NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070324].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 144613 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.03.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Umjesto 16.000 obveznika, u HV-u 2000 dragovoljaca</p>
<p>Bez članstva u NATO-u, za obranu bi se trošilo mnogo više. Umjesto mobilne i profesionalne, vojska bi nam bila velika, statična i - preskupa</p>
<p>Bez strateških obrambenih dokumenata i signala o skorom pristupanju u punopravno članstvo NATO-a, Hrvatska danas ne bi mogla ni razmišljati, a još manje pripremati promjenu sadašnjeg modela pribave ročnika za Oružane snage. Potvrdio je to nedavno ministar obrane Berislav Rončević podsjetivši one koji se danas pitaju »što će nama NATO« da je i prijedlog o zamrzavanju obveznog i prijelaz na dragovoljno služenje vojnog roka također jedna od posljedica naše strateške orijentacije prema članstvu u Sjevernoatlantskom savezu. </p>
<p>Bez članstva u NATO-u Hrvatska bi za obranu trebala izdvajati nekoliko puta više novca poreznih obveznika nego što to čini danas i što će činiti kada bude punopravna članica. Umjesto male, mobilne i profesionalne vojske, HV bi, ako se zadrži koncept individualne obrane izvan NATO-a, morao razvijati sve vojne sposobnosti, ali u puno većem opsegu jer Hrvatska ne bi mogla računati na pomoć saveznika.</p>
<p>Sada je jasno da bez tog našeg cilja ne bi bilo govora ni o smanjenju broja ročnika sa sadašnjih 16.000 ročnika na godinu i prijelazu na model sa samo 2000 dragovoljaca kojima će obuka u HV-u biti vlastiti izbor. </p>
<p>Izmjene nema nikakve veze niti znači ukidanje vojnog roka. Naprotiv, riječ je o prijedlogu prema kojem bi Hrvatski sabor, na Vladin prijedlog i uz suglasnost Predsjednika kao vrhovnog zapovjednika, mogao odlučiti da se novake ne poziva na obvezu služenja i to samo ako to dopuste sigurnosne procjene. Kako bi to izgledalo u praksi, Vjesniku su objasnili stručnjaci iz MORH-a. Novaci, kada napune 18 godina, obvezno se upisuju u vojnu evidenciju. Tako bi bilo i ubuduće. Novost je to što će referentu u nadležnom uredu za obranu izravno reći žele li služiti vojni rok ili ne. Muškarci se obvezno upisuju u vojnu evidenciju, a novost je da to ubuduće mogu činiti i žene. Na liječničke preglede išli bi samo budući ročnici. </p>
<p>Pregledi bi se obavljali samo na jednom mjestu, odnosno u Selekcijskom središtu HV-a u vojarni »Croatia« u Zagrebu. Na taj bi se način bitno pojednostavnio, ali i smanjio broj pregleda, jer MORH sada godišnje pregleda više od 30.000 novaka, od kojih je lani u HV-u vojsku služilo tek njih nešto više od 7000.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>EU nema alternative</p>
<p>Europa je imala višestoljetnu tešku povijest. Europska unija je sjajan odgovor na tu povijest. Sjajan odgovor naše generacije, nešto starije koja je stvarala EU, i ove današnje</p>
<p>Neposredno pred početak proslave 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora, što će biti obilježeno proslavama u Berlinu, Rimu i Bruxellesu, hrvatski premijer Ivo Sanader u ekskluzivnom razgovoru za Vjesnik kaže da je stvaranje Europske unije bio najbolji odgovor na europsku povijest, koja je često bila prepuna ratova, konflikata među narodima, a i genocida. Premijer Sanader je ocijenio da hrvatski pregovori s Unijom napreduju jako dobro, te je uvjeren da će taj posao biti završen do kraja 2008. godine.</p>
<p>• Koja su najveća postignuća ujedinjene Europe?</p>
<p>- Europa je imala višestoljetnu tešku povijest. Međusobni ratovi, dominacija jednih nad drugima, genocid, ratovi koji su trajali po sto godina. Najgore je doživjela u 20. stoljeću, za vrijeme I. i II. svjetskog rata. A Europska unija, koja je počela vrlo neambiciozno prije pedeset godina, praktički je sjajan odgovor na tu povijest. Sjajan odgovor naše generacije, nešto starije, koja je stvarala Europsku uniju i današnje generacije.</p>
<p>• Kako vi, kao predsjednik hrvatske vlade kojoj je jedan od prioriteta uvesti Hrvatsku u EU, vidite najvažnije razloge postojanja Unije i europskih integracija?</p>
<p>- Postoji velika želja svih u Europi da se prošlost nikad ne ponovi. Ne mislim samo na nacizam i komunizam nego na sve ono što se događalo, od međusobnih ratova zemalja, do velikosrpske agresije. Ako narodi u Europi žele izbjeći takvu budućnost kakva je bila prošlost, onda Europska unija i europske integracije nemaju alternative. I to je najveći dobitak - suradnja, kooperacija umjesto konfrontacije, da upotrijebim te dvije tuđice kao malu igru riječi. I zato je ovih dana velika obljetnica, jubilej odlučnosti europskih naroda da promijene svoju sudbinu. Da suradnja i prosperitet zamijene sukobe i tragedije. U tom smislu Hrvatska podržava ovaj povijesni projekt koji ima šansu samo ako se temelji na ravnopravnosti svih europskih naroda, bili oni mali, srednji ili veliki, i svih država. Dosta je bilo podjela u prošlosti i nakon II. svjetskog rata među europskim narodima. Te su crte podjele uklonjene i sada bi bilo dobro da se kroz europske integracije ostvari ono što u praksi već funkcionira.</p>
<p>• Imaju li danas u Europi istu šansu male države, kao i one jake i velike? </p>
<p>- Iako još uvijek veliki i snažni znaju izreći svoju riječ, i oni mali imaju svoje važno mjesto. Na primjer, kada predsjeda Europskom unijom mali Luksemburg i premijer Jean Claude Juncker, kao jedan od najuglednijih europskih državnika, to može biti učinkovitije od predsjedanja neke zemlje koja je veća od njegove. Sve to ovih dana moramo promišljati kada govorimo o velikom jubileju.</p>
<p>• Može li se reći da je Europa posljednjih 50 godina proživjela svoje najsjajnije godine?</p>
<p>- Može se reći da je to dugo razdoblje bez ratova, izuzmemo li devedesete i ratove na našim prostorima, u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH i na Kosovu. Sigurno da je suradnja europskih zemalja, bez obzira na probleme koje imaju, na visokoj razini i u tom smislu je Europska unija izuzetno pridonijela miru i prosperiteti zadnjih 50 godina.</p>
<p>• Vjerujete li da će institucionalna kriza i kriza europskog ustava biti uskoro prevladane?</p>
<p>- Poznavajući njemačku kancelarku Angelu Merkel, a znamo se jako dobro - u istome smo mjesecu izabrani za nasljednike dvojice predsjednika, Kohla i Tuđmana, i ista smo generacija - uvjeren sam da će tražiti najbolja rješenja. Bili smo i ministri u prijašnjim vladama i suradnja je i danas takva da mogu ocijeniti kako je Angela Merkel vrlo ambiciozna kancelarka i političarka, državnica, koja će napraviti sve i za svog predsjedanja, što već čini, ali i za iduća tri predsjedništva - portugalskog, slovenskog i francuskog. Bit će sigurno jedna od ključnih osoba koja će odlučivati o europskom ustavu i institucionalnim rješenjima. Znam da će ta rješenja biti gotova do kraja 2008. i početka 2009. godine.</p>
<p>• Što Hrvatska može očekivati od berlinske deklaracije, koja će na neki način progovoriti i o budućnosti Europske unije?</p>
<p>- Može očekivati odlučnost da se riješe ustavna i institucionalna pitanja. Ona ne moraju biti preduvjet za naše članstvo, ali je jako važno da se to ostvari. I mi smo za to zainteresirani, jer puno nam je draže ući u Europsku uniju koja je riješila svoje institucionalne probleme nego ako ih nije riješila. Apsolutno smo zainteresirani za to iz dva razloga - prvo zato da uđemo u jednu integraciju koja ima riješene svoje probleme, a drugo, da ne bi slučajno netko rekao kako je Hrvatska završila svoje pregovore, svoju domaću zadaću, a sada treba pričekati da mi riješimo svoje. </p>
<p>• Često ste u posljednje vrijeme govorili da nam je sada prioritet završiti našu domaću zadaću. Ocjenjujete li da pregovori teku zadovoljavajuće?</p>
<p>- Ocjenjujem da ide dobro, imamo sjajan pregovarački tim, dobru nadstranačku suradnju u Nacionalnom odboru, ministarstva dobro rade i svi resorni ministri i njihovi suradnici su apsolutno angažirani i do kraja privrženi toj zadaći. Siguran sam da možemo završiti pregovore do kraja 2008. </p>
<p>Hrvatska je čimbenik stabilnosti i rješenje </p>
<p>• Koliko je bio težak put da Hrvatska, od zemlje koja je na neki način bila problem u regiji, postane zemlja koja je predvodnik regije?</p>
<p>- Put je bio težak jer smo trebali riješiti naše unutarnje probleme. HDZ je, dok je bio u oporbi, trebao napraviti velike korake da vrati vjerodostojnost među hrvatskim biračima, a onda i prema međunarodnoj zajednici. </p>
<p>To smo uspjeli 2003. godine, pobijedili smo na izborima i mislim da smo bitno odredili hod Hrvatske, a posebno hrvatske državne politike u posljednje tri, četiri godine. </p>
<p>Stoga smatram kako smo svojom konstruktivnom politikom zaslužili da nas svi i u našem jugoistočnom susjedstvu i u Europi vide ne samo kao čimbenika stabilnosti u ovom dijelu Europe nego i kao dio rješenja.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ovisnost o nafti postaje prošlost </p>
<p>Biogorivima protiv zatopljenja i ozonskih rupa</p>
<p>Promet i energetika u najvećoj su mjeri odgovorni za stanje okoliša. Prema istraživanjima, motorna vozila više od 50 posto onečišćuju okoliš u Hrvatskoj. U Europskoj uniji oko 21 posto otpadnih plinova dolazi od prometa. Kako su klimatske promjene sve vidljivije, a izvor energije u prometu isključivo nafta čije se preostale rezerve sve teže koriste, a i sve je skuplja, EU rješenje traži u proizvodnji i korištenju biogoriva.</p>
<p>Glavna aktivnost Europske komisije za biogoriva usmjerena je na ostvarivanje njegove ekonomske isplativosti, koja je sada na samoj granici. Stoga je prošle godine usvojena Strategija proizvodnje i korištenja biogoriva te dokument o viziji proizvodnje biogoriva do 2030. godine i dalje. Na osnovi Strategije sada se izrađuju direktive za podržavanje sedam osnovnih točaka Strategije. To su stimulacija potražnje za biogorivima, ostvarivanje koristi za okoliš, razvoj proizvodnje i distribucije biogoriva, širenje opskrbe sirovinama, jačanje trgovačkih mogućnosti, potpora zemljama u razvoju i potpora istraživanjima i razvoju. </p>
<p>I dalje vrijede ciljevi zadani Direktivom iz 2003. (Directive 2003/30/EC) prema kojoj svaka zemlja članica EU treba do 2010. imati udio biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u prometu minimalno 5,75 posto, a do 2020. taj postotak treba doseći 20 posto. To je samo propisana potrošnja što se tiče prometa. </p>
<p>»Proizvodnja biodizela bit će isplativa kada njegova cijena po barelu prijeđe 60 eura, a bioetanola 90 eura. Do tad sve države članice EU-a moraju poreznu politiku voditi tako da cijena biodizela i bioetanola u maloprodaji bude pet do deset posto jeftinija od cijene dizela, odnosno benzina. To jest moraju biogoriva osloboditi od poreza, a postupke oslobađanja od poreza Komisija usklađuje s financijskim potporama, državnom pripomoći i tako što će posebne pristojbe plaćati registrirani zagađivači«, objašnjava profesorica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica u ostavci Vladinog programa za biodizel, dr. Tajana Krička. Kako bi se poboljšala ekonomska isplativost, Strategija se temelji na unaprjeđivanju tehnologija proizvodnje i korištenja biogoriva prve generacije i razvoju novih tehnologija druge generacije biogoriva, do ostvarivanja konačnog cilja, obnovljivo proizvedenog vodika - bez emisijske pogonske energije u prometu.</p>
<p>Proizvodnja prve generacije biogoriva u EU je svladana, te se od početka ove godine ušlo u proizvodnju druge generacije u kojoj se kao sirovina uvodi i šumska biomasa, kora, lišće i trupci, proširuje se upotreba primarnih sirovina po hektaru, pa se uz zrno u proizvodnji biogoriva koristi i stabljika čime se udvostručuje proizvodnja, te se kreće u proizvodnju sintetskih goriva. </p>
<p>Sintetska goriva su BTL, u kojem se sva biomasa plinofikacijom pretvara u biogoriva, a ovisno o procesu proizvodnje dobiva se biodizel ili bioetanol, zatim FT, Fischer-Tropsch biodizelsko gorivo koje se dijeli na dvije vrste goriva CTL, ugljen se pretvara u tekuće gorivo dizel, i GTL, prirodni plin se pretvara u tekuće gorivo dizel, te Bio-DME (biodimetil eter) koji je nadogradnja na Bio-ETBE - mješavinu koja se dodaje u benzin da bi se pojačala njegova kvaliteta. </p>
<p>»Njemačka trenutno gradi četiri postrojenja za proizvodnju BTL-a. To će biti prva postrojenja u svijetu za proizvodnju tog biogoriva«, kaže Tajana Krička. Proizvodnja biogoriva traži i suradnju s proizvođačima vozila. Tako su od 1. siječnja 2007. Volkswagen, Mercedes, Volvo i Saab na tržište izbacili vozila s fleksibilnim motorima. </p>
<p>Od 2010. do 2020. kreće se u potrošnju druge generacije biogoriva. Nakon 2020. slijedi gradnja biorafinerija, što bi značilo proizvodnju svih biogoriva na jednom mjestu, i početak uvođenja vodika kao pogonskog goriva. </p>
<p>Hrvatska vlada ne zna s koliko poljoprivredne i šumske biomase iz koje se proizvode biogoriva raspolaže. </p>
<p>»Dok naša Vlada službeno nema te podatke, EU ih je izračunala na osnovi veličine poljoprivrednih površina i prosječne proizvodnje po hektaru u Hrvatskoj, te našu zemlju uvrstila u projekciju buduće proizvodnje biogoriva u EU. Tragično je što ne znamo je li podatak EU za Hrvatsku točan, a morat ćemo ga poštivati ako ne napravimo svoju procjenu«, napominje Tajana Krička, dodajući da su najvažniji razlozi za korištenje biogoriva ti što njihova upotreba smanjuje emisiju stakleničkih plinova i ovisnost o nafti, zatim daje mogućnost raznolikih izvora sirovina, dugoročne zamjene fosilnih goriva, ostvarivanja raznolikih prihoda, zapošljavanja u ruralnim područjima te ostvarivanja energetske samodostatnosti.</p>
<p>SAD kočnica razvoju</p>
<p>Situaciju s poticanjem proizvodnje biogoriva u svijetu najbolje dočarava nedavni posjet predsjednika Busha Brazilu tijekom kojeg je brazilskim proizvođačima bioetanola ponudio dvostruko višu cijenu po galonu etanola, koji se koristi u proizvodnji bioetanola. To će automatski dovesti do povećanja cijene goriva i rušenja standarda južnoameričkih zemalja. Brazil se, inače, zahvaljujući velikoj proizvodnji bioetanola oslobodio uvoza nafte. Brazil je, s godišnjom proizvodnjom od oko 16 milijuna litara bioetanola, uz SAD, sa 16,1 milijun litara, vodeća zemlja u svijetu u proizvodnji bioetanola. Europa je najveći proizvođač biodizela, s 90 postotnom proizvodnjom. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Vatreno krštenje Ban Ki Moona</p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ </p>
<p>Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki Moon odlučio je na početku svog mandata uhvatiti se u koštac sa srednjoistočnom krizom, najvećim izazovom svjetske organizacije. Glavni tajnik ne krije da vjeruje kako će uspjeti napraviti ono što nisu uspjeli njegovi prethodnici dovesti mir na Srednji istok. </p>
<p>Svoju desetodnevnu turneju po regiji glavni tajnik počeo je u Bagdadu i tu doživio pravo vatreno kršenje. Raketa ispaljena s položaja nekog od protivnika sadašnje iračke vlade pala je samo nekoliko desetaka metara dalje od zgrade u kojoj su glavni tajnik UN-a i irački premijer održavali konferenciju za novinare. Pokazalo se da autoritet prvog čovjeka Svjetske organizacije za iračke gerilce i njihove idejne vođe ne znači ništa baš kao ni sama svjetska organizacija. To istodobno znači da Ban Ki Moon neće imati lak posao u privođenju pameti i toleranciji sučeljene strane u tom dijelu svijeta. </p>
<p>U Iraku će prvi čovjek Ujedinjenih naroda čuti ono što su čuli i mnogi drugi prije njega - potrebno je gospodarski osnažiti zemlju, obustaviti sukobe sunita i šijita, onemogućiti djelovanje pristaša Al Qaide i osigurati vladavinu demokracije i prava. Općeniti zaključci u državi tako bremenitoj problemima da im se kraj ne nazire.</p>
<p>Ništa manje složen posao ne očekuje Ban Ki Moona i u pokušaju rješavanje kriza izazvanih iranskim nuklearnim programom. Dok Vijeće sigurnosti razmišlja kako i na koji način kazniti Teheran, Iran demonstrira silu i odlučnost vojnim manevrima, raketnim opitima i nastavkom procesa obogaćivanja urana koji se može u danom trenutku upotrijebiti i za proizvodnju nuklearnog oružja.</p>
<p>Velike sile u Vijeću sigurnosti drže figu u džepu kada je riječ o mogućim sankcijama Iranu, a neki od srednjoistočnih susjeda ove zemlje strahuju od mogućnosti da Teheran proizvede atomsku bombu. Možda će Ban Ki Moon pronaći spasonosnu formulu, no ona se zasad ne nazire. </p>
<p>Treći dio srednjoistočne krize, onaj koji čine odnosi Palestinaca i Izraela, također je tvrd orah na kojem su slomili zube mnogi mirovni posrednici. Glavni tajnik UN-a vjeruje da će imati više uspjeha. Za početak dobro je da na licu mjesta sjedne i razgovara i s predstavnicima Palestinaca i s predstavnicima Izraela. Problem je, međutim, kako će na sve to reagirati oni radikalni elementi na palestinskoj strani koji se protive bilo kakvom priznavanju Izraela i ne žele mirno rješenje spora. Pitanje je, također, kako urazumiti njihove arapske saveznike koji preko Palestinaca žele izravnati neke svoje račune s Izraelom ne pitajući za cijenu palestinskih života.</p>
<p>Bez obzira na teško stanje na Srednjem istoku, treba odati priznanje glavnom tajniku UN-a što je odlučio preuzeti aktivan udjel u složenim političkim procesima u ovom dijelu svijeta. Ako mu Svjetska organizacija pruži potporu, možda bi Ban Ki Moon mogao ostati zapamćen kao čovjek koji je na Srednjem istoku ugasio ratne plamene.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nestašice dolaze</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Većina stanovnika u razvijenim krajevima zemaljske kugle nije ni svjesna značenja vode u svakodnevnom životu. Na vodu koja na jedan pokret ruke curi iz slavina gledamo kao nešto normalno, a tu tekućinu koja uistinu život znači uzimamo zdravo za gotovo. Na vodu smo toliko navikli da i ne primjećujemo koliko smo o njoj ovisni. Postane nam to jasno tek nakon njezina nestanka.</p>
