NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000912].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 218321 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jörg Haider: Očekujem da će Europska unija odmah ukinuti sankcije Austriji</p>
<p>Preporuka trojice mudraca trebala bi francuskom predsjedatelju Unije biti nedvosmislen signal što učiniti, naglasio je Jörg Haider / Kvalifikacija FPÖ-a kao »desne populističke stranke« izrazito je pozitivna ocjena, jer populizam, riječ koja dolazi iz latinskog, znači povezanost s narodom / Mogućnosti za suradnju Koruške i Hrvatske, Haider vidi ponajprije u bankarstvu i turizmu / Ima političara - populista - koji se osjećaju povezani s vlastitim narodom, a ima i onih drugih, koji se vlastitog naroda boje</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Dugo najavljivani dolazak Jörga Haidera, zamaljskog poglavara Koruške i bivšeg šefa Slobodarske stranke, čiji je ulazak u koalicijsku vladu doveo Austriju u međunarodnu izolaciju, izazvao je pravo senzaciju na Zagrebačkom jesenskom velesajmu. Štand na kojem se, zasebno od cjelokupne Austrije, predstavljalo koruško gospodarstvo - službeno zbog kasnije prijave Koruške - i raspoloženi Haider bili su meta mnoštva domaćih i stranih fotoreportera. Iznimno veselo raspoloženje kontroverznog političara koji je s muškim zborom u koruškim nošnjama otpjevao tri-četiri pjesme i pozirao fotografima sa zastavama Hrvatske i Koruške, može se objasniti pozitivnim ishodom izvještaja o Austriji i političkom profilu njegove stranke, koji su u petak objavila trojica stručnjaka Europskog suda za ljudska prava.</p>
<p>Prava priroda Haiderova posjeta Zagrebu, međutim, ostala je i nakon niza proturječnih informacija, objavljivanih danomice u hrvatskim medijima prilično - nejasna. Iako je još u petak šef njegova protokola najavio da se radi o neslužbenom posjetu i da će jedini razgovori koruškog premijera biti oni s gospodarskim delegacijama, Haider je u kraćem razgovoru za Vjesnik (u ponedjeljak oko 11.30 sati) potvrdio da će se susresti s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, a »možda i s nekim drugim dužnosnicima«.</p>
<p>• Vaše pojavljivanje izazvalo je senzaciju na štandu koruške privrede. Hoće li se tim publicitetom okoristiti i poduzetnci koji se predstavljaju?</p>
<p>- Nadam se da hoće, jer je to moj posao. Kao šef pokrajinske vlade, moram promicati gospodarske interese Koruške i zato često dolazim na gospodarske manifestacije. Na međunarodnim sajmovima na kojima sam bio, a radi se o nizu priredbi u cijeloj Europi, želim upozoriti na znatne privredne potencijale jedne male pokrajine.</p>
<p>• Koliko dugo ćete biti u Zagrebu?</p>
<p>- U Zagrebu, na Velesajmu, bit ću samo jedan dan i to ću pokušati iskoristiti za promciju koruškoga gospodarstva i približavanje te savezne pokrajine Hrvatskoj.</p>
<p>• Unatoč prvotnim najavama, Vaš posjet nema službeni karakter. Hoće li ipak biti susreta s predstavnicima hrvatske vlasti?</p>
<p>- Danas ću se susresti s predsjednikom Stjepanom Mesićem, možda i s nekim drugim dužnosnicima. S kojima? Vidjet ćemo.</p>
<p>• S obzirom na gospodarsku dimenziju Vašeg posjeta, gdje vidite mogućnosti suradnje koruških tvrtki i hrvatskoga gospodarstva?</p>
<p>- S jedne strane, mi već imamo prilično jake pozicije s Hypo-Alpen-Adria-Bank, koja je u Hrvatsku ušla kao prva od europskih banaka nakon što je Hrvatske postala neovisna država. Ta banka je u polovičnom vlasništvu države Koruške, tako da smo posredno već ušli u niz joint venturea s hrvatskim partnerima i započeli s infrastrukturnim investicijama. Stoga možemo reći da financijska suradnja postoji već niz godina. Drugu, bitnu mogućnost suradnje vidim na području turizma, gdje je poželjna veća razmjena. Naime, ljetni turizam na koji se orijentira Hrvatska vrlo je zanimljiv Austrijancima, dok su naša skijališta iznimno privlačna turistima iz Hrvatske.</p>
<p>• Izvještaj trojice »mudraca«, koje je imenovao Europski sud za ljudska prava da ispitaju političko stanje u Austriji, pozitivno je ocijenio novu koalicijsku vladu i preporučio ukidanje sankcija EU-a. Kada očekujete da će se to dogoditi?</p>
<p>- Očekujem da će Europska unija postupiti kako je preporučeno u izvještaju trojice stručnjaka: da će odmah ukinuti sankcije, jer su one neopravdane i ni u jednom trenutku nisu imale uporište u važećem pravu niti u propisima Unije. Preporuka trojice mudraca trebala bi francuskom predsjedatelju Unije biti nedvosmislen signal što učiniti.</p>
<p>• No, Vaša stranka u izvještaju nije osobito dobro prošla. Iako se rad ministara iz FPÖ-a u saveznoj vladi ne kritizira, Slobodarska stranka i dalje je kvalificirana kao »desna populistička stranka s radikalnim elementima«.</p>
<p>- Slobodarska stranke je zadovoljna izvještajem i u onom dijelu koji se odnosi na njezin politički profil. Po mome je mišljenju ovaj prvi dio, »desna populistička stranka«, izrazito pozitivna ocjena, jer populizam, riječ koja dolazi iz latinskoga, znači povezanost s narodom. Mi i jesmo politički pokret koji je u čvrstoj i tijesnoj vezi s narodom, s ljudima. U jednom demokratskom poretku to je iznimno pozitivno i pohvalno. Meni osobno činjenica da me nazivaju populističkim političarom nikad nije bila problem. Ima, znate, političara - populista - koji se osjećaju povezani s vlastitim narodom, a ima i onih drugih, koji se vlastitog naroda boje.</p>
<p>• Ima i oni koji se boje Vas.</p>
<p>- Nemaju nikakvog razloga.</p>
<p>• A »radikalni elementi«?</p>
<p>- Radikalno je prilično čest pojam na europskoj političkoj sceni. Želim podsjetiti da je u Danskoj jedna radikalna stranka zastupljena u parlamentu i vladi, dok u Francuskoj pojam »radikalna stranka« označava nešto po svojoj prirodi krajnje liberalno, a time i svojstveno demokraciji.</p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hajder: AVNOJ nije argument protiv Hrvatske</p>
<p>Mnoštvu novinara koji su okružili Haidera posebno je važna tema bila njegovo stajalište o proširenju Europske unije na istok. Haider je i ovoga put upozorio da bi otvaranjem austrijskih granica jefina radna snaga iz država istočne Europe mogla preplaviti austrijsko tržište i ugroziti mnoga radna mjesta. Naglasio je da Bruxelles mora stvoriti pretpostavke da se to ne dogodi i da je to jedan od uvjeta za proširenje na istok.</p>
<p>U vezi s tim pitanjem su i zahtjevi koje je tijekom kolovoza Haider postavio Sloveniji i Češkoj, tražeći da ukidanje avnojskih odredbi, odnosno Benešovih dekreta bude uvjet za pristup tih država EU. Novinare je zanimalo hoće li avnojske odredbe koristiti protiv službenog Zagreba kad se bude razgovaralo o prijemu Hrvatske kao sljedinice bivše SFRJ u Europsku uniju. Haider je rekao da se taj argument protiv Hrvatske ne može primijeniti, jer se situacija u Sloveniji i Hrvatskoj u tom pogledu ne može usporediti.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Carinici saznali »iz novina« za strože propise, hrvatski kupci i slovenski trgovci neugodno iznenađeni</p>
<p>Ovo nije normalno. Što se ovo događa. Bivša vlast nas je pokrala, a ova štiti tajkune, koji nisu spremni sniziti cijene prehrambenim proizvodima i drugim artiklima koje smo dosad jeftinije kupovali u Sloveniji - ljute se hrvatski kupci / »Begros« je zjapio poluprazan, a njegov vlasnik, koji se predstavio kao »Hrvat iz Zagreba«, nije htio reći što očekuje od »strožeg carinskog režima« / U »Jestvini«, kažu, zbog većih carina imaju »više novinara iz Hrvatske, nego kupca« / Carinska ispostava Bregana očekuje da će »u hodu« riješiti probleme koji se mogu pojaviti primjenom strožih propisa</p>
<p>BREGANA, 11. rujna</p>
<p> - Prvi dan primjene Naputka o carinjenju kojim se ograničava količinski uvoz pojedinih proizvoda za osobne potrebe na jedan kilogram, odnosno litru (kava, deterdženti, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, ulje, slatkiši, sokovi i sl.) na našem najvećem graničnom prijelazu prema Sloveniji, Bregani, te u obližnjim slovenskim prodavaonicama »Begrosu« i »Jestvini« prošao je u »odmjeravanju snaga« manjeg broja kupaca i carinka, ali i u nepovjerenju »slovenskih trgovaca«.</p>
<p>- Ovo nije normalno. Što se ovo događa. Bivša vlast nas je pokrala, a ova štiti tajkune, koji nisu spremni sniziti cijene prehrambenim proizvodima i drugim artiklima koje smo dosad jeftinije kupovali u Sloveniji - kaže Stjepan Pavić iz Zagreba, kojega smo zatekli ispred »Begrosa« u Jesenicama na Dolenjskem, nakon obavljenog »šoppinga za 300 kuna«. On dodaje da je iz inata kupio neke proizvode sa »crne liste«, pa se nada da će izdržati ovaj »harač do 1. siječnja« do kada, navodno, vrijedi Naputak.</p>
<p>Na Vjesnikov upit o tome »kako ide posao«, u »Begrosu«, koji je zjapio poluprazan, nismo dobili odgovor. Naime, njegov vlasnik, koji se predstavio kao »Hrvat iz Zagreba«, nije htio reći što očekuje od »strožijeg carinskog režima« te je Vjesnikovim reporterima zabranio daljnji razgovor na parkiralištu, kao i snimanje »njegove trgovine« u koju su, kaže, dolazili brojni Zagrepčani, ali i drugi stanovnici »s ove strane granice«, jer znaju da je on »naš«. Na naše inzistiranje da kaže hoće li možda sniziti cijene zbog većih carina, čuli smo odgovor da su oni samo »trgovci koji rade svoj posao« te da se nada da se neće niša promijeniti, jer da su prehrambeni proizvodi u Sloveniji »osjetno jeftiniji«.</p>
<p>Na odlasku iz »Begrosa« susreli smo bračni par Pahor iz Zagreba, umirovljenicu i »radnika na bolovanju«, koji su u shopping u Sloveniju dolazili jedamput mjesečno, jer je »sve jeftinije«. Rekli su nam da ih je ovaj neprimjereni način suzbijanja »sivog tržišta« pomalo iznenadio, jer će najviše pogoditi najsiromašanije. »Imamo dvoje djece«, pojašanja Doreteja Pahor, »a, ako kupimo više od dvije litre soka, ispasti ćemo šverceri.«</p>
<p>U Slovenskoj Vesi, ispred »Jestvine«, velikog trgovačkog centra, susreli smo Biserku Posavec, umirovljenicu iz Zagreba, koja je došla po »špeceraj«. Kako kaže, kupila je robe za 200 kuna, ali ne i više od litre mlijeka te litre ulja. Nadalje, kaže, »dolazit ću opet«. Ne boji se carine, jer, tvrdi, ne može država toliko uzeti koliko ona može »malo kupiti«.</p>
<p>U »Jestvini«, kako kažu, zbog većih carina imaju »više novinara iz Hrvatske, nego kupca«. Ipak, Ankica Šljivina, voditeljica smjene, drži da će zbog jeftinijih deteredženata, ulja, šećera, brašna, suhomesnatih proizvoda, posebno salame Polija, kupci iz Hrvatske i dalje »dolaziti u Sloveniju«. Naime, u Slovenskoj Vesi je u nekadašnjim skladištima bivše JNA smješten cijeli niz trgovina - od prehambenih, građevinskog materijala, namještaja do športske opreme. Kako smo čuli, u »Jestvini« se može plaćati svim platežnim sredstvim bez obzira na »boju novca« ili vrstu kartice. Osim toga, otkrili su nam da je kod njih »tečaj kune najpovoljniji«, a najbolji je odnos kune i tolara kad se plaća karticom.</p>
<p>Na Carinskoj ispostavi Bregana su izvijestili Vjesnikove reportere da su za Naputak o carinjenu, kojim se ograničava uvoz pojedinih proizvoda za osobne potrebe, »saznali iz novina«, iako se on primjenjuje od 11. rujna. No, kažu, što je - tu je. Naputak je donešen, a »sreća u nesreći« je da je prvi dan njegove primjene radni dan, pa ne putuje mnogo ljudi u shopping. Osim toga, očekuju da probleme koji bi se mogli pojaviti što se tiče njegove primjene, riješe »u hodu«.</p>
<p>Naime, Naputkom Carinske uprave, ako putnik uvozi veće količine robe od navedenih, to se neće smatrati uvozom za osobne potrebe, nego će se na taj »višak« obračunati carina i porez na dodanu vrijednost (PDV). To vrijedi bez obzira na vrijednost robe, odnosno čak i ako ukupna vrijednost nije veća od 300 kuna, za koliko je dopušten uvoz bez naplate carine i PDV-a.</p>
<p>Nadalje, novost je da osobođanje od plaćanja carine za ukupnu vrijednost carine do 300 kuna dnevno ne mogu koristiti osobe koje žive u pograničnom području, kad putuju u to područje, osim ako dokažu (računom kupljene robe) da su putovale izvan pograničnog područja. Naime, pograničnim područjem, u smislu carinskih propisa, smatra se teritorij uz državnu granicu Republike Hrvatske sa susjednom državom koji širinom obuhvaća pet kilometara od granične crte u dubinu hrvatskog teritorija, odnosno susjedne države. Drugim riječima, to znači da će stanovnici Bregane, Žumberka i drugim mjesta uz državnu granicu ubuduće morati »više putovati«.</p>
<p>Ukratko, carinici očekuju više »posla, ali i više problema, odnosno sukoba s građanima koji prelaze državnu granicu zbog shoppinga«. No, nadaju se da će i mediji učiniti svoje, navodeći primjere zabrane uvoza proizvoda životinjskog podrijela (mesa i mlijeka) u iznosu većem od jednog kilograma od prije dvije godine, kad su brojne šunke, kuleni i kulenove seke završavali svoj put na državnoj granici.</p>
<p>Za Ariel od 60 kuna, carina 80 kuna!</p>
<p>Koliko treba platiti carine, npr. za Ariel od 4,5 kilograma u slučaju da ga carinik otkrije u prtljažniku automobila, jer dopuštena količina koja se može uvesti bez plaćanja carine iznisi samo jedan kilogram? Bosiljko Zlopaša, šef Carinske ispostave Bregana, za Vjesnik je pojasnio da u slučaju da nađeni Arijel stoji 60 kuna, carina će biti čak 80 kuna, jer se carina plaća na ukupnu masu, odnosno cijenu robe. Zlopaša pojašnjava da vlasnik Ariela mora platiti 10 posto carine (šest kuna) te 22 posto PDV-a (14,52 kune), 10 kuna carinske pristojbe i 50 kuna upravne pristojbe.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Učinkovita mjera protiv šverca!?</p>
<p>Odluka Ministarstva financija prema kojoj se bez plaćanja carine i PDV-a u Hrvatsku ne može unijeti više od kilograma, odnosno jedne litre čitava niza proizvoda, a koja se primjenjuje od ponedjeljka, naišla je na priličan otpor javnosti. U Ministarstvu financija ipak je smatraju opravdanom, pogotovo na duge staze, a kao osnovni cilj ističu suzbijanje šverca.</p>
<p>Po riječima glasnogovornice Ministarstva financija Sanje Marđetko-Kurečić, šverc tim proizvodima zahvatio je strahovito velike razmjere. Bilo slučajeva da isti ljudi, istim automobilom i petnaestak puta dnevno prelaze granicu i u Hrvatsku se vraćaju s robom čija vrijednost doista ne prelazi 300 kuna, koliko se smije uvesti bez plaćanja carine i PDV-a. Carinici ih u tome nisu mogli spriječiti, iako je bilo jasno da je unesena roba namijenjena preprodaji.</p>
<p>»Tom mjerom botimo se protiv nelojalne konkurencije na tržištu, a time se dugoročno misli i na interese krajnjeg potrošača. Naime, ilegalna trgovina upropaštava naše proizvođače i trgovce, pa ako se ona dopusti, hrvatski bi kupci mogli postati ovisni o kupnji u inozemstvu«, objašnjava Marđetko-Kurečić, dodajući da slične propise o ograničenu uvozu pojedinih proizvoda imaju i sve zemlje u našem okruženju koje nisu članice Europske unije. Premda svjesni da je riječ o politički nepopularnim mjerama, u Ministarstvu financija smatraju da one neće štetiti obiteljima koje odlaze u shopping u inozemstvo kako bi si jeftinijom kupnjom koliko-toliko popravile životni standard. Naime, ako u shopping ide četveročlana obitelj, jedna dopuštena litra ulja se učetverostručuje. U Ministarstvu priznaju da se time neće posve zaustaviti šverc, no to je samo korak prema cilju.</p>
<p>»Odluku Ministarstva financija tumačim kao pokušaj unošenja reda i sprečavanja nelegalne trgovine i šverca, a ne kao pokušaj da se hrvatskim građanima spriječi kupovanje, jer odluka o dopuštenu uvozu robe do 300 kuna nije se mijenjala. To znači da se građani i dalje u sklopu tog iznosa mogu opskrbljivati i vani, ali više ne mogu kupovati desetke kilograma istovrsnog proizvoda, što nije namijenjeno osobnim potrebama, nego preprodaji«, kazao je za Vjesnik ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović.</p>
<p>U razgovoru sa šefovima carinarnica doznajemo da će se propis striktno provoditi, no na granicama će, kao dosad, vrijediti pravilo da »svaki pametan carinik mora u svom poslu biti i čovjek«. Direktor Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Ruđer Friganović skeptičan je prema novom propisu. Podsjeća na podatak da hrvatski građani čak 32 posto shoppinga obavljaju u inozemstvu, gdje godišnje potroše 12 milijardi kuna. Može se očekivati, smatra on, da će sada dio tog novca ipak ostati u Hrvatskoj. To će pogodovati hrvatskim trgovcima, ali i državi koja će ubrati više poreza. »Sumnjam da će sve to oboriti cijene u našim trgovina, a time se neće ni spasiti domaća industrija, još manje zaustaviti šverc. Dugoročno, ta mjera nije dobra i njome se samo prikriva loše stanje našega gospodarstva koje ne može izdržati neizbježan pritisak robe iz inozemstva«, tvrdi Friganović.</p>
<p>U Društvu za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« tu odluku promatraju kao odraz Vladine zabrinutosti zbog velikog odljeva novca u inozemstvo, pa smatraju da je odluka pogrešna i u konačnici odraz panike njenih autora, jer se ne uvažavaju temeljni razlozi odlaska naših građana u shopping u inozemstvo, a to je preveliko porezno opterećenje potrošačke košarice. »Umjesto ograničavanja uvoznih količina životnih potrepština, učinkovitije i socijalno primjerenije bilo bi uvažiti dobronamjerne sugestije javnosti i gospodarskih stručnjaka te donijeti odluku o diferenciranoj stopi PDV-a od nula, pet i 18 posto.« </p>
<p>Čelnici sindikalnih središnjica osudili su u ponedjeljak Vladin naputak o carinjenju i zatražili hitnu sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) o posljedicama te mjere na standard građana i nastavak socijalnog dijaloga. Davor Jurić (SSSH), Boris Kunst (URSH), Krešimir Sever (NHS) i Zdenko Mučnjak (HUS) ocjenjuju nove carinske odredbe udarom na životni standard mnogih hrvatskih građana, pogotovo najsiromašnijih slojeva. (B.O., M.M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Nek' ovdje smanje cijene, pa nećemo morati u Sloveniju ili Mađarsku</p>
<p>Nezadovoljni trgovci koji godinama prodaju prehrambene proizvode i bave se poslom o kojem ovisi egzistencija njihovih obitelji / Umirovljenicima posebno teško, jer, kažu, ovo je udar na siromašne, a više se ne isplati u Sloveniju ili Mađarsku samo po litru ulja, kilogram kave, mesa ili deterdženta </p>
<p>Naputak Ministarstva financija kojim će Carinska uprava količinski ograničavati uvoz pojedinih proizvoda za osobne potrebe, poput kave, šećera, ulja, deterdženta, sokova, mlijeka, čokolade i drugih proizvoda, većina trgovaca, ali i kupaca, koje smo u ponedjeljak zatekli na Trešnjevačkoj tržnici, proglasila je - udarom na siromašne. Naime, prema tome Naputku, od 11. rujna, preko granice se može prenijeti samo kilogram, odnosno litra navedenih proizvoda po osobi, unatoč tome što maksimalna vrijednost robe koja se može uvesti, bez plaćanja carine, iznosi 300 kuna. </p>
<p>Većina trgovaca, koji već godinama prodaju prehrambene proizvode na placu i bave se poslom o kojemu ovisi njihova egzistencija, bila je vidno nezadovoljna spomenutom odlukom. </p>
<p>Prodavači će propasti</p>
<p>- Nek smanje ovdje cijene, pa ljudi ni neće morati ići u kupovinu u Sloveniju ili Bosnu i Hercegovinu, rekla nam je jedna mlađa prodavačica, što je i potvrdio njezin »susjed«, koji je oštro izjavio, da će »ovim potezom profitirati samo država, a prodavači će propasti.« Zašto odgovorni gospodarstvenici ne bi napravili adekvatnu strategiju ekonomskog razvoja, za boljitak svih nas, zapitao se ozlojeđeni trgovac. </p>
<p>Jedan od kupaca, koji se predstavio kao Dodo, za razliku od drugih, bio je nešto pričljiviji. </p>
<p>- Ovaj potez Ministarstva je u redu, jedino ako se do konca godine zaposli barem 100.000 ljudi i snize cijene. Zašto da novac ostavljamo u Sloveniji, kad bi mogao ostati u Hrvatskoj, ali tako da nam se višak vrati, rekao je susretljivi Dodo, priznavši da, je do sada za svoje troje djece, primjerice po »Čokolino«, često odlazio u »Begros« u Sloveniju, jer je tamo kutija dječje hrane znatno jeftinija nego u našim diskontnim centrima poput »Segroa« i »Getroa«. Kako će se on sâm uskoro naći na Zavodu za zapošljavanje, kupovina prehrambenih artikala, prema sadašnjim cijenama u Hrvatskoj još će više olakšati njegovu lisnicu. Firma će mu uskoro u stečaj, pa je domišljati Dodo iskoristio priliku i upitao nas, da li u Vjesniku treba nove radne snage. </p>
<p>- Trebate li možda dostavljača, prodavača ili vozača, interesirao se, značajno popravljajući frizuru. </p>
<p>Za nužno sniženje cijena prehrambenih proizvoda izjasnila se i jedna umirovljenica koja svoju malu mirovinu, kako smo doznali, upotpunjuje povremenim prodavanjem namirnica na štandu. </p>
<p>Snizimo naše cijene</p>
<p>- Zašto bi Mađari i Talijani gradili vile od novca kojeg mi ostavljamo u njihovim prodavaonicama? Novac trebamo ostavljati u svojoj zemlji, a najbolje rješenje bi bilo da snizimo cijene naših proizvoda. Dodala je da je penzionerima ova odluka pala posebno teško, jer su se do sada jeftinije snabdijevali u Mađarskoj, kamo se više ne isplati otići za samo litru ulja, kilogram kave, mesa ili deterdženta. </p>
<p>Komentirajući količinsko ograničenje uvoza, većina trgovaca izrazila je sumnju u svoj opstanak, rekavši nam da im je, kako sada stvari stoje, budućnost neizvjesna...</p>
<p>(Sunčica Dolušić, Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Reprezentativni izgled, roditelji nezadovoljni školskim igralištem </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić, u ponedjeljak je otvorio vrata novosagrađene osnovne škole i dječjeg vrtića u Petruševcu u koju je potom krenulo 850 školaraca i stotinjak djece predškolske dobi.</p>
<p> Škola i vrtić smješteni su na kraju Radničke ceste kod autobusnog okretišta na zemljištu veličine 9000 četvornih metara. Od toga broja gotovo polovinu zauzimaju zgrade u kojima se nalaze odjeli-učionice te, kuhinja, spremište i sportska dvorana, za koju je rečeno da će se otvoriti nešto kasnije, najvjerojatnije početkom studenoga. Po vanjskom igralištu će se škola razlikovati od ostalih, jer je smješteno na krovu sportske dvorane, okruženo sa svih strana visokom žičanom ogradom. Takvo rješenje se, izgleda, svidjelo samo arhitektu, jer roditelji čija bi djeca barem dvaput tjedno trebala istrčati na igralište, nisu pokazali pretjerano oduševljenje pa ni razumijevanje.</p>
<p>Cijeli je projekt koštao oko 30 milijuna kuna uključujući i kompletnu opremu. Inače, riječ je o modernom arhitektonskom rješenju za koji se, nažalost, može reći da je jedina zgrada u tamošnjoj okolici za koju se može reći da reprezentativno izgleda.
