NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070502].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 113721 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.05.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska odaje počast Ivici Račanu</p>
<p>Na komemoraciju dolaze bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan i član Predsjedništva BiH Željko Komšić</p>
<p>Hrvatska će se od bivšeg premijera i dugogodišnjeg predsjednika SDP-a Ivice Račana oprostiti u srijedu komemoracijom u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«. Komemoraciju organizira SDP, a nazočit će joj i predsjednici Republike, Sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i Ivo Sanader. Dolazak su potvrdili i bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, član Predsjedništva BiH Željko Komšić, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, glavni tajnik Socijalističke internacionale Luis Ayala te potpredsjednik frakcije socijalista u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda. </p>
<p>Hrvatski sabor počast svom dugogodišnjem zastupniku Račanu odat će u četvrtak na komemorativnoj sjednici na kojoj će biti i svi članovi Vlade. Račanov ispraćaj i pokop, prema njegovoj želji, održat će se samo u krugu obitelji i prijatelja. SDP i Račanova obitelj zamolili su da se umjesto vijenaca i cvijeća novac uplati u Zakladu »Ana Rukavina«.</p>
<p>Iako su neki mediji najavljivali da će Vlada u povodu Račanove smrti proglasiti dan žalosti, u Banskim se dvorima doznaje da se to neće dogoditi jer je praksa u EU-a da se dan žalosti proglašava samo kada premijer umre u vrijeme mandata.</p>
<p>U SDP-ovu središnjicu i u ponedjeljak i utorak stizali su brojni brzojavi, faksovi i e-mailovi s izrazima sućuti brojnih građana, sindikata, udruga, veleposlanstava i stranaka iz Europe. Knjige žalosti, osim u središnjici, otvorene su i u svim gradskim i županijskim organizacijama SDP-a. </p>
<p>U knjigu žalosti upisali su se i predsjednica HNS-a Vesna Pusić, predsjednik HSS-a Josip Friščić te zamjenica predsjednika HDZ-a i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. </p>
<p>»U povijesti hrvatskog naroda i države sigurno će biti zabilježeno ime Ivice Račana. On je bio čovjek koji je pokazao da je spreman i na promjene i u tome je dao svoj veliki doprinos. Mi u HDZ-u zapamtit ćemo ga i kao čovjeka s kojim smo dogovorili najvažnije odrednice vezane uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju i u tom smislu bili smo apsolutno na istom putu«, rekla je Kosor novinarima. </p>
<p>Europska komisija izrazila je u ponedjeljak duboko žaljenje zbog smrti Ivice Račana ističući njegovu ključnu ulogu kao premijera i oporbenog čelnika u napretku Hrvatske prema članstvu u EU-u. Šef Izaslanstva Europske komisije u Zagrebu Vincent Degert kazao je da je Račan bio čovjek dijaloga i tolerancije.</p>
<p>Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda objavio je priopćenje u kojem je istaknuo da je Račan bio velika osoba koja je Hrvatsku postavila na put prema Europi. Predsjednik Stranke europskih socijalista Poul Nyrup Rasmussen istaknuo je da je Račan bio dobar i istinski vođa, čovjek golemog integriteta i poštenja koji je služio svojoj zemlji i stranci s neupitnom lojalnošću.</p>
<p>Brzojav sućuti predsjedniku Mesiću uputili su i makedonski predsjednik Branko Crvenkovski i kosovski premijer Agim Çeku.</p>
<p>»Ivica Račan bio je prvi hrvatski političar europskog formata, a ono što su njegovi kritičari smatrali neodlučnošću hrvatski su birači na izborima 2000. godine prepoznali kao mudrost, promišljenost i sposobnost za prevladavanje dubokih podjela«, ocijenio je Ciril Ribičič, nekad istaknuti slovenski političar, a sada sudac slovenskoga ustavnog suda.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Britanci kupuju po tri istarske kuće odjednom!</p>
<p>»Obično u jednoj od ovih istarskih kuća ljetuju, a druge dvije iznajmljuju ili ih planiraju prodati u budućnosti«, kaže Snježana Gospić iz Arx - Primusa</p>
<p>Prodaja nekretnina na Jadranu raste iz dana u dan, a osim domaćih kupaca, za nekretnine se sve više zanimaju stranci, i to najviše za tradicionalne kuće u hrvatskom priobalju. Devedeset posto istarskih kuća kupuju Britanci, i to njihov bogatiji srednji sloj. Budući da 320.000 do 350.000 eura, koliko stoji jedna takva kuća, za njih nije prevelika investicija, često kupuju i tri kuće odjednom.</p>
<p>Tvrtka Arx - Primus prodaje kuće građene prema autohtonim predlošcima tradicionalnog istarskog doma. Iako novogradnja, za njihovu gradnju koriste se tradicionalni materijali - kamen, cigla i drvo - što daje toplinu boravku u kućama. I unutarnji prostori rustikalno su uređeni te imaju drvene podove koji vjerno kopiraju stare seljačke podove. Svaka kuća ima i svoj kamin.</p>
<p>Snježana Gospić, direktorica tvrtke Arx - Primus, kaže da Britanci gledaju na takvu kupnju prije svega kao na dobru investiciju.</p>
<p>»Obično u jednoj od ovih istarskih kuća ljetuju, a druge dvije iznajmljuju ili ih planiraju prodati u budućnosti«, kaže Snježana Gospić i dodaje da, osim Britanaca, kuće kupuju i Irci i Skandinavci. </p>
<p>Stranim kupcima nije najbitnije da njihova vikendica bude prvi red do mora, kao što je čest slučaj s domaćim kupcima, pa se ove kuće grade 10 do 15 kilometara od obale. Grade se na padinama jer je jedini uvjet pogled na more.</p>
<p>»Udaljenost od obale kompenzira se bazenima koji se grade uz kuće, što je jedan od luksuznih detalja koje te kuće imaju. I okućnice su lijepo uređene i navodnjavane«, opisuje Snježana Gospić. </p>
<p>Dosad su sagrađene 43 kuće i već ih je većina rezervirana, dok je u pripremi gradnja još njih 33. Grade se na području Poreča, Vodnjana i Labina. </p>
<p>I dok Britanci lako daju depozit od 30 posto za gradnju kuća, koje su gotove za godinu dana, Rusi, koji su također zahvalni kupci, više vole vidjeti ono što kupuju te troše milijunske iznose za kupnju ladanjske kuće na našoj obali.</p>
<p>»Britanci su umjereniji u trošenju i rijetko prelaze iznose od pola milijuna eura za nekretninu te ne kupuju ako nekretnina nema sve papire«, istaknula je Snježana Gospić.</p>
<p>No sve su zainteresiraniji i Danci. Na nedavno održanom Sajmu nekretnina u gradu Frederici u Danskoj već su dogovoreni posjeti Hrvatskoj gdje će im se približiti naše tržište nekretnina. </p>
<p>»Mnogi od njih planiraju kupiti kuće i provesti mirovinu na Jadranu uz ugodnu klimu te, kako su sami rekli, u društvu toplih ljudi«, kaže Snježana Gospić. Iako su prvo bili iznenađeni višim cijenama nego što su u Turskoj ili Španjolskoj, uvidjeli su da gradnja kuća tradicionalnim materijalima ima svoju cijenu.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Instrukcije plaćaju roditelji čak 70 posto učenika</p>
<p>Instrukcije nude studenati, učitelji, profesori, ali i umirovljenici</p>
<p>Istraživanja pokazuju da je većina roditelja barem jednom tijekom školovanja platila instrukcije svojem djetetu. Instruktori pak tvrde da 70 posto djece tijekom školovanja uzme instrukcije, najčeće iz matematike i fizike. </p>
<p>I dok dio roditelja pristaje da djetetu instrukcije drži upravo njegov nastavnik, veći ih se dio s time ne slaže. U Ministarstvu znanosti priznaju da je riječ o etičkom problemu.</p>
<p>»To nije fer. Kako da budem sigurna da se nastavnica time ne bavi samo da bi dodatno zaradila? Uostalom, zašto se ne potrudi na satu i ne objasni djeci gradivo kako spada«, komentira majka koja na mjesec instrukcije svom osmoškolcu plaća 1000 kuna.</p>
<p>Statistika pokazuje da u 0,5 posto slučajeva učenicima instrukcije daje vlastiti profesor. Češći je slučaj međusobne preporuke profesora - 10 posto učenika pronašlo je »instruktora« na preporuku vlastita nastavnika. </p>
<p>»Nepisano je pravilo da se nastavnicima u školi ne brani da daju instrukcije no upozori ih se kako ih ne mogu davati svojim učenicima. Tako je u većini škola«, kaže predsjednik školskog sindikata »Preporod« Željko Stipić, dodajući da se na taj način prilično učinkovito izbjegavaju »ružne pojave«. Poznatiji primjer je iz jedne zagrebačke srednje škole koja je u zamjenu za dvojku iz njemačkoga, tražila od svojih učenika da joj peru prozore, čiste kuću... </p>
<p>Posljednje službeno istraživanje koje je proveo Institut za društvena istraživanja među više od 500 zagrebačkih gimnazijalaca, pokazuje da 55 posto učenika drugoga razreda gimnazije uzima privatne satove iz barem jednog predmeta. A najčešće je to matematika (87 posto), fizika (46 posto), kemija (16 posto) te strani jezik (11 posto). </p>
<p>Osim nastavnika, instrukcije nude studenti, sveučilišni profesori, umirovljenici i svi oni koji u tome vide dodatan izvor zarade. Za školski sat traže u prosjeku 50 kuna, a cijena od 30 do 100 kuna ovisi najčešće o njihovoj stručnoj podlozi, iskustvu ali i tome odlazi li dijete instruktoru ili instruktor dolazi u kuću. </p>
<p>»Sezona instrukcija počinje u travnju i traje do kraja školske godine. Za instrukcijama imaju potrebe učenici već od petog osnovne«, kaže ekonomistica Maja koja se instrukcijama bavi 10 godina, a uslugu nudi putem oglasnika.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Povijesna istina</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Scenarij je u propaloj, komunističkoj Jugoslaviji uvijek bio isti. Kad su u nečemu željeli zaustaviti Hrvate, Srbi su im stavljali pod nos njihovu »genocidnost«, ustaše i Jasenovac. Iako je od smrti Jugoslavije, zemlje koje se malo tko sjeća, prošlo mnogo vremena i iako su Srbi od tada počinili strašne zločine od Triglava do Đevđelije, kao da se u njihovim glavama nije baš mnogo promijenilo. Ohrabreni valjda nesposobnošću Haaškog suda da stvari postavi na pravo mjesto, ponovili su taj tako često isprobani recept iz bivše države i ponovo, u diplomatskoj noti, dijele lekcije Hrvatima i apeliraju na prestanak medijskog linča na njih.</p>
<p>Kao, Srbi su amnestirani od genocidnosti, koja im nije dokazana ni u Srebrenici, a za Hrvatima se vuku repovi iz vremena II. svjetskog rata kada su Srbi, valjda, s četničkim koljačima bili na ponos i diku antifašističke Europe. I sve bi i današnji Beograd vratio desetljećima unatrag i krpom prebrisao ono što se događalo na ovim prostorima, a što očito i mnoge generacije koje će doći ne smiju i neće zaboraviti. A događala se - i treba to ponavljati do besvijesti - besramna agresija velikosrpstva s ciljem da se zauzmu tuđi teritoriji i uništi, spali, sruši sve što nije srpsko. I činili su to dugo vrlo uspješno, od Slovenije preko Hrvatske, BiH do Kosova, da bi na kraju izgubili sve, ostali izolirani od današnje Europe, ali i dalje sa silnom željom dokazivali da su bili u pravu i da su nepravedno gubitnici.</p>
<p>A bit će gubitnici sve dok sami ne pobijede svoju prošlost koja nikako nije za pohvalu ni pred vlastitim narodom, ni pred Europom. Otrježnjenje očito još ne stanuje u Srbiji. Vrlo često to prerasta u dezorijentiranost, pa otud valjda i ta nespretna diplomatska akcija u kojoj se drži lekcija Hrvatima. Ako bi, međutim, tko trebao držati lekciju, i to zasluženu, onda su to svi iz srbijanskog okruženja koji su na svojoj koži najbolje osjetili i genocidnost velikosrpske politike i zločine koje su Srbi počinili. </p>
<p>Zvalo se to genocid ili nešto drugo, u čemu se još spore mudre pravničke glave koje na optuženičku klupu nisu pozvale ni bešćutne generale bivše vojske koja je i počela strahote, pustimo sad. Zločini su zločini i oni će se uvijek vući za repom onih koji su ih napravili, dok se ne pronađe netko (Đinđić je na žalost ubijen!) tko će objektivno i iskreno progovoriti o zločinima iz vlastitih redova, izraziti iskreno žaljenje zbog toga i otvoriti vrata budućnosti. Do tada Srbi nemaju šansu ni u ujedinjenoj Europi, ali ni u pravim, istinskim i otvorenim odnosima sa susjedima. Uostalom, to je njihov problem, a ne problem onih koji ih okružuju.</p>
<p>Hrvatska će već sljedeće godine dobiti pozivnicu za NATO i turbulencije iz susjedstva je više neće tako uznemiravati kao prije. Vojnički pohodi i ratne avanture koje osmišljavaju bolesne glave nacionalističkih vođa s brdovitog Balkana stvar su prošlosti. Hrvatska je svoju lekciju iz demokracije prošla i ulazak u euroatlantske integracije zauvijek joj daje jamstvo da neće biti uvučena u sukobe poput onih pri raspadu Jugoslavije.</p>
<p>Ostaju, naravno, bolne uspomene iz tog vremena i nitko nikad ne smije Srbima dopustiti da likuju i budu još i arogantni. A ova posljednja nota kada se dijeli lekcija Hrvatima upravo je to. Koliko god bila umotana u diplomatski celofan. Povijesna istina ostaje i kao odgovornost za buduće generacije da je sačuvaju. Ili, možda najkraće, prošlost se ne smije zaboraviti, ali trebamo biti okrenuti budućnosti.</p>
<p>Hrvatskoj je u interesu da demokracija u punom smislu te riječi pobijedi i u našem susjedstvu. Da stari, istrošeni rječnik koji se i dalje tamo ponekad pojavi zaista ode u povijest i da se odnosi u ovom dijelu Europe ispisuju u posve drukčijem tonu. Ali to ne ovisi o Hrvatskoj. Pravo na sjećanje mi ćemo uvijek imati, i to nema nikakve veze s budućnošću.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Praznik je pokazao potencijal turizma</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Kada će se ukloniti opcija sezonalnosti, kada će se prestati razmišljati da je hrvatski turizam predodređen na nekoliko ljetnih mjeseci rada? Kada će se stvoriti kritična masa razumnih i reći istina: Hrvatska je sposobnija za veće stvari.</p>
<p>Napravljene su skupe autoceste koje su stranci počeli prepoznavati. Državni zavod za statistiku objavljuje da je u prvom tromjesečju broj turista porastao za 14 posto, noćenja za sedam. Rast možemo zahvaliti inozemcima - stranaca je bilo 220.000, 19 posto više nego u istom razdoblju lani. Stranci odlično reagiraju na svako hrvatsko otvaranje.</p>
<p>Osnovno je pitanje kakvim bi informacijama baratali da je hrvatski turizam spreman i voljan poslovati cijele godine. Jer prva su tri mjeseca izvansezonska, goste se nerijetko prima preko volje, ako se baš mora. Probajte, recimo, zimi otići u fenomenalno lociranu Istru, probajte nenajavljeni dobiti smještaj. Zimi, naime, rade tek najambiciozniji hotelijeri. </p>
