NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001003].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 278813 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nije na djelu »rashrvaćivanje Hrvatske«, već razgolićavanje nametnute političke farse</p>
<p>Hrvatski biskupi su iz Poreča podržali očuvanje časti Domovinskog rata i hrvatskih ratnika, ali su nedvosmisleno osudili ratne zločine i njihove počinitelje te dosljedno tome podržali legitimitet hrvatske države i hrvatskih zakona / HDZ se svojim proglasom stavlja iznad Ustava i pozitivnih zakona, nazivajući legalno djelovanje Vlade, predsjednika države, policijskih i pravosudnih organa u procesuiranju inkriminiranih djela ciljanom provokacijom, sračunatom na izazivanje incidenata, uvođenje izvanrednog stanja s krajnjim ishodom »stvaranja dugotrajnog protektorata u ovom dijelu Europe« ili neke nove balkanske asocijacije. Da zdrav i trijezan čovjek ne povjeruje!</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Pučistički proglas kojim je HDZ pokušao razbuktati političku krizu u hrvatskom društvu, pozivajući na rušenje aktualne vlasti, doduše »civiliziranim oružjem« (kako rekoše), tj. prijevremenim izborima koji bi se trebali raspisati u najkraćem roku, tipičan je primjer diverzantskog udara na kolektivnu psihologiju masa kakvim se u prošlih desetak godina »proslavio« balkanski krvnik Slobodan Milošević, a »neslavno« ga pokušao imitirati »mali šegrt iz Velikog Trgovišća«. No, nemaštoviti inženjeri ljudskih duša i smiješni klonovi novije hrvatske povijesti ponovno su podcijenili inteligenciju hrvatskoga građanstva, vjerujući da će nakon 10 godina igrokaza nasjesti još jednoj HDZ-ovoj teatralnoj farsi. Zaboga, prošla su vremena masovnih delirijuma uz balkanski dernek, pomor volova i monodramu za par naočala i faustovskog povjesničara pod naslovom: »Imamo Hrvatsku!«</p>
<p>No, autori proglasa, vjerojatno u dnu duše makar malo svjesni naivnosti svog lakrdijaškog pothvata i nedostatka minimuma relevantnih činjenica pokušali su svom »ispljuvku u vjetar« dati kakvo-takvo zaleđe ili barem vjetrobran iza kojega će se skriti kad im vjetar taj ispljuvak vrati. Pa, tako u središnjem dijelu svog proglasa bez argumenata ističu da su njihove i poruke hrvatskih generala istovjetne s porukama hrvatskih biskupa s posljednjeg plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Poreču. Tako nešto mogu reći samo oni koji su poruku hrvatskog biskupata čitali »interpretativno« (što će reći »između redova«) ili je uopće nisu čitali. Ili računaju na to da većina građana baš i ne čita integralno poruke hrvatskih biskupa, već se o njima uglavnom informira iz medija.</p>
<p>Jer, iz svake pomnije usporedne analize glavnih točaka biskupske poruke iz Poreča i HDZ-ova proglasa evidentno je da istovjetnosti nema mjesta.</p>
<p>Prvo, biskupi pozivaju sve političke subjekte da ne poduzimaju ništa što bi ugrozilo državu; HDZ nasuprot tome poziva na prijevremene izbore i rušenje »komunističkog režima protuhrvatskog duha« koji je za njih povijesni anakronizam. A što je hrvatske građane, 3. siječnja, nagnalo da se riješe stare vlasti, ako ne HDZ-ov »povijesni anakronizam«. Upravo sjajan primjer te izokrenute perspektive nudi ono mjesto u proglasu, gdje autori lažnom patetikom u maniri stereotipnih budnica iz prošlog stoljeća zazivaju »glas koji se čuje iz srca i duše ogorčenoga i prevarenoga hrvatskog puka«. Da, da - i opljačkanoga, da ne zaboravite gospodo iz povijesnog naftalina, zašte ne dodate - i opljačkanoga? Zato, jer ste taj glas ogorčenoga i prevarenoga i opljačkanog naroda već čuli - 3. siječnja! Zato ne zazivajte zaludu!</p>
<p>Dakle, već u korijenu su kriteriji HDZ-a i hrvatskih građana različiti. Gladan situ ne vjeruje! A i kriteriji hrvatskih biskupa, što je razvidno iz daljnjeg tijeka njihova porečkog pisma. Drugo, biskupi ističu da svojom porukom žele doprinijeti »izbjegavanju nereda, smirivanju tenzija te sigurnosti i stabilnosti u Hrvatskoj«. HDZ, naprotiv, sugerira svim građanima »od generala do svakog hrvatskog čovjeka« insinuirajući »da ovaj režim nastoji čašu (njihove) gorčine preliti preko ruba građanskog rata, dovesti do daljnjih podjela i mogućeg oružanog sukoba unutar hrvatskog naroda, a ako se to dogodi - Hrvatske - više neće biti«. (Sic!) Za one koji možda nisu znali, ovakav se sindrom projiciranja vlastitih agresivnih tendencija drugim subjektima u psihologiji zove paranoja. Da autori ne misle da Hrvati imaju kratko pamćenje zato što povremeno zapadaju u razdoblja duge šutnje (ah, te hrvatske šutnje, nepredvidive k'o smiraj prije oluje), podsjetimo se koji je to »meštar kolektivnih paranoja« već budio usnule balkanske mase, bojnim pokličima poput: »Srbi će biti jedan narod u jednoj državi (naravno, Velikoj, op.a.) ili Srbije neće biti!« Znamo kako je to završilo, pardon - završava... Treće, i najbitnije, biskupi su iz Poreča podržali očuvanje časti Domovinskog rata i hrvatskih ratnika, ali su nedvosmisleno osudili ratne zločine i njihove počinitelje te dosljedno tome podržali legitimitet hrvatske države i hrvatskih zakona. HDZ se svojim proglasom stavlja iznad Ustava i pozitivnih zakona, nazivajući legalno djelovanje Vlade, predsjednika države, policijskih i pravosudnih organa u procesuiranju inkriminiranih djela ciljanom provokacijom, sračunatom na izazivanje incidenata, uvođenje izvanrednog stanja s krajnjim ishodom »stvaranja dugotrajnog protektorata u ovom dijelu Europe« ili neke nove balkanske asocijacije. Da zdrav i trijezan čovjek ne povjeruje. Zar sada, kad se Hrvatskoj otvaraju vrata na svim diplomatskim razinama i kad predsjednik Stjepan Mesić govori u Europskom parlamentu u Strasbourgu (Tuđman nije imao tu čast!), kome treba uspostava nekih balkanskih asocijacija, protektorata, rezervata...? Kome, ako ne onima koji su 10 godina vodili politiku izolacionizama i stvorili od Hrvatske svoju guberniju.</p>
<p>A što se tiče mišljenja biskupa o pismu hrvatskih generala, sve je sažeto u diskretnoj, ali jasnoj poruci vojnog ordinarija biskupa Jurja Jezerinca, nekidan na misi u Hrvatskom vojnom učilištu: »Nismo kao svećenici poslani da budemo političari. Ako budu svećenici vodili politiku, propast ćemo. Nismo ni vojni stratezi. Ako nam oni budu vodili vojnu strategiju, izgubit ćemo«. Drugim riječima, ostavite političarima politiku, generalima vojsku, a svećenicima Crkvu.</p>
<p>Da, na kraju se ipak mora priznati da se u nečemu biskupi i HDZ slažu. Naime, u svojoj porečkoj poruci, biskupi su pozvali hrvatsku vlast da ne nasjeda »političkim provokatorima, kojima nije na pameti dobro hrvatskog naroda ni ostalih hrvatskih građana, nego stanoviti pojedinačni, stranački ili usko nacionalni interesi«. Eto, HDZ se zdušno potrudio (i požurio) da revno potvrdi ono što su biskupi očito predvidjeli. Zato je iz HDZ-ova nepriličnog proglasa razvidno samo jedno: da nije na djelu »rashrvaćivanje Hrvatske«, kao što autori sugeriraju, već upravo karikaturalno samorazgolićavanje jedne političke farse.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Biskupi bi trebali propovijedati evanđelje ne samo u zgodno nego i u nezgodno vrijeme</p>
<p>ALOJZ IVANIŠEVIĆ</p>
<p>Poruka hrvatskih katoličkih biskupa upućena javnosti s njihova nedavnog zasjedanja u Poreču oportunistički je akt ekvilibriranja, kako piše Gordan Pandža u svom komentaru, ali ne između »vladajućih lijevih i umjereno desnih snaga«, nego između umjerene desnice (kako u Vladi tako i u oporbi) i »novog« (Sanaderovog i Šeksovog) HDZ-a koji se definitivno profilirao kao stranka krajnje desnice. Ekvidistanca biskupa odnosno službene Katoličke crkve prema dvama spomenutim političkim taborima, međutim, samo je deklarativna. </p>
<p>Ne treba uopće čitati između redaka da bi se došlo do spoznaje o tome koju stranku biskupi drže svojom, tj. (kvazi)crkvenom i gdje u stranačkom spektru vide »političku domovinu« Crkve odnosno katoličkih vjernika. U svojem priopćenju biskupi su uvelike preuzeli ne samo način argumentiranja nego i dikciju HDZ-a, tako da su ovaj papir mirno mogli supotpisati Vladimir Šeks i Ivo Sanader - kao »zajedničko priopćenje« Biskupske konferencije i njihove stranke. Ne poziva se šef HDZ-a slučajno tako rado na ovaj dokument, kritizirajući ujedno u Saboru da je HRT krivo interpretirao biskupsku poruku, odnosno ukor aktualnoj vlasti. Ne znam kako je Hrvatska televizija komentirala priopćenje Biskupske konferencije, ali mi je poznato da ju je premijer Račan utoliko krivo interpretirao, što joj je »otupio oštricu«, odnosno što ju je »depolitizirao« - u interesu općeg mira i dobrih odnosa s Crkvom. U ovom sukobu između katoličkih biskupa i aktualne vlasti, odnosno lijevog centra u njoj, šef Vlade pokazao je u svakom slučaju mnogo više razboritosti i takta od otaca biskupa, od kojih bi to - barem njihovi vjernici - prije očekivali.</p>
<p>U vrijeme kad kritika najviših državnih dužnosnika zaista ne predstavlja nikakvu hrabrost, populistički ton kojim se katolički biskupi obraćaju »narodu«, a ne možda katoličkim vjernicima, više je nego sablažnjiv i lišava Biskupsku konferenciju kao instituciju svakog moralnog autoriteta. Pozivanje biskupa na pravnu državu isto je tako »uvjerljivo« kao i naklapanje HDZ-ovih političara, koji su za čitavo vrijeme svoje vladavine potkopavali njene temelje, o tome kako su ustavni poredak i pravna država politikom nove vlasti navodno ugroženi. Istina je da prema načelima pravne države nitko ne smije biti proglašen krivim prije nego bude pravovaljano osuđen. Utoliko je kritika upućena predsjedniku Mesiću i premijeru Račanu opravdana, ali sigurno ne od strane Biskupske konferencije koja je za vrijeme HDZ-ova režima o tome šutjela ili, što je još gore, u ovom svom dokumentu potpuno prešutjela kolektivnu osudu Srba povratnika od strane HDZ-ovih i drugih ekstremno nacionalističkih političara, koji ih gotovo svakodnevno u javnosti nazivaju »onima koji su palili i rušili Hrvatsku«. Da podsjetim, to su isti oni pripadnici »političkog naroda«, kojima se - prema tumačenju Živka Kustića - biskupi također obraćaju kad govore o »hrvatskom narodu« koji je u ratu mnogo pretrpio, a koje je pokojni predsjednik Tuđman za vrijeme »Oluje« pozivao da ostanu u Hrvatskoj, jer je to »i njihova domovina«. Ne treba posebno naglašavati odnosno ponavljati da je taj poziv »predsjednika svih Hrvata« onda bio isto tako »iskren« kao i »borba« njegovih epigona za pravnu državu danas. U svakom slučaju eventualna kritika biskupske konferencije upućena na adresu njenog »političkog krila« (HDZ-a), bila bi u ovom političkom trenutku ne akt hrabrosti, nego samo izvršavanje njene obveze da propovijeda evanđelje ne samo u zgodno, nego i u nezgodno vrijeme.</p>
<p>Umjesto toga ona se priklonila »javnom mišljenju« koje se može čuti u svakoj krčmi širom Hrvatske i u Saboru - iz usta HDZ-ovih zastupnika, želeći time valjda dokazati da je »uz svoj narod«. U tu kategoriju spada i, doista skandalozno, definiranje ratnih zločina kao »prekoračenja granice nužne obrane« (nešto tako slično mogao bi si npr. u Austriji na političkoj sceni dozvoliti jedino Jörg Haider, a u Njemačkoj nakon slične izjave ni jedan političar ne bi »preživio« 24 sata). Ovdje hrvatski katolički biskupi, pod utjecajem HDZ-ovskog »političkog misticizma« i nacionalne mitologije 19. stoljeća, iz koje proizlazi teorija o »plemenitosti hrvatskog čovjeka«, koji se u povijesti uvijek samo branio, i koji kao takav nije u stanju počiniti zločin, selektivno tumače Deset zapovijedi, koje za HDZ-ove »časnike« i za one »najzaslužnije za uspostavu hrvatske države« očito vrijede samo djelomično, ili im pak biskupi za »prekoračivanje granica« Dekaloga olako daju skupno odrješenje.</p>
<p>Ovo »rastezanje« Dekaloga danak je koji biskupi, tj. Katolička crkva u Hrvatskoj plaćaju svom »stoljetnom kršćanskom domoljublju« koje je odavno postalo nedodirljiva dogma. Za tu spoznaju meni osobno nije trebalo ovo biskupsko priopćenje niti reakcije nekih »pobožnih nacionalnih dušebrižnika« na moj prilog u Vjesniku o položaju i ulozi Katoličke crkve u hrvatskom društvu, koji su puni bijesa zbog toga što sam se usudio »posumnjati« u spomenutu dogmu. Ali želim ovdje još jednom, po ne znam koji put, naglasiti da je nacionalizam, ma kako ga se eufemično nazivalo, nespojiv s karakterom i poslanjem Katoličke crkve i da se njeno katolištvo ne iscrpljuje u »vjernosti Rimu« kako to mnogi shvaćaju i tumače.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kako funkcionira demokracija</p>
<p>Proces ustavnih promjena jedan je od razloga zbog kojih u protudemokratskom pokretu najavljuju zaoštravanje odnosa prema demokratskoj političkoj većini / U sustavima parlamentarne vlade uobičajeno je da vlada proizlazi iz parlamenta i da ovisi o njegovu povjerenju, a principom ustuka i ravnoteže ostvaruje se odgovornost u političkom sustavu / Floskula o tome kako je »iznad Sabora samo Bog« dobro zvuči, a na prvi je pogled uvjerljivo i zaklinjanje kako su protiv toga rješenja zato da Sabor ne bi pao pod preveliki utjecaj Vlade. Čuju se i nebuloze, kako takav model ne bi bio parlamentarni, nego »poluparlamentarni«, iako takve kovanice u političkoj teoriji nema </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Zašto Predsjednik mora moći raspustiti Sabor? I proces ustavnih promjena jedan je od razloga zbog kojih u protudemokratskom pokretu najavljuju zaoštravanje odnosa prema demokratskoj političkoj većini. Tuđmanovi sljedbenici nikad nisu imali stvarnog interesa za logiku funkcioniranja demokratskih političkih institucija, vladavinu prava i državu u modernom smislu. Državu su uvijek doživljavali instrumentalno - bila je sredstvo za ostvarivanje njihovih interesa, a ne institucionalni okvir uspostavljanja općega interesa.</p>
<p>Država za njih nikad nije bila omeđena preciznim granicama, već su te granice bili spremni pomicati sukladno svom interesu, a na štetu susjedne Bosne i Hercegovine. Ne drže ni do krilatice što obilježava modernu političku zbilju the state is the nation (država je nacija), pa otuda i problem definiranja »političkog naroda«, odnosno biračkoga tijela. Zato što je Tuđmanov režim, ne poštujući državne granice, državljanstvo dodjeljivao i onima koji ne pripadaju moderno pojmljenoj naciji, što s Hrvatskom nikada ništa nisu imali, stvoren je ozbiljan problem biračkoga prava »dijaspore«, odnosno onih koje je nemoguće »teritorijalizirati« u Hrvatskoj. Prava dijaspora, naravno, nije nikakav problem, jer svatko od hrvatskih iseljenika ima mjesto u Hrvatskoj u kojem je »zavičajan«, u kome je upisan u knjigu državljana i u kojemu bi mogao glasovati za izbornu listu toga grada ili općine (ondje, ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, kao i svi drugi hrvatski državljani koji se zateknu u inozemstvu).</p>
<p>Problem »dijaspore« stvoren je s Herceg-Bosnom, područjem što ga je Tuđmanova sljedba htjela anektirati i u kome je našla biračko tijelo »bolje« od onoga domaćeg. Problem biračkoga prava onih koji ne pripadaju hrvatskome političkom narodu, a tuđmanovci su im podarili državljanstvo, nije moguće riješiti tek Izbornim zakonom, jer problem proizlazi iz Ustava. Člankom 45. Ustava definira se biračko pravo kao opće i jednako, a onima koji se u vrijeme izbora za Sabor i predsjednika Republike »zateknu izvan državnih granica« osigurava se mogućnost participacije na izborima. Iz ove ustavne odredbe izvedena je odredba u Zakonu o izboru zastupnika o posebnoj izbornoj jedinici za »dijasporu«. Netransparentnim izbornim procesom i očevidnim makinacijama pomoću te je izborne jedinice protudemokratski pokret i u ovom saborskom sazivu stekao parlamentarnu nadzastupljenost u odnosu na biračku potporu i broj osvojenih glasova u hrvatskom političkom narodu. Jedno od obećanja demokratske šestorke bilo je i rješavanje ovoga problema, a to bi valjalo uraditi već sada, tokom ustavnih reformi. </p>
<p>Ustavne se promjene, izgleda, ograničuju samo na ono o čemu postoji širok politički konsenzus. Prije svega, riječ je o reguliranju odnosa između triju vlasti - izvršne, zakonodavne i sudbene - te odnosa između Vlade, kao kolektivnoga, i Predsjednika, kao individualnog nosioca izvršne vlasti. Oko tih promjena u biračkom je tijelu postignut konsenzus još tokom predizborne kampanje, a transformacija polupredsjedničkoga u sustav parlamentarne vlade bio je dio predizbornoga programa svih - i obiju pobjedničkih stranačkih koalicija, i predsjedničke kampanje Stipe Mesića. Ipak, čini se da ni ono, o čemu je politički konsenzus biračkoga tijela neupitan (a čak je i manjinska opcija protudemokratskoga pokreta formalno prihvaćala takvu političku transformaciju), za političku klasu nije tako jednostavno. Oba prijedloga što su parlamentarnom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sistem trebala poslužiti kao osnovica za izradu nacrta promjena Ustava - onaj što ga je izradila Predsjednikova petoročlana ekspertna skupina i onaj što ga je izradila ekspertna skupina šestorke, predvođena ministrom pravosuđa, profesorom Ivaniševićem - stručno precizno definiraju ustavni model parlamentarne vlade i u njemu afirmiraju princip ustuka i ravnoteže.</p>
<p>U sustavima parlamentarne vlade uobičajeno je da Vlada proizlazi iz parlamenta i da ovisi o njegovu povjerenju, a principom ustuka i ravnoteže ostvaruje se odgovornost u političkom sustavu. Zato se u politički sustav ugrađuje »kazna« parlamentu za izglasavanje nepovjerenja vladi, koja se ostvaruje mogućnošću da vlada, nakon što joj se izglasa nepovjerenje ili nakon što ne bude usvojen proračun ili neki zakon (bilo obični, bilo sistemski, za koji je potrebna kvalificirana, ili onaj iz sfere ljudskih prava i sloboda ili »ustavni«, za koje je potrebna dvotrećinska većina), može inicirati raspuštanje parlamenta i tako provocirati prijevremene izbore.</p>
<p>Tako izvršna vlast dobiva mogućnost da u biračkome tijelu testira svoj projekt, zbog kojega je došla u sukob s parlamentom. Izbori, naime, u takvim okolnostima pokazuju tko je u pravu, odnosno čiji je stav prihvatljiv biračkom tijelu - onaj vlade ili onaj parlamenta. I sadašnji Ustav u svome članku 104. daje Predsjedniku pravo da na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera raspusti Zastupnički dom, ako Vladi bude izglasano nepovjerenje ili ako u roku od mjesec dana od dana predlaganja Zastupnički dom ne usvoji proračun. Sporno je u tom članku samo to, što Predsjednik, koji bira mandatara i imenuje Vladu (a Vlada stupa na dužnost trenutkom kad je Predsjednik imenuje, a ne tek onda kad dobije povjerenje Zastupničkog doma), odbijanje mandatara i Vlade u parlamentu može protumačiti kao izglasavanje nepovjerenja Vladi i kazniti Zastupnički dom raspuštanjem. To je bila opasnost u vrijeme Tuđmana, kome je ovo bila zadnja »kvaka 22« za nepriznavanje izbornih rezultata.</p>
<p>U francuskom ustavnom modelu, a i prema prijedlogu ustavnih promjena predsjedničkoga ekspertnog tima, Predsjednik je ograničen u raspuštanju parlamenta u prvoj godini njegova zasjedanja. Rješenje, koje nije drugo do li konzekventno provođenje modela parlamentarne vlade i principa ustuka i ravnoteže, nije po volji političkoj klasi, i to ne samo predstavnicima protudemokratskoga pokreta, koji su sva modelska rješenja uvijek tumačili instrumentalno (jer ni državu ne doživljavaju drukčije nego kao instrument ostvarivanja svojih interesa), nego i nekim od političara iz demokratskih stranaka. Floskula o tome kako je »iznad Sabora samo Bog« dobro zvuči, a na prvi je pogled uvjerljivo i zaklinjanje kako su protiv toga rješenja zato, da Sabor ne bi pao pod preveliki utjecaj Vlade. Čuju se i nebuloze, kako takav model ne bi bio parlamentarni, nego »poluparlamentarni«, iako takve kovanice u političkoj teoriji nema. </p>
<p>Kako je ustavna reforma moguća samo uz postizanje konsenzusa svih demokratskih opcija u Saboru, tako je i ovo pitanje postalo predmetom koalicijskoga pogađanja. Rješenje koje se nudi, ostvarivanje je modela »konstruktivnoga nepovjerenja Vladi«, kojim, nakon izglasavanja nepovjerenja, Sabor bira mandatara za sastavljanje nove Vlade, a ako se u roku od 30 dana takva vlada ne formira, tek tada Predsjednik dobiva mogućnost raspuštanja parlamenta. Takvo je rješenje u njemačkom ustavnom modelu i ondje, u stabilnoj stranačkoj areni, ono funkcionira dobro. Drukčije je u tranzicijskom slovenskom političkom sistemu, u koji je također ugrađeno takvo rješenje. Kriza, što je Sloveniju potresala ovoga ljeta i koja još traje s Bajukovom vladom, izazvana je upravo time što slovenski predsjednik nema mogućnost presjeći krizu raspisivanjem izbora. Takvo bi rješenje u Hrvatskoj, koja ima difuzan stranački sustav i još nestabiliziranu stranačku arenu, bilo mogući generator krize, a političkoj bi klasi omogućilo redistribuciju političke moći i preslagivanja mimo biračke volje.</p>
<p> Dok je, na primjer, današnja koalicija na vlasti na osnovi biračke potpore, »rekonstituirana« koalicija ili manjinska Vlada kakvu predlaže Tuđmanov prvorođenac, bile bi izigravanje volje biračkoga tijela.</p>
<p>Doduše, malo je vjerojatno da bi ijedna od stranaka šestorke mogla donijeti odluku o napuštanju koalicije i stvaranju nove, koja bi se zasnivala na podršci zastupnika protudemokratskoga pokreta, ali stvaranje ustavnih okolnosti u kojima ni sadašnja Vlada niti Predsjednik ne bi mogli spriječiti takvo »pregrupiranje« upućivanjem na provjeru volje birača, ipak bi bilo opasno povećavanje moći političke klase u odnosu na javnost i biračko tijelo. Naime, riječ je o samo naoko složenom ustavno-pravnom problemu, a retorika o »jačanju Sabora u odnosu na Vladu i Predsjednika« prikriva stvarnu pozadinu takva ustavnog rješenja - težnju jačanju utjecaja političke klase u odnosu na biračko tijelo. </p>
<p>Slična je stvar sa Županijskim domom, što je u Hrvatskoj, koja nije definirana kao federacija, posve besmislen. Ipak, upravo je političkoj klasi interes da on ne bude ukinut, bez obzira na to, što njegovo postojanje faktički slabi zakonodavnu vlast (njenom »diobom« i suspenzivnim vetom, pa i usporavanjem procesa donošenja odluka). Ako se aktualne ustavne promjene ograničavaju na ono o čemu postoji konsenzus u biračkom tijelu, one bi svakako morale obuhvaćati i promjenu definicije biračkoga prava, ukidanje Županijskoga doma, ali i konzekventno provođenje sustava parlamentarne vlade. Svako je drugo rješenje, naime, suprotno volji biračkoga tijela i mandatu što ga je dobila demokratska većina u Zastupničkom domu.</p>
<p>Davor Gjenero</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Petar Luković: Važno nam je hrvatsko iskustvo </p>
<p>Petar Luković: Zagreb je jedan fin austro-ugarski grad u kojem nema previše kiča i živosti, ali ima dostojanstva, što meni i te kako prija poslije beogradskoga anarhizma / Ljudi koje ja volim, barem idućih dvadeset godina neće biti u Srbiji na vlasti. Najviše što se može očekivati je neka vrsta tranzicije, da na vlast dođe meki nacionalist, umjesto tvrdoga. Tako Koštunica nije pravi fašist, nego onako pomalo, u tragovima. I on nikad neće biti kao Milošević. Poslije njega će doći još bolji. I tu nam je jako važno hrvatsko iskustvo</p>
<p>Poznati beogradski novinar i kolumnist Feral Tribunea Petar Luković, nakon nekoliko pokušaja, konačno je uspio doći u Hrvatsku. O tome i o ishodu srpskih izbora Luković govori za Vjesnik.</p>
<p> • Nakon dugo vremena i nekoliko pokušaja, ponovno ste u Zagrebu?</p>
<p>- Da, zadnji put sam u Zagrebu bio prije osam godina. Ni sada nisam došao zahvaljujući promjeni režima ili nekim službenim razlozima, nego prije svega zahvaljujući mojim prijateljima, koje nisam vidio toliko godina. Tu sam zahvaljujući i nevjerojatno velikom broju ljudi koji me vole, što sam, čisto egoistično govoreći i znao, ali uvijek je lijepo kada to čovjek opet vidi. U Zagrebu se osjećam apsolutno savršeno, kao da sam došao na neku vrstu dvodnevne transcedentalne meditacije, jer sam stigao iz Beograda dva dana nakon izbora i jedan dio mozga nam je bio službeno okupiran time što će se dogoditi u Beogradu, s obzirom na to da smo unaprijed znali da će se nešto dogoditi. Još prije mjesec dana, kada je odlučeno da 26. rujna idemo u Zagreb, rekao sam da je to potpuno glup datum, jer ni jedni izbori u Srbiji ne traju 48 sati. U svakom slučaju, ponovo sam u gradu koji toliko volim, a kojeg sam već pomalo i zaboravio.</p>
<p> • Možete li usporediti Zagreb i Beograd?</p>
<p>- Beograd izgleda kao orijentalna kasaba, dok je Zagreb jedan fin austro-ugarski grad u kojem nema previše kiča i živosti, ali ima dostojanstva, što meni i te kako prija poslije beogradskoga anarhizma. To nisu komplimenti Hrvatskoj. Uostalom, imam vrlo malo razloga davati komplimente Hrvatskoj.</p>
<p> • Zašto?</p>
<p>- Zato što sam previše puta bio u Zagrebu, tako da mi je ovaj grad teško prihvatiti kao strani grad u kojem nikada nisam bio. Zato se taj osjećaj ne može svesti na puku politiku i dijeljenje komplimenata - kao došla demokracija, pa mogu doći tu.</p>
<p> • Četiri dana nakon predsjedničkih izbora u SRJ (razgovor je vođen u četvrtak, op. a.), još uvijek se ne znaju njihovi rezultati?</p>
<p>- Srbija je originalna zemlja u kojoj se nikad nije dogodilo da se rezultati znaju odmah. Ipak je to jedna ozbiljna stvar koja se mora podvrgnuti kontroli, da se emocije slegnu, pa se polako u dozama daju rezultati u javnost. Naravno, pritom se i nekomu oduzimaju glasovi, a drugomu dodaju. Kad bih bio doista ciničan, kazao bih da bi se ovi izbori mogli teoretski produžiti u nedogled, sve do iduće godine. Ono što mi znamo, to je da su izbori zapravo fingirani i ukradeni i da ćemo mi posljedice takvog ponašanja Savezne izborne komisije doživjeti na ulicama.</p>
<p>U pitanju je potpuno drukčija situacija, u kojoj se Milošević prvi put nalazi. Nikada nije bio poražen na ovakav, nogometnim rječnikom rečeno, bijedan način. Druga stvar je što je Milošević bijesan, jer on prije svega mrzi izbore. Što ima netko birati i odlučivati hoće li on biti predsjednik ili neće? To se jasno vidjelo kada je glasovao. Bijes je izlazio iz njega kada je stavljao listić u kutiju glasujući za samog sebe. Međutim, ako ćemo biti pošteni, on nije morao ići na izbore, mogao je do kraja lipnja iduće godine biti na vlasti. Ali on je vjerovao da se opozicija u Srbiji neće složiti oko jednoga kandidata, što se prvi put dogodilo, a i povjerovao je u propagandu o sjajnim rezultatima obnove i privrednom razvoju koji bi trebali biti garancija povjerenja širokih narodnih masa. Ali, široke narodne mase, koje svakodnevno stoje u redovima za brašno, ulje i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, shvatile su o čemu se radi. Ovaj put nije bilo konkretnih neprijatelja kao do sada - Slovenaca, Hrvata, Bošnjaka... </p>
<p> • Srbi su ostali sami sa sobom?</p>
<p>- Da, a kao neprijatelj je naveden cijeli svijet, tako da je sve izgledalo potpuno irealno. Propaganda po kojoj je Srbija trebala imati ulogu predvodnika protiv »novoga svjetskog poretka«, neku novu mesijansku ulogu po kojoj bi Milošević, što je, uostalom, bilo i predlagano, postao predsjednik novoga UN-a. Sve se to njemu obilo o glavu, jer kada u kući nemaš kruha ili vode, kako da se brineš za planet. Zato je prvi put Milošević bio lakovjeran, dok je do sada bio vrlo pažljiv. A ta pogreška bi mogla biti fatalna za njega. Zato sada i jesmo u situaciji da će on braniti svoj položaj pod svaku cijenu i tu neće imati granica. Štogod čitatelji Vjesnika mogu pomisliti, to je u Srbiji moguće. Baš sve je moguće.</p>
<p> • Kakav će biti konačan rasplet?</p>
<p>- Bit će dosta žrtava, jer je takav finale predodređen, s obzirom na sve ono što je taj režim učinio i zbog toga će morati otići na jako krvav i ružan način koji će se odigrati na ulici. Ne vjerujem da je moguće da Milošević ovo može preživjeti, ali drugo pitanje na koje nitko nema odgovor, pa ni on sam, jer je čovjek bez ideje koji je sve radio na pet minuta bez bilo kakva razuma, jest što će on učiniti za dva dana ili mjesec dana. To nitko ne zna. Ali bit će mrtvih, sukoba, hapšenja, bit će svega, jer je on zločinac i zlo će ga dočekati.</p>
<p> • Postoji li u Srbiji, kako se kaže, kritična masa koja može srušiti Miloševića?</p>
<p>- Pitanje je kolika je kritična masa. Ako bih bio pravi matematičar, rekao bih da dva i pol milijuna ljudi na ulicama garantira pobjedu opozicije, ali uz uvjet aktivnog odnosa prema demonstracijama. Ne može se više ići s bubnjarima, priopćenjima, komentarima ... Treba pokazati odlučnost, pa ako treba da se osvoji i Skupština. Milošević bi najviše volio vidjeti bubnjare i zviždaljke na ulici. Pa to je imao dvije godine! A sada je grogiran i u klinču, ali još nije gotov!</p>
<p> • Kakvo je Vaše mišljenje o srpskoj opoziciji?</p>
<p>- Davno sam se pomirio s iluzijom da poslije diktatorskog i profašističkog režima nije moguće očekivati da će se u roku od 48 sati formirati liberalno-demokratska vlast skandinavskog tipa. Ljudi koje ja volim, barem idućih dvadeset godina neće biti na vlasti. Najviše što se može očekivati je neka vrsta tranzicije, da na vlast dođe meki nacionalist, umjesto tvrdoga. Tako Koštunica nije pravi fašist, nego onako pomalo, u tragovima. I on nikad neće biti kao Milošević. Poslije njega će doći još bolji. I tu nam je jako važno hrvatsko iskustvo.</p>
<p>• U Hrvatskoj se sve više javlja mišljenje da će nakon pobjede opozicije, Srbija dobiti sve novce od međunarodne zajednice?</p>
<p>- Utjeha Hrvatskoj je da se nitko nije toliko pomogao od te pomoći, pa neće ni Srbija. Utjeha je i što je Hrvatska daleko od Srbije, kojoj će trebati par godina da stigne Hrvatsku. Vaše društvo je kako-tako uređeno, kako-tako društvo funkcionira po zakonima. Mislim da nije realno da Srbija tako lako dobije pomoć. Stranci su nevjerojatno laki na obećanjima. Tako se prije izbora govorilo o sedam milijardi dolara koje ćemo navodno dobiti u pet godina, što bi bilo čudo. Mislim da će se međunarodna zajednica prema Srbiji odnositi jednako kao prema Hrvatskoj ili BiH.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>I 10 posto bilo bi previše, a ovo poskupljenje struje najviše će osjetiti »mali ljudi«</p>
<p>U Gundulićevu ulicu ipak nisu pojurili Zagrepčani kako bi samo dan nakon poskupljenja struje sami donijeli očitovanja brojila / Djelatnici HEP-a razlog tome vide i u mogućnosti da se, stanje brojila na dan poskupljenja, može poslati poštom ili javiti na njihov besplatni telefon 9820 sve do 7. listopada </p>
<p>Ispred zgrade Hrvatske elektroprivrede ali i na šalterima u Gundulićevoj 32 u ponedjeljak, dan nakon najavljenog dvadesetpetpostotnog poskupljenja električne energije nisu zabilježene velike gužve. Strahovanja Elektrinih djelatnika, da će poslovnice u Erlichovoj, Košutićevoj a posebice one u Gundulićevoj ulici, već 2. listopada biti pod »opsadnim stanjem«, na njihovu se sreću, kako su nam rekli, nisu obistinila. </p>
<p>Djelatnici HEP-a razlog tome vide i u mogućnosti da se, stanje brojila na dan poskupljenja, može poslati poštom ili javiti na njihov besplatni telefon 9820 sve do 7. listopada. Tu će pogodnost, prema njihovom mišljenju, vjerojatno iskoristiti brojni Zagrepčani. Oni pak, koje poskupljenje nije toliko dirnulo, pričekat će uplatnice s novim mjesečnim iznosom koji će se izračunati na osnovu godišnje potrošnje.</p>
<p>Ipak, pojavili su se redovi onih koji su na dan poskupljenja struje htjeli osobno donijeti očitana stanja svojih brojila. Već od osam sati s uplatnicama u rukama i komadićima papira na kojima je bilo upisano stanje brojila u »repovima« su uglavnom strpljivo čekali - umirovljenici. Misleći da smo za posjeta Elektri i mi donijeli očitanje brojila, susretljiva umirovljenica nam je rekla, »kak službenice brzo delaju«, te nas je uputila u koji red trebamo stati. Kada smo je upitali što misli o poskupljenju struje, odgovorila je kako ne zna hoće li s mirovinom od 1.300 kuna uspjeti pokriti sve mjesečne izdatke. </p>
<p>- Struja je preskupa, pa sam osobno donijela stanje svojega brojila, jer se ne želim dovesti u situaciju da mi u Elektri, prema godišnjem obračunu, procjenjuju mjesečne rate. I da mi zaračunaju trideset kuna više, to je za mene preveliki financijski trošak, rekla nam je razgovorljiva umirovljenica koja se nije htjela predstaviti.</p>
<p>Pored Zagrepčana, koji su donosili očitanje brojila, službenice na šalterima imale su pune ruke posla s onima koji su u Elektru došli po objašnjenje previsokih rata struje. Pedesetdevetogodišnja kućanica Zdenka Hucika, glasno negodujući zbog poskupljenja struje, rekla je kako će se to najviše osjetiti na džepovima »malih ljudi«.</p>
<p> - Ne mislim da je moja mjesečna potrošnja električne energije 120 kuna, rekla je uzrujano Hucika, pitajući se kolike će joj rate biti nakon ovoga poskupljenja i hoće li ih do kraja godine biti još. Dodala je kako je u Gundulićevu došla riješiti problem jer zbog neljubaznosti službenika Elektrine podružnice u Bolničkoj ulici u Stenjevcu, gdje inače živi - to nije mogla učiniti.</p>
<p>Komentirajući cjelokupnu ekonomsku situaciju u razgovor se ubacila i šezdesetogodišnja Dragica, koja je naglasila kako poskupljenje struje za kućanstva nije pravedno rješenje.</p>
<p>- Ne mogu umirovljenici i obični građani sanirati dugove za električnu energiju kojeg nisu podmirile velike i poznate tvornice. Da je struja poskupila samo deset posto bilo bi mi previše, a ovako, ne znam kako ću preživljavati, rekla je zabrinuto Dragica. Dodala je kako je gotovo cijelo ljeto bila kod rodbine na selu, ne bi li uštedjela na svemu pa čak i na struji.</p>
<p>Za razliku od ipak glasnih umirovljenika, mlađi Zagrepčani koje smo u ponedjeljak zatekli pred Elektrinim šalterima nisu bili raspoloženi za razgovor. U odlučnoj šutnji pridružili su im se i korisnici socijalnih pomoći, koji su nam pokretom ruke davali do znanja da ih ostavimo na miru.</p>
<p>Prema riječima Anke Petković, koordinatorice šalterskog poslovanja, u Elektri dnevno zaprime oko dvadesetak reklamacija, koje se uglavnom odnose na visoke mjesečne rate struje.</p>
<p>- Naši djelatnici, rekla je Petković, svaki slučaj kompjuterski provjeravaju i u pravilu se ispostavi da smo mi u pravu. Dodala je kako je u teškoj gospodarskoj situaciji ogorčenje Zagrepčana sasvim razumljivo, jer nitko ne ostaje »imun« na poskupljenje bilo koje vrste. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tribine o ulozi i statusu dragovoljaca Narodne zaštite u Domovinskom ratu</p>
<p>Udruga Narodne zaštite (UNZ) priprema ovih dana organizaciju jesenskih druženja koja će se pod zajedničkim nazivom, »Devedesetprvu - tko da zaboravi«, održavati tijekom mjeseca listopada. Prigodnom tribinom i koncertom, te druženjem dragovoljaca Narodne zaštite koji su 1991. godine sudjelovali u blokadi i zauzimanju vojarni i vojnih objekata JNA, predstavnici UNZ-a žele podsjetiti javnost na neke od najznačajnijih događaja s početka Domovinskoga rata.</p>
<p> Naime, točno prije devet godina, u Zagrebu su započele blokade 48 vojnih objekata, vojarni, vojnih skladišta, Vojnog suda i tužilaštva, a među njima i Zapovjedništava 5.vojne oblasti i 10. korpusa JNA. </p>
<p>U akcijama su, uz pripadnike Zbora narodne garde (ZNG-a) i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP-a), sudjelovale i ustrojene i naoružane postrojbe Narodne zaštite. Da bi podsjetili na ta zbivanja, ali i upozorili na neriješeni status dragovoljaca Narodne zaštite, Udruga Narodne zaštite, organizirat će posebnu tribinu pod nazivom »Značaj Narodne zaštite u Domovinskom ratu«. Tribina će se održati 12. listopada u prostorijama Centra za kulturu u Parku stara Trešnjevka u 18 sati.</p>
<p>- Pozvat ćemo dvojicu generala zbora HV-a, Antona Tusa i Martina Špegelja, prvog zapovjednika Narodne zaštite Antuna Abramovića, te predstavnike MORH-a i Ministarstva hrvatskih branitelja, ističe Marija Dujić, glavna tajnica UNZ-a, dodajući kako su blokadu i pravodobno zauzimanje vojarni, mnogi smatrali presudnim bitkama za Hrvatsku, istodobno zaboravljajući da su u njima sudjelovali i mnogi pripadnici Narodne zaštite.</p>
<p>U UNZ-u, naime, nisu zadovoljni što se o tim događajima i ljudima koji su u njima sudjelovali, danas ne govori dovoljno. </p>
<p>- To nisu bile nekakve paravojne formacije. Zajedno s okolnim gradovima, Velikom Goricom, Samoborom, Dugim Selom, te Sesvetama i Zaprešićem, u Narodnu zaštitu Zagreba uključilo se oko 40.000 ljudi, kaže Marija Dujić, ističući kako je, samo na području grada, tijekom 1991. godine bilo oko 26.000 naoružanih pripadnika NZ-a.</p>
<p>Unatoč njihovu dragovoljnom sudjelovanju u Domovinskom ratu, u Udruzi smatraju da čak 10.000 zagrebačkih »zaštitara« danas nema riješen status branitelja.</p>
<p>- U Nacrtu novog Zakona o braniteljima pokušava se definirati status dragovoljca, no i dalje se izrijekom ne navodi tko spada u tu kategoriju. Ne zna se, jesu li to pripadnici HOS-a, NZ-a ili neki treći, što znači da će se status branitelja ponovno određivati od slučaja do slučaja, smatra Marija Dujić, te dodaje kako će se na tribini koju organiziraju i o tome govoriti. </p>
<p>Tijekom jesenskih druženja pripadnika Narodne zaštite, planira se i održavanje prigodnog koncerta na kojem će nastupiti domaći glazbenici. Već je sada izvjestan nastup Dražena Žanka, a navodno je skladana i posebna pjesma o pripadnicima Narodne zaštite.
