NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000911].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211011 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Katolička crkva je protiv defektne, nehumane i diskriminirajuće globalizacije utemeljene samo na tržištu</p>
<p>Sveti Otac je na više mjesta upozoravao i tražio da se uvaže i vrednuju mali narodi i njihovo kulturno nasljeđe, da im se otpuste velika zaduženja koja guše njihov kulturni i ekonomski razvoj, ističe mons. Marin Barišić / Samo tržište, kapital, profit, doista grade »novi Babilon«, gdje se ljudi razumiju isključivo preko i kroz jezik stvari, robe, sredstava, kroz jezik novca, profita i interesa. Najtragičnije i najžalosnije u tome je da i sam čovjek završi kao roba na tržištu / Mi smo kroz našu dugu povijest uvijek htjeli pripadati Europi i svijetu, biti otvoreni svima, jer u duhu Evanđelja čitav ljudski rod je jedna Božja obitelj / Ne bih se složio da se ekumenizam kod nas ugasio ili konzervirao za neka bolja vremena, bilo ga je i u najkritičnijem razdoblju Domovinskog rata / Katolička crkva ne traži neki privilegij za sebe, već ono što je ostvarila unutar prava i okvira zakonodavstva Republike Hrvatske želi da, u obostranom interesu, ostvare i sve druge vjerske zajednice</p>
<p>SPLIT, 10. rujna</p>
<p> - Mons. Marin Barišić, novi splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, svečano ustoličen 26. kolovoza, 108. je pastir najstarije biskupije na području Hrvatske. Rođen je 1947. u Vidonjama kod Metkovića, školovao se u Dubrovniku i Splitu, a Studij teologije završio je na Lateranskom sveučilištu u Rimu, dok je doktorat iz biblijske teologije postigao na papinskom Sveučilištu Gregorijana. Za svećenika je zaređen u 27. godini u rodnome mjestu. Prošlih je sedam godina bio pomoćni biskup splitsko-makarski, uz svog prethodnika nadbiskupa Antu Jurića. Istodobno je predavao Sveto pismo na Teologiji u Splitu te obavljao službu predsjednika Vijeća za nauk vjere pri </p>
<p>• Koji temeljni koraci prestoje Crkvi u Hrvata i našoj najstarijoj biskupiji u predstojećoj godini, kojom ulazimo u treće tisućljeće kršćanstva?</p>
<p>- Na pragu trećeg milenija promatramo prijeđeni tijek Splitsko-makarske nadbiskupije, njenu bogatu povijest, gdje se isprepliće kršćansko s kulturnim i nacionalno s vjerskim hrvatskog naroda. Ovdje su nam izvori i temelji. Ovdje imamo svoju kolijevku i krstionicu. Na ovim prostorima naš se narod susreo s Radosnom viješću Kristova evanđelja. U svakom slučaju potrebno nam je rasti s ovog izvora i na ovim temeljima, stvarati kršćansku kulturu i civilizaciju, suprotstavljati se relativizmu, egoizmu, gubljenju etike i morala, zatvaranju u svoje vrijeme i prostor, brisanju osjećaja za povijest i budućnost, jednom riječi, potrebno je vidjeti kako u ovoj našoj današnjoj situaciji inkulturirati Evanđelje i evangelizirati kulturu budući da smo svjesni svih lomova i dubokog jaza koji se dogodio između kulture i Evanđelja.</p>
<p>• Sudbina malih naroda i zemalja je nužno otvaranje procesu globalizacije. Zašto se taj proces, nerijetko, iz katoličke perspektive promatra kao »novi Babilon«?</p>
<p>- U procesu ovakve tržišne globalizacije, ne postaju li veliki još većima, snažnijima, moćnijima, a oni manji u opasnosti da se izgube? Nije li na pomolu opasnost da ovakva globalizacija ne postane jedan neologizam za novi i opasniji oblik kolonijalizacije? Eto, zašto se globalizacija često promatra, iz katoličke perspektive, kao moguća opasnost »novog Babilona«. Ne promatra se pasivno, već se maše i upozorava i poduzima nešto da se ne nasučemo. Sveti Otac je na više mjesta upozoravao i tražio da se uvaže i vrednuju mali narodi i njihovo kulturno nasljeđe, da im se otpuste velika zaduženja koja guše njihov kulturni i ekonomski razvoj. I ne samo to. Veliki bi trebali moliti za oproštenje za prošle i današnje nepravde učinjene malim narodima. Naslućuje li globalizacija uopće tu katoličku perspektivu ili je ovo govor nijemih i gluhih? Naslućuje li Radosnu vijest koju Crkva živi i naviješta, koja može obogatiti lice ovog našega globusa?</p>
<p>Crkva u principu nije protiv globalizacije. Crkva je protiv defektne, nehumane, diskriminirajuće globalizacije koja bi se temeljila samo na tržištu. Samo tržište, kapital, profit, doista grade »novi Babilon«, gdje se ljudi razumiju isključivo preko i kroz jezik stvari, robe, sredstava, kroz jezik novca, profita i interesa. Početno se čini da je taj jezik svima razumljiv, ali ubrzo se pretvara u jezik koji dijeli ljude, stvara razlike, gdje se ljudi više ne razumiju i ne prihvaćaju jedan drugoga. Postaju otuđeni u sebi i stranci drugima, a nerijetko i suparnici i protivnici. Najtragičnije i najžalosnije u tome je da i sam čovjek završi kao roba na tržištu.</p>
<p>• Nije li višestoljetni proces katoličke evangelizacije svojevrsni globalizacijski fenomen?</p>
<p>- Jest, ali počiva na temelju jedne druge vizije globalizacije, ne Babela, nego duhovskog događaja, gdje se razlike, kulturne i nacionalne, ne poništavaju, nego uvažavaju, tvoreći jedinstvo u različitosti. Zato je Crkva nositeljica jedne globalizacije po mjeri dostojanstva čovjeka. Ovo je proces katoličke evangelizacije, a izraz katholikos' upravo znači cjelovit, općenit, univerzalan... Pa, mi smo kroz našu dugu povijest uvijek bili u procesu i na putu jedne takve globalizacije. Htjeli smo pripadati Europi i svijetu, biti otvoreni svima, jer u duhu Evanđelja čitav ljudski rod je jedna Božja obitelj. Ne zaboravljam ovdje spomenuti da su nas odvraćali od tog i takvog procesa, zatvarajući nas od drugih i drukčijih, do te mjere da su nas htjeli udaljiti od katholikos', sileći nas da osnujemo izolacijsku Hrvatsku katoličku crkvu, a za uzvrat obećavali nam blagostanje. Sad nam je jasnije da se je Alojzije Stepinac, vjeran putu kršćanske globalizacije, energično suprotstavljao takvom modelu globalizacije.</p>
<p>• Viza za ulazak Hrvatske u EU je stvaranje multikulturnog i multikonfesionalnog društva. Kako Katolička crkva može pridonijeti (i pridonosi) tome?</p>
<p>- Crkva podržava i vrednuje, cijeni i uvažava sve procese koji smjeraju istinskome dobru čovjeka i u ovom slučaju podržava procese tolerancije i međusobnog dijaloga i suživota. Jedna je od bitnih odrednica ljudskog identiteta prepoznati i otkriti samoga sebe u dijalogu s drugim. Drugi vatikanski sabor vrednuje i naglašava da u svim kulturama i religijama ima i lijepa, i dobra i istinita. Crkva koja je prisutna na svim kontinentima i u svim kulturama ne poništava kulturno bogatstvo pojedinih naroda. Odavno je zaživjela u samoj sebi tu multikulturalnost. Crkva vidi različite kulture kao izvrsno sredstvo i put inkulturacije Evanđelja. Evanđelje sa svoje strane obogaćuje te kulture i otvara ih širini katholikosa. Europa, koja je upravo izrasla iz kršćanstva, tu temeljnu svoju matricu treba još više otkriti i iz nje zaživjeti toleranciju i dijalog sa svima. Opasno je, ako izgubi taj svoj identitet ili ga pokuša zamijeniti nekim duhovnim koktelom. </p>
<p>Prava vjerskih zajednica mjerilo su demokratičnosti određene sredine</p>
<p>• Imaju li manjinske vjerske zajednice stvarna prava u Hrvatskoj, a ne samo načelna?</p>
<p>- Prava vjerskih zajednica određene sredine na svoj način su pokazatelj stupnja njene demokratičnosti. Suvremena demokratska društva žele ta prava omogućiti i poštivati u praksi. Vjerujemo da danas više nitko ne doživljava diskriminaciju zato što je pripadnik Crkve, neke manjinske vjerske zajednice ili se deklarira kao nevjernik. Istina je da postoji velika razlika s obzirom na brojnost članstva određenih vjerskih zajednica. U Europi prevladava kršćanstvo uz mnoštvo drugih, većih ili manjih vjerskih zajednica, pa čak i sekta. Hrvatska je na svoj način preslik europske situacije. Dok s jedne strane, u načelu, svi imaju ista prava, s druge strane se može dogoditi u praksi, čak i u najdemokratskijim i najhumanijim društvima, da načelna prava ostanu neiskorištena i nedovoljno ostvarena. Koliko su manjinske vjerske zajednice to načelno i u realnosti ostvarile u Hrvatskoj, o tome bi najbolje mogla posvjedočiti naša vlast i same vjerske zajednice. Katolička crkva, unutar demokratskog prava i zakonodavstva, pokušala je na svoj način načelna prava konkretizirati na dobrobit svojih vjernika i svih građana Hrvatske. Katolička crkva ne traži neki privilegij za sebe, već ono što je ostvarila za sebe unutar prava i okvira zakonodavstva Republike Hrvatske želi da to sa svoje strane, u obostranom interesu, ostvare i sve druge vjerske zajednice. Možda bi bilo najbolje upitati same manjinske vjerske zajednice imaju li u Hrvatskoj stvarna prava ili samo načelna. Njihova riječ bi bila svakako mjerodavnija.</p>
<p>• Što bi trebao konkretnije definirati novi zakon o vjerskim zajednicama?</p>
<p>- Kao što već rekoh, zakon je uvijek jedan opći okvir unutar kojega je potrebno vidjeti moguću konkretnu njegovu primjenu i ostvarenje. Republika Hrvatska, u načelu, daje jednaka prava, a unutar okvira te regulative svaka zajednica, imajući u vidu svoju narav, svoj stil, svoje poslanje i djelovanje, smije i može tražiti svoj model ugovora i dogovora s državnom vlašću. Katolička crkva je u mnogim stvarima napravila taj korak, što u dobroj mjeri može biti dobar put koji olakšava i drugim vjerskim zajednicama njihovu konkretizaciju odnosa u Republici Hrvatskoj. U svakom slučaju, novi zakon treba prepoznati pozitivnu ulogu i općeljudske vrednote koje žive i svjedoče vjerske zajednice.</p>
<p>Ekumenizam u nas nije umro ni zamro</p>
<p>• Ekumenizam je gotovo »legitimacija« pape Ivana Pavla II. Kakve su mogućnosti da stvarno zaživi na našim prostorima?</p>
<p>- Ne samo papa Ivan Pavao II., čija »osobna iskaznica« pokazuje naglašeni ekumenizam, nego i toliki drugi pokušavaju u svoj svojoj otvorenosti tražiti put do jedinstva u Kristu. Upravo je to pravi smjer ekumenskoga gibanja, približavanje našem središtu Isusu Kristu, što znači ujedno i međusobno približavanje. Svakako, u drugim sredinama je prisutnija svijest ekumenskoga gibanja, ali ne bih se složio da se ekumenizam kod nas ugasio ili konzervirao za neka bolja vremena.</p>
<p>Niti je ekumenizam umro niti je zamro na našim prostorima, već trajno tinja. Tinjao je i u najkritičnijem razdoblju Domovinskog rata. Vjerujem, jer je ekumenizam prije svega djelo Duha Svetoga, da će On osvijetliti naše prizemnosti i zatvorenosti, zagrijati naša srca za jedno i zajedničko, ne tako daleko, proljeće ekumenizma. Svi koji mole onu Kristovu molitvu »Oče naš«, zar to već ne žele, zar nismo već na tom putu? Vjerujem da će čak i najveći pesimisti ekumenizma postati njegovi proroci.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Na meti pobunjeničkih skupina i kriminalaca najčešće su političari, biznismeni, novinari, turisti, pripadnici UN-a...</p>
<p>Prema podacima grupe za osiguranje Hiscox, otkupnine na račun otetih talaca prošle su godine dosegle rekord - i za 70 su posto premašile svotu prikupljenu na taj način u posljednjih osam godina u različitim dijelovima svijeta / Otmičari postaju sve pohlepniji, sve drskiji i smioniji u svojim zahtjevima, kaže Bill Daley iz Kroll Associatesa / Većina otmica događa se u zemljama s političkim nemirima u kojima ljudi nemaju povjerenja ni u policiju ni u pravosuđe, a u kojima većina stanovnika živi u velikom siromaštvu</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Kolumbija, Filipini, Sijera Leone, Meksiko, Španjolska, bivše zemlje Sovjetskoga Saveza... Sve su češće vijesti o otmicama političara, stranih turista, novinara, pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda - ili tek supruga i djece bogatih poslovnih ili utjecajnih ljudi. To je nova vrsta kriminala koja prerasta u unosan svjetski biznis. Pobunjeničke skupine u brojnim zemljama financiraju se visokim otkupninama, ali tim se »poslom« sve više bave i kriminalci širom svijeta koji su otkrili da su otmice za visoke otkupnine, uz preprodaju droge i prebacivanje ljudi koji bježe iz svojih zemalja, unosan premda opasan posao.</p>
<p>Prema podacima grupe za osiguranje Hiscox, otkupnine na račun otetih talaca prošle su godine dosegle rekord - i za 70 su posto premašile svotu prikupljenu na taj način u posljednjih osam godina u različitim dijelovima svijeta. Mnogi upozoravaju da se tome ni ne treba čuditi budući da zasad samo mali broj otmičara odgovara za otmice. To su obično gerilske skupine koje se uspiju zaštiti od sudskog progona, jer su talačke krize vrlo nepopularne i delikatne u bilo kojoj zemlji, pa ih vlasti pokušaju riješiti tako da taoci ostanu živi.</p>
<p>»Otmičari postaju sve pohlepniji, sve drskiji i smioniji u svojim zahtjevima«, kaže Bill Daley iz Kroll Associates, međunarodne tvrtke sa sjedištem u New Yorku, koja analizira stanje u pojedinim zemljama i predviđa moguće rizike. Činjenica je da je vrlo mali broj otmičara izveden pred sud, rekao je Daley nedavno za BBC. »U mnogim dijelovima svijeta, otmice najčešće nisu ni prijavljene vlastima - možda zbog straha, nepovjerenja ili korupcije. A nema ni istrage o ljudima koji su u to umiješani«, tvrdi on.</p>
<p>Većina otmica, upozoravaju eksperti, događa se u zemljama s političkim nemirima u kojima ljudi nemaju povjerenja ni u policiju ni u pravosuđe, a u kojima većina stanovnika živi u velikom siromaštvu. Tako, primjerice u Kolumbiji, koju neki nazivaju »otmičarskim centrom svijeta«, oko 2000 osoba godišnje bude oteto za otkupninu. Taj je posao uzeo toliko maha da više nitko ne može biti siguran da neće postati metom otmičara, pa je i slavni kolumbijski pisac Gabriel García Márquez upozorio na tu opasnu pojavu svojom knjigom »Vijest o otmici«. Nije tajna da se, uz prodaju droge, ljevičarske gerile financiraju i iz »otmičarskih izvora«, a tome sve češće pribjegavaju i njihovi neprijatelji - desničarski odredi smrti.</p>
<p>Neki stručnjaci upozoravaju da su sve češće otmice u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza posljedica sloma društvenog poretka nakon pada komunizma. Njihov je broj naglo narastao - od pet 1992. do 105 prošle godine.</p>
<p>»Otmice se najčešće događaju u zemljama u kojima postoji golemi jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju«, kaže Daley. »Poslovni ljudi sa Zapada su cilj mnogih takvih skupina, jer ih je lako identificirati i zna se koliko se novaca za njih može dobiti«, drži on. Najnoviji primjeri otmica stranih turista koje su izveli filipinski pobunjenici na otoku Jolo, pokazuju da otmičari žele iskoristiti i publicitet u svjetskim medijima kako bi »propagirali svoju borbu«. Tako je posljednjih mjeseci pobunjenička skupina Abu Sayyaf, koja već mjesecima drži četrdesetak stranih talaca, postala planetarno poznata. Oni traže da područje koje drže pod kontrolom postane neovisna muslimanska država, a usput su postavili još jedan zahtjev - oslobođenje osuđenih afganistanskih terorista u Sjedinjenim Državama. Izazvali su veliku medijsku pozornost i nedavnom odlukom da oslobode nekoliko talaca - nakon što je Libija, navodno, za svakoga od njih platila milijun dolara. (Tripoli je to kasnije opovrgnuo). Neke druge filipinske pobunjeničke grupe među svojim zahtjevima navode da žele nove uniforme, a neke čak i košarkaška igrališta.</p>
<p>I iz nekih drugih krajeva stižu neobični otmičarski zahtjevi. Tako u Jemenu pobunjenici traže izgradnju ceste, vodovoda i bolnice za jemenska plemena. Grupa West Side Boys iz Sijera Leonea traži fakultetsko obrazovanje u inozemstvu za svoje pripadnike, a u nigerijskom području Niger Delta naoružani ljudi često uzimaju naftne radnike za taoce u znak prosvjeda protiv, kako kažu, »nepravedne eksploatacije naftnih kompanija«, a za njihovo oslobađanje traže da im se osigura posao.</p>
<p>Otmice su opasne po žrtve i njihove obitelji, ali mogu prerasti u širi društveni problem. Tako je nedavna otmica indijske filmske zvijezde Raja Kumara izazvala lavinu nasilja kad su njegovi obožavatelji izašli na ulice prosvjedujući protiv njegova zatočeništva. Mnogi stručnjaci upozoravaju da plaćanje otkupnine samo ohrabruje otmičare da se i dalje nastave baviti tim poslom. U nekim zemljama zakoni zabranjuju isplatu otkupnine, ali tko će zabraniti obiteljima i prijateljima talaca da ih pokušaju izbaviti iz zatočeništva po svaku cijenu?</p>
<p>Stockholmski sindrom</p>
<p>Osobođeni taoci pričaju o psihološkim pritiscima koje su osjećali u zatočeništvu, među naoružanim ljudima čiji jezik uglavnom ne znaju i pod kontrolom kojih su proveli neko vrijeme, ne znajući hoće li se izvući živi. Nitko od njih, kažu, nije spreman za takvo iskustvo, a većina tvrdi da se, jednom na slobodi, osjećaju kao da su »ponovo rođeni«.</p>
<p>»Razdoblja dosade u zatočeništvu razmjenjuju se s izljevima nasilja otmičara, sa strahom i prijetnjama«, kažu oni. Psiholozi i stručnjaci koji se bave otmicama i otmičarima preporučuju eventualnim taocima da se »prilagode dnevnoj rutini« i da ne svraćaju pozornost na sebe, što je teško budući da su oteti ljudi pod stresom vrlo nervozni i žele poduzeti nešto što bi ih moglo spasiti.</p>
<p>Zanimljivo je da neki taoci nakon vremena provedenoga s otmičarima počinju pokazivati znakove razumijevanja za otmičarske ciljeve i njihovu borbu. To je stockholmski sindrom, nazvan po slučaju pljačke banke u Stockholmu 1973., kada se većina talaca zatečenih prilikom upada pljačkaša u banku identificirala s njima i odbila akciju spašavanja. No, psiholozi kažu da je stockholmski sindrom rjeđi od očekivane reakcije šoka i panike otetih osoba.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Dr. Šostar: Zagrepčani su zaslužili kvalitetniju zdravstvenu zaštitu i bolju socijalnu skrb</p>
<p>Početkom ove školske godine program prevencije ovisnosti po svim školama / U prosincu reorganizacija hitne stomatološke službe / Obnova voznoga parka i bolji uvjeti rada Hitne pomoći / Nastavak izgradnje Sveučilišne bolnice </p>
<p>Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb početkom nove školske godine počet će provoditi program prevencije ovisnosti o drogama, alkoholu i duhanu po osnovnim i srednjim školama, uz educiranje roditelja. Poboljšanje zdravstvene zaštite Zagrepčana, vidjet će se i u reorganizaciji hitne stomatološke službe, nabavci novih stolica s pripadajućim stomatološkim turbinama i rendgen aparata za snimanje zubi vrijednog više od 100.000 njemačkih maraka, za koji će sredstva osigurati Grad Zagreb i Ministarstvo zdravstva. U planu je i dovršenje projekta Sveučilišne bolnice, u koju je dosad utrošeno oko 306 milijuna njemačkih maraka. To su tri glavne odrednice budućega rada novoga Savjeta za unapređenje zdravstvene zaštite građana Zagreba.</p>
<p>Vrhunski medicinski stručnjaci</p>
<p>Dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskoga ureda za zdravstvo rad i socijalnu skrb, nam je rekao da Savjet čine vrhunski medicinski stručnjaci koji rade na dobrovoljnoj osnovi. Dodao je kako im je osnovni cilj da građanima Zagreba omoguće kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb. Posebna pozornost posvetit će se mladima s kojima će u programu prevencije ovisnosti raditi, ne samo profesori i pedagozi, već i stručnjaci s područja medicine, pravosuđa, policije, socijalnoga rada, ali i teologije.</p>
<p> Dosadašnje funkcioniranje hitne stomatološke službe, čiji je način rada i tehnologija primjeren sredini ovoga stoljeća, također će se poboljšati već početkom prosinca. Primjerice, dosadašnje dežuranje ove službe u četiri zagrebačka doma zdravlja, gdje su u većini slučajeva aparati bili pokvareni, reorganizirat će se na dežurstva u Stomatološkoj poliklinici u Perkovčevoj, odnosno u Kliničkoj bolnici »Dubrava«. </p>
<p>Đorđićeva i bolnica uz Savu</p>
<p> Članovi Savjeta jednoglasni su i u ocjeni da se i rad Hitne pomoći mora poboljšati. Dosadašnji punkt ove službe u Đorđićevoj, naime, nije dovoljan za kvalitetan i efikasan rad. Od šezdesetak vozila s kojima zagrebačka Hitna pomoć trenutno raspolaže u upotrebi ih je samo - dvanaest. Stoga će dobiti novi vozni park i bolje uvjete za rad.</p>
<p> U proljeće 2001. godine trebali bi početi radovi na završetku Sveučilišne bolnice. U bolnici će građani moći dobiti najbolju zdravstvenu njegu i skrb. A, to su i zaslužili, jer je za izgradnju Sveučilišne bolnice svaki Zagrepčanin nekadašnjim samodoprinosom izdvojio po 1580 njemačkih maraka. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Početak nove školske godine u znaku gužvi pred knjižarama</p>
<p>Nakon najdužih praznika u njihovom školovanju, koji su, umjesto 11, trajali punih 12 tjedana, za oko 112.600 učenika - 66.600 osmoškolaca i oko 45.600 srednjoškolaca - u ponedjeljak, 11. rujna počinje škola. Nakon dugog zagrebačkoga ljeta, tijekom kojega su mnogi koji nisu okusili more mogli provoditi dane u kompjuterskim učionicama i brojnim besplatnim sportskim i inim radionicama u Zagrebu, za školarce počinje godina, koja se poprilično dugo pripremala.</p>
<p> Izuzetno toplo ljeto i dobra turistička sezona bilo je razlogom Ministarstvu prosvjete i športa za jednotjednu odgodu početka nastave, koji će i ove godine obilježiti kupovina udžbenika. Umjesto prošlogodišnjih knjiga koje su učenike dočekale na školskim klupama, udžbenici će se kupovati u knjižarama. Budući da se ni ove godine nakladnici i Ministarstvo prosvjete nisu uskladili s rokovima, knjižari su najviše posla imali prošloga tjedna, a velik broj kupaca stajat će u redu upravo u tjednu nakon početka nastave. </p>
<p>U srednju školu prvi put će krenuti oko 12.400 učenika. Čak oko 90 posto njih upisalo se u željenu školu tijekom dva ljetna upisna roka, dok su mjesta u 10 škola ostala prazna i nakon jesenskoga roka, pa su se morala naknadno popunjavati. Po prvi put u gimnaziju će danas krenuti oko 3.300 učenika, 1.600 njih ući će u neku od obrtničkih škola u Zagrebu, a 1.300 u obrtničke škole. Umjetničke škole polazit će 500-tinjak učenika. </p>
<p>Za zagrebačko osnovno školstvo u ovoj će godini iz proračuna biti osigurano 37 milijuna kuna, za srednje 9 milijuna, koliko i za socijalne programe u zagrebačkom školstvu. Dio toga novca već je utrošen na (pro)ljetna uređenja škola i proširenja dječjih vrtića, koje će, pak, ove godine pohađati više od 26.000 mališana. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zaštita školaraca u prometu: 'Poštujte naše znakove' do 20. listopada </p>
<p>Prvog dana škole, 11. rujna, zagrebačka će policija, kao i svake godine, početi akciju zaštite školske djece u prometu - »Poštujte naše znakove«. Aktivnosti koje će prigodom provođenja te akcije poduzimati djelatnici policije bit će promidžbene, edukativne i preventivne naravi, a akcija će završiti 20. listopada. </p>
<p> Prvoga dana školske godine kolona vozila obljepljenih plakatima i transparentima akcije kretat će se zagrebačkim ulicama. Kolona, u kojoj će, uz policijska vozila, biti i nekoliko »oldtimera«, krenut će ispred trgovačkog centra Mercatone u Donjem Stupniku, gdje je postavljena izložba »Pješaci oprezno, vozači još opreznije«.</p>
<p> Od četvrtka, 14. rujna, počinju tradicionalne akcije nadgledanja prometa pokraj osnovnih škola, a prva će se održati ispred OŠ »Fran Galović« u naselju Dugave. Savjesnim i pažljivim vozačima djeca će dijeliti cvijeće i bombone, a nesavjesnim upozorenje i kisele bombone. </p>
<p> U prvim i drugim razredima osnovnih škola prometni policajci održat će prigodne razgovore s djecom, kako bi ih se upoznalo s temeljnim pravilima sigurnog sudjelovanja u prometu.</p>
<p> Pri kraju akcije predstavnici školskih prometnih jedinica u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj ulici posjetit će djecu nastradalu u prometu. U petak, 20. listopada, priredbom u OŠ »Gustav Krklec« obilježit će se završetak akcije.</p>
<p> Na području zagrebačke Policijske uprave lani su poginule 122 osobe, dok ih je ozlijeđeno 4.710. Među poginulima nije bilo ni jedno dijete, što je podatak nezabilježen već desetljećima. U prvih osam mjeseci ove godine u prometu je poginulo jedno dijete, dok ih je 256 ozlijeđeno.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ispunjenjem obećanja obiteljima branitelja do širenja gradske zone</p>
<p>Nakon što je u Ožegovićevoj ulici poklonilo zemljište za dva novoizgrađena objekta namijenjena obiteljima branitelja Domovinskoga rata i komunalno ih opremilo, prošloga je tjedna Poglavarstvo grada Zaprešića dovršilo prilaze, parkirališta i postavilo uličnu rasvjetu. Time su završeni dvomjesečni radovi poduzeća Gregor-prom Zagreb i Hidroelektra, vrijedni 1,3 milijuna kuna.</p>
<p> Posao je obavljen na osnovu lipanjskoga sporazuma o zajedničkom ulaganju, između Poglavarstva i Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Grad Zaprešić je tako, realiziravši dogovoreno, ispoštovao odrednice Zakona o pravima branitelja, ali i otvorio novu perspektivu daljnjeg širenja gradske zone. Naime, produženjem komunalne infrastrukture i asfaltnog pojasa sjeverno od Ulice Ljudevita Gaja, osiguran je početak nove stambene izgradnje u atraktivnoj zoni, u čijoj se blizini nalaze i vrtić i škola. </p>
<p> Zaprešić je u izgradnju dvaju objekata uložio oko četiri milijuna kuna. Jedan od njih, sa četrdesetak komfornih stanova useljen je krajem prošle godine. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Preseljenje u prvi azil u Sesvetskom Kraljevcu već krajem listopada?</p>
<p>Završetak ljeta ubrzat će radove na uređenju prvog gradskog azila za napuštene životinje u Sesvetskom Kraljevcu. Uskoro će se raspisati natječaj za obavljanje poslova adaptacije i prenamjene postojećih objekata potrebama modernoga azila. Od raspisivanja natječaja do početka radova proteći će mjesec dana. </p>
<p>Razlog takvom dugom čekanju, leži u sporoj birokraciji. Da bi natječaj bio pravovaljan, treba proći 15 dana, koliko traje vrijeme za prijave, a 15 dana nakon toga obvezno je za žalbe. Međutim, dok se ne ispune te zakonske formalnosti, djelatnici »Zrinjevca« uredit će okoliš, a potom će djelatnici »Zagrebačkih cesta« će urediti pristupne ceste i postaviti signalizaciju. Ukoliko svi ti radovi budu gotovi na vrijeme, prvi gradski azil bit će otvoren krajem listopada. Do tada će psi iz Noine arke, i sada još uvijek jedinog zagrebačkog azila za napuštene životinje, čekati na svojoj sadašnjoj adresi u Bukovačkoj 220.</p>
