NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051010].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139733 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.10.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Do kraja godine potrošit ćemo čak 2,7 milijardi kuna</p>
<p>Najviše recepata izdaje za lijekove protiv masnoća u krvi i visokog tlaka / Na rast potrošnje lijekova utječe i sve bolja dijagnostika, kaže dr. Igor Francetić, šef Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb </p>
<p>Dvije godine zaredom prvo mjesto u potrošnji lijekova na recept drže statini, skupina lijekova za snižavanje masnoća u krvi (kolesterola) odgovornih za začepljenje krvnih žila, srčanožilne bolesti, inače najčešćeg uzročnika smrti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), jedan od lijekova iz skupine statina lani je prepisan za 138,6 milijuna kuna, što je 20 posto više nego godinu ranije. Drugi lijek iz iste skupine rastao je u isto vrijeme više od 60 posto, na potrošnju veću od 66 milijuna kuna. Još 2002. jedan je bio treći lijek po potrošnji, a drugi je, s tada 33. mjesta, lani skočio na šesto mjesto. Popularnost mu, očito, brzo raste, ali se iz tablice ne razaznaje zašto.</p>
<p>Pitanje kojim se zdravstvena politika stalno bavi jest: je li opravdano uzimati toliko lijekova protiv kolestereola koji se može donekle držati »na uzdi« uravnoteženom prehranom i zdravim životom? Čime općenito opravdati rast troška za lijekove, koji je s dvije milijarde u 2001. narastao na tri milijarde kuna u prošloj godini? Odgovori nisu jednostavni, ni jednoznačni.</p>
<p>Ove godine potrošnja bolnica je pod kontrolom, u okviru ugovorenih limita, ali rigorozne mjere ne djeluju i na lijekove. I dalje se troši više no što je država planirala. Umjesto 2,15 milijardi kuna, bolesnici će do kraja godine, sudeći prema sadašnjem trendu, potrošiti još barem 550 milijuna kuna. Toliki će, kažu nadležni, biti i gubitak s tog »naslova«, a javnost će uvjeravati da je za to kriv »mentalitet hrčka«, kućne ljekarne, iako je to vjerojatno pogrešna percepcija starijih kao bolesnika. Nikad, naime, nije dokazano da im (toliki) lijekovi nisu trebali. Zapravo se ne zna prepisuju li liječnici toliko lijekova jer su im pacijenti doista bolesni, ili su u strahu da će ostati bez njih ako im ne daju traženi lijek?</p>
<p>Dr. Igor Francetić, šef Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb, jedan od naših najvećih farmakologa, slaže se da su ljudi skloni »skupljati« lijekove, ali je to vjerojatno samo jedna strana medalje. No, upozorava da za pravo tumačenje slike najpropisivanijih lijekova nedostaju podaci o nacionalnoj patologiji te da zdravstvena statistika ne funkcionira dovoljno dobro. Stoga mjere koje se donose u vezi s lijekovima ne donose prave rezultate.</p>
<p>Na drugom mjestu, nakon statina, skupina je lizinopril+hidroklorotijazida za snižavanje tlaka (94 milijuna kuna); na trećem je amlodipin za tlak i srce (90 milijuna), slijedi lizinopril (82 milijuna), pa antibiotik iz skupine amoksicilina s klavulanskom kiselinom (71 milijun), spomenuti atorvastatin, pa alendronat+natrij protiv osteoporoze, čiji je račun u godinu dana veći za 52 posto. Za ranitidin (liječenje ulkusa) plaćeno je 52,5 milijuna, a slijede inzulini (šećerna bolest), azitromicin (poznati antibiotik), doksazosin (tlak i prostata), salmetrol+flutikazon (astma), pantoprazol (ulkus), lacidipin (tlak i srce) i olanzapin (antipsihotik) za koji je plaćeno 37 milijuna kuna.</p>
