NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000913].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 246463 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Rendulić: Na pragu smo ere terorizma kemijskim i bioloąkim oruľjem, tzv. "sirotinjskom nuklearnom bombom"</p>
<p>Antibalistički sustav tipa SDI pripada proąlosti, ali mali antibalistički sustavi ograničenih mogućnosti postaju stvarna potreba. Mislim na sustave koji bi branili ograničene prostore i objekte i koji bi mogli ruąiti balističke rakete manjeg i srednjeg dometa, zrakoplove, krstareće rakete i bespilotne letjelice, tvrdi prof. dr. Zlatko Rendulić / Za prijenos i "sirotinjske" i "prave" atomske bombe potrebne su rakete; sustavi preciznog navođenja mogu se nabaviti na civilnom trľiątu, a rakete lansirati i s pokretnih rampi na trgovačkim brodovima koji ih pribliľavaju ciljevima / Sustav obrane od globalnog terorizma, ąto bi ga izgradili Amerikanci, bio bi se u stanju "nositi" s najviąe 100 raketa, balističkih i krstarećih, odjednom lansiranih s udaljenosti od 1000 km / Procjenjuje se da bi takav proturaketni ątit stajao oko 50 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Iako je odlazeća Clintonova ekipa odustala od planova za izgradnju velikog (i skupog) antiraketnog ątita na Aljasci, prebacujući "vrući krumpir" sljedećoj američkoj administraciji, sva je prilika da će se proturaketni ątitovi, makar i manji, ipak graditi. O tome za Vjesnik govori umirovljeni general-pukovnik bivąe JNA prof. dr. Zlatko Rendulić, nekadaąnji pomoćnik načelnika Generalątaba za znanstveno-istraľivački rad. Dr. Rendulić je umirovljen 1980. godine, a proąlih dva desetljeća objavio je nekoliko knjiga o modernim oruľjima i ratovanju. Sve do nedavno bio je stalni gostujući profesor na ©koli narodne obrane u Ljubljani. Razgovor smo počeli pitanjem o sudbini proturaketnog ątita od kojega je SAD (privremeno) odustao.</p>
<p>- U slučaju pobjede kandidata Republikanske stranke na predsjedničkim izborima, realno je očekivati donoąenje odluke o izgradnji antibalističkog sustava velikih razmjera. Drľim, međutim, da je takav sustav u danaąnjim prilikama nepotreban, a osim toga izazvao bi poremećaj u tzv. nuklearnoj ravnoteľi i dao novi opasni poticaj globalnoj utrci u naoruľanju. Republikanci, a iza njih osjeća se utjecaj poznatog vojno-industrijskog kompleksa, tvrde da je Clinton zbog poznate afere Levinsky bio nedostojan vrhovni zapovjednik i da je zanemario ključne vojne probleme od nacionalnog interesa. To će, po njima, Bush ispraviti. Podsjećam da je Clinton u svoja dva mandata znatno "skresao" vojni proračun, a u tom sklopu i definitivno se oprostio od projekta "rata zvijezda", ąto ga je forsirala Reaganova administracija.</p>
<p>¤ No, Clinton nije tako odbojan prema svakom projektu antibalističke zaątite.</p>
<p>- Točno. I odlazeća administracija je pokazivala razumijevanje za ideju izgradnje bitno manjeg proturaketnog sustava koji bi zaątitio SAD od manjeg broja raketa s nuklearnim bojevim glavama.</p>
<p>¤ Odakle bi te rakete mogle doći, odnosno prema kome je usmjerena ta obrana?</p>
<p>- Riječ je o jednostavnim raketama, tako bih ih nazvao, terorističke namjene. Te se rakete grade u Iranu i Sjevernoj Koreji, a sve upućuje na zaključak da će se uskoro proizvoditi i u Iraku, kao i u nekim drugim drľavama za koje se smatra da pomaľu islamski fundamentalizam i globalni terorizam. Uz pomoć Kine i ruske mafije, tako tvrde neki analitičari, te bi zemlje do 2010. godine mogle imati ograničen broj raketa malog dometa, do 1000 km, te srednjeg dometa, do 3000 km.</p>
<p>¤ I kakva je sada razlika između sustava koji bi bio djelotvorna obrana od njih i onoga o kojemu sanja vojno-industrijski kompleks?</p>
<p>- Razlika je, najkraće rečeno, u kompleksnosti sustava, a time i u cijeni. Sustav za obranu od manjeg broja primitivnih raketa s jednom bojevom glavom, bez sofisticiranih laľnih mamaca, mogao bi se izgraditi u sljedećem desetljeću uz cijenu od nekih 50 milijardi dolara. Pretpostavljam da bi se SAD, u slučaju pobjede demokrata, dakle kad bi u Bijelu kuću uąao Al Gore, opredijelio za izgradnju sustava, koji bi u osnovi bio dio zaątite SAD-a od globalnog terorizma. ®elim precizirati da takav sustav ne bi ątitio od sofisticiranih ruskih, pa i kineskih strategijskih raketa, pa - logično - njegova izgradnja ne bi remetila postojeću nuklearnu ravnoteľu među velikim silama. To, međutim, ne znači da će bilo Rusi, bilo Kinezi "samo tako" prihvatiti i taj mali američki antibalistički ątit, pa - ako dođe do njegova realiziranja, očekujem i o tome burna prepucavanja na međunarodnoj sceni.</p>
<p>¤ Spomenuli ste Reaganov "rat zvijezda" na tragu kojega je i koncepcija sadaąnjega golemog antiraketnog ątita. ©to je zapravo bio, odnosno ąto je trebao biti "rat zvijezda"?</p>
<p>- Reagan je taj projekt najavio joą godine 1983. Izgledao je toliko fantastičan da su ga novinari po tada popularnom filmu nazvali "rat zvijezda". Najkraće rečeno, bio je to divovski antibalistički sustav koji je bio zamiąljen tako da s 99 posto vjerojatnoće ruąi sve sovjetske interkontinentalne rakete lansirane u iznenadnom napadu na SAD. O čemu se radi, bit će jasnije, ako kaľem da je SDI, to je bila sluľbena oznaka projekta (Strategijska obrambena inicijativa), trebao dokazati svoju punu djelotvornost u zamiąljenom slučaju lansiranja svih 1500 sovjetskih balističkih raketa u roku od 15 do 30 minuta. No, to je bilo s tadaąnjim stanjem znanosti i tehnologije, a stvari se do danas nisu bitno promijenile, naprosto nemoguće.</p>
<p>¤ U čemu je bio problem?</p>
<p>- Pa, evo, čak i uz uzimanje u obzir pretpostavljenog napretka na polju oruľja baziranog u svemiru, besmisleno je govoriti o vjerojatnoći ruąenja većoj od 90 posto, a i 90 posto spada u, da tako kaľem, krajnje optimističan pristup cijelom problemu. Osim toga, Američka akademija znanosti procjenjivala je da bi jedan posto tadaąnjih sovjetskih nuklearnih bojevih glava u SAD-u prouzročio gubitke od 20 do 40 milijuna ljudi. I sada, kakva bi to zaątita bila? Drugim riječima, tadaąnje Reaganove tvrdnje da će SDI učiniti nuklearno oruľje zastarjelim, a time i nepotrebnim, bile su čista fikcija. Dapače, 90 posto zaątita nosila je u sebi jednu veliku opasnost. Ona je mogla navesti vojne krugove koji su smatrali da se nuklearni rat među supersilama moľe voditi kao svaki drugi rat na zaključak da se u njemu moľe i pobijediti, a to bi bila kobna zabuna.</p>
<p>¤ Kako je onda uopće moglo doći do toga da se najavi početak rada na takvom, sigurno astronomski skupom, projektu?</p>
<p>- Da najprije kaľem neąto o cijeni. Bilo je predviđeno da se za "rat zvijezda" u 20 godina potroąi 1500 milijardi dolara. A kako je vojno-industrijski kompleks "prodao" taj projekt? Ne zaboravite, mada je bio uspjeąan političar, Ronald Reagan je od svih američkih predsjednika iz razdoblja poslije Drugog svjetskog rata bio najmanje obrazovan. Njegov prethodnik Carter, manje politički uspjeąan, ali obrazovaniji, rekao je: "Mi prihvaćamo da bi pokuąaj izgradnje potpune obrane od masovnog sovjetskog nuklearnog napada bio neprihvatljivo skup, destabilizirajući, a u konačnici sigurno osuđen na propast". Te Carterove riječi vrijede i danas.</p>
<p>¤ Moľe li se reći da "rat zvijezda", čak i u nekoj recikliranoj verziji, nema izgleda, da je to ipak neąto ąto pripada proąlosti?</p>
<p>- Smatram da je apsolutno tako, pogotovo s obzirom na činjenicu da su se bitno izmijenile i političke prilike u svijetu. Rekao bih da doista antibalistički sustav tipa SDI pripada proąlosti, ali da, kao ąto sam već rekao, mali antibalistički sustavi ograničenih mogućnosti postaju stvarna potreba. Mislim na sustave koji bi branili određene ograničene prostore i objekte i koji bi mogli ruąiti balističke rakete manjeg i srednjeg dometa, zrakoplove, krstareće rakete i bespilotne letjelice.</p>
<p>Američke vojne baze ąirom svijeta bit će primarni ciljevi terorističkih napada</p>
<p>¤ Takvo neąto improvizirano je relativno uspjeąno u vrijeme rata u Zaljevu, zar ne?</p>
<p>- Točno. U tom ratu sui generis, u kojem je Irak samo trpio udarce, a druga ih strana samo zadavala, Iračani su imali inicijativu samo pri upotrebi zastarjelih balističkih raketa tipa Scud, dometa 300 km. Da spriječe bombardiranje izraelskih gradova i uvlačenje Izraela u rat, Amerikanci su posegnuli za već dugo razvijanim protuzračnim sustavom "Patriot", koji je bio zamiąljen kao sustav za obranu većih vojnih objekata. Naime, taj je sustav bio razvijan u sklopu koncepcije antibalističke obrane velikih razmjera, ali kad je sedamdesetih godina ta koncepcija napuątena, "Patriot" je preusmjeren na protuzračnu obranu i osposobljen za uniątavanje bojevih glava balističkih raketa malog dometa. S obzirom na to da se, rekao bih na opće čuđenje, u ratu u Zaljevu pokazao uspjeąnim, "Patriot" je poslije posluľio kao osnova za razvijanje nekoliko većih antibalističkih sustava među kojima je i zajednički američko-izraelski sustav THAAD (obrana na velikim visinama u zahvatu fronte).</p>
<p>¤ I to su, dakle, sustavi kakve smatrate realnima, pa čak i potrebnima?</p>
<p>- Upravo tako. Opasnost od terorističkih napada u globalnim razmjerima mnogo je veća no ąto bi to na prvi pogled moglo izgledati. I tu će američke vojne baze ąirom svijeta biti primarni ciljevi. Spomenuo sam prethodno islamski fundamentalizam, no opasnost ne prijeti samo pod njega. Vi danas u svijetu imate niz skupina čije je ideje vodilje teąko razumjeti, a joą će teľe biti predvidjeti ponaąanje njihovih sljedbenika. Terorizam koji se sluľi klasičnim eksplozivom, danas je zastario. Na pragu smo ere terorizma koji će se sluľiti kemijskim i bioloąkim oruľjem, ąto ga se ne bez razloga naziva "sirotinjskom nuklearnom bombom", a ne treba zaboraviti da postoje i zemlje koje su sklone pomaganju globalnog terorizma, a koje rade na izgradnji "prave" atomske bombe. No, za prijenos i one "sirotinjske" i ove "prave" potrebne su rakete - balističke i krstareće. A to nije neąto, ąto je nedostupno. Samo da podsjetim: sustavi preciznog navođenja letjelica mogu se danas nabaviti na civilnom trľiątu. Uređaj GPS (Global Positioning System) danas ima svaki veći motorni brodić. Rakete se pak mogu lansirati i s pokretnih rampi, smjeątenih na trgovačkim brodovima koji ih pribliľavaju ciljevima. I zato će biti potrebni i mali proturaketni sustavi.</p>
<p>¤ Dakle, smatrate nuľnim i logičnim izgradnju malog antibalističkog sustava?</p>
<p>- Da, govorim o sustavu namijenjenom obrani od globalnog terorizma, ąto bi ga izgradili Amerikanci, a koji bi bio u stanju "nositi se" s najviąe 100 raketa, balističkih i krstarećih, ąto bi bile odjednom lansirane s udaljenosti od 1000 km. Obrana bi bila, u osnovi, kombinacija dijelova tzv. terminalne obrane, laserskih oruľja smjeątenih u avionima i satelitskih senzora. Procjenjuje se da bi takav proturaketni ątit stajao oko 50 milijardi dolara.</p>
<p>Tomislav Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Južna Koreja, Kina i Poljska, a bolje od Ukrajine, Turske i Rumunjske</p>
<p>Brodograditelji ostali zatečeni najavom ministra gospodarstva Goranka Fižulića o gradnji 10 brodova za flotu državnoga putničkog brodara »Jadrolinije«, vrijednih milijardu kuna / Vinko Rosić: Brodogradilištima treba omogućiti da se očiste od financijskih dugova, jer je to preduvjet za normalno poslovanje / Naša brodogradilišta zapošljavaju oko 10.000 ljudi, koji godišnje isporuče brodova nosivosti 1,4 milijuna DWT / Vlada je odlučna omogućiti ozdravljenje i brz oporavak domaćoj brodogradnji, što bi značilo i oživljavanje brojnih pratećih industrija i zanatskih djelatnosti</p>
<p>RIJEKA, 12. rujna</p>
<p> - U hrvatskoj brodogradnji gotovo da je pravilo da se zakasni u isporuci naručenoga broda, pa zato naručitelji uspijevaju smanjiti cijenu novogradnje i tako financijski osakatiti brodogradilišta, čije poslovanje je ionako bremenito velikim financijskim poteškoćama. Taj problem u vezi s domaćim »šlamperajem« pri isporuci novogradnji je opće poznat u svjetskim pomorskim krugovima, o njemu pišu i strani časopisi specijalizirani za pomorstvo i brodogradnju, a da je tako, najbolje potvrđuje činjenica da u ovom trenutku kasni isporuka većine brodova na našim navozima. Naposljetku, hrvatskoj javnosti je dobro poznat slučaj »Brodotrogira«, koji je norveškom naručitelju, zbog kašnjenja u isporuci broda, dužan po arbitraži platiti 22 milijuna dolara!</p>
<p>Hrvatska brodogradnja treba pomoć države, ali je više nego očito da je njezin problem dobrim dijelom i unutarnje prirode, a to znači da je potrebna reorganizacija poslovanja u brodogradilištima radi povećanja produktivnosti, ispunjavanja rokova isporuke i poboljšanja kvalitete proizvoda. Mora se točno znati što, u kojem roku i za koga mogu graditi naša brodogradilišta, a trebalo bi dobiti odgovor i na to koliko je isplativo graditi brodove na domaćim navozima za domaću flotu. Do sada se mnogo govorilo o gradnji kod kuće za domaće brodare, ali malo je brodova sagrađeno. Zato ne čudi što su domaći brodograđevni krugovi ostali zatečeni najavom ministra gospodarstva Goranka Fižulića o gradnji deset brodova za flotu državnoga putničkog brodara »Jadrolinije« vrijednih milijardu kuna. Svi pozdravljaju tu inicijativu ministra Fižulića, ali nakon početne euforije zbog što skorijeg potpisivanja ugovora o gradnji tih brodova, došlo se do zaključka da treba dobro razmisliti o tako ozbiljnom projektu te učiniti opsežnije analize »Jadrolinijinih« potreba, koje će pokazati isplativost takve gradnje. Osim toga, treba vidjeti i mogućnosti naših brodogradilišta: jesu li ona kadra pravodobno izgraditi te brodove?</p>
<p>Predsjednik Uprave »Brodosplita« Vinko Rosić je u razgovoru za Vjesnik kazao da »hrvatskim brodogradilištima treba omogućiti da se očiste od financijskih dugova, jer je to preduvjet za normalno poslovanje«. On je uvjeren da našoj brodogradnji ne bi bio nikakav problem kvalitetno izgraditi i na vrijeme isporučiti ugovorene brodove kad bi poslovala u normalnim uvjetima, što primjerice znači da bi brodogradilišta na vrijeme trebala dobiti repromaterijal, koji nerijetko kasni, jer kasne i novci odobreni za praćenje proizvodnje. On naglašava da i unutar starih brodogradilišta postoje određene rezerve za unapređenje proizvodnje, ali da je nužno usuglasiti unutarnje i vanjske faktore koji utječu na bolju produktivnost naših brodogradilišta. Kad je riječ o produktivnosti, ne može se dalje raditi tako da dvije-tri tisuće radnika godišnje isporuče dva-tri broda. Sada svi u i oko brodogradnje čekaju da država izađe s vrlo preciznom poslovnom strategijom za tu, po mnogima, našu stratešku industrijsku granu, čija bi četvrta faza sanacije državu trebala koštati blizu osam milijardi kuna, što su i za bogatije zemlje izuzetno veliki novci.</p>
<p>Da podsjetimo, sanacija hrvatske brodogradnje je počela prije pet godina, najavljeno je da će trajati pola godine, ali, kao što se vidi, traje još i danas. Da je vrijedno uložiti u brodogradnju, ohrabruje primjer pulskog brodogradilišta »Uljanik«, koje je za prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo dobit od 100 milijuna kuna. Hrvatska brodogradilišta trenutno zapošljavaju oko 10.000 ljudi, koji godišnje isporuče brodovlja ukupne nosivosti 1,4 milijuna DWT. Istodobno, makar će netko reći da nije za uspoređivanje, japanska brodogradilišta sa 50.000 zaposlenih godišnje isporuče flotu nosivosti od 35-40 milijuna DWT. Gdje je tu produktivnost? Japanci su od 1972. do 1992. godine smanjili broj zaposlenih u svojim brodogradilištima sa 174.000 na 56.000, smanjen je i broj kooperanata, a produktivnost je istodobno povećana.</p>
<p>Uspjeh je u tome što su se odrekli svaštarenja, pojedina brodogradilišta specijalizirala su se za gradnju određenih vrsta brodova tako da ih danas proizvode takoreći na traci - kao automobile. To je do krajnjih granica smanjilo troškove, jer nema praznog hoda u proizvodnji. Poznato je da su japanska i južnokorejska brodogradilišta svojim niskim cijenama dovela do propasti mnoga velika i slavna europska brodogradilišta, posebice u Velikoj Britaniji i Francuskoj, a ona koja nastoje preživjeti, u Skandinaviji i Italiji, okrenula su se gradnji sofisticiranih putničkih brodova vrijednih nekoliko stotina milijuna dolara. Japanci i Koreanci definitivno su stekli prevlast u gradnji tankera te kontejnerskih i brodova za rasuti teret.</p>
<p>U Koreji određena državna strategija stvara uvjete da bi se brodogradnja održala i ojačala na uštrb unaprijed u gradnju brodova ukalkuliranih gubitaka, a sa ciljem da se u budućnosti na duži rok preuzme određeno tržište. U Europi, pak, primjerice Njemačkoj, brodogradnja se uspijeva održati i nekim specijalnim oblicima financiranja, između ostalog poreznom politikom koja omogućava fizičkim i pravnim osobama da novac koji bi trebali platiti kao porez investiraju u gradnju brodova. S obzirom da Njemačka ima 80 milijuna stanovnika s »pristojnim« životnim standardom, taj vid pomaganja brodograđevne industrije moguće je ostvariti.</p>
<p>Najveći problem brodogradilišta u razvijenim europskim zemljama je skupa radna snaga, a upravo bi zato Hrvatska barem još određeno vrijeme mogla biti donekle konkurentna dalekoistočnim brodogradilištima te jeftinijim europskim brodogradilištima, jer je u stanju po kvaliteti proizvoditi brodove odmah iza Japana i Južne Koreje, a uz bok Kini i Poljskoj, dok to mnogo bolje radi od Ukrajine, Turske, Rumunjske, Indije... Nova hrvatska Vlada je odlučna omogućiti ozdravljenje i brz oporavak domaćoj brodogradnji, što bi značilo i oživljavanje brojnih pratećih industrija i zanatskih djelatnosti povezanih s gradnjom brodova.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Ljudi koji umiru trebaju strpljivo uho da ih sasluąa, ili samo stisak ruke... </p>
<p>Dr. ANICA JU©IĆ, predsjednica i osnivačica Hrvatskoga druątva za hospicij/palijativnu skrb</p>
<p>¤ Pijete li kavu? </p>
<p>- Da, uglavnom kada sam umorna ili kad imam puno posla. Uvijek pijem nezaslađenu kavu s mlijekom. ©ećer ne stavljam, jer je on tračnica po kojoj kofein ulazi u srce. Nezaąećerena kava ne ąkodi. Od kave, pak, radije pijem čaj, jer je zdraviji. </p>
<p>¤ Ima li nade da se u Zagrebu uskoro izgradi Regionalni hospicijski centar gdje bi se o neizlječivim bolesnicima vodila pravilna skrb? </p>
<p>- Pri nedavnom susretu, dr. Zvonimir ©ostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rekao je da će ozbiljno razmotriti o parceli koja bi nam mogla biti dodijeljena. Za takav Centar glavna je pristupačnost vozilima, te blizina bolnice i prirode. Već smo naiąli na jedno zemljiąte u blizini KBC-a Rebro, koje bi moglo biti idealno, no moramo ispitati imovinske odnose.</p>
<p>¤ Kojim sredstvima planirate izgraditi Centar? </p>
<p>- Nizom dobrotvornih akcija koje učestalo činimo, ali će nam svakako biti dobrodoąla i pomoć sa strane. Za sada smo od Vladinog ureda za neprofitne udruge dobili 100 tisuća kuna, te od Gradskog ureda za zdravstvo 20 tisuća kuna, no to je bilo samo za izobrazbu kadrova. </p>
<p>¤ Kako stojite s volonterima? </p>
<p>- Imamo desetak stalnih i 40-ak povremenih. To su uglavnom ľene srednje i starije dobi i nisu sve liječnice. U Americi je stvar prestiľa dobrovoljno se angaľirati. Tamo čak 50 posto odraslih negdje volontira. Od dvije vrste dobrovoljnog angaľmana, onoga koji uključuje donacije i onoga gdje se daju vrijeme i energija, ovaj drugi se najviąe cijeni. </p>
<p>¤ Zaąto je smrt, tabu tema?</p>
<p>- Zato jer se ljudi boje onoga ąto nisu vidjeli i ne znaju kako izgleda. Vaľno je shvatiti da je smrt sastavni dio naąega ľivota. Oko umirućeg se često stvori tzv. "zavjera ąutnje", jer se i on i njegova obitelj ne znaju ponaąati u takvim situacijama. Ljudi koji umiru često trebaju neko strpljivo uho da ih sasluąa, ili, pak, primi za ruku. </p>
<p>¤ Kolika je moć pozitivnog razmiąljanja u teąkim trenucima?</p>
<p>- Izuzetna. Zato se u mnogim granama medicine i kod nas sve čeąće upotrebljava, uz propisano liječenje i psiholoąka terapija. </p>
<p>¤ Kako se opuątate nakon naporna rada? </p>
<p>- Kada osjetim veliki umor, najviąe pribjegavam laganoj ąetnji poslije obroka, ąto je puno zdravije od spavanja poslije ručka. Vikendom volim otići s bratovom obitelji u vikednicu u Samobor, gdje se posvećujem bilju, obrezujem grmlje ili voćke. Nedavno sam bila i u Münchenu, ąto me jako odmorilo. </p>
<p>¤ Koja je tajna Vaąe vitalnosti i gdje crpite energiju za naporan posao?</p>
<p>- Joą kao gimnazijalka, odlučila sam da ću biti liječnica. To je bilo 1945. godine kada su poslije rata vladali bijeda i nevolja. Medicina i pomaganje ljudima je bila logičan izbor. Pomagati ljudima daje mi uvijek iznova novu snagu, te mi stoga nikad nije teąko raditi.</p>
<p>¤ ©to Vas moľe nasmijati i koliko je smijeh uopće bitan za čovjeka?</p>
<p>- Smijeh relaksira. Ako je od srca, onda je pravi lijek. Kada sam odmorna, nalazim puno stvari kojima se mogu nasmijati, a kada radim punom parom, to mi je već teľe. </p>
<p>¤ Gledate li televiziju i pratite li moľda serije poput Hitne sluľbe ili Chicago hopea? Kako Vam se sviđa Goran Viąnjić? </p>
<p>- Na televiziji najviąe volim pogledati Dnevnik i emisije Nede Ritz. Viąnjić je simpatičan dečko, no ove medicinske serije viąe mi nalikuju sapunicama, pa ih prečesto ne gledam. Viąe volim pogledati serije poput Odjela za umorstva u kojima je dobro prikazana psiholoąka analiza moguće krivnje. </p>
<p>¤ Imate li ľivotni moto?</p>
<p>- Imam ih viąe. Neki od njih su, "Strpljen spaąen" i "Ko polako ide, dalje dođe". </p>
<p>Sunčica Doluąić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Orangutanica Dokana, nova stanovnica zagrebačkoga ZOO-a </p>
<p>Ženka orangutana, kako smo najavili, stigla je u zagrebački Zoološki vrt i sigurno je da će privući brojne znatiželjnike. Prema riječima direktora ZOO-a, Mladena Anića, to je jedna od najznačajnijih životinja koja je unazad desetak godina došla u Zagreb. Orangutanica, imenom Dokana, stigla je u ponedjeljak navečer putničkim avionom »Croatia Airlinesa« iz Zoološkog vrta u Hannoveru. </p>
<p>- Prestrašena je, pomno proučava novu sredinu no unatoč svemu, dosta je mirna, saznajemo od zoologa i timaritelja. Situaciju joj olakšava njen timaritelj koji je s njom zajedno posljednjih pet godina, a i sada je stigao s njom u Zagreb. U Maksimiru će boravit nekoliko dana kako bi buduće timaritelje upoznao s njenim navikama i prehranom. </p>
<p>- Nastambu smo joj, budući da voli puno stvari, obogatili automobilskim gumama, slamom, s više užadi i grana za penjanje, rekli su nam zoolozi poučeni od njemačkog timaritelja. Aktivnost i živahnost orangutana dokazuje i činjenica da u prirodi svaku večer grade novo gnijezdo na nekoj drugoj krošnji. </p>
<p>Zagrebačka orangutanica stara je 11 godina, a kako upozoravaju u Vrtu, to nije stara životinja, jer njena vrsta u zoološkim vrtovima doživi i do 50 godina. Kako je orangutanica spolno zrela u Zoo-u joj namjeravaju što prije nabaviti i mužjaka. Naime, mužjak koji je trebao doći zajedno s njom, ostao je u Njemačkoj, jer se stariji mužjak razbolio i uginuo. </p>
<p>Orangutani spadaju u čovjekolike majmune i najinteligentnije životinje. Njihovo prirodno stanište su tropske šume Bornea i Sumatre. Zagrebačka orangutanica spada u sumatransku podvrstu za koju se pretpostavlja da je ugroženija (ima ih još oko 7000 u prirodi) od one s Bornea. Ženke orangutana upola su manje od mužjaka, teže oko 40 kilograma i narastu do metra visine. Najveći dio života orangutani provedu na drveću, pa im zbog veranja, raspon ruku doseže i do dva i pol metra. </p>
<p>Orangutanica će tijekom jutra biti u unutarnjoj nastambi zbog hladnoće, a kada se temperature popne na 15 stupnjeva, posjetitelji će je moći vidjeti u vanjskoj nastambi u sklopu maksimirske majmunare. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bandić: Pročistač nam treba, ali ne pod svaku cijenu i pod svim uvjetima</p>
<p>Poglavarstvo donijelo zaključak o osnivanju stručne skupine za analizu projekta izgradnje pročistača otpadnih voda / Umjesto dosadašnja tri člana, u Skupštini trgovačkih društava - 13 članova / Za demanganizaciju zdenaca na Petruševcu, Vodoopskrbi potreban kredit od 100 milijuna kuna / Imenovani liječnici za kontrolni pregled umrlih prije kremiranja / U obnovu IV. odjela bolnice »Vrapče« Grad će uložiti oko 250 tisuća kuna/Imenovan novi sanitarni inspektor</p>
<p>Na sjednici u utorak, Gradsko je poglavarstvo donijelo zaključak o osnivanju stručne skupine za analizu projekta izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje zagrebačkih otpadnih voda. Poglavarstvo je imenovalo i članove skupine koja će ga savjetovati oko najveće investicije u povijesti Zagreba. Kako je naglasio gradonačelnik Milan Bandić, stručna skupina će savjetovati Poglavarstvo o tehničkim, financijskim i pravnim pitanjima oko pročistača, čiju će gradnju Zagrepčani otplaćivati 30 godina. </p>
<p>»Pročistač nam treba, ali ne pod svaku cijenu i pod svim uvjetima. Pokušavamo ishoditi što nižu cijenu njegove gradnje, a da bi to postigli potreban nam je tim stručnjaka«, rekao je Bandić.</p>
<p>Suradnja domaćih i stranih stručnjaka</p>
<p>Budući da Hrvati nisu dosad gradili slične uređaje, Poglavarstvo je za članove nove skupine imenovalo i strane eksperte (primjerice, dr. Svena Erika Jorgensena s danskoga sveučilišta, jednog od najvećih europskih stručnjaka u gradnji pročistača voda). Nakon pomne pravne analize i pokušaja što veće financijske uštede, konačan prijedlog Poglavarstva o gradnji pročistača bit će gotov koncem listopada, što znači da bi Gradska skupština o njemu mogla raspravljati već na drugoj jesenskoj sjednici.</p>
<p>Kao prijedlog Gradskoj skupštini, Poglavarstvo je donijelo zaključak o novom sastavu Skupštine u trgovačkim društvima, koja će odsad umjesto tri člana (gradonačelnik i njegova dva zamjenika), imati 13 članova. Osim Bandića i njegovih zamjenika (Kosor i Vilfan), u sastavu Skupštine trgovačkih društava sjedit će i četiri pročelnika gradskih ureda te šest gradskih zastupnika. </p>
<p>Gradska će skupština uskoro dobiti i prijedlog Poglavarstva o davanju jamstva za kredit Vodoopskrbi i odvodnji. Jamstvo bi se trebalo dati za kredit od 50 milijuna kuna a zatraženo je i odobravanje kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj u istoj visini. Ukupan iznos od 100 milijuna kuna Vodoopskrba bi uložila u demanganizaciju dva zdenca na jednom od najvećih gradskih crpilišta u Petruševcu. Kako je obrazloženo, u zdencima je opasna koncentracija mangana, znatno veća od dozvoljene. Izgradnjom uređaja za demanganizaciju, grad bi dobivao u sekundi 500 litara vode. Ta količina, rečeno je, neophodna je u opskrbi grada vodom.</p>
<p> Gradskoj skupštini Poglavarstvo će uputiti i prijedlog zaključka o imenovanju osoba za obavljanje kontrolnog pregleda umrlih prije kremiranja. Pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, dr. Zvonimir Šostar, predložio je da to budu dr. Branimir Cerovac i dr. Mirta Lončar. Objašnjeno je da mrtvace pregledava mrtvozornik, no za kontrolni pregled umrlih prije kremiranja potrebni su i drugi liječnici. </p>
<p>Na IV. odjelu bez uvjeta i dostojanstva</p>
<p>Grad Zagreb platit će troškove rekonstrukcije četvrtog odjela Psihijatrijske bolnice »Vrapče«, iznosom od oko 250 tisuća kuna. Prema riječima pročelnika Šostara, osobno se uvjerio da odjel, na kojemu se liječe najteže psihičke bolesti žena, djeluje bez ikakvih uvjeta i dostojanstva.</p>
<p>Poglavarstvo je u utorak dalo osam načelnih suglasnosti za ishođenje lokacijskih dozvola, a odbilo za tri objekta. Lokacijsku dozvolu neće dobiti softball igralište na Savici, jer je parcela u vlasništvu Grada. Lokacijska se neće moći dobiti ni za stambeno-poslovnu izgradnju u Cvjetnom naselju (zbog protivljenja stanovnika i gradnji na zelenim površinama), kao ni za izgradnju prodajnog centra na uglu Ljubljanske, Selske i Zadarske ulice (prostor u vlasništvu Grada). </p>
<p>Na sjednici Poglavarstva s mjesta glavnog sanitarnog inspektora u Gradskom uredu za zdravstvo, rad i socijalnu skrb razriješena je Katica Majić, i to zbog, kako je rečeno, negodovanja struke, a na njeno je mjesto postavljena Nada Brkljačić. </p>
<p>Poglavarstvo je odobrilo isplatu od 23.000 kuna za organizaciju pop, rock, jazz koncerta 23. rujna, na Trešnjevci, uz Bandićevo obrazloženje da je mladima potrebno izaći u susret.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zaštita zdravlja na Velesajmu</p>
<p>Posjetitelji štanda »Addende« u paviljonu 20. ZV-a svakodnevno od 11 do 12 sati i od 15,30 do 16 sati mogu besplatno obaviti kratki zdravstveni pregled - mjerenje krvnog tlaka, tjelesne temperature, visine i težine, opskrbljenost tijela kisikom. Sudionici preventivnog pregleda ulaze u bubanj, a u nedjelju 17. rujna izvući će se tri nagrade police Addenda dopunskog zdravstvenog osiguranja. Svakodnevno se u 12 i u 17 sati održava »Addendin sat« sa savjetima pojedincima, a u 14,30 su tematska predavanja o zdravlju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="7">
<p>Jennifer Lopez oduąevila publiku na londonskoj premijeri "Ćelije"</p>
<p>LONDON, 12. rujna</p>
<p> - Hollywoodska zvijezda Jennifer Lopez podigla je temperaturu već osjetno tople londonske noći kad je stigla na britansku premijeru svojeg najnovijeg filma "The Cell" ("Ćelija"). </p>
<p> Stotine oboľavatelja sjatilo se na Leicester Square da uhvate barem jedan pogled na Lopezovu koja je stigla odjevena u kratku srebrnastu haljinu dizajnerice Anne Molinari i ruľičastu krznenu stolu. </p>
<p> Latino zvijezda, koja je navodno dala osigurati tijelo na milijardu dolara, mahnula je gomili prije nego je pozirala fotografima. "O Boľe, pa to je ludo", rekla je Lopez novinarima u kinu u ponedjeljak, aludirajući na oduąevljenu dobrodoąlicu. "Ne ľelim zapravo biti ovdje. Radije bih bila vani s oboľavateljima". </p>
<p> Lopez nije bila u pratnji svojeg zaručnika rap pjevača Puffa Daddyja ali je rekla kako će biti u vezi mobitelom. </p>
<p> "The Cell" je triler u kojem Jennifer Lopez glumi psihoterapeutkinju koja prodire u mozak serijskog ubojice. Film je izazvao rasprave u SAD-u zbog uznemirujućeg zapleta, krvavih i bogohulećih prizora. </p>
<p> Lopez koja je nedavno odabrana za najseksepilniju ľenu na svijetu, prema anketi U.S. magazine, uspjeąna je i kao pjevačica i kao glumica. Proąlog je tjedna pobijedila u kategoriji najboljeg 'dance' videa na MTV-evoj dodjeli nagrada, za pjesmu "Waiting for Tonight". (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Crveni colobus gđice Waldron - prvi primat izumro u 20. stoljeću</p>