<p> Onda nastane panika, nemaš gdje oprati ruke, u čemu skuhati ručak, kako izići na kraj s WC-om. Ili kad nestane vode u trenutku kad nam je glava puna pjene od šampona. I tek tada shvatimo da bez vode ustvari ne možemo. Oni koji su to pokušali, kažu da je teže živjeti bez vode nego bez struje. </p>
<p>No, da bi se stanovništvu usadila svijest o razumnoj potrošnji vode, trebat će još dosta vremena i nakon što se sretnemo s prvim konkretnim znakovima njezine nestašice. To dokazuje ponašanje nemalog broja stanovnika u krajevima gdje se u vrijeme turističke sezone zbog sušnih ljeta i velikog priljeva turista i domaćih vikendaša iz godine u godinu susreću s nestašicom vode i nepopularnim, ali za neke spasonosnim redukcijama. </p>
<p> Čak je i onda nemalen broj onih koji unatoč molbama lokalnih vlasti, nakon kojih slijede upozorenja i prijetnje novčanim kaznama, odvaže prati automobile, zalijevati vrtove i travnjake. Jer u njihovim glavama je bitnije da je njegov travnjak zeleniji, a novi auto sjajniji od susjedova, dok istodobno ne mari za najosnovnije higijenske i životne potrebe prijatelja i stanovnika u susjedstvu. </p>
<p>Ujedinjeni narodi (UN) upozorili su da će se do 2025. dvije trećine ljudi na Zemlji suočiti s nestašicom vode, dok se u ovom trenutku 1,2 milijarde ljudi svakodnevno susreće s tim problemom. Savjeti poput zatvaranja slavine dok perete zube u ovom trenutku neće u potpunosti riješiti problem, ali će barem »kupiti« godinu-dvije ili više dok se ne pronađe konačno rješenje, jer bi u suprotnome glad i ratovi zbog rijeka i jezera mogli postati dio svakodnevice.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Teški dani za šofere </p>
<p>Rajić je biznis s mljekarstvom započeo zaposlivši se osamdesetih godina kao vozač u Dukatu</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Iz zemlje je otišao kralj mlijeka, prodavši svoju Luru francuskom Lactavisu, na što nije trebao platiti porez i iznijevši tako iz domovine više od dvije milijarde kuna.</p>
<p>Rajić je biznis s mljekarstvom započeo naučivši voziti kamion, odnosno zaposlivši se osamdesetih godina kao vozač u Dukatu. Bio je marljiv, vozio je mnogo, dok nije zaradio za vlastiti kamion. </p>
<p>Onda je svoj kamion i usluge iznajmio Dukatu, osnovao Luru, počeo kupovati dionice i nakon deset godina poslovanja preuzeo tvrtku. Onda je prestao voziti, vozili su njega, ali je nastavio kupovati i kupio još jednu tvornicu, nešto vila, stančić u Ženevi i odlučio napustiti domovinu odselivši u Švicarsku. </p>
<p>Sve ostalo je povijest...</p>
<p>U isto vrijeme, povratak u sanjanu domovinu ne mili se ni generalu Vladimiru Zagorcu. Iako na prvi pogled njegov život nema nikakve veze sa životom Luke Rajića, zajedničke su im najmanje dvije stvari. </p>
<p>Prva je da su oni medijski najeksponiraniji ljudi u Hrvatskoj i da nema naslovnice na kojoj ih nema. No, to ipak nije osobito bitno jer naslovnice domaćih novina ionako nisu mjerilo pameti, uspjeha, a najmanje poštenja.</p>
<p>Puno je važnija druga poveznica između Rajića, koji je iz Hrvatske fizički otišao prije dvije godine, a sada će i zauvijek, kada proda svoje carstvo, i Zagorca, koji je iz Hrvatske u Beč otišao nešto ranije. </p>
<p>Doduše, osim kojeg milijunčića koji tom čovjeku vječno trebaju ili za otkupninu njegovim »prijateljima« otmičarima ili za jamčevinu sucima, Zagorac, za razliku od Rajića, nema ništa svoje. U njega su, kaže, ulagali drugi, investitori koji su baš njemu i nikomu doli njemu htjeli povjeriti svoju lovu.</p>
<p>Konačno, ono što veže ovu dvojicu bogatih Hrvata i u čemu leži sam početak njihova uspjeha zapravo je vozački ispit. Sad, tko je vozio kamion, a tko generala Čermaka, nije osobito bitno. No, činjenica je da su kojim slučajem ova dvojica šofera, od kojih se jedan prometnuo u tajkuna, a drugi u generala, ostali nevozači - sve bi bilo drukčije. Hrvatska sada od Austrije ne bi morala tražiti ničije izručenje, a francuska tvrtka ne bi se morala brinuti kako će zadržati postojeći broj zaposlenih u bivšem Rajićevu mljekarskom carstvu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Odgovornost za nacionalnu sigurnost</p>
<p>Iniciranje referenduma bilo bi opravdano samo ako bi postojala razrađena 'policy' alternativa članstvu u NATO-u</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Iako se, na razini političke fraze, često tvrdi kako je referendum superioran oblik neposredna odlučivanja građana, rijetke su političke tradicije, poput one švicarske, u kojima se referendumsko odlučivanje doista afirmiralo i u kojima je ono dio nacionalne političke kulture. Politička se klasa referendumom kao oblikom poluneposredne demokracije daleko češće služi cinično, i to onda kad unutar parlamenta nije moguće donijeti političku odluku ili kad politička klasa nije spremna preuzeti odgovornost za donošenje političke odluke.</p>
<p> Osim toga, populistički vođe ponekad se koriste referendumom kako bi naglasili izravnu vezu vođe i naroda, a umanjili značenje i utjecaj parlamentarnih institucija. Francuski predsjednik general de Gaulle svoju je predsjedničku moć zasnivao na »plebiscitarnoj demokraciji«, lomeći otpore parlamenta svojim političkim konceptima raspisivanjem referenduma o svojim prijedlozima. Doduše, nakon referendumskog poraza njegova koncepta regionalnog uređenja Francuske 1969. je podnio ostavku i povukao se iz političkog života. </p>
<p>Referendum je smislen kad su u pitanju temeljne političke odluke, a na njemu se, zapravo, provjerava postojanje konsenzusa o nekoj odluci koja će dugoročno definirati nacionalni politički život. Takav je, na primjer, bio hrvatski referendum o neovisnosti 1991., a na njemu je, u skladu s Ustavom, zahtijevan vrlo visok cenzus za uspjeh - glasovati »za« moralo je više od 50 posto svih upisanih u popise birača. Daleko manji, ali ipak visok cenzus Europska je unija nedavno zahtijevala od Crne Gore. Na referendumu o samostalnosti, da bi ovaj uspio, po prijedlogu EU bilo je potrebno da za samostalnost glasuje 55 posto izašlih na referendum. </p>
<p>U nekim demokracijama uobičajeni su takozvani »veto referendumi«. Njima zakoni doneseni u parlamentu mogu, na inicijativu parlamentaraca ili birača, raspisivanjem referenduma biti podvrgnuti provjeri potpore u biračkom tijelu. Neke demokracije poznaju »zakonodavni referendum«, u kome se propisanom procedurom predlaže zakon ili amandman na postojeći zakon, a on će stupiti na snagu ako ga podupre većina birača na referendumu. </p>
<p>Je li pitanje hrvatskoga pristupanja NATO savezu takvo da bi trebalo biti izneseno na referendum? Ustavno-pravno radi se samo o ratifikaciji Atlantske povelje, dakle, multilateralnoga međunarodnog ugovora, koji je, doduše, i vojne i političke naravi i kojim se međunarodnoj organizaciji, odnosno savezu, daju ovlasti izvedene iz Ustava. Prema članku 139. Ustava to je međunarodni ugovor koji podliježe parlamentarnoj ratifikaciji (predsjednik Republike, premijer ili ministar vanjskih poslova ne mogu ga potpisati bez suglasnosti parlamenta). </p>
<p>O pristupanju NATO savezu, jer se radi o ugovoru koji ovlasti nacionalnoga suvereniteta prenosi na savez, parlamentarci odlučuju dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a prema članku 86. Ustava mogu raspisati zakonodavni referendum. U tom bi slučaju bilo potrebno da na referendum izađe barem 50 posto upisanih birača i da većina izašlih glasuje za pristupanje savezu. </p>
<p>Ako parlamentarci, međutim, odluče sami donijeti odluku o ratifikaciji hrvatskoga pristupanja Atlantskoj povelji, tada je moguće, na inicijativu 10 posto upisanih birača, provesti »veto referendum«. Dakle, ako bi, nakon što netko prikupi potpise 10 posto birača, bio raspisan referendum, na njemu bi se zapravo glasovalo o odbacivanju zakona o ratifikaciji potpisa Atlantske povelje, a ona bi propala ako bi na referendum izašlo najmanje 50 posto upisanih birača, a od izašlih više od polovice glasovalo protiv ulaska u NATO. </p>
<p>Ideja o raspisivanju referenduma - bilo »zakonodavnoga«, bilo »veto referenduma« - u današnjim se političkim okolnostima čini nesmislenom i neodgovornom. Pristupanje NATO-u dio je političkog programa što ga je zastupala administracija 2000.-2003., a u svojoj kampanji 2003. HDZ je tadašnjoj vladi prigovarao da je pristupanje NATO-u zapostavila kao prioritetni čin i da će njegova administracija na tome raditi odlučnije. Pristupanje NATO savezu bio je jedan od policy prioriteta i u kampanji predsjednika Mesića 2005. godine, a strategija nacionalne sigurnosti, ali i proračunske projekcije vlade i Ministarstva obrane zasnivaju se i na ostvarivanju toga projekta. </p>
<p>Radi se, dakle, o policy projektu koji ima legitimitet provjeren na višekratnim izborima, a već je sada izvjesno da će stranke koje ga podupiru i na idućim izborima osvojiti uvjerljivu, vjerojatno barem dvotrećinsku većinu. Iniciranje referenduma bilo bi opravdano samo ako bi postojala razrađena policy alternativa članstvu u NATO savezu. Takva alternativa mogli bi biti: koncept međunarodno zajamčene neutralnosti (status kakav uživa, na primjer Austrija); koncept regionalnog vojnog saveza ili status quo. Status quo nije održiv, jer je koncept razvoja nacionalne sigurnosti zasnovan na razvoju obrambenih kapaciteta kakvi su potrebni zemlji članici saveza.</p>
<p>S druge strane, odbijanje članstva, nakon poziva koji će vjerojatno stići 2008., ozbiljno bi ugrozilo odnose s euro-atlantskim saveznicima, a Hrvatsku ostavilo bez definirane obrambene strategije. Parlament, zato, mora preuzeti svoju odgovornost u donošenju odluke, a inicijatori mogućega »veto referenduma« moraju razmisliti o svojoj odgovornosti u slučaju eventualnoga »uspjeha« svoje inicijative, koja bi državu ostavila bez strategije nacionalne sigurnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Detektor optimizma</p>
<p>Sva su istočnoeuropska društva, pa i ona razmjerno otvorena poput hrvatskoga, iz totalitarnoga doba izišla sa strahom</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Teško da će itko u Hrvatskoj pomisliti kako je Varaždin jednom bio njezin glavni grad, takvo što ne piše na njegovim prilazima niti je zacrtano u kolektivnoj svijesti. Premda ga je u toj ulozi mnogo lakše zamisliti nego Knin u kraljevskoj, mnogo se češće u nas daje mašti na volju kada je riječ o navodnim plaštevima i vitezovima po kraškim poljima Zagore i Hercegovine nego što bi se doista nešto povezalo i razabralo od predgrađanskoga naslijeđa za prve obrise naših konstitucijskih mutacija u preporodno doba europskoga moderniteta.</p>
<p> Za Varaždin se netko scenografski raspoložen odlučio kako ga trebamo povezati s barokom, što doduše nije ni faktografski promašeno ni značenjski loše, ali bi tražilo tumačenje, a čim je u takvoj priči potreban ključ - nedostajat će i naočale. U takav je grad i na takvo mjesto, u novu katedralu koja je onda sigurno barokna, a to znači i prilično stara crkva, ovih dana, koji su u Europi posvećeni pedesetoj obljetnici njezina konstitucijskoga osvještenja, za biskupa poslan Josip Mrzljak. </p>
<p>Mrzljak je i prije bio biskup, obnašao je tu tešku i osjetljivu dužnost u Zagrebu, pri nadbiskupskoj stolici koja se u hrvatskoj tradiciji i to ne tek crkvenoj nego i recimo tako javnoj drži uporišnom, hoće reći da iako ta tradicija nikad nije poznavala primasa, Kaptol je već dugo njezina zbiljna jezgra. Malo stariji od nove Europe u kojoj eto preuzima jednu od njezinih najmlađih biskupija, Mrzljak je cijeli na taj način potvrđen život posvećen dužnosti proveo kao europski građanin. U novoj Europi, naime, ne vrijede stari običaji po kojima su vladari s papama kombinirali oko biskupskih stolica.</p>
<p> Takvo što nije, doduše, uvijek pa ni po naše prilike koje je vladika Strossmayer u dobrom pravcu usmjerio do danas završavalo loše, samo je za istočne europske pokrajine, pa i u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, teže pitanje bilo određivanje vlastitoga središta nego prepoznavanje i pripadanje vrijednostima središtu koje nije izgubilo poveznicu s postavljenim temeljima.</p>
<p> Potpisan u Rimu prije pedeset godina, ugovor zemalja Beneluxa, Francuske i tada tek djelomične Njemačke značio je u različitim europskim središtima perspektivu o čijem se zajedničkom nazivniku uglavnom nije govorilo, i to ne toliko iz obzira političke pragmatike, koliko jer ga se podrazumijevalo. Europi tada nije smetalo da u prosperitetnoj i mladenačkoj Americi, koja i o Bogu govori s jednostavnošću poučka o dobru koje pripada onima što su uspjeli, vidi vlastite pretpostavke, ono o čemu je govorila, ali nije mogla dosegnuti.</p>
<p> Na velikom valu takva optimizma koji je potkraj stoljeća po Europi rušio unutrašnje zidove i s prozora skidao željezne zavjese skrenut je pogled i na biskupije, sve do one rimske, gdje je tada stolovao jedan poljski svećenik. U raspravi koja se pretjerano jednostavno otad vodi pod općim nazivom sloma komunizma daje se biskupima i crkvama za pravo da su bili važni. No kada je riječ o načinu na koji je to što su zastupali kao drugo bilo vidljivo te postalo dijelom onoga što Europa sada ima ili po čemu jest, ne postoji ni suglasje ni jednostavnost u razumijevanju, naprotiv, kao da se pritom razgovara upravo barokno.</p>
<p> Europski su biskupi, od kojih neki sada zagovaraju izričitiju naglašenost Boga u temeljnom europskom dokumentu, a druge se poteže po detektorima laži da se prozore nakon skidanja zavjesa bar još neko vrijeme ne bi opralo, europski poredak provocirali mnogo temeljitije i sustavnije nego što bi to dopuštali oblici građanskoga neposluha pa i spram razrađenih metoda komunističkih policija. Sloboda izbora, koja pripada pojedincu i nikomu drugomu, nije se za to građansko društvo odnosila tek na strukture koje su pozvane mijenjati i organizirati nove društvene oblike, pa i tako ambiciozne kao europsko društvo.</p>
<p> Makar je paradoksalno, a s njihova gledišta možda i »svetogrdno«, o crkvenoj inicijativi govoriti kao građanskome društvu, u proteklih se pedeset godina Europa iz Rima razvijala u tom smislu dosljedno u svim smjerovima, a varaždinski je biskup Mrzljak pomalo idealan, ali neobično zbiljan lik toga prevrata i te dosljednosti. Nije toliko stvar u tome da se dotad ne samo govorilo nego i prakticiralo isključivanje kao načelo pripadnosti, dok je u Mrzljakovu naraštaju uključenost postala i održana kao model.</p>
<p> Ono što je, zapravo, malobrojni djelatni naraštaj katoličke akcije, prepoznatljiv sada u varaždinskom biskupu, učinio u Hrvatskoj, sažeto je u pučkoj definiciji dobra kojom se taj duhoviti i naobraženi prelat poslužio da bi objasnio kako istrage i lustracije nisu same sebi svrhom. Nije stvar u tome da bi postojala ravnoteža dobra i zla pri kojoj se pedagoški trebamo truditi biti na strani dobra pa će ono u promilima prevladati, naprotiv, dobro je opće stanje, a zlo iskušenje kojemu se podliježe katkad i uvjetno rečeno trenutačno.</p>
<p> Sve ako i nije tako, ako imamo razloga vjerovati da je onoga što ne valja oko nas toliko da je u uzvišenost dobra malo teže povjerovati, od europskoga se biskupa, pa i kada nije tako suptilan kao novi varaždinski, ne očekuje podignuti prst u zraku, svrstavanje ni isključivanje. Sva su istočnoeuropska društva, pa i ona razmjerno otvorena poput hrvatskoga, iz totalitarnoga doba izišla sa strahom, ne toliko od susjeda, ni od policije, ni od siromaštva, prije s najgorim od svih strahova, strahom od straha, onim što se u tobože nekontroliranim uvjetima može dogoditi.</p>
<p> U svojim programskim dokumentima Europa sebe vidi društvom slobodnim od takve opasnosti, napose joj je o rođendanu stalo sebe oglasiti mjestom na kojem su posađene mogućnosti za nešto barem jednako tako dobro kao svojedobni izazov otkrivanja novih svjetova. U to pionirsko i herojsko doba europske povijesti, kada su se svjetovi unatoč lomačama otkrivali, crkva je bila prepletena s javnom upravom, ona je govorila u ime jedinstvenoga svijeta. </p>
<p>Sada se barem u Europi doima skladnim glasom te integralne slike o svijetu dobrih mogućnosti, pa je i uz rođendanske svjećice, a ne tek grobljanski muk na koji smo naviknuli lijepo primijetiti hrvatski lik te nove zbilje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>'Pomažu nam živjeti dostojanstveno!'</p>
<p>Osobni asistent, koji radi četiri sata dnevno i 80 sati mjesečno, ima ugovor o djelu i plaćene sve doprinose</p>
<p>Branimir Golub, predsjednik Udruge distrofičara, cerebralne i dječje paralize i tjelesnih ozljeda, u petak je, s potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, potpisao ugovor o uvođenju osobnih asistenata za invalide. »Našoj Udruzi koja ima 144 člana, odobrena su četiri osobna asistenta«, rekao je Golub. Asistente koji će raditi četiri sata dnevni, a 80 mjesečno, imati ugovor o djelu i sve plaćene doprinose, dobile su osobe s najtežom invalidnošću.</p>
<p>Na potpisivanje ugovora došao je i 42-godišnji Siniša Lepušić iz Samobora koji je s tri godine obolio od spinalne amiotrofije zbog čega je godinama u invalidskim kolicima i ne može se brinuti sam za sebe. Dopratila ga je osobna asistentica Dubravke Brk, koja o njemu brine od lipnja prošle godine, kada je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pokrenuo pilot projekt o uvođenju osobnih asistenata za osobe s invaliditetom.</p>
<p>»Potrebna mi je 24-satna njega, a Dubravka mi dolazi samo četiri sata«, rekao je Siniša Lepušić i dodao da mu je prije pomagala mama, koja se i sama razboljela.</p>
<p>Dubravka Brk kaže da je posao osobnog asistenta human i vrlo zahtjevan. Ona pomaže Siniši dvaput dnevno. »Ujutro ga kupam, brijem i odijevam, a navečer spremam na spavanje jer on, zbog uznapredovale bolesti, sam više ne može ni oprati zube«, kaže Dubravka. Ona mu pomaže u svim kućanskim poslovima i odlazi u kupovinu. </p>
<p>»Siniša i ja smo razvili divno prijateljstvo i drago mi je da radim taj posao«, kaže ona. Siniša ističe da u jutarnjim satima ima medicinsku njegu, a kod osobnog asistenta mu je drago da dolazi kada mu je najpotrebniji. Branko Dizjak, koji je također osoba s velikim stupnjem invaliditeta, za taj projekt kaže da je najveći civilizacijski pomak. </p>