<p>Na rast potrošnje lijekova utječe, među ostalim, i sve bolja dijagnostika, kaže Francetić. Prije 10 do 15 godina analiza kolesterola u krvi bila je izuzetak, a danas je to glavno pitanje. Pogrešno je, međutim, uspoređivati trošak za lijekove u zemljama EU-a (12 do 15 posto) i kod nas (17 posto), smatra Francetić i napominje da su u našem zdravstvu manja primanja zaposlenih, pa je u računici veći udjel lijekova. Ipak, značajno za razumijevanje rasta potrošnje je i nastojanje liječnika da ugode pacijentu: nerijetko je lakše (i brže) napisati recept nego mu objašnjavati zašto mu ne treba antibakterijski lijek. Otuda i određeno nepovjerenje prema liječnicima koji danas, međutim, znaju o lijekovima mnogo više i treba im prepustiti da rade svoj posao. I pacijente treba podučavati, ali i povećati njihovo učešće u plaćanju, smatra Francetić. Ne samo zbog nedostatka novca u sustavu nego i zbog stava da sve što je »besplatno« manje vrijedi. Za skupe lijekove čija participacija bi nadilazila mogućnosti većine, lijek je solidarnost po danskom modelu: svi plaćaju lijekove do granice od 1500 kuna. Tada vlasti prepoznaju da je riječ o ozbiljnoj bolesti i ceh pojedincu smanjuju na 10 do 20 posto pune cijene.</p>
<p>Francetić je svojedobno sudjelovao u kreiranju politike lijekova, a danas smatra da je uloga farmakologa, specijalista za lijekove, marginalizirana. Do koje mjere, vidjet će se kad resorni ministar objelodani pojedinosti najavljene reforme.</p>
<p>Antibiotik se često daje nepotrebno</p>
<p>Liječenje antibioticima opravdano je u samo jedan do tri posto akutnih upala sinusa, bolesti tipične za hladnije doba godine, kaže prof. Igor Francetić, i to više na temelju vlastitih saznanja nego statistike o bolesti. No, u praksi gotovo svaki pacijent koji se javi liječniku s bolovima u sinusima i još nekim simptomima infekcije gornjeg dijela dišnog sustava dobije antimikrobni lijek. Nepotrebno, jer najčešći su uzročnici virusi na koje antibiotici ne djeluju.</p>
<p>Zašto? Prvo, teško je uzeti dobar bris za bakteriološku kontrolu pa takva kontrola rijetko otkriva pravog uzročnika. Drugo, svaki pacijent sa simptomima upala respiratornih puteva očekuje antibiotik. Četvero od njih petero ih i dobije. Francetić to tumači naslijeđem iz vremena kad su uzročnici pretežno bile bakterije, osobito streptokok na koji se učinkovito išlo penicilinom. Danas prevladavaju virusne infekcije, i to u 60 do 80 posto slučajeva.</p>
<p>Antibiotik, međutim, čini i štetu, s jedne strane može izazvati nuspojave (mučnine, proljevi, itd.) i s druge, što je i opasnije, selekcija je rezistentnih sojeva bakterija koje se privikavaju na antibiotik i čine ga sve manje vrijednim lijekom.</p>
<p>Francetić ipak savjetuje da se odluka o (ne)uzimanju antibiotika kao i svih drugih lijekova prepusti liječniku, što znači da sa simptomima bolesti treba otići u ambulantu.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dobrodošli u Europu!</p>
<p>Sam moj dolazak u Zagreb pokazuje da se odmah počinje raditi. Vrlo sam zadovoljan što sam imao priliku vidjeti da niste početak pregovora označavali ceremonijama, nego ste se odmah prihvatili posla</p>
<p>»Što smo obećali Hrvatskoj, to smo i ispunili. Možda sam i dvjesto puta kazao da ako dođe potvrda o punoj suradnji Hrvatske s Haagom pregovori mogu početi odmah. To se i dogodilo 3. listopada ili, točnije, u noći 4. listopada«, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Vjesnik Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za proširenje, za vrijeme kratkog boravka u Zagrebu.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni time što su počeli pregovori između Europske unije i Hrvatske?</p>
