NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000412].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 237750 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sukobi zbog kontrole obavještajne zajednice: Država nema koristi od službi koje ne znaju tko im je šef!</p>
<p>Temeljita reforma hrvatskog obavještajno-sigurnosnog sustava ne može se provesti, ako ga vode »dinamični diletanti« - ljudi puni energije i entuzijazma, a s malo ili nedovoljno znanja iz obavještajne teorije i prakse. Vladi i šefu države ne trebaju psihopolitički komentari događaja, nego točne informacije i realne analize / Bit reforme hrvatske obavještajne zajednice morala bi biti u tome da se odredi program težišta za pribavljanje ključnih podataka: npr. HIS to čini izvan zemlje, SZUP u zemlji, SIS u vojsci, vojna-obavještajna služba izvan vojske, ali samo onoga što se tiče vojne tematike</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Za svaku obavještajnu službu prava su mora dvije stvari: kad joj se »iznutrica« otvoreno povlači medijima i kad izostaje kompetentno vođenje organizacije.</p>
<p> U svim je tranzicijskim zemljama početkom devedesetih došlo do takvih lomova koji su prouzročili priličan nered u nacionalnim obavještajno-sigurnosnim zajednicama. Ti bolni procesi pretvaranja tajnih službi (koje su štitile jednostranačke sustave) u suvremene obavještajne agencije demokratskog okružja prouzročile su stvaranje dodatnih problema: javno su se počele formirati frakcije i nezdrav natjecateljski duh.</p>
<p> Te negativnosti presječene su u većini istočnih zemalja jednostavnim rezom - zakonom je jasno precizirano tko vodi obavještajni sustav, tko ga nadzire, što se smije, a što ne smije.</p>
<p>U nas se u prošla tri mjeseca glede reforme obavještajno-sigurnosnog sustava nije učinilo mnogo.</p>
<p> Bilo je, doduše, raznih ideja o tome što napraviti s prilično kompliciranim i nesuvremenim ustrojem, ali je sve završilo uglavnom na teorijskom reorganiziranju i preorganiziranju.</p>
<p> Država nema osobitih koristi od službi koje više ne znaju po kojem će redu vožnje raditi i tko im je glavni šef kojeg će slušati: je li to predsjednik Republike, premijer, odnosno njegov kabinet ili Sabor?</p>
<p>Najgore je kad se ravnatelji HIS-a i UNS-a počnu ponašati poput jelena šestogodišnjaka: u javnosti rado pokazuju rogove, neprekidno simuliraju sukobe, jer nastoje obilježiti (zauzeti) što veći prostor djelovanja, zaboravljajući da su obje službe, dođe li doista do ozbiljne reforme, zapravo suvišne.</p>
<p>HIS ne bi trebao neprestano govoriti o reformi, već naposljetku nešto i učiniti.</p>
<p> On se, ako želi biti vanjskom obavještajnom službom (usporedba sa CIA-om ili Mossadom je pretenciozna i iz financijskih i zbog kadrovskih razloga), ne mora širiti, nego ga valja kadrovski radikalno ograničiti isključivo na sposobne ljude.</p>
<p> Pritom planove radnih mjesta u HIS-u treba ujednačiti s onima u drugim sličnim organizacijama (SZUP-u, SIS-u) i ne dopustiti udvostručenje, što znači da u HIS-u ima mjesta samo za profile obavještajnih djelatnika kojih nema npr. u SZUP-u i diplomaciji.</p>
<p> Time će se izbjeći nelojalna konkurencija, birokratski ratovi obavještajnih službi i borba za prestiž u hijerarhiji državne administracije.</p>
<p>Sve to spriječit će odljev iskusnih službenika u manje stresna zanimanja, a stimulativno djelovati i na podmladak (obavještajne novake). Dobnu granicu službovanja također valja sniziti, a mogućnosti napredovanja jasno propisati, što će također privući kvalitetan podmladak koji se u obavještajnom poslu stvara dulje nego u drugim važnim resorima.</p>
<p>UNS se pak, ako želi udovoljiti zadatku koji jedini opravdava njegovo postojanje, ne smije više ponašati pokroviteljski ni prema HIS-u niti prema SZUP-u i SIS-u.</p>
<p> U demokratskim društvima krovno obavještajno tijelo postoji samo zato da olakša rad tajnim službama i spriječi neracionalnost glede nacionalne sigurnosti te iscrpljujuća i štetna natjecanja, a ne da djeluje kao produljena ruka predsjednika države ili na bilo koji način izražava njegove trenutne interese.</p>
<p>Temeljita reforma hrvatskog obavještajno-sigurnosnog sustava ne može se provesti, ako ga vode »dinamični diletanti« (ljudi puni energije i entuzijazma, a s malo ili nedovoljno znanja iz obavještajne teorije i prakse). </p>
<p>Vladi i šefu države ne trebaju psihopolitički komentari događaja, nego točne informacije i realne analize.</p>
<p>Bit reforme hrvatske obavještajne zajednice bi morala biti u tome da se odredi program težišta za pribavljanje ključnih podataka: npr. HIS to čini izvan zemlje, SZUP u zemlji, SIS u vojsci, vojno-obavještajna služba izvan vojske, ali samo onoga što se tiče vojne tematike.</p>
<p> Sve službe se u nas definitivno trebaju prestati baviti svojom omiljenom metodom da preko svake mjere iskorištavaju otvoreni materijal (to su novine, elektronski mediji, stručne publikacije).</p>
<p>Obavještajni analitičar nije pisar-policajac ili montažer (s ovlastima cenzora), koji samo čita tisak, sluša radio i gleda televiziju, nego kreativna osoba koja će obaviti kvalitetnu analizu neke javne vijesti, uspoređujući je s pristiglima iz tajnih izvora. </p>
<p>Zato u nas i imamo vrlo opasno stanje da pojedini tjednici i dnevnici objave o nekom problemu više, nego sve hrvatske tajne službe zajedno te da umjesto njih utječu na aktualne političare.</p>
<p>U međunarodnoj obavještajnoj praksi odavno je na snazi pravilo, koje je postalo gotovo tabuom: javni materijal (već publiciran) ne smije se iskorištavati i preoblikovati kao da je potekao iz tajnih obavještajnih izvora. Ako se to čini, to nije samo svjesna manipulacija nego i pad službe u cjelini na vrlo niske grane.</p>
<p>Suvišno osoblje u hrvatskoj obavještajnoj zajednici treba otpustiti, jer taj balast koči bilo kakve reforme. Kadrovski višak može se zaposliti u arhivima i istraživačkim institutima izvan obavještajne zajednice. U svakoj službi treba hitno poboljšati kompletan sistem ocjenjivanja te pojačano propagirati rad u izvještajnim organizacijama zatvorenog tipa samo osoba koje su obrazovane i znatiželjne, ali koje su zaista i spremne sav svoj radni vijek ostati samozatajnima, bez slikanja za novine i bez paradiranja na televiziji.</p>
<p>Ako uz sve to krenu i druge stvari glede obavještajnog posla (poboljšanje strukture nagrađivanja, podizanje tehnike, socijalna sigurnost nakon prestanka aktivne službe), hrvatske obavještajne i sigurnosne službe konačno mogu ostvariti svoju jedinu ulogu: službenom Zagrebu olakšati donošenje odluka i - ništa više.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Manolić: Šefovi tajnih službi ne održavaju press konferencije</p>
<p>Miroslav Šeparović, bivši ravnatelj HIS-a, ističe da mu nije poznat prijedlog novih, navodno predloženih, koncepcija ustroja, nadležnosti, djelokruga i kontrole rada obavještajnih službi. »Mislim da obavještajne službe treba u miru, temeljito kadrovski, organizacijski i zakonski reformirati, a prvenstveno ih treba depolitizirati. Navodne konkretne prijedloge mi je teško iščitati iz novina i tek kad bude predložen konkretan zakonski prijedlog, moći ću o tome više reći«, kaže Šeparović. On smatra da se očito radi o političkim sukobima, prepucavanju i borbi Pantovčaka i Markova trga za političku prevlast i utjecaj na službe, ali dodaje da mu je teško bez konkretnih podataka bilo što preciznije reći. No, smatra da se nepotrebno troši dragocjeno vrijeme na nevažne stvari. Na pitanje o tome je li uobičajeno da šef obavještajne službe saziva konferenciju za novinare i koliko je to u stvari štetno, Šeparović odgovara: »Službe su ionako u zadnje doba previše u medijima. Piše se o aferama i njihovoj organizaciji, pa sve to više nije tajna. Mislim da ta konferencija nije bila ništa loše, ali bih volio vidjeti nekakav suvisli koncept i prijedlog o tome kako te službe preustrojiti. Držim da ih treba apsolutno depolitizirati, organizacijski, kadrovski i zakonski preustojiti, uključujući njihovo smanjenje na tri službe, što sam svojedobno predložio. No, temelj je u cjelokupnoj depolitizaciji te da se službe bave onim čime se bave svugdje u svijetu«, zaključuje Šeparović.</p>
<p>Josip Manolić, nekadašnji šef svih hrvatskih tajnih službi, smatra da su zbivanja u obavještajnoj zajednici, čiji smo svjedoci ovih dana, u svakom slučaju štetna. Manolić, za razliku od Šeparovića, smatra da je održavanje konferencija za novinare apsurdno. »U svim tajnim službama u svijetu pravilo je da se šefovi službi ne pojavljuju u javnosti. Nekima od njih se čak ni ime ne zna, a kod nas održavaju konferencije za novinare ili su stalno u udarnim vijestima. To je apsurdno. Što se pak tiče ostavki, u svijetu se to registrira jedndim ili dvama retcima, nema velike buke i sve je jasno. Prema stanju stvari, kod nas će proći još dosta vremena da tajne službe počnu funkcionirati na taj način«, ističe Manolić.</p>
<p>On smatra da je uzrok svim prepucavanjima i problema u koncepciji. »Radi se prije svega o tome da nitko od aktera nema jasnu predodžbu o tome što se hoće, a kad toga nema, dolazi do natezanja o tome tko će što imati. Naime, u državnom je interesu da te službe budu centralizirane. Tu ne može biti dvojnosti i podijeljenosti. Kontrolu, o kojoj se toliko priča, Sabor i sada može obavljati po Ustavu, sasvim učinkovito, ako se to želi. Ne treba gledati na prošlost. Zašto te kontrole nije bilo? Nije je bilo, jer ju se nije htjelo ostvariti, a ne zato što se nije mogla provesti. Ako ima političke volje za kontrolu tih službi, ona se može izvesti i iz sadašnjeg Ustava, a ako se misli da to nije dovoljno, Ustav se može dopuniti«, kaže Manolić. Glede preustroja obavještajne zajednice, drži da centralizirana služba mora biti u jednim rukama, »a druga je stvar što netko nije bio zadovoljan Predsjednikom, a onda ni službama koje je on koristio za svoje potrebe. To svakako treba spriječiti, ali i smanjiti njihov broj. Nije deformacija u sadašnjim rješenjima, nego u zloupotrebama ustavnih i zakonskih rješenja«. (V.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Može li HTV biti nepristran, bez političkih utjecaja, ali tržišno konkurentan i financijski stabilan?</p>
<p>Osim tih karakteristika, smatra direktor HTV-a Mirko Galić, za javnu su televiziju potrebni i kadrovi, odnosno profesionalci koji u nju i vjeruju / Predsjednik Foruma 21 Damir Matković ističe da javna televizija mora signalom pokrivati cijelu zemlju</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Javna televizija jamačno je pojam u koji su se zadnjih godina najviše klele i profesija i politika, ali pojam o čijoj su definiciji i sveučilišni profesori vodili rasprave.</p>
<p> Potreba da se dostigne taj često spominjani model televizije isticala se na gotovo svim skupovima koji su se ticali medija. Gotovo da nema (ili nije bilo) televizijskog dužnosnika ili urednika kojem usta nisu bila puna najava o tome da će HRT pretvoriti u javni servis. Inflacija pojma javna televizije dovela je i do toga da se u dijelu javnosti počela označavati kao floskula ili u najmanju ruku kao nešto što je dobro spominjati i rabiti, jer je to trenutno moderno. Unatoč tome, pojedinci se ni javno ne ustručavaju izraziti nevjericu glede istinske javne televizije. Upravo je to na zadnjoj sjednici Vijeća HRT-a učinila i Marija Rašan-Križanac (predstavnica strukovnih udruga u osnovnom i srednjem školstvu), koja je kazala da zapravo nema javne televizije, jer politika, ma kakva bila, upleće u nju svoje prste.</p>
<p>Naravno, to ne znači da potrebu za javnom televizijom treba podcijeniti ili omalovažiti. Novi HRT-ov direktor Mirko Galić u svojim je nastupnim govorima i intervjuima, ali i na sjednicama Vijeća naglašavao da se cijela kuća, a posebno Hrvatska televizija, treba postati javnim servisom. </p>
<p>O tome je postignut konsenzus svih političnih stranaka i cjelokupne javnosti. Što Galić podrazumijeva pod pojmom javne televizije, moglo se zaključiti iz njegovih riječi o tome da će HTV pod njegovim kormilom biti nepristran, oslobođen političkih utjecaja, ali istodobno tržišno konkurentan i financijski stabilan. No, Galić nije propustio naglasiti da su za javnu televiziju potrebni i kadrovi, odnosno profesionalci koji u nju i vjeruju. I privremena glavna urednica HTV-a Neda Ritz u svom je programskom pristupu istakla opredijeljenost za javnu televiziju. Njezina »definicija« javne televizije, barem po onome što se iz programa može uočiti, »nepristrano je i objektivno predstavljanje javnosti«.</p>
<p>Može li javna televizija zaživjeti dolaskom Mirka Galića na čelo HRT-a, Vjesnik je pitao predsjednika Foruma 21 Damira Matkovića. »Galić ima dobre početne predispozicije, jer je imao prigodu vidjeti kako funkcioniraju zapadnoeuropske javne televizije. No, nije u pitanju Galić ili bilo tko drugi. To, hoće li HTV postati javan, ovisi najviše o cijelom društvenom okruženju«, rekao je Matković. Kad je riječ o definiciji pojma javne telelvizije, predsjednik Foruma 21 je nabrojio više uvjeta: »Javna televizija u prvom redu je depolitizirana televizija, što znači da je neovisna, objektivna, da objavljuje uravnotežene informacije, u kojoj pojedine skupine neće imati povlašten položaj«. Isto tako, ističe Matković, kad je riječ o javnoj televiziji, nije nevažna njena uloga da štiti i pomaže nacionalnu i kulturnu baštinu. Ujedno, ona treba biti jednako otvorena svim društvenim skupinama, npr. ženama, umirovljenicima, invalidima, itd...</p>
<p>Međutim, ni tehnički parametri nisu zanemarivi. Javna televizija, ističe predsjednik Foruma 21, mora televizijskim signalom pokrivati cijelu zemlju. »Unatoč svemu, javna se televizija radi i za publiku, što znači da ne treba izbjegavati dašak komercijalnog«, tvrdi Matković. A upravo je to, odnosno problem kako očuvati specifičnu ulogu javne televizije, ali i gledanost, jedan od najvećih problema javnih televizija u Europi. Jer, kaže, kvaliteta na dosadnom programu ne znači ništa. To nije javna televizija!</p>
<p>U javnoj raspravi o Zakonu o HRT-u, koji se vodio u organizaciji te kuće, također se pokušalo definirati što podrazumijeva pojam javne televizije. »Javna televizija je za sve«, rečeno je u toj raspravi. Također je istaknuto da je javna televizija temelj svake demokracije i da je javnost mora financirati i kontrolirati. »U tehničkom smislu, javna televizija mora biti dostupna svakom domaćinstvu. Njezin signal mora dolaziti u svaku kuću kao i voda ili struja«. U istom se tekstu definira odnos javne i komercijalne televizije po kojem se javna televizija obraća svim građanima, a komercijalna potrošačima. Upravo je to uvjetovalo promišljanja o javnim i komercijalnim televizijama. Jedan od zaključaka je da javne televizije ne mogu imati monopol, ali i da uspostava komercijalne televizije ne smije biti na štetu javnih televizija. Dakle, njihovim bi se idealnim odnosom moglo smatrati lojalnu konkurenciju, koja će se temeljiti na potrebama javnosti. Značenje i ulogu javne televizije najbolje potvrđuje to što su najvažnija pitanja glede toga utvrđena i mnogima međunarodnim dokumentima. Prije svega Amsterdamskim protokolom iz 1997. godine, Praškom rezolucijom, Rezolucijom Europskog parlamenta, itd.</p>
<p>Unatoč tome, činjenica je da se javna televizija, pa i kad je riječ o HTV-u, ne može uspostaviti dekretom, a da bi zaživjela, treba se založiti cijelo društvo.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tko će u Galićevu momčad za javnu televiziju</p>
<p>Mandat za stvaranje javne televizije novi je direktor Mirko Galić dao, kako se i očekivalo, Nedi Ritz, dugogodišnjoj televizijskoj urednici. Hoće li se ona kandidirati za glavnu urednicu na natječaju, još nije poznato, a na Prisavlju se čuje da će na to prestižno mjesto na kraju ipak sjesti Mirjana Rakić, sadašnja urednica Vanjske politike. Međutim, sasvim je sigurno da će u prijelaznom razdoblju Mirjana Rakić doći na mjesto urednice Informativnog programa na kojem je sada Miljenko Manjkas. Inače, zadnjih se dana u rješavanju aktualne tv-križaljke licitiralo mnogim imenima.</p>
<p>Dubravku Merliću je ponuđeno vođenje i uređivanje Dnevnika, što je on prihvatio. No, špekulira se da će Tihomir Ladišić biti urednik Unutarnje politike, dok bi na mjesto šefa Vanjske mogao doći Željko Valčić, koji je i dosad zamjenjivao Mirjanu Rakić. Damir Matković će najvjerojatnije biti Galićev savjetnik za javnu televiziju, ali će istodobno nastaviti raditi u programu. Marija Nemčić će vjerojatno ostati na mjestu šefice Redakcije za međunarodne odnose, koje nije nevažno, jer je riječ o poveznici HTV-a s Europskom radiodifuznom unijom. Kad je riječ o Zabavnom programu, kojem je sada na čelu Ksenija Urličić, u igri za urednika je nekoliko imena, među kojima Silvije Hum i Velimir Đuretić. Gotovo je sigurno da se na HTV neće vratiti Ivo Lončar, koji je postao zastupnikom u Saboru, a Luka Mitrović i Branimir Bilić vjerojatno će se morati zadovoljiti emisijom.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Supičić: Kultura ima svoju autonomnu vrijednost, ali je i jako oružje političke afirmacije nekog naroda </p>
<p>Akademik Ivan Supičić, pokretač je i glavni urednik nakladničkog projekta HAZU-a »Hrvatska i Europa - Kultura, znanost i umjetnost« / Prvi od pet svezaka bit će u petak predstavljen u sjedištu UNESCO-a u Parizu / U ovoj će se izvanrednoj knjizi - koja će učiniti da se zbog svog neznanja crvene mnogi njezini francuski čitatelji, ja prvi - vidjeti procvat jedne od najljepših europskih umjetnosti ranog srednjeg vijeka, izrekao je u predgovoru francuskom i engleskom izdanju prvog sveska medievist svjetskog glasa Jacques Le Goff / Ako želimo da nas suvremena Europa bolje upozna, moramo i mi nju bolje upoznati na načelu uzajamnosti, kaže akademik Supičić </p>
<p>PARIZ, 11. travnja</p>
<p> - U sjedištu UNESCO-a u Parizu u petak će biti predstavljen prvi svezak izdavačkog niza »Hrvatska i Europa - Kultura, znanost i umjetnost« u izdanju HAZU-a. Uoči tog za Hrvatsku značajnog međunarodnog predstavljanja kulturne baštine, razgovaramo s akademikom dr. Ivanom Supičićem, pokretačem i glavnim urednikom tog izdavačkog projekta.</p>
<p>l Istaknuti francuski i svjetski medievist, prof. Jacques Le Goff, izrekao je u predgovoru francuskom i engleskom izdanju prvog sveska djela »Hrvatska i Europa« i neke velike riječi: »Vidjet će se u ovoj izvanrednoj knjizi, koja će učiniti da se zbog svog neznanja crvene mnogi njezini francuski čitatelji, ja prvi, procvat jedne od najljepših europskih umjetnosti ranog srednjeg vijeka«. Što ste pomislili kad ste dobili u ruke taj predgovor? </p>
<p>- S obzirom na sve naše prethodne razgovore o svesku, nije me to osobito iznenadilo, ali me je vrlo obradovalo. Jacques Le Goff je knjigu čitao s golemim zanimanjem. Osnovno je njegovo zapažanje u predgovoru da je »Hrvatska izvorna, ali i duboko europska sastavnica cjeline što je čini Europa, kojoj je od ranog srednjeg vijeka ona dala na eklatantan način svoj doprinos na najvažnijem području za svoju posebnost, na civilizacijskom području«. I prije nekoliko dana mi je Jacques Le Goff ponovio da je djelo izvrsno, a da su njegovi autori obavili svoj posao »inteligentno, briljantno i s erudicijom«. Te njegove riječi su za autore, kao i za sve nas, najviše priznanje i najveće zadovoljstvo, jer su mišljenja kompetentnih znanstvenika takva formata jedino i vrijedna pozornosti. </p>
<p>• Na nedavnom predstavljanju prvog sveska u Parizu čule su se i dvije karakteristične natuknice: pitanje radi li se tu o propagandnom ili znanstvenom djelu, a s druge strane iznijeta je i konstatacija da je u francuskim znanstvenim djelima o ranom srednjem vijeku hrvatski prostor bio odsutan, npr. na zemljopisnim kartama? </p>
<p>- Ne bismo se trebali previše čuditi neznanju i predrasudama o hrvatskom identitetu i kulturi. Svaki se narod mora sâm dati upoznati. Nitko drugi to neće učiniti za njega. Zato umjesto uvrijeđenosti ili jadikovki, valja sustavno, kvalitetno raditi. Hrvatska je za mnoge tek izašla iz anonimnosti. Bez ikakvih euforija ili, pak, osuda onih koji nas dovoljno ne poznaju, krivo poznaju ili ignoriraju, moramo kao i svi drugi narodi ozbiljno i dostojanstveno predstavljati našu kulturu, povijest i sadašnjost svijetu. Europi u prvom redu, napose od sadašnjeg trenutka dalje, kad su u porastu nastojanja približavanju Europi i kad se za to stvara sve povoljnije ozračje u inozemstvu. Kultura ima, dakako, svoju vlastitu autonomnu vrijednost, ali je i jako oružje političke afirmacije nekog naroda. A kvalitetna i vrhunska znanstvena knjiga je, pak, moćni medij kulture.</p>
<p>• Pokojni Petar Šegedin, koji je bio član Počasnog odbora ovog Akademijina projekta, osjetio je i opisao u pariškim esejima postojanje nerazumijevanja, stereotipa o Hrvatskoj. Nazvao je to problemom »aperceptivne mase«, nepotpunih spoznaja o prošlosti, kroz koju se onda interpretiraju i sve suvremene činjenice. Kako to premostiti? </p>
<p>- Sociologija spoznaje, respektabilna i već vrlo razvijena znanstvena disciplina s kojom sam se i sâm upoznao, već je davno otkrila da nijedna spoznaja ne pada na »djevičansko tlo«, već se formira i deformira, individualno i kolektivno, od subjekta do subjekta, ovisno o njegovim uvjetovanostima, stečenom mentalitetu, pa i prethodnim znanjima, uvjerenjima i predrasudama. Ono što postoji ne može se ni ignorirati ni eliminirati, već jedino postupno modificirati novim doprinosima, a to je dugotrajan proces. U tom okviru može svoju ulogu odigrati i ovaj projekt HAZU-a, namijenjen znanstvenicima, ali i široj čitalačkoj publici u inozemstvu. Djelo će se naći u znanstvenim i sveučilišnim bibliotekama. Po svojoj pluridisciplinarnosti, koncepciji i opremljenosti, prvo je te vrste u nas i potpuni novitet na francuskom i engleskom jeziku za svjetsku znanost. I potražnja za njim je znatna. I, kao što je već napisao jedan recenzent u Parizu, ta knjiga pomaže da se shvati ono što se dogodilo s Hrvatskom u naše doba. Otud i njezina aktualnost.</p>
<p>• No, nisu li spoznajni i činjenični »deficiti« o Hrvatskoj i odraz šireg problema, problema »centra i periferije«, u današnjoj tzv. globalizaciji kulture? </p>
<p>- Nekima će trebati još dosta vremena da shvate i prihvate elementarnu činjenicu postojanja i vrijednosti drevnih i bogatih kultura malih naroda, osobito onih koji dugo nisu imali vlastitu državu. Zato i pojava ove knjige već na prvim koracima izaziva izvjesnu začuđenost, ali i prva otrežnjenja. Pripadnost europskoj civilizaciji i kulturi nije u prvom redu geografsko pitanje prostora i smještenosti, već civilizacijsko i kulturno pitanje identiteta i povijesnosti koji su uključeni u suvremenost i bez kojih ona danas ne bi bila onakva kakva jest. Otud i koncepcija ovog nakladničkog niza koji će ići sve do naših dana te dati moderan, suvremen znanstveni uvid u cjelokupnu bitnu hrvatsku kulturno-povijesnu realnost u europskom kontekstu. Nije tu riječ o Hrvatskoj ili Europi, već i o Hrvatskoj i o Europi. </p>
<p>• Mislite li da su, s druge strane, u Hrvatskoj dovoljno prezentne i poznate suvremene europske kulture, primjerice i suvremena francuska kultura, koja je Vama dobro poznata? </p>
<p>- Kad se proboravi pa i samo malo u Parizu i vidi koliko je u toj svjetskoj metropoli bogatstvo kulturnih zbivanja, kako sve upravo buja od manifestacija ne samo francuske kulture, već i one drugih naroda, čak s drugih kontinenata, postaje jasno kako malo od svega toga, napose što se tiče suvremenog kulturnog stvaralaštva, dopire do nas. Da se razumijemo: naša su vlastita kultura i kulturni život visoko vrijedni i bogati, ali ako želimo da nas suvremena Europa bolje upozna, moramo i mi nju bolje upoznati na načelu uzajamnosti, još većeg otvaranja. Sami bismo, pak, trebali pokrenuti jedan dobro smišljeni, kvalitetni hrvatski »program knjige na stranim jezicima«, koji bi imao potrebnu službenu potporu i kojim bismo se kao i druge manje zemlje, poput Mađarske, predstavljali Europi i svijetu. </p>
<p>• Predstoji i predstavljanje prvog sveska »Hrvatske i Europe« u sjedištu UNESCO-a u Parizu, pod čijim pokroviteljstvom i uz čiju potporu je knjiga i izašla u okviru programa »Svjetsko desetljeće razvoja kulture«. </p>
<p>- Bit će to, nakon predstavljanja knjige u Rimu, Londonu i Parizu, zapravo više od predstavljanja. Priprema se okrugli stol na temu »Europski identitet - hrvatska pamćenja«, na koji smo pozvani kao aktivni sudionici Jacques Le Goff, Alain Finkielkraut i ja, a kao moderator Louise Lambrichs, supruga nedavno preminulog prof. dr. Mirka D. Grmeka, čijem spomenu će ovaj susret i biti posvećen. </p>
<p> • U kojoj je trenutačno fazi čitav projekt od pet svezaka? </p>
<p>- U izdavački plan HAZU-a za ovu godinu ušao je početak prevođenja i pripremnih radova za talijansko i njemačko izdanje prvog sveska. Prijevodi na engleski i francuski drugog sveska gotovo su dovršeni. Ali naši inozemni suizdavači u Londonu i Parizu čekaju već mjesecima na potpisivanje ugovora s hrvatskom stranom da bi započeli s lekturom već prevedenih tekstova, koju inače sami kvalitetno osiguravaju i plaćaju. Ne, dakle, njihovom odgovornošću, ta će izdanja kasniti najmanje godinu dana. Hrvatsko izdanje drugog sveska, nakon niza velikih tehničkih poteškoća, trebalo bi uskoro biti pripremno za tisak. Sakupljeni su i gotovo svi rukopisi za treći svezak. Sabor je i ove godine dodijelio Akademiji znatna posebna namjenska sredstva za ediciju. Predstoji da ih se hitno rasporedi po zadacima, kako bi se rad mogao bez zastoja nastaviti. A taj rad je krajnje složen i opsežan, o čemu neki koji u njemu ne sudjeluju, a ipak bi mu htjeli suditi, ne znaju čak ni bitno. Pa ipak, stvari će ići dalje.</p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Hrvatska i Europa« imat će pet svezaka enciklopedijskog formata </p>
<p>Akademik Ivan Supičić glavni je pokretač i glavni urednik kapitalnog nakladničkog niza »Hrvatska i Europa - Kultura, znanost i umjetnost«. Bio je redoviti profesor na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i dugogodišnji profesor Sveučilišta humanističkih znanosti u Strasbourgu (sada profesor emeritus). Redoviti je član HAZU-a i Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti u Parizu; bio je predsjednik Međunarodnog muzikološkog društva (1982-1987); autor je niza kulturoloških studija te knjiga i članaka s područja socijalne povijesti i estetike glazbe objavljenih na više jezika; pokretač je i glavni urednik višejezičnog časopisa International Review of the Aesthetics and Sociology of Music. </p>
<p>Nakladnički niz HAZU-a »Hrvatska i Europa« obuhvaća ukupno pet svezaka enciklopedijskog formata: (I) Srednji vijek (VII-XII.st.), (II) Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI.st.), (III) Barok i prosvjetiteljstvo (XVII-XVIII.st.), (IV) Moderna hrvatska kultura (XIX.st.) i (V) Suvremena hrvatska kultura (XX.st.). Hrvatsko izdanje prvog sveska (u izdanju HAZU-a i zagrebačkog AGM-a), pod naslovom »Rano doba hrvatske kulture«, izašlo je 1997., a francusko (suizdavač Somogy-Pariz) i englesko (suizdavač Wilson-London) krajem prošle godine.</p>
<p>Uredništvo prvog sveska čine Josip Bratulić, Žarko Dadić, Branko Fučić, Mirko Dražen Grmek, Eduard Hercigonja (zamjenik gl. urednika), Radovan Ivančević (likovni urednik), Radoslav Katičić, Miroslav Kurelac, Trpimir Macan, Andre Mohorovičić, Tomislav Raukar, Božo Rudež, Vladimir Sokol, Ivan Supičić (gl. urednik), Franjo Šanjek i Marin Zaninović. Francusko izdanje prvog sveska (631 stranica, sa slikama i ilustracijama) pod naslovom »CROATIE - Trésors de la Croatie ancienne« predstavljeno je na nedavnom Sajmu knjiga u Parizu. (mb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Kao zapadnjak, od Orijenta mogu više naučiti</p>
<p>Dr. Drago Štambuk, liječnik i književnik, veleposlanik Republike Hrvatske u Egiptu: Katkad se osjećam kao čovjek koji istovremeno baca brojne loptice u zrak, hvata ih i nanovo vraća, pazeći da nijedna ne padne na zemlju </p>
<p>Pijete li kavu? </p>
<p>- U sadašnjim uvjetima svakoga jutra u veleposlanstvu popijem šalicu granulirane instant kave. Na službenim sastancima najčešće naručim srednje slatku mazbut kahvu, koju u Hrvatskoj zovemo turskom. Arapska kava koja se služi iz dugovratih ibrika u malenim fildžanima za moj je ukus preveć gorka i koncentrirana pa je izbjegavam.</p>
<p> U čemu je izazov diplomacije i načina života koji ju prati?</p>
<p>- Izazov je višestruk jer srcem ste u domovini, a tijelom drugdje. Potrebno je biti vrlo dobro informiran o zbivanjima u domovini, a također i u zemlji u kojoj služite. Katkad se osjećam kao čovjek koji istovremeno baca brojne loptice u zrak, hvata ih i nanovo vraća, pazeći da nijedna od njih ne padne na zemlju. </p>
<p> Smatrate li sebe političarom?</p>
<p>- Kada sam počeo promicati hrvatske interese u Londonu polovicom 80-ih, važno je bilo potrošiti svaki atom energije na zaštitu domovine od agresije koja se pripremala, a kasnije i odvijala pred našim očima. Nastupati pred mnoštvom na Trafalgarskom trgu, sastajati se s političarima, razgovarati sa stotinama parlamentarnih zastupnika, novinara, nastupati gotovo svakodnevno tijekom rata na britanskoj televiziji i radiju bio je posao za jednog aktivista i zabrinutog humanista kojega se možda, dijelom tada i moglo definirati kao političara. S tom razlikom što se nisam borio za zastupničko mjesto ili fotelju kao klasični političar, već sam se doslovce borio za preživljavanje svoje domovine i njenih građana. Danas sam samo diplomat koji pred zemljom primateljicom zastupa interese vlastite zemlje i radi na jačanju sveukupnih bilateralnih odnosa. Naravno, mogući su životni pomaci iz diplomatskog polja u političko i obratno.</p>
