NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000603].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 229768 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.06.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kako šest mjeseci nakon Tuđmanove smrti glasi odgovor na pitanje: Što je Predsjednik ostavio?</p>
<p>O Tuđmanovom životu i vladavini već se sada pletu kontroverze i pišu knjige, neki o njemu još pišu panegirike, drugi ga potpuno negiraju, a malo je onih koje su njegova vladavina i karakter ostavili ravnodušnima / Što je, dakle, Tuđman učinio u prošlih 10 godina i hoće li i što od »tuđmanizma« preživjeti - pitanja su koja je »Vjesnik« postavio uglednim hrvatskim intelektualcima</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Rasprava o Tuđmanovoj vladavini i njegovoj duhovnoj ostavštini stidljivo je počela još dok se prvi hrvatski predsjednik liječio u Kliničkom bolničkom centru Dubrava, pojačala se nakon njegove smrti, a kulminirala nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Neki su u izboru novog predsjednika Stipe Mesića vidjeli jasan znak da hrvatsko biračko tijelo želi prekinuti ne samo s Tuđmanovom politikom, već da je plebiscitarnim glasovanjem protiv HDZ-a željelo raskinuti sa svime što je učinjeno u prošlih 10 godina. Drugi pak smatraju da je Tuđman, samom činjenicom što je za njegove vladavine Hrvatska postala neovisnom državom, osigurao istaknutu ulogu u hrvatskoj povijesti i da sve afere koje su obilježile njegovu vladavinu - od političkih do gospodarskih - ne mogu zasjeniti to veliko postignuće. Ima i onih koji tvrde da će njegova uloga u hrvatskoj povijesti, nakon što se stišaju strasti njegovih suvremenika, biti vrednovana mnogo pozitivnije. O Tuđmanovom životu i vladavini već se sada pletu kontroverze, neki o njemu još pišu panegirike, drugi ga potpuno negiraju, a malo je onih koje su njegova vladavina i karakter ostavili ravnodušnima.</p>
<p>Što je, dakle, Tuđman učinio u prošlih 10 godina i hoće li i što od »tuđmanizma« preživjeti, pitanja su koja je Vjesnik postavio uglednim hrvatskim intelektualcima.</p>
<p>Bismarck ili Pašić?</p>
<p>Ovih je dana svoje viđenje »Tuđmanova psihološkog profila« u knjizi »Predsjedniče, što je ostalo?« izložio i bivši glavni urednik Vjesnika Nenad Ivanković, uspoređujući u pogovoru prvog hrvatskog predsjednika s Bismarckom, jer je »u teškim ratnim i međunarodnim okolnostima pokazao državničku i političku genijalnost«. Ivanković u ovoj anketi nije želio dati izjavu Vjesniku.</p>
<p>»Mislim da je dr. Franjo Tuđman otac i osnivač hrvatske države s time da je cijena osnivanja te države bila sudbina 10 posto njezina stanovništva, računajući ubijene, prognane i raseljene.« Rekao je to dr. Žarko Puhovski, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. »Svakom je na volju da po vlastitom kriteriju odredi smatra li tu cijenu prihvatljivom«, istaknuo je, ustvrdivši da njemu ta cijena nije prihvatljiva. »Što se tiče Tuđmanova stila vladanja, mislim da je bio načelno balkanski, a on je i sam to neosporno osjećao svojim histeričnim strahom od onoga što ga je i činilo vođom.« Dr. Puhovski dodaje da se to vidi u Tuđmanovim »drugorazrednih intelektualnim naporima, koji su se nerijetko liberalno oslanjali na tuđe radove« te u njegovu »nepokolebljivom uvjerenju da su mu politički svjetonazori i prosudbe uvijek ispravni«.</p>
<p>»U pravoj balkanskoj tradiciji - po uzoru na jedan dostižni ideal Nikole Pašića -Tuđman je manje-više stalno ponavljao znamenitu rečenicu, u slobodnoj interpretaciji: 'Kakvi ste vi Englezi, takav sam ja Churchill'«, tvrdi dr. Puhovski.</p>
<p>»Tuđman je, zapravo, samo glavni eksponent jedne šire ideologije koja je još dominantna u Hrvatskoj, a to je državotvorna ideologija«, napominje dr. Nenad Zakošek, profesor na Fakultetu političkih znanosti. »Osnovne postavke kojima se interpretira stvarnost još su determinirane tom ideologijom.« Napominje da je mnogo toga, što danas smatramo samorazumljivim, zapravo taj ideološko kod: »Taj su kod bitno odredili HDZ i Tuđman, a radi se o tumačenju da je sve u hrvatskoj povijesti vodilo stvaranju hrvatske države pri čemu su, naravno, odlučujuću ulogu odigrali Tuđman i HDZ«. To je selektivna prezentacija mnogo složenijih činjenica, jer se tako može steći legitimitet vlastite političke pozicije. »Državotvorni ideološki kod čak i nije upitan, iako ima razloga biti dvojben«, kaže Zakošek, pojašnjavajući da neminovnost raspada Jugoslavije, na koju se pozivao Tuđman, iako je bila vjerojatna, nije bila definitivna.</p>
<p>»U povijesti nema neminovnosti«, vjeruje dr. Zakošek. Posebnost Tuđmanova projekta je bila i u tumačenju hrvatske države kao etničkog projekta etničkih Hrvata, a ne svih državljana.</p>
<p>Problematičnu narav pojest će vrijeme, Hrvatska će ostati! </p>
<p> »Proći će još dosta vremena da se povijest reinterpretira i da se shvati da povijesne okolnosti uvijek nude više opcija, nego što oni na vlasti prikazuju.« Dakle, zaključuje dr. Zakošek, Tuđmanovo duhovno nasljeđe je još vrlo jako, naročito u skupinama koje si uzimaju pravo tumačenja te tradicije i igranja uloge čuvara tog nasljeđa. Radi se o skupinama koje radikalno, do kraja, ekspliciraju Tuđmanove pozicije, a to su razne veteranske i dragovoljačke udruge, HDZ, hercegovački Hrvati... </p>
<p>Oni misle da imaju privilegij do kraja očuvati etnički inženjering i tvrdu koncepciju suverenosti. »Mislim da Hrvatskoj treba reinterpretacija povijesti, koja će realno ocijeniti opcije u hrvatskoj povijesti«, ističe dr. Zakošek, dodavši da će ta kritička reinterpretacija valorizirati Tuđmanovu ulogu, jer »još mnogo toga ne znamo, pa se to ne može ni učiniti«.</p>
<p>»Ostala je država! Nitko to ne može poreći. Što se tiče njegovih osobnih odnosa, o tome mogu reći da je predsjednik Tuđman bio osjetljiv čovjek, čovjek koji bi vam sve rekao u lice bez suzdržavanja. Nikad nije čekao reći nešto dva sata poslije, nego bi to učinio odmah. Znao bi povrijediti ljude, nije poštivao političke suparnike«, ističe predsjednik Hrvatskoga olimpijskog odbora i filmski redatelj Antun Vrdoljak. »Znao sam mu prije govora reći da ne izgovara druge riječi, kao što su diletanti i slične. Međutim, iako bi obećao da će poslušati, rijetko kad bi to učinio. To možda zasjenjuje veličinu njegova djela, ali sjena će proći, država će ostati, djelo će ostati. Trebat će nam vremena, kao za sve događaje u životu, da ga točno procijenimo. Mislim da će sve osobno iz njegove problematične naravi pojesti vrijeme. Jer, mi ćemo umrijeti, ali će Hrvatska ostati. To je njegovo djelo.« </p>
<p>Dok se o određenim Tuđmanovim potezima na razini državničko-političkog djelovanja i može raspravljati argumentima za ili protiv, na razini »društvenoga zdravlja«, Tuđmanova je ostavština jednoznačno negativna, tvrdi publicist Ivo Žanić. »I danas smo svjedocima negativnih zbivanja koja su pod njegovim utjecajem - mislim da to svaki građanin može osjetiti na vlastitoj koži. Društvo je duboko zatrovano i podijeljeno. Da apsurd bude veći, ta zatrovanost i podijeljenost su učinjene pod geslom pomirbe. Plasirane su potpuno iskrivljena mitologizacija i pogrešna interpretacija hrvatske povijesti i hrvatskog mjesta u vremenu i prostoru.«</p>
<p>Opereta i kičeraj</p>
<p>Žanić također kaže da ideološke razmirice i povijesne krivotvorine iz sustava prethodnoga Tuđmanovu za njegove vladavine ne samo nisu ispravljene, nego su provedene iste, ako ne i gore, dalekosežnije krivotvorine naše neposredne povijesti (koja je, zbog živućih predstavnika, zapravo naša suvremenost). »Uveden je, kao javna činjenica, operetni i kičasti državnički ceremonijal, potpuno neusklađen sa svijetom, koji je pokvario i javni ukus«, smatra publicist, ocjenjujući to krajnje negatvnim.</p>
<p>»Na djelu je bila i tzv. negativna kadrovska selekcija, poremećeni su kriteriji vrijednosti u društvu na svim razinama: od znanosti, koja je instrumentalizirana (osobito povijesna), javnoga i umjetničkog života, politike, pa i vojske, jer su najzaslužniji ljudi u Domovinskom ratu potpuno marginalizirani. Odnosi sa susjednim zemljama potpuno su zatrovani, jer su cijeli narodi, zajedno s njihovom kulturom, demonizirani. Radi se o bosanskim muslimanima, Slovencima i Srbima, koji nisu demonizirani samo zbog agresivne politike prema Hrvatskoj nego i u općem smislu.</p>
<p>»Tuđman je bio čovjek velike vizije i jednoga isključivog uvjerenja prema stvaranju neovisne hrvatske države«, naglasio je akademik Dalibor Brozović. »Nije imao predrasuda ni negativnih odnosa prema bilo kojem sloju ili krilu hrvatske političke scene, za njega je bilo važno samo to da je netko za hrvatsku državu, kako je god zamišljao.</p>
<p>Shvaćao je jasnije od svih - jao narodu bez države</p>
<p>Tuđman je shvaćao jasnije, a možda i prije mnogih drugih, da je narod bez države - makar imao veliku povijest, makar u kulturnom pogledu bio po književnosti, umjetnosti i duhovnim stremljenjima čak u određenom razdoblju iznad velikih europskih naroda - nešto preko čega se može prelaziti.</p>
<p>Osnovna je Tuđmanova misao bila ostvariti samostalnost hrvatske države. Na tom putu je imao mnogo teških situacija, s vrlo teškim odlukama. Možda je bio prisiljen i na određene kompromise, ali svaki put je bilo strogo stavljeno na vagu što ima veću težinu - privremeni kompromisi ili odricanje od države«, objašnjava akademik Brozović, dodajući da je svaki put prevagnula država. »Ono što će od Tuđmana prije svega ostati u povijesti i što nitko ne može ni nijekati niti umanjiti, stvaranje je neovisne i međunarodno priznate države.«</p>
<p>Krsto Cviić iz Kraljevskog instituta za međunarodna pitanja u Londonu naglašava da je, za života, predsjednik Tuđman dominirao ne samo hrvatskom državnom politikom - i unutarnjom i vanjskom - nego i mnogim drugim aspektima hrvatskoga javnog života.</p>
<p>»Tim više upada u oči kako je brzo i potpuno iz hrvatskoga javnog života iščezao - skoro kao da ga nikad nije ni bilo«, nastavlja Cviić. »Mislim da to nije samo zato što ga se - kako se to dogodilo i drugim dominantnim političarima, npr. Margharet Thatcher - šira javnost zasitila, a na vlast došla opozicija koja nema ni vremena niti joj je u interesu da se bavi svojim pokojnim protivnikom. I zašto bi kad ju je ne samo nemilosrdno progonio već i duboko podcjenjivao i, kad god je to mogao, na svaki način ponižavao?«</p>
<p>Jak državnik, drugorazredni intelektualac</p>
<p>Riječ o nečemu drugom - kvaliteti njegova uma, procjenjuje Cviić. Budući da je sebe smatrao intelektualcem i iz petnih se žila trsio, ne birajući sredstva, da kao takav bude i službeno priznat, mora ga se suditi i kao intelektualca, a ne samo kao državnika.</p>
<p> Sada se o njemu kao državniku sudi uglavnom negativno. Mislim da će taj sud s vremenom postati nijansiranijim i tako, vjerojatno, za njega povoljnijim, nego što je sada. Kao intelektualac, pak, mislim da će mnogo lošije proći, jer je njegov um bio drugorazredan, lišen originalnosti. Prvi sam to puta shvatio kad sam dobio na čitanje rukopis njegove knjige o nacionalnom pitanju, a u tome sam se sudu do kraja učvrstio kad sam pročitao njegova »Bespuća«. Kako se to nerijetko događa političarima koji osvoje vlast, želio je biti cijenjen ne samo kao političar, već uz to (pa čak i više) kao povjesničar, lingvist, arbitar umjetničkog ukusa i stila te u najširem smislu kulture, tvrdi Krsto Cviić.</p>
<p>»Mislim da je tu ostavio katastrofalnu baštinu sentimentalnosti i kiča koje smo se - pa sjetimo se samo njegove uniformirane garde! - morali stidjeti, a koja nas je i učinila smiješnima pred svijetom. (Dodajem da su tu njegovu slabost dijelile i druge političke vođe u povijesti, samo što me oni, budući da nisu bili Hrvati, ne tangiraju.) Što se njegovih političkih ideja tiče, npr. ideje o »povijesnom pomirenju«, ni tu nije pokazao bilo kakve originalnosti. Radilo se o pukom političkom pragmatizmu zaodjevenom u pseudoideološki plašt, a i taj nam je nanio velike štete u svijetu. U svemu tome vidim po njega nepovoljnu paralelu s Titom, koji je bio državnik velikoga kalibra, ali nije imao pretenzija biti cijenjenim kao intelektualac, koji i nije bio. Tuđman se, valjda zbog nekog dubokog unutarnjeg osjećaja inferiornosti pred tzv. inteligencijom, htio afirmirati baš kao intelektualac i u tom pokušaju krahirao, što mu nije trebalo. Šteta«, zaključuje Krsto Cviić.</p>
<p>»Kad se danas govori o nasljedstvu, baštini koju nam je namro pokojni Franjo Tuđman, svatko će, naravno osim zlonamjernika, prvotno pomisliti na utemeljenje posve samostalne hrvatske države godine 1990.; dakle, nakon gotovo 900 godina od njezine propasti. Međutim, riječ propast ovdje valja shvatiti uvjetno, jer je hrvatski državnopravni kontinuitet, utjelovljen u instituciji Hrvatskog sabora, bana i hrvatskim državnim simbolima, ipak trajao neprekidno sve do ulaska u Kraljevinu SHS godine 1918., kada je došlo do bezuvjetne propasti hrvatske države. Franji Tuđmanu bila je životna svrha da je obnovi, stvori i u njezino je uskrsnuće fanatično vjerovao«, naglašava književnik Dubravko Horvatić.</p>
<p>»Sjećam se da sam mu, mislim 1987., rekao jednom prilikom da treba, ako stvorimo hrvatsku državu, poduzeti... no, on me u tom trenutku prekinuo i sa žarom u očima rekao: 'Ne ako, nego kada ju stvorimo!' Zaista, hrvatska država je stvorena i međunarodno priznata.</p>
<p>Dok je Kroacije, bit će i Tuđmana</p>
<p> Tuđmanovo djelovanje u svrhu njezina ostvarenja počelo je njegovim historiografsko-teorijskim spisima, a najizrazitije djelima kao što su 'Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi', pa 'Državnost nacija - ključ mira Europe' i druga, tako da je utemeljenje samostalne hrvatske države i djelovanje idućih godina, otprilike do završetka veličanstvene 'Oluje', postigao iznimnu sintezu teorije i prakse. No, da je ostala samo njegova teorija, on bi danas bio tek jedan od Starčevićevih sljedbenika. Međutim, organiziravši i povevši hrvatski narod u ponovno ustoličenje hrvatske države, oživotvorivši u praksi svoja teorijska načela, organiziravši obranu i oslobođenje hrvatske države od srpskih i jugokomunističkih horda, Tuđman nam je ostavio neprocjenjivo nasljeđe - samostalnu hrvatsku državu. Istina, u tom nasljeđu ima i onoga što radije ne bismo naslijedili, kao što je gospodarski položaj, ali ne zaboravimo da je i Hrvatska demokratska zajednica zatekla godine 1990. katastrofalne privredne prilike kao i to da je bio takoreći i bez ijednog metka. No, stvaranje hrvatske države na čelu hrvatskoga naroda i s njime, toliko je veliko da će biti Tuđmana dok bude i Kroacije«, zaključuje Horvatić.</p>
<p>Andrea Latinović, Anuška Fjorović i Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Američka ekspedicija u potrazi za nacističkim blagom u austrijskom jezeru Toplitzu</p>
<p>Ronioci će koristiti opremu koja je rabljena pri izronjavanju predmeta s Titanica / Projekt je osmislio Centar Simona Wiesenthala iz Los Angelesa / Nacističko blago, kaže se u legendi, sadrži dijelove poznate ruske Jantarne sobe te dokumente u kojima se navodi gdje su pohranjeni drugi skupocjeni umjetnički predmeti / Neki od lovaca na blago su u potrazi izgubili život, ali blago još nije nađeno</p>
<p>BEČ, 2. lipnja</p>
<p> - Glasine o tome da zlato i mnoge dragocjenosti što su ih nacisti opljačkali tijekom godina svoje strahovlade leže na dnu jezera Toplitza u Austriji, već desetljećima privlače pustolove i znanstvene ekspedicije na obale živopisnog jezera u Štajerskoj. Nacističko blago, kaže se u legendi, sadrži dijelove poznate ruske Jantarne sobe te dokumente u kojima se navodi gdje su pohranjeni drugi skupocjeni umjetnički predmeti. Neki od lovaca na blago su u potrazi izgubili život, ali blago još nije nađeno.</p>
<p>Svoju će sreću sljedećeg tjedna okušati i američka ekspedicija koja će, koristeći opremu rabljenu pri izronjavanju predmeta s Titanica, istražiti dno jezera.</p>
<p> Projekt je osmislio Centar Simona Wiesenthala iz Los Anglesa, nazvan po poznatom austrijskom lovcu na naciste koji je pravdi priveo više od 1.000 ratnih zločinaca, uključujući zloglasnog Adolfa Eichmanna.</p>
<p>»Od austrijskih smo vlasti zatražili dopuštenje za ronjenje i razjašnjavanje tog vrlo važnog pitanja«, rekao je rabin Abraham Cooper iz Centra. »Mi nismo lovci na blago. Nas prije svega zanimaju povijesni dokumenti, sve drugo je sekundarno«, objasnio je on, dodajući da će svi dokumenti koje ekspedicija pronađe postati vlasništvo Centra.</p>
<p>Jezero dugo dva kilometra, a široko 400 metara nalazi se u slikovitom planinskom području Totes Gebirge (Mrtve planine) u Štajerskoj. U razdoblju od 1943. do 1945. godine, Nijemci su zbog skrovitosti tog mjesta na Toplitzu izvodili tajna podvodna testiranja ekploziva i raketa.</p>
<p> No, kako se rat bližio kraju, nacisti su jezero sve više pretvarali u odlagalište otpada. Lovci na blago dosad su u jezeru i oko njega pronašli krivotvorene funte kojima su nacisti namjeravali uzdrmati britansku ekonomiju, dinamit, oružje i falsificirane poštanske marke. Glasne o potopljenom blagu potaknuli su mještani okolnih sela, koje su nacisti zaposlili pri prijevozu nepoznatog tereta do obale jezera.</p>
<p>»Na temelju njihovih svjedočenja, nešto je sigurno potopljeno na dnu jezera, no pitanje je radi li se doista o blagu«, smatra Albrecht Syen, vlasnik obližnjeg imanja i čuvar predmeta koji su dosad izronjeni iz jezera. Po njegovim riječima, o pošiljci koja je prevezena do Toplitza postoji i službena dokumentacija, no nitko ne zna što se s njom zapravo dogodilo.</p>
<p>Iako je ronjenje u Toplitzu zabranjeno, vlada povremeno izdaje dozvole profesionalnim organizacijama. Prvu organiziranu ekspediciju koja je dobila dopuštenje vlade organizirao je njemački magazin Stern još 1959., a nakon četiri godine uslijedila je i službena ekspedicija austrijskog ministarstva unutarnjih poslova.</p>
<p> Osim krivotvorenih novčanica, ništa drugo nije pronađeno. Jedna kasnija njemačka znanstvena ekspedicija pronašla je, doduše, drugu vrstu blaga - dosad nepoznatu vrstu crva koji uspijevaju preživjeti bez kisika. Fotografije koje su snimile te ekspedicije, a koje prikazuju veliku škrinju s napisom na ćirilici, pothranile su glasine da se na dnu jezera kriju dijelovi glasovite Jantarne sobe, koju su Nijemci tijekom rata otpremili u Njemačku, i o kojima još nema nikakva traga.</p>
<p>Tehničku potporu najnovijoj ekspediciji pruža Oceaneering, najveći svjetski operator daljinskih strojeva za podvodna istraživanja naftnih nalazišta. Ta je tvrtka proizvela i velik dio opreme koja se koristila pri lociranju Titanica. Prema provizornom rasporedu, ekspedicija je podijeljena u dvije skupine. Prva će skupina stručnjaka napraviti mapu jezerskoga dna, koristeći videoopremu na daljinsko upravljanje. Ako pretraživanjem dna doista pronađu neke predmete, drugi će ih tim donijeti na površinu. Zbog napredne tehnologije koja omogućava istraživanja i dijelova jezerskoga dna koji do sada nisu bili ispitani, mnogi vjeruju u uspjeh ekspedicije. (Reuters/J. Štrbić)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Škare-Ožbolt: Situacija u Podunavlju je sve manje pod kontrolom, a Vlada nedovoljno svjesna osjetljivosti tog područja </p>
<p>Pogoršanje međunacionalnih odnosa u Podunavlju povod je razgovoru s Vesnom Škare-Ožbolt, potpredsjednicom Demokratskoga centra i, za vrijeme bivše vlasti, predsjednicom Nacionalnoga odbora za uspostavu povjerenja. Pitamo našu sugovornicu kako objašnjava porast međunacionalnih napetosti kojih je danas više negoli u vrijeme nakon mirne reintegracije Podunavlja</p>
<p>- Dugo se u hrvatskom Podunavlju nije događalo ništa ozbiljnije ni na gospodarskome planu, niti na pitanju obnove i povratka. Prestao je djelovati i Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, što je sve utjecalo na pogoršanje međunacionalnih odnosa. Nova Vlada mora shvatiti da lokalna tijela vlasti ne mogu sama riješiti probleme, a srpska manjinska zajednica u Podunavlju također mora shvatiti svoju ulogu i početi se integrirati u hrvatsko društvo kao manjinska zajednica.</p>
<p>• Kako to da su se baš sada probudili radikali s obje strane? Mislite li da je to rezultat nekih poteza nove vlasti, koju stradalničke udruge i branitelji optužuju da nekim svojim potezima izjednačuje žrtvu i agresora?</p>
<p>- Ne znam baš je li to povezano s nekim potezima nove vlasti, ali situacija u Podunavlju je sve manje pod kontrolom, a Vlada nije, čini mi se, dovoljno svjesna ozbiljnosti i osjetljivosti toga područja. </p>
<p>• Znači, ne mislite da je to rezultat nekih poteza nove vlasti? </p>
<p>- Ne treba generalizirati stvari. Vlada je na sjednici u Vukovaru donijela odličan paket mjera, koji se tiče razvoja gospodarstva. Mislim da je Vlada tom prigodom trebala dati i ozbiljne političke ocjene, a to znači da se trebala očitovati o incidentima koji su se počeli događati i trebala je pozvati na funkcioniranje pravne države. Vlada je trebala jasno dati do znanja udrugama i stradalnicima Domovinskoga rata, posebno tu mislim na udruge zatočenih i nestalih, da će se i dalje angažirati i uložiti maksimalne napore da se nestali pronađu. Nedostajala je na Vladinoj sjednici u Vukovaru i jasna poruka da će se tražiti suđenje i kazna za zločince koji su počinili genocid nad Vukovarcima, jasna poruka da će Vlada pozvati međunarodnu zajednicu da odlučnije privede pravdi vukovarske krvnike. Bez tako jasnih poruka ne može se ni očekivati da će doći do iskrene i brze normalizacije života na tome području.</p>
<p>• Neki predstavnici Srba naglašavaju da se ni nova vlast nije oslobodila nacionalizma? Kako to komentirate? </p>
<p>- Nemam namjeru kvalificirati niti jednu vlast nacionalističkom ili manje nacionalističkom. Međutim, činjenica je da nova vlast daleko više mora voditi računa o čuvanju nacionalnih vrijednosti postignutih u posljednjih deset godina. </p>
<p>• Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja više ne postoji, iako formalno nije ukinut. Mislite li da bi i dalje trebao postojati u tome obliku ili imate neki drugi prijedlog?</p>
<p>- Odbor u takvome obliku više ne bi trebao postojati, jer je njegova uloga u ovome trenutku prevladana. Međutim, sigurno je potrebno osnovati pri Vladi tijelo, koje bi djelovalo na relaciji između Vlade i lokalnih vlasti, a koje bi trebalo biti svakodnevno na terenu, kao što smo to i mi bili. Ovi problemi s kojima se sada suočavamo u Podunavlju, ali i u drugim dijelovima Hrvatske koji su opterećeni ratnim stradanjima, nadilaze mogućnosti lokalnih vlasti. To bi tijelo trebalo imati i provedbene mogućnosti, tako da može provoditi odluke koje Vlada prihvati. To je moja preporuka novoj vlasti. </p>
<p>• Kada ste posljednji put bili sa svojim biračima u Podunavlju?</p>
<p>- Prošli sam mjesec triput bila sa svojim biračima, pri čemu ne računam osnivanje Demokratskoga centra po županiji i u mojoj, petoj izbornoj jedinici. Nastojim i dalje rješavati probleme vezane uz Podunavlje. </p>
<p>• Kako komentirate tvrdnju Milorada Pupovca da su Srbi ključna nacionalna manjina u Hrvatskoj i da kao takvi moraju imati i specifičan status u hrvatskim zakonima?</p>
<p>- Ne bih pravila razliku među nacionalnim manjinama u tome smislu da su jedni ključna manjina, a drugi to nisu, da su jedni manje, a drugi više vrijedni. Svi zakoni koji se tiču nacionalnih manjina u Hrvatskoj išli su za tim da se Hrvatska drži standarda vezanih za manjinske zajednice koji postoje u europskim državama. Mislim da bi srpskoj manjinskoj zajednici bilo korisnije da napravi iskorak pomirenja prema Hrvatima, posebno u mjestima gdje su se dogodile ratne strahote. Isto tako, mislim da bi se Srbi u Hrvatskoj - koji imaju zavidnu razinu manjinskih prava - trebali kod srbijanskih vlasti zauzeti za prava vojvođanskih Hrvata, koji nemaju apsolutno nikakva prava, čak nemaju ni status manjinske zajednice, ni svoje škole, ni pravo na jezik...</p>
<p>• Što kažete na činjenicu da se nitko od srpskih čelnika još nije očitovao o oskvrnuću spomen-obilježja hrvatskim redarstvenicima u Borovu Selu, da nitko od njih još nije položio vijenac na Ovčari i vukovarskom groblju?</p>
<p>- Takav iskorak širine i snošljivosti bio je moj zahtjev njima dok sam bila u Odboru za uspostavu pomirenja i povjerenja. Prošlo je više od dvije godine nakon mirne reintegracije Podunavlja i mislim da su to do sada trebali napraviti. A nisu. Srpska manjinska zajednica takav potez treba učiniti. </p>
<p>• Milorad Pupovac kaže da oni to ne mogu učiniti na mjestu s kojeg Anto Đapić ovih dana šalje Srbima prijeteće poruke.</p>
<p>- Ako Milorad Pupovac želi srpsku manjinsku zajednicu u svakome pogledu integrirati u hrvatsko društvo, izgovor mu ne mogu biti radikalne izjave i poruke koje šalje Anto Đapić. </p>
<p>• S obzirom na to da je Đapić predstavnik parlamentarne stranke, kako ocjenjujete njegov nedavni istup u Vukovaru kad je prijetio Srbima ukoliko dođe na vlast? </p>
<p>- Kao predstavnik parlamentarne stranke i saborski zastupnik, mislim da Đapić mora posebno voditi računa o onome što govori. Međutim, prostor radikalnim izjavama i ponašanju otvara se zato što pravna država nedovoljno funkcionira na tome području. Da su, na primjer, nađeni počinitelji incidenta u Borovu Selu, nitko ne bi imao prostora za radikalizam.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Stalna ljubav prema gradu u kojem sam odrastao i prema Zagrebu</p>
<p>Zlatko Tomčić, predsjednik Sabora Republike Hrvatske</p>
<p>Zašto volim Zagreb? Kako netko, Zagrepčanin po rođenju, može uopće odgovoriti na to pitanje? </p>
<p>Mjesto rođenja je nešto poput majke i oca. Njih ne biramo, bezuvjetno ih volimo, praštamo im nedostatke i propuste i uvijek ih s ponosom ističemo. Netko će možda reći da se ja baš i ne uklapam u navedenu tvrdnju, jer prečesto ističem da sam Srijemac, pa ispada gotovo kao da tajim mjesto svojega rođenja. Iako su ratni vihor i prognanička sudbina odredili gdje ću se roditi, kad bih mogao birati, ponovno bih izabrao grad Zagreb.</p>
<p>Točno je, djetinjstvo i mladost proveo sam u Srijemu, ali Zagreb nisam ni htio niti mogao zaboraviti. »Mali Zagrepčanin« odjekivali su za mnom širokim mitrovačkim ulicama podrugljivi dječji glasovi. Te riječi samo su pojačavale prkos u meni i učvršćivale ljubav prema rodnom gradu. Sjećanja na tu prvu godinu kada sam zaista bio stanovnik Zagreba, naravno, ne postoji ni u najbljeđim tragovima. Iz majčinih priča saznao sam samo da sam rođen u Zajčevoj bolnici i da sam u istoj ulici, kod svoje tete Juce, na broju 7, proveo prvu godinu života. Rekli su mi da sam kršten u lijepoj staroj crkvi u Vlaškoj ulici koja se zove Petrova crkva. I to je u početku bilo sve što sam znao o Zagrebu.</p>
<p>Zbivanja nakon Dugog svjetskog rata povremeno me ponovo vraćaju Zagrebu. S majkom i starijim bratom uvijek putujem vlakom. I danas mi zagrebački kolodvor izgleda velik i lijep, a tada mi se činio ogromnim i raskošnim poput nekog dvorca. Najdojmljiviji mi je ipak bio veliki metalni konj i snažan muškarac ponosnog držanja na njemu, smješteni na trgu odmah ispred kolodvora. Djelovali su vrlo živo. Čudio sam se samo kako su se uspjeli popeti tako visoko. Putem smo susretali male vlakove za koje su mi rekli da se zovu tramvaji. Mi smo išli pješice i to uvijek istim putem: Zrinjevcem, Praškom ulicom do Jelačić placa, zatim Vlaškom, a kod Petretićeva trga skrenuli bismo i nastavili Petrovom ulicom sve do Zajčeve. Unatoč majčinim upozorenjima, neprekidno sam se okretao i gledao u vis, pokušavajući uočiti i zapamtiti svaku sličicu svoga grada. Mislim da sam već tada obećao sebi i Zagrebu da ću jednom doći i zauvijek ostati u njemu, da ću se voziti tim malim vlakovima i popeti se na visoku planinu što se nazirala u daljini iza grada.</p>
<p>Kasnije, prilikom raznih školskih izleta, puno puta prolazili smo pokraj Zagreba. Prolazili, ali nikada nismo svraćali. Spoznaja da postoje ljudi koji to čine namjerno i proračunato samo je pojačavalo moju žudnju za Zagrebom i potrebu da ispunim dano obećanje. Nogometni klub čije ime je mama još davno izvezla na »džemperiću« malog Zagrepčanina bio je najčešći razlog mog kasnijeg svraćanja u Zagreb. Maksimirskim stadionom odzvanjao je iz sve snage moj već i tada prilično duboki glas »Dinamo, Dinamo!«.</p>
