NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000705].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 279432 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.07.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>I po Vladinom prijedlogu ustavnih promjena, Mesić ostaje zapovjednik vojske i nadzire tajne službe</p>
<p>Pojačava se uloga Sabora na način da on dobije veću ulogu u odnosu na Oružane snage i sigurnosne službe / Predlaže se da Predsjednik imenuje veleposlanike na prijedlog Vlade i uz mišljenje saborskog Odbora za vanjsku politiku / Županijski dom ostaje, a pitanje dijaspore ostaje otvorenim</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Nakon što je Vlada donijela odluku o pokretanju ustavnih promjena, premijer Ivica Račan i predsjednik radne skupine šestorice za promjene Ustava Stjepan Ivanišević predstavili su u utorak na konferenciji za novinare sadržaj prijedloga tih promjena.</p>
<p>Račan je istaknuo da je tekst ustavnih promjena, s kojim Vlada ide pred Sabor, dogovoren i usklađen s predsjednikom Stipom Mesićem. Po saborskom Poslovniku, nacrt ustavnih promjena mora predložiti Sabor, odnosno njegov Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav, a to će uslijediti u rujnu. U parlamentu će odluku o pristupanju ustavnim promjenama, rečeno je, »braniti premijer Račan i ministar Ivanišević.</p>
<p>Na pitanje o tome tko je autor teksta ustavnih promjena, Račan je kazao da je zadnji »pisac« bio ministar Ivanišević, koji je bio na čelu radne skupine šestorice za te promjene.</p>
<p>Ivanišević je dodao da tekst promjena Ustava nije ničiji autorski rad, već rezultat rada radnih skupina predsjednika Mesića i šestorice. Veći pak dio teksta promjena, rekao je, izradila je Mesićeva skupina.</p>
<p>U tom tekstu, za razliku od Mesićeve skupine, predlaže se zadržavanje Županijskog doma. On bi ubuduće, istaknuo je Ivanišević, imao drukčije ovlasti, jer se predviđaju promjene u regionalnoj i lokalnoj samoupravi. Budući da se predviđa da će županije ubuduće biti isključivo jedinice lokalne samouprave, to bi se reflektiralo i na sastav i funkcije novog Županijskog doma. On bi ravnopravno sa Zastupničkim domom sudjelovao u rješavanju pitanja lokalne i regionalne samouprave, rekao je Ivanišević. Zaključio je da će se time u Ustavu uspostaviti okvir za proces decentralizacije.</p>
<p>Kad je riječ o ovlastima predsjednika Republike, on ostaje državnim poglavarom i vrhovnim zapovjednikom Oružanih snaga, a imat će i »partnersku« ulogu, ako dođe do krize u odnosima Vlade i parlamenta, naglasio je Ivanišević te dodao da će Vlada moći od šefa države zatražiti raspuštanje parlamenta. Pojačava se uloga Sabora na način da dobiva veću ulogu u odnosu na Oružane snage i sigurnosne službe. Nadalje, kazao je Ivanišević, u Ustav bi se uvelo i uređivanje obveza Hrvatske prema međunarodnoj zajednici. Račan je istaknuo i to da se predlaže da Predsjednik imenuje veleposlanike na prijedlog Vlade i uz mišljenje saborskoga Odbora za vanjsku politiku.</p>
<p>Po Ivaniševićevim riječima, pitanje dijaspore u Ustavu još ostaje otvorenim, jer postoji ideja da se njihovi predstavnici uvedu u Županijski dom. Račan je iznio i osobno mišljenje o tom problemu, naglasivši da »nije za tu instituciju i ne u Zastupničkom domu«.</p>
<p>Promjene preambule Ustava neće biti, rekao je Ivanišević, čime je prihvaćeno stajalište Mesićeve radne skupine. Preambula Ustava, rekao je, povijesni je dokument, koji ne treba podlijegati promjeni, pogotovo zato što su neka pitanja, poput manjina, regulirana normativnim dijelom Ustava. Nitko si ne može dopustiti luksuz da nabraja manjine u Ustavu, jer su one »živo tkivo koje se mijenja«, a njihovo nabrajanje ne služi zaštiti manjinskih prava, istaknuo je Ivanišević.</p>
<p>Premijer Račan je naglasio rekao da se pokretanjem ustavnih promjena ispunjavaju predizborna obećanja, što znači da se uvodi parlamentarni sustav i razrješavaju otvorena pitanja između najviših tijela državne vlasti. Bilo bi dobro da se ustavne promjene prihvate u Saboru konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, zaključio je Račan.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Račan: Važno je da Vlada i Predsjednik nastupe zajedno</p>
<p>Vlada je na sjednici u utorak donijela jednoglasnu odluku o tome da se pristupi promjeni Ustava. »Nakon što smo predložili da o prijedlogu odluke za pokretanje promjene Ustava raspravi Sabor na izvanrednoj sjednici u srpnju, usuglašeno je i s predsjednikom Mesićem da takav dokument supotpišemo i pošaljemo u Sabor zajedno. Time se demonstrira visok stupanj suglasnosti s razlozima za pokretanje ustavnih promjena i glavnim pravcima promjena. Vrlo je važno da i Vlada i predsjednik države nastupe u Saboru zajedničkom inicijativom«, rekao je o predloženim ustavnim promjenama premijer Ivica Račan.</p>
<p>»Pokretanje tih promjena sada uvjetovano je i teškoćama u funkcioniranju sadašnjeg sustava odnosa nositelja najviših državnih vlasti, jer to područje dosad nije uređeno, pa može doći i dolazilo je do određenih nesporazuma«, rekao je na Vladinoj sjednici ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, voditelj šestoričine skupine za provođenje ustavnih promjena. On je istakao da se dvije trećine promjena tiče ustroja državne vlasti i pretvaranja u parlamentarni sustav s neposredno izabranim šefom države. Vlada potpuno proizlazi iz Sabora i njemu odgovara, a Predsjedniku može predložiti raspuštanje Sabora. Predsjednik države važan je čimbenik državne vlasti, vrhovni je zapovjedni Oružanih snaga, zastupa državu u inozemstvu i ima veliku ulogu i odgovornost u rješavanju kriza između Sabora i Vlade te je time stabilni element cijelog sustava. Budući da Predsjednik ne odgovara Saboru, za neke važnije odluke traži se supotpis premijera i konzultacije s predsjednikom Sabora. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Predsjedniku partnerska uloga u mogućoj krizi Vlade i parlamenta?</p>
<p>Središnje pitanje ustavnih promjena je položaj predsjednika Republike. No, nije zanemarivo ni pitanje o ulozi Županijskog doma, kao ni problem nefunkcioniranja sudbene vlasti, čiji su uzoci i u nekim ustavnim odredbama, navodi se među inim u prijedlogu odluke o pristupu promjeni Ustava s kojim Vlada ide pred Sabor. Ustavnim promjenama treba osigurati uvođenje parlamentarnog sustava s neposredno izabranim predsjednikom Republike, u kojem bi Vlada odgovarala samo parlamentu.</p>
<p>Predsjednik Republike bi, na prijedlog Vlade, imao pravo raspuštanja parlamenta prije isteka njegova mandata, ističe se. Po tom bi prijedlogu predsjednik Republike bio vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, nadzirao bi službe sigurnosti te zastupao državu. No, u svemu tome morao bi surađivati s Vladom i Saborom. Ustavom bi predsjedniku Republike bio zajamčen imunitet nepovredivosti, ali bi se kao protuteža uspostavila njegova posebna odgovornost za povredu Ustava i zloporabu položaja.</p>
<p>Pojačala bi se uloga Vlade, pa ona ne samo da bi sudjelovala u donošenju odluka predsjednika Republike nego i preuzela veću odgovornost u unutarnjoj i vanjskoj politici te gospodarstvu. Uloga Sabora pak ojačala bi u nadzoru Oružanih snaga i službi sigurnosti. Sabor bi, među ostalim, donosio plan razvoja obrambenog sustava, odobravao nabavku složenijih i skupljih sustava naoružanja te djelovanje Oružanih snaga izvan državnih granica. Posredstvom svog povjerenika za obranu i nacionalnu sigurnost, Sabor bi nadzirao zakonitost djelovanja pojedinih tijela u Oružanim snagama i snagama sigurnosti.</p>
<p>Kad je riječ o Županijskom domu, predlaže se njegovo zadržavanje kao dijela zakonodavne vlasti u kojem se oblikuju posebni regionalni interesi. Županijski dom bi imao pravo na suspenzivni veto kad je u pitanju zaštita nekih posebnih regionalnih i lokalnih interesa. Predlažu se i korekcije u sudbenoj vlasti. Predsjednika Vrhovnog suda birao bi Zastupnički dom na prijedlog predsjednika Republike i uz mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda. Sudačka dužnost, po tom prijedlogu, postala bi stalna nakon određenog »roka kušnje«, koji bi mogao iznositi pet godina. No, to bi se odnosilo samo na buduća imenovanja sudaca. Razmotrilo bi se i povećanje broja sudaca Ustavnog suda, a i preciznije bi se reguliralo podnošenje ustavnih tužbi.</p>
<p>Predlaže se također da se u reguliranju položaja državnih činovnika snažno naglase stručnost i profesionalna etika te zabrani svako ispitivanje političke podobnosti i diskriminacija. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U Hrvatskoj i u Srbiji postoje povjesničari koji historiju shvaćaju kao znanost, a ne kao politiku</p>
<p>Ni po kojim uvjetima ne bih sjeo za isti stol s dr. Vasilijem Krestićem, jer ga smatram ratnim zločincem, a razgovor s njim ne bi mogao pridonijeti razrješenju ratne drame, kaže dr. Neven Budak, pročelnik Odsjeka za povijest i novoizabrani dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu / Među povjesničarima koji ne žele dokazivati prevlast svog naroda nad drugima, ili uveličavati svoje žrtve u nekom patološkom odnosu prema prošlosti ili rastezati svoje povijesne granice bespovijesnim argumentima, uvijek će biti lako uspostaviti komunikaciju</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Kad je prošloga tjedna u Europskom domu u Zagrebu promovirana knjiga u dva dijela »Dijalog povjesničara«, bio je to rezultat ideje začete još prije gotovo tri godine. Je li dijalog hrvatskih i srpskih povjesničara uopće bio moguć, posebno u okolnostima surove agresije SRJ na Hrvatsku? Je li bilo potrebe za tim dijalogom? Kako? Sa srpskim povjesničarima od kojih je jedan dio usrdno podržavao ideju stvaranja »Velike Srbije«, gradeći megalomanske planove na lažnim mitovima? U projekt se uključila njemačka Zaklada (jedna od pet najvećih u Njemačkoj) »Friedrich Naumann-Stiftung« (FNS), a prvi međunarodni skup pod nazivom »Dijalog povjesničara/historičara« održan je od 20. do 22. studenoga 1998. godine u Pečuhu u Mađarskoj. Na prvom skupu pod nazivom »Državotvorne ideje i nacionalnointegralističke ideologije u Hrvata i Srba« sudjelovalo je, osim trojice predstavnika Zaklade FNS, 24 sveučilišnih i znastvenih djelatnika iz Hrvatske, Srbije, Mađarske, Njemačke i Poljske. Tada su prvi put otvorena osjetljiva pitanja, »rak-rane« hrvatsko-srpskih odnosa o kojima se nije raspravljalo gotovo desetak godina.</p>
<p>Potom je od 19. do 21. studenoga 1999. godine, također u Pečuhu, održan drugi skup, na kojem je sudjelovalo 40 profesora i znanstvenika od kojih su neki došli i iz SAD-a. Raspravljalo se o drževnim tvorevinama u ovom stoljeću sa srpskog i hrvatskoga gledišta, manjinama u Kraljevini Jugoslaviji te Katoličkoj i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj i Srbiji u 20. stoljeću. Treći skup je održan u svibnju ove godine, a očekuje se da će se ta praksa nastaviti. »Jer, razgovarati se mora«, zaključili su na predstavljanju knjige i hrvatski i srpski povjesničari. O svemu tome i drugim aktualnim pitanjima razgovarali smo s dr. Nevenom Budakom, pročelnikom Odsjeka za povijest i novoizabranim dekanom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>• Kako je došlo do ideje o organiziranju razgovora?</p>
<p>- Ideja je, naravno, potekla od organizatora, njemačke Zaklade »Friedrich Naumann«, bliske njemačkim liberalima. Inspirirani njemačkim iskustvima u uspostavi sličnih dijaloga s poljskim i francuskim susjedima, voditelj Zaklade u Zagrebu dr. Hans-Georg Fleck i njegov pomoćnik Hrvoje Glavač počeli su, čini mi se još krajem 1997., konzultacije s hrvatskim i srpskim povjesničarima o mogućnosti organiziranja jednog zajedničkog susreta. Među inima, obratili su se i meni, vjerojatno kao pročelniku Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu.</p>
<p>• Isprva ste bili skeptični prema ideji dijaloga hrvatskih i srpskih povjesničara?</p>
<p>- Priznajem da sam u početku bio prilično suzdržan i skeptičan. Činilo mi se da možda još nije vrijeme za takve razgovore. Gospodin Fleck me uvjeravao da su njemačko-poljski razgovori dobar primjer, koji treba slijediti, a ja sam mu odgovarao da je do njih došlo tek dvadesetak godina nakon rata. No, dr. Fleck me uvjerio, među inim, pitanjem: »Zašto toliko čekati?« Doista, Hrvatska i u drugim stvarima nema vremena koliko su imale neke zapadne ili srednjoeuropske zemlje. Mi u svemu moramo hvatati korak da nadoknadimo propušteno, pa zašto ne i u ovome? Osim toga, hrvatske su vlasti već uspostavile odnose sa SR Jugoslavijom, naši su sportaši igrali utakmice s njihovima, tvrtke su trgovale... Zašto ne bi i povjesničari mogli razgovarati i još k tome na neutralnom terenu, u Mađarskoj? Tako sam pristao, a pokušao sam nagovoriti i neke kolege s Odsjeka da se odazovu pozivu.</p>
<p>• Kakvo je bilo ozračje na prvom susretu?</p>
<p>- Lagao bih kad bih rekao da sam tamo išao sasvim spokojan. S jedne strane, nismo znali što nas u Pečuhu očekuje, a s druge smo bili izloženi izvjesnom pritisku u Hrvatskoj. Postojala je i mogućnost mnogo većeg pritiska. Zanimljivo je da su protiv sudjelovanja bili neki od onih koji su sudjelovali na sličnom skupu, ali u organizaciji Njemačke biskupske konferencije, u razdoblju dok je rat bio u jeku. Moram reći da 1991./92. ni po kojim uvjetima ne bih sjeo za isti stol s dr. Vasilijem Krestićem, jer ga smatram ratnim zločincem, a razgovor s njim ne bi pridonio razrješavanju ratne drame. I danas bih vrlo nerado s njime sjedio za istim stolom, a i to samo zato da imam priliku reći što mislim o njegovoj »znanstvenosti«. Kad smo išli u Pečuh, znali smo da dr. Krestić neće doći, ali nismo bili sigurni neće li se pojaviti neka druga nacionalistička perjanica. Bili smo spremni na sukob, ali sukob nije, po mom sudu, bio svrha susreta. Napokon je sve ispalo dobro: iz Beograda su došli isključivo umjereni povjesničari, među njima i mnogi stari znanci i prijatelji, poput Branke Prpe, supruge mučki ubijenog beogradskog novinara Slavka Ćuruvije. Sklopili smo poznanstva s osobama s kojima se i sada rado družimo, pokrenuta je razmjena knjiga i časopisa. Nakon početne napetosti, koja se osjećala u zraku prvoga dana, uspostavljena je vrlo ugodna atmosfera. Bilo je i polemika, ali je sve bilo u granicama akademske rasprave.</p>
<p>• Kako je bilo na drugom simpoziju?</p>
<p>- Drugom skupu, održanom godinu dana poslije, nisam prisustvovao, ali sam čuo da je tada također sve prošlo dobro, uz neke malo oštrije tonove u pojedinim raspravama, jer su na taj susret došli i neki manje umjereni povjesničari koji, čini se, nisu imali hrabrosti pojaviti se 1998. U međuvremenu je održan i treći susret, a potraje li ova inicijativa, mislim da će razgovori hrvatskih i srpskih povjesničara postati normalna pojava kojoj će novine posvećivati jednako malo pozornosti kao i svim redovitim znanstvenim aktivnostima.</p>
<p>• U čemu su razlike, a u čemu sličnosti hrvatskih i srpskih povjesničara?</p>
<p>- Ni na jednoj strani povjesničari nisu homogena skupina. Razlike su možda veće među srpskim povjesničarima, jer je to u Srbiji i političko pitanje par exellance. Naravno, i kod nas je odnos prema povijesti političko pitanje, ali mi međusobno komuniciramo, što je potvrdio i prošli Kongres hrvatskih povjesničara. U Srbiji bi takav kongres, vjerujem, bilo nemoguće organizirati. Važno je da na obje strane ima povjesničara koji historiju shvaćaju kao znanost ili barem predmet interesa, a ne kao sredstvo u političkoj borbi. Među povjesničarima koji ne žele dokazivati prevlast svog naroda nad drugima, ili uveličavati svoje žrtve u nekom patološkom odnosu prema prošlosti ili rastezati svoje povijesne granice bespovijesnim argumentima uvijek će biti lako uspostaviti komunikaciju. Ako vas zanimaju znanstveni problemi, svejedno je razgovarate li s povjesničarom iz Srbije, Njemačke ili Kine. Problem nastaje kad razgovor o povijesti služi za prikrivanje rasprave o sadašnjosti.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dva Adama bez Eve i obratno</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »Postoji mjesto za svaku stvar i postoji stvar za svako mjesto«, uskliknuo je početkom veljače državni tajnik Vatikana kardinal Angelo Sodano, pozivajući Italiju da preispita odluku o tome da dopusti svjetski skup homoseksualaca u srpnju u Rimu. Ocjenjujući okupljanje homoseksualaca protivnim katoličkome moralnom nauku, Sveta Stolica je Sodanovim riječima proglasila rimski Gay Parade nepriličnim u doba kada se obilježava Sveta godina. Time su homoseksualce i lezbijke trebalo praktično spriječiti u dolasku u grad u koji su nekoć »vodili svi putevi«...</p>
<p>Međutim, početkom srpnja, protivno svim vatikanskim upozorenjima da će »ljubav prema istome spolu« narušiti svetkovinu jubilejske godine, Rim je u pravom smislu te riječi postao Cittá aperta (Otvoreni grad), kako ga je svojedobno u antologijskom filmu nazvao Roberto Rosselini. Poručujući, još mnogo prije, da se njihov skup neće podudarati ni s jednom manifestacijom Svete godine, »te da je najbliža od tih manifestacija Jubilej zatvorenika, 9. srpnja, kada će oni već napustiti Rim«, homoseksualci i lezbijke su pohrlili u Rim hoteći još jednu od svjetskih metropola iskoristiti kao odskočnu dasku za manifestaciju nesputavanja sloboda spolnog izbora. Činjenično stanje u borbi za afirmaciju »prava na ljubav za istu spol« potpuno se zadnjih godina promjenilo u korist homoseksualaca i lezbijki. Primjera je mnogo. Obraćajući se vodećim homoseksualcima među demokratima, predsjednik SAD-a Bill Clinton je rekao koncem prošle godine da će se promjena stava prema homoseksualcima u američkoj vojsci najlakše postići glasačkim listićima.</p>
<p>»Još treba mnogo učiniti da se smanji spolna diskriminacija, a za to je neizbježna potpora Kongresa«, istaknuo je Clinton na skupu Nacionalnog odbora Demokratske stranke, na kojem je zamoljen da objasni zašto je šest godina zataškavao taj problem u vojnim snagama. Ubrzo je ministar obrane Willam Cohen zapovijedio istragu u glavnim vojnim bazama, kojom bi se trebalo utvrditi zlostavljaju li se homoseksualci u vojsci i time odvraćaju od služenja u oružanim snagama SAD-a.</p>
<p>Homoseksualci i lezbijke imaju pravo služiti u svim rodovima britanske vojske; ne tako davno je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio u parnici koju je pokrenulo četvero bivših pripadnika te vojske, otpuštenih zbog homoseksualnih sklonosti. Postojeća zabrana u sukobu je s ljudskim pravima, zaključio je sud. Europski je sud jednoglasno odlučio da se zabrana služenja homoseksualaca u kopnenim i zračnim snagama te u mornarici kosi s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, koja svakom pojedincu jamči pravo na privatnost. Nije trebalo dugo čekati da aktivisti britanskog pokreta homoseksualaca, valjda potaknuti odlukom Europskog suda, podsjete na to da su i homoseksualci poginuli u ratu te su na dan kada Britanci odaju počast poginulima u ovostoljetnim ratovima proglasili svoj »Queer Remembrance Day« (Dan sjećanja na homoseksualce).</p>
<p>»King Cross Steelers«, rugby momčad koju čine homoseksualci i biseksualci, postala je članom Engleske rugby unije (RFU). Troje studenta, dva homoseksualca i jedna lezbijka, nagrađeni su potpuno plaćenom školarinom na državnom sveučilištu u Iowi, koja je dobila ime po tragično preminulom studentu homoseksualcu Matthewu Shepardu. Britanski tisak otkriva da lezbijke koje žele zatrudnjeti mogu posredovanjem jedne privatne londonske klinike upoznati homoseksualca koji će umjetnom oplodnjom postati ocem njihova djeteta. Svijet je također obišla fotografija transvestita Christine i homoseksualca Ivana iz Sofije, koji su se simbolično vjenčali u jednom noćnom klubu u Sofiji (za 45-godišnje komunističke vlasti, okončane 1989. godine, homoseksualce se u Bugarskoj tretiralo kao kriminalce i slalo u radne logore)...</p>
<p>Danas se samo rijetki protive homoseksualizmu. U najbližoj prošlosti bilježe se tek istupi čelnika talijanskog Nacionalnog saveza Gianfranca Finija, koji se zbog svoje izjave da homoseksualci ne mogu biti nastavnici našao na meti kritika javnosti i svih ostalih talijanskih stranaka, te predsjednika Zimbabwea Roberta G. Mugabea, koji je izjavio da su »homoseksualci i lezbijke divljiji i od divljih zvijeri«.</p>
<p>Sličan rječnik su poslije rimskog mimohoda homoseksualaca upotrijebili pobornici desničarske udruge Forza Nuova, čiji je transparent »Il Colosseo Ai Gay? Con I Leoni dentro« (Koloseum homoseksualcima? Da, ali zajedno s lavovima) bio najčešće u objektivima brojnih fotoreportera. Kad se imaju na umu ta očitovanja spolne pravovjerne netrpeljivosti, jasno je da je Gay parada, bez obzira na pretjerivanja i činjenicu da je ona daleka biblijskom Bogu kojemu nije bliska ideja o dva Adama bez Eve, (još manje o dvije Eve bez Adama) dijelom i borba za iskazivanje prava na slobodu izbora.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Ovisnicima ne možemo glumiti jer oni su najveći glumci na svijetu</p>
<p>Dr. Slavko Sakoman, predsjednik vladine komisije za suzbijanje i zlouporabu droga i voditelj Centra za sprječavanje i liječenje ovisnosti pri KB Sestara Milosrdnica: Jedinstvenoga odgovora na pitanje što tjera mlade u pakao droge - nema. I da ga ima, potrošili bismo na to čitavu stranicu Vjesnika/ Za pristup ovisniku potreban filigrantski osjećaj</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Najčešće pijem nescaffe. U kavi najviše uživam subotom jer mi ju tada priprema supruga. Na poslu pak, pijem kapučino sa šećerom jer mi treba energije. Kada prijeđete pedesetu i obim posla se povećava, pa vam treba neki dodatni stimulans. Barem je tako u mojem slučaju.</p>
<p>• Imate pune ruke posla?</p>
<p>- Na žalost - da.U moj se kabinet gotovo svakodnevno slijeva rijeka ljudi sa složenim potrebama.</p>
<p>• Ured vam je poprilično skučen.</p>
<p>- Prostor u kojemu radimo doista je ispod razine posla koji obavljam zajedno sa svojim kolegama.</p>
<p>• Ugledni ste stručnjak koji se bavi problemima ovisnosti posebice narkomanije. Rad s narkomanima zasigurno zahtijeva puno energije. Koliko dajete sebe u tom poslu?</p>
<p>- Ako ne dajete sebe, ovaj posao ne možete uspješno raditi. Nedavno me je jedan ugledni profesor pitao »čime ti liječiš ovisnike?«. Odgovorio sam mu - dobrotom. Teške ovisnike o drogama na liječenje smo uspjeli privući duboko ljudskim pristupom jer znamo koliko su u dubini sebe jadni, izgubljeni, osuđivani i odbačeni od drugih. Čovjeku ne možete dati ni ljubav ni dobrotu ako to nemate u sebi. To se posebno odnosi na liječenje ovisnika. Ne možemo glumiti tim pacijentima jer oni su najveći glumci na svijetu. Za liječenje ovisnika treba imati filigrantski osjećaj za pristup svakome od njih.</p>
<p>• Postavljate li ipak neke granice u međusobnim odnosima?</p>
<p>- Koliko god me pacijenti gledali kao prijatelja pa čak i zamjenu za oca ipak neke profesionalne granice moram postaviti jer bih inače emocionalno izgorio...</p>
<p>• Što mlade ljude tjera u pakao droge? Traženje vlastita identiteta, nesređene obiteljske prilike, neriješen socijalni status ili...?</p>
<p>- Jedinstvenoga odgovora nema. I da ga ima potrošili bismo čitavu stranicu Vjesnika. Svijet iskušavanja droge je različit a konačnica za one koji su postali ovisni je jednaka. Svi su ovisnici pred vratima jako slični. Univerzalni razlog koji povećava rizik ulaska u svijet iskušavanja droge jest neadekvatna pripremljenost tinejdžera za sve ono čemu će biti izloženi nakon što počnu izlaziti vani i dobiju nešto od očekivane slobode. U svakom slučaju razlozi su banalne prirode, tipa ako želiš biti u ekipi nešto ćeš probati. To su iskušenja pred kojima bi i vrag popustio. Kada jednom probate neku od droga onda započinje sasvim druga priča. Konzumiranje alkohola i duhana česta je inicijacija za skretanje prema ilegalnim drogama pogotovo u mladih.</p>
<p>• Jeste li vi u mlađim danima možda popušili koji joint?</p>
<p>- Ne, niti sam pušio duhan a pogotovo ne joint. Uvijek sam pokazivao otpore prema takvim obrascima ponašanja. Pogotovo kada sam vidio koliko je to primitivno. Kroz moju adolescentsku dob meni je naprosto bio izazov oduprijeti se tom pritisku. U gimnazijiskim sam danima »ovisio« o nogometu i ping-pongu. Moram dodati da se temeljni sustav vrijednosti osobe i njezina ponašanja stječe u obitelji.</p>
<p>• Govorite to iz vlastita iskustva?</p>
<p>- Da. Moj je otac bio fenomenalan čovjek koji nije puno pričao ali je svoju djecu odgojio tako da smo im danas zahvalni za to. Još kao dijete fascinirao me je brak mojih roditelja koji je naprosto bio svetinja. Odrastao sam uz čestite i marljive ljude i bio ushićen životom u djetinjstvu koji me je bezgranično veselio.</p>
<p>• Jeste li tako odgojili i svoju djecu? Kako ste njima ukazali na probleme ovisnosti?</p>
<p>- Naš se odnos temelji na dubokom povjerenju. Nismo bolesno vezani jedni uz druge jer djeca trebaju imati prostora za formiranje vlastite individualnosti.</p>
<p> • Govorite s posebnim ponosom o obitelji</p>
<p>- Da, oni su moja uporišna točka. Volim gledati kako odrastaju. Posebno me veseli i opušta kada sa sinom i svojim dragim nećacima i prijateljima zaigram hakl. To su žestoke bitke u kojima sudjeluju očevi i sinovi. Dobro je igrati s onima koje volite jer ukoliko vas pobijede niste razočarani već ponosni. Doduše ni mi stariji ne popuštamo tako lako. Kćer Lana još nije tako natjecateljskoga duha ali dakako da s njom volim odigrati koju partiju tenisa.</p>
<p>(Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Od 10. srpnja otkazi u Nami: Unatoč obećanjima Vlade, ostaje samo 600 radnika</p>
<p>Mario Iveković: Neka Linić barem osigura ono što je obećao - posao za 900, a ne samo 600 radnika, te isplatu tri zaostale plaće/U ponedjeljak, 10. srpnja, zatvaraju se sve Namine poslovne kuće, osim one u Ilici i na Kvaternikovom trgu</p>
<p>»Gospodine Račan, gdje je operativi tim za koji ste na konferenciji za novinare kazali da će u predstečajnom postupku rješavati problem Name kroz dogovor s vjerovnicima, gdje su klubovi saborskih zastupnika kojima smo dali materijale što argumentirano dokazuju da je stečaj gospodarski neopravdan čin? Gdje su saborski zastupnici i zašto nisu postavili pitanje odgovornosti potpredsjednika Vlade, Slavke Linića koji je (prejudicirajući odluku Trgovačkog suda u Zagrebu o otvaranju stečaja Name, prije negoli je on i bio pokrenut), izrekao neistinu u Saboru? Gdje je neustrašivi Linić koji je Naminim radnicima pred Vladom govorio da će ih barem 900 zadržati posao?« Dio je to javno postavljenih pitanja koje je u utorak, na konferenciji za novinare, Vladinim dužnosnicima uputio voditelj Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS) Mario Iveković. </p>
<p>- Potpredsjednik Linić rekao nam je puno puta da za Namine radnike otpremnina neće biti, ali neka Vlada sada ispuni barem ono što je obećano. Neka osigura posao za 900 radnika i isplati tri zaostale plaće koje su radnicima svojedobno obećane, rekao je Iveković, dodajući kako je, unatoč obećanjima Vladinih dužnosnika, u Nami otvoren stečaj po klasičnom postupku, a od preustroja neće biti ništa.</p>
<p>Čelni županijski husovac osvrnuo se i na saborske zastupnike koji su sindikalcima svojevremeno obećali da će na sastanku koordinacije »šestorke« raspravljati o pitanju Name, istaknuvši kako od njih nisu dobili nikakvu informaciju. Iveković u utorak nije štedio ni predstavnike konkurentskog Sindikata trgovine Hrvatske, posebice njegovu predsjednicu. </p>
<p>- Koristim priliku da čestitam kolegici Ani Knežević na dobro obavljenom poslu. Njeno favoriziranje »Slobode« iz Velike Gorice i »Tekstilprometa« iz Zagreba nije slučajno, niti je od jučer, ljutito je kazao Iveković, dodajući kako ni najmanje ne sumnja u točnost njenih izjava o sedam njemačkih maraka najma kojim će, po četvornom metru, radnicima Name moći plaćati za pojedine robne kuće, kao ni u imena strateških partnera koji žele ulagati u Namu.</p>
<p>Predsjednica Sindikata radnika u trgovini Nama (SRTN), Dragica Petrinjak, istaknula je da u stečaju posao neće zadržati ni 600 Naminih radnika, u čemu se vide prednosti prijedloga bivše Uprave kojim se trebali osigurati posao za svih 1900 radnika.</p>
<p>Otkazi će, prema riječima Dragice Petrinjak, krenuti s 10. srpnjem kada se zatvaraju sve Namine robne kuće, osim onih u Ilici i na Kvaternikovu trgu. Robne kuće na Trešnjevci i u Dubravi također će poslovati i dalje jer u njima posluje »Pitarello«, a i drugim talijanskim zakupcima u njima bi se uskoro mogao ponuditi ugovor o zakupu prostora.</p>
<p>»U svim robnim kućama ima robe u vrijednosti 17 milijuna kuna, a Stečajnom vijeću predloženo da se akcijskom prodajom, uz sniženje od 50 posto, dobivenom novcem isplate tri zaostale plaće radnicima«, istaknula je Dragica Petrinjak, dodajući, kako ne vjeruje da će bez nove robe za zaostale plaće biti dovoljne samo stare zalihe. Prema riječima čelnice SRTN, prvo ispitno ročište zakazano je do 18. listopada, kada će se vidjeti stav vjerovnika, posebice Privredne banke Zagreb koja, kao najveći vjerovnik, ima hipotekarno razlučno pravo upisano na čak 10 Naminih robnih kuća.</p>
<p>- U Nami su promijenjeni svi direktori robnih kuća, a oni će ubuduće, pored zaštitara, čuvati zatvorene robne kuće, kako ne bi došlo do njihove devastacije, pojasnila je Dragica Petrinjak. Dodala je kako će se inventurni manjak rješavati kroz prijeboj, no prije toga je potrebno dokazati odgovornost onih koji su manjak i omogućili.</p>
<p>Sindikalci su novinare informirali kako će liste onih koji će zadržati posao u Nami sastavljati direktori robnih kuća, u suradnji s novoimenovanim izvršnim direktorom Darkom Butiganom. Liste s imenima dat će se, nakon toga, na uvid sindikatima. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>OTV potpisao koncesiju za Županiju i Zagreb i emitira na 60. UHF kanalu </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - OTV od utorka emitira na novoj frekvenciji, odnosno 60. UHF kanalu. Naime, nakon dvomjesečna čekanja, OTV je sa Zavodom za telekomunikacije potpisao ugovor o korištenju koncesije za Zagrebačku županiju i Grad Zagreb. Potvrdio je to za Vjesnik predsjednik Uprave OTV-a Zoran Bogunović, kazavši da su potpisivanje ugovora očekivali puno ranije. Dvomjesečno odugovlačenje skupo je stajalo OTV. Ne samo zato što je u tom roku OTV trebao Ministarstvu pomorstva, prometa i veza unaprijed platiti za prvu godinu korištenja županijske koncesije te investirati u izgradnju odašiljača, već i zato što je u tom dvomjesečnom zastoju OTV izgubio mnoge oglašivače. Razlog je taj što se za to vrijeme program OTV-a emitirao preko dva pomoćna odašiljača (u ulici Braće Domany i u Remetama), koji imaju daleko manju i lošiju vidljivost. UHF kanal 68. na kojem je ranije emitirao, OTV je prije par mjeseci morao ustupiti za emitiranje eksperimentalnog programa Nove tv. »Sve nas je to skupo stajalo«, kazao je Bogunović, pojašnjavajući da je u takvim okolnostima pravi uspjeh bio održavanje programa. Zato, kaže, i nije bilo neočekivano da se nisu isplaćivali honorari i plaće djelatnicima. Ipak, i taj će problem, najavljuje Bogunović, ovih dana biti riješen. Za sada će OTV na 60. kanalu pokrivati Grad Zagreb, a prvi odašiljač za Zagrebačku županiju bit će izgrađen najesen. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pravo bi studiralo 1.500 maturanata, a Ekonomiju čak 3.500</p>
<p>Na Pravnom fakultetu manji broj prijava no lani, na Ekonomskom - trostruko više/ Fakultet političkih znanosti primio oko 1400 prijava/ Razredbeni ispiti do 12. srpnja/ Na jesenskom roku primat će prijave fakulteti koji kroz ljeto ne popune mjesta </p>
<p>U ponedjeljak je na svim fakultetima završila predaja prijava za razredbene ispite visokih učilišta Sveučilišta u Zagrebu za prvi ljetni rok koji će se održavati u periodu od 3. do 12. srpnja. Ove će godine, tako, u »studentske vode« na ukupno 33 visokih učilišta - sastavnica Sveučilišta u Zagrebu moći uploviti 10.876 brucoša, ali interes je, naravno, puno veći. I dok je na nekim fakultetima zabilježen veći broj zainteresiranih kandidata u odnosu na prošlu godinu, na nekima je taj broj, vidjelo se u utorak, znatno manji.</p>
<p>Kako je objasnio Stjepan Lice, tajnik Pravnog fakulteta, ove je godine na Pravnom fakultetu prijavljeno ukupno 1500 kandidata što je za oko 400 manje nego prošle godine. Objasnio je to činjenicom da se ove godine bilježi i manji broj maturanata što je moglo znatno utjecati na broj prijava i na one fakultete za koje je dosadašnjih godina postajao velik interes.</p>
<p>No, na Ekonomskom fakultetu i ove je godine zabilježen izrazito velik interes - na predviđenih 1030 mjesta prijavilo se oko 3500 studenata što je i tri puta više u odnosu na prošlu godinu. Slično je i s Fakultetom političkih znanosti na koji se ove godine prijavilo oko 1400 kandidata (prošle godine bilo je oko 800 prijavljenih), od kojih će se ipak moći upisati samo njih 299. </p>
<p>Ove je godine veći interes i za Fakultet strojarstva i brodogradnje, saznali smo od Kreše Lopića iz studentske referade toga fakulteta, na prvom se roku prijavilo ukupno 374 kandidata (strojarstvo, brodogradnja i zrakoplovstvo te Veleučilište za strojarski odjel).</p>
<p>Nakon srpanjskih upisa od 1. do 5. rujna primat će se prijave za drugi, razredbeni rok. To se odnosi na studije na kojima ostane slobodnih mjesta nakon završenih upisa u srpanjskom roku. Sva će visoka učilišta primati i prijave pristupnika iz hrvatske dijaspore, te onih koji su četvrti razred srednje škole završili u inozemstvu u školskoj godini 1999./2000. ako iz opravdanih razloga razredbenom roku nisu mogli pristupiti u prvom roku. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ukloniti arhitektonske prepreke, ali i promijeniti način razmišljanja</p>
<p>U samoborskoj strukovnoj školi danas sastanak za uklanjanje arhitektonskih barijera koje smetaju invalidima/ Pomoć Robertu Peteku kako bi mogao nesmetano pohađati školu/ Akciju podržale supruge predsjednika i premijera, Milka Mesić i Dijana Pleština</p>
<p>Kako bi Robert Petek, budući učenik Srednje strukovne škole u Samoboru, inače vezan uz invalidska kolica, mogao nastaviti svoje obrazovanje, njegovi su roditelji uz pomoć Društva osoba s paraplegijom i amputacijom (DOPA) potaknuli inicijalni sastanak za uklanjanje arhitektonskih barijera u samoborskoj školi. Pozivu na sastanak, koji će se održati u četvrtak, odazvala se supruga predsjednika Stipe Mesića, Milka Mesić, supruga premijera Ivice Račana, Dijana Pleština, pročelnica Ureda za prosvjetu zagrebačke Županije Ljubica Radovanić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Samobora Boris Lacković te predstavnici Ministarstva prosvjete i športa, Međunarodnoga kluba žena i drugi ugledni gosti.</p>