<p> Je li vam Istok zanimljiviji od Zapada?</p>
<p>- Od Orijenta, kao zapadnjak, mogu više naučiti. Otvara mi nove i neslućene svjetove, širi horizonte. Pitanje nije da li mi je na Istoku zanimljivije, već koliko moja duša raste u novom okružju i, dakako, što mogu učiniti za svoju zapadnu zemlju na Istoku.</p>
<p> Na egipatskoj televiziji predstavljali ste Hrvatsku. Na koji ste način to činili i da li je teško privući zanimanje tog dijela svijeta?</p>
<p>- Moramo biti svjesni činjenice da je Hrvatska za svijet nova i relativno nepoznata zemlja. Malobrojne su države kojima su odnosi s Hrvatskom na vrhu prioritetne liste. No, neke su zemlje, poput Indije ili Egipta, i ne znajući, imale iznimno dobre odnose upravo s Hrvatskom. Na posljednjem televizijskom nastupu na egipatskoj Nile televiziji 2. travnja u emisiji »Otvoreno pitanjima«, nastojao sam imenu Hrvatske dati sadržaj - i to prošli koji Egipćani prepoznaju, ali i ne vežu s Hrvatskom, nedavni i sadašnji - te naznake budućega. Valja nam raditi na svim poljima da Hrvatska ne bude samo jedna od zemalja iz ratnog okružja, Ivanišević, Tito i nogometna reprezentacija već - daleko više od toga.</p>
<p> Jedan ste od inicijatora gostovanja naših umjetnika u Egiptu. Što je trenutno u planu?</p>
<p>- U Palači umjetnosti u Kairu 20. travnja otvaram s egipatskim ministrom kulture Faroukom Hosnijem, inače značajnim apstraktnim umjetnikom, izložbu Hrvatske suvremene grafike na kojoj sudjeluju 33 hrvatska umjetnika a uskoro slijedi i nastup Ive Pogorelića.</p>
<p> Kakva je prema vašem mišljenju slika Hrvatske u arapskom svijetu?</p>
<p>- Slika Hrvatske u arapskom svijetu prelama se kroz naš odnos s BiH. Što budu bolji hrvatski odnosi sa susjednom i važnom nam republikom to će bolji biti i hrvatski odnosi s arapskim zemljama. </p>
<p> Imate li ispunjeni život?</p>
<p>- Da bih znao da li mi je život ispunjen morao bih znati koliki je kapacitet moje životne posude. Ako su angažman i predanost mjera ispunjenja onda bih možda mogao i reći: da! No, ipak pretpostavljam da ste mislili na bitniju vrstu nevidljive ispunjenosti koju može opisati samo metafizičko iskustvo. Htio bih vjerovati da mi je moguća takva vrsta životnoga ispunjenja koja nije od ovoga svijeta. No, na to pitanje još nisam spreman odgovoriti. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za provođenje izbora u Gradu Zagrebu osigurano četiri milijuna kuna</p>
<p>Predstavnici Gradskog izbornog povjerenstva Miroslav Šumanović i Đuro Sessa izvijestili o tijeku priprema za provođenje izbora za Gradsku skupštinu/ Povjerenik Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar vjeruje da će se izbori moći provesti i s manjom količinom novca/ Pregled, ispravak ili dopuna popisa birača najkasnije do 22. travnja, u područnim uredima opće uprave/ Kako će se birati članovi Gradske skupštine? </p>
<p>Predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva Miroslav Šumanović i njegov zamjenik Đuro Sessa izvijestili su u utorak, uz pomoć povjerenika Vlade za Grad Zagreb dr. Josipa Kregara, o tijeku priprema za provođenje izbora za zagrebačku Gradsku skupštinu. Hrvatska je Vlada, podsjetimo, na prošlotjednoj sjednici donijela odluku o održavanju izbora 7. svibnja.</p>
<p>Sredstva za provođenje izbora su osigurana, potvrdio je povjerenik Kregar, a u tu su svrhu odvojena četiri milijuna kuna. Povjerenik, pak, osobno smatra da će izbore biti moguće kvalitetno provesti i s manjom količinom novca, ali je, naglašava, trenutno najvažnije da su sredstva osigurana.</p>
<p> Za zakonitu pripremu i provođenje izbora za članove Gradske skupštine brinut će Gradsko izborno povjerenstvo, a pregled, ispravak ili dopunu popisa birača građani mogu obaviti u područnim uredima prema mjestu prebivališta, najkasnije do 22. travnja. Kako je izvijestio Miroslav Šumanović, izbori će se provoditi u skladu sa Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samuprave i Obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva.</p>
<p> Aktivno i pasivno biračko pravo (pravo da biraju i da budu birani), za razliku od parlamentarnih izbora, imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina, ali i prebivalištem na području Grada Zagreba, uz uvjet da su upisani na popis birača u mjestu prebivališta. Zagrebačka Gradska skupština ima 50 članova, a izbori se provode po mješovitom razmjerno-većinskim sustavu. Četvrtina članova Skupštine, njih 12, bira se po većinskom sustavu u 12 izbornih jedinica, u kojima se bira po jedan član i njegov zamjenik.</p>
<p> Preostalih 38 članova birat će se po proporcionalnom sustavu s kandidatskih lista registriranih političkih stranaka i nezavisnih lista, a u tom slučaju cijelo područje grada čini jednu izbornu jedinicu. Kad birači predlažu kandidata za člana Gradske skupštine u izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan član i njegov zamjenik, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti 150 potpisa birača s prebivalištem na području te izborne jedinice. U slučaju kada birači predlažu nezavisnu kandidatsku listu, potrebno je prikupiti 500 potpisa. </p>
<p> Svi prijedlozi kandidata za članove Skupštine i liste kandidata moraju biti dostavljeni Gradskom izbornom povjerenstvu najkasnije do 18. travnja u 24 sata. Liste kandidata izbornih jedinica i zbirne kandidatske liste objavit će Gradsko izborno povjerenstvo najkasnije 20. travnja do 24 sata, a kampanja službeno počinje 21. travnja.</p>
<p>Građani, koje je Kregar u utorak pozvao da se u što većem broju odazovu izborima, ali i da prate tok njihovih priprema, sve potrebne podatke i dokumente mogu pronaći i na internetu, na adresi www.zgizbori.hr. Političke stranke, koje su već započele s kampanjom, Kregar je još jednom zamolio da se suzdrže od predizbornih aktivnosti za vrijeme uskrsnih blagdana.</p>
<p>Za promatranje izbora već se su prijavile neke nevladine organizacije, poput Gonga, čije aktivnosti Gradsko izborno povjerenstvo pozdravlja, uz napomenu kako je svima u interesu da izbori budu pošteni i transparentni. Osim nevladinih udruga, svoje promatrače izbora mogu odrediti i političke stranke i skupine birača koje su na izborima predložile svoje kandidate. Prava i dužnosti promatrača, kao i način promatranja rada tijela za provođenja izbora propisuje Državno izborno povjerenstvo. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izborne jedinice Grada Zagreba</p>
<p>I izborna jedinica: PU Sesvete, PU Dubrava (Trnovčica, Studentski grad i Poljanice). II. izborna jedinica: PU Dubrava (Granešina, Dankovec, Miroševac, Oporovec, Granešinski Novaki, Zeleni Brijeg, Čulinec, Stari i Novi Retkovec, Klaka, Dubrava-Središte, Gornja i Donja Dubrava, Ivan Mažuranić, 30. svibnja 1990., Čučerje, Branovec-Jalševec, Novoselec). III. izborna jedinica: PU Dubrava (Trnava, Resnički gaj), PU Trnje (Kanal), PU Peščenica. IV. izborna jedinica: PU Medveščak , PU Peščenica (Peščenica), PU Maksimir (Eugen Kvaternik, Maksimirska naselja i Ružmarinka). V. izborna jedinica: PU Maksimir, PU Medveščak(Gračani), PU Centar (Šestine i Mlinovi). VI. izborna jedinica: PU Centar, PU Medveščak (Gupčeva Zvijezda, Medveščak i Šalata), PU Črnomerec (Ban Keglević, Petar Zrinski), PU Trešnjevka (Samoborček). VII. izborna jedinica: PU Črnomerec, PU Susedgrad. VIII. izborna jedinica: PU Črnomerec (Bartol Kašić), PU Trešnjevka (Rudeš, Ante Starčević, Ljubljanica, Ciglenica, Pongračevo, Nikola Tesla, Stara Trešnjevka, S.S. Kranjčević, Antun Mihanović). IX. izborna jedinica: PU Trnje, PU Trešnjevka (Horvati-Srednjaci, Knežija). X. izborna jedinica: PU Susedgrad (Gajnice, Stenjevac, Malešnica, Špansko), PU Trešnjevka (Prečko, Vrbani, Jarun, Gajevo). XI. izborna jedinica: PU Novi Zagreb (Zapruđe, Utrine, Travno, Sopot, Siget, Sloboština, Dugave, Središće). XII. izborna jedinica: PU Novi Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Samoborčekom ponovo do Svete Nedelje, Samobora, Bregane i Šmidhena </p>
<p>U utorak je u prostorijama HSLS-a na Zrinjevcu, održan okrugli stol o obnovi stare trase Samoborčeka/ Veliki projekt revitalizacije, obnove, razvoja i izgradnje kapaciteta javnog prometa u Zagrebu i Županiji/ Radovi procijenjeni na preko milijardu njemačkih maraka već imaju većinskog financijera</p>
<p>Pod motom </p>
<p> - da li je moguće ispuniti ono što smo tijekom predizborne kampanje obećali Zagrepčanima - u utorak je u prostorijama HSLS-a na Zrinjevcu, održan okrugli stol na temu obnova stare trase Samoborčeka (ukinute 1979. godine) uz prijedlog rješenja javnog prometa u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.</p>
<p>Na okruglom stolu sudjelovali su profesori s fakulteta prometnih znanosti, građevine, prometnih instituta, kao i predstavnici tvrtke Copa Conzulting iz Zagreba, koja je pripremila projekt.</p>
<p>Pod obnovom Samoborčeka, zapravo se krije program revitalizacije, obnove, razvoja i izgradnje kapaciteta javnog prometa u Zagrebu i županiji, kojeg je, prema riječima stručnjaka, moguće provesti do kraja 2002. godine ( u prvoj fazi), odnosno u cijelosti do sredine 2005. godine (druga faza)«. Glavna prednost projekta, okvirno procijenjenog na milijardu njemačkih maraka, je ta, što iza njega već sada stoje financijeri, koji su sposobni podržati 49 posto vrijednosti projekta.</p>
<p>Uz to, Zagrepčani više ne bi trebali presjedati jer bi čitav grad bio povezan sustavom tračnica, a Samoborček bi ih, moderniziran, ponovno prevozio do Svete Nedelje, Samobora, Šmidhena i Bregane, a u drugoj fazi do Krašića i Ozlja. Osim toga, tvrtka ZET više ne bi bila »vječiti gubitaš, koji godišnje iz proračuna izvuče milijardu kuna«, nego uključena u dioničko društvo tvrtki poput Jedinstva, Tvornice vagona Gredelj, Đure Đakovića i Končar elektro-lokomotiva.</p>
<p> - U takvom dioničarskom društvu, stručnjaci tvrde, zaposlilo bi se 528 djeklatnika u Jedinstvu i tri puta toliko u ostalim tvrtkama. Posao bi im bio zajamčen zbog toga jer financijer postoji, kao i velika mogućnost da se preko 90 posto svih radova vezanih uz izgradnju novog gradskog prometala izvede u Hrvatskoj, rekao je Žarko Milovanović iz tvrtke Copa Consulting.</p>
<p> No, tendencija zapošljavanja ne bi nakon toga stala, već bi se nakon druge faze zaposlilo dodatnih 3200 prometnih radnika, na održavanju pruga i elektronike i slično.</p>
<p> Uz to, cijena pojedinačnih voznih karata za prvu zonu bila bi četiri kune, uvele bi se mjesečne iskaznice za usmjereni promet (recimo stan na Trešnjevci, posao na Črnomercu) po cijeni od 50 kuna.</p>
<p>U prilog projektu ide i podatak da su stručnjaci iz Copa Conzultinga izračunali da bi ovakvu željeznicu u oba smjera koristilo više od sto tisuća putnika dnevno. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Klub Zagrepčana opremit će dječja igrališta</p>
<p>Električni štednjak, mikser, vaga te mikrovalna pećnica, slijepim i slabovidnim učenicima iz Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek u Nazorovoj, služit će u provođenju nastave tzv. svakodnevnih vještina. Kućanske aparate vrijedne 10.000 kuna učenici su naime dobili ovoga tjedna od Kluba Zagrepčana, a služit će im prije svega u dijelu obrazovnoga programa u kojem se uče snalaženju u kuhinji, odnosno pripremi i serviranju hrane ali i drugim svakodnevnim vještinama koje uključuju posjet trgovini i održavanju osobne higijene. </p>
<p>Akcije Kluba Zagrepčana tom donacijom ne prestaju. Kako doznajemo, njihovi članovi, u sklopu proljetnih akcija, donirat će opremu za dječja gradska igrališta. S obnovom prvog takvog igrališta započet će se u Zaprešiću. Za najmlađe stanovnike članovi Kluba Zagrepčana organizirat će i prvo Gradsko prvenstvo u pikulanju. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Donacije moraju postati dijelom poslovne politike poduzeća</p>
<p>Okrugli stol u Europskom domu: Može li naše gospodarstvo donacijama i sponzorstvima doprinijeti izgradnji općeg dobra?</p>
<p>Postojeći porezni okvir doniranja i sponzorstva u Hrvatskoj nije poticajan za razvoj socijalne odgovornosti poduzeća - činjenica je koja je bila poticaj organiziranju okruglog stola održanog u utorak u Europskom domu na temu »Može li naše gospodarstvo donacijama i sponzorstvima doprinijeti izgradnji općeg dobra«.</p>
<p>Na okruglom su stolu sudjelovali predstavnici udruga i zaklada, različitih ustanova, banaka i osiguravajućih društava. Tom su prilikom predstavljena iskustva Zagrebačke banke koja drugu godinu za redom raspisuje natječaj kojim se u šest kategorija dodjeljuju financijska sredstva (ove godine riječ je o tri milijuna kuna) organizacijama, udrugama i klubovima koji djeluju sa svrhom opće koristi. Na okruglom je stolu također istaknuto kako velika poduzeća koja dodjeljuju donacije i sponzorstva, osim što pridonose vlastitom ugledu, nose veliku odgovornost u smislu izgradnje općeg dobra.</p>
<p>Prof. dr. Gojko Bežovan, iz Ceranea (Centra za razvoj neprofitnih organizacija), istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji potencijal donatora i to u ciljanoj skupini gospodarskih subjekata - bankama, osiguravajućim društvima i bolje stojećim poduzećima, no donacije još uvijek nisu postale dijelom poslovne politike poduzeća. Potencijalna sredstva morala bi biti bolje iskorištena, odnosno trebala bi se razvijati kultura doniranja, zaključio je Bežovan. Jedan od planova koji je najavio jest osnivanje Hrvatskog donatorskog foruma, koji bi se s vremenom trebao i institucionalizirati.</p>
<p>Govoreći o problemu nepoticajnih poreznih propisa u slučaju doniranja i sponzorstva, Kornelija Sirovica iz Hrvatske zajedniice računovođa i finacijskih djelatnika, istaknula je kako hrvatski porezni propisi čak ne definiraju zasebno pojmove - donacija i sponzor. Propisima je priznat porezni rashod tek ukoliko je donator ili sponzor zauzvrat dobio medijsku promociju, te u određenim slučajevima dodjele sredstava za umjetničku i sportsku djelatnost. Stoga je, složili su se prisutni, potrebno donošenje novih zakona koji će velika poduzeća poticati da višak sredstava namjene za sponzoriraje i doniranje, a sa svrhom izgradnje općeg dobra. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>HRS: U ZUC-u ima više od 627 nezakonito zaposlenih radnika!</p>
<p>Nakon što se, izvješćem o stanju u »Zagrebačkom uslužnom centru« (ZUC) očitovala inspektorica rada Živka Bubalo, inicijatori revizije poslovanja tog poduzeća, čelnici Hrvatskog radničkog saveza (HRS), uputili su u utorak poziv predstavnicima nadležnih državnih institucija od koji traže održavanje hitnog sastanka. Naime, Državni je inspektorat, nakon višetjedne revizije poslovanja ZUC-a, ustanovio da Uprava tog poduzeća, iako zapošljava više od 20 djelatnika, nije općim aktom uredila plaće zaposlenih. Ustanovljeno je i da kod 627 djelatnika status nije riješen u skladu sa Zakonom o radu, te da u ZUC-u, bez radne dozvole, rade dva strana državljanina. Premda je, zbog osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu vezanom uz desetak povreda Zakona o radu, Državni inspektorat podnio Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv predsjednice Uprave ZUC-a, proslijedivši izvješće Financijskoj policiji, PU Zagrebačkoj i Zavodu za zapošljavanje, u HRS-u nisu zadovoljni angažmanom ostalih državnih institucija.</p>
<p> »Već smo polako počeli gubiti nadu da bi nadležne institucije mogle odraditi svoj posao, no prošlog tjedna ipak smo dobili izvješće inspektorice Bubalo o završenom inspekcijskom nadzoru u ZUC-u«, piše u pismu izvršnog tajnika HRS-a, Željka Sinkovića poslanom na adrese Glavnog inspektora Branka Jordanića, ravnatelja Porezne uprave Ivana Ivekovića, inspektora Financijske policije Zdravka Zrinušića, ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, te Državnog odvjetnika Berislava Živkovića. </p>
<p>Izvršni tajnik HRS-a piše da je, zbog sve češće pojave slabljenja povjerenja radnika u državne institucije, vodstvo HRS-a zatražilo pomoć od nekolicine saborskih zastupnika te stranaka Zagrebačke alternative.</p>
<p>- Smatramo da je broj nezakonito zaposlenih radnika ZUC-a, daleko veći od 627 koliko ih se spominje u privremenom izvješću Inspekcije rada, ističe Sinković, dodajući kako takvo stanje zahtjeva hitno održavanje sastanka predstavnika HHO-a i HRS-a s predstavnicima nadležnih državnih institucija. Osim toga, »u cilju izbjegavanja mogućeg domino efekta nezadovoljnih hrvatskih radnika, o stanju u ZUC-u potrebno je obavijestiti predsjednika Hrvatskog državnog sabora, premijera i predsjednika Republike«, zaključuje Sinković. (mf)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Inovatori na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija INPEX u Americi</p>
<p>Povodom priprema za sedmi nastup hrvatskih inovatora na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija i novih proizvoda »INPEX 2000.«, koja će se održati od 17. do 21. svibnja u Pittsburghu (SAD), Hrvatska gospodarska komora - Komora Zagreb i Savez inovatora Zagreb organizirali su u utorak u prostorijama HGK - Komore Zagreb konferenciju za novinare. </p>
<p>- U skladu s programom Hrvatske gospodarske komore za poticanje domaćeg stvaralaštva i izvoza, ovogodišnji nastup hrvatskih inovatora na INPEX-u koncipiran je kao predstavljanje novih hrvatskih proizvoda temeljenih na inovacijama, a sve s ciljem izvoza tih proizvoda na američko tržište, rekao je tom prilikom voditelj Odsjeka za industriju i malo gospodarstvo pri Komori Zagreb, Zlatko Pavičić. U šest dosadašnjih godina hrvatski inovatori osvojili su 115 medalja, od kojih 53 zlatne. Unatoč tolikom broju medalja ni jedna inovacija nije postigla svoju komercijalizaciju i širu primjenu. Stoga moramo dokazati, naglasio je Zlatko Pavičić, da inovacija kao gotovi proizvod ima svoju uporabnu vrijednost te je pokušati izvesti u svijet kao hrvatski proizvod, a ne da prodamo licencu i pravo na nju.</p>
<p>Tajnik Saveza inovatora Zagreb, Neven Marković, predstavio je petnaest inovacija - novih proizvoda s kojima će se Hrvatska predstaviti na INPEX-u. To su: stroj za višebojni tisak, lasersko-ultrazvučni radar za slijepe osobe, infra red controller-daljinski upravljač za kompjuter, automasažer, polica sastavljena od plastičnih spojnica i drvenih letvica, držač za boce, servisi za jelo, čaj, kavu i vino, expert spine - kompjutersko testiranje kralježnice, novi postupak za proizvodnju tekućih mliječnih fermentiranih proizvoda, grijača mramorna ploča, sklopivi podmetač za kotač, biodispozitiv - proizvodi za zdravo spavanje, viseća radna konzola na ljestvi, a od kozmetike Issa-hranjiva i zaštitna krema i Rosail oil control moisturizing gel. Tom je prilikom inovator Robert Bobo Ostojić prezentirao svoj izum - automasažer sastavljen od vertikalnog nosača na koji se montiraju nastavci za masažu različitih promjera i oblika vrhova. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Studentski projekt »Indeks 2000« pred saborskim Odborom za znanost</p>
<p>Sveučilišna organizacija Hrvatske seljačke stranke, u utorak je, na konferenciji za novinare, predstavila studentski projekt »Indeks 2000«. Ovoga puta, u tome su ih podržali akademik Vlatko Silobrčić i dr. Marko Tarle koji su na konferenciji naglasili da Hrvatska trenutačno nema suvislu politiku u visokom obrazovanju i znanosti.</p>
<p>Akademik Silobrčić je pri tome primijetio da su se krajem osamdesetih godina u Zagrebu počeli nazirati pupoljci aktivnijeg uključivanja studenata u sveučilišni život, no u posljednjih deset godina sve je to zamrlo, zaključio je Silobrčić. Stoga on, kao i dr. Tarle, daje punu potporu projektu »Indeks 2000« čiji sadržaj vapi za promjenama u načinu studiranja, osobito studenata slabijega socijalnog i materijalnog statusa.</p>
<p>»Indeks 2000« je, saznajemo od predsjednika HSS-ove Sveučilišne organizacije, Andrije Damjanovića, studentski projekt koji se sastoji od niza prijedloga koji bi omogućili kvalitetnije studiranje na hrvatskim fakultetima. Već u prvom prijedlogu projekta, zahtjeva se da se prilikom određivanja upisne kvote studenata za pojedini studij, uzme u obzir broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba iz područja studija za koji se određuje ta kvota, te potreba Republike Hrvatske. Jedan od prijedloga u »Indeksu 2000« odnosi se na promjenu uvjeta natječaja za smještaj u studentske domove uvođenjem dodatnih bodova za studente čiji su roditelji nezaposleni. U drugom se prijedlogu pak predlaže redovito isplaćivanje subvencija studentima smještenim u privatnom smještaju, te da cijena te subvencije prati rast cijena komunalija.</p>
<p>- Predlažemo i određivanje jasnih kriterija za dodjelu novca studentskim projektima, te izmjenu Zakona o studentskim zborovima, dodao je Damjanović. Od njega smo dobili informaciju da će se u srijedu, »Indeks 2000« predstaviti u osječkom i splitskom sveučilištu, a u četvrtak na fakultetima u Rijeci i Karlovcu. No, najvažniju prezentaciju projekta, mladi HSS-ovci imat će početkom sljedećeg tjedna pred članovima saborskog Odbora za znanost, kulturu i obrazovanje. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Susret prijatelja knjiga od 13. do 15. travnja u Pučkom otvorenom učilištu</p>
<p>Na sajamskom dijelu priredbe moći će se razgledati i kupiti oko 2000 naslova/ Cijene knjiga i do 60 posto niže/Predstavljanje novih izdanja i susreti s piscima/ Prikupljanje knjiga za Gradsku knjižnicu u Grudama</p>
<p>Povodom održavanja sedme po redu priredbe »Susret prijatelja knjige« koja će se u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta održavati od četvrtka, 13. travnja do subote, 15. travnja, od 10 do 19 sati, u utorak je upriličena konferencija za novinare.</p>
<p>Prema riječima ravnatelja Otvorenog učilišta, Zorana Vlašića, za sudjelovanje na sedmoj priredbi »Susret prijatelja knjige« prijavilo se oko 50 sudionika, između ostalih nakladnici, knjižare i antikvarijati. Na sajamskom dijelu priredbe moći će se razgledati i kupiti oko 2000 naslova, a cijene pojedinih izdanja biti će i do 60 posto niže. Učenicima je ponovo pružena mogućnost da u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta besplatno sudjeluju u razmjeni ili prodaji udžbenika, lektire, knjiga i stripova.</p>
<p> Na konferenciji za novinare bili su nazočni i pojedini nakladnici koji su izrazili negodovanje povodom ukidanja televizijske emisije »Knjigom o glavu«. Na sedmom »Susretu prijatelja knjiga « bit će predstavljena i neka nova izdanja, a održavat će se susreti s pojedinim piscima. Tijekom trajanja Susreta knjižnica Pučkog otvorenog učilišta poklanja besplatan upis, a u njezinim prostorijama biti priređena i izložba najčitanijih knjiga u 2000. godini. </p>
<p>- Povodom obilježavanja Dana planete Zemlje u likovnoj radionici izrađivat će se ekološki plakat, a održat će se i ekološki igrokaz »Spasimo dobro drvo«. U galeriji Bernarda Bernardija posjetitelji će moći razgledati izložbu slika nedavno preminulog slikara i dizajnera Davora Tomičića, dok će se u Otvorenoj galeriji izložbom pastela predstaviti Mimi Marjanović-Gonski, ilustrator knjige »Looking down«, dodao je Vlašić. U izložbeno-prodajnom dijelu sajma radove će izložiti i prodavati učenici Klasične gimnazije iz Zagreba te članovi keramičarske radionice »Keramos«. Za sve posjetitelje Susreta ulaz je besplatan. Na svim dosadašnjim susretima sakupljale su se knjige za neku knjižnicu u Hrvatskoj ili za hrvatske knjižnice diljem svijeta. Ovoga puta knjige će sa sakupljati za Gradsku knjižnicu u Grudama te za lokalnu srednju školu. (Ana Gospočić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Pulitzerova nagrada Associated Pressu </p>
<p>Nagrađena fotografija u kategoriji »Breaking news«, nastala nakon zločina u školi Columbine, djelo je fotografa Georga Kochanieca </p>
<p>NEW YORK, 11. travnja</p>
<p> - Uzvici radosti i zvuk otvaranja šampanjca prolomili su se u ponedjeljak središnjim uredom agencije Associated Press kada su novinari, urednici i uprava slavili prvu Pulitzerovu nagradu za istraživačko novinarstvo koja je došla u vitrine te agencije. </p>
<p> Novinarski tim AP-a nagrađen je za objavljivanje priče o ubijanju stotina korejskih civila koje su počinili američki vojnici u južnokorejskom selu No Gun Ri na početku korejskoga rata. »Vrlo smo ponosni na priču i ljude čiji ju je talent omogućio. Ona je snažna i iskrena«, izjavio je predsjednik i direktor AP-a, Louis D. Boccardi.</p>
<p> Izvjestitelji AP-a Charles J. Hanley, Martha Mendoza, Sang-hun Choe i Randy Herschaft proveli su mjesece u američkim vojnim arhivima i razgovarali s brojnim veteranima i preživjelim sudionicima korejskoga rata. Četvero je dobitnika izjavilo da su sretni zbog nagrade, ali i da je njihovo veselje umanjeno tugom zbog tragedije koju su otkrili. »Nagrada je velika stvar. No to je priča o ljudima koji su umrli i onima čiji su životi bili uništeni, i to mi je istodobno na pameti«, kazala je Mendoza.</p>
<p> Četvoro reportera »provalilo« je priču o kojoj su pojedini Korejci već desetljećima govorili - da su američki vojnici u selu No Gun Ri u srpnju 1950. strojnicama pobili stotine izbjeglica. Stanovnici sela tvrde da je ubijeno oko 400 ljudi, od čega 100 u naletu zrakoplova. AP je citirao navode više američkih ratnih veterana koji su potvrdili događaj, ali s različitim procjenama broja stradalih.</p>
<p> Slučaj sela No Gun Ri drugi je, po broju stradalih, poznati pokolj civila koji su počinili američki vojnici u ratovima tijekom ovoga stoljeća. Najgrozniji je slučaj masakra u selu My Lai iz vijetnamskog rata počinjen 1968. godine.</p>
<p> AP je prvi put 1998. objavio korejske navode o tragediji u selu No Gun Ri. Američka je vojska tada odmah reagirala tvrdeći kako se postrojba koja se našla pod optužbom u trenutku događaja nalazila na sasvim drugom mjestu. Herschaft je, međutim, našao dokaze koji su govorili suprotno i pokrenuta je opsežna istraga. Neovisne su istrage otvorili i Pentagon i južnokorejske vlasti</p>
<p> U međuvremenu su neki od preživjelih zatražili od američke vlade odštetu i ispriku. Prva nagradu koju je AP dobio za istraživačko novinarstvo inače je čak 46. Pulitzerova nagrada koja dolazi u vitrine agencije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>UNDP preporučuje zemljama Trećeg svijeta brzi razvoj Interneta </p>
<p>RIM, 11. travnja</p>
<p> - Moglo bi zvučati čudno kada bi netko zemljama Trećeg svijeta, u kojima su mnogi ljudi nepismeni, nemaju pitku vodu i zarađuju manje od 1 dolara dnevno, poručio da bi njihov najveći ekonomski prioritet trebao biti Internet.</p>
<p>Međutim, upravo to namjerava napraviti čelnik UN-ove agencije za borbu protiv siromaštva (UNDP) na summitu afričkih, azijskih i južnoameričkih čelnika koji se održava ovog tjedna na Kubi. On će zemljama Trećeg svijeta preporučiti da otvore svoja gospodarstva, troše više novaca na društveni razvoj i razviju internet.</p>
<p> »Ovo je jedan od onih povijesnih trenutaka, kad generacija političara odlučuje hoće li dopustiti da njihova zemlja u sljedećih pet godina zaostane dodatnih 50 godina, ili će u tih pet godina nadoknaditi zaostatak od 100 godina«, rekao je čelnik UNDP-a Mark Malloch Brown.</p>
<p> »To je uzbudljiv trenutak. Ne radi se samo o provođenju politike povezivanja s Internetom, radi se o provođenju politike gospodarskog rasta, prioriteta u financiranju društvenog razvoja - radi se o svemu tome«, rekao je Brown.</p>
<p> »Time će se nagraditi hrabri, a dramatično kazniti nazadna politička vodstva«, rekao je čelnik UN-ove agencije uoči puta u Havanu na summit Skupine 77 zemalja Trećeg svijeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Australija: Nestao brod s 200 ilegalnih useljenika </p>
<p>SYDNEY, 11. travnja</p>
<p> - Brod sa oko 220 ilegalnih useljenika koji je plovio prema Australiji nestao je, a vjeruje se da je potonuo, priopćile su u utorak australske vlasti. Glasnogovornik australskog ministarstva useljeništva kaže da je to indonezijsko plovilo puno ljudi sa Srednjeg istoka krenulo s Jave krajem ožujka, a otada ga nitko nije vidio.</p>
<p> Prema njegovim riječima, vjeruje se da je brod krenuo prema Božićnim otocima, australskom teritoriju u Indijskom oceanu, 354 kilometara južno od Jave, gdje se u zadnje vrijeme često zaustavljaju ilegalni useljenici koji su naumili ući u Australiju. Glasnogovornik ministarstva useljeništva tvrdi da je Australija obavijestila Indoneziju o mogućnosti da se brod potopio. </p>
<p>»Oni znaju da je brod krenuo, ali znaju li je li se potopio ili ne, to ne znam«, rekao je. Putovanje bi normalno moralo trajati jedan i pol do dva dana, ali zna se da je brod bio u lošem stanju. Potraga nije organizirana jer se radi o velikom prostoru. »To je veliko prostranstvo, a ne možemo ni tragati po indonezijskim vodama«, rekao je glasnogovornik. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Annette Bening rodila djevojčicu</p>
<p>LOS ANGELES, 11. travnja</p>
<p> - Američka glumica Annette Bening, supruga glumca i producenta Warrena Beattyja, rodila je četvrto dijete bračnog para, djevojčicu, rekla je njezina glasnogovornica u ponedjeljak. </p>
<p>Glasnogovornica Nancy Seltzer nije željela dati nikakve pojedinosti o djetetovu rođenju, osim da je riječ o djevojčici te da su »svi sretni i zadovoljni«.</p>
<p> Nije rečeno ime djeteta ni koliko teži ili gdje je i kada rođeno. </p>