<p> Posjete utakmicama ujedno koristim za obilaske obitelji očevih zatvorskih prijatelja. Tako otkrivam i neke druge dijelove Zagreba: Trešnjevku, Medvedgradsku ulicu i dugačku Ilicu. Zagreb i ja upoznajemo se sve bolje, postajemo sve prisniji, a rastanci nam svaki puta sve teže padaju. Godine 1979. napokon ispunjavam davno dano obećanje i postajem stanovnik svog rodnoga grada. Ponosan sam što sudjelujem u obnovi i izgradnji njegovih zgrada, a najponosniji na svoj udio u vraćanju spomenika bana Jelačića na istoimenom trgu.</p>
<p>S prozora svog negdašnjeg ureda gledao sam krov crkve u kojoj sam kršten i s nostalgijom sam se prisjećao natpisa na ploči svoje srijemske crkve »Mitrovački Hrvati kralju Tomislavu«, čovjeku na metalnom konju.</p>
<p> Godine prolaze, mijenjaju se uredi i pogledi s njihovih prozora. Samo nešto se ne mijenja - moja podjednaka ljubav prema gradu u kojem sam odrastao i prema Zagrebu. Oprosti mi rodni grade, ali ja jednostavno ne mogu drugačije.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U povodu 393. godišnjice osnutka, obnovljen portal za zgradi Gornjogradske gimnazije </p>
<p>Predsjednik Gradske skupštine Franjo Zenko u petak je simboličnim rezanjem vrpce predstavio obnovljeni portal Gornjogradske gimnazije na Katarininu trgu. To je, uz đačku misu u crkvi sv. Katarine i učeničku priredbu, bio i dio obilježavanja Dana Gimnazije, odnosno 393. godišnjice njenoga osnutka.</p>
<p>Ravnatelj gimnazije prof. Božidar Bistričić istaknuo je važnost događaja činjenicom da su od posljednje potpune obnove baroknoga portala prošla čak tri stoljeća. A još od 3. lipnja 1607. godine, kada je u njoj osnovana isusovačka gimnazija, zgrada je zadržala u kontinuitetu svoju osnovnu - obrazovnu namjenu. Tijekom svih tih godina ondje su se osnivale razne obrazovne institucije - od Akademije Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, pa do Sveučilišta, koje je u toj zgradi osnovano 1875. godine. Osim toga, ondje je održan i prvi javni koncert u Zagrebu, a u 19. je stoljeću po prvi put održana i nastava na hrvatskom jeziku. Školu danas pohađa oko 800 učenika, raspoređenih u 24 razreda.</p>
<p>Obnavljanje portala omogućili su - Hrvatski restauratorski zavod, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, Gradski ured za kulturu i Ured za prosvjetu i šport.</p>
<p> Ravnatelj Bistričić na kraju je dodao da se - s obzirom na to da se radi o ustanovi važnoj za hrvatsko školstvo, znanost i umjetnost - iskreno nada kako će Grad Zagreb i ubuduće znati prepoznavati vrijednost i značaj zgrade te ju uskoro obnoviti u potpunosti. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Privatni studij u Zagrebu: Ekonomija poduzetništva za 5.000 DEM po godini</p>
<p>Dvogodišnji stručni studij ekonomije poduzetništva moći će upisati 270 polaznika/ Predstavljanje 3. lipnja u Europskom domu/ Studij upravo čeka dopusnicu za rad/ Inzistiranje na kvalitetnom znanju informatike i engleskoga jezika</p>
<p>Završeni srednjoškolci mogu se od ove godine upisati u novu visoku školu u Zagrebu. Riječ je o dvogodišnjem stručnom studiju - Studiju ekonomije poduzetništva, sa sjedištem na Trgu bana Jelačića 3 (iznad bivše Centralne ljekarne), koji upravo čeka od Ministarstva znanosti i tehnologije odobrenje za rad. </p>
<p>Po Zakonu o visokim učilištima, postupak dobivanja tzv. dopusnice traje šest mjeseci, a budući da je zahtjev za osnivanje predan u ožujku, konačno rješenje trebalo bi biti doneseno najkasnije u rujnu. Ministarstvo bi do tada trebalo odlučili hoće li priznati višu stručnu spremu za taj studij te hoće li ga registrirati kao visoko učilište. Prema neslužbenim informacijama, čini se da Ministarstvo nema zamjerki te da će Ekonomija poduzetništva dobiti dopusnicu za rad već od ove jeseni. </p>
<p>Kako doznajemo od Borisa Štefanovića, direktora privatne poduzetničke škole »Verń« u sklopu koje se osniva privatni Studij ekonomije poduzetništva, u subotu, 3. lipnja, kreće promocija studija i veliki »Open House« - Dan otvorenih vrata nove visokoškolske institucije. Program Studija ekonomije poduzetništva bit će prezentiran u Europskom domu, a predstavit će ga poznati ekonomist dr. Dražen Kalogjera. </p>
<p>Ekonomija poduzetništva počet će s radom kao privatna visoka škola, u koju će se ove godine moći upisati 270 maturanata. Cijena školarine za jednu godinu iznosi 19.750 kuna, odnosno oko 5000 njemačkih maraka. </p>
<p>- U prostorijama na Trgu bana Jelačića već četiri godine imamo jednogodišnji program Uvođenje u poslovno poduzetništvo (peti stupanj obrazovanja), koji ima 200 polaznika. Oko 75 posto njih izjasnilo se da bi željelo nastaviti dalje, zbog čega za novi dvogodišnji studij šestoga stupnja već imamo 140 popunjenih mjesta, rekao nam je Boris Štefanović. </p>
<p>Prema njegovim riječima, posebnost novoga studija je inzistiranje na izuzetno jakoj informatici i poznavanju engleskoga jezika. Uvjeti za upis su da kandidat ima završenu srednju školu, te da prođe psiho-test i intervju na kojemu mora dokazati svoju motiviranost. Kvalifikacijski ispit polaže se samo iz engleskog jezika, no on nije eliminacijski, već služi kao provjera znanja radi raspodjele kandidata u grupe (ovisno o stupnju poznavanje jezika). </p>
<p>Kako doznajemo od Štefanovića, studij je podijeljen u četiri skupine obaveznih programa. Program Opća poslovnost, uključuje sedam predmeta na prvoj godini, a to su poslovni hrvatski jezik, engleski jezik (šest sati tjedno), informatika, gospodarska matematika, statistika, osnove poslovne psihologije, trgovačko i radno pravo. Kasniji programi obuhvaćaju poduzetničku poslovnost (koja uključuje i predmet Internet za poduzetnike), trgovačko poslovanje, računovodstvo... </p>
<p>Polaznici će predavanja (prijepodnevna ili poslijepodnevna) slušati u malim grupama (najviše 16 polaznika u jednoj grupi), što će im, tvrdi Štefanović, omogućiti bolji kontakt s predavačima. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ekonomija poduzetništva - konkurencija Ekonomskom fakultetu?</p>
<p>U zadnjih 8 godina Ekonomiju, Pravni i Filozofski fakultet upisalo 202.000 studenata, a u isto vrijeme diplomiralo samo njih - 21.000 (!?) </p>
<p>Hoće li studij ekonomije poduzetništva biti konkurencija Ekonomskom fakultetu, odnosno neće li otvaranje novog ekonomskog stručnog studija smanjiti upisnu najezdu na četverogodišnji studij ekonomije?</p>
<p>- Sigurno neće. Pozabavili smo se upisnom statistikom u proteklih osam godina. Pratili smo broj studenata upisanih na fakultete društvenih znanosti (Ekonomija, Pravni i Filozofski fakultet), te usporedili s brojem diplomiranih studenata, kaže Boris Štefanović. Rezultati su šokantni: u tom se razdoblju upisalo 202.000 studenata a u isto je vrijeme diplomu primilo njih samo 21.000 studenata. To znači da društvene znanosti (još uvijek najtraženije područje na zagrebačkom Sveučilištu), diplomira svaki deseti student. </p>
<p>- Tu je prostor u koji mi ulazimo, jer pokušavamo pružiti srednjoškolcima još jednu šansu. Devet od deset studenata koji su upisali društvene znanosti odmah nakon završene srednje škole odustalo je od fakulteta jer nije za njega bilo spremno. Nije moglo pratiti neobaveznu nastavu, na kakvu nije naviklo, kaže Štefanović. Nastava na Studiju ekonomije poduzetništva obavezna je. Nema govora o konkurenciji s Ekonomskim fakultetom, jer, među ostalim, mi uzimamo one svršene srednjoškolce koji nisu spremni za fakultete, zbog čega je dvogodišnji stručni studij ekonomije poduzetništva svojevrstan nastavak srednje škole, objašnjava Štefanović. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pripadnici Udruge Narodne zaštite traže status hrvatskih branitelja</p>
<p>Tražimo od hrvatske političke i izvršne vlasti odnosno Vlade, Ministarstva obrane te Ministarstva branitelja i drugih odgovornih institucija da se pripadnicima Narodne zaštite prizna pravo i status hrvatskih branitelja, jer su svojim aktivnostima sudjelovali u stvaranju Hrvatske države i bili logistička podrška postrojbama na ratištu. Zaključak je to konferencije za novinare održane u petak poslije podne u Udruzi narodne zaštite na Trešnjevci. Zbog toga će pripadnici UNZ-a, njih oko 17.000 iz cijele Hrvatske, organizirati mirni prosvjed od Ministarstva obrane RH do Markova trga, onoga dana kada će saborski zastupnici raspravljati o donošenju novoga Zakona o hrvatskim braniteljima.</p>
<p>- Tražimo da se dragovoljci Narodne zaštite ne dijele na one kojima je status branitelja priznat, jer su određenom vremenskom razdoblju otišli u HV, te na one koji to nisu mogli ili iz nekog drugog razloga nisu učinili, rekao je predsjednik UNZ-a Ivan Posilović.</p>
<p>Jedan od zahtjeva je i poništavanje zaključka Vladina Povjerenstva za udruge, od 24. studenog 1998. godine koje je napravilo negativnu selekciju među udrugama. Udruge su, naime, podijeljene na one koje su u nadležnosti Ministarstva za branitelje i na one koje to nisu, iako su sve jednako registrirane na državnoj razini.</p>
<p> Predstavnici UNZ-a od sadašnje hrvatske vlasti traže također da se napravi revizija administrativno priznatih statusa hrvatskih branitelja koji su u znatnom broju dodijeljivani službenicima i namještenicima državnih ministarstava.</p>
<p>- To su samo neki od zahtjeva, rekla je glavna tajnica UNZ-a i pričuvna natporučnica HV-a Marija Dujić, kojima želimo ukazati javnosti na naš nezavidan i neriješen status. Protuzakonito nas se šikanira, a smatramo da se krše i naša ustavna prava te Zakon o hrvatskim braniteljima. Ukoliko ovi apeli ne urode plodom, obratit ćemo se i međunarodnoj javnosti. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Bez struje u ponedjeljak </p>
<p>Zbog redovnog godišnjeg pregleda električnih uređaja, u ponedjeljak, 5. lipnja, struje neće imati: </p>
<p>od 8.00 do 13.00 sati: Rapska 18-40, 37-37c, bb, Zlarinska, Pašmanska, Zmajanska, Čiovska, Murterska, Paška 2-14, 3-37b, Brijunska, Kornatska 30a-34, Hvarska 3-9a, 2-8b, Grada Vukovara 247</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži struje neće imati:</p>
<p>od 8.00 do 16.00 sati: Jakovljanska, Topolovečka 2-14, 18 do kraja, 1-9, 13 do kraja, Oporovečka 91-109, Mirna, Topolovečki priključak, Mramorni prilaz, Žitna, Pajin odvojak, Sunekov odvojak 1-7, 2-14, Sunekova do 20, Dubljevička, Senjska, Malinska, II i III senjski odvojak, Škurinjski put, Starigradska, Resnički put 22-38, 23-43, Vranička, Bedenički put, Peraščanski put 29 do kraja, 30 do kraja, I Luka 2-10, 1-13, II, III Luka, I Luka I-III odvojak, Dubrava 184, 145-149, 153-165.</p>
<p>od 8.00 do 15.00 sati: Ljevački breg 18-20, 39-47.</p>
<p>od 8.00 do 14.00 sati: Trnsko 14a-c, 15e, f.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Na pomolu nove vrste antibiotika </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Na pomolu su nove vrste antibiotika, djelotvorne protiv bakterija koje su razvile otpornost na lijekove. Znanstvenici su stvorili molekulu koja zadaje udarac smrotonosnim, na lijekove otpornim vrstama bakterija i tako daje mogućnost razvoja moćnih antibiotika.</p>
<p> Bakterije otporne na lijekove sve su veća globalna prijetnja, a za taj se fenomen okrivljava pretjerano korištenje antibiotika. U časopisu Nature, istraživači Sveučilišta Wisconsin iz Madisona izvješćuju da su stvorili molekulu oblikovanu prema peptidima, prirodnim proteinima kojima različiti organizmi, od biljaka do ljudi, ubijaju bakterije.</p>
<p> Sve dosad su pokušaji da se iskoristi peptide nailazili na probleme jer oni brzo gube svojstva unutar živog tkiva i često uz bakterije oštećuju i ljudske stanice. No istraživači kažu da njihova umjetna inačica, betapeptid, ne oštećuje krvne stanice a isto se tako ne slama u tijelu.</p>
<p> U laboratoriju se pokazala uspješnom protiv nekoliko bakterija otpornih na lijekove, uključujući vrste enterokoka otporne na vankomicin i vrste stafilokoka otporne na meticilin.</p>
<p> Vankomicin je antibiotik koji se smatra posljednjom linijom obrane protiv bakterije enterokoka, koja uzrokuje smrtonosne infekcije trbuha, urinarnog trakta, postoperativnih rana pa čak i srčanih zalisaka. Meticilin djeluje protiv stafilokoka, koji izaziva ozbiljne infekcije kože, tkiva, kostiju i zglobova.</p>
<p> Čini se da betapeptid koristi isti mehanizam kao i prirodni peptid, i probija membranu bakterije, rekao je Samuel Gellman, profesor kemije u Wisconsinu. »To upozorava na cijelu novu vrstu potencijalnih antibiotika o kojima ljudi prije nisu mislili. To je nešto poput nove dimenzije u oblikovanju«, rekao je Gellman.</p>
<p> Budući da molekula djeluje različito od uobičajenih antibiotika, bakteriji će vjerojatno biti teže razviti otpornost prema njoj, rekla je Marissa Miller iz Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti. »Zanimljivo je to što je posrijedi posve nov pristup i potrebne su nam nove ideje za borbu protiv otpornosti na antibiotike«, rekla je Marissa Miller.</p>
<p> Prošli je mjesec vladino tijelo od Uprave za lijekove i hranu zatražilo da odobri Zyvox, umjetni spoj koji proizvodi tvrtka »Pharmacia & Upjohn«, a koji se pokazao vrlo dobrim u borbi protiv bakterija otpornih na lijekove. Bude li odobren, bit će to prva posve nova vrst antibiotika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sting protiv Kasparova </p>
<p>NEW YORK, 2. lipnja</p>
<p> - Šahovske kombinacije, a ne glazbene kompozicije bit će na umu britanskom glazbeniku Stingu 29. lipnja kada će igrati protiv šahovskog prvaka Garryja Kasparova na newyorškom Times Squareu. Glasnogovornica Websitea ruskog velemajstora (http://www.Kasparovchess.com) izjavila je u srijedu da će se izvjestan dio prihoda od sponzorstva događaja darovati Stingovoj grupaciji za zaštitu okoliša »Rainforest«.»Ovo je dio naših pokušaja da šah približimo široj publici, uključujući štovatelje glazbe«, rekla je glasnogovornica. »Šah je međunarodni jezik, glazba također.« </p>
<p> Pjevač i skladatelj, dobitnik nagrade Grammy, Sting je oduševljeni igrač šaha, koji je započeo razgovor o mogućnosti da igra protiv Kasparova u dobrotvorne svrhe prije oko tri mjeseca, rekla je predstavnica za tisak šahovskog prvaka. Kasparov, kojega većina stručnjaka smatra najjačim igračem u povijesti te stare igre, igrat će protiv Stinga i trojice članova banda - Dominica Millera, Jasona Rebella i Chrisa Bottija u simultanki. Glasnogovornica je rekla kako će se igra moći pratiti na obližnjem velikom ekranu i nekoliko Websiteova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Upitan prokop druge tunelske cijevi kroz Velebit </p>
<p>ZADAR, 2. lipnja</p>
<p> - O Hrvatskoj upravi za ceste ovisi hoće li radnici splitskoga »Konstruktora« i zagrebačke »Hidroelektre« prokopati do kraja i drugu cijev u tunelu Sveti Rok na Velebitu. Vodeći ljudi na gradilištu splitskoga »Konstruktora«, koji rade na tunelu s južne strane Velebita, potvrdili su da čekaju odluku investitora, tj. Hrvatske uprave za ceste. Ako te odluke ne bude, dio radnika na gradilištu bio bi višak i poslan s gradilišta.</p>
<p> Nakon proboja prve tunelske cijevi prošle godine već je iskopano više od 2400 metara i druge cijevi, pa je nelogično da se ne prokopa i preostalih 3200 metara, jer to se nikada jeftinije neće moći izvesti, kaže upravitelj »Konstruktorova« gradilišta Goran Pervan. Po njegovim riječima najbolje je probiti obje tunelske cijevi, a ako se investitor ne odluči na to, preostaju lakši radovi na tunelu, za koje je potreban samo dio radnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Više žena u politici - brži gospodarski razvoj </p>
<p>WASHINGTON, 2. lipnja</p>
<p> - Zemlje u kojima su žene izjednačene s muškarcima i u kojima se poštuju i promiču posebna prava žena istodobno imaju brži gospodarski razvoj i manje korupcije, objavila je Svjetska banka u posebnom izvješću naslovljenom »Ugrožavanje razvoja«. </p>
<p> Bankovni su stručnjaci usporedili podatke o gospodarskim kretanjima i negativnostima u pojedinim zemljama s podacima o zastupljenosti žena u političkom životu, obrazovanju, plaćama i zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti. Pokazalo se da države u kojima je manji jaz između žena i muškaraca stoje bolje u gospodarskom i svakom drugom pogledu. Istodobno, brži gospodarski rast pomaže jednakopravnosti žena, kažu u banci. </p>
<p> Studija »Ugrožavanje razvoja« objavljena je pred posebno zasjedanje Opće skupštine UN na kojem će se od 5. do 9. lipnja raspravljati o položaju žena u svijetu i napretku postignutom nakon Svjetske konferencije o ženama održane u Pekingu u rujnu 1995. godine. Među 15 tisuća najavljenih sudionika zasjedanja UN u New Yorku bit će nazočno i brojno izaslanstvo iz Hrvatske, koje vodi potpredsjednica Vlade Željka Antunović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Odluka o Microsoftu odgođena do srijede </p>
<p>WASHINGTON, 2. lipnja</p>
<p> - Konačna odluka u postupku protiv Microsofta zbog monopolističkog postupanja odgođena je do srijede.</p>
<p> Sudac Thomas Penfield Jackson objavio je u Washingtonu da saveznom tužitelju i tužiteljima 19 američkih država, kao i odvjetnicima Microsofta daje mogućnost do srijede pripremiti prijedloge mjera protiv tvrtke za koju je ocijenio da se ponašala kao monopolist, uvjetovala proizvođače računala i nastojala spriječiti konkurentske tvrtke. </p>
<p> Tužitelji su bili predložili razdvajanje Microsofta na način da se proizvodnja operativnih programa odvoji od proizvodnje drugih računalnih programa. Odvjetnici Microsofta dokazivali su da to nije pravedna ni potrebna odluka a sudac Jackson je bio sklon da se tvrtka podijeli na tri samostalna poduzeća.</p>
<p> Savezno tužiteljstvo i tužitelji 17 država moraju do ponedjeljka dati svoj konačni prijedlog a Microsoftu ostaju nakon toga dva dana za odgovor. Države Illinois i Ohio izdvojile su mišljenja i ne traže razbijanje Microsofta nego druge mjere, uključujući objavljivanje podataka o programu »Windows«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Jutarnja mučnina korisna za fetus</p>
<p>NEW YORK, 2. lipnja</p>
<p> - Koliko god bila neugodna za trudnicu, jutarnja je mučnina možda prirodni način osiguravanja pravilne prehrane za fetus. Mučnina i povraćanje, koje mnogo žena iskusi u prvim mjesecima trudnoće, možda, paradoksalno, hrane njihove bebe jer održavaju određenu razinu hormona, izvješćuju znanstvenici u časopisu Obstetrics and Gynecology.</p>
<p> Rachel R. Huxleya, s Instituta za medicinske znanosti u Oxfordu, ističe kako je manja vjerojatnost da će žena koju muče jutarnje mučnine pobaciti ili prerano roditi, odnosno roditi dijete male tjelesne težine. Ograničenje unosa kalorija koje uzrokuje jutarnja mučnina, tvrdi Rachel Huxleya, osigurava usmjeravanje energije buduće majke prema posteljici u razvoju.</p>
<p> Ispitivanje provedeno na životinjama, tvrdi Rachel Huxleya, pokazalo je da se u početku trudnoće stvara više inzulina. Inzulin koji regulira <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi otpušta se kao reakcija na unos hrane. Povišena razina inzulina i inzulinskoga faktora rasta 1 (IGF- 1) potiče majčin metabolizam masti na račun razvoja fetusa, tvrdi Rachel Huxleya. Kontrolirajući unos hrane, jutarnje mučnine kontroliraju tu hormonalnu razinu i osiguravaju dovoljnu količinu hranjivih tvari za fetus.</p>
<p> IGF-1 postaje bitan za rast fetusa u kasnijoj trudnoći pa je to možda jedan od razloga zašto jutarnja mučnina nestaje nakon prvog tromjesečja. Tako, tvrdi Rachel Huxleya, potiskivanje IGF-1 i inzulina više nije korisno.</p>
<p> Za žene koje su prije trudnoće bile pothranjene, dodaje, možda je manje vjerojatno da će iskusiti jutarnju mučninu jer moraju nakupiti tjelesnu mast. Žene normalne težine obično imaju dovoljno tjelesne masti koja nadoknađuje smanjenje unosa kalorija uzrokovanoga mučninom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Od »Fenixa« do »Nevidljivog pogleda« </p>
<p>Tjedan suvremenog plesa / »Fenix« Plesne skupine Vicentea Săeza u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu / Performance Ivane Müller »Nevidljivi pogled« u Dramskom kazalištu »Gavella«</p>
<p>Mit o Ozirisovu uskrsnuću nadahnuo je španjolsku plesnu skupinu Vicentea Sáeza u predstavi »Fenix« kojom je u četvrtak na večer, na pozornici zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta, otvoren 17. tjedan suvremenog plesa, uz Eurokaz, naš najatraktivniji međunarodni festival koji nudi pregled recentnih opsesija europske i svjetske plesne scene. O ljubavi i smrti govori Sáezova predstava izvedena iz mitskih perspektiva, zaokupljena motivima transformacije u ciklusima obnavljanja.</p>
<p>Osam plesača i plesačica tijekom jednoiposatne izvedbe predočavaju arhetipske situacije zaokupljeni općim mjestima u plesnom ocrtavanju naših ishodišta. »Život i smrt hodaju zajedno, ali odvojeni«, kaže Vicente Sáez nastojeći u »Fenixu« pokretom i glazbom, koju potpisuje Amores Grup de Percussió, reflektirati procese koje je proživio u susretu s drevnim ritualima u kojima se oslikavaju formule što se u cikličkom ritmu ponavljaju. </p>
<p> Vještina, tehnička spremnost i energija plesača nisu uspjeli potisnuti zamor što se javlja u potrošenosti prepoznatljivih motiva i koreografskih rješenja izvedenih iz prilično efektnih, ali već viđenih modela. Predstava »Fenix« tako priziva sjećanje na plesne projekte iz 70-ih godina i djeluje pomalo anakrono, daleka današnjim mnogo radikalnijim plesnim istraživanjima.</p>
<p> Performance »Nevidljivi pogled« na pozornici Dramskog kazališta »Gavella« izvela je Ivana Müller, koja je u Zagrebu studirala komparativnu književnost i povijest umjetnosti, a u Amsterdamu je završila School for New Dance Development. Uz video projekcije na stražnjem dijelu scene i slajdove na bijeloj kutiji, Ivana Müller u svojoj je koreografiji iscrtala smjernice dopadljiva scenskog istraživanja koje povezuje pokret, riječ i glazbu u nerazdvojivu cjelinu što nudi zanimljivu sliku jedne nepretenciozne igre.</p>
<p> »Nevidljiv pogled« zanimljiv je pokušaj scenskog okupljana različitih iskaza, čime se stvara specifičan jezik predstave koja osvaja duhovitim pomacima, vizualnim okvirom te šarmantnim nastupom Ivane Müller koja je zagrebačkoj publici predstavila svoja plesno-kazališna nadahnuća. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Filharmoničari pred jubilarnom sezonom </p>
<p>Foyer Dvorane Lisinski / Na tiskovnoj konferenciji najavljena sezona 2000./2001. Zagrebačke filharmonije / Predstavljeno pet CD-a sa snimkama koncerata pod ravnanjem maestra Milana Horvata / Zagrebačka filharmonija i Vjesnik su dvije stožerne institucije hrvatske građanske kulture, te je posve logična njihova suradnja - rekao je Vjesnikov glavni urednik Igor Mandić</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Sezona Zagrebačke filharmonije 2000./2001. bit će specifična - riječ je o jubilarnoj sezoni u kojoj se slavi 130. godišnjica postojanja Filharmonije. Osim toga, koncertni program će se proširiti, a specifična je i činjenica da Filharmonija još nema svoga stalnog šefa dirigenta - rečeno je na konferenciji za novinare u petak u foyeru Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog na kojoj je među ostalim bilo govora o financiranju te glazbene institucije.</p>
<p>Ravnatelj Zagrebačke filharmonije Anđelko Ramušćak je kazao da u sljedećoj sezoni tradicionalno kreću tri ciklusa - Bijela, Crvena i Plava oktava, a svaki će činiti osam koncerata. Uz to u svakom ciklusu bit će izveden još jedan poseban koncert koji Filharmonija poklanja vjernoj publici. Novost u programu jest ciklus pod nazivom »Nedjeljom točno u podne«, u sklopu kojega će biti izvedeno šest glasovirskih recitala. Na tim nastupima zagrebačkoj će se publici predstaviti svjetski poznati pijanisti: Deszo Ranki, Edit Klukon, Peter Donohoe, Christoph Berner, Mzia Simonishvili i Paul Bandura-Skoda, a pijanistički nastup u tom ciklusu imat će i Ana Pišpek.</p>
<p>Predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačke filharmonije Tonko Ninić osvrnuo se na financijsku komponentu Filharmonije, istaknuvši određene teškoće koje na sreću nisu utjecale na ispunjenje programa i kvalitetu izvedaba. Istaknuo je da Zagrebačka filharmonija samo prihodima s nastupa pokriva 18 posto potrebnih sredstava, što je vrlo mnogo za jednu kulturnu instituciju. Ninić je dodao da je za potrebe novog ciklusa »Nedjeljom točno u podne« kupljen novi koncertni klavir za Koncertnu dvoranu »Vatroslav Lisinski«. Branko Mihanović, šef programa, istaknuo je da trenutno Filharmonija nema šefa dirigenta, ali da se vode intenzivni razgovori s kandidatima, pa će i taj problem uskoro biti riješen. Naglasio je da će se u sljedećoj sezoni zaokružiti prije započeni ciklus djela Gustava Mahlera i simfonijski ciklus Dimitrija D. Šostakoviča.</p>
<p>U sklopu konferencije za novinare predstavljeno je i pet CD-a s izvedbama koncerata pod ravnanjem doživotnog počasnog šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije, maestra Milana Horvata. Snimljeni koncerti obuhvaćaju presjek ukupnog rada maestra Horvata, od 1957. do 2000. godine. Komentare na pločama potpisuje Dubravko Detoni, a recenzirao ih je Vjesnikov glazbeni kritičar Nenad Turkalj. Također već tradicionalno, dodijeljene su nagrade Zagrebačke filharmonije kritičarima koji su najiscrpnije pratili njihov rad tijekom prošle sezone. Ove godine je dobitnica nagrade kritičarka Večernjeg lista Maja Stanetti, a posebnu nagradu je dobio i akademik Nedjeljko Fabrio.</p>
<p>Nazočnima na konferenciji obratili su se i neki od predstavnika sponzora Zagrebačke filharmonije. Nina Oberitet Gluhak iz PBZ American Express govorila je o godišnjoj nagradi koju spomenuta tvrtka zajedno sa Zagrebačkom filharmonijom dodjeljuje najuspješnijem mladom hrvatskom glazbeniku. Ove godine ta će se nagrada dodijeliti po deseti put. </p>
<p> Medijski pokrovitelj Zagrebačke filharmonije je Vjesnik, i to treću sezonu zaredom. Obrativši se nazočnima na tiskovnoj konferenciji, Vjesnikov glavni urednik Igor Mandić je naglasio da su Zagrebačka filharmonija i Vjesnik dvije stožerne institucije hrvatske građanske kulture, te da je posve logična njihova suradnja.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vrijeme kao slikarska tema</p>
<p>Galerija proširenih medija u Hrvatskome društvu likovnih umjetnika / Otvorena skupna izložba pod nazivom »XXXIX porečki annale - ideja serije« / Izlaže 16 hrvatskih suvremenih umjetnika, a izbor je načinio Zvonko Maković </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - U Galeriji proširenih medija Hrvatskoga društva likovnih umjetnika u četvrtak na večer otvorena je izložba pod nazivom »XXXIX. porečki annale - ideja serije«. Izbor radova za tu skupnu izložbu načinio je povjesničar umjetnosti prof. dr. Zvonko Maković. Na toj već tradicionalnoj izložbi, koju ugošćuje HDLU, djela su izložili: Lovro Artuković, Đanino Božić, Boris Cvjetanović, Nina Ivančić, Anto Jerković, Duje Jurić, Julije Knifer, Antun Maračić, Jelena Perić, Ivan Picelj, Igor Rončević, Damir Sokić, Silvio Šarić, Robert Šimrak, Goran Trbuljak i Ante Žaja.</p>
<p>U predgovoru kataloga izložbi, prof. dr. Zvonko Maković ističe da ono što podrazumijeva ovaj pomalo neobičan naslov za jednu izložbu jest vrlo jednostavna činjenica - riječ je o djelima načinjenim od više sastavnih elemenata. Ti elementi nisu proizvoljni, već samo u sklopu cjeline dobivaju svoj puni smisao.</p>
<p> Ponekad se može činiti kako umjetnici nastoje ispričati složenu priču tijek koje se ne može iscrpiti unutar jednog formata, pa stoga posežu za nekoliko sličnih, često i identičnih, kroz koje raščlanjuju zamišljeno likovno događanje. Katkad se pak čini da umjetnici ponavljaju jednu istu formulu mijenjajući je tek neznatno. U oba slučaja jedan moment igra presudnu ulogu, a to je naglašena prisutnost vremena u umjetničkom djelu.</p>
<p>Proširujući svoju ideju na sekvencu složenu od dva, pa na više djela koja bilo formatom, bilo bojom, bilo nekim jasno uočljivim znakom upućuju kako je riječ o jedinstvenim djelima koja pripadaju istom sistemu, istoj cjelini, ovi umjetnici, zaključuje Maković, uključeni u zajedničku izložbupokazuju i to kako sve međusobne poetičke i generacijske razlike mogu biti također i razlog za svojevrsno zajedništvo.</p>
<p> Kroz djela ovih umjetnika upoznajemo se s jednim vidom naše suvremene umjetnosti o kome se dosad nije ni govorilo niti ga se izdvajalo. To je i jedan od ciljeva izložbe, rekao je na otvorenju izbornik Zvonko Maković. Postav »XXXIX. porečki annale - ideja serije« može se razgledati do 10. lipnja.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Jukić zaslužni preporoditelj</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Monografija iz pera Marka Lukende »Ivan Franjo Jukić, franjevac i ilirac - redovnik naroda i domovine«, u izdanju Pergamene u Zagrebu, predstavljena je u četvrtak u velikoj dvorani Školske knjige.</p>