<p>I 1. svibnja pokazao je sav potencijal hrvatskog turizma. Obala je oživjela, hoteli su dobro poslovali, privatni smještaj primio je prve ovosezonske goste. </p>
<p>Hrvatska ne može parirati Turskoj, tvrde turističkih vlastodržaca kada ih pitamo zašto hrvatski turizam ne živi cijele godine kao turski. Jasno, jer je Turska imala nešto o čemu ovdje još sanjamo svijest što joj turizam donosi, pa je blagoslovila biznis nizom povlastica i natjerale lijenčine da rade.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tko će biti glavni</p>
<p>Međusobne optužbe, koje svake godine među sindikalcima kulminiraju u drugoj polovici travnja, polako već postaju dio tradicije</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Proslava 1. svibnja, Međunarodnog dana rada, ove će se godine zacijelo, osim uz odlazak Ivice Račana, vezivati i uz svađu sindikalnih čelnika o tome tko će gdje, koliko i što govoriti. Tako će taj praznik, umjesto inzistiranjem na radničkim pravima, još jednom biti obilježen taštinama sindikalnih čelnika koji se, poslovično, ne mogu dogovoriti ni o tome gdje će početi slavlje Praznika rada. </p>
<p>Međusobne optužbe i neslaganja, koja svake godine među sindikalcima kulminiraju u drugoj polovici travnja, polako već postaju dio maksimirske tradicije. Uz dvadeset tisuća porcija graha, građani će iz Maksimira i ove godine moći ponijeti osjećaj da sindikati sve manje služe radnicima, a sve više sebi, što je ionako postalo prevladavajuće mišljenje javnosti. Tko će govoriti za koga, hoće li neke središnjice iskoristiti političare, hoće li političari iskoristiti Maksimir i na kraju najvažnije pitanje - tko će biti glavni - debelo je zasjenilo osnovnu poruku ovogodišnje proslave »Tražimo reformu mirovinske reforme jer ne pristajemo na bijedu u starosti«.</p>
<p>Sindikalne svađe zapravo su samo logična posljedica situacije na cjelokupnoj hrvatskoj sindikalnoj sceni. U maloj Hrvatskoj postoji više od 400 sindikata koji imaju isto toliko predsjednika. Svaki od njih ima svoju ideju sindikalnih i radničkih prava, a većina, na žalost, osim ideja ne posjeduje ni dovoljno iskustva niti dovoljno znanja. Kao najveći krimen često im se na dušu slavlja nepotrebna rastrošnost, taština za koju nema nikakvih argumenata ni pokrića te korištenje sindikata radi vlastite promocije. Posebna je priča i međusobna netrpeljivost sindikalnih vođa te sve snažnija međusobna konkurencija.</p>
<p>U Hrvatskoj radi i šest sindikalnih središnjica, što podrazumijeva i šest nerijetko sasvim suprotnih pogleda na radnička prava, a sve to skupa rezultira nepovjerenjem građana u sindikate, posebice njihove čelnike, odnosno sve manjim brojem članova, osobito među mladim ljudima. </p>
<p>Ukratko, kao što svake godine raste broj porcija koje će se podijeliti građanima u zagrebačkom Maksimiru, ali i na trgovima i u parkovima drugih gradova, raste i broj onih koji sve manje shvaćaju čemu prvi svibnja, zapravo služi. Istinska prava radnika, more nepotpisanih kolektivnih ugovora, za što uz poslodavce odgovornost snose i neodgovorni i nesposobni sindikati, sve češće ostaju u drugom planu. Uz broj porcija graha, naime, nezaustavljivo raste i broj igara koje se građanima uz »Prvi maj« sve češće besplatno serviraju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Rizik za druge</p>
<p>Osjećati se radnikom postalo je, dakle, u Hrvatskoj kao i drugdje - nešto različito od onoga što smo naučili </p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Svaka je prošlost u kojoj nismo bili pomalo romantična. Tako je i s Amerikom, koja je uz razne vrste pionira u povijesne priručnike upisala i one zauzete za radnička prava. U sjećanje na neke od njih koji su se još u pretprošlom stoljeću u jednom velikom američkom gradu pobunili protiv društvenih ograničenja, naša se civilizacija svake godine prvog dana svibnja posvećuje radu kao takvom. Malo se tko pritom bavi time što je Amerika u one davne dane bila drukčija i prema sebi i prema okolišu, posebno Europi, a ni rad i radništvo nije što je nekad bio, upravo u industrijskoj epohi, kada je Amerika doživjela svoj neočekivani i dramatični uspon po pravilima koja nisu lako razumljiva, ali su više od iskustva i povijesnog teksta o pravima pa i radničkima postala obavezna u mnogo širim razmjerima nego što se onda moglo i pomisliti, čak i u vizionarskim, filozofskim glavama. Pa kada se u nas na romantični, pretpovijesni način u šumarku na kraju glavnoga grada koji se u brojevima promijenio, ali su mu psihološki rubovi ostali isti, u ime radničkih očekivanja dijeli sindikalni grah, događa se ona vrsta namjernoga sjećanja kojoj su podložni pojedinci i zajednice neodlučni oko vlastitih a ne općih mogućnosti. Hrvatsko radništvo ima, dakako, velikih razloga za sindikalnu i svaku drugu skepsu. Najveća njegova kvota nije u sindikatima jer uopće ne radi ili ne radi na organiziran način koji bi podrazumijevao bilo kakvo statusno udruživanje. Slijedi nikako malen broj onih čija primanja ne dopuštaju ni simboličnu participaciju za sindikalnu ili kakvu drugu društvovnu članarinu, a nisu zanemarivi ni takvi koji se skanjuju od javne pozornosti bilo iz obzira prema poslodavcima ili uvjetnog mimikrijskog refleksa, pa se o ozbiljnijoj radničkoj umreženosti može govoriti u nešto velikih i uspješnih korporacija s jedne i preostalim državnim sustavima poput brodogradilišta, željeznice ili elektrodistributera s druge strane. Govoriti tako o povlaštenim namještenicima javnih sustava kao o radništvu bilo bi sarkazam. </p>
<p>Osjećati se radnikom postalo je, dakle, u Hrvatskoj kao i drugdje, nešto različito od onoga što smo naučili ili naučili osjećati kao takvo i to ne ponajprije u odnosu na ideju i praksu radničkog udruživanja koliko uopće. No čak se i u tim prethodnim povijesnim ciklusima koji su nas poučili nasljeđu prava na rad kada se govorilo o radništvu i borbi za radnička prava te pomicanju i stjecanju standarda s tim u vezi mislilo više na društvenu isključenost kao problem nego striktno na stjecanje dohotka kao egzistencijsku pretpostavku. A oblici društvene isključenosti protiv kojih su oni zauzeti za radnička prava tradicionalno bili, nisu pravocrtno i jednoznačno povezani s oprekom siromaštvo - bogatstvo. Naprotiv, upravo je oskudnijima bilo jasno da višak ili profit nisu ekvivalent ne samo sreće, koja je nadrealna kategorija, nego ni statusa. Poput prava na priliku inzistiralo se stoga na mogućnostima za sve, a to znači na pravilima i konkurenciji. Ono što se danas pogrdno zove tržištem nisu utoliko nametnule korporacije ni kapital, u tu je vrstu poretka ugrađena svijest za koju je palo mnogo više propalih pokušaja nego na demonstracijama po trgovima zapadnih demonstracija, pa je to ona vrsta zbilje koja se odavde dugo nije vidjela, prvo zbog kolonijalne pomrčine, a onda propusne ali ipak željezne zavjese. Zato se i dogodilo da je hrvatsko društvo, kada se proklamacijski otvorilo, ostalo u znatnoj mjeri nekomunikativno za vlastitu dijasporu, pa i onu generacijski bližu, sviknutu na tržišne standarde, ono prema njoj ima čak veći otpor nego prema strancima, jer je normalno da je stranac "normalan".</p>
<p>Društvena isključenost je u nas i nadalje ozbiljan problem koji će biti teško korigirati normativno. O mnogim oblicima isključenosti govori se kritički i otvoreno, ne više tek inducirano izvana nego i u institucijama i društvu samome. Ali je taj govor i dalje uglavnom nedijaloški, apstraktan i vertikalan, tiče se dominantnih struktura. Problem isključenosti se, međutim, mnogo manje događa na toj razini, teško je više zamisliti koji politički ili društveni program koji bi i prikriveno spekulirao s isključenošću različitih vrsta manjina ili skupina što računaju s kakvim pravima. Naprotiv, poredak već prema afinitetima onoga tko mu je nositelj nastoji takvu isključenost suzbiti, pa se naveliko govori o socijalno poticanoj stanogradnji ili povlaštenim kvotama za upis nekih kategorija studenata. Samo se nikad ne govori kako je, bez obzira na sve kvote i poticaje, kapilarno praktično nemoguće prodrijeti u neke sustave. Postoje tako takozvane elitne studijske grupe s malim brojem studenata na javnim sveučilištima u koje se nemoguće probiti po bilo kakvim zamislivim pravilima. Da ne bi bilo nesporazuma, takve društvene pozicije nisu ni izdaleka obilježene korupcijom. Štoviše, njihovim je nositeljima odiozno i pomisliti na koruptivne modele. Oni su u pravilu žestoki kritičari svega postojećega, osobito realnih reformskih prijedloga, pri čemu stvaraju manipulacijski privid svoje neovisnosti i integriteta. Posljedice su višestruko fatalne, ne samo zato što takve u osnovi uopće ne zanima tko se u njihove sustave probija nego ih još manje zanima što će s onima koji se probiju biti kada iz sustava budu vraćeni društvu, njihova je implicitna kritika društva gruba prevara upravo onih koji su slučajno ušli. Pritom više nije riječ o tome da u njihov svijet ne mogu siromašni, tamo se ne može s bilo kakvim kriterijima.</p>
<p>Na delikatno pitanje postoje li više uopće nadosobni obrambeni mehanizmi te može li štogod drugo osim graha biti povod za večernju šetnju, nema sigurnih odgovora, i to ne samo zato što ih nije bilo ni onda kada se našim starima činilo da ih znaju, nego mnogo više zato što se nije promijenilo onoliko koliko se činilo da jest. Drugim riječima, početkom svibnja i inače treba riskirati sa sviješću da se ne živi tek za sebe nego i za druge.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Novi povod za eurooptimizam</p>
<p>Naravno, euroskeptici mogu rezoluciju Europskog parlamenta očitati i drukčije. Njihova tumačenja, međutim, nisu realna i govore samo o nerazumijevanju političkih procesa</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Izvješće o napretku Hrvatske u pristupanju Europskoj uniji koje je usvojio Europski parlament nesumnjivo bi trebao biti poticaje za novi hrvatski eurooptimizam. Barem su dva razloga za to - dobivena su jamstva da bi još ovaj saziv Europskog parlamenta, kojemu mandat završava u prvoj polovici 2009. godine, mogao odlučivati o potpisivanju pristupnog ugovora s Hrvatskom te da neriješena bilateralna pitanja s drugim državama članicama Unije ne mogu biti prepreka hrvatskom pristupanju Uniji. </p>
<p>Naravno, euroskeptici mogu rezoluciju Europskog parlamenta očitati i drukčije. Mogu, primjerice, tvrditi kako činjenica da Hrvatska nije obuhvaćena Ugovorom iz Nice, a da novi ustavni ugovor još nije na snazi, dovodi u pitanje izvjesnost njezina članstva u Uniji. Činjenicu pak da je iz konačnog teksta izvješća izostala dikcija kojom bi se Hrvatsku i Sloveniju upućivalo na arbitražu o granici, mogu pokušati tumačiti kao lobistički neuspjeh hrvatske diplomacije, a uspjeh slovenske. Ovakva tumačenja, međutim, nisu realna i govore samo o nerazumijevanju političkih procesa i logike političkog odlučivanja unutar europskih političkih institucija. </p>
<p>Činjenica da 2000., kad je Unija definirala okvir svog velikog proširenja, Hrvatska nije bila među kandidatima za članstvo i da nije bila pozvana u Nicu, još je donedavno predstavljala ozbiljan problem hrvatskim eurointegracijskim aspiracijama. Međutim, ispunjavanjem političkih kriterija za članstvo i iskorištavanjem zadnje niše za individualni pristup Uniji donedavno hrvatski problem - pitanje institucionalnih pretpostavki za članstvo - pretvoren je u problem Unije. Njega su svjesni policy-makeri Europske unije, a očito je da njemačko predsjedništvo (koje će, zbog novog sustava trojki, zapravo trajati do sredine 2008. godine kad od prve trojke, odnosno Slovenije, predsjedanje preuzima druga trojka predvođena Francuskom) inzistira na ostvarivanju tih potrebnih pretpostavki. </p>
<p>Rezolucija Europskog parlamenta i konsenzus svih relevantnih političkih opcija u europskoj političkoj areni o prihvatljivosti hrvatskog članstva u Uniji omogućava nam da izjave njemačke kancelarke Angele Merkel o ustavnim problemima za proširenje s punim povjerenjem čitamo isključivo kao argument za ubrzanje ustavotvornog procesa unutar Unije, a ne kao relativiziranje hrvatskih pristupnih šansi. </p>
<p>Hrvatska mora inzistirati na održavanju svog uspostavljenog pristupnog tempa, jer je niša koju iskorištavamo vjerojatno zadnja koja je preostala. Da na kraju grčkog predsjedanja u Solunu nije bila prihvaćena naša kandidatura za članstvo i da tada nije (za razliku od kasnije prihvaćene Turske) kao cilj pretpristupnog dijaloga jasno definirano punopravno članstvo te da pregovori nisu počeli prije francuske ustavne reforme, kada je ustavom i ustavnim zakonom o provođenju ustava definirano da svako daljnje proširenje EU-a mora biti potvrđeno na referendumu u Francuskoj (što je bila reakcija na otvaranje pregovora s Turskom), prepreke za punopravno članstvo bile bi mnogo više i hrvatski bi pristup Uniji bio odgođen daleko u budućnost. Konzekventna proeuropska politika, koju nedvosmisleno zastupaju i predsjednik Republike i Vlada i najvažnije parlamentarne stranke, evidentno daje rezultate i Hrvatskoj osigurava europsku perspektivu posve drukčiju od one u njezinu istočnom susjedstvu.</p>
<p>Kad je pak riječ o lobističkom uspjehu ili neuspjehu hrvatske politike i diplomacije, vezanom uz pitanje obvezujuće sudske arbitraže o granici Hrvatske i Slovenije, nije najvažnije to što je zapisano u parlamentarnoj rezoluciji. Hrvatska »lobistička ofenziva« mogla bi biti ocijenjena uspješnom, čak kad u izvješću Europskog parlamenta ne bi bilo ni kompromisne dikcije sa savjetom da se dogovorom uz pomoć trećega (dakle, arbitražom ili medijacijom) postigne rješenje graničnih sporova. Iako je izrijek u dokumentu Europskog parlamenta kompromisan, njegov temeljni sadržaj je jasan - bilateralni problemi ne smiju biti prepreka pristupanju Hrvatske Uniji. Ta je poruka namijenjena ne samo slovenskoj politici nego i policy-makerima u svim zemljama članicama Unije, koji bi mogli pokušati neki bilateralni problem postaviti kao zapreku hrvatskom pristupanju Uniji i tako postići »mekši« hrvatski pregovarački stav. </p>
