NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050725].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 124466 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Brajši prijete tri godine zatvora</p>
<p>Državno odvjetništvo sada ima prvi relevantan dokaz za to da je Brajša znala za užase u Brezovici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dnevnik kuhara Mije Penića mogao bi, u kaznenopravnom smislu, »presuditi« ravnateljici zagrebačkog Caritasa u odlasku Jeleni Brajši. Naime, pronalaskom dnevnika Državno odvjetništvo došlo je u posjed prvoga relevantnog dokaza koji nedvojbeno upućuje na to da je Brajša znala za sve užase u Brezovici. Istina, dokaza o Brajšinoj umiješanosti u prikrivanje nedjela stolara Marija Barlovića bilo je i prije. Međutim, za to je djelo, po svemu sudeći, nastupila pravna zastara.</p>
<p>Podsjetimo, Barlović je uhićen zbog sumnje da je počinio silovanje malodobnog M. V. i bludne radnje na štetu još nekoliko štićenika Caritasova doma Alojzije Stepinac u Brezovici. No, sva dokumentacija koja je dokazivala da je Brajša znala za njegove zločine jednostavno je, u smislu kaznene odgovornosti, bila prestara. Naime, Brajša je za silovanje malodobnog M. V., po dokumentaciji i iskazima vjerodostojnih svjedoka, doznala 2. veljače 1999., od kada je prošlo više od šest godina, pa je nastupila - apsolutna zastara.</p>
<p>Zastara, međutim, neće pomoći domaru Barloviću jer je u njegovu slučaju očito riječ o teškom kaznenom djelu, na štetu malodobnog i bolesnog djeteta. Barlović, koji je i sada u pritvoru, gotovo sigurno zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, ali i mogućnosti ponavljanja djela, neće se moći braniti sa slobode. Slična će sudbina, vjerojatno, dočekati i Miju Penića, brezovičkog kuhara koji je uhićen u petak poslijepodne i kojega se tereti za slična nedjela. O njima je, navodno, i pisao u svom tajanstvenom dnevniku, koji je u četvrtak policija pronašla u stanu Jelene Brajše, iako je ona nekoliko dana prije kategorično tvrdila da taj dnevnik nikada nije čitala, a još manje ga odnijela kući. S druge strane, kaznena prijava protiv pet brezovičkih odgajateljica, dvije nekvalificirane osobe i tri časne sestre, koje se sumnjiče za zlostavljanje i zanemarivanje štićenika, i koje se, zasad, brane šutnjom, mogla bi završiti presudom, s obzirom na to da je Državno odvjetništvo doslovce u posljednji trenutak, nekoliko dana prije zastarnog roka, podnijelo istražni zahtjev. Iako postoje jasne indicije da je Jelena Brajša, kontrolirajući navodno cijeli rad ustanove, znala i za ponašanje svojih zaposlenica, tijela gonjenja, koliko je poznato, ne raspolažu relevantnim dokazima kojima bi se Brajšu u tom slučaju moglo teretiti za prikrivanje kaznenog djela. </p>
<p>U slučaju Mije Penića, međutim, situacija je drukčija jer je dnevnik, po svemu sudeći, izravan trag zločina koji je Brajša prikrivala godinama. Pokuša li se Brajša braniti tvrdnjom da čuvajući monstruozni Penićev dnevnik nije znala da čini kazneno djelo, taj će pokušaj vjerojatno biti osuđen na propast. Naime, i u teoretskom slučaju da ravnateljica Caritasa »nije znala što čini«, od trenutka kada su mediji počeli pisati o užasima u Brezovici i postojanju dnevnika koji štošta dokazuje Jelena Brajša imala je dovoljno vremena da policiji preda inkriminirajuće dokaze. Ona ne samo da to nije učinila nego je na izravna pitanja o Penićevu dnevniku lagala. Ukratko, pronalaskom dnevnika u njezinoj kući, policija i Odvjetništvo dobili su mogućnost da protiv Brajše podnesu kaznenu prijavu za kazneno djelo pomaganja počinitelju i prikrivanja dokaza, za što je zakonom propisana zatvorska kazna od tri godine.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hoće li biti zabranjene predizborne koalicije </p>
<p>Otvorene liste omogućile bi hrvatskim biračima veći utjecaj na sastav Sabora, jer bi u zastupničke klupe sjeli i oni koji dobiju najviše glasova na izborima</p>
<p>Dvije najjače hrvatske stranke, HDZ i SDP, suglasne su ne samo o tome da Izborni zakon za parlamentarne izbore treba mijenjati nego i da treba zabraniti predizborna koaliranja. Obje su sklone i promjeni izbornog modela, od sadašnjega razmjernog u mješoviti model, a ozbiljno razmišljaju i o uvođenju tzv. otvorenih lista. Vladajuća stranka Ive Sanadera već je najavila da će za promjene izbornoga zakonodavstva tražiti konsenzus u parlamentu, ali je jasno kako je najvažnije da se o tim važnim promjenama, koje bi vjerojatno vrijedile i za lokalne izbore, prethodno postigne dogovor s najjačom oporbenom strankom. </p>
<p>Moguću suglasnost velikih političkih igrača najavili su prije nekoliko dana predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i čelnik SDP-a Ivica Račan, koji su se u jednoj televizijskoj emisiji složili o tome da bi se na idućim nacionalnim izborima dio zastupnika trebao birati izravno, a dio sa stranačkih lista. Vladajuća stranka, čini se, zasad nema ništa protiv ni SDP-ove ideje da građani na stranačkoj listi koju preferiraju zaokružuju i imena kandidata za koje žele da ih predstavljaju u parlamentu. Neblokirane ili otvorene liste omogućile bi hrvatskim biračima veći utjecaj na sastav Sabora, jer bi u zastupničke klupe sjeli i oni koji dobiju najviše glasova na izborima, a ne, kao dosad, oni koje odrede stranačke središnjice. Tu je ideju, inače, SDP pokušao progurati još u vrijeme dok je bio na vlasti, ali su se tome usprotivili njegovi koalicijski partneri. Ivica Račan u to vrijeme, zbog razumljivih političkih razloga, nije htio Izborni zakon mijenjati uz pomoć HDZ-ovih glasova, a mimo želje svojih partnera. </p>
<p>U HNS-u su dugo vremena, čak do posljednjeg trenutka prije slanja u Sabor svojih prijedloga o izmjenama izbornih zakona za lokalne izbore, razmišljali o tome prikloniti se ili ne zabrani predizbornih koalicija. </p>
<p>»Jasno je što se time želi postići - da male stranke nestanu s političke scene. Nemamo ništa protiv toga, naprotiv. No, bojim se da će se one samo »pretvoriti« u nezavisne liste protiv kojih se danas nitko ne usudi ništa reći. I, što smo dobili? Ništa! Broj stranaka se, zapravo, neće smanjiti, samo će na izbore pod drugom »markicom«, tvrdi predsjednik Kluba HNS-a Dragutin Lesar. Boljim rješenjem od zabrane predizbornih koalicija smatra povećanje izbornog praga na osam, 11 ili 13 posto, ovisno o tome izlaze li na izbore zajedno dvije, tri ili četiri stranke. Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin, pak, izričito je protiv zabrane predizbornoga koaliranja, jer ono, kaže, građanima unaprijed omogućuje da znaju kome daju glas. »Najveći se politički nemoral i prostituiranje događaju nakon, a ne prije izbora«, objašnjava najagilniji istarski zastupnik. </p>
<p>Posljednjih se tjedana u političkim kuloarima spominje i mogućnost prekrajanja izbornih jedinica, odnosno ideja da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica. Izgledi da se ta varijanta i ostvari, međutim, zasad su vrlo mali, premda bi i HDZ-u i SDP-u, strankama s najraširenijom infrastrukturom i strankama koje jedine mogu »pokriti« cijelu zemlju, to i te kako išlo na ruku. Velikima to odgovara i zato što bi to bio još jedan način da se raščisti hrvatska politička scena, na kojoj danas životari više od stotinu stranaka. Tome se, uz male stranke, protive i regionalne, poglavito IDS, u kojem ocjenjuju da bi takav sustav »pretvorio Sabor u veliku skupštinu grada Zagreba«, jer u glavnome gradu Hrvatske ima i najviše birača. </p>
<p>Uz regionalne, to ne odgovara ni srednje jakim strankama kao što su HNS i HSS, pa ni sve jačim pravašima Ante Đapića, koji bi po tome modelu, vjerojatno, polučili lošije rezultate nego 2003., kada se biralo u deset izbornih jedinica. Nesumnjivo bi po tome sustavu najlošije prošle stranke koje zastupaju interese nacionalnih manjina, primjerice SDSS.</p>
<p>Zbog toga većina analitičara smatra da međunarodna zajednica ne bi blagonaklono dočekala kresanje izbornih jedinica na samo jednu. Ni Vladi Ive Sanadera, koju SDSS još uvijek podržava u Saboru, trenutačno to ne bi odgovaralo.</p>
<p>Ivka BačićSanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zaustavljanje širenja EU-a moglo bi ponovo destabilizirati regiju</p>
<p>U EIU-u upozoravaju kako bi francusko i nizozemsko referendumsko »ne« Unijinu Ustavu moglo negativno utjecati na ionako usporenu dinamiku ulaska Hrvatske u ovu integraciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako se nakon francuskoga i nizozemskoga »ne« Ustavu Europske unije može očekivati usporavanje širenja ove integracije na zemlje zapadnog Balkana, ulazak Hrvatske u Uniju ne bi trebao doći u pitanje, ocjenjuje se u srpanjskom izvješću londonskoga The Economist Intelligence Unita (EIU) o našoj zemlji.</p>
<p>U prilog tome govori činjenica da je Hrvatska jedina od zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja koja već ima status kandidata za članstvo u EU i da Zagreb čeka početak pristupnih pregovora. Uz to, opće je uvjerenje kako bi zaustavljanje širenja EU-a moglo ponovo destabilizirati regiju, tvrdi se u izvješću. </p>
<p>Unatoč tome, u EIU-u upozoravaju kako bi francusko i nizozemsko referendumsko »ne« Unijinu Ustavu moglo negativno utjecati na ionako usporenu dinamiku ulaska Hrvatske u ovu integraciju. Naime, Zagreb sada može očekivati da će Europska komisija znatno strože nego u prijašnjim slučajevima ocjenjivati kvalitetu priprema zemlje za izazove koje joj nosi članstvo u EU. </p>
<p>Uz to, nad hrvatskim EU-ambicijama i dalje stoji neriješen slučaj generala Ante Gotovine, zbog čega je već došlo do odgode početka pristupnih pregovora. Posljedica bi svega mogla biti dulja odgoda početka pregovora o ulasku Hrvatske u EU te, sukladno tome, neuspjeh Zagreba da se Uniji priključi do kraja ovog desetljeća, procjenjuje skupina analitičara okupljenih oko tjednika The Economist u svom posljednjem izvješću o Hrvatskoj. </p>
<p>U EIU-u su pesimistični i kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji, što je jedna od ključnih točaka prošle godine sklopljenog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Njihova je prognoza, naime, da će Hrvatska kraj godine dočekati s manjkom opće države - u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze još izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava - od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). To je više od, u nedavno usvojenom, rebalansu državnog proračuna očekivanog manjka u državnoj blagajni od 4,2 posto BDP-a te znatno iznad još ranije ciljanoga proračunskog manjka od 3,7 posto BDP-a. Pritom u Londonu kao razlog zbog kojeg očekuju viši proračunski manjak navode izostanak pravih reformi i slabije punjenje državne blagajne, što je dijelom posljedica usporavanja gospodarskog rasta.</p>
<p>Inače, prema prognozama analitičara EIU-a, Hrvatska u ovoj godini može očekivati gospodarski rast od 3,1 posto, što je manje od njihovih prijašnjih prognoza. Istodobno, EIU-ova računica pokazuje da u ovoj godini možemo očekivati nešto višu inflaciju, 2,8 posto u prosjeku na godišnjoj razini, što će u znatnoj mjeri biti posljedica divljanja cijena nafte na svjetskom tržištu. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Do kraja godine još 249 stanova</p>
<p>Godišnji rok za podnošenje zahtjeva za dodjelu kredita pomaknut je na 30. studenoga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je Vlada nedavno donijela novu uredbu o stambenom zbrinjavanju stradalnika Domovinskog rata. Resorna je ministrica i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor najavila i skori početak organizirane gradnje stanova u koje bi se zbrinuli stradalnici. </p>
<p>Prema posljednjim najavama, do kraja godine izradit će se i prikupiti sva potrebna dokumentacija za 411 novih stanova, a Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva preuzet će od izvoditelja te Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti predati 249 dovršenih stanova, i to u Španskom i Vrbanima u Zagrebu, u Krapini, Klanjecu, Slavonskom Brodu, Vukovaru i Pločama. </p>
<p>Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, na koji se »naslanja« i spomenuta Vladina uredba, pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu te povoljnije kamate i rok otplate od tržišnih uvjeta, imaju članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga branitelja i hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI) od I. do X. skupine. Iznimaka su 100-postotni HRVI iz I. skupine, koji se kreću isključivo u invalidskim kolicima. Oni su uključeni u poseban Vladin program gradnje i dodjele kuća prilagođenih njihovim potrebama.</p>
<p>Za ostale spomenute kategorije nova uredba utvrđuje postupak i kriterije dodjele stambenih kredita za kupnju stana u organiziranoj gradnji, stana ili kuće u vlastitoj organizaciji, za gradnju kuće, kupnju korištene kuće ili stana u državnom vlasništvu, za poboljšanje uvjeta stanovanja te za proširenje stambenog prostora. Stambeno zbrinjavanje Vlada osigurava prema raspoloživim sredstvima iz državnog proračuna, novcem prikupljenim otplaćivanjem kredita te obročnom prodajom kuća i stanova. </p>
<p>Najveća je novost to što se za mjesec dana pomiče rok za podnošenje zahtjeva za dodjelu stambenog kredita na propisanom obrascu. Tako je za tekuću godinu taj rok sada najkasnije do 30. studenoga, a prije su se zahtjevi podnosili do 31. listopada. Zahtjevi se zatim boduju prema posebnim kriterijima i na osnovi toga izrađuje popis prvenstva prema županijama i mjestu prebivališta. U uredbi je maksimalna površina stana određena prema broju članova obitelji. Za samca ona iznosi 35 četvornih metara, za dvočlanu obitelj 45, tročlanu 60, četveročlanu 70, a za peteročlanu obitelj 80 četvornih metara. Za svakoga sljedećeg člana površina se povećava dodatnih 10 četvornih metara. Visina stambenog kredita računa se kao umnožak dopuštene površine i etalonske vrijednosti stana (procijenjene cijene gradnje četvornog metra stambenog prostora), odnosno dobije se množenjem 700 eura s dopuštenom površinom prema broju članova obitelji. </p>
<p>Inače, predviđeni rok otplate kredita za stan do 45 četvornih metara iznos 15 godina. Progresivno raste do 35 godina ako se vraća kredit za stan ili kuću, čija je površina veća od 90 četvornih metara.</p>
<p>Predviđeni rokovi vraćanja kredita za nadogradnju iznose 20, a za poboljšanje uvjeta stanovanja 15 godina. Osiguranje su hipoteka na nekretnini, jamci ili mjenica, ali ugovor o kreditiranju može se i raskinuti ako se novac koristi nenamjenski, ako se pokaže da je korisnik u zahtjevu priložio netočne podatke ili ako proda stan prije nego što otplati kredit. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Radnici lakše do novca iz stečaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Inicijativom Fonda za razvoj i zapošljavanje da se promijeni Zakon o stečaju riješena je birokratska zavrzlama zbog koje je dio radnika teško dolazio do svog novca prilikom stečaja. Riječ je o neusklađenosti toga zakona s podzakonskim aktima zbog kojih su stečajni upravitelji na trgovačkim sudovima u Zagrebu i Splitu odbijali isplatiti radnicima novac, koji je za njih stizao putem jamstvenog fonda, odnosno Fonda za razvoj i zapošljavanje. Novac se u tim slučajevima (samo lani oko četiri milijuna) vraćao u riznicu Fonda, koji je, opet zbog zakonskih ograničenja, radnicima novac mogao isplatiti samo ako ga radnici tuže, odnosno zatraže ovrhu. Ta je pravna zavrzlama stvarala nepotrebne probleme i radnicima i Fondu, jer su radnici morali angažirati odvjetnike, a Fond nije mogao isplaćivati novac koji je i tako bio osiguran za radnike.</p>