<p> - Nakon izgradnje školskoga dizala za Antoniju Vuk u Velikoj Gorici, koja je također vezana uz invalidska kolica, namjera nam je da se i ostalim osobama s invaliditetom, posebice onima koji pohađaju osnovnu ili srednju školu, omogući nesmetano obrazovanje, rekla nam je mr. Mirjana Dobranović, predsjednica Društva osoba s paraplegijom i amputacijom. Dodala je kako je sastanak za izgradnju prilazne rampe za Roberta početni korak za promjenu načina razmišljanja šire društvene zajednice kada su u pitanju osobe u invalidskim kolicima.</p>
<p>To se u prvom redu odnosi na uklanjanje arhitektonskih barijera u školama koje uvelike mogu otežati daljni proces školovanje osoba u invalidskim kolicima. Nerijetko se, naime, događa da zbog nepremostivih stepenica ili drugih građevinskih prepreka osobe izvrsnih mentalnih sposobnosti, ali u invalidskim kolicima, završavaju u specijaliziranim obrazovnim ustanovama. To što je netko rođenjem, spletom okolnosti ili nesretnim slučajem završio u invalidskim kolicima ne znači da, ako je mentalno zdrav, ne može završiti fakultet i postati akdemski obrazovnim građaninom naglasila je Dobranović. Sve naše sadašnje aktivnosti zalog su budućim generacijama osoba s invaliditetom koje mentalno mogu pohađati redoviti program školovanja, dodala je.</p>
<p>S tim u vezi potaknuta je i akcija za Roberta Peteka, odlikaša koji je svoju budućnost vidio u Srednjoj strukovnoj školi u Samoboru. No, u toj nakani za sada ga sprječavaju arhitektonske barijere. Zbog toga se, rekli su nam u DOPI, mora mijenjati nacionalna svijest kada su u pitanju ove osobe, jer su arhitektonske barijere u trgovinama, školama, sportskim dvoranama i državnim institucijama njihova svakodnevna mora. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zbog teškog vremena pacijenti otkazivali preglede i terapije</p>
<p>Preventivni ostanak kod kuće i izbjegavanje vrućih prostora najbolja je zaštita na koju, ovih vrućih i sparnih dana, upozoravaju liječnici.</p>
<p>- Iako su na takve vremenske (ne)prilike najosjetljiviji srčani bolesnici i tlakaši svi bi se treabli pripaziti - uzimajući dovoljne tekućine, kojom bi se trebali nadoknađivati znojenjem izgubljeni elektroliti (soli), istaknula je mr.dr. Mirjana Jembrek-Gostović, ravnateljica Poliklinike za prevnciju kardiovaskularnih blolesti i rehabiltaciju u Draškovićevoj ulici.</p>
<p> Da ne bi došlo do neugodnih vrtoglavica, lupanja srca, pada tlaka ili nesvjestica, uslijed gradskih sparina najbolje je, koliko je to moguće, vrijeme provoditi u rashlađenim prostorima, izbjegavajući tramvajske gužve i naporno stajanje u redu. Idealnim se smatra odlazak u prirodu, poput odlaska na Sljeme jer boravak do 1500 nadmorske visine ne smtra se opasnim ni za srčane bolesnike i »tlakaše«, (ukoliko, naravno, ondje nisu dospjeli pješice).</p>
<p>Kako je rekla mr.dr. Jembrek-Gostović, na znatno bolju situaciju vjerojatno je utjecala i veća medijska pažnja koja se posvećuje zdravstvenim problemima za vrijeme »teškog« vremena jer su ljudi počeli više razmišljati i preventivno ostajati kod kuće. Riječ je uglavnom o starijim osobama, koje su zapravo i najugroženije. Pacijenti koji su unaprijed naručeni za pregled ili terapije, ukoliko postupak nije bio hitan, u vrijeme većih vrućina ponekad su i otkazivali dolazak u Polikliniku kako zapravo - izlažući se vrućini - ne bi još više ugrozili svoje zdravlje, rekla je mr.dr. Jembrek-Gostović. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zašto Zaprešić još uvijek nema šetnicu, gradski trg ili urbano okupljalište?</p>
<p>Iako je još sredinom travnja prema najavama iz Gradskog poglavarstva trebala otpočeti dugo očekivana izgradnja šetnice, Zaprešićani nažalost još uvijek nemaju urbanu poveznicu naselja Sjever i centra grada, pješačku zonu, kao ni jedno pravo gradsko okupljalište. Razlog tome je nesretno sklopljen kompenzacijski ugovor između Poglavarstva grada i poduzeća »Novogradnja« vrijedan oko 1,7 milijuna kuna. Tim ugovorom, uređenje štetnice trebalo je biti obavljeno kroz naplatu komunalne naknade za objekte koje Novogradnja gradi u Zaprešiću. </p>
<p>Međutim, rekao je Berislav Kenji, pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i komunalna pitanja, poduzeća »Novogradnja« je u posljednje vrijeme zapalo u teške financijske teškoće i do sada nije moglo realizirati ugovorne obveze, o čemu svjedoči i njihovih dopis iz sredine svibnja upućen Poglavarstvu, koji je ustvari bio isprika zbog kašnjenja u provedbi dogovorenih građanskih radova na šetnici. - No najbitnije od svega, naglasio je Kenji, jest da se tim službenim dopisom poduzeće »Novogradnja« obvezalo na izgradnju šetnice u roku 90 dana, dakle do kraja kolovoza. Ukoliko to ne bude izvršeno, Poglavarstvo grada Zaprešića bit će prinuđeno raskinuti ugovor s »Novogradnjom«, nakon čega bi već u rujnu mogao biti raspisan novi natječaj za izgradnju šetnice na temelju postojeće projektne dokumentacije. </p>
<p>- Analizirajući situaciju danas, moram reći kako nismo imali velikih mogućnosti pri izboru izvođača jer se na natječaj javilo svega nekoliko velikih građevinskih poduzeća koja danas redom jednako loše stoje. Logičan izbor pao je na »Novogradnju« jer se računalo na obostrane olakotne okolnosti i naplatu kroz kompenzaciju, no nažalost do sada se niti to nije pokazalo efikasnim. Ipak bez obzira na trenutne poteškoće kao pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo, ali i u ime Poglavarstva grada, dajem obećanje da će šetnica biti izgrađena do kraja ove godine, jer je Zaprešiću kao mladoj urbanoj sredini potrebno mjesto okupljanja, gradski trg i potencijalna trgovačka transverzala, zaključio je Kenji. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Dešifiranje ljudskog genoma vodi stvaranju savršenog bića?</p>
<p>BERLIN, 4. srpnja</p>
<p> - Njemački filozof Hans-George Gadamer u razgovoru za nedjeljni broj lista Die Welt upozorio je na posljedice dešifriranja ljudskog genoma. </p>
<p> »Sve me to plaši. Mislim da se razvija ljudsko biće koje je savršeno na umjetan način i koje će biti lišeno sudbine i osobnosti. Na putu smo da stvorimo čovječuljka«, sa strahom je istaknuo Gadamer u Die Weltu.</p>
<p> Stogodišnji filozof žali što je svijet kojim gospodari tehnologija, postao neka vrsta »umjetnog protusvijeta« koji se rado pokorava »konceptu iskorištenja i podjarmljivanja prirode« kako bi zadovoljio »ljudske potrebe koje stalno rastu«.</p>
<p> Po mišljenju Gadamera, posljedice tog »upletanja (u genom) dovode u pogibelj prirodne cikluse i nepovratne su«. »Dešifriranje ljudskog genoma samo je korak prema kraju ljudskog svijeta zapadne tradicije kakav poznajemo«, istaknuo je.</p>
<p> Filozof je naglasio potrebu da se »napokon« postave »etičke granice« u istraživanju. »Moramo postupiti na isti način kao u napuštanju nuklearne energije u civilne svrhe. No, to dakako ne može uspjeti isključivo u državnim okvirima. Trebaju nam rješenja svjetskih razmjera«, dodao je Gadamer držeći da su »crkve u potpunosti iznevjerile u svezi s tim«.</p>
<p> »Onaj tko nije jasan u svezi s pobačajem ne može biti savjetnik dostojan povjerenja na području genetike«, rekao je.</p>
<p> Hans-George Gadamer istaknuto je ime suvremene filozofije. Smatraju ga utemeljiteljem suvremene »filozofske hermeneutike« za koju kaže da je »postupak tumačenja, ali i rasvjetljavanja postojanja«.</p>
<p> Njegova bibliografija koja je poznata i iznimno bogata sadrži, među ostalim, djela »Platonova etička dijalektika« (disertacija iz 1931. ponovno izdana 1968.), »Hegelijanska dijalektika - pet hermeneutičkih studija« (1971.) i »Godine filozofskog naukovanja« (1977.). (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Nepalu otkriveno kameno oružje staro sedam tisuća godina </p>
<p>KATMANDU, 4. srpnja</p>
<p> - Arheolozi su u stijenama spilje u Nepalu pronašli pretpovijesno kameno oružje koje potječe najmanje iz 5000. godine prije Krista, a svjedoči o ljudskoj nazočnosti na istoku Himalaje u kameno doba, izjavili su članovi arheološke ekipe. </p>
<p> Ramesh Kumar Dhungel, istraživač u Središtu za nepalska i azijska istraživanja (CNAS), rekao je u subotu za AFP da je njegova ekipa pronašla predmete koje je izradio čovjek, među kojima su tri kamena šiljka, nedaleko od sela Hatia na arunskoj visoravni (146 km sjeveroistično od Katmandua). Oružje, za koje stručnjaci smatraju da je staro sedam tisuća godina, pronađeno je u spilji nedaleko od izvora vruće vode kamo su se arheolozi išli kupati.</p>
<p> »Prvi put su u Nepalu, ako ne i na čitavom području istočne Himalaje, pronađene strelice iz kamenog doba«, rekao je g. Dhungel.</p>
<p> »Otkriće pokazuje da su u kameno doba, između 7000. i 5000. godina prije Krista, stanovnici srednje Azije i Himalaje rabili oružje«, dodao je znanstvenik. »Mislimo da je oružje izrađeno prije početaka poljodjelstva i sjedelačkog načina života, prije željeznog doba«.</p>
<p> Ramesh Kumar Dhungel, koji je šest godina u Sjedinjenim Državama poučavao nepalski jezik i himalajsku kulturu, započeo je istraživanje na visoravni Arun prošle godine. Planira da će nova iskapanja započeti 2001. u dolini Holung, u Tibetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Louis Armstrong ove bi godine navršio sto godina </p>
<p>NEW YORK, 4. srpnja</p>
<p> - Stota obljetnica rođenja Louisa Armstronga, koji je zadivio svijet čarobnim zvukom svoje jazz trube i svojim promuklim glasom, slavi se u utorak, na američki nacionalni praznik, jer je »Satchmo« uvijek tvrdio da je rođen 4. srpnja 1900. </p>
<p> Po pisanju Garyja Giddinsa, autora »Satchma«, prema nadimku Louisa Armstronga, zvukovi koje je proizvodio »utjecali su na sve glazbenike koji su se pojavili nakon njega«, od Dizzyja Gillespieja do Milesa Davisa, preko Charlieja Parkera. Diskografske kuće trebale bi povodom te obljetnice ponovno izdati najpoznatije albume umjetnika preminuloga 6. srpnja 1971. godine. </p>
<p> Prije nekoliko godina, jedan je biograf otkrio kako je, suprotno tvrdnjama Louisa Armstronga i njegova managera, zvijezda rođena kasnije, 4. kolovoza 1901. godine. </p>
<p> Neki povjesničari sumnjiče Armstrongove bližnje da su željeli ojačati mit poklapajući datum njegova rođenja s početkom 20. stoljeća i obljetnicom nezavisnosti SAD-a. </p>
<p> Obožavatelji pak više vole podsjetiti kako legenda postoji sama po sebi i ističu kako je Armstrong mogao proizvesti najviše note ikada izvučene iz jazz trube. </p>
<p> Rasprava o datumu rođenja Louisa Armstronga, ističu oni sa zadovoljstvom, rezultirat će u najmanju ruku produženjem razdoblja proslava tijekom čitave 2000. godine. </p>
<p> Na desetke manifestacija odvijat će se tijekom godine, od New Orleansa, gdje je Armstrong rođen u siromašnoj četvrti, do Kalifornije, preko New Yorka gdje je umro. Pitanje gdje je američka jazz legenda naučila svirati trubu ostaje misterij: je li to bilo u popravnom domu za crnu djecu u New Orleansu, gdje je dobio prvu poduku iz glazbe, ili na ulicama i cestama juga SAD-a koje su u to doba odjekivale zvukovima bluesa? </p>
<p> Ili je to bilo u javnim kućama New Orleansa gdje je »Satchmo« nastupao, noseći sve svoje dobro, među kojim instrument, u starom trošnom kovčegu, u društvu druge legende jazz trube Buddyja Boldena koji nije ostavio nikakav zvučni zapis. </p>
<p> »Armstrong je za glazbu ono što je Einstein za fiziku«, ocijenio je redatelj Ken Burns koji trenutno snima 20-satni film o jazzu u kojem se Louis Armstrong pojavljuje u svakoj od deset epizoda. </p>
<p> Po Danu Morgensternu, s Instituta za proučavanje jazza na Sveučilištu »Rutgers« u Newarku, koji je dao interview dnevniku USA Today, »bez Armstronga jazza bi bilo, ali je teško zamisliti kako bi se razvijao«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Uspjeh u borbi protiv salmonele </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Istraživači su otkrili gen koji salmoneli unutar ljudskih stanica osigurava pogodan okoliš. U londonskoj bolnici u Hammersmithu pretpostavljaju da bi taj gen mogao biti glavna meta novih lijekova kojima će se liječiti bakterijske infekcije poput TBC-a i tifusa, koji uzrokuje soj salmonele.</p>
<p> Kad bakterije napadnu ljudsko tijelo, okruže ih makrofagi (specijalizirane bijele krvne stanice) pa ih zarobe u membransku vrećicu gdje ih napadaju i uništavaju obrambeni spojevi stanice.</p>
<p> Bakterije poput salmonele koje uzrokuju bolesti preživljavaju modificirajući te vrećice kako bi izbjegle napad i kako bi se mogle razmnožavati. Profesor David Holden i njegove kolege iz Odsjeka za zarazne bolesti pri Imperial College School of Medicine u Hammersmithu otkrili su da prikrivanje kontrolira gen SifA.</p>
<p> Otkriveno je da se salmonela s deaktiviranim genom SifA više ne može razmnožavati tako da je makrofagi mogu uništavati, što je bitno za dugoročnu borbu protiv smrtonosnih bolesti jer mnoge infekcije, poput TBC-a, funkcioniraju slično kao salmonela. »Otkriće bi moglo biti bitno za kontrolu teških bakterijskih infekcija poput salmonele. Moramo iskoristiti taj gen i proučiti osnovne aspekte zaraznih bolesti te uz pomoć naših otkrića razviti uspješnija cjepiva. To je posebno bitno jer mnogi sojevi salmonele postaju otporni na antibiotike«, kaže profesor Holden. Istraživanje je objavljeno u časopisu Europske organizacije za molekularnu biologiju (European Molecular Biology Organisation - EMBO). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Festival u Avignonu usredotočen na proširenu Europu</p>
<p>AVIGNON, 4. srpnja</p>
<p> - Na pedeset četvrtom festivalu u francuskom gradiću Avignonu, na jugu zemlje, koji se otvara u četvrtak u najvećem dvorištu bivše papinske palače, koreografkinja Pina Bausch stavlja naglasak na Europu dramskog stvaralaštva, od Belgije do Rusije i od Baltika do Balkana. </p>
<p> Ukupno se nudi 160 tisuća mjesta podijeljenih na 32 predstave. S plesnim kazalištem iz Wuppertala Pine Bausch i njezinim »Peračem prozora«, predstavom nastalom 1997. godine i adaptiranom za otvoreni prostor, ples zadržava građansko pravo na toj pluridisciplinarnoj manifestaciji. </p>
<p> Otvaranje proširenoj Europi izražava se pozivom Juriju Ljubimovu (83), počasnoj figuri ruskog kazališta i vlasniku Taganjke, s predstavom »Marat-Sade« Petera Weissa. Ovo otvaranje izražava se naročito ugošćivanjem autora, gotovo nepoznatih publici na Zapadu, s osam produkcija zemalja srednje i istočne Europe koje su dobile posebnu podršku festivala. </p>
<p> Nakon Pine Bausch do 8. srpnja, predstavit će se dvije nove produkcije Francuza: Euripidova »Medeja« s Isabelle Huppert i Mussetov »Lorenzaccio« sa Jean-Pierreom Kircherom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Trećina Amerikanaca barem jednom bila na rubu živčanog sloma</p>
<p>WASHINGTON, 4. srpnja</p>
<p> - Otprilike trećina Amerikanaca kaže kako se barem jednom našla na rubu živčanog sloma ili je imala problema s duševnim zdravljem, tvrde autori studije o psihičkom zdravlju u protekla četiri desetljeća. </p>
<p> »Došlo je do stvarne promjene odnosa Amerikanaca prema priznavanju psihičkih problema, ali i njihove volje da o njima govore«, rekao je Ralph Swindle, glavni autor studije koja je objavljena u srpanjskom broju časopisa American Psychologist. Godine 1996. više od 26 posto anketiranih odraslih osoba reklo je kako im se čini da su na rubu živčanog sloma, što je 19 posto više nego 1957. Uz to, još ih je sedam posto reklo da su imali psihičkih problema. Većina ispitanih povezivala je pojam duševne bolesti s težim psihotičnim poremećajima poput shizofrenije. Porast je moglo uzrokovati to što sve više ljudi ima psihičkih problema, ali i to što nije više toliko sramotno priznati živčani slom, rekao je Swindle. (AP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Histrioni« bez Opatovine</p>
<p>Jubilarno 15. histrionsko ljeto i 25. obljetnicu »Histrioni« neće proslaviti na legendarnoj Opatovini, nego u Histrionskom domu u Ilici 12. / Već godinama Gradski ured za kulturu ni za kunu nije povećao dotaciju, godinama iznosi 800 tisuća kuna za gotovo tri mjeseca kazališnog događanja kada odigramo i preko 60 predstava - kaže Zlatko Vitez</p>
<p>Iako gotovo šaptom, kao grom iz vedra neba u kulturnim krugovima odjeknula je vijest da ovoga ljeta kazališna grupa »Histrioni« neće igrati predstave na uobičajenoj ljetnoj pozornici, na Opatovini. Jubilarno 15. histrionsko ljeto i 25. obljetnicu »Histrioni« neće proslaviti na legendarnoj Opatovini, nego u Histrionskom domu u Ilici 12., poznatom kao Dverce. Tako će Histrionsko ljeto, već tradicija grada Zagreba, koje su pohodile tisuće ljudi, ove godine biti bez svoje pozornice. A hoće li uopće netko tamo gostovati zasada nitko ne zna odgovoriti. Tko je, i je li uopće netko, odlučio da se ove jubilarne godine prekine tradicija?</p>
<p>Premda mašta već čini svoje, razlog je ipak vrlo ozbiljne naravi, radi se naime o nedostatku financijskih sredstava. Za »Histrione« ili za sve? Prema informacijama iz »Histriona« za ovogodišnje Histrionsko ljeto od Grada Zagreba su tražili 3,5 milijuna kuna za tri mjeseca igranja predstava, a dobit će, valjda, jer su zasada dobili samo akontaciju, svega 800 tisuća kuna. Za tri predstave. Osim prošlogodišnjeg »Umorstva u katedrali« ove godine »Histrioni« će premijerno izvesti još dvije predstave: Shakespearovog »Hamleta«, u režiji Zlatka Viteza i »Seksualne perverzije u Chicagu« Davida Memeta, u režiji Roberta Raponje. </p>
<p>»Već godinama Gradski ured za kulturu ni za kunu nije povećao dotaciju, godinama iznosi 800 tisuća kuna za gotovo tri mjeseca kazališnog događanja kada odigramo i preko 60 predstava. A ove godine još ne znamo je li i toliko, jer do dana današnjega još nemamo potpisan ugovor. Sveukupno odigrat ćemo preko 60 predstava i zbog toga taj iznos smatramo odviše ciničnim«, kaže Zlatko Vitez, umjetnički ravnatelj »Histriona«. </p>
<p>Mada je za mnoge njihovo traženje većeg iznosa problematično, to traženje smatraju malim u odnosu na Dubrovačke ljetne igre (10 milijuna kuna) ili Splitsko ljeto (6 milijuna kuna) i s obzirom na tri mjeseca igranja predstava, što u Zagrebu, a što po priobalju sjevernog Jadrana i na otocima, i s obzirom na broj posjetitelja, koji će njihove predstave vidjeti, ali i s obzirom da su njihove predstave besplatne za umirovljenike, invalide i branitelje Domovinskoga rata. Kada se zna sve to, a zna se, tvrdi Vitez, »onda mi nije jasan razlog takvom kresanju histrionskih potreba? Istina je, kada sam obnašao visoke državne dužnosti davali su malo više novaca, ali ni tada nije bilo interesa da se riješi problem zgrade 'Histriona'«. Ne želeći decidirano prozivati i okrivljivati vlast, ipak misli da je to posljedica uobičajenog kontinuiteta i nebrige za kulturu, bez obzira na to tko je na vlasti.</p>
<p> Na pitanje je li tomu razlog što su se kao ponuđači programa pojavile i neke manje grupe i pojedinci, Vitez odgovara: »Suvišak festivala ili neki novi, zasada još nedovoljno osmišljeni, festival koji će u ovom trenutku biti bolji od Histrionskoga ljeta teško mi je zamisliti? To me ne brine nego bi me razveselilo, ali se pitam možda je to početak ukidanja nečega što je već postalo tradicija? Mi ove godine slavimo dvije obljetnice i za neke je pravo čudo da još postojimo«. </p>
<p>Dakle, činjenice su očite, no jesu li i svakome jasne, teško je odgovoriti. Takva pitanja u našoj kulturi su dugovječna i teško izumiru. Naravno, da osim naoko beznačajnih i rješivih razloga postoje i oni iza kojih se skrivaju i talože mnogi drugi koji, po nekima i za neke, ne bi bilo dobro da iziđu na vidjelo. U prvom redu se to odnosi na razinu kvalitete i na kriterije koji bi određivali tko će, kako i koliko dobiti za program? Te koliko je taj program svrhovit i za konzumente zanimljiv? Jer, činjenica je da neki godinama dobivaju ogromne sume novaca, a ne nude i ne daju gotovo ništa. Primjerice, nedavno je objavljena vijest da je u teatru »Žar ptica« netragom nestalo nekoliko stotina tisuća kuna i da će se teško pronaći gdje su ti novci završili. Što to govori? Valjda da ljudi koji su odgovorni za kulturu i koji su je vodili, a vjerojatno će je još voditi, nisu sposobni išta učiniti osim govoriti da sve što rade rade za dobrobit kulture. Čak i onda kada se ta dobrobit pokazivala i potvrđivala kao loša navika. To može biti i jest itekako dobar razlog da se skreše financiranje nekih programa, ali i ne da posluži kao obrazac administriranju. </p>
<p>Osim svega navedenoga, dakle osim argumenata koje će netko zdušno prihvatiti ili odbaciti, još nešto se nameće kao razlog mogućeg kresanja određenih programa, a to je alternativa iliti nova alternativa, čiji programi se mogu pročitati na plakatima po gradu. Komentirajući tu činjenicu Vitez kaže: »Nemam ništa protiv te i takve alternative, ali zar bismo mi trebali financirati neojugoslavensku alternativu? Marko Grčić je neki dan izjavio, u Jutarnjem listu je pisalo, da će Dubrovačke ljetne igre postati opet dobre samo ako na njih stignu predstave beogradske, dakle jugoslavenske alternative. Postat će dobre ako na njih dođe hrvatska alternativa, a ne neojugoslavenska. Zar ikome pametnome može na um pasti da nešto može biti u službi umjetnosti i slobode ako su to predstave tipa i povoda Ljubiše Ristića?«.</p>
<p>Nakon svega, slijedi li nam drukčije i novo kazališno ljeto začinjeno alternativnim afinititeima i osobnim animozitetima? Ili se pak radi o nastavku politike kazališnim sredstvima?</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Film koji nije volio svog autora</p>
<p>»Hotel od milijun dolara« Wima Wendersa razočaravajuće je djelo, isforsirane dramaturgije i neuvjerljiva zapleta / Neprepoznatljiv rukopis redatelja, poznatog analizatora sudbina usamljenika, izbjeglica iz društva koje ih okružuje </p>
<p>Na repertoaru zagrebačkih kina gotovo istovremeno našla su se dva filma istog autora Wima Wendersa, jedan dokumentarni, »Buena Vista Social Club«, drugi igrani »Hotel od milijun dolara«, nastali u razmaku od dvije godine, potpuno različitih kreativnih, stilskih i žanrovskih opredjeljenja. A sve to i jest slika koliko Wendersove različitosti toliko i autorske znatiželje u vječnoj potrazi za ljudskim sudbinama, s njihovim stvarnim ili izmišljenim konfliktima, radostima, nadama i problemima. Istodobno, ti filmovi su i pokazatelj njegovih kreativnih lutanja i nesnalaženja u današnjem svijetu često nemilosrdne profitabilnosti. I dok je s dokumentarom slikom kubanskih glazbenika briljatno pokazao cijelokupno stanje kubanskog društva, duha i sluha jednog naroda, dotle se svojim posljednjim igranim filmom »Hotel od milijun dolara« potpuno izgubio u kompromisima između američkih komercijalnih potreba i vlastitog autorskog rukopisa, neuspješno pokušavajući udružiti svoje kreativne snove s američkim kapitalom te zadržati vlastite umjetničke kriterije i ideale.</p>
<p> Premda u svakom pogledu idealan kao osoba s kojom doista može završiti jedno razdoblje i započeti nova era udruživanja i međusobnog prožimanja unutar njemačke, europske, pa i svjetske kinematografije, Wim Wenders je u konkretnom slučaju mnogo manje pokazao nego što se od njega očekivalo. Redatelj koji je inaugurirao »anđele nad Berlinom« u mnogo težim vremenima opsade Zidom, hladnim ratom i razdvojenim gradom, umjetnik koji je uspio svojim »Pariz, Teksasom« razobličiti američku dvoličnost, predstavljajući otuđenost i usamljenost individue kao jednu od najvećih opasnosti modernog društva, okrenuo se u svom dvadesetom filmu - ponovno svojim starim, vječnim temama istražujući i registrirajući reakcije ljudi u potrazi za ljubavlju, baveći se uvijek aktualnim problemom izbjeglica od sadašnjosti i zamki modernog društva.</p>
<p> Na žalost, s mnogo manje strasti i uvjerljivosti nego prije, kao da se »Hotel od milijun dolara« razvodnio u prevelikim ambicijama i još većim očekivanjima. Nastao je tako film koji tek u kratkim blicevima daje naslutiti nesumnjivu genijalnost Wendersova redateljskog umijeća, ali koji se u cjelini gubi u pretencioznom gomilanju svega i svačega, karikirajući život, ali i umjetnost, u ritmički i emotivno neusklađenim kontrastima. Zanimljivo da je ideju za taj scenarij dao Bono, glasoviti frontman grupe U2, koji je i sudjelovao u pisanju scenarija zajedno s Nicholasom Kleinom, pokušavajući napraviti univerzalnu priču o prijateljstvu, izdaji i neostvarenoj ljubavi, smještenu u neuobičajenu atmosferu ruiniranog hotela u Los Angelesu. </p>
<p> U središtu radnje je Tom Tom, mladi, djetinjasti, neiskusni mladić koji se zaljubljuje u Eloise, djevojku s ulice. Usporedno s rađanjem toga neobičnog, ali prisnog, iskrenog odnosa, stanovnici hotela stavljeni su u središte policijske istrage nakon što je jedan od njih skočio, ili je bačen s krova. Kako je nesretnik bio sin bogatog, moćnog medijskog mogula, hotel postaje središtem zanimanja javnosti i meta policijskih sumnjičavaca koje predvodi detektiv FBI-a, neka vrst modernog Quasimoda našeg doba, izranjavanog, fizički deformiranog, ali ljudski duboko emotivnog i humanog individualca, koji slijedi vlastite instinkte, ne nasjedajući moćnim utjecajima... No, scenaristi i glumci nisu bili dorasli takvim teškim zadacima. Tako se Mel Gibson uopće nije snašao u ulozi detektiva FBI-a, potpuno suprotnoj njegovim dosadašnjim akcijskim supermenima, postajući karikatura vlastitog imagea. Jeremy Davies ispunio je zadatak u točno određenim okvirima simpatične nesnalažljivosti i neuvjerljive ograničenosti bez vlastita udjela u svemu tome, dok je Mila Jovovich tek upotrebljena kao objekt za žensku ulogu oko koje se sve vrti, ali koja u svemu tome nema prevelikog udjela. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>AICA uputila otvoreno pismo Ministarstvu kulture</p>
<p>AICA nije organizacija kojoj se budući selektor (pa tako ni Vesna Kusin) treba javiti u svrhu potvrđivanja programa kojeg predlaže. Ne želimo ulaziti u rasprave o »osporavanju Vesne Kusin za selektoricu od strane struke«, jer se zalažemo za profesionalan i nadasve kolegijalan i etički odnos svih naših članova međusobno</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - U skladu s razgovorom koji sam kao predstavnik Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA) vodio s ministrom kulture, Antunom Vujićem 28. ožujka ove godine, te s pozivom upućenim 29. ožujka 2000. od strane pomoćnika ministra kulture, Branka Čegeca, da Hrvatska sekcija AICA-e sudjeluje u konzultacijama oko definiranja nastupa hrvatske umjetnosti u inozemstvu, želja nam je upozoriti javnost da smo u tome kontekstu definirali mišljenje o hrvatskom nastupu na Venecijanskom biennalu 2001. godine, koje smo uputili Ministarstvu 9. travnja. </p>
<p>Obzirom na učestala prozivanja koja nisu mimoišla AICA-u, ističemo da kao strukovna udruga podupiremo koncipiranje dugoročnog strateškog programa prezentacije suvremene hrvatske umjetnosti u inozemstvu, pri čemu podršku iskazujemo svakom našem članu/članici, ali na temelju programa koji pojedinačno predlažu u te svrhe. </p>
<p>Hrvatska sekcija AICA-e nije »potvrdila« Vesnu Kusin kao selektoricu Venecijanskog biennala 2001., već je kolegici, koja je ujedno član ove sekcije, pružila podršku kakvu pružamo svim našim članovima. AICA nije organizacija kojoj se budući selektor (pa tako ni Vesna Kusin) treba javiti u svrhu potvrđivanja programa kojeg predlaže. Ne želimo ulaziti u rasprave o »osporavanju Vesne Kusin za selektoricu od strane struke«, jer se zalažemo za profesionalan i nadasve kolegijalan i etički odnos svih naših članova međusobno. </p>
<p>Slobodni smo pripomenuti da su svi dosadašnji hrvatski selektori u Veneciji bili članovi AICA-e (Igor Zidić, Berislav Valušek, Vladimir Maleković, Vesna Kusin, Zvonko Maković). U tom smislu ističemo, da smo kao strukovna udruga (ujedno i nevladina organizacija) spremni surađivati s Ministarstvom kulture, te se nadamo da ćemo biti u mogućnosti sudjelovati u koncipiranju dugoročnog strateškog nastupa hrvatske suvremene umjetnosti u inozemstvu, u povezivanju međunarodnih stručnjaka s našim likovnim kritičarima, povjesničarima umjetnosti i umjetnicima, te sudjelovati u predlaganju načina izbor svih budućih selektora, u svrhu što bržih prevladavanja neadekvatnih, neproduktivnih, politički intoniranih i prizemnih razina rasprava - stoji u otvorenom pismu koje je predsjednik Hrvatske sekcije AICA-e Berislav Valušek uputio Minstarstvu kulture. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Glazbeni savjet HRT-a o Trećem programu</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja </p>
<p> - Glazbeni savjet HRT-a smatra da Treći program Hrvatskoga radija, u interesu nacionalne kulture, treba nastaviti s radom u neizmijenjenom opsegu i s istovjetnim programskim usmjerenjem. Kako je priopćeno, tu odluku, o kojoj Savjet želi izvijestiti javnost i nadležne državne institucije, jednoglasno su prihvatili njegovi članovi na prvoj sjednici. Temeljna zadaća Glazbenog savjeta HRT-a programska je i strukovna savjetodavna potpora glazbenim uredništvima na Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji. Članovi Glazbenog savjeta HRT-a su: Stanko Horvat, Tonko Ninić, Goran Končar, Ivo Josipović, Zvonimir Stanislav, Anđelko Ramušćak, Paolo Sfeci, Antun Tomislav Šaban, Hrvoje Hegedušić, Stipica Kalogjera, Mladen Tarbuk, Husein Hasanefendić, Željko Baričić, Hrvoje Markulj, Branko Paić, Gordan Muratović, Neven Frangeš i Siniša Doronjga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Obilježeno mjesto tvrđave Novi Zrin</p>
<p>DONJA DUBRAVA, 4. srpnja</p>
<p> - Članovi Matice hrvatske Čakovec u utorak su pohodili desnu obalu Mure pri njezinu utoku u Dravu i obilježili mjesto na kojem je bila tvrđava Novi Zrin, važna u obrani Međimurja od turske najezde. Godine 1663. je na predjelu zvanome Kakinja, na području općine Donja Dubrava, hrvatski ban Nikola Zrinski Čakovečki (1620. - 1664.) izgradio je utvrdu koja je trebala biti brana Turcima koji su s mađarske strane, od grada Kaniže, preko Mure pokušavali upasti u Međimurje. Taktiziranjem austrijske carske vojske Turci su u prvome tjednu srpnja 1664. godine ipak osvojili, a zatim barutom razorili tvrđavu Novi Zrin, koja je u ono vrijeme važila kao neosvojiva. Nazočni su temeljem povijesnih zemljovida, izvornih zapisa i topografskih značajki utvrdili mjesto gdje je stajala glavna utvrda. Zaključili su da je tu neophodno postaviti trajni spomen, s obzirom na važnost bana Nikole Zrinskog u povijesti hrvatskoga naroda, a poglavito u obrani Međimurja od Turaka. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Treći Hypo jazz festival </p>
<p>SPLIT, 4. srpnja</p>
<p> - Ovogodišnji treći. Hypo jazz festival Split 2000. ugostit će svjetske velikane jazz zvuka koji će na Prokurativama i u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu gostovati od 23. do 30. srpnja. Da bi kulturna ponuda grada Splita ovoga ljeta zasjenila sve veće i važnije pozornice te pružila vrhunski umjetnički ugođaj, festival će se održati u sklopu 46. splitskog ljeta, kao zajednički mega projekt splitskih kazalištaraca i jazzera. Organizator Hypo jazz festivala je zadarska agencija »Donat Music« na čelu s producentom i direktorom agencije Ozrenom Brajkovićem, umjetnički ravnatelj festivala je Brane Rončel, a produkcijska ravnateljica je Ivana Šunjić. Iako je program ovogodišnjeg festivala zbog novčanih poteškoća skraćen njegova kvaliteta ostat će na razini proteklih godina kada su na splitskim pozornicama nastupili najveći jazz umjetnici svijeta. Najveće iznenađenje svakako je splitski koncert Raya Charlesa koji će se održati krajem srpnja na poljudskom nogometnom stadionu. Bit će to jedan od pet Charlesovih ljetnih europskih koncerata, a za tu prigodu iz Zadra stiže i veliki koncertni klavir kojeg Split još uvijek nema. Nakon tri godine upornog rada organizatori jazz festivala uspjeli su uspostaviti kontakt sa slavnim ženskim zborom Cosmic voices of Bulgaria i grupom Interstellar Artchestra koji će na Tvrđavi Gripe (nova festivalska pozornica) izvesti svjetsku praizvedbu djela Sweet-separation. U takozvanoj Off večeri nastupit će Big band 6. američke flote koji su već gostovali u Splitu i Dubrovniku. Kubanski zvuk podržat će izvrsni Alfred de la Fe koji će gostovati na Prokurativama na kojima će se okupiti dvije tisuće gledatelja. Potvrđen je i dolazak jednog od najpoznatijih brazilskih pop glazbenika Jorge Ben Jora. Ulaznice se mogu kupiti u paketu i posebno po vrlo pristupačnim cijenama. Organizatori najavljuju i veliku feštu na Prokurativama u završnoj večeri, 30. srpnja. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Šoltanska nadahnuća</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Izložba radova likovne radionice »Šolta«, otvorena je u ponedjeljak na večer u galeriji Matice hrvatske. Izloženo je petnaestak radova u kombiniranim tehnikama na panelu, platnu, lesonitu, papiru i kartonu, autori kojih su devetoro mladih akademskih slikara i grafičara iz Hrvatske, te gošća iz Austrije Birgit Sauer. Uz radove Birgit Sauer, izloženi su i oni Duške Boban, Maria Čaušića, Luke Duplančića, Ivane Franke, Krešimira T. Kapulice, Koraljke Kovač, Andreja Kuljiša, Dorice Matjan i Kaće Svedružić.</p>
<p>Autori iz Hrvatske su diplomirali na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a do sada su izlagali na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj. Birgit Sauer diplomirala je i magistrirala na bečkom Fakultetu primjenjenih umjetnosti. Ona je već izlagala u Zagrebu 1999. godine u sklopu projekta »Sučeljavanje«, središnjem događaju 2. hrvatskog trijenala crteža u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. Dobitnica je mnogih nagrada i priznanja.Likovna radionica »Šolta« održava se svake godine u Nečujmu na otoku Šolti tijekom druge polovice rujna, a traje 15 dana. Radionica je otvorena 1998. godine na poticaj udruge za kulturu i umjetnost »Ekscentar«. U dvije do sada održane likovne radionci sudjelovalo je 22 likovna umjetnika mlađe generacije iz Hrvatske, Italije i Austrije. Njihovi radovi su predstavljeni na dvije izložbe tijekom prošle godine: u zagrebačkoj Galeriji SC i splitskom Salonu Galić. Svi podaci o radu i članstvu u udruzi »Ekscentar« bit će dostupni na Internet adresi www.ekscentar.hr od 20. srpnja. Izložba u Galeriji Matice hrvatske se može razgledati do 18. srpnja. (G: Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Silić: Novogovor je hrvatskomu jeziku učinio medvjeđu uslugu</p>