Zato je gradonačelnik i ovom prilikom naglasio da će gradska uprava još više zapeti na uređenju komunalne infrastrukture u perifernim dijelovima grada. Naravno, učinio je to nakon srdačnog pozdrava malenima želeći im uspjeh u daljnjem školovanju. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Austrijski »Bauhaus« unajmio polovinu prodajnog prostora »Segroa« </p>
<p>Polovinu svog prodajnog prostora na Žitnjaku, austrijski megamarket »Segro« odlučio je iznajmiti tvrtki »Bauhaus«. Riječ je o jednom od vodećih poduzeća za trgovinu građevinskim materijalom u Europi, koji će krajem ove godine, na 8,5 tisuća četvornih metara prodajnog prostora Segroa, otvoriti svoju specijaliziranu trgovinu. </p>
<p>Prema riječima direktora »Segroa«, Klausa Schella, riječ je o dijelu novog koncepta tog megamarketa, u kojem će se preostali dio prostora preurediti u diskontnu prodavaonicu »Segro-grupe«.</p>
<p>Iz »Segroa« su najavili i izgradnju dviju novih veletrgovina, te trgovačkog centra za specijaliziranu trgovinu. Riječ je o projektu kojim bi se u naredne tri do četiri godine, na oko 120 tisuća četvornih metara sagradile nova prodajna mjesta »Segroa«. (mf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tumbri: »Ne znam zašto sam smijenjen«</p>
<p>Nakon što je prošloga tjedna Radovan Fuchs, smijenjeni direktor ZGOS-a održao konferenciju za novinare, u ponedjeljak je javno progovorio i smijenjeni direktor »Zagrebačkih cesta«, inž. Zvonimir Tumbri. On je sve što mu se stavlja kao »grijeh« proglasio neistinom, te dodao da su izmišljene i preokrenute činjenice tumačene na neobjektivan način.</p>
<p> O dugu od 39,7 milijuna kuna, koji je Skupština trgovačkih društava, među ostalim, navela kao najjači razlog njegove smjene, inž. Tumbri je rekao:</p>
<p> - Radilo se o izvanrednim radovima na pojačanom održavanju cesta prošle godine i zimskoj službi. Za te radove nam je Skupština trgovačkih društava naredila da, zbog nedostatka sredstava u proračunu, uzmemo od Hypo banke kredit od 46,8 milijuna kuna za koji je garantirala Gradska skupština. Riječ je o kreditu na osam godina, a iznos nije trebao biti u našem poslovnom izvješću. Tvrdnju, da su nematerijalni troškovi poslovanja premašili planirane u 1999. godini za 105 posto, Tumbri je nazvao diletantizmom, jer je netko zbrojio 101 sa 104 posto i došao do prebačaja za 105 posto, a radi se samo o pet posto. Dodao je da je preko plana potrošeno samo jedan posto više na nematerijalne troškove i da je u plaće otišlo četiri posto više od planiranoga. </p>
<p> Od dolaska na čelo »Zagrebačkih cesta« 1. veljače 1998. godine, Tumbri je, kaže, otvorio kompjutersku školu u tvrtki, počeo je raditi Centar za obavješćivanje s besplatnim pozivima, a uređeno je i popravljeno tisuće kilometara prometnica. U HNK-u je zakupljena loža, zaposlenici su životno osigurani, tvrtka je otvorila svoje internet stranice... (Claudio Kramarić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Tragedija u Soveratu se mogla predvidjeti</p>
<p>Područje kampa u kojem su odsjeli invalidi u više je navrata nazvano opasnim zbog hidrogeološke nestabilnosti / Talijanski ministar okoliša rekao je da je ta nesreća posljedica nesmiljenog iskorištavanja tla, posebno bespravnom gradnjom kuća</p>
<p>RIM, 11. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tragedija u kampu »Le Giare« dirnula je cijelu Italiju, posebno stoga što se radilo o nemoćnim žrtvama, invalidima i dobrovoljcima koji su se brinuli o njima. Cijeli dan su se na tv postajama prikazivale užasavajuće slike sa žrtvama katastrofe. Finale izbora Miss Italije koji se trebao održati u nedjelju odgođen je za ponedjeljak zbog žalosti za nastradalima. Javno mnijenje se osobito uzburkalo nakon optužbi upućenih odgovornima za nesreću. Među prvima su se javili članovi organizacije WWF-a i Lige ambijentalista.</p>
<p>»Krajnje je vrijeme da se prozovu odgovorni i da se javno iznesu imena ljudi koji su sukrivci ove tragedije. Mi ćemo sudu podnijeti optužbu za ubojstvo iz nehata«, riječi su Fulca Pratesija, čelnika WWF-a. Razlog njegovoj ljutnji je činjenica da je prije dvije godine Liga ambijentalista podnijela izvješće u kojem je označila područje na kojem je kamp »Le Giare« opasnim, a 29. siječnja ove godine je WWF Soverata održao konferenciju za tisak u kojoj je cijelo područje uz obalu Costa Ionica di Catanzaro nazvana opasnom zbog hidrogeoloških poremećaja tla. Pino Soriero, parlamentarac i član demokrata ljevice iz Soverata je na proslavi Unite u Bologni iznio podatke o opasnosti tog područja i zamolio prisutne političare da ozbiljno razmotre preventivne akcije u slučaju prirodne katastrofe koja prijeti tom području. Cijela povijest Calabrije je prepuna katastrofa prouzročenih poplavama i nanosima. Lista drugih rizičnih područja, gdje može doći do »reprize Soverata«, je podugačka. Prema podacima iz Ministarstva za okoliš, svaka druga općina je s rizikom hidrogeološkog poremećaja. Od toga, 14 posto općina je s visokim rizikom. Najugroženije regije su Lombardija, Piemonte i Campania. Hoće li nedjeljna tragedija u Soveratu, s 11 mrtvih i pet nestalih, biti dovoljno alarmantni primjer da se napokon ozbiljno razmotre sve rizične zone Italije?</p>
<p>»Tragedija koja se mogla predvidjeti«, izjavio je ministar za okoliš Willer Bordon. »Nema sumnje da je katastrofa plod agresije na teritorij. Iste koja se dešava svaki dan bespravnom gradnjom tisuća kuća i koja se tolerira. Nisu bez razloga pojedina područja zabranjena za gradnju stalnih objekata ili postavljanje privremenih. Ne vrijedi čupati kosu poslije. Vlada treba ubrzati svoje odluke. Što se dogodilo sa zahtjevom mog prethodnika da se ovlasti prebace na Ministarstvo za okoliš?», ljutito je raspravljao ministar Bordon.</p>
<p>»Sad je trenutak da se pomogne unesrećenim ljudima i povrate gubici, nemamo vremena za polemike«, izjavio je ministar unutarnjih poslova Enzo Bianco i time kratko presjekao žučljivu raspravu ministra za okoliš.</p>
<p>Optužbe pljušte i na pomoć koja je stigla prekasno. Dirljiva je priča o sedamnaestogodišnjem mladiću Rosariu koji je spasio svoje roditelje, invalide paraplegičare da bi na kraju sam poginuo od nanosa blata, kad je krenuo potražiti pomoć. Napadaju se i organizatori puta invalida koji su izabrali kamp pored rijeke. »Prije nego što bih poveo nepokretne ljude u kamp pored rijeke, dva puta bih razmislio. Ako je već padala kiša dva puna dana, zašto ranije nisu otišli?,« pita se Franco Bomprezzi, predsjednik talijanskog Udruženja za borbu protiv distrofije. U obranu organizatora puta staje odvjetnik Maurizio Scelli, glavni tajnik Unitalsija (Nacionalni talijanski savez za transport bolesnih u Lourdes i međunardna svetišta) koji je poveo 140 nepokretnih bolesnika na stadion u Roterdam na nogometno prvenstvo. »Nije krivica organizatora koji su već treći put bili u tom kampu. Kamp je prikazan kao siguran, uostalom priloženi su dokumenti o kolaudaciji, invalidi nisu smješteni pod šatore već u bungalove od drva. Nitko nije mogao pretpostaviti da će se dogoditi tragedija takvih razmjera. Okrivljivati našu organizaciju je kao da želite zatvoriti hendikepirane u kuće gdje jedino na tv ekranu mogu vidjeti more i rijeke«, izjavio je Maurizio Scelli okupljenim novinarima.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Rođeno treće unuče španjolskog kraljevskog para</p>
<p>MADRID, 11. rujna</p>
<p> - Infantkinja Elena od Burbona rodila je u subotu kćer, treće unuče španjolskog kralja Juana Carlosa i kraljice Sofie, objavila je kraljevska kuća. </p>
<p> Mala Victoria Federica, prva unuka španjolskog kralja, i njezina 36-godišnja majka dobro se osjećaju, piše u priopćenju kraljevske kuće. Treći pretendent za prjestolonasljednika Španjolske, nakon ujaka princa Felipea i brata Juana Felipea Froilana, rođenog 17. srpnja 1998. godine, novorođenče je drugo dijete infantkinje Elene, starije kćeri španjolskog kraljevskog para, i supruga Jaimea de Marichalara. Druga kći Juana Carlosa i Sofie, infantkinja Cristina (35) i njezin suprug Inaki Urdangarin, profesionalni rukometaš, prvo su dijete dobili 29. rujna 1999. godine. Cristina je trudna pet mjeseci. S 32 godine Felipe, princ od Asturiasa, još je uvijek neženja. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Astronauti iz Atlantisa prošetali do svemirske stanice </p>
<p>CAPE CANAVERAL, 11. rujna</p>
<p> - Američki astronaut i ruski kozmonaut izašli su u ponedjeljak iz space shuttlea Atlantis kako bi »prošetali« do Međunarodne svemirske stanice, koja se nalazi u orbiti oko Zemlje, 370 km iznad površine našeg planeta.</p>
<p> Astronaut Edward Lu i kozmonaut Jurij Malenčenko članovi su posade Atlantisa, koja bi na još uvijek nedovršenoj svemirskoj stanici trebala obaviti poslove neophodne za pripremu prvog duljeg boravka astronauta u stanici u studenome ove godine.</p>
<p> »Odlično, ovdje je sve mirno«, rekao je Lu nakon izlaska iz Atlantisa.</p>
<p> Većinu vremena dva će astronauta povezivati kablove kako bi omogućili da ruski modul Zvezda dobije neophodnu energiju iz američkih solarnih stanica. Premda Lu i Malenčenko nose američko znakovlje na svojim svemirskim odijelima, oni će uglavnom raditi s ruskim hardverom.</p>
<p> U modulu Zvezda, koji je lansiran u srpnju, obitavat će buduće stalne posade tijekom izgradnje Međunarodne svemirske stanice. Prva takva posada, poznata kao Ekspedicija Jedan, krenut će prema stanici u studenome.</p>
<p> Američka svemirska agencija nada se da će nakon ove misije značajno ubrzati ritam lansiranja i radova na stanici. Dok astronauti rade u orbiti, stručnjaci u Cape Canaveralu već pripremaju novu misiju koja bi početkom listopada trebala shuttleom Discovery stići do Međunarodne svemirske stranice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Posljednji zbogom »Mačkama«</p>
<p>NEW YORK, 11. rujna</p>
<p> - »Mačka nije pas«, ova nepobitna i vječna istina koju izgovara stari Deuteronomy posljednji se put čula u nedjelju poslijepodne na broadwayskoj pozornici. Spušten je zastor na, bez konkurencije najdugovječniju predstavu, mjuzikl Lloyda Webera »Mačke«.</p>
<p> Skoro punih 18 godina publika je hrlila vidjeti taj jedinstveni spoj plesa, glazbe i glume na pozornici Winter Garden Theatrea. Ulaznica po cijeni od 40 do 75 dolara darovala im je dva nezaboravna sata života u izmaštanom svijetu. Prva predstava »Mačaka« odigrana je 7. listopada 1982. godine. Ukupno je, s nedjeljnom, izvedeno 7.485 predstava. U 36 uloga izmjenilo se za to vrijeme 245 glumaca i plesača. Čaroliju »Mačaka« u gledalištu je doživjelo više od 10 milijuna ljudi, prodano je više od dva milijuna nosača zvuka s izvornom izvedbom mjuzikla, snimljena videokazeta koja je među najgledanijima u svom žanru u svijetu.</p>
<p> Procjenjuje se da su »Mačke« samo na ulaznicama zaradile više od pola milijarde dolara. Marljivi, iako malo nastrani statističari zabilježili su da je tijekom 18 godina potrošeno 59.705 kondoma kojima su od znoja bili zaštićeni mikrofoni na tijelima glumaca, te da je sa sjedalica u Winter Gardenu sastrugano oko 134 kile odbačenih žvakaćih guma. No, ne postoje brojke ni podaci koji mogu opisati i objasniti čaroliju predstave koja će, kako to kaže naslov njezina najpoznatijeg glazbenog broja, trajno ostati »Sjećanje«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Maracana se urušava od- urina</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 11. rujna</p>
<p> - Manija brazilskih navijača da uriniraju na tribinama, umjesto u nužniku, uzrokovala je ozbiljno urušavanje 50 godina staroga najvećega nogometnog hrama - stadiona Maracana u Rio de Janeiru. </p>
<p>Inženjeri i arhitekti koji su pregledali Maracanu ostali su zapanjeni činjenicom koliko je navijački urin izazvao oštećenja na betonu stadiona koji zahtijeva hitnu rekonstrukciju, posebno na dijelovima koji su potpuno oksidirali. </p>
<p>Maracana ima dovoljno toaleta, kazao je upravitelj stadiona Cardoso, ali navijači, koji uvijek u velikom broju pohode stadion, ne žele propustiti ni sekundu utakmice, pa uriniraju na tribinama. Očekuje se da će vlasti Rio de Janeira uložiti u rekonstrukciju grandioznog stadiona za 120.000 gledatelja više od 30 milijuna dolara. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pronađen fosil slona star pedeset tisuća godina </p>
<p>SRINAGAR, 11. rujna</p>
<p> - Ekipa indijskih stručnjaka otkrila je u Kašmiru fosil slona star pedeset tisuća godina, što govori da je na tom području Himalaje u to doba bilo toplije nego danas, priopćio je jedan od stručnjaka. </p>
<p> Fosil, koji se sastoji od dijela kljove dugog 80 cm i lubanje razmjera 1,5 metra sa 1,2 metra, pronađen je na polju šafrana, dvadeset kilometara od Srinagara, ljetne prijestolnice Kašmira, rekao je Mohammed Ismail Bhat, dekan Geološkog fakulteta na kašmirskom sveučilištu.</p>
<p> Zahvaljujući otkriću, može se zaključiti da je prije pedeset tisuća godina »dolina (Kašmir) imala suptropsku klimu«, ističe Bhat.</p>
<p> »Otkriće pruža i mogućnost istraživanja drugih fosila kralježnjaka u dolini«, dodao je znanstvenik. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Za prave ljubitelje jazza</p>
<p>Klupska kazališno-glazbena scena »Amadeo« u Zagrebu / Pijanist Neven Frangeš i gitarist Elvis Stanić na završnoj večeri </p>
<p>U nedjelju je atrij gornjogradskoga Prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici bio poprište posljednje priredbe klupske kazališno-glazbene scene »Amadeo«, novog ciklusa ljetnih priredaba koje su popunile inače dosta prazna kulturna zbivanja u Zagrebu krajem ljeta. Završnica je dospjela u najbolje ruke: dva danas vodeća hrvatska jazz-glazbenika, pijanist Neven Frangeš i riječki gitarist Elvis Stanić predstavili su najčišći jazz, spontanim i nadahnutim zajedničkim muziciranjem na pretežno poznate teme ne samo novijega nego i starijeg jazz-repertoara.</p>
<p>Frangeš glasoviru prilazi s bujnim temperamentom, misaono raščlanjujući glazbeno izlaganje, jednako u širokim potezima kao i u malim, duhovitim nukleusima, sve do pretežno smirujućeg kadenciranja, kao s posljednjim pozdravom slušatelju iz daljine. Elvis Stanić je majstor gitare, ponajprije u tehničkoj finoći svirke, ali i u bogatstvu improvizacije i u nadahnutoj suradnji s pijanistom. Njih dvojica odlično se razumiju, očito cijepljeni od nasilnih stilskih preokupacija, i sviraju jazz, štono bi rekli filozofi, sam po sebi.</p>
<p>Od prve izvedene skladbe, »Jordu« Duka Jordana, do posljednje u programu, glasovite »Oleo« velikog tenor-saksofonista Sonnyja Rollingsa, muziciranje obojice umjetnika proteklo je u skladnoj glazbenoj konverzaciji. Tu su još bili biseri poput »Dianga« Johna Lewisa, prekrasne balade »I remember Clifford« ili Karnevala iz poznata filma »Crni Orfej«, a uklopljena je bila i Stanićeva skladba s njegova CD-a »Terra Sacra«.</p>
<p>Bio je to doista program za prave ljubitelje jazza, koji su mogli odsjediti više od dva sata u prohladnom atriju pod vedrim nebom, i na kraju još vatrenim pljeskom izboriti i dodatak. Bila je to prekrasna baladna tema jednog od najvećih brazilskih autora Antonija Carlosa Jobina. </p>
<p>Auditorij atrija bio je do kraja ispunjen jednako biranom kao i mladom publikom, i ta završna priredba, kojoj je za ponedjeljak bio najavljen dodatni poklon program koktela glazbenih i dramskih ulomaka sudionika ovogodišnjeg »Amadea«, bila je dobar mememento za iduću ljetnu sezonu. S time da se ostvari negdje već iznesena misao kako bi sve zagrebačke ljetne priredbe trebalo objediniti na gradskoj razini, u suradnji svih priređivača glazbenih, kazališnih, likovnih i književnih programa.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Trijumf »Zapadnog krila« </p>
<p>52. svečanost dodjele godišnjih tv nagrada Emmy / Serija »Zapadno krilo« uvjerljivo je pobijedila s devet osvojenih Emmya i tako uvjerljivo porazila svog najvećeg konkurenta seriju »The Sopranos« / »Hitna služba« ostala bez glavnih nagrada / Najdirljiviji trenutci večeri s Jackom Lemmonom i Michaelom J. Foxom</p>
<p>LOS ANGELES, 11. rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Ljudi s televizije svojski se trude oponašati ceremoniju dodjele Oscara. Dakako, svečanost dodjele Emmya sve je raskošnija iz godine u godinu i atraktivnija, s obzirom na popularnost televizijskih serija kod američke, ali i svjetske publike, te sve učestalijih gostovanja slavnih filmskih zvijezda, koji više ne gledaju na tv uloge s omalovažavanjem i strahom.</p>
<p> S obzirom na moćni kapital koji posjeduju tv kompanije, dodjela Emmya ni malo po raskoši ne zaostaje za Oscarima, ali ipak to nije isto. Dvadeset godina zaostatka teško se može nadoknaditi, ma koliko se svi zajedno trudili. Ove godine za domaćina, voditelja ceremonije angažiran je u Americi omiljeni komičar Garry Shandling, koji je po stilu i načinu zabave vrlo bizak neuništivom oscarovskom voditelju Billyu Chrystalu.</p>
<p>Svečanost se održavala u Shrine auditoriju, dakle na istom jestu gdje se ponekad održavaju dodjele Oscara. Sunčana, topla nedjelja privukla je velik broj atraktivnih imena showbusinessa, koji su došli ponajprije zato da budu viđeni i pokažu poneku od svojih ekstravagantnih krpica, poput Cher, koja se pretvorila u plavušu s obnovljenim hipi izdanjem, poderanih traperica i izvezene bluze, ili Gena Davis, koja je šokirala inače konzervativnu televizijsku publiku svojom potpuno prozirnom haljinom u stilu - ništa ispod.</p>
<p> Michelle Pfeiffer ovoga puta bila je u pratnji svoga supruga Davida Kelleya, s kojim je »samo« zamijenila uloge, jer u Veneciji on je igrao ulogu njezina pratioca, baš kao i Brad Pitt, koji je bio u »službi« svoje supruge, vrlo, vrlo nervozne Jennifer Aniston. Melanie Griffith i Bruce Willis pokušavaju novi proboj na televiziji, dok se Michael J. Fox efektno oprostio od svoje publike, odlazeći u mirovinu i primajući svoga posljednjeg, četvrtog Emmya za ulogu u seriji »Spin City«. (Do sada je dobio tri za »Family Ties«.) </p>
<p>Jack Lemmon kao da ne popušta unatoč godinama, sve je bolji, tako ne začuđuje što je slavio s ulogom u konkurenciji televizijskog filma: »Oprah Winfreu predstavlja: Utorak s Mornie«, izazivajući ovacije gledatelja u Shrineu. Taj film proglašen je najboljim tv filmom u cjelini, a pripala mu je i nagrada za sporednu mušku ulogu, Hanku Azariji. U konkurenciji žena glavna nagrada pripala je Hally Berry za ulogu Dorothy Dandrige. </p>
<p> Najviše neizvjesnosti bilo je za primat u konkurenciji dramske serije između serija »Zapadno krilo« i »The Sopranos«, koje su imale svaka po 18 nominacija. Na kraju je trijumfirala serija »Zapadno krilo«, koja je osvojila devet Emmya, među kojima i one najvažnije kao dramska serija u cjelini, zatim za režiju (Thomas Schlame), scenarij (Rick Clevland i Aroon Sorking) te sporedna ženska uloga (Allison Janney) i sporedna muška uloga (Richard Schiff). Zanimljivo da su većina njih bili prvi put predloženi i odmah su pobijedili, što govori o vrijednosti serije i njezinoj svježini na staromodni način, koja očito ponovno privlači američku publiku.</p>
<p> Od važnijih Emmya, seriji »The Sopranos« pripao je samo onaj za glavnu mušku ulogu, Jamesu Gandolfiniju. U konkurenciji serija komedija najbolje je prošla »Will i Grace« s Emmyima za seriju u cjelini, sporednu žensku ulogu (Megan Mujelly) i sporednu mušku ulogu (Sean Hayes), dok je »Malcolm in the Middle« nagrađena za režiju (Todd Holland) i scenarij (Linwood Boomer). Eddie Izzard nagrađen je kao najbolji pisac i za individualni perfomance svoga showa »Dress to Kill«, dok je za režiju prijenosa 72. svečanosti dodjele Oscara, u ožujku ove godine, nagrađen Emmyem Louis J. Horvitz. </p>
<p> Gostovanje Brucea Willisa u seriji, komediji, proglašeno je najzanimljivijim, dok je u dramskoj konkurenciji ta čast pripala Beau Richardu i Jane Withmoore, za gostovanje u seriji »Practice«. Davidu Lettermanu i njegovu »Late Night Showu« napokon je pripao Emmy za govorni show program, dok je u konkurenciji mini serija pobijedila serija »The Corner«. </p>
<p>Juiana Margulies ostala je bez Emmya premda su svi očekivali da će ona biti jedina koja će ga osvojiti iz serije »Hitna služba« s obzirom na to da se oprostila od uloge sestre Hataway. No, za utjehu, njezina ljubavna scena s Georgeom Clooneyem iz posljednje epizode prošle sezone naglašena je kao jedna od najromantičnijih.</p>
<p> Kao i uvijek kada je Hollywood u pitanju, bez obzira na to radilo se o filmu ili televiziji, sve je prošlo slatkasto, blještavo i zanosno, s mnogo slavlja, zahvala i pompoznosti. Mnogi kao da su na trenutak zaboravili veliki štrajk glumaca koji se priprema i prema najavama dovodi u opasnost cjelokupnu američku filmsku industriju. Brige i problemi kao da su na trenutak odgođeni ili vješto skriveni i ostavljeni kod kuće. Danas show »mora« ići dalje... A sutra je novi dan, kao što reče Scarlett O'Hara.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pregled hrvatskog vojnog znakovlja</p>
<p>Muzej Mimara / U utorak na večer se otvara izložba »Znakovlje Hrvatske vojske 1990.-2000.« / Riječ je o prvoj izložbi koju priređuje Vojni muzej</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Izložba pod nazivom »Znakovlje Hrvatske vojske 1990.-2000.« bit će otvorena u utorak na večer u Muzeju Mimara, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare upriličenoj u povodu te izložbe. Ravnatelj Vojnog muzeja Dinko Čutura je kazao da je riječ o prvoj izložbi koju postavlja taj muzej, a on postoji već nekoliko godina. Prostorije muzeja su privremeno smještene u Vlaškoj 87, a njegov postav obuhvaća građu od razdoblja doseljenja Hrvata do Domovinskog rata.</p>
<p>U znakovlju Hrvatske vojske Domovinskog rata se može prepoznati povijesni trenutak u kojem se našao hrvatski narod kao i mijena estetskog izraza i ukusa, nerijetko promičući i obrate slijedom općih zbivanja na hrvatskoj ratnoj pozornici - istaknuo je Dinko Čutura. Kao vrlo značajni činitelj nacionalne baštine, vojni su znakovi osvjedočenje neizbrisivog likovnog stvaralaštva koje je neodvojivo od najviših dosega likovne kreacije, nadahnuto svesrdnim domoljubljem kao jamstvom prepoznatljivosti i održanja nacionalnog identiteta.</p>
<p>Temelj prvog znakovlja je hrvatski državni grb, višestoljtni simbol hrvatske državnopravnosti, jedinstva i nepokolebljivosti. S razvojem hrvatske vojske razvija i znakovlje pojedinih postrojbi naglašavajući osobitost svake koja se slijeva u zajedništvo - zaključio je Čutura.i dodao da je izložba »Znakovlje Hrvatske vojske 1990. 2000.« pravi svjedok svog trenutka i prostora.</p>
<p>Autor izložbe Zlatko Ivančić je kazao da postav sadrži oko 1600 znakova od prvih koji su vezani za policijske postrojbe koje su prve branile Hrvatsku u Domovinskom ratu, preko najrazličitijih neslužbenih znakova brojnih postrojbi, do onih službenih koje i danas koristi Ministarstvo obrane. Također je dodao da za izložbu nije tiskan velik i opsežan katalog jer su na tu temu do sada napisane već tri knjige. Izložba u Muzeju Mimara ostaje otvorena do 10. listopada. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vukovarski Festival komorne glazbe</p>
<p>VUKOVAR, 11. rujna</p>
<p> - Vukovarski festival komorne glazbe održat će se od 13. do 15. rujna pod pokroviteljstvom Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije u djelomično restauriranom dvorcu Eltz. Prvi vukovarski festival komorne glazbe, s ciljem obnove kulturnog života, održan je u razorenoj Mramornoj dvorani dvorca Eltz od 18.- 20. lipnja 1999. u organizaciji Hrvatske paneuropske unije i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. U osmišljavanju ovogodišnjeg bogatog glazbenog progama, uz predsjednika festivalskog odbora Tonka Ninića, ravnateljice Festivala Ruže Marić i umjetničke ravnateljice Vlaste Gyure Vlakančić, sudjelovali su i Anđelko Ramuščak, predsjednik hrvatskog društva glazbenih umjetnika, Milan Janjanin, pijanist i Lidija Horvat Dunjko, solistica te domaćica Festivala.Vizualni identitet festivala osmislio je akademski slikar Dubravko Adamović. U srijedu 13. rujna nastupit će Hrvatski komorni orkestar pod ravnanjem Ivana Repušića, Lidija Horvat Dunjko (sopran) i Ervin Nagy (klavir). U četvrtak, 14. rujna Zagrebački operni studio u sastavu Larisa Marak (sopran), Biljana Keserić Košćal (mezzosopran), Nikša Radovanović (tenor), Željko Grofelnik (bariton) pod vodstvom Antuna Petrušića održat će koncert djela iz hrvatske glazbene baštine. U petak, 15. rujna, ponovno će muzicirati Lidija Horvat Dunjko i Ervin Nagy. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Košički mučenici za ujedinjenu Europu </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Obilježavajući petu obljetnicu kanonizacije Marka Kiževčanina, Melkiora Grodeckog i Stjepana Pongraca, trojice košičkih mučenika, Matica hrvatska Križevci, Matica slovačka Zagreb i Župa svete Ane iz Križevaca objavili su knjigu slovačkog pisca i svećenika Stanislava Stolárika »Humenski zavod i trojica košičkih mučenika«, koja je predstavljena u ponedjeljak u prostorijama Matice hrvatske.</p>
<p>Recenzent, dr. Stjepan Razum, istaknuo je da knjiga upoznaje čitateljstvo s dijelom djelatnosti isusovačkog reda koji u to vrijeme djeluje pod istom upravom u Slovačkoj i Hrvatskoj. Knjiga želi biti u službi sadašnjosti, njome se otkriva ljepota ujedinjene Europe. Ta Europa može se mirno osloniti na kršćanske vrijednosti, rekao je dr. Razum.</p>
<p>Predsjednik Matice slovačke Zlatko Jevak, govoreći o bliskim vezama dviju Matica, slovačke i hrvatske, podsjetio je na njihovu zajedničku povijest i ulogu u očuvanju nacionalnih vrijednosti.</p>
<p>Herojski primjer trojice košičkih mučenika, riječi su autora Stanislava Stolárika, potiče na vjernost Crkvi. Staleški sukobi i ustanci opominju pak na važnost poštivanja čovjekova dostojanstva, slobode i savjesti u pogledu vjerske pripadnosti. Stjepan, Melkior i Marko, zaključuje autor, sačuvali su svoju slobodu za Krista do posljednjega trenutka.</p>
<p>Knjigu treba nastaviti proučavati, nadograđivati u daljnjim istraživanjima, poručuje Stanislav Stolárik, koji je u ožujku ove godine nastupio na Filozofskom fakultetu s predavanjem o »Životnoj filozofiji sv. Marka Križevčanina«, također uvrštenom u predstavljenu knjigu. (K. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Filakovac u Osijeku</p>
<p>OSIJEK, 11. rujna</p>
<p> - Retrospektivna izložba akademskog slikara i doajena hrvatske likovne moderne Vladimira Filakovca (Slavonski Brod 1892. - Zagreb 1972.) bit će otvorena u utorak na večer u osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti. Izložba je prvotno bila postavljena u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu. To je bila prva Filakovčeva retrospektiva koju je publika ju odlično prihvatila. Obje izložbe nastoje vratiti dug tomu slikaru koji je neprijeporno nezaobilazna ličnost u modernoj umjetnosti srednjoeuropskog područja.</p>
<p>Vladimir Filakovac u svojim slikarskim početcima nastavlja tradiciju münchenskoga kruga hrvatskih slikara, suzdržanom i tamnom paletom slika portrete, mrtve prirode i krajolike. Poslije mu se paleta rasvjetljuje i nastaje niz djela s postimpresionističkim obilježjima, kojima se predstavlja kao izraziti kolorist. Osobito mjesto u Filakovčevu opusu zauzimaju studije domaćih i divljih životinja. Retrospektiva u Osijeku predstavlja sve umjetnikove faze rada. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Najbolja tv serija </p>
<p>LONDON, 11. rujna</p>