<p>Kako nam je rekao predsjednik Fonda Andrija Popović, GSV nedavno je prihvatio prijedlog Fonda o izmjeni Zakona o stečaju kojim će se napokon osigurati da novac normalno stiže do radnika. Tim se izmjenama obvezuje stečajne upravitelje da na osnovi rješenja Fonda obavljaju isplate radnicima te mirovinskim i zdravstvenim fondovima. Upravitelji će za to morati otvoriti posebne račune. Nadalje, stečajni se postupak neće moći zaključiti sve dok ima i jedan radnik koji potražuje isplatu putem Fonda, dok državi nisu plaćeni svi porezi i doprinosi te druge obveze poslodavca. [Jasminka Filipas]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Beskrajna drskost</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>U stanu Jelene Brajše, ravnateljice zagrebačkog Caritasa u odlasku, policija je u četvrtak pronašla dnevnik bivšeg kuhara, u kojemu je on opisivao najgnusnije detalje svojih spolnih općenja sa štićenicima. Jelena Brajša prije nekoliko tjedana javno je kazala da taj dnevnik nije čitala, te jasno odgovorila na pitanje je li ga odnijela kući. »Nikad ga nisam odnijela kući«, kazala je Brajša jednom od novinara koji su je intervjuirali onoga dana kada je, zajedno sa svojom svitom, krenula u pohod na novinske redakcije. </p>
<p>O kaznenom djelu koje je Brajša počinila čuvajući monstruozni dnevnik svoje će, vjerojatno, reći božica pravde. Ono o čemu, u međuvremenu, može razmišljati običan čitatelj, neupućen u termine zastara i članke Kaznenog zakona - koje, uostalom, većini ljudi i moraju biti odbojni - jest činjenica da Jelena Brajša ni u jednom trenutku nije pomislila da će inkriminirani dnevnik netko pronaći. Unatoč svim medijskim najavama da će joj policija ući u kuću, provjeriti imovinu, pročešljati račune, Brajša se nije prestrašila. </p>
<p>Dubokom uvjerenošću u sigurnost svoje pozicije i vlastitu neuništivost, Brajša je dnevnik držala među svojim osobnim predmetima. Je li ga s vremena na vrijeme prolistavala ili nije, nikada nećemo doznati. </p>
<p>Činjenica je da Jelena Brajša nije vjerovala u mogućnost da za bilo što odgovara može značiti samo dvije stvari. Ili da je Brajša ludo hrabra i beskrajno drska osoba, ili da se institucija u Hrvatskoj ne boje oni koji imaju ozbiljnog »putra na glavi« nego samo oni koji su, možda zaboravili platiti račun za struju, švercali se u tramvaju ili u subotu navečer, poslije utakmice popili jedno pivo, pa onda sjeli za volan.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Svi pulski skandali</p>
<p>BOŽIDAR TRKULJA</p>
<p>Može li Pulski filmski festival proći bez skandala, pitanje je koje se iznova postavlja uoči i tijekom tog najstarijega hrvatskog festivala igranoga filma. Čini se da ne može. I ovaj put dogodilo se ono što nitko nije želio, ali je očekivao. Atmosfera je splasnula zbog Hrvoja Hribara, redatelja i producenta filma »Što je muškarac bez brkova?«, koji je film za prikazivanje u Areni najavio novinarskom projekcijom. Riječ je, istina, bila o radnoj kopiji, ali i iz nje se vidio velik potencijal filma. Glumačkoj i tehničkoj ekipi, čak i redatelju, smiješilo se prema prvim dojmovima nekoliko Zlatnih Arena. No, film nije prikazan, jer redatelj nije stigao dovršiti finalnu kopiju. Festival je oštro reagirao dopisom da se redatelja izbaci iz svih strukovnih udruga u zemlji i inozemstvu, jer je, kažu, svjesno obmanuo cijelu hrvatsku javnost. </p>
<p>To je bio prvi udarac koji je Festival primio, pa umjesto da se pisalo i govorilo o filmu, pisalo se i govorilo o skandalu. I tek što se Festival vratio u svoje, ponekad se činilo premirno korito, dogodilo se nešto nedopustivo, nešto što se nikako ne može opravdati tehničkim ili sličnim problemima. Ovaj put ništa nije nedostajalo, ali čini se da je nekome bilo čak i viška. Zajedno s filmom »San zimske noći«, koji je pokupio najveću nagradu u San Sebastianu, u Pulu su doputovali redatelj Goran Paskaljević, kojem su prijašnjih godina već dodijeljene dvije Zlatne Arene, i glumac Lazar Ristovski. Redatelj Jim Jarmusch nije došao, a njegov je američki film također bio u Popularnom programu, kao i onaj srpski. No, onome tko slavi filmsku umjetnost, a to je u ovom slučaju Festival, trebalo bi biti svejedno odakle dobar film dolazi, a jednako važno da s njim dođu i oni koji su ga stvorili. Za razliku od redatelja ostalih filmova u stranom programu, koji valjda idu po važnijim festivalima od ovoga, Paskaljević i Ristovski su došli. Direktor festivala, suprotstavivši se umjetničkom ravnatelju, zabranio je redatelju i glumcu da se naklone publici, pronašavši opravdanje da to protokolom nije bilo predviđeno! A što je onda predviđeno i tko će doći u dom onih koji zovu goste, a onda ih umjesto za stol smjeste u zapećak? Bi li nekoj hrvatskoj filmskoj ekipi bilo drago imati takav tretman i bi li se vratila na mjesto koje tako drži do svojih gostiju, a na kraju i do svoga ugleda? Upravo kada je Festival, unatoč prvom skandalu, pokazao da ima potencijala, a hrvatski film pokazao koliko može biti dobar, njegovi gosti dožive poniženje. Vjerojatno jedva čekaju doći opet.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Lažna mjera pravde</p>
<p>Nešto više od 8000 iračkih civilnih žrtava ide na dušu savezničke koalicije i njezinih čelnika. Dakle, po broju ubijenih još jedna Srebrenica. O tim zločinima nitko ne govori, ne podižu se optužnice, nema zapovjednih odgovornosti. Tu su manje-više svi čistih ruku, opranih u iračkoj nafti. A žrtve traže pravdu. Vraćaju istom mjerom, oko za oko, zub za zub, tj. ubijanje za ubijanje </p>
<p>VESNA KUSIN </p>
<p>Unatoč naporima tzv. antiterorističke koalicije (s »dobro razrađenim« protuterorističkim programima poput britanske »Kobre«), predvođene, naravno, Amerikancima, terorističke se akcije nastavljaju, ne samo u Londonu, u Europi, nego i u Egiptu, točnije tamošnjem poznatom ljetovalištu u koje dolaze i Europljani. Svijet je time opravdano zgrožen. No, neopravdano ga ne opterećuju svakodnevne žrtve i izvještaji o njihovu broju, primjerice, u Iraku. Za tamošnje su žrtve uzročno-posljedično vezani Amerikanci i »koalicijski« im partneri u ratu, u koji se krenulo na temelju objeda Iračana za proizvodnju oružja za masovno uništenje. Mnogi, međutim, vjeruju da je to bila odmazda za 11. rujan 2001. godine, koji se možda može vezati uz prethodnu izolaciju Iraka, što su uvjetovali (opet) Amerikanci. O njihovoj ulozi u prethodnom obučavanju budućih terorista ne treba ni govoriti.</p>
<p>»Pravda« svoju ruku nastoji pružiti za počiniteljima terorističkih napada usmjerenih prema Zapadu, koji »teroristi« okrivljuju za mnoge svoje nevolje (posljedice uvijek imaju uzroke). Ta ista »pravda« ne poseže baš za onima koji su, recimo, uzročno-posljedično proizveli (ili »skrivili«) rat u Iraku, ali i teroristički rat poslije rata započeta u Iraku. Bilanca je, kako govore upravo objavljeni podaci istraživanja Oxford Research Groupa i Iraq Body Counta, 25.000 poginulih civila od početka rata u ožujku 2003. godine.</p>
<p>Za trećinu tih smrti, kažu, odgovorna je saveznička koalicija na čelu s Amerikancima. To znači da joj »na dušu« ide nešto više od 8000 nedužnih žrtava. Dakle, po broju ubijenih još jedna Srebrenica. No, tamo o zločincima nitko ne govori, ne podižu se optužnice, nema zapovjednih odgovornosti. Svi su, čini se, manje-više »čistih ruku« opranih u iračkoj nafti. A žrtve traže pravdu. Vraćaju istom mjerom, oko za oko, zub za zub, tj. ubijanje za ubijanje. Na sreću, još nije primijenjeno načelo glava za glavu, pa je broj žrtava na strani odakle se producira terorizam znatno veći. </p>
<p>I što traže ti teroristi? Da vojne snage savezničke koalicije napuste Irak! I prijete novim terorističkim akcijama. One su nadomjestak za »pravdu« koja tamo »nije procesuirana«. Čudimo se što se Tadić nije ispričao u Srebrenici, a tko se ispričao u Iraku? Nitko! Ne čini li se to kao ista škola? Škola lažne pravde. Iračanima su, doduše, obećali investicijski val obnove (umjesto isprike). No, i treći donatorski skup u Ammanu potvrdio je samo da je riječ o lažnim obećanjima, pa i nadama. </p>
<p>Od 33 milijarde obećanih dolara za obnovu i gradnju Iraka do daljnjega neće biti ništa, jer nijedna od zemalja koje su se trgale da im pripadne dio toga investicijskoga kolača (djeliće koji je određivao i odobravao čelnik savezničke koalicije) »ne želi dati novac u tu nesigurnu sredinu«, u kojoj su namjeravale oploditi svoj pomalo posrnuli kapital.</p>
<p>Dok su se zemlje borile za to svoje investicijsko pravo, koje su mogle steći samo one povlaštene što su potpomogle rat u Iraku (snagama, novcem i naoružanjem), unatoč protivljenju međunarodne zajednice koja se još uvijek zove Ujedinjeni narodi (!), nije im, naravno, smetalo to što je riječ o tamo nekoj muslimanskoj zemlji (čiji su aduti naftna izvorišta), a ne bi ih smetalo ni sada da su Iračani pokorno pristali na novi oblik kolonijalne okupacije. Kako su tome pružili otpor, pa i teroristički, investicijska se pipa prema njima zatvorila. Onu naftnu u suprotnom smjeru pokušali su zatvoriti nizom internih »terorističkih« dizanja naftnih postrojenja u zrak. No, tu pipu nisu još uspjeli zatvoriti! Ni tu nema »pravice«! Neki su irački rat od početka pokušavali interpretirati kao sukob kršćanstva i islama. Takav pokušaj predočavanja iračkoga rata, sa znatnom dozom mržnje prema muslimana, knjigom je zaodjenutom (ne)primjerenim nazivom »Snaga razuma« (!) zagovarala i proslavljena talijanska novinarka Oriana Fallaci, tvrdeći to više da je riječ o sukobu civilizacija. Pritom je onu islamsku proglasila manje vrijednom govoreći o njoj vrlo pogrdno. Zbog širenja vjerske, pa i rasne mržnje nije za njom posegnula ruka pravde, a pitanje je i hoće li unatoč tome što je lider Saveza muslimana Italije već drugi put tužio spisateljicu. </p>
<p>Nizozemac Van Gogh prošao je mnogo gore jer ga je dohvatila ruka osvetničke pravde, na koju je odgovoreno napadima na džamije i islamske centre, kao i nakon prvih bombaških napada u Londonu. Čini se da se na taj način podržava ideja toga sukoba kršćanstva i islama iako je papa Ivan Pavao II. izričito bio protiv iračkog rata i izravno od Buscha tražio da odustane od te namjere, i premda je Sveti otac inzistirao na (kako Ivan Pavao II. tako i njegov nasljednik na Petrovu tronu Benedikt XVI.) međureligijskom dijalogu, posebice s islamom.</p>
<p>Kad politika i financijski (trgovački) interesi najmoćnijih uzmu pravdu u svoje ruke i surovo je primijene u svoju korist, onda ništa više ne može, čini se, biti iznenađujuće (pa ni nagodbe i »sporazumi« optuženika s haaškim tužiteljstvom). </p>
<p>Treba se stoga zapitati kome je to stalo da se isprovocira sukob kršćanstva i islama, sukob civilizacija, koji se zasad podgrijava pojedinačnim akcijama, što bi trebale biti osvetnički odgovor na terorističke akcije. One su, pak, odgovor na neke druge političke, pa i ratne poteze (pohode). Ne bi li stvari trebalo početi rješavati od uzroka, a ne od posljedica? Ili je moćnicima, koji zbog svog nezasitnoga gospodarskog rasta (što siromašnima ostavlja samo pokoju mrvicu) ne mogu obuzdati svoje apetite, u interesu upravo takva proizvodnja svjetskog kaosa, u kojem će drugima krojiti pravdu? Naravno, ne po pravdi nego vlastitoj koristi!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Sporna nužna obrana</p>
<p>Jedni nam državni organi daju pištolj da se branimo, a drugi organi ne priznaju nam pravo na nužnu obranu</p>
<p>SILVIJE DEGEN</p>
<p>Zaista nikada nisam polemizirao u svezi s hrvatskim pravosuđem, odnosno o tome što je to pravda, a što pravednost. Na to me obvezuje moja dugogodišnja praksa kao stručne osobe. Ako je ikada nasilje bilo aktualno u Hrvatskoj, onda je to danas, a to govore i pravne i stručne statistike, jer je porast kaznenih djela razbojstva svakodnevica.</p>
<p>Kažu da je i sila bez pravde nasilje, što potvrđuje posebno slučaj Silvija Černea, građanina Zagreba koji je napadnut u noći 2. lipnja 2005. u 0,30 sati, kada je spavao u svojoj kući, od najmanje trojice razbojnika, maskiranih i naoružanih, kojom prilikom je dobio teške tjelesne ozljede. On je tada iz pištolja, koji posjeduje uz valjanu dozvolu MUP-a, ubio jednog napadača, drugog ranio, a ostali su pobjegli.</p>
<p>Napadači su bili naoružani automatskim oružjem, koje su vjerojatno i upotrijebili. No, eto, gotovo mjesec i pol dana u pritvoru se još nalazi Silvio Černe. U zatvoru se nalazi osumnjičen Černe, koji je učinio kazneno djelo ubojstva (u nužnoj obrani), a ubijeni razbojnik bio je više od dvadeset puta osuđivan, dok ranjeni razbojnik ima takođe veliki kazneni dosje.</p>
<p>Silvio Černe ponudio je državi svoju kuću, koja vrijedi gotovo milijuna eura, kao jamstvo da neće onemogućiti istragu i pobjeći. To jamstvo odbija županijski državni odvjetnik i već dva puta izjavljuje potpuno neosnovane žalbe, iako je svjestan da u ponašanju Silvija Černea nema elementa kaznenog djela ubojstva. Istražni sudac potpuno je razumno i svjesno prihvatio dva puta ponuđenu jamčevinu i ukinuo pritvor protiv Černea.</p>
<p>Inače smo prva zemlja na svijetu po upotrebi pritvora, dakle, lišenja slobode prije dokazivanja krivnje i glavne rasprave. Zar to nije sramotno? Ili se možda ipak netko ponosi da smo barem po nečemu prvi.</p>
<p>Poznato je da je nužna obrana takva obrana u svim civiliziranim zemljama svijeta, koja je prijeko potrebna da odbije istodobni i neiskrivljeni protupravni napad. Sasvim redovno, Silvio Černe dobio je posjedovnu dozvolu za pištolj od države. Nažalost, živimo u društvu i gradu takvom da se oko nas sasvim slobodno kreću razbojnici, ratni zločinci, kriminalci, psihopate...</p>
<p>Kakva su to razmišljanja u našem pravosuđu i kakva je to pravna sigurnost i pravda da nam s jedne strane državni organi daju pištolj da se branimo, a drugi organi nam ne priznaju pravo na nužnu obranu? Zar pištolj ne služi za obranu, kada te razbojnici napadnu snenog u vlastitoj kući. Silvio Černe još je i danas lišen slobode, te se nalazi u Remetincu.</p>
<p> Ima li u civiliziranom društvu čovjek pravo zaštititi svoj život i svoj dom? Poznato je da svaka civilizacija nije uništena izvana, ona se razara iznutra. Bojim se da će taj opći poznati institut nužne obrane u hrvatskom pravosuđu zaista početi nalikovati na anarhiju i nepravdu, koja uvijek dovodi do toga da građani prestaju vjerovati u pravnu državu, pa pravdu uzimaju u vlastite ruke.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tuneli i čepovi</p>
<p>Potrebnih 300 milijuna mogu osigurati gradovi i županije kojima je autocesta krvotok </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Kad smo već postigli epohalni uspjeh izgradnjom autoceste Zagreb –Split, čemu da kao turistička zemlja njegujemo ta dva čepa zbog kojih nam pada rejting. Priče da se to odnosi na nekoliko vikenda tijekom ljeta nisu relevantne kad nam tih nekoliko vikenda donosi najveći dio turista. Usporedbe s dugačkim europskim tunelima, gdje postoji samo jedna cijev (i naravno još veće gužve) nemaju veze s našim tunelima, kojima je, za razliku od spomenutih, probijena i druga cijev.</p>
<p>Dakle, mi smo glavni posao učinili, ali ga zbog troška ne bismo mogli ubrzo dovršiti. Zato predlažem da 300 milijuna kuna, koliko je za to potrebno, osiguraju gradovi i županije kojima je autocesta krvotok. Bilo bi to ulaganje u vlastiti razvitak, jer znamo što znači prolazak autoceste i uskoro pratećih objekata kroz neko područje. Ali jednako tako i ostalih u Hrvatskoj, a poglavito Zagreba i Splita.</p>
