NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070420].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 117230 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Građani zaradili 500 milijuna kuna na povratu </p>
<p>Dosad je skupljeno 610,386.362 PET-boca, 289,511.007 staklenih te 100,102.631 limenki za piće, koje su ukupno teške 82.700 tona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uručio je u četvrtak u Superkonzumu na Črnomercu nagradu od 5000 kuna Jeleni Čaić koja je predala milijarditi komad ambalažnog otpada od početka njegova prikupljanja 2006. godine.</p>
<p>Dosad je skupljeno 610,386.362 PET-boca, 289,511.007 staklenih te 100,102.631 limenki za piće, a ukupno su teške 82.700 tona. Najviše komada ambalažnog otpada, više od 192 milijuna, skupljeno je u Zagrebu, a najviše, po stanovniku, u Šibensko-kninskoj (881) i Zadarskoj (588) županiji. Fond je dosad sudionicima u prikupljanju ambalažnog otpada isplatio gotovo 743 milijuna kuna. Od toga su građani kroz naknadu od pola kune po boci dobili 500 milijuna kuna, trgovine za troškove prikupljanja 150 milijuna kuna, a koncesionari za troškove prijevoza i skladištenja gotovo 93 milijuna kuna. »Zahvaljujući novom pravilniku i ekološkoj svijesti građana, skupili sedam puta više ambalažnog otpada nego prije i očistili Hrvatsku, a dosadašnji otpad pretvorili u korisnu sirovinu«, istaknuo je Mladineo. Osim toga, sada se, dodao je, reciklira sav prikupljeni ambalažni otpad, pa se Hrvatska svrstala u red visoko razvijenih europskih zemalja, a za uspjehe u njegovu prikupljanju pohvalila nas je i Europska komisija. </p>
<p>»Sustav skupljanja i prerade ambalažnog otpada donio je višestruku korist. Nije više razbacan po prirodi, smanjeno je zatrpavanje odlagališta i uvoz ambalaže godišnje vrijedan 23 milijuna eura, nepotrebno iskorištavanje prirodnih resursa, potaknut razvoj gospodarstva i otvoreno nekoliko tisuća radnih mjesta«, kazao je Mladineo.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ukinute žensko-muške mirovine</p>
<p>Ustavni sud je odlučio da i muškarci i žene u mirovinu idu sa 65 godina, ocijenivši kako su sadašnje odredbe »seksističke«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski građanin Velimir Milošević u svom se pismu Ustavnom sudu požalio na mirovinska pravila koja smatra diskriminirajućima. »Slabiji, ženski spol mora raditi kraće, a dulje živi«, istaknuo je Milošević. Slavko Brođanac, pišući Sudu, primijetio je pak »kako se ženama uskraćuje pravo da rade jednako dugo kao i muškarci«. Ukidajući u srijedu četiri odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, Ustavni sud im je poručio da imaju pravo. </p>
<p>Sud je tako ukinuo 30., 31. i 66. članak Zakona te 2. stavak 78. članka.</p>
<p>Prva odredba je notorno seksistička, jer propisuje da starosnu mirovinu mogu steći muškarci sa 65 godina i žene sa 60 godina. Druga pak kaže da u prijevremenu mirovinu može ići muškarac sa 60 i žena s 55 godina, odnosno s 35 godina staža (muškarci) i 30 godina (žene). »Ustav kaže da su muškarci i žene ravnopravni«, naglašava Jasna Omejec, ustavna sutkinja koja je predložila ukidanje četiriju spomenutih odredbi. </p>
<p>»Kako je došlo do toga da za ostvarivanje istih prava mirovinski zakon propisuje različitu dob, ne znam, ali znam da je pravno neodrživo što su adresati tih prava različitog spola«, dodaje.</p>
<p>Iz te temeljne ocjene proizlazi i ona prema kojoj se »ocjenjuje da ne postoje ustavnopravno prihvatljivi razlozi zbog kojih bi Ustavni sud preko toga prešao i ostavio na snazi neustavne odredbe«, objašnjava sutkinja Omejec.</p>
<p>»Za mene je neupitno da je izjednačavanje mirovinskih prava muškaraca i žena po dobi posao koji se ne može obaviti preko noći«, naglašava Jasna Omejec i navodi primjer Češke u kojoj su odlučili dobnu granicu izjednačiti do 2015. za muškarce (napunjene 63 godine), a s njima izjednačiti žene bez djela do 2028. godine (odnosno od 59 do 62 godine za žene s djecom).</p>
<p>»Stoga sam predložila da se proces ujednačavanja starosnih mirovinskih prava muškaraca i žena provede do 2018. Očito je iz europskih iskustava da taj proces ne ide brzo, a da se protiv brzine bune mnoge političke, gospodarske i socijalne strukture. Pitanje je novca da se to prevede u praksu samo tako«, zaključuje sutkinja Jasna Omejec. </p>
<p>Neustavno stanje od 11 godina</p>
<p>Mirovinski predmet Ustavni su suci prihvatili s 10 glasova za i dva protiv. Protiv su bile sutkinje Agata Račan i Emilija Rajić. Razlog su pronašle u činjenici da utvrđeno neustavno stanje u mirovinskom zakonu dobiva jedanaestogodišnju mogućnost djelovanja, pa tek 2018. dobije otkaz iz zakona. Predsjednik suda Petar Klarić nije htio ići dalje od ocjene kako su ustavni suci »samo rekli da 'spolne odredbe' nisu ustavne«. »A da nisu, mogao je vidjeti i Sabor, koji nije samo zakonodavac nego i ustavotvorac. Mogu oni i prije 2018. promijeniti zakon, pa neće biti potrebno 11 godina da odluka Ustavnog suda stupi na snagu«, zaključio je. [Vlado Rajić]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Srednje škole dobivaju kritičke prijatelje</p>
<p>Ideja je potekla iz Škotske, a kritički prijatelji su nastavnici koji dobro poznaju organizaciju rada škole te predlažu poboljšanja</p>
<p>Nastavnicima srednjih škola koji često ističu nezadovoljstvo zbog slabih plaća, u posljednje se vrijeme nude mogućnosti dodatne zarade.</p>
<p>Centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji s bivšim Zavodom za školstvo (sada Agencija za obrazovanje) traži putem natječaja 20 srednjoškolskih djelatnika za posve novi honorarni posao u školstvu nazvan - kritički prijatelji škola.</p>
<p>»Kritički prijatelj škole je osoba koja dobro poznaje organizaciju rada škole i koja je spremna izreći kolegi ono što sam sebi ne bi htio reći«, kaže ravnatelj Centra Goran Sirovatka.</p>
<p>Ideja je, kaže, potekla iz Škotske, a kao dio projekta samovrjednovanja škola poznata je i u drugim zapadnoeuropskim zemljama. Termin »kritički prijatelj« preveden je s engleskoga jezika, a primarni cilj toj osobi treba biti pomoć školi. »Kandidati koji se prijave na natječaj prolazit će posebne obuke s ekipom stručnjaka koje vodi prof. Petar Bezinović«, objašnjava Sirovatka. Na obuci će se prije svega poboljšavati komunikacijske vještine. Kako bi se uopće mogli prijaviti, poželjno je da nastavnici imaju pet godina radnog iskustva u srednjoj školi, da znaju raditi na računalu te da razumiju specifičnosti škole. Važan kriterij je i komunikativnost, odnosno sposobnost uspostavljanja dobre suradnje s nastavnicima, ravnateljima, roditeljima i djecom. Zanimljivo je da bi kritički prijatelji škola trebali imati i neke osobine novinara. Naime, od kandidata se traži sposobnost jasnog i preciznog usmenog i pismenog izražavanja i komuniciranja te vještina pisanja sažetih i informativnih izvještaja.</p>
<p>Iako se natječaj zatvara u petak (rok za slanje prijava na adresu kvaliteta@ncvvo.hr istječe 20. travnja), do četvrtka je stiglo tek desetak prijava. </p>
<p>U Centru ih očekuju više posljednjega dana, a neke bi na prijavu mogao potaknuti honorar. »Kritičar« bi po školi mogao dobiti najviše 2000 kuna, a najviše bi tijekom školske godine mogao honorarno raditi za šest škola. U Centru bi se voljeli zadržati na tri u prosjeku. Procjenjuje se da bi na svaku potrošio oko pet dana rada, jer ga uz dva posjeta školi tijekom godine čeka i vođenje portfolia za školu, izrada izvješća, te sudjelovanje na završnoj konferenciji o samovrjednovanju škola. U Centru naglašavaju kako nova uloga nastavnika-kritičara nipošto ne bi bila nametnuta školi: škole će naime imati mogućnost izabrati s popisa obučenih kritičkih prijatelja onoga koji im se najviše sviđa.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska skladište lošeg namještaja iz EU-a</p>
<p>Nije problem namještaj koji dolazi iz Kine, jer otamo očekujemo robu lošije kvalitete, već onaj iz EU, kaže Mladen Barberić iz Euroinspekt-drvokontrola</p>
<p>Još je uvriježeno mišljenje da cijena određuje kvalitetu te da kupnja proizvoda u trgovinama poznatih robnih marki znači jamstvo kvalitete i zadovoljstvo kupca. No, česti su suprotni primjeri, a među njima je i kupac koji se javio Vjesniku sa sličnim problemom.</p>
<p>»Nedavno sam kupio naslonjač od 2500 kuna u trgovini Kika u Zagrebu. Isporučeni naslonjač vratio sam i zatražio povrat novca jer nije bio ni približno lijepo izrađen kao izloženi primjerak u trgovini«, rekao nam je nezadovoljni kupac koji je želio ostati neimenovan.</p>
<p>Koža na naslonjaču bila je zgužvana i u naborima kojih nije bilo na naslonjaču u trgovini. Rubovi su bili neuredno sašiveni, a iz njega su virili čavlići. </p>
<p>Postavlja se pitanje kakav se namještaj prodaje u hrvatskim trgovinama. Tko kontrolira njihovu kvalitetu i zdravstvenu ispravnost?</p>
<p>Mladen Barberić, zamjenik direktora Euroinspekt-drvokontrola, tvrtke koja kontrolira kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namještaja, kaže da je domaće tržište preplavljeno namještajem lošije kvalitete. </p>
<p>»Nije problem namještaj koji dolazi s istoka, iz Kine, jer je postalo prirodno da odmah sumnjamo u kvalitetu bilo kakve robe koja dolazi otamo. Problem je namještaj koji dolazi iz Europske unije, jer smo se, na žalost, pretvorili u skladište namještaja lošije kvalitete iz tih zemalja«, rekao je Barberić. Jeftiniji namještaj lošije kvalitete iz Unije traži svoje kupce u drugim zemljama te ne čudi činjenica da se prodaje i u Hrvatskoj, ali i u trgovinama cijenjenog imena. Tako domaći kupac s povjerenjem kupuje ne znajući da može očekivati lošiju kvalitetu proizvoda od one u istim trgovinama EU-a. Oko 10 posto namještaja prije prodaje ne prolazi kontrolu kvalitete i ispravnosti. No taj broj je i mnogo veći jer se testiraju samo pojedini primjerci u seriji pa postoji mogućnost »potkradanja«, odnosno da »prođu« i oni lošiji primjerci pokućstva iste serije. </p>
<p>Najlošije pak prolaze oni koji naručuju namještaj jer im tada nitko ne jamči kvalitetu i kakvoću. Veliki problem su i sami trgovci, koji preuzimanjem robe od proizvođača, proizvoljno stavljaju jamstveni rok za namještaj. Česti su slučajevi da lijepe i pogrešne deklaracije, pa se ormari prodaju pod deklaracijom naslonjača. No, rijeko to netko primijeti, ponajmanje potrošači. Također, potrošač ne zna kako se na deklaraciji mora nalaziti i potvrda da je komad pokućstva testiran i da zadovoljava propisane norme. On može zatražiti i rezultate testiranja na kojim se nalaze točni podaci o, primjerice, izdržljivosti, kvaliteti površine i sličnim svojstvima. Tako bi sam mogao procijeniti kupuje li kvalitetan proizvod ili ne.</p>
<p>I dok je u Hrvatskoj kontrola pokućstva veća nego u EU, njihovi potrošači su zadovoljniji od naših jer putem medija naveliko govore o lošim iskustvima s trgovcima. Trgovci zato ulažu više napora u očuvanju dobrog imidža nego kod nas. </p>
<p>Ilija Rkman, predsjednik udruge »Potrošač«, kazao je Vjesniku da kupac prema zakonu ima pravo u razumnom roku (a to je šest mjeseci od kupnje ili dulje ako je to predviđeno jamstvenim listom) vratiti prodavaču robu na kojoj je uočio skrivene greške. Pritom može zatražiti zamjenu robe s ispravnom ili povrat cjelokupnog iznosa. Postoji i mogućnost da se vraćena roba popravi ili pak da kupac u istom iznosu odabere u trgovini nešto drugo, no ove dvije mogućnosti Rkman ne preporučuje jer potrošač ostaje i dalje oštećen.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Manje zastara </p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>Prostora za neplaćanje prekršajnih kazni uskoro će biti manje. U saborsku proceduru upućene su izmjene Zakona o prekršajima kojima se ubrzava naplata kazni za prekršaje, i sve postaje efikasnije, uz neke »sitne« pogodnosti za brzo plaćanje kazni. Tako oni koji, primjerice, zbog nevezanja pojasa u automobilu ili »švercanja« u tramvaju plate kaznu na »licu mjesta«, neće biti evidentirani u prekršajnoj evidenciji. Plate li kasnije, bit će zabilježeni, a ogluše li se posve na kaznu, slijedi, kao i dosad, »sjedanje« na plaću ili neki drugi oblik ovrhe.</p>
<p>Prekršiteljima se loše piše zbog toga što su rokovi zastara produljeni, pa se više neće moći uzdati u to da će njihov slučaj »zaglaviti « na Visokom prekršajnom sudu (VPS) te za dvije godine pasti u zastaru. Visoki prekršajni sud do sada je bio usko grlo u kojem su nebrojeni predmeti otišli u zastaru. S tom praksom trebalo bi se prekinuti, jer na VPS-u više neće završavati prekršaji s kaznom do 1000 kuna za fizičke i do 10.000 kuna za pravne osobe nego će se takvi slučajevi završiti na nižim prekršajnim sudovima. </p>
<p>Među neriješenim »prekršajnim« pitanjima ostalo je ono vezano uz rad za opće dobro za počinjenje prekršaja. Naime, sadašnji zakon predviđa tu alternativnu sankciju samo za kaznena djela, a ne i prekršaje. Nova zakonska rješenja morat će pronaći način za krpanje te zakonske rupe.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Napokon šansa za jadranske bisere</p>
<p>DOBRILA STELLA</p>
<p>U protekle tri godine hrvatska je vlada uložila 303 milijuna kuna u sustave odvodnje i vodoopskrbe na otocima, ne računajući ovogodišnji investicijski ciklus, vrijedan više od 87 milijuna, čijom će se provedbom omogućiti gradnja ili jačanje postojeće komunalne mreže na našim škojima.</p>
<p>Kao što je i premijer Ivo Sanader više puta istaknuo, nevjerojatno je da u 21. stoljeću postoje domaćinstva koja se još opskrbljuju vodom iz bunara ili čatrnji, što je posljedica višegodišnjeg zanemarivanja otoka i ignoriranja životnih problema njihovih stanovnika. Izostanak državne skrbi i financijske potpore nužne za gospodarski oporavak i uklanjanje crne demografske slike naših otoka, potaknuo je Vladu na pokretanje nekoliko projekata u koje se uložilo ili će se tek uložiti više stotina milijuna kuna. </p>
<p>Dok su se dosadašnje državne i lokalne vlasti razmetale prigodničarskim obećanjima, istodobno škrtareći na novcu iz svojih trezora, naši su se otočani nastavili iseljavati ostavljajući svoja ognjišta i prodavajući djedovinu u zamjenu za život koji neće biti lišen barem pitke vode. Tako je višegodišnja priča o našim otocima »s neslućenim mogućnostima za razvoj turizma i poljoprivrede«, zapravo tek na početku, a privest će se kraju nakon što i posljednji nastanjeni hrvatski otok dobije vodu. </p>