<p>»Bio je etnograf, biograf, memoarist, pučki učitelj, pastoralni radnik romantičarskih zanosa i pretjerivanja«, rekao je na predstavljanju recenzent prof. dr. Ivo Pranjković, koji se i osvrnuo Jukićevo mišljenje da je sazrelo vrijeme za općebosanski ustanak protiv Turaka, početkom 19. stoljeća. Pavši pod utjecaj srpske propagande, Jukić je vjerovao da će uz njihovu pomoć izboriti oslobođenje, uporno i naivno smatrajući kako su katolici, pravoslavci i muslimani pripadnici iste bosanske nacije, rekao je Pranjković.</p>
<p>Hrvatski preporoditelj fra Ivan Franjo Jukić (1818. - 1857.) umro je u tuđini, mlad, prognan i osamljen, a njegovo je djelo toliko važno i osebujno, prevratničko i prekretničko. O njemu se može govoriti kao o »profilu jednog ideala«, naglasio je pak fra Stjepan Lovrić, koji otkriva da je pisac monografije Marko Lukenda najveći dio svoje studije posvetio Jukićevoj kulturnoj djelatnosti. »Ideju ilirskog pokreta htio je približiti bosanskom puku, pri čemu se očituje kao uporni idealist i neshvaćeni zaljubljenik u svoj narod i zemlju«, rekao je fra Lovrić te dodao kako nije slučajno da i Marko Lukenda i Ivan Jukić pripadaju zajedničkom zavičaju Banje Luke.</p>
<p>Kao razlog zbog čega se odlučio na pisanje monografije Marko Lukenda je iznio mišljenje da fra Ivan Franjo Jukić ulazi u red onih povijesnih veličina za koje nismo imali sluha niti vremena. »Njegovo ime danas svakako znači manje od njegove misli i djela. No upravo je u tome nadrastao svoje vrijeme«, zaključio je autor. Marko Lukenda (r. 1946.) je doktor filologije. (K. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Za DHK 1,754.700 kuna</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Ministarstvo kulture RH odobrilo je Društvu hrvatskih književnika 1,754.700 kuna za programe Društva u ovoj godini. Odobrena sredstva manja su od traženih za 765.800 kuna. Traženi iznosi uglavnom su za sve programe smanjeni, a za program Knjižnice DHK, za koji je traženo 287.500 kuna, i Književne manifestacije i nagrade, za koje je traženo 229.000 kuna, sredstva nisu odobrena.</p>
<p> »Ministarstvo kulture raspisalo je natječaj za izdavačke programe prije mjesec dana i on je otvoren do 1. prosinca ove godine i na njega se mogu javiti svi izdavači«, izjavio je u srijedu načelnik za financije u Ministarstvu kulture Blaž Žilić, odgovarajući na upit zašto Ministarstvo nije odobrilo sredstva za Knjižnicu DHK. Glede književnih manifestacija i nagrada, on je dodao da Ministarstvo kulture ta sredstva šalje organizatorima, pa primjerice za organizaciju »Dana Antuna Šoljana« sredstva je dobilo rovinjsko Pučko učilište - organizator manifestacije. »Odobrena sredstva doznačavat će se Društvu hrvatskih književnika ovisno o tomu kada će Ministarstvo kulture dobiti sredstva iz državnoga proračuna«, izjavio je Žilić, dodavši kako će se veći dio sredstava isplatiti do prve polovice lipnja. Krajem prošloga tjedna tajnik DHK Željko Knežević upozorio je, među inim, predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, predsjednika hrvatske Vlade, ministra kulture i savjetnika Predsjednika RH da im je do 26. svibnja za njihove programe odobreno samo 30.000 kuna, a doznačeno 170.000 kuna. Društvo hrvatskih književnika, odazivajući se na javni poziv Ministarstva o predlaganju programa, tražilo je za redovitu djelatnost DHK 980.000 kuna (odobreno 800.000), za Zagrebačke književne razgovore 169.000 kuna (odobreno 140.000), za Tribinu DHK 95.000 (odobreno 50.000), za časopise Republika 210.000 (odobreno 200.000) i Most 300.000 (odobreno 300.000), za Europski glasnik 125.000 (odobreno 125.000), za »100. godišnjicu DHK« 85.000 (odobreno 60.000) i za Međunarodnu suradnju 40.000 kuna (odobreno 39.700). Ministarstvo je istodobno odobrilo 40.000 kuna za Dane hrvatske knjige, iako DHK za to nije tražilo sredstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tko će dobiti Vjesnikova »Dujšina«?</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Ocjenjivački sud za dodjelu Vjesnikove nagrade za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« u kojem su Pero Kvrgić (predsjednik), Dalibor Foretić, Hrvoje Ivanković, Ivica Kunčević i Dubravka Vrgoč, sastao se u četvrtak poslijepodne i razmotrio kazališnu produkciju u godini 1999. Na prvoj sjednici Ocjenjivački sud izdvojio je najatraktivnija ostvarenja u kazališnoj umjetnosti koja konkuriraju za tu prestižnu Vjesnikovu nagrade.</p>
<p>U uži izbor za nagradu ušli su: Ivana Boban za uloge Anne Moll i Anne Mahler u predstavi »Alma Mahler« zagrebačkog Teatra ITD, Dragan Despot za ulogu Hasanage u istoimenoj predstavi zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta, Bobo Jelčić i Nataša Rajković za predstavu »Grad u gradu« Zagrebačkog kazališta mladih, Frane Perišin za ulogu Steve Arnolda u predstavi »Na čijoj strani« dubrovačkog Kazališta Marina Držića, Matko Raguž za projekt Teatra Exit, a u povodu predstave »Mr. Single« i Dubravka Ostojić za ulogu Babe Antuše u »Klupku« zagrebačkoga Kazališta »Komedija«.</p>
<p>Ugledna Vjesnikova nagrada za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« dodjeljuje se od godine 1977. kazališnim umjetnicima koji su svojim kreativnim nadahnućem ostavili neizbrisiv trag u hrvatskom teatru. Za uloge Larryja u predstavi »Closer« i Špigeljskog u »Mjesec dana na selu« dramski umjetnik Goran Grgić nagrađen je prošle godine nagradom »Dubravko Dujšin«, a tko će biti sljedeći Vjesnikov laureat uskoro će se saznati. (K. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Šušak: Moja je tuga najveća </p>
<p>Samo jedan osvojen bod i sedmo, pretposljednje mjesto na nogometnom Europskom prvenstvu mladih reprezentacija, učinak je hrvatske momčadi koja je u Slovačku optupovala s velikim ambicijama i koju su uvaženi stručnajci svrstavali u red najvećih favorita / Osim što je prokockala završiti svoj impresivni hod kvalifikacijskom skupinom, hrvatska je reprezentacija propustila prigodu izboriti nastup na ljetošnjim Olimpijskim igrama </p>
<p>PIEŠTANY, 2. lipnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Na žalost, nakon šokantnih 3-4 (1-1) protiv Čeha, dogodilo se ono što se nudilo kao stvarnost već nakon startne utakmice protiv Nizozemske kad je nesretno proigran važan kapital, iznimno bitan u turnirskom natjecanju. Hrvatska mlada nogometna reprezentacija - igrači rođeni 1977. i mlađi - oprostila se od Europskog prvenstva prije no što je priželjkivano i planirano i službeno se, s jednim osvojenim bodom, vodi da je zauzela sedmo mjesto od osam reprezentacija. Još više boli spoznaja da je na ovom natjecanju nes(p)retno proigran i nastup na Olimpijskim igrama koji je bio žarki i neskriveni cilj svih reprezentacija, pa tako i naše, ma kako god netko mislio i tumačio drukčije.</p>
<p>Ipak, unatoč preteškom utegu zbog startnog poraza protiv Nizozemaca (1-2), Hrvati su ključeve svoje sudbine ipak imali u vlastitim rukama. Doduše, sa samo jednom opcijom - da pobijede impresivne Čehe kojima je, onako jakima, fanatično motiviranima, pokretnima, upornima, opasnima... i neodlučeno otvaralo Sydneya. Ne i finale Europskog prvenstva u kojemu su se Česi ipak našli, i o zlatu će odlučivati protiv moćnih Talijana, dosad trostrukih prvaka Europe. Česima je to, pak, prvi finale u 22 godine postojanja EP mladih.</p>
<p>Nakon utakmice protiv Čeha, utakmice koja već sa sedam postignutih pogodaka govori o svojoj sadržajnosti, kod Hrvata je ipak ostao gorak okus. Sveopće je, naime stajalište, a od kojega mi Hrvati očigledno nećemo u nogometu još dugo moći pobjeći, da su neke mračne sile uplele svoje prste u režiju i ove naše utakmice. Ovaj puta u liku glavnog suca Šveda Nilssona, za kojega su neki iščeprkali podatak da je bliski prijatelj s onim čuvenim svojim zemljakom Sundellom. Sjećate se, to je onaj nama znani švedski sudac zbog kojeg je izbornik Miroslav Blažević imao grdnih komplikacija, jer ga je označio glavnim i namjernim krivcem za poraz »vatrenih« od Nijemaca na EP u Engleskoj prije četiri godine. </p>
<p>Uglavnom, Nilssonova se arbitraža veže uz nečiste namjere zbog osnovne činjenice što je dvaput u korist Čeha dosudio jedanaesterac. Tako Igor Tudor »krivac« za onaj prvi kazneni udarac kad su »domaći« u 43. minuti izjednačili (1-1), kazuje o Nilssonovu poslu:</p>
<p>- Jedanaesterci su nas uništili. Ako je sudac označio prvi jedanaesterac, za koji baš nisam siguran da je postojao, još je manje smio onaj drugi. Time je sudac Čehe dvaput vraćao u život, što je ipak velika pomoć u takvim utakmicama. Razlika je kad nakon našeg izjednačenja na 2-2 (58. minuta) nastaviš normalno, ili kad te već u sljedećoj minuti presječe novi jedanaesterac i podsjeti dokle smiješ ići. No, i pri čeških 3-2 nismo se predavali, mogli smo poravnati, Leko je pogodio stativu. Da je ta sjela vjerojatno bismo sad drukčije razgovarali. Šteta!</p>
<p>I Ante Šerić slaže se s Tudorom, tvrdeći pritom kako je Čeh Baroš u biti njega faulirao, a sudac je dosudio jedanaest metara za Čehe, što je bilo dovoljno za 3-2.</p>
<p>Igor Bišćan pak drukčije gleda na zbivanja. Kako u zadnjoj, odlučujućoj utakmici, tako i na cjelokupni hrvatski nastup u Slovačkoj:</p>
<p>- Vraćamo se kući žalosni što smo zapeli u prvoj fazi natjecanja. No, samo jedan osvojeni bod, od mogućih devet, ne daje nam pravo da se ispričavamo na suca. Ipak je to sveukupno bio naš neslavni nastup gleda li se na bodovni učinak. Mislim da samo zaslužili sve kritike.</p>
<p>Kako bilo, ali i utakmice protiv Čeha, te ponajprije protiv Nizozemaca, kad je vratar Pletikosa kumovao 1-2 porazu, ostavile su dovoljno »štofa« za polemike i sumnje u stilu: što bi bilo da je bilo. Samim time podgrijano je uvjerenje da bi nepostojanjem tih spornih i nesretnih detalja danas svi govorili u svijetlim tonovima. Pričali bismo najvjerojatnije o medalji, možda i zlatnoj, ali još prije o tome kako naše mlade nogometaše, više od bilo kojih naših sportaša, stotinu tisuća australskih Hrvata oduševljeno očekuje na Olimpijskim igrama kao posebnu atrakciju. </p>
<p>Na žalost, uza sve iskrene komplimente ovoj generaciji mladih reprezentativaca na njihovim impozantnim rezultatima prije EP, poslije nastupa u Slovačkoj ostaje gorak okus. Najprije, dakako, zbog zadnjeg mjesta u skupini, ali i uvjerenja da se zaista moglo više. Dojam je, međutim, da je dosta igrača bilo izvan forme, posebice - napadači. Nije li se možda ipak prehrabro ušlo u natjecanje napadačkom formacijom 3-4-3? Tek polovicom druge utakmice, i to protiv iznimno snažnih, ali očigledno iscijeđenih Španjolaca, shvatilo se da je ojačana obrana kruna uspjeha, što međutim protiv Čeha nije prošlo. Zašto?</p>
<p>- Zato jer Česi igraju brže, modernije, pravocrtnije. Hrvati, pak, s previše dodira i filozofije, pa zato male koristi od statističkog podatka da su Hrvati imali loptu u posjedu 55 posto, Česi 45. Skupina njihovih igrača, na primjer broj 7 (Sionko) 10 (Došek), 19 (Heinz), 11 (Baroš) ima mjesta u svakoj momčadi. Mogli bi nam u Dinamu biti jako zanimljivi, tumačio je poslije utakmice Velimir Zajec, direktor maksimirskog kluba.</p>
<p>Zanima nas, međutim, kako to Zajec misli pregovarati s tim igračima, kad već većina spomenutih igra izvan Češke, ili u njihovim najjačim klubovima koji već plaćaju kao i maksimirski. A osim toga ovu utakmicu, kao i sve ostale u kojima su igrali »istočnjaci«, budno je kao na tržnici, pratilo desetke zapadnih menedžera, trenera, posebnih izviđača ponajvećih europskih klubova. Stoga je i zanimljiva opaska Jurija Vengloša, slovačkog menedžera sa FIFA licencom: </p>
<p>- Nakon ovog prvenstva mnogim slovačkim igračima koji godišnje u svojim klubovima teže po 200-300 tisuća maraka, cijena je poskočila najmanje - četverostruko.</p>
<p> Slično je i sa češkim i hrvatskim igračima, osim onih koji već igraju vani, ili su od ranije zakapareni. </p>
<p> Izbornik naših mladića Ivo Šušak bio je, jasno, vidno pogođen slovačkim raspletom:</p>
<p>- Plasmanom u završnicu Europskog prvenstva, ali i svim rezultatima u zadnje dvije godine, imali smo pravo nadati se plasmanu među prva četiri i na olimpijske igre. Nismo na žalost uspjeli spletom raznih okolnosti. Iako nemam običaj, moram se ovaj put osvrnuti na suca i neke njegove nerazumne, bitne odluke. Odlučivali su detalji, igračima ne mogu ništa zamjeriti i ako vam naizgled djelujem smireno ostajem sam sa svojom tugom, i mislim da je moja tuga veća od one koju nose igrači.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U Dubrovniku zanimljivo, u Splitu izvjesno?</p>
<p>U subotu počinje doigravanje hrvatskog vaterpolskog prvenstva, u prvim polufinalnim utakmicama Jug dočekuje Mladost-HPB, dok će Splitska banka igrati protiv Primorja</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - U subotu počinje doigravanje vaterpolskog prvenstva Hrvatske. U prvim polufinalnim utakmicama sučelit će se Jug i Mladost-HPB (Dubrovnik, 20.30 sati), te Splitska banka i Primorje (Split, 19.00). Prve utakmice igraju se kod boljeplasiranih klubova, a možebitne treće također na bazenima Dubrovčana i Splićana. Termini za polufinale doigravanja su još 7. i 10 lipanj.</p>
<p>Bit će zanimljivo vidjeti kako će se dva naša najbolja kluba snaći nakon kraha na nedavnom »Final Fouru« Lige prvaka u Bečeju. I jednom i drugom klubu završnica domaćeg prvenstva jedina je prigoda za plasman u Ligu prvaka sljedeće sezone, no u tu borbu zacijelo će se uključiti i Jug. Riječko Primorje u ovoj konkurenciji doista slovi kao pravi »autsajder«.</p>
<p>Dakle, Zagrepčani putuju u Dubrovnik s namjerom da iznenadei Jug, kao što su ga iznenadili u pretposljednjem kolu prvenstva. Ta je pobjeda Zagrepčanima tada podigla raspoloženje, dobar ugođaj u momčadi trajao je tek do posljednjeg kola kada je »mladostaše« nadvisila Splitska banka. I trunak preostalog dobrog raspoloženje nestao je na bečejskom »Final Fouru« Mogu li zagrebački vaterpolisti još jednom iznenaditi Jug? </p>
<p>- Zašto ne? Osobno, mišljenja sam da uopće nismo slabija momčad od Juga, a kako nam je ovo posljednja prigoda da spasimo sezonu onda mislim da ćemo i mi konačno proigrati. Najviše nas muči »igrač više« koji nas je ove sezone pokopao u toliko utakmica. Nekako imam dobar predosjećaj, jednom nam se ovolika količina peha mora vratiti, kaže »mladostaš« Ratko Štritof.</p>
<p>S druge strane Dubrovčani su imali dosta vremena pripremiti se za prvu polufinalnu utakmicu s Mladosti i doista bi se moglo reći da su zbog toga u velikoj prednosti.</p>
<p>- No, ne smijemo se nikako opustiti, veli trener Juga Veselin Đuho, smatrajući kako je nedavni poraz od istog suparnika pravo upozorenje: </p>
<p>- Meni je najvažnije da su svi igrači zdravi, moramo pobijediti i ne bojimo se tog imperativa. Mislim da ne možemo izgubiti od Mladosti dva puta zaredom, kaže još Đuho. </p>
<p>U drugom polufinalnom dvoboju Splitska banka je potpuni favorit u nadmetanju s Primorjem. Iako još uvijek potišteni zbog poraza u Bečeju splitski vaterpolisti ipak su prekvalitetan suparnik da bi dopustili iznenađenje u srazu s inferiornijim Primorjem u dvije ili tri utakmice. (A. Kačić Karlin)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Allan Bentsen i Roko Tošić u Večernjem listu</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Hrvatski stolnoteniski prvak Večernji list od sljedeće će sezone imati dva nova igrača - hrvatskog reprezentativca Roka Tošića i danskog Allana Bentsena. Iz kluba su otišli Jiang Weizhong, blizanci Ivan i Neven Juzbašić, te Neven Karković. Hrvatski reprezentativac Weizhong će karijeru nastaviti u njemačkoj prvoj ligi, koja je najjača na svijetu, a blizanci Juzbašić će igrati u trećoj njemačkoj ligi.</p>
<p>Roko Tošić, bivši član splitske Prerade, za vrijeme Europskog prvenstva u Bremenu je potpisao ugovor s njemačkim trećeligašem, ali kako je Večernji list isplatio Tošiću sva dugovanja koja je imao prema njemu, Tošić se odlučio za povratak u svoj bivši klub. Osim toga, bilo je i problema s terminima igranja u njemačkoj trećoj ligi, koji bi se poklapali s »Pro Tour« turnirima.</p>
<p>Danac Allan Bentsen 47. je igrač svijeta, a u Zagreb ga je, osim dobrog kluba, dovelo nježno prijateljstvo s hrvatskom reprezentativkom, Eldijanom Aganović.</p>
<p>- Imao sam zbilja dobrih ponuda iz Španjolske, Austrije, Danske, no odlučio sam se za ponudu Večernjeg lista. Zvali su me klubovi u kojima bih dobro radio, ali oni nemaju ono što Zagreb ima, rekao je 25. stolnotenisač Europe, pogledavši Aganović, koja ga je dopratila na predstavljanje.</p>
<p>Dakle, sljedeće sezone će boje Večernjeg lista braniti Bentsen, Tošić, naturalizirani Argentinac Liu Song (44. igrač svijeta) i mladi Dominik Klarić. Zgodno je svoj sastav opisao predsjednik kluba, Branko Karapandža.</p>
<p>- Kako je iz financijskih razloga propala ideja da u Večernji list dovedemo Vladimira Samsonova, Zorana Primorca i trenera Marija Amižića, odlučili smo dovesti »lijeve« igrače. I tako ćemo ove sezone imati trojicu »ljevaka«, našalio se Karapandža, koji je, kao predstavnik Zagrebačkog stolnoteniskog saveza, najavio kandidaturu za predsjednika Hrvatskog stolnotenisko saveza. Predstavio je Karapandža i plan rada i djelovanja za sljedeće četiri godine, a izbor novog predsjednika HSTS-a bit će na Skupštini HSTS-a 10. lipnja.</p>
<p>Inače, Večernji list se prijavio za nastup u Europskoj ligi (koja je rang iznad Kupa prvaka), no Europski stolnoteniski savez (ETTU) dao je prednost španjolskom predstavniku. No, Večernji list će poslati prijedlog ETTU-u da u Europsku ligu uključi još dva kluba (a prvi su na listi Večernji list i francuski predstavnik), jer je ionako u svakom kolu Europske lige po jedan klub u skupini slobodan. Na to je trener »večernjakovaca« Goran Radanović dodao da je čuo da španjolski predstavnik ima prijavljenog tek jednog igrača, a krajnji rok za prijavu je 15. lipnja. Ne prijave li Španjolci igrača, odustat će od Europske lige i tada bi »upao« hrvatski prvak. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Antunović igra u Helsinkiju</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Najbolji hrvatski odbojkaši u subotu će utakmicom protiv Finske u Helsinkiju nastaviti natjecanje u 3. kvalifikacijskoj skupini za plasman na Europsko prvenstvo, koje će se u rujnu 2001. godine održati u češkoj Ostravi. U prvom kvalifikacijskom dvoboju, odigranom prije tjedan dana u Dunaujvarosi, odbojkaši trener Gordana Šnajdera izgubili 0-3 (20-25, 18-25, 17-25) protiv Mađarske i tako si bitno umanjili izglede za osvajanje prvog mjesta u 3. kvalifikacijskoj skupini, jedinog koje izravno vodi u Ostravu. Na europsku smotru plasirat će se i dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije iz četiriju kvalikacijskih skupina, a da bi se sigurno našli u tom društvu hrvatski odbojkaši morat će slaviti u Helsinkiju.</p>
<p>- Veliki je dobitak što se reprezentaciji priključio dosad ozlijeđeni Darko Antunović, koji će putovati umjesto Ratka Perisa, no ipak nisam uvjeren u uspješnu misiju u Helsinkiju. Previše je gorčine ostalo nakon slabog izdanja protiv Mađarske. Mislim da je reprezentativcima ovo posljednja prilika da pokažu koliko im je stalo do izabrane vrste, kazao je izbornik hrvatske selekcije Vinko Dobrić uoči polaska u Finsku.</p>
<p>Finska reprezentacija, baš kao i hrvatska, ne može se pohvaliti s nekim većim uspjesima u posljednjih desetak godina. Finskih odbojkaša od 1991. godine nije bilo ni na jednom velikom natjecanju, a na rang-listi Međunarodnog odbojkaškog saveza (FIVB) zajedno s Hrvatskom, Rumunjskom, Nigerijom, Latvijom, Švedskom i Danskom dijele 52. mjesto. U slučaju neuspjeha u Helsinkiju Šnajderovi izabranici morat će pobjedu tražiti u dvjema predstojecim utakmicama (10. lipnja kod kuće i 17. lipnja u gostima) protiv najjačeg suparnika u skupini - Grčke. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Garzelliju 18. etapa</p>
<p>PRATONEVOSO</p>
<p> - Talijan Stefano Garzelli pobjednik je 18. dionice biciklističke Utrke kroz Italiju vožene od Genesa do Pratonevosoa u dužini od 173 kilometra. U uzbudljivoj završnici Garzelli je prvi prošao kroz cilj, nakon četiri sata, 42 minute i 32 sekunde, ostavivši iza sebe grupu od petoro biciliklista, među kojima su bili Casagrande i Simoni, prvi i treći u ukupnom poretku. Ovom pobjedom Garzelli je smanjio zaostatak za Talijanom Casagrandeom sa 33 na 25 sekundi. U petak je na rasporedu dionica u dužini od 176 km od Saluzza do Briancona.</p>
<p>l Rezultati: 1. Stefano Garzelli (Ita/Mercatone Uno) 4h42:32, 2. Gilberto Simoni (Ita/Lampre) isto vrijeme, 3. Francesco Casagrande (Ita/Vini Caldirola) isto vrijeme, 4. Leonardo Piepoli (Ita/Banesto) +02, 5. Pavel Tonkov (Rus) +02....</p>
<p>l Ukupni redoslijed: 1. Francesco Casagrande (Ita/Vini Caldirola) 87 h11:09, 2. Stefano Garzelli (Ita/Mercatone Uno) + 25, 3. Gilberto Simoni (Ita/Lampre) + 53, 4. Wladimir Belli (Ita/Fassa Bortolo) +1:11, 5. Pavel Tonkov (Rus) +2:41...(imi)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Vrdoljak: Duboko sam razočaran</p>
<p>Silno je bolan neuspjeh nogometaša, no neuspjeh rukometaša i košarkaša u kvalifikacijama za Olimpijske igre bio je još veći, kaže predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak o najsvježijim nogometnim događanjima, krahu mlade reprezentacije na EP u Slovačkoj i privođenju bivših Hajdukovih dužnosnika, bez ustručavanja kaže:</p>
<p>- Otkako sam na čelu HOO upozoravam da smo iz Jugoslavije naslijedili crne fondove. Crni fond je velika opasnost za moral. Zbog crnih fondova nerijetko nastradaju i čestiti ljudi. Znam reći gdje se u mraku novac broji nešto se i za prste zalijepi. Sada će nastradati onaj koji je prvi počeo, ali takvih stvari ima svugdje u nogometu. Bit će to bolno otvoriti. Sad će, eto, nastradati Vedran Rožić, za njega bih ruku u vatru stavio. Osobno htio bi da naša javnost shvati da financijske makinacije u nogometu ne znače isto da je i cijeli naš sport u financijskom kriminalu. Dakle, želio bih da se nogomet ne poistovjećuje s cijelim hrvatskim sportom.</p>
<p>Što se tiče debakla naših nogometaša u Slovačkoj i neodlaska na Olimpijske igre u Australiju moram reći da me to duboko razočaralo. Ali, još sam uvijek mišljenja da je ta momčad iz Slovačke bolja nego što to rezultat pokazuje. Ostavimo suca, ja se bojim da je naša momčad igrala u četiri dijela, svatko za sebe. Najprije nesretni Pletikosa, potom Tudor, treći dio bili su napadači koji su ostali bez pripomoći četvrtog dijela, veznog reda. Imam blagi dojam da su u našoj javnosti stvorila lažna sigurnost lakog plasmana naših nogometaša na OI u Sydney. Ali, tek smo gledanjem televizijskih prijenosa vidjeli snagu tog turnira. Nismo mogli biti favoriti kako smo to predstavljali.</p>
<p>Silno je bolan neuspjeh nogometaša, no neuspjeh rukometaša i košarkaša u kvalifikacijama za igre bio je još veći. Jako sam utučen i sad ću vam reći da sam našim nogometašima htio poslati brzojav prije utakmice protiv Češke, brzojav da ih malo nasmijem, opustim. Što bi pisalo u brzojavu? »Karte za Sydney su već plaćene, obavite tu formalnost i putujemo...«. (A. Kačić-Karlin)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Blažević: Nećete uništiti nogomet!</p>
<p>Sudac je pokrao ove naše mladiće koji nisu zaslužili da budu tako drastično oštećeni kod oba 11-erca, jamčim da ni jedan nije postojao, smatra izbornik hrvatske A reprezentacije Miroslav Blažević / Onima koji hapse Rožića i Buljana poručujem da neće moći uništiti nogomet, ogorčen je Ćiro policijskom akcijom u Hajduku</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Miroslav Blažević, nije nimalo dvojio o razlozima neuspjeha naše mlade vrste na EP u Slovačkoj:</p>
<p>- Ne vidim tako tragično to posljednje mjesto i koliko god me vi preko nekih drugih novinara tužili Uefi (!?), reći ću ovo: pokrao nas je sudac! Ni jedan ni drugi 11-erac nisu postojali! I koristim priliku da čestitam našim dečkima na viteškoj borbi, oni stvarno nisu zaslužili tu sportsku tragediju.</p>
<p>• Oprostite, kako bismo vas i zašto preko kolega tužili Uefi?</p>
<p>- Ma tko šljivi Uefu! Sudac je pokrao ove naše mladiće koji nisu zaslužili da budu tako drastično oštećeni kod oba 11-erca! Jamčim vam da ni jedan 11-erac nije postojao. Stvarno je šteta to što se dogodilo našoj reprezentaciji. Samo mi je žao što Bišćan nije bio na svojoj razini, što u tako teškoj situaciji nije probudio svoj dobro znani revolt i nije pokazao ništa od svojih kapaciteta. Bio je sramežljiv, trebalo ga je mikroskopom tražiti po travnjaku...</p>
<p>• Nije samo Bišćan, bilo ih je više, i ne samo na utakmici protiv Čeha. Nije li ovaj atak na suce svojevrsni alibi kojim se pokrivaju uočene slabosti u našoj igri?</p>
<p>- Nemojte sad tako govoriti. Zabili smo tri gola, imali više od igre i to ne protiv bilo koga, nego protiv možda budućih evropskih prvaka. Pokazali smo veći volumen od njih. I da nije dosuđen prvi 11-erac protiv nas, u psihološki najtežem trenutku, krajem prvoga poluvremena, kažem vam da Česi ne bi imali nikakve šanse. </p>
<p>Potom je Ćiro ponudio pojedinačne ocjene igrača:</p>
<p>- Tudor je bio imperijalan, Vranješ je bio izniman, Leko isto dobar... Žao mi je, žao mi je što Bišćan nije dao svoj udio, bila bi to onda razlika u cijeloj klasi između dvije momčadi koja bi prevagnula na našu sranu.</p>
<p>• Vi ste, dakle, zadovoljni prezentacijom Hrvatske na EP, unatoč posljednjem mjestu u skupini i samo jednim osvojenim bodu?</p>
<p>- Jesam, zadovoljan sam! Imali smo neviđenu nesreću, da nam onaj sudac dosudi »elver« tamo gdje ga nema u 44. minuti! To bi poremetilo i malo rutiniranije i iskusnije igrače. A naši su dečki imali divne, odlične reakcije, no što ćeš...</p>
<p>• Možete li malo povezati nastupe naše mlade vrste na EP i ogled A selekcije protiv Francuske? Kako vidite budućnost hrvatskoga nogometa, strahujete li malo?</p>
<p>- Bolja nam je budućnost nego što bi netko mogao misliti. Ma kakav strah, pa gdje ću strahovati uz toliko nadarenih mladića koje imamo na raspoložbi. Samo da mi ovi glavni počnu igrati...</p>
<p>• Mogu li ti glavni još igrati onako kako smo ih navikli gledati?</p>
<p>- Ma dajte molim vas, nemojte se još i vi zeznuti i upasti u klan onih koji me stalno gaze! Znam da me neki vaši prijatelji stalno ruše, ali oni su destruktivci i nemaju pojma o nogometu, cilj im je samo rušiti veličine da bi oni bili najveći. A vi poznajete nogomet... </p>
<p>• Ipak, ne djeluju li naše vrste pomalo sporo i »teretno« u odnosu na druge momčadi?</p>
<p>- Ma kakvi sporo, što vam je... Uostalom, bit ćete svi demantirani, svi vi koji ste predodređeni da kritizirate i da sve vidite crno. Pa protiv Francuza smo opet imali u momčadi igrače koji nisu u natjecateljskom ritmu i dobro smo se držali. I da su Šuker i Stanić zabili ono što su morali zabiti, bilo bi na kraju 2-1 za nas, a ne 2-0 za njih!</p>
<p>Osvrnuo se Blažević i na policijsku akciju u Hajduku...</p>
<p>- To je »sviranje klincu«! Mogla bi policija ući u sve svjetske klubove i našla bi deset puta gore stvari... Zamislite, evropski prvak Real dužan je 100 milijuna dolara! Ovo što oni rade to je uništavanje nogometa, to je dodvoravanje i svraćanje pozornosti s ozbiljnih socijalnih problema na nešto drugo. Ali, ja im poručujem: nogomet neće moći uništiti!</p>
<p>• Kome to poručujete?</p>
<p>- Onima koji hapse ljude kao što je Vedran Rožić, besprijekorni sportaš, ili legendu Ivana Buljana. Oni rade nacionalnu sramotu tim hapšenjem, jer ne znaju ništa o nogometu i fenomenu nogometa, te o poslovanju u nogometu u cijelome svijetu. Što bi onda trebali pohapsiti cijeli madridski Real zbog duga od 100 milijuna dolara?</p>
<p>• Dobro, nema uhićenja u Realu, ali ima u madridskom Atleticu, upravo je počelo suđenje njihovu predsjedniku Jesusu Gilu y Gilu zbog financijskih malverzacija...</p>
<p>- Ma dajte molim vas... Pa tko zna što je Gil radio... Jedan Rožić nema čime djecu hraniti, a oni ga hapse! Svašta bih im rekao, bio je uzbuđen Ćiro. I ogorčen...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>BBB morali oprati sve što su pošarali</p>