<p>Primjera radi, grad Zagreb i Zagrebačka županija mogli bi sudjelovati sa 150 milijuna kuna s obzirom na njihov proračun, poglavito grada Zagreba. Split, Zadar, Šibenik, Gospić, Karlovac i zašto ne – gradovi Ploče i Dubrovnik, te pripadajuće županije, mogli bi sudjelovati s drugih 150 milijuna potrebitih kuna. Uvjeren sam da bi i ostali gradovi u Hrvatskoj, poput Varaždina, Čakovca i sl., željeli tomu pripomoći budući da su svi izravno ili neizravno orijentirani na tu autocestu.</p>
<p>Svi bismo zajedno s relativno manjim sredstvima mogli doista tu predivnu autocestu – dovršiti! Bilo bi to na ponos Hrvatske u svoj svojoj punini. Ako je skijalište na Sljemenu, koje se koristi puno manje od autoceste, i čija je važnost višestruko manja, stajalo grad Zagreb dvjesto milijuna, onda nemamo o čemu raspravljati. Pokrenimo akciju!</p>
<p>Autor je doktor znanosti,sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Odlično su educirani kadrovi u sijanju kaosa</p>
<p>Poznato je da je mnogo neriješenih predmeta u pravosuđu, ali se nije nitko mjerodavan potrudio analizirati taj fenomen da bi se uočilo da je riječ o organiziranom kaosu a ne o needuciranosti kadrova. Štoviše, odlično su educirani kadrovi u sijanju kaosa. I površna analiza pokazala bi da mnogi sudski predmeti imaju i po četiri broja i da prema tome svi ti brojevi ne mogu biti riješeni. Dakle, od stvarno postojećih predmeta mnogo je manje onih neriješenih. Što se toga tiče to je pozitivna spoznaja, ali izmišljaju se brojevi da bi se izazvao što veći kaos i da se onemogući savjesne pravosudne službenike u nastojanju da riješe što više predmeta. Za stvaranje kaosa ne trebaju kvalitetni kadrovi, za izmišljanje više brojeva za jedan te isti sudski predmet ne treba velika educiranost, neupisivanje broja kod prijema nekog spisa nije u funkciji rješavanja toga predmeta nego u funkciji stvaranja kaosa sa spisima. Ne događa se to spontano, nego je pod vodstvom točno određenih organizatora kaosa. Mnogo bi pomoglo u zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj da se utvrdi tko su ti organizatori kaosa u našem pravosuđu. </p>
<p>Branko Šerićtajnik Hrvatskoga društva</p>
<p> za zaštitu i promicanje ljudskih prava</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>A gdje nam je akcijski plan razvoja i boljitka </p>
<p>Donosi se Akcijski plan za lov na hrvatskoga generala Gotovinu, ali za akcijski plan razvoja i boljitka Hrvatske ova vlast nema ni vremena ni sposobnosti. Hoće li Hrvatska dočekati Sabor, vladu i predsjednika kojima će cilj biti razvitak, boljitak i afirmacija Hrvatske, a ne strani interesi? Napokon – što je hrvatsko u današnjoj Hrvatskoj? Sveopća apatija i mrtvilo odražava se i na izlasku na izbore, što je posljedica smišljene politike u javnim medijima, koji preplavljuju čitatelje, slušatelje i gledatelje prizemnim sadržajima i aferama, ali i najmanje isticanje domoljublja je desničarenje i nacionalizam. Gdjekoji napis Vjesnikova »protustrujnog« novinara Marka Barišića (npr., »Haaške frustracije«, Vjesnik, 7. srpnja 2005.) ništa ne mijenja na stvari. A Sabor odlikuje predsjednika Mesića najvišim hrvatskim odličjem! Za njegov doprinos hrvatskoj politici. Čestitam! </p>
<p>Mihovil JedvajČakovec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Peticija protiv spajanja s Kustošijanskom </p>
<p>Prema planu, otvaranjem za promet Vatrogasna bi postala zamjenski izlaz na Ilicu za vrijeme rekonstrukcije križanja Kustošijanske i Ilice</p>
<p>Četrdesetak stanovnika Vatrogasne ulice na Kustošiji stanuje u maloj slijepoj ulici posred koje teče potok Kustošak. Ta je ulica za svoje stanovnike oaza mira u kojoj se djeca mogu bezbrižno igrati. Njome i djeca iz sjevernog dijela naselja najčešće prolaze na putu do škole.</p>
<p>Njihovu idilu narušio je plan Gradskog odjela za promet kojim Vatrogasna više neće biti slijepa, nego će se spojiti s Kustošijanskom ulicom. U planu je i nadsvođenje potoka, a na tom prostoru uredilo bi se parkiralište. Četrdesetak vlasnika kuća potpisalo je peticiju protiv takvog plana, a slažu se jedino s tim da se korito potoka poploči i okoliš uredi. </p>
<p>Promet Ilicom kroz naselje Kustošiju jedan je od kroničnih boljki grada Zagreba. Dnevno Ilicom prođe između 80.000 i 100.000 vozila. Stanovnici Kustošije zarobljenici su velikog broja automobila i autobusa, koji tuda prolaze, ali i loše prometne infrastrukture.</p>
<p> Prema projektu Gradskog odjela, Vatrogasna bi otvaranjem za promet postala zamjenski izlaz na Ilicu, a time bi se moglo krenuti u rekonstrukciju križanja Kustošijanske i Ilice. </p>
<p>Proširenjem križanja dobila bi se dodatna traka za skretanje ulijevo iz Ilice u Kustošijansku sa zapada, i druga za skretanje iz istočnog smjera u Tavelićevu ulicu. I Kustošijanska će dobiti još jednu traku za skretanje ulijevo u Ilicu. </p>
<p>Vatrogasna bi za vrijeme tih radova bila glavni izlaz na Ilicu za tisuće automobila i kamiona koji bi se spuštali iz sjevernih naselja, Graberja i Vrapča. Dotad mirna ulica bila bi »žrtvovana« za »viši interes«. </p>
<p>Predstavnici Vijeća gradske četvrti Črnomerec na čelu s predsjednikom Draganom Korolijom-Marinićem, u subotu su u Vatrogasnoj razgovarali sa stanovnicima i saslušali njihove argumente.</p>
<p>»Naša kuća građena je 1934. godine i temelji su već popucali. Zamislite kad našom ulicom počnu prolaziti kamioni teški 20 tona, pa srušit će mi se kuća. A tko će to platiti«, žali se Marijo Mergeduš iz Vatrogasne. </p>
<p>»Nije mi jasno zašto žele uništiti ovo zelenilo. Mi smo posadili sva ta stabla, sami kosimo travu i uređujemo potok. Zar od njega sada treba napraviti parkiralište? Tu se djeca igraju bez straha od automobila, ne samo iz naše, nego i iz susjednih ulica«, rekao je Ivan Pajtler.</p>
<p>No, drugi građani Kustošije ne dijele mišljenje susjeda iz Vatrogasne. </p>
<p>»Križanje Ilice i Kustošijanske mora se napraviti jer je problem s prometom prevelik. Vatrogasna ulica nije vlasništvo njezinih stanovnika nego grada, ne mogu oni imati svoju privatnu ulicu. I mi imamo djecu koja idu u školu i koja moraju proći Ilicom, a ona je zakrčena sve do tramvajskog okretišta«, ističe Milivoj Gojak koji živi u Kustošiji. Članovi Vijeća obećali su da će dogovoriti sastanak s predstavnicima Odjela za promet, na koji će pozvati i stanovnike Vatrogasne, kako bi se postiglo zadovoljavajuće rješenje.</p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Protiv penjača na krov i bodljikavom žicom </p>
<p>Policija ne radi svoj posao a kontakt policajce u blizini škole ni ne vidim, kaže ravnatelj Osnovne škole u Vrbanima </p>
<p>U ljetnim mjesecima, kad škole zatvore svoja vrata i kada je općenito smanjena kontrola prostora oko škole, teško je spriječiti neželjene događaje koji završavaju materijalnim štetama, ali i ozljedama . </p>
<p>U srijedu oko 18 sati jedanaestogodišnja djevojčica propala kroz plastičnu kupolu krova OŠ Josipa Račića na Srednjacima i pritom slomila donju čeljust. Pri padu od pet i pol metara, djevojčica je razbila još dvije identične kupole, koje su, kako doznajemo od dviju djelatnica škole, mijenjane prije otprilike godinu dana. U policijskom izvješću stoji da je djevojčica sjedila na kupoli te da se ona pod njezinom težinom slomila.</p>
<p>»Da je djevojčica samo sjedila, kupola ne bi pukla«, rekle su djelatnice koje su željele ostati anonimne. Iako su se djeca i prije penjala na krov škole, ovo je prvi put da su to napravile djevojčice. Tijekom ljetnih praznika, škola svakodnevno radi do 14 sati, a sve što se događa nakon toga, potpuno je izvan kontrole djelatnika škole. Osim penjanja po krovu, na OŠ Josipa Račića često su razbijena i stakla na ulazu u školu. </p>
<p>Da bi spriječili penjanje po krovu, u OŠ Vrbani dosjetili su se staviti bodljikavu žicu na žljebove na visini od otprilike tri do četiri metra. Na uočljivom mjestu na zidu škole koji gleda na školsko igralište postavljena je i ploča s natpisom »Zabranjeno penjanje na krov«. Na samim žljebovima vide se ogrebotine i udubljenja koja pokazuju kako je upravo to bila uobičajena 'ruta' nestašnih penjača. </p>
<p>»Imali smo tih problema, a o svemu je bila obaviještena i policija. Oni, međutim nisu reagirali, pa smo bili prisiljeni prije četiri godine postaviti žicu i znak zabrane penjanja«, rekao ravnatelj OŠ Vrbani Božo Margetić. Kako kaže, o postavljanju žice obaviješteni su i roditelji djece koja pohađaju tu školu. Ravnatelj Margetić ističe kako je izuzetno nezadovoljan suradnjom s policijom. Tijekom vikenda je, naime, u kasnim večernjim satima razbijeno jedno prozorsko staklo, što je policija dojavila ravnatelju, ali dok je on stigao do škole, policajci su već otišli. »Kad sam ih nazvao, rekli su mi da oni imaju pametnijeg posla«, kazao je Margetić. Još nekoliko prozora na kojima je staklo 'pojačano' žicom razbijeno je i na drugom zidu. »Policija apsolutno ne radi svoj posao. Kontakt policajce u blizini škole ni ne vidim. A što je sa Zakonom o mladeži? Oko škole se stalno okuplja ista ekipa, mahom maloljetnici, koji poslije jedanaest sati uopće ne bi smjeli biti vani«, rekao je Margetić, koji školu opremljenu alarmom, želi opskrbiti i kamerama.</p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Promet preko pješačke zone u Draškovićevoj </p>
<p>Od danas radovi i na Mostu mladosti te na Vukovarskoj od križanja sa Savskom do Ozaljske </p>
<p>U subotu su Zagrebačke ceste postavile nove znakove i signalizaciju u Draškovićevoj radi privremene regulacije prometa. </p>
<p>Naime, zbog velikih radova na izmjeni plinovoda i vodovoda u Palmotićevoj i prometovanja samo jednim trakom (umjesto dosadašnjih triju), svakodnevno se stvara golem pritisak vozila na Palmotićevu, Ribnjak i Vlašku. Stoga su prometni čepovi neizbježni. </p>
<p> Budući da je završetak radova predviđen tek za Veliku Gospu, da bi se suzbili prometni kolapsi, odlučeno je da se i Draškovićeva otvori za promet vozilima.</p>
<p>Dakle, od subote građani, uz Palmotićevu, mogu voziti zaobilazno i Draškovićevom sve do Branimirove, i to desnom stranom ceste po trasi kojom inače voze samo tramvaji.</p>
<p> Duž cijele Draškovićeve, na svakom od križanja postavljeni su prometni znakovi, a strelicama, te žutim i crvenim linijama iscrtan kolnik po kojem vozila mogu prometovati. </p>
<p>Iako su automobili sada djelomice ušli u pješačku zonu, Milan Golubić, glasnogovornik Zagrebačkih cesta, objašnjava da se nešto moralo učiniti i da je prije svega riječ o privremenoj regulaciji prometa. »Pritisak na samo jedan trak u Palmotićevoj bio je prevelik. Sve će se vratiti na staro čim se radovi završe i cijela Palmotićeva otvori za promet«, rekao je Golubić. </p>
<p>Iz Zagrebačkih cesta upozoravaju vozače da će od danas promet na još dvjema lokacijama biti otežan i da će se i tamo postaviti privremena regulacija. Na Mostu mladosti prometovat će se otežano zbog izmjena prijelaznih naprava, kao i na Vukovarskoj od križanja sa Savskom do križanja s Ozaljskom, gdje se obnavlja plinovod. </p>
<p>Svim vozačima poručuju da poštuju novu prometnu regulaciju, a ako ikako mogu, koriste i alternativne pravce kako bi bilo što manje gužvi i čepova. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Veliki radovi u vrtiću »Remetinec«</p>
<p>Ovoga ljeta, u dječjem vrtiću »Remetinec« praktički je više radnika negoli djece. Naime, na 900 četvornih metara vrtića mijenja se istodobno centralno grijanje, stolarija i parketi te uvodi klimatizacija i boje zidovi. Djeci na igralištu pak društvo prave radnici Zrinjevca jer se upravo uređuje i 5000 četvornih metara parka oko vrtića. Bez obzira na gužvu, djeca su sjajno raspoložena. »Prvih nekoliko dana skakala su oko radnika i gnjavila ih raznim pitanjima, ali ih je sad prošao interes pa ljudi mogu na miru raditi«, govori teta Goga.</p>
<p>Ravnateljica vrtića Ivanka Budak objasnila je da su svi ti radovi nužni za ustanovu. »Čekali smo ljeto jer tada ipak imamo manje djece. I sada stalno pazimo da djeca imaju adekvatan prostor za igru. Jedini je problem što se stalno moraju seljakati iz prostorije u prostoriju«, rekla je ravnateljica. </p>
<p>Uz radnike koji su angažirani od jutra do mraka da bi vrtić bio potpuno uređen do kraja kolovoza, puno posla imaju i svi zaposlenici vrtića. »Nitko od nas više nema radno vrijeme. Čistačice moraju stalno sve čistiti, u vrtu nam pomažu i ročnici koji ovdje služe civilno, a najviše posla ipak imaju odgajateljice koje su morale pripremiti i djecu i roditelje«, priča Ivanka Budak. Ističe da su im uvelike pomogli i roditelji, među kojima su mnogi uspjeli pronaći alternativni smještaj pa je sad u vrtiću svega šezdesetak djece.</p>
<p>Zaposlenici vrtića nestrpljivo čekaju kraj radova, ali se preuređenom vrtiću najviše vesele djeca koja, kako kaže teta Goga, stalno viču kako »jedva čekaju da bude sve novo«.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Završila 39. smotra folklora </p>
<p>Zagreb je u nedjelju dostojno otpratio četrdesetak folklornih skupina koje su sudjelovale na 39. međunarodnoj smotri folklora. Posljednjega dana Smotre za sve je sudionike služena misa u Katedrali. </p>
<p>»Ustala sam u pet ujutro samo da stignem srediti frizuru i odjenuti nošnju«, priča Marina Šimunov iz Vojvodine ponosno pokazujući svoju haljinu i ukrase. </p>
<p>Nakon mise, predstavnike svih folklornih skupina primila je u Dvercima Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i predsjednica Vijeća Smotre folklora te im uručila zahvalnice.</p>
<p> »Hvala vam svima na plesu, nošnjama i ljubavi prema starim običajima koju ste sa sobom donijeli. Podsjetili ste nas da treba njegovati tradiciju jer jedino ako znamo tko smo i što smo, možemo graditi budućnost«, naglasila je Kosor koja, kako kaže, s posebnim oduševljenjem obavlja dužnost predsjednice Vijeća Smotre.</p>
<p>Na svečanosti u Dvercima sudionicima su zahvalili i Zorica Vitez, umjetnička ravnateljica Smotre, te Duško Ljuština, član Gradskog poglavarstva. </p>
<p>»Nadam se da vam je Zagreb bio dobar domaćin i da ste u Zagrepčanima pronašli nove prijatelje. Hvala vam na svemu što ste nam pružili i vidimo se sljedeće godine«, rekao je Ljuština.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Idući vikend - kaos na cestama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Protekla subota vjerojatno je uvod u prometni kaos koji nas očekuje sljedeći vikend. Kolona od 24 kilometra koja se u subotu formirala ispred sjevernog portala tunela Sveti Rok mogla bi biti tek blaži uvod u ono što bi se moglo događati sljedeći vikend, prometno najkritičniji u sezoni. Ponavljamo stoga apel državnih institucija koje mole domaće putnike da izbjegavaju najfrekventnija prometna razdoblja vikenda kako bi izbjegli i gužve i nepotrebno nerviranje. </p>
<p>Subotu su, prema očekivanjima, obilježile gužve na cestama, graničnim prijelazima, ali i trajektima. Već u osam ujutro kolona na sjevernom ulazu u tunel Sveti Rok bila je deset kilometara (tunel je oko 6.30 sati bio zatvoren neko vrijeme zbog prometne nesreće). Oko podneva sjeverni portal tunela Sveti Rok dostiže dnevnu kulminaciju - red vozila dugačak je kolona duga 24 kilometra. Na južnom ulazu istog tunela stvorila se kolona od deset kilometara, dok je na sjevernom ulazu u tunel Mala Kapela kolona šest kilometara. Promet je bio izrazito gust na svim graničnim prijelazima, pogotovo istarskim (negdje i do 20 kilometara) te Maclju. U poslijepodnevnim satima situacija na cestama relativno se stabilizirala (HAK je oko 16 sati javio da je kolona na južnom portalu Svetog Roka 13 kilometara). Istodobno, na trajektnom pristanišu Jablanac kolona iznosi pet kilometara. </p>