<p>- Iznimno sam zadovoljan, jer je to rezultat provođenja političkih i ekonomskih reformi, ali prije svega i ostvarene pune suradnje sa Sudom u Haagu. Čestitam svim vašim građanima i dobrodošli u Europu.</p>
<p>• Na što se posebno sad trebaju usredotočiti hrvatski građani?</p>
<p>- Na to da daju podršku za provođenje reformi, jer je to jedini put koji vodi u Europu. A isplatit će se svima.</p>
<p>• Što čeka Hrvatsku na putu za punopravno članstvo?</p>
<p>- Prije svega da pregovori budu efikasni, da se nastave reforme i obveze koje je Hrvatska preuzela. Počinjemo raditi za nekoliko dana i uvjeren sam da ćemo svi dati svoj doprinos da pregovori budu efikasni.</p>
<p>• Samo nekoliko dana nakon usvajanja odluke o početku pregovora s Hrvatskom vi ste u Zagrebu. Ima li to neku posebnu poruku?</p>
<p>- Sam moj dolazak u Zagreb pokazuje da se odmah počinje raditi. Vrlo sam zadovoljan što sam imao priliku vidjeti da niste početak pregovora označavali ceremonijama, nego ste se odmah prihvatili posla. Moram posebno pohvaliti premijera Ivu Sanadera i njegovu vladu na svemu što su učinili u posljednje vrijeme. Bili su to veliki napori, ali su dali i rezultata.</p>
<p>• Možemo slobodno reći da je vođena velika politička i diplomatska bitka za početak pregovora s Hrvatskom. Što je bilo odlučujuće?</p>
<p>- Apsolutno to što je Carla del Ponte ustvrdila da je postignuta puna suradnja s Haagom.</p>
<p>• Što bi poručili hrvatskim građanima?</p>
<p>- Moj dolazak se može protumačiti i kao poticaj da se nastavi kao dosad. Vas još mnogo toga čeka, naravno, ali krajnji cilj je dobar. Naime, vaši građani živjet će bolje, standard će biti viši, reforme će dati polet za razvoj društva, a to je dovoljno da se svi potrudite.</p>
<p>• Nekoliko puta ste već naglasili da je Europska unija baš na primjeru Hrvatske održala riječ. Onog trenutka kad je Del Ponte izrekla tako dugo očekivanu formulaciju o »punoj suradnji« pregovori su počeli.</p>
<p>- To je točno, jer sam i ja stalno ponavljao da će tako i biti. Održali smo riječ, i to je dokaz da Europa ispuni ono što obeća. Vjerujem i u obećanja koje je dala Hrvatska, i to iskreno! Vaša je zemlja preuzela obveze i siguran sam da će ih i ispuniti u vremenu koje je dogovoreno.</p>
<p>• Može li se govoriti o tempu pregovora?</p>
<p>- To prije svega ovisi o tome kako će biti provođene reforme. Uvjeren sam da ste na pravom putu, već i po tome kako ste dosad svladavali prepreke. Treba nastaviti i onda ćemo se opet veseliti, kad Hrvatska postane punopravna članica Europske unije.</p>
<p>• Kad očekujete da će Hrvatska postati punopravnom članicom EU-a?</p>
<p>- Teško je sada spekulirati o tome. Ne treba sada govoriti o datumima, nego - idemo raditi, odmah sada! Vjerujem u vašu vladu da će ispuniti zadatke. Zato ostavimo datume i prihvatimo se posla. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Realno je očekivati ptičju gripu u Hrvatskoj </p>
<p>Ornitolozi i lovci moraju prijavljivati Stožeru svako uginuće ptica, dok će veterinarska inspekcija učestalije kontrolirati perad na farmama</p>
<p>Nakon Rumunjske i Turske, realno je očekivati pojavu ptičje gripe i u Hrvatskoj, jer se nalazimo na istom pravcu kretanja ptica selica, rekao je u nedjelju Vjesniku dr. Mate Brstilo, predsjednik Stručnog povjerenstva za praćenje epidemiološkog stanja ptičje gripe.</p>
<p>Dodao je da pojava ptičje gripe u spomenutim zemljama nije iznenađenje za nedavno osnovano Povjerenstvo za praćenje epidemiološkog stanja i prevenciju influence ptica (ptičje gripe).</p>