></p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Novi Nadzorni odbor, spor zbog Miroslava Cibana, novog člana iz starog saziva</p>
<p>Članovi Skupštine društva Županijske ceste Zagrebačke županije, na sjednici u ponedjeljak izabrali su nove članove Nadzornog odbora tvrtke. U Nadzorni odbor izabrani su Ivan Rijetković, Dražen Bošnjaković, Damir Tomljenović, Zdenko Ilečić (svi HDZ), Antun Miletić (HSLS), Stjepan Kožić, koji je u odbor ušao na prijedlog članova HSS-a, te Miroslav Ciban kojega je predložio HDZ. Sa Cibanovim imenovanjem nisu se složili predstavnici oporbe jer, kako su naveli, riječ je o članu Nadzornog odbora iz »staroga« saziva koji je odlukom Skupštine društva smijenjen u kolovozu ove godine. </p>
<p>Josip Blažak (HSS) zamjerio je što je u odbor predložen član koji je smijenjen u prethodnom sazivu, a slično mišljenje izrazio je i Antun Miletić (HSLS). Vijećnici SDP-a također su uskratili podršku Miroslavu Cibanu iz, kako su naveli, »principijelnih razloga«.</p>
<p>Oporbeno »ne«, ražestilo je župana Branimira Paseckog:</p>
<p>- Pustite nas da sami kažemo što hoćemo. Iako ovdje vladamo mi, hoćete nas staviti u defenzivnu poziciju jer ste u državi dobili vlast i gdje god da se govori o županiji stalno nas kritizirate, rekao je Pasecky i dodao da Županijske ceste posluju bez gubitaka. Na to je iz oporbe poručeno da tvrtka tone »sve dublje i dublje«.</p>
<p>Osim imenovanja članova Nadzornog odbora članovi Skupštine društva usvojili su financijsko izvješće za prošlu godinu te donijeli odluku o nabavci novih strojeva. </p>
<p>O trenutnom stanju u poduzeću govorio je privremeni upravitelj Franjo Lazarin. Prema njegovim riječima, Županijske ceste dosad su na natječajima podnijele 150 ponuda, a ugovoreni su radovi u ukupnoj vrijednosti od 1,6 milijuna kuna.</p>
<p> Lazarin je također izvijestio da je u protekla tri mjeseca prosječno financijsko stanje tvrtke iznosilo 4,5 milijuna kuna, da su potraživanja veća od obveza, te da se može očekivati da će tvrtka i nadalje uspješno podmirivati svoje račune. Situacija sa zaposlenima nije se promijenila, jer kao privremeni upravitelj, Lazarin nije htio utjecati na sadašnji broj od 227 zaposlenih.</p>
<p>- Sve odluke o kadrovima prepuštam budućem direktoru, rekao je Lazarin, a na upit što je s bivšim članovima Uprave koji su odlukom Skupštine društva smijenjeni početkom kolovoza, objasnio je kako su im ukinuti menedžerski ugovori, a u zamjenu ponuđeni klasični Ugovori o radu s privremenim rasporedom.</p>
<p> O njihovoj daljnjoj sudbini u Županijskim cestama raspravljat će novi NO, odgovorio je Lazarin. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Predstavljena knjiga 24 autorice i jednog autora, »Lijepo je biti roditelj« </p>
<p>U povodu proslave 9. obljetnice Telefona za psihološku pomoć, u ponedjeljak je, u Kulturno informativnom centru (KIC), predstavljena nova knjigu u izdanju Telefona, pod nazivom »Lijepo je biti roditelj«. </p>
<p>Knjiga je izdana na engleskom i hrvatskom jeziku, a nastala je kao rezultat projekta »Inicijativa za bolje roditelje«. Potpisale su je 24 autorice i jedan autor. Prema riječima Dubravke Miljković, predsjednice Udruge za psihološku pomoć, knjiga se razlikuje od drugih knjiga sa sličnom temom, po tome što probleme roditeljstva promatra kroz prizmu roditelja kao ličnosti.</p>
<p> Miljković je na prezentaciji knjige, dala i kratki presjek povijesti Telefona za psihološku pomoć. Telefon je udruga psihologa, članova Hrvatskog psihološkog društva, posebno educiranih za savjetodavno-terapijski rad. Dosad je putem Telefona obavljeno više od 40.000 razgovora - 80 posto savjetodavnih i 20 posto informativnih. Oko 74 posto nazivatelja bile su žene, a 26 posto muškarci. Najzastupljenija dobna skupina nazivatelja ima između 30 i 50 godina (42 posto), a prosjek trajanja razgovora je 26 minuta. Problemi o kojima se razgovara putem Telefona su bračni i osobni, zatim ljubavni te problemi vezani uz roditeljstvo. </p>
<p>Osim razgovora, aktivistice udruge psihologa pružaju pomoć i uživo, putem savjetovališta »Zrcalo«. Riječ je o stručnoj podršci i pomoći pojedincima i obiteljima, a savjetovanje se dogovara pute Telefona. Aktivistice su organizirale i školu za roditelje pod nazivom »Lijepo je biti roditelj«, te »Razonodionice« - mjesta gdje se, uz prisustvo psihologa, druže osobe sličnih interesa i izmjenjuju svoja iskustva. </p>
<p>Zainteresirani se mogu prijaviti i za druge programe - »Zagreb mladima«, »Zagreb nezaposlenima« i »Školu druženja« (za osamljene svih dobi). Najnoviji program je savjetovalište putem interneta na adresi psiho.pomoc@zg.tel.hr.</p>
<p>Broj Telefona za psihološku pomoć je (01) 4613-111, svakim danom od 10 do 22 sata. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Livaja: Treba legalizirati bespravnu gradnju, a potom rušiti sve što će se nedopušteno izgraditi</p>
<p> Riječ je, zapravo, o primjeni modela iz 1968. kada je zakon legalizirao bespravnu gradnju i kada je proklamirano da od tada bespravne gradnje više neće biti / Legalizacija bespravno izgrađenih objekata pitanje je vremena u kojem će se donijeti novi zakon, jer nitko normalan ne bi išao u »suludi projekt rušenja pola Hrvatske«</p>
<p>Mario Livaja, bivši vijećnik Gradske skupštine iz redova Liberalne stranke, inače inženjer naftnoga rudarstva, u srpnju je postavljen za pročelnika Ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet.</p>
<p> U razgovoru za Vjesnik otkriva kako je na novome poslu zatekao »dobro stanje« i »odlične suradnike«. Najavljuje, dalje, suradnju s građevinskim inspektorima Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i objašnjava zašto za projekte »žica novac« od Ureda za izgradnju, te koji su mu daljnji planovi. Ističe da po njegovu dolasku neće više »biti politike« prilikom izdavanja građevinskih, odnosno lokacijskih dozvola, ni »štelanja« natječaja za neke poslove.</p>
<p>- Ako je i bilo protuzakonito izdanih dozvola ili kriminalnih radnji, to nije moj problem. Zna se, naime, procedura. Za planiranje i izdavanje dozvola nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, a eventualni kriminal trebao bi istražiti MUP, objašnjava Livaja. Navodi, kako je od njegova dolaska obavljeno više razgovora s građevinskim inspektorima iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i ističe važnost suradnje stručnjaka gradske i državne uprave.</p>
<p> - U nadležnosti inspektora Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja je da prema nekoj prijavi ili žalbi ponište lokacijsku ili građevinsku dozvolu koju smo mi izdali. Tu je dolazilo do sitnih problema, jer su zakoni nedovoljno definirani pa ih se može različito tumačiti. Naime, svatko od inspektora u Ministarstvu radi samostalno i zakon tumači po svome, a i naši stručnjaci također. Zbog toga je bilo problema, no naši se poslovi nigdje ne preklapaju i ne vidim razloga da se i dalje javljaju problemi. Nema razloga da stare dozvole idu na nekakvu reviziju. Mi ćemo u tim situacijama tražiti sastanak naših i njihovih ljudi na kojima bi se sve, u pravilu, moglo riješiti u pet minuta, objasnio je Livaja.</p>
<p>Pema njegovim riječima legalizacija bespravno izgrađenih objekata pitanje je vremena kada će se donijeti novi zakon, jer nitko normalan ne bi išao u »suludi projekt rušenja pola Hrvatske«.</p>
<p> - Zastupam tezu iz veljače 1968. kada je donesen zakon kojim se legalizirala bespravna gradnja. Učinjen je rez i bilo je rečeno da od tada bespravne gradnje više neće i ne može biti. Nemoguće je sve srušiti i to nikome ne pada napamet, no svakako ćemo rušiti divlju gradnju koju nije moguće legalizirati, primjerice objekte koji su izgrađeni na tuđem zemljištu i tome slično, najavljuje Livaja.</p>
<p>»Pročistač je zeznuta stvar«</p>
<p> - Natječaj za pročistač otpadnih voda pokrenut je pred nekoliko godina. Danas je, pak, praktički novo gradsko čelništvo stavljeno pred gotov čin. Natječaj je završen, najbolji ponuđač se zna, i automatski se dogodilo da moramo poštivati međunarodna pravila igre, a to je zeznuta stvar.</p>
<p> Izgleda da ga nećemo moći raskinuti, jer bi to previše koštalo i ostat će dvojba oko modela izgradnje, ispričao nam je Livaja na upit što misli kako će se realizirati gradnja pročistača otpadnih voda - sa ili bez Domovinskoga mosta i drugih, prema nekima, nepotrebnih infrastrukturnih objekata.</p>
<p> - Mislim da tu građani ne mogu ništa odlučiti, na nama je da sredimo stvar i opravdamo povjerenje Zagrepčana koje su nam dali na izborima, u protivnom možemo početi pakirati kofere, rekao je Livaja.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Međunarodni skup o darovitoj djeci </p>
<p>Uz financijsku pomoć Instituta Otvoreno društvo Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje i šport, u organizaciji Centra za poticanje darovitosti djeteta »Bistrić« iz Zagreba, održat će se u Rovinju, od 6. do 8. listopada. međunarodna konferencija »National networks for gifted Children« (Nacionalne mreže brige za darovite) u zemljama jugoistočne Europe. </p>
<p>Riječ je o prvom međunarodnom skupu takve vrste u Hrvatskoj, koji organizira nevladina organizacija (»Bistrić«), uz stručnu potporu Centra za studij darovitosti pri Katoličkom sveučilištu u Nijmegenu (Nizozemska) i Europskog vijeća za visoke sposobnosti (ECHA). ECHA je ugledno međunarodno tijelo s konuzltativnim položajem u Vijeću Europe, koje se na razini Europe bavi problematikom darovitosti, osobito stvaranjem uvjeta za optimalan odgoj i obrazovanje darovite djece. (m)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Organizirano praćenje i istraživanje svih oblika ovisnosti mladih </p>
<p>U dogovoru s pedagozima zaprešićkih škola i sedam okolnih općina, te stručnim suradnicima liječničkih i socijalnih službi grada Zaprešića, od ove školske godine Centar za mladež grada Zaprešića počeo je s organiziranim praćenjem i istraživanjem različitih oblika ovisnosti u sedmim razredima škola zaprešićkoga kraja.</p>
<p> Prema riječima Miroslava Miljkovića, voditelja Centra za mladež, zamišljeno je da se sustavno prati pojava ovisnosti u sedmim razredima, jer su dosadašnja istraživanja pokazala da se ovisnost rađa najčešće u toj dobi. Želja je, doći do statističkog podatka o raširenosti različitih oblika ovisnosti na području zaprešićkoga kraja i na temelju toga izraditi strategiju organizirane borbe.</p>
<p> Pokušat ćemo, naglasio je Miljković, kroz preciznu statistiku o broju ovisnika o cigaretama, alkoholu i različitim oblicima droga, među zaprešićkim sedmašima, odrediti brojnost ovisnika i vrsta ovisnosti, a uz pomoć svih zaprešićkih relevantnih sužbi izraditi i program borbe.</p>
<p>Jedna od prvih akcija, bit će anonimna anketa, kojim će se dobiti uvid u stav mladih Zaprešićana o uživanju alkohola, tribinama i predavanjima u školama. </p>
<p>Riječ je o iznimno ozbiljnom i opsežnom projektu pa je nemoguće odrediti rokove do kada će se jasno i precizno znati stanje brojnosti mladih ovisnika na zaprešićkom području, te globalni stav mladih prema ovisničkim navikama. No, bez obzira na to, rezultati će biti od iznimnog značaja za izbor načina i vođenja organizirane efikasne borbe protiv svih oblika ovisnosti u zaprešićkom kraju. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zaprešićki SRP traži ukidanje naknada za članove Gradskoga vijeća</p>
<p>Socijalistička radnička partija Hrvatske </p>
<p> - Gradska organizacija Zaprešić zatražilo je od zaprešićkoga Gradskog vijeća da se očituje o prijedlogu te organizacije, prema kojemu bi se ukinule naknade vijećnicima i dužnosnicima Gradskoga vijeća koje godišnje iznose ukupno 520.000 kuna.</p>
<p> Predsjednik vijeća dobiva paušalni iznos od 3500 kuna mjesečno, dopredsjednik Vijeća prima paušalni iznos od 2500 kuna mjesečno, a ostali članovi Vijeća dobivaju naknadu od 350 kuna po sjednici na kojoj su bili. »S obzirom na količinu rada koja je potrebna za kvalitetan rad Vijeća, naknade nisu potrebne«, smatraju u GO SRP-u Zaprešić. Kako stoji u priopćenju, sjednice Vijeća održavaju se u prosjeku jednom mjesečno, a jedina osoba u radnom odnosu trebao bi biti tajnik Gradskog vijeća.</p>
<p> »Oko 520.000 kuna ušteđenih na taj način trebalo bi preusmjeriti na otvaranje novih radnih mjesta putem povoljnog kreditiranja malog poduzetništva«, stoji u priopćenju.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Obilježavanje Dječjega tjedna i Međunarodnoga dana djeteta</p>
<p>Pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske Željke Antunović i Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, od 2. do 8. listopada održava se Dječji tjedan, pod motom »Ljubav djeci prije svega«. Istovremeno, 2. listopada proslavljen je i kao Međunarodni dan djeteta. Organizator manifestacije je Savez društava »Naša djeca« (DND) koji Dječji tjedan organizira u 92 grada u Hrvatskoj. Sjedište ovogodišnjeg Dječjeg tjedna je u Slavonskom brodu, gdje će se od 6. do 8 listopada održati i sedma smotra dječjih aktivnosti DND-a, koja će okupiti 31 društvo s više od 800 djece i dvjestotinjak odraslih članova.</p>
<p>Cilj manifestacije je organizirati radionice na kojima će biti riječi o pravima i potrebama djece kao ravnopravnim članovima društva. Posebna će se pažnja posvetiti informiranju javnosti o pravovremenom sprječavanju zlostavljanja djece.</p>
<p>Svoju kreativnost, talente i znanje djeca će pokazati u likovnim, glazbenim, dramskim i ekološkim radionicama te raznim kvizovima, natjecanjima i humanitarnim aktivnostima. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Do loživoga ulja uz ime i prezime, JMBG, točnu adresu i broj telefona! </p>
<p>Inin Sektor trgovine na malo, organizirao je rad nove ispostave prodaje loživog ulja za područje Zagreba, u Radničkoj cesti 175. Time će se omogućiti jednostavnija opskrba kupaca loživim uljem čemu je prilagođeno i radno vrijeme ispostave, način naručivanja, te kupnja tog energenta na još četiri benzinske postaje u Zagrebu.</p>
<p>Radno vrijeme ispostave u Radničkoj bit će od 6 do 22 sata svakoga dana uključujući nedjelju i blagdane. U to vrijeme moći će se i naručiti loživo ulje na telefone, 01/2405 101, 2405 102 i 2405 103 i na fax: 01/2405 104 te e-mail: loz.ulje aina.hr.</p>
<p>Naručivanje loživog ulja bit će moguće pisanom narudžbom (bez posebnoga obrasca) ubacivanjem u odgovarajuće kutije postavljene u Radničkoj 175 i u Savskoj 88a. Time se više neće moći naručiti loživo ulja na dosadašnjoj adresi u skladištu INE na Žitnjaku, Treće Struge b.b. niti na dosadašnje brojeve telefona za naručivanje.</p>
<p>Međutim, prilikom naručivanja loživoga ulja, kupac je dužan navesti i slijedeće podatke - ime i prezime, JMBG, točnu adresu te broj telefona ili mobitela. Kupci će biti obvezni iste podatke dati i prilikom kupnje loživa ulja na benzinskim postajama. </p>
<p>Loživo ulje prodavat će se na benzinskim crpkama u Adžijinoj ulici, Planinskoj, Harambašićevoj i Utrini svakodnevno, te nedjeljom i blagdanima od 6 do 22 sata.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Otkriće kod Pule - Rimljanka iz trećeg stoljeća</p>
<p>PULA, 2. listopada</p>
<p> - Nesvakidašnje arheološko otkriće zbilo se kraj poznatog antičkog kamenoloma u Vinkuranu, na imanju Tedija Premate. Tamo je, praktički na rubu kamenoloma koji se koristi gotovo dva milenija, pronađena dobro očuvana kamena statua ugledne Rimljanke iz trećega stoljeća, visoka 2,03 metra, s tim da je sama ženska figura visoka 182 centimetra. </p>
<p>Prema riječima ravnatelja Arheološkog muzeja Istre Željka Ujčića, ovo je otkriće utoliko značajnije i zanimljivije jer su dosada pronađene skulpture rimskih matrona bile u pravilu oštećene i bez glave. Ova je kompletna, iako se čini kao da nije dovršena. Bogato je dekorirana, s tim da žena koju predstavlja ima i bogate naušnice kao i ogrlicu s dodatnim ukrasima. Uz lagani ogrtač, preko glave ima i veo i vrlo detaljno razrađenu frizuru, ali je uočljiva neproporcionalnost u veličini glave prema ostalom tijelu. To je možda učinjeno i namjerno, ali te dileme otklonit će predstojeća znanstvena obrada u sklopu koje slijede i restauratorski zahvati.</p>
<p> Uz ovo otkriće zanimljiva je i činjenica da se kiparske aktivnosti na tom lokalitetu odvijaju praktički bez prekida, a tamo i sada rade kipari, domaći i inozemni. Iz rimskih vremena ovo je jedini rad koji nije postavljen na nekom od značajnijih lokaliteta širom Istre.</p>
<p> Istražujući najnovije otkriće, stručnjaci Arheološkog muzeja pozabavit će se istodobno i ulogom vinkuranskog kamenoloma, iz kojega se kamen vadio ne samo za graditeljske već i za najzahtjevnije skulptorske pothvate, a u njegovu okruženju postojale su i prave kiparske radionice, što potvrđuje i ovaj neobični nalaz. </p>
<p>Skulptura Rimljanke s početka trećega stoljeća iskopana je u četiri dijela, a zatim je sastavljena u cjelinu, s tim da je s njezine lijeve strane zamjetno jedno poveće naknadno oštećenje ili prilagodba pri njezinu postavljanju na neko funkcionalno mjesto. (M.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Umjetnost u službi prodaje novina</p>
<p>LONDON, 2. listopada</p>
<p> - Zasad nije dokazano kako novine prodaju umjetnost, no odnedavno je svima u Britaniji postalo jasno kako umjetnost prodaje novine.</p>
<p>Mora, naime, postojati barem jedan dobar razlog za veliku količinu novinskog prostora koju britanski pisani mediji daju londonskoj suvremenoj umjetnosti. Novine tako više ne pokrivaju samo glavna kulturna događanja kao sasvim obične dnevne vijesti, već se sada novinski prostor redovito puni radovima mladih britanskih umjetnika, koji su u javnosti prepoznati kao nove zvijezde šoubiznisa.</p>
<p>Istina je, pak, da je glavni zadatak tih autora ne toliko osvježiti umjetnost koliko šokirati publiku. Kulturne rubrike svih devet vodećih britanskih jutarnjih listova prate njihov rad posvećujući im mnogo prostora, no prema već ustaljenom pravilu, u nadnaslov stavljaju riječ skandalozno.</p>
<p>Čini se kako mladi umjetnici, nove galerije i stari muzeji nestrpljivo žele sudjelovati u toj faustovskoj pogodbi, a sve ide tome u prilog: veliki publicitet, rastuće cijene suvremenih umjetničkih djela i, prije svega, zadovoljni posjetitelji galerija i likovni kritičari.</p>
<p>Prije nego što je u prostoru Britanske kraljevske akademije suvremene umjetnosti otvorena izložba naziva »Apokalipsa: Ljepota i užas u suvremenoj umjetnosti«, većina je novina objavila kako bi umjetnici poput Moneta i Cezannea bili u najmanju ruku zgranuti viđenim. Naime, jedan od središnjih izložaka predstavlja voštanu figuru pape Ivana Pavla Drugoga kako leži na podu pogođen meteorom, dok je oko figure nabacana ogromna hrpa smeća, a iznad glave Svetog Oca nalazi se pak veliki videozid na kojem se emitiraju pornografski filmovi. Nekolicina likovnih kritičara i poznavatelja suvremene umjetnosti takvu su postavu protumačili svojevrsnom igrom Akademije kako bi ona ponovila uspjeh izložbe naziva »Senzacionalno: Mladi britanski umjetnici iz Saatchijeve kolekcije«, koja je 1997. godine privukla gotovo 300.000 posjetitelja, ponajviše zahvaljujući velikoj medijskoj pozornosti i kontroverznim instalacijama, poput portreta jednoga engleskog ubojice djece koji je bio naslikan otiscima dječjih dlanova.</p>
<p>Takve su izložbe postale meta londonskih trendovskih džetsetera, ali i tračerskih kolumni u britanskom žutom tisku, koji smatra kako su umjetnici i posjetitelji došli na izložbu samo radi vlastite promocije.</p>
<p>Inače, »apokaliptična« izložba otvorena je do kraja studenoga, a mogu se vidjeti radovi gotovo svih omiljenih umjetnika Charlesa Saatchija, kojega smatraju odgovornim za uspon grupe Young British Artists (YBA). Izloženi su, naime, radovi Hirsta, Emina, braće Chapman, Jenny Saville, Sare Lucas, Gavina Turka, Rona Muecka i Garyja Humea. (International Herald Tribune)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Lažni liječnik pobjegao iz zatvora i ponovno prakticira medicinu</p>
<p>LOS ANGELES, 2. listopada</p>
<p> - Muškarac koji je četiri puta bio uhićen zbog neovlaštenog prakticiranja medicine, predstavljajući se kao doktor, nestao je nakon što mu je dopušteno da se bez pratnje preveze iz kalifornijskog zatvora u onaj u Illinoisu. No, ipak je pronađen - kako ponovno prakticira medicinu.</p>
<p> Američki šerifi uhitili su Geralda Barnesa (67) u klinici u sjevernom dijelu Hollywooda u srijedu, gotovo mjesec dana nakon što se trebao pojaviti u federalnom zatvoru u Marionu. Sada će biti optužen i zbog bijega. Policija je Barnesa ubacila u autobus i poslala ga iz federalnog zatvora u kalifornijskom gradu Taftu prema novom zatvoru u Illinoisu. Direktor zatvora Terry Craig rekao je da je Barnes bio »model zatvorenika« i vrlo pouzdana osoba.</p>
<p> Barnes ima diplomu farmacije, a prvi je put osuđen 1981. zbog nehotičnog ubojstva, pri čemu mu je određena zatvorska kazna od tri godine, nakon što je otkrio da se predstavlja kao doktor. Prijevara je otkrivena kada je preminuo dijabetički bolesnik, kojega je Barnes »liječio« u klinici u južnoj Kaliforniji.</p>
<p> Zbog toga je odslužio 18 mjeseci u zatvoru, potom je oslobođen, a još jednom uhićen je i osuđen na zatvor sredinom osamdesetih, zbog prakticiranja medicine u kalifornijskim klinikama. Ne mogavši se nositi sa svojom stetoskopijom, Barnes je ponovno završio u zatvoru 1989., zbog toga što se predstavljao kao doktor u drugoj klinici. Barnes danas služi 12-godišnju zatvorsku kaznu koja mu je određena 1996., nakon što je otkriveno da je radio kao liječnik u nekoliko klinika na području Los Angelesa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ugroženo 11.046 biljnih i životinjskih vrsta</p>
<p>ŽENEVA, 2. listopada</p>
<p> - Svakoj četvrtoj vrsti sisavaca i svakoj osmoj vrsti ptica prijeti izumiranje, izvijestila je organizacija World Conservation Union. </p>
<p> Na zadnjem »crvenom popisu« ugroženih životinja ove agencije sa sjedištem u Švicarskoj stoji da će, ako se ništa ne poduzme, u skoroj budućnosti izumrijeti 11.046 vrsta biljaka i životinja. Izvješće pokazuje da se u četiri godine broj ugroženih životinjskih vrsta popeo sa 5205 na 5435 a ugrožene su vrste od albatrosa lutalice s rasponom krila od 3,6 m do kaspijske jesetre, od čije se ikre priprema kavijar. U istraživanju je sudjelovalo 2000 znanstvenika iz cijeloga svijeta. Oni su procijenili 18.276 vrsta i podvrsta, što je tek mali dio od možda i više od 10 milijuna vrsta koje postoje u svijetu, od kojih je samo 1,4 milijuna imenovano, rekao je dužnosnik World Conservation Uniona, Simon Stuart. »Svakih 10 dana jedna nova vrsta suoči se s mogućnošću izumiranja«, upozorava Stuart. »A ta je procjena gotovo sigurno preniska, jer se temelji na sisavcima i pticama koji su tek mali dio svih svjetskih vrsta.« S visokim rizikom izumIranja suočeno je dvadeset četiri posto vrsta sisavaca i 12 posto ptičjih vrsta, upozoravaju autori izvješća. Uz to, ugroženo je i 25 posto reptila, 20 posto vodozemaca i 30 posto riba. Izumiranje je prirodni proces - dosad je već izumrla većina životinja i biljaka koje su se razvijale milijunima godina. No stopa izumiranja ubrzala se s porastom ljudske populacije, uništenjem staništa, zagađenjem i pretjeranim branjem plodova. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pospanost - »golem« zdravstveni problem</p>
<p>LILLE, 2. listopada</p>
<p> - Anketa provedena na sjeveru Francuske pokazala je kako pospanost tijekom dana »postaje sve veći problem javnoga zdravstva«. O studiji je izvijestio profesor Jean-Daniel Guieu iz neuropsihološke službe CHRU-a u Lilleu. Istraživanje je obuhvatilo 13.500 osoba. Potvrdilo je da je ta pojava kriva za neke katastrofe izazvane ljudskom pogreškom, ali i za mnogobrojne prometne nesreće.</p>
<p> Prema anketi, 21,5 posto ispitanih osoba - normalnih aktivnosti i dobroga zdravlja - pati od pretjerane pospanosti tijekom dana, a najviše su pogođene žene. Među muškarcima najteže su pogođeni oni koji su skloni alkoholu, piju lijekove ili rade u smjenama. Uz to, 17,6 posto ispitanika priznaje da u vožnji često ima napadaje pospanosti, a 4,8 posto doživjelo je zbog toga prometnu nesreću. Ta je pojava, prema procjenama, odgovorna za trećinu teških prometnih nesreća.</p>
<p> Profesor Guie tvrdi kako je ta pojava sve izraženija posljednjih dvadeset godina jer se zbog drukčijeg načina života skratio prosječan san. Manjak sna zbog osobnih potreba i nesanice najčešći je uzrok pospanosti po danu, baš kao i neki organski uzroci: apnoje (dišni problemi) te narkolepsija i katapleksija (iznenadni napadaji sna i gubitak mišićnog tonusa).</p>
<p> »Pospanost tijekom dana rijetko se dijagnosticira i još rjeđe liječi«, ističe profesor Guieu, koji preporučuje da se otkriju uzroci tog poremećaja te osnutak liječničkih ekipa koje bi se njime bavile. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Komično, zabavno, nepretenciozno </p>
<p>Teatar u gostima / U Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog premijerno izvedena komedija Donalda Churchilla »Whisky za troje« u režiji Vladimira Gerića / Predstava uspjeh duguje verziranim, rutiniranim, ali i kreativnim interpretima </p>
<p>Britanski su komediografi istinski majstori svojega zanata</p>
<p> - osobito onda kad su njihove komedije lišene pretenzija, dubine ili socijalne kritike. »Whisky za troje« (The Decorator) Donalda Churchilla tu činjenicu još jednom, i to egzemplarno, potvrđuje. U pitanju je, takoreći, čista forma bulevarske farsične komedije - u najboljoj tradiciji vaudevillea 19. stoljeća, kad su postavljeni temeljni obrisi žanrovskoga kanona.</p>
<p>Računajući na vrhunski profesionalizam glumaca i redatelja (to je postulirani uvjet »sine qua non«, te se djelo nikako ne preporučuje amaterima, odnosno diletantima), autor je u svome »Whiskyju« odmjereno izmiješao prokušane sastojke: klišejiziranu situaciju (bračno nevjerstvo), određenu dozu »pikantne« frivolnosti, iskričav dijalog, dinamičan slijed prizora, te neprekidan crescendo komičke napetosti - koji se, na kraju, razrješava na ne posve očekivan način. </p>
<p>Da ne bi sve bilo linearno, i sasvim shematizirano, Churchill je uveo i nenametljive elemente divagacije ili distorzije klišeja: komiku gega (ili, čak, slapsticka, mjestimice), te, osobito, parodiranje »velikoga« kazališta (u njegovome ključnome mjestu, koje zauzima, dakako, Shakespeare), jednostavnim sredstvom koje uvijek (ponekad čak i nenamjerno) funkcionira - naime, izvedbom od strane malih netalentiranih glumaca. (U tome je sadržan, usput, kao vinjeta, čak i dobronamjerno-podrugljiv osvrt na glumačku psihologiju, gdje je taština, dakako, dominantan činitelj).</p>
<p>Nevjernu, »veselu« gospođu iz višega britanskog društva (ali ne i odveć visokoga, naravno), treba spasiti od nasrtaja prevarene i ljubomorne žene - koja prijeti (što drugo) da će sve ispripovijediti gospođinom suprugu. U takvoj, recimo, osjetljivoj situaciji, gospođu će spasiti - soboslikar (»decorator« iz originalnoga naslova) propali glumac, koji se, radeći svoj posao, slučajno zatekao u njezinome stanu. Koristeći svoje (ne pretjerane) glumačke sposobnosti, on (ma koliko to izgledalo nevjerojatno) preuzima kratkotrajnu ulogu gospođina muža - dapače, u svim aspektima koje pozicija »muža« podrazumijeva...</p>
<p>Vladimir Gerić, redatelj, prevoditelj i scenograf, maksimalno je iskoristio sav komički potencijal Churchillove bulevarske komedije - idejno i sadržajno sasvim »déjŕ vu«, ali zato u formalnome pogledu gotovo besprijekorne. I autoru i redatelju gledatelji će zasigurno oprostiti stanovite neuvjerljivosti, koje, uostalom, većinom pripadaju konvenciji koju moramo prihvatiti želimo li uživati u predstavi toga žanra. Drugim riječima, logika je podređena postizanju komičkoga učinka, realizam je relativan, a ne dosljedan. Analitički, pak, pristup valja ostaviti za druge tipove dramaturgije.</p>
<p>Već je ranije spomenuto da »Whisky za troje« nikako nije preporučljiv za diletante (opio bi ih svojom tobožnjom »lakoćom«): izvedba »Teatra u gostima« najmanje tri četvrtine uspjeha duguje verziranim, rutiniranim, ali i opet kreativnim interpretima. Takvi su za tu vrst dramaturgije apsolutno neophodni, a u konkretnom slučaju pronađeni su upravo idealni: Ana Karić, Biserka Ipša i Bosi Buzančić. Njihov šarm, glumačko umijeće, i, jednostavno, lakoća bivanja na sceni - mnoge stvari spašava od trivijalnosti, ili pak od ishitrene, i odveć plitke »komičnosti«. Zanemarimo li sve iznesene rezerve, oni su svoje likove, od mehaničkih lutaka na granici apsurda ('što je farsi/vaudevilleu uobičajeno) - pretvorili u karaktere, proževši sve njihove postupke, ipak nešto dubljom, i, stoga, utemeljenijom, komikom. </p>
<p>»Teatar u gostima« i izvedbom »Whiskyja za troje« Donalda Churchilla nastavlja svojim poznatim putem: »middle of the road« kazališta za urbanu, srednjoklasnu populaciju, obično tzv. srednjih godina. Na tome putu, nedvojbeno, imat će (kao i do sada) mnogo gledatelja, pa i poklonika. Pogotovu što je u nas (za razliku od zapadnoeuropskih zemalja) gotovo jedino s takvom repertoarnom orijentacijom. Oni koji od teatra traže drugo, i više - otići će u teatre s pretenzijama u kroničnom nesrazmjeru sa stanjem blagajne. </p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lovrenovićeva povijest BiH na češkome </p>
<p>PRAG, 2. listopada</p>
<p> - U Pragu je upravo objavljena knjiga Ivana Lovrenovića »Bosna a Hercegovina. Kratky prehled kulturni historie«, izvijestio je zagrebački izdavač te knjige Durieux. Na češki je knjigu preveo Jeronym Brezina, a izdavač je ISE - Institut za srednjoevropsku kulturu i politiku, Prag 2000 (249 str., s fotografijama). Izdavanje knjige pomogli su praška Zaklada Otvoreno društvo i Central European Universioty Press iz Budimpešte.</p>
<p>Lovrenovićevu knjigu »Unutarnja zemlje: Kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine«, koja pruža kronološki pregled kulture na tlu BiH od predrimskoga razdoblja do danas, objavio je zagrebački izdavač Durieux (1988. i 1999.). Njemački prijevod te knjige »Bosnien und Herzegowina. Eine Kulturgeschichte« kod izdavača Folio iz Beča i Bolzana objavljeno je također u dva izdanja uz veliki odjek u njemačkom, švicarskom, talijanskom i austrijskom tisku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Udarni dani Continental filma</p>
<p>Glumci od Harrisona Forda i Michelle Pfeiffer do Arnolda Schwarzeneggera, Jima Carreya i Julie Roberts kao i mnogi drugi do kraja će godine predstavljati Continental film na filmskim, video i DVD programima u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Continental film iz Zagreba održao je u ponedjeljak poslije podne u kinu Broadway Galleria u Zagrebu efektnu promociju svojih kino, video i DVD programa do kraja godine. Na repertoaru zagrebačkih kina bit će hitovi Columbia TriStara, među kojima su »Snatch« (»Drpi i briši«), film Guya Richiea, u kojem glavnu ulogu igra Brad Pitt i Rade Šerbedžija. Film govori o skupini engleskih kriminalaca koji u Antwerpenu ukradu vrijedan dijamant s kojim se vraćaju u London. No, opasni ruski kriminalac Boris, kojeg igra Šerbedžija, pokušava im uz pomoć londonskoga podzemlja preoteti dijamant.</p>
<p> A tu je i posljednji film Arnolda Schwarzeneggera »Šesti dan« te jedan od trenutno najpopularnijih hitova u Americi »Skoro slavan« Camerona Crowea.Iz Columbijine ovogodišnej radionice stižu i film redatelja Johna McTiernana »Rollerball« s Chrisom Kleinom i » Panamski krojač« Johna Boormana s Pierceom Brosnanom i Geoffreyem Rushom u glavnim ulogama.</p>
<p> Continental film je i zastupnik ugledne kompanije 20th Century Fox, a filmovi koje će oni uskoro predstaviti hrvatskim gledateljima također su vrlo efektni, poput »Moulin Rougea« Baza Luhrmanna (režirao je »Romeo i Julija« s Leonardom Di Capriom) u kojem glume Nicole Kidman i Ewan McGregor, zatim »Ispod površine« s Harrisonom Fordom i Michelle Pfeiffer te »Charliejevi anđeli« s Cameron Diaz, Drew Barrymore i Lucy Liu ili najnovija komedija Jima Carreya »Ja, ja & Irena«.</p>
<p>Posebno dojmljiv je film »Čovjek bez tijela« (Hollow Man) Paula Verhoevena u kojem glume Kevin Bacon, Elizabeth Shue i Josh Brolin. U tome napetom trileru arogantni predvodnik mlade skupine znanstvenika ignorira rizik i sam odlučuje iskušati opasnu formulu nevidljivosti. Na žalost, u nepovratnom obliku jer nitko ga od njegovih kolega ne zna vratiti u prvobitno stanje, a on sam postaje opasni osvetnik koji zloputrebljava vlastitu nevidljivost.</p>
<p>No, film koji gledatelji vjerojatno očekuju s najvećim nestrpljenjem, jest ludi, otkvačeni i tehnološki potpuno nov »X-Men« Bryana Singera, tipični SF za zabavu i uživanje u kojem pripadnici skupine »homo superior« iskazuju različite oblike svojih izvanrednih, posebno telekinetičkih i telepatskih, sposobnosti.</p>
<p> Video program nije ništa manje dojmljiv, posebno zato što ga predvodi ovogodišnji veliki hit Julie Roberts »Erin Brockovich« u režiji Stevena Sodebergha, a na na DVD izdanjima Continental je postigao pravi trijumf dovodeći 10. listopada na hrvatsko tržište filmove Stevena Spielberga »Jurski park« i »Izgubljeni svijet« istodobno kada oni izlaze i u cijelom svijetu. Nakon toga slijedi u studenome DVD izdanje »Gladijatora« Ridleya Scotta, najvećega ovogodišnjeg hita DreamWorksa.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Brianov život« - najsmješniji film svih vremena</p>
<p>LONDON, 2. listopada</p>
<p> - »Brianov život« (Life of Brian) Montya Pythona proglašen je najsmješnijim filmom svih vremena u anketi ugledna filmskog magazina »Total film«, a na petome mjestu spomenute liste nalazi se još jedan film iste ekipe »Monty Python i sveti Gral« (Monty Python and the Holy Grail). »Brianov život« parodira prve stope organiziranog religijskog života, a kada je zaigrao u britanskim kinima 1979. godine, izazvao je negodovanja Crkve, koja ga je okarakterizirala blasfemičnim. Zbog oštrih crkvenih stavova film je izbačen s rasporeda nekih kina u Engleskoj. Novost je također da jedan od slavnih pythonovaca Terry Jones ovih dana pokreće svoju vlastitu filmsku kompaniju »Messiah Films«, a scenarij za prvi film koji će producirati napisao je Bruce Dickinson, pjevač legendarne heavy metal grupe »Iron Maiden«. Jones je tom prigodom izjavio: »Usmjerit ćemo se na tri najvažnija elementa pravljenja filma: prvo, dobar scenarij, drugo, dobar scenarij i treće, dobar scenarij, točno tim redom«. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Počinje »Forum kulture« </p>