<p>U međuvremenu, obećano je iz Gradskoga poglavarstva, nikakvog preseljenja neće biti i psi neće na ulicu ili j u šinteraj. Tako je i dogovoreno s vlasnicima zemljišta u Bukovačkoj, obitelji Lisičar, koja je Noinoj arci dala vremena sve dok Grad ne osigura trajni smještaj za pse. Jedini je uvjet, da se o gradskom trošku uklone barake i dezinficira zemljište u Bukovačkoj 220. </p>
<p>Nakon toga, psi bi se trebali preseliti u novi gradski azil koji bi se trebao nazvati Centrom za skrb o napuštenim kućnim ljubimcima. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Članovi Folklornog ansambla Turopolje vratili se s uspješne europske turneje</p>
<p>Tridesetak članova Folklornog ansambla »Turopolje«, vratilo se s uspješne desetodnevne europske turneje tijekom koje su nastupili na Svjetskoj izložbi EXPO 2000 u Hannoveru i na Međunarodnoj smotri folklora u Irskoj. </p>
<p>Na EXPO-u se »Turopolje« predstavilo višesatnim plesanjem i pjesmama iz svih dijelova Hrvatske. Posebnu pažnju su plijenile originalne nošnje koje su posjetitelje ostavile bez daha. Nakon dvodnevnog boravka u Njemačkoj, »Turopolje« je krenulo na svoju krajnju odrednicu, Irsku. Tijekom petodnevne smotre u Kildareu, gradiću udaljenom nekoliko kilometara od Dablina, predstavili su se koreografijama Posavine, Pokuplja, Bistre, Rečice, Bunjevca, Bizovca i Splita. Osim »Turopolja«, na tamošnjoj smotri su nastupili i folkloraši iz ostalih europskih država. Večernji sati bili su rezervirani za mimohod po gradu koji je završavao nastupima u katedrali St. Brigid's. </p>
<p>Posljednjeg dana boravka u Irskoj, članovi »Turopolja« i ostalih društava prisustvovali su zajedničkoj misi u karmeličanskoj crkvi gdje su naši predstavnici u nošnjama otpjevali pjesmu, »Zdravo Djevo Kraljice Hrvata«. (dm)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>(Bez)opasne hunjavice zbog lagane odjeće, oprez u školskim klupama</p>
<p>Iako se početak gripe očekuje tek za dva mjeseca velik broj Zagrepčana ovih dana »muku muči« s hunjavicom. Šmrcanje, kihanje i blago povišena temperatura popratne su pojave virusnog oboljenja, koje, doduše rijetko, ipak može izazvati upalu sinusa ili pluća.</p>
<p> Uzrok tome je, kako smo doznali u Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« nepredvidljivo vrijeme i neopreznost onih koji su u hladnijim dijelovima dana, kakvih sad već ima - prelagano obučeni. Prema riječima ravnatelja Klinike, prof. dr. Ivana Beusa, epidemija hunjavice zasad nije zabilježena, no, već s prvim danima odlaska školaraca u školu, stanje se može i promijeniti.</p>
<p>Iako se većina ovih rujanskih prehlada »prehoda«, valjalo bi se, ipak, držati liječničkih uputa pa i s tim, naizgled bezopasnim virusnim oboljenjem i u slučajevima povišene temperature, odležati dva do tri dana u krevetu. Za poboljšanje općeg stanja organizma valja piti puno tekućine - čaja, uzimati C vitamin i gutati propisane kure andola. </p>
<p>U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo rekli su nam da se za broj oboljelih od prehlade, odnosno akutnih respiratornih smetnji, ne rade neke cjelovite analize jer, za njih, takvih vrsta oboljenja uvijek ima.</p>
<p>Pojava gripe, međutim, ipak je druga priča, no na nju ćemo, prema riječima djelatnika Zavoda, najvjerojatnije pričekati do studenoga, kada se već uobičajeno pojavljuju prvi slučajevi oboljelih.</p>
<p> Prof. dr. Beus nam je rekao da većina Zagrepčana ne razlikuje hunjavicu od gripe, a razlike su - velike. Pravu gripu dodao je, ne prati šmrcanje već glavobolja, peckanje u grlu i nagla visoka temperatura te kašalj. Problem je što može proizvesti znatne komplikacije i upalu pluća, pa je, ukoliko je dijagnosticirana, treba preležati i strogo držati liječničkih uputa. </p>
<p>Kao preventivnu mjeru, dr. Beus je podsjetio da će u listopadu početi uobičajeno cijepljenje protiv gripe. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Memorijal Vlade Horvatića prerastao u veliko međunarodno natjecanje</p>
<p>I ove je godine Zaprešić tradicionalno ugostio biciklijadu Memorijal Vlade Horvatića u sklopu kojeg se održalo i Prvenstvo grada Zagreba za ovu godinu. Nedjeljna utrka vozila se na kružnoj stazi Zaprešić-Brdovec-Marija Gorica-Pušća-Zaprešić dugoj 23,5 kilometara u tri kategorije - elite i juniori do 23 godine (pet krugova), kadeti (dva kruga), te učenici i veterani (jedan krug). </p>
<p>Organizator, Biciklistički klub Zagreb okupio je ove godine oko 270 natjecatelja iz Mađarske, Slovenije, Italije i Hrvatske, te brojne entuzijaste. Mladen Lojen, direktor utrke, rekao nam je da je iznenađujuće velik broj natjecatelja iz jakih biciklističkih zemalja, Slovenije i Italije, rezultat dobre dugogodišnje organizacije Memorijala Vlade Horvatića i Prvenstva grada Zagreba, te plodne suradnje s klubovima »Sava« iz Kranja i »Krka Telecom« iz Novoga Mesta.</p>
<p> Od 1985. godine kada je Mladen Lojen kao član BK »Zagreb« pobijedio na Prvenstvu Zagreba, štošta se promijenilo. Veća zahtjevnost staze, jača konkurencija, te veći broj natjecatelja unaprijedili su natjecanje i omogućili bolje rezultate. No, ostalo je - važno je sudjelovati. </p>
<p>Organizaciju su potpomogli su i stalni sponzori tradicionalne biciklijade ulicama Zaprešića - Turistička zajednica grada Zaprešića i poduzeće »Biciklist«. BK »Zagreb« osigurao je medalje za najbolje sudionike i male novčane nagrade, dok su ostali primili diplome i priznanja. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>»Bookfest 2000« na Cvjetnom trgu posjetilo više od 200 tisuća ljudi</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Trodnevna kulturna manifestacija pod nazivom »Bookfest 2000« privukla je i u nedjelju, posljednjeg dana održavanja, mnoštvo građana na Cvjetni trg. </p>
<p>»U jednom danu prodali smo knjiga koliko ih u knjižarama prodamo za tjedan dana«, rekli su nam pojedini nakladnici ne skrivajući zadovoljstvo.</p>
<p> Sajmom su zadovoljni i Zagrepčani što dokazuje njihov masovni posjet, listanje knjiga, mnogobrojni upiti nakladnicima te posjećenost prigodnih priredbi kojima je »Bookfest« bio popraćen.</p>
<p> Brojni književnici i pjesnici recitirali su i čitali pjesme i odlomke iz pojedinih knjiga, glazbeni koncerti okupili su studente muzičke akademije, zabavljač Željko Vukmirica privukao je u subotu svojom predstavom mnogobrojne građane, a u nedjelju na večer svoju je knjigu poezije predstavila i Lidija Bajuk. </p>
<p>»Trudili smo se da ovo ne bude klasičan sajam knjiga, stoga smo ga obogatili zabavnim priredbama«, rekla nam je voditeljica »Bookfesta«, Vanda Starešinić iz firme »Phenomena«, dodajući da je sajam u potpunosti uspio te se nada da će prerasti u rutinsku manifestaciju.</p>
<p> Nakon Zagreba »Bookfest« odlazi u Osijek, Varaždin, Rijeku i Split, a dogodine, želja je organizatora, i u manje gradove u kojima je, kako kažu »glad za kulturnim manifestacijama i knjigom još veća«. </p>
<p>Uspješnost ovakvog načina prodaje i prezentacije knjiga prepoznali su i sami nakladnici koji su se u velikom broju, njih 46, odazvali sajmu.</p>
<p> Od prodavača iz Mozaik knjige saznajemo da građani od njihovih naslova najviše kupuju »Emocionalnu inteligenciju« i općenito takozvane »self help« knjige te Vodić za lektiru za osnovne i srednje škole. Iako su cijene knjiga snižene za 20 do 50 posto direktor izdavačke kuće »A3 data«, koja se uglavnom bavi izdavanjem povijesnih romana, nije zadovoljan prodajom. </p>
<p>»Ljudi se i po nekoliko puta vraćaju, ponovno prelistavaju knjige i na kraju je ipak ne kupe«, rekao nam je, zaključivši da ljudi za knjige nemaju novaca, a mlađe generacije više privlači televizija i kino. </p>
<p>Svaka prodaja ovisi o cijeni i ponudi, možda Zagrepčani nisu zainteresirani za povijesne romane, jer su na većini ostalih štandova nakladnici zadovoljni prodajom knjiga. </p>
<p>Od političke publicistike na policama izdavačke kuće »Disput« najbolje se prodaje knjiga o Pankretiću. </p>
<p>»Na sajmu nema preprodavača, svaki izdavač ima isključivo naslove koje izdaje njegova izdavačka kuća i svatko sam određuje popust na pojedine knjige«, uputila nas je u neka od pravila »Bookfesta«, Vanda Starešinić. </p>
<p>Organizatori procjenjuju da je »Bookfest« tijekom protekla tri dana posjetilo oko 200.000 ljudi od kojih je veliki dio i kupio pokoju knjigu, a u sadašnje vrijeme besparice, kada knjiga spada u najslabije traženu robu, ovakav način prezentacije i prodaje knjiga uistinu je pun pogodak.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Conan Doyle ideju za knjigu ukrao od prijatelja kojeg je potom ubio</p>
<p>LONDON, 10. rujna </p>
<p> - Krimi priča kakva bi zaintrigirala i samog Sherlocka Holmesa osobno! Naime, poznati svjetski romanopisac ukrade ideju za uspješnu knjigu od svog prijatelja kojeg potom ubije. No, u samom zapletu u kojem bi se možda teško snašao i Holmes, glavnu ulogu ima njegov tvorac, Sir Arthur Conan Doyle.Pisac Rodger Garrick-Steele otkrio je nakon jedanaestogodišnje istrage da je Conan Doyle ukrao ideju za jedan od svojih najpoznatijih romana, »Baskervilskog psa«, i to od svog prijatelja Bertrama Fletchera Robinsona, kojeg je kasnije, uz pomoć njegove žene Gladys, otrovao laudanumom.Robinson u svojoj knjizi naslovljenoj »Kuća Baskervillovih« opisuje kako ogromni pas, vlasništvo plemićke obitelji Baskerville ubija sve kojih se dočepa u mračnoj močvari, što je kasnije opisao i Conan Doyle u svome »Baskervillskom psu«. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sudanke će opet moći raditi na javnim mjestima</p>
<p>KHARTOUM, 10. rujna</p>
<p> - Sudanski sud donio je odluku po kojom se suspendira kontroverzni dekret kojim su gradski vijećnici sudanskog glavnog grada zabranili ženama da rade na javnim mjestima.Vijećnik Mazjoub al-Khalifa, zagovornik islamskog šerijatskog prava prošle je nedjelje udaljio je svojom odlukom žene s rada na benzinskim postajama, u hotelima i kafićima, što je naljutilo neke humanitarne oraganizacije, kao i organizacije za prava žena. Sudanska novinska agenija prenijela je kako je Unija Sudanki potpisala peticiju protiv takve odluke, dok je istovremeno ta žeska organizacija dobila potporu američkog »Human Rights Watcha«. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bivši zatvorenik želi zlato</p>
<p>SYDNEY, 10. rujna</p>
<p> - Oružana pljačka, zatvor, iskupljenje i svjetski naslov dio su neobične priče američkog boksača Michaela Bennetta, koji će u Sydneyu krenuti u borbu za olimpijsko zlato. Životni put ovog kontraverznog sportaša teško je sažeti u nekoliko riječi, možda bi tek roman objasnio njegov put »iz pakla do raja«. </p>
<p>Nakon što je 1995. godine izašao iz zatvora, gdje je »gulio« zbog oružane pljačke Bennett je okrenuo novu stranicu u životu. Prošle je godine postao prvi američki boksač koji je osvojio svjetski amaterski naslov u teškoj kategoriji. Put do titule olakšalo mu je odustajanje legendarnog Kubanca Felixa Savona, koji u Sydneyu želi jedino zlato. No, Amerikanac je uvjeren u pobjedu u dvoboju sa dvostrukim olimpijskim pobjedikom. »Zlato je moj cilj i nitko me neće zaustaviti na tom putu, pa niti Savon,« samouvjereno će Bennett.Međutim, ukoliko kapetan američke boksačke vrste dosegne pobjednički tron neće biti prvi bivši »zatvorenik« kojem je to uspjelo. Henry Tillmann je poslije izlaska iz zatvora zbog oružane pljačke osvojio olimpijsko zlato u Los Angelesu. Danella Nicholsona je u Barceloni, nakon tri godine provedene iza rešetaka, također zbog oružane pljačke, tek Savon zaustavio na putu do naslova. Četiri godine kasnije Nate Jones, koji je bio u zatvoru zbog izazivanja prometne nesreće, osvojio je broncu. »Priznajem nisam bio anđeo, no izuvukao sam se,« kazao je tada Jones. Bennett je za svoje nedjelo osuđen na 26 godina zatvora, nakon žalbe kazna mu je smanjena na 15, no u zatvoru je proveo nešto manje od sedam godina. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Trening prošao bez morskih pasa</p>
<p>SYDNEY, 10. rujna</p>
<p> - Prvi ispit ronilačke patrole u sydneyskoj luci prošao je bez incidenata.</p>
<p>Skupina naoružanih ronilaca, koji će za vrijeme natjecanja brinuti o sigurnosti triatlonaca i triatlonki u sydneyskom zaljevu, na prvom su treningu 70 natjecatelja osiguravali stazu od Farm Covea do Opere. </p>
<p>»Nije bilo nikakvih problema, u ovo doba godine na ovom području nema morskih pasa. No ukoliko se pojave dečki su spremni i dobro naoružani«, kazao je direktor natjecanja David Hansen. Tek je nekoliko triatlonaca izrazilo zabrinutost za svoju sigurnost, dok su ostali smireno 30-tak minuta trenirali željno očekujući početak Igara. »Neka se pojave ti grozni morski psi, onda ću sigurno plivati još brže«, našalio se jedan od njih. </p>
<p>Olimpijski triatlon, koji će u Sydneyu imati svoju premijeru, sastoji se od 1.500 metara plivanja, 40 kilometara vožnje biciklom, te 10 kilometara trčanja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Italija: U poplavi u kampu za hendikepirane poginulo šest osoba</p>
<p>RIM, 10. rujna</p>
<p> - Bujica na jugu Kalabrije u nedjelju je poplavila kamp za hendikepirane pri čemu je poginulo šest osoba, a deseci su ozlijeđeni, priopćeno je iz službenih izvora.</p>
<p> Predstavnici civilne zaštite u Rimu kažu da ima šestero mrtvih, a 44 su osobe završile u bolnici. Mjesne vlasti tvrde da je nestalo još deset osoba.</p>
<p> Prema podacima državne televizije RAI, u tom kampu blizu talijanskoga grada Soverata na Jonskome moru bilo je pedesetak ljudi, hendikepiranih i dobrovoljaca koji su se za njih brinuli.</p>
<p> U Italiji već tri dana padaju obilne kiše i deseci su obalnih gradova odsječeni, a željeznički je promet djelomično u prekidu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Kulturne kušnje srednje Europe</p>
<p>15. književni susret Vilenica 2000. / Rasprava o kulturnom prostoru između Srednje Europe i Mediterana s posebnim osvrtom na pisce Tomizzu, Kosovela i Pasolinija</p>
<p>LJUBLJANA, 10. rujna</p>
<p> - U sklopu 15. međunarodnoga književnog susreta Vilenica 2000., u Društvu slovenskih pisaca u Ljubljani, pod moderatorstvom Andreja Medveda, održan je razgovor na temu »Kulturni prostor između Srednje Europe i Mediterana« s posebnim osvrtom na pisce Tomizzu, Kosovela i Pasolinija. Medved polazi od pretpostavke da zemlja, tj. područje Istre, Krasa i Furlanije ima posebnu moć koja obrazuje ljude, bez obzira na povijest, ona othranjuje i nalazi promjene i preobrazbe. Kako, primjerice, razgovarati o Fulviju Tomizzi i njegovim socijalnim, povijesnim, političkim kušnjama, o kulturno-geografskoj povezanosti djela Pasolinija i Kosovela, njihovim kušnjama i poetskim istinama. Upravo na tom predlošku troje pisaca, njihovu univerzalnom značaju i planetarnosti njihova pisanja Medved gradi stav o postojanju genetsko-geografskog ustroja koji može proizvesti stvaralački genij. Ili je to samo činjenica koja nam govori da postoji pjesnik koji je »genius loci«. </p>
<p>Istina je da između trojice pjesnika postoje bitne razlike, nastavio je Andrej Medved. To je živost Tomizzina istarskog stiha - mekog, impresivnog, nostalgičnog - ili je to zaoštreni Kosovelov stih, na granici destruktivnosti i depresije. Njemu je pak pomalo sličan Pasolini, u svojim tekstovima sklon krajnostima, iako mu ne nedostaje osjećaj za trpkost i nostalgičnost. Njihovi se osjećaji prelijevaju iz Istre preko Krasa u Furlaniju. Iz Mediterana u Europu, s Juga na Sjever. Različita iskušenja, smatra Medved, ali ista literarna duhovno-etična spoznaja. Posebnost kraja i prostora u kojem nastaje poezija, zaključuje Medved, oformirala je geometrijsko geografsku regionalnost kao najviši univerzum. O istoj temi raspravljali su Ciril Zlobec i Giuseppe Zigaina.
Književni susret u ljubljanskom Gradu otvorila je Viktorija Potočnik. Predstavili su se pjesnici Georgij Konstantinov iz Bugarske (lirik i satirik), urednik mnogih kulturnih rubrika i dobitnik nekoliko međunarodnih nagrada, potom Andjelina Polonskay iz Moskve (prva joj je knjiga, pod naslovom »Nebeska svjetiljka« izišla 1993.), Deep Sen iz New Delhija (njegove se pjesme pojavljuju u svim vodećim engleskim i indijskim revijama), zatim Rommy Someck iz Bagdada (u Izraelu je objavio sedam knjiga pjesama). Na kraju priredbe je slovenski pjesnik Veno Taufer predstavio hrvatskog pjesnika Slavka Mihalića, koji je, kao što je već poznato, dobitnik međunarodne književne nagrade Vilenica za 2000. godinu. Kao legenda hrvatske poezije, rekao je Taufer, prema kojoj se kritika već 50 godina odnosi s poštovanjem, Mihalić je kreator junaka koji žive na rubu života s upornošću ustrajanja, dakle, zaljubljeni u život. On nam otkriva, zaključio je Taufer, da banalnost nije tako banalna. Akademik Mihalić se potom predstavio s pet svojih antologijskih pjesama: »Mozart«, »U bijelom snu«, »Majstore ugasi svijeću«, »Približavanje oluje« i s pjesmom »Kralj je loše volje« koja je pročitana na engleskom izazvavši oduševljenje.</p>
<p> Također, na literarnoj matineji predstavili su se pjesnici iz srednje Europe: Uke Bucpapaj iz Albanije, Aleš Čar, Primož Čučnik i Marjan Strojar iz Slovenije, Lidija Dimovska iz Makedonije, Liudvikas Jakimavičius iz Litve, Silvana Paletti iz Italije, Vörös Istvan iz Mađarske te Gerald Zeschorch i Balduin Winter iz Njemačke. Između tih pjesnika žiri je nagradio Vörösa Istvana dodijelivši mu tradicionalnu tzv. malu nagradu ovih književnih susreta »Kristal Vilenice«. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jesenja pjesma</p>
<p>Zagrebačka scena »Amadeo« / Pijanistica Ida Gamulin i glumica Alma Prica uspješno predstavile najveću hrvatsku skladateljicu Doru Pejačević</p>
<p>Bila je to u neku ruku prva jesenja pjesma zagrebačkoga koncertnog života, kada je u subotu na gornjogradskoj sceni projekta »Amadeo« u Atriju Prirodoslovnog muzeja danas vodeća hrvatska glumica Alma Prica u dobrom prijevodu recitirala antologijsku »Jesenju pjesmu« velikog austrijskog pjesnika Rainera Marije Rilkea. Tu lijepu večer poklonile su nam naša ugledna pijanistica Ida Gamulin uz Almine recitacije, predstavljajući na iznimno srdačan način najveću hrvatsku skladateljicu Doru Pejačević.</p>
<p> U sklopu izvedbi Dorinih klavirskih djela recitacije stihova same skladateljice i književnih velikana Rilkea, Nietzschea i genijalnog polemičara Karla Krausa ukazale su na iznimne okolnosti života skladateljice, koja je početkom 20. stoljeća prijateljevala upravo s Krausom i Rilkeom, kao ugledna sudionica bečkih kulturnih krugova. U našim glazbenim programima još uvijek nedovoljno prisutnu Doru Pejačević, na koju je jednim od svojih najboljih filmova upravo s Almom Pricom u glavnoj ulozi upozorio Zvonimir Berković, ova glazbeno-poetska večer doprinosi populariziranju Dorina djela. Umjetnice su taj program već izvele u dvorani »Lisinski« i izvode ga prigodno i dalje, pa je i ovaj nastup u okviru »Amadea« opravdano oduševio publiku, okupljenu usprkos prohladnoj večeri.</p>
<p>Ida Gamulin izvela je niz bisera klavirske lirike Dore Pejačević, započevši sa šarmantnom »Uspavankom« i »Barkarolom«. Od ostalih stavaka, pored dviju »Pjesama bez riječi« tu je bio izvanredno duhoviti »Leptir«, pa dva Impromptua iz op. 38 i dva stavka ciklusa »Iz života cvijeća«, a na kraju su se našli stavci iz bujnih »Maštanja« op. 17. Na burno odobravanje slušatelja umjetnica je dodala još jedan stavak iste skladateljice, a oprostila se od nas briljantno odsviranim »Malim kapričom« Gioacchina Rossinija.</p>
<p>Napomenimo da je predstavnik organizatora na kraju priredbe pored koncerta pijanista Nevena Frangeša i gitarista Elvisa Stanića za nedjelju najavio dodatnu priredbu oproštaja projekta »Amadeo« za ponedjeljak, 11. rujna, na istome mjestu i u isto vrijeme (21 sat). Tada će u koktel-programu nastupiti veći dio sudionika prijašnjih »Amadeovih« večeri, glazbenih i dramskih umjetnika, poimence Arsen i Gabi, Matija Dedić, Davor Križić, Lidija Bajuk, Željko Vukmirica, Ida Gamulin, Neven Frangeš, Božidar Orešković i Zvonimir Zoričić.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Spoj suvremenosti i manirističkog duha</p>
<p>Salon galerije »Karas« / Otvorena izložba akademske kiparice Mladenke Đurić »Prozerpinin vrt« / Riječ je o sintezi suvremenoga kiparstva i dekorativnosti</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Izložba »Prozerpinin vrt« akademske kiparice Mladenke Đurić otvorena je proteklog tjedna u Salonu galerije »Karas«, a tom prigodom se umjetnica publici predstavila skulptorski izvedenim ogledalima, figurama ljudi, vazama i ukrasnim stupovima te imitacijama mrtvih priroda. Svi izlošci su izrađeni u kombiniranim tehnikama, a najzastupljeniji materijali su drvo, papir, cement, karton i drvo.</p>
<p>Kako je procijenio povjesničar umjetnosti Miroslav Gašparović, koji je i otvorio izložbu, ono što izlaže Mladenka Đurić nije ni kiparstvo ni slikarstvo, niti konceptualna umjetnost, već ambijentalna umjetnost. Takvim radom Mladenka Đurić bavi se već petnaestak godina i jedna je od rijetkih koja je umjetnosti pristupila na taj način, istaknuo je Gašparović.</p>
<p> Dodao je kako je kiparica uspjela na suvremen način uhvatiti duh manirizma i ranoga baroka. Ona je svoj rad zasnovala na začudnoj sintezi suvremenoga kiparstva i onoga od čega umjetnici već stoljećima bježe - ukrasa i dekorativnosti.</p>
<p> Objekti koje je oblikovala Mladenka Đurić kao da su stvarani i duhom uklopljeni u neki od poznatih prostora manirističkih palača ili vrtova. Njen opus predstavlja inventar svojevrsne Palazzo del Te na početku 21. stoljeća.</p>
<p> Važno je i objasniti zašto izložba nosi naziv »Prozerpinin vrt«. Naime, autoričini radovi nisu od trajna materijala, pa im je svojstven moment propadanja, te se njena uloga ovdje ne svodi samo na kreaciju, već i na re-kreaciju, na neprestanu borbu obnavljanja i stvaranja novoga života, kao što je, uostalom, činila i Prozerpina, božica koja obnavlja prirodu, izvlačeći je nakon zimskoga boravka u hadu na svjetlost sunca i života.</p>
<p>Mladenka Đurić je rođena 1960. godine u Splitu. Završila je studij kiparstva 1984. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1987. godine više je puta samostalno izlagala u zagrebačkim galerijama. Izložba »Prozerpinin vrt« ostvarena je uz pomoć HDLU-a, a može se razgledati do 22. rujna.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slovenska kratka priča</p>
<p>»Književna revija«, časopis Matice hrvatske Osijek, br. 1/2 2000.</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - »Slovenska kraća pripovjedna proza zadnja dva desetljeća ovoga stoljeća« naziv je tematskog bloka što ga je uredila Julijana Matanović, a kojim se otvara najnoviji broj osječke »Književne revije«. I slovenska je književnost, baš kao i hrvatska, u prošlosti bila usmjerena oblikovanju nacionalnih i političkih tema. Nakon 1990. u novom političkom i kulturnom ozračju i književnost je morala ponovno odrediti svoje mjesto u promijenjenoj duhovnoj sferi naroda. Ojačala je ona linija koja je svoju ideologiju gradila na egzistencijalnim temama i koja svoje filozofsko-ideološke korijene ima u egzistencijalizmu 60-ih, kao i ona koja je od početka 80-ih u slovenski književni prostor uvodila postmodernističko duhovno-povijesno i formalno-stilsko iskustvo. Stoga se za slovensku književnost našega vremena može kazati da je usmjerena prema produbljenoj spoznaji i bilježenju problematičnosti čovjekove egzistencije, kako u uvodnom tekstu objašnjava autor Miran Štuhec. Tu dolaze do izražaja najrazličitije optike i umjetnički postupci koji tematiziraju razne tzv. iscrpljene egzistencije, poput Andreja Blatnika u prozi »Biografije bezimenih«, sve do luckastog, zapravo za pojedinca katastrofičkog otkrivanja sitnica, slabosti i sudbinske nespremnosti (Zoran Hočevar »Cipela s Brijega«, Kajetan Kovič »Put u Trento«). S tim u vezi zamjetan je i pomak prema kraćoj pripovjednoj prozi i tzv. rubnim temama. U tekstu o kojemu je riječ analizirane su glavne odrednice kraće proze na korpusu tekstova ovih autora: Andreja Blatnika, Drage Jančara, Milana Kleča, Rudija Šeliga i Marijana Tomšića. Kao zaključak valja reći da su kraću slovensku pripovjednu prozu umjetnički oplodili svi središnji duhovno-povijesni i književno-umjetnički tijekovi počevši od modernizma (ludizma), postmodernizma (metafikcije) i magijskog realizma do egzistencijalnih tema. Nakon godina šutnje u oba smjera, ovo je dobrodošao temat koji nas opet približuje našim prvim književnim susjedima.</p>
<p>Nove proze čitamo iz pera produktivnog Ante Gardaša, Milana Zagorca, Žarka Milenića i Tomislava Prgometa, a u poglavlju Teorija i kritika Jagna Pogačnik potpisuje poduži esej, nastao u povodu 100. obljetnice smrti Jorgea Luisa Borgesa, razlažući borgesovske modele fantastike i kratke proze Gorana Tribusona. Na kraju autorica zaključuje kako je pogrešno čitav naraštaj nazvati borgesovcima, pogotovu kad se uzme u obzir kasniji razvoj tih pisaca. Ipak, Jagna Pogačnik zaključuje kako je nedvojbeno da Tribuson u svom autorskom pismu prihvaća model proze kakav je afirmirao Borges i kako neke pripovjedne i fantasnične strategije kreativno unosi u kontekst vlastite poetike, ispisujući model fantastične proze koji se može nazvati borgesovskim.</p>
<p>Uz 120. obljetnicu rođenja Milutina Cihlara Nehajeva (1880.-1931.) čitamo tekst Ružice Šušnjare. O četvrtoj poetskoj zbirci Miroslava Mićanovića »Zib« piše Sanjin Sorel, a Katica Čorkalo pozabavila se prozom autentičnoga iskustva Dragutina Antunovića »Od kalvarije do pakla, Dnevnik jednog Vukovarca«, koja ide u red autobiografskih ispovijedi o zloglasnim srpskim logorima čija su iskušenja prošli Hrvati zarobljeni u Domovinskome ratu. Marija Erl prevela je esej J. Arthura Honeywella pod nazivom »Radnja modernog romana«. Dva važna povijesna i historiografska izvora o gradu Osijeku Ivan Balta našao je u putopisima iz 17. i 18. stoljeća autora Evlije Ćelebije i Friedricha Wilhelma Taubea. O tajni pjesništva pape Wojtyle piše Dariusz Tomasz, a tekst je s poljskoga prevela Jadranka Nemeth-Jajić. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Trostmannov »Ljetni kapric«</p>