<p>Prof. dr. Josip Silić: Gdje god i kad god u procjeni jezika počnu igrati ulogu ideologija i politika, moguć je jezični revanšizam. Njima, naime, ideologiji i politici, nije do jezične, nego do ideološke i političke ispravnosti. A za njih je ispravno samo ono što njima odgovara. Ostalo proglašavaju nepodobnim, pa time i one koji se tim jezikom služe. Nadam se da toga više neće biti. I ne samo da se nadam nego i vjerujem da će se »vratiti u javnu uporabu« sve one u stranu bačene »nepodobne« riječi bez kojih bi hrvatski jezik bio hrom</p>
<p>Uskoro će u nakladi Novoga libera izaći novo izdanje Pravopisnog priručnika hrvatskoga jezika dvojice autora Josipa Silića i Vladimira Anića. U povodu toga razgovaramo s Josipom Silićem, uglednim sveučilišnim profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.</p>
<p>• Očekujete li s promjenom političke vlasti u Hrvatskoj i promjene u jezičnoj politici?</p>
<p>- Uz promjene u Hrvatskoj očekuju se i promjene u jezičnoj politici. A te bi se promjene, po mome mišljenju, morale događati na putu od jezika do politike, a ne na putu od politike do jezika, kako je to najčešće bilo u prethodnome razdoblju. Svaka bi politika, pa i ova, morala voditi računa o kompetencijama sudionika u promjenama o kojima je riječ. Struka kojoj politika oduzima kompetencije u životu društva gubi svaki, pa onda i (sebi svojstven) politički, identitet.</p>
<p>• Je li moguće da dođe do jezičnoga revanšizma, da se proglase nepodobnima riječi koje su u proteklome desetljeću bile forsirane u javnome životu?</p>
<p>- Gdje god i kad god u procjeni jezika počnu igrati ulogu ideologija i politika, moguć je, kako kažete, jezični revanšizam. Njima, naime, ideologiji i politici, nije do jezične, nego do ideološke i političke ispravnosti. A za njih je ispravno samo ono što njima odgovara. Ostalo proglašavaju nepodobnim, pa s time i one koji se tim jezikom služe. Nadam se da u razdoblju o kojem je riječ toga neće biti. I ne samo da se nadam nego i vjerujem da će se »vratiti u javnu uporabu« sve one u stranu bačene »nepodobne« riječi bez kojih bi hrvatski jezik bio hrom.</p>
<p>• Kako ocjenjujete govor hrvatskih javnih djelatnika, odnosno kakav je govor hrvatske politike?</p>
<p>- Dovoljno je vremena prošlo da možemo reći da je govor (većine) »javnih djelatnika« danas prirodniji, spontaniji i ležerniji nego što je bio u prethodnome razdoblju. Čini mi se da su sadašnji »javni djelatnici« shvatili da ne smiju biti zarobljenici svoga jezika. Njima je (opet većini) ipak primarno to što će reći, a ne kako će to reći. No, kako od sadržaja svoga govora bivaju sve »udaljeniji« (nemoćniji da ga izravno obuhvate), postoji opasnost da i oni budu sve apstraktniji. Postupno će se i njihov jezik pretvoriti u larpurlartizam i tako otuđiti od onih kojima je upućen.</p>
<p>• Što biste mogli reći o Tuđmanovu jeziku? Zašto je on govorio jezikom koji narod nije razumio? Nije li njegova jezična orijentacija bila zastarjela?</p>
<p>- Tuđman nije vodio računa o tome da znanost ima svoj, a (uprosječena) javna djelatnost svoj jezik. On je ta dva jezika često poistovjećivao, pa onda u tome i griješio. Njemu je, pak, kao povijesnom stručnjaku dopušteno da upotrijebi pokoju riječ koja će se razlikovati od riječi onih koji se također bave poviješću kao strukom. No, pritom mora voditi računa o tome da postoje i oni koji takve riječi ne razumiju i - ne moraju razumjeti. Kažem »pokoju«, jer svaki stručnjak, pa onda i povijesni, mora voditi računa (i) o jeziku »ceha« kojemu pripada. Jezik »ceha« mora biti takav da se njime informacije jednoznačno prenose od jednoga do drugoga pripadnika »ceha«. Razlika pošto-poto u jeziku »ceha« nije poželjna.</p>
<p>• Hoće li »tuđmanice« poput »zločindba«, »utihnina«, »zlozbilja«, »zrenište« i njima slične zaživjeti?</p>
<p>- Za riječi koje navodite, uvjeren sam da u jeziku javne komunikacije neće zaživjeti. A hoće li zaživjeti u jeziku povijesne struke, to ovisi o onima koji se tom strukom bave. Mislim, međutim, da ne postoje veliki izgledi ni da tamo žive.</p>
<p>• Među »tuđmanicama« ste u jednome intervjuu spomenuli i »pripetavanje«. U Anićevu je Rječniku hrvatskoga jezika definirana kao »konačno nadmetanje u junačkoj igri Sinjske alke«. Po čemu je ona »tuđmanica«?</p>
<p>- Značenje je riječi pripetavanje već »zauzeto«, pa je zbog toga ona »uljez« u tenisu. Pripetavanje je strogo vezano uz (sinjsku) alku, pa je tamo treba i ostaviti. Usput: problem je »zauzetosti značenja« kad je riječ o stručnim (u ovome slučaju sportskim) riječima nešto o čemu se mora voditi računa. Kad već pitate: pripetavanje je »tuđmanica« upravo po toj svojoj neprirodnosti u sredini u kojoj se našla.</p>
<p>• Naš ugledni novinar Milan Ivkošić napisao je da je Mesić neka vrsta hodajuće književnosti, hodajuća zbirka dosjetki, raskošnih metafora, hiperbola i inih stilskih figura. To je, zacijelo, novost u hrvatskome političkom životu. Što mislite o tome?</p>
<p>- Iako je to rečeno figurativno, u tome ima istine. Ono što sam rekao o govoru sadašnjih »javnih djelatnika« odnosi se u prvome redu na govor gospodina Mesića, koji je spontan, ležeran, prožet javnošću kojoj je namijenjen prihvatljivim prispodobama i frazama. No, u njegovu se govoru znade pojaviti (danas, doduše, manje nego jučer) pokoja gramatička i leksička pogreška koja ne može biti nezamijećena. Inače se slažem s Vama kad kažete da je to »novost u hrvatskome političkom životu«.</p>
<p>• U tome su smislu znakovite Krležine riječi upućene vodećoj osobi Hrvatskoga proljeća: »Savka, Vi govorite nekim drugim, svježim jezikom, kojim Partija ne govori«. Je li to točno?</p>
<p>- Ono što sam rekao za govor gospodina Mesića, mogu reći i za govor gospođe Dapčević-Kučar. Ona je doista unijela u govor Partije ono čega dotad nije bilo. Tim je svojim postupkom osokolila i svoje političke pristaše, pa za Hrvatsko proljeće možemo reći da je i to jedna od njegovih vrijednih stečevina. Govor je gospođe Dapčević-Kučar i njezinih političkih pristaša izazvao pojačanu brigu za hrvatski jezik svih onih koji su se, na ovaj ili onaj način, njime bavili. Posebno se to odnosi na jezikoslovce koji su otad slobodnije pristupali autonomiji hrvatskoga jezika.</p>
<p>• Biste li što mogli reći i o govoru preuzvišenoga nadbiskupa Bozanića?</p>
<p>- I za preuzvišenoga se nadbiskupa Bozanića može reći da je u hrvatski javni govor, prvenstveno javni govor Crkve, unio neke novosti. I svojim je rječnikom i svojom sintaksom i svojom prozodijom unio u javni govor Crkve ležernost koje dotad nije bilo. Ima šarma u njegovu govoru.</p>
<p>• Zašto je u bivšemu sustavu došlo do »pohrvaćivanja« hrvatskoga jezika? Zašto je radnik zamijenjen djelatnikom, radno vrijeme djelatnim vremenom itd?</p>
<p>- Tomu što se dogodilo s radnikom i radnim vremenom kumovala ideologija. Suludo je međutim pretpostavljati da radnik i radno vrijeme ne pripadaju hrvatskomu jeziku. Slično se događalo i s mnogim drugim riječima. To što su mnoge takve riječi i izrazi izbačeni iz uporabe (kao »nepodobni«), postupak je koji se nikako ne može nazvati civiliziranim. Moram priznati da se nećemo tako lako oteti dojmu da za takav postupak nije bilo opravdana razloga.</p>
<p>• Što biste mogli reći o forsiranim riječima i izrazima poput glede, u svezi toga, tijekom, priopćaj, priopćilo i sl.? Što je takav novogovor učinio hrvatskomu jeziku?</p>
<p>- Postupak s vezom sliči postupku maloga Ivice. Netko je (»pametan«) došao do zaključka da veza nije prava (možda čak ni hrvatska) riječ, pa ju je zamijenio svezom. I kao što se prije toga nije vodilo računa o tome u kakvoj će vezi biti veza sa sljedećom riječi, tako se ni sada (tada) nije vodilo računa o tome u kakvoj će vezi biti sveza sa sljedećom riječi. Preuzela se sintagmatska veza (sveza) iz prethodnoga razdoblja (u vezi toga) i nametnula vezi (svezi) iz sadašnjega (tadašnjega) razdoblja (u svezi toga). I vuk sit, ali koza nije cijela! Pokušajte (i sada!) čuti u svezi s time. Svi (Gore, rekao bi Novak, a ja bih rekao i Dolje) govore u svezi toga. Nemam ništa protiv toga, ali molim da ne budem čudan (ili neprihvatljiv) ako ja i dalje budem govorio u vezi (svezi) s time! Time sam Vam odgovorio i na pitanja u vezi (svezi) s ostalim primjerima (posebno sa glede, za koje imam dvadesetak (!) adekvatnih zamjena). U tome je smislu »novogovor« hrvatskomu jeziku učinio samo medvjeđu uslugu.</p>
<p>• Što biste mogli reći o razlikovnim rječnicima? Jesu li oni proizvod političkoga i jezičnoga jednoumlja?</p>
<p>- Jezično jednoumlje nije ništa drugo nego političko jednoumlje. Jednoumlje i ne može biti jednoumlje ako nije političko. Iz jezika se jednoumlje ne da izvesti. Razlikovni su rječnici plod shvaćanja hrvatskoga jezika u onome smislu u kojemu je hrvatski jezik hrvatski samo zato što nije koji drugi jezik. Najčešće se to svodilo na: hrvatski je hrvatski zato što nije srpski. Tko je u prošlome razdoblju govorio o hrvatskome jeziku kao o hrvatskome jeziku? Da smo govorili tako, ne bismo činili ono što smo činili: da smo iz hrvatskoga jezika, izbacujući ono što njegovo nije, izbacivali i ono što njegovo jest. U tome su smislu i razlikovni rječnici medvjeđa usluga hrvatskomu jeziku.</p>
<p>• Koje su mane, a koje vrline Pravopisnoga priručnika Vladimira Anića i Josipa Silića u odnosu prema aktualnome Hrvatskom pravopisu Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša? Držite li da bi Pravopisni priručnik trebalo temeljito doraditi i ponegdje preurediti kako bi mogao zadovoljiti potrebe suvremene hrvatske pismenosti?</p>
<p>- Koje su vrline, a koje mane Anićeva i Silićeva Pravopisnoga priručnika u odnosu prema Babićevu, Finkinu i Moguševu Hrvatskome pravopisu, vidjet će se kad i jedan i drugi dođu pred sud stručne javnosti. Zasad mogu reći samo to da će se novo izdanje Anićeva i Silićeva Pravopisnoga priručnika znatno razlikovati od prethodnih izdanja.</p>
<p>• Možete li ukratko reći - u čemu?</p>
<p>- Novo će izdanje Pravopisnoga priručnika biti u mnogočemu jednostavnije i praktičnije. Povećat će se i aktualizirati (samostalni) rječnici vlastitih imena i kratica. Posebno će pozornost biti posvećena fonološkomu i morfološkomu ustrojstvu kratica. Povećat će se i opći pravopisni rječnik. Praktičnosti radi navodit će se u njemu kao samostalne natuknice svi oblici riječi koji se samostalno rabe u komunikaciji. Tako će se samostalno navoditi glagolska imenica (liječenje), glagolski prilog (liječeći), posvojni pridjev (gledateljičin) itd. Da bi se pokazala potrebna veza između pravopisa (ortografije) i pravogovora (ortoepije), unijet će se tablica problematičnih pravopisno-pravogovornih suodnosa na svim granicama na kojima se mogu naći. Tako npr. suodnos podčiniti~poč:ěniti, bit će~bi``će, kad će~ka``će itd. Iz istih će se razloga unijeti i tablica veznika i primjera koji će pokazivati kada ispred veznika dolazi, a kada ne dolazi zarez. Neka će pravila biti obnovljena, neka (nova) ubačena, neka (stara) izbačena. Pritom će se, koliko god to bude moguće, voditi računa o tome da se s kompetencija pravopisa ne prijeđe na kompetencije gramatike i leksika. Jednom riječju, Pravopisni će priručnik biti onakav kakav zahtijeva suvremena civilizirana pravopisna pismenost.</p>
<p>• Treba li hrvatski jezik radikalno očistiti od srpskih riječi?</p>
<p>- Već sam u vezi s pitanjem o razlikovnim rječnicima dao naslutiti da o srpskim riječima kao srpskim riječima možemo razgovarati samo onda kada utvrdimo da one to - srpske - doista jesu. Ono međutim što smo s hrvatskim jezikom činili (i što još uvijek činimo) ne jamči da smo s time načistu. Kad jednom budemo načistu, odnosit ćemo se prema njima kao prema riječima iz drugih jezika. A o tome kako se jedan jezik ima odnositi prema drugome jeziku govore već »uhodana« jezikoslovna pravila.</p>
<p>• Što je s anglizmima?</p>
<p>- S anglizmima je načelno isto što s galicizmima, germanizmima, rusizmima i ostalim »izmima«. Oni su jednostavno nešto »agresivniji« od ostalih »izama«. Tu njihovu »agresivnost« međutim trpe i drugi jezici. Njihova je sve veća prisutnost u jezicima svijeta uvjetovana usvajanjem njima imenovane suvremene (posebno informatičke) terminologije. I hrvatski i drugi jezici bivaju prema njima sve »popustljiviji«. Moje mišljenje: Treba im pristupiti s mjerom. U vezi s time: Nikako ne može biti prihvatljivo načelo o njihovu izvornome pisanju. Sve se riječi (osim vlastitih imena) koje dolaze iz drugih jezika moraju integrirati u hrvatski jezik onako kako to njemu odgovara.</p>
<p>• Što mislite o nasilnome štokaviziranju hrvatskoga jezika?</p>
<p>- Pretpostavljam da pritom, kad kažete »nasilno štokaviziranje«, mislite na pretvaranje svega neštokavskoga (tj. čakavskoga i kajkavskoga) u štokavsko. Činilo se to, i još uvijek se čini, s pretpostavkom da je standardnojezično isključivo štokavsko. Čakovec je pretvoren u Čakovac, čakovečki u čakovački, Pazin - Pazina u Pazin - Pazina itd. Ortodoksni štokavac ne može podnijeti ustrojstvo Čakovec - Čakovca, pa onda ni ustrojstvo Čakovec - čakovečki, a ono, ni jedno niti drugo, hrvatskomu standardnom jeziku ne smeta. (To je razlog zašto ćete u nešto starijim zemljopisnim kartama naći - u jednoj - Celovec i - u drugoj - Celovac!) Ortodoksni će štokavac kao »konzument« hrvatskoga standardnog jezika teško pristati na to da bi i lancun mogao biti dionikom rječnika hrvatskoga standardnog jezika. Zašto bi »njemačka« plahta morala imati prednost pred »talijanskim« lancunom? Proći će još mnogo vremena dok ne shvatimo i prihvatimo činjenicu da kajkavsko i čakavsko ne mora biti u neprijateljskome odnosu prema hrvatskome standardnom jeziku.</p>
<p>• Kako gledate na bošnjački odnosno bosanski jezik? Je li bosanski jezik svojevrsna neutralizacija hrvatskoga i srpskoga jezika na tlu Bosne i Hercegovine?</p>
<p>- Bošnjački ili (službeno) bosanski nikako nije »svojevrsna neutralizacija hrvatskoga i srpskoga jezika na tlu Bosne i Hercegovine«. U zabludi su oni koji tako misle. Bosanski je jedan od standardnih jezika nastalih na području štokavskoga narječja, koji ima svoje standardnojezične specifičnosti koje nisu ni standardnojezične specifičnosti hrvatskoga ni standardnojezične specifičnosti srpskoga jezika. I ovdje treba reći (i naglasiti) da problem standardnoga jezika nije u fizičkoj istosti ili fizičkoj sličnosti s kojim drugim jezikom. Problem je standardnoga jezika posve nešto drugo.</p>
<p>• Hoće li se normalizirati stanje u hrvatskome jeziku i hoće li, kao i na koncu prošloga, i na početku ovoga stoljeća izaći kapitalna djela o hrvatskome jeziku: gramatika, rječnik i pravopis?</p>
<p>- Za takvo su što potrebni moderni priručnici - u prvome redu gramatike, rječnici, pravopisi i pravogovori. Kažem to u množini (gramatike, rječnici, pravopisi i pravogovori) jer je prijeko potrebno da svaka relevantna razina znanja ima i svoju gramatiku, i svoj rječnik, i svoj pravopis, i svoj pravogovor. Trebat će izraditi i (posebne) osnovnoškolske gramatike, rječnike, pravopise i pravogovore, i (posebne) srednjoškolske gramatike, rječnike, pravopise i pravogovore itd. K tome će trebati izraditi odgovarajuće priručnike koji će uputiti u suvislu uporabu hrvatskoga jezika u svim profesionalnim područjima. Ako za to bude više sluha (onih koji su za to zaduženi), neće trebati predugo čekati da se sve to ostvari. Pitate li me ima li onih koji će to ostvariti, odgovorit ću Vam: Ima. Sve više ima mladih znanstvenika, posebno obrazovanih na poslijediplomskim studijima, sposobnih da se s takvim stvarima (na pravi način) uhvate ukoštac već sada. Treba ih samo organizirati i uključiti u posao.</p>
<p>• Kako ocjenjujete hrvatski jezik u školskim udžbenicima i medijima?</p>
<p>- U jeziku udžbenika ima dosta toga što ne valja. Ne valja (primjerice) nedosljedna uporaba školske terminologije. U jednima se rabi jedna, u drugima druga terminologija. Osobito smeta jedna terminologija u osnovnoškolskim, a druga u srednjoškolskim udžbenicima. Nedosljedna je i primjena gramatičkih i pravopisnih pravila. Mnogoj su takvoj nedosljednosti kumovale dvostrukosti aktualnih normativnih, posebno pravopisnonormativnih, priručnika. Još se veća gramatičko-pravopisna heterogenost opaža u javnim glasilima. Gotovo svako glasilo ima svoja pravila. Ukratko: jezično je i pravopisno stanje i u školskim udžbenicima i u javnim glasilima daleko od toga da bude povoljno.</p>
<p>• Na kraju, vole li naši sunarodnjaci više hrvatski jezik ili skandale o njemu?</p>
<p>- Ne! Našemu je (»prosječnom«) čovjeku dosta bilo kojih, pa onda i jezičnih skandala. On smatra da je već trebalo doći vrijeme u kojem se živi dostojanstveno. Bez skandala.</p>
<p>Josip Danolić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Zajec postao apsolutni maksimirski vladar</p>
<p>Velimir Zajec je u ponedjeljak imenovan novim glavnim direktorom Dinama. On već obnaša dužnost sportskog direktora, što znači da kontrolira struku, a sad će kontrolirati i poslovanje kluba, kako sportsko, tako i financijsko / Dinamo od srijede u Švicarskoj</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »Pločicu s imenom Velimira Zajeca treba pribiti na barem četvero vrata u klubu«. Ovako je reagirao jedan naš ugledni novinar dan nakon Zajecovog postavljanja na mjesto glavnog direktora Dinama. Aluzija je bila jasna - Zajec već obnaša dužnost sportskog direktora, što znači da kontrolira struku, a sad pod svojim okriljem ima i kompletno poslovanje kluba, kako sportsko, tako i financijsko, i u ponedjeljak je inauguriran u apsolutnog maksimirskog vladara. S obzirom na njegove nove ovlasti, u klubu bi mu isto tako vjerojatno trebali osigurati i nekoliko ureda.</p>
<p>Svemu tome je, svakako, pripomoglo i »čišćenje« kluba od autoritetâ koji bi mogli narušiti zamišljenu autoritarnu vlast u Dinamu. U klubu je dekretom zbrisano ime Roberta Prosinečkog, odlepršale su i preostale ugledne veličine poput Gorana Jurića i Dražena Ladića, a sad je odstupio i Mirko Novosel. Netko je u šali pripomenuo kako se još samo čeka trenutak da Zajec i zaigra na terenu... </p>
<p>Zajec je u igračkoj karijeri imao ulogu zadnjeg čovjeka obrane, a sad je prvi čovjek kluba. Nogometna karijera bila mu je zaista sjajna, pitanje je kako će se snaći u ovoj. Prvi potezi, ponajprije »košarica« Robertu Prosinečkom, podijelili su javnost... No, uspije li u nakani da klub odvede u Ligu prvaka i pritom ostavi zapaženu ulogu u ovome natjecanju, Zajecu će trebati čestitati.</p>
<p>U sjeni kadrovskih pretumbacija prošao je povratak momčadi s prvog dijela priprema na Rogli. No, već će se u srijedu »plavi« nogometaši zaputiti na drugi dio priprema u Švicarsku, gdje će boraviti devet dana. Potom će posjetiti Francusku, na poziv Sochauxa, gdje će uveličati svečanost otvaranja novog stadiona u ovome gradu.</p>
<p>Dan uoči puta u Švicarsku trener Dinama Marijan Vlak novinarima je predočio trenutačnu »dijagnozu« momčadi.</p>
<p>- Zasad sve ide prema zacrtanom planu. Manjih problema ima jedino Tomo Šokota, kojeg već pet-šest dana muče bolovi u ramenu. Postoji mogućnost da u Švicarskoj, uz četiri dogovorene utakmice, odigramo još jednu, i to protiv naših ljudi koji žive ondje. Ovo je, u svakom slučaju, glavni dio priprema i nastojat ću povesti što veći broj igrača.</p>
<p>Vlak je dodao da će se u Švicarsku uputiti gotovo identična ekspedicija koja je bila na Rogli. Izostat će samo treći vratar Ivan Turina, a u sastavu će, za razliku od Rogle, biti i slovenski reprezentativac Zoran Pavlović, koji se vratio s Europskog prvenstva, te Australac Eddy Bosnar, koji je u Zagreb pristigao u utorak. Na probi u Dinamu nalazi se i 23-godišnji Brazilc Alex Oliveira, ofenzivni vezni igrač o kojem se struka još nije definitivno očitovala.</p>
<p> - Brazilac je još na probi, moramo vidjeti što će Zajec reći. Možda ge pozovemo i u Švicarsku da odigra koju utakmicu, kako bismo ga vidjeli u pravom svjetlu. Pavlović? On je u dobrom stanju. Istina, nakon EP je imao odmor, ali vidljivo je da je i za tog odmora radio, nije se sasvim opustio, tako da mu neće biti preveliki problem priključiti se suigračima i uskočiti u ritam rada momčadi, naglasio je Vlak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Odličan dan hrvatskih juniora</p>
<p>Hrvatski juniori imali su odličan dan u Wimbledonu, jer su plasman u 2. kolo izborili svi osim Ante Matijevića koji je zbog ozljede prepona (zadobivene navodno prije nekoliko dana na nogometu) pri rezultata 0-3 u prvom setu predao susret 1. kola protiv Slovaka Becka. Svi ostali su prošli, što znači da su se u natjecanju juniora Ivanu Stelku u 2. kolu pridružili Mario Ančić i Roko Karanušić, a kod djevojaka su uvodnu prepreku preskočile i Ivana Abramović i Jelena Pandžić.</p>
<p>• Rezultati, juniori, 1. kolo: Beck (Svk) - Matijević 3-0, predaja, Ančić (4) - Bohli (Švi) 6-3, 6-1, Karanušić - Harboe (Čile) 6-2, 7-6 (2);</p>
<p>juniorke, 1. kolo: Pandžić - Mattek (SAD) 6-3, 6-2, Abramović - Tarjan (Njem) 6-2, 6-4. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Rafter i Philippoussis predvode Australiju</p>
<p>SYDNEY, 4. srpnja</p>
<p> - Četvrtfinalisti trećeg Grand Slam turnira sezone, Wimbledona, Patrick Rafter i Mark Philippoussis, predvodit će Davis kup reprezentaciju Australije u polufinalu Svjetske skupine protiv Brazila, sljedećeg tjedna.</p>
<p>Uz dvojicu već dokazanih tenisača, izbornik australske reprezentacije John Newcombe u sastav je uvrstio i mladog Lleytona Hewitta te dvojicu veterana, specijaliste za igru parova, popularne »The Woodies« Marka Woodforda i Todd Woodbridga.</p>
<p>Australija i Brazil igrat će na stadionu »ANZ« u Brisbaneu, na travi, od 14. do 16. srpnja. Pobjednik tog susreta igrat će u finalu protiv pobjednika dvoboja između Španjolske i Sjedinjenih Američkih Država.</p>
<p>Brazilsku Davis kup reprezentaciju predvodit će dvostruki pobjednik Otvorenog prvenstva Francuske Gustavo Kuerten, a uz njega će u sastavu biti Fernando Meligeni, Jaime Oncins i Andre Sa. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Supro liga je prigoda za novi uzlet splitske košarke </p>
<p>Nakon 15 godina u KK Split Croatia osiguranje, Josip Bilić je napustio Gripe i bit će povjerenik za A-1 i A-2 mušku košarkašku ligu</p>
<p>SPLIT, 4. srpnja</p>
<p> - Josip Bilić je, nakon 15 godina uspješnog rada u KK Split Croatia osiguranje, napustio Gripe i obnašat će dužnost povjerenika za A-1 i A-2 mušku košarkašku ligu. Bilić je među »žute« došao 1985. godine, kad se klub borio za ostanak u društvu najboljih. U sljedećih nekoliko godina stvoren je respektabilan klub na svim razinama, a uspjesi su kulminirali od 1989. do 1991. godine, s osvojena tri Kupa europskih prvaka. Uloga povjerenika natjecanja iznimno je odgovorna, a o svojoj inauguraciji Bilić kaže: </p>
<p>- Moram se još dogovoriti s klubom, obavijestio sam direktora Igora Katunarića, zatražio sporazumni raskid radnog odnosa 31. srpnja, a do tada bih bio na godišnjem. Ali, već 11. srpnja starta prijelazni rok i za mene, kao povjerenika natjecanja, to je početak nove sezone. Povjerenje koje mi je ukazao Upravni odbor HKS doživljavam kao priznanje za svoj dugogodišnji rad u košarci. Kada sam 1985. došao u klub bio sam potpuni anonimac u košarci i, eto, moj dugogodišnji rad nije prošao nezapaženo. Ipak su svi članovi UO glasovali za mene. Sa svim košarkaškim djelatnicima sam u dobrim odnosima i ne treba nas dijeliti s obzirom da smo mala zemlja, prokomentirao je tvrdnju da bi se Zagrepčani mogli ljutiti s obzirom da je i predsjednik HKS-a Damir Skansi iz Splita. </p>
<p>Oproštaj s Gripama teško mu je pao, ali bio je, ipak, očekivan. Prošle je sezone funkciju direktora kluba zamijenio poslom izvršnog direktora, pa je zapravo ulogu jedog od glavnih likova zamijeno sporednom. O rastanku kaže:</p>
<p>- Ova mi je odluka teško, jako teško pala. No, s obzirom na novu konstelaciju u upravi kluba, pristao sam na odlazak. Ima li gorčine zbog odlaska? Ne bih o tome. Nema potrebe previše o tome govoriti i stvarati probleme. Neka svoja sitna nezadovoljstva i zadovoljstva zadržat ću za sebe. Uvijek govorim u množini, jer uspjeh u klubu je uspjeh svih djelatnika kluba i svi su mi pomogli da moj rad bude zapažen.</p>
<p>Prošlih su nekoliko sezona »žuti« imali problema s financiranjem, ali odluka FIBA-e da Split Croatia osiguranje nastupa u Supro ligi impuls je za ponovno dizanje kluba. Bilić ovako razmišlja:</p>
<p>- Danas je klub u mnogo boljoj situaciji nego prije nekoliko dana i na velikoj je prekretnici. Supro liga je prigoda za novi uzlet kluba. Prisjećam se naših početaka, i sad zadrhtim kada se sjetim Münchena 1989. i prvog Kupa prvaka. A nezaboravno je i potpisivanje ugovora s Tonijem Kukočem i Dinom Rađom. Tada sam rekao da potpisujemo s NBA igračima, neki su se smijali, a sad vidimo koliko je to bilo točno.... No, klub je sad iza mene, iako mislim da ovo nije »zbogom« nego »doviđenja«.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Grdović najbliži »žutoj« klupi</p>
<p>SPLIT, 4. srpnja</p>
<p> - Još uvijek se ne zna tko će biti prvi trener košarkaša Split Croatia osiguranja. Nova situacija uzrokovana odlukom Fibe da »žuti« nastupaju u Suproligi tjeraju čelnike kluba da konsolidiraju klub na svim razinama kako bi dostojno prezentirali hrvatsku košarku u najelitnijem klupskom natjecanju pod okriljem Fibe.</p>
<p> Osim brige oko sponzorskih ugovora jedna od najkrucijalnih stvari za sljedeću sezonu je izbor novog trenera. Spominju se četiri kandidata Josip Pino Grdović, Jasmin Repeša, Petar Skansi i Ivica Burić. Prvi na ovoj listi je Josip Pino Grdović (Zadranin) koji bi želio višegodišnji ugovor, dok su mu do sada u obavljenim razgovorima Splićani nudili samo jednu godinu. Nenadano, ali možda i najbliži trenerskoj klupi je Jasmin Repeša koji je imao velikih uspjeha vodeći Cibonu i turski Tofas. Sam Repeša je kazao da će do nedjelje znati koga će trenirati, a osim Splićana za njega su zainteresirani i Zadrani. Petra Skansija bi rado voljeli vidjeti mnogi na Gripama, znaju se njegove veze sa splitskim klubom, ali je pitanje koliko je on sam zainteresiran za povratak. Kuloari spominju i Ivicu Burića prošlogodišnjeg trenera Zadrana kojeg se često viđa na Gripama. Što se tiče igračkog kadra još nitko nije potpisao tek se zna da je Teo Čizmić otpao iz svih kombinacija te se uputio u Tursku. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Do kraja tjedna odluka o treneru Zadra</p>
<p>ZADAR </p>
<p> - Iako su klupski čelnici iz Jazina za ponedjeljak navečer najavljivali definitivnu odluku tko će biti novi trener KK Zadar, do toga ipak nije došlo.</p>
<p> Kako nas je izvijestio direktor kluba, Nebojša Belić, Zadar je do sada uvijek odluke donosio konsenzusom, no ovaj puta stavovi nisu bili usuglašeni kad je riječ o kandidatima.</p>
<p> - Zasad vam jedino mogu kazati da su u krugu najozbiljnijih kandidata ostali Jasmin Repeša, Vlado Vanjak i Josip Pino Grdović. Ostavili smo prostor do kraja tjedna kad bismo zaista morali donijeti tu važnu odluku. Znam da vam se čini kako je to pomalo dug rok s obzirom na poslove koji nas očekuju, ali je situacija takva da ništa drugo ne možemo napraviti, zaključio je Belić.</p>
<p> Inače, i sâm Jasmin Repeša potvrdio nam je da su ga u ponedjeljak kontaktirali čelnici KK Zadra. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>HOO i Sindikat športskih djelatnika potpisali kolektivni ugovor</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Nakon godinu dana od osnivačke Skupštine, te višemjesečnog usaglašavanja i pregovaranja u utorak je u dobroj vjeri između Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Sindikata športskih djelatnika Hrvatske potpisan kolektivni ugovor za djelatnost športa. Kolektivne ugovore potpisali su predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak i predsjednica Sindikata športskih djelatnika Hrvatske Radica Jurkin.</p>
<p>Ona je istaknula da su ciljevi Sindikata omogućiti kvalitentniju promociju interesa svih djelatnika u športu od športskih udruga, športskih objekata i fizičkih osoba koje samostalnim radom obavljaju tu djelatnost. Kolektivni ugovor za djelatnost športa uređuje prava iz osnova rada, uvodeći sustav specifičnih potreba djelatnika u športu. Ugovorne strane kolektivnog ugovora dogovorile su se da će se njihov međusobni odnos temeljiti na načelima olimpizma, zakonitosti, poštivanja utvrđenih pravila i ravnopravnosti, te da će u dobroj vjeri poštivati obveze ugovora koji je sklopljen na dvije godine.</p>
<p>HOO kao najviše nevladino, nepolitičko, izvanstranačko, nacionalno športsko tijelo i neprofitna pravna osoba, zajedno sa Sindikatom sportskih djelatnika Hrvatske, kao socijalnim partnerom, stvorio je ovim ugovorom temelj za socijalno partnerstvo u športu. Ovo je prvi puta da se djelatnost uređuje kolektivnim ugovorom, a ugovor će biti objavljen u Službenom glasilu HOO-a, te u Narodnim Novinama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Božić od jeseni profesionalac</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Hrvatski profesionalni boks od jeseni će biti bogatiji za još jednog borca. Amaterizam je, naime, odlučio napustiti srebrni srednjaš s posljednjeg EP - Zagrepčanin Stjepan Božić (25). Još za europske smotre interes za našeg boksača iskazao je francuski promotor Michel Acaries, ubrzo su na Božićevu zagrebačku adresu stigle zrakoplovne karte za Pariz i nakon nekoliko je dana utvrđen Božićev petogodišnji ugovor s promotorskom kućom Louis i Michel Acaries (koja se brine o karijerama nekoliko poznatih boksača: Brune Girarda, Mamadoua Thiama, Ikea Quarteya, Orzubeka Nazarova...).</p>
<p>- Još uvijek nisam potpisao ugovor, ali sasvim je sigurno da ću karijeru nastaviti pod okriljem braće Acaries. Prvi profesionalni dvoboj trebao bih odraditi već 16. rujna u Parizu. Ugovorom će mi biti zajamčeno šest borbi godišnje, već treće godine trebao bih boksati za europski naslov, a ako sve bude po planu, u četvrtoj profesionalnoj godini napast ću i svjetsku titulu. Moram naglasiti da je Michel Acaries prihvatio sve moje uvjete, odnosno i dalje ću trenirati pod paskom svog brata Vlade, kojem će se nekoliko tjedana prije svake borbe pridružiti Louis Acaries, kazao je Božić.</p>
<p>Za kontakte Božića i braće Acaries zaslužan je izbornik francuske amaterske reprezentacije, koji ga je zapazio tijekom natjecanja u Tampereu. Po njegovoj preporuci Acaries je nazvao Božića i ponudio mu suradnju, a našeg borca nije trebalo dugo nagovarati. Vrhunac 10-godišnje amaterske karijere (za koje je bio i svjetski juniorski doprvak) dostigao je u Tampereu, a s obzirom da se nije uspio plasirati na Olimpijske igre u Sydneyu, 25-godišnji Božić više nije imao razloga odgađati svoj prijelaz u profesionalce.</p>
<p>- Da je situacija u hrvatskom boksu nešto bolja, čak bih i razmislio o ostanku. Čelnici Hrvatskog boksačkog saveza (HBS) zaista se trude da borcima stvore što bolje uvjete, ali ni uz sav njihov trud stanje se nije puno poboljšalo. Mislim da sam u 10 godina dovoljno dao hrvatskom boksu, sad mi je mjesto u profesionalcima. Zahvaljujem se svom treneru u Posavina-Kuni, Dragi Mijiću, hrvatskom izborniku Peri Tadiću i predsjedniku HBS-a Mladenu Kruljcu na pomoći u amaterskim danima, završio je Božić. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Nova pobjeda Steelsa</p>
<p>NANTES </p>
<p> - Belgijanac Tom Steels osvojio je drugu etapu zaredom na ovogodišnjoj biciklističkoj Utrci kroz Francusku. Steels je i u trećoj etapi, baš kao i dan ranije u drugoj, bio najbrži u završnom sprintu, prešavši 161.5 kilometar od Louduna do Nantesa za tri sata, 37 minuta i 51 sekundu. Drugo i treće mjesto zauzeli su njemački vozači, Marcel Wust i Erik Zabel, koji su u cilj ušli u istome vremenu kao i Steels.</p>
<p>Vodeću poziciju u ukupnom redoslijedu zadržao je Škot David Millar usprkos nezgodi koja mu se dogodila nešto više od dva kilometra prije cilja. Tada je, naime, pri ulasku u jedan oštri desni zavoj Francuz Jean-Patrick Nazon svojim biciklom slučajno dotaknuo zadnji kotač Markusa Zberga, te tako prouzročio pad nekolicine vozača među kojima je bio i Millar. No, Škot se vrlo brzo uspio pridići i dostići Lancea Armstronga, te tako i dalje ostao u žutoj majici.</p>
<p>Tijek treće etape bio je gotovo identičan događanjima dan ranije. Ponovno su se u ranoj fazi utrke iz glavne skupine biciklista izdvojila dvojica vozača, Nijemac Jens Voigt, te Danac Michaël Blaudzun, koji su bili u vodstvu preko 120 kilometara. Najveću prednost od šest minuta ostvarili su otprilike 75 kilometara prije cilja, ali od toga trtenutka ta se prednost konstantno smanjivala i 10-ak kilometara prije cilja peloton ih je dostigao i sve je bilo spremno za još jednu sprintersku završnicu u kojoj je Steels još jednom pokazao da je najbolji sprinter od svih vozača koji su ove godine došli na »Tour«.</p>
<p>l Rezultati, treća etapa (od Louduna do Nantesa u dužini od 161.5 km): 1. Tom Steels (Bel/Mapei) 3;37:51, 2. Marcel Wust (Njem/Festina), 3. Erik Zabel (Njem/Telekom), 4. Jans Koerts (Niz/Farm Frites), 5. Stuart O'Grady (Aus/Credit Agricole), 6. Damien Nazon (Fra/Bonjour), 7. François Simon (Fra/Bonjour), 8. Jaan Kirsipuu (Est/AG2R), 9. Romans Vainstens (Lat/Vini Caldirola), 10. Dario Pieri (Ita/Saeco) svi u istom vremenu...</p>
<p>• Ukupni redoslijed: 1. David Millar (VB/Cofidis) 8;43:09, 2. Lance Armstrong (SAD/USP) + 4, 3. Laurent Jalabert (Fra/ONCE) + 6, 4. Jan Ullrich (Njem/Telekom) + 7, 5. David Cańada (Špa/ONCE) + 18, 6. Alex Zülle (Švi/Banesto) + 22, 7. Vjačeslav Jekimov (Rus/USP) + 23, 8. Simone Borgheresi (Ita/Mercatone Uno) + 29, 9. Jens Voigt (Njem/Credit Agricole) + 30, 10. Tyler Hamilton (SAD/USP) + 35... (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tko će stišati Nadovezinu srdžbu?</p>
<p>Vitalna igračka pitanja za momčad još nisu uređena, do danas nema nikoga, hoće li nas još tko pojačati ne ovisi o meni. Pitanje je, tko god uopće dođe, u kakvoj je formi s obzirom koliko su već odmakle pripreme, zapomaže trener Hajduka Petar Nadoveza u jeku priprema</p>
<p>SPLIT, 4. srpnja</p>
<p> - Ostalo je još tri tjedna dana do kvalifikacijskih utakmica drugog pretkola Lige prvaka protiv mađarskog Dunaferra, a nagomilani problemi izazvani blokadom računa te prolongiranjem Skupštine i izbora nove uprave stvaraju nervozu u Hajduku. Napose kod trenera Petra Nadoveze koji je svjestan situacije da bez napadača njegova momčad teško može ostvariti očekivane rezultate, a prvi veliki ispit s Dunaferrom sigurno će uvelike usmjeriti cijelu sezonu. </p>
<p>Obavljenih desetak dana priprema u slovenskim Zrečama nisu otkrila ništa novo o momčadi Hajduka, a o daljnjim pripremama Nadoveza kaže:</p>