<p>U Ministarstvu mora, nositelju investicijskog ciklusa otočne vodoopskrbe, procjenjuju da bi, s obzirom na visinu ulaganja i dinamiku kojom se krenulo u jačanje komunalne infrastrukture, svi nastanjeni otoci za najviše dvije godine riješiti probleme vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Tek tada se može očekivati reanimacija otočnoga gospodarstva, koje doista ima neslućene mogućnosti razvitka, ali bez državne skrbi teško je očekivati ne samo podizanje kvalitete života nego i opstanak otočana. Svi naši škoji dijele ili su dijelili istu sudbinu i prokletstvo, a surovi su životni uvjeti pojačali negativne demografske trendove, koji su najviše izraženi na Visu, najisturenijem jadranskom otoku, koji je platio veliki danak polustoljetnoj militarizaciji, kao i nebrizi dosadašnjih hrvatskih vlasti. No, i Višani su napokon dočekali da ih se uvrsti na listu prioritetnih državna ulaganja: mjerodavno je ministarstvo dlučilo sufinancirati sedam milijuna kuna vrijednu obnovu vodovodnog sustava kojim će se znatno pojačati postojeći kapaciteti te ukloniti problemi zbog kojih su turisti izbjegavali ljetovati na tom pučinskom otoku.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Što dalje s Haagom</p>
<p>Vijeće sigurnosti UN-a, kao osnivač ICTY-ja, trebalo bi žurno poduzeti poteze koji će spriječiti daljnju eroziju ugleda te institucije i vratiti vjerodostojnost tom sudištu</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>U ovdašnjoj javnosti primjećuju se pokušaji umanjivanja moralnog i pravnog debakla Haaškog suda nakon otkrića New York Timesa da je taj sud na preporuku svog tužiteljstva prikrivao i zataškavao dokaze koje govore o ulozi Srbije u agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Fabricira se teza da je i Hrvatska u nekim ranijim procesima »zaštitila« neke dokumente od tog tribunala, misleći pritom na sub poenu tadašnjem ministru obrane Gojku Šušku u procesu protiv Blaškića. Međutim, jedno je sudska pobjeda koju je Hrvatska odnijela u tom slučaju i pred tim sudom, a nešto posve drugo politička nagodba koju je glavna haaška tužiteljica sklopila s Beogradom, čiji je glavni dio »zacrnjivanje« dokumenata koji su govorili o odgovornost Srbije za zločinačku politiku prema BiH i Hrvatskoj.</p>
<p>Pogotovo se haaško tužiteljstvo odnosno njegova čelnica Carla del Ponte ne može eskulpirati od odgovornosti što je samovoljno i bez opravdanih razloga obustavila podizanje već pripremljenih optužnica protiv vojnog vrha bivše JNA te dijela političkih čelnika bivše SFRJ. Amnestija vrha agresorske vojske, Kadijevića, Adžića, Panića te političkog čelništva bivše države (Jovića, Kostića, Bulatovića...) koje je zajedno sa Slobodanom Miloševićem iniciralo i provodilo krvavi osvajački rat, ne može se opravdati ničime. Pogotovo zato što je posljedica takvog pristupa činjenica da je haaško tužiteljstvo, kako to ovih dana govore i neki njezini bivši suradnici, agresore tretiralo blaže od žrtava. </p>
<p>U prilog tome govori i paradoks da Haaški sud, primjerice, nije podigao optužnicu protiv nijednog časnika iz Generalštaba bivše JNA, koja je bila nositelj agresije na Hrvatsku. Nasuprot tome, Carla del Ponte je optužila ili osumnjičila sve, ali doslovce sve načelnike Glavnog stožera Hrvatske vojske od 1992. Optužen je bio general Bobetko, i to zbog, kako smo kasnije iz Haaga doznavali, tehničkih razloga.</p>
<p>Takvo postupanje Carle del Ponte, tu se valjda većina može složiti, nema veze s pravdom i pravednošću ali ima s nekim drugim političkim nagodbama koje je po svemu sudeći sklapala, poput one s Beogradom. Takvom stilu, nedoličnom za pravosudne djelatnike, očito je bila sklona, što pokazuju i neki drugi slučajevi. Primjerice, onaj poznati skandal kada je bez ikakvih uvjerljivih dokaza optužila Vatikan da skriva Gotovinu u nekom od hrvatskih samostana.</p>
<p>Prije toga je pak na temelju obavještajne podmetaljke o navodnim pregovorima navodnog Vladina pregovarača s generalom Gotovinom u Mostaru, poslala pismo svim članicama EU-a u kojem je zatražila odgodu već dogovorenog početka pregovora s Hrvatskom. Na žalost, to se i dogodilo, iako su i sastanak i pregovori bili izmišljeni, a Gotovina je bio na - drugom kontinentu.</p>
<p>Sve su to činjenice koje nedvojbeno upućuju na razložan gubitak vjerodostojnosti i Haaškog suda i njegove tužiteljice Carle del Ponte. Nedavni pokušaj demantija njezine nagodbe s Beogradom, koji je javnosti poslala njezina glasnogovornica, bio je takve prirode da je i one preostale skeptike uvjerio u - suprotno. </p>
<p>Zbog svega toga, Vijeće sigurnosti UN-a, kao osnivač ICTY-ja, trebalo bi žurno poduzeti poteze koji će spriječiti daljnju eroziju ugleda te institucije i vratiti vjerodostojnost tom sudištu. Američka sutkinja Patricia Wald svojedobno je u slučaju »Kupreškić« imala hrabrosti učiniti takav zaokret kada je kazala: »Pravda nalaže izokretanje prvostupanjske presude«. Čini se da bi nešto slično sada trebalo učiniti i sa samim sudom, a pogotovo haaškim tužiteljstvom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Fundamentalizam u globaliziranom svijetu </p>
<p>Zajednička odrednica fundamentalističkih pokreta prve i druge protumoderne je, prema Eisenstadtu, njihov »jakobinski karakter«</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Zanimljiva je teza nekih teoretičara o fundamentalističkim pokretima kao djeci moderne okrenutoj protiv te iste moderne. Prosvjed protiv moderne i kriza života u globalnom društvu rizika te rastakanje temelja tradicije i tradicionalizma oglašuju se u svetom ratu fundamentalističkih pokreta protiv modernizacije, liberalizma, pluralizma, na tragu religijskih i političkih projekcija organizacije vođenja društava te na tragu dogmi i utopija. Pokret bih mogao odrediti kao svaki tip društvene, skupne akcije koji ima svoje vrijednosti, sredstva djelovanja, minimalnu organizaciju, sredstva i društveni cilj. Ova odrednica uglavnom vrijedi i za fundamentalističke pokrete koji se mogu podijeliti na religijske, političke i ideologijske. Religijski se pozivaju na temeljne svete knjige, politički ili svjetovni (sekularni) oslanjaju se na temeljne knjige, proglase i dogme, a ideologijski zagovaraju različite radikalne aspekte unutar pojedinih ideologija. Poglavito unutar potonjih može se uočiti rasprostranjenost fundamentalizma, u smislu obrane temelja ideologija, na cijelom spektru lijevo-centar-desno.</p>
<p>Fundamentalistički pokreti kao protumodernizacijski, prema Eisenstadtu, imaju protuprosvjetiteljsku ideologiju ali su ipak izrasli iz prve i druge modernosti kao njezina ponoćna strana ili drugo namrgođeno i nenasmijano lice.</p>
<p>Fundamentalističke pokrete valja razlikovati prema njihovu pojavljivanju. Može se govoriti o pokretima prve i druge generacije. Fundamentalističkim pokretima prve generacije pripadaju religijski i sekularni pokreti prve moderne. Mislim na protestantski, evangelički američki fundamentalistički, katolički, pravoslavni i židovski religijski fundamentalizam, zatim sekularne fundamentalističke pokrete fašizama, nacionalsocijalizma i degeneriranoga komunizma (staljinizma), koji su se pozivali na svoje »svete knjige« i dogme, a u novije vrijeme i fundamentalizam je primijećen i unutar radikalnih ekoloških i globalističkih pokreta. Drugoj generaciji fudamentalističkih pokreta pripadaju protestantski, katolički, židovski i naglašeni islamski fundamentalizam.</p>
<p>Zajednička odrednica fundamentalističkih pokreta prve i druge protumoderne je, prema Eisenstadtu, njihov »jakobinski karakter«. Jakobinstvo cilja na »unutarnju rekonstrukciju pokreta« i »vanjsku rekonstrukciju društva čistoće«. Nastoje biti ustrojeni poput strogo hijerarhijskih organizacija s načelima discipline, propagandnog uma, odanosti temeljima doktrine i nadasve vjerskom ili svjetovnom karizmatskom vođi. Njihovo se pojavljivanje mora promatrati u kontekstu društvene, kulturne i civilizacijske uvjetovanosti prve i druge moderne te radikalnog odgovora na njih. To se pojavljivanje, međutim, konkretno odnosi i na krizu sekularnih poredaka i institucija prve i druge moderne. Zatim imperijalne ambicije zapadne »visoke kulture« i njihove fundamentalističke brane, u doba prve moderne, u obliku, kako bi to rekao Castels, »identiteta otpora«, naravno protiv »zapadne modernosti« ili kao otpor globalizaciji. </p>
<p>Eisenstadt im pripisuje sektaštvo i urotništvo, eshatološke vizije s ambicijom »totalističke rekonstrukcije ovog svijeta«, razliku između svijeta koji propovijedaju i vanjskog »prljavog svijeta«. Njihove su projekcije i vizije društva utopijske. Izražavaju mesijanske, spasiteljske ideje. Još im pripisuje »percepciju o odabranosti«, »monolitnost«, »ritualizaciju simbola« i »stalnu mobilizaciju članstva«, »militantnost«, »borbu protiv zla u suvremenom društvu« te odbacivanje modernosti. Njihov je stav antiprosvjetiteljski, s naglaskom na strogo tumačenje svetih tekstova u slučaju religijskih ili svjetovnih tekstova.</p>
<p>Drugoj generaciji fundamentalističkih pokreta pripadaju islamski fundamentalistički pokreti. Oni u zapadnom svijetu ponajviše upadaju u oči. Međutim, fundamentalistički pokreti koji predstavljaju islamski fundamentalizam nemaju veze s islamom kao s religijom. Oni zapravo prelaze okvire religijskog i predstavljaju tip političke ideologije. Islam kao religija znači »pokoravanje volji božjoj«, a islamizam traži totalnu religiju ili totalno pokoravanje svetoj knjizi ili božjoj riječi, prema kojoj bi trebalo ustrojiti osobni, obiteljski, društveni i državni život.</p>
<p>Islamski fundamentalizam, kao radikalni ili fundamentalistički pokret reakcija je na sve dosadašnje pokušaje modernizacije ili reformacije islama iznutra, zatim na modernizacije islamskih društava na tragu zapadnih sekularnih vrijednosti te prekinutih modernizacija, kako to na jednome mjestu primjećuje Castels. Taj tip radikalizma odgovora na vesternizaciju islamskog svijeta, ugrožavanje šerijata (šarije) sekularističkim idejama i projektima. On prepoznaje opasnost unutarnjeg rastakanja vrijednosti islama pred naletima globalizacije. Modernizacija nije strana i tom svijetu. Prema tomu i unutar autoritarnih teokratskih poredaka postoje modernizacijski pokreti. Islamski fundamentalističkim pokretima nije dovoljno što se muslimani, dakle, oni koji se pokoravaju volji božjoj, dakle, oslanjanju na pet stupova islama, veći radikaliziraju islam tražeći da bude »sveobuhvatan način života koji pokriva cijeli spektar ljudske djelatnosti bila ona individualna, društvena, ekonomska, politička«. </p>
<p>U različitim državama diljem islamskog svijeta susrećemo se s radikalističkim pokretima kao što su FIS u Alžiru, Asbat al-Ansar i Hesbollah u Libanonu, Hamas u Palestini, Muslimansko bratstvo u Egiptu... Na globalnoj razini to su Al Qaida (Baza) i najradikalniji pokret talibana (učenika), koji izviru iz deobandizma tj. sunitskog reformatorskog pokreta u Indiji, koji je za britanske vladavine bio oporbeni antikolonijalni pokret. Talibanski pokret uspostavio je najradikalniji islamistički poredak u Afganistanu, pokazavši svu okrutnost prema vlastitu narodu, s radikalnim otklonom od stečevina zapadne civilizacije mnogim zabranama i drugih civilizacija, primjerice budističke, rušenjem Budhina spomenika u Bamiyanu. </p>
<p>Globalizacija kao proizvod druge modernizacije svijeta izazvala je različite iritirajuće radikalne ili fundamentalističke protuodgovore na tragu totalitarizirajućih projekata druge protumoderne. Zato se problematiziranje globalizacije, njezinih pozitivnih i negativnih strana te u tom kontekstu različitih sekularističkih i religijskih fundamentalističkih pokreta, valja razumjeti ne samo kao potrebu sociologije politike i politologije nego i težnju stjecanja nužnih i potrebitih uvida za razumijevanje svijeta u kojem živimo, dakle njegove fenomenologije radikalizma i svekolikog iritirajućeg »novog mračnog doba dogmi«. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nije opasna plastika nego neke vrste plastike</p>
<p>Najšira javnost je potpuno zbunjena. Godinama je uvjeravaju da je atomska energija loša. Odjednom je za Europsku uniju »zelena« alternativa. Nude nam biorazgradive vrećice kao najbolje moguće rješenje. A one su, s motrišta zaštite okoliša, lošije rješenje od klasičnih polietilenskih. Sada odjednom najveći proizvođači takve plastike odustaju od proizvodnje biorazgradivih materijala. Hrvatska hrli u proizvodnju biogoriva, a sve je više izvora koji tvrde da je to u funkciji izazivanja nestašice hrane. Evo još jednog primjera manipulacije.</p>
<p>Krajem siječnja ove godine gotovo i nije bilo hrvatske tiskovine koja nije prenijela vijest Glasa Amerike pod nazivom: »Od plastičnih posuda do raka dojke«. Ključna je rečenica: »(...)posebno zabrinjava činjenica da se neki od tih spojeva nalaze u plastičnim posudama u kojima se pakira hrana«.</p>
<p>To je djelomična istina jer je u izvorniku mogućnost štetnog djelovanja bisfenola A utvrđena za dvije vrste plastike: polikarbonat i epoksidne smole. Nekome se čini da je u pitanju terminologija. Prevedimo to na svakodnevni jezik, jer plastika i guma su za većinu stanovništva još nedovoljno poznati termini.</p>
<p>Ako se nešto odnosi na mjed i nehrđajući čelik, ne može se napisati da se odnosi na metale. Ili ako se odnosi na hrast i smreku, ne odnosi se na drvo nego na neka drva.</p>
<p>Dakle, ako je u pitanju prisutnost bisfenola A u nekim vrstama plastike, nedopustiv je iskaz »u plastičnim posudama« nego »u posudama od nekih vrsta plastike«. Poželjno je navesti i neku pojedinost.</p>
<p>U trenutku kada je dnevna sintagma »kada nema čelika, i plastika je dobra«, mediji bi trebali biti oprezniji. A bilo bi poželjno da i hrvatski liječnički krugovi protumače javnosti o čemu je riječ. Zaključno, hrvatskim medijima je više puta predloženo, stručnjaci s pojedinih područja rado stoje na raspolaganju. Ali mediji trebaju pitati.</p>
<p>Igor Čatić, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Za izravne pogodbe 122 milijuna kuna</p>
<p>Grad kasni s isplatama tvrtkama koje su u 2006. gradile i obnavljale prometnice i infrastrukturu</p>
<p>Na aktualnom satu Skupštine Grada u četvrtak gradonačelnika Milana Bandića »pecnulo« je pitanje zastupnice Alenke Košiše Čičin Šain zašto je 17 poslova vrijednih oko 122 milijuna kuna s izvođačima sklopio izravnom pogodbom. Zastupnica se zapitala nije li time gradonačelnik prekršio Zakon o javnoj nabavi.</p>
<p>Između ostalog, Alenka Košiša Čičin Šain spomenula je rekonstrukciju Psihijatrijske bolnice Vrapče vrijednu 22,8 milijuna kuna, koju je Poglavarstvo izravnom pogodbom dodijelilo tvrtki GIP Pionir. Zatim nabavu obveznih udžbenika za učenike osnovnih škola vrijedne 39,5 milijuna kuna, koju je Grad dao Narodnim novinama. Te obnovu Trga Petrice Kerempuha »tešku« 11,5 milijuna kuna, koju je dobila tvrtka ZM inženjering.</p>
