NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000403].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 192956 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Istra: Blokada banke gora od potresa, građani »na prosjačkom štapu«, sezona na umoru!?</p>
<p>Ako se u ponedjeljak ne otvore šalteri Istarske banke i za isplate građanima, proglasit će se stanje elementarne nepogode u županiji, osnovati krizni stožeri i fond za pomoć najugroženijima / Ogorčeni Istrani prijete tužbom HNB-u i guverneru dr. Marku Škrebu, a privremeni upravitelj Istarske banke Boris Bušac postao najnepopularnijom osobom u Istri i zbog navodna »tjeranja luksuza« / Privatni iznajmljivači soba, koji samo u Puli i Medulinu imaju oko 3.000 kreveta, smatraju tromjesečnu blokadu Istarske banke udarom na turističku sezonu / HTV vraća čekove Istarske banke, građani kupuju tek kruh i mlijeko, »preskaču« novine, prodavaonice i kafići prazni...</p>
<p>PULA, 2. travnja</p>
<p> - Dan uoči najavljenog proglašenja stanja elementarne nepogode u Istarskoj županiji, u Puli su i dalje najvažnija pitanja: »Od koga posuditi šolde? Kako preživjeti?« Pitanja su to koja se nameću nakon blokade Istarske banke. Kriza te najveće novčarske ustanove u Istri, glavnog oslonca gospodarstva u regiji, ulazi već u 11 dan. Odlukom privremenog upravitelja Istarske banke Birisa Bušca, 24. ožujka su blokirani svi računi građana u iduća tri mjeseca, a ni štedište više ne mogu raspolagati ušteđevinom niti podići novac s tekućih i žiro-računa. Po grubim procjenama, posredstvom te banke plaće prima oko 60.000 zaposlenih, mirovine oko 17.000 umirovljenika, oko 20.000 obrtnika koristi njezine usluge... To ilustrira razloge panike koja je zavladala u Istarskoj županiji. Privremeni je upravitelj Bušac svojim potpisom na temelju odluke Hrvatske narodne banke (HNB) jednostavno zamrznuo na tri mjeseca oko 290 milijuna maraka ušteđevine na oko 50.000 tekućih računa građana, 25.000 žiro-računa, 100.000 kunskih i 50.000 deviznih štednih knjižica, odnosno 225.000 raznih oblika štednje.</p>
<p>Istrani su s ogorčenjem prihvatili taj potez preko noći, ostajući doslovce šokirani spoznajom da su i šalteri banke i bankomati do daljnjega zatvoreni i da ne mogu podići ni stotinjak kuna! Štedište tvrde da je HNB mogao bar limitirati dnevne isplate, jer je iznenadnom blokadom izazvan apsolutni gubitak povjerenja u hrvatske banke. Još u nevjerici, mnogi su građani željeli da im se privremeni upravitelj obrati odmah i ponudi rješenje, no, iako je došao u Pulu dan prije blokade Istarske banke, bijesnim i razočaranim se Puljanima »ukazao« tek nakon šest dana, 29. ožujka, na izvanrednoj sjednici Gradske skupštine. Potom se pojavio u srijedu navečer u emisiji »Mozak s jajima« na Istarskoj televiziji »TV Nova«. Tamo mu je, međutim, logistiku davao potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Većina gledatelja ostala je razočarana Buščevim odgovarima u stilu »ne znam još«, »ne mogu sada reći«, »do daljnjega ne možemo«, itd., pa se s gledateljima »borio« Slavko Linić.</p>
<p>Pulom se odmah pročulo da je privremeni upravitelj već prvog dana kad je stupio u banku uzeo službeni automobil i mobitel predsjednika Uprave. Prepričava se i to da se Bušac po dolasku u grad smjestio u najboljem hotelu, čuvenoj »Histriji«, a nakon dva-tri dana ga napustio, jer mu hrana nije valjala, pa se navodni vegetarijanac smjestio u malom, ali luksuznom hotelu u središtu Pule. Bušac je sada, zacijelo, najnepopularnija osoba u Istri. Na izvanrednoj sjednici Gradske skupštine, valjda želeći biti ležeran, kazao je da moli »da mu se puno ne zamjeri, jer je malo slab, a prehrana nije adekvatna, no kad se preko vikenda odmori, sve će biti bolje«.</p>
<p>Drama Istarske banke, koja u 44-godišnjoj tradiciji nije ni dana bila blokirana zavila je Istrane u crno. Promet u trgovinama i kafićima znatno je opao, jer ljudi, ako i imaju koju kunu, kupuju samo najnužnije - kruh i mlijeko, a »preskaču« i novine. Na većini prodavaonica izvješene su obavijesti: »Ne primamo čekove Istarske banke« ili »Primamo čekove Istarske banke«. Donedavni predsjednik Uprave Istarske banke Mario Floričić, koji je prije dvadesetak dana doživio moždani udar, pomalo se oporavlja, iako mu je stanje i dalje ozbiljno. Istarski tribun, pjesnik, umjetnik i filozof, istarska legenda Franci Blašković, na lokalnom je radiju »Maestralu« najavio akciju građanskog neposluha zatvaranjem Učke i poručio: »Draga maćeho, Hrvatska, potražit ću si drugu domovinu«. Popularni »Gustafi« su otkazali nastupe u ostalim dijelovima Hrvatske dok se ne riješi kriza Istarske banke.</p>
<p>Privremeni je upravitelj 29. ožujka odlučio da bančino sjedište u Puli te podružnice u Rovinju, Labinu, Pazinu i Zagrebu počnu raditi sa strankama, ali ostaje zabrana isplata. Zaposlenici Istarske banke su pak na njezina ulazna vrata nalijepili obavijest: »Poštovani građani, budući da je privremeni upravitelj donio Odluku o otvaranju banke samo za poslove uplate, pozivamo vas da takvu suludu odluku ne prihvatite i ne ulazite u banku. Molimo vašu podršku u traženju da se Istarska banka otvori odmah za sve poslove s građanima i pravnim osobama; u protivnom, banka će ostati zatvorena do konačnog prihvaćanja zahtjeva naše lokalne uprave i samouprave, Sindikata Istre i zaposlenika Istarske banke«.</p>
<p>Turistička je sezona pred vratima, pa Istrani strahuju, nastavi li se ova kriza, hoće li je i biti. Nekolicina pulskih tvrtki je zatražila od Riječke banke da im omogući isplate plaća, a ona je hitro reagirala, pa su mnogi već dobili ugovore o otvaranju tekućeg računa. U pravim opsadnim okolnostima, osnovana je i Udruga štediša Istarske banke, a oglasili su se i svi relevantni politički čelnici u Istri, od župana Steve Žufića do predsjednika IDF-a Luciana Delbianca. »Istarska banka je ispit zrelosti nove Vlade«, može se pročitati u regionalnom Glasu Istre, a većina se građana s tim slaže. Policija je čak privela dvojicu »ožalošćenih« koji su desetke prodavaonica u središtu Pule oblijepili osmrtnicama: »U dubokoj boli javljamo da nas je ovih dana, nakon duge borbe protiv podmuklog neprijatelja, napustila naša neprežaljena Istarska banka Pula. Naredne dane provedimo mirno i dostojanstveno, nastojeći reanimirati i uskrsnuti dragu i svima nama potrebnu pokojnicu«. No, 30. ožujka, na izvanrednoj sjednici Županijske skupštine odlučeno je: ako se 3. travnja ne otvore šalteri Istarske banke građanima i ne omogući dizanje novca bar za najosnovnije potrebe, župan će proglasiti stanje elementarne nepogode! Osnovat će se krizni stožeri i fond za pomoć najugroženijim građanima. Istarska županija je najavila i pokretanje kaznenog postupka protiv guvernera dr. Marka Škreba i privremenog upravitelja Bušca, a Pula će tužiti HNB-a zbog »nezakonitog postavljanja privremenog upravitelja u Istarsku banku«. Udruga štediša banke i dalje traži od guvernera Škreba da izmijeni odluku privremenog upravitelja te da se isplate plaće i mirovine.</p>
<p>Turistički djelatnici uspaničeno tvrde da je to udar na pripremu sezone, a blokada možda najviše pogađa privatne iznajmljivače, koji samo u Puli i Medulinu imaju oko 3.000 kreveta. No, Istrani su ovih dana obaviješteni da ni HTV ne priznaje čekova Istarske banke, pa su inkasatori upućeni da ih vrate pretplatnicima. Po zadnjim obavijestima, HNB neće odobriti 200 milijuna kuna zajma za sanaciju banke, koji je zatražio župan Žufić, a zasad ju žele preuzeti - Zagrebačka, Privredna Zagreb i Riječka. Predsjednik Uprave Riječke banke Ivan Štokić je rekao da je ta banka htjela kupiti Istarsku za gotovinu, ali je njezina Uprava to odbila, pa krivcima smatra Upravu i Nadzorni odbor Istarske banke.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zbog nelojalne konkurencije i monopola, SAD razbija svoj nacionalni ponos Microsoft?</p>
<p>Gatesov monopolni položaj je rezultat njegove vlastite tehnološke dovitljivosti. U samo pet godina - od 1980. (kada je licencirao MS-DOS, svoju inačicu operacijskog sustava) do 1985. on je postigao da više od polovice osobnih računala u svijetu funkcionira zahvaljujući njegovu programu, a danas se taj udio popeo na 80 posto / Američki sustav to Microsoftovo svenazočje ocjenjuje kao »zloporabu monopola radi suzbijanja konkurencije, obeshrabrivanja inovacija i ograničavanja kupčeva izbora«</p>
<p>RIM, 2. travnja</p>
<p> - Već u ponedjeljak bi sud u Washingtonu mogao donijeti presudu Microsoftu i njegovu glavnom vlasniku Billu Gatesu. William Henry Gates III. (45) mogao bi ostati kraći za nekoliko milijardi dolara globe te bi mogao biti obvezan da Microsoft Corporation rastavi na više poduzeća i da neka od njih proda. Pošto je propao pokušaj nagodbe vlade Sjedinjenih Država i Microsofta, optuženoga za nelojalnu konkurenciju i monopolizam, elektronički div iz Seattlea vjerojatno broji svoje posljednje minute. Jednako kao što je 1911. razdrobila Standard Oil, tada vodeću naftnu tvrtku, a poslije nje i AT, tadašnjega telekomunikacijskog monopolista, tako je washingtonska administracija odlučila razbiti i Microsoft, ne mareći ni malo za ono što se u Europi obično zove nacionalnim ponosom. Ni Amerika ne obožava samo Boga (u njega, eventualno, vjeruje), ali na najviši oltar ne stavlja naciju, nego tržišnu konkurenciju. Dosad je ta logika učinila njihovu naciju snažnijom od onih koje su se u nacionalno klele od jutra do sutra, a sada je red da žrtvuje na tom oltaru stigao na Billa Gatesa, čovjeka koji je više od ikoga u ovom stoljeću na izmaku utjelovio američki san: da je sposoban pojedinac kadar postati najbogatijim na svijetu zahvaljujući samo svom znanju i trgovačkoj vještini. I Gates je to mogao zahvaljujući konkurenciji, kažu washingtonski žreci, pa stoga i on mora pasti, ako priječi konkurenciju.</p>
<p>Pretposljednji čin dvogodišnje sage odvio se u subotu, kada je Richard Posner, sudac Prizivnog suda u Chicagu, ustvrdio da nije uspio naći kompromis između Microsofta i njegovih tužitelja: 19 (od 50) sjedinjenih američkih država, Saveznog okruga Columbije i Odsjeka za pravdu Clintonove uprave. Samo dan prije činilo se da je kompromis na vidiku: Microsoft je najavio da je spreman izdvojiti Internet Explorer (browser, tj. program za brođenje Internetom) iz svoga operacijskog sustava Windowsa, a ministarstvo pravde je pustilo (posredstvom novinara) glas da neće inzistirati na razbijanju Microsofta. Gates je tvrdio da je Microsoft učinio milju dalje od kompromisa, ali državama (saveznima) i državi (saveznoj) to nije bilo dovoljno. Sada je opet na redu Thomas Penfield Jackson, savezni sudac u Washingtonu, koji je već osudio Microsoft kao prekršitelja zakona protiv trustova, ali nije dosudio kaznu, ostavivši stranama mogućnost sporazuma, koja je u subotu pala u vodu Michiganskog jezera.</p>
<p>Saga je počela u svibnju 1998., netom je Microsoft lansirao Windows 98, novu inačicu Gatesova operacijskog sustava, najraširenijega u svijetu. Gates je u Windows ugradio Internet Explorer, svoj browser za plovidbu po Internetu, što je ojadilo Netscape Communications Corporation, proizvođača dotad najpopularnijeg browsera Netscapea. Udio Netscapea se smanjio, a nije bitno pomoglo ni to što je ta tvrtka nedugo zatim odlučila Netscape nuditi besplatno.</p>
<p>Gatesov monopolni položaj je rezultat njegove vlastite tehnološke dovitljivosti. U samo pet godina - od 1980. (kada je licencirao MS-DOS, svoju inačicu operacijskog sustava) do 1985. on je postigao da više od polovice osobnih računala u svijetu funkcionira zahvaljujući njegovu programu, a danas se taj udio popeo na 80 posto. Da podsjetimo one koji to još eventualno ne znaju: operacijski sustav je onaj glavni program bez kojega kompjuter ostaje mrtva kutija i bez kojega ne funkcioniraju ini programi. MS-DOS, a od 1990. i Windows u raznim varijantama postali su nužni četvorima od petorih korisnika, a samo na petini strojeva funkcionira ili Appleov sustav, Novellov Unix ili Netware, te u posljednjih nekoliko godina sve prodorniji Linux. Gates je suzbio svoje konkurente (pa i Stevea Jobsa, Appleova tvorca, od kojega je preuzeo ideju ikona i svenazočnog miša, kao osnove za intuitivno gibanje po ekranu i programu) dotad neviđenom pragmatičnošću, združenom s iznimnim komercijalnim instinktom.</p>
<p>Upravo to svenazočje Gatesovih sustava i Microsofta (koji je danas sinonim za kompjuter i više negoli je prije dvadesetak godina to bio IBM) američki sustav ocjenjuje kao »zloporabu monopola radi suzbijanja konkurencije, obeshrabrivanja inovacija i ograničavanja kupčeva izbora«, kako je to formulirao Joel Klein, načelnik Odjela za borbu protiv trusta u washingtonskom saveznom Odsjeku (ministarstvu) pravde.</p>
<p>Ključ sve te rasprave je, tehnološki, u programskim kodeksima na kojima se temelji Windows i koje Microsoft čuva kao osnovnu poslovnu tajnu. Bez tih kodeksa ostali proizvođači ulaze u neravnopravnu utrku budući da je Microsoft tako premrežio tržište da je veoma teško početi graditi neki operacijski sustav iznova. Washington smatra da je Microsoft tako sebe osigurao od konkurencije i zajamčio cijene koje njemu odgovaraju, ne bojeći se konkurencije. Savezna vlada se, u takvim slučajevima, stavlja na stranu potrošača i prisiljava poduzeće koje je ostvarilo monopol da preda ključ tog monopola. Ukratko: ili će Gates drugima predati svoje programske kodekse da bi se mogli ravnopravno utrkivati s Microsoftom u programima (internetskima ili ne) baziranima na Microsoftovu operacijskom sustavu Windowsu ili će biti razbijen eda bi poduzeća kćeri mogla međusobno početi konkurencijsku utrku.</p>
<p>Konkurencijska utrka je ne samo glavna zaštita potrošača (na što se Washington poziva) nego i glavni poticaj razvitku proizvodnih snaga (tako je govorio Marx), nacionalnog bogatstva i blagostanja (tako je formulirao Keynes). Činjenica da je Gates postigao svoj položaj pošteno, u skladu s postojećim zakonima - nikoga ne obvezuje. Interes pojedinca (pa i najbogatijega na svijetu) svet je sve dok se ne sukobi s višim interesom države, čak i u zemlji ustavno zaštićenog individualizma, kakva je washingtonska Amerika. Interes najvećega (privatnog) kapitala mora pokleknuti pred interesom još većega, tržišta koje i pravdom manipulira kao ginjolom.</p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Isus Krist Superstar nadomak 33. rođendanu</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Pedesetu godinu umjetničkog djelovanja, redatelj Vlado Štefančić obilježio je postavljanjem na scenu mjuzikla »Jesus Christ Superstar« Andrew Lloyd Webbera i Tima Ricea, rock-opere čije su simboličke konotacije i duga povijest bogate različitim tumačenjima i atribucijama. Što može donijeti »milenijska« postava i je li možda ipak najzanimljivija zbog zanatskih, dakle scensko/pjevačkih mogućnosti koje omogućava predložak inače dvojbenih estetskih dosega. Čak tri pjevačke postave za tri praizvedbe jasno iskazuju uloženu ambicioznost: 2. travnja u »Lisinskom« su nastupili Giuliano u ulozi Isusa, Ervin Baučić kao Juda i Jasna Bilušić kao Marija Magdalena (postava za premijeru 5. travnja), dok će 6. travnja alternacija biti Ivan Mikulić (Isus) i Mila Elegović-Balić kao Marija Magdalena. Treća »reprezentacija« rezervirana je samo za treću praizvedbu (Nikita kao Marija Magdalena, Đani Stipančev u ulozi Isusa i Neven Palaček/Dejan Cvijetić kao Juda).</p>
<p>Dakle, »Jesus Christ Superstar« popeo se na pozornicu »Lisinskog« nakon »Gubec-bega« i »Jalte«, iako je upravo Webberovo djelo, nastalo 1970., bilo poticaj i izravno inspiriralo oba domaća mjuzikla/rock-opere (sam Webber bio je potaknut uspjehom mjuzikla »Kosa«, nastalog 1968.). Kad su Webber i Rice dovršili seriju pjesama s konceptualnom temom zadnjih sedam dana Isusova života, gledanog Judinim očima, uspjeh izvornog albuma »Jesus Christ Superstar« (najprodavaniji dvostruki album u diskografskoj povijesti) počeo je djelotvornu pretvorbu »Isusa« u opće mjesto popularne glazbe. Golemi uspjeh albuma »isprovocirao« je prebacivanje Krista na broadwaysku scenu i filmsko platno, što je vjerojatno i bila namjera autora, ali originalni album, nakon gomile mitologije skupljene kasnijim multimedijskim djelovanjem, ostaje najkonkretniji dokaz prvih namjera autora i najčišća verzija priče.</p>
<p>Nakon što je album objavljen u listopadu 1970., u godinu dana prodan je u više od dva milijuna primjeraka. Svjetska praizvedba (britanskog) mjuzikla održana je godinu poslije na koloniziranom terenu broadwayskog kazališta »Mark Hellinger«, dok je filmska verzija Normana Jewisona uslijedila 1973. s ekipom glumaca iz broadwayske verzije, osim Teda Neeleya u ulozi Isusa). Iako su se autori znali ograđivati od kasnijih scenskih uprizorenja, pozivajući se na »vulgarnost« u koju se prometnula njihova prvotna ideja, sam pokušaj održavanja čistunstva unutar srednjostrujaškog i prije svega popularnog scenskog komada u najblažu se ruku činio kao blazirano odricanje autora od masovnog uspjeha koji su neosporno željeli, opterećenog dopadljivošću publici, a ne kazališnim artizmom.</p>
<p>Već u samom startu, »Jesus Christ Superstar« bolovao je od pretencioznosti, iako je nedvojbeno istina da je pokrenuo novi val mjuzikla i promijenio zakone suvremenoga glazbenog kazališta. No, činjenica da su svi kasniji megahitovi sličnog formata preuzeli njegove karakteristike, ne treba se smatrati prednošću. Kraće rečeno, Webberov sirupasti skaladateljski rukopis i Riceov libreto kritika nikad nije štedjela. Naravno, publika je u golemom broju hodočastila na Broadway i »Superstar« se upisao na listu omiljenih ostvarenja zabavnog kazališta, bez ozira što se tada kao glavni adut navodilo brzopotezno uozbiljivanje žanra mjuzikla. No, spoj pompoznog i patetičnog u scenskim masovkama prije svega je shvaćen kao ventil za šarenu povijesnu slikovnicu, a ne kao prigoda za ispričati jednostavnu priču.</p>
<p>Uza sve to, »Isus Krist Superstar« nametnuo se kao najtrajniji tržišni dijalog rock-opere i scensko filmske akrobacije. »Šteta« prouzročena nastankom žanra rock-opere podjednako je zakinula sve uključene stilove i prouzročila brojne kasnije nesporazume (»Tommy«, film »Kosa«, pa i »Gubec-Beg«). Sintagma »više je manje« u sličnim se slučajima može uzeti doslovno: miješanje nespojivog - u kojem se ne zna je li u pitanju uozbiljivanje rocka ili »olakšavanje« opere - u svojoj se srži služi mehanički shvaćenim postupkom »montaže atrakcija« u kojem su izvanjski, površinski efekti važniji od ostaloga, što naposljetku dovodi na teren kiča s upitnim umjetničkim razlozima.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Prosvjed zaštitara protiv uzgoja i ubijanja životinja zbog krzna</p>
<p>Istovremeno kad i u Zagrebu, u utorak, prosvjed će se održati i u Čakovcu gdje se nalazi poduzeće »Činčila« - najveći svjetski izvoznik krzna činčila/ Akcija u Osijeku u srijedu, 5. travnja/ Cilj akcija - donošenje zakonskih normi i edukacija </p>
<p>Svjetsko društvo za zaštitu životinja (WSPA) i Slavonsko-baranjsko društvo za zaštitu životinja organizirat će u utorak, 4. travnja, na Cvjetnom trgu prosvjednu akciju protiv uzgoja i ubijanja životinja kako bi se njihovo krzno iskoristilo za odjevne predmete. Akcija je dio svjetske kampanje započete u Hrvatskoj u siječnju 2000. godine. Istovremeno kad i u Zagrebu, akcija će se održati u Čakovcu, a idućeg dana, u srijedu, i u Osijeku.</p>
<p>Akcijom je obuhvaćen grad Čakovec jer se u njemu nalazi poduzeće »Činčila«, najveći svjetski izvoznik krzna činčila, u čijim se pogonima godišnje lomljenjem vratova ubije 70.000 životinja.</p>
<p>- Ministarstvo gospodarstva RH predložilo je vlasnika poduzeća za međunarodno priznanje gospodarstveniku godine, saznajemo od predsjednika Slavonsko-baranjskog društva za zaštitu životinja, Davorka Feila, čime je dokazan nedostatak zakona koji onemogućavaju i zabranjuju uzgoj životinja za krzno te nedostatak etičkog stanovišta koje je neophodno kako bi se zaustavio jedan od najgorih oblika intenzivnog uzgoja. </p>
<p>Cilj kampanje je donošenje adekvatne legislative kojom će se zaustaviti uzgoj i držanje životinja u modne svrhe te edukacija građanstva. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ekonomski, Pravni i Fakultet prometnih znanosti protiv smjene Uprave SC-a</p>
<p>Udruge Ekonomskog fakulteta smatraju kako u Studentskom centru sve ne funkcionira kako treba, no da Uprava ipak čini što može/ Studenti prava zahvalili na financijskoj potpori/ FPZ: Koga predstavlja Pokret studentskih inicijativa?</p>
<p>Studentske udruge Ekonomskog, Pravnog, te Fakulteta prometnih znanosti ovih su dana reagirale na nedavnu peticiju Pokreta studentskih inicijativa, kojom se traži smjena Uprave Studentskog centra. Sva tri fakulteta ističu kako peticiju PSI-a (kojom je prikupljeno 5042 potpisa) drže neutemeljenom, jer su tijekom posljednjih nekoliko godina dobivali pomoć i podršku SC-a za svoje programe. Studentske udruge Ekonomskog fakulteta smatraju kako u SC-u sve ne funkcionira kako bi trebalo, no da Uprava ipak čini sve što je u njihovoj moći. Kvalitetne pomake, drže studenti ekonomije, treba tražiti u rješavanju odnosa Ministarstvo znanosti i tehn ologije - Sveučilište - Studentski centar. Studentske udruge Pravnog fakulteta zahvalile su se Upravi SC-a na iskazanoj financijskoj potpori za izdavanje stručnog časopisa studenata Pravnog fakulteta »Pravnik«, kojem je prijetilo obustavljanje izdavanja. U više navrata SC je omogućio studentima prava da u domovima SC-a besplatno ugoste svoje kolege, studente Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, te studente iz Slovenije s Visoke škole za socijalno delo iz Ljubljane, za vrijeme međusveučilišnih i međunarodnih susreta. Studentima prava čini se čudnim da Uprava SC-a ne bi izlazila u susret i drugim studentskim programima, osim ukoliko se nije radilo o nečijim osobnim interesima. Rješavanje problema, kako predlažu Udruge studenata Fakulteta prometnih znanosti, trebalo bi tražiti u izgradnji boljeg modela suradnje programa kulture SC-a sa studentima kroz Studentski zbor - legalno i legitimno predstavničko tijelo studenata. Studenti FPZ- a zapitali su se i koga to ustvari PSI predstavlja i na osnovu kojeg broja članova. Prema njihovom mišljenju i oni nalaze poneke zamjerke programu kulture SC-a, koji je samo jedna od segmenata rada SC-a. No, među kvalitetnim iskoracima koje je poduzeo SC na ostalim segmentima, studenti FPZ-a ističu kompjutorizaciju SC-a, poboljšanje športskih i rekreacijskih aktivnosti, obnove domove, te uvođenje »iksica«. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagrebački vinari prvi puta na sajmu vina u Ljubljani </p>
<p>Vinari Zagrebačke županije, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore</p>
<p> - komore Zagreb i Županijskoga poglavarstva, prvi će se put predstaviti na međunarodnom vinogradarsko-vinarskom sajmu »Vino Ljubljana« te na sajmu ugostiteljske i hotelske opreme, koji se u Ljubljani održava od 4. do 8. travnja. Na taj način vinari žele jače marketinški nastupiti i predstaviti svoja vina slovenskim i poslovnim partnerima s potencijalnih novih tržišta na koja se mogu izvoziti vina, kažu u županiji.</p>
<p> Zagrebačka je županija, prema službenim podacima, prva u Hrvatskoj po broju rodnih trsova (udio 14 posto), proizvodnji grožđa i vina (15 posto), broju registriranih privatnih proizvođača grožđa i vina (20 posto), po broju vina s oznakom kontroliranog podrijetla (25 posto) i po broju nagrađenih vina na hrvatskom sajmu vina »Vinovita« - 20 posto svih nagrađenih vina upravo je s područja Zagrebačke županije. Na području županije djeluje sedam vinogradarsko-vinarskih udruga, u koje je organizirano više od 500 vinara, a zanimljiv je i podatak da su zagrebački vinari i dobitnici najvećeg broja odličja iz Hrvatske na poznatim svjetskim izložbama vina u Francuskoj, Belgiji te Sloveniji.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bez struje u ponedjeljak</p>
<p>Zbog redovitog pregleda električnih uređaja u ponedjeljak 3. travnja struje neće imati: </p>