<p>Vozeći se promotivnim letom zagrebačke tvrtke Heli kompanija (HIKO), Vjesnikovi novinari uvjerili su se u nedjelju i iz helikoptera kako prometnih gužvi na naplatnim kućicama Lučko toga dana nije bilo. </p>
<p>Davor VerkovićIvan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Uspjeh šibenskih glazbenika </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Šibenska narodna glazba postigla je veliki uspjeh na I. svjetskom prvenstvu puhačkih orkestra koji se od 7. do 31. srpnja održava u Nizozemskoj. Šibenčani su, naime, osvojili drugo mjesto u kategoriji neprofesionalnih koncertnih orkestara. Pod ravnanjem maestra Damira Marušića, šibenski glazbari izveli su dvije koncertne izvedbe u zadanom roku od 16 minuta, a istovremeno za vrijeme njihova nastupa, na video zidu se prikazivao 17 minutni film o prirodnim i kulturnim ljepotama Šibenika s naglaskom na Kornate, Krku, katedralu svetog Jakova i povijesnu jezgru Šibenika. [J.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kralj Abdulah i Rania na odmoru u Skradinu</p>
<p>SKRADIN</p>
<p> - »Veoma je lijepo, oduševljen sam. Ovakvih prirodnih, vodenih ljepota u mojoj zemlji nema«, rekao je Vjesnikovoj novinarki jordanski kralj Abdulah II. dok je sa suprugo i dvoje djece s velikim zanimanjem razgledao prirodne ljepote Krke i njezinih 42 metra visokih slapova koji se prelijevaju preko sedrenih barijera na Skradinskom buku. Kraljevski par ljetuje u Hrvatskoj desetak dana. </p>
<p>Kralj Abdulah II. ushićeno je iznosio svoje dojmove nakon kratkog posjeta Skradinskom buku, ne krijući da su ga snježno bijeli i bučni slapovi oduševili svojom ljepotom. [J.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Brak po šerijatskom zakonu</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Subota je uobičajeni dan za sklapanje brakova pa su tako odredili i Amila Karaga i Sejfo Škorić. No, subotu neće pamtiti samo mladenci i njihove obitelji nego i šira zajednica jer je riječ o prvom šerijatskom vjenčanju u povijesti islamske zajednice na području Sisačko-moslavačke županije, s građanskim učinkom. </p>
<p>Kako je na svečanosti u Mesdžidu islamske zajednice u Sisku istaknuo mladi imam, Alem efendija Crnkić, vjenčanje je po mnogočemu specifično. »To je drugo po redu vjenčanje u našem Mesdžidu u proteklih devetnaest mjeseci ali prvo na našoj Županiji s građanskim učinkom. Brak se priznaje u državnom matičnom uredu, na temelju Ugovora Vlade RH i Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj, sklopljenog 2002. godine. Taj Ugovor velik je uspjeh i golem doprinos za Muslimane koji i na taj način čuvaju svoje vjerske običaje i kulturni identitet«, rekao je efendija Crnkić. »U Islamu je brak vrlo važan ali vi, mladenci, morate zadovoljiti i materijalne uvjete. Koliko vam je Sejfo spreman osigurati novca«, upitao je imam Amilu. »Pet tisuća eura«, odgovorila je mladenka, a mladoženja i svjedoci morali su potvrditi da su to čuli. [Mirjana Gerić]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tony Blair na šminku troši više od žena </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair troši dvostruko više novca na šminku i kozmetičku njegu od prosječne Britanke, službeno je objavljeno u nedjelju. Tijekom šest godina Tony Blair potrošio je na uljepšavanje nešto više od 1800 funti (2600 eura ili 3100 američkih dolara). Za usporedbu, prosječna Britanka godišnje za šminku i njegu izdvoji 195 funti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Laureat Tomislav Radić </p>
<p>Film »Što je Iva snimila 21. listopada 2003.« redatelja Tomislava Radića osvojio je Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film 52. festivala igranoga filma u Puli, koji je završen u subotu na večer. Tradicionalnu »Vjesnikovu« nagradu »Breza«, koja se dodjeljuje za najboljega debitanta, dobio je redatelj Filip Šovagović za film »Pušća Bistra«, a nagradu mu je predala Andrea Latinović, glavna urednica »Vjesnika«. Zlatna vrata Pule, nagrada kojom publika nagrađuje najbolji film, otišla je u ruke Nevena Hitreca za film »Snivaj, zlato moje«. </p>
<p>Zlatnu Arenu za režiju osvojio je također Tomislav Radić, a njegov film »Što je Iva snimila 21. listopada 2003.« donio je Anji Šovagović Zlatnu Arenu za najbolju žensku ulogu, a Ivi Gregureviću za najbolju mušku ulogu. Hrvatski filmski kritičari Radiću su dodali i svoju nagradu »Oktavijan«. Zlatnu Arenu za scenarij osvojio je Dejan Šorak s filmom »Dva igrača s klupe« koji je Dori Lipovčan priskrbio Zlatnu Arenu za sporednu žensku ulogu, Vjekoslavu Vrdoljaku za najbolju kameru, a Mariju Iveziću za scenografiju. </p>
<p>Najviše Zlatnih Arena, čak pet, otišlo je u ruke ekipe Hitrecovog filma »Snivaj zlato moje«. Zlatnu Arenu za montažu dobio je Slaven Zečević, za glazbu Darko Hajsek, za kostimografiju Željka Franulović, za masku Snježana Gorup i za ton Toni Jurković. Film »Pušća Bistra« Draganu Despotu donio je Zlatnu Arenu za najbolju mušku sporednu ulogu. </p>
<p>O glavnim festivalskim nagradama Zlatna Arena odlučivao je ocjenjivački sud u kojem su, pod predsjedanjem Krste Papića, bili Vera Zima, Enes Midžić, Aldo Paquola i Stjepan Čuić. Međunarodni ocjenjivački sud (Ronald Bergan, Christine Kopf, Bernd Buder, Claire Clouzot i Bence Nanay) odlučio je nagraditi mađarski film »Diler« Benedeka Fliegaufa. Posebnu pohvalu dobili su glumci Felicity Huffmann i Lazar Ristovski.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Povratak svojim korijenima</p>
<p>Prikladno skraćena i stilu »Histriona« prilagođena glazbena komedija, priča je o školovanju u vojnim školama Austrougarske Monarhije, ratu te ljubavi prema operetnoj subreti </p>
<p>Za obilježavanje svojih jubileja, 30. obljetnice postojanja Glumačke družine te 20. godišnjice redovita održavanja Zagrebačkog histrionskog ljeta na Opatovini, »Histrioni« su u subotu odabrali povratak svojim korijenima: glazbeno-scenskom žanru bliskom musicalu te autorima koji su s njima bili i u onim prvim, sad već davnim godinama.</p>
<p> Živahna i nepredvidiva skupina glumaca, koja je osvježila hrvatsko kazalište 70-ih i 80-ih godina, pod vodstvom svojega osnivača Zlatka Viteza na scenu je postavila musical »Fric i pjevačica« tandema Tahir Mujičić – Boris Senker, kojemu se za ovu prigodu priključio skladatelj Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>. Riječ je o novoj verziji djela koje je premijeru doživjelo godine 1993. na pozornici Hrvatskoga kazališta u Pečuhu.</p>
<p>Prikladno skraćena, dinamizirana i stilu »Histriona« prilagođena glazbena komedija, priča je o školovanju nekolicine momaka u vojnim školama Austrougarske Monarhije (u Pečuhu i Budimpešti) tijekom posljednjih godina prije Prvoga svjetskog rata te o ljubavi dvojice od njih prema operetnoj subreti Ersziki.</p>
<p> Njihovi su likovi izrazite književno-scenske tvorevine. Tako u liku Frica Agramera lako prepoznajemo mladoga idealista i sanjara Krležu, Stjepana Turopoljca nije teško poistovjetiti sa Stjepanom Radićem, Jožu Ambroza dovesti u vezu s Josipom Brozom itd. Sve okončava izbijanjem rata: nakon razočarenja praktičnim razvojem jugoslavenske ideje (koja je skrenula prema velikosrpstvu), »Krleža« se odlučuje za borbu perom, dok se »Stjepan» s oružjem u ruci (ali i sa stanovitom rezervom u srcu) bori na »istočnome« bojištu. </p>
<p>»Fric i pjevačica« platili su stanovit obol vremenu svoje praizvedbe: 1993. bila je bitno drukčija godina od 2005., pa je i stanovita hiperpolitizacija, koja je onda odjekivala, danas, umjerenom režijom Zlatka Viteza, sasvim prikladno stišana, a stariji i mlađi članovi »Histriona« u taj pothvat ušli su s podjednakim entuzijazmom.</p>
<p> Hrvoje Klobučar kao Fric Agramer imao je, vjerojatno, najteži zadatak: oblikovao je gorljivog mladog »Krležu« u kojem se jedva može naslutiti potencijal kasnijega korifeja hrvatske kulture 20. stoljeća. »Kadetski zbor« nije imao tako težak zadatak. Barbara Rocco oblikovala je dekorativnu Ciganku, Sanja Marin, kao fatalna subreta Erszika, ostala je u granicama operete, a koreograf Milko Šparemblek oblikovao je simpatični zbor mladih Histrionki.</p>
<p> Ika Škomrlj i Elvira Ulip zdušno su rekonstruirale duh izvana raskošne epohe, dok je Dinka Jeričević histrionsku pozornicu spretno prilagođavala mnogim promjenama mjesta radnje.</p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Impulsi lirskog ugođaja</p>
<p>Lijepa autorska večer uglednog plesača, pedagoga i koreografa koji nikad u svijetu nije zatajio svoje podrijetlo. Darujući Splitu taj balet, Sulić je u suzama dobacio zadovoljnoj publici: »Doma je najljepše!«</p>
<p>Tvrđava Gripe pokazala se u petak, 22. srpnja, idealnom scenom za malu baletnu retrospekciju uglednog plesača i koreografa Veseljka Sulića, nazvanu »The best of«. Riječ je o baletnom kolažu koji obuhvaća, u cijelosti ili ulomcima, Sulićeve koreografske uratke tijekom jednog desetljeća, od prvog baleta iz 1972. do zrelog razdoblja iz 1983. Mnogi su za Sulića, u svijetu poznatog kao Vassilia Sulicha, odavno čuli, a sretniji i vidjeli njegova »Kralja Edipa« prije osam godina u Dubrovniku.</p>
<p> Radi se o umjetniku raskošne biografije koji se, nakon prvih nastupa s pionirskim kazalištem iz El Shatta u Splitu, priključuje poslijeratnom baletnom ansamblu HNK u Zagrebu, potom završava Legatovu školu u Londonu i prilazi trupi Janine Charrat u Parizu gdje za tri godine postaje »danceur etoile«.Velike dane slavne zvijezde u »Lidu« i Follies Bergereu zamijenio je Las Vegasom gdje 1972. osniva Nevada Dance Theatre za kojega koreografija 51 balet i dobiva najviša državna priznanja. </p>
<p> Oslonjen na baštinu R. Petita, J. Robbinsa i M. Bejarta, svakako i M. Graham, Sulić gradi svoj koreografski izraz koji će uvažiti tekovine jazza, folka i novog ritmičkog plana s težnjom da se dopre do nove ekspresije i pročišćene geste. Jednostavna i pomalo bizarna ideja »La Barrea« otvorila je, kao na samom početku koreografske karijere V. Sulića 1972., baletnu večer i podsjetila na mukotrpan put plesača koji započima uz štangu i tamo dočekuje nova pokoljenja.</p>
<p> U »Rajskom vrtu« iz 1996., u nježnom pas de deuxu Elene Nikolaeve i Leva Šapašnikova, dodiruje se u smisleno i jednostavno ljubavna fabula i slavi ljepota pokreta, dok su »Grčke pjesme« iz 1984. unijele žar sirtakija koji je osvojio publiku ritmom i stiliziranim nacionalnim plesom.</p>
<p>U strogoj selekciji Sulićev »Bolero« iz 1973. doimao se ponešto rastrgano i bez očekivanog klimaksa, a pravi vrhunac večeri bila je »Mantodea« iz 1974. na glazbu V. Trifunovića. Riječ je o koreografskom credu koji u velikom pas de deuxu s uvježbanom Albinom Rahmatuljinom i Azamatom Nabiullinom donio ono najbolje u opusu umjetnika koji u spoju tehničke virtuoznosti i plastične ekspresivnosti uspijeva sačuvati jasno koncipiranu ideju i dramaturšku dosljednost.</p>
<p> Ukratko, lijepa autorska večer uglednog plesača, pedagoga i koreografa koji nikad u svijetu nije zatajio svoje podrijetlo i koji je darujući Splitu taj balet dobacio u suzama zadovoljnoj publici: »Doma je najljepše!«</p>
<p>Tonći Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Uspjeh dizajnerice Line Kovačević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Plakat Line Kovačević za drugi Festival filmova o ljudskim pravima izložen je na 84. Art Director Festivalu u New Yorku i nagrađen uglednom nagradom struke – Distinctive Merit Award. Art Directors Club osnovan je 1920. kao krovna organizacija američkih dizajnera. Nagrada Distinctive Merit dodijeljena je Kovačevićevoj na gala svečanosti dok će njezin rad ući i u godišnjak ADC-a.</p>
<p> Autorica je apsolvent pri Studiju dizajna a nekoliko zadnjih godina privlači pažnju javnosti avangardnim plakatima i multimedijskim instalacijama. Ujedno je i članica ženskog kolektiva GNU – Girls Power Lounge. Posebnost njenih plakata očituje se u eksperimentiranju s formom i sadržajem te izravnoj provokacija prolaznika koji ih zamjećuju u javnom prostoru. [V. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Otvoren 6. festival plesa i kazališta </p>
<p>SVETVINČENAT</p>
<p> – Plesnim projektom »Mozart Hype as I wanna be« u izvedbi skupine »En Knap« i koreografiji Iztoka Kovača, u prepunom kaštelu u Svetvinčentu u petak na večer otvoren je 6. festival plesa i neverbalnog kazališta. Poznata slovenska grupa predstavila se osebujnom obradom života velikoga austrijskog skladatelja, dok se potom na renesansnom gradskom trgu predstavila trenutačno jedina plesna skupina koja se bavi cirkuserijom – splitski HRAM, i to sa spojem žongliranja, break dancea i akrobatike u predstavi »Suvremena bajka«.</p>
<p> Druga večer prošla je u znaku prezentiranja suvremene izraelske plesne scene te koreografskih ostvarenja Sahara Azimija iz Hlomija Bittona. [H. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Umag - mali Roland Garros</p>
<p>Croatia Open u svom 16. izdanju bit će najjači dosad </p>
<p>Kad okupite tri pobjednika Roland Garrosa i tri nekadašnja »broja jedan« na jednom mjestu, onda ste napravili veliki posao , onda se možete ponositi svojim djelom. Direktor jedinog hrvatskog ATP turnira Slavko Rasberger je godinama priželjkivao ovakvu svitu na terenima Stella Maris centra u Umagu. Zajedno sa svojih 400 suradnika, koje uvijek spominje, dočekao je 16. izdanje Croatia Opena, najjače dosad. Još da su koljeno Rafaela Nadala i leđa Ivana Ljubičića u boljem stanju...</p>
<p>Naime, u Umagu su trebala biti četiri »kralja zemlje«, trebao je u Umagu prvi nositelj biti Rafael Nadal. Zbog njega su teniski zaljubljenici ove godine »krojili« svoje godišnje odmore. Mnogi su sljedeći tjedan odlučili provesti u Umagu, kako bi izbliza vidjeli aktualnog pobjednika Roland Garrosa, trenutno najveće teniske zvijezde uz Rogera Federera. Treći tenisač svijeta je ove sezone osvojio devet turnira, a serija je trenutno na 34 uzastopne pobjede. Ipak, nakon pobjede protiv Gaudija na Mercedes kupu u Stuttgartu Nadal je otkazao nastup na umaškom turniru. Službeno objašnjenje je ozljeda koljena. No, sigurno je kako će biti još govora o tome… </p>
<p>Nadalov mentor Carlos Moya uživa kraljevsku reputaciju u Umagu. Četverostrukom pobjedniku još samo nedostaje hrvatsko državljanstvo, toliko ga svi smatraju domaćim. Iako ga ove godine rame muči više nego ikad, Rasberger će ga tretirati kao jednog od favorita, igrat će u večernjim terminima, kada je najopasniji. Pobjednik Roland Garrosa 1998. godine i »broj jedan« početkom 1999. uvijek u Umagu nađe inspiraciju i zato neće biti lako prelazna prepreka.</p>
<p>Prije dvije godine Juan Carlos Ferrero je postao drugi španjolski »broj jedan« na svijetu nakon Moye. Bio je to rezultat pobjede na Roland Garrosu i 67 pobjeda u 2003. godini. Osim toga, igrao je i finale US Opena. Afirmacija je stigla 2001. godine kada je u Španjolskoj postao neokrunjeni kralj Juan Carlos II. Pobjedama protiv Raftera i Hewitta, »Komarac« je donio Španjolcima prvi Davisov pokal. Ove je godine, kao i Moya, daleko od najboljih dana. </p>
<p>Nadal, Moya i Ferrero su zajedno osvojili tri Roland Garrosa, a Brazilac Gustavo Kuerten je sam tri puta bio »kralj zemlje«. Prvi put je u Parizu otišao do kraja 1997. godine kao 66. tenisač svijeta. Onda je pauzirao tri godine, pa ga je 2000. ponovo osvojio, a na kraju sezone u veličanstvenom stilu na Mastersu u Lisabonu stigao do »broja jedan«. I 2001. godine je bio nezaustavljiv na pariškoj zemlji, iako ga je već onda počeo kočiti kuk. Operacija kuka ga je ne samo odvojila od teniskih terena, već i prilično zaustavila sjajnu seriju. Brazilac se vratio, ali nije to više onaj pariški Guga, budući miljenik Umažana samo će nekad podsjetiti na slavne dane. </p>