<p>NEW YORK, 12. rujna</p>
<p> - Znanstvenici su proglasili izumrlom jednu vrstu afričkoga majmuna, prvog primata izumrloga u 20. stoljeću.</p>
<p> U šest godina pretraživanja šuma u Gani i Obali Bjelokosti antropolozi iz Društva za zaštitu divljine u New Yorku nisu uspjeli pronaći toga majmuna, tzv. crvenog colobusa gđice Waldron.</p>
<p> Odluka o proglašavanju izumrlim nije iznenadila stručnjake za divljinu. Crveni colobus gđice Waldron zadnji je put službeno viđen prije više od 20 godina u prašumama Gane. Na popis ugroženih vrsta uvršten je 1988.</p>
<p> Njegov nestanak znanstvenici objašnjavaju lovom i uništenjem prirodnoga staništa zbog izgradnje cesta i obrađivanja zemljišta.</p>
<p> Crveni colobus gđice Waldron otkriven je 1933. Ima još pet podvrsta crvenog colobusa i sve su rijetke. Colobus gđice Waldron proglašen je izumrlim u listopadskom broju časopisa Conservation Biology.</p>
<p> Nove procjene kažu da je 10 posto od 608 vrsta primata na trima kontinentima kritično ugroženo. Još deset posto možda nije u neposrednoj opasnosti, ali bez ozbiljne zaštite nestat će za koje desetljeće, upozoravaju istraživači.(AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nadbiskup Westminstera ispričao se zbog pedofilije u redovima crkve</p>
<p>LONDON/ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - »Ispričavam se iskreno od srca za svu patnju koja je bila izazvana zlostavljanjem bilo kojeg djetata od strane članova Katoličke crkve«, izjavio je u utorak za BBC nadbiskup Westminstera. Rimokatolička crkva Engleske i Welsa, poduzet će mjere kako bi kaznila svećenike koji na bilo koji način zlostavljaju djecu. Ovo se poglavito odnosi na seksualno zlostavljanje, odnosno pedofilske sklonosti pojedinih njenih članova. U budućnosti, kako se naglašava, bit će formiran nezavisno sudsko vijeće, koji će istraživati kako Crkva sankcionira problem pedofilije u svojim redovima.</p>
<p>Nadbiskup je u isprici također naglasio, da mu je žao zbog svakog seksualnog zlostavljanja djece u prošlosti Crkve, te da će se potruditi da se takovo nešto više nikad ne ponovi u budućnosti.</p>
<p>Westminsterski nadbiskup Murphy O' Conor, bio je nekoliko puta kritiziran zbog slučaja pedofilije svećenika, oca Michaela Hilla, koji se zbio u srpnju ove godine. Tada se tražila nadbiskupova ostavka, kada je usprkos protestima roditelja, dopustio svećeniku Hillu da i dalje obavlja svoju dužnost.</p>
<p>No Hill je opozvan tek prošlog tjedna.</p>
<p>Zaštita djece od strane Katoličke crkve, bila je posve neadekvatna u nekim slučajevima, priznao je nadbiskup. </p>
<p>Novo crkveno vodstvo, 1994. godine, preporučilo je svaki slučaj pedofilije u svojim redovima, prijaviti policiji. Nova će istraga pokazati, dali se potupilo po tom naputku i prijavilo neki slučaj pedofilije.</p>
<p>Nezavisno sudsko vijeće koji bi istraživao slučajeve pedofilije u Crkvi, imao bi članove iz raznih djelova društva. Bio bi to Biskup, zatim dva starija suca, članovi policije i socijalni službenik, psihijatar i službenik koji se brine za zaštitu djece.</p>
<p>To se vijeće ne bi bavilo kompenzacijama za prošle slučajeve pedofilije. Ali bi ispitalo, što je Crkva činila u prošlosti.</p>
<p>»Ne želimo više ništa kriti što se tiče zlostavljanja djece u Crkvi«, rekao je nadbiskup O'Conor.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Odavno mrtvi kapetani brodova potvrđuju globalno zagrijavanje</p>
<p>WASHINGTON, 12. rujna</p>
<p> - Odavno mrtvi kapetani riječnih brodova, japanski svećenici iz 15. stoljeća i zapisi švicarskih vjernika koji su prenosili kip Majke Božje preko zamrznutog jezera potvrđuju da je globalno zagrijavanje stvarnost, tvrde znanstvenici. </p>
<p> Međunarodna skupina znanstvenika skupila je zapise koji se čuvaju još od 1443. kako bi pokazala da temperature doista rastu te da se rijeke i jezera na Sjevernoj polutki više ne smrzavaju kao prije.</p>
<p> »To je vrlo jednostavan način da se otkrije što se događalo proteklih 150 godina«, rekao je John Magnuson sa Sveučilišta Wisconsina u Madisonu. Mnoge su studije zaključile da je globalna temperatura iznenada porasla na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće - kad je industrijska revolucija dosegnula vrhunac i kad su ljudi u atmosferu počeli ispuštati takozvane »stakleničke plinove«.</p>
<p> Zapisi o klimi potvrđuju porast od najmanje jednog Celzijeva stupnja tijekom proteklih stotinu godina, a nekoliko kompjutorskih modela pokazuje da je shema dosljedna. No, Magnuson i njegove kolege žele proučiti kako je zagrijavanje djelovalo na ljude.</p>
<p> »Riječ je o izravnim opažanjima pet naraštaja«, rekao je Magnuson, stručnjak za slatke vode.</p>
<p> »Neki su bili svećenici, neki trgovci krznom. Pogledali bi kroz prozor i rekli: 'Jezero, zaljev i rijeka danas su otvoreni.'«</p>
<p> Primjerice, japanski šintoistički svećenici pažljivo su bilježili promjene na jezeru Suwi, preko kojega su kad se zaledilo, kako su vjerovali, bogovi prelazili iz svetišta na jednoj obali u svetište na drugoj.</p>
<p> Na Bodenskom jezeru, na njemačko-švicarskoj granici, kongregacije dviju crkava iz tih dviju zemalja po tradiciji prenose kip Majke Božje preko jezera kad se zaledi.</p>
<p> U Kanadi su trgovci krznom bilježili podatke o smrzavanju rijeka još početkom 18. stoljeća.</p>
<p> U časopisu Science Magnuson i njegove kolege napisali su kako ti i drugi prikupljeni zapisi pričaju vrlo jasnu priču: jezera i rijeke danas se smrzavaju u prosjeku 8,7 dana kasnije nego prije 150 godina, a ledena kora počinje pucati 9,8 dana ranije.</p>
<p> Ta otkrića odgovaraju rastu temperature zraka od 1,8 Celzijevih stupnjeva tijekom proteklih 150 godina.</p>
<p> I zapisi koji dolaze iz Finske, Rusije i sjevera Sjedinjenih Država poklapaju se s poznatim modelima koje uzrokuju oceanske struje, poput južne oscilacije El Nino i sjevernoatlantske oscilacije, rekao je Magnuson.</p>
<p> »Da, riječ je o zagrijavanju i moramo objasniti zašto«, rekao je Magnuson ističući da njegova studija ne odgovara na to pitanje. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Marx i Engels i u spomenaru</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Moguće je da su tzv. »klasici marksizma« najiskrenije crtice iz osobnog života upisali u dječje »spomenare« ili, kako ih je nazivao Marcel Proust - »leksikone«, obavijestio je svoje čitateljstvo Frankfurter Allgemeine Zeitung.</p>
<p> Naime, šezdesetih godina 19. stoljeća spomenari ili leksikoni ušli su u modu, da bi se pomama za tom »romantičarskom« društvenom igrarijom ponovila i stotinu godina kasnije. O tomu kako su se »ispovjedili« Karl Marx i Friedrich Engels bjelodano svjedoče spomenari Marxovih kćeri Laure i Jenny. </p>
<p> Za marksiste i marksologe, ako takvih još ima, svakako je zanimljivo da je na upit o najdražoj maksimi i najdražem motu Marx na prvo odgovorio sa: »Nihil humani a me alienum puto« (Ništa ljudsko nije mi strano), a na drugo: De omnibus dubitandum (Dvojim o svemu). Najomiljeniji junak mu je Spartak, a otkriva i svoju opsjednutost knjigama - omiljeniji pisci su mu: Eshil, Dante, Shakespeare, Goethe, Lessing i Balzac. </p>
<p> U Jennyn leksikon Engels je u rubriku »najveća sreća« jednostavno upisao vino »Chateau Margaux 1848«, pri čemu je, čini se, više mislio na izuzetnu godinu berbe nego na revoluciju. Najveća mu je nesreća, zapisao je, odlazak zubaru?! Izjašnjavajući se o najdražim ženama, kaže da ih je previše da bi ih sve poimence naveo u spomenaru.</p>
<p> Čini se da je Marx svoje »confesiones« shvatio ozbiljno, a Engels nešto ležernije.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="12">
<p>Mandić između dvije vatre </p>
<p>BEOGRAD, 12. rujna</p>
<p> - Nova knjiga hrvatskog pisca Igora Mandića »Između dv(ij)e vatre« izašla je ovih dana iz tiska u Beogradu, u nakladi beogradskog tjednika »NIN«.</p>
<p> Knjiga, od oko 250 stranica, tiskana na ćirilici, sadrži sedamdesetak kolumna o najrazličitijim temama kulture i politike, koje je Igor Mandić objavljivao u »NIN-u«, u razdoblju od 1996. do 1999. godine. U zbirku je uvršten i tekst pod naslovom »Šutnja intelektualaca«, koji nije objavljen u »NIN-u«, već u »Vjesniku«, u lipnju prošle godine.</p>
<p> U pogovoru knjizi, pod naslovom »Pozicija postdisidenta«, koji je pisan sredinom ove godine, Mandić govori o svojim tekstovima kao o »naivnoj prekograničnoj eutopiji«. »Sedamdesetak tekstova u ovoj zbirci 'porod' su od 'tmine' vremena, pa su time unekoliko posthistorijski rekvijem, možda svjedočanstvo o jednoj osobnoj izgubljenosti (razdrtoj između pseudopolitiziranja i politiziranja pseudopitanja), koja je uzaludno tavorila na ugaru 'između dv(ij)e vatre'«, zaključuje Mandić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Konja za »Amadea«</p>
<p>Klupska kazališno-glazbena scena »Amadeo« / Završna večer na kojoj su ponovno nastupili poznati umjetnici potvrdila uspješnost prve sezone te nove gornjogradske scene</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Pokrenuti novi scenski prostor, privući i naviknuti publiku na njegovo postojanje, osmisliti zanimljiv program i sve to na pomalo »zaspalom« zagrebačkom Gornjem gradu, nije nimalo lak posao. Ipak, uspješan završetak prve sezone Klupske kazališno-glazbene scene »Amadeo«, koja je velikom feštom okončana u ponedjeljak u atriju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, svojevrstan je dokaz kako još uvijek ima nade za hrabre kulturnjake, ali i za publiku koja je proteklih ljetnih mjeseci dolazila i ostala vjerna »Amadeu«. </p>
<p>Čitav projekt zamislili su, u namjeri obogaćivanja zagrebačke ljetne ponude i kulturnog revitaliziranja Gornjeg grada, glumci Božidar Orešković i Zvonimir Zoričić koji su osmislili kazališni program, te pijanisti Neven Frangeš i August Faulend koji su okupili glazbenike. Izvršni producent scene »Amadeo« je »Art kabinet«, odnosno producent Nenad Jandrić, dok je press-službu vodila Rada Vnuk, tandem koji se već jednom okušao na sličnom poslu, odnosno na organiziranju karnevalskih događanja u ožujku ove godine. </p>
<p>Zanimljivost cjelokupne zamisli je u tome, što je počivala isključivo na susretljivosti i pomoći prijatelja i poznanika iz kulturnih krugova, dok je svoj doprinos (i poprilično obećanja) dalo Poglavarstvo grada Zagreba, posudivši dvjestotinjak stolica, te Turistička zajednica grada, koja je financirala promidžbeni materijal. Tako je ravnatelj GK »Komedija« Niko Pavlović posudio pozornicu, ravnatelj »Gavelle« Krešimir Dolenčić desetak starih reflektora, a klavir je ustupio August Faulend. Naravno, »Amadeo« ne bi zaživio da ravnatelj Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja dr. Nikola Tvrtković nije dopustio korištenje pogodnog i akustičnog prostora - muzejskoga atrija. Također, umjetnici koji su se odazvali pozivu pristali su nastupati preuzimajući rizik zarade od prodanih ulaznica. </p>
<p>»Amadeo« je u protekla dva ljetna mjeseca ponudio publici pregršt kulturnih događaja među kojima su bila čak tri premijerna naslova, i to političko-satirički SF »Vrhunska tajna« i monodrama »Konja za gemišt«, dramski prvijenci glumca Božidara Oreškovića, te »Faširanec - spelavanje Žaca Vukomeričkog« iz pera i u izvođenju Željka Vukmirice. Na sceni »Amadeo« Zagrepčani i njihovi gosti mogli su vidjeti i monodrame »Jezičina« i »'Ko je 'ko u Hrvatskoj« Branislava Glumca te monodramu Franza Kafke »Izvještaj majmuna jednoj Akademiji« u izvedbi Špire Guberine.</p>
<p> U glazbenom dijelu nastupili su Vladimir Krpan, »Trio Orlando«, »Kvartet Rucner«, »Zagrebački komorni trio«, Neven Frangeš, Lidija Bajuk, u sklopu jazz večeri Matija Dedić, Matija Baraković i Krunoslav Levačić, a u večeri balada Gabi i Arsen Dedić. Zapažena je bila i »Amadeova« glazbeno poetska večer posvećena Dori Pejačević na kojoj su nastupile pijanistica Ida Gamulin i glumica Alma Prica. </p>
<p> »'Amadeo' još očekuje podršku Grada kako bi svoju prvu sezonu okončao s pozitivnom nulom«, zaključio je na završnoj večeri Nenad Jandrić pozdravaljajući brojne gledatelje i uzvanike.</p>
<p>Ugodno druženje u ponedjeljak na večer u »Amadeu«, koje je uz prisutnost ministra kulture Antuna Vujića te Slobodana Prosperova Novaka, potrajalo dugo u noć, osmišljeno je kao kolaž program, s ulomcima iz dosad izvedenih predstava i glazbenim točkama. Tako je još jedanput publiku oduševio Arsen Dedić, koji je na sebi svojstven način interpretirao nekoliko svojih poznatih balada, dok se dijelovima iz predstava »Vrhunska tajna i »Konja za gemišt«, svojom oporom satiričkom kritikom hrvatskog društva, Božidar Orešković potvrdio kao dramski pisac koji obećaje.</p>
<p>Na pitanje upućeno organizatorima o tome hoće li se »Amadeo«, unatoč financijskim poteškoćama, moći održati i iduće godine, čuo se odgovor pun dobre volje i optimizma. No, ipak, završnu će riječ dati gradske strukture i mogući sponzori, koji će, nadajmo se, imati sluha za daljnji život Zagrebu itekako potrebne ljetne scene.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Torontski srebrni pir </p>
<p>25. međunarodni filmski festival u Torontu / Cijela Kanada, a posebno grad Toronto raskošno slave festivalsku obljetnicu / Već stigli Gwyneth Paltrow, Ben Affleck, Richard Gere, Al Pacino, Jeff Bridges, Sally Field...</p>
<p>TORONTO, 12. rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Organizatori mnogih europskih festivala duge tradicije i velikog ugleda mogli bi se posramiti, a svakako zamisliti ako imaju sreće i prilike uživo se uvjeriti kako to izgleda u Torontu Festival svih festivala, svjetsko okupljalište filmova koje po broju zvijezda i programskoj ponudi mjere s Cannesom, trenutno je najatraktivnije mjesto u ovome dijelu svijeta.</p>
<p> Iskoristivši artističku opredijeljenost i uskogrudnost Montreala, te popriličnu nezainteresiranost Amerikanaca da od Chicaga, Los Angelesa ili San Francisca naprave nešto više od prigodnih smotra, a ne konkurirajući najatraktivnijem okupljalištu nezavisnih produkcija u Sundanceu, Toronto je u 25 godina svoga postojanja uspio izgraditi vrlo čvrst status smotre na koju rado dolaze svi, producenti, kupci, novinari i zvijezde. Jer udaljenost od New Yorka i Los Angelesa je zanemariva, što u usporedbi s Europom znatno pojeftinjuje festivalski budžet. Isto tako kino dvorane su savršeno opremljene, projekcije sjajno organizirane, a sve se zajedno između projekcija, hotela i festivalskog centra događa na maloj udaljenosti od sto-dvjesto metara, u središtu grada. Tako nema izoliranosti, niti uobičajene nervoze onih koji imaju filmove u konkurenciji. Jer, u Torontu su svi u službi filmske umjetnosti i tako se ponašaju - predano, radno, profesionalno, objektivno. </p>
<p>Izborivši status festivala svih festivala, Toronto je izgradio image najuspješnijeg promotora svjetskoga umjetničkog filma. Tako ove godine u brojnim programima Toronta možete naći i iranski film »Krug« koji je netom pobijedio u Veneciji, isto kao i američki »Poslije pomrčine«, moćete razgovarati s Javierom Bardemom lakše i opuštenije nego u Cannesu ili San Sebastianu, a za razliku od Mostre Altman je u Toronto došao s cijelom ekipom, dakle uz Richarda Gerea, tu su i Farrah Fawcett, Laura Dern i Shelley Long. </p>
<p> No, uz filmove već viđene na drugim svjetskim festivalima, Toronto obiluje i velikim brojem svjetskih premijera, jer omogućuje hollywoodskim producentima idealnu mogućnost ispitivanja publike za kasniju prođu njihovih filmova. Tako je lani upravo u Torontu počeo slavni put do Oscara američkog umjetničkog i komercijalnog hita »American Beauty«. </p>
<p>Zato ne začuđuje što su u Torontu mnogi veliki i mali filmovi, nepoznati i slavni redatelji te slavna imena u debitantskim ulogama. Al Pacino bio je u savršenoj formi, raspoložen i uzbuđen predstavljajući svoje redateljsko i glumačko ostvarenje »Kineska kava«, pa je dugo i spontano razgovarao s gledaocima. Sally Field pojavila se kao redateljica filma »Ljepotica«, a velike svjetske premijere do sada su imali Kathryn Bigelow s filmom »Težina vode«, Bruce Paltrow, koji je s cijelom obitelji došao na svečanu projekciju »Dueta«, te »Best in Show« Christophera Guesta i sjajan film Camerona Crowea »Almost Famous«.</p>
<p> No, to je tek početak, festival u Torontu traje još cijeli tjedan i velika uzbuđenja očekuju publiku i goste. Tim prije što su se organizatori pobrinuli da svakodnevnim feštama uveličavaju proslavu 25. obljetnice i omogućuju svojim gostima neprekidno zajedničko druženje. Tako je u nedjelju priređen veliki piknik za više od 3.000 gostiju na imanju izvan grada impresivnog imena Kanadski filmski centar Normana Jewisona. Kao domaćin Jewison je dočekao svoje goste prigodnim govorom, među ostalim je citirao dijelove poruke koje je Jimmy Hoffa, poznati američki sindikalni vođa, upućivao američkim predsjednicima: »Možete dobiti sve što poželite u ovoj zemlji, s malo truda«. Jewison je mislio na događaje oko štrajka, koji su u glumačkim krugovima sada vruća tema, unatoč spektakularnosti i blještavilu festivala.</p>
<p> Štrajk što se sprema u Hollywoodu lebdi u zraku i nad ovim festivalom, premda ga nitko pretjerano glasno ne spominje. Počelo je u svibnju ove godine nezadovoljstvom glumaca koji nastupaju u reklamama na televiziji i radiju, a sudeći prema planovima i prijetnjama štrajkačkog odbora do svibnja iduće godine problem bi mogao prerasti u opći štrajk, kada bi, kako crne slutnje proriču, Hollywood prvi put u svojoj povijesti mogao zanijemjeti, ostati bez slike i tona.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Osječka sezona praizvedbi </p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku / Nova sezona počinje Danima otvorenog kazališta (12.-17. rujna) / Najavljene četiri dramske i tri glazbene premijere, uz obnovu Latinske trilogije u godini obilježavanja Verdijeve smrti / Prva premijera Shakespeareov »Romeo i Julija«, redatelja Ivice Kunčevića</p>
<p>OSIJEK, 12. rujna</p>
<p> - Najpotplaćenije smo ne samo nacionalno kazalište, borimo se s materijalnim problemima, a plaće više od dvjesta naših redovitih djelatnika zaostaju čak 30-40 posto u odnosu na djelatnika iste ili sličnih grupacija - kazao je uoči nove sezone Željko Čagalj, intendant Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku. Osječki HNK unatoč teškoćama na vrijeme je pripremio repertoar.</p>
<p>Nova sezona počinje popularnim Danima otvorenoga kazališta (12.-17. rujna), dok će prva premijera - Shakespeareova »Romea i Julije« u režiji Ivice Kunčevića - uslijediti 13. listopada. Uz tragediju o idealnoj ljubavi dvoje nesretno zaljubljenih, Drama HNK, koju i dalje uspješno vodi Darko Milas, priredila je tri dramska naslova uz koja se vežu oznake hrvatska praizvedba. Tako će u prosincu uslijediti »Tango, drugi put«, dramsko-groteskna parafraza glasovitoga djela »Tango« Slawomira Mrožeka, koju je napisao i režirat će gost iz Zagreba Vladimir Stojsavljević.</p>
<p> Sljedeća praizvedba bit će »deset kružnih prizora o ljubavi i nevjeri« suvremenog britanskog dramatičara Davida Harea. Ta drama, pod naslovom,»Plava soba« (The Blue Room) napisana je godine 1997. po uzoru na »Rondo« Arthura Schnitzlera (iz 1921.) i pod velikim je utjecajem istoimenog filma Maxa Ophulsa iz godine 1950. Redateljica predstave bit će Snježana Banović, a praizvedba je u veljači 2001.</p>
<p> Malo poznatu Strindbergovu dramu »Ima zločina i zločina« u svibnju 2001. godine režirat će Marin Carić. I taj se naslov prvi put pojavljuje u Hrvatskoj. Strindbergova pitanja i sumnje u tome su tekstu okrenuti prema osnovnim stanjima ljudske egzistencije, poglavito prema vječnom sukobu Muškog i Ženskog i posebno prema odnosu umjetnika i umjetnosti, umjetnosti i života.</p>
<p>Osječka Opera u novu sezonu kreće s - operetom. Dirigent Peter Oschanitzky s redateljem Vladom Štefančićem osmišljava Albinijeva »Baruna Trenka«. Bit će to prvi naslov što repertoarno potpisuje novi ravnatelj osječke Opere, mladi dirigent Mladen Tutavac koji vodi ovu sezonu u tzv. »v. d.« statusu, dok mu je umjetnički savjetnik dosadašnji ravnatelj Zoran Juranić.</p>
<p>Sljedeći operni naslov Verdijev je »Krabuljni ples«. Redatelj predstave bit će prvi put u osječkome HNK Krešimir Dolenčić, dok će dirigirati Zoran Juranić i Mladen Tutavac. »Tajni brak« Domenica Cimarose, jedna od najšarmantnijih komičnih opera i jedino djelo toga žanra iz doba klasike koje uspješno podnosi konkurenciju Mozartovih remek djela, prvi put će se pojaviti na osječkome repertoaru. Prema zanimljivoj ideji skladatelja i dirigenta Berislava Šipuša, koji već nekoliko godina djeluje u milanskoj Scali, scensku će realizaciju načiniti renomirani suradnici Scale. Stotu obljetnicu smrti Giuseppea Verdija osječki ansambl obilježit će obnovom slavne Latinske trilogije: uz »Rigoletto« koji je već na repertoaru, to su još »Trubadur« i »Traviata«. </p>
<p>Osječka kazališna javnost s ljubavlju prati i podržava nastojanja svojih umjetnika. Kazališna dvorana iz godine u godinu sve je punija, pa će i ovog rujna biti prava umješnost osigurati mjesto u brojnim pretplatničkim ciklusima. Ne bi bilo loše da i o tome povedu računa odgovorni za život teatra u gradu na Dravi. Oni, naime, raspodjeljuju novce istih tih kazališnih posjetitelja - poreznih obveznika!</p>
<p>Ljubomir Stanojević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Ljudi i psi« Koraljke Polaček</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - U galeriji »Dubrava«, koja djeluje u sklopu narodnoga sveučilišta istog imena u Cerskoj 1, postavljena je izložba Koraljke Polaček pod nazivom »Ljudi i psi - slike 1994. - 1999.« Mlada umjetnica diplomirala je 1998. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Eugena Kokota na pedagoškom odjelu, a bavi se slikarstvom, spisateljstvom i pedagoškim radom.</p>
<p> Izložba u »Dubravi« sadrži 25 ulja na platnu. Sastoji se od radova iz ciklusa »Rezbarija«, portreta mladih ljudi te kućnog ljubimca psa Ajše u tri varijante. Iako je posrijedi djelo koje se nedugo poslije Akademije tek formira u čvršće okvire, o slikarskom svijetu Koraljke Polaček možemo kazati da je određen dojmljivom izražajnošću i toplim koloritom, ali i zanimanjem za fantastiku - zamišljanje neobičnih i natprirodnih pojava u ciklusu »Rezbarija« što će ih autorica oživjeti i u pisanju pripovjedaka za djecu. Njezina slika u pravilu bilježi doživljaj naznačene vedute ili krajobraza, nikako odraz tih motiva, a slično je i pri slikanju portreta. To je svijet u kojemu egzistiraju zasade ekspresionističke tradicije - primanje i spontano reagiranje na stanovite životne situacije - pa će slikarica tim načinom vjerojatno i dalje slikati. (J. Škunca)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Idrizbegovićeve karikature </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Karikaturist i ilustrator Dino Idrizbegović predstavit će svoje radove na izložbi koja će od 14. do 28. rujna biti postavljena u ULUPUH-ovoj Galeriji Permanenta. Među ostalim, izložit će originale karikatura i ilustracija za časopis »Kviskoteka« i tjednik »Nedjeljna Dalmacija«.</p>
<p> »Dino Idrizbegović u savršenoj perfekciji crta portrete, virtuoznošću svojstvenoj renesansnom umjetniku. Voli raditi u tehnici zračnog kista, tuša, olovke i olovke u boji, jer tako može najbolje izraziti svoju portretističku i hiperrealističku sklonost crtežu. Iz svih njegovih crteža i ilustracija izvire smirenost, humanost i odmjerenost, koje je naslijedio od oca i djeda arhitekata.«, napisao je u katalogu izložbe Franjo Mrzljak.</p>
<p> Idrizbegović (Zagreb, 1959.) počeo se karikaturom i ilustracijom baviti krajem osamdesetih, današnji stil mu je hiperrealizam, a tehnika zračni kist. Surađuje u novinama i časopisima »Kviskoteka«, »50 Skandi«, »Nedjeljna Dalmacija«, »Banka«, »Arena«, »Futura«, »Vikend«, »Sirius«, »Imperijal« i »Hacker«. Dosad je imao tri samostalne izložbe, a među važnijim nagradama je prošlogodišnje prvo mjesto na skupu o aerografici u Milanu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Scala u Japanu </p>
<p>MILANO, 12. rujna</p>
<p> - Dok se u Scali prikazuje šest predstava popularne Puccinijeve opere La Boheme u legendarnoj režijsko-scenskoj produkciji Franca Zeffirellia, pod ravnanjem našega dirigenta Nikše Bareze, dotle ansambl prvog opernog kazališta u svijetu priprema put u Japan. Tijekom jednomjesečne turneje izvodit će pet predstava Verdijeve opere Rigoletto, četiri predstave Moć sudbine i dvije Requiema. To gostovanje Scala poduzima u povodu stote obljetnice Verdijeve smrti (26.1.1901). Baletni ansambl izvest će osam predstava.</p>
<p> Da se vidi o kakvu se golemom gostovanju radi, navest ćemo da su materijali, scene, kostimi i sl. krenuli u 65 kontejnera vodenim putem, a u ansamblu koji broji 546 umjetnika još je 45 ponajboljih solista iz raznih zemalja koji ponekad pjevaju u Scali i drugim vodećim svjetskim opernim kućama. Posebna zanimljivost za japansku publiku bit će gostovanje dvoje mladih talijanskih pjevača, tenora Salvatorea Licitre i baritona Alberta Gazale. Za gostovanje vlada golemo zanimanje i gotovo sva su mjesta već odavno rasprodana. (D. Lisac)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Festival novoga filma i videa peti put</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> - Međunarodni festival novog filma i videa (MFNF) što će se od 23. do 30. rujna po peti put održati u Splitu, prema riječima organizatora i direktora festivala Branka Karabatića, dobio je svoj profil te konačno stao na čvršće novčane noge. Konferenciju za novinare uoči festivala organizatori su upriličili u splitskome Multimedijalnom kulturnom centru, jednom od festivalskih prostora u kojem će se družiti ljubitelji programa Novih medija.</p>
<p>U okviru sedmodnevnih festivalskih događaja bit će prikazano čak 130 filmskih i video radova svih kategorija, od čega su tri natjecateljske, Film, Video i Novi mediji, koji će ove godine u velikoj mjeri biti zastupljeni jer se MFNF brine o mladim umjetnicima koji svoj izričaj pronalaze kroz instalacije, performance i kompjutore kao glavno sredstvo kreativnog stvaranja. Već je poznato da će posebna nagrada za izvanredan doprinos razvoju i promociji eksperimentalnog i avangardnog filma biti dodijeljena organizaciji Sixpack Films iz Beča. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Liliputanska ljepota</p>
<p>Tito Bilopavlović: »Dvorska luda i ostala rodbina« / Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić«, »Šibensko kazalište« / Šibenik, 2000., str. 88</p>
<p>PIŠE: SEAD BEGOVIĆ</p>
<p>Pjesnik, pripovjedač (za djecu i odrasle) i feljtonist Tito Bilopavlović (1940., Nova Gradiška) mnogo od svojih specifičnih iskustava i »izokrenutih« pogleda na svijet duguje djeci. Možda baš stoga njegov hu morni, »uvrnut« izričaj još uvijek plijeni svojom svježinom i domišljatošću. Njegov je napor, pisao je još godine 1972. Veselko Tenžera u ovim istim novinama, da se iznađe poetska šifra svakodnevice i jezični idiom aktualiteta. To je napor, smatrao je Tenžera, koji Bilopavlovićev stih produžuje u budućnost od koje kao da su svi odustali radi »vječnosti«. Što je od te principijelnosti ostalo, gdje su zastanci, a gdje nova ispunjenja tek treba analizirati, jer, ovaj pjesnik uvijek različito pristupa gradnji svojih poetskih stavaka. To je još jedna neistražena, ali i zbunjujuća obavijest ove poezije. Možda baš stoga nije dovoljno valoriziran kao originalni pjesnik, piše u pogovoru knjige Tonko Maroević. </p>
<p>Najvažnije će ipak biti to što je Bilopavlović predstavnik liliputske ljepote. No, to ne znači da on sve promatra kroz sitnozor sitnog. On jest pjesnik jedne malene kapi, ali s velikim srcem koje želi tu kap pretvoriti u more. Stoga je on pjesnik prisnosti u području igre između Ja i Ja, a ne pjesnik neke sklupčane duševnosti i nekih perspektiva skrivenog. On dakle nešto pokazuje - nikad ne skriva. Privlači ga svjetlost, a ne tama. A što može biti bolje u tom smislu od biografskog diskursa sa sociološko-bioetičkim motivima te jednostavnom, naoko djetinjom, psihološkom nadgradnjom. Oštroumni duh i dosjetljiva narav iskazat će se u gotovo svim pjesmama u knjizi. U njoj pjesnik projicira vedrinu i kada je riječ o sferi djetinjstva ili o sferi odraslih, tj. o sferi ozbiljne doživljajnosti.</p>
<p>Dosjetke su njegov prinos suvremenoj hrvatskoj književnosti za djecu. Bolje rečeno smijehu te književnosti. Začudo, na tom će obrascu pjesnik pokazati veliku razumsku narav. Zanimat će ga kako je došao na ovaj svijet, iz rakursa djeteta (»Što rade / mama i tata / iza zaključanih vrata...«), a u pjesmi »Obiteljsko stablo« čak će se pokušati narugati dobro nam znanom poslijeratnom (radi se o Drugom svjetskom ratu) totalitetu zbilje. Pjesnik prevladava taj totalitet, nudeći svoje spasenje kroz grešnu izdaju svoje obiteljske povijesti. Vrhunac te oslobađajuće igre nestašnog pjesnika ogledat će se u pjesmi »Rodovsko stablo«. Neprilagođenost društvu, nesklonost podaništvu, Bilopavlović izražava čistom opažajnošću i erotskom primisli, dakle provokacijom, a to podrazumijeva raskid s korisnom konvencijom odraslih. Tako se u ovoj knjizi ponaša i dijete i pjesnik i luda. Svi kao da glume infantilizam, a zapravo jedva čekaju da razotkriju komično-apsurdni karakter svijeta. (»...Nepostojan sam kao voda, točnije: povodljiv. / Nemam svoje jelo, svoje piće, ne znam se gizdit. / Politički sam mutan, seksualno nezavodljiv. / Vidim da ću zbog stila potpuno popizdit.«). </p>
<p> Jezik Tita Bilopavlovića je sočan i izražajan, posebice kad je riječ o svijetu malenih gdje će posegnuti za već dobro provjerljivim rekvizitarijem kao što su pitalice: »Imam pitalicu još veću: /Zašto se stabla ne prošeću?«, »Gdje sve te odgovore da pročitam? / Rekli su da za to postoje knjige da riješe moje ozbiljne brige.«. Očituje se i podatnost za glazbeno izvođenje, te stoga ne začuđuje ciklus pod naslovom »Šansone za razbibrigu«. Osjećaju se satirični žaoci, a pjesma »Ljudožderska balada« posjeduje i karakteristični šansonjerski refren, što samo potvrđuje težnju ka pjevnosti. Iako zastarjelim rekvizitima rime i stiha, Bilopavlović pokazuje mistifikatorsku lepršavost sa čvrstim formalnim dometima. </p>
<p>Pjesnik osadašnjuje i buduće i prošlo te dobroćudnim smijehom kažnjava »ostalu rodbinu« koja je, naravno, opsjednuta dosadnim i vječitim općim poretkom. Tako šarolika tragedija života gubi na zlokobnoj težini. Zapitao bih tko još pjeva uvezanim distisima kao što to čini Tito Bilopavlović u pjesmi »Slavna glava«? Ili, tko se još to danas usuđuje? Tek, možda pjesnik za djecu, »olfo« igre radi igre, koji se usuđuje braniti i suditi životu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>RAZVOJ OLIMPIZMA - OD ATENE DO SYDNEYA (4)</p>