<p>»Najvažnija je naša probuđena pozitivna motivacija da se uključimo i živimo dostojanstvenim životom«, zaključuje Dizjak.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ispit za »Euro 2012«</p>
<p>Riječ je o utakmici visokog rizika pa su najavljene jake mjere sigurnosti prema Zakonu o sprječavanju nereda na terenima</p>
<p>Budući da je nogometna utakmica reprezentacija Hrvatske i Makedonije, koja se igra u subotu u 20 sati, ocijenjena visokorizičnom, zagrebačka policija najavljuje jake mjere sigurnosti prema Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim terenima kako bi vrijeme prije, za i poslije utakmice prošlo u sportskom raspoloženju. </p>
<p>Kako je istakao zamjenik načelnika zagrebačke policije Mihael Varga, organizatori i policija imat će tešku zadaću imajući u vidu kandidaturu Hrvatske za Europsko nogometno prvenstvo 2012. i činjenicu da će utakmica u subotu biti pod budnom prismotrom supervizora nogometnih udruženja, koji će ocjenjivati cjelokupnu organizaciju. </p>
<p>Za sigurnost oko 30 tisuća gledatelja, od kojih tisuću gostujućih, pobrinut će se 440 zaštitara, 50 redara, 20 vatrogasaca i 600 policijskih djelatnika iz različitih uprava jer zagrebačka policija nema dovoljno vlastitih snaga za osiguranje takve utakmice. </p>
<p>O navijačima iz drugih dijelova zemlje, policija zasad nema podataka, ali će provjeravati dolazak većih skupina. Prema najavama iz Makedonije i u stalnim kontaktima hrvatskih i makedonskih policajaca, saznaje se da navijači iz Makedonije put Hrvatske trebaju krenuti u noći na subotu i već će se na granici kontrolirati sumnjive osobe i pomagati gostima da nesmetano stignu do stadiona. Autobusi s gostima će biti smješteni na južnom parkiralištu. </p>
<p>Policija prikuplja i podatke turističkih agencija o prodanim aranžmanima za Hrvatsku, nadzirat će ulaze u grad i privremeno regulirati promet. Od 18 do 22,30 sati, promet Maksimirskom cestom bit će zatvoren »maksimalno kratko« da bi se izbjegle gužve i omogućilo nesmetano prometovanje tim dijelom grada. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Požar na 16. katu zgrade ugašen za samo 7 minuta</p>
<p>Za redovne vježbe zapovjednici biraju teške zadatke, ali zagrebački »vatreni dečki« bez problema svladaju i najveće prepreke</p>
<p>U stanu na 16. katu zgrade u Ulici hrvatskih iseljenika 3, u Gajnicama, u 10.58 sati izbio je požar. U tom stanu nije bilo ljudi, ali su bili ugroženi susjedni stanovi i stanari. Vatrogasci su za samo 7 minuta ugasili požar te spasiti ljude i imovinu.</p>
<p> Srećom, to je samo scenarij redovne vatrogasne vježbe VP Jankomir, održane u petak u Gajnicama, u kojoj su sudjelovala četiri vatrogasna vozila i 15 vatrogasaca. Nadzor je povjeren glavnom vatrogasnom zapovjedniku JVP grada Zagreba Mladenu Malčiću, njegovom zamjeniku Ivici Lonjaku i zapovjedniku vatrogasne postrojbe Jankomir Boži Petriću. Vatrogasci su stigli za nešto više od 4 minute pred neboder, u kojem je »izbio« požar, a za samo 7 minuta od njihova dolaska, potekao je prvi mlaz prema stanu u plamenu. </p>
<p>Tom prilikom isprobane su nove metode gašenja požara - podizanje cijevi na veliku visinu pomoću konopaca umjesto nošenja stubama i gašenje pjenom umjesto vodom. Prema riječima Mladena Malčića, oba su se načina pokazala učinkovitim pa će ih vatrogasci vjerojatno početi primjenjivati u stvarnim situacijama. Problem, s kojim se vatrogasci svakodnevno susreću, i ovaj put je bio prisutan - to su nepropisno parkirani automobili zbog kojih se vatrogasna vozila obično jedva probiju do mjesta događaja. </p>
<p>U opisanoj vježbi, vatrogasci nisu mogli koristiti vozilo s ljestvama i košarom zbog premalih dimenzija. Naime, »vatreni dečki« imaju kamion s ljestvama od 39 metara, ali u sličnim situacija, odnosno na većim visinama, nužne su ljestve od 55 metara koje pomažu brže i efikasnije postaviti cijevi, ugasiti požar i spasiti ljude. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Stručnjaci Petrokemije predavali o amonijaku</p>
<p>Zagrebačka pivovara jedan je od 12 pogona u gradu koji mora imati plan u slučaju incidenta</p>
<p>Pogon Zagrebačke pivovare u Ilici u petak je bio prazan, a proizvodnja popularnog piva stala je na jedan dan. No, nije riječ o incidentu, nego predavanju u sklopu Dana sigurnosti na radu, za 250 radnika. »Zaposlenike smo upoznali sa standardima zaštite na radu, mogućim ozljedama, posljedicama i prevencijom«, rekla je Angelika Brnada, menadžerica za zaštitu okoliša i sigurnosti na radu. </p>
<p>Gostovali su mnogi stručnjaci, djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kao i inspektori zaštite na radu. Ove godine u pogonu nije bilo ozljeda na radu, ali se 2006. dogodilo četiri poskliznuća i padova. Stjepan Leaković iz kutinske Petrokemije je govorio o zaštiti od štetnog djelovanja amonijaka na okoliš te otpadnim vodama u proizvodnom procesu. Tema je, ističu u Pivovari, izuzetno važna jer sve prehrambene industrije u svojim rashladnim uređajima koriste velike količine amonijaka, a Zagrebačka pivovara spada među 12 pogona u gradu s obaveznim operativnim planom u slučaju eko-incidenta, koji taj plan svake godine moraju dostaviti Gradskom poglavarstvu.</p>
<p> »Budući da radimo s 4700 kilograma amonijaka, imamo razrađen plan za slučaj nesreće, koji svake godine revidiramo«, rekla je za Vjesnik Angelika Brnada. Posljednja revizija dogodila se u veljači. Prije tri tjedna održana je interna vježba i ispitivanje zaštitnih odijela. Pivovara, osim toga, ima bazen za kontrolu kakvoće otpadnih voda, koje poslije toga pušta u gradsku kanalizaciju. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Curavić srušio hrvatski rekord </p>
<p>Hrvatski rekord (6,35 minuta) Curavić je popravio za još 10 sekundi, a u subotu napada i sedam minuta!</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Kristijan Curavić, jedan od najboljih svjetskih ronilaca na dah, u petak je u bazenu hotela »Lav Meridien« u Splitu oborio hrvatski državni rekord u toj disciplini, ostavši pod vodom 6 minuta i 45 sekundi! Taj je rezultat za 10 sekundi bolji od državnog rekorda što ga je postigao prije mjesec dana u bazenu na Zagrebačkom velesajmu. No, premda je postigao ono što je i želio, Curavić će već u subotu pokušati oboriti ovaj najnoviji rekord jer želi prijeći granicu od - sedam minuta!</p>
<p>Ronjenje na dah u mjestu, stručnog naziva »static apnea« iznimno je teška sportska disciplina koja zahtijeva visok stupanj mentalne kontrole, a kako bi potrošnju kisika smanjio na minimum mora biti potpuno opušten. </p>
<p>Kamere, mikrofoni, novinari i znatiželjna publika troše kisik, pa je uobičajeno da ronilac na treninzima postiže bolje rezultate. Tako je i Curavić na treningu uspio roniti čak 8,32 minute.</p>
<p>Obaranje državnog rekorda samo je priprema za napad na svjetski rekord u ronjenju na dah, koji iznosi 9,04 minute. Drži ga Curavićev bliski prijatelj, Austrijanac Herbert Nitch, ujedno i rekorder u ronjenju s utezima, koji se uspio spustiti na dubinu od 183 metra.</p>
<p>Kristijan Curavić ovog će se ljeta okušati i u toj disciplini, a za četiri tjedna kreće u obaranje još nekih dubinskih rekorda s opterećenjima. »Zadovoljan sam rezultatom, ali neću stati dok ne dođem do 7:30 ili 8 minuta. Uvjeti u bazenu 'Lava' bili su odlični, temperatura vode je 20 stupnjeva i nije bilo buke«, kaže Curavić. </p>
<p>Ističe da pod vodom ili morem pokušava ne razmišljati previše, no mozak radi svoje pa se po glavi motaju razne misli. »Pitaš se hoćeš li uspjeti, a kad vidiš da je stigla šesta minuta, malo stisneš zube i izdržiš«, veli Curavić. Kiki je postigao i tri uzastopna svjetska rekorda u ronjenju na dah ispod leda, a karijeru nastavlja rušeći dosad postignute granice kroz kombinaciju intenzivnog treninga, temeljitih priprema i čelične volje. </p>
<p>Zadnji Curavićev ekstremni podvig bilo je zaranjanje na Sjevernome polu gdje je, na temperaturi zraka od minus 25°C, ušao ispod leda na temperaturu mora od minus dva stupnja. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sponzorirana bolest protiv znanosti</p>
<p>Odavno je taktika svjetskih farmaceutskih kompanija da svim sredstvima umnože broj korisnika svojih lijekova</p>
<p>Budući da sirovine za lijekove ima u izobilju i da su kapaciteti farmaceutskih kompanija da proizvode tablete neograničeni, ne preostaje ništa nego stalno proširivati paletu bolesnih stanja na koja preparati djeluju jer će se u protivnom skladišta vrlo brzo popuniti. A marketing ruši sve prepreke pred sobom kako bi zadovoljio sve veće apetite farmaceutskih kompanija. </p>
<p>Na pitanje ide li medicina naprijed ili natrag, vrlo je teško dati pravi odgovor jer kolikogod znanost napravi u tehnici, dijagnostici i liječenju bolesti, marketing je brži da sve pokvari. Isplativost lijeka i njegova tržišna vrijednost jedini su kriteriji hoće li ugledati svjetlo dana. U odjelima marketinga velikih kompanija razvija se strategija radi otvaranja novih tržišnih opcija i tu se ne biraju sredstva. Svake se godine javljaju nova »bolesna stanja« i uz njih novi lijekovi, a sve da bi se ostvarili što veći profiti. Tzv. sponzorirana bolest trijumf je suvremenog marketinga nad znanošću; zato kažimo jednom zauvijek dosta trgovanju bolestima..</p>
<p>Odavno je taktika svjetskih farmaceutskih kompanija da svim sredstvima umnože broj korisnika svojih lijekova. S vremenom se više nitko ne pita kako ti lijekovi djeluju, već koliko se troši i od koje tvrtke. Bolesnici su postali brojevi na vrtuljku ovisnosti: što si veći ovisnik o lijekovima, to je veća potrošnja. A djelatnike u marketingu ocjenjuje se na osnovi ideja o novim prodajnim opcijama i potrošačima, bila to i djeca. Tako je zbog socijalne anksioznosti lansiran antidepresiv, nastala su »nova« sredstva za »premenstrualni sindrom«, za kontrolu apetita (supresanti) te za kontrolu hiperaktivne djece. Da bi neki novi preparat našao svoj prostor na prezasićenom tržištu, treba mu »otvoriti radno mjesto«. Ipak najzanimljivija je velika skupina sredstava za popravljanje raspoloženja (mood stabilizing agents).</p>
<p>Nije potrebno biti previše mudar i informatički obrazovan, pa otkriti da mnoge portale financiraju farmaceutske kompanije, gdje se publici nude meritorni odgovori na brojna pitanja o zdravlju. Jasno je da će svi odgovori biti usmjereni prema dobro ustrojenom marketingu vlasnika. Pogledate li američke dijagnostičke priručnike iz psihijatrije, uočit ćete da su povezani s proizvođačima psihofarmaka. Te tvrtke relativno lako nađu dobrovoljce za pokuse, jer dobro plaćaju, a nemali je broj profesionalnih dragovoljaca spremnih gutati sve vrste lijekova. Zašto? Nisu svjesni opasnosti zbog čega svaki put netko plati visoku cijenu.</p>
<p>Kako zbog silne želje da na brzinu pokupe svjetsku slavu i najveći autoriteti znaju nisko pasti, dokaz je južnokorejski znanstvenik dr. Woo Suk Hwang koji je dramatično skliznuo od svjetskog stručnjaka za manipuliranje matičnim stanicama (kloniranje embrija) do običnog varalice. Njegov rad koji je pobudio veliko zanimanje svjetske znanosti - bio je prijevara. Zato je u velikim problemima bio i uvaženi časo pis Science koji je 2005. to objavio. Nije li apsurdno da je taj tragičar pao s mjesta nacionalnog heroja u Južnoj Koreji, koji je od vlade dobio 40 milijuna dolara (što je najviši iznos ikad dodijeljen nekom znanstvenom projektu u toj zemlji), do policijske istrage za teško kazneno djelo prijevare i obmane.</p>
<p> Gotovo svake godine neki lijek prerano ugleda svjetlo dana, nedovoljno ispitan, nesiguran, pa i pogibeljan prođe sasvim elegantno unatoč golemim kontrolnim laboratorijim, mnogim sveučilišnim profesorima i instituciji FDA koja raspolaže vlastitim stručnjacima i brojnim laboratorijama s najmodernijom opremom na svijetu. Je li taj začarani krug od proizvodnje do tržišta u kojem glavne konce u rukama drže globalne kompaninje samo fasada za dogovorno djelovanje na račun zdravlja ljudi? Bojim se te primisli.</p>
<p>Piše: dr. sc. Ignac Kulier</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Porinut »Hrvat«</p>
<p>KRALJEVICA</p>
<p> - U brodogradilištu Kraljevica u petak je u more porinut putnički ro-ro brod imena »Hrvat« sagrađen za Jadroliniju, a u sklopu obnove tog brodara sa sedam novogradnji i tri polovna broda, u razdoblju 2004-2008. Program je »težak« 140 milijuna eura, a prema riječima državnog tajnika za more Branka Bačića, »Hrvat« je 21. brod iz poticaja Vlade prema programu »Domaći brod na domaćem navozu« u što je dosad utrošeno tri milijarde kuna. »Hrvat« je dugačak 87,6 metara, širok 17,5 metara, a moći će prevoziti 138 osobnih automobila i 1200 putnika. Njegova cijena je 8,75 milijuna eura, a naručitelju bi trebao biti isporučen u lipnju. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Test-piloti preživjeli pad helikopetra</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Pravo čudo spasilo je dvojicu Talijana koji su u četvrtak u švedskom gradu Nykopingu testirali model helikoptera »eurocopter gazelle«. Njih dvojica su, naime, letjeli spomenutim modelom helikoptera iznad aerodroma kada je u jednom trenutku stao motor, najvjerojatnije zbog nedostatka goriva. Piloti su pokušali ispraviti ponirajući helikopter autorotacijom, no kako im to nije uspjelo survali su se na tlo. Helikopter je u potpunosti uništen, a piloti su prošli bez ogrebotina, iako su pali s nekoliko stotina metara visine. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Predstavljen najbrži vlak na svijetu</p>
<p>KASSEL</p>
<p> - U pogonu njemačkog industrijskog giganta Thyssen Krupp u petak ujutro predstavljen je prototip novog superbrzog lebdećeg vlaka. Vlak će dostizati brzinu od gotovo 550 kilometara na sat, što će ga svrstati u najbrže vlakove na svijetu, a već su ga otkupili Kinezi koji planiraju uvođenje linije od šangajske zračne luke Pudong do središta grada. Na predstavljanju je bio i bavarski ministar gospodarstva Erwin Huber koji nije krio oduševljenje superbrzim vlakom. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Navratilova postala slikarica</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Legenda ženskog tenisa Martina Navratilova (50) otvorila je, u prostorijama teniskog centra u Roland Garrosu, izložbu svojih slika pod nazivom »Art Grand Slam«. Navratilova je izložila 60 slika inspiriranih »bijelim sportom«. Posljednjih šest godina Navratilova u najvećoj je tajnosti slikala inovativnom slikarskom tehnikom - udarajući bojom natopljenim lopticama po platnu. »Radila sam u velikoj tajnosti. Nisam željela da mi netko ukrade ideju,« kazala je Navratilova na otvaranju izložbe koja će trajati do 20. kolovoza. Slavna igračica se profesionalnim tenisom bavila 31 godinu, a u karijeri je osvojila 167 turnira u pojedinačnoj te 178 turnira u konkurenciji parova. Osvojila je i 14 Grand Slam naslova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bondov sat ide na dražbu</p>
<p>BIEL</p>
<p> - Omegin sat koji je Daniel Craig nosio u filmu »Casino Royale« bit će prodan na dražbi koja će se održati 14. i 15. travnja u Ženevi, priopćeno je iz Omege. Taj će se sat naći na dražbi koju organizira kuća Antiquorum, a na kojoj će se prodavati samo Omegini satovi. Među 300 satova koji će biti ponuđeni naći će se i sat koji je nosio Pierce Brosnan u filmu »Sutra nikad ne umire«. Antiquorum nije iznosio nikakve procjene za satove koji bi trebali doseći visoku cijenu, a riječ je o modelu »Seamaster« koji inače stoji 2500 eura. Satovi će prije prodaje biti izloženi u velikim europskim gradovima, a od sljedećeg tjedna moći će se pogledati u Londonu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ljetno računanje vremena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ljetno računanje vremena u počinje u nedjelju 25. ožujka, u 2.00 sata. Pomicanjem za jedan sat unaprijed, vrijeme u 2.00 sata računa se kao 3.00 sata.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pucao u kuću koja mu zaklanja sunce</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Ljutit na novoizgrađenu kuću zbog koje se njegova kuća našla u sjeni, jedan je Japanac u nju ispalio petnaestak metaka. Policija je uhitila muškarca koji je pucao u kuću izgrađenu u listopadu prošle godine s trećega kata svoje kuće s udaljenosti od približno pedeset metara. »Bio je ljutit jer se investitor nije obazirao na njegove prigovore da zbog nove kuće sunce ne dopire do njegove kuće«, rekao je glasnogovornik policije u Kyotu. Nitko nije ranjen u pucnjavi, ali su oštećeni zidovi i dvije svjetiljke nove kuće. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Priređen happening o Joyceovu boravku u Puli</p>
<p>Nedjeljko Fabrio i Nikica Petrak govorili su o Europi i Hrvatima na izvanredno posjećenoj tribini »Forum internacional«</p>
<p>LEIPZIG (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Jednom stjecište velikih njemačkih romantičara, u doba sovjetskoga tipa socijalizma perjanica socijalističke privrede i najveće sajamsko središte istočnoga svijeta, danas prostor prožimanja Zapada i Istoka, Sredozemlja i Srednje Europe, Leipzig je idealno mjesto oglašavanja međunarodnoj publici dostignuća i planova duhovnoga globusa. U taj višestruko zaigrani ustroj nakladničke industrije koja podrazumijeva gotovo sve discipline ljudskoga duha, uključio se prostorom nevelikim, a htijenjima i arhitekturom ambiciozni hrvatski kutak, središte hrvatske nakladničke i spisateljske kolonije koja ovih pet dana živi i zrači u Leipzigu. </p>
<p>Načinjen tako da nije ni sa čim ograđen, hrvatski štand stoji otvoren povorkama posjetitelja koji uz njega prolaze, zastajkuju i ulaze u njegove »teritorijalne vode«, a sve to kao nakana projektanata našega štanda koji su ga otvorili posjetiteljima, a zapravo simbolički pokazali kako je i sama Hrvatska danas ne samo otvorena svijetu, nego i želi biti njegov sastavni, europski dio. </p>
