NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001106].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 267453 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dražen Vukov Colić: Mi smo jedina zemlja bez cjelovitog programa europske promidžbe </p>
<p>Nedavno se u Vladi ponovno raspravljalo o Uredu za odnose s javnošću, pri čemu su istaknute dvije stvari: odnos prema domaćim medijima i odnos prema domaćoj javnosti. Gdje je odnos prema međunarodnoj javnosti? O tome nitko ništa nije rekao ni napravio / Mi smo jedina zemlja koja nema veliki profesionalni ured za strane novinare, mi smo jedina zemlja koja nema logističku agenciju u Bruxellesu / Nismo bili zadovoljni načinom na koji je bio rađen jedini hrvatski list na engleskom jeziku, Croatia Weekly, zbog njegove političke orijentacije. I ukinuli smo list, umjesto da smo ga učinili modernijim</p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Ovih je dana Radna grupa predsjednika Republike za cjeloviti koncept hrvatske inozemne promidžbe najavila promociju zbornika stručnih radova na temu »Image i identitet Hrvatska«, koji predstavlja svojevrsnu inicijativu za izradu nacionalnog programa međunarodne promidžbe zemlje. Na čelu te skupine poznati je kolumnist Novog lista, dugogodišnji novinar Vjesnika i glavni urednik nekadašnjega Danasa Dražen Vukov Colić, a uz njega, kao članovi radne grupe, na projektu su surađivali Damir Grubiša iz Centra za međunarodna istraživanja, Robert Jakovljević i Feđa Vukić iz Internacionalnog dizajn Centra, Stjepan Malović, direktor ICEY-a, Stjepo Martinović iz Ministarstva za europske integracije, Ivan Tanta, novinar Večernjeg lista i Irena Zubčević iz Ministarstva vanjskih poslova. O sadržaju ove inicijative razgovarali smo s Draženom Vukovom Colićem. </p>
<p>• Gospodine Vukov Colić, što je aktualna Vlada učinila na izgradnji imidža i identiteta Hrvatske, koji bi bio probitačan i pomogao da Hrvatska što prije uđe u Europsku uniju?</p>
<p>- Hrvatska je u zadnje vrijeme prešla barem dvije krupne krize identiteta. Mi smo bili dio Jugoslavije i svi su znali da je Dubrovnik u njoj, ali nitko nije znao gdje je točno i čiji je Dubrovnik. Iz te faze krenuli smo s jednim europskim programom, koji obuhvaća veliku pobjedu u Domovinskom ratu, postignuće suverenosti i osamostaljenje. Vrlo brzo potrošili smo, međutim, imidž žrtve koja je na veličanstven način izborila svoju suverenost. Potrošili smo to pretjeranim snovima o regionalnoj sili koja ima pravo uredovati preko vlastitih granica, dok smo u unutrašnjoj politici zagovarali tip voluntarističke, autarhične i autoritarne vladavine. Počeli smo tvrditi da smo bili Europa i prije Europe, da smo moralniji od Europe, da smo autentičniji od Europe, i zapravo smo tokom vremena opet stvorili jedan negativni imidž. Sad se nalazimo u trećoj fazi koju, po mom sudu, bitno obilježavaju dvije stvari. Jedna je da imamo dobre političke namjere, ali da one same po sebi nisu dostatne i da se trebamo još jako dugo promišljeno i moderno boriti za svoje mjesto za europskim stolom. Druga je stvar da, na žalost, ponovno kasnimo, i da svih trinaest zemalja koje su čekači za svoje mjesto u Europskoj uniji, već imaju nekakvu koncepciju ili nacionalni program. Mi o tome nismo još ništa niti raspravljali a kamoli učinili. A kada me izravno pitate za Vladu, ponovit ću samo ono što svi već znaju: nedavno se u Vladi ponovno raspravljalo o Uredu za odnose s javnošću, pri čemu su istaknute dvije stvari: odnos prema domaćim medijima i odnos prema domaćoj javnosti. Gdje je ona »treća noga«? Gdje je odnos prema međunarodnoj javnosti? O tome nitko ništa nije rekao niti napravio nešto u vezi s tim. Naša grupa okuplja se od svibnja ove godine, pokušavajući neke od velikih promjena koje su se desile u svijetu pretvoriti u jedan naputak za moguću modernu raspravu, prije nego za cjelovit program. </p>
<p>• Što je ono specifično što Republiku Hrvatsku izdvaja među trinaest srednjoeuropskih, jugoistočnih i baltičkih zemalja koje čekaju pred vratima Europske unije?</p>
<p>- Mi imamo prekrasni Jadran, imamo divno more o kojem svi govore, svi govorimo o tome da smo zemlja odmora, a kad pitate bilo koga koje su tri riječi koje označavaju Hrvatsku u nekoj općoj i javnoj europskoj svijesti, vrlo ćete ih teško naći. A lako ćete ih naći za Italiju, Španjolsku, pa čak i Sloveniju koja je do sada napravila nekoliko sjajnih promidžbenih akcija. Mi, zapravo, ne znamo što Europa misli o nama. Jer sve ove zemlje, koje su službeni čekači za ulazak u EU - a mi još nismo službeni čekač - ispituje jedna posebna europska institucija, koja se zove Eurobarometar. Tako se točno zna što o Sloveniji, na primjer, misli svih petnaest članica Europske unije. Nitko nema znanstveno utemeljenih podataka o tome, što se misli o Hrvatskoj. Jedan je od naših prijedloga da naručimo jedno takvo istraživanje. Ako ne znate što misle o vama, teško ćete reći što možete ponuditi, što treba ponuditi i što treba ispraviti. </p>
<p>• Naglašavate da Hrvatska mora hitno izgraditi jedan moderni imidž. Što bi hrvatska diplomacija i službe javne promidžbe trebale istaknuti u tom modernom imidžu?</p>
<p>- Živimo u svijetu u kojem su granice sve manje važne, no to, međutim, ne znači da se nužno gubi identitet. Svi mi počinjemo dijeliti nešto što se zove zapadna civilizacija, to su neke zajedničke vrijednosti, kao što su demokracija, sloboda, vladavina prava itd. Oko toga ne smije biti nesporazuma, kao ni oko toga jeste li vjerodostojna i pouzdana zemlja, zemlja koja poštuje svoje međunarodne obveze. Ali to govore svi. Oni pametni, međutim, izgrađuju tzv. pozitivne stereotipe koji izražavaju njihov životni stil, koji su potvrda individualnosti a ne njeno negiranje. U grupi smo često raspravljali o primjeru Irske, koja nije tvrdila da je demokratska zemlja ili da je otvorena za strane investicije. Ona se prikazala čitavom svijetu kao zemlja sretnih i sposobnih ljudi, nudila je životni stil. Ako, dakle, stvorite o sebi jedan pozitivni stereotip, onda se s vama hoće poslovati i u takvu se zemlju želi ulagati. Još uvijek podcjenjujemo duhovno i intelektualno nasljeđe, vrijednost dizajna kao modernog oblikovnog sredstva i činjenicu koja mi se čini jako važnom, da odnosi među državama nisu više samo odnosi između ministarstava, vlada i ambasada, to su sve više odnosi s javnošću. </p>
<p>Joschka Fischer nedavno je sazvao svih 214 ambasadora koliko ih Njemačka ima, i rekao: gospodo, vi ste za Njemačku agenti za public relations. Naša diplomacija mora izraditi takav program. Mislim da u tom smjeru neke stvari idu na bolje. Trenutno naglašavamo važnost gospodarske diplomacije, ali da bi gospodarska diplomacija mogla funkcionirati, morate stvoriti pozitivni stereotip koji vas neće prikazati kao malu, zatvorenu, svadljivu balkansku zemlju u kojoj se stalno javljaju neki novi autokratski vođe. </p>
<p>• Uspoređujete modernu državu s dobro uređenom kompanijom. Molim Vas, pojasnite to!</p>
<p>- To je pitanje kompletnog imidža jedne zemlje. Dobro uređena kompanija zna što je njezin osnovni slogan. Mi smo raspravljali o tome da bi Hrvatska trebala novi slogan, kao na primjer »Europa nove generacije«. Jer mi smo ta Europa nove generacije koja ima zajednički slogan ali koja ima i nekoliko vrijednosti koje su samo hrvatske. Mi smo, na primjer, zemlja s najviše kamenih crkava na Mediteranu, ali - tko to zna? Mi turistima moramo dati nešto više od sunca i mora, europskim političarima moramo ponuditi nešto više od uvjeravanja da s njima dijelimo iste demokratske i političke vrijednosti.</p>
<p>Mi, kao grupa, naravno, nismo rekli da su upravo to ti slogani, da je upravo to taj dizajn, da su to te poruke. Ali mi želimo da zemlja počne raspravljati o programu iz kojeg bi se iznjedrili ti tzv. pozitivni stereotipi, ali i neke praktične stvari. Jer mi smo jedina zemlja koja nema veliki profesionalni ured za strane novinare, nemamo press-centar, mi smo jedina zemlja koja nema logističku agenciju u Bruxellesu, mi smo jedina zemlja koja od trenutka do trenutka odlučuje hoćemo li sudjelovati na svjetskim izložbama ili nećemo, hoćemo li organizirati neko veliko natjecanje ili nećemo. Dešava nam se i da negativna iskustva poništavaju nasljeđe, što je totalno besmisleno. Tako je čuveni američki lobist David Rifkin potrošio dva milijuna dolara uzalud i mi sad govorimo da je lobi nešto mračno, nečasno itd. A u Bruxellesu postoji 1300 lobističkih agencija koje rade vrlo korisne stvari! Zato što mi imamo loše iskustvo, ne znači da treba ukidati korisne institucije. Nismo, na primjer, bili zadovoljni jedinim hrvatskim listom na engleskom jeziku, listom Croatia Weekly, zbog njegove političke orijentacije. I list smo ukinuli, umjesto da smo ga učinili modernijim. </p>
<p>• Što bi trebao sadržavati kvalitetan public relation program jedne države?</p>
<p>- Kvalitetan public relation program treba umrežiti horizontalno. U njemu bi trebala sudjelovati ne samo Vlada nego i nevladine organizacije, sveučilište itd. Pored toga trebamo otvorit svoj ured u Bruxellesu, treba naći lobističku agenciju, treba pokrenuti novine na engleskom jeziku i napraviti novi moderni koncept pristupa web-stranicama. </p>
<p>• Po čemu je Vaša radna grupa specifična?</p>
<p>- Ova radna grupa razlikuje se od drugih grupa prvo po tome što nije hijerarhijska nego umrežena. Drugo, govori o temi o kojoj nitko ne govori, tako da nije konkurencija drugima. Istina, članovi te grupe dolaze iz pojedinih ministarstava, znanstvenih institucija i medija. Postavljamo se kao grupa koja će dati poticaj i inicijativu. A što se tiče predsjednika Mesića, on je na primjeru »Podravke« pokazao da shvaća bit tog modernog imidža. Osim toga, on je prihvatio ideju a da se ničim i nikako nije miješao u naš posao. Hoću reći, sve pogreške su naše. </p>
<p>• Spomenuli ste da bi radi provođenja ovih prijedloga hitno trebalo izraditi jedan nacionalni program. </p>
<p>- O tome bi se trebala očitovati Vlada, trebala bi reći, zanima li je to. Na Vladi je da to stavi na dnevni red. Mi smo joj dali »jelovnik« o kojemu bi trebalo raspravljati i donijeti odluke. Mi samo kažemo da je ova tema važna jer svi drugi imaju takve programe, i predlažemo da se ona stavi na dnevni red, jer je ne možemo preskočiti. Ali, naravno, sve ovisi o tome kakav program Vlada hoće, koga hoće i koliko ima novaca. U tom smislu doista se radi samo o inicijativi i poticaju.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mratović: Hrvatska će imati Ustav prilagođen svome daljnjem razvitku</p>
<p>Nije važno hoće li se predsjednik zvati državnim poglavarom ili šefom države, ali jest važno da on predstavlja i zastupa Hrvatsku, da je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, da se brine o ustavnosti i o normalnom funkcioniranju državnih institucija, kaže Veljko Mratović, šef Mesićeve skupine za ustavne promjene </p>
<p>ANDRIJA TUNJIĆ</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Ustavne promjene i prijepori između predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana povod su razgovoru s umirovljenim profesorom ustavnog prava i predsjednikom skupine stručnjaka predsjednika Republike za izmjenu Ustava RH dr. Veljkom Mratovićem.</p>
<p> • Novi hrvatski Ustav trebao bi ući u proceduru prihvaćanja, ali još se vodi »rat« između predsjednika Mesića i premijera Račana. Zašto?</p>
<p>- Rat se ne vodi. Postojale su, a možda i sada postoje neke razlike u gledanju, ali čini mi se da su i predsjednik Republike i premijer dali izjave da rata nema. U politici uvijek postoje neke razlike, ali to ne znači i da je zato nastupio »rat« grupa stručnjaka, koje pripremaju ustavne promjene.</p>
<p> • Što mislite da je uzrok nesporazuma?</p>
<p>- Uzrok bi mogla biti još uvijek nezrelost demokratske političke kulture u Hrvatskoj. Kod nas se još, na neki način, misli: ako ja nemam odlučnu riječ, sve će propasti! Ja te razlike ne doživljavam kao sudbonosne, nego kao razlike u gledanju. I to o pitanjima koja mi se ne čine baš tako sudbonosnima. Hoće li se predsjednik zvati, kao što je formulacija, državnim poglavarom ili šefom države, to je nebitno. Ali, bitno je da je on taj koji predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, da je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, da se brine o ustavnosti i da vodi brigu o normalnom funkcioniranju državnih institucija. S obzirom na to da je bilo puno prigovora na pokojnog Tuđmana, sad se najviše raspravlja o tome hoće li predsjednik biti državni poglavar ili neće.</p>
<p> • Kao pravnik, što mislite o tome?</p>
<p>- Gledajući s pravnog aspekta, nema potrebe za ispuštanjem te odredbe. Ali, vodeći računa o političkim procesima i stavovima, ja bih je i sam ispustio.</p>
<p> • Ipak, Ustav se ne donosi zbog političkih stranaka, nego zbog države i naroda.</p>
<p>- Donosi se zbog države i naroda, ali Ustav je izrazito politički akt, koji, naravski, ima svoju pravnu karakteristiku i značenje. Ne bih se složio da ga treba svesti samo na čisto pravni akt.</p>
<p> • To znači da će neka buduća vlast opet donositi Ustav po svojoj mjeri.</p>
<p>- Ne. Bez obzira na to što bih ja neke stvari po svojem opredjeljenju formulirao možda malo drukčije.</p>
<p> • Što biste drukčije formulirali?</p>
<p>- Radi se o nekim pitanjima o kojima se u sadašnjim promjenama i ne raspravlja. Inače, ne bih mijenjao ništa što karakterizira odnose između najviših organa: predsjednika Republike, Vlade i Sabora.</p>
<p> • Koje bi ovlasti trebao imati predsjednik države?</p>
<p>- Mislim da u zemlji u kojoj se predsjednik bira neposredno, pa politički nije podložan ni odgovornosti prema parlamentu, ni prema Vladi, čak niti prema biračima, jer nemaju pravo opoziva, on ne može biti samostalni nosilac velikih i brojnih ovlasti. Ono što predsjednik ima, omogućuje mu da se uspješno javlja kao vrlo značajan čimbenik našeg ustavnog sustava i djelovanja države. Recimo, na vanjskopolitičkom planu to je izrazito. Ni jedno diplomatsko predstavništvo ne može se osnovati bez njega, on donosi rješenje na prijedlog i uz supotpis Vlade, isto se odnosi i na diplomatskog predstavnika. Neki kažu da je to veliko ograničenje Predsjednika. Da, jest, ali to je i veliko ograničenje Vlade! To su, dakle, dva čimbenika od kojih Ustav traži da djeluju usklađeno. Govori se da se zato neće moći donijeti rješenje. Hoće! Popustit će onaj tko ima slabije argumente.</p>
<p> • Koje bi još bile ovlasti Predsjednika?</p>
<p>- Brinuti se o ustavnosti. On ima pravo pokrenuti pred Ustavnim sudom zahtjev za ocjenu je li neki zakon u skladu s Ustavom ili nije. To je značajna ovlast koja nikoga ne ugrožava u vođenju politike. Onda, Ustav spominje da se Predsjednik brine o normalnom funkcioniranju svih državnih institucija u slučaju izvanrednih stanja, dakle rata, ugroženosti, itd. Ima i posebna ovlaštenja kad se radi o pitanjima o kojima se odlučuje na prijedlog Vlade, na primjer. Osim tih, koje smo nabrojili, on može biti i čimbenik koji će odlučiti hoće li se prijevremeno raspustiti Sabor.</p>
<p> • Kada bi i tko trebao raspustiti Sabor i po kojim uvjetima?</p>
<p>- Ako se držimo onoga što smatramo da je kao političko opredjeljenje nesporno, tj. da treba uspostaviti određenu varijantu sustava parlamentarne vlade, onda u sustavu parlamentarne vlade nema nikoga tko je najviša vlast, nego je samo jedna od najviših vlasti. Tome se podređuje i usklađuje se s tim i odnos parlamenta i vlade. Ni jedna vlada ne može obavljati svoju funkciju, ako nema podršku većine u parlamentu! Ali, vlada koja je ostala u manjini u sustavu parlamentarne vlasti, uvijek ima jedno značajno ovlaštenje, a to je da traži raspuštanje parlamenta kako bi birači bili činilac koji će odlučiti kojemu od dvaju suprotstavljenih da daju prednost. Neki su govorili i govore: iznad Sabora nema nikoga, nego dragi Bog! To nije točno. U sustavu parlamentarne vlasti Ustav zato predviđa, u članku 104, da na prijedlog Vlade predsjednik Republike može raspustiti Zastupnički dom. To se nekima činilo malo preširokim i neodređenim ovlaštenjem, pa se predlaže ograničenje - da se to ne može činiti dok još nije završena rasprava i donesena odluka o tome, izražava li Zastupnički dom nepovjerenje Vladi. Ali, ako se ta rasprava završi odlukom da se Vladi izražava nepovjerenje, Ustav otvara mogućnost da se Zastupnički dom raspusti.</p>
<p> • Ostaje li članak u kojemu se jamči da Hrvatska neće stupati ni u kakve saveze s državama bivše Jugoslavije?</p>
<p>- To ostaje neizmijenjeno. Ostaju čak i u članku 135. odredbe, koje su i nespretno formulirane, da Hrvatska neće stupati ni u kakve odnose s balkanskim državama i da ne prihvaća obnavljanje Jugoslavije. Istina, to je demantirano pristupom Paktu o stabilnosti, to demantiramo i posebnim odnosima s Federacijom BiH. Ali, obnavljanje Jugoslavije kao države koja bi ograničavala Hrvatsku - mislim da je jasno svima, ne samo u Hrvatskoj, da je to nešto neostvarivo. To je sada jasno i međunarodnoj zajednici iz koje se prethodnih godina sugeriralo da je Jugoslavija imala neki smisao. I ona je sad prestala inzistirati na tome. Uvidjelo se da je to nešto što ne valja.</p>
<p> • Što je suština prijedloga HSLS-ovih članova Odbora za donošenje Ustava?</p>
<p>- Ne bih, zapravo, znao što su oni u tom pogledu zastupali.</p>
<p> • Kako ste razumjeli njihov prijedlog?</p>
<p>- Čini mi se da je njihovo mišljenje na neki način bilo usmjereno na to da se što više ovlaštenja prenese s Predsjednika na nekoga drugog.</p>
<p> • Vjerujete li da će izmjene Ustava biti prihvaćene u najavljenom roku?</p>
<p>- Vjerujem. Ne vidim razloga zašto bi došlo do odbijanja. Bez obzira je li to Predsjednik, Vlada ili Sabor, razlike su, po mome mišljenju, previše beznačajne da bi opravdavale neprihvaćanje Ustava.</p>
<p> • Tko će na kraju biti pobjednik?</p>
<p>- Pobjednik će biti Hrvatska, jer će imati Ustav prilagođen novim uvjetima i procesu svojega daljnjeg razvitka.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>TV Nova bez politike, ali i bez osjećaja za sat i najave</p>
<p>TV Nova startala raznolikim programom igranih filmova, dječjih emisija i serija, koje uglavnom nisu počinjale na vrijeme / Vijesti u 19 sati uopće nisu bile najavljene, serija s Pamelom Anderson počela je s dvadesetak minuta zakašnjenja, a crtić za odrasle bar pet minuta prije no što je predviđeno</p>
<p>MIROSLAVA JANDRIĆ</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Već prvog dana redovnog emitiranja, u petak, 3. studenoga, TV Nova je potvrdila riječi svog direktora Miroslava Lilića, izrečene na nedavnom predstavljanju programske koncepcije - emitirala je »komercijalan i opušten program, bez politizacije«.</p>
<p> Naša prva, punoga imena - Operativna kompanija Nova već nekoliko mjeseci eksperimentalno emitira program koji se u toj probnoj fazi uglavnom sastojao od glazbenih spotova i igranih filmova. Ali, svih tih eksperimentalnih mjeseci očito se mnogo radilo i doslovno gradilo. Jer, za opstanak svake televizije potrebni su, osim koncesije i programa, i odašiljači posredstvom kojih će stizati do gledatelja. Koncesija je dobivena, a i odašiljači se grade punom parom, samo je posljednjih tjedana u pogon pušteno šest novih. Šefovi nove televizije obećavaju da će do kraja godine 80 posto gledatelja u Hrvatskoj vidjeti sve što su pripremili.</p>
<p>A prvih pravih radnih dana imalo se što gledati.</p>
<p> Program je u ranim poslijepodnevnim satima počeo vijestima koje se bitno razlikuju od onih na HRT-u. To su, ukratko rečeno, vijesti za pismene: na ekranu se bez ikakve slike smjenjuju vijesti koje gledatelji mogu pročitati. No, vrlo brzo zamijenila ih je Gabriela Spanic, dobro nam poznata junakinja sapunica, naše gore list, koja glumi glavnu ulogu u novootkupljenoj meksičkoj sapunici »Za tvoju ljubav«.</p>
<p> Otkupljeno je 90 nastavaka, pa je očito da ćemo se mjesecima družiti s junacima te serije u kojoj je naslov nov, a sve ostalo isto kao i u sličnim, toliko puta viđenim sapunskim uradcima u kojima lijepe bogatašice silno pate, najčešće zbog nesretne i neostvarene ljubavi. Naravno, s malim milijunom zavrzlama.</p>
<p>Poslije sapunice, u 19 sati, na programu eto posve nenajavljenih vijesti iz radionice CCN-a. A, u udarnom terminu od 20 sati nova akcijska serija pod naslovom »VIP«, s Pamelom Anderson, koja radi kao vlasnica zaštitarske agencije. Serija je smišljeno ubačena u elitni termin da razigra i zabavi najširi gledateljski sloj. Nama baš i nije bilo zabavno, no, prvi mačići ionako se bacaju u vodu.</p>
<p>U kasnim večernjim satima u program su se ušuljali junaci nove crtane serije za odrasle. Riječ je o seriji »Južni park« sa specifičnim crnim humorom. </p>
<p>Glavni junaci zaista rade svašta: prde, smrde, podriguju i povraćaju, psujući na sva usta. Zato se nemojte pitati zašto su ti crtići namijenjeni odraslima.</p>
<p>Subotnje poslijepodne razigrali su klinci u studiju s Cosbyjem, u seriji »Djeca govore nevjerojatne stvari«. Šarmantno, veselo i duhovito, baš kao i uvijek kad mala, dječja usta govore velike životne istine.</p>
<p>Hit emisija subotnjeg dana, koja se reprizirala i u nedjelju prije podne, posve sigurno bio je talk show slavnog Jerryja Springera. Ako ste gledali njegov šou, bit će vam jasno zašto je on jedan od najpopularnijih američkih voditelja. Bez dlake na jeziku, šokantnim izborom tema i sudionika zna zainteresirati publiku, zadržati napetost i, ukratko, napraviti atraktivni show.</p>
<p> Subotnja tema bila je »Kloni se mojega partnera«, a u studiju su se našli muž, njegove prva i druga žena koje su se i potukle, zatim dvije bivše prijateljice koje se ševe s istim dečkom. I one su se potukle, a bila je tu i gospođa te njezin bivši i sadašnji dečko. Šake su opet proradile, a bogme su i zaštitari imali pune ruke posla, razdvajajući zavađene strane. Bio je to show nikad prije viđen na našim malim ekranima. Jasno nam je zašto je gledaniji i od Oprah.</p>
<p>Bilo kako bilo, prvih dana Nova TV dobro je startala raznolikim i šarolikim programom. Sa satom, doduše, nije baš »na ti«.</p>
<p> Nije se držalo ni najava objavljenih u novinama niti predviđenog vremena. Vijesti u 19 sati uopće nisu bile najavljene, serija s Pamelom Anderson počela je s dvadesetak minuta zakašnjenja, a crtić za odrasle bar pet minuta prije no što je predviđeno. No, svaki početak je težak.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Danju dolaze Zagrepčani koji se više ne srame reći da nemaju, a noću školovani koji još uvijek teškom mukom traže pomoć </p>
<p>Jelena Brajša: Zamjetan je porast siromaštva u svijetu, ali i u Hrvatskoj/Statističke tvrdnje, da nam neškolovane ili niže obrazovane osobe stvaraju sirotinju, prema našim iskustvima nisu točne/Pomoć traže sve kategorije stanovništva, a zahtjeve za pomoć više i ne brojimo.../Djelatnici Caritasa na sve moguće načine pokušavaju zadovoljiti najosnovnije potrebe onih koji traže pomoć/Kako popraviti današnju tešku socijalnu sliku Zagreba? </p>
<p>- Iako se do danas o pravima, slobodi i boljem životu ljudi nikada nije toliko pričalo, zamjetan porast siromaštva u svijetu pri čemu ni Hrvatska nije izuzetak, demantira odrešite izjave političara o svjetlijoj budućnosti. Većina njih se penje ljestvicom moći, tako da sa stvarnim životom naroda imaju malo dodira, mišljenja je Jelena Brajša, predsjednica Caritasa Zagrebačke Nadbiskupije i glavnog Odbora Humanitarne mreže Hrvatske (HUM-a).</p>
<p> Govor oružja koji je za vrijeme Domovinskoga rata odnio brojne ljudske živote i nanio znatnu materijalnu štetu na sreću je prestao. No, ostao je nemali broj onih koji u teškoj gospodarskoj situaciji i danas preživljavaju uz pomoć humanitarnih organizacija. Prema riječima djelatnika Caritasa Zagrebačke Nadbiskupije, zahtjeve za pomoć s kojima im Zagrepčani dolaze ili pak šalju poštom, više i ne broje. Zamjetno je, međutim, kako su se simbolično izrazili, da »jedni po pomoć dolaze po danu, a drugi po mraku«. Danju su naime, prostorije Caritasa ispunjene onima koji se više ne srame reći da nemaju, dok navečer dolaze, nerijetko visokoobrazovane osobe koje s teškom mukom dolaze tražiti pomoć.</p>
<p>- Neke statističke tvrdnje da nam neškolovane ili niže obrazovane osobe stvaraju sirotinju, prema našim iskustvima nisu točne, rekla nam je Jelena Brajša, dodajući kako pomoć traže sve kategorije stanovništva, a najčešće su to obitelji s više djece, prognanici i izbjeglice.</p>
<p>Pored socijalno ugroženih Zagrepčana, nerijetko na vrata Caritasa kuca 90 posto umirovljenika koji (ne)primaju mirovinu iz BiH. Kako doznajemo, tijekom jeseni, osim molbi za hranu, socijalno ugroženi traže topliju odjeću poput jakni, kaputa, cipela ili hlača. Nemali broj njih, pak, treba ogrijev za zimu koji im u Caritasu, na žalost, ne mogu pribaviti. Na širokom popisu molbi, često se nalaze i lijekovi koji se više ne izdaju na recept, poput sirupa protiv kašlja, andola, gastala i drugih. Oboljeli od karcinoma, mole za nabavku skupih citostatika koje ne mogu kupiti od skromnih primanja. Nedavno im se javio dvadesetogodišnji mladić kojemu treba umjetni kuk vrijedan 6.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Djelatnici Caritasa na sve moguće načine pokušavaju zadovoljiti najosnovnije potrebe onih koji traže pomoć. Naveli su primjer, kako u vrijeme viroza i gripe, svima koji ih traže, posebice starijim osobama, domovima umirovljenika ili onima koji skrbe o osobama s mentalnim i tjelesnim hendikepom, dijele tablete C vitamina ili sredstava za skidanje temperature. Naravno, ako ih imaju. Nedavno su od Plive dobili takvu pošiljku koju su odmah uspjeli i podijeliti. Pored toga, u Caritasu dijele i hranu koje, kako ističu djelatnici, nikad dovoljno. Paketi uglavnom sadrže ulje, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, brašno, tjesteninu i pokoju konzervu, ovisno o zalihama. Kako bi pomogli starijim sugrađanima, u sklopu Caritasa, djeluje i služba patronažnih sestara koje na volonterskoj osnovi obilaze bolesne i nemoćne. </p>
<p>- Starost je teška i nosi svoje tegobe, ističe Jelena Brajša, dodajući kako u sklopu Caritasa, na žalost, ne postoji javna kuhinja. Ipak oko 150 toplih obroka svakodnevno odvoze u prenoćište Crvenoga križa nedaleko kolodvora gdje se okupljaju beskućnici, a nerijetko i mlađe nezaposlene osobe, te branitelji s psihičkim problemima. U tom se prostoru trenutno može smjestiti sedamdesetak beskućnika, iako bi i tristotinjak kreveta bilo premalo za one kojima je to jedini dom.</p>
<p> Da bi se popravila teška socijalna slika, valjalo bi senzibilizirati cjelokupno društvo, posebice zakonodavne institucije, naglašavaju u Caritasu. To u prvom redu uključuje oslobađanje od plaćanja PDV-a potencijalnih donatora, koji bi se tako stimulirali da pomognu, a oni koji trebaju pomoć uspjeli riješiti dio svojih problema.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kako do boljeg javnog gradskog prometa </p>
<p>S ciljem da se »aktualno Gradsko poglavarstvo potakne na rješavanje prometnih problema u gradu«, članovi Interesnog odbora HNS-ova Poglavarstva u sjeni, u nedjelju su održali sastanak na križanju Savske i Horvaćanske ulice, blizu Jadranskog mosta.</p>
<p>Riječ je o prvom u nizu sastanaka, koji bi, kako je rečeno, aktualnom Poglavarstvu trebali otvoriti oči i prvenstveno pomoći u rješavanju velikih problema u gradskom i prigradskom prometu. Konkretno, ovaj je put iz HNS-a stigao prijedlog dogradnje tramvajske pruge i skretnice, kako bi tramvaji iz smjera Jaruna iz Horvaćanske mogli skretati na Jadranski most, a ne kao što je to sada slučaj, da putnici ukoliko žele preko mosta, silaze s tramvaja na stajalištu kod Radićeva doma, prelaze ulicu i čekaju novi tramvaj.</p>
<p> - Uz male novce tu bi se mogle izgraditi dvije tramvajske skretnice, nekoliko metara gornjeg tramvajskog voda i tračnica, a kao rezultat dobili bismo bolji protok tramvaja i rasterećenje prometno preopterećene Savske ulice. Cijeli posao bi, uz dobru organizaciju, mogao bi biti gotov za jedan vikend, rekao je Vjekoslav Karara, predstavnik Interesnog odbora za promet, HNS-ova Poglavarstva u sjeni.</p>
<p>Ovaj prijedlog gradskih HNS-ovaca, treba reći, nije, zapravo, ništa novo. On se već godinama nalazi u službenoj dokumentaciji u Upravi ZET-a i stalno se, kao i niz sličnih rješenja za druge dijelove grada, najavljuje iz godine u godinu, ali i isto tako i odgađa.</p>
<p>Gradski HNS, odlučio je stoga povući pitanje zašto se projekti za koje postoji projektna dokumentacija ne realiziraju čak ni onda kada je sasvim jasno da bi oni pomogli u rasterećenju i bržoj protočnosti javnog gradskog prometa. </p>
<p>Iako su na nedjeljni sastanak HNS-ovci pozvali gradonačelnika Milana Bandića i direktora ZET-a, inž. Juliusa Pevaleka, oni se nisu pojavili. Dr. Krešimir Franjić, predsjednik Gradskog odbora HNS-a zaključio je da kada se treba konstruktivno i planski raditi »od gradonačelnika Bandića nema ni B«. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Međunarodni skup o psima-vodičima slijepih </p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Od zemalja bivše Jugoslavije, Hrvatska je, uz Sloveniju, najviše napredovala u razvoju mobiliteta slijepih. Stoga je Hrvatska udruga za školovanja pasa vodiča domaćin međunarodnog skupa koji će se održati u Opatiji od 9. do 12. studenoga. Na skupu će, uz predstavnike udruga slijepih iz zemalja regije, kao predavači sudjelovati stručnjaci iz Norveške, Mađarske, Austrije, Bugarske i Velike Britanije.</p>
<p>Dok bi se većina ljudi složila s uvriježenim mišljenjem da je pas čovjekov najbolji prijatelj, slijepe osobe za tog ljubimca koriste još jedan izraz - »oči koje vode«. Radi se o psima vodičima, uglavnom labradorima i zlatnim retriverima, koji slijepim osobama pomažu nadomjestiti ono što im je priroda uskratila - vid.</p>
<p> Mira Katalenić, predsjednica je Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet i jedna od 22 slijepe osobe u Hrvatskoj koje koriste psa vodiča. Trogodišnje druženje s psom opisuje kao najbolju moguću pomoć koju slijepa osoba može dobiti ako želi povećati svoju samostalnost, olakšati si kretanje u prometu i, uopće, podići kvalitetu života. </p>
<p> Pas je također nezamjenjiva pomoć slijepima koji se školuju ili se žele zaposliti, jer je samostalan dolazak na posao jedan od preduvjeta za zapošljavanje. Uzme li se u obzir da u Hrvatskoj ima 5.500 slijepih osoba, brojka od 22 psa vodiča nije velika, pogotovo u usporedbi s Velikom Britanijom, u kojoj trenutno ima 5.000 korisnika pasa vodiča i 14 središta za njihovu obuku.</p>
<p> Ipak, odškolovati toliki broj pasa u 10 godina postojanja za Hrvatsku je dobar rezultat, jer je obuka pasa vodiča dugotrajan, skup i težak posao. Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča zasad uspijeva obučiti šest do osam pasa godišnje.</p>
<p> Ono što Hrvatskoj nedostaje nije entuzijazam, kojeg u udruzi ima u izobilju, već novac za otvaranje pravog Centra za školovanje pasa vodiča, kaže Mira Katalenić.</p>
<p> Školovanje samo jednog psa stoji oko 10 tisuća DEM, a za izgradnju primjerenog centra za obuku na već dodijeljenjoj lokaciji na Dotrščini treba prikupiti dva milijuna DEM. Udruga očekuje da će novac prikupiti dijelom od domaćih sponzora, nešto veći iznos trebao bi stići od donatora iz inozemstva, a nada se i pomoći građana koje redovito informira o svojem radu kroz različite zabavno-edukativne akcije. Centar za školovanje pasa vodiča specifična je ustanova koja na neko vrijeme mora zamijeniti dom osobama koje žele dobiti psa vodiča. U mjesec dana završne obuke slijepe osobe pod nadzorom trenera provode cijele dane sa svojim psom.</p>
<p> Improvizirani centar koji udruga trenutno koristi može istovremeno primiti samo dvije osobe, dok bi u ustanovi koju planiraju izgraditi moglo boraviti desetak osoba. Tim bi se tempom moglo godišnje odškolovati 20 do 25 pasa, čime bi se znatno ubrzao proces dobivanja psa vodiča, na što u Hrvatskoj uvijek čeka po 70-ak osoba. </p>
<p> Za njih »oči koje vode« znače savladavanje prepreka na koje svaki dan nailaze. Pas će zaobići sve stupove, parkirane automobile, naći će pješački prijelaz ili autobusno stajalište, upozorit će vlasnika na stepenice i u svakom mu pogledu pomoći da se snađe u gradskom prometu. Iako kod nas ljudi još nisu dovoljno navikli na pse vodiče, pa često ne znaju kako bi reagirali u tramvaju, ambulanti i na drugim javnim mjestima, u udruzi ističu da dosad nisu imali većih problema. Za pojedinačne slučajeve kršenja svojih prava, uglavnom zbog neupućenosti, mogu se obratiti i sudu, jer zakon izričito kaže da slijepe osobe imaju pravo na pratnju psa vodiča na svim javnim mjestima i u vozilima javnog prijevoza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nabujala Sava</p>
<p>Zbog veće količine kiše koja je pala proteklih dana, vodostaj Save je narastao. U nedjelju je u Zagrebu izmjereno 184 centimetara, a hidrometeorolozi se pribojavaju i daljnjeg porasta vodostaja. U utorak, bi naime, trebalo pasti još kiše, što bi moglo podići vodostaj Save do zabrinjavajućeg stupnja. Meteorolozi stoga upozoravaju i Centar za obavješćivanje i Hrvatske vode, kako bi se na vrijeme proglasio stupanj pripravnosti. No, prije kišnog utorka, treba još proći i ponedjeljak, koji će, prema procjenama meteorologa, biti suh i djelomično sunčan, uz najvišu temperaturu od 15 stupnjeva Celzija.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Filmska večer u Močvari</p>
<p>U ponedjeljak, 6. studenoga, u klubu Močvara, Trnjanski nasip bb, na programu je filmska večer. U 20 sati - »Southpark«, u 20,30 sati »Monty Python and the Holy Grail«, u 22,15 sati - »Top Secret«. Ulaz 10 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Koch-Schütz-Studer u KSET-u</p>
<p>U Klubu studenata elektrotehnike (KSET), u sklopu Međunarodnog festivala novog jazza »Earwing«, što se održava do 15. studenoga, u ponedjeljak od 20,30 sati koncert će održati Koch-Schütz-Studer (Zürich) i Cul-De-Sac (Zagreb). Ulaz 25 kuna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Genetski »Adam« nikada nije upoznao »Evu«</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Najbliži predak svih današnjih muškaraca živio je u Africi prije otprilike 59.000 godina, tvrdi skupina međunarodnih stručnjaka. Znanstvenici iz osam zemalja sastavili su genetsko obiteljsko stablo čovječanstva proučavajući varijacije Y kromosoma u više od tisuću muškaraca iz različitih sredina diljem svijeta, prenosi BBC News. Y kromosom je jedan od dva spolna kromosoma (X i Y), a imaju ga samo muškarci (žene imaju dva X kromosoma).</p>