<p>Pred Sydneyom je dramatično pitanje - hoće li se i igre pokloniti »zlatnom teletu«? </p>
<p>U silnom naletu komercijalizacije koja je već posve rastrojila sportske igre, pa tenis, i čak atletiku, otvoreno je pitanje mogu li se olimpijske Coubertinove ideje tome othrvati. Sydney će vanjštinom već biti na rubu gigantizma koje odavno prijeti igrama. Ono što će se događati na sportskim borilištima pokazat će hoće li se nastaviti sa sadašnjim statusom zadnjeg pribježišta pravog sporta, ili će i to pribježište prikloniti »zlatnom teletu« u rukama nezajažljivih menedžera</p>
<p>S ambicijom da se predstavi kao uspješna zemlja krenula je i Kanada, tamošnja frankofilska pokrajina Quebec, odnosno glavni grad Montreal. U tom stilu, sve je trebalo biti bolje nego igdje. Gradonačelnik Montreala Jean Drapeau sve je fantastično zamislio, ali televizija nije u Igre 1976. ušla sa zamišljenom svotom, pa Montreal još dan-danas otplaćuje dugove od nekoliko milijuna dolara.</p>
<p>Same su Igre postale važnima zbog prvog (ne i zadnjeg) bojkota. Crna Afrika je postala veoma osjetljiva na apartheid, a izolaciju tad još rasno podijeljene Južnoafričke Republike prekršili su novozelandski ragbijaši (ragbi nije olimpijski sport), pa su afričke zemlje tražile da se novozelanski olimpijski sportaši, koji ništa nisu kršili, ipak isključe s Igara. Sve se to događalo već nakon početka Igara. Inicijatori, ipak, nisu bili jedinstveni, pa bojkot nije uspio kao što je bio zamišljen: govori se da se oko 50 zemalja povuklo s Igara, među njima i Kenijci, čiji su slavni trkači to teško zaboravili.</p>
<p>No, to kao da je bio uvod u najveći ulazak politike u OI. Na redu je 1980. bila Moskva, koja je Igre dobila jer se jednostavno nije moglo izbjeći SSSR - tako veliku i moćnu zemlju, s tako sjajnim i uspješnim sportašima. No, prije Igara se SSSR upetljao u krvave političke borbe u Afganistanu i to vojnom intervencijom. SAD su to odmah iskoristile i reagirale na drugoj strani, a rezultat je bio bojkot sportaša SAD kojeg je (po američkim tvrdnjama) podržalo još 65 zemalja, više ili manje vezanih s njima. Bio je to veoma bučan bojkot, koji se odrazio na otvaranju Igara, ali se kasnije pod sjajem sporta to spominjalo samo usput. Tome je slijedio revanš. Amerika je još jednom dobila organizaciju Igara i to opet u Los Angelesu, 1984. Te će Igre postati jednim od međaša, ali ne zbog ponovnog revanš-bojkota. SSSR i sateliti (ali bez Rumunja), njih 20-ak je bojkotiralo Igre. Rumunji su to sjajno iskoristili, neočekivanim uspjehom, a mnogo jači, tada i najjači olimpijski sportaši, oni iz Njemačke DR, nikad nisu prežalili taj bojkot. Nisu ga prežalili ni njihovi sportski funkcionari, a o sportašima da se i ne govori. </p>
<p>No, bojkoti nisu donijeli baš nikakve političke koristi. Naprotiv! Možda je to razlog što je bojkot (s iznimkom onih smiješnih, Sjeverne Koreje i Kube), iščezao kao sredstvo političkog pritiska. Los Angeles je važniji po nečem drugom - organiziran je posve privatno, s punom odgovornošću, i završio sjajno s milijun i nešto dolara čiste zarade.</p>
<p>Dvije godine prije toga na Kongresu MOO-a u Baden-Badenu bila je mučna situacija, svi su se pitali tko će se nakon financijskog debakla Montreala prihvatiti organizacije igara. Tada je jednostavno, kao domaćin 1988. godine, prošao Seoul, glavni grad Republike (južne) Koreje kojoj je, poput Japana, veoma stalo do svjetske afirmacije. Takvih, spremnih na gubitke, jedva da je još i bilo. Dvije godine kasnije, nakon suficita u Los Angelesu, izazvanog silnim ulaskom tv marketinga u igre, najednom je sa svih strana svijeta planula želja da se afirmiraju i, što je još važnije, zarade. Od tog trena više nije bilo straha hoće li se naći organizator idućih igara. Štoviše, to je izazvalo novu, vrlo neugodnu nevolju - kako spriječiti nepoštene, ružne i nesportske postupke oko izbora organizatora. MOO ima s time velikih problema. </p>
<p>Seoul je 1988. trebao biti egzotični (za Europljane) organizator već posve globalnih igara, na kojima su nastupali sportaši iz doista najzabačenijih kutaka globusa. Egzotika se očitovala u sve pretjeranijem svečanostima otvaranja i zatvaranja, ali će korejske Igre ući u povijest po posve drugom, veoma bizarnom događaju: dopinškoj aferi kanadskog sprintera Bena Jonsona. Iako je dopinga bilo od 1904. godine, iako je 1960. bilo i mrtvih od dopinga, upravo je Seoul s nedoraslim Benom Jonsonom ušao u povijest OI i sporta.</p>
<p>Barcelona 1992. bila je poklon predsjedniku MOO-a, Barceloncu Juanu Antoniju Samaranchu, koji je doista odigrao veliku i važnu ulogu u prilagođavanju olimpijskog pokreta, odnosno igara, dramatskim transformacijama onog što je do tad bio sport. Nakon što je konzervativni Brundage 1972. spasio OI, meki irski lord Killanin nije se snalazio u burama bojkota i naleta nezajažljivih menedžera za sve lukrativnije područje sporta. Samaranch se pokazao zaista doraslim kad je zaštitio bitna olimpijska značenja i simbole, vrlo vješto vodeći olimpijski brod između preostalih ideala sporta i potrebne materijalne podrške. Od siromašne, slučajne i malobrojne organizacije stvorio je veoma bogatu i čvrstu, opću svjetsku organizaciju koja se uspjela oduprijeti sve žešćim i nemilosrdnijim naletima na nju. To posebno vrijedi za ljude ljubomorne na Samarancha i one koji vode MOO, koji bi se htjeli po svaku cijenu dočepati te »zlatne koke«.</p>
<p>Barcelona je, inače, svečanost otvaranja i zatvaranja dotjerala do apsurda.</p>
<p>Na kraju ovog niza i treći se put otišlo u Ameriku, u Atlantu, i to krajnje komercijalno. Te su Igre trebale biti sentimentalna proslava blistave 100-godišnjice OI na njihovom izvorištu - u Ateni. No, pritisak prevažnih sponzora (Coca-Cola, IBM...) bio je prežestok pa je Samaranch morao igrati ne baš plemenitu igru, na kompromis za održavanje igara. Pritom mu je išlo na ruku što je bogata i tehnološki razvijena Amerika zatajila upravo na organizaciji. U središtu najveće kompjuterske tvrtke svijeta zakazala je, primjerice, upravo kompjuterizacija. </p>
<p>U zemlji »neograničenih mogućnosti« prijevoz je bio katastrofalan. U zemlji vrhunske javne i tajne zaštite dogodio se još jedan teroristički akt, nikad razjašnjen. Još je jednom olimpijski duh zasmetala američka šovinistička usmjerenost samo na vlastite sportaše i njihove uspjehe, a nimalo na univerzalnost prezentacije sposobnosti svjetske mladeži.</p>
<p>To je ostalo u amanet zadnjim Igrama tisućljeća, ovima u Sydneyu. Pred Sydneyom je vrlo dramatično pitanje: hoće li se i mogu li se OI uopće održati? To ni u kom slučaju nije ishitreno pitanje. U silnom naletu komercijalizacije koja je već posve rastrojila sportske igre, pa tenis, i čak atletiku, otvoreno je pitanje mogu li se olimpijske Coubertinove ideje tome othrvati. Sydney će vanjštinom već biti na rubu gigantizma koje odavno prijet igrama. Ono što će se događati na sportskim borilištima pokazat će hoće li se nastaviti sa sadašnjim statusom zadnjeg pribježišta pravog sporta, ili će i to pribježište pokoniti i prikloniti »zlatnom teletu« u rukama nezajažljivih menedžera.</p>
<p>Prve Igre trećeg milenija 2004. godine u nekadašnjoj postojbini OI, glavnom gradu Grčke, Ateni, pokazat će je li i koliko još Coubertinova olimpijska ideja čvrsta, kao što je to začuđujuće bila dosad. Ili će Atena biti pokop nečega što je 108 godina tako blistavo raslo... </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hajduk suspendiran do daljnjeg Zbog neplaćanja odštete za Stanka ></p>
<p>Bubala, Hajduk je na traženje Osijeka suspendiran / No, kako i Hajduk i Osijek imaju blokirane račune, isplatu i uplatu je nemoguće izvršiti, pa će se Hajduk žaliti na tu odluku</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> - Na zahtjev nogometnog kluba Osijek disciplinski sudac Hrvatskog nogometnog saveza Krešimir Vlajčević suspendirao je Hajduk, a suspenzija zbog neplaćene odštete za Stanka Bubala, ovosezonske prinove »bijelih« prispjele iz Gradskog vrta, starta 13. rujna. Tako je Splićanima od srijede zabranjeno obavljanje svih javnih aktivnosti za sve klupskih kategorija. Suspenzija nije odgoda utakmice, već se susret taj registrirao 0-3.</p>
<p>Već u subotu i nedjelju igraju mlađe kategorije splitskog kluba, a u utorak prva momčad bi trebala odigrati derbi protiv Dinama, pa ostane li suspenzija valjana, Zagrepčani će uknjižiti tri boda.</p>
<p>Po sporazumu dva kluba, potpisanog 15. srpnja, novčana odšteta Osijeku za Bubala iznosi 490 tisuća njemačkih maraka, a dogovorena je isplata u tri rate. Prva rata od 200 tisuća njemačkih maraka trebala je Osječanima sjesti na račun 28. srpnja, druga (145 tisuća DEM) 15. rujna, a treća (također 145 tisuća) 15. listopada. Možda na Poljudu kalkuliraju, jer kuna u odnosu na marku raste, a Splićani bi rate trebali isplaćivati u kunama po srednjem tečaju. U Hajduku tvrde da ne mogu to platiti sa svog blokiranog računa na blokirani račun Osječana, pa su poslali Zahtjev za ukidanje suspenzije. Branko Grgić, predsjednik splitskog kluba, kaže:</p>
<p>- Pitam se kako ćemo im uplatiti novac kada je i nama i njima blokiran račun?! Kada nam objasne način izvršenja uplate, mi ćemo svoju obvezu izvršiti!</p>
<p> l To, dakle, znači da imate 200 tisuća njemačkih maraka?</p>
<p>- Hvala Bogu da imamo i kada nam objasne način, mi ćemo izvršiti svoju obvezu. Ovaj Upravni odbor je stava da se sve mora obavljati legalno, uostalom i HNS ulaže napore da se legalno posluje. Ne znamo da je ijedan klub uplatio odštetu, pa nitko još nije suspendiran. Hajduk je prvi u svemu, pa i u suspenziji, kaže Grgić.</p>
<p>Poslovanje s blokiranim računom, kao u ovom slučaju Hajduka i Osijeka, kazneno je djelo, pa, premda će u Savezu reći da što su dogovarali prijelaz s blokadom za vratom, ovakvim krutim stavom tjeraju čelnike splitskog kluba na kazneno djelo. A na Poljudu je kaznenih djela ionako svima preko glave, petorica »hajdukovaca« su bila u pritvoru, a za još nekolicinu je pokrenut istražni postupak.</p>
<p>No, činjenica je da je sporazum potpisan i da je dogovoren način otplate, s tim na Poljudu tvrde da su Osječani trebali sve isplate za Bubala dokumentirati tri dana nakon dogovora.</p>
<p>- Mi želimo imati čist račun, trebali su Osječani sve dokumentirati uplatnicama ZAP-a, da se uvjerimo koliko je uloženo u Bubala, veli Grgić.</p>
<p>No, Hajduk nema samo problema s hrvatskim klubovima, u sporu je sa španjolskom Sevillom i engleskim Sheffieldom, a po svemu sudeći i sa španjolskim Alavesom u koji je prešao Jurica Vučko. Hajduk potražuje za Vučka 1.118.400 njemačkih maraka, a Alaves je, kako dobro upućeni tvrde, spreman uplatiti samo 500 tisuća DEM. Vjerojatno će arbitrirati FIFA, koja je u presuđuje u ovakvim sporovima. (R. Posinkovića)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>HTS zove Financijsku policiju</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Hrvtski teniski savez pozvat će Financijsku policiju i državnu reviziju da pregledaju poslovanje Saveza u posljednje četiri godine, to je najzanimljivija odluka sa sastanka Upravnog odbora HRS-a koji je u utorak održan u Zagrebu. Povod je želja vodstva Saveza da se raščiste dvojbe koje su se pojavile u posljednje vrijeme, kad se bivše i sadašnje vodstvo HTS-a optužuju za nelegalno poslovanje.</p>
<p>Od ostalih informacija valja naglasiti da je Gojko Škrbić izabran za direktora predstojećeg (od 6. do 8. listopada) susreta Davisovog kupa kojeg će Hrvatska i Obala bjelokosti odigrati u Rijeci. Pretresena je i sadašnja financijska situacija HTS-a, a predsjednik Slaven Letica istaknuo je da je vodstvo HTS-a uspjelo osigurati novac za život. Tako je, između ostalog, sa četiri velika sponzora dogovorena uplata 1,150.000 kn. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ispali Ljubičić i Zovko</p>
<p>TAŠKENT, 12. rujna</p>
<p> - Hrvatski tenisači Ivan Ljubičić i Lovro Zovko nisu imali uspjeha na ATP Tour turniru koji se u Taškentu na betonu igra za nagradni fond od 525.000 dolara. U 1. kolu glavnog turnira Ljubičića je sa 7-6 (4), 6-1 svladao Francuz Jerome Golmard, a Zovka sa 6-4, 6-4 Rus Jevgenij Kafeljnikov.</p>
<p> l Ostali rezultati 1. kola: Gimelstob - Siemerink 6-4, 6-3, Levy (8) - Tieleman 6-1, 6-1, Boutter - El Aynaoui (4) 3-6, 7-6, 6-4, Erlich - Kucenko 7-6, 6-4, Južni - Van Lottum 3-6, 6-3, 7-5, Kratochvil - Behrend 6-3, 6-2, Huet - Moya (7) 7-6 (6), 7-5. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rukometaši Zagreba već u skupini s Celjem</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - U Beču je u utorak ujutro napravljen ždrijeb skupina i parova europskih rukometnih natjecanja koja će početi u studenom. Termini igranja Lige prvaka su 11. i 12. studenoga, 18. i 19. studenoga, 2. i 3. prosinca, 9. i 10. prosinca i 16. i 17. prosinca.</p>
<p>Hrvatski prvak, Badel 1862 Zagreb je u skupini A Lige prvaka, u kojoj su još Pivovarna Laško iz Celja, te pobjednici kvalifikacijskih dvoboja izneđu švicarskog Suhra (našeg Gorana Perkovca) i turske Ankare, te izraelskog Rishon Le Ziona i švedskog Redbergslidsa.</p>
<p>U Kupu EHF-a predstavljat će lanjski osvajač tog kupa, Metković-Jambo i splitski Brodomerkur. Metkovcima će se u 1. kolu (11. i 12. studenoga) suprotstaviti pobjednik dvoboja Plocka i zagrebačkog Medveščaka.</p>
<p>Splićani će se, pak, ogledati s boljim iz sudara grčke Atene i njemačkog Schaffhausena.</p>
<p>U 1. kolu Kupa pobjednika kupova (11. i 12. studenoga) riječki Zamet-Crotec će se ogledati s belgijskim Handballclub Tongeren.</p>
<p>U konkurenciji rukometašica, ukoliko Podravka-Vegeta prođe kvalifikacije (4. i 5. studenoga) protiv bugarskog Plovdiva, za ulazak u Ligu prvakinja će se boriti s rumunjskim Otlchima iz Valcee. Ne prođu li Koprivničanke Plovdiv, u Kupu EHF-a će se ogledati s danskim Randersom.</p>
<p>U istom kupu zagrebački će se Kraš nadmetati s pobjednikom dvoboja između talijanske Verone i ciparske Nicosie.</p>
<p> l Skupine Lige prvaka; skupina B: Barcelona (Špa), Dunaferr (Mađ), pobjednik Moskva (Rus) - Gdanjsk (Polj), pobjednik Montpellier (Fra) - Zaporožje (Ukr);</p>
<p>skupina C: Kiel (Njem), Gudme (Dan), pobjednik Braga (Por) - Hafnarfjördur (Nor), pobjednik Minsk (Bje) - Trst (Ita);</p>
<p>skupina D: Portland San Antonio (Špa), Sandefjord (Nor), pobjednik Cetinje (SRJ) - Barnbach-Köflach (Aut), pobjednik Bukurešt (Rum) - Karvina. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatski će stijeg na otvaranju OI nositi Zoran Primorac</p>
<p>Nakon mnogo ąpekulacija, tajnim glasovanjem desetoro vođa hrvatskih olimpijskih momčadi, predsjednika HOO-a Antuna Vrdoljaka, tajnika HOO-a Slavka Podgorelca i članova Misije odlučeno je da će na svečanosti otvaranja XXVII. olimpijskih igara u Sydneyu 15. rujna hrvatsku zastavu nositi naą najbolji stolnotenisač Zoran Primorac koji je tu vijest primio po dolasku u Sydney u utorak navečer</p>
<p>SYDNEY, 12. rujna</p>
<p> - Najbolji hrvatski stolnotenisač i deseti igrač svjetske rang-liste, Zoran Primorac nosit će 15. rujna hrvatsku zastavu na svečanom otvaranju XXVII. olimpijskih igara u Sydneyu. Ta odluka donesena je u utorak nakon tajnog glasovanja u kojem je sudjelovalo desetoro vođa hrvatskih momčadi čiji ąportaąi nastupaju u Sydneyu, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Antun Vrdoljak, glavni tajnik HOO-a Slavko Podgorelec te članovi Misije HOO-a u Sydneyu.</p>
<p>Primorac je izabran za nositelja hrvatskog stijega u konkurenciji tenisača Gorana Ivaniąevića, odbojkaąice Barbare Jelić i vaterpolista Dubravka ©imenca. Među kandidatima je bio i naą najbolji plivač i prvak Europe Gordan Koľulj, ali je direktor plivačke reprezentacije Ivan Varvodić rekao da Koľulj zbog termina nastupa neće ni biti nazočan svečanosti otvaranja, te naglasio da je i sama nominacija za nositelja hrvatske zastave velika čast ne samo za Gordana Koľulja, već i za hrvatsko plivanje.</p>
<p>Član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) i predsjednik HOO-a Vrdoljak je rekao da je nepotrebno stvorena napetost oko imena nositelja zastave.</p>
<p>- Mislim da je već na startu napravljena pogreąka kada je bezrazloľno suľena lista potencijalnih nositelja zastave na kojoj nije bilo imena nekolicine naąih istaknutih sportaąa, naglasio je Vrdoljak, dodavąi da je ovo najpravedniji način izbora, jer je o nositelju zastave odlučila struka.</p>
<p>Kako jedna dobra vijest moľe "ubiti" sav umor ąto se nagomilao za 30-satnog putovanja? Olimpijska puteąestvija naąeg najboljeg stolnotenisača počela u Bruxellesu, pa se nastavljala kroz Beč i Kuala Lumpur, a u Sydneyu je zavrąena (iako će zapravo tek započeti) s vijeąću da će Zoran Primorac ponijeti hrvatsku zastavu na svečanosti otvaranja Igara 15. rujna.</p>
<p>- Iznenađen? Čujte, razgovarali smo već o tome i tko god da je od mojih protukandidata dobio priliku nositi zastavu, bilo bi jednako zasluľeno. Sretan sam, počaąćen i ponosan. Svaki je od nas imao mnoątvo svojih rezultatskih argumenata da bude nositelj zastave, svaki od nas godinama dostojno reprezentira boje svoje zemlje. Ponavljam, beskrajno sam radostan i zahvalan svima koji su odlučili da ovaj puta ja budem olimpijski barjaktar, govorio je Primorac.</p>
<p>Iako je Primorac, doznavąi da će predvoditi 95 hrvatskih sportaąa na svečanosti otvaranja, bio prilično suzdrľan i samozatajan, iz minute u minutu osmijeh mu je "rastao", bivao je sve svjesniji časti koja mu je ukazana, postao je srediąnja meta skupine hrvatskih izvjestitelja koji su zajedno s njime, te joą Ivom Majoli i Silvijom Talajom u utorak navečer doputovali u Sydney. (Hina/R. Eibl)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ivanišević voli olimpijsku atmosferu</p>
<p>SYDNEY, 12. rujna</p>
<p> - Goran Ivanišević stigao je u utorak u Sydney, na svoje već četvrte Olimpijske igre, gdje će u srijedu proslaviti 29. rođendan i gdje se nada da će uspjeti prekinuti niz poraza koji ga prate u posljednje vrijeme.</p>
<p>- Možda će igranje za Hrvatsku sve promijeniti, rekao je Ivanišević po dolasku u Sydney, a njegove riječi prenijela je agencija Reuter. - Moram vjerovati u sebe i vidjeti što će se dogoditi.</p>
<p>Ivanišević, koji u posljednje vrijeme razmišlja i o prekidu karijere, na posljednjih osam turnira čak je sedam puta izgubio u 1. kolu. Ovo mu je jedna od najlošijih sezona u karijeri, u kojoj je u 28 pojedinačnih mečeva upisao samo 11 pobjeda.</p>
<p>Očekuje se da će Ivanišević imati značajnu podršku s tribina, jer se vjeruje da će hrvatska kolonija u Sydneyu biti na njegovoj strani. </p>
<p>Na teniskom turniru, koji počinje u utorak, 19. rujna, nastupit će petero hrvatskih natjecatelja - Ivanišević, Ivan Ljubičić, Mario Ančić, Silvija Talaja i Iva Majoli. Ivaniševiću će to biti četvrte olimpijske igre, s tim da u kolekciji trofeja ima dvije medalje iz Barcelone: broncu u pojedinačnoj konkurenciji, te broncu u paru s Goranom Prpićem. </p>
<p>- Volim olimpijsku atmosferu. Zabavno je stanovati u olimpijskom selu i družiti se s ostalim sportašima. Svi koji imaju mogućnosti otići na olimpijske igre to trebaju iskoristiti, jer u suprotnom mnogo propuštaju, rekao je Ivanišević. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nogometašice otvaraju OI</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Dva dana prije svečanog otvaranja Olimpijskih igara u Sydneyu, nogometašice i nogometaši će već započeti sa natjecanjem. Tako će čast da prvi nastupe u programu Igara imati nogometašice. U 17 sati po lokalnom (sedam po hrvatskom) vremenu u Canberri će na Bruce stadion istrčati nogometašice Australije i Njemačke, dok će u isto vrijeme na melbournški Cricket Ground izaći Šveđanke i Brazilke. Oba ta susreta igraju se u sklopu skupine E olimpijskog turnira. Nekoliko sati nakon nogometašica, na teren će istrčati i nogometaši. Branitelji naslova iz Atlante, Nigerijci će svoj prvi susret odigrati protiv Hondurasa i to u Adelaideu na Hindmarsh Stadiumu (18.30 sati po lokalnom vremenu). U skupini B, osim Nigerije i Hondurasa, nastupaju i Australija i Italija koji će svoj susret odigrati u Melbourneu (20 sati).</p>
<p>I reprezentacije svrstane u skupinu C će susrete prvoga kola odigrati u srijedu. Sastaju se Kamerun i Kuvajt (Brisbane, 19 sati), te SAD i Češka (Canberra, 20 sati). (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Popov na pragu ulaska u besmrtnost</p>
<p>Ruski plivač Aleksandar Popov u Sydneyu će pokušati po treći puta uzastopno postati olimpijski pobjednik na 50 i 100 metara slobodnim stilom. Do sada nikome nije pošlo za rukom tri puta uzastopno postati pobjednikom niti u jednoj plivačkoj disciplini, pa bi Popov, u slučaju da uzme »samo« jedno zlato, ušao u olimpijsku besmrtnost.</p>
<p>Iako ima 28 godina, što je za plivače već poodmakla dob, Popov se nakon dvije nešto slabije godine ponovno vratio u vrhunsku formu. U lipnju je tako popravio svoj vlastiti svjetski rekord na 50 metara, a na 100 m ove sezone ima samo šest stotinki slabije vrijeme od svog svjetskog rekorda kojega je postavio još 1994. godine.</p>
<p>A malo je nedostajalo da Popov svoju karijeru okonča samo nekoliko dana nakon završetka Igara u Atlanti prije četiri godine. Prilikom povratka s jedne rođendanske proslave u Moskvi, on i njegovi prijatelji su se sukobili sa prodavačima lubenica. U tom sukobu Popov je uboden u trbuh i oštećeni su mu bubrezi i plućno krilo. Život mu je spašen nakon hitne operacije, a prvi nastup nakon toga incidenta imao je u veljači 1997.</p>
<p>Popov će se u Australiji osjećati kao kod kuće. Naime, već sedam godina trenira u Canberri, gdje se preselio njegov trener Genadij Turecki. Popov tjedno prepliva između 80 i 90 kilometara, što je mnogo više od onoga koliko treniraju ostali sprinteri. Usto, Popov je nevjerojatno smiren prije natjecanja, pa ga stoga suparnici nazivaju »Ledeni«. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Australiji zlato za turizam</p>
<p>Međunarodni olimpijski odbor (MOO) nagradio je Australiju zlatnom medaljom za turističku promidžbu Igara u Sydneyu, dodajući kako se nada da će njihov model biti putokaz onima koji će u budućnosti organizirati olimpijska natjecanja. Direktor marketinške službe MOO-a Michael Payne rekao je kako je Australija prva od svih dosadašnjih domaćina u potpunosti uspjela iskoristiti sve svoje turističke potencijale za promidžbu svoje zemlje, te najvećeg sportskog događaja kojeg su oni organizatori. Predstavnici Turističke zajednice Australije istaknuli su kako su svim naporima željeli promijeniti sliku svijeta o Australiji, koju su svi poznavali isključivo kao zemlju klokana i koala, u čemu su, nadaju se, uspjeli, jer su Olimpijske Igre u tu zemlju privukle 22 milijuna turista.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Novi problemi s prijevozom</p>
<p>Autobus koji je prevozio članove britanske olimpijske reprezentacije u streličarstvu doživio je nesreću u olimpijskom selu, samo nekoliko sati nakon što su organizatori branili problematičan sustav transporta. Raniji problemi sa prijevozom, primjerice, izgubljeni vozači koji ne poznaju ceste, doveli su do toga da su neki sportaši zakasnili na ugovorene termine treninga. Ova posljednja nezgoda dovela je do toga da je britanski streličar Simon Needham »razderao« podbradak. Ostali putnici su neozlijeđeni. Prednje staklo na autobusu bilo je zamagljeno u trenutku kada se vozilo, koje je prevozilo šest streličara, zabilo u autobus koji je bio parkiran na stanici nedaleko područja gdje su smješteni streličari. Dodajmo tome, da je predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juan Antonio Samaranch, prije četiri dana, otkazao posjet televizijskom centru, jer je zajedno sa ostalim članovima MOO-a morao 25 minuta čekati autobus koji ga je trebao prevesti do predviđene destinacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Imam povjerenja u ovu obranu«</p>
<p>Mi više nemamo 35-oricu igrača, koji ravnopravno mogu konkurirati za prvu momčad. Osim toga, ozlijedila su se petorica-šestorica ključnih igrača... Nemoguće je od igrača koji su se prvi put našli u momčadi očekivati da uvijek savršeno funkcioniraju, kaže Dinamov vratar Tomislav Butina</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Sudeći po dosadašnjem razvoju događaja, ključni čovjek Dinamovog nastupa protiv Slovana u Bratislavi u prvom kolu Kupa UEFA (prva utakmica u četvrtak u Bratislavi), bit će vratar Tomislav Butina. Nedefinirani obrambeni red i nedovoljno jasna slika o tome tko će preuzeti vrlo osjetljivo mjesto posljednjeg čovjeka obrane zasad su zasigurno glavni problem trenera Marijana Vlaka.</p>
<p> U posljednjih nekoliko utakmica tu je ulogu preuzeo Renato Pilipović, koji je po svojoj »prirodi« ipak vezni igrač i u posljednjih nekoliko nastupa bilo je vidljivo da Pilipović ne odiše suviše velikom sigurnošću na mjestu zadnjeg braniča. »Klimavi« vezni red automatski znači i višak posla za vratara. Ipak, prema najavama trenera Vlaka, Pilipović vjerojatno neće gospodariti Dinamovom obranom u Bratislavi. To će mjesto preuzeti mladi Dino Drpić ili Australac Eddy Bosnar. Dinamov trener je ujedno naglasio kako će u Bratislavi gotovo sigurno zaigrati i Igor Cvitanović, dok će na lijevom boku ordinirati Kristijan Polovanec.</p>
<p> U svakom slučaju, u fokusu bi, po svemu sudeći, najviše mogao biti - vratar Butina. Prije puta u Bratislavu djelovao je pomalo depresivno.</p>
<p> - Depresivan? Ma, nisam... Takav sam bio nakon utakmice protiv Osijeka. Teško prihvaćam poraze. Ne volim gubiti ni na treninzima, a kamoli na utakmicama, naglasio je Butina.</p>
<p> l Slažete li se s tezom da je Dinamo trenutačno izvan forme?</p>
<p> - Ne bih rekao. Istina je da su se takve interpretacije pojavile u novinama, ali ja ne mislim da je sve baš tako. Postoji i kontra-strana. Mi više nemamo 35-oricu igrača koji kvalitativno ravnopravno mogu konkurirati za prvu momčad. Osim toga, ozlijedila su se petorica-šestorica ključnih igrača... Nemoguće je od igrača koji su se prvi put našli u momčadi očekivati da uvijek savršeno funkcioniraju. Od te, prve utakmice protiv Cibalije, pa do ove protiv Osijeka, zbog ozljeda smo ostali bez četvorice igrača. Izvan terena su Tokić, Šabić, Agić i Pavlović. Čak bi i veće momčadi osjetile znatan nedosatatak da im izostane tako velik broj važnih igrača. Zbog svega toga ovaj poraz protiv Osijeka treba shvatiti samo kao packu, ali pritom moramo izvući pouke.</p>
<p> l Mnogo negativnih kritika na Dinamovu igru sručilo se i nakon utakmice protiv Hrvatskog dragovoljca.</p>
<p> - Mi smo u toj utakmici ipak pobijedili. Pisalo se kako igra nije bila dobra i dosta se dramatiziralo. Međutim, ja smatram da svaku utakmicu treba shvaćati zasebno. Eto, protiv Osijeka smo izgubili, ali »dragovoljac« smo pobijedili... Sada slijedi Slovan, kojeg valja pobijediti. Međutim, stvari se mogu rasplesti ovako ili onako, ali najvažnije je da mi damo sve od sebe.</p>
<p> l Dojam je da se na terenu osjeća velika nervoza, što je pokazala i reakcija Igora Bišćana, kada je udario suparničog igrača. Koliko je ta nervoza možda odraz sve češćih priča o eventualnoj smjeni trenera Marijana Vlaka?</p>
<p> - Ne znam, situacija je, po meni, ista kao i prije mjesec dana. Mi igrači niti išta znamo o tome, niti je to naša stvar. Ne razbijamo glavu s time, mi smo ovdje za to da se maksimalno pripremimo, da damo sve od sebe na treninzima i utakmicama. Bišćanov potez je trenutak slabosti, on se poslije ispričao i sada samo treba pripaziti da se takve stvari ne ponove.</p>
<p> l Mislite li da Dinamo, s obzirom na velik broj ozlijeđenih igrača, može pobijediti Slovan?</p>
<p> - Može! Onaj tko ne misli tako, ne mora niti ići u Bratislavu. Vjerujem da možemo pobijediti, uvijek vjerujem u pobjedu, protiv bilo koga. Tako razmišljam danas i razmišljat ću do kraja svoje karijere.</p>
<p> l Imate li povjerenja u novu Dinamovu obranu?</p>
<p> - Imam, iako još nije uspostavljena stopostotna komunikacija i sigurnost. U posljednjih nekoliko utakmica bilo je određenih propusta. Bosnar i Pilipović su relativno nova imena u našem obrambenom redu, tu su i Drpić i Sedloski, pa i Bišćan. U takvoj situaciji, s mnogo izmjena, ne može sve baš savršeno funkcionirati.</p>
<p> l Tko je po vama najbolji čovjek za ulogu zadnjeg braniča?</p>
<p> - Tokić! A, nakon njega... Mislim da Pilipović može odigrati tu ulogu, iako je novi u tome. Nije jednostavno napraviti posljednjeg čovjeka obrane za »četiri minute« i zato ga ne treba sada razapinjati nakon pogreške.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Strategija sporta za 21. stoljeće</p>
<p>Naša je želja da se Hrvatska pretvori u sportsku silu, jer sport je najbrža, najpovoljnija djelatnost za oplemenjivanje zdravog načina života, rekao je Petar Turković, voditelj radne skupine za izradu strategije hrvatskog sporta</p>
<p>ZAGREB, 12, rujna</p>
<p> - Bude li Hrvatska kao država u skoroj budućnosti disala i živjela na način kao što je razradila radna skupina predsjednika Stjepana Mesića za izradu prijedloga strategije razvitka hrvatskog sporta u svom upravo predstavljenom radnom materijalu, onda s nestrpljenjem očekujemo taj dan. Ne zbog nas, nego naše djece, još prije unuka kojima je u biti taj svojevrsni »futuristički«materijal namijenjen... Tko, naime, ne bi poželio da Hrvatska što prije bude država koja će u sklopu modernog obrazovanja graditi odnos ljudi prema tjelovježbi i sportu tako da ih ponajprije vidi kao osnov zdravog načina života.</p>
<p>Već prvi detalj uz prvo javno predstavljanje Prijedloga strategije razvoja hrvatskog sporta zaslužuje potporu. To stoga jer se radna skupina na čelu s voditeljem Petrom Turkovićem striktno držala zadanog roka. A rok je nalagao iscrtavanje Strategije do početka rujna.</p>
<p> Nakon toga slijedi do kraja listopada javna rasprava o prijedlogu strategije u sportskoj javnosti, a integralni se tekst može pročitati na predsjednikovoj web-stranici. Poslije toga bi, uz možebitne promjene i nadopune, prijedlog bio prihvaćen na nacionalnoj sportskoj razini. Zatim bi do kraja ove godine Ministarstvo prosvjete i športa Vlade RH, na osnovu prihvaćeng prijedloga strategije, utvrdilo koncepciju razvoja sporta na državnoj razini. Sljedeći je korak da se na razini Vlade RH, uz suradnju Hrvatskog olimpijskog odbora, početkom iduće godine pripremi prijedlog zakonskih rješenja, prije svega sveobuhvatni Zakon o športu. Nakon što Hrvatski državni sabor utvrdi zakonsku regulativu, u suradnji s HOO i Ministarstvom prosvjete i športa, valja pripremiti Nacionalni program tjelovježbe i sporta kao dugoročni program razvoja sportske djelatnosti u Hrvatskoj.</p>