<p> od 8 do 13 sati: Resselova 2, Brajkovićev prilaz 2-14, 13-15, Trg senjskih uskoka 1-2, 7-8, Visinov prilaz 1-7, 4a, Avenija Dubrovnik 6-12, Freudeova 1-11</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 17 sati: Šimunčevec, Kneza Adama 22 do kraja, 49 do kraja</p>
<p>od 8 do 16 sati: Grškovićeva 52, Alagovićeva 5, Štamparova</p>
<p>od 8 do 14 sati: Radonjska, Koranksa 24, 26</p>
<p>od 8,30 do 14,30 sati: Šumečanski put, Majurečki put, Mestinjski put do 30, Vitoroški put, Medarska 71 do kraja, 84 do kraja</p>
<p>od 8,30 do 14 sati: Zdenački zavoj 22 do kraja, 33 do kraja, Vinkuranska</p>
<p>od 8,30 do 11,30 sati: M. Radev 2-8, Slavenskog 5-9</p>
<p>od 9 do 15 sati: Kuntići 24 do kraja, 11 do kraja, Kuntići odvojak, Kuntićeve stube</p>
<p>od 9 do 15 sati: Kuntići 24 do kraja, 11 do kraja, Kuntići odvojak, Kuntićeve stube</p>
<p>od 9 do 13,30 sati: Rimski odvojak 7, 20-24, Rimski put II i III odvojak, Rimski put 8-16</p>
<p>od 9 do 12 sati: Tuškanac 1.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bez struje u utorak</p>
<p>Zbog redovitog pregleda električnih uređaja u utorak, 4. travnja struje neće imati: od 8 do 13 sati: Šiblova 4-22, 1-19, Rep. Nejmačke 2-10, Stonska 3-21, Brodska, Andrićeva, Bundek. Zbog radova na niskonaponskoj mreži struje neće imati: od 8 do 17 sati:Šimunčevec, Kneza Adama 22 do kraja, 49 do kraja, od 8 do 16 sati:Grškovićeva 52, 56-62, 35-47, Alagovićeva 5, Šuflajeva, od 8 do 14 sati: Radonjska, Koranksa 24, 26, od 8,30 do 14,30 sati: Šumečanski put, Majurečki put, Mestinjski put do 30, Vitoroški put, Medarska 71 do kraja, 84 do kraja, od 8,30 do 14 sati: Zdenački zavoj 22 do kraja, 33 do kraja, Vinkuranska. od 8,30 do 12 sati: Kormanići, Petrovaradinska 34-56, 35-59, Smetanova 2-20, 1-7, Matetićeva 15-23 od 9 do 17 sati: Šišićeva 5, 7, Karamanov prilaz 2 od 9 do 15 sati: Kuntić 24 do kraja, 11 do kraja, Kuntići odvojak, Kuntićeve stube.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Velika Britanija: Šestogodišnjoj djevojčici presađeno srce</p>
<p>LONDON, 2. travnja</p>
<p> - Šestogodišnja djevojčica Sally Slater iz Malhama u Sjevernom Yorkshireu, kojoj je život bio u opasnosti zbog virusne infekcije koja je zahvatila srce, podvrgnuta je transplantaciji. Liječnici su joj prije operacije davali svega nekoliko sati života. Da čudo bude veće, davatelj organa pronađen je, praktički, u posljednjim minutama. Nakon sedmosatne operacije u bolnici Freeman, liječnici su izjavili kako je »sljedećih 48 sati presudno za život male Britanke«.</p>
<p>»Nadamo se da će sve proći u najboljem redu«, kazao je bolnički glasnogovornik.</p>
<p>»Njezini roditelji zahvalni su svom osoblju koje je skrbilo o Sally«, dodao je glasnogovornik.</p>
<p>Jon i Bridget Slater, oboje 36-godišnjaci, zaprimili su poziv potencijalnog donatora u petak, kada je već bio zadnji trenutak za operaciju koja maloj Sally spašava život.</p>
<p>Sally je do prije nekoliko tjedana bila zdrava djevojčica, no pojavio se virus koji je uzrokovao kardiomiopatiju.</p>
<p>Njezin otac, po zanimanju slobodni financijski savjetnik, izjavio je »Transplantacija je jedina nada za Sally. Spašavanje života drugom djetetu, možda je mala utjeha za nekoga tko je već izgubio sina ili kćer«.</p>
<p>Srce je pronađeno u subotu i operacija je počela nešto poslije ponoči.</p>
<p>»Bio je to komplicirani zahvat, no najvažnije je da je protekao bez poteškoća. Bitno je to, da bez te operacije ne bismo mogli tvrditi da će preživjeti.«, dodao je glasnogovornik bolnice.</p>
<p>Sallyini roditelji, koji još, pored nje, imaju dvoje djece, petogodišnjeg Joea i trogodišnjeg Charliea, stalno bdije nad krevetom svoje kćeri.</p>
<p>»Oni žele zahvaliti svakom tko je pokazao interes da pomogne njihovoj kćeri, a posebice obitelji donatora, koja je dala srce svog djeteta«, izjavio je glasnogovornik.</p>
<p>Bolnica je odbila navesti identitet samog donatora, izjavljujući kako je to želja obitelji koja se mora poštovati. (BBC)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Francuska Marianne potražila porezni egzil u Londonu?</p>
<p>PARIZ, 2. ožujka</p>
<p> - Francuska Marianne 2000. godine, Laetitia Casta, potražila je »porezni egzil« u Londonu, tvrdi londonski tjednik The Times. Vijest je odjeknula poput hladnog tuša u Francuskoj. Upravo je po gradskim vijećnicama diljem Francuske počelo postavljanje 30.000 kipova-poprsja nove francuske Marianne s profilom Laetitie Caste. Francuski top-model, 21-godišnju Laetitiu, poznatu i kao junjakinju iz francuskog povijesnog filmskog spektakla Asterix, Udruga francuskih gradonačelnika izabrala je za Marianne 2000.</p>
<p>Pariški tjednik Le Point objavio je prošlog tjedna podatak da je u Londonu potražila porezni egzil čitava nova francuska financijska, pa i intelektualna elita, s obzirom na oštro progresivno oporezivanje visokih zarada u Francuskoj (tzv. poreza na »velika bogatstva«), koja navodno već broji 250.000 osoba. Laetitiu Castu francuski gradonačelnici su, međutim, za Mariannu 2000. izabrali uz tradicionalno obrazloženje da ona simbolizira građanske vrline i solidarno, otvoreno i tolerantno suvremeno francusko društvo. </p>
<p>Marianne je izvorno naziv jedne tajne Republikanske udruge iz doba Francuske revolucije 1789. koja je imala za cilj rušenje tzv. Drugog francuskog carstva. Kasnije je taj lik mlade žene postao jednim od simbola francuske Republike, nalazi se po svečanim dvoranama gradskih vijećnica, a uz ostalo ukrašava i kovanice francuskog franka. Lik Marianne predviđen je i na novim kovanicama eura, koji će u Francuskoj zamijeniti kovanice francuskog franka od 2002. godine. (Mirko Bolfek)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Beatlesi pišu svoje memoare</p>
<p>LONDON, 2. travnja</p>
<p> - Tri preživjela člana legendarne britanske skupine »The Beatles« dogovorili su se da će zajedno podvući crtu pod život Beatlesa i napisati o sebi i skupini memoare, izvijestili su britanski listovi u nedjelju.</p>
<p>Sir Paul McCartney, George Harrison i Ringo Starr, namjeravaju provesti šest tjedana na zajedničkom radu - pisanju knjige kojoj je naslov »Beatles Anthology«, navodi list »Sunday Telegraph«.</p>
<p>Knjiga će sadržavati oko 360 stranica, a očekuje se da će u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji biti izdana na jesen. Njezina cijena biti će oko 50 funti, a predviđa se da bi ona, svojim autorima trebala donijeti zaradu od jedne milijarde funti.</p>
<p>Planirano je da knjiga nakon izlaska bude prevedena i na još nekoliko svjetskih jezika.</p>
<p>Osim trojici glazbenika, dio od zarade pripast će i udovici ubijenog člana Johna Lennona, Yoko Ono, iako ona nije uključena u cijeli projekt.</p>
<p>Britanski listovi također su najavili da će knjiga možda sadržavati i neke do sada neobjavljene fotografije koje će baciti novo svjetlo na priče o uzimanju droga i krivici za raspad skupine u travnju 1970. godine.</p>
<p>Isti listovi naveli su kako će »Beatles Anthology« zasigurno sadržavati i podatak da su trojica preživjelih članova banda 1996. godine odbili ponudu od 110 milijuna funti ili 175 milijuna dolara za nastupe u Sjedinjenim Državama, Njemačkoj i Japanu. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Britanska crkva želi ozakonjenje veze princa Charlesa i Camille Parker</p>
<p>LONDON, 2. travnja</p>
<p> - Nadbiskup od Canterburyja, George Carey, želi da princ Charles i Camilla Parker Bowles napokon formaliziraju svoju dugogodišnju vezu, objavili su u nedjelju britanski listovi.</p>
<p>Carey, inače duhovni vođa 70 milijuna svjetski anglikanaca, vjeruje da će eventualno građansko ozakonjenje braka slijediti i crkveni blagoslov, navodi list »Sunday Times«.</p>
<p>No, drugi izvori kažu kako bi za crkvu bilo nedopustivo da onoga tko se odlučio za zajednički život umjesto vjenčanja, nagovara na brak«.</p>
<p>Zanimljivo je da engleska crkva dozvoljava ponovni crkveni brak rastavljenima, ali to nije dozvoljeno supružnicima koji su već raskinuli svoj prijašnji brak, dakle koji su se razveli. </p>
<p>Princ Charles se inače, razveo od princeze Diane, koja je poginula u automobilskoj nesreći 1997. godine.</p>
<p>Za sada, prema crkvenim zakonima, Charles se ne može crkveno vjenčati sa svojom dugogodišnjom prijateljicom Camillom Parker Bowles. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Australski Hrvat priveden zbog uznemiravanja Martine Hingis</p>
<p>MIAMI, 2. travnja</p>
<p> - Čertdesetpetogodišnji muškarac uhićen u petak zbog uznemiravanja švicarske tenisačica Martine Hingis, pušten je na subotu na slobodu. Agencije navode da je Dubravko Rajčević, Hrvat sa australskom putovnicom, pušten na slobodu uz jamčevinu od tisuću dolara, dok je za 4. travnja zakazano saslušanje na sudu u Miamiu. </p>
<p>Rajčević je uhićen nakon što se Melanie Molitor, majka i trener Martine Hingis, požalila policiji da njezinu kćer prati od siječnja prošle godine i uznemirava je šaljući joj pisma. Nakon što ga policija identificirala i optužila za uznemiravanje i ometanje, Rajčević je lokalnoj TV postaji izjavio kako ga »Martina dobro poznaje i puni ga pozitivnom energijom, te da je spreman za njezinu ljubav otići i u zatvor«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Moćnik sv. Stjepana ipak ne odlazi u Mađarsku!</p>
<p>Nedavno aktualizirana stara ideja o povratu moći sv. Stjepana u Mađarsku nije ostvariva jer je srebrni moćnik, najvjerojatnije rad dubrovačkog zlatara, registrirani spomenik kulture. Novi Zakon o kulturnim dobrima, naime, zabranjuje trajni izvoz bilo kojeg pokretnog spomenika koji je sastavni dio hrvastke kulturne baštine. Mađari se ne trebaju osjećati zakinutima, jer im je pred desetak godina poklonjen ulomak Stjepanove lubanje, a u vrijeme Marije Terezije vraćena »Desnica«, odnosno moćnik ruke sv. Stjepana</p>
<p>Da mu kosti nisu razasute po raznim moćnicima koje se čuvaju u različitim crkvenim riznicama, prvi ugarski kralj Stjepan koji je pokrštavanjem azijskih nomada, što ih je zaustavio u dolini između Tise i Dunava, stekao auru sveca, sada bi se sigurno okretao u grobu. Razlog tomu je srebrni moćnik u kome se u dubrovačkom Dominikanskom samostanu čuva komadić njegove lubanje. Iako je unutar tih samostanskih zidina proveo gotovo 450 godina, s jednim tek izletom do Beča, njegova sudbina u samostanskom muzeju ovih dana postaje neizvjesnom. Hoće li tu i dalje ostati ili krenuti put Mađarske iz koje je svojedobno i pristigao u Dubrovnik?</p>
<p>Zašto uopće sada postavljati takovo pitanje? Stoga što je nedavno upravo iz dubrovčkog Dominikanskog samostana krenuo prijedlog o vraćanju moći sv. Stjepana Mađarima. Javno ga je iznio o. Ivan Martinić opravdavajući taj čin značenjem sv. Stjepana za Mađare, koji označuje početak njihove samobitnosti i državnosti. Kako je riječ o simbolu mađarske nacionalnosti, to je primjerenije da se Stjepanove moći nalaze tamo gdje će biti štovane s punim pijetetom. U Dubrovniku, koji ih je tako dugo pomno čuvao, one su tek dio lijepo urešenoga relikvijara koji je samo jedan od eksponata samostanske zbirke umjetnina izložene u dominikanskome muzeju. No, povrat moćnika nije motiviran samo tim razlozima. U znak zahvalnosti za čuvanje te svetinje, naime, dubrovački dominikanci, bar po privatnim izjavama o. Martinića očekuju određeni oblik pomoći koju bi oni usmjerili na obnovu samostanskoga kompleksa stradalog u Domovinskom ratu.</p>
<p> Ta ideja, međutim, nije nova. U sličnim oklnostima već je dva puta iznošena. Samo su razmaci između tih modificiranih prijedloga mjereni desetljećima. Prvu su inicijativu ipak pokrenuli Mađari i to prije Prvog svjetskog rata. Oni su tada ponudili svojevrsnu trampu. Za povrat moćnika, dominikancima bi sagradili novi samostan. No, rat je tada sve prekinuo. Nastale promjene zaustavile su začete ideje. Njih se pred desetak godina, točnije 1989. godine, sjetio upravo o. Ivo Martinić, tada u svojstvu priora dubrovačkog Dominikanskog samostana. Na to ga je potaklo, godinu dana ranije, hodočašće Mađara u Dubrovnik o 950. obljetnici smrti sv. Stjepana. Tom prilikom, uz odobrenje Provincijalne skupštine Hrvatske dominikanske provincije i njezina tadašnjega provincijala o. Marinka Zadra, dubrovački dominikanci su hodočasnicima poklonili ulomak moći sv. Stjepana, koji su preuzeli nazočni benediktinci o. dr. Asztrik Várszegi, prior iz Pannonhalma i o. dr. Szilveszter Sólymos. Prisjetio se tada prior o. Martinić negdašnje ponude Mađara te iznio protuprijedlog: Vratit ćemo moćnik tamo gdje mu je mjesto, kako bismo na neki način osigurali obnovu trošnoga samostana, još k tome stradaloga u potresu 1979. godine. Gotovo isti prijedlog ponavlja se sada, samo se još istiće stradanje samostana u Domovinskome ratu, za obnovu kojega državne službe zaštite dovoljno ne skrbe.</p>
<p> Medijski promovirane, te namjere izazvale su ponajprije interes Mađara koji ove godine obilježavaju jubilarnu tisućitu obljetnicu osnutka kraljevstva, odnosno države. Hrvatski prijedlog nije mogao doći u boljem trenutku. No, da li je to uistinu hrvatski prijedlog, ili tek sugestija pojedinca? Je li ona usuglašena prvo na razni Dominikanskoga samostana u Dubrovniku, zatim na razini Hrvatske dominkanske provincije (kao u slučaju darovanja ulomka moći sv. Stjepana), a potom i Crkve u cjelini, te njenim dogovorom s Državom? Ne treba, naime, smetnuti s uma da je spomenuti moćnik dio registrirane i Zakonom zaštićene hrvatske spomeničke baštine. A ona se, dakako, ne može otuđivati. Za svako njezino iznošenje, i to samo u slučaju privremenog izvoza za potrebe neke izložbe, potrebna je dozvola koju izdaje Ministarstvo kulture. Novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zabranjuje svaki izvoz kulturnih dobara kako bi se sačuvala ukupnost fonda hrvatske kulturne baštine.</p>
<p>Alarm na oprez zazvonio je prekasno! Izneseni prijedlog pobudio je ogroman interes mađarske javnosti, a to je potaklo mađarske crkvene i državne čelnike na poduzimanje konkretnih akcija, koje više nisu mogle biti zaustavljene javnim istupom priora samostana sv. Dominika u Dubrovniku o. Kristijana Dragana Raiča, koji je decidirano izjavio da dubrovački dominikanci ne razmišljaju o vraćanju te svete relikvije. Istoga dana, 16. ožujka, mađarski su dominiknci pismeno zatražili povrat moćnika. Taj zahtijev upućen je Hrvatskoj dominikanskoj provinciji. Njemu je, međutim, već krajem osamdesetih prethodilo obraćanje o. dr. Asztrika Várszegija, priora opatije Pannonhalma te pred deset dana slijedilo ono dr. Istvána Seregélyja, nadbiskupa Egera i predsjednika Mađarske biskupske konferencije Josipu Bozaniću, nadbiskupu zagrebačkom i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije. Slijedio je potom razgovor provincijala Hrvatske dominikanske provincije o. Frane Prcele s nadbiskupom Bozanićem koji je rekao da će poštovati svaku odluku dominikanaca.</p>
<p>Izazivači su tako postali izazvanima. Što sada? Provincijal o. Frano Prcela preuzima pregovore u svoje ruke. Bolje rečeno otvara razgovore o mogućnostima koje su možda nemoguće. Ali, kako je zamašnjak pokrenut, sada se ne može odstupiti. Razgovarati se mora, jer Mađari sada to traže i dolaze. Tako je u posjeti bio i Generalni vikar dominikanskoga Reda o. Jozsef Pucilowski. Pridružio mu se i mađarski veleposlanik u Hrvatskoj György Csóti. Ali je provincijal o. Frano Prcela s druge strane ostao sam, jer su njegovi pokušaji da uključi hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, budući da je riječ i svojevrsnim međudržavničkim pregovorima, ostao bezuspješan. Naravno, bio je to državnički gaf s obzirom na potpisane ugovore između Svete Stolice i Republike Hrvatske. A kakav je stav u svemu zauzeo provincijal?</p>
<p> - Ne želim reći da mi taj moćnik dajemo ili nedajemo - objašnjava o. Frano Prcela - Mi sada možemo razmatrati sve elemente: kulturne, religijske, pa i političke. Sigurno je da nama taj relikvijar nikada neće imati ono značenje koje ima za Mađare. Nama je to samo muzejski eksponat, a njima svetinja. A imam određenu rezerviranost prema relikviji kada ona postaje muzejskim predmetom, jer ona tada gubi prvotni religijski karakter. To pak znači da nema prevelikog religijskog opravdanja da ona tu ostane. Iako je sv. Stjepan naš zajednički svetac, on nema za nas isto značenje. On je Mađarima ipak donio kršćanstvo, državnost i napokon »Europu«. Ako, pak, o tom moćniku govorimo kao o spomeniku kulture, ne bismo li se možda trebali zapitati koliko nama značajne spomeničke baštine posjeduju Mađari, a koje bismo mi željeli dobiti, odnosno vratiti u Hrvatsku. Treba razmisliti što bi nama bilo najvažnije. Prisjetimo se samo Višeslavove krstionice koja nam je iz Italije vraćena u zamjenu za nekoliko Tizijana. Postoje, dakle, razne mogućnosti. Kao jedna spomenuta je i obnova našeg dubrovačkog samostana koji je u Domovinskome ratu pogođen s 21 granatom, a država nam u proteklih deset godina nije ni u čem osobito pomogla u obnovi. Možda bismo na taj način spasili od daljeg propadanja i biblioteku u kojoj ima 234 inkunabula. U okviru hrvatsko-mađarske suradnje mogli bismo je i znanstveno obraditi. To su samo neke mogućnosti. No, da se razumijemo, ni u kom slučaju nisam za neku trampu u smislu trgovine. Ali sklon sam razmišljanju o mogućim kombinacijama, a ponajprije razgovorima u koje bi se konačno trebali kao odgovorni partneri uključiti Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo kulture - zaključio je o. Frano Prcela.</p>
<p>No, pomoćnik ministra kulture za spomeničku baštinu Miljenko Domijan, koji je za cijeli slučaj uglavnom saznao iz medija, rezolutan je u odgovoru na pitanje: Može li se i smije moćnik sv. Stjepana vratiti Mađarima?</p>
<p>- Taj je moćnik registriran kao spomenik kulture - kaže Domijan. - Prema tome, on je dio hrvatske kulturne baštine koja se ne može otuđivati. Mi sad tu ne možemo razdvajati relikviju od relikvijara i govoriti o tome koji dio kome što znači. U tom smislu reagirao je i naš Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Relikvijar sv. Stjepana ne može iz Hrvatske.</p>
<p>A Mađari se ipak nadaju. Što više, oni žele da povrat relikvije bude ostvaren baš ove, za njih jubilarne godine. Pitanje je, međutim, zašto oni na tome toliko inzistiraju, kad su dio te Stjepanove lubanje već dobili 1988. godine? Uz to iz Dubrovnika im je već vraćen jedan moćnik, koji je u samostan sv. Dominika pristigao zajedno s ovim moćnikom sredinom 16. stoljeća. Riječ je o Stjepanovoj Desnici - ruci, koja je u određenom političkom trenutku na traženje Marije Terezije dopremljena u Beč kako bi je ona kao poklon Ugrima 1771. vratila na Budim. Interesantno je da je prije Desnice u Beč putovala glava sv. Stjepana, ali je ona vraćena po prispjeću Stjepanove ruke natrag u Dubrovnik. Nisu li Mađari tada više željeli ruku, odnsno Desnicu? Bilo kako bilo u posjedu su moći sv. Stjepana koje mogu štovati i kojima mogu hodočastiti. Ovim dubrovačkim moćnikom samo bi upotpunili svoju kolekciju moći sv. Stjepana. A i ono što imaju ne bi posjedovali da dubrovački dominikanci te moći, koje su dobili na dar, nisu sačuvali. Da su ostale u Budimu Turci bi ih odavno bili uništili.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Povijesna putovanja moći sv. Stjepana</p>
<p>Kada su i kako uopće moći sv. Stjepana, prvog ugarskog kralja koji je proglašen svecem, dospjele u Dubrovnik, odnosno u posjed dubrovačkih Dominikanaca? O njihovom putovanju do Dubrovnika postoji nekoliko različitih priča. No, sigurno je da se moćnik glave sv. Stjepana spominje u katalozima samostanskih relikvija od 1618. godine. Drugi moćnik sa Stjepanovom Desnicom (rukom), koji je 1771. godine vraćen Ugrima, u istim se katalozima spominje već od 1614. godine. No, prema zapisima Vijeća Dubrovačke dominikanske kongregacije te je moći 1590. godine dao u srebro okovati fr. Timotej Paskvalić. To znači da su moći sv. Stjepana dospjele u Dubrovnik ranije i da su tek u Gradu dobile pripadajuće srebrne moćnike.</p>
<p>U mađarskim povijesnim krugovima smatra se da je dio lubanje (da li i ruke) njihova prvog kralja dospio u Dubrovnik 1543. godine kao dar Dubrovčanima koji su poštovali mađarskoga sveca. Taj dar upućen je direktno iz Szakesfehervara, srednjovjekovne prijestolnice Ugarske, u kojoj su se krunili i pokapapali ugarski kraljevi. </p>
<p>Ako je to tako, onda taj dar sada ne treba bi trebalo tražiti natrag.</p>
<p>Najčešće se govori da su te moći stigle u Dubrovnik nakon Mohačke bitke 1526. godine te da ih je osobno donio dubrovački liječnik Marino Santa koji ih je sklonio pred Turcima. Dubrovnik je, naime, u vrijeme turskih pohoda bio jedno od rijetkih mjesta koje im je jamčilo sigurnost. Na čuvanje su, navodno, povjerene dominikancima stoga što je blažena Elizabeta Mađarska bila opatica dominikanskoga reda, pa je dominikanci osobito štuju.</p>
<p> No, treba znati da su se moći sv. Stjepana u Dubrovniku spominjale i znatno ranije. Tvrdilo se da su neke od njih čuvane u Crkvi sv. Stjepana gdje su 1314. godine oskvrnjene, a srebrni moćnici pokradeni, te su iznova trebali biti okovani u srebro (odluka Maloga vijeća od 19. siječnja). Povijesničari, međutim smatraju da su moći ne samo sv. Stjepana već i sv. Ladislava (relikvijar ruke što se i danas čuva u dubrovačkom Samostanu Male braće) dospjele u Dubrovnik najvjerojatnije u vrijeme Ludovika I. Anžuvinca (1342.-1382.), kada je Dubrovnik pripojen ugarsko-hrvatskoj državi. Da li je tada donešena i čeljust sv. Stjepana, srebrni relikvijar koje se čuva u riznici dubrovačke Katedrale? </p>
<p>Moći sv. Stjepana tijekom su povijesti imale ne samo religijsko već i političko značenje. Njima su se izgleda postizali određeni politički ciljevi. Tako je i pod političkim pritiskom (ruski rat protiv Turaka, moguće rusko nasrtanje na Dubrovnik te potreba austrijske zaštite) po usmenom nalogu državnoga tajnika Aletija i člana Maloga vijeća Marka Sorkočevića, glavu sv. Stjepana iz Dubrovnika u Beč carici Mariji Tereziji odnio 1769. godine fr. Dionizije Remedelli. No ona je, u želji da smiri Mađare koji su sve odlučnije tražili svoj udio u vlasti carevine, odlučila pokloniti im Desnicu, koja je tada imala veće simboličko značenje. Stoga je od Dubrovčana zatražila moćnik ruke sv. Stjepana uz obećanje da će im vratiti moćnik glave. Odlukom dubrovačkog Senata to je i učinjeno. Desnicu su Mariji Tereziji 26. svibnja 1771. godine predali Frano Ranjina i Marin Tudisić. Kolika je bila važnost tog događaja svjedoči i izrada prigodne srebrne i galvanoplastične medalje (rad Antona Franza Widemana) kojom je obilježen prijenos ruke sv. Stjepana iz Dubrovnika u Beč. Marija Terezija izvršila je tada obećanje te dubrovačkim dominikancima vratila glavu sv. Stjepana. Njegovu ruku, pak, dala je iznova srebrom okovati i potom je poklonila Mađarima, koji je i danas čuvaju Kapeli sv. Leopolda u Budimpešti. I prijenos ruke sv. Stjepana iz Beča u Budim također je obilježen prigodnim medaljama (srebrna i zlatna) koje je izradio Wenzel Haynl. </p>
<p>Moćnik sv. Stjepana opet je u središtu interesa koji su mu namijenili još jedno povijesno putovanje. Ovaj puta govori se o religijskim razlozima, iako nastojanja da on stigne u Budimpeštu u vrijeme obilježavanja tisućite obljetnice mađarske državnosti upućuju ponovno na političke konotacije. (V. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Unikatni dubrovački rad</p>
<p>Kalota relikvijara sv. Stjepana, izrađena je u iskucanome srebru, a na njezinom je vrhu ovalni otvor u koji je umetnuto staklo kroz koje se mogu vidjeti moći glave sv. Stjepana. Bogato urešena vitičastim motivima, unutar kojih su isprepleteni listovi akanta, predstavlja unikatni majstorski rad.</p>