<p> Novo istraživanje potvrdilo je teoriju po kojoj suvremeni čovjek potječe iz Afrike, odakle se polako počeo raseljavati po svijetu. Otkriće, međutim, nameće nova pitanja koja nisu ništa manje zanimljiva. Naime, prema tom otkriću, naš je »otac« oko 84.000 godina mlađi od naše »majke«.</p>
<p> Stručnjaci vjeruju da objašnjenje postoji. Oni kažu da se ljudski genetski kod razvijao kao mozaik, te da su se različiti dijelovi današnje DNK pojavljivali i širili u ljudskoj populaciji u različito doba.</p>
<p> Dokazi iz fosilnih ostataka pokazuju da se suvremeni čovjek razvio u Africi prije otprilike 150.000 godina, a zatim se počeo širiti po svijetu. Tu pretpostavku o seobi iz Afrike potvrdila su proučavanja mitohondrijske DNK, segmenta genetskoga materijala koji se nasljeđuje jedino od majke.</p>
<p> Na temelju tih studija, pretpostavlja se da je naš najbliži zajednički predak bila žena, takozvana mitohondrijska Eva, koja je živjela u Africi prije otprilike 143.000 godina. U potrazi za zajedničkim ocem, znanstvenici su nacrtali genetsko obiteljsko stablo čovječanstva. Ucrtali su male varijacije na Y kromosomu u 1062 muškarca s 22 zemljopisna područja, uključujući Pakistan, Indiju, Kambodžu, Laos, Australiju, Novu Gvineju, Ameriku, Mali, Sudan, Etiopiju i Japan.</p>
<p> Novo genetsko obiteljsko stablo podupire tvrdnje o seobi iz Afrike, ali sugerira da je najbliži zajednički otac oko 84.000 godina mlađi od naše majke. »Možete pratiti svaku žensku crtu sve do jedinstvene mitohondrijske Eve, koja je živjela u Africi prije 150.000 godina«, rekao je dr. Spencer Wells iz Centra za ljudsku genetiku tvrtke »Wellcome« u Oxfordu, koji je sudjelovao u radu skupine. »I kromosom Y možemo pratiti do Afrike, ali do prije 80.000 godina."</p>
<p> Za BBC News dr. Wells je rekao da se te dvije studije mogu pomiriti: »Svaki dio genoma ima drukčiju razvojnu povijest, ali svi su dosljedni u tome da je predak svih današnjih ljudi živio u Africi«.</p>
<p> Istraživanje je objavljeno u časopisu »Nature Genetics« i nudi zanimljiv pogled na putovanje naših predaka diljem planeta, od istočne Afrike do Srednjeg Istoka, a zatim do jugoistočne i južne Azije, pa u Novu Gvineju i Australiju, te napokon u Europu i srednju Aziju.</p>
<p> Za neke muškarce koji žive u današnjem Sudanu, Etiopiji i južnoj Africi pretpostavlja se da su najbliži potomci prvih ljudi koji su krenuli na veliko putovanje prije mnogo desetaka tisuća godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dokazano da se HIV skriva u bubrezima </p>
<p>NEW YORK, 5. studenoga</p>
<p> - Istraživači su otkrili da virus HIV kod ljudi može izravno zaraziti bubrežne stanice, te da bubrezi mogu biti spremnik za virus. već ranije je otkriveno da virus može zaraziti samo stanice imunološkog sustava, poznate pod nazivom T stanice, i određenu vrstu moždanih stanica, kažu dr. Paul E. Klotman s Medicinskog fakulteta »Mount Sinai« u New Yorku i njegovi kolege.</p>
<p> Klotman i njegovi suradnici otkrili su bubrežne stanice zaražene HIV-om u HIV-pozitivnim Afroamerikancima koji su bolovali od bubrežnih bolesti povezanih s oslabljenim imunitetom. Kod pacijenata je primijećena aktivnost HIV-a u bubrezima, čak i kad su antiretroviralni lijekovi potisnuli količinu virusa u krvi na nevidljivu razinu.</p>
<p> »S tim su otkrićem povezane mnoge implikacije, a najvažnije je da smo otkrili još jedan potencijalni spremnik u kojemu se virus može sakriti od lijekova«, rekao je Klotman.</p>
<p> Današnji antiretroviralni lijekovi usmjereni su prema uništavanju virusa u tijelu, a ako se pokaže da druge stanice skrivaju virus, potraga za lijekom bit će još teža, objasnio je. Skupina istraživača uzela je uzorke tkiva bubrežnih bolesnika koji su zaraženi HIV-om, te ih usporedila s normalnim bubrežnim tkivom.</p>
<p> »Još ne znamo točno kako HIV dopire do bubrežnih stanica«, rekao je Klotman. Istraživači ne znaju ni događa li se to i u drugih populacija, ili samo u bubrežnih bolesnika Afroamerikanaca. Općenito, Afroamerikancima prijeti veća opasnost od zatajivanja bubrega nego bijelcima, a razlozi za to još nisu poznati. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Otmičar autobusa izvršio samoubojstvo </p>
<p>ATENA, 5. studenoga</p>
<p> - Otmičar autobusa s japanskim turistima u nedjelju je izvršio samoubojstvo, kratko prije nego će biti optužen, priopćila je policija. Policija je priopćila da se Christos Kendiras bacio kroz prozor sa sedmog kata zgrade atenske policije. </p>
<p> Japanski turisti su oslobođeni u subotu, neozlijeđeni nakon devetsatnog iskušenja pošto se Kendiras predao televizijskom voditelju prije nego će biti izručen policiji.</p>
<p> On je oteo autobus u blizini antičkog grada Epidaurusa i uzeo za taoce 35 ljudi, nakon obiteljskog sukoba u kojem je ubio punicu i navodnog ljubavnika svoje supruge. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Carlos Santana podupire Ala Gorea</p>
<p>LAS CRUCES, 5. studenoga</p>
<p> - Poznati glazbenik Carlos Santana jedan je od onih ih svijeta show-businessa koji su pružili podršku američkom demokratskom predsjedničkom kandidatu Alu Goreu. Sadašnji američki potpredsjednik obratio se okupljenima u Las Crusesu, Novi Meksiko, a podršku su mu pridruživanjem na pozornici izrazili mnogi hispanoamerički glazbenici i političari.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Egiptu otkriven najstariji brod</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Arheolozi u Egiptu pretpostavljaju da su pronašli najstariji primjerak broda. Brod bi mogao imati 5000 godina, a otkriven je na mjestu kraljevske grobnice, izvješćuje BBC News.</p>
<p> U Africi i Europi već su pronađena još starija izdubljena debla za koja se pretpostavlja da služila kao kanui, ali arheolozi u Egiptu pretpostavljaju da su otkrili najstariji primjerak složene brodske konstrukcije. Arheolozi znaju da je u kraljevskoj grobnici u Abydosu, oko 450 kilometara južno od Kaira, zakopano bar desetak drevnih brodova.</p>
<p> Skupina američkih istraživača nedavno je potpuno iskopala dio jednog od njih. Oni tvrde da je iskopani brod nekoliko stotina godina stariji od sličnoga, već pronađenoga u Egiptu. Za brod iz Abydosa pretpostavlja se da je bio dugačak 25 metara i dubok manje od metra, a bio je izrađen od dasaka povezanih užetom.</p>
<p> Arheolozi kažu da pronađeni brod potječe s početaka uspona drevne egipatske civilizacije, te da je izgrađen kako bi kralj njime mogao ploviti u zagrobnom životu.</p>
<p> Drevni su Egipćani vjerovali da će faraon, kad umre, otploviti Nilom, uz boga sunca Ra. Tragovi žutoga pigmenta pronađeni na brodu pokazuju da je bio jarko obojen. Iskapanja će se nastaviti ove zime. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ostaci Haile Selassija preseljeni u katedralu Sv. Trojstva </p>
<p>ADIS ABEBA, 5. studenoga</p>
<p> - Ostaci posljednjeg etiopijskog cara Haile Selassija preseljeni su u nedjelju u katedralu Sv. Trojstva 25 godina poslije njegove smrti.</p>
<p> Patrijarh i episkopi etiopijske pravoslavne crkve održali su posebnu misu za Selassija, dok je lijes s njegovim ostacima preseljen iz mauzoleja u centru Adis Abebe gdje je ležao posljednjih osam godina.</p>
<p> Selassije je vladao Etiopijom 44 godine, a svrgnut je 1974. Navodno su ga 1975. godine ubili marksistički časnici koji su ga svrgnuli. Pokopan je na običnoj zemlji pored zahoda. Rastafarijanci diljem svijeta smatraju ga Bogom. </p>
<p> Kada je marksistički režim koji ga je srušio okončan 1991., njegovi su ostaci preseljeni u mauzolej gdje počiva i tijelo cara Menelika II. No, Selassije je želio biti pokopan u katedrali Sv. Trojstva, pa je njegova obitelj, koja je u izgnanstvu, pregovarala s pravoslavnom crkvom o preseljenju ostataka u grob identičan onome u kojem počiva njegova supruga carica Menen. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nasukani brod oštetio Veliki koraljni greben </p>
<p>SYDNEY, 5. studenoga</p>
<p> - Malezijski teretni brod Bunga Teratai Satu koji je prevozio opasne kemikalije i nasukao se na Veliki koraljni greben uz australsku obalu, vjerojatno je oštetio oko 50 metara grebena, objavile su u nedjelju australske vlasti.</p>
<p> Brod dug 184 metra prevozio je oko 130 tona opasnog tereta kada je pogodio koraljni greben Sudbury u četvrtak. Pokušaji da se brod izvuče bit će izvedeni tijekom idućeg tjedna. Ronioci koji su pregledavali trup broda teškog 21.000 tonu u petak, reki su da je koraljni greben oštećen u nasukavanju.</p>
<p> »Imamo informacije da je došlo do manjeg oštećenja grebena kada se brod nasukao«, kazao je šef istraživalačke ekspedicije Allan Boath. Australski Veliki koraljni greben predstavlja najveću koraljnu strukturu na svijetu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Roberto Carlos kažnjen s 3 milijuna dolara za plagijat </p>
<p>RIO DE JANEIRO ,5. studenoga</p>
<p> - »Kralj« popularne brazilske glazbe Roberto Carlos mora zbog plagijata platiti kaznu od 3 milijuna dolara, piše u subotu dnevni list »O Dia«.</p>
<p> Sudkinja Maria Leonor Jourdan odlučila je dodati sumi od 2,5 milijuna dolara, koje Carlos mora platiti Sebastiao Ferreira Bragi i kaznu od 500.000 dolara zbog pokušaja izbjegavanja plaćanja tog iznosa, precizira dnevni list.</p>
<p> Pjevač može uložiti žalbu u toj sudskoj borbi koja traje 13 godina, u kojoj Sebastio Braga optužuje popularnog pjevača da je pjesma »O Careta« plagijat njegove pjesme koju je komponirao 1983. »Locuras de amor«, od koje »O Careta« preuzima 42 note.</p>
<p> Ako se potvrdi odluka, prihod od sljedećih koncerata tog pjevača i od prodaje njegovih ploča može biti konfisciran sve do isplate iznosa kazne, navodi tisak. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Špiljski crteži otkriveni u Italiji mogli bi biti najstariji </p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - U sjevernoj Italiji otkriveni su spiljski crteži za koje se pretpostavlja da bi mogli biti najstariji, između 32.000 i 36.500 godina, izvješćuje BBC News. Arheolozi su otkrili kamene ploče sa slikama životinja i ljudskih likova, a one su još jedan dokaz da su u zadnjemu ledenom dobu u Europi živjeli ljudi.</p>
<p> Oslikane ploče otkrivene su u spilji Fumani u blizini Verone, u kojoj je već pronađeno kameno oruđe i drugi dokazi o tome da je u njoj netko živio. Ploče na kojima su crteži očito su pale sa stropa špilje pa su se stopile s njezinim dnom.</p>
<p> Alberto Broglio sa Sveučilišta u Ferrari kaže da su crteži bili prekriveni kalcitom, pa je bilo teško primijetiti crvenosmeđu boju. Arheolozi su već uklonili velik dio kalcita. Kao i mnogi drugi crteži na kamenu iz daleke prošlosti, i ovi su zagonetni i teško ih je protumačiti.</p>
<p> Na jednoj ploči je nepoznata, četveronožna, vjerojatno simbolična životinja, a na drugoj ljudski lik sa životinjskom glavom.</p>
<p> Zasad su najstarije slikarije otkrivene u špilji Chauvetu u južnoj Francuskoj, a procjenjuje se da su stare oko 32.000 godina. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Veliko srce hrvatske poezije</p>
<p>Hrvatski kulturni klub / Obilježen 95. rođendan barda hrvatske književnosti Dragutina Tadijanovića / Nakon Slavonskog Broda, Udbine i Raba Tadijanović uskoro i počasni građanin Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Malo je onih sretnika koji su svojom dugovječnošću dosegnuli proteg čitavoga stoljeća, a svojom poezijom obilježili njegovu duhovnu vertikalu - jedan od takvih svakako je neprijeporni nestor hrvatske umjetničke riječi Dragutin Tadijanović, koji je u petak proslavio svoj 95. rođendan. Dvorana Hrvatskoga kulturnog kluba bila je premalena da primi brojne razdragane prijatelje i poklonike Tadijina opusa što su svojom nazočnošću još jedanput željeli odati počast čovjeku koji je, kako reče, Vladimir Maleković u ime domaćina, od svoga života učinio savršenstvo, a od malih svakodnevnih stvari blaženstvo glazbe pjesničkog izričaja.</p>
<p> Uložio čitavog sebe u književnost u kojoj je kao radnu vertikalu uveo moral, red i čistoću, kojih se dosljedno pridržavao i onda kada je ispisivao svoje stihove, i onda kada je tragao za izgubljenim rukopisima i onda kada je samozatajno pripremao broja sabrana djela naših pisaca, kazao je njegov kolega po peru predsjednik Društva hrvatskih književnika Slavko Mihalić. Prisjetio se vremena kada je Tadija bio na čelu te časne ustanove, koja je tek koju godinu starija od našega slavljenika. I danas kad se pojavi na vratima Društva, svima se otme radostan smiješak. Čestitajući Tadiji obljetnicu rođenja, Mihalić je kazao:»Sretan je onaj pjesnik čije pjesme njegovi obožavatelji znaju naizust, a njegove knjige drže uz krevet na noćnom ormariću.«</p>
<p>Nakon što je proglašen počasnim građaninom zavičajnog mu Slavonskog Broda, Udbine (kraj njegovih predaka) i Raba (na kojem je često boravio), sada je tu čast doživio u svome Zagrebu, u kojem je proživio punih 75 godina. Vijest o tome laskavom priznanju, koje će mu biti predano u petak, donio mu je Franjo Zenko, predsjednik Gradske skupštine. Čestitke su Tadiji uputili i predsjednik Stipe Mesić, gradonačelnik Milan Bandić te ministar kulture dr. Antun Vujić. </p>
<p> Na svečanosti koju su priredili Gradsko poglavarstvo Slavonskog Broda, DHK i Hrvatski kulturni klub govorili su gradonačelnici mjesta u kojima je Tadija ponio rečeno priznanje, kao i akademik Ivo Frangeš, dr. Tonko Maroević i Anđelko Novaković, a stihove je interpretirala Nada Subotić. Tom zgodom u glazbenom dijelu programa nastupili su i pijanistica Mira Flies Šimatović te violinist Tomislav Ištok. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Elvis Costello osmišljava novu tv seriju</p>
<p>HOLLYWOOD, 5. studenoga</p>
<p> - Rock zvijezde Elvis Costello i T-Bone Burnett udružuju snage kako bi stvorili novu tv seriju koja bi imala elemente komedije i drame. </p>
<p>Svaka epizoda, koju bi radila televizijska stanica WB Network, trajala bi jedan sat, a u središtu priče bi, naravno, bila jedna rock-zvijezda. Costello bi za svaki nastavak napisao po jednu originalnu pjesmu.</p>
<p> »U seriji je riječ o prekrasnim djevojkama koje sviraju rock and roll i uopće se ne zamaraju činjenicom što cijelo vrijeme troše tuđi novac. Serija će sigurno biti vrlo uspješna«, izjavio je Costello. Snimanje serije bi trebalo početi u jesen sljedeće godine. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Neprekinuta stvaralačka zrelost</p>
<p>Uz Tadijin 95. rođendan / Osvrt na Tadijanovićevu manju prozu i prevoditeljstvo / Ako se jedan od pjesničkih dosega Tadijanovićevih može izreći sintagmom »neprolaznost prolaznosti«, onda je njezina nazočnost u obliku pjesnikove želje: obnoviti i otrgnuti zaboravu, vidljiva i u zapisima o autorovim pređima i zavičaju</p>
<p>Za devedeset i petu obljetnicu našeg slavljenika, ne bih govorio o Tadijinoj poeziji, iskusnoj, pročišćenoj, svježoj, koja se konstituirala kao jedan od estetskih kanona našeg vremena. Mi smo, brojni čitatelji, nošeni njezinim ushitom, bogatije odživjeli i velik dio svojih života. Htio bih danas izreći besjedu-dvije o pjesnikovim tvorbama o kojima se nešto rjeđe govori i piše. To je osvrt na Tadijanovićevu manju prozu, te ponešto o prevoditeljstvu.</p>
<p>Uzimamo Tadijinu knjigu »O svojima i o sebi« (Djela, III, MH, 1995.), tražimo njezine poticaje, ukazujući na bitne osobine ove naracije. Ako se jedan od pjesničkih dosega Tadijanovićevih može izreći sintagmom »neprolaznost prolaznosti«, onda je njezina nazočnost u obliku pjesnikove želje: obnoviti i otrgnuti zaboravu, vidljiva i u zapisima o autorovim pređima i zavičaju. Oblikujući znane nam stihove višeznačne misaonosti, iz pjesme o svetom Ožboltu (iz 1979.), Tadija je podsjetio da će se nakon tolikih razgovora »s vjetrovima i olujama«, znati da je postojalo »visoko drvo s krošnjom u nebesima«, ako ga je prepoznao i u vječnost otpratio pogled pjesnikov. U predgovoru osebujne kronike o svojim predcima, započete 1950., Tadijanović je izrekao misao komplementarnu ovoj: »... pisac je odgovoran za knjigu (kome drugome osim samome sebi?), a štilac može knjigu zaklopiti kad mu se god prohtije.«</p>
<p>Mi je otvaramo. Pred nas izlaze daleki i bliži pjesnikovi predci; pomno ocrtani portreti, od Blaža Tadijanovića, pradjeda Antuna, djeda Nike, pa drugog djeda i bake - Ličanâ, oca Ivana, majke Mande, i tako redom.</p>
<p>Sudbine likova, opis zgoda iz njihova života uokviruju dva ambijentalno srodna, a raspoloženjem različita teksta: proza »Rastušje« i pjesma »Zbogom, zavičaju«. Njihovo je protuslovlje samo u boji emocionaliteta, jer dijalog s predcima Tadijanović zatvara oksimoronskim sjajem »crnog sunca«.</p>
<p>»Moje rodno mjesto, Rastušje, udaljeno je oko sedam kilometara od Slavonskog Broda.« Ovakav realistički početak, svoju deskriptivnu vjernost potkrepljuje brojnim zemljopisnim i povijesnim činjenicama iz života žitelja ovog slavonskog kraja; od slamnatih krovova kuća iz 18. stoljeća do petrolejske lampe sedamdesetih godina devetnaestoga. Opis pjesnikove »stare kuće mojih pređa«, kositreni tanjuri koje je iz nje Tadijanović, u odrasloj dobi, ponio sobom u Zagreb, postali su mu neka vrsta zavičajnog pribježišta: mitsko-realno mjesto iz kojeg naviru uspomene: »Odvrativši oči od tuge, zapisujem riječi (...) da razagnam sadašnjost. U tišini gori moja svjetiljka« (1936.). Nisu li to, u ovoj naraciji, isti poetski uzeti kojih se sjećamo iz pjesama nastalih u Rastušju: Večer, Tužbalica za vinogradom, Dugo u noć, u dugu zimsku noć, Mjesečina, Visoka žuta žita. Ili Večer nad gradom, u kojoj Tadijanović, ponesen ljepotom firentinske vedute, obnavlja svoj zavičajni san.</p>
<p>Kod Tadije se i u prozi Moji pređi, a još više u tekstovima Ljudi mojeg zavičaja, jasno razabire stajalište Pripovjedačevo. Njegov je dijapazon vrlo širok; ide od objektivnog, već isticanog dokumentiranog realizma, preko svježeg humora i blage ironije, u paradigmatskoj priči o Anti koji se preselio udovici Kati , pa do bolnih sjećanja na bratovu smrt. Posebno je uvjerljiv prozni medaljom koji govori o pjesnikovu odnosu prema majci. Slike i prizori Tadijanovićevih sjećanja nose onaj emotivni dramatski napon srodan Cankarovim ispovijedanjima u crticama. Naglasili smo kako je osnovni ton ove proze i po temi i afektivnosti autobiografski. Neki uzorci, evociranih razgovora s majkom najuvjerljivija su njegova potvrda.</p>
<p>Među brojnim pjesnicima koje je Tadijanović prevodio (Nezval, Goethe, Hölderlin, Novalis, Heine, van Hoddis, Valery Larbaud, Cankar, Vodnik, Kocbek), izdvojimo Goetheovu pjesmu Gesang der Geister über den Wassern (Pjev duhova nad vodama). Kao što je već Matoš ustvrdio: »Goethe nije najveći pjesnik, ali je bez sumnje najveći pisac svih vremena... Najbolji tumač najzdravijeg klasicizma, miran, jak, zdrav« (XX, 153).</p>
<p>Tadijanović prevoditelj spoznao je to. Suptilan izbor adekvatnih riječi, duboko poštivana misaonost tih kratkih stihova, suglasje vanjskog i unutrašnjeg ritma, otkrit će nam srodna načela stvaranja. Čovjek je za Goethea najnemirniji dio kozmosa; a najpotpuniji mir doseže on u stvaralačkom aktu. Goetheova poetska interpretacija odnosa čovjeka i prirode privukla je Tadijanovića. Prirodni fenomen protjecanja i prozirnosti vode, a u isti mah njezina dubina i mir (kod Tadijanovića u Veličanstvu mora), stavit će nas neizbježno u usporedbu s ljudskim životom, pojedinačnim i univerzalnim...</p>
<p>Povijest stvaranja u biti uvijek obnavlja povijest Prirode. Mi dodajemo da se to može primijeniti i na povijest prevođenja. To se kod Tadijanovića u ovom slučaju dogodilo. Uspjeli prijevod najdublji je način doživljenog i kreativnog čitanja poezije.</p>
<p>Ivo Frangeš</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bijeg u ljubav i poeziju</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Splitu / Uz premijernu izvedbu »Cyranoa de Bergeraca« Edmonda Rostanda, u režiji Tomija Janežiča / Umjesto raskošnog spektakla splitska predstava nudi efektni prikaz Cyranova svijeta kojeg je dodirnula naša suvremenost</p>
<p>DUBRAVKA VRGOČ</p>
<p>Glasovitu junačku komediju Edmonda Rostanda o pjesniku i vojniku Cyranou de Bergeracu, koja već stotinu godina privlači mnogobrojne kazališne i filmske umjetnike, mladi slovenski redatelj Tomi Janežić postavio je u ispražnjenom prostoru pozornice splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta. Bez rekvizita, samo s nekoliko stolica i stolova, dočarao je osobnu dramu Rostandova junaka i opsesije sredine 17. stoljeća. Umjesto raskošnog spektakla ponudio je komorni prikaz Cyranove sudbine i neispunjenih žudnji jednog doba koje se branilo konvencijama, čak i (ili možda tek onda) kada se radilo o ljubavi. U takvom svijetu za slavnoga pjesnika-mačevaoca ne postoje uzmaci, njih ne priznaje ni Tomi Janežič u scenskoj adaptaciji i interpretaciji ove komične melodrame, poetičnost koje nužno priziva nostalgiju za izgubljenim slikama nekog boljeg, uvijek prošlog vremena.</p>
<p> Lišena naglašene patetičnosti i sentimentalnosti te kićenog izvanjskog okvira, koji nerijetko prati uprizorenja Rostandova predloška, splitska predstava smiono istražuje mogućnosti teatra da iz perspektive naše suvremenosti očita klasične teme, istodobno zadržavajući autentičnost njihova govora i oslobađajući ih arhaičnih prizvuka. Janežičev »Cyrano« ne skriva se iza povijesnih paravana blještavih scenskih rekonstrukcija, niti se izravno otkriva našoj stvarnosti u naprasnim teatarskim prilagodbama Rostandova djela. On slijedi priču koja je unaprijed zadana i ističe njezinu univerzalnost u unutarnjoj istovjetnosti koja spaja različita vremena i njihove senzibilitete.</p>
<p> Ono što Janažičev scenski pristup čini specifičnim je krajnja reduciranost u iskazu, ogoljelost ne samo prostora igre, već i odnosa na pozornici, svođenje pritisaka psiholoških izvoda gotovo na znakove što ispisuju smjer suštinskih kretanja Rostandovih likova u izvedbi koja nastoji svjedočiti o značaju ljubavi u svijetu u kojem se zapravo neprestance ističe njezina nemogućnost. Takav koncept čistih linija, u kojem se sve izvanjsko čini nepotrebnim dodatkom, koncentriran je na glumačku sposobnost da snagom imaginacije predoči sve upitnosti svoga lika te na atmosferu koja nam dočarava scenske krajolike Cyranovih svakodnevnih komičnh domišljatosti i tragičnih unutarnjih sukoba, njegove slabosti ili hrabrosti da svoje ljubavne poruke Roksani godinama ispisuje u pismima s tuđim potpisom.</p>
<p> Vjerni vremenu kojeg bilježi dramski tekst odlični kostimi Jasmine Ferček i fascinantni odabir svjetla Zvonimira Mihanovića (kojim se sjajno rješavaju prostorni odnosi i planovi), uz krajnje redateljski osmišljenu kompoziciju, stvaraju efektni okvir scenskih prizora koji osvajaju gledatelje čudesnim vizualnim rasporedima. Redatelj Tomi Janežič pri tome se koristi i pozornicom i ložom i zastorom, šireći scenu na cijelo kazalište, uključujući tako i publiku u priču o Cyranou i Roksani. No, istodobno neprestance upućuje i na nemogućnosti dodira u tako velikom, razlomljenom i praznom prostoru, na pukotine koje se uvijek javljaju između nas i Drugoga, na neizbježne praznine što prate procjepe u osjećajima. Bijeg u ljubav ili poeziju ne nudi olakšicu, Cyrano de Bergerac u Janežičevoj predstavi prepušten je svijetu bez oslonca i teatru bez dodatnih, spektakularnih mehanizama. Njegova samoća kao i samoća ostalih likova, čiji je broj reduciran na šest u ovoj izvedbi, toliko je transparetna da ih gotovo imenuje promatračima vlastitih sudbina, postavlja na ona opasna raskrižja koja su mnogo uočljivija u našem, nego Rostandovu vremenu. </p>
<p> Na zahtjevne zadatke što ih je redatelj postavio pred glumce, poštujući riječi oslobođene agresivnih slika, splitski je ansambl odgovorio zavidnom energijom i koncentracijom. Svojom glumačkom osobnošću gotovo predodređen za ulogu slavnoga vojnika i pjesnika Milan Pleština, bez ijednog izvanjskog znaka, predstavio je, u prijelomima unutarnjih izazova, potisnute i razotkrivene strasti Cyranoa de Bergeraca. Impostacijom glasa i suzdržanih gesta koje nisu isticale pretjeranu dramatičnost Pleština je nadahnuto ocrtao portret neoromantičnog junaka, dok je sugestivnom prisutnošću na pozornci još više naglasio središnju poziciju svog lika u rasporedima scenskih zbivanja. Osobe iz pratnje interpretirali su efektno Nenad Srdelić kao suptilni Le Bret, Čedo Martinić u ulozi šarmatnog Grofa de Guchea, Josip Zovko kao zbunjeni Christian de Neuvillette te Trpimir Jurkić koji je ponudio zanimljive skice nekoliko karaktera u koje se neprestano transformirao. Andrijana Vicković bila je Roksana iz pozadine, lik koji iz drugog plana pokreće dramu o Cyranou.</p>
<p> Spltsko uprizorenje Rostandova »Cyranoa de Bergeraca«, u prijevodu Ivana Kušana, nudi gledateljima poznatu priču, dodirnutu znakovima naše suvremenosti, u novom redateljskom iščitavanju koje postavljući pitanja gledatelje ne ostavlja ravnodušnima.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Slava Lukačiću </p>
<p>Dvorana Hrvatskoga glazbenoga zavoda / Predstavljen dokumentarni film »U potrazi za Lukačićem« i CD »Hrvatska barokna glazba«</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Nakon što je sredinom prošloga mjeseca prvi put prikazan u Šibeniku, u sklopu obilježavanja 50. obljetnice Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga, izvrstan dokumentarni film »U potrazi za Lukačićem« predstavljen je u petak i zagrebačkoj publici zajedno sa CD-om »Hrvatska barokna glazba«. Zagrebačka premijera je održana u prepunoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda na istom povijesnom mjestu gdje je Lukačićeva glazba godine 1935. prvi put izvedena.</p>
<p> No, ovaj put umjesto glazbenika na podiju je bilo postavljeno filmsko platno. Na njemu smo mogli pratiti zanimljivu priču o životu, stvaralaštvu i sudbini istaknuta hrvatskoga baroknog skladatelja Ivana Lukačića, franjevca iz Šibenika, koji se školovao u Italiji, gdje je stekao titulu »magister musices«, a potom je djelovao u Splitu kao gvardijan Samostana sv. Frane i kapelnik Stolne crkve, obilježivši cjelokupni život grada Splita sve do smrti 1648. Njegovo jedino sačuvano djelo, zbirka »Sacrae cantiones«, tiskana 1620. u Veneciji, sadrži 27 moteta.</p>
<p> Unikatni primjerak te zbirke, koja pripada vrhunskim ostvarenjima hrvatskoga glazbenog baroka, pronašao je godine 1935. u Berlinu ugledni hrvatski muzikolog Dragan Plamenac. Iste godine on je u Zagrebu objavio Lukačićeve odabrane motete i priredio koncert njegove glazbe. Za Drugoga svjetskog rata zbirka je ponovno zagubljena, te ju je 1983. u Krakovu pronašao muzikolog dr. Ennio Stipčević. </p>
<p>O tim događajima i prilikama kao i o Lukačiću i njegovoj glazbi u filmu pripovijedaju i svjedoče fra Ante Soldo i fra Nikola Mate Roščić, Ljerka Šifler, Lelja Dobronić, Mario Penzar, Dunja Vejzović i Ennio Stipčević. Taj odličan i slojevit dokumentarac je prema scenariju Ennija Stipčevića i Ivana Vidića režirao Davor Šarić, producent je Glazbena škola Ivana Lukačića iz Šibenika, a proizvela ga je šibenska tvrtka Digital Zoom. </p>
<p>U film je utkana i prekrasna Lukačićeva glazba sa CD-a Hrvatska barokna glazba (Ivan Lukačić i Tomaso Cecchini), koju je u šibenskoj Crkvi sv. Frane snimio Hrvatski barokni ansambl na čelu sa Sašom Britvićem, također u izdanju šibenske Glazbene škole Ivana Lukačića, u suradnji s Hrvatskim društvom skladatelja i Cantusom d.o.o. Zagreb.</p>
<p>Taj vrijedan i rijedak projekt, koji je poduprlo Ministarstvo za kulturu Republike Hrvatske, iznimna je kulturološkog značenja, a predstavili su ga vrlo pohvalnim riječima filmski kritičar Dario Marković i predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja Pero Gotovac. Na podrški i pljesku zahvalili su sudionici toga projekta, a u ime producenta i izdavača Glazbena škole Ivana Lukačića iz Šibenika njezin ravnatelj Rudolf Vučić.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Neuspjeli pokušaj povratka tradiciji </p>
<p>»Zagrebfest 2000« u dvorani »Vatroslav Lisinski« / Unatoč isticanoj želji koncepcijskog povratka »tradiciji Zagrebačkog festivala«, nije se stiglo daleko / »Zagrebfest« prije svega djeluje kao umjetna tvorevina bez stvarnog potencijala na tržištu </p>
<p>HRVOJE HORVAT</p>
<p>Kako reanimirati najstariji domaći festival zabavne glazbe »Zagrebfest«</p>
<p> - nije se otkrilo niti ovaj put, na 45. festivalu. Jedini pomak bila je činjenica da su sva 22 izvođača nastupila uživo, što je hvalevrijedan napor u eri kada se svatko može popeti na pozornicu i »zijevati« uz playback. Zbog toga smo dosad redovito prisustvovali komičnim scenama nesnalaženja izvođača nedoraslih takvom zadatku. No, i oni stažem dulje prisutni estradni lavovi i lavice u prevelikom su broju pokazali da im fali ambicija: s tako niskim pragom »programa« i nepodmazanim glasnicama teško je reanimirati nekadašnju slavu. Izuzetak je, možda Zdenka Kovačiček, jedna od pobjednica.</p>
<p> »Zagrebfest 2000« nije iznjedrio gotovo niti jednu pjesmu s potencijalom da preživi izvan zidova dvorane »Vatroslav Lisinski«, pa je pitanje komu se, zapravo, autori obračaju i zašto ponuđenu priliku ne znaju iskoristiti?</p>
<p>Loš prosjek pjesama i previše prazna hoda pokazalo je da se nije stiglo daleko, usprkos svuda navođenoj želji koncepcijskog povratka staroj »tradiciji zagrebačkoga festivala«. Sve zajedno nalikovalo je dosadnoj manifestaciji već viđenoga, prouzrokovano jednostavnim postupkom kojim se zadana forma ostavlja ispražnjena od sadržaja, a tri minute trajanja pjesme prečesto se pune predvidljivim melodijskim rješenjima i manirističkim ponavljanjem prežvakanih metafora u tekstovima. </p>
<p>Održana je samo finalna večer, a razlog je što konkurentskog izbora, zapravo, nije ni bilo. Na pozornicu su se popeli svi, izabrani »po ključu«: i nepoznati debitanti i zvijezde estrade, ali je i u jednom i drugom slučaju pozornica »Lisinskoga« previše sličila bezbojnoj reviji pjesama. Potpuno je jasno da su i iskusni profesionalci na tragu prvoga pobjednika iz 1954., Ive Robića, dovedeni kao ukras teze o vraćanju tradiciji, ali bez potencijala za povratak nekad boljim standardima domaće zabavne glazbe. </p>
<p>Činjenica da je glavna nagrada festivala nazvana baš po Ivi Robiću, nimalo ne amnestira organizatora, Hrvatsko društvo skladatelja i »Cantus«: »Zagrebfest« prije svega djeluje kao umjetna tvorevina za promociju zabavnoglazbenih favorita dovedenih po čudnim kriterijima.</p>
<p> No, radi se o wishfull thinkingu, s imenima bez stvarnog potencijala na tržištu, a ne rasnoj manifestaciji »nastaloj po uzoru na San Remo«, što joj je u pionirskim danima domaće estrade bila namjera. Ovako, nagrade stručnog žirija i publike djeluju kao mehanički produkt i nasilan pokušaj nagrađivanja onih koji nagrade ne zaslužuju, niti bi im ih netko u drugoj situaciji uopće i dao.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nacionalni muzeji između kulture i politike</p>
<p>Goethe institut / Završeno međunarodno muzeološko savjetovanje na temu »Muzeji - Tradicije i moderne nacije« / Hrvatski narodni muzej u svjetlu političkih zbivanja / Teorije o reformi nacionalnih muzeja</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Drugi dan muzeološkoga savjetovanja pod nazivom »Muzeji - Tradicija i moderne nacije«, koji se održavao u subotu u Goethe institutu, dodatno je razradio problematiku nacionalnih muzeja na teorijskoj i praktičnoj razini uz primjere u nekim europskim državama i situaciju u Hrvatskoj.</p>
<p> Mr. Dubravka Peić-Čaldarović je govorila o temi »Uloga Hrvatskog narodnog muzeja u procesu nacionalne integracije (1835. - 1918.)«. Izlaganje je krenulo od veze političkih i kulturnih prilika u tome vremenu u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Nacionalno-integracijski procesi su snažno obilježili Hrvatsku u 19. stoljeću, a na to su neposredno utjecali slični događaji u Austriji i Ugarskoj. U najvećoj mjeri to su bili događaji vezani uz slavenske narode. U takvoj političkoj klimi dolazi do pojave ilirskoga pokreta, prvo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, potom u Dalmaciji i na kraju u Istri. Budući da je taj pokret osim političke imao i vrlo jaku kulturnu sastavnicu, kao što je zalaganje za jedinstven jezik, uspostava kulturnih ustanova i slično, on je utjecao i na stvaranje prvih privatnih zbirka iz kojih su se razvile one muzeološke.</p>
<p> Nakon ilirskoga pokreta javljaju se snažni dezintegracijski pokreti, koji usporavaju razvoj društva na svim osnovama, pa tako i na osnovi razvoja nacionalno-kulturne komponente. No, u tom razdoblju dolazi do formalnog ukidanja feudalnog sustava i nakon pada Bachova apsolutizma 1860. godine na scenu stupaju dvije političke struje koje su između ostaloga snažno utjecale na kulturne prilike u Hrvatskoj. Riječ je o jugoslavizmu, čiji su glavni nositelji bili Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački, a s druge strane je tu pravaštvo s Antom Starčevićem i Eugenom Kvaternikom. U središtu tih pokreta je bio kulturni razvoj, a presudnu je ulogu odigrala pomoć Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Po svim činjenicama to je razdoblje obilježeno najvećim dometima hrvatske integracije na području kulture.</p>
<p>Narodni muzej je nastajao u nekoliko faza. Do njegova utemeljenja (1835. - 1846.) je došlo pod utjecajem ilirskoga preporoda. Počela se skupljati nacionalna kulturna i prirodna baština. Stvorene su i dvije glavne zbirke: zbirka prirodnina (izlošci s područja naše flore i faune) i starinarska zbirka (umjetnine). Druga faza u razdoblju od 1846. do 1866. godine obilježena je institucionalizacijom, odnosno traženjem mjesta za muzej. Godine 1946. Narodni muzej dobiva upravu i otvorena je prva izložba u palači grofa Draškovića, odnosno palači Narodnoga doma. Jedna od najvažnijih ličnosti koja je utjecala na ostvarenje te izložbe je bio naš prvi muzeolog Mijat Sabljar, koji je ujedno sastavio i prvi inventar muzeja. Narodni muzej od 1866. do 1878. godine djeluje pod upravom JAZU. Razvijaju se dva odjela: naravoslovni i starinarski. Sabor toj ustanovi dodjeljuje stalnu novčanu pomoć, koja se troši za proširivanje zbirka i znanstvena putovanja djelatnika muzeja. Oni stalnu plaću dobivaju od JAZU. </p>