<p>Prezentirani materijal na 54 stranice sadrži sve ono što je Petar Turković u svoje i ime suradnika najavljivao u nizu prethodnih istupa. Osnovno je polazište vizija buduće Hrvatske koja će uz inteligenciju nuditi i zelenu zonu Europe. Polazi se od pretpostavke da će Hrvatska ulagati u znanje, poduzetništvo i proizvodnju zdrave hrane koja će nuditi raznoliki ekološki turizam. Sport bi u tomu trebao biti odraz dinamike i kvalitete društvenih odnosa, kao što i u sadašnjem trenutku sport dijeli društvenu zbilju, pa mu stoga ne cvatu ruže.</p>
<p>Između ostalog, i zato je predsjednik Mesić inicirao ekspertne radne skupine koje su, s potpunom slobodom misli i stručnosti, dobile zadaću donijeti prijedloge razvitka i rješenje problema u različitim područjima i segmentima života hrvatske države. Ova radna skupina svoje je u globalu učinila.U predstavljanju studioznog materijala, u kojemu se pošlo od analize stanja pa do sasvim konkretnih vizija u kojima je jedna od bitnih postavki da sport bude primjeren mogućnostima, Turković nije pobjegao od najbitnije postavke vezane uz ono što se najteže mijenja: mentalni sklopovi ljudi. Stoga je taj segment, na kojemu se i temelji cjelokupna, poprilično idealistička strategija razvoja hrvatskog sporta, pojasnio riječima:</p>
<p>- Naša je želja da se Hrvatska pretvori u sportsku silu, sport je najbrža, najpovoljnija djelatnost za oplemenjivanje zdravog načina života. Ako bismo uspjeli razviti kulturu bavljenja tjelovježbom i sportom, u sljedećih deset godina mogli bismo biti uzor susjednim zemljama , čak i onim bogatijima u široj regiji. Takva Hrvatska nije utopija, ali ona najprije ovisi o odluci određenog boja ljudi.</p>
<p>Zamolivši medije da toj temi posvete odgovarajuću pozornost, prisnažio je još:</p>
<p>- Nije nam cilj u kampanji staviti u naslov »Zbog osobne promidžbe Vrdoljak zanemaruje bitno«. Riječ je o mnogo širem pitanju od sporta, u pitanju je vizija Hrvatske...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Picula s Makedonijom, Indijom i Kubom o sukcesiji i suradnji </p>
<p>NEW YORK, 12. rujna</p>
<p> - Prilike u jugoistočnoj Europi, suradnja na putu prema europskim integracijama i razvoj odnosa, ponajprije gospodarskih, bile su središnje teme razgovora hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule sa šefovima diplomacija Makedonije, Indije i Kube u ponedjeljak popodne u New Yorku.</p>
<p> S Aleksandrom Dimitrovim Picula je najviše razgovarao o »ostvarenju identičnog interesa« dviju zemalja na putu punopravnog članstva u Europskoj uniji. »Makedonija je odmakla u procesu stabilizacije i pridruživanja (...) a Hrvatsku pregovori očekuju početkom listopada«, rekao je hrvatski ministar. Dvije zemlje će koordinirati svoja nastojanja, a Hrvatska mora do kraja osmisliti svoju strategiju kako bi istodobno pregovarala s Unijom i zemljama poput Makedonije. »S Dimitrovim sam razgovarao i o pripremi summita Europske unije u Zagrebu, jer Makedonija želi biti uključena u sve pripreme«, istaknuo je Picula i najavio da će s Unijom potkraj ovog i početkom sljedećeg mjeseca biti dogovaran tekst završne izjave sastanka.</p>
<p> Sastanci s ministrima Jaswantom Singhom i Felipeom Perezom Roqueom, kao državnicima zemalja istaknutih članica pokreta nesvrstanih, imali su jasan cilj - osigurati njihovo razumijevanje za hrvatska gledišta o sukcesiji bivše SFRJ. Picula ocjenjuje da su političke promjene ostvarene u Hrvatskoj na posljednjim izborima dijelom utjecale na raspoloženje nesvrstanih koji sa sve više uvažavanja primaju objašnjenja da SRJ ne može automatski ostvariti pravo nasljeđivanja SFRJ ni u UN-u ni u pokretu nesvrstanih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Dolarizacija« Ekvadora - postupno ukidanje suvereniteta? </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Ekvador je u ponedjeljak ukinuo nacionalnu valutu sucre i službeno prešao na dolar. To je dio paketa ekonomskih reformi, kojim vlada, kako tvrdi, pokušava zaustaviti ekvadorsku ekonomsku krizu i rastuću inflaciju. No to je izazvalo velike probleme i duge redove pred bankama gdje ljudi satima čekaju da bi sucre zamijenili za dolare. Javnost se buni da je vlada nepripremljena ušla u cijeli taj posao jer, premda u bankama ima još dolarskih novčanica, kovanice su već ponestale. Time se objašnjava i »zaokruživanje« cijena mnogih artikala, pa je zabilježeno znatno poskupljenje. Bune se i oni najsiromašniji Ekvadorci, poput uličnih prodavača i čistača cipela, koji žive od sitniša. Premda bi sva trgovina trebala odmah prijeći na dolar, ekvadorska valuta moći će se mijenjati u bankama do ožujka sljedeće godine. Mnogi prodavači i dalje primaju sucre jer si, kako kažu, ne mogu priuštiti smanjenu trgovinu u ovim teškim vremenima. </p>
<p>Ekvadorci drže da je prelazak na američki dolar znak da ta južnoamerička zemlja polako odustaje od svog nacionalnog suvereniteta. »Dolarizacija« Ekvadora počela je u travnju, što je, kako tvrdi vlada, vratilo povjerenje stranih ulagača u ekvadorske financijske institucije.</p>
<p>No, bez obzira na uvjeravanja vlasti i optimistične prognoze da će zemlja nakon prelaska na dolar ući u novo razdoblje stabilnosti, agencije javljaju kako je većina Ekvadoraca sa žaljenjem prihvatila gubitak nacionalnog simbola sucrea. Tako su neke skupine u znak prosvjeda zbog ukidanja sucrea priredile igrokaze sprovoda, a većina medija podsjeća da je Ekvador imao svoju nacionalnu valutu 116 godina. Ima i onih koji su povjerovali obećanjima da će »dolarizacija« pomoći zemlji da se izvuče iz teške gospodarske krize i ostvari veći rast, pa slave tu kontroverznu odluku vlade. No ekonomisti upozoravaju da »dolarizacija« sama po sebi nije dovoljna za značajniji gospodarski skok, te da je za oporavak gotovo uništenoga gospodarstva potrebno uvesti niz reformi, pogotovo onih koji će zajamčiti sigurnost stranom kapitalu i omogućiti priliv dolara preko stranih ulaganja. (Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kineski prisilni radnici tužili japansku vladu </p>
<p>TOKIO, 12. rujna</p>
<p> - Skupina kineskih građana u utorak je podnijela tužbu na tokijskom sudu tražeći od japanske vlade i transportne tvrtke Rinko Corp. ispriku i odštetu zbog robovskih uvjeta rada tijekom Drugog svjetskog rata. Podnositelji tužbe, šest bivših radnika u dobi od oko 70 godina, te žena i dijete bivšeg radnika koji je preminuo u travnju ove godine, traže odštetu u visini 175 milijuna yena (1,65 milijuna dolara) te ispriku koja bi bila oglašena u novinama. U tužbi se navodi da su sedmorica Kineza silom bili dovedeni u Japan kada im je bilo oko dvadesetak godina, te su radili kao nosači tereta u luci Niigata na Japanskom moru. Za rad nisu bili plaćeni, a količina hrane koju dobivali bila je minimalna. Prema izvješću japanske vlade, Japan je tijekom rata na prisilnom radu držao oko 39.000 Kineza, od kojih je 6.800 umrlo od posljedica uvjeta rada. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Počelo ministarsko zasijedanje Opće skupštine UN-a</p>
<p>NEW YORK, 12. rujna</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je u utorak 189 država članica te organizacije da ne dopuste da manji broj zemalja blokira reforme o kojima je odluka donesena na nedavno održanom Milenijskom summitu. »Iznimno je dobro kad se postigne konsenzus, ali to ne mora značiti da treba očekivati apsolutnu suglasnost o svakom manje važnom pitanju unutar organizacije koja ima 189 članica. Manjina ne bi trebala biti prepreka za usvajanje nekog sporazuma«, kazao je Annan otvarajući raspravu Glavne skupštine.</p>
<p> Ministri vanjskih poslova 189 zemalja članica u utorak su počeli s dvotjednim raspravama čija je svrha postići što veću djelotvornost UN, posebno kada je riječ o mirovnim operacijama u svijetu.</p>
<p> Sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula koji, kako je najavio, očekuje da će ovo o zasjedanje pomoći definiranju promjena mehanizama i sustava UN-a »kako ta organizacija ne bi postala smetnja ostvarivanju vlastitih ciljeva«. Picula će predstaviti novu Hrvatsku, njezina demokratska postignuća i ciljeve, ali i upozoriti na teškoće s kojima se suočava. </p>
<p> Uoči početka rada Opće skupštine završio je jedan u nizu popratnih sastanaka na kojemu su se okupili ministri vanjskih poslova Albanije, BiH, Bugarske, Grčke, Makedonije, Rumunjske i Turske, članica SEECP-a, a kao promatrač pridružio im se i hrvatski ministar. Makedonski ministar Aleksandar Dimitrov, kao domaćin, na sastanak je pozvao i crnogorskog ministra vanjskih poslova Branka Lukovca koji je podrobno govorio o prilikama u regiji. Izražena je potpora demokratskim snagama u Srbiji i nada svih sudionika da će izbori omogućiti miran prijenos vlasti i demokratizaciju te zemlje. Sastanku je bio nazočan i Dan Kursch, zamjenik međunarodnog koordinatora Pakta o stabilnosti, pa se govorilo i o koordinaciji projekata Pakta i onih koji se ostvaruju unutar programa ekonomske suradnje (SEECP).</p>
<p> Poslijepodne po mjesnom vremenu će se u New Yorku sastati ministri vanjskih poslova Hrvatske, BiH, Makedonije i Slovenije kojima će se nakratko pridružiti i američka državna tajnica Madeleine Albright. Odmah zatim ona će na radnom objedu okupiti šefove diplomacija svih zemalja susjednih SRJ. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Đukanović poručuje da su manevri NATO-a jasna poruka Miloševiću</p>
<p>Najnovije izvješće Međunarodne krizne grupe pokazuje da se mišljenja promatrača u Beogradu o Miloševićevim namjerama u Crnoj Gori razlikuju, ali da situacija u Podgorici izgleda zlokobno </p>
<p>BEOGRAD, 12. rujna</p>
<p> - Međunarodna zajednica spremna je preventivno djelovati u suočavanju s novom krizom na Balkanu, izjavio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a prenosi u utorak beogradski list Danas. »NATO je naučio svoju lekciju u odnosima s Miloševićem, ako već Milošević nije naučio svoju lekciju u odnosima s NATO-m ni poslije četiri rata koja je izazvao na prostoru bivše Jugoslavije«, rekao je Đukanović u intervjju za agenciju Sense, čije dijelove prenosi Danas.</p>
<p>Manevri NATO-a u kojima će sudjelovati i ratna mornarica Hrvatske u vodama južnog Jadrana nisu, po riječima Đukanovića, »vježba zbog vježbe«. »To je vježba s jasnom porukom i Miloševiću i drugima koji pokušavaju izazivanjem incidenata ugroziti sigurnost Balkana«, rekao je Đukanović. On je ocijenio da je demokratska javnost u Crnoj Gori napredovala i da su »promiloševićevske, konzervativne snage u Crnoj Gori na razini od tridesetak posto«. Da bi se taj trend nastavio potrebno je, po njegovim riječima, da međunarodna zajednica snažnije ekonomski pomogne Crnoj Gori i ostalim reformskim sredinama na Balkanu.</p>
<p>Đukanović je iskazao optimizam glede mogućnosti da Crna Gora dobije u UN-u barem onaj status koji sada ima SRJ, »kako ne bi bila hendikepirana zbog same pripadnosti državi na čijem se čelu nalazi čovjek optužen za ratne zločine«. »Ne mislim da je za Crnu Goru i dalje primarno pitanje hoće li će biti nezavisna ili će biti u zajednici sa Srbijom. Mislim da se Crna Gora dobro usmjerila na put razvoja demokracije, gospodarskih reformi i otvaranja prema međunarodnoj zajednici nudeći šansu Srbiji za opstanak zajednice i za zajednički hod tim putom. Naravno, sada ovisi o Srbiji hoće li tim putom ići zajedno ili ćemo, ako Srbija ostane i dalje privržena bespuću kojim se dosad kretala pod rukovodstvom Miloševića, morati nastaviti ovim putem sami. S tim što ćemo, prethodno, na referendumu testirati raspoloženje građana za nezavisnost Crne Gore«, rekao je Đukanović. </p>
<p> Visoki vanjskopolitički dužnosnici SAD-a i Europske unije razgovarali su u u ponedjeljak u Washingtonu o mogućoj opasnosti da predsjednik SRJ Slobodan Milošević uprabi silu protiv zapadno orijentirane Crne Gore i što će u tom slučaju učiniti Zapad, javio je Reuters. Zabrinutost je sve veća što su bliži jugoslavenski predsjednički i parlamentarni izbori 24. rujna koje crnogorsko državno čelništvo bojkotira. Povjerenik EU-a za vanjsku politiku Chris Patten je poslije razgovora s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Samuelom Bergerom i zamjenikom državnog tajnika Strobeom Talbottom priznao da postoji pritisak Beograda na crnogorsku vladu zbog čega se u nekim krugovima strahuje da bi Milošević mogao ukloniti sebi nepoćudne kako bi opstao na vlasti i zbjegnuo izručenje Međunarodnom sudu za ratne zločine pred kojim je optužen. </p>
<p> Najnovije izvješće Međunarodne krizne grupe pokazuje da se mišljenja promatrača u Beogradu o Miloševićevim namjerama u Crnoj Gori razlikuju, ali da »situacija izgleda zlokobno na terenu u Podgorici«. Tamošnji analitičari procjenjuju da oko 25 posto glasača podržava jedinstvo sa Srbijom. Milošević je sad u stanju da u vrlo kratkom roku poduzme akciju za uklanjanje predsjednika Đukanovića i ključnih dužnosnika crnogorske vlade, postavi režim lojalan Beogradu i stavi NATO pred svršeni čin prije nego što Atlantski savez počne raspravu o tome kako reagirati, stoji u izvješću. Javnost u Srbiji je, po ocjeni krizne grupe, u ogromnoj većini (83 posto) protiv vojne intervencije u slučaju da Crna Gora proglasi nezavisnost. Oni istodobno daju prednost »normalnim susjedskim odnosima« ako do toga dođe u 91,5 posto slučajeva, no 71 posto vjeruje da će Crna Gora ostati dio federacije. (Hina/V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Američki veleposlanik nastavlja surađivati s Miloradom Dodikom</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Thomas Miller, američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini, izjavio je da nastavlja surađivati s Miloradom Dodikom kao premijerom Republike Srpske, prenosi sarajevsko Oslobođenje u izvješću o Millerovu posjetu Banjoj Luci. Dodiku je, kao što je poznato, Narodna skupština Republike Srpske izglasala nepovjerenje i potom ga razriješila dužnosti. Miller je, osvrćući se na tu činjenicu, rekao: »Skupština ima pravo Vladi izglasati nepovjerenje, ali da se Vladi oduzme sav autoritet, a ostavi joj se odgovornost - veoma je loše.«</p>
<p>Ni premijer Dodik nije prihvatio odluku o razrješenju. Skupštinskim odlukama o nepovjernju vladi i njezinu razrješenju, Dodikovu kabinetu je stavljeno u zadatak da do izbora nove vlade obavlja svoju funkciju, ali mu je zabranjeno donositi odluke o kadrovskom smjenama. Budući da je Dodik bio pokrenuo opsežnu rekonstrukciju poslovodstava tvrtki od vitalnog važnosti, ovom se odlukom taj proces pokušao zaustaviti, ali je Dodik, tijekom posjeta Zvorniku, objavio da će svejedno provesti odluke o smjeni direktora i upravnih odbora. </p>
<p>Činjenica da je parlament, izglasavši nepovjerenje vladi, donio odluku i o njezinu razrješenju, stvorila je zabunu i među ustavno-pravnim stručnjacima i, kako sada stvari stoje, posve je nejasno tko bi trebao presuditi je li takva odluka uopće legitimna. Zanimljivo je da je Ustavni sud RS objavio priopćenje u kome, uz ostalo, stoji da razrješenje vlade ne postoji kao ustavna kategorija, pa tu činjenicu koristi da se proglasi nenadležnim. Po mišljenju Ustavnog suda, ovim pitanjem bi se trebalo baviti Ustavno-zakonodavna komisija Skupštine RS. (I.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Blewitt: Karadžić bi mogao biti uhićen prije izbora u studenom</p>
<p>SARAJEVO, 12. rujna </p>
<p> - Nekadašnji vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić može biti uhićen prije provedbe općih izbora u BiH zakazanih za 11. studenoga, rekao je zamjenik glavne tužiteljice Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) Graham Blewitt. U izjavi koju u utorak prenosi sarajevski Dnevni avaz, Blewitt je kazao kako je ohrabren stajalištem američkog predsjednika Clintona da Karadžićevo uhićenje treba biti obavljeno prije predstojećih izbora.</p>
<p> »Karadžić može biti uhićen prije izbora u studenom. To je sasvim moguće«, istaknuo je zamjenik Carle del Ponte dodajući kako je želja svih u Međunarodnom sudu da se Karadžić što prije nađe u Den Haagu. U tom slučaju njemu bi se moglo suditi zajedno s ratnim predsjednikom parlamenta bosanskih Srba Momčilom Krajišnikom. </p>
<p> »Već dugo radimo pritisak na sve snage u BiH da uhite Karadžića. Clintonova izjava je veoma snažna i pozitivna. Nadam se da će se realizirati«, kaže Blewitt. Potvrdio je da se u Haagu već duže razmišlja o uspostavi posebne vojne postrojbe čija bi zadaća bila isključivo uhićenje osoba osumnjičenih za ratne zločine.</p>
<p> Ne pozivajući se izravno na Blewitta, Avaz navodi kako dužnosnici ICTY-ja nisu najzadovoljniji trenutačnom operativnom sposobnošću SFOR-a u BiH. Prema tvrdnjama lista, u Međunarodnom sudu drže da preglomazni ustroj mirovnih snaga u BiH smanjuje njihovu učinkovitost pa bi posebna postrojba za uhićenje funkcionirala isključivo u sklopu NATO-ovih struktura u Bruxellesu, bez posrednika u SFOR-u. </p>
<p> Blewitt je potvrdio da ICTY provodi i istragu o ubojstvu hrvatskih civila u hercegovačkom selu Grabovici, ali je odbio komentirati njen tijek. Samo je rekao da će optužnice biti podignute nakon što se prikupi dovoljno dokaza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>SFOR tvrdi da je akcija uhićenja bila zakonita, a mostarska HVIDRA prijeti blokadom Mostara</p>
<p>Predsjedništvo HDZ-a BiH ocijenilo je akciju uhićenja u Mostaru kao »drsku provokaciju spram hrvatskog naroda u BiH s ciljem zastrašivanja«</p>
<p>SARAJEVO, 12. rujna</p>
<p> - Akcija koju su u ponedjeljak u Mostaru izveli pripadnici MUP-a Federacije BiH obavljena je profesionalno i bila je potpuno zakonita, izjavio je glasnogovornik misije UN u BiH Douglas Coffman. »Cilj te akcije bila je borba protiv terorizma«, kazao je Coffman u utorak novinarima u Sarajevu ali je pritom odbio komentirati detalje operacije tijekom koje je uhićen pa potom pušten Goran Vlajinić, nekadašnji pripadnik HVO-a u Mostaru. Coffman je kazao kako će svi detalji biti dostupni po okončanju istrage koju provodi federalni MUP.</p>
<p>Ured za odnose s javnošću federalnog MUP-a priopćio je u utorak kako »sukladno članku 15. Zakona o unutarnjim poslovima« ministar Mehmed Žilić neće dodatno komentirati ovu policijsku akciju. Vlajinićevo uhićenje glasnogovornik UN-a je opisao kao »zadržavanje radi ispitivanja«, istaknuvši kako su pripadnici međunarodnih policijskih snaga (IPTF) samo nadzirali postupke pripadnika federalnog MUP-a. Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije u ponedjeljak je objavilo kako Vlajinić kojega su uhitili federalni policajci »nije tražena osoba« te da je, uz ispriku, nakon nekoliko sati provedenih u pritvoru on oslobođen. Ovo je kasnije potvrdio i federalni MUP. Sarajevski mediji prenijeli su u utorak kako su federalni policajci dan ranije u Posušju uhitili još jednu osobu.</p>
<p>Ured za odnose s javnošću MUP-a Federacije BiH potvrdio je u utorak kako je uz Vlajinića uhićena još jedna osoba »koja se može dovesti u vezu s izvođenjem djela terorizma«. Drugi uhićenik čiji identitet nije službeno objavljen nalazi se u pritvoru, stoji u priopćenju dostavljenom Hini u Sarajevu. Prema medijskim tvrdnjama, uhićen je Zoran Bašić, nekadašnji pripadnik Kažnjeničke bojne HVO-a kojom je zapovijedao Mladen Naletilić Tuta. Naletilić je optužen za ratne zločine i trenutačno čeka suđenje u zatvoru u Scheveningenu.</p>
<p>Akcija policije u Mostaru bila je povod blokadi jednog od središnjih gradskih mostova koja je potrajala gotovo puna 24 sata. Blokada Carinskog mosta koju su nakon Vlajinićeva uhićenja postavili pripadnici mostarske HVIDRA-e uklonjena je tek u utorak oko 10 sati.</p>
<p>Glasnogovornik misije UN-a u Sarajevu kazao je kako županijski MUP i policija u zapadnom dijelu Mostara snosi odgovornost za pasivan odnos prema ovoj blokadi. Coffman je kazao kako mostarska policija nije ni pokušala ukloniti zapreke što ih je činilo nekoliko automobila te je najavio kako će zbog toga protiv odgovornih policijskih dužnosnika biti poduzete stegovne mjere.</p>
<p>Mostarska HVIDRA je u utorak priopćila da najnovija događanja u Mostaru predstavljaju »početak kraja jednoga dobro zamišljenog projekta Federacije i Mostara kao normalnog grada«. Oštro upozoravajući međunarodnu zajednicu da više neće moći raditi slične stvari spram Hrvata, iz HVIDRA-e su najavili i blokadu prometnica, »na neodređeno vrijeme«, ukoliko nadležne institucije hrvatskog naroda u gradu, općini, županiji i Federaciji ne daju objašnjenje »tko je izveo sramnu akciju i uz čije odobrenje?«, odnosno ako se utvrdi da su to bile jednonacionalne (muslimanske) postrojbe Federalnog MUP-a, da ministar Mehmed Žilić podnese ostavku. Isto tako, HVIDRA zahtijeva i pravičnu naknadu za premlaćene Vlajinića i Kraulu, te prestanak daljnjeg rada hrvatskih dužnosnika u zajedničkim institucijama dok se ne donese ili ne pokrene izrada zakona o aboliciji malih ljudi navodno optuženih da su počinili ratne zločine.</p>
<p>Na Vlajinićevo uhićenje u ponedjeljak kasno navečer reagiralo je i Predsjedništvo HDZ-a BiH i u priopćenju za javnost oštro osudilo poduzetu akciju, označivši ju kao »drsku provokaciju spram hrvatskog naroda u BiH s ciljem zastrašivanja«. Predsjedništvo HDZ-a BiH ne dvoji da bi ovakve akcije mogle imati »dalekosežne posljedice po ukupnu stabilizaciju mira na ovom prostoru«. (Mario Marušić/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Premale plaće prorijedile nastavno osoblje u Italiji</p>
<p>RIM, 12. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Dobro je učiti engleski i informatiku, ali bez znanja talijanskog i matematike ne stiže se daleko«, izjavio je ministar za javno obrazovanje i školstvo Tullio di Mauro za vrijeme svog prvog posjeta regiji Marche u kojoj je posjetio i jednu osnovnu školu. I ovaj posjet školi koja je prije četiri godine stradala u snažnom zemljotresu ima svoje predizborno značenje, jer je to znak da se vlada brine o područjima stradalim u potresu. Nažalost slika nije tako idilična; stradali od potresa još uvijek borave u kontejnerima usprkos obećanjima da će im se izgraditi ili obnoviti kuće.</p>
<p>»Zašto se u novoj autonomnoj školi ističe odnos između učitelja i đaka; to je proces u kome trebaju sudjelovati i jedni i drugi. Talijanska škola je na dobrom putu čak i u teškim uvjetima kao što su ovi s kojima sam se susreo ... Sve što sam do sada vidio govori o trudu nastavnika da prenesu svoje znanje i o radu učenika da upiju to znanje«. Tim se riječima ministar obratio grupi od 90-ak učenika u osnovnoj školi u regiji Marche.</p>
<p>U svom obilasku regije i susretima sa učiteljima, nastavnicima i profesorima ministar nije izbjegavao komentirati i najosjetljiviju temu početka školske godine - plaće nastavnog osoblja. »Nadam se da ćemo pronaći suglasje sa sindikatom nastavnika. U proračunu za iduću godinu je predviđeno udvostručenje iznosa od 700 milijardi lira namijenjenog za plaće nastavnika. »Nije to samo pitanje novca. Prije samo 40 godina, 6 osoba od deset nije imalo ni osnovnu školu. Italija se transformirala ne samo zbog velikog angažmana talijanskih obitelji već i zbog velikog truda škola i nastavnika«, izjavio je ministar prilikom susreta za roditeljima, učenicima i njihovim profesorima.</p>
<p>No, sada je počela era školske autonomije, i u razredima se očekuje invazija new economy, informatike i suvremene glazbe. To je zahtjev većine učenika. »Slažem se u načelu, ali ne treba se zavaravati, ne može se preskočiti i izbjeći opće znanje. Ako se želi dobro naučiti engleski i informatiku, potrebno je savladati talijanski, matematiku, zemljopis i povijest zemlje u kojoj se živi.</p>
<p>U Italiji, zemlji s 58 milijuna stanovnika -13 milijuna je na granici nepismenosti, 13 milijuna ima poteškoća u razumijevanju jednostavnog teksta, 15 milijuna ima skromno obrazovanje. I pored niza reformi, talijanska škola ne dosiže razinu ostalih razvijenih zemalja. Zastarjeli programi, slaba opremljenost, nedostatak suvremenih didaktičkih pomagala, najmanje kompjutora u odnosu na broj učenika od svih razvijenih zemalja, niske plaće nastavnog osoblja, to su samo neka od obilježja tamne strane talijanskog školskog sustava.</p>
<p>Reforma prema kojoj se školama daje značajna autonomija u kreiranju školskih programa i sistema prijenosa znanja, imati će određeni pozitivan učinak, ali samo pod uvjetom da reforma bude adekvatno financijski podržana. I tu se opet javlja stari konflikt između želje za smanjenjem proračunskog deficita i javne potrošnje i želje za povećanim sredstvima za rad škola i plaće prosvjetnih radnika. Plaća od 2 milijuna lira (2000 DEM) za profesora u gimnaziji za talijanske uvjete je jako mala. Zato se u mnogim školama direktori suočavaju sa istim problemom na početku školske godine, nedostatkom nastavnog osoblja. Pribjegava se palijativnim mjerama. Uzimaju se nastavnici za rad na određeno vrijeme, a to izaziva stalne napetosti. Na taj način se gubi jedina prednost nastavničkog položaja: sigurna plaća svakog prvog u mjesecu i sigurna mirovina. No, u današnje vrijeme to više nije dovoljno jer su zahtjevi koje se postavljaju pred nastavno osoblje sve veći a novčane naknade sve manje. Talijani kao i mnogi drugi postavljaju pitanje: »Tko će nam učiti djecu?«</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ne zna se uzrok sindroma Zaljevskog rata!</p>
<p>To je zaključak američkog vladinog odbora koji nije neposredno ispitao nijednog veterana Zaljevskog rata, već je samo pregledao prethodna izvješća</p>
<p>WASHINGTON, 12. rujna</p>
<p> - Znanstvenici koji su morali utvrditi što je u tisuća veterana uzrokovalo sindrom Zaljevskog rata - lijekovi, cjepivo, uran ili otrovni plin, kažu da na to pitanje jednostavno ne znaju odgovoriti. Nema dovoljno dokaza za tvrdnju da je simptome koji su se pojavili kod veterana Zaljevskog rata uzrokovala izloženost bilo kojoj tvari na terenu ili cjepivo koje su primili prije odlaska, izvješćuje Odbor Medicinskog instituta, koji savjetuje američku vladu kad je riječ o medicinskim pitanjima. »Rado bismo veteranima i članovima njihovih obitelji dali konačne odgovore, ali dokazi jednostavno nisu dovoljno jaki«, rekao je dr. Harold Sox, pročelnik Odsjeka za medicinu pri Medicinskom centru »Dartmouth-Hitchcock« u Lebanonu, New Hampshire.</p>
<p>»Bez podataka o razini izloženosti pojedinim tvarima u Zaljevskom ratu nema pravih odgovora«, dodao je Sox. »Dokazi nisu dovoljno čvrsti da bi se odredilo kolika izloženost tim tvarima utječe na zdravlje.« Pitanje ostaje otvoreno za većinu cjepiva, lijekova i sarin, ali kad je riječ o osiromašenom uranu, rekao je kako mu se čini da je studija dovela u pitanje sumnju da je povezan s bubrežnim bolestima ili rakom.</p>
<p> Studiju su naručili Kongres i američko Ministarstvo za veteranska pitanja kad se nekoliko tisuća veterana počelo žaliti na različite simptome - od umora i slabosti do vrtoglavica, glavobolja i osipa. Članovi Odbora proučili su sažetke 10.000 studija o izloženosti otrovnom plinu sarinu, piridostigmim bromidu (PB - služi kao zaštita od nervnih otrova), osiromašenom uranu i cjepivima protiv antraksa i botulizma. Pregledali su i 1000 opsežnih izvješća. Većina studija nije obuhvatila veterane Zaljevskog rata jer ih je malo sudjelovalo u ispitivanjima. Umjesto toga, pregledali su podatke o japanskim žrtvama trovanja sarinom, studije o izloženosti raznim tvarima na radnom mjestu te izvješća o oboljelima od poremećaja imunološkog sustava, nazvanog myasthenia gravis, koji se liječi PB-om. Velik su problem bili nedostatni podaci o tome kolikoj je razini svake tvari bio izložen pojedini veteran.</p>
<p>Odbor, koji nije proveo nijedno izravno ispitivanje, preporučio je nove studije i zatražio od američke vlade da bolje prati kojim se tvarima izlažu vojnici. Sox je primijetio kako od Odbora nije zatraženo da procijeni postoji li sindrom Zaljevskog rata: »Moje je osobno mišljenje, neovisno o Odboru, da ima bolesti povezanih sa Zaljevskim ratom.« (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Britanija će uvoziti stručnu radnu snagu</p>
<p>Čak dvije trećine poduzeća u Londonu ne mogu pronaći potrebne stručne radnike / Britaniji će u idućih deset godina trebati dodatnih milijun i pol informatičara</p>
<p>LONDON, 12. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska vlada spremna je liberalizirati politiku useljavanja kako bi doskočila nestašici kvalificirane radne snage. Barbara Roche, niža ministrica u Ministarstvu unutarnjih poslova najavila je u ponedjeljak da će se britanska politika useljavanja morati prilagoditi potrebama tržišta. Također je rekla da se već godinama iz Britanije iseljava više ljudi nego ih se u nju doseljava.</p>
<p>Ministrica Roche je podsjetila da je u Sjedinjenim Državama snažan impuls gospodarskom procvatu dalo 11 milijuna useljenika, koliko ih je ta zemlja primila tijekom devedesetih. U Britaniji do popuštanja imigracijskih stega dolazi na pritisak domaćih poduzeća koja ne uspijevaju zaposliti dovoljno kvalificiranih stručnjaka. Izvan Londona, od takvog problema pati petina svih poduzeće, a u prijestolnici čak dvije trećine. Razlozi te nestašice su mnogostruki: iseljavanje britanskih stručnjaka u zemlje poput Sjedinjenih Država gdje će biti bolje plaćeni, manjkavosti britanskog školstva koje ne uspijeva obrazovati dovoljno ljudi, te opće starenje pučanstva. Britanska najava liberalizacije useljavanja uklapa se i u opći trend globalizacije - pojave koja počiva na slobodnom protoku dobara i ljudi. </p>
<p>Najveća potražnja na Otoku vlada za kompjutorskim i informatičkim stručnjacima, no nestašica ljudi postoji i u britanskom ugostiteljstvu, među zdravstvenim osobljem, te u financijskom sektoru. Samo na području informatike Britaniji će u idućih deset godina trebati dodatnih milijun i pol stručnjaka. Kako bi se udovoljilo tim potrebama, sada se razmatraju razne opcije. Jedna od njih je da se ublaže ograničenja kakvima su trenutačno podložna britanska poduzeća koja žele zaposliti strane kvalificirane stručnjake. Sada takva firma najprije mora dokazati vlastima da nigdje u Britaniji (niti u EU-u) ne može naći osobu odgovarajućih kvalifikacija za oglašeno radno mjesto. </p>
<p>Godine 1971. uvedena je u Britaniji opća zabrana useljavanja, osim za osobe koje traže azil, ili one koje na Otoku već imaju najbližu rodbinu. Prije te zabrane (koja je dijelom donijeta zbog sve većih rasnih napetosti), gotovo svatko se mogao prijaviti za ulazak u Britaniju iz ekonomskih razloga. Po Aziji i po Karibima čak se aktivno tragalo za osobljem koje bi radilo u britanskom javnom prometu ili zdravstvenoj službi. No, kako je nezaposlenost na Otoku sada najniža unutar zadnjih 20 godina, vlasti smatraju da opet treba otvoriti vrata ekonomskoj imigraciji. </p>