<p>DUBROVNIK, 10. rujna</p>
<p> - Kulturna ponuda Dubrovnika tijekom rujna uglavnom je u znaku raznovrsne izložbene scene koja jedanput tjedno nudi nova predstavljanja domaćih, odnosno dubrovačkih slikara. U galeriji Klarisa tako se, nakon ovoljetnih izložaba Đura Sedera i Ede Murtića, svojim novim radovima predstavio dubrovački slikar Josip Pino Trostmann.</p>
<p> U godini obilježavanja tridesete obljetnice umjetničkog rada, Trostmann, nakon nekoliko izložaba u drugim gradovima Hrvatske, podastire i svojoj dubrovačkoj publici radove koji svjedoče o njegovu posebnom slikarskom doživljaju podneblja, Grada, ljepote i sklada krajobraza. Unoseći prepoznatljivu »trostmannovsku« atmosferu u svoja velika platna, ovom prigodom slikar ostaje zaigrano posvećen boji kojom dešifrira, usložava i umnožava vlastiti emotivni trag, pripadnost umjetničkom okružju koje ga je odredilo i inspiracijskom tragu koji ostaje konstantom njegova slikarstva. Nazivajući svoj novi ciklus »Ljetni kapric«, Trostmann kao da i samim nazivom potencira intenzivni kolorit svojih slika koje odišu uzavrelom atmosferom ljeta. »Svaki novi susret sa slikama Josipa Pina Trostmanna znači obogaćenje našeg likovnog doživljaja i još jednom upoznavanje s čudesnom atmosferom Grada«, uvodno će u katalogu izložbe zapisati Tonko Maroević koji je i otvorio izložbu u galeriji Klarisa. Izložba će biti otvorena do 30. rujna. (D. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kritičari razapeli »Ples u tami«</p>
<p>KOPENHAGEN, 10. rujna</p>
<p> - »Dancer in the dark« (Ples u tami), film Danca Larsa von Triera koji je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu u svibnju ove godine, ocrnjen je ovih dana u danskom tisku. Većina kritičara bila je međutim vrlo blagonaklona spram nastupa islandske pjevačice Bjoerk, glavnog lika, i njezina skladanja glazbe za taj film koji se od petka nalazi na programu 49 danskih kinodvorana. No bili su vrlo strogi spram zapleta djela, sporednih likova (među kojima i onom koji tumači francuska glumica Catherine Deneuve) i tehnike kamere nošene u ruci. »Taj stil 'Dogme' (koji je osmislio Lars von Trier) razvio se u maniju, a priča graniči s čistom sentimentalnom pornografijom primitivnog dijaloga«, piše konzervativni Berlingske Tidende. »Lars von Trier ovog je puta išao do krajnosti i 'Dancer in the dark' postao je njegov dosad najinovativniji film i film koji najviše razočarava«, konstatira liberalni Politiken. Jedino je visokotiražni dnevnik Extra Bladet ocijenio film »remek- djelom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sjećanje na Lennona</p>
<p>LONDON, 10. rujna</p>
<p> - Šezdeseti rođendan jedne od najvećih pop ikona 20. stoljeća, prerano preminulog bivšeg člana grupe »The Beatles« Johna Lennona, proslavljen je u subotu izdavanjem snimke pjesme na kojoj je radio iste noći kada je bio ubijen. Lennona je ubio Mark Chapmana ispred njegova stana 8. listopada 1980. godine, kada su se Lennon i njegova supruga Yoko Ono vraćali iz studija s kasnog snimanja pjesme »Walking on Thin Ice«. </p>
<p>Nekoliko sati prije ubojstva Chapman je fotografiran ispred spomenute zgrade s Lenonnom koji mu je potpisivao primjerak albuma. Chapman (45) trenutno izdržava zatvorsku kaznu, riječ je o doživotnoj kazni, ali nakon 20 godina koje upravo ovih dana istječu, Chapman ima pravo uložiti zahtjev za pomilovanje. Potvrđeno je da Mark Chapman u listopadu izlazi pred komisiju za pomilovanje, a budući da je bio uzoran zatvorenik, postoje velike mogućnosti da bude pomilovan. Te vijesti su razjarile brojne fanove Johna Lennona, a posebno njegovu udovicu Yoko Ono. Ona je ovih dana izjavila da se najžešće protivi toj odluci jer smatra da je Chapman još uvijek psihički poremećena osoba koja će ponovo počiniti neko ubojstvo samo da bi skrenula pozornost na sebe.</p>
<p>Kako bi se dolično obilježio 60. rođendan Johna Lennona, ponovno je izdan njegov posljednji album »Duble Fantasy«, a na ploči se nalazi i pjesma »Walking on Thin Ice«. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pobjeda formanove dosljednosti</p>
<p>Nakon 57. međunarodnoga filmskog festivala u Veneciji / Žiri pod predsjedanjem Miloša Formana nije imao milosti prema »velikim« imenima, niti prema europskim nadama ili američkim moćnicima / Trijumfirali su filmovi koji to zaslužuju, prije svega iranski film »Krug« Jafara Panahija, posvećen ženama i njihovim problemima, te američki film »Prije pomračenja« Juliana Schnabela o zabranjenom kubanskom piscu i intelektualcu Reinaldu Arenasu </p>
<p>Uvijek je izazovno, zanimljivo i uzbudljivo biti sudionikom festivala na kojem Miloš Forman predsjeda žirijem, jer ako je išta izvjesno, to je da će pri izboru pobijediti dosljednost i poštenje. To znači da Forman vrlo lako odolijeva svim europskim festivalskim manipulacijama i američkim komercijalnim interesima. Kod njega nema ideoloških, političkih niti materijalnih »nadobudnosti«, u igri su samo umjetničke i ponekad sentimentalne pobude, ali samo ako su u službi autorstva i filmske imaginacije, originalnosti, uvjerljivosti, izazovnosti, provokativnosti, svega što film kao umjetnost pokreće i ostavlja trajno zabilježeno. </p>
<p>Posljednji put kada je Miloš Forman predsjedavao žiriju na velikom festivalu bilo je u Cannesu 1985. godine, kada je mimo svih tadašnjih želja i interesa dao Zlatnu palmu Emiru Kusturici. Zasluženo, premda neki naši domaći redatelji još uvijek misle kako »Forman pojma nije imao«, misleći valjda kako su Kusturičine kasnije političke isključivosti umanjile vrijednost njegovih prvih filmova?! Početkom ljeta upravo sam u Münchenu, gdje mu je dodijeljena nagrada za životno djelo, o tome razgovarala s Milošem Formanom. Premda se dugi niz godina više ne čuje, niti komunicira s Kusturicom, Forman je i dalje s oduševljenjem hvalio njegova prva dva filma. Za njega je to bio znak osobnoga uvjerenja da je bez politike, bez rata, bez mržnje i odmazde ostala umjetnost koja traje. A da je dosljedan u takvu stavu, pokazao je upravo predsjedavajući žiriju ovogodišnje venecijanske Mostre kada je Zlatnog lava dodijelio iranskom filmu »Krug« Jafara Panahija. Time je na neki način zatvorio i okončao čarobni krug nepravdi (možda i nesvjesno), dajući najveće priznanje iranskoj kinematografiji, koja je uz kinesku, u najimpresivnijem kreativnom i autorskom usponu. Ne treba pri tome zaboraviti kako je Abas Kiarostami, neponovljivi filmski pjesnik, tijekom prošlih godina u pravilu ostajao bez glavnih nagrada premda su njegovi filmovi bili najhvaljeniji na festivalima. Ove godine nije bilo manipulacija, pa je jedan od nasljednika velikog iranskog redatelja Jafar Panahi s filmom »Krug« iskoristio trenutak te na pravome mjestu u pravo vrijeme s pravim predsjednikom žirija i trijumfirao.</p>
<p>Film »Krug« je tako snažno okrenut ženama i njihovu prirodnom pravu na slobodu životnih odluka. To je dirljiv mozaik iz životnog iskustva i sudbina nekolicine iranskih žena koje su bile »drugačije«, ili hrabrije, ili jednostavno nisu imale izbora. Bez polemike, bez osude ili kvazipolitiziranja, Panahi, u gotovo usporenom ritmu, pokazuje stanje društva i odnos prema ženama koje može uništiti kruta birokracija bez obzira na okolnosti. Bez obzira radilo se o običnoj autobusnoj karti za vožnju izvan grada za što nema dozvolu, ili o abortusu, ili o ženi koja je sa svojom tek rođenom kćerkom svugdje neželjena... junakinje ovog filma, premda službeno »krive«, tako su nevine i nevažne u cjelokupnim iranskim društvenim okolnostima, da je impresivan upravo taj neumitni krug koji redatelj započinje i zatvara oko njihovih sudbina, krug ispunjen birokracijom, staromodnošću i netolarancijom. Ali istodobno to je i krug koji mogu probiti samo žene svojim duhom, hrabrošću i snagom. </p>
<p> Grand prix ovogodišnjega venecijanskog žirija pripao je prema očekivanju filmu »Prije pomračenja« newyorškog intelektualnog redatelja opsjednutog neobičnim sudbinama umjetnika. Nakon filma o Basquiatu, Julian Schnabel se okrenuo mnogo snažnijoj osobnosti i biografiji Reinalda Arenasa. Dovoljno je provokativna već sama činjenica što je Arenas rođen i odrastao u Castrovoj Kubi, što ne krije svoju literarnu dosljednost i svoju seksualnu opredijeljenost. Dakle, sve što »ne valja« imao je taj čudesno emotivni i talentirani umjetnik provokatnih ideja i tragične sudbine. Španjolski glumac Javier Bardem toliko je superioran i sjajan u toj ulozi da je bilo gotovo nemoguće ne nagraditi ga. Za žensku ulogu nagrada je pripala mladoj i talentiranoj Rose Byrne za ulogu u filmu »Božica 1967.« Clare Law. Rose Byrne je poput »božice iz 1967.«, ali ovoga puta ne automobilske, savršeno uvjerljivo odigrala slijepu djevojku, žrtvu obiteljskih strahota, koja je, premda cinična nasljednica teških trauma, uspjela naći snage i ljubavi za vlastiti put u život. Posebna nagrada pripala je indijskom redatelju Buddahadebu Dasguptu za film »Uttara«. Premda film kvalitetno nije na razini te nagrade, s obzirom da je redatelj i scenarist očigledna je želja da se oda priznanje hrabrosti čovjeka i umjetnika koji je želio na svoj način i u okvirima svojih mogućnosti progovoriti o stanju u vlastitom društvu punom religioznih isključivosti, netolerancije, primitivnosti i ignorancije prema tuđim potrebama. Za scenarij je nagrađen talijanski film »Sto koraka« za koji su, uz redatelja Marca Tullia Giordana, scenarij napisali Claudio Fava i Monica Zapelli. Bilo je za očekivati da će taj film izrazito ljevičarske poruke i pobuda biti prepoznat u današnjem europskom trenutku kada »desni« pokušavaju iskoristiti situaciju neizvjesnosti i preoteti vlast u mnogim zemljama. Nagradu Marcello Mastroiani dobila je Megan Burns za ulogu žrtve u filmu »Liam« Stephana Frearsa, što je također jedna od vrijednosnih odluka s obzirom da se radi o maloj ulozi, ali s važnim odjekom i porukom u velikom filmu.</p>
<p> Zlatnu medalju talijanskog Senata dobio je Barbet Schroeder za film »Naša ubojita djevica«, što je vjerojatno bila jedina moguća privilegija Francuzima da ne ostanu bez nagrade, jer riječ je o francusko-kolumbijskoj koprodukciji i redatelju koji je rođen u Teheranu, školovan u Francuskoj i filmski uspješan u Americi, a koji se ovom filmskom temom očigledno vratio korijenima. Posebni žiri dodijelio je nagradu za debitantski film, a Premio Venezia Opera Prima »Luigi De Laurentis« ove godine pripala je Abdelu Kachicheu za film »La Faute a Voltaire«. </p>
<p> Prema popisu nagrada one se čine objektivnima ili barem očekivanima, ali tek kada se prisjetimo popisa redatelja koji su konkurirali za njih, možemo shvatiti količinu Formanove hrabrosti i dosljednosti jer bez nagrada su ostali stari »venecijanski vuci« poput Roberta Altmana, Stephena Frearsa, Carla Mazzuratija, Manoela de Oliveira, Sally Potter, Raula Ruiza ... Vrijeme je dakle da se i u europskoj kinematografiji učini ono što se u hrvatskoj na sreću već dogodilo (nadajmo se definitivno), a to je neminovna smjena generacija! </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>RAZVOJ OLIMPIZMA - OD ATENE DO SYDNEYA (2)</p>
<p>Demistifikacija berlinskih Igara</p>
<p>Olimpijske su igre u Berlinu 1936. godine, zbog kasnijih svjetskih zbivanja, dobile naknadne, izvitoperene ocjene / Činjenica je da se na tim Igrama politika odražavala više nego ikad do tad, ali u Berlinu je politika ušla na široka vrata</p>
<p>Na prvim poslijeratnim Igrama 1920. u Antwerpenu nije bilo sportaša tzv. Centralnih sila (Njemačke, Austrije, Mađarske, Turske i Bugarske), što je u onom jadu i ogorčenju bilo razumljivo, ali i protiv Coubertinovih principa. Pojava novih zemalja donosi širenje i jačanje igara. To se najbolje vidjelo po tome što je u utrci na 100 m nastupilo čak 97 trkača. I hrvatski su se sportaši ovaj put pojavili momčadski, pojačani jednim Slovencem, kao nogometna reprezentacija tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. »Krštenje« nije bilo ugodno, 0-7 protiv Čehoslovačke. U Antwerpenu je uvedena olimpijska zakletva sportaša izazvana slučajem Thorpe (diskvalificiran jer je igrao u plaćenoj američkoj bejzbolskoj ligi). </p>
<p>Pariz drugi put organizira Igre 1924., ali sad mnogo bolje, bez Svjetske izložbe. Igre su održane bez sila poraženih u I. svjetskom ratu, ali su zato nastupile mnoge nove, male zemlje. Među njima u prvom redu Finska koja, predvođena dugoprugašima Paavom Nurmijem i Villeom Ritolom, dominira Igrama, tako da njenih 10 zlatnih medalja u atletici nadmašuju samo Amerikanci, ali tek za dvije medalje. Finci su i ukupno druga olimpijska zemlja, iza SAD, ali ispred domaćina Franucuza, Velike Britanije, Norveške, Italije, itd.</p>
<p>U Parizu su zabljesnuli slovenski Sokoli, gimnastičari, na čelu s Leonom Štukeljom, s dvjema zlatnim medaljama. Nastupaju i hrvatski biciklisti i atletičari, bez uspjeha, a nogometaši opet bilježe 0-7, ovaj put protiv kasnijeg pobjednika Urugvaja.</p>
<p>Britanci su prvi put nastupili s pojačanjem iz kolonija, bio je to crni sprinter J.E. London. To je ono što sad čini snagu ne samo te zemlje, nego i SAD, Francuske, Kanade, Kube, itd. U Amsterdamu je mnogo uspjeha imao i američki sprinter Charles Paddock, koji je već onda samo teoretski bio amater, nešto slično današnjim sportašima.</p>
<p>Tek se u Amsterdamu 1928. godine (propustivši igre 1920. i 1924.) pojavljuju Nijemci, ali još uvijek uz velik otpor, posebno Francuza, koji su platili najstrašniju cijenu Prvog svjetskog rata. Coubertin uvodi još jedan olimpijski ceremonijal: prvi se put pali olimpijska vatra, koja gori od početka do kraja igara. Igre postaju nevjerojatno popularne - do vrha pune stadione sa 40.000 gledatelja znao je opkoliti i dvostruko veći broj ljudi koji su uzalud tražili ulaznice. Tako se reprezentacija Finske, kad je došla na red za ulazak, morala penjati preko vratiju da bi prisustvovala otvaranju.</p>
<p>Iduće, X. igre opet su u Americi, u tada rastućoj Kaliforniji, u Los Angelesu. Amerikanci u europski koncept igara unose svoj poslovni i »neograničeni« duh. Grade 1932. stadion za čak 110.000 gledatelja (sjetite se problema u Amsterdamu), koji je izdržao promjene pune 52 godine, da bi 1984. samo moderniziran opet savršeno poslužio svrsi. No, tadašnja udaljenost Kalifornije od ostalog svijeta ne samo da je smanjila broj natjecatelja, nego nije omogućila da se upliv te američke organizacije odrazi na idućim Igrama. Tako se može sjajno uočiti što za razvoj svijeta znači satelitska komunikacija.</p>
<p>Los Angeles nije imao velikog sportskog uspjeha zbog dugotrajnog i skupog puta - za Europljane transatlantskim brodom, a potom transkontinentalnom željeznicom. Sportski je bitna pojava američkih crnaca koji će nakon toga, posebno u brzim trčanjima, igrati sve veću ulogu, osobito u američkim olimpijskim reprezentacijama. </p>
<p>Unatoč šturim i slabim izvještajima iz Los Angelesa, organizacija je odigrala bitan utjecaj na ono što je slijedilo na prijelomnim Igrama 1936. u Berlinu, koje su zbog kasnijih svjetskih zbivanja (ratovi, holokaust, itd.), dobile naknadne, izvitoperene ocjene.</p>
<p>Činjenica je da se na tim Igrama politika odražavala više nego ikad do tad (do tada je to bila samo nacionalna politika ili nacionalna nepodnošljivost), ali u Berlinu je politika ušla na široka vrata. No, u isto se doba pokazalo da su Coubertinove zasade bile toliko dalekovidne i toliko otporne da su igre sačuvale prema više-manje njegovim postavkama.</p>
<p>Organizaciju Igara 1936. Njemačka je dobila 1931. godine još kao demokratska Njemačka, a Hitler je tu »dekadentnu, kapitalističku oligarhijsku priredbu« htio otkazati. I kad je već sve bilo pripremljeno za otkaz, njegov je najinteligentniji i najopasniji čovjek, Joseph Göbbels, uočio velike propagandne mogućnosti olimpijskih igara i odgovorio Hitlera od otkazivanja. Tada je u organizaciju »uletjela« cijela država sa svom njemačkom marljivošću i preciznošću. Predsjednik Njemačkog olimpijskog odbora koji je 1931. dobio organizaciju Igara bio je dr. Theodore Lewald. On je, međutim, bio polužidov pa su ga primitivci iz Hitlerove okoline odmah htjeli maknuti. Tada je, o tome se malo zna a veoma je bitno za kasniji olimpijski pokret, Međunarodni olimpijski odbor na čelu s Belgijencem Henrijem Baillet-Latourom poslao Hitleru službeni dopis: »Organizaciju Igara u Berlinu dobio je gospodin Lewald i samo ih on može provesti!«.</p>
<p>Hitler je, svjestan propagandne šanse, popustio. Tako je na otvaranje Igara Hitler došao u društvu s Baillet-Latourom s jedne i Lewaldom s druge strane. Snaga olimpijskog pokreta iskazala se ponovno nakon otvaranja Igara, kad je Hitler pozvao dvoje njemačkih atletičara, bacača kugle Wölkea i bacačicu koplja Tilli Flescher, prve pobjednike u povijesti njemačke atletike, u svoju ložu da im čestita. Drugi je dan opet dobio službeni dopis Baillet-Latoura u ime MOO-a, u kojem je stajalo:</p>
<p>»Gospodine kancelaru, vi možete čestitati ili svima, ili nikome!«</p>
<p>Nakon toga, Hitler više nikome nije čestitao.</p>
<p>No, savršena (većinom vojnička) organizacija, popraćena novim idejama, kao što je bila štafeta olimpijske vatre iz antičke Olimpije, olimpijsko selo za mlade iz čitavog svijeta, sadnice hrasta (uz vijenac) svim pobjednicima, olimpijski dnevnik »Olympische Zeitung«, čitav Berlin i okolica u službi OI s naglašenim gostoprimstvom svima, sjajne parade, prijemi, predstave, koncerti, večere, ostavili su veoma upečatljiv dojam na sve prisutne, što je i bio Göbbelsov cilj. Budući da je uoči Igara bio veoma jak pokret za bojkotom Igara, posebno iz Amerike, Nijemci su pazili na sve, pa su tako u njemačkoj reprezentaciji nastupila i dva Židova, s »hackenkreutzom« na prsima.</p>
<p>Sve se to događalo prije tzv. kristalne noći 1938. kad je Hitlerov pogubni, rasistički svjetonazor svom puninom izbio na javu. Međutim, organizacijske novosti, pompa i preciznost ostale su upamćene i mjerilom za budućnost. Berlin je tada uveo košarku u olimpijsku obitelj, ali je pokušaj s bogataškim polom na konjima propao. </p>
<p>(nastavlja se)</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Roddick opet svladao Ančića</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB</p>
<p> - Mario Ančić ipak nije uspio izboriti plasman i u treći ovogodišnji finale na juniorskim »Grand Slam« turnirima, a nakon što mu je to uspjelo na »Australian Openu« i u Wimbledonu. U polufinalu »U.S. Opena« u New yorku sa 6-4, 6-3 svladao ga je dvije godine stariji Amerikanac Andy Roddick, prvi nositelj i najbolji junior svijeta, koji ga je bio pobijedio i u finalu »Australian Opena«.</p>
<p>• Rezultati, juniori, polufinale: Roddick (SAD) - Ančić (H) 6-4, 6-3, Ginepri (SAD) - Abougzir (SAD) 6-3, 6-4;</p>
<p>juniorke, polufinale: Salerni (Arg) - Fokina (Rus) 6-3, 6-4, Perebijnis (Ukr) - Kapros (Mađ) 7-5, 7-5. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nesreća zasjenila Schumacherovu pobjedu </p>
<p>MONZA/ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Nijemac Michael Schumacher (Ferrari) zabilježio je šestu pobjedu ove sezone i smanjio zaostatak za vodećim Fincem Mikom Hĺkkinenom (McLaren) na samo dva boda, no njegovu pobjedu na »Velikoj nagradi Italije« u Monzi bitno je zasjenila nesreća koja se dogodila u prvom krugu i koja bi mogla odnijeti jedan ljudski život. Naime, u velikom sudaru stradao je jedan od vatrogasaca koji su dežurali kraj staze, kad ga je vjerojatno pogodio neki od dijelova bolida koji su letjeli naokolo. Nesretni je vatrogasac s teškim ozljedama glave prevezen u bolnicu i prema prvim informacijama sa staze njegovo je stanje vrlo ozbiljno. Iza Schumachera, ciljem je prvi prošao Hĺkkinen, dok je na trećoj poziciji bio Ralf Schumacher, vozač Williamsa.</p>
<p>Višestruki sudar u prvom krugu bio je jedan od najgorih posljednjih godina u »formuli 1«, a počeo je kad se Nijemac Frentzen (Jordan) pokušao provući između Talijana Trullija, momčadskog kolege, i Brazilca Barrichella (Ferrari). Frentzen je tom prilikom udario Trullija, onda se odbio u Barrichella, a ovaj se zatim okrenuo na stazi i pogodio Škota Coultharda (McLaren), te su svi izletjeli sa staze. U oblaku prašine i dijelova koji su letjeli naokolo, Pedro de la Rosa (Arrows) nije uspio zakočiti te se prevrnuo i okrenuo u zraku, također uništivši bolid.</p>
<p>Kako su prije toga, već u prvom zavoju, izletjeli i Irac Irvine (Jaguar) i Englez Herbert (Sauber), prvi krug nisu završila čak sedmorica vozača. Ipak, unatoč velikom sudaru utrka nije prekinuta, već je na stazu poslan sigurnosni automobil, a kad je on početkom 12. kruga trebao izaći sa staze dogodio se novi incident, zbog kojeg je morao odustati Englez Button (Williams). Naime, kad je sigurnosni automobil već ugasio svjetla i time signalizirao odlazak, vodeći Michael Schumacher naglo je usporio, prisilivši pratnju na kočenje. To Buttonu nije u potpunosti uspjelo te je, da izbjegne sudar, izletio sa staze i udario u ogradu. Istina, uspio se odmah vratiti na stazu, ali je oštećenje bilo takvo da je vrlo brzo odustao.</p>
<p>Nastavak utrke nije donio veća uzbuđenja, jer je Schumacher ubrzo stvorio veliku prednost, a s prve pozicije pao je samo nakratko, nakon što je otišao u boks. No, ova pobjeda daje mu solidne izglede da do kraja SP ugrozi Hĺkkinena - naime, ostale su još tri utrke.</p>
<p>• Rezultati: 1. M. Schumacher (Ferrari) 1,27:31.638 sat (prosječna brzina 210.286 km/h), 2. Hĺkkinen (McLaren-Mercedes) +3.810, 3. R. Schumacher (Williams-BMW) +52.432, 4. Verstappen (Arrows-Supertec) +59.342, 5. Würz (Benetton-Playlife) +1:07.426, 6. Zonta (BAR-Honda) +1:09.292, itd.</p>
<p>Redoslijed za SP: 1. Hĺkkinen 80 bodova, 2. M. Schumacher 78, 3. Coulthard (McLaren-Mercedes) 61, 4. Barrichello (Ferrari) 49, 5. R. Schumacher 24, itd.</p>
<p>Redoslijed konstruktora: 1. McLaren 131, 2. Ferrari 127, 3. Williams 34, 4. Benetton 20, itd. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zoran Primorac: »Najviše se bojim sebe, srećom, boje me se i suparnici«</p>
<p>Na Igrama mnogo stvari sportašu može oduzeti koncentraciju, nema komfora hotela na koje si navikao, nema ustaljenoga ritma i mira, i s tim svatko mora računati. No, kako će biti svima, tako će biti i meni, i upravo su zato olimpijske igre najveći izazov za sportaše, govori 31-godišnji stolnotenisač Zoran Primorac</p>
<p>ZAGREB/BEČ, 10. rujna</p>
<p> - »Evo me ruku pod ruku s Dragutinom Šurbekom na prvim ljetnim olimpijskim igrama nakon osamostaljenja Hrvatske. Prožima me osjećaj neiskazive radosti. I ponosa. Uzbuđenje se ne da opisati, kao da lebdim na olimpijskoj stazi, koračajući s ostalim hrvatskim sportašima na svečanom mimohodu. Pamtit ću to dok živim.« Zapisao je to prvih dana Igara u Barceloni u svom dnevniku uspomena Zoran Primorac, legitimni nasljednik velikana stolnoteniskih arena Šurbeka i Stipančića.</p>
<p>No, još će nešto pamtiti iz Barcelone dok živi. Traumatičan poraz o osmini finala. S druge strane stola stajao je Korejac Kim Taek Soo. Primorac je u velikom naletu, s maksimalnim brojem (četiri) pobjeda u kvalifikacijskoj skupini, ušao u glavni turnir. Činilo se da će Korejcu odbrojavati kao grogiranom boksaču u ringu. Primorac je vodio sa 2-0 u setovima i u trećem je setu gradio sigurno vodstvo 8-2, 13-7, 16-10. Četvrtfinale se tako široko smiješilo, a ni medalja ne bi bila daleko s obzirom kakvu je formu Primorac demonstrirao tih dana. Sve to prerano je doprlo do svijesti tada 23-godišnjaka i glava nije izdržala. A onda ni ruka.</p>
<p>- U Barceloni sam definitivno izgorio. I dan-danas mi je žao, igrao sam u tom razdoblju najbolji stolni tenis u svome životu. Osjećao sam da vrijedim za medalju i toliko sam to silno želio u prvom samostalnom nastupu Hrvatske na Igrama da sam se na kraju slomio, prisjeća se Primorac osam godina kasnije, a samo nekoliko dana prije negoli će četvrti put zaredom zakoračiti u olimpijsku arenu.</p>
<p>• Fascinira li vas činjenica da ćete četvrti put nastupiti na olimpijskim igrama, što uspijeva rijetkima, jer to znači trajati duže od desetljeća u svjetskom vrhu?</p>
<p>- Pa, uistinu, kad razmislim, stvarno je to zavidan olimpijski staž. Olimpijske igre, ma tko što mislio, ipak su najveća sportska priredba i izazov za svakog sportaša. Ipak, pokušat ću ostati manje fasciniran, Igrama u Sydneyu pokušat ću pristupiti kao najnormalnijem turniru, inače nema šanse da »preživim«.</p>
<p>• Nisu li ipak za vas profesionalne sportaše, koji godišnje odigrate desetke super-jakih turnira i svake godine imate ili kontinentalno ili svjetsko prvenstvo, olimpijske igre doista tek jedan od turnira u nizu?</p>
<p>- A ne, ne. Olimpijske igre su najveće! Taj duh, taj ugođaj, taj osjećaj ponosa da ste i vi dio cijele priče, neponovljivo.</p>
<p>• Danas u svijetu profesionalnog sporta koji svakodnevno »rauba«, sportaš je naučen na izvjesni komfor i ritam. U olimpijskom selu standard življenja bit će dosta ispod razine na koju ste navikli i bit će tamo vječna gužva. Može li vas to omesti?</p>
<p>- Kad sam bio mlađi, recimo na mojim prvim Igrama u Seoulu prije 12 godina, meni je boravak u selu bio neponovljivo iskustvo, sjajan događaj. Bio sam fasciniran svijetom u kojem sam se zatekao i ništa mi nije smetalo. Četiri godine kasnije u Barceloni opet je bio poseban ugođaj, jer hrvatski su sportaši prvi puta nastupali samostalno za svoju domovinu i taj osjećaj je kompenzirao sve nedostatke koje, htjeli-ne htjeli, donosi boravak u istom apartmanu s još desetak osoba. No, u Atlanti, prije četiri godine, to mi je već smetalo. Nemate svoj mir, recimo igrate ujutro u deset sati i, naravno, trebati ići spavati oko 22 sata, no kako ćeš reći preostaloj petorici sustanara »sad je dosta«?! Osim toga, netko se tek oko ponoći vraća sa svoga nastupa i probudi te. Onda, u selu uvijek netko slavi, a sve se to dobro čuje.</p>
<p>• Što ćete u Sydneyu smatrati svojim uspjehom, a što podbačajem?</p>
<p>- Rekao bih ovako: od 64 stolnotenisača koja su izborila pravo nastupa na Igrama, samo će trojica uspjeti. Dakle, samo oni koji osvoje medalju. Biti četvrti, 32. ili 63. na Igrama je, barem iz mog očišta, svejedno. No, shvatio sam da mi nikada neće biti žao ako i ne osvojim medalju, ali svojim igrama na olimpijskom turniru iskažem svoju pravu vrijednost.</p>
