NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070210].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 137152 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.02.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U Hrvatskoj ljetuje milijun Slovenaca</p>
<p>Poziv na bojkot neće utjecati na turističku sezonu i dolazak Slovenaca u Hrvatsku</p>
<p>U eventualnom bojkotu međudržavne turističke razmjene između Hrvatske i Slovenije naša bi država izgubila mnogo više od Slovenije. To je tamnija strana medalje. Svjetlija je da je prosječan slovenski građanin imun na političku persuaziju. Nedavni poziv na bojkot hrvatske obale slovenskog potpredsjednika parlamenta Marka Pavlihe uglavnom nije naišao na plodno tlo kod prosječnog puka. </p>
<p>»Temeljem svakodnevnih kontakata u našem predstavništvu, odnosno nakon razgovora s turoperatorima, poziv na bojkot neće utjecati na turističku sezonu i dolazak Slovenaca u Hrvatsku. Slovenski građanin ne želi da mu se političar miješa u intimu, u osobne odluke« rekao nam je Goran Blažić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani. </p>
<p>Postoji, međutim, drugi problem o kojem treba povesti računa, a to je da se prema većini slovenskih anketa slovenski gost u Hrvatskoj osjeća zapostavljeno.</p>
<p>»Hrvati su izgleda podložniji političkim prepucavanjima, pa će ponekad podcijeniti slovenskoga gosta«, kaže Blažić i dodaje da mu, ako već godišnje imamo toliko slovenskih gostiju na našem dijelu Jadrana, nije jasno zašto nema naqtpisa dobrodošlice na slovenskom jeziku.</p>
<p>»Zašto im na neki način ne podilazimo, jer riječ je o važnom tržištu«, objašnjava.</p>
<p>Zaista, prema statističkim podacima, 2005. godine Hrvatsku je posjetilo 879.000 Slovenaca, a nakon Nijemaca i Talijana treće su nam najvažnije emitivno tržište. Lani ih je bilo više od 900.000, što je rekordan posjet a riječ je samo o registiranima. Prava je istina da svake godine više od milijun Slovenaca, dakle polovica tamošnje populacije, ljetuje kod nas. </p>
<p>Boris Štanger, predsjednik Strukovne skupine obiteljskog smještaja Hrvatske gospodarske komore Primorsko-goranske županije, ističe da će se posljednja politička prepucavanja malo odraziti na međudržavnu turističku razmjenu, ali i kako bi bilo loše da se loša atmosfera nastavi. </p>
<p>»Slovenci su nam važni gosti i zbog toga jer rado pune kapacitete izvan špice sezone«, naglašava Štanger. Ni eventualni bojkot Hrvata prema Sloveniji nije bezazlen. Hrvati su u Sloveniji četvrti najbrojniji gosti, nakon Talijana, Nijemaca i Austrijanaca. Lani nas je u slovenskim termama i na skijalištima registrirano 101.624, godinu prije 93.968. Kada je riječ o turizmu, stvari i s jedne i s druge strane idu prema naprijed.</p>
<p> </p>
<p>Hrvatski gosti su nam važni</p>
<p>Dimitrij Piciga, predsjednik Slovenske turističke organizacije (STO), kaže Vjesniku kako poziv Marka Pavlihe da Slovenci ne ljetuju u Hrvatskoj nikako nije stajalište STO-a. »Hrvatski gosti su vrlo važni za slovensko turističko gospodarstvo. Lani smo u Sloveniji zabilježili više od 100.000 hrvatskih gostiju i više od 280.000 noćenja, što je povećanje od osam posto u dolascima i devet posto u noćenjima. Za STO je važno da Hrvati odu zadovoljni i da nam se vrate«, naglasio je Piciga.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska treba zaštititi još 50 autohtonih proizvoda</p>
<p>Radi se na zaštiti sira škripavca, ličkoga krumpira, dalmatinskog pršuta iz Posedarja, samoborskog bermeta, bajadere, paprenjaka, paškog sira, Vegete...</p>
<p>Hrvatski poljoprivredni proizvođači registrirali su samo pet proizvoda s oznakom izvornosti: istarski pršut, Torkul-maslinovo ulje, cetinski sir, drniški pršut i paški baškotin (dvopek), te četiri s oznakom zemljopisnog podrijetla: paški sir, slavonski domaći kulen-kulin, dingač i slavonsku šljivovicu.</p>
<p>Tomislav Galović, proizvođač i autor prvog hrvatskog zaštićenog prehrambenog proizvoda, slavonskoga kulena, kazao nam je da je s cjelovitom zaštitom kulena krenuo još 1997. godine.</p>
<p>Osim na svekolikoj promociji kulena, Galović radi i na zaštiti sira škripavca, ličkoga krumpira, dalmatinskog pršuta iz Posedarja te samoborskog bermeta. »Sve su to domaći autohtoni proizvodi koji imaju 'dodanu vrijednost', odnosno uvjete za dobivanja zaštite«, tvrdi Galović.</p>
<p>Galović je lani imao 5500 kulena od 550 svinja, a ove godine, kako kaže, očekuje 10.000 komada kulena, jer je već ugovorio kooperaciju s uzgajivačima svinja. No, samo 10 posto najkvalitetnijeg svinjskog mesa završava u kulenu i kulenovim sekama.</p>
<p>Cijena kilograma kulena iznosi oko 250 kuna. Nije to malo, ali je još uvijek sedam puta manje od najskupljeg pršuta u Španjolskoj, koji se dobiva od mesa posebne crne svinje. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Vodič za registraciju oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla hrane koji je kroz edukativni seminar predstavljen brojnim predstavnicima zainteresiranih proizvođačkih udruga te pojedincima iz strukovnih institucija. Uz to, pripremilo je Operativni program potpore proizvodnji slavonskoga kulena.</p>
<p>Naime, iskustva pojedinih zemalja svjedoče da je kroz tu fazu lakše doći do prava korištenja oznaka nego što će to biti nakon ulaska u punopravno članstvo EU-a, kada postupak postaje višestruko složeniji. </p>
<p>Cilj je zaštititi najmanje 50 autohtonih proizvoda. Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, kaže da Hrvatska ima od 200 do 300 proizvoda koji po kvaliteti već sada mogu konkurirati najboljima iz EU-a. Komora je već dodijelila više od 300 znakova hrvatske kvalitete i izvornoga hrvatskoga. Za početak je odabrano njih 31 koje se mogu i degustirati, od bajadere i paprenjaka preko paškog sira i pršuta do vrhunskih i arhivskih vina te neizbježne Vegete i Maraschina, a koje će se u sklopu projekta Be CROative predstaviti potrošačima EU-a na trima inozemnim sajmovima. Vrijednost projekta je četiri milijuna kuna.</p>
<p>Trenutačno se u Hrvatskoj autohtonim proizvodima bavi dvadesetak udruga. Buduća zaštita izvornog podrijetla hrane u isključivoj je nadležnosti udruga proizvođača i one postaju odgovorne za trajni nadzor i očuvanje kakvoće. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Liječnici na plaći, a sestre će volontirati</p>
<p>Mnogi su izrazili zadovoljstvo konačnim rješenjem pripravničkog staža u zdravstvu, ali pale su i kritike zbog neselektivnog pristupa kad su u pitanju regije i srednja stručna sprema</p>
<p>Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić najavio je 4000 novih pripravničkih mjesta u zdravstvenim ustanovama. Raspisan je i natječaj za gotovo 800 liječnika, stomatologa, farmaceuta i drugih medicinskih struka visoke i više stručne spreme prema kapacitetima zdravstvenih ustanova, krevetima i postojećem osoblju. Na svako pripravničko mjesto visoke i više spreme zdravstvene ustanove moraju uzeti na praksu po dvoje srednje spreme i plaćati ih pola godine, dok bi drugu polovicu volontirali. </p>
<p>Je li riječ o prekretnici nakon godina »gladi« za novim ljudima i zabrane zapošljavanja i u tom sektoru? Ministar smatra da nije bilo zabrane, već obvezno prijavljivanje svakog novog zaposlenika zbog nadzora kako bi se spriječilo nekontrolirano zapošljavanje na određeno vrijeme tijekom više godina. Upućeni hvale novi program, ali sa zadrškom, a neki se i ljute jer smatraju da nije do kraja poštovan dogovor o tome kako će se riješiti problem stažiranja.</p>
<p>Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo zadovoljan je program uz napomenu da je u njemu prijedlozima sudjelovala i cehovska udruga liječnika. Plan je dobar zbog mladeži koja se zadnjih godina u sve manjem broju prijavljuje na studij medicine. Čekati na stažiranje više od godinu dana i raditi bez plaće dodatno su ih destimulirali u odluci da postanu liječnici i da pristanu na studij koji traje vrlo dugo - šest godina, a školovanje zapravo nikad ne prestaje. Slijedi godina stažiranja, a zatim specijalizacija pri čemu je velik zgoditak dobiti odabrani medicinski smjer. Rušenju ugleda struke pridonose, podsjeća Minigo, i afere zbog liječničkih pogrešaka, posljedični medijski linč, te činjenica da liječnici nisu osigurani, već odštetu koja im se dosuđuje u privatnim parnicama moraju plaćati iz vlastitog džepa. I u svijetu je sve veća kriza liječništva. To je, dakako, i hrvatski problem, s tim da je u nas stanje lošije nego u EU gdje na tisuću stanovnika dolazi 3,6 liječnika, a u Hrvatskoj 2,6. Ubrzo ćemo se suočiti s velikim manjkom specijalista jer će sadašnji biti uskoro u dobi za mirovinu. Država bi se stoga, uz mjere zapošljavanja pripravnika, trebala pozabaviti i osiguranjem liječnika od odgovornosti, smatra Minigo. To prije što prijedlog Komore o odšteti za pogrešku bez sudskog progona nije najbolje dočekan u udrugama pacijenata.</p>
<p>Program zapošljavanja imao bi više učinka kad bi se istodobno rješavale i druge teškoće na koje je upozoravala Komora. Primjerice, zahtijeva se da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bude manje pacijenata po liječniku te da se stimulira općeobiteljska medicina. I Mile Klepo, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, izražava zadovoljstvo planom zapošljavanja pripravnika, ali smatra da je taj program, za koji je izdvojeno 90 milijuna kuna, akcija kratkog daha. Zabrana zapošljavanja pridonijela je zaostajanju našeg zdravstva za europskim, upozorava Klepo i ističe da zdravstvene ustanove nemaju novca kojim bi platile pripravnički staž za po dvoje sestara i drugih struka srednje stručne spreme na jednog više spreme koji plaća država. Tih sredstava nema iako je država povećala osnovicu plaća za šest posto i bolničke proračune prosječno za 4,5 posto. I dalje je udjel plaća visok - od 75 do 76 posto proračuna zdravstvenih ustanova. </p>
<p>»Namjera je izvanredna, ali blokirana je manjkom sredstava u zdravstvu, o čemu svjedoči i pad udjela te djelatnosti u BDP-u«, dodaje Klepo. Po njemu, da bi plan uspio, nedostaje sinkronizirano djelovanje u sustavu. Model zapošljavanja pripravnika na tragu je zahtjeva istaknutih u liječničkom štrajku 2005. godine, ističe Milan Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata. Zahtjev je bio da se mladom liječniku osigura stažiranje odmah nakon završenog studija, jer bez toga nema polaganja državnog ispita, posla ni specijalizacije, čime zapadamo u još veću kadrovsku krizu. Nedopustivo je i neopravdano da se na burzi rada pojavljuju liječnici bez pripravničkog staža i državnog ispita. Kako u zdravstvu nedostaje i drugih ljudi, a ne samo liječnika koje sindikalno zastupa, Babić smatra da bi država trebala učiniti dodatne napore da se u jednakoj mjeri i pod istim uvjetima zapošljavaju, odnosno primaju na obvezni staž, i radnici srednje spreme.</p>
<p>Bivši ministar zdravstva u koalicijskoj vladi Andro Vlahušić zadovoljan je što se sada nastavlja projekt započet za njegova mandata, koji je u međuvremenu bio zaustavljen na tri godine. Jedina je razlika što se ondašnji plan financirao iz fonda za razvoj i zapošljavanje, a aktualna stažiranja plaćaju se sredstvima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Pohvalno je i to što se ulaže više, no to je i najmanje što se moglo i moralo učiniti, naglašava Vlahušić. Njegovo je mišljenje da planu nedostaje selektivni pristup po regijama, jer ne manjka jednako liječnika na Rebru i u nekom provincijskom gradiću. Tko će se javiti na stažiranje kao liječnik tamo gdje nema stanova ni sadržaja za mladog čovjeka koji osniva obitelj. Problem će biti to teži kad se jednog dana i u Hrvatskoj ustroji 48-satno radno vrijeme za liječničku struku, kao što je to već u Europi gdje kronično nedostaje medicinara. </p>
<p>S obzirom da specijalizacija traje četiri i više godina, problem specijalista, tvrdi Vlahušić, eskalirat će u Hrvatskoj već sutra, a ne 2010. do kada je odgođena primjena skraćenog režima radnog tjedna. Osnovno načelo Vlahušićeve politike zapošljavanja medicinskog kadra bilo je osigurati nakon školovanja izlazak na tržište rada, a to nije isto što i zapošljavanje. Takvog izlaska nema bez državnog ispita, što znači da treba platiti kao dio školovanja i stažiranje ne samo za visoku i višu spremu, nego i za srednju, dakle za medicinske sestre, tehničare, laborante, fizikalne terapeute... </p>
<p>Bojazan da bolnice neće imati novca za to, ne proizlazi iz činjenice da su premali proračuni (čak i uz povećanje), već i iz »slobodne volje« ravnatelja koji će u oskudici nastojati izbjeći dodatni trošak, bez obzira na svijest o potrebi za novim i mlađim osobljem. Vlahušić smatra da bi bilo transparentnije da se bolnicama unaprijed uzeo postotak za stažiste, jer ionako sve te ustanove u postojećim uvjetima - proizvode minuse. Trenutačno im je ukupni dug viši od dvije milijarde kuna.</p>
<p>Najkritičnija prema novom pravilniku o pripravničkom stažu je Spomenka Avberšek, čelnica Samostalnih sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Ministar ih je, tvrdi, preveo žedne preko vode jer je nakon dogovora sa zdravstvenim sindikalnim centralama obećao da će se prijedlozi razmatrati i na Gospodarsko-socijalnom vijeću što se, kaže Avberšek, nije dogodilo. Stoga su medicinske sestre, laboranti i drugi koji imaju srednju spremu loše prošli. Prema objavljenom pravilniku, srednji kadar čeka na staž 10 mjeseci, a visoki i viši tri do četiri mjeseca; prvi su plaćeni samo pola staža (drugi dio godine će volontirati), a ostali sav. »Je li to pravda s obzirom da su u sustavu sve obrazovne razine deficitarne, a potrebne su i neizostavne da bi mogao funkcionirati«, pita se Avberšek i podsjeća da se ni SSS ne može zaposliti dok ne završi pripravnički i ne položi državni ispit. Ujedno najavljuje akcije radi promjene netom donesenog pravilnika. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>MedILS je postao hrvatski brend u svjetskoj znanosti</p>
<p>Europsko istraživačko vijeće zapravo je fotokopirani model MedILS-a, gdje se ulaže u znanstvenika, a ne u projekt i gdje nema ni prestarih niti premladih znanstvenika, već kvaliteta i originalnost znanstvenog rada donose novac. U pitanju je izvrsnost</p>
<p>Nakon nekoliko mučnih godina u kojima je akademik Miroslav Radman bezuspješno pokušavao postaviti na noge svoj znanstveni projekt u Hrvatskoj, Mediteranski institut za istraživanje života, MedILS, napokon je došla velika financijska injekcija. Naime, 28 hrvatskih uspješnih tvrtki dalo je splitskom institutu 5,6 milijuna kuna za početak rada. Time je prvi put u Hrvatskoj uspostavljen model sprege gospodarstva i znanosti, što je u svijetu uobičajena pojava. </p>
<p>»Svaka od tih tvrtki izdvojit će 200.000 kuna, a taj novac nam omogućuje početak rada tzv. hladnog pogona«, kaže u ekskluzivnom razgovoru za Vjesnik akademik Radman. Tek kad taj pogon profunkcionira, može se započeti i sa znanstvenim radom. Novac za to dobivamo standardno na temelju kompetitivnih ugovora iz europskih i međunarodnih izvora, objašnjava Radman. </p>
<p>• U sklopu MedILS-a osnovana je tzv. start-up tvrtka Deinova. Koja je njezina uloga?</p>
<p>– Deinova je dobila 400.000 eura u prvih šest mjeseci samo za troškove brainstorminga. Osnovana je u Parizu 21. prosinca lani s francuskim i američkim kapitalom, i iako joj je sjedište u glavnom gradu Francuske, istraživanja možemo provoditi gdje god želimo. To je prednost privatnih investicija da možete raditi gdje god je to pogodno. Deinova je osnovana prije svega zbog nastavka istraživanja na već slavnoj bakteriji Deinococcus radiodurans. </p>
<p>Podnijeli smo zahtjev da se naše istraživanje te bakterije patentira na europskoj razini, a taj proces traje oko godinu dana .No, već na temelju patentne prijave dobili smo kapital za istraživački rad, a veći dio istraživanja napravit ćemo u MedILS-u. Za taj projekt imamo više nego dovoljno novca.</p>
<p>• MedILS će surađivati s nekoliko vodećih europskih institucija kao što su francuski INSERM, ETH u Zürichu, Sveučilište Goethe u Frankfurtu. Planirate se i povezati s njemačkim Institutom Max Planck i institutom Karolinska u Švedskoj. </p>
<p>– Da, ali ne radi se o običnoj suradnji, već o realiziranom novom konceptu da vrhunske znanstvene institucije iz svijeta osnuju i financiraju svoje istraživačke timove u MedILSu. INSERM to zove pridruženi europski laboratorij. Evaluacija i financiranje projekata tih timova je zajamčeno, a znanstvena evaluacija je dvostruka jer se provodi u matičnoj instituciji i MedILS-u! </p>
<p>Važno je i novo da u MedILS-u dolazi do miješanja znanstvenih kultura tih velikih europskih i svjetskih institucija, što će biti zanimljivo. Ključno je da će velike europske institucije imati svoj znanstveni izdanak u MedILS-u. To i znanstveno i financijski pomaže institutu jer će u njemu biti dio laboratorija iz Züricha, Pariza i Njemačke </p>
<p>• Prva istraživanja najavili ste već za ožujak. O čemu? </p>