<p>Premda se nekoć tvrdilo da taj srebrni relikvijar potjeće iz 14. stoljeća, što bi značilo da je s moćima donesen u Dubrovnik, ali i da je rad 17. stoljeća, njegove stilske odlike ukazuju na sam kraj 16. ili početak 17. stoljeća. No, način oblikovanja uresa stilski se više veže za 16. stoljeće. A to potvrđuje i zapisnik Vijeća Dubrovačke dominikanske kongregacije iz kojeg je vidljivo da je moći sv. Stjepana dao 1590. godine u srebro okovati fr. Timotej Paskvalić. S obzirom da su u to vrijeme u Dubrovniku radili vrhunski zlatari nije bilo potrebno narudžbu za taj posao tražiti izvan Grada. Sam relikvijar pokazuje da je to rad vrhunskog majstora. Međutim, u procjeni vrijednosti toga zlatarskog rada nije zanemariva ni činjenica da je s kraja 16. stoljeća u Dubrovniku, koji je kroz čitav niz stoljeća (od srednjega vijeka do 19. st.) bio jakim zlatarskim centrom, sačuvan mali broj djela. Upravo zbog te rijetkosti i stilske unikatnosti taj moćnik ne smije biti otuđen iz korpusa hrvatske kulturne baštine. (V. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kraljica je kriva za sve </p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih / Uz praizvedbu drame Tomislava Zajeca »John Smith, princeza od Walesa«, u režiji Dražena Ferenčine / Pjer Meničanin odlično je predstavio Lady Di u interpretaciji automehaničara iz predgrađa </p>
<p>Uz smrt britanske princeze Diane Spencer, mogao bi biti jedan od podnaslova drame »John Smith, princeza od Walesa« mladog dramskog pisca Tomislava Zajeca, praizvedene u subotu na večer u dvorani »Janje« Zagrebačkog kazališta mladih. Tomislav Zajec svojoj je drami, u kojoj razotkriva tragikomičnu sudbinu automehaničara iz predgrađa, ispisao podnaslov »jedan prizor zgode iz britanskog života« i time usmjerio dramsko istraživanje zavodljivih stereotipova. Pomičući granice između fikcije i stvarnosti u naizgled bizarnom scenskom događaju, vještim dramskim rukopisom, Zajec ocrtava i ironizira teme naše svakodnevice, koju, po Pascal Bruckneru, već dugo opsjeda »napast nedužnosti«.</p>
<p>Svijet kojeg predstavlja mladi tematičar travestirana je slika društva očaranog žutim tiskom, skandalima, tuđim intimama, soap operama, modnim revijama, televizijskim show programima, sportom, dobrotvornim prijemima, detaljima iz života kraljevskih obitelji.... Je li riječ o nihilizmu u postmodernu mišljenju koji danas, primjerice, osigurava filmskim zvijezdama status besmrtnosti ili o fragmentarnoj kaotičnosti zbilje koja se ne može okupiti oko jednog središta! Ta pitanja Tomislav Zajec postavlja na primjeru jednog životnog epizodiste - Johna Smitha.</p>
<p>Njegova drama prati Smithovo prerušavanje u Lady Di i komičnu zamjenu identiteta u danu smrti princeze od Walesa. Govor njegova glavnog junaka usklađen je s kolektivnom površnošću naše suvremenosti, pod stegom klišeja on poprima parodične prizvuke. Završetak podsjeća na slavne engleske tragedije u kojima leševi ispunjavaju pozornicu. Svi koji su pokušali ismijati Smithov drugi identitet li ga nastojali vratiti u svijet strogih automehaničarskih pravila nalaze se mrtvi na podu njegove sobe. »Kraljica je kriva za sve«, reći će na kraju John Smith u jeftinoj ružičastoj kopiji Chanelova kostima, ružičastim cipelama s visokim potpeticama i plavoj perici.</p>
<p>Prvi dramski tekst Tomislava Zajeca na pomalo neobičan način propituje senzibilitet ovog vremena. Igra s razvlaštenim konvencijama, revizija mitova i toposa dovodi do parodičnog umnažanja prikazbi. Ironijskom otklonom od stvarnosti uspostavlja se u strukturi djela veza između različitih slojeva dramskog teksta u kojem se koriste postupci oponašanja, iskrivljenja i parodije. Te iako bi se žanrovski mogla odrediti kao crna komedija, ova iznimno zanimljiva drama odbija jednoznačna tumačenja, nudeći svojim atraktivnim postavkama mogućnost različitih interpretacija.</p>
<p>Redatelj Dražen Ferenčina priklonio se komično parodičnim tonovima u uprizorenju drame »John Smith, princeza od Walesa« ostavljajući glumcima prostor za scenska nadopisivanja svojih viđenja simpatičnih dramskih gubitnika. Otklon od takvog prilično nenametljivog redateljskog pristupa, naglašenog općim mjestima u scenografskim rješenjima Drage Turine i britanskim stereotipovima u odabiru kostima Edite Žagar, prepoznavao se samo u scenama snoviđenja i sjećanja što su djelovale poput komentara, s efektnim izborom glazbe Mateja Meštrovića.</p>
<p>U samom središtu scenskih zbivanja, Pjer Meničanin odlično je predstavio Lady Di u interpretaciji automehaničara iz predgrađa. Uspio je s lakoćom savladati zahtijevne prijelaze ne u različite uloge, već u različite identitete istoga lika, ne nastojeći pritom imitirati princezu od Walesa, nego nalazeći opravdanje za Smithove imitacije. Tragični model jedne nehotične ispraznosti što u otklonu izaziva smijeh onih koji su izvan igre sjajno je predočila Ksenija Ugrina u ulozi Kathie Lee, pogađajući otužnu trivijalnost života u predgrađu. Stripovska ukočenost pratila je Patricka Benneta u tumačenju Filipa Nole, dok je Branko Supek predstavio svijet ostarjelih automehaničara. U tu sliku razotkrivanja britanske zbilje uklopili su se veoma dobro i polaznici učilišta ZKM-a.</p>
<p>Drama »John Smith, princeza od Walesa« Tomislava Zajeca, s pozornice Zagrebačkog kazališta mladih, otvorila je neke nove perspektive suvremenoga hrvatskog dramskog stvaralaštva.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Obitelj Dešpalj kao nadahnuće</p>
<p> Koncertna dvorana »Vatroslava Lisinskog« / Praizvedba Dvostrukog koncerta Željka Brkanovića sa Zagrebačkom filharmonijom</p>
<p>Zagrebačka filharmonija u pretplatnom ciklusu Bijela oktava, što se održava u Koncertnoj dvorani »Vatroslava Lisinskog«, izvela je dva značajna djela suvremenih hrvatskih skladatelja, od toga jednu praizvedbu. Na početku večeri to su bili Pokreti u boji Ive Maleca; tom se izvedbom Filharmonija pridružila obilježavanju 75. životne obljetnice autora koja je obljetnica dan ranije točno na njegov rođendan proslavljena izvođenjem dviju njegovih skladbi na koncertu Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, jednog pod ravnanjem samog Maleca, a drugog pod dirigentskom palicom Nikše Bareze. Obje večeri bio je prisutan i sam slavljenik koji živi i djeluje u Parizu. U petak je dirigent bio Pavle Dešpalj, koji je s filharmoničarima postigao čistu, u zvukovnim naglascima snažnu izvedbu koju je publika, kao i samog Maleca, srdačno pozdravila.</p>
<p>Novo djelo bila je praizvedba Koncerta za violinu i violončelo Željka Brkanovića, skladba dovršena još 1994. i posvećena glazbeničkoj obitelji Dešpal, očigledno u želji da je predstavnici te obitelji i izvedu. Međutim, uz dirigenta Pavla Dešpalja i violinisticu Maju Dešpalj-Begović, umjesto violončeliste Valtera Dešpalja pridružila im se njegova sjajna učenica Jadranka Gašparović, danas već umjetnica visoke međunarodne klase. Željko Brkanović, sin veoma uglednog skladatelja Ive Brkanovića (Triptihom, opere »Ekvinocij« i »Zlato Zadra«) pripada srednjoj generaciji hrvatskih skladatelja i ima iza sebe opsežan i raznovrstan opus. Dvostruki koncert predstavlja ga u najboljem svjetlu; znalački je orkestriran s veoma efektno pisanim solističkim dionicama i posebno lijepim i zanimljivo zamišljenim srednjim, polaganim stavkom, uokvirenim dijalozima obaju solističkih glazbala, od kojih je posebno do izražaja došla toplina tona violončela Jadranke Gašparović. Izvedba i prisutni autor nagrađeni su srdačnim pljeskom. </p>
<p>Orkestar Filharmonije imao je te večeri još dvije glanc-točke na programu. U prvome dijelu večeri simfonijski skerco »Čarobnjakov učenik« Paula Dukasa, što je pod rukom Pavla Dešpalja izveden dovoljno plastično u iznošenju sadržaja duhovite Goetheove balade. U drugom dijelu večeri Prva simfonija u c-molu Johannesa Brahmsa konciznom je izvedbom pod ravnanjem Pavla Dešpalja do kraja zadržala pažnju slušatelja, pa je i taj drugi dio večeri ispraćen pljeskom odobravanja. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Originalan eksperiment</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslava Lisinskog« / Rođendanski koncert u čast skladatelju Ivi Malecu </p>
<p>Ugledni hrvatski skladatelj Ivo Malec doputovao je ovih dana iz Pariza gdje živi više od četiri desetljeća, kako bi u rodnom Zagrebu gdje se školovao proslavio 75. rođendan.Tim je povodom Sinfonijski orkestar Radio televizije u Majstorskom ciklusu HRT-a i KDZ-a u Koncertnoj dvorani »Vatroslava Lisinskog« izveo dva reprezentativna skladateljeva djela. Čak štoviše, on je sam poželio ravnati prvom skladbom te večeri, »Vox,vocis f.« za tri ženska glasa i devet glazbala iz 1979. godine, kao najvjerniji tumač svojega djela, što je i ranije često prakticirao. Tako je to specifično, uvjetno rečeno komorno vokalno instrumentalno djelo ponovno zaživjelo zahvaljujući vrsnoj izvedbi sopranistice Sanje Madunić, mezzsopranistice Dunje Vejzović i altistice Marije Klasić-Kajmar, uz trublju, harfu, malu skupinu gudača i udaraljke.</p>
<p>U tom dijelu sve je podređeno ljudskom glasu tom specifičnom instrumentu mnogobrojnih izražajnih mogućnosti u pogledu koloriranja i višeglasnog umnožavanja, kao i ravnopravnom partneru ostalim instrumentima. Odabravši samo ženske, ali različite glasove, stopio ih je u jedinstvenu cjelinu velikog volumena kao svojevremeno zanimljiv i originalan eksperiment. Nakon čestitki aplauza i cvijeća dirigentski štapić preuzeo je maestro Nikša Bareza, kako bi prvi put u Hrvatskoj javno predstavio impresivno navije djelo Ive Maleca »Sonoris causa« za veliki orkestar. Skladba je nastala 1997. godine, a praizvedena je u Parizu 1998. godine. Pripada Malecovoj recentnoj fazi stvaralaštva u kojoj se on »osvrće na svoj opus« instinktivno se vraćajući pravom simfonijskom zvuku, ali na temelju svojeg bogatog iskustva zanimljivog koloriranja, s finim harmonijskim sklopovima i tonalnim oazama unutar modernog sloga. Skladba je, što je vidljivo i iz naslova, skladateljev prilog 50. obljetnici »izuma zvuka« koju slavi »Skupina za glazbena istraživanja pri Francuskom radiju« (G.R.M.) kojoj je Malec dao svoj veliki obol i povezanost s kojom, kako on kaže, čini čast samome djelu. </p>
<p>Odlične izvedbe obje skladbe bile su lijepa čestitka Ivi Malecu za rođendan kao dostojan omage skladatelju koji je, na žalost poznatiji i cjenjeniji u svijetu nego li u domovini i rodnom gradu. </p>
<p>U drugome dijelu koncerta trebalo je biti izvedeno glasovito djelo »Posvećenje proljeća« Igora Stravinskog, što bi uz Malecovu glazbu bolje pristajalo od 3. Sinfonije »Eroice« Ludwinga van Beethovena, koja je »uskočila« kao zamjena. Srećom, izvedba je bila na zavidnoj visini i što se tiče većine glazbenika, pogotovo gudača, i što se tiče agilnog i muzikalnog maestra Nikše Bareze, koji je postigao intenzivni emotivni naboj i dramatičnost unutar čvrste cjeline, bez obzira na manje nedostatke i nedorečenosti, posebno u završnom stavku. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Osebujni vedutist</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Zagreb i Pariz, slikarski su motivi Ljube Škrnjuga (rođen 1925.u Velikoj Erpenji u Hrvatskom zagorju) koji desetljećima, bez imalo zamora slika duh i ljepotu grada, - piše Stanko Špoljarić u katalogu izložbe »Gradovi i krajolici« Ljube Škrnjuga. Taj osebujni postav otvoren je u nedjelju u Umjetničkom paviljonu, a može se razgledati do 24. travnja.</p>
<p> Svjesni da priređujemo izložbu umjetnika čije je ime često prešućivano, a njegov bogat opus ostao je publici i stručnoj kritici, relativno malo poznat, kazala je tom prigodom Lea Ukrainčik, ravnateljica Umjetničkog paviljona. r. Djela Ljube Škrnjuga sretali smo najčešće na kolektivnim izložbama, a trebalo je gotovo pola stoljeća od završetka njegova studija na zagrebačkoj Akademiji u klasi Ljube Babića, da mu se priredi prva opsežnija samostalna izložba. Gradeći svoje djelo na potki klasične estetike Škrnjug je izgradio osobnu poetiku davši odabranim prizorima gradova i krajolika prepoznatljivost stila, istakla je, među ostalim, Lea Ukrainčik. </p>
<p>Zagreb i Pariz dominante su njegova interesa, motivi kojima se često vraća. Njemu su ulica i trg atelijer jer voli neposredan kontakt s predloškom, bilježeći činjenično u vlastiti rukopis sa svim kolorističkim i svjetlosnim mijenama. U Zagrebu slika predgrađa nalazeći ljepotu na rubu grada, gdje se odnjegovanim tonskim nijansiranjem i svjetlom približava metafizičkoj ugođajnosti. Pariz je, pak, nabijen pulziranjem života, donijet u svoj njegovoj slikovitosti i neponovljivoj atmosferi. U Rovinju, gdje Škrnjug često navraća, slika njegove krovove, trgove i ulice, prepuštajući se mediteranskoj boji i blještavilu svjetla. Unatoč dugogodišnjem stvaranju zadržao je ovaj slikar jakih kolorističkih akcenata svježinu i konstantu, pomirujući klasično i moderno u našem slikarstvu, zaključio je Stanko Špoljarić</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Protest arhitekata </p>
<p>U namjeri da pojasnimo stavove strukovnih udruženja o provedbi natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja zgrade Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, obraćamo se ovim otvorenim pismom javnosti, Ministarstvu kulture RH i Poglavarstvu Grada Zagreba. Nadamo se da će ono pripomoći da se u javnosti, nakon niza napisa u tisku, izbjegnu daljnje nepotrebne zabune i nerazumijevanja.</p>
<p>Ministarstvo kulture RH i Poglavarstvo Grada Zagreba, kao raspisivači i investitori spomenutog natječaja, jasno su uvjetima natječaja naznačili da ga raspisuju u skladu s Pravilnikom o organizaciji i provođenju natječaja s područja arhitekture i urbanizma (UHA, 1997.). Natječaj je bio raspisan kao jednostupanjski, prema tome, drugi krug natječaja nije bio moguć. U skladu s Pravilnikom, Ocjenjivački sud je prvu nagradu dodijelio arhitektu Igoru Franiću.</p>
<p>Raspisivači i investitori obvezali su se postupati u skladu sa zaključcima Ocjenjivačkog suda, dakle potpisati s autorom prvonagrađenog rada ugovor o izradi potrebne tehničke dokumentacije. Ukoliko raspisivači i investitori namjeravaju odustati od spomenutih obveza prema autoru prvonagrađenog rada, eventualno raspisati novi natječaj (na drugoj lokaciji), dužni su autoru prvonagrađenog rada isplatiti obeštećenje u vrijednosti idejnog projekta.</p>
<p>U pogledu realizaci projekta Igora Franića, UHA i DAZ spremni su Ministarstvu kulture RH i Poglavarstva Grada Zagreba pružiti svu potrebnu savjetodavnu i stručnu pomoć.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Možda Dinamu opet treba mijenjati ime!?</p>
<p>Samo tisuću gledatelja na tribinama na prvenstvenoj utakmici između Dinama i Hrvatskoga dragovoljca potvrđuje našu dugogodišnju tvrdnju da prazne maksimirske tribine nisu (samo) posljedica neželjenog imena kluba / Grupica od stotinjak BBB nemilosrdno se verbalno obračunavala s momčadi, posebice sa Ladićem i Bišćanom / Tko instrumentalizira navijače i hoće li »ulica« preuzeti klub? </p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Pukla je, eto, i ta ljubav! Više Bad Blue Boysi, barem ona grup(ic)a koja je bila na subotnjoj utakmici protiv Hrvatskog dragovoljca (3-0), nema ni strpljenja ni milosti za Dinamove nogometaše. Takav festival uvreda odaslan s tribina nogometašima kluba za kojeg navijaju doista ne pamtimo u Maksimiru. </p>
<p>Do sada su navijači svoje nezadovoljstvo iskazivali zvižducima, a samo su u nekoliko navrata pojedinci bili »nagrađeni« uvredljivim skandiranjem. No, u subotu je poglavito nastradao kolektiv... »Imamo pedere, imamo pi...ce, imamo forove, što daju golove!« Ili, »igrajte, pederi«, orilo se gotovo cijelim tijekom utakmice! Jesu li navijači doista izgubili živce zbog lošeg nogometa kojeg im nude njihovi »ljubimci«? Jesu li dva uzastopna prvenstvena poraza - što je za ovako skupi Dinamo zapravo skandalozno, ako znamo da su porazi stigli od Varteksa doma i Slavena vani! - bila glavnim povodom iskazivanja navijačkoga gnjeva? Ili čak i te uvrede s tribina imaju i svoju pozadinu, uvjetovanu aktualnom borbom za pozicije u klupskome vrhu? Čini da tu ima svega pomalo...</p>
<p>Čak je i shvatljivo bilo da su nakon 15. minute, nakon užasnog nogometa, navijači pogrdama pokušali pokrenuti »modru« momčad. I u tome su, za divno čudo, i uspjeli, Dinamo je u tih završnih pola sata prvoga dijela zaigrao kudikamo angažiranije, življe, znatno su više »plavi« profesionalci trčali, a epilog dobre igre bila su i dva postignuta zgoditka. Koja su odlučila pobjednika i usmjerila utakmicu u nastavku u mirne vode.</p>
<p> Međutim, zašto je, praktički iz čista mira, na udar navijača prvi došao vratar Dražen Ladić? Nikakva njegova reakcija na terenu nije mogla biti povodom, jer prilike za vratarsku intervenciju, zbog bljedila suparnika, nije ni imao! K tome, Ladić je donedavno bio ljubimac tih istih navijača, kad je primio »pacerski« gol protiv Osijeka BBB su mu skandirali ime i vratili ga u život! A sad? Sa sjevera se sad čulo »Ladiću, pederu«" i »Ladiću, odlazi«! Kad malo vratimo film unatrag, sedam dana unatrag, onda i neke stvari postaju jasnije. Sjetimo se, nakon poraza u Koprivnici, Ladić je prozvao člana Izvršnog odbora Zdravka Mamića da je »uništio klub«, Mamić mu je dan kasnije u medijima žestoko odgovorio. I očito je da se dio navijača opredijelio, znane su dobre veze Mamića s dijelom BBB-a, Ladić je stavljen u isti kontekst sa Canjugom i Novoselom. Istina, nisu BBB skandirali Mamićevo ime, ovacije je zaradio tek sportski direktor Velimir Zajec. Što je vjerojatno nagnalo Ladića da razočarano nakon utakmice kaže »problem vrijeđanja s tribina treba riješiti sportski direktor«.</p>
<p> Pogrde su bile osobno adresirane i prema Igoru Bišćanu, stvarnome miljeniku tih tribina, te Josipu Šimiću, koji opet nije iskoristio »zicer« i odmah je postao »pederom«, a kad je minutu-dvije nakon promašene šanse napuštao teren i njemu je sugeriran odlazak!</p>
<p>- Josip se skoro rasplakao kad je sjeo na klupu. Sve je ispalo tako nespretno, želio sam ga promijeniti neovisno o toj šansi, Kozniku je već stajao pokraj aut-crte, a onda je Šimić dobio i promašio priliku! Pa je nakon svega izgledalo da ga mijenjam baš zbog toga jer nije zabio, a to nije točno. Bilo mi ga je žao, suze su mu bile u očima, stvarno nije zaslužio to vrijeđanje. Mogu shvatiti da su gledatelji nezadovoljni nogometom, ali sve ovo što se događa oko nogometa i oko kluba zapravo je izazvalo žestoku navijačku reakciju, kaže Dinamov trener Marijan Vlak.</p>
<p> I trener je u pravu! Igrači podržavaju Canjugu, samo mu oni još vjeruju i sad su se navijači definitivno okrenuli protiv igrača, u kojima vide »Canjugino utjelovljenje«! Navijači se smatraju izdanima jer su se igrači priklonili suprotnoj opciji, onoj od koje žive i od koje su sjajno živjeli. Možda ta navijačka reakcija naizgled može u ovome trenutku dvorskih borbi odgovarati Mamiću i Zajecu, ali to je opet, gledajući dugoročno, sklapanje pakta s vragom. Jer, u konačnici će »ulica« biti ta koja upravlja klubom i kako su sad za Zajeca a protiv Canjuge, navijači će vrlo brzo - ako ne bude rezultata - pronaći pandan Zajecu! A upravo je od uličnoga vođenja kluba, za razliku od, primjerice, Hajduka i Rijeke, ovih godina Dinamo uporno bježao.</p>
<p> I još nešto. Na subotnjoj je utakmici bilo tek oko tisuću ljudi, pa se tako i moglo dogoditi da stotinjak glasnih BBB-a (koja je to frakcija?) svojim pogrdama stvore zvučnu kulisu na koju nismo navikli u Maksimiru. Upravo taj mizeran posjet potvrđuje neke teze koje smo u napisima iznosili prije godinu-dvije. Nisu, naime, prazne tribine bile posljedica (samo) neželjenog imena kluba! U subotu je igrao Dinamo, a posjet je bio kao u vrijeme Croatije ili HAŠK-Građanskog. Možda opet treba promijeniti ime? Kad se već ništa drugo ne mijenja... </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Odluka na Igrama u Sydneyu</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Njemački boksački krugovi još jednom su iznjedrili informaciju o povratku hrvatskog teškaša Željka Mavrovića u ring nakon 18-mjesečna izbivanja. Počelo se, naime, nagadati o mogućnosti da Mavrović ili pomalo posrnuli poljski teškaš Andrzej Golota budu sljedeći suparnici bivšeg svjetskog prvaka po verziji Svjetske boksačke organizacije (WBO) Ukrajinca s njemačkom licencom Vitalija Klička (koji je u subotu navečer u Berlinu izgubio svoj naslov protiv Amerikanca Chrisa Byrda). Mavrović je, međutim, odmah demantirao bilo kakvu namjeru da se predstojećeg ljeta ogleda s ambicioznim Ukrajincem:</p>
<p>- Mislim da će Kličko boksati protiv Golote, jer meni nitko nije ni predložio da se ogledam s njime. Stalno se ponavljaju iste priče, stalno me spominju u raznim kombinacijama, a mene nitko ništa ne pita. Imam previše samopoštovanja da bih olako rasprodao sve što sam stekao u karijeri, a mislim da nisam stekao malo. Sutra bih mogao dogovoriti dvoboj protiv bilo kojeg europskog teškaša, za dvoboj protiv Klička mogao bih čak tražiti milijun njemačkih maraka i onda u drugoj rundi izmisliti da me boli koljeno i odustati, ali to jednostavno nije moj stil. Nikada u ring nisam ulazio samo zbog novca, pa neću ni sada, rekao je Mavrović. </p>
<p>Naš najbolji boksački profesionalac u posljednjih dvadesetak godina ponovio je potom nedavnu izjavu o tome kako do ljeta ove godine nema namjeru razmišljati o nastavku karijere. Posljednji puta, podsjetimo, Mavrović je boksao još u rujnu 1998. godine i to za naslov svjetskog prvaka po verziji Svjetskog boksačkog vijeća (WBC) u američkom Uncasvilleu protiv današnjeg jedinstvenog svjetskog prvaka Britanca Lennoxa Lewisa. Nakon poraza u toj borbi uslijedio je poduži odmor, potom ozljeda koljena i neke menedžerske smicalice, da bi Mavrović krajem prošle godine od boksačke javnosti zatražio malo mira kako bi preispitao svoje motive i odlučio može li se uopće uspješno vratiti u ring nakon tako duge pauze.</p>
<p>- Sliježu mi se neke stvari iz prošlosti. Trenutno sam na pola puta na povratku u ringu i mislim da ću do ljeta biti spreman za odluku. Ali, ima sigurno 15 godina kako nisam nisam normalno ljetovao i odlučio sam predstojece ljeto pokloniti sebi. Putovat ću sa suprugom, jedriti i odmarati se. Ujesen ću znati jesam li spreman vratiti se profesionalnom boksu ili je ipak vrijeme za neke druge stvari u mom životu. Trenutno još uvijek ne znam što hoću, svaki dan razmišljam drugačije i ne mogu se odlučiti. I nemojte misliti da sam se zapustio. Ja i dalje vježbam, meditiram i držim ritam koji mi omogućava da se vratim u boks čim to poželim, rekao je Mavrovic i završio:</p>
<p>- Ne, nemojte me zvati baš prvog dana rujna. Vjerojatno ću se odlučiti malo kasnije, negdje u vrijeme Olimpijskih igara u Sydneyu. Možda ne bi bila loša ideja otputovati u Australiju i tamo tijekom Igara odlučiti o nastavku karijere. Siguran sam da bi atmosfera u Sydneyu u to doba bila inspirirajuća. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zdravko Hebel predsjednik HVS-a</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Dr. Zdravko Hebel novi je predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza, odlučeno je to na glasovanju Skupštine Saveza koja je svojim tijekom uveliko podsjećala na školu demokracije. </p>
<p>Prije nego li objasnimo kako je Hebel opet postao predsjednikom HVS-a (tu je dužnost obnašao od 1995. do 1997.) recimo i to da su u Upravni odbor HVS-a izabrani Branko Bazdan, Celestin Sardelić, Branko Labar, Milan Jandrić, Davor Bradarić, Tino Jurić, Vlado Premuž, Tomislav Buterin, Duško Klisović, Goran Sukno i dakako predsjednik Zdravko Hebel.</p>
<p>Iako se izbor predsjednika Saveza trebao održati na koncu Skupštine izglasano je da odabir novog predsednika bude jedna od čelnih točaka dnevnog reda. Zavrzlame su odmah počele, postavljala su se pitanja hoće li novi predsjednik HVS-a biti izabran na mandat od četiri godine ili će samo nasljediti Družakov mandat do travnja 2001. godine, podsjetimo, stari predsjednik Saveza Tomislav Družak odstupio je s tog mjesta prije dva mjeseca. Odlučeno je, iznova glasovanjem, da će novi predsjednik dobiti mandat samo do travnja sljedeće godine kada će se iznova održati izborna Skupština. Dakle, kasniji pobjednik Hebel samo je naslijedio neodrađeni dio Družakovog predsjednikovanja. </p>
<p>Nakon što su sva tri kandidata; Tomislav Paškvalin, Milo Stanić i Zdravko Hebel usmeno podastrli svoje programe pristupilo se izradi 108 glasačkih listića za nazočne članove Skupštine. Neposredno prije samog glasovanja skupštinarima se obratio Tomislav Paškvalin rekavši »kako odustaje od kandidature te da predlaže konsenzus, zapravo dogovor između preostalih kandidata Hebela i Stanića, a ako dogvora nema onda on moli svoje glasače da glasove podaju - Staniću«! Iznenađenje je bilo potpuno, mnogi su pomislili da se Stanić naglo prometnuo u glavnog favorita za predsjednika.</p>