<p>U povodu desete obljetnice Radne zajednice podunavskih regija / U Iloku, Osijeku i Vukovaru održat će se bogat kulturni program / Zbornik »Dunav put kulture« </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Radna zajednica podunavskih regija, hrvatska ministarstava kulture i vanjskih poslova te županije osječko-baranjska i vukovarsko-srijemska 3. i 4. listopada priređuje u Iloku, Osijeku i Vukovaru »Forum kulture«, koji se održava u povodu desete obljetnice i 11. sjednice šefova vlada Radne zajednice podunavskih regija. Sjednica šefova vlada održat će se u Zagrebu 5. i 6. listopada, kada će biti svečano uručena priznanja za osobite prinose postojanju Radne zajednice.</p>
<p> U sklopu »Foruma kulture« održat će se Međunarodni znanstveni skup u vukovarskom Gradskom muzeju na kojemu će stručnjaci iz podunavskih zemalja govoriti o Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj, o zaštiti tih dobara s arheološkoga stajališta, o nezakonitom prometu kulturnim dobrima, što je osobito značajno za zemlje u tranziciji, te o smjernicama Europske unije o povratu nezakonito zadržanih kulturnih dobara. </p>
<p> Važno mjesto u »Forumu kulture« zauzima i okrugli stol »Obnova povijesne jezgre grada Vukovara« i »Nove muzeološke koncepcije« i realizacija novih stalnih postava u hrvatskome Podunavlju. U tijeku skupa otvorit će se izložba »Vučedolski Orion - najstariji europski kalendar« u vukovarskom Gradskom muzeju, zatim izložba »Pješčenjak u graditeljstvu Slavonije i Baranje« i »Tradicijska arhitektura istočne Slavonije i Baranje u Muzeju grada Iloka«.</p>
<p> Bit će predstavljen i zbornik sa trećega međunarodnog skupa Radne zajednice podunavskih regija iz radne skupine kultura i znanost - »Dunav put kulture«. Jednako tako bit će predstavljen i projekt »Istraživanje i revitalizacija povijesne jezgre grada Iloka« u Muzeju grada Iloka.</p>
<p> Priređivači »Foruma kulture« nazočit će i svečanom postavljanju spomen-ploče na zgradu Restauratorskoga odjela Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Osijeku te otvorenje izložbe »Građevna obnova i uspostava restauratorskih radionica s Centrom tradicijskih zanata u osječkoj Tvrđi«. Restauratorski odjel u Osijeku utemeljen je krajem 1992. u sklopu djelatnosti Radne skupine kultura i znanost Radne zajednice podunavskih regija. </p>
<p> Radna zajednica podunavskih regija, koja okuplja 23 članice iz 11 država, osnovana je kao udruga regija sliva Dunava 1990. u Beču. Hrvatska je punopravan članica te zajednice od 1991., a u 2000. je zemlja predsjedatelj.</p>
<p> Cilj Radne zajednice podunavskih regija je međunarodnom suradnjom u podunavskom prostoru poticati razvoj gospodarstva, prometa, prostornog planiranja, turizma, kulture, znanosti i zaštite okoliša. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Klasici na moderan način</p>
<p>Dramsko kazalište »Gavella« / Od četvrtaka do nedjelje u »Gavelli« s četiri predstave gostuje Slovensko narodno gledalište </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Četiri drame Slovenskoga narodnog gledališta bit će izvedene u Dramskome kazalištu »Gavella« od 5. do 8. listopada, rečeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u tome kazalištu. Umjetnička ravnateljica »Gavelle« Željka Udovičić je podsjetila da je to drugo gostovanje SNG-a, a ovom će se prilikom taj teatar predstaviti dramama: »Vita i Virginia« Eileen Atkins, »Lorenzzacio« Alfreda de Musseta, »Idiot« Fjodora M. Dostojevskoga i »Čekajući Godota« Samuela Becketta. Ansambl »Gavelle« će gostovati u studenome u Ljubljani, a slovenskoj publici će se predstaviti također s četiri predstave: »Ah, Nora, Nora«, »Kultura u predgrađu«, »Zlatno tele« i »U samoći pamučnih polja«.</p>
<p>- Za gostovanje u Zagrebu smo nastojali izdvojiti četiri drame koje bi najbolje predstavile tendencije Drame Slovenskoga narodnog gledališta, imajući u vidu da ti komadi trenutno nisu na nekom od repertoara u Hrvatskoj - istaknuo je ravnatelj Drame SNG-a Janez Pipan.</p>
<p> Drama »Vita i Virginija« će biti izvedena u atriju DK »Gavelle«, a, prema riječima ravnatelja Pipana, riječ je o komadu koji u režiji Borisa Cavazze predstavlja najnovija stremljenja u drami, intimizam atmosfere i glumački minimalizam. »Lorenzzacio« je francuska drama iz razdoblja romantizma koju postavlja mladi i hrvatskoj publici nepoznati slovenski redatelj Sebastijan Horvat. Pipan tu predstavu smatra vrlo uspjelom, a i zanimljivim primjerom u kojem se vidi način kako mladi redatelji iščitavaju klasične tekstove. Riječ je o najnovijoj predstavi SNG-a koja je svoju premijeru u Ljubljani doživjela prije desetak dana.</p>
<p>Jedan od najvećih hitova SNG-a je svakako »Idiot« u režiji Mile Koruna. Iz poznatog romana Fjodora M. Dostojevskog oblikovano je 13 prizora, a izvorni tekst nije bitno prerađivan. Iako predstava traje više od četiri sata, to je bio najposjećeniji komad u prošloj sezoni u SNG-u. »U očekivanju Godota« u režiji Dušana Jovanovića predstavlja tu dramu u novom svjetlu. Naime, redatelj insistira na komičnim elementima drame, a vedrom ugođaju koji se naglašava pridonose i mladi glumci.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Završena Knjiga Mediterana</p>
<p>SPLIT, 2. listopada</p>
<p> - Skromnom svečanošću zatvoren je u palači Milesi 12. tjedan knjige mediteranske tematike, kulturno-znanstvena priredba što se od 25. do 30. rujna održavala u Splitu. Dr. Nenad Cambi, predsjednik glavnog organizatora Književnoga kruga, kazao je kako je, unatoč pomanjkanju novca i kadrovskih snaga, priredba uspjela, o čemu svjedoči 15-ak predstavljenih novih knjiga i čak dva međunarodna znanstvena skupa, o Tomi Arhiđakonu i Vladimiru Nazoru. </p>
<p>Prema prvim ocjenama pojedinih sudionika znanstvenih skupova, uglednih akademika i gostiju, simpozij o Tomi Arhiđakonu i njegovu dobu jedan je od najkvalitetnijih skupova održanih u nas u posljednjih nekoliko godina. Na trodnevnom skupu povodu 800 godina rođenja toga uglednog povjesničara sudjelovali su brojni domaći i strani gosti koji su razmatrali Arhiđakonovo najpoznatije djelo »Historija Salonitana«, njegov odnos s Crkvom, svakodnevnim životom i vremenom u kojem je živio. Ni drugi, dvodnevni znanstveni skup o Vladimiru Nazoru, o kojem se raspravljalo kroz podtemu komparativne povijesti hrvatske književnosti, nije prošao manje zapažen, a zanimljiva i dinamična izlaganja brojnih znanstvenika bacila su novo svjetlo na Nazorovu recepciju. </p>
<p>Zadnjeg dana Tjedna knjiga mediteranske tematike predstavljen je treći zbornik splitskoga Arheološkog muzeja »Salona - Manastirine vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku«. Knjiga je nastala u suradnji s francuskom školom za arheologiju iz Rima, a na 700 stranica donosi iscrpne stare i nove arheološke poglede na Manastirine, jedan od najstarijih starokršćanskih lokaliteta. Izdanje je predstavljeno u prigodi 180. rođendana splitskoga Arheološkog muzeja, najstarije muzejske zgrade na potezu od Ljubljane do Atene. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Barenboim dirigent Staatsopere i nakon 2002.</p>
<p>BERLIN, 2. listopada</p>
<p> - Daniel Barenboim, koji je najavi da namjerava napustiti dužnost umjetničkog ravnatelja »Staatsoper« u Berlinu 2002. godine, želi, međutim, i dalje biti njenim dirigent - izjavio je Matthias Glander, predsjednik orkestra Opere, u interviewu objavljenom proteklog vikenda. </p>
<p> »Jasno nam je dao na znanje da želi sačuvati glazbeno vodstvo orkestrom i Operom«, rekao je Glander njemačkom dnevniku Berliner Morgenpost, nakon razgovora s Barenboimom. Naprotiv, Barenboim tvrdi da želi napustiti umjetničko vodstvo »Staatsoper« kako više ne bi morao obavljati administrativne zadaće. Rođen u Buenos Airesu, 58-godišnji izraelski dirigent ravna od 1991. godine Državnom operom, smještenom u istočnom dijelu Berlina, čiji je proračun, zbog stroge politike glavnoga grada, smanjen nakon 1994. godine.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ulja Maje Nejašmić </p>
<p>DUBROVNIK, 2. listopada</p>
<p> - U palači Sponza u Dubrovniku do 16. listopada izložena su ulja na platnu Maje Nejašmić (rođena 1963.). U katalogu Elena Cvetkova zapisala je kako je Maja Nejašmić sklona stvaranju ciklusa u kojima je postupno, od slike do slike, mogla razviti neku od svojih ideja. »Pritom je vidljivo kako je svaka nova cjelina, kao pupčanom vrpcom, vezana za prethodnu«, piše Cvetkova. Dubrovačkoj se publici predstavlja svojim posljednjim djelima, nastalima ove 2000. godine. Na dvjema slikama s ove izložbe vide se obrisi Dubrovnika. Autoričino se oko zaustavilo na složenoj, krajnje privlačnoj i poticajnoj vizuri ovoga grada. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Novo talijansko glasilo </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Talijanski kulturni institut u Zagrebu svoje je višedesetljetno djelovanje u Hrvatskoj proširio izdavanjem vlastitog glasila, čiji je nulti broj objavljen ovih dana, a naslovljeno je »In linea d'aria«. Tomu listu cilj je pružanje dubljeg uvida u talijansku kulturu i njene veze s Hrvatskom, istaknula je urednica Patrizia Raveggi, direktorica Instituta. Naslov »In linea d'aria« je metafora za ono kako bi glasilo trebalo izgledati, »U zračnoj liniji« govori o uređivanju glasila kao refleksiji na sadašnjost i projekte, ali ne na način biltena, napomenula je. Po njenim riječima, stranice toga lista žele biti mjesto sastanka i raskrižja svih koji se bave talijanskom kulturom i žele prodonijeti njezinoj promociji u Hrvatskoj te mjesto ogleda otvoreno umjetnicima. Nulti broj donosi tekst kustosice Stalne zbirke talijanskog dizajna Silvane Annicchiarico o toj zbirci, koja je u studenom prošle godine bila izložena u Muzeju za umjetnost i obrt. Romanist Tonko Maroević piše o izložbi »Hrvati - kršćanstvo, kultura i umjetnost«, postavljenoj u Vatikanu, a Romina Perić o bazilici sv. Klementa. Objavljen je i interview s talijanskim povjesničarom Alessandrom Portellijem, koji je u ožujku boravio u Zagrebu. Samo dio tekstova preveden je na hrvatski, no namjera uredništva je da, ako se ubuduće poveća broj stranica, i broj prijevoda bude veći. Glasilo zasad ima četiri stranice A3 formata. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Preduga lista hrvatskih razočaranja </p>
<p>Koliko se god pokrivali zlatom Nikolaja Pešalova i broncom veslačkog osmerca ili tješili činjenicom da smo na sportskom, političkom i bilo kojem drugom zemljovidu tek mrvica, svi smo od hrvatskog sporta na Olimpijskim igrama u Sydneyu očekivali više</p>
<p>Hrvatski si je sport priuštio više razočaranja nego veselja na Igrama u Sydneyu. Ta je spoznaja nepobitna, koliko god se pokrivali asketizmom zlatnog Nikolaja Pešalova i blistavim nastupom brončanog veslačkog osmerca. Nadalje, koliko god se tješili činjenicom da smo na sportskom, političkom i bilo kojem drugom zemljovidu tek mrvica, od našeg smo sporta svi očekivali više. Očekivao je to i Hrvatski olimpijski odbor, sportaši i navijači, dakako i javnost koju su obavještavali uglavnom razočarani novinari.</p>
<p>U globalnoj smo svjetskoj podjeli doista sitni i gotovo neprimjetni, utjecajem, resursima, ugledom, moći i koječime drugim. No, u sportu smo dosad ipak bili znatno jači, kudikamo spretniji i okretniji nego što smo to pokazali u 17 olimpijskih dana. U sportu smo dosad bili prepoznatljivi. No, čini se da više nismo...</p>
<p>Pad našeg sporta počeo je sredinom ovoga olimpijskog ciklusa. Najprije su hrvatsku sportsku javnost šokirali košarkaši. Neuspjeh na Europskom prvenstvu, lani u Francuskoj, eliminirao ih je s popisa sigurnih putnika za Sydney. Potom su ih na ljestvici neugodnih iznenađenja pretekli rukometaši, na europskoj smotri u Zagrebu i Rijeci bili su tek šesti, što nije bilo dovoljno za odlazak na Igre. U borbi za 5. mjesto, koje je još jamčilo Sydney, izgubili su od Slovenaca. </p>
<p>Olimpijski su rukometni prvaci rukometni olimpijski turnir gledali na televiziji. Neki možda nisu ni to, zaokupljeni utjerivanjem dugova iz reprezentacije i klubova. Uza to, HOO je rukometašima, iako nevoljko, morao ukinuti olimpijske stipendije.</p>
<p>Ostali smo već na startu bez dva aduta, već je tada olimpijska partija bila pred porazom. Košarkaši su bili srebrni 1992. u Barceloni, rukometaši zlatni 1996. u Atlanti.</p>
<p>Onda su sve oči uprte u mlade nogometaše, no i oni su se na europskoj smotri osramotili. Za Igre su nam, kad je riječ o muškim momčadskim sportovima, ostali samo vaterpolisti. Koji su nam u Sydneyu ponudili najviše razočaranja. Tek sedmo mjesto sastava koji se stotinjak dana pripremao za medalju. Razočaranje je tim veće što su u uvodnom dijelu turnira naši vaterpolisti blistali. Pobijedili su u početnoj, uspješnoj rezultatskoj seriji i aktualne europske, sad i olimpijske prvake, Mađare, koji su nam tada poručivali.</p>
<p>- Čemu se toliko veselite pobjedi protiv nas, pa turnir je tek počeo!</p>
<p>Nama je baš počeo završavati. Nakon 4-4 s Jugoslavijom bili smo drugi u skupini i išli na Španjolsku, reprezentaciju veoma promjenjive forme s gotovo najstarijom momčadi na turniru. Nije vrijedilo, Španjolci su otišli u polufinale, a Hrvatima su preostale utješne utakmice.</p>
<p>Bilo je i suza, povika na suce, očajavanja, opravdavanja... Vaterpolisti su nam, na izmaku Igara, priuštili najveće razočaranje.</p>
<p>Naša je atletska priča, kad je riječ o starijim atletičarima koji su u Sydney išli gotovo na izlet, ponudila je dosta neugodnosti. Srećom, odličnim mladim atletičarkama Ivani Brkljačić i Blanki Vlašić ove će Igre biti neprocjenjivo iskustvo, ukoliko će se u našim uvjetima i dalje htjeti baviti atletikom i odlaziti na igre.. No, njihovi su nastupi u Sydneyu ostali u sjeni izletnika zbog kojih mnogi neće vidjeti svjetlo na kraju atletskog tunela. A trebali bi, Ivana Brkljačić i Blanka Vlašić prava su perspektiva.</p>
<p>Plivanje? Plivački radnici vele da razočaranja nema, javnost je u ocjeni grublja. Kožuljevo osmo mjesto na 200 m leđno, Strahijin polufinale u istoj disciplini (finale mu je pobjegao za sedam stotinki sekunde), Draganjin pothvat na 100 slobodno (dva puta juniorski europski rekord), kao i nastup mješovite štafete 4x100 zadovoljili su opće i ne baš male ambicije. No, slično kao i u atletici, i kod plivača je postojao veliki broj onih koji se nisu ni približili svojim najboljim rezultatima. Naprotiv, plivali su i nekoliko sekundi sporije. Javnost, otpočetka osjetiljiva na »slanje vojske pojedinaca umjesto kvalificiranih momčadi«, percipirala je slabe rezultate velikog dijela plivača, na nesreću plivačkih djelatnika.</p>
<p>Tenisači su nekome razočaranje, nekome nisu, ovisno o očekivanjima. Priznajemo, očekivali smo više od Silvije Talaje, Ive Majoli i Gorana Ivaniševića. Očekivali smo barem prolaze u drugo, treće kolo. Istina, turnir je bio veoma jak, no da je bilo tko od spomenutih troje otišao dalje od prvoga kola, ne bi bili na listi razočaranja. Ovako, spasio ih je Ljubičić iskokom do trećeg kola. Je li?</p>
<p>I stolni tenis je, uz iznimku para Boroš - Aganović koji je igrao četvrtfinale, također bolna priča. Nositelj zastave, jedan od najboljih hrvatskih sportaša svih vremena, Zoran Primorac, opet nije uspio proći prvo kolo na olimpijskim igrama. Razočaranje je i nedovoljan iskorak Tamare Boroš koja vrijedi više, koja je i sama očekivala više. Kada je ona razočarana, što ne bismo smjeli biti i mi.</p>
<p>Za taekwondo su nam tvrdili da ćemo sigurno osvojiti medalju, isto je rekla i jedina naša predstavnica, Nataša Vezmar. Ona je nakon neuspješnog nastupa bila očajna i uplakana. Samo da se ne predomisli nakon povratka u Hrvatsku i ne kaže da su novinari - previše očekivali.</p>
<p>Očekivalo se više i od veslačkih dvojaca Saraga - Martinov (bez kormilara) i Jarnjević - Jukić (na pariće), no oni zacijelo nisu više očekivali. </p>
<p>Slično se može reći i za kajakaše i kanuiste (osim Hercega), jedriličare, kao i za Romana Špirelju i Anitu Malenicu u streljaštvu. Oni nisu razočarali, ali nisu ni ugodno iznenadili.</p>
<p>Odbojkašice? Njihov nastup ni u kojem slučaju nije razočaravajući, svatko tko bi njihovom nastupu u Sydneyu tako pristupio ne poznaje ni odbojku niti silnu konkurenciju u tom sportu, kao ni mogućnosti naših reprezentativki. Odbojkašice nisu razočarale!</p>
<p>Razočaravajućoj slici nastupa cjelokupne naše vrste na Igrama u Sydneyu pripomogli su i događaji oko sportskih borilišta. Čelnici Hrvatskog olimpijskog odbora praktički su potrgali sve međusobne veze, čini se da im više ne može pomoći ni najbolji komunikolog. Zagrijavanje je to za skorašnju Izbornu skupštinu HOO-u na kojoj će se birati novi (stari?) predsjednik. Svađe i podmetanja nisu se mogli sakriti, kao što ni mi nismo mogli sakriti da smo razočarani njima.</p>
<p>Razočarali su nas naposljetku i naši, ovdje veoma brojni, iseljenici koji su zaobilazili borilišta na kojima su nastupali hrvatski sportaši. Razlog? Ukoliko čelnicima HOO-a treba komunikolog, za odgovor na pitanje zašto naših ljudi nije bilo na tribinama olimpijskih zdanja potreban je sociolog. Na vaterpolu ih je bilo tek nekoliko stotina, a govorili su nam da su pokupovali sve ulaznice za utakmice vaterpolske reprezentacije. Poslije su se pak žalili da ih nije bilo jer su ulaznice bile - skupe!? Na tenisu, primjerice, bilo je tek nekoliko u Ivaniševića zaljubljenih djevojčica u pratnji očeva. Ulaznice za početak teniskog turnira doista nisu bile skupe.</p>
<p>Razočarani malom podrškom našoj olimpijskoj vrsti, primijetili smo u naših ljudi u Sydneyu i velike podjele u političkoj orijentaciji. Tako međusobno konfrontiranoj hrvatsko-australskoj zajednici nastupi naših sportaša nisu bili zanimljivi.</p>
<p>Zbog razočaranje i tim spoznajama, i ukupno je razočaranje još očitije. (A. K. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tko je zbunjeniji - Blažević ili Dinamo</p>
<p>Izbornik Blažević pristao je Dinamu ustupiti reprezentativce za utakmicu protiv Slavena u srijedu (iako pripreme reprezentacije počinju dan kasnije!). No, Dinamo je ustupak tražio za kup-susret s Mladosti iz Molvi u petak. Blažević je pristao (iako niti sam ne zna na što!)</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Hrvatski nogomet vrvi - zbunjenim siluetama. Posljednja crtica iz maksimirskih salona jedino ostavlja pitanje tko je više »izgubljen« - izbornik Miroslav Blažević, čelnici Dinama ili možda novinari...</p>
<p> Naime, u kraćem ugodnom ćaskanju s dvojicom novinara izbornik Blažević naglasio je kako ga je Dinamovo vodstvo zamolilo da im ustupi reprezentativce za utakmicu protiv Slaven-Belupa u srijedu u Maksimiru.</p>
<p> - Jest, zvali su me i izaći ću im ususret. Draže mi je da dečki u srijedu odigraju utakmicu, nego da samo treniraju, pristojno je naglasio Blažević.</p>
<p> No, postavlja se pitanje koga to Blažević uopće mora pustiti. Od Dinamovih igrača u reprezentaciju je pozvao Igora Bišćana i Boška Balabana, ali pripreme za utakmicu protiv Škotske započet će tek u četvrtak, a utakmica između Dinama i Slaven-Belupa na rasporedu je u - srijedu. Kakve veze izbornik ima s Dinamovim igračima prije početka priprema!?</p>
<p> S druge, pak, strane, u klubu tvrde da su izbornikovu uslugu tražili za jednu drugu utakmicu, a ne onu protiv Slaven-Belupa. Naime, Dinamove nogometaše u petak očekuje kup-utakmica protiv Mladosti iz Molvi, ali i tu se također nadvio veliki upitnik. Pa, zar Dinamo i prije takve utakmice očajnički vapi za reprezentativcima!?</p>
<p> Kako bilo da bilo, Blažević je pristao (iako vjerojatno niti sam ne zna na što!), tako da će Balaban i Bišćan pomoći klubu, neovisno radilo se o ogledu sa Slaven-Belupom ili Molvama...</p>
<p> U svakom slučaju, Dinamov remis u posljednjem prvenstvenom ogledu protiv Zagreba u Kranjčevićevoj je - neuspjeh. To je sukus razmišljanja klupskih čelnika koji nikako ne mogu biti zadovoljni prezentacijom svoje momčadi na nedjeljnoj utakmici. Iako je postignuto čak šest pogodaka, što je svakako zadovoljilo gledatelje, maksimirski su nogometaši upisali tek jedan bod i to nakon što su »prosuli« 3-1 vodstvo.</p>
<p>Jesu li misli Dinamovih igrača već sad usmjerene ka okršajima s Parmom u Kupu Uefe? Vjerojatno je i to razlog dekoncentraciji u odlučujućim trenucima susreta. U svakom slučaju, remis iz Kranjčevićeve prilično je zabrinuo klupsko vodstvo. Najbolja potvrda takvoj tvrdnji upravo je maloprije spomenuta molba upućena izborniku i ona dodatno potencira ozbiljnost situacije u kojoj se Dinamo nalazi.</p>
<p>Dojam je, dakle, da je Maksimir blago zabrinut. Uostalom, Hajduk se, pobjedom protiv Varteksa u Splitu, primaknuo na samo tri boda zaostatka, a na istom razmaku su Osijek i Zagreb, s tim da Osječani imaju i utakmicu manje. Dakle, očekivanom pobjedom protiv Šibenika u Gradskom vrtu Osijek bi se bodovno izjednačio s Dinamom na vrhu ljestvice, a takav je razvoj događaja dovoljan razlog za zabrinutost u redovima hrvatskog prvaka.</p>
<p>Iako je ozbiljan pristup svim utakmicama pohvalan, činjenica je da Dinamo više nije toliko superioran u odnosu na ostale hrvatske klubove, kao što je to bio posljednjih pet godina. Uostalom, momčad kakvu je trener Vlak dobio je, po svemu sudeći, limitirana i nema veliku kvalitativnu prednost pred ostalima, iako je i dalje na vrhu ljestvice.</p>
<p> Bez obzira na osječku momčad »opasnih namjera«, najatraktivnija tema vezana uz Dinamo je nastup protiv Parme u 2. kolu Kupa Uefe. Dinamovo je vodstvo uspostavilo prve kontakte s talijanskim prvoligašem, direktor Velimir Zajec u nedjelju je u Parmi gledao prvenstveni dvoboj protiv Fiorentine koji je završen bez pobjednika, 2-2. Zajec je naglasio kako je Parma ipak slabija od Milana i kako još uvijek nije do kraja dotjerala svoju igru. No, svima je jasno da su Talijani ipak favoriti.</p>
<p>Dinamov govornik Ivan Rotim kontaktirao je sa svojim kolegom iz Parme, Giorgiom Boterom.</p>
<p>- Nikako nam nije drago što smo izvukli Dinamo, kurtoazno je započeo Botero. - Ipak, naše su misli najviše okrenute talijanskom prvenstvu i mislim da će stadion na utakmici s Dinamom biti poluprazan.</p>
<p>Zanimljivo je da je Parmin govornik s Rotimom razgovarao na - hrvatskom jeziku! Boterina majka je, naime, Hrvatica iz Šibenika.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Osijeku isprati startnu gorčinu</p>
<p>Vratilo se dobro raspoloženje na Poljud, dvije uzastopne pobjede donijele su vedrinu nogometašima Hajduka / U srijedu će Splićani gostovati u Osijeku, možebitni uspjeh posve bi isprao gorčinu nakon lošeg prvenstvenog starta</p>
<p>SPLIT, 2. listopada</p>
<p> - Neodlučenih 3-3 Zagreba i Dinama dali su dozu neizvjesnosti hrvatskom nogometnom prvenstvu, a Hajduka vratili u borbu za vrh. Varteks je na Poljudu arhiviran, a u srijedu Splićane očekuje derbi s Osijekom u Gradskom vrtu. Pozitivni rezultat, a za sada Splićani smatraju da je to i neodlučeno, izbrisao bi niz od četiri neuspjeha - u susretima sa Čakovcem, Cibalijom, Rijekom i Dinamom, od mogućih 12 bodova osvojili su samo dva...</p>
<p>Sad su u prigodi, zahvaljujući dvjema uzastopnim pobjedama, ali i izjednačenosti naših klubova, isprati sav gorak pelin s početka prvenstva. No, do novih bodova Splićani će se morati dobro pomučiti. Osječani su dovoljno iskusna momčad predvođena Nenadom Bjelicom, pa ne treba čuditi što ih stručnjaci favoriziraju i ističu kao vrlo ozbiljnog pretendenta za naslov. A svojim igrama i osvojenim bodovima dokazali su da su sazreli za vrhunske domete.</p>
<p>Dobra forma Osijeka i buđenje Hajduka najavljuju dobru utakmicu u srijedu u 20 sati. Zoran Vulić, trener Hajduka, sve je zadovoljniji igrama svojih nogometaša, a uspjeh u Osijeku olakšao bi svima na Poljudu nastavak sezone.</p>
<p>- Za utakmicu s Osijekom u konkurenciji su Miše i Jažić, koji su odradili kaznu neigranja. Puljiz se priključio treninzima, a jedino je Božac još ozlijeđen. Što je s Musom? Trenira normalno, a u utorak ću odlučiti tko će u Osijek. Varteks je iza nas, mislimo samo na Osijek. Stvarno su dobra momčad i u izvarednoj su formi. Čini mi se da su dosegli maksimum. Prije početka bih bio zadovoljan neodlučenim, ali treba vidjeti kako će se igra razvijati. Hajduk mora svugdje, pa tako i u Osijeku, ići na pobjedu, kaže Vulić.</p>
<p>Trener je ipak malo prokomentirao i igru svoje momčadi protiv Varteksa...</p>
<p>- Mlada smo momčad, neiskusna, pa su i greške normalne. Varaždinci su imali dvije velike prigode zahvaljujući našem namještanju zaleđa u pogrešno vrijeme. Srećom, nismo primili pogodak. Igrali smo bolje nego s Hrvatskim dragovoljcem i to me veseli. Ne nabijamo loptu, nego se igrom želimo nametnuti na travnjaku. Volio bih kad bismo bili efikasniji, ali Bošnjak i Bilić su 19-godišnjaci i plaćaju neiskustvo. Leko je s 22. godine među najiskusnijim igračima. Carević, Pirija, Sablić, Miladin, Andrić..., da ne nabrajam dalje, imaju oko 20 godina. Premlada je to momčad i moramo biti strpljivi, smatra Vulić. </p>
<p> Inače, u ponedjeljak se sastala Radna grupa klupske Uprave i razmatrala pravilnik o nagrađivanju. Kako su za Hajduk nastupila teška vremena, po svemu sudeći će dosadašnjih 3.000 maraka nagrade za pobjedu, pasti na 2.000.</p>
<p> Uzgred, na Poljudu je osvanula i pomalo nevjerojatna ponuda iz Saudijske Arabije. Naime, tamošnji Al Ittihad, klub kojeg je nedavno trenirao Ivan Katalinić, zainteresiran je za Hajdukovog napadača Matu Bilića.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dario Šimić iz Intera u Bayern?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hoće li hrvatski reprezentativac i nogometaš Intera, Dario Šimić, uskoro promijeniti klub? Naime, ovih je dana Šimićevu menedžeru Marku Naletiliću stigla ponuda iz Bayerna i sigurno je da će je Šimić i Naletilić ozbiljno razmotriti. Jer, Bavarci su ponudili čak 25 milijuna maraka Šimiću za promjenu kluba! Znano je da Bayern već mjesecima traži dobrog obrambenog nogometaša, »bacili su oko« i na Igora Bišćana, no čini se da su odustali kad su čuli da je Bišćan sve dogovorio s Liverpoolom. I sad im je cilj Dario Šimić, daljnji koraci u rukama su menedžera Marka Naletilića. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Robert Prosinečki ozlijedio gležanj</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Ovo vjerojatno više i nije vijest: Robert Prosinečki je iznova na liječničkom tretmanu. Nakon što je u subotu odigrao odličnu utakmicu za svoj Standard i bio režiserom 5-3 pobjede protiv Westerloa, izbornik hrvatske reprezentacije Miroslav Blažević bio je oduševljen njegovom igrom i, posebno, spoznajom da se nije ozlijedio na teškom, blatnjavom travnjaku. Međutim, ponedjeljak je donio sumorne vijesti iz Liegea, Prosinečki je na treningu ozlijedio gležanj:</p>
<p>- Kakav sam ja pehist! Ovo više nije normalno... Igrali smo u ponedjeljak ujutro na dva gola, sve je bilo dobro, već se bližio i kraj treninga. I u jednome sam trenutku nezgodno stao i iskrenuo gležanj desne noge! Odmah sam, dakako, prekinuo vježbanje, a sat-dva nakon ozljede gležanj je natečen, ne jako, ali ipak je natečen. No, vjerujem da nije riječ o težoj ozljedi, liječnici su zaključili da nije potrebno snimanje, rekao nam je Prosinečki u telefonskom razgovoru.</p>
<p>Iako je u prvome trenutku bio prilično sumorno raspoložen, ipak je tijekom razgovora ponudio i optimizam:</p>
<p>- Vjerujem i nadam se da nije riječ o težoj ozljedi. Uostalom, mogu hodati, malo me, istina, boli, ali kod teže ozljede gležnja ne može se ni stati na nogu, a ja hodam. Lagano sam istegnuo ligamente i dva-tri dana mirovanja i terapije trebali bi biti dostatni za oporavak.</p>
<p>• Kad dolazite u Zagreb?</p>
<p>- U srijedu, još ne znam točno u kojem terminu. I odmah ću se priključiti reprezentativcima. Nadam se da ću u četvrtak malo i trčkarati, a u petak bih trebao normalno trenirati. Ma, bit ću 100 posto spreman za utakmicu protiv Škota, ne treba sad dramatizirati. Istina je da mi je ta nova ozljeda pomutila inače odlično raspoloženje, ali očekujem da ću krajem tjedna biti u punom pogonu, nada se Prosinečki.</p>
<p>Eh... Kad bi Prosinečki poželio napisati knjigu radnoga naslova »Sve moje ozljede«, kad bi se prisjetio samo svake druge ozljede, bio bi to vjerojatno jedan od najdužih romana ikada objavljenih. Koliko ozljeda prati jednu veliku karijeru... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Šundov potpisao za Indianu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski košarkaš Bruno Šundov potpisao je ugovor s Indiana Pacersima. Nedavnim odlaskom Nizozemca Rika Smitsa u mirovinu Pacersi su ostali samo s jednim klasičnim centrom u svojoj momčadi, i to Žanom Tabakom. </p>
<p>Stoga su pristupnicu Indiani, zajedno sa Šundovom, potpisala još dvojica centara - Lari Ketner (prošle sezone nastupao za Chicago i Cleveland) i Trevor Winter (prošle sezone odigrao samo jednu utakmicu, za Minnesotu). Jasno, teško je vjerovati da će, uz Tabaka, sva trojica ostati u sastavu Pacersa u slijedećeoj sezoni. Krajnji filter bit će trening-kamp, koji je započeo u ponedjeljak. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Montmontaži sedmi turnir »Zrinski Frankopan«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U izravnom dvoboju koji je odlučivao o prvom mjestu, košarkašice Montmontaže svladale su Croatiju 75-66 (13-17, 26-36, 54-50), i tako osvojile sedmi međunarodni košarkaški turnir »Zrinski Frankopan«. Košarkašice Croatije imale su 15 koševa prednosti (30-15) u 15. minuti, ali u trećoj četvrtini nisu izdržale nalet sjajne Emilije Podrug (21 koš, 13 skokova i 7 asistencija), »zelene« su tako napravile preokret, a Croatia, osim Anđe Radoš i Sandre Popović, nije imala više raspoloženih igračica s kojom bi stigli zaostatak.</p>
<p>Sastav Merkur Celja pobijedio je Županjac iz Tomislavgrada 73-63 (19-15, 43-29, 60-49) i zauzeo 3. mjesto. Trofej »Ružica Meglaj-Rimac« za najbolju igračicu turnira pripao je »montažerki« Emiliji Podrug koja je ujedno imala najviše skokova i osvojenih lopti na turniru. Mirjana Tabak (Županjac) sa 78 koševa najbolji je strijelac turnira. Dok je Anđa Radoš (Croatia) najbolji asistent (10).</p>
<p>• SŠD Pešćenica</p>
<p>CROATIA - MONTMONTAŽA: 66-75 (17-13, 36-26, 50-54)</p>
<p>CROATIA: Popović 16 (4-4), Šapina, Špiranec, Mazić 8 (2-3), Petrović, Ferinčević 4, Pešut 3 (1-1), Klein-Šumanovac 8 (4-4), Radulović, Cigić, Radoš 27 (4-5)</p>
<p>MONTMONTAŽA: Ivanišević 6, Špac, Dojčinović, Kuštro 8 (1-1), Ostojić, Bokan, Lelas 17 (2-2), Tomljenović 2, Podrug 21 (5-5), Slišković 19 (5-8), Lukavečki 2.</p>
<p>SUCI: Maras i Goluža (obojica Zagreb), GLEDATELJA: 300</p>
<p>l Redoslijed: 1. Montmontaža 2. Croatia 3. Merkur Celje 4. Županjac. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Skijaška medalja na Olimpijskim igrama 2002. je realnost</p>
<p>U novoj sezoni Svjetskog kupa, koja počinje 28. listopada, Janica Kostelić će u drugi plan gurnuti brže discipline kao što su spust i superveleslalom (ozlijedila se na spustu), te će prioriteti biti slalom i veleslalom</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Janica Kostelić, koja je prošle godine postavila nove parametre u odnosima snaga u svjetskom skijanju, ponovno je zdrava i u nadolazećoj sezoni bit će opet glavna uzdanica hrvatskog skijanja. Naime, kako je sama rekla na konferenciji za novinare, »osjeća se dobro, koljeno je OK, a ni skijanje ne ide loše«, pa se može očekivati da će i u ovoj sezoni Svjetskog kupa, koja starta veleslalomom u austrijskom Söldenu 28. listopada, biti dobrih rezultata.</p>
<p>- Oporavak ide dobro, a koljeno me nije boljelo na skijanju, nego više kod kondicijskih priprema. U petak ću ponovno na skijanje, gdje će biti i nešto konkurencije, pa ćemo vidjeti gdje sam. Ne želim si zacrtavati rezultate, osim što bih htjela biti što bolja, rekla je Janica Kostelić, koja je prošle sezone neko vrijeme bila i vodeća u ukupnom poretku Svjetskog kupa, no potom je u St. Moritzu teško ozlijedila koljeno, čime je sezona za nju bila završena.</p>
<p>Prema riječima njenog oca i trenera Ante, skijaški treninzi koje je započela 27. kolovoza na ledenjaku prošli su iznenađujuće dobro, jer nakon vožnji na ledu nije osjećala nikakve bolove.</p>
<p>- Za sada sam apsolutno zadovoljan tokom oporavka, bojim se da to ne izgleda predobro, rekao je Ante Kostelić.</p>
<p>Budući da se još uvijek nalazi u fazi oporavka, Janica će ove sezone u drugi plan gurnuti brže discipline kao što su spust i superveleslalom (ozlijedila se na spustu), te će prioriteti biti slalom i veleslalom. No, ako sve prođe uspješno, ponovno će ići na sve četiri discipline.</p>
<p>- Prošla sezona započela je odlično, a završila je tragično. Nadam se da nas ozljede više neće pratiti, rekao je direktor reprezentacije Vedran Pavlek, podsjetivši da su velikih problema s ozljedama imali i Ivica Kostelić i Nika Fleiss, dakle kompletna hrvatska »A« skijaška reprezentacija.</p>
<p>- Ivičin oporavak također dobro napreduje, no kako je on imao velikih problema s ozljedama u posljednje tri godine, on će se brzim disciplinama, u kojima je bilo dobar, vratiti tek nakon Olimpijskih igara 2002. godine. Ove sezone vozit će dosta slaloma za Svjetski kup te veleslalome, gdje mislim da ima dobre šanse, a spust i superveleslalom vozit će samo na najlakšim stazama, rekao je Pavlek te dodao: - Za 15-godišnju Niku Fleiss planirali smo da se uključi u Svjetski kup, no na početku pripremnog razdoblja se ozlijedila te će po svemu sudeći nastupati na FIS utrkama i Europskom kupu. Međutim, sigurno će voziti slalom na Svjetskom prvenstvu u Sankt Antonu u siječnju.</p>
<p>Hrvatsko alpsko skijanje će, međutim, u sljedećih godinu i pol biti prije svega usmjereno prema Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju, gdje se očekuje osvajanje medalje.</p>
<p>- Osvajanje medalje je realnost, ako nas ne spriječe ozljede. Već sad se spremamo za OI, tako da je dogovoreno da ćemo nakon finala ovosezonskog Svjetskog kupa otići na trening i utrke u SAD, te ćemo se već tada pripremati na olimpijskoj stazi, izjavio je Pavlek.</p>
<p>Uz tročlnu »A« reprezentaciju, vrh hrvatskog skijanja u novoj sezoni predstavljat će i trojac iz »B« reprezentacije, kojeg čine Renato Gašpar (rođen 1977.), Silvije Štefančić (1984.) i Dalibor Šamšal (1985.). Novost je, pak, dječja reprezentacija, u kojoj je sedam natjecatelja uz još sedam kandidata. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kostelić: Imamo gotove olimpijske kandidate, ali nikoga ne molimo</p>
<p>Pomalo razljućen načinom kojim se popunjavala reprezentacija za Olimpijske igre u Sydneyu, Ante Kostelić, glavni trener skijaške reprezentacije, rekao je:</p>