<p>– Radit će se u četiri grupe, jedna će istraživati genetiku stanične smrti u kvasca, a njezini su voditelji François Taddei i Ivan Krešimir Svetec. Druga grupa kojoj je voditeljski tandem Ivan Đikić i Janoš Terzić, posvetit će se staničnoj biologiji tumora, dok bioinformatičku i biofizičku grupu vodi tandem Ivo Sbalzarini i Anita Krišto. Grupu koja će istraživati život pod ekstremnim uvjetima fokusirajući se na bakteriju Deinococcus radiodurans, vodit ćemo u tandemu Ksenija Zahradka i ja.</p>
<p>• Premijer Ivo Sanader naglasio je da od Vas i MedILS-a ne očekuje ništa, osim pune znanstvene slobode.</p>
<p>– Mislim da je glavni potez u svemu tome odigrao upravo premijer Sanader, uz sjajnu animaciju svih čelnika tvrtki koju je proveo Tedeschi. On je predložio da to za početak bude relativno mali iznos, kao neka vrsta članarine u klubu MedILS, te da se financiranje nastavi sljedećih godina ako institut pokaže očekivanu kvalitetu znanstvene i edukativne aktivnosti.</p>
<p>• Dosad se u javnosti stvorila dvojaka predodžba o Vama - s jedne strane vrlo pozitivna i postali ste jedna od najpopularnijih osoba u Hrvatskoj, a s druge Vam se spočitava da nakon svega ne znate kako započeti s radom u MedILS-u. Kako to komentirate?</p>
<p>– Sjećam se vremena kad je sve to bilo jako tužno gledati. Moram podsjetiti da sam projekt MedILS od države, odnosno resornog ministarstva, nije dobio ništa. Ministarstvo je financiralo obnovu vojarne u Splitu, ruševne zgrade koja je vlasništvo grada, i to je bilo to. MedILS je 'na poklon' i povjerenje dobio samo upotrebu zgrade, dakle ne moramo plaćati stanarinu. </p>
<p>Moju vruću želju da ću u svojoj domovini raditi prepoznatljivu vrhunsku znanost, popratilo je istodobno veliko razočaranje svim događajima vezanim uz stvaranje MedILS-a. Ipak, taj je institut već sad postao svojevrsni zaštitni znak Hrvatske.</p>
<p>• Može li prerasti u hrvatski znanstveni brend?</p>
<p>– Sam projekt MedILS-a postao je hrvatski brend u svijetu znanosti. Zamišljen je kao originalni znanstveni institut kakav se i traži prema kriterijima europskih centara financiranja. ERC (European Research Council - Europsko istraživačko vijeće), najnovija krovna europska znanstvena institucija za financiranje originalnih istraživanja dobiva milijardu eura godišnje. ERC je zapravo fotokopirani model MedILS-a gdje se ulaže u znanstvenika, a ne u projekt i gdje nema granica, ni prestarih niti premladih znanstvenika, već kvaliteta i originalnost znanstvenog rada donose novac. Dakle, u pitanju je izvrsnost. To je možda najvažniji princip za revitalizaciju Europe u znanosti, a to je i princip MedILS-a od samog početka. Imali smo vjerodostojni koncept koji u Europi prije dvadesetak godina nitko nije imao. MedILS je zapravo centar koji nedostaje Europi. Financijska injekcija koju smo dobili tim je važnija upravo za taj prvi iskorak. Bez novca ne možete ništa početi.</p>
<p>Pola milijuna dolara samo za razmišljanje o projektima </p>
<p>• Najavili ste da MedILS neće ponavljati pogreške velikih zemalja u znanosti, nego će biti originalan u svakom pogledu. Što to znači?</p>
<p>– Veseli me početak rada u MedILS-u jer bih volio da učimo i na pogreškama Europske unije i velikih europskih nacija, ali i da zadržimo vjerodostojnost i originalnost. To je jedini pravi kriterij. Ne bismo smjeli kopirati, jer danas morate biti originalni. Morate pokazati prepoznatljive rezultate i imati originalne projekte, gdje ćete nešto novo stvarati a to je, kao što znate, oduvijek bio moj koncept kao i koncept MedILS-a. Mlade generacije znanstvenika u Hrvatskoj zaslužuju takav projekt.</p>
<p> Moram naglasiti da nikad nije sretna okolnost za znanstveni institut bilo gdje u svijetu ako je pod kontrolom države. I nije važno pritom tko je danas ministar ni koja politička opcija vlada, važno je da postoji znanstvena sloboda. Na tim principima će raditi MedILS. </p>
<p>Dolazilo mi je mnogo mladih studenata iz Hrvatske i za njih su MedILS-ova vrata uvijek otvorena. Isto tako, otvorena su za pravu znanstvenu suradnju sa svim ostalim istraživačkim institucijama u Hrvatskoj. Izazov je da svaka od njih, kao i MedILS, stvara i mijenja svoju znanstvenu kulturu kao prilagodbu na izazove brzog razvoja znanosti u svijetu. Sad već možemo pozivati ljude iz cijelog svijeta, od Deinove imamo više od pola milijuna dolara samo za razmišljanje o znanstvenim projektima. To su, moram priznati, koncepti koji su prije nekoliko godina još bili nezamislivi - da dobijete novac za razmišljanje o projektu.</p>
<p>Optimist sam da je ovo samo jedan od početnih iskoraka u novu znanstvenu budućnost Hrvatske na koju ćemo se uskoro ponositi. Uspjeh postignut poštenim radom i jedinstvenim talentima najbolja je i najzdravija terapija svih boljki i na razini države, i na razini institucije i - najvažnije - na razini svakog ljudskog bića.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Mjesta za intervenciju</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Rast broja dolazaka Amerikanaca, Rusa i Španjolaca, zatim oporavak u dolasku Poljaka i rast noćenja u objektima seoskog turizma neke su od pozitivnih stavki koje se mogu iščitati iz završnog izvješća Državnog zavoda za statistiku kojim se zaključuje turistička 2006. godina. Stvari su manje-više odavno poznate: unatoč kišnom kolovozu, najvažnijem turističkom mjesecu, godina je završena s 10,3 milijuna turista i 53 milijuna noćenja. Suhoparan podatak od četiri posto više dolazaka i tri posto više noćenja u odnosu na 2005. postaje zanimljiviji kada analiziramo kako je nastao. </p>
<p>Od pet primarnih država tri su u malom minusu. Malo su podbacili Nijemci, Talijani i Česi, dok su nas Slovenci i Austrijanci posjećivali više nego ikad. Iz sekundarnih tržišta trećinu više turista nego godinu ranije imali smo iz SAD-a, Rusije i Španjolske. Jako dobar posjet bio je iz Velike Britanije, Poljske i Slovačke. </p>
<p>»Vise« nam Mađari i Francuzi - prvih je bilo manje 11 posto, a drugih 15 posto. Koktel mađarskih gospodarskih neprilika i našeg rušenja njihovih apartmana na Viru udaljili su Mađare. Francuzima smo samo preskupi. Naravno, dubrovačko područje, gdje najradije ljetuju. </p>
<p>Kao posljedica izmjena u oporezivanju, domaćih turista registrirano je čak 13 posto više. S druge strane, a što je mnogo opasnije, višegodišnje zidanje cijena rezultiralo je lošom kamping-sezonom - pet posto manje kampera i četiri posto manje njihovih noćenja. Lijepa je, međutim, vijest da je u objektima seoskog turizma lani bilo dvostruko više gostiju nego godinu ranije. Isto tako, zahvaljujući lijepom vremenu, sezona se protegnula duboko u jesen.</p>
<p>Statistika za 2006. odgovor je na ono na što treba pripaziti ovog ljeta. Dakle, nitko iz primarne skupine zemalja ne smije 'kiksati', pogotovo Nijemci - naše najvažnije tržište. Svaki postotak pada s njemačkog ili talijanskog tržišta vrijedan je nekoliko desetaka postotaka rasta nekog sekundarnog tržišta. Mi i Slovenci moramo ohladiti emocije i distancirati politiku od turizma, što je u obostranom interesu. Vlasnici kampova, naravno, moraju zauzdati cijene, prilagoditi ih stanju ponude, dok se od kontinentalnog turizma tek očekuje snažniji zamah. Ima, vidimo, dosta prostora za intervenciju ne bi li zlatna koka hrvatskoga gospodarstva bila još izdašnija.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>E-indeks </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Novi e-indeks, koji bi uskoro trebalo koristiti 150 tisuća studenata u zemlji, izgleda poput kartice za bankomat. Moguće ga je koristiti uz pomoć računala radi uvida u ocjene ili umjesto žetona za praonicu rublja u studentskom domu. Stari, plavi indeks tako odlazi u povijesni muzej. Što je sve nedostajalo toj ispravi, može prepričati bilo koji predstavnik mnogih studentskih generacija. Modri papirnati indeks znao je zadavati poprilične glavobolje akademskoj administraciji. Hrpe plavih korica prelistavale su se tjednima tijekom ovjere semestra, a student je svoju ispravu znao ne vidjeti mjesecima - ako je trebalo napraviti prijepis ocjena, zbog, recimo, gubitka isprave. Novi e-indeks zamijenit će dakle staru ispravu, ali i jedan noviji dokument - iksicu. Iksicom se studenti u Hrvatskoj služe kao platežnim sredstvom za obrok u menzi, znaju je posuđivati nekima koji nemaju veze sa studentskim životom, a pokoja iksica nađe se i na stranicama prodaje Plavoga oglasnika. Bilo bi šteta da slična sudbina prodajne robe naiđe na e-indeks, kao i da nova elektronička kartica ne dođe u ruke svih studenata prije no što je pretekne neko novo tehnologijsko rješenje. Kao što je preteklo nesretnu iksicu prije no što je svi uopće uspjeli početi koristiti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Beskonačna glad za krvlju</p>
<p>Potreba za senzacijom nije od jučer - tržište ne poznaje emocije, tiraža ne poznaje ljudskost </p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Naslovnice i članci o zdravstvenom stanju, odnosno bolesti čelnog čovjeka SDP-a Ivice Račana, koji su u proteklih nekoliko dana, masakrirajući tijelo i duh jedne osobe, a ne političara, nadmašili i najcrnja očekivanja kritičara hrvatskog novinarstva, upozoravaju na to da je nešto u nama uistinu i ozbiljno trulo. Potreba za senzacijom nije od jučer - tržište ne poznaje emocije, tiraža ne poznaje ljudskost, nego brojke, a natjecanje ne poznaje sućut. No, priča o Račanovoj bolesti, komentari o potrebi liječenja u zemlji ili inozemstvu, dijagnosticiranje na daljinu i na temelju novinskih napisa te, što je najstrašnije, beskrajno sladostrašće novinara ali i čitatelja, ozbiljan su pokazatelj ne zanimanja za zdravlje jednog čovjeka, ma tko on bio, nego zanimanja za tuđu nevolju, bolesne fokusiranosti na ljudsku patnju i beskonačne gladi za krvlju.</p>
<p>Tko je htio, mogao je ovakav scenarij zamisliti već odavno, naravno ne pretpostavljajući na kojem će se od političara, umjetnika ili estradnjaka, do kraja slomiti kičma domaćeg novinarstva. Nije pomogao ni apel bolesnog čovjeka, ni Hrvatskog novinarskog društva, kao ni zgražanje, pa čak i nesnalaženje njemačke javnosti i bolničke uprave nad činjenicom da novinari i snimatelji danima opsjedaju münchensku kliniku, povlače liječnike za rukav i, kao da je riječ o najnormalnijoj stvari na svijetu, raspituju za tuđu dijagnozu. Ipak, posve bi bilo pogrešno sav teret odgovornosti svaliti na leđa novinara. Netko ih je poslao u München, platio im dnevnice. Netko je onima koji su poslali novinare morao reći da lova nije u pitanju. Netko je morao procijeniti da će se novine koje na naslovnicama donose bolesničke kartone, dobro prodavati. Ono što kulminira posljednjih dana nije počelo jučer. Prije toga smo gotovo s užitkom progutali duplerice s foto-stripovima pogibije djevojčice u prometnoj nesreći, skršene automobile s posmrtnim ostacima četveročlanih obitelji, gomilu krvi i otkrivenih leševa prekrivenih muhama s bliskih ili malo daljih ratišta... Nitko se nije oglasio, nitko nije podnio prijavu čak ni besmislenom novinarskom vijeću časti.</p>
<p>Ma koliko se sa svoje toliko rado spominjane i još više žuđene europske visine nerijetko smijali Amerikancima, morat ćemo priznati da bismo u ovom slučaju od njih mogli učiti. Ili je netko vidio poginule u napadu na Twinse?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Obiteljska veza</p>
<p>Rupel, naime, nikako nije tek političar, premda ni političari nisu po definiciji plitki, a i dobro je, barem meni, poznato koliko Slovencima znači kultura odmaranja</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Nisam mogao povjerovati da nam je Dimitrij Rupel zbilja poručio da su mu simpatične, baš tako, simpatične, blesave dosjetke nekog slovenskog političkog profesionalca, potpredsjednika tamošnjeg parlamenta, kakvih svako zastupstvo ima pet-šest, da naše susjede pozove neka dobro razmisle hoće li se više odmarati u Hrvatskoj. </p>
<p>Rupel, naime, nikako nije tek političar, premda ni političari nisu po definiciji plitki, a i dobro je, barem meni, poznato koliko Slovencima znači kultura odmaranja. Na povlaštenom mjestu u svojoj knjižnici držim i ne tako rijetko listam trosveščano izdanje ljubljanskog Modrijana o lijepom danu koji 'kliče', hoće reći poziva na akciju: od mnogo toga što od Slovenaca treba učiti jest razvijena svijest o pokretljivosti i samoodgovornosti visoko na ljestvici društvenih vrijednosti. Ni Dimitrij Rupel mi nije posve nepoznat, njegova je »Obiteljska veza« izišla u biblioteci Hit zagrebačkog Znanja u doba kad sam početkom osamdesetih počinjao studij književnosti, pa iako se toga Pavličićeva vršnjaka također u krugovima literarnih sladokusaca ne drži posebnim meštrom, ono čega se od toga kao lektire sjećam ne izaziva ni gorčinu ni odricanje. </p>
<p>Sreo sam ga u doba njegove na određeni način najveće javne slave, kada je sredinom devedesetih postao prvi gradonačelnik Ljubljane izabran na neposrednim izborima. Sigurno nije beznačajno za nekog pisca, čak i mnogo boljega i razvikanijega od Rupela, pobijediti na takvim izborima: dovoljno je prisjetiti se nedavne pobjede legendarnog menadžera Mercatora Jankovića u istoj igri da bi se dokučila njezina pravila. U to su doba slovenski pisci, i ne samo oni na toj strani, činili puno za Hrvatsku i nisu se dali odvratiti medijskim spektaklima, pa je malu skupinu članova hrvatskog Pen-kluba na povratku s tradicionalnih Bledskih razgovora u decentnoj gradskoj palači na dubrovački klasičnom Mjesnom trgu primio i dobrodušni gradonačelnik Rupel, doktor društvenih znanosti s američkih sveučilišta. </p>
<p>Rupelu je sada, deset godina poslije, tako stalo poručiti da već petnaest godina ne ljetuje u Hrvatskoj, drugim riječima da u Hrvatsku ne ide ako ne mora, što je zanimljiva i vrijedna spoznaja kada je o njemu osobno riječ, štoviše, bilo bi, čini se, dobro da u Hrvatsku izbjegava ići i kad mora, jer će tako najbolje pomoći poslu kojim se sada bavi, zastupanju slovenskih interesa u svijetu, pa makar taj svijet bio i mali hrvatski kutak. Ali kada se češkom piscu i predsjedniku Vaclavu Havelu osobno također nije išlo u Hrvatsku, jer mu je Tuđmanovo brijunsko ljetovanje bilo odiozno, nije propustio uvidjeti razliku između svoje slike svijeta i dojmova koje iz obične Hrvatske desetljećima nose milijuni čeških građana, čak i pod pretpostavkom, kako je to jednostavno genijalno naglasio, kada nisu ni znali da je to gdje su bili Hrvatska, naime da se zemlja i ljudi tako zovu. </p>
<p>Sa svakom novom situacijom, novim poglavljem u romanima »obiteljskih saga«, pa i kada je riječ o Dimitriju Rupelu, izgovoreno i napisano dobiva nova značenja. Tako mi se u izmaglici zaboravljenih »demokratskih otvaranja« u bivšoj »deželi« na šahovskoj ploči spomenute bledske nostalgije otvara lik srpskog epika Dobrice Ćosića, o kojem sam za Hrvatsku enciklopediju prije nekoliko godina pisao natuknicu. Ćosića sam i prije pročitao mnogo temeljitije nego Rupela, njegova tekstura drske prostodušnosti uvijek je izazivala moje hladno poštovanje. Nisam se stoga nimalo iznenadio kada sam u memoarskoj knjizi koju naziva svojom političkom ispovijedi pročitao da je »rat u Sloveniji doživio kao osobni poraz«. No bilo bi teško ne priznati zatečenost da mu se nakon tog rata, po bledskoj ili kojoj drugoj žici, javio Dimitrij Rupel, kojemu s diplomatskom putovnicom ministra vanjskih poslova nije bilo nimalo mrsko putovati u Srbiju. Ćosiću se čini kako »pragmatični Slovenci osjećaju da im daljnja suradnja s Tuđmanom mrsi račune i uvlači ih u neizvjesnost da izgube ono što su stekli«. On ih, dakle, gostoljubivo prima u svojem »domu«, a ja lektora Vjesnika molim da mi dopusti integralni citat tog susreta u vjerodostojnoj i lirski neprevodivoj srpskoj frazi: »Bučar i Rupel predlažu da se zaboravi ono što je ranije bilo i uspostavi nova suradnja, a za uzvrat Ljubljana pristaje na neutralnost u sporu između Srbije i Hrvatske. </p>
<p>- Hoćete li vi to da stavite na papir?, pita Ćosić. </p>
<p>- Može. </p>
<p>- Na slovenačkom i srpskom? </p>
<p>- U redu. </p>
<p>U zajednički sastavljenom tekstu, u pet tačaka, Ljubljana pristaje i na ono što je najspornije u jugoslovenskoj krizi: na pravo Srba u Hrvatskoj na samoopredjeljenje«. Kada je od Ćosića čuo za tu fantastičnu fabulu, Milošević se cinično nacerio i podučio ga kako »njima ne treba ništa vjerovati«. Sama ta bijedna i užasna storija, za koju i dalje želim vjerovati da je plod literarne fantazije ili bar memoarske konstrukcije, bila bi i s obzirom na svoj poznati nastavak, koji čitatelj može potražiti u Ćosića i Rupela, beznačajna da Dimitrij Rupel nema potrebu doma i po svijetu govoriti o vjerodostojnosti. </p>
<p>S tim rizičnim terminom koji izvorno ne pripada političkom diskursu bolje se snalazi čak i srpski ministar na odlasku, pisac Vuk Drašković. Kada obični slovenski čovjek u Elanovoj barci obiđe tek djelić napuštenih obala hrvatskih otoka, ima se puno ljudsko i susjedsko pravo pitati jesu li Hrvati poludjeli kada kompliciraju zbog nekoliko milja pogleda na kojem nema nikakvih otoka. On, za razliku od leksikografa, nikad ne mora saznati što je sve netko poput Rupela - kojega se u Hrvatskoj prevodilo, čitalo i voljelo - spetljao po čaršiji i okolo, a da običnom hrvatskom čovjeku beskrajno ide na živce. </p>