<p>Britansko Ministarstvo unutarnjih poslova već proučava sustav bodova za useljenike kakav koriste Kanada, Australija, Novi Zeland ili Sjedinjene Države. U Kanadi, recimo, osoba mora sakupiti najmanje 70 bodova da bi se kvalificirala za useljavanje: 10 dobiva ako je stara između 21 i 44 godine, maksimalno 16 može dobiti ako ima doktorat, maksimalno 18 ako pripada nekoj od traženih struka, 10 bodova donosi joj već ponuđeno radno mjesto, 15 bodova tečno znanje engleskog, a pet bodova ako u Kanadi već ima rodbinu.</p>
<p>Inicijativom o useljavanju vlada u Londonu nastoji izmijeniti negativni stav britanske javnosti prema doseljenicima. Britanski tabloidi uporno raspiruju kampanju protiv azilanata čiji je broj zadnjih godina dosegao rekordnu razinu. Trenutačno vlasti na Otoku rješavaju zaostalih stotinjak tisuća zahtjeva za političkim azilom, a azilanti za to vrijeme uživaju besplatni smještaj i socijalnu potporu. Pritisak izbjeglica iz cijelog svijeta - od bivše Jugoslavije, do Roma iz Rumunjske i Slovačke - kao i stalni dotok iz bivših kolonija znače prijetnju državnoj blagajni. Britanske vlasti tvrde da se velikim dijelom radi o lažnim azilantima čiji su pravi motivi ekonomski. No, one isto tako ističu da useljenici više plate državi u vidu poreza, negoli što od nje prime na ime socijalne pomoći.</p>
<p>Kao pozitivni primjer spominje se 200 azijskih multimilijunaša koji su se obogatili u Britaniji i danas spadaju u motore britanske privrede. Popularni indijski restorani diljem Britanije upošljavaju danas više ljudi nego neki sektori teške industrije. Britansko gospodarstvo je pak već osmu godinu u neprekinutoj ekspanziji, što je stvorilo potrebu za stručnjacima koja se može popuniti samo dotokom izvana. U situaciji sve mobilnije glaobalne radne snage to, čini se, postaje jedino rješenje.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Linija argumentiranja izjave Vatikanske kongregacije za vjeru, »Dominus Jesus« suprotna je svim očekivanjima koja su se do sada vezala uz »ekumenizam«</p>
<p>Čitatelj Krešimir Cerovac našao se izazvan reagirati (dne 23. kolovoza 2000.) na moju, po njegovu ukusu neopravdano negativnu ocjenu aktualnog stanja ekumene. Tvrdila sam tada, tj. početkom kolovoza o. g., da se u sumraku pontifikata pape Ivana Pavla II. podjednako Istočne (pravoslavne) crkve kao i kršćanske crkve Reformacije osjećaju primoranim obraniti svoje identitete od težnje Katoličke crkve ostvariti cilj ekumene, jedinstvo svih kršćana, pod okriljem i vodstvom Rimskog biskupa i pape.</p>
<p>Krešimir Cerovac, pak, smatrao je nužnim opovrgnuti tu moju ocjenu svojim viđenjem ekumene: ukazujući na mnogobrojne papine ekumenske kontakte i inicijative, čitatelj Cerovac me podučava da je papa Ivan Pavao II. priznat kao velik moralni autoritet - iako to nisam uopće dovela u sumnju: Svatko tko se bavi međunarodnom politikom zna da je Sveta Stolica kao subjekt međunarodnog prava entitet sui generis, tj. priznata kao institucija moralnog autoriteta. Logično je da se to svojstvo priznaje i suverenu Svete Stolice, biskupu Rima i poglavaru Katoličke crkve, papi, neovisno o konkretnom duhovnim, intelektualnom i moralnom liku aktualnoga pape.</p>
<p>Da je papa Ivan Pavao II. opravdavao to priznanje Svijeta, neprijeporno je zbog njegova zalaganja za pravo i pravednost - prema Svijetu. To je jedna uloga, a druga je stvar njegov utjecaj na gibanja i razvitak Katoličke crkve pod njegovim pontifikatom, a tu prvenstveno na ekumenu. Kad mi čitatelj Cerovac zamjerava da ja »rijetko kad« nađem koju dobru riječ za papu, onda je on čak u pravu. No niti kao kršćanka nisam dužna govoriti »lijepo« ili »dobro«, nego utvrditi činjenično stanje što savjesnije i odgovornije mogu. Neću na stvarnost gledati kroz naočale svojih želja i očekivanja, nego se držati onoga što mogu utemeljeno i sigurno utvrditi. To vrijedi za sva pitanja crkvenog naučavanja, kao i za vlastitu vjersku praksu.</p>
<p>U konkretnom slučaju to vrijedi za ocjenu stanja ekumene: Čitatelj Cerovac je u svom reagiranju pokazao nepomućen optimizam da je ekumenski proces nezaustavljiva uzlazna linija - napose odnosi između Katoličke crkve i protestantizma, a napose nakon što je niz mjesnih protestantskih crkvi dao svoj pristanak »Zajedničkoj izjavi« o dogmatskim razlikama glede »spašenja po vjeri« ili »spašenja po djelima«. Metodu argumentiranja čitatelj Cerovac očito je usvojio u nekim od starijih, tradicionalističkih teoloških učilišta, gdje se uči »klasični trokorak: Sveto Pismo, crkveno naučavanje i svjedočenje Otaca. U praksi se ta metoda svodi na nanizanje citata »autoriteta«, pri čemu se dakako brižno pazi na izbor onih citata i autoriteta, koji se uklapaju u radnu hipotezu; citati koji bi mogli rušiti polaznu tezu ili koji nameću kritičke upite i modificiranje pretpostavki, ne koriste se kao poticaj daljnjeg propitkivanja, nego se eliminiraju. Jasno je da dosadno nabrajanje tobožnih autoriteta ne omogućava plodonosnu raspravu i pomak u spoznavanju. Čitatelj Cerovac je uredno nanizao sve mu poznate protestantske glasove odobravanja »Zajedničke izjave«, dok je propustio uzeti u obzir činjenicu da u protestantskim crkvama »crkveno naučavanje« vrše znanstveni instituti i teološka sveučilišta - i da su evangelistički profesori teologije bili ustrajno protiv potpisavanja »Zajedničke izjave«, zato što su oni njezin tekst točno pročitali i spoznali smjer u kojem ta izjava cilja.</p>
<p>O smjeru na koji upućuje »Zajednička izjava« ne može više biti dvojbe, otkad je objavljena izjava Vatikanske kongregacije za vjeru, »Dominus Jesus«: Njezina je linija argumentiranja suprotno svim očekivanjima koja su se do sada vezala uz »ekumenizam«. Umjesto uvažavanja različitosti raznih kršćanskih denominacija i njihovih povijesnih uvjetovanosti, umjesto »diferenciranog priznanja crkvenosti nekatoličkim zajednicama« i umjesto »pomirene raznolikosti i različitosti« dokument »Dominus Jesus« niječe crkvenost protestantima i anglikanima, te inzistira na ekskluzivnoj ulozi posrednice spašenja Katoličke crkve, nasuprot kojoj su kršćani Reformacije samo »crkvene zajednice«, a pravoslavne crkve tek uvjetno »sestrinske crkve«.</p>
<p>Taj je dokument, »Dominus Jesus« neugodno iznenadio mnoge ekumeniste koji su rado vjerovali u »jedinstvo kršćana«, a da nisu podrobnije propitkivali što tko podrazumijeva pod »jedinstvom«. Onaj pak koje je pratio pontifikat pape Ivana Pavla Drugoga, nije mogao ne vidjeti i shvatiti da je taj papa crkvu vodio u pravcu jačanja papinskog autoriteta i stezanja discipline svim teološkim eksperimentima. Nastupilo je »zimsko vrijeme za Crkvu«, kako je ustvrdio teolog Karl Rahner. Dokument »Dominus Jesus« je morao otvoriti oči i posljednjem sanjaru: Papa Ivan Pavao II. unutar katolicizma je sasvim druga ličnost od pape koji nastupa kao branitelj slabih prema Svijetu. Za ljude koji o Crkvi misle kao ja, postalo je neumitno jasno progovoriti o trajnim i nepremostivim razlikama koje postoje između takve Crkve - a pod Crkvom ovdje podrazumijevam i sve one koji i dalje inzistiraju na obvezatnom bezuvjetnom posluhu prema Rimu i Svetome ocu - i njezinim članovima koje inzistiraju na tome da Crkva ono što propovijeda svijetu, prakticira i među svojim članovima. Na tim je pojedincima pobrinuti se za to da se taj duh ne gasi i da suvislim teološkim radom Crkvu izvode iz zimskih vremena.</p>
<p>ANNA MARIA GRÜNFELDERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Antistupidum, pro et contra: Poluistine su - laži</p>
<p>Gotovo nema broja Vjesnika u kojem se ne pojavi članak gdje se napada hrvatski »šovinizam« i »nacionalizam«, a u tome prednjače nove perjanice Nikica i Davor.</p>
<p>Protiv nacionalističkih krajnosti, naravno, objektivan i donekle obrazovan čovjek ne može imati ništa protiv. No, u tom nastojanju da se obezvrijedi šovinizam, kondotijeri prelaze granicu, te napadaju i domoljublje, pri čemu se koriste lažima i poluistinama, tako da običan čovjek dobiva komplekse manje vrijednosti, budući da se takve pojave kvalificiraju »ruralnim primitivizmom«, pa je patriot samo seljak iz zabačenih dijelova Lijepe naše.</p>
<p>U kontekstu takvih tvrdnji obično se spominju građani srpske nacionalnosti, kao da je ideja hrvatske države i samostalnost samo odnos između Hrvata i Srba.</p>
<p>U jednom takvom članku tj. u »Antistupidumu« od 29. kolovoza 2000. se ističe, da Srbi ne samo da nisu mogli igrati »naslovne uloge« nego su nestali sa scene. To jednostavno nije točno. I bilo je, a i sada ima Srba, koji su desetljećima u Hrvatskoj igrali »naslovne uloge«, pa i u Dubrovniku, a samo iz poštovanja prema toj osobi, neću je spominjati imenom. I nitko se nije bunio protiv njegovog nastupa u »naslovnim ulogama«, niti protiv njegova prisustva u Hrvatskoj, već je nailazio na opće simpatije i poštovanje.</p>
<p>Kao izvor informacija i autoritet »antistupidistu« služi »kolega« Miha Naglič, koji je »očaran starim, a potresen novim«. Sličan izvor informacija jednom hrvatskom bardu iz starijeg vremena bili su »Sagredo i Barlenzio«, tako da se pjesnik uvijek pozivao stihovima, na primjer »Vjeruj pobro, to Sagredo piše....« ili »To Sagredo i Barlenzio pišu«, iako suvremenici nisu zapazili niti Sagreda niti Barlenzia kao povijesne ličnosti i autoritete.</p>
<p>Najsjajniji biser spomenutog Mihe Nagliča je groblje u Cavtatu, te natpis na grobu Mate Vragolova, koji bi trebao potkrijepiti tvrdnju, da su Hrvati šovinisti, te da su oskrnavili grob ovog čovjeka, pokopanog 1907. godine, zato što je bio Srbin, iako katolik.</p>
<p>Citiramo »Antistupidum« ili »Pohrvaćivanje bijelim korekturnim lakom« od 29. kolovoza 2000.: »Ali na najvećem nadgrobnom spomeniku na cijelom groblju zamijetio je slijedeći natpis: Dana VI travnja MCMVII preseli se u vječnost u cvijetu mladosti Mato Vragolov, pok. kap. Stijepa, veleposjednik i pravnik rodom i domom Cavtaćanin... bijaše mladić plemenite duše itd. (Tamo gdje stoje točkice primijetio je Naglič dlijetom izdubljenu rupu. Upitao je kustosa što je to a ovaj mu je odgovorio, da je tu donedavno pisalo »srcem Srbin«). Domoljubi su oskrnavili grob čovjeka pokopanog 1907. g....«</p>
<p>Da je Srbija mnogim Hrvatima bila Piemont nije sporno, jer je ideja jugoslavenstva u to vrijeme bila romantična, nekritična, tako da su se mnogi Dalmatinci izjašnjavali kao Srbi katoličke vjere, a među njima je očito bio i Mato Vragolov, pa recimo slikar M. Murat, koji nije »nastupao« za Austriju na izložbama, već za Srbiju i na kraju se tamo preselio. Ova pojava je služila, a i danas služi, srpskim šovinistima da tvrde, da je Dubrovnik srpski i da su tamošnji Hrvati Srbi katoličke vjere.</p>
<p>Povrh Srđa vila viče - zdravo srpski Dubrovniče!</p>
<p>No, vratimo se tvrdnji da je donedavno na tom spomeniku pisalo »srcem Srbin«, pa je to nedavno dlijetom izdubljeno.</p>
<p>Ova tvrdnja, bez obzira da li ju je iznio Naglič ili sam »antistupidus« je poluistina, a kao takva i laž. U razdoblju od 1975. do 1980. bio sam nekoliko puta na godišnjem odmoru u Cavtatu, i vidio sam spomenik i izdubljenu rupu te posjetio sve znamenitosti Cavtata. Kao svaka rupa, i ova na spomeniku je zanimljiva, te sam pitao ljude zašto je na spomeniku isklesan utor, te dobio odgovor, da je tu pisalo »srcem (ili dušom) Srbin«. Prema tome ovaj dio napisa u Antistupidumu je točan. Međutim, kao što sam rekao, još 1975. na nadgrobnom je spomeniku pokojnog Mate Vragolova bio izdubljen utor, tj. izbrisana je ova opasna riječ, a uzgred da napomenemo, da spomenik Mate Vragolova ni u kom slučaju nije najveći na cavtatskom groblju. U to vrijeme je i spomenik bio pun patine i mahovine, pa i ona, još »nedavno« isklesana rupa. Na moj upit kada je to učinjeno, odgovoreno mi je da su to srodnici pokojnog Mate sami isklesali za vrijeme rata, no ne znam, da li za vrijeme I svjetskog rata, kada su ratovale Austrija i Srbija, ili za vrijeme II svjetskog rata, jer sam tu činjenicu zaboravio. Dakle ova tvrdnja da je »nedavno« izdubljena rupa je potpuna laž i cilj joj je klevetanje Hrvata domoljuba, a ujedno stvaranje razdora među Hrvatima.</p>
<p>Da spomenemo još nešto o Cavtatu i o mauzoleju obitelji Račić. U mauzoleju su pokopana i djeca brodara Račića i žene mu Pave Račić, koja je bila rođena kćerka Nikole Pašića, dugogodišnjeg predsjednika srpske vlade. Za vrijeme izgradnje paviljona dotična Pava Račić, u šetnji s majkom Đurđinom i hrvatskim kiparom Ivanom Meštrovićem, rekla mu je da postoji spisak od 10.000 Hrvata koje treba likvidirati, a nakon toga će u čitavoj Jugoslaviji nastupiti mir i moći će se proglasiti Velika Srbija. Na tom spisku da se nalazi i ime Ivana Meštrovića, no Pava je obećala da će mu na vrijeme javiti, da se skloni, kako ga ne bi zatekla ova zla kob. Iako su za ovo znali, hrvatski domoljubi nisu dirali ni mauzolej ni uspomenu na pokojnu Pavu Račić, rođenu Pašić, nego su čuvali mauzolej, obnavljali ga, a kuću obitelji Račić Hrvati su velikodušno poklonili i dali na korištenje izvršnom vijeću Narodne Republike Makedonije. Ne znam kome sada pripada.</p>
<p>Pitam se zato, kome trebaju ovakve laži i takvi napadi. Očito nekome trebaju, iako ne vjerujem da trebaju Vjesniku.</p>
<p>AUGUSTIN LUKAČEVIĆodvjetnikZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Gjenero, pro et contra (6): Bravo Davore! </p>
<p>Bravo g. Davoru Gjeneru i »Vjesniku« na komentaru »Šeks zaprijetio nasiljem i ubojstvima«. </p>
<p>Tri sam dana tražio po hrvatskom tisku da li će itko reagirati na Šeksove prijetnje i otkrivanje HDZ-ovskih karata. Mukom šute svi stranački vođe i drugi novinari - nema reakcije. Kao što gotovonitko od njih nije došao na pogreb g. Levara - valjda misle da to nije njihova politika?! Zaista je Hrvatska još uvijek politička i duhovna močvara. </p>
<p> Ipak, tračak svjetla nalazimo u rijetkim pojedincima. </p>
<p> Posebno dobre ocjene situacije čitamo iz pera g. Gjenera. Hvala, i pozdrav,</p>
<p>DOMAGOJ PARAGAE-mail: paraga@home.comOak Lawn, Illinois, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Obitelj i država</p>
<p>Obitelj ne okreće leđa svome članu, ako krene stranputicom, postane ubojica, kriminalac, drogeraš, alkoholičar,... Nego, mobilizira sve svoje finacijske, materijalne, umne i druge potencijale da bi ga spasila, vratilu u životnu ravnotežu.</p>
<p>Skup obitelji tvore državu, pa su državne vlasti, ustvari, glavari obitelji, koji se trebaju na gore spomenuti način odnositi spram svojih državljana. Međutim, tako se nije iskazala hrvatska vlast u slučaju sa osumnjičenim za zločine u Ahmićima.</p>
<p>Ovdje ne amnestiram unaprijed nekoga zbog učinjenog zločina, ili ne pokušavam dijeliti hrvatske građane (za i protiv nove hrvatske vlasti; svi smo skupa u jadnoj i teškoj situaciji; prethodne vlasti su nas osiromašile, opljačkale i bacile u beznađe), ili pak raspirivati mržnju spram nekog drugog (drugih nacije, drugih ideoloških, svjetonazorskih usmjerenja) - jadan bi bio hrvatski narod ako bi ovisio o njegovanju i očuvanju mržnje spram onih koji su mu u prošlosti nanijeli zlo.</p>
<p>Također, globalizacija je sinteza znanstveno-tehnološkog napredka, komunikatibilnosti, planetarne razmjene ljudi, ljudskih misli, materije, energije,... U nju se treba uključit, ali ne kao nitko nego kao ponosit narod - imamo za to snage- (Svijet priznaje jake, ne samo vojno i ekonomski premoćne, nego i narode s kralježnicom).</p>
<p>Međutim, naši »očevi« obitelji (države), u navedenom slučaju, pokazali su kukavličuk, svojevrsnu perverziju - moleći haški tribunal da procesuira njihove državljane. </p>
<p>Uostalom, taj akt hrvatskih vlasti je protuustavan (hrvatska država se obvezala brinuti za svoje državljane bez obzira u kojoj državi žive), pa i protivan odredbama Kaznenog zakona itd.</p>
<p>Ovim potezom, Hrvatska se svrstala i na međunarodnom planu u banana države. Na unutarnjem to već jest - 350.000 nezaposlenih, preko 400.000 umirovljenika ima mirovinu manje od 1.000 kuna, na tisuće socijalo ugroženih osoba, mladi u svojoj bezperspektivnosti okreću se drogi, alkoholu itd, a, njezina politička kasta (uglavnom je tvore saborski zastupnici) grca u izobilju astronomskih plaća, planetranih mirovina, svemirskih privilegije, u glumi narodu borca za opće dobro, te međusobno ljute protivnike na političkoj pozornici (između tzv. desničara, ljevičara, centrista,...). </p>
<p>ALOJZ PAVLOVIĆZadar</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nobilo, jedini odvjetnik na HTV-u</p>
<p>Tijekom proteklog tjedna, odvjetnik Anto Nobilo naprosto nije silazio s malih ekrana! Čim bi završila jedna emisija, eto njega ponovno u drugoj. Uvijek nam tumači jedno te isto u svezi ratnih zločinaca. Međutim, u Hrvatskoj ima vrlo veliki broj odvjetnika, ali očito ni jedan nije kao Nobilo, odnosno Hrvatska televizija uglavnom samo od njega uzima izjave i na taj način pravi mu besplatnu propagandu. A taj odvjetnik poznat je prije svega po neuspješnoj obrani generala Blaškića. Kao što je poznato, Blaškić je dobio enormno visoku zatvorsku kaznu, a njegov odvjetnik za tako obavljeni posao - honorar! Bilo bi možda bolje da Blaškić uopće nije ni imao odvjetnika, vjerojatno bi manje dobio.</p>
<p>Odvjetnici se »ne smiju« reklamirati, ali pojedinci iznimno dobro znaju kako to mogu učiniti uz pomoć manje-više jednih te istih novinara. Tako primjerice, gdje je Dijana Čuljak, tu je i - Nobilo! Što na to kaže Hrvatska odvjetnička komora, a što pak Hrvatsko novinarsko društvo? Nije istina da je Nobilo »jedini« u Hrvatskoj koji može, kao odvjetnik, govoriti o ratnom zločinu!</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆKoprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Pavlović se na sudu brani citiranjem Sai Babe i kritiziranjem Marxa</p>
<p>Na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljena rasprava u kojoj Općinsko državno odvjetništvo tereti, već više puta kažnjavanog Ante Pavlovića, za rušenje spomenika palim borcima NOB-a u Lukavcu, te za fizički napad na župnika Ivana Lovrića i zvonara Janka Kuhara u Dragonošcu</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Daljnjim dokaznim postupcima, nalazom mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Dušana Zečevića, te iznošenjem obrane optuženog Ante Pavlovića (42), u utorak je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljena rasprava u kojoj Općinsko državno odvjetništvo tereti, već više puta kažnjavanog Pavlovića, za rušenje spomenika palim borcima NOB-a u Lukavcu, te za fizički napad na župnika Ivana Lovrića i zvonara Janka Kuhara u Dragonošcu, tijekom travnja ove godine.</p>
<p>Naime, prije samog nastavka dokaznog postupka Pavlović je zatražio da se razriješi dužnosti njegov branitelj po službenoj dužnosti, odvjetnik Stjepan Gajski, zbog kako je naveo »muzenja njegove love«. No, sudac Tomislav Juriša dozvolio je Pavloviću da se uz pratnju pravosudnih policajaca konzultira na hodniku sa svojim braniteljem, nakon čega su se njih dvojica ipak usaglasili o daljnjoj suradnji. No, zbog čestih upadica i ometanja rasprave, sudac Juriša je opomenuo Pavlovića kako će ga udaljiti iz sudnice i prekinuti daljnji dokazni postupak ukoliko ne prestane.</p>
<p>Sudsko medicinski vještak dr. Zečević ponovno je dao svoje mišljenje o povredama nanesenim župniku Lovriću i zvonaru Kuharu, navevši pritom podatak kako u novom nalazu nema bitnih promjena, osim činjenice kako su ozlijeđeni zadobili i postraumatsku depresiju uzrokovanu napadom. Napomenuvši pritom kako on nije mjerodavan davati daljnje mišljenje, stoga što neuropsihijatrija nije njegova specijalnost.</p>
<p>Branitelj optuženog Pavlovića, odvjetnik Gajski, nakon što je mišljenje ušlo u zapisnik upitao dr. Zečevića kako je moguće da bitna ozljeda nagnječenja mozga nije ušla u medicinsku dokumentaciju odmah nakon pregleda napadnutih osoba, već tek nakon 18 dana, čime su lakše tjelesne ozljede postale teške tjelesne ozljede, dr. Zečević je ponovno naveo kako nije mjerodavan ocijenivati rad u ustanovi u kojoj su pregledani ozlijeđeni.</p>
<p>Optuženi kiropraktičar Pavlović je zatim bez odobrenja suca naveo kako je općepozanat stvar da se liječnički nalazi »friziraju«, spomenuvši pritom nekoliko slučaja preinaka liječničkih nalaza i mišljenja.</p>
<p>Svoju obranu Pavlović je pak zamislio konstruktivnim izlaganjem svojih književnih uradaka i čitanjem iz knjiga koje opisuju djela i razmišljanja svog uzora Sai Babe. Rasporedivši dvadesteka knjiga na stol, Pavlović je na sučev zahtjev da obajasni prvu točku optužnice zatim započeo čitati razmišljanja Sai babe o Karlu Marxu i bezbožnosti u svijetu, što je njega i navelo da razbije spomenik koji na postolju ima crvenu »petokraku«. No, nakon dvosatne obrane u kojoj optuženi Pavlović gotovo i nije spominjao konkretne događaje i nasrtaje koji mu se stavljaju na teret, sudac Juriša je zbog isteka radnog vremena suda donio odluku kako će se Pavlović završne riječi obrane kazati u srijedu ujutro, nakon čega bi se trebala donijeti presuda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Svjedok prepoznao optuženu »jer su se sreli u pritvoru«</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> - U nastavku suđenja supružnicima Željku Kalebiću (42) i Vedrani Kalebić (39), njezinom bratu Ivi Buzdovačiću (33) te Nikši Rogliću (34), koji se dvjema optužnicama terete za proprodaju gotovo 12 kilograma heroina i pranje novca, na splitskom Županisjkom sudu u utorak su ispitani svjedoci Andrija Kević (32) i Mihajlo Čizmić (48). Raspravi se nisu odazvali uredno pozvani svjedoci Njegovan Pivac i Velimir Miočić.</p>
<p>»Vedranu i njezina brata upoznao sam prilikom kupnje stana, jednog u zgradi koju sam gradio na Škrapama. Ugovor o kupoprodaji sačinjen je na prezime Buzdovačić, mislim na njihova oca«, svjedočio je Čizmić, koji u suočenju s optuženom Vedranom Kalebić nije mogao sa sigurnošću reći je li ona osoba s kojom je ugovorio kupoprodaju. Pogledavši Vedranina brata Ivu Buzdovačića, kazao je da on sliči na osobu koja je dolazila sa ženom u svezi stana, ali kako misli da on nije taj, već da se radi o njegovu bratu.</p>
<p>Svotu od 195.000 njemačkih maraka, koliko je stajao stan, platili su u tri rate. Dvije putem uplatnica, a treću od 120.000 maraka »u kešu« na Čizmićeve ruke, da bi on sam novac potom položio na račun. Koliko se svjedok sjeća, kako je rekao, gotovinski dio uplate osobno mu je donijela ta ženska osoba.</p>
<p>Nakon dvogodišnjih neuspjelih pokušaja prodaje putem natječaja »Mesprometova« poslovnog prostora na Kmanu u Splitu, prema riječima svjedoka Kevića, tajnici poduzeća na čijem je čelu uprave on bio u to vrijeme, mimo natječaja javila se Vedrana Kalebić. Nakon razgledavanja prostora, Vedrana je dala ponudu, ugovor je sklopljen te prostor prodan. »Okrivljenice se vjerojatno ni danas ne bi mogao sjetiti da je nisam vidio u pritvoru« (zbog sumnje u malverzacije u gospodarskom poslovanju zbog kojih je 'Mesopromet' došao do stečaja, Andrija Kević početkom istrage bio je pritvoren, op. a.), kazao je Kević, suočivši se s optuženicom i nedvojbeno potvrdivši kako je ona osoba s kojom je sklopio ugovor. Suđenje se nastavlja u srijedu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bivši direktor karlovačke TPT-a tvrtki S. Canjuge »poklonio« 15 milijuna kuna </p>
<p>KARLOVAC, 12. rujna</p>
<p> - Prema priopćenju PU karlovačke, u daljnjem tijeku kriminalističke obrade u karlovačkoj Tvornici parnih turbina d.d. (TPT), utvrđeno je nekoliko protuzakonitih radnji, pa je u ponedjeljak u Istražni centar Županijskog suda priveden bivši direktor TPT-a d.d. Zvonko Ribar (46) iz Zagreba.</p>
<p>Istodobno je, kako se navodi, podnesena kaznena prijava protiv Zvonka Ribara i Slavka Canjuge iz Ivanca, i to zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su Zvonko Ribar, kao direktor TPT-a d.d., i Slavko Canjuga kao direktor poduzeća GTU Koncern-turbine d.d. iz Zagreba, da bi ostvarili protupravnu imovinsku korist za GTU Koncern-turbine d.d., 20. listopada 1997. godine zaključili ugovor o zajedničkom izvozu rotora-kompresora. Radilo se o 43 kompresora, na iznos od 5,193.023 američkih dolara. Od tog iznosa naplaćeno je 4,919.824 dolara. Od toga je poduzeću GTU Koncern-turbine d.d. pripalo 2,689.899 dolara, 55 posto, a TPT-u d.d. Karlovac, koje je rotore proizvela 45 posto ili 2,229.924 dolara.</p>
<p>Uobičajena provizija koja se plaćala poduzeću Ina d.d. Zagreb za iste poslove od 1990. do 1997. godine iznosila je pet posto, kada je proizvedeno 250 rotora. Provizija isplaćena GTU Koncern-turbine d.d., umanjena za pet posto dosadašnje provizije viša je za 2,434.980 dolara ili 15.127.751 kunu. Za taj iznos utvrđeno je istragom pribavljena protupravna imovinska korist GTU Koncern-turbine d.d. direktora Slavka Canjuge. Za isti je iznos oštećena karlovačka tvrtka Tvornica plinskih turbina d.d. stoji u priopćenju PU karlovačke o ovom poznatom slučaju iz Karlovca.</p>
<p>Inače, kao što je poznato, Canjuga je uz bivše direktore TPT-a, Ivana Rasta i Ivana Protulipca već šesti mjesec u pritvoru. I dok su vjerovnici TPT-a d.d. odlučili na tržištu ovu tvrtku ponuditi za jednu kunu, za oko 300 djelatnika izlaza još nema. (Trajko Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Preminuo nakon pada s dimnjaka novogradnje </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Četrdesetosmogodišnji građevinski radnik Jozo Glavaš preminuo je u bolnici dva sata nakon pada s četvrtog kata novogradnje u novozagrebačkom naselju Lanište, pri čemu je zadobio teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Nesreća se dogodila u utorak ujutro, nešto prije osam sati, kada je Glavaš iz zasad neutvrđenih razloga pao s krova zgrade, na kojoj je obavljao završne radove na dimnjaku. Teško ozlijeđeni radnik prebačen je ubrzo vozilom Hitne pomoći u Kliniku za traumatologiju, gdje je zbog težine ozljeda preminuo u 10 sati.</p>
<p>Gradnju stambenog »bloka 9 « sa 250 stanova izvodi Industrogradnja, a naručitelj je Ministarstvo obnove i razvitka, a stanovi će biti dodijeljeni stradalnicima rata. Policija je na mjestu nesreće obavila očevid, a uzroci se utvrđuju. (d.g)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Uhićen direktor Zračne luke Pula</p>
<p>PULA, 12. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak poslije podne uhićen je direktor Zračne luke Pula Aldo Šefić (47), zbog osnovane sumnje da je kao odgovorna osoba postupao suprotno ovlaštenjima i priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Puli. Razlog uhićenju je osnovana sumnja da je zloupotrijebio položaj i ovlasti na taj način što je u rujnu 1995. godine naplaćivao pružanje aerodromskih usluga za veći broj prihvaćenih zrakoplova u gotovu, i na taj način prikupio više od sto tisuća dolara.</p>
<p> Prema onome što je u utorak rečeno u PU istarskoj uhićeni direktor Zračne luke Pula u travnju 1996. u dva navrata u blagajnu Zračne luke Pula predao je dio novca naplaćenog prethodnoga rujna. Istodobno 18.550 kuna nije predao blagajni od čega je manji dio utrošio za reprezentaciju, a 15.000 dolara, zadržao, kako je rečeno za osobne potrebe. Na taj način je uhićeni direktor Zračne luke Pula protupravno zadržao oko 80.000 kuna. Kriminalistička obrada se nastavlja. </p>
<p>U vezi s ovim iznenadnim uhićenjem predsjednik Nadzornog odbora Zračne luke Pula dr. Lenko Uravić rekao nam je, da Nadzorni odbor nije imao saznanja o zloupotrebi položaja i ovlasti, ali da je Državna revizija pronašla cijeli niz drugih propusta u poslovanju Zračne luke Pula, o čemu će Nadzorni odbor raspravljati na sljedećoj sjednici, jer na posljednjoj, uz nazočnost ministra Tušeka, direktorov izvještaj o poslovanju u prošloj godini zbog manjkavosti nije prihvaćen. </p>
<p>Bruno Keltić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Djevojka ubijenog mladića prepoznala i trećeg napadača</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> - Uz pomoć djevojke mučki ubijenog Krešimira Tomičića iz Visokog u BiH, na klupi pred splitskom Pothodnikom, policija je uhitila i trećeg osumnjičenog za ubojstvo A. K. (17) iz Dubrovnika, kojeg je slučajno prepoznala na ulici u nazočnosti istražnog suca za mladež i zamjenice županijskog državnog odvjetnika.</p>
<p> Podsjetimo, Tomičića su prema prijavi, koju je podnijela splitska policija šesnaestogodišnjaci A. R. iz Splita i M. K. G. iz Solina, te Dubrovčanin napali prošlog petka oko 18 sati. Tada ga je jedan od njih nožem ubo u vrat i trbuh, da bi mladić nakon operacije u subotu oko 5 sati podlegao teškim ozljedama. Kako neslužbeno doznajemo, nož koji je pronađen nedaleko od mjesta zločina, a za koji se sumnja da je njime počinjeno ubojstvo, vlasništvo je Solinjanina. Prema onome što su rekli u istrazi, A. R. i A. K. u vrijeme napada sjedjeli su na klupi do Tomičićeve i nisu točno vidjeli što se dogodilo, a sve je navodno počelo jer Tomičić nije imao cigaretu koju su mladići od njega zatražili. A. R. i M. K. G. uhićeni su odmah po događaju, dok se za A. K. tragalo. Nakon salsušanja svima je određen pritvor, a kaznena prijava kojom se sva trojica terete za ubojstvo, najvjerojatnije će biti prekvalificirana. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ženu trojica pokosila rafalom jer im je odbila dati novac</p>
<p>VINKOVCI, 12. rujna</p>
<p> - Zamjenik načelnika vukovarsko- srijemske policije Željko Šimundić i načelnik Odjela kriminalističke policije u toj policijskoj upravi Tomislav Iljić izvijestili su u utorak novinare da je policija razriješila ubojstvo koje se 11. rujna dogodilo u Borovu pokraj Vukovara. Istragom je utvrđeno da je Milicu Krstonošić (52) ubio i opljačkao Mladen S. (24) iz Borova u dogovoru sa Stojanom S. (24) i Sašom Š. (19), također iz Borova. </p>
<p> Toga dana u ranim jutarnjim satima trojica nepoznatih muškaraca, koji su na glavi imali crne kape s prorezima za oči, ušli su u obiteljsku kuću Milice Krstonošić u Borovu te, prijeteći oružjem, zatražili da im preda sav novac koji posjeduje. Kako je ona odbila to učiniti, jedan od njih ju je usmrtio ispalivši u nju rafal od šesnaest metaka. Nakon toga su provalnici novac zatražili od kćeri ubijene, Biljane (23) koja je spavala u susjednoj sobi. Nakon što im je ona predala 2.900 njemačkih maraka, napadači su je vezali i napustili kuću.</p>
<p> Kako je rečeno, pretragom doma Mladena S. pronađeno oružje za koje se sumnja da je njime počinjeno kazneno djelo, te dio ukradenog novca. Zbog osnovane sumnje da je počinio teško ubojstvo i razbojstvo Mladen S. će biti priveden sucu Istražnog odjela Županijskog suda u Vukovaru.</p>