<p> Hollywoodski par, koji se pojavio zajedno na prošlomjesečnoj svečanosti dodjele Oscara, ima već troje djece - Kathlyn rođenu 1992, Benjamina rođenoga 1994. i Isabel rođenu 1997. godine. Bening je ostala bez Oscara za najbolju glumicu, koji je pripao Hilary Swank u ovogodišnjoj utrci za najbolju glumicu, ali je dobila tu nagradu u nedjelju od Britanske akademije filmskih i televizijskih umjetnosti (BAFTA). </p>
<p> Beatty i Bening zajedno su glumili 1991. godine u gangsterskom filmu »Bugsy« i vjenčali se sljedeće godine. </p>
<p> Njihovo pojavljivanje na Oscarima prošlog mjeseca u visokom stupnju njezine trudnoće izazvalo je brojne šale tijekom večeri, s domaćinom Billyjem Crystalom, koji je u jednom trenutku rekao: »Nešto na čemu su zajedno radili moglo bi večeras imati premijeru.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Samohranim majkama prijeti ranija smrt </p>
<p>LONDON, 11. travnja</p>
<p> - Samohrane su majke 70 posto više izložene većem riziku za preranu smrt od onih koje žive s partnerom, pokazalo je novo istraživanje. Švedsko je istraživanje više od 90.000 samohranih majki i više od 622.000 drugih majki pokazalo da je najveći rizik od samoubojstva, nasilja i nasilja povezanog s alkoholizmom.</p>
<p> »Za samohrane je majke rizik za smrt gotovo 70 posto veći nego za majke koje žive s partnerom«, kazala je dr. Gunilla Ringback Wetoft iz švedskoga Državnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb u Stockholmu. Riziku za raniju smrt pridonose financijski, društveni i zdravstveni faktori.</p>
<p> Za samohrane je majke vjerojatnije da će raditi, i to dulje od udanih majki ili onih koje žive s partnerom.</p>
<p> »Iako puno radno vrijeme daje priliku za povećanje dohotka obitelji, povećavajući i sigurnost, ono može predstavljati i prevelik teret zbog napora kombiniranja posla i roditeljske uloge bez emotivne ili financijske potpore partnera«, kažu istraživači. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Etiopija: AIDS veći problem od gladi</p>
<p>ADIS ABEBA, 11. travnja</p>
<p> - Nedostatak hrane mogao bi ugroziti živote gotovo osam milijuna ljudi u Etiopiji, ali najmanje tri milijuna ljudi zaraženih virusom HIV-a očekuje sigurnu smrt u sljedećih osam godina, rekli su zdravstveni stručnjaci.</p>
<p>Prošle je godine bolestima povezanim s AIDS-om podleglo skoro 300.000 ljudi - više od 800 dnevno - a vjeruje se da još 3 milijuna osoba ima virus HIV, koji će s vremenom uzrokovati smrt zaraženih osoba. Te su brojke puno veće od smrtnosti povezane s nedostatkom hrane u zemljama Roga Afrike. Isto tako, AIDS ugrožava ekonomski najproduktivnji dio populacije.</p>
<p> »AIDS je za Etiopiju daleko veći problem nego glad«, rekao je jedan zdravstveni stručnjak za Reuters.</p>
<p> »Iznenađen sam reakcijom etiopske vlade i Zapada prema nedostatku hrane u usporedbi s reakcijom na krizu AIDS-a«, rekao je stručnjak. Najnovije izvješće o AIDS-u, objavljeno prošlog tjedna, pokazalo je da je virusom HIV-a u Etiopiji zaraženo gotovo 10 posto seksualno aktivne populacije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Kordić: Bučna manjina protiv Hrvatskih studija</p>
<p>Dr. Ivan Kordić, voditelj Hrvatskih studija: Na žalost, dosadašnja rasprava o Hrvatskim studijima na sveučilišnim tijelima pod vodstvom rektora Jerena bila je nekorektna, netransparentna, zakulisna / Poznato je da u Senatu sjede časni ljudi, pa mislim da na sebe neće natovariti sramotu ukidanja jedne vrijedne znanstveno-nastavne ustanove, što bi bilo ravno spaljivanju ljudi i knjiga na povijesnim lomačama</p>
<p>Privodi li se kraju odiseja Hrvatskih studija? Hoće li napokon uploviti u mirne vode akademske zajednice ili će zaglaviti između Scile i Haribde? Studiji koji su početkom 90-ih zasnovani na ideji paralelnog studija hrvatske kulture, s vremenom su se proširili u visoko učilište s osam studijskih grupa humanističkog smjera. Zbog srodnih studijskih programa (filozofija, psihologija, povijest, sociologija, novinarstvo) postali su svojevrsna konkurencija Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Osim profesionalnih došlo je i do ideoloških prijepora; najblaže rečeno »kolege« s Filozofskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti s jedne strane i Hrvatskih studija s druge strane, uzajamno su si predbacivali »desničarenje«, odnosno »ljevičarenje«. No sada, u ozračju opće demokratske i komunikacijske globalizacije, očigledno je sazrijelo vrijeme da se ideologija definitivno izbaci sa Sveučilišta i da se »palica« preda profesionalnosti i zakonitosti. Uoči sjednice Senata Sveučilišta na kojoj će se raspravljati o položaju Hrvatskih studija, razgovarali smo s njihovim voditeljem dr. Ivanom Kordićem. </p>
<p>• Što očekujete od rasprave o položaju i ulozi Hrvatskih studija unutar Sveučilišta u Zagrebu, koja će se održati na izvanrednoj sjednici Senata, u četvrtak, 13. travnja?</p>
<p>- Na žalost, dosadašnja rasprava na sveučilišnim tijelima pod vodstvom rektora Jerena bila je nekorektna, netransparentna, zakulisna. On je početkom ožujka imenovao povjerenstvo za Hrvatske studije, u koje je ušao Ante Čović, koji nakon razrješenja krajem 1995. novom voditelju Hrvatskih studija nije predao dokumentaciju, pa ni financijsku, koji stoji iza kampanje protiv Hrvatskih studija i koji je Trgovačkom sudu i Ustavnom sudu u svezi s ustrojavanjem Hrvatskih studija tužio (zajedno s Pavom Barišićem i Mislavom Ježićem) Ministarstvo, a oba suda su tužbu odbila. U povjerenstvo je imenovan i Vladimir Kolesarić, koji tvrdi da bi se Hrvatski studiji trebali ukinuti kao dubiozna tajkunska firma.</p>
<p>Nakon imenovanja povjerenstva zaredale su se sjednice sveučilišnih tijela, a na glavne nisu pozivani predstavnici Hrvatskih studija, što se kosi s akademskim običajima i sveučilišnom autonomijom. Tako su Hrvatskim studijima dostavljeni zaključci sa sjednice dvaju tijela, kojima se praktično zahtijeva postupno ukidanje sadašnjih Hrvatskih studija. Iako je na tribini, koju su organizirali studenti, rektor rekao da je rasprava na Senatu »o pravnom statusu Hrvatskih studija, a ne o ukidanju«, zaključci govore suprotno.</p>
<p>Zbog svega ovoga teško je reći što očekujem od rasprave. No, poznato je da u Senatu sjede časni ljudi, pa mislim da na sebe neće natovariti sramotu ukidanja jedne vrijedne znanstveno-nastavne ustanove, što bi bilo ravno spaljivanju ljudi i knjiga na povijesnim lomačama. A ako među njima bude malo hrabrijih, nije isključeno da pokrenu inicijativu za smjenu rektora, prije svega zbog toga što on i njih bez ikakva razloga dovodi u vrlo neugodnu situaciju. Osim toga, Senat ovdje i nije posljednja instanca odlučivanja, nego Upravno vijeće, uz mišljenje i Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu.</p>
<p>• Stručno vijeće Hrvatskih studija dobilo je još u lipnju 1999. suglasnost Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu da se Hrvatski studiji ustroje kao samostalna pravna osoba. Što je sada u tome sporno?</p>
<p>- Mislim da tu ništa nije sporno osim rektorova ponašanja, koji je kao ministar 1995. od tadašnjeg rektora Šunjića tražio pravnu osobnost za Hrvatske studije, koji su imali 350 studenata, a danas im je osporava, iako imaju 2000 studenata. Hrvatski studiji svoj prijedlog za pravnu osobnost uputili su nadležnim tijelima u svibnju prošle godine. No, rektor je stalno odgađao raspravu, a na sjednici u prosincu 1999. dao je donijeti zaključak da se prijedlog Hrvatskih studija o njihovom pretvaranju u samostalnu ustanovu uputi na raspravu nekim fakultetima. On ignorira činjenicu da se radi o studijima s odobrenjem odgovarajućih tijela, pa nema nikakve logike da se o njima očituju i fakulteti. Jer, s istim pravom bi se i Hrvatski studiji morali očitovati o njihovom ustroju i programima.</p>
<p>• Osporava li povjerenstvo za pripremu rasprave o položaju Hrvatskih studija, koje je imenovao rektor Branko Jeren, legalnost osnivanja Hrvatskih studija u cjelini ili samo pojedinih studijskih smjerova (povijest, psihologija, novinarstvo) zasnovanih 1996/97. i ima li za to legitimnih osnova? </p>
<p>- Da, često se osporava legalnost Hrvatskih studija. Na žalost, nelegalnosti je na početku bilo. Tadašnji ministar znanosti Branko Jeren nezakonito je odobrio upisne kvote prije nego što je usvojen nastavni program. A nije donesen ni akt o osnivanju, kojim bi kasnija natezanja bila onemogućena. Zbog toga je nastala dvogodišnja svađa oko Pravilnika Hrvatskih studija, koja je prekinuta krajem 1995., kad ga je Upravno vijeće usvojilo. Od tada su Hrvatski studiji u potpunosti legalizirani, do u tančine je poštivana procedura. Tako su oni danas vjerojatno najlegalnije ustrojena ustanova u Hrvatskoj na znanstveno-nastavnom, a i na financijskom području, što je nedavno potvrdila državna revizija.</p>
<p>• Protivnici zamjeraju Hrvatskim studijima paralelnost studijskih programa sa srodnim programima na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti, te ističu kako je to znanstveno i ekonomski neracionalno i još k tome presedan na jednom Sveučilištu. Mogu li Hrvatski studiji svojom organizacijom i koncepcijom, za koju često ističu da je suvremenija od njihove konkurencije na Filozofskom fakultetu, opravdati taj paralelizam?</p>
<p>- U svezi s ovim prešućuje se činjenica da na Sveučilištu postoje i drugi paralelni studiji (matematika, informatika...), što za Hrvatske studije vrijedi samo djelomice. Isto tako se prešućuje da na području gotovo svih društvenih i humanističkih znanosti monopol na poslijediplomske studije i na izbore u znanstveno-nastavna zvanja ima Filozofski fakultet u Zagrebu. Pa da čak nije bilo nikakvih komunističkih i marksističkih opterećenja, bilo bi nužno barem jedno konkurentsko duhovno središte. Toliko o »paralelizmu«.</p>
<p>• Nisu rijetki koji za sadašnje probleme Hrvatskih studija s pravnim statusom optužuju rektore zagrebačkog Sveučilišta - bivšeg Marijana Šunjića i sadašnjeg Branka Jerena. Koliko u tome ima istine?</p>
<p>- O početnim krivim koracima Hrvatskih studija nešto sam rekao. Oni su u potpunosti eliminirani nakon donošenja Pravilnika. Znam da je rektor Šunjić bio otvoren za inicijative vodstva Hrvatskih studija, što je rezultiralo njihovim razvojem. Problem je, međutim, u tome što rektor Jeren i njegov povjerenik Ante Čović ne priznaju ništa što je učinjeno od jeseni 1995. Oni bi htjeli sve vratiti na početak. Možda se ponašanje rektora Jerena može ilustrirati na slučaju voditelja. Meni je izišao mandat 1. srpnja 1999. Rektor je obvezan imenovati novog voditelja, uz pribavljeno mišljenje Stručnog vijeća Hrvatskih studija. On to nije učinio. Nekoliko puta sam mu to usmeno napomenuo, a onda i pismeno. Međutim, on uopće nije reagirao. Stoga je Stručno vijeće uputilo prijedlog kandidata za voditelja Hrvatskih studija. On ni na to nije reagirao. Teško je razumjeti takvo ponašanje. Slutim da će on na Senatu pokušati progurati navedene zaključke, uvesti prisilnu upravu, bez ikakvog utjecaja Stručnog vijeća Hrvatskih studija, što bi bilo protuzakonito i protiv sveučilišne autonomije.</p>
<p>• U čemu leži temelj Vašeg spora s prof. Antom Čovićem, jednim od utemeljitelja Hrvatskih studija, kojeg ste zamijenili na mjestu voditelja Hrvatskih studija 1995. i tko je zapravo smijenio Čovića?</p>
<p>- Tko mene poznaje, taj zna da ja ni s kim nisam u sporu. A problem je u tome što kolega Čović misli da mora biti u sporu sa svakim tko se s njim ne slaže. On je čovjek koji s istim žarom gradi i ruši ono što je sam sagradio, što je vjerojatno i vodilo do nesuglasica glede daljnjeg ustroja Hrvatskih studija i njegove smjene od strane rektora Šunjića.</p>
<p>• Je li inicijativa za »humanim ukidanjem« (da citiramo Lina Veljaka) Hrvatskih studija koja je potekla s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, »kolegijalni revanš« za sve one prednosti u financijama i većim upisnim kvotama, kojima je bivša vlast podarila novoutemeljene Hrvatske studije?</p>
<p>- Često se govori da su Hrvatski studiji bili HDZ-ovi i privilegirani. Da je tako, zar do sada ne bi bili riješeni svi njihovi problemi? A što se tiče ekstremnog ljevičarenja Line Veljaka i Vesne Pusić, to ovdje ne bih želio ni komentirati.</p>
<p>• Kako tu inicijativu pomiriti s gostovanjem izvjesnog broja redovnih profesora Filozofskog fakulteta kao predavača na Hrvatskim studijima?</p>
<p>- Hrvatski studiji su u dobrim odnosima s Filozofskim fakultetom. Problem je samo bučna manjina koja želi prikriti svoju nečistu komunističku prošlost. Oni još uvijek vode borbu protiv »klasnog neprijatelja«. Na žalost, rektor Jeren i kolega Čović ih podupiru i čine medvjeđu uslugu i Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijma i Sveučilištu i duhovnom ozračju u Hrvatskoj, a i sebi osobno.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Basna za životinje</p>
<p>Ben Jonson: »Volpone« / Preveo Nikica Petrak / ArTresor naklada / Zagreb, 1999., str. 367</p>
<p>Da neke knjige imaju svoju sudbinu na koju je ma kakvim naporima ljudske volje nemoguće utjecati, znaju svi oni koji su se ikada ikako neko vrijeme bavili knjigom. Dokaz tomu je i nedavno objavljivanje Jonsonova Volponea u prijevodu Nikice Petraka. Naime, Petrak je uzeo prevoditi Jonsona još 1975. za uprizorenje u Dramskom kazalištu »Gavella«. No, komad je izveden tek dvije godine kasnije, i to na trogirskom Gradskom trgu u okviru programa Splitskog ljeta i u režiji Božidara Violića. Volpone ipak nije kontinuirano zaživio na našim pozornicama i ponovno je pao u zaborav. Onda je 1997. Petrakov prijevod u arhivu »Gavelle« našla redateljica Nina Kleflin, pa se Volpone naposljetku našao na daskama za koje je prvotno bio i prevođen. Predstavu je vidio urednik Biblioteke Spone, Bojan Marotti, koji je potom predložio Nikici Petraku da prijevod priredi za objavljivanje u knjizi. I tako, nije svako zlo za zlo, jer se knjiga, eto, pojavila baš na kraju godine u kojoj je pjesnička i prevoditeljska zvijezda Nikice Petraka ne samo zasjala punim sjajem, nego su taj sjaj vidjeli i vrednovali i oni od kojih se to i očekuje.</p>
<p>Obrazlažući razloge za postavljanje Volponea 1977., Božidar Violić je rekao: »Jonsonov je tekst pun prodornog, lucidnog, razornog cinizma. To je komad koji razgolićuje jednu od najmračnijih ljudskih strana; to je tekst o novcu i grabežljivosti, o tome da je čovjek čovjeku vuk, o padu svih ljudskih i moralnih vrijednosti. Treba ga danas igrati jer sam uvjeren da govori vrlo direktno, vrlo oštro i pjesnički bogato o nekim temeljnim problemima našega života«. Kad danas čitamo Volponea čini se da se razlozi nisu nimalo promijenili, štoviše, brojniji su, dublji i aktualniji.</p>
<p>Ukratko: u Veneciji se Volpone (lisac) pretvara da je na smrt bolestan bogataš koji će svoje nasljedstvo ostaviti onome tko mu se bude najuvjerljivije dodvoravao i ulizivao te donosio najskuplje darove. Na njegov se mamac, kojim zapravo iz pozadine spretno upravlja njegov sluga Mosca (muha, ali i demon, vrag) zbog vlastite pohlepe ulove Voltore (lešinar), Corbaccio (gavran), Corvino (vrana), Sir Politic Radbi-Kadbi, engleski vitez i njegova žena, fina gospa Radbi-Kadbi. Njihove ih crte karaktera, prema kojima su i dobili imena, naposljetku odvedu u propast. I to je, zapravo, jedini optimistični dio te komedije o crnim stranama ljudskoga bića i društvu koje ih prihvaća. U vrijeme (1606) kad je Volpone bio napisan takva se izopačenost ljudi i društva tek naslućivala, a nama se danas čini posve »normalnom« i svakodnevnom. Jonson, kao zagovaratelj antičke tradicije, zrcalit će ono što vidi oko sebe. Naime, u jednoj svojoj komediji (Every Man Out of His Humor) on citira definiciju koju je renesansa pripisala Ciceronu - da je komedija imitacija života. Uvjerljivost njegovih likova zasniva se na njegovu daru promatranja ljudi i zapažanja karakternih osobina. Stoga mu likovi nisu samo smiješna čeljad u smiješnoj intrigi, nego tipovi karaktera i ponašanja. Ipak, nije to tako jednoslojno, pa će Violić primjerice reći: ».... ne možemo reći da je Volpone lisica koja simbolizira čovjeka s takvim karakterom. Skoro bi se prije moglo reći obratno: kad bi kojim slučajem životinje imale literaturu, onda bi Volpone bio basna za životinje.« Ali to što se Jonson držao grčkih pravila komedija i što je basnu izvrnuo u anti-basnu, nije nimalo osiromašilo njegov komad u kojem je došla do izražaja njegova darovitost za živahni dijalog, oštru karakterizaciju likova, kontrolirati zaplet, virtuoz nost jezika, jetkost i cinizam u usputnom komentiranju društvenih običaja. </p>
<p>Jonson pokazuje kako karakter dominira ličnošću, do te mjere da je vodi u propast. Pa čak i kad je lik žrtva, čini se da upravo zbog te određene crte značaja, bilo da je to slabost, naivnost, glupost, žrtvovanje kao da je dobrovoljno i neizbježno. Kao da time Jonson poručuje kako ni žrtve nisu posve nedužne - svi smo mi robovi svojih slabosti i mraka (ili nesposobnosti da se odupremo zlu koje vlada).</p>
<p>Ben Jonson je sigurno i iz vlastita iskustva znao štošta o tome kako čovjek može biti slab kad ga vode nekontrolirane strasti, tamni porivi, svjesne i nesvjesne žudnje. U svom je burnom životu (1572-1637) iskusio i uzlete i duboke padove, od zidarskog šegrta u mladosti, preko vojnika, glumca, ubojice, pa do miljenika kralja Jakova i ponovnog pada u nemilost. Njegove komedije Volpone i Alkemičar bile su u ono vrijeme među najpopularnijima i najizvođenijima. Pa iako je napisao remek-djela, njegov ga je kolega i prijatelj, Shakespeare (koji je i igrao u nekim Jonsonovim komadima) poslije zasjenio. U sjajnom uvodnom eseju »Blistavi govor zla«, Nikica Petrak će zaključiti: »Za Shakespearea nam se kadšto čini kako ga je njegovo vlastito vrijeme samo posudilo: iz neke vječnosti prije sebe, otišao je u vječno poslije sebe, načinjen od tvari od koje su i snovi. Za Jonsona, pak, posve pouzdano znamo kako je punokrvni sudionik svog vremena: veliki, nemilosrdni realist, ali gle, njega je upravo ta savršena priljubljenost uz vlastito doba nagnala da propjeva.«</p>
<p>I propjevao je u tzv. blank verseu, jampskom pentametru, koji ne »leži« hrvatskom jeziku, a s kojim se Nikica Petrak odlično »nosio«, pozivajući se katkad vrlo mudro i na Držića i na dalmatinsku književnu tradiciju, osobito stoga što je već i zbog svoje prošlosti po naravi pa i jeziku bliska Mlecima. Stvar je lako provjeriti jer je Volpone, kao i druge knjige Biblioteke Spone (Sturlusonova Edda, Cavalcantijeve Rime, Pjesni Marie de France) tiskana dvojezično. K tome, Petrak je svoj prijevod popratio iscrpnim bilješkama, što tumačeći narav i običaje vremena, što neke detalje svoga prijevoda. Sve u svemu, moglo bi za kraj reći ono što je i Ben Jonson sam govorio nudeći svoje tekstove: »Ovo je moj komad, to je dobar komad, a ako to ne razumijete, to je vaš problem!«</p>
<p>Jadranka Pintarić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Komu su prodana zagrebačka kina?</p>
<p>Nismo uspjeli saznati tko su kupci 51 posto dionica zagrebačkih Kinematografa/ Na koju god stranu krenuli i bilo komu se obratili - nailazili smo na zid šutnje</p>
<p>ZAGREB, 11.travnja</p>
<p> - Misterija hrvatskih privatizacija nastavlja se u velikom stilu i dalje u neobjašnjivim tajnovitim okolnostima. Tako se nizu »problematičnih«, još uvijek nerazriješenih prodaja pridružila još jedna, također vezana za međunarodni biznis. Službena vijest informira javnost o prodaji 51 posto temeljnoga kapitala Kinematografa d.d., koju je Hrvatska poštanska banka prodala podružnici londonske tvrtke Regent Pacific Group za 6.226.957 njemačkih maraka.</p>
<p> S obzirom na to da podružnica spomenute navodno ugledne londonske tvrtke za Rusiju i Istočnu Europu (Regent Russian and Eastern European Real Estate Fund) ima sjedište na Kajmanskim otocima, a sve je obavijeno brzopotezno i »bez javnih svjedoka«, opravdano je posumnjati u namjere i ciljeve ovog »misterioznog deala«. </p>
<p>Najbolje riješenje bilo bi, valjda, pozvati u istom stilu i bez svjedoka, tajnovitog i imaginarnog Jamesa Bonda kako bi u svom dobropoznatom agresivnom stilu engleskog gentlemena (on je ipak stručnjak za špijunske afere u kojima su obično umiješani ruski interesi, engleske obavještajne službe i egzotični otočki štimung)?</p>
<p>Možda vam izgleda luckasto i neozbiljno, ali upravo takva je i cijela mistarija oko Kinematografa, jer surova činjenica jest da se 51 posto dionica uglednog i profitabilnog hrvatskog poduzeća lakše, brže i neopterećenije prodalo (nepoznatim) strancima nego što se sada može o toj istoj prodaji dobiti konkretnih podataka.</p>
<p>Jer, na koju god stranu krenuli i bilo komu se obratili, nailazili smo na zid šutnje, rezerviranih neodređenih odgovora te hladnih prebacivanja informacija na »glasnogovornike« čije obavijesti nisu primjerene veličini i odgovornosti učinjene transakcije. </p>
<p>Čini se da je ovakvom obliku »velikog« biznisa na naš lokalni način ponovno zaboravljen, zapostavljen mali čovjek, potrošač tih istih Kinematografa, premda upravo o njemu ovisi budućnost i profitabilnost kino-prodaje, ulaznica, dakle i profita. Jer bez gledalaca u kino dvoranama nema ni poslovnog dobitka, bez obzira na razvikanost inozemnih kupaca i njihov navodni ugled, o kojem ćemo još čuti (nadajmo se podrobnije) informacije. </p>
<p>Također su preskočeni ili zaboravljeni u inforiranju mali dioničari, među njima primjerice Vesna Sekalec, jedini privatni suvlasnik Kinematografa s malim, ali očigledno profitabilnim brojem dionica koje ne želi prodati, premda, kako sama priznaje, nailazi na zid šutnje i ignoriranja, na osnovi čega ima dojam kako bi je se »veliki« željeli najradije riješiti. </p>
<p>Pristojno bi bilo informirati zainteresiranu kino publiku, bivše, sadašnje i buduće gledaoce te male dioničare o transakcijama koje su se dogodile i planovima koji vezani uz tu prodaju slijede u budućnosti.</p>
<p> A upravo to nisu učinili ili čine stereotipnim šturim obavijestima preko glasnogovornika svi akteri ove prodaje: Kinematografi, Poštanska banka kao prodavač i novi vlasnici, koji se nisu udostojili pružiti šire i informativnije, preglednije podatke.</p>
<p> Ne začuđuje stoga burne reakcije Zagrepčana, koji su još jednom iznenađeni i zaprepašteni ovim najnovijim »otočkim biznisom«, očito popularnim u našim krajevima, gdje su česte brzopotezne, tajnovite prodaje i dealovi s tvtkama kojima su baze na otocima ( Djevičanski, Kajmanski, možda jednog dana Brijunski?).</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dugačko, dosadno i zeleno</p>
<p>Film »Zelena milja« Franka Darabonta sa 189 minuta trajanja ne može »spasiti« od dosade ni ugled pisca Stephena Kinga, niti popularnost glumca Toma Hanksa</p>
<p>Prije šest godina redatelj Frank Darabont oduševio je cijeli filmski svijet svojim izvanrednim prvim filmom »Iskupljenje u Shawshanku«, mudrim, sjajno osmišljenim filmom nepredvidljivih obrata i velike zaigranosti literaturom Stephena Kinga, čijom se kratkom pričom poslužio kao polaznim motivom prvo za kratki, a zatim i za igrani film. Literarni predlošci Stephena Kinga često su korišteni za filmove, nekad s više nekad s manje uspjeha, no uz već spomenut Darabontov film »Iskupljenje u Shawshanku« najboljim kingovskim filmovima smatraju se odličan »Stand by Me« Roba Reinera (1986.) , provokativan »The Dead Zone« Davida Cronenberga (1983.) i zastrašujući »Carrie« Briana De Palme (1976.).</p>
<p> Na žalost »Zelena milja« nije uspjela postići jezovitu uvjerljivost, niti intrigantnu originalnost slavnih prethodnika, premda je Darabont i za svoj drugi film, ponovno, posegnuo za zatvorskim motivom u radnji i literaturom tiražnog Stepeha Kinga, ali ovoj put upustio se u težak zadatak adaptacije njegova istoimenog romana. Napravio je predugačak film (189 minuta), neku vrst mješavine žanrova fantazije i trilera u kojem niti jedan lik nije do kraja definiran i opravdan, sve je konfuzno i dječji razigrano, naivno i doslovno, a s jednim jedinim ciljem, afirmiranja lika i djela glavnog glumca Toma Hanksa koji je poprilično linearan i usporen u samozadovoljstvu vlastite pojave. </p>
<p> Priča je u filmu prikazana u flash backovima, u središtu radnje je Paul Edgecomb (koji je i narator priče o vlastitom životu), umirovljeni šef dijela zatvora (Tom Hanks) u kojem se nalaze osuđenici na smrt, a koji se zove »Zelena milja« po boji linoleuma na podu kojim moraju proći zatvorenici osuđeni na smrt. Radnja se događa sredinom tridesetih, u vrijeme depresije, a glavni akteri drame su četvorica čuvara i četiri osuđenika na smrt koji predstavljaju tipičnu američku mješavinu svega i svačega: naivnosti i zloće, agresije i stidljivosti, ljepote i grozote, čak i humanosti i dobrote...!?</p>
<p> Jedan od njih četvorice je Indijanac, »predstavnik« starosjedilaca Amerike, drugi je »Cajun«, a treći već »evidentirani«, divlji, nekontrolirani, mladi psihopat, a prava dramska radnja započinje dolaskom četvrtog osuđenika na smrt, ogromnog Crnca dobroćudnih namjera i vanzemaljskih moći (Michael Clarke Duncan) koji u jednom trenutku priznaje svoje tajnovite sposobnosti usmjerene za dobrobit i sreću okoline. No, uz veličanstvene sposobnosti koje posjeduje, ovaj lik je banalna kingovska stereotipija duhovnog supermana koji pomaže u borbi protiv zla, bolesti i uopće ružnih postupaka i pojava, tako što se služi iscijeliteljskim sposobnostima, a da bi sve bilo efektnije i groznije on zlo ili bolest iz ljudi isisava preko samoga sebe »bljujući muhe ili raznolike crne insekte«, što bi se doimalo poprilično smiješnim (idealno za animirani film), kada ne bi bilo odvratno. </p>
<p>Najveći »problem« je u pretjerivanju Kingom i njegovim nerijetko otkačenim zamislima koje kratkoročno funkcioniraju provocirajući strpljenje gledalaca. Uz mračnu atmosferu zatvora koja je depresivna sama po sebi, King (i Darabont ili obrnuto) potencira mračnjaštvo u ljudima koje se razvija i buja bez obzira na okolnosti i uvjete u kojima nastaju, a također i neovisno na kojoj strani zakona se nalazili. I premda je sve to logično i spretno upakirano u tipično američke moralne i dramaturške forme, ipak je sasvim nepotrebno »potrošiti« više od tri sata da bi spoznali ili saznali, ili tek vidjeli nešto što i sami znate iz mnogo boljih primjera i uvjerljivijih sudbinskih zapleta.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Protagonisti slobode</p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti / Autorica intrigantne izložbe »Outsideri 2« Nada Vrkljan Križić održala predavanje »Poetika outsidera«</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - O fenomenu outsiderske umjetnosti, čiji protagonisti neopterećeni bilo kakvim društvenim i likovnim konvencijama, već čitavo stoljeće žestoko potresaju zaštićen i ugodno ukotvljen umjetnički establishment, Nada Vrkljan Križić održala je u utorak predavanje »Poetika outsidera« u Muzeju suvremene umjetnosti. Bila je to prilika ne samo da zainteresirani doznaju zanimljive povijesne podatke o radovima »outsidera«, već i da uživo upoznaju neke od hrvatskih umjetnika što izlažu na izložbi »Outsideri 2«.</p>
<p> Samouki su stvaraoci raznih likovnih poetika, kako je pojasnila dr. Vrkljan Križić, snažno utjecali na umjetnost 20. stoljeća. Carinik Rousseau oduševio je Picassa i Kandinskog, crteži spiritističkih medija svojim su »automatizmima« nadahnuli nadrealiste, Max Ernst i Paul Klee nisu skrivali svoj dug sponatnoj (automatskoj) umjetnosti duševnih bolesnika koju su otkrili u zbirkama psihijatrijskih klinika dr. Morgenthalera u Waldauu ili dr. Hansa Prinzhorna u sklopu Heidelberškog univerziteta. Štoviše, Jean Dubuffet, potresen kreacijama tzv. sirove umjetnosti ljudi što su stvarali u potpunoj anonimnosti, stvorit će u Lausannei nukleus najznačajnije europske zbirke art bruta »Compagnie de l'art brut«.</p>
<p> Nakon toga će Victor Musgrave, 1981. u Londonu, osnovati zbirku »Outsider Archive« s ciljem uspostavljanja trajnoga »Muzeja marginalne umjetnosti« sličan onomu u Lausannei. Termin »outsider art« koji Musgrave 1972. uvodi u englesko govorno područje prvobitno je bio zamišljen kao točni engleski ekvivalent za Dubuffetov pojam art brut i danas je opće prihvaćen pojam kojim se označava spontano i inovativno stvaralaštvo likovno neškolovanih ljudi što stvaraju izvan profesionalnih umjetničkih krugova, kazala je Vrkljan Križić. Od sedamdesetih, a napose ranih osamdesetih pojam »outsider art« postat će opće prihvaćen u Europi i Americi.</p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, naglasila je Nada Vrkljan Križić, još je 1987. prikazao djela iz londonskog »Outsider Archivea«. Istraživanjima na vlastitom terenu, »otkriveni« su i javnosti predstavljeni iznimni likovni stvaroci Drago Jurak i Karlo Sirovy. Praćenje trešnjevačke grupe likovnih stvaralaca (ali i drugih hrvatskih umjetnika »s ruba«) od sredine devedesetih, pak, razultiralo je 1998. prvom skupnom izložbom outsidera u MSU, što se ove godine i nastavlja izložbom »Outsideri 2«.</p>