<p>Dimitrija Rupela su pune novine, tu i tamo, ali nisam siguran hoće li Hrvatska enciklopedija primijetiti da postoji, čak ni nakon što sam se kao ravnatelj ustanove koja je izdaje začudio što pod slovom R nije predviđen u svesku koji slučajno uskoro izlazi. Ono u što sam siguran, unatoč tomu što mislim kako je i te kako važno da bude podrobno pročitan i obrađen, jer ni u jednoj suvremenoj referentnoj publikaciji u nas o njemu više nema traga, jest tek zadovoljstvo što sam ne trebam na toj natuknici raditi.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Globalno upravljanje </p>
<p>Nova teorija o nemogućnosti vladanja odnosi se na posljedice globalizacije i njezinih rizika </p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Rasprave i teorije o društvu rizika ukazale su na nemogućnost upravljanja zbog smanjene kapacitiranosti društvenih institucija za uspostavljanje nadzora nad rizicima modernizacije.</p>
<p>Naime, institucije na nacionalno državnoj razini, nadasve mislim na državne, nisu bile u stanju zajamčiti sigurnost od različitih rizika koji su plod prve i druge modernizacije svijeta, u rasponu od modernizacijskih rizika koji se odnose na područje gospodarstva i novih tehnologija, prema socijalnoj sigurnosti ili pak onim rizicima koji padaju u polje kvalitete života. Naglasak je na nemogućnosti vladanja ili izmicanju institucionalnog nazora nad svekolikim rizicima.</p>
<p>Još se tamo sedamdesetih raspravljalo o nemogućnosti upravljanja glede politike poreza i održivosti države blagostanja ili socijalne države koja je nastala kao pokušaj osiguranja od rizika (A. Giddens) u polju tržišnoga gospodarstva u kontekstu socioloških i politoloških teorija J. Habermasa i C. Offea. Stara teorija o nemogućnosti upravljanja možda je tek baza ili odskočna daska za mnogo veći problem upravljanja svjetskim društvom rizika na transnacionalnoj razini. Tako se nova teorija o nemogućnosti vladanja odnosi na posljedice globalizacije i njezinih rizika.</p>
<p>Eduard Grande, blizak suradnik često spominjanog Urlicha Becka u našim introspekcijskim uvidima o refleksivnoj modernizaciji, u jednom tekstu iznosi razmišljanje o globalizaciji kao novom tipu nemogućnosti upravljanja (E. Grande: Die neue Unregierbarkeit. Globalisierung und die Grenze des Regierens jenseites des Nationalstaates, 2001.). Naravno, teza o novoj vrsti nemogućnosti vladanja u eri globalizacije odnosi se na nacionalne države i vlade koje teško izlaze na kraj s izazovima i rizicima globalizacije.</p>
<p>Problemi svjetskog ili globalnog društva rizika nadmašuju institucionalnu sposobnost i kapacitiranost isključivo nacionalno društvenih i državnih aktera u međunarodnoj zajednici. Politika jednog dominantnog aktera transformira se u politiku više aktera upravljanja ili umnožavanja i umrežavanja institucija na globalnoj razini (globalizacija politike), koje mogu zajamčiti minimum sigurnosti od globalnih izvora rizika (terorizam, bolesti, glad, prirodne katastrofe, ratovi, zloporaba tehnologija, globalne klimatske promjene, nuklearne katastrofe, sukobe kultura). U tom se smislu zato potencira koncept globalnog upravljanja (Global Governance) svjetskim društvom rizika.</p>
<p>Koncept globalnoga upravljanja naziva se i konceptom upravljanja bez neke »svjetske vlade«. Tako ga je odredio Adil Najman, a onda su ga slijedili i drugi teoretičari od Michaela Zürna, do J. Stiglitza. U Heidelberškom on-line Leksikonu politike (Heidelberger Online Lexikon der Politik), globalno upravljanje spominje se u kontekstu globalizacije i svjetskog društva rizika. Zatim se opisuje u kontekstu kriznog upravljanja, nove svjetske politike, multilateralizma ili se zbori o novom modelu politike koji su proizveli J. Rosenau i E. O. Czempiel (1995.) u knjizi »Vladavina bez vlade«. Dakle, nije riječ o svjetskoj ili king-kong vladi, nego o pokušaju novoga konceptualiziranja politike u eri globalizacije ili pokušaju upravljanja preko granica nacionalnih država nad rizicima druge modernizacije svijeta. Dalje, nije riječ o svjetskoj državi, nego zapravo o političkoj filozofiji na tragu Kantova nauka o »svjetskoj federaciji slobodnih republika s nužnim minimumom svjetske državnosti« (Heidelberger Online Lexikon der Politik). Globalno upravljanje u polju globalne politike podrazumijeva pluralizam igrača u kojem nacionalne države i dalje ostaju najjači akteri. Međutim, očito ne mogu same! Njihov kraj nije na vidiku, kako priželjkuju neki radikali. One se samo transformiraju novim uvjetima druge moderne. U konceptu globalnog upravljanja naglasak je na pluralizaciji institucija koje se u međunarodnoj areni uključuju u smanjivanje opasnosti od globalnog društva rizika putem konsenzusa. Koncept podrazumijeva heterogenu mrežu institucija, mehanizma, procedura, normi i zakona, posredovanja, pregovora i usklađivanja interesa. </p>
<p>Njegovi su konkretni akteri, dakle, nacionalne države kao središnji akteri, nositelji autoriteta vlasti, zakona, prisila, procedura i regulacija te baze pletenja mreža na transnacionalnoj razini. One su i članice UN-a. Njihova transformacija u eri druge moderne najvidljivija je u polju suverenosti. Ne gube na važnosti, ali bivaju prisiljene na fragmentaciju suverenosti ili pak, neki tvrde, ustupke glede participacijskog modela suverenosti, a drugi bi dodali da potonje idu u pravcu modela zdrobljene ili fagmentirane suverenosti. </p>
<p>Zatim se kao sastavnica globalnog upravljanja javljaju UN i različite međunarodne organizacije. Toj se mreži pridodaju makroregionalne integracije ili savezi (EU kao primjer), nacionalno i globalno civilno društvo te lokalna politika i uprava. U to globalno upravljanje uključuje se, dakle, i lokalna razina, pa se onda može govoriti i o modelu globalnog upravljanja ili globalizaciji politike u eri druge modernizacije svijeta, na terenu svjetskog društva rizika, kao nove analitičke jedinice postmoderne sociologije i politologije, na transnacionalnim državnim premisama. </p>
<p>Autor je voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Svrgnuta 'korumpirana vlast' u Samoboru!</p>
<p>Na natječaj za mjesto princa Fašnika javio se samo Zdenko Kretenko </p>
<p>Niske temperature nisu spriječile Samoborce i njihove goste da u petak navečer prisustvuju svečanom otvorenju 181. samoborskog fašnika. Otrovni jezici fašničkih likova nasmijavali su tisuće građana, koji su s oduševljenjem pratili »spelancije« novoizabrane gradske vlasti.</p>
<p>Kako bi smjena vlasti protekla po propisima, Sudec je pročitao štatut i otvorio natječaj na koji su se mogli javiti svi zainteresirani za poziciju princa Fašnika. </p>
<p>»Jel ima koji bedak koji bi se štel baviti visokom politikom«, upitao je Sudec, a na natječaj se javio samo Zdenko Kretenko, dežurna luda koja ipak nije uspjela svrgnuti princa s vlasti. Samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec predao je ključeve grada fašničkoj vladi čime je proglašena Slobodna Fašnička Republika. Na bogatom programu otvorenja sudjelovala su brojna karnevalska i sportska društva, a najviše smijeha izazvala je Karnevalska udruga Dominali iz Cavtata, koja se prerušena u ribe našalila na račun susjedne »dežele«. »Naše susjedne ribice iz Slovenije ne stignu doputovati do nas, jer slovensko je more toliko malo da se nađu na granici tako brzo da ne stignu izvaditi domovnicu«, izjavili su sudionici povorke izazvavši salve smijeha. Potom su brojne karnevalske udruge svojim nastupima zagrijale publiku za spektakularni vatromet.</p>
<p>»Dolazimo u Samobor svake godine. Ovakvo što se ne propušta. Supruga i ja se nismo zakrinkali, ali zato smo sudjelovali u kreiranju kostima za našu kćer Sanju, koja je ove godine odlučila biti 'Batman'«, rekli su nam tata Mario i mama Ana, koji su na fašnik došli iz Zaprešića. Nakon predstavljanja na glavnoj pozornici na središnjem trgu, izbori su nastavljeni u izbornom stožeru, odnosno fašničkom šatoru. Tu je publiku do kasnih večernjih sati zabavljao Zvonko Bogdan. Samoborski fašnik traje do 20. veljače, kad će spektakularnim vatrometom i spaljivanjem Fašnika završiti karnevalsko ludilo. </p>
<p>Pala vlast i u Gorici</p>
<p>Primopredaja ključa gradske vlasti od gradonačelnika Tonina Picule do princa Fašnika, u petak je u Velikoj Gorici označila početak Slobodne Fašničke Republike Turopoljske. Dogodilo se to u zgradi gradske uprave potpuno neočekivano, kada je Princ sa svojom svitom svrgnuo aktualnog gradonačelnika. [A.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ledena »Trnoružica« za zaljubljene</p>
<p>Klizači i klizačice pripremili su pravi spektakl na ledu</p>
<p>Zelene, plave, ružičaste i ljubičaste vile iz klizačkog kluba Medo, izvest će, u povodu Valentinova, 12. i 13. veljače u Domu sportova, bajku Trnoružica. Pedesetak klizačica, potpomognutih sa šest klizača, pripremilo je pravi spektakl na ledu, a da bi bile spremne za premijeru, intenzivno je probalo i u petak. »Trnoružica je jedna od najljepših ljubavnih priča, a da bi bili spremni za izvedbu, klizači su vježbali i u baletnim dvoranama«, ispričala je Jasna Pivac iz kluba Medo. Većina ulaznica, koje se još uvijek mogu kupiti po cijeni od 30 kuna, rasprodana je, predstave će se odigrati u 11 i 15, a 13. veljače i u 18 sati. »Klizači, zbog raznih sportskih natjecanja u Domu sportova, moraju trenirati i na Velesajmu, a zbog moguće gradnje rukometne arene na mjestu Doma sportova, upitno je Europsko prvenstvo, zakazano za veljaču 2008., kao i jubilarna 40. Zlatna pirueta«, kaže Pivac dodajući da poziva mame, tate, djedove i bake, kao i sve zaljubljene dođu uživati u izvedbi Trnoružice. Jedna od vila u predstavi je i desetogodišnja Lucija Sirovec koja kliže od 6. godine. »Privukli su me pokreti i lepršave haljinice. Zato sam odlučila klizati«, kaže Lucija koju, unatoč ponekoj ozljedi, nikada nije bilo strah leda, a odustati je željela samo jednom kada je zbog pada »zaradila«, ožiljak na bradi. Na nagovor bake, počeo je klizati i osmogodišnji Josip, koji u Trnoružici glumi stražara. »Mnogo smo trenirali i znam da ćemo na predstavi biti sjajni«, rekao je Josip. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Stan za štićenike Dječjeg doma Zagreb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kupnjom milijun kuna vrijednog stana u zagrebačkom naselju Špansko, završena je akcija »Adresa za novi početak« Prve stambene štedionice. Projekt stambenih zajednica za djecu bez roditeljske skrbi prvi je u Hrvatskoj 1997. pokrenuo Dječji dom Zagreb. U njima žive mladi, koji nakon boravka u dječjim domovima i dostizanja punoljetnosti, najčešće nemaju osiguran smještaj.</p>
<p>Ključeve namještenog i opremljenog stana od 75 četvornih metara u petak je ravnateljici Dječjeg doma Zagreb Jasni Ćurković Kelavi uručila predsjednica Uprave Prve stambene štedionice Snježana Herceg. Time je Dječji dom Zagreb postao vlasnik »stana koji smo djelomično financirali od naplaćenih naknada, a ostatalo su vlastita sredstva Štedionice«, kazala je Herceg. »Kroz stambenu zajednicu prošlo je 90 djece, koja su se većinom uspješno osamostalila«, rekla je ravnateljica Dječjeg doma Zagreb. U novom stanu živjet će maturanti Mladen i Jasmin te Sanjin, student druge godine građevine. »Presretni smo! Stan je odličan i sigurno ćemo se dobro pripremiti za samostalan život«, rekli su štićenici.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dječji osmijeh najveća je nagrada</p>
<p>Hrvoje Potočki iz hobija se prije četiri godine počeo baviti pričama, a danas iza sebe ima već desetak gotovih slikovnica za koje traži izdavača. »Mrav i Naglis«, njegova prva slikovnica - priča o prijateljstvu slona i mrava - u subotu će razveseliti male bolesnike Dječje klinike u Klaićevoj. Hrvoje, prerušen u klauna, sa svojom sedmogodišnjom kćerkicom Lanom i nećakinjama Anom i Lucijom podijelit će više od stotinu svojih slikovnica, a najveća želja mu je »izmamiti osmijehe djece«. </p>
<p>Tiskanje slikovnice zapravo je djelo njegovih prijatelja, koji su je tiskali o svom trošku i njome ga iznenadili za rođendan, a potom je Hrvoje na isti način odlučio iznenaditi bolesnu djecu. »To su priče za djecu predškolske i školske dobi, a priče pišem kad dobijem inspiraciju«, kaže Hrvoje i pokazuje nam i ostale slikovnice.</p>
<p>Najveća obožavateljica priča je njegova kći Lana, kojoj su priče prvotno bile namijenjene, a zatim je uz podršku prijatelja, Hrvoje svoje emotivne priče želio podijeliti sa svom djecom. Pritom Hrvoje surađuje s nekoliko ilustratora, među kojima se našla i jedna djevojčica. »Crteži u mojim pričama nisu profesionalni, ali svi radimo s puno emocija«, kaže Potočki. I sam Hrvoje, dok je bio dječačić, dosta je vremena provodio u bolnici pa zna da djeca na takvom mjestu trebaju što više smijeha.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Posavci su naš ponos</p>
<p>Dianeževići timare 27 konja na koje su jako ponosni</p>
<p>Konjički je sport u mnogim krajevima danas puno više od rekreacije. Iako su najpopularniji i, po mnogima, najljepši, slavonski lipicaneri, Turopolje krije još jednu plemenitu pasminu. Riječ je o hrvatskom posavcu. Ova, jedna od najplemenitijih vrsta konja korijene vuče iz Posavine, a po svojoj je brojnosti danas najznačajnija pasmina konja u Hrvatskoj. Obitelj Dianežević iz Kurilovca uzgojem posavaca bavi se šest godina. </p>
<p>U početku su, kažu, krenuli s tek dvije kobile i dva ždrijebeta. Danas na farmi u Kušancu, na gotovo 2,5 hektara, imaju 27 konja. Od toga tri pastuha, sedam kobila te omica i ždrijebadi. Za održavanje konja potrebno je puno vremena, i financijskih sredstava. Najviše se ulaže u prehranu i održavanje. Ljeti se sprema sijeno i djetelina, a kobile se vode na ispašu, dok se zimi hrane sijenom, kukuruzom i zobi. Dva obroka na dan, uz dosta tekućine i malo sijena u podne, osnova je kod održavanja svakoga posavca. </p>
<p>Najviše novca odlazi i prilikom posjeta veterinaru, nabave potrebnih lijekova, vitamina, te njege kopita, kao i njege samoga konja. »Nekad je uzgoj posavca bio puno kvalitetniji, danas je to zamrlo«, ističe Stjepan i dodaje kako se danas cijene konja kreću od dvije do četiri tisuće eura, ovisno o njegovom podrijetlu. </p>
<p>Kolijevka posavca je Lonjsko Polje, dok u Turopolju postoji više od desetak uzgajivača ove plemenite pasmine. Najveći broj uzgajivača je na području Posavine, Martinske Vesi i u Trebarjevu, dok se mali broj može pronaći i u okolici Bjelovara. Obitelj Dianežević svake godine sudjeluje i na brojnim manifestacijama i izložbama u svrhu promocije pasmine posavac. Najznačajniji uspjeh postigli su u Kloštar Ivaniću, gdje su između 22 konjske zaprege, osvojili drugo mjesto prema mišljenju stručnoga žirija, i prvo mjesto prema ocjeni publike. Njihovi konji, kažu, nerijetko vuku stare fijakere, kao i saonice, a gdje god se pojave izazivaju uzbuđenje i divljenje, ponosno govori Stjepan.</p>
<p>Ana Katulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Sve je spremno za novi let Atlantisa</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - U Svemirskom centru Kennedy u četvrtak je nakon ispitivanja elektroničkih instrumenata iz hangara na pistu dopremljen space shuttle Atlantis, koji bi uskoro trebao biti lansiran do međunarodne svemirske opstaje STS 117. Prema prognozama, novi let space shuttlea predviđen je za 15. ožujka ove godine. U NASA-i tvrde da je sve spremno za let. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Većina Rusa ne smatra se Europljanima</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Većina Rusa ne smatra se Europljanima, a gotovo ih polovina Europu doživljava kao opasnost za Rusiju i njezinu financijsku i industriju neovisnost, pokazala je anketa neovisnog ruskog instituta Centar Levada. Anketa objavljena u petak, uoči početka međunarodne konferencije o sigurnosti u Münchenu, pokazala je da se čak 71 posto Rusa ne osjeća Europljanima. Samo deset posto od 1600 ispitanika smatra da je Rusija dio zapadnog svijeta i da bi se trebala više približiti Europi i SAD-u. Čak tri četvrtine ispitanika uvjereno je da je Rusija euroazijska zemlja i da bi trebala ići svojim putem. [Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Policija skinula pločice s autobusa – putnici na cestu</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Na naplatnim kućicama u Lučkom prometna policija je u petak zaustavila Autobus zadarske tvrtke Contus koji je iz Zagreba u Zadar krenuo u 14 sati. Putnici tvrde da je od njih zatraženo da iziđu iz autobusa i uzmu prtljagu te da pričekaju dolazak drugog autobusa. Potom su policajci skinuli registracijske tablice i isključili autobus iz prometa, a putnici su oko 45 minuta morali čekati drugi autobus te su krenuli za Zadar u 15,15 sati.</p>
