nezapažen problem sve većeg broja starijih ljudi. »Opća Crkva, i ova u Hrvatskoj, ne može zatvoriti oči pred činjenicom da je ova nacija društvo vrlo starih osoba. Crkva je osjetljiva na taj znak vremena«, kaže podsjećajući da je »naše vrijeme osjetljivije na svjedoke nego li na govornike«.</p>
<p> »Kultura života traži i pronalazi za čovjeka ljudska, čovjeka dostojna rješenja prihvaćajući dar života, poštujući svetost života u svim okolnostima i na svim razinama. Jedina snaga koja može pronositi kulturu života jest ljubav. I samo gradeći civilizaciju ljubavi, izgradit ćemo kulturu života«, ističe zagrebački nadbiskup, dodajući kako odgovornost za kulturu života pripada svima, a njezino je naročito mjesto u obitelji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Provjera obrazovanja u državnoj upravi u tijeku, ministar Ivanišević zaboravio diplomu!</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - U tijeku je provjera diploma u Ministarstvu pravosuđa, dostavili su ih uglavnom svi zaposlenici koji su fakultet završili u Zagrebu, a još se čeka na neke diplome sa sveučilišta u drugim hrvatskim gradovima, doznajemo u Uredu za odnose s javnošću tog ministarstva. Uz te zaposlenike i one koji su diplomirali na fakultetima u republikama bivše Jugoslavije, primjerice u Beogradu ili Novom Sadu, za koje se još ne zna hoće li moći dobiti potvrde o obrazovanju, svoju diplomu na uvid još nije donio ni - ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević!</p>
<p> Kako doznajemo, ministar je »zaboravlja« iz dana u dan, no u Ministarstvu u šali kažu da u njega ipak ne sumnjaju. U jednoj od Spomenica, odnosno Godišnjaka Pravnog fakulteta zapisano je i njegovo ime, pa se opravdanju o zaboravljivosti zbog brojnih drugih obveza može vjerovati. Inače, u tom se ministarstvu provjeravaju diplome samo za višu stručnu spremu. Provjerom su obuhvaćeni samo službenici jer su svi ostali prošli nekoliko provjera već prilikom zapošljavanja ili polaganja stručnog, odnosno pravosudnog ispita.</p>
<p>U utorak, zadnjega dana za prikupljanje podataka o diplomama dužnosnika i službenika u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, u kabinet ministra Davorka Vidovića stigli su podaci o obrazovanju zaposlenih sa svih adresa za koje je nadležno to ministarstvo. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, sve njihove podružnice na terenu, sve ustanove socijalne skrbi i centri za socijalni rad shvatili su ozbiljno zahtjev ministra Vidovića, doznajemo od glasnogovornice Ministarstva Andree Latinović. Prema njezinim riječima, dalje će se postupati u skladu s odlukom i preporukom Vlade - sve diplome najprije će se grupirati po školama i fakultetima koji su ih izdali, a onda idu njima na provjeru vjerodostojnosti.</p>
<p>Provjera se obavlja i na Markovom trgu, doznajemo od glasnovornice Vlade Aleksandre Kolarić. Slična je situacija i u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, doznajemo od glasnogovornice Sonje Nušinović, koja naglašava kako se »radi točno po naputku Vlade«, te da bi se za dva tjedna mogli znati rezultati provjere tih podataka. Isto tvrde i u Uredu za odnose s javnošću Hrvatskoga sabora. Iako u Saboru nije bilo razloga za sumnju u diplome ili u prijavljeno obrazovanje, provjera će ipak biti obavljena, rečeno nam je, uz napomenu da se školama, fakultetima i diplomatskim predstavništvima (za one koji su obrazovanje stekli izvan zemlje) ovih dana već šalju pisma s podacima koji trebaju na provjeru.</p>