<p>- Dvoboj protiv Dunaffera 26. srpnja je vrlo brzo, imamo plan rada ali nemamo plan odigravanja prijateljskih utakmica, a taj dio ne ovisi o meni. Ovdje u Dalmaciji su vrućine, klubovi su otišli u hladnije krajeve pa je i objektivno teško pronaći protivnika. Morat ćemo negdje otićim ali to će ovisiti o sponzorima, čak i o odluci Hrvatskog nogometnog saveza kada će se igrati utakmice hrvatskog Super kupa. U svakom slučaju nastojat ćemo se što bolje pripremati. Hoće li se igrati jedna ili dvije utakmice Super kupa protiv Dinama imam svoje mišljenje, ali ću ga zadržati za sebe, rekao je Nadoveza. </p>
<p>Od svršetka prošle sezone nagađa se da će Vučka i Baturinu zamijeniti netko od četvorke Bošnjak, Stzipanovich, Šimić i Bubalo, dok je Mađar Egressy odradio samo dva treninga s »bijelima«. Uglavnom još nitko nije potpisao s Hajdukom, a ovakva situacija zadaje nove bore Nadovezi:</p>
<p>- Vitalna igračka pitanja za momčad još nisu uređena, do danas nema nikoga, očekujem da Egressyi dođe na Poljudu u srijedu-četvrtak a hoće li nas još tko pojačati ne ovisi o meni. Pitanje je, tko god uopće dođe, u kakvoj je formi s obzirom koliko su već odmakle pripreme, odnosno kako će se u malo dana prilagoditi momčadi. Ne zanima me kako je bilo prošlih sezona i kako se prije radilo, zanima me samo što će biti sada i u budućnosti. Pokušat ćemo s ovim kadrom doći u optimalnu formu za Mađare koji su prema svim dostupnim obavijestima dobra momčad.</p>
<p>Nadoveza je u dvojbama kada odrediti satnicu treninga jer su u Splitu velike vrućine i igrači se previše troše tijekom treninga, a kako nema novca tako nema ni nadomjesnih sredstava - vitamina, minerala... </p>
<p>Nadovezinu žestinu pokušao je ublažiti direktor Fredi Fiorentini koji je pojasnio situaciju u Hajduku:</p>
<p>- S obzirom da su održale čak tri skupštine klub kasni oko 25 dana u pripremama, zbog toga možemo biti hendikepirani cijelu sezonu. Ovisno o odluci Hrvatskog nogometnog saveza glede utakmica Super kupa otići ćemo negdje na pripreme, vjerojatno u Sloveniju, odigrati nekoliko pripremnih utakmica. Što se tiče igračkih pojačanja sve je u rukama Ivice Šurjaka.</p>
<p>Hajduk je odredio da se susret s mađarskim Dunaferrom 26. srpnja igra u 20.15 sati a cijene ulaznica su od 20 do 80 kuna.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagreb će tužiti HNS!</p>
<p>Zbog neizdavanja certifikata za Ninu Bulu - jer se glavni tajnik HNS-a nije želio opredijeliti ni za koju struju u NK Zagreb - moguće je očekivati da propadne Bulin već realizirani transfer u Japan, a klub iz Kranjčevićeve još plati i kaznu</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Odlukom Gradskog ureda za opću upravu, Nogometni klub iz Kranjčevićeve sad ne vodi nitko - zaraćene bi se strane morale sastati na novoj, zajedničkoj Skupštini i o svemu se dogovoriti. Znači li to i da su ništavne sve odluke struje koja vodi dnevnu operativu, a to je ona »pronogometna« na čelu s Dražanom Jerkovićem i klupskim starosjediocima? Ukoliko znači, nastalu štetu netko mora platiti, a među onima kojima će Zagreb ispostaviti račun je Hrvatski nogometni savez!?</p>
<p>Što je kriv Savez, odnosno njegov glavni tajnik Zorislav Srebrić? Pa, zbog Srebrićeve politike nemiješanja Zagrebu prijeti novčani gubitak kojeg će onda klub iz Kranjčevićeve pokušati namiriti od HNS-a. Naime, u srijedu (5. srpnja), za Gamba Osaku bi trebao zaigrati Nino Bule, za kojega su Japanci na Zagrebov račun u Zagrebačkoj banci uplatili dogovorenih 1,5 milijuna maraka. No, da bi zaigrao, mora imati certifikat ovjeren u HNS-u kojega u Savezu može (i smije) potpisati samo Zorislav Srebrić. Navodno nitko drugi, pa ako je on kojim slučajem zauzet, na odmoru ili na intezivnoj njegi, sve mora stajati dok se on ne pojavi, ili dok se ne promijeni nogometni ustav!?</p>
<p>Uglavnom, Srebrić se kao jedini mogući potpisnik prošlih dana stalno odmicao od certifikata za Bulu, poručujući »dođite sutra«. Jasno je i zašto. Naime, potpisom bi Srebrić priznao legalitet postojeće, Jerkovićeve garniture što, s obzirom na njegov mentalitet »ne bi se štel mešati«, nikako ne želi. Pa i po cijenu da Japanci obustave posao i zatraže naplatu penala, što se s razlogom može i očekivati. Nisu Japanci naivci kao što je to slučaj s našim nogometnim ljudima, s kojima se može ophoditi na dva načina. Ili im zaprijetite tužbom (budući da većina ima putra na glavi) ili im obećate neku sitniju funkciju ili povlasticu. I nakon toga »nema nikakvih problema«.</p>
<p>Srebrić je ipak upao u zamku krivnje, bez obzira koliko ju želio izbjeći, i otuda razlozi zbog kojih Zagreb ima povoda tužiti HNS ako izgubi posao s Japancima. Jer, ako Srebrić time što ne želi potpisati certifikat za Bulu odbija priznati legitimitet Zagrebovoj upravi, zašto je isti taj HNS izdao dozvolu Zagrebu da ode na turneju i pripreme u Francuskoj? Zašto je, također HNS, od postojeće Zagrebove uprave prihvatio sve poslove vezane uz prijelazni rok, umjesto da sačeka raspet krize upravljanja ako ga već brine koja je Zagrebova uprava prava, a koja kriva? Nije li priznavanjem svih tih poslova zapravo priznavanje legaliteta postojećoj Zagrebovoj operativi? Što ako, na primjer, početkom prvenstva neki klub zatraži 3-0 bb jer je igrače registriralo i s njima posao ugovaralo »nepostojeće vodstvo«?! Zašto se Srebrić i o tom detalju nije brinuo kad je odbijao potpisati Bulin certifikat?</p>
<p>Neovisno o tomu hoće li Japanci stornirati ugovor s Bulom pa će Zagreb tužiti HNS, u Kranjčevićevoj imaju mnogo posla. Gradski ured za opću upravu je, poništavanjem obiju skupština - one s Jerkovićem na čelu i one s Marčinkovićem - ponudio strankama iz spora zajedničku Skupštinu. </p>
<p>S tim da treba skupiti 10 potpisa skupštinara kako bi se odmah sazvala. Zanimljivo, Marčinkovićeva je struja, za koju Jerković tvrdi »da joj je osnovni cilj opljačkati klub«, isti dan po primitku rješenja reagirala munjevito, odmah skupila potreban broj glasova i zakazala Skupštinu 6. srpnja. Jasno, i Jerkovićeva se strana sprema skupiti potpise. Kako će priča završiti teško bi mogli predvidjeti i vidovnjaci...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nogometaši podijelili 120 milijuna franaka, europsku smotru gledalo devet milijardi ljudi</p>
<p>Sudionici nogometnog EP podijelili su 120 milijuna švicarskih franaka, koliko je Uefa namijenila kao nagrade za 16 reprezentacija koje su, od 10. lipnja do 2. srpnja, igrale u Nizozemskoj i Belgiji / U osam gradova domaćina u dvije zemlje, 31 utakmicu uživo je gledalo oko 1,1 milijun ljudi iako su organizatori u prodaju pustili 100.000 ulaznica više</p>
<p>ROTTERDAM (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja), 4. srpnja</p>
<p> - Sudionici Evropskoga prvenstva podijelili su na kraju 120 milijuna švicarskih franaka, koliko je Uefa namijenila kao nagrade za 16 reprezentacija koje su, od 10. lipnja do 2. srpnja, igrale u Nizozemskoj i Belgiji. Nacionalni su nogometni savezi osjetno bogatiji nakon natjecanja, nagrada je, dakako, podijeljena prema učinku. Evo popisa.</p>
<p>Najviše su zaradili evropski prvaci Francuzi, kojima će Uefa isplatiti 14,4 milijuna franaka ili 12 posto od predviđenoga nagradnog budžeta, osiguranog od sponzora, prodaje ulaznica i prodaje tv i marketinških prava. Finalist Italija zaradila je 13,2 milijuna franaka (11 posto), a polufinalisti Nizozemska i Portugal donijeli su svojim savezima po 10,2 milijuna franaka (8,5 posto). Momčadi koje su ispale u četvrtfinalu (Rumunjska, Jugoslavija, Turska i Španjolska) kući su se vratile s po 7,8 milijuna franaka (6,5 posto).</p>
<p>U dvije su nagradne skupine razvrstani i sastavi koji su se oprostili od EP nakon prvoga dijela natjecanja. Tako su trećeplasirane momčadi po skupinama (Belgija, Engleska, Norveška, Češka) zaradile po 5,4 milijuna franaka (4,5 posto), a posljednjeplasirane reprezentacije, četvrte u svojim skupinama (Švedska, Njemačka, Slovenija, Danska) za nastup su dobile po 4,8 milijuna franaka (4 posto).</p>
<p>Dodajmo da je 31 utakmicu u osam gradova domaćina u dvije zemlje (Bruxelles, Charleroi, Brugge i Liege u Belgiji te Amsterdam, Rotterdam, Eindhoven i Arnhem u Nizozemskoj) vidjelo uživo oko 1,1 milijun ljudi iako su organizatori u prodaju pustili 100.000 ulaznica više. Najskuplje ulaznice bile su, dakako, za finalni okršaj u Rotterdamu, za najbolje mjesto na tribini trebalo je platiti 550 guldena (oko 2000 kuna). Cijena ulaznica za prvu utakmicu EP, Belgija - Švedska u Bruxellesu, kretala se od 320 do 1200 kuna, a za utakmice po skupinama te za četvrtfinalne dvoboje na svim je stadionima raspon cijena ulaznica bio između 240 i 1200 kuna. Ulaznice za polufinala u Bruxellesu i Amsterdamu prodavale su se između 320 i 1200 kuna.</p>
<p>Prema prvim Uefinim, još uvjek neslužbenim procjenama, na televiziji je EP gledalo oko devet milijardi ljudi u otprilike 200 zemalja svijeta. Nakon svake utakmice provođena je i antidopinška kontrola, ni jedan nogometaš nije bio pozitivan.</p>
<p>I na kraju, još jedna zanimljivost. Danima smo pisali o Nizozemskoj kao o »velikoj naranči«, doista je za natjecanja baš sve bilo narančasto, nacija je poludjela za svojom reprezentacijom. Sve do polufinala, do poraza protiv Italije. Već sljedećeg dana užurbano su skidani svi narančasti detalji po nizozemskim gradovima, tuga je bila golema. I onaj znameniti vodoskok u Rotterdamu, koji je od 10. lipnja bacao narančastu vodu, u petak je promijenio boju. Do nedjelje je, naime, plava voda (boja finalista, Italije i Francuske!) zamijenila narančastu! Unatoč razočaranju, Nizozemci su brzo reagirali i otvorili se Talijanima i Francuzima, iskazujući im i na taj način poštovanje, iskazujući i dobro domaćinstvo. Usput, Nizozemska je uistinu sjajno organizirala EP. Za razliku od Belgije, u kojoj je kaos, ne samo zbog engleskih huligana (najmanje zbog njih!) bio jedini zaštitni znak natjecanja. Zna se, uostalom, koja je zemlja - nogometna...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ljutit na Berlusconija, Dino Zoff podnio ostavku</p>
<p>RIM, 4. srpnja</p>
<p> - Izbornik talijanske nogometne reprezentacije Dino Zoff u utorak je podnio ostavku, objavila je talijanska novinska agencija ANSA.</p>
<p>Nakon poraza u finalu Europskog nogometnog prvenstva protiv Francuske, talijanska je javnost žestoko kritizirala Zoffa zbog zatvorenog načina igre »azzurra«. Zoffa su posebice razljutile kritike Silvija Berlusconija, medijskog magnata, političara i vlasnika nogometnog kluba AC Milan. Berlusconi je, naime, bio »zapanjen što Zoff nije odredio čuvara Zinedineu Zidaneu - to bi i amater napravio. Da jest, rezultat finala bi bio drukčiji. Zoffova je strategija bila nedostojanstvena«, rekao je Berlusconi.</p>
<p>Zoff mu nije ostao dužan, izjavivši:</p>
<p>- Neće mi Berlusconi dijeliti lekcije iz dostojanstva. Ne razumijem kako netko može ocjenjivati tuđi posao... No, odgovorit ću mu osobno.</p>
<p>Predstavnici Talijanskog nogometnog saveza potvrdili su vijest o Zoffovom odlasku s kormila reprezentacije. Na pitanje hoće li Savez prihvatiti ostavku, glasnogovornik je izjavio da »vjerojatno hoće«. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kožulj i Strahija u finalu na 100 m leđno, štafeta 4x100 slobodno na OI</p>
<p>Odličnim rezultatima u kvalifikacijskim i polufinalnim utrkama Gordan Kožulj i Marko Strahija izborili finale na 100 m leđno/ Štafeta 4x100 slobodno ispunila normu za OI</p>
<p>HELSINKI</p>
<p> - Dvostruki europski doprvak na 100 i 200 metra leđno Gordan Kožulj isplivao je prvi rezultat i novi hrvatski rekord u kvalifikacijama a potom još bolji rezultat u polufinalu na 100 m leđno na Europskom prvenstvu u Helsinkiju, . Kožulj je u kvalifikaicjama ostvario vrijeme 55.39 sekundi, što je 45 stotinki brže od njegovog starog rekorda. Mjesto u polufinalu izborio je i Marko Strahija s 11. vremenom, 56.56. U polufinalu je Kožulj postigao još brže vrijeme (55,38), a Strahija ponovio kvalifikacijski doseg (55,69) koji je ujedno i njegov osobni rekord. </p>
<p>Nažalost, nastavak natjecanja nisu uspjeli izboriti Ante Mašković na 50 metara leptir te muška štafeta 4 x 100 slobodno u sastavu Duje Draganja, Marijan Kanjer, Ivan Mladina i Gordan Kožulj, svi oni su otpali već u kvalifikacijama. No, dobra je vijest da je unatoč eliminacija naša štafeta isplivala normu za Olimpijske igre, što je i bio najveći cilj te štafete dosta hendikepirane zbog neodlaska Miloševićana EP u Helsinki. </p>
<p>Talijan Emiliano Brembilla pobjednik je finalne utrke na 440 m slobodno, ispred Rumunja Dragosa Comana. U muškoj štafeti 4 x 100 m slobodno pobjednici su Rusi, dok su kod žena u istoj disciplini najbolje bile Šveđanke. U utrci 400 m mješovito najbrža je bila Ukrajinka Jana Kločkova.</p>
<p>• Rezultati finala, plivači, 400 m slobodno: 1. Brembilla (Ita) 3:48,56; 2. Dragos Coman (Rum) 3:48,69; 3. Paul Palmer (VBr) 3:50,97...; štafeta 4 x 100 m slobodno: 1. Rusija (Pimankov, Černišev, Kapralov, Popov) 3:18.75, 2. Njemačka 3:19.16, 3. Francuska 3:20.37...;</p>
<p> plivačice, 400 m mješovito: 1. Kločkova (Ukr) 4:39.78, 2. Caslaru (Rum) 4:41.64, 3. Gervy (Bel) 4:46.15...;</p>
<p>rezultati kvalifikacija, plivači, 100 m leđno (16 najboljih izborilo je polufinale) 1. KOŽULJ (HRV) 55.39, 2. Kizierowski (Polj) 55.86, 3. Nikolajčuk (Ukr) 55.87, 4. Aminov (Rus) 56.17, 5. Savickas (Lit) 56.32, 6. Buyukuncu (Tur) 56.33, 7. Urbach (Izr) 56.36, 8. Merisi (Ita) 56.43, 9. Horvath (Mađ) 56.52, 10. Florea (Rum) 56.55, 11. STRAHIJA (HRV) 56.56, 12. Mahovic (Slk) 56.87, 13. Theloke (Njem) 56.90, 14. Laera (Ita) 56.95, 15. Ortega (Špa) 57.00, 16. Ohlin (Šve) 57.08; 100 m prsno (16 najboljih izborilo je polufinale): 1. Pihlava (Fin) 1:01.17 min, 2. Couto (Por) 1:02.50, 3. Fioravanti (Ita) 1:02.55..., 4. Malek (Češ) 1:02.90, 5. Schmollinger (Aut) 1:02.96, 6. Lutolf (Švi) 1:03.00, 6. Gustavsson (Šve) 1:03.00, 8. Warnecke (Njem) 1:03.08, 9. Duboscq (Fra) 1:03.14, 10. Krawczyk (Polj) 1:03.19, 11. Podoprigora (Aut) 1:03.27, 12. Krajevski (Ukr) 1:03.29, 13. Ivanovski (Rus) 1:03.39, 14. Nowakowsky (Njem) 1:03.41, 15. Komornikov (Rus) 1:03.48, 16. Lisogor (Ukr) 1:03.49; 50 m leptir (16 najboljih je izborilo polufinale): 1. Hard (Fin) 23.94, 2. Frolander (Šve) 24.14, 3. Van den Hoogenband (Niz) 24.29..., 4. Hnjikin (Ukr) 24.45, 5. Rupprath (Njem) 24.49, 6. Sei (Est) 24.63, 7. Friedrich (Njem) 24.69, 8. Carlsson (Šve) 24.76, 8. Valimaa (Fin) 24.76 10. Keizer (Niz) 24.79, 10. Noriega (Špa) 24.79, 10. Novy (Švi) 24.79, 13. Foster (VB) 24.80, 14. Serdinov (Ukr) 24.92, 15. Belfiore (Ita) 24.97, 16. Havlicek (Češ) 25.02; 4 x 100 m slobodno (osam najboljih izborilo je finale): 1. Rusija 3:20.64, 2. Francuska 3:20.93, 3. Njemačka 3:21...12, 4. Italija 3:21.66, 5. Bjelorusija 3:22.60, 6. Izrael 3:23.26, 7. Finska 3:23.36, 7. Ukrajina 3:23.36; </p>
<p>plivačice, 200 m leđno (16 najboljih izborilo je polufinale): 1. Mocanu (Rum) 2:13.55, 2. Zhivanevskaya (Špa) 2:13.89, 3. Buschschulte (Njem) 2:14.06..., 4. Fargus (VB) 2:14.77, 5. Ornstedt (Dan) 2:15.81, 6. Miciul (Polj) 2:16.22, 7. Udroiu (Rum) 2:17.26, 8. Bliamou (Grč) 2:17.56, 9. Ricardo (Fra) 2:17.85, 10. Pivonkova (Češ) 2:17.98, 11. Keizar (Slk) 2:18.01, 12. Auer (Aut) 2:18.83, 13. Maria (Špa) 2:18.93, 14. Stanislawska (Polj) 2:19.35, 15. Johansson (Šve) 2:19.57, 16. Svensson (Šve) 2:20.00; 50 m leptir (16 najboljih izborilo je polufinale): 1.Kammerling (Šve) 26.91, 2. Moravcova (Slk) 27.00, 3. Egdal (Dan) 27.10..., 4. Borohovsky (Izr) 27.28, 5. Jacobsen (Dan) 27.39, 6. Sutjagina (Rus) 27.40, 7. Jedrzejczak (Polj) 27.47, 8. Dufour (Bel) 27.55, 8. Draxler (Aut) 27.55, 10. Paivinen (Fin) 27.56, 11. Groot (Niz) 27.57, 12. Sjoberg (Šve) 28.04, 13. Ceron (Špa) 28.06, 14. Walterova (Slk) 28.12, 15. Uryniuk (Polj) 28.16, 16. Konradsdottir (Isl) 28.25; 4 x 100 m slobodno (osam najbolji izborilo je finale): 1. Bjelorusija 3:48.24, 2. Švedska 3:48.59, 3. Nizozemska 3:48.62..., 4. Belgija 3:49.03, 5. Rumunjska 3:49.33, 6. Ukrajina 3:49.49, 7. Italija 3:49.74, 8. Švicarska 3:50.40 (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sjajni rezultati Vasilija Sidorenka i Inge Babakove</p>
<p>Na IAAF Grand Prix atletskom II mitingu u Zagrebu Kubanka Daimi Pernia i Allen Johnson su istrčali najbolja vremena sezone na 400 metara prepone, odnosno 110 metara prepone / Ruski bacač kladiva Vasilij Sidorenko bacio sjajnih 79.90 metara, a Ukrajinka Inga Babakova se u skoku u vis zaustavila na čarobnih 200 centimetara</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Pedeseto izdanje zagrebačkog atletskog mitinga, prvi puta IAAF Grand Prix II mitinga »Zagreb 2000« i ovaj se puta može pohvaliti lijepim rezultatima, iako se gotovo do posljednjeg trena nije znalo tko će nastupiti, a tko ne, jer su neki otkazali nastup uoči samog natjecanja. Naime, na stadionu Mladosti uz Savu u ponedjeljak navečer postavljeno je devet rekorda mitinga, a, iako su, u prosjeku gledano rezultati slabiji nego lani, ipak su u Zagrebu u dvije discipline istrčana i najbolja vremena ove sezone.</p>
<p>Naime, Kubanka Daimi Pernia, svjetska prvakinja iz Seville 1999. je na 400 metara prepone istrčala 54.14, što je najbolje vrijeme ove sezone. Za njom se poveo i olimpijski pobjednik iz Atlante 1996., Amerikanac Allen Johnson koji je u memorijalnoj utrci Borisa Hanžekovića na 110 metara prepone istrčao 13.10 sekundi, što je za devet stotinki bolje od dosadašnjeg najboljeg vremena sezone.</p>
<p>- Ispunio sam svoja očekivanja. Posljednjih godina sam bio dosta ozlijeđen, i ovo je dokaz da se vraćam. Zadovoljan sam vremenon koje sam istrčao, pa najbolje je u sezoni. Osim toga, to mi je podstrek da pokušam trčati i ispod 13 sekundi, a onda kad to dostignem, mogu razmišljati i o postavljanju svjetskog rekorda. Crearov rekord mitinga od lani, 12.98 sekundi je jako dobar, znao sam da će biti dobra utrka, ali nisam razmišljao bih li ili ne obarao Crearov rekord, rekao je olimpijski pobjednik Allen Johnson, zahvalivši zagrebačkim navijačima i domaćinima, rekavši da se nada da će biti pozvan i sljedeće godine.</p>
<p>Osim njih, najvrijedniji je rezultat postignut u bacanju kladiva. Tu je bilo sjajnih 16 kladivaša iz cijelog svijeta, poput olimpijskog finala. Rus Vasilij Sidorenko je sa 79.90 metara ostavio iza sebe europskog prvaka Mađara Tibora Gecseka (79.62) i svjetskog prvaka, Karstena Kobsa (79.01).</p>
<p>Rekordi zagrebačkog mitinga su bili kod atletičarki na 400 metara prepone (Pernia 54.14), 400 metara (Pospjelova 50.66), u skoku u vis (Babakova 200), u bacanju koplja (Menedez 65.20), te kod atletičara na 200 metara (Thompson 20.16), 400 metara (Haughton 44.99), skoku u vis (Boateng 234), troskoku (Achike 17.16) i bacanju kladiva (Sidorenko 79.90).</p>
<p>U Zagrebu je dvostruki slavljenik bio Obadele Thompson s Barbadosa koji je pobijedio u utrkama na 100 i 200 metara, ostavivši oba puta iza sebe zagrebačkog ljubimca, Amerikanca Dennisa Mitchella. Na 100 metara Thompson je istrčao 10.17 sekundi, dok je na 200 metara bio uvjerljiv sa 20.16 sekundi. Drugi je u toj utrci bio vrlo dobar Brazilac Claudinei Da Silva, a Mitchell je bio tek treći.</p>
<p>Gotovo na kraju natjecanja zagrebačku je publiku na noge podigla Ukrajinka Inga Babakova. Svjetska prvakinja iz Seville 1999. godine u Zagrebu je skočila uvis tolčno 200 centimetara, što je i rekord mitinga. Babakova je bila uvjerljiva, druga Bugarka Vnelina Veneva se zaustavila na visini 197.</p>
<p>Ponovno je u Zagrebu ostala razočarana dvostruka olimpijska pobjednica i svjetska prvakinja, Amerikanka Gail Devers. Lani nije mogla protiv Kazahstanke Olge Šišigine, a ove sezone je na 100 metara ostala iza Bahamke Chandre Sturrup (11.38), a na 100 metara prepone iza Jamajčanke Delloreen Ennis-London (12.78).</p>
<p>- Već sam navikla, svaki put sam ovdje druga. Loše sam krenula u utrku prepona, jer sam bila umorna i znala sam da to neče biti dobro. No, lani sam ovdje bila druga i onda sam pobijedila na SP u Sevilli. Možda će tako biti i ove godine, tu sam druga, a prva u Sydneyu, šalila se Devers koja je istrčala prije nekoliko dana najbolje vrijeme sezone, 12.47 sekundi.</p>
<p>Pobjedom na 400 metara prepone u muškoj konkurenciji, sa 48.60 sekundi, Amerikanac Eric Thomas je samo potvrdio na pobjeda na mitingu »Zlatne lige« u Rimu nije bila slučajna, već plod dobre forme. U svemu tome su posebna priča hrvatski atlatičari. Najbolji rezultat postigao je bacač kugle Stevimir Ercegovac (19.93 metra), a treći je u istoj disciplini bio Dragan Mustapić sa 18.18. Za svaku pohvalu bio je i nastup 17-godišnje visačice, Blanke Vlašić koja je stala na visini od 189 centimetara, čime je dosegla olimpijsku B normu koju od ranije ima hrvatska visašica Nevena Lenđel. Mlada Vlašić je tako u tjedan dana dvaput popravljala svoj najbolji rezultat, prije nekoliko dana je na natjecanju »Alpe-Jadran« skočila 188 centimetara, a u ponedjeljak je bila za centimetar bolja.</p>
<p>Branko Zorko je istrčao solidnih 3:37.56 na 1500 metara, što je potvrdilo da je u sve boljoj formi.</p>
<p>Kristina Perica nije završila utrku na 400 metara. Naime, Perica se ozlijedila prije nekoliko dana, nije izdržala utrku, pa je kod ulaska u zavoj »izletjela« sa staze, »pokupivši« pritom i Nadinu Kaltoumu iz Čada. </p>
<p>Natjecanje štafete 4x100 metara priređeno je samo zbog hrvatske štafete ne bi li dosegla olimpijsku normu (40.00 sekundi). U tome su im pokušale pomoći štafete Kube i Slovenije, ali je našoj štafeti olimpijska norma izmakla za osam stotinki sekunde. Naime, Krajačić, Oršolić , Buinjac i Bonačić su istrčali 40.08 sekundi.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pernia i Johnson - najbolje vrijeme sezone</p>
<p>Rezultati, atletičarke, 100 m: 1. Chandra Sturrup (Bah) 11.38, 2. Gail Devers (SAD) 11.38, 3. Alenka Bikar (Slo) 11.40... 200 m: 1. Alenka Bikar (Slo) 22.94, 2. Susanthika Jayasinghe (Sri Lanka) 22.98, 3. Mercy Nku (Nig) 23.01... 8. Marija Rahela Markt (HRV) 24.97... 400 m: 1. Svjetlana Pospelova (Rus) 50.66 - rekord mitinga, 2. Svjetlana Gončarenko (Rus) 50.98, 3. Andrea Anderson (SAD) 51.40... Nadina Kaltouma (Čad) i Kristina Perica (HRV) odustale, 100 m prepone: 1. Delloreen Ennis London (Jam) 12.78, 2. Gail Devers (SAD) 12.80, 3. Olga Šišigina (Kaz) 12.86... 400 m prepone: 1. Daimi Pernia (Kuba) 54.14 - rekord mitinga i najbolje vrijeme sezone, 2. Tatjana Tereščuk (Ukr) 54.20, 3. Joanna Hayes (SAD) 55.91... 7. Sanja Happ (HRV) 1:01.70... 800 m: 1. Laetitia Vriesde (Surinam) 2:00.02, 2. Luciana Mendes (Bra) 2:00.78, 3. Brigita Langerholz (Slo) 2:01.76... vis: 1. Inga Babakova (Ukr) 200 - rekord mitinga, 2. Vnelina Veneva (Bug) 197, 3. Julia Ljakova (Rus) 193, Tatjana Babačkina-Motkova (Rus) 193, 5. Nele Zilinskiene (Lit) 193... 7. ... Blanka Vlašić (HRV), Viktorija Slivka (Rus) 189, 14. Nevena Lenđel (HRV) 185... koplje: 1. Olydes Menendez (Kuba) 65.20 - rekord mitinga, 2. Jekaterina Ivakina (Rus) 63.74, 3. Sonja Bisset (Kuba) 63.44... 9. Ivana Bižaca (HRV) 47.31...</p>
<p>atletičari, 100 m: 1. Obadele Thompson (Bar) 10.17, 2. Dennis Mitchell (SAD) 10.18, 3. Aziz Zakary (Gana) 10.21... 200 m: 1. Obadele Thompson (Bar) 20.16 - rekord mitinga, 2. Claudinei Da Silva (Bra) 20.43, 3. Dennis Mitchell (SAD) 20.43... 7. Vjekoslav Oršolić (HRV) 21.54... 400 m: 1. Greg Houghton (Jam) 44.99 - rekord mitinga, 2. Jimisola Laursen (Šve) 45.98, 3. Patrick Dwyer (Aus) 46.07... 1500 m: 1. Benson Koech (Ken) 3:35.32, 2. Shadrack Lagat (Ken) 3:35.57, 3. Kamel Boulahfane (Alž) 3:35.69... 7. Branko Zorko (HRV) 3:37.56... 3000 m zapreke: 1. Julius Chelule (Ken) 8:21.41, 2. Abraham Cherono (Ken) 8:21.43, 3. David Chepkisa (Ken) 8:23.36, 4. Andre Green (Njem) 8:27.08, 5. Merzak Bouchiba (Alž) 8:27.19... 400 m prepone: 1. Eric Thomas (SAD) 48.60, 2. Samuel Matete (Zam) 48.87, 3. Dai Tamesue (Jap) 49.26... troskok: 1. Onochie Achike (VBr) 17.16 - rekord mitinga, 2. Julian Golley (VBr) 16.95, 3. Sergej Kotčkin (Rus) 16.93... vis: 1. Kwaku Boateng (Kan) 2.34 - rekord mitinga, 2. Christian Rhoden (Njem) 2.31, 3. Stephan Holm (Šve) 2.31... 13. Luka Brkljačić (HRV) 2.15, 14. Jure Šimundić (HRV) 2.05... kugla: 1. Stevimir Ercegovac (HRV) 19.93, 2. Sziland Kiss (Mađ) 19.26, 3. Dragan Mustapić (HRV) 18.18, 4. Miran Vodovnik (Slo) 17.39, 5. Nedžad Mulabegović (HRV) 17.07, 6. Dubravko Brdovčak (HRV) 15.49, 7. Edis Elkasović (HRV) 14.81... kladivo: 1. Vasilij Sidorenko (Rus) 79,90 - rekord mitinga, 2. Tibor Gecsek (Mađ) 79.62, 3. Karsten Kobs (Njem) 79.01... 14. Andras Haklits (HRV) 75.22... 16. Andrej Šimonjik (HRV) 59.12... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Henman opet ostao prekratak</p>
<p>Britanski tenis ni ove sezone neće dati pobjednika Wimbledona, jer je Tima Henmana u pet setova svladao Mark Philippoussis / Nijemac Popp bolji i od Rosseta / Pet Amerikanki u četvrtfinalu, barem dvije u polufinalu / Goli muškarac banuo pred Kurnjikovu i Zverevu </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Za Tima Henmana ovo je mogla biti najbolja godina u Wimbledonu, možda i godina u kojoj će britanski tenis napokon dobiti prvog pobjednika još od vremena Freda Perryja, no to se ipak nije dogodilo. Umjesto Henmana, plasman u četvrtfinale izborio je Australac Mark Philippoussis, poslije velike borbe u pet setova i rezultata 6-1, 5-7, 6-7 (9), 6-3, 6-4.</p>
<p>- Mark je bio vrlo čvrst. Njegov je servis na travi teško uhvatiti, rekao je Henman koji je, kad je Philippoussis zabio as na meč-loptu (sva četiri poena u tom gemu osvojio je na jednak način), slomio reket o svoju nogu. - Znam da će se opet pisati o tome kako Henman nikad neće osvojiti Wimbledon, ali s tim mogu živjeti. Ljudi moraju izmišljati priče. Mislim da za mene još ima vremena, jer imam igru s kojom se Wimbledon može osvojiti, govorio je Henman, koji je u prošle dvije sezone bio polufinalist Wimbledona.</p>
<p>Ipak, i miljenik britanske publike imao je priliku za pobjedu jer je u prvom gemu četvrtog seta stigao do »break« lopte. No, nije ju iskoristio, Philippoussis se provukao, a nakon toga Henmanu više nije dao ozbiljniju šansu. Australac je sredinom četvrtog seta napravio »break«, a onda to ponovio pri 3-3 u petom, i to tako što je na treću i odlučujuću »break« loptu Henman pogrešno procijenio gdje će lopta pasti pa ju je, umjesto da odigra visoki volej, propustio, a ona je pala u teren. Philippoussisa u srijedu u četvrtfinalu čeka Amerikanac Andre Agassi.</p>
<p>Posljednja britanska nada, ali rezervna, tako ostaje Nijemac Alexander Popp, koji zbog majke Engleskinje ima i putovnicu Ujedinjenog Kraljevstva. Popp, 114. tenisač svijeta po rezultatima u posljednjih godinu dana, je nakon Brazilca Kuertena slomio i Švicarca Marca Rosseta, u dvoboju dvojice tenisača koji su po visini (2.01 metar) mogli biti i košarkaši. Za ulazak u polufinale Popp će se boriti s Australcem Rafterom.</p>
<p>Kod tenisačica, Amerikanke su nastavile s dominacijom, te su pojedinačnu konkurenciju zamalo već pretvorile u svoje otvoreno prvenstvo. U četvrtfinalu će ih biti čak pet: to su Lindsay Davenport, Monica Seles, Lisa Raymond te Serena i Venus Williams.</p>
<p>- Ne znam što je razlog ovakvim rezultatima, ali američki ženski tenis je definitivno napredovao. Možda je pomogla hrana iz »McDonald'sa«, reći će Serena Williams, koja je u četiri dosadašnja meča bila najuvjerljivija, izgubivši samo 11 gemova. </p>
<p>U četvrtfinalu će igrati protiv sunarodnjakinje Lise Raymond, koja nikad dosad nije uspjela proći 4. kolo na ovom turniru. Uz njih, u američkom će se okršaju sastati i Lindsay Davenport i Monica Seles, pa su već sad Sjedinjenim Državama zajamčena dva mjesta u polufinalu. </p>
<p>No, uz odličan tenis, priča dana bio je neimenovani muškarac koji je u 17.25 sati protrčao terenom broj 14 potpuno gol. U tom trenu, treba li uopće spominjati, na igralištu je bila Ruskinja Ana Kurnjikova, no momak je bio toliko uviđavan da nije prekinuo meč parova, nego je igralištem protrčao dok su tenisačice sjedile na klupi. Kurnjikova i Zvereva odglumile su puritanke, pokrivši glave ručnicima, no na kraju su ipak provirile da vide što se događa. Posljednji sličan slučaj s golaćima u Wimbledonu, no tada se radilo o ženi, dogodio se 1996. godine na centralnom terenu, uoči finala Krajicek - Washington.</p>
<p>• Rezultati, pojedinačno, tenisači, osmina finala: Sampras (1) - Bjoerkman 6-3, 6-2, 7-5, Gambill - Enqvist (9) 7-6 (5), 3-6, 6-3, 6-4, B. Black - Pozzi 4-6, 7-6 (5), 6-2, 6-4, Volčkov - W. Ferreira 6-3, 6-4, 7-6 (0), Rafter (12) - Johansson 6-3, 6-4, 6-7 (4), 6-1, Popp - Rosset 6-1, 6-4, 3-6, 4-6, 6-1, Philippoussis (10) - Henman (8) 6-1, 5-7, 6-7 (9), 6-3, 6-4, Agassi (2) - Prinosil 6-4, 6-3, 6-3;</p>
<p>tenisačice: Hingis (1) - Huber (11) 6-1, 6-2, V. Williams (5) - Appelmans 6-4, 6-4, Raymond - Barabanšikova 6-4, 6-2, S. Williams (8) - Tanasugarn 6-1, 6-1, Dokic - Brandi 6-1, 6-3, Serna - Osterloh 7-6 (1), 6-3, Seles (6) - Sanchez Vicario (9) 6-3, 6-4, Davenport (2) - Capriati 6-3, 6-3.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Mesić s Papom i predsjednikom Ciampijem </p>
<p>Državni tajnik Sodano i Mesić prisjetili se njegova prvog posjeta Vatikanu kad je kao posljednji predsjednik Jugoslavije zagovarao potporu Svete Stolice za Hrvatsku </p>
<p>RIM, 4. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U utorak prijepodne, predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u Vatikanu je službeno primio papa Ivan Pavao II. Predsjednik Mesić razgovarao je i s vatikanskim državnim tajnikom Angelom Sodanom. Nakon završenog službenog posjeta Vatikanu, hrvatskog predsjednika u palači Quirinale primio je talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi </p>
<p>Papa je hrvatskog predsjednika primio u svojoj knjižnici na drugom katu uputivši mu riječi dobrodošlice na hrvatskom jeziku. Mesić je odzdravio na hrvatskom. Njegov privatni posjet Papi trajao je petnaestak minuta.</p>
<p> Dvojica državnika razmijenila su i poklone. Predsjednik Mesić poklonio je Papi knjigu o Hrvatskoj te skulpturu »Glava Krista« Joze Vrdoljaka. Njegova jedna skulptura, Papina glava, već se nalazi u Vatikanu. </p>
<p> U hrvatskoj delegaciji koja je predstavljena Papi bili su Goran Granić, zamjenik predsjednika hrvatske Vlade, Ivan Jakovčić, ministar za europske integracije i Furio Radin, saborski zastupnik. </p>
<p>Susret hrvatskog predsjednika s vatikanskim državnim tajnikom započeo je sjećanjem na prvi Mesićev posjet kad je kao posljednji predsjednik Jugoslavije bio u Vatikanu i tražio potporu Svete Stolice za samostalnost Republike Hrvatske. Angelo Sodano naglasio je da se dosta toga postiglo u zadnjih deset godina u Hrvatskoj.</p>
<p> Zanimalo ga je i mišljenje predsjednika Mesića o problemima u susjednim zemljama i njegovo viđenje razvoja događaja u regiji. Prema Mesićevim riječima, za stabilnost i sigurnost cijele regije nužna je promjena Miloševićeva režima u SRJ. Iscrpna je bila i rasprava o stanju u Bosni i Hercegovini koju Sveta Stolica vidi kao zemlju s tri konstitutivna naroda. Govorilo se i o autonomiji Kosova, te o situaciji u Crnoj Gori.</p>
<p>Nakon sastanka i zajedničkog ručka s talijanskim šefom države, Mesić je poslijepodne na Sveučilištu Luis Guido Carli održao predavanje na temu »Uloga Hrvatske u novoj Europi«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kina podržava Palestince</p>
<p>PEKING, 4. srpnja </p>
<p> - Kina podržava pravo Palestinaca na državu, priopćila je u utorak kineska vlada dan nakon što je najavljeno proglašenje palestinske države za 13. rujna. »Kina podržava nastojanja palestinskog naroda da uspostavi zakonita nacionalna prava, uključujući pravo da se vrati kući i stvori nezavisnu državu«, izjavio je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, dodavši da je i »to zadaća međunarodne zajednice. Središnje Vijeće PLO-a prihvatilo je u ponedjeljak završnu izjavu o proglašenju palestinske države 13. rujna s Jeruzalemom kao glavnim gradom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rusi šokirani serijom samoubilačkih atentata u Čečeniji</p>
<p>Nakon pokolja u Argunu u Čečeniji stroge kontrole i policijski sat / Moskovski komentatori postavljaju pitanje može li se uopće boriti protiv čečenskih fanatika koji dobrovoljno idu u smrt</p>
<p>MOSKVA , 4. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pet terorističkih akcija čečenskih kamikaza u kojima je u noći na ponedjeljak prema neovisnim izvorima poginulo najmanje pedeset ljudi (uglavnom ruskih vojnika i policajaca), a još više ih je ostalo ranjeno, krajnje su zaoštrili vojno političku situaciju u Čečeniji. Ruska je armija od utorka opet uvela policijski sat od 21 navečer do sedam ujutro, a i dnevno kretanje ljudi i vozila po toj kavkaskoj republici stvaljeno je pod strogu kontrolu.</p>
<p> U gradu Argunu u kojem su se kako se saznaje dvojica vozača samoubojica kamionom sa pet tona eksploziva zaletjeli u dvokatnu stanbenu zgradu pod čijim je ruševinama ostalo najmanje 25 ljudi, ruska je armija u ponedjeljak i utorak uhitila 18 Čečena osumnjičenih da su nakon te terorističke akcije pucali po preživjelima. U Urus Martenu u kojem su teroristi izvršili takvu terorističku akciju i koji je ruska armija potpuno blokirala zabranjujući ulazak i izlazak u grad, u utorak se čula pucnjava, pa i topnički udari. </p>
<p> Ruska armija »češlja« i privremeni glavni grad Čečenije, Gudermes u kojem su teroristi učinili dva napada. Zbog činjenice da su čečenski borci preobučeni u mještane, nakon svake terorističe akcije svojih kamikaza počinjali oružani napad, pretpostavlja se da je njihov cilj bio destabilizirati političku situaciju i ponovno zagospodariti Argunom, Gudermesom i Urus Martenom.</p>
<p> Istodobno, čečenski izvori tvrde da je u seriji napada njihovih ratnika prošlog vikenda ubijeno i ranjeno 400 Rusa. Međutim, kremaljski glasnogovornik Sergej Jastržembski u utorak je ustvrdio da je u tim terorističkim akcijama ukupno poginulo 33, a ranjeno 84 ruskih vojnika i policajaca.</p>
<p> U uralskom gradu Čeljabinsk odakle je najviše žrtava terorističke akcije u Argunu (25 policajaca-specijalaca) proglašena je dvodnevna nacionalna žalost.</p>
<p> Serija terorističkih akcija čečenskih kamikaza šokirala je rusku javnost kojoj je postalo jasno da je mir u Čečeniji daleko. Stoga se smatra da je vojni zapovjednik na Sjevernom Kavkazu general Genadij Trošev požurio kada je početkom prošlog tjedna kategorički izjavio da je čečenski rat praktički završen. Moskovski vojnopolitički komentatori postavljaju pitanje može li se uopće boriti protiv čečenskih fanatika koji dobrovoljno idu u smrt. »Ako je u Čečeniji ostalo samo tridesetak fanatika kamikaza mi se s njima ne možemo obračunati. Oružje je nemoćno ako se ljudi na boje smrti«, zaključio je u utorak komentator moskovskog dnevnog lista »Sevodnja«.</p>