<p>Direktor Contusa Jago Kozina rekao je da njegova tvrtka nije učinila nikakav propust te da vozilo ima ispravan tehnički pregled, plaćeno osiguranje i cestovne pristojbe. Kupljeno je na leasing i trebalo je biti prenijeto u vlasništvo Contusa što nije učinjeno jer je tvrtka tek kasno poslije podne u petak dobila sve potrebne dokumente. Kozina smatra da to nije bio razlog da se putnici istjeraju na cestu. U međuvremenu, vraćene su tablice i autobus je prazan otišao u Zadar. [Lj. I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bolnica izbacila paraliziranog beskućnika</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Policija u Los Angelesu istražuje informacije o tome da su djelatnici jedne bolnice odvezli i ostavili na ulici paraplegičara. Svjedoci su uspjeli zapisati broj registarskih pločica na bolničkom kombiju koji je u zapušteni dio grada napučen beskućnicima dovezli paraplegičara i ostavili ga samo u zaprljanoj bolničkoj pidžami. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Portret pape prodan za 14 milijuna funti</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Portret engleskog slikara Francisa Bacona prodan je u četvrtak na dražbi u londonskom Christie'su za rekordnih 14,02 milijuna funti. »Studija za portret II« - ulje na platnu koje je Bacon naslikao krajem 1956. spada u niz njegovih slika inspiriranih Velasquezovim portretom pape Innocenta X. Stručnjaci iz Christie'sa kazali su kako je Bacon bio gotovo opsjednut slikom Diega Velazqueza iz 1650. - portretom pape Innocenta X. te je, počevši od 1946. naslikao više od 50 slika poglavara Katoličke crkve. U Christie'su ističu kako je ovo druga najviša cijena postignuta za jedno poslijeratno umjetničko djelo. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tenerife bez karnevala</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Tenerife će ove godine biti bez karnevala, tako je naime odlučio sud a prenosi španjolski državni radio. Skupina građana potužila se da je čitava priredba prebučna i da se time krše njihova prava. Svake godine na tom otoku Kanarskog arhipelaga slavi se karneval burnim i slikovitim procesijama koje završavaju vatrometom i »pogrebom srdele« - velikom povorkom maskiranih sudionika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Djeci bez sna prijeti višak kilograma</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Istraživanje američkih znanstvenika s Northwestern Universityja pokazalo je da djeca koja ne spavaju dovoljno češće imaju višak kilograma. Prateći više od 2.000 djece u razdoblju od pet godina istraživači su utvrdili da svaki dodatni sat sna kod djece u dobi od tri do osam godina smanjuje izglede za dobivanje viška kilograma sa 36 na 30 posto. Kod djece stare između osam i 13 godina ti su izgledi s dodatnim satom sna prosječno bili smanjeni sa 34 na 30 posto. Stručnjaci preporučuju da bi djeca u dobi od pet do 12 godina trebala spavati prosječno između 10 i 11 sati, dok bi adolescenti svake noći trebali spavati osam do devet sati. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zahodi postaju zabavišta</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> - Američko poduzeće za vodoinstalaterske radove osmislilo je luksuzne zahode opremljene prenosivim računalom, plazma televizorom i minibarom te ponudilo svoj proizvod na internetskoj nagradnoj igri. Roto-Rooper, poduzeće sa sjedištem u Ohiou pojašnjava da je njegov proizvod »Pimped Out John« osmišljen tako da se možete »u kupaonici prepustiti vašim najluđim željama«. U tu svrhu proizvođač je svoj zahod opremio iPodom, igračom konzolom Xbox, hladnjakom napunjeim različitim pićima i grickalicama, te kućnim biciklom. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Trogir zaslužio konzervatorski Oscar </p>
<p>Uvrštenjem na Unescovu listu Trogir je doživio kulturni procvat </p>
<p>Od kada je Trogir prije deset godina uvršten na Unescovu listu svjetske baštine, doživio je kulturni procvat, a gusti spomenički sklop u povijesnoj jezgri postao je nezaobilazno odredište stotinama tisuća turista. Kameni grad muzej u svojim njedrima čuva neprocjenjiva blaga nastala u helenističko doba, koja su stalno upotpunjavana izgradnjom raskošnih zdanja. Oko glasovite Katedrale sv. Lovre s monumentalnim portalom majstora Radovana iz 1240. godine širi se lepeza od desetak crkava, petnaestak palača i povijesnih kuća.</p>
<p> Svečana proslava desete obljetnice od ulaska Trogira u ugledni Unescov klub najvjerojatnije će se obilježiti 10. kolovoza, na dan sv. Lovre, no čuvari povijesne baštine već sada imaju razlog za predstavljanje opsežnih zahvata na spomeničkom sklopu. </p>
<p> Od upisa na Listu zaštićene svjetske baštine, restauratorski i konzervatorski su dotaknuti svi važniji spomenici, bilo da se radi o pripremnim radnjama ili većim fizičkim poslovima. Restauratorski su obuhvaćeni svi važniji spomenici, od Prvostolnice, crkava, samostana i humanističkih palača do zidina i urbanističke matrice.</p>
<p> Njegovanje Trogira započelo je još prije 150 godina, odnosno od osnutka konzervatorske službe u Hrvatskoj, no od 2000. godine počinje zamašnija skrb uključujući i korištenje složene tehnologije u obradi spomenika.</p>
<p> U radovima na spomeničkoj baštini sudjelovale su mlade stručne snage, a u proteklih šest godina sastavljeni su timovi restauratora i konzervatora koji mogu obaviti najsloženije zahvate. </p>
<p>Svijetom su odjeknuli nedavno završeni radovi u predvorju Katedrale i na teško oštećenom Radovanovu portalu, spomeniku nulte kategorije, jedinstvenom primjeru ne samo hrvatske romaničke skulpture već i sjevernojadranske. </p>
<p>Gotovo u cijelosti je obnovljen benediktinski samostan, odnosno crkva sv. Nikole u koju su koludrice ulagale svaki novčić, a Ministarstvo kulture prepoznalo kao važan projekt. </p>
<p>Pročelnik trogirskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture mr. Radoslav Bužančić ističe kako je jedan od važnijih pothvata i restauracija nekada u potpunosti oronule starohrvatske crkve sv. Petra s najljepšom zbirkom umjetnina svih razdoblja.</p>
<p> Za završno »šminkanje« i predstavljanje spreman je i dominikanski samostan, prema Bužančićevim riječima jedan od najugroženijih hrvatskih spomenika. Priprema se i restauracija barokne crkve Gospe od Karmela, a u palači Lucić, značajnom arhitektonskom objektu, djeluje otvoreno sveučilište i gradska knjižnica. </p>
<p>Pri završetku su i složeni restauratorski radovi u palači Ćipiko, koja je udomljavanjem Glazbene škole i Konzervatorskog odjela postala dijelom kulturnog lanca u Trogiru. Nedavno je obnovljen Muzej sakralne umjetnosti, te završena restauracija kapele sv. Jeronima na sjevernoj strani Katedrale. </p>
<p>No, u proteklih deset godina, osim na Radovanovu portalu, najreprezentativniji restauratorski radovi obavljeni su u kapeli sv. Ivana Trogirskoga. Projekt obnove okupio je stručnjake iz hrvatske i svjetske znanstvene javnosti, odvijao se pod pokroviteljstvom Unesca i novčanom potporom američke korporacije »Venetian Heritage«. </p>
<p>U unutrašnjosti kapele obrađeno je čak 150 reljefa, arhitektonske dekoracije i skulptura u prirodnoj veličini. Uz domaće snage, u kapeli su radili stručnjaci tvrtke »Sansovino« iz Venecije, koji su prethodno obradili čitav opus Tulija Lombarda, umjetnika vrlo bliskog po izražaju i vremenu Nikoli Firentincu.</p>
<p> Za restauraciju kapele, pročelniku splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Jošku Belamariću, dekanu Trogirskoga dekanata i katedralnom župniku Sv. Lovre don Tomislavu Čubeliću i Radoslavu Bužančiću dodijeljena je ugledna nagrada paneuropske organizacije za kulturnu baštinu »Europa Nostra«, koja se opravdano smatra Oscarom za konzervatorsku disciplinu. »Ta se nagrada dodjeljuje zemljama članicama EU, pa nas je priznanje itekako iznenadilo. Smatram da je kapela najvrjedniji spomenik na tlu Hrvatske, jer je jedinstvena u realizaciji i izlazi iz teoretskih traktata. Ni Italija nema takav spomenički komad, a kod posjetitelja izaziva zapanjenost.</p>
<p> Kad su objavljeni rezultati radova, svjetska javnost je bila iznenađena kvalitetom i ljepotom spomenika, a izložba u Veneciji je imala iznimno veliku recepciju, bez obzira na to što kod nas nije dobila primjerenu medijsku pozornost«, ističe Bužančić. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Početak s Edith Piaf</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Projekcijom francuskog filma »Život u ružičastome« (La vie en rose) redatelja Olivera Dahana o životu pjevačice Edith Piaf u Berlinu je u četvrtak na večer u prisutnosti mnogih uzvanika otvoren 57. međunarodni filmski festival Berlinale. </p>
<p> Do 18. veljače će u desetak sekcija biti prikazano preko 400 filmova od čega preko 100 svjetskih premijera. Od međunarodnih zvijezda se, između ostalih, očekuje i dolazak Clinta Eastwooda i Roberta de Nira koji će na Berlinaleu u glavnoj konkurenciji prikazati svoja najnovija ostvarenja. Festival u Berlinu prati i epitet »festivala publike« jer će filmove, osim 20.000 stručnih posjetitelja pratiti i oko 200.000 građana i gostiju Berlina.</p>
<p> U sklopu sekcije Forum u subotu će premijerno biti prikazana hrvatsko-bosanskohercegovačko- njemačka produkcija »Armin« hrvatskog redatelja Ognjena Sviličića. U sklopu festivala mladih taleneata »Berlinale Campus« sudjelovat će i mlade hrvatske filmske umjetnice Marija Škaričić, Vanja <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> i Tatjana Božić. </p>
<p> U sklopu Berlinalea se održava i najveći svjetski filmski sajam Europian Film Market (EFM) na kojem će se prvi put u organizaciji hrvatskog Ministarstva kulture, biti predstavljena i hrvatska filmska produkcija. </p>
<p> Međunarodni žiri na čelu s američkim redateljem Paulom Schraderom glavnu festivalsku nagradu, Zlatnog medvjeda, dodijelit će predzadnjeg dana festivala 17. veljače. Berlinale se završava tradicionalnim danom rezerviranim za publiku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Okrenutost mladim ljudima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan Matice hrvatske obilježen je zapravo dan ranije, naime Matica je osnovana 10. veljače 1842. godine, a 9. veljače ove godine u toj se kulturnoj instituciji obilježavao njezin rođendan. Svečanost je bila sva u znaku mladih – mladih umjetnika, mladih Matičinih članova i okrenutosti Matice mladima. </p>
<p>Tako je i uvodni kratki govor Igora Zidića, predsjednika Matice, bio posvećen mladim, novim snagama koje Matica potrebuje. Rekao da je institucija kojoj je na čelu često apostrofirana kao časna, ali i kao »bivša« institucija, iako Matica poduzima neke akcije s mladim ljudima. »Mladi su i voditelji i nositelji Matičinih akcija, a ne samo gosti«, rekao je Zidić, koji je i sam kao mlad došao u Maticu, postao je tajnik kada je imao 27 godina. »Matica se mora otvarati, obnavljati i snalaziti u svijetu«, Zidićev je stav, koji je naglašen i programom proslave rođendana. Naime, predstavljene su svojim radom tri mlade žene – Olja Savičević-Ivančević, spisateljica, Antonija Čačić, slikarica, i Anamarija Milić, violinistica. </p>
<p>I Ivica Matičević, glavni urednik Matičina dvotjednika za kulturu Vijenac, potvrdio je da je Matica sve više okrenuta prema mladim ljudima i time što je više od polovine ljudi koji surađuju s Vijencem mlado. Kada netko kaže da je Matica konzervativna, smatra Matičević, radi se o osobi koja ne zna ništa o Matici. </p>
<p>Matica jest svoj dan obilježila svečano, a tu je svečanost Zidić nazvao demonstracijom radnih sposobnosti i mogućnosti, misleći ponajprije na mlade gošće. [B. Matejčić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Ančić izdržao jedan set, Ljubičić rutinski</p>
<p>Nije bilo nikakve panike nakon prvog seta. Toliko sam već mečeva dobio u Davis kupu nakon izgubljenog prvog seta, rekao je Ivan Ljubičić</p>
<p>KREFELD (od Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> – Virozom iscrpljen Mario Ančić nije se mogao ravnopravno nadigravati s Tommyjem Haasom, dok je Ivan Ljubičić iskazao poznatu pouzdanost u reprezentaciji. Rezultat je, dakle, 1-1 nakon prvog dana dvoboja prvog kola Svjetske skupine Davisovog kupa Njemačka – Hrvatska.</p>
<p>Nijemci su se prvi veselili, Haas je pobijedio Ančića 2-6, 6-4, 6-4, 6-4, no prvi hrvatski reket je također opravdao status i sa 6-7 (4), 6-4, 6-2, 6-3 nadigrao Benjamina Beckera. Ipak, ostaje činjenica da je Hrvatska samo dva puta pobijedila na ukupno deset gostovanja nakon što je izgubila prvi meč…</p>
<p>»Nisam razmišljao o zamjeni Ančića, stanje ipak nije toliko drastično. Mario je sjajno otvorio meč, no kasnije je Haas podizao tempo«, rekao je hrvatski izbornik Goran Prpić.</p>
<p>Tek se u prvom setu drugog meča nije osjetila razlika u kvaliteti između Beckera i Ljubičića. I to zato jer Ljubičić nije igrao najbolje, propustio je tri »break« prilike u drugom gemu i dvije set-lopte u 12. gemu, dok je izgubio servis u šestom gemu. No, kad je Becker dobio prvi set, tek je onda počeo razmišljati o mogućoj pobjedi, pa se s zakašnjenjem pojavila i nervoza u njegovoj igri. Osmi tenisač svijeta je znao nanjušiti strah s druge strane. Postotak ubačenog prvog servisa je rapidno narastao, pa Becker do kraja meča nije imao nijednu »break« priliku, dok je Ljubicic upisao 24 asa.</p>
<p>»Nije bilo panike nakon prvog seta. Toliko sam već mečeva dobio u Davis kupu nakon izgubljenog prvog seta. Osjećao sam se i igrao dobro«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>»Super Mario« je imao snage za samo jedan set. Nakon toga ga noge višu nisu nosile, koliko god je meč izgledao otvoren. Početak je dao naslutiti kako je ipak uspio prebroditi virozu, no taj je film kratko trajao. Kako je meč odmicao tako je bilo jasnije da Ančić može pružiti samo dostojan otpor. Istina, imao je Ančić prilike za povratak u meč, ali treba priznati da je 29-godišnji Nijemac iskusno i hladnokrvno anulirao sve »break« prilike nakon prvog seta. Nakon meča Ančić je napravio krvnu sliku koja je pokazala kako će Mario biti spreman za predstojeće napore.</p>
<p>NJEMAČKA - HRVATSKA 1-1 Haas - Ančić 2-6, 6-4, 6-4, 6-4; Becker - Ljubičić 6-7 (4), 6-4, 6-2, 6-3. </p>
<p>Rusija vodi u Čileu 2-0</p>
<p>Nakon prvog dana na ostalim teniskim Davis kup ogledima prvog kola rezultati su: Čile – Rusija 0-2, Belgija – Australija 2-0, Češka – SAD 1-1, Bjelorusija – Švedska 0-2, Austrija – Argentina 0-2, Švicarska – Španjolska 1-1, Francuska – Rumunjska 2-0.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Blanka dvadeseti put preko »čarobne granice«</p>
<p>Hrvatska je rekorderka preskočila 2.01m i ponovno iza sebe ostavila Venelinu Venevu</p>
<p>BUKUREŠT</p>
<p> – Dvadeseti put u karijeri Blanka Vlašić je preletjela »čarobnu granicu«, kako visašice nazivaju skokove preko dva metra. Splićanka je na mitingu Grand Prix Monica Iagar u Bukureštu preskočila 2.01m i upisala treću pobjedu u pet ovogodišnjih nastupa.</p>
<p>Naša je rekorderka ujedno i treći put ove zime iza sebe ostavila veliku suparnicu, Bugarku Venelinu Venevu. Blanka je bila bolja u Hustopecu i Bruxellesu, a Veneva se nije uspjela revanširati ni u glavnom rumunjskom gradu. Bugarska je visašica preskočila 1.98m, što joj je bilo dovoljno za drugo mjesto. Treća je s istim rezultatom, ali iz više pokušaja, bila Antonietta Di Martino. Do pobjedničkog rezultata na mitingu nazvanom u čast odlicne rumunjske visašice, Splićanka je došla iz drugog pokušaja. Prije toga je isprva preskočila 1.95m, a, kako je i najavila prije natjecanja, pokušaje preko 1.98m je propustila kako bi bila što odmornija za napad na toliko željena dva metra. Blankin skok preko 2.01m je prvi ovogodišnji rezultat u svijetu, a naša je atletičarka jedina ove zime uspjela dvaput poletjeti iznad dva metra.</p>
<p>Ukupno joj je to, kako smo spomenuli, jubilarni dvadeseti skok u karijeri preko dva metra, osmi na dvoranskim natjecanjima i sjajna najava za glavni događaj ovog dijela sezone, Europsko prvenstvo u Birminghamu. No, prije toga Blanku čekaju još tri mitinga, a prvi je na rasporedu već u utorak u Banskoj Bystrici, na mjestu gdje je prije godinu dana preskočila 2.05m. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Anja Pärson uzela i drugo zlato</p>
<p>ARE</p>
<p> – Šveđanka Anja Pärson nastavlja dominirati ženskim dijelom Svjetskog prvenstva u alpskom skijanju. Super kombinaciju je osvojila lakoćom, nakon briljantne spust vožnje, pa je logično kako je nakon drugog zlata na prvenstvu izjavila »ovo postaje moja pista, posebno za brze discipline«.</p>
<p>Već nakon spusta Anja je ostavila svu konkurenciju iza sebe za sekundu, dvije, tri... Zato je slalom odvozila na sigurno i nije bilo teoretske šanse da ispusti drugu pobjedu u Areu. Sjajnim slalomom do bronce se probila Marlies Schild koja, čini nam se, jedina ovdje (baš u slalomu) može zaustaviti Anju Pärson do jedinstvenog rezultata – pet zlata na jednom prvenstvu. Srebrnu medalju osvojila je Julia Mancuso i tako potvrdila da je uz Anju najkompletnija skijašica današnjice...</p>
<p>• Rezultati, kombinacija: 1. Pärson (Šve) 1:57.69, 2. Mancuso (SAD) +0.81, 3. Schild (Aut) +0.85, 4. Zahrobska (Češ) +1.05, 5. Zettel (Aut) +1.91... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zagrebu dovoljna dvorana s 12.000 mjesta </p>
<p>Beograd ne zna što bi s arenom za 20 tisuća gledatelja, dok se u Budimpešti neisplativom pokazala i Sportarena, koja ima 12.500 mjesta </p>
<p>Zanimljivu je opservaciju u »Poslovnom dnevniku« o ideji da se u Zagrebu gradi sportska dvorana za 18.000 gledatelja izrekao čovjek koji s takvim stvarima ima mnogo iskustva te ima što za reći. Riječ je o Nebojši Bedroviću, tehničkom direktoru Beogradske arene, dvorane s 20.000 sjedećih mjesta, građene za potrebe Svjetskoga košarkaškog prvenstva 1994. godine, čija je organizacija Srbima kasnije oduzeta zbog rata. </p>