<p>Ovaj tjedan počinje monitoring peradi u uzgoju i okupljališta divljih ptica u parkovima prirode. Stožer za obranu od ptičje gripe proširio je, naime, kontrolu na 20 staništa ptica. Tako ornitolozi i lovci moraju prijavljivati Stožeru svako uginuće ptica, dok će veterinarska inspekcija učestalije provjeravati perad na farmama. »Zasad nema razloga za paniku, iako je stanje ptičje gripe u svijetu zabrinjavajuće«, kaže Brstilo. Sam put od divlje ptice, koja nosi visokopatogeni virus (H5N1), do zaraze čovjeka ptičjom gripom nije jednostavan. Čovjek bi mu vjerojatno trebao biti dugo izložen na mjestima kao što je peradarnik, pojašnjava Brstilo. </p>
<p>Ptičja gripa je bolest ptica i ne prenosi se s čovjeka na čovjeka. Naime, dosad je od ptičje gripe oboljelo oko 120 ljudi u jugoistočnoj Aziji, od kojih je 63 umrlo, a utvrđeno je da su svi oni bili u izravnom dodiru sa zaraženim kokošima i pticama.</p>
<p>Među domaćom peradi najčešće obolijevaju kokoši i pure, a u pataka i gusaka razvijaju se blagi simptomi te bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja, te su stoga rezervoar virusa i glavna opasnost za širenje bolesti na domaću perad.</p>
<p>No, i širenje ptičje gripe među domaćom peradi može se spriječiti. Cijepljenje je moguće, ali se zbog složenosti i svojih negativnih strana koristi samo u krajnjoj nuždi. Stoga je nužno onemogućiti dodir divljih ptica i domaće peradi postavljanjem zaštitnih mreža, odnosno držanjem peradi u zatvorenim objektima. Radnici na peradarskoj farmi obvezno moraju nositi zaštitnu obuću, odjeću i maske. Također se moraju dezinficirati vozila koja posjećuju farmu, te zabraniti posjet neovlaštenih osoba farmama.</p>
<p>Dr. Željko Baklaić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kaže da je od otkrivanja ptičje gripe, prije 37 godina, sreća u nesreći da nije došlo do pandemije te gripe u svijetu. </p>
<p>No, nužan je oprez jer nije poznato koji će virus izazvati pandemiju ptičje gripe među ljudima. Od trenutka kad krene masovna proizvodnja cjepiva protiv ptičje gripe do njegove primjene proći će najmanje šest mjeseci, procjenjuju u Zavodu za javno zdravstvo. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Dvostruko više pljački banaka </p>
<p>Ove godine je opljačkano 28 banaka, za razliku od 13 u prošloj godini. Znatno više pljački pošta, stanova, benzinskih crpki, kao i razbojstava na ulici </p>
<p>Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do listopada ove godine zabilježeno je točno dvostruko više pljački banaka nego u istom razdoblju 2004. Da je stanje alarmantno, dokazuje i posljednji slučaj krvave pljačke poslovnice Zagrebačke banke u zagrebačkom naselju Drvinju u petak. Liječnici se još bore za život teško ozlijeđenog Dragutina Golika koji je pokušao zaustaviti pljačkaše.</p>
<p>U trenutku pljačke koja se dogodila u petak prijepodne, u poslovnici banke bilo je osam zaposlenih i dvadesetak klijenata. Pljačka je trajala minutu i 45 sekundi; za to vrijeme jedan je razbojnik prisilio službenicu da otvori vrata koja vode do sefa iz kojega je ispraznio više od 500.000 kuna. </p>
<p>Ove godine je, prema statistikama kojima raspolaže MUP, opljačkano 28 banaka, za razliku od 13 u prošloj godini. Policija je do listopada 2004. razriješila osam, a do listopada ove godine 18 takvih pljački. </p>
<p>Znatno je porastao broj pljački pošta - 33 posto. Do početka listopada, naime, opljačkano je 16 poštanskih ureda, a u istom razdoblju lani njih 12. Sudeći po broju razriješenih slučaja, prošla godina bila je uspješnija za policiju jer su u deset slučajeva uhićeni razbojnici, dok su sada do listopada pljačkaši pošta uhićeni u osam slučaja.</p>
<p>Isto tako, povećan je broj pljački kuća i stanova, te benzinskim crpkama, kao i broj razbojstava na ulici. </p>