<p> Dakako, ima i krajnje radikalnih rekcija. Tako je u utorak u radio anketama bilo Moskovljana koji su revoltirano izjavljivali da bi njihova armija, po uzoru na američku u Vijetnamu, trebala u Čečeniji upotrebiti napalm bombe ili primjeniti taktiku koju Izrael primjenjuje u borbi protiv radikalnih islamista.</p>
<p> Predsjednik Putin nije se posebno oglasio u povodu posljednjih terorističkih akcija u Čečeniji, a direktor FSB Nikolaj Patrušev okrivio je vojno zapovjedništvo pošto je ono od njegove obavještajne službe bilo pravodobno informirano da se pripremaju terorističke akcije i unatoč tim informacijama nije poduzelo odgovarajuće mjere sigurnosti. »U borbi protiv čečenskih terorista primjenit ćemo posebne mjere«, izjavio je Patrušev ali nije precizirao o kakvim je mjerama riječ.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ipak popuštaju sankcije prema Iraku </p>
<p>ANKARA, 4. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vodeći bagdadski listovi prokomentirali su u utorak otvaranje iračkog veleposlanstva u emiratskoj prijestolnici Abu Dabiju (ponedjeljak) kao veliku diplomatsku pobjedu svoje zemlje, posebice njezina predsjednika Saddama Husseina. U simboličnom isticanju iračke zastave na zgradi veleposlanstva oslikava se i postupno, ali sigurno smanjnenje gospodarskih i vojnih sankcija koje je prema toj zemlji svojedobno nametnula međunarodna zajednica. </p>
<p>U tome ima dosta istine, budući da su Ujedinjeni Arapski Emirati politički i vojni saveznik Kuvajta i Saudisjke Arabije. Ona se odvija unutar labavog konfederalnog Saveza za suradnju zemalja Zaljeva (GCC). Inače, te dvije zemlje bile su žrtvama iračke agresije 1990., odnosno 1991. Taj diplomatski prodor u središnje zaljevsko tkivo samo je nova potvrda sposobnosti preživljavanja bagdadskog vlastodršca. </p>
<p>On se može protumačiti i kao Saddamov još nazočni nacionalistički utjecaj u politički i idejno razjedinjenom arapskom svijetu. Pokušaji obnavljanja »nacionalističkog zanosa« tipa Gamela Abdela Nasera mogli bi uskoro, kako se pretpostavlja, dovesti do normaliziranja odnosa Bagdada s mnogim drugim arapskim metropolama. Najveći i najvažniji irački iskorak u tom smjeru poduzet je prema susjednoj Siriji. </p>
<p>U posjet Damasku, točnije sirijskom predsjedniku u »čekanju« Basharu el Assadu (bira se na referendumu 10. srpnja) sa usmenom Saddamovom porukom došao je potkraj prošlog tjedna irački šef diplomacije Saeed al-Sahaf. Detalji tog susreta i razgovora nisu priopćeni široj javnosti. Sigurno je, međutim, da je Saddam pružio Basharu »maslinovu grančicu« koju je punih dvadeset godina uporno odbacivao njegov stranački Baas i politički rival preminuli sirijski vlastodržac.</p>
<p>Iračka politička ofenziva ne želi se ograničiti samo na susjedne arapske zemlje. To potvrđuje i nedavni posjet iračkog ministra trgovine Mehdi Saleha Beogradu. Irački mediji i danas su ispunjeni ponosom zbog, kako ističu, »cemenitrane iračko-jugoslavenske« suradnje u borbi protiv »američke imperijalne politike«. Očito okuraženi bagdadski vođa otišao je i korak dalje: počeo je ponovo s testiranjem balističkih raketa kratkog dometa. Time je, kako se čini, ponovo započeo i pokus s vlastitom političkom sudbinom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Japanski kapital bježi iz Britanije zbog njenog protivljenja euru</p>
<p>LONDON, 4. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Jedan od vodećih britanskih diplomata tajnim je telegramom upozorio Tonyja Blaira na opasnosti koje vrebaju privredu Britanije, ako ta zemlja čim prije ne prihvati europsku zajedničku valutu euro. Riječ je o veleposlaniku u Japanu, sir Stephenu Gomersallu, koji je Blaira opomenuo da će strane tvrtke napustiti Britaniju, ako ona uskoro ne signalizira prelazak na euro. Sir Stephen navodi da je niz japanskih tvornica već počelo zatvarati pogone koje imaju u Britaniji, te proizvodnju prebacivati u istočnu Europu. On dodaje da japanski proizvođači automobila koji dio svojih vozila izrađuju i u Britaniji, sve više sastavnih dijelova naručuju iz ostatka EU-a, odnosno iz eurozone. Sir Stephen podsjeća u nastavku svog pisma kako »Nissan« razmišlja da svoju proizvodnju iz Britanije sasvim preseli u kontinentalnu Europu, dok je druga japanska firma, »Cannon«, izjavila kako daljnja ulaganja u britanske pogone ovise o tome hoće li Britanci uskoro prihvatiti euro. </p>
<p>Japanski i drugi strani ulagači, jednako kao i mnogi britanski proizvođači, trpe ovoga trena zbog jake funte, koja robu proizvedenu na Otoku čini skupom i nekonkurentnom. Neki zato zagovaraju prelazak na europsku zajedničku valutu, čime bi se uklonile tečajne razlike prema EU i pojednostavnilo poslovanje s glavnim britanskim trgovinskim partnerom, Europom.</p>
<p>Čini se da je pismo britanskog veleposlanika u Japanu dio šireg trenda. Ono je nekako procurilo da bi u londonskom tisku bilo objavljeno u utorak, samo dan nakon što je u novinama provaljen i memorandum Ureda za ulaganja u Britaniju. Spomenuti dokument opominje vladu da britanskoj industriji prijeti »katastrofa« ako čim prije ne dođe do prelaska na euro. Pogoni »Aiwe« u Walesu također planiraju redukciju proizvodnje, a »Toshiba« i »Hitachi« također razmišljaju da svoje europske pogone stacioniraju izvan Britanije, kaže u tom memorandumu šef Ureda za ulaganja u Britaniju, Andrew Fraser. </p>
<p>Kako je poznato, laburistički vrh nastupa oprezno u pitanju prelaska na zajedničku valutu EU-a. Izabravši politiku čekanja, Blairova garnitura je nakon dolaska na vlast najavila da će do toga doći kada i ako budu ispunjeni svi potrebni ekonomski kriteriji. Najnoviji strateški dokumenti pokazuju, međutim, da dio kabineta sada želi pojačati kampanju u prilog prihvaćanja eura. Promatrači drže da i sam premijer Tony Blair potiče proeuropski nastrojene ministre, među koje spadaju i šef Foreign Officea Robin Cook te ministar trgovine i industrije, Stephen Byeres, da otvore raspravu o zajedničkoj valuti. Jedan od većih euroskeptika u kabinetu je ministar financija Gordon Brown koji insistira kako ne može biti govora o prihvaćanju zajedničke valute eura prije nego budu ispunjeni svi ekonomski kriteriji koje je on postavio.</p>
<p>Do sada je lobi koji se protivi ulasku Britanije u eurozonu bio dosta glasan. Jedno nedavno ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da bi 71 posto Britanaca glasovalo protiv priključivanja zajedničkoj valuti, a samo 29 posto za. </p>
<p>Euru se, međutim, protivi i dio biznismena te industrijalaca na Otoku. Oni ističu da je Britanija i dalje privlačna za strana ulaganja, te da privlači više takvih ulaganja nego Njemačka i Francuska zajedno. </p>
<p>Nasuprot tome, pristalice zajedničke valute tvrde da glavnina britanskog izvoza odlazi u Europu, te dodaju da će Britanija izgubiti veliki dio svoje proizvodne baze ako ostane izvan eurozone. Ako biznis ne može planirati na temelju stabilnog tečaja, ti će problemi nastaviti, tvrde pristaše eura. Ove srijede bit će objavljeni službeni podaci koji pokazuju da su strana ulaganja u Britaniju od lani još porasla. No, brojke će također pokazati da su Britanci ipak počeli zaostajati u toj igri račun kontinentalne Europe. Ne prvi put, statistika će tako dati municiju i pobornicima i protivnicima eura. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Švicarci sude Mossadovom agentu koji je špijunirao Hesbollah</p>
<p>LAUSANNE, 4. srpnja</p>
<p> - Agent izraelske tajne službe Mossad, kojemu je u ponedjeljak počeo sudski proces pred švicarskim federalnim sudom, priznao je da je prekršio švicarski zakon u nespretnom špijunskom slučaju. Issac Bental, kako glasi lažno ime spomenutog agenta, izjavio je pri tom da je posao koji je radio koristan u borbi protiv terorizma. </p>
<p>Bentala je u veljači 1998. godine uhitila švicarska policija u trenutku postavljanja prislušnog uređaja u podrumu jedne zgrade. U tom poslu imao je četvoricu pomagača, koji su pušteni na slobodu nakon ispitivanja. Bental je u ponedjeljak priznao da je ilegalno ušao u Švicarsku s ciljem da špijunira čovjeka kojega je Izrael optužio da je povezan s terorističkim operacijama. Iako su Mossadovi agenti dosada optuživani i u drugim zemljama, Bentalov slučaj prvo je suđenje jednom izraelskom agentu izvan matične zemlje. </p>
<p>Bental je priznao da se služi lažnim imenom odbivši sudu otkriti svoje pravo ime, uvjeren da bi time ugrozio vlastiti život. Bentalov glavni odvjetnik Ralph M. Zloczower rekao je petorici sudaca koji vode slučaj da čak ni on ne zna pravo ime svojeg klijenta, te da bi otkrivanje imena moglo biti riskantno i po njega samoga. Napadi na njegovog klijenta, dodao je, nisu isključeni čak ni u Švicarskoj. Prema Bentalovim riječima, sve tri optužnice protiv njega su točne - djelovao je ilegalno za stranu zemlju, provodio političku špijunažu i u više navrata koristio krivotvorene dokumente. Međutim, odbio je reći nešto više od dosad otkrivenih činjenica, pa čak i o tome kakva je organizacija Mossad. </p>
<p>Rekao je da je u Švicarsku ušao u siječnju 1998. s ciljem da provjeri telefonske instalacije u stanu Abdallaha el-Zeina, švicarskog državljanina libanonskog podrijetla, za kojega tvrdi da je povezan s militantnom protuizraelskom organizacijom Hesbollah. </p>
<p>Mjesec dana kasnije, ponovno je doputovao u Švicarsku zajedno s ostalim agentima. Policija ih je uhitila u trenutku postavljanja prislušnih uređaja u podrumu zgrade 19. veljače. Bental je rekao da mu je Mossad rekao da je el-Zein slao ljude da obavljaju terorističke akcije u Izraelu. »Imao sam posebnu zadaću da prisluškujem što taj čovjek planira«, rekao je Bental. El-Zein je opovrgnuo Bentalove optužbe i pokrenuo privatnu tužbu protiv njega. Švicarske vlasti složile su se da Bentala identificiraju u skladu s podacima iz putovnice koju je koristio u trenutku uhićenja, prema kojima je star 45 godina i rođen u Tel Avivu. Glavna optužnica je špijunaža, za što švicarski zakon predviđa više od dvadeset godina zatvora. Međutim, očekuju se zahtjevi za manjom kaznom jer špijunaža nije bila usmjerena protiv Švicarske. Presuda se očekuje u petak.</p>
<p>Bental se na suđenje vratio dobrovoljno, kako je i obećala izraelska vlada plativši prije dvije godine jamčevinu od tri milijuna švicarskih franaka, a agent bi mogao biti pušten na slobodu već nakon dva mjeseca zatvora. (AP/M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bavarska »plava karta« za još brži uvoz stranih stručnjaka</p>
<p>BERLIN, 4. srpnja</p>
<p> - Nakon što je vlada Gerharda Schrödera uvela tzv. zelene karte koje će stranim informatičarima omogućiti zapošljavanje u Njemačkoj, bavarska Kršćansko socijalna unija (CSU) je odlučila uvesti tzv. plave karte koje bi još brže i bez administrativnih zavrzlama u zemlju dovela i stručnjake iz ostalih privrednih djelatnosti. Stručnjaci iz zemalja koje na pripadaju Europskoj uniji stjecali bi pravo na rad i boravak ovisno o trenutnim potrebama privrede s time da pravo na boravak ne bi bilo ograničeno, kao u slučaju »zelenih karata«, nego bi isključivo ovisilo o potrebama poslodavca. Nakon pet godina stalnog boravaka i rada, stranci u Njemačkoj stječu ionako pravo na neograničeni boravak. </p>
<p>Sudeći po pozitivnom odjeku ostalih saveznih pokrajina u kojima je na vlasti Unija CDU/CSU, može se očekivati da će se ovaj prijedlog progurati i na saveznoj razini. Bavarska inicijativa s »plavom kartom« (plavo je nacionalna boja Bavarske) je u javnosti odjeknula kao grom iz vedra neba. Još donedavno su Unijini političari huškali protiv dovođenja radne snage iz inozemstva te su čak proveli akciju sakupljanja potpisa protiv uvođenja »zelene karte« pod motom: »Ne kradite radna mjesta Nijemcima«. Sad je odjednom svaki stručnjak koji će popuniti rupu na tržištu rada poželjan. </p>
<p>Bavarci su ovim potezom udarili pljusku Schröderovoj administraciji jer su pokazali da već i postojeći zakoni o strancima omogućavaju brzo zapošljavanje stranih stručnjaka bez potrebe kompliciranog uvođenja novih zakonskih normi. U postojećem zakonu, naime, postoji klauzula po kojoj je zapošljavanje stranaca moguće ako je to »u interesu javnosti«. S obzirom na to da je to pojam koji je prilično rastezljiv, lokalne vlasti su ga dosad interpretirale onako kako je to nalagala opća politička klima, a ona je u posljednjih tridesetak godina, otkako je ovaj zakon na snazi, glasila: Njemačkoj nije potrebna strana radna snaga. Uredi za strance su djelovali prema napucima pokrajinskih vlada koje su boravišne dozvole izdavale samo u iznimnim slučajevima.</p>
<p>No da ne bi bilo zabune, ova iznenadna promjena trenda nije izazvana naglim osvješćivanjem ministra unutarnjih poslova Günthera Beckmana, koji je poznati inicijator mnogih po strance otežavajućih zakonskih promjena. Beckmanova izjava kako »Njemačka treba strance koji će joj koristiti a ne koji će ju iskorištavati« dovoljno govori o prirodi najnovije bavarske inicijative. Sudeći po euforičnom stanju u kojem se nalazi njemačka privreda, kako potvrđuju najnoviji optimistični podaci o privrednom rastu, što za sobom opet povlači pojačanu potrebu za specijaliziranom radnom snagom, čini se da je Njemačka na pragu novog imigracijskog vala koji bi u najkraćem roku mogao promijeniti dosadašnju sliku o »europskoj tvrđavi«.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Račan: Hrvati iz BiH više neće sudjelovati na izborima u Hrvatskoj</p>
<p>KOPENHAGEN, 4. srpnja</p>
<p> - Hrvatska će prekinuti sudjelovanje bosansko-hercegovačkih Hrvata na izborima u Hrvatskoj, rekao je u utorak u Kopenhagenu predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan ali je napomenuo da unatoč suglasnosti o tom pitanju u vladajućoj koaliciji zasad govori samo u svoje ime. Račan, koji je u utorak doputovao u Kopenhagen u dvodnevni službeni posjet Danskoj, govoreći u danskom vanjskopolitičkom društvu odgovarao je i na pitanje hoće li će se nešto mijenjati sudjelovanjem Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj. »S tom politikom ćemo prestati«, rekao je Račan. On je istaknuo da Hrvati u BiH za Hrvatsku i nisu dijaspora već autohtoni narod. Upitan da pojasni ovo stajalište Račan je za Hinu rekao da je većina vladajuće koalicije i do sada bila za to rješenje i da nema razloga da se ono i ne provede. Međutim, Račan je napomenuo da ipak ne može govoriti u ime šestorke već u svoje vlastito. </p>
<p> Račan je u svom obraćanju slušateljima u danskom vanjskopolitičkom društvu također rekao kako većina Hrvata koji žive izvan RH niti ne želi glasovati na hrvatskim izborima jer u Hrvatskoj niti žive niti plaćaju poreze. Račanov posjet Danskoj je prvi posjet nekog hrvatskog premijera toj zemlji. U izaslanstvu su također i ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministar gospodarstva Goranko Fižulić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Cvjetković Kurelec: Integracije i tranzicija nisu samo europsko obilježje</p>
<p>Do sada je suradnja i podrška članica Organizacije islamske konferencije u sklopu UN-a bila vrlo važna u rješavanju bitnih pitanja našeg okruženja / Jedno od otvorenih pitanja je i sukcesija bivše Jugoslavije / Nadamo se da je naše sudjelovanje na ministarskom skupu OIC-a u Maleziji pridonijelo pomaku rješavanja tog pitanja u sklopu UN-a, ističe zamjenica ministra vanjskih poslova dr. Vesna Cvjetković Kurelec </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Organizacije islamske konferencije (OIC) svoju 27. godišnju konferenciju održali su u Kuala Lumpuru. U glavnom gradu Malezije tom skupu je nazočilo i izaslanstvo Republike Hrvatske koje je vodila dr. Vesna Cvjetković Kurelec, zamjenica ministra vanjskih poslova. O skupu u Kuala Lumpuru, njegovim porukama i bilateralnim kontaktima zamjenica ministra vanjskih poslova RH govori posebno za Vjesnik.</p>
<p>• Kakvi su trenutačni odnosi Hrvatske s Organizacijom islamske konferencije?</p>
<p>- Sa 56 stalnih članica i više od milijardu stanovnika te sa desetak zemalja u statusu promatrača ili gosta, OIC je po veličini druga međuvladina organizacija, odmah nakon Ujedinjenih naroda. Na poziv glavnog tajnika OIC-a dr. Azeddina Larakia i ministra vanjskih poslova Malezije Syeda Albara, Hrvatska je sudjelovala u radu konferencije u statusu gosta. Budući da članice OIC-a sudjeluju u radu UN-a naše izaslanstvo imalo je priliku da dodatno jača međunarodni položaj Hrvatske ali i predstavlja naše interese u kontaktima sa sudionicima ovoga skupa. Ponajprije riječ je o priznanju i podrški Hrvatskoj za provedene reforme, ali i doprinosa stabilizaciji i demokratizaciji jugoistočne Europe, uz nužne naglaske za gospodarskim oživljavanjem tog područja. Do sada je suradnja i podrška članica OIC-a u sklopu UN-a bila vrlo važna u rješavanju bitnih pitanja našeg okruženja. Jedno od otvorenih pitanja je i sukcesija bivše Jugoslavije. Nadamo se da je naše sudjelovanje na ministarskom skupu OIC-a pridonijelo pomaku rješavanja tog pitanja u sklopu UN-a. </p>
<p>• Tema konferencije bila je islam i globalizacija. Kako se rasprava i zaključci tog skupa mogu povezati s Hrvatskom?</p>
<p>- Mislim da sama tema konferencije govori kako su tradicionalna i moderna društva pomalo zastarjeli i konzervativni pojmovi, a da integracije i tranzicija nisu samo europsko obilježje. Utjecaji ovog skupa na Hrvatsku mogu se uočiti na trima razinama: inicijativama i općim okruženjem zemlje domaćina, temom konferencije i njezinom razradom te konkretnim pitanjima koja se izravno odnose i na nas. </p>
<p>Iskustvo intenzivnog malezijskog razvoja u posljednjih dvadesetak godina može biti obrazac za zemlje u razvoju kakve većinom okuplja i ova međunarodna organizacija. Zadivljujući gospodarski rast, poticajne ulagačke mjere, međunarodna tržišna kompetitivnost, saniran slom azijskih gospodarstava iz 1997. godine ali i relativno uravnotežena socijalna slika i međuetnička solidarnost Malezije, davale su poticaja tom cijelom ministarskom zasjedanju. Već je u programskom govoru, kojim je otvoren skup, premijer Mahatir predložio tri pravca rasprave unutar glavne teme konferencije, koje su podjednako primjenjive i na hrvatske prilike. Prva se odnosi na potrebu usklađenog odgovora zemalja u razvoju na neminovne globalizacijske procese. Za aktualna hrvatska iskustva posebno je zanimljivo ustrajavanje na regionalnim integracijama i tranzicijskim programima. Druga se odnosi na poticanje istraživanja i razvitka koji su preduvjeti ravnopravnog uključivanja u informatičko društvo, kako ne bismo ponovili posljedice kašnjenja u industrijsko društvo stoljeće ranije. Treće je veća solidarnost i poticanje konkretnih programa. Mislim da je već pregled pravaca rasprave na skupu pokazao njihovu punu primjenjivost i na hrvatska tranzicijska iskustva kao i na ispravnu strategiju vanjskopolitičkog pristupa nove hrvatske vlade. </p>
<p>• Tijekom konferencije sastali ste se s predstavnicima mnogih zemalja. Kako ocjenjujete svoje bilateralne susrete u Kuala Lumpuru?</p>
<p>- Tijekom četverodnevnog radnog programa naše je izaslanstvo održalo više od 20 bilateralnih susreta. Uz razgovore u malezijskom Ministarstvu vanjskih poslova, te neformalnog susreta s premijerom Mahatirom i članovima njegovog kabineta, održali smo konzultacije s ministrima vanjskih poslova i voditeljima delegacija brojnih zemalja ili organizacija s kojima RH uspješno surađuje ili tek treba zasnovati suradnju. Posebno bih istaknula razgovore s ministrom vanjskih poslova Egipta, Amr Musom, s turskim šefom diplomacije Ismailom Cemom, indonezijskim ministrom vanjskih poslova Abdurahmanom Shihabom te pakistanskim ministrom Abdusom Sattarom. S nekim od sudionika konferencije dogovoreni su međudržavni posjeti na visokoj razini dok smo, na primjer s Kamerunom tek utvrdili uspostavljanje diplomatskih odnosa. </p>
<p>Osobito uspješnim nalazim sastanke s ministrima vanjskih poslova srednjoazijskih država s kojima smo postigli suglasnost oko mogućih točaka gospodarske i političke suradnje, a to je područje koji mnogi političari smatraju danas najzanimljivijom strateškom regijom. Iznimno važnim čini mi se spomenuti dogovore oko povratka hrvatskih tvrtki na tržišta na kojima su ostvarili zavidnu poslovnu reputaciju, primjerice u Alžir i Kuvajt. </p>
<p>• Hrvatska vanjska politika do sada je, čini se, davala više pozornosti Europi i euroatlanskim integracijama. Što za budućnost Hrvatske vanjske politike znači nazočnost našeg izaslanstva na zasjedanju OIC-a?</p>
<p>- Programom nove Vlade Hrvatska provodi otvorenu i aktivnu vanjsku politiku. Prvih poslijeizbornih pola godine možda je nekako najviše prošlo u duhu europskih integracijskih procesa koji su prioritet ukupnog hrvatskog razvoja, pa tako i njezine vanjske politike. Ali, isto tako željela bih istaknuti kako se u tom razdoblju intenzivirala aktivnost Uprave Ministarstva vanjskih poslova za izvaneuropske bilateralne odnose na čelu s pomoćnikom ministra Nebojšom Kuharevićem, koji je također kao član izaslanstva boravio u Kuala Lumpuru. Uz nesporna politička značenja tih susreta mislim da su susreti u Maleziji potvrdili ne samo otvorenost naše vanjske politike nego orijentaciju na gospodarsku diplomaciju koju Ministarstvo vanjskih poslova provodi u suradnji s relevantnim državnim i gospodarskim institucijama. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>UN: Klein i Mesić nikad nisu razgovarali o regionalnoj vojnoj postrojbi </p>
<p>SARAJEVO, 4. srpnja</p>
<p> - Voditelj misije Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini Jacques Paul Klein nikad nije s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem razgovarao o uspostavi vojne postrojbe u čijem bi sastavu bili i vojnici iz Hrvatske, izjavio je u utorak glasnogovornik UN-ove misije u BiH Douglas Coffman.</p>
<p> Na konferenciji za novinstvo u Sarajevu, Coffman je kazao kako veleposlanik Klein želi da njegova stajališta o tom pitanju budu potpuno jasna te da stoga i reagira na brojna medijska izvješća i komentare, ponajprije na ona u Hrvatskoj i BiH. »Veleposlanik Klein želi uvjeriti javnost u BiH da nikad nije zastupao sudjelovanje vojnika te zemlje u mirovim misijama u sastavu regionalnih postrojbi koje bi uključivale i vojnike iz drugih zemalja bivše Jugoslavije, a posebice ne Srbije sve dok se ona ne integrira u zapadnu zajednicu naroda«, istaknuo je glasnogovornik. </p>
<p> »Veleposlanik Klein definitivno o tom pitanju nije razgovarao s hrvatskim predsjednikom Mesićem«, kazao je Coffman. Objašnjavajući mogući uzrok različitih interpretacija tog pitanja, rekao je da je o tome nedavno na sjednici Stalnog povjerenstva za vojna pitanja (SCMM) u BiH govorio vojni savjetnik pri UN-ovoj misiji, ali samo kao o mogućnosti za budućnost kad se cijela regija demokratizira, a odnosi među zemljama potpuno normaliziraju.</p>
<p> Kleinovo je osobno stajalište da BiH može sudjelovati u mirovnim misijama UN-a angažiranjem pripadnika lokalnih policijskih snaga, slanjem nenaoružanih vojnih promatrača ili uspostavom vojne postrojbe koja bi obavljala logističke zadaće. Skupina policajaca iz BiH ranije je upućena u mirovnu misiju UN-a u Istočni Timor, a u sklopu SCMM-a raspravlja se i o slanju vojnih promatrača u jednu od misija tijekom ove godine. Coffman je potvrdio da se razgovara i o uspostavi jedinstvene bosanskohercegovačke postrojbe za logističku potporu, ali je istaknuo da će za ostvarenje te zamisli trebati više vremena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Odluka Ustavnog suda BiH obvezujuća</p>
<p>SARAJEVO, 4. srpnja</p>
<p> - Ocjena Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neustavnosti odredaba Federacije BiH i Republike Srpske kojima su se ograničavala prava tri konstitutivna naroda konačna je i obvezujuća, izjavio je u utorak u Sarajevu predsjednik Suda Kasim Begić. Na konferenciji za novinare sazvanoj kako bi predstavio posljednje odluke Ustavnog suda, Begić je istaknuo da su one rezultat pozornog razmatranja ključnih ustavnih problema u BiH - statusa preambula državnog i entitetskih ustava, kao i odnosa kolektivnih i individualnih prava. </p>
<p>Predsjednik Ustavnog suda BiH službeno je potvrdio da su protivnim Ustavu BiH proglašene odredbe Ustava Republike Srpske koje su taj entitet tretirale kao »državu srpskog naroda«. Ta ocjena donesena je i za federalni ustav koji spominje samo konstitutivnost Bošnjaka i Hrvata. U preambuli Ustava BiH navedeno je da je to država tri konstitutivna naroda - Hrvata, Srba i Bošnjaka. </p>
<p> Begić je naglasio kako je tijekom razmatranja osporenih odredbi entitetskih ustava, koje je potrajalo punih 27 mjeseci, nedvojbeno zaključeno da uvodni dio Ustava nije samo »pomoćno sredstvo« u njegovu tumačenju nego da proizvodi i izravne normativne konzekvence.</p>
<p> Podsjetio je da je Ustavni sud BiH osporio i druge odredbe Ustava Republike Srpske koje su narušavale suverenitet BiH kao države. Ustav srpskog entiteta tako je predviđao pravo na »povezivanje s drugim državama srpskog naroda«, čime je izravno doveden u pitanje teritorijalni integritet BiH. Kasim Begić je rekao da odluka Ustavnog suda BiH stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu BiH: »Od tog trenutka osporene odrebe entitetskih ustava prestaju vrijediti«. </p>
<p> Praktična provedba odluke Ustavnog suda zadaća je drugih tijela vlasti, ponajprije Vijeća ministara BiH, dodao je Begić podsjetivši da Ustavni sud nema izravnih mehanizama kojima bi osigurao poštivanje svojih odluka. No, istaknuo je da je njihova provedba od ključnog značenje za očuvanje temelja BiH kao pravne države. »Ured visokog predstavnika za BiH obaviješten je o odluci Ustavnog suda o tumačenju Ustava BiH u odnosu na ustave entiteta«, izjavila je novinarima glasnogovornica Petritscheva ureda Alexandra Stiglmayer. Podsjećajući kako se još čeka da odluka bude objavljena u pisanom obliku, Stiglmayer je istaknula da su odluke tog suda konačne i obvezujuće. »Sukladno tome, sve institucije u ovoj zemlji moraju ih provesti«, rekla je glasnogovornica OHR-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Washington Times zagovara odstupnicu za Miloševića </p>
<p>WASHINGTON, 4. srpnja </p>
<p> - Zamisao o nagodbi sa Slobodanom Miloševićem po kojoj bi za odlazak s vlasti dobio azil u inozemstvu, u utorak je dobila zagovornika u uvodničaru Washington Timesa. Taj dnevnik u znatnoj mjeri preuzima argumente i zamisli koje je prije desetak dana iznio američki industrijalac i bivši premijer SRJ Milan Panić. Uvodničar washingtonskog dnevnika pritom primjećuje da Panić takvo rješenje bezuspješno zagovara još od 1992. godine. »Ipak, zamisao vrijedi da se o njoj razmišlja (...) diktatora se teško riješiti na drugi način«, piše uvodničar Washington Timesa. On smatra da s Miloševićem valja postići dogovor jer će to omogućiti demokratski razvoj Srbije i osloboditi prijetnje cijelu regiju. Ideja mu se čini osobito prikladna jer »dok Srbija ne sudjeluje, nema izgleda za stvarni uspjeh Pakta o stabilnosti«. List procjenjuje da su Francuzi i Rusi skloni Miloševiću dati odstupnicu, Amerikanci bi je iz praktičnih razloga prihvatili, ali se, navodno, svim silama protive Britanci. </p>
<p> Američkog novinara ne opterećuje odviše pitanje pravde i odgovornosti za zločine. Konstatira da su mnogi tirani izbjegli pravdi, te da je gotovo pravilo da oni na vrhu ne odgovaraju za zlodjela. »Problem je tko bi ga prihvatio (...) nitko na to ne pristaje, pa čak ni grčka vlada koja je prijatelj Srbima«, piše uvodničar lista i ironično primjećuje da bi otok Sv. Helene mogao biti savršeno mjesto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>OESS samovoljno kroji izborna pravila u BiH?</p>
<p>»Demokratizacija« BiH, ističe sarajevski dnevnik »Oslobođenje«, za neke je, očito, jako unosan posao, a pritom se ne bježi ni od gaženja mnogih zakona te zemlje, sve do samoga Ustava BiH i, konačno, Daytonskog mirovnog sporazuma</p>
<p>MOSTAR, 4. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Administraciji OESS-a ne odgovara stabilizacija političkih prilika u BiH, niti usvajanje Stalnog izbornog zakona, tvrdi sarajevsko Oslobođenje. Temeljni razlog svemu je, naravno, novac: da je usvojen Stalni izborni zakon, uopće izbore u studenome proveli bi organi BiH, a ovako će to učiniti OESS i za taj posao dobiti 16 milijuna DEM uz osigurano produljenje svoga mandata u BiH do 2004. godine!</p>
<p>»Demokratizacija« BiH, ističe sarajevski dnevnik, za neke je, očito, (i) jako unosan posao, a pritom se ne bježi ni od gaženja mnogih zakona te zemlje, sve do samoga Ustava BiH i, konačno, Daytonskog mirovnog sporazuma. Tako, konkretno, Izmjene pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva OESS-a usvojene 30. svibnja, po kojima će se održati ovogodišnji opći izbori u BiH, »sadrže nekoliko odrednica koje krše ustavna i demokratska načela, što može imati negativne posljedice za budućnost BiH, a OESS još od 1998. nema ni daytonski ni ustavni mandat da provodi izbore u BiH«. Kuda to, zapravo, ide brod kojim kormilari OESS, pita se list, navodeći pritom cijeli niz primjera OESS-ove »antidaytonske i antiustavne djelatnosti«. Skreće se pozornost tako na činjenicu da ni jedna politička stranka u BiH nije podržala OESS-ovu podjelu BiH na izborne jedinice za opće izbore, čime se, praktično, uskraćuje ustavno pravo građanima da na cijelom području entiteta biraju koga hoće i da budu izabrani. OESS tvrdi kako se »u Ustavu BiH nigdje ne spominju izborne jedinice, pa nije opravdano tvrditi da bi one trebale biti zabranjene«, iako je to pitanje definirano člankom IV. A. 1.3. stavak 1., gdje stoji da se »poslanici u Predstavničkom domu biraju tajnim glasovanjem, na teritoriju cijele Federacije«. Nadalje, OESS-ovo produljenje mandata općinskim vijećnicima na četiri, a smanjenje zastupnicima državnog i entitetskih parlamenata na dvije godine također je u suprotnosti s ustavnim određenjima, kao i odrednica PIP-ovih Izmijenjenih pravila koja kaže da je »broj poslanika kantonalne skupštine između 20 i 25«, iako je Ustav kategoričan u tvrdnji da kantonalna skupština »ne može imati manje od 30 niti više od 50 poslanika«.</p>
<p>Nižu se i drugi primjeri OESS-ova »tumačenja demokracije«, pri čemu se spominje i nedavni primjer sa skupštine Tuzlansko-podrinjskoga kantona, kada je šef Misije OESS-a Barry bio ultimativan da će OESS biti taj koji će »vlastoručno« smanjiti broj poslanika, ukoliko to Skupština TPK-a ne učini sama. Pod pritiskom OESS-a, amandman o promjeni broja poslanika nedugo zatim (ipak) je usvojen. Uza sve, OESS se optužuje i kako mu zapravo »novca nikad dosta«, jer će na jesen stranke koje žele sudjelovati na općim izborima na entitetskoj i državnoj razini morati uložiti po pet, odnosno 10 tisuća KM nepovratnog depozita, a to će se, opet odraziti i na samu demokratizaciju BiH, na način da će to novčano izdvajanje najbolnije osjetiti »stranke koje nisu izborni favoriti, a bitno su doprinosile stvaranju demokratske atmosfere«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HDZ BiH na raskrižju između pokreta i stranke</p>
<p>Izbor novog rukovodstva stranke te određivanje spram trenutno najvažnijim političkim pitanjima u zemlji pokazat će hoće li HDZ BiH skrenuti udesno, kako to neki prognoziraju, ili će biti potaknut proces prerastanja iz narodnog pokreta u stranku desnog centra</p>
<p>SARAJEVO, 4. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šesti sabor Hrvatske demokratske zajednice BiH očekuje se u domaćoj javnosti, ali i među predstavnicima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini s velikim zanimanjem. Sabor bi trebao biti održan 15. srpnja u sarajevskom hotelu Holiday Inn, i očekuje se da će taj skup dati odgovor na pitanje kakav će kurs u idućem razdoblju zauzeti najjača stranka bosanskohercegovačkih Hrvata. Izbor novog rukovodstva stranke te određivanje spram trenutno najvažnijim političkim pitanjima u zemlji pokazat će hoće li HDZ BiH skrenuti udesno, kako to neki prognoziraju, ili će biti potaknut proces prerastanja iz narodnog pokreta u stranku desnog centra.</p>
<p>Premda ljudi koji su ispred bosanskohercegovačkog HDZ-a zaduženi za odnose s javnošću, poput glasnogovornika stranke Zorana Tomića, tvrde da u Holiday Innu neće biti nikakvih spektakularnih lomova, niti da će se ponoviti dramatična atmosfera kakva je vladala na prošlom Saboru u Mostaru, u medijima i kuloarima se spekulira da se može očekivati burna rasprava pa čak i raskol u stranci između »tvrdolinijaša« i pripadnika umjerene, liberalne struje.</p>
<p>Jadranko Prlić, aktualni ministar vanjskih poslova BiH, personificira tu umjerenu struju, skupa sa svojim najboljim političkim ali i osobnim prijateljem, mostarskim gradonačelnikom Nevenom Tomićem. Prlić je sasvim jasno rekao da nema namjeru pod svaku cijenu ostati u stranci, čak i to da su šanse za njegov ostanak fifty-fifty. Hoće li Prlić ostati ili otići, ovisit će, kako je sam rekao, od toga hoće li biti izabrano »normalno« rukovodstvo stranke, te od toga što će stajati u programskoj deklaraciji HDZ-a BiH i Statutu stranke koji bi trebao doživjeti značajne izmjene, tolike da se govori da je riječ o sasvim novom dokumentu.</p>
<p>Ukoliko Prlić ode, vjerojatno će to učiniti i Neven Tomić, a riječ je o dvojcu koji u ovom trenutku od aktualnih HDZ-ovaca uživa najveći kredibilitet kod predstavnika međunarodne zajednice. O podršci koju uživaju svjedoči (i) informacija koju je prvi objavio Vjesnik, a čijim su tragom kasnije krenuli brojni drugi mediji, o tome da je rok za prijavu nezavisnih lista za opće izbore produljen do 20. srpnja, dakle nakon Sabora HDZ-a, upravo zbog Prlića i Tomića - da bi im se ostavila mogućnost da u slučaju za njih nezadovoljavajućeg ishoda stranačkog skupa ipak sudjeluju na izborima. Javno je iznesen podatak da je za to lobirao upravo Neven Tomić, i to preko svoje bivše savjetnice Lidije Korać, sada članice Privremenog izbornog povjerenstva, koja je iskoristila i svoj osobni utjecaj kod šefa OESS-ove Misije za BiH Roberta Barryja. Zanimljivo je, premda ne izravno vezano za zbivanja u HDZ-u BiH, da se spekulira i s mogućnošću da Safet Oručević, mostarski gradonačelnik izađe na izbore kao nositelj nezavisne liste, budući da je u SDA-u ostao u manjini u odnosu na desničare.</p>