<p>Tajno glasovanje izvršeno je brzo i ekspeditivno i brojanje glasova pokazalo je da dr. Zdravko Hebel uistinu ima većinu iza sebe, dobio je 65 glasova naspram 43 Stanića. </p>
<p>- Hvala na povjerenju, rekao je novi predsjednik HVS-a. Dat ću sve od sebe da rad Saveza i uspjesi reprezentacije budu što bolji. Volio bih da Milo Stanić ostane u HVS-u, bilo kao član Izvršnog odbora ili kao diretkor reprezentacije, neka si izabere dužnost koju želi, rekao je još Hebel opovrgavajući »navodne svađe kojih je bilo između njih nekoliko dana prije Skupštine«. Milo Stranić je uredno čestitao Hebelu i uz obećanje da će uvijek pomoći koliko može isto tako je uredno odbio sve ponude zacijelo dokazujući kako među njima baš i nije bilo sve miroljubivo.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kwan ponovno nadmašila Ruskinje</p>
<p>NICA</p>
<p> - Završnica ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u umjetničkom klizanju u Nici pokazala je kako je veoma teško u toj neobičnoj kombinaciji sporta - znači fizičkih sposobnosti i napora, i umjetnosti - znači individualnog stila i ukusa, ocjenu koja bi trebala biti »pravedna«. Naravno da kod toga golemu ulogu igra činjenica da između nastupa, ovaj put prve i zadnje klizačice slijedi čak, više manje, 22 podjednake klizačice i gotovo četiri sata natjecanja.</p>
<p>Ta činjenica bitno je utjecala na konačni plasman naše jedine predstavnice Ivane Jakupčević. Nastupila je već druga i suci su morali ostaviti dovoljno prostora za još 22 klizačice. Tako se dogodilo (i uvijek se događa) da bolje prolaze oni koji nastupaju kasnije. </p>
<p>Ivana je imala svoj do sada najbolji nastup sa tri dobra trostruka skoka i samo jednom i dvije manje pogreške, ali su ipak one klizačice koje su nastupale poslije nje i bez ijednog trostrukog skoka prolazile bolje. To najbolje ilustrira podatak da su među prvih 12 klizačica samo Jakupčević, Kineskinja Sun i Japanka Onda otklizale bez ijednog pada, a Tatjana Malinina, deveta u poretku, za tri teška pada dobila ocjenu za umjetnički dojam 5.0, dok je Ivana bez padova dobila 4.2.</p>
<p>Po onome što je pokazala Ivana je bila bolja barem od još pet protivnica, no, da bi to mogla realizirati morala bi u budućnosti svakako biti u svome klizanju brža, žustrija, odlučnija i poduzetnija. Ne smije ostavljati dojam da joj je led - klizak.</p>
<p>Spomenuto vrijedi i za samu odluku o podjelama medalja pri čemu je bila žestoka konkurencija dviju Ruskinja, da bi završilo po onoj: kada se dva svađaju treći se veseli, jer je dvoboj između Butirskaje i Sluckaje odlučio u korist Amerikanke Michelle Kwan koja je nastupila neopterećena, a suci su se, začudo, jer su slijedile još četiri klizačice sa ocjenama 5.8 i 5.9 dotjerali do »zida«. Tako se nakon dvije godine ponovio plasman iz Minneapolisa, a jedina doslovno umjetnica među njima - Butirskaja - ostala je iza - sportašica. </p>
<p>• Konačni redoslijed klizačica: 1. Michelle Kwan (SAD), 2. Irina Sluckaja (Rusija), 3. Marija Butirskaja (Rusija), 4. Vanessa Gusmeroli (Francuska), 5. Sarah Gughes (SAD), 6. Viktorija Volčkova (Rusija), 7. Julija Sebestyen (Mađarska), 8. Jennifer Robinson (Kanada)... 23. IVANA JAKUPČEVIĆ (HRVATSKA). (žs)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Mladostaši« pobjeđuju</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Vaterpolisti Mladosti rutinirano su svladali gostujući Jadran u susretu 16. prvenstvenog kola sa 18-9. Kod gostujućih vaterpolista istaknuo se Marko Elez, koji je postigao četiri pogotka, dok je najbolji pojedinac susreta bio Vjekoslav Kobeščak. Osim četiri pogotka dobru formu potvrdio je i s nekoliko asistencija.</p>
<p>• Plivalište Mladosti</p>
<p>MLADOST HPB - JADRAN 18-9 (4-0, 5-4, 4-2, 5-3)</p>
<p>MLADOST HPB: Perčinić, Padovan, D. Kobeščak 1, Herceg 2, Komadina, Marić, Glavan, Benić 2, Janković, Bukić 2, Varga 2, Rogin 2, V. Kobeščak 4, Primorac 2.</p>
<p>JADRAN: Aljinović, Radman 1, Križanac, Carić, Žanetić, Bezić 1, Milaković 3, Gojkov, Pavić, Elez 4, Tomas, Grzunov, Koljanin.</p>
<p>SUCI: Vlašić i Černi (oba Zagreb). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost HPB 5 (9), Jadran 3 (5). ČETVERCI: Mladost HPB 0 (1), Jadran -.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vjekoslav KOBEŠČAK.</p>
<p>• Ostali rezultati 16. kola: Zadar - Dubrovnik 8-10, Aurum osiguranje - Solaris 10-14, Primorje - Mornar BS 14-9, Jug - Medveščak CB 15-10, Splitska banka - Kvarner Express 23-5. Redoslijed: Jug 32 boda, Splitska banka 30, Mladost HPB 28, Primorje 22... (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Laka pobjeda Montmontaže</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Košarkašice Montmontaže su najlakše dosad stigle do pobjede protiv Šibenika 71-58 (40-23) u trećem kolu mini-lige. »Montažerke« su pobjedu osigurale u prvom dijelu, kada je sa 17 koševa nezaustavljiva bila Sonja Kireta. U drugom poluvremenu Šibenčanke su se najviše uspjele približiti na devet koševa zaostatka (33-42) u 24. minuti.</p>
<p>• »Kutija šibica«</p>
<p>MONTMONTAŽA - ŠIBENIK 71-58 (40-23) </p>
<p>MONTMONTAŽA: Đapo 36 (4-4), Špac 3 (1-2), Ostojić, Lelas 4 (2-2), Ćosić, Bokan 2, Tomljenović 4, Podrug 5 (1-2), Kireta 23 (3-3), Lukavečki 4.</p>
<p>ŠIBENIK: Knežević, Penić, B. Vukičević 7 (3-4), M. Vukičević, Štampalija 14 (2-4), Erceg 14, Penđer 21 (6-8), T. Periša, M. Periša 2, Zubak.</p>
<p>SUCI: Šarac i Kontrec (oba Osijek). GLEDATELJA: 100.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Sonja KIRETA.</p>
<p>• U drugom susretu Gospić 83 Inero je pobijedio Croatiju 74-62. Redoslijed: Gospić 83 Inero 39 bodova, Croatia 39, Montmontaža 38, Šibenik 33. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Neutješni Šušak i nesretni Zagreb </p>
<p>Nogometaši Zagreba iskusili su protiv Cibalije na vlastitoj koži kako se u tzv. sudačkom vremenu u jednoj minuti može 1-0 prednost izokrenuti o deprimirajućih 1-2 / Trener Zagreba Šušak boji se da se momčad neće stići oporaviti do utorka i Kup utakmice protiv Hajduka</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Inače uvijek smirenog i kontroliranog Ivu Šuška, trenera nogometaša Zagreba, još nismo vidjeli ovako izbačenog iz takta kao što je to bilo poslije subotnjih 1-2 (0-0) u Kranjčevićevoj protiv Cibalije. Jasno nam je i zašto: već u utorak Zagreb igra u Splitu prvu polufinalnu utakmicu Kupa, a momčad će bez sumnje i te kako osjećati posljedice tzv. sudačkog vremena u kojemu su »zagrebaši« proigrali vrijednu pobjedu, i u samo jednoj minuti poslije 90. neobjašnjivo primili dva pogotka.</p>
<p>Da lani prijatelji nogometa nisu svjedočili finalu Lige prvaka između Manchestera i Bayerna (2-1) kad je njemački prvak na istovjetan način proigrao trijumf, a o čemu se raspredalo na dugo i široko, danas bi se svi najvjerojatnije smijali Zagrebu. Ili bi se barem čudili kako se u samo jednoj minuti među »zagrebašima« mogao dogoditi takav kratki spoj da proigraju nešto što se gotovo proigrati ne može. Sav trud Zagreba, koji je od 33. minute igrao bez isključenog Perića (dva žuta kartona), i tako brojčano slabiji uspio i povesti (70. minuta Osibov), pao je u vodu. </p>
<p>- Nemam pravo ništa zamjeriti svojim igračima, koji su skoro puni sat igrali s igračem manje protiv suparnika koji i te kako zavrijeđuje respekt i nijednog trenutka se nije predavao i odustajao od namjere da preokrene rezultat. Jednostavno, moji igrači nisu izdržali zadnji pritisak, poglavito jer nas je u samo završnici pri 1-0 našem vodstvu dvaput izdala sreća. Najprije je Šimić, a minutu kasnije Bule, izlašao sam samcat pred suparničkog vratara, ali je Marić oba puta bio vještiji. </p>
<p>Govorio je to iznimno tihim glasom Ivo Šušak i kao da se pritom pitao gdje su se to zamjerili sreći koja im je okrenula leđa kad je bilo najpotrebnije? Da nisu, ne bi Šušak između redaka spominjao naglašenu napetost koju su imali u svlačionici uoči utakmice. Poglavito tijekom poluvremena kad su svi igrači bili napregnuti kao strune, teško pomirujući ono što oni trebaju obaviti na travnjaku, s onim drugim što im nudi čelništvo kluba. Svakim danom sve razjedinjenije i udaljenije, kako od trenera koji je već do sada učinio jako mnogo, tako i od igrača. Neka kaže tko što hoće, ali u takvoj klupskoj situaciji, koja nažalost izvjesnim vanjskim manifestacijama nekih klupskih čelnika ne vodi bnikamo, pitanje je trenutka kad će i gdje puknuti. Možda je to kod igrača bilo baš u razdoblju kad je kazaljka već prešla 90. minutu. Šuškova zabrinutost vrlo je indikativna već zbog same činjenice što ga još nismo vidjeli takvog, kao da se na pola predao:</p>
<p>- Možda sam još pod šokom jer takav poraz ostavlja poseban trag. Iskreno se bojim da ćemo se da utorka uspjeti oporaviti, ali čemo ipak stisnuti zube. Nastojat ćemo se osvježiti i oporaviti, koliko je to moguće, i to je jedino što mogu reći. A to što me neki tješe da prvi žuti karton Perić nije zaslužio, te da je gostujući drugi pogodak postignut iz nedozvoljene pozicije, malo vajde od toga. Trenutno se na te detalje ne bih pozivao.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hajduk ponovno sanja trofeje</p>
<p>Iako Hajdukov trener Ivica Matković upozorava da subotnja pobjeda protiv Vukovara (4-0) ne smije donijeti euforiju, na Poljudu su se ipak neki osokolili, pa se opet spominje osvajanje trofeja, iako se podcjenjuju Zagreb, suparnika u polufinalu Kupa Hrvatske</p>
<p>SPLIT, 2. travnja</p>
<p> - Na Poljudu se osjeća vedrije raspoloženje i ponovo se snivaju trofeji. Razlog je osvježeni Hajduk koji je žustru i borbenu igru uokvirio uvjerljivom pobjedom 4-0 u susretu s Vukovarom '91. Vukovarci nisu cijelu utakmicu uspjeli opasnije ugroziti Splićane, ali se ovog puta sigurnoj obrani (Hajduk već četiri utakmice nije primio pogodak) pridodao brzi, jednostavni i efikasni napad. Ivica Matković, trener splitskih »bijelih« već je dugo najavljivao ovakvo izdanje svojih nogometaša, pa mu je nakon susreta pao kamen sa srca:</p>
<p>- Kako ne bih bio zadovoljan sam i igrom i rezultatom. Znao sam da ćemo zaigrati dobro, ali sad trebamo nastaviti ovim smjerom. Bilo je izvanrednih poteza, posebno bih istakao pogodak Leke, no nogomet je kolektivna igra i Hajduk je djelovao moćno kao cjelina. Ne smije nas zahvatiti euforija već moramo misliti od utakmice do utakmice. Eto, već u utorak nas u polufinalu Kupa očekuje Zagreb, a subotnje izdanje je pravi poziv navijačima, kaže Marković.</p>
<p>Na Poljudu razmišljaju o utorku i prvoj polufinalnoj utakmici Kupa sa Zagrebom. Ohrabreni efikasnošću, pogotovo probuđenog Mate Baturine, nadaju se da će nakon četiri sezone zaigrati u finalu. Pa tako Fredi Fiorentini, direktor Hajduka kaže:</p>
<p>- Mislimo pozitivno, ohrabreni smo ovom igrom i očekujemo u utorak veći broj naših navijača. Cilj nam je ulazak u finale, a i valjda je došlo vrijeme osvajanju trofeja. »Bijeli« iz Kranjčevićeve su dobra momčad i očekujemo vrhunsku predstavu, dobro smo pripremljeni i vjerujem da smo se ovom utakmicom oslobodili grča.</p>
<p>No, osim priprema na travnjaku, splitski se klub priprema za Skupštinu Hrvatskog nogometnog saveza i razmišljaju o dvojici kandidata za rad u organima Hrvatskog nogometnog saveza, a to su Šime Luketin i Paško Viljak. Trebaju se odlučiti za jednog, premda će pokušati pronaći rješenje da ih predstavljaju obojica. Ali prije moraju obojica biti izabrani u Županijsku skupštinu da bi mogli kandidirati za rad u Skupštini HNS-a, a samim tim i u organima hrvatskog nogometa te za mjesto u Izvršnom odboru koji bi se trebao birati između 6. i 9. travnja. Kako će to napraviti, znat će se vjerojatno u ponedjeljak.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prva nogometna liga - rezultati i tablica</p>
<p> Dinamo</p>
<p> - H. dragovoljac 3-0</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 3-0 (2-0)</p>
<p>DINAMO: Ladić 6 - Tokić 6.5; Sedloski 6.5, Tomas 6 - Mikić 7, Pavlović 6.5, Bišćan 5, Mujčin 6.5 (Pilipović 5.5), M. Cvitanović 5 (Krznar 6) - Šokota 7, Šimić 5.5 (Kozniku 6)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 6 - Margeta 5.5; Bošnjak 5.5, Đolonga 5.5 - Katulić 5 (Lalić -), Gulić 5, Petrović 5.5, Miletić 5.5, Griščenko 5 (Petričević 5); Jurić 6 - Čalo 5.5 (Franja 6)</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek). 7 Gledatelja: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Šokota (28. 11 m), 2-0 Mikić (36), 3-0 Kozniku (91)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Čalo, M. Cvitanović, Pavlović, Šokota, Miletić</p>
<p>CRVENI KATRONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav ŠOKOTA (pj)</p>
<p>Zagreb - Cibalia 1-2</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - CIBALIA 1-2 (0-0)</p>
<p>ZAGREB: Mihačić 6 - Biškup 6; Stavrevski 6, Osibov 7 - Šimić 6, Banović 6.5 (od 80. Derhas -), Perić 5.5, Čižmek 6, Rendulić 6 - Bule 5.5, Popović 6 (od 69. Lovrek 6)</p>
<p>CIBALIA: Marić 6 - Leutar 6; Andričević 6 (od 80. Grgić -), Pernar 6 - G. Meštrović 6, Maroslavac 5.5 (od 56. Tkalčević 5.5), Jurić 6, M. Meštrović 5.5, (od 56. Pavličić 6.5), Čutura 6 - Bartolović 7, Bošnjak 7</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 6. GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Osibov (76), 1-1 Bošnjak (90), 1-2 Bartolović (90)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: M. Meštrović, Perić, Maroslavac, Biškup, Tkalčević</p>
<p>CRVENI KARTONI: Perić (33. - drugi žuti karton)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan BOŠNJAK (za)</p>
<p>Hajduk - Vukovar '91 4-0</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - VUKOVAR '91 4-0 (2-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6.5 - Vuković 6, S. Bilić 6, Grdić 6 - Miladin 6, Musa 7.5, (od 79. M. Bilić -),Vučević 7 (od 57. Andrić 6), Leko 7.5, Lalić 7 (od 71. Miše -) - Radeljić 6, Baturina 7.5</p>
<p>VUKOVAR 91: Balić 5.5 - Milić 5, Pešić 5, Dadić 5 - Tokić 5 (od 70. Jozinović -), Jerković 5 (od 46. I. Vuka 5), Marijanović 5, Bijelić 5 (od 46. Ilečić 5), Knezović 5 - M. Vuka 5, Bojko 5</p>
<p>SUDAC: Kulušić (Šibenik) 6. GLEDATELJA: 3000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Musa (10), 2-0 Leko (40), 3-0 Baturina (47), 4-0 Baturina (69)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bijelić, Tokić, Pešić, I. Vuka</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mate BATURINA (rp)</p>
<p>Rijeka - Šibenik 2-0</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - ŠIBENIK 2-0 (0-0)</p>
<p>RIJEKA: Tafra -, Čačić 5.5, Višković 6, Skočibušić 6 (od 90. Čaval-), Mijatović 6.5, Tomišić 5.5, Brajković 6, Hasančić 5, Sztipanovcs 5.5 (od 73. Matulović -), Agić 5.5 (od 78. Pavić -), Balaban 5.5</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 6, Antolić 5.5, Mrzlečki 5.5, Budanović 5, Vuković 5, Marenci 5 (od 77. Kartelo -), Vincelj 5, Bakula 5, Jović 5 (od 65. Matas 5), Milas 5 i Kovačević 5</p>
<p>SUDAC: Bajić (Split) 6. GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bakula (46. autogol) 2-0 Budanović (61. autogol)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Marenci, Antolić, Višković, Čačić, Brajković, Budanović, Bakula</p>
<p>CRVENI KARTONI: Višković </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andre MIJATOVIĆ (iv)</p>
<p>Osijek - Istra 3-1</p>
<p>• Stadion u Gradskom vrtu</p>
<p>OSIJEK - ISTRA 3-1 (1-0)</p>
<p>OSIJEK: Malovan 6.5, Beljan 6.5, Vuica 7, Gašpar 7, Mitu 6.5, Ergović 6.5, Bjelica 7, Godar 5 (od 54. S. Jukić 6), Beširević 7, Bubalo 7.5 (od 90. Zrilić -), Turković 6.5 (od 89. Balatinac -)</p>
<p>ISTRA: Petrović 6, Dvirnik 6, Ugrčić 6, Bernobić 5, Alibašić 6, Jakirović 5.5 (od 70. Ostović 5), Živković 6.5, Fatorić 6, Dobrić 5.5, Bagavac 5 (od 65. Đokić 6), Nosek 6.5</p>
<p>SUDAC: Marić (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bubalo (1), 2-0 Turković (53), 2-1 Đokić (83), 3-1 Bubalo (90)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bjelica, Godar, S. Jukić, Ugrčić</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Stanko BUBALO (dk)</p>
<p>Varteks - Slaven Belupo 0-0</p>
<p>• Stadion NK Varteksa</p>
<p>VARTEKS - SLAVEN BELUPO 0-0 </p>
<p>VARTEKS: Solomun 6, Madunović 6, Hrman 7, Mužek 6 (od 46. Kastel 6), Dalić 6 (od 60. Sinani 6), Golubica 5, Balajić 5, Posavec 6, Kovač 6, Mukaj 6, Sabolčki 6 (od 46. Težački 6)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Stojkić 7, Katić 6, P. Bošnjak 6, Crnac 6, S. Bošnjak 6, Amižić 6, Ferenčina 6, Kovačević 7, Dodik 6 (od 90. Petrović -), Sertić 6 (od 46. Jurčec 6), Bisaku 7 (od 74. Kokol 6)</p>
<p>SUDAC: Feljan (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Crnac, Tažački, Golubica, Amižić, Kokol, Mukaj</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan STOJKIĆ (dd)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagreb »ispalio« 23 trice, Split pobijedio</p>
<p>Pobjedom protiv Zagreba u gostima, 83-80 (37-36), košarkaši Splita i teoretski osigurali treće mjesto prije ulaska u mini-ligu</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Košarkaši Zagreba »ispalili« su na nedjeljnoj prvenstvenoj utakmici protiv Split-Croatia osiguranja čak 23 trice, od čega 10 uspješno, i ipak - izgubili utakmicu. Splićani su pobijedili 83-80 (37-36) te time i teoretski osigurali treće mjesto na ljestvici prije ulaska u mini-ligu, novu fazu natjecanja u domaćem prvenstvu.</p>
<p>Zagreb je već u četvrtoj minuti vodio sa šest poena razlike, 8-2, a dojam je da su upravo u tih početnih desetak minuta domaći košarkaši zapravo i izgubili utakmicu. Nekoliko olako izgubljenih lopti (»koraci« Stojića, bespotrebna osobna pogreška Vukičevića u napadu...) glavni su razlog što se »zagrebaši« nisu odlijepili na desetek koševa prednosti, već su, naprotiv, Splićanima dozvolili »povratak u igru«. Gosti su, tako, serijom 9-0 u 15. minuti poveli 27-23. Glavni »neprijatelj« Zagreba u tom razdoblju igre bili su nerezonski i brzopleti šutevi za tri poena (u prvom dijelu trice su gađali 2-9).</p>
<p>Ipak, s druge strane, trice su im u nastavku imale ulogu - saveznika. Od 14 pokušaja pogodili su osam, ali deficit u skoku ipak nisu uspjeli nadoknaditi, tako da je konačna pobjeda pripala Splićanima.</p>
<p>Domaći su ozbiljnije počeli »kliziti« od 33. minute, Vukičevićevim izlaskom zbog pete osobne pogreške. Doduše, dvije uzastopne trice Perinčića i Stojića najavile su mogući sretan rasplet za »zagrebaše«. No, to je bilo kratkotrajno. U posljednje dvije minute Split je ušao s poenom prednosti, 76-75, no Perinčić je potom promašio oba slobodna bacanja, da bi Tvrdić u slijedećoj akciji tricom na samom isteku napada svoju momčad doveo do prednosti od četiri koša, 79-75. Do kraja utakmice tada je preostalo 27 sekundi i bilo je kasno za bilo kakav preokret...</p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB - SPLIT-CROATIA OSIGURANJE 80-83 (36-37)</p>
<p>ZAGREB: Tomas 6, Anzulović 7, Miljković 3, Tomasović, Mazique 16 (2-4), Perinčić 5 (2-4), Šarin 11 (5-5), Stojić 18 (1-2), Marinović, Vukičević 14</p>
<p>SPLIT-CROATIA OSIGURANJE: Subotić 11 (4-4), Tomeljak 11 (1-1), Vujčić 3 (1-2), Žižić 11 (1-2), Zemljić, Lovrić, Poljak 19 (7-8), Tvrdić 23 (5-6), Mimica, Badžim 5</p>
<p>SUCI: Dožai i Anzulović (obojica Zagreb); GLEDATELJA: 700</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir TVRDIĆ.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dostojan otpor Brođana</p>
<p>Košarkaši Cibone svladali su domaći Svjetlost Brod sa 93-77 (47-37) u susretu 21. prvenstvenog kola</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 2. travnja</p>
<p> - U posljednjoj utakmici sezone na domaćem parketu, košarkaši Svjetlost Broda dostojno su se oprostili pred prepunom dvoranom. Gostujuća Cibona slavila je s 77-93 (37-47).</p>
<p>»Cibosi« su odlično otvorili utakmicu, 9-0 u 5. minuti te 31-14 u 14. minuti, no domaćini, koji su nastupili bez duže ozlijeđenog Rimarčuka i Dedića, u posljednjim minutama prvog dijela preko odličnog Norrisa sustižu na podnošljivih minus 10. Početkom drugog dijela Brođani sa šest uzastopnih koševa Piplovića smanjuju na 53-57. No, to je bilo posljednje što su domaćini učinili. Zagrepčani pojačavaju ritam i najviše, uz pomoć raspoloženog dvojca Giriček - Sesar, stižu do dvadeset koševa prednosti. U posljednjim minutama utakmice trener domaćih Štojs daje priliku i svojim juniorima Norcu i Pezeru, koji uz pomoć Norrisa zaključuju utakmicu sa 16 poena zaostatka. Zagrepčani su ovu utakmicu, nakon priprema u Poreču za mini-ligu odradili malo umorno, no i to im je bilo dostatno za laku pobjedu. Domaćinima ostaje posljednja utakmica u Rijeci protiv Sava Osiguranja gdje će pobjedom pokušati osigurati ostanak u društvu najboljih, no i uz poraz, ali i uz poraz Europa Tradea u Splitu Brođani će iduće godine nastupati u A-1 košarkaškoj ligi.</p>
<p>• Sportska dvorana Brod</p>
<p>SVJETLOST BROD - CIBONA VIP 77-93 (37-47)</p>
<p>SVJETLOST BROD: Norris 27 (5-7), Stipanović 13, Piplović 24 (11-13), Pezer, Norac 1 (1-2), Dedić, Prskalo 2, Miličević, Ćorić 2, Kalajica 8 (2-2).</p>
<p>CIBONA VIP: Krstić 7 (2-2), Sesar 20 (2-3), Prkačin, Kalamiza 2, Giriček 32 (6-7), Marcelić 13 (8-8), Žurić 5, Šarlija 6 (2-4), Nicević 3 (1-4), Alihodžić 5 (1-2).</p>
<p>SUCI: Radić (Šibenik) i Vovk (Slavonski Brod). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gordan GIRIČEK</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ostali rezultati prve lige košarkaša</p>
<p> Zadar</p>
<p> - Sava osiguranje 90-77</p>
<p>• Dvorana u Jazinama</p>
<p>ZADAR - SAVA OSIGURANJE 90-77 (47-38)</p>
<p>ZADAR: Stewart 4, Maloča 3, Perinčić, Žuža 3 (1-1), Krunić 9 (1-1), J. Ružić 27 (5-6), Ercegović 6 (2-2), T. Ružić, Rađa 35, Knežević 3.</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 7, Kus 8 (4-4), Mezulić 12, Baždarić 13 (2-2), Čekada 11, Karamatić, Genjac 10 (0-1), Stegnjaić 2, Mance 14 (2-2), Perković.</p>
<p>SUCI: Arar (Sl. Brod) i Basarić (Split). GLEDATELJA: 1.500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dino RAĐA. (dž)</p>
<p>Karlovac - Jadransko osiguranje 104-70</p>
<p>• Školska sportska dvorana</p>
<p>KARLOVAC - JADRANSKO OSIGURANJE 104-70 (46-37)</p>
<p>KARLOVAC: Mindoljević 20 (1-1), Gašparović 16 (1-2), Spudić 3, Mazija 5, Bulić 31 (5-5), Meluš 8 (2-3), Đukić 5 (2-2), Starčević 12, Škero, Peris 4 (2-2).</p>
<p>JADRANSKO OSIGURANJE: Jurić 8 (1-2), I. Kapov 4, Šarin 4 (1-2), Huljev 3 (1-1), Gulin 3 (1-2), A. Kapov 17 (4-4), Cvjetičanin 4, Vidačak 2, Smojver 5 (3-3), Rahimić 20 (6-6).</p>
<p>SUCI: Kurelović (Pazin) i Maras (Zagreb). GLEDATELJA: 1.500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marin MINDOLJEVIĆ.</p>
<p>Europatrade Samsung - Kandit Olimpija 101-68</p>
<p>• Dvorana Ekonomskog fakulteta</p>
<p>EUROPATRADE SAMSUNG - KANDIT OLIMPIJA 101-68 (40-34)</p>
<p>EUROPATRADE SAMSUNG: Vukasović, Ninčević, Novosel 10 (5-7), Ucović, Parezanović 25 (6-7), Jelavić 15 (3-5), Vlaisavljević 4, Jerak 4, Brlobuš 7 (1-3), Gažić 36.</p>
<p>KANDIT OLIMPIJA: Tucaković, Šmit, Voloder 13 (9-10), Čutuk 4 (2-2), Tankosić 26 (4-5), Bičvić, Mandić 10 (2-2), Grebenar 3, Farkaš 4, Kristić 8 (4-4).</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac) i Radović (Dubrovnik). Gledatelja: 100.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Matija GAŽIĆ (ip)</p>
<p>Zrinjevac - Benston 79-92</p>
<p>• »Kutija šibica«</p>
<p>ZRINJEVAC - BENSTON 79-92 (38-37)</p>
<p>ZRINJEVAC: Šamanić 21 (2-2), Pestić 3 (1-2), Dujmović, Morić 12, Malić 17 (4-7), Swanson 16 (3-4), Smiljanić, Grabarić, Kasun 1 (1-2), Čolak 9 (1-2).</p>
<p>BENSTON: Vujičić 15 (1-1), Antić 16 (3-6), Meheš 5, Džidić 11 (2-2), Planinić 3 (1-2), Pešić 16 (2-2), Longin 8, Barać, Samac, Bagarić 18.</p>
<p>SUCI: Urukalo (Šibenik) i Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE Milan PEŠIĆ. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Upozorenje prije četvrtfinala Kupa </p>