<p> - Britanska humoristička serija »Fawlty Towers« (Falični pansion) najbolji je program koji je britanska televizija ikada proizvela, ako je suditi po anketi koju je objavio Britanski filmski institut. Klasična farsa o grubom i nesposobnom vlasniku hotela Basilu Fawltyju, koju je napisao i u kojoj naslovnu ulogu tumači John Cleese, bila je najčešći odabir stručnjaka televizijske industrije. Dramska serija iz šezdesetih »Cathy Come Home« zauzela je drugo mjesto, a znanstveno fantastična »Doctor Who« treće. Britanski filmski institut poslao je glasačke listiće na adresu 1600 osoba povezanih s britanskom televizijskom industrijom, uključujući autore programa, glumce, kritičare i akademike, da naprave listu top100 britanskih serija svih vremena. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>RAZVOJ OLIMPIZMA - OD ATENE DO SYDNEYA (3)</p>
<p>Münchenski biti ili ne biti olimpijskih igara</p>
<p>Nijemci su se svojim drugim OI 1974. trudili dokazati odricanje od onoga što je označilo Igre 1936. u pruskom Berlinu. Zato su Igre u Münchenu imale sjajno zamišljenu organizaciju koja je, na žalost, imala jednu slabu točku: Nijemci su, u strahu da im se ne prigovori kako Igre organiziraju vojnički, »demokratizirali kontrolu«. To je rezultiralo tragičnim terorističkom upadom »Crnog rujna« i smrću 12 izraelskih sportaša i pet terorista </p>
<p>Nakon tri olimpijade (12 godina), na red je 1948. došao srušen i osiromašen London. Jasno je da nije moglo biti nimalo od berlinskog blještavila, a ni rezultata. Nakon gotovo 10-godišnje stanke i rezultati su bili takvi, blistali su samo Šveđani koji su imali sreću da ostanu neutralni i da uz to i dobro trguju.</p>
<p>Igre organizirane veoma skromno, gotovo spartanski, održane su u atmosferi koja se trudila da se jad, mržnja i osveta rasplamsale u ratu suzbiju, i u tome su umnogome uspjele. Čak se ni prema poraženima nije nastupilo kao poslije I. svjetskog rata, tako da su bili isključeni samo Nijemci i Japanci, nositelji zla (vraćeni su na Igre u Helsinkiju), dok su ostali, među njima i Talijani, mogli nastupiti.</p>
<p>Na tim je Igrama Hrvat Ivan Gubian osvojio srebrnu medalju u bacanju kladiva.</p>
<p>Helsinki: prvi nastup sportaša sportske velesile SSSR</p>
<p>Ni četiri godine kasnije, 1952. u Helsinkiju, nije bilo bolje. Svijet, a Finci posebno, još su bili siromašni. Igre u toj uzornoj sportskoj zemlji bile su vrlo vjerojatno i posljednje isključivo sportske igre u Coubertinovom duhu. To je posebno došlo do izražaja upravo prvim nastupom sportaša sportske velesile Sovjetskog Saveza i to samo 14 godina nakon što su se mladost i sportaši tih dviju zemalja (oko 100 km istočno od Helsinkija) krvavo borili u, za Fince slavnom, 100-dnevnom ratu.</p>
<p>Nijemci i Japanci već su se mogli pozvati na univerzalizam olimpijske ideje, no ulaskom SSSR i njegovih satelita, politika koja nikad nije baš izbivala s Igara, ovaj je put dobila drukčije, ali jasne obrise koji nikad više neće nestati. Najprije je olimpijski duh pogodilo što su prihvaćeni samo zapadni Nijemci, a istočnima je uskraćeno to pravo. Nasuprot tome, prihvaćeni su kineski i komunisti i nacionalisti, ali su potonji »uvrijeđeni« odustali, ostavivši cijeli prostor »crvenima«. Zatim su Sovjeti iz svoje reprezentacije izostavili »nepouzdane«, da bi se u Helsinkiju najprije ogradili bodljikavom žicom, a onda iznenada dopustili prijateljstvo baš s Amerikancima, da se pokažu kao pojedinačno ugodni ljudi. Same su Igre bile označene trijumfalnim unošenjem olimpijske vatre jednog od najvećih sportaša svijeta Paava Nurmija i njegovog prethodnika Hanesa Kolehmainena. Na tim su Igrama trijumfirali hrvatski veslački splitskog Gusara u četvercu bez kormilara.</p>
<p>Prvi odlazak igara na južnu polukuglu svijeta, u Melbourne 1956., označio je prvi korak globalizacije olimpijskog pokreta, nakon punih 60 godina. Otada igre prestaju biti europski bijele i postaju univerzalno svjetske igre. Svijet je bio iznenađen odbijanjem mnogih Australaca da podrže Igre, no Igre su ipak održane gotovo u zadnji tren, posebno zauzimanjem odlučnog američkog predsjednika MOO-a Averyja Bundagea. Ipak, svjetski je odjek Igara bio ograničen sredstvima komuniciranja. Jedan Hrvat, ovaj put Franjo Mihalić, donio je četvrtu medalju, srebrnu u maratonu, hrvatskom sportu. Doping je obilno vladao tim Igrama.</p>
<p>Rim: pobjedom Abebe Bikile u sport ulazi »Crna Afrika«</p>
<p>Šesnaeste se Olimpijske igre vraćaju u Europu, u jedno od vrela europske civilizacije - Rim. No, to nije bilo presudno za te klimatski vruće Igre, nego dva posve različita zbivanja: rimske su Igre bile prve koje je iscrpno, ograničeno na Europu, prenosila televizija, a na njima je »Crna Afrika«, pobjedom Etiopljanima Abebe Bikile, pod imperijalnim Konstantinovim slavolukom pokraj Koloseuma i Via Apije, ušla nezadrživo u OI i sport uopće.</p>
<p>Nakon skromnosti u Londonu i Helsinkiju OI su, uz pomoć (tada ne tako svemoćne) televizije, postale globalna atrakcija. Tome vjerojatno treba pripisati da je u svečanost otvaranja upala jedna u bijelo odjevena žena, »anđeo mira«, koja je otrčala gotovo cijeli krug prije nego što su organizatori shvatili da ne pripada u ceremonijal, nego da je ekshibicionistica, što uporno prati sve iduće igre.</p>
<p>Japanci su se, svjesni globalne privlačnosti OI, grčevito borili da dobiju organizaciju Igara u Tokyju 1964., da bi na njima iskazali definitivni prekid s ratničkom imperijalnom prošlošću i prihvaćanje demokratski organiziranog života. U to doba, već veoma obnovljena i još ambicioznija japanska industrija, omogućila je unapređenje elektronskog praćenja sportskih nadmetanja i veliki ulazak japanske elektronske i sportske industrije u svjetski sport. To su poduprli i sjajni japanski arhitekti, kao pr. Tange Kenzo, osebujnim sportskim građevinama koje postaju, na žalost, obavezom.</p>
<p>Istu su želju za afirmacijom imali i Meksikanci kad su, kao prva zemlja izvan kruga znamenitih, zatražili i dobili organizaciju OI 1968. u Ciudad de Mexicu. Igre su poznate zato što su održane na neobično velikoj nadmorskoj visini (2400 m), što je imalo osjetnog utjecaja na sjajne rezultate, (8.90 m u skoku u dalj Boba Beamona), ali i na slabe tamo gdje se tražila izdržljivost.</p>
<p>No, Igre su važnije po tome što se na njima pokazalo da su igre konačno postale sastavnim dijelom širokog političkog društva, u pozitivnom, ali i u negativnom smislu. Uoči Igara, što će se kasnije neprestano ponavljati, društveni su nezadovljnici predvođeni studentima iskoristili Igre za žestoke proteste. Oni su, na žalost, završili krvavo, s mnogo mrtvih. No to je, začudo, ubrzo palo u sjenu protestom američkih crnih sportaša - »crna snaga« - kad su 200-metraši Tommie Smith i John Carlos demonstrirali na pobjedničkom postolju sa stisnutom šakom u crnim rukavicama. To, unatoč marginalizaciji, nije ostalo bez kasnijih - pozitivnih - posljedica. </p>
<p>München: terorizam postaje noćna mora svih igara</p>
<p>Identično Japanu, i Nijemci su se svojim drugim OI - 1974. godine - trudili, i to veoma uspješno, pokazati i dokazati odricanje od onoga što je označilo Igre 1936. u pruskom Berlinu. Zato su Igre održane u bavarskom Münchenu imale sjajno zamišljenu organizaciju koja je, na žalost, imala (samo) jednu slabu točku: Nijemci su, u strahu da im se ne prigovori kako Igre organiziraju vojnički - kao što je to bio slučaj 1936. godine - »demokratizirali kontrolu«. To je rezultiralo tragičnim terorističkom upadom »Crnog rujna« i smrću 12 izraelskih sportaša i pet terorista. Taj je slučaj doveo Igre do kritične točke u kojoj se radilo o biti ili ne biti daljnjih igara.</p>
<p>Ta je kritična točka kulminirala prigodom komemoracije žrtvama na prepunom Olimpijskom stadionu i u govoru tadašnjeg predsjednika MOO-a, tvrdog i konzervativnog Averyja Brundagea, kojem je to bio zadnji nastup u ulozi predsjednika MOO. Pitanje je glasilo: »Treba li ili ne nastaviti (ne samo te) igre?« Dvojba je bila velika, većina je gotovo tražila da se s igrama prekine zauvijek. No, Brundage je iznenadio odlučnim: »Igre se moraju nastaviti!« Bilo je to presudno za budućnost igara. Da su tada prekinute, igre se nikad više ne bi obnovile. No, terorizam je postao mora svih idućih igara.</p>
<p>(svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Awojobi - Cibonin univerzalac</p>
<p>Cibonin trener Spahija naglašava da je Tunji Awojobi, 27-godišnji nigerijski reprezentativac, krilni centar i da će skokovi biti njegov primarni zadatak u Ciboni / No, po nekim se detaljima vezanim uz Awojobijevu karijeru može se zaključiti da je riječ o univerzalnom igraču</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Nigerijac Tunji Awojobi sljedeće će sezone gotovo sigurno nositi Ciboninu majicu. Doduše, 27-godišnji nigerijski reprezentativac još nije potpisao ugovor, ali komplimenti koje mu je uputio Cibonin trener Neven Spahija sugeriraju da će se 207 cm visoki Nigerijac ipak duže zadržati u Zagrebu. </p>
<p>Trener Spahija naglasio je da je Awojobi krilni centar i da će skokovi biti njegov primarni zadatak u Ciboni. No, sudeći po nekim detaljima vezanim uz Awojobijevu dosadašnju karijeru, može se zaključiti da je riječ o univerzalnom igraču. U većini je »registara« uveden kao krilni igrač, a u francuskom je Chalonu, primjerice, igrao klasičnog, »teškog« centra.</p>
<p>Imao je zapaženu karijeru na koledžu i s Boston Universityjem je 1997. godine nastupio na »March Madnessu«, završnom turniru 64 najbolje NCAA momčadi u SAD. U četiri godine u Bostonu dosegnuo je vrhunac, postavši najbolji strijelac i najbolji skakač u povijesti tog koledža.</p>
<p>Rođen je 30. srpnja 1973. godine u Lagosu, glavnom gradu Nigerije, a u SAD je došao u sklopu razmjene studenata u posljednjem razredu srednje škole. Otac mu je umro od upale slijepog crijeva prije Tunjijevog dolaska u Ameriku. Nigerijci su mu, usto, odgodili izdavanje vize, smatrajući kako svoje obrazovanje u SAD kasnije neće iskoristiti za pomoć svojoj domovini. Unatoč svemu, ipak je uspio dobiti vizu i u prosincu 1993. godine doći u SAD, u Trinity High School. Dvije i pol godine se nije smio vratiti u Nigeriju, jer se bojao da mu Nigerijci neće dopustiti povratak u SAD.</p>
<p> Američki košarkaški kroničari nadjenuli su Awojobiju epitet najboljeg igrača u povijesti Boston Universityja. Glavne su mu odlike skok, brzina i - blokade. Kažu da na parketu ne pokazuje previše emocija, ali na završnoj se godini studija ipak potukao sa suparničkim igračem, pa je »nagrađen« sa tri utakmice zabrane nastupa.</p>
<p>U četiri je godine na Boston Universityju imao 53,5 posto uspješnosti šuta iz igre, uz 10,9 skokova i 20,3 koševa po utakmici. Nakon završne godine studija, u ljeto 1997. godine na CBA draftu su ga izabrali LaCross Bobcats, klub iz kojeg je upravo u to vrijeme u Cibonu otišao Kenneth Atkins. Nakon koledž-karijere Awojobi se zaputio u turski Meysuspor, a nakon pola sezone prešao je u New Jersey ShoreCats (19,9 koševa, 7,0 skokova, 55,4 posto šuta), u ne suviše atraktivnoj američkoj USBL ligi (treći kvalitativni razred američke košarke, iza NBA i CBA lige). U sezoni 98/99 igrao je u turskom Kusadasiju s donedavnim igračem Cibone Davorom Pejčinovićem, i ondje je imao zapaženu statistiku (16,8 koševa, 9,1 skokova). Međutim, klub je zauzeo pretposljednje mjesto u ligi.</p>
<p>Posljednjih je godinu dana igrao za Grand Rapid Hoops u CBA ligi i potom za francuski Chalon.</p>
<p>Punih 10 godina nastupa za nigerijsku reprezentaciju, s kojom je zaigrao i na posljednjem SP u Ateni 1998. godine. Nigerija je zauzela posljednje mjesto u D skupini u kojoj su još bili Španjolska, Argentina i Australija.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zadrani doveli Marića i Delibašića, još čekaju Komazeca</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Nakon što su četri juniora na neki način objavili rat propisima Hrvatskog košarkaškog saveza, a time i svom matičnom klubu - Zadru, klupska Uprava dala se u potragu za novim igračima.</p>
<p>Tako je vrlo brzo postignut dogovor s organizatorom igre Ivicom Marićem koji je svojevremeno igrao u Zrinjevcu i Ciboni i bio standarni reprezentativac Hrvatske. Osim njega, u Jazinama će četri godine boraviti i Dario Delibašić koji je protekle sezone bio licenciran za europske nastupe Zadra.</p>
<p>Time je zatvorena igračka križaljka na pozicijama »jedan« i »dva«, pa je s tako zahvaljeno Amerikancu Jeremiahu Catleyu koji će se vratiti preko u domovinu. </p>
<p>Kako nas je izvijestio predsjednik kluba Nebojša Belić, Zadar je i dalje zainteresiran za ostanak Arijana Komazeca, iako bi, ukoliko se dogovore, Komazec mogao igrati samo Europsku ligu, dok bi u domaćem prvenstvu pravo nastupa imao tek u drugom dijelu sezone. </p>
<p>- Iako razgovori s Komazecom nisu intenzivni kao ranije, vjerujemo kako će konačan dogovor biti postignut. Poštujemo Arijanovu želju da pokuša u ovom razdoblju pronaći eventualan angažman u Europi, ali smo uvjerenja kako bi do početka Europske lige mogli računati na njegov ostanak, izvijestio nas je Belić. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Poraz hrvatskih rukometaša</p>
<p>ROVINJ</p>
<p> - Rukometaši Norveške pobijedili su izabranu vrstu Hrvatske sa 27-26 (15-12) u pripremnom susretu odigranom u Rovinju. Hrvatski rukometaši dominirali su u početku susreta, no Norvežani su nadoknadili zaostatak do poluvremena, te ostvarili prednost od tri zgoditka. Na samom kraju domaći su uspjeli smanjiti na 26-27, pogotkom Kaleba. A i posljednji napad je pripao hrvatskim rukometašima, no udarac Kaleba obranio je sigurni Fosseng.</p>
<p>• Dvorana Valbruna</p>
<p>HRVATSKA - NORVEŠKA 26-27 (12-15)</p>
<p>HRVATSKA: Jerković, Matošević, Sulić, 4, Metličić 3, Balić 3, Bjeliš 1, Franić, Baltić, Horvat, Vukas 4, Dominiković 4 (1), Kaleb, Valčič 2, Lacković 4 (1).</p>
<p>NORVEŠKA: Ege, Fosseng, LAuritsen, 3, Tvadten 1, Johansen, Penne 4 (3), Ellingsen 1, Berge 6, Hagen, Vildalen 4, Oustorp 2 (2), Jakobsen, Jensen 4, Lund 2.</p>
<p>SUCI: Živolić i Krajc (oba Hrvatska).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 4 minute (Dominiković 2, Metličić 2), Norveška 8 minuta (Jensen 2+2, Vildalen 2+2). (ri)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Monza odnijela i 17. žrtvu</p>
<p>»Veliku nagradu Italije« u »formuli 1« nije obilježila šesta ovosezonska pobjeda Michaela Schumachera, već pogibija vatrogasca koji je stradao nakon jednog od najvećih sudara u »formuli 1« posljednjih godina</p>
<p>MONZA/ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - »Velika nagrada Italije« u Monzi još je jednom, četvrti put u 50 godina koliko se održava na ovoj stazi, odnijela ljudsku žrtvu. Paolo Gislimberti, 30-godišnji vatrogasac iz Trenta koji je volontirao na ovoj utrci, najteže je stradao u jednom od najvećih sudara u »formuli 1« posljednjih godina, jer ga je jedan od dijelova bolida koji su letjeli zrakom toliko teško ozlijedio da ga liječnici nisu uspjeli spasiti.</p>
<p> Gislimberti je ukupno 17. žrtva utrka za »Veliku nagradu Italije« u »formuli 1«, vjerojatno najkrvavijoj od svih utrka u ovom sportu. Naime, 1961. godine u Monzi je poginuo Nijemac Wolfgang von Trips, a njegov Ferrari usmrtio je još 13 gledatelja. Prije točno trideset godina na ovoj je stazi tokom treninga poginuo i Austrijanac Jochen Rindt, a 1978. smrtno je stradao i Šveđanin Ronie Petterson.</p>
<p>Zbog smrti nesretnog vatrogasca odmah po završetku utrke pokrenuta je istraga, a javni tužitelj Salvatore Bellomo već je prikupio izjave sve petorice vozača koji su sudjelovali u incidentu, te zatražio da se pregledaju njihovi bolidi. Taj višestruki sudar započeo je tako što se Nijemac Heinz-Harald Frentzen pokušao provući između Talijana Trullija i Brazilca Barrichella, no nije uspio proći, pa je došlo do nesreće. </p>
<p>- Za ovo što je napravio Frentzen treba biti suspendiran. On je odgovoran za sve što se dogodilo. Nevjerojatno je da tvrdi kako sam ja prerano zakočio i da me zato udario. Ja sam pokušavao preteći Trullija i kočio sam što sam kasnije mogao, rekao je Barrichello.</p>
<p>Frentzen se nije složio s njegovim mišljenjem, rekavši da ga je pokušao preteći, no da je Barrichello promijenio pravac kretanja i onda naglo zakočio. Inače, prema Brazilčevim riječima, njega je u glavu pogodio jedan od dijelova probivši mu kacigu, no tu se zaustavio.</p>
<p>Jedan od onih koji su sudjelovali u incidentu, Škot Coulthard, ustvrdio je da je nedopustivo da službene osobe stoje onako blizu stazi.</p>
<p>- Mislim da znam točno gdje je vatrogasac stajao. Ja znam da u Monzi ima mnogo entuzijasta, ali im se ne smije dozvoliti da stoje tamo gdje obično jesu. Za to se u drugim zemljama kažnjava. Oni moraju biti iza ograde, a ne ispred ili pored nje gdje obično jesu, rekao je Coulthard, ljutit i zbog provale navijača na stazu odmah nakon što je utrka završena, što je, po njegovim riječima, bilo vrlo opasno.</p>
<p>Ta nesreća, koja se dogodila već u prvom krugu, sasvim je zasjenila šestu ovosezonsku pobjedu Michaela Schumachera, koji se sad, tri utrke prije kraja, Fincu Miki Hakkinenu približio na samo dva boda zaostatka. Ferrari je posljednji put sedam pobjeda u sezoni (Schumacher ima šest, a Barrichello jednu) imao još 1953. godine, no unatoč ovakvim rezultatima, Schumacher još uvijek nije vodeći, nego ima dva boda manje od Hakkinena. Sljedeća utrka vozi se u Indianapolisu, a potom slijede Malezija i Japan.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»U.S. Open« Maratu Safinu, »novom Samprasu«</p>
<p>Rus Marat Safin osvojio je svoj prvi »Grand Slam« naslov pobjedom 6-4, 6-3, 6-3 protiv Amerikanca Petea Samprasa u finalu »U.S. Opena«</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Marat Safin, kojeg su u prošla dva tjedna mnogi nazivali novim Peteom Samprasom, u nedjelju je postao prvi Rus pobjednik »U.S. Opena«. U finalu u kojem je potvrdio sve ono što se o njemu u posljednje vrijeme govorilo, on je bez izgubljenog seta, s glatkih 6-4, 6-3, 6-3, bio bolji od Samprasa, spriječivši ga da osvoji već 14. pojedinačni »Grand Slam« naslov, odnosno peti na ovom turniru. Istovremeno, 20-godišnji Safin postao je i najmlađi pobjednik »U.S. Opena« otkako je 1990. upravo Sampras - tada 19-godišnjak - ovdje osvojio svoj prvi »Grand Slam« trofej u karijeri.</p>
<p>- Svaka mu čast. Igrao je tako dobro da me podsjetio na 1990. kad sam prvi put bio ovdje u finalu. Pokušavao sam sve, ali je Marat bio predobar. Igrao je pasinge i vraćao moje servise bolje nego itko drugi s kim sam dosad igrao, rekao je Sampras.</p>
<p>Safin je početkom godine, na »Australian Openu«, bio kažnjen sa 2.000 dolara zbog toga što je u dvoboju 1. kola igrao s očitom željom da izgubi. Onda je u ožujku već razmišljao o prekidu karijere (na prvih devet turnira sedam puta je ispao u 1. kolu), ali kad mu je za trenera došao bivši ruski tenisač Andrej Česnokov, sve se odjednom promijenilo. Od travnja do »U.S. Opena« osvojio je tri turnira, a sad i četvrti.</p>
<p> Dvoboj sa Samprasom trajao je samo 98 minuta i ovo je Amerikancu bio prvi poraz na »U.S. Openu« u tri seta još od četvrtfinala 1991. protiv Jima Couriera.</p>
<p>- U posljednjem gemu sam bio vrlo nervozan, znojio sam se dvaput više nego obično i jedva sam se kretao na terenu, rekao je Safin, koji je u finalu čak četiri puta osvajao gem na Samprasov servis. Inače, do finala, u prethodnih šest mečeva, Sampras je ukupno četiri puta izgubio servis!</p>
<p>Safin je svo vrijeme odlično servirao i Sampras nije uspio stići do »break« lopte sve do posljednjeg gema, kad je imao dvije prilike da se vrati u meč. No, Rus se uspio izvući te stići do treće pobjede u četiri međusobna okršaja sa Samprasom. </p>
<p>• Rezultati, pojedinačno, tenisači, finale: Safin (6) - Sampras (4) 6-4, 6-3, 6-3;</p>
<p>parovi, tenisačice, finale: Sugiyama, Halard-Decugis (2) - Black, Lihovceva (10) 6-0, 1-6, 6-1;</p>
<p>juniori, finale: Roddick (1, SAD) - Ginepri (SAD) 6-1, 6-3;</p>
<p>juniorke, finale: Salerni (1, Arg) - Perebijnis (4, Ukr) 6-3, 6-4. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zovko prošao kvalifikacije i ide na Kafeljnikova, Ljubičić s Golmardom</p>
<p>TAŠKENT/ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Dvojica hrvatskih tenisača, Ivan Ljubičić i Lovro Zovko, igrat će ovog tjedna na ATP Tour turniru u Taškentu u Uzbekistanu, koji će se na betonskoj podlozi održavati za nagradni fond od 525.000 dolara. Ljubičić je izravno ušao na glavni turnir, zahvaljujući plasmanu na ATP-listi, a u 1. kolu (vjerojatno u utorak) sastat će se s Francuzom Jeromeom Golmardom, šestim nositeljem i 41. tenisačem svijeta po rezultatima u posljednjih godinu dana.</p>
<p>Još manje sreće kod ždrijeba imao je Lovro Zovko, koji će se na startu - vjerojatno također u utorak - sastati s prvim nositeljem, Rusom Jevgenijem Kafeljnikovim, 8. igračem svijeta. Zovko je prethodno prošao tri kola kvalifikacija, izgubivši samo set, a posebno značajna pobjeda bila mu je u 2. kolu, kad je sa 6-4, 7-6 (3) svladao Finca Tuomasa Ketolu, prvog nositelja. On je prethodno bio bolji od Ive Karlovića</p>
<p>• Rezultati kvalifikacija, 1. kolo: Ketola (Fin, 1) - Karlović (H) 6-4, 7-6 (3), Zovko (H) - Salimaškov (Uzb) 6-3, 6-3; 2. kolo: Zovko - Ketola 6-4, 7-6 (3); 3. kolo: Zovko - Mazur (Uzb) 7-6 (3), 2-6, 6-2. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sampras preskočio Kuertena</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Iako je zaustavljen u finalu »U.S. Opena«, Amerikanac Pete Sampras novi je »broj 1« na ATP-listi po rezultatima u 2000. godini, i to prvi put ove sezone. Sampras je preskočio Brazilca Gustava Kuertena i Šveđanina Magnusa Normana, a vrlo blizu vrhu, na treću poziciju, stigao je i osvajač »U.S. Opena«, Rus Marat Safin. Spomenuta četvorica zapravo su sad i jedini pravi kandidati da godinu završe na prvom mjestu ATP-liste, budući da su sva četiri »Grand Slam« turnira, koji donose najviše bodova, odigrana.</p>
<p>Najbolji hrvatski tenisači, Ivan Ljubičić i Goran Ivanišević, u odnosu na prošlu rang-listu su malo nazadovali, jer su u New Yorku eliminirani u 1. kolu.</p>
<p>• Redoslijed na »Listi za prvaka u 2000.« (u zagradi je plasman s prošle rang-liste): 1. (3.) Sampras 637 bodova, 2. (1.) Kuerten 623, 3. (4.) Safin 615, 4. (2.) M. Norman 586, 5. (9.) Hewitt 435, 6. (6.) Corretja 422, 7. (5.) Aggasi 418, 8. (8.) Enqvist 402, 9. (7.) Kafeljnikov 392, 10. (10.) Henman 321, 11. (12.) Ferrero 310, 12. (11.) Squillari 296, 13. (13.) Pioline 282, 14. (14.) Rafter 250, 15. (16.) Philippoussis 248... 78. Ljubičić 76, 92. Ivanišević 53, itd.</p>
<p>Na rang-listi po rezultatima u posljednja 52 tjedna, na vrhu je stiglo do promjene poslije više od godinu dana. Nime, Amerikanac Andre Agassi, lanjski pobjednik »U.S. Opena«, pao je s prvog na peto mjesto, a na vrhu ga je zamijenio sunarodnjak Pete Sampras. Ova se lista, podsjetimo, koristi za određivanje nositelja i pravo izravnog ulaska na glavne turnire.</p>
<p>Redoslijed po rezultatima u posljednja 52 tjedna: 1. Sampras 3739 bodova, 2. Safin 3412, 3. Kuerten 3283, 4. M. Norman 3196, 5. Agassi 3020, 6. Enqvist 2693, 7. Hewitt 2404, 8. Kafeljnikov 2313, 9. Corretja 2277, 10. Henman 1797...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisača: 86. Ivanišević 502, 92. Ljubičić 467, 298. Karlović 101, 321. Beroš 91, 341. Zovko 84, 362. Vajda 74, itd. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Venus Williams ostala treća, Talaja 24.</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Iako je u New Yorku osvojila peti turnir zaredom, odnosno peti u dva mjeseca, Amerikankom Venus Williams i nadalje je treća na WTA-listi, a njezin zaostatak za drugoplasiranom sunarodnjakinjom Lindsay Davenport još je uvijek veći od tisuću bodova. No, kako većina njezinih bodova potječe iz posljednja tri mjeseca, može se očekivati da će se Williams početkom iduće godine vrlo ozbiljno uključiti u borbu za prvo mjesto.</p>
<p>Najbolje hrvatske tenisačice, Silvija Talaja i Jelena Kostanić, pokvarile su plasman u odnosu na prošlu rang-listu za jedno, odnosno 14 mjesta, pa je sad Talaja (24.) jedina hrvatska igračica koja je među 100 najboljih.</p>
<p>• Redoslijed na WTA-listi (u zagradi je plasman na prošloj rang-listi): 1. (1.) Hingis 5684, 2. (2.) Davenport 5414, 3. (3.) V. Williams 4336, 4. (4.) Pierce 3119, 5. (5.) Seles 2985, 6. (7.) Martinez 2719, 7. (8.) Tauziat 2490, 8. (6.) S. Williams 2055, 9. (9.) Sanchez Vicario 1996, 10. (10.) Huber 1964, 11. (11.) Testud 1897, 12. (12.) Coetzer 1704, 13. (14.) Kurnjikova 1661, 14. (15.) Van Roost 1579, 15. (13.) Mauresmo 1560...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisačica: 24. Talaja 1096, 102. Kostanić 318, 150. Majoli 177, 205. Lučić 118, 264. Palaversić 78.5, itd. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Četveroboj nacija« pripao Francuzima</p>
<p>KOMIŽA, 11. rujna</p>
<p> - U Komiži na Visu ovog vikenda su se nadmetali boćari četiriju vodećih svjetskih zemalja Hrvatske, Slovenije, Italije i Francuske u »Četveroboju nacija«. Bila je to istinska fešta za mještane i brojne goste. Nakon tri kola slavili su boćari Francuske koji su izborili visoke pobjede u svim okršajima.</p>
<p>Za najboljeg igrača i pucača »Četveroboja nacija« u Komiži proglašen je Francuz Xavier Majorel koji je postavio i svjetski rekord u preciznom izbijanju sa 30 poena, pa je za nagradu dobio Povelju grada Komiže. Hrvatski reprezentativac Jure Maglić postavio je novi hrvatski rekord u preciznom izbijanju sa 29 poena.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Francuska - Hrvatska 6-4, Slovenija - Italija 6-4; 2. kolo: Hrvatska - Slovenija 6-4, Francuska - Italija 8-2; 3. kolo: Italija - Hrvatska 6-4; Francuska - Slovenija 8-2.</p>
<p>Redoslijed: Francuska 6 bodova, Italija 2, Hrvatska 2, Slovenija 2. (J. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Nakon Sydneya preseli se u Split«</p>
<p>Ne želimo te opterećivati medaljama, ali od tebe očekujemo da se poslije Olimpijskih igara s obitelji preseliš u Split i radiš na razvoju dizanja utega u Hrvatskoj, rekao je predsjednik HOO-a AntunVrdoljak dizaču utega Nikolaju Pešalovu </p>
<p>SYDNEY, 11. rujna</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Antun Vrdoljak, koji je u nedjelju doputovao u Sydney, u ponedjeljak je posjetio Misiju HOO-a u olimpijskom selu, kao i objekte u kojima su smješteni naši sportaši. Šef Misije Matija Ljubek i njegov zamjenik Darko Dujmović pokazali su predsjedniku i glavnom tajniku HOO-a Slavku Podgorelcu kuće u kojima su smješteni hrvatski sportaši. Predsjednik Vrdoljak susreo se s našim odbojkašicama, plivačima, stolnotenisačicama, strijelcima, veslačima i atletičarima, a najduže se zadržao u razgovoru s dizačem utega Nikolajem Pešalovim, koji s trenerom Boškom Čavkom boravi u kući u kojoj je smješteno i vodstvo Misije.</p>
<p>- Ne želimo te opterećivati medaljama, ali od tebe očekujemo da se poslije Olimpijskih igara s obitelji preseliš u Split i radiš na razvoju dizanja utega u Hrvatskoj, rekao je predsjednik Vrdoljak, a Pešalov je uzvratio da je odmah voljan doći u bilo koji grad u Hrvatskoj u kojem su mu spremni riješiti stambeno pitanje.</p>
<p>Kao dobar poznavalac prilika u svjetskom dizanju utega, Slavko Podgorelac, koji se za vrijeme svoje reprezentativne hrvačke karijere bio i prvak Hrvatske u dizanju utega, istaknuo je da će u kategoriji do 62 kilograma Pešalov imati izuzetnu konkurenciju od dva kineska, te bugarskog, grčkog i ukrajinskog dizača, a u toj konkurenciji nastupa i najveći dizač svih vremena i trostruki olimpijski pobjednik Naim Suleymanoglu. </p>
<p>Pešalov, koji trenutno ima tri kilograma viška, uopće se ne opterećuje ni pričama o skidanju kilograma ni o konkurenciji. Uostalom on već ima srebrno olimpijsko odličje iz Barcelone i broncu iz Atlante, tri puta je bio svjetski, a sedam europski prvak i pri tome 11 puta obarao europske i svjetske rekorde. »Prije utakmice svatko može pričati što hoće, a na utakmici učiniti samo ono što može«, zaključio je Pešalov i s trenerom Čavkom, poslije masaže i ugrijavanja zglobova, koje mu radovito na velikim natjecanjima radi njegov i maser Gorana Ivaniševića i teniske reprezentacije Robert Prusac otišao na poslijepodnevnom treningu na kojemu će raditi na »snazi polučučnja«.</p>