<p> Faza osamostaljenja Narodnoga muzeja se odvijala od 1878. do 1918. godine. Tada su donesene i tri točke koje su odredile djelovanje i zadaće muzeja. Cilj mu je bio da što bolje predstavi nacionalnu kulturu, da se uklopi u edukacijske potrebe sveučilišta i da obrazuje građanstvo. Činjenica da je 1893. uvedena arheologija na sveučilište Franje Josipa I. znatno je utjecala i na Narodni muzej i razvoj stručnog rada u toj ustanovi. Donose se i neki zakoni o djelovanju muzeja. U zaključku je mr. Dubravka Peić-Čaldarović naglasila da se Narodni muzej od svoga postanka razvijao u dva smjera, jedan je bio političko-nacionalni, a drugi čisto profesionalni. Političko-nacionalno usmjerenje je prevladavalo do 1866. godine, a nakon toga dominira profesionalno. </p>
<p>Nacionalni muzeji mogu biti složeni ili specijalistički, to su glavni muzeji u državama koji predstavljaju političku i kulturnu povijest određenog naroda, rekao je dr. Tomislav Šola u izlaganju »Prilog reformi nacionalnih muzeja«. Sustav nacionalnih muzeja, koji su osnivale države, a sada ih u najvećoj mjeri i financiraju, nastao je isključivo na poticaj vanjskih utjecaja, odnosno nije bilo profesionalnih zasada u njihovu nastanku.</p>
<p> Njihova je zadaća predstavljanje nacije, odnosno, točnije rečeno, nacionalnog identiteta. Čemu danas služe ti muzeji? I dalje predstavljaju superiornost nacije. Poručuju da su pametni, lijepi i uspješni te da na to imaju pravo jer su stari odnosno imaju dugu tradiciju. Ono što je loše, oni prikazuju umjereno ili defokusirano. Uzrečica »Historia est magistra vitae« ne funkcionira u muzejima.</p>
<p> Nacionalni muzeji se ponovno osnivaju zato jer ih treba svaka država. Dr. Šola je mišljenja da je ovo desetljeće posljednje u kojem će biti moguće osnivanje nacionalnih muzeja. Oni uglavnom nastaju oponašanjem uzora, a kakva je njihova budućnost? Moraju postati središnjim mjestom baštinskih procesa u državi. Ne trebaju postati muzeji alternativne umjetnosti, ali takvu umjetnost ne smiju ni ignorirati. Osnovni cilj takvih muzeja mora biti most s različitostima unutar nacije, ali i poveznica s drugim nacijama.</p>
<p> Što je s Hrvatskom i njenim nacionalnim muzejom? U vrijeme bivše Jugoslavije, Hrvatska je bila jedina republika koja nije imala takav muzej. Kada dolazi do uspostave samostalne Republike Hrvatske, dolazi do paradoksa. Vlast naglašene desne ideologije veliča nacionalne simbole i kulturu, ali to ostaje samo na riječima. Hrvatskoj treba nacionalni muzej, a za takav projekt se trebaju izdvojiti sredstva iz državnoga proračuna, zaključio je dr. Šola.</p>
<p>Prilog raspravi o nacionalnim muzejima dao je i gost iz Njemačke dr. Ulrich Grossmann, koji je održao predavanje na temu »Germanski nacionalni muzej u 19. stoljeću« u kojem je objasnio njegove načine djelovanja nekada i danas.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Slikar svečane geste</p>
<p>Galerija »Razvid« u Zaprešiću / Uz novija ulja Tonija Franovića naglašene izražajnosti, sabrana u ciklus »Jesen 2000.« </p>
<p>JOSIP ŠKUNCA </p>
<p>Već po samu tumačenju ekspresionizma kad se kaže da umjetničko djelo treba biti izravan iskaz autorovih emocija na doživljaj, a ne objektivno prikazivanje vanjskog svijeta ili puki odraz osjetilnih dojmova, očito je da i zagrebački slikar Toni Franović (1964.) - poput drugih iz srednje generacije - stvara tragom takve zahtjevnosti koja u provedbi hoće snažano postupanje s bojom, pojačane obrise, iskrivljavanje oblika i druge oštro izražene protivnosti. Danas pak govorimo o »novoj ekspresivnosti«, o pokretu koji opet uspostavlja teze subjektivnosti s početka stoljeća pridajući važnost psihološkomu momentu u času kreacije. Izlazi da u spektru likovne umjetnosti našeg doba, u osvit ovog stoljeća i na njegovu zalazu, prevladava slična svijest o svrsi umjetničkog djela. </p>
<p> Da je ta i takva naglašena izražajnost, kao slobodno odstupanje od formalnih pravila slikanja, put do slike koja posebno obuzima, pokazuje i najnovije predstavljanje Tonija Franovića u Zaprešiću, u Galeriji »Razvid«, gdje mu je izloženo petnaestak novijih ulja sabranih u ciklus »Jesen 2000.« Njegova posebnost i prepoznatljivost upravo je u tome da uznemirenom linijom i svijetlo-tamnim kontrastima slika interijer i pejsaž, ali i pejsaž u interijeru i obrnuto, kako sažeto formulira Stanko Špoljarić u kataloškome tekstu raščlanjujući slikareve ostvaraje bogata kolorita i jakog naboja. </p>
<p> Po onome što radi - možemo i tako kazati - Franović je svojevrstan intimist samo što prisan lirski štimung kod njega prelazi u izraz subjektivnog viđenja kojemu je intenzivna boja glavno pomagalo izražavanja. Franović faktički slika unutrašnjost prostorija u kojima danomice živi, koje dobro poznaje i osjeća skupa s mobilijarom, a onda dobro znan i proživljen krajolik, točnije, pogled iz sobe na vrt ili iz njega u najbliži okoliš. To je svagda svijet osobne i obiteljske privatnosti obilježen radošću i ganućem koji slikar zna fuzionirati, tijesno složiti u nesvakidašnji sklop krajolika u interijeru i interijera u krajoliku.</p>
<p> Nije pretjerano reći da u takvu postupku prepoznajemo elemente toka svijesti, prenesene u slikarstvo iz književnosti. Dobar primjer djela što je ostvareno u joyceovskoj maniri je slika »Jesen, Šabat«, efektan spoj ugođaja židovske subote i upaljenih svijeća na stolu u unutrašnjosti doma s okolnim vrtom u kojemu rastu stabla.</p>
<p>Za prvo razdoblje Franovićeva slikarskog djelovanja bio je odsudan utjecaj chagallovske poetike, u uzletu i atmosferi, u paleti. U novijim radovima Franović je više usmjeren na fiksiranje ozračja u kojemu naziremo svečanost trenutka, dašak i pokret treperećeg tijela prenesen u trajanje ili, pak, trajanje pretopljeno u prolazan drhtaj ispisan hitrim potezima gusto nanesena pigmenta. Licentia poetica tu nalazi opravdanje u prvom redu u bujnosti izričaja, a zatim u ravnoteži koja drži na okupu i profinjene i one sirovije dionice na slici, znakovite za rukopis »nove ekspresivnosti«.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dolenčićeva »Aida« u Šangaju</p>
<p>ŠANGAJ, 5. studenoga</p>
<p> - Šangajski međunarodni umjetnički festival otvorila je Verdijeva »Aida«, i to u režiji našega Krešimira Dolenčića, a izvedena je na - nogometnome stadionu. Predstava uključuje tri tisuće izvođača, a postavljena je i golema piramida. Stadion prima oko 45 tisuća posjetitelja. Šangajska »Aida« uključuje europske operne zvijezde, zbor od 500 pjevača i oko tisuću kineskih vojnika, koji također sudjeluju u predstavi. Stadion je za potrebe opere preuređen u »stari Egipat« s piramidom veličine 30 metara koja tijekom predstave postaje velika pozornica. Karte za operu odavno su rasprodane. Od prvotne nakane da se na pozornicu dovede 100 slonova, deva, lavova i tigrova moralo se odustati zbog opasnosti za sigurnost publike. Sumnjalo se hoće li Verdijeva opera preživjeti verziju šangajskoga nogometnog stadiona, zbog akustičkih problema, ali i zbog činjenice što je većina gledatelja predstavu morala gledati dalekozorima. No šangajski su organizatori zadovljni činjenicom što se Međunarodni umjetnički festival otvara tako velebnom operom kakva je »Aida«, što će taj festival pretvoriti u međunarodni događaj, sa zvijezdama poput španjolskog plesača Joaquina Cortesa i izložbom » Novog umjetničkog biennala«. Na festivalu sudjeluju i moderni kineski slikari, umjetnici sa svojim instalacijama i video maheri iz Japana, Tajvana i SAD. (L. Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Filmski festival u Ljubljani</p>
<p>LJUBLJANA, 5. studenoga</p>
<p> - S programom koji sadrži više od 90 filmova iz svjetske kinematografije, u Ljubljani će se od 9. do 22. studenoga održati Međunarodni filmski festival. Direktorica Festivala Jelka Stergel ističe da će među ostalima biti prikazani i filmovi koji su osvojili glavne nagrade na nekim od najvećih europskih filmskih festivala kao što su oni u Cannesu, Rotterdamu, Berlinu, Karlovym Varyma i Veneciji. Pretpremijerno će se prikazati nekoliko srednjometražnih filmova, među njima i »Dancer in the dark« (Plesač u mraku) Larsa von Triera, koji je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu. Uz europsku kinematografiju, poseban će se naglasak dati na koreansku filmsku proizvodnju. Održat će se i retrospektiva posljednje dekade tajvanskoga filma. U sklopu Festivala održat će se i simpozij s temama vezanim uz pisanje filmskih scenarija. Simpozij zajednički organiziraju udruženje »Motion Picture« iz Bruxellesa i slovenska škola za pisanje scenarija »Show Your Tongue«. (G. J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Kranjčar startao pobjedom</p>
<p>Predvođeni novim trenerom Zlatkom Kranjčarom, nogometaši Marsonije su u posljednjem susretu 14. kola uvjerljivo sa 5-2 (1-0) svladali domaći Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - U Kranjčevićevoj opet otrcana fraza, vatromet pogodaka, zabilježeno ih je čak sedam. Na žalost Zagreba, pet puta je morao kapitulirati njihov vratar Sandro Tomić, tako da se može s pravom reći da je Zlatko Kranjčar, novi trener Marsonije, velikim koracima zakoračio na slavonsko-brodsku scenu. Konačnih 2-5 (0-1) između Zagreba i Marsonije bez sumnje se može smatrati velikim iznenađenjem, ali ne za one koji su bili u Kranječvićevoj.</p>
<p>Ostaje tajna čime je to Zlatko Kranjčar ohrabrio nogometaše Marsonije, ali nogometaši iz Slavonskog Broda od prve su minute krenuli kao da su oni domaćini ove utakmice, također i favoriti. Nigdje ni traga bilo kakvim kompleksima što bi ih trebalo nositi njihovo posljednje mjesto na prvenstvenoj ljestvici. Dapače, gosti iz Slavonskog Broda predveli su jednu hrabru, agresivnu, ali i mudru igru, pri čemu se posebno istakao izvrsni napadač Ivica Olić. </p>
<p>Zagrebu se osvetila uloga apsolutnog favorita, ali ni to ne bi bilo toliko pogubno za njih da u utakmicu, doduše na teškom, blatnjavom terenu, nisu ušli s podosta prepotencije. A kad su domaćini shvatili koga to i kakvog suparnika imaju protiv sebe, kola su već počela kretati nizbrdo. Najprije je u 25. minuti 17-godišnji Danijel Cesarec vješto iz blizine iskoristio neodlučnost Zagrebovih igrača i najavio neugodnosti po domaćina. </p>
<p>Nakon nekoliko Zagrebovih promašaja, početkom nastavka dva puta zaredom na sceni je bio Ivica Olić, prvo lice utakmice. Bile su mu dovoljne dvije prigode da dvaput kazni Zagrebovog vratara, s naglaskom da je njegov drugi pogodak, a treći Marsonije ide isključivo na dušu vratara Tomića koji je loptu već imao u rukama pa ju ispustio. </p>
<p>Nadu Zagrebu je podgrijao Čižmek u 63. minuti lijepim udarcem sa 15-ak metara, a kad se očekivalo da bi Zagreb možda mogao smanjiti ili preokrenuti, što za Kranjčevićevu ne bi bilo neobično, u 70. minuti eto konačnog rješenja utakmice. U eri pritiska Zagreba u protuakciji je Perić srušio Olića u kaznenom prostoru, a Brnjić je iz kaznenog udarca bio siguran realizator. Već minutu kasnije eto opet Brnjića kao strijelca, da bi Franja ublažio ovu pravu Zagrebovu katastrofu, za koju je dobrim dijelom krivac i trener Karačić, jer nije pravodobno obavio nužne izmjene. </p>
<p> • Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - MARSONIA 2-5 (0-1)</p>
<p>ZAGREB: Tomić 5 - Perić 5,5; Stavrevski 5,5, Osibov 6 - Bulat 5,5, Čižmek 6, Vejić 5,5 (od 57. Šimić 5), Rendulić 6 - Baturina 5,5 (od 58. Franja 6,5) - Lovrek 6, Popović 5 (od 72. Nosek 6).</p>
<p>MAROSNIA: Jozić 7 - Rosandić 7; Durak 6,5, Tadić 6,5 - Petrović 6, Cesarec 6,5 (od 58. Alić 6), Tomas 6,5, Bjelić 7, Brnjić 7,5, Džeko 7 (od 72. Ostojić 6) - Olić 8 (od 90. Lončarević -).</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 5,5. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Cesarec (25.), 0-2 Olić (56.), 0-3 Olić (62.), 1-3 Čižmek (63.), 1-4 Brnjić (70, 11m), 1-5 Brnjić (71.), 2-5 Franja (77.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Stavrevski, Tadić, Bjelić, Rosandić, Durak, Tomas </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica OLIĆ </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šahisti remizirali s Engleskom</p>
<p>Na šahovskoj olimpijadi hrvatska muška reprezentacija postigla je protiv Engleske iznimno vrijednih 2-2, dok su šahistice neočekivano pretrpjele težak poraz od Austrije od 2,5-0,5</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> - Poslije dana odmora natjecanje na 34. šahovskoj Olimpijadi je nastavljeno odigravanjem susreta 7. kola. Iako je nastupila bez Zdenka Kožula, kojeg je blokirala viroza, hrvatska muška reprezentacija postigla je protiv Engleske iznimno vrijednih 2-2, dok su šahistice neočekivano pretrpjele težak poraz od Austrije od 2,5-0,5.</p>
<p>Na šahiste doista možemo biti ponosni, jer su se u meču s drugom svjetskom šahovskom velesilom predstavili u najljepšem svjetlu. Igrali su hrabro, bez imalo respekta, bili na pragu velike pobjede, ali je na kraju ispalo časnih 2-2. Junak meča bio je Nenad Šulava, koji je u lijepom pozicijskom stilu nadvisio Milesa. Ognjen Cvitan protiv Speelmana i Ivan Žaja protiv Emmsa na fantastičan su način riješili probleme u otvaranju zahvaljujući odličnim pripremama. Poslije velike borbe održali su ravnotežu i doveli nas na prag pobjede. No, Ivan Morović je u jednakoj poziciji htio previše, što je Adams vješto iskoristio, pa smo se morali zadovoljiti neodlučenim rezultatom. Poslije ovog velikog remija pali smo na diobu 12. mjesta sa 17,5 osvojenih bodova. U vodstvu je ostala Njemačka, iako je sa Slovačkom odigrala 2-2, jer ni Rusija nije uspjela pobijediti Izrael. </p>
<p>Šahistice su odlično počele meč s Austrijom i na pomolu je bila pobjeda od 2,5-0,5, jer su Mirjana Medić i Mara Jelica izgradile dobivene pozicije, a i Vlasta Maček je stajala bolje. No, u četvrtom satu poslije niza grešaka poražene su Mara Jelica i Vlasta Maček, a Mirjana Medić je ispustila prednost i samo remizirala. Ovim porazom šahistice su pale na granicu od 50 posto osvojenih bodova. U vodstvu se izdvojila Kina nakon maksimalne 3-0 pobjede nad Moldavijom, jer je Gruzija protiv Nizozemske postigla tek mršavih 2-1. </p>
<p> • Važniji rezultati 7. kola, muški: Njemačka - Slovačka 2-2, Rusija - Izrael 2-2, Ukrajina - Mađarska 2-2, Armenija - Danska 3-1, Filipini - Kina 2,5-1,5, SAD - Jugoslavija 2-2, Bugarska - Indija 2,5-1,5, Nizozemska - Gruzija 3,5-0,5, HRVATSKA - Engleska 2-2. Redoslijed: Njemačka 20,5 bodova, Rusija 19,5, Nizozemska, Armenija Slovačka i Švicarska po 19, Izrael, Mađarska i Ukrajina po 18,5, Bugarska i Filipini po 18, HRVATSKA, Engleska, SAD, Rumunjska, Poljska, Španjolska, Litva, Brazil i Jugoslavija po 17,5...</p>
<p>Ženske: Kina - Moldavija 3-0, Gruzija - Nizozemska 2-1, Rusija - Mađarska 2-1, Armenija - Jugoslavija 2-1, Austrija - HRVATSKA 2,5-0,5. Redoslijed: Kina 16,5 bodova, Gruzija 15,5, Vijetnam 14,5, Rusija, Ukrajina, Nizozemska, Češka i Grčka 14... Hrvatska 11... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Cibosi« protrčali Baldekinom</p>
<p>Košarkaši Cibone u prvenstvenom ogledu uvjerljivo svladali momčad Šibenika u gostima, 93-51 (46-29), te tako u potpunosti srušili nadanja Šibenčana u eventualno iznenađenje</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP uvjerljivo su svladali momčad Šibenika u gostima, 93-51.</p>
<p>Nakon dugo vremena dobro je bila popunjena dvorana na Baldekinu. Svi ljubitelji košarke potiho su se nadali da bi Šibenčani mogli napraviti iznenađenje i pobijediti devetorostruke državne prvake. Vjerovali su u umor zagrebačkih košarkaša, jer konstantno igraju ritmom srijeda-subota, ali na šibensku žalost bio je to samo neostvareni san. Osim početnih 2-0 sve je bilo na strani Cibone. Trener Neven Spahija, Šibenčanin na klupi Cibone VIP, nije dozvolio i treće ovojesensko iznenađenje. Dobro je znao odakle njegovoj momčadi prijeti najveća opasnost i to su »cibosi« odlično riješili. Zagrepčanin u sasravu Šibenika, Dubravko Zemljić, došao je do izražaja tek u 19. minuti kada je postigao svoj prvi koš. Do tada bio je gotovo isključen iz igre, jer su ga vrlo dobro čuvali protivnički igrači. Istina, on je do kraja postigao 20 koševa, ali Zagrepčani su već imali nedostižno vodstvo. </p>
<p>Nakon prve dvije četvrtine i osigurane pobjede, Zagrepčani su si dozvolili i ekshibicijske poteze, za što ih je šibenska publika znala nagraditi burnim pljeskom. </p>
<p>• Dvorana »Baldekin«</p>
<p>ŠIBENIK - CIBONA-VIP 51-93 (14-27, 29-46, 42-74)</p>
<p>ŠIBENIK: Pajić, Pestić 2 (2-2), Matošin, Vranjić, Ivančić 4, Huljev, Vidačak 7 (1-4), Pešić 8 (2-2), Šarin, Maleš, Zemljić 20 (7-8), Kapov 10</p>
<p>CIBONA-VIP: Longin 2, Kus 9 (1-1), Sesar 20 (4-6), Prkačin 4 (0-2), Lee 9 (2-2), Pašalić 6, Skelin 9 (1-3), Awojobi 14 (4-5), Mamić 20, Nicević, Džidić</p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar) i Medan (Dubrovnik), GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip SESAR. (J. Drenski)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Financijska gripa« zahvatila i vaterpolo</p>
<p>Vaterpolisti Jadrana odustali su od natjecanja u Kupu Hrvatske zbog nedostatka novca kojim bi podmirili put i boravak u Zagrebu, a u sličnim teškoćama su i ostali klubovi/ U odigranim prvim susretima hrvatskog Kupa slavili favoriti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vaterpolisti Mladosti Croatia osiguranja nastupit će u polufinalu hrvatskog Kupa iako nisu uskočili u plivalište, budući da njihovi četvrtfinalni suparnici, igrači splitskog Jadrana, nisu došli u Zagreb. Razlog?</p>
<p>»Zbog novonastalih financijskih poteškoća sa žaljenjem vas obavještavamo kako odustajemo od natjecanja u Kupu Hrvatske«, dio je poruke poslane »mladostašima« i Natjecateljskoj komisiji Hrvatskog vaterpolskog saveza (HVS) sa adrese splitskog kluba koji točno opisuje razlog zbog kojeg se Splićani nisu pojavili na plivalištu uz Savu. Kako će susret Mladosti CO i Jadrana biti registriran 5-0 rezultatom u korist Zagrepčana, bilo je jasno nakon što tajnica kluba nije uspjela pronaći dovoljno novaca u blagajni da bi podmirila put i boravak splitskih vaterpolista u Zagrebu. Igrači su bili voljni nastupiti usprkos tome što ni do subote nisu bila isplaćena obećana dugovanja. Novčanu kaznu »jadranaši« su izbjegli budući da su u zadnji trenutak proslijedili izvješće o odustajanju HVS-u, no u sezonu 2001./2002. godine krenut će sa dva boda zaostatka.</p>
<p>A splitski Jadran vjerojatno je jedan u nizu klubova koji će ove sezone imati financijskih poteškoća. Iako je broj momčadi u prvoj ligi smanjen na deset teško je očekivati kako će svi oni dočekati kraj sezone sa pozitivnim bankovnim računom. Ukupno 27 igrača potražilo je tijekom prijelaznog roka novi klub van granica naše države što se uvelike odrazilo na kvalitetu hrvatske lige. No, prodajom naših ponajboljih vaterpolista klubovi su tek podmirili dugovanja, a nekima ni to nije bilo dovoljno.</p>
<p>Jedini koji u ovom trenutku vide svjetlo na kraju tunela su vaterpolisti Mladosti CO, koju su u novu sezonu krenuli s novim sponzorom, a ujedno i bitno promijenjenim klupskim vodstvom. Antu Čičin-Šaina zamijenio je Luka Miličić, predsjednik Uprave tvrtke Dalekovoda, koji se obvezao da će, uz pomoć svojih dopredsjednika, dugovanja isplatiti tijekom sezone. A pet dopredsjednika - Boris Labar, Petar Đukan, Zvonimir Matić, Ivan Morić i Ante Čičin-Šain - uspješni su poslovni ljudi koji bi trebali Miličiću pribaviti dio sredstava, budući da će tvrtke u kojima rade sponzorirati »mladostaše«.</p>
<p>Inače, u ostalim susretima četvrtfinala Kupa Hrvatske favoriti su ostvarili pobjede koje će zasigurno potvrditi u uzvratima. Dubrovački Jug uvjerljivo je slavio protiv gostujućeg Kvarnera sa 17-11, dok je Primorje sa tri pogotka razlike (10-7) pobijedilo Mornar BS, te mirno očekuje uzvrat na domaćem plivalištu. Gostujuću pobjedu ostvarili su i vaterpolisti POŠK-a, koji su s minimalnih 7-6 pobijedili šibenski Solaris.</p>
<p>• Rezultati prvih susreta četvrtfinalnih susreta hrvatskog Kupa: Jug - Kvarner 17-11, Solaris - POŠK 6-7, Mornar BS - Primorje 7-10.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Četvrta pobjeda Philadelphije</p>
<p>NEW YORK, 5. studenoga</p>
<p> - Američka profesionalna košarkaška liga u subotu navečer je ljubiteljima igre ispod obruča ponudila repertoar od 14 utakmica. U Indianapolisu su se susreli klubovi u kojima igraju hrvatski igrači, Indiana Žana Tabaka i Chicago Brune Šundova i Dalibora Bagarića. </p>
<p>Pacersi su slavili 94-81, a na parketu se pojavio samo jedan hrvatski igrač - Žan Tabak. »Jozo« je za 28 minuta igre ubilježio devet poena (šut 3-4, slobodna bacanja 3-4), uz pet skokova, jednu blokadu, dvije asistencije i jednu izgubljenu loptu. Prvi strijelac Pacersa bio je Travis Best sa 25 koševa, dok je Reggie Miller ubilježio 20 uz tri uzastopne trice na samom kraju utakmice koje su Indiani i donijele pobjedu. U sastavu Bullsa prvi strijelac bio je Elton Brand sa 19 poena i 11 skokova, Ron Mercer je dodao 15.</p>
<p> Kukočevi 76-ersi gostovali su u Miamiju gdje su ubilježili pobjedu 84-82. Allen Iverson bio je prvi strijelac gostujuće momčadi sa 23 koša, Hill je dodao 16, a Snow 13. Toni Kukoč je za 16 minuta ubilježio 11 poena (šut 5-8, trice 1-3), uz tri skoka, dvije asistencije i jednu izgubljenu loptu. U sastavu Miamija najefikasniji je bio Jones sa 26 poena, Hardaway je dodao 23 i 11 skokova, ali je i tri sekunde prije izgubio loptu od Snowa, te tako ostao bez mogućnosti da u posljednji trenutak preokrene rezultat.</p>
<p> • Rezultati: Vancouver - LA Lakers 89-98, Indiana - Chicago 94-81 (Tabak je za Indianu odigrao 28 minuta, te ubacio 9 poena (šut 3-4, slobodna bacanja 3-4), uz 5 skokova, jednu blokadu, 2 asistencije i jednu izgubljenu loptu), Toronto - Washington 103-96, Atlanta - Orlando 104-107, Cleveland - Boston 91-89, Miami - Philadelphia 82-84, Dallas - Utah 106-112, Minnesota - Sacramento 99-91, New Jersey - Charlotte 87-98, Milwaukee - Detroit 97-88, Denver - Phoenix 99-102, Seattle - Portland 90-97, Golden State - San Antonio 105-117, LA Clippers - Houston 77-74.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ljubičić u 3. kolu kvalifikacija Lyona</p>
<p>LYON, 5. studenoga</p>
<p> - Nakon što je u 1. kolu svladao Francuza Patiencea, Ivan Ljubičić prošao je i 2. kolo kvalifikacija za ATP Tour turnir u Lyonu, te mu treba još samo jedna pobjeda da bi izborio plasman na glavni turnir. Ljubičić je Patiencea svladao sa 6-1, 3-6, 7-5, a onda je, mnogo lakše, sa 6-3, 6-4, bio bolji od Nizozemca Kempesa.Time je izborio okršaj s pobjednikom susreta Sargsian - Saulnier, a bolji iz tog dvoboja će igrati na glavnom turniru koji počinje u ponedjeljak. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kostanić ispala, Majoli i Talaja zajedno u paru</p>
<p>KUALA LUMPUR, 5. studenoga</p>
<p> - Mlada hrvatska tenisačica Jelena Kostanić nije uspjela proći kvalifikacije za ovotjedni WTA Tour turnir u Kuala Lumpuru, koji će se na betonu igrati za nagradni fond od 170.000 dolara. Nju je u susretu drugog, pretposljednjeg kola, sa 3-6, 6-3, 7-6 svladala Južnoafrikanka Liezel Horn.</p>
<p>Na glavnom turniru, koji počinje u ponedjeljak, tako će igrati dvije hrvatske tenisačice. Silvija Talaja, prva nositeljica, u 1. kolu je slobodna, dok Iva Majoli igra s Talijankom Silviom Farinom-Eliom. U konkurenciji parova Majoli i Talaja igrat će zajedno. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U finalu Hewitt i Ferreira</p>
<p>STUTTGART</p>
<p> - Rezultati ATP Tour turnira tenisača u Stuttgartu, koji se u dvorani igra na betonu za nagradni fond od 2,950.000 USD,</p>
<p>četvrtfinale: Hewitt (8) - Rusedski 6-4, 6-4, Kafeljnikov (6) - Schalken 4-6, 6-1, 6-4, W. Ferreira - Pavel 6-0, 7-5, Grosjean - M. Chang 7-5, 1-6, 6-2;</p>
<p>polufinale: Hewitt (8) - Kafeljnikov (6) 6-4, 6-7, 6-3, W. Ferreira - Grosjean 6-4, 6-2.</p>
<p>Capriati - Frazier </p>
<p>3-6, 7-5, 7-5</p>
<p>QUEBEC, 5. studenoga - Rezultati polufinala WTA Tour turnira tenisačica u Quebecu, koji se u dvorani na betonu igra za nagradni fond od 170.000 USD: Capriati (1) - Frazier (4) 3-6, 7-5, 7-5, Rubin (2) - Tu 7-5, 6-1.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Cvitanović: Svi smo mi pomalo egoisti</p>
<p>Forma nam stalno varira i u takvoj je situaciji teško bilo što reći ili prognozirati / Svatko je nezadovoljan kada ne igra, pa tako i ja. Svi o sebi imamo visoko mišljenje i mislimo da trebamo biti među prvih 11, kaže Dinamov napadač Igor Cvitanović</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Dinamova sjajna igra i pobjeda protiv Rijeke prije tjedan dana, 4-1, napokon su unijeli malo vedrine u sumornu maksimirsku svakodnevicu. Financijska problematika, koja sve brže razara klub, pitanje egzistencije i sve češća nagađanja o možebitnom gašenju Dinama kao nogometnog kluba ostavili su dubokog traga i na samome terenu.</p>
<p>Maksimirsko sivilo »dekorirano« je i novim nizom slabih rezultata. Istina, Dinamo je trenutačno drugi na prvenstvenoj ljestvici, iza Osijeka, što i nije suviše veliki neuspjeh. Ipak, gostovanja u Čakovcu i Vinkovcima pokazala su da su ovoj momčadi zaista nužne određene korekcije. Dinamo je i u Čakovcu i u Vinkovcima izvukao po bod i, s obzirom na igru kakvu je prikazao, rezultatski prošao - odlično. Zato je »bljesak« protiv Rijeke označio barem prigušeno svjetlo na kraju tunela. No, odmah nakon Rijeke, na posljednjem gostovanju kod Šibenika, Dinamo se vratio u staru kolotečinu. Nastup na Šubićevcu bio je, zapravo, repriza Čakovca i Vinkovaca, tako da odličnu igru protiv Rijeke zaista možemo shvatiti tek kao običan »bljesak«. U svakom slučaju ovakva forma ni na koji način ne sugerira eventualni Dinamov prolaz u 3. kolo Kupa Uefe. Naime, ovoga tjedna u Maksimir dolazi talijanska Parma odigrati uzvratnu utakmicu 2. kola. Parma, podsjećamo, već ima prednost 2-0 iz prve utakmice i samim time je u ogromnoj prednosti. No, ako već i postoji bilo kakva nada za eventualno iznenađenje i Dinamov prolaz, ona se, sudeći po posljednjem nastupu u Šibeniku, automatski gasi. </p>
<p>- Našom igrom u Šibeniku nikako ne možemo biti zadovoljni, naglasio je Dinamov napadač Igor Cvitanović. - U utakmicama kao što je ova, Dinamo mora pobijediti. Ne želim nikoga podcijeniti, a najmanje Šibenik, Čakovec ili Cibaliju. No u takvim utakmicama mi jednostavno moramo pobijediti. Uostalom, borimo se za prvo mjesto, a prvenstvo se osvaja upravo u takvim susretima. </p>
<p> • Velik dio utakmice ipak ste igrali s igračem manje pa vam to možda može poslužiti kao alibi.</p>
<p>- Ma, mi smo pobjedu morali riješiti već u prvom poluvremenu, tako da onaj crveni karton ne može biti nikakav alibi. Ako stalno govorimo da smo najbolji onda to moramo i potvrditi. Ne smijemo stajati i čekati da se nešto dogodi poput ovog crvenog kartona, kako bismo imali nekakav alibi za slab rezultat.</p>
<p> • Dinamova forma u posljednje vrijeme oscilira?</p>
<p>- Jest, forma nam stalno varira. U Čakovcu smo odigrali jako slabu utakmicu, ali smo primjerice, protiv Rijeke igrali dobro. Zapravo, teško je reći u kakvoj smo formi i čemu se možemo nadati. Nema konstante i u takvoj je situaciji teško bilo što prognozirati. </p>
<p> • Može li se Dinamo, s obzirom na takvu situaciju, ičemu nadati u ogledu s Parmom?</p>
<p>- Dok god igramo postoji nada. Zašto ne? Međutim, već sam rekao da je sada teško bilo što reći. Znam samo da ćemo dati sve od sebe i pokušati pobijediti, a kako će sve to na kraju ispasti, vidjet ćemo. </p>
<p> • Slažete li se s nekim tvrdnjama da je Dinamo već na prvoj utakmici protiv Parme pokazao svoju kvalitetu?</p>
<p>- Mislim da smo se dobro suprotstavili Parmi i da smo pokazali kvalitetu. Dobro smo se nosili s Talijanima sve do onog prvog pogotka. Tada smo mogli nešto više napraviti. Ne znam što se dogodilo, možda nas je zahvatio strah.</p>
<p> • Neki vaši suigrači vrlo su razočarani svojim statusom u klubu, u posljednje vrijeme i vi se vrlo često nalazite na klupi, pa pretpostavljamo da niti vi baš ne skačete od zadovoljstva.</p>
<p>- Jasno je da je uvijek nezadovoljan onaj koji ne igra, pa tako i ja. Svi o sebi imamo visoko mišljenje i mislim da je to normalno. Osobno mislim da zaslužujem mjesto među prvih 11, a hoću li zaista biti u prvoj postavi ovisi o treneru. Sve je to sasvim normalno i nema razloga bilo kakvim prepucavanjima. Nitko se nema pravo ljutiti na to što smo svi mi pomalo egoisti.</p>
<p> • Mnogi tvrde da se u ovakvoj situaciji, kada je u pitanju i sam opstanak Dinama kao nogometnog kluba, ne mogu koncentrirati na nogomet. Imate li i vi problema s koncentracijom?</p>
<p>- Neću govoriti u ime drugih, već samo u svoje osobno. Pokušavam se maksimalno koncentrirati na nogomet, uostalom to mi je i posao. Vidim se u nogometu, to je moj izbor, time se želim baviti i u budućnosti. Posvetio sam se upravo tome... Svatko ima svoj plan, pa tako i ja. Moj je da igram što bolje, da se koncentriram na teren i da danas-sutra uz pomoć kluba i svojih dobrih igara pronađem i kakav angažman u inozemstvu, zaključio je Cvitanović.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U Hajduku mladi nazaduju? </p>
<p>Nakon poraza u Koprivnici protiv Slaven-Belupa nameće se pitanje nazaduju li Hajdukovi mladi igrači zbog toga što nisu usredotočeni na posao od kojeg žive </p>
<p>SPLIT, 5. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Hajduka su ove sezone poraženi četvrti put, a odigrano je tek 14 kola. Slaven Belupo je pobijedio Splićane u Koprivnici (2-0), a osim što su poraženi ostali su i bez dvojice nogometaša, Miladina i Miše koji su dobili crvene kartone. Stoga će treneru Zoranu Vuliću biti problem sastaviti momčad za nadolazeći prvenstveni dvoboj protiv Čakovca u nedjelju. Sedam dana prije na tretmanu kod liječnika Fabijana Čukelja su Andrić, Sablić, Lalić, Vuković, Carević, Srna, Hrgović, Pirija i Đuzelov, a Vučević je gripozan. </p>
<p>Uglavnom, ne razmatrajući problematičnu financijsku situaciju i blokirani račun Hajduk ne može zadržati formu i nema pravi ritam osvajanja bodova. Europa (kvalifikacije Lige prvaka ili Kup UEFA) sve su dalje i želi li se ostvariti zacrtani cilj kompletan klub se mora mobilizirati. Ionako je već davno zazvonila uzbuna. Nastavi li se raditi u ovakvom ozračju morat će se Hajduk zadovoljiti Intertoto kupom. </p>
<p>Zoran Vulić, Hajdukov trener je nakon dvoboja u Čakovcu izjavio:</p>
<p>- Nije poraz toliko bolan kao što bi trebao biti, znajući koliko igrača nije otišlo u Koprivnicu. Objektivno, dobro smo se držali tridesetak minuta, ali smo morali zamijenili Đuzelova zbog istegnuća mišića. Prati nas nesreća, no ja ne umanjujem pobjedu Slavena. Ne želim ni komentirati suđenje ali ću apostrofirati da je liječnik Slavena u teren ušao samo jedanput, a mi smo dobili sedam-osam žutih kartona i dva crvena. Mislim da ove činjenice puno govore. Istina je, Osijek nam je utekao devet bodova, ali mi još imamo tri utakmice s tim klubom. Ipak, možda bi bilo dobro jednom biti realan i kazati gdje su dometi ovog Hajduka.</p>
<p>Splićani su se u Koprivnici borili, uložili golem napor, no na kraju susreta navijači kluba sa samo 15 profesionalaca su im skandirali - »Dođite nam opet«. I bez obzira što nitko ne nalazi zamjerke pristupu igri, borbenosti uvijek se pronađu nedostaci i komentira se što je moglo biti bolje. Činjenica je da mladi igrači ne pokazuju napredak, stagniraju, a moglo bi se kazati i da nazaduju. Je li se na njih odražava situacija u klubu i općenito u nogometu ili se oni ne brinu dovoljno o sebi i nisu usredotočeni na posao koji rade. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Koprivnici nikad bolje! </p>
<p>KOPRIVNICA, 5. studenoga</p>
<p> - Uz potvrdu da Slaven Belupo nikad dosad nije igrao tako dobro i ujednačeno, te da Hajduk nije bio tako loš stoji tvrdnja da je Slaven Belupo zasluženo pobijedio Splićane (2-0).</p>
<p> Često se u Koprivnici čuje primjedba »ma, kaj, kakvi su to Koprivničanci, gle otkud su sve došli«. To je ona logika po kojoj bi klub trebali predstavljati stanari jednoga kvarta, jednoga grada, eventualno jedne regije. Hvata nas klaustrofobija od takvih razmišljanja, jer neka netko kaže kako se dečki nisu borili kao da su najrođeniji Koprivničanci? Pobijediti Hajduk sa 2-0, a moglo je biti i više, odličan je rezultat. </p>
<p>Trener Frančić nakon konferencije za novinare gotovo se rasplakao grleći sve oko sebe. Nikad toliko ujednačenih, visokih ocjena za učinak domaćih. Svi su bili igrači utakmice. Jurčec je igrao »ples na kiši«, mogao je barem još jedanput zabiti, Dodik se vraćao po loptu na svoju stranu terena, a i on je mogao dati još koji gol, igrao je doista majstorski. Mužek je mozak Slavena, baš kao i mali Posavec. Brgles je pravi mali biser (eto vam Koprivničanca!), brz je k'o vrag, kakav li je to centaršut bio na glavu Jurčeca za pravi gol! Ferenčina je bio »najjednakiji među jednakima«. Kacić je bio majstor za prekidanje akcija i kidanje živaca Hajduku, a zamalo je u 13. minuti dao gol - iz kornera! Geršak je živa napast, nogometno drzak, bezobrazan, strašno brzo misli, neki puta i prebrzo. Crnac je obavio sve otraga i stigao i naprijed, a zadnja dva, Stipe Bošnjak i Ivica Solomun, bili su zadnja Hajdukova muka, a kod Hajduka tek golman Pletikosa, aktivni, prgavi, svadljivi, ali dobar Musa, te opasni napadački dvojac Bošnjak i Deranja, osobito ovaj potonji.</p>
<p>Zoran Vulić bio je na presici iznimno korektan, pravi gospodin, a sigurno mu nije bilo lako. Ipak je dao naznaku da nije zadovoljan sucem. Nije izričito rekao, ali... </p>
<p>Sudac Ivan Bebek sudio je izvanredno. Prilagodio se »blatnoj situaciji« na igralištu i dobro je da nije sve sankcionirao, jer dio nenamjernih prekršaja ipak je uzrokovan nemogućnošću kontrole lopte, nogu i tijela po skliskom terenu, vodi i blatu. Mogao je doduše Jažića odstraniti već u 20. minuti (što bi onda rekao Vulić?), jer je ostao nekažnjen za istodobni prekršaj i igranje rukom. (ičm)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Stopostotni učinak Viduke</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Junak 12. kola engleske nogometne lige svakako je napadač Leeds Uniteda, bivši igrač modrih iz Maksimira, Australac hrvatskog porijekla Mark Viduka. Viduka je postigao sva četiri pogotka za svoj klub u sjajnoj 4-3 (1-2) pobjedi protiv izravnog konkurenta za visok plasman, Liverpoola.</p>