<p> Tako je do listopada ove godine, za razliku od istog lanjskog razdoblja, zabilježeno 25 posto više pljački kuća. Policajci su do listopada ove godine uspješno razriješili 18, a lani 16 takvih slučaja. </p>
<p>Zabrinjava što je 19 posto više pljački benzinskih crpki, te 12 posto više razbojstava na ulici nego 2004. Niži je broj razriježenih slučaja pljački crpki, no zato je ove godine 55 posto bolje razrješavanje slučaja razbojstava na otvorenom. </p>
<p>No, znatno je smanjen broj pljački u mjenjačnicama (44 posto), trgovinama (16 posto), kioscima (17 posto) te kladionicama (30) posto. Najvjerojatnije je to zasluga nedavno donesenog Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima za novčarske institucije. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Uspjeh djece »gastarbajtera«</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>Na trenutak su Hrvati opet zaboravili na politiku i svakodnevne probleme, sve one brojne prijepore, uspjehe i neuspjehe. Sve to zbog novog istinskog uspjeha naših nogometaša. Hrvatska nogometna reprezentacija plasirala se na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj dogodine, i to je izazvalo val oduševljenja diljem domovine. Nije, naime, naodmet još jednom ponoviti da su u Europi uistinu malobrojne države čija se nogometna reprezentacija plasirala na tri uzastopna svjetska nogometna prvenstva. </p>
<p>Nema nikakve sumnje da, iako nam je domaće prvenstvo jedno od najslabijih u Europi, imamo jednu od najjačih nogometnih reprezentacija na Starom kontinentu. Kako to Hrvati sastavljaju reprezentaciju u zemlji gdje se nogomet igra više amaterski negoli profesionalno? Barem kada se uspoređujemo sa statusom najpopularnije sportske igre u zemljama s čijim se reprezentacijama već godinama više nego uspješno nosimo. Tajna zapravo i nije tajna. Uz dobar rad Saveza, koji se zna organizirati i zaraditi novac, uz dobru trenersku struku i sretnog i spretnog izbornika, veliku i presudnu zaslugu imaju i naši igrači koji su rođeni i nogometno stasali u inozemstvu. </p>
<p>Jer, ne zaboravimo, ova je reprezentacija dobrim dijelom sastavljena od djece naših gastarbajtera, djece koja su iz zemalja gdje su odrasli već u korijenu pokupili profesionalnost i odgovornost, koja nam nerijetko zna nedostajati. Sve one druge kvalitete, o kojima uvijek govorimo kada ističemo visoki hrvatski 'renking' u momčadskim sportovima, profesionalnost im, dakako, nije prebrisala. </p>
<p>Naime, zbog razloga o kojima bi se dale napisati brojne studije, hrvatski sportaši u loptačkim sportovima vrlo često uvijek imaju »rješenje više« od svojih suparnika. Neki će to nazvati talentom, neki Božjim darom, no nesporno je da to »nešto« ukalupljeno u zapadnjačke radne navike daje rezultate...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Banka požuruje policiju </p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Za vrijeme prepada pravdobno je aktivirana tehnička zaštita poslovnice te su obaviještene zaštitarska služba i policija«, navodi se u priopćenju koje je Zagrebačka banka poslala medijima nakon što je u petak opljačkana njihova poslovnica u zagrebačkom Voltinom naselju. To što je novac odnesen (oko pola milijuna kuna) i što je stradao hrabri građanin koji je krenuo za razbojnicima, čini se, nije njihov problem. U spomenutom priopćenju naglašava se da nitko u samoj poslovnici nije stradao, a stradalom građaninu »žele puni i brzi oporavak«. Iz banke očekuju i »brzu reakciju policije i pronalazak počinitelja«. Sve navedeno zapravo govori o odnosu moćne međunarodne korporacije, vlasnika banke, prema zajednici u kojoj posluje, odnosno i prema