<p>Slovenska je politika, barem njezini relevantni akteri, jasno shvatila ovu poruku Bruxellesa i Strasbourga, pa je tako slovenski premijer uspio zaustaviti dvije parlamentarne inicijative nacionalističkih radikala (jednu iz redova vladine koalicije, drugu iz opozicije) kojima se zagovaralo pokušaj blokiranja hrvatskog pristupanja EU. Istodobno, prihvaćanje koncepta rješavanja bilateralnih problema pred međunarodnom pravnom institucijom u slovenskoj je političkoj javnosti dobilo »pravo građanstva« i danas je i među slovenskim političarima sve više zagovornika takva rješenja graničnog spora. Ako se diplomatski kontakti dviju vlada ili dvaju premijera u idućim tjednima ili mjesecima intenziviraju i ako vladama uspije postići dogovor o tekstu ugovora o izlasku pred međunarodnu sudsku instancu (što ga nakon toga moraju ratificirati parlamenti, prema hrvatskom Ustavu Sabor dvotrećinskom većinom) za taj će iskorak dio zasluga pripadati i Europskom parlamentu i ovom njegovu izvješću o napretku Hrvatske.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Satima čekali u redu za grah</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić je u svom karakterističnom stilu građanima podijelio stotinjak porcija graha</p>
<p>Mirisni vojnički grah, sunčano i toplo vrijeme te tradicionalna proslava Praznika radna privukla je u utorak više od 30 tisuća posjetitelja u zagrebački park Maksimir. Najuporniji su svoju porciju graha čekali i nekoliko sati. Oni nestrpljiviji su se za to vrijeme osvježavali hladnim pivom u pretrpanim kafićima ili ljenčarili na travi uz maksimirska jezera. »Dva sata smo čekali u redu za grah, ali isplatila se svaka minuta jer je grah savršen«, rekla je Mirjana Marušić koja je sa suprugom stigla na zagrebačku proslavu iz Iloka. </p>
<p>Oko 14 sati podijeljeno je 20 tisuća porcija graha s kobasicom, za koji su najzaslužniji bili vojnici iz borongajske vojarne. »Svi kažu da je grah odličan«, pohvalio se vojnik Ivan Obertlik, koji je s 50-ak kolega kuhao grah i potom ga do Maksimira dopremio u čak tri velika kamiona. </p>
<p>I sam gradonačelnik Milan Bandić se latio posla -odjenuo bijelu pregaču i, uz pomoć suradnika Dragutina Žiljka i Zdravka Čokića, Zagrepčancima podijelio stotinjak porcija graha. Proslavu su i ove godine organizirale sindikalne središnjice uz 250 tisuća pokroviteljskih kuna od Grada Zagreba.</p>
<p>Maksimirski Praznik rada obilježili su istupi predsjednika sindikata koji se zalažu za »reformu mirovinske reforme«. </p>
<p>»Od Chicaga i pobune američkih radnika prošla je 121 godina. Danas hrvatski radnici traže isto - pravo na rad i pravo na odmor«, kazao je Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske. Stjepan Kolarić iz sindikata usluga UNI-Cro dodao je da se od radnika sve više zahtijeva, a sve im se manje daje. »Umirovljenici teško žive od mirovina, a ima i previše nezaposlenih«, rekla je Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.</p>
<p>Uz pjesmu Dade Topića i grupe Dragonfly, s kojom sutra putuju u Helsinki, trgovci su i ovaj dan iskoristili za zaradu. Na putu do bine, gdje se održavala glavna svečanost, građane su mamili mnogobrojni štandovi, na kojima se nudilo sve, od gumenih bombona, do sunčanih naočala i sladoleda. Građani, koji su u Maksimir došli gotovo iz cijele Hrvatske, uživali su u svom slobodnom i danu svetog Stjepana, zaštitnika svih radnika.</p>
<p>Zagrepčanima su 1. maj čestitali i predsjednik Stipe Mesić, potpredsjednik Vlade Damir Polančec, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić... Bandić je sugrađanima poželio sretan Praznik rada i izrazio želju da se susretnu i sljedeće godine, na istom mjestu i s boljim životnim uvjetima.</p>
<p>Petra KostanjšakSanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Apel za očuvanje zagrebačke tradicije</p>
<p>Predsjednik Sindikata trgovaca Stjepan Kudelić najavio sastanak s Poglavarstvom i Obrtničkom komorom na kojem će im predati peticiju za očuvanje lokala</p>
<p>Spasite duh Zagreba!, »Sačuvajte kultna okupljališta!«, »Zaustavite devastaciju grada!«, parola su koje su, na Praznik rada, izvikivali zagrebački pjesnici i glumci, u kafićima pod arkadama na Dolcu, prosvjedujući zbog njihova zatvaranja. Prosvjed i potpisivanje peticije održalo se uz crno vino, pržene srdele i lignje, a podršku lokalima »Amfora«, »Serbus« i »Sunce« dali su Zagrepčani, razočarani zbog gubitka kultnih okupljališta, kamo već 50 godina zalaze posjetitelji tržnice, kumice, umjetnici, književnici i političari.</p>
<p>»Tko voli Zagreb, neka se svojim potpisom bori protiv uništenja tradicije«, pozivao je građane pjesnik Saša Meršinjak. U zgradi, gdje se zasad nalaze lokali, nekad je bila uprava Zagrebačkih tržnica. Ona je sada dodijeljena turističkoj zajednici, koja na tom mjestu planira otvoriti turistički informativni centar i suvenirnicu. »Nije nam ponuđena alternativa, ali nadamo se zamjenskoj lokaciji na Dolcu«, rekao je Guste Colić, vlasnik lokala »Sunce«, zbog čijeg će zatvaranja ostati bez posla i zaposlenici s malom djecom.</p>
<p>Na prosvjed je stigao i Stjepan Kudelić, predsjednik Sindikata trgovaca na klupama, najavljujući sastanak s članovima Poglavarstva i Obrtničke komore. »Uprava tržnica samo bespomoćno sliježe ramenima dok ljudi gube posao«, rekao je Kudelić dodajući da će Grad tražiti da kafići ostanu na istom mjestu jer ne postoji adekvatna zamjenska lokacija.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Upornost se isplati!</p>
<p>Građani nerado ostavljaju osobne podatke, što onemogućuje rješavanje njihovih problema</p>
<p>Materijalni nedostaci tehničkih uređaja, hrana kojoj je istekao rok trajanja, nejasno otisnuta obilježja proizvoda, sumnjivi oglasi koji nude brzinske kredite, temelji su najčešćih pritužbi građana Društvu za zaštitu potrošača.</p>
<p>U novom laptopu, mobitelu, perilici rublja i ostalim tehničkim proizvodima, znaju se potkrasti »pogreške« zbog kojih ti proizvodi, poslije mjesec dana upotrebe, više ne rade kako bi trebali. »U tom slučaju oštećeni kupac može ostvariti svoja prava na četiri načina - zamjenom proizvoda, servisom, djelomičnim ili potpunim povratom novca«, objasnio je Ilija Rkman, predsjednik Saveza za zaštitu potrošača Hrvatske.</p>
<p>On kaže da Savjetovalište za zaštitu potrošača ne rješava probleme, nego usmjerava građane kako da to sami učine. »Naši građana su prilično apatični, ne vjeruju da će se njihov problem biti riješen pa ne ustraju u dugotrajnim postupcima«, kaže Rkman. Ističe da je Savjetovalište lani savjetovalo u rješavanju 7500 slučajeva, ali ono ništa ne može poduzeti ako građani ne žele dati ni ono najosnovnije - osobne podatke.</p>
<p>»U prva tri ovogodišnja mjeseca žalilo nam se 50 ljudi koji su nepromišljeno posegnuli za kreditima, oglašenim na stupovima, ali ni jedan nije bio želio obznaniti svoje ime i prezime«, objašnjava. Navodi primjer mladića koji je istjerao pravdu na čistac kupivši polovni automobil sa skrivenom štetom, koju je prodavač prešutio. Sudski vještak presudio je u korist mladića koji je trebao dobiti 1250 kuna odštete i nije odustao, nego je napisao četiri prijave i došao do Centra za mirenje. Konačnom odlukom dobio je dodatnu opremu za svoj automobil u vrijednosti 15 tisuća kuna. </p>
<p>Kako je 2007. proglašena godinom edukacije o zaštiti potrošača, Udruga je osmislila programe koji će građane učiti o njihovim pravima. »Riječ je o novom nacionalnom programu, koji će čelnicima Udruge osigurati iskaznice građana inspektora, koji će trgovce upozoravati na nepravilnosti«, istaknuo je Rkman.</p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Umjetnost ne poznaje granice</p>
<p>Društvena integracija osoba s invaliditetom bilježi pozitivne pomake, potvrđuje i Sajam medicine i tehnike, od 16. do 18. svibnja, na Zagrebačkom velesajmu, gdje će Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida (HSUTI) sudjelovati s devet udruga. Prema riječima predsjednice Mirjane Dobranović, Savez će se predstaviti izložbom oslikanih tanjura i doprinijeti europskoj godini jednakih mogućnosti osoba s invaliditetom.</p>
<p>Zahvaljujući donaciji tisuću tanjura zagrebačke tvrtke »Castellum Art«, HSUTI je pozvao udruge invalida i pojedince da pokažu svoje umjetničke vještine. Za prvo mjesto natječe se 45 autora tanjura, a nagradu od dvije tisuće kuna osigurao je Hrvatski hidrografski Institut iz Splita. </p>
<p>Savez okuplja 13.576 članova i 71 udrugu iz cijele Hrvatske. »Izložba na Velesajmu trebala bi potaknuti i druge mlade ljude s invaliditetom na umjetničke aktivnosti«, kaže Dobranović, kojima bi mogli i zarađivati da se njihovi likovni keramički, kiparski radovi plasiraju na tržište.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Špansko dobilo igralište s umjetnom travom</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić u utorak je otvorio novouređeno nogometno igralište s umjetnom travom Nogometnog kluba Špansko. Gradnju igrališta vrijednog 2,7 milijuna kuna, u ulici Slavka Batušića, Grad je financirao u cijelosti. Nakon otvorenja, na klupskim terenima odigrane su završne utakmice najvećeg turnira za limaće »Darko Tironi«, na kojemu su sudjelovale 34 nogometne momčadi iz čitave Hrvatske. [B.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Priroda oduševila izletnike </p>
<p>Dok Slovenci do Gere uglavnom planinare, Hrvati su skloniji automobilskom prijevozu</p>
<p>Prvosvibanjsko prijepodne na najvišem vrhu Žumberka, Svetoj Geri. Tradicionalno okupljanje hodočasnika, planinara, izletnika. Ali manje ih je nego lani. I dok susjedi Slovenci do Gere uglavnom planinare, Hrvati su, čini se, skloniji automobilskom prijevozu. Predrag Masnec i Zoran Skeledžija, iz pedesetak kilometara udaljene Jaske, na izlet su došli s obiteljima. Na livadi, kraj kapelice sv. Ilije, pripremaju roštilj. </p>
<p>»Muževi su odredili kuda ćemo!«, u šali će Zdenka Skeledžija, profesorica u jednoj od zagrebačkih ekonomskih škola. »Već smo bili na Geri. Priroda je lijepa, nitko nas ne dira, a posebno je dobro što se djeca mogu nauživati svježeg zraka«, dodaje Zdenka. Njezin mlađi sin Danijel (stariji Ivan s tatom »nadgleda« vatru) dobacuje da mu se posebno sviđa »livada puna maslačka«. I Dubravka Masnec, također profesorica, kaže da na Geru voli doći zbog »lijepe prirode i mira«. </p>
<p>Miris roštilja mami nepce. Uskoro će ručak, a mi krenusmo dalje. Na zidiću, ostatku negdašnje crkve, odmara Ivan Vlašić. Jedan je od rijetkih koji je s hrvatske strane na najviši vrh Žumberka došao pješice. »Tri puta godišnje hodočastim na Geru. Žumberak je moj rodni kraj i hodočašća su tradicija«, kaže Vlašić, koji je iz 11 km udaljenih Sošica pješačio više od dva sata. »Nakon mise krećem natrag, u Kostanjevac na ribe«, dobacit će Vlašić. </p>
<p>Pokraj kapelice sv. Ilije, iz 16. stoljeća, Agroturistička zadruga Žumberak izletnicima nudi kruh ispod peke, žumberačku greblicu (nadjevenu sirom, peršinom i lukom), domaću rakiju... »Proda se nešto, proda! Zadovoljna sam!«, kratko kaže Slavica Bukovac iz Oštrca. </p>
<p>Skupina Slovenaca, iz Radeča, Krškog i Ljubljane, na Svetoj Geri (slovenskom Trdinovom vrhu) prvi je put. »Fino je! Uspon je strm, ali često planinarimo i nije nam bilo teško«, ispričala je Cveta Hudoklin. Na Geru je stigao i pedesetogodišnji Stjepan Novosel iz okolice Krašića. »Divota! Baš mi je drago! Šteta je jedino što nema žumberačke janjetine«, komentirao je Novosel.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Usamljena kornjača možda ima rođaka</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - »Usamljeni George«, divovska kornjača Galapagosa, jedini primjerak te vrste, možda ima dalekog rođaka, prema istraživanju kojeg je objavio jedan američki časopis. Otkriven 1971. na otoku Pinta u ekvatorskom arhipelagu Galapagosa, »osamljeni George«, divovska kornjača živi samotnički u istraživačkom centru Charles Darwin na otoku Santa Cruz. Niti jedna ženka njegove vrste nije pronađena i George se, unatoč brojnim pokušajima, nikada nije spario s nekom ženkom druge podvrste. Ali istraživači kanadskog sveučilišta nadaju se da bi se kornjače podvrste »George« mogle nalaziti na susjednom otoku Isabela. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Poslovna šesterokatnica izgorila do temelja</p>
<p>MANCHESTER</p>
<p> - U ponedjeljak predvečer zapalila se poslovna šesterokatnica u samom središtu Manchestera. Na požarište je odmah nakon dojave pristiglo čak stotinjak vatraogasaca koji su pokušali ugasiti zgradu na raskrižju ulica Dale i Lever. Iako su se hrabri vatrogasci upustili u borbu s stihijom gaseći vatru s viših katova, na kraju su ih zapovjednici ipak povukli jer se zgrada počela urušavati. Žrtava nije bilo jer su svi zaposleni napustili zgradu prije izbijanja požara, ali je materijalna šteta velika. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Los Angelesu se ponovno pojavio aligator</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Aligator pušten 2005. u jezero Los Angelesa, primijećen je prvi puta nakon 18 mjeseci, priopćile su vlasti koje su pokrenule mjere sigurnosti i aktivirale lov na tog reptila, prozvanog Reggie. Ta potencijalno opasna životinja se praćka u jezeru Machado u parku Harbor City, južno do LA-a. U kolovozu 2005. primijetio ga je jedan ribič, ponovno je viđen dva mjeseca kasnije a zatim se pritajio. Gradske vlasti su uzalud potrošile 200.000 dolara kako bi ulovile reptila kojeg je jedan ljubitelj pustio u jezero kada je prerastao njegove mogućnosti smještaja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Arktički led se topi brže od predviđenog</p>
<p>BOULDER</p>
<p> - Arktički morski led se topi tri puta brže nego što su predviđali mnogi znanstvenici, izvijestili su u ponedjeljak američki istraživači, dan uoči sljedećeg važnog međunarodnog izvješća o promjeni klime. Znanstvenici u Nacionalnom središtu za atmosferska istraživanja u Boulderu zaključili su kako se arktički morski led smanjivao po stopi od 7,8 posto po desetljeću između 1953. i 2006. Za razliku od toga, 18 računalnih modela koje je koristio Međuvladin panel o promjeni klime, UN-ova skupina za istraživanje klime, procijenilo je prosječnu stopu smanjivanja na 2,5 posto po desetljeću u istom razdoblju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slijepi pilot letio od Londona do Sydneya</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Slijepi britanski avanturist Miles Hilton-Barber sletio je u ponedjeljak u Sydney i tako završio svoj epski let ultralakim zrakoplovom iz Londona dug 21.725 kilometara. Pedesetosmogodišnji otac troje djece preživio je snježne oluje, niske temperature i obilne pljuskove tijekom 54-dnevnog putovanja s kopilotom Richardom Meredith-Hardyem. »Ovo je ispunjenje nevjerojatnog sna«, rekao je Hilton-Barber novinarima u zračnoj luci u Sydneyu. »Otkad znam za sebe želio sam biti pilot. Sada kada sam potpuno slijep imao sam privilegiju preletjeti više od polovice puta oko Zemlje«, dodao je. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatska inačica Bologne u Šibeniku</p>