<p>»Ja nisam kriminalac i ne nalazim se na optuženičkoj klupi. Ovako se ne smije razgovarati s gradonačelnikom!«, oštro je reagirao Bandić. Potom je istaknuo kako je Grad dao Vladi sve podatke o javnim nabavama, te da je sve po zakonu. Košiša Čičin Šain odgovorila mu je da se radi o puno novca poreznih obveznika, te da se nada kako će dobiti pismeni odgovor.</p>
<p>Burno se debatiralo i oko Prijedloga godišnjeg obračuna Proračuna Grada za 2006., vrijednog 6,8 milijarda kuna. Pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić izvijestio je zastupnike kako je Grad dužan 49 milijuna eura te da nije ostvareno 4,5 posto planiranih prihoda. »Grad je umjereno zadužen. I redovito isplaćujemo rate kredita«, ustvrdio je Kojić. Ali zastupnik HNS-a Jozo Radoš kazao je kako taj dug iznosi 402 milijuna eura. »Zaboravlja se na kreditnu zaduženost trgovačkih društava Zagrebačkog holdinga«, upozorio je Radoš. Kojić je istaknuo kako će oni na naplatu stizati do 2020., te nema razloga za paniku.</p>
<p>Miroslav Rožić (HSP) upozorio je na činjenicu da Grad kasni s isplatom oko milijardu kuna tvrtkama koje su u 2006. gradile i obnavljale prometnice i infrastrukturu. »I to je dug«, kazao je Rožić. Kojić je rekao kako će se ta dugovanja podmiriti, a kasni se zbog Vladine odluke o preraspodijeli novca od poreza na dobit, kojom je Grad ostao bez 700 milijuna kuna.</p>
<p>Četiri zagrebačke bolnice sele u Sveučilišnu </p>
<p>Iako su se nedavnom sastanku pročelnik za zdravstvo Zvonimir Šostar i Vladin predstavnik Andrija Hebrang složili kako se u nedovršenu Sveučilišnu bolnicu trebaju preseliti četiri zagrebačke bolnice - Sveti Duh, Merkur, Dječja bolnica u Klaićevoj i Klinika Vuk Vrhovac - još se ne znaju rokovi početka gradnje. Na sastanku su se, kaže Šostar, dogovorili i da bi u Sveučilišnoj bolnici trebali postojati i tzv. centri izvrsnosti. Što će biti s napuštenim bolnicama još se ne zna. Međutim, kako bi se taj plan ostvario oko rokova gradnje trebaju se dogovoriti premijer Sanader i gradonačelnik Bandić. Procjenjuje se da je u Sveučilišnu bolnicu dosad uloženo oko 130 milijuna eura, a za završetak je potrebno još 250. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bolja skrb o invalidima žrtvama nasilja </p>
<p>Nova strategija za invalide zagovara novi socijalni model - ne treba ih doživljavati kao pacijente, već kao jednakopravne osobe</p>
<p>Nakon što je Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine poboljšala kvalitetu njihovog života na Gradskoj je skupštini usvojen novi takav dokument, za razdoblje od 2007. do 2010. Grad Zagreb tako je u cijelosti uskladio svoju politiku prema UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom kojih je u Zagrebu oko 90 tisuća. Povod je to razgovoru s dr. Zvonimirom Šostarom, pročelnikom Gradskoga ureda za rad, zdravstvo, socijalnu zaštitu i branitelje.</p>
<p>• Što invalidima donosi nova strategija?</p>
<p>- Nastavak pozitivnih stvari koje smo i do sada (u)činili za kvalitetu njihovog života. Svrha joj je ravnopravnost te kategorije Zagrepčana s ostalima. Poštivanje njihovih sposobnosti, kao i pravovaljanog razvoja djece s teškoćama u razvoju i zapošljavanje, samo su dio njezinih prioriteta. Strategija zagovara socijalni model djelovanja prema invalidima i to tako da ih društvo ne doživljava kao pacijente, već kao jedankopravne ljude sposobne skrbiti o sebi u dijelu u kojem to mogu. </p>
<p>• Na što ćete se u praksi posebno usmjeriti?</p>
<p>Osim već učinkovitog rada Ambulante za žene s invaliditetom u Općoj bolnici Sv. Duh, stomatološke ambulante za djecu s teškoćama u razvoj, intenzivirat ćemo pravnu skrb o zlostavljanim ženama s invaliditetom. Nemalo će se (po)raditi i na istraživanju invalida žrtava nasilja. Informirat ćemo se i o diskriminaciji žena i djevojaka s invaliditetom - s obzirom na spol i tjelesno oštećenje. Nastavit ćemo i prostornu prilagodbu obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih ustanova. Građevinske prepreke treba uklanjati, ali i ispravljati stare greške. </p>
<p>• Koje točno? </p>
<p>U tom smislu nepravilno izgrađene rubnjake, čiji nagib ne smije biti veći od osam stupnjeva, na što se nerijetko žale. Nemalo smo invalidima prilagodili Poglavarstvo i okolni prostor. Strategija će pomoći i starijim građanima, po kojima Zagreb prednjači u Hrvatskoj. Stoga je dvojaka korist i od uvođenja u promet niskopodnih tramvaja, ali i sve većega broja autobusa. </p>
<p>• Kako su u Strategiju uključene organizacije civilnoga društva?</p>
<p>- Kao važni partneri. U izradi svih dosadašnjih mjera za poboljšanje života invalida oni su nemalo sudjelovali u radu. Po istraživanju i njihovoj (pr)ocjeni indeks poštivanja prava invalida danas prelazi 51 posto, dok je prije tri godine iznosio 30 posto.</p>
<p>• Što je sa zapošljavanjem?</p>
<p>- To je jedan od glavnih projekata Strategije. Ponajprije će se rješavati sudbina URIHO-a, koji do 2010 treba (od) seliti na Kajzericu. Treba ustrojiti i Dnevni centar za djecu i mladež s višestrukim oštećenjima, za koji bi valjalo pribaviti oko 19 milijuna kuna. Nadalje, edukacija invalida za rad na računalima bit će primarna, a to će im zvanje biti upisano u radnu knjižicu. </p>
<p>• Što je s razvojem zdravstvenoga turizma? </p>
<p>- Zagreb može biti njegova središnjica. To više što već s trećinom sredstava sudjelujemo u izgradnji Centra za pse vodiče i mobilitet slijepih na Dotršćini. U njemu se ubuduće mogu održavati edukacije slijepih grada i šire regije, koji mogu pridonijeti takvoj vrsti turizma. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Subvencija od 800 kuna ne pokriva troškove</p>
<p>Trinaest zagrebačkih katoličkih vrtića, koji zbrinjavaju 1031 dijete u 41 odgojnoj skupini, zatražilo je od grada povećanje financijske potpore jer subvencija od 800 kuna mjesečno za svako upisano dijete nije dostatna za podmirenje svih potraživanja. Sadašnjim sredstavima, kažu, sve teže podmiruju troškove plaća svojih djelatnika. U svojoj zamolbi vjerski vrtići napominju da ne žele tražiti veću participaciju roditelja jer ih, kažu, time dovode u neravnopravan položaj u odnosu na roditelje iz javnih predškolskih ustanova.</p>
<p>U vjerskim vrtićima smatraju da već svojim poslanjem žele biti dostupni svoj djeci, a ponajviše onoj, kojoj je pomoć najpotrebnij. »Želimo svima koji žele katolički odgoj za svoju djecu to i omogućiti«, kažu i ističu da službeni odgovor od Grada još nisu dobili, ali vjeruju da će se naći adekvatno rješenje. »Ne tražimo subvenciju od 1500 kuna mjesečno, kolika je, prema proračunu Grada, ekonomska cijena za jedno dijete u vrtiću, ali kada bismo je povećali barem na tisuću kuna, pokrili bismo većinu troškova«, kažu. Cijene programa u vjerskim vrtićima mjesečno se kreću od 500 do 600 kuna, a za gradske vrtiće roditelji plaćaju oko 450 kuna. U Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport, kažu da su za vjerske i privatne predškolske ustanove osigurana sredstva iz gradskog proračuna, za redovni 10-sati program 800 kuna. </p>
<p>»Iz proračuna je osigurano šest tisuća kuna godišnje po odgojnoj skupini za didaktiku«, kažu u uredu. U dogovoru s Gradom i zagrebačkog nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, pokušat će pronaći najbolje rješenje.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na radionicu stigli i Rusi</p>
<p>U četvrtak je u Domu kulture Prečko počela četverodnevna radionica Tai Chi Chuana i Qigonga, koju vodi veliki kineski majstor i učitelj Xiaowang Chen. Chen, velemajstor i čuvar stila 19. generacije Chen škole Taijiquana, a ove godine odazvao se pozivu CXW Taijiquana Hrvatska.</p>
<p>Da bi došli na njegovu radionicu u Zagreb, mnogi su prevalili tisuće kilometara. Tako je Andrei Serednyakov iz Saint Petersburga zbog majstorske Chen radionice prvi put došao u Zagreb. On je također učitelj Tai Chija, a s njim su stigli i njegovi učenici. »Osam godina već poznajem učitelja Chena koji u meni budi neopisivo pozitivnu energiju, a otkad ga poznajem promijenio sam i način vježbanja«, rekao je Andrei, kojem se Zagreb jako sviđa, a pogotovo Maksimir.</p>
<p>Mile Matasić također je sudjelovao u radionici, a Tai Chi vježba već deset godina. »Došao sam vidjeti učitelja Chena, a Tai Chi predstavlja novo učenje za život«, rekao je Matasić. Neven Bradić već deset godina vodi tečajeve Tai Chija u Zagrebu i kaže da se za njega interesira sve veći broj ljudi. »Majstor Chen je došao iz Kine i jedan je od najvećih živućih majstora Tai Chija, stoga nam je čast što možemo sudjelovati u njegovim radionicama«, kaže Bradić. [M.P.Š.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Izvoz plutajućih nuklearki</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Rusija je počela graditi prvu plutajuću nuklearnu elektranu u svijetu, za koju protivnici nuklearne energije tvrde da je najopasniji projekt koji je u tom sektoru pokrenut u proteklih desetak godina. Rusija se nada da će plutajuće elektrane postati njezin uspješan izvozni proizvod, koji bi se mogao naći u upotrebi na svim morima svijeta, od Indijskog oceana do Arktika. Prva elektrana bit će završena 2010. a ruski proizvođači namjeravaju izgraditi još šest. »Mnoge nas zemlje već zapitkuju kada će ih moći kupiti«, rekao je potpredsjednik ruske vlade Sergej Ivanov. »Ovo je najopasniji projekt pokrenut u sektoru nuklearne energije. Jezivo je što će to zapravo biti plutajuće atomske bombe«, upozorio je direktor ruskog ogranka Greenpeacea Ivan Blokov. Vrijednost plutajuće nuklearne elektrane iznosit će 352 milijuna dolara. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Promjenom prehrane protiv globalnog zatopljenja</p>
<p>Izvješće FAO-a pokazuje kako uzgoj stoke stvara 18 puta veću emisiju stakleničkih plinova od svih automobila i kamiona zajedno</p>
<p>Ljudi svoj planet zagrijavaju do te mjere da ga možemo usporediti s pregrijanim automobilom ili raskuhanom tjesteninom. Tako je i 2005. ostala zabilježena kao najtoplija godina otkako se prate meteorološki podaci, a i ove su zime rušeni neki »rekordi« i pojedini mjeseci ocijenjeni kao dosad najtopliji.</p>
<p>U borbu protiv globalnog zagrijavanja prvi je put krenulo i Vijeće sigurnosti UN-a. U uznemirujućem filmu i knjizi Ala Gorea, »Neugodna istina« (An Inconvenient Truth) znanstvenici predviđaju otapanja polarnih pokrova, podizanje razine mora, poplave, suše te sve češće i jače uragane i oluje.</p>
<p>Većina ljudi uopće nije svjesna ili zatvara oči pred činjenicom da energija i resursi koje trošimo za proizvodnju hrane nimalo ne pridonose poboljšanju održivog razvoja kakvim danas žive gotovo sve razvijene zemlje. Izvješće iz studenoga 2006. koje je objavila UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) pokazuje kako uzgoj stoke stvara 18 puta veću emisiju stakleničkih plinova od svih automobila i kamiona zajedno. Jedna kalorija životinjske bjelančevine zahtijeva više od deset puta toliku potrošnju fosilnog goriva, oslobađajući više od deset puta više ugljičnog dioksida nego jedna kalorija biljne bjelančevine. Kišne šume ubrzano se sijeku za pašnjake i za uzgoj žitarica za ishranu životinja. </p>
<p>Stoga je udruga Prijatelji životinja ovih dana uputila svim udrugama koje se bave ekologijom i zaštitom okoliša dopis u kojem ih pozivaju da zajedničkim snagama upute građanima apel za promjenu prehrane. Drže kako je nužna edukacija o izravnoj povezanosti konzumacije namirnica životinjskoga podrijetla s globalnim zatopljenjem i uništavanjem okoliša.</p>
<p>Povodom Dana planeta Zemlje, Prijatelji životinja sudjelovat će i na Eko-placu koji organizira Zelena akcija, a koji će se održati 21. i 22. travnja na zagrebačkom Trgu Petra Preradovića. Na informativnom štandu građanima će se pružiti informacije o povezanosti globalnog zatopljenja i načina prehrane, a moći će pogledati i film »Proždirući zemlju« o ekološkim aspektima vegetarijanstva.</p>
<p>I organizacija Greenpeace je pokrenula program »Ecological Footprint«, odnosno ekološki otisak kako bi, između ostalog, ukazala da je veganstvo najjednostavnije i najučinkovitije rješenje za smanjenje globalnog zatopljenja i zaštitu okoliša.</p>
<p>[Nataša Gajski Kovačić]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zbog erupcije evakuirane tisuće Kolumbijaca</p>
<p>BOGOTA</p>
<p> - Vulkan Huila u južnoj Kolumbiji eruptirao je u četvrtak ujutro pa su vlasti evakuirale desetke tisuća stanovnika iz područja u blizini Huile i Cauce kako bi se spriječila tragedija. Nakon manje erupcije većina cesta, mostova i poljoprivrednih zemljišta u opdručju kanjona rijeke Paez je poplavljeno, a prema najavama stručnjaka, mogla bi uslijediti još jedna jača erupcija, a kolumbijske vlasti navode kako su spremne na najgori mogući scenarij. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pao pod vlak i prošao bez ozljeda</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Alkohlizirani tinejdžer, koji je pao pod vlak nakon što je »zadrijemao« na rubu perona, izvukao se ispod lokomotive bez ijedne ozljede. Neimenovani 19-godišnjak zaspao je na rubu perona na željezničkoj postaji u Kölnu. Iz sna ga je prenuo nadolazeći vlak, mladić se trgnuo, izgubio ravnotežu i pao ravno pod lokomotivu. Pao je točno između šina. Vlak je prešao iznad njega, a jedina je posljedica velika čvoruga na njegovoj glavi. Šokirani vlakovođa je primjetio kako mu čovjek pada pod lokomotivu i povukao kočnicu za slučaj opasnosti, da bi trenutak kasnije vidio kako mladi pijanac neozlijeđen izlazi ispod kotača. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Električni masažer izazvao uzbunu</p>
<p>WELLINGTON</p>
<p> - Poštanski centar na Novom Zelandu evakuiran je zbog paketa sumnjivog sadržaja za koji se mislilo da je bomba, ali je na kraju ustanovljeno da je riječ o električnom vibrirajućem masažeru. Osoblje pošte, koja se nalazi nedaleko od zrakoplovne luke Aucklanda, u utorak je pri prolasku paketa kroz rendgen zabrinulo klupko električnih žica u njegovoj unutrašnjosti. Paket je potom stavljen u protueksplozivni kovčeg, ali su službe sigurnosti o tome obaviještene tek sutradan. Nakon što su evakuirali prostore pošte, stručnjaci za eksploziv utvrdili su da je u paketu samo vibromasažer. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Perfekcionistice na kraju ostanu same</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> - Neke žene vole držati sve konce u svojim rukama, pa na poslu preuzmu i posao bolesnoga kolege, poslijepodne pomažu djeci da napišu zadaću, navečer mužu dijele savjete kako da napreduje u karijeri, ali na kraju ne dobiju priznanje za sve što su učinile, što ih dovodi do frustracija. Zaključak: žene koje sve preuzimaju na sebe često su perfekcionisti s kojima je teško živjeti. »Njihovo ponašanje uvjetuju njihova velika očekivanja i naglašen osjećaj odgovornosti«, kaže pedagoginja Beate Scherrmann-Gerstetter. »One žele čuti samo jedno: nevjerojatno je kako tebi sve ide od ruke«, kaže Christine Weiner, savjetnica iz Mannheima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kad je svjedok pravi magarac...</p>