<p>Predsjednik Vrdoljak je sa vodstvom Misije još jednom razgovao o našem nositelju zastave na svečanom otvaranju Igara. Ne želeći da se takva odluka donese u uskom krugu ljudi predložio je da se o tome na sastanku Misije s vođama momčadi izjasne i glavni ljudi svih 12 sportova, u kojima će nastupiti hrvatski olimpijci.</p>
<p>Prije odlaska iz sela predsjednik Vrdoljak je sa skupinom naših sportaša i članovima Misije ručao u glavnom restoranu olimpijskog sela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Stigao olimpijski plamen</p>
<p>SYDNEY, 11. rujna</p>
<p> - Olimpijski plamen napokon je stigao u Sydney, no naslovnice dnevnih novina u gradu domaćinu Olimpijskih igara, četiri dana uoči početka natjecanja, posvećene su politici, kockanju i skandalima.</p>
<p> Politika, koja nikada nije daleko od Olimpijskih igara, izbila je ponovno u prvi plan nakon što su demonstranti u Melbournu blokirali hotel u kojem se nalaze američki košarkaški olimpijci.</p>
<p>Najmanje osam osoba, uključujući petoro policajaca, ozlijeđeno je u neredima u tom području grada, gdje se održavao trodnevni forum pod nazivom »Business Olympics«. Demonstranti su blokirali prilaze hotelu pa je oko 200 od ukupno 800 delegata onemogućeno da stigne na konferenciju, uključujući tu i australskog premijera Johna Howarda, pa su dotični morali upotrijebiti čamce i helikoptere kako bi stigli na konferenciju.</p>
<p> Tisuće Australaca, neki lica obojenih u nacionalne boje zelenu i žutu, na ulicama su dočekali dolazak olimpijskog plamena u Sydney, odnosno predgrađe Sutherland. </p>
<p>Svi mediji diljem Australije već uvelike pozivaju stanovnike na širenje olimpijskog duha, a posebice sada kada je olimpijski plamen 96. dan svog putovanja stigao praktički na svoje odredište, četiri dana prije svečanog otvorenja Igara, kada će biti upaljen na Olimpijskom stadionu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Odluka o nositelju zastave u utorak</p>
<p>SYDNEY, 11. rujna</p>
<p> - Nekoliko dana prije nego što će započeti XXVII. olimpijske igre u Sydneyu, još uvijek se ne zna koji će hrvatski sportaš ili sportašica nositi hrvatsku zastavu u mimohodu na ceremoniji otvaranja.</p>
<p>Dosad se špekuliralo imenima vaterpoliste Dubravka Šimenca, plivača Gordana Kožulja i odbojkašice Barbare Jelić, a posljednja vijest iz hrvatske ekpedicije u Sydneyu kaže da odluka o nositelju zastave ne samo da nije donesena, već je i prolongirana, jer je lista kandidata još proširena za dva imena - Gorana Ivaniševića i Zorana Primorca.</p>
<p>Predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Antunu Vrdoljaku neće biti lako, jer svaki od kandidata ima još kakve argumente zašto bi upravo on ili ona dobili čast nošenja zastave. Stoga je sazvao sastanak svih vođa hrvatskih momčadi i tada bi trebalo biti odlučeno tko će nositi hrvatsku zastavu u mimohodu. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Perica rekordno na 300 m</p>
<p>SYDNEY, 11. rujna</p>
<p> - Na pomoćnom atletskom stadionu u Sydneyu naši najbolji atletičari-trkači imali su prvo kontrolno natjecanje. Najbolje vrijeme postigao je Siniša Ergotić, koji je trčao najbrže u posljednjih šest godina i s vremenom 10.54 istrčao drugi rezultat karijere, što mu je ujedno i odličan trening za njegovu osnovnu disciplinu skok. Drugo vrijeme istrčao je Dejan Vojnović s rezultatom 10.62, Slaven Krajačić je uz jak vjetar u grudi od 3,3 metra u sekundi trčao 10.77, dok je Tihomir Bujinjac postigao rezultat 10.80.</p>
<p>Sjajno je trčala i naša 400-metrašica Kristina Perica, koja je u na dionici od 300 metara s rezultatom 38.28 oborila gotovo trideset godina stari rekord Jelice Pavličić (ručno mjereno 38.90). Nastupila je i naša štafeta u sastavu: Krajačić, Vojnović, Ergotić, Buinjac, koja je zbog nepravilne izmjene diskvalificirana.</p>
<p>Naime, sa štafetom je vježbao Vjekoslav Oršulić, koji je obnovio tri mjeseca staru ozljedu noge, zbog koje vjerojatno više neće moći konkurirati za sastav štafete. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Obiteljske olimpijske igre </p>
<p>SYDNEY, 11. rujna</p>
<p> - Olimpijske igre u Sydneyu biti će s nekih stajališta obiteljske igre, barem za neke sportaše. Nakon sestara Williams, koje su u ovom trenutku najpoznatije u svijetu sporta, pažnja javnosti biti će usmjerena prema obitelji Clark, braći, sestrama, muževima i ženama koji će se natjecati na Igrama u Sydneyu i pokušati osvojiti zlato. Gotovo nevjerojatan podatak da će svi zajedno nastupiti u Sydneyu, gdje je pritisak na sportašima iznimno velik. Četvero predstavnika obitelji Clark natjecat će se u atletskim disciplinama - sestre Joetta i Hazel Clark, obje trenira njihov brat J. J. Clark, natjecat će se na 800 metara zajedno sa svojom šogoricom Jearl Miles-Clark. Joetta Clark ima iza sebe četiri olimpijade, dok je Miles-Clark dvostruka svjetska prvakinja na 400 metara.</p>
<p>Marion Jones, koja ima pet zlatnih atletskih medalja, trenira njezin suprug C.J. Hunter, koji je inače svjetska klasa u bavanju kugle, no ove će godine propustiti natjecanje u Sydneyu zbog ozljede koljena.</p>
<p> Najveće zvijezde Igara svakako će biti već spomenute sestre Serena i Venus Williams, koje će sa tribina i ovog puta bodriti njihov otac Richard. Venus će nastupiti u pojedinačnoj konkurenciji, dok će sestre u igri parova pokušati doći do zlatne medalje. </p>
<p>Južnoamerička bejzbolska momčad u svom sastavu ima trojicu braće - Briana, Richarda i Tima Harrella, a sva trojica već su ostvarili uspješne profesionalne karijere u Sjedinjenim Američkim DRžavama.</p>
<p>Australski bračni par Andrew i Louise Currey također se zajednički pripremaju za nastup na Igrama, a oboje su svjetske klase u bacanju koplja. U streličarstvu će nastupiti brat i sestra Simon i Kate Fairweather. Simon je svjetski prvak iz 1991. godine, a nastupit će u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji, dok će Kate pokušati dohvatiti medalju u pojedinačnoj konkurenciji.</p>
<p>Kad se govori o obiteljima na OI treba spomenuti i našu obitelj Jelić - tata Ivica je trener hrvatske odbojkaške reprezentacije, u kojoj igraju njegove kćeri Vesna i Barbara, dok će mama Marjetka pratiti OI s tribina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kraljevski tretman u olimpijskom selu</p>
<p>Sportaši i službene osobe u olimpijskom selu u Sydneyu sjajno su primljeni, njihovi domaćini trude se na sve moguće načine da im udovolje u svim zahtjevima, pa se sa sigurnošću može reći da se prema njima odnose »kraljevski«. Svim natjecateljima na raspolaganju je bogata ponuda raznovrsne hrane, u kojoj dominira voće, povrće, raznorazni minerali i multivitaminski preparati koje sportaši koriste kao dio svog programa. Osim hrane, u selu postoje raznorazne aktivnosti za opuštanje nakon treninga, poput gimnastičke dvorane, saune, masaže... U selu se također nalazi velik broj kioska sa raznovrsnom hranom gdje se mogu kupiti pizze, azijski specijaliteti, vegetarijanski specijaliteti, te sveprisutni McDonald's sa svojim dobro poznatim proizvodima. Hrana i piće na raspolaganju su 24 sata dnevno.</p>
<p>Sportaši također mogu otići u kino koje se nalazi u selu, posuditi video kazete i CD-e, posjetiti bogatu knjižnicu, te igrati razne društvene igre, poput biljara, flipera, stolnog nogometa, šaha, play-stationa ili jednostavno otići u kupnju u neki od dućana u sklopu sela. Također postoji i niz uličnih zabavljaća koji zabavljaju prolaznike i stanovnike sela, a domaćini su se pobrinuli i za disco-club, gdje se svi voljni plesa mogu dobro naplesati, tako da gostima i natjecateljima nikako ne može biti dosadno za vrijeme njihovog boravka u Sydneyu.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tko će u Bratislavi biti zadnji branič?</p>
<p>Napokon je progledao i Dinamov trener Marijan Vlak, pa najozbiljnije razmišlja o novoj soluciji za poziciju zadnjega braniča - uz Pilipovića, kandidati su Drpić i Bosnar / Igor Cvitanović u najužim kombinacijama za nastup protiv Slovana u prvoj utakmici 1. kola Kupa Uefe (četvrtak, 18 sati)</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - U kakvom će sastavu Dinamo zaigrati u četvrtak u Bratislavi protiv Slovana, u prvoj utakmici 1. kola Kupa Uefe (18 sati)? Aktualni trener, Marijan Vlak, još uvijek ne zna postavu, međutim sigurno je da će sastav pretrpjeti neke promjene u odnosu na zadnje utakmice. Primjerice, iako je do subote Vlak tvrdoglavo »trubio« da će Pilipović ostati trajno rješenje kao zadnji branič, ipak je nakon poraza protiv Osijeka otvorio oči i progledao, pa tako više ni ta pozicija nije nedodirljiva...</p>
<p>- Razmišljam o novome čovjeku na tom mjestu. Tko bi to mogao biti? Kandidati su, uz Pilipovića, još Drpić i Bosnar, vidjet ćemo i odlučiti u ovih nekoliko dana do Bratislave, veli Vlak.</p>
<p>Samo neka odluči što prije... Nadalje, ozlijeđeni Krznar (taj je dečko stvarno nalik Jeremiji iz »Alana Forda«!) sigurno neće konkurirati za nastup, pa će na lijevome boku igrati Polovanec. Vlak vjeruje da će se Šabić oporaviti od ozljede i da će zaigrati protiv Slovana, međutim sigurno je da neće moći računati na Pavlovića i Agića. K tome, trener ozbiljno razmišlja i o promjeni na prednjem braniču, Sedloski bi trebao biti siguran (uostalom, uz Butinu, Sedloski je u posljednje vrijeme Dinamov najbolji igrač), ostaje otvoreno ono drugo mjesto.</p>
<p>A što se događa s Igorom Cvitanovićem? Protiv Osijeka je cijelu utakmicu odsjedio na klupi, je li u kakvim kombinacijama za nastup u Bratislavi?</p>
<p>- Da, najozbiljnije su mi kombinacije sa Cvitanovićem. I to u vrhu napada, ne u veznom redu, veli Vlak, pa se na osnovi toga lako može zaključiti da bi Šokota protiv Slovana trebao biti na klupi. Jer, ne vjerujemo da bi Vlak mogao još jednom dirnuti Balabana (kao uoči varaždinske utakmice) i posjesti ga na klupu...</p>
<p>U nedjelju je Vlak, zajedno s glavnim direktorom Velimirom Zajecom, bio u Bratislavi i gledao Slovanov 2-2 remis protiv Petržalke. S kakvim se dojmovima trener vratio doma?</p>
<p>- Slovan je dobra momčad, tehnički vrlo dotjerana. Uostalom, mi smo u takvom stanju da doista više nemamo pravo nikoga podcijeniti i u svaku utakmicu moramo ući 100 posto. Iako je očito da imamo problema u igri, iskreno vjerujem da imamo šansu za dobar rezultat u Bratislavi, uvjet je, naravno, da napravimo osjetni zaokret, vrtio je staru ploču Vlak, a na upit razmišlja li o svome statusu, hladno je odgovorio:</p>
<p>- Ne, ne opterećujem se time...</p>
<p>Logično. Ako ga uprava nije promijenila odmah nakon poraza s Osijekom, bilo bi glupo to učiniti sada, kad su već potrošena dva dana. Uostalom, spoznaja da je Vlak sa Zajecom »špijunirao« Slovake, ponudila je pravi odgovor na upit o možebitnoj smjeni na »plavoj« klupi. Za sada, dakle, nema refrena »ode Vlak, ode Vlak«!</p>
<p>Potvrdio je to i sastanak igrača, Stručnog stožera i uprave kluba u ponedjeljak popodne, na kojem je predsjednik Dinama, Mirko Barišić, rekao igračima »neka vaš odnos prema treneru Vlaku bude maksimalno profesionalan, zamislite da je on vaš doživotni trener«. Nakon tog »uputstva za upotrebu«, trener je, dakako, uzvratio biranim riječima i zahvaljivao na povjerenju... A igrači su i dalje mislili svoje, posebno nakon što s dobili još jedno u nizu obećanja o skoroj isplati sad već nagomilanih dugova...</p>
<p>No, vratimo se Slovanu. Gdje je slovački klub najjači, tko su najbolji igrači, gdje su »tanki«? Vlak kaže:</p>
<p>- Napad im je svakako bolji dio momčadi, a najbolji im je igrač Jančula, neugodni i vižljasti napadač, koji u tandemu s Meszarosom može svakoj momčadi napraviti nered. Uz spomenuti dvojac, tu je i desni bočni Bališ, a obranom dobro zapovijeda zadnji branič Timko. Vratar? Nije imao previše posla i teško je donijeti pravi sud. Uglavnom, Slovan je sastav koji igra slično kao i mi, također se drže 3-5-2 rasporeda, a kao najveću manu vidio sam nedostatak agresivnosti, posebno u veznom redu. Bit će to dvije neizvjesne i teške utakmice, a mi moramo vjerovati u uspjeh i prolaz u 2. kolo. Znam da je situacija teška, ali bilo bi glupo sad potonuti u depresiju, jednostavno moramo vjerovati da ćemo napraviti zaokret, ponavlja istu priču Vlak.</p>
<p>Može li Dinamo preko noći učiniti taj pozitivni pomak? Vlak vjeruje...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Maksimirska »kozmetika«... </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Dinamovi čelnici u ponedjeljak su »kozmetičkim zahvatom« željeli uljepšati sve tmurniju atmosferu u klubu. U maksimirskim je odajama, naime, održana promidžbena kampanja dviju tvrtki, inače klupskih sponzora, pod radnim naslovom »predstavljanje novih oblika komunikacije uz pomoć vrhunske tehnologije«. Druženju su, uz klupskog predsjednika Mirka Barišića, direktora Velimira Zajeca, trenera i sve igrače, prisustvovali i Armin Schubert, član Dinamovog Izvršnog odbora i predstavnik »Hrvatskog Telekoma«, i Tajana Tomašević, izvršna direktorica »Reiffeisen« banke.</p>
<p> Gosti su igračima, jasno pred medijskim reflektorima, uručili poklone (svi su dobili mobitel-aparate i karticu i još poneki simbolični poklon), ali dojma smo da cjelokupna »kozmetika«, dekorirana s mnoštvom kurtoaznih riječi, ipak nije bila prijeko potrebna.</p>
<p> - »Hrvatski Telekom« ovdje se angažirao prije svega kao veliki prijatelj Dinama, kluba s velikom prošlošću. Uostalom, u posljednja tri-četiri mjeseca klub je napravio veliki pomak (!?, op. a.), ponajprije u odnosima s navijačima, naglasio je Schubert.</p>
<p> Predsjednik Barišić apostrofirao je organizacijsku misiju kluba.</p>
<p> - Kada smo preuzeli klub postavili smo si zadaću organizirati ga onako kako su organizirani klubovi na Zapadu. Uostalom, nogomet je, osim sportske igre, postao zanačajan biznis. Moramo pronaći titulara, odnosno vlasnika, što ne ide niti brzo, niti lako. Uvjereni smo da mnoge industrijske grane mogu pronaći svoj interes u sportu, naglasio je Barišić.</p>
<p>I svi su onda, sretni i veseli, otišli na sastanak o - isplati dugovanja... (M. Tomašević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Otmica i prosvjedi u središtu Mostara</p>
<p>MOSTAR, 11. rujna (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Sedamdesetpostotni invalid Domovinskog rata i član mostarske podružnice Hvidre HR Herceg-Bosne Goran Vlajinić - Vlaja bio je uhićen u policijskoj akciji u ponedjeljak oko 11 sati ispred ugostiteljskog objekta na mostarskoj tržnici, u zapadnom dijelu grada. </p>
<p>Ipak, kako saznajemo neposredno prije zaključenja ovog izdanja Vjesnika, Vlajinić je poslijepodne oslobođen i primljen na odjel Kliničke bolnice u Mostaru. Ukazana mu je liječnička pomoć jer je ozlijeđen prilikom uhićenja. No, gdje je bio zatočen i tko ga je uhitio, nismo uspjeli doznati. </p>
<p>Prema svjedočenju člana mostarske Hvidre, maskirani i naoružani specijalni policajci, koji su stigli u dva džipa bez registarskih oznaka, uhitili su Vlajinića primijenivši silu. Pritom su ozlijedili i njegova prijatelja Lolu Karaulu koji je zbog toga završio u mostarskoj Kliničkoj bolnici. Odmah nakon otmice člana Hvidre, pronio se glas da su to počinili bošnjački djelatnici federalnog MUP-a. Nakon munjevito izvedene akcije, Vlajinić je bio odveden u nepoznatom smjeru, a svjedoci pretpostavljaju prema istočnom dijelu grada otkud su, navodno, došli maskirani policajci. </p>
<p> To je kasnije izazvalo prosvjede članova Hvidre koji su se okupili kod Carinskog mosta u blizini hotela »Ero« i blokirali promet zahtijevajući da se Vlajinića oslobodi.</p>
<p>U akciju je bio uključen SFOR, čiji su pripadnici od jutra bili raspoređeni po gradskim ulicama i svim važnijim križanjima u Mostaru. </p>
<p>Sudioništvo SFOR-a u Vlajinićevu uhićenju potvrdilo je i Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije priopćivši da je »oko 11 sati SFOR započeo akciju na širem području Mostara«. O ciljevima i motivima te SFOR-ove akcije u MUP-u su priopćili da nisu bili obaviješteni. Napetost kod Carinskog mosta potrajala je duže vrijeme. S jedne strane našli su se talijanski karabinijeri, a s druge članovi Hvidre i građani zapadnog Mostara. Promet vozilima bio je zaustavljen iz zapadnog prema istočnom Mostaru, a i na drugim raskrižjima primjetne su jake ophodnje SFOR-a. Nakon što je Vlajinić oslobođen, gradom je »procurila« informacija da su se esforovci i specijalni policajci premjestili prema gradskoj južnoj industrijskoj zoni. Tamo navodno namjeravaju uhititi neku drugu osobu jer je Vlajinić, očito, bio »krivi čovjek«.</p>
<p> Prema izvorima lokalne policije u Posušju, kako prenosi Hina, u ponedjeljak prijepodne uhićen je Zoran Bašić, nekadašnji pripadnik Kažnjeničke bojne kojoj je zapovijedao Mladen Naletilić Tuta. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Invazija slovačkih studenata na češke fakultete</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Nakon prvog upisnog roka, na češkim je fakultetima zapažena prava invazija brucoša iz Slovačke na prestižne češke visokoškolske institucije. Prijavio je ogroman broj slovačkih studenata i većina ih je bila primljena. Računa se da je od približno 3000 evidentiranih brucoša samo na praškoj Karlovoj univerzi blizu 600 Slovaka, a na nekim je fakultetima taj broj veći nego za vrijeme zajedničke države. Nasuprot tome, zanimanje čeških studenata da studiraju na slovačkim fakultetima je vrlo mala, gotovo zanemariva, pa se računa da će ove godine samo nešto više od 20 Čeha započeti studij na najprestižnijem Sveučilištu »J. A. Komenskoga« u Bratislavi. </p>
<p>Veliko zanimanje slovačkih studenata da se školuju na prestižnim češkim sveučilištima rezultat je novog češkog zakona o visokom školstvu koji studente koji studiraju na češkom jeziku ne smatra strancima, pa samim time ne moraju plaćati školarinu, imaju jednaka prava kao i Česi na smještaj u internatu i tome slično. Štoviše, budući da se za internatski smještaj prednost daje studentima koji dolaze iz udaljenijih mjesta, Slovaci imaju prednost, baš kao i češki studenti koji dolaze iz udaljenijih krajeva Moravske (Brno, Ostrava itd). </p>
<p>Najveći broj slovačkih maturanata upisao se ove godine na Medicinski fakultet Karlovog univerziteta u Pragu, tako da će od oko 400 primljenih brucoša polovica (192) biti iz Slovačke. Tek nešto manje Slovaka, njih 175, upisalo se na Matematičko-fizički fakultet u Pragu. Znatno povećani broj slovačkih studenata registriran je i na ostalim češkim sveučilištima. Tako je od oko 240 upisanih brucoša na Masarykovo sveučilište u Brnu čak trećina Slovaka (prošle godine bila ih je tek šestina), a najveće zanimanje je za Prirodoslovni fakultet. Na Medicinski fakultet Sveučilišta Palackoga u Ostravi od 340 upisanih bit će 90 Slovaka, a slično je i u Hradec Kralove, Plzenju i drugim češkim sveučilišnim centrima. Ujedno je zapaženo da je ove godine bitno manje zanimanje za tehničke znanosti, a od onih koji se upisuju dominiraju elektrotehnika, strojarstvo, građevina i nuklearna fizika.</p>
<p>Prema kazivanjima studenata, češki su nastavnici vrlo tolerantni prema slovačkim studentima koji slušaju nastavu na češkom, ali smiju odgovarati i na slovačkom jeziku, koji praktično svi razumiju, jer je profesorima važno da studenti shvate i znaju gradivo. Jedini je izuzetak na filozofskim fakultetima, posebno književnosti, i novinarskim fakultetima gdje se od studenata traži perfektno pismeno i usmeno vladanje češkim jezikom. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izetbegović na dodatnim pregledima u New Yorku</p>
<p>SARAJEVO, 11. rujna</p>
<p> - Stanje zdravlja presjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića postupno se stabilizira no moguće je kako će on biti zadržan na liječenju u New Yorku još neko vrijeme, objavio je ponedjeljak sarajevski »Dnevni avaz«.</p>
<p> Veleposlanik BiH pri Ujedinjenim narodima (UN) Muhamed Šaćirbegović izjavio je ovom listu kako je upala pluća od koje je Izetbegović obolio putujući iz Sarajeva za Sjedinjene Države sanirana ali da liječnici sugeriraju nastavak bolničkog tretmana u New Yorku. Šaćirbegović je ustvrdio kako je Izetbegović izrazio želju za povratkom u BiH što je prije moguće no liječnici su preporučili dodatne preglede. »On je u BiH u posljednje vrijeme prošao kroz svojevrsno mučenje koje je bilo sasvim nepotrebno i sada bi mu dobro došla liječnička njega kako bi mu se zdravstveno stanje bitno poboljšalo«, izjavio je Šaćirbegović. Ukoliko se s tim složi, Izetbegović će ostati u bolnici Sveučilišta Cornell na Manhatanu gdje je prvobitno hospitaliziran a brigu o njegovu zdravlju preuzeo bi doktor Isidor Rosenfield, osobni liječnik američkog veleposlanika pri UN Richarda Holbrookea. Upala pluća od koje je Izetbegović obolio u zrakoplovu kojim je putovao na zasijedanje Milenijskog summita UN u njegovu slučaju nije ni malo bezazlena. Zdravlje predsjedatelja Predsjedništva BiH od ranije je ozbiljno narušeno zbog dva preživljena infarkta i kroničnih srčanih tegoba. Voditelj misije UN u BiH Jacques Klein navodno je ponudio Izetbegoviću svoju kuću u New Yorku ako prihvati prijedlog liječnika i odluči se na dodatne medicinske pretrage. Izetbegović je ranije potvrdio kako se u svakom slučaju povlači s dužnosti u Predsjedništvu BiH 13. listopada kada mu prestaje mandat predsjedatelja. Za susreta s Richardom Holbrookeom u New Yorku on je navodno odbacio prijedlog američke administracije da ostane u državnom Predsjedništvu dok se u BiH ne konstituiraju nova tijela vlasti, sukladno rezultatima izbora zakazanih za 11. studenog. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U Sarajevu skuplja kuća od hotela</p>
<p>Za novac kojim je plaćen »Holiday Inn«, u Sarajevu se ne može kupiti ni malo prostranija kuća / Premijer Bičakčić, koji je još nedavno govorio da je sve u prodaji tog hotela zakonito, sada mijenja mišljenje, vjerojatno zbog skorih izbora</p>
<p>SARAJEVO, 11. rujna</p>
<p> - Tko je odgovoran za velike privatizacijske afere u Sarajevu? Prodaja najluksuznijeg hotela u glavnom gradu Bosne i Hercegovine - »Holiday Inna« znatno ispod stvarne cijene koja se za njega mogla postići i sličan slučaj privatizacije hotela »Maršal« na planini Bjelašnica poljuljali su povjerenje u čitav koncept privatizacije u većem bosansko-hercegovačkom entitetu! Naravno, te su dvije afere samo vrh ledenog brijega. Ono što ih, međutim, čini značajnim jest ogromna medijska pozornost i činjenica da su način na koji su privatizirani »Holiday Inn« i »Marša« kritizirali vodeći međunarodni predstavnici u BiH. Javnost je ogorčila činjenica da je sarajevski »Holiday Inn« kupljen po cijeni za koju se u glavnom bosansko-hercegovačkom gradu na tržištu gotovo ne može kupiti malo bolja i prostranija kuća u središtu grada, te da su milijuni maraka državnog novca putem naftne tvrtke »Energopetrol« iskorišteni za privatizaciju zasad jedinog hotela pored olimpijskih skijališta na Bjelašnici.</p>
<p>Zbog toga je i pitanje odgovornosti za ove slučajeve ponovno u fokusu zanimanja javnosti. Federalni premijer Edhem Bičakčić nedavno je optužio čelne ljude sarajevske kantonalne vlade i kantonalne agencije za privatizaciju, Beriza Belkića, Šefkiju Okerića i Zaima Backovića zbog lošeg provođenja privatizacije »Holiday Inn«. Lokalni mediji zamjeraju Bičakčiću da je zakasnio s reakcijom i podsjećaju na njegovu izjavu kada je taj hotel prodan tvrtki »Teleoptic« Nedima Čauševića, a tada je premijer kazao kako je sve po zakonu. Ovakav Bičakčićev obrat dovodi se u vezu s približavanjem općih izbora u studenom, ali i »zatopljavanjem« odnosa između Bičakčićeve vlade i Amerikanaca kada je riječ o procesu privatizacije koji će nakon dugotrajne stanke ponovno podržati američka agencija za međunarodni razvoj USAID.</p>
<p>No, na Bičakčićeve optužbe nisu ostali dužni čelnici ljudi u Kantonu Sarajevo. Premijer Belkić poziva se na zakon, a Bičakčić je optužen i za korupciju oko prodaje zgrade »Fereoelektra«. Također, upućene su zamjerke na račun propisa na federalnoj razini.</p>
<p>Na ovo je pak odgovorio novi direktor Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH Nedim Lulo. U priopćenju te Agencije navodi se da su u zakonima o privatizaciji jasno određen ingerencije federalne i kantonalnih agencija za privatizaciju. »Svaka od tih agencija provodi privatizaciju poduzeća iz svoje nadležnosti i odgovara za to. Problem spornih privatizacija u sarajevskog Kantonu vezan je za kantonalnu agenciju za privatizaciju i njezin Upravni odbor, kao i za kantonalno Ministarstvo privrede, i na toj razini treba se i riješiti. Prebacivanje odgovornosti na Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH nema nikakvog zakonskog uporišta i nije način rješavanja problema.«</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Arapi šute o odgodi proglašenja palestinske države, Izrael zadovoljan </p>
<p>Službena arapska šutnja izgleda kao tiho olakšanje nakon koraka koji znači da će biti više vremena za pregovore o konačnom miru s Izraelom, a manje izgleda za sukobe, ističu promatrači </p>
<p>JERUZALEM/ TEHERAN/TOKIO, 11. rujna</p>
<p> - Arapske zemlje sa nezadovoljstvom su u ponedjeljak priopćile kako Palestinci nisu imali mnogo izbora nego odgoditi proglašenje države. Vrlo malo arapskih zemalja komentiralo je dugo očekivanu odluku Središnjeg vijeća PLO-a koje je u nedjelju odlučilo odgoditi proglašenje neovisne palestinske države najavljeno za 13. rujna. </p>
<p> Službena arapska šutnja izgleda kao tiho olakšanje nakon koraka koji znači da će biti više vremena za pregovore o konačnom miru s Izraelom, a manje izgleda za sukobe, ocjenjuje Reuters. »Odlučni smo učiniti što treba kako bi spasili mirovni proces i dobili našu zemlju i naša prava«, rekao je palestinski ministar planiranja Nabil Shaat, dodajući da će Vijeće ponovno razmatrati to pitanje 15. studenoga.</p>
<p> Visoki palestinski pregovarač Saeb Erekat rekao je da je odgoda »glas za mirovni proces«. »Nadamo se da ćemo ove godine moći zaključiti sporazum i prema njemu imati našu vlastitu državu. Sinoćnja odluka je odraz našeg stajališta da je mir strateška opcija«, rekao je Erekat za izraelski vojni radio. Međutim, mnogi Arapi vide odluku PLO-a kao znak arapske i palestinske slabosti pred ekspanzionističkim Izraelom koji ne želi prihvatiti osnovna palestinska prava, a posebno suverenitet nad arapskim istočnim Jeruzalemom. Izrael je u ponedjeljak ocijenio da je odgoda »korak u dobrom pravcu«. »To je korak u dobrom pravcu koji će nam omogućiti da idemo dalje«, rekao je privremeni izraelski ministar vanjskih poslova Shlomo Ben Ami. »Ne radi se o potezu dobre volje već o autonomnoj odluci Palestinaca koju cijenimo«, dodao je. Palestinski čelnik Yasser Arafat morao je popustiti pod pritiskom Sjedinjenih Država i Izraela kada je odlučio odgoditi proglašenje neovisne države, smatra Iran, dok je Japan izrazio veliko zadovoljstvo odlukom o odgodi proglašenja ranije najavljenog za 13. rujna.</p>
<p> »Arafat je nekoliko puta izrazio želju da proglasi palestinsku državu 13. rujna, sa ili bez pristanka cionističkog režima«, kaže se u priopćenju iranske novinske agencije IRNA. »Ipak, zbog američkih i cionističkih pritisaka Arafat je morao, očito pod prisilom, odustati od svojih planova«, dodala je agencija. Japan je pozdravio »s velikim zadovoljstvom« odluku Središnjeg vijeća PLO-a da odgodi proglašenje države, kaže se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova. »Naša zemlja snažno želi da Izrael i Palestinci postignu sporazum dijalogom, te da Palestinci imaju pravo na miran način proglasiti neovisnu državu«, dodaje se u japanskom priopćenju. Palestinci su u subotu priopćili da očekuju da se pregovori s Izraelom nastave u nedjelju ili ponedjeljak, ali u ponedjeljak još uvijek čekaju odgovor Izraela.</p>