svojim klijentima. Kakva je to »pravodobna« tehnička zaštita koja daje razbojnicima vremena da neometano s opljačkanim novcem klijenata napuste poslovnicu i usput pucaju po ulici. Otkud sloboda da se policija požuruje u lovu na kriminalce kada sami vlasnici banke koja obrće milijarde kuna, nisu osjetili potrebu (a ni zakon ih na to ne tjera) da u svoju poslovnicu postave naoružane čuvare, odnosno organizirali osiguranje koje će onemogućiti, odnosno barem toliko otežati posao razbojnicima da ovi unaprijed odustanu od svog nauma. Teško je povjerovati da su potrebne mjere osiguranja velik trošak bogatoj korporaciji, koja uostalom i živi od građana u čijoj zajednici posluje. Također bi se jednostavnim zbrajanjem iznosa novca u svim ovogodišnjim pljačkama velikih novčarskih ustanova vjerojatno utvrdilo kako vrijednost razbojničkog plijena višestruko prelazi cijenu ulaganja koja bi bila dovoljna da se te ustanove kvalitetno osiguraju. Zašto bankari ne troše novac na sigurnost svoje imovine može se nagađati. Činjenica je da nakon pljački naplaćuju odštete od osiguravajućih kuća, a također je činjenica i da glavninu svojih prihoda crpe iz naplate (po mnogim mišljenjima lihvarskih) kredita od svojih klijenata, hrvatskih građana. Također je sasvim jasno i da zakonom nije dovoljno dobro regulirano pitanje obveznih minimalnih mjera osiguranja. U MUP-u već godinama naglašavaju potrebu donošenja novog zakona koji će to regulirati, ali zasad bez rezultata. Budući da je preventiva nikakva, policiji ostaje samo da nakon razbojstava lovi razbojnike. Trenutačno u tome imaju polovične rezultate, a treba podsjetiti da su još i pod pritiskom potrage za razbojnicima koji su prije više od mjesec dana u pljački Fine usred Zagreba ubili dvojicu zaštitara. Što su dulje na slobodi, to je veći poticaj drugima da se odluče na sličan čin.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»Pretvorba« i u kulturi</p>
<p>Fundacija Ivana Meštrovića opet je u središtu rasprava, ovaj put na poticaj izigranih nasljednika koje je »zakonski« zastupala kipareva kći, upravljajući Fundacijom, utemeljenom njezinom inicijativom. Preobrazba Meštrovićeve Darovnice u Fundaciju »pretvorba« je poput ostalih sa sličnim nepravilnostima i posljedicama. Hoće li i ta biti predmet revizija?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Početak devedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj nije obilježio samo Domovinski rat, nego i slavna »pretvorba« društvenog u privatno vlasništvo. Ta privatizacija, često pod vrlo sumnjivim okolnostima, neke je preko noći obogatila, a neke (većinu) gurnula prema prosjačkom štapu. Već godinama se daju lažna obećanja o pravnom raskrinkavanju pretvorbenoga lanca, a ustvari se čeka da većina tih mutnih poslova ode u zastaru. No, legalistički sve ide svojim tokom, pretvorba je i dalje predmet revizija kojima se pomiču rokovi, prema svjetlijoj budućnosti s nakanom da se u njoj rasplinu sjene prošlosti. U toj novoj »pretvorbi pravde« ionako će stradati samo mali lopovi, a krupni mešetari opet će proći »lišo«. Kao i toliko puta dosad.</p>