<p>DALLAS</p>
<p> - Prvi svjedok u sudskoj parnici dvaju susjeda bio je magarac. Magarac Buddy mirno je došao do mjesta za svjedoke i zurio u porotu, nastojeći im dokazati da je on zapravo mirno i pristojno biće, a ne bučna i agresivna životinja, kako je opisan u tužbi. Buddy je postao predmetom svađe između naftaša Johna Cantrella i odvjetnika Gregoryja Shamouna, koja je počela kad je Cantrellu zasmetala šupa koju je Shaumon napravio u svom dvorištu u Dallasu. Shamoun je tada doveo Buddyja sa svojega imanja i smjestio ga u dvorištu, a Cantrell se tužio da magarac stvara buku. No, unatoč magarčevu pojavljivanju na sudu, susjedi su se ipak uspjeli nagoditi. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Hollywoodska večer za Branka Lustiga</p>
<p>Branko Lustig jedini je hrvatski filmski djelatnik koji je osvojio dva Oscara, ali i niz drugih prestižnih nagrada kao što su BAFTA, DGA, Emmy i Zlatni globus</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - U organizaciji Američkog židovskog odbora i hrvatskog Generalnog konzulata u Los Angelesu u srijedu je u sjedištu Metro Goldwyn Mayera u Hollywoodu održana večer posvećena dvostrukom dobitniku Oscara, hrvatsko-američkom filmskom producentu Branku Lustigu. U prepunoj dvorani okupili su se predstavnici američke filmske industrije, Židovske zajednice u SAD-u, predstavnici RH predvođeni potpredsjednikom Sabora Lukom Bebićem i hrvatskim veleposlanikom u SAD-u Nevenom Juricom - kako bi odali priznanje jedinom hrvatskom filmskom djelatniku koji je u svojoj karijeri osvojio dva Oscara. </p>
<p>Godine 1993. nagrađen je Oscarom za produkciju filma »Schindlerova lista« Stevena Spielberga, a 2001. Oscarom za produkciju »Gladijatora« Ridleya Scotta, dvojice redatelja s kojima je najviše surađivao u Hollywoodu. U 52 godine filmske karijere Lustig je kao producent, menadžer produkcije i pomoćnik redatelja, radio na više od 120 filmova u Hrvatskoj i SAD-u. Na impresivnom popisu njegovih američkih radova također su i »Hannibal«, »Mirotvorac«, »Svetac«, »Pad crnog jastreba«, te »Kraljevstvo nebesko« - iz 2006.</p>
<p>Lustig je razvio poseban interes za filmove s temom holokausta, koji je i sam preživio, kako bi pridonio educiranju svijeta o stradanju šest milijuna Židova tijekom Drugoga svjetskog rata. Spielbergova »Schindlerova lista« najbolji je primjer tog njegovog angažmana. Na večeri s Brankom Lustigom, održanoj uz geslo »Židovsko-hrvatska hollywoodska veza«, prikazani su isječci iz njegovih filmova, a emitirana je i video poruka Stevena Spielberga.</p>
<p>Sam Lustig govorio je o svom životu od rođenja u Osijeku 10. lipnja 1932. u židovskoj obitelji, o preživljavanju dvije godine u nacističkim koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen, te o svojoj bogatoj filmskoj karijeri, koju je 1955. počeo kao pomoćnik redatelja u Jadran filmu.</p>
<p>Nakon rada na međunarodnim koprodukcijama u Jadran filmu, kao što je »Sofijin izbor«, »Guslač na krovu«, zatim »Limeni bubanj«, gdje je bio pomoćnik redatelja, Lustig producira film i TV seriju »Vjetrovi rata« i nastavak »Rat i sjećanja«, nakon čega 1988. odlazi u SAD. Osim Oscara, dobitnik je i niza drugih prestižnih nagrada, kao što su BAFTA, DGA, Emmy i Zlatni globus. Za njegov rad na filmu, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom kneza Trpimira. Na večeri su bili i hrvatski filmaši u Hollywoodu, glumci Goran Višnjić i Rade Šerbedžija, redatelji Goran Dukić i Sergio Mimica, te producent Alen Petković. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Opera koja donosi mir </p>
<p>Hrvatska praizvedba glasovite opere, koju je režirao Krešimir Dolenčić, popraćena ovacijama publike</p>
<p>Obuzet snažnim dojmom koji je izazvao dramski tekst Georgesa Bernanosa o tragičnom događaju iz francuske povijesti, smaknuću 16 redovnica karmelićanki iz samostana u Compiegneu godine 1794. u vrijeme Francuske revolucije, skladatelj Francis Poulenc napisao je jedno od najljepših opernih djela 20. stoljeća. »Razgovor karmelićanki« doživio je godine 1957. uspješnu praizvedbu u Milanu i odmah krenuo na trijumfalni pohod u operne kuće u Parizu, Kölnu, San Franciscu, Londonu itd.</p>
<p> Stjecajem političkih okolnosti koje su u drugoj polovici prošloga stoljeća branile vjerske teme, ta prelijepa opera nikada nije prikazana u Hrvatskoj. Stoga se ovo prvo uprizorenje u našoj sredini, pola stoljeća nakon nastanka opere očekivalo s velikom pozornošću. Projekt je ostvaren na opće zadovoljstvo, te je premijera ispraćena dugim pljeskom i skandiranjem, a najbolji protagonisti dobili su i ovacije.</p>
<p>Zaslužan je za to cjelokupni tim suradnika koji je odličnom režijom objedinio Krešimir Dolenčić u suradnji sa scenografkinjom Dinkom Jeričević, kostimografkinjom Anom Gecan Savić i oblikovateljem svjetla i projekcija Denijem Šesnićem. U impresivnom, skladno i logično oblikovanom prostoru protagonisti su se zahvaljujući Dobroslavu Jakovljeviću kretali prirodno i nenametljivo, usredotočeni na tekstualno-pjevački segment koji je toliko važan u tom remek-djelu operne literature. </p>
<p>Ta vrlo zahtjevna partitura unatoč avangardnom vremenu u kojem je nastala odiše skladateljevim osjećajem za ljepotu tonalnosti s orkestracijom koja je prozračna i posve u službi glasa. Njemački gost-dirigent Mihael Helmrath uspio je pažljivo ulančati dijelove partiture u dojmljivu cjelinu, s tek mjestimice nepreciznim i preglasnim orkestrom, vrlo dobrim zborom (zborovođa Ivan Josip Skender) i odličnim solistima. </p>
<p>Gošća iz Njemačke, sopranistica Dagmar Schellenberger izvrsno je ostvarila glavnu ulogu Blanche, a snažnu dramsku i pjevačku kreaciju pružila je i mezzosopranistica Zlatomira Nikolova kao stara nadstojnica samostana Madame de Croissy. Obje pjevačice imaju već iskustva s tim ulogama na inozemnim pozornicama. Naši pjevači bili su također ne visini zadatka, naročito ženski dio ekipe: sopranistica Vedrana Šimić kao Madame Lidoine, sopranistica Marija Kuhar kao Sestra Constance, mezzosopranistica Dubravka Šeparović-Mušović kao Majka Marie, koja je jedina preživjela masakr i opisala te događaje u svojem dnevniku. </p>
<p>U muškom dijelu ekipe istakli su se Saša Ivaci kao Markiz de la Force i Tvrtko Stipić kao Chevalier, Markizov sin. Još dvadesetak sudionika pridonijelo je uspješnoj izvedbi opere u cjelini. Pjevalo se na francuskom izvorniku uz titlovani prijevod Sanje Ivić. </p>
<p>Ukratko, svi su bili nadahnuti tom sjajnom operom koja »donosi utjehu i mir« i uspjeli su to ozračje prenijeti i na publiku. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ljubav prema glazbi</p>
<p>Velik trud u izvedbu su uložili članovi orkestra, od najmlađih studenata, pa do nekih danas najstarijih članova Društva</p>
<p>Osamnaest desetljeća najstarijega zagrebačkog glazbenog društva proslavljeno je u srijedu u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda koncertom kojemu je nazočio i Srećko Šestan, u ime pokrovitelja Ministarstva kulture. Prijatelji glazbe, koje je na početku srdačno pozdravio Marcel Bačić, predsjednik Ravnateljstva HGZ-a, okupili su se kako bi nakon točno 180 godina obilježili prvi nastup Društvenoga orkestra, koji je 1827. označio početak jedne iznimne tradicije. </p>
<p>Ove večeri glazbenicima i neglazbenicima, a svima amaterskoga karaktera, uz sudjelovanje nekolicine gostujućih profesionalaca, uglavnom studenata Muzičke akademije u Zagrebu, ravnao je Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>. Iz zbirke Nikole Udine-Algarottija pohranjene u HGZ-u, načinio je odabir večernjega programa. </p>
<p>Riječ je o simfonijama Andreasa Pintzgera i Ignaza Pleyela, Simfoniji - uvertiri za operu »Rikard Lavljeg Srca« Ferdinanda Robuschija, motetu »Felices coeli« Pasqualea Anfossija, u kojemu je sopran solo ponijela Ivana Kladarin, te simfoniji Karla Dittersa von Dittersdorfa, u izvedbi koje je na violini nastupila Vlatka Peljhan. </p>
<p>Ispunjena dvorana sa zanimanjem je pratila velik trud koji su u izvedbu uložili članovi orkestra, od najmlađih studenata, pa do nekih danas najstarijih članova Društva. Amatersko muziciranje nikako ne može imati negativan predznak jer s jedne strane pretpostavlja veliku ljubav prema glazbi, dok s druge strane utječe na razvoj šire društvene sredine iznutra na vrlo neposredan način. Zadovoljstvo postignutim sudionika ovoga muzicirajućega trenutka dovoljan su znak da tradiciju Zavoda i dalje treba njegovati. </p>
<p>Potrebno je spomenuti da je dan ranije u podrumskoj dvorani HGZ-a, a u okviru ciklusa predavanja, koje je te večeri održao Nikša Gligo, Eva Sedak predstavila novi kompaktni disk u izdanju HGZ-a naslovljen »HGZ - ISMC«, a koji svojim sadržajem na mnogostruke načine povezuje te dvije važne institucije.</p>
<p>Izdanje sadrži »Tri poeme na stihove Ch. Baudelairea« Dragana Plamenca i »Petnaest pjesama na stihove Stefana Georgea«, op. 15 Arnolda Schönberga, u interpretaciji mezzosopranistice Martine Gojčeta-Silić i pijanistice Eve Kirchmayer-Bilić, te »Pet komada za gudački kvartet«, op. 5 Antona Weberna i Prvi gudački kvartet Josipa Štolcera Slavenskog, koje su pripremili studenti prof. Mladena Sedaka na Muzičkoj akademiji. </p>
<p>Materijal je snimljen na koncertu 13. travnja 2005., a budući da je riječ o antologijski značajnim djelima, iznimno je vrijedan.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Ljepotica i zvijer« najbolja predstava </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Na svečanom zatvaranju 21. susreta lutkara i lutkarskih kazališta, kojemu je ove godine domaćin bilo Gradsko kazalište lutaka Split, u srijedu na večer su dodijeljene festivalske nagrade najboljim ostvarenjima. U natjecateljskom dijelu programa izvedeno je osam predstava, a stručni ocjenjivački sud najboljom je proglasio »Ljepoticu i zvijer« redateljskog para Zheny i Petra Pashova u izvedbi zadarskog Kazališta lutaka. </p>
<p>Ta je predstava ovjenčana i nagradom »Branko Stojaković« za sveukupnu likovnost, te nagradom za najbolju režiju. Nagrade za glumu i animaciju dobili su Alex Đaković za ulogu Vuka u predstavu »Sedam kozlini i samo jedan bedni vuk« GKL Rijeka i Milena Blažanović za ulogu Princeze u predstavi »O zmaju koji je kokice jeo i jednu lažnu princezu sreo« GKL Split. Glumačke nagrade dobile su i Matilda Sorić za ulogu Kraljice noći i Marina Kolstelac za više uloga u predstavi »Čarobna frula« Zagrebačkog kazališta lutaka, te ansambl predstave »Ljepotica i zvijer«.</p>
<p> Najbolju kreaciju lutaka i maski osmislili su Tahir Mujičić i Luči Vidanović u predstavi »Sedam kozlini i samo jedan bedni vuk«. Mujičić je dobio nagradu za najbolji tekst, a riječka predstava je ovjenčana i nagradom za najbolju glazbu koju je skladao Igor Karlić. Ana Tonković Dolenčić potpisuje najbolju scensku prilagodbu za »Čarobnu frulu«, a scenografiju Vesna Balabanić u predstavi »Sanak« Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku. Nagrada za dizajn rasvjete pripala je Dušku Štekoviću, koji je radio na splitskoj predstavi. Domaćini su osvojili i Grand Prix dječjeg prosudbenog žirija za najbolju predstavu festivala. [M. Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Brelova pustolovina duše </p>
<p>Brojni crtači prenijeli su uznemirujuće zvukove i duboke riječi velikoga šansonijera u strip</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Malo je umjetnika koji imaju snagu povući se na vrhuncu svoje karijere. Takvi vole ostati na granicama ugleda i slave, osobne umjetničke drame i masovne scene. Među takve umjetnike, koji su i usred slave radije mistificirali svoj poziv negoli se podavali zovu senzacija, svakako spadaju Bob Dylan i Jacques Brel - obojica su više voljela osobnu pustolovinu potrage negoli površni avanturizam javnih scena. </p>
<p> Jacques Brel, kojega i onaj tko ne sluša šansone pamti po pjesmi »Le plat pays« (»Ravna zemlja«), naglo je sišao s pozornice 1967. godine, poslije desetogodišnje bogate pariške i međunarodne karijere, a potom je svoju slojevitu dušu, ispunjenu idealima i razočaranjima, poveo sa sobom na otočje Marquesas. Nije se htio ponavljati, da njegove ekstatične pjesme, kojima je poklanjao publici cijelo svoje biće, ne bi prešle u odveć sentimentalne ispovijedi. </p>
<p> Možda je baš stoga, u spomen na umjetnika - romantičara, upriličena izložba u Muzeju Mimara »Hommage Jacquesu Brelu u stripu« koju su organizirali još i Veleposlanstvo Kraljevine Belgije i Frankofonska zajednica Belgije. Brojni crtači, poput Rosinskoga, Jean-Claudea Servaisa, Boba De Moora, Danyja, Deriba, prenijeli su uznemirujuće zvukove i duboke riječi velikoga šansonijera u strip.</p>
<p>Veliki umjetnik šansone Jacques Brel rođen je u Bruxellesu 1929. godine. Sudbinu pustolova započinje odlaskom u Pariz 1953. godine. Tek krajem pedesetih Brelove note počinju unositi vibracije u tisuće duša - dogodilo se to sa šansonom »Kad je ljubav jedino što imamo« koja kao da je otvorila Brelovu glazbenu misiju ljubavi i prijateljstva što ne podliježe nikakvoj modi. Mnogi stripovi izloženi u »Mimari« prikazuju taj Brelov pjesnički uzlet u monotonoj prozi života - u stripu Jeana Claudea Salemija Brel poput tajnovitoga flaneura ulazi u kavane i izlazi iz njih, u stripu Jean-Louisa Lejeunea nad velegradom se poput kakva sjenovitog mjeseca ukazuje lice šansonijera, svojevrsnoga zaštitnika ljudskih duša.</p>
<p> Prije otvorenja izložbe predavanje o Brelu održala je Céline Mollaert, lektorica francuskoga jezika na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. [Lada Žigo]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Janica Kostelić definitivno napustila skijanje </p>
<p>»Nisam se zasitila skijanja, već su glavni razlog odlaska moji bolovi i ozljede, kao i strah od novih, koje bi za sobom ostavile teže posljedice«, rekla je Janica Kostelić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije dva desetljeća negdje u blizini prvi je put obukla pancerice i napravila koračić u skijaškom svijetu. U četvrtak 19. travnja 2007., poput Garyja Coopera u filmu »Točne u podne« (toliko je bilo sati i na Sljemenu kad smo se okupili oko Janice) »obračunala« sa svojom savješću i izgovorila: </p>
<p>»Završavam karijeru. Posljednjih sedam mjeseci je bilo dosta nervozno oko mene i mislim da je ovo pravi trenutak za definitivni odlazak. Makar bih još uvijek imala motiva za skijanje«, rekla je Janica Kostelić. </p>