<p> Istragom je utvrđeno da su preostala dva počinitelja Stojan S. i Saša Š. napustili Hrvatsku i da se nalaze na području SRJ. Za njima je raspisana tjeralica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ukrao bankovnu karticu, a do šifre htio doći predstavivši se policajcem </p>
<p>ČAKOVEC, 12. rujna</p>
<p> - U Pravničku ulicu u Čakovcu oko 20 sati došao je D.D. (22) iz Čakovca, lažno se predstavivši vlasnici, inače umirovljenoj starijoj osobi. On je nudio na prodaju tlakomjer i navodni sprej za poboljšanje vida.</p>
<p>O neobičnom razbojništvu koje se dogodilo u Čakovcu u utorak su obaviješteni novinari u PU međimurskoj.</p>
<p>Kako umirovljenica nije imala namjeru kupiti robu koju je nudio, D.D. ju je poprskao po očima sprejem kojeg je nudio kao ljekovito sredstvo, a radilo se zapravo o spreju za samoobranu, odnosno suzavcu. Dok je vlasnica kuće ispirala oči, D.D. je trenutak iskoristio za drsku krađu i otuđio novčanik sa sitnim novcem, osobnom i zdravstvenom iskaznicom, te bankovnom karticom i potom se udaljio iz kuće. Kasnije je telefonom nazvao vlasnicu ukradenih stvari i predstavio se kao policajac, rekavši da zna za krađu koja joj se dogodila. Zbog toga je zamolio da mu da tajni broj (pin) njezine bankovne kartice, da bi se moglo utvrditi koliko je novca podignuto s računa. Stjecajem okolnosti u međuvremenu su policajci utvrdili njegov identitet i priveli ga, prije nego je uspio u nakani podići novac ukradenom karticom.</p>
<p>Protiv D.D. slijede odgovarajuće kaznene prijave, a potom i optužnica državnog odvjetništva. (Drago Ovčar)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Crkvenac: Država će smjeti ispitati izvore imovine svakog građanina!</p>
<p>Premijer Ivica Račan istakao da otvaranje prema svijetu nismo iskoristili u gospodarstvu te da bez stranih ulaganja i sinergije triju partnera u gospodarskom i socijalnom životu zemlje neće biti ni značajnijega gospodarskog rasta / Iako mnoge promjene još nismo uspjeli provesti, pojedini pokazatelji ipak upućuju na izlazak iz krize/Stopa nezaposlenosti u idućih nekoliko godina smanjit će se za najviše dva posto, smatra potpredsjednik Vlade Slavko Linić</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - »Nova je Vlada naznačila perspektive daljeg razvoja i izvukla Hrvatsku iz izolacije. No još mnogo toga moramo napraviti. Otvaranje prema svijetu nismo dovoljno iskoristili u gospodarskom smislu«, rekao je premijer Ivica Račan otvarajući u utorak Hrvatski gospodarsku forum, tradicionalni susret i razgovor predsjednika i članova Vlade s gospodarstvenicima, koji se održava u sklopu 76. jesenskog Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>U »pluseve« svojoj Vladi Račan je ubrojio smanjenje državnog proračuna i nelikvidnosti, uredno servisiranje unutarnjega i vanjskog duga, porast kreditnog rejtinga, prekid s dotadašnjom praksom umjetnog održavanja na životu propalih poduzeća u većinskom vlasništvu države i skori početak pregovora s Bruxellesom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Također, velike je uspjehe nova garnitura na Markovu trgu ostvarila na vanjskopolitičkom planu jer je Hrvatska ušla u Partnerstvo za mir i Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a bilateralni su joj odnosi sa SAD-om, Europskom unijom (EU) i susjedima u neprestanom usponu. U »minuse« sebi i svojim suradnicima Račan je ubrojio veliku stopu nezaposlenosti, preveliku razinu potrošnje u društvu, premalu akumulaciju, nedostatan izvoz, nelikvidnost...</p>
<p>»Iako mnoge promjene još nismo uspjeli provesti, pojedini pokazatelji ipak upućuju na izlazak iz krize«, ustvrdio je Račan. Dodao je da je, unatoč teškom stanju koje je šestroka zatekla kada je preuzela vlast u zemlji, u prvih šest mjeseci rast BDP-a dosegao četiri posto, industrijska je proizvodnja porasla za 2,6 posto, izvoz za 10 posto, deficit bilance plaćanja smanjio se za pet posto, dugovi države smanjeni su za nekoliko milijardi kuna, a ovogodišnja će turistička sezona polučiti rekordne rezultate. Naglasio je i da »ne želi licitirati« stopom gospodarskog rasta, već svima poručuje da energiju ulože u dalji razvoj. Također, poručio je da bez stranih ulaganja i sinergije triju partnera u gospodarskom i socijalnom životu zemlje - Vlade, poslodavaca i sindikata, neće biti ni značajnijega gospodarskog rasta.</p>
<p>Osim toga Vlada će nastaviti s privatizacijom javnih poduzeća i poduzeća iz državnog portfelja, a radi se i na usvajanju antikorupcijske politike. Sve bi nas to trebalo učiniti spremnima za članstvo u EU do kraja 2006. godine, smatra on.</p>
<p>»Državi nije mjesto u gospodarstvu, ona u njemu može ostati samo u ovom prijelaznom razdoblju. Stoga će Vlada nastaviti privatizirati poduzeća iz državnog portfelja. Očekujem da će se već tijekom iduće godine država 'povući' iz poduzeća u svom vlasništvu«, rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Linić smatra da država treba, prije svega, poticati tvrtke koje se bave brodogradnjom, poljoprivredom i metalurgijom jer ona imaju osigurano domaće i strano tržište. Kaže i da Hrvatska nije konkurentna u cijeni bruto rada, pa će je Vlada nastaviti smanjivati. No radnici ne trebaju strahovati za neto plaću jer se smanjenje cijene rada odnosi na bruto iznose, kaže Linić. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, stopa nezaposlenosti u idućih nekoliko godina neće pasti za više od jedan do dva posto zato što mi još uvijek rješavamo strukturne probleme gospodarstva. No restriktivna fiskalna politika otvara prostor monetarnoj politici, pa možemo očekivati da će kamatne stope do kraja godine pasti ispod deset posto, kaže on.</p>
<p>Ministar gospodarstva Goranko Fižulić upozorio je hrvatske gospodarstvenike da se ponovo okrenu izvozu u zemlje Trećega svijeta jer ih tamo čekaju veliki tržišni potencijali. Istakao je da Hrvatska ostvaruje samo oko tisuću američkih dolara izvoza po stanovniku, dok je taj odnos u Sloveniji 4.333 dolara, a u Mađarskoj 2.290 dolara. Budući da je velik dio gospodarskog života u nerazvijenim zemljama svijeta u državnim rukama, zadatak je Vlade da hrvatskim izvoznicima otvori vrata zemalja Trećega svijeta, no o konkretnim se poslovima moraju brinuti sami gospodarstvenici. </p>
<p>Govoreći o stranim ulaganjima Fižulić je istakao da nitko u našu zemlju neće ulagati dok mu se preko nje ne otvore i druga tržišta. Upravo je to i razlog našeg ulaska u WTO, a cilj je Vlade da se do kraja 2001. godine 80 posto hrvatske robne razmjene s inozemstvom odvija u režimu slobodne trgovine, kaže Fižulić.</p>
<p>Ministar financija dr. Mato Crkvenac istakao je da se fiskalna politika Vlade zasniva na restriktivnoj proračunskoj i razvojno-poticajnoj poreznoj politici. Proračunski će rashodi u iduće tri godine biti zamrznuti na oko 50 milijardi kuna, dok će ukupna potrošnja države biti »usidrena« na razini od oko 75 milijardi kuna. Time će se smanjiti udio države u BDP-u sa sadašnjih 51 na 39 posto, kazao je Crkvenac i dodao da međunarodna istraživanja pokazuju da smo lani za 9,63 posto više trošili nego što smo stvarali. Naime, upravo je toliki udio u BDP-u imao deficit konsolidirane bilance države. </p>
<p>Crkvenac je najavio donošenje Općega poreznog zakona, koji je nazvao »poreznim ustavom« jer će regulirati sva prava i obveze poreznih obveznika. »Kada Opći porezni zakon bude prihvaćen, žalba će odgađati izvršenje prvostupanjskog rješenja. Država će ubuduće imati pravo ispitati izvore osobne i privatne imovine svakog građanina, kao što je to praksa u drugim zemljama«, otkrio je Crkvenac neke od pravaca u kojem će se kretati reformirani porezni sustav naše zemlje.</p>
<p>Velike učinke ministar financija očekuje i od Zakona o poreznim savjetnicima i Zakona o lokalnim porezima. Zakonom o porezu na dobit smanjit će se njegova porezna stopa sa 35 na 25 posto, reinvestirana dobit neće biti oporezivana, a porezne će olakšice na godinu dana biti priznate poslodavcima za svako novootvoreno radno mjesto. Zakonom o porezu na dohodak, umjesto dvije stope, uvest će se tri stope, od 15, 25 i 35 posto, što je mjera koja ide u prilog siromašnijim slojevima stanovništva, kaže Crkvenac.</p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan-Rusković objavila je da će rezultati ovogodišnje turističke sezone biti veći od očekivanih. Povećanje turističkog prometa u 2001. godini moglo bi se kretati između pet i deset posto, što će ovisiti o privatizaciji turističkih poduzeća i mogućnosti povećanja broja kreveta u privatnom smještaju.</p>
<p>Na Gospodarskom su forumu sudjelovali i ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević i predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Linić: Izlaz je u privatizaciji državnog portfelja </p>
<p>Je li Vlada voljna osigurati redovitu isplatu plaća radnicima, glasilo je jedno od pitanja koja su gospodarstvenici na Hrvatskom gospodarskom forumu postavili potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću?</p>
<p>Linić je odgovorio da je Hrvatski fond za privatizaciju zadužen za isplatu plaća svima zaposlenima u trgovačkim društvima u djelomičnom ili većinskom vlasništvu države. No dugoročni izlaz iz slijepe ulice za navedena se poduzeća nalazi u privatizaciji, naglasio je. Najavio je i izmjene Zakona o privatizacijsko-investicijskim fondovima, kako bi ih se potaklo na bolje upravljanje njihovim portfeljom.</p>
<p>Kada će Vlada usvojiti strategiju razvoja zemlje, pitali su dalje poduzetnici? </p>
<p>Strategija razvoja zemlje ići će u saborsku proceduru paralelno s prijedlogom proračuna za iduću godinu i naredno trogodišnje razdoblje. Taj materijal sada još nije u cijelosti definiran, pa se upravo u saborskoj proceduri očekuje iznošenje novih prijedloga, odgovorio je premijer Ivica Račan. Dodao je i da se nada da će Hrvatska u iduću godinu ući s jasno definiranom strategijom razvoja. </p>
<p>Dosta su primjedaba gospodarstvenici imali i na Vladinu namjeru da subvencionira samo brodogradnju i poljoprivredu, dok »na suhom«, kažu, ostavlja tekstilnu industriju. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nova carinska ograničenja - katastrofalan udar na turizam! </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Osim na iscrpljene budžete hrvatskih građana, količinsko ograničavanje uvoza pojedinih proizvoda katastrofalno će se odraziti i na hrvatski turizam. Naime, ne treba ni sumnjati da će dobar dio stranih turista koji su si čuvenu hrvatsku skupoću nastojali neutralizirati prepunim prtljažnicima od sada dobro razmisliti hoće li za odmor odabrati baš našu državu ili neku drugu gdje uvozne restrikcije nisu tako stroge. Štoviše, dva-tri velika pražnjenja njihovih prtljažnika, dospiju li u njihove medije, a zasigurno hoće, mogla bi doslovno u trenu izbrisati sav promidžbeni trud, odnosno velike količine novca potrebnoga da se neka turistička država predstavi kod potencijalne klijentele. </p>
<p> Povrh toga i iz posljednjeg se poteza može vidjeti da Vlada, barem što se turizma tiče, još luta u magli, odnosno da je u stanju posljedice jednoga dobrog poteza, kakav je bio nulta stopa PDV-a na sve inozemne doznake, odmah anulirati čudnom odlukom ograničavanja uvoza osnovnih prehrambenih namirnica i deterdženata. </p>
<p>U Ministarstvu financija se zbog šteta koje će ta odluka nanijeti hrvatskom turizmu ne uzbuđuju mnogo uz objašnjenje da stranci nisu ništa posebniji od naših ljudi. S time se, međutim, ne slažu direktori inozemnih ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) koji dobro znaju koliku je energiju potrebno uložiti na dovođenje stranaca u ovakav, ponudom siromašan turizam. </p>
<p>»Ova su ograničenja udarac protiv turizma. Naši su gosti ipak lakše podnosili previsoke hrvatske cijene ako su poneku namirnicu ponijeli od kuće«, prokomentirala je najnovija carinska ograničenja Mirjana Žilić, direktorica predstavništva HTZ-a u Pragu. Iako se u tom uredu i do sada upozoravalo na hrvatske carinske propise, ona vjeruje da će se sve to skupa negativno odraziti na cjelokupni turizam. Posebno se boji kako će češki tisak reagirati kada hrvatski carinici isprazne ili ocarine prve popunjene prtljažnike čeških turista. »Uvijek ima nedobronamjernih novinara koji vole pisati protiv Hrvatske, i stvar bi se mogla jako zakomplicirati. Naime, može se dogoditi da zbog nekoliko graničnih ekscesa padne u vodu sav naš cjelogodišnji promidžbeni trud«, tvrdi direktorica praškoga predstavništva.</p>
<p>Riječ »katastrofalno« upotrijebio je i Marin Skenderović, predstavnik HTZ-a u Budimpešti. Mađari su, naime, svih ovih godina bili otvoreno najnezadovoljniji visokim hrvatskim cijenama. »Nismo ludi plaćati 150 kuna za bocu vina kada vino iste kvalitete u Mađarskoj stoji deset puta manje«, nerijetko su komentirali našu dućansku i ugostiteljsku ponudu. Stoga je teško očekivati da će se čak i pod najnovijim carinskim pritiskom ti gosti prisiliti na konzumaciju nečega što je po njihovim kriterijima (i po našima) preskupo.</p>
<p>Što će se, dakle, događati s turistima srednje platežne moći? »Turiste koji odsjedaju u hotelima ovo neće ni zanimati. Međutim, onaj nešto slabiji platežni sloj prosvjedovat će na način ili da izbjegavaju odmor u Hrvatskoj ili da ne konzumiraju skupe stvari«, tvrdi Skenderović. Isti se zaključak mogao primijeniti na većinu inozemnih turista koji su se do sada rado odmarali na Jadranu. (D. Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U posezoni 40 posto više turista nego lani</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna </p>
<p> - U Hrvatskoj početkom ovoga tjedna boravi 155.763 turista, što je 35,2 posto manje nego proteklog tjedna, ali 40 posto više nego lani i 36 posto više nego u isto doba 1998., najbolje poratne godine. Od ukupnog broja turista koji se odmaraju u hrvatskim turističkim odredištima, stranaca je 144.723 ili 42,5 posto više nego lani, a domaćih gostiju 11.040, odnono 11 posto više. Prema podacima turističkih zajednica sedam jadranskih županija, najveći broj turista - 57.790 ili šest posto više nego lani - i dalje se odmara u Istarskoj županiji. Primorsko-goranska županija 11. rujna bilježila je 32.759 turista, što je 66 posto više nego istog dana prošle godine. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije navodi da se u tamošnjim turističkim mjestima odmara 28.468 turista, odnosno 46 posto više nego prošle godine. Najveći porast broja gostiju od 134 posto (8321) u odnosu na prošlu godinu bilježi Šibensko-kninska županija. U turističkim odredištima Dubrovačko-neretvanske županije boravi 15.601 turista - 94 posto više nego lani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Stani turisti ugroženi požarima dogodine besplatno na Jadran</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> - Kako bi stranim gostima kojima su požari u Dalmaciji pokvarili ljetovanje barem donekle nadoknadili pretrpljeni strah i izbivanje iz hotela, Ministarstvo turizma je Turističkoj zajednici županije Splitsko-dalmatinske preporučilo izdavanje potvrda na osnovi kojih će strani turisti dogodine moći ostvariti odgovarajući broj dana besplatnog ljetovanja na istom području zahvaćenom vatrenom stihijom.</p>
<p>Naime, zbog velikih požara koji su tijekom kolovoza harali na području te županije u nekim su mjestima ugroženi bili i strani turisti. Izravnu opasnost doživjeli su turisti koji su 24. i 25. kolovoza ljetovali na omiškoj rivijeri, na prostoru od Nemire do Mimica, kada je na području Lokve Rogoznice harao katastrofalni požar zbog čega su neki od gostiju bili evakuirani i smješteni u Omišu. Susret s dimnom zavjesom, 23. i 24. kolovoza, doživjeli su i turisti koji su se odmarali između Segeta i Vranjica. </p>
<p>Zato je direktor županijske TZ Mili Razović svim uredima turističkih zajednica u županiji uputio kako izdavati potvrde te preporučio da u sljedećoj sezoni stranim gostima omoguće nadoknadu izgubljenog vremena u ovoj godini. Potvrde su, međutim, izdavali samo u TZ Omiš jer, kako saznajemo, nigdje drugdje zbog požara turisti nisu morali napuštati hotele.</p>
<p>- Oko 300 stranih gostiju, koji su 24. i 25. kolovoza ljetovali na prostoru od Nemire do Mimica od TZ Omiša dobilo je potvrde na osnovi kojih će slijedeće godine moći koristiti besplatne hotelske aranžmane, što je imalo dobar odjek kod turista - kazao je direktor Ureda TZ Omiša Darko Kovačić, istaknuvši kako je požar nanio velike štete omiškom turizmu.</p>
<p> Direktor TZ Seget Ivica Pavković istaknuo je kako za vrijeme požara u Segetu kraj Trogira nije bilo većih problema što se stranih gostiju tiče. Nije bilo odlazaka, odjava ili evakuacija tako da u hotelu i apartmanima »Medene« te kampu »Vranjic-Belvedere« sljedeće godine neće biti besplatnih dana ljetovanja, kaže Pavković. Iako su ovoga ljeta požari harali i na dubrovačkom prostoru ni tamo nije trebalo evakuirati goste. (M.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hotel Belvedere će se prodati bez radnika</p>
<p>DUBROVNIK, 12. rujna</p>
<p> - Upravo u vrijeme kad se turizam vraća u Dubrovnik i njegovu županiju, zaposlenike nekadašnjega hotela visoke kategorije Belvedere očekuju otpuštanja i »sjajne« otpremnine od osam tisuća kuna.</p>
<p>Po scenariju što je umnogočem podsjeća onome iz vremena kontroverznoga njemačkog direktora Uwe Geisera na Babinu kuku, ali i po većinskom vlasniku Dom fondu koji se pojavljuje i u slučaju Belvederea, s tim što se sada pored njegovih 49 posto vlasništva kao drugi po redu vlasnik javlja i Ina sa 31 posto (mali su dioničari zastupljeni sa 6,5 posto), očito slijedi prodaja objekta bez radnika. Sve je to izrečeno u utorak na konferenciji za novinare što ju je, u ime Stožera za obranu prava zaposlenika, u Dubrovniku, u nazočnosti saborskoga zastupnika Srećka Kljunka kao »političke potpore«, održao predstavnik ovdašnjega Sindikata ugostiteljstva i turizma te predsjednik Zaposleničkoga vijeća Belvederea, Ivo Franović.</p>
<p> Naime potkraj prošloga tjedna održan je sastanak zaposlenika te hotelske kuće s predstavnicima Nadzornoga i Upravnoga odbora. Tada im, rekao je Franović, nije odgovoreno (ili jest samo djelomično) na pitanja u vezi s prodajom hotela, navodnom rastrošnosti menedžmenta i sramotno niskih otpremnina, a i u čijem je interesu otpuštanje kadra koji je nekad osvajao najviša priznanja tadašnje turističke branše. »Mi nismo protiv prodaje hotela«, izričito je naglasio Franović, no, obrazložio je, kako je moguće da im se unaprijed servira da budući investitor neće uzeti hotel s radnicima kada prodaja toga hotela još nije ni oglašena!? Drže i da je sama vlasnička struktura Belvederea upitna, a potražuju i odgovore na pitanja u što su utrošena sredstva dobivena prodajom nekih dijelova hotela. Franović je najavio da će biti pozvane i financijska i kriminalistička policija da bi se utvrdilo pravo stanje stvari.</p>
<p> Hotel Belvedere bio je tijekom Domovinskoga rata na prvoj liniji obrane i izgorio je, nominalna mu je vrijednost 35 milijuna njemačkih maraka, gubici su mu tri milijuna maraka, a od prvotno ukupno 97 zaposlenih dosad ih je dvadeset 'otpremljeno' sa po 8000 kuna. A zaposlenici su tijekom svih godina koliko je hotel izvan funkcije radili u po četiri smjene »kao zaštita hotela«, sve su vrijeme štedjeli ne tražeći naknadu ni za noćni rad ni za blagdane. S druge strane drže kako se menedžment ponašao i više nego rastrošno, posebice sam menedžer hotela koji, uz dva pomoćnika, do danas nije uspio izraditi socijalni program zbrinjavanja viška djelatnika. Zaposlenici stoga iz svega zaključuju da je u slučaju Belvedere riječ o pukoj preprodaji nekretnine, to jest sumnjaju u zakonitost svega što se u toj kući provodi. U zahtjevima i stavovima podržava ih i Kljunak koji je, među ostalim, rekao da je razočaran postupcima hrvatske Vlade koja, po njegovim riječima, »jednostavno ne želi raščistiti neke stvari«. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nafta i dalje rekordno skupa</p>
<p>LONDON, 12. rujna </p>
<p> - Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu nije se spustila ni nakon odluke članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o povećanju dnevne proizvodnje nafte za 800.000 barela. U utorak ujutro cijena barela nafte i dalje je ostala na približno najvišoj razini u posljednjih deset godina i na američkom je tržištu iznosila 35,28 dolara, dok je najvišu cijenu od 35,85 dolara za barel dostigla krajem prošloga tjedna.</p>
<p> Nakon odluke OPEC-a, predsjednik kartela ministar nafte Venezuele Ali Rodrigez je procijenio da situacija na svjetskom naftnom tržištu postaje krizna budući da ukupni kapacitet proizvodnje polako dostiže svoju gornju granicu. Uz OPEC, Mexico je također najavio da će krajem godine dnevnu proizvodnju nafte povećati za 200.000 barela. </p>
<p> Osim analitičara, i potrošači nafte očekuju da bi se situacija mogla i dodatno pogoršati te da bi cijena nafte mogla dostići i 40 dolara po barelu (159 litara) ovisno o tome kakva će biti zima. Svoje nezadovoljstvo cijenom nafte izrazili su i prosvjednici širom zapadne Europe. Većina analitičara pretpostavlja da će se gospodarski rast u svijetu usporiti ako cijena nafte ne padne ispod 30 dolara. Također, ako se cijena nafte ne počne spuštati, SAD će prvi put od Zaljevskog rata morati posegnuti u strateške rezerve. Njemačka vlada ističe da bi se pozitivni učinci smanjenja cijene nafte u Njemačkoj mogli uočiti tek ako cijena barela padne ispod 25 dolara. Velika Britanija se trenutačno suočava s najvećom krizom u posljednjih 25 godina zbog nedostatka nafte. No, najteže će, procjenjuju analitičari, visoka cijena nafte utjecati na gospodarstva zemalja u razvoju koje troše približno 40 posto ukupnih količina nafte. (Hina/Reuters/BBC)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dva nova ugovora o suradnji s Indijom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Protokol o gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Indije, u sklopu održavanja Pete sjednice Mješovitoga hrvatsko-indijskog odbora za trgovinu i gospodarsku suradnju, te Ugovor o zračnom prometu između Hrvatske i Indije, potpisani su u utorak u Ministarstvu gospodarstva. Protokol su potpisali zamjenik hrvatskog ministra gospodarstva Neven Mimica i tajnik ministarstva gospodarstva Indije Nripendra Misra, dok su Ugovor o zračnom prometu potpisali hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek i indijski veleposlanik Udai Singh. Ministar Tušek je istaknuo kako Hrvatska »u ovom trenutku nema zrakoplova koji bi mogli obavljati letove na tako velikoj udaljenosti, no nada se kako će u skorije vrijeme hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines, ili sama ili u suradnji s inozemnim zrakoplovnim kompanijama, moći obavljati takve interkontinentalne letove«. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci Hrvatska je u Indiju izvezla robe u vrijednosti 939.000 američkih dolara, dok je uvoz iz Indije u Hrvatsku bio deseterostruko veći - 10,6 milijuna dolara. Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Indije lani je iznosila 21 milijun dolara, od čega je hrvatski izvoz u Indiju iznosio 338.000 dolara, a uvoz iz Indije u Hrvatsku 20,8 milijuna dolara. U odnosu na 1998. godinu, lani je zabilježen trend opadanja i u izvozu i u uvozu.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatska očekuje potporu reformama, izgradnji autocesta i razminiranju</p>
<p> Mesić: Zagrebački summit je potvrda hrvatske demokracije / Severin: Ljudi u regiji joą nisu osjetili koristi i učinke Pakta / Tomčić: Regionalna suradnja, kao osnovno načelo Pakta, ostvaruje se kroz izgradnju strateąkih cestovnih pravaca, između zapadne, srednje i jugoistočne Europe</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Predsjednik RH Stipe Mesić u utorak navečer na Pantovčaku upriličio je svečano primanje za sudionike parlamentarnog summita Pakta o stabilnosti te diplomatski zbor u RH. Tom prilikom Mesić istaknuo je da je "taj dosad najveći međunarodni skup u Hrvatskoj potvrda hrvatske demokracije", odnosno funkcioniranja Hrvatske kao pravne drľave. Europa se udruľuje pa i Hrvatska ľeli sudjelovati u tim procesima "i to kao prva u regati", riječi su hrvatskog predsjednika.</p>
<p>Pakt o stabilnosti je jedan od vaľnih mehanizama kojim se u ovom dijelu Europe potiču integracije, a sprječavaju konflikti. Većinu otvorenih pitanja sa susjedima Hrvatska je rijeąila, ali joą uvijek, ustvrdio je Mesić, ostaje "remetilački faktor tj. Miloąević i tamoąnja opozicija", koja se natječe sa srbijanskom vlaąću u nacionalizmu.</p>
<p>"Podrľavamo stoga one snage u Srbiji koje će traľiti svoje mjesto u Europi, a Srbe izvan matične zemlje smatrati mostom suradnje, a ne temeljem za teritorijalna posizanja", zaključio je predsjednik Mesić.</p>
<p>Da je Pakt o stabilnosti demokratski test danaąnje Europe, potvrdio je i predsjednik talijanskog parlamenta Luciano Violante.</p>
<p>Nakon općih mjesta o Paktu, kao vaľnom institutu za postizanje integracija u jugoistočnoj Europi, te ocjene da je Hrvatska pri tom vaľan čimbenik, predsjednik Parlamentarne skupątine OESS-a Adrian Severin upozorio je na konferenciji za novinare u zgradi Sabora da "ljudi u regiji joą nisu osjetili koristi i učinke Pakta". </p>
<p>Izbori u SRJ najveći su izazov za regiju, rekao je Severin, ali je odbio govoriti o mogućim ishodima, odnosno posljedicama jugoslavenskih izbora, 24. rujna. Upitan da komentira Đukanovićevu najavu o mogućem bojkotu izbora u Crnoj Gori, Severin je oprezno kazao da su izbori standardna arena za političko nadmetanje te je pitanje bi li bojkot bio najbolji potez. Za izjavu Vojislava Koątunice, da neće surađivati s Haaąkim sudom u slučaju izborne pobjede, Severin je rekao da su takve izjave dio predizborne retorike, "jer se izbori ne dobivaju s politički korektnim izjavama".</p>
<p>Parlamentarni summit Pakta o stabilnosti, koji zavrąava u srijedu, bio je prigoda za čitav niz bilateralnih sastanaka. Zbog skorih izbora u SRJ pozornost domaće javnosti osobito su izazvali razgovori predsjednika Sabora Zlatka Tomčića s predsjednikom parlamenta Crne Gore Svetozarom Marovićem. Prvi crnogorski parlamentarac izrazio je zadovoljstvo napredovanjem odnosa s Hrvatskom, ali i inicijativama i osobito projektima za obnovu regionalne infrastrukture, koji su predviđeni Paktom o stabilnosti. </p>
<p>Izbori krajem rujna u SRJ bit će "ispit zrelosti srbijanskog čovjeka" a u slučaju pobjede opozicije Marović je istaknuo da vjeruje u zajednički ľivot Srbije i Crne Gore u okviru jugoslavenske federacije. Na novinarski upit pribojava li se incidenata tijekom izbora, Marović je kazao da očigledno na izborima neće biti "promatrača niti kontrole", a ne treba isključiti ni mogućnost da Miloąević u slučaju poraza ne preda mirno vlast. Obnova i razvoj gospodarstva, političke reforme te dugoročno stabiliziranje jugoistočne Europe, temeljni su ciljevi Pakta o stabilnosti koji su u utorak isticali svi sudionici parlamentarnog summita Pakta, njih 45, tijekom plenarne sjednice koja se odrľava u Hrvatskom drľavnom Saboru. </p>
<p>Da bi Pakt opravdao svrhu, utvrđenu lani na sarajevskom summitu, potrebno je ostvariti čitav niz konkretnih projekata. Regionalna suradnja, kao osnovno načelo Pakta ostvaruje se, kako je istaknuo domaćin summita Zlatko Tomčić, kroz izgradnju strateąkih cestovnih pravaca, između zapadne, srednje i jugoistočne Europe. Prema Tomčićevom miąljenju, Pakt je optimalan okvir za pomoć u razminiravanju Hrvatske ali i za povratak izbjeglica i prognanika. Povrh toga, hrvatski predstavnici su na zagrebačkom summitu (u utorak) u viąe navrata isticali da je Pakt pogodan okvir za postizanje hrvatskih vanjskopolitičkih prioriteta, dakle za ulazak Hrvatske u EU i NATO.Suradnja među parlamentima regije jugoistočne Europe nuľna je potpora u ostvarenju navedenih ciljeva Pakta, ali i mehanizam demokratske kontrole te regionalne asocijacije, istaknuto je u radnom dijelu parlamentarnog summita u Hrvatskom drľavnom saboru.</p>
<p>Sastanak na vrhu Pakta o stabilnosti zavrąit će u srijedu prihvaćanjem tzv. Zagrebačke deklaracije. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kuštrak: Ograničenjem bescarinskog uvoza država štiti legalnu trgovinu</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Ograničenje bescarinskog uvoza na kilogram, odnosno litru pojedinog proizvoda nije mjera kojom država štiti tajkune, nego legalnu trgovinu koja plaća poreze. Istaknuo je to u utorak na konferenciji za novinare zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, dodavši da će ta mjera obeshrabriti švercere, a neće utjecati na standard građana. </p>
<p>»U sklopu drugih mjera kojima ćemo se boriti protiv šverca, te osjetnog pada carina čim Sabor potvrdi ulazak Hrvatske u WTO, očekujemo da će i destimulacija shoppinga u inozemstvu, već tijekom ove jeseni i zime postrupno srušiti cijene svih proizvoda u našim trgovinama, pa građani više neće imati ni razloga za odlazak u kupovinu preko granice«, istakao je Kuštrak, odlučno tvrdeći da je bivšoj vlasti stimulacija sive ekonomije služila kao socijalna mjera što se više ne može tolerirati.</p>
<p>Ravnateljica Carinske uprave Ministarstva financija mr. Katarina Bakija naglašava da ograničenje uvoza bez plaćanja carine nije administrativna mjera nego je ona proizašla iz konzultacija sa carinskim stručnjacima iz cijele Europe, koji su ustvrdili da je već i iznos od 300 kuna vrijednosti robe za koju se ne plaćaju carina i porez, čista olakšica za shopping u inozemstvu kakvu nema niti jedna europska zemlja. </p>
<p>»U svijetu je normalano da se na svu robu kupljenu u jednom danu u stranoj zemlji naplaćuje carina. Nismo htjeli ići predrastično pa smo ostavili bescarinski uvoz do 300 kuna, ali smo ograničili uvoz nekih proizvoda«, kazala je mr. Bakija napominjući da prosječna obitelj još uvijek može bez plaćanja carine uvesti dovoljno ulja, šećera i ostalih proiozvoda za osobne potrebe.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Njavro: Neka se Vlada pobrine da ulje i u Hrvatskoj bude sedam kuna</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Na novu Vladinu mjeru kojom se količinski ograničava uvoz robe u Hrvatsku na jedan kilogram ili litru prehrambenih proizvoda, kritički je reagirao i HDZ. Na konferenciji za novinare u utorak, predsjednik HDZ-ova Odbora za gospodarstvo Đuro Njavro rekao je kako je ta mjera »najbolji pokazatelj nedostatka cjelovite gospodarske politike nove Vlade, koja će najviše naštetiti hrvatskom građaninu i turističkoj Hrvatskoj«.</p>
<p>Njavro je istaknuo da je ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), Hrvatska morala napustiti model zaštite granica količinskim ograničenjima. »To je sasvim neprimjeren način uplitanja države u gospodarsku politiku i vrijeđanje hrvatskog građanina da je 'švercer'«. rekao je Njavro. Pojasnio je da će takva mjera još više stajati državu zbog pojačana nadzora carine.</p>