<p>Uglavnom, Bedrović tvrdi da bi takva dvorana, čija je izgradnja koštala između 80 i 100 milijuna eura, na kraju godine bila na »pozitivnoj nuli« mora se u njoj godišnje održati između 150 i 160 priredbi. A u Beoareni je dosad, kako kazuje, održano 15 velikih koncerata te dva sportska događaja: europska prvenstva u košarci i odbojci. </p>
<p>I sve to bez trajne uporabne dozvole, jer se ona dobiva od prigode do prigode. Normalno da je onda u takvim okolnostima tehničko održavanje vrlo skupo, kako Bedrović naglašava, oko 125 tisuća eura mjesečno. Dakako, na račun Grada Beograda, pri čemu najviše novca odlazi na klimatizaciju dvorane. Prognozirajući dvorani nešto svjetlije dane članstvom u poolu europskih arena, kada se dugoročnijim planiranjem lakše dolazi do organizacije velikih događaja, vodstvo Beoarene zna da se i samo mora uključiti u organiziranje događaja ako želi preživjeti. </p>
<p>Svjesni kako bez pomoći Grada nemaju šanse opstati na tržišnim načelima, nude iskustvo budimpeštanske Sportarene, koja ima 12.500 mjesta. </p>
<p>Iako glavni mađarski grad - kako po broju stanovnika, tako i po broju posjetitelja i raznih događanja - znatno nadmašuje Zagreb, budimpeštanska Sportarena s tri ili četiri događaja mjesečno pokazala se lošim primjerom »javno-privantnog partnerstva«, koje se sada kod nas uzima kao spasonosna formula. Francuski je partner, kako kazuje Bedrović, nakon godinu dana partnerstva, i velikog minusa, digao ruke od svega te pobjegao bez traga. Stoga je njegov savjet za Zagreb dvorana s najviše 10.000 do 12.000 mjesta. Riječ je o iskustvu koje je očigledno doprlo do zagrebačkih gradskih otaca, pa odatle i ideja o preuređenju Doma sportova. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Jertec i Pokrivač sve bliži klupi </p>
<p>Trener Ivanković u subotu će protiv Radnika izvesti postavu koju kani suprotstaviti Rijeci na Kantridi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Proljetna sezona još nije ni počela, a već sad postoje sasvim ozbiljne naznake da dva najskuplja Dinamova pojačanja nisu dio prve momčadi. Maksimirski će trener Branko Ivanković u subotnjoj utakmici protiv Radnika u Velikoj Gorici izvesti postavu kakvu namjerava suprotstaviti i Rijeci na Kantridi 17. veljače na startu proljetnoga dijela prvenstva. </p>
<p>Pa, iako sam Ivanković još uvijek ne želi javno otkriti tko je zablistao uz pripremnome razdoblju, tko je zadovoljio njegov probirljivi ukus, ponešto ipak možemo naslutiti. Za početak moramo u stranu gurnuti Mihaela Mikića, koji na Kantridi neće imati pravo nastupa zbog viška žutih kartona. On bi konkurirao za ulogu desnog beka ili, pak, desnog veznog. U prvoj bi mu varijanti protukandidati bili Etto, Buljat i Ćorluka. Sad su, međutim, »izvanredne okolnosti«, s obzirom na to da su Buljat i Etto do daljnjega izvan pogona, a da je Ćorluka na desnom beku vjerojatno tek privremeno, s obzirom na to da mu je izvorno mjesto ono u središnjem dijelu obrambenog reda. </p>
<p> Za ulogu desnog veznog, pak, konkuriraju i Jertec i Sammir. U ovome je trenutku, međutim, stanje pomalo inverzno u odnosu na početak priprema. Sada je 19-godišnji Brazilac Sammir u prednosti u odnosu na Jerteca. I sam je Ivanković odjednom, nakon samo dva nastupa, promijenio retoriku o Sammiru, čijim je predstavama oduševljen. Nakon dviju sjajno odigranih pripremnih utakmica, trener više ne ističe navodnu Sammirovu potrebu prilagodbe europskom nogometu. No, zato se Jertec još nije snašao. I Ivanković je očito očekivao nešto bržu prilagodbu mladoga varaždinskog vezista, koji je zasad u Sammirovoj »zavjetrini«. </p>
<p> Nešto je čvršća, doduše, pozicija druge varaždinske prinove. Nikola Pokrivač i Jertec u Dinamo su došli ove zime iz Varaždina za ukupnu odštetu od 8,5 milijuna kuna i sad je vidljivo da njihove startne pozicije unutar momčadi nisu sukladne financijskim parametrima. Pa, iako su i u samome klubu naglašavali da varaždinski dvojac zapravo predstavlja projekt za budućnost. U ovom bi trenutku na Pokrivačevo mjesto zadnjega veznog mogao uskočiti Ante Tomić i ta ideja uopće ne izgleda loše. Tomić je igrač poteza, sklon kreaciji i mogao bi, u paru sa Zoranom Mamićem, činiti vrlo zanimljiv dvojac zadnjih veznih.</p>
<p> Čini se da je Ivanković u međuvremenu razriješio dvojbu hoće li u prvoj postavi zaigrati Čale ili Carlos - igrat će obojica. Čale na lijevom boku, a Carlos na mjestu lijevog stopera. Na klupu će mladi Šibenčanin Schildenfeld. U svakom slučaju, protiv Radnika i Rijeke mogli bismo očekivati ovakvu postavu, u formaciji 4-2-3-1: Lončarić – Ćorluka, Drpić, Carlos, Čale – Mamić, Tomić; Sammir, Vugrinec, Modrić – Eduardo.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kanađanka završila u bolnici </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Kanadska klizačica Jessica Dube teže je ozlijeđena na zagrijavanju uoči natjecanja sportskih parova Četiri kontinenta u američkom Colorado Springsu. Dube je pri izvođenju piruete klizaljkom po licu porezao njezin partner Bryce Davison, a 24-godišnja Kanađanka završila je u bolnici, gdje su joj ranu na obrazu zašili sa četiri šava. »Jessica ima veliku porezotinu na lijevom obrazu, a prava je sreća što rana nije duboka i što nisu stradale oči«, kazala je službena liječnica Međunarodnoga klizačkog saveza (ISU) Jane Moran. Kanadski par ove sezone stvarno nema sreće, jer im je natjecanje u Colorado Springsu bilo prvo nakon velike stanke zbog teške ozljede koljena Jessice Dube. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>TV prava za OI prodana za 3 milijarde dolara </p>
<p>LAUSANNE</p>
<p> – Prihodi Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) od prodaje TV prava za Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010. i OI u Londonu 2012. čak su 40 posto veća od paketa prodanog za ZOI u Torinu i OI u Pekingu 2008., priopćio je MOO. Član Izvršnog odbora MOO-a Richard Carrion kazao je kako će TV kuće za prava prijenosa iz Vancouvera i Londona platiti više od tri milijarde dolara, dok je MOO od prodaje prijenosa iz Torina i Pekinga zaradio oko 2,5 milijardi dolara. Čak 2,2 milijarde dolara za TV prava iz Vancouvera i Londona platila je američka TV kuća NBC, dok je European Broadcasting Union (EBU) izdvojila 614 milijuna dolara, a MOO tvrdi da će oko 15 posto ukupne svote platiti posve novi mediji, poput internetskog portala. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>»Precizan« status Kosova u ožujku</p>
<p>»Završnica igre« o konačnom statusu Kosova ipak će se dogoditi u Vijeću sigurnosti</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Čovjek koji u rukama drži ključeve kosovske neovisnosti, specijalni izaslanik glavnog tajnika UN-a Marti Ahtisaari je u Palači naroda na East Riveru svoj plan dodatno politički »filtrirao«, s glavnim političkim direktorima UN-a, uključujući i Ban Ki Moona. Iako je izbjegavao govoriti i o statusu Kosova, Ahtisaari je na kraju ipak »otvorio karte«. Akreditiranim dopisnicima je rekao kako će se sljedećeg mjeseca vratiti u New York i prezentirati finalni plan u kome će definicija statusa, biti kristalno jasna. Kad će se taj prijedlog naći na dnevnom redu Vijeća sigurnosti, te može li se tamo dogoditi (ruski) veto, Ahtisaari nije želio nagađati. </p>
<p>Dopisniku Vjesnika je rekao kako će se »završnica igre« ipak dogoditi u Vijeću sigurnosti. Rekao je, da ne vjeruje, da će proces bilateralnog priznavanja Kosova, od strane pojedinih država započeti prije okončanja procesa u VS-u. </p>
<p>Ahtisaari je naglasio da bi volio vidjeti obje strane na nastavku dogovora u Beču, već u utorak, 13. veljače. »Pomalo je vrijeme da razmišljam o svojoj mirovini … Ima ljudi koji me stalno podsjećaju koliko sam ostario«, rekao je među ostalim za Vjesnik. Nije međutim, propustio istaknuti da uživa punu podršku Ban Ki Moona u rješavanju trenutačno najsloženijeg europskog pitanja.</p>
<p>Ahtisaari je istaknuo da ima potporu Europske unije, Kontaktne skupine, u kojoj je i Ruska federacija, a jasna je i potpora NATO-a. </p>
<p>Ahtisaari je istakao: »Ja sam im (Beogradu i Prištini) samo ponudio šansu. Ne želim sada početi špekulirati kako će se oni vladati u nastavku pregovora. Mnogo je sastanaka prošlo, i nemam pojma u ovom trenutku što oni mogu donijeti. Otvoren sam za dobre i konstruktivne ideje (...) Ne želim sada početi analizirati bilo koju stranu u njihovom psihološkom odnosu prema pregovaračkom procesu. No, ponekad nailazim na pokušaj da se na ovu kriznu situaciju gleda kao i na mnoge druge, kao da nije bilo povijesti. Ne mislim da išta možemo riješiti ako ne prepoznamo što se dogodilo. Teško, jer oni koji su odgovorni za neke stvari, ili su umrli, ili su u zatvoru, ili u bijegu. A drugi, demokratski lideri koji su došli za njima, trebaju živjeti s time. Nitko ... ne može pobjeći od povijesti.«</p>
<p>Ahtisari je još dodao da, što se Albanaca tiče, od njih u završnom procesu »ne očekuje ništa više, nego da iskoriste šansu, da pogledaju još jednom u plan prije nego što on bude finaliziran«. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nove snimke navodnih Dudakovićevih zločina</p>
<p>Snimke sadržavaju prizore zlostavljanja i ubijanja Abdićevih vojnika </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Televizija Republike Srpske (RS) objavila je u četvrtak navečer nove snimke koji navodno dokazuju da su pripadnici tadašnjeg Petog (bihaćkog) korpusa Armije BiH kojima je zapovijedao general Atif Dudaković počinili ratne zločine, ovaj put nad zarobljenim pripadnicima autonomaške vojske Fikreta Abdića, nakon akcije »Sloboda 94«. Snimke sadržavaju prizore zlostavljanja i ubijanja Abdićevih vojnika. </p>
<p>Dudaković je, prema snimkama, čestitao svojim vojnicima pokazujući na dvojicu zarobljenika govoreći: »Ovo su glavni glumac i operativac filma, a ja sam režiser«. Na snimkama je prikazana i proslava uspješne akcije Petog korpusa, a na jednom vozilu unutar kolone koja je prolazila ulicama Bihaća mogu se primijetiti dvojica golih muškaraca vezana remenima oko vrata; navodno je riječ o Adisu Šabiću i Arifu Vukoviću.</p>
<p>Prikazivanje snimaka očito je dio snažne političko-pravosudne kampanje u RS kojom se želi ishoditi podizanje optužnice protiv Dudakovića za ratne zločine od Suda BiH. Ta kampanja traje još od objavljivanja prvih snimki navodnih zločina pripadnika Petog korpusa nakon akcije »Oluja« i deblokiranja Bihaćke krajine. </p>
<p>Glavni državni tužitelj BiH Marinko Jurčević rekao je prije nekoliko dana u Beogradu, na marginama konferencije tužitelja BiH, Srbije i Hrvatske, da očekuje kako će istraga protiv Dudakovića za ratne zločine biti završena do rujna.</p>
<p>No, »slučaj Dudaković« jako je ispolitiziran i pritisci dolaze s različitih strana. Premijer RS Milorad Dodik i cijeli niz vladinih i nevladinih organizacija u RS smatraju da cijela ta stvar predugo traje i da je Dudaković odavno trebao biti optužen. Posve su drugačija mišljenja s bošnjačke strane, a neke udruge, poput one koja okuplja majke Srebrenice i Žepe oštro su kritizirale Jurčevića.</p>
<p> One su ogorčene jer je Jurčević u Beogradu, umjesto o potrebi uhićenja najtraženijih ratnih zločinaca Karadžića i Mladića, te istraživanju zločina u Srebrenici, govorio u javnosti prioritetno o istrazi protiv generala Dudakovića.</p>
<p>Sam Dudaković rekao je za sarajevski Dnevni avaz da se »vidi i produženje politike rukovodstva RS, ali drugim sredstvima«. No, ako je i to cijena borbe za BiH, spreman sam je podnijeti«, dodavši da ima povjerenje u institucije BiH. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kina pogubila ujgurskog aktivista</p>
<p>Ubijeni Ismail Semed bio je jedan od utemeljitelja Istočnoturkmestanskog islamskog pokreta koji Kina smatra terorističkom organizacijom</p>
<p>Kina je pogubila ujgurskog aktivista zbog pokušaja »podjele domovine« te posjedovanja eksploziva, prenosi Reuters. Ubijeni Ismail Semed bio je navodno jedan od utemeljitelja Istočnoturkmenistanskog islamskog pokreta (ETIM) koji Kina smatra terorističkom organizacijom. Kako tvrdi njegova udovica, Ismail Semed rekao je na sudu da je njegovo priznanje iznuđeno, no svejedno je pogubljen u četvrtak u Urumqiu, glavnom gradu kineske države Xinjiang, gdje žive muslimanski Ujguri. </p>
<p>Skupine za ljudska prava osudile su ubojstvo tvrdeći da sud nije imao dovoljno dokaza. »Njegovo suđenje, poput većine ostalih ujgurskih političkih procesa, nije bilo pošteno«, priopćio je Svjetski kongres Ujgura u izgnanstvu. Nicholas Bequelin, stručnjak Human Rights Watcha za Kinu kaže da je smrtna kazna u velikom nesrazmjeru s navodnim zločinima, te da na njegovom suđenju nije ostvaren ni minimum pravednosti i poštenog procesa. </p>
<p>Radio Slobodna Azija prenosi izjavu neimenovanog izvora iz regije koji tvrdi da su još dvojica Ujguraca pogubljena u četvrtak. Glasnogovornica suda u Urumqiju potvrdila je za Reuters da je pogubljena skupina ljudi, ali da ne zna ništa o pojedinim slučajevima. Regionalne vlasti Xinjianga nisu željele komentirati slučaj.</p>
<p>Ujguri, koji su potomci turskih plemena, većinom su muslimani i čine značajnu nacionalnu manjinu u Kini. Njih osam milijuna živi u pokrajini Xinjiang, u najzapadnijem dijelu Kine gdje čine relativnu etničku većinu od 45 posto. </p>
<p>Kineska vlada već dugo vremena pokušava slomiti separatistički pokret Ujgura koji nazivaju terorističkim pokretom i optužuju ga za pokušaj stvaranja Istočnog Turkmenistana u Xinjiangu. Svjetski kongres Ujgura odbacuje optužbe te tvrdi da se radi o kineskoj propagandi koja traži međunarodnu podršku za daljnju represiju nad ovim muslimanskim narodom u Kini. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Opasna bezazlena tekućina</p>
<p>Vodu stalno gubimo i nadoknađujemo i u tome treba postojati ravnoteža. Mnogi smatraju da je otrovanje vodom glupost, no iskustva pokazuju da u određenoj količini sve može biti otrov</p>
<p>U svijetu ima mnogo bizarnih događanja i natjecanja kojima je jedina svrha okupiti ljude i diviti se glupostima pojedinaca. Postoje natjecanja u jedenju hrenovki i hamburgera, pijenju piva, ali i vode. </p>
<p>Potonje se svake godine održava u Kaliforniji, a ostat će zapamćeno po smrtnom slučaju 2006. Nagrada za osvojeno prvo mjesto bio je Nintendo. Pobjednica Jennifer Strange umrla je ubrzo nakon što je došla kući. Taj primjer pokazuje da i voda za piće može biti opasna.</p>
<p>Na vodu gledamo kao na bezazlenu tekućinu pa mnogi preporučuju, osobito ako želimo smršavjeti, pijenje dvije, tri litre dnevno. No, zaboravlja se da se voda za piće podvrgava procesu klorinacije, bromizacije i ozonizacije. Jedino ti postupci jamče sigurnost za zdravlje korisnika, ali to ima i svoje posljedice. </p>
<p>Kao vrlo reaktivni halogeni elementi, klor i brom te manje ozon, vežu se za organske čestice u vodi, a takvi spojevi mogu biti toksični i karcinogeni. Epidemiološke studije jasno su ukazale na vezu između klorirane vode i raka pojedinih lokacija. Što je količina klora i broma veća po kubiku vode, to je dugotrajno konzumiranje takve vode štetnije. Od karcinogenih spojeva svakako je najopasnija haloacetična kiselina, odnosno dibromacetična kiselina (DBA).</p>
<p>Voda ulazi u tijelo gdje sudjeluje u metaboličkim procesima, služi kao rashladno sredstvo i »razrjeđivač« krvi, a potom se izlučuje putem mokraće i znoja. Količina vode koja se zadržava u tijelu ovisi o soli, odnosno elektrolitima i fizičkoj aktivnosti kojom se bavite. Dakle, postoji ravnoteža koja se relativno lako poremeti: ako popijete mnogo vode, bubrezi neće moći svladati golemi pritok, voda će razrijediti krv, a koncentracija soli naglo će pasti. Pad koncentracije soli u krvi dovodi do pada koncentracije soli u stanicama pa voda iz krvi ulazi u stanice i organe gdje inače ima manje vode. Ulazi i u mozak te se njegov volumen povećava, ali budući da je u koštanom oklopu ne može dugo trpjeti povećanje tlaka pa se javlja jaka glavobolja kao prvi znak da nešto nije u redu. Ukratko, naglo povećanje tekućine u tijelu svakako nije dobro. Pobjednica kalifornijskog natjecanja umrla je upravo od prevelike količine vode u kratko vrijeme, odnosno intoksikacije vodom. </p>
<p>Nitko ne zna s vodom kao vrhunski sportaši. Najmanja greška i plaća se visoka cijena. Stoga oni paze na ravnotežu tekućina i kod sebe uvijek imaju poneku bocu vode. Voda je važan medij za uklanjanje tjelesnog otpada i uvijek mora biti prisutna. Mnogi koji se podvrgavaju raznim dijetnim režimima na tu činjenicu zaboravljaju, što također ima svoje posljedice. Vodu stalno gubimo i nadoknađujemo, i u tom procesu treba postojati ravnoteža. Mnogi smatraju da je otrovanje vodom obična glupost, no iskustva pokazuju da u određenoj količini sve može biti otrov.</p>
<p>Maratonci, primjerice, znaju da moraju piti vodu prije natjecanja, za vrijeme utrke samo nekoliko gutljaja, dok je poslije utrke voda zabranjena najmanje sat vremena. Naime, za vrijeme maratona nije problem razina vode u tijelu nego razina soli, jer se zbog intenzivnog znojenja gubi sol. Zato maratonci piju otopine s elektrolitima (natrij, magnezij, kalij). </p>