<p>Kako je bila brza na stazi, tako je bila brza i za mikrofonom, iako je trenutak bio delikatan. U sportskoj su karijeri te utrke i utakmice ponekad najteže pa su mnogi velikani odigrali krivo upravo na tu »meč-loptu«. Oprostili su se prekasno, a Janica je, kako god okrenuli, otišla dok je ponosno stajala na skijaškom vrhu. No, i danas će mnogi spomenuti - prerano... </p>
<p>»Anti bi srce puklo da je ovdje«, dodao je direktor Vedran Pavlek. </p>
<p>Janica je ono posljednje za javnost, koju nikad nije previše voljela, izrecitirala za desetak minuta. </p>
<p>»Nisam se zasitila skijanja, glavni su razlog odlaska brojne ozljede i strah od novih s još težim posljedicama. Ljubav? Nije to razlog, ali ako to želite čuti - jesam, zaljubila sam se, lijepo je što nisam sama i što sam sretna tim odnosom«, govorila je Janica. </p>
<p>Često su odlasci sportskih velikana bili ganutljivi, melodramatični ili teški za prihvatiti. Sjetimo se nedavnog primjera Andrea Agassija, kad je plakao i on i tisuće gledatelja oko njega, pa čak i Benjamin Becker, čovjek koji ga je poslao u mirovinu. Kod Janice Kostelić na kraju i nije bilo patetike, mnogo se toga razvodnilo, jer je odlazila u epizodama, iako je prošle godine već bilo jasno da povratka nema. No, i danas je rekla nešto: </p>
<p>»Nikad ne reci nikad, neki su se vraćali i nakon dulje pauze.« </p>
<p>No, o novom povratku nitko ne mora maštati. Posljednju smo utrku vidjeli, posljednju medalju pamtimo, posljednji put je došla pred svoje najveće »neprijatelje« novinare i govorila o sportu. Možda jednom drugom prilikom, možda o kozmetici, ali skijanju je kraj. </p>
<p>»Ja sam krivac za sve nesporazume s novinarima, jer jedino što mi se nije sviđalo u svemu bila je slava. Nisam se snalazila u njoj.« </p>
<p>Nikad nije ni imala razloga biti ogorčena na »lešinare«, jer su je svi tijekom karijere držali kao kap vode na dlanu. U takvoj milosti nisu bili niti veći od nje, Dražen Petrović ili Davor Šuker. No, bez obzira na sve s poštovanjem se sjećamo njezine karijere i s poštovanjem prihvaćamo ovaj posljednji - zbogom.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ljubičić i drugi put pao pred Gasquetom</p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> – Ivan Ljubičić neće igrati u četvrtfinalu ATP turnira Masters serije u Monte Carlu. Skoro tri sata se Ljubičić spašavao protiv Richarda Gasqueta, ali je na kraju ipak poražen. Francuz je pobijedio 6-3, 6-7 (5), 7-5. Drugi je to međusobni meč i druga pobjeda francuskog tenisača.</p>
<p>Cijeli je meč Gasquet bio korak ispred Ljubičića, no bez obzira na to hrvatski tenisač je imao gotovo jednake šanse za prolaz. Prvi set je prohujao kraj Ljubičića nakon što je mladi Francuz brzo pobjegao na 3-0. U drugom je Gasquet također prvi došao do »breaka«, no Ljubičićeva igra je postajala sve čvršća i nakon što je uspostavio ravnotežu, u »tie-breaku« je Ljubičić iskoristio treću set loptu.</p>
<p>Međutim, slika s početka svakog seta se ponovila i u trećem. Ponovno je Gasquet poveo 2-0, no jednako tako i Ljubičić ponavlja svoj povratak. Spasio je Ljubičić i trenutak kod 5-4 kada je Gasquet servirao za meč, ali kod 6-5 za Francuza više nije mogao...</p>
<p>Roger Federer djeluje sve sigurnije na zemlji, nakon prilagodbe i dva »tie-breaka« protiv Seppija. Đoković je ispao od Ferrera, a lijepo je vidjeti novi povratak nekada »kralja zemlje« Juana Carlosa Ferrera. U Monte Carlu, u tri meča, nije izgubio niti jedan set.</p>
<p>• Rezultati, tenisači osmina finala: Gasquet – Ljubičić 6-3, 6-7 (5), 7-5, Soderling – Mirnji 7-6 (5), 6-2, Berdych – Robredo 1-6, 6-3, 6-2, Federer – H.T. Lee 6-4, 6-3, Ferrer – Đoković 7-5, 6-4, Ferrero – Andrejev 6-3, 6-3, Nadal – Vliegen 6-1, 6-1; parovi, 2. kolo: Gonzales/Ljubičić – Knowles/Nestor. 3-6, 6-4, 10-4. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nova Čilićeva pobjeda </p>
<p>MARAKEECH</p>
<p> – Hrvatski tenisač Marin Čilić prošao je i drugo kolo challenger turnira u Marakeechu. Pobijedio je Latvijca Ernests Gulbisa, inače trećeg nositelja turnira, sa 6-3, 3-6, 6-4. Čilićev niz pobjeda tako se nastavlja, ovo je sedma uzastopna pobjeda. U sljedećem kolu suparnik Čilića je njemački tenisač Greul. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>NY Rangersi u polufinalu Istoka</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Premda su prije dva mjeseca bili upitni hoće li uopće izboriti plasman u doigravanje, hokejaši NY Rangersa prva su momčad koja se plasirala u polufinale ovogodišnjeg doigravanja NHL lige. Rangersi su u prvoj rundi Istočne konferencije sa 4:0 u pobjedama slavili protiv Atlanta Thrashersa. Nakon pobjeda 4:3, 2:1, 7:0, Rangersi su u četvrtom dvoboju slavili 4:2 i tako po prvi put u posljednjih deset godina izborili plasman u konferencijsko polufinale. Strijelci u pobjedi domaćina bili su Michal Rozsival, Brendan Shanahan, Matt Cullen i Jaromir Jagr, dok su strijelci za Atlantu bili Keith Tkachuk i Greg de Vries. »Plasman u polufinale je veliki uspjeh, no nema mjesta nikakvoj euforiji,« kazao je Brendan Shanahan. Korak do plasmana u polufinale su i Buffalo Sabres, Ottawa Senatorsi, San Jose Sharks, Anaheim Ducksi i Vancouver Canucks. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Igračima i trenerima »po džepu«</p>
<p>Petar Kapisoda je udaljen iz prve momčadi, a o njegovu će statusu raspravljati klupski Upravni odbor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošlotjedni poraz od Osijek-Elektromodula pokrenuo je za sobom pravu lavinu u rukometnom klubu Croatia osiguranje. Zagrebaši su porazom platili svoju nonšalanciju, jer su se dosad, pouzdavajući u svoju snagu, i lošom igrom znali provući pored slabijih suparnika. No, Osijek ih je iznenadio, a nakon toga i vlastita uprava. </p>
<p>Naime, klupska je uprava analizirala igru i stanje momčadi od siječnja do danas te poraz od Osijeka, čime je, smatra uprava, narušen ugled kluba, pa je prema svom stegovnom propisniku odredila financijske kazne igračima i stručnom stožeru. </p>
<p>Tako će se od 75 posto mjesečnog primanja oprostiti Dalibor Anušić, Rares Jurca, Petar Kapisoda, Mirsad Terzić i Alem Toskić, s 50 posto Franjo Lelić, s 40 posto Damir Bičanić, Vjenceslav Somić i Sandro Uvodić, s 30 posto Nikša Kaleb i Ljubo Vukić, a za 20 posto »ostaju kraći« Domagoj Duvnjak, Andrej Golić i Josip Valčić. Trener momčadi Nenad Kljaić kažnjen je s 30 posto plaće, sportski direktor Božidar Jović i pomoćni trener Senjanin Maglajlija s 20 posto, a trener vratara Mirko Bašić, kondicijski trener Danijel Jurišić i fizioterapeut Damir Kajba sa po 10 posto. Jedina dvojica pošteđenih u momčadi su desno krilo Zlatko Horvat i kružni napadač Branimir Koloper, čiji je učinak ocijenjen pozitivnim. </p>
<p>»Ako klub prema nama izvršava sve obaveze, a mi ne, normalno je da bude posljedica. Kazna je pravedna«, rekao je trener Kljaić. </p>
<p>Valja pritom imati na umu da rukometaši CO u svojim mjesečnim primanjima imaju rate ugovora, što znači da njihove plaće iznose po nekoliko tisuća eura. Klub si je uistinu uštedio dobru svotu za sljedeći mjesec. </p>
<p>Osim što će kaznu osjetiti na džepu, Kapisoda od 24. travnja više neće trenirati s prvom momčadi, zbog, stoji u objašnjenju, neizvršavanja obaveza iz ugovora. Do kraja sezone trenirat će s drugom momčadi hrvatskog prvaka, a o njegovu će statusu raspravljati Upravni odbor rukometnoga kluba Croatia osiguranje. </p>
<p>»Zimus smo razgovarali s Petrom o odlasku, no on je rekao da želi ostati i izboriti mjesto u momčadi. Ima dobar ugovor s klubom te se od njega očekivala i adekvatna igra. A ona je bila daleko od očekivanog«, objasnio je Kljaić. </p>
<p>Kako je naglasio direktor kluba Bartol Kaleb, kazne na snagu stupaju odmah, a kažnjeni se igrači i treneri mogu žaliti Upravnom odboru u roku tjedan dana nakon primitka obavijesti.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prvi poraz Intera </p>
<p>RIM</p>
<p> – Nogometaši Intera doživjeli su u 32. kolu prvi poraz u sezoni, i to protiv drugoplasirane Rome (1-3) pred prepunim San Sirom, koji je očekivao pobjedu Intera i proslavu naslova prvaka koji bi s tri boda osigurali. Prije Rome Inter je imao 25 pobjeda i šest neodlučenih ishoda. Pobjedu su Romi donijeli Simone Perrotta (44), Francesco Totti (89) i Marco Cassetti (90+5), pa sada za Interom zaostaju 13 bodova. Junak dana je i hrvatski reprezentativac Darijo Knežević, koji je u 67. minuti svom Livornu donio pobjedu protiv Cagliarija (2-1). Rezultati: Ascoli – Milan 2-5, Empoli – Atalanta 2-0, Inter – Roma 1-3, Lazio – Chievo 0-0, Livorno – Cagliari 2-1, Reggina – Messina 3-1, Udinese – Sampdoria 1-0. Redoslijed: Inter 81, Roma 68, Lazio 57, Milan 53... [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjede Chelseaja i Liverpoola </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Rezultati zaostalih utakmica engleske nogometne lige: West Ham – Chelsea 1-4, Liverpool – Middlesbrough 2-0, Blackburn – Watford 3-1. Redoslijed: Manchester United 81, Chelsea 78, Liverpool 64, Arsenal 62... [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Barcelona - Getafe 5-2 </p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – U spektakularnoj prvoj polufinalnoj utakmici španjolskoga Kupa kralja Barcelona je na Nou Campu svladala Getafe s 5-2. Pogotke su za Barcelonu postigli Xavi (17), Messi (29, 45), Gudjohnsen (63) i Eto'o (75), dok su strijelci za Getafe bili Guiza (57) i Nacho (60). Uzvrat je 9. svibnja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Marseille u finalu </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Nogometaši Marseillea igrat će u finalu Francuskoga kupa nakon što su u polufinalu na svom Velodromeu svladali Nantes s 3-0 pogocima Riberyja (28), Maoulide (55) i Djibrila Cisséa (76). U finalu će Marseille 12. lipnja na Stade de Franceu igrati sa Sochauxom, koji je u utorak nakon produžetka izbacio četvrtoligaša Montceau-Bourgogne (2-0). Sochaux ima jedan osvojeni Kup, i to davne 1937., dok je Marseille 11 puta osvajao Kup, no posljednji puta 1989. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Morbidni manifest Ubojice iz Virginije</p>
<p>NBC poruku najprije predao policiji, a tek onda je prikazao</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sasvim hladnokrvno, nakon što je već ubio dvoje ljudi, Cho Seung Hui se uputio u svoju studentsku gdje je pokupio dodatne spremnike municije, ali i pripremljenu kuvertu koju je adresirao na TV postaju MSNBC u New Yorku. </p>
<p>Napunio ju je sa nekoliko stranica gusto tipkanog teksta, brojnim fotografijama i videozapisom na DVD-u. U tom je pismu ovaj očito bolesni 23-godišnjak skupio sve strašne poruke i fotografije. Na posebno snimljenoj videotraci, obratio se svima onima za koje je znao da će dobro zapamtiti njegovo ime, zlokobno najavljujući: »Kad dođe čas, znajte - ja sam to učinio jer sam trebao to učiniti!«</p>
<p>I dok psiholozi još uvijek intenzivno analiziraju ubojičin videozapis, jedna od najgledanijih američkih tv mreža NBC priznaje da se nije usudila pustiti cijeli materijal zaprepaštenom gledateljstvu. Zato je prije puštanja u eter tv kompanija odlučila predati taj materijal FBI-ju, a tek onda ga fragmentarno prikazati.</p>
<p>Predsjednik ove tv kompanije Steve Capus rekao je da je paket stigao na adresu NBC-ja u utorak oko 11 sati prije podne. Odmah su shvatili da je to zanimljiva građa za istragu pa su pozvali FBI. Na kuverti se jasno vidjelo da je upućena iz Blacksburga u kojem je sveučilište Virginia Tech. Na poštanskom žigu ostalo je zabilježeno vrijeme otpreme: 9 sati i 1 minuta, 16. travnja 2007. Cho je svoje prve dvije žrtve ubio tog ponedjeljka u 7 i 15. Druga serija pucnjave, kako su to studenti sami zabilježili na svojim telefonskim kamerama, počela je u 9 i 26 minuta, da bi se smrtonosni pohod okončao posljednjim hicem kojim je ubojica u 9 i 55 sati i sebi oduzeo život.</p>
<p>Snimke koje je Cho poslao televiziji iznova su šokirali Ameriku. I dalje ostaje pitanje: Zašto je, i kako je Cho Seung Hui tako sistematski, hladnokrvno i precizno u manje od 30 minuta uspio poubijati trideset i dvoje ljudi; svake minute po jednog čovjeka!? Ovaj je problematični mladić 2005. godine posjećivao bolnicu za mentalne bolesnike. Još tada mu je u zdravstveni karton upisano: »Opasan za sebe i svoje okruženje!« Nažalost, u njegovoj vozačkoj dozvoli i pored sve suvremene tehnologije, prodavač oružja nije mogao pročitati da prodaje revolvere mentalnom bolesniku. </p>
<p>Počast profesoru koji je spašavao studente</p>
<p>Bush u govoru koji je održao u Muzeju holokausta u Washingtonu odao je priznanje 76-godišnjem profesoru Liviu Librescuu. Profesor je preživio holokaust, a u ponedjeljak je dao svoj život kako bi spasio živote svojih studenata na Tehničkom sveučilištu Virginije, blokirajući svojim tijelom vrata pred napadačem koji je ubio 32 osobe, kako bi studenti mogli iskočiti kroz prozore. »Njegov nam primjer daje snagu«, rekao je američki predsjednik. Studenti na Virginia Techu postavili su prof. Librescuu, koji je poginuo u pucnjavi, improvizirani spomenik s njegovom slikom i svijećama.</p>
<p>Erol Avdović/AFP/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pastir koji posebnom snagom privlači vjernike</p>
<p>Možda nema medijsku snagu kao bivši papa, ali činjenica je da su Ratzingerove audijencije posjećenije od Wojtylinih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Obveza je sve više, a vremena sve manje«, rekao papa Benedikt XVI. promovirajući svoju knjigu »Isus iz Nazareta«. No, Joseph Ratzinger nije mogao dati jasan odgovor hoće li uskoro napisati i nastavak te knjige. Kao prvi čovjek Vatikana, gdje je u četvrtak obilježena druga godišnjica njegova pontifikata, ima toliko obaveza da sve manje vremena može posvetiti onome što najviše voli, čitanju i pisanju.</p>
<p>Kada je prije dvije godine izabran za papu monsinjor Elio Sgreccia, predstojnik Papinske akademije za život, bio je prvi visoki crkveni dostojanstvenik koji je komentirao Ratzingerov izbor: »Novi papa nastavit će kontinuitet Ivana Pavla II. Dat će novi poticaj vjerskom životu u okvirima Crkve. Na ovoj konklavi se osjetio Sveti duh, pa je papa izabran tako brzo«.</p>
<p>Odmah poslije izbora Benedikt je označio svoje prioritete kojih se držao ove dvije godine. Najavio je da će nastaviti s kontaktima s drugim crkvama i vjerskim svjetonazorima. »Mislim na mlade, oni su budućnost i nada Crkve«, kazao je drugog dana kako je izabran za papu, a tog se drži i danas. S velikom je veseljem otišao u Njemačku i nazočio skupu gdje su mladi vjernici govorili o budućnosti Crkve.</p>
<p>Onakav kakav je bio kao kardinal, Ratzinger je danas i kao papa. Jednostavan, intelektualac koji govori jasno i precizno, čovjek koji plijeni poštenjem i snagom. Dok vatikanolozi odaju počast novom papi i tvrde da posebnom snagom privlači vjernike, dolaze i kritike da se nije mnogo promijenio u stavovima iz vremena kada je bio kardinal, a to znači da je konzervativan i sklon tradiciji. </p>