<p>• Čega se najviše bojite? Bojite li se više sebe i svoje treme, nego suparnika?</p>
<p>- Istina, bojim se da ne podlegnem atmosferi, no nadam se da imam dovoljno iskustva. Da, možda bih mogao reći da se najviše bojim sebe, ali, srećom, boje me se i suparnici. Na Igrama sportašu mnogo stvari može oduzeti koncentraciju, nema komfora na koji si navikao u hotelima, nema ustaljenog ritma i mira, no s tim svatko mora računati, kako će biti svima, tako će biti i meni i upravo su zato Igre najveći izazov za sve sportaše. Najvažnije je sačuvati mir u glavi, a poslije nastupa imat ću dovoljno vremena uživati u čarima Igara. Ja ipak odlazim na Igre - igrati!</p>
<p>• Kako nakon silnih godina pakiranja, letova, hotela, podnosite putovanja? Veseli li vas putovanje u Sydney? Goran Ivanišević u posljednje se vrijeme grozi putovanja, kaže da se sve paničnije boji letenja.</p>
<p>- I nakon tolikih godina, još uvijek uživam putovati. Bio sam u siječnju u Sydneyu i zaljubio sam se u grad koji je prekrasan, fascinantan, a ljudi su tako susretljivi i opušteni. Stvarno se veselim i s nestrpljenjem očekujem odlazak u Sydney.</p>
<p>• U svojoj knjizi »Stolnoteniske legende« Zdenko Uzorinac vas je opisao kao igrača s ubojitim instinktom, pronicljivim, inteligentnim i punim samopouzdanja. Ipak, samopouzdanje je vrlo promjenjiva kategorija, što ste vi dobro osjetili na vlastitoj koži...</p>
<p>- Samopouzdanje se diže s dobrim igrama, a pada s lošim i uopće odraz je ukupnog stanja u životu. Rijetki su sportaši koji su uvijek puni samopouzdanja. No, ako je kontinuitet u kojem od 1992. naovamo osvajam medalje na velikim natjecanjima potvrda nečega, onda je upravo potvrda moje vrijednosti i moga samopouzdanja. Pa, ipak, nikome višak samopouzdanja ne bi škodio, pa ni meni.</p>
<p>• U Sydneyu se prvi puta igra drukčijim sustavom. Vi kao nositelj nećete igrati u kvalifikacijskoj skupini nego ste odmah u glavnom turniru i krećete s nokaut natjecanjem od šesnaestine finala. Praktički nemate priliku za natjecateljsko zagrijavanje.</p>
<p>- Točno i zato mi je prijašnji sustav bio draži. Ovo će biti veliko opterećenje i veliki stres, ali živim s time već 15 godina. Junaci su oni koji sve izdrže. Treba uvijek imati na umu da s druge strane stola nije izvanzemaljac ili stroj nego također čovjek sa svim svojim manama i slabostima, koje treba iskoristiti.</p>
<p>• Što vam još u sportskom smislu nedostaje da biste danas-sutra mogli reći da ste postigli sve što ste sanjali?</p>
<p>- Malo je sportaša koji mogu reći: »Osvojio sam sve što sam želio«. Ja sam uistinu sretan zbog svoje karijere, deset sam godina među deset najbolji igrača na svijetu, osvojio sam 18 medalja na europskim i svjetskim prvenstvima, osvojio sam dva Svjetska kupa, osvojio sam još u Seoulu 1988. srebrnu olimpijsku medalju u paru s Lupulescuom. Dva puta bio sam doprvak Europe. Kada se osvrnem i vidim kakvu sam karijeru napravio, zaista ne smijem ni za čim žaliti. Ne vjerujem da bi mi se život u bilo kom dijelu promijenio i da sutra budem prvak svijeta.</p>
<p>• A da sutra budete olimpijski pobjednik?</p>
<p>- Ha, ha, ha.</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatska - Grčka 8-6</p>
<p>PERTH, 10. rujna</p>
<p> - U finalnoj utakmici predolimpijskog vaterpolskog turnira u australijskom Perthu vaterpolisti Hrvatske pobijedili su Grčku sa 8-6 (1-2, 0-2, 5-1, 2-1). Susret su pred 2000 gledatelja vodili suci Dani iz Italije i Rajević iz Jugoslavije.</p>
<p>Vaterpolisti Hrvatske osvojili su prvo mjesto na jakom predolimpijskom turniru u Perthu. Bila je to ujedno i posljednja provjera najboljih vaterpolskih momčadi svijeta (bez Mađarske) pred nastup na Olimpijskim igrama. Naši najbolji vaterppolisti ponovno su slabo započeli susret i na poluvremenu gubili sa 1-4. Onda je sjajni Siniša Školneković početkom treće četvrtine obranio četverac što je dalo postreka našim igračima, koji su tada zaigrali efikasno u napadu i s pet zgoditaka praktički riješili pitanje pobjednika. Ni posljednju četvrtinu naši nisu najbolje započeli, ali su onda naši sjajni centri Mile Smodlaka i Igor Hinić s dva pogotka riješili pitanje pobjednika.</p>
<p>U utakmici za treće mjesto Italija je sa 10-9, pobijedila Jugoslaviju, dok su u borbi za peto mjesto Slovačka i Australija igrali neodlučeno 5-5, ali se nisu igrali produžeci kako se ne bi poremetio raspored zadnjeg dana turnira.</p>
<p>Nakon dana odmora u Perthu, vaterpolisti dolaze u Sydney i u olimpijskom selu ih se očekuje u utorak, 12. rujna poslijepodne.</p>
<p>• Plivalište »Challenger Centre«</p>
<p>HRVATSKA - GRČKA 8-6 (1-2, 0-2, 5-1, 2-1)</p>
<p>HRVATSKA: Školneković, Fatović 1, Sarić, Šimenc 1, Kržić, Štritof, Smodlaka 3, Ivaniš, Bošković 1, Barač, Hinić 2, Vićan, Kobešćak.</p>
<p>GRČKA: Reppas, Kaifas, Mazis 1, Laudis 1, Mavratos, Deligianis, Xatzintedorou, Psyehos, Afroudakis 1, Lorantes 1, Xatzis 1, Vlartakis, Thomakas 1.</p>
<p>ČETVERCI: Hrvatska 0, Grčka 1 (0). REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 4 (3), Grčka 8 (6). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Thorpedo« u pohodu na četiri zlata</p>
<p>Ian Thorpe je posljednji u nizu sjajnih australskih plivača koji dominiraju u disciplinama 200 ili 400 metara slobodnim stilom. Iako je još uvijek 17-godišnjak, u karijeri je ostvario već nekoliko odličnih rezultata. Tako je prije dvije godine postao najmlađi svjetski plivački prvak u povijesti pobijedivši u utrci na 400 metara slobodno, višestruki je prvak Commonwealtha, te panpacifički prvak.</p>
<p>Čak 10 puta je postavljao nova najbolja vremena na svijetu, a trenutno drži pet najbržih vremena na 200 m i tri na 400 m slobodno svih vremena. Na svojim prvim Olimpijskim igrama u rodnom Sydneyu ovaj mladić poznat pod nadimkom »Thorpedo« pokušat će osvojiti četiri zlatne medalje, dvije u pojedinačnoj konkurenciji (200 i 400 slobodno), te još dvije u štafetama (4x100 i 4x200 slobodno).</p>
<p>Da mu mjesto gdje će se održati plivačka natjecanja u Sydneyu itekako odgovara, Thorpe je pokazao prošle godine na Panpacifičkim igrama kada je dva puta rušio svjetski rekord na 200, te još jednom na 400 metara.</p>
<p>Za takav meteorski uspjeh mnogi smatraju da su Thorpeu pomogla njegova iznimno velika stopala. Stoga su konkurenti odahnuli kada su saznali da su mu stopala prestala rasti vjerujući da će tako »Thorpedo« postati uhvatljiviji. No, vjerojatno je i sam Thorpe odahnuo, jer teško mu je pronalaziti obuću broj 17 po australskim mjerama. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatska nogometna liga - rezultati i ljestvica</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Rezultati susreta 6. kola Prve HNL:</p>
<p>Dinamo - Osijek 0 : 1 </p>
<p>Rijeka - Hajduk 0 : 0 </p>
<p>Cibalia - Marsonia 1 : 1 </p>
<p>Čakovec - Zagreb 1 : 1 </p>
<p>Hr. dragovoljac -Varteks 3 : 1 </p>
<p>Šibenik - Slaven Belupo 1 : 0 </p>
<p>1. Dinamo Zagreb 6 4 1 1 12 : 4 13 </p>
<p>2. Hr. Dragovoljac 6 3 2 1 8 : 4 11 </p>
<p>3. Hajduk Split 6 3 2 1 7 : 4 11 </p>
<p>4. Osijek 6 3 2 1 11 : 9 11 </p>
<p>5. Zagreb 6 3 1 2 13 : 12 10 </p>
<p>6. Šibenik 6 3 0 3 5 : 7 9 </p>
<p>7. Čakovec 6 2 2 2 9 : 9 8 </p>
<p>8. Varteks Varaždin 6 1 4 1 10 : 9 7 </p>
<p>9. Rijeka 6 1 3 2 4 : 5 6 </p>
<p>10. Slaven B. Koprivnica 6 1 2 3 7 : 8 5 </p>
<p>11. Cibalia Vinkovci 6 0 4 2 4 : 12 4 </p>
<p>12. Marsonia Sl. Brod 6 0 1 5 4 : 11 1 </p>
<p>Ljestvica strijelaca: 4 pogotka - Popović (Zagreb); 3 pogotka - Lovrek (Zagreb), Dodik (Slaven), Matas (Šibenik).</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Slovačku s koferima straha!</p>
<p>Je li maksimirski brod definitivno došao do dna u vlastitoj močvari zabluda, ili možemo očekivati još teže potonuće? Subotnji 0-1 poraz protiv Osijeka, prvi protiv Osječana od kada je Hrvatske lige, neprijeporno je snažno uzdrmao ionako krhke temelje maksimirskoga kluba »u izgradnji«</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Je li dodirnuto dno? Je li maksimirski brod definitivno došao do dna u vlastitoj močvari zabluda, ili možemo očekivati još teže potonuće? Subotnji 0-1 poraz protiv Osijeka, prvi protiv Osječana od kada je Hrvatske lige, neprijeporno je snažno uzdrmao ionako krhke temelje maksimirskoga kluba »u izgradnji«, posebno stoga jer je došao uoči evropske utakmice, uoči gostovanja protiv Slovana u Bratislavi u prvoj utakmici 1. kola Kupa Uefe (četvrtak). Ionako prestrašena, nemoćna i limitirana »modra« momčad (momčad?) sad će u Slovačku otputovati s koferima punim straha i nervoze, opet se vraćaju ona stara maksimirska vremena kad se dobri i simpatični Dinamo na aerodromu Pleso uoči, u načelu, turističkih izleta u evropskim kupovima, ispraćao samo s jednom željom: da ne primi »pet komada«...</p>
<p>Jedna iluzija, začeta u mašti novog Dinamova arhitekta prije nekoliko mjeseci, sve se brže razbija o zid okrutne stvarnosti. Protiv nekih se nogometnih zakonitosti jednostavno ne može i to se, što vrijeme više odmiče, u Maksimiru stalno potvrđuje. U sportu, u nogometu, rezultat je jedino mjerilo uspješnosti i kad nema rezultata onda treba uzeti kantu s pepelom, dobro se posuti i potom skrušeno krenuti prema smoli i perju. Ali, do tog je trenutka iskrenosti najteže doći, posebno u ovim vremenima kad je samokritika izbačena iz svih rječnika, a argumentirani se kritičari u najboljoj i savršeno smišljenoj maniri »lova na vještice« proglašavaju hereticima i »zna se« čijim nostalgičarima...</p>
<p>U Maksimiru se zbiva baš suprotno! Tako je i trener Marijan Vlak dan uoči utakmice protiv Osijeka, ljut naravno na novinare, grmio »ako ima neki bolji trener, ja ću otići! Pa što hoćete, uzeli smo 13 od 15 bodova...« Ima li, dakle, bolji trener? Teško pitanje, posebno na ovim prostorima gdje su kult ličnosti i veličanje lika i djela, te teorija o nezamjenjivosti, razrađeni do maksimuma... Naravno da ima boljih, pa uvijek ima boljih. A 13 od 15 bodova? Najbolje da ih nije osvojio, u domaćim utakmicama sa Cibalijom, Šibenikom i Hrvatskim dragovoljcem, te gostovanjima na Kantridi i Varaždinu. Kakav god da jest, Dinamo je, naime, još uvijek najjači u ovoj Hrvatskoj ligi. I ima najbolje pojedince. A to što ti individualci nisu posloženi u skladnu momčad i što uvijek dolazi do teškoća kad im je nasuprot barem malo taktički potkovani sastav, zna se dobro čiji je problem.</p>
<p>Osijek je znao uzeti ponuđeno u Maksimiru. Iako ni Osječani nisu briljirali (imali su igrača više gotovo cijelo drugo poluvrijeme, a ništa se u njihovoj igri nije promijenilo!?), bili su za klasu bolje postavljeni na terenu od domaćina. Čudan Dinamov sastav (zašto je Igor Cvitanović odsjedio utakmicu na klupi...?) ponudio je još jednu nogometnu tugu, koja je ovaj put bila sankcionirana i porazom. Jer, Dinamo već mjesec dana igra loše, međutim rezultat je ipak nekako bio pozitivan, nije se barem doma gubilo. A kako je nogomet čudna igra, mogao je rezultat i u subotu pomaziti »modre«, međutim isti bi problemi ostali. Problemi koje je uočio svatko tko je vidio barem jedno Dinamovo poluvrijeme, problemi koje jedino nije želio vidjeti trener, jer mu je ipak očekivano ostvareni rezultat (pa čak i remis u Varaždinu!) zamaglio oštru sliku. </p>
<p>- Momčad je prepuna nervoze, grča i straha, konstatirao je Vlak nakon utakmice.</p>
<p>Međutim, na naš upit »zašto je to tako?«, nismo dobili odgovor, Vlak je slegnuo ramenima i procijedio:</p>
<p>- Ne znam...</p>
<p>Zašto? Ako trener ne zna, svi drugi mogu samo nagađati. A trener bi to ipak morao znati, ipak on živi u toj svlačionici. Je li riječ o nezadovoljstvu igrača zbog kašnjenja s isplatama ugovornih rata? Ili o nezadovoljstvu uvjetovanom spoznajom da se loše igra? Tko to zna... Uglavnom, sve je primjetnije da u toj momčadi više nema samopouzdanja i da su konci očito ispali iz ruku onih koji bi ih trebali držati. Jedan naizgled beznačajan podatak također dosta toga govori o stanju u svlačionici. Naime, Dinamo je protiv Osijeka promijenio čak tri kapetana. Utakmicu je s vrpcom na ruci počeo Bišćan, nakon njegova isključenja kapetan je bio Šokota, a nakon što je on zamijenjen, vrpcu je na ruku stavio - Renato Pilipović!? Na osnovi kojeg kriterija? Uz dužan respekt, ipak je Pilipović u Maksimiru tek godinu dana, odigrao je 20-ak službenih utakmica. A i nema karizmu...</p>
<p>- Vjerujem da se ova momčad može brzo vratiti, te da ćemo u Bratislavi odigrati dobru utakmicu, ponudio je Vlak rečenicu koja je više nalik utopiji i ispraznoj želji, nego što ima dodira s realnošću.</p>
<p>Jer, kad je bio upitan na temelju čega temelji taj optimizam, odgovora ni objašnjenja nije bilo. Doista, može li se očekivati da odjednom, preko noći, Dinamo zablista u Bratislavi? Čuda se, istina, događaju, ali ne baš često. I stoga je logičnije i razumnije u Bratislavu otputovati sa zebnjom, nego s neutemeljenom vjerom u bljesak momčadi koja ni sama sebi ne vjeruje...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vlak ostaje trener Dinama</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Dinamova skromna subotnja prezentacija i poraz u prvenstvenom dvoboju s Osijekom automatski su inicirali pitanje statusa prvog trenera. Marijan Vlak je i dan prije ove utakmice djelovao vrlo nervoznim, a glavni su razlog takvom njegovom raspoloženju sve učestalije negativne kritike u medijima. Istina, Dinamo je do subotnje utakmice upisao 13 od mogućih 15 bodova, što je svakako više nego zadovoljavajući statistički podatak. No, kritike se ponajviše temelje na tezi da momčad ne izgleda dobro, da je igra nepovezana i da trener suviše eksperimentira sa sastavom. U takvom je ozračju uslijedio poraz protiv Osijeka u Maksimiru, što je smo po sebi sugeriralo pitanje hoće li Vlak i dalje ostati na mjestu Dinamovog trenera.</p>
<p> Direktor kluba, Velimir Zajec, nakon utakmice je izbjegao odgovor na to pitanje. No, može se zaključiti da subotnji poraz ipak neće donijeti nikakve promjene na maksimirskoj klupi. Uostalom, Vlak i Zajec su već slijedećeg dana zajedno bili u Slovačkoj, gdje su promatrali prvenstveni nastup Slovana, svog suparnika u prvom kolu Kupa UEFA.</p>
<p> - Ovo je slab znak prije dvoboja sa Slovanom, naglasio je Zajec neposredno nakon poraza protiv Osijeka. - Igor Bišćan je napravio glupost i time pomogao Osijeku na putu do pobjede. U svakom slučaju, Osječani su sasvim zasluženo pobijedili... Mislim da je drugo poluvrijeme, kada smo igrali s desetoricom igrača, čak bilo i bolje od prvoga.</p>
<p> Zajec je dodao kako u Dinamovoj igri očito postoje problemi, koji još više dolaze do izražaja prilikom poraza. No, ovoga puta »prvo ime« Dinamovog poraza bio je Bišćan.</p>
<p> - On će svakako biti kažnjen, ali još ne mogu reći koliko će kazna biti visoka. Postoje pravilnici koji to određuju, svaki crveni karton ima svoj »tretman«.</p>
<p> Na upit tko mu se svidio od suparničkih igrača i je li, primjerice, Nenad Bjelica igrač za Dinamo, Zajec je dometnuo:</p>
<p>- Bjelica? Da, on je igrač za Dinamo. Uostalom, u Osijeku ima još igrača koji bi mogli igrati u Dinamu. Dečki su dugo zajedno, uigrani su i dobro im ide... (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>S bodom iz Rijeke na Poljud stigao i optimizam</p>
<p>Nogometaši Hajduka su bodom osvojenim u Rijeci ohrabreni pred dvoboj s Dinamom, a imaju i desetak dana za pripreme uoči susreta</p>
<p>SPLIT, 10. rujna</p>
<p> - Hajduk se s Kantride vratio s jednim bodom, neodlučen rezultat protiv Rijeke (0-0) udahnuo je malo optimizma, probudio nadu u bolje nogometne dane. Ali, koliko je Splićane osokolio bod s Kvarnera, toliko im je poraz Dinama u Maksimiru protiv Osijeka otvorio oči. Nakon šest kola evidentno je da pravog favorita za osvajanje naslova prvaka nema. </p>
<p>Eto, Rijeka je pobijedila u Osijeku, Osijek u Maksimiru, a Hajduk i Rijeka su na Kantridi pucali ćorcima. Stoga je sigurno da će prvenstvo obilovati kiksevima, iznenađujućim rezultatima, a nedodirljivost Dinama i Hajduka ugrožavat će u prvom redu Osijek, te Zagreb, a Rijeka i Varteks mogu, što su i dokazali, igrati značajnu ulogu... Uglavnom, splitski »bijeli« su ohrabreni pred dvoboj s Dinamom, a imaju i desetak dana za pripreme uoči susreta. </p>
<p>Dvoboj u Rijeci prošao je u borbenoj igri s kojom su više zadovoljni treneri Nenad Gračan i Zoran Vulić, nego publika. Oba trenera su mogli dobro osluhnuti puls navijača, jer su utakmicu vodili s tribina. Naime, nemaju licencu, odnosno nisu završili Višu trenersku školu, a Gračanu nedostaje za diplomu još jedan ispit i diplomski, dok Vulić još samo mora obraniti diplomski rad. </p>
<p>Hajdukov trener Vulić je nakon susreta kazao: </p>
<p>- Ovaj susret je korak naprijed u odnosu na dvoboj sa Cibalijom. Zadovoljan sam igrom u obrani, pa šutnuli su nam samo jednom prema vratima. Nedostajalo je malo hrabrosti, drskosti kada smo išli prema naprijed, trebali smo materijalizirati našu bolju igru u polju. Matića sam postavio da pazi na ofenzivnog Čavala, a Bubala jer je u Vinkovcima protiv Lokomotive prošlog utorka postigao tri pogotka, a i uvijek je na Kantridi, dok je igrao za Osijek, zagorčavao život Riječanima.</p>
<p>Hajduka sada čeka dvoboj s Dinamom na Poljudu koji je odgođen zbog europskog dvoboja Zagrepčana sa Slovanom, pa se umjesto nedjelje, 17. rujna igra u utorak 19. rujna, pa ispada da je do odgode došlo da bi se nogometaši Dinama odmorili i bolje pripremeli za dvoboj s Hajdukom, a ne za bolju pripremu za utakmicu sa Slovanom. Naime, normalno bi bilo da se odgodio susret prije europskog dvoboja, a ne poslije. </p>
<p>Vulić smatra da je o dvoboju s Dinamo rano govoriti, tek je dodao:</p>
<p>- Hajduk mora biti džentlmenski klub, jedino je šteta što se igra radnim danom. Ma ne treba gledati što drugi rade, već razmišljati samo o sebi i truditi se biti bolji. Ne želim se baviti kalkulacijama i razmišljati o drugima. Moje je da Hajduk igra dobro, da postane pobjednička momčad, a za to mi treba malo vremena... (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Venus Williams naslijedila Serenu</p>
<p>Nakon Wimbledona, Amerikanka Venus Williams osvojila je i »U.S. Open«, svladavši u finalu sa 6-4, 7-5 Lindsay Davenport i sad je na 26 pojedinačnih pobjeda zaredom</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Godinu dana nakon što je njezina mlađa sestra Serena osvojila pobjednički trofej na »U.S. Openu«, to je uspjelo i Venus Williams. U finalu ovogodišnjeg Otvorenog teniskog prvenstva Sjedinjenih Država, četvrtog i posljednjeg »Grand Slam« turnira sezone, Venus je sa 6-4, 7-5 svladala Lindsay Davenport i tako osvojila drugi »Grand Slam« naslov zaredom, budući da je prije dva tjedna bila pobjednica Wimbledona.</p>
<p> I tada je u finalu bila bolja od Davenport, koja malo po malo stječe kompleks kad igra protiv Venus Williams: u posljednjih šest međusobnih mečeva, ovo je za Davenport bio već peti poraz.</p>
<p>Ovogodišnji finale »U.S. Opena« bio je prvi još od 1979. i okršaja Tracy Austin i Chris Evert da su ga igrale dvije rođene Amerikanke.</p>
<p> Kako je počelo, činilo se da će Davenport naplatiti barem dio dugova u mečevima s Venus Williams, jer je povela sa 4-1 (uz dvostruki »break«!), ali to nije bilo dovoljno za osvajanje seta. I u drugoj dionici Davenport je imala prilika, no nije uspjela stići do drugog naslova na »U.S. Openu«, kojeg je već osvojila 1998.</p>
<p>- Stvarno imam kotače u nogama. Ovih dana sam bila vrlo brza i to mi je dosta pomoglo, rekla je Venus Williams poslije finala, nakon kojeg će njezino ime na peharu namijenjenom pobjednicama biti upisano uz ime njezine sestre. Poslije pobjede na trijumfu joj je, baš kao i njenoj sestri lani, čestitao američki predsjednik Bill Clinton, a njezino prvo pitanje bilo je može li joj pomoći da plati manji porez. Inače, prvo mjesto u konkurenciji tenisačica vrijedi 800.000 američkih dolara.</p>
<p>Unatoč tome što je sada na čak 26 pojedinačnih pobjeda u nizu, jer nije izgubila još od lipnja, Venus Williams će ostati na trećem mjestu WTA-liste, iza Martine Hingis i Lindsay Davenport, a razlog tome je činjenica da ona u prvoj polovici ove godine nije osvojila gotovo ni bod, jer je imala problema s ozljedama zapešća obje ruke. No, lako je moguće da u proljeće iduće godine stigne na prvu poziciju...</p>
<p>U konkurenciji tenisača, u finalu se sastaju Amerikanac Pete Sampras i Rus Marat Safin. Sampras, četverostruki pobjednik ovog turnira, pokušat će stići do već 14. Pojedinačnog »Grand Slam« naslova (i ovih 13 koje već ima je rekord), no bit će mu ovo prvi finale »U.S. Opena« nakon pune četiri godine. Safin je prvi Rus u povijesti koji je uspio stići do finala na ovom turniru, a svoju šansu mogao bi pronaći u činjenici da je u odličnoj formi.</p>
<p>• Rezultati, tenisačice, finale: V. Williams (3) - Davenport (1) 6-4, 7-5;</p>
<p>tenisači, polufinale: Sampras (4) - Hewitt (9) 7-6, 6-4, 7-6, Safin (6) - T. Martin 6-3, 7-6, 7-6. (ir)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Clinton zaželio dobrodošlicu hrvatskim hodočasnicima u Washingtonu</p>
<p>WASHINGTON, 10. rujna</p>
<p> - Godišnje hodočašće u svetište Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije u Washingtonu potvrda je ustrajnosti vjere u zajednici američkih Hrvata, poruka je uz pozdrave sudionicima ovogodišnjega hodočašća koju je u subotu uputio američki predsjednik Bill Clinton. »Svim sudionicima i organizatorima iz Hrvatske katoličke zajednice čestitam na ustrajnosti i predanosti da očuvate svoju vjersku i kulturnu baštinu i podijelite je s novim naraštajima«, stoji u Clintonovu pismu koje je pročitano tijekom svečane večere pred više od 400 sudionika ovogodišnjeg hodočašća. </p>
<p>»21. stoljeće donosi nam mnoge izazove ali sam siguran da ljudi vjere, poput vas, mogu našem društvu dati potrebni izvor stabilnosti i kontinuiteta u svijetu koji se brzo mijenja«, napisao je američki predsjednik. On je u osobno i ime svoje supruge Hillary poželio dobrodošlicu svim hrvatskim hodočasnicima koji su iz Kanade i SAD-a došli u američki glavni grad. Naime, zajednica katoličkih vjernika, hrvatskih iseljenika u SAD-u i Kanadi obilježava u subotu i nedjelju svoj veliki jubilej - 30. obljetnicu Marijanskog hodočašća u američko nacionalno svetište Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije u Washingtonu. Ovogodišnja svetkovina uveličana je nazočnošću zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića i prvog američkog biskupa hrvatskog podrijetla, Blaža Cupicha iz Rapid Cityja u Južnoj Dakoti.</p>
<p> Organizatori hodočašća i prigodnih svečanosti su članovi Hrvatske katoličke zajednice za SAD i Kanadu (CCA), prije svih njezin predsjednik Melkior Mašina. »Hodočašće je važno prije svega za svakoga vjernika osobno, njegovu obitelj ali i za zajednicu, a ovdje u Washingtonu, posebice i za predstavljanje identiteta američkih Hrvata«, kazao je Mašina. Najavio je da će HKZ nastaviti pomagati prije svih izbjeglice iz BiH i prognanike kako bi im olakšali povratak domovima.</p>
<p> Hodočasnici iz mnogih krajeva SAD-a i Kanade - od Toronta i Alberte do San Josea, već su pristigli u američki glavni grad. Njih najmanje 400 bilo je na svečanoj večeri u subotu navečer u jednom hotelu nedaleko od američkoga Kongresa. Sve nazočne tom su prigodom, između ostalih, pozdravili nadbiskup Bozanić i biskup Cupich, a u ime hrvatskoga veleposlanstva u SAD-u dr. Branko Baričević. Nastupio je i zbor hrvatske crkve Sv. Pavla iz Clevelanda i tamburaški orkestar iz Steeltona, te nekoliko solista. </p>
<p> Nadbiskup Bozanić, koji u pastoralnom pohodu SAD-u i Kanadi boravi već petnaestak dana, uz posjete hrvatskim katoličkim župama sudjelovao je na Milenijskom svjetskom mirovnom skupu vjerskih i duhovnih vođa u New Yorku. Posjetio je Američku biskupsku konferenciju a u Washingtonu je razgovarao s kardinalom Jamesom Aloysiousom Hickeyem. »Crkva okuplja ljude u ime Krista, kako u domovini tako i u inozemstvu - gdje iseljenicima pomaže očuvati kulturne i nacionalne korijene«, kazao je msgr. Bozanić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Amato nastoji povoljno gospodarsko stanje u Italiji iskoristiti kao izborni adut</p>
<p>RIM, 10. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U povodu otvaranja 64 Levantskog sajma u Bariju, premijer Giuliano Amato je održao duži govor, pomalo neuobičajen za takvu prigodu kako po sadržaju tako i po duljini. Premijer je iskoristio priliku da detaljno objasni rad vlade i njezine uspjehe, te da iznese glavne naznake buduće politike koja se treba profilirati u proračunu za iduću godinu. Govor je bio uvjetovan i predizbornim potrebama, tako da je premijer govorio i o izbornoj strategiji, tražeći podršku lijevog centra i napadajući desnicu do te mjere da je izjavio da ima »fašističko ponašanje«. Italija prolazi kroz razdoblje razvoja i tu činjenicu treba pripisati gospodarskoj politici vlade lijevog centra. Smanjena je stopa nezaposlenosti i cijena rada: povećana je slobodna konkurencija, što je dovelo do smanjenja troškova i cijena. I dok premijer traži naklonost svojih političkih partnera za sve pozitivne rezultate, snažno napada opoziciju tvrdeći da talijanska desnica »pokazuje tragove fašističke kulture«.</p>
<p>Sa premijerom se ne slaže guverner Centralne banke Fazio. Povećanje cijena nafte će imati izuzetno negativne implikacije i račun koji će Talijani morati platiti će biti 30 do 40 tisuća milijardi lira. Takav račun će značajno umanjiti pozitivne rezultate talijanskog gospodarstva, a time će imati i neizbježno negativne implikacije na talijanske obitelji.</p>
<p>Premijer se nije izbjegao izjasniti ni o jednom od najdelikatnijih pitanja koja trenutno zaokupljaju Talijane a to je tko će biti kandidat za premijera na sljedećim izborima u travnju iduće godine. »Izbor između mene i Rutellija će biti napravljen početkom listopada. Ako budem lider, želim da se to dogodi zbog mojih kvaliteta«, izjavljuje Amato.</p>
<p>Što se tiče drugog »vrućeg« pitanja ove jeseni - poreznog bonusa - premijer je malo izmijenio svoju prvotnu poziciju i kaže: »Porezni bonus će biti namijenjen kako obiteljima tako i poduzećima«. </p>