<p>Dvojica hrvatskih akademika, ugledni književnik Nedjeljko Fabrio te pjesnik i leksikograf Nikica Petrak upravo su o Europi i Hrvatima u četvrtak i petak govorili na izvanredno posjećenoj polemičkoj tribini »Forum internacional«, uz asistenciju Alide Bremer i mađarskog slavista Györgya Dalosa. »Mi nemamo drugog izlaza iz okova mučnine vlastite povijesti, nego uključiti se u sistem u kome žive ostali europski narodi«, kazao je Nikica Petrak. Za njega središnji problem ovoga trenutka hrvatskoga duha jest problem svemoćnih medija, jer individualni glas umjetnika više ne znači ništa ukoliko taj glas nije popraćen medijskom halabukom ili upakiran u ambalažu koja zapravo prikriva ono što takav pisac kao odgovorna osoba želi reći. </p>
<p>Govoreći u ime svoga naraštaja, istaknuo je da je njegovim vršnjacima svevlast medija bila nepoznata za razliku od novih generacija koji se s njome rađaju i prihvaćaju je svjesni njezinih dalekosežnih posljedica po njih same. </p>
<p>Rekavši da je u Fabrijevim romanima prepoznao i suvremenu mađarsku stvarnost, György Dalos ponukao je Fabria da podsjeti kako je velika zajednica slobodnih intelektualnih duhova koji su u doba željezne zavjese živjeli na istoku, pomogla i hrvatskim piscima da usvoje visoke kriterije o pojmu ljudske slobode i samostalnosti kritičkoga razuma. To je omogućilo intelektu da se i najnoviji dio hrvatske povijesti može gledati i kao ostvarena težnja za vlastitom državom, ali i kao korektiv pogrešaka učinjenih na tom putu. Daniel Načinović oduševio je publiku na tribini »Mali jezici, velike književnosti« persiflažom, a zapravo happeningom na temu boravka Jamesa Joycea u Puli, pri čemu je pjesnik ne samo pomiješao sve moguće jezike, narječja, dokumente i dosjetke u vrckavi kolaž, nego je k tome još i pjevao, glumio, navodeći stihove iz Gundulićeva »Osmana« i pseudostihove na glazbenu temu Radetzky marša. On je, naime, htio podsjetiti na stvarno Joyceovo zaprepaštenje njemu iznenađujućim brojem jezika i govora, slavenskih, romanskih i germanskih za njegova boravka u Puli. Prepoznat kao pisac rock-generacije, a pogotovo nakon izlaska kritike u jednome takvu njemačkom časopisu, Edo Popović okupio je svoju mahom mlađu njemačku publiku na čak tri javna čitanja koja mu je upriličio njegov agilni njemački nakladnik. </p>
<p>U smiraj prvoga radnoga dana Leipziškoga sajma knjiga građani su na 50-ak mjesta u gradu, od kafića, biblioteka, škola do trgovina začuđujuće pomno slušali čitanje domaćih i stranih pisaca. Održana je i već tradicionalna Duga noć čitanja u legendarnome studentskom klubu Mortzbastei, kada je na četiri punkta (platforme) nastupilo čak 40-ak mlađih njemačkih autora. Nakon čitalačkog maratona u katakombama toga zdanja uslijedio je tulum do ranih jutarnjih sati. I naši su mahom mlađi autori, njih četvero, prvi put uključeni u javna čitanja. Roman Simić, Renato Baretić, Olja Savičević Ivančević te Marica Bodrožić, kao poseban gost, koja kao slobodna spisateljica živi u Berlinu gdje piše na njemačkom jeziku, a odnedavno i dobitnica Nagrade za književnost Akademije umjetnosti u Berlinu – nastupili su u središtu grada u caffeu Till uz moderatorsku asistenciju Alide Bremer i Krune Lokotara.</p>
<p>Petak je označen kao dan otvorenih vrata na hrvatskom štandu, uz brojne ugledne goste među kojima su bili direktor Sajma Oliver Zille i Peter Weidhaaz, bivši dugogodišnji direktor Frankfurtskog sajma knjiga. Svoja nakladnička ostvarenja predstavili su Nenad Popović čiji je gost-autor bio Dalibor Šimpraga, Seid Serdarević u ime Frakture, Kruno Lokotar kao predstavnik dviju nakladničkih kuća - AGM-a i Algoritma, Roman Simić, urednik u Profilu, i Edo Popović, urednik naklade Ljevak. </p>
<p>Najveća gužva stvorila se na Sajmu pojavom najveće zvijezde Güntera Grassa, koji će ovdje predstaviti novu zbirku pjesama u kojima polemički odgovara na reakcije koje su uslijedile nakon što je priznao da je bio Hitler jugend. Grass će sudjelovati i na sajamskoj tribini Plava sofa. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Miletić i Welles kao amateri</p>
<p>Revija amaterskoga filma (RAF) u Zagrebu koja će se održati šesti put za redom promijenila je mjesto održavanja, pa će se umjesto u Centru za kulturu Trešnjevka od nedjelje odvijati u kinu »Central«. </p>
<p> Orson Welles je 1934. snimio šestominutni amaterski film »Hearts of age« u jedno nedjeljno poslijepodne. »To mu je bio prvi susret s medijem i ako se već povlači paralela između toga i filmova koje je kasnije snimao, onda bi to bila igra i zabava«, kaže filmolog Daniel Rafaelić i redatelj dokumentarca »Druga strana Wellesa«.</p>
<p> Po njegovu će se izboru prikazati i tri filma koji istodobno pripadaju i hrvatskoj filmskoj baštini i amaterskom filmu. Oktavijan Miletić je 1933. snimio film »Poslovi konzula Dorgena« i za njega dobio drugu nagradu na 3. međunarodnom natjecanju filmskih amatera u Parizu. </p>
<p>Prikazat će se i »Birtija« (1929.) Joze Ivakića, film o propadanju obitelji i seoskoga gospodarstva zbog alkohola. »Sport u Zagrebu« Maksimilijana Paspe (1934.–1937.) nagrađen je, pak, na IV. venecijanskom bijenalu. Paspa je sačuvao fragmente davno zaboravljenog života Zagreba i okolice.</p>
<p>Welles, Miletić, Ivakić i Paspa, odnosno njihova četiri filma koja će se prikazati u »Centralu« od 25. do 31. ožujka, Reviji su dali i na težini i na značenju, a ujedno pokazuju da amaterski film zavrjeđuje punu pozornost i k tomu pomažu da ton kojim se ponekad izgovara ono »amaterski« poprimi malo drugačiju boju. </p>
<p>Boris Ivković, odnosno Bore Lee i njegovi borilački filmovi također su nailazili i nailaze na otpor dijela kritike i publike, no on je posvećen filmaš i s pravom nosi epitet filmske zvijezde. Jesu li njegovi filmovi i oni u kojima glumi amaterski ili trash uradci, na kraju je manje važno, jer zabava za one koji je mogu prepoznati je zajamčena. RAF ove godine prikazuje tri njegova filma, dokumentarac »Borilica«, »Maskirani pljačkaš« i »Zlatne čaklje«. Na Reviji će se prikazati više od 300 filmova, a ulaz je besplatan. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ispitivanje apsurdnosti društva</p>
<p>Glazbeno-teatarska postava »Triju jednočinki« vratila se u Zagreb na dodatne pripreme i usavršavanja pred premijeru na Muzičkom biennalu Zagreb</p>
<p>Nakon prošlotjedne praizvedbe u hamburškome kazalištu Kampnagel, glazbeno-teatarska postava »Triju jednočinki« vratila se u Zagreb na dodatne pripreme i usavršavanja pred zagrebačku premijeru na Muzičkom biennalu Zagreb. Riječ je o projektu kojim su u cjelovečernji doživljaj spojena tri glazbeno-teatarska djela, »Tribun« Mauricija Kagela, »Fabularium animale« Silvija Foretića i »Pingvini« Zorana Juranića, u redateljskome oblikovanju mladoga skladatelja i redatelja Andreasa Bodea, koji od 2002. godine redovito djeluje u kazalištu Kampnagel. </p>
<p>Među spomenutima sasvim je novo djelo, upravo naručeno za ovu koncepciju, Juranićeva komorna opera »Pingvini«, načinjena prema istoimenoj anti-drami Dubravka Mihanovića. Koncepcijski ispred »Pingvina«, Bode je postavio Kagelovu radiodramu za političkog govornika, zvukove koračnica i zvučnike »Tribun« (1978. - 1979.) te Foretićev koncertantni komorni mjuzikl »Fabularium animale« (1972. - 1984.) za pet do šest pjevača i komorni orkestar, prvi put postavljen u scenskoj izvedbi.</p>
<p>U bivšoj tvornici, a današnjem značajnom kulturnom središtu, naši solisti uz orkestar zagrebačkog HNK, a pod ravnanjem Silvija Foretića i Zorana Juranića, vrlo su uspješno, sudeći prema kritikama u njemačkomu tisku, predstavili hamburškoj publici, koja je brojala 250-ak ljudi, redateljevo viđenje triju različitih načina propitivanja odnosa autora prema društvenoj zbilji.</p>
<p>Bilo da je riječ o raskrinkavanju političke retorike (Kagel), poigravanju s ljudskim manama kroz prizmu basni (Foretić) ili uzaludnom traženju ljudskih vrijednosti (<FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić)</b></FONT>, zajedničkom niti ukazuje se redateljevo ispitivanje apsurdnih trenutaka društva, odnosno njegovih najosjetljivijih mjesta koja pogađaju u suštinu ljudskoga postojanja. A pitanje koje Bode postavlja ostaje lebdjeti i nakon završetka troipolsatne glazbeno-teatarske geste, bezimenom pantomimom kao zaključnim komentarom satiričkoga razvoja. </p>
<p>Početni grč praizvedbe prevladan je, a autori se nadaju, nakon dodatnih pokusa, još profinjenoj i istančanijoj, priznajmo opuštenijoj izvedbi na MBZ-u. Istaknimo tek jedan trenutak. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će se tenor Neven Mrzlečki snaći tumačeći Pjesnika u Foretićevu »Fabulariumu«. A pri tome imajmo na umu da je spomenutu ulogu Foretić napisao upravo za sebe, u skladu s vlastitom težnjom k angažiranom skladateljskom djelovanju. Je li uspio naći barem približno adekvatnu zamjenu?</p>
<p>Projekt u koprodukciji Kampnagela, MBZ-a i zagrebačkog HNK, realiziran unutar festivala »Bayreuth je bio jučer«, prvo je ovakovo koprodukcijsko ostvarenje MBZ-a i vanjskoga subjekta, stoga i nosi određeno dublje značenje, kako za naš festival suvremene glazbe, tako i za naše skladatelje.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nedorađena predstava </p>
<p>Umjesto jasne i precizne režije, varaždinski »Moliere« obiluje neujednačenim redateljskim i glumačkim rješenjima, počesto i diletantskima</p>
<p>Biografije poznatih danas su jako na cijeni, osobito ako u njima prepoznajemo vrline, a češće poroke vremena: laž, licemjerje, trgovanje ljubavlju, pohlepu... ako pokazuju površnost i zaborav svega onoga što nas lako može strovaliti u ponor, što sigurno znači napredovanje prema dnu. </p>
<p>Kada se, dakle, u repertoar nekog kazališta uzme biografija nekoga naročitoga, nekoga tko je prokazao povijest svjetskog licemjerja i pohlepe kao što je to bio Moliere, Jean Baptiste Poquelen, onda to vjerojatno ima i te kako dubok razlog. Onda se time, tom predstavom, očito žele predočiti ili barem prepoznati problemi naše suvremenosti. I preko njih uputiti kritika toj suvremenosti.</p>
<p>Pretpostavka je da su se time rukovodili pozvani u Hrvatskome narodnom kazalištu u Varaždinu kada su u svoj repertoar uvrstili grotesknu komediju »Moliere« Carla Goldonija, u prijevodu Borisa B. Hrovata, koja je na sceni tog kazališta praizvedena 20. ožujka u režiji Ivice Boban. </p>
<p>Međutim, bez obzira na zanimljivost i aktualnost, poznate biografije kao predstave ostaju blijedi otisak ako se uz pomoć njih ne prodre u dubinu problema i razloga zbog kojih im se vraćamo. Zaborave se i prije nego što su doprle do svijesti onih koji su u tim biografijama trebali vidjeti sve ono zbog čega su takve kakve jesu - svevremene. </p>
<p>Površne interpretacije nisu dakle dostatne da se njima dosegne do onih kojima su namijenjene, koji, kako kaže Moliere, »svaki porok koji je u modi smatraju krepošću«. Jer, tada se ni najveći kazališni maheri ne mogu sakriti iza Goldonija i Molierea. </p>
<p>Redateljica Ivica Boban i njezin »dramaturški savjetnik Mladen Martić« učinili su puno toga da u Goldonijevu tekstu i Moliere progovori svojim. Umetnuli su dijelove iz: Mizantropa, Tartuffea i Don Juana u namjeri da predstava kroz ta dva velikana progovori o nama. </p>
<p>No da bi poruke stigle do publike, trebalo je učiniti više, pogotovu režijski. Samo maštovitom i konciznom režijom, i stilski i ritmički, te temeljitijim radom s glumcima, moglo se stići do uvjerljive i dorađene predstave. </p>
<p>Istina, ne može se reći da se i u prikazanoj predstavi ne naslućuju dobri redateljski naumi, ali oni uglavnom nisu realizirani. Tako predstava umjesto jasne i precizne režije stilski obiluje neujednačenim redateljskim i glumačkim rješenjima. Počesto i diletantskim, kakvo, primjerice, nudi Ines Bojanić, čija je živahna, vesela sluškinja Foresta tek karikatura Columbine iz pučke talijanske vesele igre - commedije dell'arte. </p>
<p>Mirjana Sinožić liku Bejarove nije uspjela udahnuti uvjerljivost, nego tek navući masku. Ivan Glowatzky kao Valeria nikako nije uspijevao preći rampu. Pirlone Stojana Matavulja često je skretao s puta uloge na stranputice. Sve što je na početku predstave obećavao Marinko Prga kao Moliere, prema kraju se gubilo u frfljanju i općenitosti. Grof Lasca u interpretaciji Ivice Plovanića i Leandar kako ga je glumio Berislav Tomičić bili su uvjerljivi. Najvrjednije u cijeloj predstavi svakako je pojava mlade glumice Ane Kraljević u ulozi Isabelle. Ona je na scenu donijela kazališni zanos i uvjerljivost Isabelle te najavila obećavajući glumački talent.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Rapaić i Balaban od početka, Srna na klupi</p>
<p>»Odlučio sam se na sustav i igrače koji su me dosad najugodnije iznenadili«, objašnjava Bilić zašto Darijo Srna neće biti u početnoj postavi </p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE</p>
<p> – »Dva mjeseca pričamo samo o Makedoniji, vrijeme je da prestanemo pričati, sada moramo nešto i odigrati«, kazao je izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić uoči važnoga kvalifikacijskog ogleda za EP protiv makedonske vrste u subotu u 20.45 sati na maksimirskom stadionu. </p>
<p>Koliko god Hrvatska slovila kao favorit, straha i opreza nikad dosta. Stoga Bilić već dva mjeseca neprestano »trubi«:</p>
<p> »Što nam vrijede pobjede protiv Engleske i Izraela ako na svom terenu ne pobijedimo Makedoniju.« Stara trenerska izreka kako se prvenstva dobivaju na malim utakmicama i ovdje ima svoju potvrdu. Uz to, naš izbornik ne misli mijenjati formaciju i sastav koji nam je donio toliko veselja. Stoga susret protiv Makedonije neće započeti - Srna. </p>
<p>»Odlučio sam se na sustav i igrače koji su me dosad najugodnije iznenadili«, objašnjava Bilić, navodeći sastav koji će istrčati u subotu navečer. Tako će na vratima biti Pletikosa, u obrani Šimić, Ćorluka, Šimunić i Babić, u sredini s desna na lijevo Rapaić, Niko Kovač, Modrić i Kranjčar, a u napadu Eduardo i Balaban. </p>
<p>»Znam na što ćete pomisliti. U ovakvoj je utakmici bitna klupa, a naša je klupa silno jaka«, govorio je izbornik, želeći izbjeći pitanje zašto se odlučio za Rapaića umjesto Srne. </p>
<p>Bilić tvrdi da je Rapaić prigodniji za ovu utakmicu u kojoj će se Makedonci braniti i neće ostaviti puno prostora za bijeg, što je potrebno Srni. Nadalje, Rapaić pod Bilićevim vodstvom još nije odigrao slabu minutu, a njegovi su driblinzi i udarci pravo osvježenje u reprezentaciji. To, ipak, ne znači da ga Srna neće zamijeniti u tijeku utakmice. Stručni stožer razmišlja i o prekidima koji u modernom nogometu donose barem 40 posto pogodaka. </p>
<p>»Balaban sjajno izvodi slobodne udarce, Modrić također, a za Rapaića ne trebam posebno pričati. Ako uđe, i Srna je odličan za takve prekide. U tom smo segmentu jaki i mislim da bi tu također trebali tražiti svoju priliku«, priča Bilić, ističući što je najpotrebnije za ovu utakmicu: </p>
<p>»Hrabro, pametno, strpljivo, agresivno i hladne glave. Tako treba igrati, a tako je i najteže.« </p>
<p>Svi prije ove utakmice pričaju o hrvatskom napadu, kao da obrana protiv nezgodnih Makedonaca nije bitna. Stoga zanimljivo priča naš vratar Stipe Pletikosa: </p>
<p>»Gledao sam makedonskog vratara Nikoloskog u utakmici protiv Engleske u Manchesteru. Bio je sjajan, kakve je lopte skinuo nakon udaraca i glavom i nogom. Kad se vratar razbrani pred punim stadionom, onda to može prestavljati problem. Nadam se samo da neće biti kiše koja bi mogla omesti naša visokokvalitetna dodavanja«, govori Pletikosa, a nadopunjuje ga Luka Modrić: »Moramo dominirati svih 90 minuta, samo se tako može do pobjede. Englezima to nije uspjelo, znali su im Makedonci uzeti loptu i primiriti igru. Zato moramo stalno biti na lopti i Makedoniju staviti u podređeni položaj. Pravi primjer kako bi to trebalo izgledati jest ona naša riječka utakmica protiv Norveške - uvijek gledati prema naprijed.« Šimićeva bol u gležnju već je stvar prošlosti, a ostali se igrači osjećaju zdravo i spremno. Prema procjenama, prodano je 20.000 ulaznica, svi su preduvjeti za vrhunsku predstavu tu. Ozbiljnost našeg izbornika i igrača te podrška publike morali bi rezultirati s još tri boda na hrvatskom kontu, bez obzira na makedonsku prijetnju. </p>
<p>Bilić oduševljen Klasnićevim oporavkom</p>
<p>Izbornik Slaven Bilić oduševljen je epilogom Klasnićeve borbe za zdravlje. Naš je reprezentativac još 16. ožujka operiran u bolnici u Hannoveru, presađen mu je bubreg oca Ivana. Oporavak ide izvrsno, organizam je prihvatio očev bubreg, što je kod Bilića i reprezentativaca izazvalo pravo oduševljenje: </p>
<p>»Bespredmetno je pričati floskule kako smo sad u mislima s njime, to je barem jasno. Neka se samo oporavi, ima vremena za nogomet. Čuo sam se Ivanom, osjeća se dobro i sjajno je raspoložen. A kad se vrati normalnom životu, onda će se moći vratiti i na teren«, kazao je Bilić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Makedoniji bod premalo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Makedonski izbornik Srečko Katanec ne bi bio zadovoljan bodom u Zagrebu! Ovakva tvrdnja proslavljenoga slovenskog nogometaša i trenera, danas na klupi makedonske nacionalne momčadi, jasno zrcali ambicije subotnjega maksimirskog gosta. Štoviše, Makedonci u ovom kvalifikacijskom ciklusu nisu izgubili niti na jednom od tri dosadašnja gostovanja. Odigrali su 0-0 na Old Traffordu protiv Engleske te svladali Estoniju s 1-0 i Andoru s 3-0. Zapeli su tek na svom terenu, gdje ih je pobijedila Engleska s 1-0 te Rusija s 2-0.</p>
<p>Ovo je, dakle, posve drukčija i znatno čvršća momčad od one koja je izgurala prošli kvalifikacijski ciklus za plasman na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. Štoviše, tada ih je uspjela svladati čak i Andora, kojoj je to bila jedina pobjeda u nekoj službenoj, kvalifikacijskoj utakmici. Makedonci su potom primili čak šest golova na gostovanju u Češkoj, i to u utakmici u kojoj su čak i poveli. Međutim, sa četiri uzastopna pogotka Jana Kollera te po jednim Rosickog i Baroša domaći su pobijedili sa 6-1. Finska ih je, nadalje, »dotukla« s 5-1 da bi na kraju odigrali 0-0 u Nizozemskoj. </p>
<p> Sada je, dakle, ovo bitno drukčija momčad, koja je posebno čvrsta upravo u - gostima. </p>
<p> »Igramo protiv super reprezentacije. Probat ćemo igrati našu igru, jer svi u kvalifikacijama pričaju o prilagodbama, a konstantno igraju - isto. U Zagrebu sam zadnji put bio prije deset dana, pa se osjećam kao doma«, istaknuo je Katanec neposredno nakon dolaska reprezentacije u Zagreb.</p>