<p>Zanimljivo će biti vidjeti i hoće li se aktualni predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić ponovno kandidirati. Njegov izbor bi, čini se, bio prihvatljiv Prliću i Tomiću. No s druge strane, govorka se da bi i novi predsjednik mogao postati i general Stanko Sopta, što u »europskim« krugovima, prognozira se, ne bi bilo dočekano s oduševljenjem. Ne bez značaja je i činjenica da se Sabor održava u Sarajevu, na »neutralnom« terenu, kao i to da će ovoga puta sastav izaslanika s pravom glasa biti znatno povoljniji za HDZ-ovce iz Bosne u odnosu na stranačke kolege iz Hercegovine. Ne mali utjecaj u Sarajevu će imati i brojni međunarodni službenici koji će »pokrivati« ovaj skup, na svoj način lobirajući kada je riječ o donošenju najvažnijih odluka.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Washington protiv proglašenja palestinske države</p>
<p>WASHINGTON, 4. srpnja</p>
<p> - Sjedinjene Države su u ponedjeljak ponovile protivljenje jednostranom proglašenju neovisne palestinske države nakon što je Palestinsko središnje vijeće odredilo da će se to dogoditi 13. rujna ove godine. »Dvije strane (Izrael i Palestinci) znaju da se mi protivimo jednostranim akcijama jednih ili drugih, uključujući i proglašenje neovisne palestinske države«, izjavio je jedan dužnosnik State Departmenta tražeći da ostane neimenovan. Pritom je podsjetio na načela koja su dovela do sklapanja izraelsko-palestinskog sporazuma u Oslu 1993. godine pa i na načelo »reciprociteta« prema kojem svaku odluku moraju zajednički donijeti Izrael i Palestinci. Američki dužnosnici pokušavaju organizirati trostrani summit na kojem bi sudjelovali američki predsjednik Bill Clinton, palestinski čelnik Yasser Arafat i izraelski premijer Ehud Barak, a radi postizanja konačnog mira. U ponedjeljak je američki predsjednik telefonski razgovarao s Barakom i Arafatom, ali odluka o summitu nije donesena. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>Divlja gradnja: ne radi se o rušenju ili nerušenju nekoliko zgrada već o biti ili ne biti pravne države</p>
<p>Mi Hrvati nismo imali sreće s pravnom državom u ovom stoljeću, točnije od propasti crno-žute monarhije, koja je (kakva bila da bila) ipak bila prva država. Otarasivši se tuđinaca, srnuli smo kao »guska u magli« u zagrljaj istočne braće, pa smo umjesto pravne države dobili Zakon o zaštiti države. Stanje se nakratko popravilo uspostavom Banovine Hrvatske, ali onda su došle četiri godine naci-fašističke strahovlade, kad se pravo svelo na sabirne logore i prijeki sud.</p>
<p>Takozvano oslobođenje donijelo nam je revolucionarnu pravdu (»ti se suci drže zakona kao pijan plota«), a ona je postepeno evoluirala u moralno-političku podobnost (svi smo pred zakonom jednaki, ali neki su jednakiji). Kad smo konačno izborili vlastitu državu, to nije označilo i početak vladavine zakona, jer su se tajkunizacija i krimvatizacija izdigle iznad prava. Ni dolaskom demokracije nije automatski nastala pravna država.</p>
<p>Uspostava pravne države dug je i mukotrpan proces. Jedan je tome razlog otpor što ga pružaju oni koji u vladavini zakona vide opasnost po svoj probitak. Drugi je razlog nepostojanje ideje o pravnoj državi u svijesti naroda. Svim našim danas živućim naraštajima nedostaje iskustvo pravne države. Posljedica je toga da nas međunarodna zajednica proglašava jednom od najkorupiranijih zemalja.</p>
<p>Jedan od simptoma naše pravne boleštine, osobito posljednjih godina, jest i bespravna gradnja. Razni tajkuni i bogatuni, smatrajući sebe ljudima iznad zakona, sagradili su si kuće kako su htjeli i gdje su htjeli, pa i tamo gdje to nisu smjeli, uz prešutno odobrenje (podmićenih) organa vlasti.</p>
<p>Međutim, riječ »kuće« ne odgovara onom što su oni sagradili; to su palače i dvorci, s bazenima i teniskim igralištima. Tko ne vjeruje, neka prošeće po padinama Medvednice, pa neka se sam uvjeri. Koliko u tim građevinama ima estetike i kako se uklapaju u okoliš - bolje je ne govoriti.</p>
<p>Čovjek se pita otkud tim graditeljima novac, budući da prije pojavljivanja na javnoj sceni nisu imali ni solda, a obogatili su se u razdoblju kad je cijelo društvo tonulo u siromaštvo. Poput svih skorojevića i oni su postali bahati, pa su u svojoj bahatosti radili što im je palo na pamet, jer »tko meni što može kad ja svakoga mogu kupiti«. A i kupovali su, u to nema sumnje.</p>
<p>To građenje na zabranjenim mjestima (na primjer u park-šumi Medvednici) uzelo je toliko maha da je ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode još pred dvije tri godine u svom izvješću Saboru ustvrdio da »ako se tome ne stane na kraj, divlje će se građevine ubrzo popeti do vrha Sljemena«. Ovo može poslužiti kao izvrsna ilustracija Papina upozorenja da je »ekološka kriza u prvom redu kriza morala«. Nažalost, naša javnost nije ni na tom području senzibilizirana. </p>
<p>Ovih je dana ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja odlučio tome stati na kraj. Zakon se mora poštovati: nezakonito podignute zgrade bit će srušene. Kao da je pravna država konačno počela djelovati i na tom području. Hrabra je to odluka, jer dira u osinje gnijezdo. Moglo se očekivati, a to se i obistinilo, da će na nju osuti drvlje i kamenje svi financijski i politički moćnici kojima je ministar ovom odlukom stao na kurje oko. Ose uzrujano zuje i dižu uzbunu da je tobože na djelu regionalni šovinizam.</p>
<p>I mnogi dobronamjerni ljudi kojima manjka osjećaj za pravo nasjeli su na zujanje osa i osporili ministrovu odluku. Ta ako tim siromasima (tajkunima) srušite kuće, gdje će oni jadni živjeti? Past će na prosjački štap, postat će socijalni problem, morat će spavati pod mostovima. Ne bi li bilo bolje da ih se novčano kazni? (A oni će tu kaznu uračunati u troškovnik gradnje i nastavit će po svomu). Ili da se u njihove kuće usele beskućnici? (Pa da opet dobijemo socijalistički sustav sustanarstva - u feudalnim dvorcima!)</p>
<p>No šalu na stranu. Ovdje se ne radi o rušenju ili nerušenju nekoliko zgrada već o biti ili ne biti pravne države. O njenom postojanju pak ovisi hoće li k nama doći nasušno nam potreban strani kapital. Ne bude li ga, naša smrtno bolesna privreda sasvim će se ugasiti, pa ćemo svi zajedno lijepo umrijeti od gladi. Osim, naravno, tajkuna.</p>
<p>Dosad su srušene jedna ili dvije ilegalne zgrade i onda se stalo, navodno zbog proceduralnih razloga. Dolazeći će dani pokazati je li tako ili su mafijaški lobiji opet nadvladali nejačku pravnu državu. A to nipošto nije samo stvar prijepora između tajkuna i resornog ministra Pravna ili ne-pravna država naša je zajednička sudbina i zajednička kob.</p>
<p>Na kraju riječ upućena ministru Kovačeviću: Ako Vam u ovoj bitki nešto znači podrška običnog čovjeka s ulice (k tomu umirovljenika), ja Vam je pružam bez fige u džepu.</p>
<p>BRANKO ČERNIČKIZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tko je osnovao HSP: Krešimir Pavelić ispravlja D. Paragu i G. Jurišića</p>
<p>Još kao srednjoškolac negdje sam pročitao kako je neki pisac i filozof rekao: »Laži i samo laži ipak će nešto ostati«, a znameniti talijanski povjesničar i političar postavio je načelo politike da su u borbi za osvajanje vlasti dopuštena sva sredstva neovisno od ikakvog moralnog kriterija.</p>
<p>Da su ova dva znamenita mislioca postali g. Goranu Jurišiću, alias D. Paragi, moralni uzori to proizlazi iz niza neistina navedenih u pismu objavljenom u Vjesniku (Pisma čitatelja) 3. srpnja ove godine pod naslovom: HSP 1861. ispravlja informaciju Hine.</p>
<p>Prva neistina jest kako je »HSP obnovljen na inicijativu Dobroslava Parage 1989. iz Beča«. A što je o toj Paraginoj »inicijativi« rekao dr. Srećko Pšeničnik govori sam za sebe ovaj citat: »S Paragom sam u Beču, 15. veljače 1990. bio dogovorio da HOP na Starčevićevu grobu u Šestinama, 28. veljače proglasi osnivanje HSP-a. No, dva dana prije toga, Krešimir Pavelić, koji je znao za to uz Antu Paradžika osniva HSP, i tako iz projekta isključuje nas iz emigracije« (Globus 24. lipnja 1994. strana 48).</p>
<p>Dakle, D. Paraga se dogovarao o obnavljanju HSP-a s dr. Srećkom Pšeničnikom a ne s Antom Paradžikom koji osobno nije poznavao D. Paragu niti je s njime vodio bilo kakve razgovore. Uostalom Ante Paradžik je u to vrijeme bio u Hrvatskoj demokratskoj stranci u kojoj je obnašao dužnost člana Izvršnog odbora. Poticajnom odboru HSP-a pristupio je kada su pripreme za obnavljanje HSP-a već bile pri kraju.</p>
<p>Druga neistina jest kako je »Paraginu« inicijativu u Zagrebu proveo Ante Paradžik, koji je Krešimiru Paveliću naložio da sredi papire za registraciju stranke.</p>
<p>Međutim, već u kolovozu mjesecu 1989. g. započeo sam sa osnivanjem poticajnog odbora za obnavljanje HSP-a, dakle u vrijeme dok je D. Paraga još bio pod skutima američkog Kongresa.</p>
<p>Istina jest da sam »sredio papire za registraciju stranke«, tj. napisao nacrte statuta i programskih načela, ali to nisam učinio po »nalogu« Ante Paradžiku koji je još uvijek u to vrijeme bio u Hrvatskoj demokratskoj stranci, već za zamolbu Odbora.</p>
<p>Tvrdnja da je Paraginu »inicijativu« u Zagrebu proveo Ante Paradžik jest žalosna, sramotna i blasfemna, koja zaslužuje svaku moralnu osudu iz razloga što tu notornu laž ne može opovrći osoba koje nema među živima. Ali kako to tvrdi čovjek kojem su moralni uzori sumnjivi onda se tomu i ne treba čuditi.</p>
<p>Eto, konačno više D. Paraga ne tvrdi kako je samo on obnovio HSP, kao što je to činio proteklih godina, već su sada »suštinski obnovitelji gospoda D. Paraga, A. Paradžik i K. Pavelić, dok su ostali obnovitelji bili samo pro forma jedni od obnovitelja«. Dakako, Ante Paradžik je sada stavljen u drugi plan, a Krešimir Pavelić u treći dok sebe opet stavlja u prvi, jer je »inicijativu potekla od njega«: O tempora, o mores!</p>
<p>Treća neistina jest kako sam ja napisao nekakav »knjiški prilog«, koji se nalazi u knjizi izdanoj 1991. g. nakon pogibije Ante Paradžika koji nosi naslov D. Paraga - A. Paradžik, Borba za hrvatsku državnu nezavisnost, u kojem »knjiškom prilogu« navodno vrijeđam ostale članove poticajnog odbora kao one koji pripadaju »nižem staležu«.</p>
<p>Na žalost g. Jurišića, alias D. Parage, koji mu je opet podvalio, tu knjigu imam pri ruci ali u njoj nigdje nema tzv. »knjiškog priloga« kojeg je potpisao Krešimir Pavelić kao autor. Zbog toga pozivam g. Jurišića da navede na kojoj se stranici knjige nalazi taj »knjiški prilog« i tko je njegov potpisnik, kako u protivnom tu činjenicu ne bi morao dokazivati na sudu.</p>
<p>Općenito je poznato da su činjenice tvrdoglave jer protiv njih nema dokaza.</p>
<p>Contra factum non est argumentum.</p>
<p>Za Klub obnovitelja HSP-a:</p>
<p>KREŠIMIR PAVELIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Lijepom našom: Medvednica</p>
<p>U nedjelju, 2. srpnja 2000. godine, skupina planinara i prijatelja prirode uputila se iz gradske vreve na središnji dio Medvednice, popularno zvane Sljeme. U gradu vrlo visoka temperatura, dok je na samom vrhu bilo ugodno i pod suncem, koje je rashlađivao povjetarac sa sjeverozapada. Naša skupina je posjetila novo uređeni planinarski dom Rauchova lugarnica na Hunjki, gdje su nas dočekali bračni par Majnarić. Vrlo lijepo uređeno, može smjestiti u zajedničku spavaonicu do 40 osoba. No na žalost, netko im je ukrao pećnicu, te pipu za pitku vodu. Pored toga obrtnički dom Hunjka još čeka, dokle?</p>
<p>Posjećujemo župnu crkvu na Sljemenu kraljicu Hrvata, gdje prisustvujemo svetoj misi uz nazočnost preko stotinu vjernika. Župnik je počastio ispred Župnog dvora osvježujućim pićem, dok je OTC - skijaški dom sa naznakom: zatvoreno. Dom Željezničar i dalje zjapi prazan! Restoran na TV tornju još uvijek čeka? Posluga sa umjerenim cijenama brza i solidna. Žičara je prometovala sa prekidima. Inače na Grafičaru i Risnjaku uobičajeno s gostima i izvan Hrvatske, posebno Dan Risnjaka.</p>
<p>Dakle, središnji dio Medvednice vrlo atraktivan, uređene su male ugostiteljske radnje Zlatni medvjed i dr.</p>
<p>Treba istaći da je cesta od Gračana vrlo lijepo uređena, te nastavno za Hrvatsko zagorje. Neke panoe trebalo bi skinuti ili ih obnoviti. Zbog čega su postavljene naljepnice »škorpion« vlasništvo ZET-a, zar toliko vremena treba čekati, a taj se objekt nalazi izvan funkcije. HŽ i ZET bi trebali više se aktivirati, a Bandićevo Poglavarstvo pomoći da se to razriješi na korist Zagrepčana, posebno gostiju, jer takovu planinu nema mnogo država, posebno što se tiče prirodne čistoće zraka, nepoznatog u mnogim europskim regijama.</p>
<p>JOSIP SAKOMAN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>Novaliću, Vukoviću i Patarčiću pritvor produljen do 22. srpnja </p>
<p>OSIJEK, 4. srpnja</p>
<p> - Kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU osječko-baranjske podnijeli su nove kaznene prijave protiv slavonskog tajkuna i vlasnika koncerna »Novalić« d.d. Antuna Novalića (48) i njegova bliska suradnika Đurike Vukovića (45) (policija navodi samo inicijale). Naime, nakon nove obrade Vukovića se tereti za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, dok se Novalića tereti za kazneno djelo poticanja na kazneno djelo.</p>
<p>Kako je ustanovljeno, Vuković je kao direktor tvrtke »Bijelo-plavi« d.o.o., koja je u Novalićevu vlasništvu na njegov poticaj zaključio ugovor o kupovini njegova ugostiteljskog objekta po cijeni od 2.841.000 kuna. Nakon toga, tvrtka »Bijelo-plavi« adaptirala je spomenuti ugostiteljski objekt u što je utrošeno 2.460.000 kuna. Po završetku adaptacije, objekt je ponovno prodan Novaliću po cijeni od 2.872.000 kuna. Dakle, kompletno renoviran objekat u koji je uloženo više od 2 milijuna kuna prodan je za cijenu uvećanu za samo 31.000 kuna, pa se sumnja da je Novalić na taj način stekao protupravnu imovinsku korist u vrijednosti od 2.429.000 kuna, za koliko je oštećena tvrtka »Bijelo-plavi«.</p>
<p>Podsjetimo, Novalić kojega se uz ovo novo kazneno djelo sumnjiči i za zlouporabu položaja i ovlasti, nalazi se u pritvoru istražnog centra Županijskog suda u Osijeku od 23. veljače ove godine. Ovaj slavonski poduzetnik, vlasnik je koncerna »Novalić« d.d. u sklopu kojega se nalazi i Gradska banka d.d., Ugostiteljsko poduzeće »Bijelo plavi« d.o.o., »Agros« d.o.o. tvrtka-uvoznik proizvoda njemačkog Bayera za poljoprivredu, te marketinška tvrtka »Gradski izbor« d.o.o., ali i još brojna druga poduzeća diljem Hrvatske.</p>
<p>Budući da se radi o vrlo složenoj istrazi u kojoj se saslušavaju brojni svjedoci, Novaliću i njegovim prvim suradnicima Vukoviću i Ivanu Patarčiću predsjedniku Uprave Gradske banke, prema zadnjoj odluci izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku pritvor je produljen do 22. srpnja. Njih se, naime, tereti se da su zlorabeći položaj i ovlasti od 1996. do 1999. godine kao odgovorne osobe u Gradskoj banci d.d. dopunskim ulaganjima u banku i kupoprodajom dionica, pribavili protupravnu imovinsku korist u vrijednosti većoj od 35 milijuna kuna. Osim toga, sumnjiči ih se da su i u tvrtkama »Bijelo plavi« d.o.o., »Agros« d.o.o. te »Gradski izbor« d.o.o. kupoprodajom dionica također nezakonito pribavili još 13,7 milijuna kuna.</p>
<p>Kako doznajemo, istraga se trenutno vodi na vještačenju financijsko-knjigovodstvenog poslovanja cijeloga koncerna »Novalić« d.d., pa stoga izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda ne želi osumnjičene pustiti iz pritvora kako ne bi ometali tijek istrage, odnosno da ne bi utjecali na svjedoke koji su upleteni u slučaj Novalić. Za ovo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Tartaglia: »Vidio sam Matijevića kako se penje na semafor da ga isključi«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - U kaznenom postupku u kojem je prof. Ilija Matijević radi klevete i uvrede tužio novinara »Sportskih novosti« Eduarda Tartagliju, u utorak je na Općinskom sudu svjedočio tuženi novinar, te su zastupnik tužitelja i braniteljica tuženika iznijeli završne riječi.</p>
<p>Naime, Matijević je tužio novinara radi njegova teksta pod naslovom: »Kritika puna laži«, objavljenog u »Sportskim novostima« od 9. rujna 1999. godine. U spornom je članku, navodi se u tužbi, tužitelj prikazan kao osoba »koja je naviknuta raditi uglavnom silom, pritiscima i lažima«, »da je kidnapirao pomoćnog suca Gordanu Barišić kako bi izmijenila iskaz o incidentu koji je izazvao«, »te da ima dvokatnicu u eliltnoj zagrebačkoj četvrti, da je sinu kupio stan i da ima debeli račun u banci«.</p>
<p>»Poznajem tužitelja već 30 godina, a upoznali smo se preko košarke, jer smo oboje bili košarkaški suci«, rekao je u svojoj obrani Tartaglia, nadodavši da već više od pet godina ne razgovara s tužiteljem jer imaju »različite poglede na sport, košarku, a i na sam zakon«. </p>
<p>»S obzirom da sam ja povjerenik za suce Hrvatskog košarkaškog saveza, te predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, Matijević me optužuje za svaki neuspjeh svog kluba. Moj članak je stoga bio odgovor na njegove uzastopne laži koje je o meni i čelnicima košarkaškog saveza pisao tužitelj. Ja sam u svom tekstu samo iznosio općepoznate činjenice o tužitelju, od one da je organizirao gašenje svjetala u dvorani za vrijeme utakmice s KK 'Gajnice', preko činjenice da je za vrijeme utakmice KK 'Maksimir' s »Alkarom« iz Sinja osobno ugasio semafor, jer mu nije pasalo što je toliko Sinjana u dvorani«, nabrajao je novinar tužiteljeve incidente, naglasivši da je isto tako nasilno upao na jednu od tajnih sjednica HKS-a, te još i nazvao policiju.</p>
<p>»Stojim iza svake svoje tvrdnje u članku, pa i kod tvrdnje da je na utakmici u Čakovce potezao pištolj, uostalom, svugdje gdje se god pojavljivao pravio je nered«, rekao je Tartaglia, odgovorivši sucu da je po broju postupaka koje tužitelj vodi logično i da ima puno novaca. Najveća je polemika u sudnici nastala kada je Matijević insistirao da Tartaglia objasni kako se on to popeo do semafora kako bi ga isključio. »Ja sam Vas osobno vidio kako se penjete, uostalom semafor se nalazio pokraj zapisničkog stola i između dva balkona«, odgovorio je tuženik.</p>
<p>U svojoj završnoj riječi, zastupnik tužitelja, odvjetnik Ivica Palić, zaključio je da je novinar iznio klevetničke i zlonamjerne riječi na račun tužitelja, te da je neprimjereno putem tiska rješavati probleme koji se očito događaju u košarci. »Stoga predlažem da ga se proglasi krivim, te da se presuda objavi u 'Sportskim novostima'«. Braniteljica tuženog novinara, odvjetnica Nela Pedišić zatražila je oslobađajuiću presudu, naglasivši da je tuženik u spornom članku samo iznosio vrijedonosne sudove i općepoznate činjenice o tužitelju.</p>
<p>Sudac Marko Benčić rekao je da će objaviti presudu u srijedu.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U razbojstvima najveći plijen, 10.000 kn, odnijeli iz šenkovečke mjenjačnice </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Tijekom ponedjeljka, na širem zagrebačkom području zabilježena su četiri razbojstva, i to u Trnju, zatim na Medveščaku i Trnju, te u Zaprešiću.</p>
<p>Naime, zasad nepoznati muškarac star oko 25 godina, visok oko 180 centimetara, mršav, smeđe kose, odjeven u plavi kombinezon sa šilt-kapom na glavi, te sunčanim naočalama i maskom za nos i usta, ušao je ponedjeljak oko 9 sati u mjenjačnicu u mjestu Šenkovec kod Zaprešića, te je odmah po dolasku zaprijetio službenici Karoli Š. (23) pištoljem nepoznate marke i kalibra. Kako se službenica oglušila na njegov zahtjev da mu preda sav novac, razbojnik jer prošao iza pulta, uzeo novac iz ladice i ubo Karolu Š. oštrim predmetom u leđa, nakon čega je s oko desetak tisuća kuna istrčao iz mjenjačnice. Ispred mjenjačnice, razbojnika je čekao prijatelj u »golfu« zagrebačkih registracijskih oznaka, te su potom zajedno pobjegli u nepoznatom smjeru.</p>
<p>Ozlijeđena Karola Š. je kolima Hitne pomoći prevezena u Dom zdravlja Zaprešić, gdje joj je pružena liječnička pomoć, dok je policija odmah nakon dojave o razbojništvu, blokirala uže i šire mjesto događaja, započevši potragu za razbojnikom i njegovim pomagačem.</p>
<p>Istog dana, oko 18 sati, zasad nepoznati muškarac je na raskrižju Ulice grada Vukovara i Avenije Većeslava Holjevca prišao Viktoru K. (20) i zatražio od njega jednu kunu. Kada je Viktor K. izvadio novčanik, nepoznati razbojnik je mladiću zaprijetio »bokserom« i iz novčanika uzeo oko 60 kuna, nakon čega je pobjegao.</p>
<p>Nešto ranije, oko 13 sati na Schlosserovim stubama dvojica nepoznatih muškaraca su prišla Robertu S. (15) i Danijelu B. (17), tražeći od njih novac. Budući da mladići nisu imali novac, jedan od razbojnika je iz džepa također izvadio »bokser« i zaprijetvši njime s Robertove ruke strgnuo sat vrijedan oko 600 kuna. Dvojica razbojnika su potom otrčala niz stube u nepoznatom smjeru.</p>
<p>U ponedjeljak pak oko 23 sata, maskirani muškarac je ušao u kiosk »Mateo shop«, vlasništvo Željka Č. (35), koji se nalazi u Rudeškoj cesti 104. Izvadivši pištolj nepoznate marke i kalibra, razbojnik je zaprijetio djelatniku Milanu L. (63), koji je, uplašivši se prijetnje, razbojniku predao oko 4.000 kuna, nakon čega je pobjegao u nepoznatom smjeru.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Robu preko Goričana vozili u BiH, a ostavljali je u Hrvatskoj</p>
<p>ČAKOVEC, 4. srpnja</p>
<p> - Policijska uprava međimurska dovršila je kriminalističku obradu i podnijela kaznene prijave zbog nelegalnog prijevoza šećera za tvrtke iz Bosne i Hercegovine. Kriminalisti su utvrdili da je M. M. (41) iz Gradačca tijekom kolovoza prošle godine u tri slučaja organizirao prijevoz šećera iz Republike Mađarske u Republiku Bosnu i Hercegovinu, a za tvrtke »Hepok«, »Merkur« i »Trgoprom«.</p>
<p> On je 10. kolovoza angažirao vozača R. B. (42) iz Zenice, koji je na graničnom prijelazu Goričan prijavio provoz 24.720 kilograma šećera u BiH. Isto su tako na Goričanu 23. kolovoza prošle godine vozači R.B. (46) i S.K. (46) obojica iz Zenice prijavili svaki provoz po 24.660 kg šećera za Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Kako je kriminalističkom obradom utvrđeno, ni jedan od trojice vozača nije <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> razdužio na hrvatskoj izlaznoj carinskoj ispostavi, već su ga istovarili negdje u Republici Hrvatskoj. Time su se ogriješili o hrvatske carinske propise, tako da su sebi i drugima pribavili protupravnu imovinsku korist, a hrvatski državni proračun oštetili za 274.439 kuna utajenih carinskih i poreznih pristojbi. </p>
<p>Djelatnici kriminalističke policije PU međimurske okončali su obradu slučaja državljana BiH, E. Č. (31) iz Brčkog, koji se također ogriješio o carinske i porezne propise Republike Hrvatske. On je na graničnom prijelazu Goričan tijekom prošle godine prijavio prijevoz veće količine tekstilne robe, namijenjene tržištu BiH. Uvezeni tekstil E.Č., međutim, nije razdužio na carini kod izlaska iz Hrvatske, jer niti robu nije vozio za BiH. Tekstilne proizvode istovario je u okolici Zagreba, čime je utajio plaćanje carinske pristojbe i drugih davanja i hrvatske financije oštetio za 37.228 kuna. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Petnaestogodišnjak zapalio kuću da bi napakostio majci</p>
<p>KNIN, 4. srpnja</p>
<p> - Petnaestogodišnji dječak iz Knina revoltiran lošim odnosima s majkom S. B . (38), te s J. C. (74) u svojoj je sobi namjerno zapalio papir, sobu zaključao i potom izašao iz kuće. U kući u kojoj je mladić stanovao s majkom, osim već spomenutog J. C. živjela je i šezdesetosmogodišnja M. Z.</p>
<p>Požar je gasilo jedanaest vatrogasaca, koji su nakon lokalizacije požara konstatirali kako je jedna soba u kući potpuno izgorjela, jedna je djelomično opožarena kao i sanitarni čvor, a urušila se i krovna konstrukcija. Procijenjena materijalna šteta iznosi oko 50.000 kuna. Nitko od ukućana nije stradao, jer su J. C. i S. B. uspjeli na vrijeme izaći iz kuće, a M. Z. su vatrogasci iznijeli kroz prozor.</p>
<p>Protiv maloljetnika policija će podnijeti kaznenu prijavu zbog »dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom«. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Na graničnom prijelazu Goričan na tegljaču gorjelo 24 tone koksa</p>
<p>ČAKOVEC, 4. srpnja</p>
<p> - U ponedjeljak navečer u 20.40 sati pripadnici Javne vatrogasne postrojbe iz Čakovca, na graničnom su prijelazu Goričan ugasili požar na tegljaču koji je prevozio koks, te su ga uz pratnju uputili prema Metalskoj industriji Varaždin (MIV).</p>
<p> Vozač privatne prijevozničke tvrtke iz Ivanca J. Ž. (50) u ponedjeljak u 8.30 sati natovario je 24 tone koksa u mađarskom gradu Dunajvarosu. Na kamionski carinski terminal graničnog prijelaza Goričan on je došao u 14.30 sati. Nakon što je obavio carinske formalnosti primijetio je dim na svojem tegljaču, te su u 18.24 sati alarmirani profesionalni vatrogasci, a podrobnijim pregledom je ustvrdio da su se već rastopile stranice tegljača. Vatrogasni stručnjaci sigurni su da je J. Ž. u Koksari natovario vrući, nedovoljno rashlađeni koks, tako da je došlo do samozapaljenja. Vrijednost 24 tona koksa kojeg je J. Ž. prevozio iznosi 3.738 USD. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pilot srušenog zrakoplova priveden u istragu i pritvoren</p>
<p>ŠIBENIK, 4. srpnja</p>
<p> - U ponedjeljak u 22 sata u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku priveden je pilot srušenog zrakoplova tipa »Monex 20«, koji se u subotu oko 11 sati srušio u more između otoka Prvića i Tijata.</p>
<p>Švicarski državljanin Karl Wiss, koji je upravljao sportskim zrakoplovom, priveden je u pritvor zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo »izazivanja prometne nesreće«.</p>
<p>Da podsjetimo, pilot i jedan švicarski državljanin Rolf Fister preživjeli su pad zrakoplova zadobivši samo lakše tjelesne ozljede, a treći Švicarac koji se nalazio u »Monexu« Hans Nussbaummer, poginuo je potonuvši zajedno sa zrakoplovom na dno mora, jer nije uspio iskočiti iz padajućeg aviona.</p>
<p>Prema nalazu mješovitog povjerenstva uzrok ove avionske nesreće je prenisko letenje, odnosno neprilagođena visina leta zbog koje je pilot izgubio nadzor nad zrakoplovom, koji je najprije udario u površinu mora nakon čega se uspio podići ali je ponovo pao i udario u more, te potonuo. (Jadranka Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ronioci izvukli tijelo utopljenog muškarca </p>
<p>KOTORIBA, 4. srpnja</p>
<p> - Ronioci Kluba podvodnih aktivnosti »Drava« iz Varaždina, u utorak ujutro u napuštenoj šljunčari kod Doma ribolovaca u Kotoribi, pronašli su i izvadili iz vode tijelo Dragana Golubića (33) iz Kotoribe. Ronitelje je pozvala PU međimurska, koja je bila obaviještena da se Golubić u šljunčari utopio u ponedjeljak oko 18.30 sati, ali zbog mraka i mutne vode njegovo tijelo nije bilo nađeno. </p>
<p>Stradali Dragan Golubić bio je među stotinjak kupaća koji su se u ponedjeljak poslije podne i predvečer rashlađivali u vodi jezera nastalog od napuštene šljunčare. U jednom trenutku Golubić je pokušao ronjenjem doći na mali otočić usred jezera. Kako su rekli očevici nakon što je nekoliko metara zagazio u vodu i zaronio više se nije pojavio na površini. To je vidjelo nekoliko nazočnih kupaća među kojima i Draganov ujak Đuro Maltar, koji je nedavno u Kotoribu na odmor došao iz Kanade gdje već dulje živi.</p>
<p>Kako je rekao Zvonimir Bosanović, instruktor ronjenja i rukovodilac skupine varaždinskog Kluba podvodnih aktivnosti »Drava«, Golubićevo tijelo pronađeno je na dubini od 3,5 metra i isto toliko udaljeno od obale. Draganova majka Katarina Golubić odbila je moguću obdukciju radi utvrđivanja točnog uzroka smrti, budući da nema mogućnosti plaćanja troškova. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Zbog prijevoza ilegalaca Slovenac osuđen na godinu uvjetnog zatvora</p>
<p>ČAKOVEC, 4. srpnja</p>
<p> - U minulih tjedan dana, na području PU međimurske u pet je slučajeva ilegalnih prijelaza državne granice policija zatekla ukupno 85 stranih državljana. Najbrojniji su bili Iranci, njih 60, zatim 13 Turaka, pet Afganistanaca, te jedan Slovenac i šest hrvatskih državljana. U Vjesniku smo opsežno pisali o skupini od 65 stranaca, koji su zetečeni u kamionu »Iveco« slovenskog državljanina M. Petroviča iz sela Zgornja Velovleka kod Ptuja. On je u Općinskom sudu u Čakovcu osuđen na kaznu zatvora od deset mjeseci, odnosno godinu uvjeta. Izrečena mu je i sigurnosna mjera protjerivanja iz Hrvatske na rok od tri godine. Predstoji prekršajni postupak protiv hrvatskih pomagača koji su sudjelovali u nezakonitom prebacivanju 60 Iranaca i pet Afganistanaca. </p>
<p>Zanimljiv je i slučaj skupine od pet državljana Irana, koji su također imali nakanu ilegalno preći iz Hrvatske u Sloveniju. Njih je u osobnom automobilu prevozila M.P. (18) iz Čakovca. Bilo je to još u nedjelju 2. srpnja. Da M.P. sa 18 godina šverca strance doznalo se tako što je oko 19 sati navečer automobilom u kojem je imala strane ilegalce sletjela s kolnika na cesti između Šenkovca i Brezja, nedaleko od Čakovca. (D.O.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="71">
<p>Državni rizničar već od ovoga ljeta</p>
<p>Trošenje državnog novca postat će uspostavom sustava Državne riznice transparentno za porezne obveznike, saborske zastupnike i međunarodne financijske institucije/ Sustav će onemogućiti dosadašnje nekontrolirano zaduživanje ministarstava/ Za stvaranje svake financijske obveze morat će se tražiti potvrda da je izdatak pokriven nekom proračunskom stavkom/ Na jesen izmjena Zakona o proračunu kojom će se precizirati procedura vezana za državne financije</p>
<p>BRIJUNI, 4. srpnja</p>
<p> - Za trajanja Prve međunarodne konferencije o državnim riznicama zemalja u tranziciji na Brijunima, na kojoj sudjeluju predstavnici 11 zemalja te Međunarodnoga monetarnog fonda, sa zamjenikom hrvatskog ministra financija Damirom Kuštrakom razgovarali smo o rezultatima dosadašnjeg nastojanja na uspostavljanju sustava Državne riznice u Hrvatskoj i efektima koje će ona polučiti. Prema njegovim riječima, već ovoga ljeta kroz saborsku bi proceduru trebalo proći ustanovljenje državnog rizničara, a trebalo bi uslijediti i ukidanje više od 9000 zasebnih računa, pa će se tako sav državni novac distribuirati preko jedinstvenog računa.</p>
<p>Kuštrak je podsjetio da se hrvatski sustav Državne riznice gradi već tri godine. Zasad je, od predviđena tri stupnja, u cijelosti zgotovljen prvi i njime su jedinstvenim računom obuhvaćeni svi kapitalni izdaci, visoki tekući izdaci te plaće korisnicima državnog proračuna. Drugim stupnjem do kraja ove godine jedinstvenim računom obuhvatit će se i sva ministarstva, a krajnji se cilj sustava Državne riznice postiže u trećem stupnju, kada će se financijsko poslovanje i svih pojedinačnih korisnika proračunskog novca voditi i nadzirati preko jedinstvenog računa. Time će se omogućiti racionalizacija troškova i znatne uštede u izdacima države. </p>
<p> Kuštrak je istaknuo da je hrvatska javnost uvijek bila zainteresirana za upravljanje javnim novcem jer je to novac svih poreznih obveznika, a moderan, informatiziran i centraliziran sustav Državne riznice omogućit će Vladi, odnosno Ministarstvu financija transparentno upravljanje javnim novcem te pritom ostvarivanje relativno visoke uštede kao i ono najvažnije - kontrolu trošenja proračunskog novca.</p>
<p>• Gdje će u odnosu na sustav Državne riznice biti mjesto Zavoda za platni promet?</p>
<p>- ZAP je tehnička i svaka druga podrška sustavu Državne riznice, i takav će i ostati sve dok ne dođe do značajnijih promjena u hrvatskom platnom sustavu. No i tada će, kao što su i sada, veliki dijelovi ZAP-a postati dio Državne riznice.</p>
<p>• Koliko će uvida javnost moći imati u rad ministarstva, odnosno u trošenje državnog novca preko Državne riznice?</p>
<p>- Javnost će svakako imati uvida, a prvenstveno se to odnosi na Sabor, koji ima kontrolnu funkciju u odnosu na Vladu. Tijekom konferencije iz prezentacije se sustava naše Državne riznice moglo vidjeti da je riječ o vrlo složenom umrežavanju, dakle, od centralne riznice prema područnim riznicama, ministarstvima i dalje. Nadam se da ćemo relativno brzo doći i do sustava lokalne samouprave, izvanproračunskih fondova i slično. Dakle, u završnoj fazi Državna riznica obuhvatila bi praktički svu javnu potrošnju, odnosno kompletne javne financije. Na taj način će svi porezni obveznici znati da se javno, odgovorno i transparentno upravlja javnim novcem. No, uspostavljanjem jedinstvenog računa trošenje državnog novca postat će transparentno ne samo za porezne obveznike i saborske zastupnike već i za međunarodne institucije. To je vrlo bitno zbog praćenja financijskih kretanja u tranzicijskim zemljama, spram čega se ocjenjuje i njihov kreditni rejting.</p>
<p>• Dokle se zasad stiglo u izgradnji sustava Državne riznice?</p>
<p>- Trenutno je u funkciji pilot-projekt, a Vlada je krenula u zakonske promjene koje će omogućiti da jedinstveni račun riznice profunkcionira do sredine iduće godine, što će biti velik pomak u odnosu na dosadašnji način upravljanja državnim novcem. Sada, primjerice, od 54 milijarde kuna proračunskih sredstava preko jedinstvenog računa prolazi tek polovina tog iznosa. To je i shvatljivo, zna li se da postoji više od 9000 zasebnih računa, a samo u Ministarstvu prosvjete ima više od 1600 računa po školama i slično. </p>
<p>• Znači da bez jedinstvenog računa nije bilo moguće ni kontrolirati trošenje državnoga novca?</p>
<p>- Naravno, bilo je vrlo zamršeno. To ste mogli primijetiti kada smo donosili proračun za ovu godinu i kada je Vlada ustanovila više od devet milijardi kuna javnog dugova. Ti su dugovi nastali upravo u prethodnom razdoblju kao rezultat netransparentnosti poslovanja, kada su se ministarstva nekontrolirano zaduživala. Ovaj će sustav omogućiti da se za stvaranje svake financijske obveze traži autorizacija, odnosno potvrda da je izdatak pokriven nekom proračunskom stavkom.</p>
<p>l Može li se u idućoj godini očekivati da će trošenje državnog novca biti primjereno zahtjevima javnosti?</p>
<p>- To se može očekivati već ove godine. Najvjerojatnije još ovoga mjeseca u saborskoj će se proceduri naći prijedlozi zakonskih promjena, kojima se uvodi funkcija glavnog državnog rizničara - osobe koja će dalje aktivno sudjelovati u dogradnji cijelog sustava. Na jesen slijedi i izmjena Zakona o proračunu kojom će se precizirati procedura vezana za državne financije. Također, do kraja godine predviđena je cjelovita informatizacija i implementacija Državne riznice u svim ministarstvima, što je preduvjet za uspostavu sustava autorizacije svih obaveza, koji će onemogućiti nekontrolirano stvaranje dugova, kao što je to bilo dosad.</p>
<p>• Na konferenciji sudjeluju i predstavnici MMF-a. Kako oni gledaju na aktivnosti vezane za uspostavljanje sustava Državne riznice u Hrvatskoj?</p>