<p>Bilo da rade »umjetnost bez predumišljaja« poput Romana Mičude, bilo da »kroz slike gledaju svijet na svoj način«, poput Tončija Adulmara, ti umjetnici potvrđuju Dubuffetovu misao da se »prava umjetnost uvijek pojavljuje tamo gdje je ne očekujemo, u prostorima slobode i nesputane invencije«. Drugi, poput Božidara Štefa Goluba, Igora Lasića ili Krešimira Krapeca, u svom stvaranju nalaze bijeg od stvarnosti ili istražuju »podneblja podsvjesnoga«. Margareta Vidmar-Matić i Vinko Maričević, pak, bilježit će »znakove svog vremena«, a Gojislav Kalapač-Goja svoju će umjetnost označiti kao »dio opažanja koji nije u funkciji svjesnoga«. Takvo je i nadahnuto stvaralaštvo Dubravka Sertića i Simona Petkovića te zagonetnog Zvonka Bratića, ističe dr. Vrkljan Križić. Ne manje intrignatna su djela Krešimira Hlupa, Ljiljane Arar, Davorke Zdjelar, Melite Kraus, Nenada Burcara, Nina Vranekovića i Drage Trumbetaša.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kreću Dani hrvatske glazbe</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Nakon stanke od četiri godine danas, u srijedu, kreće ponovno manifestacija Dani hrvatske glazbe, koju bienalno, u smjeni sa Zagrebačkim bienalom suvremene glazbe, priređuje strukovno Društvo hrvatskih skladatelja. Iako je manifestacija prije dvije godine izostala, HDS ju dalje pokreće sa željom da usmjeri pažnju glazbene i šire kulturne javnosti na značenje i dosege hrvatskoga glazbenog stvaralaštva, posljednjih godina sve bogatijeg novim i vrijednim djelima. </p>
<p>Dovoljno je napomenuti da je samo u protekloj kalendarskoj godini održano više od šezdeset prvih izvedaba novih hrvatskih djela skladbi svih žanrova, od opere i simfonije do solistički djela i jazza.</p>
<p>Ovogodišnji Dani hrvatske glazbe bilježe tri značajna jubileja. Prvi je, večeras u srijedu, koncertom u Hrvatskome glazbenom zavodu posvećen 100. obljetnici rođenja skladatelja i pedagoga Zlatka Grgoševića, čije je glazbeno stvaralaštvo nepravedno zapostavljeno, pa se ovom priredbom ukazuje na neke od njegovih najznačajnijih opusa, prije svega na zborski narodni obred »Oko ložnjačkoga venca« iz 1928. godine.</p>
<p> Mlađi suvremenik Jakova Gotovca, Zlatko Grgošević je stvarao u duhu suvremenijeg nacionalnog smjera i u razdoblju dvadesetih i tridesetih godina bio je nezaobilazna ličnost prije svega zagrebačkoga glazbenog života. Pamtimo ga kao sjajnog pedagoga u disciplinama solfeggia i harmonije i kao britkog kritičara i teoretičara.</p>
<p>Druga večer, ovaj put iznimno u Muzeju Mimara, obilježava 75. godišnjice života skladatelja i umjetnika na violi Miroslava Miletića, koji i danas, u punoj stvaralačkoj snazi, svom opsežnom i raznovrsnom skladateljskom opusu dodaje nova djela. Izvođen posvuda u domovini, Miletić se ubraja u najviše izvođene hrvatske skladatelje i u inozemstvu, ne samo na programima gudačkog kvarteta Pro arte što ga je osnovao još daleke 1958. godine i koji i danas još vodi.</p>
<p> Istu večer bit će predstavljena još tri hrvatska skladatelja, od toga dvojica s praizvedbama: A. Igrec sa skladbom »Pjesan ljuvena« i R.. Bruči s »Elegijom istrianom«, uz gudački kvartet S. Bradića.</p>
<p>Treća večer, u petak, vraća se u HGZ s više nego zanimljivim programom sa čak četiri praizvedbe mladih hrvatskih skladatelja S. Stojanović, F. Djurovića, V. Nježića i D. Bukvića, uz Dance Macabre K. Seletkovića. Program te večeri izvodi Simfonijski i komorni puhački orkestar HV.</p>
<p> Subota u jutro odvest će nas u Baziliku Srca Isusova gdje će na orguljama biti izvedene još tri praizvedbe, S. Lazarina, S. Drakulić i J. Magdića, uz skladbe A. Markovića, M. Ružđaka, E. Cossetta i A. Klobučara. A subota u večer u HGZ-u posvećena je 75. obljetnici života jedne od legendi suvremene hrvatske glazbe i uopće glazbenog života, skladatelju, dirigentu i kontrabasistu Miljenku Prohaski. Program večeri, koji izvode istaknuti solisti i ansambli uz nastupe i samog slavljenika, nosi naslov »Život s intimom«; radi se o najpoznatijoj njegovoj skladbi, izvođenoj diljem svijeta u mnogobrojnim obradama.</p>
<p>I napomenimo da će prije otvorenja, večeras u 19.30 u HGZ biti otvorena prigodna izložba, posvećena jubilejima 23. dana hrvatske glazbe, i da će biti predstavljeno novo izdanje dviju skladbi Zlatka Grgoševića.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Mesić - Osim: susret s porukom?</p>
<p>Predsjednik Mesić primio nogometnog trenera Ivicu Osima! Intrigantna je vijest uzburkala ne samo nogometne duhove, na atraktivnosti te vijesti nikli su i razni zaključci, odgovori i reakcije.</p>
<p>Zašto je predsjednik države primio jednog nogometnog trenera i što bi to moglo značiti? Pitanje posve na mjestu, jer svaki politički i ini analitičar zna da potezi predsjednika države nose poruke. Kakva može biti poruka nakon dolaska Ivice Osima?</p>
<p>Neki su je odmah protumačili. Primjerice, izbornik Blažević je Osimov dolazak Mesiću shvatio i kao pripremu terena za njegovo smjenjivanje. Je li Blažević u pravu?</p>
<p>I jest i nije! Kako saznajemo, Ivica Osim je kod predsjednika Mesića došao nenadano, bio je to neformalni, neslužbeni posjet. Iako je ta činjenica provjerena, objavljivanje vijesti - predsjednik primio trenera - morala je uzburkati našu, ne samo sportsku, javnost, i osobe uključene u raspodjelu nogometnih dužnosti. Ništa čudno. </p>
<p>Razlog je vrlo jednostavan. Već smo, naime, bili svjedoci sličnih kadrovskih rješenja iniciranih iz samog državnog vrha. Zašto bismo vjerovali da je sad drukčije?</p>
<p>Navikli smo se, priznajmo, u svakom potezu čelnika države - pa i općine, ovisi samo o razinama odlučivanja - tražiti najavu buduće kadrovske križaljke. Ne treba se stoga čuditi što su mnogi tako protumačili susret Mesića i Osima.</p>
<p>Uostalom, koga je briga je li susret bio služben ili neslužben, najavljen ili nenajavljen. Bitno je tko s kime i protiv koga...</p>
<p>Tako su nas navikli i naučili, a čovjek se najteže odriče nauka i navika. Naposljetku, priznajemo, ni mi još ne možemo protumačiti poruku susreta Osima i Mesića.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Talaja protiv Stevenson, Lučić izgubila</p>
<p>MELIA ISLAND, 11. travnja</p>
<p> - Hrvatska tenisačica Silvija Talaja pobijedila je u 1. kolu WTA turnira u američkom gradu Amelia Islandu Amerikanku Lindu Wild sa 6-3, 6-1. U 2. kolu će naša najbolja tenisačica igrati s mladom američkom nadom Alexandrom Stevenson, koja je svladala Bugarku Nolu. Stevenson (18) lani je postala prva igračica u povijesti koja je iz kvalifikacija dospjela do polufinala Wimbledona.</p>
<p>Naša druga tenisačica, Mirjana Lučić, poražena je već u prvom nastupu - svladala ju je Anna Kremer iz Luksemburga sa 6-1, 6-3. </p>
<p> l Rezultati 1. kola: Grande - Frazier (9) 6-2, 6-7 (1), 7-6 (5), Sugiyama (11) - Spirlea 6-3, 5-7, 6-3, Lihovceva (12) - Kruger 7-6 (7), 6-2, Rubin (15) - Drake 7-5, 6-3, Singian - Osterloh 6-1, 6-3, Stevenson - Nola 6-2, 6-3, Schnyder - Petrova 7-5, 4-6, 6-2, Dementijeva - Parkinson 6-1, 6-4, Dokic - Židkova 6-4, 6-3, Leon Garcia - Nejedly 6-1, 6-4, Serna - Glass 7-5, 6-1, Jeyaseelan - Mag. Malejeva 6-4, 6-2, Suarez - Obziler 6-1, 6-1. (Reuter/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dio navijača i rotvajlerom prijetio nogometašima Dinama za vrijeme treninga</p>
<p>Za poslijepodnevnog treninga u ponedjeljak, skupina navijača posjetila je trening nogometaša Dinama / Uz vrijeđanje, malo je nedostajalo da započne i fizički obračun / Uz to, navijači su uplašenim igračima prijetili i golemim psom rotvajlerom / Izostanak osiguranja u ovakvoj situaciji veliki je minus maksimirske administracije...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dinamovi nogometaši i sportski direktor kluba Velimir Zajec, zajedno sa stručnim vodstvom, održali su zajednički sastanak na temu aktualne klupske problematike. Sastanak je trajao sat i pol, a zaključci zasad ostaju tajna.</p>
<p>- Bio je to konstruktivan razgovor i mislim da ćemo svi skupa vrlo brzo biti na istom »brodu«. Možda već od danas. Razgovarali smo o svemu, a zajednički stav je da zasad s time ne idemo u javnost, napomenuo je Zajec.</p>
<p>Sastanak je održan na inicijativu igrača koji su, osim Zajeca, pozvali i novog predsjednika Mirka Barišića. Zajec se pojavio, Barišić nije... Inače, moratorij traje barem do srijede.</p>
<p>No, maksimirski ponedjeljak bio je vrlo buran, ne samo zbog spomenutog sastanka. Naime, posljednji trening Dinamovih nogometaša mogli bismo opisati pod radnim naslovom »doggy-style«, ili »pseći način«. Zaista je vulgarno ozračje bilo na treningu Dinamovih nogometaša u ponedjeljak...</p>
<p>Naime, trening je u ponedjeljak poslijepodne posjetilo 12 temperamentnih mladića koji su žestoko vrijeđali maksimirske nogometaše. Sve osim - Roberta Prosinečkog.</p>
<p>Razlog njihova nezadovoljstva je činjenica da su Dinamovi igrači najavili štrajk ukoliko klub u potpunosti ne ispuni svoje financijske obaveze prema njima.</p>
<p>Posebnu pozornost mamio je mladić s rotvajlerom, koji se sa svojim psom bez ikakvih problema (!?) ugurao na trening. Veličina i izgled spomenutog rotvajlera izazvala je strahopoštovanje. Osim toga, čitav je prizor upotpunila i zvučna kulisa s »felerom«:</p>
<p>- Pustit ćemo pasa!</p>
<p>Sama pojava rotvajlera na treningu Dinamovih nogometaša izaziva veliki upitnik. Gdje je bilo osiguranje?! Što bi bilo da se pas oteo i zatrčao među igrače (kako bi, naposljetku, prepoznao Prosinečkog i »poštedio« ga)? Vjerojatno bi se Jeličiću, Mumleku i Mujčinu na popisu ozlijeđenih igrača pridodalo još koje ime.</p>
<p>Izostanak osiguranja u ovakvoj situaciji veliki je propust maksimirske administracije. Istina, dečki su se na tribinama izvikali i sve se zaustavilo na verbalnom vrijeđanju i prijetnjama. No, kako nam je jedan od njih napomenuo, moglo je biti svašta:</p>
<p> - Bio je ovdje jedan dečko iz Dugava. On je ovaj put, srećom, bio miran, ali inače nije takav. Da je on krenuo...</p>
<p>Potom je naglasio srž cijelog problema:</p>
<p>- Nisu u pitanju samo promjena imena kluba i promjena vodstva. Treba mijenjati mentalitet! Svim igračima, pogotovo onim mlađima, potrebno je usaditi ljubav prema ovom klubu.</p>
<p>Ovakvu politiku bi vjerojatno svatko odmah potpisao. No, dojma smo da je pogrešan način na koji su ovi dečki prezentirali svoja stajališta. Vrijeđanjem i posezanjem za terminologijom (primjerice, »Ladiću, dođi u Zapruđe, j... ćemo ti majku«) samo dodatno produbljuju cijeli problem. No, s druge strane, shvatljivo je da i igrači, najavljujući štrajk, izazivaju revolt (dijela) navijača. Srž problema zapravo je dotaknuo jedan od najžešćih, onaj s rotvajlerom. Nakon bučnog vrijeđanja naglo se smirio i biranim riječima obratio Đuri Prosinečkom, Robertovom ocu:</p>
<p>- Kaj je lijepo da se mi ovako deremo, kaj je lijepo da oni štrajkaju!?</p>
<p>»Porciju« uvreda zaradio je i glasnogovornik Ivan Rotim (»Što je Rotime, što gledaš, prepoznao sam te, živio si na Ravnicama pet godina, ubit ću te, majku ti...«). Rotim, inače, daje sve od sebe kako bi bio što bolja spona između kluba i novinara, savjesno obavlja svoj posao i namjere su mu plemenite.</p>
<p>Konfuziju skupine temperamentnih mladića potvrđuju i uvrede upućene liječniku, dr. Župančiću, a neki od njih sličnu su retoriku prezentirali i fizioterapeutu Bojanu Radanoviću, zamijenivši ga sa Zlatkom Canjugom zbog slične frizure. Bilo je i kraćeg obrušavnja na neke novinare. Vidjevši papir i olovku u ruci, prijeteći su se obratili riječima »kaj ste od njih došli tražiti autogram«!?</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibalia se iz nužde okrenula svojim igračima i - pogodila</p>
<p>NK Cibalia najbolje rezultate ostvaruje uz pomoć vlastitog kadra. Čelništvo kluba to će danas s ponosom isticati, ali - kojeg li paradoksa - svome se kadru Cibalia okrenula iz nužde / U blagajni je prošlog ljeta ponestalo novca, pa su se u klubu prisjetili da u svome dvorištu imaju jednako kvalitetne, ako ne i bolje, igrače. I pogodili! / »Pokazalo se da smo ispravno postupili, spoj mladosti i iskustva donio je odlične rezultate. Na iznenađenje mnogih, pa i nas samih«, kaže Franjo Petrović, predsjednik UO Cibalije</p>
<p>VINKOVCI, 11. travnja</p>
<p> - Vinkovački nogometni prvoligaš Cibalia lani je obilježio 80. godišnjicu postojanja. Riječ je, dakle, o klubu bogate tradicije koji je i na prostorima bivše države imao dobar rejting. Danas, Cibalia je stabilan član prve HNL u kojoj je u posljednje dvije sezone - nakon uvodnih, poslijeratnih godina u kojima je klub djelovao u frustrirajuće lošim uvjetima - postigla dobre rezultate. Prošlosezonski nogometni kup otišao je u Osijek zahvaljujući - procijenila je to hrvatska sportska javnost - velikoj sudačkoj nepravdi, a ove se sezone Cibalia bori za četvrtu poziciju na ljestvici. Put u kupu je najvjerojatnije završila u polufinalu, protiv Dinama. Uz sve to, iz svoje škole nogometa »Mravunac-Fegeli« vinkovački prvoligaš na hrvatsku nogometnu scenu svake godine plasira nekoliko velikih talenata.</p>
<p>- Slavonsko područje nepresušan je izvor talentiranih nogometaša. Niz igrača iz ovog dijela Hrvatske, a tu mislim na osječko-vinkovački bazen, igraju u najjačim ligama Europe, ističe Franjo Petrović, predsjednik UO Cibalije.</p>
<p>Talenata je, dakle, bilo oduvijek. Ali ne i rezultata. Znakovito je da Cibalia najbolje rezultate ostvaruje uz pomoć vlastitog kadra. Čelništvo kluba to će danas s ponosom isticati, ali - kojeg li paradoksa - svome se kadru Cibalia okrenula iz nužde. U blagajni je prošlog ljeta ponestalo novca za obnavljanje suradnje s, primjerice, Ibrahimovićem i Jurčecom, čiji su ugovori koštali 80.000 maraka po sezoni, pa su se u klubu silom prilika prisjetili da u svome dvorištu imaju jednako kvalitetne, ako ne i bolje, igrače. Veliko je pitanje što bi se dogodilo da je Jurčec ostao u klubu. Bi li, primjerice, mladi Ivan Bošnjak, trenutačno najskuplji vinkovački eksponat, dobio dovoljno prostora?</p>
<p>- Nismo mogli platiti nekim igračima pa smo se okrenuli svojim mladim nogometašima. Na taj smo način od jednog ugovora napravili četiri. Treba, naime, znati da se vrijednosti ugovora ove sezone u Cibaliji kreću od 15.000 do 25.000 maraka, a i njihova je realizacija dovedena u pitanje. Pokazalo se da smo ispravno postupili, spoj mladosti i iskustva donio je odlične rezultate. Na iznenađenje mnogih, pa i nas samih, priznaje Petrović.</p>
<p>Novac je glavni problem većine hrvatskih klubova, sporta uopće. Prije nekoliko godina Cibalia je uvela model financiranja preko sponzorskih ugovora. Pojednostavljeno, svatko tko želi sjediti u Upravnom odboru mora potpisati i ispuniti ugovor vrijedan 50.000 maraka. Zauzvrat, potpisniku ugovora osigurava se prostor za reklamu na stadionu, dvije godišnje ulaznice i prigoda da mu se ime ponekad nađe u novinama, ili da likom dobije nekoliko sekundi u dnevniku lokalne televizije. I ništa više...</p>
<p>- Prošle sezone, nastavlja Petrović, imali smo 20 potpisanih ugovora, znači milijun maraka prihoda. Ove sezone taj je učinak nešto poboljšan, ali ćemo ipak pokušati promijeniti ovaj model, koji je zapravo zamišljen kao tranzicijsko rješenje. Danas Cibalia ipak ima specifičnu težinu, rejting, na njezine utakmice dolazi potencijalni poslovni partneri iz Španjolske, Belgije, Italije i Njemačke, tako da u budućnosti, i to vrlo bliskoj, uvodimo sustav ulaganja u klub. Nešto slično dioničkom društvu, s tim da bi grad Vinkovci bio vlasnik kontrolnog paketa - 20 posto - i bez njega se ni o čemu ne može odlučivati. Ostali bi dioničari povrat uloženog novca ostvarili u slučaju transferiranja nogometaša u inozemstvo. Na taj način svima bi bilo u interesu da se u Cibaliji dobro radi, da se razvija škola nogometa...</p>
<p>Prvi kontakti su uspostavljeni, a već početkom sljedeće sezone mogla bi zaživjeti suradnja s Enzom Scifom, proslavljenim bivšim belgijskim reprezentativcem koji u ljeto preuzima veći dio vlasničkog udjela u tamošnjem prvoligašu Charleroiju. Taj klub bio bi prvi Cibalijin inozemni partner, a model suradnje još uvijek nije do kraja definiran. Uglavnom, zanimanje stranih ulagača postoji, pa se čini da su ona najteža razdoblja za Cibaliju ipak prošlost. Inače, po budžetu, vinkovački je klub najsiromašniji u I. ligi, s godišnjim proračunom od 1,2 milijuna maraka.</p>
<p>- Za osnovne nam potrebe treba oko 1,5 milijuna maraka. To nam treba za normalno funkcioniranje kluba. Sa spomenutom se svotom, mislim, ne možemo usporediti ni s jednim klubom u našoj I. ligi.</p>
<p>Franjo Petrović se na čelu prvoligaša iz Vinkovaca nalazi od prošle jeseni. Tada je novoosnovani Upravni odbor vrlo hrabro obećao Cibalijin skorašnji izlazak na europsku scenu. Je li to bila »kozmetika« ili »projekt Europa« ima realne osnove?.</p>
<p>- Nije riječ o »kozmetici«. Pa mi smo samo zbog sudačkih makinacija prošle sezone izgubili kup, s njim Europu, a s Europom oko dva milijuna maraka. A to je naša sezona i pol... Vrlo smo ambiciozni, svake ćemo se godine truditi napraviti korak naprijed, a već ove smo nadomak nastupu u europskom natjecanju.</p>
<p>Sve će to biti vrlo teško napraviti ostvare li se najave da će Cibaliju na ljeto gotovo sigurno napustiti nekoliko igrača. Na meti stranih klubova nalaze se Ivan Bošnjak, Ivan Maroslavac, Mladen Bartolović, Mario Čutura...</p>
<p>- Ovo nije prvi put da postoji zanimanje za Cibalijine igrače. Međutim, najave koje nam pristižu govore o svotama od kojih »boli glava«. No, stav je Uprave kako bi momčad trebala ostati na okupu još jednu sezonu. Mislim da bi u tom slučaju svi profitirali - Cibalia bi napravila korak naprijed o kojem sam pričao, a igračima bi cijena još više narasla, zaključuje Petrović.</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagrebov trenutak istine</p>
<p>Rukometaši Badel 1862 Zagreb u srijedu (18 sati) u Metkoviću igraju uzvratnu utakmicu četvrtfinala hrvatskog kupa / Metkovci brane 24-21</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - U predstojeće dvije utakmice rukometaša Badel 1862 Zagreba i Metković-Jamba, u srijedu u četvrtfinalu hrvatskog kupa i subotnjem prvenstvenom ogledu, vjerojatno će biti odlučeni osvajači domaćih trofeja. Zbog prošlotjednih poraza, u prvoj četvrtfinalnoj utakmici kupa protiv Metkovića (21-24) i prvenstvenoj protiv Zameta, »zagrebaši« su se našli u situaciji da moraju oba puta svladati Metkovce žele li nastaviti dominaciju u hrvatskom rukometu. Teži zadatak čeka ih u srijedu u 18 sati, kad će tražiti pobjedu s najmanje četiri pogotka razlike i pokušati spriječiti ispadanje iz kupa već u četvrtfinalu.</p>
<p>- Metković je odlična momčad i zaista je bilo nepravedno naš poraz u prvoj kup-utakmici objašnjavati Zagrebovom krizom. I Metkovci su u hrvatskoj konkurenciji počeli pobjeđivati s po desetak pogodaka razlike, u Kupu EHF-a su došli do finala i ne treba ih podcjenjivati. Mislim da je dobro za hrvatski rukomet da se dvije momčadi ravnopravno bore za naslove. Unatoč prednosti Metkovaca, držim da su izgledi za plasman u polufinale podjednaki. Kao što su oni nas pobijedili u »Kutiji šibica«, tako i mi njih možemo svladati u uzvratu, rekao je uoči polaska u Metković Zlatko Saračević.</p>
<p>Potom je dodao:</p>
<p>- Znam da sam u nedjeljnoj prvenstvenoj utakmici protiv Varteksa promašio sedam napada, ne postigavši nijedan pogodak. Ali ništa to ne znači, ne mogu uvijek pogađati. Odigrao sam četiri utakmice u osam dana i to se moralo osjetiti u mojoj formi. U Metkoviću ću, nadam se, pogoditi sedam puta zaredom, završio je Saračević.</p>
<p>»Zagrebaši« su već u »minusu« kad su u pitanju utakmice protiv Metkovića, jer su dvaput izgubili, a samo jednom pobijedili. Eventualni novi poraz protiv Metkovića (ili nedovoljna pobjeda) bit će posebno skup, jer to bi za hrvatske prvake značilo gubitak prvog domaćeg trofeja (Zagreb je osvojio sve dosadašnje hrvatske kupove i prvenstva). O negativnim posljedicama gubitka kupa na ionako uzdrmane »zagrebaše« u nastavku prvenstva ne treba ni govoriti...</p>
<p>Trener Badel 1862 Zagreba Zdravko Zovko u Metković je odlučio povesti 14 rukometaša: Bašića, Kelentrića, Lavrova, Džombu, Jelčića, Šprema, Bilića, Valčića, Tomljanovića, Kulinčenka, Špoljarića, Saračevića, Jovića i Maglajliju. Noć prije »utakmice istine« hrvatski prvaci provest će u Međugorju. Za svaki slučaj...</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Metković-Jambo neće biti suspendiran!</p>
<p>ZAGREB/METKOVIĆ, 11. travnja</p>
<p> - Zbog dugovanja RK Metković-Jambo od 75 tisuća kuna prema Hrvatskom rukometnom savezu (HRS) počela se spominjati suspenzija metkovskog kluba iz hrvatskih natjecanja, što bi svakako Badel 1862 Zagrebu olakšalo put do nova dva domaća naslova. Nije bez veze što se to dogodilo sad, uoči dva nova dvoboja Metkovaca i »zagrebaša«, prvog u srijedu u četvrtfinalu Kupa (u kojem Metković brani tri pogotka više), a potom u subotu u Zagrebu u prvenstvu. Oba su dvoboja, naime, ključna za obje momčadi - tko će ispati i tko će što osvojiti.</p>
<p>No, kako doznajemo od tajnika HRS-a, Damira Poljaka, uzvratna utakmica četvrtfinala hrvatskog kupa između Metković-Jamba i Badel 1862 Zagreba ipak će se odigrati.</p>
<p>- Dogovorili smo se s Metkovićem da će jedan dio uplatiti odmah, a o drugom, spornom dijelu ćemo razgovarati u nedjelju, kad Metkovci dođu u Zagreb, kaže tajnik Poljak, dodavši da čekaju da im Metkovci pošalju kopiju uplatnice.</p>
<p>Iz Metkovića stiže otvorenija priča. Naime, direktor Zdenko Dragović ne strahuje da se utakmica ne bi odigrala iz sljedećih razloga:</p>
<p>- Uplatit ćemo samo 25 od traženih 75 tisuća kuna. Mi smo, naime, lani 27. listopada i 25. studenoga uplatili 50 tisuća kuna Iliji Puljeviću, bivšem izborniku, kojem je HRS ostao dužan, sipao je Dragović ljutnju, dodavši da je ovo odraz nesređenog računovodstva HRS-a. On je uvjeren da je to psihološki rat i nezdrava veza HRS-a i najmoćnijeg kluba u zemlji.</p>
<p>Tajniku Poljaku, koji je ujedno i povjerenik Lige, Dragović je, pak, poručio da »s obzirom na blizinu 'savjetnika' ne mora kupovati ni tramvajsku kartu niti trošiti telefonske impulse, a Poljakova dvojaka uloga samo je jedan od dokaza nereda u HRS-u.«</p>
<p>Je li to prebijanje dugova HRS-a i Metkovića (o kojem govori Dragović) sporni dio dogovora (o kojem, pak, govori Poljak), može se nagađati. No, u svakom slučaju, ovo je samo još jedan dokaz da u hrvatskom rukometu nikad nema mira... (I. Markulin, P. Jakić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Henjak: Tužit ću i HKS</p>
<p>Ako sam ja loš, nema problema, ali neka me onda puste da odem, kaže Hrvoje Henjak, koji je prije dva tjedna tražio raskid ugovora na štetu KK Split CO</p>
<p>SPLIT, 11. travnja</p>
<p> - Hrvoje Henjak napustio je Košarkaški klub Split Croatia osiguranje prije dva tjedna i tražio raskid ugovora na štetu kluba koji mu nije ispunjavao financijske obveze. No, financije nisu glavni razlog njegova zahtjeva. Henjak je, naime, nezadovoljan malom minutažom i nepovjerenjem koje su u klubu iskazivali prema njegovim kvalitetama. Visoki splitski košarkaš ponudio je svoje viđenje situacije na Gripama. </p>
<p>- Samo sam u prošloj sezoni dobio pravu prigodu koju sam i iskoristio. Uostalom, stigao sam do dresa reprezentacije. Ove su me sezone zaboravili... Pukao mi je film kad su u polufinalu Kupa s Cibonom moju ulogu u momčadi dobivali bekovi. Imao sam namjeru normalno odraditi sezonu, ali sam se na treninzima osjećao kao sparing partner. Razgovarao sam s Ratom Tvrdićem nakon što sam napustio klub, on mi je prigovorio i rekao da će se prema meni odnositi kao prema »kurvinom sinu«! No, ni prije se prema meni nisu bolje odnosili, pa se ništa neće ni promijeniti. Govorili su mi da sam fizički slab i da slabo igram u obrani. Dobro, ako sam ja loš, nema problema, ali neka me onda puste da odem«. </p>
<p>Henjakov menedžer Mark Pleischer razgovarao je s čelnicima kluba, ali do rješenja nisu došli. </p>
<p>- Spreman sam im oprostiti sve dugove, a u dvije godine nakupilo se 100 tisuća maraka duga, te im od mogućeg transfera u Ameriku dodati još 175.000 dolara, no iz kluba su tražili 250.000 dolara. Ponašaju se u stilu »ili ćeš ostati ovdje, ili ćeš propasti«. Ne bi me iznenadilo da izgubim spor, jer su pravilnici HKS-a napisani u interesu klubova. Ali tužit ću HKS Upravno-pravnom i Ustavnom sudu zbog odluke da se zahtjev za raskid ugovora ne razmatra do 31. svibnja. Ustrajat ću u svojoj namjeri, okušat se u ljetnoj ligi u Americi. Izgubio sam strpljenje i nemam više živaca sjediti na klupi, zaključuje Henjak.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Gobac: Vođenje vrhunske reprezentacije i vrhunskog kluba ne idu zajedno</p>
<p>Prvo moramo osigurati financijski podlogu za željena pojačanja, a tek onda krenuti u komponiranje momčadi. Očekujem da ćemo pitanje financija riješiti do kraja svibnja. Ni tada, međutim, nećemo pohrliti za pojačanjima, nego ćemo prvo sagledati tko će sve napustiti klub i onda razmišljati o pojačanjima, kaže Zoran Gobac, glavni menedžer RK Badel 1862 Zagreb </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Iste večeri kad je Badel 1862 Zagreb, unatoč pobjedi protiv njemačkog Kiela, završio ovosezonsko natjecanje u Kupu prvaka, u klubu i oko njega počelo se nagađati kako će momcad hrvatskog prvaka izgledati najesen. Mnogo je rukometnih imena u medijima povezivano sa Zagrebom - u međuvremenu je objavljeno i da trener Zdravko Zovko odlazi 30. lipnja, pa se počelo nagađati i ime njegovog nasljednika - no na popis sigurnih prinova Zagreb nije uvrstio ni jednog novog rukometaša. Na njemu se i dalje nalazi samo makedonski reprezentativac Kiro Lazarov.</p>
<p>- Ništa se još konkretno ne zna o prinovama za sljedeću sezonu. Sigurno je jedino da ćemo do ljeta ove godine složiti podjednako ambicioznu momčad. Naš je cilj i obveza da stalno budemo u europskom vrhu. Zasad sigurno računamo samo s Lazarovim, koji je potpisao dvogodišnji ugovor i koji će nam se priključiti predstojećeg ljeta. Osim njega, vrlo je blizu dolasku i Blaženko Lacković iz Varteks Tivara, a još uvijek pregovaramo i s Nenadom Kljaićem. Ukupno uzevši, može se očekivati dolazak četvorice ili petorice rukometaša, rekao je glavni menedžer Badel 1862 Zagreb Zoran Gobac.</p>
<p>Zagreb još uvijek računa na mađarskog reprezentativca Jozsefa Elesa iz veszpremskog Fotexa, kao i na hrvatskog reprezentativnog vratara Valtera Matoševića iz Zamet-Autotransa, no po Gopčevim riječima, njihovi su transferi već malo manje izvjesni. Umjesto Elesa, kojeg se Fotex izgleda ne želi riješiti ili traži preveliku odštetu, u kombinaciju je ušao najbolji strijelac mađarskog prvenstva, lijevi vanjski napadač Nyiregyhaze, Arpad Mohacsi. U Zagreb je već stigla video-kaseta s njegovim igrama.</p>
<p>- Mislim da ćemo ipak prvo morati osigurati financijski podlogu za sva željena pojačanja, a tek onda krenuti u komponiranje momčadi. Očekujem da ćemo pitanje financija riješiti do kraja svibnja. Ni tada, međutim, nećemo pohrliti za pojačanjima, nego ćemo prvo sagledati tko će sve napustiti klub i onda razmišljati o pojačanjima. Trenutno na popisu za odlazak nema ni jednog igrača, ali mislim da će se tu naći trojica ili četvorica. Naš je zadatak, naime, sljedeće sezone ustrojiti prvu postavu koja će ispunjavati napadačke i obrambene zadatke. U tempu modernog rukometa nemoguće je igrati s toliko izmjena u postavama, koje nas umnogome usporavaju, kaže Gobac.</p>
<p>Pitanje trenera je, čini se, riješeno uspostavom kontakta sa sadašnjim talijanskim izbornikom Linom Červarom. Iako Červarov dolazak na Zagrebovu klupu još uvijek siguran, svi ostali kandidati naglo su se prestali spominjati. Červar je, po nekim izvorima, dolazak u Zagreb uvjetovao preuzimanjem hrvatske reprezentacije (natječaj za izbornika je u tijeku), pri čemu Gobac kao »siva eminencija« hrvatskog rukometa sigurno može pomoći. Gobac je potvrdio da bi Zovka trebao zamijeniti upravo Červar, naglasivši pritom da glasine o dolasku ruskog izbornika Vladimira Maksimova nemaju temelja. Vođenje vrhunske reprezentacije i vrhunskog kluba ne idu zajedno, kaže Gobac. (S. Mufic)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>I Šimenc na pripremama u Dubrovniku</p>
<p>Izbornik hrvatskih vaterpolista Neven Kovačević okupit će 25. travnja u Dubrovniku potencijalne kandidate za OI / Od 28. do 30. travnja turnir uz sudjelovanje Hrvatske, Italije, SAD i Australije</p>
<p>SPLIT, 11. travnja</p>
<p> - Neven Kovačević, izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije, okupit će 25. travnja u Dubrovniku potencijalne kandidate za Olimpijske igre, a to su: Školneković, Volarević, Vičan, Smodlaka, Hinić, Šimenc, Štritof, Ivaniš, Sarić, Barać, Fatović, Kržić, Bošković, Vjeko Kobeščak, Oreb i Letica. U gruškom bazenu će prvih nekoliko dana trenirati s reprezentacijom Italije, a od 28. do 30. travnja će se igrati turnir na kojem će uz Hrvatsku sudjelovati Italija, SAD i Australija. Kovačević je pojasnio svoj izbor:</p>
<p>- Đogaš je u maloj krizi pa je prednost dobio Fatović, koji igra iznimno dobro u Jugu. Ova odluka ne znači da na Đogaša više ne računam, ali trenutačno nije u pravoj formi. Do kraja sezone ima dovoljno utakmica da se nametne. Šimencu će ove pripreme dobro doći zbog situacije u Mladosti HPB, a ja ću vidjeti u kakvom je stanju. Njegova kvaliteta nije upitna i ne treba ga provjeravati - treba mu samo kontinuitet rada.</p>
<p>Hrvatski su vaterpolisti na prošlim OI u Atlanti osvojili srebro i zasad su jedini momčadski sport koji će nas predstavljati u Australiji. Kovačević je prošle sezone preuzeo kormilo, zamijenio Brunu Silića, i na Europskom prvenstvu u Firenci osvojio srebrnu medalju. Veliki klupski uspjesi (Jug je u subotu osvojio LEN kup, a Mladosti i Splitska banka su se plasirali na »final four« Kupa prvaka) nagovješćuju da ćemo se i u Sydneyu boriti za medalju.</p>
<p>- Zasad smo jedini momčadski sport s vizom za OI i moramo dostojno prezentirati Hrvatsku i hrvatski sport. Velika je sreća što ćemo početi trenirati i igrači će osjetiti duh reprezentacije. Teško je govoriti o rezultatu u Australiji, ali mogu obećati da ćemo svi dati sve od sebe, i na pripremama i na Igrama. Nadam se da će nam novi predsjednik HVS Hebel i novi UO omogućiti uvjete za trening i riješiti financijske zaostatke igračima i trenerima, kazao je Kovačević. </p>