<p>- Potrošeni su milijuni da neki od sportaša ispune kvalifikacijske norme, a mi u skijanju već danas imamo gotove olimpijske kandidate za 2002. godinu i Salt lake City koji su se davno kvalificirali. Ivica (Kostelić, op.) je kandidat u čak pet disciplina i to po strogim kriterijima, a Nika Fleiss, koja ima samo 15 godina, već sad može nastupiti u tri discipline. Janica može voziti pet disciplina, a Renato Gašpar dvije. To je moja poruka ostalim sportovima oko kojih je u posljednje vrijeme bilo toliko drame, rekao je Ante Kostelić i dodao: - Za dvije godine bit će još toliko novih kandidata, a svi oni nikoga ništa ne mole. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kuerten opet »broj 1«, Ljubičić 73. </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Brazilac Gustavo Kuerten ponovno je najbolji tenisač svijeta po rezultatima u ovoj godini, jer je na novoj ATP-listi, objavljenoj u ponedjeljak, preskočio Rusa Marata Safina. Razlog tome je činjenica da je on na olimpijskom turniru ipak stigao do četvrtfinala, za razliku od Rusa, koji je otpao već u 1. kolu. No, ovakvim ishodom zakomplicirala se borba za vrh, jer trećeplasirani Sampras zaostaje za Kuertenom samo pet bodova.</p>
<p> Bodovima iz Sydneya - ovo su bile prve olimpijske igre koje su se bodovale za ATP-listu - okoristio se, dakako, i pobjednik, Rus Kafeljnikov, koji je sad peti. Finalist iz Sydneya, Nijemac Tommy Haas, došao je na 24. mjesto.</p>
<p>Ivan Ljubičić je zahvaljujući plasmanu u 3. kolo došao na 73. mjesto (bio je 82.), dok je Goran Ivanišević korak od ispadanja iz »Top 100«.</p>
<p>• Redoslijed na »Listi za prvaka« (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (3.) Kuerten 642 boda, 2. (1.) Safin 639, 3. (2.) Sampras 637, 4. (4.) M. Norman 586, 5. (9.) Kafeljnikov 460, 6. (5.) Hewitt 435, 7. (6.) Corretja 424, 8. (7.) Agassi 418, 9. (8.) Enqvist 402, 10. (11.) Ferrero 322, 11. (10.) Henman 321, 12. (12.) Squillari 296, 13. (13.) Pioline 282, 14. (15.) Philippoussis 257, 15. (14.) Rafter 254... 73. Ljubičić 85, 98. Ivanišević 53, itd.</p>
<p>Na rang-listi po rezultatima u posljednja 52 tjedna, koja je mjerodavna za određivanje nositelja i pravo izravnog ulaska na glavni turnir, vodeći je Pete Sampras, ispred Safina i Kuertena. Ivan Ljubičić je, pak, prvi put u karijeri prestigao Gorana Ivaniševića.</p>
<p>• Redoslijed na ATP-listi u posljednja 52 tjedna: 1. Sampras 3739 bodova, 2. Safin 3537, 3. Kuerten 3358, 4. M. Norman 3196, 5. Agassi 3020, 6. Enqvist 2693, 7. Kafeljnikov 2653, 8. Hewitt 2404, 9. Corretja 2202, 10. Henman 1797...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisača: 87. Ljubičić 507, 89. Ivanišević 502, 260. Beroš 123, 273. Karlović 116, 341. Zovko 84, 375. Vajda 72, itd. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatski vaterpolo na suhome</p>
<p>Vaterpolisti su u Sydneyu podbacili, zauzeli su sedmo mjesto i moraju u kvalifikacije za SP dogodine u Japanu / Nepotrebno je sad tražiti unutarnje i vanjske neprijatelje - treba sagledati što je bilo dobro, jer je bilo i toga, a što loše na ovim Olimpijskim grama</p>
<p>SPLIT, 2. listopada</p>
<p> - »U pobjedi se ne uzvisi, a u porazu ne ponizi«, stara je izreka mudrih. Rezultat hrvatskih vaterpolista na Igrama u Sydneyu svakako je razočaravajući, sedmo mjesto nije adekvatno snazi našeg vaterpola. Ipak se očekivalo, ne bez razloga, da ćemo braniti srebro iz Atlante.</p>
<p>Za uspjeh na ovako zahtjevnim natjecanjima potrebno je znanje, kvaliteta i mrvica sreće, a sreća ljubi samo najbolje. Na kraju se čini da hrvatska selekcija nije bila spremna za vrhunske domete, iako je u prvih pet utakmica razigravanja po skupini djelovala savršeno, čak je uvjerljivo potopila europske, a sad i olimpijske pobjednike, Mađare.</p>
<p>No, olimpijske igre za vaterpoliste startaju četvrtfinalnim utakmicama. Takav sistem natjecanja nosi latentnu nepravdu, ali je isti za sve i za njega se, posebno psihički, treba pripremiti. Na Igrama prije četiri godine Hrvatska je osvojila srebro s tri poraza, a u Sydneyu je bio dovoljan jedan da se rasprši san o medalji. U Atlanti su Španjolci užasno igrali u grupi, bili su treći i na kraju osvojili zlato. Mađari su pak u Sydneyu, s treće pozicije u skupini, osvojili zlato. Stoga ne treba čuditi izjava iskusnog španjolskog morskog vuka Manuela Estiartea: »U skupini smo igrali užasno, nikad gore, ali za nas Igre počinju tek s četvrtfinalom«.</p>
<p>Nas je, na kraju, iscrpila jurnjava u grupi, pogotovo susret s Jugoslavijom (4-4). Prvo nam je mjesto u skupini bilo na dohvat, a s njim i utakmica s lakšim protivnikom, Australijom. Ostat će vječna dvojba je li pogriješio Šimenc (uz Smodlaku naš najbolji igrač), želeći još mali dio slave, kad je prerano pucao protiv Jugoslavije, ili je pogriješio Kovačević što, u trenutku kad smo imali dvojicu igrača više i priliku za 5-4, nije tražio time out. </p>
<p>Ipak, ni s našeg drugog mjesta Španjolci se nisu doimali razaračem naših snova o medalji. Iako su iskusna momčad, sjetit ćemo se kako su ih lani u Firenci, na EP, Grci svladali bez problema i izbacili iz borbe za medalje. I u Sydneyu su ostali bez medalje, završili su na četvrtom mjestu...</p>
<p>Danas, kad smo izgubili najbitniji dvoboj, svi smo pametni, lako je nakon bitke pronalaziti razloge potopa. O sucima ne bismo, kao ni o cijepljenju. Istaknuli bismo nešto drugo.</p>
<p>Naša je igra bila oslonjena na centre Smodlaku i Hinića, pa smo igrali presporo. Imali smo defenzivni pristup u napadu, bojeći se suparničkog kontranapada. Naša se reprezentacija nije bila spremna plivački nametnuti protivniku, a kad nam je pročitan »igrač više« i blokirana lijeva strana napada, nastala je panika, uvukao se strah. Ne možemo se oteti dojmu da bi s Bukićem, Hercegom, Krekovićem i Đogašem naša selekcija bila drskija, samouvjerenija, snažnija. Kvalitetnija. Ovako se čini da nitko, osim Šimenca, nije imao hrabrosti riskantnijom igrom mijenjati odnose u bazenu. </p>
<p>Strah od neuspjeha protiv Španjolaca očitovao se i kad smo se branili s igračem manje. U grupi, suparnici nisu mogli ni zapucati prema našim vratima, a kamoli postići pogodak, dok je sa Španjolcima curilo na sve strane. Tri pogotka primljena »sa stative« su neobjašnjiva i nedopustiva. </p>
<p>Možda je za dugotrajnih priprema ipak bilo previše praznog hoda i dana pauze. Dosta je vremena utrošeno na revijalno-reklamne priredbe, a uoči odlaska u Australiju momci su čak osam dana bili na suhome, izvan bazena. Vaterpolisti su podbacili, moraju i u kvalifikacije za SP dogodine u Japanu, i sad je nepotrebno tražiti unutarnje i vanjske neprijatelje. Treba sagledati što je bilo dobro, jer je bilo i toga, a što loše na ovim Olimpijskim igrama. Turnir je pokazao da se u svijetu igra kvalitetan vaterpolo i da samo veliki rad, uz dobru organizaciju, jamči uspjehe. Mi smo bili u vrhu, uostalom i sad smo, kao europski doprvaci. Ostanak u njemu ne bi trebao biti put u nepoznato.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Olimpijsko se finale rađa iz selekcije 10.000 atletičara, a mi ih imamo 1900!</p>
<p>Hrvatska atletika nastupila je u Sydneyu s nikad brojnijom ekspedicijom na igrama, sa čak 15 atletičara i dvije atletičarke. Je li već sama činjenica da je naša atletika bila u tolikom broju zastupljena na Olimpijskom stadionu dokaz napretka tog atraktivnog, a kod nas godinama zapuštenoga sporta? Zašto smo u odnosu na svjetski vrh paževi, a ne prinčevi kraljice sportova? Kako ocijeniti nastup naše atletike na Igrama? Da li potpasti pod utjecaj razočaranih ljudi koji neredovito prate atletiku pa onda, kad se s njome suoče na velikim natjecanjima, budu suočeni i s gorkim okusom niskih plasmana naših predstavnika i s pravom istinom gdje smo u odnosu na svijet? Ili prihvatiti opću ocjenu našeg atletskog vodstva da je ovdje napravljen korak naprijed? </p>
<p>S tim smo pitanjima i dvojbama dočekali hrvatskog izbornika Žarka Martineka.</p>
<p>- Evo, pogledajte, mi smo ovdje došli s kladivašicom koja pripada svjetskom vrhu. Ivana Brkljačić je to dokazala i svojim plasmanom u završno natjecanje. Unatoč mladim godinama već ima iza sebe mnogo iskustva, ima dobrog trenera za kladivo, čak mogu reći da imamo i dobre uvjete u Hrvatskoj, znači i tehnologiju i znanje i klimatske uvjete, te mislim da će sigurno izrasti u bacačicu za sam vrh. </p>
<p>• Opća je ocjena atletskoga vodstava, dakle i vas, da je u Sydneyu naša atletika napravila korak naprijed. Možete obrazložiti takvu tvrdnju?</p>
<p>- Ja bih se malo vratio unazad, recimo do Barcelone gdje smo, prije osam godina, imali samo dva nastupa, dakle hrvatska je atletika ispunila samo dvije norme za Igre '92. Ili, recimo, u Atlanti smo imali četiri norme. A sad smo dospjeli do toga da je ovdje nastupilo 17 sportaša. Kad atletika nastupa s tako velikim brojem predstavnika na olimpijskim igrama, a svi su naši predstavnici svoj nastup zaslužili kvalifikacijskom normom, onda je već sama ta činjenica za naš sport velika stvar. Neosporno je, dakle, da rezultatski napredujemo. Počeli smo iznimno napredovati s mlađim juniorima i osvajati medalje i plasmane u finala s juniorima. To ćemo nastaviti i ove godine. Nije dovoljan jedan olimpijski ciklus da bi se napravio vrhunski svjetski atletski rezultat, potrebno je između dva do tri olimpijska ciklusa, znači između osam i 12 godina. Sva juniorska finala i medalje koje smo dosegli na svjetskim i europskim prvenstvima za mlađe kategorije moći ćemo u seniorskoj konkurenciji oploditi između 2003. i 2005. godine. Ti mladi sportaši koji nemaju opterećenje frustracijama ni rata ni teškim uvjetima ni socijalnim problemima, oni će početi ostvarivati prave rezultate. Za tri tjedna u Čileu mi ćemo na juniorskom Svjetskom prvenstvu imati 12 sportaša, od njih 12 šestero su među 10 na svjetskim juniorskim tablicama i sigurno ćemo tamo sa troje-četvoro reprezentativaca kandidirati za medalju. To je naša budućnost.</p>
<p>• Bilo je ovdje, međutim, i dosta podbačaja, odnosno mnogo slabijih rezultata u odnosu na norme i osobne rekorde nekih pojedinaca.</p>
<p>- Apsolutno. Što se tiče prvog dijela, kladivaša Haklitsa i kuglaša Ercegovca, osobno smatram da sam ih prekasno doveo u Sydney, da se nisu dovoljno adaptirali, da su prije dolaska imali dobru formu. Ercegovac je bacao 20,28 m, a Haklits je vrlo često na treninzima bacao 76 i 77 m. Smatram da su tu trebali bolje bacati. No, kažem, mislim da je pogreška u prekasnom dolasku u Sydney. Postoji i druga činjenica. Ivana Brkljačić je ovdje došla sa 12. rezultatom na svijetu i ostvarila je finale. A njih dvojica su došli sa 36. odnosno 38. rezultatom i vrlo je teško na olimpijskim igrama napraviti takav pomak i pobijediti dvije trećine suparnika. Teško je u tri hica u najtežim uvjetima, do podne, ostvariti tako visoke norme kakve su bile za ulazak u završno natjecanje. To uspijeva vrlo malom broju sportaša. Upravo tehničke discipline koje su bile prije podne na programu donijele su i najveće rezultatske podbačaje i to vrijedi za sve, i za Amerikance i za Ruse...</p>
<p>• Čini se da imamo bolju budućnost u tehničkim disciplinama nego u trkačkim?</p>
<p>- Točno. Najviše je to vezano uz dva detalja: prvo uz neke tehničke uvjete, a drugo, naši rezultati nisu vezani uz sustav sporta u Hrvatskoj nego uz individualne napore trenera, sportaša i kluba. Usput, vrlo je važno za koje discipline imamo uvjete. Mi, nažalost, ovisimo o klimatskim uvjetima, ni dalje nemamo dvoranu, nemamo kvalitetne teretane, nemamo kvalitetne trenažere za praćenje treninga i nemamo dobre biokemijske analize. Ne može se trenirati srednje pruge bez dobre biokemijske analize. A onda, da bi netko koristio tako stručne podatke, mora biti visoko i kvalitetno školovan i educiran. Nažalost, kod nas se srednje pruge ne mogu pratiti na toj razini i tu rezultata nema.</p>
<p>• To je zapravo zaostavština iz bivše države?</p>
<p>- Apsolutno. Trenutno je najveći problem, po meni, edukacija kadrova. Imamo vrlo malo trenera, a svi bolji treneri hrvatske atletike su vrlo traženi u bilo kojem drugom sportu kao kondicijski treneri i tamo s mnogo manje truda mogu zaraditi mnogo više.</p>
<p>• Znači da je zapravo sretna okolnost što se Ivana Brkljačić našla uz Ivana Ivančića, a Blanka Vlašić je kći nekad dobroga atletičara Joška Vlašića koji se osobno zauzima za njenu atletsku karijeru?</p>
<p>- Što se tiče Blanke Vlašić, to je apsolutno točno. U Splitu nema uvjeta, sportaši nemaju stipendije, nemaju kvalitetnog praćenje i da nije kći Joška Vlašića, teško bi napravila rezultat. On je vrhunski trener, i u atletici i kondicijski, i uložio je svo svoje znanje. Što se tiče Ivane Brkljačić, djelomično je točno da je to zasluga njenoga trenera, ali Mladost je jedini klub u Hrvatskoj koja ima stalnu selekciju mladih sportaša, koja ima veliki broj sportaša koji nastupaju na kvalitetnim natjecanjima, u Mladosti redovno osvajaju medalje na europskim priredbama jer postoji sistem dobre selekcije i dobrog stručnog rada.</p>
<p>• Koliko mi imamo atletičara u odnosu na atletske sile?</p>
<p>- Strahovito malo. U Hrvatskoj imamo oko 1900 registriranih atletičara, od toga je oko 1100 mlađih od 15 godina, a da bi neki bio registriran dovoljno je da nastupi jednom. Seniora, ukupno muškaraca i žena, nema više od 100 i to ako računamo sve one koji trče ulične utrke, maratone i polumaratone. Govori se da oko 10.000 sportaša mora proći selekciju da bi se stvorio jedan olimpijski finalist. Mi smo daleko od tih brojki, ali imamo neosporno svjetske talente, što je potvrdila i Ivana Brkljačić, zaključio je izbornik hrvatske atletske reprezentacije, Žarko Martinek. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Susićev novinarski život - vječna olimpijska avantura</p>
<p>Žarko Susić, dugogodišnji urednik Vjesnikove sportske rubrike, dobio je u Sydneyu najviše novinarsko priznanje MOO-a koje mu je dodijelio Samaranch i priznanje Međunarodne organizacije sportskih novinara</p>
<p>Hrvatska je u Sydneyu dobila još jedno priznanje. Iza kulisa olimpijskih borilišta istodobno se održavaju i novinarske »igre«, a koliko je važna uloga novinara priznao je još jednom prvi čovjek olimpijskog pokreta, Juan Antonio Samaranch, kad je - na zatvaranju sydneyskih Igara - medijsku podršku označio jednom od ključnih za opstanak i život sporta kakvog danas poznajemo. </p>
<p>U mnoštvu od 17.000 novinara iz cijeloga svijeta jedan je izvjestitelj i reporter bio posebno zapažen. Žarko Susić, čiji je cijeli novinarski život jedna vječna olimpijska avantura, dugogodišnji urednik Vjesnikove sportske rubrike, iz Sydneya je izvještavao sa svojih 15. olimpijskih igara. Prije četiri godine, u Atlanti, bio je meta velikog broja novinskih redakcija, vodećih svjetskih novinskih agencija i CNN-a. U Hrvatskoj, međutim, iako je novinar već 66 godina, matično ga novinarsko društvo nikad nije nagradilo ni običnim, a kamoli zlatnim perom. Ali, to mnogo govori o nama, a ništa o našemu Žarku.</p>
<p>U 86. godini ne samo vitalan nego poletan, energičan i još uvijek s mnogo više entuzijazma nego dvostruko mlađi kolege, hitao je sydneyskim olimpijskim borilištima kako to može samo čovjek koji istinski voli sport i poštuje sportaše i njihove napore. Njegovo je pregalaštvo prepoznato i cijenjeno izvan granica naše domovine, a najveću potvrdu toga i najveću satisfakciju za svoj dugogodišnji rad Žarko Susić dobio je u Sydneyu - najviše novinarsko priznanje Međunarodnog olimpijskog odbora koje mu je dodijelio Juan Antonio Samaranch. </p>
<p>»U ime Međunarodnog olimpijskog odbora, drago mi je što vam mogu najiskrenije zahvaliti za vaš novinarski doprinos našem olimpijskom pokretu i vašim i našim olimpijskim igrama. Od početka vaše karijere, prije 60 godina, vi ste zaista posvetili sve svoje snage olimpijskom pokretu i nama je drago da vam možemo čestitati na predanosti ideji olimpijskog pokreta i stalnoj uključenosti u pokrivanje olimpijskih igara. MOO se divi vašem dostojanstvu i strasti što ste ih pokazali kroz vašu istaknutu karijeru i čini nam čast što ste bili s nama u Sydneyu«, stoji u pismu predsjednika MOO-a Juana Antonija Samarancha koje je našem novinarskom nestoru predao član MOO-a i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, Antun Vrdoljak.</p>
<p>- Mi danas stojimo pred spomenikom prijateljstva. Najteže je govoriti prijatelju. Danas ljudi uglavnom stvaraju neprijatelje, a preziru prijatelje. Zna se što je novinarski posao: ujutro napišeš tekst, navečer je već u novinama, a ujutro se moraš pogledati u ogledalo. Sačuvati svoje ljudsko dostojanstvo najteže je u novinarskom poslu. Odgovorni ste za sve što napišete. U sportskom novinarstvu, u kojem uglavnom pišete o mladim ljudima, možete jednom rečenicom utjecati na čitavu jednu karijeru. Sretan sam što smo u društvu čovjeka koji mirne duše može pročitati svaki svoj članak u posljednjih 60 godina! Dragi Žarko, neka te dragi Bog poživi, dao ti je talent, marljivost i dobro zdravlje i na tomu mu zahvali, nadahnuto se Susiću obratio Antun Vrdoljak. </p>
<p>Istom je prigodom Žarku Susiću uručeno i vrijedno priznanje AIPS-a koje Međunarodna organizacija sportskih novinara dodjeljuje samo svojim istaknutim veteranima. Žarku je nagradu osobno uručio Finac Matti Salmonkyla, glavni tajnik AIPS-a i Žarkov dugogodišnji prijatelj.</p>
<p>- Prvo moj učitelj, a onda i prijatelj Žarko stvari prikazuje onakvim kakve doista jesu.</p>
<p>Nakon svega, Žarko Susić je samo rekao:</p>
<p>- Hvala na lijepim riječima. Ja bih samo ispravio, i tebe Tonči i tebe Matti - nije kod mene u pitanju talent, nego rad.</p>
<p>Takav je Žarko... Bez mnogo velikih riječi, ali s bezbroj olimpijskih priča iza sebe. (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Po broju stanovnika Bahami najuspješniji, Hrvatska 41.</p>
<p>Najuspješnija zemlja XXVII. olimpijskih igara u Sydneyu je SAD sa 39 zlatnih, 25 srebrnih i 33 brončanih odličja. Korak iza je Rusija (32 zlata, 28 srebra i 28 bronci), a treća je Kina (28 zlata, 16 srebra, 15 bronci). Hrvatska se na toj ljestvici, sa zlatom Pešalova i broncom veslačkog osmerca, nalazi na 48. mjestu zajedno s Kolumbijom, Kamerunom i Mozambikom.</p>
<p>Međutim, po podacima Australskog ureda za statistiku (ABS) koji je napravio ljestvicu odličja u odnosu na broj stanovnika zemalja, poredak je sasvim drukčiji.</p>
<p>Na prvom se mjestu nalaze Bahami s jednim zlatom i srebrom, što je prosjek od jedne medalje na 154.000 stanovnika.</p>
<p> Na drugom je mjestu Barbados s jednom medaljom na 270.000 stanovnika, a treći je Island s jednim odličjem na 281.000 stanovnika.</p>
<p> Zanimljivo je da Australija na obje ljestvice zauzima visoko četvrto mjesto, osvojivši ukupno 16 zlatnih, 25 srebrnih i 17 brončanih odličja, što je prosjek od jedne medalje na svakih 326.000 stanovnika.</p>
<p>Hrvatska se na ljestvici ABS-a nalazi na 41. mjestu s medaljom na svakih 2.2 milijuna stanovnika. SAD je na 46. mjestu (medalja na 2.87 milijuna stanovnika), Rusija na 30. (1.6 milijuna), Kina na 75. (21.27 milijuna stanovnika), a posljednja je Indija s jednom medaljom na više od milijardu stanovnika.</p>
<p>Evo i ljestvice:</p>
<p> 1. Bahami 1 zlato, 1 srebro - jedna medalja na 154.000 stanovnika,</p>
<p> 2. Barbados (0-0-1) 270.000,</p>
<p> 3. Island (0-0-1) 281.000, </p>
<p> 4. Australija (16-25-17) 326.000, </p>
<p> 5. Jamajka (0-4-3) 369.000,</p>
<p> 6. Kuba (11-11-7) 386.000, </p>
<p> 7. Norveška (4-3-3) 447.000,</p>
<p> 8. Estonija (1-0-2) 465.000, </p>
<p> 9. Mađarska (8-6-3) 590.000, </p>
<p>10. Katar (0-0-1) 599.000... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nacionalni praznik u Kamerunu</p>
<p>Dekretom predsjednika Republike Kamerun, Paula Biya, ponedjeljak je u toj afričkoj zemlji bio proglašen nacionalnim praznikom. Razlog tome je zlatna medalja koju su nogometaši Kameruna osvojili na XXVII. olimpijskim igrama u Sydneyu, svladavši u finalu Španjolsku (5-3) boljim izvođenjem 11-eraca.</p>
<p>Predsjednik je na taj način želio izraziti zahvalnost nogometašima ili »Lavovima«, kako ih nazivaju stanovnici te države, za sjajan uspjeh na Igrama i promidžbu njihove zemlje. Slavlje je u Kamerunu počelo još u subotu nakon finala, a nastavit će se sve do srijede, kad će u prijateljskoj nogometnoj utakmici Kamerun gostovati kod aktualnih svjetskih i europskih prvaka, Francuza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Klokan nikome nije bio zanimljiv</p>
<p>Velika prodavaonica suvenira u Olimpijskom parku imala je u dva tjedna Igara 20 milijuna australskih dolara prometa (oko 100 milijuna kuna)! Samo je u petak, 29. rujna, u golemu prodavaonicu pokraj Olimpijskog stadiona ušlo pola milijuna kupaca.</p>
<p>Prema riječima Garyja Marcha, voditelja suvenirnice, kupci su najviše tražili kape, maskote Igara - Syd, Millie i Olly - i naljepnice-tetovaže zemalja sudionica po pet dolara. </p>
<p>U suvenirnici se doista moglo kupiti svašta, ali ne baš jeftino. Najveći broj kupaca nisu bili sportaši, gosti i turisti - najveći su potrošači bili Australci koji su hrlili u Olimpijski park poput hodočasnika.</p>
<p>Stotine tisuća ljudi lutalo je Olimpijskim parkom, ne znajući koju će priredbu posjetiti - sve je ovisilo o tome koje su ulaznice preostale. Tako nam je jedan bračni par ispričao kako su se prvi put u životu susreli s rukometom.</p>
<p>- Našem se sinu toliko dopao taj sport da smo svaki dan gledali neku utakmicu. Kad smo prvi put ušli u park, nismo imali pojma gdje ćemo završiti, koji ćemo sport gledati, govori obitelj Macquarie. - Onda smo kupili ulaznice za rukomet i od tada ga redovito gledamo. Poslije utakmice obavezno idemo u suvenirnicu!</p>
<p>Imati suvenir s originalnim znakom Olimpijskih igara želja je zacijelo svakog Australca. Inače veoma štedljivi, u trgovini suvenira nisu škrtarili. Naprotiv, bili su toliko rastrošni da su iznenadili brojno osoblje prodavaonice.</p>
<p>- Jednostavno nismo stigli poslagati maskote na police, sve bi razgrabili prije nego smo ih izvadili iz kutija, rekla je jedna od 1500 prodavačica.</p>
<p>Unatoč visokim cijenama u trgovinu se ulazilo u redu koji je ponekad bio dug i 200 metara. Osim kapa, maskota i tetovaža odlično su se prodavale i majice po 100 dolara (500 kuna), dresovi po 200, jakne po 500 dolara... Isti su se odjevni predmeti u gradu mogli kupiti i pet puta jeftinije, ali bez znaka Igara. No, nisu išli. Svi su na majici željeli imati »Sydney 2000«, našiveni je klokan malo kome bio zanimljiv. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Olimpijski pokret na raskrižju</p>
<p>Australija je uspjela, priredila je »najbolje igre dosad« i preglomaznu priredbu zadržala pod kontrolom / No, opet se nametnulo pitanje prevelikog broja sportova, na ovim Igrama čak 35 / Hoće li do Atene 2004. neki sportovi biti skinuti s olimpijskog programa? / Kojim putem dalje temeljno je pitanje na prijelazu u novi milenij, a uoči izbora novog predsjednika olimpijskog pokreta, u lipnju iduće godine</p>
<p>»Dakle, Juane, što smo učinili?« Pitanje koje je stršalo u vrhu stranica nedjeljnih novinskih izdanja. Trebalo je sačekati još nekoliko sati do završnog govora predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora Juana Antonija Samarancha.</p>
<p> U 20 godina svoga stolovanja organizacijom koja se, rušeći sve političke, rasne i vjerske barijere, utjecajem uzdigla na razinu Ujedinjenih naroda, Samaranch je samo jednom u svom završnom govoru izostavio najvažniju rečenicu, da su »to bile najbolje igre dosad«.</p>
<p> Bilo je to prije četiri godine u Atlanti gdje je na završnoj svečanosti konsternirao umišljene Amerikance.</p>
<p>Sydney je imao četiri godine vremena da prouči sva atlantska loša iskustva. Imao je kudikamo veće opterećenje golemoga grada, jer je gotovo dvostruko veći i dvostruko brojniji od Atlante, a upravo je organizacija prometa bila rak-rana američkih Igara. Imao je jednako opterećenje preglomazne priredbe sa službeno 27, a zapravo 35 sportova. Naime, MOO vodi pod jednim, tzv. vodenim, sportom i plivanje i vaterpolo i skokove u vodu i sinkronizirano plivanje.</p>
<p>Pod gimnastikom vodi i sportsku i ritmičku gimnastiku i trampolin. Ne odvaja kajak/kanu na divljim vodama od kajak/kanua na mirnim vodama. I odbojku na pijesku i dvoransku odbojku, iako je razlika drastična, piše kao jedan sport.</p>
<p>Osim, razumljivo, izravnih protagonista na borilištima, i ove su Igre prolazile mimo svih, jer nemoguće je biti istodobno na desetak vrhunskih sportskih događaja. Ipak, opća je ocjena da je Sydney uspio preglomazne igre zadržati pod kontrolom.</p>
<p> U internom ocjenjivanju Igara najveće moguće ocjene A-plus domaćini su si dodijelili za prijevoz (!?), sigurnost i volontere. Pokraj najveće moguće ocjene za prijevoz stavili smo i uskličnik i upitnik zbog frustriranosti nas, pripadnika novinarskog olimpijskog mnoštva, jer smo izračunali da smo u ova tri sydneyska tjedna u autobusu (ne računajući čekanje) proveli ukupno dva i pol dana. No, koliko god medijske snage - koje su ovaj put nadvisile broj sportaša - bile važne za opći uspjeh igara, što je u svom završnom govoru posebno naglasio i Samaranch, ipak je najvažnije da su na natjecanje i treninge na vrijeme, bez čekanja i dugih putovanja, stizali sportaši.</p>
<p>I sudbina svih idućih ljetnih igara bit će megalopolisi i velike udaljenosti. Igre više ne može organizirati grad ispod tri-četiri milijuna stanovnika, jer jednostavno nema ljudski potencijal da ih iznese. U organizaciji sydneyskih igara aktivno je sudjelovalo 300.000 ljudi i 47.000 volontera.</p>
<p>I u Sydneyu je u ovih 20-ak dana često, u salonima gdje su boravili članovi MOO-a, načinjana tema prevelikog broja sportova. No, kako svaki domaćin ima pravo uvrstiti na program igara neki sport po vlastitom izboru, Atena je već izabrala - skijanje na vodi. Hoće li se neki sportovi dotad skinuti s olimpijskog programa?</p>
<p> Ovdje je na udaru bio moderni petoboj, proglašen arhaičnim sportom koji nema ni mnogo pobornika niti gledatelja. Netko je postavio pitanje nije li natjecanje na trampolinu zapravo cirkusantski sport. Odmah je uslijedio protuudar: »Nije ni više ni manje cirkusantski od ritmičke gimnastike ili sinkroniziranog plivanja«.</p>
<p>Kojim putem ići dalje temeljno je pitanje na prijelazu u novi milenij, a uoči izbora novog predsjednika olimpijskog pokreta. Neki zagovaraju ideju uravnoteženja broja sportova na zimskim i ljetnim olimpijskim igrama. Poznato je da zimske igre imaju prostora za širenje, da su mnogo manje opterećene i da su, organizacijski, pet do šest puta manje zahtjevne od ljetnih. Postoje prijedlozi da se u program zimskih igara prebace dvoranski sportovi, recimo rukomet, košarka, stolni tenis, odbojka..., kojima je kulminacija sezone ionako u zimskim mjesecima. Jasno, zimski su sportovi ustali protiv takvih ideja, jer se boje konkurencije i strahuju da će pasti zanimanje za njih.</p>
<p>Govorilo se i o mogućnosti povećanja broja predolimpijskih turnira kako bi se na igrama igrale samo završnice, recimo od četvrtfinala nadalje. No, sve ideje i svi prijedlozi čekat će Samaranchova nasljednika, a on će biti izabran u lipnju iduće godine u Moskvi. Samaranch je izabrao Moskvu za mjesto svog odlaska jer je upravo u Moskvi, za Igara 1980. godine, postao predsjednikom.</p>
<p>U grozničavom iščekivanju prolazila je treća, posljednja olimpijska nedjelja u Sydneyu. Iako su, zapravo, svi znali... Samaranch je već prije nekoliko dana kazao novinarima kako Lillehammer 1994. smatra najboljim zimskim, a Sydney 2000. najboljim ljetnim igrama dosad. No, čekalo se da velike riječi ponovi na velikoj sceni.</p>
<p>»Aussie, Aussie, Aussie! Svima vama, ljudima Sydneya i Australije, ovo su bile vaše igre... Ponosan sam i sretan što mogu proglasiti najbolje ikad održane igre!«</p>
<p>Igre su došle u zemlju koja se željela dokazati, narodu koji ne pati od kompleksa veće vrijednosti, što je »uništilo« Atlantu. Australci su duboko svjesni da su na kraju svijeta, da su drugi planet, daleko od svačijih očiju. I htjeli su pokazati tom dalekom svijetu da su ovdje, da su i pametni i sposobni i dobri i uspješni. I uspjeli su! (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U Kranjčevićevoj je bio derbi</p>
<p>Malo tko u Hrvatskoj pamti da je Dinamu »sprašio« tri pogotka, kao što je u nedjelju učinio Zagreb, koji je evidentno s podlogom hit dosadašnjeg dijela prvenstva</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Je li u Kranjčevićevoj konačno viđen pravi gradski derbi u utakmici Zagreb - Dinamo? Ili, kako vole reći (tješeći se) strogi a ponešto razočarani Dinamovi navijači »stanje je i nadalje redovno«, što znači da je razlika između maksimirske momčadi i Zagreba kvalitetno i nadalje očigledna. S tom razlikom da je neoprezni Dinamo u samozadovoljstvu proigrao svoju 3-1 prednost i dozvolio do fanatizma upornom Zagrebu da izjednači na konačnih 3-3 (1-2). Natjeralo je to nazočne da zaključe kako je to ipak najpravičniji ishod ove zanimljive utakmice kakve bismo što češće poželjeli na našim igralištima.</p>
<p>Već sama činjenica što je na izuzetno teškom, blatnjavom terenu postignuto šest pogodaka, govori u prilog nogometu. I dakako nogometašima, koji su kišnog poslijepodneva pošteno zaradili svoje plaće, budući da je, osim prigoda iz kojih su pogoci postignuti, sa svake strane bilo još dvaput toliko ozbiljnih prijetnji po vratare. A sve su to detalji u prilog jedne i druge momčadi, jer znači da se - igralo.</p>
<p>Zadrti »dinamovci«koji svoje sudove vole temeljiti na tradicionalnim pogledima s visoka, kad je o Zagrebu riječ, odmah će pronaći zamjerke svojima. Uprijet će nešto oštrije prstom ponajprije u »plavu« obranu koja je dozvolila Zagrebovim napadačima, inače najefikasnijima u Ligi, da zaprijete Butini češće no što je to običaj. Zamjerit će i svojim napadačima što možda još koji put nisu matirali Tomića, zaboravljajući da je čar nogometa upravo u tomu što se dobre prigode ponekad ne realiziraju, ali iz ne-prilika i te kako znaju padati pogoci. Zamjerit će također svojima što možda nisu u istoj mjeri uložili srce kao što je to bio slučaj sa Zagrebovim igračima. No, ovo potonje već je problem predrasude s kojom su u utakmicu nesvjesno ušli Dinamovi igrači, uvjereni kako je »dovoljno zvati se - Dinamo«.</p>
<p>Momčad iz Kranjčevićeve, već samom činjenicom što je preko izvrsnih Lovreka, Popovića, Vejića, Pirića, Baturine... uspjela Dinamovih 3-1 iz 52. minute desetak minuta kasnije preokrenuti u 3-3 zaslužuje komplimente. Poglavito jer malotko u Hrvatskoj pamti da je Dinamu »sprašio« tri pogotka, a sustigao ga iako je i Dinamo igrao dobro i djelovao dopadljivo. Valjda je sve to zajedno ipak pokazatelj Zagrebovih vrijednosti. A evidentno jest, jer Zagreb kao momčad više nije slučajni hit dosadašnjeg dijela, nego hit s podlogom, pri čemu valja čestitati i treneru, naglašenom entuzijastu Branku Karačiću koji je odlično stavio stvari na svoje mjesto. </p>
<p>Zapravo bi trebalo čestitati Zagrebovom predsjedniku Miri Marčinkoviću što je Karačić trener Zagreba. Činilo se Marčinkoviću, u trenutku kad su on i njegovi »vratili vlast«, da je tadašnji trener Branko Ivanković debelo preskup za prvenstvo u kojemu nema ispadanja, a ekipa bez dobro unovčenih Bule i Banovića naprosto ne može imati neke veće ambicije. U biti je to bio dobar razlog da se izgura sve ono što je ponudila i postavila »suprostavljena strana«. Svjedočili smo kad je Marčinković priupitao Željka Smoleka i Zlatka Dračića što misle o Karačićevu radu. Obojica su izrekli sve najbolje, dovoljno da Marčinković kaže, »dobro, trener je do daljnjega Karačić«.</p>
<p>Ispalo je tako da se posrećilo tim potezom. A osim toga, igrači su nanjušili da u klubu ima novca čiji bi (manji) dio morao završiti i u njihovim rukama ako dobro igraju, i time onda čelništu kluba ostvaruju dužni autoritet. Sve to zajedno dovelo je do toga da grad Zagreb ima svoj derbi u pravom smislu riječi, da je i Dinamo dobio konkurenta.</p>
<p>Ali, sve je to na staklenim nogama realizira li se skora prodaja izvornog Zagrebovog igrača, izvrsnog Krunoslava Lovreka. O toj prodaji se već oko Kranjčevićeve naveliko govori kao praktički - zgotovljenoj.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="48">
<p>Mesić i Stojanov prihvatili deklaraciju o SRJ</p>
<p>SOFIJA, 2. listopada </p>
<p> - Hrvatski i bugarski predsjednik Stipe Mesić i Petar Stojanov u ponedjeljak su u Sofiji prihvatili zajedničku deklaraciju kojom priznaju izbornu pobjedu kandidata jugoslavenske oporbe Vojislava Koštunice već u prvom krugu. »Mi, predsjednici Bugarske i Hrvatske pozdravljamo pobjedu demokratskih snaga i njihova predsjedničkog kandidata Vojislava Koštunice već u prvom krugu zadnjih izbora u SRJ. Potrebno je poštivati volju srpskih građana izraženu u rezultatima izbora kako bi se okončao ne samo Miloševićev režim, već i njegova politika«, navodi se u deklaraciji. Predsjednici smatraju da su jugoslavenski građani nedvojbeno izrazili potporu promjenama u svojoj zemlji i pozdravljaju takvu orijentaciju. </p>
<p> Na pitanje novinara postoji li ambicija da se deklaraciji pridruže i druge zemlje iz regije, Stojanov je odgovorio kako on s predsjednicima Albanije, Makedonije i Rumunjske od petka vodi takve konzultacije. Inicijativu je započeo makedonski predsjednik Boris Trajkovski i »moguće je da ona završi usvajanjem zajedničke deklaracije«, kazao je Stojanov. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Atentatori na Ševardnadzea pobjegli iz zatvorske bolnice </p>
<p>MOSKVA, 2. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zbog masovnog bijega iz zatvorske bolnice, u ponedjeljak u Tbilisiju nije počeo dugo pripremani sudski proces protiv bivšeg potpredsjednika gruzijske vlade Gurama Absandze kojeg optužnica tereti da je organizirao i financirao neuspjeli atentat na predsjedenika Eduarda Ševardnadzea u veljači 1998. godine.</p>
<p> Naime, dan prije, Absandze je zajedno s još jedanaest zatvorenika pobjegao iz zatvorske bolnice kroz tunel dug 32 metra kojeg su mjesecima potajno kopali. Među odbjeglim zatvorenicima je i brigadni general Vahtang Kobali, bivši zapovjednik nacionalne garde prvog i svrgnutog sad već pokojnog predsjednika Gruzije, Zvijada Gamsahurdije, koje mu je sud već ranije izrekao smrtnu kaznu. U potragu za odbjeglim zatvorenicia vlasti su digle na nogu cjelokupnu policiju ne bi li spriječile njihov dolazak u zapadnu Gruziju gdje ima veliki broj »zvijadista« što im pruža priliku da opet organiziraju oružanu pobunu protiv predsjednika Ševardnadzea. Zbog masovnog bijega vlasti su odmah osumnjičile i uhitile četiri čuvara zatvorske bolnice, a predsjednik Ševradnadze je ocijenio da je bijeg »zvijadista« rezultat izdaje. (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U Bjelorusiji otkriven spomenik njemačkim vojnicima</p>
<p>MINSK, 2. listopada</p>
<p> - U Bjelorusiji je u nedjelju otkriven veliki granitni spomenik u obliku križa u znak sjećanja na 528 nacističkih vojnika ubijenih u ovoj bivšoj sovjetskoj republici tijekom Drugog svjetskog rata, nakon što su njihova tijela otkrivena prilikom radova na obnovi sportskog igrališta.</p>