<p>U Bologni predstavljen Prvi sajam dječje knjige koji će se održati u sklopu Međunarodnoga dječjeg festivala u Šibeniku od 23. lipnja do 7. srpnja</p>
<p>Uz ovogodišnji, drugi po redu zajednički nastup hrvatskih nakladnika, autora i ilustratora na Sajmu dječje knjige u Bologni, koji je završio u petak, vezane su dvije važne stvari. Prvo, na IBBY-jevu (The International Board on Books for Young People, udruga vezana za promicanje knjiga za djecu i mladež) listu uvrštene su i knjige hrvatskih autora – »Maleni« Andreje Peterlik Huseinović i »Vidi majmuna« Zorana Pongrašića. </p>
<p>Drugo, na tome vodećem svjetskom sajmu posvećenom dječjem izdavaštvu i multimediji, u sklopu hrvatskoga programa, predstavljen je i Prvi sajam dječje knjige koji će se održati u sklopu Međunarodnoga dječjeg festivala u Šibeniku (od 23. lipnja do 7. srpnja).</p>
<p>Hrvatski štand bio je dosta posjećen, a zanimanje posjetitelja izazvao je, kao i prošle godine, i zbog svoga izgleda – rekao nam je Kašmir Huseinović, urednik u Kašmir prometu i predsjednik Grupacije nakladnika hrvatske dječje knjige, koja je organizirala naš nastup na ovogodišnjemu bolognskome sajmu knjiga. Scenografiju za štand i likovne elemente za katalog radio je ilustrator Danijel Srdarev, a izgled štanda osmislili su Kašmir Huseinović i Andrea Petrlik Huseinović.</p>
<p>Pisac i predsjednik Hrvatskoga društva književnika za djecu Želimir Hercigonja te ilustratori Dražen Jerabek, ovogodišnji dobitnik »Grigora Viteza«, i Zdenko Bašić, dobitnik »Ovce u kutiji«, bili su naši predstavnici na ovogodišnjem sajmu. Za razliku od lani kada se u Bologni predstavilo osam hrvatskih izdavača dječje knjige, ove je godine u Italiju otputovalo šest nakladnika (Algoritam, Dječja knjiga, Golden marketing – Tehnička knjiga, Kašmir promet, Naša djeca i SysPrint). </p>
<p>Osim svojim knjižnim izdanjima, naša se zemlja predstavila i izložbom Prvoga hrvatskog bijenala ilustracije, koja je lani priređena u Klovićevim dvorima u Zagrebu, svoju je međunarodnu djelatnost, nadalje, predstavio i Hrvatski centar za dječju knjigu, a talijanska i svjetska publika imala se prilike upoznati i s najstarijom hrvatskom nagradom za dječju knjigu »Grigor Vitez«, koja ove godine bilježi četiri desetljeća postojanja, te s nagradom koja se dodjeljuje za najbolju slikovnicu u Hrvatskoj »Ovca u kutiji«. Postavljena je, osim toga, i izložba šešira koje su izradili hrvatski ilustratori te predstavljena multimedijalna i fimska produkcija »Zagreb filma« i Bulaja naklade.</p>
<p>I ovoga proljeća sajam knjiga u Bologni okupio je najveće svjetske nakladnike knjiga za djecu i mladež, televizijske i filmske kuće, literarne agente, ilustratore, pisce, prevoditelje, profesore književnosti i ilustracije, knjižničare i knjižare, vodeće dječje knjižnice i udruge vezane za promicanje knjige za djecu i mladež. Na štandu jedne od tih knjižnica, Međunarodne biblioteke za mlade iz Münchena bila je priređena izložba odabranih radova 75 najpoznatijih ilustratora iz svijeta pod nazivom »Imaginarna knjižnica«. Osim izložaba i predstavljanja knjiga, u sklopu sajma, ali i uoči njega, održani su različiti susreti s piscima i ilustratorima, stručni seminari i radionice.</p>
<p>Premda je opsegom ove godine bio nešto manji nego prošle godine (održan je u četiri umjesto u šest paviljona kao lani), te skuplji, Sajam knjiga u Bologni bio je ponovno izvrsna prilika da nakladnici dječje knjige sa svih strana svijeta kupuju i prodaju autorska prava, učvrste stare i stvore nove profesionalne veze, doznaju nešto više o posljednjim trendovima u svijetu dječjeg izdavaštva te uživaju u najboljim primjercima dječje literature i novih medija. Ove je godine u središtu pozornosti toga, u prvome redu poslovnog sajma bila Belgija, a za možda već dvije godine, kako doznajemo od Kašmira Huseinovića, zemlja počasni gost mogla bi biti Hrvatska.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Opera »Zrinski« oduševila</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Velika Sportska dvorana u Gospinu polju bila je 30. travnja prepuna na predstavi opere »Nikola Šubić Zrinski« Ivana pl. Zajca. Sjajna je bila zamisao Družbe hrvatskog zmaja – Zmajskog stola Dubrovnik da u spomen pogibije Zrinskih i Frankopana uz pomoć brojnih sponzora priredi gostovanje solista i ansambala HNK iz Osijeka.</p>
<p> Ponuđeni prostor Sportske dvorane morao se prilagoditi za izvedbu, što je odlično u scenskom smislu napravio Zlatko Kauzlarić-Atač, međutim pjevači su se morali pomoći mikrofonima.</p>
<p> U nezavidnu je položaju bio dirigent Mladen Tutavac, ali je uspješno komunicirao s pjevačima. Redateljska osmišljenost Ivice Krajača je oduševila, kao i kostimi Marije Žarak. U skladu s glazbenim i scenskim danostima koreografkinja Sonja Kastl je dobro postavila baletne brojeve, a svjetlo i projekcije D. Šesnića su dopunjavali scenu.</p>
<p>Solisti Sanja Uroić-Ljutićkao Eva, Vesna Baljak kao Jelena, Berislav Jerković kao Alapić, Nikša Radovanović kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, Josip Slam kao Paprutović, Damir Fatović kao Sokolović i Predrag Stojić kao Mustafa svojim su pjevom bili na visini zadatka. Vlaho Ljutić kao Nikola Šubić Zrinski i Berislav Puškarić kao Sulejman Veliki izdvajali su se i zasjali su u pjevačkom i glumačkom smislu. Operni zbor je bio jasan i kompaktan. Prihod s predstave je namijenjen u humanitarnu svrhu. [Ileana Grazio]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ritualni dragulj »Moj živote« </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Četrnaesto izdanje Međunarodnog festivala malih scena u Rijeci je otvoreno u nedjelju predstavom Zagrebačkoga kazališta mladih »S druge strane«.</p>
<p> »Sa svojih malih scena Rijeka je zakoračila na pozornice u Hrvatskoj, pa i u Europi, a festival je nesumnjivo postao jedan od kulturnih identiteta grada. Zahvaljujem svima koji su pomogli u organizaciji festivala, a posebice vjernoj riječkoj publici. Prošle godine Grad je ispunio obećanje o udvostručenju broja mjesta u gledalištu, a ove smo godine ispunili i obećanje o povećanju budžeta«, rekao je otvarajući MFMS riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel.</p>
<p>Predstava »S druge strane« kroz svakodnevne priče četvero osamljenika iz susjedstva progovara o nemogućnosti komunikacije, odnosima roditelja i djece, otuđenju, naoko banalnim temama iz svakodnevice na temelju kojih autorski dvojac Nataša Rajković i Bobo Jelčić krajnjim scenskim minimalizmom gradi svoju predstavu. </p>
<p>Festivalska publika velikim je pljeskom nagradila glumce Kseniju Marinković, Krešimira Mikića, Jadranku Đokić i Nikšu Butijera. Po završetku predstave održan je i tradicionalni okrugli stol na kojemu se zadržao dobar dio gledatelja. </p>
<p>Okrugle stolove vode Tajana Gašparović, Matko Botić i selektor Hrvoje Ivanković, a uz sve pohvale predstavi, najviše se govorilo o načinu režiranja koji Nataša Rajković i Bobo Jelčić njeguju već godinama. Predstava je ocijenjena prosječnom ocjenom 4,25. </p>
<p>Dan poslije, 30. travnja u izvedbi Sud Costa Occidentale iz Palerma prikazana je predstava »Moj živote« (Vita mia) za koju režiju i dramaturgiju potpisuje jedna od najoriginalnijih autorskih osobnosti u suvremenom talijanskom kazalištu Emma Dante. Predstava govori o razarajućoj, neprimjetnoj samoći što se krije iza susjednih vrata ili u obiteljskom krugu naše svakodnevice.</p>
<p> »Vita mia« je mali kazališni dragulj ritualnih nadahnuća i oporih poetskih tonova. Premijerno izvedena 2004. godine na festivalu Romaeuropa, ta predstava nastavlja niz velikih uspjeha Emme Dante i skupine Sud Costa Occidentale. </p>
<p>Dante, koja se suprotno najavama nije pojavila u Rijeci, osnovala je tu kazališnu skupinu s kojom kritički progovara o zatvorenosti sredine u kojoj djeluje. Predstave te skupine, rađene na sicilijanskom dijalektu, lišene su izvanjskih efekata i vraćaju glumca s njegovim životnim iskustvom, tjelesnom ekspresijom i intelektualnim habitusom u samo središte procesa stvaranja kazališnog čina.</p>
<p> Trećega dana festivala na programu je bila predstava BITEF-a i Jugoslovenskoga dramskog pozorišta iz Beograda »Cirkus historija« . [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Foto natječaj Bernard Čović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U svijetu u kojem fotografija veličanstveno služi potrošačkoj manipulaciji izložba fotografija pod nazivom »Foto natječaj Bernard Čović« u Galeriji Vladimir Nazor odlučno je načinila još jedan manipulativan korak naprijed. No, nije posrijedi manipulacija sadržajem izloženih fotografija, već čitavim projektom u obliku namještanja javnog fotografskog natječaja. Njime su Studio Artless i Galerija VN uputile poziv svim fotografima, amaterima i profesionalcima iz Hrvatske i svijeta da sudjeluju u foto natječaju nazvanome imenom Vjesnikova fotoreportera Bernarda Čovića.</p>
<p>Natječaj je bio raspisan u tri kategorije: ljudi, problemi te priroda i društvo. U svim je kategorijama, kako je i razvidno, pobijedio mladi umjetnik čije ime stoji u naslovu natječaja, i to jednoglasnom odlukom žirija sastavljenoga od njega samoga.</p>
<p>Cijelim se projektom željelo tematizirati o namještanju, o kriteriju, svrsi, funkciji natječaja, te o značenju nagrađivanja umjetnika, kako je u katalogu izložbe navela Sunčica Ostojić, kustosica. </p>
<p>Izložene fotografije Bernarda Čovića predstavljaju stilski vrlo heterogen opus, čime se podržava obmana da je riječ o više autora koji su prošli na natječaju. Prizori i poprišta ekspozicije na tragu su dokumentarne fotografije, odnosno novinske, no s lakoćom izlaze iz tih okvira. Između trideset i pet »slika« razvidna je njihova dvojnost - da istom predstavljaju dokument i umjetničko djelo. </p>
<p>Čovićeva fotografija, kao transparentan prikaz stvarnosti, ujedno je ratna fotografija, religijska, socijalna, dokumentarna fotografija neke nenamještene trpke realnosti, narativna je, fragment priče u kojoj poetičnost nadglašava patetiku. [Tanja Novak]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Gostuje Jugoslovensko dramsko pozorište </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jugoslovensko dramsko pozorište iz Beograda gostovat će 2. svibnja u Zagrebu s novom predstavom – »Cirkus Historija« Sonje Vukičević, u Zagrebačkome kazalištu mladih. </p>
<p>Doživljaj svijeta prema Velikom Mehanizmu Povijesti Jana Kotta, koji u svojoj antologijskoj analizi kronika Williama Shakespearea povijesno kretanje svodi na začarani, pakleni krug, redateljica Sonja Vukičević prevodi svojom umjetničkom imaginacijom. </p>
<p>Tako kottovsko besmisleno kretanje u krugu zločina u kojem uspon na vlast počinje kao pravedna borba protiv tiranije, a završava u novoj tiraniji, postaje groteskna cirkuska arena, u kojoj se surovo i bespoštedno – a na izgled tako veselo – izlažu, ponižavaju i mrcvare ljudska tijela i duše.</p>
<p>Izbor tekstova iz kojih je predstava načinjena izveden je iz nekoliko Shakespeareovih drama. Predstava polazi od »Tita Andronika«, nastavlja se s »Otelom«, slijede ga »Macbeth«, »Rikard III.« i »Kralj Lear« te na kraju dolazi tragedija »Hamlet«.»Cirkus Historija« je nastala u koprodukciji Jugoslovenskoga narodnog pozorišta i BITEF-teatra. [T. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Matvejeviću visoko talijansko odličje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sveučilišnom profesoru i piscu Predragu Matvejeviću je na svečanosti u Talijanskom kulturnom institutu u Zagrebu talijanski veleposlanik Alessandro Grafini predao je u ponedjeljak odličje »Red zvijezde solidarnosti Talijanske Republike« s počasnom titulom »Commendatore«, kojom ga je odlikovao predsjednik Italije. </p>
<p> To je najviše priznanje koje Italija dodjeljuje osobama za istaknuta djela na području kulture, umjetnosti i znanosti te za poznavanje i širenje talijanskog jezika i kulture. </p>
<p> Predrag Matvejević posljednjih je desetak godina redoviti profesor slavistike na rimskom sveučilištu La Sapienza. Matvejević je značajno pridonio međusobnom poznavanju talijanske i hrvatske kulture, istaknuo je veleposlanik Grafini. Matvejević je, uz ostalo, govorio o sudbini pisaca poput njega koji žive između azila i egzila. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Nogometna rapsodija se seli na San Siro</p>
<p>Danima su se u Milanu molili da Gattuso bude spreman za uzvrat. Najave govore kako će najveće »nogometno srce« istrčati...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi polufinalni čin Manchester Utd. i Milana je bio veličanstven. Utakmica na Old Traffordu je oduševila iz kojeg god kuta bila praćena – Milanovog, Manchesterovog, neutralnog... Ta rapsodija u srijedu se seli na San Siru gdje engleska momčad sa sobom donosi minimalnu, ali ipak prednost, od 3-2.</p>
<p>Predstava u »kazalištu snova«, kako tepaju Old Traffordu, ponudila je nezaboravne dijelove u vidu driblinga Kake i Cristiana Ronalda, asistencija Scholesa, jednostavnosti u realizaciji Rooneyja, neumornog Gattusa... Ovaj potonji bio je najspominjanija osoba na San Siru s obzirom na ozljedu koja mu se dogodila u drugom poluvremenu prve utakmice. Prve Ancelottijeve riječi nakon Old Trafforda su bile »molitva za Gennara« i nada kako će najveće »nogometne srce« biti spreman za uzvrat.</p>
<p>»Bez njega djelujemo obezglavljeno i sporo na sredini terena. On je duša momčadi i želim ga vidjeti u srijedu na terenu«, govorio je trener Milana Carlo Ancelotti.</p>
<p>Nekoliko sati prije početka utakmice naznake govore kako će Gattuso igrati čime se šanse Milana, da dostignu zaostatak, rapidno povećavaju.</p>
<p>»Navijači su naša šansa. Želio bi ih osluhnuti baš u obujmu kakvi su bili navijači Manchestera u prvoj utakmici. Trebamo osjetiti tu snagu s tribina«, rekao je Gattuso.</p>