<p>»Od te carinske odredbe neće imati koristi ni hrvatsko gospodarstvo, jer su naše prodavaonice i tako prepune stranih proizvoda. A što je s hrvatskim turizmom, pa mi bismo trebali biti zemlja u koju će svaki vikend ući više od 100.000 turista«, upitao je Njavro, poručivši novoj Vladi neka se pobrine da »ulje i u Hrvatskoj stoji sedam kuna «.</p>
<p>HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker podsjetio je da je Vlada u predizbornoj kampanji obećala i smanjenje javne potrošnje. »Hrvatski državni sabor i Ured Predsjednika već su prekoračili dopušten limit, pa su tako u odnosu prema svibnju prošle godine, javni rashodi povećani za čak 3,7 posto«, upozorio je Šuker. »U ovih šest mjeseci, izborni su pobjednici suprotno obećanjima, povisili cijenu naftnih derivata, cijenu električne energije za čak 25 posto, a sada i ova količinska zabrana uvoza«, nabrojao je Šuker, zaključivši da je HDZ jedina stranka koja ima cjelovit program za hrvatsko gospodarstvo i koja zna kako riješiti probleme u gospodarstvu.</p>
<p>Na kraju se članica Predsjedništva HDZ-a zadužena za odnose s javnošću Jadranka Kosor osvrnula i na nedavno održane lokalne izbore, napomenuvši da je HDZ u Slatini i Pitomači dobio više od 25 posto glasova. »Takav je rezultat odličan pokazatelj da je zaustavljen pad HDZ-a, te da se vraća ugled naše stranke«. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Treba smanjiti PDV na hranu, a ne ograničavati uvoz, upozorava Kajin</p>
<p>RIJEKA, 12. rujna</p>
<p> - »Kad bi ovo bio udar na švercere, onda bi pod kontrolu najprije trebalo staviti granicu i poslovanje s najvećom bescarinskom prodavaonicom na svijetu - Hercegovinom, iz koje u Hrvatsku ulazi zapadnoeuropska roba nabavljena uz jedan posto carine. Ove nove carinske mjere udar su na sirotinju, građane koji vani kupuju hranu da bi preživjeli« , kazao je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin. </p>
<p>Za hrvatski vanjsko-trgovinski deficit od 3,3 milijarde američkih dolara u minuloj godini, te dodatnih 500 milijuna dolara u ovoj, glavni krivci svakako nisu građani koji vani kupuju ulje i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, rekaoje Kajin. Njega ova situacija neodoljivo podsjeća na '80-te kad je Milka Planinc uvela vrlo nepopularne mjere zabrane uvoza živežnih namirnica. On smatra da bi se više kupovalo kod kuće kad bi bio niži PDV na hranu, koji se u razvijenim europskim zemljama kreće oko deset posto. Podsjetio je i na to da prosječna potrošačka košarica u Hrvatskoj košta 1.200 maraka, Sloveniji 700 maraka, a u BiH i Mađarskoj 400 maraka. Kajina čudi i to kako HEP najavljuje do kraja ove godine gubitak od 200 milijuna kuna, i to uz sva poskupljenja struje, dok je od 1993. do 1999.. kad nije bilo poskupljenja struje, to državno poduzeće poslovalo s dobitkom.</p>
<p>IDS-ov gradonačelnik Opatije dr. Axel Lutenberger je na konferenciju donio 1,5 kilograma talijanske tjestenine, nesretan što će ubuduće morati plaćati carinu na težinu veću od jednog kilograma. Njega najnovija carinska odluka podsjeća na, kako je rekao, »vladavinu Pol Potovih Crvenih kmera« . »Ili su naši ministri izgubili osjećaj za realnost, ili se možda radi o grešci ili potpunoj nesposobnosti odgovornih ljudi, ali ne bih isključio ni mogućnost da je sve to napravljeno kako bi se dodatno bogatili hrvatski tajkuni«, zaključuje Luttenberger. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>LS sumnja u ustavnost naputka o ograničavanju uvoza</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - »LS će tražiti da se ispita ustavnost carinskoga naputka kojim se ograničava uvoz osnovnih prehrambenih proizvoda za osobne potrebe. To je izravan udar na najsiromašnije slojeve stanovništva, a država nije napravila ništa da bi se u Hrvatskoj moglo kupovati jeftinije. Pa nisu valjda svih 90 posto građana koji su protiv te mjere šverceri?!«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić. LS-ovci, naime, sumnjaju u ustavnost naputka, smatrajući da Carinska uprava i Vlada takve odluke ne mogu donositi mimo Sabora, rekao je Kramarić.</p>
<p>Politička tajnica stranke Helena Štimac-Radin kritizirala je pak ministra financija Matu Crkvenca, ocijenivši njegovo ograđivanje od naputka neodgovornim, neprimjerenim i neozbiljnim »Te mjere nisu mogle biti donijete bez njegova znanja i utjecaja i on mora objasniti njihov smisao«, istaknula je politička tajnica, tvrdeći kako represivne mjere ne mogu i neće dovesti do smanjenja sive ekonomije i šverca, te da je smiješno proglašavati da su dvije litre ulja namijenjene za šverc. LS-ovci smatraju, ističe Kramarić, da osumnjičenima i uhićenima za zločine u Ahmićima treba suditi u Haagu, jer će to pomoći dokazivanju Blaškićeve nevinosti. Smatra također da bi se šestorica trebala sastati i o tome postići konsenzus. Politička tajnica osudila je pak rasprave o tome jeli HDZ zločinačka organizacija smatrajući ih besmislenim i prizemnim. »Niti jedna stranka ne može biti zločinačka organizacija, iako to ne znači da pojedini članovi stranke nisu činili zločine, ali to će odlučiti pravosuđe, a ne političari i mediji«, kaže Helena Štimac-Radin.</p>
<p>Osvrćući se na najave svojih protukandidata u utrci za mjesto predsjednika LS-a Mladena Vilfana i Bože Kovačevića, da će u drugome krugu izbora pozvati svoje birače da ne podupru Kramarića, on je rekao kako će on, izgubi li u prvome krugu, svoje birače pozvati da podupru izabranog predsjednika. »Ne vidim tu nikakvu urotu, a Kovačević i Vilfan su dovoljno iskusni da znaju da raskol ne može pomoći stranci i da mir u stranci nema alternative«, rekao je Kramarić. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Gareljić i Miller o suradnji sa zapovjedništvom snaga SAD-a </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - U službeni posjet Ministarstvu obrane i Oružanim snagama (OS) u utorak je došao direktor Programa međunarodne suradnje sa zapovjedništvom snaga SAD-a u Europi (JCTP-USECOM) brigadir John G. Miller. Teme razgovora brigadira Millera sa zamjenikom ministra obrane Zlatkom Gareljićem i zamjenikom načelnika Glavnog stožera OS-a, general bojnikom Damirom Krstičevićem ticale su se dosadašnje razine uspješnosti JCTP-a, osiguranja njegova kontinuiteta i oblikovanja godišnjih planova.</p>
<p>»Cilj programa, koji se u Hrvatskoj provodi već pet godina, je približavanje hrvatskoga obrambenog sustava zapadnim sustavima, u ovom slučaju SAD-u, dakle, razvoj Oružanih snaga i Ministarstva obrane u okruženju zapadnih demokracija, otvorenog tržišnoga gospodarstva, političke demokracije i ljudskih prava. Suradnja, u kojoj je dosad sudjelovalo više od 5.000 sudionika iz OS-a i MORH-a, na više od 300 različitih seminara i konferencija u i izvan Hrvatske, bit će nastavljena. Ovogodišnji program se već uspješno realizira, dogovoren je program za sljedeću godinu, a u naznakama su i dijelovi programa za 2002.« istaknuo je Gareljić. Također je dodao da je u programima riječ o različitim segmentima obrambenog sustava - upravljanju obrambenim resursima, obrambenome planiranju, civilnovojnim odnosima i, posebno, o demokratskom nadzoru Oružanih snaga.</p>
<p>»Prvi je razlog posjeta obilazak našeg tima za vezu koji je ovdje već pet godina i nadam da će ovdje i ostati još neko vrijeme. Drugi je razlog posjeta dogovor o budućoj suradnji i unapređenju te suradnje. Trebamo nastaviti prema istim smjernicama i nadam se da smo i mi i Hrvatska na istom putu«, zaključio je, ističući razloge svojeg posjeta Zagrebu, brigadir Miller. (V.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Plaće u javnim i državnim službama od 1. listopada rastu barem pet posto! </p>
<p>Procjena je to Vilima Ribića, predsjednika Matice sindikata javnih službi, koja proizlazi iz kolektivnoga ugovora što ga je Vlada proljetos potpisala sa sedam sindikata javnih službi / Prema tom ugovoru, sa 1. listopada plaće u javnim i državnim službama treba uskladiti s kretanjem plaća u javnim i državnim poduzećima </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Sa 1. listopada plaće u javnim i državnim službama uskladit će se s kretanjem plaća u javnim i državnim poduzećima. Takvu »vezanu trgovinu« ugovorila je proljetos u kolektivnom ugovoru Vlada sa sedam sindikata javnih službi, a kao ustupak za tada smanjene bruto plaće za pet posto. Vlada je tada najavila da će zaustaviti i rast plaća u državnim poduzećima. Kako to nije i učinila, iz lukave odredbe ugovora profit će izvući sindikati.</p>
<p>»Nemamo još relevantnih podataka o rastu plaća u državnim i javnim poduzećima, ali procjenjujemo da bi plaće u javnim i državnim službama mogle rasti najmanje pet posto! Vlada nije napravila svoj dio posla, ali je nama učinila dobro«, ističe, ne skrivajući zadovoljstvo, predsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić. Prema ugovoru, naime, plaće u javnim službama dijele sudbinu plaća u državnim poduzećima, odnosno rast ili pad u odnosu prema siječnju ove godine. </p>
<p>Koliko će, već s isplatama u studenome, porasti plaće u osnovnom i visokom školstvu, znanosti, kulturi, socijalnoj skrbi i državnoj upravi, ovisi o analizama rasta plaća u 11 djelatnosti javnih i državnih poduzeća, a onda i o spremnosti Vlade da poštuje ugovoreno. Ribić napominje da je sindikatima izuzetno važan rast plaća u studenome, jer će takva razina plaća vjerojatno ostati za sljedeće tri godine. Matica je, naime, spremna odreći se budućeg rasta plaća, ako to bude vrijedilo i za sve druge plaće u državi. </p>
<p>Ovih se dana podignula bura među gospodarskim sindikatima zbog nespretnog naputka ministra financija Mate Crkvenca ZAP-u da do daljnjega obustavi isplatu plaća u javnim i državnim poduzećima. Ministar je kasnije objasnio da nije riječ o zabrani, nego da je htio spriječiti nekontroliranu isplatu u onim poduzećima, koje za to imaju novac, a koja bi time željela spriječiti ograničenje plaća do kraja godine.</p>
<p>Crkvenac je, iako je naputak uputio na krivu adresu (ZAP-u, umjesto upravama poduzeća), očito htio spriječiti da se, naprasnim isplatama u državnim poduzećima, povećaju obveze države prema javnim i državnim službama. Već to što su plaće u državnim poduzećima rasle znači veći izdatak iz državnog proračuna za plaće u javnim i državnim službama. A ako bi se naglo isplaćivale još i povišice, državni bi trošak za plaće bio još veći, ne samo u ovoj, nego i u sljedeće tri godine.</p>
<p>No čini se da je ipak u toj čitavoj priči zakasnio Crkvenac, odnosno Vlada, jer sve do sada, kako se bliži 1. listopada, nije zagrebla u problem plaća u državnim poduzećima. Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever, središnjice koja ima članstvo u većini javnih poduzeća, napominje kako Vlada nikada nije sa sindikatima službeno razgovarala o smanjenju plaća ili korekciji kolektivnih ugovora u državnim poduzećima, a niti su to pitanje potegnule uprave poduzeća. </p>
<p>O namjeri da se u sljedeće tri godine zaustavi rast plaća i u poduzećima u državnom vlasništvu Vlada nam šalje poruke putem novina, ističe Sever, a u javnosti se pokušavaju sotonizirati javna poduzeća zbog navodno visokih plaća, a drugi jedva preživljavaju. U NHS-u će ovih dana završiti analizu rasta plaća u javnim poduzećima kako bi parirali podacima Vlade. </p>
<p>Prema dosadašnjim spoznajama, plaće u javnim poduzećima većinom su se isplaćivale u skladu s kolektivnim ugovorima, ističe Sever i dodaje kako se u slučaju probijanja ugovora plaće trebaju korigirati, ali do razine koju dopušta kolektivni ugovor. Napominje da, na primjer, u Ini plaće od veljače do srpnja uopće nisu rasle, ali su porasle u veljači u odnosu prema siječnju, jer se tada počelo s primjenom kolektivnog ugovora.</p>
<p>Kolektivni ugovori u većini javnih poduzeća istječu potkraj godine, a sa sindikatima su ih, u ime bivše vlasti, ugovorile uprave poduzeća. »Pozivamo Vladu da poštuje kolektivne ugovore do kraja godine, odnosno dok ne isteknu. To bi s Vladine strane bio povoljan signal socijalnim partnerima, s kojima želi potpisati socijalni pakt i socijalni mir«, poručuje Sever. </p>
<p>Sindikati, dakle, očekuju da Vlada neće do kraja godine dirati plaće u javnim poduzećima. Vlada, doduše, može pokrenuti izmjene ili čak otkazati sadašnje kolektivne ugovore, kako bi se plaće u javnim poduzećima smanjile već do kraja godine. Sever ne vjeruje da će se to i dogoditi, jer drži da se to Vladi ne bi isplatilo i da je mudrije ugovoriti politiku plaća za ubuduće.</p>
<p>»Spremni smo pregovarati o kolektivnim ugovorima javnih poduzeća za sljedeće razdoblje. Svjesni smo da će Vlada tražiti zaustavljanje ili smanjenje plaća. Pregovarat ćemo i o tome, ali samo uz argumente s Vladine strane i uz uvažavanje sindikata kao ravnopravnih partnera. U suprotnome, Vlada će odgovor sindikata osjetiti kroz sindikalne pritiske«, ističe Sever. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Duško Radić jednoglasno imenovan glavnim urednikom Hrvatskog radija</p>
<p>Vijeće HRT-a podržalo prijedlog jesenske sheme televizijskoga programa / Ukida se prijenos središnjega »Dnevnika« na 2. programu, jer je pokrivenost Hrvatske 1. programom HTV-a stopostotna </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Vijeće HRT-a u utorak je jednoglasno imenovalo Duška Radića, dosadašnjeg urednika 2. programa Hrvatskog radija, novim glavnim urednikom Hrvatskog radija. </p>
<p>Radić je formalno imenovan na četiri godine, ali kako se do kraja godine očekuje donošenje novoga zakona o HRT-u, njegov će mandat trajati do raspisivanja novoga natječaja za to mjesto. </p>
<p>Članovi Vijeća podržali su prijedlog direktora HRT-a Mirka Galića, koji je Radića ocijenio najboljim rješenjem među 21 kandidata koliko ih se prijavilo za glavnog urednika Hrvatskog radija. </p>
<p>Radić ima bogato iskustvo radijskog novinara, a dokazao se i kao urednik na Radio Sljemenu, u vrijeme kada je to bio najslušaniji radio na području Zagreba, te kao urednik 2. programa Hrvatskog radija koji je slušanost toga programa sa dva posto podigao na 19 posto. Osim toga, predložio je najbolji program, s naglaskom na profesionalnu i tehnološku modernizaciju Hrvatskog radija, istaknuo je Galić. </p>
<p>Vijeće HRT-a je također podržalo prijedlog jesenske sheme televizijskoga programa koji je predstavila glavna urednica HTV-a Neda Ritz.</p>
<p>Jedna od glavnih novosti u informativnom programu HTV-a jest ukidanje prijenosa središnjega »Dnevnika« na 2. programu. U to vrijeme na 2. programu će se emitirati »laganija serija«, koja će kasnije biti reprizirana, najavila je Neda Ritz. </p>
<p>Budući da je pokrivenost Hrvatske 1. programom HTV-a stopostotna, više nema razloga za dvostruko prenošenje »Dnevnika« koje, osim toga, asocira na prošla vremena kada se građane na taj način pokušavalo prisiliti na gledanje neke emisije, pojasnila je Neda Ritz.</p>
<p> U sklopu informativnog programa najavljene su neke nove emisije - »TV forum« koji će obrađivati najaktualnije teme hrvatskoga društva, a vodit će ga Tihomir Ladišić i Hloverka Novak-Srzić, »Nedjeljom u 2« Damira Matkovića u kojoj će novinari razgovarati s osobom tjedna iz područja kulture, politike, gospodarstva itd., te mozaična emisija »Svakodnevica«, koja će uživo nastojati odgovoriti na svakodnevna pitanja i probleme hrvatskih građana.</p>
<p> Novosti u dokumentarnom programu bit će serija »Život nema kraja« o ljudima koji su ostali na margini događaja, iako svojim radom i životom zaslužuju pozornost, »Globalno sijelo« Joška Martinovića koji će uz pomoć najsuvremenije tehnologije nastojati oko neke teme povezati hrvatske gradove i mjesta, kao i »Pravo i pravda« Gorana Milića o pravnim situacijama iz svakodnevice.</p>
<p> U sklopu dokumentarnog programa najavljeni su i neki projekti koji neće biti gotovi za emitiranje u novoj programskoj shemi. To su »Memoari« Obrada Kosovca o novijoj hrvatskoj povijesti, te veliki projekt Luke Mitrovića pod naslovom »Raspad Jugoslavije«.</p>
<p> Glavna urednica HTV-a najavila je nove domaće TV filmove, serije, drame i adaptacije kazališnih predstava, kao i ciklus svih do sada snimljenih hrvatskih igranih filmova, od »Lisinskoga« do danas.</p>
<p> Zabavni program predviđa veći broj različitih glazbenih emisija, od zabavne i etno glazbe do rocka i jazza, kao i novi nedjeljni show u večernjem terminu. Zabavni program uz to nudi mozaične tjedne emisije, poput »Latinice«, kvizove, kontakt-emisije i različite igre, a priprema se i povratak nekada vrlo popularne »Kviskoteke«.</p>
<p> Vijeće HRT-a prihvatilo je prijedlog direktora HRT-a Mirka Galića o prestanku emitiranja programa HRT Nacionala putem satelita. Emitiranje HRT Nacionala, koji samo reciklira već emitirani program, godišnje stoji više od pet milijuna kuna, a iznajmljivanjem toga kanala može se godišnje zaraditi četiri milijuna kuna, istaknuo je Galić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Pusić: Hrvati iz Bosne nam se u početku nisu obraćali, jer su bili pod utjecajem HDZ-a i HSP-a</p>
<p>Koje su inicijative Građanskog odbora za ljudska prava u sljedećem razdoblju, pitali smo predsjednika te organizacije Zorana Pusića.</p>
<p>- Imamo desetke slučajeva ljudi bespravno izbačenih iz svojih stanova u Zagrebu, Gospiću i nekim drugim hrvatskim gradovima za koje se nadamo da će napokon biti rijeąeni. Spreman je i projekt razvoja privatnog poduzetniątva na području Korduna i nudimo stalnu pravnu pomoć zbog neregularna gubljenja posla nekih hrvatskih građana. Pripremamo se i za Europsku konferenciju o ljudskim pravima u Strasbourgu početkom listopada. Uz predstavnike Vlade pozvani smo i mi, kao jedina nevladina udruga iz Hrvatske i mislim da će naąe iskustvo Europi biti zanimljivo.</p>
<p>¤ Kako ocjenjujete zaątitu ljudskih prava u Hrvatskoj?</p>
<p>- Slučaj Levar je pokazao da ubojicama viąe ne smeta ni to ąto ste Hrvat. Stvari koje je rekao bile su opasne za neke ljude. U sredini kakva je Gospić trebalo je hrabrosti za ono ąto je Levar učinio. Pratimo sve događaje u vezi s njegovim ubojstvom. Razgovarao sam s njegovom udovicom i mislim da ćemo organizirati fond pomoći za njegova sina. Drľava mu se bez sumnje treba oduľiti. </p>
<p>¤ Vjerujete, dakle, da je riječ o zločinu?</p>
<p>- Mislim da je riječ o zločinu i neke stvari govore u prilog tome. Levar je bio izopćen iz svoje sredine, jer je govorio o zločinima o kojima se u Gospiću zna. U listopadu 1991., između 100 i 120 viđenijih hrvatskih Srba je nestalo, odvedeni su iz svojih kuća i strijeljani. Pa i pučki pravobranitelj Klarić je o tome govorio.</p>
<p>¤ Kako to da haaąki istraľitelji prigodom istrage nisu niąta naąli?</p>
<p>- To je ąiroko područje, a moľe se rijeąiti trupala na različite načine za sedam, osam godina. U Gospiću su se događali zločini prema nacionalnome ključu i počinitelji su se bojali suviąnih svjedoka.</p>
<p>¤ ©to vi kao humanitarna organizacija moľete učiniti?</p>
<p>- O zločinima sam govorio i 1996. i u tome sam bio prilično usamljen. Sad se o njima mnogo viąe govori i samo mogu reći da je pravda dostiľna. Zločini tog tipa moraju biti kaľnjeni. I za Hrvatsku je takva vrsta katarze nuľna. Ljude se ne smije proganjati zato ąto su drukčijeg političkoga miąljenja. Na tome demokracija jedne zemlje prolazi ili ne.</p>
<p>¤ Neki vam spočitavaju da pomaľete samo srpskim izbjeglicama?</p>
<p>- Nikada nismo pitali tko je koje nacionalnosti. Nedavno smo nedaleko od Gvozda susreli staricu koja je ľivjela u nemogućim uvjetima. Donijeli smo joj televizor, a ona me je na to pitala jesam li mislio da je Srpkinja. Ona je iz sela pokraj Banje Luke i zamolila me mogu li ąto učiniti da se vrati i umre u svome selu. Godine 1993. viąe smo puta angaľirali Nikolu Banovića, odvjetnika iz Beograda, koji je branio Hrvate na području 'SAO Krajine' od Martićeva reľima. ©to se tiče humanitarne pomoći, idemo većinom na područje Banovine i Korduna, gdje je mnogo sela razbacano na velikoj povrąini. Dalje ne idemo zbog čisto materijalnih razloga. Jedan naą član odlazi iz ©ibenika u Knin i područja koja mu gravitiraju. </p>
<p>Od kraja 1996. humanitarna pomoć je koncentrirana na Sisak i Kordun, gdje je većinom srpsko stanovniątvo, mada je tu bilo i hrvatskih izbjeglica iz Bosne koji nam se u početku nisu obraćali, jer su bili pod utjecajem ekstremnih stranaka, poput HDZ-a i HSP-a.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Realizacija »Njavrinih kredita« trajat će dok se ne potroši osigurani novac</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Realizacija stambenih kredita uz potporu države putem Fonda za dugoročno financiranje stanogradnje, takozvanih Njavrinih kredita, nastavit će se sve do iskorištenja osiguranog novca, doznajemo od člana Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Krešimira Leke.</p>
<p>Neiskorišteno je još 54,8 milijuna kuna sredstava subvencije, odnosno 128,1 milijun kuna zajedno s novcem Privredne banke Zagreb, koja su namijenjena realizaciji programa financiranja stanogradnje uz potporu države, napominje Leko. Do sada, odnosno zaključno sa 31. kolovoza, ističe on, odobreno je 959 kredita, a, prema podacima Privredne banke Zagreb, s kojom krajnji korisnici stambenih kredita zaključuju ugovore, zaključeno je 885 ugovora. Za stambene je kredite osigurano ukupno 350 milijuna kuna. Iz proračuna Republike Hrvatske 1998. je osigurano i doznačeno HBOR-u 150 milijuna kuna, što zajedno sa sredstvima Privredne banke čini 350 milijuna kuna. Rebalansom proračuna za 1999. godinu predviđena sredstva za financiranje stanogradnje također su bila 150 milijuna kuna, ali ona nisu doznačena HBOR-u, upozorava Leko.</p>
<p>Podsjetimo da je taj program kreditiranja izazvao veliko zanimanje javnosti, a na natječaj se prijavilo čak 12.000 potencijalnih korisnika kredita. Prednost za ostvarivanje prava na kredit imale su mlade obitelji, u kojima su oba supružnika mlađa od 35 godina, te oni s višim stupnjem obrazovanja i većim brojem djece. No unatoč velikom zanimanju, realizacija kredita teče usporeno. Jedan dio odobrenih kredita nije realiziran, pojašnjava Leko, većinom zbog dugotrajne procedure prikupljanja potrebne dokumentacije. Naime, korisnici kredita moraju pribaviti dokumentaciju za korištenje kredita - od građevinske dozvole, projektne dokumentacije i troškovnika do kupoprodajnih ugovora i računa. Uz to, trebaju i određeno vrijeme za odabir adekvatna stambenog prostora, a nerijetko i za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. (I.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ekološka poljoprivreda je svjetski trend, a kod nas aktivnost nekoliko udruga </p>
<p>Baš se u ekološkoj proizvodnji treba stvoriti prepoznatljiv hrvatski proizvod, smatra ministar obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek, koji je istaknuo da je za taj program rezervirano 45 milijuna kuna / Treba donijeti zakonsku regulativu koja će poduprijeti postojeći interes za proizvodnju zdrave hrane, istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Ekološku poljoprivredu treba prepustiti stručnjacima, a na Vladi i Saboru je da stvori takvu zakonsku regulativu koja će poduprijeti postojeći interes za proizvodnju zdrave hrane, rekao je u utorak na HSS-ovu okruglom stolu o ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva </p>
<p>Govoreći o agraru, Pankretić je napomenuo da ekološka poljoprivreda čini u svijetu deset posto ukupne poljoprivrede proizvodnje, a kod nas se taj svjetski trend svodi na aktivnost nekolicine udruga. Na Pelješcu, na primjer, naveo je ministar, tamošnji vinogradari ne koriste »pesticide i herbicide«, ali imaju problema u plasmanu kvalitetnih vina na tržištu. Drugim riječima, u proizvodnju zdrave hrane nužno je uključiti i »poduzetnički duh«. </p>
<p>Ministar obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek rekao je da nepostojanje zakona o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, (koji je u saborskoj proceduri), te institucija koje bi verificirale »ekološku proizvodnju«, stoji na putu razvoja domaće ekopoljoprivrede koja će u 21. stoljeću činiti između 20 i 30 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje. Ministar Pecek je pozvao na suradnju nevladine udruge, koje se bave ekološkom poljoprivredom, te istaknuo dva projekta razvoja obiteljskih gospodarstava. Prvi projekt razvoja ekološke proizvodnje već se provodi u deset županija, a uskoro će u njega biti uključene još dvije županije i za njegovo provođenje je osigurano 350 milijuna kuna. Drugi projekt ima za cilj stvoriti, osim Vegete i Sumameda, hrvatski proizvod koji bi imao »zeleni znak«, a za njegovu provedbu je osigurano 45 milijuna kuna.</p>
<p>Govoreći o ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj, dr. Zvonimir Sabati, predsjednik Stručnoga vijeća HSS-a, napomenuo je da je komercijalna poljoprivreda, što je u raspravi više puta ponovljeno, jedan od najvećih onečistača okoliša. Uz to, ustvrdio je da su domaće trgovine pune »genetski modificirane hrane«, te je najavljena »serija HSS-ovih okruglih stolova o ovoj temi«. Nadalje, kako se čulo, udruga »Živa zemlja« ima ogledna poljoprivredna imanja »zdrave hrane« u okolici Vrbovca (Zrno), te u Čakovcu i Bribiru, ali nije osmišljen put između proizvodnje i potrošnje »zdrave hrane«. </p>
<p>Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja napomenuli su da je ekološka poljoprivreda »početak odgovora na globalne probleme vezane za zaštitu prirode«. Naime, intenzivna poljoprivredna proizvodnja najviše onečišćuje tlo koje je najveća »ekološka vrijednost«, te je za jesen najavljeno donošenje zakona o tlu i zakona o zaštiti prirode. </p>
<p>Na pomanjkanje zakonske regulative upozorila je Dijana Čizmadija, članica saborskog odbora za zaštitu okoliša, napominjući da bi valjalo »povezati zakon o ekološkoj poljoprivredi sa strategijom zaštite okoliša«. Što se tiče zakona o ekološkoj poljoprivredi, predviđen je i nadzor nad korištenjem prehrambenih proizvoda koji se proizvode neekološki. No, iako je predviđeno stimuliranje ekološke proizvodnje, za to nisu osigurana i sredstva iz državnog proračuna.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza Ivan Kolar nije se složio da za isplativu poljoprivrednu proizvodnju treba imati »60 hektara zemljišta«. On drži da se povrće može uspješno uzgajati i na »jednom hektaru zemlje, ako je riječ o ciljanoj proizvodnji«. Uz to, kaže Kolar, nužno je mijenjati postojeće zakone, jer postoji interes stranih ulagača za proizvodnjom »zdrave hrane«. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Uhićeni Tihomir Orešković, Milan Karić i još 12 osoba</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su sudjelovali u organizaciji i izvršenju ubojstva Milana Levara, koji je prije nekoliko godina svjedočio pred Haaškim sudom o zločinima počinjenim u Gospiću, u utorak prijepodne djelatnici MUP-a uhitili su u Zagrebu Tihomira Oreškovića i još 10 osoba, dok su pripadnici Vojne policije u Gospiću lišili slobode časnika sigurnosne izvještajne službe (SIS) Milana Karića, te umirovljenike časnike Hrvatske vojske Ivana Rožića i Ivicu Čačića. </p>
<p>Tu vijest je u utorak objavila HTV u II Dnevniku u 19.30 sati. Međutim, već tijekom ranih poslijepodnevnih sati novinari su iz svojih dobro obaviještenih izvora saznali da se istraga oko mogućih počinitelja Levarova ubojstva steže. Tako su, na primjer, novinari u ranim poslijepodnevnim satima upitali premijera Račana, može li komentirati pojačanu aktivnost pripadnika MUP-a u samom središtu Zagreba, tijekom prijepodneva, i je li to u vezi s mogućim hapšenjem potencijalnih krivaca za Levarovo ubojstvo? Premijer Račan nije izravno odgovorio ali je naglasio kako će Hrvatska postati uredna pravna država i da nitko ne misli da će njegov zločin biti zaboravljen ili neotkriven.</p>
<p>Ni zamjenik premijera Goran Granić, nešto posije 18 sati, na konferenciji za novinare, održanoj povodom sastanka Vladine Komisije za suradnju s Haaškim sudom, nije htio komentirati glasine o tome da su uhapšeni pojedinci za koje se osnovano sumnja da su sudjelovali ubojstvu Milana Levara. Potvrdio je, međutim, da je policijska istraga u završnoj fazi i da se novosti o tome mogu očekivati. </p>
<p>Tijekom večeri, međutim, na telefonske pozive upućene MUP-u i službi za odnose s javnošću nitko se nije javljao, a mobiteli visokih policijskih dužnosnika, kao i glasnogovornika Slavka Rake bili su isključeni.</p>
<p>Vjesnik, međutim, iz svojih dobro obaviještenih izvora doznaje da je uhićenju Tihomira Oreškovića, i još 10-ak osoba u Zagrebu, te Milana Karića, Ivana Rožića i Ivice Čačića u Gospiću, prethodila pomno organizirana akcija. Osumnjičeni su, tvrdi Vjesnikov izvor, intenzivno 24 sata dnevno praćeni, posljednjih 10-ak dana, a njihovo kretanje snimano video-kamerom, dok su im telefonski razgovori praćeni. Za sve ove akcije primijenjena je zakonska procedura i dobivena suglasnost svih mjerodavnih institucija. </p>
<p>Prema Vjesnikovim saznanjima Tihomir Orešković uhićen je u Boškovićevoj ulici, u Zagrebu. Uhićenje je obavila skupina specijalne postrojbe MUP-a, a cijela akcija nadzirana je iz helikoptera. To upućuje da je policija koristila metode s kojim se obično, u sličnim situacijama, služe izraelske službe sigurnosti, posebno tajna služba Mossad. </p>
<p>Orešković je, prema Vjesnikovom izvoru, u trenutku uhićenja bio naoružan, ali nije se nije pokušavao oduprijeti specijalcima koji su ga munjevito zaskočili i onemogućili svaki pokušaj otpora.</p>
<p>Milan Karić, Ivan Rožić i Ivica Čačić uhićeni su u Gospiću, pola sata nakon Oreškovićevog hapšenja. Ni oni nisu pružali otpor pripadnicima Vojne policije, koja ih je lišila slobode. </p>
<p>O tome da će Karić, Rožić i Čačić biti uhićeni saznaje Vjesnik, prethodno je obaviješten i ministar obrane Jozo Radoš. </p>
<p>Uz Tihomira Oreškovića u Zagrebu je uhićeno još 10 osoba, za koje se osnovano sumnja da su bili umiješani u ubojstvo Milana Levara. I u utorak, kasno navečer, poslije 20 sati, Tihomir Orešković je potvrđeno je Vjesniku iz dobro obaviještenih izvora, policijskim helikopterom doveden u Gospić i odveden u zgradu PU Ličko-senjske županije. Tamo će nad njim te Karićem, Rozićem i Čačićem, biti provedena operativna obrada a nakon toga bit će predani istražnom sucu Županijskog suda u Gospiću. </p>