<p>Možda problem i nije u neuspjehu, već u činjenici da smo od momčad kao što je Zamet primili čak 30 pogodaka, kaže nakon drugog prvenstvenog poraza rukometaša Badel 1862 Zagreba tenički direktor Ivica Udovičić</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Iako ni iznenađujućom pobjedom protiv Badel 1862 Zagreba 30-27 (17-17) u 18. kolu hrvatskog prvenstva nisu uspjeli izbjeći Ligu za ostanak, rukometaši riječkog Zamet-Autotransa vratili su neizvjesnost u borbu za naslov hrvatskog prvaka. Naime, nakon drugog poraza »zagrebaša« u hrvatskom prvenstvu, drugoplasirani Metković-Jambo uoči početka Lige za prvaka zaostaje samo četiri boda (svi bodovi iz prvog dijela natjecanja prenose se u Ligu za prvaka), što znači da Metkovci u slučaju maksimalnog učinka u svih deset preostalih utakmica mogu dohvatiti naslov.</p>
<p>- Teško mi je objasniti poraz u Rijeci. Možda problem i nije u neuspjehu, već u činjenici da smo od momčad kao što je Zamet primili čak 30 pogodaka. Mislim da bi naši rukometaši morali malo razmisliti o tome. Naravno, ne treba ovaj poraz prihvaćati ni kao tragediju, već kao upozorenje uoči četvrtfinalnih utakmica hrvatskog kupa protiv Metkovića. Momčad mora shvatiti da bez zalaganja i borbenosti neće biti rezultata, rekao je po povratku iz Rijeke tehnički direktor Badel 1862 Zagreba Ivica Udovičić.</p>
<p>Teško je objasniti zašto je najbolji Zagrebov pojedinac protiv zaista prosječnog suparnika bio vratar Mirko Bašić? Zašto su »zagrebaši« nakon zabrinjavajućeg prvog poluvremena, u kojem nisu uspjeli obraniti gotovo ništa, u nastavku zaigrali još lošije, počinili bezbroj tehnički pogrešaka i promašili cijeli niz »zicera«? Odgovore na ta pitanja trener Zagreba Zdravko Zovko pokušat će potražiti na posebnom sastanku momčadi, kojeg je zakazao za ponedjeljak prije podne, jer sezona nije završena nakon ispadanja u polufinalu Kupa prvaka, kao što su neki u klubu pomislili.</p>
<p>Podbačaj u zalaganju »zagrebaša« vjerojatno je posljedica nepovjerenja u obećanja klupske uprave koja je prvoj momčadi i dalje dužna tri mjesečne plaće (za siječanj, veljaču i ožujak). Mnogi su Zagrebovi rukometaši izrazili sumnju da će uopće više biti plaćeni do kraja sezone, a u takvim uvjetima i atmosferi zaista je tek usredotočiti se samo na utakmice i suparnike. Pravi potez čelnika kluba u ovom trenutku bila bi isplata barem jedne od zaostalih plaća.</p>
<p>Svaki sljedeći prvenstveni poraz hrvatskog prvaka mogao bi opasno ugroziti planirano osvajanje oba domaća trofeja, jer četiri boda prednosti brzo bi se mogla istopiti. Već u srijedu »zagrebaši« će u »Kutiji šibica« odigrati prvu četvrtfinalnu utakmicu hrvatskog kupa protiv »glavnog« domaćeg suparnika iz Metkovića, koji ne skriva šampionske ambicije. Otežavajuća okolnost za Zovkovu momčad bit će angažman Zlatka Saračevića u reprezentaciji Europe, koja u utorak u Ljubljani u povodu 50. obljetnice Slovenskog rukometnog saveza igra utakmicu protiv domaće reprezentacije.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zamet se bori za ostanak </p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Utakmicama 18. kola završen je prvi dio hrvatskog prvenstva rukometaša. Šest najboljih klubova - Badel 1862 Zagreb, Metković-Jambo, Brodomerkur, Medveščak, Wienerberger Cetera Đakovo i Varteks-Tivar - nastavit će dvokružno natjecanje u Ligi za prvaka (deset kola), dok će ostale momčadi - Zamet-Autotrans, Karlovac, Moslavina i PIPO IPC igrati u Ligi za ostanak.</p>
<p>Riječani, Karlovčani i Kutinjani, te drugoplasirana momčad prve B lige odigrat će »prvu« Ligu za ostanak. Tri momčadi osigurat će prvoligaški status, a posljednji iz tog natjecanja priključit će se čakovački PIPO IPC-u, te trećem i četvrtom klubu iz prve B lige u borbi za još dva mjesta u najvišem rangu sljedeće sezone. Posljednje, dvanaesto mjesto u najvišem rangu natjecanja pripast će prvaku prve B lige. U sezoni 2000/01. u prvoj ligi igrat će tako 12 klubova.</p>
<p>• Rezultati 18. kola: Brodomerkur - RKM Osiguranje Zagreb 21-15, Zamet-Autotrans - Badel 1862 Zagreba 30-27, Metković-Jambo - Karlovac 32-23, Varteks-Tivar - Moslavina 30-28, Wienerberger Cetera Đakovo - PIPO IPC 36-24.</p>
<p>• Konačan redoslijed prvog dijela prvenstva: Badel 1862 Zagreb 32 boda, Metković-Jambo 28, Brodomerkur 23, Medveščak 20, Wienerberger Cetera Đakovo 15, Varteks-Tivar 15, Zamet-Autotrans 15, Karlovac 14, Moslavina 13, PIPO IPC 5. (S. Mufić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Ruske vlasti zabranile Mary Robinson da posjeti zatvore </p>
<p>GROZNI, 2. travnja</p>
<p> - Ruske vlasti zabranile su u nedjelju Visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava Mary Robinson da posjeti nekoliko zatvora u Čečeniji u kojima je ona željela provjeriti optužbe o mučenjima čečenskih zatvorenika. </p>
<p> Vojska je Visokoj povjerenici UN-a dopustila da vidi samo nekoliko ćelija u zgradama vojne uprave u Groznom, a inzistiranje Mary Robinson dovelo je do vrlo žive rasprave s jednim ruskim generalom. Po izlasku iz zrakoplova u Groznom, povjerenica UN-a zatražila je da vidi zatočenički centar PAP-1 gdje su, prema nedavnom izvješću Amnesty Internationala, zatvorenici mučeni. »Taj centar više ne posotji. Vaša je informacija zastarjela. On je postojao 1996. godine«, odgovorio joj je general Vaha Ibragimov.</p>
<p>Zamjenik tužitelja u Groznom rekao je da je u ranije predviđenom programu Mary Robinson stajao i posjet zatvoru PAP-1, ali je naknadno skinut. »Znam da ima neprihvatljivog nasilja s čečenske strane. Međutim, čula sam o vrlo ozbiljnim problemima vezanim uz kršenja ljudskih prava koje su počinili ljudi u ruskim vojnim odorama«, rekla je Robinson.</p>
<p> Dodala je kako je važno provesti detaljnu istragu. </p>
<p>Umjesto zatvora PAP-1, Robinson je konačno odvedena u privremeni zatočenički centar gdje je posjetila dvije žene zatvorene zbog krađe. »To mjesto nije bilo na popisu mjesta koje smo željeli posjetiti«, rekao je glasnogovornik Mary Robisnon Jose Luiz Diaz.</p>
<p> Robinson bi u utorak trebala Povjerenstvu za ljudska prava UN-a u Ženevi predati izvješće o svom posjetu Rusiji i Čečeniji.</p>
<p> Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava, u subotu je, nakon posjeta izbjegličkom kampu u Ingušetiji, zatražila otvaranje međunarodne istrage o kršenjima ljudskih prava u Čečeniji. »Potrebno je istražiti optužbe o kršenjima ljudskih prava o kojima govore izbjeglice i nadam se da će to biti učinjeno«, rekla je Mary Robinson nakon posjeta kampu Sputnjik, gdje živi oko 220.000 Čečena.</p>
<p> Bilo kakva istraga koja bude pokrenuta mora biti međunarodnog značaja, inzistirala je visoka povjerenica UN-a dodajući da, ako ne bude tako, svjedoci neće htjeti ispričati što su vidjeli.</p>
<p> »Svjedoci se boje i to je razumljivo jer to čemu su bili podvrgnuti predstavlja kršenje ljudskih prava: nasilja, mučenja i masovna pogubljenja od strane onih koji nose ruske odore«, dodala je.</p>
<p> Nakon što je od izbjeglica dobila informacije o pljačakama koje su vršili ruski vojnici, Robinsonova je rekla kako smatra da je u ponašanju ruskih saveznih snaga postojalo »planirano nasilje po naredbi«.</p>
<p> »To što sam čula danas navodi me da mislim kako postoji teška situacija koja iziskuje pokretanje istrage. Teška situacija stvorena ne zbog izoliranih slučajeva nego zbog naređenog nasilja i to u sklopu operacije čišćenja nakon bombardiranja. Način na koji je nasilje provođeno pokazuje shemu koja povlači odgovornost onih koji zapovjedaju ruskim snagama«, rekla je Mary Robinson.</p>
<p> Također je istaknula da je čula i informacije o korištenju civila kao »ljudskih štitova«, što je još jedan način kršenja ljudskih prava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ćelu osumnjičenog za ubojstvo policija čuva u bolnici</p>
<p>Nakon pucnjave u restoranu na Ilidži, neokrunjeni kralj bosanske mafije požalio se na srčane tegobe</p>
<p>SARAJEVO, 2. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Obračun vatrenim oružjem koji se u petak oko četiri sata poslijepodne dogodio u restoranu »Brajlović« na sarajevskoj Ilidži uznemirio je duhove u glavnom bosanskohercegovačkom gradu. Rrazlog za golemu pozornost javnosti nije samo činjenica da je u toj pucnjavi ubijena jedna, a teško ranjena druga osoba - već prije svega činjenica da je za ubojstvo Rahmana Ajdarpašića i pokušaj ubojstva Željke Gvozdenović osumnjičen Ismet Bajramović-Ćelo i njegovi prijatelji Mahir Radžo i Meslud Ličina.</p>
<p>Ismet Bajramović-Ćelo, naime, jedan je od najpoznatijih sarajevskih ratnih zapovjednika, ali i čovjek burne predratne kriminalne prošlosti, te navodno sadašnji neformalni šef bosanske mafije. Bajramović je, osim toga, daleko od stereotipa jednog od »čvrstih momaka« koji održavaju ravnotežu na rubu zakona. Taj 34-godišnjak izgradio je image prave »zvijezde«, čemu je, doduše, doprinjeo i dio lokalnih medija. Novac, skupi automobili, okruženje lijepih djevojaka, provodi... učinili su Ćelu idolom mnogih tinejdžera. Bajramović se, na primjer u konjskim kočijama provozao atletskom stazom stadiona Koševo u vrijeme održavanja jednog od gradskih nogometnih susreta između »Sarajeva« i »Željezničara« - pokazujući tako svoju moć i utjecaj.</p>
<p>Bajramovićeva zvijezda posebno sija jer je u Bosni uništena nekadašnja srednja i viša srednja klasa, pa mladi teško pronalaze uzore među ljudima koji su učenjem i radom postigli uspjeh u životu. Umjesto toga, dječaci gledaju u one kojima, barem prividno, policija, država i zakon ne mogu ništa.</p>
<p>Bajramović je prošao praktično nekažnjeno nakon napada na izbornika bosanske karate reprezentacije Suada Ćupinu te nakon upada u redakciju magazina Dani kada se s tamošnjim novinarima »našalio« prijeteći im vodenim pištoljima. No, ne samo Bajramović, već i skupina od petnaestak drugih »čvrstih momaka« dovode policiju do očaja jer usprkos desecima podnešenih kaznenih prijava nitko od njih nije završio pred sudom. Doduše, ni ruke policije, čini se, nisu sasvim čiste. Neki od dužnosnika javno su optuživani za suradnju s mafijom u poslovima švercva cigareta ili preprodaje droge. Pravosuđe je, naravno, poseban problem - jedan od najvećih u bosanskohercegovačkom društvu.</p>
<p>Kada je riječ o Ismetu Bajramoviću-Ćeli javnost posebno zanimaju njegove navodne veze s visokim dužnosnicima administracije, uključujući najbliže Izetbegovićeve suradnike. S druge strane, sam se Bajramović hvalio da je financijski pomagao neke od najutjecajnijih sarajevskih listova, uključujući i one tobože oporbene.</p>
<p>Bit će zanimljivo vidjeti ishod suđenja nakon događaja na Ilidži. Bajramović je, nakon događaja, zbog srčanih tegoba na koje se požalio, prebačen u bolnicu. Policija je brzo nakon pucnjave obavila očevid, ali javnosti dostupne informacije o onome što se događalo u lokalu »Brajlović« oskudne su. Službeno se koristi termin »međusobni obračun«, a neke verzije govore o tome da bi se Bajramović, Radžo i Ličina mogli braniti nužnom samoobranom.</p>
<p>U svakom slučaju, ovlaštenim tijelima predstoji posao na rasvjetljavanju svih okolnosti tog tragičnog događaja..</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zubak vjeruje u pobjedu opozicije u 15 do 20 općina</p>
<p>BRČKO/SARAJEVO, 2. travnja</p>
<p> - Predsjednik Nove hrvatske inicijative BiH Krešimir Zubak izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim tijekom predizborne kampanje svoje stranke za predstojeće lokalne izbore. »Predizborni plan NHI-a do sada je u cijelosti realiziran i analizirajući dosadašnje predizborne skupove na kojima smo nastupali, mislim da možemo biti zadovoljni«, kazao je za Vjesnik Krešimir Zubak. Upitan kakve izborne rezultate očekuje, on je istaknuo da bi već na ovim lokalnim izborima glasačko tijelo veće povjerenje moglo dati oporbenim strankama. »Mislim da bi oporbene stranke u Federaciji BiH mogle, prema svim dosad provedenim istraživanjima a i mojim informacijama, osigurati izbornu pobjedu u petnaest do dvadeset općina«, kazao je Zubak. Prema njegovim riječima ovi izbori će biti jedna faza uspinjanja oporbe prema vlasti, odnosno definitivnog silaska s vlasti vladajućih stranaka u BiH. On je kazao da ova predizborna kampanja, za razliku od prošle, protiče u znatno mirnijem okruženju. »Puno je manje onoga što se događalo na prethodnim općim izborima kada smo mi kao stranka bili izloženi strahovitim pritiscima HDZ-a«, istaknuo je Zubak. »Istina, praksa pritiska od strane HDZ-a nastavljena je i danas ali ne čini se tako grubo, javnim prijetnjama, skidanjem plakata ili ispisivanjem raznih parola protiv NHI-a, ali na mnoge naše skupove oni šalju svoje provokatore kako bi umanjili kvalitetu programa kojeg glasačima predočavamo«, rekao je Zubak. (Z.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Elita ne može napustiti Miloševića čak i kad bi htjela!</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - »Imajući u vidu Miloševićev karakter, psihološku strukturu, obiteljsku situaciju, haške i druge optužnice, iluzorno je očekivati da će on raspisati izbore, izgubiti ih i mirno otići sa scene«, tvrdi sociolog sa Filozofskog fakulteta u Novome Sadu Slobodan Antonić, podsjećajući da je ranije bilo povoljnijih tranzicijskih situacija pa se nisu realizirale. »Politička i društvena kriza u kojoj bi Slobodan Milošević bio napušten od svog okruženja mora biti mnogo veća i teža od svih dosadašnjih«, komentirao je Antonić univerzalno pitanje kakav to mehanizam održava na vlasti predsjednika SRJ unatoč svim materijalnim i moralnim gubicima u proteklome desetljeću.</p>
<p>U središtu pozornosti tog znanstvenika evidentna je činjenica da se politička elita oko Miloševića ne osipa, a da je ona bitni preduvjet promjena bilo da paktira s oporbom o prijenosu vlasti, bilo da sudjeluje u nekoj vrsti državnog udara. Vrlo je važna zakonska mogućnost stranke da smijeni svakog svog predstavnika u parlamentu pod bilo kojim izgovorom, čime se osigurava poslušnost. Takav se politički kapital kroz sustav povlastica i monopola pretače u ekonomski, tvrdi Antonić, što znači da politička elita podržava nositelja vlasti ne iz straha već zbog izravne materijalne koristi. Do promjene strane i odricanja od privilegija može doći jedino ako neki pripadnik nomenklature ocijeni da je položaj njegova patrona na silaznoj putanji. Dosad se Miloševićeva elita, nažalost, uspjela uvjeriti da je šef iz svih kriza ispijevao izići, kaže Antonić u Glasu javnosti, i podsjeća na 1997. kad je 88 dana najmanje sto tisuća ljudi bilo na ulicama, protiv režima su bili Crkva, sveučilište, društvena elita i kolebljivci iz redova vlasti, a Milošević je ipak preživio, baš kao i prošlogodišnji rat.</p>
<p>Po ocjeni Antonića, oporba je svjesna situacije, ali čini sve da se »odigra cijela igra« kako bi režim pokazao svoje pravo lice. Stavljanje cijele srbijanske političke elite »u isti koš« od strane međunarodne zajednice, po njegovoj je ocjeni kontraproduktivno, jer se elita ni fizički (bez viza!) ne može odvojiti od Miloševića. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Upute NATO-a o upotrebi oružja na Kosovu »procurile« na internet </p>
<p>Pravila o vojnom nastupu NATO vojnika na Kosovu neobjašnjivo su se pojavila na računalima jedne londonske izdavačke kuće/ Upute sadrže i detalje »u kojim okolnostima smijete nekoga ubiti«/ Glasnogovornik NATO-a Jamie Shea izjavio je da će za NATO biti vrlo zabrinjavajuće ako se pokaže točnim da je dokument NATO »procurio« </p>
<p>LONDON, 2. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Čovjek ne očekuje da će rano ujutro na svom računalu naići na tako što - na upute, napisane dosta neutralnim jezikom, o tome u kojim okolnostima smijete nekoga ubiti na Kosovu«, riječi su kojima je jedan londonski namještenik komentirao nenadanu pojavu NATO-vih vojnih pravila na svome kompjutoru. Pravila o vojnom nastupu NATO-vih vojnika na Kosovu neobjašnjivo su se, naime, pojavila na računalima jedne londonske izdavačke kuće, o čemu se sada vodi pomna istraga.</p>
<p>Kako je u nedjelju javio The Sunday Telegraph, dvoje namještenika te kuće prošle je srijede, otvarajući novi dokument na svojim računalima, doživjelo da im se na ekranu pojavi devet stranica dugački NATO-v dokument s pravilima ponašanja za NATO-ve vojnike - takozvanim pravilima nastupa - za dan 23. prosinca l999. Pravila nastupa navodila su sve okolnosti pod kojima se mogu poduzeti »odgovarajuće mjere, uključujući i korištenje smrtonosne sile«. Dokument je uz ostalo podsjećao NATO-ve vojnike da ratne zločince morauju predati Haškom sudu unutar 48 sati, a bavio se i pitanjima kontrole nereda, zaustavljanja radio i tv-transmisija, te navodio tko točno može izdavati naređenja za vojnu akciju. </p>
<p>Nedugo nakon toga, jednog od šefova izdavačke kuće u kojoj je otkriven NATO-v dokument nazvala je recepcionerka, rekavši mu: »Imate goste«. Čovjek, koji nije očekivao nikakve posjetitelje, začudio se kada je pred njime osvanulo dvoje agenata britanske vojnoobavještajne službe - muškarac i žena ravno podrezane kose. »Bilo je to kao da su vas posjetili Mulder i Scully iz tv-serije 'Dosjei X'«, ispričao je kasnije taj čovjek. On tvrdi da su ti agenti izrazili zabrinutost zbog cijelog incidenta i počeli postavljati pitanja osobama koje su na svojim ekranima našle NATO-v dokument. Nakon jednosatnog ispitavanja rečeno im je da nikome o tome ne govore.</p>
<p>Nije poznato je li još netko pronašao isti virus, no sasvim je moguće da su korisnici Interneta diljem svijeta mogli vidjeti NATO planove. Premda dokument o kojem je riječ nije bio klasificiran kao tajni, već samo kao dokument s ograničenom cirkulacijom, svejedno se njegovo provaljivanje smatra štetnim i neugodinim po NATO. </p>
<p>Glasnogovrnik NATO-a Jamie Shea izjavio je na vijest o incidentu: »Pokaže li se točnim da je dokument NATO-a stigao u javnu domenu, bit će to za nas vrlo zabrinjavajuće«. Dodao je da se radi o osjetljivoj vrsti dokumenta, čiji sadržaj NATO nastoji sačuvati u tajnosti.</p>
<p>Dodatna je neugodnost po NATO što je taj vojni savez nedavno bio suočen sa sličnim, premda još ozbiljnijim gafom. Početkom ožujka objavljeno je, naime, da je tijekom lanjskog rata na Kosovu, u prva dva tjedna zračne kampanje, neka »krtica« iz sjedišta NATO-a radila za Srbe. Ona je Beogradu unaprijed točno otkrivala koji će ciljevi biti bombardirani, pa čak i rute letenja NATO-vih bombardera. »Curenje« podataka, pohranjenih u središnjem NATO-vom komjutorskom sustavu, prestalo je tek kada je broj osoba koje su imale doseg na te podatke drastično smanjen - sa 600, na samo stotinu. </p>
<p>Nije poznato je li i ovaj put nepodopštinu izazvala neka zlonamjerna »krtica«, jesu li je priredili neki poduzetni hakeri, ili se, kako tvrde glansongovornici NATO-a, doista radi samo o slučajnom propustu, čiji se uzroci još istražuju. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ciampi i D'Alema izbjegli diplomatski rat oko aviona</p>
<p>Premijer D'Alema i predsjednik Ciampi zatražili su isti dan isti avion, airbus A319, s 48 sjedišta/ Ciampi je, doznavši za nezgodu u Poljsku otputovao s falconom 900 koji ima 12 mjesta/ Protokol je odredio da predsjednik ubuduće ima prednost/ Talijanskome državnom vrhu jedva dostaje 13 posebnih zrakoplova</p>
<p>RIM, 2. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Diplomatski rat oko aviona između predsjednika Republike i predsjednika Ministarskog vijeća izbjegnut je zahvaljujući zdravu razumu, ali i stanovitoj kulturi stečenoj u desetljećima demokracije, pa je samo u jednim novinama (rimskom tjedniku L'Espressu) izbila u javnost nelagoda zabilježena u početku ožujka. Tada je Uredu za lettove Predsjedništva Vlade stigao s dviju adresa istovjetan zahtjev: i premijer Massimo D'Alema i predsjednik Carlo Azeglio Ciampi zatražili su i isti dan isti avion, airbus A319, s 48 sjedišta, najveći uzračnoj floti talijanske Vlade. Ciampi je, doznavši za nezgodu, sišaostubu niže i za svoje putovanje u Poljsku zadovoljio se jednim od dva falcona 900 i njegovih 12 mjesta, koliko je bilo dovoljno za Predsjednikai pratnju. Arbus je dospio u flotu tek nedavno, oduševivši premijera (i on i supruga su imali na raspolaganju kabinu s krevetima na putovanju u Ameriku) i ojadivši novinare, koji su svu noć prosjedili u sjedištima navodno tješnjima od onih u običnim ekonomskim razredima. Za novinare je i daljenajudobniji već vremešni DC9 s 35 mjesta, ali širokih i dovoljnih da se u miru radi na kompjuteru kad je to dopušteno. Na raspolaganju su još dva gulfstreama s po 14 mjesta, četiri falcona 50 s po 9 mjesta, te još dva helikoptera sykorski, kojima se najčešće služi Papa.</p>
<p>Kada ovog ljeta u Vladinu zračnu ergelu prispije još jedan airbus A319, vrh talijanske vlasti raspolagat će s ukupno 14 zrakoplova: 12 aviona i 2 helikoptera. Protokol se pobrinuo da i za njih utvrdi redosljed: ako nastane lista čekanja, prvi je na redu predsjednik Republike, za njim premijer, onda predsjednici parlamentarnih domova, pa ministri, a na kraju pomoćnici ministra (ali oni samo ako su u posebnoj misiji). Papa nije napopisu, ali se protokol trudi da mu udovolji prije nego drugima. Tim lakšešto poglavar Katoličke crkve na duga putovanja ide obično Alitalijinim avionom unajmljenim posebno u tu svrhu.</p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Amerikanci vratili ocu Jordancu sina Khalila, Elián još čeka odluku</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Dok se očekuje sudski ishod pravne bitke oko skrbništva šestogodišnjeg kubanskog dječaka Eliána Gonzáleza, ovih je dana - i to baš u Miamiju - riješen jedan drugi sličan slučaj. U pratnji američke policije i uz pomoć sudskog naloga, Ibrahim Shanti, otac dvogodišnjeg jordanskog mališana Khalila, uzeo je sina iz kuće svoje bivše supruge u Miamiju i s njim otputovao u Amman. </p>
<p>Khalilova majka, 26-godišnja María Pereira, kako javljaju agencije, plačući je predala dijete ocu, koji je izjavio kako će se s njom pokušati dogovoriti da ga redovito posjećuje jer želi da »ona i dalje bude dio dječakova života«. </p>
<p>Sudac suda države Floride prošloga je mjeseca presudio kako taj sud nema jurisdikciju nad tim slučajem, pa ne može ni presuditi tko će dobiti skrbništvo nad Khalilom. Rekao je da takvu odluku može donijeti samo sud u Jordanu, gdje je dječak rođen i gdje je proveo većinu svog života. Khalilova majka je Amerikanka portorikanskog podrijetla, a Shanti i dječak imaju dvojno - jordansko i američko - državljanstvo.</p>
<p>Pereira i Shanti upoznali su se u Miamiju, a vjenčali se se 1995. u Jordanu, gdje je dječak i rođen. Prošlo ljeto, Pereira je s dječakom došla na praznike u SAD, ali je ostala u Miamiju i bez Shantijeva znanja, zatražila skrbništvo nad sinom. Nakon što se s rastao od žene u Jordanu, Shanti je doputovao u Miami i također zatražio skrbništvo nad Khalilom. Pereira je na sudu izjavila da se nije vratila u Jordan jer ju je Shanti zlostavljao. Sudac nije povjerovao u tu optužbu i presudio je da se dijete vrati s ocem u Amman.</p>
<p>Kao i u Eliánovu slučaju, umiješali su se i političari, zagovarajući da dječak ostane u SAD-u. Prizivni sud nije samo potvrdio prvostupanjsku odluku, nego je presudio da otac ima pravo na privremeno skbništvo jer je majka prekršila dogovor da se nakon posjeta Miamiju vrati kući u Jordan.</p>
<p>Iako postoji sličnost sa slučajem kubanskog dječaka za čije skrbništvo se bore njegov otac iz Havane s jedne, te njegovi rođaci iz Miamija s druge strane, pravni stručnjaci upozoravaju da postoji i važna razlika. Za razliku od maloga Jordanca, koji ima i američko državljanstvo i koji je u Miami stigao s majkom, Elián je Kubanac kojega je majka bez očeva znanja odvela iz zemlje i na putu prema Floridi nastradala u brodolomu, ostavivši dječaka da pluta na moru. Kako on ima samo kubansko državljanstvo, u cijeli je slučaj uključen i Ured za imigraciju i natuaralizaciju (INS), a dodatna je komplikacija u tome što se moćna kubanska zajednica u Miamiju homogenizirala oko njegova skrbništva i prijeti nasiljem u slučaju da američke vlasti ipak odluče vratiti dječaka na Kubu. Objektivniji promatrači pitaju se kako bi ti agresivni pripadnici kubanske zajednice reagirali da je sudska odluka donijeta u njihovu korist i bi li u tom slučaju napadali »komuniste na Kubi koji ne priznaju vladavinu prava«. S druge pak strane, neki upozoravaju da američke vlasti često vraćaju haićansku, salvadorsku, gvatemalsku, meksičku ili neku drugu djeca koja se ilegalno nađu u Sjedinjenim Državama, a da se nitko iz nikakvih »načelni ili humanitarnih razloga« ne zauzme za njih. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Poljski policajci u službu bez gotova novca</p>