<p>Gosti na San Siro dolaze osokoljeni novom sjajnom utakmicom u prvenstvu (preokret 0-2 u 4-2 protiv Evertona) i sada su sasvim blizu naslova državnog prvaka i prekida pobjedničke serije Chelsea.</p>
<p>»Štedjeti? Nema šanse. Briga me ako dobijem novi žuti karton i tako možda izostanem s finala. Ovo je jedna utakmica, u ovom momentu najvažnija i grist ćemo poput lavova«, rekao je Paul Scholes, kojem prijeti suspenzija u slučaju novog žutog kartona.</p>
<p>Wayne Rooney, koji je u prvom ogledu okrenuo 1-2 u 3-2 napumpan je ogromnim samopouzdanjem u svoje i momčadske mogućnosti, pa neće razmišljati prije najave, već »uvjeren sam kako prolazimo u finale«.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uvertira za kup</p>
<p>Ili će Dinamo završti niz od 16 pobjeda u prvenstvu ili će Slaven prekinuiti seriju od 15 dvoboja bez poraza u prvenstvu i kupu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Dobar dan, ja sam Branko Ivanković, trener prvaka države«, uz smiješak je ponosno dobacio maksimirski trener dan uoči prvenstvenoga okršaja protiv Slaven Belupa. Vedro je trenerovo raspoloženje i te kako shvatljivo. Naposljetku, još se nije imao priliku ovako predstaviti, ni kao igrač niti kao trener.</p>
<p> Sve do ove sezone, dakle, nije dohvatio naslov prvaka niti je ikad vodio momčad koja je u trenutku njegovoga dolaska bila aktualni prvak. U ovih je pet i pol mjeseci u Dinamu dočekao obje situacije - došao je u branitelja naslova, a sad je, četiri kola prije kraja prvenstva, osigurao Dinamu drugi uzastopni naslov prvaka.</p>
<p>Nepoznati u Europi</p>
<p> I dok Ivanković prilikom predstavljanja parafrazira igru detekcije iz popularne Kviskoteke, mnogi to, dakako, doživljavaju kao pošalicu. Međutim, u europskim je razmjerima to čak i pomalo sugestivno. Niti je Dinamo u ovome trenutku posebno poznati europski klub, unatoč osvojenom Kupu velesajamskih gradova, sadašnjem Kupu Uefe, a niti je Ivanković posebno poznat trener u svjetskim razmjerima, unatoč tome što je bio izbornik Irana, reprezentacije koju je odveo na Svjetsko prvenstvo.</p>
<p> »Stalno se provlači da je normalno da je Dinamo prvi, ali prvak se ne postaje samo tako, lako i jednostavno. Uostalom, momčad je doživjela mnogo promjena, posebno u odnosu na prošlo ljeto. Etto, Chago i Buljat zbog problema s ozljedama ili bolesti nisu odigrali ni minutu u ovom dijelu prvenstva. Povukao se kapetan Zoran Mamić što nam je također bio hendikep«, ukratko je Ivanković evocirao problme u svojih prvih pola godine na »plavoj« klupi.</p>
<p> Maksimirski nogometaši jure brojne rekorde i to će im vjerojatno biti jak motiv do kraja sezone. Pokušat će je zaključiti na način da u svakoj utakmici u prvenstvu i kupu postignu pogodak. Dosad su zabili barem gol u svakoj od dosadašnjih 29 prvenstvenih i šest kup utakmica. Štoviše, već ih u subotu, također protiv Slaven Belupa, ali u Maksimiru, čeka prvi okršaj finala Kupa. Uzvrat je 26. svibnja. </p>
<p>Eduardo vjerojatno igra</p>
<p>Kako god bilo, u srijedu će netko prekinuti niz. Ili će »puknuti« Dinamova serija od 16 uzastopnih pobjeda u prvenstvu ili pak niz Koprivničanaca od 15 dvoboja bez poraza u prvenstvu i kupu.</p>
<p>»Još ne mogu reći točan sastav. Eduardo je trenirao uz dodatni napor zbog problema s aduktorom. Vugrinec se uključio u treninge s dosta opreza i moguće je da i on zaigra«, dodao je Ivanković komplimentiravši pritom Slaven Belupu i potom naglasio da se u finalu Kupa sastaju dvije najbolje hrvatske momčadi.</p>
<p> U Koprivnici bi, po svemu sudeći, od prve minute trebali istrčati: Lončarić – Ćorluka, Drpić, Schildenfeld, Carlos – Pokrivač, Vukojević; Sammir, Eduardo, Modrić – Tadić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pudarov »redizajn« na Šubićevcu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – S redizajniranom momčadi pojavit će se Ivan Pudar u srijedu na „svojem“ Šubićevcu. Sigurno mu neće zaigrati upravo Šibenčanin Ante Rukavina koji se još nije oporavio od ozljede zgloba. Neće biti ni također ozlijeđenih Darija Damjanovića i Gorana Rubila, a vrlo upitan je i nastup Borisa Živkovića, pa čak i Igora Muse. Svih petoro nisu odradili posljednji trening u punom intenzitetu, a osim njih će Pudar protiv kluba s kojim je ove sezone ostvario veliki uspjeh, izostaviti i vratara koji je primio najmanje zgoditaka u HNL-u, Vladimira Balića. </p>
<p>»Želim pobijediti Šibenik!«, kazao je Hajdukov trener Pudar uoči odlaska na Šubićevac.</p>
<p>»Voljeli bismo već u srijedu i teoretski osigurati drugo mjesto, kako bismo se što prije u potpunosti mogli posvetiti idućoj sezoni, te našim mladim igračima dati prigodu u posljednjim kolima.« </p>
<p>Susret Šibenčana i Splićana Pudar najavljuje kao dvoboj sina i oca. </p>
<p>»U klubu će me sasvim sigurni lijepo dočekati, a kako će reagirati Funcuti vidjet ćemo kad se pojavim na Šubićevcu. Ostvarili smo ove sezone najveći uspjeh u klupskoj povijesti, a nadam se da ću to i osjetiti po reakciji domaće publike.«</p>
<p>Na suprotnoj klupi Pudar će imati svojeg donedavnog pomoćnika Anela Karabega. U ostvarivanju najvećeg uspjeha Šibenika otkako je HNL-a upravo današnji trener Karabeg je uz Pudara sagradio značajan doprinos. »Ne može me moj prijatelj Karabeg nikako iznenaditi! Poznajem jako dobro sve šibenske igrače, pa ne očekujem da mogu učiniti neke značajne promijene. No, isto tako, znamo svi kako i Manchester igra, pa ga malo tko pobjeđuje…«, dodao je Pudar. </p>
<p>A premda mu se u srijedu neće ispuniti želja da zaigra protiv svojega matičnoga kluba na Šubićevcu, Ante Rukavina najavljuje kako će ipak biti na utakmici. </p>
<p>»Naravno da ću biti na Šubićevcu. I navijati za Hajduk, naravno!. Šibenik neizmjerno volim, možda i najviše, no profesionalac sa, te bih želio da donesemo na Poljud sva tri boda«, kazao je mladi Hajdukov napadač Rukavina.</p>
<p>Vjerojatni sastav: Runje, Buljat, Pandža, Gal, Hrgović, carević, Gabrić, Munhoz, Jelavić, Bušić, Bartolović</p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>LeBron James i Cavsi »pomeli« Washington</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Prvi put u povijesti kluba, Cleveland je bez ijedne »rane« prošao seriju u doigravanju. Glatkih 4-0 momčadi kojom vlada LeBron James protiv, nakon ozljede Gilberta Arenasa i Carona Butlera, nejake momčadi Washingtona bilo je dovoljno da Cleveland izbori polufinale Istoka.</p>
<p>U četvrtoj pobjedi, ovaj puta s 97-90 James je ugradio 31 poen, uz 11 skokova i sedam asistencija. Ništa slabiji učinak nije ponudio niti Zydrunas Ilgauskas (20 koševa, 19 skokova), pomogao je Larry Hughes (19), čime je nadmašen trud Antawna Jamisona (31), pa momci iz Clevelanda sada čekaju boljeg iz dvoboja New Jerseyja i Toronta u kojem Kidd, Carter i društvo vode 3-1.</p>
<p>Tracy Mcgrady bio je »vruć« izvana s 26 poena i rekordnih mu 16 asistencija, Yao Ming je zatvorio reket ubacivši 21 poen i uhvativši 15 lopti i Houston je slavio 96-92 protiv Giričekovog Utah Jazza, te na taj način u seriji u kojoj svako opravdava ulogu favorita poveo 3-2.</p>
<p>Rezultati; Istok: Washington – Cleveland 90-97 (Cleveland je prošao dalje sa 4-0); Zapad: Houston – Utah (Giriček za 18 minuta 6 koševa, 2 skoka, 2 asistencije, blokada, izgubljena lopta) 96-92 (Houston vodi 3-2), Denver – San Antonio 89-96 (San Antonio vodi 3-1). [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Jug protiv Vasasa</p>
<p>RIM</p>
<p> – Vaterpolisti dubrovačkog Juga nisu bili miljenici poludirigiranog ždrijeba Eurolige, jer su za suparnika u četvrtfinalnom dvoboju dobili jedinu momčad koju su željeli izbjeći prije finalnog turnira - mađarski Vasas. Prva utakmica igrat će se 9. svibnja u Mađarskoj, a uzvrat 23. svibnja u Dubovniku. U ostalim četvrtfinalima igraju: Brescia (Ita) – Pro Recco (Ita), Posillipo (Ita) – Partizan (Srb), Olympiakos (Grč) – Honved (Mađ). Final Four bit će u Genovi ili Budimpešti. Istodobno je određeno i da će vaterpolisti Šibenika, koji su plasmanom u finale Kupa Len postigli najveći uspjeh u povijesti kluba, prvu finalnu utakmicu protiv ruskog Kazana igrati 9. svibnja u Šibeniku, a uzvrat 23. svibnja u Rusiji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Drviš: Obrana naslova samo u pulskoj Areni</p>
<p>PULA</p>
<p> – Veliki broj Puljana i ljubitelja boksa, prijatelja i članova boksačkog kluba Pule, predstavnici Istarske županije i grada Pule dočekali su novog boksačkog prvaka u poluteškoj kategoriji po verziji WBA Stipu Drviša. U šatoru koji se rastegnuo na parkiralištu Karolina u središtu grada Pule okupilo se gotovo tisuću ljudi koji nisu štedjeli grla i dlanove kada se Stipe Drviš popeo na dobro popunjenu pozornicu. »Sretan sam što sam ovdje s vama. Vidjet ćete me uskoro u ringu«, poručio je Stipe Drviš svojim sugrađanima. </p>
<p>Drviš je potvrdio je da ga u nastavku karijere itekako zanima obrana naslova prvaka svijeta u dvije tisuće godina staroj Areni koja je prije dvije godine bila mjesto Drviševog osvajanja naslova interkontinentalnog prvaka. </p>
<p> »Stipe je svjetsko čudo, nakon sedme runde pokazao je svijetu što je tehnika i što je boks. Uživali smo u njegovoj tehnici a i u teški trenucima pokazao je da je velik«, kazao je izbornik hrvatske boksačke reprezentacije Pero Tadić nakon što je Drviš u Oberhausenu jednoglasnom odlukom sudaca pobijedio Talijana Silvija Branca. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Povorke, prosvjedi i sukobi</p>
<p>U Torinu povorka od 100.000 ljudi, u Havani protuamerički prosvjedi, u Turskoj sukobi</p>
<p>RIM</p>
<p> - Oko 100.000 ljudi sudjelovao je u utorak u povorci povodom Praznika rada u Torinu koju su organizirale tri glavna talijanska sindikata, objavili su organizatori.</p>
<p>Manifestacija je počela minutom šutnje u sjećanje na sve stradale na radu. U Italiji je takvih slučajeva oko 1200 godišnje. Sindikati su za središnju proslavu u državi povodom 1. svibnja izabrali Torino, grad simbol talijanske industrije i sjedište Fiata.</p>
<p>Turska policija uhitila je 580 ljudi u Istanbulu nakon uličnih sukoba s ljevičarskim prosvjednicima. Najveći obračun dogodio se na središnjem trgu Taksimu, a zasad nije poznato koliko je ljudi ozlijeđeno. Sličnog nasilja bilo je u drugim turskim gradovima. U Havani na proslavi sudjeluje nekoliko desetaka tisuća Kubanaca. Okupljanje se, već po običaju, pretvorilo u protuamerički prosvjed. U Indoneziji je više desetaka tisuća ljudi prosvjedovalo tražeći reviziju plaća i kritizirajući strane tvrtke koje izrabljuju lokalnu radnu snagu. U Jakarti su prosvjednici istaknuli sindikalne transparente pred predsjedničkom palačom. Raspoređeno je 30.000 policajaca.</p>
<p>U Teheranu je prosvjedovalo nekoliko stotina ljudi, tražeći poboljšanje radnih uvjeta. Okupili su se ispred sjedišta ministarstva rada i zahtijevali ostavku ministra. Policija je rastjerala sudionike bez većih sukoba. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tenet ne želi biti »žrtveni jarac«</p>
<p> Nije bilo izravnih dokaza o posjedovanju oružja za masovno uništenje. Američki su obavještajni podaci bili zasnovani samo na »najboljim mogućim pretpostavkama«</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši direktor CIA-e George Tenet ne želi biti preuzeti ulogu glavnog »odgovornog« u Bushevoj administraciji za friziranje obavještajnih podataka o Iraku. </p>
<p>Prema njegovim riječima, on više nije mogao podnijeti situaciju u kojoj se na njega pokazivalo prstom kao »glavnog krivca« za pružanje informacija da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje, što je predsjednik George Bush iskoristi da bi pokrenuo rat protiv ove zemlje u proljeće 2003. godine. Pojavljujući se proteklih dana u TV emisijama, Tenet promovira svoju knjigu »U središtu oluje«. Na oko 500 stranica (honorar je navodno veći od četiri milijuna dolara), bivši se direktor CIA-e pokušava obračunati s nekim od mitova koji su prethodili američkoj invaziji na Irak.</p>
<p>Suprotno tvrdnjama Dicka Cheneya, Saddamov režim nije imao veze s Al Qaidom, tvrdi Tenet. Nije bilo niti izravnih dokaza o posjedovanju oružja za masovno uništenje. Američki su obavještajni podaci bili zasnovani samo na »najboljim mogućim pretpostavkama«. </p>
<p>Tenet sada optužuje Bushevu administraciju da je krenula u rat protiv Iraka, iako »nije provela široku raspravu o tome može li se rat izbjeći«. On zapravo sugerira da je Bushev tim napad na Irak, imao na dnevnom redu već prvog dana nakon useljenja u Bijelu kuću te da je 11. rujna 2001. poslužio samo kao povod za to. Vođen očigledno mnogim motivima koje, čini se ipak prešućuje, Tenet se tada odlučio »dokazati« da bi predsjednik »mogao biti u pravu« u svojoj namjeri da napadne Irak. Uz Johna Negropontea, George Tenet bio je dio one povijesne freske na kojoj je početkom 2003. tada državni tajnik Colin Powell u Vijeću sigurnosti svijetu pokazivao epruvetu iračkog razornog oružja, koje ipak nije postojalo! Skoro pet godina kasnije, proradila mu je savjest, potpomognuta masnim honorarem izdavačke kuće »Harpers Colins«, i Tenet se odlučio (prodati) reći »punu istinu«.</p>
<p>No, na Tenetovu »istinoljubivost« odlučilo je reagirati šest vrhunskih analitičara CIA-e. Oni su mu uputili pismo zahtijevajući da se odrekne »Medalje slobode« kojom ga je Bush odlikovao. Optužili su ga da su mu »ruke podjednako krvave« kao i Bushevoj ekipi, zatraživši da uplati barem pola honorara u fond više od 3300 žrtava među američkim vojnicima u Iraku. Svi oni su otišli u irački rat pod lažnim pretpostavkama i tamo poginuli. Tenet još nije odgovorio na ovaj zahtjev.</p>
<p>Ovim memoarskim štivom, bivši direktor CIA-e ipak je uspio natjerati Bushevu administraciju na defenzivu. Šefica američke diplomacije Condoleezza Rice u prvim je reakcijama na Tenetove optužbe na neki način priznala da je Bush doista već u prvim danima u Washingtonu počeo tražiti način kako da definitivno riješi »iračko pitanje«. Već tada je Bush govorio kako su Clintonove sankcije Iraku postale kao »švicarski sir«. Ostalo je povijest o kojoj je Tenet odlučio naknadno barem donekle progovoriti.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Izbor predsjednika pred ustavnim sudom</p>
<p>Neki procjenjuju da bi prijevremeni parlamentarni izbori bili najbolje sredstvo za smirivanje napete političke situacije i sprječavanje vojske da se umiješa u krizu</p>