<p>Tihomir Orešković poznat je hrvatskoj javnosti, jer ga je pokojni Levar u nekoliko svojih istupa optužio, zajedno s generalom Mirkom Norcem, da je organizirao likvidaciju gospičkih Srba tijekom 1990. i 1991. godine. Iste godine Orešković je bio i uhićen te iz Gospića sproveden u Zagreb ali je, na zahtjev tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška, pušten i protiv njega je obustavljena svaka istraga. Međutim, Ante Karić, povjerenik Vlade RH za općinu Gospić, je u više navrata upozoravao na postupke Tihomira Oreškovića i drugih pojedinaca za koje se govorilo da su umiješani u ratne zločine. Međutim, nikakva upozorenja nisu otvorila nove istrage. </p>
<p>U krugovima bliskim hrvatskoj obavještajnoj zajednici za Tihomira Oreškovića, koji je prije Domovinskog rata, proveo jedno vrijeme u inozemstvu, govorilo se da je prošao vojnu i obavještajnu obuku u nekim središtima u Srednjoj i Južnoj Americi, u kojima su američki stručnjaci obučavali pripadnike desničarskih vojnih i paravojnih postrojbi. (M.A.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Oko 40.000 radno sposobnih, umjesto po socijalnu pomoć, morat će na posao?</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Od približno 86.000 korisnika socijalne pomoći, čak 41.737 korisnika radno su sposobni građani, a 1.331 osoba vodi se kao zaposlena i također redovito prima socijalnu pomoć. Ili mjesecima ne primaju plaću, ili je ona tako mizerna da ne mogu preživjeti mjesec, pa je upitno trebaju li se uopće voditi kao zaposleni. To su poražavajuće brojke. Hrvatska Vlada mora poticati zapošljavanje i motivirati ljude za rad, pa uskoro moramo razmisliti isplati li nam se takva praksa i možemo li pridonijeti tome da se ti ljudi brišu iz evidencije socijalno ugroženih, kazao je za Vjesnik pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi Željko Rački.</p>
<p>»Novac koji sada dajemo korisnicima kao pomoć bolje bismo iskoristili da ga ujedinimo s novcem koji se, prema različitim obvezama, namjerava uložiti u zapošljavanje i pokušamo potaknuti njihovo zapošljavanje. Socijalna je pomoći samo gašenje vatre, a time bismo ipak trajno riješili probleme«, obrazložio je pomoćnik ministra, ističući da se namjera brisanja radno sposobnih ili zaposlenih iz evidencije korisnika u socijali ipak ne tiče skorašnjeg razdoblja.</p>
<p>»S obzirom na današnju gospodarsku situaciju, uspjeh bi bio, smatra on, kad bi se tim ljudima posao uspio osigurati u petogodišnjem razdoblju«, naglasio je Rački. Tu najavu, kako se čini, treba promatrati prije svega, kao namjeru da se i sadašnji korisnici socijale, koji to realno gledano ne bi trebali biti, »ukrcaju« u vlak od 30.000 novih radnih mjesta na godinu, koliko ih za iduće razdoblje najavljuje Vlada u prijedlogu socijalnog ugovora Partnerstvo za mir. U protivnom, hrvatskoj bi se Vladi moglo dogoditi da ih zaboravi, zbog iluzije da je davanjem naknada njihov problem riješen, u odnosu prema problemima nezaposlenih građana u evidenciji zavoda za zapošljavanje.</p>
<p>Zapošljavanje radno sposobnih građana koji danas primaju naknadu odvijalo bi se u suradnji Ministarstva rada i socijalne skrbi i Zavoda za zapošljavanje i uz koordinaciju s drugim mjerodavnim Vladinim tijelima, a nipošto ne bi podrazumijevalo brisanje radno sposobnih iz evidencije socijalno ugroženih pošto-poto, uz obvezu da prihvate bilo kakav posao.</p>
<p>»Inzistirali bismo na tome da to bude posao uz barem minimalan iznos plaće koji je dostojan čovjeka i radno mjesto koje barem približno odgovara željama osobe o kojoj je riječ«, kako bi ljudi ipak bili motivirani odabrati posao umjesto socijale. </p>
<p>»Nastojali bismo da se posao ljudima isplati više od socijalnih naknada, jer u pojedinim slučajevima danas nije tako. Naime, uz materijalnu naknadu i različite oblike povlastica, primjerice, pomoć u plaćanju režija i besplatan prijevoz, obitelj može ostvariti oko 1.500 kuna 'prihoda' od socijale, a najčešća je plaća istodobno oko dvije tisuće kuna. Posao im se, tako, ne isplati«, obrazložio je pomoćnik ministra.</p>
<p>Prema njegovim riječima, »čišćenje« među korisnicima socijale potrebno je i zbog toga da bi u sustavu ostali samo korisnici kojima je pomoć doista nužna. A za njih, ističe Rački, prava bi se mogla i proširivati.</p>
<p>Tako on spominje mogućnost da se u Hrvatskoj uvede pravo na »socijalnu mirovinu«, o čemu je nedavno govorio i ministar rada Davorko Vidović. Pravo na tu mirovinu ostvarili bi oni korisnici socijale koji mirovinu ne mogu ostvariti u redovitom sustavu zato što nisu mogli raditi, ili za njih nije bilo radnoga mjesta. Njome bi bili obuhvaćeni svi oni korisnici pomoći koji danas imaju pravo na jednokratne naknade, čime bi bili trajno zbrinuti. No o opravdanosti uvođenja tog prava, kao i o modelima primjene, tek će se raspravljati.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Švicarska udruga pomaže u obnovi sa 3,4 milijuna švicarskih franaka </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Ministar javnih radova obnove i graditeljstva Radimir Čačić potpisao je u utorak Sporazum o partnerstvu sa švicarskom humanitarnom organizacijom za pomoć u katastrofama vrijedan 3,4 milijuna švicarskih franaka.</p>
<p> »Švicarska je među prvim zemljama u Hrvatskoj započela s humanitarnim aktivnostima a od 1991. do danas pomoć Švicarske vrijedna je 21,35 milijuna švicarskih franaka«, rekao je ministar Čačić, dodajući kako će se sličan model zajedničkih aktivnosti uspostaviti i s američkom vladom.</p>
<p>Predmet Sporazuma je podrška švicarske vlade i njezine agencije za razvoj i suradnju vezana uz povratak i integraciju prognanih i izbjeglih na područje Knina u njihove prijeratne domove. </p>
<p>Riječ je o programu povratka i integracije Knin-Golubić, za što je Švicarska izdvojila 2,2 milijuna franaka te projektu povratka koji će financirati povratak hrvatskih Srba na kninsko područje, preseljenje doseljeničkih obitelji bosanskih Hrvata koji žele ostati na kninskom području i repatrijacija bosanskih doseljenika koji se žele vratiti u BiH, za što je izdvojeno 1,2 milijuna švicarskih franaka. Ministarstvu stoga predstoji obnova 125 kuća u vlasništvu hrvatskih Srba, oko 100 kuća u vlasništvu Agencije za promet nekretninama te oko 50 kuća u BiH za bosanske Hrvate koji se žele vratiti u BiH, a završetak projekta planiran je za 31. prosinca 2001. godine. »Namjera nam je obnavljati kuće većih kategorija oštećenja te pomoći u obnovi objekata za svo stanovništvo, dakle i za Hrvate i za Srbe povratnike«, zaključio je voditelj Ureda Agencije za razvoj i suradnju u RH Peter Gasner, koji je ujedno uime Agencije i potpisao Sporazum s ministrom Čačićem. (I.Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Na građevinsku dozvolu ubuduće će se čekati samo nekoliko dana</p>
<p>Svaki će građanin moći dobiti istog trenutka odgovor na pitanje može li se na parceli graditi ili ne može / Ako je gradnja moguća, onda će, nakon prezentiranja projekta, građevinsku dozvolu dobiti u roku nekoliko dana, najavljuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Pohvala koju je premijer Ivica Račan uputio Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, rekavši kako je zadovoljan prijedlozima i rješenjima koje Vlada dobiva iz tog ministarstva, ticala se i pripreme nekoliko novih zakona i izmjena postojećih zakona. Među njima su i novi zakoni o fondu za zaštitu okoliša te o prostornom uređenju i uređenju građevinskih zemljišta, kao i izmjene i dopune Zakona o gradnji.</p>
<p>S obzirom na nered koji vlada u gradnji - od uznapredovale bespravne gradnje do više nego zamršene procedure pribavljanja građevinske dozvole - nova zakonska regulativa trebala bi uvesti više reda na tom polju. Prema riječima ministra Bože Kovačevića, novi bi zakoni trebali, prije svega, eliminirati neke od razloga koji su pogodovali bespravnoj gradnji. Pri ishođenju građevinske dozvole, ističe Kovačević, građani će ubuduće imati samo jedan kontakt s predstavnicima vlasti i neće morati kao do sada tražiti 28 različitih suglasnosti na 28 različitih adresa. Najveća odgovornost će, napominje ministar, ležati na projektantima, koji će biti odgovorni za to da projekt bude napravljen u skladu sa svim važećim propisima, a inspekcije će ustanovljavati je li tako ili nije. Uz to, kaže Kovačević, svaki građanin će moći dobiti istog trenutka odgovor na pitanje može li se na parceli graditi ili ne može. Ako je gradnja moguća, onda će nakon prezentiranja projekta, građevinsku dozvolu dobiti u roku nekoliko dana. </p>
<p>Tijekom prosinca Ministarstvo namjerava predstaviti Vladi prijedlog novoga zakona. Prihvaćanjem rješenja koja predviđa novi zakon, kaže ministar, korupcija će biti onemogućena. Time će se, upozorava on, ugroziti mnogi interesi pa Ministarstvo pretpostavlja da će rok donošenja zakona biti nešto dulji. Postojanje korupcije, ustvrdio je Kovačević, vrlo je vjerojatno, jer dobivanje građevinske dozvole ovisi o 28 suglasnosti i moguće je da barem na jednoj od tih adresa netko zatraži novac. </p>
<p>Nacrt novoga zakona o prostornom uređenju bit će objavljen na Internetu, svi zainteresirani će na njega moći dati svoje primjedbe, a rok početka primjene zakona, prema najavama iz Ministarstva, trebao bi biti 1. travnja sljedeće godine. </p>
<p>Na upit ima li konkretne dokaze o postojanju građevinske mafije o kojoj se u posljednje vrijeme dosta govori, ministar Kovačević ističe kako ne može javno nikoga optužiti da pripada građevinskoj mafiji, ali da na temelju indicija može zaključiti da »tu ima dosta posla za financijsku i kriminalističku policiju«. Ako netko, upozorava ministar Kovačević, i ne pokušavajući dobiti dozvolu sagradi zgradu koja stoji nekoliko milijuna njemačkih maraka, a u njegovoj poreznoj kartici ne postoje podaci da je dotični doista i zaradio taj novac, mislim da je tu otvoren prostor za donošenje zaključaka o postojanju mafije. Riječ je, upozorava Kovačević, o zamršenu problemu, jer zakon, na primjer, određuje da nije moguće u zemljišne knjige upisati zgradu koja nema građevinsku dozvolu, a neki suci su to radili. Dakle, zaključke je lako izvesti, smatra ministar, ali da bi se nešto moglo javno tvrditi, druge službe, a ne Ministarstvo zaštite okoliša, moraju provesti odgovarajuće istrage.</p>
<p>Što se tiče zakona o ekofondu, kojim bi se poboljšalo financiranje aktivnosti u zaštiti okoliša, nacrt njegova prijedloga Vladi bi trebao biti predstavljen u listopadu, a prihvaćanje se zakona očekuje potkraj godine. Do kraja rujna, napominje ministar Kovačević, s Ministarstvom financija će se pokušati ustanoviti mogući izvori novca za taj fond. (Ivana Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Riječki HDZ predložio da se Jadranski trg preimenuje u Tuđmanov trg</p>
<p>RIJEKA, 12. rujna</p>
<p> - Predstavnici riječkoga HDZ-a izvijestili su u utorak na konferenciji za novinare o svojoj inicijativi za preimenovanje Jadranskog trga u Rijeci u Trg dr. Franje Tuđmana. Taj prijedlog je još 19. srpnja proslijeđen Gradskome vijeću, te ga HDZ očekuje na dnevnome redu listopadske sjednice Vijeća. </p>
<p>Predsjednik riječkoga HDZ-a prof. dr. Nikola Matejčić je napomenuo da je Jadranski trg jedan od najljepših gradskih trgova, ne nosi ničije ime, a niti političke konotacije od ranije. Politički tajnik riječkoga HDZ-a Mladen Šimić naveo primjer Splita u kojemu je jedna ulica dobila ime dr. Tuđmana, a taj prijedlog podržali su skoro svi gradski vijećnici. On očekuje da jednako postupe i riječki gradski vijećnici.</p>
<p>Što se tiče preoštroga carinskog režima, Šimić je ustvrdio da se uvoz ograničio kako bi se bogatili pojedini domaći tajkuni. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Kompanović piše Račanu: Povratnike se zakida u pravu na poreznu olakšicu</p>
<p>OSIJEK, 12. rujna</p>
<p> - Provedba Zakona o područjima posebne državne skrbi u Podunavlju zapinje. Naime, u osječkoj Poreznoj upravi i ispostavi tumače kako pravo na poreznu olakšicu pri isplati plaća imaju samo oni koji tamo i borave. Na to u svome pismu premijeru Ivici Račanu upozoravaju članovi osječko-baranjske podružnice Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH). Napominju kako se takvim tumačenjem »automatski ukida to pravo za 7.600 prognanika, kojima još nisu obnovljene kuće i koji su smješteni organizirano ili privatno«. </p>
<p>Ističući kako ista Porezna uprava pri podnošenju zahtjeva traži više dokumenata, osječko-baranjski ZPH poziva premijera da hitno poduzme sve potrebne mjere kako bi se »maltretiranje, ponižavanje i svojevrsno strašenje prognanika i povratnika zaustavilo i omogućila primjena zakona. </p>
<p>Predsjednik ZPH-a Josip Kompanović i predsjednik njegove osječko-baranjske podružnice Vlado Čerina poručuju premijeru i kako je »nedopustivo da primjenu zakona koji je predložila hrvatska Vlada, ne provode upravo Vladina ministarstva«. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Nitko iz Vlade nije tražio dozvolu za postavljanje spomen-ploče u Erdutu</p>
<p>OSIJEK,12. rujna</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Osijeku u utorak je nastavljeno suđenje umirovljenom časniku HV-a Nikoli Jamanu (53). Njega se tereti da je u prosincu 1999. u Erdutu s betonskoga postolja uklonio i prepolovio spomen-ploču Erdutskom sporazumu koju je ispred erdutskog dvorca postavila hrvatska Vlada </p>
<p>Saslušani su svjedoci Igor Bošnjak i Gojko Mitić, novinar i fotoreporter Glasa Slavonije, koji su 8. siječnja objavili razgovor s Jamanom o njegovu činu te fotografiju s prepolovljenom spomen-pločom. Bošnjak je izjavio kako je priču napisao na osnovi razgovora s optuženim, koji mu je kazao kako je ploču s postolja skinuo on. Jaman je u redakciju donio samo ćirilični dio tada već prerezane ploče, što je kasnije potvrdio i fotoreporter Mitić. </p>
<p>Kao svjedok je saslušan i Ivica Peko, pročelnik Ureda za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije, jer je Jaman na prošlom ročištu kao dokazni materijal dostavio potvrdu toga ureda da im nije predan nikakav zahtjev za postavljanje spomenika te da spomen-ploča nije evidentirana kao katastarska čestica, niti je za nju izdana građevinska dozvola. Prema tome, tvrdio je Jaman, spomen-ploča nije ni postojala.</p>
<p>»Ako je riječ o spomen-ploči koja je stajala na postolju, smatram da je za nju trebala biti dobivena građevinska dozvola. Iako je naš ured mjerodavan za izdavanje takvih dozvola, nitko iz Vlade nije tražio dozvolu za podizanje te spomen-ploče«, istaknuo je Peko. Zamjenik općinskoga državnog odvjetnika tada je predložio da se na iduću raspravu pozove predstavnik Povjerenstva za zaštitu kulture i prirodne baštine i načelnik općine Erdut kako bi potvrdili tko je postavio ploču i gdje je ona točno bila. </p>
<p>Jaman, koji se brani sam, tada je zatražio da ročište svrši, jer je, ustvrdio je, potvrđeno kako je riječ o bespravno sagrađenom spomeniku, odnosno »o smeću koje je samo smetalo«. Jaman je upozorio suca da će, ako istoga dana ne okonča suđenje, tražiti odštetu za maltretiranje. Sudac je prihvatio prijedlog zamjenika općinskoga državno odvjetnika i iduću raspravu sazvao za 18. rujna.</p>
<p>»Vi dalje sudite bez mene. Ako me budete silom doveli, tražit ću prevoditelja, jer ću pričati na njemačkom«, uzbuđeno je viknuo Jaman, koji se na prošloj raspravi izjasnio kao pripadnik njemačke nacionalnosti »jer nakon riječi predsjednika Mesića o Gospiću više nije Hrvat«. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Uhićeni Ivan Andabak i Ignac Koštroman</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Na zahtjev haškog tužiteljstva u utorak je u Karlovcu uhićen general Ivan Andabak, koji je inače službovao u zapovjedništvu Zbornog područja HV u Đakovu. Istoga dana u Kninu je uhićen, također na zahtjev haaškog tužiteljstva, brigadir Ignac Koštroman. Njihova uhićenja u utorak navečer potvrdio je i ministar obrane Jozo Radoš. Iako se nakon što je vijest objavljena špekuliralo da je uhićenje Andabaka povezano s istragom o ubojstvu Milana Levara, zasad nema činjenica koje bi ga povezivale s tim krivičnim djelom. O kojoj se istrazi Haaškog suda radi i zašto je general Andabak uhićen u utorak navečer nije se mogla dobiti informacija iz službenih izvora. Zna se, međutim, da je Andabak, tijekom rata u BiH bio bliski suradnik Mladena Naletilića Tute, zapovjednika tzv. kažnjeničke vojne, koji se također nalazi u zatvoru u Haagu i protiv kojega se vodi istraga. Andabak je u ljeto 1991. g. imao svoj stožer u Međugorju i organizirao je dolazak i raspored dragovoljaca i raspoređivao ih u postrojbe HVO.</p>
<p>Njegovo ime spominjalo se i s ubojstvom Blaža Kraljevića, generala HOS-a no istraga koja je vođena tim povodom nije se maknula dalje od indicija. </p>
<p>Uhapšeni brigadir Ignac Koštroma, tijekom rata u BiH bio je bliski suradnik Darija Kordića, koji se također nalazi u Haagu i čeka suđenje. U vrijeme dok je Kordić obnašao dužnost predsjednika HDZ-a BiH, Ignac Koštroman bio je glavni tajnik te stranke. Jedno vrijeme u Ministarstvu obrane Herceg-Bosne Koštroman je bio načelnik za informativno-političku djelatnost, a njegovi suradnici tvrde da nikad nije imao zapovjedne funkcije u HVO. </p>
<p>Samo nekoliko dana prije uhićenja u intervjuju za jedan dnevni list Ignac Koštroma je na pitanje boji li se mogućnosti da bude uhićen i sproveden u Haag - odgovrio da se ne boji i da ne postoje nikakvi razlozi za njegovo uhićenje. (M.A.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Račan: Ne očekujem nemire</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Ne očekujem nemire u Hrvatskoj nakon današnjih uhićenja, jer ne mislim da će itko normalan u ovoj zemlji prosvjedovati i biti nasilan zbog uhićenja ratnih zločinaca i kriminalaca, izjavio je u utorak hrvatski premijer Ivica Račan komentirajući uhićenja u Gospiću i ostalim mjestima u Hrvatskoj. Račan je naglasio da se radi o samostalnim hrvatskim akcijama, poduzetim bez naloga Haaškog suda. »Akcija je poduzeta zbog pravde. Demokratska Hrvatska je odlučna da krivci za ratne zločine ne žive slobodno u takvoj Hrvatskoj. Nastupila je pravna država«, rekao je Račan i dodao da je Hrvatska predugo bila talac počinjenih, ali nerasvjetljenih ratnih zločina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>EBRD za projekte u Hrvatskoj u ovoj godini ulaže 100 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u utorak u Zagrebu s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o mogućnostima i uvjetima gospodarskog razvitka Hrvatske. »Naišli smo na snažno opredjeljenje Vlade i predsjednika Mesića za stabilizaciju i daljnji razvitak gospodarstva vaše zemlje«, izjavio je direktor EBRD-a za Italiju Enzo Quattrociocche nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom. Izaslanstvo EBRD-a sastalo se proteklih dana s predstavnicima hrvatske Vlade, gospodarstvenicima i predstavnicima banaka. »Uvjereni smo da će provedba ekonomskog programa vaše Vlade moći u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju potaknuti razvoj hrvatskog gospodarstva iako će hrvatski građani u početku morati biti spremni na neka odricanja i socijalne poteškoće«, upozorio je Quattrociocche. Dodao je da je bitna komunikacija između vlasti i građana kako bi građani prihvatili određene mjere, potrebne da se krene u pravom smjeru. Prema riječima Mesićeva savjetnika za unutarnju politiku Igora Dekanića, hrvatski predsjednik upoznao je izaslanstvo EBRD-a s političkom strategijom Hrvatske, a to je čvrsto i jasno usmjerenje prema približavanju i ulasku u Europsku uniju i jačanje pravne državne radi privlačenja stranih ulagača.</p>
<p>Quattrociocche je naglasio da je EBRD već dugo važan partner Hrvatske u kojoj podupire mnogo projekata, a postoji i »značajna linija budućih operacija u procesu privatizacije i razvoja malog i srednjeg poduzetništva«. EBRD planira potrošiti više od 100 milijuna eura za projekte u Hrvatskoj u ovoj godini, precizirao je stalni predstavnik te banke u Hrvatskoj Andrew Krapotnik. Izvršni direktori Europske banke sastali su se u utorak u Saboru s predstavnicima Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu, predsjednicom Dragicom Zgrebec i članom Zlatkom Matešom. Također, razgovarali su s Jadrankom Mijalićem i dr. Đurom Njavrom, predsjednikom odnosno članom saborskog Odbora za financije i državni proračun. Na sastanku se posebno razgovaralo o ulozi EBRD-a u razvoju gospodarskih potencijala, promicanju privatnih ulaganja i unapređenju poduzetništva u Hrvatskoj. Naglašeno je da je potrebno dalje financirati srednja i mala poduzeća. Govorilo se i o mogućnosti ulaganja u infrastrukturu u gradovima, u razvoj otoka, modernizaciju luka i u restrukturiranje većih industrijskih poduzeća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Drnovąek i Mesić: Nakon izbora mogu početi hrvatsko-slovenski pregovori</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Nakon izbora u Sloveniji 15. listopada, te nakon ąto nova slovenska vlada počne djelovati bit će uspostavljeni povoljni uvjeti da se vrlo brzo, već početkom iduće godine, napokon počnu rjeąavati sva otvorena pitanja između dviju (dobro)susjednih zemalja. To je bitan zaključak nakon susreta i razgovora ąto su ih u Zagrebu, na Pantovčaku, u utorak u podne imali predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i dr. Janez Drnovąek, predsjednik stranke Liberalne demokracije Slovenije (LDS). Drnovąek je bio slovenski premijer osam godina, od 1992., u tri mandata. Mesić i Drnovąek nisu razgovarali samo kao dobri susjedi nego je to bio susret dvojice starih prijatelja. Valja podsjetiti da su obojica bili članovi posljednjega Predsjedniątva SFRJ, koji su se suprotstavili Miloąevićevoj agresivnoj politici i ruąili bivąu Jugoslaviju.</p>
<p>"Naą je susret bio iznimno prijateljski i topao, to je nastavak naąih dugih dobrih odnosa. ©to se tiče rjeąavanja međusobnih pitanja, ľelim podsjetiti da smo u razdoblju dok sam bio predsjednik slovenske vlade vrlo mnogo učinili, postigli smo mnoge vaľne sporazume između naąih dviju novih drľava. Ono ąto je ostalo nerijeąeno jesu pitanja koja su naslijeđena iz prijaąnje drľave, iz raspada bivąe Jugoslavije. I to je, čini mi se, vrlo dobra osnova da se nakon izbora u Sloveniji pregovori nastave i ubrzaju", naglasio je predsjednik LDS-a u izjavi novinarima nakon sastanka i razgovora s Mesićem. Očito je da Drnovąek očekuje gotovo sigurnu pobjedu svoje stranke na izborima u listopadu, te je u Zagreb doąao i kao eventualni budući slovenski premijer.</p>
<p>Inače, Mesić i Drnovąek razgovarali su i o temama koje su prevladavale na nedavnome Milenijskom summitu u New Yorku. Pritom su posebno razmotrene teme sa susreta četvorice - Mesića, Kučana, Trajkovskoga i Izetbegovića - status SRJ u UN-u i zajednički pristup četiriju zemalja nasljeđu bivąe Jugoslavije, točnije: o potraľivanjima i dugovima koji su pripadali SFRJ.</p>
<p> Nakon Pantovčaka, vodstvo LDS-a na čelu s predsjednikom Drnovąekom nakratko je posjetilo sjediąte HSLS-a na Zrinjevcu. Draľen Budiąa, predsjednik HSLS-a, nakon sastanka izrazio je zadovoljstvo uspjeąnom suradnjom slovenskih i hrvatskih liberala, te zaľelio slovenskim liberalima uspjeh na predstojećim izborima. "Zadovoljan sam ąto su liberali u Sloveniji najsnaľnija politička stranka koja će nesumnjivo pobijediti, a pitanje je samo s kojim postotkom", rekao je Budiąa. </p>
<p> Drnovąek je također zadovoljan suradnjom dviju liberalnih stranaka koje imaju mnoge sličnosti. Izrazio je zadovoljstvo i prijateljskim odnosima Slovenije i Hrvatske te zajedničku europsku orijentiranost. Zajedno s Drnovąekom, HSLS su posjetili bivąi ministri vanjskih i unutarnjih poslova Slovenije Dimitrij Rupel i Borut ©uklje, a uz Budiąu su ih dočekali potpredsjednica stranke Đurđa Adleąić, glavna tajnica Dorica Nikolić te saborski zastupnik ®eljko Glavan. (M.N./M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Račan: Otvaranje prema svijetu nismo i gospodarski iskoristili </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - »Nova je Vlada naznačila perspektive daljnjega razvoja i izvukla Hrvatsku iz izolacije. No, još mnogo toga moramo napraviti; otvaranje prema svijetu nismo dovoljno iskoristili u gospodarskom smislu«, rekao je premijer Ivica Račan otvarajući u utorak Hrvatski gospodarsku forum, tradicionalni susret i razgovor predsjednika i članova Vlade s gospodarstvenicima, koji se održava u sklopu 76. Jesenskoga međunarodnog zagrebačkog velesajma.</p>
<p>U pluseve Vladi Račan je ubrojio smanjenje državnog proračuna i nelikvidnosti, uredno servisiranje unutarnjega i vanjskog duga, porast kreditnog rejtinga, prekid s dotadašnjom praksom umjetnog održavanja na životu propalih poduzeća u većinskom vlasništvu države i skori početak pregovora s Bruxellesom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U minuse sebi i svojim suradnicima, premijer je uvrstio veliku stopu nezaposlenosti, preveliku razinu potrošnje u društvu, premalu akumulaciju, nedostatan izvoz, nelikvidnost...</p>
<p> Očekujem da će se već sljedeće godine država povući iz poduzeća u svom vlasništvu«, rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, stopa nezaposlenosti u sljedećih nekoliko godina neće pasti za više od jedan do dva posto budući da još rješavamo strukturne probleme gospodarstva. </p>
<p>Ministar financija dr. Mato Crkvenac istaknuo je da se fiskalna politika Vlade zasniva na restriktivnoj proračunskoj te na razvojno-poticajnoj poreznoj politici. Najavio je donošenje općeg poreznog zakona, koji je nazvao poreznim ustavom jer će regulirati sva prava i obveze poreznih obveznika. Također, trebaju biti prihvaćeni zakoni o dobiti, dohotku, poreznim savjetnicima i o lokalnim porezima.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Fischer: Rušiteljima u RH i BiH suditi u Haagu</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> - Počasna predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu Leni Fischer razgovarala je u utorak u Splitu sa splitsko-dalmatinskim županom Branimirom Lukšićem. U tom razgovoru izjavila je da bi Haaški sud trebao procesuirati i zločine počinjene u uništenju i oštećenjima povijesne, kulturne i sakralne baštine i objekata u Hrvatskoj i BiH. Istaknula je i da je impresionirana radom hrvatskih zastupnika u VE-u dodajući da Hrvatska u Njemačkoj i dalje ima dobrog prijatelja. »Koalicija koja sad ima vlast u Hrvatskoj, ima potporu socijalista koji su u većini u mnogim europskim zemljama.« No, »to ni u kojem slučaju nije i njezina ocjena kvalitete vlasti. ... Vjerujem da će i ova vlast uspješno raditi na obnovi kako je to radila i prethodna«, kazala je Fischer. Nevjerojatno je koliko treba uvjeravati ljude u Europi da je Hrvatska daleko od bilo kakvih kriznih žarišta, a za to je kriv školski sustav u tim zemljama jer ljudi tamo i ne znaju gdje je Hrvatska. Mi smo u VE-u, istaknula je, uvijek zagovarali dobru suradnju sa Sudom u Haagu, unatoč tomu što je Haag u određenoj mjeri ovisan o političkoj volji zemalja čiji stručnjaci sudjeluju u njegovu radu. Osobno nisam pristaša čisto političkih taktika odugovlačenja, kakva se događaju u Haagu, kao što se protivim miješanju u odluke vlada drugih zemalja. Što se tiče želje Hrvatske da se osumnjičenima za zločin u Ahmićima sudi u Haagu, Fischer je rekla da to treba riješiti u skladu s pravnim propisima Haaškog suda pri donošenju odluke da li suditi u Haagu RH ili BiH. (I. Dragičević, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Oproštaj od Vladimira Primorca</p>
<p>Uvijek je radio po savjesti i dvaput ostao bez sudačkog mjesta </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - U Krematoriju zagrebačkoga groblja Mirogoja u utorak popodne od nedavno preminulog pravnika, suca i javnog djelatnika Vladimira Primorca oprostili su se članovi obitelji, prijatelji i poštovatelji njegova djela. Na oproštaju od velikog humanista i ustrajnog borca za ljudska prava i vladavinu zakona došli su i mnogi koji nisu osobno poznavali pokojnoga Primorca, ali su znali za njegovu hrabru i nesebičnu javnu djelatnost. </p>
<p>Istoga dana prije podne, u Novinarskom domu u Zagrebu održana je komemoracija u znak sjećanja na Vladimira Primorca</p>
<p>»Od početka se borio za istinu i pravdu. Istupao je onda kad mu je režim nalagao da radi protiv svoje savjesti, što ga je dvaput stajalo sudačke dužnosti.« Istaknuo je to akademik Ivan Supek, predsjednik Hrvatskog pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu. Supek je, iskazavši zahvalnost za Primorčevo životno djelo, podsjetio da je on bio i potpredsjednik Pokreta za demokraciju. Akademik je dodao kako je Primorac u beskompromisnim novinskim člancima upozoravao na nečasne postupke u pravosuđu. </p>
<p>»Bio je hrabar, pošten i pravedan sudac«, naglasio je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, dodajući kako su Primorca dva autoritarna režima spriječila u obavljanju sudačke dužnosti. Ivanišević je kazao i kako je naučio da su nesebičnost i plemenitost također stvar izbora. Devedesetih je Primorac postao glas društvene savjesti u Hrvatskoj. </p>
<p>Glavna urednica Feral Tribunea Heni Erceg ustvrdila je kako je Primorac »živio uvjerenje da o zlu treba govoriti pa koliko košta da košta. Svi mi znamo koliko je to njega koštalo«, rekla je Heni Erceg. </p>
<p>»Primorac je bio čvrsto uvjeren da nezavisno sudstvo i pravna država nisu samo pojmovi iz političkog vokabulara«, kazao je Petar Novoselec, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je zajedno s Primorcem bio sudac Vrhovnoga suda početkom devedesetih. »Primorac će ostati simbol ljudskog dostojanstva, istinski predvodnik i uzor sudaca Hrvatske.« Prema riječima Novoselca, Primorac je, bez obzira tko što mislio, uvijek žigosao nepravdu. </p>
<p>»U pravosuđu se mora postupati prema moralnim principima jer nema oštre podjele između prava i morala; Primorac je znao da u svakom delinkventu treba gledati čovjeka, unatoč tome što je bilo malo onih koji su tako mislili«, izjavio je Davor Krapac, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Ivan Prpić, profesor na Fakultetu političkih znanosti, kazao je kako su vlasti dvaput onemogućile Primorca da izriče pravorijek u sudnici: »Zato je on to činio u novinama, a njegovu smo poduku počeli doživljavati kao pravo i povlasticu«. </p>
<p> Vladimir Primorac rođen je 1935. u Šibeniku, a umro je 7. rujna ove godine u Zagrebu. Bio je zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Krivičnog odjela tog suda. Na izborima 1995. na listi HSLS-a izabran je u Zastupnički dom Sabora i bio je potpredsjednik saborskih odbora za zakonodavstvo i pravosuđe. Jedan je od osnivača Hrvatskog pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu, te Hrvatskog pravnog centra. Za vrijeme ovogodišnjih izbora bio je glasnogovornik nevladine organizacije »Glas 2000«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000913].
|