<p>VARŠAVA, 2. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljskim policajcima vjerojatno će uskoro biti strogo zabranjeno da za vrijeme kontrole cestovnog prometa nose sa sobom gotovinu. Takva mjera, kako smatraju u glavnom zapovjedništvu policije u Varšavi, trebala bi suzbiti raširenu praksu da vozači uhvaćeni na prekršajima prometnih propisa, umjesto da plate globu, trpaju novce policajcima u džep.</p>
<p> Inicijativa policijske uprave jedna je od prvih reakcija na nedavno objavljeno izvješće Svjetske banke o problemu korupcije u Poljskoj. No dok policija očekuje da će prilično jednostavnim mjerama, poput zabrane nošenja gotova novca i naplaćivanja globe u gotovini, riješiti barem dio svojih korupcijskih problema (zbog uzimanja mita iz policije se godišnje otpušta oko dvjesto zaposlenih), puno teža zadaća čeka one koji će željeti suzbiti korupciju u vrhovima vlasti.</p>
<p> U izvješću koje je Svjetska banka izradila po narudžbi poljskog ministra financija Leszeka Balcerowicza, koji često upozorava na zakonske propise koji pogoduju korupciji, naglašava se da je korupcija na visokim razinama vlasti jedan od najozbiljnijih poljskih problema. Svjetska banka donosi informaciju koju je dobila od jednog neimenovanog parlamentarnog zastupnika, kako »taksa« za blokiranje nepoželjnog zakonskog nacrta u poljskom Sejmu iznosi tri milijuna dolara. Još 1992. godine, za blokiranje izmjena zakona o kasinima bilo je dovoljno 500.000 dolara, stoji u izvješću. Stručnjaci Svjetske banke navode također primjer medijskih poduzeća koja su financirala predizborne kampanje nekih zastupnika, a danas imaju utjecaj na rad parlamentarne komisije za kulturu, nadležne za pitanja televizije i radija.</p>
<p> Širenju korupcije u Poljskoj pogoduju bliske veze između političara i gospodarstvenika, kao i između javnog i privatnog sektora, tvrdi se u izvješću. Do sličnih zaključaka o ugroženosti korupcijom došla je i poljska državna kontrolna institucija NIK, koja upozorava da je korupcija raširena napose u procesu privatizacije, policiji, zdravstvu, školstvu i carinskim organima. Samo zbog korumpiranosti carinika državni proračun gubi gotovo jednu četvrtinu dohotka, procjenjuje NIK. Utješna je ipak za poljsku vlast ocjena Svjetske banke da situacija s korupcijom u Poljskoj izgleda još relativno dobro, usporedi li se s drugim zemljama srednjoistočne Europe </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>U Americi nije zamisliv plakat »Život damo, Badel ne damo«, namještenici ne sudjeluju u strateškim odlukama ni u prodaji poduzeća </p>
<p>Zadnjih mjeseci u Hrvatskoj je jako aktualno aktivno sudjelovanje namještenika (uključujući štrajkove, prosvjede, itd.) u strateškim potezima tvrtki, promjenama vlasnosti tvrtki, itd. Izraziti primjeri su Badel 1862, Nama, Diona itd.</p>
<p> S posebnim zanimanjem pratim ta dogadjanja, iz moje udaljene kalifornijske perspektive. I sve više uviđam da moja geografski udaljena (samo oko 14 sati leta avionom) perspektiva - je sitnica prema principijelnim udaljenostima gledanja na slobodno tržište, udjel najamnog rada, značaj i smisao vlasnosti, što znači »pravna država«, kako se vodi razumno poslovanje usmjereno prema ostvarenoj dobiti... </p>
<p> Tako sam primijetio plakat »Život damo, Badel ne damo«! Osnovna misao mi je bila da Badel prvo moraš posjedovati da bi nešto mogao dati ili ne dati!</p>
<p>Gotovo tri mjeseca radnici Badela 1862 su zakočili proizvodnju jer su smatrali da je uprava donijela krivu stratešku odluku o proizvodnji u Čitluku (BiH).</p>
<p> Onda pri kraju toga protesta pročitao sam članak/interview (Vjesnik početkom ožujka) s uglednim profesorom sa Zagrebačkog sveučilista - gdje je i novinarski naslov iznio sažetak mišljenja o dotičnom protestu: »U Americi bi ratno zrakoplostvo reagiralo...« (ili, tako nekako).</p>
<p>Jedino bih nadopunio uvaženog profesora - da ratno zrakoplovstvo ne bi trebalo krenuti u akciju, jer bi redovna policija sve riješila prvi dan protesta te vrste (kad se radnicima ne svidja strateška odluka uprave/vlasnika)!</p>
<p> Naime, vlasnici tvornice bi se pobrinuli (zvali policiju u pomoć) da nitko nema pravo fizicki zaustaviti proizvodnju - i time djelotvorno spriječiti da itko ikad dira u njihovu vlasnost! </p>
<p>A je li netko objasnio (ikada) svim tim ljudima da svi mi radnici, namještenici, itd. - svi smo mi plaćeni za naš rad na kraju mjeseca?</p>
<p> Jedina ostvarena dodatna prava su postignuta uplaćivanjima u penzioni fond. Čak više nema niti automatizma u povećavanju plaća zbog godina rada; i to je ostavljeno poslodavcu da se slobodno navodi po svojoj procjeni - da povišice plaća dobiju oni koji to i zasluže (da ih se dodatno stimulira!) - a, ne oni koji su bili na tom poslu toliko i toliko godina. </p>
<p>Svi ti, samo natuknuti, problemi - po mojem mišljenju - proistječu iz dugogodišnjeg življenja u olovnom socijalizmu, gdje su cijeli naraštaji najamnih radnika (tj. i svi mi koji radimo za plaću!) razvili neku svijest, saznanje, što li - kako oni imaju pravo odlučivati o poslovanju tvrtke u kojoj rade. </p>
<p>To pravo nisu - stvarno - imali niti u doba »radničkog samoupravljanja«, a - kamoli danas, kad smo nominalno se odlučili za tržišno gospodarstvo u Hrvatskoj; gdje ulaganje kapitala je usmjereno na stvaranje uvećane vrijednosti; gdje tržišni uvjeti određuju koliko si plaćen za svoj posao (»najamni rad« možda zvuči loše, ali to je to!). </p>
<p>Meni su sve te stvari nekako po prirodi stvari jasne i logične; tako danas privredno razvijeni svijet funkcionira. Čini mi se da mnogi ljudi u Hrvatskoj ne žele sagledati osnovne istine kako i zašto privreda funkcionira. </p>
<p>Tko i na osnovi čega netko može odlučivati o strateškim odlukama? Jako je za primjetiti kako na ovim ovdje »udaljenim zapadnim obalama« ljudi i ne pomišljaju da imaju tu »moć« da utječu na vlasnika u njegovim strateškim i poslovnim odlukama.</p>
<p> Razgovarao sam sa desetak ljudi, u nekoliko tvrtki o ovom prostestu u Badelu; bilo je tu radnika, činovnika, inžinjera, pravnika, itd. Svi su nekako u glas kazali: pa, ako im se ne svidja, neka idu negdje drugdje raditi!</p>
<p>Prilažem za usporedbu kako je moja tvrtka prodana pred dva tjedna. Ja radim u inžinjerijsko-konzultativnoj tvrtki koja ima dva glavna dijela: telekomunikacije (razvoj softwerea za satelitsko komuniciranje - vojna primjena) i energetsko projektiranje (financiranje i razvoj projekata nafte i plina). </p>
<p>Već nekoliko mjeseci smo znali - bilo nam je rečeno da su pregovori u tijeku - da vlasnik želi to prodati. I evo sada je prodaja zgotovljena i obavljena; čak i ne znamo ni cijenu (ima nagađanja, oko 40 milijuna dolara?). I koje su sljedeće nakane novih vlasnika? Pojma nemamo!</p>
<p> Mi nastavljamo raditi po postojećim ugovorima konzultativnih servisa (može se kazati: »prodaja umnog najamnog rada«) - koji stvara odredjeni profit vlasniku. Ja samo mogu pretpostaviti da će novi vlasnik želiti to (profit) povećati.</p>
<p> Moj osobni udjel u svemu je da ću se truditi da novi vlasnik ne pomisli da može mene zamijeniti nekim tko će bolje i/ili jeftinije raditi. Osim plaće, ja sam dodatno nagrađen i u djelomičnoj diobi dobiti. </p>
<p>I naravno, niti vlasnik nema baš nekakve obveze da me drži na ovom »radnom mjestu« - jer sam tu već toliko i toliko godina.</p>
<p> Meni je ovdje »osigurano« radno mjesto samo dotle dok vlasniku donaša optimalnu zaradu! </p>
<p>U tim okvirima se krije sva »mudrost« poslovanja na slobodnom radnom i proizvodnom tržištu. </p>
<p>JOSIP KIRIGIN,Bakersfield, Kalifornija, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvati u BiH: Nema otvorenijeg i znanstvenijeg razgovora </p>
<p>Iznio bih neke misli i dojmove o sadašnjim prilikama i raspoloženju Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Nije lako ni zahvalno o sebi (o nama) otvoreno govoriti, ali i to se nekad mora, pa taman to bilo nepopularno i neugodno.</p>
<p> Ljudi se obično dijele na »mi« i »oni«. Izgleda da čovjeku treba onaj »drugi«, bilo to po rasi, narodnosti ili vjeri, da bi nekako pobliže odredio sebe. Čak u istoj skupini imamo »druge« da bismo što bolje istaknuli tko smo - mi.</p>
<p> Nije nikakvo zlo u tome što postoji »drugi«; zlo je kad onoga drugoga počnemo smatrati manje čovjekom od nas, prezirati i čak progoniti.</p>
<p> Ali ovdje nije riječ ne o onima koji se razlikuju od nas po rasi, naciji ili vjeri, nego o nama Hrvatima i našoj podjeli na - mi i oni. Previše puta su za nas svi oni koji se od nas razlikuju (ili mislimo da se razlikuju) ideološki, politički, pokrajinski, pa i imovinski.</p>
<p> Ali kad nas netko gleda izvan našega nacionalnog korpusa, ti svi »oni» i »mi« činimo jednu cjelinu, jedan narod.</p>
<p> Zato mislim da je jedan od naših problema u BiH da smo izgubili osjećaj jedinstva ili barem toliko da sagledamo stvarnost i uvidimo da nam je sudbina zajednička. U najmanju ruku, nehrvati nas gledaju kao jedan narod - kao »oni»..</p>
<p> Gledajući u Hrvate općenito ili u Hrvate u BiH, mi smo se za hrvatsku slobodu žrtvovali i ginuli; ali mi smo od žrtava bježali i tu slobodnu Hrvatsku gulimo i možda bismo ju čak i prodali za sitan novac.</p>
<p> Mi smo bili zatvarani i mučeni; mi smo zatvarali i u zatvorima mučili. Mi smo bili komunisti i anitikomunisti. Mi smo bježali u strani svijet i mi smo se borili protiv »neprijateljske emigracije«. Mi smo bili uhodani i mi smo douškivali druge.</p>
<p> Mi smo bili ustaše i mi smo bili partizani. Mi smo bili i u Jasenovcu i u Bleiburgu - na obje strane. Mi smo srljali u Beograd kao »guske u maglu« i borili se da iziđemo iz te magle. To smo mi!</p>
<p> Ne umanjujući ni najmanje osobnost i važnost pojedinca, ali kad pogledamo cjelovitu sliku svoje prošlosti, to je sve dio nas kao naroda. To je sve naša prošlost i sadašnjost.</p>
<p> »Njihove« zablude su i naše zablude. »Njihovi« uspjesi su i naši uspjesi. »Njihova» sudbina je i naša sudbina. I kad upiremo prstom u »njih«, upiremo prstom dobrim dijelom i u sebe. »Njihova« slika je i dio naše slike. To je hrvatski narod - kakav je takav je. To smo mi, mi Hrvati.</p>
<p> Hrvati u BiH moraju sami sebima odgovoriti da li oni kao cjelina u današnjim okolnostima stvarno znaju što hoće. Mogu li iskristalizirati politički, gospodarski i kulturni program i sažeti ga u nekoliko najbitnijih točaka koje će biti prihvatljive većini?</p>
<p> Što znači biti Hrvat u BiH? Za neke je njihov hrvatski identitet nekakva povijesna slučajnost, a za druge je opet život u BiH prokletstvo.</p>
<p> Ali, ne postoji Bogom dani kalup hrvatstva ni u Republici Hrvatskoj ni u BiH ili igdje drugdje. Ne postoji »nacionalni kalup» po kojem moramo svi biti isti.</p>
<p> To je jedinstvo u različitosti. Ta raznolikost postaje problem ili čak prokletstvo samo onda kad smo zaslijepljeni i opojeni onim što smo mi, kad ne znamo ili ne možemo izići iz uskih okvira svoga sela, svoje općine, svoje pokrajine ili svoga svjetonazora.</p>
<p> Na žalost, kod nas o takvim temama nema otvorenog i znanstvenijeg razgovora, obično se to svede na dijeljenje lekcija onima drugim ili mudrovanje.</p>
<p> Uzevši u obzir današnje prilike među Hrvatima BiH, je li moguće naći komadić čvrstog zajedničkog političkog, kulturnog i gospodarskog tla za sve Hrvate u BiH? Bez toga se ne će moći naprijed.</p>
<p> Vrtjet ćemo se u viru svojih frustracija, nemoći i nereda i polako (po)tonuti. Ali to zajedništvo ne smije se pretvoriti u jednoumlje ili brisanje osobnosti ili nijansa hrvatstva koje postoji u BiH. Neka svatko bude ponosan na ono što je, ali bez zajedničkog osnovnog programa budućnost nam ne će biti ni dobra ni trajna.</p>
<p>ANTE ČUVALOChicago, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ne ponovio se lanjski plovidbeni nered, nužna je redovita brodska pruga Rijeka - Dubrovnik </p>
<p>Događaj koji ću sada opisati odigrao se na Korčuli, krajem ljeta prošle godine. Tada je na izmaku turističke sezone bilo potpuno uzaludno i nesvrsishodno bilo što o tome pisati.</p>
<p>Sjedio sam na rivi ispred hotela »Korčula« u vrijeme jutarnje kave, dok je par stolova dalje bila skupina stranih turista, koji su na njemačkom jeziku o nečemu žučno raspravljali.</p>
<p> Najčešće se čula riječ »schweinerei«, koju su povišenim glasom uzastopno ponavljali. Zato sam izoštrio uho i skrenuo pogled na njihov stol da otkrijem uzrok nezadovoljstva. </p>
<p>Pred njima je bio plovidbeni red ili bolje rečeno nered dolaska i odlaska brodova. Neću ponavljati kaotičnu tablicu, koju sam tada prepisao, ali ne želim zamarati čitatelje. Svatko može u bilo kojoj brodarskoj agenciji potražiti prošlogodišnji plovidbeni red i sam se uvjeriti i prosuditi o toj nevolji:</p>
<p>Svaki dan brodovi su dolazili u Korčulu i odlazili iz nje u neko drugo vrijeme. Recimo, na primjer, u sedam sati u jutro, drugi dan u deset, treći dan iza ručka, četvrti na večer i tako dalje kaotičnim neredom bez ikakva reda i zakona. U takovoj zapetljanosti jedva da se snalazio i domaći svijet, a kamoli strani turisti!</p>
<p>Kao opreku tomu podsjećam da su u vrijeme stare Austrije redovitu prugu uzduž Jadrana vozila dva broda. Jedan se zvao »Gedele«, a drugi »Baron Gautsch«. Brodovi su dolazili i polazili iz glavnih gradova Jadrana svaki dan u isto vrijeme iz istog mjesta.</p>
<p>Danas nema svakodnevne veze niti iz istih luka, a pogotovo ne u isto vrijeme. Zato nije nikakovo čudo da takav plovidbeni nered nipošto ne ide u prilog hrvatskoj turističkoj ponudi.</p>
<p> Ne treba se zavaravati otrcanim frazama da je za turizam dovoljan smiješak, ljubaznost, pristojnost, čistoća ili urednost. Prije svega treba uvesti red u glavnoj žili kucavici našeg turizma, a to je redovita veza između sjevernog i južnog Jadrana, uvijek u isto vrijeme i iz istog mjesta.</p>
<p>Na kraju se ponovo vraćam na sam početak događaja ispred hotela »Korčula«. Za obližnjim stolom sjedili su neki Korčulani, koji su inače poznati po svojoj duhovitosti, a također su bili ljuti zbog plovidbenog nereda.</p>
<p> Oni su se ubrzo umiješali u razgovor da bi hotimice što više povećali zbrku. Tako su nesretnim turistima, na lošem njemačkom jeziku, tumačili kako navodno u sljedećih desetak minuta polaze još dva do tri broda!</p>
<p>Teško je vjerovati da će ne samo Nijemci i Austrijanci nego i drugi turisti sa sličnim iskustvom ponovo odabrati Hrvatsku. Gdje će ljetovati ove godine? »Griechenland! Griechenland!«, uzvikivali su ispred hotela »Korčula«.</p>
<p>Na početku ove sezone poruka je više nego jasna: treba ponovno uspostaviti glavnu redovnu liniju od Rijeke do Dubrovnika i obratno. Brodovi moraju ponovo svaki dan voziti istom prugom iz istoga grada u isto vrijeme!</p>
<p>MARKO ANTUNICAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U svakoj pravnoj državi onaj tko je nezakonito uzeo ili stekao novac - mora ga vratiti </p>
<p>Iz mjeseca u mjesec dolaze nam tužnije vijesti</p>
<p> - uvećava se broj nezaposlenih! Samo na području šire koprivničke okolice tijekom veljače posao je tražilo više od 4.300 osoba, a na cijeloj županiji brojka nezaposlenih već se popela na oko 8.600 ljudi.</p>
<p>Ono što je u ovoj priči najgore, jest to da nitko ne može dati čak ni obećanje da će se broj nezaposlenih zaustaviti, a kamoli smanjiti. Posao još koliko-toliko mogu pronaći fizički radnici, ali ne i oni sa srednjim, višim i visokim školama.</p>
<p>Mnogobrojni hrvatski branitelji, a poglavito dragovoljci koje »ni metak nije okrznuo« također svaki dan bez uspjeha kucaju na vrata pojedinih firmi. Ni za njih nema stalnog zaposlenja! A živjeti se mora!</p>
<p>Jedno kraće vrijeme, pred izbore, naslušali smo se obećanja. Pojedinci su obećavali, ako se sjećate, kako će, izaberemo li baš njih, otvoriti 200.000 novih radnih mjesta!</p>
<p> Sad slušamo druge priče: od novih zapošljavanja nema ništa, već će se u Hrvatskoj otpustiti daljnjih nekoliko desetaka tisuća ljudi, jer je navodno zatečeno stanje mnogo gore nego što se očekivalo.</p>
<p>Pojedine, još do jučer, uspješne tvrtke ruše se kao kule od karata. Radnici su sretni, kao primjerice u PIK Vrbovec, što još uvijek primaju, makar i sa zakašnjenjem, kakvu-takvu plaću.</p>
<p> Sve se više govori i piše o onima koji su tijekom proteklih godina, a poglavito u vrijeme Domovinskoga rata, opljačkali firme, a malo tko više i pita za one koji svakodnevno pošteno rade uz minimalnu ili nikakvu plaću.</p>
<p>Što vrijedi radnicima neke propale tvrtke što saznaju putem novina kako ih je opljačkao ovaj ili onaj tajkun, koji je, na žalost, još »do jučer« imao manje nego većina zaposlenih, kad im taj i takav neće vratiti opljačkano, već će eventualno biti kažnjen uvjetno ili »moralno«, tj. da ga poput nekog nogometnog trenera smijene s dužnosti kojoj nije dorastao?</p>
<p>Radnici se najčešće počnu buniti i izlaziti na ulice tek kad shvate da su ostali bez ičega, odnosno kad nekoliko mjeseci uzastopce ne prime plaću. Tada ih podrže i predstavnici sindikata, ali i od toga je malo opipljive koristi.</p>
<p> Kad brod tone, zadnji ga napušta njegov zapovjednik, a kad neka tvrtka ode u stečaj, prvi ju napuštaju oni koji su ju i doveli do dna! Tako je, primjerice, u Koprivnici bilo s »Izvorom«, »Rapidom«, »Čazmatransom« i nekim drugim poduzećima.</p>
<p>U svakoj pravnoj državi onaj tko je nezakonito uzeo ili stekao novac, mora ga vratiti. Mi se zadovoljavamo da se pojedini tajkuni dovedu na »stup srama«, što za njih obično traje jedno kraće vrijeme, te time da nikada ne vrate opljačkano.</p>
<p>Osim toga, u Hrvatskoj nije financijski propao još ni jedan direktor ili manager koji je uništio neku firmu, odnosno koji je stotine ili tisuće radnika natjerao na ulicu! </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar, Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Mladić se dva puta pokušao ubiti, pa ipak zatražio pomoć </p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Krvavi tragovi vodili su od kuće u dubravačkoj ulici Čempresa 8, smještenoj uz sam rub šume, preko šume sjeverno prema pruzi. O čemu je bila riječ nije se moglo ni naslutiti iz te kratke informacije, a ponajmanje da je riječ o doista nesvakidašnjem dvostrukom pokušaju samoubojstva, a potom ipak traganju za pomoći da se spasi život.</p>
<p>Kako smo neslužbeno doznali, dolaskom na mjesto događaja, u nedjelju oko 7 sati, osamnaestogodišnji mladić, zasad nepoznata imena, iz neutvrđenih razloga pokušao se ubiti u šumarku nedaleko od spomenute ulice. </p>
<p>Nesretni mladić se pokušao ubiti prvo strujom, najvjerojatnije na jednoj od uličnih elektroinstalacija, a kada mu to nije uspjelo, prerezao je žile u šumarku. No, ubrzo je otišao do vrata obližnje kuće, gdje je pozvonio, da bi se potom srušio.</p>
<p>Vlasnicu kuće u ulici Čempresa 8, Zdravku Z., na čija je vrata mladić pozvonio, zatekli smo dok je iz kuće iznosila okrvavljene jastuke da ih opere. Prilično smireno nam je odgovorila: »Nemojte me ništa pitati. Već ih je bilo desetak ovoga jutra (misleći pritom na policajce i novinare) i sa svima sam razgovarala. Pitajte kolege«, završila je vlasnica, no, najvjerojatnije se predomislila, jer nam je ipak počela opisivati jutarnji događaj.</p>
<p>» A pomogla sam mu. Kako i ne bi. Ali znate kako je ženi kad vidi krv. Bila sam u šoku«, počela je ponovno vlasnica i nastavila, »Došao mi je preko dvorišta i pozvonio na vrata. Kad sam ih otvorila, sav okrvavljen me zamolio da mu pomognem. Stavila sam mu jastuke pod glavu i dala dvije čaše vode, prije nego što sam zvala hitnu pomoć«.</p>
<p>Ostali susjedi nisu ništa znali, jer su, prema njihovim riječima u to vrijeme još spavali. »Ne znam što se dogodilo, jer sam spavala u to vrijeme. To vam je bilo negdje oko 7 sati. Samo sam čula da je susedi pozvonio na vrata. Mog'o je bilo kome pozvoniti. I nama. Nije on ni znao kome zvoni«, objašnjavala nam je susjeda. »Ona vam je njemu spasila život. Da nije bilo nje, on bi vam bil' mrtav«, pričala nam je dalje susjeda Zdravke Z., koja živi dvije kuće dalje, dok je na naše pitanje, zna li tko je mladić, dodala, » Ili je iz Resnika ili iz Retkovca, ak' se pojavio iz šume«.</p>
<p>Susjed do same kuće nije znao što se događa, već je, misleći da smo iz policije, Vjesnikovu ekipu zabrinuto pitao smije li zatvoriti »kapiju«, jer »mu propuh lupeta vratima«, a kad smo mu objasnili da je došlo do pokušaja samoubojstva, te da je mladić, predomislivši se pomoć potražio u kući do njegove, zamišljeno prokomentirao: »Kak' to u sedam sati se ubijati? Kak' tak' rano?«.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ispred »Besta« opljačkali trojicu, a jednog pretukli</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Na području grada Zagreba tijekom subote zabilježena su tri razbojstva, priopćeno je u policiji.</p>
<p>No, jedno se navodno dogodilo i u nedjelju oko 6 sati ujutro, ali je ostalo na pokušaju. Kako smo neslužbeno saznali, muškarac naoružan poluatomatskom puškom pokušao je orobiti crpku INE, na aveniji Bologna kod zagrebačkog naselja Gajnice, ali je pobjegao praznih ruku. Što se i kako dogodilo, što je razbojnika natjeralo na bijeg bez plijena, policija u nedjelju nije priopćila, no, za njim jebila organizirana potraga.</p>
<p>U subotu pak, oko 20 sati u Ulici grada Vukovara 226 nepoznati je razbojnik prijeteći pištoljem opljačkao trgovinu »Teramar«. Razbojnik je ušao u trgovinu i, kako smo već naveli, zaprijetio pištoljem prodavačima Danijeli B. (21) i Mariu T. (30).</p>
<p> No, kako Mario T. nije ozbiljno shvatio razbojničku prijetnju, on se počeo hrvati s razbojnikom, pri čemu ga je pljačkaš više puta udario drškom pištolja u glavu. Nakon što je svladao prodavača, ponovno je izvadio pištolj i zatražio novac od prodavačice, koja je to i učinila, tako da razbojnik pobjegao s 2.000 kuna, dok je Mario T. zadobio lakše tjelesne ozljede i zbrinut je u KB »Rebro«.</p>
<p>Drugo razbojstvo odigralo se u Donjem Vraču. Tamo je, pak, nepoznati počinitelj opljačkao trgovinu »Evropa«, vlasništva Jadranke S. (43). Maskirani muškarac je izvadio nož i zaprijetio prodavačici Ljiljani P. (30), da će je ubiti ako mu ne da novac. Ljiljana P. je poslušala i razbojnik je pobjegao s 1.230 kuna.</p>
<p>Neuobičajen razbojnički prepad dogodio se nedaleko od diskoteke »The Best« u Jarunskoj 2, gdje su 12-orica mladića opljačkala trojicu mladića. Naime, zasad nepoznati mladići su uz prijetnju da će ih pretući ako im ne daju novac, opljačkali Kazimira L. (19), Maria P. (19) i Damira R. (17).</p>
<p>Kada su ih presreli, jedan od mladića je uhvatio Maria P. za glavu i izvadio mu 120 kuna koje držao u džepu, dok im je Damir R. dao 70 kuna. Kazimira L. su, pak, odvukli malo dalje i izudarali, nakon čega su mu uzeli 500 kuna i zlatnu narukvicu. Ukupna šteta se procjenjuje na 4.290 kuna.</p>
<p>O »zanimljivom« razbojništvu u poslovnicu Hrvatske lutrije, za čijim s epočiniteljem traga, pisali smo ovih dana. Naime, muškarac naoružan pištoljem, upao je u poslovnicu i oružjem prijeteći djelatnici, domogao se 2.000 kuna. Zanimljivost je u tome što je razbojnika navodno snimila kamera za nadzor, no, o čemu policija nije dala nikakvo priopćenje.(D. P., V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Marihuana je sve učestalija </p>
<p>ZAGREB, DUBROVNIK, 2. travnja</p>
<p> - Zbog neovlaštenog držanja droge, 17,45 grama marihuane, ovih je dana na zagrebačkom Županijskom sudu devetnaestogodišnjem M. C. izrečena mjera pojačanog nadzora, te mu je određeno i savjetovalište u Centru za prevenciju od ovisnosti.</p>
<p>Naime, mladića je prije godinu dana policija zatekla s navedenom drogom »u džepu«. Kako je pak bilo obrazloženo, sud nije utvrdio da je htio preprodavati tu drogu, dok je mladić u svojoj obrani rekao kako je drogu pronašao slučajno kraj jedne osnovne škole, gdje su je sakrili neki dječaci.</p>