<p> Pritom je dodao da ne bi bio zadovoljan osvojenim bodom. </p>
<p>»S bodom ne bih bio zadovoljan, nikako! U ovim kvalifikacijama bod je samo znak da si nekom trećem učinio uslugu. U gostima igramo jako dobro. Nismo još primili gol i nadam se da će tako i ostati nakon Zagreba. Nećemo se braniti, dobro poznajemo hrvatsku reprezentaciju. Uspijemo li se nametnuti, ostvarit ćemo zacrtano«, naglasio je Katanec. Središnji čovjek makedonskog obrambenog reda donedavni je stanovnik Maksimira, dinamovac Goce Sedloski, trenutačno član austrijskog Mattersburga. </p>
<p> »Ponovno ću istrčati u Maksimiru, ali ovaj put u dresu svoje nacionalne momčadi, pa će publika biti protiv mene. Bez obzira na to, veselim se tom događaju, jer će biti pun stadion, a takve me utakmice i atmosfera uvijek motiviraju. Reprezentaciju Hrvatske poznajem jako dobro. S nekim sam igračima i osobno prijatelj te smatram da nas ne mogu iznenaditi ni u jednom segmentu«, dodao je Sedloski.</p>
<p>U ožujku triput 4-0 i jednom 3-0 </p>
<p>Kad god je hrvatska nogometna reprezentacija na maksimirskom travnjaku igrala kvalifikacijsku utakmicu u ožujku, pobijedila je gotovo identičnim rezultatom. Triput je bilo 4-0, a jednom 3-0. Redom su, dakle, sa po četiri pogotka u mreži »padali« Ukrajina 1995. godine, Belgija 2003. i Island 2005. te Malta iste godine s jednim golom manje. </p>
<p> Hrvati su, nadalje, posebno uvjerljivi pri svom prvom izlasku na maksimirski travnjaku u kalendarskoj godini. Pritom računamo kvalifikacijske dvoboje, a od 2001. godine niz je ovakav: Belgija 1-0, Belgija 4-0, Mađarska 3-0, Island 4-0, Andora 7-0. </p>
<p> Igra brojki nam otkriva još poneku zanimljivost. U posljednjih šest godina Hrvatska je, u 11 kvalifikacijskih utakmica u Zagrebu, primila ukupno tri pogotka, odigravši 1-1 protiv Slovenije i 2-2 protiv Bugarske. </p>
<p> Već smo pisali da Hrvatska reprezentacija nikad nije izgubila kvalifikacijsku utakmicu na svom terenu. Pritom je 23 puta nastupila u Maksimiru, upisavši 18 pobjeda. Svih je pet remija uslijedilo u isto doba godine - u listopadu ili studenome.</p>
<p>Isto je tako zanimljivo da je, od 1996. godine, u svakom ciklusu po jedna momčad uspjela osvojiti bod na gostovanju u Zagrebu. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Poljud želi Ruse</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – I Hajduk je u sjeni kvalifikacijske utakmice hrvatske reprezentacije s Makedonijom. Direktor splitske momčadi Fredi Fiorentini u petak je potvrdio da bi Split želio biti domaćin hrvatskoj reprezentaciji koja će početkom lipnja ugostiti Rusiju. </p>
<p>»Mi smo svoju ponudu poslali. Uvjeti su vrlo dobri, pa se nadamo pozitivnom odgovoru. Split je gladan velikih sportskih priredbi, a ne treba ni ponavljati koliko nam je stalo da Hrvatska konačno bude domaćin na Poljudu u jednoj službenoj utakmici. Budu li stručni stožer reprezentacije, a i igrači, željeli da se igra negdje drugdje, poštivat ćemo tu odluku. No, pozivamo ih da put na Europsko prvenstvo potvrde upravo pred prepunim poljudskim tribinama«, rekao je Fiorentini. </p>
<p>A do iščekivanja odgovora iz Saveza, koji se ne bi smio dugo čekati s obzirom na to da se mjesto domaćinstva treba potvrditi dva mjeseca unaprijed, na Poljudu će se morati pozabaviti svojim problemima. Nakon što su u proteklih mjesec dana klub napustili Josip Balatinac i Miklos Gaal, ionako tanak kadar trenera Zorana Vulića mogao bi biti dodatno oslabljen odlaskom napadača Jurice Vučka. Krajem ljeta vratio se na Poljud, ali nije bio u prvom Vulićevom planu. Nakon sezona u Španjolskoj, pokušat će i u Kini, gdje bi trebao biti do ponedjeljka. </p>
<p>O Vučku i Gaalu govori se vrlo malo, no o Balatincu će se vjerojatno još dugo govoriti. Čelnici Hajduka kaznili su ga s 20 tisuća eura zbog nedolazaka na treninge. S obzirom na to da od »bijelih« potražuje 105 tisuća kuna, na Poljudu se, čini se, ne osjećaju dužnima. </p>
<p>»Željeli smo mu uplatiti dug, ali nije nam ispostavio račun«, objasnio je u petak Fiorentini. </p>
<p>U Hajduku već pripremaju momčad za iduću sezonu. Rapaić i Vejić vrlo su blizu povratka, a sljedećeg će tjedna »bijeli« potpisati četverogodišnji ugovor s Croatia osiguranjem. Bit će novca za ispunjenje želja, a Dado Pršo i Igor Tudor su iduće. </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Maturalno putovanje u Melbourneu </p>
<p>Za velik dio hrvatskih plivača nastup na Svjetskom prvenstvu predstavljat će svojevrsnu maturu, ispit zrelosti pri ulasku u svijet velikih </p>
<p>Veselo je bilo u predvorju hotela na St. Kilda Roadu, razigrani žamor plivača vraćao nas je u srednjoškolske dane, činilo se da je hrvatska plivačka reprezentacija došla na maturalac, a ne na Svjetsko prvenstvo. Za većinu hrvatskih plivača nastup u Melbourneu predstavlja svojevrsnu maturu, ispit zrelosti pri ulasku u svijet velikih. Većina će ih u Rod Laver Areni imati »krštenje« u bazenu SP-a. Od cijele su hrvatske reprezentacije svjetsku smotru okusili samo Sanja Jovanović, Vanja Rogulj, Igor Čerenšek i Mario Delač. </p>
<p>»Dolazimo u šarolikom sastavu, bez najboljih plivača. Stoga se i mijenjaju naši ciljevi, s tri polufinala bili bismo i više nego zadovoljni. Ne treba očekivati čuda od plasmana, u reprezentaciji su i tri 18-godišnjaka. </p>
<p>Tako je i Duje Draganja prije šest godina u Fukuoki skupljao iskustvo«, kazao je tajnik Hrvatskoga plivačkog saveza Tomislav Karlo. </p>
<p>Strahovito su pojačane A norme za Olimpijske igre u Pekingu, naši plivači teško će već sada, u Melbournu, osigurati nastup. Za ilustraciju, A norma za 50 slobodno je 22.35, a hrvatski je rekord Draganjinih 21.89 sekundi. </p>
<p>»Već smo govorili koliko je termin nezgodan, bit će još prilika na mitinzima. Draganja ide na Univerzijadu po A normu, ali Fina još nije potvrdila hoće li se ti rezultati računati«, kazao je trener reprezentacije Dimitar Bobev. </p>
<p>Najveća je šansa za OI u štafeti, koja treba biti među 12. Tu bi se najlakše, odnosno najmanje teško, mogla probiti štafeta 4x200 slobodno. </p>
<p>»Konkurencija je malo manja nego u ostalim štafetama. Plivat će Straga, Todorović, Delač, Čerenšek«, izvijestio je Bobev za disciplinu u kojoj je na ulaznoj listi prijavljeno 36 štafeta. </p>
<p>Bobev, pak, smatra da bi do A norme (uzima se 12. rezultat s prošlih OI) mogao i Saša Imprić na 200 mješovito (2:01.40) </p>
<p>Trener Pero Kuterovac osvrnuo se na izostanak trojice najboljih plivača: </p>
<p>»Ne znam koja bi reprezentacija to podnijela. Duje, Gordan i Aleksej dobro bi došli ovdje, jer bi oni podnijeli sav pritisak, mladima bi bilo lakše. Mogli bi se u miru pripremati, ne bi bili u žarištu zanimanja.« </p>
<p>Dok su treneri Bobev i Kuterovac razgovarali s novinarima, u pozadini se čuo žamor. Kao u školskim klupama, plivači su zadirkivali jedni druge i dobacivali razne opaske. Na postavljena pitanja uglas su odgovarali. </p>
<p>Jedina plivačica i najiskusnija reprezentativka Sanja Jovanović u Melbourneu su polako vraća nakon turbulentne prošle sezone, mir je pronašla trenirajući s Bobevom. Za ispravak nekih stvari trebat će vremena, zato Sanja ne očekuje čuda na ovom SP-u. </p>
<p>»Polako se vraćam, moglo bi biti dobro na 50 i 100 leđno, za 200 metara ipak će trebati još rada. Očekujem jedno polufinale«, kazala je Sanja Jovanović. </p>
<p>Drugi naslov za ruski par </p>
<p>Ruskinje Anastasija Davidova i Anastasija Ermakova osvojile su naslov svjetskih prvakinja u slobodnom programu parova u sinkroniziranom plivanju na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima u Melbourneu. Dvije Anastasije potvrdile su da su trenutačno najbolji par na svijetu u ovom sportu, jer su prije četiri dana osvojile naslov i u tehničkom programu parova, a one su i aktualne olimpijske pobjednice. Srebro je pripalo Španjolkama Gemmi Mengual i Paoli Tirados, a bronca Japankama Ayako Matsumura i Emiko Suzuki. </p>
<p>Iva Perdec Augustić /Hina</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Djevojke love četvrtu, dečki prvu medalju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koliko god to nekome može zvučati pretjerano, ova će nedjelja biti dan koji će uvelike odrediti cjelokupni dojam o hrvatskom stolnom tenisu u 2007. godini. Iako će i u pojedinačnom dijelu i u parovima hrvatski stolnotenisači, prvenstveno Zoran Primorac, biti u konkurenciji za odličje, iako nas uskoro očekuje i Svjetsko prvenstvo u Zagrebu, ostaje činjenica da će najveću ovogodišnju priliku za medalje naš stolni tenis imati upravo u nedjelju, prvog dana Europskog prvenstva u Beogradu. Obje će hrvatske reprezentacije loviti postolje, djevojke četvrto, dečki prvo na europskim smotrama. </p>
<p>Cegnarove izabranice u 10 sati igraju protiv Belgijanki i tu doista ne bi trebale imati problema. Potom ih u 16 sati u borbi za medalju vjerojatno očekuju Talijanke, sjajna reprezentacija s Nikoletom Stefanovom, Tan Monfardini i Laurom Negrisoli. Hrvatski je, pak, adut odlična forma Sandre Paović i Cornelije Vaide, a još uvijek je neizvjesno hoće li i kako igrati Tamara Boroš. </p>
<p>Novakovićevi igrači također imaju lijepu priliku iako nikako ne treba podcijeniti niti Nizozemce koji ih čekaju na prvom koraku u 13 sati, niti Čehe ili Grke s kojima će Primorac, Tan i Tošić igrati za odličje u 19.30, ukoliko preskoče »oranje«. Podsjetimo, naslove iz Aarhusa brane Danci i Rumunjke. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hegel 24. nakon kratkog programa</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Hrvatska klizačica Idora Hegel zauzela je 24. mjesto u konkurenciji 30 klizačica nakon kratkog programa na Svjetskom prvenstvu u Tokiju. Hegel je za svoju izvedbu dobila 44.91 bodova, dok je vodeća Korejka Kim Yu-Na dobila 71.95 bodova. Druga je Japanka Ando sa 67.98, a treća Talijanka Kostner sa 67.15. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Predstavnički dom prihvatio zakon o povlačenju iz Iraka </p>
<p>Predsjednik Bush osudio je većinske demokrate u Kongresu zbog »abdiciranja od odgovornosti« prema američkim vojnicima u ratu protiv terorizma, zaprijetivši da će vetom zaustaviti zakon </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Predstavnički dom američkog Kongresa u petak je prihvatio zakon o dodatnom financiranju američkih vojnih operacija u Iraku i Afganistanu u ovoj godini, u ukupnoj vrijednosti od 124 milijarde dolara, kojim se određuje povlačenje američkih postrojbi iz Iraka do 31. kolovoza 2008. godine. </p>
<p> Prvi zakon u kojem se određuje kalendar povlačenja američkih snaga iz Iraka, nakon četiri godine rata, prihvaćen je s 218 glasova za i 212 protiv, uglavnom po crti stranačke podjele doma. </p>
<p> Predsjednik George W. Bush oštro je osudio većinske demokrate u Kongresu zbog »abdiciranja od odgovornosti« prema američkim vojnicima u ratu protiv terorizma i zbog »samovoljnog i umjetnog« određivanja rasporeda njihovog povlačenja iz Iraka, zaprijetivši da će vetom zaustaviti zakon. </p>
<p> Okružen vojnicima i članovima vojničkih obitelji koje je u petak primio u Bijeloj kući, Bush je zamjerio demokratima i činjenicu da su zakon donijeli u trenutku kada američke snage provode novu strategije u osiguravanju Bagdada i kada se »vide znaci napretka«, ističući kako demokratska većina u Kongresu želi potkopati te uspjehe na terenu. </p>
<p> Osim što Bush prijeti vetom, zakon ima slabe izglede da prođe i u Senatu, gdje je demokratska većina slabija nego u Predstavničkom domu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Iranci zarobili petnaestoricu britanskih mornara</p>
<p>Britanci su u trenutku zarobljavanja bili u rutinskoj kontroli trgovačkih brodova</p>
<p>BASRA/LONDON</p>
<p> - »Iran je zarobio petnaest mornara Britanske kraljevske mornarice dok su obavljali rutinski pregled broda u iračkim teritorijalnim vodama«, objavilo je u petak prije podne Britansko ministarstvo obrane. </p>
<p>Foreign Office je izjavio da je odmah pozvan iranski veleposlanik u Londonu od koga je zatraženo da Iran odmah omogući njihovo sigurno oslobađanje. </p>
<p>»Oko 10.30 sati po iračkom vremenu 15 britanskih mornara, sudionika rutinskih operacija pretrage trgovačkih brodova, zarobili su iranski brodovi u iračkim teritorijalnim vodama«, navodi se u priopćenju ministarstva. Pripadnici mornarice proveli su inspekciju jednog trgovačkog broda kada su im prišli iranski brodovi.</p>
<p> Jedan američki vojni dužnosnik u Washingtonu je izjavio da su Britanci bili u dva gumena čamca s fregate H.M.S. Cornwall tijekom rutinske provjere jednog broda zbog mogućeg krijumčarenja u Perzijskom zaljevu, prenosi Associated Press. Britance je zarobila mornarica iranske Revolucionarne garde.</p>
<p>Događaju je svjedočio jedan irački ribar koji je izvijestio da je do incidenta došlo u petak ujutro na južnom dijelu morske granice između Iraka i Irana, no nije znao reći jesu li posrijedi pripadnici američkih ili britanskih snaga. </p>
<p>Prema njegovim riječima, koalicijski su vojnici bili u dva čamca koja su se zaustavila nedaleko od poluotoka Al Faw kako bi pregledali trgovačke brodove u tim vodama. Kad su se popeli na jedan od brodova, pojavili su se iranski brodovi i zadržali vojnike. Nije bilo znakova borbe ili nasilja. </p>
<p>Izvještaj je za agenciju Reuters potvrdio jedan mornar sa trgovačkog broda koji se našao u blizini događaja, no kasnije je dodao da sam nije svjedočio incidentu nego da je o tome samo čuo. </p>
<p>Britanske snage u Iraku potvrdile su samo da je došlo do »incidenta« u Perzijskom zaljevu. Glasnogovornik, bojnik David Gell nije naveo jesu li upleteni američki ili britanski mornari, a dužnosnici iranskog ministarstva vanjskih poslova agenciji Reuters nisu bili dostupni za komentar. </p>
<p>Treba podsjetiti da je iranska ratna mornarica u četvrtak pokrenula vojne vježbe u Perzijskom zaljevu, na što su Sjedinjene Američke Države u Zaljev uputile dva nosača zrakoplova. Irak i Iran imaju dugu povijest sporova na morskoj granici. Iran je tako u lipnju 2004. nakratko zadržao tri britanska patrolna čamca, dok je u siječnju prošle godine iranska obala straža zaustavila tri iračka broda koja su prema njihovom tumačenju ušla u iranske teritorijalne vode. </p>
<p>Teheran: Ilegalno ušli u iranske vode </p>
<p> Iransko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da su britanski marinci, koji su u petak uhićeni, »ušli ilegalno u iranske teritorijalne vode«, objavila je državna televizija. »Britanska otpravnica poslova Kate Smith je pozvana u ministarstvo vanjskih poslova kako bi joj izrazili odlučno protivljenje Irana protiv ilegalnog ulaska britanskih marinaca u iranske teritorijalne vode«, navodi se u priopćenju ministarstva.</p>
<p> »Dogodilo se u već nekoliko navrata da su britanski marinci ušli ilegalno u iranske teritorijalne vode u Arvandroudu (Shatt el Arab, granična rijeka između Irana i Iraka). Uhitili su ih graničari zbog istrage i ispitivanja«, dodaje se u priopćenju.</p>
<p> Prema britanskom ministarstvu obrane, marinci su oteti u iračkim teritorijalnim vodama.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatima u BiH ostaje dvojno državljanstvo?</p>
<p>Sporazum bi mogao biti potpisan za posjeta Ive Sanadera Sarajevu</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je Vijeće ministara BiH u četvrtak dalo suglasnost za potpisivanje ugovora o dvojnom državljanstvu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, otvorena ja mogućnost da taj sporazum napokon bude potpisan prilikom najavljenog posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera Sarajevu 29. ožujka. </p>
<p>No, prije toga, suglasnost mora dati i Predsjedništvo BiH, pa bi u tom slučaju ovo višegodišnje otvoreno pitanje u odnosima dviju zemalja moglo biti riješeno.</p>
<p>Ugovor o dvojnom državljanstvu parafiran je u Zagrebu još 4. kolovoza 2005. godine, a Predsjedništvo BiH je potkraj prosinca 2005. prihvatilo taj sporazum. No, različiti su razlozi do sada sprječavali konačno rješavanje ovog pitanja, uključujući zahtjeve političara iz Republike Srpske da se istodobno s ugovorom o dvojnom državljanstvu izmijeni i potpiše i sporni ugovor o imovinskim odnosima, odnosno dio koji bi tretirao imovinska prava Srba iz Hrvatske koji sada žive u BiH.</p>
<p>Međutim ovaj put na sjednici Vijeća ministara u četvrtak protiv sporazuma glasovali su bošnjački ministri Tarik Sadović i Safet Halilović. Oni se kako tvrde, ne protive sporazumu s Hrvatskom, već samom konceptu bilateralnih sporazuma s drugim državama o pitanju državljanstva.</p>
<p>Prema postojećim rješenjima, do kraja 2012., državljani BiH s dvostrukim državljanstvom trebali bi odlučiti koje će državljanstvo zadržati, a sporazumom RH i BiH bilo bi propisano da Hrvati iz BiH hrvatsko državljanstvo mogu zadržati i nakon te godine. </p>
<p>U ugovoru o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske navodi se da građani ovih zemalja istovremeno mogu stjecati i državljanstvo druge zemlje. No, da bi se izbjeglo tzv. preklapanje, građanin s dvojnim državljanstvom smatra se državljaninom one države na čijem teritoriju se trenutno nalazi. Služenje vojnog roka bilo bi regulirano prema mjestu prebivališta, a zadržava se i pravo dvojnog glasovanja na izborima.</p>
<p> Ugovor o dvojnom državljanstvu trebaju ratificirati Hrvatski sabor i Parlamentarna skupština BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Guantanamo blizu zatvaranja</p>
<p>Zbog Guantanama, SAD je predmet kritika udruga za ljudska prava</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prema pisanju New York Timesa, novi američki ministar obrane Robert Gates zatražio je od američkog predsjednika Georgea Busha da ukine zatvor za osumnjičene teroriste u Guantanamu na Kubi. Njemu se pridružila i državna tajnica Condoleezza Rice, a i Bush želi zatvoriti Guantanamo u kome je još uvijek 385 osumnjičenika. </p>
<p>Izgleda da je u Bijeloj kući prevladala struja potpredsjednika Dicka Cheneya i ministra pravde Alberta Gonzalesa. Predsjednik je uvažio njihove primjedbe da bi bilo »opasno« prebaciti zatvorenike s Kube u zatvore u Americi. </p>