<p>»Posebno hvala Ivanu Pavlu II., čini mi se da osjećam njegovu snažnu ruku kako stišće moju i čujem njegove riječi: 'Ne bojte se'«, kazao je Ratzinger nakon izbora, a nema značajnijeg istupa da ne spomene zasluge karizmatskog Poljaka Wojtylu. </p>
<p>Možda nema medijsku snagu kao bivši papa, ali je činjenica da su njegove audijencije još posjećenije. Vole ga mladi, a imao je i ima dosta fun klubova, koji se javljaju i na Internetu. Jedni kažu da je blag i da ulijeva povjerenje, za neke je opet strog. </p>
<p>No, zna biti i potpuno otvoren. Tako je na sam pedeseti rođendan ujedinjene Europe dužnosnicima Europske unije priredio »hladan tuš« izjavom da je trebalo voditi računa o kršćanskim korijenima Europe i to stalno isticati. Bori se i za izmjene teksta budućeg europskog ustava, a inače je godinama pisao knjige o ujedinjenoj Europi kojom je fasciniran.</p>
<p>Ratzinger je u dvije godine tog pontifikata kontinuiteta, po mnogima, već do sada unio brojne promjene, a tako će očito nastaviti. Manje putuje od Wojtyle, puno vremena posvećuje unutarnjim stvarima u Crkvi, a želja mu je dati svoj doprinos izgradnji mira u svijetu i suradnji među vjernicima. Zasad je u tome uspio.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Lavrov nije obećao veto</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovio je u četvrtak, poslije razgovora sa najvišim srbijanskim dužnosnicima, da je nametanje rješenja za Kosovo »apsolutno neprihvatljivo«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Moskva polazi od stava da je pregovore o budućem statusu Kosova potrebno nastaviti i nije spremna u žurbi postavljati presedane u međunarodnom pravu. »Nije prvi put da SAD ima svoje gledište o nekom pitanju, ali mi smatramo da je nužno pronaći legitimno rješenje«, objasnio je ruski šef diplomacije.Lavrov, koji je u Beograd doputovao kao glavna zvijezda 16. sjednice ministara za gospodarsku suradnju u crnomorskoj regiji, ipak nije obećao da će Rusija uložiti veto na prijedlog rezolucije o tzv. nadgledanoj neovisnosti Kosova. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Počast ubijenom gradonačelniku Nagasakija</p>
<p>NAGASAKI</p>
<p> - Stotine Japanaca u četvrtak su mimohodom ulicama Nagasakija odale posljednju počast svojem gradonačelniku Itchu Itu kojega je u utorak ubio pripadnik japanskog podzemlja. Posmrti ostaci ubijenog gradonačelnika nakon toga su spaljeni u krematoriju u nazočnosti njegove udovice Toyoko Ono. Tetsuya Shiroo, uhićen pod sumnom da je počinio ubojstvo, u četvrtak je priveden sucu, gdje je priznao da je »dvaput pucao u leđa gradonačelniku, s namjerom da ga ubije«, rekao je zamjenik načelnika policije Nagasakija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Spas za zanemarene vrste</p>
<p>Stručnjaci su sastavili listu 100 najugroženijih životinjskih vrsta</p>
<p>Britanski su znanstvenici sastavili listu od 100 najzanemarivanijih životinjskih vrsta koje su na rubu izumiranja. Svim tim životinjama prijeti nestanak sa Zemlje, a glavni krivci za to su ljudi. Globalno zatopljenje i ljudsko pustošenje okoliša glavni su razlozi njihova istrebljenja.</p>
<p>Kako bi se te životinjske vrste sačuvale znanstvenici su pokrenuli program kojem pripadaju tzv. EDGE (Evolutionarily Distinct and Globally Endangered) vrste. Tu je inicijativu pokrenulo Zoološko društvo iz Londona, a na listu zaštićenih vrsta projekta EDGE stavljene su vrste jedinstvene evolutivne povijesti kojima prijeti izumiranje. </p>
<p>»Bavimo se svim EDGE vrstama koje želimo zaštiti, a u slučaju njihova nestanka više neće postojati nijedna vrsta koja im je približno slična«, objašnjava zoologinja Carly Waterman. Tako je nedavno istraživanje pokazalo da je čak 75 posto specifičnih svjetskih vrsta zanemareno ili se vrlo slabo brine o njima. Ako ih se ne zaštiti, kako ističu znanstvenici, buduće ih generacije neće upoznati.</p>
<p>Jedna od njih je Lipotes vexillife, vrsta riječnog dupina kojeg nazivaju i kineski riječni dupin, a smatra se najrjeđim sisavcem na svijetu. Zatim dugonosi ježak, hirola antilopa, crni i sumatranski te javanski nosorog, afrički divlji magarac, azijski slon, divovske i crvene pande, sredozemna medvjedica, te spori loris, najmanji šišmiš na svijetu. </p>
<p>Potkraj 2002. procijenjeno je da ima oko 950 baktrijskih deva, divljih primjeraka u sjeverozapadnoj Kini i Mongoliji, te je i ta vrsta stavljena na popis ugroženih vrsta. Sejšelski šišmiš (postoji manje od 100 primjeraka) smatra se jednom od najugroženijih vrsta, a glavni razlozi za njegov nestanak su gubitak životne sredine i turizam. Ugrožen je i patuljasti nilski konj, a ta je vrsta ionako oduvijek bila rijetka. On opstaje u gustim šumama i močvarama Liberije, a lovi se zbog mesa. </p>
<p>Mnoge od tih životinja u azijskim zemljama redovito završavaju na tanjurima, a u Kini se, na primjer, neke od njih ubijaju jer se od njih prave ljekoviti balzami protiv reume.</p>
<p>Projekt je jedinstven i po tome što se nastoji iskoristiti internet kako bi se predstavile ugrožene životinje te kako bi javnost dobila jasan uvid u problem te upoznala sve vrste kojima je pomoć potrebna. </p>
<p>»Ovo je vrlo važna misija u koju želimo uključiti mnoge znanstvenike, ali i obične ljude koji također mogu mnogo pomoći. Ovo je uistinu posljednji trenutak da sačuvamo te vrste za budućnost«, kaže zoolog Giorgio Celli. Projekt će se financirati iz stipendija i donacija, a na web stranici www.edgeofexistence.org.svi zainteresirani se mogu detaljnije upoznati sa svih 100 ugroženih vrsta. </p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kad manjka eritrocita</p>
<p>Parametri krvi moraju biti u granicama normale kako bi organizam normalno funkcionirao</p>
<p>Anemija je opće prihvaćen naziv za smanjeni broj eritrocita u cirkulaciji, smanjenu količinu krvi u tijelu te za smanjenu količinu hemoglobina u eritrocitima. Hemoglobin je bjelančevina u crvenim krvnim stanicama (eritrocitima) koja prenosi kisik u sva tkiva živućeg organizma do kojih krv prodire. Vrlo je važno da parametri krvi budu u granicama normale kako bi organizam dobivao dobre količine kisika, odnosio određene količine ugljikova dioksida iz tijela, opskrbljivao stanice dovoljnim količinama hranjivih tvari. Anemije mogu biti akutne i kronične. Akutne nastaju krvarenjem koje je najčešće vezano uz neku fizičku ozljedu dok kronične nastaju postupno i kroz određeno se razdoblje počnu javljati i neki simptomi vezani uz kroničnu anemiju.</p>
<p>Najčešći su simptomi:</p>
<p>- umor</p>
<p>- malaksalost</p>
<p>- slabija koncentracija</p>
<p>- bljedolikost</p>
<p>- u težim oblicima čak i otežano disanje</p>
<p>- tahikardija (ubrzan rad srca)</p>
<p>Postoji više oblika anemije i više klasifikacija. Anemije se mogu klasificirati i po veličini i obliku eritrocita, odnosno prema mehanizmu koji uzrokuje smanjenje broja eritrocita.</p>
<p>Najčešća su dva tipa anemije: mikrocitna - najčešće uzrokovana nedostatkom željeza - i makrocitna - najčešće uzrokovana nedostatkom vitamina B12 i/ili folne kiseline.</p>
<p>Mikrocitna anemija je karakterizirana smanjenim volumenom eritrocita dok je makrocitna karakterizirana povećanim volumenom. Mikrocitna je anemija uzrokovana lošom prehranom, operativnim zahvatima, povećanim potrebama za željezom (trudnoća ) ili povećanim gubitkom krvi (menstruacija ili krvarenje iz probavnog trakta). </p>
<p>Makrocitna ili megaloblastična anemija nastaje najčešće zbog teškoća u sintezi eritrocita gdje dolazi do disproporcije u sazrijevanju citoplazme i jezgre. Najčešći je uzrok tome pomanjkanje vitamina B12 i / ili folne kiseline. Nakon dijagnosticiranja anemije, što se radi kompletnom krvnom slikom, mora se liječiti uzrok anemije, za što je ponekad potrebno napraviti i dodatnu obradu. Nedostatak željeza se može nadomjestiti nekim od preparata na tržištu dok se pomanjkanje vitamina B12 rješava intramuskularnim injekcijama. U ljudi koji su odstranili dio želuca, a u kojem su stanice potrebne da bi se vitamin B12 resorbirao potrebno je doživotno primjenjivati preparat vitamina B12. Preporučljivo je da se anemija redovito kontrolira kod liječnika.</p>
<p>Dr. med. Darko Vujanić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mandarinski na cijeni</p>
<p>U Velikoj Britaniji smatraju profitabilnim da djeca uče taj jezik</p>
<p>U Velikoj Britaniji postala je moda pronaći dadilju koja će djecu učiti mandarinski. Neki roditelji smatraju da je to dobar zalog za budućnost te da će njihova djeca imati veće izglede za pronalaženje posla u budućnosti. Dadilje koje govore taj jezik su na cijeni i po satu mogu zaraditi oko 150 kuna za razliku od drugih koje dobivaju oko 100 kuna. </p>
<p>»U posljednjih nekoliko godina sve više ljudi traži dadilje koje govore mandarinski. Oko deset posto ljudi traži upravo njih. Trenutačno je to četvrti najpopularniji jezik nakon francuskog, španjolskog i ruskog«, rekla je Vanessa Cook, direktorica londonske agencije »Little Ones«. Ta je agencija specijalizirana upravo za dadilje koje govore nekoliko jezika. Njihovi su klijenti većinom uspješni poslovni ljudi koji žele najbolje za svoju djecu. </p>
<p>Frances Mackay, jedna od klijentica koja ima četvoro djece, smatra da je znanje jezika vrlo važno. </p>
<p>»Britanci govore samo engleski, dok u mnogim drugim zemljama svi govore dva ili tri strana jezika«, rekla je Mackay. Prema njezinu mišljenju, ona želi djeci osigurati bolju budućnost, uz mogućnost rada u Kini. </p>
<p>No unatoč sve većoj potražnji problem je u nestručnim dadiljama koje teško dobivaju vizu za rad u Velikoj Britaniji. Tamo je sada jako mnogo dadilja iz istočne Europe. U Kini se naime dadilje rijetko školuju, jer se godinama smatralo da je briga o djeci nešto prirodno za što ne treba posebna škola. Iako u London dolazi mnogo djevojaka iz cijeloga svijeta kako bi radile kao »au-pair«, s Kinom to nije slučaj. Uglavnom su oni koji to žele »osuđeni« na kineske studentice kojima je to dodatni izvor prihoda. Frances Mackay je nekoliko mjeseci tražila na internetu odgovarajuću dadilju. Na kraju je našla učiteljicu Yiwen, čije usluge koristi tri puta na tjedan. </p>
<p>Edith Li Ross promijenila je već tri dadilje. Prve dvije bile su studentice koje su nakon nekog vremena morale prekinuti posao kako bi se vratile učenju. Treća je iz Malezije, te se njezina poslodavka pita je li njezin akcent zapravo pravilan. Vanessa Cook tvrdi da u njezinoj agenciji zapošljavaju samo one dadilje koje imaju tri godine iskustva koje, uz engleski, dobro govore strane jezike. Najdraže im je kad mogu zaposliti kineske učiteljice koje osim jezika znaju kako s djecom. Odnedavno je situacija postala nešto bolja, jer je studentima iz udaljenih zemalja omogućeno da nakon što diplomiraju mogu godinu dana raditi u Velikoj Britaniji. To je dobra vijest jer trenutačno tamo studira 50.755 studenata iz Kine. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Vještaci dokaz DNK smatraju vjerodostojnim</p>
<p>Jelaviću se sudilo za četiri pokušaja ubojstva i za ubojstvo slučajnog prolaznika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Završnim govorima tužiteljstva i obrane, u četvrtak je završeno ponovljeno suđenje Nikici Jelaviću, optuženom zbog pokušaja ubojstva Vjeke Sliška i Juraja Dodića 1995., pokušaj ubojstva Sliška i Ivice Bertića četiri godine kasnije na Cvjetnom trgu, te ubojstva slučajnog prolaznika Zorana Dominija, kojega je pogodio protuoklopni projektil namijenjen Slišku i Bertiću. Izricanje presude Jelaviću najavljeno je za ponedjeljak u 13 sati. Na raspravi u četvrtak ponovno je saslušan vještak za biološke tragove Milovan Kubat, kako bi do kraja razjasnio okolnosti pod kojima je Jelavićev DNK izuzet 1999. godine.</p>
<p> Naime, jedan od ključnih dokaza na kojemu tužiteljstvo bazira svoju optužbu je DNK Nikice Jelavića, nađen na tablicama »mercedesa« iz kojega je projektil ispaljen. Obrana je tvrdila kako je trag podmetnut, argumentirajući to nepropisnim načinom izuzimanja tzv. nespornog uzorka od Jelavića, nakon što je on uhićen. Naime, oni smatraju da je policija, nakon što je uzela uzorak Jelavićeve sline, sama slinu nanijela na tablice, te je onda tamo i »otkrila«.</p>
<p> Obrana je tijekom ponovljenoga suđenja tražila izdvajanje »sline« kao nezakonitoga dokaza, no Vrhovni sud je odlučio kako to što je dokaz pribavljen protivno pravilima struke ne znači da je pribavljen i nezakonito. Stav najviše sudske instance u četvrtak je otprilike ponovio i Kubat. Tužiteljica Dunja Pavliček u svome je završnome govoru rekla da su se u ovom potupku svi koncentrirali na nalaze vještaka, te da u spisu ima još puno kvalitetnih dokaza za Jelavićevu krivnju. Nikica Jelavić je u četvrtak ponovio kako nije počinio djelo koje mu se stavlja na teret, te ustvrdio kako je vještak za biloške tragove Ivan Juričić tijekom prvoga i ovoga suđenja tvrdio kontradiktorne stvari. U Remetincu je tvrdio kako je vještačio slinu, a ovdje kako je vještačio krv. Također je prvo tvrdio kako se DNK ne može podmetnuti, a sada je izjavio da može, rekao je Jelavić.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Srednjoškolka bokserom pretukla »osmašicu«</p>
<p>Učenica 8. razreda Osnovne škole »Mladost« u osječkom stambenom naselju Sjenjak pretučena je u srijedu oko 14,10 sati na školskom hodniku pred nekolicinom šokiranih učenika </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Četrnaestogodišnja Mona L-Ayedi, učenica 8. razreda Osnovne škole »Mladost« u osječkom stambenom naselju Sjenjak pretučena je u srijedu oko 14,10 sati na školskom hodniku pred nekolicinom šokiranih učenika koji su nijemo promatrali ovaj strašan čin. </p>
<p>Naime, u školu je u spomenuto vrijeme došla jedna srednjoškolka naoružana tzv. 'bokserom', dok su joj društvo pravile još dvije djevojke. Odmah je na školskom hodniku napala Monu te joj zadala čak osam udaraca bokserom u glavu! </p>
<p>Ozlijeđena djevojčica pala je na pod gdje je ostala ležati u lokvi krvi, a u tom se trenutku pojavila nastavnica Jadranka Paulini koja je prekinula tučnjavu i zgrabila dvije srednjoškolke te ih odvela do ravnatelja škole Nikole Popovića. </p>
<p>Iako šokirani, ostali učenici pokazali su svoju pribranost i hrabrost pa su uhvatili i glavnu napadačicu koja je pokušala pobjeći te su ju zadržali do dolaska nastavnika. </p>
<p>O svemu je obaviještena policija, a u školu je pozvana i ekipa Hitne pomoći koja je ozlijeđenu djevojčicu odvezla u Kliničku bolnicu Osijek gdje je konstatirano da je zadobila, srećom, tek lakše ozljede. </p>