<p>Komemoraciji, održanoj u gradu Glubokoje, u blizini granice s Poljskom, bio je nazočan njemački veleposlanik u Bjelorusiji, Horst Winkelman koji je tom prilikom zatražio oprost za nacistička razaranja u Bjelorusiji. Tijekom Drugog svjetskog rata stradalo je više od četvrtine bjeloruske populacije jer je Bjelorusija bila glavno poprište borbi tijekom njemačke invazije na Sovjetski Savez 1941. godine, a potom i povlačenja njemačke vojske, tri godine kasnije. Nacisti su u Glubokoju, gradu koji se nalazi 170 kilometara sjeverno od Minska, sagradili koncentracioni logor u kojemu je, vjeruje se, ubijeno oko 27.000 ljudi. Većina Nijemaca također je poginula u sukobu s lokalnim Židovima, i njihovi ostaci vjerojatno su pronađeni na sportskom igralištu.</p>
<p>Sovjetske vlasti sagradile su igralište na njemačkom vojnom groblju tijekom pedesetih godina. Vlasti su posmrtne ostatke njemačkih vojnika otkrile tijekom radova na obnovi igrališta početkom godine i obustavile radove na stazi za trčanje kako bi se mogla provesti ekshumacija. Posmrtni ostaci su ponovo sahranjeni na gradskom groblju s posebnim oznakama. U nedjelju je na groblju osvanuo pet metara visok granitni križ. Skupina njemačkih časnika platila je sve troškove ekshumacije i sahrane posmrtnih ostataka s obzirom da je Bjelorusija jedna od najsiromašnijih europski zemalja. </p>
<p>Komemoraciji na groblju bio je nazočan katolički svećenik, a njemački i bjeloruski dužnosnici položili su pod križ vijence. »Duše 528 njemačkih vojnika i časnika konačno mogu počivati u miru«, rekao je čelni čovjek lokalne uprave Mihail Konderski. Tijekom komemoracije nije bilo nikakvih prosvjeda među lokalnim stanovništvom koje ima bolne uspomene iz vremena nacističke okupacije. (AP/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kongresna »armenska rezolucija« pomutila odnose SAD i Turske</p>
<p>ANKARA, 2. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski parlament je na prvom izvanrednom jesenskom zasjedanju jednoglasno vrlo oštro osudio rezoluciju o genocidu nad Armencima (1915.) koju je usvojio Predstavnički dom američkog Kongresa. U posebnoj izjavi koju su potpisale sve parlamentarne političke stranke ističe se kako taj dokument ne samo da šteti odnosima Ankare i Washingtona, već i sa susjednom Armenijom.</p>
<p>Time su tradicionalno vrlo bliski odnosi Ankare i Washingtona, testirani i u najtežim i složenim situacijama Hladnoga rata, došli na vrlo klisko »povijesno raskrižje«. Ističe se da je turski narod s golemim ogorčenjem i nevjericom prati »američke rasprave« o, kako se navodi, »takozvanom genocidu«, koje se vode pod pritiskom tamošnjeg armenskog lobija. Riječ je, kako se tvrdi, o grubom manipuliranju povijesnim činjenicama u jeftine političke svrhe.</p>
<p>»Turski parlament najoštrije osuđuje inicijative koje imaju za cilj ugrožavanje tursko-američkih odnosa«, kaže se u izjavi. Pritom je upućen poziv američkom Kongresu da se suzdrži od »ponašanja kojim bi se mogli ugroziti odnosi dvije zemlje. Dodaje se kako bi to, istodobno, moglo imati vrlo negativne posljedice po svjetski i regionalni mir. Prema ocjeni zastupnika turskog parlamenta, iza armenskog pritiska za priznavanje genocida koji su osmanlijske postrojbe navodno počinile nad Armencima leže praktični teritorijalni zahtjevi.</p>
<p>Takvu ocjenu svesrdno podržavaju i gotovo svi ovdašnji mediji koji, kao i turska vlada, podsjećaju da je do tursko-armenskih okršaja došlo u vrijeme Prvog svjetskog rata kada su tadašnje velike sile pokušale podijeliti Tursku, »instalirajući« na njezinom sjeveroistoku i jugoistoku armensku državu. Vodeći listovi Sabah, Milliyet, Hurriyet i drugi iznose niz dokaza prema kojima su zločine činili otomanski vojnici, ali i armenske snage. U tom sklopu se posebice naglašava da je broj od više od milijun ubijenih Armenaca potpuno neutemeljen i lišen svake povijesne zbilje.</p>
<p>Kako će se najnoviji »armenski ispit« odraziti na ukupne tursko-američke odnose zavisit će, svakako, od daljnjeg razvitka događaja. Ako bi nakon Kongresa i američki predsjednik Bill Clinton stavio potpis na »armensku rezoluciju«, onda je više nego sigurno da bi se odnosi Washingtona i Ankare našli na vrlo pogibeljnoj nizbrdici. Neke od tih poteza Turska je, iako prešutno, već najavila. Riječ je o suspenziji baze Incirlik, na jugoistoku Turske iz koje američki borbeni zrakoplovi polijeću prema sjeveru Iraka. Spominje se, također neslužbeno, i prekidanje turskog uvoza iz SAD-a koji premašuje 20 milijardi dolara. U tom spletu ne može se kao puka slučajnost protumačiti i zamjetno proširenje turskih diplomatskih kanala sa susjednom Sirijom i Iranom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tri kandidata za novog šefa UNHCR-a </p>
<p>ŽENEVA, 2. listopada</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan rekao je u ponedjeljak da će još ovog mjeseca nominirati novog šefa agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR).</p>
<p> Annan je na godišnjem sastanku upravnog vijeća UNHCR-a u Ženevi rekao da ima vrlo snažnih kandidata za zamjenu sadašnje Visoke povjerenice UN-a za izbjeglice, Japanke Sadako Ogata (72). »Srećom imamo nekoliko vrlo snažnih kandidata za taj položaj i nadam se da ću moći u roku od mjesec dana nominirati Općoj skupštini svog kandidata«, rekao je Annan.</p>
<p> Glavna skupština UN-a obično potvrđuje preporuku glavnog tajnika za mjesta čelnih ljudi agencija Svjetske organizacije.</p>
<p> Izvori UN-a navode da su glavni kandidati za čelno mjesto UNHCR-a Sergio Vieira de Mello, Brazilac koji trenutačno vodi operaciju UN-a u Istočnom Timoru, Francuz Bernard Kouchner, prvi čovjek UN-ove administracije na Kosovu, te Knut Vollebaeck, bivši norveški ministar vanjskih poslova. Kao vodeća svjetska humanitarna agencija, odgovorna za više o 30 milijuna izbjeglica u Europi, Africi i Aziji, UNHCR izravno utječe na živote više ljudi od bilo koje druge organizacije UN-a. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Blokade i bojkoti šire se Srbijom</p>
<p>BEOGRAD, 2. listopada</p>
<p> - Širom Srbije u ponedjeljak rano ujutro počela je blokada prometa, štrajkovi u mnogim poduzećima, zatvorene su škole, a u brojnim gradovima u štrajku je i općinska uprava. Građani su se u velikom broju odazvali pozivu Demokratske oporbe Srbije da zaustave sve aktivnosti zahtijevajući priznanje pobjede Vojislava Koštunice na predsjedničkim izborima u SRJ. U Beogradu je blokirano nekoliko važnih prometnica i na ulice je izišlo nekoliko desetaka tisuća građana. Policija je pokušavala grubo intervenirati, ali bez naročitog uspjeha. U središtu grada blokiran je i Brankov most koji spaja stari i Novi Beograd. Po cijeloj Srbiji automobili, traktori, kamioni i taksiji zaustavili su promet na dijelovima glavnih magistrala. Neko vrijeme bila je blokirana i željeznička pruga Beograd-Bar. </p>
<p>Prema najavama oporbe, blokada državnih institucija i svih važnijih prometnica u Srbiji ograničena je u ponedjeljak na nekoliko sati. No, u utorak će potrajati barem dvanaest sati, a već za srijedu opozicija planira potpunu blokadu, izjavio je kopredsjednik Nove Srbije Milan St. Protić. </p>
<p>Voditelj izbornog stožera DOS-a Čedomir Jovanović naglasio je da će od srijede prosvjedi prerasti u cjelodnevnu blokadu i trajati sve do priznavanja izborne volje građana i Koštuničine pobjede. Izjavio je da je tijekom ponedjeljka bilo incidenata s policijom, ali je dodao da DOS zbog toga neće odustati od »ovakvog oblika pritiska« na vlast. Tijekom dana počelo je okupljanje studenata i srednjoškolaca, zatvorene su mnoge škole, privatne trgovine, samouposluge i skraćeno je radno vrijeme u mnogim ustanovama. </p>
<p>Članovi i simpatizeri stranaka ljevice opstruiraju akcije građanskog neposluha gdje god mogu.</p>
<p>U nekim tvornicama poput valjaonice bakra u Sevojnu, pokraj Užica, i u rudnicima u Srbiji također je počeo štrajk - u Kolubarskim rudnicima kod Lazarevca i u Kostolcu kod Požarevca gdje je policija raspoređena oko rudnika, ali više ne zabranjuje pristup površinskom kopu Tamnava. No, štrajku odolijevaju neki veliki kombinati poput rafinerija, rudarsko-topioničarskog bazena Bor i Tvornice automobila Zastava u Kragujevcu. Državni mediji uopće ne javljaju o masovnim prosvjedima protiv falsificiranja izbora, prenosi Hina, jer je za njih stanje u zemlji i dalje normalno. </p>
<p>Beogradski dnevnik Glas javnosti najavljuje u ponedjeljak mogućnost da načelnik Službe državne sigurnosti Srbije Rade Marković bude uskoro smijenjen, a podgoričke Vijesti tvrde da je smjena obavljena i da je na njegovo mjesto postavljen dosadašnji veleposlanik SRJ u Makedoniji Zoran Janaćković koji je već jednom bio na toj dužnosti. Vijesti tvrde da se radi o pristašama Jugoslavenske ljevice i »miljenicima Miloševićeve supruge Mirjane Marković«. Kadrovsku »čistku« u MUP-u Srbije inicirao je Slobodan Milošević uoči generalnog štrajka i mogućeg sukoba s demonstrantima koji se bune protiv izborne krađe, pišu Vijesti, a prenosi agencija Beta. Oba dnevnika tvrde da je smijenjen i premješten zapovjednik posebnih policijskih postrojbi Živko Trajković zbog navodne nespremnosti da bude angažiran protiv demonstranata. </p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je aktualnog predsjednika SRJ Slobodana Miloševića i njegova protukandidata na izborima Vojislava Koštunicu da dođu na pregovore u Moskvu. </p>
<p>Implicitno je, međutim, priznao rezultate prvog izbornog kruga pozvavši na održavanje drugoga, zakazanoga za 8. listopada. Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u ponedjeljak da je odluka jugoslavenske Savezne izborne komisije da proglasi drugi krug predsjedničkih izbora zakonita i da se temelji na rezultatima prvog kruga. Ipak, u oprezno pisanoj izjavi glasnogovornika tog ministarstva Aleksandra Jakovenka također se priznaje da su oporbene političke stranke osporile rezultate prvog kruga i navodi da je na Jugoslavenima da odrede je li potrebno ponovno prebrojavanje glasova.</p>
<p>»Slobodan Milošević mora otići i dopustiti oporbi koja je pobijedila na izborima da pokrene obnovu upropaštene zemlje«, napisala je u uvodniku za tjednik Newsweek američka državna tajnica Madeleine Albright. U tekstu objavljenom u izdanju od ponedjeljka, Albright ističe da demokratska oporba »treba započeti mnoge poslove koji su joj izborima povjereni: izgradnju demokracije, obnovu gospodarstva, iskorjenjivanje korupcije i povratak Srbije u europsku zajednicu naroda«. Po njezinoj ocjeni, »Miloševićeva mašinerija se raspada i što prije on ode, bit će bolje, a proces obnove bit će kraći«. Zakazani nacionalni štrajk i prosvjedi, budu li masovni, mogli bi pokolebati preostale pristaše režima, osobito vojsku, procijenila je državna tajnica.</p>
<p>Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook rekao je da razmjeri štrajka u SR Jugoslaviji pokazuju da je predsjednik Milošević sada izgubio svu potporu jer je i u središnjoj Srbiji, njegovu dosadašnjem uporištu, gotovo potpuno obustavljen rad. »Postoji snažna potpora pozivu na građanski neposluh i štrajk«, izjavio je Cook za Radio BBC i dodao kako je »Milošević ostao sasvim bez prijatelja bilo gdje u svijetu«. Francuski predsjednik Jacques Shirac u ponedjeljak je naglasio da »Francuska priznaje pobjedu« Vojislava Koštunice, te da će se »sankcije ukinuti čim Milošević siđe s vlasti«, javlila je agencija AP. »Milošević već 10 godina sije sjeme zla na Balkanu«, rekao je Chirac nakon razgovora s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright i ponovio da je srbijanski narod na izborima jasno odbacio Miloševića.</p>
<p> Koštunica je, prema riječima austrijske ministrice vanjskih poslova Benite Ferrero-Waldner, nedvojbeni pobjednik jugoslavenskih predsjedničkih izbora. Ministrica je n, a izborna volja građana Srbije mora se poštovati. Ministrica je to istaknula tijekom posjeta Sarajevu. (Reuters/AP/Hina/V. F. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Haag nije razmatrao povlačenje optužnice protiv Miloševića</p>
<p>DEN HAAG, 2. listopada</p>
<p> - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ni u jednom trenutku nije razmatrao povlačenje optužnice protiv Slobodana Miloševića zbog njegove uloge na Kosovu, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Suda Paul Risley. »U ovoj zgradi nikad nije bilo ni najmanje rasprave o mogućem povlačenju glavnih točaka optužnice protiv Miloševića«, izjavio je glasnogovornik glavne tužiteljice Carle del Ponte.</p>
<p> Risley je tako reagirao na izjave britanskog ministra vanjskih poslova Robina Cooka koji je u razgovoru za BBC ustvrdio da bi se ICTY diskreditirao kad bi povukao optužnicu protiv Miloševića. Sud je 1999. podignuo optužnicu protiv Miloševića zbog zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina na Kosovu.</p>
<p> Glasnogovornik ICTY-ja ocijenio je da je jedino stvarno pitanje to hoće li Milošević uspjeti pronaći zemlju koja bi ga prihvatila u slučaju da mora napustiti Beograd: »Svaka zemlja koja bi prihvatila Miloševića, mora znati da bi štitila osobu koju traži pravosuđe«.</p>
<p> Podsjetivši na to da postoji međunarodni nalog za Miloševićevo uhićenje, Risley je istaknuo da svaka članica međunarodne zajednice ima obvezu izvršiti taj nalog. ICTY je zapravo razmišljao o proširenju optužnice protiv Miloševića kojim bi se on optužio i za genocid. Glavna tužiteljica Carla del Ponte u izjavi za švicarski dnevnik Le Temps prije dva tjedna rekla je kako se nada da će optužnica biti proširena ne samo u tom smjeru, već i na Miloševićevu ulogu u događajima u BiH i Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Putin pozvao Miloševića i Koštunicu u Moskvu</p>
<p>Moskva se pridržava politike »jednake distance« prema Miloševiću i Koštunici pošto im takva pozicija osigurava priželjkivanu ulogu glavnog posrednika među sukobljenim stranama u postizbornoj Jugoslaviji</p>
<p>MOSKVA, 2. listopada</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Slobodana Miloševića i Vojislava Koštunicu da posjete Kremlj kako bi u zajedničkom razgovoru s njima posredovao i pomogao u rješavanju dramatične postizborne jugoslavenske situacije. »Spreman sam primiti Miloševića i Koštunicu«, izjavio je Putin u ponedjeljak pošto je, neposredno prije svog odlaska u službeni posjet Indiji, održao u Kremlju posebno savjetovanje posvećeno isključivo situaciji u Jugoslaviji. Putin će u službenom posjetu u Indiji ostati četiri dana, što znači da ukoliko Milošević i Koštunica prihvate njegov poziv susret i trojni pregovori u Kremlju mogu se održati najranije u petak.</p>
<p>Ostale odluke i detalji savjetovanja posvećenog situaciji u Jugoslaviji, na kojem su bili ruski premijer Mihail Kasjanov, ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, ministar obrane Maršal Sergejev te tajnik za nacionalnu sigurnost zemlje Sergej Ivanov i šef kremaljske predsjedničke administracije Aleksandar Vološin, zasad javnosti nisu poznati. Međutim, sudeći po izjavama koje su u ponedjeljak odvojeno davali predstavnici ruskog Ministarstva vanjskih poslova i tajnik za nacionalnu sigurnost zemlje Sergej Ivanov, službena Moskva se i dalje pridržava politike »jednake distance« prema Miloševiću i Koštunici pošto im takva pozicija osigurava priželjkivanu ulogu glavnog posrednika među sukobljenim stranama u postizbornoj Jugoslaviji.</p>
<p>To je nedvojbeno i razlog što službena Moskva nije ni u ponedjeljak potvrdila, ali niti opovrgnula, pisanje njemačkih listova da je predsjednik Putin u subotnjem telefonskom razgovoru s kancelarom Gerhardom Schröderom navodno priznao izbornu pobjedu Vojislava Koštunice i poraz Slobodana Miloševića na predsjedničkim izborima već u prvom krugu. Stoga vjerojatno službena Moskva nije još potvrdila ni pisanje američkih listova da je predsjednik Putin u svom subotnjem telefonskom razgovoru s Clintonom navodno rekao da Milošević odbija posredničke usluge Rusije. Uostalom, da službeni kontakti Moskve i Beograda nisu prekinuti govori i činjenica da se u glavnom gradu Jugoslavije od nedjelje nalaze dva visoka ruska diplomata, Vladimir Čižov, šef Europskog odjeljenja u Ministarstvu vanjskih poslova i specijalni predstavnik Rusije za Balkan te Aleksandar Tolkač. Cilj njihova boravka su izvanredne konzultacije s jugoslavenskim rukovodstvom s obzirom na situaciju koja je nastala nakon predsjedničkih izbora 24. rujna.</p>
<p>Međutim, dok službena Moskva daje krajnje oprezne i uravnotežene ocjene o jugoslavenskoj postizbornoj krizi, ruski su analitičari i komentatori u tim ocjenama dalek slobodniji i otvoreniji. Svi se slažu da sada samo od kremaljskog državnog vrha ovisi brzina (i način) silaska Miloševića s vlasti. U Kremlju su odavno umorni od Miloševića, procjenjuju da nema velike perspektive dulje ostati na vlasti, a ako to Moskva i službeno kaže, njegov pad bio bi strelovit. </p>
<p>No, taj uravnoteženi stav kojega se pridržava Kremlj treba tumačiti i željom Rusije da političku krizu u Jugoslaviji dvostruko iskoristi. Prvo, da u slučaju promjene vlasti u Beogradu sačuva svoj utjecaj u tom dijelu Balkanu, drugo, ukoliko Rusija pomogne Zapadu da se Milošević beskrvno povuče s vlasti, to bi Kremlju donijelo nove međunarodne poene. Stoga dio ruskih novinara zaključuje da se u četverokutu SAD-EU-Rusija-Jugoslavija već vodi aktivna zakulisna »trgovina« o daljoj sudbini Slobodana Miloševića.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Muratović: Ovoga tjedna ugovor Hrvatske i BiH o socijalnom osiguranju </p>
<p>MOSTAR, 2. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska utemeljit će međudržavno povjerenstvo za izbjeglice i vjerojatno već do kraja ovoga tjedna potpisati međudržavni Ugovor o socijalnom osiguranju. To je najavio Hasan Muratović, veleposlanik BiH u Hrvatskoj, govoreći za Oslobođenje o sastanku Vijeća za suradnju dviju zemalja, koje će zasjedati u Zagrebu 4. listopada.</p>
<p>Bit će to tek četvrti sastanak Vijeća za suradnju BiH i Hrvatske, a drugi po redu u novom sastavu, od kada predsjeda hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Prvi sastanak Vijeća pod Mesićevim predsjedanjem održan je prije više od pola godine, 24. ožujka prigodom posjeta hrvatskog predsjednika Sarajevu. Vijeće za suradnju tada je izdvojilo 16 bitnih pitanja, za koja je zatražilo rješenja od Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske.</p>
<p>Neka od tih 16 »sarajevskih pitanja« u međuvremenu su riješena: potpisani su ugovori između BiH i RH o suradnji u energetici i između ministarstava vanjskih poslova, o izručenju osoba čiji je boravak nezakonit i o suradnji carinskih službi. Ugovor o socijalnom osiguranju je pred potpisivanjem, nastavljen je rad na ugovorima o trgovini i o imovinsko-pravnim odnosima, no do sporazuma nije došlo, ocjena je bosansko-hercegovačke strane, kada je riječ o najtežim pitanjima. Muratović tako ističe da po nekim pitanjima između ova dva sastanka Vijeća za suradnju uopće ništa nije učinjeno, pa tako kao primjer izdvaja Ugovor o dvojnom državljanstvu, za kojega rok po Daytonskom sporazumu istječe 15. prosinca ove godine. Isto tako, ništa u proteklih šest i pol mjeseci nije učinjeno ni po pitanjima ugovora o zapošljavanju, malograničnom prometu, izručenju te recipročnom prostoru osiguranja za veleposlanstva, a »nisu poduzete ni aktivnosti da se ugovori koji su potpisani s Republikom Hrvatskom samo za Federaciju prošire i za Republiku Srpsku«.</p>
<p>Uz očekivanja o utemeljenju međudržavnog povjerenstva za izbjeglice, te potpisivanja Ugovora o socijalnom osiguranju, Muratović od zagrebačkog sastanka u srijedu očekuje i da će Vijeće razgovarati i o koridoru 5C, odnosno gradnji ceste od mađarske granice do Ploča, o pripremi zajedničkih projekata za Pakt o stabilnosti te o zagrebačkom summitu koji će se održati 24. studenog na najvišoj razini. Bosansko-hercegovački je veleposlanik izrazio i nadu kako će međudržavni Ugovor o Luci Ploče i prolasku kroz Neum uskoro, za mjesec ili dva, biti ratificiran od Hrvatskog državnog sabora, želeći vjerovati kako je riječ o problemu tehničke prirode, a ako ne bude ratificiran u tom razdoblju, drži Muratović, »očito će biti kako se radi o političkom pitanju, uz veliku štetu za obje strane što se taj Ugovor ne primjenjuje«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Američka politika i dalje bez djelatnog odgovora za balkansku krizu</p>
<p>Lord Owen smatra da Miloševića treba poslati za jugoslavenskoga veleposlanika u Peking / U slučaju gubitka Kosova, Owen predlaže »teritorijalne kompenzacije« i izvan Srbije / Kolumnist »New York Timesa« upozorava na opasnost od izolacionističke politike SAD-a, ako na izborima u studenom pobijedi George Bush mlađi / Želi li i dalje vodeću ulogu u NATO-u, SAD moraju zadržati vojnike na Balkanu, procjenjuje Ivo Daalder u »Washington Postu«</p>
<p>NEW YORK, 2. listopada</p>
<p> - Izjave najviših američkih dužnosnika na čelu s predsjednikom Clintonom da će Sjedinjene Države ukinuti sankcije Srbiji ako Slobodan Milošević prizna poraz na predsjedničkim izborima i prepusti vlast čelniku oporbene koalicije Vojislavu Koštunici izazvale su u posljednjih dana nekoliko istupe istaknutih osoba na stranicama vodećih američkih dnevnika. U Wall Street Journalu, glasilu američkih poslovnih krugova, javio se s prijedlozima kako udovoljiti Miloševiću da bi se instalirao Vojislav Koštunica, bivši pregovarač Europske unije na Balkanu lord Owen. U New York Timesu, ocjene o opasnosti nove američke politike na Balkanu ako pobijedi George Bush mlađi iznio je ugledni liberalni komentator Anthony Lewis, dok je član uglednog washingtonskog Instituta Brookings angažiranog u vanjskoj politici Ivo Daalder u Washington Postu analizirao prijedlog koji se nalazi u Kongresu o povlačenju američkih vojnika iz Kosova i Bosne.</p>
<p>Svakako je najintrigantnije pismo lorda Owena objavljeno u Wall Street Journalu, jer ukazuje da se britanska politika i dalje drži Srbije kao svojeg najvažnijeg aktera na području Balkana. Owen nudi okvir pod kojim bi se trebala sklopiti nagodba s Miloševićem. Srbijanski čelnik treba, smatra Owen, prihvatiti pobjedu Koštunice, a Zapad »treba imati dovoljno zdravog razuma« da ne insistira na izručenju Miloševića Haaškom sudu. Lord Owen ide toliko daleko te predlaže da Miloševića pošalju u Peking za jugoslavenskoga veleposlanika, jer se navodno »Kina neće protiviti«. Britanski političar priznaje i sam da će se čuti snažni prigovori temeljeni na stajalištu da nema pravednog rješenja bez Miloševićeve glave, ali prema njegovom mišljenju »cijena mira na Balkanu može biti tako visoka«. Bivši britanski pregovarač na Balkanu ocjenjuje da će najveći problem za Koštunicu biti pitanje Kosova, ali bivši britanski ministar vanjskih poslova ima i za to rješenje. Ključ je, piše on, u davanju Srbiji teritorijalne kompenzacije za izgubljeno Kosovo, a to znači »u kontekstu šireg područja Balkana na međunarodne granice koje nisu prihvaćene i pregovore za teritorijalne preinake da bi se postigla stabilnost na širem području Balkana«. </p>
<p>Pismo lorda Owena trebalo bi biti upozorenje svima na području bivše Jugoslavije, prije svega Hrvatskoj, da se Britanija nije odrekla svojih planova koje je zagovarala otvoreno ili prikriveno za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH, iako je kasnije pod pritiskom Sjedinjenih Država konačno morala intervenirati protiv Miloševićeve politike. </p>
<p>Stajališta lorda Owena osobito su značajna ako se dovedu u svezu s politikom za koju se u svojoj predsjedničkoj kampanji zalaže republikanski predsjednički kandidat George Bush mlađi. Na to upozorava kolumnist New York Timesa Anthony Lewis koji je za vrijeme postjugoslavenske krize bio jedan od najgorljivijih zagovornika oštrog obračuna s Miloševićevom politikom i američkog vojnog angažmana na Balkanu. Podsjećajući da je odnos prema genocidu u BiH bila jedna od najsramotnijih epizoda američke vanjske politike pod bivšim predsjednikom Bushom, Anthony Lewis u New York Timesu upozorava da će njegov sin nastaviti sličnom politikom, jer je najavio da SAD pod njegovim predsjednikovanjem neće više slati svoje vojnike »da se zaustavi etničko čišćenje i genocid u zemljama izvan naših strateških interesa«. Lewis ukazuje, međutim, na glavnu figuru iza takve vanjskopolitičke orijentacije. To je bivši načelnik Zajedničkog stožera američkih oružanih snaga general Colin Powell, ujedno i kandidat za šefa State Departmenta ukoliko na predsjedničkim izborima pobijedi Bush mlađi. Prema »Powellovoj doktrini«, koje se on čvrsto držao u vrijeme Busha, ali i u prvim godinama Clintonove administracije, američki vojnici ne smiju biti slani u inozemstvo osim kad su ugroženi američki strateški interesi, tj. izvori nafte, tvrdi Anthony Lewis. On podsjeća da su posljedice nedjelovanja Busha i u prvim godinama Clintonove administracije bile užasne, ne samo po broju žrtava u BiH, nego i po ocjeni Miloševića da je Amerika »tigar od papira«, što mu je omogućavalo da, do Kosova, neprestano ima inicijativu. Ugledni komentator ukazuje na temeljnu pogrešku predsjednika Busha da je Miloševićeva agresija europski problem, ali se pokazalo da Europljani ne mogu intervenirati bez američkog vodstva. </p>
<p>U razmatranje nove američke politike prema Balkanu uključio se i Ivo Daalder, suradnik uglednog Instituta Brookings, koji se bavi pitanjima američke vanjske politike. Ivo Daalder u Washington Postu kritizira pokušaj Kongresa da se ostanak američkih vojnika na Kosovu uvjetuje većim europskim angažmanom. On podastire podatke koji ukazuju da 90 posto troškova operacije na Kosovu podnose europske zemlje, te da od ukupnog broja mirovnih snaga u različitim operacijama u svijetu pod okriljem UN-a Amerikanci sudjeluju samo s jedan posto. Ivo Daalder upozorava da je zadržavanje američkih postrojbi na Kosovu i u BiH potrebno da bi se zadržalo čelništvo Washingtona u NATO-u. »Ako Sjedinjene Države nisu spremne preuzeti minimalni rizik i teret u tim naporima, kako mogu računati na vodeću ulogu u NATO-u kao glavnoj organizaciji u balkanskoj misiji«, postavlja pitanje Daalder i zaključuje da je uključivanje SAD-a na Balkanu važno za očuvanje mirne, jedinstvene i stabilne Europe.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Austrija poziva građane BiH da glasuju za promjene </p>
<p>SARAJEVO, 2. listopada </p>
<p> - Austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner pozvala je u ponedjeljak birače u Bosni i Hercegovini da iskoriste priliku koju im nude predstojeći izbori i podupru koncept »moderne i multietničke države«.</p>
<p> »Nacionalizam i dalje europske integracije povezane s gospodarskim napretkom, ne idu zajedno«, izjavila je u Sarajevu Ferrero-Waldner nakon razgovora sa šefom bosanskohercegovačke diplomacije Jadrankom Prlićem. Ferreo-Waldner, koja trenutačno obnaša i dužnost predsjedatelja Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u čijoj ovlasti je i provedba izbora u studenom, također se sastala s voditeljem misije OESS-a u toj zemlji Robertom Barryjem i voditeljm misije UN Jacquesom Kleinom. </p>
<p>Ministar Prlić novinarima je rekao kako je u razgovorima sa šeficom austrijske diplomacije pokrenuto i pitanje mogućih prijevremenih predsjedničkih izbora u toj zemlji. »Razgovarali smo o mogućnosti da OESS financira te izbore koji bi se održali u proljeće 2001. godine«, izjavio je Prlić. Na izborima zakazanim za 11. studenog birat će se novi sastavi državnog i parlamenata dva entiteta te skupština županija unutar Federacije BiH. Izbori za članove Predsjedništva BiH nisu planirani s obzirom da sadašnji članovi tog tijela imaju mandat koji traje do 2002. godine. Ministrica Ferrero-Waldner je izjavila kako OESS još nije raspravljao o ideji prijevremenih predsjedničkih izbora u BiH. Posjet Ferrero-Waldner BiH iskorišten je kako bi se dao novi poticaj gospodarskoj suradnji te zemlje i Austrije.</p>
<p> Ministrica vanjskih poslova Austrije te ministar vanjske trgovine BiH Mirsad Kurtović potpisali su sporazum o zaštiti investicija između dvije zemlje, a Ferreo-Waldner tijekom dana svečano je u Sarajevu otvorila i dvije banke utemeljene austrijskim kapitalom. Od ponedjeljka u BiH tako i službeno djeluju »Volksbank BiH« te »Raiffeisen Bank BiH«. »Volksbak« za BiH utemeljena je kao potpuno nova banka s obaveznim početnim kapitalom od 10 milijuna DEM dok je grupacija »Reiffeisen Bank« iz Austrije kupila »Market banku« iz Sarajeva koja je i do sada poslovala kao jedna od najuspješnijih novčarskih kuća u toj zemlji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Barak prijeti da će tenkovima zaustaviti nasilje na Zapadnoj obali</p>
<p>Petog dana sukoba ranjeno četvero Palestinaca i ubijen jedan Židov / U pokušaju smirivanja situacije i dovođenja dviju strana za pregovarački stol, vodeću su ulogu ponovno preuzele SAD</p>
<p>JERUZALEM/ GAZA/ WASHINGTON/ PARIZ, 2. listopada</p>
<p> - Izraelski vojnici ranili su u ponedjeljak četvero mladih Palestinaca kada su ovi napali položaj izraelskih vojska u blizini židovskog naselja Netzarim u pojasu Gaze, objavili su očevici. Za sada nije poznato jesu li vojnici napustili položaj prije nego što je napadnut. Mladi Palestinci skinuli su i zapalili izraelsku zastavu. Stotine Palestinaca napalo je kamenjem izraelske vojnike koji su uzvratili vatrom, petog dana nasilja na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze.</p>
<p> U ponedjeljak je na Zapadnoj obali u selu Bidya ubijen i jedan 30-godišnji Izraelac. Izraelski radio je izvijestio da se najvjerojatnije radi o izraelskom Arapu, ubijenom kod palestinskog naselja Bidia, oko 20-ak kilometara zapadno od židovskog naselja Ariel. To je inače prva izraelska žrtva u petodnevnim nasiljima u kojim je živote izgubilo više od 30 Palestinaca, dok ih je više stotina ranjeno.</p>
<p>Izraelski premijer Ehud Barak u ponedjeljak je ponovno pozvao palestinskog čelnika Yassera Arafata na smirivanje četverodnevnog nasilja istaknuvši da će Izrael iskoristi sva sredstva kako bi zaustavio krvoproliće. Barak je rekao da će Izrael čak upotrijebiti i tenkove da zaustavi najkrvavije sukobe na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze u posljednje četiri godine. »Vojnici i naši časnici dobili su instrukcije da primjene bilo koju metodu kako bi zaštitili građane Izraela«, rekao je on za izraelski radio.</p>
<p>Vlada Ehuda Baraka sastala se u ponedjeljak ujutro na tjednom zasjedanju u Jeruzalemu kako bi se očitovala o najnovijem valu nasilja na palestinskim područjima i nasilju unutar arapske zajednice u Izraelu, doznaje se iz službenih izvora. Sastanak se trebao održati u nedjelju ali je odgođen zbog židovske Nove godine koja se slavi po lunarnom kalendaru. Zamjenik izraelskog ministra obrane Ephraim Sneh izjavio je u ponedjeljak da Izrael neće održati mirovne razgovore s Palestincima sve dok ne prestane nasilje na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze.</p>
<p>Američki je predsjednik Bill Clinton u telefonskim razgovorima tijekom vikenda pozvao izrealskog premijera Baraka i palestinskog čelnika Arafata da zaustave nasilje u Izraelu i područjima palestinske samouprave, objavljeno je u nedjelju navečer iz Bijele kuće. Obojica su čelnika pristala na Clintonov prijedlog da Sjedinjene Države vode istragu o uzrocima nasilja. Bill Clinton će predsjedati sastankom između izraelskog premijera Baraka i Arafata. </p>
<p> Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog čelnika Yassera Arafata da učine najviše što mogu kako bi se okončali najkraviji sukobi Izraelaca i Palestinaca od 1996. godine. </p>
<p> Egipatski predsjednik Hosni Mubarak i njegov sirijski kolega po dužnosti Bashar al-Assad pozvali su u ponedjeljak na hitno sazivanje arapskog summita kako bi se preispitali najnoviji krvavi događaji na palestinskim područjima. Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine optužio je u ponedjeljak izraelskog oporbenog čelnika, desničara Ariela Sharona za namjerno provociranje muslimana posjetom svetištu u Jeruzalemu. »Bezrezervno osuđujem namjernu provokaciju koju je napravio Ariel Sharon zbog domaćih političkih razloga, u najosjetljivijem trenutku mirovnih pregovora«, stoji u izjavi Vedrinea. Vedrineova izjava oštrija je od izjave koju je ranije objavila Francuska kao predsjedateljica Europske unije. U toj se izjavi izražava zabrinutost zbog nasilja i od svih strana traži hitan prekid sukoba te izbjegavanje novih provokacija.</p>
<p>Europska komisija »vrlo je zabrinuta« zbog situacije na Srednjem istoku i poziva »na mir i nastavak dijaloga«, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Europske komisije. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tko je zaslužniji za pad Berlinskog zida?</p>
<p>BERLIN, 2. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Proslava desetogodišnjice njemačkog ujedinjenja sve više prijeti pretvaranjem u opću svađu i potpuno razilaženje najvećih stranaka oko pitanja tko je najzaslužniji za spajanje dviju njemačkih država i pad Berlinskog zida. Tako je krajem prošlog tjedna čak i Bundestag raspravljao oko nadasve čudnog pitanja svojatanja zasluga i lovorika za povijesni čin koji se dogodio prije deset godina. U toj, za uglavnom trezvene i od bespotrebnih povijesnih diskusija dosad imune njemačke političare, neuobičajnoj paradi egoizma, igru je dakako poveo nitko drugi nego kancelar ujedinjenja Helmut Kohl koji je odlučio prekinuti svoju višemjesečnu šutnju oglasivši se napadima na omražene Socijaldemokrate i njihove pratioce Zelene.</p>
<p>Kohlovu tiradu mržnje, u kojoj se čak spominjala i veleizdaja, u Bundestagu je nastavila njegova politička štićenica, nova šefica Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel. Gerharda Schrödera je krajem osamdesetih kao premijera savezne pokrajine Donja Saska, isto kao i tadašnjeg šefa SPD-a Oskara Lafontainea, zanimalo samo to koliko bi moguće ujedinjenje moglo koštati. Za socijaldemokrate ujedinjenje je uvijek bilo i ostalo pitanje džepa, a ne srca, zaključila je uz burno odobravanje desne strane parlamenta Angela Merkel. Ovo demonstrativno pokazivanje jedinstva stranke koja je u novo tisućljeće ušla pod teretom najvećeg poslijeratnog financijskog skandala koji je iz »kancelara ujedinjenja« preko noći učinio »kancelara crnih bankovnih računa«, na kraju se pokazalo kao jedina svrha čitave bure oko pitanja zasluga za ujedinjenje.</p>
<p>Schröder je uzvratio tvrdnjom da demokršćani lako zaboravljaju da bez politike popuštanja socijaldemokrata Willyja Brandta, kojeg je CDU početkom sedamdesetih optužio za veleizdaju jer je bivša područja Trećeg Reicha neopozivo predao istočnim susjedima, ujedinjenje ne bi bilo moguće. Osim toga, povijesna je činjenica da je najveći antikomunist i protivnik bilo kavog približavanja istoku, bivši bavarski premijer Franz Josef Strauß, obilatim kreditima u osamdesetima produžavao život kronično bolesnom DDR-u.