<p> Privremeni izraelski ministar vanjskih poslova Shlomo Ben Ami predložio je u ponedjeljak Palestincima »funkcionalnu autonomiju« za islamska sveta mjesta na Brdu hrama u Jeruzalemu. »Spremni smo zajamčiti Palestincima potpunu funkcionalnu autonomiju na svetim mjestima islama na Brdu hrama (Plato džamija za Arape) uz simbole koje to uključuje, kao što smo do sada činili«, rekao je Ben Ami na izraelskom radiju. On je odgovorio na pitanje novinara je li spreman priznati palestinski suverenitet nad Platoom džamija, trećim svetim mjestom islama. »Nikada nećemo odustati od naših svetih mjesta« dodao je Ben Ami, ocjenjujući da »Palestinci žele iskoristiti iduće tjedne kako bi došli do konačnog sporazuma (s Izraelom) jer oni shvaćaju gdje se nalaze granice mogućeg«. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bleirova »rambo« operacija u džungli Sijera Leonea</p>
<p>»West Side Boys« su zapravo ulična banda iz predgrađa Freetowna čije je ponašanje bilo neopredvidivo / Uspješnim komandoskim napadom na njih Britanci su demonstrirali kako oni zamišljaju efikasne međunarodne mirovne snage</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Kada je nedavno najavila da se međunarodne oružane snage u mirovnim misijama trebaju ponašati drukčije, britanska vlada mislila je ozbiljno. Kako su laburisti nakon dolaska na vlast objavili da će ubuduće provoditi »etičku« vanjsku politiku, dio političkih promatrača ne samo u Londonu nego i u Europi nije uzimao ozbiljno novi zaokret u Downing streetu br. 10. Suočena s otmicom jedanaest svojih elitnih vojnika koji su u Sijera Leoneu obučavali lokalnu vojsku, Velika Britanija je prvo obavila seriju pregovora s otmičarima i uspjela na miran način spasiti petoricu svojih vojnika.</p>
<p>Nakon tih pregovora, skupina »West Side Boys« (Dečki sa zapadne strane) počela je ucjenjivati Britance i tražiti ispunjenje glavnog uvjeta za oslobađanje preostalih britanskih vojnika: puštanje na slobodu važnog pobunjeničkog vođe zatočenog u državnom zatvoru u Freetownu već nekoliko mjeseci.</p>
<p>Pobunjenička skupina »Dečki sa zapadne strane« zapravo su ulična banda iz zapadnih predgrađa Freetowna. Riječ je o starijim maloljetnicima koji su sasvim nalik npr. huliganima u Velikoj Britaniji odraslim u kulturi nasilja u kojoj su alkohol i droga glavni grupni podmazivači. Za razliku od britanskih pijanih urbanih nasilnika, »Dečki sa zapadne strane« naoružani su automatskim streljačkim oružjem zapadnog i istočnog porijekla, ručnim bacačima i granatama; poznati su po mnogobrojnim ubojstvima, silovanjima i ucjenama ne samo u vlastitoj četvrti nego i na čitavom području Freetowna (užem i širem dijelu). Specijalnost im je zadnjih godinu dana postalo otimanje vojnika sijeraleonske vojske te traženje hrane i lijekova za njihov otkup. </p>
<p>U proteklih šest mjeseci, prešli su, pod utjecajem svog zapovjednika »brigadnog generala« Fodaya Kallaya (huligana br. 1), na otimanje neopreznih pripadnika UN-a, a glavni plijen bili su im upravo britanski specijalci koji u Sijera Leoneu obučavaju »novu, humanu i efikasnu« vladinu vojsku. Da i sami vojnici nisu ništa bolji od tih uličnih bandita s dječjim licima dokazuje prijavljivanje u regularnu vojnu službu i ozloglašene rezačice ruku (na jednom stablu u Freetownu još se vide rezovi njezine mačete).</p>
<p>Foday Kallay (ima između 35 do 40 godina i šepa na jednu nogu) vjerovao je da od Britanaca može izvući i veće ustupke. U Londonu nisu imali strpljenja natezati se s »Dečkima«. Vojni psiholozi u britanskim oružanim snagama ocijenili su da su otmičari zbog mladosti nestabilni i da će pod utjecajem alkohola i raznih droga u jednom trenutku mentalne krize ubiti britanske vojnike kako bi se proslavili i »upili njihovu snagu i borbeno znanje«. Rizik takvog ritualnog smaknuća bio je prevelik, i Tony Blair je odobrio munjevitu vojnu operaciju.</p>
<p>U nedjelju rano u zoru, britanski komandosi približili su se logoru koji su prije toga temeljito obradili vojni obavještajci. »Dečki sa zapadne strane« nisu očekivali takav udar, ali kad je on započeo pripucali su iz svega što su posjedovali. Rezultat: poginuo je jedan britanski komandos, a čak ih je 12 ranjeno. »Dečki«, ali i cure (jer su u skupini bile maloljetnice vične korištenju strojnica), izvukli su deblji kraj. Kada se sve zbrojilo, na licu mjesta (vatrenim i hladnim oružjem) ubijeno ih je ukupno 25, a 18 zarobljeno uključujući i uplakanog »brigadira« Kallaya koji se smjesta pokajao za učinjene zločine. </p>
<p>Operacija je izvedena kako je i zamišljeno (žestok otpor pobunjenika bio je očekivan), dok je svih šest zarobljenih britanskih vojnika iz Irskog kraljevskog puka prošlo bez ozljeda. Mentalni sklop »Dječaka sa zapadne strane« bio je takav da oni i nisu shvatili u što su se upustili. Britanci su pak svjesni da su »Dečki« za njih samo manji dio čitavog niza problema koji razaraju Sijera Leone, zemlju u kojoj niti jedna cesta nije sigurna. Veći problem je daleko bolje organizirana i disciplinirana pobunjenička organizacija Ujedinjena revolucionarna fronta (RUF), uz to još uvijek borbeno aktivna. Čak je i ojačana plaćenicima iz susjedne Liberije, te Ukrajine i drugih istočnih zemalja, bolje opskrbljena oružjem i školovanim časnicima.</p>
<p>Britance i ostale pripadnike mirovne misije UN-a tek čeka težak posao. Ipak, prva britanska »rambo-operacija« u džungli Sijera Leonea pokazala se uspješnom i dala krila novoj koncepciji mirovnih snaga UN-a koju laburistička vlada zdušno gura na više razine.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Vodi makedonska oporba, OESS izvjestio o incidentima i zastrašivanjima </p>
<p>SKOPJE, 11. rujna</p>
<p> - Makedonska oporba objavila je u ponedjeljak ujutro da vodi na općinskim izborima održanim u nedjelju, vladajuća koalicija joj osporava uspjeh, dok službenih rezultata još uvijek nema. U sjedištu koalicije koju vodi Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM - reformirani komunisti) ocjenjuju da oporba vodi na 70 posto birališta, a SDSM tvrdi da je sama već osvojila 16 od 124 gradonačelnička mjesta.</p>
<p> No, Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija - Demokratska stranka makedonskog nacionalnog jedinstva (VMRO- DPMNE), prva stranka u vladajućoj koaliciji, tvrdi da ima već 21 gradonačelnika izabranog u savezu s Demokratskom alternativom . Glavna albanska stranka, također članica vlade, Demokratska stranka Albanaca tvrdi da je osvojila 11 gradonačelničkih mjesta. Na konferenciji za tisak glasnogovornik VMRO-DPMNE je ustvrdio da je vladajuća koalicija osvojila nakon gotovo polovice prebrojanih listića 43 posto glasova, dok je oporbi pripalo 38 posto. »Nema stoga nikava razloga za prijevremene izbore«, rekao je glasnogovornik.</p>
<p> Premijer Ljubčo Georgijevski prihvatio je, prema zahtjevu oporbe, da provede prijevremene parlamentarne izbore krajem 2002. ako njegova koalicija osvoji 10 posto manje glasova od protivnika. Šef SDSM-a je pak rekao novinarima da je »narod glasovao za odlazak onih koji su na vlasti«. Drugi izborni krug općinskih izbora održat će se 24. rujna na onim izbornim mjestima gdje u prvom izbornom krugu nitko od kandidata nije dobio natpolovičnu većinu.</p>
<p>Istodobno, međunarodni promatrači priopćili su u ponedjeljak da su lokalne izbore održane u nedjelju u Makedoniji obilježili nasilni incidenti i zastrašivanja u dijelovima zemlje u kojima žive Albanci, te su naglasili da izbori nisu ispunili sve demokratske norme. »Izborni dan obilježen je nizom ozbiljnih incidenata, koje su počinili pojedinci i skupine pristaša političkih stranaka u nekim zapadnim općinama, kao i nekim nepravilnostima i zastrašivanjima«, priopćila je misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Misija OESS-a imala je više od 100 promatrača na izborima. »Lokalni izbori održani 10. rujna ... nisu ispunili veći broj uvjeta OESS-a za demokratske izbore«, stoji u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Delo« prognozira pobjedu liberalnih demokrata </p>
<p>LJUBLJANA, 11. rujna</p>
<p> - U novom sazivu slovenskog parlamenta mandat će dobiti zastupnici šest političkih stranaka, a najviše Drnovšekovi liberalni demokrati (LDS) koji su od 1992. formirali tri koalicijske vlade s Janezom Drnovšekom kao premijerom, prognoza je izbornih rezultata skorašnjih parlamentarnih izbora koje je u ponedjeljak na osnovi svoje najnovije telefonske ankete objavilo ljubljansko »Delo«. Liberalni demokrati dobit će 39,3 posto glasova, Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD) 14,7 posto, Socijaldemokratska stranka (SDS) 11,1 posto, Nova Slovenija - Kršćanska narodna stranka (NSi) 9,8 posto, SLS+SKD Pučka stranka 9,4 posto i Demokratska stranka umirovljenika (Desus) pet posto, a ostatak će se raspodijeliti na stranke koje neće prijeći četiri-postotni prag za ulazak u 90-članski Državni zbor, projekcija je izbornih rezultata koje objavljuje »Delo«. Analiza je rađena na osnovi dodatnih pitanja o stranačkim i idejnim preferencijama ispitanika jer je u sadašnjem trenutku zbog 56 posto neopredijeljenih birača - pet tjedana pred izbore - manje onih koji su spremni otkriti za koju će stranku glasovati. Na pitanje kojoj će stranci dati glas na izborima za LDS se opredijelilo 19,1 posto, za ZLSD 6,3, za SDS 5,3, SLS+SKD 3,2, NSi 2,9, SNS (Slovensku nacionalnu stranku) 1,0 i Desus 0,8 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nesloga u talijanskoj vladi zbog borbe protiv prostitucije</p>
<p>Čak je i ministar unutarnjih poslova izjavio kao on nije naredio da se oduzimaju automobili klijentima prostitutki / No predsjednik vlade Amato je ponovno podsjetio posebno na dječju prostituciju i potrebu na jedinstvenu borbu protiv tog »zla koje ugrožava naše društvo«</p>
<p>RIM, 11. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U Arezzu su samo preko vikenda karabinjeri oduzeli devet automobila klijenatima prostitutki i podigli optužnice protiv njih zbog poticanja na prostituciju. Nakon Perugije, u kojoj su počele prve oštre borbe protiv prostitucije zapljenom automobila i tužbama, i ostali gradovi Italije su krenuli tim putem. Do kratkog zatišja u akcijama policije je došlo nakon samoubojstva mladića A.P. iz Trevisa. Stideći se što je uhićen s prostitutkom, što mu je oduzet automobil, što je optužen za poticanje na prostituciju i vjerojatno razmišljajući o svim mogućim posljedicama, A.P. se objesio. Nakon toga su se razbuktale silne polemike u policiji, ministarstvima, među moralistima, psiholozima ...</p>
<p>Prvi koji se na izvjestan način ogradio od policijskih metoda oduzimanja automobila bio je sam ministar unutarnjih poslova Enzo Bianco: »U našoj zemlji prostitucija zakonski nije definirana kao krivično djelo, a ja osobno nisam nikad dao direktive suprotne od onih određenih zakonom, niti sam ikad poslao policijske snage da oduzimaju automobile od klijenata«, opravdavao se ministar unutarnjih poslova Bianco. Mnogo jasniji i čvršći u svojim stavovima je bio predsjednik vlade Giuliano Amato: »Izuzetno mi je žao zbog mladića koji je tragično završio, ali ne želim da ovaj slučaj zakoči daljnje akcije što se redovito događa kad emotivni val preplavi suprotnu stranu. Ovo je trenutak da svi dobro razmislimo ... nema smisla tolerirati prostituciju i njeno širenje opasno po naše društvo.« </p>
<p>Amato se najviše zadržao u objašnjavanju problema dječje prostitucije koja je svakim danom u sve većem porastu. »Klijent koji odabire djevojčicu na ulici to radi zato što je pedofil i ne razlikuje se ni po čemu od pedofila s Interneta, što znači da treba biti krivično gonjen. Ta djeca su na ulici jer ih je netko doveo, često oteo od obitelji i postavio da rade u ropskim uvjetima. Postavlja se pitanje kakva je uloga klijenta u tome? On sudjeluje u poticaju, ne samo prostitucije već i ropstva i za to treba biti kažnjen, što je jasno definirano u našem zakonu.« </p>
<p>Premijer se obraća svim gradovima i općinama Italije tražeći zajedničku borbu protiv tog društvenog zla. »Vlada se misli boriti protiv prostitucije svim svojim snagama. Izuzetno je značajno da akcije na terenu, u različitim općinama i regijama Italije budu homogene; bilo bi dosta nezgodno da u Perugiji bude krivično gonjen klijent koji je u društvu prostitutke na njenom »radnom mjestu«, a recimo u Terniju ne bude.«</p>
<p>Upravnik policije u Perugiji Gianni Carnevale koji je prvi primijenio oštre metode na klijente »noćnih radnica« izjavio je da mu je žao mladića koji se ubio, ali da se ne kaje zbog provedenih mjera od strane policijskih snaga. »Mi smo samo primjenjivali normative zakona Merlin. Famozni zakon Merlin koji je često kritiziran i proglašavan nedovoljno jasnim jer se po njemu prostitutku ne goni krivično, već samo one koji imaju koristi od prostitucije i one koji je potiču.</p>
<p>U obranu Amatova stava je stala i predsjednica Komisije socijalnih poslova, Marida Bolognesi: »Shvaćam da u ovom trenutku moj stav nije previše popularan zbog tragedije mladića iz Trevisa. S druge strane, treba se osvrnuti i na tragedije tisuća djevojaka i djevojčica koje su prisiljene prostituirati se na našim ulicama. One su roblje 20 stoljeća. Mnoge od njih nemaju ni 14 godina, a mnoge od njih završe tragično zato što se ne povinuju makroima. O njihovim pronađenim leševima se napiše par redaka u novinama ... Zašto zatvaramo oči pred onim što se dešava iza ugla naše ulice. Reflektori ne trebaju biti upereni u one koji se bore protiv prostitucije, već prema onima koji je organiziraju i koriste«, izjavila je u intervjuu u listu Il Messaggero predsjednica Bolognesi.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Al Gore u Oprah showu</p>
<p>CHICAGO, 11. rujna</p>
<p> - Demokratski predsjednički kandidat i sadašnji potpredsjednik SAD-a Al Gore u ponedjeljak sudjeluje u tv emisiji koju već petnaestak godina uspješno vodi Oprah Winfrey. Taj program u prosjeku prati oko 7,3 milijuna gledatelja. Gotovo dva mjeseca prije predsjedničkih izbora, Gore želi privući pozornost javnosti na sebe i svoj predizborni program. »To je još jedna prilika za potpredsjednika da se približi biračima«, rekla je Goreova glasnogovornica Kym Spell. Oprah Winfrey, koja će idućega tjedna u emisiji ugostiti i republikanskog predsjedničkog kandidata Georgea Busha mlađeg, izjavila je tim povodom: »Htjela sam voditi pravi razgovor s kandidatima kako bih razumjela kakvi su zapravo - dakle, ne samo s obzirom na njihov program, već i na njihov značaj«.</p>
<p>Za ponedjeljak, Gore je planirao i sastanak u gradskoj vijećnici u Bellevilleu, u državi Illinois kako bi razgovarao o kvalitetnijem obrazovanju. Gore je, naime, prošloga tjedna predložio da se u idućem desetljeću na obrazovanje potroši 170 milijardi dolara koji će se prikupiti iz viškova savezne blagajne. Tim bi se novcem omogućili razredi sa znatno manjim brojem učenika, kvalitetniji nastavnici, predškolski odgoj za svu djecu, nove škole i obnova starih te priključivanje svake obrazovne jedinice na Internet. Gore je najavio da je obrazovanje njegov predizborni prioritet te će u utorak učeničkim autobusom obići veći dio Ohija, od Daytona do Cincinatija. Srijedu će provesti u školi u Portlandu, u saveznoj državi Maine, a četvrtak i petak odlazi u New Hampshire, odnosno Washington. </p>
<p>U četvrtak, međutim, Gore će sudjelovati i u tv showu Davida Lettermana. Taj poznati tv voditelj mjesecima pokušava organizirati tv dvoboj između Gorea i Busha. Za razliku od Gorea, Bush mlađi još se promišlja da li da se nađe na udaru britkoga Lettermana.</p>
<p>U međuvremenu, Al Gore će sudjelovati i na tri stranačka skupa za prikupljanje novca za predizbornu kampanju. Goreu će u tome pomoći i američke zvijezde Cher te Michael Bolton. Oni će sudjelovati na večeri u Philadelphiji na kojoj se kani prikupiti 800.000 dolara, dok će James Taylor sudjelovati na skupu u Bostonu kojim Gore planira prikupiti milijun dolara u predizbornu blagajnu. Na skupu u New Yorku, Goroeva ekipa se nada uz pomoć zvijezda Bette Midler, Paula Simona i Jimmyja Bufetta skupiti do pet milijuna dolara. (Reuters/VD)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Alojz Ivanišević odgovara Ivanu Mikleniću: Ne čudi što me, u pomanjkanju argumenata, diskvalificira kao znanstvenika</p>
<p>Reakcija gospodina glavnog urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića (u Vjesniku od 5. rujna 2000.) čije sam komentare posljednih godina od vremena do vremene imao prilike čitati, kad bi mi list koji on uređuje slučajno došao u ruke - odavno ga već redovito ne čitam, bolje rečeno ne uzimam u ruke, jer ne vidim što bi se u njemu moglo čitati - nije me ni malo iznenadila, budući da je Glas Koncila kao službene crkvene novine nešto slično kao organ »Centralnog komiteta« HDZ-a, odnosno Partije čiji je HDZ (bio) legitimni nasljednik, što gospodin Miklenić dakako nije uočio budući da je i sam disao i još uvijek diše plućima donedavno «svemoćne» stranke Franje Tuđmana, čije je «mudre odluke» u jednom od komentara koje sam pročitao hvalio na sva usta, dok je zagrebački nadbiskup Bozanić gotovo u isto vrijeme govorio o »grešnim strukturama«. Miklenić dakako nije zbog toga došao u sukob s crkvenim vrhom (barem to nije poznato), jer je - po svojoj službi - majstor harmoniziranja. Nezamislivo je da glasilo »Centralnog komiteta« iznese na vidjelo sukobe unutra »Partije«, ili pak njene pogreške. Volio bih da nam gospodin glavni urednik navede one svoje komentare u kojima se kritički osvrnuo na negativne pojave u Crkvi odnosno u njenoj hijerarhije. U onima koje sam ja pročitao, pa tako i posljednjem koji sam u svom »proskribiranom« članku citirao, prikazivao je u svakom slučaju poteze službene Crkve idealnim i branio ih od »napada neprijatelja« - u pravilu izvana. </p>
<p>U reakciji gospodina Miklenića na moj članak jasno dolazi do izražaja njegov idološki, »duhovni« i »intelektualni« profil kako sam ga upravo opisao. Stoga ne čudi što me, u pomanjkanju argumenata, pokušava na njemu svojstven način diskvalificirati kao znanstvenika, što me, usput rečeno, zaista ostavlja hladnim, imajući na umu njegove »znanstvene kvalifikacije«. On uopće ne pokušava iznijeti argumente protiv moje glavne teze, da je hrvatski nacionalizam, pardon »domoljublje« (kako ga on i njegovi istomišljenici shvaćaju), u dijametralnoj opreci s karakterom i poslanjem Katoličke Crkve. Moje argumente protiv proglašenje kardinala Stepinca blaženim, odnosno njegove oportunosti u ovo vrijeme »opovrgava« svojom kategoričkom tvrdnjom, kako o tome, kao i o prošlosti i sadašnjosti Crkve u Hrvatskoj ništa ne znam (valjda me neće i ovom prilikom ukoriti što svaku njegovu »odmjerenu riječ« nisam doslovce citirao). Umjesto toga on se »objesio« na jednu rečenicu u svom komentaru koju navodno uopće nisam razumio (valjda zbog toga što je intelektualna razina na kojoj on piše za mene previsoka), i koju sam osim toga po njegovom mišljenju potpuno krivo citirao i zlonamjerno interpretirao. Iako sam, priznajem, »površno« citirao spomenutu rečenicu, čije sam značenje vrlo dobro shvatio i zapamtio, ne imajući pred sobom u trenutku pisanja Miklenićev originalni tekst, neka mi on kaže od kakve je relevancije to da li se spomenuti dom kojega je nadbiskup posjetio nalazi u Beogradu ili u Divoselu, ako sam htio dati svoj sud o ideološko-političkom usmjernenju, konkretnije o hrvatskom nacionalizmu, pardon domoljublju katoličkog svećenika i glavnog urednika Glasa koncila kojim je obilježen ne samo taj njegov citirani komentar, nego i svi drugi koje sam tokom više godina povremeno imao prilike čitati?</p>
<p>Gospodin Miklenić je sigurno razumio što sam htio reći, ali je svojom »iscrpnom analizom« svake riječi u spomenutoj rečenici (cjepidlačarenjem) pokušao zamazati čitateljima oči i odvratiti im pažnju od stvarnog problema da ne bi slušajno došli do zaključka da je moja kritika opravdana. Želio sam dakle reći da prva briga glavnog urednika jednog katoličkog lista u Hrvatskoj nakon posjeta nadbiskupa Bozanića u Beogradu zaista ne bi trebala biti - da zbog verbalnih napada »hrvatskih radikala i ekstremista« na njega - razglaba o tome je li Nadbiskup posjetio ustanovu u kojoj se nalazi srpska ili hrvatska siročad (Ima li siročad naciju, gospodine Mikleniću?). Tim svojim »political correctness« u smislu ideologije donedavno vladajućeg HDZ-a i ostalih rubnih desnih stranaka u Hrvatskoj (od kojih se u svojoj reakciji na moj tekst lukavo ograđuje) - želio sam reći - sugerira gospodin Miklenić, da bi eventualni posjet Nadbiskupa ustanovi u kojoj se nalaze samo »napuštena (srpska) djeca« iz Hrvatske, bio »krivi (politički) potez«. On međutim svoje tako shvaćeno hrvatsko domoljublje pokriva plaštem »obveze« da brani Nadbiskupa od njegovih osobnih »neprijatelja«, i »neprijatelja Crkve«. Umjesto fiktivne obrane Nadbiskupa, odnosno Crkve od njenih navodnih neprijatelje (ovdje je zaista na mjestu ona Miklenićeva o »borbi protiv vjetrenjača«), bilo bi kršćanski i evanđeoski da je glavni urednik GK u vrijeme kad su se u javnosti širile glasine o podmetanju požara od strane Srba povratnika, jasno i glasno progovorio, ukazujući u tom kontekstu na grijeh klevete (paušalne optužbe bez ikakvih dokaza). To sam želio reći! </p>
<p>Jeli sad sve jasno, gospodine »stariji kolega«???</p>
<p>Što se tiče mog (ne)poznavanja povijesti i sadašnjosti Katoličke crkve u Hrvatskoj, htio bih samo napomenuti da je posljednjih desetak godina jedan od glavnih predmeta mog znanstvenog istraživanja bio odnos nacije i religije, odnosno konfesije, osobito u Hrvatkoj i Češkoj, da sam se na tu temu habilitirao na Bečkom sveučilištu i napisao nekoliko znanstvenih članaka u raznim austrijskim i njemačkim časopisima i zbornicima radova. Izmedju ostalog bavio se i »slučajem Stepinac« proučavajući donedavno nedostupnu građu u Arhivu Hrvatske. Unatoč tomu ja o spomenutoj opširnoj temi još ni izdaleka ne znam sve - za razliku od mog »starijeg kolege«, koji kao glavni urednik Glasa Koncila »sve zna«, i nudi redovito odgovore na sva pitanja, osobito na ona koje nitko ne postavlja - kako je to u našoj, katoličkoj crkvi već običaj.</p>
<p>Ni u pogledu poznavanja unutarnjih prilika u Crkvi ne mogu se sigurno mjeriti s gospodinom Miklenićem s kojim sam, kako je čitaocima Vjesnika u međuvremenu već dobro poznato, bio u sjeminištu na Šalati, a nakon toga - bez Miklenića - nešto više od godinu dana u novicijatu Družbe Isusove koja me je uvijek fascinirala, jer je bila i vjerujem do danas uglavnom ostala duhovno-intelektualni otok u antiintelektualnom moru, u kojem i moj stariji kolega pliva. Usput rečeno gospodin Miklenić nije me morao »izdavati« da sam bio »isusovac«, jer se ja toga nikad nisam stidio. Samo bih ja sad njega trebao poučiti- prema njegovom vlastitom receptu- da se »pravi isusovac« postaje tek nakon položenih zavjeta na kraju novicijata, što ja nisam učinio. Posebno je važno s obzirom na etiketu »izdajnika« i »unutranjeg neprijatelja« Crkve koju mi je Miklenić prilijepio, napomenuti da sam teologiju počeo studirati nakon istupanja iz novicijata, ovdje na »trulom Zapadu«, i to onu »liberalnu«, »laičku«, u kojoj je bilo dopušteno razmišljati čak i o sadržaju dogmi. Od otaca isusovaca naučio sam u svakom slučaju, još u sjemeništu na Šalati, između ostalog i »plivati protiv struje«, što gospodin Miklenić očito nije, inače ne bi se bio tako servilno odnosio prema HDZ-ovom režimu i stopio se s njim. </p>
<p>I još sam nešto vrlo važno naučio kod isusovaca, sasvim konkretno u mjesečnim duhovnim vježbama koje sam obavio u novicijatu, naime »razlikovanje duhova«, koje je jedan od temelja duhovnosti osnivača isusovačkog reda, Ignacija Loyolskog. To je za gospodina Miklenića, koji nije imao sreću biti u isusovačkom novicijatu, kao i za mnoge njegove kolege svećenike, po svemu sudeći ostalo skriveno blago. Za »razlikovanje duhova« u hrvatskoj politici nije sigurno potrebno obavljati ignacijanske duhovne vježbe, nego samo »konzultirati« zdrav razum i svoju savjest, što su gospodin Miklenić i njegovi istomišljenici očito rijetko ili nikad činili. Kako bi inače bilo moguće da nisu prepoznali pravu narav HDZ-a, koji je nekadašnji komunistički predznak samo zamijenila hrvatskim i katoličkim (u političkom i »uljudbenom«, a ne možda u vjerskom smislu).</p>
<p>Ja razumije se nisam imao i nemam »nažalost« priliku upoznati Crkvu iznutra na način na koji ju upoznaje gospodin Miklenić, obilazeći župe širom Hrvatske (kako »domovinske«, tako i »iseljene«), te (kon)celebrirajući osim mladih i ostalih svečanih sv. Misa i hrvatsko rodoljublje, ali zato prilično intenzivno s odstojanje pratim što se u njoj događa.</p>
<p>U znanosti, pa čak i u politici posebno se cijene neutralni promatrači »sa strane« koji vide ono, osobito loše, što »domaći« zbog svoje pristranosti rado previđaju. Glavnom uredniku Glasa Koncila je međutim takav način razmišljanja potpuno stran, jer kritika u Crkvi koju on predstavlja, odnosno kakvu si on zamišlja, jednostavno nije dopuštena. Zato su oni »s odstojanja« osobito opasni, ravni »neprijateljima crkve« izvana, jer vide ono što se ne smije vidjeti, čuju ono o čemu se ne smije govoriti, otkrivaju ono u Crkvi, što mora ostati skriveno -da se netko »dobronamjeran« unutar ili izvan Crkve ne bi sablaznio. A najvažnija zadaća glavnog urednika Glasa Koncila je - zna se - braniti Crkvu od njenih neprijatelja i poučiti »pobožni puk«, kojemu je ovaj list namijenjen, u kojim političkim krugovima treba tražiti neprijatelje. Budući da dobar dio tog »pobožnog puka« ipak nije stado ovaca za kojeg ga mnogi koji mu se obraćaju drže, i koji još od Radićevih vremena nosi u sebi klicu »zdravog antiklerikalizma«, to on u pravilu zna razlikovati svećenika od političara, pa od jednog crkvenog lista očekuje da se bavi pitanjima vjere i morala, a ne - prikriveno ili otvoreno - pitanjima stranačke politike. (Kad sam prije otprilike godinu dana upitao svog najmlađeg brata, da li »uzima« Glas Koncila, odgovorio mi je: »Ne bavim se politikom«! A takvo mišljenje o Miklenićevu listu nema samo moj brat, nego je ono vrlo rašireno, osobito među mlađima u Crkvi).</p>
<p>Reakcija glavnog urednik Glasa Koncila, Ivana Miklenić na moj članak mnogo više govori o njemu samom i onim crkvenim krugovima koje on pretstavlja, nego o meni i mom »nepoznavanju« povijesti i sadašnjosti Crkve u Hrvatskoj. On se sad i pred onima koji ga dosad nisu poznavali jasno očitovao kao predstavnik Crkve koja nije sposobna uhvatiti se u koštac s izazovima vremena u kojem živi. (...) Njegov primjer zorno pokazuje kakvu je medvjeđu uslugu HDZ napravio Katoličkoj crkvi kad ju je »gurnuo« u prve redove društva, koje je u međuvremenu krenulo putem političkog pluralizma i u kojem se ona osjeća i ponaša kao riba na suhom. Gospodin Miklenić reprezentira očito one antiprosvjetiteljske i antiintelektualne snage u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj koje u »trulom zapadu«, kao kolijevci kritičkog razmišljanja, vide svog najvećeg neprijatelja, svrstavajući se tako sami (nehotice) mentalitetski na europski istok koji, kako je poznato, nije zahvatila »pošast racionalizma«. Taj »hrvatski istočnjački mentalitet« koji se permanentno odriče samog sebe, stavljajući imaginarnog »hrvatskog čovjeka katolika« u neku vrst duhovnog zrakopraznog prostora između Europe i Balkana, bio je temelj sestrinstva i jedinstva između HDZ-ovog antieuropskog autoritarnog režima i Katoličke crkve, odnosno »stranke antiintelektualaca« u njoj, koji su zajedno odveli Hrvatsku, kako sam u svom članku spomenuo, tamo gdje se donedavno nalazila - na marginu Europe.</p>