<p>- Predstavnici MMF-a jako nas ohrabruju da se sustav što prije dovrši i stavi u finkciju. Prije svega zato što uvođenje sustava Državne riznice, a osobito jedinstvenog računa, znači da su financije jedne države transparentne, ne samo prema MMF-u nego i prema stranim investitorima, općenito prema međunarodnoj financijskoj javnosti, a to pridonosi poboljšanju rejtinga neke zemlje. No, svaka zemlja ima neke svoje specifičnosti, pa ćemo na kraju konferencije napraviti pregled tih različitih iskustava i procijeniti gdje se Hrvatska nalazi u odnosu na zemlje u tranziciji, ali i na neke druge razvijene europske zemlje.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U najjače turističko doba godine zakoračili sa 275 tisuća gostiju </p>
<p>Nakon hotela puni se privatni smještaj/ Hoće li individualni gosti zaista ostati bez smještaja ili su hotelijeri ipak mislili i na njih?/ I dalje malobrojni domaći gosti </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Na Jadranu je 275 tisuća turista - više od devedeset posto hotelskih kapaciteta je popunjeno pa se zbog nedostatka hotelskih kreveta solidno puni i privatni smještaj, vezovi u desetak marina već su rezervirani za cijelu sezonu, a i kampovi bilježe 30 do 35 posto više gostiju nego protekle godine. Sve u svemu, nakon solidne predsezone koju je popratilo nekoliko izuzetno jakih vikenda (Uskrs, Prvi svibnja, Duhovi...) zakoračili smo u dva najjača mjeseca od kojih bi turistička branša trebala (pre)živjeti do slijedeće godine.</p>
<p>Srpanj se, međutim, još nije ni zahuktao, a već su aktualizirane priče o mogućem overbookingu (za razliku od stop bookinga kada se zaustavlja daljnja prodaja, over booking je dupla prodaja istog kreveta), manjku kapaciteta za individualne goste i sl. Hoće li individualni gosti u špici sezone zaista ostati bez hotelskih kreveta pokazat će vrijeme. Jer nesumnjivo je da postoje hotelijeri koji su, podliježući euforiji što Hrvatska ponovno postaje tražena i zanimljiva destinacija, unaprijed prodali sve svoje krevete. Poslovniji su mislili i na individualce koji će im donijeti nemjerljivo veću zaradu od gostiju koji dolaze organiziranim putem. </p>
<p>No vratimo se standardnim prometnim problemima nakon kojih nam je, istinabog, ostalo osamdesetak tisuća turista više nego prošloga tjedna. Naime, možemo samo zamisliti što će se događati sredinom srpnja, pogotovo početkom kolovoza, budući da je i protekli vikend - koji se ne može svrstati u kategoriju najjačih - izazvao prometni kolaps. Najkraće rečeno, prave muke tek dolaze, ali očito je da iscrpljujuće prometno dostizanje destinacije postaje dio ukupnog turističkog doživljaja. </p>
<p>Većina direktora županijskih turističkih zajednica s kojima smo kontaktirali zadovoljno je trenutnom posjetom. U Istri je, primjerice, 46 posto više gostiju nego lani, odnosno 34 posto više nego 1998. Primorci su, točnije direktorica županijske turističke zajednice, Gordana Medved, zadovoljna i sa tridesetpostotnim povećanjem. Buđenje turizma napose pozdravljaju u Dalmaciji gdje se usporedni indeksi sa prošlim godinama nerijetko iskazuju u troznamenkastim brojkama. </p>
<p> No zanimljivo je da su domaći gosti i dalje u debeloj defenzivi (U Istri ih je tek tri tisuće, na Kvarneru sedam tisuća, u cijeloj Splitsko - dalmatinskoj županiji manje odčetiri tisuće...). Još je, međutim, zanimljivije da spomenuti direktori turističkih zajednica ne žele komentirati eventualni broj neprijavljenih, odnosno da smatraju da inspektorat zasada dobro radi svoj posao. Marino Brečević iz Istre nam je, doduše, rekao kako vjeruje da ima dosta neprijavljenih. Sumnja na vikendaše, privatne iznajmljivače, ali i da dio hotelijera ne prijavljuje na vrijeme svoje goste. </p>
<p>Mili Razović, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije tvrdi da je njegovo područje veliko, a da ga pokriva samo 40-ak inspektora, da bi nam naposlijetku njegov šibenski kolega Šime Vlašić, priznao da je na snazi džentlmenski sporazum turističkih zajednica i inspektorata o obustavi ispaljivanja »otrovnih strelica«. Znači li to da hrvatski građani ipak masovno ljetuju samo da nitko ne zna za njih? </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Privatizacija Dubrovačke banke do kraja godine</p>
<p>DUBROVNIK, 4. srpnja</p>
<p> - »Stabilna uprava i stabilna banka« - tim je riječima predsjednik Nadzornog odbora Dubrovačke banke Marinko Filipović popratio nedavno imenovanje novoga čelnoga čovjeka ove banke, Vlaha Sutića, dosadašnjeg zamjenika sanacijskoga upravitelja Nika Koncula. Dubrovačkoj banci, čija je kriza svojedobno ozbiljno uzdrmala hrvatski bankarski sustav, predstoji privatizacija, koji će završiti do kraja ove godine. S budućim strateškim partnerom banka bi se trebala proširiti i na susjedne države. Sudeći, pak, po izjavi Filipovićeva zamjenika i člana NO banke, Vida Bogdanovića, dubrovački je gradonačelnik dobio podršku NO banke da njezino sjedište i nakon privatizacije bude u Dubrovniku.</p>
<p> Poznato je, naime, da je Bogdanovićeva želja da banka bude u vlasništvu Grada. On se zauzima »za lokalni subjektivitet banke«, a sve kako bi se izbjeglo da ta bank, na koju je usmjereno više od 85 posto građana i gospodarskih subjekata županije, postane nečija filijala. Premda zasad od predsjednika Uprave Sutića nismo mogli dobiti detaljnije informacije o budućoj privatizaciji, većina se slaže s Bogdanovićevom varijantom, pa se neka posebna iznenađenja i ne očekuju. Poznato je da su za banku zainteresirani investitori iz Slovenije, Njemačke, i Italije, a lokalni mediji spominju i Belgijance. Sanacijski upravitelj Koncul u izvješću o dvogodišnjem sanacijskom razdoblju naveo je da je banka u ime Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), vodila pregovore sa potencijalnim strateškim partnerima, među kojima su i EBRD, talijanski Unicredito i Nova Ljubljanska banka. Sve su one, stoji Konculovbu izvješću, pozitivno ocijenile stanje u banci, pa prevladava uvjerenje da će se i uključiti u nadmetanje u privatizaciji banke.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zaštita okoliša na udaru jakog građevinskog lobija</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Strategija zaštite okoliša Republike Hrvatske i Nacionalni akcijski plana djelovanja za okoliš (NEAP) trebala bi biti gotova do jeseni, rekao je u utorak koordinator za izradu NEAP-a dr. Viktor Simončić na prezentaciji nacrta Strategije zaštite okoliša Zboru novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva. Simončić je dodao da je dosad završeno 10 tematskih cjelina Strategije, odnosno oni su usklađeni sa programom zaštite okoliša u Europskoj uniji. No, kako nema crno-bijelih rješenja u zaštiti okoliša, primjerice poljoprivreda je zbog pretjerane uporabe pesticida s jedne strane veliki zagađivač, a s druge je i ona ugrožena zbog onečišćenja zraka, upozoreno je na važnu ulogu medija u pripremi NEAP-a.</p>
<p>Prema Simončićevim riječima, još uvijek ne postoji politička volja da se za zaštite okoliša učini nešto više. što znači da bi se u slučaju stvaranja povoljnog okruženja, odnosno pribavljanja potrebne dokumentacije, mogla očekivati i međunarodna financijska pomoć. Naveden je i primjer Slovenije čiji eko-fond godišnje iznosi 160 milijuna DEM, a znatnim dijelom i iz međunarodnih izvora. Pojedine zemlje EU izdvajaju za zaštitu okoliša 14 posto nacionalnog dohotka, dok u Hrvatskoj taj iznos ne prelazi ni jedan posto. No, kako primjerice emisija stakleničkih plinova »ne pozna« državne granice, zaštiti okoliša se posvećuje sve veća pozornost na globalnoj razini. Simončić je pozvao i sve županije i druge jednice lokalne samouprave i uprave na suradnju kod izrade hrvatske Strategije zaštite, napomenuvši da lokalni projekti zaštite okoliša moraju biti prepoznatljivi i globalno učinkoviti. Čulo se i da Strategija zaštite okoliša nema puno prilike zaživjeti u praksi bez Strategije gospodarskog razvoja Hrvatske na kojoj se još radi. Osim toga, »zeleni« drže da su nevladine udruge koje se bave zaštitom okoliša (NVO) gurnute na sporedni kolosijek kad se radi o rješavanju gorućih problema zaštite okoliša - gospodarenje otpadom i vodama, odnosno zaštita mora i šuma na principu održivog razvitka. Simončić drži da je eko-udruga Lijepa naša dobrim dijelom kriva za takav položaj NVO-a jer je na posve neodgovarajući način htjela pokriti to područje. Uz to, na putu zaštite okoliša stoji jak građevinski lobi koji intervenira u prostor bez studije utjecaja na okoliš. Nadalje, postojeći prostorni planovi ne mogu se uklopiti u Strategiju zaštite okoliša. Upozoreno je i da javnost nema nikakva utjecaja na odabir trase buduće Jadranske autoceste, koja bi mogla uništiti domaći turizam. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Žetva gotova do kraja tjedna - urod pšenice oko 900.000 tona</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Ovogodišnja žetva pšenice, prema očekivanjima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, trebala bi biti gotova do kraja tjedna. Iako su prve procjene bile da će urod zbog suše biti manji čak do 20 posto, to se ipak nije dogodilo i u Ministarstvu kažu da su prinosi dobri. Procjenjuje se da će ukupni urod pšenice iznositi oko 900.000 tona, što će biti dostatno za potrebe mlinsko-pekarske industrije, sjemena za sjetvu, te izvoz.</p>
<p> Prema dostupnim podacima sa ukupno 234.958 hektara površina pod pšenicom do ponedjeljka je žetva obavljena na više od 70 posto površina. Prosječan prinos po hektaru je 4,43 tone, a ukupno je požnjeveno 729.683 tone pšenice. U najvećoj hrvatskoj žitnici, Osječko-baranjskoj županiji žetva je obavljena na gotovo 80 posto površina (na 47.908 od ukupno 60 tisuća hektara). Dobiveno je ukupno 244.331 tona pšenice, a prosječan je prinos iznosio visokih 5,10 tona po hektaru. Nešto veći prinos ostvaren je još samo u Požeško-slavonskoj županiji 5,20 tona po hektaru (ukupno proizvedeno 58.240 tona). Visok prinos po hektaru ostvaren je i na žitnicama Vukovarsko- srijemske županije i to 4,9 tona po hektaru. Sa ukupno 33.637 hektara, odnosno 85 posto zasijanih površina dobiveno je 164.821 tona pšenice. Prosječni prinosi po površini vrlo su šaroliki i kreću se od najnižih u Krapinsko-zagorskoj županiji 1,8 tona, 3,9 tona u Brodsko-posavskoj županiji, do 4,47 tona u Virovitičko-podravskoj.</p>
<p> U Ministarstvu ističu kako je ovogodišnje dugo sušno razdoblje praćeno visokim temperaturama i nedostatkom vlage, uvjetovalo prisilnu zriobu sjemena pšenice i drugih ratarskih kultura zbog čega je žetva i započela dva tjedna ranije. Što se tiče smrdljive snijeti pšenice, zaraza je utvrđena na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke, Varaždinske i Istarske županije. Procjenjuje se da će zaražene pšenice biti više negolani kada je moralo biti uništeno 360 tona i to bez nadoknade posjednicima. Bolest je s gospodarskog stajališta vrlo opasna, jer zaražena pšenica nije upotrebljiva ni za mlinsku industriju, niti za stočnu hranu. Utvrđena je u tijeku žetve 1998. godine na području Baranje i Vukovara kada je uništeno 176 tona pšenice. Do pojave bolesti ne bi došlo da se sijalo zdravo, deklarirano sjeme pšenice, a posjednici zaražene pšenice neće moći ostvariti niti poticaj za proizvodnju pšenice. Naime, zakonom je određeno da je korisnik novčanog poticaja dužan primjenjivati primjerene agrotehničke mjere, među kojima je i sjetva certificiranog sortnog sjemena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ericsson Tesla pustio u rad GSM mrežu u Crnoj Gori </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Kompanija Ericsson Nikola Tesla pustila je u rad novu GSM mobilnu mrežu u Crnoj Gori. Posao vrijedan 25 milijuna njemačkih maraka obavljen je u vrlo kratkom roku jer je ugovor s operaterom Telekomom Crne Gore potpisan u veljači. Iako je Ericsson Tesla dosad u zemlji i inozemstvu realizirala nekoliko projekata mobilne telefonije, ovo je najsloženiji i najsuvremeniji projekt koji je kompanija ugovorila na području GSM-a. Realizacijom prve faze projekta pokriveni su svi veći gradovi u Crnoj Gori, obala i glavni prometni smjerovi, čime je osigurana 70-postotna pokrivenost stanovništva. U drugoj fazi, koja će biti dovršena krajem kolovoza, osigurat će se 90-postotna pokrivenost stanovništva signalom ove GSM mreže. Inače, projektom je obuhvaćena izrada ćelijskog plana crnogorskog područja koji je zbog komplicirane konfiguracije terena bio vrlo zahtjevan, zatim isporuka, implementacija i ispitivanje opreme, izobrazba i osposobljavanje stručnjaka Telekoma Crne Gore te pružanje usluga tehničke podrške sustavu. Mobilna telefonija sustava GSM koju Ericsson isporučuje Crnoj Gori uključuje komutacijski sustav (MCS), sustav za upravljanje baznim stanicama (BCS) i 55 baznih stanica. Kapacitet je GSM sustava u Crnoj Gori 90 tisuća priključaka, od čega je 60 tisuća pretplatničkih (postpaid) i 30 tisuća priključaka s prepaid funkcijom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="77">
<p>Promjene Ustava: Važne akte moraju potpisati i Predsjednik i premijer, Županijski dom se ne ukida </p>
<p>U kriznim situacijama u odnosu zakonodavne i izvršne vlasti, Predsjednik preuzima odgovornost u njihovu rješavanju / Vlada bi mogla predložiti predsjedniku države raspuštanje Sabora i prije isteka njegova mandata </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Vlada je jednoglasno u utorak prihvatila odluku da se pristupi promjeni Ustava. Predložene promjene najvećim se dijelom temelje na stručnoj osnovi što ju je izradila radna skupina predsjednika države. Najbitnija razlika između Predsjednikove i Vladine radine skupine odnosi se na Županijski dom. Predsjednikova skupina zagovarala je ukidanje tog doma, a šestorkina skupina predlaže da se Dom zadrži, ali uz promjenu sastava i veće ovlasti.</p>
<p> Prema riječima ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepana Ivaniševića, koji je vodio šestorkinu radnu skupinu, najveće i najdublje promjene odnose se na ustroj državne vlasti. Predlaže se uvođenje parlamentarnog sustava s neposredno izabranim predsjednikom države. Time se, ocijenio je, ispunjavaju predizborna obećanja šestorke o uvođenju parlamentarne demokracije. Prema predloženom, Vlada bi u potpunosti odgovarala Saboru, no, isto tako, ona bi mogla predložiti predsjedniku države raspuštanje Sabora i prije isteka njegova mandata. </p>
<p> Predsjednik države i dalje bi ostao važan čimbenik državne vlasti s naglašenim pravom inicijative na najvažnijim područjima državne aktivnosti. Bio bi i nadalje vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, nadzirao bi sigurnosne službe te zastupao državu u zemlji i inozemstvu. No, u svemu tome morao bi trajno surađivati sa Saborom i Vladom. Također je predviđeno da u kriznim situacijama u odnosu između zakonodavne i izvršne vlasti, Predsjednik preuzme odgovornost u njihovu rješavanju. Predsjednikove ovlasti ograničile bi se pak tako da je u važnim aktima potreban supotpis premijera i konzultacija s predsjednikom Sabora.</p>
<p> Prema ponuđenim rješenjima, položaj Vlade bi ojačao, a to bi se pak kompenziralo nadzornim mehanizmima Sabora. Ovlasti Sabora također bi bile proširene, posebice u pogledu nadzora nad Oružanim snagama i službama sigurnosti. </p>
<p> O predloženim promjenama raspravljat će se već na izvanrednoj sjednici Sabora sredinom srpnja.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Branitelji pitaju Pančića: Jesu li suicidi branitelja ušteda za državu?</p>
<p>Na taj je način glavni tajnik Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Majstorović komentirao izjavu ministra Pančića da je on »prilično jeftin ministar«/Ako biti skup ministar znači osigurati primjerenu skrb, onda bih ja bio takav ministar, rekao Vukušić </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »Poručujemo ministru Ivici Pančiću da on ne radi na zelenoj tržnici i ne mijenja robu za novac. Hrvatski branitelji nisu roba i on o Ministarstvu hrvatskih branitelja ne može govoriti je li ono skupo ili jeftino. Mi nismo roba niti je on dobio novac za robu, nego da ga dade braniteljima«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare glavni tajnik Udruge hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Goran Majstorović. </p>
<p>Udruga se očitovala o izjavama ministra Pančića o tome da »ma koliko ja bio popularan ili nepopularan u nekim krugovima, ipak sam prilično jeftin ministar za ovu državu«. »Ako je ušteda za državu 30 ovogodišnjih suicida hrvatskih branitelja, onda to ide njemu na čast«, rekao je Majstorović. Stručni voditelj Udruge dr. Herman Vukušić kazao je da je na nagovor Pančićeve doministrice Blaženke Gogić odustao od podizanja tužbe protiv ministra Pančića koji je izjavio da bi njegov (Hermanov) dolazak na čelno mjesto Ministarstva »zajedno s idejama koje zagovara urušio Hrvatsku, da su to ideje po kojima bi svaki građanin Hrvatske mogao postati invalid te da su tu prisutni različiti interesi određenih krugova i da se radi o financijskim interesima«. </p>
<p>»Opraštam Pančiću na tim riječima. Od njega ne očekujem ispriku, jer je cijela hrvatska javnost vidjela da, kad je i pogriješio, nije imao morala i odgoja ispričati se, nego su to za njega činili drugi«, rekao je Vukušić, dodajući da je jasno rekao da neće biti nasljednik ministra Pančića, jer to ne želi. Dodao je da je njegova ambicija usmjerena prema struci i rješavanju stručnih problema, na adekvatniju zdravstvenu i psihosocijalnu skrb za hrvatske branitelje. »Iskreno me čudi takva ishitrena reakcija ministra Pančića, kojom demonstrira manjak političke kulture i apsolutnu medijsku neinformiranost«, rekao je Vukušić i ocijenio da Pančić svojim izjavama »preuzima retoriku pokojnih Franje Tuđmana i Gojka Šuška«. </p>
<p>Osvrćući se na izjave o jeftinijem ili skupljem Ministarstvu, Vukušić je rekao da je istu tezu zagovarao Pančićev prethodnik Juraj Njavro, koji je tvrdio da ima previše branitelja invalida s PTSP-om i puštao razne dezinformacije o broju takvih invalida, iako ni do danas nema podataka o učestalosti te bolesti. Naveo je da stručni međunarodni krugovi smatraju da 19 posto osoba koje su sudjelovale u ratu pate od PTSP-a, ali da u Hrvatskoj još nema točnih podataka te da se novac i patnje hrvatskih branitelja koji boluju od PTSP-a ne mogu gledati iz istog kuta. »Ako biti skup ministar znači osigurati odgovarajuću zdravstvenu i socijalnu skrb te temeljna ljudska prava, onda bih ja, da sam ministar hrvatskih branitelja, bio skup ministar«, rekao je Vukušić. O ideji da se izjednače prava oboljelih i ranjenih hrvatskih branitelja, rekao je da ju je podržala i koalicija SDP-a i HSLS-a u predizbornoj kampanji, kao i Sabor. </p>
<p>Predsjednik Udruge Ljubo Kasap rekao je da su od premijera Ivice Račana već dva puta tražili da ih primi kako bi razmotrili činjenice o problematici branitelja liječenih od PTSP-a, ali odgovor nisu dobili. Ako ih u dogledno vrijeme ne primi, žalit će se, najavili su, međunarodnim institucijama. </p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ministarstvo hrvatskih branitelja do jeseni smanjuje broj zaposlenih sa 500 na 350 </p>
<p>Veći dio onih koji će otići bit će na plaći Ministarstva od jedne do tri godine, naglasila je glasnogovornica Ministarstva Andrea Pavlović / Ministar Pančić će zbog izjave da je mobiliziran samo 18 dana prije pada Vukovara zadovoljštinu zatražiti na sudu, izjavila je glasnogovornica Ministarstva</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Ministarstvo hrvatskih branitelja na čelu s ministrom Ivicom Pančićem otvorilo je još jedan neriješen problem Ministarstva - kako do jeseni smanjiti broj zaposlenih za trećinu. Smanjenje sa sadašnjih 500 na 350 zaposlenih u skladu je s uredbom Vlade o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja od 23. ožujka.</p>
<p>»Cilj nam je ubrzati sporo i nedovoljno stručno rješavanje predmeta i smanjiti broj službenika i namještenika na oko 350, koliko ih je preuzeto 1998. godine u Ministarstvo hrvatskih branitelja, većinom iz Ministarstva obrane. Nastojat ćemo maksimalno zbrinuti višak zaposlenih, jer je cilj smanjiti troškove i racionalizirati rad državne uprave«, rekla je u utorak na prvom sastanku s novinarima glasnogovornica Ministarstva hrvatskih branitelja Andrea Pavlović. Osvrćući se na nalaze državne revizije, koji ukazuju na niz nepravilnosti te na nesvrhovito i neekonomično unutarnje ustrojstvo i nezadovoljavajuću stručnu osposobljenost službenika i namještenika, Pavlović je istaknula da će kriterij za utvrđivanje viškova biti uspješnost u radu, kvalificiranost i odnos prema radu.</p>
<p>Ocjenjujući da je istodobno trebalo provoditi Zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u dijelu koji govori o njihovu pravu na prioritet pri zapošljavanju u tijelima državne vlasti, te Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Pavlović je rekla da je Ministarstvo nastojalo maksimalno zbrinuti višak zaposlenika. »Veći dio službenika bit će upućen na raspolaganje Vladi na vrijeme od jedne do tri godine, ovisno o godinama radnog staža. Prve će godine primati 90 posto, druge 80 posto, a treće 70 posto plaće koju bi primali da i dalje rade u Ministarstvu«, istaknula je. »Što se tiče namještenika, još se istražuje mogućnost njihova zbrinjavanja u drugim ministarstvima i tijelima lokalne uprave. Otkazni će rok ovisiti o dužini radnog staža, a otpremnina će biti u visini jedne osnovne plaće«, rekla je Pavlović, dodajući da će namještenici Ministarstva imati prvenstvo pri zapošljavanju u drugim tijelima državne vlasti.</p>
<p>Ističući da se Ministarstvo hrvatskih branitelja savjetovalo sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika te da od ukupno 92 službenika i namještenika s prednošću prava pri zapošljavanju (djeca poginulih hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, članovi obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, nezaposleni i razvojačeni hrvatski branitelji), za samo mali broj njih nije pronađeno alternativno rješenje.</p>
<p>Osvrćući se na istup Marinka Antunovića, pukovnika HV-a u mirovini i predstavnika inicijative za ujedinjenje braniteljskih udruga - koji je postavio pitanje ima li Pančić pravo biti ministar hrvatskih branitelja budući da je mobiliziran samo 18 dana prije pada Vukovara, a da su ga iz zarobljeništva treći dan izvukla dva Srbina - glasnogovornica Pavlović je rekla da su ti navodi »netočni, pa će Pančić za te uvrede zatražiti zadovoljštinu na sudu«.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Nitko ne zna odgovoriti na pitanje koliko u Hrvatskoj ima stranaca?!</p>
<p>Na pitanje Iana Niessena, stručnog savjetnika Vijeća Europe, koliko ima stranaca u Hrvatskoj, nitko od prisutnih na okruglom stolu o integraciji imigranata i manjina nije znao odgovoriti / Ministar rada i socijalne skrbi Vidović naglasio važnost integracije nacionalnih manjina u hrvatsko društvo </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Vladin Ured za nacionalne manjine je, u suradnji s Vijećem Europe, u hotelu Esplanade organizirao dvodnevni okrugli stol o integraciji nacionalnih manjina i imigranata u Hrvatskoj. Uz predstavnike nadležnih ministarstava, skupu su nazočili i čelnici udruga nacionalnih manjina te predstavnici VE.</p>
<p>Otvarajući skup, u utorak, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović je naglasio važnost integracije nacionalnih manjina u hrvatsko društvo. »Da bi proces integracije bio što uspješniji, što je jasna intencija nove Vlade i bitan pomak u odnosu na prethodnu, u taj proces je potrebno uključiti cjelokupnu infrastrukturu te predstavnike manjinskih organizacija«, kazao je on, istaknuvši da je riječ o stvarnoj skrbi i isticanju vrijednosti svakog pojedinca.</p>
<p>Stručni savjetnik VE Ian Niessen je rekao da se problem imigranata, s kojim su zemlje zapadne Europe već duže vremena sučeljene, počeo širiti i na zemlje srednje i istočne Europe. Državljani tih zemalja odlaze u zemlje EU i SAD, dok u njihove zemlje, uglavnom u tranzitu prema razvijenom zapadu, dolaze imigranti iz Azije i Afrike. Niessen je, kazavši da je problem imigracije u Hrvatskoj još malen, naglasio da se naša zemlja koristi uglavnom u tranzitu, ali i da će dio imigranata morati ostati u Hrvaatskoj jer neće moći otići na zapad.</p>
<p>Kazao je da je VE odredilo četiri skupine problema koje je potrebno zakonski regulirati kako bi se imigranti što učinkovitije integrirali. Tako treba regulirati pravo trajnog boravka i rada, osigurati ravnopravan pristup tržištu rada, obrazovanju i stanovanju, potom ustrajati u borbi protiv svih vrsta diskriminacije, posebno rasne te zakonski regulirati problem dobivanja državljanstva zemlje u koju su došli.</p>
<p>Niessen je zatražio i podatke o broju stranaca u Hrvatskoj te pokušajima ilegalnog ulaska imigranata u zemlju. Međutim, nitko od oko 20 predstavnika različitih Vladinih resora nije imao te podatke. Ivan Novotny iz Odsjeka za strance MUP-a je ustvrdio da najviše osoba koje imaju produženi boravak ili trajno nastanjenje u Hrvatskoj dolazi iz zemalja bivše SFRJ. On je najavio i novi zakon o azilantima i izbjeglicama.</p>
<p>Mandica Zairović iz Zavoda za povratnike, prognanike i izbjeglice je kazala da u Hrvatskoj trenutačno boravi 26.152 izbjeglice od kojih je većina iz BiH.</p>
<p>U stanci skupa Niessen je novinarima kazao da je u razvijenim zemljama poput Velike Britanije, Švedske, Nizozemske ili Njemačke od tri do deset posto imigranata, a u Francuskoj jedna od četiri obitelji ima imigrantsko podrijetlo. Ustvrdio je da u većim gradovima poput Londona, Stockholma i Amsterdama stranci čine oko 25 posto stanovnika, a predviđa se da će za 20 godina taj broj porasti na 30 do 40 posto.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Maruna i Kušan: Matica iseljenika više neće biti produžena ruka vladajućeg aparata u domovini </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna i Jakša Kušan, predsjednik Upravnog odbora Matice, u utorak su uputili otvorenu poruku Hrvatima u svijetu u kojoj govore o promjenama na čelu Matice, zašto je do njih došlo i što one obećavaju. </p>
<p>U važnom razdoblju za Hrvatsku i hrvatsko iseljeništvo, Matica je kroz dugih sedam godina uporno vođena na isti način - bila je čvrsto vezana uz političku stranku na vlasti, nije bilo hrabrosti ni dovoljno sposobnosti da se izađe iz uskog okvira jednih te istih akcija, a umjesto da bude širom otvorena i svijetu i domaćoj javnosti Matica se pretvorila u jednu od najzatvorenijih ustanova u Hrvatskoj, kaže se u poruci. Vezanost Matice uz državnu vlast, a pogotovu uz najjaču stranku, može dati neke trenutačne prednosti, ali na duži rok izaziva porazne posljedice. Matica bi trebala postojati isključivo zbog hrvatskog iseljeništva, a to iseljeništvo, osim rijetkih pojedinaca, nije opredijeljeno za stranke u Hrvatskoj. Dogodilo se zato da je Matica u proteklom vremenu svoje veze sve više ograničavala na istomišljenike, koji su slijepo slijedili politiku HDZ-a, naglašavaju Maruna i Kušan se.</p>
<p>Glavni smisao postojanja Matice došao je na taj način u pitanje. U pitanje je time došao i demokratski karakter te organizacije. Ona je postala, kao i u ranijem sistemu, produžena ruka vladajućeg aparata u domovini, ističe se u poruci. U doba silnog napretka na svim poljima, ni naše iseljeništvo nema danas iste interese i očekivanja kao prije nekoliko desetljeća. To pogotovo vrijedi sada kad postoji hrvatska država. Domovinski dug iseljeništvu ne može se ispuniti samo potporom folklornim djelatnostima širenjem znanja hrvatskog jezika ili organiziranjem skupnih posjeta domovini. Zahtjevi su daleko veći. Matica je već odavno trebala postati onakva suvremena ustanova kakvu imaju i drugi narodi s brojnom emigracijom i željom da prošire svoj kulturni utjecaj, primjerice Nijemci u Goethe-Institutu, Englezi u British Councilu...</p>
<p>Matica zato mora postati prava i prva hrvatska institucija koja će o Hrvatskoj, njenoj kulturi i njenu životu izvještavati ne samo iseljenike, već i svjetsku javnost. Ovo nisu nikakve nove ideje, ali su bili prevagnuli uskostranački i sirovo politikantski interesi, u ime kojih su trošena dragocjena sredstva. Takvo sužavanje djelatnosti na jednostranačke interese i veze moglo se održati tolike godine samo uz odsutnost svake kontrole i uvida javnosti u rad dosadašnjeg ravnatelja Matice. Upravni odbor, iako je formalno postojao, nije se u sedam godina ni jednom sastao. Gažena su temeljna načela i propisi Statuta Matice. U Matici nije postojao ni tajnik ni zamjenik ravnatelja, pa je sva vlast bila koncentrirana u rukama jednog čovjeka. Na kraju se više nije znalo ima li uopće granice između Matice kao javne ustanove i njegova privatnog poduzeća koje se širilo i financijski jačalo, navodi Maruna i Kušan. </p>
<p>Bio je zato krajnji trenutak da se takvo stanje promijeni i da se započne novo poglavlje u životu jedine hrvatske ustanove koja brine za iseljene Hrvate. U Matici se od sada neće više pitati tko je koje političke orijentacije, tko je »veći« a tko »manji« Hrvat, već koliko svaki od nas može učiniti za zajedničke ciljeve. Mi se obraćamo svima bez razlike, tako da Matica postane stvarni most do svih hrvatskih iseljenika, skupina i društava širom svijeta. Pomognite nam u tome i pridružite se ovim nastojanjima. Ubuduće će najviše o vama ovisiti rad i napredak Matice iseljenika. Vi morate znati što od svoje Matice očekujete, vi ste pozvani tražiti njenu pomoć i usluge. Svi iseljeni Hrvati imaju pravo davati ideje i poticaje za rad Matice, ali imaju i dužnost da joj pomognu u njenim akcijama.</p>
<p>Ako postignemo takvu suradnju, približit ćemo se konačnom cilju - da Maticu učinimo snažnom i samostalnom organizacijom koja djeluje isključivo zbog vas i ovisi samo o vama, a ne o bilo čijoj politici ili o bilo kojoj od domovinskih stranaka, zaključuju Maruna i Kušan u poruci Hrvatima u svijetu.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Ustavni zakon o suradnji Hrvatske s Haagom je protuustavan, tvrde Ivanković i Pavičić</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Cilj novoosnovane Udruge HONOS je zaštita vrijednosti Domovinskog rata koji je bio obrambeni i oslobodilački i kojim su postavljeni temelji neovisnosti i suverenosti hrvatske države. Te se vrijednosti danas, kroz pretežno negativan javni diskurs ili kroz različite forme marginalizacije i krive interpretacije sve do reinterpretacije karaktera rata i otvorene kriminalizacije, dovode u pitanje. Istaknuo je to Nenad Ivanković, predsjednik Udruge za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata, HONOS, u utorak na prvoj konferenciji za novinare te udruge.</p>
<p>»HONOS želi potaknuti dijalog, jer vjerujemo da se vrijednosti i dignitet Domovinskog rata najbolje brane i štite argumentima i činjenicama«, rekao je, pojasnivši da HONOS dolazi od latinske riječi »honor«, što znači čast, dostojanstvo. Dodao je da su osnivači Udruge ljudi različitih profila, spomenuvši likovnog umjetnika Ivicu Šiška, književnog kritičara i izdavača Josipa Pavičića, profesore Ivana Kordića i Juru Zovka, skijaškog trenera Antu Kostelića te ratnu stradalnicu Katu Šoljić.</p>
<p> »Destruktivni pristup Domovinskom ratu vodi u društvenu konfrontaciju, što može destabilizirati državu i ugroziti suverenitet, jer fragilna demokracija koja vlada u Hrvatskoj ne može izdržati takve tenzije i latentni rascjep«, naglasio je Ivanković. »Jedna od aktivnosti Udruge bit će pokretanje biblioteke Domovinskog rata u kojoj će se objaviti biografije ratnih generala i zapovjednika te knjige o velikim oslobodilačkim operacijama kao što su 'Bljesak' i 'Oluja'«, najavio je, rekavši da će HONOS prikupljati svu relevantnu dokumentaciju koja se tiče Domovinskog rata te organizirati simpozije i okrugle stolove o tome. </p>
<p>»U ponedjeljak smo Ustavnom sudu podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom i Deklaracije o suradnji s tim sudom«, istaknuo je Ivanković, pojasnivši kako Udruga drži da su oba dokumenta u suprotnosti s Ustavom i međunarodnim konvencijama o zaštiti ljudskih prava. Odvjetnik Ante Vukorepa pojasnio je da je suradnja s Haagom moguća, ali samo tako da se primjenjuje kazneni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja kaznenog djela i uz ograničenja koja su predviđena Ustavom, a ne da tu suradnju određuje jedino Statut Tribunala. </p>
<p>Ivanković je pozvao predsjednika Stipu Mesića i premijera Ivicu Račana da spriječe kriminalizaciju i lažno optuživanje invalida Domovinskog rata. Udruga smatra, kazao je Ivanković, da postupanje Vladina Povjerenstva oko revizije invaliditeta branitelja nije u skladu s Ustavom. »Postupci sadašnje vlasti, pritom ne mislim na Vladu jer je Vesna Pusić utjecajnija od svih Račanovih ministara najprije udaraju na Domovinski rat«, rekao je Pavičić, napomenuvši da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj »policija prekapa po stanovima aktivnih generala tražeći revolvere«. Na upit zašto udruga nije osnovana prije, Ivanković je rekao da su se »tek sad pokazale sve dramatične implikacije Ustavnog zakona o suradnji s Haagom«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Iustitia et pax HBK-a: Medije sve manje zanima istina, a sve više senzacije</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) objavila je priopćenje o odnosu masovnih medija i istine, što ga je potpisao predsjednik Komisije porečko-pulski biskup Ivan Milovan. Povod za priopćenje obrazlaže se zapažanjem »da se među širim slojevima građana produbljuje nezadovoljstvo i apatija, pa i nesigurnost, zbog teške gospodarske i često preradikalizirane društvene situacije u Hrvatskoj«. Konstatirajući da »za takvo stanje duha velikim dijelom odgovornost snose i sredstva društvenog priopćavanja«, Komisija upozorava na niz zabrinjavajućih pojava.</p>
<p>Na prvom mjestu se »zapaža preradikalizirana politizacija javnog života koju poglavito stvaraju sredstva javnog priopćavanja objavljujući često oštre komentare, optužbe ili osude političara ili novinara, koji ne polaze od objektivnih, provjerenih i vjerodostojnih činjenica«. »U političkoj radikalizaciji često se ili omalovažava ili mitizira hrvatska povijest i zanemaruje potrebno jedinstvo, sloga i zajedništvo hrvatskog naroda i svih građana. Pritom se druga važna područja, kao što su znanost, kultura, religija, nacionalna povijest i sl., potiskuju na marginu javnog interesa ili posve zanemaruju. Tako najveći dio kreativnih snaga u društvu ostaje i dalje po strani u stvaranju javnog mnijenja i donošenju odluka«, ističe se. </p>