<p>Juniorska reprezentacija Hrvatske započinje s radom 16. travnja u Sisku a ne, kako je najavljeno, u Splitu. Hrvatski reprezentativci će tri dana igrati trening utakmice s Talijanima i Francuzima, a za Uskrs će se održati turnir na kojem će, uz Hrvatsku, Italiju i Francusku, još nastupiti Nizozemska i Njemačka. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Lakersi prvaci Zapada</p>
<p>PHILADELPHIA, 11. travnja</p>
<p> - Philadelphia 76ersi održali su korak u nastojanju da se domognu četvrtog mjesta Istoka NBA lige pobjedom nad najboljom momčadi Atlantika Miami Heatom (96-80). Samo večer ranije 76ersi su poklekli u Orlandu, dok je Miami tricom u produžetku pobijedio New York, da bi sreća u ovoj utakmici bila naklonjena Sixersima. Allen Iverson vratio se u staru formu sa 33 koša, Eric Snow (12, 10 asista) i Toni Kukoč (12 poena, 4 skoka, 5 dodavanja) dobro su se nosili sa Jamalom Mashburnom (16), Alonzom Mourningom (13) i ostalim momcima sa Floride, koji su izgledali dobro samo u prvoj četvrtini (22-18). Već u drugoj (27-15) mogla se nazrijeti pobjeda Sixersa, koja je i potvrđena u trećoj (30:21), pa je niz od sedam uspjega Miamia zaredom prekinut.</p>
<p>Los Angeles Lakersi uspjeli su i bez Shaquille O'Neala, koji je već drugu utakmicu izvan igre zbog uganuća gležnja, svladati u produžetku Seattle (106-103) i okititi se naslovom prvaka Zapadne konferencije pet utakmica prije kraja. U zanimljivom susretu, u kojem su se Lakersi nakon treće četvrtine (34-20) odvojili na 73-62, da bi Sonicsi u četvrtoj sve dostigli i prestigli, a Glen Rice je tricom u zadnjoj sekundi uspio izjednačiti na 94-94. U dodatnom vremenu odlučivalo je nadahnuće Ricea (28) i Kobe Bryanta (22, 10 skokova, 6 dodavanja), dok je zadnji koš na utakmici postigao veteran AC Green. Shammond Williams (28) i Gary Payton (22 poena, 12 skokova, 8 dodavanja) morat će izvući pouku iz ovog dvoboja jer će Seattle opet na Lakerse već u prvom kolu doigravanja. </p>
<p>New York je uspio zaboraviti šokantni poraz u Miamiu, svladavši najbolju momčad Istoka Indiana Pacerse (83-81) u jednako uzbudljivom susretu, u kojem su Knicksima ovaj puta košarkaški bogovi bili naklonjeni. Odlučio je najiskusniji Patrick Ewing (20), košem dvije sekunde prije kraja iz lijevog kuta, no Ewing je zaslužan i za tricu Larrya Johnsona 21 sekundu prije kraja, trici koja to nije bila. Naime, Johnsonov šut se odbio od obruča, a Ewing ju je dodirnuo prije nego je prošla krož mrežicu, no sudac je svejedno dosudio tri poena.</p>
<p> l Rezultati: Toronto - Cleveland 112-103, Washington - Charlotte 105-107, Philadelphia - Miami 96-80 (Kukoč za 20 minuta 12 koševa, 5-10, trice 2-4, 4 skoka, 5 dodavanja, blokada), Boston - Atlanta 99-94, New York - Indiana 83-81 (Tabak nije ulazio u igru), Minnesota - Detroit 102-100, Milwaukee - Orlando 104-87, LA Lakers - Seattle 106-103, Utah - Portland 96-90. (Reuter/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>UN ne potvrđuje, ali ni ne negira da se Leutarove ubojice kriju u Hrvatskoj!</p>
<p>Prema izvorima Dnevnog avaza, o tome je hrvatskog predsjednika izvijestio i voditelj UN-ove misije u BiH Jacques Klein / Predsjednik o tome nije razgovarao s Kleinom, niti ima informacije da su osumnjičeni navodno u Hrvatskoj, kazala je za Vjesnik Mesićeva glasnogovornica</p>
<p>SARAJEVO, 11. travnja</p>
<p> - Osobe osumnjičene za ubojstvo doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara kriju se u Hrvatskoj i njihovo izručenje bosanskohercegovačkim vlastima pokušava organizirati UN-ova misija u BiH, objavio je u utorak sarajevski Dnevni avaz.</p>
<p> Citirajući neimenovanog »visokog dužnosnika Federacije BiH«, list na naslovnici prenosi kako je upravo privođenje osumnjičenih razlog zbog kojih je odgođeno najavljeno objavljivanje rezultata istrage. »Prema dostupnim informacijama, osumnjičeni su trenutačno u Hrvatskoj, a posredovanje u ekstradiciji na sebe je preuzela misija UN-a u BiH. Kako sam informiran, tim povodom razgovore su vodili šef misije Jacques Klein i hrvatski predsjednik Stipe Mesić«, izjavio je taj dužnosnik.</p>
<p>Istaknuo je da je konačno rješenje Leutarova ubojstva blizu, izrazivši uvjerenje kako će misija UN-a učiniti sve da se sadašnje stanje razriješi, a diplomatski posao okonča na opće zadovoljstvo. Avazov izvor odbio je odgovoriti na pitanje je li osumnjičen pojedinac ili organizirana skupina, kakvo je državljanstvo osumnjičenog ili osumnjičenih, nalaze li se osumnjičeni u Hrvatskoj pod prismotrom policije ili tajnih službi i slično. Potvrdio je samo da nedavni dolazak istražitelja američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) ima veze s tim slučajem, ali je objasnio da to nije njihova jedina zadaća. </p>
<p>Glasnogovornica hrvatskog predsjednika Stipe Mesića opovrgnula je u utorak pisanje Avaza. »Predsjednik Mesić nije sa Jacquesom Kleinom razgovarao o ubojicama Joze Leutara. O tome da su navodno Leutarove ubojice u Hrvatskoj predsjednik Mesić nema nikakvih saznanja, niti se to dalo naslutiti u izvještajima koje prima od HIS-a«, istaknula je za Vjesnik Vjera Šuman, Predsjednikova glasnogovornica.</p>
<p>U svezi s pisanjem Avaza, MUP Republike Hrvatske priopćio je u utorak kako »ni ministar unutarnjih poslova Šime Lučin niti bilo koja služba unutar Ministarstva nemaju nikakva saznanja o tome da se osobe osumnjičene za Leutarovo ubojstvo nalaze u Hrvatskoj«.</p>
<p> Glasnogovornik UN-ove misije u BiH Douglas Coffman potvrdio je u utorak u Sarajevu da se istraga o atentatu na Jozu Leutara nastavlja i očekuje se da će biti završena do kraja travnja. Coffman je dodao da Misija ne želi komentirati tvrdnje koje se u vezi s istragom pojavljuju u medijima, uključujući i pisanje sarajevskog Dnevnog avaza. »Misija UN-a niti potvrđuje niti negira ono što je objavio Avaz.« </p>
<p>Coffman je pak za Vjesnik izjavio: »Između hrvatskoga predsjednika Mesića i voditelja UN-ove misije u BiH Kleina nije bilo razgovora o tome« da se osumnjičeni za Leutarovo ubojstvo nalaze u Hrvatskoj i da se radi zajednički na njihovom izručenju. Drugim riječima, Dnevni avaz »izvijestio je o svemu tome nekorektno. Očigledno nemaju dobre izvore informacija«, dodao je. Na pitanje kriju li se ipak osumnjičeni za Leutarovo ubojstvo u Hrvatskoj, glasnogovornik UN-ove misije odgovorio je: »Ne bih ulazio u pojedinosti istrage«.</p>
<p>Zanimljivo je da su predstavnici UN-ove misije u BiH svojedobno upozoravali da se ključni svjedoci nalaze u Hrvatskoj i problem je u istrazi što nisu dostupni istražnim tijelima u BiH. Kleinova prethodnica u misiji Elizabeth Rehn u tom je smislu dala neke izjave za lokalne novine. Špekuliralo se i o navodnoj »tajni Rezine torbe«. Ivo Rezo, naime, bio je, uz vozača Željka Ćosića, Leutarov suputnik u službenom »golfu« na dan atentata. Rezo je više puta dao izjave, no pokazalo se da njegovi iskazi nisu bitnije utjecali na tijek istrage. (A. Z., V. D., M. R., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ruski parlament u petak ratificira START 2</p>
<p>Putin i prije svoje inauguracije uspio ono što Jeljcinu nije pošlo za rukom sedam godina / Duma će postaviti uvjet da ratifikacija START-a 2 vrijedi samo ako se SAD budu pridržavale sporazuma o proturaketnoj obrani</p>
<p>MOSKVA, 11. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ono što bivšem predsjedniku Borisu Jeljcinu nije polazilo za rukom sedam godina, Vladimiru Putinu uspjet će i prije svečane inauguracije na položaj šefa države. Naime, svi su izgledi da nakon višekratnog i upornog odbijanja državna Duma u petak napokon ratificira rusko-američki Sporazum o smanjivanju nuklearnog oružja poznat pod imenom START 2 koji je potpisan još davne 1993. godine. Taj Sporazum Američki kongres ratificirao je početkom 1996. godine, ali je Jeljcinu oporbena državna Duma to je uporno odbijala optužujući svog šefa države da je potpisao po svoju zemlju nepovoljan ugovor, jer za razliku od SAD-a, Rusija se lišava njezinog najmoćnijeg i najefikasnijeg nuklearnog oružja - interkontinentalnih balističkih raketa razmještenih po unutrašnjosti zemlje. </p>
<p>Prema tom Sporazum, SAD i Rusija suglasile su se da do kraja 2003. godine smanje svoj nuklearni arsenal na najviše 3500 nuklearnih bojevih glava. Međutim, protivnici ratifikacije u Moskvi tvrde da je smanjivanje nuklearnog oružja podešeno vojnim interesima SAD-a i za to iznose nekoliko argumenata. Prvi i najvažniji je da Rusija prema START-u 2 mora radikalno izmijeniti strukturu svojih strateških nuklearnih snaga i kao izrazito kontinentalna država mora svoje balističke rakete prenijeti na podmornice. To odgovara SAD-u jer je Amerika izrazito pomorska država, a uz to i sada je većina njezinih nuklearnih raketa na podmornicama. Drugi argument moskovskih kritičara START-a 2 je što taj Sporazum ne ograničava američko razmještanje krilatih raketa morskog baziranja i što tim Sporazumom nisu uračunati i nuklearni arsenali Britanije i Francuske koje su u pravilu saveznice Washingtona.</p>
<p>Protiv ratificiranja START-a 2 u petak na zasjedanju ruske državne Dume glasovat će samo komunistička parlamentarna frakcija Genadija Zjuganova i deputati Agrarne stranke, a oni zajedno više nemaju većinu. Sve ostale lidere parlamentarnih frakcija Putin je minulog ponedjeljka na proširenom zasjedanju Vijeća za nacionalnu sigurnost u Kremlju »postrojio« i dobio njihovo čvrsto obećanje da će glasovati za ratificiranje START-a 2. Neizvjestan je jedino stav Žirinovskog, ali i on u parlamentu ima samo 19 poslanika koji više ne mogu bitno utjecati na odluke državne Dume. </p>
<p>Istina, ratificiranje START-a 2 Putin namjerava iskoristiti u političke svrhe za svoje buduće građenje odnosa sa SAD-om. Naime, ruski će parlament ratificirati START 2 uz posebnu pismenu ogradu da se neće pridržavati tog Sporazuma ukoliko SAD, kao što su to najavile, istupe ovog ljeta iz Sporazuma o proturaketnoj obrani koji su još prije 28 godina potpisali Brežnjev i Nixon. Rusi su uvjereni da se američkim istupanjem iz PRO-a ruši paritet i vojna stabilnost u svijetu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Srbi vide sebe gostoljubivima, ponosnima, pametnima i poštenima...</p>
<p>Rezultati istraživanja kako Srbi vide sebe i pripadnike susjednih naroda, među ostalim, pokazuju da kod Srba postoji visok stupanj ksenofobije, etnička distanca prema susjedima i niz predrasuda koje su velika prepreka u bilo kakvim integrativnim procesima</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Studija posvećena tome kako Srbi vide sebe odnosno pripadnike susjednih naroda, objavljena u stručnom časopisu Nova srpska politička misao, nije iznenadila autore provedene ankete jer se uklapa u već uvriježene atribute etničkih stereotipa. Srbi sebe vide nadasve gostoljubivima, ponosnima, osjećajnima, hrabrima, onima koji vole druge narode, iskrenima, nesebičnima, pametnima i poštenima. Za 400 ispitanih u anketi, spomenute su osobine prisutne u rasponu od 90 do 56 posto, dok se istodobno negativni atributi poput lijenosti, svadljivosti, nekulture, nepoštenja, neljubaznosti, neiskrenosti, gluposti i prljavštine pojavljuju u Srba u 31 do 13 posto slučajeva.</p>
<p>Analizu istraživanja (koje nije provedeno na Kosovu) pod nazivom »Autostereotipi i heterostereotipi Srba u Srbiji« izradili su profesor sa beogradskog Filozofskog fakulteta Dragan Popadić i njegov kolega iz Novoga Sada, Miklosz Biro, a ispitivani su stereotipi kod Srba,Crnogoraca, Albanaca, Slovenaca, Rumunja, Bugara, Hrvata, Muslimana, Madžara i Makedonaca. Uz svaki narod pridodan je popis od 15 bipolarnih, međusobno suprotnih odlika: lijeni-vrijedni, kukavice-hrabri, glupi-pametni, hladni-osjećajni, podmukli-iskreni, nepošteni-pošteni, nekulturni-kulturni, prljavi-čisti, drski-ljubazni, negostoljubivi-gostoljubivi, svadljivi-miroljubivi,sebični-nesebični, primitivni-civilizirani, ne vole druge narode-vole druge narode, slugani-ponosni. </p>
<p>Neki su od spomenutih stereotipa vrlo rasprostranjeni, uočili su autori, što znači da se neke osobine olako pripisuju cijeloj grupi i to bez izuzetka. Kao što se moglo pretpostaviti, autostereotip o Srbima sastavljen je isključivo od pozitivnih osobina, samo su neke pozitivne osobine kao što su marljivost, kultura i miroljubivost malo manje izražene. Za razliku od te pozitivne karakterizacije, mjesto za »loše momke« u cjelosti popunjavaju Muslimani i Albanci. Predodžba o Makedoncima i Slovencima je pozitivnija od one o Crnogorcima koji se, što se može učiniti čudnim s obzirom na tezu da su Srbi i Crnogorci jedan narod, doživljavaju negativnijima i drukčijima od Srba. Crnogorci su, po ideji Srba, ponosni i lijeni, hrabri i gostoljubivi, Hrvati su s jedne strane neiskreni, ne vole druge narode, hladni, sebični, svadljivi i nepošteni, a s druge čisti, kulturni, vrijedni i civilizirani. Slovenci su u očima Srba više pozitivci nego negativci: čisti, vrijedni, civilizirani, kulturni, pametni, ali i hladni, sebični, neiskreni. Muslimani i Albanci su potpuno negativni: primitivni, neiskreni, prljavi, nekulturni, svadljivi, glupi, kukavice, lijeni, drski, sebični, hladni. Madžare Srbi doživljavaju samo pozitivno kao čiste, kulturne, vrijedne, civilizirane i pametne, a slično i Makedonce kao gostoljubive, osjećajne miroljubive i ljubazne. Rumunji i Bugari nisu jako izdiferencirani pa ih Srbi ne opažaju naročito ni po jednoj osobini, tek Bugare u nešto negativnijem svjetlu. </p>
<p>Istraživanje je, upozoravaju znanstvenici, još jednom pokazalo asimetriju u opažanju vlastite odnosno tuđe grupe, koja idealizira vlastitu (grupu odnosno naciju). Neobrazovaniji su skloniji susjede gledati negativnije, a na predodžbu u velikoj mjeri utječe i postojanje aktualnog konflikta koji u percepciju uvodi ekstremno negativne osobine. Rezultati također pokazuju da kod Srba postoji visok stupanj ksenofobije, etnička distanca prema susjedima i niz predrasuda koje su velika prepreka u bilo kakvim integrativnim procesima. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prosvjedi u Washingtonu uoči zasjedanja MMF-a i Svjetske banke </p>
<p>Organizatori podučavaju prosvjednike kako probiti policijski kordon, zaštititi se od suzavca ... / Bill Clinton nije mogao izbjeći izražavanje svojevrsnog razumijevanja za zahtjeve prosvjednika</p>
<p>WASHINGTON, 11. travnja</p>
<p> - Washington je utorka domaćin redovitom proljetnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, ali je već sada poprište prvih sukoba policije i prosvjednika koji te dvije institucije i američku vladu optužuju za bešćutnost prema siromašnima u svijetu. U službenom dijelu proljetnog zasjedanja uobičajenih je nekoliko ključnih sastanaka - Monetarnog i financijskog odbora guvernera MMF-a, ministarskog Odbora za razvoj, ministarske Skupine 24 i Skupine 10 najrazvijenijih zemalja, te posebni sastanak ministara G7. Tijekom zasjedanja bit će objavljeno godišnje izvješće Svjetske banke i pregled svjetskog gospodarstva, redovito izvješće MMF-a.</p>
<p> U radu proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke sudjelovat će i hrvatsko izaslanstvo koje će voditi ministar financija Mato Crkvenac.</p>
<p>Najviše pozornosti privlače najavljene teme rasprave na sastanku Odbora za razvoj kojim predsjeda tajlandski ministar financija Tarrin Nimmanahaeminda. Stručnjaci MMF-a i Banke pripremili su za taj sastanak posebna izvješća o »Intenziviranju borbe protiv AIDS-a«, »Odgovorima na krizu razvoja« i »Trgovini, razvoju i smanjenju siromaštva«. Godišnji skup MMF-a i Svjetske banke završava u ponedjeljak.</p>
<p> Pitanje je kako će se skup održati, jer se washingtonska policija već morala sukobiti s demonstrantima koji su u glavni grad SAD-a počeli pristizati proteklog vikenda. Nekoliko tisuća aktivista različitih udruga prosvjeduje tvrdeći da MMF, Svjetska banka, ali i vlada SAD-a kao gospodarski najmoćnije zemlje zastupaju isključivo interese kapitala i upropaštavaju desetke siromašnih zemalja u svijetu.</p>
<p>Već je uhićeno sedam prosvjednika nakon što je njih nekoliko stotina zapriječilo promet kod sjedišta MMF-a i Svjetske banke u središtu Washingtona, a nekolicina je željela na pročelja zgrada izvjesiti svoje parole. Policija je zatvorila za sav promet nekoliko ulica na prostoru između Bijele kuće i konferencijskih dvorana, pojačane su ophodnje a u obližnjem studentskom naselju sveučilišta George Washington zabranjen je boravak svima osim studentima. Organizatori prosvjeda nazvanog »Mobilizacija za svjetsku pravdu« i policija kažu da su dosadašnje čarke bile samo ispitivanje snaga i raspoloženja. Organizatori nastavljaju pripreme i podučavaju prosvjednike kako se octom i maramicama štititi od suzavca, kako se suprotstaviti policijskom kordonu a što činiti kad policija upotrijebi konje i gumene metke.</p>
<p>U Washingtonu se strahuje da bi se mogli ponoviti neredi, pljačke i razaranje koje je u studenome lani tijekom ministarskog sastanka WTO-a u Seattleu priredila razmjerno malobrojna ali vrlo agresivna skupina među prosvjednicima i oni koji su se prosvjedom željeli okoristiti.</p>
<p> Prosvjednike koji su se okupili i koji još stižu u Washington teško je svrstati u jedinstvenu skupinu. Ovdje su zajedno i anarhisti i ljevičari, borci za zaštitu okoliša i predstavnici velikih sindikalnih centrala, članovi različitih vjerskih udruga, onih koji su sudjelovali u prosvjedima 60-tih i 70-tih godina i oni koji su se rodili početkom 80-tih. Amerika zasigurno od vremena demonstracija protiv Vijetnamskog rata i Martina Luthera Kinga ne pamti ovako šarolike i masovne prosvjede. Predsjednik Bill Clinton nije mogao izbjeći izraziti razumjevanje za motive prosvjednika. Američki dužnosnici već nekoliko dana uporno ponavljaju da su SAD voljne otpisati dug najzaduženijim i najsiromašnijim zemljama ako njihove vlade zajamče da će novac kojim sada taj dug otplaćuju koristiti za gospodarski razvoj a ne za naoružavanje ili bogaćenje svoje elite. (Hina/Fjodor Polojac)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Umro Flaminio Piccoli </p>
<p>RIM, 11. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Flaminio Piccoli (85), talijanski katolički političar, novinar i veliki prijatelj Hrvatske, umro je u Rimu u utorak ujutro. Piccoli je više puta bio tajnik tada vodeće talijanske stranke Kršćanske demokracije, te je bio i predsjednik Demokršćanske internacionale. Kao aktivist Katoličke akcije on se 1943. pridružio bijelim partizanima te je bio član talijanskoga Narodnoga oslobodilačkog odbora. Kao predsjednik Vanjskopolitičkog povjerenstva Zastupničkog doma talijanskog Parlamenta, Piccoli je u početku 90-tih godina bio najistaknutiji među talijanskim političarima koji su se zauzimali da napadnuta Hrvatska bude međunarodno priznata, te da joj se pruži pomoć. Posljednje dvije godine uzalud je pokušavao obnoviti Kršćansku demokraciju, pozivajući se na svoga uzora, suzemljaka i prvoga talijanskoga poslijeratnog premijera Alcidea Degasperija. (I.Bešker)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Poljske tajne službe pokušale kompromitirati Kwasniewskog?</p>
<p>Pokrenuta istraga zbog sumnji da je tajna služba UOP tražila u Moskvi materijale koji bi mogli naštetiti predsjedniku države / Ljevica tvrdi da desnica uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora pošto-poto nastoji kompromitirati Kwasniewskog</p>
<p>VARŠAVA, 11. travnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na zahtjev poljske oporbene ljevice varšavsko okružno tužilaštvo pokrenulo je istragu, jesu li časnici poljskih tajnih službi UOP tražili u Moskvi materijale koji bi mogli kompromitirati predsjednika države Aleksandra Kwasniewskog (kadar ljevice).</p>
<p> Istraga je pokrenuta nakon saslušanja novinara časopisa Nie, koji je tužilaštvu predstavio snimku razgovora s jednim bivšim dužnosnikom UOP-a, objavljenog u tom listu. Iz razgovora proizlazi da časnici UOP-a nastoje doći do Rusa koji bi potvrdili da je Kwasniewski imao kontakte s ruskim specijalnim službama. Čelni ljudi Saveza demokratske ljevice (SLD), najjače oporbene stranke koja zadnjih mjeseci, kako pokazuju ankete, ima gotovo dvostruko veću potporu nego vladajuća Izborna akcija Solidarnost (AWS), ne dvoje da se radi o pokušajima desnice da uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora pošto-poto kompromitira Kwasniewskog. Smatraju da će se AWS, svjestan kako nitko od njegovih kandidata nema izgleda u normalnom predizbornom odmjeravanju snaga sa sadašnjim predsjednikom, koristiti svim mogućim metodama kako bi ocrnio Kwasniewskog. »Zadnji događaji potvrđuju da je moguće aktivno sudjelovanje tajnih službi u predsjedničkoj kampanji«, tvrdi vicešef SLD-a Jerzy Szmajdzinski. U Poljskoj se obavještajne i protuobavještajne službe nalaze pod izravnom kontrolom vlade i posebnog ministra-koordinatora za tajne službe. Grupa zastupnika SLD se u zahtjevu tužilaštvu za pokretanjem istrage nelegalnog djelovanja tajnih službi usmjerenog protiv predsjednika države, pozvala i na nedavni intervju sada već bivšeg ministra sporta Jaceka Debskog iz AWS-a. Debski je u ožujku šokirao javnost odlučivši iznijeti na svjetlo dana da jedan visoki dužnosnik njegove stranke vrši na njega pritisak kako bi u arhivima resora pronašao materijale koji bi teretili Kwasniewskog, svojedobno ministra sporta u zadnjoj komunističkoj vladi. O navodnim kontaktima poljskog predsjednika s ruskim tajnim službama govorilo se prije tri godine, kada je dnevnik Zycie, blizak desnoj političkoj opciji, objavio kopije hotelskih računa koji su trebali svjedočiti da su Kwasniewski boravio u poznatom poljskom odmaralištu Cetniewo u isto vrijeme kad i ruski špijun Alganov - isti onaj, zbog kojeg je 1996. s premijerskog mjesta bio prisiljen otići Jozef Oleksy, kad je optužen da se s njim sastajao. Kwasniewski je protiv Zycia podigao sudsku tužbu zbog klevete, a u procesu koji još uvijek traje, i jedna i druga strana podastrijele su dokaze i dovele svjedoke koji tvrde, odnosno niječu, da je tih spornih dana Kwasniewski bio u Cetniewu. Optužbe o kontaktima s Rusima dosad nisu nanijele veću štetu popularnosti sadašnjeg poljskog predsjednika. U ispitivanjima javnog mnijenja čak 60 posto Poljaka izjavljuje da će na jesenskim izborima glasati za njega. Eventualni protukandidat, slažu se promatrači, ima izgleda jedino ako ga složno podrže ne samo stranke desnice, već i liberali, tj. sve snage koje vuku korijene iz prve Solidarnosti Lecha Walese. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kokainska mafija potakla krvave nerede u Boliviji?</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Bolivijska vlada povukla je u ponedjeljak odluku o povišenju cijena vode, što je bio povod za prosvjede tisuća bijesnih seljaka i radnika protekloga vikenda u Cochabambi u kojima je poginulo šest osoba. Krvavi su sukobi ujedno bili i izgovor predsjedniku Hugu Bánzeru za uvođenje tromjesečnoga izvanrednog stanja. Nezadovoljstvo najširih slojeva zbog teške ekonomske krize već dulje vrijeme tinja u toj najsiromašnijoj južnoameričkoj zemlji, a nemiri što su izbili ovih dana praktički su zatvorili treći po veličini bolivijski grad Cochabambu. </p>
<p>U ponedjeljak navečer vladini su dužnosnici nakon pregovora s organizatorima prosvjeda, lokalnim dužnosnicima te predstavnicima Katoličke crkve uspjeli dogovoriti okončanje nemira obećanjem da se neće početi primjenjivati sporni novi zakon o vodi.</p>
<p>Uz poskupljenje vode za 20 posto, prosvjedovalo se i zbog poskupljenja benzina te sve veće nezaposlenosti i sve teže ekonomske situacije. Premda je u ponedjeljak ministar informiranja Ronald MacLean optužio proizvođače i krijumčare droge da stoje iza nemira, zbog vladina programa iskorjenjivanja biljke koke, od koje se proizvodi kokain, promatrači tvrde da su demonstracije izraz duboke krize u toj zemlji. »Nemoguće je da su se tolike tisuće seljaka spontano pokrenule«, prenose agencije tvrdnje MacLeana, »riječ je o uroti koju financiraju kokainski krugovi, tražeći izgovor za svoje subverzivne aktivnosti«.</p>
<p> Činjenica je da su zbog vladina programa iskorjenjivanja većina plantaža koke (dopušten je uzgoj manjih količina potrebnih za farmaceutsku industriju i tradicionalne potrebe bolivijskih Indijanaca), tisuće seljaka u području oko Cochabambe ostale bez sredstava za život. Vlada im je bila obećala pomoć u proizvodnji alternativnih kultura, a u tu je svhu prije nekoliko godina dobivena i međunarodna pomoć, ali taj se program provodi sporo i necjelovito, zbog čega su siromašni slojevi još više osiromašili.</p>
<p>Kriza u toj zemlji od gotovo osam milijuna stanovnika osobito se produbila od početka ove godine. Prvi su nemiri u Cochabambi počeli u veljači, također zbog najave 35-postotnog povišenja cijene vode. Činilo se da se lokalne vlasti dogovoraju o rješenju problema opskrbe vode i sanitarnog projekta s predstavnicima jednog međunarodnog konzorcija koji vodi taj projekt. No prošloga su utorka u Cochabambi ponovo počeli štrajkovi i prosvjedi te blokade ceste. »Bilo je vrlo napeto, u Cochabambi su ljudi počeli bacati kamenje, razbijati stvari i paliti vatre po ulicama. U sukobima s vojskom za vrijeme vikenda bilo je nekoliko mrtvih. Sad se stanje malo smirilo, ali ceste su još blokirane, grad je paraliziran i čeka se da u Cochabambu dođu predsjednik i potpredsjednik kako bi umirili duhove. Kako blokada traje već osam dana, ne može se ništa kupiti, nema mlijeka, kruha, mesa«, kaže za Vjesnik Vicente Delle Piane Škarić, Bolivijac hrvatskoga podrijetla i nekadašnji zagrebački student. U Cochabambi, gradu od oko 500.000 stanovnika, oko 560 kilometara istočno od glavnoga grada La Paza živi prilično velika hrvatska zajednica.</p>
<p>»Prošle subote bilo je tako napeto da se govorilo o građanskome ratu, a oporba je, dakako, u takvoj atmosferi pokušala dobiti koji poen za sebe«, objašnjava Delle Piane, koji je bio na čelu izbornog štaba predsjedničkog kandidata Ive Kuljisa na prošlim predsjedničkim izborima. </p>
<p>Ipak, stanje se postupno smiruje, pa se stanovnici Cochabambe nadaju da će uskoro prestati biti zatočenici svojih kuća. No, gospodarska kriza neće nestati, a izvanredno stanje koje je uveo predsjednik general Hugo Bánzer po ocjeni većine promatrača nije rješenje. Taj bivši diktator, izabran 1998. za šefa države, nije ispunio svoja predizborna obećanja o bržem razvoju zemlje, otvaranju novih radnih mjesta i većoj sigurnosti za sve građane. Otkako je 1982., nakon vladavina vojnih hunti, ponovo uspostavljena demokracija u Boliviji, ovo je sedmi put da se uvodi izvanredno stanje.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Stoiber najavio da će CSU i dalje biti pouzdan partner CDU-a</p>
<p>ESSEN, 11. travnja</p>
<p> - Nakon što su u ponedjeljak izabrali Angelu Merkel za novu predsjednicu stranke, njemački su demokršćani u utorak, drugog i završnog dana kongresa CDU-a, raspravljali o novom političkom kursu koji će ih nakon mjeseci duboke krize ponovno učiniti vjerodostojnom opozicijom vladajućim socijaldemokratima (SPD). Središnje je pitanje bilo sanacija stranke koja je zbog Kohlovih tajnih računa dospjela u nezavidan financijski položaj, te promjene u načinu financiranja stranke kojima će se spriječiti slične nepravilnosti u knjigovodstvu.</p>
<p>Politički cilj stranke jasno je definirala nova predsjednica u govoru nakon izbora, ustvrdivši da CDU na sljedećim izborima 2002. treba smijeniti vladajuću crveno-žutu koaliciju. No, jasne koncepcije kako to učiniti, primjećuju komentatori, na kogresu u Essenu nisu ponuđene. Iz nastupa vodećih ljudi stranke proističe da će težište njihova djelovanja biti reforma poreznog i mirovinskog sustava i daljnjee zalaganje za socijalno tržišno gospodarstvo unatoč pritiscima gobalizacije.</p>
<p>Angelu Merkel, koja je kao jedina kandidatkinja izabrana s ogromnom većinom (96 posto delegata), podržao je u utorak i predsjednik sestrinske bavarske CSU Edmund Stoiber. Njegov su nastup, u kojem je najavio da će CSU i dalje biti »stabilan i pouzdan partner« CDU-u, mnogi protumačili kao »zbijanje redova među konzervativcima«. Bavarskog premijera, uz samu Merkel, smatraju jednim od mogućih demokršćanskih kandidata za kancelara, iako je novo vodstvo stranke odlučilo da će protukandidata Schroderu imenovati tek početkom 2002. godine.</p>
<p>Kongres CDU-a završio je usvajanjem Essenske deklaracije kojom se još jednom naglašavaju temeljna načela desnog centra. (Reuters/jš)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zločine su činili tzv. »psi rata«, a svakako to nisu bili hrvatski generali </p>
<p>Otvoreno pismo hrvatskoj javnosti</p>
<p>Ponukan sveopćom hajkom na Domovinski rat te na nekolicinu hrvatskih generala, obraćam se hrvatskoj javnosti. </p>
<p>Na dan 8. travnja 2000. godine, u većini dnevnih tiskovina objavljano je nekoliko članaka u svezi Domovinskog rata i mogućih optužbi protiv generala hrvatske vojske pred Haaškim sudom.</p>