<p>Premijer je pojasnio i ulogu države: »Država ima prvenstveno ulogu jamca sigurnosti svih građana, borca protiv rada na crno te graditelja euromediteranskih strategija«. I ništa više od toga. Stvari su se promijenile i Italija je uhvatila vlak razvoja, što je zasluga i politike vlade lijevog centra. U odnosu na desetak godina ranije, podsjetio je premijer, poduzetništvo se potpuno izmijenilo, kao i rad: danas postoji nezaposlenost, iako smanjena, ali postoje i »radnici koji mogu otpustiti gazdu«, jer mogu bez problema izabrati neko drugo radno mjesto. To se posebice odnosi na informatičare. Premijer nije zaboravio spomenuti i »slabe« točke talijanskog gospodarstva. To je posebice područje visokih tehnologija u kojima Italija ozbiljno zaostaje.</p>
<p>Tako je premijer u jednom danu prošao pola Italije i okusio dvije različite atmosfere. Jednu u Bariju gdje su »slušatelji« bili političari i poduzetnici s juga, a drugu na proslavi Udeura, stranke koja ima više afiniteta za Rutelija kao kandidata za premijera. »Doktor Svileni« se dobro snašao u obje situacije i pokazao da iskustvo i politička mudrost imaju svoju neospornu težinu. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Picula na zasjedanju Opće skupštine UN-a </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula otputovao je u nedjelju u New York gdje će sudjelovati na 55. redovnom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p> Kao šef hrvatskog izaslanstva, ministar Picula održat će polusatni govor na Općoj skupštini u srijedu, a u njemu će predstaviti vanjskopolitička postignuća i orijentaciju Hrvatske, te se osvrnuti na rad organizacije Ujedinjenih naroda, kaže se u priopćenju.</p>
<p> Osim sudjelovanja na zasjedanju Opće skupštine, hrvatsko će izaslanstvo petodnevni boravak u New Yorku iskoristiti i za brojne bilateralne susrete pa se tako očekuju sastanci sa šefovima vlada ili ministrima vanjskih poslova Franucske, Velike Britanije, Belgije, Vijetnama, Egipta, Libije, Kenije, Meksika, Kube i Novog Zelanda.</p>
<p> S američkom državnom tajnicom Madeleine Albright planiran je radni doručak na kojemu će, osim Hrvatske, sudjelovati i delegacije zemalja regije.</p>
<p> Dogovoren je i sastanak o sukcesiji bivše Jugoslavije delegacija Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske s predstavnicima Europske unije.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo nazočit će kao promatrač na sastanku političkih direktora Nesvrstanih zemalja, a planiran je i razgovor s predstavnicima Europske unije o procesu stabilizacije i pridruživanja.</p>
<p> Picula će sudjelovati i na sastancima zemalja Srednjeeuropske inicijative, Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, a sastat će se i s predstavnicima međunarodnih nevladinih organizacija, dodaje se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Britanski vojni obavještajci pomagali protestantskim teroristima u Sjevernoj Irskoj</p>
<p>Policija vodi istragu u okviru koje bi idućih tjedana moglo doći do uhićenja i saslušanja tridesetak aktivnih ili umirovljenih časnika britanske vojne ćelije, FRU (prema Force Research Unit, odnosno Vojna istraživačka jedinica)</p>
<p>LONDON, 10. rujna</p>
<p> - Jesu li britanski vojni obavještajci u Sjevernoj Irskoj surađivali s protestantskim teroristima i pomagali im u planiranju atentata na katolike? Tim eksplozivnim pitanjem upravo se bavi velika istraga u okviru koje bi idućih tjedana moglo doći do uhićenja i saslušanja tridesetak aktivnih ili umirovljenih časnika britanske vojske. Među njima se spominje i ime današnjeg britanskog vojnog atašea u Pekingu, sir Johna Kerra.</p>
<p>Istraga je povjerena policiji, a bavi se djelovanjem tajne britanske vojne ćelije FRU (prema Force Research Unit, odnosno Vojna istraživačka jedinica). Postoje sumnje da je na razne načine, a prije svega predajom obavještajnih podataka, FRU surađivao s protestantskim ekstremistima. Na taj su način vojni obavještajci pomagali protestantskom terorističkom podzemlju da likvidira pripadnike IRA-e i druge republikanske ekstremiste, ili naprosto simpatizere. U ovu zadnju kategoriju spadao je Pat Finucane, poznati odvjetnik iz Belfasta koji je u sudnici često branio pripadnike IRA-e. Njega su 1989. ubili pripadnici jedne protestantske paravojne grupe, dobivši podatke o njegovom kretanju upravo od britanskih vojnih obavještajaca s kojima su surađivali.</p>
<p>Slučaj Finucane otvara krajnje ozbiljno pitanje: jesu li protestantski teroristi u Sjevernoj Irskoj imali dozvolu za ubijanje katolika koju su dobili od tajne vojno-obavještajne ćelije, FRU? Je li u svom obračunu s republikancima vojno-obaveštajni milje bio spreman najgrublje kršiti zakon?</p>
<p>Ovih dana udovica i brat Pata Finucanea posjetili su Downing street, tražeći od premijera Tonyja Blaira da naredi javnu istragu o umorstvu istaknutog odvjetnika. </p>
<p> »Valjda ne optužujete državnog tajnika (ministra za Sjevernu Irsku, op.a.)«, upitao ih je premijer Tony Blair u jednom trenutku dok je s njima razgovarao u Downing streetu.</p>
<p> Obitelj ubijenoga ne ide tako daleko, ali tvrdi da je postojala sprega između obavještajnog kraka britanske vojske i sjevernoirskog terorističkog podzemlja.</p>
<p>Slučaj Finucane tek je jedan od mnogih kojima se sada bavi policijska istraga o djelovanju FRU-a, koja je povjerena šefu Scotland Yarda sir Johnu Stevensu. On je ovih dana uspio dobiti na uvid više sanduka najpovjerljivijih obavještajnih dokumenta, za čije je postojanje prethodno sasvim slučajno saznao zahvaljujući jednoj vojnoj »krtici«. Sir John, kome su i ranije povjeravane neke slične istrage, već se naviknuo da mu se u Sjevernoj Irskoj pod noge bacaju klipovi. Do sada je tako netko podmetnuo požar u jednu sjevernoirsku policijsku stanicu u kojoj su se čuvali dokumentarni dokazi o slučaju Finucane - s očitom namjerom da uništi inkriminirajući materijal.</p>
<p>Grebući sve dublje ispod površine, istraga o djelovanju britanskih vojnih obavještajaca u Sjevernoj Irskoj morat će se pozabaviti još jednim krajnje škakljivim pitanjem. Riječ je o »krticama« koje FRU drži unutar same IRA-e. Najvažnija od njih vodi se vodi pod konspirativnim nadimkom »Steak Knife«. Riječ je o pripadniku IRA-e koji još od početka sedamdesetih potajno surađuje s britanskom vojno-obavještajnom službom. U hijerarhiji IRA-e, ta je osoba plasirana tako visoko da se kontaktima s njome i obradom primljenih podataka bavi cijeli jedan ured sastavljen od vojnih obavještajaca. Za svoje usluge, »Steak Knife« navodno prima godišnje naknadu od 60.000 funti (od 700.000 kuna) - daleko više i od najbolje plaćenog protestantskog agenta.</p>
<p>Dok se šef Scotland Yarda sir John Stevens zaklinje da će stvari istjerati na čistac, drugi dio britanskog službenog aparata djeluje u suprotnom pravcu. Jedna paralelna policijska istraga pokušava, naime, prikupiti dokaze protiv bivših protestantskih terorista koji su zadnjih godina javno progovorili o prljavoj raboti te protiv lista Sunday Times koji je o tome mnogo pisao. Jedne i druge istraga tereti da su prekršili britanski zakon o službenim tajnama. Policija je tako već saslušala petnaestak bivših pripadnika britanske vojske, a Liamu Clarku, uredniku Sunday Timesa za teme vezane uz Sjevernu Irsku zaprijetila uhićenjem.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Austrija traži da joj se sankcije ukinu jednako brzo kao što su</p>
<p> i nametnute </p>
<p>Kancelar Schüssel najavio da je vlada u Beču na konačnu odluku četranaestorice spremna čekati do summita EU-a u Biarritzu koji će se održati sredinom listopada </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Nakon što su trojica »mudraca« u svom izvještaju koji su u petak predali predsjedatelju Europske unije Jacquesu Chiracu, preporučili ukidanje sankcija nametnutih Austriji, austrijski kancelar Wolfgang Schüssel i šefica koalicijske Slobodarske stranke Susanne Riess Passer zatražili su od četrnaestorice da djeluju »jednako brzo kao i pri nametanju sankcija«. Zahtjev iz Beča je, čini se, uvažen: već je u subotu Francuska - kao trenutačna predsjedataljica Unije i jedna od najglasnijih zagovornica diplomatske izolacije - započela razgovore s ostalih 13 članica o zajedničkoj reakciji na preporuke izvještaja. Intezivni telefonski kontakti među šefovima država i vlada, kako je za svjetske agencije izjavio luksemburški premijer Jean Claude Juncker, pokazuju da je većina šefova država i vlada za »brzo okončanje sankcija«. No, koliko brzo, Juncker nije mogao točno reći. Na pitanje austrijske novinske agencija APA, može li se odluka o tome očekivati u sljedećih 48 sati, on je odgovorio protupitanjem »Zašto se mi Europljani stalno ograničavamo nekakvim kalendarima?«. </p>
<p>Nešto precizniji bio je austrijski kancelar Schüssel. Unatoč prvim reakcijama na izvještaj kojima je europskim partnerima poručio da očekuje »žurno djelovanje«, u intervjuu za dnevni list Kurier izjavio da je vlada u Beču na konačnu odluku četranaestorice spremna čekati do summita EU-a u Biarritzu koji će se održati sredinom listopada. Schüssel je zadovoljan i datumom objavljivanja izvještaja, zbog čega u drugi plan pada referendum kojeg je njegova vlada namjeravala provesti kako bi ispitala raspoloženje građana prema sankcijama i tako - kako se strahuje u Bruxellesu - dobila pokriće za blokiranje rada EU-a. No, između redaka dalo se naslutiti Schüsselovo upozorenje da će, ako do ukidanja sankcija ne dođe u Biarritzu, referendum ponovo biti aktualan. </p>
<p>Osim najavljivanog austrijskog izjašnjavanja, važan vremenski okvir za rješavanje austrijskog problema čini i danski referendum o prihvaćanju zajedničke europske valute. Naime, sankcije nametnute maloj Austriji ojačale su protivnike EU-a među Dancima, i inače osjetljivima na intervencije iz Bruxellesa. Odluka o ukidanju izolacije Austrije pomogla bi danskoj vladi u kampanji za referendum koji će se održati 28. rujna. </p>
<p>Europsku javnost, osim reakcije EU-a na izvještaj, još zaokuplja »diplomatski skandal«, odnosno činjenica da su se najvažnija stajališta i preporuke trojice »mudraca« pojavila u najtiražnijem španjolskom listu El Pais prije nego što je njihov izvještaj predočen predsjedatelju Europske unije, francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu. U potrazi za izvorom odakle su informacije »procurile«, spominjala su se sva trojica stručnjaka - Jochen Frowein, Martti Ahtisaari i Marcelino Oreja - no najčešće Institut »Max Planck« u Heidelbergu, gdje radi Frowein. On je, međutim, opovrgnuo sva nagađanja da je on mogući izvor, dodajući da se možda radi o jednoj od brojnih neautoriziranih radnih verzija izvještaja. Jednako je reagirao i glasnogovornik bivšeg španjolskog ministra vanjskih poslova Marcelina Oreje, koji je naglasio da je do curenje informacija moglo lako doći jer su na različitim verzijama izvještaja radili mnogi ljudi.</p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>JUL tvrdi da je Koštunica za izborni plakat posudio oči Ala Pacina!?</p>
<p>Najnovije istraživanje agencije »Strategic marketing« pokazuje da će više od 80 posto birača izaći na glasovanje, da će za Koštunicu glasovati 45,1 posto, a za sadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića 38,3 posto.</p>
<p>BEOGRAD, 10. rujna</p>
<p> - Dva tjedna uoči izbora za predsjednika SRJ, savezne zastupnike i odbornike općinskih skupština, sva istraživanja javnog mišljenja daju prednost kandidatima Demokratske oporbe Srbije (DOS) i njenom predsjedničkom kandidatu Vojislavu Koštunici.</p>
<p>Najnovije istraživanje agencije »Strategic marketing« pokazuje da će više od 80 posto birača izaći na glasovanje, da će za Koštunicu glasovati 45,1 posto, a za sadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića 38,3 posto.</p>
<p>Kandidati Srpskog pokreta obnove (SPO) i Srpske radikalne stranke (SRS), Vojislav Mihailović i Tomislav Nikolić, prema sadašnjim rezultatima, nemaju izgleda ući u drugi krug glasovanja.</p>
<p> Novina u odnosima snaga uoči izbora je sukob među sada vladajućim strankama »crveno-crne koalicije«. Radikali Vojislava Šešelja žele se, izgleda, što više distancirati od gubitničke koalicije i predstaviti se biračima kao oporba Slobodanu Miloševiću i strankama ljevice - Socijalističkoj partiji Srbije (SPS) i Jugoslavenskoj ljevici (JUL).</p>
<p>Nema potvrde informacije da su radikali istupili iz jugoslavenske i srbijanske vlade i time već razvrgli koaliciju. Iz izjava čelnika SRS-a vidi se međutim veliko nezadovoljstvo uvjetima predizborne kampanje. Oni prijete da neće priznati regularnost izbora ukoliko dođe do krađe i manipulacije glasovima. Isključuju mogućnost bilo kakve postizborne koalicije sa strankama ljevice. Najnovija je izjava predsjedničkog kandidata Nikolića da u drugom krugu izbora on neće pozvati svoje birače da glas daju predsjedniku Miloševiću. </p>
<p>Mnogi sumnjaju da je među vladajućim strankama zaista došlo do razlaza. Bilo je već, naime, sličnih situacija kad su iz odnosa otvorenog neprijateljstva radikali prelazili u savez s Miloševićem. Stoga se najnoviji razlaz prima s velikom dozom sumnje. Nepoznanica je također koliko će glasova radikali osvojiti. Zna se da za njih glasuje najsiromašniji i najneobrazovaniji dio društva. </p>
<p>Postoje i naznake o rascjepu u Socijalističkoj partiji. Dugo se prikrivalo da je jedan od nekadašnjih prvaka SPS-a, Zoran Lilić podnio ostavku na svoje dužnosti, sve dok on to sam nije javno potvrdio. Navodno ni predsjednik Srbije Milan Milutinović nije baš zadovoljan stanjem u stranci i dominacijom JUL-a kojem je na kandidatskim listama pripalo čak 40 posto mjesta. U oporbenim krugovima govori se o »rasulu« u vrhovima ljevice, neki najavljuju njen raspad prije izbora, a neki poslije.</p>
<p>U do sada »najpokvarenijoj i najagresivnijoj« kampanji, po ocjeni oporbenjaka, kandidati ljevice nastoje uvjeriti birače da im samo oni jamče mir i slobodu. Svi oporbeni kandidati proglašavaju se izdajicama, NATO-ovim plaćenicima koji žele raskomadati zemlju, uspostaviti marionetsku vladu i dovesti strane okupatore. Za Vojislava Koštunicu, na primjer, kažu da se »lažno« predstavlja kao kritičar Zapada, da je samo »lutka« u rukama predsjednika Demokratske stranke Zorana Đinđića, »glavnog eksponenta Zapada«.</p>
<p>Jugoslavenski ministar za informiranje i kandidat JUL-a za saveznog zastupnika Goran Matić komentirao je ovih dana veliki pano na kojem se vide samo oči Koštunice i na njemu piše: »Tko vas uvijek može pogledati u oči? - Koštunica«. Matić tvrdi da su na panou oči američkog glumca Ala Pacina, što je navodno CIA radila već i u drugim zemljama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uhićenje Delimustafića obezglavilo bosansku mafiju?</p>
<p>Pritisnuta prijetnjama međunarodne zajednice i mogućnošću da SDP u studenome pobijedi na izborima, aktualna je bošnjačka vlast odlučila raskinuti veze s organiziranim kriminalom koje je u proteklim godinama koristila za političke ciljeve</p>
<p>SARAJEVO, 10. rujna</p>
<p> - Pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice, ali i raspoloženja biračkoga tijela koje se očito snažno okreće ulijevo u vladajućoj su bošnjačkoj Stranci demokratske akcije odlučili poduzeti odlučne korake ne bi li izbjegli izborni debakl. Na »repertoaru« poteza koje vladajuća stranka namjerava poduzeti jesu smjene u javnosti kompromitiranih političara. Zatim su tu obećanja brojnim socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Parlament je upravo ovih dana izglasao povećanje mirovina za 38 posto, naravno, sasvim je nevjerojatno očekivati da će se novac za to namaknuti, jer ga nema ni za isplatu zaostalih mirovina. Nadalje među potezima je i raskidanje veza s organiziranim kriminalom koji je proteklih godina, kako se tvrdi, imao podršku bošnjačkih političkih moćnika.</p>
<p>Uhićenje Alije Delimustafića, vjerojatno najpoznatijeg bošnjačkog tajkuna, bivšeg ministra u vladi Republike BiH, smatra se važnim korakom u tom pravcu. Sarajevski tjednik »Dani« tvrdi da je Delimustafićevim uhićenjem »asocijacija bošnjačkih guvernera u sjeni« - obezglavljena i da je dobila jasnu poruku svojih političkih pokrovitelja da se sada trebaju snalaziti sami! Da ne bi bilo zabune, spomenuta »asocijacija guvernera« zapravo su ljudi koji su smatrani šefovima bosanske mafije. Neki od njih u ratu su bili istaknuti vojni zapovjednici Armije BiH, a u proteklim godinama uživali su zaštitu političkih moćnika, koji su zauzvrat koristili ove »snažne momke« u očuvanju vlasti, među ostalim za različite vrste pritisaka spram oponenata na domaćoj političkoj sceni, ali i za »specijalne operacije« vezane za korupciju i kriminal.</p>
<p>No, vremena se mijenjaju, a sve jača oporba najavljuje da će, ako preuzme vlast, prvo krenuti u obračun protiv kriminala i korupcije, te da će u toj borbi krenuti od najkrupnijih riba. Takve poruke očito se sviđaju biračima. No, za SDA raskid veza s organiziranim kriminalom očito nije nimalo lagan zadatak, posebno kada se cijeloj stvari pridodaju i sukobi unutar same stranke gdje vodeće frakcije imaju svoje »favorite«. Naravno, u proteklih deset godina stvorene su isprepletene veze. Nedostaje i odlučnosti, pokazao je to i slučaj s kaznenom prijavom protiv direktora državne naftne kompanije »Energopetrol« Kerima Lučarevića. Usprkos tome što se Lučarević tereti da je na vrhu liste odgovornih za aferu sa zloporabom nekoliko milijuna maraka državnog novca prilikom privatizacije hotela »Maršal« na Bjelašnici, nije došlo do njegovog uhićenja. Štoviše, Lučarević je prije nekoliko dana viđen kako, upravo u hotelu »Maršal« objeduje s federalnim ministrom unutarnjih poslova Mehmedom Žilićem.</p>
<p>Ipak, kada je riječ o lokalnim liderima mafije, njima politička potpora slabi i pokazuje se da više nisu nedodirljivi. »Dani« ističu da su Alija Delimustafić i Ismet Bajramović Ćelo u zatvoru (doduše, iz različitih razloga), nedavno je odletio u zrak »mercedes« Hamdije Abdića Tigra, moćnog čovjeka u Bihaću, Ramiz Delalić Ćelo je otišao u Tursku, a »smirili« su se i posvetili navodno samo ugostiteljskom poslu Bakir Handanović iz Zenice i Zijo Oručević iz Mostara.</p>
<p>S druge strane, potezima kakvo je vjerojatno imenovanje Ismeta Dahića na funkciju policijskog komesara u Županiji Sarajevo, aktualne vlasti žele zadržati određene poluge moći u svojim rukama i osigurati da u slučaju izbornoga poraza na nekim od ključnih funkcija ostanu odani ili barem prihvatljivi ljudi, što bi eventualnim novim vlastima moglo otežati provedbu predizbornih obećanja.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Općinski izbori u Makedoniji</p>
<p>SKOPJE, 10. rujna</p>
<p> - Makedonci su u nedjelju birali svoje općinske vlasti, nakon izborne kampanje koja je više bila okrenuta susjednom Kosovu ili općoj krizi u gospodarstvu, a manje problemima lokalne samouprave. Ankete najavljaju težak ispit za vladu desnog centra Ljubča Georgijevskog, koja bilježi pad popularnosti zbog uvođenja PDV-a, 35 posto nezaposlenih, stalnog porasta troškova života i optužbi za korupciju. Socijalnodemokratska i liberalna oporba, koja je ove izbore nazvala »referendumom«, nada se da će pad vlasti biti takav da će omogućiti prijevremene parlamentarne izbore, predviđene za kraj 2002. godine. Na 2.973 biračkih mjesta 1.634.859 birača brali su gradonačelnike i općinska vijeća u 123 jedinice lokalne samouprave. Na slici: Ljupčo Georgievski sa suprugom na glasačkom mjestu u Skopju. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Češka će ipak pustiti u pogon nuklearku Temelin</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Prema informacijama češkog energetskog društva ČEZ, sporna nuklearna centrala Temelin, zbog koje su nedavno austrijski seljaci pet sati blokirali češko-austrijsku granicu, bit će puštena u probni pogon za približno mjesec ili dva. Prvotno je bilo predviđeno da probni pogon počne već za dva tjedna, ali je prošle srijede primijećeno da na dva osigurača ventila kaplje voda, što je samo pojačalo sumnje u sigurnost nuklearke. Iako je taj problem riješen jednostavnim pričvršćivanjem brtvi, početak rada ipak je odgođen. Kako je rekao direktor nuklearke František Hezoučky, reaktori centrale će isprva raditi s minimalnim kapacitetom od 25 do 30 posto, a kasnije će se postupno pojačavati. On je ujedno ponovio kako je nuklearka apsolutno sigurna i udovoljava svim propisima i standardima, koji se traže od jedne takve centrale.</p>
<p>Tu tvrdnju neizravno je potvrdio i Europski parlament koji je o Temelinu raspravljao u četvrtak i sa 185 glasova (od 200 prisutnih) usvojio neobvezujuću deklaraciju, kojom se poziva Češka da prvi blok nuklearke ne spoji na mrežu dok se ne izvrši »odgovarajuće proceduralno ispitivanje utjecaja nuklearke na životnu sredinu u skladu sa standardima EU«. Iza te fraze kriju se tri-četiri zahtjeva, koji osim ekološke sigurnosti traže redovito obavještavanje stručne javnosti i relevantnih institucija EU o sigurnosnim standardima, da češki parlament ratificira Konvenciju Espoo, koja osigurava prava građana susjednih zemalja da sudjeluju u procjeni ekoloških posljedica nuklearki itd.</p>
<p>Iako ta rezolucija izričito ne zahtijeva zabranu puštanja nuklearke u pogon i dopušta da svaka država ima pravo odlučiti kakvu energiju će koristiti, ona ipak pokazuje da europarlamentarci nisu oduševljeni Temelinom. No, za razliku od slične rezolucije iz svibnja prošle godine, ova ne dovodi u pitanje sigurnost Temelina, već se koncentrirala na ekološki aspekt problema. Čak je i Austrijanka Maria Berger priznala da nema razloga sumnjati u sigurnost nuklearke, ali je naglasila kako ipak postoje izvjesne rezerve i zatražila da Češka pri procjeni ekološkog aspekta centrale uzme u obzir i austrijske studije.</p>
<p>Česi su rezolucijom pomalo uvrijeđeni jer, kako kažu, nisu dobili šansu da sudjeluju u raspravi, a »argumenti čeških senatora su ignorirani«, što su shvatili kao podcjenjivanje češkog parlamenta. I dok češki ministar vanjskih poslova Jan Kavan kaže da je »rezolucija mekša od prvotnog prijedloga«, a češki ministar ekologije Miloš Kužvart tvrdi da su »svi koraci na Temelinu bili učinjeni u skladu s pravnim redom«, potpredsjednik komunista (KSČM) Vlastimil Balin izjavio je da je »Europski parlament bio izmanipuliran«.</p>
<p>Ipak rezolucija nije prihvatila austrijski zahtjev da nepuštanje (formulirano kao »stopostotna sigurnost«) nuklearke Temelin bude uvjet za primanje Češke u EU, iako je taj svoj stav austrijski kancelar Wolfgang Schüssel ponovio i u četvrtak prilikom susreta s bavarskim predsjednikom Edmundom Stoiberom. Schüssel je ljut na Češku i zbog toga što se bila priključila bojkotu Austrije zbog sudjelovanja Haiderovih slobodaraca u austrijskoj vladi. On je s tim u vezi uputio pismo češkom premijeru Milošu Zemanu, koji mu na njega (dosad) nije odgovorio, što je austrijski kancelar nazvao »arogancijom«.</p>
<p>Bez obzira na sva ta prepucavanja, Česi su odlučni da nuklearku puste u probni pogon najkasnije u studenome, a austrijski seljaci već su navijestili novo blokiranje češko-austrijske granice ako nuklearka bude puštena u pogon, ali ovaj puta ne na pet sati, nego mnogo dulje.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Jeljcinove memoare prvo će objaviti Amerikanci </p>
<p>MOSKVA, 10. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glas da će Jeljcinovi memoari pod naslovom »Ponoćni dnevnik« biti prvo objavljena u SAD i na engleskom jeziku, a tek šest mjeseci kasnije na ruskom u Rusiji, izazvala je ovih dana burnu polemiku u moskovskoj javnosti. </p>
<p> Naime, Jeljcin je početkom ove godine nakon prijevremene ostavke na položaj šefa države čvrsto obećao da će njegovi novi memoari biti istovremeno objavljeni na engleskom i ruskom jeziku. Međutim, američki izdavač koji je u međuvremenu otkupio autorska prava za anglosaksonsko tržište postavio je pred bivšeg ruskog predsjednika još čvršće uvjete. Knjiga prvo mora izaći u Americi, a u Rusiji tek pola godine kasnije. Upućeni tvrde da se Jeljcin pokušao usprotiviti takvim uvjetima američkog izdavača, ali kao i u vrijeme dok je bio šef države presudnu odluku donijela je njegova mlađa kćer Tatjana Djačenko. Za »Ponoćni dnevnik« ruski izdavač može platiti Jeljcinu najviše 100.000 dolara, a englesko izdanje donijet će, kako se procjenjuje, bivšem ruskom predsjedniku i njegovoj obitelji od jednog do najviše osam milijuna dolara koliko je, primjerice, dobila Monica Lewinsky za knjigu o svojoj ljubavnoj vezi s predsjednikom Clintonom. </p>
<p>Da pokuša obraniti ugled prvog predsjednika Rusije, njegova kći Tatjana Djačenko lansirala je u javnost objašnjenje da će se »Ponoćni dnevnik« pojaviti u Rusiji i na ruskom jeziku u proširenom izdanju vodeći pritom računa i o reakciji koju će ta knjiga prethodno izazvati kod američkih čitatelja. Međutim, moskovski novinari odbacuju takvo opravdanje, a pojedini listovi ironično pišu kako se Jeljcin »prodao« Amerikancima i da stoga ne treba čuditi činjenica što patriotizam zanemaruju i istaknuti ruski fizičari, matematičari i drugi stručnjaci koji u potrazi za boljom plaćom odlaze u SAD. </p>
<p>Rukopis »Ponoćni dnevnik« u završnoj je fazi i na njemu je zajedno s Jeljcinom radio njegov dugogodišnji predstojnik kremaljskog predsjedničkog ureda Valentin Jumašev. Rad na memoarima razlog je i zašto se nakon ostavke prvi ruski predsjednik vrlo rijetko pojavljuje u javnosti. Jeljcin je, naravno samo diktirao svoje uspomene, a »sirovu građu« u memoarsku knjigu pretvorio je Jumašev koji je suautor i prvih dviju memoarskih knjiga ruskog predsjednika »Ispovijed na zadanu temu« koja je tiskana 1991. godine i »Zapisi predsjednika« koja je tiskana 1995. godine. Međutim, dok je prva Jeljcinova memoarska knjižica od sto stranica »Ispovijed na zadanu temu« doživjela veliki uspjeh (i nekoliko izdanja) na ruskom, engleskom i drugim svjetskim jezicima, »Zapisi predsjednika« nisu privukli veći interes čitatelja. Stoga Jeljcinova knjiga »Zapisi predsjednika« ostaje jedino upamćena po tome što ju je financirao najbogatiji ruski tajkun Boris Berezovski, koji je kasnije dolazio svakog mjeseca u Kremlj i predsjedniku predavao velike honorare koje je navodno donosila ta knjiga u zemlji i svijetu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Usklađivanje mirovina sa plaćama je jedno a dug prema umirovljenicima je drugo, a neispunjene obaveze duga treba prenijeti na nasljednike</p>