<p>Ravnatelj Osnovne škole 'Mladost, Nikola Popović pojasnio je da je srednjoškolka napala 'osmašicu' dok je dežurna učiteljica pazila na djecu u garderobi. Potaknut ovim nemilim događajem, ravnatelj je najavio kako će uputiti nadležnom ministarstvu prijedlog da razmotre uvođenje zaštitarske službe u školu, jer je nasilje u školama drastično eskaliralo. Neslužbeno doznajemo da je u posljednja dva mjeseca policija već intervenirala u ovoj školi. </p>
<p>Roditelji napadnute djevojčice u šoku su i prestravljeni posebice zbog toga što se sve odigralo u školi jer je postalo jasno da djeca više niti tamo nisu sigurna. </p>
<p>Policija provodi kriminalističku obradu nad napadačicom i njezine dvije pomagačice, te će protiv njih biti podnesene odgovarajuće kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu za mladež. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, do napada na djevojčicu došlo je iz gotovo nevjerojatnog razloga – naime, napadačicinoj prijateljici sviđa se dečko koji je zaljubljen u Monu, a da bi priča bila još nevjerojatnija napadnuta Mona uopće ga ne pozna i ne zna za njega.</p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Uhićeni osumnjičeni za aferu »Lopoč«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odjel gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke, u suradnji s Uskokom i Županijskim državnim odvjetništvom, utvrdio je postojanje osnovane sumnje da su Aleksa Kocijan, bivši direktor ŠRC »Jarun«, Bojan I. iz trgovačkog društva »RCI«, Željko V. iz poduzeća »Aktivnost« te Marijan Č., protupravno prisvojili nešto više od šest milijuna kuna. Sva četvorica osumnjičenih za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, u srijedu poslijepodne odvedeni su u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zaštitar u »Privrednoj banci« slučajno opalio iz pištolja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zaštitar »AKD zaštite« u srijedu, oko 13.55 sati, slučajno je opalio jedan metak u poslovnici »Privredne banke« u Sigetu. Kako smo doznali u PU zagrebačkoj, 30-godišnji zaštitar se spremao na primopredaju smjene i dok je provjeravao službeni pištolj HS 2000, zbog nestručnog rukovanja, opalio je jedan metak. Ispaljeno zrno probilo je metalnu policu i zaustavilo se u podnoj keramičkoj pločici. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Atlantic Grupa kupila Fidifarm</p>
<p>Fidifarm, odnosno Dietpharm, nastavlja poslovati kao samostalna kompanija u okviru Atlanticove divizije Zdravlje i njega</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Atlantic Grupa preuzela je tvrtku Fidifarm, proizvođača vitaminskih proizvoda i dodataka prehrani u čijem je sastavu Dietpharm, rekao je u četvrtak na predstavljanju poslovnih rezultata, predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Vrijednost transakcije iznosi 83 milijuna kuna, a Fidifarm, odnosno Dietpharm, nastavit će poslovati kao samostalna kompanija u okviru Atlanticove divizije Zdravlje i njega, pojasnio je Tedeschi.</p>
<p>Tedeschi je izrazio zadovoljstvo što su sredstva stečena dokapitalizacijom od strane DEG-a (Njemačke razvojne banke), iskorištena za spomenutu akviziciju. </p>
<p>Dietpharm s tržišnim udjelom od 20 posto lider je na domaćem tržištu u proizvodnji vitaminskih proizvoda i dodataka prehrani, čija se vrijednost procjenjuje na 40 milijuna eura. Tako je ta tvrtka lani ostvarila ukupan prihod od 61 milijun kuna te dobit prije amortizacije od 9,8 milijuna kuna. Fidifarm distribuira više od 70 vlastitih proizvoda, a od lani je i ekskluzivni zastupnik nekih proizvoda njemačke tvrtke Salus. Fidifarm 21 posto ukupne prodaje ostvaruje na tržištu regije te u Mađarskoj i Slovačkoj, a zapošljavaju 50 djelatnika. </p>
<p>U prvom tromjesečju ove godine Atlantic Grupa (zajedno sa Dietpharmom) ostvarila je ukupan prihod od 388,8 milijuna kuna, što je 24 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dobit prije amortizacije u prva tri mjeseca ove godine dosegnula je oko 30 milijuna kuna. </p>
<p>U ukupnoj prodaji Atlantic Grupe hrvatsko tržište sudjeluje s 59 posto, a ostala tržišta s 41 posto. U Atlantic Grupi najavljuju i kako uskoro kreću u dubinsko snimanje (due dilligence) jedne kompanije u regiji kao svoje moguće buduće akvizicije.</p>
<p>Za ovu godinu očekuje da će Atlantic Grupa ostvariti ukupne prihode veće od 1,7 milijardi kuna.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Đ. Đaković Njemačkoj će isporučiti stotinu vagona</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Tvrtka Đuro Đaković-Specijalna vozila potpisala je osam milijuna eura vrijedan ugovor o isporuci stotinu teretnih vagona za njemačko tržište, saznaje se od direktora tvrtke Bartola Jerkovića. Ugovor je potpisan u Njemačkoj, a riječ je o prvom inozemnom ugovoru za vagone nakon što je prije pet godina ta tvrtka postala nositelj projekta izgradnje teretnih vagona. Vagoni za prijevoz proizvoda iz čeličana bit će u cijelosti izgrađeni u Đakovićevim halama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hotelijeri duguju devet milijuna</p>
<p>Hotelijeri su dužni pristojbu odmah proslijediti sustavu turističkih zajednica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najveći dužnici po boravišnoj pristojbi dolaze iz Splitsko-dalmatinske županije. Dug Hotela Helios na dan 12. ožujka iznosio je 981.784 kuna, Hotel Medena dužan je 764.436, a Hoteli Podgora 740.382 kune. Od šezdesetak hotela, odnosno hotelskih kuća, koje još uvijek duguju boravišnu pristojbu, dobar dio je i iz spomenute županije. </p>
<p>»Nažalost, iz godine u godinu probleme rade uvijek isti hotelijeri. Rat i poraće su iza nas, situacija je potpuno normalna, a pojedini vlasnici i dalje ne plaćaju od gostiju naplaćenu boravišnu pristojbu«, rekao nam je Stipe Maleš, financijski direktor Hrvatske turističke zajednice. </p>
<p>Gosti, naime, hotelijeru uredno uplaćuju boravišnu pristojbu, što je ovaj dužan odmah proslijediti sustavu turističkih zajednica. Međutim, mnogi se oglušuju o zakon i novac zadržavaju.</p>
<p>No, za razliku od ratnih vremena kada je Hrvatska turistička zajednica hotelijerima izlazila ususret dogovarajući djelomični otpis dugova ili otplatu na rate, sada je situacija drastično drugačija. »Nema više nikakvih dogovaranja, dogovori su bili za ratno vrijeme. Vlasnici hotela dužnika nerijetko se hvale kako imaju novca, da dobro rade, a onda ostaju dužni. Poručujem im - mi nismo institucija koja beskamatno kreditira«, tvrdi Maleš. </p>
<p>Dužnicima se prvo šalju opomene da će, ako ne podmire dug, doći do prisilne naplate. Neki dužnici nakon tih opomena podmire račun. Tvrdokornijima se, međutim, novac utjeruje sudskim putem, ovrhom. </p>
<p>Veći dužnici su i Hoteli Živogošće (493.897 kuna), Croatia, Sveti Filip i Jakov (511.578), Ilirija Biograd (443.732 kune), Hoteli Novi (397.528 kune), Jadran hoteli Selce (379.470 kuna), Jadran hoteli Crikvenica (349.517) te Hum Vela Luka (306.716 kuna). Riječ je o dugovima na dan 12. ožujka, a kod većine dužnika u tijeku je ovršni postupak. U međuvremenu je, reći će Stipe Maleš, nešto duga podmireno, ali i dodati kako Hrvatska turistička zajednica teško naplaćuje dug od najvećih dužnika. </p>
<p> Jadranski hotelijeri na ime boravišne pristojbe duguju znatnu svotu - ukupno 8.963.807 kuna.</p>
<p>Izvješće o naplati boravišne pristojbe za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca lanjske godine pokazuje da je ukupni dug u svim županijama bio 18 milijuna kuna. Rekorder je sa 8.302.244 kuna duga bila Splitsko-dalmatinska županija a odmah iza nje Zadarska županija sa »samo« 2.986.522 kuna.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ulaganje prelazi s ceste na željeznicu</p>
<p>U sljedećih pet godina utrošit će se dvije milijarde eura za obnovu željezničke infrastrukture, najavio je državni tajnik za promet</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Četrnaesti međunarodni znanstveni simpozij »Prometni sustavi 2007.« pod pokroviteljstvom Europske platforme znanosti u organizaciji Hrvatskog znanstvenog društva za promet i u suradnji s nadležnim ministarstvima započeo je u četvrtak u Opatiji. Preporuke i zaključci s tog simpozija poslužit će i povećanju vrsnosti hrvatske prometne politike u području unaprjeđenja prometa u okviru europskog prometnog sustava, posebice s obzirom na proces pridruživanja Hrvatske EU.</p>
<p>Simpozij je u ime Ministarstva mora, turizma, promet i razvitka otvorio Dražen Breglec, državni tajnik za promet, koji je kazao da Hrvatska nije nespremna ušla u proces pregovaranja s EU-om, već je izradila nekoliko strategija i analiza koje su dale značajne odgovore.</p>
<p>»Što se tiče cestovnog prijevoza i samih prijevoznika uvidjeli smo da nećemo zatražiti prijelazna razdoblja za liberalizaciju tržišta, jer smatramo kako će bez kabotaže korist za prijevoznike biti daleko veća«, rekao je. No situacija sa željeznicom je drugačija.</p>
<p>»Ona desetljećima nije bila u prioritetu ulaganja pa je trenutačno u velikim poteškoćama, ali bitan je današnji pozitivan trend i donošenje nacionalne strategije kojom će se u sljedećih pet godina utrošiti dvije milijarde eura za obnovu željezničke infrastrukture. Ulaganje u infrastrukturu prelazi s ceste na željeznicu, što je iznimno dobro za hrvatsko gospodarstvo«, ustvrdio je Breglec i dodao kako će se za željeznicu od EU-a ipak zatražiti određena prijelazna razdoblja za liberalizaciju tržišta, kako bi se time omogućila nesmetana provedba restrukturiranja HŽ-a koje mora biti završeno prije nego li dođe konkurencija na hrvatsko tržište.</p>
<p>Za zračni promet nisu zatražena nikakva prijelazna razdoblja jer je zračni promet dosad najviše integriran i usklađen s europskim prometom, a povećana konkurencija u tom segmentu može samo pridonijeti boljitku i korisnika, ali i hrvatskog turizma. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rekordna vrijednost Dow Jonesa</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Zarada JPMorgan Chasea bolja od očekivanja te ublažene zabrinutosti ulagača oko utjecaja krize s otplatama hipotekarnih zajmova na zarade velikih banaka pomogli su u srijedu na Wall Streetu daljnjem rastu cijena dionica, pri čemu je newyorški Dow Jones indeks dosegnuo novu rekordnu razinu.</p>
<p> Ojačavši 0,24 posto, Dow Jones je dosegnuo rekordnih 12.803,84 bodova. S indeks dobio je blagih 0,07 posto na vrijednosti, zaključivši trgovanje na 1.472 bodova. Tehnološki Nasdaq porastao je 0,3 posto, na 2.510 bodova. Dionice JPMorgan Chasea potaknule su rast cijena u cijelom financijskom sektoru nakon što je ta treća po veličini američka banka izvijestila o 55 postotnom skoku tromjesečne dobiti. Problemi s otplatama hipotekarnih zajmova čini se da predstavljaju manji problem za banku. Njezine dionice poskupjele su 3,8 posto, na rekordnih 52,39 dolara, povukavši naviše i cijene dionica Citigroupa za 0,9 posto. Među većim dobitnicama ističe se i dionica Boeinga, ojačavši 3,8 posto, na najvišu dosad zabilježenu razinu od 94,17 dolara. Razlog njezinu skoku jest objava kako je jedini ponuđač na natječaju koji je otvorila južna Koreja, u vrijednosti 2,5 milijardi dolara. Na europskim burzama, međutim, cijene dionica nastavile su se spuštati. Londonski Ftse indeks spustio se 0,7 posto, na 6.449 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je 0,9 posto, na 7.282 boda. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>HNS mora odgovoriti zašto smo doživjeli debakl</p>
<p>Očekujem da HNS ne zatvara oči pred činjenicom da smo doživjeli debakl. To treba analizirati i sukladno toj analizi povući konsekvence, rekao je premijer Ivo Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ako su točne informacije da kandidatura Hrvatske i Mađarske nije dobila nijedan glas, onda očekujem da Hrvatski nogometni savez (HNS) ne zatvara oči pred činjenicom da smo doživjeli debakl. To treba analizirati i sukladno toj analizi povući konsekvence«, poručio je premijer Ivo Sanader sa sjednice Vlade u četvrtak. Čestitajući Ukrajini i Poljskoj na osvojenoj organizaciji Eura 2012., Sanader je kazao da HNS treba odgovoriti na pitanje zašto je Hrvatska u Cardiffu doživjela debakl. </p>
<p>Istaknuo je da su i Vlada i gradovi učinili sve što je bilo u njihovoj moći, potpisali sva potrebna jamstva i pružili svu potrebu podršku, ali je, dodao je, »zakazala« druga strana koja je trebala napraviti mnogo više. </p>
<p>Sanader je ponovio i da su i u Hrvatskoj i u Mađarskoj i vladajući i oporbeni, jednako kao i lokalne vlasti bili za organizaciju prvenstva te da je prezentacija bila uspješna, čime je kandidatura prestala biti samo sportska, postavši i opće nacionalna akcija. Dodao je i kako se politika ne namjerava miješati u sport, ali da želi pomagati, što, kazao je, potvrđuje činjenica da je trenutačna vlada donijela i poseban zakon o sportu. Ipak, zaključio je, javnost ima pravo na odgovore iz HNS-a. Dodao je i kako se kao navijač nada da će se hrvatska reprezentacija pod vodstvom izbornika Slavena Bilića, za kojeg smatra da radi dobro , plasirati na Europsko prvenstvo 2008.</p>
<p>Prijedlogom zakona o zaštiti okoliša, naše se zakonodavstvo usklađuje s EU-om, a nadležna ga je ministrica Marina Matulović-Dropulić nazvala zakonom koji će objediniti sve sastavnice okoliša. Osnovna je novina u načelu da onečišćivač plaća štetu, odnosno snosi sve troškove nastale onečišćenjem, kao i troškove praćenja stanja okoliša i prevencije. U Sabor je upućen i zakonski prijedlog o biocidnim pripravcima te prijedlog o izmjenama i dopunama humanitarnog razminiranja. Vlada je prihvatila i odluku kojim se postotak biogoriva u ukupnom udjelu goriva u 2007. godini povećava na 0,9 posto. Postotak biogoriva na domaćem tržištu bi do 31. prosinca 2010. godine trebao dosegnuti 5,75 posto. Vlada je prihvatila i projekt resocijalizacije ovisnika o drogama te odluku o Nacionalnom danu zaštite na radu, koji bi se trebao obilježavati 28. travnja.</p>
<p>Vlada je na zatvorenom dijelu s dužnosti ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje razriješila Zrinku Blažević, a za vršiteljicu dužnosti imenovala Ankicu Paun Jarallah. Izmijenjena je i odluka o osnivanju savjeta za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu i drugim kaznenim sudovima te novim članom proširenog sastava Savjeta imenovala glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a članstva u Savjetu razriješeni su Petar Pulišelić i Goran Mikuličić. </p>
<p>Vlada predstavila novi portal</p>