<p>Mediji griješe kad preporučuju konzumiranje velikih količina vode kao ljekovito sredstvo. Naime, ne postoji konsenzus znanstvenika o tome koliko vode dnevno treba popiti, no postoje različite preporuke. </p>
<p>Dr. Fear iz Heidelberga smatra da je tragično da netko može olako preporučiti dnevno konzumiranje četiri litre vode. Drži da nema sumnje da takve nebuloze vješto u tisak ubacuju proizvođači mineralne i izvorske vode da bi povećali potrošnju i brže ispraznili svoja skladišta. Sličnu metodu stimuliranja potrošnje provodila je duhanska industrija koja je više od 20 godina sustavno koristila dodatke koji stvaraju ovisnost. Nažalost, ti isti dodaci pokazali su se karcinogenim. Iz svega toga također bi se moglo zaključiti da je naše tijelo nesavršeno i da ne zna izbalansirati tekućinu pa mu trebamo dodavati. Naprotiv, tijelo ima savršene zaštitne mehanizme pa je svaka ljudska korekcija suvišna.</p>
<p>Brojne dezinformacije koje su prisutne kad je riječ o prehrani, nastale namjerno ili slučajno, preplavile su SAD, ali se isti trendovi sve više šire i Europom. Panika nastala zbog virusa ptičje gripe, strah od manjka vode, strah od debljine... </p>
<p>Svi su čuli da dnevno treba popiti osam čaša vode i zaista broje koliko popiju. Zanimljivo je ponašanje ljudi: netko pronese vijest da treba piti osam čaša vode dnevno i ljudi to prihvate, ali ne prihvaćaju, primjerice, znak zabrane za prelazak preko pruge, iako znaju da mogu poginuti.</p>
<p>Ako se redovito jedu tekuća hrana, voće i salate, dovoljno je nekoliko čaša vode dnevno. U suprotnom nešto više, ali nikako tri ili četiri litre dnevno. Još je jedna neobična predrasuda, a to je da se gazirani napici koji sadrže kofein ne ubrajaju u dnevno popijenu tekućinu. Istina, takve tekućine imaju blagi diuretički učinak, no u koli, čajevima i kavi je ipak voda.</p>
<p>Piše: Ignac Kulier</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Odlazak kontroverzne zečice</p>
<p>Jedni tvrde da je bila riječ o srčanom udaru, drugi govore o predoziranju </p>
<p>Anna Nicole Smith umrla je u četvrtak u 14.10 sati u floridskoj bolnici, nakon što ju je privatna medicinska sestra našla bez svijesti u sobi Seminole Hard Rock hotela i Casina. Privatna medicinska sestra i tjelobranitelj odmah su pozvali hitnu pomoć i djelatnike hotela, a kada su oni došli, njezin ju je tjelobranitelj već oživljavao. Tridesetdevetogodišnja je Anna hitno prevezena u Memorial Regional Hospital gdje je proglašena mrtvom. Jedan je očevidac medijima rekao da su spasitelji pokušavali reanimirati Smith, ali nije davala znakove života. Videosnimka oživljavanja ispred bolnice koja pokazuje bolničko osoblje koje pokušava oživjeti Smith prodana je medijima za gotovo 500.000 dolara. </p>
<p>Autopsija je objavljena u petak, a mediji nagađaju o uzrocima smrti. Dok jedni tvrde da je riječ o srčanom udaru, drugi ističu da se predozirala tabletama za mršavljenje. Naime, Anna je nedavno izgubila oko 30 kilograma i postala glasnogovornicom tvrtke TrimSpa koji proizvodi preparat za mršavljenje. Nakon što se Nicole udebljala na stotinjak kilograma, u osam je mjeseci smršavila više od 30 kilograma uz pomoć preparata koji je poslije zabranjen zbog štetnih sastojaka koji su mogli utjecati na rad srca.</p>
<p>Isto se tako sumnja na probleme s plućima, jer je Nicole Smith nedavno bolovala od upale pluća, a njezina je medicinska sestra izjavila da je Anna posljednjih dana pokazivala simptome gripe. Prema neslužbenim izvorima »Post Chroniclea«, postoje indicije da se Anna Nicole Smith predozirala metadonima, a i CNN nagađa da bi uzrok smrti moglo biti neprimjereno uzimanje lijekova. </p>
<p>Detektivi su u njezinoj sobi našli nelegalne narkotike i brojne recepte, a toksikološki izvještaj još nije gotov. </p>
<p>Njezin odvjetnik Ron Rale odbija mogućnost da je razlog smrti droga. On je Associated Pressu izjavio da je s njom razgovarao dan prije i da mu je rekla kako ima simptome gripe te da je još jako tužna sinove smrti. To je potvrdila i glasnogovornica hotela Julianne Carelli koja je izjavila da je Smith pri prijavljivanju u hotel rekla da je prehlađena. Nicolin je život bio obilježen brojnim skandalima i umrla je pet mjeseci nakon što je rodila kćer Dannielynn i nakon što joj je od smrtonosne kombinacije lijekova (metadona i dva različita antidepresiva) umro 20-godišnji sin Daniel. Iza Anne Nicole ostala je kći, za koju nije htjela reći tko joj je otac, a šuška se da je riječ o fotografu Larryju Birckheadu, na čiji je zahtjev nekoliko dana prije njezine smrti kalifornijski sud naredio da se provede testiranje očinstva. No u Dannielynnu je rodnom listu kao otac naveden odvjetnik Howard Stern, Annin treći muž za kojeg se udala dvadesetak dana nakon sinovljeve smrti na Bahamima. Annu će javnost zapamtiti kao Playboyjevu zečicu za 1993. godinu i prema udaji za teksaškog naftaša u invalidskim kolicima J. Howarda Marshalla II. Naime, tada 26-godišnjakinja udala se za 89-godišnjaka kojega je upoznala u striptiz-klubu. Čak 63 godine stariji suprug umro je nakon 14 mjeseci braka i tada je počela bitka za nasljedstvo koja je okončana njezinom pobjedom i udjelom u nasljedstvu. </p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Briga o kostima počinje u mladosti </p>
<p>Osteoporoza je najčešća koštana bolest od koje boluje i 30 posto muškaraca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osteoporoza, bolest koštanog metabolizma, jedna je od najčešćih bolesti današnjice. Od nje žene umiru češće nego od triju najčešćih malignih bolesti: raka dojke, maternice i jajnika. Iako je smatraju bolešću žena, osteoporoza zahvaća i 30 posto muškaraca kod kojih, uspostavilo se, češće izaziva prijelome.</p>
<p>Da bi ljude poučili o važnosti pregleda stanja kostiju i pružili im vrhunsku dijagnostiku, savjete, liječenje i program tjelovježbi, u Zagrebu je na Vrbiku od nedavno osnovana Poliklinika za internu medicinu, ginekologiju, radiologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju »K centar« koju predvodi prof. dr. Dalibor Krpan, stručnjak za bolesti koštanog metabolizma. </p>
<p>Riječ je o prvom osteološkom centru u Hrvatskoj ustrojenom na principu rada »četiri e«: edukacije, efektivnosti tjelovježbi 'tae do', evaluacije ciljane dijagnostike i elektivno-individualne izabrane terapije. Klinika će među ostalim surađivati i s vrhunskim korejskim stručnjacima s područja alternativne medicine i tamošnjim sveučilištem Kyonhe. </p>
<p>Cilj rada im je pacijentima pravovaljano dijagnosticirati bolest, izabrati najbolje lijekove, reći koliko ih dugo mogu trošiti, koliko su možebitno štetni te što im valja učiniti za poboljšanje koštanog statusa. </p>
<p>O procjeni kakvoće kostiju ljudi trebaju voditi računa jednako kao što to čine s krvnim tlakom. Posebice zato što se osteoporoza smatra bolešću žena u menopauzi. Brigu treba početi već u mladosti da bi se kasnije izbjegle teške posljedice, ističu liječnici. </p>
<p>Klinika organizira jedinstven program kliničkih pregleda počevši od denzitometrije, određivanja gustoće kostiju, nadalje. Ta ustanova jedina u zemlji provodi specifičan program liječenja takozvane kronične boli u suradnji s vrhunskim korejskim stručnjacima primjenjujući njihovu tradicionalnu medicinu akupunkture, odnosno različite vrste masaže, kiropraktiku i kineziterapiju. </p>
<p>Vježbom protiv bolesti </p>
<p> Ljudi malo znaju o tome kako i koliko vježbati. Dr. Krpan kaže da takav program mora biti znanstveno i iskustveno utemeljen jer vježbati se mora bez štetnog učinka. Gotovo su idealne vježbe 'tae do' utemeljene na principima korejske vještine korištenja ruku i nogu taekwondoa. Osobito su prikladne za liječenje i prevenciju osteoporoze i zdravlje kostiju, korisne su i kod reguliranja dijabetesa, visokoga krvnog tlaka i regulacije masnoća, a izvode se ciljanom koordinacijom pokreta tijela.[Snježana Rajačić]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prvih 50 kraljice elegancije</p>
<p>Jedna od najljepših i najbolje odjevenih žena pozornost privlači i burnim životom </p>
<p>Kad je 23. siječnja Carolina od Monaka u obiteljskom krugu proslavila pedeseti rođendan, novinarima je to bio još jedan povod da princeza iz dinastije Grimaldi postane temom dana, jednako u rodnom Monaku, mini kneževini od dva četvorna kilometra, kao i u drugim zemljama. Proteklih je desetljeća ta otmjena dama podjednako privlačila pozornost javnosti svojom ljepotom, elegancijom, podrijetlom, ali i burnim životom, naizmjence ispunjenim strasnim ljubavima, pikantnim skandalima i tugom.</p>
<p>Iako dosad nije zabilježeno da je ikad pristala na novinski ili televizijski intervju, Carolinu od Monaka ubrajaju u najfotografiranije osobe prošlog stoljeća. Prve princezine fotografije svijet su obišle 1957., nekoliko dana nakon njezina rođenja koje je neizmjerno razveselilo njezine roditelje, kneza Rainiera III. i princezu Graciju. Slijedile su fotografije s krštenja kad se doznalo i da je, kao prvorođeno dijete vladara i bivše hollywoodske glumice Grace Kelly, dobila ime Carolina Louise Marguerite. Djevojčica je odrastala mažena i pažena, ali je najčešće bila okružena guvernantama. One su se istodobno skrbile i za njezina godinu dana mlađeg brata Alberta, te osam godina mlađu sestru Stephanie. Uporni paparazzi koristili su svaku prigodu da ih snime, a najčešće su to mogli kad su djeca bila s roditeljima. Zanimljivo je da se već tada nagađalo da će mala i dobro odgojena tamnokosa princeza izrasti u ljepoticu. No nitko nije pomišljao da će se tinejdžerskih godina pretvoriti u buntovnicu. Roditeljima je to dala do znanja kad se u sedamnaestoj godini preselila u Pariz i odlučila osamostaliti. Monakom se govorilo da je mama Gracija i tata Rainier žele udati za engleskog princa Charlesa ili njemačkog Ernsta Augusta od Hannovera, a ona se tome protivila. Pogotovo kad je postala studenticom filozofije i psihologije na Sorbonni. Isprva se činilo da se ničim neće razlikovati od drugih studenata, ali je s vremenom odlaske na predavanja zamijenila ludim noćnim provodima. Znala je i dublje zaviriti u čašicu, a društvo dokonih bogataša upoznalo ju je i sa 17 godina starijim ženskarošem Philippeom Junotom. Princeza se zaljubila, a on se od nje više nije odvajao. Dok je uvjeravala roditelje kako je baš on ljubav njezina života, nagovarali su je da ga ostavi. Predložili su joj i dulji posjet majčinoj obitelji u Philadelphiji, nadajući da će ga zaboraviti. No to se nije dogodilo, pa su se zaljubljena 20-godišnja princeza i proračunat lovac na ljepotice zaručili i vjenčali 29. lipnja 1978. u Monte Carlu. Ubrzo je postalo očitim da se Carolinin suprug više voli provoditi nego raditi, a neki su tvrdili i da je vara. Zato se nitko nije iznenadio kad je nakon dvije godine dvorski protokol objavio da se razvode. </p>
<p> No njezina se molba za raskid crkvenog braka do 1992. rješavala u Vatikanu, što je nije previše zabrinjavalo. Tada je bila zaokupljena završetkom studija, a nakon diplomiranja naizmjence je živjela u Parizu i Monte Carlu, gdje se nije odvajala od Roberta Rossellinija, biznismena i sina glumice Ingrid Bergman. Tješio ju je i u vrijeme velike žalosti obitelji Grimaldi sredinom rujna 1982. kad joj je majka poginula. Otad je Carolina očevo rame za plakanje, ali i od velike pomoći u obavljaju protokolaranih obveza. Osmijeh joj se vratio u ljeto iduće godine kad je u gradskoj marini upoznala tri godine mlađega talijanskog poduzetnika Stefana Casiraghija. Iako je tog zgodnog mladića pratio glas zavodnika, Carolina nije marila za to. Zaljubila se poput šiparice i udala se za njega potkraj te godine. Bio je to civilno sklopljen brak i na svadbu je pozvana uža rodbina i najodaniji prijatelji. Mladencima se nazdravljalo šampanjcem, baš kao i nekoliko mjeseci poslije kad se u palači na brdu iznad Monte Carla slavilo rođenje Carolinina i Stefanova sina Andrea. Obitelj Casiraghi preuredila je dio kneževa dvora u svoj dom, a soba viška trebala im je početkom kolovoza 1986. kad se rodila kći Charlotte i opet početkom rujna 1987., po rođenju sina Pierrea. Dok je Stefano redao poslovne uspjehe, Carolina se brinula o djeci i pozornost privlačila pomno biranom odjećom. Proglasili su je kraljicom glamura i elegancije, pa se o njoj pisalo kao i o jednoj od najbolje odjevenih žena svijeta i muzom dizajnera Karla Lagerfelda. Ipak njezina obiteljska sreće nije bila duga vijeka. Rasprsnula se poput balona kad je u studenome 1990. Stefano stradao u utrci gliserima nadomak Monte Carlu. Dok se nagađalo da njegova pogibija nije bila slučajna nego osveta talijanske mafije kojoj je, navodno, preoteo unosne poslove u kneževini, tužna Carolina ostala je sama s troje djece. Da bi se utješila, preselila se u provansalsko mjestašce Saint-Remy i nastavila živjeti mirnim obiteljskim životom. S vremenom se u njezin dom doselio Vincent Lindon, dvije godine mlađi francuski glumac. Bili su zajedno do 1995. i onda je on iznenada nestao iz princezina života. Nakon godinu dana vjenčao se kolegicom Sandrinom Kiberlain, a monaški je dvor u to vrijeme potvrdio glasine da je Carolina oboljela od alopecije. </p>
<p>Iako su neki tvrdili da je padanje kose uzrokovano stresom zbog raskida s Vincentom, doznalo se da je to posljedica tajne ljubavi s princom Ernstom od Hannovera. Upravo onim plemićem za kojeg su princezini roditelji svojedobno tvrdili da bi joj bio idealnim suprugom, ali su s vremenom postali dobri prijatelji. Carolina nije prijateljevala samo s Ernstom, nego joj je njegova supruga Chantal bila najbolja prijateljicom. No princezi i princu dogodila se ljubav, pa je taj neugodan trokut prestao njegovim razvodom. Tako više nije bilo prepreka da se ljubavnici vjenčaju, pa je Carolina u četrdesetdrugoj godini treći put stala pred matičara. </p>
<p>Udajom za Ernsta dobila je i titulu princeze od Hannovera, a nakon nekoliko mjeseci postala je i majkom njegove druge kćeri Alexandre. Iako se Carolina u suprugovoj pratnji redovito pojavljivala u javnosti, njihov brak nije bio idiličan. Dotjerani supružnici sudjelovali su na dobrotvornim balovima humanitarnih udruga i predstavama baleta Monte Carlo. Nakon toga bi se uglađen princ fizički obračunavao s paparazzima. Pročulo se i da neumjereno pije, pa je 2005. zbog pijanstva završio u bolnici s upalom gušterače. Dok su se liječnici borili za njegov život, umro je princ Rainier, Carolinin otac. Otad se o njoj ne govori samo kao kraljici glamura i elegancije, brižnoj majci troje odrasle djece i male Alexandre ili odanoj supruzi, nego i kao važnoj osobi na monaškom dvoru. Budući da je njezin brat, princ Albert naslijedio oca i nije oženjen, mnoge dužnosti namijenjene njegovoj supruzi zdušno obavlja Carolina. Pritom se ne može osloniti ni na pomoć mlađe i vječno neobuzdane sestre Stephanie, a šapuće se i da joj godi pomisao kako bi jednom njezin najstariji sin Andrea na prijestolju mogao naslijediti ujaka i postati vladarom maloga i bogata Monaka.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Glazbom protiv raka </p>
<p>Danas se u muzeju Mimara prikuplja novac za žene oboljele od raka vrata maternice </p>
<p>Hrvatska liga protiv raka i Hrvatski glazbeni centar u povodu Svjetskog dana bolesnika u subotu, 10. veljače, organiziraju dobrotvorni koncert u dvorani muzeja Mimara s početkom u 20 sati. Cijena ulaznice je 50 kuna, a sav je prihod namijenjen Udruzi za pomoć ženama u prevenciji raka vrata maternice »Zdravka«. Prema riječima dr. Damira Eljuge, predsjednika Hrvatske lige protiv raka, osnovna djelatnost te novoosnovane udruge koja djeluje u sklopu Lige jest edukacija, prevencija i liječenje. Na koncertu nastupaju japanska sopranistica Mayumi Kamei, bariton Vitomir Marof, te pijanistica Martina Mičija. Posebni su gosti albanska pijanistica Silvana Skenderi i klarinetist Bruno Philipp. </p>
<p>Na programu su djela Lukačića, Mozarta, Verdija, Puccinija, Schuberta i Schumana. Mayumi Kamei trenutačno je članica zbora Hrvatske radiotelevizije. Godine 1999. osvojila je drugu nagradu na natjecanju »Societa Jupiter International Music Competition« u Genovi. Vitomir Marof, prvak opere u zagrebačkom HNK, primio je najveće domaće nagrade za svoje umjetničko djelovanje: nagrade Milka Trnina i Vladimir Ruzdjak. Pijanistica Martina Mičija sudjelovala je na brojnim natjecanjima, seminarima i koncertima i osvojila druge nagrade na natjecanjima 1996. i 1997. godine u Zagrebu. </p>
<p>Pijanistica Silvana Skenderi radila je u Nacionalnom kazalištu opere i baleta u Tirani kao korepetitor i prvi pijanist opernog orkestra. Trenutačno radi na Muzičkoj akademiji kao profesor glasovira. Bruno Philipp predaje klarinet na glazbenoj školi Zlatka Balokovića i honorarni je član folklornog ansambla Lado. Osim domaćih nagrada, na Visokoj glazbenoj akademiji Ecole Normale de Musique »Alfred Cortot« u Parizu dobitnik je nagrade iz komorne glazbe. [S.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Igračke inspirirane Da Vincijem</p>
<p>Nove igračke predstavljene na nedavnom sajmu elektroničke opreme u Las Vegasu i na predstojećem sajmu igračaka u New Yorku najavljuju revoluciju u industriji igara</p>