Ovo, pomalo sramotno, prisvajanje povijesnih zasluga od strane demokršćanskih političara za događaj koji je bio samo kruna povijesnih spleta okolnosti mnogi smatraju nečasnim za jedan tako svečani dan kao što je 3. listopad. Kancelar Schröder, koji zaista ne može negirati činjenicu da je zajedno sa svojim stranačkim kolegama 1990. godine glasao protiv monetarne i gospodarske unije s DDR-om, svoj je odgovor na optužbe oporbe zaključio tvrdnjom da CDU danas više nema što reći pa se poziva na svijetle trenutke iz prošlosti. </p>
<p>Danas, međutim, i mnogi glavni sudionici povijesnih događaja na prijelazu iz osamdesetih u devedeste, poput Kohlovog ministra financija Thea Weigela, priznaju da su mnogi zahvati, prije svega uvođenje monetarne unije, došli prebrzo. Iako je gospodarski moćna Zapadna Njemačka s teškoćom »progutala« istočnonjemačku marku koja je, iako je službeni DDR kurs stajao 1:1, nekoliko mjeseci prije pada Berlinskog zida vrijedio samo trinaestinu zapadne marke. Posljedice ovog gospodarskog salto mortalea su vidljive i dan danas u visini državnog duga koji je najveća kočnica privrednom rastu. Negativne posljedice ujedinjenja, nagli porast nezaposlenosti, socijalnih nestabilnosti na području bivšeg DDR-a te raširane pojave desnog ekstremizma glavni su argumenti protivnika ujedinjenja kojih u svih ovih deset godine nije manjkalo. Zapadni Nijemci su negodovali jer ih se previše udaralo po džepu dok su istočna braća iz protesta ponovo počela glasati omražene komuniste koje su vladajući demokršćani nakon propasti DDR-a htjeli zabraniti. No uza sve razlike današnja središnja proslava u Dresdenu, na kojoj neće biti kancelara ujedinjenja Kohla, i gnušanje građanstva zbog prljavih igara oko ujedinjenja pokazuju da je ujedinjenje postalo svakodnevnica, a da godišnjice najviše služe političkim egoistima za vođenje privatnih bitki. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="61">
<p>Ilustracije Stjepan Micak</p>
<p>Prijeglas ili preglas lingvistički je pojam kojim se označava, pojednostavljeno govoreći, promjena samoglasnika uvjetovana susjednim glasom, odnosno mućenje (samoglasnika).</p>
<p>U mućenje (mučenje?!) proglasom krenuo je i u siječnju preglasani HDZ, zahtijevajući »rušenje režima« i to baš istom onom »voljom naroda« koju, očito, nije u stanju priznati. Takvo zakašnjelo paljenje veleuvaženih - u siječnju preglasanih - glasnogovornika prošlih vremena možda, uostalom, nije razlog za brigu, već samo rezultat primjera iz jedne prijateljske nam susjedne zemlje, u koju se bivša vlast oduvijek rado ugledala. Dakle, tako: ne mora se samo tako odstupiti s vlasti kad netko drugi kaže da je gotovo... Bilo bi pogrešno prejudicirati rezultate izbora u drugim državama o kojima mora i može odlučiti samo njihov narod, ali rezultat u našoj državi odavno nam je poznat: Hrvatska je neosporno izabrala trećega siječnja, kada je uistinu jedan »režim protuhrvatskoga duha« bio srušen »jedinim pravnim civiliziranim oružjem - voljom naroda«. Nakon točno devet mjeseci legalno izabrane nove vlade - koja je Hrvatsku, napokon, izvukla iz magareće klupe Evrope, rezervirane za balkanske totalitarne režime - sadašnja opozicija, gle čuda, uspjela je izroditi mucav zahtjev za - drugim krugom izbora!</p>
<p>Zazivanje »izvanrednog stanja«, »protektorata« i »građanskoga rata«, u koje se Središnji odbor HDZ-a upustio svojim subotnjim proglasom »hrvatskom narodu u domovini i svijetu«, pravi je primjer u sadašnjem trenutku, kako bivšim vlastodršcima zazubice rastu dok promatraju političku situaciju u kojoj su se našli njihovi nesretni susjedi. Ovaj hadezeovski manifest uspio je obrnuti klasičnu hrvatsku kletvu »da Bog da susjedu crkne krava« u paradoksalno, do sada ipak još neviđeno zazivanje vlastite nesreće, pod geslom »Ah, kada bi i meni crkla krava kao i susjedu...«.</p>
<p>Ukoliko se ovaj proglas - zapravo otvoreni poziv na rušenje legitimne vlade i ugrožavanje ustavnog poretka, uz obraćanje »osobito hrvatskim braniteljima« (sic!) - odmah, odlučno i definitivno ne preglasa, bit će to znak novopečenim »drugokrugašima« da je njihovo »mućenje« uvjetovano »susjednim glasom« imalo uspjeha.</p>
<p>Rijetki su trenuci u postojanju svake države, u kojima se s punim pravom svi svjesni građani svrstavaju iza svoje vlade kako bi rekli »povijesno ne«: jer, to se ne radi kao podrška vladi koju voliš, već čak i unatoč tome, ukoliko je eventualno ne voliš. U takvim trenucima ne radi se o obrani osoba na vlasti s imenom i prezimenom, koje, naravno, nikada ne otjelovljuju bogomdano savršenstvo za koje bi se i jedan građanin trebao žrtvovati ili išta riskirati, već o spašavanju gole egzistencije i mira u državi. Radi se o presudnim trenucima u kojima političke stranke u klasičnom smislu te riječi više ne igraju nikakvu ulogu.</p>
<p> Frankovci su rušenjem legalno izabrane (lijeve) vlade u Španjolskoj izazvali ne samo krvavi građanski rat, već su istovremeno doveli i čitavu Evropu na rub kataklizme. Bilo bi pogrešno misliti da demokratska Evropa nije iz tog iskustva izvukla nikakvu poruku. Upravo i zbog te činjenice, ovo će mućenje političkih vođa završiti onako kako i treba - kao mlaćenje, ali ne živih ljudi, već prazne slame.</p>
<p>A.B.Nussloch, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pljačka i palež pred očima predstavnika UN-a i OESC-a</p>
<p>Nisam bila u mogućnosti čitati novine koje je g. T. Jakić prikazao u »Vjesniku« 19. rujna 2000. g. Mislim kako bi članak bio stvarniji, ako ga nadopunim svojim saznanjem.</p>
<p>Vidjeh događanja 1941. g., ništa bolje nije 1991., te 92. g. pa zašto bih pomislila da bi 1995. g. bila drugačija. Svi akteri su potomci aktera prijašnjih događanja.</p>
<p>Nadopuna će se odnositi na stanje iza 1995. g. u istočnoj Slavoniji, pod upravom predstavnika UN, generala J. Kleina. Znamo koliko su se pljačkale i rušile kuće i ubijalo nesrbe do 1995. g. No to pljačkanje, rušenje i ubijanje (ubijanje u manjoj mjeri) je nastavljeno u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu još pod upravom g. Kleina. Bila je otvorena granica prema R. Srbiji, a prognanici iz tih krajeva su trebali tražiti posebnu dozvolu za samo mogućnost bacanja pogleda na svoju kuću, jer »ne smiju uznemiravati Srbe«. Odnosilo se u Srbiju sve što se moglo odnositi. Kad se konačno 1997. g. trebala potvrda o vlasništvu prenašanja službenici u općinama su izdavali potvrdu ma da su znali da je taj namještaj vlasništvo prognanika. Sva ta pljačka, rušenje i ubijanje se moglo nastaviti pred budnim okom predstavnika UN g. Kleina zbog mirne reintegracije ist. Slavonije i zapadnog Srijema. Pljačka se nastavila i pred očima OESC-a. Da li je Helsinška federacija upozorila i na tu pljačku i palež?</p>
<p>Nadopunila bih i napad na odlazeću kolonu Srba 1995. g. (ne mogu napisati prognanih, ako je istina, kako to tvrde mnogi, o dogovoru između Miloševića i Tuđmana). Što ako je prognanik primijetio svoj oteti traktor ili svoje pokućstvo? Najznačajniji je da novine optužuju Hrvate za ono za što su njihove vlade tražile i dobile aboliciju za Srbe, od vlasti u Hrvatskoj. Hrvati i Srbi će postati ravnopravni i doći do mira na ovim prostorima, tek kad će se jednako optuživati, kazniti ili opraštati Hrvatima kao Srbima.</p>
<p>BISERKA TOMPAKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U globalizaciju na romobilu! </p>
<p>Hrvati su vrlo brzo shvatili kako se živi </p>
<p> - štos je u kapitalizmu. Moraš imati hrpu love, onda si odmah nabaviš BMW i skupe parfeme, na košulji moraš imati maloga krokodila sa savijenim repom. Drugi to shvaćaju kao iživljavanje na skupocjenim motorkotačima te sa štos crnim rupcima oko čela. Uglavnom, nikoga ne brine kako se dođe do love za to. Krađa i prijevara su potpuno prihvatljive, tako se to radi na zapadu! To je kapitalizam!</p>
<p>Naravno da su uz to Hrvati uglavnom svjesni da više nikada neće neka hrvatska firma stići jedan Microsoft te da ni Bog ne bi u Hrvatskoj bio u stanju izraditi jedan »walkman«. To mora biti japansko. </p>
<p>I tako u posvemašnjoj apatiji i nemoći nikome ne pada na pamet ideja da se doći do zdrave zarade može i na drugi način, bez web sitea, bez točke com, ali sa znanjem tržišta i snobovske prirode većine žitelja ove kugle zemaljske. </p>
<p>Pitat ćete se kuda pucam. Evo: pucam na romobil!</p>
<p>Prije nekoliko dana pojavio se u zagrebačkim prodavaonicama sportskih proizvoda jedan mali kromirani romobil. Cijena mu je 200 DEM ili 780 HRK. Isti takav romobil vidio sam prije tri dana u zračnoj luci Gatwick u Londonu a sad se već reklamira i ovdje, u Buenos Airesu.</p>
<p>Tko je to tako lukav i spretan da misli da će neka budala platiti za jedan običan romobil 200 njemačkih maraka? Na žalost, ne znam. Isto tako ne znam ima li s tehničke strane romobil ima takva svojstva da se za njega može tražiti 200 maraka. (Danas se u cijelom svijetu može za te pare kupiti dosta dobar bicikl). Vjerojatno je taj romobil sklopiv, tako da ga se može staviti u prtljažnik automobila, ali uglavnom, vidio sam po ulicama Zagreba djecu koja njime upravljaju kao da se radi o najobičnijem rombaču. Onakvom kakvoga smo mi poslije rata u Trnju radili sa dva kuglična ležaja. </p>
<p>Ne mogu nakon toga a da se ne upitam ne postoji li u Hrvatskoj neka firma koja bi mogla proizvesti romobile za, recimo, 50 maraka i prodavati ih po cijelom svijetu za 70 maraka i tako zaraditi hrpu novca i zaposliti 1000 radnika? Radi se o vrlo jednostavnoj napravi.</p>
<p> Zar te očeve, koji svojim sinovima kupe romobil vrijedan 200 njemačkih maraka nije stid što su potrošili teško zarađene (ili lako ukradene) devize za proizvod koji bi oni sami mogli izgraditi sa svojim sinom i tako i poboljšati odnos otac/sin?</p>
<p>Naravno da je tvrtka, koja je zamislila taj proizvod, namjerno radila tako da se on malo razlikuje od svih drugih romobila, a vjerojatno je našla i najbolju distributersku firmu. U tome je stvar. Hrvatski poduzetnici nemaju distributere svjetske klase. Konačno shvaćam. Hajdmo u globalizaciju na romobilu! Ta tko danas ne može skupiti 200 maraka danas? </p>
<p>KARLO HOIĆ Buenos Aires</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rad Sabora po receptu urednika Dnevnika</p>
<p>Dana 27. rujna 2000. godine održana je prva sjednica Hrvatskog državnog sabora poslije ljetne stanke. Kako se je rad sjednice prenosio putem televizije, svatko razumne pameti stekao je jasan dojam o svemu što se je pitalo i odgovaralo.</p>
<p>Međutim, istog dana u večernjem Dnevniku dat je kratki sažetak te saborske sjednice, ali onako kako ga je zamislio saborski tv-izvjestitelj ili urednik. U prvom kadru u tom sažetku pojavljuje se zastupnik Jurjević, poznati splitski ljevičar, pa opet netko iz vladajuće stranke... Zatim odgovori ministara da bi se tu i tamo samo ukratko moglo čuti nešto što je pitao i netko iz oporbe.</p>
<p>Na temelju slušanja cjelodnevne sjednice i na temelju toga skraćenog prikaza svatko je mogao uočiti da to nije bio neutralan i objektivan prikaz nego prikaz koji odgovara aktualnoj vlasti.</p>
<p>Već godinama se borimo za javnu televiziju. A pod tim bi se podrazumijevalo da se slušatelji suoče s istinom i pravim činjenicama, a ne činjenicama izabranima prema osobnom stavu novinara i urednika. To nije javna televizija i teško će je biti ustrojiti u tom smislu. Bit će još teže, ako je koji stranac kupi i globalizira.</p>
<p>Onda ćemo se pitati kako bi to trebala izgledati javna televizija. I zašto nismo bili sposobni i pametni da je sami ustrojimo.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Biciklisti i psi - teror nad pješacima i mačkama</p>
<p>Dvije upadljivo trajne nepravilnosti čine po ulicama i pločnicima, gotovo svih dijelova našeg inače predivnoga grada pravi teror nad šetačima i ljubiteljima mačaka.</p>
<p>To su biciklisti i neki vlasnici pasa. </p>
<p> Biciklisti, vrlo brzi, agresivni i brojni, svih godina, spolova i zanimanja, jure pločnicima. Najčešće nesmotreno i nadasve primitivno-prepotentno, kao da poručuju: </p>
<p> »Sklonite se, sklonite se, zar ne vidite da mi imamo i tu prednost«, misleći na obične pješake, među kojima je puno starijih i bolesnih osoba, male djece. Jednom prilikom gledao sam gotovo pomahnitaloga muškarca srednje dobi pred Vlaškom 83 u Zagrebu, kako je svojim biciklom vozio kao da je na najžešćim planinskim trkama ili s ovcama. Zamalo je naočigled preplašenih roditelja pregazio malo dijete.</p>
<p> O tada nastaloj sceni i pretrpljenom strahu bolje je i ne govoriti. A sve nadomak policijske postaje!</p>
<p>I tako svakodnevno, s tim da je iz dana u dan sve više biciklista koji, kao da nekome prkose, ugrožavaju mirne pješake po pločnicima. Voze, gotovo, kao da će im se popeti na leđa!</p>
<p>Za koga su pješački pločnici: za pješake ili poludjele i podivljala bicikliste? Što je s cestom za neiživljene bicikliste?</p>
<p>Drugo: Mjesecima sam svjedok kako brojni vlasnici pasa, onih ne baš ugodne veličine i izgleda (i rejtinga), najčešće u kasnim večernjim satima vode svoje ljubimce bez brnjice ili zaštitne korpe, i bez lajne.</p>
<p> I onda, posebice duž puta i šetališta od Prečkoga do Jaruna, Ljubljanice, Trešnjevke, Savske - čujete poziv upomoć, plač djece!</p>
<p>Neki vlasnici pasa puštaju svoje krvoločne miljenike na nedužnu djecu i na mačke! I što se događa?</p>
<p> Čujete vlasnika kako zapovijeda: »Eno mačke, za njom, uhvati je, zakolji je, rastrgaj je!«</p>
<p>Žalosno, to se i dogodi - još žalosnije je, što se to događa i nadalje. </p>
<p> Mjesecima se tako, gotovo legitimno, narušava javni red i mir.</p>
<p> Zna se tko ga narušava a zna se tko javni red i mir treba održavati da bi zaradio plaću. Policajci-pozornici!</p>
<p>U jednom razgovoru vlasnice zaklane mačke (nadomak Staglišća), čuo sam, i, ovo: »Ma, nema policajaca kad ih trebamo, nego onda kad ih ne trebamo. Ili projure policijskim vozilom i vidite ih tek dvaput u dvadeset sati. A u središtu grada, kad vam ne trebaju, šetaju kao - manekeni«.</p>
<p>Naravno, i sam plaćam razne doprinose i »dadžbine« pa i za rad policije i policajaca-pozornika, koji su dužni brinuti o javnom redu i miru. Kako-tako, za to su plaćeni.</p>
<p> Sve se ovo, međutim, svakodnevno tolerira i ponavlja diljem Zagreba. I s agresivnim biciklistima i s vlasnicima krvoločnih pasa. Jesmo li civilizirana zemlja i za ljude, malodobnu djecu ali i nezaštićene, slabije, životinje poput mačaka? </p>
<p>Da sad ne govorim o brojnim automobilima diljem Vlaške (i drugdje) koji bespravno, naočigled policajaca, parkiraju svoja vozila po pločnicima. Pitam prekršitelje i policiju - dokle tako? Nije vrag da je nekome cilj održati javni nered i nemir?</p>
<p> A pravna država, zakoni, propisi, kazne? Europa!</p>
<p>IVICA MOLNAR SOLJANACZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="66">
<p>Seksualno zlostavljano dijete cijelog će se života boriti protiv poniženja i trauma</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Crtež četverogodišnjeg dječaka nije predstavljao ni kućicu, ni cvijeće, ni sunce, ni brodić na nespretno nacrtanim valovima. Na papiru flomasterom nacrtan dječak, doduše, nasmijan, s prstom više na desnoj ruci, kratke crne kose. Bio je gol. Bez hlača, bez majice: praznu su bjelinu njegova okrugla tijela označavala samo tri velika kruga. Ona dva, s točkicama u sredini, bila su grudi. Jedan, i najveći krug, bio je među nogama....</p>
<p>To je autoportret četverogodišnjeg dječaka kojeg je seksualno zlostavljao vlastiti otac. A kad bi se kojim slučajem mogli nacrtati i osjećaji što se kriju u seksualno zlostavljanoj djeci, nakon traume kojoj su nerijetko izloženi nekoliko godina, slike bi »vrištale« od - straha, nesigurnosti, osjećaja manje vrijednosti, depresije i utučenosti. Bio bi to od najboljeg »horrora« vjerniji prikaz kako u stvarnosti izgleda noćna mora... </p>
<p>Seksualno zlostavljano dijete osuđeno se čitav život boriti protiv poniženja i trauma, od strahota kojima je najčešće bilo izloženo u vlastitu domu. Ljudi kojima djeca vjeruju - »uzorni susjedi, mirni i vrijedni očevi, redoviti posjetitelji nedjeljnih misa« - iza vrata dječjih sobica skidaju svoje maske i postaju najgorim zlostavljačima. </p>
<p>Djeci prilaze s »tajnama«, uvlače svoje ruke pod plahte s likovima iz crtića, »igraju se, ali da nitko ne zna«, otkrivaju »nove dijelove tijela«, a umjesto »laku noć« dobacuju prijetnju kako će netko djetetu drag (obično majka) nastradati, »samo ako se za to dozna«. </p>
<p>Zatvaraju vrata sobe, i opet postaju uzornim susjedima, mirnim i vrijednim očevima iz naše svakodnevice...</p>
<p>»A djeca ostaju duševno ubijena«, kaže prof. Iva Prvčić, mlada psihologinja u Psihotraumatskom centru Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, koja je u posljednjih mjesec dana primila 60 novih malih pacijenata.</p>
<p>A njihove se traume liječe dugo, vrlo dugo...</p>
<p>»Dijete stvara svoj svijet fantazije. Ono se boji svega. Živi u strahu, dok traje zlostavljanje, boji se često ucjena zlostavljača da će ostvariti prijetnju i ubiti dijete ili majku, a kad zlostavljanje završi i slučaj nakon nekoliko godina napokon dođe na sud, boji se zlostavljača koji nerijetko i nadalje ima pravo posjećivanja djeteta! Dijete gubi povjerenje u sustav i društvo, jer ima dojam da nitko ne reagira na to što mu se dogodilo. Misli da je svima sve svejedno. Mališan na kraju požali što je uopće rekao istinu, jer nema osjećaj da se išta promijenilo nabolje. Samo ga dodatno ispituju - policajci, odvjetnici, suci, pa jednom, pa drugi put - i taj proces sekundarne viktimizacije rezultira potpunim gubitkom povjerenja prema odraslima, a šteti i terapiji«, kaže prof. Prvčić, pokazujući nam jedno pismo zlostavljane djevojčice, za što ima dozvolu žrtve i njene majke.</p>
<p>»Rekli su mi da će to sve brzo ići, istraga, ispitivanja, sud... A ono ništa, ja već devet mjeseci u domu. Tonem, pomalo nestajem. Netko mi uputi neku krivu riječ, meni su živci već na kraju. (...) Kad bi samo mogli znati kako je meni, mislim da nijedan papir u ovom slučaju ne bi stajao duboko u ladici. Ali znam ja, baš koga briga kako je meni. Glavno da svi koji bi mi mogli pomoći jedva čekaju da se vrate toploj kući i naspavaju. Njih nije briga što se ja nakon tog događaja nijednom nisam naspavala. Što se budim sva u znoju...«</p>
<p>Zlostavljanje je zloupotreba moći. Odrasla osoba, koja bi se u normalnim okolnostima, u nekom normalnom, sasvim drukčijem svijetu od našeg, trebala brinuti o djetetu i štititi ga, tom istom djetetu nanosi neprocjenjivu bol, ruši granice. Jer, zlostavljač je najčešće osoba koju dijete voli, svi objekti djetetove ljubavi i pozornosti postaju nepredvidljivi i potencijalno opasni.</p>
<p>»Djeca zaista ne izmišljaju! Njihove male glavice nisu u stanju navesti takve stravične detalje. Istraživanja su pokazala da reakcija roditelja koji ne zlostavlja dijete, uvelike utječe na brzinu terapije i uspješnost oporavka. U 95 posto slučajeva obiteljskoga seksualnog zlostavljanja počinitelji su muškarci, pa je majka osoba koja prva za to doznaje. Ako ona djetetu kaže: »To je nemoguće, ti mi lažeš«, dijete teško ulazi u terapiju i ne dopušta ulazak u tu njegovu traumu. Misli, »ako mi mama ne vjeruje, kako će mi vjerovati netko drugi«, i zatvara se. Ako majka, pak, validira djetetovu traumu, i uvjeri ga da nije ono krivo, dijete mnogo bolje napreduje u terapijskom postupku, kaže prof. Prvčić.</p>
<p>Terapija obično traje vrlo dugo. Prvi je korak, a i najveći, uspostavljanje odnosa povjerenja s djetetom. Nešto starija djeca, adolescenti, nerijetko iskušavaju terapeuta, a manja djeca u terapijskoj sobi pokazuju ponašanja kojima žele provocirati kaznu.</p>
<p>Kako kaže prof. Prvčić, to čine kako bi izazvali kažnjavanje, da bi se potvrdila dječja slika o njima samima - slika koja kaže da ništa ne vrijede i da svojim ponašanjem zapravo zavređuju batine i zlostavljanje. </p>
<p>Nakon što se ponašanje djeteta uravnoteži, potrebno je djetetu priznati traumatsko iskustvo, uvjeriti ga da to nije skrivilo ili »zaslužilo« i liječiti nisko samopoštovanje, osjećaj bezvrijednosti, osjećaj da je »roba s greškom«... To su, naime, neverbalne poruke koje primaju od zlostavljača.</p>
<p>Seksualno zlostavljana djeca i u srednjoškolskoj dobi sami sebe doživljavaju fizički odvratnima i odbojnima, te se odijevaju neprimjereno vremenskim prigodama, u odjeću mnogo veću nego što je potrebno. U toj dobi žrtve se često samoozljeđuju, jer zlostavljač obično kaže: »Da nisi tako zgodna djevojčica, ja to tebi ne bih radio«, a to je nešto s čime se dijete ne može nositi. Zato se želi unakaziti, kako bi postalo ružnije nego što jest, manje privlačno zlostavljaču!</p>
<p>»Simptomi seksualno zlostavljanog djeteta mijenjaju se s njegovom dobi. U početku je dijete agresivno prema van, prema drugoj djeci ili objektima, pa se događa čak i to da grizu svoje prijatelje u vrtiću. U doba puberteta, djeca agresiju okreću prema sebi, i dolazi do pokušaja suicida. U želji da pobjegnu od sjećanja na zlostavljanje, odaju se drogi i alkoholu, kaže prof. Prvčić.</p>
<p>Dodatni problem kod zlostavljane djece nastaje kad oni tu traumu nastoje držati pod kontrolom, i stvaraju različite obrambene mehanizme, koji ih tjeraju da budu agresivni prema drugoj djeci, ili se, pak, potpuno povlače od drugih. Sama sebe, na neki način, iz nemoći »etiketiraju«. Pitanje je onda što se događa ako se to isto dijete i javno »etiketira«, objavljivanjem njegova identiteta: šteti li to dodatno žrtvi, ili ne postoji razlika? O dvojbi trebaju li, primjerice, neki profesori ili pedagog u djetetovoj školi znati da je riječ o seksualno zlostavljanu djetetu, prof. Prvčić smatra da je vrlo bitna senzibiliziranost i upućenost tih ljudi u problem.</p>
<p>»U nas još postoji tabu zlostavljanja. Nužna je multidisciplinarna suradnja, da dijete ne bude na 'terapiji' samo kod psihologa, nego da se koordiniraju sve ustanove u sustavu, kako bi se djetetu moglo pomoći sa svih strana. Nemamo efikasan model suradnje, i to je nedostatak. Nažalost, još nismo došli do stupnja obrazovanja stručnjaka, a da bi, primjerice, profesori ili učitelji mogli shvatiti što se zapravo događa sa zlostavljanim djetetom. Djeca su strašno posramljena već samim tim što su objekt zlostavljanja. Ako se mališana još dodatno prozove, njegov se sram, i trauma, samo produbljavaju. Takva djeca zaista pate od školskog neuspjeha, i mi smo u nekoliko slučajeva imali vrlo pozitivnu suradnju sa školskim pedagozima i učiteljima, dok je u drugim nastalo baš ono što je svakako najnepovoljnije za dijete: pridodala mu se, ovaj put javno, etiketa zlostavljana djeteta. A tad je od sjećanja na seksualno zlostavljanje zaista teško pobjeći, unatoč dugotrajnoj terapiji, kaže prof. Prvčić.</p>
<p>Djevojčica koja danas ima 13 godina napisala je nedavno pismo javnosti i sucima uoči suđenja njezinu očuhu zlostavljaču. Prenosimo isječke, koji sami za sebe dovoljno govore o podnaslovu: »sudstvo i kažnjavanje zlostavljača«, temi koju nismo osobito doticali u ovom članku, ali koja je puštanjem na slobodu Stjepana K. došla na dnevni red u sudskim, odvjetničkim, liječničkim i ostalim formalnim i neformalnim krugovima: </p>
<p>»Seksualno me zlostavljao moj očuh tri godine, od moje sedme do desete. Zlostavljao bi me dvaput na tjedan. Kad bi se napio, tukao bi mamu i mene, a onda bi me zlostavljao. Tjerao me da mu radim nešto što se meni gadilo. Morala sam stavljati njegov spolni organ u svoja usta. Poslije toga bih trčala na WC povraćati. Mislim da je to što je on meni radio bilo apsurdno, a još više mi se gadi što je on na slobodi te nas dolazi posjećivati svaki tjedan. Ponekad se pitam koliko dugo će on još biti slobodan i dolaziti u naš stan. Pitam se hoće li on biti osuđen samo na pet godina ili deset. Ako i bude osuđen i odsluži kaznu, izaći će i sigurno mi zagorčavati život. Pitam se hoću li se moći normalno udati i imati djecu. </p>
<p>Pitam se koliko dugo će mi svaki drugi muškarac sličiti njemu. Koliko će me ljudi još zlostavljati? Pitam se hoću li preživjeti ako mi se to još jednom dogodi...</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prošle godine prijavljeno 337 zlostavljača djece </p>
<p>»Hrabri telefon« za zlostavljanu i zanemarenu djecu i cilj mu je pružanje pomoći malim žrtvama zlostavljača. Mališani mogu o svojoj traumi porazgovarati sa za to posebno osposobljenim ljudima. Od ponedjeljka do petka (od 10-16 sati) pomoć mogu dobiti na br. 01/4826- 051.</p>
<p>Prema podacima o zlostavljanju djece i maloljetnika, koje smo nedavno dobili od zamjenice državnog odvjetnika Božice Cvjetko, radeći na temi o silovanju, u posljednje je dvije godine uočava se porast broja prijavljenih - 1998. bilo ih je 134, a 1999. 149. Međutim, u te je dvije godine zabilježen pad broja optuženih - 1998. ih je bilo 114, a 1999. 106. No, broj osuđenika je porastao, 1998. ih je bilo 49, a prošle godine 64. Tu se, međutim, ne radi samo o seksualnim zlostavljačima nad djecom, već o raznim kaznenim djelima protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa.</p>
<p>Broj prijavljenih za seksualno zlostavljanje djece također je sa 247 iz 1998. porastao na 337 prošle godine. (Z. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nastavljeno suđenje vojnom policajcu koji je pucao po kolegama </p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak je pod predsjedanjem suca Damira Kosa, na Županijskom sudu nastavljeno suđenje Adamu F., vojnom policajcu, optuženom za pokušaj ubojstva policajca, sprečavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti i ugrožavanje života i imovine.</p>
<p>Optužnica ga tereti da je u billiard salonu »Stripy«, prošle godine nakon kraće svađe s vlasnikom pucao po lokalu, a po dolasku vojne i civilne policije, počeo pucati i po njima. Kako dalje stoji u optužnici, optuženi se nakon dva ispaljena hica u smjeru vojnih policajaca odvezao automobilom, da bi se potom vratio i ispalio još jedan hitac u smjeru svojih kolega.</p>
<p>»Popili smo nekoliko pića i krenuli igrati billiard. Tada mi se počeo žaliti kako mu je teško u životu i kako su se svi oglušili na njegove molbe. Rekao sam mu kako je vrijeme da odvedemo njegovu djecu kući, no on nije htio. Počeli smo se naguravati i u jednom trenutku me gurnuo, tako da sam leđima razbio sliku na zidu. Gazda lokala počeo se buniti. Ja sam mu, da ga smirim, rekao da odlazimo i da ću mu ja platiti štetu. Dok sam ja pričao s gazdom, čuo sam repetiranje pištolja, okrenuo sam se i uspio mu podići pištolj u zrak, tako da je ispalio hitac u strop«, počeo je svjedočenje optuženikov prijatelj i kolega Željko Grđen.</p>
<p>Nastavio je kako mu se tada optuženi ispričao i rekao mu da ode iz kafića. Grđen je zatim uzeo djecu Adama F., odvezao ih kući i nazvao zapovjednika koji je uskoro poslao interventnu jedinicu vojne policije.</p>
<p>Jedan od vojnih policajca koji su poslani te večeri da »smire« optuženog je bio Darko Rubinić, koji je rekao:</p>
<p>»Kada smo došli u lokal, on je stajao uz šank i rekao nam da izađemo iz kafića, jer će nas inače sve pobiti. Kad smo izašli van, ispalio je još dva hica kroz izlog salona, nakon čega je izašao i odvezao se svojim automobilom. Kako smo dobili komandu da obavimo očevid, mi smo ga počeli raditi. No, odjedanput se on vratio svojim autom i ponovno pucao po nama.«, opisivao je Rubinić. U daljnjem iskazu rekao je kako nije siguran da je optuženi pucao po njima, niti da je vidio da je pucao iz automobila.</p>
<p>Osim dvojice kolega koji su bili prisutni samom događaju, svjedočila je i optuženikova supruga Đurđa F. Ona nije mogla ništa reći o događajima u salonu, jer je, kako je rekla, u vrijeme kad se cijeli događaj odigrao bila na poslu. Dodala je, kao i Grđen, da je njen suprug dobar čovjek i da se rijetko napije. Suđenje se nastavlja u utorak.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Za pokušaj silovanja devet mjeseci zatvora, jer se »dao odgovoriti« </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak je na Županijskom sudu Krešimiru I. izrečena kazna od deset mjeseci zatvora za pokušaj silovanja vlasnice kuće na Pantovčaku.</p>
<p>On je, kako stoji u optužnici 23. listopada prošle godine, preskočio ogradu kuće i popeo se na balkon spavaće sobe u koju je potom ušao i uz prijetnju šilom natjerao ženu da se skine, nakon čega ju je nekoliko puta udario šakom u glavu, te ozlijedio šilom. Kako dalje stoji u optužnici, žrtva ga je zamolila da razgovaraju, što je on na kraju i učinio, da bi nakon višesatnog razgovora sa ženom koju je napao u kuhinji njene kuće odustao od silovanja i otišao.</p>
<p>U obrazloženju presude sudac Željko Horvatović je rekao kako je otegotna okolnost optuženom činjenica da je već dva puta osuđivan za isto djelo, no kao olakotnu, sudac mu je uzeo u obzir to da je ovoga puta, prema sučevim rječima, pokazao svoju humanu stranu i da je već »odležao« osam godina za prethodna dva ista kaznena djela. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Direktori Canjuginog »Hydromata« za 956.000 kuna oštetili proračun</p>
<p>VARAŽDIN, 2. listopada</p>
<p> - Varaždinska je policija podnijela kaznenu prijavu protiv V. F. (43), bivšeg direktora poduzeća »Hydromat« iz Horvatskog, inače u vlasništvu Slavka Canjuge. Bivšeg se direktora sumnjiči da je počinio kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>V. F. nije, naime, kao tadašnji direktor »Hydromata« uplatio poreze i doprinose za 1995. i 1996. godinu i tako oštetio državni proračun i fondove za 526.743 kuna.</p>
<p>Kaznena je prijava podnijeta i protiv sadašnjeg direktora tog poduzeća, Z. B. (37), i to zbog sumnje da je počinio isto kazneno djelo kao i njegov prethodnik. On, pak, nije platio poreze i doprinose za 1997., 1998., 1999. i za kontrolirano razdoblje ove godine, pa je tako oštetio proračun i fondove za 429.240 kuna. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Za preprodaju droge dobili od uvjetne kazne do dvije godine i tri mjeseca</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Josip G. (39), Mario N. ( 40) i Snježana L. (33), optuženi za kaznena djela preprodaje i posjedovanje heroina, proglašeni su krivima u ponedjeljak na Županijskom sudu u Zagrebu.</p>
<p>Sutkinja Rajka Tomerlin - Almer prvooptuženom je izrekla kaznu u trajanju od 2 godine i 3 mjeseca, drugooptuženom od godinu i pol, dok je trećeoptuženoj izrečena kazna od osam mjeseci zatvora, uz rok kušnje od dvije godine.</p>
<p>Podsjetimo, optužnica je teretila prvo i drugooptuženog da su u svibnju 1998. godine u Zagrebu zajednički počeli prodavati drogu, tako da je Josip G. nabavljao drogu i donosio je u stan Maria N. , gdje su je kupovali i konzumirali drugi ovisnici. Kako dalje stoji u optužnici, jedan od tih ovisnika je 6-7 puta kupovao heroin za cijenu od 50 njemačkih maraka ili za cijenu od 100 kuna, dok je drugi navraćao gotovo svakodnevno. Trećeoptuženu se pak tereti za posjedovanje 0,2 grama heroina koji joj je navodno prodao prvooptuženi.</p>
<p>Sutkinja Tomerlin Almer u obrazloženju presude je rekla da je optužnica u potpunosti dokazana, te da je kao otegotnu okolnost uzela činjenicu da su svi troje već i prije osuđivani za ista kaznena djela, dok im je za olakotnu okolnost uzela to da svi rade, da su mladi i da se nastoje izliječiti od ovisnosti. (D.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="72">
<p>Revizija u Ministarstvu turizma potvrdila da je Ivan Herak razbacivao državni novac </p>
<p>Herak je, utvrdio je Državni ured za reviziju, spnzorirao sve i svašta (loše filmove sponzorirao je bez ikakvih ugovora o obvezama primatelja potpore), a u najveće »bisere« spada bizaran ugovor s Hrvatskim nogometnim savezom. Po njemu se jedno siromašno Ministarstvo obvezuje godišnje (u sljedeće tri godine) plaćati dva milijuna sponzorskih maraka Hrvatskom nogometnom savezu. Veći promocijski efekti od tog ugovora? »Neće ih biti«, zaključuje revizija</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Za hotelski smještaj bivšeg ministra turizma Ivana Heraka od svibnja do rujna 1999. ispostavljeni su računi u iznosu od 142.254 kuna, u prosjeku 28.450 kuna mjesečno. Putni su se nalozi obračunavali sa zakašnjenjem od tri mjeseca, a uz račune reprezentacije plaćene kreditnom karticom nisu se prilagali izvorni računi. Tako su se, bez izvornih računa, u Ministarstvu turizma nabavljali i mobiteli. </p>
<p>To su samo neki od najatraktivnijih nalaza Državnog ureda za reviziju vezani uz poslovanje Ministarstva turizma u 1999. godini. No tu ni izdaleka nije kraj. Revizijom su, naime, uočene nepravilnosti u poslovanju Ministarstva u šest stavaka - od računovodstvenog poslovanja, prihoda i rashoda do sredstava za turističku promidžbu, čuvenih igara oko izgradnje golf igrališta te subvencija i potpora u hotelskim poduzećima. Podsjećamo, Ivan Herak je ministarsku palicu preuzeo 19. travnja 1999, a sa tog je mjesta otišao 27. siječnja 2000. Na ministarskom je mjestu naslijedio Sergeja Morsana, koji je tu dužnost obavljao od 12. rujna 1997. Inače, ostvareni prihodi Ministarstva u 1999. godini iznosili su 319.480.671 kn, što je 8,9 posto manje od planiranoga, dok su izdaci bili 319.440.928 kuna, također 8,9 posto manje od plana. </p>