<p>ALOJZ IVANIŠEVIĆBeč, Austrija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ivan Miklenić odgovara Nikici Mihaljeviću: Bez ikakvih argumenata etiketirao me je i podmeće mi </p>
<p>U kolumni »Atistupidum« u »Vjesniku« od 9. rujna 2000., na 10. stranici Nikica Mihaljević osvrće se na moju reakciju (objavljenu u »Vjesniku« od 5. rujna) na poduži tekst dr. Alojza Ivaniševića te s visoka, kao kakav stvarni ekspert, dijeli lekciju Crkvi i kleru a meni pridaje - posve proizvoljno, bez ikakva objektivna povoda i razloga - etiketu »sljedbenika teorije zavjere vanjskog i unutarnjeg neprijatelja«.</p>
<p> Budući da se nikada u životu nismo sreli, i budući da u mojoj reakciji na Ivaniševićev tekst nema nikakvih elemenata za takvu etiketu, pretpostavljam da g. Mihaljević o meni tako puno zna samo na temelju moje službe u Crkvi, odnosno da zapravo ništa o meni ne zna nego bez trunka samokritičnosti u kolumni ispisuje svoju predrasudu. No, tragičnije je što vrli kolumnist zapravo premalo zna o kršćanstvu i o kleru, a ipak se u svojoj drskosti (jer to ne mogu nazvati drugom riječju) usuđuje pisati o onome što premalo poznaje.</p>
<p>Piše tako da se zabrinuo »da bi dr. Ivaniševića mogla sustići bolna i nepravedna sudbina Viktora Novaka ili Stjepana Radića«. Kad bi g. Mihaljević znao da je Viktor Novak sa svojim spisom »Magnum crimen« jedan od najvećih falsifikatora povijesti, jedan od najvećih ideoloških manipulatora lažima i podvalama ne samo Crkvi nego i hrvatskom narodu - a to danas zna svaki slobodni i objektivni povjesničar -ne bi kukao nad njegovom tobože »bolnom i nepravednom sudbinom«. No, ako je pak g. Mihaljević ideološki sljedbenik Viktora Novaka pa drži da je istina sve što je pisao Viktor Novak, onda možemo taj njegov osobni stav poštivati, ali onda nema smisla s zastupnikom takvoga stava raspravljati jer je to čisto gubljenje vremena - kao što bi bilo gubljenje vremena kad bismo nekome, tko bi bio apsolutno uvjeren da ne postoji Amerika, išli dokazivati da ona ipak postoji.</p>
<p>G. Mihaljević tvrdi da je kršćanstvo na temelju biblijskih riječi »Tko nije sa mnom taj je protiv mene« i »Tko nije protiv nas, taj je za nas« - kako doslovno kaže - »osmislilo i razvilo« teoriju zavjere vanjskog i unutarnjeg neprijatelja. Teorija zavjere stara je onoliko koliko je stara vlast u ljudskoj zajednici, pa je čista podvala da ju je »osmislilo i razvalilo« kršćanstvo koje je staro tek 2000. godina.</p>
<p>Također je autorova podvala da se svatko tko se u Crkvi usudi biti kritičar prema Crkvi odmah smatra unutarnjim neprijateljem Kolumnist se u svom čitanju Biblije zacijelo nikada nije susreo s Isusovom poukom o bratskoj opomeni zapisanoj u Matejevu evanđelju 18, 15-17. što je govor o kritici u samoj Crkvi. Kršćanstvo, upravo na temelju toga biblijskoga teksta, uvijek i principijelno odbacuje svaku kolektivnu krivnju i kolektivnu odgovornost te tražimo da onaj koji pogriješi ispravi svoju pogrešku ili za nju snosi odgovornost i posljedice. Da je dr. Ivanišević želio kao član Crkve iznijeti svoje prigovore i kritike onda bi to učinio u duhu toga biblijskog teksta te bi se obratio točno onome u Crkvi u Hratskoj koga se po njegov mišljenju tiču određene primjedbe a ne bi generalizirao i cijeloj Crkvi u Hrvatskoj, kao da je ona apsolutno monolitna i uniformna dijelio neprimjerene lekcije.</p>
<p>No, nije samo dr. Ivanišević podlegao napasti da iz svijesti o kolektivnoj krivnji i odgovornosti - koja je izraz opasnog primitivizma koji nikada ne može uroditi dobrom odnosio se na narode, različite ljudske skupine, vjerske zajednice ili Katoličku Crkvu - pa raspalio po cijeloj Crkvi, to isto čini i Mihaljević koji u tom napisu duboko vrijeđa hrvatski kler. Što Mihaljević zna o pastoralnim naporima pripadnika sadašnjeg hrvatskog klera s djecom, mladima, zaručnicima, obiteljima, starijima, bolesnima, napuštenima...? Što on zna o sakramentalnom, odgojiteljskom, prosvjetiteljskom, znanstvenom, ekumenskom djelovanju kao i djelovanju za očuvanje kulturne baštine i za promicanje graditeljstva, izdavalaštva, glazbe i kulture općenito sadašnjega hrvatskog klera? Što on zna o teološkim i drugim djelima koja su objavili pripadnici sadašnjega hrvatskog klera? Što on zna o karitativnoj djelatnosti koju razvijaju pripadnici sadašnjega hrvatskoga klera? Što on zna o duhovnim vježbama, duhovnim obnovama, permanentnom obrazovanju pripadnika sadašnjega hrvatskoga klera? A kako bi i znao kad crkveni dokument citira iz najideologiziranijeg kulturno-političkog i jugoslavenskog lista »Oka«?</p>
<p>Bez ikakvih argumenata g. Mihaljević etiketirao me je kao »sljedbenika teorije zavjere vanjskog i unutarnjeg neprijatelja« a isto tako bez ikakvih argumenata podmeće mi da sam dr. Ivaniševića proglasio »unutarnjim neprijateljem« i da sam ustvrdio kako on »svojim« napadima uistinu koristi vanjskim neprijateljima. Budući da baš ništa od takvoga nisam napisao, ne razumijem zašto kolumnist nije napisao i da sam dr. Ivaniševiću zaprijetio ne znam kakvim nedjelom - jer po logici, odnosno bujnoj mašti, kojom se on služi, očito bi mogao i to napisati.</p>
<p> Ne mogu a ne postaviti pitanje što se to događa s našim novinarstvom, s našim govorom u javnosti - kao u toj kolumni - ako činjenice, podaci, objektivnost više baš ništa ne znače? Ako nečija »borba s vetrenjačama« sama po sebi zaslužuje »priznanje veće od najvećeg blaženstva«, čemu onda više egzaktne znanosti, napori da se poprave nesavršenosti na raznim razinama osobnog i zajedničkog života? Po Mihaljeviću dosta je izmisliti odgovarajuću vetrenjaču i raspaliti borbu s njom, pa će se riješiti svi gospodarski, socijalni, kulturni, politički, crkveni i ini problemi!</p>
<p>IVAN MIKLENIĆglavni urednik Glasa KoncilaZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Kalebić tvrdi da mu za praćenje suđenja treba jača doza od 36 tableta heptanona</p>
<p>SPLIT, 11. rujna</p>
<p> - Zbog utvrđivanja je li optuženik Željko Kalebić (42) sposoban pratiti suđenje, te niza prigovora i prijedloga njegova branitelja, splitskog odvjetnika Jadrana Francheskija, koje je vijeće splitskog Županijskog suda odbilo, glavna rasprava u postupku protiv Željka Kalebića nastavljeno je s dva sata zakašnjenja. Uz njega, optuženi su i njegova supruga Vedrana (39), njezin brat Ivo Buzdovačić (33), te Nikša Roglić (34), a tereti ih se za preprodaju gotovo 12 kilograma heroina i za pranje novca.</p>
<p>Uvidom u Kalebićev zatvorski zdravstveni karton i njegovim pregledom, specijalist sudske medicine, stalni sudski vještak patolog dr. Šimun Anđelinović, te vještakinja psihijatar, dr. Dolores Britvić utvrdili su da je optuženik orijentiran, dobre memorije i koncentracije, te sposoban za samostalno praćenje suđenja. Sve to utvrđeno je unatoč tomu što je Željko Kalebić već 27 godina ovisnik o heroinu, te što ima česte infekcije virusnog herpesa i hepatitisa B, što dnevno uzima 36 tableta heptanona i četiri apaurina od po 10 miligrama.</p>
<p>»Željko je nezadovoljan vođenjem postupka, što je jedan od osnovnih motiva zbog kojih ne želi prisustvovati raspravi. On smatra da bi povećanjem doze heptanona povećao koncentraciju«, istaknula je dr. Dolores Britvić. Niz primjedbi na provedeno vještačenje, uz svoga branitelja iznio je i Željko Kalebić, izjavivši članovima vijeća: »Najsretniji bih bio kada ne bih morao pratiti ovu šaradu«.</p>
<p>Nakon iscrpljivanja svih argumenata Željko Kalebić je zatražio da se rasprava odgodi, jer je zbog osjećaja »pravne nesigurnosti« ne može pratiti bez svog drugog odvjetnika Ante Madunića, koji svoj nedolazak nije ni opravdao. I taj je prijedlog također odbijen. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske odbilo je zahtjev optuženog za izuzećem županijskog državnog odvjetnika u Splitu Ante Vrdoljaka i njegova zamjenika Mladena Bajića, te je utvrđeno kako tužitelj legalno prisustvuje suđenju.</p>
<p>Budući da je od posljednje rasprave, koja je tada po treći put prekinuta, kada je zatraženo izuzeće tužitelja, prošao zakonski rok od dva mjeseca, došlo je do izmjena u sudskom vijeću, pa je postupak morao biti obnovljen. Nakon čitanja optužnice svi optuženici ponovno su se izjasnili da se ne osjećaju krivima, te da razumiju što im se stavlja na teret, osim Željka Kalebića, koji je rekao: »Kriv sam samo jer sam narkoman«, i dodao da uopće ne razumije za što ga se tereti.</p>
<p>Predsjednica vijeća potom je pregledala svu dokumentaciju iz spisa. Prema dvjema optužnicama, supružnici Kalebić terete se da su tijekom 1997. i 1998. godine od prodaje droge zaradili najmanje 5,6 milijuna kuna. Tako stečeni novac ulagali su u različite nekretnine, te otvarali štedne knjižice. Potkraj studenog 1998. godine su i uhićeni, a u njihovom stanu pronađeno je 2,7 kilograma heroina. Nedugo nakon toga policija je pronašla 500.000 njemačkih maraka u sefu Vedrane Kalebić. Nakon uhićenja, tvrdi se u drugoj optužnici, Kalebići su preko Vedranina brata Buzdovačića, iz zatvora organizirali prodaju oko 10 kilograma preostalog heroina skrivenog u Splitu i u okolici Šibenika. S dijelom tog heroina uhićen je i četvortooptuženi Roglić. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prijetio da će se ubiti bombom, a kasnije utvrđeno da je za njim raspisana potraga </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak rano ujutro, oko 4.05 sati, Ivanka Š. (46) prijavila je Sedmoj policijskoj postaji da je njezin suprug Davorin Š. (46) zaprijetio da će se raznijeti bombom, nakon čega je izišao iz stana i zaključao se u svoj automobil, parkiran u Ulici Slavka Batušića. Nakon potjere po gradu, policija je uspjela Davorina Š. zaustaviti u blizini »Vjesnikove« zgrade, u koju je pokušao pobjeći, no, bilo je to bezuspješno. Priopćila je u ponedjeljak PU zagrebačka.</p>
<p>Naime, policajcima koji su došli do parkirališta gdje je ova drama započela, Davorin Š. je kazao da se želi ubiti, naredivši im da se udalje jer ima bombu, te da neće izaći iz automobila. Policajci su zatim pokušali odvratiti Davorina od namjere, no, u tome nisu uspjeli jer je Davorin pobjegao automobilom. Došavši do sredine Jadranskog mosta, Davorin Š. je izašao iz automobila i policajcima zaprijetio da će se baciti s mosta ukoliko se ne odmaknu. Nakon što su pak policajci učinili kako je rekao, ponovno je sjeo u automobil i odvezao se, ne želeći se zaustaviti ni jednoj autoophodnji.</p>
<p>Nakon dulje potjere, Davorina Š. su policajci zaustavili na Slavonskoj aveniji u blizini zgrade »Vjesnika«, te su ga, kada je izišao iz automobila i pokušao pobjeći u zgradu, savladali i priveli u službene prostorije. Pozvani djelatnici Protueksplozivnog odjela pregledali su Davorinov automobil, no bombu nisu mogli pronaći. Bjegunac je potom kolima Hitne pomoći prevezen u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče, gdje je obavljen liječnički pregled, ali mu nije određeno bolničko liječenje.</p>
<p>No, nakon provjere utvrđeno je da je za Davorinom Š. Općinski sud u Zlataru raspisao potragu zbog više kaznenih djela, pa je priveden u Okružni zatvor. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Na adresi Tihomira Oreškovića u Gospiću »nitko ne otvara vrata«</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Zbog nedolaska privatnog tužitelja Tihomira Oreškovića, na zagrebačkom Općinskom sudu u ponedjeljak je odgođena rasprava u kojoj Orešković tuži tjednik Globus za naknadu štete u iznosu od 200.000 kuna.</p>
<p>Naime, prije samog početka rasprave sutkinja Andrea Krstanović Čada navela je da je pismeni poziv upućen Tihomiru Oreškoviću u Gospić vraćen, s naznakom da na toj adresi nitko ne otvara vrata. Zastupnik tuženog tjednika, odvjetnik Zoran Ivanišević predložio je potom sutkinji Krstanović Čada da zbog nedolaska privatnog tužitelja nema smisla na raspravi ispitati pozvanog svjedoka, novinara Željka Peratovića, te da se sljedeća rasprava zakaže prema prijedlogu tužitelja.</p>
<p>Kako se s takvim prijedlogom složila i Oreškovićeva zastupnica, odvjetnica Željka Karlović, sutkinja je odlučila da će se sljedeća rasprava zakazati pismenim putem, s tim da je privatnom tužitelju određen rok od 30 dana da se očituje o danu sljedeće rasprave.</p>
<p>Podsjećamo, Orešković, bivši zapovjednik obrane Gospića tijekom Domovinskog rata, tužio je Globus zbog teksta koji je objavljen 11. lipnja prošle godine, a u kojem novinar Željko Peratović iznosi razgovor s bivšim pripadnikom HV-a iz Gospića, Ibrahimom Suljkanovićem. Novinarov sugovornik, Suljkanović, u tekstu je tvrdio da je Orešković pred njim zadavio jednog čovjeka.</p>
<p>Prema navodima iz tužbe, sporna je rečenica iz teksta u kojoj stoji da nisu ubijani samo Srbi, te nadalje: »Ako vam je tko smetao, samo ste trebali reći Oreškoviću, pa bi taj završio po kratkom postupku, bio on Hrvat ili Srbin«. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Počelo suđenje četvorci dilera iz Malešnice </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Pred sudskim vijećem zagrebačkog Županijskog suda, kojim predsjeda sutkinja Rajka Tomerlin - Almer, u ponedjeljak je započelo suđenje Alenu Beličevu (32), Zvonku Gašparu (29), Draženu Vučemilu (38) i Valteru Žibernu (43), koji su optuženi za udruživanje, nabavku i preprodaju heroina, za što su izjavili kako se ne osjećaju krivima.</p>
<p>Naime, optuženiam se stavlja na teret da su se u studenome 1999. godine udružili radi preprodaje heroina na zagrebačkom narko tržištu, s tim da je Beličev na još neutvrđeni način nabavljao veću količinu heroina, dok su Gašpar i Vučemil preuzimali heroin od Beličeva. Žiberna se tereti da je pak dogovarao preprodaju heroina krajnjim konzumentima.</p>
<p>Sredinom studenoga prošle godine Žiberna je stupio u kontakt s Vučemilom, nakon čega su dogovorili prodaju kilograma heroina prikrivenom istražitelju za 80.000 DEM, te je ta droga preprodana u večernjim satima 12. studenoga prošle godine u kafiću »Fortuna« u naselju Malešnica.</p>
<p>Na raspravi u ponedjeljak svjedočio je kriminalist Robert J., vođa ekipe koja je izuzela tragove nakon obavljene akcije prekidanja preprodaje heroina. Jurić je naime izjavio kako je kilogram heroina pronađen na šanku »Fortune«, dok je pak iza suvozačevog sjedala u »audiju« pronađeno 90.000 DEM dok je pak u »peugeotu 605«, kojeg koristi drugooptuženi Gašpar pronađeno još dva kilograma heroina.</p>
<p>U ponedjeljak je kratko svjedočio i policajac Druge policijske postaje Josip B., koji je izjavio kako je poslan na mjesto događaja zajedno s kolegom Antom O. zbog navodne tučnjave, te kako su po dolasku tamo sreli djelatnike Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga PUZ, nakon čega su raspoređeni na osiguranje mjesta.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vrećicu s marihuanom kriomice bacio u travu</p>
<p>OSIJEK, 11. rujna</p>
<p> - Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, kriminalistički službenici Šeste policijske postaje Đakovo podnijeli su kaznenu prijavu protiv Đakovčanina Ivice L. (24).</p>
<p>Osumnjičenog su, naime, prošloga petka oko 23 sata, prilikom redovne kontrole, legitimirali đakovački policajci. Tom prigodom mladić je pokušao u obližnji travnjak odbaciti plastičnu vrećicu. Međutim, policajci su to vidjeli pa su uzeli odbačenu vrećicu, a mladića priveli u policijsku postaju. Tako je utvrđeno da se u vrećici nalazilo 1,2 grama usitnjene marihuane, te još 42 sjemenke također marihuane.</p>
<p>Idućega dana, temeljem sudbenog naloga pretražena je kuća u kojoj stanuje Ivica L. Prilikom pretrage pronađeno je još 12 sjemenki marihuane, ali i dvije tablete heptanona. Droga je oduzeta, dok će mladić kazneno odgovarati. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uhićen mladić kojem su provale dobro »išle od ruke« </p>
<p>OSIJEK, 11. rujna</p>
<p> - Nakon višemjesečne istrage, kriminalistički službenici PU osječko-baranjske otkrili su počinitelja nekoliko teških provalnih krađa. Riječ je o Tomislavu K. (21) protiv kojega je, nakon provedene obrade, podnesena kaznena prijava zbog počinjenih kaznenih djela teških provalnih krađa.</p>
<p> Naime, kako je utvrđeno, ovaj je mladić 15. ožujka oko 6 sati ujutro provalio u ugostiteljski objekt »Vila« u Đurđenovcu, odakle je ukrao 500 kuna, više kutija cigareta te razna alkoholna pića. Zatim je , vidjevši da mu krađe »polaze za rukom«, 6. travnja rano ujutro provalio u kiosk Hrvatske lutrije, također u Đurđenovcu, odakle je ukrao dvije metalne blagajne s listićima instant lutrije, te 4 pečata Hrvatske lutrije. Kkao je policija dalje utvrdila, 27. lipnja ušuljao se u nezaključan ured tvrtke »Ryf company«. Tamo je »zaplijenio« 600 DEM i dvije čekovne kartice, dok je 11. kolovoza počinio tešku provalnu krađu u ugostiteljski objekt »Monte Carlo« u Našicama, odakle je odnio 150 kuna, 80 kutija cigareta, ali i razna alkoholna pića. Zadnja krađa koju je počinio prije nego što je uhićen dogodila se 31. kolovoza kada je provalio u kiosk »Tiska« u Našicama, iz kojega je ukrao registar blagajnu sa 300 kuna i nekoliko čekova.</p>
<p>Tijekom obrade, mladi je lopov priznao da je u pojedinim provalama imao i pomagača. Riječ je o Marijanu Š. (18), protiv kojega će također biti podnesena odgovarajuća kaznena prijava. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Policija oduzela arsenal oružja i oko 4400 komada raznog streljiva </p>
<p>POŽEGA, 11. rujna</p>
<p> - Operativnim radom i pregledom obiteljske kuće u Pakracu, vlasništvo I. S. (27), djelatnici treće PP Pakrac u subotu su pronašli i oduzeli cijeli arsenal oružja.</p>
<p>Od I. S. policija je oduzela automatsku pušku kalibra. 7,62 mm, puškomitraljez kalibra 7,9 mm, poluautomatsku pušku kalibra 7,62 mm, pušku M-48 (7,9 mm), jednu lovačku pušku (16 mm) i kuburu ručne izrade. S oružjem policija je pronašla i pripadajuće streljivo, pa je oduzela 3427 komada streljiva kalibra 7,62 mm, 964 komada streljiva kalibra. 7,9 mm, 10 ručnih bombi, 4,8 kg raznog eksploziva, 1 tromblon i štapine. </p>
<p>Prema riječima donačelnika policije PU Požeško slavonske Borislava Kozine protiv vlasnika oružja i streljiva I. S., podnesena je prekršajna, ali i kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu. (I. F.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Nakon odluke OPEC-a lagani pad cijena nafte, ali se prosvjedi nastavljaju</p>
<p>Iako je OPEC povećao proizvodnju za 800.000 barela dnevno i izrazio spremnost da u studenome još jednom poveća proizvodnju ako sadašnja ponuda nafte ne uspije namiriti potražnju, Saudijska je Arabija zatražila od OPEC-a da odmah poveća proizvodnju nafte za milijun barela dnevno ako cijene nafte ostanu previsoke</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Lagani pad cijena sirove nafte u ponedjeljak ujutro na tržištima u Aziji i u Londonu, nakon odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da poveća proizvodnju za 800.000 barela dnevno, nije iznenadio stručnjake nazočne u Beču na sastanku kartela, javljaju strane novinske agencije.</p>
<p>»Nema iznenađenja, očekivali smo taj pad«, rekao je Leo Drollas, stručnjak iz Centra za globalne energetske studije. Prema njemu, prva reakcija tržišta je logična, jer je povećanje proizvodnje o kojem je odluku donijela Organizacija veće od očekivanja brojnih investitora. Oni su, ne polažući puno nade u sastanak OPEC-a u nedjelju, smatrali da se neće odlučiti o povećanju proizvodnje većem od 500.000 barela dnevno, pritom ocjenjujući da je potrebno veće povećanje.</p>
<p> Iako je OPEC odlučio o povećanju proizvodnje, prosvjedi zbog visokih cijena naftnih derivata u svijetu se nastavljaju.</p>
<p> Belgijski vozači kamiona, nezadovoljni porastom cijena goriva, blokirali su u ponedjeljak, drugi dan zaredom, glavne avenije Bruxellesa zaprijetivši da će svoje kamione ostaviti na ulicama sve dok se ne ispuni njihov zahtjev o smanjenju poreza na gorivo.</p>
<p> Irski vozači kamiona također su zatražili od države da smanji svoj prihod iz cijene goriva. Prosvjedi zbog nezadovoljstva cijenom benzina nastavili su se u nedjelju i u ponedjeljak u Velikoj Britaniji i prijete da će se tijekom dana pojačati, uz blokadu skladišta i sve više benzinskih postaja.</p>
<p> Britanski premijer Tony Blair rekao je da rastuće demonstracije neće natjerati njegovu vladu da promijeni poreznu politiku te dodao da je jedini put da se smanje cijene naftnih proizvoda pritisak na OPEC.</p>
<p> »Ne možemo i nećemo mijenjati vladinu politiku o nafti blokadama i demonstracijama. To nije način kreiranja politike u Britaniji, i sve dok se mene pita, neće ni biti«, rekao je Blair.</p>
<p> Visoki porezi znače da Britanci plaćaju više za svoju naftu nego ostatak Europe, gdje su cijene visoke zbog povećanja cijena nafte na svjetskom tržištu. Porezi i nameti čine oko 76 posto cijene nafte u Britaniji.</p>
<p> Prošloga je tjedna, nakon brojnih prosvjeda u Francuskoj, na sastanku ministara financija EU dogovoreno da članice EU neće mijenjati politiku oporezivanja naftnih proizvoda iz gospodarskih i ekoloških razloga.</p>
<p> U ponedjeljak prosvjeda nije pošteđen ni Maroko, gdje su prijevoznici najavili dvodnevni štrajk protiv povećanja cijena nafte. Oni traže prije svega smanjenje poreza na dodanu vrijednost i stvaranje »profesionalnog benzina« na koji bi bili stavljeni manji porezi.</p>
<p> Iako je OPEC u nedjelju povećao proizvodnju i izrazio spremnost da u studenome pristupi novom povećanju proizvodnje ako aktualno ne uspije namiriti potražnju, Saudijska je Arabija sa svoje strane zatražila od OPEC-a da odmah poveća proizvodnju nafte za milijun barela dnevno ako cijene nafte ostanu previsoke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>OPEC se nije dogovorio o novom glavnom tajniku </p>
<p>BEČ, 11. rujna</p>
<p> - Ministri za naftu zemalja članica OPEC-a nisu se uspjeli dogovoriti o izboru novoga glavnog tajnika organizacije odgodivši odluku o tom pitanju za 12. studenoga, izjavio je iranski ministar za naftu Bijan Namdar Zangeneh.</p>
<p>»Nismo se uspjeli dogovoriti i odgodili smo odluku za 12. studenoga«, rekao je u ponedjeljak iranski ministar nakon ministarskog sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte.</p>
<p> Glavni tajnik OPEC-a od 1994. godine je Nigerijac Rilwanu Lukman. OPEC ni prošle godine nije uspio naći Lukmanova zamjenika, koji je, postavši savjetnik nigerijskog predsjednika, želio napustiti to mjesto. Za mjesto glavnog tajnika OPEC-a u igri su tri kandidata: Iranac, Iračanin i Saudijac. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ovogodišnja proizvodnja vina bit će najmanja u našoj dugoj vinarskoj povijesti </p>
<p>Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ove bi se godine organizirano trebalo preraditi oko 8500 vagona grožđa za tržište, a iz tih bi se količina trebalo proizvesti oko 600.000 hektolitara vina / Urod grožđa bit će ispotprosječan (20 posto manji od prosječnoga), dok će kvaliteta, posebice bijelih vina, zbog nižih kiselina te upitnosti aromatskih sastava, također biti lošija</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Ovogodišnja je berba grožđa započela već sredinom kolovoza, znatno ranije nego prijašnjih godina, a suše koje su obilježile ljeto odrazit će se na urod grožđa i kvalitetu vina. Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ove bi se godine organizirano trebalo preraditi oko 8500 vagona grožđa za tržište, a iz tih bi se količina trebalo proizvesti oko 600.000 hektolitara vina, što će, kažu u Ministarstvu, zasigurno biti najmanja proizvodnja vina u dugoj vinarskoj povijesti Hrvatske.</p>
<p> Tako se proizvodnja grožđa u Dalmaciji procjenjuje na 3300 vagona, Istri i Primorju 1300, sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1500, Slavoniji 1300, te Podunavlju 1100 vagona. Urod grožđa bit će ispotprosječan (20 posto manji od prosječnoga), dok će kvaliteta, posebice bijelih vina, zbog nižih kiselina te upitnosti aromatskih sastava, također biti lošija.</p>
<p> Po riječima Vinka Milata, vinarskog stručnjaka iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, kod crnih sorti vina (starijih vinograda) i na pravim vinogradarskim terenima očekuje se dobra kvaliteta grožđa. Milat kaže da će se zbog visokog udjela šećera stvoriti povoljni uvjeti za proizvodnju predikatnih vina, iako šećer nije glavni čimbenik kvalitete, jer će izostati tzv. svojstva plemenite pljesni.</p>
<p> S berbom treba požuriti, drži Milat, budući da ukupne kiseline padaju (dnevno do 1,5 gram po litri), posebice iz razloga što bi nadolazeće kiše mogle uzrokovati pojavu truleži grožđa.</p>
<p> Značajnije oscilacije u rodnosti i kvaliteti bit će različite po regijama, a značajnije će podbaciti u južnoj Dalmaciji, na otocima i u Istri, dok će rodnost u Podunavlju i Slavoniji biti zadovoljavajuća.</p>
<p> Po podacima Ministarstva, nosioci tržišne proizvodnje grožđa, koji su upisani u Upisnik proizvođača broje 9.769 proizvođača, s ukupnom površinom od 15 tisuća hektara, dok ostatak čine tzv. neregistrirana proizvodnja i naturalna potrošnja vina.</p>
<p> Nosioci tržne proizvodnje i prerade grožđa su 50-ak značajnijih vinarskih poduzeća, oko 30 zadruga te približno 300 privatnih proizvođača, a u prometu se nalazi ukupno 871 vrsta vina u bocama s kontroliranim podrijetlom.</p>
<p> U prvih šest mjeseci ove godine u promet je pušteno 282.679 hektolitara vina, a procjenjuje se da je promet krajem kolovoza iznosio 400 tisuća hl. Zaliha vina, pak, za tržište krajem kolovoza, po podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, iznosile su 470 tisuća hl, što znači da su one relativno niske (višak stolnih, bijelih i vrhunskih vina). Nažalost, ističe Milat, zbog problema u vodećim vinarskim kućama izostao je očekivani izvoz vina (za šest mjeseci svega 38.749 hl), dok uvoz nije zabrinjavajući (22.122 hl).</p>
<p> Promet vina prema kakvoći sve je povoljniji, pa su tako kvalitetna vina imala udjel u ukupnom prometu 51,99 posto, vrhunska 2,43 posto, a stolna 44 posto.</p>
<p> Ovogodišnja procijenjena proizvodnja vina zajedno sa zalihama ne bi trebala biti veliko opterećenje za prodaju u narednom vremenskom razdoblju, posebice ako vodeće vinarske kuće započnu uspješno poslovati te svoje aktivnosti usmjere na izvoz kvalitetnih vina, drži Milat.</p>
<p> Pozitivno ozračje, koje u Hrvatskoj vlada prema ovoj proizvodnji, moglo bi rezultirati porastom proizvodnje i potrošnje vina, smatra Milat, pri čemu posebno ističe značaj poticaja za sadnju novih vinograda, kreditiranje tehnološke obnove vinarija, te moguće stimulacije izvoza vina.</p>
<p> Ulaskom u WTO započet će i prava tržišna utakmica u kojoj će opstati najuspješniji, tj. oni koji kvalitetom i cijenom vina mogu konkurirati na svjetskom tržištu, zaključio je Milat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dobra turistička sezona hotelima ne jamči izlazak iz novčanih problema</p>
<p>SPLIT, 11. rujna</p>
<p> - Bez obzira na česta zanovijetanja turističkih djelatnika o škrtim stalnim gostima, ovogodišnja hrvatska turistička berba zaista će uroditi sa tri i po milijarde američkih dolara. Svota će biti čak i veća, tvrdi Eduard Andrić, regionalni povjerenik samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma za četiri dalmatinske županije a najzadovoljniji smiješak nabacit će mali obrtnici i privatni iznajmljivači apartmana koji nisu imali velikih izdataka kao hotelske kuće.</p>
<p>- Ovogodišnja sezona bit će zapamćena po velikom povećanju fizičkog broja gostiju. Onih tri i pol milijarde američkih dolara nije veliki utržak ako znamo da se u tom dijelu deviza nalazi zarada od trajektnih karata, cestarine, proizvođača voća, hrane, pića i svega što ulazi u proizvodni krug. Tek kada hoteli kroz naplatu polupansiona osjete veliku dobit, moći ćemo govoriti o dobrom prilivu novca. Za sada tekuću godinu treba shvatiti kao dobru podlogu za ozbiljnu i užurbanu nadogradnju turističke ponude jer će na kraju godine svi dalmatinski hoteli biti u gubitku, a bitku će boriti s naplatama dugova, tvrdi Andrić naglašavajući pritom da hrvatski turizam vapi za proširenjem kompletne ponude i poboljšanjem infrastrukturne slike.</p>