<p>Gates je zabrinut za javni imidž Amerike kome definitivno ne doprinosi postojanje ovog zatvora. Zbog njega SAD je stalno predmet kritika udruga za ljudska prava širom svijeta. </p>
<p>No, vojni zatvor u američkoj vojnoj bazi (US Guantanamo Bay Naval Base - GITMO) skreće pozornost i na spor između Washingtona i Havane. Iako je neposredno poslije terorističkih napada na Ameriku, u rujnu 2001., Fidel Castro izjavio kako »u borbi protiv terorizma, podržava Ameriku«, Kuba traži da joj se vrati Guantanamo. Tvrde da je to okupirana kubanska ledina. </p>
<p>GITMO je najstarija američka baza izvan granica SAD-a i prostire se na 116 četvornih km. Osnovana je još 1898., kad je SAD preuzeo kontrolu nad Kubom, osvojivši je u ratu sa Španjolskom. Kad je Kuba 1903. stekla neovisnost, SAD je dobio pravo na kontinuirano unajmljivanje Guantanama. </p>
<p>Specijalnom odredbom u kubanski je Ustav 23. veljače 1903. inkorporiran tzv. »Plattov amandman«. Jurisdikcija nad ovim strateškim zaljevom je pripala Amerikancima.</p>
<p>Kuba trpi jedan od najdužih gospodarskih embarga u povijesti Amerike, neprekidno od 7. veljače 1962., bez obzira na to što je Opća skupština UN-a 12 puta glasovala za ukidanje. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Pizze od čokolade i voća</p>
<p>Maštoviti vlasnici zagrebačke pizzerije ljubiteljima brzog jela ponudili su dvije slatke vrste</p>
<p>Kad su zagrebački gurmani pomislili da im gradski pizza-majstori ne mogu ponuditi neki novi okus, odjednom su ih reklame na radijskim postajama i u kinima zaintrigirale da naruče i kušaju pizze pripremljene od čokolade i voća. Dovoljno je bilo nazvati telefonski broj pizzerije »Pizza i pivo« ili skraćeno Pi:Pi, pa da dostavljač na kućna vrata dostavi poznati paket, ali slatka okusa. Mnogima se teško odlučiti između ponuđene čokoladne s pudingom od vanilije, s mljevenim orasima i lješnjacima, ili voćne s premazom od pekmeza, narezanim ananasom i breskvama, višnjama i tučenim slatkim vrhnjem. </p>
<p>»Budući da osim voćne i čokoladne pizze nudimo još i 28 pizza slanoga, ljutoga i kiselog okusa te sedam vrsta lazanja, dodatno ih svakodnevno reklamiramo propagandnim lecima te na internetskoj stranici. Čini se da primjenjujemo učinkovitu marketinšku strategiju, jer narudžbi je sve više. Zbog toga će se uskoro pizze i lazanje moći naručiti telefonom i putem računala. Više će se reklamnog prostora posvetiti originalnim čokoladnim i voćnim, koje se kao i druge vrste nude i peku male, srednje ili velike. Ipak su i u tim veličinama 50 posto veće od onih koje nudi konkurencija. Pribroji li se bolja kakvoća i veća količina dodataka svakoj porciji, postaje jasno zbog čega smo u hipu osvojili zagrebačke ljubitelje brzih jela«, objašnjava Mario Hodak, jedan od trojice vlasnika pizzerije Pi.Pi. Iako našeg sugovornika vesele pohvale zbog pizza slatkih okusa, doznajemo da više uživa u okusima specijaliteta kuće ili pizzi Pi:pi. Nimalo čudno, jer je Slavonac podrijetlom iz Vukovara i zato prednost daje slanim i kiselim jelima. Baš takva je i njegova omiljena pizza s tri vrste mesa (vratina, šunka i špek), gljivama, rajčicom i jajetom. Ti sastojci čine je izuzetno sočnim obrokom jedinstvene harmonije okusa. Potom dodaje da i druga dva vlasnika pizzerije Nenad Motika i Michael Trager uživaju u zalogajima jačih pizza.</p>
<p>»Kao i drugi ljubitelji pizza, i mi ih često naručujemo bilo od kuće ili s posla. Dogovorili smo se i da svaku narudžbu odmah platimo, jer se i o tome vodi uredna evidencija. Tako smo nedavno ustanovili da nas je dosad zvalo oko 5000 klijenata te da je naš kolega Nenad jedan od vodećih naručitelja. Budući da kao inženjeri telekomunikacija i ekonomisti već pet godina radimo u informatičkoj tvrtki, našim pizzama redovito počastimo i poslovne partnere. U tim prigodama objašnjavamo im i zašto smo se upustili u novi posao. Dovoljno im je reći da imamo od 27 do 37 godina i da smo bili željni novih poslovnih izazova. Katkad dometnemo i da nam je ideju o pizzeriji ‘prodao’ jedan od direktora koji je za boravka u Zürichu zamijetio pizzeriju koja radi 24 sata na dan, ali i ispred nje vozni park od 30 automobila i toliko motora za dostavu«, odaje Hodak i ističe da je u proljeće prošle godine s prijateljima i poslovnim partnerima krenuo u akciju.</p>
<p>Poduzetna trojka najprije je osnovala tvrtku »Osmi dan« za proizvodnju i dostavu hrane i pića, pa unajmila i preuredila prostor za pizzeriju u zagrebačkoj četvrti Trnje. Slijedila je kupnja 10 automobila i motora te zapošljavanje četiri mlada pizza-majstora, desetak dotavljača i četiri službenika za telefonsko primanje narudžbi. Tako je Pi:Pi spremno otvorena u rujnu prošle godine.</p>
<p>»Kao ljubitelji pizza znamo da je za kakvoću tijesta presudan izbor brašna, pa ga u privatnom mlinu nedaleko od Zagreba svakog mjeseca kupujemo tonu. Ne žalimo platiti i koju kunu više za umak od rajčice, špek, ananas ili čokoladni preljev, a potom se trudimo da ih žurno i tople dostavimo na svaku adresu u gradu. No, baš kao što rado čujemo pohvale, nezadovoljni naručitelji mogu nam uputiti i zamjerke. Novi smo u tom poslu, a željeli bismo postati najbolji. I dalje eksperimentiramo s okusima, pa na ljeto namjeravamo obogatiti ponudu«, otkriva naš sugovornik i pokazuje pizzeriju.</p>
<p>Doznajemo i da će se nova brza jela zvati neobično kao sada pizze Sirotica, Bogatašica, Vatrogasna, Štrumpf... Uskoro će se cjelokupna ponuda moći naručiti i u podružnicama u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Rijeci, Osijeku... No, i kušati u zagrebačkom restoranu, ali to je dio planova u osvajačkom pohodu pizzama. </p>
<p>»Žeimo osvojiti i inozemno tržište te od naših pizza stvoriti hrvatski brend. Bit ćemo uporni dok god ne uspijemo pizze izvoziti u njihovu domovinu - Italiju. Naše su kvalitetnije, veće i maštovitijeg izgleda, a još čokoladnu i voćnu nudimo kao desert«, na kraju će Mario Hodak.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Britanska jela bolja od francuskih</p>
<p>Urednici popularnoga Michelinovoga turističkog vodiča otkrili zašto je kuhinja s Otoka postala raznovrsnija i bolja</p>
<p>Iz nedavno objavljenih Michelinovih turističkih vodiča za Francusku i Veliku Britaniju može se doznati da Britanci imaju profinjenija nepca od Francuza. Promjena se dogodila stoga što se u restoranima na Otoku može uživati u okusima jela različitih nacionalnih kuhinja. Iako Britanci i danas uživaju u jednostavnim domaćim specijalitetima, primjerice, pečenim ribama s krumpirićima ili goveđem odresku, ipak su postali bolji poznavatelji svjetskih specijaliteta od susjeda preko Kanala. »Britanci su postali odvažniji od Francuza. Mnoga su jela kušali boraveći u različitim dijelovima svijeta kao turisti ili poslovni ljudi, pa su poželjeli u njima uživati i u domaćim restoranima. Istodobno su Francuzi nastavili živjeti u uvjerenju da je njihova nacionalna kuhinja najbolja na svijetu te da je nema potrebe nadopuniti jelima drugih naroda«, izjavio je Jean-Luc Naret, direktor turističkih vodiča Michelin. Njegova je izjava utemeljena na rezultatima istraživanja, pa se prvi put u povijesti moglo objaviti da je britanska kuhinja raznovrsnija i bogatija od francuske. </p>
<p>U tom vodiču, primjerice, piše da se u londonskim restoranima mogu kušati jela 42 nacionalne kuhinje. No, za razliku od francuskih restorana, koji se mogu pohvaliti s tri zvjezdice, dosad je takva čast ukazana samo londonskom »Gordon Ramsay«, te »Fat Ducku« i »Waterside Innu« u Berkshireu. Britanski su kuhari, dakako, uvrijeđeni zbog toga, ali su im iz uredništva Michelina poručili da se njihove zvjezdice ne dobivaju lako.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ministrici Dropulić nagrada »Zrinski« </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Vijećnici međimurske županijske skupštine u petak su odlučili da jednu od nagradu »Zrinski« za 2006., koju Županija dodjeljuje najzaslužnijim pojedincima, udrugama i ustanovama, dobije ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić. Ministrica je ovogodišnji je laureat zbog iznimnog doprinosa urbanističkom razvoju Međimurja. Nagrade su dobili i Antun Hoblaj, župnik u Prelogu, voditelj dopisništva Večernjeg lista Ivan Žišković, Društvo građevinskih inženjera, Tiskara »Zrinski«, te Ivan Sklepić, istaknuti oftalmolog i osnivač Rotary kluba Čakovec. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tamnjenje forskolinom</p>
<p>Američki znanstvenici najavljuju proizvodnju preparata kojima će boja kože i očiju prema želji postati tamnijom ili svjetlijom</p>
<p>Ako se ubuduće poželi imati lijepu brončanu put, više neće biti nužno satima se izlagati suncu ili na kožu nanositi različite preparate za tamnjenje. Umjesto toga bit će dovoljno popiti posebno proizvedenu tabletu ili koristiti kremu proizvedenu od istih sastojaka, pa kao od šale promijeniti boju kože i očiju. Nedavno su to američkim novinarima natuknuli znanstvenici s medicinskog fakulteta na Harvardu, koji višegodišnjim istraživanjima pokušavaju pronaći učinkovit lijek za liječenje raka kože. Tako su slučajno otkrili i mehanizme tamnjenja, odnosno procese stvaranja tamnih pigmenata. O tome se ubrzo počelo govoriti i izvan laboratorija, pa su im se javili zainteresirani proizvođači kozmetičkih preparata. Ponajprije zato što bi htjeli, na primjer, crvenokosim ljudima svjetlije puti ponuditi sredstvo za sigurno i lijepo tamnjenje, dok Afroamerikancima drukčijeg sastava za posvjetljivanje kože. No znanstvenici su uvjereni i da će se jednako tako kurom tableta promijeniti boja očiju. Pogotovo što njihova boja, baš kao kože i kose, ovisi od utjecaja tamnog pigmenta melanina. Mnoge je to začudilo, jer su smatrali kako je prirodno tamnjenje kože u vezi s čovjekovom izloženošću ultravioletnim Sunčevim zrakama koje potiču stvaranje melanocytesa ili produkta melanina. Taj se stav morao promijeniti kad su američki znanstvenici na čelu s dr. Davidom Fisherom, stručnjakom za liječenje raka kože, otkrili čudotvornu tvar forskolin. Sadržana je u korijenu azijske biljke i može potaknuti proces tamnjenja kože baš kao za sunčanja. Da bi to dokazali pripravili su losion i nanosili ga na miševe. Ubrzo je na njihovoj koži primijećena pojačana pigmentacija, ali ne i loše popratne pojave. Tako više nema prepreka da forskolin ne postane najvažnijim sastojkom preparata za brzo i zdravo tamnjenje.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vježbanjem do snažnih mišića </p>
<p>Biodex System 3 Pro uređaj je kojim se otkriva stanje mišića važnih za funkcioniranje zglobova </p>
<p>Otprilike svaki drugi čovjek osjeća bolove u leđima, čemu svakako pridonosi i vrsta posla kojim se netko bavi. Ako netko satima na poslu mora sjediti ili stajati, to će se vrlo često odraziti na njegovoj kralježnici. Osim toga, stres nerijetko negativno utječe upravo na taj dio tijela. </p>
<p>»Rješenje je u tome da svatko od nas mora svoju muskulaturu podići na razinu da ona bude funkcionalna i zdrav omotač kralježnice«, rekla je mr. Ana-Marija Jagodić Rukavina, voditeljica Pilates Body Studija. Taj je studio odnedavno bogatiji za sofisticiranu spravu BIodex System 3 Pro, izokinetičku napravu koja služi za dijagnostiku i rehabilitaciju. </p>
<p>Tim se uređajem pregledava stanje mišića koji su važni za funkcioniranje zglobova i kralježnice. Ako je nalaz za određeni dio tijela loš, tada se radi individualni program za rehabilitaciju. Sa ciljanim vježbanjem na toj spravi mr. Jagodić Rukavina kombinira i body tehniku, koju je sama osmislila. </p>
<p>»Body tehnika sastoji se od otprilike 20 do 30 posto pilatesa, ali u sebi ima i aerobne komponente, s pomoću kojih se troše masne naslage. Smatram da se brže dolazi do rezultata kad se tijelo stimulira na različite načine«, pojasnila je mr. Jagodić Rukavina čija se tehnika sastoji od oko 2500 vježbi. Zahvaljujući tolikom spektru vježbi znalo joj se događati da s istom grupom tijekom pet do deset godina ne ponovi isti trening. </p>
<p>Voditeljica studija smatra da monotonija u vježbanju nije dobra. Kako bi polaznici bolje upoznali svoje tijelo treba pred njih stalno stavljati nove izazove. Jer jedino se tako svakim satom osvješćuju. </p>
<p>»Body tehniku stvorila sam na muškarcu. Naime kada mi se za pomoć obratio jedan menadžer čiji je raspored toliko ispunjen znala sam da moram smisliti trening koji će mu u malo vremena dati sve što mu je potrebno«, otkrila je mr. Jagodić Rukavina. </p>
<p>Prema njezinu mišljenju, individualan i cjelovit pristup jedini je ispravan, jer se samo ciljanim vježbama mogu učinkovito ukloniti tegobe. </p>
<p>»Ljudi nerijetko griješe kada se upisuju na neku vrstu rekreacije samo zato jer im je blizu kuće. Pritom ne razmišljaju je li to za njih najbolje. Jednako tako traže pomoć liječnika, ali i dalje nastavljaju s nezdravim navikama. Primjerice, ljudi se danas jako malo kreću, iako se zna da je čovjek predodređen za kretanje«, istaknula je mr. Jagodić Rukavina. </p>
<p>Zbog nekretanja najviše pati koštani sustav i zbog statike se zglobovi »uspavaju«. Osim kralježnice stradaju i ramena, koljena i kukovi. Ako se netko dugi niz godina nije bavio nikakvim sportom važno je da s rekreacijom krene malo po malo kako mu organizam ne bi doživio šok. </p>
<p>»Ljude treba podučiti kako treba stajati, pravilno se držati i hodati. Smatram da tjelovježbu treba uvesti već u vrtiću. Pravilan odabir vježbi trudnicama može olakšati porod, a starijoj populaciji ublažiti degenerativne procese. Ni osobe s invaliditetom ne bi se smjele lišavati vježbanja, ali ono dakako mora biti dobro osmišljeno«, istaknula je voditeljica. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dan bez računala</p>
<p>Možemo li se priključiti globalnoj akciji »Shutdown Day«, ili pripadamo onima koji to neće moći izdržati</p>
<p>Očito je da ljudi život bez računala smatraju vrlo teškim, čak možda nemogućim. Ako oni nestanu na samo jedan dan, možemo li s time izaći na kraj?, rečenice su kojima se najavljuje globalna akcija »Shutdown Day«, kojom se svi korisnici računala pozivaju da ih u subotu, 24. ožujka, ugase i dan provedu posve drukčije. Možemo li joj se i mi pridružiti ili, možda i nesvjesno, pripadamo onima koji to jednostavno ne mogu izdržati. O jednoj od najnovijih vrsta ovisnosti, onoj o računalima, razgovarali smo s psihologinjom Lovorkom Brajković. »Često kad čujemo riječ ovisnost prvo na što nas asocira je ovisnost o drogama, cigaretama, alkoholu. Međutim, razvoj tehnologije i društva u tehnološkom smislu donosi i neke druge ovisnosti poput ovisnosti o internetu, računalnim igricama, mobitelima. U stručnim krugovima navedena ovisnost ima naziv ponašajna ovisnost i, za razliku od one o alkoholu, primjerice, ne uzrokuje tjelesnu, nego psihičku ovisnost«, kaže naša sugovornica.</p>
<p>Kada govorimo o internetu, o ovisnosti je riječ onda kada njegova uporaba počne narušavati kvalitetu života samog korisnika te njegove bliže okoline. »Nema jednoznačnih kriterija prema kojima bi se mogla dijagnosticirati ta ovisnost, ali ovisnici o internetu sigurno ga stavljaju u središte svoga života, on im postaje najbolji prijatelj, zanemaruju dotadašnje prijatelje i članove obitelji. Većinu vremena provode na internetu što najčešće narušava radni uspjeh, uspjeh na školskom odnosno na akademskom planu. Skloni su izbjegavanju socijalnih kontakata. Ako nemaju mogućnost pristupa internetu, razvijaju osjećaj napetosti, uznemirenosti, potištenosti i agresivnosti, a ponovno spajanje na internet izaziva olakšanje, osjećaj zadovoljstva i sreće«, pripovijeda Brajković. O ozbiljnosti takve ovisnosti naša sugovornica kaže: »Postoje i drastični primjeri koji se najčešće manifestiraju kod ovisnika o on-line igrama, on-line seksu ili nekim oblicima komunikacije/druženja, kod kojih je ovisnost uzela toliko maha da nerijetko dobivaju otkaz, prestanu spremati kuću, kuhati… Registrirani su i slučajevi igrača internetskih igara, koji se nisu odvajali od računala ni kako bi jeli ili išli na zahod, nego su pokraj računala držali kahlicu ili bocu u koju su urinirali, a vrata bi ostavljali otključana kako bi im dostavljač mogao dati hranu u ruke. Na sreću, ipak su drastični slučajevi u manjini. Mogli bismo reći da je situacija s internetom nalik na situaciju s televizijom. Sve je više kućanstava koja mu imaju pristup, koriste ga u raznovrsne svrhe, i često zaborave da više vremena provode za računalom nego s prijateljima«, kazuje Brajković.</p>
<p>S obzirom na sve to, javlja se i potreba za novom disciplinom unutar psihologije, tzv. informatičkom psihologijom, a neke zemlje poput Kine, SAD-a, Kanade, Nizozemske, Japana ili Južne Koreje imaju i klinike za »odvikavanje« od interneta, koje se zapravo bave resocijalizacijom, ponovnim uključivanjem osoba u stvarni svijet. »Jedno od provedenih istraživanja napominje da u Hrvatskoj ima oko 11 posto ovisnika o internetu, a navedeni je postotak u skladu s istraživanjima u nekim drugim zemljama. Istraživanja pokazuju i da žene i muškarci podjednako razvijaju ovisnost, iako je progresija ovisnosti kod žena u porastu«, otkriva nam neke podatke naša sugovornica. </p>
<p>»Ljudi su rijetko svjesni da su postali ovisnici o internetu. Rijetko sami traže pomoć, pa čak i kad je svakodnevno funkcioniranje razvidno narušeno. Njihova socijalna okolina je ta koja zamjećuje određena odstupanja«, pripovijeda naša sugovornica te kaže kako je u liječenju te vrsti ovisnosti potrebno jačanje osjećaja vlastite vrijednosti, učenje socijalnih vještina, adekvatnih načina za suočavanje sa svakodnevnim problemima, učenje stvaranja zdravih socijalnih mreža odnosno jačanje socijalne inteligencije.</p>
<p>»Međutim, ne treba na internet gledati kao na nužno zlo, jer je on donio luksuz rada kod kuće, gomilu informacija o svemu što nas zanima, jednostavniju kupnju, nove načine komuniciranja, igranje i ostale oblike zabave. Negativna strana interneta je ovisnost. Ipak ovisnost o internetu, osim u najdrastičnijim slučajevima, nije jednako opasna kao ovisnost o drogama, alkoholu, kocki i sl.«, kaže Brajković. Mnogo ljudi, uz to, danas posao obavlja putem interneta, što znači da su na dan minimalno osam sati on-line. Internet omogućava kraći, praktičniji i jednostavniji put da se obavi neki posao, nešto dozna ili obavi sastanak, što nikome ne remeti tzv. normalno funkcioniranje.</p>