<p>Jedan od najvećih vizionara u ljudskoj povijesti Leonardo Da Vinci iza sebe je ostavio nevjerojatno bogato naslijeđe u što se mogu uvjeriti svi oni koji do 25. veljače u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt posjete izložbu »Codex Atlanticus«. Leonardov rad, često inspiriran kukcima, pticama i općenito svijetom prirode, postao je predmetom istraživanja tvrtke WowWee koja se bavi robotikom. </p>
<p>Predstavnici tvrtke otkrili su da u ožujku namjeravaju pustiti u masovnu prodaju potpuno funkcionalan ornithopter, igračku letjelicu koja oponaša ptice i leti uz pomoć mehanički pokretanih krila. Igračka upravljana radiovalovima nazvana je FlyTech Dragonfly. Prva je demonstracija te neobične letjelice bila prošli mjesec na velikom sajmu elektroničke opreme u Las Vegasu Consumer Electronics Show gdje je odmah postala hitom. Nova prezentacija letjelice slijedi na sajmu igračaka u New Yorku koji počinje ovaj vikend. Isti će sajam poslužiti za promociju brojnih drugih tehnologija i igračaka koje imaju mogućnosti lebdenja, letenja, hodanja, kotrljanja i svega onoga što je donedavno bilo nezamislivo. </p>
<p>Kanadska tvrtka Interactive Toy Concepts proizvela je Micro Mosquito, radijem navođenog mehaničkog komarca veličine dlana. </p>
<p>»Mislim da slijedi revolucija na tržištu igračaka, te kako se upravo sada događa pritisak iz naše industrije kako bi se klince natjeralo da se dignu sa svog kauča i prestanu igrati videoigre«, kaže glavni dizajner tvrtke Gene Khasminsky koji je uvjeren da će klincima biti zanimljivije upravljati kojekakvim igračkama nego »upravljati virtualnim vozilima u računalno generiranom svijetu«. Jedan od najvećih svjetskih proizvođača igračaka kompanija Mattel kao svog aduta za ljeto najavljuje vozilo na daljinsko upravljanje sa tri kotača nazvano Tyco R7C Terrainiac. To će vozilo futurističkog izgleda za 80 dolara praktički moći svladati svaki teren zbog tehnologije koja mu omogućava da se izvrće i svija poput ljudskog tijela. </p>
<p>Spomenuti WowWee je već prije predstavio igračku Robosapien, a upravo radi na igračci Roboquad koja će za 100 dolara juriti na svojim paukolikim nožicama. </p>
<p>Među brojnim zanimljivim igračkama je i Spy Video Car (mali automobil s ugrađenom kamerom)i Mobile Spy Ear Vehicle (ista stvar ali s montiranim mikrofonom koji »hvata« zvuk udaljen čak dvjestotinjak metara). </p>
<p>Ideje za neke od tih igračaka postojale su i davno prije, ali ih je bilo teško realizirati zbog cijene i nepostojanja odgovarajućih materijala. Danas postoje mikroelektrični motori koji su relativno jeftini, postoje kojekakvi novi materijali znatno lakši i čvršći od dosadašnjih itd. Istodobno su pale i cijene mikroprocesora i pojavile se lakše baterije (Dragonflya s početka priče pokreće baterija manja od kovanice koja nakon 20 minuta punjenja omogućava deset minuta leta).</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Birimiša puštena iz pritvora</p>
<p>Kako su ispitani svi svjedoci, prestaju zakonski uvjeti za njenim zadržavanjem, kazao je sudac Svalina</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon saslušanja ukupno osam svjedoka, istražni sudac Davor Svalina donio je rješenje o puštanju dubrovačke odvjetnice Ane Birimiše iz pritvora na Bilicama. Kako su ispitani svi svjedoci, prestaju zakonski uvjeti za njenim zadržavanjem, kazao je sudac Svalina. Birimiša je pritvorena prije dvadesetak dana po kaznenoj prijavi za pranje novca, a pritvor joj je određen isključivo zbog toga da ne bi utjecala na svjedoke. Na rješenje o njenom puštanju na slobodu zastupnica Uskoka Natalija Petković najavila je žalbu.</p>
<p>U pitanju je dio istražnog postupka koji se vodi protiv Jakše Cvitanovića Cvika zbog organiziranja kriminalne skupine radi preprodaje droge na otoku Korčuli. Birimiša je također bila uključena u kriminalnu organizaciju, tvrde iz Uskoka. Za dobar dio njihove imovine donesena je sudska odluka o zabrani raspolaganja jer se sumnja da su nekretnine, vozila i plovila kupili novcem zarađenim preprodajom heroina. Birimiša tvrdi da je sve kupila legalno, podižući kredite. Cvik također negira djela, no obranu će iznijeti naknadno.[Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Četvorka spriječila pljačku kladionice </p>
<p>Umjesto pravom bombom prijetio čarapom na koju je zakvačio metalni prsten </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poslovnicu kladionice »Germani sport«, u Korčulanskoj ulici na broju 4, u četvrtak, oko 17 sati, pokušao je opljačkati Antonijo C. (27), prijeteći zaposlenici Jasmini L. (20) predmetom koji je nalikovao ručnoj bombi. Kada je zatražio novac, djelatnica je pobjegla u upravu poduzeća, pa je zbunjeni pljačkaš počeo bježati, no ubrzo ga je uhvatilo četvero zaposlenika u blizini Vukovarske ulice.</p>
<p>»Sve događalo brzo, osjetila sam navalu adrenalina i nisam razmišljala što bi sve moglo dogoditi. Rekla sam mu neka aktivira bombu, no on je stalno, to što je držao u rukama, pokušavao sakriti. Samo koji trenutak poslije dotrčali su voditelj poslovnice, Kristijan K., Davor M. iz nabave i Željko K., šef računovodstva. Oni su ga uhvatili i vratili u Upravu i na njihov je poziv vrlo brzo stigla i policija«, rekla nam je Ana V.. Kada je pljačkaš shvatio da mora odustati od nauma, Antonijo C. je pojurio iz kladionice, no tada je naletio na druga vrata koja je otvorio voditelj poslovnice. Pljačkaš se pridigao i počeo trčati prema Vukovarskoj ulici pokušao ući u nekoliko automobila koji su čekali zeleno svjetlo na semaforu, no vozači su redom pozaključavali vrata. »To je bila prva pljačka u ovoj poslovnici, a u ovoj godini imali smo 5 ili 6 pljački, što je otprilike kao i prošle godine. </p>
<p>Dok je policija u našim prostorijama ispitivala razbojnika, priznao je još dvije pljačke naših kladionica u Vukovarskoj ulici i jednu pljačku poslovnice na Ferenčici«, rekao nam je direktor i suvlasnik »Germania sporta«, Ivan Kovač. Kada su pretražili uhvaćenog Antonija C., ispostavilo se da u rukama nije ima ručnu bombu već smotane dvije čarape, na koje zakvačio metalni prsten, kako bi što više nalikovale bombi. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Motociklista usmrtio pijani vozač bez vozačke dozvole </p>
<p>Od siline udarca i zadobivenih ozljeda, vozač mopeda preminuo je u osječkoj Kliničkoj bolnici, dok je pijani vozač D.H. ostao neozlijeđen</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Četrdesetosmogodišnji L.G. iz osječkog prigradskog naselja Tvrđavica na mjestu je smrtno stradao u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 21,15 sati na Biljskoj cesti, koja vodi iz Osijeka prema Bilju, na samom silasku sa cestovnog mosta preko rijeke Drave. </p>
<p>Kako je izvijestila osječko-baranjska Policijska uprava, do nesreće je došlo kada se dvadesetosmogodišnji D.H. iz Bilja, u pijanom stanju, sa izmjerenih 1,93 promila u organizmu, bez položenog vozačkog ispita i upravljajući neregistriranim automobilom kojemu je istekla važnost prometne dozvole, kretao Biljskom cestom iz smjera Baranje prema Osijeku. </p>
<p>Tom prilikom svojim je 'opel kadettom' vozio neprilagođenom brzinom, pa je u zavoju ulijevo izgubio nadzor nad vozilom nakon čega je udario u prednji dio mopeda marke »tomos«, kojim je upravljao L.G. iz Tvrđavice koji je dolazio iz suprotnog smjera. </p>
<p>Od siline udarca i zadobivenih ozljeda, vozač mopeda L.G. naknadno je preminuo u osječkoj Kliničkoj bolnici, dok je nesavjesni pijani vozač D.H. ostao neozlijeđen, te su protiv njega podnesene kaznena i prekršajna prijava. </p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće obavio istražni sudac osječkog Županijskog suda, uz djelatnike prometne policije. [Maja Sajler Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Izašavši uz tunela podletio pod kamion</p>
<p>DELNICE</p>
<p> - Ivan Madirazza (53) iz Zagreba poginuo je u prometnoj nesreći koja se u petak oko 13.20 sati dogodila na poluautocesti Rijeka-Zagreb između Delnica i Ravne Gore.</p>
<p> Madirazza je u pravcu Rijeke upravljao peugeotom 607 ZG 5667-BO i po izlasku iz tunela Vršek iz za sada neutvrđenih razloga skrenuo na lijevi prometni trak. Njegov »peugeot« direktno se sudario s kamionom varaždinske registracije koji je dolazio iz suprotnoga smjera i za čijim je upravljačem bio 33-godišnji K. R. iz Varaždina. U silovitom sudaru Ivan Madirazza na mjestu je poginuo dok je vozač kamiona lakše ozlijeđen. </p>
<p>Očevid na mjestu prometne nesreće je uz djelatnike policije obavio i Valentin Ivanetić, istražni sudac riječkoga Županijskoga suda.</p>
<p> Dionica poluautoceste Delnice-Ravna Gora nekoliko je sati zbog očevida i raščišćavanja bila zatvorena, a promet se odvijao zaobilaznim pravcima. [T. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Suputnik poginuo, dvojica ozlijeđena </p>
<p>NOVALJA</p>
<p> - U četvrtak se oko 23.30 sati na državnoj cesti D-106, predio Sv. Duh, dogodila teška prometna nesreća. Prema policijskom izvješću, 37-godišnji H.B. upravljao je osobnim vozilom marke »VW golf«, BiH nacionalnih oznaka, iz smjera sjevera prema gradu Pagu. Zbog neprilagođene brzine kretanja u jednom trenutku izgubio je kontrolu nad vozilom, te izletio izvan kolnika. Smrtno je stradao putnik na stražnjem sjedalu, vozač H.B. (37) je zadobio teške tjelesne ozljede (prijelom rebara), dok je suvozač H.B. (29) lakše ozlijeđen. Svi su državljani BiH. Ozlijeđenima je pružena liječnička pomoć u Općoj bolnici Zadar, gdje je vozač hospitaliziran, a na Odjelu patologije će se po nalogu Istražnog suca Županijskog suda u Zadru obaviti obdukcija kako bi se utvrdio točan uzrok smrti državljanina BiH, čiji se identitet još utvrđuje. [M. Veršić]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pronađen srebrni »tipo«, za vozačem raspisana tjeralica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema prvim neslužbenim informacijama policija je, u četvrtak popodne, u zagrebačkoj Dubravi pronašla i uhitila Daria M. (24), vozača srebrnog »fiata tipo«, za kojeg se sumnja da je u prometnoj nesreći na križanju Zvonimirove i Kušlanove ulice usmrtio pješaka Ivana B. (54). Na redovnoj tiskovnoj konferenciji PU zagrebačke, doznali smo da je u dvorištu obiteljske kuće u Dubravi doista pronađen »fiat tipo«, s razbijenim prednjim lijevim dijelom, no na istoj adresi nije zatečen i Dario M., za kojim je u međuvremenu raspisana tjeralica s mjerom »uhititi«. Usporedbom pronađenih krhotina na mjestu nesreće i oštećenja na vozilu, nedvojbeno je utvrđeno da je tim vozilom usmrćen nesretni pješak. Potraga za osumnjičenim vozačem se nastavlja. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Spavao s 14-godišnjom djevojčicom</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Policija je uhitila i prijavila 26-godišnjaka zbog kaznenog djela spolnog odnosa s djetetom nakon što je utvrđeno da je imao seksualne odnose s djevojčicom od nepunih 14 godina. Istražni sudac mu je odredio zadržavanje od 48 sati u pritvoru, dok ne sasluša djevojčicu koja navodno tvrdi da je »ludo zaljubljena« u znatno starijeg muškarca. [Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Armko Smart izigrao radnike </p>
<p>HUS tražiti od Vlade da se Ukrajini uputi diplomatska nota, jer je »vlasnik te grupacije ujedno i zastupnik u tamošnjem parlamentu« </p>
<p>SPLIT- Sindikati i radnici Željezare Split razočarani su i ogorčeni postupkom ukrajinsko-hrvatske grupacije Armko Smart, koja je u zadnji trenutak odustala od kupnje splitske željezare, čiji se dionički kapital nudio na prodaju po posebnim uvjetima, odnosno za jednu kunu. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević rekao je u petak Vjesniku da nekorektno ponašanje Ukrajinaca nije razočaranje samo za Vladu, nego i za sindikate te 500 radnika nekadašnjeg metalurškog diva, koji su dali snažnu potporu njihovu ulasku u vlasničku strukturu Željezare.</p>
<p>»Naša je zaprepaštenost to veća što su Ukrajinci bili jedini ponuđači za kupnju splitske tvornice koji su pristali na potpisivanje socijalnog sporazuma. Uoči prodaje Željezare, sindikati i Armko Smart potpisali su sporazum kojim hrvatsko-ukrajinska grupacija jamči očuvanje svih radnih mjesta, podmirenje državnih potraživanja bez popusta, ulaganje od 28,87 milijuna eura u idućih pet godina te povećanje zaposlenosti u istom razdoblju sa sadašnjih 482 na 530 radnika. Vjerujući u iskrene namjere i ponašanje u skladu s normama poslovnog svijeta, petstotinjak radnika dalo je otvorenu potporu upravo tom ponuđaču, koji je sada izigrao i državu, kao većinskog vlasnika tvornice, te radnike i sindikate«, istaknuo je Matijašević.</p>
<p>Čelnik HUS-a kaže da su Ukrajinci, bez ičijih sugestija i pritisaka, snimili stanje u Željezari, upoznali se s njezinim financijskim dubiozama i visinom državnih potraživanja, nakon čega su ušli u uži krug ponuđača za kupnju tvornice, uz otvoreno lobiranje radnika i sindikata. U trećem krugu prodaje Hrvatski fond za privatizaciju ocijenio je njihovu ponudu najboljom, te je potkraj prošle godine odlučeno da novi vlasnik splitske tvornice postane Armko Smart. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec izvijestio je prije dva dana da su Ukrajinci odustali od kupnje Željezare, uz obrazloženje kako ne mogu ispuniti sve ugovorne odredbe, zbog čega će HFP raspisati novi natječaj. Nazivajući ih »spekulantima i prevarantima«, Matijašević ističe kako ne postoje zakonske odredbe za kažnjavanje takvih »investitora«, ali da ih svakako treba onemogućiti u ponovnom javljanju na novi natječaj. </p>
<p>»Ovo što su Ukrajinci demonstrirali u Hrvatskoj, nezabilježeno je u poslovnom svijetu i stoga HUS tražiti od Vlade da se Ukrajini uputi diplomatska nota, to više što je vlasnik te grupacije ujedno i zastupnik u tamošnjem parlamentu«, rekao je Matijašević i dodao kako svaki propali natječaj, a dosad ih je bilo pet, onemogućuje posrnuloj tvornici poslovni oporavak i povratak u tržišnu utakmicu.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ina i Mol preuzimaju najveću naftnu tvrtku u BiH</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik vlade Federacije BiH Ahmet Hadžipašić, predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević, član Uprave Mola za maloprodaju Laszlo Geszti i direktor sarajevskog Energopetrola Namik Bušatlić potpisali su u petak Protokol o izdvajanju terminala iz te najveće naftne tvrtke u BiH čiji je novi vlasnik konzorcij Ina-Mol. </p>
<p>Izdvajanje terminala predviđeno je ugovorom o dokapitalizaciji Energopetrola koji su u rujnu 2006. potpisali čelnici federalne vlade, Ine, Mola i Energopetrola. Potpisom protokola konzorcij Ine i Mola kao strateški partner Energopetrola potvrdio je suglasnost da se imovina svih terminala izdvoji odmah nakon uplate 60,195 milijuna konvertibilnih maraka za dokapitalizaciju i 10,2 milijuna konvertibilnih maraka za prava za dokapitalizaciju, izvijestili su iz federalne vlade.</p>
<p>Nakon potpisivanja Hadžipašić je, uz čestitke svim sudionicima u ovom značajnom projektu, izrazio uvjerenje da je ovo dobar posao od kojeg će BiH i njeni građani imati koristi. Novim je vlasnicima poželio uspjeh, uz očekivanje da će obveze iz Protokola biti ispunjene što prije. U ime konzorcija, Dragičević je istaknuo da je uspješno kraju priveden projekt koji su pratila podozrenja i medijski pritisci. »Odlučili su čisto ekonomski interesi i vjerujemo da ćemo imati kvalitetno tržište u susjedstvu«, naglasio je Dragičević.</p>
<p>I Geszti je izrazio zadovoljstvo obavljenim poslom, dok je Bušatlić naglasio da je ovo novi početak za Energopetrol i njegove radnike.</p>
<p>Inače, konzorcij Ina-Mol obvezao se federalnoj vladi za 67 posto dionica Energopetrola odnosno 65 benzinskih crpki i dvije upravne zgrade platiti 10,2 milijuna konvertibilnih maraka (oko 5,1 milijun eura). Ugovorom je također dogovorena dokapitalizacija Energopetrola sa 60,195 milijuna konvertibilnih maraka (oko 30,1 milijun eura), što će se iskoristiti za vraćanje velikih dugova. </p>
<p>Konzorcij će u sljedeće tri godine u razvoj te tvrtke uložiti još 150 milijuna konvertibilnih maraka (oko 75 milijuna eura) a u zapošljavanje i zbrinjavanje svih 1059 zaposlenih 4,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 2,25 milijuna eura). Ugovor o dokapitalizaciji je spas za Energopetrol jer mu je prijetio stečaj i likvidacija. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rockwool predstavio tvornicu </p>
<p>PIĆAN</p>
<p> - Tržište prodaje raste i u ovoj jadranskoj regiji trebamo nove kapacitete, potencijal za budućnost, izjavio je Bartosz Stentoft, direktor Rockwool Adriatica, koji je u petak novinarima prvi put službeno predstavio projekt gradnje tvornice kamene vune u Pićanskoj industrijskoj zoni u središtu Istre. </p>
<p>Rockwool Adriatic dio je danskog Rockwool koncerna kojem je to 23. tvornica, a rasprostranjene su u 14 zemalja, većinom europskih. Prošle godine kad je krenula gradnja, bila je to najveća »greenfield« investicija u zemlji, vrijedna 550 milijuna kuna. Gradnja tvornice teče prema planu, te u Rockwoolu očekuju pokretanje proizvodnje do kraja rujna. Rockwool je u Pićanskoj zoni kupio 49 od ukupno 130 hektara, koliko je velika zona.</p>