<p>Od Andrića saznajemo da će novčana sredstva za pripremu turističke sezone (koja nekim hotelima još uvijek nisu uplaćena) u slijedećoj godini biti daleko skromnija nego što je to bilo u proteklih nekoliko godina. Smanjenje budžeta za te potrebe neće uzdrmati hotelske kuće, koje su navikle poslovati i bez novčano pripremljene sezone. Puno veća pomoć, uvjeren je Andrić, bila bi ostvarena kroz nultu stopu PDV-a i subvencije koje se višestruko isplate.</p>
<p>- Budućnost je hrvatskog turizma u šestomjesečnoj ljetnoj sezoni. Sve drugo tek su mali pokušaji bavljenja tom granom gospodarstva. Da bismo imali koristi od stranih gostiju i stekli status prave, ozbiljne turističke zemlje, potrebno je još puno truda, rada, učenja i profesionalnosti. Tek tada uz fizičko povećanje broja turista ostvarit ćemo i zamjetnu novčanu dobit, zaključio je Andrić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dobit Varteksa nakon oporezivanja veća od pet milijuna kuna</p>
<p>U porastu su i izvoz i ukupni poslovni prihodi tijekom minule godine i u odnosu na plan i u odnosu na godinu dana ranije/U ukupnom izvozu hrvatske tekstilne industrije Varteks zauzima vodeće mjesto, u proizvodnji vunenih tkanina sudjeluje sa 57 posto, a proizvodnji gotove konfekcije sa 20 posto </p>
<p>VARAŽDIN, 11. rujna</p>
<p> - Tijekom 1999. godine u najvećoj varaždinskoj tvornici, Varteksu, uspješno su nastavljene aktivnosti na restrukturiranju i tržišnoj prilagodbi. Dioničko je društvo ostvarilo dobit nakon oporezivanja od 5,1 milijuna kuna, ostvareni je izvoz 285 milijuna kuna i čini 56 posto poslovnih prihoda. Statistički gledano, u porastu su i izvoz i ukupni poslovni prihodi tijekom minule godine i u odnosu na plan i u odnosu na godinu dana ranije.</p>
<p>To su samo neki naglasci iz izvješća glavnog direktora Anđelka Herjavca u ponedjeljak na Glavnoj skupštini ovoga dioničkog društva u većinskom, 58-postotnom, vlasništvu malih dioničara. Herjavec nije propustio naglasiti da je Varteks u Hrvatskoj jedina velika bivša socijalistička tvornica koja je u većinskom vlasništvu malih dioničara. U nastavku izlaganja optimistički je naglasio da je tijekom ove godine nastavljeno s modernizacijom (u 1999. godini u uređenje trgovine, modernizaciju u Sektoru tkanina, Konfekcije i Denim proizvodima i na informatizaciju cijelog sustava utrošeno je 15 milijuna kuna), a nastavljeno je i s marketinškim potezima radi jačanja robne marke.</p>
<p>Kakvoća Varteksovih proizvoda nije upitna i svakodnevno se, već 44 godine, potvrđuje u 30 zemalja svijeta. U ukupnom izvozu hrvatske tekstilne industrije Varteks zauzima vodeće mjesto. Izvoz mu čini 1,3 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, u proizvodnji vunenih tkanina u Hrvatskoj sudjeluje sa 57 posto, a proizvodnji gotove konfekcije sa 20 posto. Sa svojih 4.400 zaposlenika čini 10 posto zaposlenih u Varaždinskoj županiji, a u ukupnom izvozu Varaždinske županije sudjeluje sa 19 posto.</p>
<p>Skupštinari su prihvatili Herjavčevo izvješće o poslovanju u 1999. godini, kao i zajednički prijedlog Uprave i Nadzornog odbora o rasporedu dobiti za istu godinu u pričuvi Društva. Zanimljiva je rasprava jednoga od malih dioničara, Berislava Chytila, jednoga od bivših Varteksovih rukovoditelja, sada umirovljenika, koji je izjavio da su mali dioničari Varteksa onemogućeni u ostvarivanju osnovnih prava i isključeni iz odlučivanja. Chytil, od ranije poznat po oštrim kritičarima Herjavčeva rada, pitao se javno nisu li Varteksovi rashodi u prošloj godini mogli biti niži, a zanimalo ga je zašto novac uložen u Varteksove dionice već šestu godinu njihovim vlasnicima ne donosi dobit. (K. Gumbas)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Prihodi poduzetnika u prvom polugodištu 11,7 posto veći nego lani </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Hrvatski su poduzetnici u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarili 135,5 milijardi kuna prihoda, što je 11,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni su rashodi porasli devet posto, na 133,8 milijardi kuna, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP).</p>
<p>Takvo je ostvarenje prihoda i rashoda, pojašnjavaju u ZAP-u, rezultat povećanja industrijske proizvodnje za 2,9 posto prema prvom polugodištu lani, povećanja realnog prometa u trgovini na malo za 11,3 posto, povećanja izvoza te prometa u turizmu.</p>
<p> Poduzetnici su u dugotrajnu imovinu u spomenutom razdoblju uložili 9,8 milijardi kuna, što je nešto manje od ostvarenih investicija u istom lanjskom razdoblju. Pritom se povećao udjel ulaganja u opremu na račun građevina i zgrada. U strukturi uvozne opreme i dalje najbrži porast bilježe automobili na koje se odnosi 11,8 posto vrijednosti ostvarenih investicija u uvoznu opremu.</p>
<p> U drugom polugodištu ove godine, ističu u ZAP-u, mogu se očekivati još povoljnija financijska ostvarenja s obzirom na uspješnu turističku sezonu i multiplikativno djelovanje turizma na druge djelatnosti.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Snažan rast njemačkoga BDP-a</p>
<p>FRANKFURT, 11. rujna</p>
<p> - Njemački bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je tromjesečju ove godine porastao za 1,1 posto u odnosu na prva tri mjeseca, a za 3,1 posto je veći nego u istom razdoblju lani. Podaci su to njemačke vlade koja procjenjuje da će se očekivani snažni rast BDP-a nastaviti i idućih mjeseci.</p>
<p> Takvom porastu prvenstveno je doprinijela povećana potrošnja, a znatno više nego u prvom tromjesečju i trgovina s inozemstvom. Uz ocjenu njemačkog ministarstva financija da će se rast BDP-a nastaviti zahvaljujući povoljnom razvoju poslovanja u svijetu, državni statistički ured je povisio tromjesečnu procjenu o očekivanom rastu BDP-a sa 3,3 posto, na 3,4 posto.</p>
<p> Podaci o značajnom porastu njemačkog BDP-a nisu iznenadili ni Bundesbanku, a ni analitičare koji stoga smatraju da to neće utjecati ni na odluku Europske središnje banke (ECB) koja će na sastanku u četvrtak odlučivati o mogućem povećanju kamatnih stopa. U ECB-u su, drže, znatno zabrinutiji zbog podataka o inflaciji. Analitičari također ocjenjuju da će najveće europsko gospodarstvo i dalje ostati snažno i uspješno se oduprijeti utjecajima očekivanog povišenja kamatnih stopa.</p>
<p> Nakon objave podataka o rastu njemačkog BDP-a, zajednička europska valuta euro porasla je sa 0,89 američkih dolara na približno 0,90 dolara. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić: Društveni konsenzus i tolerancija preduvjeti izlaska iz krize</p>
<p>Vlada je odgovorna za razvoj, a HNB za monetarnu stabilnost, istaknuo je predsjednik Mesić otvarajući Velesajam/ Predsjednik se nije sastao s Haiderom </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - »Izlazak iz krize neće biti moguć bez društvenog konsenzusa. U narednom bi razdoblju hrvatskom politikom morale dominirati umjerenost i tolerancija kako bismo zajedničkim naporima izašli iz ekonomske depresije«, rekao je u ponedjeljak predsjednik Republike Stjepan Mesić, otvarajući 76. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam.</p>
<p>No, hrvatsko gospodarstvo neće izaći iz krize ako se prethodno ne učine »stanovite dorade« u poreznoj, proračunskoj, monetarnoj i kreditnoj politici. »Morat ćemo jasnije reći koja je u svemu tome uloga središnje monetarne institucije u zemlji - Hrvatske narodne banke (HNB), a koja je uloga izvršne vlasti - Vlade i zakonodavne vlasti - Sabora. Vlada je odgovorna za razvoj, a HNB za monetarnu stabilnost. To se ne može ostvariti bez koordinacije ciljeva i instrumenata njihovih politika, što se upravo institucionalno uređuje. Vlada politikom uravnoteženja proračuna daje podršku HNB-ovoj politici stabilnosti, ali i HNB svojom monetarnom politikom i politikom platne bilance treba podržati Vladinu politiku rasta i oporavka gospodarstva, pogodujući politici izvoza roba i usluga«, ustvrdio je Mesić u svom govoru.</p>
<p>Predsjednik se osvrnuo na nedavnu procjenu Ministarstva financija o prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 3,5 posto koja, smatra, nije dovoljna za izlazak iz gospodarske depresije i smanjene nezaposlenosti. »Naši uvjeti nameću potrebu veće stope gospodarskog rasta«, kaže predsjednik Mesić. Podsjetio je da Hrvatskoj predstoji početak pregovora s Bruxellesom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kao i da smo nedavno postali članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Također, Europska unija i SAD nedavno su jednostrano uvele asimetrične carinske olakšice za izvoz roba iz Hrvatske, što su sve čimbenici koji će nam pomoći u daljnjem gospodarskom razvitku. Isto tako, zahvaljujući političkim promjenama, dobili smo značajnu novčanu pomoć Zapada, izašli smo iz izolacije, a Bruxelles je Europskoj investicijskoj banci dao »zeleno svjetlo« za financijsku suradnju s Hrvatskom. </p>
<p>U budućem se razvoju moramo više usmjeriti na veće privlačenje stranoga kapitala u naše gospodarstvo, koji će ojačati našu konkuretnost na svjetskom tržištu i otvoriti nova radna mjesta, tvrdi Mesić. </p>
<p>U svom se govoru predsjednik Republike osvrnuo i na proces privatizacije koji bi ubuduće trebao biti konzistentan i razvojno orijentiran. Nužna nam je i »adekvatna regulacija« bankarskog sektora koji se dosad počesto javljao kao prepreka preustroju poduzeća, smatra Predsjednik. Više računa trebalo bi posvetiti i najugroženijim slojevima građanstva - umirovljenicima, nezaposlenima, invalidima..., istaknuo je Mesić. </p>
<p>O potrebi da ojačaju gospodarske veze Hrvatske i Mađarske, koja je zemlja partner na ovogodišnjem Velesajmu, govorio je zamjenik mađarskog ministra gospodarstva Béla Glattfelder. Podsjetio je da mađarsko gospodarstvo ostvaruje jednu od najviših stopa rasta u Europi, koja je u prvom ovogodišnjem polugodištu dosegnula razinu od šest posto. U proteklom desetljeću u mađarsko gospodarstvo ušlo je više od 22 milijarde dolara neposrednih stranih ulaganja, a vrijednost vanjskotrgovinske razmjene lani je premašila 53 milijarde dolara. S druge strane, trgovinska razmjena Mađarske i Hrvatske proteklih je godina bila skromna. »Gospodarska suradnja Mađarske i Hrvatske počiva na tri temelja: usklađivanju infrastrukturnog razvoja, suradnji u energetici i zajedničkom razvijanju Luke Rijeka«, naglasio je Glattfelder. Dodao je da je Mađarska spremna podržati uključenje Hrvatske u europske i svjetske integracijske procese.</p>
<p> O tome koliku važnost Mađari pridaju ovogodišnjem nastupu na Velesajmu svjedoči činjenica da je riječ o najvećoj mađarskoj gospodarskoj izložbi u 2000. godini. Na 1500 četvornih metara prostora predstavljaju se 62 mađarska izlagača, a još 18 tvrtki dolazi na razgovor u Zagreb radi pronalaženja poslovnih partnera u Hrvatskoj. Na 76. jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu predstavlja se 1811 izlagača iz 37 zemalja. Među njima je 797 domaćih izlagača. Organizatori očekuju da će ove godine broj posjetitelja premašiti prošlogodišnjih 160.000. Bit će održano i više specijaliziranih priredbi, kao što su Hrvatski gospodarski forum, Dan hrvatskoga gospodarstva, CroMoney i Regionalni poslovni skup o održivom razvoju. Svoje će gospodarske potencijale kolektivnim izložbama predstaviti 15 zemalja. </p>
<p>Uz predsjednika Mesića, na otvorenju Velesajma bili su ministar gospodarstva Goranko Fižulić, ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić i ministrica turizma Pave Župan-Rusković, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, generalni direktor Velesajma dr. Jurica Pavelić te brojni veleposlanici. </p>
<p>Na otvorenju je bio i kontroverzni zemaljski poglavar austrijske savezne pokrajine Koruške Jörg Haider, koji je u Zagreb došao u sklopu koruške poslovne delegacije. Kako smo doznali od Vjere Šuman, glasnogovornice predsjednika Republike, predsjednik Mesić nije se sastao s Haiderom. (Adriano Milovan)</p>
<p>Hrvatska privreda ipak u uzletu </p>
<p>Nakon obilaska nekoliko izložbenih paviljona Velesajma, predsjednik Mesić zaustavio se na štandu Podravke gdje je okupljenim novinarima izjavio kako ova priredba pokazuje da je hrvatska privreda i dalje zanimljiva privredama svijeta. »To je dokaz da svake godine od rata hrvatska privreda ipak ima uzlet. Ne možemo sve mjeriti samo po broju država i poduzeća koja sudjeluju - mislim da je važna i kvaliteta izloženog«, izjavio je Mesić pohvalivši sve, a pogotovo domaće izlagače. »Ima dosta novih proizvoda, a novi proizvod znači prodavati i pamet a ne samo rad, i u tome vidim uspjeh ovogodišnjeg Sajma«, zaključio je hrvatski predsjednik poželjevši domaćoj privredi što veći izlazak na svjetsko tržište. Tijekom obilaska Velesajma Mesić je posjetio izložbene prostore Ine, Končara, Đure Đakovića, Chromosa, Kraša, te paviljone Italije i BiH. Najviše se zadržao u paviljonu Mađarske, ovogodišnje zemlje partnera. (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Malogorski: Za ukidanje dodatka od 100 kuna i šest posto jednostavno nema argumenata</p>
<p>U utorak će se sastati predstavnici umirovljenika sa stručnjacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), kada će se nastaviti rasprava o izradi konačnog prijedloga zakona o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitom razdoblju, popularno nazvanog zakonom o povratu duga. Predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske Alojza Malogorskog pitali smo o čemu će biti riječi te što očekuje od sastanka.</p>
<p>- Dogovoreno je da bismo se trebali sastati sa stručnjacima koji su pripremali izračune za prijedlog zakona. Trebali bismo iskristalizirati njihove polazne veličine te veličine od kojih su u svojim izračunima krenuli umirovljenici. Kad ustanovimo koju su računicu koristili oni, a koju mi, vidjet ćemo možemo li prihvatiti argumente jedne i druge strane te postoji li mogućnost da se složimo. O tome ovisi i to hoćemo li uopće ostati u radnoj grupi koja radi na zakonu ili izlazimo iz nje. U tom slučaju, Vladi ćemo jasno postaviti zahtjev da ispuni odluku Ustavnoga suda onako kako je napisana, što je ona i obvezna.</p>
<p>• Gdje bi se, prema vašem mišljenju, mogle pojaviti razlike u razmišljanju?</p>
<p>- To još ne znamo. Dosad se pokazalo da se ipak slažemo - predstavnici Vlade prihvatili su naš stav da bi trebali izračunati mirovinu i dug za svakog umirovljenika posebno od 1995. do 1998. i da se tek tada može ustanoviti stvarna veličina duga. Do tada, naime, mirovine su se utvrđivale na temelju jedinstvenog koeficijenta, pa i za razdoblje nakon 1994. u izračunu mirovine treba koristiti jedinstvenu prosječnu plaću. To su mišljenje prihvatili i stručnjaci, kao jedini mogući način da budemo sigurni kako je ono što će umirovljenici primiti doista i ono što im pripada.</p>
<p>• Koliko će, prema vašoj procjeni, za takav izračun trebati vremena? I ne bi li to moglo dovesti do odgode primjene zakona, koja je najavljena za početak iduće godine?</p>
<p>- Prema jednoj verziji, za takav će izračun trebati oko dva mjeseca, no vjerujem da se to vrijeme može i skratiti, jer postoje određeni matematički modeli na temelju kojih se izračun može pojednostaviti. No ne bih htio prejudicirati. Primjenu zakona zbog toga nikako ne bi trebalo odgađati. Zakon se, uostalom, može primjenjivati i uz manje postotke povišenja, koji se kasnije, nakon što računica bude gotova, mogu korigirati.</p>
<p> • Umirovljenike je iznenadila i mogućnost da dodatak od 100 kuna i šest posto ne uđe u mirovinu - kakav je vaš stav prema tome?</p>
<p>- Dodatak u svakom slučaju mora ući u mirovinu, bilo odmah, tako da se 1,75 milijardi kuna za isplatu dodatka zbroji sa 2,2 milijarde kuna, koliko Vlada planira izdvojiti za povećanje mirovina, ili nakon 2003. godine. No o tome možemo odlučivati tek nakon što bude gotova računica. Osobno vjerujem da, ako bi dodatak bio odmah uključen u mirovinu, to ne bi povećalo novac potreban za isplatu nakon 2003. godine, do kada isplata traje. Naime, kad bi u Mirovinskom zavodu ostao novac za mirovine umirovljenika koji u međuvremenu umru, potrebe se ne bi znatnije povećavale. Smatram da za to treba samo politička volja sadašnje vlasti, ništa drugo. No i o toj mogućnosti tek trebamo razgovarati.</p>
<p>• Što ako dodatak ipak ne uđe u mirovinsku osnovicu, kako je to bilo dogovoreno prije ljeta?</p>
<p>- To nipošto nećemo dopustiti. To bi značilo da će se dodatak isplaćivati samo do početka 2003. godine, od kada ga umirovljenici gube, a to će onda značiti nov pad standarda. Za ukidanje dodatka jednostavno nema argumenata.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Arboretumu u Trstenom Županija dala 50.000 kuna iz svoga proračuna</p>
<p>DUBROVNIK, 11. rujna</p>
<p> - Poglavarstvo Dubrovačko-neretvanske županije u ponedjeljak je prihvatilo prijedlog Županijskog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda o raspodjeli sredstava bespovratne prve pomoći u iznosu 1,5 milijuna kuna, što ih je hrvatska Vlada dodijelila Županiji za djelomično uklanjanje posljedica kolovoških požara. Najviši je iznos, 880.000 kuna, dobila je Općina Dubrovačko Primorje, kojoj je opožareno više od 50 posto površine. Grad Dubrovnik dobio je 270.000 kuna, Ston 90.000, Župa Dubrovačka 30.000, Orebić 60.000 i Metković 70.000 kuna. Ostatak od 100.000 kuna, rečeno je, ostat će neraspodijeljen na računu Županije kao pričuva, a upotrijebit će se za uklanjanje naknadno ustanovljenih posljedica požara »naredbom župana, prema prijedlogu Županijskog povjerenstva«. </p>
<p>Osim toga, prihvaćen je i prijedlog o dodjeli pomoći stradalom Arboretumu u Trstenom u iznosu od 50.000 kuna što će, međutim, biti izdvojeno iz proračuna Županije dubrovačko-neretvanske. Odmah po primitku novca, zaključak je Poglavarstva, gradonačelnici i načelnici općina dužni su sredstva strogo namjenski utrošiti, te u roku 20 dana dostaviti županu pisano izvješće sa specifikacijom utrošena novca.</p>
<p>Tijekom rasprave bilo je i nedoumica oko nekih troškova koje je uklonio župan Ivan Šprlje, ističući kako »nema razloga sumnjati ni u jedan«. Dapače, istaknuo je, učinjen je »maksimum« kako bi se održao život i ljudi i njihove stoke na opožarenim područjima, pogotovo kad je u pitanju Dubrovačko Primorje. Dodao je i da trenutačni troškovi niti nisu potpuni, ponovivši da je riječ o interventnim sredstvima nužnima za održavanje života na stradalom području. S novim će se troškovnicima, prema svemu sudeći, još jednom izići pred hrvatsku Vladu nakon čega će, očekuje se, biti dodijeljena dodatna sredstva u što će biti uključeno i oslobađanje od plaćanja nekih naknada. Ujedno je najavljen i posjet predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva tijekom ovoga tjedna, koji bi imao rezultirati i poticajnim sredstvima, na primjer za obnovu stradalih maslinika. Članovi Poglavarstva bili su i jednoglasni u odluci da se izradi prijedlog, kojim bi se osmislilo cjelokupno buduće gospodarstvo na dubrovačko-neretvanskom području. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vojska neće prepuštati objekte za koje se ne zna kako će ih se koristiti </p>
<p>Događalo se, naime, da takvi objekti, kada su bili prepušteni lokalnoj samoupravi, naglo počeli propadati jer ih se nije koristi ilo niti održavalo, kazao je ministar obrane Jozo Radoš pri obilasku vojnih objekata u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji</p>
<p>BJELOVAR, 11. rujna</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš obišao je u ponedjeljak vojne objekte na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Ministrov je posjet posebno zanimljiv lokalnim vlastima koje imaju svoje planove za parcele ili objekte koji sada pripadaju oružanim snagama. </p>
<p>Nakon obilaska stare komande u Bjelovaru, ministar Radoš je izjavio kako Ministarstvo razmatra mogućnost prepuštanja pojedinih objekata civilnim vlastima. Na sastanku koji je održan u Uredu župana bjelovarsko-bilogorskoga Damira Bajsa rečeno je da će takvih objekata u Hrvatskoj biti mnogo, no Ministarstvo ih neće prepuštati civilnim vlastima u slučajevima kada one nemaju jasne projekte za njihovo korištenje. Prema ministrovim riječima, događalo se da takvi objekti, kad su bili prepušteni lokalnoj samoupravi, naglo počeli propadati jer ih se ne koristi ili ne održava. </p>
<p>Stara komanda u Bjelovaru, koja je devastirana za vrijeme Domovinskog rata, prepuštena je gradu Bjelovaru, koji je postavši vlasnik već poduzeo mjere za zaštitu, kao i izradu projekta za prenamjenu. U jednome krilu tog objekta, odakle se treba izmjestiti Specijalna policija, održavat će se nastava izvanrednog studija Ekonomike poduzetništva već od ove jeseni. Druga želja lokalne samouprave odnosi se na objekt »Sajmišta« na Logoru, gdje se nalazi skladište goriva kapaciteta skoro 200.000 litara i dovoljno streljiva za nekoliko postrojbi. Tu su i velika spremišta koja trenutačno vojska ne može samo tako prepustiti. Prema riječima gradonačelnika Josipa Hegeda, grad Bjelovar bi u tome kompleksu sagradio novi srednjoškolski centar sa sportskim objektima po uzoru na američke koledže no za sada nema ništa od toga. Saborska zastupnica HSLS-a Đurđa Adlešić o tome je rekla kako će zastupnici iz Bjelovarsko-bilogorske županije lobirati prvenstveno za već započete objekte, a ovaj će projekt podržati toliko koliko je potrebno da bi ušao u proračun makar s inicijalnim sredstvima. Srednju školu moglo bi se sagraditi makar na neiskorištenome dijelu tih skladišta. U budućnosti, pak, kada se vojska ipak odseli, mogao bi se realizirati i drugi dio ambicioznoga bjelovarskog plana. Inače, spomenuta vojarna nalazi se u središtu grada, odmah do Četvrte osnovne škole, sportske dvorane i sportskih igrališta. Glavni ulaz u taj vojni objekt je samo pet metara udaljen od obiteljskih kuća, te Bjelovarci ističumatraju da joj tamo nije mjesto. </p>
<p>Prema riječima Joze Radoša, planovi se moraju uskladiti, te će se na nacionalizaciju ići tek kad se utvrdi koji su objekti od iznimne važnosti za oružane snage. »Razna će ministarstva morati koordinirati zajedničku akciju, kako bi se projekti te vrste realizirali«, naglašava Radoš. </p>
<p>Nakon sastanka u Županiji, ministar je posjetio vojarnu Bilogora u Bjelovaru, spomen-područje Barutana, vojni objekt Sajmište, radarsko postrojenje u Šandrovcu te vojne poligone Kukavica i Gakovo. (Senka Budimir Tasić)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ministar Strugar otvorio obnovljenu vukovarsku gimnaziju </p>
<p>VUKOVAR, 11. rujna</p>
<p> - Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar u ponedjeljak je u Vukovaru otvorio obnovljenu zgradu Gimnazije. Sukladno inicijativi pokojnoga predsjednika Franje Tuđmana - da svaka županija i Grad Zagreb u Vukovaru obnove po jedan kapitalni objekt - obnovu Gimnazije u Vukovaru na sebe je preuzeo Grad Zagreb izdvojivši 15 milijuna kuna.</p>
<p>Podsjećajući na otvorenju kako su 1991. Zagrepčani prognanim Vukovarcima pružili utočište, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Mladen Vilfan najavio je da će Zagreb sudjelovati i u mnogim drugim akcijama pomoći razrušenu Vukovaru.</p>
<p>Uime Vukovaraca, onih koji su se vratili i onih koji to tek trebaju učiniti, vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl odao je priznanje Zagrebu i njegovim građanima za brigu o njima tijekom godina njihova stradanja i progonstva. Također je kazao kako nema jasnije poruke da Vukovar ima budućnost od ponovna otvaranja Gimnazije, svojevrsna svjetionika znanja i napretka.</p>
<p>Zahvalnost je Zagrebu izrazio i vukovarsko-srijemski župan Petar Čobanković, a izvođačima radova zagrebačkoj »Industrogradnji« zahvalio je predstavnik Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva Radoslav Mlinarević.</p>
<p>Na povijest vukovarske Gimnazije, osnovane 1891. i teško stradale u srpskoj agresiji, okupljene uzvanike, među kojima su bili i ravnatelji svih gimnazija u Hrvatskoj i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, podsjetio je ravnatelj Josip Prpa. Ujedno je poželio mnogo uspjeha učenicima, kojih je u novu školsku godinu u vukovarskoj Gimnaziji upisano 250, poručivši im kako upravo znanje i obrazovanje trebaju činiti temelj njihova razvoja. </p>
<p>Otvarajući vukovarsku Gimnaziju, ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar podsjetio je da je to središnji događaj početka nove školske godine u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, vukovarska Gimnazija simbolizira jedini pravi put, a to je činiti dobro. Strugar se također zauzeo za jačanje društvenog položaja nastavnika te stvaranje uvjeta za nesmetan rad i razvoj učenika čemu se, kako je kazao, mora podrediti čitav školski sustav. </p>
<p>U znak sjećanja na današnji dan, uime Ministarstva prosvjete i športa Strugar je vukovarskoj Gimnaziji donirao računalo i knjige nakon čega je Gimnaziju blagoslovio gvardijan franjevačkog samostana u Vukovaru i osobni izaslanik đakovačko-srijemskog biskupa fra. Zlatko Špehar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Splitski gradonačelnik Ivica Škarić sprema se u diplomaciju?</p>
<p>SPLIT, 11. rujna</p>
<p> - Splitskom gradonačelniku i saborskom zastupniku HSLS-a Ivanu Škariću ponuđeno je da političku karijeru nastavi u diplomaciji, izjavio je u ponedjeljak za Vjesnik jedan od čelnika vladajuće koalicije. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, Škariću je prethodno bilo ponuđeno mjesto veleposlanika Republike Hrvatske u Vatikanu, ali je u HSLS-u prevladalo mišljenje da Franjo Zenko obnaša dužnost novog veleposlanika pri Svetoj Stolici. U svakom slučaju, tvrdi Vjesnikov izvor, posve je sigurno da će novi veleposlanik Republike Hrvatske u Vatikanu doći iz redova HSLS-a. </p>
<p>U zamjenu za Vatikan, Škariću je ponuđeno mjesto veleposlanika u Bosni i Hercegovini, što bi, prema riječima Vjesnikova sugovornika, bio »pun pogodak«, jer je BiH zemlja u kojoj se rodio splitski gradonačelnik, i u njoj proveo dio života. Osim toga, rekao je Vjesnikov izvor, kad god je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša odlazio u posjet BiH, sa sobom bi poveo upravo Škarića, za kojega u HSLS-u kažu da »poznaje Bosnu u dušu«. </p>
<p>Budući da je Škarić na službenom putu, nismo uspjeli provjeriti točnost te informacije. Ipak, od izvora bliskoga splitskomu gradonačelniku doznajemo da se Škarić uistinu sprema za diplomaciju, ali da sebe u budućnosti vidi na dužnosti veleposlanika Republike Hrvatske u Francuskoj. Podsjetimo, Škarić se u nedavnom razgovoru za Vjesnik pobunio protiv »masovne čistke u hrvatskoj diplomaciji«, kazavši kako je »većina smijenjenih veleposlanika, na čelu s Davorinom Rudolfom, zastupala interese Hrvatske na najbolji mogući način«. </p>
<p>Ako Škarić nastavi svoju političku karijeru u diplomaciji, dužnost gradonačelnika preuzet će njegov najveći oponent, dogradonačelnik i čelnik splitskoga HSLS-a Miroslav Buličić, za kojega se tvrdi da je priželjkivao upravo takav slijed događaja. S druge strane, Škarića bi u Zastupničkome domu Sabora zamijenila dužnosnica trogirskoga HSLS-a Marija Mirat. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Imotska vinarija za otkupljeno grožđe nudi vino umjesto novca!?</p>
<p>SINJ/IMOTSKI, 11. rujna</p>
<p> - Berba grožđa u vinogradima imotsko-vrgoračkog podneblja u punom je jeku. Najprije je počela berba crnoga, a odmah će uslijediti i berba bijeloga grožđa.</p>