<p>Teško je bilo gledati i slušati pojedine zastupnike iz oporbe a naročito HDZ-a kako sa velikom dozom cinizma raspravljaju o Zakonu o povećanju mirovina u prvom čitanju. Oni misle da su umirovljenici zaboravili što im je Vlada premijera Nikice Valentića učinila svojom protuustavnom uredbom kojom je suspendirala Zakon o mirovinama 1993. godine. Najtragičnije je o čemu se nedovoljno piše što je ta famozna uredba retroaktivno djelovala čime su umirovljenici oštećeni za 19 posto povišice, jer se mirovina isplaćuje unazad. Da to nije učinjeno retroaktivno umirovljenici danas ne bi bili problem nove vlasti! Gospodin Valentić je svojom uzrečicom »odgovorno tvrdim« osiromašio ionako najsiromašniji sloj naših građana, a novoj vlasti ostvario teško rješivu enigmu.</p>
<p>Umirovljenici će biti sretni da nas članovi HDZ-a u Hrvatskom državnom saboru a naročito g. N. Valentić i g. Ljerka Mintas Hodak nikad više ne štite od »nepravdi nove vlasti, koja ne ispunjava svoja predizborna obećanja«.</p>
<p>Ne mogu umirovljenici nikada zaboraviti izjavu gđe Ljerke Mintas Hodak u Večernjem listu od 20. lipnja 1998. koja glasi: »Dug ne priznajemo, ali ćemo izdvojiti 7,5 milijardi kuna«. Prilikom drugog čitanja Zakona o povećanju mirovina molimo da se razlikuje usklađivanje mirovina sa plaćama od duga prema umirovljenicima. Usklađivanje mirovina u cilju otklanjanja razlika u visini mirovina nastalih ovisno o godinama umirovljenja treba korigirati i to:</p>
<p> za mirovine prije 1994. g. za 38 posto (predloženo 20 posto),</p>
<p> za mirovine od 1995. za 32 posto (predloženo 18 posto), </p>
<p>za mirovine od 1996. g. za 20 posto (predloženo 16 posto)</p>
<p> i za mirovine od 1997. g. za 14 posto (predloženo 14 posto).</p>
<p>Prijedlogom Zakona o povećanju mirovina najviše su oštećeni umirovljenici prije 1994. i 1995. g. isključivo zato što ih ima najviše (oko 750.000), pa pošto je to uzrok onda se nepravda prema toj kategoriji umirovljenika neće nikada ispraviti! Ako se ta nepravda ne ispravi sada ta grupacija umirovljenika će ostati najviše oštećena, jer je i najstarija i već je počela ubrzano napuštati ovozemaljsku prolaznost. Dodatak od 100 kuna i šest posto nužno je uključiti u mirovinu sukladno visini iste. Usvajanjem naprijed navedenih prijedloga umirovljenici će lakše dočekati dan, kada će njihove prosječne mirovine iznositi do 70 posto prosječne plaće iz 1998. g. Taj iznos bi umirovljenici primali doživotno.</p>
<p>Neispunjene obaveze duga prema umirovljenicima prenose se na njihove nasljednike (u novcu ili vrijednosnim papirima).</p>
<p>Ne bih se složio s g. ministrom rada i socijalne skrbi (Vjesnik od 27. lipnja 2000. g.) da se je dug prema umirovljenicima određivao: statičkim izračunom, pukim mehaničkim zbrajanjem uz pribrajanje kamata.</p>
<p>Dug prema umirovljenicima je izračunat vrlo jednostavnom računicom, koju je Ustavni sud sa velikim zakašnjenjem priznao i treba je realizirati u razumnom vremenu koje će ovisiti o uspješnosti gospodarstva.</p>
<p>RADOSLAV FRANKIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Predlažemo mjere da se stvori ozračje svega napretka domovine</p>
<p>Hrvatski pokret za demokraciju i socijalnu pravdu izajvljuje: </p>
<p>Bezumni i zločinački fašistički cilj da se stvore nacionalno čiste, totalitarne države vodio je do ubojstava pripadnika drugih nacija ili vjera, progona stotina tisuća obitelji iz njihovih domova, mrcvarenja ulogorenih, paleža kuća i opustošenja cijelih krajeva. Najveće žrtve 'humanog preseljenja' ili dogovora Miloševića i Tuđmana na podjeli Republike BiH su prognanici iz bosanske Posavine, o čemu je 6. rujna bio održan sastanak u Hrvatskom saboru, uz potresna svjedočanstva Hrvata i Bošnjaka, a osobito velikog humanista banjalučkog biskupa Komarice. Zdušno podupiremo zaključke tog sastanka za što bržim povratkom prognanika. Ali zahtijevamo od Hrvatskog sabora da odmah podupre napore kako bi se, polazeći od konstitutivnosti sva tri naroda, ukinula u susjednoj republici oba entiteta, koja su, a osobito Republika Srpska, najveće zapreke povratku i uspostavi pravnog poretka i legalnog vlasništva.</p>
<p>Dok su na vlasti ili na političkim, vojnim ili privrednim položajima oni koji su provodili genocid, teško će se postići pravna država i suživot unesrećenih i zavaranih ljudi. Ti ostaci i u Republici Hrvatskoj i nakon izbora 3. siječnja, kad je glas građanstva srušio totalitarni režim, i dalje održavaju ekstremni nacionalizam, glavni uzrok neizmjerne patnje naroda, težeći za svojim »povratkom«. S te još očuvane baze izbijaju ekstremni desničarski ispadi, od huškačkih govora, skrnavljenja srpskih grobova, postavljanja spomenika ustaškim vođama sve do nedavnog ubojstva haškog svjedoka Milana Levara. Zahtijevamo da kao u drugim demokratskim zemljama, Vlada i Sabor provedu odlučno mjere u suzbijanju neofašizma.</p>
<p>Naravno, sami sudovi i policija neće zaštititi ustavni poredak i građanski mir. Bijeda, mržnja i kulturna pustoš kao baština Tuđmanovog doba ostaju vrela nemira i destabiliziranja demokratski izabrane vlasti. Stoga je najbitnije da se stvore planovi razvoja koji će uz turizam podići spregu industrije i znanosti, glavnog tvorca bogatstva zapada, pa tako radikalno smanjiti nezaposlenost. Jednako je tako hitno da se ozakoni autonomija sveučilišta i drugih kulturnih zasada s doličnim financiranjem, kako bi se umjesto ovog polumrtvila stvorilo ozračje svega napretka domovine.</p>
<p>IVAN SUPEKpredsjednik HPDSP-aZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nije sve u računalima</p>
<p>Usprkos općoj besparici građani su, paradoksalno, »osuđeni« da svakodnevno odlaze u banke ili pošte. Glavni je razlog sistem zagrebačkih komunalija, po kojemu se za svaki račun mora odlaziti u neku novčarsku instituciju i plaćati pojedinačno svaki račun: za struju, vodu, grijanje, plin, čistoću, telefon, pričuvu, itd. Neki od tih računa ne mogu se platiti u bankama, jer nisu napravljeni na obrascima »opće uplatnice«, primjerice telefonski i mobitel računi, pa se mogu platiti samo u poštama, premda pošte i telekomunikacije više nisu isti sustav, pa je ta kombinacija »pupčane veze« zapravo vrlo sumnjiva i čudna. </p>
<p>Zanimljivo je da su najredovitiji platiše zapravo umirovljenici, koji imaju i najmanje novca. No, to je razumljivo jer se očigledno svi plaše da ako preskoče jedan mjesec, idući posve sigurno neće imati dovoljno za platiti zaostatke. Stoga je njihova žurba da redovito (i bez kamata!) plate račune sasvim shvatljiva i - ljudska.</p>
<p>Često se ljudi koji dolaze u banke ili pošte ljute upravo na umirovljenike jer da su oni krivi za velike redove, koji se tamo stvaraju. Doista, kad građanin uđe i vidi hrpu starijih ljudi koji u rukama drže pet šest računa, pomisli: eto zašto je tu repina! Ali, meni se čini i to je doista tako: redovi se stvaraju isključivo zbog prevelikog broja računa za različite »komunalije« i zbog loše organiziranosti u dotičnoj banci (rjeđe u pošti!). Jer, dovoljno je posjetiti nekoliko različitih ureda (poslovnica) i vidjeti da je slika sasvim drukčija, premda je riječ o istoj banci.</p>
<p>Moje iskustvo je slijedeće: po onome koliko sam čekao u redovima, najlošije organizirana banka svakako je Privredna banka. U njihovim poslovnicama čovjek se doista načeka. Primjerice, PBZ Cibona, jedna je od nasporijih, a moje privatno iskustvo govori kako sam jedne nedavne ljetne subote ,(prije nego je ta poslovnica počela s preuređenjem), čekao čak 45 minuta(!) da dvije službenice »obrade« samo četiri stranke (!!). Jest, jedna od tih stranaka imala je nekakav kredit ili nešto slično, ali to nije razlog da se u posao odmah ne uključi i treća službenica (koja je bila slobodna, vidjeli smo svi u redu), i da se red od petnaestak ljudi ne »očisti« za sedam-osam minuta. Slično je moje iskustvo i s poslovnicom iste banke na Cvjetnom trgu, gdje su uvijek redovi na samo dva šaltera »uplata-isplata«, premda niz službenika na ostalim šalterima besposleno sjedi.</p>
<p>Ipak, poslovnica PBZ pri dnu Savske, primjer je da se i u sustavu te banke može raditi brže. Tamo nisam nikada čekao na red duže od pet šest minuta, bez obzira koliko ljudi čekalo.</p>
<p>Ni Zagrebačka banka nije »cijepljena« na redove. Poslovnica u Savskoj (neboder Industrogradnje) uvijek je puna čekača, a čudnovati »kućni red« pokazat će vam da se baš na vašem šalteru može platiti »samo jedan račun«, ali tek kad nakon dugog čekanja dođete na red. Ni poslovnica na Trgu bana Jelačića nije ništa brža.</p>
<p>Posebna zanimljivost bio je tzv. ljetni radni red banaka. Čovjek je recimo morao znati da poslovnica ZB na Drvinju radi samo utorkom i četvrtkom poslijepodne (!), a slično je bilo i u drugim manjim poslovnicama. Kao da se godišnji odmori zaposlenika nisu mogli tako rasporediti da u banci uvijek bude pola službenika i sve bi funkcioniralo. Ne bi oni radili ništa duže ni više nego što je uobičajeno, jer i građana je u Zagrebu bilo manje, pa tako i računa i stranaka. Ali, ne, neki se genij morao sjetiti mučenja ljudi i rasporeda koji nisu mogli zapamtiti vjerojatno ni zaposleni u pojedinoj poslovnici. Uostalom, ta zbrka oko godišnjih odmora potpuno je umjetna i nepotrebna, a mnogi se ponašaju kao da je u nas feragosto, kao u Italiji.</p>
<p>Nije mi namjera cinkati pojedine banke i njihove službenike. To najmanje. No, činjenica da svi imaju kompjutore, vrlo vjerojatno od istog proizvođača, a da se ipak u nekim bankama čeka i dvostruko duže nego u drugima, govori sama za sebe. Čini se da ipak nije grješka u računalima, nego u ljudima. Jer, moram na ovom mjestu pohvaliti poštu. Posebice se to odnosi na poslovnicu u Studentskom domu u Cvjetnom naselju. I tamo su redovi, i tamo su gomile stranaka. Ali, službenice koje tamo rade morale bi dobiti posebne nagrade, jer im u brzini nema premca. Ta je poslovnica za uzor svim šalterskim službama koje postoje u nas. No, čini mi se da je upravo Hrvatska pošta napravila veliki napredak u odnosima i poslovanju s građanstvom, jer se na njihovim šalterima mogu platiti SVI računi, a čekanje je svedeno na minimum. Čestitam na novoj vrsti poslovnosti!</p>
<p>ANTE JURČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Djeca su naša budućnost</p>
<p>Hrvatsko građanstvo i javnost polaže veliku nadu u pravičnost i dosljednost nove vlasti koalicije kojoj je na izborima i dala povjerenje.</p>
<p>U skladu s tim očekuje se između ostalih prioriteta da se ispoštuju oni po pitanju nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske, odnosno provedba zakona o dječjem doplatku za svu djecu i plaćenog statusa roditelja ili majki odgajateljica za one sa četvero ili više djece.</p>
<p>Naravno, za to treba u Proračunu za 2001. osigurati sredstva, uz stabilizaciju gospodarstva i nakon dobre turističke sezone.</p>
<p>Jer nije nimalo nebitno tko će i kako za deset, dvadeset i trideset godina raditi pa i zarađivati mirovine onima koji će tada biti umirovljenici? No, znamo da samo jedno dijete ako je školarac mjesečno jako puno košta a da ne govorimo o brizi, hrani, odjeći i nadasve potrebi dobrog obiteljskog odgoja djece.</p>
<p>Potrebito je na sve načine stimulirati rađanje a u najugroženijim mjestima, a to su između ostalog naši otoci treba dati i druge porezne benificije kao i prijevozne. More je za stanovnike otoka kao autoput kojim se voze brodovima. I ta karta vožnje ne smije prelaziti onu autoputa. A ne da za prijevoz vozila i kartu otočanin treba u jednom pravcu dati dvjesto kuna i nazad isto? To je nonsens! I zapošljavanje mladih, to je najbitnija stavka i ostanak u Hrvatskoj uz bar približno europskim plaćama.</p>
<p>O svemu ovome Vlada premijera Račana vjerujem da ozbiljno vodi računa i da je ovih devet mjeseci imala dovoljno vremena za donošenje pravih rješenja ovih pitanja, uz provedbu nekih zakona.</p>
<p>dr. VANJA HORVAT-KÖGLEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Umjesto poboljšanja, uskraćena mnoga prava</p>
<p>U zadnje vrijeme, kako se približavaju prva jesenjska zasjedanja Hrvatskog državnog sabora, sa svih strana dolaze kritike na račun prijedloga Nacrta zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Još se ni jedna Udruga pohvalno nije izrazila o ovom Nacrtu, a obrazloženja koja s tim u svezi povremeno stižu iz Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata neuvjerljiva su, pa čak i uvredljiva za određene skupine ljudi koji su bili prvi kad je trebalo.</p>
<p>Svi su očekivali kako će se u postojećem zakonu napraviti poboljšanja, ali umjesto toga predložio se potpuno novi zakon koji uskraćuje mnoga prava od uvoza automobila, smanjenja invalidnina... Branitelji, a poglavito oni koji nisu imali »sreću« da budu ranjeni, iznimno su razočarani što će im se, ukoliko se usvoji, novim zakon uskratiti povlastica za nabavku osobnih automobila. Naime, taj članak također je pretrpio resetriktivne promjene, pa se uz ostalo predviđa da se uz druga ograničenja braniteljima iz Domovinskog rata omoguće povlastice na uvoz osobnog vozila, ali samo do snage motora do 55 kW, što je izazvalo mnogo gorčine.</p>
<p>U novoj vladi kažu kako nema novaca, te da je to glavni razlog što se umanjuju prava hrvatskih branitelja! S druge pak strane, oni koji odlučuju o zakonima, saborski zastupnici, često se ponašaju kao »pijani milijarderi«, pa primjerice unatoč visokim primanjima i brojnim privilegijama uopće ne sjede u svojim foteljama (lunjaju tko zna kuda), jedan dobar dio se uopće ne pripremi za raspravu pa govore opširno često i o onom što nema veze s temom, itd, što znači da produžavaju svaku sjednicu, a koje enormno koštaju. Dobro je da se sjednice povremeno i prenose putem televizije, pa birači najbolje vide tko ih i kako zastupa. Osim toga, s kim se saborski zastupnici konzultiraju prije odlaska na sjednice, odnosno donošenje novih zakona? Može li jedan zastupnik u ime županije koju predstavlja glasati za to i to, bez obzira da li se njegovi birači s time slažu ili ne? Očito --može! </p>
<p>Osobito je zanimljivo objašnjenje predlagača ovog Nacrta u svezi ratnih izvjestitelja. Naime, često se govorilo kako smo protiv srpskih četnika dobili i medijski rat, a to je i te kako važno. Ali, mnogi su vrlo brzo zaboravili na doprinos novinara tijekom Domovinskoga rata, tako da onih koji su izvještavali u tim teškim trenucima gotovo nigdje nema. Što bi se dogodilo sa svim tim hrvatskim novinarima da smo kojim slučajem izgubili rat? A kako su naše kolege mogle stradati i u vrijeme kad se nije pucalo dovoljno se prisjetiti polaganja vijenaca na jednu kuću u Kusonjama, kada je, od podmetnute eksplozivne naprave, teško nastradao Stanko Gazivoda, a lakše Ivo Čičin-Mašansker, tada dopisnik Hrvatske televizije!</p>
<p>Činjenica je da su Novim zakonom o hrvatskim braniteljima novinari naprosto »izbrisani«, iako je nekada pisana riječ više pogađala od metka!</p>
<p>Sve u svemu ono što se hrvatskim braniteljima nudi putem Novog zakona jednostavno treba odbaciti. Dobro netko reče, kako ova skupina ljudi nisu udruga seljaka ili vlasnici oštećenih benzinskih crpki, kako ih pojedinci nastoje prikazati!</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆpredsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica domovinskog rata »Podravke«Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Nediljko Znaor iz pritvora za propast Tehnomehanike optužuje političare</p>
<p>KRAPINA, 10. rujna</p>
<p> - Nediljko Znaor, bivši većinski vlasnik Tehnomehanike, koja je sada u stečaju, i koji se od 16. veljače ove godine nalazi u pritvoru osumnjičen za financijske malverzacije u toj tvrtki, poslao je vlastoručno potpisano pismo zagorskim radio-postajama. U njemu optužuje političare i državne službenike, ne samo za propast Tehnomehanike, već i za propast cjelokupnog zagorskog gospodarstva, te dodvoravanje novoj vlasti.</p>
<p>U pismu koje je poslano i načelniku općine Marija Bistrica, te saborskim zastupnicima iz Hrvatskog zagorja, Nediljko Znaor tvrdi da je u pritvoru na inicijativu financijske i kriminalističke policije, te Županijskog državnog odvjetništva, iako istražni sudac nije ispitao navode optužbe, te nije obavljeno vještačenje dokumentacije.</p>
<p> »Po tome sam ja ovdje sklonjen da gospoda mogu u miru raditi i ništa ne napraviti. Zašto je to tako moralo završiti, mislim da najveću krivicu za ovo snosi sadašnji zamjenik župana za gospodarstvo Mato Regvar, šef financijske policije i inspektor Mikša, a i oni su imali svoje nalogodavce...«. U nastavku pisma Nediljko Znaor tvrdi da je za iste prekršaje već bio novčano kažnjavan, no da se traže nove primjerenije kazne da bi se spomenute osobe dodvorile novoj vlasti. Ujedno za stečaj Tehnomehanike okrivljuje bivšeg direktora Rudolfa Krsnika od kojeg je pismeno tražio obustavu stečajnog postupka, te još neke osobe koje ga u nekim poslovima nisu htjele slušati. U pismu na osam stranica trgovačkog papira pisanih rukom, opisuje poslovne uspjehe i zamišljeni mogući opstanak Tehnomehanike, a na kraju tvrdi da je u nečijem interesu uništiti Tehnomehaniku, te pokrasti skupocjenu dokumentaciju o proizvodnji. U nekoliko navrata Nediljko Znaor spominje svoju nevinost i nedostatak dokaza za krivnju, aludirajući na mogućnost namještanja krivnje. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Izbodeni mladić preminuo, dvojici maloljetnika određen pritvor</p>
<p>SPLIT, 10. rujna</p>
<p> - Uz kaznenu prijavu za ubojstvo Krešimira Tomičića (26), iz Visokog u BiH, istražnom sucu za mladež privedeni su A. R. (16) iz Splita i M. K. G. (16), iz Solina, kojima je određen pritvor.</p>
<p> Za trećim osumnjičenim 17-godišnjim Dubrovčaninom A. K. još uvijek se traga. Kako je Vjesnik već pisao, nesretnog mladića u petak oko 18 sati trojka maloljetnika nožem u trbuh i vrat izbola je na klupi pred splitskim pothodnikom u gradskoj luci. Mladić je prevežen u splitsku bolnicu gdje je i operiran, no u subotu oko pet sati podlegao je ozljedama. Napadači su pobjegli, a nož su odbacili nedaleko od mjesta zločina, gdje ga je pronašla i policija. Prema prvim informacijama maloljetnici su navodno bili pijani, a kao mogući razlog ubojstvu, kako neslužbeno doznajemo, navodi se neuspjelo razbojstvo. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Od sugrađanina za kompromitirajuće fotose tražili 5.000 DEM</p>
<p>SPLIT, 10. rujna</p>
<p> - Kaštelani B. V. (21) i J. R. (24) osumnjičeni su za kazneno djelo ucjene svog sugrađanina T. B. (61). Kako doznajemo, T. B. je pod brisačem svog automobila prije nekoliko dana u omotnici pronašao pet kompromitirajućih fotografija sebe i svoje poznanice.</p>
<p> Kako fotografije ne bi dospjele do njegove obitelji ucjenjivači su od njega zatražili da na parkiralištu pred diskotekom »F 1« pokraj Trogira pod brisačem ostavi kuvertu s pet tisuća njemačkih maraka. T. B. događaj je prijavio policiji koja je ucjenjivače uhitila u trenutku preuzimanja zatraženog novca. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U dvije prometne nesreće poginula dva mlada vozača</p>
<p>OSIJEK,10. rujna</p>
<p> - U subotu, dva sata iza ponoći, na županijskoj cesti broj 4058 između mjesta Bokšić i Bokšić Lug, nedaleko od Našica, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao vozač osobnog automobila Danijel Bekeš (24) iz Našica, dok su suputnici iz njegova vozila K.P. (20) i S.K. (24) zadobili lakše tjelesne ozljede.</p>
<p> Do nesreće je došlo kada se Bekeš atomobilom marke »opel kadett«, registracijske oznake NA 539 AG, kretao iz smjera Bokšić Luga prema Bokšiću. Dolaskom do zavoja u desno, iz zasad još neutvrđenih razloga, Bekeš je izgubio nadzor nad vozilom koje se počelo zanositi po cesti. Ubrzo je automobil sletio u lijevi odvodni kanal. Prilikom prevrtanja vozila mladi je vozač ispao iz automobila i na mjestu preminuo. Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici našičke policijske postaje te istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. Još jedan mladić poginuo je u prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 19 sati. Naime, na raskrižju lokalne ceste 44054 i državne ceste broj 2, između mjesta Samatovci i Bizovac, dogodila se prometna nesreća, u kojoj je smrtno stradao vozač Adrio Andraković (25). Ovaj je mladić kobnoga popodneva upravljao osobnim automobilom »alfa romeo«, registracijske oznake OS 600-DB, od Satnice prema Bizovcu. Dolaskom do raskrižja sa državnom cestom broj 2, ovaj se mladić zaletio u prometni znak. Od siline udarca mladić je izgubio kontrolu nad vozilom koje je potom doslovce »preletjelo« odvodni kanal, a potom i željezničku prugu Osijek-Našice koja prolazi neposredno uz cestu. Nakon toga, vozilo se zaustavilo u polju nedaleko od ceste, a nesretni je mladić od zadobivenih teških tjelesnih ozljeda na mjestu preminuo. Očevid ove teške prometne nesreće obavio je istražni sudac Županijskog suda u Osijeku i djelatnici prometne policije valpovačke policijske postaje. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Suvozač poginuo, autom upravljao stariji brat</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - U subotu oko 15.45 sati u prometnoj nesreći na državnoj cesti D 1 Zagreb - Karlovac smrtno je stradao Nevenko Bošnjak (32).</p>
<p>Naime, njegov brat Ivan Bošnjak (39) upravljao je osobnim automobilom registracijskih oznaka ŽU 431 - AE, te je na trećem kilometru autoceste iznenada izgubio nadzor nad vozilom, okrenuo se i prešao na drugu stranu kolnika, probivši potom u zaštitnu ogradu i konačno sletivši u odvodni kanal. Tom prilikom je smrtno stradao vozačev brat Nevenko koji je sjedio na suvozačkom mjestu. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ročni vojnik prolazniku oteo 2.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Ročni vojnik Zoran Uzelac (21) opljačkao je u subotu oko 9 sati Ivana T. (69), koji je prelazio Vlašku ulicu držeći u rukama 2.000 kuna. No, brzom intervencijom policajca Dragana Krehule (29), koji tada nije bio na dužnosti razbojnik je savladan i priveden.</p>
<p>Razbojnik je s leđa prišao Ivanu T., te mu je iz ruke istrgnuo dvije novčanice od po 1.000 kuna, nakon čega je počeo bježati prema Martićevoj ulici. Na sreću, u blizini se našao policajac Dragan Krehula koji je odmah počeo trčati za razbojnikom koji je odbio stati. Policajac je potom sjeo na bicikl i krenuo juriti za razbojnikom koji je skrenuo u Derenčinovu ulicu. Uporni policajac je razbojnika uspio dostići tek u Đorđićevoj ulici, gdje ga je savladao i potom priveo na daljnju kriminalističku obradu, koja je provedena u suradnji s 67. bojnom Vojne policije, s obzirom da je Uzelac ročni vojnik. Također, za njim je raspisana tjeralica zbog bijega iz vojske, a prilikom kriminalističke obrade kod njega je pronađeno i 0.5 grama marihuane. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pretukli ga na povratku s Zagrebačkog festivala piva</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - U subotu oko 22 sata, skupina mladića napala je i potom opljačkala Maria B. (19), koji je s prijateljima, Hrvojem Lj. (20) i Joškom Ž. (20) prolazio Veslačkom ulicom vraćajući se za »Zagrebačkog festivala piva«.</p>
<p>Naime, prolazeći kroz obližnji park trojica mladića su naišli na skupinu od sedam mladića koji su sjedili na klupi. Jedan iz skupine koja je sjedila na klupici prišao je Mariju B., te je od njega zatražio dvije cigarete i nešto sitnog novca. Mario B. je odgovorio da nema novca, nakon čega je nepoznati mladić udario šakom u glavu Joška Ž. Uskoro su dotrčali i ostali s klupice, te su Marija B. oborili na pod i počeli ga udarati rukama i nogama, uzevši mu 15 kuna, dok su Hrvoje Lj. i Joško Ž. pobjegli.</p>
<p>Mario se nekako uspio pridignuti i pobjeći, obavijestivši policiju o napadu. Tijekom napada Mario B. je zadobio veliki hematom ispod oka, no odbio je liječničku pomoć. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Turistička posezona: Gosti uživaju, hotelijeri na mukama</p>
<p>BOL/HVAR, 10. rujna</p>
<p> - Da su hoteli na rivijeri još uvijek puni i da se ostvaruju najave iz prenatrpanoga kolovoza o dobroj posezoni, znatno duljoj od prethodnih, potvrđuju i primjeri otoka Brača i Hvara, odnosno Bola na Braču i grada Hvara. U Bolu su pogoni HP »Zlatni rat« popunjeni do, tako reći, posljednje sobe (oko 1800 gostiju), kao i privatni hotel »Kaštil«, a u privatnom je smještaju još oko 400 gostiju. U gradu Hvaru i dalje se do hotelske sobe teško dolazi ili pak »preko veze«, a poznata hvarska promenada sa štekatima na rivi i glavnom gradskom trgu navečer svojom slikom i ugođajem dobrano podsjeća na - kolovoz!</p>
<p>U oba spomenuta središta, uostalom kao i u drugima na rivijeri, caruje »ugodna dosada« jer su ljetni programi zabave i razonode završeni potkraj kolovoza, ali kako više nema jedva podnošljive ovoljetne gužve, od jutra do sutra, podjednako na plažama, ulicama, trgovima, šetnicama... sadašnji gosti doslovno uživaju! Posluži li ih vrijeme, uživancija će potrajati sve do kraja rujna jer će, prema rezervacijama i upitima, i ovaj mjesec biti pun turista.</p>
<p>Ali, ne uživaju svi! U ovoj su drugoj skupini ponajprije hotelijeri i njihove kuće i tvrtke. I u ovu su sezonu, poznato je, ušli s financijskim minusima iz prošlih godina, s kreditima na kredit (da se o kamatama i ne govori), s dugovima prema dobavljačima, a sve to zajedno bilo je (i jest) tako i toliko da se danas, naravno ne samo u Bolu i Hvaru nego i na čitavoj rivijeri, govori o odličnoj sezoni na kraju koje će pod podvučenom crtom hotelijerstvu ostati - financijski minus! Uostalom, već u listopadu slijede nove blokade hotelskih računa jer dugovanja dobavljačima, bankama i ostalima treba podmirivati, a dio zarade već je i onako potrošen (avansi stranih poslovnih partnera!).</p>