<p>Iako nije osvojio Roland Garros niti bio »broj jedan«, treba spomenuti Argentinca Guillerma Coriju. Prošlogodišnji finalist Roland Garrosa, nakon lanjskog slavlja Guillerma Canasa može nastaviti seriju argentinskih pobjednika u Umagu. Ovo će biti njegov drugi posjet Umagu, prije tri godine je stigao do četvrtfinala.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nogomet na sunčanoj obali</p>
<p>Kada bi na zimske pripreme ovamo dolazili Bayern i Ajax sasvim je moguće da bi za sobom na jadransku rivijeru povukli i svoje navijače </p>
<p>Vratimo se tridesetak godina »u povijest«, konkretno u 1971. Turizam se na našoj rivijeri već bio zahuktao i iz sezone u sezonu najavljivao napredak, a iako je tada bio »strogo ljetni« mediji su sezone počeli tretirati već početkom godine! Dogodilo se da je upravo »Vjesnik«, koji je u turizmu već tada imao zapaženu ulogu i mjesto, krajem siječnja i polovicom veljače spomenute godine u svojim »Nedjeljnim temama« na sportskim stranicama objavio dva opširnija komentara pod naslovima »Nogomet na sunčanoj obali« i »Botafogo, Bayern... na Jadranu – zašto ne?«. O čemu se radi?</p>
<p>Baš te zime '71. na rivijeri od Ankarana do Ulcinja na pripremama za proljetni nastavak ligaških natjecanja bili su prvoligaši, ali i dosta drugoligaša, a domaćini su im bili Ulcinj, Budva, Dubrovnik, Metković, Makarska, Hvar... zatim Rovinj, Poreč, Kopar... a među turističkim mjestima povećavao se broj kandidata za ugošćavanje sportaša i organiziranje njihovih priprema. U »inspekciji« boravka nogometaša na Jadranu bio je i tadašnji predsjednik Nogometnog saveza Jugoslavije Dragoljub Kirćanski: </p>
<p>»Jadranski hoteli pružaju nogometašima dobre usluge, na prihvat i smještaj nema prigovora i kamo sreće kad bi i ostali uvjeti, misli se na tehničke, bili isti ili slični«.</p>
<p>Da, turistički Jadran nije tada imao igrališta, dvorane, teretane... osim onih »klasičnih« kao što su splitski »stari plac«, riječko igralište, sportski centar u Makarskoj, dubrovački Lapad... Stoga je, na primjer, ljubljanski nogometni prvoligaš »Olimpija« imao ideju o sufinanciranju gradnje sportskog objekta za vježbanje u nekome od jadranskih turističkih mjesta... Naravno, otad do danas puno se toga na rivijeri izmijenilo: turistički smještajni i ostali kapaciteti i objekti mogu udovoljiti potrebama stotina i stotina tisuća gostiju dnevno, a kad bi, recimo, na zimske pripreme ovamo dolazili »Bayern«, »Ajax«, MTK... i za boravka u nas odigravali prijateljske utakmice s našim klubovima ili međusobno sasvim je moguće da bi za sobom na jadransku rivijeru povukli svoje navijače iz gradova odakle su!</p>
<p> Eto, dakle, turističkoj Hrvatskoj koristi i za ukupni turistički promet, eto atraktivna priloga izvanpansionskim sadržajima u turizmu (npr. na Poljudu utakmice naših vodećih klubova s odgovarajućim stranim!), turističko-sportski sadržaji, kojima se ni dosad ni sada baš ne možemo pohvaliti u odnosu na mogućnosti i potrebe, imali bi odjeka na euro-emitivnom tržištu, a Hrvatska i njezini sport i turizam nove adute i u promidžbi i u ponudi.</p>
<p>Uostalom u turizmu, kao i u sportu, konkurencija je sve jača i jača, takozvanoj »klasici« ostali su skromni izgledi za plasman...</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Debrecen je jedna od najboljih europskih momčadi«</p>
<p>»Ako prođemo Mađare, napravit ćemo pravu karijeru u Europi«, kaže Ćiro</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Cijelu svitu svojih pomoćnika doveo je trener Hajduka Ćiro Blažević u nedjelju ujutro na uobičajeni razgovor s novinarima. Uz njega, nazočni su bili prvi pomoćnik Siniša Jalić, trener vratara Zoran Varvodić, te Luka Radman koji se brine o fizičkoj spremi Ćirinih »sinova«. Nazočio je i Vilson Džoni koji je prije nekoliko dana u Debrecenu bio na uzvratu mađarskog superkupa, između skorašnjeg Hajdukovog protivnika u 2. pretkolu kvalifikacija za Ligu prvaka i Soprona. Debrecen je slavio s uvjerljivih 3-0 i tako osvojio superkup kao što je to Hajduk uradio u Hrvatskoj, pobijedivši Rijeku na Poljudu. Ćirini pomoćnici proteklih su dana pregledavali kazete utakmica Debrecena, snimali svaki detalj koji su uspjeli zapaziti.</p>
<p>»To je dobro uigrana momčad koja igra presing visoko na protivničke bokove. Napadaju s četiri napadača, a brane se sa sedmoricom. Čeka nas težak posao, ali vjerujemo da će naš šef složiti pravu taktiku i da će Hajduk na kraju proći Debrecen«, bio je zajednički stav Ćirinih poslušnih pomoćnika.</p>
<p>Nakon što su oni iznijeli svoja zapažanja, Ćiro je započeo svoju uobičajenu dnevnu priču.</p>
<p>»Ekstremno sam zabrinut i nemiran, ne spavam noćima. Svima onima koji su se sa mnom sprdali kada sam izjavio da hoću Liverpool, mogu poručiti da mađarski prvak nije ništa slabiji od najjačih europskih momčadi. Ipak, mi smo predodređeni da ih preskočimo i biti će to pravi podvig. Problem mi je desni bok, još nisam odlučio kome ću povjeriti tu poziciju, no čini mi se da joj je najbliži Šuto. Više od svega brine me slaba forma Blatnjaka. Čak razmišljam da ga stavim na klupu, ali vjerujem da se to neće dogoditi«, razmišljanje je Blaževića.</p>
<p>Ćiro je potom u svom stilu, s puno optimizma koji želi prenijeti i na svoje igrače, prozborio:</p>
<p>»Moramo proći, jer mi smo Hajduk i to je velika prednost. Hajduk je momčad koju svi respektiraju, čije je ime poznato u Europi, za razliku od Mađara koji su anonimni. Ipak, moramo biti i te kako oprezni jer Debrecen je puno bolja momčad nego što mnogi pretpostavljaju. Hajdukov najveći adut je što se zove Hajduk i ako prođemo Mađare, u što vjerujem, napravit ćemo pravu karijeru u Europi. Hajduk jednostavno mora proći Debrecen«, rezolutan je Blažević. </p>
<p>Ćiro razmišlja kako se suprotstaviti Mađarima koji igraju agresivno, pa čak i previše agresivno na svom travnjaku.</p>
<p>Jedno je sigurno, ako želimo proći, moramo zabiti gol na bilo koji način. Bitno je da uspostavimo ravnotežu na travnjaku od prve minute kako ne bismo dozvolili domaćinima da nas poguraju do naših vratiju. Imamo dva genijalca u sredini, dvojicu igrača koji su nepredvidivi - Kranjčara i Grgurovića, a Mađari takve igrače nemaju i to bi mogla biti naša prednost. Moramo obratiti posebnu pozornost na njihove napadače Bogdanovića i Kerekeša, ovaj potonji zna se i te kako dobro postaviti, zagraditi, vrlo je neugodan. I bez obzira na rezultat u srijedu, uvjeravam vas da Debrecen ne može proći na Poljudu jer daleko bolje momčadi nisu preživjele pakao Poljuda, zaključio je Hajdukov strateg.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Beogradski »amanet«</p>
<p>Zagreb je, za razliku od Beograda, prihvatio sportaše s one strane granice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Već je postalo zabavno promatrati silno ritualno moraliziranje i likovanje brojnih srpskih sportskih dužnosnika nakon nekog ispada hrvatskih stadionskih huligana. Primjer Dragana Žilića, srpskoga nogometnog vratara koji je potpisao za Rijeku, povukao je pravu bulumentu moralno osviještenih intelektualaca.</p>
<p> Dio Armade ne želi srpskoga vratara u klubu. I dok Žilić civilizirano pojašnjava da mu je bitno što su ga klub, suigrači i »obični« ljudi sjajno prihvatili, mnogi su njegovi sunarodnjaci jedva dočekali afericu.</p>
<p> »Ako si negdje nepoželjan, tamo ne treba ići. Nogometaša iz Hrvatske ne bih angažirao ako bi navijači bili protiv«, tvrdi Partizanov direktor Nenad Bjeković.</p>
<p> Priliku za poentiranje iskoristio je i Ratko Dostanić, trener Crvene zvezde: »Mi Srbi smo tolerantni. Ako nas Hrvati ne žele, onda nemamo tamo što tražiti.«</p>
<p> I on je dio stadionske populacije slatkasto i likujući poistovjetio s cijelim narodom. No, kulminacija neukusa je izjava proslavljenog košarkaša Žarka Paspalja nakon izgreda s rukometnih okršaja Zagreba i Partizana:</p>
<p>»Još jednom se pokazalo da je Beograd neusporedivo kulturnija i normalnija sredina nego Zagreb«.</p>
<p> Pa, kako to izgleda kulturnija i normalnija sredina? Platformu priče čini podatak da je zapažen broj birača koji su izašli na parlamentarne izbore u SCG glasalo za stranku koja otvoreno propagira četništvo, baš kao i tamošnji ministar vanjskih poslova. Na hrvatskoj političkoj sceni slični ekstremi možda i postoje, ali njihova su snaga i utjecaj ravni planktonu. Već i taj šturi podatak otkriva tko je, jel', kulturniji i normalniji.</p>
<p> Nadalje, u Hrvatskoj su igrali ili igraju mnogi sportaši iz SCG, a baš nismo primijetili promet u suprotnom smjeru. Nije li Ivan Ćurković na sastanku OK SCG pretrpio uvrede na račun hrvatskog porijekla. Ne prolazi li istu torturu i tamošnja ministrica poljoprivrede Ivana Dulić-Marković? Da parafrazirmo Bjekovićevog učenika, direktora KK Crvena zvezda Igora Žeželja: sve to ide u »amanet« Beogradu.</p>
<p> Možda bi ipak bilo bolje ove slučajeve iskoristiti za borbu protiv svih huligana, a ne za likovanje. No, ta ideja može proći tek u kulturnijoj i normalnijoj sredini.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Od amaterizma do rukometne sile</p>
<p>Agram Medveščak zaista izgleda kao momčad spremna suprotstaviti se svima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Velik su novac čelni ljudi Koncerna Agram potrošili ne bi li na noge postavili klub koji je lani doslovno životario u rukometnoj Ligi šest. Agram Medveščak sada zaista izgleda kao momčad spremna suprotstaviti se svima. </p>
<p>Poigramo li se malo posla Ivice Obrvana, početna postava s Kelentrićem, Ćavarom, Bilićem, Sulićem, Buntićem, djeluje zaista impresivno i spremna je suprotstaviti se rukometašima Zagreba na domaćoj fronti, što je jedan od ciljeva. Onaj europski, osvajanje Challenge kupa, također ide pod očekivanja. </p>
<p>Ono o čemu nitko ne želi izaći u javnost jest sukob s RK Zagreb. Med koji teče kroz usta Agramovih igrača i čelnika, vjerojatno je tek fasada. Sigurno da niti zagrebašima nije »ravno«. Punih 14 godina, osim kratke epizode s Metkovićem, nitko im nije pravio velike smetnje u Hrvatskoj, a sada bi mogli naići na popriličnu prepreku. Što zbog »opeklina« koje su zaradili u RK Zagreb, što zbog razloga s kojima nisu željeli izaći u javnost (čitaj: novac) igrači koji su bili u kombinacijama za jedan ili drugi klub u pravilu su se odlučili za Agram Medveščak.</p>
<p>Ista je stvar »tercetom velikana« Ćavar-Sulić-Bilić koji su svoje povjerenje poklonili klubu predsjednika Nenada Volarevića. Najviše bi problema oko toga mogao imati Patrik Ćavar, no on je svoj dolazak među »medvjede« s kojima bi trebao provesti dvije godine, ovako objasnio: </p>
<p>»Po meni ne bi trebalo biti problema, a tako su rekli i Zagrebovi čelnici. Kontaktirao sam s njima, a dogovor je bio takav da sam ja 15. srpnja njima poslao dopis oko kojeg su se oni morali očitovati u roku tri dana. U dopisu su bili moji uvjeti, inače, jednaki onima koje sam imao kada sam odlazio u Barcelonu. Iz Zagreba se nisu očitovali, pa sam potpisao ugovor s Agramom.«</p>
<p>Na upit kako će izgledati međusobni dvoboji njegovog današnjeg i dojučerašnjeg kluba, Ćavar je kazao: </p>
<p>»Osobno ću biti supermotiviran u tim ogledima. U dobroj sam formi, održavao sam je igrajući košarku po ljetu i moram se pohvaliti da nisam izgubio na brzini. Ovo je odlično za rukomet u Hrvatskoj.«</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatskih 400 metara u Kaunasu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedna od glavnih tema Europskog atletskog juniorskog prvenstva, koje se posljednja četiri dana održavalo u litavskom Kaunasu, bila je Hrvatska. Srećom, ne po lošem. Pozornost medija i ljubitelja atletike izazvali su hrvatski uspjesi na stazi, točnije na 400 i 400 metara prepone. Tri od četiri naslova u ove dvije discipline završila su u našoj zemlji, što je na službenim internetskim stranicama Međunarodnog atletskog saveza (IAAF) okarakterizirano pravom senzacijom. Danijela Grgić i Željko Vincek još su u petak vrlo uvjerljivo dohvatili zlata na 400 metara, a u subotu im se u istom stilu priključio i Milan Kotur na 400 prepone. Treba spomenuti i šesto mjesto Nikoline Horvat u istoj disciplini, s hrvatskim seniorskiom rekordom (59.15). </p>
<p>Mladi član Jasenovačkog atletskog kluba Kotur šesti je put ove godine srušio hrvatski juniorski rekord. Prvi je put u karijeri trčao ispod 51 sekunde (50.15), ostavivši konkurenciju cijelu sekundu iza sebe. Tako smo nakon niza vrlo dobrih bacača, sada dobili i sjajan tercet na 400 metara, dakako zasad samo u juniorskoj kategoriji. No, dovoditi u vezu rezultate ovih troje atletičara i govoriti o nekom posebnom hrvatskom pristupu treningu 400-metraša ne bi imalo previše smisla jer svatko od njih dolazi iz drugog grada i ima različitog trenera. Za razliku od bacača, čiji su uspjesi uglavnom potpisani rukopisom Ivana Ivančića.</p>
<p>Poseban dio ove uspješne priče je već spomenuti Milan Kotur, mladić koji dolazi iz malog i atletski nerazvijenog mjesta i trenira u uvjetima koji se ne mogu usporediti s onima koje imaju njegovi europski vršnjaci. Isti oni koje je u Kaunasu ostavio sekundu iza sebe. No, iako dolaze iz većih sredina, ni mladostašica Danijela Grgić, ni Varaždinac Željko Vincek ne mogu se pohvaliti idiličnim uvjetima za rad. Pogotovo po zimi kada moraju odlaziti na nimalo jeftine pripreme u inozemstvo ili trenirati na temperaturama ispod nule. Jer, poznato je da Hrvatska nema dvoranu s kružnom stazom koja je, logično, neophodna za treninge i daljnji razvoj ovih troje darovitih atletičara, ali i mnogih drugih u kojim se možda krije »atletski gen«.</p>
<p>No, osim problema s uvjetima, pred našim najboljim juniorima je još jedan veliki izazov - bezbolni prelazak među seniore.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Policija ubila nedužnog</p>
<p>Brazilac Jean Charles de Menezes ubijen jer se oglušio na poziv da stane</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U lovu na teroriste policija je u Londonu zabunom ustrijelila nedužnog brazilskog električara. Do tragične zabune došlo je u petak, dan nakon nove serije terorističkih napada na londonsku podzemnu željeznici i jedan gradski autobus.</p>
<p>Ubijen je 27-godišnji Jean Charles de Menezes koji je zadnje tri godine radio u Londonu. Policajcima je upao u oči po debelom kaputu koji je nosio usred ljeta, pa su pomislili da pod njim skriva eksploziv. Ubijen je nakon što je, oglušivši se o pozive policajaca u civilu da stane, utrčao u jedan vagon podzemne željeznice u južnom Londonu. Policajci koji su ga sustigli, odmah su pucali u njega misleći da mladić kani raznijeti vlak pomoću eksploziva. Ubijeni je ranije živio u sirotinjskom predgrađu Sao Paola gdje caruje kriminal. To je mogao biti razlog zašto se mladić dao u bijeg kada je policajac u civilu na njega potegnuo pištolj. </p>
<p>Britanska policija izrazila je žaljenje zbog tragedije. Bratić ubijenoga Alex Alves Pereira smatra, međutim, da isprike nisu dovoljne. »Moj rođak je žrtva vladinih grešaka«, rekao je on. Brazilski ministar vanjskih poslova Celso Amorim zatražio je objašnjenje od britanskih vlasti. </p>