<p>U odnosu prema 1999., grožđe je ove godine u nekim vinogorjima najprije »obrala« poplava, pa peronospora, dugotrajna suša i na posljetku tuča. Ima sredina koje su ovogodišnju jematvu dočekale rasušenih, a ne pripremljenih kaca, badnjeva, maštila, vinotoka..., kao, na primjer, u vrgoračko-neretvanskom polju i u Bunini. </p>
<p>Tako ipak nije u imotskome kraju gdje se ove godine bilježi novost u vezi s jematvom. Naime, tamošnja vinarija za otkupljene viškove grožđa vlasnicima neće isplaćivati novac, nego će im davati vino. Vinogradari će svoje grožđe, dakle, dati vinariji samo na preradu, a to nije povoljno za vlasnike, privatne proizvođače, iako takvu ili sličnu praksu već godinama primjenjuju vinarije na našim otocima. </p>
<p>Inače, vinarija u Imotskome je najveća u Hrvatskoj, a sada ima i iznimno velike zalihe neprodana vina. Unatoč tome, ona će i ove godine na spomenuti način ipak »otkupiti« sav višak grožđa od vinogradara na imotskome području. No mnogi imotski vinogradari su još prošlog vikenda obrali svoje vinograde, te tržišni višak grožđa prodali privatnim kupcima i privatnim vinarijama.</p>
<p>Međutim, vinogradari u dalmatinsko-zagorskim vinogorjima i nisu tako (ne)zadovoljni, mada su zbog suše izgubili na količini grožđa, ali su zato dobili na visokom stupnju sladora.</p>
<p>Znatne količine staroga vina ostale su i u vrgoračkoj vinariji, koja je također jedna od većih u Hrvatskoj. Zalihe vina su ipak najveće u podrumima vrgoračkih vlasnika, posebno u naseljima oko vrgoračko-neretvanskog polja, gdje su neki vinogradari samo lani prodali i do deset vagona grožđa. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HUS: Nećemo dopustiti uništavanje »Adriachema« po receptu »Diokoma«</p>
<p>KAŠTELA, 11. rujna</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Kaštelima, da HUS nije produžena ruka HDZ-a, nego sindikat koji se bori za interese obespravljenih radnika. Konferencija za novinare održana je u tvorničkom krugu »Adriachema«, a nazočili su joj i čelnici HUS-ova Nezavisnog sindikata i 150 radnika, koji su već dva tjedna u štrajku. </p>
<p>Matijašević je opovrgnuo tvrdnju »Adriachemova« direktora Petra Čove, koji je kazao da je u toj kaštelanskoj tvornici pokrenuta proizvodnja. Sindikalisti su uvjereni da Čovo ne želi predočiti dokumentaciju o poslovanju poduzeća kako bi prikrio kriminalne radnje. </p>
<p>»Ako strateški partner ubrzo ne uđe u tvornicu, ona će biti zrela za likvidaciju«, upozorio je Matijašević, ističući da Čovo nema potporu ministra gospodarstva Goranka Fižulića, ni Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), koji je većinski vlasnik kaštelanske tvornice. Čelnici HUS-a također su opovrgnuli Čovinu tvrdnju da štrajka samo pedesetak radnika. Od 460 radnika »Adriachema«, u štrajk je stupilo njih 150, među kojima su i članovi Samostalnog sindikata, poručio je predsjednik HUS-ova Nezavisnog sindikata Duje Milin. Sindikalisti su osuli paljbu optužbi na račun Samostalna sindikata (SSSH), ustvrdivši kako taj sindikat »ide Čovi na ruku« i da će u konačnici snositi odgovornost ako tvornica ide u stečaj s likvidacijom. </p>
<p>Govoreći o prošlotjednom sastanku u HFP-u, Matijašević je istaknuo kako je Fond podržao zahtjev Sindikata da Uprava »Adriachema« preda strateškom partneru kompletnu dokumentaciju o poslovanju poduzeća. »Ako od Čove dobijemo pisano jamstvo da će dati na uvid dokumentaciju o poslovanju poduzeća, istog časa prekidamo štrajk«, kazao je Matijašević, poručivši Čovi da radnicima, koji su u štrajku, mora isplatiti zakonom zajamčeni minimalac od 1.500 kuna. </p>
<p>Matijašević je izvijestio novinare da je HUS Vrhovnom sudu podnio žalbu na presudu Županijskog suda u Splitu, koji je štrajk u »Adriachemu« proglasio nezakonitim. Marko Peran, jedan od radnika koji se odazvao HUS-ovu pozivu na štrajk, kazao je kako je duboko potresen zbivanjima u »Adriachemu«. </p>
<p>Čelnici HUS-a osvrnuli su se i na optužbe koje im je uputio kaštelanski HSS, prozvavši ih HDZ-ovim sindikatom kaosa i nereda. »HUS je razotkrio kriminal u splitskoj 'Ilovi' i pokušao spasiti 2.308 radnika 'Diokoma'. Na žalost, SSSH, koji je produžena ruka nove hrvatske vlasti, nije se postavio kao pravi radnički sindikat«, ustvrdio je Matijašević, ističući da HUS neće dopustiti uništavanje »Adriachema« prema receptu splitskoga »Diokoma«. Čelnici HUS-a na kraju su poručili da neće mirno gledati kako neodgovorna Uprava i Nadzorni odbor vode »Adriachem« u likvidaciju. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Što mogu parlamenti u provedbi Pakta i jačanju eurointegracija </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Parlamentarni summit Pakta o stabilnosti od 11. do 13. rujna ugostit će u Zagrebu 45 predsjednika parlamenata, odnosno parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija. To je dosad najveći međunarodni skup organiziran u Hrvatskoj od stjecanja državne nezavisnosti. Parlamentarni predstavnici zemalja i organizacija sudionica Pakta, njih više od 150, u Zagreb pristižu od ponedjeljka poslijepodne, a među prvima Bodo Hombach, posebni koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Odmah nakon dolaska u Zagreb, Hombach se sastaje s hrvatskim dužnosnicima. Predviđen je razgovor sa zamjenicom ministra vanjskih poslova Vesnom Cvjetković-Kurelec i s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, a zatim s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem te predsjednikom Republike Stipom Mesićem. U ponedjeljak se u Hrvatskome državnome saboru dovršavao završni dokument zagrebačkoga summita, tzv. Zagrebačka deklaracija. Regionalna stabilnost, ekonomske i političke reforme te uključivanje jugoistočne Europe u euroatlantske integracije glavne su točke istaknute u Deklaraciji. Radni dio parlamentarnoga summita Pakta započinje u utorak prijepodne svečanim slovom domaćina skupa Zlatka Tomčića. Zagrebački summit organiziran je 14 mjeseci nakon utemeljiteljskoga summita Pakta o stabilnosti, održanog u Sarajevu. Pakt o stabilnosti djeluje pod pokroviteljstvom OESS-a i EU-a, a pokrenuli su ga svjetski državnici na čelu s američkom predjsneikom Billom Clintonom, kako bi se potpomogao proces stabiliziranja i demokratskih reformi u jugoistočnoj Europi. Na prijedlog Sjedinjenih Država, u sklopu Pakta pokrenuta je i Antikorupcijska inicijativa u jugoistočnoj Europi za koju je izrađen plan djelovanja. Na konferenciji Pakta u ožujku u Bruxellesu dogovoreno je financiranje niza projekata tzv. brze provedbe. Europska investicijska banka, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj među glavnim su financijerima tih projekata.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Linić i izaslanstvo EBRD-a o novim financijskim potporama </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić primio je u ponedjeljak predstavnike Europske banke za obnovu i razvoj, vezano uz njihov novi prijedlog strategije za Hrvatsku, koji bi trebao biti utvrđen u listopadu. </p>
<p>Predstavnici EBRD-a zanimali su se za političku stabilnost u zemlji, za provedbu gospodarske politike, slobodu i privatizaciju medija, za odnose sa socijalnim partnerima, procese privatizacije, za povratak i zbrinjavanje izbjeglih te za koordinaciju rada unutar Vlade i između Vlade i ministarstva. Potpredsjednik Linić izvijestio je izaslanstvo o stavovima Vlade o tim pitanjima, te istaknuo da je zahvaljujući velikoj financijskoj potpori i prisutnosti EBRD-a lakše planirati razvoj u Republici Hrvatskoj. Članovi izaslanstva izrazili su zadovoljstvo suradnjom Vlade s međunarodnim institucijama, pa tako i s Haaškim sudom, te ponovo iskazali spremnost da EBRD podupre napore Vlade u restrukturiranju gospodarstva, izgradnji državne infrastrukture i infrastrukturnih projekata na lokalnoj razini, priopćio je Ured za odnose s javnošću hrvatske Vlade.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Školska godina neće biti produžena</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Zamjenik ministra prosvjete i športa Ivan Vavra opovrgnuo je u ponedjeljak vijest koju su prenijeli mediji, da će ova školska godina završiti tjedan dana kasnije, odnosno 22. umjesto 15. lipnja 2001., navodno zbog kasnijeg početka nastave. Vavra je istaknuo kako u Ministarstvu procjenjuju da će, unatoč jednotjednoj odgodi početka školske godine, ipak biti moguće ispuniti propisane odredbe o trajanju nastave a da se ne mijenjaju termini regularnih učeničkih praznika.</p>
<p> »Jedino ako škole ocijene da to neće biti moguće, onda bi nastava mogla kasnije završiti. U tom slučaju, sve bi škole u dogovoru sa županijskim uredima, te roditeljima i učenicima trebale produžiti nastavu prema zakonskim odredbama«, rekao je zamjenik ministra. U skladu s odredbama, tijekom školske godine u osnovnoj školi trebalo bi biti najmanje 175 radnih dana. U srednjim školama treba biti odrađeno najmanje 35 radnih tjedana, osim u završnim razredima gdje je dopušten minimum od 32 tjedna.</p>
<p>Ministarstvo, kaže Vavra, nije dobilo pritužbe zbog pomicanja početka nastave. »Upravo suprotno, usmene informacije koje su nam stigle iz pojedinih škola, potvrđuju da je kasniji početak dobro došao za bolju pripremu nastave.« </p>
<p>Prema podacima Ministarstva, u klupama hrvatskih osnovnih škola sjedit će 414.151 učenik. U školskoj godini 2000./2001. u prve razrede osnovnih škola krenut će 46.394 učenika, što je, prema riječima Ivana Vavre, manje nego lani. Manji broj upisanih prvašića Vavra objašnjava problemom smanjenog nataliteta u Hrvatskoj. »Taj trend je uočen u posljednjih nekoliko godina«, upozorava, »to nije samo problem školstva, nego cijeloga društva«. </p>
<p> Kad je riječ o srednjim školama, prema privremenom izvješću Ministarstva, u sve programe ove je godine upisano 191.658 učenika, a od toga u prve razrede njih 54.900. Prve razrede gimnazija pohađat će 12.718 učenika, a njih 1237 odlučilo se za umjetničke škole. Četverogodišnje strukovne škole popunjene su s 10.665, a one trogodišnje sa 4745 učenika. Za trogodišnje obrtničke strukovne škole po klasičnom sustavu odlučilo se 5007 učenika, a njih 2569 pohađat će takve škole po dvojnom sustavu.</p>
<p>Na pritužbe roditelja da nekih udžbenika u knjižarama nema, Vavra je odgovorio kako se to nažalost događa iako su nakladnici obećali Ministarstvu da će svoj dio posla obaviti do 20. kolovoza. Pretpostavlja da problem nije bio u tiskanju već u distribuciji udžbenika. »Očito je došlo do zastoja u naručivanju udžbenika. Nakon što se udžbenici prodaju, treba vremena da u knjižare stigne sljedeća veća pošiljka«, objasnio je zamjenik ministra prosvjete.</p>
<p>Daniela Dujmović i Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kako do dječjeg doplatka?</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna </p>
<p> - Od 1. listopada počinje primjena novoga Zakona o doplatku za djecu. Tim povodom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objavio je naputak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu prema novom zakonu. </p>
<p> Pisani zahtjev za doplatkom za djecu, uz potrebnu dokumentaciju, predaje se nadležnoj područnoj službi HZMO-a, prema prebivalištu podnositelja zahtjeva. Svi novi korisnici, koji su prema odredbama novoga Zakona već ranije predali svoje zahtjeve, ne moraju ih ponovno predavati, a u slučaju potrebe kompletiranja dokumentacije pojedinačno će se tražiti dokumenti koji nedostaju. Svim starim korisnicima bit će preračunate svote dječjeg doplatka u visini određenoj novim Zakonom i oni ne moraju podnositi nove zahtjeve. Podnositelji zahtjeva ne moraju predavati potvrde o prebivalištu, jer HZMO po službenoj dužnosti utvrđuje ovaj podatak.</p>
<p> U opću potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje prava na dječji doplatak ulaze: preslika osobne iskaznice (za podnositelje zahtjeva i punoljetne članove kućanstva), izvadak iz matice rođenih za svu djecu bez obzira na pravo korištenja doplatka, potvrda o školovanju djece od navršene 15. godine života i početkom svake školske godine, potvrda isplatitelja prihoda, porezna prijava ili rješenje o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini i potvrda Porezne uprave da nije ostvaren prihod podložan porezu u prethodnoj godini.</p>
<p> U dodatnu dokumentaciju, ovisno o statusu, ulaze: preslika rješenja centra za socijalnu skrb (za skrbnike), dokaz o postojanju teškoća u razvoju ili potpunoj nesposobnosti za život i rad, rješenje o utvrđenom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), izvadak iz matice umrlih za roditelje i odobrenje za trajno nastanjenje za strance. </p>
<p> Dokaze o prihodima ne podnose oni koji pravo ostvaruju samo za dijete potpuno nesposobno za život i rad, podnositelji sa statusom HRVI, te oni koji pravo ostvaruju za djecu poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja.</p>
<p> Za isplatu dječjeg doplatka treba dostaviti presliku iskaznice tekućeg računa odnosno štedne knjižice. Ako se ona ne dostavi, službenim putem odredit će se novi broj računa u Hrvatskoj poštanskoj banci, priopćio je HZMO.</p>
<p> Novim Zakonom, pravo na doplatak na djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva, a novina je da to pravo imaju obrtnici, poljoprivrednici i nezaposleni. Za isplatu dječjeg doplatka utvrđena su dva dohodovna cenzusa koji se određuju prema prosječnoj plaći svih zaposlenih. Niži cenzus iznosi 27,5 posto prosječne plaće, tj. 840,13 kuna dohotka po članu kućanstva, a viši (50 posto od prosječne plaće) 1527,50 kuna po članu kućanstva. HZMO očekuje da će zahtjevi za isplatu biti obrađeni do kraja studenog, a doplatak će se sukcesivno isplaćivati od početka studenog do kraja godine. Naknadno prispjeli zahtjevi obrađeni u prosincu ulazit će u isplatu u siječnju 2001. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Kern: Vrhovni sud sigurno se pripremio za Šakićevu žalbu</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - U brojnim napisima potaknutim propustima Vrhovnog suda, odnosno sporošću te najviše sudske institucije u rješavanju žalbi zbog koje dolazi do ukidanja pritvora prije pravomoćnosti presude, pojavilo se i ime Dinka Šakića. Podsjetimo, Šakić je potkraj 1999. nepravomoćnom presudom Vijeća zagrebačkog Županijskog suda osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civila koji je bio počinio kao zapovjednik jasenovačkog logora. Njegovi branitelji, odvjetnici Ivan Kern i Branko Šerić, na tu su presudu uložili žalbe Vrhovnom sudu. O žalbi branitelja 26. rujna odlučivat će se na sjednici vijeća Vrhovnoga suda pod predsjedanjem suca Milana Gudelja. </p>
<p>Pitanje je hoće li tada biti donesena odluka o žalbi branitelja. Ako hoće, može li odluka stići u ruke bivšeg zapovjednika jasenovačkog logora Šakića, koji će biti u pritvoru remetinečkog Okružnog zatvora do 4. listopada, kad istječe dvije i pol godine dopuštenog pritvora prije pravomoćnosti presude?</p>
<p>Na Vrhovnom sudu misle kako nema razloga da optuženi Šakić odluku ne primi na vrijeme. S tim se slaže i branitelj Ivan Kern, koji navodi da za Šakićev izlazak iz pritvora ima šanse samo ako se vrhovni suci nisu pripremili za donošenje pravomoćne odluke, odnosno za ukidanje ili potvrdu prvostupanjske presude Županijskog suda u Zagrebu. »Ipak mislim da su se pripremili, pa čak i da je odluka već donesena. Možda ne bih mislio tako da se nisu dogodili svi ovi propusti u posljednje vrijeme, ali sada su se sigurno pripremili. Druga stvar koja je važna, jest da je prilikom primanja odluke bitan samo optuženik, a ne mi kao njegovi odvjetnici«, zaključuje Kern. (V. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Privatnim benzinskim crpkama trgovačka marža na naftu i derivate</p>
<p>Prosvjedujući u ponedjeljak, privatni su »naftaši« od Vlade zatražili provođenje odluke o izmjeni Inine monopolističke pozicije na domaćem tržištu naftom / Zatražena primjena automatizma u formiranju cijene goriva i trgovačke marže od 50 do 60 lipa po prodanoj litri derivata / Potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavio za srijedu raspravu u Vladi o toj temi, a odluka o maržama već potkraj mjeseca</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Dvjestotinjak vlasnika i djelatnika privatnih benzinskih crpki, prosvjedovalo je u ponedjeljak na Markovu trgu, tražeći od Vlade hitnu primjenu tzv. automatizma, kao formule za određivanje cijene nafte i naftnih derivata. Naime, vlasnicima 180 privatnih benzinskih crpki, u kojima trenutačno radi više od 2.300 radnika, Ina je 7. srpnja ove godine ukinula rabat od 15 lipa po litri kupljenog goriva, dok su bez 10 lipa rabata po litri, ostali i preprodavači motornih benzina i plinskih ulja. Prosvjedujući u ponedjeljak, privatni su »naftaši«, stoga, od Vlade zatražili zaštitu privatnog vlasništva, ali i provođenje odluke kojom je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja zatražila izmjenu Inine monopolističke pozicije na domaćem tržištu naftom i naftnim derivatima.</p>
<p>Transparentima: »Prestanite se baviti sobom, bavite se gospodarstvom!«,»Ukinite sve monopole«, »Mi smo gradili, a ne grabili«, dvjestotinjak prosvjednika upozorilo je Vladu na težak položaj privatnih benzinskih crpki, u koji su ih dovele posljednje Inine odluke. Kao rješenje problema, privatni »naftaši« predlažu uvođenje automatizma za formiranje cijene goriva na domaćem tržištu, uz odobrene trgovačke marže od 50 do 60 lipa po prodanoj litri derivata.</p>
<p>Predstavnike Udruge poslodavaca trgovine naftom i naftnim derivatima (UPTNND), Stjepana Marovića, Šimu Vrbata i Željka Božića, u Vladi su primili potpredsjednik Slavko Linić i pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Roman Nota. Potpredsjednik Linić pojasnio je »naftašima« detalje iz predloženog materijala za slobodno formiranje cijena nafte i naftnih derivata, koji se, unatoč nekim najavama, nije našao na dnevnom redu posljednjeg zasjedanja Vladine Koordinacije za gospodarstvo. Iako na uvid nisu dobili prijedlog izmjena, vlasnici privatnih benzinskih crpki od potpredsjednika Linića dobili su jamstvo da će Koordinacija već u srijedu, raspravljati o primjeni automatizma za određivanje cijene nafte i naftnih derivata.</p>
<p>»Od Linića smo dobili usmeno jamstvo i nema razloga da ne vjerujemo da će odluku o uvođenju automatizma, Vlada donijeti već potkraj ovoga mjeseca, rekao je, nakon sastanka u Vladi, predsjednik Kriznog stožera UPTNND-a, Šime Vrbat. Novim načinom reguliranja cijene nafte, dodao je, vlasnici privatnih benzinskih crpki dobivaju trgovačku maržu koja im je, od 1997., uskraćena odlukom Vlade o zabrani uvoza nafte i naftnih derivata za trgovce derivatima. Tako je Ina, u skladu s monopolističkim položajem, prema Vrbatovim riječima, umjesto marže, privatnicima davala rabat kao i svakom drugom kupcu ili potrošaču. Kazavši kako će se ustanovljavanjem trgovačke marže, sada napokon znati koliko novca pripada trgovcu, Vrbat je Inino dosadašnje posvajanje marže, uz davanje rabata trgovcima kao stimulativni dio (prodana količina ili popust) ocijenio neodrživim.</p>
<p>Sadržaj predloženog dokumenta o izmjeni načina regulacije cijena naftnih derivata, o kojem će Vladina Koordinacije raspravljati u srijedu, predstavnici Udruge prihvatili su u cijelosti. Složili su se i s obrazloženjem potpredsjednika Linića, koji je odugovlačenje argumentirao naglim rastom cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. Vrtoglav rast cijene nafte do prošlotjednih 36 dolara po barelu, uz rast tečaja dolara na 8,8 kuna, bili su najvjerojatniji razlog zbog kojeg Vladina Koordinacija još nije raspravljala o problemu definiranja cijene derivata.</p>
<p>»Nakon posljednjeg zasjedanja zemalja članica OPEC-a, cijena sirove nafte spustila se na 27 dolara po barelu. Time su stvoreni uvjeti za uvođenje automatizma u određivanju cijene nafte i naftnih derivata«, istakao je predsjednik Kriznog stožera UPTNND-a, dodavši kao se automatizam zapravo model fiksne marže i plivajuće trošarine.</p>
<p>Naime, novim načinom određivanja cijene nafte i naftnih derivata, kao konstantna vrijednost, odredit će se visina marže po prodanoj litri derivata, a trošarina će »plivati« ovisno o tečaju američkog dolara i cijeni sirove nafte na svjetskom tržištu.</p>
<p>Zadovoljni postignutim rezultatima, prosvjednici su se mirno razišli s Markova trga.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vlada razumije tegoban rad Ministarstva branitelja i podupire njegove napore</p>
<p>Vlada i Ministarstvo branitelja štite interese branitelja i stradalnika Domovinskog rata, ali istodobno nastoje onemogućiti njihovo iskorištavanje u svrhe koje demokratskoj i pravnoj državi nisu prihvatljive, istaknuo je premijer Ivica Račan nakon razgovora s ministrom Ivicom Pančićem / Do početka 2003. godine obnova će biti dovršena, a ove godine bit će izgrađeno 1.500 stanova za stradalnike Domovinskog rata</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - »Nažalost u ovom trenutku nemamo dobar uvid u to što sve spada u državnu imovinu jer smo naslijedili nevjerojatnu situaciju. Prave evidencije nema i tek treba utvrditi i raščistiti mnoge imovinske probleme i sporove i vidjeti kako se s državnom imovinom gospodarilo i je li možda otuđena, budući da znamo kako štošta govori o mnogim protuzakonitim korištenjima te imovine«, rekao je premijer Ivica Račan u ponedjeljak nakon posjeta Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva. </p>
<p>Razgovarali smo o tome kako državnu imovinu staviti u funkciju, istaknuo je premijer. Posebno je zanimljiva ideja potekla iz ovoga Ministarstva, dodao je, o osnutku fonda za ulaganje u nekretnine. Pitanje je dodao je, što učiniti u stanogradnji generalno, a posebno u socijalno usmjerenoj stanogradnji. Pritom nije riječ samo o izgradnji stanova za tržište, nego kako doći do stanova koje ljudi mogu iznajmiti po prihvatljivim cijenama, zaključio je Račan. Osvrćući se na proces obnove, premijer je naglasio da je zadovoljan njezinom dinamikom te da će do početka 2003. godine obnova kuća biti dovršena. Također je istaknuo da će ove godine biti izgrađeno 1.500 stanova za stradalnike Domovinskog rata što je, upozorio je ministar Čačić, 50 posto više nego ikad dosad. </p>
<p>Na upit je li s ministrom Radimirom Čačićem razgovarao o predviđenim stopama rasta, premijer Račan je odgovorio da o tome nije bilo riječi te da je bolje razgovarati o tome što učiniti da razvoj bude brži nego hoće li stopa rasta biti veća ili manja. </p>
<p>»Vlada će nastaviti pomagati braniteljima, ali će tražiti veću odgovornost u trošenju sredstava namijenjenih ispunjenju njihovih prava«, izjavio je premijer Račan nakon posjeta Ministarstvu branitelja iz Domovinskog rata i sastanka s ministrom Ivicom Pančićem, dodavši kako Vlada podupire rad toga ministarstva. Vlada i Ministarstvo branitelja štite interese branitelja i stradalnika Domovinskog rata, ali istodobno nastoje onemogućiti njihovo iskorištavanje u svrhe koje demokratskoj i pravnoj državi nisu prihvatljive, rekao je Račan. </p>
<p>Država će, kazao je, braniti izdvajanja za prava branitelja i drugih ratnih stradalnika, ali i tražiti veću odgovornost za njihovo trošenje.</p>
<p> »Znamo da u tome imamo potporu najvećeg broja branitelja, invalida i stradalnika, i obrnuto, nemamo i nećemo imati potporu onih koji su znali koristiti svoje pozicije u osobnu korist na nedopušteni, a katkad i nezakonit način«, naveo je Račan. Dodao je kako Vlada, braneći njihova prava, želi pokazati da poštuje sudionike Domovinskog rata, ali i računa na njihovu solidarnost s tegobama koje u ovom trenutku ima čitava Hrvatska. U tom smislu, rekao je Račan, Vlada razumije tegoban rad Ministarstva branitelja i njihove napore podupire, što će se ubrzo vidjeti kada bude raspravljala o prijedlogu novoga zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji. (I. Matić / Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Predloženi zakon o pravima branitelja treba odbaciti, a postojeći popraviti</p>
<p>Gospodarsku situaciju ne bi trebalo popravljati smanjivanjem prava branitelja, ocijenio je Drago Krpina / Po njegovim riječima, politički kontekst u kojem se traži smanjenje stečenih prava branitelja u državi stvorenoj na njihovu zdravlju dodatni je razlog za zabrinutost, istaknuo je on</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Nacrt zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ide na smanjivanje stečenih prava branitelja, istaknuli su u ponedjeljak na sastanku u sjedištu HDZ-a predstavnici dvadesetak udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Sastanak je održan na inicijativu saborskih zastupnika HDZ-a, a tu su stranku u razgovoru predstavljali potpredsjednica Maja Freundlich, saborski zastupnici Drago Krpina i Jadranka Kosor te bivši ministar hrvatskih branitelja Juraj Njavro. </p>
<p>Na sastanku je nacrt zakona odbačen, te zatražene izmjene i dopune postojećeg Zakona o pravima branitelja. </p>
<p>Inače, saborska rasprava o prijedlogu zakona o pravima hrvatskih branitelja najavljena je za listopad, unatoč protivljenju spomenutih udruga. </p>
<p>Drago Krpina je istaknuo kako zakon po svome značaju nadilazi pitanje materijalnih prava hrvatskih branitelja, te ima etičku, političku i psihološku dimenziju. Sve se to zbiva, naglasio je Krpina, »kad u hrvatskoj javnosti dominiraju rasprave o pravima Srba i zločinima Hrvata, iznose otvoreni zahtjevi za redefiniranjem Domovinskog rata te izriču tvrdnje kako hrvatsku državu od njezina početka prati zločin«. Gospodarsku situaciju ne bi trebalo popravljati smanjivanjem prava branitelja, dodao je Krpina.</p>
<p>»Politički kontekst u kojem se traži smanjenje stečenih prava branitelja u državi stvorenoj na njihovu zdravlju dodatni je razlog za zabrinutost«, istaknuo je Krpina.</p>
<p> »Nakon 3. siječnja na teren se vraćaju oni koji su protjerivali, palili, pljačkali i kojima prije izbora nije padalo na pamet da se nekažnjeno vrate«, istaknuo je Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske. Slika na terenu, ustvrdio je, danas podsjeća na 1992., s time da se ovaj put iseljavaju Hrvati. </p>
<p>»Odbacujemo prijedlog novoga zakona i zalažemo se za doradu postojećega, koji bi bio na korist, a ne na štetu hrvatskih branitelja«, istaknuo je Marinko Liović, predsjednik Hvidre. Na sastanku udruga čuli su se i neki zanimljivi prijedlozi, primjerice, da se obavi revizija oko 80.000 boraca NOB-a, kojima su od 1. siječnja invalidnine povećane za 40 posto.</p>
<p>.»Jedan dio hrvatske vlasti je negativistički raspoložen prema stvaranju hrvatske države, pa se pojavljije teza da je HDZ zločinačka organizacija, branitelji lažni, a generali manipulatori«, istaknuo je Ivo Kujundžić iz Udruge liječnika dragovoljaca. »Radi se i revizija obitelji poginulih», istaknula je Neda Balog, čelnica Udruge udovica koja se založila za poboljšanje statusa djece kojima se dokidaju neka prava. Za njih su, pak, naglasila je, roditelji dužni brinuti i nakon završetka školovanja, a država djeci bez oba roditelja to pravo uskraćuje.</p>
<p>»Sigurno je da onome tko je izgubio nogu, ruku, sina, oca, brata, ni s kakvim pravima to ne možemo kompenzirati. No opasno je dokidati postojeća prava, jer to nije na tragu obećanja koja je dala nova vlast», istaknuo je Juraj Njavro. </p>
<p>Da političari trebaju računati i na političke reakcije i sankcije zbog svojih odluka naglasila je Maja Freundlich, ističući da će HDZ djelovati protiv smanjenja bilo kojeg prava hrvatskih branitelja, i da nije potrebno donositi novi zakon, već dopuniti postojeći pogotovo u sferi izjednačavanja prava oboljelih i ranjenih hrvatskih branitelja , te omogućiti njegovu učinkovitu provedbu. </p>
<p>Nezadovoljstvo ovakvim nacrtom zakona pokazale su sve udruge. Parlament, pak, ako ga donese, kad-tad treba računati s političkom reakcijom na takvu svoju odluka, zaključeno je.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000912].
|