<p>Duboka politička i ustavna kriza potresa Tursku već dva tjedna. Zbog nakane vladajuće islamističke Stranke pravde i napretka (AK) da za predsjednika države izabere sadašnjeg ministra vanjskih poslova Abdulaha Güla pobunili su se pristaše sekularnog ustroja države predvođeni najjačom oporbenom strankom Republikanskom narodnom strankom. Pristaše sekularizma smatraju da bi izbor islamistički orijentiranog Güla ugrozio temeljnu ustavnu odredbu po kojoj je Turska sekularna država. </p>
<p>U znak prosvjeda protiv Gülove kandidature, prije dva dana održani su u Istanbulu i Ankari veliki prosvjedi na kojima je sudjelovalo više od milijun ljudi. I turska vojska je upozorila da će, u slučaju ugrožavanja sekularnog ustroja države poduzeti jasne i nedvosmislene korake što je u Turskoj, ali i svijetu protumačeno kao prijetnju državnim udarom. </p>
<p>Na zahtjev oporbe, izbori za predsjednika Republike došli su i do Ustavnog suda. Očekuje se da će članovi Ustavnog suda procijeniti je li prvi krug glasovanja, na kojem Gül u parlamentu nije dobio potrebnu većinu, legitiman, odnosno hoće li se izbori za predsjednika Republike odgoditi. </p>
<p>U tom slučaju, pretpostavlja se da bi se mogli raspisati prijevremeni parlamentarni izbori jer bi to moglo smiriti postojeće političke i sigurnosne napetosti i spriječiti vojsku da po šesti puta u posljednjih 50 godina svojom intervencijom odredi kojim će putem ići Turska.</p>
<p>Abdulah Gül nije odustao od kandidature, a premijer Recep Tayyip Erdogan poziva Turke da sačuvaju mir i dostojanstvo i da zajedničkim snagama ojačaju demokratske procese u zemlji. </p>
<p>Europska unija i međunarodna zajednica također budno prate što se događa u Turskoj, ali u ovom trenutku čini se da ključ za rješenje krize imaju suci Ustavnog suda.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Polovina Mesikanaca ima člana obitelji u SAD-u</p>
<p>MEXICO CITY</p>
<p> - Skoro polovina Meksikanaca ima člana obitelji koji radi u Sjedinjenim Državama, a trećina njih je slala doznake prošle godine, pokazalo je istraživanje koje je u ponedjeljak objavio list El Universal.</p>
<p>Anketa na uzorku od 1000 ljudi pokazala je kako 45 posto njih ima najmanje jednog rođaka preko meksičke sjeverne granice, a njih 61 posto je ocijenilo kako je novac koji šalju »veoma važan«. Oko 11 milijuna Meksikanaca u Sjedinjenim Državama poslalo je prošle godine rekordnih 23 milijarde dolara svojim obiteljima što je za Meksiko drugi po veličini izvor deviza nakon izvoza nafte, veći od turističkih prihoda. Čak polovina Meksikanaca živi s manje od pet dolara dnevno, a slab izbor poslova navodi tisuće da riskiraju živote kako bi ilegalno prešli granicu. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zahtjev za pregovore o Zapadnoj Sahari</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Vijeće sigurnosti UN-a u ponedjeljak je zatražilo od Maroka i Fronte Polisario da počnu pregovore »bez uvjeta i u dobroj vjeri«, kako bi razriješili spor oko Zapadne Sahare.</p>
<p>Nacrt rezolucije kojom zahtijeva pregovore Vijeće je usvojilo jednoglasno, ali Južnoafrička Republika kaže da ju je podržala »s oklijevanjem« jer ne želi prekinuti pokušaje diplomatskog rješavanja toga spora. Istovremeno, JAR optužuje Vijeće sigurnosti da je na strani Maroka. Obje su strane zadnjih mjeseci predložile obnovu pregovora. Status toga područja neriješen je već gotovo tri desetljeća. Bilo je španjolska kolonija do 1975. Maroko ga je 1979. anektirao, čemu se suprotstavila Fronta Polisario koja u Alžiru ima vlastitu vladu u egzilu. [Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Doživotni zatvor petorici terorista </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Petorica islamističkih ekstremista navodno povezanih s Al Qaidom osuđena su u ponedjeljak na sudu u Londonu na doživotni zatvor zbog »planiranja masovnog ubojstva« nizom bombaških napada i rušenja jednog putničkog zrakoplova. Sudac u sudu Old Baileyu osudio je 26-godišnjega Omara Khyama na doživotni zatvor zbog toga što se u 2003. i 2004. udruživao radi izazivanja po život opasnih eksplozija. Khyam će morati odslužiti najmanje 40 godina svoje kazne, rekao je sudac. Waheed Mahmood (34), Jawad Akbar (23), Salahuddin Amin (31) i Anthony Garcia (24) osuđeni su na doživotni zatvor, a moraju odslužiti između 35 i 40 godina. »Izdali ste zemlju koja vam je sve pružila«, rekao je sudac na izricanju presude. [Dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Najgori među lošima</p>
<p>Na web stranici Rottentomatoes, koja okuplja filmske kritičare iz cijelog svijeta, objavljen je popis najlošijih filmova svih vremena</p>
<p>Stranica poznata kao sabirno mjesto filmskih kritičara iz cijelog svijeta objavila je popis 100 najlošije ocijenjenih filmova otkako postoji. Rottentomatoes tijekom proteklih deset godina svaki mjesec privuče oko 5,5 milijuna čitatelja što nimalo ne čudi, jer im je na raspolaganju 127 tisuća naslova i čak 644 tisuće linkova na recenzije. Uvjeti za ulazak na tu listu bili su da je za film moralo biti objavljeno barem 40 filmskih kritika, a svaki je kritičar vrijedio jedan glas. Prenosimo samo naslove prikazane u našim kinima i objavljene na DVD-u. </p>
<p>Zbroj ocjena (a ocjene su bile od nula do 100 posto) rezultirao je popisom koji će biti veliko iznenađenje. Čast da bude proglašen najlošije ocijenjenim filmom svih vremena pripala je naslovu »Ballistic: Ecks vs. Sever« u kojemu glavne uloge tumače Lucy Liu i Antonio Banderas. Kritičar »New York Timesa« nazvao ga je »glasnim i glupim«, a gledanje usporedio s osjećajem da ste »oteti i zatočeni na lošem rock-koncertu«. Režiju je potpisao redatelj znakovita imena – Kaos. Drugo je mjesto pripalo ekranizaciji popularne videoigre »Alone in the Dark« u kojoj glume Christian Slater i Tara Reid, njemačkog redatelja Uwea Bolla, kojeg mnogi kritičari prozivaju najgorim filmskim redateljem svih vremena. Majstor Boll na popisu stotinu najgore ocijenjenih filmova ima još dva filma: ekranizaciju videoigre »BloodRayne« (na 32. mjestu) i »House of the Dead« (na 26. mjestu). Talijanski oskarovac Roberto Benigni svojom je verzijom Collodijeva »Pioncchia« zaslužio četvrto mjesto najgorih uz opsaku »izbjegavati poput kuge«. Uostalom, što se moglo očekivati od filma u kojemu drvenog lutka tumači 50-godišnjak?! Osmo mjesto pripada »Zamračenju« trileru iskusna veterana Philipa Kaufmana u kojem glume prvorazredni glumci: Ashley Judd, Samuel L. Jackson i Andy Garcia. Deveto mjesto, ovaj put posve zasluženo, pripalo je nekad popularnom komičaru Dani Carveyju (partner Mikea Myersa iz hita »Wayne’s World«) i njegovu filmu »The Master of Disguise«, dok je na desetom »Half Past Dead«, noviji uradak otežale borilačke zvijezde Stevena Seagala. </p>
<p>Dalje su se na popis uspjeli probiti brojni remakeovi poput nove verzije »Rollerballa« (20. mjesto), suradnja Madonne i njezina supruga Guya Ritchiea na »Valovima sudbine«, također remakeu jednog talijanskog filma (38. mjesto), te nove verzije »Taxija« i »Magle« itd. Na popisu je i niz tinejdžerskih filmova strave (»Urbane legende«, drugi dio »Znam što si radila prošlog ljeta«), filmskih nastavaka (»Sirove strasti 2«, »Univerzalni vojnik 2«, »Kuća velike mame 2«), te ekranizacija stripova »Catwoman« i »Elektra« (u kojoj glumi i naš Goran Višnjić). </p>
<p>Apsolutni rekorder je nekad popularan tinejdžerski glumac Freddie Prinze jr. sa čak tri filma i jednim crtićem u kojemu posuđuje glas, ali odmah do njega su Uwe Boll sa tri uratka, Sharon Stone sa dva, Ben Affleck sa dva (»Gigli« i »Surviving Christmas«), Eddie Murphy sa dva (»Norbit« i »Pluto Nash«), te oskarovac Cuba Gooding jr. sa dva filma (»Ludo krstarenje« i »Chill Factor«). </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nova kuća i scijentologija</p>
<p>Victoria i David Beckham napokon su u Los Angelesu kupili kuću iz snova. Nakon što su obišli više od 30 imanja na Beverly Hillsu, odlučili su se za prostranu šesterosobnu vilu za koju su izdvojili 11 milijuna funti. Luksuzno zdanje ima čak devet kupaonica, a ono što joj daje šarm su pogled na ocean, bazen i fontane. Privatnost osigurava visoka živica i željezna ograda. Kuća je u blizini posjeda njihovih prijatelja Toma Cruisea i Katie Holmes. Bračni je par mnogo pomogao Beckhamovima tijekom preseljena u Los Angeles. No ovih je dana Tom izjavio da nastavak njihova prijateljstva ovisi o tome hoće li se oni posvetiti scijentologiji, jer glumac želi da David i Victoria postanu ambasadori tog učenja u Europi i Japanu. Victoria je obećala Tomu da će čim se presele u L.A. krenuti na sastanke scijentologa. Ta je njezina odluka izazvala burnu Davidovu reakciju, jer on nije toliko oduševljen tom idejom, a i zabrinut je kako će to utjecati na njihova tri sina. </p>
<p>Budući da je Victoria pristala proširiti svoje vidike, barem što se scijentologije tiče, Tom je pristao sudjelovati u njezinu dokumentarcu vrijednom 10 milijuna funti koji prati njezin život u Americi i bit će prikazan na NBC-ju ovoga ljeta. Kako je Victoria pod pritiskom producenata dokumentarca koji od nje zahtijevaju da se u njemu pojavi što je moguće više zvijezda, ne čudi što želi udovoljiti svakoj Tomovoj želji.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Douglasova borba protiv godina</p>
<p>Zaboravite na botox, skalpel i laser, koliko se god trudili priroda će napraviti svoje. A to najbolje pokazuje primjer glumca Michaela Douglasa koji je oduvijek mnogo pozornosti posvećivao izgledu. To nikoga ne bi trebalo čuditi s obzirom na to da je u braku s prekrasnom glumicom Catherine Zetom-Jones, koja je od njega mlađa 25 godina. Douglas je dosad potrošio bogatstvo na plastične operacije. Uoči vjenčanja prije sedam godina otišao je na zatezanje lica kako bi izgledao što mlađe uz suprugu. U travnju 2005. paparazzi su ga fotografirali na Barbadosu s ožiljcima u blizini očiju, koji su otkrili da se glumac ponovno podvrgnuo faceliftingu. Iako je njegov glasnogovornik negirao operacije, tvrdeći da je glumac s lica odstranio izraslinu, malo mu je tko povjerovao. Michael se navodno također podvrgnuo i liposukciji. </p>
<p>No ovih se dana sa suprugom pojavio na golf-turniru u Kaliforniji potpuno sijede kose. Čini se da je ipak shvatio da se protiv prirode ne može boriti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Ukinuta presuda Leonu Suliću </p>
<p>Vrhovni sud je nepravomoćnu presudu, kako neslužbeno doznajemo, ukinuo ne ulazeći u ocjenu dokaza, nego zbog bitnih povrede odredbi kaznenog postupka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nepravomoćnu presudu kojom je jedan od najpoznatijih hrvatskih bjegunaca, bivši direktor »Croatia busa« Leon Sulić (58), bio osuđen na sedmogodišnju zatvorsku kaznu, zbog malverzacija teških 15,5 milijuna kuna, ukinuo je Vrhovni sud, te će se Suliću, kao i drugookrivljenome u tom postupku, bivšemu direktoru trgovačkog društva »Drava«, Marku Pušiću (51), ponovno suditi za to djelo, neslužbeno se doznaje.</p>
<p>U bijegu od 2005.</p>
<p> Sulić, koji se nalazi u bijegu od objave nepravomoćne presude u srpnju 2005. godine, pak, nije konzumirao pritvor, te će međunarodna tjeralica koju je za njime raspisao hrvatski MUP, i dalje ostati na snazi. Vrhovni sud je nepravomoćnu presudu, kako neslužbeno doznajemo, ukinuo ne ulazeći u ocjenu dokaza, već smatrajući da je prvostupanjski sud propustio na kraju dokaznoga postupka ponovno pitati okrivljenike da se izjasne smatraju li se krivima, čime su počinjenje bitne povrede odredbi kaznenoga postupka. Naime, nakon što je Sulić već bio iznio obranu, sud je zatražio dopunu nalaza i mišljenja vještaka za financije, a kada je vještak tu dopunu i dao, sud nije ponovno pozvao Sulića da se očituje o krivnji. Paradoksalno je da je u konkretnom slučaju dopuna mišljenja vještaka bila povoljna za okrivljenike.</p>
<p>Podmirio dio štete</p>
<p> Osim ove povrede, Vrhovni sud je također zaključio da postoji proturječnost u iznosu protupravne imovinske koristi za Sulića. Riječ je o razlici između protupravne imovinske koristi u izreci presude, te obrazloženja u kojemu se navodi kako je Sulić prije početka kaznenoga postupka podmirio dio nastale štete, što je prema Vrhovnome sudu, također bitna povreda odredaba postupka.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U tri dana stradalo petero biciklista</p>
<p>Na 54 rođendan biciklista udario automobil na Branimirovoj ulici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U protekla tri dana na zagrebačkim cestama dogodilo se pet prometnih nesreća u kojima je nastradalo petero biciklista, a čak njih četvero zadobilo je teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Troje biciklista stradalo je u nedjelju, oko 20.45 sati, na početku Podsusedskog mosta, kada je na njih naletio pijani Milan V. (49) »vw jettom«, austrijskih tablica. Kako smo doznali biciklisti i vozač »jette« vozili su iz smjera Samobora prema Škorpikovoj ulici, kada je na Ivicu M (35) naletjela »jetta«, a od siline udarca biciklist je bio odbačen na prilaznu cestu obližnjem ugostiteljskog objekta i zadobio teške ozljede. S Ivičine bočne strane vozio je biciklist Davor N. (35), koji je u nesreći lakše ozlijeđen, dok je teške ozljede, nakon udara automobila, zadobio njegov brat Zoran N. (38). Zbog obavljanja očevida Podsusedski most bio je zatvoren za promet, a na mjesto nesreće došao je načelnik PU zagrebačke Marijan Tomurad. </p>
<p>Na ulazu u parkiralište »Kauflanda« u Branimirovoj ulici, u ponedjeljak, oko 9.30 sati, zasad nepoznati vozač naletio je prednjim dijelom automobila na biciklista Ernesta H. (63), koji se s pješačkog prijelaza neoprezno uključivao u promet. Od siline udara Ernest je pao ne prednju desnu stranu automobila, a zatim na kolnik. Nakon prometne nesreće biciklist i vozač su se udaljili s mjesta događaja, no Ernestu je ubrzo pozlilo, pa je vozilom Hitne pomoći prevezen u KB Dubrava, gdje utvrđeno da je teško ozlijeđen. Policija moli sve očevice da se jave na telefon 92 kako bi se točno utvrdile okolnosti ovo nesreće. </p>