<p>Kao drugu zabrinjavajuću pojavu Komisija upozorava da »u posvemašnjoj borbi za nakladu i tržište medije sve manje zanima istina, a sve više traže i ističu ono što 'godi čitateljstvu'«. »Postupak otkrivanja istine i njena prezentiranja javnosti često se ne provodi prema načelima profesionalnosti, već ovisno o tome da li određeni, često neprovjeren podatak može izazvati senzaciju i zanimanje čitateljstva. Takve tvrdnje plasirane u javnost teško ugrožavaju dostojanstvo ljudi kojih se tiču i koje se često proglašava krivim prije no što se dokaže pojedinačna tvrdnja«, upozorava Komisija, ističući da se »svako zdravo društvo mora oduprijeti svim vrstama ideoloških i komercijalnih pritisaka«.</p>
<p>U nastavku se Komisija osvrće na položaj medija i ističe da je zabrinjavajuće stanje stvoreno zbog niza problema - pitanje javnih medija, neuređenih vlasničkih odnosa, kalkulacija na tržištu koje se želi osvojiti pod svaku cijenu, odnosa između vlasnika, urednika i novinara. Zato sve više jača senzacionalizam u medijima. Zabrinjava i sve prisutniji dojam u javnosti da su neki mediji u stanovitoj sprezi s predstavnicima vlasti ili drugih političkih snaga. Kao put prema rješavanju tog problema Komisija ističe potrebu da senzacionalističko novinarstvo »prepusti mjesto istraživačkom novinarstvu u kojem će se poštivati osnovna ljudska prava, prije svega dostojanstvo čovjeka«.</p>
<p>»Hrvatski građani imaju pravo na istinu koja će biti plod objektivna izvješćivanja. Samo tako mediji mogu odigrati i bitnu odgojnu funkciju u društvu. Medijima u tome mogu pomoći javni djelatnici, nadasve političari. Komisija se na kraju obraća odgovornima u javnim medijima, u političkom životu i čitavoj javnosti. Djelatnike u javnim medijima podsjeća na odgovornost prema istini i javnosti za napisanu i izgovorenu riječ te ih podržava u nastojanjima za više etičnosti u profesiji. Obraćajući se odgovornima u političkom životu poziva ih se da pomognu kako bi mediji postali neovisni o strankama. (IKA)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>HND poručuje: Novinari neće u Povjerenstvo za zaštitu tajne</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Izvršni odbor Hrvatskoga novinarskog društva (HND) odbio je prijedlog Hrvatskog državnog sabora da imenuje svoje predstavnike u Povjerenstvo za provedbu Zakona o zaštiti tajnosti podataka.</p>
<p>Na sjednici održanoj u ponedjeljak, jednoglasno je zaključeno da hrvatski novinari neće ni na koji način sudjelovati u provođenju zakona koji je suprotan temeljnom pravu javnosti da bude informirana o svemu što je od njezina interesa, Ustavu, Zakonu o javnom priopćavanju te profesionalnim normama. To više što su stajališta Povjerenstva neobvezujuća, priopćeno je u utorak iz HND-a. </p>
<p>Od trenutka kada je Zakon donesen, 1996. godine, Hrvatsko novinarsko društvo upozorava na njegovu restriktivnost, odnosno mogućnost da, s obzirom na interese vladajućih, sve u nekom trenutku može postati državnom tajnom. Zato se traži promjena zakona u skladu s demokratskim stečevinama i na tome se ustraje. </p>
<p>»Ovom se prigodom koristimo i da javnost upoznamo s činjenicom da se, unatoč suprotnim tvrdnjama, s osnivanjem Povjerenstva ne kasni zbog nas. No, preuzimamo odgovornost za stanje koje će proizvesti naša odluka, pa zato, umjesto iscrpljivanja oko sastava Povjerenstva, Hrvatskom državnom saboru predlažemo otvaranje procesa izrade novog zakona o tajni, u čemu će mu naša udruga pružiti profesionalnu potporu«, kaže se u priopćenju HND-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Počela isplata dijela socijalnih naknada za svibanj, za lipanj nedostaje 68 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Od prvih dana srpnja počela je isplata dijela socijalnih pomoći za svibanj, čime se socijala pomalo primiče želji da se naknade isplaćuju s jednim mjesecom zakašnjenja. Pomoć za svibanj ovih dana isplaćuje 13 centara za socijalnu skrb koji su, prema procjenama Ministarstva rada i socijalne skrbi ,određeni kao prioriteti, dok se doznaka Ministarstva financija za isplatu naknada u ostalim centrima očekuje uskoro. Namireni su i materijalni troškovi centara za socijalnu skrb za svibanj, jer se ocijenilo da ne mogu još dugo čekati s podmirenjem računa, kazao je u utorak novinarima pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi Željko Rački.</p>
<p>Prema njegovim riječima, sustav socijalne skrbi danas ima oko 115 milijuna kuna manjka, uključujući 68 milijuna kuna potrebnih za isplatu lipanjskih pomoći, što znači da je vrlo loša materijalna situacija s kraja prošle i početka ove godine ipak prevladana. Točnije, Ministarstvo rada uspjelo je prevladati velik minus koji je dijelom nastao i zbog 170 milijuna kuna lanjskog manjka. No zasad još nema odgovora na pitanje kako će se riješiti problem očekivanog manjka u ovoj godini, koji bi se mogao pojaviti s obzirom na porast potreba. Rački je kazao i da je Ministarstvo rada pripremilo odluku o prioritetima u plaćanju u sustavu socijalne skrbi kad je riječ o korisnicima, za koju se očekuje da će je ovih dana potpisati ministar Davorko Vidović. Tako će oko 170.000 korisnika materijalnih naknada novac primati ovisno o kategoriji pomoći koju primaju. </p>
<p>Na prvom će mjestu biti naknade hraniteljskim obiteljima, potom jednokratne materijalne pomoći, onda ostale naknade, a raspodjela isplata će se, bude li potrebno, podijeliti i prema županijama. U tom će slučaju prioritet imati korisnici u županijama u kojima na temelju dosadašnjeg iskustva u socijalnoj skrbi ima najviše korisnika naknada. »Kad je riječ o podmirenju troškova ustanovama u socijali, prvi novac koji stigne za tu namjenu slat ćemo u centre za socijalnu skrb, jer oni izravno pomažu najugoženijim obiteljima ili pojedincima«, kaže Rački. Činjenicu da su centri za socijalnu skrb u isplati određeni kao prioritet, Rački objašnjava i njihovim neposrednim iskustvom. Centrima, naime, korisnici svakodnevno dolaze na vrata.</p>
<p>Iza centara, prioritet u isplati imat će dječji domovi, i to redom: domovi za djecu bez roditelja, domovi za djecu s poremećajima u ponašanju i resocijalizaciju te domovi za rehabilitaciju djece s posebnim potrebama. »Ocijenjeno je da država najprije treba pomoći djeci o kojoj nema tko drugi brinuti, pa djeci koja imaju posebne potrebe, a ostali će doći na red iza toga. Za sve, uvjeravam vas, postoji obrazloženje utemeljeno na iskustvu ljudi koji rade u ovom sustavu«, objasnio je Rački zašto su zavodi za smještaj odraslih osoba i umirovljenički domovi stavljeni na zadnja mjesta na listi prioriteta. To ne znači da te ustanove novac neće dobiti, već samo to da će se novac na njihov račun usmjeravati nakon što budu podmireni svi oni koji imaju prednost. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Branitelji HŽ-a protiv sindikalnog prosvjeda u srijedu </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Udruga branitelja i invalida Domovinskog rata Hrvatskih željeznica (HŽ) protivi se prosvjedu triju sindikata HŽ-a u srijedu, koji najavljuju smanjenje brzine vlakova na 30 kilometara na sat, ocjenjujući da se time u tijeku turističke sezone izazivaju veliki poremećaji u željezničkom prometu.</p>
<p> Najavljeni prosvjed nije posljedica odbijanja nadležnih državnih institucija i Uprave da pregovaraju sa sindikatima, kako to tvrde organizatori prosvjeda, već nezadovoljstva sindikalnih čelnika što više ne mogu upravljati HŽ-om i krojiti kadrovsku politiku, ustvrdio je predsjednik Udruge branitelja Siniša Mastelić na konferenciji za novinare u utorak.</p>
<p> »Nije istina da Ministarstvo pomorstva, prometa i veza izbjegava socijalni dijalog, jer je u Ministarstvu održano nekoliko sastanaka na koje su pozvani svi sindikati HŽ-a, ali svi su sastanci propali zbog opstrukcije čelnika Sindikata infrastrukture HŽ-a, Sindikata strojovođa i Sindikata željezničara«, istaknuo je Mastelić. Zatražio je od Uprave da objavi plaćr svih sindikalnih lidera koje se, ustvrdio je, kreću između 4.200 i 10.000 kuna.</p>
<p> Branitelji također zahtijevaju ravnopravan status sa sindikatima, jer su sa 7.000 članova najbrojnija udruga na HŽ-u. I branitelji su spremni na prosvjede, pa i obustavu prometa, ako se ne udovolji njihovim zahtjevima, ali to neće raditi tijekom turističke sezone, naglasio je Mastelić.</p>
<p> Predsjednik Udruge branitelja prozvao je i Upravu HŽ-a koja »ništa ne poduzima protiv kriminala u poduzeću«. »Lani su HŽ potrošile 36 milijuna litara nafte, od čega je 30 posto pokradeno, no nitko od onih koji su uhvaćeni na djelu nije dobio otkaz«, kazao je Mastelić.</p>
<p> Osim toga, iako po programu restrukturiranja HŽ do kraja godine treba otpustiti 1.800 radnika, ove je godine zaposleno 163 novih djelatnika, uglavnom istog profila poput onih proglašenih tehnološkim viškom, napomenuo je Mastelić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Kovačević: Vlada će ipak financirati dovršetak mosta »Dubrovnik« </p>
<p>DUBROVNIK, 4. srpnja</p>
<p> - Vlada je u utorak odlučila o nastavku financiranja izgradnje mosta preko Rijeke dubrovačke, ali je ta odluka na neki način iznuđena. Sadašnje stanje - da most nije završen i da nisu prikupljene sve potrebne dozvole - teško optužuje sve odgovorne za izgradnju mosta, istaknuo je u utorak ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević, prilikom obilaska gradilišta mosta »Dubrovnik«. Odluku o nastavku izgradnje pratit će utvrđivanje odgovornsti u donošenju prijašnjih odluka, dodao je Kovačević.</p>
<p>U gradnji »Dubrovnika« sporno je gotovo sve, od nedostatka studije o utjecaju na okoliš do nerješenih imovinsko pravnih odnosa, rekao je Kovačević i naglasio da odgovornost za te propuste leži na Hrvatskoj upravi za ceste. S obzirom da je već mnogo novca utrošeno u izgradnju mosta, bilo bi neopravdano konzervirati gradilište, dodao je. »Sa stajališta prostornih planera, most je smješeten na gotovo besmislenom mjestu - s jedne strane imobilizira moguću lokaciju za izgradnju najbolje putničke luke na Mediteranu, a s druge ni s jedne strane mosta nije riješeno pitanje prilaznih cesta«, naglasio je Kovačević.</p>
<p>Ministar se u Dubrovniku sastao s predstavnicima nevladinih udruga koje se bave zaštitom okoliša, a najviše je riječi bilo o razminiravanja okolice grada. Najavljen je i skori početak uklanjanja mina oko naselja Bosanka, što će se obaviti zahvaljujući donaciji Češke. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Račan: Nismo u poziciji da budemo euroskeptični niti da bilo što odbijamo </p>
<p>KOPENHAGEN, 4. srpnja</p>
<p> - Ulazak Hrvatske i drugih srednjoeuropskih bivših socijalističkih zemalja u Europsku uniju ojačao bi položaj manjih zemalja u Uniji, što možda zabrinjava veće članice EU-a i dovodi do njezine hladnoće prema proširenju, rekao je hrvatski premijer Ivica Račan u razgovoru za danski dnevni list Jyllands Posten. </p>
<p> Premijer Račan u utorak poslijepodne dolazi u dvodnevni službeni posjet Danskoj. Uoči posjeta, u Zagrebu je dao intervju danskom dnevniku, koji je objavljen u ponedjeljak. </p>
<p> Govoreći o odnosu Hrvatske i EU-a, Račan kaže da se osjeća hladnoća između i Unije i Srednje Europe, »kao da se EU ne želi proširiti«. Napominjući kako nema razloga strahu, ocjenjuje da bi ulazak Hrvatske i drugih srednjoeuropskih zemalja u Europsku uniju »pojačao demokraciju i druge manje zemlje u Uniji«. </p>
<p> »Upravo to lako bi mogao biti razlog hladnoće između EU-a i drugih zemalja kandidata. Neke veće zemlje Unije zabrinuto govore o cijeni proširivanja. Možda ih ne zabrinjava samo novac, nego i status u proširenoj zajednici«, rekao je Račan.</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Rezultat antifašističke borbe je i sjedinjenje Istre s maticom domovinom</p>
<p>PULA, 4. srpnja</p>
<p> - Članovi Društva Josip Broz Tito, ASH-a, SDU-a, SRP-a i Udruženja Roma u utorak prije podne položili su vijenac na spomenik palim borcima i žrtvama fašizma u Drugome svjetskom ratu. </p>
<p>Predsjednik pulskoga društva Josip Broz Tito Vladimir Kapuralin rekao je da je to prilika za podsjećanje na povijesni 4. srpnja 1941., kada je Politbiro KPJ na čelu s Josipom Brozom Titom pozvao na ustanak protiv fašističkog okupatora. »Rezultat te antifašističke borbe je i sjedinjenje Istre s maticom domovinom u granicama koje je odredio ZAVNOH. Odavanje počasti poginulim antifašistima i žrtvama fašizma danas je značajno i zato što, bez obzira na smjenu vlasti, ekstremno desne stranke ponovo dižu glavu i ugrožavaju demokratske procese«, naglasio je Kapuralin. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Sukob splitskog HSLS-a i HNS-a, Škarić smjenjuje Marasovića</p>
<p>SPLIT, 4. srpnja</p>
<p> - Čelnik splitskog HNS-a Jakša Marasović, koji istodobno obnaša dužnost direktora Hrvatskih voda i člana Gradskoga poglavarstva zaduženog za komunalu, ubrzo će biti razriješen dužnosti u splitskom Poglavarstvu na izričit zahtjev gradonačelnika Ivana Škarića, saznaje Vjesnik od visokoga dužnosnika splitskoga HSLS-a koji je želio ostati anoniman. </p>
<p>Marasović je na dužnost člana Poglavarstva zaduženog za komunalu imenovan 1997. godine zahvaljujući potpori koju je tada imao od Škarića, što je izazvalo val nezadovoljstva u redovima splitskoga HSLS-a. Poznato je da se većina članova splitskoga HSLS-a nikada nije pomirila s tim da je Marasovićev HNS, koji u Gradskom vijeću ima samo jedan vijećnički mandat, dobio dva najznačajnija mjesta u Poglavarstvu. Naime, osim resora komunalnih djelatnosti, splitskom HNS-u je velikodušno dodijeljen i resor financija na čijem je čelu Joško Dvornik.</p>
<p>Nakon što je imenovan direktorom Hrvatskih voda, Marasović je izrazio želju da i dalje obnaša čelnu dužnost u resoru komunale. No, u međuvremenu je došlo do otvorena sukoba između HSLS-a i HNS-a te do zahlađenja odnosa između Škarića i Marasovića, pa je gradonačelnik zatražio od Marasovića da bez pogovora napusti dužnost u Poglavarstvu, rekao je Vjesnikov sugovornik. Iako je Marasović popustio, odlučivši se posvetiti direktorskoj funkciji u Hrvatskim vodama, dao je Škariću do znanja da resor komunalnih djelatnosti mora preuzeti netko iz HNS-a. Vjesnikov izvor podsjeća da je resor komunale za Marasovićeva mandata bio »crna točka« u izvješćima državne revizije koja je, saznajemo, otkrila da su se »kapitalni poslovi sklapali bez javna natječaja i dostavljanja ponuda, odnosno da su se poslovi dodjeljivali tvrtkama čiji su čelnici bliski HNS-u, ali i HSLS-u«.</p>
<p>Također, saznajemo i da će gradonačelnik Škarić predložiti dopredsjednika splitskoga HSLS-a Ivana Pulića na dužnost člana Poglavarstva zaduženog za komunalne djelatnosti. Njega će, kako stvari sada stoje, podržati HSLS, HSS i dio SDP-a. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>U Đakovštini žetva pri kraju, uvjeti otkupa pšenice još nepoznati </p>
<p>ĐAKOVO, 4. srpnja</p>
<p> - U Đakovštini padaju posljednji otkosi pšenice, a da je žetva pri kraju potvrđuju i sve manje gužve na otkupnim mjestima, pa se procjenjuje da će taj posao biti okončan za dan ili dva. Premda se početkom žetve strahovalo da će posljedice nezapamćeno dugoga sušnog razdoblja negativno utjecati na prinos pšenice, to se ipak nije dogodilo. Naime, analize ovogodišnje žetve pokazuju da je urod nerijetko i iznad šest tona po hektaru, što je iznad svih očekivanja, a stručnjaci ističu i dobru hektolitarsku težinu.</p>
<p> Ipak, sumnja se da će prisilno dozrijevanje zrna umanjiti određena pekarska svojstva. Podrobnije ocjene moći će se dati za otprilike mjesec dana, kada nova pšenica uđe u proizvodnju, tvrde stručnjaci. Neobična po mnogo čemu, ovogodišnja će žetva ostati upamćena i po tome što sušare nisu radile ni jednoga žetvenog dana, jer je sva pšenica bila potpuno suha.</p>
<p>Zadovoljstvo ratara zbog manjih troškova proizvodnje ipak umanjuje činjenica da se još uvijek ne zna tko će pšenicu otkupiti i kada će biti isplaćena. </p>
<p>Naime, na otkupnim mjestima u Đakovštini - pa i onome najvećem, silosima prehrambene industrije »Đakovština«, gdje je preuzeto 46.000 tona od kojih je 13.800 tona sa seljačkih njiva - pšenica se samo pohranjuje dok se ne utvrde konačni uvjeti otkupa. Ne čekajući te uvjete, proizvođači se mogu odlučiti za zamjenu pšenice za proizvode te tvrtke, ili kod privatnih mlinara zamijeniti pšenicu za brašno. (M. Lj.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Premijer: Zadovoljan sam s Granićem, Budiša: Špekulacije bez osnove</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Na novinarski upit o tomu da bi Gorana Granića u Vladi navodno na jesen mogao mogao zamijeniti Dražen Budiša, premijer Ivica Račan izjavio je da već nekoliko mjeseci neki znaju više od njega o promjenama u Vladi. No, dodao je, Granić se ne ubraja među one čiju bi promjenu predložio u najavljenoj rekonstrukciji Vlade. »Zadovoljan sam suradnjom s Granićem, no je li on i sa mnom, morate pitati njega«, rekao je predsjednik Vlade. Prema njegovim riječima, očito je i da u nekim strankama postoje tektonski poremećaji. »Ako netko službeno predloži da Budiša uđe u Vladu, to ćemo razmotriti. No, profil Gorana Granića potreban je ovoj Vladi i ne vidim razloga da se Vlada rješava jednog dobrog člana primajući drugog dobrog člana«, odgovorio je Račan na pitanje o mogućem Budišinom ulasku u Vladu. </p>
<p>Račan je napomenuo i da će se početkom rujna analizirati rad Vlade, kad će se razmotriti i moguće promjene u njenom sastavu i načinu rada. </p>
<p>Da HSLS želi smijeniti Gorana Granića i na mjesto zamjenika premijera postaviti Dražena Budišu, tvrdi se u novom broju tjednika Nacional. Izvori bliski HSLS-u Nacionalovu su novinaru, navodi se, potvrdili kako je unutar te stranke pokrenuta inicijativa da se Granića smijeni s mjesta zamjenika premijera i na tu funkciju postavi Budišu, a sve bi se to moglo realizirati na jesen u sklopu rekonstrukcije Vlade. U sklopu teksta objavljena je također izjava Dražena Budiše.</p>
<p> On je, naime, doznavši za tekst koji se priprema, nazvao uredništvo Nacionala i opovrgnuo te špekulacije rekavši kako se u HSLS-u nikad nije razgovaralo o tome da on postane zamjenik premijera, nego da se jedino na neformalan način govorilo kako bi za stranku bilo dobro da on, kao njezin predsjednik, bude član Vlade. Na to se pak Nacional nadovezuje iznoseći novu tezu, također iz dobro obaviještenih izvora, po kojoj se razmatra mogućnost da Budiša postane novi ministar vanjskih poslova umjesto Tonina Picule koji bi otišao za hrvatskog veleposlanika u Washingtonu.</p>
<p>Iako je čelnik HSLS-a na godišnjem odmoru, u utorak smo dobili njegovu pismenu izjavu u kojoj takve napise ocjenjuje špekulacijama bez osnove i kao »još jedan pokušaj unošenja pomutnje u redove HSLS-a i nastojanja da se izazove nepovjerenje među koalicijskim partnerima HSLS-om i SDP-om«. Budiša navodi kako je, kad se ponovo odlučio kandidirati za predsjednika HSLS-a, odlučio i da ne sudjeluje u izvršnoj vlasti.</p>
<p> On, naime, smatra - a u tome ima i iskustva budući da je kratko bio u Vladi - da je kvalitetno obavljanje dužnosti predsjednika stranke i sudjelovanje u Vladi nemoguće spojiti. (B. B., M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>U novom ustroju Ministarstva financija nema Carinske ni Porezne uprave niti Financijske policije</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Vlada je u utorak, nakon rasprave, prihvatila reducirani program obrane od tuče, za čiju je provedbu potrebno 26,67 milijuna kuna. </p>
<p>Za financiranje obrane od tuče iz državnog bi proračuna trebalo izvojiti 15 milijuna kuna, uključiti 12 županija i grad Zagreb s ukupno 6,2 milijuna kuna, te osiguravajuća društva s iznosom od 5,4 milijuna kuna.</p>
<p> Obrana od tuče provodila bi se kombiniranim generatorsko-raketnim sustavom. Nakon što su ministri počeli raspravljati o učinkovitosti i svrsishodnosti takvog sustava zaštite od tuče, odlučeno je da se time ipak pozabave stručnjaci. Njima je dan rok da do listopada pripreme novu koncepciju razvoja sustava obrane od tuče. Ostatak sjednice prošao je brzopoteznim prihvaćanjem predloženoga. Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je prihvatila izvješće o realizaciji projekta izgradnje mosta Dubrovnik i donijela niz odluka kojima se omogućuje nastavak gradnje, priopćio je Ured za odnose s javnošću. Također, donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, u kojem nema dosadašnje Carinske uprave ni Porezne uprave niti financijske policije. Također, prihvaćeno je izvješće o korištenju sredstava tekuće zalihe državnog proračuna za svibanj.</p>
<p> U nastavku je Vlada predložila predsjedniku Republike da potvrdi izbor Damira Bajsa za župana Bjelovarsko-bilogorske županije. Dužnosti ravnatelja Diplomatske akademije razriješen je dr. Mladen Andrlić i imenovan pomoćnikom ministra vanjskih poslova. Miroslav Pužar imenovan je pomoćnikom ministra poljoprivrede i šumarstva. Dužnosti ravnatelja Državne geodetske uprave razriješen je Branimir Gojčeta, a imenovan dr. Željko Bačić. Marko Kvesić razriješen je dužnosti ravnatelja ustanove Park prirode Medvednica, a privremeni ravnatelj postao je Darko Stilinović.</p>
<p> Vlada predlaže Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora razrješenje dosadašnjih članova Vijeća za radio i televiziju i imenovanje novih: prof. dr. Branku Zovko Cihlar, dr. Zrinjku Peruško Čulek, prof. dr. Ivu Josipovića, dr. don Ivana Grubišića, mr. Marinu Mučalo, Nikolu Gamilca, Brunu Gamulina, dr. Ivu Mateljana i Vlastu Ramljak. (Hina/M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Mučnjak: Vlada priprema stečajnu kugu bez socijalnih amortizera!</p>
<p>Vlada najavljuje stečajeve brojnih poduzeća bez socijalnih amortizera, a onda će nama prišivati da smo anarhosindikalisti, kaže čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak / Ako itko unosi anarhiju, to su dužnosnici Vlade takvim načinom provođenja stečajeva, tvrdi Mučnjak </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Prođu li predložene izmjene i dopune Zakona o stečaju, preustroj stečajnoga dužnika bit će još manje moguć nego sada, a još će više stečajeva završavati s likvidacijom poduzeća i zatvaranjem radnih mjesta, ustvrdio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. Zbog toga je, naglasio je, HUS protiv stečajeva, jer oni u pravilu znače nestanak poduzeća, za čije nevolje nisu krivi radnici, nego najčešće lopovluk i kriminal.</p>
<p>Koliko god se potpredsjednik Vlade Slavko Linić, odnosno »Slavko Stečajko«, zauzima za stečaj s preustrojem, kazao je Mučnjak, do sada niti jedan nije uspješno proveden, a niti će biti, prema izmjenama Zakona. Predlaže se, naime, naglašava Mučnjak, takozvana premosna sanacija, u kojoj stečajni dužnik može poduzeće prodati, odnosno likvidirati, a onda Linićev stečaj s preustrojem pada u vodu. </p>
<p>Odredbe izmijenjena Zakona neće se odnositi ni na radnike Name, niti na 11.500 radnika u 208 tvrtki koji, prema partijskoj direktivi, idu u stečaj, jer izmjene zahvaćaju samo poduzeća u kojima stečaj još nije pokrenut, istaknuo je Mario Iveković, povjerenik zagrebačkoga ureda HUS-a. A to znači da materijalna prava radnika tih tvrtki neće imati prioritet pri naplati, kao što se predlaže u izmjeni Zakona. Riječ je o još jednom pokušaju prijevare radnika, smatra Iveković.</p>
<p>»Mi kao socijalni partneri Vlade još nismo dobili ni popis poduzeća koja idu u stečaj«, prigovorio je Mučnjak, dodavši da je Vlada sasvim isključila sindikate iz rješavanja problema. Sindikati jesu u ponedjeljak dobili prijedlog izmjena Zakona o stečaju, o čemu će u petak raspraviti i Gospodarsko-socijalno vijeće, ali se stječe dojam da je to samo rasprava kao pokriće za tvrdnju o postojanju socijalnoga dijaloga. </p>
<p>Vlada nije osigurala socijalne programe za radnike koji će ostati bez posla, ne zna se odakle će se za poduzeća u stečaju isplaćivati tri zakonom zajamčene plaće i otpremnine radnicima, naglašava Mučnjak. »Vlada priprema stečajnu kugu bez ikakvih socijalnih amortizera, a onda će nama prišivati kako smo anarhosindikalisti. Ako itko unosi anarhiju i kaos, to su dužnosnici Vlade takvim načinom provođenja stečajeva«, poručio je Mučnjak. </p>
<p>HUS će, kako je najavio Mučnjak, lobirati među klubovima saborskih zastupnika da se u izmjene Zakona unesu i odredbe kojima bi se dodatno zaštitili radnici u poduzećima koja već jesu ili im prijeti stečaj. HUS traži i da se predložena odredba o prednosti isplate radničkih potraživanja u stečaju proširi retroaktivno na sva poduzeća u kojima je već pokrenut stečaj, a nije prodana i sva imovina, pa se imaju odakle namiriti radnici. Tako bi, ističu HUS-ovci, prvenstvo naplate potraživanja, plaća i otpremnina vrijedilo i za Namine radnike, ali i za radnike u nizu poduzeća u kojima je stečaj također već pokrenut. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Mine u skradinskom zaleđu otežavale gašenje požara </p>
<p>ZADAR, ŠIBENIK, 4 srpnja</p>
<p> - U Zadarskoj županiji vatrogasne postrojbe i pripadnici Hrvatske vojske u utorak su gasili dva požara. Na području Malovana kod Gračaca vatra je zahvatila suhu travu, a već je ovih dana u požaru na tom području izgorjela površina veća od 700 hektara. Požar je gasilo 185 ljudi, među kojima i 71 pripadnik zadarske Ugašen je požar koji je u noći na utorak buknuo između Smokovića i Zemunika, u zadarskom zaleđu. U gašenju su, uz vatrogasne postrojbe, sudjelovala i dva kanadera, a vatra je zahvatila površinu veličine 1000 puta 500 metara. </p>
<p> Unatoč naporima gasitelja, požar što je izbio u ponedjeljak na već opožarenom području u Dubravicama, u skradinskom zaleđu, ni do utorka u 14 sati nije bio lokaliziran. Požar je zahvatio minirani teren, što je otežalo gašenje. U šibenskoj vatrogasnoj zajednici stoga su odlučili angažirati mali broj gasitelja, ali su zato u pomoć pozvali tri protupožarna zrakoplova. U utorak poslijepodne, nakon uzimanja goriva, na mjesto požara vratio se jedan zrakoplov. Vatra je zahvatila više od sto hektara površine nadomak Nacionalnog parka Krka. Istodobno je gorjelo na području Prispa, također u Dubravicama, a u utorak oko 13.30 sati izbila su još tri požara u Šibensko-kninskoj županiji.</p>
<p>Ponovo je gorjelo na brdu Promini nedaleko od Drniša. Vatru su gasila 33 vatrogasca i dva protupožarna zrakoplova. (J. Klisović, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Zabrinjavajuće je da još 69 općina i 14 gradova na Jadranu nema organiziranu vatrogasnu postrojbu</p>
<p>Zbog još jedne sezone plamene obale, u kojoj je samo prošlog vikenda gorjelo oko 800 hektara, razgovarali smo s prvim čovjekom Hrvatske vatrogasne zajednice Teodorom Frickim. </p>
<p>• Kao novi predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, kako objašnjavate sve češće požare na našoj obali?</p>
<p>- Nije ništa neuobičajeno da nakon dugotrajna sušnog razdoblja dolazi do požara. Osim sušnog razdoblja koje pogoduje nastanku požara, paljenje korova je jedan od najčešćih uzroka njegova nastanka. Ovog ljeta je povećana opasnost nastanka požara i zbog dolaska većeg broja turista, koji znaju biti manje pažljivi od domaćih turista. A javnost treba upozoriti da na mnogim područjima gdje se javljaju požari postoji i povećana opasnost od eksplozije mina.</p>
<p>• Ima li po vašim saznanjima mjesta sumnji da se u nekim slučajevima radi o podmetnutim požarima, kao što se može čuti u javnosti, pa i od njekih saborskih zastupnika?</p>
<p>- Požara je bilo, ima ih i bit će ih, ne samo kod nas, već i u zemljama koje su bolje opremljene i organizirane. Od prirodnih nepogoda kao što su grom, iskrenja dalekovoda i slično opasnija je nepažnja, bacanje opušaka i roštiljanje. Inspekcija MUP-a za svaki požar ustanovljava uzrok nastanka, iako se svake godine za dio požara ne uspije ustanoviti uzrok. Jasno je da ima piromana i namjerna izazivanja požara. Zato bi kod namjerno izazvanih požara trebalo ubrzati sudske postupke kažnjavanja počinitelja.</p>
<p>• Što Hrvatska vatrogasna zajednica čini da ove godine bude manje požara?</p>
<p>- I dobrovoljne i profesionalne vatrogasne postrojbe od 1. siječnja su pri Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici. Mi usmjeravamo dobrovoljne i profesionalne postrojbe prije svega na preventivno djelovanje, što uključuje osposobljavanje i opremanje vatrogasaca, organiziranje dežurstava, obilazak terena i upozoravanje građana na opasnosti od nastanka požara. Nastojimo nadzirati i paljenje korova koje mora biti pod nadzorom batrogasaca da ne bi izmaklo kontroli. Stalno organiziramo i dežurstva, a ove smo godine tiskali 300.000 letaka koje dajemo turistima pri ulazu u zemlju. Oko 300 velikih plakata koji upozoravaju na opasnost od požara bit će ove godine na glavnim cestovnim smjerovima. Preko medija stalno upozoravamo građane na oprez, a pokušavamo i u svakom većem mjestu organizirati profesionalnu ili dobrovoljnu vatrogasnu postrojbu.</p>
<p>• Je li Zakon o vatrogascu, koji je stupio na snagu 1. siječnja, stvorio bolje uvjete za gašenje požara od staroga?</p>
<p>- Da, tim zakonom su stvorene pretpostavke za još bolje funkcioniranje vatrogasne službe. Novim zakonom je i profesionalno i dobrovoljno vatrogastvo ujedinjeno u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, a do siječnja su profesionalne postrojbe bile u sastavu MUP-a. Odgovornost je sad prebačena na lokalnu upravu i samoupravu gradova i općina koji su odgovorni za zaštitu od požara na svom području. Novi zakon je propisao i obvezu financiranja gradova, općina i županija da izdvajaju novac za zaštitu od požara prema uzoru na druge europske zemlje.</p>
<p>• Imate li podatke kolika je površina izgorjela u posljednja tri mjeseca? Jesu li u odnosu prema lani požari ove godine češći? </p>
<p>- Zabrinjavajuće je to što još 69 općina i 14 gradova na Jadranu nema organiziranu vatrogasnu postrojbu, za razliku od unutrašnjosti zemlje, gdje su vatrogasne postrojbe mnogo bolje organizirane, a opasnost od požara manja. Točni podaci o učestalosti požara za prvih šest mjeseci ove godine upravo se prikupljaju i obrađuju u MUP-u i imat ćemo ih sredinom srpnja. Dotad planiramo obići svih sedam županija u priobalju. Završetak sezone požara ovisit će o klimatskim uvjetima i našoj organiziranosti i odgovornosti. Činjenica je da su velike suše, pa i mala nepažnja poput iskre ili bačenog opuška može izazvati veliki požar. Apeliramo na vatrogasce da pojačaju oprez, na lokalnu samoupravu da nađe novac da vatrogasci mogu obaviti svoj posao i, dakako, apeliramo na sve ljude da budu pažljivi. Najveći uzročnik požara je čovjek, pa apeliramo na njegovu savjest.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Iz svijeta još nije stigao novac za povratak prognanika i izbjeglica</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Hoće li napokon za povratak prognanika i izbjeglica stići obećavana pomoć međunarodne zajednice? Ili pomoć ostaje na obećanjima da će svijet Hrvatskoj pomoći, pogotovo nakon promjene vlasti 3. siječnja, a u praksi financijskoj potpori nema ni traga? Kako doznajemo iz izvora bliskih Vladi, još se nije slio nikakav novac namijenjen povratku prognanika i izbjeglica, makar postoje najave projekata obnove i povratka, poput onih koje su predložile vlade Švicarske i Norveške.</p>
<p>Jedna od ideja koje se tiču inozemne financijske potpore povratka čula se i ovog ponedjeljka, na drugoj sjednici Odbora Koordinacije za područja posebne državne skrbi koju predvodi zamjenik premijera, dr. Goran Granić. Sjednici su nazočili i predstavnici međunarodne zajednice, a predloženo je osnivanje zaklade za povrat izbjeglica. U tu bi se zakladu slijevale donacije inozemnih vlada koje žele pomoći Hrvatskoj u složenu procesu povratka. Međutim, kako doznajemo, zasad je to samo ideja koju strane vlade moraju razmotriti i ukalkulirati u svoje državne godišnje proračune i nitko još ne može sigurno potvrditi da će ideja o donacijskom poticanju povratka u Hrvatsku vani biti i prihvaćena i u kojoj mjeri. </p>
<p>U tom kontekstu valja podsjetiti da je prošlog tjedna u Zagrebu održan i sastanak Upravljačkog odbora za povratak Pakta o stabilnosti. Cilj je sastanka, kojem je predsjedao Hans Koschnick, bio - podsjetiti strane donatore na obećanja o financijskoj potpori. On je tom prigodom jasno upozorio da se o novcu može govoriti tek kad stigne i da se od obećanja ne živi. Izjavio je naknadno i to da 55 milijuna eura, koliko je Hrvatskoj obećano na konferenciji u Bruxsellesu za projekt povratka 16,5 tisuća povratnika neće biti dovoljno za njihovo zbrinjavanje, te upozorio da se pomoći treba svim povratnicima, i to ne samo u smještaju, nego i obnovom infrastrukture, škola, ambulanti... Izjasnio se i za to da će, najvjerojatnije, Hrvatskoj pomoć za povratak stići dvostruko više u obliku donacija, a manje u kreditima. Prema Koschnickovim najavama, projekte međunarodne pomoći našoj zemlji mora odobriti hrvatska Vlada. (M. R)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>HHO prosvjeduje protiv nemoralno visokih zastupničkih mirovina</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava u izjavi u utorak prosvjeduje zbog »nemoralno visokih mirovina« koje će dobiti bivši saborski zastupnici. »Izglasavanje Zakona o pravima i obvezama zastupnika, napose dio zakona koji se tiče dodjele nemoralno visokih mirovina bivšim saborskim zastupnicima, izaziva nevjericu i zgražanje«, ističe se u izjavi. Stoga HHO upućuje oštar prosvjed Vladi i Saboru zbog »neusklađena i nepravedna odnosa prema ostalim umirovljenicima koji žive na rubu bijede, čime su im bitno ugrožena socijalna prava«. HHO ističe da taj zakon nije retroaktivno ukinuo zastupničke mirovine ostvarene prije njegova donošenja, što u konkretnu slučaju znači da će saborski umirovljenici biti nagrađeni i dvostruko povlaštenim pravima na temelju kojih se iznimno nekorektno umanjuju godine staža potrebne za mirovinu i dobivaju velike povlastice pri njenu izračunu.</p>
<p>Tako saborski zastupnik ispunjava uvjete za mirovinu ako je napunio 55, a zastupnice sa 50 godina života i ako je ostvario 20 godina radnog staža, od kojih u Saboru dvije godine, dakle, polovicu mandata. Prema tomu, mirovina zastupnika u pojedinim slučajevima može doseći i 20.000 kuna, što je višestruko više od prosječnih mirovina građana koji su ih zaradili četrdesetogodišnjim stažom. »Bešćutnost i licemjernost takvih narodnih zastupnika s pravom izaziva negativne reakcije ostalih umirovljenika kojima je uskraćena poštena naknada za njihov radni staž i koji jedva preživljavaju u uvjetima nedostojnim čovjeka«, napominju u HHO-u. Zato HHO još jednom poziva sve saborske zastupnike da preispitaju vlastitu savjest i dodijeljene im povlastice te da u suradnji s Vladom i resornim ministarstvom nađu najprimjereniju zakonsku regulativu koja bi barem smanjila golemu razliku u visini iznosa mirovina, kaže se u izjavi HHO-a koju je potpisao predsjednik Izet Aganović. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000705].
|