<p>Možda niste znali, ili ste već zaboravili, da je i kulturu početkom devedesetih zadesila jedna pretvorba, za kojom se i danas vuku repovi, kao i za svim ostalim pretvorbama što su pratile prve korake nove, neovisne države. Riječ je o Fundaciji Ivana Meštrovića, nastaloj 1991. pretvorbom Donacije Ivana Meštrovića iz 1952., kojom je veliki kipar NR Hrvatskoj ostavio zagrebačku obiteljsku kuću i atelje (do 1991. Atelijer Meštrović u sklopu Galerija grada Zagreba), splitsku obiteljsku vilu (do tada Galerija Meštrović) i kompleks Kaštelet Crikvine, te obiteljsku grobnicu u Otavicama (do tada zvanoj mauzolej, a od tada Crkvom Presvetoga Otkupitelja). Dijelom te darovnice osim spomenutih nekretnina bile su i pokretnine odnosno umjetnine, tj. Meštrovićeve skulpture i druga njegova djela, također podesna za razne pretvorbe, poput onih kojima se originalni gipsani modeli umnažaju nekontroliranim brojem brončanih odljeva, što pak donose dobit kao i sve druge pretvorbe. Za potrebe ove pretvorbe Donacije u Fundaciju donesen je i poseban Zakon o Fondaciji Ivana Meštrovića, i to prije no što je donesen opći Zakon o fundacijama i zakladama (tek 1995.).</p>
<p>Na neke tako ozakonjene »nepodopštine« upozoreno je odmah, ali nije bilo volje aktera upletenih u tu kreaciju, pa i podršku takvom zakonu koji ne uvažava odredbe darovnice, za bilo kakvim ispravcima. U tome trenutku mnogima je, čak i nekima koji će se kasnije svemu protiviti, odgovarao upravo takav Zakon o pretvorbi darovnice u fundaciju, koji je jednog od nasljednika, kćer Maricu, odredio doživotnim članom Upravnog odbora Fundacije, davši joj pritom mogućnost (ne)posrednog upravljanja. I to unatoč tome što je kipar, poklonivši svoja djela (i ostalu imovinu) Hrvatskoj, izvlastio u tom dijelu članove svoje obitelji, te želio da njima oni više ne raspolažu ni upravljaju. Tak kad je 1994. prvu ravnateljicu Fundacije s njezina mjesta izbacila kipareva kći, jer joj je Zakon omogućio da sama bira odnosno prihvaća ili ne, ne samo ravnatelja nego i ostale članove Upravnog odbora, kao i njegova predsjednika, izbio je pravi javni skandal. Stručna se javnost zgražala nad tek otkrivenim činjenicama da nestručna kći na takav način »vodi poslove Fundacije« odnosno odlučuje o podobnim i nepodobnim članovima Uprave. Ali i ne samo o tome!</p>
<p>Pa ipak sporni zakon ni tada nije promijenjen, pa ni onda kada je ista ta kći prognala i drugog (2003.), a izabrala trećeg ravnatelja Fundacije, kojemu ne mine ista sudbina ne promijeni li se postojeći Zakon o Fundaciji Ivana Meštrovića, koji nije usklađen ni s drugim kasnije donesenim zakonima kao što su Zakon o fundacijama i zakladama, Zakon o ustanovama i Zakon o muzejima. Javni prijepori prilikom druge smjene ravnatelja su izostali, jer ni prvi nisu urodili nekim plodom, osim privatnim tužbama. I kad je već izgledalo da je i ta »pretvorba« zataškana, na javnu scenu su ovih dana nastupili drugi Meštrovićevi nasljednici (sin i unuci), raskrinkavajući slučaj s još nepoznatim detaljima. A jedan od njih je da je Fundacija i nastala inicijativom kipareve kćeri koja je tvrdila da je »daleko povoljnije na nacionalnom i internacionalnom planu voditi Meštrovićevu ostavštinu po zakonima jedne Fundacije, a ne Donacije«. U toj pretvorbi, osnivanjem državne Fundacije, koja imenom - Fundacija Ivana Meštrovića - lažno sugerira privatnu fundaciju, Meštrovićevoj je kćeri, kao »ovlaštenom« predstavniku svih nasljednika dodijeljena ključna doživotna funkcija svojevrsnoga gospodarenja darovnicom i ostalim obiteljskim umjetninama što su još ostale unutar bivših galerija, a sadašnje Fundacije. Tako je privatno pomiješano s državnim, bez crte razgraničenja ovlasti.</p>