<p>TRENČIN (od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Na utakmicu Hrvatske i Češke u Trenčin došlo je i mnoštvo hrvatskih navijača. Razmilili su se po svim trgovima i ulicama ovog grada. Dakako, neki su si navijači iz Hrvatske, koje smo još prvog dana evidentirali kao ortodoksne BBB-ovce, dali nešto više oduška. Tako su jedan od središnjih trgova imali namjeru pretvoriti u svoju likovnu radionicu, pa su sa različitim sprejevima počeli šarati po ulicama. </p>
<p>Odmah su se od nekud stvorili policajci i jednostavno su riješili stvar. Uzeli su svim tim bučnim »herojima« putovnice i naredili im da operu sve ono što su nacrtali. Poslali su ih u prvu robnu kuću da kupe posebne sprejeve za čišćenje, četke i ostali pribor i tek kad je ova dična družina obavila posao i očistila sve za sobom, dobili su putovnice natrag i mogli otići na stadion. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hajduk raspušta Skupštinu?</p>
<p>Imali smo samo indicije da su postojala određena ponašanja u prijašnjem razdoblju koja nisu u skladu sa zakonskim propisima, kaže Hajdukov dužnosnik Šime Luketin nakon uhićenja niza bivših Hajdukovih čelnika</p>
<p>SPLIT, 2. lipnja</p>
<p> - Mali korak u istrazi, pompozno privođenje trojice bivših Hajdukovih dužnosnika iz razdoblja od 1992.do 1997. godine - direktora kluba Vedrana Rožića,financijskog direktora Bartola Kaleba, te sportskog direktora Ivana Buljana - snažno je odjeknuo u javnosti. Kaznene prijave podnesene su i protiv bivšeg predsjednika Upravnog odbora Nadana Vidoševića, bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Zdeslava Alajbega, ekonoma kluba Juke Strinića, direktora stadiona Velje Strinića i bivšeg nogometnog suca Stipe Glavine. Ukupno se spomenute dužnosnike tereti za zloupotrebu službenog položaja i stjecanje protupravne koristi u iznosu od osam milijuna maraka.</p>
<p>Premda se ovakav rasplet mogao naslućivati, ipak je šokantan. Prema najavama nastavak privođenja još ponekog bivšeg čelnika kluba slijedi u ponedjeljak. Iako je iznenađenje ogromno, sve je započelo još prije tri godine, kada je smijenjena uprava zaslužna za velike sportske uspjehe (peto mjesto u Ligi prvaka 1994/95.), pa su Rožić, Kaleb i Buljan sišli sa scene. Nova uprava provela je reviziju poslovanja. No, debela knjiga revizije nije dugo vremena nikoga zanimala, iako je svima bila dostupna.</p>
<p>- To je dobra vijest utoliko što je započelo čišćenje, ne samo u sportu, nego u čitavom hrvatskom društvu. Klub mora biti okrenut budućnosti i pokušati sanirati posljedice. Sve ovo je visilo u zraku, ali su nalazi financijske i kriminalističke policije tajni, pa mi nismo mogli pretpostaviti što će se dogoditi. Imali smo samo indicije da su postojala određena ponašanja u prijašnjem razdoblju koja nisu u skladu sa zakonskim propisima. Privođenja su rezultat obrade financijske i kriminalističke policije, ali treba loptu smiriti, kazao je Šime Luketin, član kriznog stožera koji trenutno upravlja Hajdukom.</p>
<p>Za sada je obrada obuhvatila osmoricu, a jedan od prijavljenih bivši nogometni sudac Stipe Glavina, bivši nogometni sudac, kaže: »Bio sam na ispitivanju kao i svi drugi, dao sam izjavu, ali ne znam o čemu se radi i zašto me gone«. Veljo Stinić, bivši direktor stadiona, govori: »Mi smo vojnici Hajduka, radili smo ono što su nam rekli. Što ja znam je li blagajna crna ili bijela, dobio bih zadatak i izvršio ga«. Uznemirujući događaj privođenje dužnosnika kluba u policiju mogao bi se snažno reflektirati na Skupštinu kluba, koja bi se trebala održati 6. lipnja. Luketin je odbijao mogućnost da on bude predsjednik, ali je pritisnut da ne napušta bijeli brod. </p>
<p>Može li doći do silovanog kompromisa i udruživanja Luketina i Ivice Šurjaka. Luketin je takvu kombinaciju odbacivao, želeći raditi s ljudima koje on izabere, a i uvjetuje da se pomogne Hajduku deblokiranjem računa (klub je u blokadi za 33 milijuna kuna). Tako bi se moglo početi legalno poslovati, a dug bi se reprogramirao. Uglavnom, sukno i škare su rukama splitskog gradonačelnika Ivana Škarića, predstavnika vlasnika stadiona. Navodno mu je župan Branimr Lukšić dao slobodne ruke kod izbora ljudi.</p>
<p> No, postoji sve realnija kombinacija da se Hajdukova Skupština raspusti. Govore da bi to bilo najzakonitije. Raspuštanje Skupštine podrazumijeva da gradonačelnik Škarić i župan Lukšić povuku svoje predstavnike. U situaciji kada klub ima otvoren postupak i određen pritvor protiv bivših čelnika, jasno je da postoji osnovana sumnja da se radilo mimo zakona. Stoga bi nastavak rada u klubu u uvjetima blokiranog računa plaćanja cesijama za novu Upravu bio »kamen oko vrata«, jer bi oni radili na nezakonit način. Po ovoj verziji klubom bi u nadolazećem razdoblju, barem godinu dana, upravljala prinudna uprava, a njoj bi pomogla država tako što bi deblokirala račun, reprogramirala dugove, a prinudna uprava bi morala predočiti sanacijski program kluba.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Vidošević: Svijetlili smo u mraku Dalmacije</p>
<p>»Moram kazati da je moja garnitura Hajduk dovela do najvećih sportskih uspjeha, a funkcionirala je u iznimno teškim gospodarskim uvjetima«, kaže bivši predsjednik Hajduka Nadan Vidošević </p>
<p>SPLIT, 2. lipnja</p>
<p> - Bivši direktor Dalmacijacementa, bivši župan splitsko-dalmatinski, bivši ministar gospodarstva, bivši predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza i naposljetku aktualni predsjednik Hrvatske gospodarske komore, ključne su funkcije Nadana Vidoševića, prvog čovjeka Hajduka od 1992. do 1996., protiv kojeg je podignuta kaznena prijava. Naime, Vidoševića se tereti da je kao predsjednik splitskog kluba odobrio da se klupska sredstva isplaćuju na privatne račune igrača u inozemne banke i pošto nije obračunat porez i prirez država je oštećena za 4,5 milijuna njemačkih maraka.</p>
<p> Vidošević je upravljao klubom od 1992. do 1996. u složenoj ekonomskoj situaciji, a ostvareni su vrhunski sportski rezultati - osvojena su dva prvenstva Hrvatske, dva domaća kupa, te se klub plasirao u četvrtfinale Lige prvaka. Pokušavajući kontaktirati s Vidoševićem obratili smo se Uredu za odnose s javnošću Hrvatske gospodarske komore, ali nas je tajnica stavila na listu čekanja. Ne htijući nas spojiti izravno sa »prebukiranim« šefom kazala nam je da upite pošaljemo faksom, te da smo tek deveti na redu za odgovor. Tako smo primorani koristiti Vidoševićevu izjavu koju je dao za Radio Split: »Neugodno sam iznenađen kaznenom prijavom. Za nju sam saznao od prijatelja i iz medija, ali je još nisam dobio. Moram kazati da je moja garnitura Hajduk dovela do najvećih sportskih uspjeha, a funkcionirala je u iznimno teškim gospodarskim uvjetima. Dalmacija je bila odsječena i bez struje. Koliko god su gospodarske prilike bile komplicirane i teške naši sportski uspjesi su bili veliki«. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Još nema ponuda za »dinamovce«</p>
<p>Iako su se menedžeri rastrčali Evropom i nude Bišćana, Tomasa, Šarića, Mujčina..., za sada još nigdje nisu naišli na otvorena vrata. Možda bi se nešto moglo »zakuhati« oko Bišćanova odlaska u Italiju...</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Potresi u Hajduku za sada nemaju nikakvoga odjeka u Maksimiru. Iako »ulica« već nudi priču o još težim malverzacijama u Dinamu, prave informacije trenutno još nema i jasno je da je u ovome iščekivanju rezultata posjeta Financijske policije maksimirskome klubu, stvoreno plodno tlo raznim, po svojoj vokaciji, uvijek zlogukim nagađanjima. Uglavnom, u Dinamu se čeka ponedjeljak i nova sjednica klupskoga Izvršnog odbora, nakon tog bi sastanka mnogo toga trebalo biti jasnije u svezi budućnosti kluba.</p>
<p>Iako je naručio neke nogometaše (primjerice, Gorana Jurića) na razgovor u petak prije podne (istina, nije rekao - koji petak!), sportski direktor »modrih«, Velimir Zajec, u to je vrijeme još bio u Bratislavi.</p>
<p>- Zajec baš sad razgovara s nekim menedžerima u Slovačkoj i trebao bi u subotu biti u klubu, izvijestio je novinare klupski govornik Ivan Rotim.</p>
<p>Još uvijek, eto, ništa nije izvjesno u svezi dolazaka i odlazaka, još nema konkretnih ponuda ni za jednog »plavog« nogometaša. Izvješeni milijuni maraka na leđima većine igrača nisu baš previše zaintrigirali potencijalne kupce, posebno ne nakon nastupa naše mlade vrste u Slovačkoj, gdje Dinamovi reprezentativci nisu svojim igrama - kao ni ostali - pobudili dodatno zanimanje. Činjenica jest da su se menedžeri rastrčali Evropom i nude Igora Bišćana, Stjepana Tomasa, Danijela Šarića, Edina Mujčina..., ali za sada još nisu nigdje naišli na otvorena vrata. Iako bi se nešto moglo »zakuhati« oko možebitna Bišćanova odlaska u Italiju...</p>
<p>Znano je da Tomo Šokota i Mihael Mikić imaju odnedavno potpisane ugovore s katalonskim menedžerom Minguellom (jedan od kandidata za predsjednika Barcelone), oba su Dinamova nogometaša od menedžera za dvogodišnji ugovor (odnosno punomoć u zastupanju prilikom transfera) dobio po 100.000 dolara! Za uzvrat, Minguella bi nakon realizacije posla trebao zagristi 10 posto ukupnoga kolača. Zajec je s Minguellom dugo razgovarao u Parizu prošloga tjedna, no za sada nema pokazatelja da bi dvojac napadača mogao uskoro napustiti Maksimir. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Marijan Cvek sportski direktor Varteksa</p>
<p>VARAŽDIN, 2. lipnja</p>
<p> - Nakon imenovanja Ivana Katalinića trenerom, varaždinski nogometni prvoligaš nastavlja s postavljanjem novih ljudi na odgovorne dužnosti u klubu. U skladu s najavama da će razdvojiti funkcije direktora i sportskog direktora, Izvršni odbor NK Varteks u petak je novog sportskog direktora kluba. I dok će Nevenko Herjavec ostati direktor kluba, dužnost sportskog direktora obavljat će Marijan Cvek.</p>
<p>Popularni Ciba poznat je varaždinskim navijačima, jer je sedamdesetih godina odigrao sedam sezona u Varteksu. Ostvario je zavidnu nogometnu karijeru, pljuštale su tada ponude poznatih prvoligaških klubova, no karijeru je morao naglo prekinuti zbog teške ozljede u Mariboru, koja ga je odvojila od terena više od godinu dana. Povratak nije bio uspješan, ali je Cvek ostao u klubu, postavši 1979. godine prvim profesionalnim tajnikom kluba. Posljednjih godina bavio se privatnim poduzetništvom, a sada ponovno ulazi u svijet nogometa s nadom da će biti važan dio momčadi koja počinje stvarati novi Varteks. </p>
<p>- Varteks završava desetogodišnji prvogališki ciklus i na nama je sada da na ovim dobrim osnovama stvorimo još bolji klub. Nažalost, klub nema standardiziranu momčad, pa su nužno potrebna igračka osvježenja. U prošlim godinama često se griješilo u procjenama nogometaša koji su trebali postati nositelji igre. Takve greške ne želimo ponavljati, jer se želimo boriti za sam vrh hrvatskog nogometa. Varteksu su potrebna dva napadača, jedan kvalitetni vezni igrač i jedan stoper. Kvalitetne igrače na tim pozicijama u Hrvatskoj je vrlo teško naći, jer je tržište preskromno, a i ono što vrijedi pokupe bogatiji klubovi od Varteksa, kazao je Cvek.</p>
<p>O imenima igrača s kojima Varteks pregovara i koji su zapeli za oko novom sportskom direktoru Cvek nije želio otvorenije govoriti, baš kao ni o igračima koji će otići. Očekuje se da će mnogo više biti znano poslije skupštine Varteksa koja će biti održana u petak 9. lipnja. (D. Dretar)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kučera stao na žulj Agassiju</p>
<p>Karol Kučera izbacio Andrea Agassija, pa će »French Open« treću godinu zaredom ući u 3. kolo bez prvog i drugog nositelja u muškoj konkurenciji / Oprostila se Ana Kurnjikova </p>
<p>PARIZ (od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Andre Agassi, branitelj naslova, izdržao je ove godine u Roland Garrosu samo do 2. kola. Odnosno, do dvoboja protiv Slovaka Karola Kučere, koji je odigrao vrlo dobro, ali je iskoristio i probleme sa žuljevima koje je Agassi počeo osjećati u drugom setu. Amerikanac je, naime, vodio 6-4, 5-3, djelovao je vrlo sigurno, no tada je sve krenulo nizbrdo i od sljedećih 17 gemova osvojio je tek jedan, pa se u šesnaestinu finala plasirao Kučera pobjedom 4-6, 7-5, 6-1, 6-0. U povijesti profesionalnog tenisa na ovom turniru, dakle od 1968. godine, ovo je tek treći put da branitelj naslova ispada ovako rano, u 2. kolu - prije Agassija, te su »sreće« bili Gustavo Kuerten 1998. (izgubio od Marata Safina) i Andres Gimeno 1972. (izgubio od Guillerma Vilasa).</p>
<p>Konferencije za novinare nakon meča nije bilo, jer je Agassi brzinom munje odjurio iz Roland Garrosa, očito temeljito deprimiran porazom. Računajući trijumf na prošlogodišnjem »French Openu«, Agassi je na četiri »Grand Slam« turnira bio gotovo nepobjediv, te je u 29 dvoboja zapisao čak 28 pobjeda. Kučera mu je, međutim, pokvario bilancu, a Agassi će za nedolazak pred novinare biti kažnjen sa - za njega sitnih - 10.000 dolara. </p>
<p>Glavni favoriti za naslov tako bi sad mogli biti Brazilac Gustavo Kuerten, osvajač ovog turnira iz 1997. godine, koji je prije tri tjedna bio finalist u Rimu te samo sedam dana potom pobjednik Hamburga, te Šveđanin Magnus Norman, pobjednik Rima. Obojica su prilično uvjerljivo izborili plasman u 3. kolo, ne izgubivši za sada niti set...</p>
<p>Osim Agassija, u 2. kolu je od nositelja eliminiran i Slovak Dominik Hrbaty (14.), kojeg je sa 6-7 (2), 6-1, 6-4, 6-4 izbacio argentinski kvalifikant Agustin Calleri, nedavni finalist »challengera« »Zagreb Open«. Četrnaesta nositeljica eliminirana je i kod tenisačica, nakon što je Ruskinju Anu Kurnjikovu sa 6-2, 4-6, 6-3 izbacila Austrijanka Sylvia Plischke. Kurnjikova, kojoj je ovo prvi turnir nakon trotjedne stanke zbog ozljede, tako i nadalje ostaje bez ijednog osvojenog turnira. No, kaže Kurnjikova, »to nije nikakav problem, a jedini koji od toga prave problem su novinari«... Inače, Kurnjikovoj je ovo najlošiji rezultat u četiri nastupa na »French Openu«.</p>
<p>Kod tenisačica, najugodnije iznenađenje je za sada Rosanna de los Rios, prva Paragvajka koja je na nekom »Grand Slam« turniru stigla do 3. kola. Radi se o tenisačici koja je u Roland Garrosu bila juniorska pobjednica 1992. godine, a u međuvremenu se udala za nogometaša Gustava Neffu, te 1996. postala majka. Tri godine potom vratila se tenisu, od nule stigla do 275. mjesta na WTA-listi, na kojoj je trenutno 151. A ako u šesnaestini finala pobijedi Južnoafrikanku Amandu Coetzer, povratak profesionalnom tenisu bit će potpun... </p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvatska i BiH zajedno u gradnju prometnog koridora</p>
<p>SARAJEVO, 2. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Radimir Čačić, hrvatski ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, i Mirsad Kurtović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, u petak su u Sarajevu potpisali izjavu o razvoju transportne infrastrukture na koridoru Vc Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta. Dogovoreno je da u idućih sedam do deset dana budu imenovani hrvatski i bosanskohercegovački predstavnici u zajedničkom timu koji bi radio na provedbi izjave. </p>
<p>Razvoj transportnih veza na koridoru jedan je od zajedničkih projekata dviju zemalja koji treba pridonijeti njihovoj tješnjoj suradnji, a očekuje se i pomoć u sklopu Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi.»Hrvatska i BiH potpuno su suglasne u tome da je potrebno izgraditi taj koridor«, istaknuo je ministar Čačić, navodeći kako ima naznaka da bi i Mađarska, koja je također na tom koridoru, mogla podržati projekt za koji će biti zatražena donatorska sredstva. Čačić je dodao da bi se gradnja trebala financirati i različitim kreditima. Sjedinjene Države odobrile su 1996. godine 750 tisuća dolara za izradu projektne studije o koridoru. </p>
<p>»Taj koridor za Hrvatsku je uistinu važan. Njime se razbija cestovna izolacija juga Hrvatske i stavlja u punu funkciju Luka Ploče«, objašnjava Čačić. Čačić i Kurtović nisu mogli precizno odgovoriti na to kad bi počela gradnja koridora, naglasivši da pripremni radovi, kad je riječ o tako opsežnim projektima, traju godinama. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Carla del Ponte traži uhićenje »velikih srpskih zločinaca«</p>
<p>RIM, 2. lipnja</p>
<p> - Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) Carla del Ponte izjavila je za talijansku Repubblicu u petak da je sada potrebno »uhititi velike srpske zločince«, a list je na prvoj stranici objavio i kako je NATO oslobođen optužbi za genocid tijekom rata na Kosovu.</p>
<p>Glede mogućih uhićenja bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, vojnog zapovjednika Ratka Mladića i drugih optuženih, Carla del Ponte tvrdi da je u ovom trenutku političko stanje takvo da će biti lakše uhititi glavnooptužene. »Ipak, to što još nisu uhićeni ostaje destabilizirajući faktor«, rekla je Del Ponte. Govoreći o mogućem uhićenju jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića te o mogućem završetku mandata Haaškog suda za ratne zločine tužiteljica Del Ponte rekla je da »sve dok Slobodan Milošević ne bude doveden pred sud, mandat Suda neće prestati i naš posao neće biti okončan«. Repubblica na prvoj stranici kao glavni naslov objavljuje da je NATO oslobođen optužbi za genocid tijekom rata na Kosovu. Haaški je sud donio odluku o arhiviranju prijava protiv NATO-a, a Del Ponte će u utorak ratificirati zaključke Haaške komisije. »Postojale su greške, kao što je napad na vlak u Grdelici, ali se zbog toga ne mogu optuživati šefovi Sjevernoatlantskog saveza«, kazala je glavna tužiteljica. Del Ponte je u posebnom razgovoru za list naglasila da je u komisiji bilo 25 osoba - vojnih stručnjaka, sudaca i osoblje Haaškog suda koje se nalazi u Bosni. »Nije se moglo ići u Srbiju i na licu mjesta provjeriti stanje stvari i usporedititi ga s optužbama«, objasnila je. Tužiteljica kaže da je tražila vizu od Beograda da bi mogla voditi istragu izravno u Srbiji, ali je nije dobila. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobunjenici s Joloa traže milijun dolara otkupnine za svakog taoca</p>
<p>ZAMBOANGA, 2. lipnja</p>
<p> - Muslimanski pobunjenici koji na filipinskom otoku Jolo drže 21 taoca, među kojima je deset stranih turista, zatražili su otkupninu od milijun dolara za svakog zatočenika, objavio je u petak glasnogovornik vlade u Manili.</p>
<p> »Skupina Abu Sayyaf zatražila je otkupninu u zamjenu za oslobađanje talaca«, rekao je izaslanik vlade, koji je želio ostati anoniman. On je jedan od posrednika u pregovorima Manile i ekstremističkih vođa. »Vođe pobunjenika su mi rekli: »Završimo s tim - platite nam 40 milijuna pesosa (oko milijun američkih dolara) za svakoga od 21 taoca«, rekao je izaslanik vlade, koji se sastao s vođama Abu Sayyafa. On je dodao da drži kako je zahtjev za milijun dolara »po glavi« tek »početak trgovine« u pregovorima između vlade i pobunjenika. Glavni filipinski pregovarač Robergo Aventajado izjavio je kako toliku svotu novaca smatra pretjerano visokom. Neki izvori izvijestili su kako su o otkupnini u petak u Manili raspravljali pregovarači vlade. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Japanski premijer raspustio parlament i raspisao izbore</p>
<p>TOKIO, 2. lipnja</p>
<p> - Japanski je premijer Yoshiro Mori u petak raspustio donji dom parlamenta i za 25. lipnja zakazao parlamentarne izbore na kojima analitičari očekuju žestoku borbu, ali i pobjedu vladajućega bloka, javila je novinska agencija Jiji. Vjeruje se da je datum 25. lipnja odabran zato što je to rođendan pokojnoga premijera Keiza Obuchija, koji je nedavno umro od moždanoga udara. No Morijeve nedavne izjave da je »Japan božanska država s carem u središtu«, izazvale su političku oluju koja bi njegov blok mogla stajati glasova na izborima. Takve su izjave odraz državne ideologije prema kojoj je car živući bog i u njegovo je ime carska vojska u drugom svjetskom rtu pokorila veći dio Azije.</p>
<p> Analitičari procjenjuju da će Morijeva vladajuća trojna koalicija zadržati parlamentarnu većinu, mada malu, ali ne isključuju sasvim ni mogućnost poraza. Vladajuća koalicija ssatoji se od Morijeve liberalno-demokratske stranke, budističke stranke Novi Komeito i majušne Nove konzervativne stranke. Koalicija sada u parlamentu ima 336 mjesta od ukupno 500, a ukupan broj zastupnika u idućem će sazivu biti smanjen na 480. (AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Clinton primio Nagradu Karlo Veliki za napore u očuvanju mira</p>
<p>AACHEN, 2. lipnja</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton primio je u petak u njemačkom pograničnom gradu Aachenu Nagradu Karlo Veliki za svoje napore na očuvanju mira i jedinstva u Europi, čak i kada je to značilo vođenje rata u Jugoslaviji. Ta je godišnja nagrada nazvana po europskom caru iz osmog stoljeća, čije se carstvo prostiralo od sjeverne Španjolske do Elbe u Njemačkoj s prijestolnicom u Aachenu, gdje je sada belgijsko-njemačka granica. Nagrada Karlo Veliki utemeljena je 1949. kao priznanje za »najzaslužniji doprinos u svrhu europske unifikacije i europske zajednice, za čovječnost i mir u svijetu«.</p>
<p> Nakon što je doputovao u Aachen iz Berlina zajedno s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright poslije dugih razgovora u četvrtak navečer s njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom, Clinton je bio na misi služenoj u katedrali staroj tisuću godina prije primanja nagrade. »Billu Clintonu ... se uručuje nagrada za njegovu hrabru akciju - uključujući primjenu vojnih sredstava - za očuvanje pravila, etičkih normi i vladavine zakona«, kaže se u obrazloženju nagrade u kojemu se spominje Kosovo i BiH, kao i Clintonovi napori za postizanje mira na Cipru i u Sjevernoj Irskoj.</p>
<p> Nakon uručivanja te prestižne nagrade Clintonu za njegov doprinos europskom miru, Schröder je upozorio američkog predsjednika da ne narušava globalnu ravnotežu naoružanja novim raketnim sustavom. On je rekao da američki planovi za izgradnju Nacionalnog sustava raketne obrane (NMD) trebaju biti razmotreni u NATO-u. »Budući da bi to pitanje moglo imati svoje učinke daleko izvan granica SAD-a, u cilju je NATO-a da se ono tretira u duhu partnerstva«, kazao je Schröder, pozdravljujući uvjeravanja Clintona da će uzeti u obzir učinak NMD-a na sporazume o razoružavanju. </p>
<p> Rusija, gdje će se Clinton ovog vikenda prvi puta sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom, upozorila je da bi NMD mogao uništiti postojeće sporazume o kontroli naoružanja. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Putin nudi Clintonu zajednički raketni štit</p>
<p>Američki predsjednik od 3. do 5. lipnja u Moskvi / Osim razgovora o Kosovu, širenju NATO-a i Čečeniji, glavni razgovori vodit će se o američkoj želji revizije sovjetsko-američkog sporazuma o proturaketnoj zaštiti </p>
<p>MOSKVA, 2. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Hoće li rusko-američki odnosi nastaviti hod po putu proglašenog »strateškog partnerstva« ili će se otkliznuti u močvaru novog geopolitičkog suparništva, glavna je dilema moskovskih analitičara uoči subotnjeg dolaska u glavni grad Rusije američkog predsjednika Billa Clintona i njegovih trodnevnih pregovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.</p>
<p> Obje strane žele da predstojeći rusko-američki summit završi uspješno, ali u posljednje dvije godine doslovce su se namnožila međusobna nesuglasja pa će biti pravi diplomatski podvig ako ih Putin i Clinton »izglade«. Nije samo riječ o međusobnom nesuglasju oko rješavanja krize na Kosovu, daljnjem širenju NATO-a na istok ili ruskom ratu u Čečeniji. Glavni spor se mjesecima već vodi oko Clintonove želje i plana da se obavi »revizija« 28 godina starog sovjetsko-američkog sporazuma o proturaketnoj zaštiti na taj način da SAD dobije pravo izgradnje svog zasebnog raketnog štita. Taj svoj plan i zahtjev Clintonova administracija opravdava opasnošću koja može danas-sutra zaprijetiti SAD-u od raketno nuklearnih država poput Irana, Iraka ili Sjeverne Koreje. Taj američki plan stvaranja zasebnog američkog raketnog štita ne nailazi na podršku Njemačke, Francuske pa ni Engleske. Ali Rusija je kategorički protiv jer u iskakanju SAD iz tog sporazuma vidi opasnost nove trke u naoružanju za koji nema novaca.</p>
<p>Upravo stoga da ne zaoštri odnose sa SAD i ne isprati Clintona iz Moskve praznih ruku, Putin je u petak istupio s protuinicijativom predlažući da Rusija i Amerika izgrade zajednički raketni štit od nepredvidivih država i režima. »Taj zajednički raketni štit trebao bi biti obrana ne samo za SAD i Rusiju već i Europu« rekao je Putin u petak u intervjuu američkoj tv-kompaniji NBC. Međutim, ne mali broj analitičara u Moskvi sumnja da bi Clinton mogao prihvatiti Putinov prijedlog o stvaranju zajedničkog štita, odnosno da bi Amerikanci pristali da svoja znanstveno-tehnološka dostignuća podijele s Rusima.</p>
<p>Ipak vremena da pokušaju pronaći rješenje za proturaketnu zaštitu koja bi zadovoljila obje strane (ili da zamagle svoj mogući summit bez rezultata) Clinton i Putin imat će dovoljno. Riječ je o trodnevnom Clintonovom boravku u Moskvi koji će zbog toga biti prava prilika temeljitu raspravu o rusko-američkim odnosima. Predviđeno je da Clinton i Putin imaju čak tri »runde« pregovora. Prva počinje već u subotu poslijepodne odmah nakon dolaska američkog predsjednika iz Njemačke u Moskvu. Trodnevni službeni i ujedno, oproštajni na položaju predsjednika SAD-a, Clintonov posjet Moskvi će završiti u ponedjeljak prije podne govorom u Donjem domu ruskog parlamenta. Nakon nastupa u Državnoj dumi, Clinton će otputovati za Kijev u dvodnevni službeni posjet Ukrajini gdje i završava svoju jednotjednu europsku turneju.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Putin »smekšao« plan centralizacije </p>
<p>MOSKVA, 2. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Za nas je najvažnije da se sedam novoformiranih federalnih okruga u perspektivi ne pretvore u neke kvazi republike ili kvazi države, izjavio je u petak ruski predsjednik Vladimir Putin.</p>
<p> Komentirajući svoju zakonodavnu inicijativu o administrativnom teritorijalnom prekrajanju zemlje također je rekao: »Jačanje vertikale vlasti ne smije biti samo sebi cilj, već mora biti usmjereno na očuvanje jedinstva Rusije i stvaranja djelotvornije državne vlasti«. Pritom je Putin naglasio, da će ostati vjeran postojećim načelima federalizma Rusije. </p>
<p>Povod za Putinovo »smekšavanje« plana centralizacije vlasti u zemlji bila je javna kritika moskovskog političara i tajkuna Borisa Berezovskog. On je odlučno ustao protiv razvlašćivanja neposredno izabranih gubernatora i predsjednika autonomnih republika izjavljujući da Putin svojim planom o reorganizaciji državne vlasti vraća u Rusiju »stari centralirani sovjetski sustav upravljanja zemljom«.</p>
<p>Taj je istup Berezovskog dio moskovskih analitičara pokušao protumačiti kao raskid odnosa između najbogatijeg ruskog tajkuna i novog šefa države. Međutim, Putinov odgovor upućuje na pretpostavku da je ta kritika Berezovskog vjerojatno bila dogovorena u Kremlju kako bi novi šef države mogao opovrgnuti u svijetu i zemlji rašireno mišljenje da želi Rusijom upravljati kao diktator. Uostalom u petak u intervjuu američkoj tv-kompaniji NBC, Putin je stao u zaštitu Berezovskog. »Preuveličana su mišljenja da Berezovski drži u svojim rukama najveći dio ruske ekonomije. Rusija je prevelika zemlja da bi njezina ekonomija bila u rukama jednog ili samo nekoliko ljudi«, rekao je Vladimir Putin u intervjuu koji je NBC-u dao u povodu dolaska u službeni posjet Moskvi američkog predsjednika Billa Clintona. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kwasniewski će se ponovno kandidirati za predsjednika</p>
<p>Kandidati na jesenskim predsjedničkim izborima bit će i bivši ministar vanjskih poslova, liberal Andrzej Olechowski, bivši predsjednik Lech Walesa i sadašnji šef Solidarnosti Marian Krzaklewski</p>
<p>VARŠAVA, 2. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika</p>
<p> - Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski u petak je službeno potvrdio da će se kandidirati na jesenskim predsjedničkim izborima. Prema ispitivanjima javnog mnijenja za Kwasniewskog bi, u ovome trenutku glasovalo oko 70 posto Poljaka. On je rekao kako će svoju kandidaturu službeno objaviti 11. lipnja. Kandidati za mjesto predsjednika države također su bivši ministar vanjskih poslova, liberal Andrzej Olechowski, bivši predsjednik Lech Walesa i sadašnji šef Solidarnosti Marian Krzaklewski.</p>