<p>Vlada je prije sjednice predstavila svoj novi internetski portal. »Ovim portalom Vlada predstavlja novi smjer korisnički orijentiranih web portala javne uprave«, kazao je premijer Sanader i dodao da je portal plod višemjesečnog rada Vladina ureda za odnose s javnošću i e-Hrvatske. Riječ je o novom i modernom načinu komuniciranja Vlade s javnošću i medijima, a u cilju sveobuhvatnijeg informiranja i transparentnosti. Nova internetska stranica nakon šest godina zamjenjuje dosadašnju, a karakteriziraju je novi sadržaji, poput rubrike aktualnosti, kutka za medije i adresara svih državnih institucija. Preko nje se može doći do svih internetskih stranica javne uprave te arhive dosadašnjih sadržaja počevši od 2002. Premijer Sanader novi je Vladin portal nazvao »Google pretraživačem namijenjenim potrebama Vlade«, a najavljena je i verzija na engleskom jeziku, posebna stranica predsjednika Vlade kao i one s drugim zasebnim sadržajima. Uskoro će se na toj stranici moći pratiti i Vladine sjednice.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Građanima država vraća 1,4 milijarde kuna</p>
<p>Ove godine zaprimljeno je 947.066 prijava poreza na dohodak, što je gotovo 27.000 više nego lani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi povrati preplaćenog poreza na dohodak započeli su ovih dana na razini cijele Hrvatske, što je nešto ranije nego proteklih godina, doznajemo od glasnogovornice Ministarstva financija Sanje Bach.</p>
<p>Ona ističe kako je ove godine ranije počela obrada poreznih prijava, kao i povrati poreza građanima.</p>
<p>Porezna uprava zaprimila je ukupno 947.066 prijava poreza na dohodak za 2006. godinu, što je gotovo 27.000 prijava više nego prošle godine.</p>
<p>Očekuje se kako će građanima biti vraćeno oko 1,4 milijarde kuna preplaćenog poreza na dohodak, što je otprilike na razini prošle godine.</p>
<p>Porezna uprava dosad je obradila oko 122.000 poreznih prijava.</p>
<p>U prvih šest mjeseci 2004. građanima je isplaćeno 767 milijuna kuna povrata poreza, godinu kasnije u istom razdoblju 807 milijuna kuna, a lani, zaključno s 30. lipnjem, isplaćen je 901 milijun kuna povrata poreza. Prema podacima Ministarstva, u prošloj je godini ostalo oko 9200 neriješenih poreznih prijava, uglavnom zbog nepotpune dokumentacije. [I. Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Na 99 posto plaža čisto more </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rezultati ispitivanja na hrvatskim plažama tijekom 2006. pokazuju da je more visoke kakvoće, jer 99 posto uzoraka ispunjava stroge kriterije koje propisuje uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama, izvijestili su iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>Ujedno su najavili da će zbog usklađivanja hrvatskih s europskim propisima s ciljem postizanja usporedivosti rezultata zdravstvene kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana s rezultatima kakvoće mora europskih zemalja, Hrvatska donijeti propis u skladu s odrednicama EU o vodi za kupanje.</p>
<p>O tome, kao i o brojnim drugim aktivnostima na zaštiti mora i priobalja razgovarat će se na dvodnevnom radnom sastanku županijskih zavoda za javno zdravstvo, ureda i zavoda nadležnih za zaštitu okoliša, poslove prostornog uređenja i održivog razvoja jadranskog područja i nadležnih tijela državne uprave, koji u organizaciji Ministarstva 19. travnja počinje u Vodicama.</p>
<p>U Ministarstvu napominju kako je more kopnenog dijela znatno više opterećeno fekalnim otpadnim vodama nego more otoka. Razlog je gusta urbanizacija i neodgovarajuće sakupljanje, odvođenje i ispuštanje otpadnih voda u more. Lani je kupanje zbog jačeg onečišćenja bilo zabranjeno na kupalištu riječkog hotela »Park«, u Pločama na novoj gradskoj plaži, na plaži AC Zelena Laguna te na plažama Kamp i Torac u Kaštel Gomilici. [Željko Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nema nejasnoća u »slučaju Glavaš«</p>
<p>HDSSB je potvrdio da odvjetnički tim Branimira Glavaša razmatra mogućnosti da se postupak protiv Glavaša prebaci na Haaški sud</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U pravnoj proceduri u slučaju Branimira Glavaša, u ovoj fazi optuženog za ratne zločine u Osijeku u slučaju »selotejp«, nema prevelikih nejasnoća.</p>
<p>Protiv odluke o optužnici koju je protiv Glavaša u ponedjeljak podignulo Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, njegovi odvjetnici u roku od osam dana mogu uložiti žalbu. O žalbi odlučuje izvanraspravno vijeće osječkog županijskog suda, a ako je odbije, optužnica postaje pravomoćna.</p>
<p>Na Županijskom sudu u Zagrebu još se vodi istraga protiv Glavaša u slučaju »garaža«, a idućeg bi tjedna trebao bi biti saslušan krunski svjedok Krunoslav Fehir. Po završetku istrage slijedi procedura o podizanju optužnice. Zagrebačko županijsko državno odvjetništvo može odustati od optužbe ili podignuti optužnicu protiv Glavaša. Podigne li, kao u Osijeku optužnicu, u tom slučaju slijedi isti žalbeni rok od osam dana i odlučivanje izvanraspravnog vijeća zagrebačkog županijskog suda. Glavaševi odvjetnici razmatraju mogućnost da se suđenje njihovom klijentu prebaci Haaškom sudu jer i dalje tvrde kako je riječ o politički montiranom procesu.</p>
<p> No, pitanje je koliko je to realno, s obzirom na opterećenost i izlaznu strategiju Haaškog suda, prema kojoj se sva suđenja moraju završiti do 2008., a žalbeni postupci do 2010. godine. </p>
<p>Inače, zastupnik HDSSB-a Ivan Drmić je na konferenciji za novinare potvrdio da odvjetnički tim Branimira Glavaša razmatra pravne mogućnosti da se hrvatsko pravosuđe izuzme iz sudskog postupka protiv Glavaša, te da se slučaj prebaci na Haaški sud.</p>
<p>Fehir svjedoči protiv Glavaša 25. travnja</p>
<p>ZAGREB - Nakon što je od osumnjičenika postao krunski svjedok, Krunoslav Fehir ponovo će u istrazi protiv Branimira Glavaša u slučaju »garaža« biti ispitan u srijedu, 25. travnja, doznaje se u četvrtak na Županijskom sudu u Zagrebu. Glasnogovornik Suda Krešimir Devčić kazao je da će Fehira ponovo ispitati istražni sudac Zdenko Posavec. Promjenu Fehirova statusa iz osumnjičenika u krunskog svjedoka zatražio je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. [B. Bašić/S.O.I/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pravo na povrat za još 43.000 umirovljenika </p>
<p>Silvano Hrelja je istaknuo da je proširenje prava na povrat duga ponajprije zasluga HSU-a i umirovljeničkih udruga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski je sabor u četvrtak raspravio Vladin prijedlog izmjena Zakona o umirovljeničkom fondu, kojima se pravo na povrat duga proširuje i na oko 43.000 korisnika najviših i obiteljskih mirovina. Raspravlja o se je li HDZ-ova vlada sredinom devedesetih morala prestati usklađivati mirovine s prosječnom plaćom, čime ih je zakinula. Andrija Hebrang iz HDZ-a kazao je da je tadašnja vlada zbog velikih potreba za obranu Hrvatske bila prisiljena na taj potez te da je dug napravila srpska agresija, a platit će ga opet hrvatski narod. Kazao je i to da će Hrvatska, zbog posljedica rata, do 2015. izgubiti osam godišnjih BDP-a. SDP-ovac Nenad Stazić kazao je da se nije smjelo posezati u umirovljenički džep i da se umirovljenike zakinulo bez razloga jer je novac odlazio na tajne račune. Silvano Hrelja (HSU) opovrgnuo je tvrdnje, da je HDZ pokrenuo to pitanje zbog izborne godine ustvrdivši kako je to zasluga njegove stranke i umirovljeničkih udruga te da je takvu odluku donio i Ustavni sud.</p>
<p>Također, i u Velikoj vijećnici je u četvrtak ponovljeno mišljenje Mandatno-imunitenog povjerenstvai Odbora za Ustav da nema potrebe Sabor ponovo odlučuje o odobravanju pritvora Branimiru Glavašu. Stoga je Vladimir Šišljagić (HDSSB) od predsjednika Sabora zatražio da, dok Sabor ne donese valjanu odluku o suglasnosti za Glavaševo pritvaranje, zahtijeva puštanje Glavaša na slobodu. U raspravi je Pero Kovačević (HSP) rekao da osječko županijsko državno odvjetništvo nije ovlašteno državno tijelo na temelju čijeg bi zahtjeva Sabor mogao ukinuti zastupnički imunitet i odobriti pritvaranje zastupnika. Raspravljalo se i o kakvoći zraka u Sisku, a ministrica Marina Matulović - Dropulić je kazala da će sanacija Sisačke rafinerije biti gotova do 2011. Inu je nazvala najvećim onečišćivačem u tom gradu i istaknula kako se kvaliteta zraka u zadnje vrijeme poboljšava. Podržan je prijedlog Zakona o audiovizualnim medijima kojim se predlaže osnutak Hrvatskog audiovizualnog centra koje će kreirati kulturnu politiku u području filmske djelatnosti, kako bi se osigurao razvoj hrvatskog filma. Raspravljene su i izmjene Zakona o elektroničkim medijima kojima se uvode ograničenja u emitiranju programa koji sadrži nasilje i pornografiju, a zabranilo bi se i reklamiranje alkohola, osim piva. </p>
<p>Marijan LipovacSilvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prodanović i Sloković mogli bi zastupati Čermaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nizozemski sudac Alphons Orie, koji je glasovao protiv isključenja odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković iz obrane generala Ivana Čermaka, smatra da bi oni i dalje mogli zastupati Čermaka pred Haškim sudom, pod uvjetom da odustanu od zastupanja generala Rahima Ademija u Hrvatskoj i da angažiraju trećeg odvjetnika, objavljeno je u četvrtak u Haagu. </p>
<p>Tročlano predraspravno vijeće Suda početkom mjeseca odlučilo je većinom glasova isključiti odvjetnike Prodanovića i Sloković iz obrane generala Čermaka zbog sukoba interesa. »Prema mome mišljenju, činjenica da se još uvijek radi tek o potencijalnom sukobu interesa preteže u prilog toga da Prodanović i Sloković i dalje zastupaju Čermaka«, napisao je Orie u izdvojenom mišljenju objavljenom dva tjedna nakon odluke o isključenju, ističući da braniteljski tim mora angažirati trećega odvjetnika u slučaju bilo kakvog postupanja u vezi s Ademijom. </p>
<p>Potencijalni sukob interesa dvoje odvjetnika pokrenula je Gotovinina obrana prošle godine otvarajući mogućnost da pozove generala Ademija, drugoga klijenta tima Prodanović-Sloković, za svjedoka na suđenju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Župe trebaju odgovoriti izazovima vremena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Župe kao zajednice koje postoje već sedamnaest stoljeća morale bi odgovoriti izazovu današnjeg vremena, njegovati zajedništvo, tradicionalne vrijednosti i ne dopustiti da u njima zavlada monolitnost i jednoumlje, istaknuo je u četvrtak potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić na konferenciji za novinare nakon 34. plenarnog zasjedanja HBK-a. Po njegovim riječima, župe su u opasnosti od navale senzacionalizma, instant religioznosti iz koje je često isključen razum, vjernicima se nude razni pokreti za zdravlje i ozdravljenje, što je postala opasnost, odnosno mjesto za za novu religioznost. </p>
<p>Barišić je izvijestio da su te ocjene iznesene nakon rasprave hrvatskih biskupa, a tiču se današnjega pastorala u Crkvi.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog Caritasa, varaždinski biskup Josip Mrzljak, istaknuo je kako je ta ustanova također važna za pastoral Crkve, pripomenuvši kako je zadnju uspješnu akciju proveo u prikupljanju pomoći za vjernike u BiH. Mrzljak je najavio susret hrvatske katoličke mladeži - u Varaždinu 26. i 27. svibnja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pomoć nakon nepogoda </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zaklada hrvatskih branitelja, koju je Vlada osnovala kao autonomno tijelo s ciljem pomoći hrvatskim braniteljima, predstavila se u četvrtak javnosti na konferenciji za novinare. Predsjednica Upravnog odbora Zaklade Marija Dujić poručila je braniteljima da se jave Zakladi kada iscrpe sve druge mogućnosti u državnim institucijama koje skrbe za branitelje. </p>
<p>Zaklada će pomoći braniteljima kod elementarne nepogode ili požara iznosom do 80.000 kuna, u slučaju smrti do 100.000, kao i u teškoj socijalnoj situaciji ili potrebi za liječenjem, kazala je i dodala neka se branitelji jave Zakladi samo s potpunom dokumentacijom i uredno popunjenim obrascima koje mogu dobiti u udrugama, tijelima državne uprave ili u centrima za psihosocijalnu pomoć. </p>
<p> Informacije o pravima branitelja na pomoć Zaklade mogu se dobiti i na internetskim stranicama Zaklade te na broj telefona 01/4876 750 od devet do 15 sati, a zahtjevi se mogu poslati poštom na adresu Zaklade u Bogovićevoj 2 u Zagrebu.</p>
<p>Istaknuto je da Zaklada ima socijalni karakter, da raspolaže kapitalom od oko 25 milijuna kuna te da će se pomoći onima kojima je pomoć i treba.</p>
<p> Zoran Komar, predstavnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, istaknuo je da je Zaklada neovisna u odnosu na državna tijela te da se financira iz Fonda hrvatskih branitelja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatske tvrtke u Albaniji su dobrodošle kao ulagači</p>
<p>»Iako je lani zabilježen rast robne razmjene od 50 posto, ona nije odraz onoga što bi se moglo ostvariti«, rekao je ministar Branko Vukelić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatske kompanije dobrodošle su kao ulagači u predstojećoj privatizaciji albanske naftne kompanije, predprivatizaciji, odnosno davanju koncesija za dio sektora energetike, a ubrzo će biti inicirani projekti izgradnje hidrocentrala, u kojima mogu sudjelovati i hrvatske kompanije«, istaknuo je Genc Ruli, albanski ministar gospodarstva, trgovine i energetike na konferenciji za novinare nakon razgovora s hrvatskim kolegom, ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem.</p>
<p>Dodao je kako su na tom sastanku bili i predstavnici nekih hrvatskih tvrtki koje već posluju na albanskom tržištu - na primjer Ina, Končar i Montmontaža - te kako je i u tom razgovoru pokušao probuditi interes Ine da uđe u privatizaciju albanske naftne kompanije.</p>
<p>»Iako je lani zabilježen porast u robnoj razmjeni između Hrvatske i Albanije od 50 posto, ona nije velika i nije odraz onoga što bi dvije države mogle ostvariti«, istaknuo je Branko Vukelić.</p>
<p>Naime, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Albanije lani je iznosila rekordnih 33,6 milijuna dolara. Vukelić je dodao kako je dogovorena inicijativa za sklapanje memoranduma o suradnji na razvoju malog i srednjeg poduzetništva, s idejom da se u Hrvatskoj osnuje centar za regionalno poduzetništvo i edukaciju malih i srednjih poduzetnika. Albanski ministar Genc Ruli podržao je tu ideju te dodao kako smatra značajnim što se hrvatska i albanska vlada slažu u bitnim pitanjima kad je riječ o razvoju u regiji, što pokazuje da nije slučajno što su dvije zemlje postigle dogovor oko projekta Cefte.</p>
<p>Vukelić je naglasio kako zajednički interesi Hrvatske i Albanije nisu vezani samo uz resore gospodarstva, već i uz izgradnju Jadransko-jonske autoceste, kao i Jadransko-jonskog naftovoda. [Marijana Matković]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070420].
|