<p>Za razliku od nalaza u Hrvatskoj turističkoj zajednici, gdje nisu našli neke bitne nepravilnosti, državna je revizija imala mnogo više posla u Ministarstvu turizma. Naprimjer, iako Ministarstvo nije planiralo vlastite prihode, oni su ostvareni u iznosu od 403.351 kuna. Od toga je nešto više od 20,5 tisuća kuna uprihodio bife?! Nadalje, strši i podatak da je za naknade troškova zaposlenima u 1999. godini planirano 179.049,00 kuna, a izvršeno je neusporedivih 430.768,18 kuna. Razliku su napravili hotelski računi Ivana Heraka i (u manjoj mjeri) tadašnjeg državnog tajnika Darija Vukića.</p>
<p> Bode u oči i izdatak za troškove totalno promašene Koncepcije dugoročnog razvitka Hrvatske, čija je izrada i prezentacija stajala porezne obveznike 222.092,75 kuna. Spomenutu su koncepciju izradili vanjski suradnici iako su, zaključuje revizija, isti rad jednako kvalitetno mogli obaviti i zaposlenici Ministarstva (i ne samo oni, dodali bismo. Onakvu jadnu koncepciju mogao je sastaviti baš svatko). I inače su u Ministarstvu bili darežljivi prema vanjskim suradnicima. Kao da nisu iz struke, za svaku su sitnicu, izgleda, tražili stručno mišljenje. Tako su »prevažna« stručna mišljenja, odnosno intelektualnu usluge (uglavnom ista ekipa) odnijele čak 191.245,99 kuna ili 50,5 posto više od plana.</p>
<p>O bjesomučnom rasipanju novca na razne promidžbene akcije i Herakove vratolomije koje će teško biti nadmašene već su napisane tone materijala. Iako je sponzorirao sve i svašta (loše filmove sponzorirao je bez ikakvih ugovora o obvezama primatelja potpore), u najveće »bisere« spada bizaran ugovor s Hrvatskim nogometnim savezom. Po njemu se jedno siromašno Ministarstvo obvezuje godišnje (u sljedeće tri godine) plaćati dva milijuna sponzorskih DEM-a Hrvatskom nogometnom savezu. Veći promocijski efekti od tog ugovora? »Neće ih biti«, zaključuje revizija. </p>
<p> U »opjevane klasike« muteža spadaju i igre oko golf terena. Ministarstvu (Heraku) ovdje se, među ostalim, na dušu stavlja da je posao izrade projektne dokumentacije za 31 golf igralište povjerio poduzeću koje nije registrirano za obavljanje poslova projektiranja. I ovdje se Herak ponašao kao pijani milijunaš. Nije važno koju cijenu potencijalni izvođač radova traži - Ministarstvo je nudilo svoju cijenu, koja je bila i do 130 posto veća (!) od one koju je tražio nuditelj poslova. Sve u svemu isplatilo se poslovati s Ministarstvom turizma, na stranu što izgradnja golf terena sada uglavnom stoji, i to zbog ovakvih radnji. I planirane subvencije su u hodu i nenamjenski pretumbavane. Za razvoj ruralnog turizma trebalo je biti utrošeno 20.180.000,00 kuna, no sve je otišlo u druge stavke. U međuvremenu hrvatski turisti sve češće odlaze na slovenska seoska gospodarstva.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zašto banke većinu novca plasiraju u bezrizične vrijednosnice? </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Hrvatski financijski sustav, tijekom ljetnih mjeseci, karakterizira visoka likvidnost, koja je i uzrok porasta upisa svih kratkoročnih vrijednosnica, a prosječne kamatne stope bankovnog sustava nastavljaju padati.</p>
<p>I u uvjetima visoke likvidnosti banke još nisu spremne u većoj mjeri kreditirati realni sektor, već se i dalje orijentiraju na bezrizične vrijednosnice. O tome govore podaci da krediti banaka poduzećima stagniraju ili vrlo malo rastu, dok su u porastu njihovi upisani iznosi blagajničkih zapisa središnje banke. U odgovoru na pitanje zašto je to tako, neki su pak analitičari skloni postavljanju protupitanja: ima li, u aktualnom hrvatskom gospodarskom trenutku, atraktivnih i (sigurnih) programa u koje bi banke bile spremne usmjeriti plasmane? </p>
<p> Visoka likvidnost financijskog sustava tijekom srpnja i kolovoza uzrokovala je veliku dominaciju ponude nad potražnjom u dnevnoj trgovini na tržištu novca, uz pad kamatnih stopa. Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke u srpnju je ponuda bila dvostruko veća od potražnje, a u kolovozu je ponuda trostruko premašivala potražnju. Smanjen je i prosječan dnevni promet - za čak 8 milijuna kuna, dok je s druge strane pojačano prekonoćno trgovanje - prosječno za čak 80 milijuna kuna. </p>
<p> Visoka likvidnost sustava je i uzrok porasta upisa svih kratkoročnih vrijednosnica, što se u Biltenu središnje banke ilustrira podacima da je upisani iznos kunskih blagajničkih zapisa dosegao razinu od 2,6 milijardi kuna, blagajničkih zapisa u stranim valutama 2 milijarde kuna (čemu je pridonio visok priliv deviza od turističke sezone), a trezorskih zapisa Ministarstva financija razinu od 2,1 milijardu kuna. Pritom iz središnje banke primjećuju da porastu upisa vrijednosnica u kunama nije smetalo ni znatno smanjenje kamatnih stopa (kamatne stope na kunske blagajničke zapise s rokom dospjeća od 35 dana smanjena je sa 8 na 6,8 posto, a na trezorske zapise s rokom dospjeća od 42 dana s razine od 10 na 9,1 posto). </p>
<p>Nasuprot porastu upisa vrijednosnica je podatak da je u dva ljetna mjeseca porast plasmana banaka poduzećima i stanovništvu iznosio milijardu kuna, u čemu i dalje nešto bolje prolazi sektor stanovništva (čiji se krediti ipak malo povećavaju), dok krediti poduzećima stagniraju ili vrlo malo rastu. </p>
<p>Prosječne pak kamatne stope bankovnog sustava nastavljaju padati, što podjednako vrijedi i za aktivne i za pasivne kamate. Pritom iz središnje banke napominju da se prosječna kamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule u srpnju spustila na svoju najnižu razinu otkako se vodi ta statistika, a isto se odnosi i za prosječnu kamatnu stopu na kunske kredite s valutnom klauzulom (te su kamatne stope u srpnju iznosile 11,48 posto, odnosno 11,30 posto). </p>
<p> Po podacima iz Biltena HNB-a prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećima bila je u srpnju na razini od 7,37 posto. Dugoročne kamatne stope nisu toliko značajno smanjene, ali i dugoročni krediti čine tek 19,5 posto novoodobrenih kredita u srpnju. S druge pak strane pasivne kamatne stope također su znatno pale na također najniže razine. Tako je prosječna kamatna stopa na kunske depozite u srpnju bila na razini od 3,3 posto (na oročene 7,5 posto), dok je prosječna kamatna stopa na devizne depozite iznosila 3,8 posto (na oročene 4,9 posto).</p>
<p> Kako apsolutni pad pasivnih kamatnih stopa nije tako velik kao kod aktivnih, kamatna se marža i dalje smanjuje i u srpnju je postigla svoje najniže vrijednosti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Spajanjem Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke nastala je Ersteärkische Bank </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Spajanjem triju uspješnih hrvatskih banaka (Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke), koje je okončano početkom rujna ove godine, nastala je Ersteärkische Bank d.d. Novonastala banka, čije će se prvo službeno predstavljanje javnosti upriličiti u utorak, 3. listopada, odmah se po spajanju svrstala među osam prvih banaka u Hrvatskoj, a ciljevi su joj, kako se ističe, da u najskorije vrijeme postane prva banka po kvaliteti poslovanja i usluga Inače, većinski paket od 80 posto dionica nove Erste ärkische banke imaju dvije austrijske banke - Erste Bank der Öesterreichischen Sparkassen AG i Steiermärkischen Bank und Sparkassen AG. Davanjem svog imena i kapitala austrijske su banke, ističu, pokazale da vjeruju u budućnost Ersteärkische Bank d.d., a time su potvrdile i da će svoj ugled i znanje uložiti za siguran i brz razvoj nove banke. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U Varaždinskoj banci stambeni krediti bez depozita i statusa štediše</p>
<p>VARAŽDIN, 2. listopada</p>
<p> - Početkom listopada Varaždinska je banka počela primjenjivati povoljnije uvjete pri odobravanju stambenih kredita. Kredit će ubuduće biti iskoristiv u punom iznosu jer za nj više nije potreban depozit. Novost koju Varaždinska banka počinje primjenjivati od ovog mjeseca jest i to što stambeni kredit u toj banci mogu dobiti i oni koji nemaju status štediše, pa čak i oni kojima je to prvi kontakt s Varaždinskom bankom.</p>
<p>Kamatna stopa od 12 posto nije mijenjana, no valja istaknuti da je ukidanjem pologa stvarna cijena kredita a to je efektivna kamatna stopa, znatno snižena. Time je Varaždinska banka svojom kreditnom ponudom postala izrazito konkurentna.</p>
<p>Ovakvim povoljnijim uvjetima pri odobravanju stambenih kredita Varaždinska banka želi dati poticaj stambenoj izgradnji i zapošljavanju građevinskih kapaciteta. Varaždinska je banka trenutno i jedina banka u Hrvatskoj koja nema pologa za stambene kredite niti traži status štediše.(M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Đuro Đaković prodao 24 kombajna Pakistancima </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 2. listopada</p>
<p> - Slavonskobrodski holding »Đuro Đaković« d.d. potpisao je s pakistanskom tvrtkom »Zara- international« ugovor o dobavi 24 kombajna vrijedna više od dva milijuna dolara. Plod je to poslovnih dogovora s pakistanskom tvrtkom na ovogodišnjem 76. međunarodnom zagrebačkom velesajmu, rečeno je na konferenciji za novinare u »Đuri Đakoviću«.</p>
<p>Predsjednik Uprave poduzeća Bartol Jerković najavio je i proširenje suradnje s pakistanskim tvrtkama, koje zanimaju i drugi proizvodi slavonskobrodskog metaloprerađivača. Bilo je riječi i o drugim poslovima poduzeća. Predstavnici Vrelouljnih kotlova d.d. »Đure Đakovića« potpisali su ugovore i definirali ponude za nove poslove s triljskom tvrtkom »Cetinkom« u vrijednosti 480.000 kuna, a dogovoren je i remont jednoga vrelouljnog kotla. S prilepskom tvrtkom »Eurolaminac« u Makedoniji očekuju potpisivanje ugovora o izradi parnog kotla te predaju jednog kotla s opremom za tvrtku »Končar« Skopje u Makedoniji u vrijednosti 196.000 kuna. Ako austrijske željeznice prihvate natječajnu ponudu, Tvornica odljevaka dobavljat će joj 4600 tona kožnih umetaka na godinu u vrijednosti 4,3 milijuna maraka. Taj bi ugovor mogao biti potpisan na pet godina, rekao je Jerković. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Do kraja godine bit će sanirani svi hoteli u državnom vlasništvu </p>
<p>DUBROVNIK, 2. listopada</p>
<p> - Do kraja godine bit će sanirana sva hotelska poduzeća čiji je većinski vlasnik država. Najavio je to još u petak Hrvoje Vojković, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), na skupu u Dubrovniku o mogućnostima ulaganja u hrvatski turizam. U ponedjeljak je tu obavijest, posebno zanimljivu dubrovačkim hotelima kojima je prijetio najžešći val stečajeva, novinarima potvrdila direktorica hotela »Dubrovnik« Marina Mage. </p>
<p>Prema njezinim riječima, do kraja bi se godine trebale »raščistiti dubioze i ukupna situacija u hotelskom gospodarstvu«, čemu će svakako pridonijeti i izrada Vladine strategije prodaje hotelskog portfelja u vlasništvu države, odnosno HFP-a. </p>
<p>»Što se tiče dubrovačkih hotela, koji su najvećim dijelom u vlasništvu države, svako rješenje koje vodi čistoj situaciji dobro je i obećavajuće«, rekla je Mage. Naime, poznato je da su dubrovački hoteli, zbog ratne štete i nepovoljnih kredita za obnovu, opterećeni dugovanjima. Dugovi dosežu i više od 20.000 maraka po hotelu, pa bi taj Vladin potez osigurao, osim kvalitetne pripreme iduće sezone i daleko bolju pripremu za privatizaciju hotelskih kuća. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ugovor o suradnji splitskog Enela i talijanske Delta Informatike</p>
<p>SPLIT, 2. listopada</p>
<p> - »Delta Informatica«, renomirani talijanski proizvođač softwarea, koji surađuje s više od 120 banaka iz Italije, Albanije i Egipta, svoje je poslovanje proširio i na hrvatsko područje gdje će, kako saznajemo, suradnju započeti sa splitskim proizvođačem softwarea »Enel-Split« d.o.o. Naime, Enel i Delta potpisali su ugovor kojim splitska tvrtka postaje ekskluzivni zastupnik talijanske tvrtke na području Hrvatske i BiH. Na taj način svim hrvatskim korisnicima bit će dostupan »Bankway«, centralni proizvod Delte International. Riječ je o integriranom informacijskom sustavu za bankarsko poslovanje. Sastavljen je od skupa modula koji pokrivaju sve operativne zahtjeve moderne bankarske institucije. Svakom odjelu, podružnici ili agenciji Bankway omogućava korištenje on-line ažuriranih informacija koje predstavljaju osnovu za bilo koji tip nadgledanja, pregleda računa, kontrole i upravljanja bankarskim poslovanjem. Za banku Bankway predstavlja najbolji način unapređenja operativne i upravljačke efikasnosti, poručuju iz splitske tvrtke Enel. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mostarski Inter-invest novi vlasnik makarskog hotela Park</p>
<p>MAKARSKA, 2. listopada </p>
<p> - Novi vlasnik makarskog hotela Park koji nakon prošlogodišnjeg odlaska prognanika te dotrajalosti i devastiranosti kuće, nije bio u funkciji turizma, je mostarsko poduzeće Inter-invest.</p>
<p> Hotel Park izgrađen je tridesetih godina sa svega pedesetak postelja, a sredinom šezdesetih povećan je broj smještajnih i gospodarskih kapaciteta. Novi je vlasnik za hotel smješten neposredno uz makarsku gradsku plažu platio 2,82 milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>Nakon prodaje triju manjih gradskih hotelskih objekata - Biokova, Osejave i Miramare te hotela Park, u vlasništvu dioničkog društva Hoteli Makarska nadalje ostaju hoteli Meteor, Dalmacija i Rivijera s ukupno tisuću i pol kreveta te dva autocampa koji od 1991. nisu u funkciji turizma.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="80">
<p>Iako je odluka konačna, za Krstičevića bi se mogla promijeniti?</p>
<p>O samom generalu Krstičeviću ovisi njegova daljnja sudbina, rekao je Mesić / Potvrdio je da se nije mogao konzultirati s ministrom obrane jer su obojica bili u inozemstvu /Radoš: Nisam razmišljao o ostavci </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić otputovao je u ponedjeljak prije podne u dvodnevni službeni i prijateljski posjet Republici Bugarskoj. Sa svojim domaćinom bugarskim predsjednikom Petrom Stojanovim i drugim bugarskim dužnosnicima Mesić će u Sofiji razgovarati o bilateralnim odnosima dviju zemalja, ali i o cijelom nizu sigurnosnih i političkih prilika u Europi i svijetu. </p>
<p>U kraćoj izjavi danoj novinarima u zagrebačkoj zračnoj luci, predsjednik Mesić je razloge svog puta u Bugarsku ovako opisao: »Ovo je važno putovanje, a razgovarat ćemo o nizu pitanja od obostranog interesa. Sigurno da će i trusno stanje u SR Jugoslaviji biti tema razgovora s bugarskim domaćinima. Mi smo kao najbliži susjedi zainteresirani za to da čujemo što se tamo događa i da se dogovorimo što učiniti oko te krize«. </p>
<p>Ipak, najviše pitanja novinara koji su ispratili Predsjednika, odnosio se na slučaj nedavnog umirovljenja sedmorice visokih časnika Hrvatske vojske. O tome je predsjednik Mesić rekao: »Odluka o umirovljenju generala konačna je i neće biti ublažena«. Na izravno pitanje Vjesnikove novinarke odnosi li se to i na general-bojnika Damira Krstičevića, do umirovljenja zamjenika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, Predsjednik je odgovorio: »O samom generalu Krstičeviću i njegovom daljnjem vladanju ovisi njegova sudbina«, dajući tako na znanje da su glasine o mogućem ponovnom aktiviranju jednog od najmlađih hrvatskih generala utemeljene. </p>
<p>Valja podsjetiti da je general Krstičević završio najviše vojne škole u Sjedinjenim Američkim Državama te da su ga i brojni strani vojni stručnjaci smatrali jednim od najperspektivnijih časnika HV-a. </p>
<p>Objašnjavajući zbog čega se o umirovljenju časnika nije savjetovao s ministrom obrane, Mesić je kazao: »Nisu bile moguće nikakve konzultacije. Ministar je bio u inozemstvu, ja sam bio također u inozemstvu, komunikacije nisu bile najbolje, a moralo se donijeti hitnu odluku«. </p>
<p>Uz to, Predsjednik je rekao da će na mjesto umirovljenih generala biti imenovani novi ljudi, a zasad njihove poslove obnašaju vršitelji dužnosti. O imenim nasljednika umirovljenih generala Mesić će se savjetovati s Radošem. O istoj temi u ponedjeljak je na konferenciji za novinare govorio ministar obrane Jozo Radoš. </p>
<p>Također je potvrdio da zbog objektivnih okolnosti nije bilo savjetovanja između predsjednika Republike i njega o umirovljenju sedmorice generala. </p>
<p>»Neosporno je da časnici nemaju pravo na takav politički istup i da su trebali snositi posljedice«, rekao je ministar Radoš i dodao da predsjednik Mesić prema Ustavu i zakonu ima pravo na takvu odluku te da je on kao ministar ne dovodi u pitanje. </p>
<p>Upitan je li, kako se nagađalo, bio spreman podnijeti ostavku, Radoš je odgovorio: »Ni jednog trenutka nisam razmišljao o ostavci jer nisam vidio u čemu bi u slučaju pisma grupe generala bila odgovornost ministra obrane«. </p>
<p>Dodao je da, nakon odluke o umirovljenju, nije kontaktirao ni s jednim od generala, ali oni su pozvani u Ministarstvo obrane gdje će im biti uručene odluke o umirovljenju. Nadam se da će se odazvati tom pozivu, napomenuo je. </p>
<p>Novinari su od ministra obrane mogli čuti da su mu se prije nego što je upućeno otvoreno pismo obraćali generali Krstičević i Norac žaleći se na to kako neki mediji pišu o njima i njihovu sudjelovanju u Domovinskom ratu. </p>
<p>Na kraju konferencije, Radoš je obavijestio je predstavnike medija da će tijekom rasprave o ustavnim promjenama i izmjenama Zakona o obrani predložiti rješenja prema kojima bi nadležnost nad Oružanim snagama imalo više političkih čimbenika. Sastanci i dogovori o tome održat će se ovaj ili sljedeći tjedan s najodgovornijim dužnosnicima u državi, najavio je ministar Jozo Radoš.</p>
<p>Miroslava Rožanković i Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>GOLJP: Kriminalizaciji Domovinskog rata trebalo se suprotstaviti kad su se zločini događali</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) uputio je u ponedjeljak otvoreno pismo u kojem se osvrće na sadržaj izjave Hrvatske biskupske konferencije i pisma dvanaestorice hrvatskih generala. GOLJP drži da je neposredni povod za ta dva istupa isti, optuživanje Vlade i hrvatskog predsjednika za kriminalizaciju Domovinskog rata zbog uhićenja nekih ljudi osumnjičenih za ratne zločine u Hrvatskoj. </p>
<p>GOLJP podržava pravo svakog građanina da iznosi političke stavove i piše otvorena pisma javnosti. Međutim, smatra da su u tom pravu formalno izuzeti policija i vojska, jer im to zakon zabranjuje, a i zbog toga što su u najpovoljnijem položaju, kao upravljački dio naoružane fizičke sile, da tu istu silu zloupotrebe protiv demokratski izabrane vlasti. </p>
<p>GOLJP tvrdi da pismo generala i izjava Biskupske konferencije sadrže neistinite tvrdnje. Drže da se Domovinski rat mogao kriminalizirati na dva načina - jedan je da ciljevi rata budu kriminalni, npr. agresija na drugu zemlju, uništavanje i protjerivanje druge etničke skupine, a drugi je da postupci vojske budu kriminalni, npr. ubijanje civila i zarobljenika, mučenje ljudi i pljačka imovine. GOLJP drži da je u Domovinskom ratu bilo pokušaja da se on kriminalizira na obje osnove. </p>
<p>Kao primjere navode da je Hrvatska vojska slana u rat u BiH protiv legalno izabrane vlade te zemlje, da je predsjednik Tuđman, kao vrhovnik HV-a i predsjednik HDZ-a, dogovarao podjelu BiH i etnička preseljenja s Miloševićem, javno ih zagovarao i pokušao ostvariti vojnim sredstvima. »Mučenja i ubijanja civila i zarobljenika događala su se od Lore do Pakračke poljane, od Gospića do Karlovca. Kriminalci koji su te zločine počinili nosili su odore HV-a, uglavnom su bili poznati policiji, koja je često i pokrenula istrage. Policijske istrage su najčešće prekinute po nalogu političkog vrha, a ako je i do kojeg suđenja došlo, počinioci su oslobođeni«, kaže se u GOLJP-ovu pismu. Napominju kako je poslije »Oluje« spaljeno 20.000 kuća, a između 100 i 400 starih ljudi, koji su ostali u svojim domovima, je ubijeno.</p>
<p>Također ističu da se MORH oglušio na prijave nevladinih organizacija o deložacijama iz stanova u Zagrebu, Rijeci i Splitu, koje su činili »gotovo isključivo pripadnici HV-a, koji i danas žive u tim stanovima«. MORH se oglušio na prijave, odbio svaku odgovornost i podržao kriminalce, tvrdi GOLJP.</p>
<p>Osuda onog dijela Domovinskog rata koji predstavlja agresiju na susjednu zemlju te procesuiranje počinitelja ratnih zločina i razbojstava koji su okaljali ugled HV-a, jedini je način dekriminalizacije Domovinskog rata, kažu se u pismu. To je previše očigledno, a da to biskupi i generali ne bi vidjeli. Tvrditi suprotno jest - ili svjesno izvrtanje istine, ili nerazumijevanje da je razdvajanje individualnih zločina od obrambenog karaktera rata dug prema pravdi i većini sudionika Domovinskog rata, ocjenjuje GOLJP.</p>
<p>GOLJP smatra da pismo generala i izjava Biskupske konferencije sadrže nemoralne i licemjerne dijelove. Kriminalizaciji Domovinskog rata trebalo se suprotstaviti kada su se ti zločini događali, a potpisnici tih pisama, niti njihove institucije, nisu se javljali, već su pojedinci iz njih prednjačili u javnom osuđivanju svakoga tko bi na te zločine upozorio, kaže se u pismu predsjednika GOLJP-a Zorana Pusića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mirovine se isplaćuju i mrtvima, jer banke ne izvješćuju o onima koji ih ne dižu! </p>
<p>Banke, u pravilu, ne poštuju ugovor o isplati mirovina, potpisan s Mirovinskim zavodom, kojim su se obvezale da će tromjesečno izvještavati Zavod o umirovljenicima koji šest mjeseci ne podižu mirovinu </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) isplaćuje mirovine na tekuće račune i štedne knjižice - mrtvima! Čak i onima koji su umrli prije 1. veljače 1996. godine! Naime, banke, u pravilu, ne poštuju ugovor o isplati mirovina potpisan s Mirovinskim zavodom još 1998. godine, kojim su se obvezale da će u tromjesečnim razmacima izvještavati Zavod o umirovljenicima koji šest mjeseci ne podižu mirovinu. Lako je zaključiti da im takva praksa savršeno odgovara, jer godinama barataju tuđim novcem. Istodobno, Zavod iz mjeseca u mjesec podiže kredite i plaća kamate da bi mirovine uopće isplatio, a slobodna sredstva ostaju mu »zarobljena« na računima duhova među umirovljenicima!</p>
<p>Na taj je problem još jednom, uostalom kao i ranijih godina, upozorila Državna revizija, u nalazu o poslovanju HZMO-a za 1999. godinu, a o kojem će uskoro raspravljati i Sabor. </p>
<p>Upravo da bi se takvi problemi izbjegli Mirovinski je zavod još početkom 1996. godine ugovorio suradnju s matičnim uredima. Prema tom ugovoru, matični uredi, od 1. veljače 1996., izvješćuju Zavod o umrlima, nakon čega se odmah pokreće postupak obustave isplate mirovina. Tako su jedini problem ostali umirovljenici koji su umrli prije toga roka, za koje Zavod nije primao obavijesti ni od matičnih ureda ni od banaka i za koje ni dandanas ne može »službeno« ustanoviti smrt. U odgovoru na nalaz Državne revizije, koja je poslovanje Zavoda »češljala« od početka ovogodišnjeg ožujka do polovice lipnja, Zavod se obvezao da će početi pregovore s bankom koja isplaćuje najveći broj mirovina, no zasad nema informacija je li se taj problem počeo rješavati. </p>
<p>Kako stoji u obrazloženju Zavoda na primjedbu Revizije, to da nisu poštivale potpisani ugovor banke opravdavaju obvezom čuvanja poslovne tajne, odnosno tajnosti računa svojih komintenata, iako je jasno da u mnogim slučajevima u račun komintenta nije trebalo niti zaviriti. Sve su banke, naime, donedavno mirovine isplaćivale na temelju obavijesti Zavoda, tzv. mirovinskog odreska, koji su umirovljenici podizali zajedno s mirovinom. Danas tako posluje većina banaka.</p>
<p>To znači da je Zavodu samo trebalo poslati obavijest o umirovljenicima koji mjesecima ne podižu taj odrezak, na temelju čega bi HZMO mogao pokrenuti postupak ustanovljenja činjenica. No u većini slučajeva ni to se nije činilo, a u Zavodu ističu da su najveći problem bili oni umirovljenici koji nemaju nasljednika, pa su im odresci ostajali u banci.</p>
<p>Drugi su problem oni pokojnici koji su imali opunomoćenika što je mogao podizati mirovinu s računa i koji je to nastavio činiti i nakon smrti korisnika mirovine, unatoč zakonskoj obvezi da njegovu smrt prijave mjerodavnoj službi Zavoda. U takvim slučajevima ni banka, dok ne istekne pravo na punomoć, ne može znati je li riječ o nezakonitoj isplati mirovine, pa Zavodu preostaje riješiti i taj problem. Pritom valja istaknuti da je riječ o nezakonitoj isplati, te da bi onima koji su tako podizali mirovine na koje nemaju pravo mogao stići račun - od suda. No za Zavod to neće biti velika utjeha, jer su postupci naplate obično dugotrajni.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Država se povlači iz arbitražnog financiranja i dodjeljivanja kadrova visokim učilištima</p>
<p>Do sada su fakulteti preko Ministarstva morali tražili potreban kadar, koje bi činovnik dodijelio ili ne, što je i prečesto bilo proizvoljno / Isto se događalo i s dopusnicama za rad novim visokim učilištima / Ministarstvo bi po novome samo registriralo, ali ne i akreditiralo novoosnovana učilišta / Državna potpora novim učilištima ovisit će o mjestu na ranglisti koju bi sastavljalo Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu / Sva visoka učilišta financirat će se putem školarina / Za deset posto najboljih studenata kredit bi otplaćivala država </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Nacrt novog zakona o visokim učilištima koji je predložilo Ministarstvo znanosti i tehnologije izazvao je dosta polemika u javnosti. Najviše je kritika uputio rektor Zagrebačkog sveučilišta prigovorivši predloženome »masovnu privatizaciju i visoke školarine«. S druge strane, nedavnim sukobom između Zagrebačkog sveučilišta i Ministarstva znanosti i tehnologije, iznova se aktualiziralo pitanje autonomije sveučilišta. U razgovoru s pomoćnikom ministra znanosti i tehnologije dr. Darkom Polšekom, pitamo što konkretno nacrt zakona o visokom školstvu predviđa i mijenja na području visokog školstva.</p>
<p>Po njegovim riječima, prijedlog koji će Ministarstvo uskoro dati Vladi na čitanje, nudi dva rješenja u vezi s autonomijom sveučilišta. Prema prvoj varijanti, fakulteti bi izgubili pravni subjektivitet i postali dio sveučilišta, dok bi u drugoj zadržali svoj pravni subjektivitet, ali bi, ako žele financijsku podršku države, morali sklopiti ugovor sa sveučilištem. Na taj bi se način fakultetima dala mogućnost da samostalno biraju hoće li dobiti javne financije ili će ostati pravni subjekti.</p>
<p>Polšek je pojasnio da se novim zakonom država povlači iz područja arbitražnog financiranja i dodjeljivanja kadrova. »Do sada su fakulteti preko Ministarstva morali tražili potreban kadar, koje bi činovnik onda dodijelio ili ne, što je i prečesto bilo proizvoljno. Isto se događalo i s dopusnicama za rad novim visokim učilištima«. Po njegovim riječima, Ministarstvo se zalaže za maksimalnu liberalizaciju osnivanja visokih sveučilišta, što znači da bi ono sada samo registriralo, ali ne i akreditiralo novoosnovana učilišta. Za registraciju bi bili potrebni samo najnužniji uvjeti, kao što su higijena, prostor i osoblje.</p>
<p>»U slučaju da novoosnovano učilište želi dobiti javne financije, moralo bi se prijaviti Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu, koje bi onda, po kvantitativnim kriterijima, izradilo rang-listu svih visokih učilišta. Ako bi na toj listi učilište bilo visoko plasirano, moglo bi očekivati javno financiranje«, kaže Polšek. </p>
<p>»Sva visoka učilišta financirat će se putem školarina, što je i najbitniji prijedlog novog zakona«, upozorava Polšek. Isto tako, svako će visoko učilište moći formirati vlastite školarine. Međutim, Polšek naglašava da će se te školarine uravnotežiti. Jer ako neko sveučilište ne bude imalo dovoljno kandidata, ono će morati smanjiti školarinu. »Nama su školarine bitne jer bi pomoću njih mogli riješiti problem kapaciteta i kvota na studijima. Taj sustav tržišta školarinama uravnotežit će ponudu i potražnju. Uostalom, i danas više od 40 posto studenata studira uz plaćanje, a fakulteti ionako nabijaju cijene«, kaže Polšek. </p>
<p>Po njegovim riječima, za studentski standard danas se izdvaja oko četvrtine cijelog proračuna za visoku naobrazbu. Ti bi fondovi postali dio kreditne mase za studente svih visokih učilišta u Hrvatskoj. Kredit bi se sastojao od školarine i troškova života, dok bi za prvih deset posto studenata na vrhu ljestvice najboljih kredit otplaćivala država. Rang lista studenata sastavljala bi se svake godine i to prema novom režimu studiranja što znači da bi student mogao upisati bilo koji kolegij i koliko god kolegija želi. Novi režim studiranja donio bi i novi sistem bodovanja, prema Europskom sustavu transfera kredita (ECTS). Studenti koji ne bi imali odlične ocjene, mogli bi upisati više kolegija, te bi na taj način mogli doći do istih bodova. Na temelju tih osvojenih bodova, radila bi se i rang lista za dobivanje kredita. Novi sustav kreditiranja bit će u nadležnosti banaka. Pitanje kamata bit će riješeno posebnim pravnim propisom, a banke će se morati obvezati na primjerene kamate. Kreditirani studenti koji ne budu osvojili dovoljan broj bodova za nastavak studija, plaćat će zatezne kamate.</p>
<p>Takav novi sustav studiranja, bit će, uvjeren je Polšek, dodatna stimulacija svima, te će se napokon postići pravi sistem odgovornosti. »Odgovornost i motiviranost započet će od studenta koji će dobro razmisliti što će i na koji način studirati, preko nastavnika koji će se morati pobrinuti da mu kolegij bude interesantan i kvalitetan. Sveučilišta će, pak, morati dobro isplanirati isplati li im se iz svog 'okrilja' pustiti elitnije fakultete«, naglašava pomoćnik ministra. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Babić: Ljudima koji žive u konfisciranim stanovima učinjena je najveća nepravda </p>
<p>U povodu Svjetskog dana stanovanja, koji se prema odluci Organizacije ujedinjenih naroda obilježava prvog ponedjeljka u listopadu, i desetogodišnjice rada Udruge stanara Hrvatske, o problemima stanovanja i stanara danas te načinu na koji ih riješiti razgovarali smo s predsjednikom Udruge Marijanom Babićem. Zamolili smo ga da pojasni zašto se OUN uopće odlučio obilježavati Dan stanovanja.</p>
<p>- UN proklamira pravo na dom, jednako za sve ljude, bez obzira na vjersku, nacionalnu, obrazovnu ili bilo koju drugu razliku među ljudima. Sukladno tome mnogo se pozornosti pridaje socijalnoj komponenti stanovanja, dakle, da stan bude dostupan svakom. Svjetski dan je ustanovljen kako bi se građane, ali i vlasti određene države »natjeralo« da više razmišljaju o problemima stanovanja.</p>
<p>• Kako ocjenjujete kvalitetu stanovanja danas u Hrvatskoj?</p>
<p>- Hrvatska je pri vrhu ljestvice, možda čak i najbolja u vezi sa stanovanjem, dakako, među tranzicijskim zemljama i ako uzmemo rat kao otežavajuću okolnost. Tome je pridonijela naša udruga, jer smo uspjeli stanarska prava pretvoriti u vlasništvo. No o kvaliteti stanovanja više ćemo znati nakon što završimo izvještaj koje je od nas zatražilo Vijeće Europe. Naime, oni su Udruzi stanara poslali upitnik o uvjetima stanovanja, pravima stanara, o eventualnim šikaniranjima i slično. Sada prikupljamo sve relevantne podatke.</p>
<p>• Što je bilo povod za osnivanje Udruge stanara prije deset godina?</p>
<p>- Udrugu je spontano osnovala nekolicina građana potaknuta ukidanjem institucije stanarskog prava. Povezao nas je, dakle, zajednički interes, jer se većem broju ljudi pitanje stanovanja našlo u opasnosti. </p>
<p>• S kojim se problemima Udruga najčešće suočava?</p>
<p>- Svakako su najteži problem konfiscirani stanovi, jer je to jedina kategorija društvenih stanova koja nije išla u otkup. Samim time je ljudima koji žive u tim stanovima učinjena najveća nepravda. Želim istaknuti da nemamo ništa protiv pravih vlasnika tih stanova, jer je i njima, konfiskacijom, učinjena velika nepravda. No taj bi problem trebala riješiti država, jer tih stanova u odnosu prema cjelokupnoj državnoj imovini i nema tako mnogo. Velik su problem i stanovi u adaptiranim zajedničkim prostorijama i nadstojnički stanovi. Apeliram na vlasnike stanova, posebno one koji su i sami nedavno otkupili društvene stanove, da imaju razumijevanja za te ljude, jer u stambeni fond su godinama svi podjednako ulagali. Veliki su problemi i stanara koji žive u stanovima privatnog vlasništva. Država bi trebala stimulirati vlasnike tih stanova da ih prodaju ljudima koji u njima godinama žive. Drugim riječima, trebalo bi sve stanare izjednačiti, a država bi tu trebala intervenirati, jer je naslijedila stambeni fond od gotovo 380.000 stanova. Država bi također trebala misliti i na ljude koji nemaju ništa, odnosno koji nisu imali sreću da uopće imaju stanarsko pravo. Budući da je prodajom stanova država uprihodila određena sredstva, Udruga stanara već neko vrijeme predlaže da se odvajaju sredstva za gradnju novih stanova, što bi se moglo realizirati putem stambeno-komunalne banke.</p>
<p>• Jeste li o tom prijedlogu razgovarali s ministrom Radimirom Čačićem?</p>
<p>- Nažalost nismo, jer, iako smo tražili razgovor, ministar nas još nije stigao primiti. Smatramo da je to šteta, jer smo upoznati sa svim svjetskim iskustvima. Šveđani, koji su inače naši pokrovitelji u Svjetskoj udruzi stanara i koji imaju izuzetno dobro riješeno pitanje stanovanja, spremni su nam besplatno pomoći svojim savjetima i prijedlozima. Zanimljivo je da ja, kao predsjednik Udruge, još nisam imao sastanak s našim ministrom, dok me nedavno prigodom kongresa u Švedskoj primio njihov ministar stanovanja.</p>