<p>Kako pokazuju rezultati anketa, Kwasniewski može biti gotovo siguran u izbornu pobjedu koja će mu donijeti još jedan petogodišnji mandat. Još prije dvije i pol godine, nakon trijumfalne pobjede na parlamentarnim izborima desnog bloka Izborna akcija Solidarnost (AWS), izgledalo je da će dobiti opasnog konkurenta u osobi šefa AWS-a Krzaklewskog. Popularnost Krzaklewskog se, međutim, topila istom brzinom kojom je opadala i popularnost vlade desnog centra, te je za njega danas spremno glasati samo deset do petnaest posto birača. U petak je Krzaklewski izjavio da je spreman stati na čelo vlade umjesto Jerzyja Buzeka, i time okončati krizu kabineta nastalu nakon što su početkom ovog tjedna liberali, manjinski koalicijski partner, povukli svoje ministre iz vlade. Odluku šefa Solidarnosti tumači se također kao pokušaj da većom medijskom prisutnošću u javnosti poveća svoje izglede uoči predsjedničkih izbora.</p>
<p>Izraziti autsajder je ovaj puta bivši poljski predsjednik i prvi šef sindikata Solidarnost, Lech Walesa. Dok je na zadnjim predsjedničkim izborima izgubio od Kwasniewskog nevelikom razlikom, na ovim izborima Walesa će morati biti zadovoljan ako dobije pet posto glasova. Walesina nepopularnost ne čudi poznavatelje poljske političke scene, koji drže da mu Poljaci ne mogu zaboraviti autokratsko i arbitralno ponašanje dok je bio na najvišem položaju u državi. Sam Walesa ističe da u izbornoj utrci sudjeluje kako bi ponudio »alternativu na desnici«, te prvi izborni krug tretira kao svojevrsne predizbore kandidata desne političke scene.</p>
<p> Ugodno iznenađenje izbora mogao bi pak biti nezavisni kandidat Olechowski, ugledan političar i ekonomski stručnjak koji može računati na desetak posto glasova, uglavno liberalno orijentiranog elektorata. Sadašnju više nego dobru poziciju Kwasniewskog nekoliko mjeseci uoči izbora mogao bi ugroziti jedino značajniji potres na političkoj pozornici, no komentatori upozoravaju da mu u prilog ne ide niti trenutačna kriza kabineta premijera Buzeka. U slučaju da AWS-u ne uspije obnoviti koaliciju s liberalima, prijevremeni parlamentarni izbori koji bi se mogli održati zajedno s predsjedničkima, vjerojatno bi ponovno oštrije polarizirali biračko tijelo, što bi u ovom trenutku išlo na ruku desnici.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Scotland Yard upozorava na opasnost od novih bombi u Londonu</p>
<p>Najnoviji bombaški napad na most Hammersmith u Londonu mogao bi označiti početak nove terorističke kampanje irskih republikanaca na britanskom Otoku</p>
<p>LONDON, 2. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Scotland Yard je u petak opomenuo na opasnost od novih bombi u britanskoj prijestolnici, nakon detonacije koja je dan ranije oštetila londonski most Hammersmith. Načinjena od kilograma eksploziva, bomba koja je u četvrtak eksplodirala na tom mostu, uspjela je ne samo dobrano protresti stakla na okolnim kućama, već uzdrmati i mir u Sjevernoj Irskoj. Vjeruje se da je upravo ovo potonje i bila glavna nakana terorista koji su je podmetnuli.</p>
<p>Napad na most Hammersmith mogao bi označiti početak nove terorističke kampanje irskih republikanaca na britanskom Otoku. Promatrači, naime, ocjenjuju da je sabotažu najvjerojatnije izvela neka od otpadničkih frakcija IRA-e, koja se protivi mirovnim potezima te podzemne organizacije. IRA, koja se zadnjih godina pridržava primirja, nedavno je najavila da će dozvoliti i inspekciju svojih tajnih arsenala, stavljenih van uporabe. Međunarodni inspektori razoružanja, bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari, te prvak Afričkog nacionalnog kongresa, Cyril Ramaphosa, već bi ovih dana trebali krenuti u obilazak IRA-inih skrovišta oružja. </p>
<p>Takav razvoj događaja neprihvatljiv je republikanskim disidentima, koji se protive prestanku oružane borbe. Glavne dvije otpadničke frakcije IRA su tzv. IRA kontinuiteta, te tzv. Prava IRA. Analitičari sjevernoirskog terorizma tvrde da se uglavnom radi o istim ljudima koji po želji nastupaju pod jednim ili drugim imenom. Riječ je o stotinjak osoba, ali nije poznato koliko je među njima aktivnih terorista. Manje je vjerojatno, ali ne i teoretski nemoguće, da je sabotažu izazvala neka od protestantskih terorističkih grupa - u želji da krivicu svali na republikance, te na taj način minira mirovni proces. No promatrači drže mnogo vjerojatnijim da je krivac Prava IRA, IRA kontinuiteta ili možda republikanska teroristička grupacija poznata kao INLA.</p>
<p>Napad na mostu Hammersmith označava određeni kontinuitet s ranijim akcijama IRA-e, koja je spomenuti most napadala dvaput - krajem tridesetih godina, te ponovo 1996., kada podmetnuta bomba nije eksplodirala. Policija nije sigurna je li najnoviju akciju izvela pritajena ćelija »spavača«, nastanjenih u samoj Britaniji. Moguće je da su je izvršili i takozvani »izletnici«, dakle teroristi koji su iz Irske doputovali u kratak posjet Londonu. Do sada međutim nitko nije preuzeo odgovornost za najnoviji incident. U petak je policija blokirala prilaze mostu Hammersmith, ispitujući vozače u automobilima jesu li slučajno dan ranije primijetili nešto sumnjivo. Britanska služba sigurnosti MI5 zadnjih je mjeseci upozoravala na opasnost od bombaških napada, a nakon najnovijeg incidenta bit će uvedeno još veće stanje pripravnosti u Londonu.</p>
<p>Ovoga tjedna u Sjevernoj Irskoj ponovo je proradila mlada regionalna vlada. Provokacija u Londonu veliki je izazov toj koaliciji katoličkih i protestantskih stranaka, te poen u korist svih onih koji tvrde kako je nemoguć kompromis između bivših političkih protivnika. No sjevernoirska vlada izložena je i unutarnjim izazovima. Jedna od protestantskih stranaka, DUP, koju predvodi Ian Paisley, najavljuje da će periodičkim ostavkama svojih ministara namjerno sabotirati i kočiti njen rad.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Prosječna plaća u Srbiji skoro dvostruko manja nego u Crnoj Gori</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Prosječna neto plaća u Jugoslaviji iznosila je u travnju 2153 dinara (oko 95 DEM) i bila je nominalno veća za 9,4 posto nego u ožujku, dok je njezina realna vrijednost narasla za 5,6 posto, pokazuju najnoviji podaci Saveznog zavoda za statistiku u SRJ. Najveće su plaće primili zaposleni u proizvodnji obojenih metala - oko 220 DEM, a na ljestvici djelatnosti u kojima su isplaćene najniže prosječne plaće nalaze se proizvođači kožne obuće i galanterije i tekstilci sa jedva tridesetak DEM, prenosi beogradska agencija Beta.</p>
<p>Prosječna travanjska plaća u Srbiji bila je 2022 dinara (oko 90 njemačkih maraka), u Crnoj Gori 3870 dinara (oko 170 maraka), a prosjek plaća u Vojvodini bio je 2226 dinara (oko 100 maraka). Prosečna travanjska plaća je u odnosu na travanj 1999. godine nominalno povećana za 90,3 posto, a realno smanjena 4,2 posto, tvrdi jugoslavenski državni zavod. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>SDA prijeti bojkotom izbora u BiH!</p>
<p>SARAJEVO, 2. lipnja</p>
<p> - Jedan od dvojice potpredsjednika Stranke demokratske akcije, Sulejman Tihić, zaprijetio je bojkotom idućih izbora u BiH koji bi trebali biti održani 11. studenog ukoliko OESS-ovo Privemeno izborno povjerenstvo ne uvaži zahtjeve SDA vezane za ukidanje tzv. obrasca P-2 zahvaljujući kojemu 250.000 glasača iz Federacije BiH, uglavnom Srba, glasuje u Republici Srpskoj. Predložena promjena trebala bi onemogućiti ljude koji žive u tuđim kućama i stanovima da glasuju na područjima gdje se sada nalaze. U SDA smatraju da je ovo pitanje izuzetno bitno, posebno kada je riječ o procesu povratka. »S obrascom P-2 bit će nastavljen etnički inženjering, obustavljen proces povratka i reintegracije BiH, te implementacija Daytonskog sporazuma«, kazao je Tihić, koji je naglasio da će konačnu odluku o eventualnom bojkotu donijeti ovlaštena tijela SDA! (Alenko Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Klein bi osobno ispratio Karadžića u Haag</p>
<p>BANJA LUKA, 2. lipnja</p>
<p> - Predstavnik UN-a u BiH Jacques Klein u petak je predložio da bivšeg vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića osobno isprati u Den Haag, u sjedište Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY).</p>
<p>»Ako Karadžić zaista želi otići u Den Haag ja ću ga dobrovoljno pratiti kako bihmu zajamčio siguran put«, rekao je Klein za Nezavisne novine, list bosanskih Srba. Klein je objasnio da UN nema nikakvog kontakta sa Karadžićem koji se nakon podizanja optužnice pred ICTY-em nalazi u bijegu. »Ne bih želio ostatak života provesti kao on. S vremenom će se obruč oko njega stegnuti. I Srbija će postati demokratska... neće se više moći skrivati ni u Srbiji niti u Bosni«, kazao je Klein. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Još ponešto o »Svečnjaku na smetlištu«: sudski spor oko nasljedstva navodno još nije završen</p>
<p>Ako me sjećanje ne vara, prvu vijest o sporu oko nasljedstva poznatog slikara, akademika prof. Vilima Svečnjaka javnost je saznala iz velikog, dobro argumentiranog napisa Jasne Babić, objavljenog u tjedniku »Nacional« mjeseca srpnja ili kolovoza 1993. Iz tog napisa proizlazilo je, da se oko slikareve ostavštine spore: s jedne strane slikareva nećakinja Višnja Poljančić-Stopar, a s druge strane Blanka Stopar-Svečnjak, slikareva sestra, u zajedništvu sa Janom Jankovićem, dugogodišnjim slikarevim prijateljem i njegovim besplatnim osobnim tajnikom.</p>
<p>Posljednjih dana javnost je iz raznih napisa objavljenih u tisku mogla saznati, da se na hrpi tzv. »glomaznog otpada« ispred nekadašnjeg slikarevog ateljea na Trgu kralja Petra Krešimira IV našlo više od tisuću slikarevih crteža, čak i neka njegova ulja, njegova korespondencija sa poznatim ličnostima, pa čak i slikareva putovnica.</p>
<p>Odvjetnik Borivoj Poljančić, suprug Višnje Poljančić-Stopar, dakle i sâm osobno zainteresirana stranka u tom predmetu, dao je u tisku samouvjerenu i netočnu izjavu u povodu tog žalosnog slučaja da... »Nismo bacili ništa što je vrijedno«. Vrlo čudni kriteriji tog gospodina i ako apstrahiramo bačene crteže i ulja - koji su svi završili na sajmištu antikviteta i tamo se odmah prodali - slikareva korespondencija sa poznatim ličnostima, njegovi zapisi i razmišljanja, te slikareva putovnica sasvim sigurno predstavljaju, ako ne veliku materijalnu, a ono bezuvjetno povijesno kulturnu vrijednost. Pa ako za gospodina Poljančića taj materijal »nije bio interesantan«, zar ga nije mogao pokloniti nekom od brojnih slikarevih štovatelja ili nekom kolekcionaru i ljubitelju starina, a ne dopustiti da se sve to sramotno nađe na smetlištu.</p>
<p>Iz pisma gospođe Ljiljane Poljak, koja je naslijedila slikarev atelje, a koju je gospodin Borivoj Poljančić u tisku optužio da je ona te stvari izbacila na otpad, razvidno je da je sudska komisija popisala, zaključala i zapečatila ostavštinu Vilima Svečnjaka i da su sada tu ostavštinu preuzeli gospodin Borivoj Poljančić, gospođa Višnja Poljančić-Stopar i gospođa Blanka Stopar-Svečnjak. Iz njezinog pisma nije, međutim, razvidno, kako je sada došlo do otvaranja ateljea i do preuzimanja (odnosno razbacivanja) slikareve ostavštine.</p>
<p>U zagrebačkim se kuloarima, naime, tvrdi, da sudski spor oko nasljedstva još nije završen, već da istom sada zapravo započinje, jer je Županijski sud, navodno, poništio rješenje Općinskog suda, koje je išlo u korist Višnje Poljančić-Stopar, nekadašnje djelatnice Ureda Predsjednika Republike i Ankice Tuđman, i cijeli predmet vratio na ponovni postupak zbog niza propusta.</p>
<p>Interesantno, u cijeloj ovoj aferi nigdje se, međutim, ne spominje slikarev dugogodišnji prijatelj i besplatni osobni tajnik, gospodin Jan Janković, pa nije razvidno da li je i on imao takav nekompetentan, neodgovoran i sramotan odnos prema dijelu ostavštine pokojnog slikara, koja se našla na smetlištu, odnosno na ulici.</p>
<p>FRANCESKA ŠTANFFELDZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tko to mene šalje u čistilište?</p>
<p>Do nedavno sam vjerovao da je to Gospodin Bog, ali iz članka od srijede, 31. svibnja 2000. (»30. svibnja - Dan hrvatske državnosti ili tek Tuđmanov spomendan?«), izgleda da je to gospodin Davor Gjenero. Iako je ovaj članak objavljen u rubrici Gledišta, ipak moram upozoriti na to da u ovom članku gospodinu Gjeneru nedostaju osnovne lekcije iz logike i novinarske etike. Prije svega, Gjenero izgleda ima jednu manu od koje pate mnogi naši novinari: etiketiranje. Ovaj članak, naime, vrvi raznoraznim neargumentiranim nazivima i frazama: »galerija 'servisera'«, »zagonetni likovi«,» autoritarni režim«, »priprosti puk«, »sustavno zaboravljanje«, »detuđmanizacija«, »konspirativna organizacija«, »represivni sustav«, »sljedba«, »urotnička organizacija«, »faktička« i »simbolička detuđmanizacija«, »antidemokratska vlast«, »kontroverzni datum«, »autoritaran vladar« i, konačno, moj osobni favorit za mjesto najčešće korištenje fraze u pro-vladinim medijima u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci: »potrebno nam je očišćenje od grijeha staroga režima«.</p>
<p>Milost molim, gospodine Gjenero!</p>
<p>Zašto bih se ja trebao čistiti od »grijeha staroga režima«? Zašto je to meni potrebno? Šaljete li Vi mene u čistilište? Možda, sam, ja gospodine Gjenero, jedan od članova tog »priprostog puka« kojemu je nužno potrebno prosvijetljenje od Vas i Vama sličnih kako bi mi pokazali, kako trebam razmišljati?! Pa pogledajte samo ove Vaše etikete koje sam gore izlistao. Pa takve fraze zvuče kao pokupljene sa kakvog reedukacijskog govora na Golom Otoku!</p>
<p>Dakle, ja ću »faktički« »instruirati« kao »preambulu« da nisam »tuđmanofiličan« niti »reprogramiran« od strane bivše vlasti ili kako Vi volite reći »staroga režima«. Dapače, mislim da je nova vlast, ili, prema Vašoj logici, »novi režim« učinio popriličan broj pozitivnih koraka prema usavršavanju demokratske strukture vlasti.</p>
<p>Prošlu vlast nazivate »antidemokratskom«, i koliko god se ja razilazim sa tim mišljenjem jer vjerujem da je takva osuda pregruba, (»antipluralistična« bi možda bila bolja etiketa), Vi imate pravo na svoje mišljenje i ja vam tu ne mogu govoriti što biste Vi trebali pisati ili ne pisati. Ipak ja vas moram »faktički« upozoriti da ne možete staru vlast nazivati »starim režimom«. Koliko je ustavnih promjena obavljeno nakon promjene iz stare vlasti u novu vlast? Ne dovoljno da bi staru vlast mogli nazivati »starim režimom«.</p>
<p>Pogledajmo, primjerice SAD, čiji sustav su svi oduvijek općenito oslikavali demokratskim i koje su europske države predvođene Francuskom više-manje preslikale. U SAD-u je bilo mnoštvo vlada koje su bile izrazito korumpirane i kako Vi kažete »antidemokratske« (na primjer Nixonova), a za mnoge vlade prije njegove rasizam je bila općeprihvaćena stvarnost, pa ipak, mi američki (SAD) režim vlasti zovemo »demokracijom«. »Režim« se nije mijenjao! Zato staru vlast, kakva god ona bila, ne možete zvati »starim režimom«! Nova vlast nije, prema politološkoj definiciji napravila revoluciju svojim dolaskom i nije smijenila »režim«, smijenila je jednu »vladu«, koliko god ta vlada bila začinjena korupcijom i neustavnim odlukama. Ako neka vlada donese nedemokratsku odluku ili, preciznije, neustavnu odluku, to ju ne čini odmah nedemokratskim režimom - pa Franklin D. Roosevelt je više puta donio odluke koje je američki ustavni sud proglasio neustavnim; on je čak pokušao i osobno intervenirati u sudstvo. Princip je da je u demokratskom režimu korekcija uvijek moguća, ako ničim drugim, onda - izborima.</p>
<p>Iz ovoga proizlazi da je HDZ-ova vlada (koliko god raznoraznih »grijeha« u njoj bilo) ipak u suštini bila - demokratska! Prije nego što završim sa ovim pismom, evo još nekoliko nelogičnih zaključaka koje izvlačite (ne znam od kuda, doduše).</p>
<p>»Bilo (bi) dobro ne podsjećati priprosti puk na to kako je izgledala ta već daleka travanjska nedjelja 1990.« Odakle Vi zaključujete da je »puk« priprost? Informirani smo da je razina obrazovanja u Hrvatskoj, iako prosvjeta radi sa znatno skresanom blagajnom, i dalje poprilično visoka. Vi dakle aludirate da je »puk« priprost, znači, da ne zna razmišljati. Ne možete to aludirati jer je hrvatski puk barem jednako priprost kao i onaj u ostalim europskim državama, barem ako je suditi po razini obrazovanja.</p>
<p>Vi također tvrdite da je »po Tuđmanov sustav još 'razornija' činjenica da se za državnu neovisnost opredijelila na referendumu golema većina hrvatskoga političkog naroda.« Dakle, Vi tvrdite da postoji »Tuđmanov sustav«. Oprostite, opet ste napravili logičku grešku; već sam dokazao da to nije »Tuđmanov sustav«, nego ili »demokratski sustav« ili »Tuđmanova vlada«.</p>
<p>Nadalje, pokazatelji javnog mijenja nakon i za vrijeme izbora u 2000. pokazuju da Tuđmanovu vladu zasigurno nije uništilo opredjeljenje »hrvatskoga političkog naroda« za »državnu neovisnost«, već drugi problemi poput korupcije, nepopularnog PDV-a, loše izborne kampanje, neispunjavanja obaveza prema EZ-u, i tako dalje.</p>
<p>Ovu svoju izjavu pojašnjavate: »dakle, ne samo onih koji su nacionalno Hrvati već i pripadnika manjina, pa i dio hrvatskih Srba, što ih je režim, a priori označavao protivnicima hrvatske samostalnosti.« Opet, ova tvrdnja je netočna, jer se pokazalo da Tuđmanova vlada nije izgubila izbore radi hrvatskih Srba nego radi gore spomenutih problema. Sve u svemu, jedan veliki novinarski žuti karton za Vas, gospodine Gjenero! </p>
<p> Na kraju, spominjete, »detuđmanizaciju«. Oprostit ćete, ali ovo je besmislena izvedenica. Što znači »detuđmanizirati« nekoga? Ili nešto? Kako netko može biti »tuđmaniziran«? Možete li »detuđmanizirati« osobu? A predmet? Što god da »detuđmanizirati« znači, osobu vlast nema pravo »detuđmanizirati« jer je to pranje mozga; ne možete ljude prisiliti da misle drukčije nego što misle. Nitko ne može nekoj osobi promijeniti mišljenje - osoba mora to učiniti sama, voljno. Kako se »detuđmanizira« drvo? A stolica? A zgrada? A ustanova? Možda skidanjem slika pokojnog predsjednika Franje Tuđmana?! Za kraj, ponavljam moja pitanja: kako se to mi »čistimo od grijeha staroga režima«? Četkom? Kakve veze ja ili bilo tko drugi tko čita Vjesnik ima sa bivšom vlasti? A živo me još zanima tko će to mene ili nekog drugog »faktički i simbolički detuđmanizirati?« Recite mi to, gospodine Gjenero, tko to mene šalje u čistilište?</p>
<p>MARIN ŠARIĆ</p>
<p>Bloomfield Hills</p>
<p>Michigan, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Na skupu povjesničara bilo je i onih »zečje hrabrosti«, ili ih je nešto drugo spriječilo da sudjeluju u polemici...</p>
<p>U prostorijama »Školske knjige« održan je 22. svibnja ove godine, kako se to obično kaže »okrugli stol« o školskim priručnicima iz povijesti u Hrvatskoj: jučer, danas i sutra. »Okrugli stol« je priredila Akademija odgojnih znanosti Hrvatske. Bila su nazočna mnoga ugledna stručna imena. Da spomenemo samo neka: Agneza Szabo, Jure Krišto, Zlatko Matijević, Dragutin Pavličević, Ivo Perić, Nikša Stančić, Ivo Goldstein, Ive Mažuran, Ivan Biondić, Branislava Baranović, Antun Abramović i drugi. Sve su to, uglavnom ljudi, s akademskim titulama.</p>
<p>Moderator skupa bio je gospodin Ante Bežen, koji je svojim uvodnim slovom skup i otvorio. Odmah iza uvodne riječi, skupu se obratio gospodin Nikša Stančić, koji je bio prozvan zbog svog uvodnog priloga u knjizi Viktora Novaka (1898.-1977.) »Magnum tempus« (veliko vrijeme) - Beograd, 1987. Viktora Novaka se čitatelji sjećaju po njegovoj zlokobnoj knjizi »Magnum crimen« (veliki zločin) iz 1948. g. Stančić je pokušavao objasniti kako se taj njegov uvodni članak našao u navedenoj Novakovoj knjizi. Poslije tog izlaganja prof. Stančić je otišao sa skupa opravdavajući se ranije dogovorenim sastankom. Iza prof. Stančića za govornički stol je stupio i gospodin Ivo Goldstein, koji je također iza svoga izlaganja »netragom nestao« i on se pravdajući već dogovorenim sastankom.</p>
<p> Šteta što prof. Goldstein nije saslušao izlaganje prof. Ive Mažurana, koje je »stručno-vremenski« najbliže onome što prof. Goldstein predaje na zagrebačkome sveučilištu. Jesu li se ta dva ugledna povjesničara s tog »okruglog stola« povukli radi stručne borbe »prsa u prsa«, ili su doista imali opravdane izostanke, to prepuštamo njihovim savjestima i njihovim stavovima. No napomenimo i to, da smo iz izlaganja prof. Goldsteina doznali da je on napisao knjigu »A history of Croatia« (mislim da se knjiga tako zove), koja je već prevedena u Londonu, a uskoro i u Kanadi, da bi na kraju trebala biti prevedena i na hrvatski jezik i izdana u Hrvatskoj. Doista čudan put jedne knjige o hrvatskoj povijesti, koja će učiniti »put oko svijeta«, da bi došla u zemlju čiju povijest opisuje...</p>
<p>Međutim, na ovome mjestu moramo biti pošteni i objektivni i odati priznanje prof. Branislavi Baranović, koja je na skupu branila svoja »globalna stajališta« o povijesti, s kojim se stanovištima mnogi na skupu nisu slagali, no ta je gospođa ipak izdržala borbu »prsa u prsa«, za razliku predhodna dva spomenuta profesora i povijesna znanstvenika koji su se sa poprišta povukli... Istini za volju ni pisac ovih redaka se ne slaže sa »globalizacijom povijesti«, jer je već prva »povijesna globalizacija« Aleksandra Velikoga (356.-323. prije Krista) propala odmah iza smrti njena autora. I veliko Rimsko Carstvo je bilo stoljećima »veliko svjetsko globalno carstvo«, no i ono se raspalo na mnoge narode i na mnoge države... U školama nas uče da je »povijest učiteljica života«, pak bi oni, koji »povijest stvaraju« morali nešto iz te povijesti i naučiti, da ne nasjedaju tim sumnjivim »povijesnim globalizacijama...«</p>
<p>Na navedenome »okruglome stolu« bilo je dosta riječi i o »reviziji« sadašnjih školskih priručnika iz povijesti i o povijesti, jer da su ti priručnici u netom prošlom razdoblju bili »apoteoza« HDZ.-a i predsjednika Tuđmana. Da se razumijemo: što je to povijest to je znao još i »otac povijesti« (pater historiae) - Grk Herodot (584.-424. prije Krista), a što je to objektivna i nepristrana povijest znao je već i veliki rimski povjesničar Kornelije Tacit (55.-120.), jer je on na samome početku svojih Anala stavio izreku, da povijest treba pisati: sine ira et studio... to jest: bez mržnje i sklonosti..., dakle objektivno i nepristrano, ili kako bi dr. Ante Starčević rekao »nijednostrano«. Ova Tacitova izreka, vjerujemo, da je kroz »povijest povijesti« najčešće citirana izreka za one, koji pišu povijest i koji pišu o povijesti... A ta se izreka čula i na navedenome skupu u »Školskoj knjizi«. Za tim »okruglim stolom« čula se i izreka: audiatur et altera pars... Neka se čuje i sasluša i druga (protivna) strana o nekoj temi i o nekome izlaganju.</p>
<p>Međutim, one »druge strane« u ovom slučaju prof. dr. Stančića, odnosno prof. dr. Goldsteina, nije bilo, pa se postavlja pitanje: jesu li to »povjesničari zečje hrabrosti«, ili su doista imali opravdan izostanak. Činjenica je da je »pravo povijesno kreševo« na ovome skupu izostalo. Šteta!</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hvala gospodinu Kregaru</p>
<p>Zagrepčani nemaju sreće s izborom gradonačelnika. Unatrag deset godina mnogo ih se izmijenilo a da građani nisu mogli utjecati na njihov izbor, na što je uvijek presudno utjecala politika odnosno stranačka pripadnost.</p>
<p>A onda se pojavio gospodin Kregar, nestranački, privremeni upravitelj grada, koji je listom osvojio simpatije građana svojim stilom ponašanja, svojom otvorenošću, jednostavnošću ali i odlučnošću da rješava vitalne probleme Zagreba. Prvi je otvoreno progovorio o privilegiranim korisnicima gradskih stanova, uočio glomaznost gradske uprave, raskošnost voznog parka i nedjelotvornost i birokratizaciju stručnih službi. U kratkom vremenu uočio je sve bitne nedostatke gradske uprave radi čega nije bez razloga u više anketa izabran za najpoželjnijeg gradonačelnika.</p>
<p>Ali tko sluša »vox populi«! Bojeći se njegove popularnosti aktualna vlast ga nije niti pokušala kandidirati za gradonačelnika jer je sve unaprijed bilo definirano. To što gosp. Kregar odlazi na novu časnu dužnost u internacionalnu komisiju za borbu protiv korupcije, uopće nije bila ozbiljnija prepreka za njegovu kandidaturu, jer bi kao gradonačelnik na tom području imao što raditi! I još nešto, ne manje važno: predlagači po kojima bi gradonačelnik Zagreba trebao biti rođeni Zagrepčanin, izgubili bi u ovom slučaju jedan važan argument. Gospodin Kregar nije rođeni Zagrepčanin ali se ipak iskazao kao njegov veliki ljubitelj. Prevagnula je njegova moralna i stručna kvaliteta koju građani znadu cijeniti. Unatoč svega, možemo se nadati, da ćemo jednog dana valjda imati priliku neposredno birati gradonačelnika. A to tada hvala gospodinu Kregaru na onome što je u tako kratko vrijeme učinio za Zagreb i Zagrepčane! I doviđenja do idućih izbora - duboko se nadam!</p>
<p>TOMISLAV ŠUŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Imperijal i drugi sijači mržnje</p>
<p>Ne čitam požutjeli tisak koji se u svijetu bavi tračevima o filmskim glumicama, pjevačima i slično. U nas žuti tisak kreira politiku. I sudbinu ljudi ove zemlje!</p>
<p>Slučajno sam u kiosku 1. lipnja 2000. godine pročitao naslov u Imeprijalu od prilike: »Istražujemo« ... Mesić je bio doušnik (ili suradnik) UDBE. Što piše u tekstu nije mi poznato, ali dovoljno je i pročitati naslov da se osjeti cilj Imperijala, da unese mržnju, nemir i nespokoj među građane ove zemlje.</p>
<p>Proradila je i Latinica, Latinova emisija na HRT-u. I naravno po starom običaju. Unaprijed je urednik znao da će biti u njegovoj emisiji biti vrlo vruće, za njega možda zabavno, ali za normalne ljude odurno jer i tu se ljudi dijele, mrze, psuju..., i tome slično po ukusu samog urednika.</p>
<p>I dok teče tako njegova emisija on se sa strane smijulji i uživa kako ih je uspio zavaditi i to prikazati gledateljstvu koje želi ništa više nego mir; u sebi i okolo sebe, kraj nepoštenih političkih i stranačkih borbi i prepucavanja, kopanju po prošlosti... Srećom što tv prijemnik ima nekoliko kanala. </p>
<p>Izabrana su dva bisera. No, nažalost novine vrve napisima gdje jedni napadaju druge, koji se brane i odgovaraju. Ništa lijepa i smirena za pročitati pa bi već jednom trebalo prestati »predizborno« i »predratno« stanje i konačno život vratiti u svoje normalne kolotečine. </p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Masakr kao u Općinskom sudu, svjedok nije vidio ni na ratištu</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Saslušavanjem novih svjedoka, inače sudaca Općinskog suda u Zagrebu, u petak je na županijskom sudu nastavljeno suđenje Mati Oraškiću (36), optuženom za trostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva iz bezobzirne osvete i niskih pobuda, koje se dogodilo 22. rujna 1999. godine u Palači pravde, za vrijeme brakorazvodne parnice Oraškićevih. Oraškić je iz pištolja ubio suprugu Gordanu, sutkinju Ljiljanu Hvalec, te odvjetnicu Hajru Prohić, dok je zapisničarku Stanku Cvetković teško ozlijedio.</p>
<p>Svjedok, sudac Mladen Ježek (32), pred vijećem kojim predsjeda sutkinja Jasna Pavičić, rekao je da je toga dana nešto prije deset sati šetao po svojoj sudnici, koja se nalazi na suprotnoj strani od sudnice 121 u kojoj se dogodio pokolj. U jednom je trenutku začuo nekoliko pucnjeva, za koje je zbog otvorenog prozora, mislio da su udarci izvana. No, nakon što je čuo udaranje vratiju na hodniku, izašao je iz sudnice, te vidio da se nešto događa.</p>
<p>»Kada smo ušli u sudnicu sutkinje Hvalec, vidjeli smo da svi leže na podu. Prvi put sam vidio mrtvog čovjeka tako blizu, i to je bio pravi šok za mene«, ispričao je svjedok i dodao kako je on o događaju obavijestio predsjednicu Odjela, a ubrzo je stigao i predsjednik suda. »Užasno mi je bilo vratiti se na prvi kat«, napomenuo je svjedok Ježek. </p>
<p>Na pitanje optuženog Oraškića, kojeg po službenoj dužnosti brani odvjetnik Silvije Degen, je li ga svjedok toga dana vidio na sudu, Ježek je naveo kako prisutnog Oraškića nije vidio. Posebno je napomenuo kako je on o događaju obavijestio predsjednicu Odjela, i vratio se na prvi kat, te je tek tada stiglo osiguranje. </p>