<p>Stručnjaci za sigurnost zaključuju kako londonski policajci očito imaju naređenje da na licu mjesta ubiju svakoga za koga ocijene da ugrožava tuđe živote. »Vrlo je zastrašujuće odobrenje ljudima da tek tako pucaju s namjerom da ubiju«, izjavio je Azzam Tamimi iz Muslimanskog udruženja Britanije. Bivši šef Scotland Yarda John Stevens brani, međutim, tu taktiku koju je sam uveo. »Poslao sam ekipu u Izrael i druge zemlje koje su na udaru samoubilačkih napada. Tamo smo spoznali strašnu istinu. Postoji tek jedan siguran način da se zaustavi bombaša samoubojicu ... a to je da se smjesta i do kraja uništi njegov mozak. To znači, pucati mu u glavu razornom snagom i ubiti ga na licu mjesta«, piše on u članku što ga je u nedjelju objavio list News of the World. </p>
<p>Londonski gradonačelnik Ken Livingstone smatra da je policija učinila ono što je smatrala nužnim da zaštititi građane te drži da su za pogibiju nedužnog Brazilca krivi teroristi. </p>
<p>Sudski vještaci još proučavaju bombe.Ti zadnji napadi po stilu podsjećaju na teroristički udar na London od 7. srpnja. Obje terorističke akcije izvela su po četiri bombaša samoubojice. No dok su u prvom napadu svi poginuli, u drugom su sva četvorica preživjela i uspjela pobjeći. Istražitelji su utvrdili da su se neki napadači iz prve i druge grupe međusobno poznavali i bili zajedno na jednom kajakaškom izletu u Walesu. Policija je nakon zadnjih napada uhitila dvojicu muškaraca, a pronađen je i jedan sumnjivi paket.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Egipat u potrazi za počiniteljima pokolja</p>
<p>SHARM EL SHEIK</p>
<p> - Egipat je krenuo u pravi lov na ljude nekoliko sati nakon napada u ljetovalištu Sharm el Sheiku na Crvenom moru, u kojima je u noći na subotu ubijeno najmanje 88 osoba. Napadi koji su dosad najkrvaviji u toj zemlji i dolaze šest tjedana uoči predsjedničkih izbora, zadali su težak udarac egipatskoj turističkoj industriji i vlasti Hosnija Mubaraka koja je sve više izložena islamističkom terorizmu. Egipatske snage sigurnosti krenule su nakon atentata u potragu za napadačima, uhitivši više desetaka osoba na Sinajskom poluotoku, kako navode sigurnosni izvori. Među uhićenima su muškarci koji su nedavno pušteni na slobodu pošto su bili pritvoreni u sklopu istrage o atentatima od 7. listopada 2004. u Tabi, u kojima su život izgubile 34 osobe. Odgovornost za napade kojih su mete bile hotel, parking i tržnica u starom dijelu grada, preuzela je skupina povezana s terorističkom mrežom Al Qaidom. Inače, kako se satznaje, jedan Egipćanin teško je ranjen u nedjelju u Kairu u eksploziji bombe kućne izrade koju je nosio u torbi.</p>
<p>Sharm el Sheik, biser egipatskog turizma, redoviti je domaćin međunarodnih konferencija i summita, osobito o miru na Srednjem istoku. Predsjednik Mubarak tamo ima rezidenciju u kojoj boravi jedan dio godine primajući goste. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Karen Hughes za bolji imidž Amerike</p>
<p>SAD planira za početak jeseni novu diplomatsku ofenzivu, naročito prema islamskim zemljama</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - I ova posljednja afrička i srednjoistočna turneja američke državne tajnice Condolezze Rice samo je najava nove diplomatske ofenzive koju Amerika planira već početkom jeseni. Taj potez višestruko je značajan za Bijelu kuću. </p>
<p>Naime, Karen Hughes, bliska suradnica predsjednika Busha koja je tijekom njegovog prvog mandata u Bijeloj kući provela 19 mjeseci, vratila se iz Teksasa u Washington. Nju očekuje, po mnogima, najvažnije mjesto u State Departmentu, odmah do državne tajnice Rice.</p>
<p>Radi se o dugo najavljivanom otvaranju posebnog ureda za komunikacije koji bi na globalnoj razini trebao promovirati novi, bolji imidž Amerike. Bivša novinarka Hughes imat će specifičnu zadaću poboljšanja javnog imidža, naročito u islamskim zemljama, opasno narušenog nakon rata u Iraku. Radi se naravno i o drugim zemljama s kojima SAD, jednako zbog strateških kao i principijelnih i moralnih obveza u dugom nizu godina mora surađivati.</p>
<p>Na razgovoru s Hughes u Odboru za Vanjsku politiku Senata, bila su prisutna samo dvojica senatora koji su je ispitivali, Senator Richard Lugar i George Voinovic, bez iskazanog protivljenja demokrata. Već to ukazuje da Hughes, za razliku od Johna Boltona, već narednog tjedna očekuje potvrda Senata za novu funkciju. U petak je došlo do izražaja koliko su zapravo pragmatični američki politički nalogodavci, svjesni što im je činiti na području javne diplomacije, i koliko je Karen Hughes, prava osoba za predviđeni posao. </p>
<p>No, ni predsjednikova izabranica nije bez inicijative. Govoreći u Senatu, Hughes je kazala kako namjerava uključiti privatni sektor, angažirajući kulturu, glazbu, film, pa sve do turističke ponude »kako bi islamski svijet bolje razumio Ameriku«. U Washingtonu se, međutim, zasad nisu mogli čuti svi detalji njenog plana. Hoće li se npr. otvarati američki kulturni centri u islamskim zemljama? </p>
<p>Karen Hughes dolazi u veoma teškom trenutku. Čak i domaće javno mnijenje pokazuje znake izrazito narušenog povjerenja prema Bushevoj administraciji. Hughes će u Državnom tajništvu imati zvanje veleposlanice. Vodit će, kako je to sama pred kraj tjedna najavila bez iluzija, tešku, ali ispravnu borbu za bolje razumijevanje Amerike: snagom ideja. A to je riječ, koju su poslije zveckanja oružjem mnogi već odavno željeli čuti u Washingtonu.</p>
<p>Ona ističe kako Amerika mora popraviti i sposobnost da brzo odgovori na razne optužbe. I učini mnogo više kako bi se kontrolirala »propaganda mržnje i raširenih mitova«. Zato, Hughes planira intenzivno putovati. Iz Državnog tajništva već je stigla vijest da će njena prva turneja početi upravo na Srednjem istoku.</p>
<p>U nedjelju je Wahington Post najavio kako će Karen Hughes u svom uredu u State Departmentu voditi »birokratski imperij od 860 zaposlenika u čijem će sklopu, na temelju ugovora, surađivati s još 140 suradnika«. Američki poslovni ljudi, sigurno već trljaju ruke znajući što imaju ponuditi.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Potpora Abbasu u interesu mira</p>
<p>Pojas Gaze ne smije ostati izolirana oblast u kojoj će Palestinci biti zatvoreni,tvrdi Rice</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »U približavanju izraelsko-palestinskih stajališta i odnosa učinjen je stanoviti napredak«, izjavila je američka državna tajnica Condoleezza Rice nakon razgovora s palestinskim čelnicima u Ramallahu, na Zapadnoj obali. Ona je tijekom svoje trodnevne misije imala i čitavu seriju razgovora sa izraelskim domaćinima, a napravila je i kratki, iznenadni »izlet« u Libanon.</p>
<p>Šefica State Departmenta je najavljeno povlačenje izraelskih postrojbi i židovskih doseljenika iz Pojasa Gaze i četiriju naselja na Zapadnoj obali, predviđeno za sredinu kolovoza, označila kao najizgledniju priliku da se postigne napredak u ostvarivanju međunarodno dogovorenog »Putokaza mira«. Ona smatra da izraelska i palestinska strana moraju učinit još više u koordiniranju te akcije. No, njezini palestinski sugovornici upozorili su kako ne posjeduju gotovo nikakve informacije o izraelskim planovima povlačenja.</p>
<p>Rice je nastojala podići poljuljani palestinski moral. Ona kaže da, nakon izraelskog povlačenja, Pojas Gaze ne smije ostati neka ograđena ili izolirana oblast u kojoj će Palestinci biti praktički zatvoreni. Također je upozorila na nužnost budućeg povezivanja Pojasa Gaze i Zapadne obale. Pritom se založila i za slobodu i otvorenost kretanja palestinskih građana. Rice nije skrivala i svoje bojazni kad je u pitanju budućnost Pojasa Gaze. Riječ je o nekim nagovještajima da bi oslabljeni palestinski predsjednik Abbas nakon izraelskog povlačenja mogao izgubiti političku i sigurnosnu kontrolu u tom uskom priobalnom pojasu. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Češka će obeštetiti žrtve iz 1968. </p>
<p>Češka će vlada u iduće dvije godine isplatiti 259 milijuna kruna (oko 52 milijuna kuna) žrtvama invazije vojske zemalja Varšavskog ugovora na Čehoslovačku u kolovozu 1968. godine. Odšteta se odnosi na djela počinjena između 21. kolovoza 1868. i 27. lipnja 1991. godine, a pravo na odštetu imaju i obitelji osoba ubijenih u tome razdoblju. Svaka teže ozlijeđena ili silovana osoba ima pravo na 70.000 kruna (oko 14.000 kuna), a potomci ubijenih dobit će po 150.000 kruna (30.000 kuna). Češki parlament usvojio je takav zakon u svibnju ove godine.</p>
<p>Kao što je poznato, vojska pet zemalja Varšavskog ugovora (Sovjetskog Saveza, Poljske, Mađarske, Bugarske i Istočne Njemačke - jedino Rumunjska nije sudjelovala) izvršila je invaziju na tadašnju Čehoslovačku u kolovozu 1968. kako bi ugušila demokratski pokret poznat kao Praško proljeće. Posljednji sovjetski vojnici napustiti u Čehoslovačku u lipnju 1991. godine. Prema vladinim izvorima okupacijska je vojska samo od 21. kolovoza do 9. rujna 1968. godine ubila 72 osobe, 367 ih je teško ozlijeđeno, a 436 ih je zadobilo lakše ozljede, ali se pretpostavlja da je stvarni broj žrtava bio veći.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Dopušteno 0,5 promila</p>
<p>Zaustavi li vas pomorska policija ili brod lučke kapetanije, morate im pokazati barem bivše Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice, koje se sada zove Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B. Stare dozvole, dakako, i dalje vrijede</p>
<p>Kako s mora javljaju lučke kapetanije i njihove ispostave, u rutinskim kontrolama plovila izlazi na vidjelo da nautičari ne poznaju nove propise, konkretno novi pomorski zakonik i prateće pravilnike koji su usklađeni s propisima Europske unije. Jedna od najvažnijih odredbi o kojoj nautičari, i lokalno stanovništvo, pojma nemaju, jest da prema novome pravilniku o brodicama i jahtama, koji je na snazi još od 25. veljače 2005., na brodici ili jahti za osobne potrebe za vrijeme plovidbe mora biti vlasnik, član njegove uže obitelji (roditelj, supružnik, djeca) ili osoba ovlaštena pisanom i kod javnog bilježnika ovjerenom punomoći.</p>
<p>Preciznije, zaustavi li pomorska policija ili lučka kapetanija brodicu ili jahtu za osobne potrebe kojom ne upravlja vlasnik, član njegove uže obitelji ili osoba ovlaštena pisanom punomoći, kaznit će i vlasnika plovila i osobu koja neovlašteno upravlja brodicom, novčanom kaznom od 800 od 5000 kuna. Zakonodavac tom odredbom želi onemogućiti crni čarter privatnih vlasnika plovila, koji - dakako - zbog skupa održavanja plovila i želje za lakom zaradom sve više posežu za tom nezakonitom rabotom. No tu je važno da se ta odredba odnosi na sve brodice, pa čak i na kaiće i druga mala plovila dulja od 2,5 metra, koja se moraju registrirati, a s čarterom nemaju i ne mogu imati nikakve veze. To znači da više nema posuđivanja kaića, gumenjaka ili glisera prijatelju ili rođaku čak ni za vožnju do prve vale - bez pisane punomoći ovjerene kod javnog bilježnika. No posumnja li policija ili lučki kapetan da se na brodici ili jahti često mijenjaju posade s pisanim punomoćima, te da bi stoga moglo biti riječi o crnom čarteru, prijavit će vlasnika poreznoj upravi i gospodarskoj inspekciji, a dokaže li se crni čarter, kazne su veće.</p>
<p>Prema novim propisima, da bi upravljali brodicom - jedrilicom ili motornjakom morate imati najmanje bivše Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice koje se sada zove Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B. Bivše »slabije« Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice duge do pet metara sada je Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A, a bivši mornar-motorist postao je voditeljem brodice kategorije C. </p>
<p>Stare dozvole, dakako, vrijede. Voditelj brodice kategorije A može upravljati brodicom do šest metara dužine, s motorom do snage osam kilovata, i to u područjima plovidbe III a, III b, III c i IV ili najdalje šest nautičkih milja od obale. Voditelj brodice kategorije B može upravljati brodicom do 12 metara dužine ili 15 bruto tona istisnine, što znači i plovilom dužim od 12 metara, ali do istisnine 15 bruto tona. No voditelju brodice kategorije B po novom je dopušteno upravljati i manjom jahtom, preciznije - plovilom dužim od 12 metara istisnine do 20 bruto tona sa do 12 osoba na plovilu u područjima plovidbe III, III a, III b, III c i IV. Za veće jahte nužne su dozvole za zapovjednika jahte kategorije A ili zapovjednika jahte kategorije B. Zapovjednik jahte kategorije A može upravljati jahtom do 100 bruto registarskih tona svim svjetskim morima, a zapovjednik jahte kategorije B jahtom do 500 bruto registarskih tona, također svim svjetskim morima. Uz sve to, na moru se plovilima može upravljati s ipak tu dopuštenih 0,5 promila alkohola u krvi, dok na cesti, podsjećamo, još vrijedi pravilo o famoznih 0,0 promila.</p>
<p>Igor Michieli</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Opasnost koja vreba</p>
<p>Opekline koje mogu zadati krakovima uz bol i svrbež bez odgovarajuće terapije mogu potrajati tjednima </p>
<p>U vrijeme godišnjih odmora more i sunce jedino je što mnogi od nas priželjkuju da bi napunili baterije za ostatak godine. Pri tome se često ne razmišlja o prijetnji skrivenoj u morskom vodama. Riječ je, naime, o meduzama - žarnjacima koji vrebaju pri ulasku u more. Opekline koje mogu zadati svojim krakovima uz bol i svrbež bez odgovarajuće terapije znaju potrajati tjednima. Oprez je stoga jedina preventiva. Meduze se u Jadranu učestalije pojavljuju u posljednjih pet godina, a u dodiru s kožom nisu sve opasne. </p>
<p>Aurelia aurita, u prosjeku promjera 15 centimetara, nije prijeteća ako je dodir kože s njom »nježan«. To, međutim, nije slučaj s vrlo opasnom Chrysaora hysoscella također promjera petnaestak centimetara, čiji izdanci jako žare, a mogu doseći i do dva metra dužine!</p>
<p>Jedna od najopasnijih jadranskih vrsta je Pelagia noctiluca promjera šest, a dužine petnaestak centimetara. Ona je posebno rijetka u Jadranu, a potječe iz Sredozemlja.</p>
<p>Prema riječima dermatologinje dr. Antice Soldo-Belić s Klinike za kožne bolesti KB Sestara milosrdnica, ako vas meduza opeče pa se pojavi eritem uz crvenilo i oteklinu, nužno je ožareno mjesto »rashladiti« oblogom odnosno fiziološkom otopinom. Dodir s meduzom nekoliko je dana potrebno mazati i kortikoisteroidnim mastima. Ako, pak, postoji jača reakcija kao posljedica alergije, nužan je posjet liječniku. </p>
<p>Dodaje da se kod potonjih na koži stvara mjehur na mjestu dodira sa žarnicima. Kod opeklina meduza liječenje nekada zahtijeva i antibiotsku terapiju. U slučaju neprimjerenog liječenja, a kod jače reakcije može doći i do pigmentacije na koži. Masovno pojavljivanje meduza počelo je u Jadranu početkom 2000. godine, a od prije tri godine počele su se pojavljivati u većem intenzitetu i to u ranije doba godine. Za razliku od Talijana, koji strahuju od opasne tropske alge Ostreopsis ovata (na plažama Genove otrovala je više od stotinu ljudi), na hrvatskom dijelu obale kupačima su možebitne prijetnje meduze, vlasulje i morski ježinci.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>U 14 prometnih nesreća dvoje poginulih </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Na širem zadarskom području od petka navečer do nedjelje ujutro dogodilo se 14 prometnih nesreća u kojima su dvije osobe poginule, šestero ih je teško ozlijeđeno, a ostali su lakše ozlijeđeni. </p>
<p>U prometnoj nesreći koja se u subotu ujutro dogodila u tunelu Sv. Rok i zbog koje je tunel bio zatvoren za promet oko sat vremena, sudjelovala su četiri vozila. Jedan od vozača prešao je na suprotnu stranu i prouzročio izravni sudar, a potom su naletjela još dva vozila. Nije bilo smrtno stradalih, a ozlijeđene osobe prebačene su u gospićku i zadarsku bolnicu. </p>