<p>• Razmišljate li u Udruzi o crnom tržištu stanova za najam?</p>
<p>- Dakako, i čudimo se državi koja dopušta da toliki novac »propada«, jer se na nj ne plaća porez. Našje prijedlog da se stanovi za najam kategoriziraju tako da svi budu zadovoljni - i vlasnici i stanari i država. Naša udruga je spremna prihvatiti se tog posla. Apsurdno je da se stranci, koji imaju primjedbe na stan koji su iznajmili u Hrvatskoj, dolaze žaliti Udruzi stanara, a mi im moramo objasniti da s tim nemamo veze. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Osuđujući uhićenja branitelja, zatražena zaštita dostojanstva Domovinskog rata</p>
<p>SPLIT, 2. listopada</p>
<p> - Prvu jesensku sjednicu Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, u ponedjeljak, obilježila je maratonska rasprava o zaštiti vrijednosti i dostojanstva Domovinskog rata. Splitsko-dalmatinski župan, dr. Branimir Lukšić (HDZ) poručio je vijećnicima da zanemare stranačku uskogrudnost, »jer je situacija u Hrvatskoj krajnje ozbiljna«. On smatra da se srozavanjem ugleda branitelja i Domovinskog rata slabi Hrvatska, koju je nazvao »našim nadstranačkim domom«. </p>
<p>Lukašić je istaknuo kako je zabrinut zbog sustavne kriminalizacije HDZ-a, priznavši da je stranka imala propusta. No, nastavio je, HDZ želi surađivati s istinskim demokratskim snagama. Govoreći o umirovljenju hrvatskih generala, Lukšić je rekao kako nije pošteno da se oni etiketiraju kao začetnici državnog udara, jer su generali simboli Hrvatske. Zatražio je od vijećnika da se izjasne protiv kriminalizacije Domovinskog rata i omalovažavanja branitelja, te da istaknu jedinstvo i nadstranačku slogu u očuvanju hrvatske države kao zajedničkog dobra. </p>
<p>Igor Vitić (HSLS) rekao je kako je izjava predsjednika Republike Stjepana Mesića da se svatko svakome treba ispričati »jeziva priča iz krčme«. Osvrćući se na Predsjednikovu odluku o umirovljenju generala, Vitić je istaknuo da je Mesić učinio ishitren i drastičan potez, iako su i generali ishitreno reagirali. Dodao je da Hrvatska vojska nije počinila organizirane zločine, ali da se »trebamo suočiti s pojedinačnim zločinima kojih je sigurno bilo«. »HDZ-ov proglas je pokušaj rušenja demokratski izabrane vlasti, a braniteljskim udrugama manipuliraju oni koji su samo po zanimanju Hrvati«, istaknuo je. </p>
<p>Vinko Ljubičić (HSS) ocijenio je žalosnim što što Županijska skupština uopće raspravlja o zaštiti digniteta Domovinskog rata, čije su vrijednosti za HSS neupitne. Ljubičić je osudio pojedine državne dužnosnike, koji su pri uhićenju i procesuiranju hrvatskih branitelja, postupili suprotno Zakonu o kaznenom postupku. Ante Škeljo (nezavisni vijećnik) osuo je paljbu po hrvatskom časničkom kadru, koji je došao iz JNA, istaknuvši kako on ne bi mijenjao Antu Gotovinu za stotinu generala koji su još 1991. imali zvijezdu na kapi. </p>
<p>Tihomir Radić (SDP) kazao je kako nitko ne može prijetiti oružjem i neredima, te da svaki dužnosnik, nosio on uniformu ili ne, mora poštivati autoritet vlasti. »Neupitan je legalitet vladajuće strukture, ali nitko nema bianco mjenicu da s Hrvatskom čini što hoće. Bojim se da ponovno vodimo bitku za suverenitet Hrvatske, ali ovaj put za zelenim stolom«, kazao je Mihovil Biočić (HDZ), dok je njegov stranački kolega Josip Boteri Dini dometnuo kako Hrvatskom ne upravljaju ni Vlada ni Sabor, nego samo jedan čovjek.</p>
<p>Nakon šestosatne rasprave, vijećnici Županijske skupštine aklamacijom su prihvatili odluke o očuvanju Domovinskog rata i njegovih sudionika. Također su osudili spektakularna uhićenja hrvatskih branitelja i izricanje političkih optužbi prije nego što su podignute optužnice. »Nema nikakva razloga ispričavati se bilo kome za Domovinski rat, niti to itko može raditi u naše ime. Držimo da junaci Domovinskog rata imaju pravo, kao i ostali građani, javno iznositi svoje mišljenje o očuvanju ugleda i dostojanstva Domovinskog rata. Osuđujemo svako neargumentirano prozivanje Hrvatske vojske i njenih pripadnika za nedokazane ratne zločine. Jedinstveni smo u ocjeni da je Domovinski rat, vođen protiv agresora na Hrvatsku, veličanstveno djelo hrvatskoga naroda iz kojeg su proistekle sloboda, samostalnost i međunarodno priznanje Hrvatske kao suverene države«, zaključili su vijećnici.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Škarić poručio novinarima da dobro paze da ne naškode Splitu </p>
<p>SPLIT, 2. listopada</p>
<p> - Split je jedini grad čije Poglavarstvo izvještava gradske vijećnike o svome radu. Znam da je predizborna kampanja i pišite protiv mene i članova Poglavarstva, ali dobro pazite da ne naškodite Splitu. Poručio je to u ponedjeljak novinarima splitski gradonačelnik Ivica Škarić u ponedjeljak na izvanrednoj konferenciji, priređenoj u povodu članka Ivice Proface objavljenoga istog dana u Slobodnoj Dalmaciji.</p>
<p>U tom se tekstu, osim za nesuradnju s gradskim vijećnicima gradonačelnika i Poglavarstvo Splita proziva se i za niz drugih, navodno, nepopularnih poteza kao što su najava izmjena sjedalica na gradskom stadionu i pregovori s izraelskom »Moshkovitz grupom« oko komercijalizacije splitskog Starog placa.</p>
<p>Prema Škarićevim riječima, kada je riječ o pregovorima s inozemnim ulagačima iz Izraela i SAD-a gradski čelnici ne žele izlaziti u javnost sve dok ne bude potpisan barem jedan od potrebnih dokumenata. »Ishitreno i nemudro pisanje može štetiti Splitu. Uvjeravam vas da će javnost do kraja listopada o svemu biti upoznata na javnoj prezentaciji«, ustvrdio je Škarić.</p>
<p>Što se tiče stolaca za stadion na Poljudu, Grad Split je sa solinskim poduzećem »AD plastika« ugovorio proizvodnju i postavljanje sjedalica, samo na sjevernoj tribini, koje se zbog svoje visoke kakvoće neće dati tako lako razbiti kao one ranije. Unatoč spekulacijama kako će to Split stajati sedam milijuna kuna, članovi Poglavarstva upozoravaju kako će sjedalice Grad stajati i manje od četvrtine toga iznosa, a da će se prva rata te investicije isplatiti tek 15 mjeseci nakon svršetka radova. Na postavljanju sjedalica bit će zaposleno 70 radnika. Istaknuto je da te sjedalice treba postaviti kako bi se Split mogao kandidirati za bilo kakvo svjetsko ili europsko natjecanje na Poljudu. </p>
<p>»Bespravna gradnja nije među ovlastima Grada Splita tako da Grad na nju ne može utjecati«, kazao je Škarić, istaknuvši kako je na Žnjanu i prije njegova mandata bilo bespravnih zgrada. </p>
<p>Splitski je gradonačelnik govorio i o svojim pokušajima za spas splitskih tvrtki koje je poduzeo kao saborski zastupnik. Tako kaže da se zauzimao za splitsko brodogradilište, »Pomgrad«, »Jadrantekstil«, »Dalmu« i »Dalmaciju« iz Dugog Rata. Potvrdio je da, nakon razgovora s Ragbi klubom Nada i Nogometnim klubom Hajduk, oko uknjižbe Starog placa neće biti nikakvih problema, jer je riječ o općem interesu.</p>
<p>Članovi Poglavarstva drže i kako ne stoji ocjena o neuspješnosti Poglavarstva, jer Grad Split duguje 156 milijuna kuna, a potražuje čak 256 milijuna kuna. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>LS: Zbog koalicije HDZ-a i HSLS-a Šibenik je totalno mrtav grad</p>
<p>ŠIBENIK, 2. listopada</p>
<p> - »Rezultat troipogodišnje koalicije HDZ-a i HSLS-a na gradskoj razini je to da je Šibenik i formalno ostao bez vlasti, a građani ne znaju kome se za što mogu obratiti. Rezultat te koalicije je i totalno mrtav grad, čiji resursi i dalje propadaju, a kapitalni projekti, u koje je koalicijska vlast, krenula rezultirali su kriminalom i kontroverzama«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Ivo Glavaš, predsjednik šibenske Liberalne stranke (LS).</p>
<p>Šibenski ogranak podržava hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji je umirovio sedam generala HV-a. Konstatirano je kako je danas posve jasna sprega HDZ-a, generalâ i stožera za obranu digniteta Domovinskog rata. U svemu tome,oni su imali i podršku HSLS-a, kazao je Glavaš, navevši kao primjer istupe Joška Kontića i Marija Kovača.</p>
<p>Predsjednica šibensko-kninskog i rizničarka šibenskog LS-a Lenka Šarić-Baranović najavila je održavanje dvodnevnog skupa u Šibeniku, na kojem će se, između ostaloga, razgovarati o funkcioniranju lokalne uprave i samouprave, a kojemu će nazočiti predstavnici Liberalne stranke iz Hrvatske i Nizozemske, te predstavnici svih parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj. Najavila je i da će se 8. listopada održati izborna skupština šibensko-kninskog LS-a na kojoj će biti nazočni i kandidati za predsjednika LS-a Zlatko Kramarić, Mladen Vilfan i Božo Kovačević. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Hoće li se sudbina šibenske »Revije« zapečatiti najavljenim štrajkom? </p>
<p>ŠIBENIK, 2. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak je u organizaciji šibenske podružnice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) održan okrugli stol na kojem se raspravljalo o teškom stanju u konfekcijskom poduzeću »Revija«, čiji je vlasnički status sporan, a radnici prijete štrajkom.</p>
<p>Pozivu Sindikata odazvali su se direktor »Revije« Miljenko Stošić, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Ante Kulušić i sindikalni predstavnici, ali se nije odazvao nijedan od sedam saborskih zastupnika s područja Šibensko-kninske županije.</p>
<p>Nakon dvosatnoga mučnoga i polemičkog razgovora zaključeno je da će se u utorak na sastanku Koordinacije poduzeća koja su dijelom i u državnom vlasništvu, zatražili od Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) da i formalno preuzme dionice »Revije«, a na što se Fond do sada oglušivao. Naime, na početku je Fond imao samo 7,9 posto dionica. Taj se dionički paket u međuvremenu povećao, a kako je do toga došlo na sastanku nije razjašnjeno, a odgovor na to pitanje nije imao ni »Revijin« direktor.</p>
<p>Na sastanku je zaključeno je da se 12. listopada održi skup zaposlenika na kojem će se postaviti pitanje odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora »Revije«. Tada će se predložiti i pokretanje štrajka o kojemu će se radnice tog poduzeća očitovati na referendumu. Stošić, pak, smatra da će štrajk ako ga radnici podrže, značiti kraj »Revije«. Iako je hrvatska Vlada još u lipnju prošle godine sanirala »Reviju«, otpisujući ili preuzimajući neke obveze na sebe, ta tvrtka nije uspjela stati na svoje noge. Baveći se samo »lohn poslovima« gubici su se i dalje gomilali, a u posljednje su dvije godine dosegnuli pet milijuna kuna. Napomenimo da je Vlada »Reviji« otpisala čak 80 milijuna kuna raznih obveza. Žiroračun »Revije« blokiran je već četiri godine, a plaću od 1.500 kuna radnice dobivaju putem sindikalnog računa, dok se obveze prema mirovinskom i zdravstvenom ne uplaćuju. Kako ugovorenih poslova ima samo za mjesec, dva, radnice su odlučile razriješiti probleme tog poduzeća, jer su svjesne da ono iz dana u dan samo tone, a od najavljene privatizacije nema ništa. </p>
<p>Direktor »Revije« godinama je najavljivao privatizaciju s njemačkom tvrtkom »Marc Aurel«, međutim, ta se tvrtka odlučila za Poljsku, a novoga strateškog partnera nema na vidiku. Stošić navodi kako je za »Reviju« bio zainteresiran talijanski »Benetton«, no pregovori su stali na samom početku. Trenutačno se pregovara s jednim talijanskim partnerom, kazao je Stošić koji glavnog krivca za propast »Revije« vidi u nepovoljnim makroekonomskim mjerama i ponašanju bivše Vlade koja je kasno donijela sanacijski program.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Zaposlenici »Belvederea« odbili program zbrinjavanja zaposlenika </p>
<p>DUBROVNIK, 2. listopada</p>
<p> - Zaposleničko vijeće dubrovačkog hotela »Belvedere« u ponedjeljak je jednoglasno odbilo prijedlog programa zbrinjavanja viška radnika. Prema tom bi programu, što ga je sastavila Uprava »Belvederea«, tijekom listopada 62 zaposlenika dobilo bi otkaze, a samo njih desetero (uključujući i direktora hotela Luku Radovića) zadržalo bi radna mjesta. </p>
<p>Tako napravljen program, smatraju radnici na čelu s predsjednikom Zaposleničkog vijeća Ivom Frankovićem, potvrdio je njihove sumnje o namjeri većinskoga vlasnika, »Dom fonda«, da proda nekretninu, rasterećenu bivših zaposlenika, kojima su, podsjećamo, ljetos ponuđene mršave otpremnine od 8.000 kuna. </p>
<p>Zašto nije proglašen stečaj, kada je poznato da hotel ne radi od početka agresije na Hrvatsku, 1991. godine, pitaju se zaposlenici koji su Nadzornom odboru »Belvederea« dali i rok 30 dana da pozove Financijsku i Kriminalističku policiju kako bi se preispitalo poslovanje te kuće, inače će ih zaposlenici sami pozvati. Franković se osvrnuo i na pisma što ih je direktor Radović još 16. kolovoza uputio na kućne adrese zaposlenika, a koja su svojevrsna preporuka za prihvaćanje otpremnina. To direktorovo pismo ima elemenata za krivično gonjenje, te smo ga poslali na provjeru pravnoj službi Ministarstva rada i socijalne skrbi, rekao je Franković. Budu li potvrđene njihove sumnje, autor pisma odgovarat će pred zakonom. Podsjetimo, zbog tih otpremnina je »slučaj Belvedere« postao poznat javnosti. </p>
<p>Nakon što je 20 radnika sredinom kolovoza pristalo na iznos otpremnine i napustilo hotel, uslijedili su sastanci i osnivanje Stožera za obranu prava zaposlenika. Stoga je i ovoga ponedjeljka Franković uputio pitanje autorima programa za zbrinjavanje viška zaposlenika, kojim su se kriterijima vodili pri određivanju popisa radnika koji ostaju bez posla. </p>
<p>On je podsjetio da se posljednjih nekoliko godina najavljivala obnova hotela i početak njegova rada. Većina radnika zbog toga nije tražila drugi posao, te smatraju da ih je netko čitavo to vrijeme svjesno obmanjivao. Teško je, naime, povjerovati da se tom nekad ekskluzivnom dubrovačkom hotelu ne može naći investitor. Stoga je Franković na koncu upitao vlasnika i Upravu: »Za koga se čuvao hotel čitavo to vrijeme?«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Uskoro otvorenje dionice autoceste od Brezničkog Huma do Komina </p>
<p>VARAŽDIN, 2. listopada</p>
<p> - Završen je najveći dio radova na 12,3 kilometara dugoj dionici Breznički Hum - Komin, autoceste od Goričana, preko Varaždina do Zagreba. Ta bi se dionica trebala otvoriti za nekoliko dana, kazao je u ponedjeljak za Vjesnik Đuro Podvezanec, direktor poduzeća »Cesat«, jednog od većih izvođača radova. </p>
<p>Radovi na toj dionici trajali su godinu dana, završeni su u roku i uz manje troškove od predviđenih. Dovršenjem dionice od Brezničkog Huma do Komina na čitavoj, oko 90 kilometara dugoj, autocesti od madžarske granice do Zagreba, nedovršena će ostati samo dionica od Varaždina do Brezničkog Huma, duga 23 kilometra. </p>
<p>Ta je dionica, međutim, i najzahtjevnija i najskuplja i za njezinu gradnju treba osigurati 250 milijuna njemačkih maraka. Već je sada poznato da će se ona financirati novcem Pakta o stabilnosti, a za odabir izvođača radova raspisat će se međunarodni natječaj. Izvođači radova iz Varaždinske i Međimurske županije, koji su do sada radili na autocesti, razmišljaju o udruživanju i zajedničkom javljanju na natječaj.</p>
<p>Tako bi bili sigurniji da će u međunarodnoj konkurenciji dobiti posao i da će moći i dalje zapošljavati svojih 2.000 radnika. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Račan: Ne plaši nas najava HDZ-a da će glasovati protiv ustavnih promjena</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Predsjednici stranaka vladajuće koalicije i šefovi njihovih zastupničkih klubova sastali su se u ponedjeljak ujutro u kabinetu predsjednika Sabora Zlatka Tomčića kako bi se dogovorili o početku parlamentarne rasprave o ustavnim promjenama, najavljene za petak. Stalni koordinator šestorice, premijer Ivica Račan, novinarima je nakon dvosatnog sastanka rekao da stranke koalicije moraju uskladiti svoje stavove i pripremiti se za raspravu u petak kad će se i vidjeti njihovi zajednički stavovi. Na upit jesu li razgovarali o HDZ-ovoj najavi da će 42 zastupnika te stranke glasovati protiv promjena i hoće li to dovesti u pitanje dvotrećinsku većinu koju u konačnici moraju postići, Račan je odgovorio kako ih ta HDZ-ova najava ne plaši. »HDZ je krenuo u destruktivnu fazu u kojoj opstruira sve i svašta. To je njegovo pravo, ali ne vjerujem da će od toga profitirati«, komentirao je premijer. Upitan jesu li se dogovarali oko predstojeće rasprave o aktualnom političkom i sigurnosnom stanju te o tekstu zajedničke deklaracije o Domovinskom ratu, kazao je da Vlada nema ništa protiv te rasprave. Zamoljen za komentar HDZ-ova zahtjeva da Sabor smijeni njega i Šimu Lučina, premijer je odgovorio kako još nema formalnog zahtjeva, ali ako dođe - »tu smo, ne bojimo se«. Govoreći o HDZ-ovim najnovijim političkim potezima, Račan je rekao da i nedavni proglas i eskalacija do koje je došlo preko tog pamfleta, svjedoče o zabrinjavajućem stupnju neodgovornosti vrha te stranke i da je taj potez usmjeren na destabilizaciju i stvaranje kriznog stanja u zemlji. »No, to im neće poći za rukom i bit će samo na njihovu štetu. </p>
<p>Iako je on ležerno komentirao HDZ-ovu najavu da će glasovati protiv ustavnih promjena, ona za koaliciju i nije toliko bezazlena. Naime, usprkos tome što koalicija može prikupiti 98 glasova zastupnika, uključujući i četiri manjinska, veliki bi problemi mogli nastati u potrazi za preostala tri glasa do potrebne dvotrećinske većine koja u ovom sazivu iznosi 101 glas. Najjednostavnije bi za vladajuću koaliciju bilo kad bi prilikom izglasavanja ustavnih promjena mogla sigurno računati na tri glasa DC-a. </p>
<p>Međutim, iz izjava Mate Granića, Vesne Škare-Ožbolt i Pavla Miljavca, danih posljednjih dana, šestorka iščitava da bi deceovci mogli biti »tvrdi« i da se ne može sigurno računati s njima. Upravo zato šestorka vjeruje da će za ustavne promjene morati pridobiti Zlatka Canjugu, nedavno izbačenog iz HDZ-a i, primjerice, srpskog zastupnika Milana Đukića. Treća varijanta koja doduše najmanje ovisi o šestorki, jest da se oko glasovanja za ustavne promjene podijeli sam Klub HDZ-a. Poznato je, naime, da u Klubu zastupnika najjače oporbene stranke postoje nezadovoljnici još od prije, a posljednjih dana ih je i više - kako zbog smjenjivanja Ivića Pašalića s mjesta potpredsjednika Sabora, tako i zbog Proglasa koji neki zastupnici HDZ-a smatraju promašenim i štetnim za stranku. No, cijela priča i potraga za potrebnim glasovima zahuktat će se tek uoči završnog čitanja prijedloga ustavnih promjena, što se očekuje za otprilike mjesec dana.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Prognanici iz primoštenskog hotela smješteni u staru školu</p>
<p>PRIMOŠTEN, 2. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak ujutro započelo je premještanje osmero prognanika koji su dosad bili smješteni u primoštenskom hotelu »Marina lučica«. Prema riječima Nediljke Klarić, ravnateljice Centra za socijalnu skrb, smještaj im je nađen u Rupama u skradinskom zaleđu, zahvaljujući angažmanu skradinskog gradonačelnika Nikice Širinića. Prognanici, kojima je prije desetak dana vodstvo te primoštenske hotelske kuće uskratilo hranu, vodu i struju, odbili su preseljenje izvan Šibensko-kninske županije, jer su svi rodom s tog područja, iz obližnjih Dubravica, Drniša, Žitnića, Siverića i Rupa. </p>
<p>Odbili su i odlazak u starački dom, jer bi smještaj u njemu trebali plaćati svojim ionako malim mirovinama.</p>
<p>U Rupama, nedaleko od Skradina, kazala je ravnateljica Klarić, prognanici će se smjestiti u staroj školskoj zgradi, a doprema hrane ovisit će o dogovoru predstavnika Centra za socijalnu skrb i prognanika čije kuće još čekaju obnovu. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Uskoro na raspravi novi zakon o odličju? </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Državno povjerenstvo za civilna i vojna odlikovanja na svom je sastanku u ponedjeljak u Uredu predsjednika Republike zaključilo da je potrebno donijeti novi zakon o dodjeli odličja. Povjerenstvo predlaže da se otvori rasprava o novom zakonu koji bi morao biti primjereniji mirnodopskim uvjetima, rekao je Zdravko Tomac, predsjednik Državnog povjerenstva za civilna odlikovanja. Povjerenstvo je prihvatilo Pravilnik o odlikovanjim i priznanjima, prema kojem će se prigodom desetogodišnjice postojanja hrvatske države i donošenja božićnog ustava predsjedniku Republike predložiti kandidati za odlikovanja. </p>
<p>Objašnjavajući zašto je potreban novi zakon o o dodjeli odlikovanja, Tomac je kazao kako je postojeći bio primjeren ratnom vremenu i ne može ga se provoditi u novim uvjetima. »Novi zakon mora biti u skladu s demokratskim pravilima prema kojima građani više neće biti svrstavani u stališe«, istaknuo je Tomac. Dodao je da bi na taj način bilo koji građanin mogao dobiti najviše državno odličje. »U novom zakonu moramo ispraviti nepravde nanesene u posljednjih deset godina«, naglasio je Tomac. Govoreći konkretnije o nedostacima starog zakona, kazao je da je on bio vrlo restriktivan. »Postojao je redoslijed odličja od jedan do osamnaest, uz čvrsto određenje tko formalno može dobiti odličje«, rekao je Tomac ocijenivši da je postojeći zakon potvrdio stalešku organizaciju društva. »U njemu nije bilo demokratskog kriterija prema kojem bi svaki građanin mogao dobiti najvažnije odličje.« Tomac je kazao da je znanost, primjerice, bila tek na trinaestom mjestu. </p>
<p>Na novinarski upit jesu li članovi Povjerenstva raspravljali o posthumnom odlikovanju Milana Levara, odgovorio je da nisu razgovarali ni o jednom konkretnom prijedlogu. Tomac je rekao da se neće mijenjati vizualni identitet dosadašnjih odlikovanja. Ipak, naglasio je, i kako se novim prijedlozima odličja »ne radi na tome da ih se devalvira«. </p>
<p>General Martin Špegelj, predsjednik za vojna odlikovanja, pozvao je građane, udruge građana, vjerske zajednice, županije i ministarstva, te Vladu i Sabor da u idućih mjesec dana dostave Povjerenstvu prijedloge za dodjelu odličja i priznanja. (A. Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Uprava za veterinarstvo opovrgava napise o brucelozi </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva opovrgnula je tvrdnje objavljene u Jutarnjem listu i Glasu Slavonije od ponedjeljka, da je od bolesti bruceloze koja se prenosi i na ljude uginulo 250 svinja na području Đakovštine. »Netočni su navodi o uginuću 250 svinja jer na spomenutoj farmi zbog pojave bruceloze svinja nije utvrđeno nijedno uginuće.</p>
<p>To je sukladno prirodi same bolesti koja se očituje isključivo reprodukcijskim problemima, te iznimno dolazi do uginuća«, stoji u priopćenju Uprave. Bruceloza se, kako se navodi, nije pojavila nekontroliranim uvozom nerasta već nekontroliranim uvođenjem nove životinje u organizirani uzgoj, pri čemu se nisu poštivale odredbe Zakona i Pravilnika.</p>
<p> Uprava za veterinarstvo provodi mjere kontrole na svim svinjogojskim farmama, posebno kad je u pitanju bruceloza, pa je tako i taj slučaj utvrđen u redovitom godišnjem pregledu. Nadležna veterinarska inspekcija provodi propisane mjere kontrole i suzbijanja bolesti. Sve životinje kojima se uz pojačani nadzor utvrdi bolest, ekonomski se iskorištavaju na propisani način pod posebnim uvjetima, kaže se u priopćenju Uprave za veterinarstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Hrvatska odgađa sudjelovanje na Preglednoj konferenciji zbog SRJ</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Hrvatska će odgoditi sudjelovanje na Preglednoj konferenciji članka IV. Daytonskog sporazuma, koja se trebala održati ovoga tjedna u Beču, dok jugoslavenska strana ne bude mogla legitimno zastupati stajališta vlade u Beogradu, objavilo je u ponedjeljak hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. »Kako bi zaštitila značaj i legitimnost procesa u okviru članka IV. Daytonskog sporazuma, Hrvatska je dužna do daljnjega odgoditi svoje sudjelovanje na Preglednoj konferenciji. Hrvatska se nada da će jugoslavenska strana u najskorije vrijeme biti u mogućnosti i u Beču legitimno zastupati stajališta vlade u Beogradu, sukladno rezultatima izbora i očitovanoj volji građana na tim izborima«, stoji u priopćenju glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Gorana Rotima. »Republika Hrvatska dosljedno i potpuno ispunjava sve svoje međunarodnopravne obveze i iznimno je zainteresirana za postizanje regionalne sigurnosti, u skladu sa standardima odnosa između demokratskih europskih zemalja«, navodi se u priopćenju. </p>
<p> Druga pregledna konferencija članka IV. Daytonskog sporazuma, koja se trebala održati ovoga tjedna u Beču, dotiče se važnih pitanja za subregionalnu sigurnost zemalja potpisnica Daytonskog sporazuma i Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, dakle Hrvatske, BiH i SRJ. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Tomčić: Trebalo je provesti temeljitije kadrovske promjene u svim državnim strukturama </p>
<p>ČAKOVEC, 2. listopada</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić, s kojim je bio i potpredsjednik Baltazar Jalšovec, u ponedjeljak poslijepodne je boravio u Međimurskoj županiji. Nakon što je razgovarao sa županijskim čelništvom, sudjelovao je u radu Županijske skupštine, posjetio Stari grad Zrinski i tvrtku »Centrometal« u Macincu te razgovarao s vodstvom međimurskog ogranka HSS-a.</p>
<p>Obrativši se vijećnicima Županijske skupštine, Tomčić je kazao da je gospodarstvo to koje određuje raspoloženje ljudi, te da vjeruje kako će u Međimurju razmjerno uspješno prebroditi sadašnje teškoće i probleme koji se zbog toga pojavljuju u socijalnoj sferi. Istaknuo je da će izmjenom zakonskih propisa o lokalnoj samoupravi i njezinu financiranju doći do ukidanja općina koje žive na dotacijama i nemaju izgleda za samostalni opstanak. Najavio je da bi u ukupnim rješenjima, koja će proizaći iz promjene Ustava i eventualnog preustroja, jedinicama lokalne uprave pripasti više novca, što je u uvodnom izlaganju zatražio Ivan Hranjec, predsjednik Skupštine. Založio se i za model kojim bi se načelnici općina i gradova, kao i župani izravno birali.</p>
<p>Tomčić je istaknuo da je nova vlast na razini države pogriješila kad nije obavila temeljitije kadrovske promjene u svim državnim strukturama. Govorio je o dvojnosti u djelovanju državne uprave, pa se, rekao je, čak i opstruiraju pojedine mjere nove vlasti. Predsjednik Sabora je rekao kako ima razmišljanja da se u zakonske odredbe pretoči smjena dužnosnika u državnoj upravi u slučaju promjene vlasti. Dodao je također da se time svakoj novoj vlasti jamči ispunjenje njezinih programa i zadaća. </p>
<p>Govoreći o ustavnim promjenama, o čemu će se u Zastupničkom domu raspravljati u petak, Tomčić je rekao da ne može razumjeti kako se mogu unaprijed davati izjave da se neće glasovati za te promjene, a raprava nije ni počela.</p>
<p>Na kraju se Zlatko Tomčić osvrnuo i na stanje u medijima, rekavši kako mu se sugerira da o tome ne govori kritički kako na sebe ne bi navukao srdžbu javnih glasila. Ustvrdio je da hrvatski mediji u dobrom dijelu ne ispunjavaju svoju društvenu ulogu, dodavši da prije svega misli na neke tjednike i Hrvatsku televiziju, koji se stavljaju u poziciju da oni upravljaju državnim poslovima, umjesto da o njima izvješćuju. Dodao je također da pojedini mediji u državnom vlasništvu, pri tome imenujući Slobodnu Dalmaciju i HTV, najviše napadaju ovu vlast.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Skupina branitelja Mesiću: One koji su činili zločine treba odvojiti od nas</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - »Čuvši za sve što se zbiva iz javnih glasila, morali smo se obratiti Vama da imate saznanja i Vi i javnost da nije istina i da u naše ime ne može govoriti nitko osim nas samih. Nije istina da svi invalidi, branitelji, dobrovoljci Domovinskog rata misle da ste kriminalizirali Domovinski rat«, piše u otvorenom pismu predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću skupina branitelja, invalida i dragovoljaca Domovinskog rata.</p>
<p>»Mi jako dobro razumijemo što ste nam željeli reći. Iskreno rečeno sviđa nam se Vaša otvorenost i duhovitost. Sviđa nam se Vaš način obraćanja. Sviđa nam se što u Vašim riječima nema podmuklosti ni krajnjih namjera. Shvatili smo da ono za što smo se borili i ginuli napokon imamo, to je demokratska Hrvatska. Da ne izmišljamo to, svaki dan nam potvrđuju štampa, televizija i članovi HDZ-a, u vrijeme vladavine 'Tuđmana' nitko od njih nije se usudio oglasiti. Hvala na demokraciji. Hvala što ste predsjednik demokrata«, poručuje Mesiću 20 potpisanih branitelja.</p>
<p>Uz podršku i molbu da izdrži do kraja »kao predsjednik inicijative i poticaja«, branitelji Stjepanu Mesiću pojašnjavaju kako to znači »da trebate i dalje poticati pravnu državu, da oni koji su činili zločine od nas moraju biti izdvojeni, moraju biti kažnjeni, ne procesuirani pa oslobođeni. Zbog takvih koji su sebi i svojima sve prigrabili mi smo u mnogo čemu ostali zakinuti«. »Nazivaju Vas reformiranim komunistom da bi što više sijali i poticali mržnju na Vas prikrivajući sebe. Pa kako nam onda žele dobro?«, komentiraju potpisnici. </p>
<p>»Molimo svoje prijatelje branitelje, roditelje poginulih naših prijatelja neka znaju da je svaki od nas zaplakao za njihovim sinom, da je svaki od nas sebe umjesto njega vidio, umjesto njegova oca vidio svoga kako plače. Da svaki od nas i te kako zna tko su žrtve rata. I te kako zna tko je agresor. Isto tako zna tko se branio i ginuo za domovinu i demokraciju i tko se borio za sebe. Iz nas govori istina, ne politika, ne tuđa volja«, ističu potpisnici. </p>
<p>»Ponosni smo na Vas i našu Hrvatsku. Isključujemo Vladu jer o njoj nemamo osobito mišljenje, ali se nadamo da ćete pronaći načina i 'natjerati' ih da se bave onim zbog čega smo ih izabrali. Molimo objasnite gospodinu Račanu što znači biti premijer. I neka svoju energiju usredotoči na rješavanje eknomskog stanja u zemlji, neka se ne bavi ratom koji je gotov, kako bi zataškao glad i sirotinju«, navodi se na kraju otvorenog pisma skupine branitelja, invalida i dragovoljaca Domovinskog rata.</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Dubrovački stožer nezadovoljan Mesićevim umirovljenjem generala</p>
<p>DUBROVNIK, 2. listopada</p>
<p> - Dubrovačko-neretvanski Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata uputio je u ponedjeljak priopćenje za javnost u kojem, kažu, u potpunosti podržavaju otvoreno pismo hrvatskih generala i njihovu želju da hrvatskoj javnosti i vlasti ukažu »na postojeće probleme u hrvatskoj državi«.</p>
<p>»Njihovo pismo ne doživljavamo kao pokušaj rušenja aktualne vlasti, a poglavito ne kao pokušaj vojnog udara kako to neki nedobronamjerni političari žele prikazati, nego kao pokušaj smirivanja situacije i prezentiranje istine hrvatskoj javnosti«, kaže se u priopćenju koje je za Stožer potpisao Ivica Cumeljan. Ne ulazeći u ovlasti i prava predsjednika Mesića, navode, šokirani su njegovim »drastičnim potezom«, umirovljenjem generala, što samo, drže u Stožeru, dolijeva ulje na vatru, kao i izjavom većine vodećih političara koji takav potez odobravaju. »Ne pokušavajte nam nametnuti tezu da najviši i najcjenjeniji hrvatski časnici koji su nam zapovijedali za vrijeme Domovinskog rata i koji su bili spremni položiti svoje živote za obranu domovine, sada nastoje rušiti hrvatsku državu. I nemojte nas uvjeravati da ovakvim potezima štitite dignitet Domovinskog rata, jer sve što radite pokazujete da ga konstantno rušite«, stoji, uz ostalo, u priopćenju. Da iza Stožera stoji HDZ drže obmanjivanjem, jer su se, poručuju, od početka ogradili i od HDZ-a i od bilo koje druge političke stranke. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Vlast svjesno radikalizira političku situaciju, tvrdi Đapić</p>
<p>CERIĆ/VINKOVCI, 2. listopada</p>
<p> - Predsjednik HSP-a Anto Đapić i predsjednik Saveza udruga hrvatskih obrambenih snaga (HOS) Velimir Kvesić položili su u ponedjeljak u Ceriću nedaleko Vinkovaca, vijenac u spomen na pogibiju dvanaestorice dragovoljaca HOS-a, koji su poginuli 1991. u obrani toga mjesta od srpske agresije. </p>
<p> Podsjećajući na njihovu žrtvu Đapić je naglasio potrebu »neprestanog isticanja vrijednosti Domovinskog rata«. Ocijenio je kako aktualna hrvatska vlast ima »nedostojan odnos spram Domovinskog rata« te da »svjesno radikalizira političku situaciju i odnose u Hrvatskoj«.</p>
<p>Nakon polaganja vijenaca Đapić i Kvesić održali su u Vinkovcima konferenciju za novinare na kojoj su ponovili stajališta dragovoljaca HOS-a i vodstva HSP-a u vezi s aktualnom političkom situacijom u Hrvatskoj. Đapić je rekao je kako »nova hrvatska vlast u proteklih devet mjeseci, osim što je uspjela podijeliti hrvatski narod, nije napravila više ništa«. Po njegovim riječima, »politika vladajuće koalicije je protuustavna i na tragu izdaje hrvatskog naroda i države«. Kvesić je pak rekao kako »poziva Vladu i Predsjednika Republike da prestanu s antihrvatskim djelovanjem i političkim nasiljem u Hrvatskoj«. </p>
<p>Ujedno, Kvesić se negativno očitovao o izjavi umirovljenog admirala Svete Letice, koja je objavljena u tisku u nedjelju, da je Udruga dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice pokrenula inicijativu za osnivanje nove zajednice dragovoljačkih udruga koja bi se zvala »Petar Krešimir IV.«. »Dragovoljci HOS-a i istinski hrvatski branitelji takvoj se udruzi neće priključiti«, ustvrdio je Kvesić. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20001003].
|