<p>Svjedok Ivica Veselić (34), sudac čija se sudnica također nalazi nasuprot sudnice ubijene sutkinje, rekao je da je čuo pucnjeve, ali nije vjerovao da bi stvarno mogli biti pucnjevi. No, kada je u sudnicu uletjela jedna odvjetnica i rekla da je netko pucao, rekao je da je izašao na hodnik, te došao do sudnice gdje se pucalo i otvorio tek odškrinuta vrata. »Premda sam bio na ratištu ovakvo nešto nisam vidio«, rekao je sudac objašnjavajući na kakav je prizor naišao u sudnici, i dodao kako ga je sve to šokiralo, jer mu je ubijena sutkinja bila prijateljica. Nadalje je naveo kako je mislio da su svi ubijeni, kada se u jednom trenutku začuo glas zapisničarke Cvetković, koja ih je zamolila da maknu stol koji se srušio na nju. </p>
<p>Oraškić je ponovno upitao je li ga svjedok toga dana vidio na sudu, na što je svjedok Veselić odgovorio »hvala Bogu, ne«. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak, također saslušavanjem svjedoka. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bivšim direktorima »Hajduka« određen pritvor do kraja istrage</p>
<p>SPLIT, 2. lipnja</p>
<p> - Na prijedlog zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Splitu Mladena Bajića, istražni sudac splitskog Županijskog suda u petak je odredio pritvor bivšim direktorima splitskog nogometnog kluba Hajduk Vedranu Rožiću, Ivanu Buljanu i Bartulu Kalebu. Osumnjičena trojica će biti pritvorena dok sudac tijekom istrage ne ispita sve svjedoke.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, Rožić, Buljan i Kaleb, uz Nadana Vidoševića, Zdeslava Alajbega, Juku i Velju Strinića, te Stipu Glavinu, terete se da su od 1992. do 1997. godine kao odgovorne osobe, različitim malverzacijama u poslovanju kluba, Hajduk i državni proračun oštetili za više od osam milijuna njemačkih maraka.</p>
<p> Protiv preostale petorice kaznene prijave idu u redovitom postupku. Kriminalistička obrada u Hajduku se nastavlja.</p>
<p>Odvjetnik Evelin Tonković, Kalebov zastupnik, rekao je da je još uvijek prerano za bilo kakve izjave radi interesa istrage i provjere navoda obrane. Buljanov odvjetnik Damir Bekavac, istaknuo je kako će dežurnom izvanraspravnom vijeću promtno uložiti žalbe na odluke o pritvoru.</p>
<p> Kako doznajemo, tijekom ispitivanja u istrazi osumnjičenici su iznijeli svoje obrane.(Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Glavna sestra krapinskog Doma zdravlja pokušala samoubojstvo</p>
<p>KRAPINA, 2. lipnja</p>
<p> - U nekoliko posljednjih dana u Krapini se govori gotovo samo o pokušaju samoubojstva glavne sestre Doma zdravlja Z. H.</p>
<p>Naime, u Domu zdravlja već izvjesno vrijeme financijska i kriminalistička policija obavljaju kontrolu, a prema nekim izvorima glavna sestra se sumnjiči za krivotvorenje potpisa pri nabavci materijala i lijekova, preprodaju medicinskih i zubotehničkih materijala u iznosu od oko milijun i pol njemačkih maraka, u što je navodno upleteno i više dobavljača. Kako se govori, Z. H. se još prošlog petka, što se čuva u dubokoj tajnosti, u zagrebačkom hotelu Panorama pokušala ubiti, nakon čega je završila na liječenju u bolnici u Vrapču.</p>
<p> No, na tu temu svi tvrde da se radi o »zanimljivom« pokušaju samoubojstva. Čak i jedan od liječnika tvrdi da bi samoubojstvo s nekoliko tableta »praxitena« ili »oksazepama« mogla pokušati samo neuka osoba, a nikako ne i zdravstveni djelatnik. »Najvjerojatnije se, ipak, radi o pokušaju da se omamljivanjem tabletama ishodi liječenje u bolnici i psihijatrijska dijagnoza kako bi je na sudu mogli proglasiti neubrojivom, čime se može prema našem zakonu izbjeći kaznena odgovornost«, tvrdi jedan od liječnika.</p>
<p>Inače, zaposlenici Doma zdravlja vrlo su razgovorljivi, ali i zaplašeni, pa ne žele odavati svoja imena. Oni tvrde da je ravnateljica u posljednje vrijeme sve nervoznija, da se svađa, donosi nerazumne odluke, te radi pritisak na zaposlene. Za Z. H. zaposleni znaju da ima stanove u Krapini i u Zagrebu, vikend kuću pokraj Krapine, stanove, odnosno apartmane na Krku i Hvaru, te gliser.</p>
<p> Pokušaj samoubojstva glavna sestra je počinila samo dan nakon što je trebala biti na sastanku medicinskih sestara u svezi naručivanja lijekova, na koji se nije odazvala, već je tvrdila da ide na godišnji odmor, a zatim u mirovinu. Aferu s lijekovima, zaposlenici nezadovoljni neprovođenjem privatizacije ambulanti tumače podrškom »viših struktura« prema čemu je Dom zdravlja kreditno zadužen do 2003. godine, pa liječnici ne mogu privatizirati ambulante i time imati izravan uvid u troškove i izdatke.</p>
<p>Zbog toga su zatražili od Upravnog vijeća Doma zdravlja suspenziju glavne sestre i ravnateljice zbog neprovođenjabilo kakvih mjera zaštite, čime su upoznali HZZO, Ministarstvo zdravstva, Liječničku komoru i Zbor liječnika. Je li održan sastanak Upravnog vijeća ne može se saznati, jer predsjednik Vijeća Krsto Radak u petak nije bio dostupan, iako je već ranije najavio da se o zahtjevu zaposlenika neće raspravljati, jer nisu pojedinačno potpisani. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dilala heptanone koje je zaposlenik »Plive« krao iz tvornice </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Službenici Odjela za suzbijanje opojnih droga PUZ-a, tijekom četvrtka su dovršili dvije kriminalističke obrade, tijekom kojih su zaplijenjene veće količine tableta heptanon, te heroin i marihuana. Naime, službenici spomenutog Odjela 31. su svibnja oko 19,30 sati u Boškovićevoj ulici legitimirali Natašu Z. (30), kod koje je osobnim pregledom pronađena papirnata vrećica s 1.000 originalno zapakiranih tableta »heptanon«. Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je da je Nataša Z. u namjeri da zaradi od preprodaje, od siječnja ove godine nabavljala veće količine »heptanona« od zaposlenika Odjela za proizvodnju lijekova poduzeća »Pliva«, Milana V. (50), koji je pri samom procesu proizvodnje neovlašteno uzimao veće količine tableta, te ih iznosio izvan kruga poduzeća, prodavajući ih potom Nataši Z. Nakon što je preuzela tablete, Nataša Z. ih je preprodavala po cijeni od 10 kuna po komadu.</p>
<p>Milan V. je pak 1. lipnja uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu, dok je Nataša Z. zbog neovlaštenog posjedovanja tableta i dva komada streljiva pronađenih pretragom njenog stana, kažnjena s trideset dana zatvora.</p>
<p>Također, službenici Odjela za suzbijanje zlouporaba opojnih droga PUZ-a dovršili su kriminalističku obradu nad Danijelom B. (25), tijekom koje je zaplijenjeno ukupno 120 grama heroina i 420 tableta »heptanona«. Naime, policija je raspolagala saznanjima kako se Danijel B. bavi preprodajom heroina, te je 1. lipnja oko 13,30 sati u Nodilovoj ulici legitimiran u svom automobilu »BMW«. Pretragom automobila policija je ispod kasetofona pronašla 30 grama heroina i 317 tableta »heptanona«. Istog dana pretražen je i Danijelov stan, kojom prigodom je u posebno izgrađenom skrovištu ispod parketa jedne sobe policija pronašla 90 grama heroina, 103 tablete »heptanona« i manju količinu marihuane, kao i 112 komada streljiva različitog kalibra.</p>
<p>Protiv Danijela B. podnijet je zahtjev za pokretanje postupka zbog neovlaštenog posjedovanja opojne droge i streljiva, te je on priveden istražnom sucu. Inače, Danijel B. je otprije poznat policiji zbog sličnih kaznenih djela.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U uličnom sukobu s Romima skinheadsi »izvukli deblji kraj« </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - U četvrtak navečer oko 23 sata u »Importanne centru« izbila je masovna tučnjava između pripadnika romske zajednice i skinheadsa, koja se kasnije nastavila i u Paromlinskoj ulici.</p>
<p>Naime, skupina skinheadsa je nešto prije 23 sata vrijeđala jednu Romkinju, koja se potom požalila ocu na njihov postupak. Razljućeni otac je potom okupio društvo od nekolicine sunarodnjaka, koja je presrela zagrebačke »skinse« ispred »Importanne centra«, gdje je potom izbila tučnjava. Pretučeni »skinsi« su se nakon prvog šoka »reorganizirali« i napali jednu romsku obitelj koja stanuje u obližnjoj Paromlinskoj 15. No, uskoro je i za taj napad slijedila osveta, koju je upriličila veća skupina odraslih Roma naoružanih drvenim palicama za hokej, »nunčakama« i strujnim kablovima. Na mjesto sukoba uskoro je pristigla i policija, koja je veći broj sudionika ovog uličnog sukoba uhitila i privela, a radi se o Romima R. M. (43), N. V. (42), Š. D. (21) i N. Š. (16), dok su među uhićenim »skinsima« bili D. G. (17), A. O. (16) i K. P. (19). Kako su dvojica skinheadsa prilikom okršaja s Romima lakše ozlijeđeni, liječnička pomoć im je pružena u Klinici za traumatologiju, nakon čega su ponovo privedeni u Prvu policijsku postaju na daljnju kriminalističku obradu.</p>
<p>Kako saznajemo u zagrebačkoj policiji, tijekom kriminalističke obrade u prostorije Prve policijske postaje došli su i Nusret Seferović, predsjednik Romske zajednice u Hrvatskoj, te Ivan Rumbak, povjerenik za romska nacionalna pitanja pri Vijeću Europe. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zaplijenili 15.000 šteka cigareta, od kojih bi zaradili 900.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Kriminalistički službenici Sektora kriminalističke policije su 26. svibnja podnijeli kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u zagrebu protiv Rezaka H. (44), zbog osnovane sumnje da se u suradnji s neidentificiranim pomagačem bavio nedozvoljenom trgovinom cigareta.</p>
<p>Naime, tijekom kriminalističke obrade koja je započeta nakon saznanja da se u garaži obiteljske kuće Hamdije H. (68), inače oca prijavljenog Rezaka, u Petruševcu, nalazi veća količina cigareta domaće i strane proizvodnje, namijenjene za ilegalnu preprodaju na tržnicama i po ugostiteljskim objektima na zagrebačkom području.</p>
<p>Po nalogu istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu pretražena je obiteljska kuća Hamdije H., gdje je u garaži pronađeno 15.192 šteke cigareta raznih marki, a ponajviše »Ronhill«, »Marlboro« i »Winston«, koje su oduzete i predane Poreznoj upravi Zagreb.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade nadalje je utvrđeno kako je Rezak H. garažu i podrum iznajmio zasad nepoznatoj osobi koja se predstavila kao državljanin BiH, Ale P., i to za 800 DEM mjesečno. Također, policija je utvrdila kako je Rezak H. s nekolicinom poznanika te cigarete distribuirao.</p>
<p>Ovom rabotom ukupna šteta za državni proračun, zbog izbjegavanja plaćanja carine, trošarine i PDV-a naknadno će utvrditi Porezna uprava, a pretpostavljena zarada preprodavačima ovih cigareta na ilegalnom tržištu iznosila bi oko 900.000 kuna. Policija i nadalje nastavlja kriminalističku obradu kako bi se utvrdili svi sudionici u švercu cigareta, te u pronalasku kanala preko kojih su nabavljene cigarete.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Podignuta optužnica protiv Dragutina Plahutara i još trojice</p>
<p>ZLATAR, 2. lipnja</p>
<p> - Protiv većinskog vlasnika zabočkog Dekora, Dragutina Plahutara i još trojice zaposlenih u Dekoru, podignuta je optužnica.</p>
<p>Prema riječima županijskog državnog odvjetnika Vladimira Terešaka, optužnica je podignuta na temelju kaznene prijave PU krapinsko-zagorske od 15. ožujka ove godine, te na temelju provedene istrage protiv Plahutara, kojeg se tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, te protiv Želimira Komesa, Dražena Tomaškovića Magište i Franje Jadeka, zbog kaznenog djela pomaganja pri tom kaznenom djelu.</p>
<p> Prema optužnici, Plahutar je od početka 1998. godine pa do 30. kolovoza 1999. godine u svojstvu prvog predsjednika Nadzornog odbora, zatim direktora i na kraju većinskog vlasnika Dekora, zajedno s ostalima optuženima, organizirao proizvodnju peći i radijatora koji nisu bili zavedeni u dokumentaciju, već su ih distribuirali istovremeno s proizvodima koji su bili evidentirani i za koje je bila ispostavljena zakonska dokumentacija.</p>
<p> Peći i radijatori su prodani za gotovinu, koju je za sebe u ukupnom iznosu od 1,121.338 kuna zadržao prvooptuženi Plahutar.</p>
<p>Komes, kao voditelj prodaje, Tomašković Magišta kao voditelj tehničke službe i Jadek kao voditelj montaže, pomagali su u organizaciji proizvodnje po dogovoru s prvooptuženim Plahutarom, a proizveli su 2.918 peći i radijatora.</p>
<p> U optužnici također stoji da je na nalog Plahutara, Tomašković otvorio posebne blokove otpremnica koje je držao kod sebe, te ih po nalogu Plahutara i Komesa pri izlazu proizvoda, koji se nisu evidentirali u otpremnice, davao Jadeku, a koji ih je nakon isporuke proizvoda vraćao Tomaškoviću, tako da se nisu evidentirale u skladištu i prodajnoj službi. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U sudaru Hitne pomoći i »corse« ozlijeđeni majka i dijete</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - U petak oko 14 sati u remetinečkoj Ulici Luje Naletilića došlo je do izranog sudara između kola Hitne pomoći i tamnoplave »opel corse«, kojom se vozila majka s malim djetetom.</p>
<p>Naime, kretavši se desnom prometnom trakom Naletilićeve ulice u smjeru zapada, majka je u jednom trenutku pogledala prema djetetu koje je sjedilo na stražnjem sjedalu »opela«, registracijskih oznaka ZG 8177-J, te su tada iz suprotnog smjera naišla kola Hitne pomoći, ZG 244 - RO, koja su pokušavajući izbjeći sudar skrenula prema odvodnom jarku. No, došlo je do izravnog sudara, te su kola Hitne pomoći sletila u odvodni jarak.</p>
<p>Prilikom sudara teško su ozlijeđeni dijete i majka, koju je na vrijeme aktivirani »airbag« spasio od izletavanja kroz prednje staklo, a ozlijeđeni su prevezeni u Kliniku za traumatologiju. »Opelov« prednji kraj je potpuno uništen, kao i prednji lijevi kraj hitne pomoći. Nakon sudara promet tim dijelom Naletilićeve ulice je obustavljen, te se preusmjeravao okolnim ulicama. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Umro vozač cisterne, koja se nakon prevrtanja zapalila</p>
<p>BJELOVAR, 2. lipnja</p>
<p> - Policijska uprava Bjelovarsko-bilogorska izvjestila je u posebnom izvješću da je vozač cisterne s gorivom, koja se nakon prevrtanja zapalila, zapalivši pritom tri kuće u Zdenčacu kraj Garešnice, preminuo u Klinici za traumatologiju.</p>
<p> Prilikom prevrtanja cisterne nastala je i velika ekološka šteta. Premda su mještani sela Zdenčac odmah pogasili vatru, koja je gorjela na tijelu nesretnog 23-godišnjeg vozača, pokrivši ga dekama, opekotine su bile teške, te je Igor Trčak iz Siska podlegao ranama. (S. B. T.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Crkvenac: WTO znači da će hrvatskom gospodarstvu biti nametnuta jaka konkurencija</p>
<p>KARLOVAC, 2. lipnja</p>
<p> - »Svjetska trgovinska organizacija je pred nama. U Vladi smo obaviješteni da je na tehničkoj razini sve dogovoreno za primanje Hrvatske u WTO. To znači da više nema prepreka za korake u naprijed. Vlada zapravo nije htjela u četvrtak niti je imala potrebe o tome išta izvještavati, jer je to nešto što se tehnički dogovara i što će se pojasniti kad dođe vrijeme«, rekao je u petak u razgovoru za Vjesnik ministar financija Mato Crkvenac koji je posjetio Karlovac. </p>
<p>Naime, mediji su u petak prenijeli vijest da je Hrvatska definitivno primljena u WTO, no Vlada se o tome još nije izjasnila. </p>
<p>Što WTO znači za Hrvatsku i hoće li to biti svojevrsni šok za cjelokupno gospodarstvo, upitali smo Crkvenca. »WTO znači da će hrvatskom gospodarstvu biti nametnuta jaka konkurencija. Mi ulazimo na svjetsko tržište širom, naše barijere padaju i nastupit će problemi za domaću industriju, od poljoprivredne prehrambene do niza drugih«, odgovorio je ministar. No, dodaje, to će biti postupni proces bez šokova, u kojem će se naši gospodarstvenici sučeliti s jačima od sebe i biti prisiljeni na veću efikasnost, na poboljšanje standarda, na izvoz i konkurentnost. »Otvaranje svjetskog tržišta za hrvatske proizvode znači da oni neće imati zapreka koje sada imaju. Na primjer, ako poslovodstvo karlovačkog PPK-a želi izvoziti u neku od država CEFTA-e, ono je izloženo pritiscima koje tamo postoje, a susjed Slovenac nije. Skuplji su za 20 i više posto. Ali, to neće biti tako čim Hrvatska ukloni te zapreke ulaskom u WTO. Prema tome, našem se gospodarstvu i industriji s jedne strane nameće pritisak da u što kraćem roku budu što konkurentniji, a s druge strane otvara se tržište. Bez tog šireg tržišta mi nemamo zapravo što tražiti. Istodobno, domaća ekonomska politika znat će i morat će štititi određene proizvodnje u tim fazama preustroja. Uostalom, i ove godine smo u poljoprivredu uložili i pojačali dotacije i pomoć zbog izlaganja svjetskoj konkurenciji koju treba postupno svladati«, objašnjava Crkvenac. O svom posjetu Karlovcu ministar je rekao: »Nije slučajno što sam bio u tvrtki gdje država postaje zapravo nebitna. Posjetio sam karlovačku industriju mesa PPK koja desetljećima posluje uspješno i isto tako se uspješno suprotstavila negativnim tendencijama privatizacije i tajkunizacije i ima šanse za razvoj na domaćem i inozemnom tržištu«. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Skupština PBZ-a: Prka najavio novu politiku dividendi </p>
<p>Skupština je odobrila ugovor o pripajanju Krapinsko zagorske banke Privrednoj banci koja je inače njezin jedini dioničar / Neto dobit banke u 1999. godini porasla na 221 milijun kuna, a neto dobit grupe na 198 milijuna / Promjene u Nadzornom odboru PBZ-a </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - »Unatoč negativnim gospodarskim trendovima (padu proizvodnje, restriktivnoj monetarnoj politici, nelikvidnosti) Privredna banka Zagreb u prošloj je godini ostvarila zadovoljavajuće rezultate - neto dobit na razini banke iznosi 221 milijun kuna, a na razini grupe 198 milijuna kuna«, kazao je Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, podnoseći u petak na Glavnoj skupštini izvješće o stanju banke. </p>
<p>Zarada po dionici u banci je 13,4 kune (za 1998. godinu bila je 7,2 kune), dok je za grupu zarada u 1999. godini 12 kuna nakon što je u godini ranije iznosila 5,4 kune. Iz osnovnog poslovanja grupe dobit je porasla 120 posto, neto prihod od kamata i ostali prihodi iz poslovanja također su porasli, dok je udio troškova u ukupnom prihodu smanjen sa 66,3 posto u 1998. na 62,6 posto u 1999. godini. Banka je, naglašeno je, i tijekom 1999. vodila konzervativnu kreditnu politiku, a rezervacije za rizike porasle su za šest posto. Dobit banke raspoređena je tako da u zakonske rezerve ide 11 milijuna kuna, a u zadržanu dobit 210 milijuna kuna. </p>
<p>Aktiva banke je 17,2 milijarde kuna. Udio depozita klijenata u bilanci grupe je povećan tako da na kraju godine depoziti komitenata i štedni računi čine 59 posto ukupne pasive i kapitala grupe dok su u godini ranije predstavljali 51 posto. PBZ je druga banka po veličini u Hrvatskoj, a krajem prošle godine, nakon sanacije, dobila je strateškog partnera - talijansku Banca Commerciale Italiana. </p>
<p>»Osnovno obilježje protekle godine za PBZ bio je završetak restrukturiranja uoči privatizacije te potpisivanje ugovora između Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Bance Commerciale Italiana koja je stekla 66,3 posto dionica Privredne banke. U prosincu 1999. godine BCI se udružila s Banca Intesa formirajući Grupu Banca Intesa, najveću talijansku bankarsku grupaciju koja je među deset najvećih bankarskih grupa u Europi«, podsjetio je Prka, a Enrico Meucci, predsjednik Nadzornog odbora, ukazao je na značaj ulaska na hrvatsko tržište </p>
<p>PBZ će u cilju jačanja uloge na domaćem tržištu restrukturirati poslovnu mrežu i raditi na jačanju depozitne osnove, najavio je predsjednik uprave, obećavši da će biti razmotrena nova politika dividendi: </p>
<p>»Razmotrit ćemo novu politiku kako bi sušna razdoblja, kada banka nije imala dobre poslovne rezultate, kompenzirali na zadovoljstvo svih dioničara, posebice onih malih«. </p>
<p>Skupština je odobrila ugovor o pripajanju Krapinsko zagorske banke, inače članici grupe PBZ-a. Bilanca Krapinsko zagorske banke je oko 200 milijuna kuna. </p>
<p>Na skupštini je donesena odluka da se opozovu dosadašnji članovi Nadzornog odbora Leonardo Attanasio i Kenneth Lomas te izaberu Adriano Bisogni i Gianfranco Mandelli, a umjesto Mladena Šunjića kao predstavnika Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, u NO sada je po funkciji ušao Marinko Filipović. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U Rovinju sastanak predsjednika uprava banaka iz osam zemalja</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Zagrebačka banka će u subotu 3. lipnja u Rovinju biti domaćin Petog godišnjeg sastanka predsjednika uprava banaka Srednje i Istočne Europe i Turske, priopćeno je iz banke. Na sastanku će sudjelovati predstavnici 17 banaka iz osam zemalja, (Hrvatske, Bjelorusije, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Turske), te predstavnici Međunarodnog financijskog instituta, a očekuje se da će sastanku biti nazočan i hrvatski ministar financija dr. Mato Crkvenac.</p>
<p>Na sastanku će se raspravljati o novim trendovima u bankarstvu u svjetlu Internet bankarstva, a razmijenit će se i informacije o smjerovima razvitka bankarstva u Zapadnoj Europi i implikacijama na Srednju Europu i Tursku, kao i iskustva o dosadašnjem razvitku, stanju i perspektivama daljnjeg razvitka bankarskog sustava u tranzicijskim zemljama. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Novi Cronetov paket: Simpa non-stop </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Hrvatske telekomunikacije od 5. lipnja uvode uz postojeću pre-paid uslugu Cronet GSM mreže Simpu i novi tarifni paket pod nazivom Simpa non-stop, objavila je Uprava HT-a. Novi tarifni paket namijenjen je svim pre-paid korisnicima (bez pretplate) koji se uslugama Simpe koriste uvijek podjednako tijekom 24 sata jer Simpa non-stop ima samo jednu tarifu po minuti razgovora (2,67 kuna s PDV-om), koja se primjenjuje uvijek, bez obzira na doba dana te nema razlike između radnog dana, vikenda ili blagdana. </p>
<p>Podsjetimo, za razliku od novoga tarifnog sustava, osnovni paket Simpa ima dvije tarife. U prvoj tarifi od 7 sati do 19 sati cijena je minute razgovora 3,04 kune, a u drugoj, od 19 sati do 7 sati, te vikendom i blagdanom od 0 do 24 sata 2,18 kune. Inače, broj korisnika Simpe u Cronet GSM mreži danas je veći od 85.000, a raste i dalje.</p>
<p>Kad je riječ o prijelazu iz jedne tarife u drugu, u HT-u napominju da svi korisnici Simpe koji žele prijeći u novi tarifni paket Simpa non-stop jednostavno mogu nazvati broj korisničkog telefona (098 123) te nakon uputa u meniju svoga mobitel promijeniti tarifni paket. Prva je promjena tarifnog paketa te svaka promjena prilikom dodavanja nove kartice besplatna, a inače stoji 40 kuna. Istodobno je objavljeno kao će se usluge Cronet mreže uskoro moći kupiti na 2.140 novih prodajnih mjesta širom Hrvatske, uz postojećih 200 prodajnih mjesta u telekomunikacijskim centrima. Naime, HT je potpisao ugovore s Hrvatskom poštom, Duhanom i Inom o prodaji Simpa vrijednosnih bonova u iznosu od 50,100, 200 i 500 kuna u indirektnoj prodajnoj mreži. Na 460 prodajnih mjesta moći će se kupiti Simpa startni paket i vrijednosni bonovi, dok će se na 1.680 mjesta moći kupiti samo bonovi. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo u HT-u, u sklopu promotivne akcije Simpa ljeto 2000. krajem lipnja mogu se očekivati nova iznenađenja iz Croneta. To znači da više od 260.000 postojećih korisnika može očekivati još povoljnije cijene što se tiče daljnjih promjena u tarifnim paketima. Uz to, za nove korisnike u pripremi su niže cijene mobilnih uređaja, na način da nakon sklapanja korisničkog ugovora kupite jeftiniji mobitel koji se zato što je kodiran neće moći koristiti u drugoj GSM mreži.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Smanjen broj poštanskih i telekomunikacijskih usluga </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Broj pismonosnih usluga u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 67,6 milijuna, što je 8,1 posto manje nego u istom razdoblju lani, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZAH). Pritom je u unutarnjem prometu primljeno 60,2 milijuna pismonosnih usluga (8,2 posto manje). Značajan je porast zabilježen pak kod paketnih usluga, 30,9 posto, na 373 tisuće. Od toga je u unutarnjem prometu primljeno 358 tisuća paketa, 57 posto više, dok je u inozemnom prometu broj primljenih paketa značajno smanjen. </p>
<p> Broj telefonskih razgovora koji su u prvom tromjesečju obavljeni u pošti iznosio je 4,2 milijuna, (2,5 posto manje). Istodobno, kod telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži zabilježen je pad količine impulsa od 0,8 posto, na 3,1 milijardu impulsa, u što su uključeni i internetski impulsi. Kod prijenosa podataka (CROAPAK) izraženoga u broju segmenata bilježi se porast od 28,7 posto, na gotovo 2,5 milijarde segmenata, dok je kod broja impulsa u pokretnoj mreži u prvom tromjesečju 2000. zabilježen pad od 25,6 posto, na 548 milijuna impulsa. Utrošenih minuta u pokretnoj mreži, (obuhvaćen je utrošak minuta Mobitela, Croneta i Vip-neta u unutrašnjem i međunarodnom prometu), bilo je u prvom tromjesečju 149,3 milijuna, (51,2 posto više). Pritom u DZAH-u ističu da su do kraja drugog tromjesečja 1999. godine u statističke izvještaje o telekomunikacijskim uslugama bili uključeni samo Mobitel i Cronet, dok je od trećeg tromjesečja uključen i Vip-net. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Gospodarsku suradnju Hrvatske s Rumunjskom treba povećati </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Mogućnosti za povećanje dosadašnje robne razmjene između Hrvatske i Rumunjske su velike, a rješenja za povećanje razmjene treba tražiti u otvaranju tržišta i liberalizaciji trgovine. Stoga je potrebno započeti konzultacije, a potom i pregovore o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini, kazala je pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec u petak nakon pete sjednice Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Rumunjske. Tijekom dvodnevnog susreta odbor je razmatrao mogućnosti proširenja i poboljšanja gospodarske suradnje na području industrije, prometa, posebice željezničkoga, turizma, poljoprivrede te maloga i srednjeg poduzetništva.</p>
<p> Regionalni trgovinski sporazumi imaju važnu ulogu zato što znače liberalizaciju na globalnom planu, kazao je državni tajnik u ministarstvu industrije i trgovine Rumunjske Mihal Berinde. Takvi su sporazumi, rekao je, važni za promoviranje izvoza svake zemlje, a u posljednjih deset godina vanjska je trgovina bila najdinamičniji sektor rumunjskog gospodarstva.</p>
<p> Rumunjska je pridruženi član EU, ima ugovore o slobodnoj trgovini s članicama EFTE, CEFT-e, Turskom, a u završnoj su fazi i pregovori o slobodnoj trgovini s Izraelom. Samo tijekom prva četiri mjeseca 1999. rumunjski je izvoz povećan za 30 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Glavno je tržište Europa, gdje završava 87 posto ukupnog izvoza, od čega 65 odlazi na tržišta zemalja EU, 8 posto u zemlje CEFTE, tri posto u zemlje bivše SFRJ, a ostatak na tržišta istočne Europe. Hrvatska je na dobrom putu, a vrlo skoro donijet ćemo odluku o početku pregovora vezanih za ugovor s EU, kazala je Spevec. Rekla je kako je ovih dana Hrvatska dobila i poziv da potpiše deklaraciju s EFTA-om, koji će stvoriti mogućnosti pregovora o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama članicama. Ovih se dana očekuje i završetak pregovora o slobodnoj trgovini s Mađarskom te početak konzultacija s drugim članicama CEFTE. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pivovarna Laško kupuje splitsku pivovaru </p>
<p>LJUBLJANA, 2. lipnja</p>
<p> - Najveći slovenski proizvođač piva Pivovarna Laško kupit će splitsku pivovaru kako bi ojačala svoje poslovne pozicije u Hrvatskoj, a u budućnosti iz Splita misli pokrivati i tržište u BiH i SR Jugoslaviji.</p>
<p> »Ugovor o kupovini sklopit će se u roku od dva tjedna«, izjavio je ovih dana u razgovoru za Delo direktor Pivovarne Laško Tone Turnšek, a dugoročnim kreditom u poslu će im pomoći Ljubljanska banka.</p>