<p>Od ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći kod Gračaca u bolnici u Gospiću umrla je 16-godišnja Antonija Vugrač iz Čakovca. </p>
<p>Nesreća se dogodila u 11 sati na državnoj cesti D-1 kod Gračaca, kada je vozač automobila marke »VW passat« čakovečkih registracijskih oznaka izgubio kontrolu nad vozilom, skrenuo na suprotnu stranu kolnika i sudario se s automobilom »daewoo« slovenskih registracijskih oznaka, saznajemo u Policijskoj upravi Zadarskoj. </p>
<p>U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak u 20.30 sati u Sukošanu smrtno je stradao 19-godišnji motociklist Marko Grginović. U nesreći je osim nastradalog mladića sudjelovao i osobni automobil marke »golf«. Od istražnog suca zadarskog Županijskog suda Vladimira Mikolčevića saznajemo da je glavni uzrok nesreće bila neprilagođena brzina motocikla kojim je upravljao stradali mladić, koji nije imao zaštitnu kacigu. Marko Grginović je s mjesta nesreće kolima Hitne pomoći prevezen u zadarsku Opću bolnicu, no netom što je dovezen, zbog težine ozljeda je preminuo u bolnici. </p>
<p>Tri kilometra od čvora Zadar 2 na autocesti Zagreb - Split, u nedjelju se u 7 sati dogodila prometna nesreća u kojoj je jedna osoba teže, a jedna lakše ozlijeđena. Osobni automobil čeških registracijskih oznaka najvjerojatnije je zbog neprilagođene brzine sletio s ceste, probio zaštitnu ogradu s desne strane, ne ugrozivši pritom druge sudionike u prometu.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Naoružani razbojnik opljačkao kockarnicu</p>
<p>TROGIR</p>
<p> - Nepoznati i naoružani muškarac, maskiran crnom kapuljačom, ušao je u nedjelju oko 3.30 sati u trogirsku kockarnicu »Osmica« i prisilio zaposlenica automat kluba da mu preda sav utržak, što je ona u strahu i učinila, izvijestio je u nedjelju voditelj OKC-a Policijske uprave splitsko-dalmatinske Božidar Miletić.</p>
<p>U trenutku kada je naoružani razbojnik upao u kocakarnicu, tamo su se nalazile dvije zaposlenice i jedan posjetitelj casina, no nitko od njih nije ozlijeđen, priopćila je splitska policija, koja u suradnji s drugim policijskim upravama i dalje traga za nepoznatim razbojnikom.</p>
<p>Prema rekonstrukciji događaja, razbojnik je detaljno isplanirao pljačku kockarnice, znajući točno raspored smjena zaposlenika casina, kao i činjenicu da u vrijeme, kada je počinio razbojstvo, automat klub uglavnom zjapi prazan, što je i iskoristio kako bi se domogao oko 100.000 kuna, koliko je, prema neslužbenim informacija, uspio otuđiti iz casina.</p>
<p>Također doznajemo da policija provjerava sve posjetitelje, koju su tu noć bili u kockarnici »Osmica«, pri čemu su prvi na udaru oni, koji su tu noć, ali i zadnjih nekoliko dana prokockali svoj novac. Osim njih, provjeravaju se i lokalni narkomani, među kojima i oni, koji u svojim dosjeima već imaju kaznena djela razbojstva, teških krađa i oružanih pljački.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Opljačkane dvije sportske kladionice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Još jedna kladionica našla se na meti pljačkaša u nedjelju oko 11.30 sati kada je naoružani muškarac opljačkao poslovnicu »Prve sportske kladionice« u Ulici grada Mainza. Prema riječima B.P. (22), zaposlenika kladionice, muškarac odjeven u traperice i crni šuškavac s kapuljačom i sunčanim naočalama na glavi, ušao je u kladionicu s bombom u ruci. Zaprijetio je da će je aktivirati ukoliko mu mladić ne preda novac. Uplašeni djelatnik mu je tada predao oko 5000 kuna nakon čega se počinitelj udaljio u nepoznatom smjeru.</p>
<p>U subotu oko 17.40 sati opljačkana je i kladionica »Favorit« u Ogrizovićevoj ulici na Trešnjevci. Nepoznati je muškarac, naoružan pištoljem, ušao u poslovnicu u trenutku kada se zaposlenica J.K. (22) nalazila sama. Zaprijetio joj je pištoljem te mu je ona, strahujući za vlastiti život, predala novac u iznosu od 4.700 kuna. U prvih šest mjeseci ove godine opljačkano je ukupno 130 kladionica od čega njih 28 uz prijetnju ručnom bombom. Kako su se sve pljačke kladionica u kojima je počinitelj prijetio zaposlenicima bombom, odigrale po identičnom scenariju, policija sumnja da je riječ o jednom te istom počinitelju, kojeg bezuspješno pokušavaju uhvatiti. [Maja Ibrišimović]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Brod »The sea« umalo potonuo, posada spašena</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Iz još neutvrđenih razloga u subotu je ujutro voda prodrla u motorni brod »The sea« u šibenskom arhipelagu, a na kojem su se u tom trenutku nalazile tri osobe. Kako je zbog vode brod dužine 16 metara počeo tonuti tročlana posada je uputila poziv u pomoć, a nakon toga su pomoćnim plastičnim čamcem za spašavanje doplovili do Primoštena. Skiper broda Boško Končurat zatražio je medicinsku pomoć zbog pretrpljenog šoka i manjih ogrebotina, a dvoje talijanskih državljana ostali su neozlijeđeni i više su se sati zadržali u ispostavi Lučke kapetanije u Primoštenu gdje su davali iskaz. Lučki kapetan Ante Huljev nije nam mogao puno reći o uzroku nastanka rupe, te napomenuo kako su poziv za intervenciju dobili u 9 sati kada im je rečeno da se brod nalazi na području Komorice. </p>
<p>»Kada smo stigli tamo vidjeli smo da ih nema, pa smo ih tražili uokolo«, ispričao je kapetan Huljev dodavši kako se »The sea« zapravo nalazio 2 milje južnije. </p>
<p>»The sea« koji je 80 posto bio pod vodom dotegljen je do zlarinske uvale.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo do pomorske je nesreće došlo zbog starosti broda i slabog održavanja. Brod je , naime star preko 30 godina. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Napadnuta tročlana obitelj iz SCG</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tročlana obitelj iz Srbije i Crne Gore našla se na meti četvorice vandala u subotu oko 23 sata, kada su parkirali automobil »zastava« u Ulici Ljudevita Posavskog, na području Sesveta. Četvorica nepoznatih nasilnika prišla su automobilu beogradskih registracijskih oznaka i počeli rukama i nogama lupati po vozilu u kojem se nalazio 80-godišnjak sa 74-godišnjom suprugom i njihovom 47-godišnjom kćerkom. Četvorka je uspjela oštetiti poklopac na prtljažniku, desnu stranu zadnjeg blatobrana te suvozačka vrata.</p>
<p>Nakon što je jedan od vandala bacio kamen i razbio zadnje vjetrobransko staklo, 80-godišnjak je izašao iz automobila. Jedan od nasilnika ga je potom udario u leđa, vjerojatno ciglom, a zatim nekoliko puta nogom. Muškarac je u strahu pobjegao natrag u »zastavu«.</p>
<p>Prije nego što su vandali pobjegli, jedan od njih je otrgnuo zadnju registarsku pločicu na vozilu. Liječnička pomoć 80-godišnjem muškarcu, koji je u napadu zadobio hematom i ogrebotinu na vratu, pružena je u policijskoj postaji Sesvete. Šteta na »zastavi« procjenjuje se na oko tisuću kuna. [M.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Plinovod Pula-Karlovac neće biti gotov do zime</p>
<p>Uzrok kašnjenja je spor općine Fažana s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te državnom tvrtkom Plinacro</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ovom je trenutku definitivno sigurno da vrlo važan plinovod Pula-Karlovac neće biti dovršen do sljedeće zime što će dodatno otežati opskrbu potrošača plinom tijekom sezone grijanja. </p>
<p>Uzrok kašnjenja je u višemjesečnom sporu općine Fažana s jedne te Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i državne tvrtke Plinacro s druge strane, o lokaciji plinskog terminala na spoju plinovoda kojim plin stiže s jadranskih polja.</p>
<p>Kako je spor tek nedavno riješen - nakon prihvaćanja šeste predložene lokacije - problem predstavlja izdavanje potrebnih dozvola. Tako je Plinacro nedavno od Ministarstva zatražio izdavanje građevinske dozvole za dionicu plinovoda od granice općina Vodnjan i Marčana (gdje će biti plinski terminal) do Karlovca, dugoj 186 kilometara i vrijednoj više od 90 milijuna eura.</p>
<p>Nakon dobivanja građevinske dozvole, radovi na toj dionici potrajat će oko šest mjeseci, ističe Darko Karačić, predsjednik Uprave Plinacroa. </p>
<p>Realno je očekivati da će dozvolu dobiti do rujna, a u tom će slučaju gradnja biti dovršena do ožujka. Kako maksimalno ubrzao gradnju Plinacro je trasu podijelio na četiri dijela, a krajem srpnja otvaraju se ponude za izvođače radova koji će dobiti šestomjesečni rok. To znači da bi, ako ne bude neočekivanih problema, trebao biti gotov do proljeća. </p>
<p>Međutim, dio tog magistralnog plinovoda od kraja podmorskog cjevovoda do plinskog terminala na granici Vodnjana i Marčane još je daleko od početka gradnje. Naime, još nije poznato hoće li Ina tih desetak kilometara plinovoda graditi sama ili će to naručiti od Plinacroa. Osim toga, nakon izbora konačne lokacije i njenog ucrtavanja u novi županijski prostorni plan, valja riješiti imovinsko-pravne odnose te osigurati lokacijsku i građevinsku dozvolu. </p>
<p>Zato je sada definitivno jasno da taj ključni plinovod, unatoč ranijim najavama, neće sljedeće zime u hrvatski plinski sustav dopremati nužno potrebne velike dodatne količine plina, a drugog rješenja nema.</p>
<p>Zato u Ina-Naftaplinu, zaduženom za osiguravanje dovoljnih količina plina, strahuju od mogućih redukcija plina sljedeće zime. Štoviše, upozoravaju da bi, ako se ponovi duga i hladna zima kakva je bila protekla, redukcije plina osim najvećih potrošača - HEP-a i Petrokemije - mogla osjetiti i široka potrošnja, dakle i kućanstva.</p>
<p>Međutim, u Plinacrou, unatoč kašnjenju tog važnog plinovoda ipak ne očekuju velike probleme u opskrbi plinom tijekom sljedeće sezone grijanja. </p>
<p>»Čak i ako se ponove lanjske dugotrajne hladnoće, problemi u opskrbi bi mogli potrajati tri do 16 dana. A uz pravodobnu primjenu potrebnih mjera i korištenje alternativnih goriva gdje je to moguće, problemi bi se mogli svesti na samo tri dana«, kaže Karačić.</p>
<p>Naravno, u tom bi slučaju najveći trošak po običaju imali HEP i kutinska Petrokemija, na koje otpada oko polovice ukupne potrošnje plina. Zato je u njihovim ugovorima s Inom i predviđena mogućnost smanjivanja isporuka tijekom zime.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Cijene roba porasle zahvaljujući juanu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Revalvacija kineskog juana, iako otvara mogućnost usporavanja gospodarskog rasta na duži rok, potaknula je cijene roba s obzirom na to da ona Kini omogućuje jeftiniji uvoz roba, te se može očekivati još snažniju potražnju. Nedavne prognoze o padu ovogodišnje potražnje za naftom na globalnoj razini, koje su objavili OPEC i Međunarodna agencija za energetiku (IEA), temeljile su se upravo na predviđanjima slabije potražnje iz Kine, drugog po veličini potrošača nafte iza SAD-a. Uz to, Kina je objavila i podatke o još jednom odličnom polugodištu - s rastom BDP-a od 9,5 posto. </p>
<p>Tako je nakon pada početkom tjedna zbog londonskih terorističkih napada, cijena WTI sirove nafte na New York Mercantile Exchangeu ostvarila tjedni porasta od jedan posto, premašivši 58 dolara za barel. Cijena Brent nafte je u Londonu ostala nepromijenjena (na 57,6 dolara)</p>
<p>Posljedice aprecijacije juana osjetili su i metali, među kojima je prednjačio bakar, dosegnuvši novi rekord od 3.690 dolara po toni, potaknut i najnovijim padom zaliha pri LME-u na najnižu razinu u posljednjih 31 godinu. Paladij, kojeg kineski kupci sve češće koriste kao jeftiniju alternativu platini, porastao je 4,9 posto na 192 dolara. [V. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Privatizacija Energopetrola odgođena do jeseni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada Federacije BiH odlučila je do jeseni odgoditi rješavanje problema nastalog oko privatizacije naftne kompanije Energopetrol, za kojeg je najvažniji ponuđač hrvatsko-mađarski konzorcij Ina-Mol. </p>
<p>Tako je, čini se, postignut kompromis nakon što je federalni premijer Ahmet Hadžipašić najavio vjerojatno poništenje natječaja o prodaji Energopetrola. Naime, bošnjački ministri u Vladi Federacije BiH su u javnim istupima tražili poništavanje natječaja - na koji je najbolju ponudu poslao hrvatsko-mađarski konzorcij - pošto se u međuvremenu pojavio dodatni dug Energopetrola od deset milijuna eura koji konzorcij nije pristao sanirati. S druge strane, hrvatski ministri u federalnoj Vladi tražili su prihvaćanje prvobitne ponude konzorcija Ina-Mol koju je posebno povjerenstvo Vlade proglasilo najboljom.</p>
<p>Prema toj ponudi konzorcij se obvezao na saniranje 60 milijuna konvertibilnih maraka Energopetrolovog duga te ulaganje oko 150 milijuna konvertibilnih maraka u razvoj Energopetrola u naredne tri godine. Međutim, u međuvremenu je otkriveno postojanje dodatnih 20 milijuna konvertibilnih maraka duga što konzorcij Ine i Mola nije želio prihvatiti.</p>
<p>Prema Hadžipašićevim riječima, federalna Vlada bi najkasnije za 70 dana morala dovršiti proces dokapitalizacije Energopetrola zbog opasnosti da HVB banka aktivira svoju hipoteku na 25 objekata te tvrtke. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Američki fond ulaže 100 milijuna dolara u nekretnine u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - First Croatia Properties, tvrtka za ulaganje u komercijalne objekte u vlasništvu švicarske tvrtke Midia Investments, odustala je od planiranog uvrštenja u kotaciju Londonske burze AIM zahvaljujući velikom ulaganju neimenovanog »velikog« private equity fonda iz SAD-a. Naime, FCP je planirao uvrštenjem na AIM prikupiti 70 milijuna dolara za financiranje planiranih 200 milijuna dolara ulaganja u Hrvatskoj, dok bi ostatak namaknuo kreditima. Međutim, američki fond je uložio čak 100 milijuna dolara u FCP. Kako je u lipnju prilikom predstavljanja planova FCP-a kazao izvršni direktor i najveći dioničar Midije Norman Turner, tvrtka će ulagati u trgovačke centre, parkirališta, poslovne i industrijske parkove i slične objekte u većim hrvatskim gradovima, ali ih ulaganja u stambene i turističke objekte ne zanimaju. Tom je prilikom Turner također najavio mogućnost uvrštenja FCP-a na Zagrebačku burzu. Inače, FCP i Midia su početkom travnja potpisali ugovor o gradnji podzemne javne garaže u Dubrovniku, vrijedne 17 milijuna eura, od čega će Midia iz vlastitih sredstava uložiti 25 posto, dok se ostatak financira kreditom Raiffeisena i Hrvatske banke za obnovu i razvitak. [P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Sanader očekuje Stoiberovu podršku</p>
<p>Sa zanimanjem se očekuje kakav stav ima Edmund Stoiber, izvjesni budući njemački ministar vanjskih poslova, u odnosu na proširenje EU-a i Hrvatsku</p>
<p>BAYREUTH (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u ponedjeljak će boraviti u Bayreuthu, gdje će nazočiti otvorenju Festivala Richarda Wagnera i susresti se s visokim gostima koji će također doći na otvorenje. Predviđen je susret s Edmundom Stoiberom, predsjednikom vlade Bavarske, koji bi u slučaju pobjede Demokršćanske unije bio najizgledniji ministar vanjskih poslova Njemačke.</p>
<p>Ivo Sanader susrest će se i s njemačkim predsjednikom Horstom Köhlerom i predsjednikom Portugalske Republike Jorgeom Sampaiom.</p>
<p>Bavarska, na čijem je čelu Stoiber, davala je i dosad snažnu i otvorenu podršku Hrvatskoj na njezinu putu u Europu. Može se čak reći otvoreniju i izravniju nego socijaldemokratska vlada Gerharda Schrödera. Stoiber je i dosad izjavljivao da je Hrvatska stabilna srednjoeuropska država, sa stabilnim gospodarstvom i da je njezino mjestu u EU. Za razliku od Turske, za koju Stoiber misli da treba pričekati za prijam, Hrvatska treba što prije ući u Uniju.</p>