<p>O sve učestalijoj prisutnosti droge na ovim prostorima, osobito marihuane, svjedoči i nekoliko prošlotjednih zapljena. Jedna od posljednjih je bila u Zagrebu, kojom je prilikom zaplijenjeno šest kilograma »trave«. Uhićeni muškarac drogu je zapakiranu u šest paketa, pripremljenu za daljnju prodaju, »pospremio« u sportsku torbu, koju je policija pronašla u njegovu automobilu, na Ljubljanici.</p>
<p>Tijekom pak akcije policijskih uprava dubrovačko-neretvanske i splitsko-dalmatinske na presjecanju narko kanala, kojim se droga iz Splita dopremala u Dubrovnik, na graničnom prelazu »Klek«, prilikom pregleda automobila, registracije DU 532-AV, zaplijenjeno 1 kilogram marihuane i 6,4 grama heroina. </p>
<p>Naime, kako stoji u priopćenju PU Dubrovačko-neretvanske, zelena materija za koju se sumnja da je marihuana, te praškasta tvar za koju djelatnici Odsjeka za droge sumnjaju da je heroin, pronađeni su u automobilu kojim je upravljao D. S. ( 37), inače policijac dubrovačko-neretvanske PU koji je u to vrijeme bio izvan službe i u civilnoj odjeći. Iako se uz dubrovačkog policajca navodi i njegov brat S. S. ( 33), koji je upravljao automobilom registarske oznake DU 141-BK, te je zajedno s bratom uhićen na graničnom prelazu »Klek«.</p>
<p>Najveća prošlotjedna zapljena dogodila se također na području PU dubrovačko-neretvanske, a radilo se o 18 kilograma i 269 grama marihuane. Policija je osamnaest paketa pronašla na skrovitim mjestima »fiata punto, registracije ZG 1918-K, koji je inače vlasništvo zagrebačke tvrtke za iznajmljivanje vozila »BB Natal«. Autombil je vozio Zagrepčanin D. S. (29), dok mu je suvozač bio S. P. (35), iz Makarske. Droga je pronađena prilikom prelaska vozila iz BiH u RH, na kontrolnoj točki Gabela polje 1, kod Metkovića. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nalaz DNA potvrđuje tko je ubojica mladog Šibenčanina?</p>
<p>ŠIBENIK, 2. travnja</p>
<p> - Istražni postupak protiv Darka Nakića (21), kojeg se tereti za monstruozno ubojstvo mladića Petra Tanfare (16), još uvijek traje. Kako saznajemo od istražnog suca Županijskog suda u Šibeniku, Dalibora Dukića, dosad je saslušano desetak svjedoka, a sucu predstoji saslušati još tri svjedoka, među kojima su otac i pomajka ubijenog mladića.</p>
<p>Iako u Šibenik još uvijek nisu stigli nalazi krvi - DNA, kao ni nalaz sudsko-medicinskih vještaka, neslužbeno saznajemo da su nalazi gotovi i da krv pronađena na predmetima kojima je ubijen Tanfara, učenika II. razreda Srednje obrtničke-turističke škole, potvrđuju osnovanu sumnju da je ubojica osumnjičeni mladić, Nakićev susjed, i da u stravičnom ubojstvu, kakvog Šibenik nije upamtio u posljednjih četrdesetak godina, nije sudjelovalo više osoba kako se to pričalo.</p>
<p>Motiv ovog monstruoznog ubojstva je koristoljublje, a negira se ddosadašnja pretpostavka da je u ovom stravičnom ubojstvu sudjelovalo više osoba. Potvrđuje to, neslužbeno saznajemo, i nalaz sudsko-medicinskih vještaka, koji bi uskoro trebao stići u Šibenik. Nad osumnjičenim Nakićem još nije obavljeno psihijatarsko vještačenje, a razlog je što još nije stigao nalaz sudsko-medicinskih vještaka koji je, inače potreban za izradu psihijatrijskog vještačenja. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Talijanska ribarica kažnjena sa 64.000 kuna </p>
<p>SPLIT, 2. travnja</p>
<p> - Nakon što je posada policijskog broda »Sv. Mihovil« kod otoka Sveca, 0,8 nautičkih milja u hrvatskom teritorijalnom moru, u četvrtak zatekla talijansku kočaricu »Vannucia«, registriranu TM 209, u petak je Prekršajni sud donio rješenje kojim se kažnjavaju s 55.000 kuna novčane kazne, 9.000 kuna trošarine, a oduzete su im i mreže, dvije širilice, te 90 kašeta s ribom.</p>
<p>Ribaricom, koja je bez prinude dopraćena u višku luku, zapovijedao je Talijan Domenico R. (54), a članovi posade su bili talijanski državljani Stefano P. (50) i Antonio S. (49), te Tunižanin s prebivalištem u Italiji Mohamed H. (45). U uzapćenoj brodici policija je pronašla 250 kg ribe. Uzapćena kočarica i posada počinili su prekršaje po Zakonu o nadzoru državne granice i Zakonu o morskom ribarstvu.</p>
<p>Uzapćenja talijanskih kočarica, zatečenih u ribolovu u našim teritorijalnim vodama nije rijetkost. A u jednom od posljednjih, kojom je prilikom policija u krivolovu zatekla ribaricu »Cisimo e Dakiano Primo« iz Manfredonije, došlo je i do pucnjave. (I. D./ J. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Telefonirao na prijateljev mobitel i zaboravio račun</p>
<p>POREČ, 2. travnja</p>
<p> - Porečki policajci podnijeli su kaznenu prijavu protiv A.M. (27) iz mjesta Radmani, jer su kriminalističkom obradom utvrdili da je prevario svog prijatelja, obećavši mu platiti potrošene impulse za GSM mrežu Cronet i VIP u visini od 4.000 kuna. </p>
<p>U vrijeme prijevare, počinjene krajem veljače ove godine, raspoloženi A.M., naime, prijateljski je nagovorio H.M. (29) iz Poreča da mu na ugovor uz naknadu u visini 100 njemačkih maraka dopusti priključak na Cronet i VIP mrežu. Nakon ortačkog ugovora H.M. je vjerovao da će mu »prijatelj« snositi troškove ostvarenih računa od te dvije mobilne mreže, ali kad su mu prvi računi počeli stizati podsjetio je A.M. da mora platiti impulse u visini od 4.000 kuna, te da nakon toga odjavi priključke. No, A.M. se oglušio na te odredbe ugovora, navevši prijatelja da sam plati račune i odjavi brojeve. Potonji je to i učinio, uz malu pomoć porečke policije. (V.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Splitom kolaju krivotvorene kune</p>
<p>SPLIT, 2. travnja</p>
<p> - Pod sumnjim da su krivotvorene policiji su dostavljene novčanice u apoenima od 100, 200 i 50 kuna, izdvojene iz dnevnog utrška Autopoduzeća Imotski, Hrvatske lutrije i Jadrolinije. Dragica N. (39), blagajnica u Autopoduzeću Imotski, među novcem, koji joj je predao kondukter Mladen P. (45), izdvojila je sumnjivu novčanicu od 200 kuna. U opticaj ju je stavio nepoznati muškarac, plativši »krivotvorinom« autobusnu kartu od Splita do Imotskog. Krivotvorinu od 100 kuna uočila je Draga U. (44), djelatnica u kiosku Hrvatske lutrije u Kranjčevićevoj u Splitu. Voditeljica dnevno-noćnog trezora splitskog Zavoda za platni promet Jadranka Š. (46) policiju je obavijestila da je u novčanoj pošiljci Jadrolinije pronašla krivotvorinu od 50 kuna. Sve novčanice su upućena na vještačenje, a za osobama koje su ih stavile u opticaj se traga. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Krijumčar pokušao pregaziti policajce </p>
<p>SPLIT, 2. travnja</p>
<p> - Zbog deset baksi cigareta i pokušaja gaženja policajaca Jozo Ć. (44) iz Sinja prijavljen je za kaznena djela nedozvoljene trgovine, izbjegavanja carinskog nadzora te sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. Triljska granična policija u Sinju je primijetila »ladu nivu«, od ranije im poznatog krijumčara cigareta Joze Ć. Kada su ga pokušali zaustaviti, osumnjičeni se dao u bijeg. Nakon kraće potjere policajci su ga sustigli, no kada su krenuli prema njegovu automobilu Jozo Ć. naglo je krenuo, pokušavši iz zgaziti. Bacivši se u stranu triljski policajci uspjeli su se skloniti te ponovno krenuti za osumnjičenim i ubrzo zatim ga uhitili te mu izuzeli cigarete. Jozo Ć. priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Splitu koji mu je odredio četrdesetosmosatno zadržavanje do saslušanja. (I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Nakon ulaska u WTO jeftiniji prehrambeni proizvodi na domaćem tržištu </p>
<p>Očekuje se da će zbog nižih carinskih stopa uvoz hrane kratkoročno porasti, što bi trebalo rezultirati nižim cijenama prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu / Prilikom pregovora sa WTO-om vodilo se računa da više od pola milijuna seoskih gospodarstava nije spremno za nastup na otvorenom tržištu </p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Hrvatska je pred vratima ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Kako bismo za domaće poljoprivrednike ublažili negativan učinak tog ulaska, za ovu je godinu poljoprivredni proračun povećan za 80 posto (1,7 milijarde kuna), kaže za Vjesnik mr. Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva i voditelj hrvatskog pregovaračkog izaslanstva za poljoprivredu. Uz to, prijelazno će radoblje za prilagodbu najosjetljivijih poljoprivrednih proizvoda biti između tri i četiri godine, a nerijetko i pet do sedam. </p>
<p>Božić dodaje da su trogodišnji izravni pregovori sa 33 zemlje od 135 zemalja članica WTO-a, što se tiče poljoprivrede, uspješno završeni. U cjelokupnom paketu obveza koje će Hrvatska preuzeti, poljoprivreda ima posebno mjesto. To se odnosi na prosječno tri do četiri puta višu dopuštenu stopu carinske zaštite nego u industriji. Naime, domaći proizvođači hrane strahuju da će visokosubvencionirani poljoprivredni proizvodi, nakon ukidanja zaštitnih carina, preplaviti domaće tržište. Očekuje se da će zbog nižih carinskih stopa uvoz hrane kratkoročno porasti, što bi trebalo rezultirati nižim cijenama prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu.</p>
<p> Božić napominje da će prosječna carina za poljoprivredne proizvode iznositi približno 15 posto nakon prijelaznoga razdoblja od pet godina. Međutim, prosječna će carina najvažnijih skupina proizvoda biti dva do četiri puta viša, posebice najosjetljivijih proizvoda kao što su pšenica, brašno, mlijeko, mliječni proizvodi, goveđe i svinjsko meso, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, vino...</p>
<p> Prema njegovim riječima, prilikom pregovora sa WTO-om vodilo se računa da više od pola milijuna seoskih gospodarstava nije spremno za nastup na otvorenom tržištu, nego tek njih oko 150.000. Svi će oni morati ući u registar poljoprivrednih proizvođača, što će biti preduvjet za ostvarivanje prava na državne poticaje, jer nakon ulaska u WTO državne subvencije u poljoprivredi će se morati smanjiti u prosjeku za 20 posto. </p>
<p> Što se tiče nižih carinskih stopa, kaže Božić, za 36 proizvoda carinske će stope biti iskazane samo u količinskim carinama, što može biti korisno u uvjetima značajnijega pada cijena na svjetskome tržištu. Uz to, za voće i povrće koje se proizvodi u Hrvatskoj utvrđene će sezonske carinske stope biti nekoliko mjeseci osjetno veće od europskoga prosjeka. </p>
<p>Dalje, primjerice, sadašnja carina za uvoz mesa od 64 posto smanjit će se na 45 posto, a do kraja prijelaznoga razdoblja od sedam godina na 28 posto. Uz to, postupna smanjenja predviđena su i za alkoholna pića (u koja nisu uračunata vina) sa sadašnjih carinskih stopa većih od 50 posto na 19 posto. Osim toga, najveće se promjene očekuju kod poticanja proizvodnje mlijeka, koja sada, zbog prekomjernosti, nije u skladu s pravilima WTO-a. Drugim riječima, današnja stopa potpore morat će se prepoloviti. </p>
<p>Što se, pak, tiče pravila ponašanja unutar WTO-a, Božić naglašava da je otežavajuća okolnost što ona nisu ista za sve. Odnosno, novoprimljenim članicama zabranjene su izvozne subvencije i zaštitne mjere pri uvozu poljoprivrednih proizvoda. Ali, dopuštena je izravna pomoć poljoprivrednim proizvođačima, i to onoliko koliko država može izdvojiti iz proračuna. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Država će naplatiti potraživanja u stečaju Croatia Linea, hoće li i radnici?</p>
<p>RIJEKA, 2. travnja</p>
<p> - Simbol gospodarske moći Rijeke u proteklih 50 godina, brodarska tvrtka Croatia Line, koja je nekad imala flotu od 70 brodova, i službeno je potopljena prošlog petka kad je Trgovačkom sudu u Rijeci predan zahtjev za stečaj. Istodobno je 70 preostalih radnika dobilo otkaz. Iako se »eutanazija« Croatia Linea očekivala, Riječani su ipak s nevjericom primili vijest o gašenju svog brodara. Odluku o stečaju donio je većinski vlasnik, Fond za privatizaciju, a priželjkivala ju je Uprava, jer više nije bilo nade da i dio od 70 radnika nađe posao u novoosnovanom brodaru »Kvarnerska plovidba«, koji ne može zaploviti zato što nema - brodova. </p>
<p>U velebnoj palači Croatia Linea sad čekaju stečajnog upravitelja, a brojni vjerovnici su u strahu hoće li uspjeti naplatiti potraživanja. Naime, Croatia Line je državi dužna 37 milijuna dolara, od čega 26 milijuna na ime jamstava za kredite, te devet milijuna dolara temeljem kunskog duga. Radi se o posudbama za plaće, neplaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a samo na ime PDV-a dug je pet milijuna kuna. U stečajnu masu trebala bi ući zgrada Croatia Linea na koju hipoteku imaju Croatia osiguranje i Privredna banka Zagreb, skladišno-radionički kompleks na Kukuljanovu (pod hipotekom RI Adria Banke) i klub Croatia Linea u Kostreni na koji hipoteku ima Riječka banka. </p>
<p>Preostali brodovi Croatia Linea, koji su mjesecima već na mrtvom vezu u domaćim i stranim lukama zaustavljeni od vjerovnika, ne ulaze u vrtlog stečaja, jer se ne vode kao vlasništvo Croatia Linea. S obzirom na vrijednost nekretnina Croatia Linea, iz stečaja će se barem djelomice uspjeti naplatiti država, a radnici i hipotekarni vjerovnici bi mogli loše proći. U toj riječkoj gospodarskoj nesreći donekle je sreća što će 70 preostalih radnika biti zbrinuto isto kao i onih 266 koji su otkaze dobili u rujnu - zajamčena im je isplata plaća i otpremnina u otkaznom roku. Što se tiče 60-tak preostalih pomoraca, koji već mjesecima čuvaju brodove na mrtvom vezu, oni se nisu vodili kao radnici Croatia Linea, već su posao obavljali na temelju ugovora, pa će se za njihova potraživanja nastojati izboriti Sindikat pomoraca Hrvatske. Croatia Line je bila svjetska tvrtka i njezin stečaj neće biti lako sprovesti, pa u Rijeci s velikim zanimanjem iščekuju tko će biti imenovan za stečajnog upravitelja. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Italija: Propao zimski turizam</p>
<p>RIM, 2. travnja</p>
<p> - Talijanski zimski turizam ove je godine zabilježio pravu katastrofu: broj Talijana koji su otišli na skijanje u talijanske Alpe manji je za 36 posto u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p>Podaci objavljeni u talijanskim medijima govore o pravom »fijasku«, a razloge nalaze uglavnom u previsokim cijenama. </p>
<p>Tjedan dana na snijegu, ili kako Talijani nazivaju »bijeli tjedan«, ove je godine provelo samo 3,3 milijuna talijanskih ljubitelja skijanja u odnosu na 5,2 milijuna koliko ih je bilo prošle godine. Mnogi Talijani su išli na skijanje u inozemstvo, odnosno njih više od četiri posto u odnosu na prošlu godinu. Razlog padu broja gostiju u talijanskim zimovalištima su cijene. Ove godine je cijena »bijelog tjedna«, uključujući boravak, hranu i sve ostalo, iznosila 2 milijuna i 125 tisuća lira po osobi u odnosu na milijun i 320 tisuća koliko je koštao tjedni boravak na snijegu prošle godine. </p>
<p>Cijene i turizam su svakako poučni podaci i za predstojeću turističku ljetnu sezonu, a predstojeći Uskršnji blagdani smatraju se barometrom ljetne sezone. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Istra danas proglašava elementarnu nepogodu?</p>
<p>Ukoliko se ne otvore šalteri za isplatu novca župan će proglasiti stanje elementarne nepogode / Osnovat će se krizni stožeri i fond za pomoć najugroženijim građanima</p>
<p>PULA, 2. travnja</p>
<p> - Kriza Istarske banke ulazi u 11 dan, a ako se danas (ponedjeljak) ne otvore šalteri banke i ne omogući dizanje novca bar za najosnovnije potrebe, župan će proglasiti stanje elementarne nepogode! Osnovat će se krizni stožeri i fond za pomoć najugroženijim građanima. </p>
<p>Po grubim procjenama, posredstvom te banke plaće prima oko 60.000 zaposlenih, mirovine oko 17.000 umirovljenika, oko 20.000 obrtnika koristi njezine usluge... To ilustrira razloge panike koja je zavladala u Istarskoj županiji. Privremeni je upravitelj svojim potpisom na temelju odluke Hrvatske narodne banke (HNB) jednostavno zamrznuo na tri mjeseca oko 290 milijuna maraka ušteđevine na oko 50.000 tekućih računa građana, 25.000 žiro-računa, 100.000 kunskih i 50.000 deviznih štednih knjižica, odnosno 225.000 raznih oblika štednje.</p>
<p>Podsjetimo, Istarska županija je najavila i pokretanje kaznenog postupka protiv guvernera dr. Marka Škreba i privremenog upravitelja Brune Bušca, a Pula će tužiti HNB-a zbog »nezakonitog postavljanja privremenog upravitelja u Istarsku banku«. Udruga štediša banke i dalje traži od guvernera Škreba da izmijeni odluku privremenog upravitelja te da se isplate plaće i mirovine.</p>
<p>Turistički djelatnici uspaničeno tvrde da je to udar na pripremu sezone, a blokada možda najviše pogađa privatne iznajmljivače.</p>
<p> Po zadnjim obavijestima, HNB neće odobriti 200 milijuna kuna zajma za sanaciju banke, koji je zatražio župan Stevo Žufić.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vojvoda: HDZ očistiti od onih koji su u njemu zbog osobnog probitka </p>
<p>VARAŽDIN, 2. travnja</p>
<p> - »Iz čelništva HDZ-a treba maknuti ljude koji mu štete. Stranka se mora očistiti od onih koji su tu zbog osobnog probitka. Poljuljani ugled HDZ-u mogu vratiti samo sposobni, pošteni i ozbiljni ljudi«, rekao je na izvanrednoj izbornoj skupštini varaždinskoga HDZ-a dosadašnji predsjednik Mirko Ramuščak.</p>
<p>Varaždinski gradonačelnik Hrvoje Vojvoda naglasio je da su Varaždinci tražili analizu izbornih rezultata od Predsjedništva HDZ-a, kao i ostavke članova Predsjedništva, ali od toga do danas - ništa. »Zato smo i potakli promjenu Statuta koji danas kruži Hrvatskom. Moramo se homogenizirati i ne smijemo dopustiti da nas rastepu«, rekao je Vojvoda, dodajući da bi »bilo lako kad bi uzroci izbornoga poraza HDZ-a bili samo u Šeksu i Pašaliću, jer bismo tada njih smijenili i krenuli dalje. Ali, uzroci su mnogo dublji«, rekao je Vojvoda i dodao da »HDZ ne smije stvarati sebi neprijatelje u DC-u, jer su to do jučer bili naši stranački kolege«.</p>
<p>O potrebi promjena u Predsjedništvu HDZ-a govorio je i Anđelko Herjavec, koji je i predložio Hrvoja Vojvodu za predsjednika stranke. No, Vojvoda je to odbio, pravdajući se brojnim radnim i privatnim obvezama. (M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sanader: HDZ nije imao hrabrosti raščistiti afere u svojim redovima</p>
<p>SPLIT, 2. travnja</p>
<p> - Izvanredna izborna skupština splitskog HDZ-a, koja je počela u nedjelju ujutro, do zaključenja ovog izdanja još nije bila okončana. Samo na raspravu o dva predložena poslovnicika izaslanici iz 34 ogranka splitskog HDZ-a potrošili su gotovo četiri sata. Umjesto kandidacijske liste, koju bi predlagalo radno predsjedništvo, prihvaćen je poslovnik prema kojem svaki izaslanik ima pravo predložiti kandidata za stranačka tijela, o kojem se onda glasuje pojedinačno.</p>
<p>Raspravu o poslovnicima i dnevnom redu izborne skupštine neki su govornici iskoristili za oštro kritiziranje najviših dužnosnika HDZ-a, pripisujući im najveću odgovornost za »izborni potop« stranke. Tako je Nikola Grabić kazao da je HDZ izgubio svoje mjesto na hrvatskoj političkoj pozornici »i, što je najgore, izgubio je i političku vjerodostojnost zbog pojedinaca koji za sobom vuku repove afera, a još sjede u vrhu stranke«. </p>
<p>Izbornoj skupštini nazočio je član Predsjedništva HDZ-a dr. Ivo Sanader, od kojeg su izaslanici tražili da im jasno i glasno kaže zašto je HDZ izgubio izbore i tko je kriv za izborni poraz. »Izgubili smo izbore sasvim očekivano i, da je bilo drukčije, vjerujte, ne bi valjalo. HDZ konačno mora položiti ispit savjesti, pročistiti se i vratiti povjerenje građana Hrvatske«, rekao je Sanader, priznavši da HDZ nije imao političke hrabrosti raščistiti afere u svojim redovima. »Pogriješili smo i u tome što nismo poštovali osnovnu političku logiku, prema kojoj je svaki dužnosnik stranke koji je upao u probleme bio dužan dati neopozivu ostavku«, naglasio je. Ustvrdivši da je HDZ više nego ikad potreban Hrvatskoj, Sanader je istaknuo da stranka što prije treba konsolidirati svoje redove, »jer je vladajuća koalicija zaboravila predizborna obećanja i razočarala građane«.</p>
<p>Neki izaslanici, nezadovoljni Sanaderovim obrazloženjem, tražili su od njega da se jasno odredi prema izjavama visokih stranačkih dužnosnika koji su rekli da odgovornost za izborni poraz snosi stranka u cjelini. Sanader je uzvratio da najveća odgovornost leži na bivšoj Vladi HDZ-a, »koja je mnogo lutala, a na koju Predsjedništvo HDZ-a nije moglo utjecati«. Svi govornici bili su suglasni u tome da se stranka mora osvježiti nekompromitiranim kadrovima, a neki su prozvali dr. Ivića Pašalića i Vladimira Šeksa, okrivljujući ih za »političku golgotu koju prolazi HDZ«. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bogdanović našao novac i odgodio štrajk u dubrovačkom »Libertasu« </p>
<p>DUBROVNIK, 2. travnja</p>
<p> - Autobusi Libertasa, dubrovačkog javnog gradskog prijevoznika, neće stati u utorak, premda su radnici najavili štrajk ako im se ne isplati zaostali dio plaće za veljaču. Naime, kako neslužbeno saznajemo, ultimatum koji je postavio štrajkaški odbor Libertasa razriješio je gradonačelnik Vido Bogdanović, koji je novac za ostatak plaća namaknuo iz dijela gradskog proračuna namijenjenog službenicima gradske uprave.</p>
<p>Inače, prijetnje štrajkom naljutile su Dubrovčane, jer je to radnicima Libertasa prvo kašnjenje plaća u posljednjih desetak godina, a i prosjek njihovih plaća je oko 3.000 kuna. No, prelijevanjem iz šupljeg u prazno i isplatom zaostalog dijela plaće neće se riješiti rpoblemi dubrovačkog javnog poduzeća. Libertas je, naime, u velikim finanacijskim poteškoćama i pitanje štrajka je, zapravo, samo prolongirano do isplate iduće plaće. Iako se od poslovodstva ne može dobiti ukupan iznos duga, prema nekim podacima samo se Ini za potrošeno gorivo duguje više od milijun kuna, zbog čega je Libertasu i blokiran račun i prekinuta isporuka goriva. </p>
<p>Osim svega, na Libertasovu adresu neumoljivo stižu na naplatu i rate kredita kojima je nabavljeno novih deset autobusa. Mnogi radnici Libertasa za to drže odgovornom dubrovačku vlast, jer je svojedobno obećala pomoć oko vraćanja tih kredita. Gradonačelniku Bogdanoviću je žao što Grad, 65-postotni vlasnik poduzeća, ne može pružiti financijsku pomoć Libertasu, a izlaz vidi u mogućnosti reprogramiranja dugova prema dobavljačima autobusa. Ali, bit je problema održavanje nerentabilnih linija u okolnim općinama. Problem su i gradske linije, zbog čije se loše organizacije događa da se na pojedinim linijama čak tri autobusa istodobno nađu na stajanci.</p>
<p>U isto vrijeme, ulazak u samo jedan autobus pred početak radnog vremena za 10.000 stanovnika Mokošica predstavlja pravo umijeće, kao i plaćanje karte od 10 kuna. Stoga je neophodna reorganizacija voznog reda što je, uz zahtjev za pronalaženje poslovnih interesa u turističkom i međugradskom prometu, od Libertasa na posljednjoj sjednici zatražilo i gradsko Poglavarstvo. Je li za to trebalo čekati sve ove godine i najavu štrajka, ili se opet radi o »nasljedstvu« i problemima centralizirane države? (A. Hauswitschka)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Zdravstveni bilten predsjednika Mesića pred javnost</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Kako Vjesnik doznaje, predsjednik Stipe Mesić završio je u nedjelju u KBC-u »Rebro« kompletni zdravstveni pregled, započet prije dva tjedna.</p>
<p> Zdravstveni bilten hrvatskog predsjednika bit će u ponedjeljak ili utorak javno obznanjen, a učinit će to voditeljica njegova liječničkog konzilija prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina, ministrica zdravstva. </p>
<p>Prema sadašnjim saznanjima, nalazi liječničkog konzilija potvrdit će da je predsjednik odličnog zdravlja. Iako nema baš nikakvih zdravstvenih problema, na sistematski pregled se uputio isključivo na nagovor svojih najbližih suradnika. Potvrdila nam je to u nedjelju Mesićeva glasnogovornica Vjera Šuman.</p>
<p> »Građani imaju pravo znati u kakvom je psiho-fizičkom stanju njihov predsjednik i to je jedini razlog zbog kojeg je išao na kompletne zdravstvene pretrage«, izjavila je Šuman. </p>