<p>Bolski hotelijer Antun Plenković već dugo tvrdi da neće biti sreće dok se pod 1998. godinu ne podvuče crta i golemi minusi otpišu (prije svega oni ratni!) ili reprogramiraju, njegove hvarske kolege misle isto, a kako je naša ministrica turizma Pave Župan-Rusković uporna u svojim traženjima i o reprogramu kredita hotelskim tvrtkama i kako to stavlja u prvi plan već i do kraja ovoga mjeseca, moglo bi se očekivati da će - nešto biti! Po receptu kredit na kredit može se samo preživljavati, a što s turizmom koji tako životari?! </p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>OPEC povećava proizvodnju nafte, cijene će pasti </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Zemlje Organizacije izvoznika nafte (OPEC) povisit će proizvodnju crnoga zlata za 800.000 barela dnevno, pa će dnevna proizvodnja nafte iznositi 26,2 milijuna barela ili nešto više od tri posto, objavio je rezultat trosatnog sastanka ministara zemalja OPEC-a, koji je u nedjelju održan u Beču, alžirski ministar za naftu Hakib Khelil. </p>
<p>Zemlje OPEC-a vjeruju da će povećanjem proizvodnje nafte oboriti cijenu njezina barela s trenutnih 35 američkih dolara na razinu od 22 do 28 dolara. Iako je to manje od cijene po barelu između 20 i 25 dolara, koliko su tražili glavni potrošači nafte, u OPEC-u vjeruju da će niža cijena ovoga energenta zaustaviti sve jače inflacijske pritiske u svjetskom gospodarstvu i sve učestalije prosvjede. O novim će se koracima ministri OPEC-a dogovoriti na svom idućem summitu, 12. studenoga. </p>
<p>Ukupna proizvodnja nafte u zemljama OPEC-a trenutno iznosi 25,4 milijuna barela dnevno. Većina članica ove organizacije proteklih je mjeseci povećala proizvodnju, pa bi glavnina novog outputa trebala doći iz Saudijske Arabije. Sadašnja je cijena barela nafte najviša od Zaljevskoga rata 1991. godine, a prijedlozi o povećanju proizvodnje proteklih su se mjeseci kretali između pola milijuna i milijun barela dnevno. (A.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Osim Vrhovnika, za dražbu brodova Croatia Linea zainteresirani i stranci </p>
<p>RIJEKA, 10. rujna</p>
<p> - Trgovački sud u Rijeci je za ponedjeljak zakazao dražbu broda »Karlobag«, prvoga od sedam preostalih brodova propalog riječkog brodara Croatia Linea koji će biti ponuđeni na javnoj dražbi u Hrvatskoj. Prema podacima Suda, najniža prihvatljiva ponuda za »Karlobag« na dražbi je1,5 milijuna američkih dolara, dok je procijenjena vrijednost nešto viša od 2,1 milijun dolara. Zanimljivo je podsjetiti da je prilikom procjene za pretvorbu poduzeća Croatia Line 1995. godine, taj brod procijenjen na 7,5 milijuna američkih dolara.</p>
<p>»Karlobag« je na mrtvome vezu u brodogradilištu »Viktor Lenac« od siječnja 1999., zbog duga tom brodogradilištu na ime remonta i ostalih troškova (vez, boravak...) koji su odavno prešli 800.000 dolara. Dva najveća vjerovnika za »Karlobag« su »Viktor Lenac« i Riječka banka, a početkom ovog ljeta direktor Viktora Lenca Damir Vrhovnik iznenadio je riječku javnost najavom da njegovo brodogradilište namjerava kupiti preostale brodove Croatia Linea, te tako proširiti svoje poslovanje na brodarsku djelatnost. S obzirom na potraživanje »Viktora Lenca«, mnogi drže da je dražba »Karlobaga« gotova stvar, te već vide Vrhovnika kao novoga brodovlasnika. Potraživanja »Lenca« prema »Karlobagu« skoro su ravna početnoj cijeni na dražbi, stoga nitko nije očekivao da bi se na tome nadmetanju mogao pojaviti još neki interesent za kupnju broda. Međutim, kako je za Vjesnik otkrio riječki odvjetnik Igor Krković, specijaliziran za slučajeve u pomorstvu i brodogradnji, na licitaciji za »Karlobag« pojavit će se i jedna strana kompanija, zainteresirana za kupnju i preostalih brodova. Prema njegovim saznanjima, zanimanje su pokazale i neke brokerske kuće, ali nije bilo konkretnih upita niti pregleda »Karlobaga«. </p>
<p>Začuđuje što su najmanje zanimanja za licitaciju tog broda pokazala domaća pomorska poduzeća, koja su izgleda u prevelikim teškoćama da bi sudjelovala na dražbi. Potencijalni kupac, naime, mora dati polog od 212.000 dolara. Možda, pak, ocjenjuju da uz »Viktora Lenca« nemaju puno izgleda. </p>
<p>Bez obzira na ishod licitacije, najvažnije je da će se napokon prekinuti skoro dvogodišnje prisilno mirovanje »Karlobaga«, čiji će preostali pomorci napokon uspjeti namiriti svoja potraživanja na ime plaća. </p>
<p>»Karlobag« nije klasičan kontejnerski brod, jer može voziti i rasuti i generalni teret, nosivosti je 24.000 DVT, sagrađen je 1980. godine u pulskome »Uljaniku« za grčkoge brodovlasnika, koji je upao u financijske teškoće odmah nakon što ga je preuzeo, te je »Uljanik« brod vratio u svoje vlasništvo. Kasnije gaje najprije iznajmio, a potom i prodao Croatia Lineu. Prema procjenama pomorskih stručnjaka, za uključivanje »Karlobaga« u plovidbu i obnovu brodskih certifikata trebalo bi dodatnih 300.000 dolara. </p>
<p>Brod »Hreljin«, koji je već tri godine na vezu u lošinjskom brodogradilištuće, na dražbu će 22. rujna. Procijenjen je na 1,1 milijun dolara, a prodajna cijena iznosit će 750.000 dolara. </p>
<p>Za ne vjerovati je da se sedam brodova Croatia Linea, na koje hipoteku imaju domaći vjerovnici, uglavnom banke, nije ranije našlo na dražbi, jer bi manje propali i postigli bolju cijenu. Da se to moglo učiniti najbolje svjedoči primjer njemačke banke Hamburhische Landes Bank koja je imala hipoteku na najbolje brodove Croatia Linea na ime kredita od 99 milijuna dolara, a u samo šest mjeseci uspjela je zaustaviti i prodati diljem svijeta deset tih brodova. </p>
<p>Uz »Karlobag« i »Hreljin«, na dražbu će i brodovi »Buzet«, »Pionir«, »Hrvatska«, »Krasica« i »Sušak«. Treba se nadati da će i oni biti prodani u narednih pola godine, iako postoji bojazan da će zbog starosti i dotrajalosti neki od njih teško naći kupca. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Mesić: Zajednička imovina bivše države mora se podijeliti</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Države sljednice bivše Jugoslavije moraju podijeliti nekadašnju zajedničku imovinu. Na tome je hrvatski predsjednik Stipe Mesić, među ostalim, ustrajao pri svojim diplomatskim susretima za vrijeme prošlotjednog Milenijskog zasjedanja UN-a. Potvrdio je to u nedjelju nakon povratka iz New Yorka pri kratkom susretu s novinarima u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso.</p>
<p> »SR Jugoslavija ne može polagati pravo na mjesto bivše SFRJ u UN-u. Zastava Jugoslavije vije se pred zgradom UN-a, i zato mi tražimo da se ta zastava skine i da se utvrdi da Jugoslavije više nema. SRJ mora proći cijelu proceduru koju smo i mi prošli da bi mogla biti primljena u UN«, izjavio je hrvatski Predsjednik. Ponovio je da je Hrvatska svoju nazočnost na Milenijskom summitu UN-a iskoristila i da bi zainteresirala čimbenike Svjetske organizacije da joj pomognu u rješavanju pitanja sukcesije bivše Jugoslavije. Rekao je da se još ne zna kolika je imovina bivše SFRJ podsjetivši da su u velikom imovinskom inventaru - što je ubuduće trebaju podijeliti zemlje koje su je zajednički i stvarale, generalni konzulati, ambasade, zlato i devizna sredstva pohranjena u stranim bankama.</p>
<p> Upitan znače li njegovi brojni susreti sa stranim državnicima da se Hrvatska napokon okrenula svijetu i da ima političku podršku Europe, Predsjednik je odgovorio: »Prvo moramo riješiti otvorena pitanja sa svojim susjedima, a potom se Europi moramo predstaviti s onim što želimo, a to je ulazak u EU i NATO. Svakako da ne možemo opstati kao otok i biti vezani samo za jednu regiju ili kontinent. Moramo iskoračiti i na druga tržišta i otvoriti svoj prostor inozemnim tehnologijama i ulasku kapitala u Hrvatsku. Sreo sam se s mnogim državnicima Europe i svijeta, i s kraljem Jordana Abdulahom Drugim, s Fidelom Castrom, predsjednikom Turske, državnicima Afrike, Azije, čak i Brazila, i svi su izrazili želju da surađuju s Hrvatskom i da ekonomske odnose podignemo na razinu političkih. U politici naime surađujemo s mnogima, ali smo premalo prisutni na mnogim tržištima koja nas očekuju. Vjerujem da ćemo i tu razinu postići i da će naši poduzetnici iskoristiti šansu koja im se pruža.« </p>
<p>Novinari su predsjednika Mesića upitali zna li nešto više o bolesti predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića koji je hospitaliziran u jednoj njujorškoj bolnici. Mesić je odgovorio da je Izetbegović došao u New York s naznakama bolesti i temperaturom, a hrvatskom je Predsjedniku rekao i da su mu naškodili promjena vremena i klimatizacija, </p>
<p>Predsjednik Mesić slaže se s Vladinim prijedlogom da se osumnjičenima za zločin u Ahmićima sudi u Haagu, uz objašnjenje da to nisu naši građani niti je zločin počinjen u Hrvatskoj. Moglo bi im se, kaže, suditi i u Hrvatskoj s obzirom na to što imaju dvojno državljanstvo, ali »logično je da im se sudi ili u BiH ili u Haagu«. Na pitanje znači li takav Vladin prijedlog da se Vlada boji suđenja u Hrvatskoj Predsjednik je odgovorio: »Nema se Vlada čega bojati jer sude sudovi, a ne Vlada.« </p>
<p>U kojoj mjeri Vlada doista kontrolira obavještajne službe, zanimalo je neke novinare? »Ne odgovaram ja za Vladinu politiku, pa bi to pitanje trebalo postaviti Vladi«, odgovorio je Mesić. Nedjeljno priopćenje Ministarstva financija o ograničenju uvoza šećera, kave i deterdženata Predsjednik nije htio komentirati. </p>
<p>Prokomentirao je, po želji novinara, i posljednje medijske istupe HDZ-ovca Vladimira Šeksa. »Budući da Vladimir Šeks dosta često optužuje mnoge, a proziva i mene, moram ga podsjetiti da je jedno vrijeme bio državni odvjetnik i tužitelj. Ako ne zna komu se sve davala zaštita, a trebao bi znati, bilo bi dobro da se sjeti da u nekim slučajevima tužilaštvo čak nije ni podnosilo žalbu kad su zbog proceduralnih razloga neki oslobođeni. On dobro zna o čemu se radi«, poručuje Mesić Šeksu. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Preporod«: Novac za materijalne troškove škola kasni više mjeseci</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Na žalost i ova školska godina, kao i prethodne, počinje brojnim problemima. Svakako, najveći problem su mala proračunska izdvajanja za školstvo, (3,22 posto bruto domaćeg proizvoda), posljedica čega je katastrofalan materijalni položaj zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i gotovo nikakva opremljenost škola. Plaća učitelja početnika s VŠS-om je samo 2.811 kuna, a učitelja i profesora početnika s VSS-om 3.105 kuna, dok je prosječna plaća u državi u svibnju bila 3.367 kuna, priopćio je u nedjelju, uoči početka školske godine, Hrvatski školski sindikat »Preporod«.</p>
<p>Srednjoškolski profesori će prvi put imati za nekoliko stotina kuna manju plaću od svojih kolega u osnovnim školama, dok su se osnovnoškolski učitelji morali odreći bonusa da bi dobili izvjesno povećanje plaća. Ministarstvo, preko svojih inspekcijskih službi koje su poništavale maturalne i popravne ispite, dalo je uz materijalnu bijedu dodatni doprinos u eroziji autonomije nastavnika u općoj degradaciji prosvjetne struke, ističe se u priopćenju koje je potpisao predsjednik »Preporoda« Vinko Filipović.</p>
<p>Materijalna situacija u školama je alarmantna, jer novac za materijalne troškove kasni nekoliko mjeseci, upozorava Filipović. Znajući da su ona ionako nedostatna za stvarne potrebe škola, može se samo pretpostaviti, dodaje on, na koje načine se škole sve dovijaju kako bi platile osnovne komunalne obveze i kupili nužna sredstva za nastavu, a ove godine škole nisu dobile niti kune za ličenje učionica.</p>
<p>»Izbor ravnatelja dodatno je opteretio loše ozračje u mnogim školama, jer se ministar u brojnim situacijama nije držao obećanja da će uvažavati volju većine u zbornicama i upravljačkom tijelu škole, pa su prosvjetari ponovo prevareni«, upozorava »Preporod«.</p>
<p>I ova školska godina počinje, a da Ministarstvo unatoč obećanjima, ali i obvezama, nije uputilo u saborsku proceduru izmjene i dopune zakonâ o osnovnom i srednjem školstvu čime bi se trebao riješiti način i kriterij izbora ravnatelja.</p>
<p>»Jedini konkretan dokument koji je novo ministarstvo izradilo u ovih sedam mjeseci je 'Osnova za ustroj školstva Republike Hrvatske' koju su mnogi već ocijenili lošom, jer ne uvažava gospodarske prilike, kadrovske potencijale i pedagošku tradiciju hrvatske škole«, napominje predsjednik »Preporoda«. </p>
<p>Odnos prema školskim sindikatima je i dalje selektivan. Sindikati koji argumentirano kritiziraju rad Ministarstva ne mogu ostvariti ni nužan socijalni dijalog s trenutačnim ministrom, tvrdi Vinko Filipović.</p>
<p>»Učitelji i profesori doista nemaju sreće, gotovo nevjerojatna teza, da je sa svakim novim ministrom sve gore, obistinjuje se u potpunosti, do kada«, pitaju se u »Preporodu«.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Radnički savez će objaviti imena inozemnih tvrtki koje zakidaju hrvatske radnike</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Priča o zakidanju radnika iz hrvatskih poduzeća, koja temeljem ugovora o izvođenju radova posluju u inozemstvu, ovih bi dana mogla dobiti svoj nastavak, ustvrdio je u izjavi za Vjesnik izvršni tajnik Hrvatskoga radničkog saveza (HRS) Željko Sinković. Najavio je, naime, da bi možda već u ponedjeljak HRS mogao izaći s imenima konkretnih poduzeća i poslodavaca, što dosad nije učinio »radi zaštite samih radnika«. Sinković pritom ističe kako bi bilo potrebno da radnicima iz tih poduzeća država osigura i određenu materijalnu zaštitu, u slučaju da zbog objavljivanja podataka o zakidanju u plaćama ostanu bez posla.</p>
<p>I dok Božo Žaja, pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi i predsjednik Vladine Komisije za raspodjelu radnih dozvola, koji je po tom pitanju konzultirao i Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) i Sindikat graditeljstva Hrvatske, kazao da nema obavijesti o povredama prava iz radnih odnosa, Sinković tvrdi da je njihovo pismo javnosti »produkt vrlo konkretnih primjera«. Dodaje kako je u nekim slučajevima riječ o praksi koja traje dulje vrijeme, no, u mnogo slučajeva radnici se obično boje prijaviti poslodavca, kako ne bi izgubili posao. </p>
<p>»Primjer poduzeća kojim raspolažemo pokazuje da poslodavac radnika zakine i za 14.000 njemačkih maraka godišnje. No, nije problem samo u tome - na taj način gubi i država, jer se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju na manji iznos«, ponovio je Sinković primjer o kojemu je već bilo riječi u pismu HRS-a Ministarstvu rada.</p>
<p>»Nije to problem samo hrvatskih radnika u inozemstvu. Prema našim saznanjima, u sličnoj su poziciji i Makedonci ili Poljaci, pri čemu smatram da bi Hrvatska i njima trebala pružiti podršku u tome da se izbore za svoja prava. U protivnome, oni će postati nelojalna konkurencija«, naglašava izvršni tajnik HRS-a.</p>
<p>On pozdravlja najavu Ministarstva rada i socijalne skrbi - koje po njegovu mišljenju premalo pažnje posvećuje informiranju i educiranju o pravima različitih kategorija građana - da će uskoro objaviti podatke o najnižim satnicama, naglasivši da su radnici inače slabo informirani o svojim pravima. Tako on smatra da bi se cijene satnica, osim na konferenciji za novinare, kao redovnom obliku izvještavanja javnosti, trebale objaviti i putem plaćenih oglasa Ministarstva, osobito u onim medijima za koje se zna da će stići do inozemstva.</p>
<p>Podsjetimo, HUP je u svome odgovoru istaknuo da njihova koordinacija tvrtki koje rade temeljem ugovora o izvođenju radova u inozemstvu redovito prati poslovanje tvrtki koje rade na temelju detašmana u inozemstvu te da se poslovanje tih tvrtki odvija u skladu s hrvatskim i njemačkim radnim propisima. Naglasili su kako su kontrole u tom pogledu s njemačke strane vrlo rigorozne i svakodnevne, a za prekršaje su predviđene visoke kazne. Stoga su u HUP-u zaključili da je neodgovorno generalizirati stvari i stvarati lošu sliku o tim tvrtkama. Sličan je odgovor dao i Sindikat graditeljstva Hrvatske, no tamo ističu da se ne može pretpostaviti da su dodjelom detašmana »isključene sve mogućnosti zloupotrebe prava i zakidanja zaposlenika«, pa za takve primjere treba objaviti konkretne podatke. (Marijana Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Njavro: Ideja ministra Čačića o društveno poticanoj stambenoj izgradnji je staromodna</p>
<p>Osporavani i hvaljeni stambeni krediti uz potporu države, takozvani Njavrini krediti, očito neće biti model na koji će nova vlast rješavati stambenu problematiku mladih. Umjesto njih, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić predložio je model prema kojemu bi država uz suradnju banaka i jedinica lokalne samouprave gradila stanove za mlade te za stručnjake. Glavnoga kreatora napuštenoga modela kreditiranja dr. Đuru Njavru pitali smo kako ocjenjuje ideju ministra Čačića o društveno poticanoj stanogradnji?</p>
<p>- Ideja ministra Radimira Čačića o društveno poticanoj stambenoj izgradnji je staromodna i držim da neće biti dobro rješenje za mlade ljude. Naime, ciljanom izgradnjom stanova za mlade i za stručnjake stvorit će se svojevrsna »geta« u kojima će oni živjeti. Mladim ljudima treba omogućiti da riješe stambeno pitanje onako kako to njima najbolje odgovora, što ne mora biti kupovina novoga stana. Stoga je potrebno riješiti kritičnu točku, a to su stambeni krediti. Treba dakle oživjeti tržište, a ne uvjetovati ljudima gdje će živjeti. Uostalom zašto bi se država bavila građenjem kad, po svemu sudeći, i za ono što se gradilo u obnovi ispada da bi bilo bolje da su ljudi dobili sredstva i gradili sami. Nije mi jasno ni kako će se u taj projekt uključiti lokalna samouprava budući da više nije vlasnik zemljišta.</p>
<p> l Je li od Vašega modela kreditiranja država definitivno odustala?</p>
<p>- Da, jer vidim da u proračunu nije predviđena niti jedna kuna za taj projekt i to je prava šteta. Mislim da je puno bolje mladim ljudima dati novac, odnosno kredit kako bi stambeno pitanje riješili na njima najprihvatljiviji način. No i bivša vlast se nemarno odnosila prema tim kreditima, a sadašnja je definitivno od njih odustala, iako je čitav projekt zasnovan na zakonu koji je izglasao Sabor.</p>
<p> l Kako je tekla realizacija tih kredita? </p>
<p>- Nije bilo većih prigovora na natječaj i tijek realizacije. Do sada je dodijeljeno oko 1.000 kredita, a to je svega deset posto od pristiglih zahtjeva. Kako je poznato, na natječaj je pristiglo čak 12.000 zahtjeva, a predviđali smo da je za njihovu realizaciju potrebno 3,3 milijarde kuna. Trenutačno je, prema meni dostupnim informacijama, neutrošeno ostalo pedesetak milijuna kuna. Čuo sam da ministar Čačić želi uzeti ta, neutrošena sredstva za svoj projekt, no mislim da je to protuzakonito.</p>
<p> l Jedan dio onih kojima je kredit odobren nisu ga uspjeli realizirati. U čemu je problem?</p>
<p>- Manji problemi su nastali zbog uobičajene bankarske procedure za odobrenje kredita koja zna biti itekako kompliciranih. Najviše problema, pak, nastaje zbog nesređenih gruntovnih knjiga tako da se ljudi često nađu u bezizlaznoj situaciji, ako na primjer žele kupiti nekretninu koja nije upisana u zemljišne knjige. No čak i kad kredit bude odobren, mnogi nisu sigurni mogu li ga prihvatiti. Naime, iako je kamata šest posto i rok otplate 20 godina, s obzirom na uvjete života, ljudima je otplata kredita veliko opterećenje.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zagreb domaćin simpozija »Preventiva karijesa u zemljama SEI-a«</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - »Preventiva karijesa u zemljama SEI-a«, naziv je simpozija koji će se održati u Zagrebu od 28. do 30. rujna. Pokrovitelj skupa je Ministarstvo zdravstva, a organizator Hrvatsko društvo za dječju i preventivnu stomatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora. Suorganizatori su Hrvatski liječnički zbor, Akademija medicinskih znanosti, Stomatološkka komora, Hrvatsko stomatološko društvo i zagrebački Stomatološki fakultet. </p>
<p>Na skupu će sudjelovati najpoznatiji europski stručnjaci iz područja preventive karijesa te vodeći stručnjaci s područja stomatologije iz zemalja srednejeuropske inicijative (SEI) koji će predstaviti najnovije znanstvene spoznaje u području preventive karijesa na početku 21. stoljeća u zemljama Europe. </p>
<p>Na otvorenju simpozija ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina predstavit će novi Nacionalni program prevencije karijesa i promicanja oralnog zdravlja u Republici Hrvatskoj kojim će se dati prednost finaciranju sprečavanja karijesa, a ne liječenju. Taj program će se jednim svojim dijelom kao pilot studija početi provoditi odmah nakon simpozija u vrtićima i malim školama na oko 120.000 djece. U provedbi će sudjelovati oko 400 stomatologa od čekga oko 150 nezaposlenih, koji će sklpiti ugovor za preventivu sa županijama i gradovima. Uz obiteljske stomatologe koji postoje u hrvatskome zdravstvu, počet će djelovati i preventivni stomatolozi.</p>
<p>Uz ovaj simpozij, organizira se i satelitski simpozij »Mjesto i uloga medicinskih sestara u prevenciji karijesa«. </p>
<p>Zagrebačka organizacija skupa veliko je priznanje ponajprije Hrvatskoj, a zatim i cijeloj stomatološkoj djelatnosti napose njezinim uspjesima u pristupu, provedbi i postignutim rezultatima u preventivi karijesa, ističe predsjednik Organizacijskog odbora simpozija prof. dr. Zdravko Rajić.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Čakovečki čelnici dogovorili suradnju s gradovima prijateljima Schramberga</p>
<p>SCHRAMBERG, 10. rujna</p>
<p> - Izaslanstvo grada Čakovca u nedjelju je okončalo višednevni boravak u prijateljskom gradu Schrambergu, u zapadnonjemačkoj pokrajini Baden-Württemberg. Uz predsjednika Gradskoga vijeća Branka Šalamona i gradonačelnika Aleksandra Makovca, dogovorima o daljoj suradnji nazočili su i pročelnici Darko Belović i Nino Šipoš, te direktor gradske komunalne tvrtke »Čakom« Ivica Perhoč. Bogato kulturno nasljeđe Međimurja i Hrvatske u ukupno šest nastupa predstavila je kulturno-umjetnička udruga »Veseli Međimurci« a skupina mladića i djevojaka iz Čakovca na dvodnevnim svečanostima »Domovinskih dana« prodavalo je specifične proizvode međimurskoga kraja. </p>
<p>Veze između Čakovca i Schramberga datiraju još iz '70-ih, kada je nekoliko stotina Međimuraca bilo na radu u Schrambergu, uglavnom u poznatoj tvrtki »Jung Hans«. Tako je i Čakovec ušao u skupinu gradova prijatelja Schramberga u kojem su još Charleroi iz Belgije, Hirson iz Francuske i Lachen iz Švicarske. Dogovorena je suradnja četiriju gradova u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline pri čemu će, kako su rekli u čakovečkom izaslanstvu, od velike koristi biti iskustvo i praksa gradova iz razvijenih zapadnoeuropskih zemalja. </p>
<p>Gradonačelnik Schramberga Herbert Özinell i njegovi suradnici u više su navrata istaknuli doprinos koji su Međimurci dali u gospodarskome razvitku njihova grada, ali i u obogaćenju kulturne raznolikosti. Uspješno djeluje udruga »Hrvatski dom«, koja je sa svojom ponudom također bila zastupljena na »Domovinskim danima«. U nedjelju je na središnjoj svečanosti govorio dr. Erwin Teufel, predsjednik Zemaljske vlade Baden-Württemberga. Teufel je imao susret s izaslanstvom Čakovca, naglasivši u razgovoru podršku Hrvatskoj u pristupu europskim integracijama. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Od vukovarskih prognanika u Kumrovcu ponovo se traži preseljenje</p>
<p>OSIJEK, 10. rujna</p>
<p> - Prognanici iz Vukovara, njih 35, koji su smješteni u dvorcu »Kumrovec«, početkom rujna ponovo su pismom zatražili pomoć Zajednice povratnika Hrvatske. Naime, prognani Vukovarci u tome objektu te u dva kilometra udaljenoj devastiranoj zgradi, gdje ih je osamdesetak, proteklih su dana, ističu u dopisu, izloženi psihološkim pritiscima uposlenika. </p>
<p>Po riječima Branka Peka, tajnika Zajednice, Vukovarci koji su se oglasili pismom, prestali su dobivati hranu koja im se dovozila iz spomenutoga devastiranog objekta. Podsjećamo da je Zajednica o ovome problemu već izvijestila potpredsjednicu hrvatske Vlade Željku Antunović, zamjenika premijera Gorana Granića te pomoćnika ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Lovru Pejkovića. </p>
<p>»Ovih 35 prognanika, a dvoje ih se pod pritiscima već iselilo, želi se premjestiti u onaj dio objekta koji je devastiran zbog čega se na njih usmjeravaju pritisci o kojima nam pišu«, dodaje Pek u razgovoru za Vjesnik. Po njegovim riječima, među Vukovarcima u sačuvanijem objektu većina su stariji ljudi kojima je uistinu teško odlaziti na objed dva kilometra dalje. Pek nam je također rekao kako je Željka Antunović još proljetos pisano izvijestila ministarstva obnove, obrane i socijalne skrbi, a do danas se očitovalo tek Ministarstvo rada i socijalne skrbi uz naznaku kako oni nisu nadležni pomoći u ovakvim slučajevima.</p>
<p> »Gospodin Pejković nas je izvijestio kako te Vukovarce neće nitko dirati, a gospođa Antunović ponovila je još na sjednici u Vukovaru kako se ni jedan prognanik neće iseliti, dok mu se ne omogući povratak odnosno ne obnovi dom«, zaključuje Pek. </p>
<p>U pismu vukovarskih prognanika iz objekta dvorca »Kumrovec« ističe se kako ih, uz problem s prehranom, uposlenici upozoravaju kako će im se isključiti voda i struja, da ove zime neće imati grijanje i slično«, stoji u dopisu koji je iz Kumrovca stigao na adresu Zajednice povratnika. Predsjednik Zajednice Josip Kompanović i Branko Pek u međuvremenu su posjetili prognane Vukovarce. Kako Pek primjećuje, krajnje je vrijeme da se ovaj neugodan slučaj riješi. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Festival uličnih šetača i 250 godina Varaždinske građanske garde</p>
<p>VARAŽDIN, 10. rujna</p>
<p> - »Špancir fest-festival uličnih šetača«, koji je završio u nedjelju, pokazao je svu uspješnost provedbe ideje varaždinske Turističke zajednice. Tijekom četiri dana oživjele su ulice i trgovi varaždinskoga baroknog središta, a brojni Varaždinci i gosti mogli su se nauživati gledajući štandove sa starim obrtima, žonglere i zabavljače svih vrsta (posebnu pozornost privukli su štulaši-akrobati iz Mađarske), kušajući domaće kolače, te slušajući brojne svirače - od uličnih do Simfonijskog orkestra Hrvatske vojske. U pauzi »španciranja« moglo se promatrati scenske prikaze »Ceremonijala cehova«, te »Povratka Petrice Kerempuha«. Ugođaj su upotpunila postavljena sjeverna i južna gradska vrata, po uzoru na ona od prije par stoljeća, te isto tako improvizirani »ured« gradskoga notara koji je ispred Gradske vijećnice izrađivao »putne listove«.</p>