<p>Međutim, Stoiber je i u posljednjim istupima govorio o krizi unutar Unije i mišljenjima da bi za privremeno trebalo zaustaviti proces proširenja, pa se s posebnim interesom očekuje što će reći premijeru Sanaderu za vrijeme njegova kratkog boravka u Bayreuthu, vezano za buduću podršku Bavarske, ali i Njemačke Hrvatskoj.</p>
<p>Demokršćanska unija CDU/CSU smatra da se Europska unija mora gospodarski više stabilizirati kako bi bila spremna za prijam novih članica, pa je tako potekao i prijedlog da se zamrznu pregovori s Bugarskom i Rumunjskom. Zato se i sa zanimanjem očekuje što će Stoiber reći Sanaderu, kakav će biti stav prema Hrvatskoj, ako najesen demokršćani preuzmu vlast u Njemačkoj. Edmund Stoiber tvrdi da je EU u vrlo ozbiljnoj krizi a da je politika proširenja jedan od razloga za to. Ipak, bavarski se lider nada da će kriza uskoro biti riješena, što će otvoriti put i za nove članice. Međutim i Stoiber se prilikom posljednjeg posjeta Zagrebu, u lipnju ove godine, zauzeo za to da Hrvatska što prije riješi posljednji preostali slučaj u suradnji s Haagom kako ne bi bilo prepreka za početak pregovora. Bavarska i Hrvatska inače i gospodarski odlično surađuju, trgovinska razmjena iznosi više od pola milijarde eura i udvostručila se posljednjih godina. U planu su mnogi projekti, od prometne infrastrukture do ekologije.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Napokon red na plažama</p>
<p>Lokalne samouprave koje daju koncesije morat će pratiti što se događa s plažama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Koncesionari jačih jadranskih plaža tijekom sezone zarade stotine tisuća kuna. Međutim, dosad nitko nije nadzirao njihov rad, pa je čest slučaj da se pojedini ponašaju kao apsolutni vladari »svojih« plaža i nerijetko rade što ih je volja. I spasilačke službe su i dalje rijedak slučaj na našim plažama.</p>
<p>Stoga je Vladino povjerenstvo za praćenje turističke sezone na posljednjoj sjednici u Biogradu raspravljalo o uvođenju cjelogodišnjih koncesija. Prema prijedlogu, koncesionari će se o plažama morati brinuti tijekom cijele godine, a ne samo ljeti.</p>
<p>Potpisivanjem ugovora, koncesionari će imati mnogo više odgovornosti i obveza no dosad. Prije svega, o svojoj će koncesiji morati skrbiti cijele godine, a ne samo u srpnju i kolovozu te eventualno u lipnju i rujnu. Važnije odnosno veće plaže morat će imati spasilačke službe.</p>
<p>Javna je tajna da koncesionari jačih jadranskih plaža tijekom samo jedne sezone zarade stotine i stotine tisuća kuna. Istodobno se ne nadzire njihov rad, apsolutni su vladari »svojih« plaža i nerijetko rade što ih je volja. Recimo, ima mnoštvo primjera da koncesionar ujutro razmjesti ležaljke na plaži kako ne bi bilo mjesta za ručnike, pa su turisti prisiljeni unajmiti ležaljke.</p>
<p>Spasilačke službe i dalje su rijedak slučaj na našim plažama, iako se situacija ponešto popravlja u posljednje dvije godine.</p>
<p>Koncesije podrazumijevaju nekoliko ljetnih mjeseci, dok se u ostalom dijelu godine o plažama nitko ne skrbi. Stoga je Vladino povjerenstvo za praćenje turističke sezone na posljednjoj sjednici u Biogradu raspravljalo o uvođenju cjelogodišnjih koncesija. Prema prijedlogu, koncesionari će se o plažama morati brinuti tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Zapravo, danas je gotovo standard da sadržaji na plaži egzistiraju od lipnja do rujna, a ostalih mjeseci nema ni sadržaja niti sigurnosnih službi.</p>
<p>Koncesionari se nerijetko ponašaju poput lokalnih bogova i uvode svoja pravila, koja nemaju mnogo veze s normalnim funkcioniranjem turizma. U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka intenzivno rade na rješavanju problema. Najvjerojatnije je da će već od sljedeće godine pokušati eliminirati nedopustivo ponašanje plažnih koncesionara i uvesti red u to iznimno profitabilno poslovanje. Potpisivanjem ugovora o koncesiji, koncesionari će imati mnogo više odgovornosti i obveza no dosad. Prije svega, o svojoj će koncesiji morati skrbiti cijele godine, a ne samo u srpnju i kolovozu te eventualno u lipnju i rujnu.</p>
<p>Lokalne samouprave koje daju koncesije morat će pratiti rad koncesionara. Kontrolirat će pridržava li se on stavki iz ugovora ili provodi svoju volju. Važnije (veće) plaže morat će imati spasilačke službe, čime bi se trebalo spriječiti da nam obala počne nalikovati talijanskoj, gdje se iz godine u godinu registrira sve veći broj nesreća. </p>
<p>Od koncesionara će se vjerojatno tražiti da ležaljke drži na jednom mjestu, gdje ne smetaju ostalim kupačima, a ne da njihovim razmještanjem po plaži uzurpiraju prostor, ne ostavljajući mogućnost besplatnog ležanja na ručniku. Čudni običaji lokalnih koncesionara najviše smetaju hotelskim gostima koji uredno plate polupansion, a onda u prostoru ispred hotela dodatno plaćaju ležaljke.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Gužve na trajektima</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Tijekom proteklog vikenda u splitskoj trajektnoj luci zabilježene su duže kolone vozila i putnika koji su čekali ukrcaj na brodove koji povezuju Split sa srednjodalmatinskim otocima. Najviše stranih i domaćih turista ukrcalo se na trajekte za Supetar na otoku Braču tako da su na toj relaciji uvedene dvije dodatne linije, te po jedna prema Rogaču na Šolti i Visu. I privatna splitska brodarska tvrtka Sem Marina imala je uspješan vikend jer je na liniji Split - Supetar, za koju je nedavno dobila županijsku koncesiju, prevezla više od 3000 putnika i oko tisuću vozila. Nova smjena turista s pojačanim povratkom s otoka očekuje se sljedeći vikend. [M. J]</p>
<p>Tomislav Bekavac</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bajić: Tražio sam da se odgodi objava teksta </p>
<p>Nije mi bila namjera intervenirati u sadržaj teksta i uređivačku politiku, kaže Bajić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Državni odvjetnik Mladen Bajić pokušao je intervenirati da bi se priča osječkog zaštićenog svjedoka protiv Branimira Glavaša odgodila dan, dva. Intervenirao je i kod urednika, no odgovorili smo da mi radimo svoj posao, a on svoj«. Rekao je to u nedjelju Drago Hedl, novinar Feral Tribuna, gostujući u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u dva«. </p>
<p>To je u nedjelju Vjesniku potvrdio i sam Bajić. »Točno je da sam tražio da se tekst za koji nisam znao kako će izgledati objavi dan, dva kasnije. Učinio sam to isključivo radi zaštite svjedoka«, objasnio je Bajić. Svjedok je živio u Osijeku, nije još ušao u proceduru zaštite i državni je odvjetnik, kaže, morao reagirati bojeći se ponavljanja slučaja Levar. No, kako su u Feralu to odbili, Bajić je uspio ubrzati proceduru zaštite svjedoka. Nije mu, kaže, bila namjera intervenirati u sadržaj teksta i uređivačku politiku.</p>
<p>Međutim, za Hedla je sporno i to što Bajić ni nakon njegovih napisa i cijele lavine koja se pokrenula nije proveo širu istragu niti potražio dodatne iskaze svjedoka koji znaju odgovor na mnoga pitanja.</p>
<p>Ulogu Vladimira Šeksa, koji je te sporne 1991. godine u vrijeme nestanka osječkih civila Srba bio nadređen Glavašu, a nalazio se samo kat iznad njegova ureda, Hedl ovako vidi: »Šeks nije imao operativne stvari u rukama, on je bio samo mjesec i pol u Osijeku, i to u kolovozu. Najveći dio ubojstava dogodio se u listopadu, studenom i prosincu '91. te početkom '92.«. Hedl ipak smatra da je predsjednik Sabora mogao znati za sve te događaje. Tek će istraga pokazati u kom se smjeru priča raspliće, zaključuje Hedl ističući kako dosadašnji tijek istrage već pokazuje da pravosuđe nije samostalno i da osluškuje bilo politike. Državno odvjetništvo tvrdi da nema dovoljno elemenata za pokretanje istrage, no Hedl tome suprotstavlja mišljenje pravnika. Ni Račanova koalicijska vlast nije imala političke volje riješiti ovaj problem, smatra Hedl dodajući da će istraga pokazati koliko volje za to ima Sanaderova vlast. Odbacio je teze o politički montiranom procesu protiv Glavaša zbog izlaska iz HDZ-a, iznoseći kao argument iskaze svjedoka koji su se pokazali točnima. Pitanje je tko će htjeti svjedočiti. Na mnoge su svjedoke, prema Hedlovim riječima, već napravljeni pritisci, pa su se iz Osijeka udaljili. [Miroslava Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pomirljivi tonovi, malo napretka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Provedba Zajedničke izjave o izbjegavanju incidenata bila je glavna tema razgovora koje su hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović i njezin slovenski kolega Dimitrij Rupel vodili u subotu u Otočcu na Krki.</p>
<p>Na gotovo četverostanom radnom sastanku, koji unatoč izostanku službene najave nije ostao tajna za hrvatske novinare, najtvrđi orah - neslužbeno se doznaje - bilo je pitanje interpretacije Brijunske izjave, kojom se Zagreb i Ljubljana obvezuju da će do konačnog rješenja o granici »poštovati stanje od 25. lipnja 1991.«, dana kad su dvije države proglasile svoju samostalnost.</p>
<p>Rupel je međutim nedavno istaknuo da je tada Slovenija imala »jurisdikciju nad cijelim zaljevom i teritorijalni izlaz na otvoreno more«, čime je još jednom ponovio stav Ljubljane da je svako uplovljavanje hrvatskih policijskih plovila u Savudrijsku valu incidentna situacija. Hrvatska je diplomacija odmah oštro reagirala, odbacujući kao neprihvatljiva »jednostrana pravno-teritorijalna tumačenja« Izjave. Tim više što odredbe te zajedničke izjave jasno utvrđuju da se njome neće prejudicirati konačno rješenje pitanje granice, gdje se Hrvatska zauzima za crtu sredine. </p>
<p>Subotnji sastanak iza zatvorenih vrata, osim pomirljivijih tonova, nije donio ništa nova. Ministri su u priopćenju sa sastanka potvrdili političku volju za izbjegavanje postupaka koji bi otežali razvoj dobrosusjedskih odnosa i dogovorili da se problemi u provedbi Izjave trebaju rješavati na lokalnoj razini. Za ovaj tjedan zato je najavljen sastanak predstavnika graničnih općina, policije i ribara s obje strane. Grabar-Kitarović i Rupel složili su se s tim da je cilj Izjave omogućiti »nesmetano obavljanje gospodarskih djelatnosti u pograničnom području i tako olakšati život stanovnika uz granicu«.</p>
<p>Susret je u drugim pitanjima donio nešto više napretka. U Otočcu je dogovoreno da se do dovršetka mosta što ga gradi Hrvatska na Muru vrati slovenska skela Hotiza. Hrvatska je slovensku stranu izvijestila da će ovog tjedna dostaviti svoje komentare na prijedlog Europske komisije za provedbu ribolova po Sporazumu o pograničnom prometu i suradnji. Obje strane, stoji u priopćenju, razmišljaju o mogućnosti formiranja zajedničke ribolovne inspekcije, a ministri se zauzimaju i za što bržu slovensku ratifikaciju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. [Julijana Štrbić]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Farnesina: Hrvatska obala sigurna </p>
<p>RIM</p>
<p> - Hrvatska je obala sigurna za ljetovanje, stoji u izvješću talijanskog ministarstva vanjskih poslova, koje u suradnji s talijanskim autoklubom informira o sigurnosti i stanju u pojedinim zemljama svijeta. Većina Talijana konzultira Farnesinu (sjedište ministarstva vanjskih poslova), odnosno njezine internetske stranice, radi dobivanja podataka o stanju u pojedinoj zemlji prije donošenja odluke o odlasku na ljetovanje. List Corriere della Sera u nedjeljnom izdanju prenosi preporuke Farnesine. List preporučuje Talijanima odlazak na hrvatsku obalu (Farnesina pod međunaslovom »Sigurne zone« za Hrvatsku piše: »Nema problema u Istri i Rijeci, na dalmatinskoj obali i otocima, Varaždinu i okolici, Zagrebu i okolici«), na grčku, francusku i španjolsku i talijansku obalu. Kao hrvatske opasne zone - zbog minskih polja - Farnesina spominje Slavoniju i okolicu Karlovca, te posebno hrvatsko-srbijansku granicu. Od atentata u Sharm el Sheikhu, Egipat, koji je posjećivalo stotine tisuća talijanskih turista, više nije siguran i Farnesina preporučuje da se do daljnjega ne putuje na te prostore, kao ni u Pakistan, Jemen, Angolu, Keniju, Tajland, odnosno u oko 50 zemalja. Među njima su i Srbija i Crna Gora. </p>
<p>Inače, ove će godine na ljetni odmor otići dva milijuna Talijana manje nego lani i potrošit će tri milijarde eura manje, objavio je u subotu list Corriere della Sera rezultate istraživanja koje je proveo institut Swg-Confesercenti. Oko 21 milijun Talijana otići će na odmor, odnosno dva milijuna manje u odnosu na prošlu godinu. No, taj pad nije posljedica straha od terorizma nego bojazni za budućnost koja navodi na štednju. Oko 60 posto Talijana ostat će u talijanskim ljetovalištima, a ostali će otići u Španjolsku, Francusku, Grčku, Hrvatsku i Veliku Britaniju. Na odluku 92 posto Talijana opasnost od terorizma nije utjecala. Najviše su, u čak 30 posto slučajeva, na odluku o ljetovanju utjecale cijene i obvezni ostanak na poslu (18 posto). Oko 10 posto više Talijana otići će u svoje vikendice, kod prijatelja ili rodbine, a šest posto manje će ih ići u hotele. Čak 35 posto Talijana ove će godine (prošle 28 posto) provesti samo tjedan dana na ljetovanju, osobito u kolovozu, kada će na odmor otići 71 posto od 21 milijun onih koji će otići na ljetni odmor. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Država mora bolje zaštititi riblji fond u Jadranu</p>
<p>KALI</p>
<p> - Država mora odrediti kvote (1076 tona za tunu) i bolje zaštititi Jadran, tako da se točno definira količina ulova i uredi ribarstvo prije ulaska u EU, rekao je za Vjesnik Neven Mišlov, predsjednik Sekcije za uzgoj tuna HGK i vlasnik tvrtke »Kali tuna«.</p>
<p>»Kali tunu« čini flota od pet ribarskih brodova za izlov sitne i krupne plave ribe, ali Mišlov »nije zadovoljan«. On se boji da će vrlo brzo doći u situaciju da će se uništiti prirodni resursi sitne plave ribe na Jadranu. Rješenje za posustalo hrvatsko ribarstvo vidi i u njegovu izlasku iz Jadrana u Sredozemno more, za što sa zastarjelom ribolovnom flotom »nismo spremni«.</p>
<p>Kad je riječ o izlovu sitne plave ribe, problem je i u konkurenciji na Mediteranu. Što se tiče izlova krupne plave ribe u Sredozemnom moru, zabrinjava da se ona lovi u doba mriješćenja, što dovodi do negativne selekcije među ribarima, ali i velikih problema kad se radi o održivom ribarstvu, napominje Mišlov.</p>
<p>Domaći ribari pretpostavljaju da se tuna ne mrijesti u Jadranu, ali su njena mrijestilišta u Sredozemlju, ispred obala Maroka, ugrožena zbog izlova. S druge strane, hrvatskim se ribarima nameću odluke što se tiče veličine tuna.</p>
<p>Dobro upućeni požali su nam se da je 35 ribarskih brodova s Kalija, koji izlove više od 60 posto domaće plave ribe i 90 posto tuna, državi »dalo« 13,5 milijuna kuna, a da je nazad dobilo samo 3,5 milijuna kuna. Jedina ribarska luka na Jadranu u Kalima još nije završena.</p>
<p>Što se tiče veletržnica ribom, Mišlov kaže da iste na Mediteranu postoje 70 godina, ali danas funkcioniraju tako da ribari ne moraju njima predavati kompletan izlov, već ribu mogu slobodno prodavati. Kod nas bi veletržnice ribe i drugih morskih organizama zbog malog ulova mogle biti neisplative. Dragan Vidov, ribar koji se 30 godina bavio izlovom tuna u Australiji, rekao nam je da bismo mogli doći u situaciju da tunu u Jadranu - i pored bogate tradicije - za pet godina gledamo samo na starima slikama. Drži da je rješenje u ulasku Hrvatske u EU, gdje je ribarstvo, kao i u Australiji, uređeno još prije 20 i više godina, zaključuje Vidov. [Marinko Petković]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050725].
|