<p> Neslužbeno, doznajemo da je provjera diploma krenula i u Ministarstvu financija i Ministarstvu gospodarstva. Prema riječima Tomislava Stojaka, glasnogovornika Ministarstva prosvjete i športa, provjera diploma u tom ministarstvu započela je i prije zaključka Vlade. Nekim su fakultetima već upućeni zahtjevi, a s nekih su stigli i odgovori, pa se očekuje da bi posao mogao biti završen u predviđenome roku.</p>
<p>Sudeći prema tim informacijama, obvezu koju je nakon »afere Radoš« pred njih postavio premijer Ivica Račan, ispunit će sva ministarstva, a sve bi moglo biti gotovo u predviđenom roku, odnosno najkasnije do kraja godine. Naime, u dvije zagrebačke gimnazije u ponedjeljak su nam neslužbeno potvrdili da su počeli zaprimati imena onih koji su u radnu knjižicu prijavili njihove svjedodžbe, a rade u državnoj upravi. Provjera podataka, kažu, ne traje dugo.</p>
<p> Na Fakultetu političkih znanosti kažu da im pristižu podaci o zaposlenicima i njihovim diplomama koje treba provjeriti. Očekuje se da bi provjera mogla biti gotova i prije roka što ga je odredila Vlada, ako sva tijela državne uprave podatke o zaposlenicima koji su prijavili diplomu tog fakulteta dostave na vrijeme. U uredu dekana Filozofskog fakulteta dobili smo slične informacije - provjera diploma i tamo je već u tijeku, a sigurno će biti gotova u roku.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Čak 40 posto propisa EU-a s kojima treba uskladiti hrvatske odnosi se na poljoprivredu</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Oko 40 posto europskih propisa s kojima treba uskladiti hrvatske zakone povezano je s poljoprivredom. Zajednička poljoprivredna politika najstarija je i jedna od najvažnijih zajedničkih politika Europske unije (EU), rečeno je u utorak u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva na seminaru u okviru studije pod nazivom »Konkurentnost hrvatske poljoprivrede i pristup u Europsku uniju«. Seminar je sastavni dio projekta Svjetske banke koji potiče razvitak Službi za potporu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. </p>
<p>Na osnovu ove studije Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložit će pregovaračku strategiju kako bi Hrvatska imala maksimalne koristi od pridruživanja, odnosno članstva u EU-u. Na području prilagodbe poljoprivredne politike potrebno je poduzeti mjere kako bi se hrvatska poljoprivreda učinila konkurentnom te dugoročno bila sposoba nositi se s konkurencijom EU-a. </p>
<p>Naime, poljoprivredna proizvodnja u EU-u je izrazito velika i svake godine raste barem dva posto. EU procjenjuje da su mnogo bolji viškovi nego li kresanje vlastitoga poljoprivrednog sektora. Prema njihovim izvorima, vanjski deficit Hrvatske u poljoprivredi iznosi oko 500 milijuna dolara. Nadalje, Hrvatska ne proizvodi ni upola dovoljno mesa i mlijeka za svoje potrebe. Kreditne linije namjenjene agraru u nas su zanemarive i iznose tek tri posto godišnje. Kako u tim uvjetima štititi domaću proizvodnju?</p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je Odjel za EU i vanjsku trgovinu, te je već formiralo 21 radnu skupinu koje će sudjelovati u procesu pregovora, no kako se radi o vrlo širokom području djelatnosti, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva očekuju potporu i razmijevanje Vlade, posebno kad je riječ o kadrovskom ekipiranju. </p>
<p>Što se tiče iskustava ostalih zemalja srednje i istočne Europe, koje su u postupku prijema u EU, ističe se primjer Slovenije, koja je čak 80 posto svog poljoprivrednog zemljišta stavila u skupinu gdje su otežani uvijeti za privređivanje. Naša zemlja suočena je s praktičnim problemima u procesu pregovora poput obrazovanja stručnjaka za europske integracije, odnosno izradu i usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim propisima i standardima. (Marinko Petković)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001213].
|