<p>Prvi pogodak Viduka je postigao nakon velike pogreške Christiana Ziegea, koji nije uspio otkloniti opasnost ispred svoga gola, već je njegov pokušaj ispucavanja blokirao Alan Smith, lopta je došla do Viduke koji je hladnokrvno iskoristio svoju prvu priliku na utakmici i vratio svoju momčad u igru smanjivši na 1-2. Na samom startu drugoga poluvremena Viduka je sjajnim skokom nakon centaršuta Garyja Kellyja poslao loptu u sam gornji lijevi kut Liverpoolovih vratiju. </p>
<p>Liverpool je ponovno došao do prednosti, ali vrlo inspirirani Viduka je sa još dva pogotka potpuno preokrenuo rezultat i donio svojoj momčadi vrlo važnu pobjedu kojom su bitno podigli samopouzdanje pred gostovanje u Milanu u posljednjem kolu prvoga kruga Lige prvaka gdje im je potreban bod za odlazak u drugi krug.</p>
<p>Rijetko se događa da nekom igraču svi udarci koje uputi prema vratima završe u mreži. A upravo se to dogodilo Viduki, koji je nakon susreta izjavio:</p>
<p>- Ova pobjeda nam je bila vrlo važna kako bismo nakon ispadanja iz Liga kupa vratili samopouzdanje. Odigrali smo odličnu utakmicu i pokazali karakter nakon što smo dva puta gubili.</p>
<p>A na pitanje je li mu ovo najbolja utakmica u životu odgovorio je:</p>
<p>- Odigrao sam ja možda i bolje, ali nisam postigao toliko golova. A kod napadača je jedino bitno koliko je golova zabio. </p>
<p>Dodajmo kako su urednici službene stranice Leeds Uniteda u svom izvještaju sa utakmice napisali kako je ovo »jedna od najboljih utakmica kluba u posljednjih nekoliko godina«. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dva pogotka Roberta Prosinečkog!</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - U subotu je Robert Prosinečki postigao svoje prve zgoditke za Standard iz Liegea! Naime, u kup-utakmici Standard je svladao drugoligaša Turnhouta 3-2 (2-2), a Prosinečki je bio strijelac drugog i trećeg pogotka za svoj klub...</p>
<p>- Iako smo kotirali kao veliki favoriti, Turnhouta nas je prilično namučio. Vodio je drugoligaš 1-0 i 2-1, a pri kraju prvoga poluvremena postigao sam pogodak za 2-2. Dobio sam loptu na 16 metara od suparničkih vratiju i dobro sam tukao i pogodio mrežu, rekao je Prosinečki.</p>
<p>Zgoditak odluke hrvatski je reprezentativac postigao u 60. minuti iz 11-erca...</p>
<p>- Ovaj put nije bilo ponavljanja kaznenog udarca, ovaj put je sve bilo regularno i prevario sam vratara i donio pobjedu svome sastavu. Bilo je strahovito teško, a potvrda da kup-natjecanje uvijek sa sobom nosi iznenađenja svakako je i spoznaja da su u subotu iz belgijskog Kupa ispali Brugge, Leers, a i Anderlecht se baš kao i mi prilično namučio. </p>
<p>Inače, u subotu je na rasporedu derbi belgijskog prvenstva kad će se u Liegeu sučeliti baš Sandard i Anderlecht. Prosinečki kaže:</p>
<p>- Cijeli grad živi za tu utakmicu, nadam se da ću biti zdrav i spreman do subote. Osjećam, naime, bol u nozi, pri kraju dvoboja protiv Turnhouta jedan je njihov igrač »đonom« ušao u mene, udario me u potkoljenicu i noga mi je natečena. Ali, vjerujem da ću se do subote oporaviti i da ću predvoditi Standard u velikom derbiju, nada se Prosinečki. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kelentrić: U Metkoviću smo </p>
<p>izgubili mojom pogreškom</p>
<p>»Izgubili smo mojom pogreškom. Ma ne, nitko me nije optužio za poraz, ali osjećam se krivim za posljednji pogodak Goluže. Moram priznati da me iznenadio, nisam očekivao da će s tog mjesta pokušati pogoditi vrata, a nisam ga baš dobro ni vidio. Jednostavno, kriv sam za taj pogodak«, rekao je nakon 22-23 poraza protiv Metković Jamba vratar Zagreba Mario Kelentrić</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Zagrebov vratar Mario Kelentrić junak je i tragičar subotnjeg prvog ovosezonskog velikog »derbija« hrvatskog rukometa između Metković-Jamba i Zagreba, u kojem je domaća momčad porazila hrvatskog prvaka sa 23-22 (10-10). Hrvatski reprezentativac u redovima Zagreba (koji je u Metkoviću prvi puta nakon 14 godina nastupio bez oznake glavnog sponzora u klupskom imenu) punih je 59 minuta igrao u vrhunskoj formi, a onda nesretno primio odlučujući pogodak. </p>
<p>Ubilježio je 17 obrana (više nego svi ostali vratari na utakmici zajedno) i bio najzaslužniji što se Zagreb ravnopravno nosio s favoriziranim domaćinom, da bi sekundu prije kraja, sa deset metara, primio iznenađujući i pobjedonosni pogodak Slavka Goluže. Nitko mu iz momčadi trenera Line Červara nije ništa prigovorio, nego je sam prihvatio krivicu za prvi ovosezonski poraz svoje momčadi, nakon kojeg je Metković stekao tri boda prednosti na prvenstvenoj ljestvici (odigrano je osmo kolo):</p>
<p>- Izgubili smo mojom pogreškom. Ma ne, nitko me nije optužio za poraz, ali osjećam se krivim za posljednji pogodak Goluže. Moram priznati da me iznenadio, nisam očekivao da će s tog mjesta pokušati pogoditi vrata, a nisam ga baš dobro ni vidio. Jednostavno, kriv sam za taj pogodak, rekao je nakon utakmice Mario Kelentrić, koji je uz kapetana Mirzu Džombu i veterana Ivicu Udovičića (koji se vratio na teren s pozicije sportskog direktora), bio najbolji pojedinac Zagreba.</p>
<p>Iako su iskazali velike slabosti u vanjskoj liniji (Kiro Lazarov je potpuno podbacio) i izvođenju sedmeraca (četiri pogotka u devet pokušaja), »zagrebaši« su u Metkoviću zapravo prošli puno bolje nego se očekivalo. Dobro organiziran i motiviran hrvatski doprvak, koji se ove sezone dodatno pojačao, teško se nosio s momčadi što već sedam mjeseci nije dobila plaću i koja funkcionira samo zahvaljujući dobroj volji i inerciji.</p>
<p>- Mislim da smo dokazali da nismo ništa slabiji od Metkovića. Mi već mjesecima nismo dobili plaću, ne znam ni sam kako i zašto treniramo, ali nakon što smo izašli na teren, razmišljali smo samo o utakmici i pobjedi. Pokazali smo da unatoč problemima i ove sezone možemo ostvariti sve klupske ciljeve, rekao je Kelentrić, dodavši da je igra njegove momčadi u Metkoviću ohrabrujuća uoči početka Lige prvaka sljedećeg vikenda.</p>
<p>U redovima domaće momčadi četvorica su pojedinca odradila cijeli posao. Makedonski reprezentativac Ivan Markovski, te Slavko Goluža, Nikša Kaleb i Davor Dominiković postigli su sve pogotke za Metković, odlično se nadopunjujući. Međutim, u budućim dvobojima Metkovce bi skupo mogla koštati brzopletost i prerano opuštanje, zbog kojih su sredinom nastavka, pri rezultatu 17-14, propustili odlučiti utakmicu. Kasnije su zbog toga umalo bili kažnjeni i samo ih je Golužin sretni projektil spasio od neuspjeha. </p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Goluža odlučio derbi</p>
<p>METKOVIĆ</p>
<p> - Dvorana Srednje škole</p>
<p> METKOVIC-JAMBO - ZAGREB 23-22 (10-10)</p>
<p>METKOVIC-JAMBO: Matošević, D. Jerković, Kaleb 3, Bjeliš, Medić, Baltić, Obrvan, Mesarov, Zsigmond, G. Jerković, Metličić, Markovski 7 (2), Goluža 7 (3), Dominiković 6.</p>
<p>ZAGREB: Kelentrić, Modrušan, Špoljarić 3, Stoisavljević, Kljajić, Vori, Ninčević, Džomba 5, Lazarov 2 (2), Udovičić 5, Ivandija 2 (2), Zrnić 3, Maglajlija 1, Tomljanović 1.</p>
<p>SUCI: Josić (Zagreb) i Rudić (Biograd). GLEDATELJA: 4000.</p>
<p>SEDMERCI: Metković-Jambo 6 (5), Zagreb 9 (4). ISKLJUČENJA: Metković-Jambo 10 minuta (Medić 2+2, Obrvan 2, Dominiković 2, Goluža 2), Zagreb 14 minuta (Maglajlija 2+2, Zrnić 2+2, Ivandija 2, Kelentrić 2, Tomljanović 2).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Slavko GOLUŽA.</p>
<p> • Rezultati 8. kola: Metković-Jambo - Zagreb 23-22, RKM Osiguranje Zagreb - EKOL Ivancica 26-19, Brodomerkur - Plomin linija Rudar 31-22, PIPO IPC - Moslavina 25-26, Varteks Di Caprio - Zamet Crotek 28-29, Karlovac - Đakovo 24-26.</p>
<p> • Redoslijed: Metković-Jambo 16 bodova, Zagreb i Brodomerkur 13, Zamet Crotek 10...</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Novi početak Lokomotive</p>
<p>Rukometašice Lokomotive pobijedile sa 29-25 Pidigi Veronu u prvoj utakmici 2. kola Kupa EHF / Jesu li četiri gola prednosti dovoljna Lokomotivi za uzvrat koji se igra slijedeće subote u Veroni? </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Suprotno svim očekivanjima, rukometašice Lokomotive koje su se nakon Kraša vratile starom imenu, pobijedile su talijanski Pidigi Verona 29-25 (12-12) u prvoj utakmici 2. kola Kupa EHF-a. </p>
<p>Pobjeda od četiri gola razlike uspjeh je Lokomotive, no stekao se dojam da su igračice trenera Zorana Milnarića mogle i uvjerljivije slaviti. Golom iz »zeppelina« Nikice Pušić u 58. minuti domaće djevojke povele su 29-23, ali Talijanke su iskoristile dvije greške u završnici i uspjele smanjiti na konačnih 29-25. Prava je šteta da je vrlo dobra Marija Baković (17 obrana) u završnici nes(p)retno primila nekoliko golova.</p>
<p>Pidigi Verona, vodeći sastav talijanskog prvenstva, nije opravdao ulogu favorita u ovom susretu. Ostalo je nejasno je li to njihova prava slika ili samo loš dan.</p>
<p> Izuzevši bivšu »lokosicu« Natašu Kolegu, koja je cijelu utakmicu »vukla« talijanski sastav, inozemna pojačanja Gabor, Hristova i Demeni nisu bile uvjerljive. Usprkos lošoj igri, Nataša Kolega ne sumnja u prolaz Pidigi Verone:</p>
<p> - Mislim da ćemo proći u treće kolo. Moje suigračice su danas bile neprepoznatljive, mogu one puno bolje odigrati. Uopće ne sumnjam u naš prolaz.</p>
<p>Od početka dvoboja bilo je vidljivo da su mlade igračice Lokomotive impresionirane sastavom iz Verone. No, gošće im nisu ponudile mnogo argumenata za to, previše su griješile za tako iskusan sastav. U prilog tome govore i prva tri promašena sedmerca talijanskog sastava. </p>
<p>U prvom poluvremenu niti jedan sastav nije imao veću prednost, Lokomotiva je tek jednom u 13. minuti imala tri gola prednosti 5-2. Talijanke je uporno u igru vraćala sjajna Nataša Kolega. Obrana domaćih je kasno izlazila na nju, pa je od ukupno 12 golova Verone u prvom dijelu Kolega postigla 9 golova. »Lokosice« je predvodila Mateja Janeš sa 5 golova. U drugom poluvremenu trener Zagrepčanki Zoran Milnarić promijenio je obranu na 5-1 i ipak malo zaustavio Kolegu. Igračice Lokomotive konačno su shvatile da mogu parirati Veroni, otpustile su »kočnicu«. Uz vrlo dobru Janeš razigrale su se Nikica Pušić i Dijana Golubić, snažna Lidija Horvat pogodila je triput s devet metara. </p>
<p>Niti jednog trenutka u drugom poluvremenu Lokomotiva nije ispuštala vodstvo, pobjeda više nije dolazila u pitanje. Nakon već opisane završnice ostaje samo dvojba jesu li četiri gola prednosti dovoljna Lokomotivi za uzvrat koji se igra slijedeće subote u Veroni. </p>
<p>• Dvorana II Doma sportova</p>
<p>LOKOMOTIVA - PIDIGI VERONA 29-25 (12-12)</p>
<p>LOKOMOTIVA: Baković, Maršić, Golubić 5, Matutinović, Arslanagić, Pušić 9, Rendulić 1, Jelčić, Horvat 3, Kanjugović, Starček 5 (3), Janeš 6.</p>
<p>PIDIGI VERONA: B. Montoro, F. Montoro, Scamperle, Finezzo 1, Demeni 3, Gabor 5, Kolega 14 (3), Gianello 1, Turato, Niccolini, Martoni, Hristova 1.</p>
<p>SEDMERCI: Lokomotiva 5 (3), Pidigi Verona 6 (3). ISKLJUČENJA: Lokomotiva 8 min (Kanjugić 2+2), Pidigi Verona 6 min (Gianello 2+2).</p>
<p>SUTKINJE: Borrotti i Marcel (obje Francuska). GLEDATELJA: 150.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Nikica PUŠIĆ. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatska će o Prevlaci razgovarati samo sa službenim i vjerodostojnim sugovornikom</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Tonino Picula u izjavi Vjesniku reagirao na Đinđićevu tvrdnju da bi Prevlaka trebala pripasti Crnoj Gori/Upravo na pitanju Prevlake predsjednik Koštunica i vlada SRJ moraju pokazati prekid u odnosu na Miloševićevu politiku, rekao je Picula</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula vratio se u subotu kasno navečer iz Rima gdje je sudjelovao na ministarskom skupu Vijeća Europe posvećenom 50. obljetnici Deklaracije o ljudskim pravima. Na molbu Vjesnika u zagrebačkoj zračnoj luci ministar Picula osvrnuo se na izjavu Zorana Đinđića, jednog od prvaka vladajuće koalicije u SR Jugoslaviji, koji je Hrvatskoj televiziji izjavio da bi poluotok Prevlaka trebao pripasti Crnoj Gori. </p>
<p>Naglasivši da tijekom subote nije čuo izvornu Đinđićevu izjavu, ministar Picula je podsjetio kako on i hrvatska Vlada očekuju vjerodostojnog i službenog sugovornika s jugoslavenske strane koji će u duhu promjena u toj zemlji i pitanju Prevlake pristupiti s mnogo više realnosti nego što je to radio Miloševićev režim. </p>
<p>»Upravo na pitanju Prevlake predsjednik Koštunica i jugoslavenska Vlada moraju pokazati prekid u odnosu na politiku Slobodana Miloševića«, rekao je u posebnoj izjavi za Vjesnik ministar Picula. </p>
<p>Šef hrvatske diplomacije, odgovarajući na pitanje novinara Vjesnika, podsjetio je da je Prevlaka za Hrvatsku prije svega sigurnosno pitanje. Teritorijalna i zemljopisna pripadnost Prevlake Hrvatskoj nikada nije bila upitna za Zagreb, a to važi i za veliki dio međunarodne zajednice - ocijenio je Picula. O tom pitanju, naglasio je šef hrvatske diplomacije bit će govora i tijekom predstojećeg Zagrebačkog summita u susretima hrvatskih i jugoslavenskih predstavnika na najvišoj razini. </p>
<p>Zamoljen da ocijeni važnost bilateralnih susreta koje je imao tijekom dvodnevnog boravka u Rimu, ministar Picula je rekao da je najviše vremena proveo u razgovorima s ministrima vanjskih poslova Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije - zemalja sljednica bivše Jugoslavije. Podsjetio je, također, da su u Rimu potpisali zajednički dokument u kojem su izrazili zadovoljstvo što se sve zemlje sljednice bivše Jugoslavije tretiraju jednako, da se međunarodnim organizacijama sve moraju prijaviti kao novonastale zemlje, što se i dogodilo u zahtjevu SR Jugoslavije za prijem u Ujedinjene narode. </p>
<p>Ministar Picula također je vrlo uspješnim ocijenio svoje razgovore s Walterom Schwiemmerom, tajnikom Vijeća Europe, kao i razgovore s bugarskom ministricom vanjskih poslova te albanskim šefom diplomacije - s kojim će se susresti polovicom studenoga u Zagrebu. </p>
<p>Na pitanje Vjesnika da li je na skupu posvećenom 50. obljetnici Deklaracije o ljudskim pravima bilo posebno govora o Hrvatskoj, Picula je kazao kako o Hrvatskoj nije bilo govora. »To samo pokazuje da su Vijeće Europe i šira međunarodna zajednica pozitivno ocijenile promjene koje su se u Hrvatskoj desile tijekom 2000. godine. Međunarodna zajednica stanje ljudskih prava u Hrvatskoj ocjenjuje vrlo pozitivno, ali mi znamo da još mnogo toga treba učiniti i mi u tom pravcu odlučno nastavljamo. Ljudska prava su hrvatski ključ za ulazak u euroatlantske integracije«, istaknuo je na kraju svoje posebne izjave za Vjesnik hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Amerikanci biraju između Bushove »liberalne« i Goreove »socijalne« države</p>
<p>Hoće li Amerika krenuti u pravcu socijalne države s naglaskom na globalnu zaštitu čovjekove okoline, ili će njezini temelji počivati i dalje na liberalnom individualizmu, to su bili glavni ideološki temelji izbornih kampanja predsjedničkih kandidata</p>
<p>VJEKOSLAV KRSNIK</p>
<p>NEW YORK, 5. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oko 100 milijuna Amerikanaca izići će u utorak na birališta da bi između demokrata i sadašnjeg potpredsjednika Ala Gorea i Georgea Busha, republikanca, guvernera Teksasa i sina bivšeg predsjednika mlađeg izabrali novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država koji će uvesti najmoćniju zemlju svijeta u 21. stoljeće.</p>
<p>Budući da je završetkom Hladnog rata i slomom komunizma te raspadom Sovjetskog Saveza Amerika ostala jedina svjetska supersila, u predizbornoj kampanji glavne teme bile su prvenstveno domaće. Hoće li Amerika krenuti u pravcu socijalne države s naglaskom na globalnu zaštitu čovjekove okoline, ili će njezini temelji počivati i dalje na liberalnom individualizmu, to su bili glavni ideološki temelji kampanje.</p>
<p>Budući da svojom tehnološkom i obrambenom moći Sjedinjene Države mogu kontrolirati međunarodne političke odnose u svijetu, posebice one koji se tiču njezinih strateških interesa, vanjskopolitička pitanja bila su u predizbornoj kampanji sasvim u drugom planu, iako su se pažljivo pratila na raznim stranama svijeta. Jedno od takvih koje je izazvalo određenu zabrinutost u Europi, a posebice u Jugoistočnoj Europi nakon desetgodišnjih patnji izazvanih velikosrpskom politikom Beograda pod režimom Slobodana Miloševića bilo je pitanje sudjelovanja američkih vojnika u mirovnim operacijama. Republikanski kandidat George Bush najavio je da će povući američke vojnike iz Bosne i s Kosova, ostavljajući Europljanima da sređuju stvari u svojoj kući, dok se Al Gore oštro usprotivio takvom potezu smatrajući uspostavu mira i početak demokratizacije tog nestabilnog područja značajnim uspjehom Clintonove administracije, što znači i njega osobno.</p>
<p>To pitanje, kao ni ostala iz područja vanjske politike, uključujući i sporni Bushov prijedlog o izgradnji američkog antiraketnog obrambenog sustava nije, međutim, posebice zainteresiralo znatnu većinu biračkog tijela. Ona se više brinula oko toga kakvog će predsjednika dobiti 7. studenoga. </p>
<p>Republikancima koji kontroliraju oba doma Kongresa nakon osam godina odnosno dva mandata demokratske administracije pod Clintonom bilo je važno da preko uistinu politički neiskusnog najstarijeg sina bivšeg američkog predsjednika predstave svojega kandidata kao političara koji će vratiti dostojanstvo Bijeloj kući, uprljano Clintonovim aferama, prije svega onom s Monicom Lewinski. </p>
<p>Glavni adut u predizbornoj kampanji Busha mlađeg bio je prijedlog o smanjenju poreza jer, oslobođena velikih izdataka za obranu kojima je proračun bio opterećen godinama, Amerika prolazi kroz doba desetljećima nezabilježenog gospodarskog prosperiteta s proračunskim viškom koji će samo ove godine iznositi 230 milijardi dolara. </p>
<p>S druge strane, temeljeći svoju kampanju upravo na pozitivnim učincima američke ekonomije u dva Clintonova mandata, demokratski kandidat Al Gore ponudio je radničkom dijelu Amerike nove programe u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, te u školstvu, približavajući ih socijalnim standardima Zapadne Europe.</p>
<p>Al Gore je u subotu između ostalog govorio u Pittsburghu u Pennsylvaniji, dosad jakom uporištu demokrata, državi koja se ubraja neodlučne. U Pittsburghu, gdje je sjedište Hrvatske bratske zajednice čiji članovi pretežito glasuju za demokrate, Al Gore je apelirao na Afroamerikance i sindikate da izađu na izbore, jer je u sadašnjoj bitci svaki glas važan. I guverner Bush je boravio u Pennsylvaniji, u Glendalu, i predstavio je sebe kao principijelnog i odlučnog lidera kakvog je Amerika prema njegovim riječima bila lišena posljednjih osam godina. On međutim nije spomenuo incident zbog kojega je prije 24 godine bio prekršajno kažnjen radi vožnje automobila u pijanom stanju. Sve ankete i dalje ukazuju da se radi o mrtvoj utrci, te će zato odlučujuće biti pobjede u saveznim državama, odnosno izbor u elektronskom kolegiju. U njemu zasad Bush ima malu prednost, ali je još uvijek daleko od 270 elektorskih glasova koliko je potrebno za ulazak u Bijelu kuću.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hoće li republikanci na izborima u utorak zadržati većinu u oba doma Kongresa?</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Osim novog predsjednika, Amerikanci će u utorak birati i nove zastupnike u Predstavničkom domu, jednu trećinu senatora, niz guvernera i drugih lokalnih dužnosnika, no pripreme i kampanje za savezne i lokalne izbore protekle su gotovo potpuno u sjeni neizvjesne predsjedničke utrke. </p>
<p>Jednako kao i za utrku Gorea i Busha, na ovogodišnjim izborima na kojima republikanci nastoje zadržati kontrolu nad oba doma Kongresa, moguće su sve varijante. Većina promatrača procjenjuje da demokrati imaju uvjerljive šanse da ponovo preuzmu većinu u Predstavničkom domu, koju su izgubili 1994. Dosadašnji omjer snaga u donjem domu Kongresa, prema kojemu republikanci imaju 222, a demokrati 209 od 435 mandata, pokazuju da je dosadašnjoj manjinskoj stranci dovoljno samo sedam novih mjesta da u sljedećem, 107. sazivu Kongresa osvoji većinu. Kako nema velikih predizbornih tema od nacionalne važnosti na kojima bi kandidati mogli mobilizirati birače i prikupiti bodove, rezultati izbora ovisit će u prvom redu o potrebama lokalnog stanovništva. </p>
<p>Republikanci će se, osim toga, na ovim izborima suočiti s ocjenom dosadašnjeg rada. Ta bi mogla biti i negativna jer veliki dio biračkog tijela republikancima zamjera što su svoju većinu iskoristili za neuspješno pokretanje postupka opoziva protiv predsjednika Clintona kao i blokiranje prijedloga proračuna i niza zakonskih prijedloga. </p>
<p>Neizvjesni su i rezultati izbora za jednu trećinu Senata, gornjeg doma Kongresa u kojem sjede po dva predstavnika iz svake od 50 saveznih država. Dosadašnja prednost republikanaca koji raspolažu sa 54 mjesta, u usporedbi sa 46 demokratskih mandata, mogla bi se istopiti ako Demokratskoj stranci uspije osvojiti samo pet novih mandata. Od 34 mjesta koja ovise o rezultatima izbora u utorak, 21 senator prema dosadašnjim prognozama može računati s ponovnim izborom. Od neodlučenih 13 senatskih mandata, gdje je prema ispitivanjima javnog mnijenja iznenađenje moguće, osam pripada republikancima, a pet demokratima. Analitičari vjeruju da će demokratima poći za rukom da zadrže te i osvoje dodatnih dva do četiri mandata. Ako ostvare optimističnija predviđanja, sljedeće dvije godine u Senatu omjer snaga bio bi 50 prema 50 što se nije dogodilo od 1882. </p>
<p>Neodlučne bitke vode se u Delawareu, Montani, Virginiji, Floridi, Minnesoti, Nevadi, Mossouriju, kao i u New Yorku gdje se za ispražnjeno mjesto demokratskog senatora Patricka Moynihana natječe supruga sadašnjeg predsjednika Hillary Clinton. Iako je, zbog njezine povezanosti s Bijelom kućom, upravo newyorška senatska utrka između Hillary i republikanskog protukandidata Ricka Lazia dobila najviše prostora u stranim medijima, možda najzanimljivija senatska utrka ne samo ovogodišnjih izbora vodi se u Missouriju. </p>
<p>Tamošnji će birači u utorak imati priliku glasovati za republikanskog senatora Johna Ashcrofta ili njegovog demokratskog protivnika Mela Carnahana koji je u međuvremenu umro. Carnahan, koji je obnašao dužnost guvernera Missourija, poginuo je prošlog mjeseca u avionskoj nesreći, no prema odredbama izbornog zakona te države, Demokratska stranka nije mogla nominirati novog kandidata jer je istekao rok za prijave. U slučaju da mrtvi kandidat dobije većinu glasova, zakon predviđa da guverner imenuje »prijelaznog« senatora koji će toj funkciji ostati dvije godine, do sljedećih izbora. Sudeći prema anketama, upravo bi se to moglo dogoditi jer mrtvi demokrat ima malenu, ali značajnu prednost pred živim republikancem. Tome je pridonijela i reklamna kampanja u kojoj se pojavljuje Carnahanova udovica Jean koja sugerira biračima da odaju posljednju počast njezinom mužu tako što će glasovati za njega. Umjesto njega, u slučaju pobjede, u Senat je spremna ići ona, kako bi »nastavila ono čemu je njezin suprug posvetio cijeli život«. Kako je guverner države, demokrat, već objavio da će - ako pobijedi Carnahan - jedno od dva missourijska mjesta u Senatu pripasti njegovoj udovici, republikanski je kandidat doveden u gotovo nemoguću situaciju: ne može se boriti protiv mrtvog protivnika, a još manje se okrenuti protiv ucviljene udovice. </p>
<p>Zanimljivo je da se za Senat ponovo natječe i demokratski potpredsjednički kandidat Joe Lieberman koji u svojoj matičnoj državi Connecticutu ima izvrsne šanse za pobjedu. No, ako Lieberman s Goreom uđe u Bijelu kuću, njegova gotovo sigurna pobjeda na izborima u Senat pripast će republikancima. Naime, tamošnji će (republikanski) guverner, »prijelaznim« senatorom imenovati svog stranačkog kolegu. Za razliku od slučaja Carnahan, demokrati su u Connecticutu imali dovoljno vremena za imenovanje novog kandidata, no Lieberman nije bio voljan povući svoju kandidaturu. To, drže mnogi, dovoljno govori o njegovom vjerovanju u Goreovu pobjedu. </p>
<p>Julijana Štrbić /AP</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Arafat prihvatio poziv za sastanak s Clintonom</p>
<p>Barakov savjetnik Danny Yatom izjavio da Izrael želi da Clinton osudi Palestince u slučaju eskalacije nasilja / Jedan je mladi Palestinac ubijen u nedjelju u blizini izbjegličkog logora Bureij u pojasu Gaze</p>
<p>JERUZALEM, 5. studenoga </p>
<p> - Palestinski čelnik Yasser Arafat prihvatio je poziv američkog predsjednika Billa Clintona da se u četvrtak sastanu u Washingtonu, izjavio je u nedjelju Arafatov savjetnik Nabil Abu Rdainah. »Palestinski čelnik će otputovati za Washington gdje će se sastati s Clintonom 9. studenoga. Prihvatio je poziv koji mu je uputio američki predsjednik«, rekao je Nabil Abu Rdainah. »Posjet je važan jer je povezan s mirovnim procesom i kao nastavak razgovora o nastavku izraelskih napada na Palestince«, dodao je.</p>
<p> Clinton želi imati odvojene sastanke s Arafatom i s izraelskim premijerom Ehudom Barakom kako bi pokušao okončati više od pet tjedana nasilja u Izraelu.</p>
<p> Istovremeno je glavni Barakov savjetnik Danny Yatom izjavio da Izrael želi da Clinton osudi Palestince u slučaju eskalacije nasilja. »U slučaju eskalacije nasilja i terorističkih napada očekujemo da Bill Clinton ne smatra to odgovornošću samo Izraelaca nego da i Palestince proglasi odgovornima za pogoršanje situacije«, rekao je Yatom.</p>
<p> Međutim, unatoč svim naporima nasilje se pojačava. Tako su u nedjelju izraelski vojnici otvorili vatru na demonstrante koji su ih gađali kamenjem na libanonsko-izraelskoj granici, ali nitko nije ranjen, javlja agencija Reuters prenoseći izjave očevidaca. No, sukobi izraelskih vojnika i palestinskih demonstranata odnijeli su još jedan život u nedjelju. Kako javlja agencija France Presse, jedan je mladi Palestinac ubijen u blizini izbjegličkog logora Bureij u pojasu Gaze.</p>
<p> Izraelska je vojska imajući na umu jačanje sukoba najavila da će evakuirati židovska naselja u pojasu Gaze preko mora ako se za to ukaže potreba. »To je jedna od mogućnosti. Ako ceste budu blokirane i izraelski građani u pojasu Gaze u opasnosti, a jedini mogući način da ih se evakuira bude putem mora ili zraka, mi ćemo to učiniti«, objavila je vojska. No, kako ističe vojska, ta je »ideja plan, ali još ne postoji razlog za takvo djelovanje«.</p>
<p> Izraelski ministar za regionalnu suradnju i bivši premijer Shimon Peres ocijenio je u nedjelju da je palestinski čelnik Arafat uložio »iskrene napore za smanjivanje napetosti« i da će trebati »nekoliko dana« da se utvrde rezultati tih napora. »Arafat je uložio iskrene napore za smanjivanje napetosti, ali on ne kontrolira sve pa će biti potrebno nekoliko dana i ja se nadam da će ti napori uroditi plodom«, rekao je bivši izraelski premijer Peres. Peres je tijekom noći sa srijede na četvrtak s Arafatom u Gazi sklopio sporazum o prekidu nasilja između Izraelaca i Palestinaca. No nasilje se nastavilo na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze.</p>
<p>Izraelski ministar vanjskih poslova Shlomo Ben Ami je za izraelski radio priznao da je istina da Arafat »ima stvarnih poteškoća u kontroliranju situacije«. »Mi bismo znali da te poteškoće proizlaze iz nedostatka njegove volje ili njegove nesposobnosti da kontrolira situaciju«, dodao je Ben Ami.</p>
<p> Peres je pak predvidio da će se mirovni pregovori nastaviti »odmah nakon sastanka američkog predsjednika Billa Clintona s Arafatom i izraelskim premijerom Ehudom Barakom«. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vladimir Putin već dobio muzej</p>
<p>Rusi, izgleda, ne mogu bez kulta ličnosti šefa države / Na ironiziranja iz Moskve sanktpeterburžani odgovaraju da se radi o »čistoj zavisti« Moskovljana</p>
<p>MOSKVA, 5. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Izborsku, gradu u Pskovskoj oblasti koja graniči s Estonijom, otvoren je muzej novom predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu. U muzeju su izložene fotografije na kojima je ovjekovječen Putinov posjet Izborsku 2. kolovoza ove godine, a posjetioci muzeja mogu pogledati i dokumentarni film »Ovdje je bio predsjednik Putin«. Direktor gradskog muzeja Leonid Panov sada radi na postavljanju memorijalnih ploča na svim značajnijim mjestima na kojima je u Izborsku bio novi ruski predsjednik, kako bi turistima mogao predložiti da u razgledanje tog drevnog ruskog grada krenu »Putinovim stopama«.</p>
<p>Upitan od novinara nije li to nametanje političke prakse iz vremena komunizma i SSSR-a kada su građani obavezno išli »Lenjinovim stopama«, odnosno posjećivali mjesta na kojima je nekad bio vođa Oktobarske revolucije, direktor muzeja Leonid Panov bio je kategorički jasan: »Mi smo se ranije odgajali na Lenjinovim idejama, a sada na Putinovim, i u tome nema ništa neobično.«</p>
<p>Vijest o otvaranju prvog muzeja predsjedniku Putinu izazvala je lavinu ironičnih komentara u većini moskovskih listova. Pritom je dnevni list Segodnja zaključio kako će predsjednik Putin na otvaranje tog muzeja najvjerojatnije reagirati slijeganjem ramenima kao što je to učinio i u rujnu kada su se u njegovom rodnom Sankt Peterburgu pojavile čitanke za prvoškolce u kojima se slikom i riječju opisuje »mali Vova Putin kao hrabar i marljiv učenik«, zahvaljujući čemu je kad je odrastao postao predsjednik Rusije.</p>
<p>Međutim, dok moskovski liberalni mediji i inteligencija kritiziraju pokušaje obnavljanja kulta ličnosti, u Sankt Peterburgu takvu reakciju tumače starom i čistom ljubomorom Moskovljana prema njihovom gradu u kojem se rodio i školovao novi predsjednik Rusije. Primjerice, profesori Pravnog fakulteta u Sankt Peterburgu na kojem je studirao i diplomirao Putin ovog su ljeta tražili zabranu stalne televizijske humoristične emisije »Lutke« na kanalu NTV. Razlog je bio zaključak inteligencije Sankt Peterburga da je Putinova lutka u tim emisijama »nedopustivo ružna« i da se na taj način oskrnavljuje ličnost šefa države. Pod tim pritiskom, NTV je prvo demonstrativno izostavljao Putinovu lutku iz te popularne emisije, ali već početkom jeseni vidno »uljepšana« lutka šefa države vraćena je u emisiju. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Suđenje Poljaku koji je pomagao nacistima </p>
<p>VARŠAVA, 5. studenoga (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski istražni organi uhitili su 77-godišnjeg Poljaka kojega se tereti da je u jednom od koncentracijskih logora koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata na terenu Poljske otvorili Nijemci pomagao nacistima u ubijanju Židova. Proces protiv Henryka M. bit će u Poljskoj prvo suđenje nakon 1973. godine za nacističke zločine. Optužnicu je podigao novoosnovani Institut narodnog sjećanja (IPN) kojemu je jedna od glavnih zadaća istraživanje zločina kako iz Drugog svjetskog rata, tako iz doba komunizma. </p>
<p>Logor u poljskom gradiću Chelmnu bio je prvi nacistički koncentracijski logor na području Poljske. Procjenjuje se da je ondje ubijeno oko 300.000 ljudi, uglavnom Židova, a među žrtvama bili su i Romi, Poljaci te sovjetski zarobljenici. Logor je preživjelo jedino četvero Židova. Tužioci iz IPN-a terete Henryka M. da je od 1941. do 1943. godine pomagao u genocidu, iživljavao se na logorašima te ih odvodio u automobile koji su ondje služili kao plinske komore. Prema dokumentaciji koju je prikupio IPN, Henryk M. je i sam najprije bio logoraš, a njemačkim zapovjednicima logora počeo je pomagati kad je u zamjenu stavljen na tzv. volkslistu, tj. priznat za građanina Trećeg Reicha. Henryk M., kojemu sud nije dopustio da se brani sa slobode kako ne bi utjecao na izjave svjedoka, tvrdi da je bio prisiljen pomagati jer su Nijemci prijetili likvidacijom njegove obitelji.</p>
<p>Tom 77-godišnjem Poljaku sudit će se na osnovi dekreta o kažnjavanju nacističkih zločinaca koji je donesen još za vrijeme Drugog svjetskog rata i za pomaganje njemačkom okupatoru predviđa smrtnu kaznu. Kako smrtne kazne više nema u poljskom kaznenom zakoniku, Henryku M. prijeti doživotni zatvor.</p>
<p>Uhićenje osumnjičenog za sudjelovanje u genocidu je prvi rezultat rada Instituta narodnog sjećanja, a kako najavljuje direktor njegovog istražnog odjela prof. Witold Kulesza, idućih mjeseci mogu se očekivati nove optužnice. Iako je osnovan još lani, IPN je počeo s radom tek ove godine kad su tri od četiri glavne političke stranke nakon višemjesečnog otezanja postigle konsenzus oko osobe predsjednika Instituta. U razgovorima nisu sudjelovali oporbeni postkomunisti, koji su od početka bili protiv osnivanja IPN-a. </p>
<p>Naime, najvažnija zadaća koju je poljski Sejm stavio pred IPN je otvaranje arhiva komunističkih tajnih službi i omogućavanje svim zainteresiranima da pregledaju dosjee koje je o njima vodila omražena Služba sigurnosti SB. Kost u grlu postkomunista i predsjednika države Aleksandra Kwasniewskog (čiji veto je tom prilikom parlament odbacio) je propis prema kojemu će građani moći u dosjeima naći puna imena i prezimena osoba koje su ih pratile i prijavljivale. Prvi Poljaci dobit će svoje dosjee na uvid najranije sredinom iduće godine.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rusi tvrde da se »Kursk« ipak sudario sa stranom podmornicom</p>
<p>MOSKVA, 5. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zapovjedništvo Ruske ratne flote ponovno je u nedjelju kategorički ustvrdilo da je uzrok katastrofe nuklearne podmornice »Kursk« 12. kolovoza u Barentsovom moru bio sudar sa stranom podmornicom. »To nije naša verzija već stav koji će zapovjednik ratne flote admiral Vladimir Kurojedov braniti i dokazivati 8. studenoga na zaključnom zasjedanju državne komisije koja utvrđuje uzrok katastrofe«, izjavio je u nedjelju glasnogovornik sjeverne ruske flote. </p>
<p>Ranije se navodilo da su u vrijeme katastrofe »Kurska« u Barentsovu moru bile tri NATO-ove podmornice: dvije američke »Toledo« i »Memphis« te britanska podmornica »Splendid«. Prisustvo 12. kolovoza u Barentsovu moru Amerikanci ne poriču, ali kategorički odbacuju verziju o sudaru kao uzroku katastrofe »Kurska«. Ruski su admirali postali osobito glasni u tvrdnji da je sudar uzrok katastrofe nakon što je minulog petka njihov nuklearni razarač »Petar Veliki« otkrio u Barentsovu moru prisustvo strane podmornice. </p>
<p>Operacija vađenja poginulih mornara iz »Kurska« nastavljena je i u nedjelju. Ruski i norveški ronioci probili su otvor i u nedjelju prijepodne ušli u četvrtu komoru potonule podmornice gdje se vjerojatno nalazi deset do dvanaest tijela poginulih mornara.