<p>Kao čovjek i sam sudionik Domovinskog rata i časnik HV-a 90-postotni invalid, osjećam potrebu da ukažem na nedopustivo ponašanje pojedinaca i pojedinih medija, koji su unaprijed osudili ljude bez suđenja. Tako 8. travnja 2000. u Vjesniku, ugledni hrvatski književnik i publicist Branimir Donat iznosi svoje žaljenje zbog ljudi koji su nevini stradali u operacijama koje je poduzimala hrvatska vojska. Uz to proziva jedan labavi sistem činova i hijerarhije u hrvatskoj vojsci, te konstatira da su se časnici HV-a našli na odgovornim mjestima za koja nisu bili jednostavno zreli. Po sudu gospodina Donata, oni čija se imena potajice spominju, zapravo mogli su biti samo podoficiri i pri tome aludira da su neki od njih to i bili u francuskoj Legiji stranaca. Istodobno iznosi konstataciju da su u Domovinskom ratu kriteriji (vojni psihološki i etički) bili čvršći, ako bi i bilo krivaca za naknadna čišćenja, spominjali bi se podoficiri ili niži časnici, ali bi čast Hrvatske bila znatno manje okaljana.</p>
<p>Kao čovjek i sam sudionik Domovinskog rata, ne mogu se složiti sa ovakovom konstatacijom. Gospodin Donat dobro zna za sve pozive predsjednika Tuđmana svim oficirima bivše JNA, da se stave u službu obrane Republike Hrvatske. Međutim, manji dio njih je doista to i učinio. Gospodin Donat spominjući intelektualne psihološke i etičke norme časnika HV-a, zaboravlja da su svi intelektualci pa i on osobno imali priliku da se uključe u Domovinski rat, da se sa svojim umnim i inim sposobnostima stave na raspolaganje domovini. Oni koji su to učinili, mi im odajemo poštovanje.</p>
<p>Tvrdnja, da pojedini časnici nisu bili dorasli vremenu i prostoru u kojem su se zatekli, jednostavno ne stoji. Kome to sada smetaju časnici hrvatske vojske, koji su briljantno odradili vojne operacije »Bljesak«, »Oluja«, »Ljeto 95« i sve ostale zapovjedi koje su bile u službi oslobađanja teritorija Republike Hrvatske. Nikome nisu smetali oni koji su iz Drugog svjetskog rata izašli sa činovima generala i viših časnika, sa završena četiri razreda osnovne škole. Naknadno su se školovali ali se nitko nije usudio tada to kritizirati, vjerojatno bi završio u nekom od kazamata ili još gore, pred streljačkim strojem. Danas se prozivaju generali iz Domovinskog rata. Zašto?</p>
<p>Isto tako u Jutarnjem listu, isti dna, autor članka gospodin Krešimir Žabec sam presuđuje četvorici hrvatskih generala, uz to ih naziva ratnim drugovima, aludirajući pri tome da su pet godina poslije, ratni drugovi ponovno zajedno, misleći pri tome vjerojatno na haašku optužnicu. Konstatira da su deset godina nakon dragovoljnog prijavka policijskim jedinicama, odnosno gardijskim brigadama i odlaska na ratišta, tim ljudima koje on proziva, za uspomenu je ostao čin i odličja do kojih malo tko danas drži. Gospodin Žunec valjda misli, po njegovom načinu shvaćanja demokracije, da bi se sa njegovim stavom svi trebali slagati.</p>
<p>Svaki onaj koji je počinio bilo kakav zločin, mora odgovarati, ali svakako to nisu časni hrvatski generali, već su to »psi rata« koji nakon borbenih djelovanja dolaze na svoje. Isto tako po mom sudu, veću odgovornost za to snose civilne strukture, (policija i hrvatsko pravosuđe) što nisu istražili svako pojedino paljenje, ubojstva i sve ostalo te pod punim imenom i prezimenom iste procesuirali i napokon izbili sve adute onima koji kriminaliziraju Domovinski rat i koji žele Hrvatsku staviti u isti koš sa fašističkim režimom u Srbiji.</p>
<p>Sa indignacijom se odričem svih onih koji su činili bilo kakove zločine, jer su to činili zbog svojih bolesnih umova i ratnog profiterstva, a ne zato što je to bila nečija zapovijed ili vojna strategija. Ovo iznosim u svoje osobno ime, a ne kao predsjednik Udruge koju zastupam, tj. HVIDR-u Trešnjevka. Apeliram na sve hrvatske medije i sve intelektualce, da ne dolijevaju ulje na vatru i bez ikakovih dokaza i argumenata optužuju pojedine hrvatske branitelje. </p>
<p>bojnik JURE BEKIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vrijedi li hrvatski stih doista samo četiri kune</p>
<p>Kako čitamo »Društvo hrvatskih književnika« pokrenulo je novu inicijativu kako do pristojnih autorskih naknada... odnosno kako stoji u samom naslovu ne baš popularno za pjesnike, čitamo četiri kune..., što to govori - biti pjesnik, biti ispod dostojanstva čovjeka!?</p>
<p>Tko je tome kriv dalo bi se puno govoriti, ipak od većih krivaca za to je zasigurno Društvo hrvatskih književnika..., društvo pisaca, i smatram da je već vrijeme da se upravo Društvo hrvatskih pisaca probudi iz desetgodišnjeg sna..., mnogi se čak pitaju što oni zapravo i rade na boljitku samoga Društva i njenih pisaca, pjesnika pogotovo!? Pokrenuta nova inicijativa kako do pristojnih autorskih naknada bi zapravo trebala biti »stara inicijativa...«, a da je stara inicijativa onda ne bi »stih hrvatski vrijedio samo četiri kune...« što nije ravno ni Caritasu, odnosno poniženije od Caritasa!?</p>
<p>Ni jedno društvo naroda ne može bez kulture naroda.., na žalost iako je kultura kralježnica svakog naroda, obično su takve kralježnice slomljene..., kako je to pjesnik na čakavskom rekao - Koltura je kičma svakoga društva ali - prebita!?</p>
<p>Koliko je država kriva ne znam, ali ako je Društvo hrvatskih književnika pod patronatom države smatram, da je ipak Društvo hrvatskih književnika i najviše krivo, jer nije dovoljno aktivno još manje ažurno, da se bori za zaštitu intelektualnog rada svojih članova, kako to i čitamo... , iliti kako je netko to sve prokomentirao da je Društvo hrvatskih književnika društvo lijenih, ne samo za pisanje već pogotovo lijeni da bi se mogli boriti da im intelektualni rad bude i plaćen!?</p>
<p>Iako znamo da su pisci filtri duše..., a pjesnici filtri duše u duši..., danas biti pisac, ili se predstaviti kao pjesnik u očima javnosti predstavio se - jadnik!? Još i danas živi anegdota - »Došla kćerka veselo kući i još veselije će majci, mama, tako sam sretna upoznala sam pjesnika i bit će mi dečko..., to čula i baka, pa će - A, dite moje nima ni baba ništa protiv, ipak popazi pisnika ozad da mu na petamin ne viru - kunpiri«.... reče da li su mu raspadane pete od čarapa!? Baka ne bi kazala »kunpiri« da je znala da današnji pisci pogotovo pjesnici ne mogu imati »kunpiri« na petama, jer današnji pisci, pjesnici, ne mogu više kupiti ni - čarape!?</p>
<p>BORIS PALČIĆ CASKINčakavski pisac, Novalja</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Gospoda Kolak i Laszlo zamijenili su oranice za autoceste i željezničke pruge</p>
<p>Svakoj Vladi i svakom ministru dovoljno je imati njih dvojicu »seljaka« da se ne mogu ni pomaknuti. Točno je da isplate dugova seljacima ne štimaju i točno je da seljaci moraju imati svoje glasnogovornike, ali sistem »ruke u vis« svakoj Vladi neće uvećati našu proizvodnju i bogatstvo. Prošloj se Vladi sve živo stavlja na teret i nitko više ne spominje uklanjanje mina, povratak seljaka na njive nakon duga izbivanja, obnovu i bolje reći nabavu novih poljoprivrednih strojeva, traktora, kombajna itd. Sve je to potpuno zaboravljeno, jer su seljaci baš kao i svi drugi bili ratom i obnovom zakinuti u zarađivanju. A što bi rekli naši poginuli i invalidi? Budimo već jednom ljudi, ako smo tako brzo prestali biti kršćani. Nije istina da je naše selo siromašno, osim iznimaka. Seljaci ne kupuju hranu koju od njih moraju kupovati građani, a ne plaćaju niti stanarinu, zemljarinu, komunalije i sl. Rijetko koja kuća nema televizor, telefon (pa i mobilni) i auto. To jesu suvremene tekovine i dobro je da ih imaju, ali kad je o siromaštvu riječ onda pogledajte milijun naših umirovljenika od kojih barem polovica stvarno gladuje. A radili su čitav život. </p>
<p>Od svih seljaka najmanje su siromašni. Laszlo i Kolak. Pod njihovim vodstvom seljaci možda nešto prije dobiju isplate dugova, ali umjesto na njivi borave na cestama, umjesto u toplom krevetu na kiši i hladnoći. Naši seljaci ne razumiju da je na svjetskom tržištu kilogram pšenice 40 lipa, a da njihovu pšenicu država plaća tri puta skuplje. Nije li to zaštita seljaka? Isto je tako s mnogo proizvoda, pa i šećerom. Državi je lakše uvesti jeftini <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> nego se hrvati sa seljacima oko šećerne repe, po skupljoj cijeni. Prema tomu država je radila i radi sve u interesu opstanka našeg sela, ali ne može ga obogatiti naglo. Ako to seljaci ne shvate na vrijeme posljedice će jače osjetiti. </p>
<p>IVAN KOKOTZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Neoprostivo je i verbalno skrnavljenje grobova, pa tako ni Tuđmanova</p>
<p>Ideja g. Željka Jurkovića, objavljena u dnevnom tisku, na radiju i možda još negdje, morbidna je do krajnosti. Pun je mržnje prema pokojnom predsjedniku i možda Hrvatskoj kao državi, prešao je sve granice običnoga ljudskog morala. Naveo je kako predsjednika treba premjestiti ga na III.</p>
<p>Pravoslavno groblje u obiteljskom grobnicu! Gospodine Jurkoviću, uvrijedili ste Hrvatsku, a posve sigurno nekoliko stotine tisuća građana Zagreba koji su pok. predsjednika s tugom ispratili do posljednjeg prebivališta. Druga su stvar izbori u kojima su ti isti građani kaznili HDZ zbog poznatih stvari. Još danas je jasno, da ljudi koji su ispratili pok. predsjednika o njemu ne misle drukčije, jer mu grob spontano kite cvijećem i pale mu bezbroj svijeća. Sjetite se samo kako je izgledao Markov trg i druga mjesta, gdje su se palile svijeće i lile suze za pok. dr. Tuđmanom. Možete vi misliti što hoćete, ali i ta većina stanovnika Zagreba ima pravo da misli, presuđuje i osjeća. Test za vaše riječi bila je vijest da tobože grobnica predsjednika nema lokacijsku i valjda građevinsku dozvolu. Znači, bespravna je to gradnja? Zar nije dostatna potvrda groba kao groba, to, što je aktualan predsjednik države došao i poklonio se na tom grobu?</p>
<p>Nisam ja nikakav HDZ-ovac, niti sam imao bilo kakve koristi od bivše vlasti, ali ovo je ljudski gadljivo.</p>
<p>IVAN KOKOTZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Na prvoj raspravi sudnica bila premala za sve Miketićeve vjerovnike</p>
<p>DONJA STUBICA, 11. travnja</p>
<p> - U utorak je u Plavoj dvorani za sastanke, uz stroge mjere osiguranja pravosudne policije, održana prva rasprava u slučaju suđenja Željku Miketiću (39). Protiv njega je Općinsko državno odvjetništvo u Donjoj Stubici podiglo optužnicu na 22 stranice u 67 točaka, kojom ga se tereti da je oštetio veći broj vjerovnika za više od 2,5 milijuna njemačkih maraka, 205 tisuća kuna, i 300 tisuća austrijskih šilinga.</p>
<p>Zbog opsežnosti optužnica nije čitana s čime su se složili i branitelji optuženog, a Željko Miketić je izjavio da je optužnicu u cijelosti razumio i ne osjeća se krivim za djela koja mu se stavljaju na teret.</p>
<p>Zbog pomanjkanja prostora ročište nije održano na Općinskom sudu, jer su pozvana 64 oštećenika u svojstvu svjedoka, od kojih je prvog dana svjedočilo desetak. Već na samom početku svi okupljeni svjedoci negodovali su zbog nazočnosti snimatelja HTV-a, no predsjednica Sudskog vijeća, Sanja Gašparac, je to obrazložila dozvolom predsjednika Vrhovnog suda, a na ponovljene prigovore svjedoka zaprijetila im je udaljavanjem iz dvorane.</p>
<p>Prvi svjedok Ivan Križaj, direktor poduzeća »A-H trgovine« opisao je zbog čega je podigao kaznenu prijavu. Njegovo je poduzeće potraživalo od poduzeća »Miketić« d.o.o. 60.000 kuna. Nakon Miketićeva nestanka pokušali su kupiti svoju robu u Miketićevoj trgovini i prebiti dug, ali u trgovinu je ušla policija s nekim sa suda, te su počeli popisivati robu, dok su neki vjerovnici iznosili robu iz trgovine bez kontrole, ali u nazočnosti policije, rekao je svjedok, te da je to osobno vidio.</p>
<p>Odvjetnici Madunić i Matić upitali su svjedoka zašto potražuje dug kroz kazneni postupak, kad je već traženo da se namiri iz stečajne mase, na što je Ivan Križaj odgovorio da je spor na Trgovačkom sudu preskup, a zbog potraživanja na dva mjesta izgledno je da će potraživanje naplatiti bar na jednom mjestu.</p>
<p>Jedan od svjedoka je tvrdio da Željko Miketić nije imao namjere prevariti vjerovnike, jer je pregledao sve gruntovnice u kojima su podaci koji govore, da nije bilo namjere o prijevari. Prijavu je podnio jer je mislio da je Miketić ubijen zajedno s obitelji te je trebalo nešto poduzeti preko policije. Također je čuo da su se pojavili utjerivači dugova koji su trebali od dužnika Miketića uz proviziju od 30 posto utjerati dug. To su navodno bili Joža Grabović iz Zagreba i bivši policajac Grga iz Marije Bistrice, a njihovim radom koordinirao je Branko Vojaković iz Marije Bistrice, izjavio je svjedok.</p>
<p>Ostalih desetak svjedoka uglavnom je govorilo o razlozima i načinima oročavanja novca, uz mjesečnu kamatu od tri posto, većinom tvrdeći, da misle da ih Željko Miketić nije želio prevariti, te da je bio poznat kao siguran poslovni čovjek, koji je vraćao svoje dugove. Tako su oročavali ušteđevinu koju su podizali iz banke ili su prodavali nekretnine. Ti svjedoci od Miketića potražuju 872.210 njemačkih maraka.</p>
<p>Iz sudnice je udaljena i jedna svjedokinja iz Beča koja je usprkos upozorenjima sutkinje Sanje Gašparac hodala po dvorani i razgovarala s braniteljima optuženog, tvrdeći da Miketić mora ostaviti svoj broj telefona.</p>
<p>Nastavak glavne rasprave slijedi za dva tjedna. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Miketićevi odvjetnici dali popis Miketićevih dužnika </p>
<p>Branitelji Željka Miketića, odvjetnici Mate Matić i Ante Madunić, priložili su popis 78 tuženih dužnika, tuženih za iznos 2.408.480 njemačkih maraka, popis od 116 dužnika koji nisu tuženi, jer je postignut sporazum, da će do kraja 2000. godine vratiti 3.113.760 njemačkih maraka, popis sudskih i izvansudskih nagodbi u visini od 1.204.800 njemačkih maraka, te popis upućenih opomena pred tužbu, čime bi trebali dokazati da su potraživanja Željka Miketića veća od dugovanja.(D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Gucićevu sinu tri godine uvjetne kazne zbog prikrivanja vlasništva</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Radi kaznenog djela prikrivanja vlasništva nad dionicama, sin tajkuna Josipa Gucića, Ante Gucić, u utorak je na Općinskom sudu u Zagrebu nepravomoćno osuđen na tri mjeseca zatvora, uvjetno na tri godine.</p>
<p>Podsjetimo, Općinsko državno odvjetništvo teretilo je Antu Gucića da je 26. lipnja 1998. godine, ugovorom o prodaji dionica »Slavonija osiguranja d.d.«, kao prenositelj, zaključio ugovor s poduzećem »Brodokomerc«, te time stekao 12,67 posto ukupnog broja emitiranih dionica »Slavonija osiguranja«. S obzirom da Gucić nije spomenutu poslovnu aktivnost prijavio Komisiji za vrijednosne papire RH-a, optužnica ga tereti za prikrivanje vlasništva.</p>
<p>U obrazloženju presude, sudac Općinskog suda Marko Benčić, naglasio je da je prema Guciću primijenjena mjera upozorenja, jer ako u sljedeće tri godine ne počini novo kazneno djelo, neće morati u zatvor. »Vi znate da svaka sankcija ima i preventivnu funkciju. Stoga je ova presuda Vama, a i drugima upozorenje da više ne činite takva kaznena djela«, upozorio je sudac Benčić okrivljenog Gucića.</p>
<p>»U svojoj završnoj riječi vaš branitelj se pozvao na 'institut zablude', obrazloživši da vas nitko nije obavijestio o toj zakonskoj obvezi, i da ste stoga iz neznanja počinili kazneno djelo koje vam se stavlja na teret. Istina je da ljudi mogu i ne moraju znati za neke odredbe, međutim, u vašem se slučaju radi o odredbi za koju ste morali znati da je kažnjiva. Tim više, što ste obnašali direktorske funkcije i kretali se u takvim krugovima gdje vam je poznavanje te obveze bila upravo dužnost«, pojasnio je sudac Benčić, naglasivši Guciću da njemu prilikom donošenja presude nije bilo važno čiji je on sin.</p>
<p>»Što se još tiče 'instituta zablude', u Zakonu jasno piše da nepoznavanje Zakona i nesvjesnost da se nekom određenom akcijom čini kazneno djelo, nije opravdanje za to činjenje, nego se samo može uzeti u obzir kao olakotna okolnost. Što se vašeg konkretnog slučaja tiče, bez obzira što je Komisiji za vrijednosne papire trebalo neko vrijeme da se organizira, to opet nije opravdanje niti vama niti drugima za njeno neobavješćivanje«, obrazlagao je Benčić, te dodao:</p>
<p>»Pa, mi imamo tržišnu ekonomiju i takve su odredbe kao promjena vlasništva nad dionicama od općeg društvenog značaja i jedini način da država spriječi zlouporabe. Pa zar nije žalosno da državna komisija mora moliti i sama tražiti obveznike da joj se prijave«, zaključio je sudac Benčić.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hoće li Kutli biti produljen pritvor za još tri mjeseca?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U utorak su na Županijskom sudu, u istražnom postupku protiv Miroslava Kutle i drugih osoba osumnjičenih u aferi Tisak, iskaz su dala dva svjedoka.</p>
<p>Direktor tvrtke »Consult-ing«, Vido Vuletić, govorio je o davanju kredita i radu Nadzornog odbora »Tiska«, čiji je bio član. Miroslav Kutle, je, naime, prema rješenju o provođenju istrage, naložio Upravi »Tiska« da proda dionice »Zagrebačke banke« d.d. društvu »Consult-ing«, koje je u vlasništvu društva »Globus Holding« d.d. Dana 22. rujna 1997. zaključen je ugovor između Uprave »Tiska« i Tibora Kralja, koji je predstavljao »Consult-ing«, o kupoprodaji 5226 dionica »Zagrebačke banke« za 12.019.800 kuna.</p>
<p>Kako se dalje navodi, u dva su navrata zaključivani dodaci ugovora radi prolongiranja isplate duga. »Consult-ing« je na ime svoje obveze uplatio 1.300.00 kuna, dok je za preostalih 10.719.800 kuna »Tisak« oštećen. Kako bi se neistinito prikazalo da je dugovanje plaćeno, Kutle je izdao nalog Upravi »Tiska« i već spomenutom Kralju da zaključe ugovor kojim će »Consult-ing« »Tisku« prodati i prenijeti poslovne udjele - dionice društva »Krotel« d.o.o., »Trazag« d.o.o i »Sit« d.d. Prvo je društvo »Tisak« kupio za 5.200 kuna, a 87,5 posto udjela u temeljnom kapitalu drugog za 8.500 kuna, te 3752 dionice trećeg poduzeća za 1.512.000 kuna. </p>
<p>Zrinka Dragun, direktorica društva »Ljudevit« svjedočila je o poslovanju tog poduzeća i kupovanju dionica »Tiska«. Naime, tijekom 1995. je Kutle preko Nenada Brašnovića, s kojim je u rodbinskoj vezi, kupio »Ljudevit«. To je poduzeće, zatim, kupilo 16.092 dionica društva »Tisak« d.d., što predstavlja 19,42 posto dionica tog društva. Brašnović je, inače, tada formalno-pravno bio upisan kao vlasnik i direktor »Ljudevita«, a stvarni je vlasnik bio Kutle koji je i vodio poduzeće.</p>
<p>Dvomjesečni pritvor Kutli ističe 3. svibnja, te mu izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda može produžiti na još tri mjeseca.(j.i.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Lopovi se »obuli, obukli i nahranili« za 200.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Zagrebačka policija je u ponedjeljak nešto poslije osam sati zabilježila dvije teške krađe provaljivanjem, i to u trgovinu »Obuće d.d.«, u Ilici 31, te u skladište poduzeća »Bo-Na d.o.o.«, u Obrtničkoj broj 1.</p>
<p>Naime, iskoristivši vikend, kada trgovina sportske odjeće i obuće nije poslovala, nepoznati počinitelj je obio prozor s dvorišne strane prodavaonice. </p>
<p>Ušavši, provalnik je porazbacao prodajne predmete i potom odnio oko 50 pari tenisica »nike«, »reebok« i »timberland«, zatim stotinjak majica »timberland« i »umbro«, te nekoliko kožnih jakni i trenirki. Šteta se procjenjuje na oko 100.000 kuna.</p>
<p>U skladište poduzeća »Bo-Na d.o.o.« provaljeno je također tijekom proteklog vikenda. Naime, provalnik je obio staklo na ulaznim vratima skladišta, nakon čega je iz skladišta odnio kekse, čokolade i bombone, čija vrijednost iznosi oko 100.000 kuna. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Macko mora tražiti ukidanje Canjugina imuniteta</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - U kaznenom sporu u kojem vođa BBB-a Goran Kovač-Macko, zbog klevete i uvrede tuži donedavnog predsjednika nogometnog kluba »Dinamo« Zlatka Canjugu, zatražiti će se odobrenje od nadležnog tijela, u ovom slučaju Hrvatskog državnog Sabora za pokretanje kaznenog postupka protiv Canjuge.</p>
<p>Naime, na raspravu zakazanu za utorak na Općinskom sudu, ponovo je došao samo tužitelj Macko sa svojim zastupnikom, odvjetnikom Zoranom Ivaniševićem, dok se Canjuga sudskom pozivu nije odazvao već nekoliko puta. Sudac pak, Zdravko Majerović, pojasnio je Macku da je tek nedavno saznao da je Canjuga i saborski zastupnik, pa stoga uživa imunitet od kaznenog gonjenja. Stoga je sudac naložio Macku da sam, ili preko svog zastupnika, zatraži odobrenje od hrvatskog Sabora za skidanje imuniteta Canjugi, kako bi se kazneni postupak mogao voditi.</p>
<p>»U roku 30 dana morate sudu dostaviti odgovor od nadležnog tijela, jer o toj odluci ovisi hoće li se postupak moći voditi ili će se obustaviti«, upozorio je sudac Majerović Macka.</p>
<p>Podsjetimo, Macko je tužio Canjugu jer je Canjuga u više svojih intervjua koji su u ožujku 1999. godine, objavljeni u »Vjesniku«, »Jutarnjem listu« i »Sportskim novostima«, teško oklevetao i uvrijedio tužitelja, navodi Macko u svojoj privatnoj tužbi. Između ostalih, Macko ističe sporne tvrdnje u kojima ga Canjuga optužuje da je jugonostalgičar koji želi srušiti hrvatsku državu, te da je na čelu skupine koja ima političke ambicije, kao i da sam sebe proglašava vođom BBB-a. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mladići policajcu oduzeli pištolj i pobjegli</p>
<p>ČAKOVEC, 11. travnja</p>
<p> - Međimurskoj policiji još uvijek nije dostupan R. Š. (27) iz Nedelišća, koji je zajedno s V. D. (22) iz Čakovca, u nedjelju ujutro, sudjelovao u svađi i tučnjavi na benzinskoj postaji »Formula 5« u Nedelišću.</p>
<p>Tu je, naime, došlo najprije do svađe, a zatim i fizičkog obračuna, između djelatnika PU međimurske i dvojice mladića. Tom prilikom je policajac, koji nije bio u službi i nije nosio odoru, zadobio tešku tjelesnu ozljedu. U gužvi i tučnjavi jedan od mladića oduzeo je policajcu službeni pištolj iz kojeg je u zrak ispucao više metaka. Nakon incidenta mladići su pobjegli u nepoznatom pravcu, a službeni pištolj kasnije je pronađen odbačen u jarku, uz Čakovečku ulicu u Nedelišću.</p>
<p>Kako je novinarima rekao Branko Sušec, donačelnik Odjela analitike u PU međimurskoj, kriminalistička obrada ovog slučaja još nije dovršena, ali su zbog zanimanja javnosti, izneseni dostupni podaci. (D.O.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Struja za kućanstva od 1. svibnja skuplja 25 posto?</p>
<p>Jedan od glavnih razloga za zatraženu korekciju cijene jest i u bitno drukčijoj cijeni energenata na svjetskom tržištu, obrazlože predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović/ U novu tarifu mora biti ugrađena i socijalna komponenta/ HEP godišnje zbog krađe struje u sustavu gubi oko 25 milijuna DEM/ Analiza ugovora s Enronom pokazat će koliko je on povoljan ili nepovoljan za HEP i Hrvatsku/HEP ne pristaje da ga se tretira kao kupca struje iz NE Krško zato što je njezin suvlasnik </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Prihvati li Ministarstvo gospodarstva novi prijedlog Uprave HEP-a, cijena struje za kućanstva od 1. bi svibnja trebala biti oko 25 posto viša od dosadašnje, dok bi u prosjeku (s industrijskom strujom i javnom rasvjetom) struja poskupila oko 11 posto.</p>
<p> Tim bi povišenjem, kako je na konferenciji za novinare rekao novi predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović, HEP do kraja godine zaradio oko 300 milijuna kuna više, što bi mu omogućilo da poslovnu godinu završi bez gubitaka. U suprotnom, poslovanje će za ovu godinu biti negativno, što će imati negativne posljedice po HEP-ov investicijski rejting i razvojne planove. Postoji čak i opasnost da se ne ispoštuju obveze prema EBRD-u i drugim financijskim investicijama, što bi u najgoroj varijanti moglo rezultirati blokadom HEP-ova računa.</p>
<p>Odlukom Nadzornog odbora HEP-a još iz 1998. godine počeo je »rat« HEP-a i tadašnje Vlade o promjeni cijene električne energije. Tijekom 1999. godine HEP je Ministarstvu gospodarstva uputio čak šest zahtjeva za povećanjem cijene električne energije, koji su redom odbijani. Kada je nova Uprava HEP-a »snimila stanje« u firmi, i ona je Ministarstvu gospodarstva uputila zahtjev za povećanjem cijene struje sa 1. travnja ove godine. HEP je predložio da se ukine popust kućanstvima u iznosu od 12 posto, kao i povlaštena (besplatna) potrošnja u iznosu od 80 kilovat-sati mjesečno. Ministarstvo je, prema Čovićevim riječima, taj zahtjev »privremeno odbilo« poručivši HEP-u kako u »novu tarifu« ipak mora biti ugrađena i socijalna komponenta cijene struje za građane koji žive na rubu egzistencije.</p>
<p>»Mi na novom prijedlogu ubrzano radimo, i Ministarstvo će ga dobiti krajem ovog tjedna«, rekao je Čović. Iako u HEP-u smatraju kako nije dobro da se oni bave socijalnim pitanjima (jer, za razliku od »socijalne« struje, ne postoji socijalna cijena kruha, telefona i druge robe na tržištu), predložit će da za određenu kategoriju stanovništva ostane »povlastica« od besplatnih 80 kilovat-sati mjesečno. Čović smatra kako će i građani imati razumijevanja za HEP-ov zahtjev jer je cijena struje za kućanstva u Hrvatskoj među najjeftinijima u Europi, i predloženo povećanje zapravo bi vodilo prema normalizaciji poslovanja jednoga od strateški najvažnijih poduzeća u zemlji. Cijena struje za industriju, koja je u skladu s cijenom što je industrija plaća u zemljama koje su po pokazateljima slične Hrvatskoj, u tom bi se slučaju mogla čak simbolično i smanjiti, što bi makar u maloj mjeri pridonijelo i oživljavanju hrvatskog gospodarstva. U kontekstu smanjenja troškova spomenuto je i kako HEP godišnje zbog krađe struje u sustavu gubi oko 25 milijuna DEM, što je problem koji će se pokušati riješiti svim sredstvima. Također, naglašeno je kako dugovi korisnika proračuna i drugih potrošača prema HEP-u rastu, dok HEP svoje dugove prema dobavljačima u ovoj godini postupno smanjuje.</p>
<p>»Jedan od glavnih razloga za traženje ove korekcije jest i u bitno drugačijoj cijeni energenata na svjetskom tržištu«, naglasio je Čović. Naime, cijena lož-ulja za termoelektrane porasla je u odnosu na prošlu godinu za čak 150 posto, dok je cijena plina porasla za više od 80 posto.</p>
<p>Govoreći o ugovoru HEP-a s Enronom o gradnji TE Jertovac Čović je rekao kako ga je nova Uprava zatekla onakvoga kakav je sklopljen i kako je još uvijek u tijeku analiza svih stavaka, koja će pokazati koliko je on povoljan ili nepovoljan za HEP i Hrvatsku. Ipak, pošto je ugovor sklopljen na 20 godina, što je izuzetno dugo razdoblje za prihvaćanje obveza, »postoje razlozi za nezadovoljstvo«. Tako dugoročni ugovor bitno određuje i strategiju razvoja elektroenergetskog sustava zemlje, što je u uvjetima otvaranja tržišta svakako nepovoljno određenje, rekao je Čović.</p>
<p>O cijeni struje iz Jertovca, o kojoj se u medijima špekuliralo, predsjednik Uprave HEP-a nije se htio izjasniti, pošto klauzula tajnosti u ugovoru zabranjuje jednu stranu da o konkretnoj cijeni govori bez pristanka druge strane. »Mogu reći da je ona trenutačno, po našem sudu, nepovoljna, ali i to da je nejasno koja je metodologija po kojoj se ta cijena računa, jer nije jasno da li se u tu cijenu, primjerice, ubraja i cijena uključivanja tog objekta na postojeću mrežu, što je trošak od oko 80 milijuna DEM«, upozorio je Čović. No kako je riječ o pitanju koje je krajnje osjetljivo (u kontekstu privlačenja stranih ulaganja), za odgovore na konkretna pitanja novinari su upućeni na Vladu. </p>
<p>Govoreći o NE Krško Čović je ustvrdio da je ta elektrana u gubicima, u opasnosti od stečaja, te kako cijena struje iz nuklearke zbog lošeg vođenja nije konkurentna. Ponovio je i kako HEP u pregovorima, koji su »zapeli« zbog zbivanja na slovenskoj političkoj sceni, neće pristati da ga se tretira kao kupca struje iz NE zato što je HEP suvlasnik Krškog.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zagrebačka će banka podijeliti za dividende 58,6 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka je banka u prošloj godini ostvarila dobit prije oporezivanja od 372,5 milijuna kuna, a dobit nakon oporezivanja iznosi 292,6 milijuna kuna. Nadzorni odbor banke, koji je prihvatio revidirana financijska izvješća za prošlu godinu, predlaže da se 58,59 milijuna kuna dobiti usmjeri za isplatu dividende dioničarima. </p>
<p>Predloženim je iznosom obuhvaćena zajamčena dividenda, koja će se isplatiti imateljima druge C i treće E serije povlaštenih dionica te pet-postotna dividenda po redovnim dionicama banke nominalne vrijednosti 100 njemačkih maraka. </p>
<p> Prijedlog o isplati dividende utvrdio je Nadzorni odbor, a kada se financijski rezultati predoče dioničarima u zemlji i inozemstvu, o prijedlogu će odlučiti skupština dioničara, zakazana za 24. svibnja, izvijestili su iz banke.</p>
<p> Prema podacima što ih je revidirala revizorska tvrtka KPMG, dobit grupe Zagrebačke banke prije oporezivanja u prošloj je godini iznosila 340,7 milijuna, a nakon oporezivanja gotovo 266,3 milijuna kuna. U prošloj su poslovnoj godini prihodi Zagrebačke banke porasli za 19,5 posto i dosegnuli oko 1,6 milijardi kuna. To je ponajviše rezultat snažnog rasta neto prihoda od kamata, koji su iznosili gotovo 930 milijuna kuna, te prihoda od provizija i naknada od 437 milijuna kuna. </p>
<p> U Zagrebačkoj banci smatraju uspjehom i ostvarene učinke od prodaje vlasničkih vrijednosnica, posebice prodaju dionica farmaceutske tvrtke Pliva iz bančina portfelja, čime je ostvaren prihod od 102 milijuna kuna. No ukupni prihodi grupe s iznosom od 2,09 milijardi kuna nešto su manji nego 1998. (2,12 milijarde kuna). Financijski su rezultati grupe odraz smanjenih prihoda iz turističkih aktivnosti zbog vojne intervencije na Kosovu, kao i činjenice da se osiguravajuće društvo Allianz u financijskim izvješćima više ne konsolidira kao podružnica, već kao pridruženo društvo. </p>