<p> Turnšek je odbio reći kakvu je cijenu Laško spremno platiti, ali je naglasio da teku intenzivni pregovori s vlasnicima splitske pivovare, osobito s Hrvatskim mirovinskim zavodom i Hrvatskim fondom za privatizaciju. Pivovarna Laško namjerava u Splitu zadržati licencijsku proizvodnju njemačkoga piva Kaltenberg, a vlastito će pivo prodavati u ovisnosti o carinskim davanjima u Hrvatskoj. Laško kontrolira više od 50 posto prodaje u Sloveniji, a lani je ostvarilo ukupan prihod od oko 150 milijuna njemačkih maraka, te 13 milijuna maraka čiste dobiti.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Dionice Tekstilne industrije Zadar za jednu kunu </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Hrvatska je Vlada odlučila prodati 51,02 posto dionica Tekstilne industrije Zadar d.d. (TIZ), iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, pod posebnim uvjetima za jednu kunu. Prodaje se ukupno 135.104 dionica nominalne vrijednosti 13,51 milijuna njemačkih maraka, za jednu kunu ali uz uvjet preuzimanja obveze izmirenja svih zatečenih obveza TIZ-a, zadržavanje postojećeg broja zaposlenih i kupljenog udjela pet godina od stjecanja prava iz kupoprodajnog ugovora. Obveza je kupca da neće prodati i opteretiti imovinu tvrtke pet godina od zaključenja ugovora, osim nekretnina objavljenih za prodaju u Narodnim novinama od 10. ožujka, radi deblokade žiro-računa i preseljenja na drugu lokaciju. U roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora s prodavateljem kupac je dužan pokrenuti proizvodnju, a preuzima i obvezu eventualnog ulaganja u tvrtku ili njenog preseljenja. Kupac će ponuditi i program razvoja i investicija te dostaviti prodavatelju odgovarajuće jamstvo za izvršenja preuzetih obveza. Uz HFP, sadašnji su dioničari još sa 25,61 posto Dalmatinska banka, mali dioničari imaju 15,46 posto, dok udjele od 0,97 do 3,24 posto imaju IBN Ljubljana, splitski Lavčević, Tankerkomerc i zagrebačka Croatia. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Sabor otvara raspravu o ustavnim promjenama, konačna odluka u rujnu </p>
<p>Ustavne promjene neće dirati u ustroj Sabora, što znači da šestorka ne prihvaća ukidanje Županijskog doma / Račan: Pojedinim članovima radne skupine predsjednika Mesića ponudit će se da rade u skupini koja će iznijeti prijedlog Vladi</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Vladajuća koalicija šest stranaka izaći će tijekom lipnja u Saboru s prijedlogom promjene Ustava kako bi se do ljetnog prekida rada Sabora definiralo što je potrebno mijenjati. Nakon što bi se stvorio koncept promjene Ustava, u rujnu bi došlo do njegove konačne promjene, zaključak je koji je novinarima objavio premijer Ivica Račan nakon četverosatnog sastanka na kojem su bili predsjednici šest stranaka i čelnici njihovih klubova zastupnika. </p>
<p>Osim toga, šestorka se bavila i poboljšanjem rada koalicije, što se poglavito odnosi na rad u Saboru gdje se mnogi zakoni ne mogu donijeti jer ne postoji kvorum. Kako je objasnio Račan, prilikom promjena Ustava neće se dirati u ustroj Sabora, što znači da šestorka ne prihvaća ideju o ukidanju Županijskog doma. Kad je riječ o radnoj skupini koju je osnovao predsjednik Stipe Mesić i njezinu prijedlogu ustavnih promjena, Račan je izjavio da će se pojedinim članovima te skupine ponuditi da rade u skupini koja će iznijeti prijedlog Vladi. Nakon toga, Vlada bi taj prijedlog uputila Saboru. </p>
<p>Poslije sastanka šestorke, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić rekao je novinarima da će u Sabor stići prijedlog ustavnih promjena koji će izraditi radna skupina šestorke, ali bit će uzeti u obzir materijali što ih je napravila radna skupina predsjednika Mesića, te je moguć i zajednički rad članova tih dviju skupina. Naime, objasnio je predsjednik Sabora, zaključci radnih skupina šestorke i predsjednika Republike vrlo su slični, osim u dijelu koji se odnosi na Županijski dom. </p>
<p>U ovom trenutku ni Račan ni Tomčić ne znaju hoće li biti izvanredne ljetne sjednice Sabora.</p>
<p>»Kritički smo razgovarali o radu koalicije i nadam se da će se neke mjere u našem radu i ponašanju vidjeti sljedećih tjedana«, nastavio je Račan dodajući kako se radi o »vlastitoj disciplini i o boljoj pripremi za sjednice«. Na inzistiranje novinara, premijer je izjavio da se razgovaralo o nedostatku kvoruma prilikom glasovanja o zakonu. Podsjetio je da je u prijašnjem sazivu petak bio dan za izglasavanje zakona. No, ovaj saziv Sabora nema i neće imati unaprijed dogovoreni termin, već će postojati stalna mogućnost izglasavanja zakona zbog čega neprekidno mora biti kvoruma, »što je odgovorniji i zahtjevniji način rada«, istaknuo je.</p>
<p> Ukratko, Račan je jasno rekao da zastupnici imaju »primarnu zadaću biti prisutni kad se odlučuje«. O toj temi Tomčić je samo kazao kako nema nikakve potrebe navoditi detalje o budućim mjerama, ali je činjenica da vladajuća šestorka nije zadovoljna tempom određenih aktivnosti u Saboru i radnim tijelima, kao ni čestim nedostatkom kvoruma i prisutnošću broja zastupnika na saborskim raspravama.</p>
<p>Na pitanje je li koordinacija šestorke izvaninstitucionalno tijelo pri čemu je nejasno tko je kome nadređen - koordinacija Vladi ili Vlada koordinaciji, Račan je odgovorio kako na to ne treba tako gledati. Logično je da se predsjednici stranaka koalicije sastaju i dogovaraju, dodao je, budući da nisu svi predsjednici stranaka članovi Vlade, te to nije inkompatibilno.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ministar Jakovčić ima najviše kuća, Čačić dionica, a Granić slika </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Članovi nove Vlade žive uglavnom od svoje plaće, a rijetki uz to imaju dodatni prihod, dobar dio njih ima dionice, većina nekretnine, pa i vikendice, dok ih manje ima automobil. To je prosjek koji se može iščitati iz letimična pregleda imovinskih kartica ministara. Premijer Ivica Račan ima plaću 18.469 kuna, a puno više od njega, oko 4.000 dolara, dobiva mu supruga Dijana Pleština koja radi u SAD-u gdje ima i dionice i kuću. Premijer ima 200 dionica Istraturista, stan u Zagrebu od 150 četvornih metara, a sa suprugom je suvlasnik zemljišta i kućice uz Kupu te jednoipolsobne vikendice na Braču. </p>
<p> Plaću od 17.500 kuna upisuje zamjenik premijera Goran Granić, koji povremeni prihod ima od predavanja i pisanja članaka. Jedini je član Vlade koji upisuje i kolekciju slika - 200 ulja, akvarela i grafika. U Zagrebu ima stan od sto kvadrata, a s majkom i bratom naslijeđenu obiteljsku kuću i zemljište u Baškoj Vodi. U hrvatskim bankama Granić štedi 47.000 maraka, a otplaćuje kredit od 200.000 kuna. I supruga mu Paula, s plaćom od 8.000 kuna i 1.000 kuna ostalih primanja godišnje, otplaćuje kredit od 40.000 maraka, a vlasnica je Forda Fieste (iz 1997.).</p>
<p>U svoju karticu, uz plaću od 16.700 kuna, potpredsjednica Vlade Željka Antunović upisuje još samo podatke za supruga Zorana. Njegova je plaća poslovna tajna poslodavca, vlasnik je 900 kvadrata zemljišta u Kravarskom, sa sestrom suvlasnik 270 kvadrata zemljišta u Tučepima, a ima dva fiatova automobila te u bankama 120.000 kuna. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić u imovinsku je karticu upisao samo plaću od 12.000 kuna. Podatke samo o plaćama sadrže i kartice ministara obrane i unutarnjih poslova Joze Radoša i Šime Lučina, a dodaju tome tek plaće supruga od tri, odnosno dvije tisuće kuna.</p>
<p>Niz podataka sadrže kartice ministara javnih radova, te gospodarstva Radimira Čačića i Goranka Fižulića, a nekretninama »najbogatija« je kartica ministra europskih integracija Ivana Jakovčića. Čačić precizno upisuje podatke o dionicama u čak osam tvrtki (Poliflinu, Coning Alfi, Aurumu, Varaždinskoj banci, Aurum Agentu Zagreb, Aurum Agentu Dalmacija, Aurum Špedu i Pini). Ima stambeni prostor u Zagrebu (70 kvadrata), apartman (20 kvadrata) u Kranjskoj gori, šestinu seoskog gospodarstva od jedan ral zemlje s objektima te stambeni prostor u Dubrovniku od 190 kvadrata. Vlasnik je Volva S-80, a kreditne obveze su mu više od dva milijuna kuna. Supruga mu Marija uz 7.900 kuna plaće prima i 4.600 kuna iz članstava u nadzornim ili upravnim odborima, dioničar je u tri tvrtke, a ima i četvrtinu kuće u Varaždinu te trećinu djedovskog vinograda s klijeti u Zagorju. </p>
<p> Fižulić ima 37,6 posto udjela u tvrtki Magma, a još 37,8 posto ima supruga Biserka Preininger. Vlasnik je polovice kuće u Zagrebu, djedovina mu je stara kuća i zemljište na Dugom Otoku, u bankama štedi 600.000 kuna. Gotovo dvije i pol ministarske plaće (37.000 kuna mjesečno) prima supruga koja u banci ima 480.000 kuna. U voznom parku im je ministrov Jaguar XJR 6, dok je supruga uz Jeep Cherokee i Renault Clio vlasnica i jedrilice X-482.</p>
<p> Jakovčić je vlasnik četiri kuće (350 kvadrata) u selu Sveti Juraj, tri stana (250 kvadrata) i poslovnog prostora (50 kvadrata) u Poreču, kuće kraj Beča (150 kvadrata), stana u Pazinu (50 kvadrata) te trećine kuće kraj Poreča, dok supruga Marija (plaća 4.000 kuna) ima stan u Poreču od 35 kvadrata. Jakovčić ima 50 posto udjela u tvrtki »3J« iz Poreča, vozi BMW-a, ima i dva kredita kod Reiffaisen banke (ukupno 250.000 maraka).</p>
<p>Čak ni sredinom ožujka svoju plaću nije znao ministar pomorstva Alojz Tušek jer je dotad, piše, još nije primio. On je suvlasnik Mipos-ST-a, tvrtke bez prometa i zaposlenih, vlasnik 78 posto stana od 106 kvadrata u Splitu, ima brodicu, a korisnik je puničina automobila. Iako nekoliko ministara prima povremene autorske honorare, tek ih je troje upisalo iznose. Ministar prosvjete Vladimir Strugar od udžbenika prirode i društva prima 40.000 kuna, ministar znanosti Hrvoje Kraljević od imovine mjesečno dobiva 4.485 kuna, a predviđa i 30.000 kuna ostalih prihoda u ovoj godini, dok ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina godišnje ima do 10.000 kuna ostalih prihoda. Strugar ima dionice koprivničke Podravke od 21.000 kuna, polovicu obiteljske kuće u Bjelovaru i kuću za odmor u Karinu Gornjem, a upisuje i plaću supruge od 3.700 kuna. Uz dobro ulaganje u dionice Zagrebačke banke, Kraljević i supruga su otkupili i dio dionica posrnulog brodara Croatia Line čija je tržišna vrijednost, napominje, nula. Vlasnik je automobila Renault Clio, u bankama ima 60.000 kuna i 40.000 maraka, a ima stan od 170 kvadrata u Zagrebu. </p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac od nasljeđa i štednje u bankama ima 190.113 kuna. Ima udjele od po 18.000 kuna u dvije tvrtke, a vozi Golfa. Sa suprugom Fanikom suvlasnik je 127 kvadrata stana u Zagrebu koji je kupljen uz hipoteku i otplatu od 30 godina. Supruga prima mirovinu od 1.672 kune, a vlasnica je nasljeđene roditeljske kuće u Karlovcu. Ministar za obrt Željko Pecek ima 73 dionice Duhanprodukta iz Pitomače, te 200 dionica Podravke. Posjeduje obiteljsku kuću (250 kvadrata) i stan (64 kvadrata) u Pitomači, vikendicu od 60 kvadrata, te vinograd i voćnjak, a vozi Audi A4. Supruga mu prima 3.500 kuna plaće, a ima deset dionica Zagrebačke banke. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović ima 88 dionica Istraturista, pola kuće u Sisku, te dva Renaulta. Supruga Vesna ima 5.000 kuna plaće, od imovine mjesečno još 2.200 kuna, a vlasnica je trećine obiteljske kuće u Sisku. </p>
<p> Ministrica turizma Pave Župan Rusković otplaćuje 530 dionica Atlasa, vozi Rovera, vlasnica je obiteljske kuće u Ćilipima, a nasljeđene nekretnine upisuje i kod supruga. Ministar kulture Antun Vujić ima 33 posto dionica tvrtke Prolexis, vlasnik je stana od 140 kvadrata u Zagrebu, te 40 kvadrata kuće za odmor u Cresu. Supruga Mirjana ima plaću od 3.500 kuna. Obiteljska kuća u Vrbovcu (200 kvadrata), 5,5 hektara oranica, 0,75 i 0,2 hektara šume i vinograda, te terenac Nissan Terano, imovina je ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića. Dvosobni stan (50 kvadrata) u Zagrebu koji otplaćuje i nasljeđena obiteljska kuća od 172 kvadrata i oko 800 kvadrata vrta u Trpnju, vlasništvo su ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića. </p>
<p>Ministar zaštite okoliša Božo Kovačević u karticu je upisao kredit od 374.000 austrijskih šilinga, dok supruga Elizabeta Lalevska ima stan od 90 kvadrata i na računima banaka 50.000 američkih dolara. Ministar vanjskih poslova Tonino Picula vlasnik je stana od 36 kvadrata u Velikoj Gorici i neuseljivog stana u Šibeniku od 70 kvadrata. Srušena kuća i nerazminirano zemljište u Vukovaru, te 82 dionice Expandia fonda, sva je imovina ministra branitelja Ivice Pančića koji kao adresu stanovanja u kartici ispunjenoj početkom ožujka navodi zagrebački hotel »International«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>To su spekulacije, kaže HNS za medijska nagađanja o njegovu približavanju SDP-u</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Hrvatska narodna stranka (HNS) poštuje volju birača i zato je i podržala izbor Milana Bandića za zagrebačkoga gradonačelnika, naglasio je u petak na konferenciji za novinare Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a. </p>
<p>Odgovarajući na novinarski upit zašto je HNS podržao Bandićev izbor, premda nije udovoljeno njihovome zahtjevu za mjestom predsjednika Gradske skupštine Zagreba, Boris Blažeković je kazao da HNS poštuje volju birača. A kako Zagrebačka alternativa (SDP, HSLS, ASH, LS i HSS) ima većinu u Gradskoj skupštini, HNS je glasovao za SDP-ovoga kandidata.</p>
<p>Komentirajući medijska nagađanja u vezi s rekonstrukcijom Vlade i razmimoilaženjima SDP-a i HSLS-a, odnosno nagađanja o HNS-ovome približavanju SDP-u, Blažeković je odgovorio da HNS »objektivno ne može zauzeti mjesto HSLS-a«, jer je Vlada sastavljena na temelju predizbornoga sporazuma, koji određuje stranačku zastupljenost u izvršnoj vlasti na temelju ostvarenih rezultata na siječanjskim parlamentarnim izborima. »Sve takve priče su na razini spekulacija«, naglasio je Blažeković. On je rekao da će HNS, kao članica pobjedničke koalicije šestorice na državnoj razini, nastojati ispuniti predizborna obećanja, zauzimajući se za otvaranje novih radnih mjesta. </p>
<p>Glasnogovornik HNS-a Blažeković osvrnuo se na konferenciji za novinare i na prošlih deset godina djelovanja Hrvatske narodne stranke, te je za 10. lipnja najavio sjednicu Središnjega odbora stranke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Đapić tvrdi da nije prijetio Srbima i da su mu riječi izvučene iz konteksta </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić odbacio je tvrdnje Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), prema kojima je njegov govor na vukovarskome skupu Saveza udruga HOS-a primjer govora mržnje, ekstremnih izjava i prijetnji. Đapić je u izjavi za Hinu u petak rekao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. »Nisam prijetio Srbima u Vukovaru i ne očekujem da će Državno odvjetništvo protiv mene pokrenuti postupak«, kazao je predsjednik HSP-a.</p>
<p>U tisku je objavljeno da je Općinskko državno odvjetništvo u Vukovaru već zatražilo od policije da ustanovi što je Đapić rekao na vukovarskome skupu. Đapić je potvrdio da je na skupu u Vukovaru doista izjavio: »I neka znaju Srbi Vukovara, može vam neka prijašnja vlast, može vam i ova, donijeti stotinu zakona o obnovi i oprostu, ali kad-tad stići ćemo i mi na vlast, a onda jao vama«. Ta je rečenica, tvrdi Đapić, izvučena iz konteksta, a odnosila se na Srbe koji su u Vukovaru počinili zločine. </p>
<p>Ta izjava nije nacionalistička, niti je poticala na međunacionalnu mržnju, ističe Đapić. Dođe li do postupka, lako ću dokazati na sudu da su neki Srbi u Vukovaru zločine doista i počinili, dodao je. Podsjetio je da je HHO u rujnu prošle godine od Državnoga odvjetništva zatražio da se protiv njega povede istražni postupak radi navodnoga pozivanja na državni udar. </p>
<p>Dokaz je to da HHO godinama nastoji ocrniti HSP kao crnokošuljašku, nacionalističku stranku, izjavio je Đapić. Dodao je da njegov govor u Vukovaru nije zamijetio jedino HHO, te da svakodnevno prima stotine brzojava, u kojima građani Vukovara podupiru njegov govor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zakon o radu napokon daje radnicima pravo na štrajk zbog neisplate plaća! </p>
<p>U izmjenama Zakona o radu radnik i dalje ostaje »zaposlenik«, ali dobiva pravo na zarađenu plaću / Poslodavac bi bio obvezan svakom radniku na kraju mjeseca predati obračun plaće, pa i ako nije isplaćena / Odbijen prijedlog skraćivanja radnog tjedna sa 42 na 40 sati / Nije prihvaćen prijedlog da se trudnice i žene na porodiljskom ne smiju uvrstiti u višak radnika </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Za sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća, sazvanu za ponedjeljak, kao središnja tema najavljen je prijedlog izmjena Zakona o radu. Ali kako, unatoč užurbanom radu prošlih dana, socijalni partneri nisu uspjeli postići dogovor o dvadesetak još otvorenih pitanja, rasprava bi se, doznajemo, mogla na samoj sjednici GSV-a i odgoditi. Najveći dio posla odradilo je Povjerenstvo GSV-a za zakonodavstvo, koje je stručnom raspravom predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca »pročešljalo« stotinjak prijedloga te čak i glasovanjem iskristaliziralo okvirni tekst izmjena. Paralelno na Zakonu radi i radna skupina Ministarstva rada, a namjera je bila da se čitav posao obavi do kraja svibnja kako bi izmjena već u lipnju stigla u Sabor.</p>
<p>Nesporazum je nastao kad se iz Ministarstva rada prošli tjedan pojavio nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakon ao radu, u koji nije ušlo niz odredbi već usuglašenih i izglasanih na Povjerenstvu GSV-a. Četverosatni zajednički sastanak Povjerenstva GSV-a i radne skupine Ministarstva bio je u četvrtak očito prekratak da se raščiste sporna pitanja, pa bi izmjene Zakona mogle stići u Sabor kasnije nego se planiralo. Dosad usuglašene promjene desetak posto zakonskih odredbi nisu spektakularne, jer se ne mijenjaju načela Zakona. No ipak se, na tragu predizbornih obećanja sindikatima, pokušava mijenjati Zakon u korist rada i sigurnosti radnika. Pritom Vladina strana, kao najveći poslodavac, i izmjenama tog »radničkog ustava« diskretno priprema teren i za najavljene stečajeve u državnim poduzećima. </p>
<p>Nažalost, iako je Povjerenstvo to tražilo, a i SDP prije izbora najavljivao, Ministarstvo ne pušta radnike u Zakon o radu. Radnik i dalje ostaje »zaposlenik«, ali konačno dobiva pravo na zarađenu plaću. Naime, ključne izmjene, koje su ipak usuglašene među socijalnim partnerima, tiču se plaća i štrajka. Poslodavac bi, kako se predlaže, bio obvezan svakom radniku na kraju mjeseca predati obračun plaće, pa i onda ako i nije isplaćena. Ako to ne učini, predviđena je i novčana kazna za poslodavca i odgovornu osobu, što je i novost, jer dosad nije bilo sankcija za kršenje zakona. Taj bi obračun bio vjerodostojna isprava, koju bi Zavod za platni promet, na zahtjev radnika, putem ovrhe, uveo u prioritet naplate s računa tvrtke. Sad već 207.000 radnika ne prima plaću mjesecima, a ta bi im odredba djelomično i pomogla.</p>
<p>Ne bi, naime, morali kao dosad plaću utuživati na sudu, pri čemu se sudovanje otezalo i nekoliko godina. Radnicima se izmjenama Zakona napokon daje i pravo na štrajk zbog neisplaćenih plaća, što se dosad smatralo nedopuštenim razlogom za štrajk, zbog čega je radnik mogao dobiti i otkaz. No sve to ne znači da će radnici lako doći do plaće. Vlada je, naime, najavila sređivanja stanja u poduzećima u državnom vlasništvu, pri čemu je jasno poručila da će problem neisplate plaća u propalim poduzećima riješiti stečajevima, a očekuje se da će oko 40.000 radnika u državnim poduzećima ostati bez posla. U tim poduzećima, štrajk i prosvjedi na Markovu trgu postaju beskorisnim, a i ovrha s računa poduzeća. </p>
<p>Naime, izmjenom Zakona o stečaju planira se da se sva potraživanja radnika prioritetno uplate, čak i prije no što se naplati država. Štrajk i ovrha s računa zapravo se ostavlja radnicima u privatnim poduzećima, koja neredovito isplaćuju plaće, pri čemu Vlada prosvjede radnika vraća u krug tvrtki. Prema prijedlogu Ministarstva ostao bi 42-satni radni tjedan, iako je Povjerenstvo predlagalo 40-satni tjedan. Odbijena je i ideja da se subota ne računa u dane godišnjeg odmora. Sporna je i odredba o ugovoru o radu - dok Povjerenstvo inzistira da poslodavac mora s radnikom prije no što ga zaposli potpisati ugovor o radu na određeno ili neodređeno, Ministarstvo ostavlja i sadašnju zamjensku pismenu potvrdu, ali koja bi se radniku uručila prvog, a ne kao dosad najkasnije 15 dana od početka rada.</p>
<p>Još je neriješen i spor oko načina otpuštanja radnika kod malih poslodavaca. Povjerenstvo je tražilo da i mali poslodavci (do pet zaposlenih) moraju imati opravdani razlog za otkaz, no Ministarstvo je lakoću izricanja otkaza proširilo na sve poslodavce koji imaju do 10 zaposlenih. Nije prihvatilo ni prijedlog da se trudnice i žene na porodiljskom ne smiju uvrstiti u višak radnika kojima prijeti otkaz. Sindikate najviše ljuti što je predlagač izbrisao odredbu o sastavljanju pregovaračkog odbora raznih sindikata uoči kolektivnih pregovora, a i poslodavce i sindikate ljuti što zakonske izmjene ni ne spominju drukčije ovlasti GSV-a, na čemu ustraju godinama.</p>
<p>Ukida se pravo majke odgojiteljice</p>
<p>Ministarstvo rada, barem prema prvom nacrtu izmjena Zakona, predlaže brisanje članka 63 o pravima majke odgojiteljice. To je pravo, prije pet godina kada je donesen Zakon, uvela HDZ-ova vlast, kako bi potaknula natalitet. Majke sa četvero i više djece na papiru su imale status majke odgojiteljice s pravom na mjesečnu plaću te mirovinsko i zdravstveno osiguranje. To pravo, međutim, nisu nikad ostvarile, jer nije bilo novca u proračunu.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Eksperimentalni će program Novoj TV mjesečno »donositi« 300.000 maraka gubitka!</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Unatoč brojnim (financijskim) problemima, Nova TV za petnaestak dana moći će se gledati i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naime, kroz to vrijeme profunkcionirat će odašiljači na Braču i u Splitu. Za sada se eksperimentalni program (emitiraju se samo glazbeni spotovi, filmovi i vijesti) može gledati samo u Zagrebu i okolici. </p>
<p>Ipak, pokretanje novoga odašiljača ne znači da Novoj TV cvjetaju ruže. Eksperimentalni program, s kojim je Nova TV krenula 28. svibnja, toj će televiziji mjesečno »donositi« između 200.000 do 300.000 njemačkih maraka gubitaka, a do rujna, očekuje se, taj će iznos biti i milijunski. Izvor unutar Nove TV, na čijem je čelu, kao direktor i kao glavni urednik, Miroslav Lilić, potvrdio je za Vjesnik da je stanje u toj za sada jedinoj privatnoj televiziji na nacionalnoj razini, barem što se tiče financija, katastrofalno. </p>
<p>Doduše, dio novca za izgradnju novih odašiljača osiguran je. Međutim, treba imati u vidu da Nova TV ima obvezu izgraditi mrežu od 26 odašiljača (u prvoj fazi njih 17), za što je potrebno mnogo novca. Naime, sukladno Zakonu o telekomunikaciji, privatni televizijski koncesionar na nacionalnoj razini treba signalom pokriti barem 60 posto Hrvatske. </p>
<p>Iako za sada Nova TV u svome programu ima samo filmove, glazbene spotove i jednosatne erotske filmove iz produkcije Playboja, te vijesti koje se preuzimaju od CCN-a (odnosno udruge neovisnih televizijskih postaja), uskoro će se i ta slika promijeniti. Naime, Nova TV je, kako doznajemo, otkupila »vrlo jake« strane serije i športski program. Kada je u pitanju informativni program, pak, čini se da Nova TV nema namjeru proizvoditi svoje emisije. No, sasvim je izvjesno da će se uključiti u mrežu CCN-a, čije vijesti već preuzima. </p>
<p>Iako je čelni čovjek Nove TV Miroslav Lilić prije tjedan dana u jednome javnom istupu rekao da je program te televizije koncipiran na način da može opstati bez ijedne zvijezde, čini se da to i neće tako biti. Izvor iz Nove TV, naime, najavio nam je »velika i jaka iznenađenja« u pogledu imena koja će postati zaštitni znak Nove TV. </p>
<p>Kada se govori o budućnosti te televizije, svakako treba spomenuti najavu Vlade o skoroj privatizaciji Trećega programa HTV-a. Naime, svojedobno se, kada je Novoj TV dodijeljena koncesija na nacionalnoj razini, govorilo da je to, zapravo, paravan za preuzimanje Trećega HTV-ovoga programa. I Lilić i Tomislav Marčinko, koji je u to vrijeme bio na dužnosti glavnoga urednika, potvrdili su tada da tako što nije nemoguće.</p>
<p> A na pitanje hoće li se Nova TV sada odazvati na javni natječaj za dobivanje koncesije za Treći program HTV-a, danas neslužbeni odgovor s Nove TV glasi - možda.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ministarstvo znanosti pokreće inicijativu za drugo sveučilište </p>
<p>u Zagrebu!</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Ministarstvo znanosti i tehnologije na preporuku Vijeća Europe pokrenulo je inicijativu za osnivanje drugoga sveučilišta u Zagrebu, rečeno je u petak na konferenciji za novinare Ministarstva. Iako je kao tema konferencije najavljen dosadašnji rad Ministarstva, u središtu je bio sukob sa Senatom Zagrebačkoga sveučilišta.</p>
<p> Do sada su obavljeni razgovori s dekanima društvenih fakulteta o »Sveučilištu 2« u Zagrebu, a prva konkretnija rasprava očekuje se za deset dana, rekao je pomoćnik ministra za visoku naobrazbu Darko Polšek, objasnivši da je Vijeće Europe preporučilo da se novo zagrebačko sveučilište osnuje tako da bude djelotvorno. Kako je istaknuo, sramotno je što sveučilišni Senat u raspravama o upisnim kvotama optužuje Ministarstvo da mu ne daje autonomiju, a upravo je rektor Branko Jeren iz bivšega prijedloga zakona o visokim učilištima izbacio članke o autonomiji.</p>
<p> Odluka s nedavne sjednice Senata da ustraje na nultim kvotama za tri smjera Hrvatskih studija nije zakonita, jer Senat smije donositi samo one odluke za koje Ministarstvo daje prethodnu suglasnost, rekao je ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević, dodavši da prvi put otkad je ministar nije bio pozvan na sjednicu Senata. Kraljević smatra da je neprimjerena reakcija Senata da kvote koje je on smanjio prebacuje na studij uz plaćanje, to više što je on kvote za pojedine studije, u skladu s podatcima Zavoda za zapošljavanje, smanjio simbolično, kao pokazatelj da bi se o tim područjima trebalo malo razmisliti. Za upis uz plaćanje (osobne potrebe), izvanredni studij i strane državljane Ministarstvo nema ovlasti, napomenuo je, a ima za studij uz potporu Ministarstva, u koju spadaju i prijeporne nulte kvote.</p>
<p> Po ministrovim riječima, iako se u medijima mogao steći dojam da Ministarstvo nije do sada puno napravilo, riješena su mnoga pitanja, od dugova za 1998. i 1999., do zahtjeva za zapošljavanje znanstvenih novaka i jačanja međunarodne suradnje. Na novinarski upit o svojem mogućem opozivu, Kraljević je rekao da se o tome nije razgovaralo ni na sjednici Vlade, niti u kuloarima.</p>
<p> Uprave Ministarstva predstavile su rezultate svog rada, među ostalim, objavljivanje natječaja za izdavačke djelatnosti, obrada zahtjeva nakon natječaja za stanove znanstvenih novaka, pokretanje javne »mailing« liste Ministarstva, prihvaćanje idejnog projekta Nacionalnog informacijskog sustava knjižnica u Hrvatskoj (NISKA), približavanje ulasku u Eureku i program TEMPUS, novi prijedlog zakona o visokim učilištima i zakona o zakladama. U ovoj godini u planu je ustrojavanje uprava za pravne i upravne poslove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ministrica zdravstva najavila niže cijene lijekova do kraja lipnja </p>
<p>Do kraja srpnja HZZO bi trebao postati likvidan, najavila je ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina / Do kraja lipnja nova lista lijekova koja bi omogućila i niže cijene / Uz racionalnije propisivanje lijekova i ako bi pacijenti sami kupovali lijekove do 15 ili 20 kuna, do kraja godine bi se na lijekovima moglo uštedjeti 150 milijuna kuna / Reforma zdravstva mogla bi biti gotova za dvije i pol godine, kaže direktor Projekta Svjetske banke Stipe Orešković </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Prvih 400 milijuna kuna, od ukupno 1,7 milijardu kuna zajma koji zdravstvo podiže kod konzorcija banaka, konačno stiže sljedećeg tjedna, što znači da bi se tada trebalo stabilizirati i tržište lijekova. Novac je kasnio zbog komplikacija oko dobivanja garancije od Vlade te nekih detalja u bankarskom poslu, objasnila je ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina u petak na konferenciji za novinare, koju je sazvala kako bi najavila svoje poteze u idućih 100 dana Vlade.</p>
<p>Potpuna financijska stabilnost, rekla je ministrica, mogla bi se postići do srpnja, kada bi HZZO opet trebao postati likvidan. Paralelno slijedi početak definiranja osnovnog paketa zdravstvenih usluga, koji bi trebao biti gotov do kraja kolovoza, a onda će biti proslijeđen na ocjenu stručnim društvima. Ministarstvo zdravstva počinje i s izradom nacionalne politike lijekova, a prvi je korak izrada nove liste lijekova, koja bi trebala biti zgotovljena do kraja lipnja. Ona bi omogućila i niže cijene lijekova.