<p>Rockwool je najveći proizvođač negorive, prema vlastitim tvrdnjama, neštetljive, toplinsko izolacijske kamene vune za uporabu u građevinarstvu, industriji i energetici. No, iako ih je Forbesov portal proglasio jednom od 200 najboljih svjetskih kompanija, u Istri se protiv gradnje tvornice kamene vune u susjedstvu oštro bori nekoliko udruga za zaštitu okoliša, te građanska inicijativa iz Pićna, tvrdeći da će Rockwool ispuštati štetne plinove i tako zagaditi okoliš i narušiti zdravlje ljudi. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Rast prodaje automobila, pad prodaje knjiga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Promet u trgovini na malo u prosincu je prošle godine u Hrvatskoj zabilježio uobičajeno visoke stope rasta u odnosu na studeni, nominalno i realno porastao je za 15,2 posto, dok je na godišnjoj razini, u prosincu prošle u odnosu na isti mjesec 2005. godine, nominalno porastao za 5,6, a realno za 4 posto. </p>
<p>Tijekom cijele prošle godine promet u trgovini na malo nominalno je bio veći za 4,8 posto u odnosu na razdoblje od siječnja do kraja prosinca 2005., dok je realni porast iznosio 2,1 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. </p>
<p> I prošle je godine u prosincu, s obzirom na uobičajen rast osobne potrošnje u predblagdanskom razdoblju, zabilježen visok rast prometa u maloprodaji na mjesečnoj razini. </p>
<p> Iznadprosječne stope rasta u prosincu u odnosu na studeni prošle godine bilježe se i u najznačajnijim trgovačkim strukama - u nespecijaliziranim prodavaonicama živežnih namirnica nominalni je rast iznosio 27,3 posto, u ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama 29,2 posto, u maloprodaji motornih vozila 10,1 posto. </p>
<p>Najveći se pad pak na godišnjoj razini bilježi u maloprodaji knjiga i papirnate robe i to za 23,8 posto u odnosu na prosinac 2005., dok je u cijeloj 2006. u odnosu na 2005. zabilježen nominalni pad od 21,9 posto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>25 milijuna dolara za spas Zemlje od zagađenja</p>
<p>Zanimljiv natječaj Branson je osmislio zajedno s bivšim američkim potpredsjednikom Alom Goreom</p>
<p>Richard Branson, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu i vlasnik tvrtke Virgin, nudi 25 milijuna dolara onome tko smisli najbolji način za izdvajanje i neutraliziranje štetnih plinova iz atmosfere koji izazivaju efekt staklenika i tako zaustave klimatske promjene. Zanimljiv natječaj Branson je osmislio zajedno s bivšim američkim potpredsjednikom Alom Goreom.</p>
<p>»Zemlja ne može čekati 60 godina. Želim budućnost za svoju djecu i djecu moje djece«, izjavio je Richard Branson. Dodao je da se svijet, želi li preživjeti, mora riješiti velike količine stakleničkih plinova iz atmosfere, a velika novčana nagrada najbolji je način da se pronađe rješenje.</p>
<p>Najnoviji izazov sličan je onome 1675. kada je ponuđena nagrada onome tko utvrdi način za točno određivanje zemljopisne dužine. Urar John Harrison je 60 godina nakon tog natječaja uspio riješiti zadatak i dobiti nagradu.</p>
<p>Al Gore, koji je već svojim dokumentarnim filmom »An Inconvenient Truth« ukazao na problem globalnog zatopljenja i klimatskih promjena na Zemlji, rekao je da se čovjek mora suočiti s realnošću. </p>
<p>»Nemamo običaj razmišljati o planetarnom izvanrednom stanju, a dosad nismo mogli ni zamisliti da mi ljudi uništavamo planet na kojem živimo«, rekao je Al Gore. </p>
<p>Znanstvenici su dosad razmišljali o uklanjanju stakleničkih plinova iz atmosfere i njihovu pohranjivanju u naftnim poljima, ubrizgavanju duboko u ocean ili pak kemijskoj preobrazbi u kruto ili tekuće stanje koje je termodinamično stabilno. Ipak, takva rješenja nisu sigurna jer bi mogla iscuriti s takvih mjesta ili pak u oceanu uništi morski ekosustav. </p>
<p>Richard Branson već je uložio tri milijarde dolara u istraživanje obnovljivih izvora energije.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Markač ponovo na slobodi, Čermak ostaje u pritvoru</p>
<p>DEN HAAG</p>
<p> - Predraspravno vijeće Haškog suda nakon višesatnog ročišta u petak, objavilo je da se general Mladen Markač u subotu ujutro ponovno pušta na slobodu do početka suđenja zakazanog za 7. svibnja. No, odlučilo je odgoditi odluku o tome hoće li generala Ivana Čermaka ponovno pustiti na privremenu slobodu te ga zadržalo u pritvoru. Istodobno nije donijelo nikakvu odluku ni o potencijalnom sukobu interesa troje odvjetnika u predmetu »Gotovina, Čermak i Markač«.</p>
<p> Vijeće je u petak naredilo haškim tužiteljima da skrate optužnicu u predmetu »Gotovina, Čermak i Markač«, u skladu s ranijom najavom da su spremni, ukoliko im to bude naređeno, odustati od progona za djela počinjena u posljednja dva mjeseca koja obuhvaća optužnica te od djela u šest općina.</p>
<p> Na predraspravnom ročištu prvi put su u sudnici bila sva trojica generala. Do ulaska sudskog vijeća proveli su vrijeme razgovarajući međusobno i sa svojim odvjetnicima, a nakon toga tijek ročišta pozorno su pratili ozbiljnih izraza lica. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Polemična rasprava stradalničkih udruga</p>
<p>Organizatorima konferencije zamjereno je da pokušavaju izjednačiti krivnju za izbijanje rata i ratne zločine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međunarodna konferencija »Utvrđivanje istine o ratnim zločinima«, koja je počela u četvrtak u Zagrebu, u petak je nastavljena polemikom stradalničkih i drugih udruga. Organizatoru - zagrebačkoj Documenti, beogradskom Fondu za humanitarno pravo i sarajevskom Istraživačko-dokumentacijskom centru - zamjereno je da pokušavaju izjednačiti krivnju za izbijanje rata i ratne zločine. Prigovoreno im je to iz Bedema ljubavi i Hvidre. </p>
<p>Nakon što je predsjednik Žarko Puhovski HHO-a dan ranije spočitnuo majkama da su djecu najprije izvlačile iz JNA, a potom »gurale u HV«, u petak mu je na konferenciji odgovorila Ljiljana Alvir iz udruge Vukovarske majke. </p>
<p>»Nitko nikoga nije gurao u rat, on nam je bio nametnut, a oni koji su ušli u vojsku branili su Hrvatsku«, rekla je.</p>
<p>Svoj su glas protiv organizatora konferencije digli i predstavnici drugih udruga poručivši kako im je dosta da o ratu govore političari, Haaški sud i Carla del Ponte. Haška je tužiteljica i u petak sudjelovala u radu Konferencije, ovaj put samo kao pasivni promatrač. Odslušala je polemičnu raspravu udruga bez komentara.</p>
<p>Među govornicima je bila i Vjera Solar iz sisačke Građanske udruge protiv nasilja, javnosti poznata kao majka kojoj je na početku rata ubijena devetnaestogodišnja kći, za što optužuje pripadnike hrvatskih postrojbi. Ustvrdila je da se »o žrtvama Srba u Hrvatskoj i Jugoslaviji razglaba dok se šuti o žrtvama koje je počinila hrvatska strana«. </p>
<p>Predstavnica udruge udovica iz Slavonskog Broda oštro joj je uzvratila kako od svog slučaja radi politički slučaj istaknuvši da zločini nad Hrvatima nisu pojedinačni. Samo u Slavonskom Brodu je, kazala je, poginuo cijeli razred školske djece, njih 44. [Miroslava Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Svima pravo na naknadu troškova izborne kampanje</p>
<p>Svi sudionici izbornih procesa imat će pravo uvida u biračke popise, rekao je Antun Palarić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski sabor u petak je prihvatio izmjene Izbornog zakona kojima će pravo na naknadu troškova izborne promidžbe imati sve stranke i nezavisni i manjinski zastupnici ovisno o njihovom broju u trenutku raspuštanja Sabora. </p>
<p>Time je prihvaćen amandman dijela zastupnika manjina i izmijenjena prvobitna namjera da se novac raspoređuje samo strankama i to ovisno o broju zastupnika na dan konstituiranja Sabora. U tom slučaju pravo na naknadu ne bi imali manjinski i neovisni zastupnici i one stranke koje su nastale u tijeku sadašnjeg saborskog saziva. Pravo na naknadu troškova kampanje tako su stekli sve stranke i zastupnici koji sada sjede u saborskim klupama i to neovisno o tome hoće li na izborima uspjeti ući u Sabor. Prihvaćeno rješenje proračun će stajati dva milijuna kuna više. </p>
<p>Pravo na povrat umirovljeničkog duga dobilo je i 3039 korisnika najviših mirovina i 14.742 korisnika obiteljskih mirovina, što će proračun stajati 1,4 milijardu kuna. To pravo dodijeljeno je izmjenom Zakona o provedbi odluke Ustavnog suda o vraćanju umirovljeničkog duga. Odbijena je interpelacija regionalnih zastupnika o odgovornosti Vlade za stanje u tekstilnoj i obućarskoj industriji.</p>
<p>Svi sudionici izbornih procesa imat će pravo uvida u biračke popise, ali moći će dobiti samo ime, prezime i adresu birača, a ne i njegov JMBG, nacionalnost i spol, najavio je u petak državni tajnik za upravu Antun Palarić tijekom rasprave u Saboru o Prijedlogu Zakona o popisu birača.</p>
<p>Novim zakonom birački popisi vodili bi se isključivo u elektroničkom obliku, a diplomatska predstavništva obvezat će se na vođenje prethodne registracije birača koji će glasovati na njihovu području. </p>
<p>U zakonu je ostala obveza dostavljanja pismene obavijesti biračima o tome jesu li upisani u popis birača i gdje im je biračko mjesto. Zakonom se propisuje i da mladi birači, koji u vrijeme zaključenja biračkih popisa nisu napunili 18 godina, a punoljetnost će steći do dana održavanja izbora, mogu izaći na izbore. </p>
<p>Izabrani članovi </p>
<p>Nakon gotovo godinu dana od donošenja Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Sabor je u petak napokon izabrao njegove članove - Davora Orlovića, Zorislava Hama, Josipa Vreska i Vlatku Kovačević, dok su Zdravka Čufar-Šarić i Aleksandra Jozić-Ileković izabrane za potpredsjednice. Sukladno izmjenama Zakona o DIP-u izglasanima u petak, na čelu DIP-a bit će i dalje predsjednik Vrhovnog suda, a dvojica sudaca koje će izabrati Opća sjednica suda bit će mu zamjenici. [S. I. Oruč / M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Merkel i Barroso u svibnju dolaze u Zagreb</p>
<p>Nadamo se da će Hrvatska na idućem summitu NATO-a, koji želimo organizirati u Bukureštu, biti pozvana, rekao je rumunjski premijer Popescu-Tariceanu</p>
<p>BUKUREŠT (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Hrvatska će odigrati ulogu lidera u Cefti. Daljnja suradnja država okupljenih u Cefti treba biti korisna za cijelu Europu. Rumunjska daje punu potporu hrvatskom ulasku u NATO i nadamo se da će joj na sljedećem summitu Saveza, koji želimo organizirati u Bukureštu, biti upućena pozivnica«, rekao je u petak rumunjski premijer Calin Popescu-Tariceanu nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u Bukureštu. »Želimo da pregovori o europskom ustavu nikako ne štete Hrvatskoj, koja je napravila izuzetne napore i napretke u približavanju Uniji. Želim čestitati svom prijatelju Ivi da Hrvatsku i dalje vodi na uspješan način, jer reforme koje će Hrvatska provesti neće biti samo korisne zbog ulaska u EU, nego će koristiti hrvatskim građanima«, rekao je rumunjski premijer.</p>
<p>Premijer Sanader čestitao je Rumunjskoj i njezinu vodstvu na ulasku u EU, ocjenjujući to kao povijesni uspjeh. Kazao je da su rumunjski premijer Popescu-Tariceanu i on bili »lokomotive proširenja Cefte« te mu je drago što su je uspjeli modernizirati. »To je najbolji put za zemlje jugoistočne Europe, kao trening za EU«, kazao je Sanader. Naglasio je da će na summit Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi 11. svibnja u Zagrebu doći i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i njemačka kancelarka Angela Merkel. Najavio je i konferenciju o NATO-u u Dubrovniku, zadnju prije summita 2008. koji bi se mogao održati u Bukureštu. »Hrvatska očekuje pozivnicu 2008. i ako to bude u Rumunjskoj, bit će nam drago«, rekao je. »Rumunjska je članica NATO-a i EU-a i može pridonijeti trajnoj stabilizaciji u regiji. Razgovarali smo i kako potaknuti gospodarstvenike za bolju suradnju, pa smo dogovorili i gospodarski forum tijekom ove godine, jer imamo izrazito dobre odnose te postoje sve pretpostavke i za unaprjeđenje ekonomske suradnje«, kazao je Sanader.</p>
<p>Na ministarskoj konferenciji Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi očekuje se i potpisivanje memoranduma za veliki europski projekt Constanza-Pančevo-Omišalj-Trst. »Iznio sam i interes hrvatskih tvrtki, prije svega Končara, za modernizaciju lokomotiva i projekt izrada tramvaja za rumunjsko tržište«, kazao je premijer. Rumunjski premijer je dodao da je za ulazak njegove zemlje u EU trebalo poduzeti niz mjera, od kojih je reforma pravosuđa bila jedna od ključnih. Premijer Sanader je ocijenio i vrlo uspješnim posjet Hrvatima u Rumunjskoj. »To je bila moja stara želja. Osjećao sam se kao kod kuće«, kazao je te dodao da će pomoć Hrvatima biti nastavljena. Istaknuo je kako ga je oduševilo kada je u Karaševu vidio da je sagrađen Dom hrvatskog zajedništva u kojem se Hrvati sada sastaju. </p>
<p>Sanader je u Bukureštu posjetio i hrvatsko veleposlanstvo, te se susreo Nicolaeom Vacaroiuom, predsjednikom Senata Rumunjske.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Ne znam prirodu Račanove bolesti«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić izjavio je u petak da ne zna što bi komentirao u vezi dvomjesečnog liječenja »smrznutog ramena« čelnika SDP-a Ivice Račana u Hrvatskoj, kojem je potom na klinici u Münchenu dijagnosticiran tumor, jer ne zna prirodu njegove bolesti. </p>
<p>Na zamolbu novinara da prokomentira činjenicu da Račanu hrvatski liječnici nisu uspjeli postaviti točnu dijagnozu, Ljubičić je rekao da »nema pojma što bi komentirao, jer ne zna prirodu Račanove bolesti«.</p>
<p>»Ono što o tome znam je iz medijskih napisa, a osobno ne znam koji ga je liječnik pratio ni je li uopće liječen ili obrađivan u našoj bolnici«, kazao je Ljubičić. Također je pitanje je li uopće dijagnostički proces proveden ili je to bilo možda »samoliječenje«, dodao je Ljubičić.</p>
<p>Ministar je u petak ravnateljima centara za socijalnu skrb iz cijele Hrvatske uručio ključeve 25 vozila za potrebe centara i domova u sustavu socijalne skrbi.</p>
<p>»S obzirom na činjenicu da je vozni park centara socijalne skrbi i domova jako star, pokrenuli smo akciju da bi do kraja godine bilo isporučeno ukupno 200 vozila, a današnjih 25 tek su dio tog kontingenta«, rekao je Ljubičić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Glavaš procesno sposoban i u slučaju »selotejp«</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Branimir Glavaš procesno je sposoban i u tzv. slučaju »selotejp«, mišljenje je sudske vještakinje psihijatrice Željke Vukšić Mihaljević, koje je u petak dostavljeno istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku Mariju Kovaču, a on je s tim u vezi zakazao ročište za 14. veljače u nastavljenoj istrazi. Psihijatrica je ocijenila da je moguće nastaviti postupak kod ovakvog zdravstvenog stanja, ali uz napomenu da je nužan daljnji oporavak te nastavak psihijatrijskog liječenja u bolnici i ambulantno u uvjetime kućne njege. Dr. Željka Vukšić Mihaljević ocijenila je da bi moguće ponovno određivanje pritvora dovelo do novih psihotraumatskih situacija, te navodi da je za Glavaševo liječenje i daljnji oporavak potrebno duže razdoblje od nekoliko mjeseci, priopćeno je u osječkom Županijskom sudu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Drogu u Hrvatskoj dnevno uzima i do 80 tisuća ljudi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj dnevno drogu uzima od 50 do 80 tisuća ljudi, a na narko-biznisu u našoj se zemlji godišnje 'okrene' oko 1,5 milijardi kuna. Ovi alarmantni podaci mogli su se čuti u petak u Državnom inspektoratu na predstavljanju knjige poznatoga kriminalista Dubravka Klarića »Droga (ne)rješiv problem«. </p>
<p>Pročelnik Zavoda za socijalnu psihijatriju KBC-a »Zagreb« dr. Veljko Đorđević, inače stručni recenzent knjige, rekao je da se premalo čini na rješavanju problema droge, istaknuvši da droga nije problem pojedinca, nego cijele zajednice. </p>
<p>»Hrvatska nema suvišnih ljudi. U ovisniku trebamo gledati bolesnika, a ne kriminalca«, rekao je Đorđević i objasnio da »jednom ovisnik, ne znači i cijeli život ovisnik«. </p>
<p>Prof. Marija Cahunek iz Službe za prevenciju Zavoda za javno zdravstvo Zagreba istaknula je važnost preventive i edukacije e pogubnost negativnog stava prema ovisnicima. </p>
<p>Sam autor knjige, umirovljeni visoki policijski inspektor koji se problemom ovisnosti bavi već više od 30 godina, rekao je kako se u vrijeme kada je počeo raditi nije pretpostavljalo da će taj problem toliko ekspandirati, da bi danas postao gotovo nerješiv. Klarić tvrdi da je u nama dogledno vrijeme zloporabu droge nemoguće potpuno iskorijeniti, a kao jedan od uzroka sve većeg broja ovisnika navodi odbacivanje tradicionalnih vrijednosti kao što su brak i obitelj te nedovoljno funkcioniranje pravne države.</p>
<p>Predstavljanju knjige nazočili su i saborska zastupnica Ruža Tomašić, pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, a pismo u kojem ističe potporu Klarićevim nastojanjima u borbi protiv droge poslala je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. [Dragan Grdić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070210].
|