<p>U utorak, oko 11.35 sati, vozač »opel tigre«, N.B. (27), naletio je na biciklista Slavka Ž. (54), koji je prelazio Branimirovu ulicu preko obilježenog pješačkog prijelaza, ali najvjerojatnije na crveno svijetlo za pješake. Kako smo doznali na mjestu događaja od vozača »tigre«, Slavko mu se samo odjednom stvorio pred automobilom. »Nisam ga vidio zbog automobila koji je bio s moje lijeve strane, a kada se stvorio ispred auta, nisam stigao zakočiti, nažalost nisam mogao više ništa napraviti«. Na mjesto nesreće vrlo brzo je stigla ekipa Hitne medicinske pomoći, a teško ozlijeđeni biciklist prevezen je u KB Dubrava. Prema riječima očevidaca, Slavku je bila slomljena desna noga, bio je pri svijesti kada su ga odvezli Hitnom pomoći, a pretpostavlja se da je zadobio teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Vozač »opela« sam nam je rekao da je dosad imao pet prometnih nesreća, no da niti jednu nije skrivio. Na mjestu događaja bili su Slavkov brat Luka i njegova kćer Božana (25). Doznali smo da Slavko boluje od Altzheimerove bolesti, svakog dana se vozi biciklom istim putem, voli i šetnje Maksimirom, a u utorak mu je bio rođendan.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ante Rukavina vozio s nevažećom vozačkom </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Lakša prometna nesreća koju je proteklog vikenda, nekoliko sati prije prvenstvene utakmice na Poljudu, doživio igrač Hajduka Ante Rukavina »otkrila« ga je u prometnom prekršaju. Naime, mladom napadaču splitskog kluba vozačka dozvola B kategorije sa statusom mladog vozača istekla je 12. studenog 2006. godine, a nije je produljio. Zbog toga mora platiti 300 kuna kazne. U međuvremenu policija još uvijek traga za vozačem crnog »peugeota« koji je, prema izjavio Rukavine, zapravo odgovoran za njegovu nesreću. Taj automobil je ušao u njegovu prometnu traku tako da je izbjegavajući ga sa svojim »BMW-om 320d« udario u parkirano vozilo. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lažnim karticama do 420.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog sumnji da je uz pomoć krivotvorenih kreditnih kartica s računa dviju osoba podigao oko 420.000 kuna, policija je u ponedjeljak istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda privela Tomislava V., koji je već ranije evidentirana zbog desetak kaznenih djela računalnog krivotvorenja. Obrada nad njim, koju su proveli inspektori Odjela organiziranoga kriminaliteta, bila je, neslužbeno doznajemo dovršena prije skoro tri mjeseca, no policija ga nije uspijevala pronaći, te je tek u ponedjeljak uhićen na osnovi policijske potrage. Prema kaznenoj prijavi, Tomislav V. je početkom ove godine, koristeći kompjuterski lažirane kartice »Americanexpressa« i »Dinersa« provlačio kroz takozvani »skimmer«, skidajući tako s računa velike iznose u domaćoj i stranoj valuti. Policija sumnja da je Tomislav V. tako s jednoga računa uz pomoć kartice »Amexa« skinuo 173.600 kuna, te 25.000 eura, dok je uz pomoć jednoga krivotvorenoga »Dinersa« oštetio drugu osobu za 45.000 kuna i 5.000 konvertibilnih maraka. Budući da policija sumnja kako je Tomislav V. prilikom činjena ovih kaznenih djela imao suradnike, policija nastavlja obrađivati taj slučaj, a postoje indicije kako je broj »žrtava« puno veći od dvije, zbog čega je zatražena suradnja sa policijama susjednih država. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vozač kamiona teže ozlijeđen</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Radnik koji je teško ozlijeđen u eksploziji pri punjenju kamionske cisterne u Rafineriji nafte na Urinju, u blizini Rijeke, nije u životnoj opasnosti, doznaje se od operativnog dežurstva primorsko-goranske Policijske uprave. </p>
<p>Tridesetogodišnji vozač kamiona ima opekline trećeg stupnja te je zbrinut u riječkom KBC-u.</p>
<p>Pare naftnih derivata eksplodirale su u ponedjeljak oko 17 sati na mjestu na kojem je punionica cisterni u Rafineriji nafte na Urinju. Požar uzrokovan eksplozijom ubrzo su ugasili vatrogasci Rafinerije pa se vatra nije proširila na okolne pogone. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Motociklist teško ozlijeđen u jurnjavi s presretačem </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se dogodila u Globočecu Ludbreškom teško je ozlijeđen devetnaestogodišnji S.R. On je, bez vozačke dozvole, vozio neregistrirani motocikl i nije se želio zaustaviti na zvučne i svjetlosne signale policijskog presretača. U jurnjavi koja je trajala neko vrijeme mladi motociklist se nije zaustavio ni na znak obaveznog zaustavljanja kod dolaska sa sporedne na glavnu cestu, već je samo produžio te udario u automobil koji je vozio I.Z. (30). Od udarca su motociklist i njegov suvozač sletjeli s ceste i pali s motocikla. S.R. je zadobio teške tjelesne ozljede i nalazi se na liječenju u koprivničkoj Općoj bolnici, njegov suvozač D.B. (22) također je ozlijeđen, no njegove ozljede još nisu okvalificirane, dok su vozaču automobila natučeni vrat i kralježnica. Mještani Globočea pričali su i da policajci nakon nesreće nisu došli pomoći ozlijeđenim motociklistima, već su ostali sjediti u automobilu, no u Policijskoj upravi varaždinskoj to su sve opovrgnuli. Glasnogovornik Darko Blaži rekao je da su oni koji su to tvrdili već imali posla s policijom te da su policajci u cijelom slučaju postupili po svim pravilima i propisima. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Bolničkim softverom osvajaju tržište</p>
<p>Na 11. sajmu zdravlja u Vinkovcima prezentirali računalni program namijenjen ukupnom poslovanju i djelatnosti zdravstvenih ustanova</p>
<p>Među 140 izlagača na nedavno održanom 11. sajmu zdravlja u Vinkovcima, prezentacijom javnosti manje poznatog računalnoga programa, namijenjenog ukupnom poslovanju i djelatnosti zdravstvenih ustanova, predstavila se tvrtka Funkcija 13 d.o.o. iz Vinkovaca, danas najveća tvrtka koja se bavi izradom softvera u Vukovarsko-srijemskoj županiji i jedna od najjačih u Slavoniji. </p>
<p>Stručnjaci Funkcije 13 upravo odrađuju zadnje poslove koji će omogućiti da njihov softver započne računalnu kontrolu poslovanja i zdravstvenih usluga u Domu zdravlja Vinkovci, dok menadžment u isto vrijeme pregovara o instalaciji tvrtkina softvera u zdravstvenim ustanovama u Virovitici i Novoj Gradiški. »Na tom smo softveru svojedobno radili više od godinu dana te ga prije dvije i pol godine instalirali u Općoj bolnici Vinkovci, a početkom 2006. godine i u Općoj bolnici Vukovar«, pojašnjava Rudolf Buday, programer i suvlasnik Funkcije 13. Dodaje da program uključuje cjelokupno bolničko poslovanje, od bolničkoga računovodstva, preko medicinske dijagnostike, do praćenja pacijenata i njihove terapije. »U minulom razdoblju softver smo dodatno usavršili kroz kontakt sa zdravstvenim djelatnicima i uz uvažavanje njihovih specifičnih sugestija pa sada imamo iznimno kvalitetan i vrlo konkurentan softverski proizvod s kojim nastojimo zadobiti povjerenje zdravstvenih ustanova te proširiti tvrtkino poslovanje«, kaže Buday. Naglašava da u tvrtki usavršavaju i ranije napravljen softver namijenjen kućnoj njezi i fizioterapiji.</p>
<p>Funkciju 13 osnovali su Živko Kovačević i Rudolf Buday još 1996. godine, a njih dvojica su u prvo vrijeme bili i jedini uposlenici tvrtke baveći se izradom računalnih programa, prodajom i održavanjem računala, postavljanjem i konfiguriranjem računalnih mreža i drugim. Danas tvrtka ima ukupno devet uposlenih koji se redovito stručno usavršavaju te profesionalno razvijaju kako bi kvalitetno odgovorili svim zahtjevima sadašnjih i potencijalnih poslovnih partnera. A Funkcija 13 ima više od stotinu komintenata. </p>
<p>Među ostalim, za HT su radili softver za knjigovodstvo te instalirali računalnu mrežu za HT u Vinkovcima, Vukovaru i Županji, računalna mreža njihovo je djelo i u vinkovačkom HEP-u za koji su izradili i program za praćenje i analizu sustava distribucije električne energije.</p>
<p> Uopće, Funkcija 13 izradila je cijeli paket aplikacija za praćenje poslovanja poduzeća, obrtnika te turističko-ugostiteljskih subjekata, pa tako na njihovom softveru radi i hotel u Medulinu. Na softverima tvrtke posluju i mnoge vukovarsko-srijemske škole, proizvodne tvrtke, poljoprivredne zadruge… »Dakako, i nas pogađa naplata potraživanja što je boljka cijeloga hrvatskog gospodarstva no taj je problem, zbog ukupne gospodarske situacije na hrvatskome istoku, još i dodatno izražen«, ističe Buday. Dodaje da bi i država trebala biti svjesna da Vukovarsko-srijemska županija nije samo poljoprivredna, već da ovdje postoje i nose se s konkurencijom poslovni subjekti koji mogu omogućiti zapošljavanje i gospodarski rast.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>ICT može preporoditi hrvatsko gospodarstvo</p>
<p>Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavilo je šest preporuka za povećanje ICT konkurentnosti, a akcijski plan treba donijeti u roku od šest mjeseci </p>
<p>S najveće domaće poslovno-tehnološke konferencije Microsoft WinDays 2007 upućen je poziv na jače usvajanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT-a) kao temelja jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac kazao je kako je Vijeće još prije više od tri godine donijelo 55 mjera za povećanje konkurentnosti, od kojih je njih 85 posto primjenjivo. </p>
<p>Dodao je da šest preporuka Nacionalnog vijeća za povećanje ICT konkurentnosti ima konkretan cilj koncentrirati se na moguće centre razvoja ukupnog gospodarstva.</p>
<p>Naravno, ICT sektor nije izabran slučajno jer postoje ICT potencijali kao osnova napretka i razvoja ukupnog gospodarstva. Na primjer, 50 posto rasta u EU prošle godine bilo je bazirano na novim tehnologijama. </p>
<p>»Ako je Estonija mogla imati prve elektroničke izbore u Europi, onda je ICT za Hrvatsku prvi izbor za stvaranje društva blagostanja«, napomenuo je Marinac.</p>
<p>Voditelj radne skupine Vijeća za izradu preporuka Slavko Krajcar pojasnio je kako preporuke Nacionalnog vijeća za konkurentnost uključuju znanost i obrazovanje u službi razvoja društva znanja, povećanje dostupnosti tehnologija za sve, cjelokupni razvoj elektroničke javne uprave, odlučniju primjenu elektroničkog poslovanja, poticanje bržeg razvoja ICT industrije te jačanje učinkovitosti uprave i pravosuđa. No, čini se kako će prva preporuka koja se odnosi na udvostručenje ICT kvalificirane radne snage na svim razinama, kao i posljednja koja se odnosi na uvođenje nulte porezne stope na softver, kao što je to slučaj s knjigama, biti 'najtvrđa kost' za budući akcijski plan, koji bi trebao biti donesen u roku od šest mjeseci.</p>
<p>Krajcar je istaknuo nužnost suradnje obrazovnog i privatnog sektora na prijenosu znanja, kao preduvjeta naprednog korištenja tehnologija u stvaranju dodatnih vrijednosti društva. </p>
<p>Držvani tajnik za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić kazao je da su upravo tvrtke te koje moraju snažnije prepoznati razvojne potencijale tehnologija i jasnije se orijentirati prema njihovom učinkovitom korištenju kao platformama poslovanja.</p>
<p>Naravno, kaže Kovačić, država može sudjelovati u promociji informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) kao alata. Ujedno je istaknuo nužnost promocije elektroničkog poslovanja i aktivnu ulogu Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku u tom procesu. </p>
<p>Generalni direktor Hewlett-Packarda Hrvatska Alojzije Jukić istaknuo je kako se konkurentnost zemlje ogleda u mjeri u kojoj njena poslovna zajednica koristi tehnologije. Osvrnuo se također na nužnost prikaza izravnih koristi koje tehnologije donose u podizanju profitabilnosti i konkurentnosti, posebno u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. </p>
<p>Predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrinić je naglasio kako ICT ne mogu i neće živjeti u izolaciji, jer su u funkciji općeg razvoja, istaknuvši kako svi imaju priliku napraviti iskorak i potaknuti promjene s ciljem podizanja razine razvoja i društvenog standarda.</p>
<p>»Hrvatski ICT sektor je za deset mjesta na globalnoj ljestvici konkurentnosti ispred ostatka hrvatskog gospodarstva«, pohvalio se Mudrinić.</p>
<p>Prednosti domaćeg ICT sektora su liberalizirano ICT tržište, razvijena mobilna i fiksna telefonija, inovativne usluge i tarifni modeli. Nedostaci su, pak, raspoloživost rizičnog kapitala, zaštita intelektualnog vlasništva, niska stopa od sedam posto korisnika 'broadbanda', nezavisno sudstvo... </p>
<p>Predsjednica Uprave Ericsson-Nikole Tesle Gordana Kovačević izdvojila je nužnost konkurentnosti ne samo u lokalnom, već i globalnom okruženju te dodala kako konkurentnost organizacija polazi iz promjena unutar njih samih. Ujedno je istaknula važnost inovativnih tvrtki i istraživačkih centara, više od 600 u Ericson-Nikoli Tesli, kao preduvjeta konkurentnosti društva.</p>
<p>Ravnatelj MedILS-a Miroslav Radman pozvao je tvrtke da jedan posto svoga prihoda investiraju u kreativnu znanost, odnosno nove ideje. EU će, kaže Radman, prvi put izdvojiti milijardu eura godišnje za takva ispitivanja.</p>
<p>Član Nacionalnog vijeća Krešimir Sever kaže da zaposleni ne bi trebali strahovati od veće primjene ICT-a u svakodnevnom poslovanju jer, kako kaže, ni strojevi nisu zamijenili ljude. Naprotiv, moderne tehnologije su jamstvo boljih i kvalitetnijih radnih mjesta, napominje Sever.</p>