<p>Ovisnost o internetu specifična je po tome što se lako može maskirati, jer svatko od nas može naći racionalne razloge i racionalna objašnjenja zašto ide na internet – jednom će htjeti obaviti posao, jednom naći telefonski broj, jednom kupiti knjigu, a jednom chatati s istomišljenicima. </p>
<p>O svim navedenim specifičnostima treba voditi računa, jer se vrlo lako može dogoditi da se nekoga proglasi ovisnikom zbog neznanja i nakon što se izvan konteksta izvuče nekoliko sumnjivih znakova, dok drugi, pravi ovisnici, dugo mogu ostati nezamijećeni baš zbog jednostavnih mogućnosti maskiranja i skrivanja.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Tri i pol godine za hitac u glavu</p>
<p>»Od vas se kao policijskog službenika očekuje visoka razina svijest i samokontrole, a ne ovakvo regiranje«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši MUP-ov mirovnjak, Zdravko Varzić, u petak je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na tri i pol godine zatvora zbog pokušaja ubojstva Dubravka Beketića, kojemu je Varzić 16. rujna prošle godine iz službenoga »Glocka« ispalio hitac u glavu, nakon što su se na parkiralištu trgovačkog centra »King cross« porječkali u prometu. </p>
<p>Beketić, je prema presudi, prišao Varzićevom automobilu, te mu pokucao na prozor, prigovarajući mu da mu je svojim automobilom onemogućio skretanje na parkiralište trgovačkog centra. Na to je Varzić, kako je utvrdio sud spustio prozor na svojemu automobilu te iz pištolja sa razdaljine od nekih pola metra pucao Beketiću u glavu. Hitac je teško ranio Beketića, kojemu je metak polomio kosti lubanje, a od ranjavanja će čitav život trpiti posljedice. Vijeće, kojim je predsjedavao sudac Željko Horvatović, Varziću je također produljilo pritvor, jer smatraju da su okolnosti počinjenja djela posebno teške. Prema nalazu psihijatra Varzć, koji je imao besprijekornu karijeru u MUP-u, te je kao služio i u mirovnoj misiji u Afganistanu, Varzićeva reakcija je bila rezultat »prethodno postojećih poremećaja u njegovoj ličnosti i akumuliranih negativnih iskustava iz prethodnog životnog razdoblja, dok je provoktivna situacija predstavljala svojevrstan okidač, nakon čega su motoričke radnje »išle« ispred racionalne prosudbe.</p>
<p> Varzić je tijekom postupka tvrdio kako je mu je Beketić lupao po automobilu i prijetio, te da je pištolj uzeo iz straha za život. </p>
<p>No, iskaz je, kako je obrazložio sudac Horvatović, Varzić tijekom postupka u bitnim dijelovima mijenjao tri puta. </p>
<p>Najprije je pred istražnim sucem izjavio kako je pištolj opalio zbog udarca vratima, da bi zatim na rekonstrukciji i na glavnoj raspravi tvrdio kako ga je Beketić hvatao rukama, te da je tada došlo do opaljenja. No, sud takvoj obrani nije vjerovao iz više razloga. Prema izjavama troje svjedoka koji su se u tome trenutku zatekli na parkiralištu, nikakav sukob između Varzića i Beketića nije postojao. Beketić je sasvim mirno prišao automobilu, ništa ne gestikulirajući, niti udarajući rukama po okrivljenikovom automobilu. Varziću je kao olakotnotno ocijenjeno njegovo sudjelovanje u Domovinskom ratu, te, dotadašnje besprijekorno ponašanje u MUP-u, kao i smanjena ubrojivost, dok je otegotno ocijenjena neprimjerenost njegovoga zanimanja i regairanja, »Od vas se kao policijskog službenika očekuje visoka razina svijest i samokontrole, a ne ovakvo regiranje«, rekao je Horvatović. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zlostavljač tjerao kćerkicu na oralni seks </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog spolnoga odnosa s 12-godišnjom kćerkicom, koju je od rujna 2006. tjerao da ga oralno zadovoljava, te zanemarivanja i zlostavljanja još dvoje djece u dobi od osam i deset godina, u Istražni centar zagrebačkoga Županijskog suda u petak poslije podne priveden je 37-godišnji G.M. </p>
<p>O kaznenim prijavama za rodoskvrnuće, spolni odnošaj s djetetom, njihovo zanemarivanje i zlostavljanje, zagrebačka policija radi zaštite identiteta djece, a u dogovoru s dječjom pravobraniteljicom i Poliklinikom za zaštitu djece Grada Zagreba, nije htjela govoriti. </p>
<p>Doznajemo kako je slučaj prijavila učiteljica škole koju pohađa 12-godišnja djevojčica, koja joj je ispričala strahote koje joj je otac radio. Od rujna 2006. »tata« ju je u nekoliko navrata tjerao da ga oralno zadovoljava, a u zamjenu za šutnju pred drugim djevojčicama »nagrađivao« ju je s nekoliko kuna. Doznajemo kako ništa bolje nije prošlo ni drugo dvoje djece, koji su nakon razvoda roditelja ostali živjeti s ocem. Također smo doznali da u pozadini monstruozne priče stoji alkohol, na koji je osumnjičenik trošio novac koji je za djecu dobivao od Centra za socijalnu skrb. Muškarac ih je čak »lišavao« grijanja u stanu koji je nalikovao svemu samo ne domu, kako su utvrdile nadležne službe. [Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvoje Petrač ponovno pred sudom</p>
<p>Uz jako policijsko osiguranje, na novomarofskom je Općinskom sudu iznova počelo suđenje Trpimiru Jandreku, Hrvoju Petraču i Zoranu Miletiću, optuženima za iznudu</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> - Uz jako policijsko osiguranje, na novomarofskom je Općinskom sudu, zbog proteka roka od dva mjeseca, iznova počelo suđenje Trpimiru Jandreku, Hrvoju Petraču i Zoranu Miletiću, optuženima za iznudu. Optužnica ih tereti da su od Miroslava Matkuna, odnosno njegovog poduzeća Unit-V iz Varaždinskih Toplica prije desetak godina željeli izmamiti milijun njemačkih maraka kao iznos tobožnjeg duga, u korist Petračevog poduzeća. Petrač je od Matkuna stalno tražio isplatu, a istodobno je angažirao Jandreka i Miletića koji su Matkuna fizički napali ispred njegove kuće, nazivali ga i prijetili mu, te propucali automobil njegove kćeri. Stalne prijetnje koje su mu upućivali Jandrek i Miletić, a koje je Petrač tolerirao, dovele su do toga da je Matkun, osjećajući se ugroženim, 11. rujna 1996. godine iz sredstava poduzeća Unit - V putem cesije sa zagrebačkim Exportdrvom doznačio Petračevom poduzeću 354.050 kuna. </p>
<p> Sva trojica okrivljenika izjavili su da se ne osjećaju krivima, a Miletić je još dodao da uopće ne zna zbog čega je optužen, jer da on s tim slučajem nema veze. Na raspravi je saslušana knjigovodstveno-financijska vještakinja, koja je rekla da dionice tvrtke Unit - V nisu bile ponuđene na tržištu, a u svom je nalazu navela i da se iz podataka koje je imala na uvid ne može utvrditi ukupna tržišna vrijednost poduzeća Unit V. Rekla je i da s ugovorom o pretvaranju potraživanja u dionice, Petračeva tvrtka nije mogla ništa učiniti, jer on nije imao tržišnu vrijednost, odnosno na temelju tog ugovora Petračeva tvrtka dionice tvrtke Unit - V nije mogla prodavati trećim osobama. Vještakinja se nije mogla očitovati na pitanje je li nakon cesije s Exportdrvom uslijedila promjena u knjizi dionica tvrtke Unit - V, jer knjigu dionica nije imala na uvid. Petrač i Jandrek, inače, već su bili oslobođeni za to djelo, no po žalbi je predmet vraćen na ponovno suđenje, a Miletić je optužen naknadno, jer ga je Matkun tijekom prvog suđenja prepoznao kao čovjeka koji ga je napao, vidjevši njegovu sliku u novinama. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Trostrukom ubojici iz Petrinje potvrđeno 40 godina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrhovni sud odbio je posljednju žalbu trostrukog ubojice iz Petrinje Vlastimira Kihalića (39) i potvrdio mu kaznu od 40 godina zatvora zbog ubojstva supruge i njezinih dviju prijateljica u ožujku 2005.</p>
<p> Na najveću moguću kaznu Kihalić je osuđen u prosincu 2005. zbog teških ubojstava iz bezobzirne osvete, mržnje i osobito niskih pobuda supruge Željke (39) i njezinih dviju prijateljica Nade Kušan (39) i Vesne Mokrović-Marinković (40) u Petrinji. </p>
<p> Kao i u slučaju prethodne žalbe u rujnu prošle godine, Vrhovni sud nije uvažio ni posljednju žalbu Kihalićeve braniteljice po službenoj dužnosti Nataše Pifar Mihelić koja je pokušala dokazati da je njezin branjenik bio neubrojiv i da suprugu nije ubio iz osobito niskih pobuda. </p>
<p> Kihalić je trenutno na psihijatrijskom liječenju koje mu je, kao sigurnosnu mjeru, odredio prvostupanjski sud.</p>
<p> On je jedan od sedmorice osuđenika u Hrvatskoj koji su osuđeni najtežom mogućom kaznom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Inženjer silovao štićenika dječačkog doma?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog silovanja, odnosno radnji istovjetnih sa silovanjem, te bludničenja nad 16-godišnjim dječakom, inače štićenikom jednog doma, u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda u petak je priveden diplomirani inženjer, K. B. (56). Kaznenu prijavu protiv 50-godišnjaka dječak je, navodno, nedavno podnio zajedno sa socijalnom radnicom. Iako u zagrebačkoj policiji, s obzirom da se radi o djetetu, događaj nisu htjeli potvrditi niti iznositi detalje, neslužbeno doznajemo kako je sredinom listopada prošle godine u iznajmljenom stanu koji je 56-godišnjak koristio u jednom naselju na području nOvoga Zagreba, maloljetnika prisilio na spolne radnje izjednačene sa silovanjem, te ga dirao po intimnim dijelovima tijela. zanimljivo je da je do sada osumnjičeni inženjer čak pet puta evidentiran zbog sličnih kaznenih djela, 1987. zbog obljube nad djetetom, 1995. tri puta zbog bludnih radnji nad djecom kao i 2005. kada je posljednji put evidentiran za takvo kazneno djelo. Osumnjičenik je u petak poslije podne prepraćen dežurnome istražnome sucu zagrebačkog Županijsko suda, te bi tijekom dana trebao biti saslušan, nakon čega će istražni sudac odlučivati o 48-satnom zadržavanju. [Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Liječnici krivi za smrt trudnice?</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Zbog sumnje da su počinili teško kazneno djelo protiv zdravlja ljudi, odnosno da su nesavjesnim liječenjem prije gotovo tri godine doveli do smrti tada dvadesetčetverogodišnje trudnice Aleksandre Dalmatin, pokreće se istraga protiv troje liječnika Kliničke bolnice Osijek. </p>
<p>Riječ je o ginekolozima dr. Mirjani Rubin, dr. Renati Bećarević i dr. Ivanu Vlahoviću, liječnicima s Odjela za ginekologiju osječke Kliničke bolnice. </p>
<p>Rješenje o okretanju istrage doneseno je još prošli mjesec, no žalbe su na to podnijeli dr. Bećarević i dr. Vlahović, ali su one sada odbijene kao neosnovane. </p>
<p>Njih troje se tereti da od 15. do 17. ožujka 2004. nisu poduzeli nužne i pravodobne dijagnostičke, a zatim i terapeutske postupke premda je to zdravstveno stanje trudne Aleksandre Dalmatin nedvojbeno zahtijevalo. Zbog toga je došlo do naglog pogoršanja zdravlja, a potom i smrti mlade žene koja je bila u petom mjesecu trudnoće. Podsjetimo, Aleksandra Dalmatin javila se u osječku bolnicu 15. ožujka 2004. zbog manjeg krvarenja koje se pojavilo prvi put. Odmah je pregledana te je zadržana u bolnici gdje prvog dana liječnici nisu konstatirali nikakvu opasnost. [Maja S. Garmaz]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Ina ne očekuje veće promjene cijena u 2007.</p>
<p>Dragičević je istaknuo da ne očekuju veće promjene cijena goriva i plina u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ove godine ne očekujemo veće promjene svjetskih cijena nafte i derivata pa tako ni cijena goriva u Hrvatskoj«, rekao je u petak na konferenciji za novinare Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine.</p>
<p>Prema njegovim riječima, neće se mijenjati ni cijene plina za tzv. tarifne kupce (tu spadaju i kućanstva), ali Ina očekuje da će s tzv. povlaštenim kupcima kao što su Petrokemija i HEP, koji mogu birati dobavljača, dogovoriti povećanje cijena. »Ako na to ne pristanu morat će sami nabavljati plin«, kaže Dragičević.</p>
<p>On očekuje da će sljedeće godine biti donesen novi tarifni sustav za opskrbu tarifnih kupaca koji će omogućiti uvođenje tržišnih cijena plina za tu kategoriju potrošača. »Naime, lani je prostorni metar uvoznog plina stajao više od 30 centi, dok smo ga kupcima čije su cijene regulirane prodavali za 17-18 centi«, dodao je Zalan Bacs, Molov zamjenik predsjednika Uprave Ine.</p>
<p>»Kad će se cijene svih naših proizvoda određivati na tržišni način vrijednost, Inine dionice će znatno porasti. Zahvaljujući dobiti od 883 milijuna kuna iz 2006., dividenda po dionici bi mogla biti 88 kuna, ali o raspolaganju profitom odlučuju vlasnici«, napomenuo je Dragičević.</p>
<p>Komentirajući prosvjede Siščana zbog onečišćenja zraka iz Inine rafinerije, Dragičević je istaknuo da Ina nije jedini onečišćivač u Sisku niti glavni krivac za tamošnje probleme. Pritom je napomenuo da je Ina krenula u veliki, 1,1 milijardu dolara vrijedan projekt modernizacije obiju rafinerija, čime će riješiti probleme s ispuštanjima u okoliš i poboljšati kvalitetu goriva, ali se stalno ponavljaju pokušaji zaustavljanja ili usporavanja njegove provedbe.</p>
<p>Demantirao je špekulacije da Mol, navodno, zaustavlja modernizaciju Ininih rafinerija kako bi Ina što više kupovala njihova goriva. Najmanje uvozimo preko Mola, a najviše preko Bugarske i Turske na tzv. spot tržištu, napomenuli su Dragičević i član Uprave Josip Petrović.</p>
<p>»Ako se ostvare najave da će BiH dopustiti prodaju manje kvalitetnih goriva nego dosad to će potaknuti crno tržište na najvećem Ininom izvoznom tržištu, što će se teško kontrolirati. Ne očekujem da će to bitno utjecati na tamošnje cijene, ali bi moglo smanjiti Ininu prodaju u BiH«, rekao je predsjednik Uprave.</p>
<p>Najavio je da je Ina zainteresirana za natječaj za dodjelu koncesija za 17 polja u Iranu pa su njihovi stručnjaci već posjetili i proučili to tržište.</p>
<p>O eventualnom smanjivanju svog udjela od 22 posto u međunarodnom konzorciju koji bi gradio LNG terminal Ina se mora dogovoriti sa svojim strateškim partnerom Molom. »Moramo zastupati interese dioničara, a 22-postotni udjel u tom velikom projektu je vrlo važna imovina«, rekao je Bacs.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ugovor vrijedan 13,5 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Uprave Elka kabela Darko Belić i direktor britanske tvrtke Eland cables Philip Brown potpisali su u petak ugovor o izvozu Elkinih kabela, vrijedan 13,5 milijuna eura. Kako je istaknuo Belić, tim se ugovorom nastavlja odlična poslovna suradnja u dijelu izvoza posebnih kabela za potrebe britanskih željeznica, te ostalih korisnika Elkinih proizvoda na britanskom tržištu.</p>
<p>Belić je istaknuo i kako tvrtka godišnje ostvaruje izvoz u vrijednosti 40 milijuna eura, što predstavlja 50 posto njezine ukupne proizvodnje. Najviše izvoze u Veliku Britaniju, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Srbiju, Švicarsku, Francusku i Italiju. Ove godine Elka slavi 80 godina postojanja, podsjetio je Belić, te dodao kako planiraju širenje na nova tržišta. Podsjetio je kako su lani zaposlili 40 novih radnika, te sada ukupno zapošljavaju 550 radnika. Ukupni prihodi prošle godine iznosili su 590 milijuna kuna, dok je dobit iznosila 4,8 milijuna kuna.</p>
<p>Tvrtka Eland cables ima sjedište u Londonu i vodeći je distributer kabela na tržištu Velike Britanije. Suradnju s Elkom započeli su 1992. godine, a značajan napredak ostvaren je nakon 2000. godine, kada su Elkine kabele službeno certificirale kompanije održavanje željezničke mreže i distribucije energije. Do sada je Elka preko te tvrtke isporučila kabele za signalne i energetske željezničke kabele u vrijednosti od 10 milijuna eura. Osim toga isporučili su i specijalni kabel za Airbus 380. [Ivan Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zaštita autohtonih hrvatskih delicija</p>
<p>Hrvatski poduzetnici i mjerodavne institucije u suradnji s europskim kolegama sve češće raspravljaju što bi trebalo učiniti da veći broj hrvatskih proizvoda ponese oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski je sud prije nekoliko mjeseci presudio u korist proizvođača poznatog sira parmezana iz talijanskih regija Parmigiano i Campania koji su zaštitili svoj proizvod oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, pa su se s polica europskih trgovačkih centara morali ukloniti svi ostali proizvodi koji se koriste istim imenom, a nemaju navedene oznake. Nastojeći zaštititi autohtone hrvatske proizvode koji često nailaze na slične probleme, osobito u slučajevima Paškog sira, dalmatinskog pršuta i slično, proizvođači i predstavnici mjerodavnih institucija o tom su se problemu savjetovali s europskim kolegama.</p>
<p>Nedavno je u sklopu Sajma Hotel & Gastroteh na Zagrebačkom velesajmu održan međunarodni skup na temu: »Zašto zemljopisno podrijetlo i kako ga zaštiti«. Skupu su nazočili hrvatski prehrambeni proizvođači, direktori dvaju talijanskih konzorcija za proizvodnju sireva iz regija Parmigiano i Campania, predstavnici ministarstava poljoprivrede Italije, Slovenije, Češke i Hrvatske, te predstavnici sajma iz Padove i Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>Diskusija talijanskih, slovenskih, čeških i hrvatskih sudionika stručnog skupa potvrdila je nužnost kontinuiranog poticanja proizvodnje tipičnih proizvoda svake zemlje, stvaranje i razvijanje sustava zaštite proizvoda jednog zemljopisnog područja, a sve u cilju zaštite intelektualnog vlasništva, zadržavanja nacionalnog identiteta te predstavljanja ne samo proizvoda, već kulture i turizma tog zemljopisnog područja.</p>
<p>Nacionalna zaštita proizvoda je preduvjet za zaštitu na razini Europske unije, ali i za prepoznavanje proizvoda kao i njegovo pozicioniranje.</p>
<p>Hrvatski proizvodi koji nose oznaku izvornosti su: istarski pršut, cetinski sir, maslinovo ulje, drniški pršut i paški baškotin - dvopek, dok oznaku zemljopisnog podrijetla imaju Slavonski kulin i Paški sir.</p>