Ne isključuje se i mogućnost da ruski ronioci iz četvrte komore pokušaju ući u treću, pošto je televizijskim kamerama utvrđeno da vrata koja dijele te dvije komore nisu jako oštećena. Ulazak u treću komoru »Kurska« za ruske vojne vlasti izuzetno je važan. U toj se komori nalaze zapovjednički uređaji, ali i tajne šifre kojima je kodirano upravljanje podmornicama. Primjerice, riječ je i o šiframa prema kojima ruski podmorničari mogu otkriti da li im se približava njihova ili strana podmornica. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Filipinskom predsjedniku prijeti opoziv - primio 8 milijuna dolara mita</p>
<p>MANILA, 5. studenoga</p>
<p> - Filipinski predsjednik Joseph Estrada, kojeg optužuju za korupciju, u ponedjeljak bi mogao biti suočen s opozivom (impeachment) pred Kongresom, nakon što je opetovano odbio povući se s vlasti. Unatoč okupljanju više od 50.000 demonstranata koji su u subotu u Manili tražili njegovo odstupanje s vlasti, pritiscima Katoličke crkve, poslovnog svijeta Filipina i oporbe - Estrada je do sada odbio odstupiti s vlasti.</p>
<p> Iako je dosad bio optuživan za nesposobnost i nepotizam, proces pred Senatom prijeti mu zbog korupcije. Naime, Estradu je za primanje najmanje osam milijuna dolara mita od organizatora ilegalnih kockarnica početkom listopada optužio jedan od njegovih prijatelja. </p>
<p> Proces opoziva ima najbolje izglede da bude izveden do kraja iako sam rezultat nije siguran. U prvom dijelu koji se odnosi na skupljanje potpisa u okviru Predstavničkog doma gotovo je siguran pozitivan rezultat. Potrebna je jedna trećina od 218 članova Predstavničkog doma, ili 73 potpisa, da proces bude otvoren pred Senatom, a to je vrlo vjerojatno da će se dogoditi. Filipinska potpredsjednica Gloria Arroyo, koja predvodi oporbu protiv Estrade, spremna je vladati dok on ne podnese ostavku ili ga Kongres ne prisili da ode, doznaje se iz oporbenih krugova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Cheney upozorava Uniju da ne slabi NATO </p>
<p>MADRID, 5. studenoga</p>
<p> - Dick Cheney, potpredsjednički kandidat republikanca Georgea W. Busha na američkim predsjedničkim izborima, poručio je Europljanima samo dva dana uoči izbora da će se republikanci protiviti snažnoj Europskoj uniji koja bi oslabila utjecaj NATO-a. U razgovoru objavljenom u španjolskom El Mundu, Cheney je rekao: »Zabrinuti smo, jako smo zabrinuti za NATO, i želimo da se osigura kako se unutar Europske unije neće kreirati ništa što bi ugrozilo NATO. To je ključno«.</p>
<p> »Za Sjedinjene Države je važno ne zaboraviti naše europske saveznika, ali to ne smiju biti samo sadašnje članice Europske unije, već i zemlje srednje i istočne Europe«, rekao je Cheney. Osvrćući se na izjave nekih republikanskih čelnika da će se u slučaju pobjede Busha na izborima američka vanjska politika koncentrirati na vojne izazove u Zaljevu i u Sjeveroistočnoj Aziji, Cheney je u razgovoru za El Mundo naglasio važnost Sjevernoatlantskog saveza. »Ako vanjska i sigurnosna politika (Europe) znači smanjenje kapaciteta Saveza, imat ćemo problema s time. Ako će se samo ojačati sadašnji europski kapaciteti, u tom se slučaju nećemo žaliti«, rekao je Cheney, dodajući da SAD u drugim djelovima svijeta ima obveze koje Europa nema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Treći austrijski ministar iz ÖFP podnio ostavku </p>
<p>BEČ, 5. studenoga</p>
<p> - Austrijski ministar prometa Michael Schmid najavio je ostavku, i tako postao treći član krajnje desne Slobodnjačke stranke (ÖFP) koji napušta koalicijsku vladu desnoga centra od kada je formirana u veljači. Njegova iznenadna najava je najnoviji znak pometnje u konzervativnoj vladi kancelara Wolfganga Schüssela već uzdrmanoj optužbama da je Slobodarska stranka podmitila policiju kako bi osigurala povjerljive informacije o svojim protivnicima.</p>
<p> Schmid, 55-godišnji arhitekt, rekao je za list Kleine Zeitung u subotu da daje ostavku jer je zasićen politikom nakon što je Slobodarska stranka pretrpjela težak poraz na pokrajinskim izborima u Štajerskoj 15. listopada. Schmid je bio stranački čelnik u ovoj pokrajini 11 godina, dok nije ušao u vladu kao ministar prometa i infrastrukture. Od šest ministara iz Slobodarske stranke u austrijskoj vladi do sada je u veljači zamijenjen ministar pravde Michael Krüger, a prošloga mjeseca ministrica za socijalna pitanja Elisabeth Sickl. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Švicarska domaćin fiktivnoj vježbi Partnerstva za mir</p>
<p>ŽENEVA, 5. studenoga</p>
<p> - Švicarska će prvi puta biti domaćin vježbe glavnog stožera Partnerstva za mir NATO-a, koja će do 10. studenoga okupiti 450 časnika iz 19 zemalja, ali pokreta snaga neće biti već će se vježba odigrati isključivo na kompjuterima. Cilj vježbe koja počinje u ponedjeljak je testirati funkcioniranje glavnog stožera multinacionalne brigade u okviru operacije očuvanja mira. Vježba će se odvijati isključivo pomoću kompjutera, bez pokreta snaga, kaže se u priopćenju NATO-a. Svečani početak vježbe pod nazivom »Cooperative Determination 2000« odigrao se u nedjelju u Lucernu u nazočnosti švicarskog predsjednika Adolfa Ogija i zapovjednika savezničkih snaga za zonu centar-jug Emmanouila Mantzanasa. Scenarij predviđa sukob u fiktivnoj zemlji u kojoj se odigravaju etnički sukobi zbog naftnih nalazišta.</p>
<p> Nakon prekida vatre, naoružana brigada Partnerstva za mir dobiva mandat UN-a kako bi u razvojačenoj zoni očuvala mir. U toj fiktivnoj vježbi sudjelovat će i stručnjaci Međunarodnog odbora Crvenog križa i Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić: Prevlaka nije teritorijalno pitanje</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kazao je u nedjelju navečer da Prevlaka nije teritorijalno već sigurnosno pitanje i treba biti demilitarizirana s obiju strana granica. Mesić je za središnji dnevnik HTV komentirao subotnju izjavu predsjednika Demokratske stranke Srbije Zorana Đinđića koji je pozvao Zagreb da učini »džentlmenski potez« tako što će Prevlaku prepustiti Crnoj Gori kao turističku demilitariziranu zonu. </p>
<p> »Prevlaka nije teritorijalno već sigurnosno pitanje te ako je to tako ne treba biti militarizacije ni na jednoj strani. Mislim da je to najlogičnije rješenje«, rekao je hrvatski predsjednik. Mesić se zauzeo za principijelno rješavanje tog pitanja što može »najviše pridonijeti rješavanju dobrosusjedskih odnosa«.</p>
<p> Glasnogovornik hrvatskog ministarstva vanjskih poslova Goran Rotim, u komentaru za isti dnevnik kazao je da bi Đinđićevo stajalište »bilo bizarno da nije opasno«. Đinđićeva izjava dovodi u pitanje tvrdnje njegovih koalicijskih kolega (Žarka) Koraća i (Svetozara) Krstića, izrečene za posjeta u Zagrebu početkom listopada, kazao je Rotim. »Jednako tako dovodi u pitanje i orijentaciju nove Vlade novog premijera Žižića«, rekao je. Rotim je dodao da je Hrvatska »znala i znat će cijeniti doprinos Republike Crne Gore u rješavanju ovoga sigurnosnog pitanja«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Khatami u prvi posjet Libanonu od islamske revolucije u Iranu 1979.</p>
<p>BEJRUT, 5. studenoga</p>
<p> - Iranski predsjednik Mohammad Khatami najavio je svoj posjet Libanonu prije kraja ožujka, piše u nedjelju arapski list Al-Hayat. Ovaj posjet na poziv libanonskog predsjednika Emila Lahouda bit će prvi posjet nekog iranskog čelnika Libanonu od islamske revolucije u Iranu 1979., piše arapski dnevnik sa sjedištem u Londonu. Iran i Sirija podupiru pokret šijitskih muslimana Hesbollah čiji je rat za iscrpljivanje bio glavni razlog da Izrael u svibnju okonča 22-godišnju okupaciju južnog Libanona. Iran je upozorio Izrael da ne napadne Siriju i Libanon nakon što je Hesbollah prošlog mjeseca zarobio tri izraelska vojnika i pričuvnog pukovnika na granici s južnim Libanonom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Naftovod Irak - Sirija uskoro u funkciji </p>
<p>DUBAI, 5. studenoga</p>
<p> - Naftovod od Iraka do Sirije, koji je izvan uporabe od 1982. godine, pustit će se u pogon čim se dovrši tehnička inspekcija, rekao je jedan sirijski izvor blizak naftnoj industriji. »Ponovno pokretanje naftovoda samo je tehničko pitanje - to nije ni političko ni gospodarsko pitanje«, rekao je izvor za Reuters telefonom iz Damaska. On je odbio komentirati kad bi točno tehnički pregled naftovoda mogao završiti, ali je naglasio da će to biti »vrlo brzo«. Vijest o ponovnom otvaranju naftovoda do Sirije mogla bi dovesti do novih nesporazuma Iraka s Ujedinjenim narodima, samo nekoliko dana nakon nesuglasica oko prijavljenih iračkih naftnih prihoda. Diplomati UN-a tvrde da Irak treba dopuštenje Svjetske organizacije kako bi počeo ostvarivati sporazum s Damaskom o izvozu oko 200.000 barela nafte dnevno kroz naftovod, koji vodi od iračkih naftnih polja u Basri do sirijskih rafinerija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Francuska se priprema za još jače oluje </p>
<p>PARIZ, 5. studenoga</p>
<p> - Francuska se u nedjelju priprema za još snažnije oluje od onih koje su tu zemlju pogodile prošlog tjedna, budući da su meteorolozi upozorili da će jaki vjetrovi i obilne kiše stići na obalno područje tijekom noći. Francuska meteorološka služba upozorila je stanovnike Bretanje da mogu očekivati vjetrove koji će puhati brzinom do 140 kilometara na sat i koji će krenuti na sjever prema Parizu. Tijekom noći vjetrovi će biti osobito jaki i krenut će prema jugozapadu, najavili su meteorolozi. Valovi na obali Atlantskog oceana mogli bi narasti i do devet metara, a očekuje se da će i Sredozemno more biti nemirno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Papa političarima: U vođenju politike slušajte glas savjesti</p>
<p>RIM, 5. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Politička aktivnost treba biti služba za dobrobit naroda, a ne rukovođena uskim političkim interesima. »Nema opravdanja za pragmatizam koji svodi politiku na čisto posredništvo interesa ili još gore na pitanje demagogije ili sitnih izbornih računica«, istaknuo je u nedjelju papa Ivan Pavao II. na religijskom dijelu proslave Jubileja državnika i parlamentaraca svijeta. </p>
<p>Pred okupljenim državnicima te 40.000 vjernika Papa je na Trgu sv. Petra služio misu posvećenu traganju za mirom na Srednjem istoku. </p>
<p>I Hrvatska delegacija predvođena predsjednikom Stjepanom Mesićem bila je nazočna na misi i čitanju Angelusa. Među prisutnim političarima iz 92 zemlje zamijećeno je dosta predstavnika afričkih zemalja, različitih religija i izuzetno veliki broj žena parlamentaraca.</p>
<p>Ivan Pavao II. poručio je političarima da u vođenju politike slušaju glas svog srca. Navodeći Božje zapovijedi kao »pravni okvir«, Papa je od državnika i parlamentaraca zatražio da preispitaju svoju savjest, rade li u skladu sa zapovijedi »Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe«. Podsjetio je da Thomas More, koji od danas postaje zaštitnikom svih političara, »nije pravio kompromis sa svojom savješću«. Upozorio je da »pravo ne može ići protiv morala«. </p>
<p>Politička dužnost mora biti proživljena kao služenje, uz spoj velike kompetencije i morala, kazao je Papa i dodao: »Nije li vaš svakodnevni zadatak da izglasate zakone koji trebaju biti prihvaćeni i primijenjeni. U tome trebate biti uvjereni da činite važnu uslugu čovjeku, društvu i samoj slobodi. Zakon, ako je pravedan, nikad nije protiv, već u funkciji slobode. To je davno naslutio Ciceron, kazavši: Robovi smo zakona, da bismo mogli biti slobodni«, istaknuo je Ivan Pavao II. </p>
<p>Papa je također kazao kako je socijalna doktrina Crkve temelj za shvaćanje čovjeka i društva, a ne »ideologija« ili »politički program«. Sve prisutne pozvao je na konstruktivni dijalog »koji ostaje nezamjenjiv instrument za rješavanje bilo kojeg konflikta unutar neke zemlje ili na internacionalnoj razini«. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mesić s Trajkovskim o sukcesiji i blokadi računa bivše SFRJ </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u nedjelju u Rimu s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim. Mesić se nalazi u trodnevnom posjetu Rimu gdje se povodom Jubileja 2000. okupilo 2.500 parlamentaraca i drugih obnašatelja vlasti iz gotovo 100 zemalja. Nakon što je prisustvovao svečanoj misi Ivana Pavla II. na Trgu sv. Petra u Vatikanu, Mesić je s Trajkovskim razgovarao o Zagrebačkom summitu koji će se održati 24. studenoga, o pitanjima sukcesije i blokadi računa koje je SFRJ imala u svijetu. Predsjednik Mesić je, zajedno s drugim državnicima, nazočio svečanom ručku koji je u palači Malteškog reda pripremio fra Andrew Berty. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mikelić niječe skrivanje hrvatskih umjetnina </p>
<p>BEOGRAD, 5. studenoga</p>
<p> - Bivši vođa hrvatskih Srba Borislav Mikelić odbacio je tvrdnje da posjeduje neka djela Ivana Meštrovića iz Muzeja u Drnišu, o čemu je nedavno, u intervjuu Vjesniku govorio ministar za kulturu u prijelaznoj vladi Srbije Milan Komnenić, piše u nedjelju list Glas javnosti. Mikelić kaže da će skočiti s nebodera 'Beograđanka', ako Komnenić u njegovu stanu ili na nekom drugom skrovitom mjestu nađe bilo kakvo hrvatsko kulturno djelo, a pogotovo Ivana Meštrovića. Mikelić zahtijeva od Komnenića javnu ispriku ili će svoje tvrdnje morati dokazivati na sudu. </p>
<p>U Mikelićevom pismu, koje u nedjelju objavljuje Glas javnosti, Mikelić zamjera Komneniću što se stavio u službu »vrlo lošeg tragača hrvatskog kulturnog blaga«, umjesto da traži srpsko kulturno blago i vlasništvo, čija vrijednost, kako je naveo , prelazi 30 milijardi maraka. Mikelić tvrdi da Srbi izbjegli iz Hrvatske »potražuju poslije hrvatske agresije na Krajinu 1.550.000 raznih umjetničkih djela i predmeta, koja su opljačkali hrvatski bojovnici i drugi hrvatski mafijaši«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ramiz Delalić Ćelo optužio Sefera Halilovića za zločin u Grabovici</p>
<p>Čovjek koji je ubio oca, majku, baku, djeda i sestru preživjelog dječaka, kojeg su pripadnici Devete brigade pronašli na mjestu zločina, danas je na završnoj godini Fakulteta kriminalističkih znanosti ili čak radi kao inspektor u MUP-u, tvrdi Delalić</p>
<p>SARAJEVO, 5. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ramiz Delalić Ćelo, bivši dozapovjednik Devete brdske brigade Armije BiH progovorio je još jednom o svojoj ulozi u pokolju desetina hrvatskih civila u mjestu Grabovica, tijekom akcije muslimanskih snaga Neretva 1993. godine. U završnom dijelu Delalićeve ispovijesti koju je u nastavcima objavilo sarajevsko Oslobođenje, Ćelo je kazao kako bi jedan od zločinaca iz Grabovice čak mogao sada biti zaposlen u lokalnom MUP-u! </p>
<p>Delalić je također teško optužio bivšeg načelnika stožera Armije BiH Sefera Halilovića kao neupitnog zapovjednika cijele operacije, te negirao Halilovićevu obranu da mu je zločin »napakiran« kako bi ga se zbog njegovog zalaganja za jedinstvenu i cjelovitu BiH uklonilo sa scene. Štoviše, Ćelo je progovorio o lažima vezanim za tobožnje uspjehe Armije BiH tijekom akcije »Neretva 93«. </p>
<p>Sefer Halilović je također tvrdio da je zločin napravljen kako bi se snage Armije BiH zaustavile u uspješnom pohodu na zapadnu Hercegovinu i Neum, što navodno nije odgovaralo planerima podjele zemlje. Delalićevo svjedočenje ponovno teško optužuje Halilovića za jedan od najgorih zločina koje su muslimanske snage počinile nad Hrvatima tijekom rata u BiH!</p>
<p>»Ma, sve je to rađeno da bi se skinuo Rasim Delić, Sefer opet postavio na njegovo mjesto, a Zulfikar Ališpago Zuka došao na mjesto zapovjednika korpusa ... Sefer je bio skinut s mjesta zapovjednika Armije BiH i on je htio dokazati da nije trebao biti skinut, da je bolji zapovjednik od Delića ... Evo, i danas narod lažu. Proizlazi da bi se došlo do Neuma da nije stigla predsjednikova zapovijed. Ma, ništa nije bilo uzeto. Bio sam u zapovjedništvu kad se govorilo o tome, a moji borci kažu da ih Hrvati tuku baš s vrhova koji su tobože osvojeni ... Kasnije, kada nisu ništa uzeli, nego je samo nekoliko naših ljudi izginulo uhvatili su se za glavu«, priča Delalić, i iznosi svoje viđenje zbivanja u vrijeme masakra u Grabovici: »Zapovjednik tog spornog pravca je bio Zuka, a zapovjednik cijele operacije Sefer Halilović, koji sada hoće sve ispolitizirati. Predsjednik Alija Izetbegović s tim nema veze. Čim je čuo za pokolj, zapovijedio je obustavljanje akcije, a Sefer i Zuka su to pocijepali«.</p>
<p>Delalić, doduše, tvrdi da zločin nije bio organiziran, da je bila riječ o spletu okolnosti, no još jednom podsjeća i na katastrofalnu odluku da se borci smjeste u hrvatske kuće, te na riječi koje je Vehbija Karić uputio nekolicini boraca koji su mu se požalili da nemaju gdje spavati: »Tko vam bude smetao, bacite ga u vodu!« Vezano za navodno sporno postrojavanje svojih boraca u Grabovici, nakon pronalaska dvojice dječaka, preživjelih svjedoka zločina, Delalić priča slijedeće: »... Ali, eto, to s djecom me je iritiralo. Kad mi je jedan od dječaka kazao čiko, ja te ljude ne mogu zaboraviti dok sam živ, jer njima je ubijen otac, majka, baka, djed i sestra, ja sam uzeo pištolj, zapovjedio postrojavanje boraca i poveo djecu da prepoznaju ubojicu ... Djeca nisu nikog prepoznala. Otišao sam Seferu, on je tada bio u Zukinoj bazi. Tu su bili, ne samo njih dvojica, nego i Vehbija Karić i Nihad Bojadžić. Što da radim, pitao sam ih. Odmah mi je jedan od njih rekao: »Što si ih doveo ovdje, trebao si ih pobiti. Što ću ja da ih bijem«, uzvratio sam, »pobij ih ti«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nova jugoslavenska vlada rezultat je kompromisa DOS-a i SNP-a</p>
<p>Neprirodnoj vladinoj koaliciji ne predviđaju stabilnost / Opozicija uputila brojne zamjerke novoj vladi, ali i predsjedniku Koštunici / Zatraženo očitovanje vlade o izborima na Kosovu</p>
<p>BEOGRAD, 5. studenoga</p>
<p> - Zastupnici oba vijeća jugoslavenske skupštine izabrali su u subotu kasno navečer novu vladu koja proizvod je dugih i teških pregovora i političkog kompromisa između novih koalicijskih partnera - Demokratske oporbe Srbije (DOS) i Socijalističke narodne partije (SNP) Crne Gore. DOS je morao odustati od ideje da se formira vlada stručnjaka, a SNP se morala odreći dosadašnjeg koalicijskog partnera Socijalističke partije Srbije (SPS). To su bili prvi ustupci jedne i druge strane, potrebni da bi se vlada što prije formirala, jer o tome, kako se stalno ističe, ovisi pritjecanje pomoći iz inozemstva. </p>
<p>Obje strane svjesne su neprirodnosti ove koalicije. DOS bi više volio da u Saveznoj skupštini i u vladi sjede predstavnici legalne vlasti u Crnoj Gori, vladajuće koalicije predsjednika Mila Đukanovića, nego crnogorska oporba koja je uz to poznata po prosrpskoj orijentaciji i podaništvu bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću.</p>
<p>Novi jugoslavenski premijer Zoran Žižić (49) bivši je predavač na Pravnom fakultetu u svom rodnom gradu Podgorici. U politiku je ušao 1988., te je bio bliski saveznik Slobodana Miloševića i njegove Socijalističke partije Srbije (SPS). Kada se vladajuća crnogorska partija raspala 1997. Žižić se pridružio promiloševićevskoj struji, odnosno Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), te je postao njegov zamjenik. Isticao se u kritikama crnogorske vlade zbog njene prozapadne orijentacije.</p>
<p>DOS je uspio za potpredsjednika vlade postaviti ekonomskog stručnjaka iz nevladine udruge »G17 Plus« Miroljuba Labusa, koji će voditi i poslove vezane za gospodarske odnose s inozemstvom. Po izričitoj želji predsjednika SRJ Vojislava Koštunice, ministar vanjskih poslova je Goran Svilanović, predsjednik Građanskog saveza, do nedavno asistent na Pravnom fakultetu u Beogradu. Ministar unutarnjih poslova postao je Zoran Živković, potpredsjednik Demokratske stranke i doskorašnji gradonačelnik Niša. Živković ima završenu Višu ekonomsku školu, privatni je poduzetnik i voli, kako kaže, »akcije«. Zaslužan je za pretvaranje »crvenog« Niša u jedno od glavnih središta djelovanja srbijanske oporbe. Za ministra obrane postavljen je Slobodan Krapović, liječnik iz Cetinja, član vodstva SNP-a, nepoznat u političkom životu Srbije. Njegov izbor dokaz je orijentacije na jačanje civilne kontrole nad vojskom. Ministar financija je Dragiša Pešić (SNP), ministar pravosuđa Momčilo Grubač (DOS), ministar gospodarstva Danilo Vuksanović (SNP), ministar telekomunikacija Boris Tadić (DOS), ministar sporta Vojislav Andrić (DOS), ministar transporta Zoran Sami (DOS), ministar poljoprivrede Saša Vitošević (G17), ministar vjera Bogoljub Šijaković (SNS), ministar za manjine Rasim Ljajić (DOS), ministar zdravstva Miodrag Kovač (SNP) i ministar bez portfelja Velimir Radojević (SNP). </p>
<p> Vlada od 16 članova, od kojih je devet iz DOS-a ili »G17 Plus«, ima glavnu zadaću da vrati zemlju u međunarodnu zajednicu i da osigura gospodarsku pomoć. Žižić je kao jedan od prioriteta naveo i očuvanje zajedničke države Srbije i Crne Gore, no, o tome će najmanje odlučivati ova vlada koju ne priznaje crnogorska vlast.</p>
<p> U višesatnoj raspravi, koja je prethodila izboru, zastupnici iz do sada vladajućih stranaka - Socijalističke partije Srbije (SPS), Jugoslavenske ljevice (JUL) i Srpske radikalne stranke (SRS), ukazivali su na neprirodnu koaliciju SNP-a, političkog protivnika crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, i DOS-a, crnogorskog partnera i predvidjeli neuspjeh ove koalicijske vlade. Oni su uz to optužili DOS za izazivanje kaosa u zemlji, proglasili ga odgovornim za nestašicu električne energije i za povećanje cijena. </p>
<p>Najviše primjedbi iznijeto je na odluku predsjednika SRJ Vojislava Koštunice i DOS-a da se podnese molba za prijem u članstvo UN. Rečeno je da je Koštunica slanjem te molbe preuzeo na sebe ovlasti savezne vlade i time prekršio Ustav. Naglašeno je da se SRJ time odrekla kontinuiteta i upozoreno da će to imati negativne posljedice po interese zemlje.</p>
<p>Komentirajući pojedine dijelove programa vlade, zastupnici nove oporbe kritizirali su namjeru uspostave diplomatskih odnosa sa zemljama, koje su izvršile »agresiju« na SRJ, što znači, kako je rečeno, amnestiju zločina. Radikali su čak zamjerili što će se uz pomoć Zapada raščistiti korito Dunava i time ukloniti svi tragovi NATO napada. Novoj vladi je zamjereno da u svojem programu ne posvećuje dovoljno pažnje Kosovu, pa je uz ostalo zatraženo da se ona očituje o upravo održanim lokalnim izborima na Kosovu. (Sonja Badel/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Koštunica: Suradnja s ICTY-jem je neizbježna</p>
<p>MADRID, 5. studenoga</p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica ocijenio je u intervjuu objavljenom u nedjelju u španjolskom dnevniku El Pais da će suradnja između Beograda i Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) postati »neizbježna«. »Vjerujem da će postati neizbježno da imamo određenu vrstu suradnje sa Sudom u Den Haagu«, rekao je Koštunica ne precizirajući međutim narav takve suradnje. »Nastavljam vjerovati da u slučaju rata na prostoru bivše Jugoslavije ICTY nije uvijek išao u dobrom smjeru: ali je isto tako istina da je Sud posljedica Daytonskih sporazuma koje je Milošević potpisao«, istaknuo je jugoslavenski predsjednik. Pritom je napomenuo da bi bivši jugoslavenski predsjednik Milošević za svoja djela »trebao odgovarati pred srpskim narodom«.</p>
<p> »Neizbježno je da Milošević odgovara za svoja djela, to je počeo kada je izgubio vlast. To će trebati učinitii da ne negira volju srpskog naroda izrečenu na izborima održanima 23. rujna. A što se mene tiče, prioritet je da on odgovara pred srpskim narodom«, dodao je Koštunica. »Miloševićeva sudbina nije među mojim sadašnjim prioritetima«, rekao je Koštunica dodajući da su to jačanje jugoslavenskih institucija i stabilnost države. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>CDU za »integriranje imigranata u njemačku kulturu«</p>
<p>Prema osporavanom CDU-ovom prijedlogu, stranci koji dolaze u Njemačku morali bi se prilagoditi socijalnim i kulturnim običajima koji počivaju na »zapadnoeuropskoj i kršćanskoj civilizacijskoj tradiciji«</p>
<p>BERLIN, 5. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kršćansko demokratska unija (CDU) za sve buduće useljenike zahtjeva uvođenje obaveznih integracijskih tečajeva koji bi nove njemačke sugrađane poučio osnovama njemačkog jezika i njemačke kulture. U nacrtu dokumenta kojim se CDU uključuje u rasprave oko imigracije se nadalje od useljenika, kao uvjet za ostanak traži i polaganje zakletve vjernosti njemačkom Ustavu. »Pravovremeno integriranje u njemačku kulturu će spriječiti stvaranje paralelnih društava koja teže distanciranju od zemlje domaćina. Stranci koji dolaze u Njemačku će se morati prilagoditi socijalnim i kulturnim običajima koji počivaju na zapadnoeuropskoj i kršćanskoj civilizacijskoj tradiciji«, stoji u dokumentu. </p>
<p>CDU je ovim dokumentom potvrdio nedavno izrečeni stav svoje predsjednice Angele Merkel kako je »multikulturno društvo u Njemačkoj odavno izdahnula utopija naivnih ljevičara«. CDU tvrdi da traži ono što je većini stanovništva u interesu, a to je integracija stranaca u njemačke civilizacijske strukture, a ne stvaranje geta po etničkom principu. No, kako smatraju sociolozi, ignoriranje činjenice da diljem Njemačke već odavna postoje gradske četvrti koje su naseljene uglavnom jednom etničkom skupinom, najčešće Turcima koji sa nešto više od četiri milijuna čine najveću grupaciju stranaca u Njemačkoj, moglo bi samo doliti ulje na vatru već ionako gorućeg pitanja odnosa stranaca i Nijemaca. </p>
<p>Predsjednik Unijine parlamentarne frakcije (CDU/CSU) Friedrich Merz pokrenuo je prošlog tjedna spominjanjem pojma »njemačka vodeća kultura« lavinu prosvjeda i diskusija o tomu što se zapravo smatra njemačkom kulturom. Diskusija o njemačkoj »nadkulturi« kojoj bi sve ostale tradicije - bilo židovske, turske ili talijanske - bile podređene u interesu integracije i koja je prije svega trebala pogoditi vladajuću koaliciju Gerharda Schrödera se, međutim, poput bumeranga vratila CDU-u. Stranački prvaci, prije svega oni stare garde poput bivšeg generalnog tajnika Heinera Geisslera ili bivše predsjednice Bundestaga Rite Süssmuth su se oštro pobunili protiv pojma »vodeće kulture« jer on ide na ruku samo ekstremistima. »Ovakvim izjavama se CDU približava desnici i time Schröderu i socijaldemokratima pravi mjesto u političkoj sredini«, tvrdi Geissler. </p>
<p>Zbog oštrih kritika na račun stranačkog vodstva, sve je veći broj CDU-ovih članova koji traže isključenje Geisslera i Süssmuth iz stranke. Usprkos žestokim reakcijama koje je pojam »vodeće njemačke kulture« izazvao kako u Njemačkoj tako i u inozemstvu, CDU-ovo vodstvo je odlučilo kontroverzni pojam uvrstiti u svoj imigracijski dokument. Njemački kancelar Gerhard Schröder je zaključio kako »potpuno apsurdna diskusija« oko »vodeće njemačke kulture« pokazuje kako oporba još uvijek bezglavo srlja u potrazi za temama koje će je izvući iz krize. </p>
<p>Reakcije iz inozemstva na kontroverznu diskusiju je najbolje okarakterizirao komentator Washington Posta koji tvrdi da je ona nastavak »vječitog problema Nijemaca da se suoče s vlastitim identitetom bez da ih pritom obuzme osjećaj krivnje zbog događaja u prošlosti«. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="67">
<p>Zašto je zdravstvo postalo područje niskih udaraca? Neki naslovi u novinama podsjećaju na prizore iz kaubojskih filmova </p>
<p>Već dugo je u našem društvu prisutan vrtlog optuživanja i neumjerene provale blaćenja ispod ljudskoga dostojanstva. Tjednici su u tim aferama imali izdašno gradivo pa bih se usudio i reći izvor povećane tiraže i prodaje.</p>
<p> Posttraumatski psihički stres nije samo zahvatio sudionike rata nego i šire pučanstvo, pa će trebati ispitati koliko nenormalne situacije, ratna stradanja i u neku ruku socijalne patnje širega obujma pučanstva utječu također na pojavu tih nenormalnih reakcija.</p>
<p>Sjetimo se samo da iza siječanjskih izbora došla je kao meta nesuglasje predsjednika Republike i Vlade i kako je trebalo vremena da tu vijest u novinama zamijeni drugi ili treći događaj koji su trebali hraniti znatiželjne novinare i one koji u tisku nalaze izvor smirenja. </p>
<p>Eto, taj nemili rat prepucavanja zašao je i u zdravstvo i, promatrajući događaje u zadnja tri mjeseca, jedan incident kao da je potaknuo druge ili daljnje događaje.</p>
<p> Mi smo kao stvoreni da uvijek osnivamo povjerenstva, koja su kao melem za stvorene incidentne situacije i kada se nepoželjni događaj zaboravi ili ga zamijeni novi drugi - zaboravi se često povjerenstvo kao i na sami incident. Nije rijetko da čitatelji ne dobiju nikakav rezultat o istrazi tih povjerenstava.</p>
<p> Radio sam u zdravstvu punih 40 godina i ponekad doživljavao neke manje incidente, ali oni nisu nikad bili meta ovakve bezobzirne atake na ljude i na samo zdravstvo. Jutarnji list je o zadnjem događaju na Rebru izvijestio u jednom naslovu - »Doktora nokautirao, časnu sestru pogodio metalnom kutijom u glavu«. Takvi nas naslovi podsjećaju i u neku ruku na prizore kaubojskih filmova ili slično.</p>
<p> Zdravstvo je dio našega društva i ne može biti potpuno zaštićeno od podvala, afera ili incidentnih situacija, kao i ostalo društvo. Mislim da će svatko u našem društvu priznati da smo mnogi prekoračili prag ljudskosti, druželjublja ili dostojanstva čovjeka.</p>
<p> Neću zalaziti u sve razloge za tu mjeru, ali bi trebalo prevenirati, ako ne od vlasti koja ima opću zaštitu, da bar naši izvjestitelji ili novinari ne budu naprasni ili skloni senzacijama, pa da i ovaj zadnji kutak ljudske djelatnosti gdje su etika i poštovanje primarni činitelji našega rada - ne uvrste u aferašku sliku današnjeg života.</p>
<p>Ne tvrdim da ne može biti pogreške i kod zdravstvenih djelatnika, ali sigurno da je naš rad najdalje od zločina i zloupotrebe. Teškoća je u tome da kod pružanja pomoći ne možemo dijeliti dobre od zlih i pogubnih pacijenata, jer je naš cilj bolesnik i ugroženost zdravlja u bilo kakvu obliku i kod svakoga čovjeka. </p>
<p>Kao najlakšu mjeru apelirao bih na izvjestitelje da ne gledaju uvijek ekstremno crno i pogotovu tamo gdje se radi o nesreći ili patnji pacijenata, a i zdravstvenog osoblja koje pruža pomoć. Mnogi među nama žrtve su ne samo neposredno od agresije nego i od posljedica agresije i bijede, koja je, na žalost, zahvatila široke slojeve pučanstva. </p>
<p>Sjetimo se da su ti isti zdravstveni djelatnici nekada goloruki stvarali čuda i spašavali ljudske živote. Znam da to ne može biti uvijek opravdanje, ali ih ne treba uvlačiti u lanac namještenih afera ili nezgoda dok ne znamo pravu istinu.</p>
<p> Najbolji je primjer da se i najgori zločinci ili kriminalci u tisku spominju s inicijalima imena i prezimena, a šibenski pedijatar punim prezimenom. Bio sam zainteresiran za taj slučaj pa sam pitao jednog uvaženog kolegu iste struke, koji mi je priopćio sve najbolje o tome kolegi.</p>
<p> Nemojmo gradivo tražiti u uništenju ljudske ličnosti radi osobne koristi ili svoga poduzeća. Sve me to podsjeća na neku vrstu inkvizicije kada je bilo dovoljno da netko kaže - kriv je i eto lomače!</p>
<p>ZVONIMIR KRAJINAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Je li Ina monopolist zbog toga što svoje proizvode prodaje ispod svjetskih cijena?</p>
<p>S velikom pažnjom pročitali smo tekst novinara Mile Franičevića pod naslovom: »Privatni naftaši internacionalizirat će problem Inina monopola koji vlada tolerira«, objavljenog u Vjesniku od 3. studenoga 2000. g. na 6. stranici. Ne ulazeći u sve navode i stavove izrečene u tekstu, napose one koji se ne odnose na Inu i na koje ona nije dužna davati bilo kakva mišljenja, osvrnut ćemo se na onaj - pretežiti dio koji se odnosi na nju.</p>
<p>Naime, poenta stavova »Udruge poslodavaca trgovine naftom i naftnim derivatima« je veoma jednostavna, a to je: Ina je monopolist na tržištu i takvu njenu monopolističku poziciju štiti hrvatska Vlada, a njihov je zajednički cilj uništiti privatni sektor vlasnika benzinskih postaja, te i dalje štititi Inin monopolistički položaj.</p>