»Listu lijekova prvenstveno revidiramo zato da bi lijekovi bili složeni po generičkim nazivima, a ne proizvođačima. Za one lijekove koji nisu od vitalne važnosti, uvela bi se participacija, po uzoru na neke lijekove u čijem plaćanju pacijenti već sada sudjeluju 20 do 50 posto«, rekla je ministrica. Ministarstvo i dalje ostaje pri referentnim cijenama lijekova, zalaže se za njihovo racionalnije propisivanje, a ne isključuje ni mogućnost da pacijenti počnu jeftine lijekove, one do 15 ili 20 kuna, kupovati sami. Konačnu odluku će donijeti HZZO, no prema sadašnjim procjenama, do kraja godine na lijekovima bi se moglo uštedjeti oko 150 milijuna kuna.</p>
<p>Reforma zdravstva mogla bi pak biti gotova za dvije i pol godine, rekao je direktor Projekta Svjetske banke prof. Stipe Orešković. Konkretno, do rujna će se izdvojiti desetak dijagnoza u bolnicama i općoj praksi kako bi se izračunalo koliko zaista košta njihovo liječenje. To je potrebno za realni obračun troškova u zdravstvu. Do kraja godine bi trebao biti gotov i najveći dio reforme Hitne medicine. »Oko milijun dolara utrošit će se na kupnju nove opreme za 23 bolnice, no mnogo je bitnija organizacija hitne medicine. Nabavit ćemo i potpuno novu telekomunikacijsku opremu i osmisliti potpuno novi način praćenja vozila Hitne pomoći. Za početak u Zagrebu«, objasnio je Orešković.</p>
<p>Ministarstvo zdravstva ozbiljno kreće i u oživljavanje transplantacijskog programa »Crotransplant«. Idućega tjedna zamjenik ministrice zdravstva dr. Rajko Ostojić sastat će se s predstavnicima MUP-a, kako bi izvidio kolike su mogućnosti da se na vozačku dozvolu, po uzoru na Amerikance, uvrsti podatak je li netko darovatelj organa. Nakon toga bi se organizirala i predavanja o transplantaciji organa po auto-školama, a za sredinu lipnja dr. Ostojić planira i sastanak sa svim šefovima anesteziologija u Hrvatskoj. Plan je, naime, do kraja lipnja izraditi potpunu shemu prijave i davanja organa. Svi potencijalni davatelji, kao i oni kojima trebaju organi, upisat će se na jedinstvenu državnu listu, koja će se voditi u Ministarstvu zdravstva. Hrvatske telekomunikacije pak pripremaju »beepere« koji bi bili podijeljeni voditeljima anestezioloških službi.</p>
<p>Ministarstvo zdravstva planira reformirati i vodeće zdravstvene institucije, kako bi se izbjeglo preklapanje poslova, a u samom će se ministarstvu organizirati odjeli koji će se baviti pojedinim dijelovima zdravstvene zaštite. Ministrica zdravstva želi poboljšati i komunikaciju s pacijentima i zdravstvenim osobljem, pa će vrlo skoro biti određeni dani kada će, izvan radnog vremena, službenici primati stranke i odgovarati na njihova pitanja.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Najviše tužbi za klevetu protiv »Globusa« i »Večernjeg lista«</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Europskog instituta za medije, Udruge hrvatskih sudaca, Hrvatskog novinarskog društva i Američke odvjetničke komore / Pravna inicijativa za srednju i istočnu Europu, u hotelu »Intercontinental« održava se dvodnevni seminar na temu »Naknada štete za objavljenu informaciju i pravo na privatnost«.</p>
<p>Na otvaranju seminara u petak, na kojem je sudjelovalo više od četrdesetak novinara, sudaca i odvjetnika, osim uvodnih riječi organizatora, predsjednik zagrebačkog Općinskog suda Đuro Sessa iznio je konkretne podatke o broju predmeta koji se vode na hrvatskim sudovima za kazneno djelo klevete. Sessa je istaknuo da je od 257 postupaka koji se vode zbog kaznenog djela klevete 115 predmeta riješeno, te da su od tih riješenih predmeta samo četiri osuđujuće presude protiv novinara. »I od te četiri osuđujuće presude, tri su uvjetne osude, a samo je u jednom predmetu novinaru dosuđena novčana kazna«.</p>
<p>»Najviše tužbi za naknadu štete radi nanesenih duševnih boli klevetom i uvredom, vodi se protiv nakladnika tjednika Globus, čak 132, zatim slijedi Večernji list protiv kojeg se vodi 100 postupaka za naknadu štete, a 61 tužba podignuta je protiv Media pressa«, nabrojao je predsjednik Općinskog suda, upozorivši da u većini slučajeva privatni tužitelji za klevetu i uvredu traže novčanu naknadu štete, dok samo u 19 predmeta traže pravo na ispravak. »To je vjerojatno stoga što nema ni jednog slučaja da je ispravak informacije u tisku objavljen kako to nalaže Zakon o javnom priopćavanju, što znači na istome mjestu, istom veličinom slova i teksta kojim je objavljena sporna informacija«.</p>
<p>Zagrebačka odvjetnica Vesna Alaburić istaknula je da je hrvatsko kazneno zakonodavstvo u skladu s europskim standardima što se tiče slobode izražavanja i mišljenja. »Naši se suci u proteklom razdoblju nisu dali instrumentalizirati, nego su se uspješno oduprli političkim nagovorima da se putem osuđujućih presuda discipliniraju nezavisne novine. Mišljenja sam da naše sudske presude predstavljaju onu tanku liniju između prava na informaciju i zaštite privatnosti«, zaključila je odvjetnica Alaburić. Na seminara će se raspravljati i o tome imaju li političari pravo na privatnost te o pravu na privatnost u odnosu na javni interes. Strani će izlagači prikazati koliko je zakonodavstvo u njihovim zemljama uspjelo održati ravnotežu između prava javnosti na informaciju i prava građanina na očuvanje svoje privatnosti. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Država se ne želi dodatno zaduživati zbog redovitije isplate mirovina </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Prijedlog umirovljenika, prema kojem bi se redovita isplata mirovina osigurala pozajmicom Hrvatske narodne banke, nije »prošao« ni konzultacije u Vladi, prije svega zato što mu ministar financija Mato Crkvenac nije dao »zeleno svjetlo«. Obrazloženje za to, kako doznajemo, slično je kao i ono iz HNB-a: Crkvenac tvrdi da bi takva pozajmica značila novo zaduženje države kod HNB-a veće od planiranog za ovu godinu. Na to bi zaduženje država morala platiti dodatnu kamatu, a taj novac u ovogodišnjem proračunu nije predviđen, tvrdi naš izvor. Tako zasad nema odgovora na pitanje kad bi isplata mirovina mogla postati redovitija, tj. kad bi se mogao ispuniti zahtjev umirovljenika da se mirovine isplaćuju do petog u mjesecu. To je u razgovoru za Vjesnik potvrdila i Ružica Terze, pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi. </p>
<p>»Nakon vijesti o tome da još nisu isplaćene mirovine za travanj razgovarala sam s ravnateljicom Zavoda za mirovinsko osiguranje Dunjom Vidošević«, kazala je Terze za Vjesnik, istaknuvši da je Vidošević izjavila da se uz današnju dinamiku naplate doprinosa taj cilj ne može dostići. Jedino je rješenje, prenijela je riječi ravnateljice, osiguranje pričuve novca za jednomjesečnu isplatu mirovina kako bi se iz toga financirala ranija isplata mirovina. Time bi se, ističu u Zavodu, donekle riješio i problem visokih kamata na zajmove koje Zavod u vrijeme isplate mirovina podiže kod banaka. Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je da bi Zavod trebao imati pričuvu od jedne dvanaestine ukupnih godišnjih izdataka za mirovine, što znači da bi na posebnom računu trebao imati najmanje 1,7 milijardi kuna. No već bi i jedna milijarda dodatnih kuna za mirovine, uz nove zajmove banaka, mogla pomoći da se mirovine počnu isplaćivati barem redovito, dodala je Terze.</p>
<p>Sudeći prema tom odgovoru, ni manjak koji se do kraja godine očekuje u sustavu socijalne skrbi, a koji je Željko Rački, pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi, u razgovoru za Vjesnik procijenio na 330 milijuna kuna, neće se namirivati novim zaduženjima proračuna. Preostaje da se manjak osigura rebalansom proračuna. Najmanja »injekcija« koju socijala pritom očekuje je oko 180 milijuna. Dodatnih 150 milijuna donedavno se planiralo pokriti zajmom Svjetske banke za obnovu i razvoj. No rezultati dosadašnjih razgovora predstavnika Svjetske banke i Ministarstva financija upućuju na to da se zajam neće realizirati. To znači da bi država morala osigurati svih 330 milijuna kuna manjka, ili od listopada za socijalu neće biti novca, upozorava Rački.</p>
<p>S tim se u razgovoru za Vjesnik složio i Branko Štulić, pomoćnik ministra financija, istaknuvši da se problemi u socijali očekuju i zbog očekivanja porasta broja korisnika pomoći. On ističe da će rebalans proračuna biti potreban prije svega za pokriće manjka u zdravstvu (840 milijuna kuna) i mirovinskom osiguranju (700 milijuna), zbog smanjenja doprinosa. Štulić vjeruje da će se tad razmisliti i o dodatnim kunama za socijalu, jer je Vlada isplatu socijalnih naknada već odredila kao prioritet. No o iznosu koji se može očekivati, zasad je teško govoriti. (M. Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mihalinec podupire zahtjeve za smjenom Vesne Kanižaj</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Najnovija zbivanja u Nezavisnome sindikatu srednjih škola, odnosno pozivanje na odgovornost i zahtjeve za smjenom predsjednice Vesne Kanižaj, procesi su koji mogu značiti pomak prema kvalitetnijem zastupanju zaposlenika srednjih škola prema poslodavcu, kaže se u priopćenju Sindikata djelatnika srednjih škola i učeničkih domova (sa sjedištem u Varaždinu), što ga je u petak javnosti odaslao predsjednik toga sindikata Branimir Mihalinec.</p>
<p>»Politika Vesne Kanižaj i sadašnjega vodstva Nezavisnoga sindikata nama i našemu članstvu već je dugo poznata i prepoznata kao nedemokratska, samovoljna i nesistematska, u krajnjoj liniji okrenuta osobnoj promociji i interesima«, naglašava u priopćenju Branimir Mihalinec. »Takvoga tipa pseudo-sindikalizma koji je, ne samo zaposlenicima srednjih škola već i sindikalnome pokretu uopće u Hrvatskoj, nanio više štete nego koristi, odrekli smo se i krenuli drugim putem, osnovavši još 1993. godine vlastiti sindikat«, kaže Mihalinec.</p>
<p>Već smo tada procijenili i predvidjeli da metode vođenja Nezavisnoga sindikata ne samo da nisu prihvatljive, već vode stalnim unutarnjim konfliktima i razračunavanjima, te time bitno slabe snagu sindikata i štete ugledu profesorske struke, tvrdi Mihalinec. »Vrijeme je opravdalo naše pretpostavke - kao posljedica takve politike sindikalna scena u srednjim školama izuzetno je razvedena, a više od polovice zaposlenika nije u članstvu ni jednoga sindikata. Djelatnost s najobrazovanijim kadrom u sindikalnom je smislu u potpunoj defenzivi prema poslodavcu i preuzima prava koja su postigli drugi sindikati«, ističe Mihalinec. </p>
<p>»To su posljedice desetogodišnje 'vladavine' Vesne Kanižaj. Stoga nije čudno da su i zaposlenici matične škole gospođe Kanižaj odlučili promijeniti sindikat. Ostaje pitanje hoće li i mogu li oni koji danas traže 'glavu' Vesne Kanižaj radi financijskih 'nepoćudnosti', ako im to uspije, biti sposobni formulirati i drukčiju sindikalnu politiku, kada su uz dosadašnju godinama pristajali«, zaključuje na kraju priopćenja Branimir Mihalinec.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Romano Prodi biciklom stigao u Istru!</p>
<p>POREČ, 2. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Europskog povjerenstva i bivši talijanski premijer Romano Prodi sa suprugom i prijateljima boravi u privatnom posjetu Istri. On je iz Kopra sam biciklom stigao u Poreč gdje ga je dočekala supruga. Prodi je rekao novinarima kako je prvi put u Istri, a posjet ga je »uvjerio da sve europske zemlje pa i Hrvatska trebaju biti jedna europska obitelj«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Tužba protiv SRJ zbog genocida i pripremljenija i transparentnija</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja </p>
<p> - Rad na hrvatskoj tužbi protiv SR Jugoslavije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) bit će daleko transparentniji nego prije, i u smislu sadržaja i u smislu financija, izjavio je u četvrtak stalni hrvatski predstavnik pri UN-u u New Yorku Ivan Šimonović.</p>
<p> Veleposlanika Šimonovića Vlada je prošlog mjeseca imenovala novim hrvatskim zastupnikom pred ICJ-em u postupku povodom tužbe Hrvatske protiv Jugoslavije zbog kršenja konvencije o genocidu. Šimonović je već od ICJ-a zatražio novo produljenje roka za izradu memorijala, odnosno obrazloženja činjenične osnove tužbe do kraja godine. Hrvatskoj je ove godine već produljen rok do 14. rujna 2000. </p>
<p> Hrvatska je pred ICJ-em u srpnju 1999. podnijela tužbu protiv SR Jugoslavije za genocid počinjen od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj, te da odredi odštetni iznos koji Beograd treba platiti. </p>
<p> Za razliku od bivše skupine stranih pravnika koju je okupio američki odvjetnik Rivkin, novi će tim, kazao je hrvatski veleposlanik u telefonskom razgovoru iz New Yorka, činiti najvećim dijelom hrvatski stručnjaci koji će uz daleko manje troškove obaviti posao. Smanjenju troškova pridonijet će i činjenica da se veleposlanik Šimonović, koji je izradio platformu memorijala, odrekao honorara za zastupanje pred ICJ-em.</p>
<p> Jedan od prvih koraka koji očekuju hrvatsku Vladu jest pribavljanje materijala koji su Rivkinov tim i njegova bivša tvrtka Hunton and Williams dosad pripremili, rekao je Šimonović. Naime, zasad je hrvatskim stručnjacima jedino na raspolaganju tzv. aplikacija od desetak stranica koju je Rivkin podnio ICJ-u u srpnju prošle godine.</p>
<p> U odnosu na Rivkinovu aplikaciju, novi tim napustit će koncepciju etničkog »samočišćenja« Srba iz Hrvatske, a jasno će se odrediti prema problemu sukcesije, odnosno prema položaju SRJ u Ujedinjenim narodima, objasnio je Šimonović. Novi hrvatski zastupnici pred ICJ-em trebali bi se uskoro okupiti u Zagrebu na prvom radnom dogovoru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Novac Pakta o stabilnosti sporo stiže na račune </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Sudionici radnog sastanka nacionalnih koordinatora Pakta o stabilnosti, održanog u petak u zagrebačkom hotelu »Intercontinental«, izrazili su zadovoljstvo s prikupljenih 2,4 milijarde dolara za projekte Pakta. Istaknuli su kako je potrebno da taj novac što prije počne pristizati na račune projekata. Hrvatska očekuje novac za svojih 35 projekata, a s obzirom da postoji određeni višak novca koji je namaknut, moguće je da još neki hrvatski projekti budu prebačeni iz srednjoročnih u »quick start« projekte koji bi se početi ostvarivati najkasnije za šest mjeseci. Na sastanku kojim je predsjedao nacionalni koordinator Pakta o stabilnosti i pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak, sudjelovalo je 17 izaslanstava. Uz izaslanstva zemalja regije, bili su i predstavnici Portugala te Francuske, kao sadašnje i buduće zemlje predsjedateljice EU-om, te predstavnici Tajništva Pakta, Europske komisije i SAD-a. U ime Hrvatske, kao domaćina, sastanak je otvorila zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec. Ona je naglasila da Hrvatska pozdravlja institucionalizaciju odnosa posebnog koordinatora Pakta i Europske komisije.</p>
<p>Zamjenica ministra najavila je da će Hrvatska na sastanku Regionalnog stola u Solunu podnijeti izvješće o napretku s konkretnim postignućima i planiranim potezima, čime će reafirmirati svoju privrženost reformama. </p>
<p> Prema Drobnjakovim riječima, zagrebački skup priprema je za sastanak Regionalnog stola 8. lipnja u Solunu. Dnevni red sastanka obuhvaća rasprave o nacrtu Agende za stabilnost, odnosno planu poboljšanja Pakta koji će posebni koordinator Bodo Hombach predstaviti u Solunu, te o rezultatima Financijske konferencije Pakta održane u ožujku u Bruxellesu. Bit će govora i o potrebi da se pojednostavne i učine transparentnijima financijski mehanizmi Pakta, o modalitetima provedbe projekata u okviru »quick start« paketa, mehanizmima radnih stolova i procesu reformi u zemljama regije. </p>
<p>U prijepodnevnom dijelu sastanka u Zagrebu govorilo se o tome kako da Pakt o stabilnosti bude prisutniji u informativnom sustavu, te kako ojačati ulogu regije u mehanizmima i strukturama Pakta. </p>
<p>Marinko Bobanović i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>SAD najavio još pet milijuna dolara za povratak Srba </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja </p>
<p> - SAD će dati dodatnih pet milijuna dolara Hrvatskoj kao potporu povratku izbjeglih hrvatskih Srba na prijašnjih milijun dolara, priopćilo je u petak američko veleposlanstvo u Zagrebu. </p>
<p> »Uz milijun dolara koje je državna tajnica Madeleine Albright najavila u Banjoj Luci 9. ožujka kao pomoć za povratak izbjeglica u Hrvatsku, State Department najavljuje dodatni doprinos od pet milijuna dolara kao potporu inicijative hrvatske Vlade u sklopu Pakta o stabilnosti«, kaže se u priopćenju. Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i premijer Republike Srpske Milorad Dodik su u Banjoj Luci 9. ožujka izrazili odlučnost da osiguraju povratak svih izbjeglih Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Republike Srpske, koji to žele, njihovim kućama. </p>
<p>Albright, koja je sudjelovala u razgovorima u Banjoj Luci, najavila je pomoć od milijun dolara za obnovu stotinu kuća hrvatskih Srba kako bi se omogućio njihov povratak iz Republike Srpske. </p>
<p> Pet milijuna dolara pomoć je za povratak i reintegraciju izbjeglica u Hrvatsku i iz Hrvatske u BiH, i trebalo bi ih koristiti za humanitarnu pomoć, obnovu kuća i drugih objekata te malo poduzetništvo. </p>
<p> Pomoć bi trebala omogućiti da se do srpnja dovrši obnova stotinu kuća za hrvatske Srbe iz RS. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Mesić s parlamentarcima BiH </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja </p>
<p> - Odnosi između Hrvatske i BiH, provedba Daytonskog sporazuma i povratak izbjeglica dominirali su među temama razgovora hrvatskog predsjednika Stipe Mesića i izaslanstva bosanskohercegovačke parlamentarne komisije za međunarodna i vanjska pitanja. To je u petak u Zagrebu izjavio predsjednik te komisije Branko Dokić. »Čini mi se da smo se na kraju suglasili da Daytonski mirovni sporazum nema alternative, odnosno da ga najprije treba provesti, a onda govoriti o nekim drugim modalitetima«, istaknuo je Dokić nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom. Dodao je da se razgovaralo također o dvosmjernom povratku izbjeglica i imovinsko-pravnim odnosima. »Pravo svakog pojedinca na povratak mora se poštivati, bez obzira na to je li riječ o povratku Srba iz Republike Srpske u Hrvatsku ili Hrvata u RS. No, treba uzeti u obzir i one koji se ne žele ili ne mogu vratiti svojim domovima. Njima treba omogućiti prodaju ili zamjenu imovine ili neku drugu vrstu naknade«, napomenuo je predsjednik bosanskohercegovačke parlamentarne komisije. Kazao je da se razgovaralo i o nekoliko sporazuma koji bi mogli bitno utjecati na olakšanje komunikacije i suradnje dviju zemalja, poput slobodne trgovine, pitanja pograničnog režima što bi olakšao život ljudima uz granicu i prelaska granice s osobnom iskaznicom, te reguliranja mirovinskog osiguranja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Picula pozvao Austrijance da ulažu u poduzetništvo i ljetuju u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja </p>
<p> - Hrvatsko približavanje europskim integracijama, bilateralni odnosi i stanje na Balkanu bile su teme o kojima sam razgovarao s hrvatskim dužnosnicima tijekom dvodnevnog boravka u Zagrebu, izjavio je predsjednik Nacionalnog vijeća Republike Austrije u petak nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Čelnik austrijskog parlamenta sastao se također s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom te s predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravkom Tomcem.</p>
<p> Austrija podupire hrvatsko približavanje Europskoj uniji. Zadovoljni smo što su na tom području u posljednje vrijeme donesene neke značajne odluke, rekao je Fischer. U dijelu razgovora o bilateralnim temama najviše je riječi bilo o jačanju gospodarske suradnje. U razgovorima s ministrom Piculom Fischer je konstatirao da su austrijsko-hrvatski politički odnosi odlični, a gospodarski dobri, ali uvijek mogu biti i bolji. Naglasio je da je Hrvatska mnogo postigla u procesu unutarnje demokratizacije i približavanja euroatlantskim integracijama u posljednja četiri mjeseca, što Austrija podupire i pozdravlja. Picula je pozvao Austriju da podupre reforme u Hrvatskoj gospodarskim ulaganjima u poduzetništvo, a ne u državni proračun te pozvao predsjednika austrijskog parlamenta i njegove sunarodnjake da ljetuju u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Antunović na zasjedanje UN-ove opće skupštine posvećeno ženama </p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade Željka Antunović otputovat će u nedjelju u New York na čelu izaslanstva koje će od 5. do 9. lipnja biti na posebnom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda pod nazivom »Žene 2000: jednakost spolova, razvoj i mir za 21. stoljeće«. </p>
<p> Uz potpredsjednicu Vlade, u izaslanstvu će biti predstavnice ministarstava vanjskih poslova, znanosti, rada i socijalne skrbi, te Ženske grupe TOD, Ad hoc ženske koalicije, Zavoda za zaštitu javnog zdravstva Makarska, Centra za građanske inicijative iz Poreča, Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske te Županije istarske, priopćio je u petak Ured Vlade za odnose s javnošću. </p>
<p>U telefonskom razgovoru s opunomoćenom ministricom dr. Dubravkom Šimonović u New Yorku, koja je predsjedateljica UN-ove Komisije o položaju žena, saznali smo da će ta posebna sjednica Opće skupštine razmatrati provedbu i učinke Pekinške platforme, usvojene 1995. godine. Na zasjedanju treba biti prihvaćen i novi dokument što ga je Pripremni odbor, kojem je dr. Šimonović potpredsjednica, nazvao »Daljne akcije i inicijative za primjenu Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje«. Prema programu, potpredsjednica Antunović održat će 7. lipnja govor o tome što je na pitanju poboljšanja položaja žena postignuto u Hrvatskoj. </p>
<p>Također, potpredsjednica hrvatske Vlade potpisat će u New Yorku fakultativni protokol na Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, čime će se Hrvatska pridružiti klubu od 37 zemalja potpisnica tog dokumenta. Očekuje se da će se svojim potpisima pridružiti još zemalja. </p>
<p>Uz sudjelovanje na skupu, Željku Antunović očekuju i brojni razgovori s dužnosnicama svjetske organizacije. Među ostalim, sastat će se s Angelom King, pomoćnicom glavnog tajnika Kofija Annana i posebnom savjetnicom za pitanja jednakosti spolova i unapređenje položaja žena, te s Yakin Erturk, direktoricom UN-ova odjela za unapređenje položaja žena. Taj odjel predložio je za 2001. ekspertni sastanak u Hrvatskoj. </p>
<p>Potpredsjednica Antunović, prema najavama, razgovarat će i s visokom povjerenicom UN-a za ljudska prava Mary Robinson, s kojom će potpisati ugovor o statusu područnog ureda za ljudska prava u Zagrebu. (Hina, R. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Droga za vlastite potrebe »razbila« vladajuću koaliciju u Saboru!</p>
<p>Zašto je prijedlog Vlade o dekriminalizaciji lakih droga podržao samo SDP (pridružio mu se oporbeni DC), a »bez mišljenja« ostali LS, HNS i IDS, inače vrlo liberalnih uvjerenja?/Lanac počinje običnom cigaretom, nastavlja se alkoholom, indijskom konopljom, tabletama i na kraju heroinom, upozorava liječnik i zastupnik PGS-a Ivaniš / Zašto je za Sakomana, čelnog čovjeka programa za suzbijanje droge, dekriminalizacija lakih droga dobro rješenje?</p>
<p>ZAGREB, 2. lipnja</p>
<p> - U nemoći rješavanja problema, čini se da je najbolje »baciti brigu na veselje« u nadi da će šteta od olako prihvaćene dekriminalizacije droge ostati u sferi nemjerljivoga. Kada je uz to još riječ o realizaciji predizbornoga obećanja mlade saborske zastupnice - koju, usput budi rečeno, dobro plaćaju porezni obveznici da bi se izborila da njihova djeca »puše travu« bez kriminalističkoga dosjea - onda bi to trebalo biti dovoljno da se začepe usta onima koji na to gledaju bitno drukčije. </p>
<p>Ali, pomalo neočekivano, dekriminalizacija »droge za vlastite potrebe«, kako je to predložila Vlada u izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona, u četvrtak je podijelila sabornicu, pa su SDP i DC ostali usamljeni u svome liberalnome stavu. Osnovno pitanje koje se nametnulo u raspravi bilo je bi li »prebacivanje« u prekršajnu sferu uporabe droge povećalo broj ovisnika i razgranalo mrežu dilera. Predlagač odbacuje takvu mogućnost, dok s druge strane zastupnici pušu i na hladno, ističući da je svrha postignuta ako postojeće zakonsko rješenje pomogne da i jedan mladi čovjek odustane od droge u strahu od dosjea. </p>
<p>U obrani dekriminalizacije droge samo su zastupnici SDP-a i DC-a bili rezolutni, ali i sigurni (premda bez valjana argumenta) da im je oko droge sve jasno, da će se tako osloboditi suce »bavljenja sitnim potrošačima indijske konoplje i otvoriti prostor za suđenje dilerima«!? Zašto se dileri ne bi mogli zatvarati i uz postojeće zakonsko rješenje, to nisu rekli. </p>
<p>Ostale stranke, pak, smatraju da im Vlada nije predočila dovoljno argumenata da bi bez grižnje savjesti digli ruku za tu zakonsku izmjenu. Točnije rečeno, manje su se u raspravi vodili neučinkovitošću suda kojeg u to ime treba osloboditi posla, a više roditeljskom retorikom, i to bez obzira na stranačke boje. Ta tema, nedvojbeno, nije tema za politiziranje, jer na njoj, prije svega, ispit polažu zastupnici - roditelji, pa tek onda političari.</p>
<p>Na žalost, saborska je rasprava pokazala da dio zastupnika nema pravu spoznaju o širenju droge u Hrvatskoj, a još manje o kauzalnoj povezanosti tzv. lakih i teških droga. Lanac počinje s običnom cigaretom (s duhanom), nastavlja se drugim zlom alkoholom, potom indijskom konopljom, tabletama i, na kraju, heroinom. Upravo je tako slikovito zastupnicima pogubni lanac predočio liječnik i zastupnik PGS-a Nikola Ivaniš, istaknuvši da je stanje u kojem ovisnici najčešće probaju kokain ili heroin - kada su pod utjecajem tzv. lakih droga. Umjesto da se kvalitetnim programima ustraje na smanjivanju pušenja duhana i pijenju alkohola, mladima se nudi još jedan oblik ovisnosti, o kojem bi eventualno raspravljali suci za prekršaje.</p>
<p> Možda je točno da kriminalizacija posjedovanja droge za osobnu uporabu nije smanjila broj ovisnika. Ali, ako nije ni povećala, to nedvojbeno govori da bi se zastupnici trebali baviti nekim drugim poslovima ukoliko žele smanjiti broj ovisnika i onemogućiti mlade da uopće dođu u napast probati drogu. Umjesto da se okrenu, međutim, poticanju učinkovitosti policije, osiguranju boljega tretmana ovisnika u za to predviđenim ustanovama, većem novcu u proračunu za njihovo vraćanje u normalan život, dio zastupnika je uvjeren da će - time što ovisnik neće imati policijski dosje - obaviti svoju »svetu zadaću« prema mladima. To ih, po svoj prilici, jedino može stimulirati da probaju »joint«. </p>
<p>Koliko je to pitanje delikatno, govori i činjenica da se svi klubovi zastupnika nisu izjasnili o dekriminalizaciji. Poglavito su »bez mišljenja« ostali klubovi LS-a, HNS-a i IDS-a, inače vrlo liberalnih uvjerenja, što nedvojbeno potvrđuje kako nisu sigurni da je puls javnosti na strani onih kojima se čini da je dekriminalizacija droge dobro rješenje. </p>
<p>O tom će se problemu sigurno sljedećih dana još raspravljati, a prije svega se očekuje riječ stručnjaka. Kao što se i iz rasprave u Saboru moglo vidjeti, liječnici nisu oduševljeni predloženim zakonskim rješenjem, jer su se u svojoj praksi nagledali »napušenih« i »nafiksanih«, a i posljedice su dobro znane. Nažalost, jedan od rijetkih liječnika kojem se čini da je to dobro rješenje, pa je Vladi i to bio poticaj za reformu Kaznenoga zakona u tom dijelu, čelni je čovjek hrvatskoga programa za suzbijanje uporabe droga Slavko Sakoman. No, kako ipak o tako važnim odlukama posljednju riječ ne smije imati samo jedan stručnjak, treba vjerovati da će se oglasiti i oni koji imaju drukčije i argumentiranije stavove od Sakomana. </p>
<p>Vjerojatno će mišljenje o tome izreći i Crkva, a neki od biskupa već su se i oglasili s vrlo jasnim stavom protiv olakšavanja mladima da rade protiv sebe posezanjem za raznim vrstama opijata. Na neprihvatljivost dekriminalizacije upozorili su msgr. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski, msgr. Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski, msgr. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački, što su sigurno jasne poruke o mogućem novom »grijehu struktura«. </p>
<p>Treba vjerovati da će se do drugoga čitanja u Saboru tih zakonskih izmjena, »razbuditi pamet« koja će nedvojbeno pokazati da je problem ovisnosti i zatvaranja dilera u Hrvatskoj ipak negdje drugdje, a ne u pretrpanim sudovima i da taj problem treba bez odlaganja rješavati. Treba vjerovati i da ubuduće ni jedan saborski zastupnik neće sudjelovati u tzv. performanceu na kojem će potegnuti dim »jointa«, kao što je to bilo prigodom nedavna »marša indijske konoplje« u Zagrebu, kao i da će se policija držati zakona ma o kome da je riječ. U suprotnome, performanceom se, ili samo prekršajem, može proglasiti uništavanje neke prodavaonice u Kaptol centru, ili možda trganje odjeće sa slučajnih prolaznika. </p>
<p>To nije isto, reći će mnogi. Naravno da nije, jer bi onaj kome bi tako nešto palo na pamet završio u prvoj policijskoj postaji ili, u najboljem slučaju, u ludnici. Razlog - nema svoju zastupnicu koja bi to zajedno s njim činila, tvrdeći da je to ispunjavanje njezina predizbornoga obećanja, za što je, nažalost, dobila mandat i plaću od 200.000 njemačkih maraka za četiri godine mandata. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000603].
|