<p> Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković u svom je izvješću Nadzornom odboru ustvrdio da je u vrlo teškoj poslovnoj godini banka uspjela značajno povećati dobit i tržišni udio na hrvatskom bankarskom tržištu. »Spremni smo prihvatiti izazov sve snažnije konkurencije na domaćem bankarskom tržištu i pozdravljamo pozitivne mjere restrukturiranja koje se sada poduzimaju«, rekao je uz ostalo Luković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Lukšić vlasnik 60 posto Plave lagune</p>
<p>POREČ, 11. travnja</p>
<p> - Plava laguna može biti mega-turistički projekt Lukšić grupe, koja je postala njezinim većinskim vlasnikom, i tako potaknuti i ostala hrvatska turistička poduzeća da krenu u istom smjeru, rekao je na tiskovnoj konferenciji u utorak u Poreču predsjednik Nadzornog odbora Plave lagune i predstavnik Lukšić grupe Jaime Guerero Devlahovich. </p>
<p>Na konferenciji je obznanjeno da je Lukšić grupa postala vlasnikom više od 60 posto dionica Plave lagune, a u opciji je i 16,3 posto dionica iz portfelja Privredne banke Zagreb. Tako su svi izgledi da će ovog proljeća Lukšić grupa imati 80 posto vlasništva u Plavoj laguni. A što se tiče budućnosti najuspješnijega hrvatskog turističkog poduzeća, članovi NO Devlahovich i Davor Domitrović ustvrdili su kako nema promjena u upravi i menedžmentu poduzeća, ali da neće biti ni otpuštanja radnika. Štoviše, nakana je novoga vlasnika ulagati u razvoj i dizanje kvalitete ponude Plave lagune. Zato se razrađuje master-plan za idućih deset godina te planovi za trogodišnja razdoblja. </p>
<p>Lukšić grupa je, rečeno je, bacila oko i na pulski Arenaturist, a Splićani su Lukšiću ponudili da kupi i poznati splitski hotel »Lav«.</p>
<p>U pripremama za ovogodišnju sezonu Lukšić grupa ne planira nikakve krupnije zahvate osim što će Plava laguna uložiti sedam milijuna maraka za poboljšanje kvalitete svojih usluga. </p>
<p>Novinari su saznali da su od Privredne banke dionice otkupljene po 850 kuna, a kasnije u javnoj ponudi dioničarima cijena je skočila na 1000 kuna. U međuvremenu procjenjuje se kako će mali dioničari od Lukšić grupe za prodaju dionica dobiti oko 260 milijuna kuna, a cijeli većinski paket dionica stajat će iznad 400 milijuna kuna. </p>
<p>Predstavnici Lukšić gurpe kategorički su odbacili insinuacije da na hrvatskom tržištu peru novac, uz obrazloženje kako je to nemoguće jer poslovanje Grupe nadziru američka komisija za vrijednosne papire te slične institucije u Velikoj Britaniji, Čileu i drugim zemljama. Članovi NO iz Lukšić grupe kazali su kako ta asocijacija, proširena po cijelome svijetu, nema hotelskih lanaca u Europi, već samo u Čileu te da će u sklopu razvojnih ulaganja nastojati povećati ne samo kvalitetu turističke ponude već omogućiti i nova zapošljavanja. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Cijena barela nafte na Londonskoj burzi pala na 21,3 dolara </p>
<p>LONDON, 11. travnja</p>
<p> - Zemlje uvoznice nafte zahtijevat će u drugoj polovini godine znatno veću proizvodnju nafte kako bi tržište energentima zadržalo sadašnju stabilnost, priopćila je u utorak Međunarodna agencija za energetiku (IEA).</p>
<p>»Čini se da je OPEC izašao s relativno konzervativnim planom za formiranje cijena sirove nafte«, stoji u mjesečnom izvješću IAE-a, koji ima sjedište u Parizu. »Međutim, u drugoj polovini godine bit će potrebno znatno više nafte kako bi se zadovoljila veća potražnja«, navodi se u izvješću.</p>
<p> IEA, organizacija osnovana 1974. kako bi zaštitila interese zemalja uvoznica nafte, priopćila je da će povećana potražnja u drugoj polovini godine zahtijevati još veće povećanje proizvodnje sirove nafte.</p>
<p> Devet članica OPEC-a suglasilo se u Beču krajem ožujka da povećaju proizvodnju nafte za sedam posto odnosno 1,45 milijuna barela dnevno, kako bi se zaustavio rast cijena na svjetskom tržištu. Cijene sirove nafte od početka su ožujka, kad su dosegle najveću razinu u posljednjih devet godine, pale za gotovo 10 dolara po barelu. Na Londonskoj je burzi cijena u ponedjeljak iznosila 21,3 dolara po barelu.</p>
<p> IEA je priopćila da će očekivani porast potražnje u SAD, Europi i regiji Tihog oceana u drugoj polovini godine apsorbirati dogovoreno povećanje proizvodnje nafte. »Da bi se uravnotežila ponuda i potražnja te da bi se nastavila obnova zaliha ... bit će potrebno povećati proizvodnju za milijun barela dnevno... te još dodatnih 220 tisuća barela dnevno za obnovu zaliha«, stoji u izvješću IEA-a.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Fižulić predlaže Turcima ulaganja u hrvatski turizam</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Korištenje kreditne linije od ukupno 100 milijuna dolara koju je za izvoz roba i usluga u Hrvatsku otvorila turska Exim banka znatno će unaprijediti i povećati trgovinsku razmjenu između dviju zemalja, a Goranko Fižulić, hrvatski ministar gospodarstva, turskoj strani predlaže da se ta sredstva uporabe i za ulaganja u naš turizam. Pritom je posebno naveo mogućnost gradnje hotela visoke kategorije i igrališta za golf. Tijekom svojeg posjeta Turskoj Fižulić je u utorak u Ankari o tome posebno razgovarao s Tuncom Toskayom, turskim državnim ministrom. </p>
<p>Kako saznajemo, njegov je posjet izazvao veliku pozornost tamošnjih poslovnih ljudi i gospodarskih analitičara te medija, a ministar Fižulić je održao i zapaženo izlaganje o stanju u hrvatskom gospodarstvu te njegovim velikim potencijalima. Fižulić se sastao i s predstavnicima Turske građevinske komore, a u više je navrata imao prilike turskim poduzetnicima iznijeti i glavne odrednice hrvatske gospodarske politike. Predstavnike turskog gospodarstva osobito su zanimale olakšice za strane ulagače te sadašnje stanje u hrvatskim infrastrukturnim objektima, posebice u cestama. Bilo je govora i o mogućem hrvatskom sudjelovanju u radovima te o isporukama energetske opreme za golemi investicijski projekt GAP u jugoistočnoj Turskoj kao i na gradnji divovskog vodovoda od Mediterana preko Turske do Izraela te o zajedničkim istupima na trećim tržištima.</p>
<p>Ministar Fižulić razgovore je nastavio u Istanbulu gdje je u utorak o suradnji na području turizma razgovarao s Erkanom Mumcuom, turskim ministrom turizma. (B. Petrović)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ugovor Hypo banke i Plive </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Potpisivanjem ugovora između Plive i HypoVereinsbanke u utorak obavljen je važan dio složene transakcije koja će Plivi omogućiti izgradnju novoga pogona za suhe oralne oblike lijekova. Plivin projekt poznat kao ZGF-272 započeo je 1997. godine, a kada bude gotov, pogon bi trebao biti prilagodljiv u smislu velikog broj proizvoda i kapaciteta. Asortiman suhih oralnih oblika, kako se moglo čuti na potpisivanju ugovora od Plivina tima, omogućit će našoj najvećoj farmaceutskoj tvrtki prodorniji izlazak na zapadno tržište.</p>
<p>Projekt ukupno vrijedi 603 milijuna kuna, a ugovorom između Plive i Hypo banke regulira se financiranje kupoprodajnog posla sklopljenoga između Plive i Aeromatic-Fieldera LTD za nabavu granulacijske opreme i bin tehnologije vrijedne oko 96 milijuna kuna. Kreditom je obuhvaćeno 80 posto toga iznosa, a ostatak će Pliva pokriti sama.</p>
<p>S obzirom na to da se radi o vrlo složenoj transakciji kupnje opreme od kupca iz Švicarske, čiji su dobavljači povezane tvrtke iz Engleske i Francuske, HypoVereinsbanka je preko svoje mreže u Londonu i Parizu uspjela realizirati projekt uz pokriće engleskog ECGD-a i francuskog Cofacea. Pliva je prva hrvatska tvrtka koja je dobila garanciju ECGD-a, dok je Coface kontragarant ECGD-u za francuski dio opreme. Veliki dio organizacije ovoga projekta preuzela je zagrebačka podružnica Hypo banke, koja od svibnja počinje aktivno raditi u Hrvatskoj. (T.Tolić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Žunecova ostavka na Mesićevu stolu, odluka u subotu </p>
<p>U subotu se ponovo sastaju Mesić, Račan i Tomčić / Na sastanku će vjerojatno biti i Žunec, Karamarko, Ivanišević te Lučin </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Kako Vjesnik saznaje, točne su informacije da je predsjedniku Stipi Mesiću prvi čovjek HIS-a Ozren Žunec podnio ostavku. Ona je na Predsjednikovu stolu, ali ju Mesić nije ni prihvatio, niti odbio. Njegova odluka znat će se u subotu kad se ponovo, drugi put ovoga tjedna, sastaje s Račanom i Tomčićem. Na sastanku trojice iz državnog vrha vjerojatno će biti i sam Žunec te nadređeni mu predstojnik UNS-a Tomislav Karamarko, kao i ministri pravosuđa i policije, Stjepan Ivanišević i Šime Lučin.</p>
<p>Do subote će se, naime, pokušati još dogovoriti sporni problemi u rekonstrukciji obavještajne zajednice nakon čega će se znati ostaje li Žunec ili odlazi. Nije tajna da je on u sukobu s Karamarkom kome zamjera što ga, navodno, onemogućava da provede promjene u HIS-u. Nije tajna da je Karamarko »Mesićev čovjek«, dok je Žunec neslužbeni favorit SDP-a i premijera Račana, no predsjednik Mesić nije imao ništa protiv njegovog imenovanja. </p>
<p>Činjenica je ipak, kažu Vjesnikovi izvori, da je Predsjednik pomalo nezadovoljan »suženim informacijama« koje mu dostavljaju hisovci. Navodno, Žunecu u Predsjedničkom uredu zamjeraju da se ponaša »kao povrijeđeno dijete kad mu Karamarko nešto prigovori i što se zbog toga odmah žali premijeru Račanu«. </p>
<p>Dok se čeka rješenje ponuđene Žunecove ostavke, s Pantovčaka se odašilju signali da su spremni za dogovor s Banskim dvorima i sa samim Žunecom. Nadaju se da će on zbrojiti sve što mu smeta i razumno se dogovoriti o rješenju potencijalnog sukoba sa svojim šefom Karamarkom. U svakom slučaju, tvrde Vjesnikovi izvori, na Pantovčaku ne žele ponovne medijske spekulacije o novim sukobima s Markovim trgom, ovaj put zbog neslaganja Žuneca i Karamarka o budućem funkcioniranju tajnih službi. Valja podsjetiti, uostalom, da je upravo minulog ponedjeljka dogovoreno da će se rekonstrukcija obavještajne zajedniceprovoditi pod patronatom pravosudnog ministra Ivaniševića. Stoga se smatra da Žunec i nema objektivnih razloga za ostavkom dok se ne vidi prvi nacrt zakonskog rješenja sigurnosnih službi, koji će biti rezultat timskog rada i različitih prijedloga. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Bozanić: Ne dopuštam da se govori kako je hrvatski narod osuđenik na Haaškom sudu</p>
<p>SPLIT, 11. travnja</p>
<p> - Ja nisam osuđenik na Haaškome sudu, kao što to nije ni nitko od vas. Ne dopuštam da se govori kako je hrvatski narod osuđenik na Haaškomed sudu, jer bi to značilo ideologizaciju, koja može unijeti bolest u naš narod. Suditi se može samo pojedincu, a nikako Hrvatima kao narodu, naglasio je u ponedjeljak na večer, praćen burnim pljeskom, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. Josip Bozanić, u prepunoj splitskoj konkatedrali Svetoga Petra.</p>
<p>Govoreći u Splitu na tribini pod nazivom »Ima li nade za Europu i Hrvatsku u njoj«, nadbiskup Josip Bozanić je upozorio na to da se od crkve u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, danas traži svjedočenje s više ljubavi, a manje riječima. </p>
<p>»Crkva ima važnu misiju na europskome kontinentu, što znači da ona mora izvršiti novu evangelizaciju novih generacija, i to novim sredstvima i metodama«, istakao je msgr. Bozanić, upoznavši nazočne sa zaključcima prošlogodišnje biskupske sinode za Europu, koja je održana u Rimu. </p>
<p>Nadbiskup Bozanić osvrnuo se i na sadašnju situaciju u Europi, naglasivši da postoje oni koji potiču podjelu između Krista i Crkve, kako bi na taj način izbjegli ući u odnos s kršćanskom zajednicom. Msgr. Bozanić je također upozorio na to da je proširen mentalitet koji razdvaja život od kršćanskih vrednota, a označen je pragmatizmom, potrošačkim materijalizmom, nihilizmom, relativizmom, ateizmom i ravnodušnošću. </p>
<p>Prošlogodišnja biskupska sinoda za Europu naglasila je da smo pozvani i poslani novime životom nositi poruku Isusa Krista i njega samoga kao izvor nade, istaknuo je nadbiskup Bozanić, spomenuvši da su iz sinode potekla tri bitna aspekta odnosa Crkve u današnjemu vremenu - eshatologija, vizija Crkve kao slike Krista nazočna s kršćanima, a ne kao puke organizacije, te obnova unutarnjega života. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Soldatić: Važan je duh »Obveznoga naputka« šestorice, a ne njegov tekst! </p>
<p>Jesu li točni novinski naslovi prema kojima je »Obvezni naputak« postavljanje stranačkih ljudi na državne funkcije po partijskoj liniji, pitali smo Emila Soldatića, glavnog tajnika IDS-a.</p>
<p>- Ne bih se složio s tim, jer treba ići za duhom, a ne za tekstom naputka. Činjenica je da je HDZ dosad 'hadeizirao' sve državne službe i otuda potreba za promjenama. Govoreći i kao glavni tajnik IDS-a i kao član koordinacije šestorice u Istarskoj županiji, mogu reći da se u Istri ide na depolitizaciju svih tih službi, posebno policije, financijske policije i ostalih koje imaju represivne ovlasti. IDS će se zauzimati da se napokon postave temelji za stručnu državnu upravu, gdje će na funkcije dolaziti oni sa stručnim, profesionalnim i građanskim osobinama i ugledom. Ne bježimo od toga da će na te funkcije doći i stranački ljudi, ali ne primarno.</p>
<p>• Bojite li se mogućnosti da stranački ljudi zaposjednu sve funkcije, što će izazvati nezadovoljstvo birača?</p>
<p>- To se može izbjeći vlastitom voljom. Sva imenovanja ne određuje izravno koordinacija tajnika, već državne službe i ministarstva. U onim županijama gdje će IDS sudjelovati u provođenju naputka, to se neće dogoditi. </p>
<p>• Za vaš »Naputak« je Mate Granić rekao da tako nešto ni HDZ nije radio.</p>
<p>- HDZ je to radio na mnogo gori način. Da šestorica imaju loše namjere s »Naputkom«, onda taj dokument ne bi nastao, jer je jasno da će se on prije ili kasnije pojaviti u javnosti. Ne vidim nikakvu opasnost, ali dajmo vremena, pa ćemo vidjeti kakve će biti posljedice takva rada. Ako se to pretvori u partijsko smještanje ljudi, javnost će reagirati i mi ćemo snositi posljedice na izborima. Mislim da će praksa ubrzo demantirati te bojazni, a i vidjet će se koja je stranka imenovala ljude prema stručnosti, a koja prema stranačkom načelu.</p>
<p>• Mogu li stranke šestorice intervenirati jedne prema drugoj, ako se vidi primjena stranačke podobnosti?</p>
<p>- Ostavljena je takva mogućnost, jer se do svih rezultata treba doći dogovorom. Konsenzus je instrument koji će omogućiti da se stvari izvedu na pravi način.</p>
<p>• Kolike su šanse da dođe do sukoba u šestorici zbog provođenja »Naputka«?</p>
<p>- Postoje tri razine odlučivanja - županijska, razina glavnih tajnika i razina čelnika stranaka. Uvijek će biti sukoba, ali ako se radi o stručnosti, profesionalnosti i građanskom ugledu, onda velikih sukoba ne bi smjelo biti.</p>
<p>• U prvoj verziji naputaka trebalo je mijenjati ljude u čak 40 državnih institucija što je smanjeno na 23, jer se ispostavilo da u 17 institucija Vlada nema ovlasti. Tko je tako nešto uopće predložio?</p>
<p>- To je bio radni materijal, pa ne bih spominjao one koji su ga predložili. U tom materijalu nabrojene su sve institucije koje postoje u županijama, vjerojatno izvučene iz nekog političkog vodiča. Naravno, na drugom sastanku koordinacije vidjelo se da postoje institucije koje nisu u nadležnosti Vlade i Sabora, poput sveučilišta, sudova. Čak se spominjala i Hrvatska vatrogasna zajednica koja ni ne postoji. No, i te 23 institucije proći će još jedan filter, jer dolazi do preustroja nekih ustanova. </p>
<p>• Kakve reagirate na medijske tvrdnje da se radi o zapošljavanju prema partijskom ključu?</p>
<p>- Možda je trebalo tekst drukčije formulirati, možda se nije trebalo vezati za datume. Ali, iza duha teksta može se stati. Ako je problematična koja riječ, to neće imati utjecaja na konačnu odluku. </p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HHO tresu nove ostavke: Vidović, Munjin, Radin, Lovorka Kušan... </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Nakon subotnjeg plenarnog skupa Hrvatskog helsinškog odbora (HHO), na kojem je izabran novi Izvršni odbor, HHO potresa nova afera. Ovaj put se radi o valu ostavki i odlazaka iz Odbora, čak i otkaza. Predsjednik HHO-a Vjekoslav Vidović, koji je tu dužnost obnašao 17 mjeseci, dao je u ponedjeljak neopozivu ostavku, a vrlo je vjerojatno da će i definitivno napustiti HHO. Razlog za to je, kako saznajemo, nezadovoljstvo subotnjim plenarnim skupom, na kojem je izbjegnuta rasprava o izvještaju Komisije osnovane na Vidovićev zahtjev, a koja je ustanovila da je Ivan Zvonimir Čičak svojim istupima naštetio ugledu HHO-a. </p>
<p>Osim Vidovića, iz Odbora je istupio i saborski zastupnik Furio Radin, a ostavke i odlazak najavile su zamjenica predsjednika Jasminka Domaš-Nalbantić i članica Izvršnog odbora Lovorka Kušan. Ostavku je, kako saznajemo, dao i izvršni direktor Bojan Munjin, a o napuštanju Odbora razmišlja i akademik Vlatko Silobrčić. »Moj odlazak je definitivan, a to sam najavio i na plenarnoj sjednici«, rekao je akademik Silobrčić za Vjesnik. Ali, istaknuo je da je njegov odlazak ranije planiran i nema veze s posljednjim događajima, odnosno izborom novog Izvršnog odbora. </p>
<p>Istodobno, doznaje Vjesnik, djelatniku HHO-a Vjekoslavu Magašu najavljen je otkaz, i to na temelju suspenzije koju mu je ranije uručio direktor Munjin. »Kako je moguće da Odbor za zaštitu i promicanje ljudskih prava tako sankcionira slobodu javne riječi«, komentirao je Magaš tu najavu. Podsjetimo, i na plenumu u subotu bilo je riječi o Magaševim istupima u javnosti, a prihvaćeno je da se Uredu HHO-a zabrane političke izjave u javnosti. Magaš je na to rekao da se radi o političkom obračunu s njim, te dodao da je zbog svojih političkih stavova i ranije ucjenjivan radnim statusom. </p>
<p>Za komentar o svemu zamolili smo i akademika Dragomira Vojnića, no on je rekao da se time ne bavi i uputio nas na odvjetnika Čedu Prodanovića, koji je također član novog Izvršnog odbora. Prodanović je za Vjesnik kazao da je Magaša suspendirao direktor Munjin prije plenuma, a sad se ispituju sve činjenice oko toga. »Otkaz nije isključen, ali ga još nije dobio«, rekao nam je Prodanović, pojašnjavajući da je Magaš napravio neke disciplinske prekršaje, poput krivotvorenja potpisa direktora i sazivanja konferencije za novinare u njegovo ime. </p>
<p>Do direktora Munjina nismo uspjeli doći, ali smo saznali da je Munjin prvotnu suspenziju Magaša povukao, o čemu postoji i dopis s pojašnjenjem da on ne može nikoga suspendirati, jer je i sam dao ostavku na svoju dužnost. </p>
<p>Silvana Oruč-Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Antunović: Stradalnici su bili zloupotrebljavani i manipulirani</p>
<p>Potpredsjednica Vlade je to izjavila prigodom posjete području vodičkoga zaleđa / Američki veleposlanik Montgomery rekao je da Komisija članka 11 podržava Vladin program zbrinjavanja povratnika i proces pomirbe / Hrvati iz BiH koji žive u srpskim kućama neće biti izbačeni na ulicu, obećala je Željka Antunović </p>
<p>ŠIBENIK, ČISTA VELIKA, 11. travnja</p>
<p> - Ovaj posjet nema samo simboličko značenje, već je odraz naše istinske želje da s predstavnicima međunarodne zajednice i lokalnom vlasti demonstriramo politiku nove Vlade o zbrinjavanju prognanika, izbjeglica i stradalnika Domovinskog rata, rekla je potpredsjednica Vlade Željka Antunović prigodom posjeta izaslanstva Vlade i Povjerenstva članka 11 području vodičkog zaleđa. Veleposlanici EU, Amerike, Kanade i Rusije, zajedno s voditeljima OESS-a i UNHCR-a u Hrvatskoj, sastali su se u Čistoj Velikoj sa županom šibensko-kninskim Barakom, načelnikom Vodica Ivasom i predstavnicima lokalne vlasti. </p>
<p>»Problemi na terenu su takve naravi da ih ne možemo sami rješavati, pa računamo na pomoć međunarodne zajednice, koju smatramo partnerima u poslu koji je pred nama«, dodala je Željka Antunović. Predstavnicima lokalne vlasti poručila je da zaborave na sva do sada data obećanja i da realno sagledaju mogućnosti rješavanja problema. »Dosad su stradalnici bili zloupotrebljavani i manipulirani, bilo im je obećavano nemoguće i na tome se izgubilo dosta novca i vremena«, naglasila je Antunović</p>
<p>Američki veleposlanik u Hrvatskoj Montgomery izjavio je da Komisija članka 11 potpuno podržava Vladin program zbrinjavanja povratnika i proces pomirbe. »Poznata nam je tragedija ovog područja stradalog u ratu i problemi s kojima se suočavate«, kazao je američki veleposlanik.</p>
<p>Župan Baraka je nazočne upoznao s projektima za oživljavanje malog i srednjeg poduzetništva. Međutim, istaknuo je, za njihovu realizaciju nedostaje novca, pa se očekuje pomoć svijeta. »Želja nam je da i Hrvati i Srbi na ovom području rade pod jednakim uvjetima i da svi budu zadovoljni građani Hrvatske«, rekao je Baraka.</p>
<p>Razgovaralo se i o procesu razminiranja tog područja koje je bilo na prvoj crti bojišnice, ali i o drugim oblicima pomoći na koju računa vodičko zaleđe gdje zajedno žive Hrvati i Srbi. </p>
<p>Na pitanje novinara kako riješiti problem Hrvata iz BiH koji žive u srpskim kućama, Antunović je odgovorila da nitko ne može biti izbačen na ulicu, ali i da svaki povratnik srpske nacionalnosti ima pravo na vlasništvo svojih nekretnina. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Istarska banka traži najozbiljnije kandidate za dokapitalizaciju </p>
<p>PULA, 11. travnja</p>
<p> - Predsjednik Uprave Istarske banke Miljenko Vidulin potvrdio je na konferenciji za novinare u utorak da se Uljanik s većim dijelom svog poslovanja vratio u Istarsku banku te da se vraćaju i ostali komitenti koji su za vrijeme blokade Banke prešli u druge banke. S tim ciljem je u utorak kod pulskog gradonačelnika upriličen je radni dogovor s korisnicima novca iz proračuna o povratku u Istarsku banku, a Županijsko poglavarstvo ovlastilo je u utorak župana Stevu Žufića da potpiše pristupnicu Istarske županije Konzorciju za dokapitalizaciju Istarske banke.</p>
<p>Prema Vidulinovim riječima, izostao je »napad« štediša na Banku nakon njezine deblokade, a repovi pred šalterima nisu bili veći od uobičajenih kod isplate mirovina. Zbog takvog razumijevanja, Vidulin se u ime Uprave i zaposlenika zahvalio štedišama. Istakao je da su bankomati u normalnoj funkciji i da nema zastoja u isplatama, pa će se još ovog tjedna odmrznuti isplate s tekućih računa, a zatim i štednih pologa. Po njegovim riječima, prva dva dana rada Banke obavljene su uplate u vrijednosti od 1,8 milijuna maraka ie isplate u visini od 6,2 milijuna maraka, od čega se 3,8 milijuna maraka odnosi na tzv. naloge na čekanju. Obavljena su i sva plaćanja s tekućih računa, a unovčeni su i čekovi građana. U srijedu iz Zagreba stiže u Banku povjerenik HNB-a koji će kontrolirati kako se koristi 170 milijuna kredita za likvidnost. </p>
<p>Što se dokapitalizacije tiče, Uprava Banke dostavila je upite na adrese 20-tak domaćih i stranih banaka i narednih dana uslijedit će neposredni kontakti kako bi se odabralo nekoliko najozbiljnijih banaka za dokapitalizaciju. Uprava će do sredine tjedna predložiti Nadzorni odbor koji bi zajedno s njom upravljao Bankom do vlasničke transformacije, nakon čega će se izabrati i nova skupština. U međuvremenu, i sve isplate mirovina vraćaju se u Banku, pa će tako mirovina za travanj stići uobičajenim putem. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Škreb poručio Kajinu: Zapisnike HNB-a ne možete dobiti jer su bankarska tajna </p>
<p>Sljedeće godine počinje s radom pučki pravobranitelj za djecu / Odbor za zakonodavstvo predlaže da Vlada, ako se nađe novac za primjenu Zakona o dječjem doplatku, predloži njegovu primjenu kod rebalansa proračuna / HSP predlaže da radnici imaju pravo na štrajk ako plaća kasni 15 dana / Nije skinut imunitet Pašaliću kojeg je tužio Štedul / HSS traži ukidanje trošarina na loživo ulje kao pogonsko gorivo </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - U utorak su uoči sjednice Zastupničkog doma zasjedala njegova radna tijela, a najviše je riječi bilo o Izvješću pučkog pravobranitelja za prošlu godinu, izmjenama Zakona o dječjem doplatku i carinskim tarifama. </p>
<p>Tokom ove godine Vlada treba učiniti sve predradnje kako bi se u sljedećoj godini ustrojilo novo državno tijelo - pučki pravobranitelj za djecu, zaključio je Odbor za rad, zdravstvo i socijalnu skrb. Kako je pojasnila njegova predsjednica Snježana Biga-Friganović, riječ je o međunarodnoj obvezi Hrvatske prema europskim konvencijama, a činjenica je da bi takvo tijelo pridonijelo uočavanju problema djece u Hrvatskoj. Dodala je kako podaci govore da su dječja prava u Hrvatskoj ozbiljno narušena, no to se teško može riješiti institucijom postojećeg pučkog pravobranitelja. </p>
<p>Na Odboru je bilo riječi o Izvješću pučkog pravobranitelja za prošlu godinu, a među problemima koji su se najčešće pojavljivali su mirovine, posebno hrvatskih državljana koji su svoju mirovinu zaradili u Hrvatskoj, a žive u nekoj drugoj zemlji, te mirovine koje je Hrvatska isplaćivala državljanima BiH. Ističe se i da je bilo mnogo kršenja ljudskih prava, posebno na područjima posebne državne skrbi i prava iz radnih odnosa. Upućeno je i na činjenicu da je Pučko pravobraniteljstvo ove godine dobilo manje proračunskog novca. </p>
<p> Na sjednici se raspravljalo i o HSP-ovu prijedlogu izmjena Zakona o radu, prema kojem radnici mogu štrajkati ako primaju malu plaću, ali ne i ako plaću ne primaju. HSP predlaže da se taj članak izmijeni tako da bi radnici imali pravo na štrajk, ako plaća kasni 15 dana od zakonskog roka za isplatu. </p>
<p>Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu raspravljao je o carinskim tarifama koje su, prema riječima Nevena Mimice, pomoćnika ministra gospodarstva, u prosjeku smanjene oko 28 posto. Prema njegovim riječima, razlog smanjenju carina je stvaranje uvjeta za što jeftiniju proizvodnju u Hrvatskoj, te za povećanje izvoza i stranih ulaganja kako bi se oživjelo gospodarstvo. To je i jedan od uvjeta koji Hrvatska mora ispuniti za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). U raspravi članovi Odbora su istaknuli da bi se carinske stope morale regulirati zakonima koje donosi Sabor, a ne da se takva mogućnost ostavlja Vladi. Dragica Zgrebec, predsjednica Odbora, istaknula je da će ulazak u WTO imati i negativnih posljedica na hrvatsko gospodarstvo i poljoprivredu.</p>
<p>Odbor je prihvatio i program rada Hrvatske narodne banke za ovu godinu koji je zastupnicima predočio guverner Marko Škreb. Na sjednici je Damir Kajin (IDS) ponovio svoj zahtjev da mu se dostave zapisnici sa sjednica Savjeta HNB-a na kojima se odlučivalo o 25 bankarskih ustanova u teškoćama. Škreb je rekao da je njegov odgovor na to traženje bio negativan, pa je zatražio raspravu o tome mogu li se takvi zapisnici pojedinačno dostavljati zastupnicima. Naime, pojasnio je da se na sjednicama iznose i bankarske tajne, pa je zato Kajinov zahtjev upitan. Istaknuo je i da zastupnici mogu biti dobro informirani, jer na sjednice Savjeta dolaze i predsjednik Odbora za financije i ministar financija. </p>
<p>Na upit Marijana Maršića (HSS) oko rješenja problema Cibalae banke, Škreb je kazao da joj ne bi pomoglo rješenje primijenjeno na Istarskoj banci, nego se to može učiniti samo dokapitalizacijom. </p>
<p>Mandatno-imunitetno povjerenstvo odbilo je skinuti imunitet Iviću Pašaliću po privatnoj tužbi Nikole Štedula. Naime, Štedul tuži Pašalića za klevetu zbog pisma objavljena u Nacionalu u kojem se kaže da je Štedul bio agent nekoliko obavještajnih službi. Povjerenstvo je slijedom svog zaključka s prethodne sjednice samo konstatiralo da u vezi s privatnim tužbama za klevetu neće skidati imunitet zastupnicima. Povjerenstvo je potvrdilo aktiviranje zastupničkog mandata Marini Matulović-Dropulić koja je prestala obnašati dužnost zagrebačke gradonačelnice, a time prestaje zastupnički mandat HDZ-ovu zastupniku Boži Biškupiću. </p>
<p> Odbor za zakonodavstvo predložit će Zastupničkom domu da ponovno prihvati izmjene Zakona o dječjem doplatku na koji je Županijski dom uložio veto. Odbor predlaže i zaključak, prema kojem bi Sabor obvezao Vladu da Zastupničkom domu podnese izvještaj o mogućoj provedbi Zakona o dječjem doplatku na temelju smanjenja osnovice te da, ako postoje za to mogućnosti, u hitnom postupku podnese izmjene Zakona. Odbor predlaže i da Vlada, ako se pronađe novac za primjenu Zakona o dječjem doplatku, predloži njegovu primjenu kod rebalansa proračuna za ovu godinu. </p>
<p>Odbor za financije, uz podršku zakonu o carinskoj tarifi, je u prvo čitanje propustio HSS-ove izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate. HSS, naime, predlaže ukidanje trošarina na loživo ulje, kao pogonsko gorivo za ribarske brodove i poljoprivredne strojeve i time legalizaciju uporabe loživog ulja kao pogonskog goriva. Govoreći u ime predlagatelja, Ivan Kolar je istaknuo kako bi se time bitno rasteretili poljoprivrednici i ribari, a proračunski gubitak od oko 100 milijuna kuna, koji bi nastao primjenom tih izmjena, nadoknadio bi se drugim porezima. </p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Krpinini »Uzroci poraza« su geneza sloma političkih snaga oko dr. Tuđmana </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Knjiga Drage Krpine »Uzroci poraza« prvi je ozbiljniji pokušaj artikuliranja pitanja o tome što je dovelo do sloma političkih snaga koje su se okupile oko državotvornog koncepta dr. Franje Tuđmana, istaknuo je recezent knjige Ivan Bekavac, na predstavljenju Krpinine knjige u utorak u Starogradskoj vijećnici. »Krpina, ne tajeći vlastitu energiju koju je od početka unosio u te procese ni svoj dio odgovornosti, sabrano pokušava izdvojiti teme koje u genezi jednog neuspjeha, po njegovu mišljenju, zaslužuju posebnu pozornost«, rekao je Bekavac, dodavši da Krpini nije ni do glorifikacije ni do simplifikacije onoga što je u dramatičnim povijesnim procesima od 1990. ugrađeno u temelje suverene Hrvatske. </p>