<p> U čemu se sastoji ta tzv. Inina monopolistička pozicija? Namjerno, budući da to svi znaju, nećemo objašnjavati pojmove monopol - monopolistički položaj na tržištu. No, stalo bi nam da dobijemo odgovor na to pitanje ili da mi za raspravu ponudimo makar neke teze.</p>
<p>Dakle, je li Ina monopolist zbog toga što svoje proizvode prodaje ispod svjetskih cijena; je li Ina monopolist što je zbog neusklađenih cijena ovih proizvoda s cijenama nafte i plina na svjetskom tržištu u ovoj godini manje prihodovala 1,8 milijardu kuna; je li Ina monopolist zato što je jedina odgovorna za opskrbu hrvatskoga tržišta; je li Ina monopolist zato što neadekvatnim cijenama i dugotrajnom nenaplatom svojih potraživanja omogućuje opstanak, razvoj ili lakše gospodarsko ili socijalno preživljavanje drugih? </p>
<p>Dalje, je li Ina monopolist zato što je godinama pomagala razvoj privatnog sektora u navedenom naftnom biznisu, da bi danas na njenih 400 došlo oko 200 benzinskih postaja privatnika; je li Ina monopolist zato što u potpunosti nije u stanju odobriti marže članovima Udruge jer joj to financijske mogućnosti ne dopuštaju; je li Ina monopolist i zato što puni sedminu državnog proračuna, je li Ina monopolist i u tome što vlasnici privatnih benzinskih postaja mogu slobodno uvoziti derivate i slobodno formirati cijene svojih proizvoda? </p>
<p>Točno je da je Ina u svom dopisu Udruzi navela da može odobriti maržu od 30 lipa po litri motornih benzina, ali da ne može odvojiti ni lipu na dizelska goriva budući da na njima sama ostvaruje negativnu maržu i gubitke.</p>
<p> Marže koje spominju članovi Udruge vezane su za zemlje Zapadne Europe, a ne za nas. Spomenuli smo da privatni poduzetnici mogu slobodno uvoziti derivate uz carinsku stopu od 15 posto, što je i odobreno od strane Svjetske trgovačke organizacije radi usklađivanja kakvoće naših goriva s onima u Europi. Što bi na znatno više carinske stope rekli poljoprivrednici? </p>
<p>Članovi Udruge ne spominju da smo obećali drugačiju vrstu razgovora i dogovora u uvjetima slobodnog utvrđivanja cijena, što je hrvatska Vlada obećala za početak iduće godine. Točnije 1. siječnja 2001. godine. Odakle onda optužbe da Ina želi uništiti privatni sektor kada i sama Udruga priznaje da je Ina doprinijela njegovu stvaranju? Je li se i u tome sastojao Inin monopolistički položaj?</p>
<p> U tekstu se Inu optužuje da pri opskrbi privatni poduzetnici imaju drugorazredni tretman. Mislili smo da su takve netočne i zlonamjerne tvrdnje skinute, nakon zadnjeg zajedničkog sastanka, s dnevnog reda. No, na žalost, nisu, bez obzira na to što Ina poštuje dogovorene obveze u isporuci svih vrsta derivata.</p>
<p>Naposljetku, svjesni smo da danas nikomu nije lako ostvariti pozitivne rezultate u poslovanju, no gradnja novih ili zahtjevi za lokacijama novih benzinskih postaja ipak pokazuju da se ne treba tako crnom bojom ocrtavati i prognozirati budućnost ovoga biznisa. Pa i unatoč Ininoj monopolističkoj poziciji koja odudara od bilo koje stručne definicije pojma monopol-monopolist (i to zaštićeni).</p>
<p>Sve to upućuje na stalno manipuliranja javnosti od strane Udruge, bolje rečeno njezinih čelnika. Prije svega to se odnosi na neke od Ininih bivših direktora. </p>
<p>Hodanje od političara do političara, od institucije do institucije, plasiranje poluistinitih i neistinitih informacija, prijetnje stalnim blokadama rafinerijskih i ostalih Ininih postrojenja te prometnica i slične radnje - pokazuju svu narav voditelja tih procesa, koji su u veoma kratkom vremenu postali uvaženi poduzetnici, a kojima bi sada cijelo društvo trebalo biti rame za plakanje i neupitni oslonac njihova razvoja. Sapienti sat.</p>
<p>Služba INE za odnose s javnošću Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sačuvati bogatstvo kajkavskih fraza je nacionalna zadaća i naših novinara </p>
<p>Želim se osvrnuti na prisutnost kajkavske riječi u zadnje vrijeme u medijima u Hrvatskoj. I letimične usporedbe književne produkcije na kajkavštini, koja je posljednjih desetljeća u izrazitom zamahu, i njezina odraza, pa čak i registracija u javnim glasilima, novinama i elektronskim medijima na kajkavskom području i u središnjim glasilima u Zagrebu - pokazuje nesklad među njima.</p>
<p>Novine, dnevne i tjedne te radiotelevizijske postaje nedovoljno prate zbivanja i zanimljive procese na književnom polju, a što je osobito žalosno - i ne pokušavaju da se iz same u svojim publicističkim i uopće novinarskim radovima izražavaju kajkavski. Iznimke su rijetke.</p>
<p> U »Varaždinskim vijestima«, »Međimurju« i »Glasu Podravine« nisam naišao ni na jedan redakcijski komentar ili politički izvještaj napisan kajkavskom varijantom svoga kraja. Lani je to pokušao dr. Stjepan Hranjec u tjedniku »Međimurje«, ali njegova je kulturna kolumna ugašena.</p>
<p> Da se kajkavski mogu izraziti i zamršeni gospodarski problemi, pokazuje u tom listu novinar Marijan Belčić, koji se, i u naslovima i u tekstovima, koristio ne samo pojedinim kajkavskim izrazima, nego i cijelim rečenicama, što oživljuje tekst i olakšava razumijevanje čitateljima.</p>
<p>U tom pogledu listovima u sjevernoj Hrvatskoj uzorom mogu poslužiti listovi u Rijeci. »Primorski Novi list«, a jednako tako i onaj »Liburnijski«, redovito objavljuju više članaka na čakavšitni o različitim područjima društvenog života svoga kraja. Ako to mogu oni na čakavštini u područjima koja su najvećim dijelom urbanizirana, zašto to ne mogu novinari u kajkavskim krajevima pretežno još ruralne strukture?</p>
<p>Nedavno sam to spomenuo glavnom uredniku »Glasa Podravine«, Dušku Bedinovcu, i zapitao ga kad će se u tom listu pojaviti kajkavski tekstovi. Odgovorio mi je da će nastojati da se uskoro u njegovu listu u svakom drugom broju redakcijski komentar napiše na kajkavskom. Mogu li takvu obavezu preuzeti i ostali urednici u županijskim listovima u sjevernoj kajkavskoj Hrvatskoj?</p>
<p>Osobitu bi pozornost valjalo posvetiti redakcijskim komentarima, esejima i feljtonima s elementima intelektualne nadgradnje u kajkavštini, kako bi se pokazalo da se tim narječjem mogu izraziti i najrafiniraniji sadržaji. To je izazov za najvještije kajkavske publiciste, one u Varaždinu, u Koprivnici, Đurđevcu i Čakovcu, Ivancu i Krapini i drugdje. Ako se već pišu romani na kajkavštini, zašto se ne bi mogli i eseji? Nije li to izazov i za članove književnih udruga (krugova) u kajkavskim županijama?</p>
<p>Međutim, ne može se reći da ti listovi nemaju kajkavske tekstove, čak u svakom broju. Kakvi su to tekstovi? Većinom u veselom tonu, za razbibrigu, satirički, o tjednim aktualnim temama u svom gradu ili kraju. U Varaždinu se javlja na taj način Klopotec, u Čakovcu Štefek Hrumulek i Vidika Zoričić, u Koprivnici Božena Loborec (pod pseudonimom). Čini se da je Loborec najpopularnija svojom kolumnom koju objavljuje već 11 godina. </p>
<p>Jezik tih satiričkih tekstova je urbana kajkavština užih sredina, daleko od iskonskog jezika seoske okolice. No i kao takove, te kolumne ipak održavaju kajkavski govor pred silovitim naletima unificiranog standardnog jezika masovnih medija, radija i osobito televizije.</p>
<p> Ako ništa drugo one će, kao baštinu, održati u svojim sredinama, u svakodnevnom govoru bogatstvo kajkavskih fraza. Sačuvati to bogatstvo nacionalna je zadaća i naših novinara.</p>
<p>Neki još to ne shvaćaju. Kad sam prošle jeseni poslao jednom uredniku županijskog lista prikaz o upravo izašlom kajkavskom prijevodu biblijskog »Propovjednika«, odbio je objaviti s obrazloženjem: »Pa što se to nas tiče? Mi imamo svoje pisce«. Pa tko će se boriti za hrvatsku kajkavštinu, da se ona održi, ako neće javna glasila u kajkavskim krajevima?! Druge sredine ne osjećaju jade naše.</p>
<p>Središnji, zagrebački, listovi odnose se prema hrvatskim dijalektima više-manje kao egzotičnim ostatcima daleke ruralne prošlosti. Ne sjećam se da se, npr. u Vjesniku ili Večernjem listu, u minulih desetak godina itko od novinara zalagao za revitalizaciju hrvatske kajkavštine, za skupljanje njezina leksičkog blaga, izradu priručnih školskih gramatika. Moji članci bili su vapaji u pustinji. </p>
<p> Vrijeme je da se o odnosu središnjih glasila prema hrvatskim dijalektima, kajkavskom i čakavskom javno progovori s tribina Matice hrvatske i Kajkavskog spravišča u Zagrebu.</p>
<p>Valja spomenuti i Hrvatsku radioteleviziju i njezine pokrajinske studije. Oni bi mogli najviše učiniti u promicanju kajkavštine i čakavštine. Međutim, osim repriziranja Kestnerovih kajkavskih serija i poneke kajkavske predstave varaždinskog HNK, ništa se drugo ne čini.</p>
<p> U izvještajima lokalnih dopisnika iz kajkavskih županija ne možemo ni slučajno čuti poneku kajkavsku riječ, sintagmu ili frazu. Kao da se dopisnici javljaju iz Osijeka, Knina ili Mostara.</p>
<p>Cijenjeni Tomislav Lipljin lani je upozorio na žalosnu činjenicu da ne postoje, niti su predviđena, mjesta lektora za kajkavske tekstove i izgovore na javnoj sceni. To je primjetno i u glazbenim izvedbama kajkavskih napjeva. Na radiju slušamo kajkavske pjesme u izvođenju profesionalnih pjevača. Glazbeno dobro, a po kajkavskom izgovoru često nakaradno. Kajkavski vokali pretvoreni su najčešće u štokavske. To se širi i na javne priredbe, u Krapini i drugdje.</p>
<p>Napuštanje iskonskog izgovora prvi je korak k napuštanju kajkavskih riječi i njihove zamjene štokavskima. To je mjesto lektorskoj službi u elektronskim medijima. Ona bi se morala angažirati pri snimanjima u studijima i na terenu. U tom smislu očekuju se i stručna mišljenja i seoskih učitelja, voditelja kulturnih društava i organizatora javnih priredaba. </p>
<p>Živimo u godinama globalnih procesa kojima se nezadrživo ruše pregrade zatvorenih nacionalnih društava. To zahvaća i jezik, najvažniji čimbenik pri stvaranju nacija. Svjedoci smo toga procesa i u našoj sredini, u kajkavskim krajevima. Kako se u teškoj sjeni kulturne i jezične globalizacije održati? U tom kontekstu zadaće javnih medija u očuvanju kajkavštine dobivaju osobito na važnosti. Od njih se očekuje preokret u držanju i stavu prema očuvanju i njegovanju kajkavskoga narječja, čimbenika tisućugodišnjega održanja hrvatskoga identiteta na ovim prostorima. </p>
<p>Ufam se da se razmemo.</p>
<p>IVO HORVATZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Moje pismo je bez političkih tendencija </p>
<p>Gospodin Branko Gumhalter je u broju Vjesnika od 3. studenoga apelirao na uredništvo Vjesnika kako bi se ubuduće spriječile moguće dezinformacije i u rubrici Pisma čitatelja. Iz sadržaja njegova dopisa razvidno je da on nije u potpunosti razumio moju usporedbu.</p>
<p>Samo spominjanje imena Nikole Tesle imalo je zapravo jednu sasvim drugu - pozitivnu - namjeru, no kako izgleda gospodin Gumhalter vidi u svemu političku konotaciju ili suznačenje, a to ga sprječava uočiti da smo oboje došli do istoga zaključka.</p>
<p>U odnosu na Teslina dostignuća i njegov naknadni tretman, njegova je izobrazba relativno »oskudna«, iako je i kao takva svakako pridodala njegovoj kreativnosti.</p>
<p>Oskudna - i u odnosu na obujam današnjeg znanja jednog diplomiranog inžinjera ili doktora elektrotehnike, čiji je znanstveni rad znatno olakšan zahvaljujuci ljudima Teslinih osobina. </p>
<p>Iako nisam nikada bio simpatizer Josipa Broza, ni njegovo ime nije spominjano s nekom naročitom političkom tendencijom, već s vrlo konkretnom namjerom, da Davor Gjenero i njegovi istomišljenici kojima je uglavnom moj odgovor bio upućen shvate kako se povjesničarom može postati i bez »prave škole«.</p>
<p> Iz pisma gosp. Gumhaltera vidi se da se u tome slaže sa mnom iako je zbog njegovih predrasuda došlo do stanovite »semantičke buke«.</p>
<p>Vjerojatno ćemo se sloziti i oko »200 knjiga» (izvor: www.titoville.com) izdanih u Brozovo ime... Sasvim je sporedno tko ih je uredio ili pripremio jer knjiga, brošurica ili pamflet samo su papir.</p>
<p>Nadajmo se da će u skoroj budućnosti djela prvoga predsjednika Hrvatske i njegovih nekoliko vlada analizirati pošteni i neovisni, a ne stranački povjesničari. Možda bi se tima morali otvoriti i arhivi drugih država!?</p>
<p>Vjerojatno je gospodin B.G. primijetio kako sam u svom dopisu uz povijest istaknuo i znaćenje »istine«, riječ koju političari vrlo rijetko uzimaju u pravom kontekstu.</p>
<p>MARIJAN V. BAŠIĆ Helsinki, Finska</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Gubim pravo na zdravstvenu zaštitu </p>
<p>Zovem se Ilija Miljević i imam 45 godina. Nezaposleni sam inženjer pomorskog prometa, bez dana radnog staža. Od 1992. godine sam socijalni slučaj i primam tzv. socijalni minimu, te sam do 16. 10. 2000. godine ostvarivao i pravo na zdravstveno osiguranje.</p>
<p>Međutim, izlazi Zakon na osnovi kojega mi se to pravo gasi, to jest u potpunosti mi se uskraćuje, budući da nisam invalid ili psihički bolesnik. Nemam ama baš ikakvih šansi da se zaposlim u struci ili izvan nje, a to znači da ću u budućem razdoblju svoga života moliti Boga za zdravlje. </p>
<p>U razgovorima s predstavnicima nadležnih institucija preporuča mi se korištenje »rupa u Zakonu«, to jest da se formalno zaposlim te da na taj način ostvarim svoje pravo na zdravstvenu zaštitu koje sam izgubio, a uz to moram biti materijalno »dobar« kako bih sve to financijski izdržao. </p>
<p>Na kraju postoji mogućnost da ostanem i bez socijalnog minimuma, a, u slučaju pravedne revizije, opet bih izgubio pravo na zdravstvenu zaštitu.</p>
<p>»U kakvoj socijal-demokratskoj državi i okruženju živim i jesam li izabrao pravu vlast ili je ona izabrala mene kako bi se sa mnom obračunala i uskratila mi pravo na 'život'«. </p>
<p>ILIJA MILJEVIĆDubrovnik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="72">
<p>U nastavku suđenja »mafiji« u sudnicu se ipak vraća tužiteljica Pavliček Patak</p>
<p>ZAGREB, 5. studenog</p>
<p> - Prošlog utorka u improviziranoj sudnici u zagrebačkom Okružnom zatvoru Remetinec nakon tri neuspjela pokušaja konačno je započelo suđenje »zločinačkoj organizaciji« nakon što je pročitana pročišćena optužnica.</p>
<p>No, kada je sudac Ratko Ščekić htio pozvati optužene da se očituju o optužnici, odnosno da se izjasne osjećaju li se krivima ili ne, branitelji su uložili prigovor na optužnicu, s obrazloženjem da »nova« optužnica nema obrazloženja i da bi je trebalo doraditi. Ščekić je odbio zahtjev branitelja da se rasprava odgodi do pisanja novog obrazloženja i dorade, no tužitelji su napravili kompromis i u međuvremenu će braniteljima biti dostavljen i taj dio optužnice.</p>
<p>Vrijedi dodati da je prošli tjedan, kao što se i očekivalo, županijska državna odvjetnica Višnja Lončar odbila zahtjev branitelja optuženih za izuzećem njzine zamjenice, tužiteljice u ovom predmetu, Dunje Pavliček-Patak. Podsjetimo, tužitelji su zatražili izuzeće tužiteljice zbog njenih postupaka tijekom suđenja Branki Živković i Davorinu Sobjeslavskom zbog posjedovanja i prodaje »ecstasya«, kojim je tada, također, predsjedao sudac Ščekić, te zbog vođenja paralelne istrage u slučaju »zločinačke organizacije«.</p>
<p>U »novoj« optužnici, kao što smo već ranije pisali, izdvojene su točke u kojima se terete Miljenko Žaja Krojf, kojem je, kao što je poznato postupak razdvojen zbog nemogućnosti sudjelovanja u raspravi. Osim Žaji, izdvojene su točke u kojima se terete Zoran Crnojević i Gordan Kolarić, kojima je postupak, također razdvojen. »Izbačen« je i pokajnik Tomislav Marinac od čijeg je progona tužiteljstvo odustalo zbog njegove odluke o suradnji s tužiteljstvom.</p>
<p>Osim tih izmjena, »nova« optužnica za razliku od prethodne tereti Nikicu Jelavića u još dvije točke. Preciznije u 18. i 19. gdje se uz Rajka Momčilovića i Hrvoja Gašpranica tereti za pokušaj iznude i lihvarstvo, a u točki 19. s Davorom Zečevićem za ubojstvo Željka Šobota 11. ožujka prošle godine iz strojnice »Ero«, koja je, inače, bila isključivo namijenjena za potrebe MORH-a.</p>
<p>Također u dijelu optužnice koji sadrži dokazne prijedloge, dodani su prijedlozi oko saslušavanja zaštićenih svjedoka, pa »po novome« tužitelji sucu kane predložiti da se tijekom uzimanja podataka isključi javnost, dok bi se tijekom davanja iskaza snimateljima i fotoreporterima naložilo da se osobe snime sa »zaštićenim« licem ili da se pojedini dijelovi rasprave ne snimaju. U »staroj« optužnici su tužitelji samo naveli prijedlog zaštite, ali ne i način.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u ponedjeljak, kada će se optuženici, najvjerojatnije očitovati o optužnici. (Dalibor Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Jelavić je dioničar, a Tomičić poliglot</p>
<p>Tijekom utvrđivanja identiteta optuženih, »isplivalo« je i nekoliko zanimljivih detalja iz njihova života. Tako se saznalo da je Nikica Jelavić bez imovine, te da je dioničar u jednom zagrebačkom poduzeću. No, kako dividenda nije bila obračunata, dok je bio na slobodi, nije mogao sucu Ratku Ščekiću reći koliko zarađuje.</p>
<p>Zoran Petrović, je pak, na pitanje što radi, odgovorio da radi kao konobar, te da je u partnerstvu s prijateljem s kojim vodi poduzeće u Njemačkoj. No, nije htio reći ime tvrtke, jer su ga mediji već dovoljno »ubili«, te ne želi dovesti svog prijatelja i tvrtku u još veće nevolje.</p>
<p>Davorin Sobjeslavski je napomenuo kako nema nadimaka, te da su nadimci »Šuga« i »Lija«, koje su mu novinari stavljali u izvješćima, »čista policijska zafrkancija«.</p>
<p>Đorđe Vuletić je na pitanje o zanimanju odgovorio da je suradnik u nastavi, potom da je bio i apsolvent na Višoj policijskoj školi, te da je radio u PU zagrebačkoj do 1993. godine. Na pitanje koliko zarađuje, odgovorio je da sada ne zarađuje ništa.</p>
<p>Devetooptuženi Tvrtko Tomičić je na pitanje o završenim školama naveo završene tečajeve engleskog, španjolskog i francuskog jezika, dok je desetooptuženi Vladimir Tlustenko kao zanimanje naveo da je vozač ZET-ovog autobusa i inženjer hidrotehnike s diplomom više mornaričke škole u Ukrajini, čiji je i državljanin. (D. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Dobri dečki iz optužnice«</p>
<p>U opisu kaznenih djela iz optužnice, koju je pročitao tužitelj, u sudnici se među ostalim moglo čuti kako je sedmooptuženi Davorin Sobjeslavski prijetio jednom policajcu kako će ga »ubiti, te će biti krvi do koljena«, a svom kolegi neka poruči da će ga »zaklati«.</p>
<p>U nemogućnosti naplate nekih dugovanja, četverooptuženi Rajko Momčilović je pak Dragu Špoljara nekoliko puta udario šakom u glavu vrijeđajući ga pritom riječima »p.... lažljiva«. Nakon toga su se automobilom Tomislava Marinca odvezli na obalu Jarunskog jezera, gdje mu je kazao kako mu je toliko digao tlak da bi ga »mogao skratiti za glavu, utopiti u jezeru, vući za sutom...«, a ako još jednom bude lagao »dat će ga nekom drugom, te će ga onda ispitivati onaj 'Lepi' kojeg je vidio na slici sa svadbe, a da su to ljudi koji ulaze u stanove, sramote pred ženom , tuku, te dofuraju pedera koji onda j... u guzicu«.</p>
<p>Na kraju brojnih prijetnji i prostota stoji i Marinčeva izjava u kojoj kaže kako je svjestan da ga prati policija, ali ga za to »boli k....« jer mu nitko ništa ne može, te da će i sudac i Penić ostati ionako bez posla i biti susjedi u Remetincu, vidjet će kakva će biti reakcija kada će Momčilović i ostali biti pušteni iz pritvora, neće dobro proći jer ih je prijavio policiji«. (V.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Poginula dva vozača, žena pregažena</p>
<p>ZAGREB/SINJ, 5. studenoga</p>
<p> - Starija žena pronađena je mrtva u nedjelju ujutro, na livadi pokraj ceste u mjestu Jablnovec kraj Zaprešića. Tijelo su ujtro pronašli mještani, koji su odmah o tome obavijestili policiju. Ekipe prometne i kriminalističke policije obavljaju očevid na mjestu događaja, a neslužbeno smo saznali da se sumnja da je žena, čiji identitet još nije utvrđen žrtva naleta automobila.</p>
<p>U subotu pak oko 21,30 sati poginuo je u teškoj prometnoj nesreći Ivan Hrlić (20). Kako je priopćila policija, Hrlić je vozio osobni automobil »golf«, registracijskih oznaka ZG 916-IF, Alejom Bologne iz smjera Zaprešića prema Črnomercu. Kod željezničke stanice Podsused, vozač je zbog velike brzine i mokrog kolnika izgubio kontrolu nad automobilom, udario u rubni kamen, a zatim se odbio u zid pješačkog pothodnika, te uletio i u sam pothodnik. Mladić je na mjestu poginuo, a policija je tek ujutro utvrdila njegov identitet.</p>
<p>U proljeće ove godine na istom mjestu se dogodila slična nesreća u kojoj su poginule dvije osobe.</p>
<p>U prometnoj nesreći koja se dogodila protekle noći u Dicmu, poginuo je 23-godišnji mladić, a teže je ozlijeđen 15-godišnji dječak. Poginuo Luka Gabrilo iz Dicma, vozač »zastave 101« splitske registracije, a njegov suvozač Matej Gabrilo teže je ozlijeđen. Nesreća se dogodila kada je Gabrilo, vozeći iz smjera Splita, zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom koje se zatim nekoliko puta prevrnulo. </p>
<p>To je treća prometna nesreća koja se od subote dogodila na cestama u cetinskome kraju, a u njima su dvije osobe poginule i više ih je teže ili lakše ozlijeđeno. (D. G., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Upozorenje vozačima: za Martinje čuvajte sigurnost u prometu, ali i vozačku</p>
<p>ZABOK, 5. studenoga</p>
<p> - Tradicionalne »martinjske noći«, proslava i degustacije mladog vina, koje su već počele, sljedećeg će tjedna doseći vrhunac. Takvi »blagdani« policiji otežavaju održavanje sigurnosti u prometu zbog alkoholiziranost vozača.</p>
<p>Naime, na području PU krapinsko-zagorske u proteklom tjednu u ukupno 32 prometne nesreće u kojima je jedna osoba poginula, devet ih je ranjeno, od čega tri teško, u 22 nesreće koje su završile samo s materijalnom štetom, devet vozača bilo je pijano. »U akciji koju smo provodili na području cijele Hrvatske u vrijeme Martinja svaki drugi kontrolirani vozač bio je pod utjecajem alkohola«, rekao je na tjednoj konferenciji načelnik Odjela policije PU krapinsko-zagorske Josip Horvatin, te istaknuo da je ovogodišnji broj poginulih u prometu premašio broj poginulih u cijeloj prošloj godini, a glavni uzrok tome je alkohol u kombinaciji s brzinom.</p>
<p>I najmanje doze alkohola u krvi mijenjaju psihofizičke osobine vozača. I dok male doze izazivaju dobro raspoloženje, lažni osjećaj hrabrosti, spretnosti i bržeg reagiranja, te općenito osjećaj većih sposobnosti, naročito kod mladih i neiskusnih vozača, istovremeno s porastom promila u krvi reakcije su u stvarnosti sve sporije, gubi se koordinacija pokreta, mogućnost koncentracije pada, sužuje se vidno polje, pa sve do javljanja zamućenog vida i dvoslika.</p>
<p>Iako je za vozače amatere prema zakonu dozvoljena gornja granica alkohola u krvi 0,5 promila, medicinari ukazuju da je i ta granica previsoka, naročito kod mladih i neiskusnih vozača. Prema riječima Josipa Horvatina najviše nesreća u pijanom stanju su upravo osobe od 20 do 25 godina starosti i sa vozačkim iskustvom do pet godina. Zbog toga iz policije poručuju, u cilju održanja sigurnosti u prometu u nastupajućim danima suzdržavanje od vožnje u alkoholiziranom stanju.</p>
<p>Iako policija neće represivno djelovati, osim u slučajevima kad će, kako ističu, biti primorani, ipak u sljedećim danima bit će povećan broj prometnih ekipa na cestama koje će prije svega djelovati preventivno, što ne znači da će biti milosti za one kojima se utvrdi da imaju više od 0,5 promila, osim za profesionalne vozače koji ne smiju imati ni promil alkohola u krvi.</p>
<p>Stoga iz policije poručuju vozačima da ne piju, a ako već i piju, da ne sjedaju za volan, već da se koriste drugim javnim sredstvima prijevoza ili da vožnju prepuste onima koji ne piju, te da nikako ne sjedaju za volan nakon burno provedene noći, iako misle da više nisu pod utjecajem alkohola, jer vozačka sposobnost vraća se nakon 24 sata od posljednje čašice.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Koliko »smije« popiti vozač-muškarac, a koliko žena</p>
<p>Primjera radi, muškarac težine 75 kg imat će u krvi 0,2 promila ako popije pola boce piva, decilitar vina ili 0,3 dcl žestokog pića. Uz tu količinu alkohola u krvi, žena od 60 kg imat će 0,3 promila. Koncentracija alkohola u krvi ovisi o tjelesnoj težini, raspoloženju, brzini konzumacije i općem zdravlju, budući da se alkohol najviše razgrađuje u jetri, također ovisi i o stanju jetre. Tako u prosječne osobe jetra uspije razgrađivati alkohol i smanjivati ga za oko jedan promil na sat.</p>
<p>No, ne treba zaboraviti da i kad alkohol bude u cijelosti razgrađen, da vozač još nije spreman za volan, jer od potpunog nastanka alkohola ne bi smio upravljati vozilom barem pet sati koje bi trebao prespavati. Čak i sa 0,2 promila vozač može ostati bez vozačke, ukoliko policija dođe do saznanja da je zadnji puta konzumirao alkohol prije više sati, a kontrolom krvi i urina lako će se utvrditi koju je najviše koncentraciju imao u krvi u trenutku kad je bio najpijaniji.(D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Pritvaranje Koradea nema pravnog temelja</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Priopćenjem se obratio odvjetnik Željko Olujić, a u vezi nedavnog određivanja pritvora njegovom branjeniku Ivanu Koradi.</p>
<p>»Izvanraspravno vijeće Općinskog suda u Varaždinu navodno je donijelo rješenje o pritvoru generala Ivana Koradea i to su odmah objavile televizija i novine. Kao njegov branitelj nisam upoznat s tim navodnim rješenjem, jer se sud prvo obratio javnosti, a tek onda će, eventualno, uputiti rješenje meni, da bi, kada već bude linčovan u javnosti tobože dobio pravo obrane«.</p>
<p>Olujić tvrdi da samo može pretpostaviti da je navodno rješenje donijeto pozivom na čl. 89. ZKP-a i ako je tome tako ono nema i ne može imati pravnog, a ni činjeničnoga temelja, jer se može zasnivati na samo tri zakonske pretpostavke. A to su da je prethodno donijeto rješenje o pritvoru, a nije, jer nema nikakve pravne osnove za to. Da uredno pozvani okrivljenik ne dođe, a svoj izostanak ne opravda što također nije istina, jer je general Korade svaki svoj izostanak opravdao na zakonu predviđen način, u dva navrata »neosporivom liječničkom dokumentacijom«, što je ušlo u zapisnik. Te kao treće, da se nije moglo uredno dostaviti poziva, a iz okolnosti očito proizlazi da ga Korade izbjegava primiti, što naprosto ne odgovara istini.</p>
<p>Međutim sud nije generalu Koradi dao rok za dostavu liječničke dokumentacije o bolesti kao uzroku nedolaska na glavnu raspravu, već je pet radnih dana nakon, 3. studenoga 2000. g. donio navodno rješenje o pritvoru ili pak dovođenju. Tu svoju odluku sud je poslao svim sredstvima javnog priopćavanja Republike Hrvatske, ustvrdio je Olujić. Na kraju je naveo kako se general Korade ne skriva od odgovornosti i ne traži nikakve nezaslužene privilegije. »Sramotno je moga klijenta progoniti putem novina, oduzimajući mu Ustavom i zakonima garantiran pravo na obranu. Ujedno obavještavamo javnost ukoliko i kada primimo rješenje suda postupit ćemo po zakonu«, zaključio je Olujić.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Pijan i bez vozačke vozilom se zabio u drvo</p>
<p>ČAKOVEC, 5. studenoga</p>
<p> - Teške tjelesne ozljede u prometnoj nesreći koja se pola sata nakon ponoći dogodila u međimurskoj selu Turčišću, zadobio je J. N. (43) iz Donjeg Hrašćana. On je bio u osobnom automobilu, ČK 613-M, kojim je upravljao J. I. (36), također iz Donjeg Hrašćana. </p>
<p>Kako je priopćila policija, J. I. je auto vozio pod utjecajem alkohola, a u vrijeme kad mu je vozačka dozvola bila oduzeta. Vozio je prebrzo u odnosu na okolnosti, mokra kolnik, maglu i noć, te oštar zavoj. Vozeći u pravcu Domašinca, u oštrom zavoju izgubio nadzor nad vozilom, sletio s kolnika i udario u drvo. Prilikom udara putnik u vozilu J. K. zadobio je teške tjelesne ozljede, a nakon pregleda zadržan je na liječenju u bolnici u Čakovcu. (D. Ovčar)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="80">
<p>Maslinari na kvarnerskim otocima ove će godine zaraditi šest milijuna njemačkih maraka </p>
<p>RIJEKA, 5. studenoga</p>
<p> - Lani je na kvarnerskim otocima ubrano više od 2.000 tona maslina od kojih je dobiveno oko 300 tona maslinova ulja, koje je prodano po cijeni od 60 do 80 kuna za litru, i to najvećim dijelom stranim turistima. Ostvaren je prihod veći od 20 milijuna kuna, a, kako kažu vlasnici maslinika na Krku, Cresu, Lošinju i Rabu, da je ulja bilo još i to bi se prodalo. </p>
<p>Ovogodišnji urod maslina, zbog suše, bit će nešto slabiji od lanjskog, a to će najvjerojatnije dovesti i do povišenja cijene ulja. Treba reći da su neki privatni proizvođači ulja, na primjer s Cresa i Krka već unaprijed prodali dio svoje proizvodnje turistima iz Italije, koji tvrde da je maslinovo ulje iz Istre i s kvarnerskih otoka osjetno kvalitetnije od najboljega talijanskoga maslinovog ulja, dobrim dijelom stoga što se kod nas još ne pretjeruje s agrotehničkim mjerama. </p>
<p>S obzirom na to da su otočani tek prije deset godina počeli ozbiljnije revitalizirati maslinike, jer je rat prekinuo dolazak turista, sadašnje stanje u našem maslinarstvu je više nego zadovoljavajuće, a Primorsko-goranska županija je osnivanjem Centra za mediteransku kulturu mnogo učinila upravo na obnovi privatnih maslinika.</p>
<p>Branje je maslina sada postalo i turističkom atrakcijom. Naime, na Krku su prije nekoliko godina počeli s dovođenjem grupa stranih gostiju koje sudjeluju u branju maslina, a posebno veliko zanimanje za tu turističku ponudu pokazuju gosti iz Austrije i Njemačke. Ohrabruje što se u Istri i na kvarnerskim otocima obnavljaju mnogi maslinici, koji vlasnicima godišnje donose zaradu od 20.000 do 50.000 njemačkih maraka, što najbolje pobija tvrdnje da maslinarstvo nije pretjerano isplativo. Naprotiv, dolazi se do zaključka da je maslinarstvo važan gospodarski potencijal na našim otocima, koji se iznimno dobro nadopunjuje s turizmom, jer izvan glavne turističke sezone dovodi turiste, a potrošnja maslinovog ulja u Hrvatskoj bilježi nagli rast i u kontinentalnom dijelu zemlje. Uz to, razvija se i proizvodnja raznih kozmetičkih preparata na osnovi maslinova ulja, koji također postaju prepoznatljiv hrvatski proizvod. </p>
<p>Većina maslinara prihvatila je suvremene agrotehničke mjere kako u uzgoju tako i u preradi maslina, a nova tehnologija »hladnog prešanja« maslina pridonijela je još boljoj kvaliteti otočkoga ulja. Nažalost, mnogi kupci ulja ne znaju da to novo djevičansko ulje vrhunske kvalitete dobiveno isključivo »hladnim prešanjem« mora biti zeleno, gorko, svježe-pikantno i mutno, što do sada nije bio, jer je dosadašnji tradicionalni način prerade maslina davao ulje koje se u mnogome razlikovalo od opisanoga. Mnoge kupce zbunjuje to da upravo mutnost maslinova ulja dokazuje da je ono dobiveno »hladnim prešanjem« čime su u ulju sačuvani svi vrijedni sastojci, dok je gorčina ulja znak njegove ljekovitosti. Sve to govori da naše maslinovo ulje postaje u Europi prepoznatljivom markom, a s nešto agresivnijim marketinškim nastupom Hrvatska bi od maslinarstva vrlo brzo mogla napraviti vrlo privlačan turistički proizvod. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ili više proračunskog novca za agrar ili propast u WTO-u, tvrdi Laslo </p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Seljaci okupljeni u Zajednici udruga seljaka Slavonije i Baranje očekuju da ih ovaj tjedan primi premijer Ivica Račan. Ako do tog susreta dođe, seljaci bi Račana upoznali s problemima u isplati pšenice ovogodišnjeg roda, zakulisnim igrama oko »plave nafte«, ali i zahtjevom za 100-postotnim povećanjem državnog proračuna namijenjenog poljoprivredi u idućoj godini. Kazao je to u nedjelju za Vjesnik Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. </p>
<p>Što se tiče zahtjeva za povećanjem proračuna, Laslo dodaje da je poznato da sve više radnika »završava na ulici, odnosno da država mora stegnuti remen«. Sad je, kaže, red došao na seljake kojima se nešto mora uzeti da bi mu se nešto i dalo. Najbolji primjer za stroge mjere gospodarske politike u agraru je jeftinija »plava nafta«, koju su poljoprivrednici i ribari, nakon višegodišnjeg traženja napokon dobili, da bi onda njena cijena bila povišena. </p>