<p>Predstavnica Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodnoga Marija Pišonić istaknula je da je cilj Hrvatske dobiti 20 zaštićenih proizvoda na razini Europske unije, a jedan od nositelja oznake zemljopisnog podrijetla Tomislav Galović, vlasnik tvrtke Kulin Galović, podsjetio je kako Hrvatska upravo slavi deset godina od zaštite svog prvog proizvoda - domaćeg slavonskog kulena.</p>
<p>Prema riječima Lea Bartozzija, direktora Konzorcija za zaštitu proizvodnje parmezana koji je utemeljen 1934. godine, za proizvod koji nosi oznaku izvornosti i oznaku zemljopisnog podrijetla neophodna je izrada pravilnika kojeg se moraju pridržavati svi proizvođači, a kojim su, kao u njihovom slučaju, jasno definirani sljedeći elementi: način prehrane krava, način proizvodnje mlijeka, način fermentacije sira, način pakiranja i drugo.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Čobanković: Ispitat ćemo prodaju Dukata</p>
<p>Vlada će, najavio je ministar poljoprivrede, pronaći načina da zaštiti domaće proizvođače mlijeka</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - »Bez dovoljno informacija teško je govoriti o Lactalisovu preuzimanju Dukata. Osobno nisam zadovoljan, te će državne institucije ispitati ovo preuzimanje«, kazao je u petak Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na otvaranju 10. poljoprivrednog međunarodnog bjelovarskog sajma. </p>
<p>Ministar je dodao da je riječ o preuzimanju privatne tvrtke, a da je privatno vlasništvo ustavna kategorija. No, Vlada će, pronaći načina da zaštiti domaće proizvođače mlijeka.</p>
<p>Čobanković je napomenuo kako se neće dopustiti da dođe do stagnacije u proizvodnji i otkupu mlijeka koje je lani povećano za više od 20 posto te Hrvatska više ne uvozi mlijeko.</p>
<p>»Očekujem da ćemo se ubrzo sastati s Upravom Dukata, odnosno njegovim novim vlasnicima, ako je preuzimanje prošlo po zakonu«, kazao je ministar. </p>
<p>Đurđa Adlešić, gradonačelnica Bjelovara, kazala je da je prodaja Dukata postala top-tema u gradu sira, Bjelovaru. Dodala je kako je u bjelovarskoj Sireli počelo »torbarenje« dionicama te da je zabrinuta za 350 radnih mjesta u tvornici koja posluje u sastavu Dukata. </p>
<p>»Ne želimo biti laktofriz u prodaji Dukata«, kazala je Đurđa Adlešić. </p>
<p>Prema njezinim riječima, tražit će se Vladino jamstvo u zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje na putu ulaska Hrvatske u EU. Samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji godišnje se proizvede 100 milijuna litara mlijeka. </p>
<p>Inače, ministar Čobanković je kazao da je osjetno povećana poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj, što se najbolje vidi u mliječnom stočarstvu. </p>
<p>Ministar je pohvalio organizaciju i uređenje najvećeg poljoprivrednog sajma u zemlji jer, kako je kazao, nedavno je bio u Kaliforniji na najvećem poljoprivrednom sajmu u svijetu, a po svemu Bjelovarski se sajam može mjeriti s njim. Čobanković je kazao da je cilj stvoriti konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju, kako za domaće, tako i za inozemno tržište. Vlada je radi toga osigurala poticaje koji iz godine u godinu rastu, a operativni planovi daju rezultate. </p>
<p>U petak je na Sajmu potpisan ugovor između Ministarstva poljoprivrede Hrvatskog stočarskog centra i Bjelovarskog sajma o izmještenju Odjela za marketing i tržište Stočarskog centra iz Zagreba na prostor Bjelovarskog sajma. </p>
<p>Sajam na prostoru Gudovca ostaje otvoren do nedjelje, 25. ožujka.</p>
<p>»Iznenađujući potez vlasnika«</p>
<p>Na upit novinara što misli o prodaji Lure francuskom Lactalisu, premijer Ivo Sanader rekao je u Opatiji kako mu je teško komentirati odluke privatnog sektora jer bi to značilo miješanje Vlade i države u odluke poduzetnika, ali je napomenuo da nas je sve skupa u Hrvatskoj iznenadio taj potez vlasnika Lure. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mesić: Zločine staviti u povijesni kontekst</p>
<p>Mesić predlaže da Hrvatska i Italija financiraju forenzičko utvrđivanje koliko je ljudi i kada pobijeno u fojbama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska i Italija su susjedne i prijateljske zemlje s brojnim bilateralnim i zbog toga treba raščistiti sva pitanja iz povijest«, poručio je u petak predsjednik Republike Stjepan Mesić otvarajući kao pokrovitelj znanstveni skup Hrvatsko- talijanski odnosi 1915. -1947. na Filozofskom fakultetu. Istaknuo je da u odnosima dviju zemalja nekad dolazi do problema zbog različitog gledanja na zbivanja između 1918. i 1947., dovođenja u pitanje mirovnih sporazuma i pitanja talijanskih optanata. Podsjetio je i na zločine nad Hrvatima i Slovencima koji su se provodili na područjima koje je Italija dobila nakon Prvog svjetskog rata, posebno nakon dolaska fašista na vlast. </p>
<p>»Kad se govori o partizanskim zločinima treba znati što im je prethodilo. Oni koji su strijeljani i bacani u fojbe bili su prethodno suđeni pred vojnim sudovima i ne možemo reći da su svi bili nevini. A s talijanske strane ljudi su ubijani bez suda kao taoci i na djelu je bio totalni teror. Zbog toga ne optužujemo talijanski narod, ali želimo da se zna što su fašisti radili. Time niti jedan zločin ne umanjujemo niti opravdavamo, ali želimo da se sve stavi u povijesni kontekst«, kazao je Mesić. </p>
<p>Predložio je da Hrvatska i Italija financiraju forenzičko utvrđivanje koliko je ljudi i kada ubijeno u fojbama. Rekao je da je Hrvatska spremna isplatiti 35 milijuna eura odštete, ali da Italija treba dati broj računa. </p>
<p>Mesić: Prihvatit ćemo svaku odluku arbitraže</p>
<p>U izjavi novinarima Mesić je odbacio tvrdnje slovenskog premijera Janeza Janše da arbitraža o graničnim pitanjima dviju zemalja samo može potvrditi sporazum Račan-Drnovšek. »To ipak znači nešto drugo i Hrvatska će prihvatiti svaku odluku arbitraže«, dodao je Mesić. Komentirao je i tvrdnje talijanskog predsjednika Giorgija Napolitana o zaustavljanju proširenja EU-a, istaknuvši kako Hrvatska očekuje ulazak u Uniju kad ispuni uvjete. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>EU spreman za izazove budućnosti</p>
<p>Europska ideja je u našoj zemlji pustila duboke i trajne korijene, rekao je Šeks</p>
<p>RIM (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks u petak je na svečanoj sjednici talijanskog senata, upriličeboj u povodu obljetnice 50. godina Rimskih ugovora, ustvrdio kako se u Hrvatskoj čini sve da bi se postigli europski standardi i Hrvatska do kraja desetljeća postala 28. članica Europske unije. Najvišim europskim dužnosnicima obratili su se predsjednici parlamenata svih zemalja članica EU-a te Hrvatske i Turske. </p>
<p>Na svečanosti su sudjelovali predsjednik talijanske vlade Romano Prodi, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskoga parlamenta Hans Gert-Pöttering. Zaključeno je kako se, unatoč svojevrsnom zastoju, europski integracijski proces mora nastaviti, a Europa mora biti spremna za izazove budućnosti poput globalizacije, tržišnog natjecanja održivog razvoja. </p>
<p>Hans-Gert Pöttering je naglasio važnost nacionalnih parlamenata u formiranju ujedinjene Europe, rekavši da nema razvoja tog procesa bez parlamentarne dimenzije. Istaknuta je važnost razvoja EU-a u posljednjih 50 godina jer je Europski parlament iz konzultativnog tijela prerastao u zakonodavno tijelo. Prodi je istaknuo da je »usvajanje europskog ustava do 2009. apsolutna nužnost«. »Bilo bi nezamislivo da nove članice neće moći sudjelovati na izborima za Europski parlament te godine«, dodao je. Vladimir Šeks je u svom govori naglasio da su Rimski ugovori povijesni akti kojima su postavljeni temelji novog međudržavnog projekta koji je označio početak nezaustavljivog procesa ujedinjenja svih europskih država na temeljima demokracije, jednakosti, promicanja ljudskih i nacionalnih prava, stvaranja prostora blagostanja, posebice mira i stabilnosti. </p>
<p>»Stoga Hrvatska u suradnji s međunarodnom zajednicom, naročito putem regionalne suradnje, aktivno pridonosi postizanju političke sigurnosti i gospodarskog napretka kao temeljnih preduvjeta europske vizije za sve zemlje jugoistočne Europe«, rekao je u svom govoru predsjednik Sabora. </p>
<p>Istodobno, nastavio je, Hrvatska je do sada na svom putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji, naročito u posljednjih godinu i pol dana, ostvarila iznimne uspjehe. »Europska ideja je u našoj zemlji pustila duboke i trajne korijene, a sve relevantne političke snage u Hrvatskom saboru podupiru provođenje potrebnih aktivnosti kako bismo, u interesu hrvatskih građana, dostigli europske standarde i do kraja ovog desetljeća postali 28. punopravna članica Europske unije«, poručio je Šeks. </p>
<p>Predsjednik talijanskog Senata Franco Marini kazao je da je prije 50 godina uspostavljen temelj za proces europskog ujedinjenja koje nije samo ekonomsko i političko nego i moralno. </p>
<p>Romano Prodi je kazao kako je europskom procesu potreban novi poticaj. Želimo učinkovitu Europu koja može odgovoriti na svjetske izazove, rekao je Prodi. On je spomenuo i pitanje ustava kazavši da je riječ o teškim pregovorima, no ratifikacija ustava je »apsolutna nužnost«.</p>
<p>Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso istaknuo je kako je zbog 50 godina europskih integracija rat nezamisliv, a s obzirom na to da je vlastito dvorište uglavnom sredila, Unija će se založiti za provedbu istih načela, širenja slobode i vladavine prava, i izvan granica, na globalnoj razini.</p>
<p>Hrvatska je oduvijek dio Europe</p>
<p>»Hrvatska je ne tako davno prošla najteža iskušenja rata i agresije, te je svjesna vrijednosti temeljnih načela europskog poretka začetih upravo Rimskim ugovorima. Hrvatska je nedvojbeno oduvijek bila dio Europe sa svojim mediteranskim i srednjoeuropskim obilježjima, ali pripada i jugoistoku Europe, u čijim dijelovima još postoje određena žarišta potencijalnih nestabilnosti«, kazao je Šeks. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nastavak proširenja EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Imamo razloga za slavlje!«, izjavio je u petak Vincent Degert, šef Izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj, na okruglom stolu održanom u petak u Zagrebu u povodu 50. rođendana Europske unije. Napomenuo je da je Europa nakon krvavih ratova uspjela zadržati mir i suradnju, obnoviti gospodarstvo koje je postalo najjače na svijetu, uvesti zajedničku valutu te proširiti se s početnih šest članica zajednice na sadašnjih 27. »Ljudi danas to smatraju sasvim normalnim, no prije 25 godina nitko nije vjerovao da bi granice Unije mogle izgledati ovako«, rekao je Degert dodavši da se proširenje nastavlja. Napomenuo je kako su pred Europskom unijom novi izazovi - rješavanje institucionalnih reformi i donošenje ustava. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović također je istaknula mir i stabilnost, uspješan proces proširenja te europski model društva, kao glavne uspjehe Europske unije. </p>
<p>»Bez nastavka proširenja europski projekt nije potpun«, napomenula je ministrica dodavši da Hrvatska čvrsto ustraje na individualnom pristupu u pregovorima. Govornici su se složili da je potrebno približiti Europu i europske probleme građanima, te isticati europske sličnosti i različitosti koje također treba štititi. </p>
<p>Okupljeni veleposlanici pozdravili su napredak Hrvatske u pregovorima s Unijom, te pozdravili što skoriji ulazak Hrvatske u EU. [R. Dušek]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Lani razminirano 9,4 milijuna četvornih metara</p>
<p>Iako je sve manje minskih incidenata, oporba je nezadovoljna dinamikom razminiranja kojom bi Hrvatska u potpunosti bila očišćena od mina tek 2053. godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Humanitarnim razminiranjem lani je u uporabu vraćeno 24,7 milijuna četvornih metara minski sumnjivih površina, od kojih je razminirano 9,4 milijuna četvornih metara, a pretraženo je 15,3 milijuna, navodi se u Izvješću o provedbi plana razminiranja u 2006. o kojem je u petak raspravljao Hrvatski sabor. </p>
<p>Državni tajnik u MUP-u Ivica Buconjić rekao je da je za razminiranje lani potrošeno 257 milijuna kuna, od čega su sredstva iz državnog proračuna realizirana više od 100 posto, a više od 90 posto realizirano je novca iz donacija. »Podbacila su, međutim, izdvajanja pravnih osoba, tijela državne uprave i lokalne samouprave, gdje je potrošeno tek 56 posto planiranih sredstava. Ohrabruje trend smanjenja minskih incidenata i od eksplozija mina stradalih osoba - lani ih je stradalo 10, od kojih jedna smrtno, dok su 2005. smrtno stradale četiri osobe«, rekao je Buconjić. </p>
<p>On je predstavio i Prijedlog izmjena Zakona o humanitarnom razminiranju, kojima se predviđa brže i učinkovitije razminiranje. Njima bi MUP ubuduće i prije završetka prekršajnog postupka mogao s poslova razminiranja udaljiti osobe koje svojim nestručnim i neodgovornim radom ugrožavaju sigurnost ljudi, primjerice u slučaju zaostale mine.</p>
<p>Izmjenama se predviđa i da geodetske izmjere minski sumnjivih površina ubuduće radi Hrvatski centar za razminiranje (HCR), a ne više tvrtke koje se bave razminiranjem, dok se pripadnicima MORH-a omogućuje da se, nakon što polože ispit i završi im djelatna vojna služba, mogu baviti poslom pirotehničara.</p>
<p>Unatoč optimističnim brojkama, u raspravi su zastupnici izrazili nezadovoljstvo dinamikom razminiranja kojom bi Hrvatska, kako je izračunao zastupnik HSP-a Pero Kovačević, u potpunosti bila bez mina tek 2053. Davorko Vidović (SDP) predložio je da Sabor posebnim zaključkom svaku buduću vladu obveže da iz državnog proračuna za razminiranje izdvoji određeni postotak. »Ako bi to bilo 0,4 posto, na godinu bi se za razminiranje izdvajalo više od 400 milijuna kuna, što je dvostruko više nego sada«, rekao je. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ne treba uvoditi porez na dionice</p>
<p>Država će sankcionirati one koji se bave sivom ekonomijom, rekao je premijer</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - »Vlada podupire poduzetništvo i daje punu potporu onima koji stvaraju nove vrijednosti i otvaraju nova radna mjesta, a ponosna je i na činjenicu što sufinancira 280 poduzetničkih zona u cijeloj zemlji, kojih ne bi bilo da nema građana spremnih da krenu u 'avanturu poduzetništva'«, rekao je predsjednik Vlade Ivo Sanader na otvorenju Trećega kongresa malih i srednjih poduzetnika u petak u Opatiji na temu »Izvori financiranja poduzetništva«.</p>
<p>Upozorio je da onaj tko se upušta u sivu ekonomiju čini grijeh protiv radnika, protiv države i protiv samog sebe te da će država takve sankcionirati. Istaknuo je da Hrvatska izvozna ofenziva ima punu potporu Vlade te da hrvatska diplomacija postaje gospodarska diplomacija s ciljem da pomogne poduzetnicima-izvoznicima. »U EU nas čeka velika konkurencija, ali i kad ne bismo bili u NATO-u i EU, ne bismo izbjegli proces globalizacije. Odnosno, ne možemo se zatvoriti sami u sebe i reći kako smo sami sebi dostatni«, upozorio je Sanader. Ministar rada i poduzetništva Branko Vukelić istaknuo je da je u sektoru malog i srednjeg poduzetništva od 2003. do 2006. otvoreno 50.000 novih radnih mjesta, te još 13.000 u obrtništvu.</p>
<p>Premijer je izjavio da u ovom trenutku ne treba uvoditi porez na dionice te naglasio kako nije istina da su dionice kupovali samo bogati, nego i manje imućni građani, koji su za tu namjenu uzimali i kredite, a kasnije i na tome dobro zaradili. »Možda će za dvije do tri godine i doći vrijeme da taj porez uvedemo, ali ne mogu podržati Jurčića i SDP koji sada žele udariti porez na dionice«, rekao je Sanader. </p>
<p>Dionice Liburnia Hotela prenijeti Gradu Opatiji</p>
<p>Premijer Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade Damir Polančec te ministri Branko Vukelić i Božidar Kalmeta razgovarali su u petak s gradonačelnikom Opatije o nekoliko tema. Sanader je podsjetio na Vladinu odluku da se 25 posto plus jedna dionica Luburnia Riviera Hotela prenese u vlasništvo Grada Opatije, te je naglasio kako je cilj da se taj prijenos vlasništva potpiše do 14. lipnja ove godine. Premijer je predložio da država i Grad Opatija budu suosnivači muzeja hrvatskog turizma u Opatiji. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Deficit demokracije u medijskom prostoru</p>
<p>Novinari su ključne osobe za poticanje demokratskih vrijednosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stanje medija, kvaliteta novinarstva te odnos između novinara i poslodavca ključne su teme o kojima će se raspravljati na trodnevnom skupu, odnosno Godišnjoj skupštini Europske novinarske federacije koja je u petak počela u Zagrebu u Novinarskom domu. </p>
<p>Uz moderatora Dragutina Lučića, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva, čelnica Sindikata novinara Hrvatske Katja Kušec napomenula je da će rad Skupštine Europske novinarske federacije rezultirati usvajanjem deklaracije koja će ukazati na ključne probleme u hrvatskom medijskom prostoru.</p>
<p>»Iako smo zadovoljni iskorakom u ostvarivanju medijskih sloboda i prava, moram reći da se, iako je 70 posto medijskog prostora u Hrvatskoj pokriveno kolektivnim ugovorima, donose pravilnici o radu koji su znatno nepovoljniji«, rekla je Katja Kušec i dodala da smo u Hrvatskoj svjedoci »deficita u demokraciji u medijskom prostoru« te kako takve ocjene dolaze i iz političkih krugova. </p>
<p>Predsjednik Europske novinarske federacije Andre König podsjetio je kako, »svaki put kad se novinari sastaju da bi govorili o kršenju novinarskih prava, u stvari govorimo o demokraciji«. Novinari su ključne osobe koje mogu poticati demokratske vrijednosti. </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ocijenio je da su mediji u Hrvatskoj u snažnom zamahu te poručio da bez medijskih sloboda nema ni drugih sloboda ni razvoja civilnog društva.</p>
<p>Među okupljenim sudionicima na skupu u Zagrebu našli su se i predstavnici sindikata novinara iz drugih država, a svima im je zajedničko razmotriti slobodu novinarske profesije i kršenje radničkih prava u toj branši. [M. Rožanković]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070324].
|