<p> Krpina je, pak, istaknuo da je u knjizi želio »složiti krhotine političkih zbivanja u logičan mozaik«. »Nisam imao namjeru otkupljivati vlastiti grijeh i kupovati 'bolju prošlost', jer bi to bilo nepravedno«, dodao je. »Stanje nastalo još za Tuđmanova života tinjajućom borbom za vlast, žestoko se rasplamsalo nakon njegove smrti«, ustvrdio je, istaknuvši da nitko ne može osporiti da je HDZ uz Tuđmana predvodio hrvatski narod na pobjedonosnom putu slobode i samostalnosti. »HDZ ne može otvoriti novu i čistu stranicu u svom radu ako se hrabro ne suoči s pogreškama i ne ukloni ih«, istaknuo je, dodavši i da je sâm Papa ispovjedio greške Katoličke crkve.</p>
<p> »Političke stranke nisu i ne smiju biti svrha samima sebi ni proboju pojedinaca. Upravo natruhe takvih pojava nagrizale su povjerenje građana u HDZ«, drži Krpina. »Masovne čistke, relativizacija svega nacionalnog, povlađivanje svemu iz međunarodnih krugova, otvoreno koketiranje s balkanskim asocijacijma, sve to govori da nam budućnost neće oskudijevati iskušenjima«, ocijenio je Krpina novu vlast, istaknuvši da je to razlog »za očuvanje snažnog i etički čistog HDZ-a kao dobro organizirane narodne stranke«. </p>
<p>»HDZ nije doživio tako drastičan pad da se ne bi mogao oporaviti i predstaviti s novom vizijom hrvatskog društva«, naglasio je recezent knjige Božidar Petrač. »Autor govori o tri moguća puta kojim HDZ sad može krenuti. Jedan je onaj kojim su krenuli talijanski demokršćani nakon što su, poslije dugog obnašanja vlasti, doživjeli veliki poraz. To je značilo njihov potpuni raspad i nestanak s političke scene. Druga je mogućnost da se HDZ svede na jednu od minornih strančica koja bi se borila za prijelaz izbornog praga, a treća je objektivno suočavanje s uzrocima koji su stranku doveli do izbornog poraza i njihovo uklanjanje iz rada stranke, što je jedina mogućnost osiguranja budućnosti HDZ-a«, zaključio je Petrač.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mirovinski zavod u travnju isplaćuje posljednje mirovine zarađene u BiH </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Mirovina za travanj bit će posljednja koju će iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje primiti oko 21.500 umirovljenika koji žive u Hrvatskoj, a mirovine su zaradili u Bosni i Hercegovini. Tako je, naime, odlučeno nakon prošlomjesečnih pregovora predstavnika Ministarstva rada i socijalne skrbi i Mirovinskog zavoda s predstavnicima triju bosanskohercegovačkih mirovinskih fondova koji trebaju preuzeti isplatu tih mirovina.</p>
<p>Kako sada stvari stoje, dio tih umirovljenika nekoliko bi mjeseci mogao ostati bez prihoda, jer fondovi u BiH mirovine isplaćuju sa zakašnjenjem.</p>
<p> Podsjetimo, riječ je o mirovinama koje Hrvatska isplaćuje posljednjih osam godina, od 1992., kada je donesen Zakon o preuzimanju isplata mirovina. Prema njegovim odredbama, HZMO te mirovine treba isplaćivati do uspostave platnoga prometa između dviju država. S obzirom da je platni promet uspostavljen, stvorili su se uvjeti da svaka država preuzme »svoje« umirovljenike. </p>
<p>Napomenimo da se takve mirovine smatraju inozemnim te se rješavaju ugovorima o socijalnom osiguranju između dviju država. No, kako su pregovori sa BiH o tome ugovoru još u toku, pitanje mirovina riješeno je posebnim pregovorima.</p>
<p>Za sada je isplata mirovina iz bosanskohercegovačkog fonda sigurna samo za oko 15.000 umirovljenika, dok će se za ostale rješavati od slučaja do slučaja. Naime, tih 15.000 umirovljenika u mirovinu su otišli prije raspada bivše države, pa za njih bosanskohercegovački fondovi imaju podatke na temelju kojih su izdana rješenja. Za umirovljenike koji su umirovljeni nakon osamostaljenja dviju država, posebice za one koji su u Hrvatsku došli kao izbjeglice, u BiH takvi podaci najčešće ne postoje. Dakle, za većinu njih fondovi u BiH moraju tek ustanoviti pripadajuću mirovinu i izdati rješenja.</p>
<p>Treba istaći da bi 21.500 umirovljenika na nekoliko mjeseci mogli ostati bez prihoda (procjenjuje se najviše na četiri mjeseca), jer bosanskohercegovački fondovi mirovine isplaćuju sa zakašnjenjem. Trenutačno se ne zna postoji li mogućnost da se vrijeme čekanja do sljedeće mirovine skrati, doznajemo u Mirovinskom zavodu. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>B.a.b.e. traže ratifikaciju Statuta Međunarodnog kaznenog suda </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Intenziviranjem rada glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carle del Ponte kažnjavanje ratnih zločinaca s naših područja ponovo postaje javnom temom. Nažalost, javna rasprava i dalje ostaje većinom u okvirima nenačelne rasprave o državnom suverenitetu i poziva na pravo na obranu, kažu B.a.b.e. u svom priopćenju od utorka. Naša javnost ne zna gotovo ništa o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda (ICC), a naša Vlada ne poduzima nužne korake za ratifikaciju Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda koji je Hrvatska potpisala 12. listopada 1998. (s još 95 zemalja).</p>
<p>Ostavljajući Sabor da razvije žestoku polemiku oko ratifikacije, Vlada bi morala obavijestiti javnost što je Međunarodni kazneni sud, koje su mu ovlasti, kad se sprema početi suditi i zašto je bolji od uobičajenih ad hoc međunarodnih kaznenih sudova, stvarati svijest o tome što je genocid, a što zločin protiv čovječnosti, dodaje se u priopćenju. Javnost treba znati da se prema Statutu zločini mogu počiniti i u unutarnjem konfliktu i da različiti akti spolnog nasilja, uključujući silovanje i spolno ropstvo, mogu konstituirati zločin protiv čovječnosti i ratni zločin. Iako izgleda da imamo još mnogo vremena, jer je proces ratifikacije tek počeo (samo sedam država je ratificiralo Statut), očekuje se da će Sud početi djelovati 2002. godine.</p>
<p>Hrvatska bi, ističu B.a.b.e., zbog iskustva nesuradnje, pa početaka suradnje s Haaškim sudom trebala biti među prvim zemljama koje će ratificirati Statut Međunarodnog kaznenog suda koji će također zasjedati u Haagu. Globalni proces ustanovljenja stalnog Međunarodnog kaznenog suda pod vodstvom UN-a je proces koji vodi maloj, ali ipak prevenciji, kao i mogućnosti da žrtve i svi građani i građanke imaju pravo na istinu, pravdu i reparacije. Taj sud neće biti mjerodavan za ranije zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i neće suditi retroaktivno. To znači da nakon ustanovljenja Suda počinje njegova mjerodavnost za sve zemlje koje su ratificirale Statut, kaže se na kraju priopćenja.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hrvatski studiji traže pravnu samostalnost, studenti najavili prosvjed </p>
<p>Inicijativu za pravnom samostalnošću Hrvatskih studija poduprlo je u lipnju 1999. Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu / Problem Hrvatskih studija je ispolitiziran zbog straha od razbijanja monopola, tvrdi predsjednik Stručnoga vijeća dr. Tihomil Maštrović </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Stručno vijeće Hrvatskih studija zatražilo je od Senata Zagrebačkog sveučilišta da se izjasni o prijedlogu Hrvatskih studija da steknu pravnu samostalnost, te da se zbog »provedene kampanje i pritiska javnosti« Senat o tome očituje tajnim glasovanjem. Hrvatski studiji traže izjašnjavanje o pravnoj samostalnosti jer je tu inicijativu još u lipnju prošle godine poduprlo Upravno vijeće Sveučilišta.</p>
<p>Zbog straha od konkurencije i razbijanja monopola, problem Hrvatskih studija je ispolitiziran, a izbjegava se razgovarati o bitnome, o nastavnim programima, naglasio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Stručnog vijeća Hrvatskih studija prof. dr. Tihomil Maštrović. To vijeće, rekao je, prosvjeduje i zbog sasvim krivo vođenih rasprava koje su se o Hrvatskim studijima posljednjih mjeseci vodile u Rektoratu Sveučilišta. </p>
<p>»Vijeće je uvijek bilo spremno na stručnu i argumentiranu akademsku raspravu o svojim programima, kao i njihovu uspoređivanju sa sličnim programima na Sveučilištu. Ali, većinom mu je onemogućavano da njegovi predstavnici demokratski i stručno iznesu činjenice o svom djelovanju«, naglasio je Maštrović. On je naveo da su dva od tri člana Povjerenstva za »prikupljanje relevantne dokumentacije« o Hrvatskim studijima, koje je imenovao rektor prof. dr. Branko Jeren, već ranije očitovala svoj pristran stav protiv Hrvatskih studija. Riječ je o prof. dr. Anti Čoviću i prof. dr. Vladimiru Kolesariću. Dokumentacija, pak, rekao je Maštrović, ne sadrži niti jedan dokument koji je poslan s Hrvatskih studija. To Povjerenstvo, ističe Maštrović, polazi i od krive pretpostavke da se odluka o postupku priznavanja programa primjenjuje retroaktivno. Naime, kako je pojašnjeno, 17. rujna 1996. godine Senat je donio odluku da se svaki novi studijski program, nakon što ga prihvati Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, smatra prihvaćenim i od Senata. Na sjednici Senata od 5. svibnja 1998. godine, pak, ta je odluka ukinuta. </p>
<p>Okvir za raspravu o položaju i ulozi Hrvatskih studija, koji je prihvaćen 3. travnja na sastanku Odbora za organizaciju nastave i Odbora za evidenciju i unapređenje kadrova Senata, diletantski je sastavljen i poražavajući za Hrvatske studije, rekao je Maštrović. U njemu se, naime, traži da se na smjerove Povijest, Novinarstvo i Psihologija od sljedeće akademske godine više nitko ne upisuje. </p>
<p>Konferencija za novinare je, inače, održana uoči izvanredne sjednice Senata Sveučilišta na temu Hrvatskih studija, koja je najavljena za četvrtak, 13. travnja. Član vodstva Studentskog zbora na Hrvatskim studijima Almir Elezović novinarima je kazao da studenti neće prihvatiti negativne odluke o svojoj sudbini, te će se okupiti u četvrtak ispred Rektorata.</p>
<p>Sunčica Dolušić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Razgovarali nadbiskup Bozanić i predsjednik Mesić </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u utorak nešto poslije 15 sati počeo je u Nadbiskupskom dvoru razgovor s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem. Domaćin susreta, zagrebački nadbiskup, zaželio je dobrodošlicu predsjedniku Mesiću, kojemu je to prvi službeni posjet nadbiskupu. Uz zagrebačkoga nadbiskupa, razgovoru su bili nazočni potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije, splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić i član Stalnoga vijeća HBK-a i predsjednik Komisije za odnose s državom, riječko-senjski nadbiskup Anton Tamarut. S predsjednikom Mesićom došao je i njegov savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zakon o Vukovaru u svibnju ili lipnju u Saboru, najavio Štengl</p>
<p>VUKOVAR, 11. travnja</p>
<p> - Prijedlog zakona o Vukovaru bit će predstavljen krajem travnja. Njegovo uvrštavanje u saborsku proceduru očekuje se u svibnju ili lipnju, rekao je u utorak novinarima vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl. </p>
<p>Kao koodinator svih aktivnosti oko pripreme prijedloga zakona o Vukovaru, Štengl je proteklog tjedna održao sastanak sa svim saborskim zastupnicima s tog područja, predstavnicima nekih tvrtki i predsjednikom vukovarske Zajednice povratnika, na kojem je jednoglasno podržana inicijativa za donošenjem zakona koji će se odnositi isključivo na grad Vukovar. Preostali bi podunavski dio, glede olakšica namijenjenih nekada okupiranom području, trebao obuhvatiti neki drugi zakon. </p>
<p>Osnovne značajke prijedloga su razdvajanje pitanja sanacije, što treba riješavati uredbom Vlade, od pitanja razvoja. Zadovoljstvo prijedlogom posebno je istaknuo čelnik vukovarskih povratnika Dragutin Glasnović koji je rekao da će zakon o Vukovaru pokrenuti život za sve ljude, bez obzira na nacionalnu pripadnost. </p>
<p>Osvrnuvši se na učestala pitanja o odnosu nove vlasti prema Vukovaru, Štengl je rekao da on mora biti onakav kakav taj grad i zaslužuje. Podsjetio jepritom na riječi jednog prognanika kako je »nepošteno s Vukovarcima razgovarati s figom u džepu«. »Dok smo bili u progonstvu nismo se mogli obraniti od silnih obećanja, a kad je došlo vrijeme da se ta obećanja i realiziraju, nema gotovo nikoga od onih koji su ih davali«, izjavio je Štengl. </p>
<p>Na novinarski upit, Štengl je komentirao i rezultate vukovarsko-srijemske izborne skupštine HDZ-a, nakon koje Vukovar nije dobio svog predstavnika u Županijskom odboru stranke, rekavši da to pokazuje odnos bliže okoline prema Vukovaru. Za takvo stanje optužio je čelnika županijsklog HDZ-a Dragana Papca. (Lj.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ruperez: Hrvatska pridruženi član Partnerstva do kraja godine </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Javier Ruperez rekao je u utorak, nakon sastanka s predsjednikom Stjepanom Mesićem, da će pružiti potporu Hrvatskoj za ulazak u Partnerstvo za mir. Mesić je s Ruperezom u Uredu na Pantovčaku razgovarao nešto više od pola sata. U izjavi nakon sastanka, predsjednik NATO-ove skupštine rekao je da je s Mesićem razgovarao o glavnim pitanjima vezanima uz Hrvatsku i njezinu budućnost, dodajući da cijeni čvrstu odlučnost Predsjednika da putem reformi i demokratizacije uvede Hrvatsku u zapadne institucije, EU i NATO. Predsjednik mu je detaljno iznio stanje i probleme nove Hrvatske, kazao je Ruperez koji je istaknuo da će Parlamentarna skupština NATO-a pomoći Hrvatskoj: »Čvrsto vjerujemo da je demokratska, miroljubiva i stabilna Hrvatska jedan od ključnih faktora za stabilnost cijelog područja i Europe u cjelini«. </p>
<p>Na pitanje novinara je li hrvatskom predsjedniku preporučio tko bi bio pogodniji za zapovjedništvo nad Oružanim snagama - Vlada ili Predsjednik Republike, Ruperez je odgovorio da o tom pitanju mora odlučiti sama Hrvatska, u skladu s Ustavom. »O hrvatskim ljudima ovisi kakvi će biti ustavni aranžmani da ostvare ciljeve - demokraciju, miroljubivost i stabilnost«, dodao je. </p>
<p>Predsjednikov savjetnik za vojna pitanja Imra Agotić naglasio je da je nakon glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona, Ruperez došao ohrabriti RH na njezinom putu prema NATO-u. Predsjednik skupštine NATO-a poručio je da je nakon promatračkog statusa Hrvatske u Partnerstvu za mir, izgledno da Hrvatska do kraja godine dobije i status pridruženog člana, što bi bilo vrlo povoljno, kazao je Agotić. Ruperez je također obećao da će učiniti sve kako bi Hrvatska dobila potporu za ulazak u Partnerstvo za mir na ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a u Firenci u svibnju. (M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Izaslanstvo EU-a ispituje teren za pregovore s Hrvatskom </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Izaslanstvo Europske komisije predvođeno Fabriziom Barbasom sastalo se u utorak u Zagrebu s visokim hrvatskim dužnosnicima te predstavnicima OESS-a i UNHCR-a. Predstavnici više odjela Europske komisije, poput onoga za poduzetništvo, poljoprivredu, monetarnu politiku te komunikacije razgovarali su s odgovornima u hrvatskom ministarstvima gospodarstva, popljoprivrede, turizma, pomorstva, prometa i veza - kako bi »ispitali teren« - tj. je li nova Vlada počela primjenjivati predizborna obećanja. Predstavnici Komisije razgovarali su i s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović te zamjenicom ministra vanjskih poslova Vesnom Cvjetković-Kurelec te s odgovornima u Hrvatskoj narodnoj banci. Misije EU-a koje su proteklih mjeseci posjetile Zagreb »vrlo su zadovoljne političkim pomacima nakon izbora - provođenjem plana povratka bez diskriminacije, daleko transparentnijim odnosom prema BiH, te visokom razinom suradnje s Haagom«, tvrdi Vjesnikov sugovornik. Gospodarske reforme, međutim, daleko su zahtjevnije i trebat će vremena prije nego se ovdašnja ekonomija oporavi, komentira sugovornik izjave birokrata iz EU-a. Izaslanstvo će se u srijedu sastati s hrvatskim stručnjacima i u sklopu tzv. zajedničke konzultativne skupine nastaviti rad na studiji o izvodljivosti, koja je preduvjet za početak pregovora o Sporazumu o stabilnosti i suradnji. Prema izvorima bliskim Vladi, studija o izvodljivosti mogla bi biti pripremljena za Vijeće ministara vanjskih poslova u lipnju. Ako ocjene iz studije budu pozitivne, od jeseni se otvara prostor za službene pregovore RH s EU-om. Trgovinske povlastice koje je EU obnovila Hrvatskoj za iduće dvije godine dodatno je zeleno svjetlo za pregovore Bruxelles - Zagreb. To je, naime, prvi put da je Unija Hrvatskoj posebno, a ne u paketu s drugim zemljama bivše Jugoslavije, produljila trgovinske povlastice i to na dvije godine. (V.Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>EU ukida zabranu ulaganja EIB-a u Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Na konferenciji ministara vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak donijeta je odluka da će se ukinuti zabrana da Europska invesicijska banka investira u Hrvatsku, rekao je posebni koordinator Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe Bodo Hombach na konferenciji za novinare održanoj u hotelu Sheraton. Hombach je rekao da mu je u Saboru prezentiran popis želja za reformama koji ga se, kako je rekao, dojmio. Posebno je dobrim ocijenio projekt povratka 16.500 srpskih izbjeglica iz BiH, za koji će, kako je rekao, odobriti i veća sredstva. »Siguran sam da će infrastrukturne projekte u Hrvatskoj pokriti i Europska investicijska banka«, naglasio je Hombach. Posebni koordinator tijekom prvoga dana svog dvodnevnog posjeta Hrvatskoj susreo se s predsjednkom Hrvatskoga sabora Zlatkom Tomčićem i članovima Odbora za vanjsku politiku. </p>
<p>Hrvatskim dužnosnicima Hombach je obećao da će s UNHCR-om izraditi projekt povratka 7500 Hrvata u BiH. Za tu problematiku bit će zadužen Hans Koschnik koji vodi radni podstol za povratak izbjeglica. Osim toga, rekao je posebni koordinator, poduprijet će se i projekt osnivanja savjetodavne mreže za pravna pitanja, pojačat rad regionalnog Centra za razminiravanje i Centar za parlamentarnu suradnju i obrazovanje. Hombach je u izjavi za Vjesnik nakon konferencije rekao da se, što se tiče sredstava za hrvatske projekte, radi o »miješanim sredstvima«, odnosno da će dio biti bespovratan, a dio u obliku zajmova. U kojem obliku će pojedini projekt dobiti sredstva još je predmet razgovora, rekao je Hombach. </p>
<p> Posebni koordinator rekao je da su mu predstavnici Vlade i Sabora predstavili niz projekata koji bi mogli biti premješteni iz srednjoročnih (projekti koji se moraju realizirati za 24 mjeseca) u quick start projekte, koji se moraju realizirati za 12 mjeseci. »Morao sam obećati cijeli niz stvari, no računao sam s tim da kad krenem na put da moram privoliti odobrenje još nekim projektima«, naglasio je Hombach. </p>
<p> »Mi ćemo sada sprovesti dosta strog monitoring i svi nositelji projekata morat će predočiti vremenski plan jasno opisanih koraka i rokova u kojima žele realizirati određene segmente. Strogo ćemo strogo kontrolirati poštivanje upravo tih vremenskih rokova i onda ćemo javno obznaniti zbog koga ili koje institucije je došlo do kašnjenja ili usporavanja nekog projekta«, naglasio je dodajući da bi »bila loša politička šala kada bi ustvrdili da postoje novci i projekti, a da ne postoje mogućnosti njihove provedbe zbog loše postavljenih procedura«. </p>
<p>Na pitanje što je s projektima za mala i srednja poduzeća čiji je razvitak važan za razvoj mikroekonomije Hombach je rekao da je za razvoj srednjih i malih poduzeća iz Europske banke za obnovu i razvoj u Londonu predviđeno je 300 milijuna eura. Osim toga, kako bi potaknuli ulaganja stručnjaci Pakta rade na izradi tzv. investicijske karte u kojoj će se napraviti prijedlozi kako popraviti klimu za investiranja u nekoj zemlji. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Tomčić: Zauzet ću se za hitnije rješavanje problema Vjesnika</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - »Dugogodišnji sam čitatelj Vjesnika i učinit ću sve što je u mojoj moći da u razgovoru s premijerom utječem na što hitnije rješavanje problema koje ima list. Smatram da je Vjesnik ozbiljnošću koju nudi na medijskoj sceni, potreban Hrvatskoj«, istaknuo je Zlatko Tomčić, predsjednik Sabora u razgovoru s izaslanstvom Vjesnikove podružnice Sindikata novinara Hrvatske. Sindikat je Tomčića upoznao s teškom situacijom u kojoj se Vjesnik nalazi, upitnošću izlaženja tiskovine za koju je i Vlada istaknula da postoji »politička odluka da se ne smije ugasiti i da mora nastaviti s radom na komercijalnoj osnovi«. Predstavnici Sindikata istaknuli su kako su novinari svjesni da u proračunu nema novca za te novine i da je rješenje opstanka u pronalaženju strateškog partnera. Također, predsjednika Tomčića izvijestili su i o tome da javnog natječaja još nema, nisu poznati ni kriteriji natječaja, a uz novčani iznos koji bi potencijalni kupac ponudio za novine, treba vrednovati i projekt koji stoji iza toga. Jer, kako je istaknuto u razgovoru, novac se može potrošiti, a projekt je jamstvo opstanka. Pritom treba paziti da Vjesnik ne uleti u medijsko »žutilo«.</p>
<p>Predsjednik Sabora složio se sa Sindikatom da Vjesnik mora na tržište i da je potreban na hrvatskoj medijskoj sceni. Istaknuo je da će o svemu porazgovarati s premijerom Račanom i uputiti ga u hitnost rješavanja problema s kojima se Vjesnik suočava. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Češki veleposlanik Jiri Kudela posjetio Vjesnik</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Češki veleposlanik u Hrvatskoj Jiri Kudela i generalni tajnik Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva Andrija Karafilipović posjetili su u ponedjeljak Vjesnik. </p>
<p>U jednosatnom iscrpnom razgovoru s glavnim urednikom Igorom Mandićem i urednikom vanjskopolitičke rubrike Zlatkom Herljevićem, veleposlanik je iznio niz zanimljivih primjera privatizacije novina u Češkoj. Kudela je, prije no što je postao savjetnik predsjednika Vaclava Havela, i sam surađivao u vrlo popularnim i tiražnim novinama Mlada fronta dnes.</p>
<p>Veleposlanik, koji tečno govori hrvatski, istaknuo je da, otkako je došao prije dvije godine, redovito čita sve hrvatske dnevne novine. »Vjesnik je za mene uvijek bio izvor dobrih i pouzdanih informacija«, navodi Kudela. Jedino ga je, tvrdi, u vremenu prije dolaska sadašnjeg glavnog urednika, smetala retorika kojom se ponekad služio list.</p>
<p>Češki veleposlanik najavio je bogatu diplomatsku razmjenu na najvišoj razini između dviju država. Idući tjedan u Hrvatsku dolazi predsjednica Gornjeg doma parlamenta Benešova, a do kraja godine očekuju se posjeti premijera Račana i predsjednika Mesića Češkoj, kao i posjet predsjednika Havela Hrvatskoj.</p>
<p>Govoreći o aktivnosti Koordinacije koja pokriva više od sto zemalja, Andrija Karafilipović najavio je skupštinu Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva za utorak, 18. travnja, u Zagrebu u Slovenskom domu (Masarykova 13). Očekuje se da će na skupštini koja počinje u 19 sati biti i ministar vanjskih poslova Tonino Picula, kao i veći broj stranih veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj. (Z. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Brajša: Mir osvajamo u srcu, zatim i u svijetu</p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - Jelena Brajša, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, proglašena je u utorak humanisticom svijeta zbog više od 35 godina humanitarnog rada posvećenog djeci i svima kojima je pomoć potrebna. Zlatnu povelju mira i humanizma dodijelila joj je Internacionalna liga humanista koja okuplja 35 tisuća ljudi iz cijelog svijeta, a osnovana je 1974. godine na inicijativu akademika Ivana Supeka. Glavni tajnik udruge Zdravko Šurlan rekao je da je temeljno načelo Lige zalaganje za mir i zaštitu ljudskog dostojanstva i časti. Jelena Brajša svojim je radom, smatra Šurlan, dokazala da mir prvo nastaje u srcu. »Ona je hrvatska Majka Tereza koja je srce poklonila onima kojima je najpotrebnije, pa je povelja priznanje svoj djeci koju je uspjela zaštititi«, istaknuo je. </p>
<p> Jelena Brajša zahvalila je ponajprije svojim suradnicima i djeci, koji su u velikom broju ispunili dvoranu u zagrebačkom hotelu »Panorama«. »Da nije bilo djece, majki i očeva s kojima radim 35 godina, što bi se za mene moglo reći - baš ništa. Samo zajedno možemo biti osvojitelji mira, prvo u srcu, a onda i u svijetu«, kazala je Brajša.</p>
<p> Govoreći o Internacionalnoj ligi humanista, počasni predsjednik Ivan Supek izjavio je da je motiv za njezino osnivanje bila borba protiv svih vrsta fanatizama - nacionalnog, vjerskog, političkog i svakog drugog. Cilj grupe intelektualaca začetnika bio je novi gospodarski sustav u svijetu u skladu sa socijalnim i ekološkim zakonitostima, kako bi se smanjio jaz između bogatih i siromašnih. Na proglašenju Jelene Brajša humanisticom svijeta bio je nazočan i trenutačni predsjednik Lige Helmut Moritz. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Šestorica ukidaju Županijski dom zbog njegova »patronata« nad DSV-om?</p>
<p>Ako u Hrvatskoj dvodomni parlament i uspije opstati (što je vrlo malo vjerojatno), u novom ustroju, nakon ustavnih promjena, više sigurno neće biti mjesta za Županijski dom. Kao što je poznato, radna skupina predsjednika Stipe Mesića za promjenu Ustava predložila je u ponedjeljak ukidanje Županijskog doma. Međutim, njegov sadašnji saziv navodno bi ipak mogao dočekati kraj mandata 2001. godine. Neki pravni stručnjaci drže da se ne bi »iskočilo« iz ustavnoga sklopa kad bi se Županijski dom ukinulo i prije isteka njegova mandata, ako to budu uključivale promjene Ustava. Naime, ističu oni, ustavne promjene imaju jaču snagu od zastupničkih mandata. Po sadašnjem Ustavu, mandat zastupnika Županijskog doma bi mogao prestati i u slučaju da se odluče na samoraspuštanje.</p>
<p>Sudeći po brojnim signalima, prijedlog Mesićeve radne skupine o ukidanju Županijskog doma s odobravanjem je primljen u Vladi. Zato, kad je riječ o ukidanju toga doma, neće biti veliko iznenađenje ako se prijedlog Vladine radne skupine za promjenu Ustava podudari s onim iz Mesićeva »laboratorija«. Ako nakon ustavnih promjena gornji dom i ostane, nedvojbeno je da će u tom slučaju on imati bitno različite ovlasti od sadašnjega Županijskog doma. Cinici bi rekli da bi se gornji dom moglo zadržati ako ne drukčije, onda u formi koja će osigurati sinekure raznim »zaslužnicima«. Zato neki teoretičari ističu da gornji parlamentarni domovi »služe udomljavanju perspektivnih juniora i zbrinjavanju besperspektivnih seniora«. No, taj pristup može biti manjkav i zbog teškoga socijalnog stanja, koje nalaže smanjenje troškova na svim razinama. Zbog troškova, nerazmjernih učinkovitosti, ukidanje Županijskog doma se čini logičnim. Dosadašnje aktivnosti Županijskog doma nisu bile takve da je aktualna vlast trebala strahovati da će taj dom suspenzivnim vetom opstruirati odluke Zastupničkog. Pokazalo se da Županijski dom može suspenzivnim vetom prijetiti kao i praznom puškom budući da ga Zastupnički može vrlo lako anulirati. Zapravo, može se pretpostaviti da nova vlast jedinu pravu opasnost od Županijskog doma vidi u njegovoj ovlasti da predlaže izbor i razrješenja predsjednika i članova Državnog sudbenog vijeća (DSV). Ukidanjem Županijskog doma, nova vlast bi se konačno mogla riješiti i sadašnjeg saziva DSV-a. Ministar Stjepan Ivanišević nedavno je priznao da ne zna kako riješiti problem DSV-a, u čemu se mogla prepoznati bojazan da će Županijski dom spriječiti razrješenje sadašnjih članova toga tijela. A bez pristanka Županijskog doma, predsjednika i članove DSV-a ne može se »otpustiti«. Taj dom, naime, utvrđuje postojanje razloga za »otkaz« članovima DSV-a, a najintrigantniji je onaj da ih se može razriješiti zbog neopravdanog i neurednog obavljanja dužnosti. No, Ivanišević (koji Županijskom domu može predložiti razrješenje DSV-a) još to nije pokušao. Nezadovoljnici DSV-om, a ima ih dosta, riješit će ga se tek iduće godine. Predviđa se da će ovlasti Županijskog doma nad DSV-om ravnomjerno preuzeti Predsjednik države, nadležni saborski odbor, te premijer. Ako nezadovoljstvo DSV-om bude i dalje raslo, ministar Ivanišević će biti primoran pronaći neki učinkovitiji način za rješenje tog problema. Ili će čekati da se sve riješi samo od sebe, odnosno da članovi DSV-a odu sami? Međutim, taj pristup, koji o DSV-u ima Ivanišević, dosad nije dao nikakve rezultate.</p>
<p> Časništvo Županijskog doma, koje čine predsjednik i potpredsjednici Doma te predsjednici radnih tijela, donijelo je u utorak zaključke u svezi s inicijativama o promjenama Ustava o kojima se govori u javnosti. Neprihvatljivim i nepristojnim drži izjave Veljka Mratovića, člana stručnog tima Predsjednika države za promjene Ustava, kojim on paušalno i neargumentirano ocjenjuje ulogu i rad Županijskog doma. Budući da je ustavna uloga Županijskog doma donošenje ocjene o bilo kojoj inicijativi za promjenu Ustava, Županijski će dom temeljito raspraviti svaku predloženu promjenu i o njoj se, nakon rasprave u svojim radnim tijelima, očitovati na sjednicama Doma, rekla je Katica Ivanišević, predsjednica Županijskog doma.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000412].
|