<p>Ujedno napominje da se ovim žele izbjeći bilo kakve spekulacije poput onih, već viđenih u vrijeme bolesti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana kad su do javnosti dolazile svakakve kontradiktorne informacije i kad se pouzdano nije znalo u kojoj je fazi razvoj bolesti. </p>
<p>(M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ministar Ivanišević: Mintas-Hodak imala glavnu ulogu u angažmanu Rivkina! </p>
<p>Angažman američke odvjetničke tvrtke i Rivkina nije bio zasnovan na ugovoru ili odluci Vlade, nego na osobnim kontaktima i dogovorima u čemu je glavnu ulogu imala tadašnja potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak / Priopćio je to u nedjelju ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, opširno potkrijepivši tvrdnje dokumentacijom </p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Angažman američke odvjetničke tvrtke Hunton and Williams i Davida Rivkina kao voditelja odvjetničkog tima koji je zastupao Republiku Hrvatsku pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) i Međunarodnim sudom pravde (ICJ) nije bio utemeljen na potpisanom ugovoru ni na odluci hrvatske vlade, nego je bio zasnovan na osobnim kontaktima i dogovorima u čemu je glavnu ulogu imala tadašnja potpredsjednica vlade Ljerka Mintas-Hodak, priopćio je u nedjelju ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević.</p>
<p> U opširnom priopćenju koje je potpisao ministar Ivanišević iznose se činjenice u vezi sa suradnjom RH i odvjetinčke tvrtke Hunton and Williams i Davida Rivkina, što je u posljednje vrijeme bilo u središtu pozornosti hrvatske javnosti.</p>
<p> U priopćenju ministra Ivaniševića, među ostalim, stoji:</p>
<p>»Odvjetnička firma Hunton & Williams i D. B. Rivkin angažirani su 1995. radi promidžbe interesa Republike Hrvatske u SAD-u. Ugovor o lobiranju u ime Republike Hrvatske potpisao je tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić 29. kolovoza 1995. Radi se o tipiziranom ugovoru koji je zaključen na godinu dana, a dogovorena je mjesečna naknada u iznosu od 43.000 dolara, s time da se plaća u dva polugodišnja obroka, što je ukupno iznosilo 516.000 dolara godišnje. Taj je ugovor pod istim uvjetima produžavan 1996. i 1997. U srpnju 1998. zaključen je novi ugovor o lobiranju u kojem je mjesečna naknada povećana na 45.000 dolara, a ukupni je godišnji iznos naknade ugovoren je u iznosu od 546.000 dolara. Ugovor su 23. srpnja 1998. potpisali Mate Granić i D.B.Rivkin. Taj ugovor nije produžen nakon njegova isteka u ljetu 1999.g. Ukupno je, dakle, kroz te četiri godine odvjetničkoj firmi Hunton & Williams za obavljanje poslova lobiranja u korist RH u SAD koje je obavio D.B. Rivkin, isplaćeno 2,094.000,00 američkih dolara. Isplate su se po toj osnovi realizirale preko Ministarstva vanjskih poslova RH.</p>
<p> Sredinom travnja 1997. godine u Zagrebu su vođeni razgovori između tadašnje potpredsjednice Vlade RH Ljerke Mintas-Hodak i Davida B. Rivkina o tome da odvjetnička firma Hunton & Williams preuzme zastupanje Vlade RH pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Na te se razgovore poziva Rivkin u pismu upućenom Mintas-Hodak 24. travnja 1997. </p>
<p> U tom je pismu Rivkin, u ime odvjetničke firme Hunton & Williams, ponudio Lj. Mintas-Hodak dvije mogućnosti angažiranja i plaćanja odvjetničkih usluga: 1) obavljanje odvjetničkih usluga na temelju naloga i uputa Lj. Mintas-Hodak i njezinih predstavnika, a o obavljenom poslu podnosili bi se periodični izvještaji te ispostavljali računi u pravilu jednom mjesečno; 2) zastupanje na temelju ugovora po cijeni od 750.000 dolara godišnje, s time da bi se taj iznos, nakon zaključenja ugovora, uplatio na posebni račun odakle bi tvrtka Hunton & Williams svakog mjeseca podizala 65.000 dolara, a kamate bi pripadale RH. Posebno bi se trebali namiriti troškovi putovanja, telefoniranja, kopiranja i sl.</p>
<p> Iz daljnjeg tijeka događaja može se nedvojbeno zaključiti da je odabran prvi modalitet zastupanja i plaćanja odvjetničkih usluga tvrtke Hunton & Williams pa se tako čitav posao obavljao po nalozima iz Zagreba, a plaćao na temelju računa i izvještaja o izvršenom poslu.</p>
<p> Na moje traženje u Tajništvu Vlade RH nisu mogli naći odluku Vlade kojom se odvjetnička kuća Hunton & Williams angažira u poslovima zastupanja RH pred MKS, kao ni odluku kojom se David B. Rivkin imenuje za agenta RH pred MSP u Haagu.</p>
<p> Iz navedenog proizlazi zaključak da je angažman odvjetničke tvrtke Hunton & Williams te D.B.Rivkina kao voditelja odvjetničkog tima koji je zastupao RH pred Međunarodnim kaznenim sudom i Međunarodnim sudom pravde u Haagu nije bio utemeljen na potpisanom ugovoru, pa čak ni na odluci Vlade RH, već je bio zasnovan na osobnim kontaktima i dogovorima u čemu je glavnu ulogu imala tadašnja potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak.</p>
<p> U arhivi Ureda za suradnju s MKS i MSP pri Ministarstvu pravosuđa našao sam 81 Rivkinov memorandum u kojem je izvještavao o obavljenom poslu. Nijedan od njih nije bio naslovljen na Vladu, već su svi bili upućeni poimenično određenim osobama. Dvije trećine memoranduma (53) bilo je adresirano na Ljerku Mintas-Hodak, potpredsjednicu Vlade, s time da tijekom 1997. bili adresirani isključivo na njezino ime, a kasnije se uz njezino ime, navode imena i funkcije drugih adresata. Prema učestalosti pojavljivanja to su: Snježana Bagić, zamjenica ministra pravosuđa, Markica Rebić, pomoćnik za sigurnost u ministarstvu obrane, Miroslav Šeparović, ravnatelj HIS-a, Ivić Pašalić, posebni savjetnik za unutarnju sigurnost u Uredu Predsjednika, Mate Granić, ministar vanjskih poslova, Zvonimir Šeparović, ministar pravosuđa, Ivan Šimonović, veleposlanik RH pri UN, Pavao Miljavac, ministar obrane i Gojko Šušak, ministar obrane. Zanimljivo je da se na popisu tih imena ne nalazi Milan Ramljak koji je u to vrijeme bio ministar pravosuđa«.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mate Granić: Demokratski centar bit će snažna opozicija vlasti </p>
<p>Na osnivačkoj skupštini DC-a Granić izabran za predsjednika, a Vesna Škare-Ožbolt za zamjenicu / DC će biti moderna, narodna, europska stranka, čiji je krajnji cilj dolazak na vlast demokratskim putem / Svatko može potpisati našu pristupnicu, ali ne može baš svatko dobiti našu iskaznicu, naglasila Škare-Ožbolt</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Od nedjelje je hrvatska politička scena bogatija za još jednu stranku - održana je osnivačka skupština Demokratskog centra (DC). Za predsjednika stranke izabran je dr. Mate Granić, a za zamjenicu Vesna Škare-Ožbolt, dok su potpredsjednici Joško Morić, Ljubo Antić i Radovan Fuchs. Prihvaćena je programska deklaracija, statut stranke i izabrana stranačka tijela, a najavljeno je da će se opći sabor DC-a održati na jesen. Govoreći o razlozima osnivanja DC-a, istaknuto je da raspored političkih snaga u Hrvatskoj još nije dovoljan za rješavanje velikih problema i izazova, pa se zato stvaraju uvjeti za veliku političku trku i demokratizaciju društva. Upravo u tome, naglašeno je, DC vidi svoju šansu kao moderna, narodna, europska stranka koja smatra da su nužni radikalni rezovi. Naglašeno je i da je krajnji cilj DC-a dolazak na vlast demokratskim putem, a da su prvi ispit predstojeći izbori za Skupštinu Grada Zagreba. </p>
<p>»Ne želimo biti elitistička stranka, niti se smatramo puritancima koji u životu nisu ništa zgriješili. Ali, želimo postaviti kriterije za ulazak u stranku. Svatko može potpisati našu pristupnicu, ali ne može baš svatko dobiti našu iskaznicu«, rekla je Škare-Ožbolt. Dodala je da u DC-u nisu klaustrofobični, da ne žele homogenizirati narod na teoriji zavjere, već da drugim strankama nude suradnju. U nama će Vlada imati čvrstu oporbu koja neće kritizirati radi kritike, već radi boljitka svih u zemlji, istaknula je Škare-Ožbolt. </p>
<p>Mate Granić je naglasio da je potpuna integracija Hrvatske u EU i NATO najbolji način zaštite vitalnih državnih interesa. DC će svakom pojedincu jamčiti jednaku šansu za uspjeh temeljen na talentu i uloženom naporu, rekao je i dodao da se protive bilo kakvoj diskriminaciji i odlučno odbijaju svaki oblik političkog, vjerskog i nacionalnog ekstremizma te svaki oblik autoritarne, samodovoljne i izolacionističke vladavine. Govoreći o gospodarskom programu DC-a, Granić je rekao da se zalažu za ubrzan, ravnomjeran razvitak Hrvatske i za tržišno gospodarstvo. DC je za razvijanje dobrosusjedskih odnosa te će se zalagati za »novu istočnu politiku«, pri čemu će odrediti nove odnose i interese prema BiH i SRJ, a definirat će i novi odnos i interese prema islamskom svijetu, posebice Turskoj, rekao je Granić. </p>
<p>Ali, DC će se protiviti idejama o stvaranju novih balkanskih i jugoistočnih asocijacija, dodao je. Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj istaknuo je da će DC biti konstruktivna i snažna oporba koja će inzistirati na jedinstvu i ujednačenosti novoizabrane izvršne vlasti te izbjegavanju sukoba zbog ključnih državnih interesa.</p>
<p>Osnivačku skupštinu DC-a je u ime predsjednika Hrvatske Stipe Mesića pozdravio njegov savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić. Naglasio je da je osnivanje DC-a važan korak u profiliranju naše političke scene te da njegovom pojavom jača građanska politička opcija. Zdravko Tomac (SDP) istaknuo je da SDP želi jaku oporbu, jer bez nje nema dobre političke scene u Hrvatskoj. Vjerujemo da će DC biti čvrsta oporba vladajućoj koaliciji, ali i saveznik kad bude trebao konsenzus oko temeljnih nacionalnih interesa, zaključio je Tomac. Ivo Škrabalo (HSLS) ocijenio je da je DC-u i HSLS-u zajedničko to što vide budućnost Hrvatske u europskoj orijentaciji, dok je Srećko Bijelić (HNS) osnivanje DC-a ocijenio kao ponovno doživljavanje jednog proljeća u Hrvatskoj. Skupštinu je pozdravila i Helena Štimac-Radin (LS) a pozdrave su utemeljiteljima uputili i predstavnici sindikata, gosti iz srodnih europskih stranaka, a nazočili su i predstavnici diplomatskog kora. </p>
<p>Počast dr. Tuđmanu</p>
<p>Na početku osnivačke skupštine nova članica DC-a Tereza Kesovija otpjevala je hrvatsku himnu »Lijepa naša«. Minutom šutnje odana je počast prvom predsjedniku hrvatske države Franji Tuđmanu i svim žrtvama palim za Domovinu. Inače, među novim članovima DC-a zamijećeni su bivša zamjenica ministra turizma Vinka Cetinski, bivši ministar turizma Sergej Morsan i bivši saborski zastupnik HDZ-a Jakov Eltz Vukovarski. </p>
<p>Šeks nije došao, a ni Miljavac</p>
<p>Premda je na osnivačku skupštinu DC-a bio pozvan i v.d. predsjednika HDZ-a Vladimir Šeks, on se nije pojavio. Od HDZ-ovaca primijećen je jedino Franjo Gregurić, čije se ime spominje u mogućim kombinacijama prelaska u Demokratski centar. Nije zamijećen ni Pavao Miljavac, za kojega se posljednjih dana govorilo da će biti treći čovjek DC-a u Zastupničkom domu Sabora, čime bi stranka mogla osnovati svoj klub zastupnika. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Šestorica kao Kosovčeva slamka spasa!?</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Neuspjeli pokušaj novog HRT-ova direktora Mirka Galića da u petak na sjednici Vijeća te kuće smijeni glavnog urednika HTV-a Obrada Kosovca, javnost je različito protumačila. Prevladala je špekulacija da su glavni krivci za Kosovčev ostanak na dužnosti članovi Vijeća Vlado Gotovac (LS) i Petar Turčinović (IDS), koji su izostali sa sjednice. Zato su se u neke medije provukle (kuloarske) priče o tome da je Gotovac izostao, jer je nezadovoljan što nije on, umjesto Ive Škrabala (HSLS), predsjednik Vijeća HRT-a. Neki su išli i korak dalje, tvrdeći da se Gotovčev i Turčinovićev nedolazak - čiji bi glasovi sigurno prevagnuli u Galićevu korist - može tumačiti kao još jedan dokaz sukoba u vladajućoj šestorici, odnosno koalicije SDP-a i HSLS-a sa strankama četvorice. Tome su u prilog i zamjerke SDP-u i HSLS-u zbog podijele fotelja na HRT-u (predsjednik Nadzornog odbora je SDP-ovac Josip Leko, a predsjednik Vijeća HRT-a HSLS-ovac Ivo Škrabalo).</p>
<p>No, Gotovac je rekao »Vjesniku« da njegova nenazočnost na sjednici nema veze sa špekulacijama u medijima. »Bio sam na putu u BiH, ugovorenom još prije mjesec dana«, rekao je, pojasnivši da nije ni znao, da nije bilo ni naznaka da će na sjednici biti riječi o bilo čijem razrješenju. U prilog Gotovčevoj tvrdnji je i dnevni red te sjednice na kojem nije navedeno razrješenje dužnosti glavnog urednika HTV-a. Uostalom, zato ni dio članova Vijeća nije glasovao za Kosovčevu smjenu. Zanimljivo je da je među suzdržanim članovima Vijeća bilo i onih koji su bili sudržani ili su čak glasovali protiv Kosovčeva izbora za glavnog urednika. Među njima je Stjepan Lice (predstavnik Katoličke crkve), koji je prije osam mjeseci bio protiv toga da Kosovac bude glavni urednik. U petak je Lice kazao da Kosovčevo razrješenje nije predmet dnevnoga reda i da za v.d. glavnog urednika nije spreman glasovati dok ne zna program te osobe. On je bio među onima koji su predložili da se raspiše javni natječaj.</p>
<p>I Silvija Letica (iz Hrvatske matice iseljenika) bila je suzdržana i pri izboru i pri pokušaju Kosovčeva razrješenja. Zbog zakonski netransparentnog stanja glede razrješenja, rekla je da ne prihvaća djelovati u »sklopu ovakvog ponašanja«. Osim njih, suzdržani su bili Nada Livaković-Gaćešić (Hrvatsko društvo dramskih umjetnika i Hrvatsko društvo filmskih umjetnika), akademik Vladimir Paar (HAZU) te Branko Lovrec (ostale vjerske zajednice). Protiv Kosovčeva razriješenja glasovali su HDZ-ovci Jadranka Kosor, nova članica Vijeća Ljerka Mintas-Hodak i Ante Beljo, koji je to pismeno učinio, jer je morao ranije napustiti sjednicu. SDP-ovci Mirjana Didović i Marin Jurjević, HSLS-ovac Ivo Škrabalo, HSS-ovka Ljerka Čuhnil, Zvonimir Stanislav (Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika), Vlaho Bogišić (Matica hrvatska) te Jagoda Vukušić (Hrvatsko novinarsko društvo) glasovali su za Kosovčevo razrješenje. Pitanje je kakav bi bio omjer glasova da su svi članovi Vijeća bili na sjednici. Jer, osim Gotovca i Turčinovića, na sjednici nisu bili ni Anto Đapić, Mirjana Rašan-Križanac, Ante Stamać, Ljerka Ivušić, Jozo Laušić te Vedran Rožić koji je otišao prije glasovanja. (Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Uspostava kotareva Glina i Knin nema veze s tzv. srpskom krajinom, kaže Đukić</p>
<p>ZAGREB, 2. travnja</p>
<p> - Traženje ponovnog uspostavljanja kotareva Glina i Knin nije zahtjev za novom »Republikom Srpskom Krajinom«, kako bi to neki htjeli protumačiti, kazao je u nedjelju za Vjesnik predsjednik Srpske narodne stranke i saborski zastupnik Milan Đukić. Prema njegovim riječima, zahtjev za vraćanjem suspendiranih odredbi Ustavnog zakona, koji je regulirao politička prava nacionalnih manjina i određivao postojanje kotareva, »ne samo što nije ni u kakvoj vezi s Martićevom krajinom, nego ni s bilo kojim oblikom političke autonomije«. </p>
<p>»Te su odredbe ukinute u listopadu 1995., odmah nakon 'Oluje'. Proces ukidanja počeo je ocjenom dr. Tuđmana da su Srbi iz Hrvatske nakon te akcije otišli svojom voljom i da nemaju pravo na povratak, iz čega proizlazi da se cijeli problem riješio tako što su Srbi nestali s tog područja«, kaže Đukić i dodaje da je taj zakon, zajedno sa suspendiranim odredbama, bio uvjet za ulazak Hrvatske u UN. Objašnjavajući svoj zahtjev, Đukić ističe da se prije svega radi o ponovnom uvođenju određenih oblika lokalne i kulturne autonomije, što su Srbi imali prije »Oluje«. Ti kotarevi obuhvaćali bi 21 općinu s područja tri bivše zajednice općina - Karlovca, Gospića i Splita, u kojima bi se Srbima »osigurala jednakost koju sad nemaju u obnašanju vlasti u lokalnoj samoupravi i upravi«.</p>
<p> »Postojeće stanje je neodrživo. U Donjem Lapcu, na primjer, živi oko 100 posto Srba, a od 50 policajaca, koliko ih je tamo, ni jedan nije Srbin. Drugi je primjer u mjestima gdje je HDZ na vlasti, a puno je više Srba od Hrvata, kao u Korenici ili Vojniću. Tu nema šanse da Srbin postane sudac, učitelj ili doktor. Zar to nije diskriminacija«, pita Đukić te traži da se ubuduće u takvim slučajevima koristi reciprocitet, kako je i bilo prije ukidanja spornih odredbi. Đukić je zadovoljan financijskom pomoći koju je Hrvatska dobila za program povratka u okviru Pakta o stabilnosti. U Hrvatsku se već, podsjeća, vratilo 40.000 Srba, a još ih oko 100.000 u SRJ, s hrvatskom domovnicom ili putovnicomama, čeka da se ostvare uvjeti za povratak. »Obično se u okviru Pakta govori o 16.500 Srba, koliko ih je predalo zahtjev za povratak. Ali, broj Srba koji se žele vratiti je puno veći. I BiH je dobila novac za povratak Hrvata, pa će se tako stvoriti uvjeti da se i oni vrate svojim kućama«, naglašava Đukić.</p>
<p>Komentirajući odlazak bivšeg potpredsjednika SNS-a Veselina Pejnovića u Gotovčev LS, Đukić kaže da je riječ o »sasvim normalnom potezu«. »Kad odškolujete i othranite dijete koje postane čovjek, normalno je da ide tamo gdje mu je bolje«. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>O Kninu se nije dobro brinula ni stara vlast, a ne brine ni nova </p>
<p>KNIN, 2. travnja</p>
<p> - Dotacije iz državnog proračuna koje su gradskoj upravi Knina prepolovljene u odnosu prema prošloj godini, dovele su gradsku upravu pred teško, ali neizbježno »rješenje« - reduciranje broja zaposlenih. U situaciji u kakvoj se nalazi Knin sve od oslobođenja u »Oluji«, od kada se nije uspio gospodarsko-socijalno razviti, to će biti više nego bolan zahvat, čega je svjestan i kninski gradonačelnik Josip Odak. On za novu vlast kaže da svjesno zanemaruje to područje od posebne državne skrbi, s obzirom na to da se na širem području Knina, ističe Odak, najveći broj stanovnika na posljednjim parlamentarnim izborima izjasnio za HDZ.</p>
<p>Na idućoj sjednici Gradskog vijeća Odak će vijećnicima predložiti novu sistematizaciju radnih mjesta, koja će zacijelo pobuditi veliko zanimanje, jer se radi o restriktivnoj sistematizaciji. Gradska uprava trenutačno ima 35 zaposlenih, od čega 25 stalno zaposlenih, a ostali su u ugovornom radnom odnosu. Osim otkaza u gradskoj upravi, broj uposlenih morat će se značajno smanjiti i u Kninskom muzeju, Narodnoj knjižnici, Dječjem vrtiću, dakle u svim onim institucijama koje se financiraju iz državnog proračuna. </p>
<p>Odak naglašava da je situacija u Kninu izuzetno teška, pa najavljeno smanjenje novca iz državnog proračuna i dotacijskih sredstava stavljaju Knin gotovo pred zid. Čak ni ono malo prihoda koji se planiraju ostvariti, ostaju samo brojke na papiru, jer zbog sveopće neimaštine i velikog broja nezaposlenih i socijalnih slučajeva Knin ne uspijeva naplatiti svoja potraživanja, koja trenutačno iznose više od četiri milijuna kuna. </p>
<p>Tri milijuna kuna potražuju u ime zakupa poslovnih prostora, a zatim na red dolaze nenaplaćena sredstva za komunalnu naknadu... Gradski se prihodi, kaže Odak, iz mjeseca u mjesec smanjuju, a istodobno povećanje neoporezivog dijela plaće također ne ide na ruku Gradskoj upravi i njenim prihodima. Prema Odakovim riječima, bivša se vlast nije dovoljno brinula o područjima od posebne državne skrbi, a i potezi nove vlasti, kaže, svjedoče o nebrizi i zanemarivanju ovoga područja. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Radnici Belja osjećaju se prevarenima i od Vlade i od međunarodne zajednice </p>
<p>Regionalni povjerenik Sindikata PPDIV za Slavoniju i Baranju, Slavko Kotromanović, govori za Vjesnik o razlozima prosvjeda radnika Belja, nekad najvećeg poduzeća u Baranji. </p>
<p>• Od prvog prosvjeda radnika prošlo je 20 mjeseci. Ima li pomaka?</p>
<p>- Za to smo vrijeme uspjeli kroz nekoliko sporazuma dogovoriti da Vlada donese odluke o sanaciji, restrukturiranju i privatizaciji, ali odluke iz svibnja 1999. nisu u cijelosti ispunjene. To je samo pojačalo nezadovoljstvo radnika. Nismo zadovoljni načinom na koji su dosadašnje uprave vodile posao, a ni načinom na koji je Vlada provodila sanaciju Belja. Plaće kasne u prosjeku od pet do sedam mjeseci. </p>
<p>• No, lani je radnicima ipak isplaćeno 12 plaća?</p>
<p>- Točno, ali je od tih 12 plaća pet bilo za 1998.. Još nisu isplaćene plaća za lanjski studeni i prosinac te ovogodišnji siječanj i veljaču. Ali, nisu samo plaće ono zbog čega radnici prosvjeduju. Oni se osjećaju prevarenima gotovo od svih. </p>
<p>• Odnosi li se to i na vlasnika Belja, Hrvatski fond za privatizaciju?</p>
<p>- Da, ali razočarani smo i onim što je učinila međunarodna zajednica. Nakon mirne reintegracije Podunavlja očekivali smo značajniju međunarodnu pomoć i ulaganje u gospodarstvo, ali se to nije ostvarilo. Zato su naše nezadovoljstvo i protest poruka svima - i HFP-u i Vladi i međunarodnoj zajednici. </p>
<p>• Nerijetko se kao rješenje za Belje spominje i stečaj?</p>
<p>- Stečaj najčešće spominju pojedinci iz Nadzornog odbora. Mislim da do stečaja ipak neće doći, jer Belje ima resurse, zemlju kakve nema u cijeloj Europi, vrijedne ljude, mladost koja se vratila u Baranju i koja očekuje da država napokon shvati da na ovim prostorima, koji su od strateškog značenja i u proizvodnji hrane i u obrani integriteta Hrvatske, mora biti značajnijih ulaganja.</p>
<p>• Radnici Belja sada svoje prosvjede usmjeravaju prema Zagrebu?</p>
<p>- Koristit ćemo se svim sredstvima sindikalne borbe da ostvarimo svoj cilj. U tome nas neće omesti ni izjave predsjednika Nadzornog odbora Željka Švedla, koji govori o otkazivanju ugovora o radu. Naša je poruka svima koji odlučuju o sudbini Belja - neka prvo otkažu sebi ugovore o radu, a ne radnicima, jer nisu učinili ono za što su u nadzornim odborima i upravama bili plaćeni. </p>
<p>• Što znači vaš zahtjev za rekonstrukcijom Nadzornog odbora?</p>
<p>- Sadašnji Nazdorni odbor više nema našu potporu i tražimo novi, u kojem će biti barem dva člana s ovih prostora, od kojih bi jedan bio predstavnik sindikata. </p>
<p>• Kakvo zamišljate privatizaciju Belja?</p>
<p>- Nužno je da se privatizacija odvija postupno, uz programe kojima se vodi računa o svakom radniku. To znači zeleno svjetlo za programe restrukturiranja i privatizacije, koja će dugoročno zbrinjavati sve sadašnje radnike i stvoriti uvjete za nova radna mjesta. </p>
<p>Snježana Čanić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Svaki zločin treba individualizirati i kazniti, traži SDP </p>
<p>ČAKOVEC, 2. travnja</p>
<p> - Ovih se dana, točnije 6. travnja, navršava 55 godina od oslobođenja Međimurja od mađarske okupacije. Tim povodom priopćenjem za javnost oglasio se županijski SDP. Ovaj datum, piše SDP, bez obzira na ideološke predznake koji su desetljećima vezani uz njega, podsjeća na antifašističku prošlost Međimurja i konačno oslobađanje od tuđinske vlasti, koje su ovaj kraj i narod stoljećima željele otrgnuti od njegove nacionalne matice. </p>
<p>Sudjelovanje u antifašističkom pokretu jedna je od svijetlih stranica novije međimurske povijesti. Ističemo povijesnu vrijednost antifašističkog pokreta u Međimurju, stoji u priopćenju, jer on nije bio ideološki i politički sukob unutar naroda, već borba za nacionalni opstanak i očuvanje hrvatskog kulturnog nasljeđa na ovom prostoru.</p>
<p>Unatoč današnjoj promjeni odnosa aktualne vlasti prema antifašističkom nasljeđu, piše međimurski SDP, naš je dug prema onima kojih više nema, ali i mladim generacijama, da njegujemo ono najvrednije iz svoje nacionalne prošlosti, što nas svrstava u obitelj demokratskih zemalja. Svako zlo treba nazvati pravim imenom, zločin individualizirati i kazniti, a ne biti taocima poraženih ideologija. </p>
<p>Međimurski SDP ističe da na antifašizam nema monopola nijedan narod, nijedna politička stranka, kao što se ni fašizam ne smije pripisivati čitavim narodima. Odnos prema fašizmu je odnos prema svakoj totalitarnoj vlasti koja veliča svoj narod, a teži pokoravanju ili istrebljenju drugih naroda. Mi u SDP-u, uz odavanje dužnog pijeteta svim žrtvama fašizma, s ponosom obilježavamo godišnjicu oslobođenja Međimurja od mađarske okupacije, 6. travnja 1945. godine, piše na kraju priopćenja SDP-a Međimurja. (D. O.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20000403].
|