<p>Osim tih 40 lipa po litri, koji bi nakon povećanja cijene »trebali spasiti Inu«, »plave nafte« nema dovoljno u Slavoniji i Baranji. Uz to, preprodavači su namirisali dobar posao i prodaju je i po višoj cijeni od tri kune za litru. No Laslo odbija bilo kakvu umiješanost seljaka u preprodaju »plave nafte« izvan granica naše zemlje, jer ona, navodno, završava u BiH i Sloveniju, gdje je, tvrde u Ini, »tražena roba zbog osjetno niže cijene«.</p>
<p>Na šverc »plave nafte« upozorio i ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, dodavši da Ministarstvo ne može utjecati na njenu cijenu, koja je ionako niža nego u susjednim zemljama. </p>
<p>Laslo drži da INA nije mogla povećati cijenu »plave nafte« bez Vladina zelenog svjetla, iako je točno da njenu cijenu INA može određivati sama.</p>
<p>Kad je riječ o skorom ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), Laslo kaže da će bez tri do četiri milijarde kuna iz državnog proračuna (ove godine izdvojeno je 1,7 milijardi kuna) naša poljoprivreda propasti nakon što na domaće tržište dođu visokosubvencirani poljoprivredni prehrambeni proizvodi. Nadalje, kaže on, tu nikakva prijelazna razdoblja ne mogu mnogo pomoći, jer će domaća poljoprivreda, prije negoli se i uspije »prilagoditi« biti uništena. </p>
<p>U Zajednici udruga seljaka, drže da će donošenje državnog proračuna, pa i njegove stavke za poljoprivredu, biti velik ispit za vladajuću koaliciju, jer potrebe nikad nisu bile veća, a zabrinjava što su mogućnosti njegova punjenja, sve manje. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Umjesto plave nafte seljacima samo zelene knjižice</p>
<p>ČAKOVEC, 5. studenoga</p>
<p> - Međimurski seljaci su, zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, jesensku sjetvu obavili u agrotehnički najpovoljnijim rokovima. To je pak jedna od bitnih pretpostavki za uspješan razvoj usjeva, a time i dobrih prinosa. </p>
<p>Ono što ljuti međimurske poljoprivrednike i njihove udruge je to da osim na jednoj privatnoj crpki u Maloj Subotici nigdje drugdje u Međimurju nema jeftinije, tzv. plave nafte. Podsjetimo, još u srpnju doneseni su propisi koji seljacima omogućavaju kupnju pogonskog goriva za traktore po nižoj cijeni. Zbog boje koja se dodaje to se gorivo naziva »plavom naftom«. Još jače je seljake ražestilo to što je ta nafta poskupjela sa 2,60 na tri, odnosno 3,20 kuna ili čak na 3,35 kuna po litri, koliko stoji na benzinskoj crpki tvrtke »Agroamerika« u Maloj Subotici.</p>
<p>Naši članovi s pravom negoduju, tvrdi Mladen Čonka, predsjednik međimurskog Hrvatskog seljačkog saveza. »Ljuti nas što nitko ne želi preuzeti odgovornost za poskupljenje plavog diesela, a ni nakon punih 100 dana otkako je zakon donesen, INA još na svojim crpkama nema tog goriva«, kaže on, dodavši da su doznali da nema izgleda da tijekom ovoga tjedna Inine crpke u Međimurju dobiju tu naftu. »Ne prihvaćamo obrazloženje da za to ne postoje tehnički uvjeti, jer su sve Inine crpke imale spremnike za loživo ulje, koje se sada na njima ne prodaje, pa te rezervoare mogu koristiti za 'plavu naftu'«, dodaje.</p>
<p>U Savezu su nezadovoljni su i ograničenjem jeftinijeg goriva na 80 litara po hektaru. Na pojedinim je oranicama tlo takve kakvoće da se mora i dva puta orati, pa ta količina goriva nije dovoljna. </p>
<p>Protiv ograničenja je i Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, rekao je njen predsjednik Franjo Dodlek. Pojašnjava da su uputili zahtjev Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva te Vladi da krumpir uđe u sustav poticaja, jer se »plava nafta« dobiva samo za one kulture koje su uključene u poticaja. »Ako već nismo dobili odgovor na taj naš prijedlog, zahtijevamo da nam se barem omogući kupnja jeftinijeg goriva, jer za obradu jednog hektara krumpira treba najmanje 200 do 250 litara goriva«, napominje Dodlek, i pita kako je moguće da kilogram sjemenskog krumpira iz Nizozemske stoji 8,60 kuna, a domaćim se proizvođačima spočitava da je prodajna cijena od dvije do 2,20 kuna za jestivi krumpir previsoka.</p>
<p>Jesenas su međimurski seljaci zasijali 6.240 hektara u sustavu državnih poticaja. Za to nisu dobili ni kap »plave nafte« iako imaju pravo na 80 litara po hektaru. Tvrde da to nije korektno prema proizvođačima hrane, jer su im od »plave nafte« ostale samo zelene knjižice u koje se bilježe kupljene količine. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Hrvatski inovatori vrlo uspješni na svjetskoj izložbi inovacija u Nürnbergu</p>
<p>NÜRNBERG, 5. studenoga</p>
<p> - Tri zlatne, šest srebrnih i pet brončanih medalja osvojili su hrvatski inovatori na 52. svjetskoj izložbi inovacija novih tehnologija i proizvoda IENA, koja završava u nedjelju u Nürnbergu.</p>
<p> Ta je izložba, koja je počela 2. studenoga, još jednom potvrdila visoku kakvoću hrvatskih inovacija i ugled koji naši inovatori imaju u svijetu - ističu u Hrvatskome savezu inovatora.</p>
<p> Posebnu pozornost posjetitelja te izložbe, osobito poslovnih ljudi, pobudile su tri hrvatske zlatne inovacije - »novi mehanizam za okretanje prozorskih stakala«, autora Emila Butale iz Karlovca, »vjetrenjača s podesivim jedrima« Tihomira Čuljka iz Osijeka i »rotirajuća mehanička glava za električne bušilice« Stipana Ivića iz Drage Pakoštana kod Zadra. Ti su autori ostvarili najviše poslovnih veza, koje bi se, po njihovim riječima, uskoro trebale pretvoriti i u konkretne poslovne rezultate.</p>
<p>Na izložbi su predstavljeni radovi 11 odraslih inovatora i 13 radova učenika srednjih elektrotehničkih škola i jedne osnovne škole. Učenici Osnovne škole Mate Lovraka iz Zagreba, 13-godišnjaci Kristijan Sekulić i Hrvoje Šamija dobili su kao najmlađi inovatori posebnu nagradu austrijskoga Saveza inovatora. </p>
<p>Hrvatski savez inovatora, uz potporu Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva te karlovačkoga Županijskog poglavarstava i Grada Zagreba, organizirao je predstavljanje hrvatskih inovatora na izložbi u njemačkom gradu Nürnbergu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zlarin i Žirje trajekt će dvaput na mjesec povezivati s kopnom </p>
<p>ŠIBENIK, 5. studenoga</p>
<p> - Riječka »Jadrolinija« odlučila je u probnu vožnju na šibensko područje uputiti trajekt »Božavu«, koja će od srijede, 8. studenoga, šibenske otoke Zlarin i Žirje dvaput na mjesec povezivati s kopnom. </p>
<p>Ako bude interesa za te izvanredne linije, koje će prometovati svake prve i treće srijede u mjesecu sve do svibnja iduće godine, riječki brodar će odlučiti o daljnjoj sudbini trajektnog povezivanja tih dvaju šibenskih otoka s kopnom. </p>
<p>Slaba brodska povezanost s kopnom učinila je svoje pa su danas šibenski otoci mrtvi u svakom pogledu, a jedini otok na kojem ima male djece je Šibeniku najbliži Zlarin. Na Žirju, najudaljenijem otoku šibenskog arhipelaga, dječji se plač nije čuo već više od jednog desetljeća. </p>
<p>Kakav će interes pokazati žitelji ovih otoka danas kad je depopulacija uzela posvemašnjeg maha, ostaje za vidjeti. Jedno je sigurno - uspostava trajektnih linija sigurno bi na škoj vratila nešto ljudi. (J.K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="85">
<p>Oporba zgranuta Linićevom optužbom da je pripremala vojni puč</p>
<p>Granić: DC nema nikakvih spoznaja da je bilo tko pripremao</p>
<p> vojni puč / Đapić: Linić često ima žestoke istupe ali ovo je prevršilo svaku mjeru / Sanader: Takve izjave imaju samo jedan cilj a to je sakriti vlastitu nesposobnost i katastrofalnu politiku ove vlade</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić izjavio je na konvenciji SDP-a Primorsko-goranske županije u Kostreni da je »opozicija pripremala vojni puč«. Prema riječkom »Novom listu« (od 5. studenoga, str. 5) potpredsjednik Linić je izjavio da opozicija »... koja je pripremala vojni puč i rušenje vlasti na nelegalan način, nije bezopasna«. Prema istom izvoru, Linić nije pobliže obrazlagao svoje tvrdnje. Za komentar Linićevog istupa zamolili smo opozicijske stranke. </p>
<p>Demokratski centar (DC) će na prvoj konferenciji za novinare zatražiti od gospodina Linića da pojasni na koga je to mislio, kaže predsjednik DC-a Mate Granić. »To su vrlo teške riječi i Linić bi trebao biti puno oprezniji u izjavama. DC nema nikakvih spoznaja o tome da je bilo tko pripremao vojni udar, kaže Granić. S obzirom da je Linić član Vlade, ona bi, ako ima takve podatke, o tome trebala izići pred javnost. U slučaju da to ne učini, sasvim sigurno će i sama Vlada a posebno Linić izgubiti vjerodostojnost, zaključio je na kraju Granić.</p>
<p>Zna se da gospodin Linić često ima žestoke istupe, ali ovo je ipak prevršilo svaku mjeru. Umjesto da smiruje napetosti, takvim izjavama stvara polarizaciju u javnosti , mišljenje je predsjednika HSP-a Ante Đapića koji posebno naglašava da u Hrvatskoj nema pučističkih metoda. »U ovih deset godina hrvatska demokracija je toliko zaživjela da je svaka priča o pučizmu više izraz vlastite slabosti onoga koji to govori i nervoze zbog neprovođenja predizbornih obećanja, nego što takvih nakana stvarno ima«, kaže Đapić. Očekujem od premijera Račana da takve Linićeve izjave argumentira ili opovrgne a ne da Linić takvim optužbama kvalificira cijelu opoziciju za nešto, o čemu HSP, kao stranka opozicije, nema blage veze, kaže na kraju Đapić.</p>
<p>»Takve izjave bombastičnog karaktera imaju samo jedan cilj, a to je sakriti vlastitu nesposobnost i katastrofalnu politiku ove vlade«, komentirao je Linićevu izjavu predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Dodaje kako je govoriti da je oporba pripremala puč jednako besmsleno kao i tvrditi da ova vlada vodi dobru politiku. »Sve to služi podizanju prašine i zamagljivanju očiju javnosti uoči velike saborske rasprave o ustavnim promjenama«, kaže Sanader. »HDZ će tražiti dokaze za ono što Linić govori, ali čini se da je i ovoga puta upotrebljeno geslo iz predizborne kampanje koalicije po kojoj treba optužiti HDZ, a u ovom slučaju oporbu, kako bi se sakrila vlastita nesposobnost«. zaključuje Sanader. (M.Barišić/G.Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Oštrom štednjom do bolje učinkovitosti i preustroja Mirovinskog zavoda </p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Osim limita za korištenje službenog telefona, početkom listopada zaposlenici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) obaviješteni su o mnogim mjerama štednje u sklopu »Programa štedljiva korištenja sredstava i racionalizacije poslova Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje«.</p>
<p>Sukladno Statutu Zavoda i preporukama Vlade koje se tiču mjera štednje u državi, ravnateljica HZMO-a Dunja Vidošević podsjetila je svoje suradnike na potrebu štedljiva raspolaganja uredskim materijalom, sredstvima za komunikaciju i informiranje, zabranu korištenja službenih automobila, osim za dostavu ili, iznimno, prijevoz zaposlenika Zavoda, te novcem za službena putovanja. Ograničena je i potrošnja prema ugovoru o djelu, korištenje intelektualnih usluga vanjskih suradnika, troškovi reprezentacije, a službene su kreditne kartice zaposlenicima Zavoda, uključujući i ravnateljicu Vidošević, uskraćene još lani.</p>
<p>U sklopu programa štednje, naznačene su i mjere za poboljšanje učinkovitosti Zavoda, što uključuje i njegov preustroj. Tako je Mirovinski zavod planira decentralizaciju, odnosno prenošenje dijela poslova koje trenutačno obavlja Središnja služba u Zagrebu na područne službe. Istodobno, trebala bi jačati kontrolna funkcija Središnje službe, koja bi trebala osigurati »jedinstveno postupanje prema svim korisnicima pri ostvarivanju njihovih prava« i pridonijeti većoj učinkovitosti pri registriranju osiguranika i vođenju matične evidencije. U prilog tom zahtjevu govori i nalaz Državne revizije iz prošle godine, prema kojemu je u registriranju prijava i odjava osiguranika bilo zaostataka iz 1996. godine. Za takvu situaciju, doduše, nije odgovoran sam Zavod, koliko to da se poslodavci ne pridržavaju zakonskih rokova prijava i odjava, no očekuje se da bi bolja kontrola trebala pridonijeti poboljšanjima i u tom segmentu.</p>
<p>Prema onome što je u programu štednje Zavoda potpisala Vidošević, Mirovinski će zavod poraditi na boljoj organizaciji posla i stalnom stručnom osposobljavanju djelatnika, te na informatizaciji sustava. Informatizacija, doduše, ostaje samo kao pretpostavka, »u skladu s financijskim mogućnostima«. U planu je i smanjivanje broja zaposlenih, ali prirodnim odljevom, odnosno u skladu sa stjecanjem uvjeta za mirovinu, pa se ne očekuje rast izdataka za zaposlene. Maksimalna racionalizacija troškova planira se i kad je riječ o tekućem održavanju opreme i objekata, što bi u najvećem dijelu trebala obavljati vlastita služba, te kupnji ili gradnji novih poslovnih zgrada, nabavi uredskog namještaja i automobila. Prema procjenama ravnateljice HZMO-a, tu će, doduše, biti nužni novi troškovi, jer je »stupanj istrošenosti voznog parka vrlo visok«, pa bi se dio voznog parka trebao obnoviti. Inače, ona drži da će neke od mjera štednje imati kumulativan negativan učinak, s obzirom na dotrajalost objekata i opreme.</p>
<p>Istodobno se planira poboljšanje materijalnog položaja zaposlenika. Tako ravnateljica Mirovinskog zavoda najavljuje da će se ustanoviti mogućnosti da Zavod sudjeluje u rješavanju stambenih potreba svojih zaposlenika (dodjelom povoljnijih stambenih kredita), te mogućnosti za isplatu regresa i božićnice, barem u okvirima iznosa propisanih za državne službenike i namještenike.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Podnijeta kaznena prijava protiv novog šefa Inine poslovne jedinice u Šibeniku </p>
<p>ŠIBENIK, 5. studenoga</p>
<p> - Nedavna smjena na kormilu Inine Poslovne jedinice u Šibeniku, u kojoj je preko noći s mjesta rukovoditelja »odletio« Nenad Vukšić, a fotelju zaposjeo Dragan Zrnčević, rezultirala je između ostalog i pričama o kriminalu koji se u Ini ponovo događa.</p>
<p>Što se tiče Nenada Vukšića, on je raspoređen na poslove i radne zadatke u skladu sa svojom strukom višeg inženjera zaštite na radu, stoji u pisanom odgovoru Marija Draguna, rukovoditelja Službe za informiranje Ine. Vukšića je zamijenio Zrnčević protiv kojega je Boris Lambaša, stečajni upravitelj potonulog brodara »Slobodne plovidbe«, podnio kaznenu prijavu. Zrnčević je, piše Dragun, zakonski primljen na posao, a svojim potpisom potvrdio je podatke o nekažnjavanju. »Nakon spoznaje da je protiv njega podignuta kaznena prijava, to ćemo razmotriti i u skladu s time poduzeti odgovarajuće mjere o kojima će javnost biti upoznata«, napisao je Dragun.</p>
<p>Do Nenada Vukšića nismo uspjeli doći jer je na liječenju u toplicama. Prema nekima, on je smijenjen jer je proteklih mjeseci pokušavao stati na kraj mutnim i kriminalnim radnjama koje su se u Ini nastavile događati i nakon mučnog slučaja iz 1999. Sve se glasnije govori i o povratku nekih »otpisanih« koji su bili ogrezli u kriminal. Znali su da na njihov povratak Vukšić neće pristati pa ga je valjalo smijeniti u čemu se i uspjelo 19. listopada, kada je u Šibenik, s viješću o smjenjivanju, došao Dragan Pamić, direktor Sektora trgovine Ine u Zagrebu. Smjena je obavljena bez ikakvog obrazloženja.</p>
<p>Načelnik Policijske uprave Goran Pauk potvrdio nam je da su protiv trojice odgovornih osoba iz Inine poslovnice u Šibeniku podnijete tri kaznene prijave. Živka Gulina i Davora Lambašu tereti se za primanje mita čime su tvrtku oštetili za 145.000 kuna. Naime, oni su mito tražili za zapošljavanje novih djelatnika u poslovnici. Protiv Gulina je podnijeta kaznena prijava i zbog sklapanja štetnih ugovora sa zaštitarskom kućom o osiguranju imovine. Sumnja se da je Gulin zajedno s Lambašom i Jakovom Prginom, također djelatnikom Ine, miješao naftne derivate koje su prodavali po većoj cijeni, a višak zadržavali za sebe. Protiv J.P.-a (policija je svugdje navodila samo inicijale osoba), također je podignuta kaznena prijava zbog nesavjesnoga gospodarskog poslovanja, a sumnja se da je napravio manjak u skladištu, tj. da je 15.000 litara prodao i novac zadržao za sebe. J.P.-a i P.M.-a se tereti i za krivotvorenje službene isprave, a krivotvorili su i preinačili otpremnice i fakture upisujući u njih neistinite podatke o kupcu kako se ne bi znalo kome se prodavalo lož ulje. Počinili su štetu od 254.000 kuna. Kaznena prijava podignuta je i protiv D.L., Ž.G., A.J., M.S. i S.C., svi djelatnici Ine, zbog zloporabe položaja i ovlasti. Sumnja se da su protupravno prisvajali novac s više benzinskih crpi na području županije i to tako što su davali odgovornim osobama tzv. reket svakih nekoliko dana i na taj način sebi osigurali nesmetani rad na benzinskim postajama, osiguravajući se od svake kontrole. Time su, naveo je načelnik Pauk, Ini nanijeli štetu od 216.000 kuna. Što se tiče Dragana Zrnčevića, kaže Pauk, kriminalistička policija još obavlja obradu u poduzeću »Slobodna plovidba«, čiji je on bio direktor financija.</p>
<p>Nakon afere koja je pukla i nanijela veliku ljagu Ini i Šibeniku, smijenjeno je čak devet poslovođa benzinskih crpki, zapravo gotovo svi osim dvoje-troje koji nisu sudjelovali u tim kriminalnim radnjama. I nakon toga, saznajemo, pojedinci su nastavili mutne poslove, a u tome su im uvelike pomagali šefovi skladišta u nekim poduzećima koja su od Ine naručivali gorivo. Gorivo bi, umjesto direktnom rutom iz Inina velikog skladišta u Solinu u poduzeća, išlo u Inino skladište u Šibeniku, a roba se isporučivala subotom iako je to bio zabranjeno unutarnjim pravilnikom. Na taj se način po jednoj turi isporučenoga goriva kralo oko 3.000 litara diesela. </p>
<p>Postoji i sprega Ininih djelatnika i ribara, saznajemo, a i dalje se, tvrde nam osobe koje žele ostati anonimne, u skladištu vode dvostruke knjige. Nakon što se lož ulje počelo knjigovodstveno voditi u maloprodaji neki su djelatnici ostali kratkih rukava i zapravo otada počinje diverzija na sad već bivšega rukovoditelja Vukšića. (Jadranka Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Socijal demokratski blok: Fantomska udruga ili ozbiljna prijetnja SDP-u? </p>
<p>Program novoosnovane splitske udruge usmjeren je protiv socijalne neosjetljivosti Račanove Vlade, a osnivači tvrde da će postati najjačom političkom i socijalnom snagom u Dalmaciji/ Jurjević (SDP): Oni su specijalizirani za napade na SDP i uzvratit ćemo im istom mjerom / Puljić (HDZ): Blok će do temelja ugroziti SDP/ Buličić (HSLS): Slažemo se s većinom njihovih ciljeva / Sikirica (HSS): Ne bi bilo dobro da se iza retorike o skrbi za socijalno najugroženije krije politiziranje </p>
<p>SPLIT, 5. studenoga</p>
<p> - Uoči izbora za lokalnu upravu i samoupravu, na splitskoj političkoj pozornici pojavila se nova koalicija, za koju njeni osnivači tvrde da će postati najjačom političkom i socijalnom snagom u Dalmaciji. </p>
<p>Riječ je o Socijaldemokratskom bloku (SDB) koji je na programu, usmjerenom protiv »socijalne neosjetljivosti Vlade Ivice Račana i njene bezobzirnosti prema najugroženijim kategorijama društva«, ujedinio Akciju socijaldemokrata Hrvatske (ASH), Stranku umirovljenika (SU), Zajednicu nezaposlenih (ZANE) i Zajednicu udruga malih dioničara Hrvatske (ZUMDH). </p>
<p>Socijaldemokratski blok nastupit će na predstojećim lokalnim izborima, a utemeljit će se i u drugim gradovima diljem Hrvatske. Čelnici SDB-a vjeruju kako je došlo vrijeme da »istinska socijaldemokratska opcija 'pomete' SDP i zauzme njegovo mjesto na lijevom polu političkog kontinuuma«. Na dužnost predsjednika Socijaldemokratskog bloka najvjerojatnije će biti izabran dr. Boris Vušković, bivši visoki dužnosnik splitskoga SDP-a koji je, nakon sukoba s Marinom Jurjevićem, istupio iz te stranke. To što se Vušković pojavio na osnivačkoj skupštini Socijaldemokratskog bloka, nije posebno zabrinulo SDP-ovce, za koje je taj slučaj gotova stvar.</p>
<p>No ako je slučaj Vušković gotova stvar, to se sigurno ne bi moglo reći za člana Predsjedništva SDP-a Borisa Kovačevića, koji je također nazočio osnivanju Socijaldemokratskog bloka. Kako Vjesnik doznaje, Kovačević će istupiti iz SDP-a i pridružiti se Vuškoviću, a obojica će, tvrde naši izvori, povući sa sobom stotinjak članova te stranke. Da je situacija za splitski SDP krajnje alarmantna, potvrđuje i Jurjevićevo žurno sazivanje sjednice Predsjedništva stranke, koja je, prema Vjesnikovim saznanjima, održana u subotu.</p>
<p>Što se, pak, tiče komentara kojima su čelnici najjačih splitskih stranaka popratili osnivanje Socijaldemokratskog bloka, oni se kreću od potpore (HSLS), ravnodušnosti (HSS), likovanja (HDZ) i omalovažavanja (SDP). </p>
<p>Prvi splitski SDP-ovac Marin Jurjević rekao je za Vjesnik kako je riječ o fantomskoj udruzi, koja se specijalizirala za optuživanje SDP-a, te da im u žestini, kojom se obrušavaju na vladajuću koaliciju, može pozavidjeti čak i HDZ. Iako im ne odriče pravo pojavljivanja na političkom tržištu, Jurjević ističe spremnost SDP-a da Socijaldemokratskom bloku odgovori istom mjerom, ustraju li oni na niskim političkim udarcima. »Ne plašimo se takve političke opcije, jer SDP je prihvaćen kao istinska socijaldemokratska stranka, a pitanje je hoće li oni u tome uspjeti«, ističe Jurjević, napomenuvši da ta udruga postoji već mjesecima i da je opsjednuta SDP-om. Vuškovićevo pristupanje SDB-u, Jurjević nije želio posebno komentirati, ustvrdivši kako on ionako više nije član SDP-a. No što je s Kovačevićem koji obnaša visoku dužnost u splitskome SDP-u? Njegovu nazočnost osnivanju tog bloka zabilježila je televizijska kamera, pa su tako splitski SDP-ovci, gledajući u petak središnji Dnevnik, ostali zatečeni slikom koju su vidjeli. Više od toga ni Jurjević nije znao reći, osim da je Kovačević, u Vuškovićevu društvu, nazočio osnivačkoj skupštini. </p>
<p>Za razliku od Jurjevića, šef splitskoga HDZ-a Zvonimir Puljić kaže da će pojava Socijaldemokratskog bloka do temelja ugroziti SDP, na čiju retoriku građani više ne nasjedaju. Puljić smatra da je SDP-u zadan težak udarac samim tim što je udruga okupila »šaroliko društvo koje čine umirovljenici, nezaposleni, obespravljeni dioničari i sam Boris Vušković«. Govoreći o neuspjesima Račanove Vlade, Puljić je rekao kako pozdravlja osnivanje Socijaldemokratskog bloka, koji ionako ne može nauditi HDZ-u, ali itekako može ugroziti SDP. Čelnik splitskoga HSLS-a Miroslav Buličić, uz opasku da se predizborna obećanja ne provode brzo ni učinkovito, kaže da je osnivanje Socijaldemokratskog bloka omogućilo socijalno najugroženijima da se aktivnije angažiraju u rješavanju problema koji ih pritišću. Buličić ističe da se HSLS slaže s većinom ciljeva koje je odredio Socijaldemokratski blok i napominje kako vjeruje da će se SDB i HSLS međusobno podupirati i surađivati.</p>
<p>Predsjednik splitskoga HSS-a Željko Sikirica prilično je ravnodušan prema osnivanju SDB-a, to više što ga ne drži nikakvom prijetnjom za HSS. »Pojava SDB-a neće ugroziti naš položaj, a koga će zbog toga zaboljeti glava, to se nas u HSS-u ni najmanje ne tiče«, rekao je Sikirica, ističući kako ne bi bilo dobro da se iza retorike o skrbi za socijalno najugroženije, krije puko politiziranje.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Zbog zaštitnog dodatka na mirovinu nema nižih računa za struju! </p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Iako je bilo najavljeno da bi umirovljenici s malim mirovinama trebali biti oslobođeni plaćanja više cijene struje, nekoliko desetaka tisuća hrvatskih umirovljenika to pravo neće moći ostvariti, unatoč tome što im je mirovina manja od 1.000 kuna. Razlog zbog kojega ih HEP-ovci vraćaju sa šaltera neobavljena posla je - zaštitni dodatak na mirovinu.</p>
<p>Naime, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović dogovorio se s HEP-om da se više cijene struje oslobode svi građani sa socijalnom iskaznicom i umirovljenici kojima mirovina ne prelazi 1.000 kuna. U vrijeme kad je taj dogovor postignut nije se posebno isticalo hoće li se pravo ticati i umirovljenika koji primaju zaštitni dodatak, pa im mirovina prelazi taj iznos (u ovome trenutku mirovina sa zaštitnim dodatkom iznosi nešto manje od 1.094 kune), kao i na one koji imaju malu mirovinu, ali primaju dodatak od 100 kuna i šest posto. Tako je većina umirovljenika koji su u takvoj situaciji pretpostavila da će moći ostvariti pravo, bez obzira na to što su im ukupni prihodi viši od 1.000 kuna. No, kako su se mnogi naknadno uvjerili, HEP uzima u obzir i primanja na mirovinu.</p>
<p>Zasad nema informacija o tome hoće li ministar Vidović zatražiti da se HEP-ova odluka izmijeni, iako bi mu, doznajemo neslužbeno, uskoro mogao stići takav zahtjev iz umirovljeničkih udruga. Umirovljenici, osim toga, upozoravaju da će oslobođenje od plaćanja više cijene struje za mnoge trajati vrlo kratko, s obzirom na to da bi od početka iduće godine mirovine trebale rasti. Pritom mnogi od njih povišenje uopće neće ni osjetiti (neće se, naime, povećavati iznos mirovine sa zaštitnim dodatkom, pa će mnogima rasti mirovina, ali ne i ukupna primanja), ali će zbog formalnog rasta mirovine izgubiti pravo na to da budu oslobođeni plaćanja više cijene struje. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Otkrivena spomen ploča Židovima ubijenim u logoru Jadovno </p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Spomen ploča u znak sjećanja na stotinjak mladih Židova ubijenih 1941. u ustaškom logoru Jadovno otkrivena je u nedjelju u predvorju zagrebačke Židovske općine Zagreb, u prigodi sastanka Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj. Spomen ploču otkrili su predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus i jedini preživjeli logoraš Jadovna Božo Schwartz, a dali su je postaviti rođaci i prijatelji žrtava.</p>
<p> Logor Jadovno nalazio se u dolini na Velebitu na prostoru od 1250 četvornih metara ograđenom bodljikavom žicom visokom četiri metra, a oko nje bila je postavljena straža u dubini od kilometra. U logoru nije bilo nikakvog objekta ili uređaja, jer nije bio predviđen dulji boravak logoraša. Nedaleko od logora nalazila se jama u koju su ustaše bacali zatočenike preklane nad samom jamom, rekao je predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus.</p>
<p> Po njegovim riječima logor smrti Jadovno postojao je 90 dana, a u svibnju, lipnju i srpnju 1941. u Gospić je stizalo dnevno po tisuću ljudi - muškaraca, žena i djece. Posljednju su skupinu logoraša ustaše mitraljezima ubili u kolovozu 1941. U logoru Jadovno najviše je stradalo Srba, Židova i ostalih ljudi nepoćudnih ustaškom režimu. Među židovskim žrtvama Jadovna najviše je bilo omladinaca, srednjoškolaca i studenata koji su kao buduća intelektualna elita hapšeni na samom početku genocida, kazao je Kraus.</p>
<p> U Jadovnu je 1956. postavljen spomenik Vanje Radauša u znak sjećanja na mjesto patnje i stradanja tisuće nevinih ljudi, no početkom 90-tih je srušen zajedno s brojnim spomenicima NOB-a. </p>
<p>Židovska zajednica Hrvatske i Zagreba zahtijeva da se spomenik i cijelo memorijalno područje Jadovna obnovi te da se obilježe sva mjesta stradanja ljudi zbog nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti, istaknuo je predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Sindikalisti Vesne Kanižaj u osječkoj II. gimnaziji više ne plaćaju članarinu</p>
<p>OSIJEK, 5. studenoga</p>
<p> - Od ukupno 36 članova Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama u osječkoj Drugoj gimnaziji proteklog je vikenda izvijestilo javnost kako su donijeli odluku da do daljnjega ne plaćaju članarinu. Naime, nezadovoljni općim stanjem u tom sindikatu kao i na sindikalnoj sceni u Hrvatskoj, odlučili su se na ovakav način prosvjeda uz naglasak da je ovaj dopis potpisalo 83,33 posto članova sindikata spomenute podružnice. </p>
<p>»Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama najmanje dvije godine djeluje kontraproduktivno na homogenizaciju sindikalnog pokreta u srednjim školama, te smo svjedoci razbijanja srednjoškolske sindikalne organizacije«, stoji u dopisu. Potpisnici su, pišu, uvjereni kako srednje škole trebaju ostati na okupu u jednome sindikatu jer imaju zajedničke interese i srodne probleme, no uzrok lošem stanju vide prije svega »u ličnosti predsjednice Vesne Kanižaj i njezinih najbližih suradnika, ali i čelnika drugih sindikata koji su se međusobno počeli otimati za članove«.</p>
<p> Upozoravajući kako je neinformiranje članova o aktivnostima nedopustivo i ponižavajuće, potpisnici ovog dopisa podsjećaju kako podružnica Druge gimnazije nije niti nakon godinu dana dobila odgovor na pismeni upit s pitanjima o vrlo osjetljivim problemima vezanim uz unutarnji rad sindikata. </p>
<p>»Budući da će se najkasnije do 12. prosinca 2000. održati izbori za novo rukovodstvo sindikata, odlučili smo na ovaj način iskazati svoje nezadovoljstvo«, poručuju. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>PGS i SBHS zadovoljni prijedlogom ustavnih promjena, kazao Ivaniš</p>
<p>RIJEKA, 5. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Kluba zastupnika Primorsko-goranskog saveza (PGS) i Slavonsko-baranjske hrvatske stranke (SBHS) Nikola Ivaniš izrazio je, u nedjelju na konferenciji za novinare, zadovoljstvo prijedlogom ustavnih promjena, jer je u njihovoj biti, ustvrdio je, sve što je sadašnja vlast građanima obećavala prije parlamentarnih izbora. </p>
<p> Ivaniš je istaknuo vrijednost uvođenja parlamentarnog sustava, davanja pripadajućeg značenja predsjedniku Republike - koji će imati, rekao je, velike ovlasti, dobro izbalansiranim odnosom sudske i izvršne vlasti, te jamčenjem prava na istinsku lokalnu i regionalnu samoupravu. Istaknuo je važnost toga da se, kako je kazao, u izvorišnim osnovama Ustava kaže kako se »moderna hrvatska država zasniva na odlukama ZAVNOH-a, a ne na temeljima NDH«. </p>
<p>Status nacionalnih manjina bit će riješen posebnim ustavnim zakonom, što je na tragu najviših standarda koji se primjenjuju u naprednim demokratskim i građanskim državama, kazao je Ivaniš. Pozitivno se izjasnio i o definiranju kažnjivosti poticanja na nasilje i rat, na rasnoj, vjerskoj i nacionalnoj osnovi, te o zajamčenoj vjerskoj slobodi i ravnopravnosti svih vjerskih zajednica. </p>
<p>Kvalitetne su i odredbe o proceduri raspuštanja Sabora, pri čemu je od naročita značenja postupnost tog procesa, te o stavljanju obavještajnih i sigurnosnih služba pod nadzor parlamenta, ocijenio je Ivaniš. Zaključno je istaknuo kvalitetnu raščlambu ovlasti Pučkog pravobraniteljstva u tri resora: za zaštitu građana u sporovima s Ministarstvom obrane, Oružanim snagama i sigurnosnim službama, u sporovima s lokalnom i regionalnom samoupravom, te zaštitu prava tih samouprava u sporovima sa središnjom vlašću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Predložena rješenja za nerentabilne zagorske pruge, ZDS-u neprihvatljiva</p>
<p>ZABOK, 5. studenoga</p>
<p> - »Predviđene dvije varijante rješavanja statusa nerentabilnih pruga, kojima se Programom modernizacije i restrukturiranja HŽ-a predviđa riješiti status pruge Zabok-Đurmanec, Zabok-Đurmanec, Zabok-Gornja Stubica i Savski Marof-Kumrovec, neprihvatljive su i neizvedive«, priopćila je u nedjelju Zagorska demokratska stranka (ZDS). </p>
<p>Prva varijanta, prema kojoj bi došlo do potpune obustave prometa na tim pravcima, je neprihvatljiva jer bi proizvela prometnu izolaciju cijelog Zagorja zbog nerazvijenog cestovnog prometa. Druga, prema kojoj bi se razlika između prometnih troškova i prihoda nadoknađivala iz proračuna jedinica lokalne samouprave, neizvediva je. Naime, proračuni su u financijskim problemima zbog toga što Vlada šestorice nije održala predizborno obećanje o decentralizaciji novca, već se na lokalnu razinu vraća samo pet do sedam posto sredstava. Željeznica nigdje u svijetu nije rentabilna, ali je nužna za održavanje normalnog prometnog funkcioniranja i važna je potpora industrijskom razvoju, te stranim ulaganjima koja zahtijevaju dobru željezničku mrežu, u čemu i država mora pronaći svoj interes. ZDS smatra da treba poraditi na razvitku gospodarstva i turizma Hrvatskog zagorja, a onda će i pruge postati rentabilne. »Pozivamo saborske zastupnike da i oni daju suvisli prijedlog o održanju prometa na spomenutim prugama«, kaže se u priopćenju ZDS-a koje je potpisao predsjednik Županijskog odbora ZDS-a Željko Belina. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Opet smjena na čelu dubrovačkoga kazališta Marina Držića?</p>