<p>Putem ankete je ocijenjena uloga ICT-a u poslovanju. Većina se složila kako je ICT važan za tvrtke, ali kako je stupanj njihove iskorištenosti među gospodarstvenicima relativno nizak. Sudionici su bili gotovo ravnomjerno podijeljeni po pitanju konkurentnosti hrvatske ICT industrije, koju su jedni ocijenili srednje, a drugi slabo konkurentnom.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Perilice rublja izuzetak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rok dostave podataka o broju prodanih praznih nosača zvuka, slike ili podataka za koje je naplaćena naknada za privatno kopiranje, s obzirom na rok same prilagodbe uvoznika na popunjavanje obrazaca prijave prodaje proizvoda, produžen je za kraj prošlog mjeseca, dok će podaci o prihodima na ime te naknade biti dostupni tek pred kraj svibnja, doznajemo od Ane Kralj iz Odjela za odnose s javnošću Hrvatskog društva skladatelja, jednoga od udruženja koje je preko ZAMP-a sudjelovalo u uvođenju naknade.U ZAMP-u i HDS-u kažu kako zasad nemaju podatke o tome da su spomenutu naknadu platili i proizvođači perilica za rublje, koji u nove strojeve ugrađuju memorijske kartice s programom i nedavno su upozoravali kako bi prema trenutačnim pravilima morali plaćati naknadu za privatno kopiranje. U ZAMP-u tek ističu kako je Zakonom o zaštiti autorskih prava te sporazumom s Hrvatskom gospodarskom komorom, i na temelju toga sklopljenim pojedinačnim ugovorima s uvoznicima, utvrđeno tko je oslobođen od plaćanja te naknade. »Jedan od izuzetaka plaćanja naknade jest slučaj kada se radi o nosačima i uređajima namijenjenim isključivo za profesionalnu upotrebu, fonogramska i videogramska proizvodnja - komercijalna upotreba. Budući da bi takav slučaj bio kod posebnih kartica koje se ugrađuju u perilice za rublje, korisniku bi bilo odobreno izuzeće u skladu s propisanom procedurom «, odgovara Ana Kralj.[Marijana Matković]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Africi potrebno 11 milijuna novih radnih mjesta godišnje </p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> - Afrička gospodarstva moraju stvarati 11 milijuna novih radnih mjesta godišnje kako bi se stopa nezaposlenosti na tom kontinentu spustila na razinu svjetskog prosjeka, pokazali su objavljeni podaci Međunarodne organizacije rada (ILO). Broj prošle godine stvorenih novih radnih mjesta bio je daleko od dovoljnog - samo 8,6 milijuna, unatoč raširenom gospodarskom rastu, te rastu produktivnosti tijekom protekle tri godine. [dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dobit Unique porasla 25 posto</p>
<p>Austrijska Uniqua Grupa zabilježila je porast dobiti prije oporezivanja za 25 posto, na 238,5 milijuna eura, te porast dividende za 34 posto. Premijski volumen grupe prešao je pet milijardi eura, a udio inozemnog tržišta 33 posto. Udio troškova i isplaćenih naknada znatno je smanjen, a volumen kapitalnih ulaganja iznosi 21,2 milijarde eura. [M. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Neto dobit Grupe Medika 1,63 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prvom tromjesečju ove godine Medika d.d. je ostvarila neto dobit u iznosu od 1,33 milijuna kuna, dok je neto dobit Grupe Medika iznosila 1,63 milijuna kuna, podaci su iz obavijesti Medike objavljenoj na Zagrebačkoj burzi. Operativna dobit Medike iznosila je 6,2 milijuna kuna, što je više nego dvostruko više u odnosu na 2,8 milijuna kuna iz prvog kvartala prošle godine. Operativna dobit Grupe, koju uz Mediku čine i tvrtke Farmis, Farmacon te Zdravstvena ustanova Ljekarne Prima Pharme porasla je za 91 posto, na 6,7 milijuna kuna.[Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>U Maksimiru se okupilo više od 30.000 ljudi</p>
<p>Okupljenima su se obratili i predsjednik Stjepan Mesić, potpredsjednik Vlade Damir Polančec i predsjednici sindikalnih središnjica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Više od 30.000 ljudi u utorak je Međunarodni praznik rada proslavilo u Maksimirskom parku uz grah i prigodan program u organizaciji četiriju sindikata pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Ovogodišnje prvomajsko slavlje održalo se pod geslom »Tražimo reformu mirovinske reforme - ne pristajemo na bijedu u starosti«. </p>
<p>»Svi želimo raditi i od svoga rada živjeti. U Hrvatskoj ima 300.000 nezaposlenih, a čak 75 posto umirovljenika ima mirovinu manju od 1800 kuna«, poručila je Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).</p>
<p>Okupljenim Zagrepčanima obratili su se i predsjednik Republike Stjepan Mesić, potpredsjednik Vlade Damir Polančec te predsjednici sindikalnih središnjica. Predsjednik Mesić istaknuo je da, iako su mnogi Hrvati u mirovini, oni ipak ne mogu mirovati. Građani su pozdravili njegov prijedlog da se uvede vrlo visoka stopa poreza za bogate te da ono što su opljačkali kroz porez vrate narodu.</p>
<p>»Zajedno možemo pronaći rješenje kako poboljšati status novih umirovljenika i promijeniti anomaliju mirovinske reforme«, kazao je Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i posebni izaslanik premijera Ive Sanadera. </p>
<p>Građani su uz glazbeni program pojeli 20.000 obroka tradicionalnoga prvosvibanjskoga graha koji su skuhali vojnici iz Borongajske vojarne. </p>
<p>Na središnjem zagrebačkom trgu, prije odlaska u Maksimir, okupilo se petstotinjak članova SSSH, Hrvatske udruge sindikata i Sindikata usluga UNI-CRO. </p>
<p>Sindikalni čelnici okupljene su upozorili na nepravde u mirovinskoj reformi kojom su u težak položaj stavljeni novi umirovljenici. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević istaknuo je kako se Praznik rada mora proslaviti uz prosvjede, a ne uz druženje s političarima.</p>
<p>Praćeni zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, sindikalci su se uputili u Maksimir, gdje se održala središnja proslava.</p>
<p>Oko 3000 Splićana okupilo se u utorak na padinama Marjana, gdje se tradicionalno slavi Međunarodni praznik rad. Obilježavanje ovogodišnjeg praznika počelo je u jutarnjim satima polaganjem vijenaca za poginule hrvatske branitelje i budnicom na Rivi, a nastavilo se na Marjanu, gdje je podijeljeno oko 2000 porcija graha. Svečanoj proslavi nazočili su i splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić te predstavnici županijske vlasti koji se građanima čestitali 1. svibanj, no bez političkih govora, na čemu su inzistirali sindikati.</p>
<p>Brodski SDP te HSP, kojima se priključio i Grad Slavonski Brod, organizirali su na najpopularnijem brodskom izletištu Poloj proslavu 1. svibnja. Natjecanje u kuhanju graha te podjela posjetiteljima, turnir u beli, natjecanje u malom nogometu i odbojci dio su bogatog sadržaja ponuđenih Brođanima. [P. Kostanjšak/ S. Torbica/ D. Ivanov/ I. Dragičević/ A. Benić]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nećemo prihvatiti reviziju istine o Domovinskom ratu</p>
<p>Predsjednici Republike, Sabora i Vlade položili su vijence i zapalili svijeće kod središnjega križa u Spomen-parku hrvatskim vitezovima</p>
<p>OKUČANI </p>
<p> - Predsjednici Republike, Sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i Ivo Sanader, u utorak su u Okučanima, u povodu 12. godišnjice vojno-redarstvene akcije »Bljesak«, odali poštovanje i zahvalnost braniteljima i žrtvama Domovinskog rata. </p>
<p>Položili su vijence i zapalili svijeće kod središnjega križa u Spomen-parku hrvatskim vitezovima te poručili da je 1. svibnja 1995. godine zapadna Slavonija vraćena u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Cijena kojom je to plaćeno mjeri se velikim brojkama: 7200 branitelja i policajaca sudjelovalo je u akciji, 42 ih je poginulo, a 162 je bilo ranjeno. </p>
<p>Premijer Sanader istaknuo je da »istina o Domovinskom ratu ostaje trajno ugrađena u hrvatsku povijest i neće je pisati nitko drugi osim nas samih«.</p>
<p>»Upravo zato s ovog mjesta gdje je bljesnula prva velika iskra oslobodilačke pobjede, želim reći kako nema ni sile ni povijesne pravde, u bilo kojem i bilo čijem pokušaju, da se izmijeni istina o onome što se događalo u Domovinskom ratu. Nikakvu reviziju istine o tom razdoblju, odakle god dolazila, nećemo prihvatiti«, rekao je premijer Sanader. Govoreći o obnovi nekadašnjih ratnih područja, premijer je poručio kako Vlada radi na tome da to budu područja prosperiteta, a ne opustjelih hrvatskih domova. »Izgradimo Hrvatsku dostojnu ideala onih koji su za nju položili svoje živote«, poručio je premijer. Istaknuo je i važnu ulogu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i državnog vodstva koje je predvodio a na kojima je, kako je rekao, počivala golema odgovornost i odlučnost za odluke koje su dovele do oslobođenja zemlje. </p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je kako je u vojnom smislu akcija »Bljesak« izvedena po svim pravilima ratovanja uz poštivanje međunarodnih konvencija te stoga treba odati priznanje svima koji su je planirali i sudjelovali u njezinoj provedbi. »Međutim, nakon operacije bilo je neodgovornih pojedinaca koji su poduzeli neke ekscese koji su za osudu«, rekao je Mesić dodavši da ekscesi ne smiju umanjiti važnost akcije ni baciti sjenu na zasluge onih koji su obranili Hrvatsku.</p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks, pod čijim se pokroviteljstvom održala ovogodišnja svečanost, rekao je da je »Bljesak« bio početak kraja zločinačke ideje i bezumne agresivne politike koja nam je ostala »duboko urezana u pamćenje kao izvor zla i terora te simbol mržnje i nesnošljivosti«. </p>
<p>»Nasuprot određenim pokušajima da se u pitanje dovede legitimnost i opravdanost oslobodilačkih akcija HV-a, mi znamo da su one bile legalno i legitimno sredstvo na koje svaka međunarodno priznata država ima pravo«, rekao je Šeks dodajući da je u samo 36 sati, koliko je trajala, akcija »Bljesak« uzdrmala pobunjenike do te mjere da su u nemoći pribjegli jedinoj opciji - terorizmu. »Bez 'Bljeska' i 'Oluje' ne bi bilo današnje hrvatske države«, ocijenio je Šeks zaključivši da su ti uspjesi i dostignuća Hrvatske u proteklih 12 godina dokaz zrelosti demokracije i potvrda vjerodostojnosti hrvatske politike iz vremena prvog predsjednika Franje Tuđmana pod čijim je vodstvom obranjena i stvorena neovisna Hrvatska.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Reforme i projekti za bolji standard građana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada, građanima su u utorak čestitali predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i premijer Ivo Sanader.</p>
<p>»Svim hrvatskim radnicama i radnicima i svim građanima Republike Hrvatske u ime Hrvatskog sabora i svoje osobno čestitam Međunarodni praznik rada. Hrvatski sabor će nastavit podupirati provođenje reformi kojima je osnovni cilj dostići razinu životnog standarda i socijalnih prava u razvijenim europskim zemljama«, kaže Šeks u svojoj čestitki.</p>
<p>Ističe nadalje da će posebna pozornost u zakonodavnom radu Sabora, uz jačanje socijalne uloge države, biti posvećena uklanjanju svih prepreka koje stoje na putu poboljšanja materijalnog položaja i socijalne sigurnosti hrvatskih građana, osobito hrvatskih radnika. »U tom smislu Hrvatski sabor će stati iza sveukupnih napora usmjerenih prema nastavku politike razvoja i zapošljavanja te boljeg života i sigurnosti građana koji žive od svog rada, što je bitan uvjet unaprjeđenju radničkih i socijalnih prava u našoj zemlji«, stoji u čestitki predsjednika Hrvatskog sabora.</p>
<p>Predsjednik Vlade Ivo Sanader istaknuo je pak da Vlada svakodnevno radi na stvaranje uvjeta za brži rast hrvatskog gospodarstva. »Za ostvarenje ovog cilja važan je svaki projekt i svaki radnik koji stvara nove vrijednosti. Uspjeli smo povećati broj radnih mjesta stvarajući pravednu socijalnu državu u kojoj svaki čovjek može dostojno i dostojanstveno živjeti od svojeg rada«, navodi se u čestitki i zaključuje kako će Vlada u tim nastonjima biti pouzdan partner sindikatima i poslodavcima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U Nigeriji otet još jedan hrvatski radnik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Šestorica stranih radnika, među kojima i jedan Hrvat, oteta su u utorak ujutro u napadu na naftno postrojenje na jugu Nigerije, objavila je agencija AFP pozivajući se na diplomatske i industrijske izvore. Iz talijanskog ministarstva vanjskih poslova u Rimu agencija je dobila potvrdu da su oteta četvorica talijanskih radnika, zaposlenika američke kompanije Chevron. Izvori u nigerijskoj saveznoj državi Bayelsa navode da su peti i šesti oteti radnik Amerikanac i Hrvat. </p>
<p>Da je među šestoricom radnika Chevrona otetih u utorak u Nigeriji i jedan Hrvat, potvrdio je glasnogovornik kompanije. Dodao je da kompanija još nije primila nikakve zahtjeve otmičara.</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) do zaključenja ovog izdanja još nije potvrdilo tu informaciju. Glasnogovornik Ministarstva Željko Belaj rekao je u utorak za Hinu da Ministarstvo još nije obaviješteno o eventualnoj otmici hrvatskog radnika u Nigeriji.</p>
<p>Glasnogovornik nigerijske vojske priopćio je da su šestorica stranih radnika oteta, a jedan nigerijski mornar ubijen kad su dinamitom naoružani napadači u utorak upali na Chevronov tanker u saveznoj državi Beyelsi, na naftom bogatom jugu Nigerije. Prema riječima glasnogovornika Obiore Medanija, riječ je o brodu »FPSO Oloibiri« za skladištenje sirove nafte koji je ondje bio na vezu.</p>
<p>Dvojica hrvatskih državljanina, Renato Garma i Mate Luša, u veljači su bili oteti u nigerijskom gradu Port Hartcourtu. Na slobodu su pušteni u ožujku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska odbacila srbijansku notu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska u cijelosti odbacuje tvrdnje iznesene u nedavnoj srbijanskoj noti kao potpuno neutemeljene i neprimjerene, objavilo je u ponedjeljak Ministarstvo vanjskih poslova. U priopćenju o diplomatskoj noti »ocjenjuje se kako se njome još jednom pokušava relativizirati presuda najviše međunarodne sudske instance i izbjeći odgovornost«. Srbija je u petak uputila notu Hrvatskoj u kojoj traži da prekine kampanju protiv presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) kojom je odbačena odgovornost Srbije za genocid u BiH. Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je pristup kojim se osporava pravo medija da komentiraju presudu Međunarodnog suda pravde. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vlade će morat smisliti nove načine financiranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi veliki val umirovljenja baby boomera, generacije rođene nakon II. svjetskog rata, dogodit će se do 2011. i natjerat će države na preispitivanje javnih usluga i pronalaženje novog načina njihova financiranja, pokazuje izvješće »Usluge za stanovništvo koje stari« globalne konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte.</p>
<p>U većini razvijenih zemalja znatno će porasti broj uzdržavanih osoba, mlađih od 15 i starijih od 65 godina, u odnosu na radno sposobno stanovništvo, priopćio je Deloitte.</p>
<p>Val globalnog starenja stanovništva najjače će pogoditi Japan, Njemačku, Italiju i druge »stare« članice Europske unije s niskom stopom nataliteta.</p>
<p>Kako stanovništvo, a posebno ono radno sposobno, stari, država će morati preispitati načine na koje će sve veći broj starijih ljudi utjecati na razne tipove javnih usluga, ali i na izvore financiranja na koje se državna uprava oslanja.[Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20070502].
|