<p>Središnji dio ovog »sajma, revije, parade i promenade« svakako je bilo obilježavanje 250. obljetnice Varaždinske građanske garde, popularnih Purgara. Njihovu proslavu uveličale su svojim dolaskom i druge hrvatske povijesne postrojbe, koje su nekoć osnivane u hrvatskim gradovima u cilju zaštite od neprijatelja. Varaždinci i turisti pristigli autobusima iz Maribora, Ptuja, austrijskog Bad Radgesburga i Graza, te Zagrepčani pristigli posebnim turističkim vlakom, mogli su uživati u šarenilu povijesnih odora i svečanog mimohoda varaždinskih Purgara, gradske postrojbe - »Stadt Soldaten« iz njemačkoga Koblenza, Dubrovačkih trombunjera, Sinjskih alkara, osječkoga Hrvatskog sokola, Karlovačke građanske garde, Požeške građanske straže, te Turopoljske banderijere. </p>
<p>Proglašeni su i počasni članovi garde te su Varaždincima zaslužnima za ponovno oživljavanje ove turističke atrakcije dodijeljena odličja. Neke od postrojbi ispaljivale su i počasne plotune iz pušaka i malog topa, a sve je završilo bakljadom i svečanim defileom varaždinskim baroknim središtem. (K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Osnovana dubrovačko-neretvanska udruga zatočenika srpskih logora </p>
<p>DUBROVNIK, 10. rujna</p>
<p> - Hrvatsko društvo bivših zatočenika srpskih koncentracijskih logora osnovalo je podružnicu za Dubrovačko-neretvansku županiju. Nazočnim zatočenicima srpsko-crnogorskih logora Bileća i Morinje, kojih je bilo oko stotinu, obratio se predsjednik Hrvatskog društva bivših zatočenika Danijel Rehak, koji je bivše zatočenike logora zamolio da, među ostalim, »napišu i nacrtaju« sve o paklu kroz koji su prošli za vrijeme zatočeništva u srpskim i crnogorskim logorima kako se preživljeno nikada ne bi zaboravilo. Za predsjednika Podružnice izabran je Zdenko Bulić. Podsjećamo da je u petak, 9. rujna, nakon četiri dana rasprave i iskaza svjedoka, nepravomoćnom presudom Vijeća Županijskoga suda u Dubrovniku proglašen krivim za počinjeni ratni zločin te osuđen na 14 godina zatvora bivši zapovjednik Sabirnoga centra ratnih zarobljenika u Bileći Branko Ljubišić. Nepobitno je utvrđeno da je počinio djela za koja ga tereti optužnica - ratni zločin prema civilnom stanovništvu suprotno odredbama Ženevske konvencije te ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Optužnica ga tereti i da je prešutno odobravao svakodnevno premlaćivanje zarobljenika, od siječnja do svibnja 1992., kada je zapovijedao logorom. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ograničava se uvoz kave, šećera, ulja...</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Carinska će uprava od ponedjeljka 11. rujna primjenjivati Naputak o carinjenju kojim se ograničava količinski uvoz pojedinih proizvoda za vlastite potrebe. To se odnosi na uvoz pojedinih roba (npr. na kavu, deterdžent, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, ulje i sl.) bez obzira na vrijednost robe od 300 kuna, za koliko je putnik pri ulasku u zemlju oslobođen od plaćanja carine za nekomercijalnu robu.</p>
<p> Kako je priopćeno iz Ministarstva financija, pravo na oslobađanje od plaćanja carine za nekomercijalnu robu do ukupne vrijednosti od 300 kuna koju putnik može unijeti jedanput dnevno prilikom povratka iz inozemstva za određene se proizvode ograničava količinski, i to: po jedan kilogram kave, deterdženta, šećera, konditorskih proizvoda, voća i povrća, mliječnih proizvoda te mesa i mesnih prerađevina. Ograničava se i uvoz mlijeka, ulja i svih vrsta bezalkoholnih pića na jednu litru.</p>
<p>Ako putnik uvozi veće količine od navedenih, pojašnjavaju iz Ministarstva, to se neće smatrati uvozom za vlastite potrebe, nego će se na taj »višak« obračunati carina i porez na dodanu vrijednost. To vrijedi bez obzira na vrijednost robe, odnosno čak i ako ukupna vrijednost ne prelazi 300 kuna, u kolikoj je vrijednosti dopušten uvoz bez naplate carine i poreza. </p>
<p> Carinarnice će Naputak početi primjenjivati od ponedjeljka 11. rujna 2000. godine. </p>
<p> Oslobađanje od plaćanja carine za ukupnu vrijednost robe do 300 kuna na dan ne mogu koristiti osobe koje žive u pograničnom području kada putuju u to područje, osim ako dokažu da su putovale izvan pograničnog područja. Pograničnim se područjem, u smislu carinskih propisa, smatra teritorij uz državnu granicu RH sa susjednim državama koji širinom obuhvaća pet kilometara od granične crte u dubinu teritorija RH odnosno susjedne države, navodi se u priopćenju iz kabineta ministra financija.</p>
<p>Ne očekujemo veće probleme kad je riječ o provođenju Naputka o carinjenju robe kojim se ograničava količinski uvoz pojedinih proizvoda za vlastite potrebe, rekli su za Vjesnik u Carinskoj postaji Bregana, našem najvećem graničnom prijelazu prema Sloveniji. Dodaju da od robe široke potrošnje na koju će se od ponedjeljka plaćati carina kao što su kava, ulje, meso, mlijeko, šećer, slatkiši, deterdžent i drugi naši građani koji putuju u susjedne zemlje u shopping znaju da preko državne granice ne mogu po osobi prenijeti više od jedne litre mlijeka ili kilogram mesa. Novost je da ubuduće preko granice neće moći prenijeti više od kilograma kave, konditorskih proizvoda, deterdženta ili jedne litre jeftinijeg ulja iz inozemstva. Naime, kava je kao visokotarifna roba jako opterećena trošarinama te je podložna švercu. Država uvođenjem carina nastoji suzbiti »sivu ekonomiju«, stoga valja očekivati i pojačan nadzor Državnog inspektorata na domaćim tržnicama i sajmovima, gdje najčešće završava roba koja prijeđe preko državne granice. (M. Petković/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Priznanje Hrvatskoj za ulogu u stabiliziranju jugoistoka Europe</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Sastanak na vrhu predsjednika parlamenata zemalja sudionica Pakta o stabilnosti te predsjednika parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija održava se u Zagrebu od 11. do 13. rujna. Na sastanku će sudjelovati svih 45 pozvanih sudionika, što znači više od 150 članova izaslanstava. Summit kojem je domaćin predsjednik Sabora Zlatko Tomčić najveći je međunarodni skup dosad organiziran u glavnom gradu Hrvatske. Zagrebački skup potvrđuje aktivnu ulogu Hrvatske u provedbi ciljeva i projekata Pakta, a osobito u pogledu stabiliziranja područja jugoistočne Europe. Trodnevni skup svečano će otvoriti Zlatko Tomčić, a pozdravnim će se govorima nazočnima obratiti i predsjednik Vlade Ivica Račan, posebni koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach, predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Adrian Severin te predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe lord Russel Johnston. Glavna tema plenarne sjednice skupa bit će uloga parlamenata u provedbi Pakta o stabilnosti i jačanju euroatlantskih integracija. </p>
<p>Uvodno izlaganje o središnjoj temi iznijet će predsjednik Prvoga radnog stola Pakta o demokratizaciji i ljudskim pravima grčki diplomat Panagiotis Roumeliotis. </p>
<p>Zagrebački će sastanak na vrhu zaokružiti, kako se očekuje, završni dokument tzv. Zagrebačka deklaracija. Nacrt tog dokumenta tehnički je pripremljen u protekli mjesec dana. Poticanje parlamentarne suradnje, gospodarskog razvoja, izgradnje infrastrukture u regiji, poticanje stranih ulaganja te liberalizacija trgovine u regiji glavne su točke navedene u nacrtu Zagrebačke deklaracije. U tom se dokumentu posebice ističe važnost uključivanja zemalja sudionica Pakta u euroatlantske integracije, i to na temelju tzv. individualnoga pristupa koji je potvrđen na lipanjskom sastanku europske petnaestorice u Portugalu.</p>
<p>Zagrebački susret na vrhu zaokružuje i sve procese i inicijative dosad pokrenute u sklopu Pakta o stabilnosti te predstavlja nastavak dosad održanih regionalnih sastanaka u Rumunjskoj, Bugarskoj, Makedoniji i Grčkoj. Uz predsjednika Sabora Tomčića, Hrvatsku će na summitu predstavljati i predsjednica Županijskog doma Sabora Katica Ivanišević te potpredsjednici Sabora Zdravko Tomac, Mato Arlović i Vlatko Pavletić i saborski zastupnik Dražen Budiša.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U Slatini vodi HSS-ova lista, u Pitomači apsolutna većina listi HSS-HSLS-SDP</p>
<p>VIROVITICA, 10. rujna</p>
<p> - Izborna povjerenstva u Slatini i Pitomači u Virovitičko- podravskoj županiji, gdje su u nedjelju održani izvanredni izbori za Gradsko, odnosno Općinsko vijeće, objavili su privremene, neslužbene rezultate. U Slatini je na biralište izašlo 4.064 birača ili 31,07 posto. Najviše glasova dobila je lista HSS-a 22,14 posto, lista HSLS-a osvojila je 21,94 posto, HDZ-a 21,28 posto, SDP-a 17,15 posto, HNS-a 7,52 posto i HSP-a 6,81 posto glasova. U svih šest izbornih jedinica pobijedili su kandidati koalicije HSS-HSLS-SDP-HNS. U Pitomači je glasovalo 3.265 ili 37,95 posto birača. Lista koalicije HSS-a, HSLS-a i SDP-a dobila je 59,55 posto glasova. HDZ-ova lista osvojila je 27,29 posto, HNS-ova 8,60, a HSP-ova 4,55 posto. U sve četiri izborne jedinice najviše su glasova dobili kandidati koalicije HSS-HSLS-SDP. Izbori su prema podacima Policijske uprave virovitičko-podravske protekli mirno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Od početka godine u Hrvatskoj uhićeno 11.500 ilegalnih imigranata!</p>
<p>Prema nekim procjenama, kriminalne skupine, poput talijanske mafije ili kineskih trijada, na trgovini robljem i krijumčarenjem ljudi iz nerazvijenih zemalja zarade čak </p>
<p>17 milijardi dolara godišnje </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - U odnosu prema prošloj godini, ove je godine 40 posto više ilegalnih imigranata u Hrvatskoj. Od početka godine pa do kraja kolovoza uhićeno je oko 11.500 ilegalnih imigranata, izjavila je za Hinu načelnica MUP-ova Odjela za strance i migracije Božena Katanec. Dio njih odmah je deportiran, a dio ih je pušten uz uvjet da sami napuste Hrvatsku. U Ježevu - prihvatilištu za strance - trenutno je smješteno 80 osoba koje su uhvaćene u pokušaju ilegalnog ulaska u Hrvatsku. Prema podacima MUP-a, najviše je Rumunja (3640), zatim Turaka (2500), Iranaca (2470) i Kineza (527), te jugoslavenskih državljana, uglavnom kosovskih Albanaca (600). </p>
<p>Na temelju ugovora o readmisiji, potpisanoga s Bosnom i Hercegovinom, ove je godine iz Hrvatske vraćeno 880 ilegalaca u tu zemlju, što je Hrvatskoj, kao »tranzitnoj« zemlji za tu vrstu kriminala, olakšalo borbu protiv krijumčarenja ljudi, kaže Božena Katanec. </p>
<p>Hrvatska je inače prva zemlja koja je potpisala takav ugovor sa BiH, a slični su ugovori potpisani sa još 14 europskih zemalja. </p>
<p> Posljednjih se dvanaest mjeseci promijenila nacionalna struktura, broj i dob imigranata, pa su se tako prvi put ove godine kao ilegalni imigranti u Hrvatskoj pojavili Bangladešani. Uhvaćeno ih je 160, a znatno je više i Kineza. </p>
<p> Prema podacima policija zapadnih zemalja, broj ilegalnih imigranata koji dolaze iz ili preko područja bivših jugoslavenskih republika na Zapad povećao se za 30 posto, rekla je Katanec. Veliki je problem što državljani mnogih država mogu bez viza ući u SRJ i BiH. Te su zemlje prve i posljednje slobodne zone u kojima su imigranti već u Europi, ističe Katanec. Put Iranaca, Turaka i ostalih imigranata iz bliskoistočnih zemalja počinje komercijalnim letovima iz Istanbula u Sarajevo, a odatle kopnenim putem u Hrvatsku i dalje na Zapad. Kinezi su pak skloniji letovima iz Pekinga ili Moskve u Beograd, odakle također kopnenim putem ilegalno ulaze u Hrvatsku ili Mađarsku, a zatim u zemlje zapadne Europe. </p>
<p> Taj bi problem spriječilo uvođenje viza te kada bi službeni Beograd zapriječio nekontroliran dolazak Kineza, ističe Katanec i dodaje kako se to, nažalost, uskoro neće dogoditi. Ustvrdila je da je to u BiH postalo »nekom vrstom turizma«. </p>
<p> Analitičari u policijama zapadnih država predviđaju da će krijumčarenje ljudi, po novčanoj zaradi, uskoro biti jednako trgovini drogom i oružjem, kaže Katanec. Gotovo sve međunarodne institucije i zapadnoeuropske policije to smatraju primarnom opasnošću današnjice. </p>
<p>Prema nekim procjenama, kriminalne skupine, poput talijanske mafije ili kineskih trijada, na trgovini robljem i krijumčarenjem ljudi iz nerazvijenih zemalja zarade čak 17 milijardi dolara godišnje. Put do europskih zemalja kineski ilegalac plaća »organizatoru puta« između 20 i 30 tisuća američkih dolara. Ilegalni se prijelaz granice od BiH preko Hrvatske do Slovenije naplaćuje od 1000 do 2500 njemačkih maraka po osobi. Cijena ovisi i o spolu i dobi, kaže Katanec. Govoreći o ilegalcima uhvaćenima u Hrvatskoj, navodi da Kinezi uglavnom imaju oko 20 godina te da su najmlađa populacija ilegalaca, a skupine iz Turske i Irana čine pretežito obitelji. U tim je skupinama žena oko 10 posto. Ilegalci se prebacuju u skupinama od pet do 30 ljudi, a »idealna« je skupina od 11 do 15 ljudi jer stane u kombi-vozilo, kaže Katanec. </p>
<p>San o boljem životu na Zapadu ilegalcima se u većini slučajeva ne ostvaruje jer su prisiljeni godinama raditi najgore i najteže poslove kao robovska snaga kako bi otplaćivali dug krijumčarima. Jedan dio žena završava u lancima prostitucije. </p>
<p> U Hrvatskoj su prije tri mjeseca uhićene dvije skupine Bangladešana u kojima su bila djeca od 14 i 15 godina. Božena Katanec izrazila je sumnju da su i ta djeca trebala biti uključena u lanac prostitucije na Zapadu. Zabrinjava to što se ta vrsta krijumčarenja u svijesti ljudi ne doživljava kao strašno kažnjivo djelo, rekla je Katanec dodajući da ljudi imaju mnogo negativnije stajalište prema »dilerima drogom« nego prema krijumčarima ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hoće li HTV u jesensku shemu zakoračiti sa samo dva kanala? </p>
<p>Usvajanje novoga zakona o HRT-u koji će definirati to kao i pitanje Trećega radijskoga programa očekuje se tek tijekom jesenskoga zasjedanja Zastupničkoga doma / kako sada stvari stoje Treći HTV-ov program bi mogao biti iznajmljen na javnome natječaju ili privatiziran / Prijeporno je i treba li HRT biti javna ustanova ili trgovačko društvo, što bi mu osiguralo veću financijsku neovisnost / Ovlasti Vijeća HRT-a u odnosu na sadašnje bit će u mnogočemu proširene / Oko njegova sastava i načina izbora neodlučan i predlagatelj </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Hrvatska radio televizija na pragu jesenske sheme još uvijek ne zna hoće li u nju »ući« sa svoja postojeća tri televizijska i isto toliko radijskih programa. Naime, usvajanje novoga zakona o HRT-u koji će to pitanje definirati očekuje se tek tijekom jesenskoga zasjedanja Zastupničkoga doma Hrvatskog državnog sabora. </p>
<p>Kako sada stvari stoje, moglo bi se dogoditi da HTV sukladno novome zakonu u jesensku shemu zakorači sa samo dva kanala, dok bi se za Hrvatski radio, unatoč problemima tehničke prirode, ipak pronašao način da zadrži sve tri mreže. Dobrim dijelom i zbog pritiska kulturne, ali i političke javnosti koja je najavu »ukidanja« Trećeg radijskoga programa shvatila kao atak na ionako zapostavljenu kulturu.</p>
<p>Iako sva ta pitanja još uvijek nisu definirana, Treći bi HTV-ov program, točnije njegova frekvencija, mogao biti iznajmljen na javnome natječaju ili privatiziran.</p>
<p>Drugo sporno pitanje pri donošenju novoga zakona jest hoće li HRT ubuduće funkcionirati kao javna ustanova ili kao trgovačko društvo. U Vladinome zakonskom prijedlogu, koji je u Saboru prošao prvo čitanje, HRT se definira kao javna ustanova. To je međutim izazvalo brojne prijepore, posebice kod čelništva Kuće, ali i novinarskih sindikata i aktiva. Oni ocjenjuju da bi bilo primjerenije da se HRT definira kao trgovačko društvo jer bi mu to osiguralo veću financijsku neovisnost. Naime, sukladno zakonima, javne ustanove ne mogu biti profitabilne, odnosno ni na koji način ne mogu ostvarivati dobit.</p>
<p>Posebne polemike u javnosti izazvalo je pitanje uloge i ovlasti Vijeća HRT-a. Čak je i predlagatelj (Vlada) u svome zakonskom tekstu po tom pitanju predvidio dva rješenja. Objema alternativama zajedničko je to da Vijeće ima 15 članova. Razlika je, pak u pitanju tko će i na koji način imenovati te članove. Tako po jednome prijedlogu članove Vijeća imenuje Zastupnički dom na temelju javnoga natječaja koji provodi Odbor za izbor i imenovanje tog doma. Po istome prijedlogu, članovi Vijeća ne mogu biti saborski zastupnici niti drugi državni dužnosnici. Druga mogućnost koju zakonski prijedlog nudi jest da članove Vijeća imenuje Zastupnički dom dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje. Vijećnici bi u tom slučaju mogli biti dužnosnici u Saboru, ali ne i dužnosnici u tijelima izvršne vlasti.</p>
<p>U svakom slučaju, gotovo je sigurno da će ovlasti Vijeća u odnosu na sadašnje biti u mnogočemu proširene. Tako je predviđeno da to tijelo po provedenom javnome natječaju imenuje ravnatelja, te da ga u slučajevima koji će se propisati zakonom i prije isteka mandata - razrješuje. Isto tako, Vijeće će na prijedlog ravnatelja imenovati i razrješavati članove Uprave. I kad su u pitanju glavni urednici Radija i Televizije, Vijeće će po javnome natječaju, na prijedlog ravnatelja, ali i uz prethodno mišljenje struke, imenovati glavne urednike. </p>
<p>Nadležnosti Vijeća HRT-a, uz programski, bit će proširene i na poslovni dio. Tako će Vijeće davati suglasnost na prijedlog financijskog i poslovnog plana i »mišljenje« na godišnje izvješće o poslovanju HRT-a. Isto tako, davat će suglasnost na iznos radijske i televizijske pretplate. O svemu tome će podnositi izvješće Zastupničkome domu.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Budućnost Prevlake još se od '95. planira kao izazovan turistički projekt</p>
<p>Projekt izgradnje turističkoga kompleksa na Prevlaci pokrenut je još 1995. zahvaljujući inicijativi Ministarstva turizma i predsjednika Državne komisije za granice Hrvoja Kačića / Stranim veleposlanicima vizija razvoja poluotoka Oštro predstavljena još '96. / Za projekt je zainteresirana i međunarodna zajednica, što je potvrdio i glavni tajnik UN-a Kofi Annan, zatraživši skice / Od njega se, naime, očekuje i smanjivanje hrvatsko-crnogorskih tenzija </p>
<p>DUBROVNIk, 10. rujna</p>
<p> - Iako započet prije gotovo pet godina, projekt izgradnje turističkoga kompleksa na Prevlaci od svojih je prvih, kako se to tada činilo, futurističkih vizija, ovih dana očito zaokružen u posve realan cilj. Za njega je zainteresirana i međunarodna zajednica, što je dijelom potvrdio i glavni tajnik UN-a Kofi Annan, zatraživši skice budućega kompleksa. Jer, opravdanost planiranoga je, uz smanjivanje tenzija dviju strana, ako bi se zajedno s međunarodnom zajednicom isfinancirao taj projekt, u možda jedinoj komparativnoj prednosti toga područja - turizmu. </p>
<p>Potvrđuje to ovih dana u medijima i »tvorac« budućega »turističkoga raja« Stijepo Butijer sa suradnicima, inače direktor dubrovačkoga poduzeća »Alfa Plan«, koje je još 1996. prvi put viziju razvoja poluotoka Oštro predstavilo stranim veleposlanicima. Namjera je tada bila predočiti jasnu sliku budućega, isključivo gospodarskog razvoja Prevlake u kojem ni u kom slučaju nema mjesta strateškim, odnosno vojnim objektima. A blizina Zračne luke u Čilipima, pa i svih turističkih centara od Dubrovnika do Cavtata i Konavala, dodatni su plus cjelokupnoj zamisli, posebno razvoju nautičkoga turizma. </p>
<p>Projektom, međutim, nije predviđena izgradnja klasičnih hotela, nego manjih naselja tipa apartmana s, primjerice, pripadajućim sportskim terenima i sl. Na području Prevlake moglo bi se tako izgraditi oko 1.600 apartmana, hotel sa 350 do 400 postelja, marina s oko 300 vezova, ali i hotel all inclusiv sa 500 kreveta, centar sa svim potrebnim sadržajima uključujući i policiju, crkvu, servise, dok bi još oko 40.000 četvornih metara »otpalo« na rekreacijske površine, odnosno zelenilo poluotoka od čijih bi 94 hektara samo 15 posto površine otpalo na izgrađeni dio. </p>
<p>Osim navedenoga, valja napomenuti i da se na Prevlaci nalazi tvrđava iz doba Austrougarske koju je moguće, a što mnogi priželjkuju, urediti za potrebe ekskluzivne turističke klijentele pa bi se tako tu mogao naći i casino koji zasad postoji jedino u cavtatskoj »Croatiji«. Što se tiče određenja »zajednička izgradnja« hrvatske i crnogorske strane, koji je izazvao brojne polemike pa i nejasnoće, valja reći da je doista riječ o zajedničkoj izgradnji, ali i s jedne i s druge strane granice. Točnije, Crnogorci bi iskoristivši priliku gradili »na svome dijelu nastavak turističkoga naselja«.</p>
<p>Podsjećamo, projekt izgradnje turističkoga kompleksa na Prevlaci krenuo je još 1995. zahvaljujući inicijativi Ministarstva turizma i predsjednika Državne komisije za granice Hrvoja Kačića. Godinu dana kasnije, kao što smo naveli, prvi je put predstavljen dijelu javnosti. Nedavno je, doznajemo, Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva naručilo »nastavak« idejnog rješenja. Uslijedio je poznati sastanak Stipe Mesića i Filipa Vujanovića, a kako saznajemo, čim bude dovršen zatraženi nastavak idejnoga rješenja, predstavit će ga se i potencijalnim stranim ulagačima koji bi, prema prvotnoj zamisli, isfinancirali izgradnju infrastrukture na poluotoku. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Vlasnike ne zanimaju projekti, već povrat zemlje</p>
<p>DUBROVNIK, 8. rujna</p>
<p> - »Ne zanimaju nas projekti na Prevlaci nego samo povrat zemlje njihovim vlasnicima ili pravična naknada za nju«, izjavio je za Vjesnik Ivo Bratičević, predsjednik Udruge za zaštitu vlasničkih prava na poluotoku Oštro. </p>
<p>Poznato je, naime, da ta udruga uime vlasnika čestica obradivih površina na poluotoku tijekom zadnje dvije godine (bezuspješno) pokušava osigurati pristup svojim poljoprivrednim površinama. Bratičević dodaje kako »krajnji jug Hrvatske valja najprije vratiti u hrvatske granice, pa tek potom razgovarati o projektima i nečem sličnom«. </p>
<p>»Suvislo mi je o bilo čemu razgovarati dok god Hrvatska ne bude imala jurisdikciju nad svojim prostorima, to jest dok ne bude zaokružena u svojim granicama«, naglasio je Bratičević, najavivši skori sastanak članova Udruge na Prevlaci na koji će biti pozvani i predstavnici medija. </p>
<p>(K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Isplata pšenice u začaranome krugu u kojem se vrti 100 milijuna njemačkih maraka</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Zadovoljstvo zbog dobrih vijesti sa žitnih polja koje govore o rekordnom urodu pšenice ovogodišnjega roda (više od milijun tona), ovih su dana zamijenili prosvjedi seljaka zbog neisplaćene pšenice. Naime, očekivano rutinsko potpisivanje sporazuma između seljaka i tvrke »In-Cubo« o isplati pšenice, zakompliciralo se nakon što je Mara Lucić, direktorica »In-Cuba«, odbila potpisati već pripremljen tekst. On je ipak potpisan »iza zatvorenih vrata«, što upozorava na krhko primirje (do 14. rujna), ali i sve zavrzlame »mnogih mešetara« u poslu vrijednome 100 milijuna maraka. </p>
<p>Sadašnji nesporazumi s otkupom pšenice ovogodišnjega roda, kažu u Zajednici udruga seljaka Slavonije i Baranje, »nisu od jučer«, nego od onda kad je Vlada otkup 200.000 tona seljačke pšenice povjerila »maloj i neiskusnoj osječkoj tvrtki« na pozivnu natječaju. Istina, međunarodni natječaj je najprije bio poništen, jer se nije javilo dovoljno kandidata, da bi se sad pokazalo da je valjalo razmisliti i o »alternativnim rješenjima«. Nadalje, seljake nitko ništa nije pitao, nego su stavljeni pred svršen čin. Drugim riječima, cijenu svoga jednogodišnjeg rada sada moraju naplatiti od nekoga koga nikad prije ne samo da nisu vidjeli, nego nisu ni čuli da postoji. </p>
<p>Lucić pak tvrdi da se poslovima vezanim uz agrar bavi 15 godina. Nadalje, kako sama kaže, ona provodi Vladinu odluku, a na terenu je suočena s nizom opstrukcija, poglavito silosa. Uz sporost i neodgovornost u podnošenju potrebne dokumentacije, za pšenicu je do sada isplaćeno 80 posto duga proizvođačima. No, u Zajednici tvrde da nije isplaćeno više od 30 posto preuzete pšenice.</p>
<p>Nešto bolje prošli su seljaci koji su ove godine predali 50.000 tona pšenice »Agrokoru«. Iako na kraju »Agrokor-trgovina«, nije htjela platiti troškove skladištenja pšenice u vinkovačkom silosu, pa je uskočila država i platila troškove otkupa pšenice. Uz to, kažu u Zajednici, »Agrokor« je seljacima plaćao pšenicu po cijeni od 0,92 kune po kilogramu, a »In-Cubo« po 0,95 kune. No »Agrokor« je preuzetu pšenicu i platio, a »In-Cubo« nije. </p>
<p>Podsjetimo, Vlada je još početkom lipnja prihvatila paket mjera za otkup pšenice ovogodišnjeg roda. Za model koji će se primijeniti u otkupu rečeno je da ima »više tržišnih obilježja od modela koje se koristilo ranije«. Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić tom je prigodom ustanovio da utvrđenim modelom Vlada želi osigurati stabilnost otkupa i prihvatljivu cijenu pšenice, isključiti državni proračun iz tog posla, te srediti stanje na tržištu pšenice i brašna. </p>
<p>Ukratko, model se svodio na »vezani posao«. Naime, onaj tko dobije posao otkupa pšenice bio je dužan izvesti oko 200.000 tona stare pšenice Državnog ravnateljstva za robne zaliha. No, kako su državnu pšenicu i ove godine »raznijeli miševi«, »In-Cubo« nije imao što izvesti, iako su u riječkoj luci već bili vezani brodovi za utovar pšenice. Nadalje, »In-Cubu« je propalo i međunarodno jamstvo jedne inozemne poslovne banke. </p>
<p>Naime, iako stvari nisu krenule planiranim putem, kako bi se preduhitrila konkurencija, sad će se na međunarodno tržište pokušati prodati dio ovogodišnje seljačke pšenice. No to neće biti nimalo lako, jer uskoro na to tržište stiže i oko pola milijuna tona pšenice iz Mađarske. (Marinko Petković)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000911].
|