<p>DUBROVNIK, 5. studenoga</p>
<p> - Kad će gradskim vijećnicima biti podnijeta izvješća o radu društava u vlasništvu Grada Dubrovnika? Je li, kad se radi o smjenama na nekim funkcijama, ipak u konačnici riječ o revanšizmu? Dio je to pitanja što su ih vijećnici dubrovačkoga Gradskoga vijeća uputili nadležnima sa sjednice u subotu. Dio je to, na žalost manji, i problema u kojima doslovce grca Gradska uprava, a s kojima se na licu mjesta mogao i upoznati novoizabrani dogradonačelnik, 24-godišnji Roko Tolić (HSS).</p>
<p>Na izbor dogradonačelnika uoči (tajnoga) glasovanja iznijete su samo dvije primjedbe, Bože Vodopije iz HDZ-a te nezavisnog vijećnika Ivice Bana. Vodopija je, naime, primijetio da je životopis kandidata za zamjenika gradonačelnika dobiven tek uoči glasovanja. Istu je primjedbu iznio i Ban kazavši i da izbori nisu u skladu s Poslovnikom. Ocijenio je da su stoga nedemokratski kao i da se takva imenovanja »ne obavljaju po hitnom postupku«. </p>
<p>Iskru je zapalio tijekom sjednice, na kojoj je bilo čak tridesetak točaka dnevnoga reda, SDP-ov vijećnik Josip Mikulić kada je na red došlo izvješće o radu Kazališta Marina Držića. Mikulić je, naime, predbacio vodstvu kazališne kuće da nije bilo u stanju podnijeti ni formular za povrat PDV-a. Dodatne burne reakcije uslijedile su nakon prijedloga da se izvješće Kazališta za prošlu godinu ne prihvati, zbog čega je Frano Matušić (HDZ) zatražio smjenu ravnatelja Marina Držića. »Budite dosljedni kao i do sada kada je neprihvaćanje izvješća značilo smjenu«, rekao je Matušić, inače bivši ravnatelj Dubrovačkog festivala, zatraživši da se kaže kako se ranije radilo o revanšizmu. Na to je koalicijski blok burno reagirao, posebice Srećko Kljunak (HSS) i Pero Portolan (SDP), odgovorivši Matušiću kako njegovu smjenu nije »skrivilo« izvješće nego on sam. </p>
<p>Od ostalih točaka izdvajamo imenovanje članova Upravnog vijeća Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre. Predsjednica je Maja Nodari, a članica Vijeća Jelica Kmetović. Također je dana i suglasnost na Prijedlog statuta Dubrovačkih ljetnih igara. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Kadrovske promjene u Policijskoj upravi krapinsko-zagorskoj</p>
<p>ZABOK, 5. studenoga</p>
<p> - Prema priopćenju Policijske uprave krapinsko-zagorske u toj su policijskoj upravi, na temelju prijedloga njena načelnika Dubravka Teura, provedene kadrovske promjene, pa je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin donio rješenja o imenovanju novih zapovjednika policijskih i graničnih postaja.</p>
<p>Tako je za zapovjednika Prve policijske postaje Zabok imenovan Željko Cujzek, dosadašnji zapovjednik Četvrte policijske postaje Krapina. Za zapovjednika Druge policijske postaje Donja Stubica imenovan je dosadašnji zapovjednik Treće policijske postaje Klanjec Milan Jakobović, na čije je mjesto došao dosadašnji zapovjednik zabočke postaje Darko Bakran. Zapovjednikom krapinske Policijske postaje imenovan je dosadašnji zapovjednik pogranične policije u Krapini Zdravko Kralj, a na njegovo je mjesto postavljen dosadašnji zapovjednik pogranične policije u Kumrovcu Drago Kuhta, na čije pak mjesto pak dolazi njegov pomoćnik Ivan Lukačević. Dosadašnji zapovjednika donjostubičke Policijske postaje Željko Gorupec odlazi na novu dužnost u Odjel policije.</p>
<p>U priopćenju, što ga je potpisao Dubravko Teur, ističe se da su te kadrovske promjene napravljene »u cilju efikasnijeg obavljanja poslova i zadaća iz djelokruga MUP-a, a prilagođene su budućem novom ustroju PU«.</p>
<p>Iako su se promjene očekivale, do sada je, prema svemu sudeći, napravljena samo »rošada« načelnika, osim u slučaju Željka Gorupca. Stoga se postavlja pitanje kako se troši novac poreznih obveznika, jer je većina dosadašnjih zapovjednika obnašala svoju dužnost u mjestu stanovanja, pa im se nisu trebali plaćati putni troškovi. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Pantovčak: »Neka Ivanišević nadzire provođenje zakona« </p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Izjava ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića, kojom on optužuje UNS da se ponaša kao da je »relikt iz Tuđmanova vremena« u Uredu Predsjednika smatraju »izjavom punom dubioza«. Kako doznajemo u nedjelju od izvora bliskih Pantovčaku, od ministra pravosuđa očekuje se da nadzire provođenje zakonitosti i zakona, a ne davanje ocjena koje su izvan takva konteksta. Podsjećaju ga stoga da je najnovijim sukobom u obavještajnoj zajednici, SZUP, koji inače formacijski pripada MUP-u, dakle Vladi, prekršio zakon odbivši zahtjev UNS-a za kontrolom SZUP-ovih mjera prisluškivanja. S obzirom na to da je Ivanišević član Vlade koja pokušava pod svoj patronat staviti i tajne službe, i to potencira upravo sada u novim okolnostima ustavnih promjena, na Pantovčaku ih ne čudi njegova najnovija izjava. Smatraju da i ministar policije Šime Lučin, predlažući da SZUP bude ubuduće Vladina agencija, jasno pokazuje Vladine namjere preuzimanja nadzora nad tajnim službama. </p>
<p>Što se predsjednika Mesića tiče, on je, čini se, priču na tu temu sada posve prepustio parlamentu s jasnim naznakama da bi tajne službe trebalo ispustiti iz Ustava, a rad UNS-a riješiti Zakonom u UNS-u. Predsjednik i dalje drži da bi čelnog čovjeka UNS-a trebao on imenovati, na prijedlog i uz temeljitu provjeru saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. No u sadašnjem nacrtu ustavnih promjena o kojemu bi Sabor trebao raspravljati idućeg četvrtka, stoji pak da bi šefu države trebao pripasti nadzor nad vojnim, a Vladi nad civilnim tajnim službama. To bi značilo da bi Vladi zapravo pripao UNS, a time i nadzor nad njime što bi bilo, tvrde na Pantovčaku ravno narodnoj poslovici »kadija te tuži, kadija ti sudi«. Ured Predsjednika smatra to nedemokratskim pristupom osjetljivu problemu kakav su svugdje u svijetu tajne službe i vjeruju da će saborski zastupnici znati razlučiti je li tajnim službama, ili nije, mjesto u Ustavu. (M. Rožanković.)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Guverner Rohatinski i suradnici vraćaju mandat Saboru?</p>
<p>ZAGREB, 5. sudenoga</p>
<p> - Saznajemo da će dr. Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, njegov zamjenik dr. Boris Vujčić, te viceguverneri Relja Martić, mr. Tomislav Presečan i Čedo Matelić prije početka saborske rasprave o novom zakonu o HNB-u svoje mandate ponuditi Saboru na raspolaganje. Guverner je nedavno dao naslutiti mogućnost vraćanja svog mandata uoči rasprave o zakonskim izmjenama koje bi, među ostalim, našim središnjim bankarima ubuduće trebale osigurati personalnu neovisnost u skladu s europskim standardima. No, prema našim informacijama, isti su potez spremni povući i najbliži suradnici dr. Rohatinskog koji su, kako se to najčešće kaže, »unutarnji« članovi Savjeta Hrvatske narodne banke. Ne spominje se mogućnost da bi ostali članovi Savjeta, njih osam, koji se kako to zakon predviđa biraju iz reda 'neovisnih stručnjaka', davali mandate Saboru na raspolaganje. </p>
<p>Najave vraćanja mandata mogu se obrazložiti olakšavanjem posla saborskim zastupnicima: da potvrde imenovanja vodećeg tima HNB-a, ali s novim ovlastima, da to povjere nekim drugim ljudima, ili da novom zakonu lakše kažu NE. No, u tom trećem slučaju moraju znati da će, ako je Europa naš izbor, isti zakon, s istom guvernerskom neovisnošću, ponovno doći na dnevni red u Sabor. Personalna neovisnost smatra se posebno osjetljivim pitanjem, a riječ je, uz ostalo, o preciznoj proceduri vezanoj uz razrješenja čelnika središnje banke gdje se navode (samo) poslovna nesposobnost, kazneno djelo ili problemi sa zdravljem. Dakle, guverneru Rohatinskom ne bi se mogle dogoditi smjene kao njegovim prethodnicima. </p>
<p>Inače, radna verzija novog zakona o HNB-u je pripremljena, službeni predlagatelj zakona bit će Ministarstvo financija, Vlada bi ga uskoro trebala dobiti na stol, a početak rasprave u Saboru očekuje se krajem ovog mjeseca. </p>
<p>Novi će zakon kao osnovni cilj, odnosno zadaću HNB-a, definirati postizanje i održavanje stabilnosti cijena. (L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Nove mjere borbe protiv šverca </p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Kako bi se povećala efikasnost otkrivanja šverca i ilegalnih ulazaka robe u Hrvatsku, carinici bi uskoro trebali dobiti opsežnu kompjutersku bazu podataka o stupnju rizika o svim vrstama roba, domaćim i stranim poduzećima, uvoznicima, izvoznicima, prijevoznicima... Uvidom u bazu podataka carinik će znati treba li pregledavati kamion, ovisno o tome je li roba koju prevozi zanimljiva švercerima i je li uvoznik ili prijevoznik tvrtka s kojom je carina dosad imala problema. Također, u cilju bolje kontrole roba na granicama, sadašnji broj od oko 140 graničnih prijelaza vjerojatno će se prepoloviti. </p>
<p>Modernizacija rada hrvatske carinske službe trenutačno najviše ovisi o kreditu Svjetske banke od kojeg će se i financirati izrada baze podataka. Što se pak tiče graničnih prijelaza, potrebu za njihovo smanjenje uvidjeli su i stručnjaci Američke carinske akademije koji trenutačno borave u Zagrebu. Smanjenje broja prijelaza na polovicu, omogućit će bolju kontrolu protoka roba i ljudi na ostalima, premda se i domaći i američki stručnjaci slažu da bi Hrvatskoj bilo sasvim dovoljno 20 do 25 graničnih prijelaza za promet robe, dok bi ostali služili samo za prelazak ljudi preko granice. Pretpostavke za jednostavniji postupak carinjenja postoje od početka ove godine kad je stupio na snagu novi Carinski zakon. Taj zakon omogućuje Carinskoj upravi da pojedinim poduzećima izdaje status povlaštenih uvoznika. To znači da se njihova roba pri ulasku u Hrvatsku ne carini na graničnom prijelazu, nego se kamion bez otvaranja i kontrole propušta, te se roba vozi izravno u skladište tvrtke. Kontrolu robe i dokumentacije carinici mogu naknadno obaviti u skladištu. </p>
<p>Status povlaštenog uvoznika prva je u srpnju ove godine dobila »Pliva«, a prema riječima ravnateljice Carinske uprave mr. Katarine Bakije, do danas je brojka proširena na petnaestak poduzeća iz cijele Hrvatske. Koliko su ovim sistemom pojednostavljenog carinjenja zadovoljni ne samo carinici, nego i uvoznici najbolje pokazuje primjer zagrebačke tvrtke »Radin grafika«, kojoj je novi carinski režim donio uštedu od 200.000 kuna u samo nešto više od mjesec dana. Toj tvrtci koja se bavi preradom papira nakon dobivanja carinske povlastice znatno je porastao ugled kod inozemnih dobavljača koji su joj dali posebne popuste. </p>
<p>U Carinskoj upravi bi htjeli takvu povlasticu dati što većem broju tvrtki koje za to ostvaruju uvjete, što prije svega znači da nemaju iza sebe carinske prekršaje. Kontrolu legalnosti uvoza carinici mogu obaviti i nekoliko tjedana pa čak i mjeseci nakon što roba stigne u Hrvatsku. Naime, ako roba više i nije u skladištu tvrtke, kontrolom poslovnih knjiga, utvrđuje se je li prilikom ulaska u Hrvatsku deklarirana točna količina određene robe. Mr. Bakija kaže da na taj način uvoznik može mnogo teže prevariti carinika, nego prilikom klasičnog uvoza. </p>
<p> Carinicima pak ostaje više vremena za kontrolu drugih vozila na graničnom prijelazu. Kad će imati i bazu podataka, neće morati gubiti vrijeme na kontrolu primjerice pošiljke lijekova za »Plivu«, ali će zato moći detaljno pregledati pošiljku tekstilne robe manje poznatog uvoznika. Naime, sada se događa da zbog gužve na prijelazima, kako se ne bi stvarale kolone kamiona, carinici jednostavno ne stignu temeljito pregledavati sve kamione što pogoduje švercerima. Hoće li se odlučiti na detaljni pregled, ovisi o cariniku, dakle, tu je u prvom redu prisutan ljudski faktor, što često ima za posljedicu veoma površne kontrole. Ako se naknadno i posumnja da roba u kamionu ne odgovara deklaraciji, kad jednom prođe granični prijelaz carinici više nemaju pravo otvarati kamion</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Vlada odlučna trošiti koliko ima, jer država nema pravo na bankrot</p>
<p>U sljedeće tri godine proračun ne smije biti viši od 51 milijardu kuna / Smanjivanje prihoda od poreza treba nadoknaditi trošarinama i smanjivanjem javne potrošnje / Veliku teškoću Vladi predstavljat će cijene energenata, a najveći problem bit će joj - nedostatak vremena. Svi, naime, želimo promjene na bolje - odmah, sada / Vlada ipak ima četverogodišnji mandat da ispuni obećano prije izbora</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Saborski će zastupnici uskoro pred sobom imati prijedlog rebalansa ovogodišnjega proračuna koji je, kad je riječ o proračunskim izdacima, veći za 193 milijuna kuna od dosad važećega. Nominalno gledajući, zbog strukturnih promjena u samom proračunu - prebacivanjem određenih stavki iz izvanproračunskih fondova (zdravstveno i mirovinsko) u proračun - on se sa 48,3 milijarde kuna povećava na 50,66 milijardi.</p>
<p>Uzmemo li u obzir da je proračun u ovoj godini naknadno opterećen obvezama vraćanja duga (na razne strane više od šest milijardi kuna), ovakav rasplet nisu predviđali ni veći optimisti. Rasterećenje cijene rada smanjivanjem obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na plaće i iz plaća također je trebalo nadoknaditi, pa je bilo jasno da ova godina neće moći proći bez rebalansa. Kapitalna ulaganja u ovoj godini trebala su iznositi 3,74 milijarde kuna. Dodatnim stezanjem remena, ispada da će ona biti 77,5 milijuna kuna manja. To znači da neka obećanja neće biti ispunjena, ali da se provodi obećanje o državnoj štednji. </p>
<p> Najveća je štednja u resoru ministra Čačića - on će u ovoj godini za kapitalne projekte potrošiti 52 milijuna kuna manje nego što je planirano a dobar dio toga smanjenja odnosi se na cestovne projekte. Slično je i sa sedam milijuna kuna minusa na razdjelu Ministarstva prometa ...</p>
<p>Dogovori o tome, očito, nisu bili kratki, ali su poslužili i kao osnova za projekciju proračuna u idućoj godini, o čemu su ministri raspravljali cijele subote i nedjelje.</p>
<p>Premijer Ivica Račan i ministar financija Mato Crkvenac najavili su, naime, za ponedjeljak postizanje načelne suglasnosti o proračunu za 2001., koji bi trebao biti »težak« 50,8 milijardi kuna. U trenutku dok su to najavljivali, »apetiti« ministara bili su pet milijardi kuna iznad te granice. No, i to je pristojan rezultat, budući da je u početku, prema prijedlozima ministarstava, proračun trebao težiti oko 70 milijardi kuna ili skoro 50 posto bruto društvenog proizvoda. </p>
<p>Nužnost svođenja potrošnje na 50,8 milijardi kuna usko je povezana s opredjeljenjem Vlade da se troši samo onoliko novca koliko ga se može osigurati. Ako se tako bude ponašala država, morali bi se tako ponašati i svi ostali gospodarski subjekti. U nacrtima proračuna za 2001. i za razdoblje do 2003. godine, jasno se vidi tendencija smanjenja poreznog pritiska na gospodarstvo te smanjivanje državne potrošnje. Prateći ono što su medijima o dosad objavljenim mjerama izjavili stručnjaci, vidi se da se u većini slučajeva kritike odnosno novi prijedlozi svode na ono što u papirima Vlade već stoji. </p>
<p>Svi se slažu - od poslodavaca, ekonomista do sindikata - kako je državna potrošnja velik problem i kako ju treba smanjiti. Kad, međutim, Vlada predloži smanjenje ili zamrzavanje, primjerice plaća za korisnike proračuna, sindikati odmah, zaboravljajući da je i to jedna od bitnih stavki, viču: »Tako se nismo dogovorili!«. Svi traže od Vlade još preciznije definiranje putova gospodarskog oporavka. Gledajući razvoj od Smjernica za rad i ciljeva rada Vlade pa do nacrta trogodišnjeg proračuna, svi koji to žele, mogu vidjeti i konkretnije načine kako stići do tih ciljeva. No, zahtijevati od Vlade još detaljnije programe značilo bi isto kao i očekivati da se boja vrata na zgradama tijela državne uprave definira Ustavom ili barem nekim od zakona!</p>
<p>Izbora, dakle, nema: u iduće tri godine Hrvatska će sve svoje potrebe, kao država, morati namiriti iz proračuna koji bi nominalno trebao biti na razini do 51 milijarde kuna. Smanjivanjem prihoda od poreza koji opterećuju gospodarstvo, jasno je da izlaz treba naći u povećanju prihoda od poreza na potrošnju (PDV i trošarine). Najveći su, pak, punitelji trošarinskih prihoda posebni porezi na naftne derivate.</p>
<p>Budući da su monetarna stabilnost i držanje inflacije na jednoznamenkastoj cifri osnova, bez koje je nemoguće provesti program kakav je Vlada zacrtala, vrlo velike teškoće za Vladu vezane su uz cijenu energenata. U predstojeće restrukturiranje i privatizaciju toga sektora treba stoga ući s puno opreza i puno znanja. Najveći problem je - nedostatak vremena. Svi bismo željeli rezultate i pomake nabolje sad, odmah. Rijetki će Vladi priznati da za ispunjenje predizbornih obećanja ima na raspolaganju mandat od četiri, a ne od samo dvije godine. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Tko će ulagati, ako svaki dan mijenjamo propise</p>
<p>Vlada je prošlog četvrtka povukla prijedloge izmjena zakona o trošarinama na naftne derivate i automobile. Povučeni su na doradu, a bez donošenja tih zakona, neće biti moguće zaokružiti ni proračun za iduću godinu. Jer, upravo u tim se područjima traže veći prihodi. Prema prvim nacrtima, od dodatnih poreza na naftu ove se godine rebalansom očekuje 4,59 milijardi kuna (prije povećanja planirano je 3,77 milijardi), a u proračunu za 2001. godinu očekuje se 4,66 milijardi kuna.</p>
<p>Od trošarina na automobile ove se godine očekuje, nakon rebalansa 118 milijuna kuna (očekivalo se 180 milijuna), a u proračunu za 2001. od tog se prihoda traži 270 milijuna kuna. Razlika je punih 130 milijuna kuna, odnosno više nego dvostruko povećanje tog tipa prihoda.</p>
<p>Podsjetimo, načini obračunavanja trošarine na automobile u posljednje su se dvije godine promijenili - tri puta. Kako je barem nagovijestio predsjednik Mesić, Hrvatska očekuje i priželjkuje ulaganja BMW-a, i Mercedesa. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić istaknuo je ranije kako bi i Škoda mogla u Hrvatskoj pronaći svoj interes. Kako, pitamo se, kad svakih šest mjeseci mijenjamo pravila igre. Takve zakonske promjene i nestabilnost, kad je riječ o propisima, glavni su uzrok za zastoj investicija u hrvatsko gospodarstvo. Poduzetnici, banke, fondovi jednostavno nisu sigurni neće li se od trenutka kad se odluče na investiciju, do trenutka kad ju počnu realizirati, nešto kod nas promijeniti. U tom području Vlada bi morala učiniti nešto ozbiljnije, a ne da ministri izglasaju jedno, a da već drugi dan - poput ministra gospodarstva kad je o trošarinama na automobile riječ - govore nešto sasvim drugo. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Sabor odlučan da zastupnici više ne odsjedaju u skupim hotelima</p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Hrvatski državni sabor odlučio je uvesti reda u smještaj zastupnika te skresati izadatke s tog naslova. Iako to pitanje još nije do kraja uređeno, već sada je izvjesno da će zastupnici u zagrebačkim hotelima moći odsjedati samo iznimno i to u onim jeftinijima. </p>
<p> Stav je Sabora da zastupnici za vrijeme saborskih sjednica trebaju koristiti stanove za službene potrebe, unajmljene manje stanove i garsonijere, a tek ako nema ni jedne od tih mogućnosti - hotele. </p>
<p> Koji će to hotel(i) biti, odlučit će Sabor nakon javnog natječaja i odabira najpovoljnije ponude. U svakom slučaju, kažu u Saboru, stat će se na kraj praksi po kojoj je iz parlamentarne blagajne za jedno hotelsko noćenje odlazilo i po 700 kuna. Taj iznos ubuduće bi mogao biti i upola manja, s obzirom da u samom središtu Zagreba ima hotela koji su noćenje spremni ponuditi za oko 350 kuna. Riječ je o manje reprezentativnim, no urednim i udobnim hotelima.</p>
<p> Da bi »nova smještajna praksa« mogla značiti značajnu uštedu, govori podatak da hotelski smještaj za sada koriste 92 zastupnika obaju domova, od kojih više od dvije trećine - 67 odsjeda u hotelu gdje se noćenje plaća 700 kuna. </p>
<p> Kad je o stanovima riječ, u Saboru smatraju da uz službene - čiji je broj ograničen i koji su uglavnom popunjeni, zastupnicima pod jednakim uvjetima treba omogućiti i korištenje unajmljenih stanova i garsonijera. Koja je gornja granica naknade koju će Sabor u tim slučajevima pristati plaćati, još nije do kraja odlučeno, iako se spominjalo iznos od 2.000 kuna (za smještaj i režije). Prije konačne odluke, kažu u Saboru, dobro će se »protresti« stanje i cijene na tržištu stanova. </p>
<p> Stanove za najam, moći će naći i sami zastupnici, no vlasnik takvog stana morat će sa Saborom sklopiti ugovor o najmu.</p>
<p> Zastupnik koji će od Sabora primati naknadu za smještaj u Zagrebu neće imati pravo na naknadu troškova za službeno putovanje. </p>
<p> Pravo da koriste službeni odnosno unajmljeni stan ili hotel, imat će samo zastupnici čije je prebivalište od glavnog grada udaljeno više od 50 kilometara. Oni čije je prebivalište udaljeno manje dobivat će naknadu za korištenje osobnog automobila, a ona bi se, prema sadašnjim prijedlozima, odredila u visini 30 posto od cijene litre benzina po prijeđenom kilometru. </p>
<p> Na uvođenje reda u spomenuto područje, Sabor su nagnali visoki izadaci. Naime, po informacijama s Markova trga, u pojedinim slučajevima, Sabor za radnog tjedna na jednog zastupnika »troši« i po 6.500 kuna (dnevnice, prijevozni troškovi, noćenja). Riječ je, doduše, o »ekstremnim slučajevima«, odnosno zastupnicima koji u Zagreb »potegnu« iz južnih djelova Hrvatske. Uzme li se u obzir da saborske sjednice traju po dva-tri tjedna, dolazi se do brojki od kojih u hrvatskim prilikama »boli glava«. Valja podsjetiti da zastupnicima »pripada pravo« i na besplatan javni prijevoz - avionom, vlakom, autobusom. Pitanje smještaja formalno će se urediti odlukom o smještaju zastupnika u Zagrebu u vrijeme zasjedanja Sabora i radnih tijela saborskih domova. Nacrt te odluke izradio je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, a nakon određenih dotjerivanja - koje je preporučilo Predsjedništvo Zastupničkog doma, ta će odluka doći pred sam Zastupnički dom koji će dati konačan sud o njoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="102">
<p>HRT - javna ustanova ili trgovačko društvo u vlasništvu države</p>
<p>ZAGREB, 3. studenoga</p>
<p> - Prijedlog novog zakona o HRT-u je pred drugim čitanjem. Ne znam do kakvih će konkretnih izmjena u zakonskom prijedlogu doći, jer nisam uključen u njegovu izradu. Kazao je to za Vjesnik predsjednik Vijeća HRT-a Ivo Škrabalo, zamoljen za komentar razloga zbog kojih je zapelo prihvaćanje novog zakona.</p>
<p>Vladajuća je koalicija, naime, i u predizbornoj kampanji, ali i u prvim danima na vlasti, kao jedan od prvih poteza najavljivala promjenu »lošeg« Zakona o HRT-u. Tada se moglo čuti da s postojećim zakonom neće biti moguće napraviti javnu televiziju, pa je donošenje novoga zakona bio jedan od prioriteta šestorice. Prvi su koraci, doduše, napravljeni: zakon je prošao mnoge javne rasprave i tematske tribine, a uz mnoge prijedloge, prije ljeta, prošao je i prvo saborsko čitanje. Potom je došlo do zastoja.</p>
<p>Škrabalo kaže kako trenutačno nema nikakve dodatne obavijesti o »statusu« zakonskog prijedloga kojim bi se uredili odnosi u nacionalnoj radiotelevizijskoj kući i oko nje. »Žao mi je što se stvari oko Zakona odvijaju presporo i osobno bih volio da se radi brže«, rekao je Škrabalo, ali i pojasnio da je kašnjenje posljedica želje da se zakon izradi temeljito, te da se o važnim pitanjima u njemu konzultiranju i međunarodni stručnjaci. »Ali ako zakon na kraju bude dobar, vrijedi čekati«, zaključio je Škrabalo.
I generalni direktor HRT-a Mirko Galić kazao je za Vjesnik kako nije izravno uključen u izradu zakona. »Pustimo upućenijima da to rade«, rekao je Galić i dodao da je tako možda i bolje, jer bi on u nekim pitanjima mogao biti i pristran.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Željka Antunović (koordinatorica pri izradi toga zakona) prošlog je tjedna, na Aktualnom prijepodnevu u Saboru, kazala da se prijedlog zakona još dorađuje, te da će skoro u daljnju proceduru. Ujedno je rekla da su Vladi stigle primjedbe medijskih stručnjaka Vijeća Europe. Vjesnik pak neslužbeno doznaje da bi se prijedlog zakona mogao naći u drugom čitanju na saborskim klupama potkraj studenoga, a »nakon što se odradi dio poslova« o ustavnim promjenama. </p>
<p>Govoreći o primjedbama medijskih stručnjaka Vijeća Europe na predloženi zakonski tekst, Damir Matković, pomoćnik direktora HRT-a za javnu televiziju i radio, pojasnio je kako ne stoje tvrdnje da je prijedlog iskritiziran. »Dio primjedbi stručnjaka VE-a stoji, ali postoje i primjedbe i zahtjevi koje zemlje VE-a ne primjenjuju ni kod sebe«, kazao je Matković. Spomenuo je da su, na primjer, medijski stručnjaci rekli kako generalni direktor, prema predloženom zakonu, ima prevelike ovlasti, jer može predlagati članove uprave, odnosno svoje prve suradnike. No primjedba na činjenicu da Zakon dopušta da u sastavu Vijeća HRT-a sjede parlamentarci, potpuno je opravdana, rekao je Matković. Europska praksa, naime, ne poznaje takve situacije. U najboljem slučaju u nekim zemljama parlamentarci mogu samo predložiti članove Vijeća. </p>
<p>Djelatnici i Uprava HRT-a već su prije više mjeseci izrekli svoje primjedbe na Vladin prijedlog. Jedna od najvećih zamjerki ticala se i same definicije HRT-a. Vlada je predložila da HRT ubuduće bude javna ustanova, dok Prisavlje smatra da bi bilo prikladnije kada bi nacionalna radiotelevizija funkcionirala kao trgovačko društvo u vlasništvu države. Takvo je mišljenje zauzelo i Vijeće HRT-a.</p>
<p>Iako se taj spor čini banalnim, prijepor je mnogo dublji. Naime, prema postojećim zakonima javna ustanova ne smije ostvarivati nikakav prihod. To bi u konkretnom slučaju značilo da, ako želi poštivati zakone, HRT ne može zarađivati na marketingu i pretplati te bi zbog toga postao još ovisniji o državi. Taj bi se problem izbjegao ako bi se HRT ustrojio kao trgovačko društvo.</p>
<p>Prvi zakonski prijedlog predvidio je da se HRT ograniči ili svede na dva televizijska i dva radijska programa na državnoj razini. Ipak, prema nekim informacijama postoji mogućnost da se u drugom čitanju, a unatoč tvrdnjama kako nema tehničkih mogućnosti, ostave tri postojeća radijska nacionalna programa. Stručnjaci VE-a za medije i na to su stavili primjedbu: Broj kanala, a zbog brzog napretka tehnike, ne bi trebao regulirati zakonom, istaknuli su. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="103">
<p>Jedno vijeće za javni, a drugo za privatne elektroničke medije, previše za Hrvatsku?</p>
<p>»Ujedine« li se Vijeće HRT-a i Vijeće za radio i televiziju, bilo bi nužno usvojiti i jedinstveni zakon / Bilo bi najbolje kad bi postojalo jedinstveno vijeće i zakonodavstvo za sve elektroničke medije, smatra Mirko Galić / Ima argumenata za objedinjavanje vijeća jer smo mala zemlja, ali i za zadržavanje postojeće situacije, kaže Ivo Škrabalo, </p>
<p>ZAGREB, 5. studenoga</p>
<p> - Paralelno s primjedbama medijskih stručnjaka Vijeća Europe na prijedlog zakona o HRT-u kad je riječ o sastavu Vijeća HRT-a, u javnosti se otvorilo i pitanje jesu li Hrvatskoj potrebna dva vijeća koja (odvojeno) nadgledaju rad javne i privatnih radijskih i televizijskih postaja. </p>
<p>Naime, uz, medijski eksponiranije Vijeće (javnog) HRT-a - sastavljeno od predstavnika eminentnijih kulturnih institucija, vjerskih zajednica i (za stručnjake Vijeća Europe spornih) parlamentaraca - postoji i Vijeće za radio i televiziju nadležno za privatne elektroničke postaje. Potonje vijeće samostalno je tijelo koje stručnu pomoć dobiva od Zavoda za telekomunikaciju pri Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. I dok je prioritetni posao HRT-ova vijeća briga o programu, te potvrđivanje glavnih urednika, glavni posao Vijeća za radio i televiziju jest dodjeljivanje koncesija privatnim postajama, na temelju prethodno raspisanog i provedenog javnog natječaja. </p>
<p>Zagovornici »ujedinjavanja« obrazlažu da su postojeća dva vijeća maloj zemlji kao što je Hrvatska, s još nedovoljno razvijenim sustavom elektroničkih medija, puko razbacivanje novca. Predlažu stoga da jedno stručno vijeće bude nadležno i za privatne i za javnu radio i televiziju. U tom kontekstu treba, međutim, reći kako stvari oko javne i privatnih rtv postaja reguliraju dva posebna zakona (Zakon o HRT-u i Zakon o telekomunikacijama). U slučaju da se odluči »ujediniti« dva vijeća, bilo bi nužno usvojiti i jedinstveni zakon. A, kako sada stvari stoje, takvo što se u skoroj budućnosti ipak ne planira. No, čini se da se isto tako od te mogućnosti dugoročno ne želi odustati.</p>
<p>Generalni direktor HRT-a Mirko Galić za Vjesnik je kazao je kako su mnoge europske zemlje problematiku elektroničkog prostora regulirale istim zakonom. Ističe primjer Francuske u kojoj jedno vijeće nadzire sve postaje, ali i primjer Engleske u kojoj jedno vijeće nadzire javnu BBC, a drugo komercijalne privatne postaje. Kad je riječ o Hrvatskoj, Mirko Galić smatra kako bi bilo najbolje kad bi postojalo jedinstveno vijeće i jedinstveno zakonodavstvo za sve elektroničke medije. Obrazlaže da bi se na taj način, u maloj zemlji kao što je Hrvatska, lakše snalazili i nitko ne bi imao osjećaj da je povlašten ili zakinut. </p>
<p>»S obzirom da smatram da područje informiranja treba do kraja depolitizirati, nemam ništa protiv da jedno etičko, profesionalno vijeće bude nadređeno i javnim i privatnim medijima«, komentirao je za Vjesnik predsjednik Vijeća za HRT Ivo Škrabalo. Pojasnio je, međutim, da je HRT kao javni medij u posebnom položaju u odnosu i na gledatelje i na javnost jer u svom programu osim cilja da bude informativan treba zadovoljiti sve skupine gledatelja, a u isto vrijeme biti i edukativan. »Ima argumenata i za objedinjavanje vijeća jer smo mala zemlja, ali i argumenata za zadržavanje postojeće situacije. Međutim ni u jednom niti u drugom slučaju vijeće (ili vijeća) ne bi smjelo biti preglomazno«, zaključuje Škrabalo.</p>
<p>Zamjenica predsjednice Vijeća za radio i televiziju dr. Marina Mučalo smatra nepotrebnim to što se problematika HRT-a rješava jednim zakonom i vijećem, a problem privatnih radijskih i televizijskih postaja drugim zakonom. Tim više što se radi o sličnim stvarima. Dr. Mučalo upozorava da postojeći Zakon o telekomunikacijama tek jednom četvrtinom govori o problematici privatnih radija i televizija. Ostatak toga zakonskog teksta regulira pitanja poput mobilne telefonije ili pomičnih radijskih postaja kakvima se primjerice koriste vozači kamiona. Dakle, u isti su koš, odnosno u Zakon o telekomunikacijama, strpane stvari koje i nemaju previše dodirnih točaka. Stoga bi, smatra zamjenica predsjednice Vijeća za radio i televiziju, a po nekoj logici, trebalo napraviti zakon o elektroničkim medijima u kojem bi se našli i HRT i privatnici, te drugi zakon koji bi se brinuo o drugim vrstama komunikacije kao što su primjerice one mobilne. »U slučaju usvajanja jednog zakona za elektroničke medije, moglo bi se ići i na jedno vijeće«, zaključuje Marina Mučalo. </p>
<p>I pomoćnik generalnog direktora HRT-a za javnu televiziju Damir Matković upozorava na činjenicu da je slika o elektroničkim medija u Hrvatskoj nepotpuna, ako se paralelno sa zakonom o HRT-u ne donese i zakon o telekomunikacijama. Nelogično je, pojašnjava Matković, da se taj zakonski tekst (zakon o telekomunikacijama) još uvijek nalazi u statusu prijedloga iako se njime reguliraju i »neke stvari« koje se tiču HRT-a. Što se tiče broja vijeća u Hrvatskoj, Matković je naveo primjer zemalja tranzicije koje su svoj radiodifuzni sustav regulirale jednim zakonom, a tako i jednim vijećem.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001106].
|