<p>A obiteljske ovlasti (punomoći) koje su se odnosile na zastupanje ostalih nasljednika u pravnim poslovima, osobito u zaštiti prava što proizlaze iz nasljednog prava (dakle, i autorskih prava), kipareva je kći iskoristila kao punomoć (nikad podastrtu) za ovlaštenog obiteljskog zastupnika u Fundaciji. Ostali nasljednici dosad na to nisu reagirali! Tek kad je od njih iz Fundacije zatraženo »razvrgnuće suvlasničke zajednice« odnosno dioba umjetnina koje nisu dio darovnice, a još su u pohrani Fundacije, oni su razvrgnuli i postojeća opunomoćenja. Tada su se, naime, kako tvrde, suočili sa zloporabama Meštrovićeve umjetničke ostavštine nelegalnim umnažanjem djela, a u svrhu osobnog bogaćenja samo jednog nasljednika. Taj jezičac na vagi presudio je u korist još jednog javnog skandala u svezi s pretvorbom Darovnice u Fundaciju koja ne poštuje volju darovatelja u mnogim segmentima: od upravljanja donacijom bez obiteljskog upletanja do muzejskog ustroja u darovanim objektima s umjetninama. Hoće li to biti dovoljan poticaj državi da ispravi loš zakon i osujeti nepravilnosti ili će se i ta pretvorba ponovo zataškati?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Književnih zvijezda ima još </p>
<p>Skandinavska literatura danas predvodi u snazi – Hanning Mankell, Karin Fossum, Suzane Brřgerr, Per Enquist, Per Petterson, Peter Hřeg, Halldór Laxness...</p>
<p>HRVOJE BOŽIČEVIĆ </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić u svojem članku o zvijezdama na hrvatskom i svjetskom književnom nebu uglavnom, obzirno, daje pregled najosnovnijih, više-manje svakom korisniku interneta, dostupnih informacija o »zvjezdanim« imenima literarne svakodnevice (Vjesnik, Kultura utorkom, 4. listopada 2005.)</p>
<p>To je u redu, pogotovo zato što se tekstu ne može prigovoriti, no mnogoštošta bi se dalo oduzeti ili dodati (drugo, bez prvoga ide teško, ako ste ograničeni novinskim prostorom). </p>
<p> Valja biti upućen u nekoliko profesionalnih, na sreću još uvijek besplatnih news-lettera koji upućuju na kretanja u industriji, pa zatim treba svako-toliko zaviriti u stranice Guradiana, Observera, New York Timesa, Le Mondea ili specijaliziranih časopisa ili dodataka kao što su Times Literary Suppelment (spomenut u izvornom tekstu), London Review of Books, La Magazine Literarire, Granta magazina i mnogih drugih. Tako za površnu sliku »tko je tko« preporučujem besplatan e-mail servis Publishers Lunch, jer su ostali stručni news-letteri u digitalnoj ili tiskanoj pretplati vrlo skupi.</p>
<p>Sve što je Sandra-Viktorija Antić napisala stoji, uz malu ogradu: neke zvjezdane konstelacije današnjice neopravdano su izostale, zato neki odlomci djeluju poput rupa na nebu. Ipak, ne želim ponavljati imena onih zvijezda koje su u nas prevedene, o kojima se više ili manje zna. </p>
<p>Ne okolišajući, ne tražeći »ispravak netočnog navoda«, bez namjernog ugrožavanja autoriteta autorice teksta, ovim bih »nastavkom« htio blago nadopuniti sliku o svjetskim literarnim poslasticama.</p>
<p> Stoga se vidno polje nadaleko širi, pa se Monica Ali, Zadie Smith, Henri Kunzru, Tash Aw (sve odreda s britanskog otočja) ne mogu proglašavati apsolutnom mjerom za »literate skovane u zvijezde«.</p>
<p> Uz njih, za ovogodišnjeg su Bookera, u iznimno jakoj konkurenciji, izabrani Julien Barnes, Salmon Rushdie, Ian McEwan, J. M. Coetzee, Ali Smith (gdja Smith je nominirana, ali postoji i Monica Ali), uz nominiranu Zadie Smith, Kazuo Ishiguro (svi su prevađani na hrvatski), John Banville, Tash Aw (spomenut u Vjesniku), Harry Thompson, Marina Lewycka, James Meek, izvrstan Irac Sebastian Berry, Dan Jacobson, Mantel i Cusk. </p>
<p>To su trenutačno stvarne zvijezde literarnog neba, pa i u komercijalnom smislu, kako to misli Dubravka Ugrešić. </p>
<p>Da izbjegnem anglo-američki utjecaj, koristim se prigodom i dodajem sljedeća imena, sva mogu biti putokazi domaćim izdavačima, no zasigurno, usprkos zvučnosti, ne treba očekivati enormne prodaje, što zbog toga jer nisu svi dobili adekvatnu medijsku frenziju, iako im djela krase i važne nagrade, a što zbog mentaliteta hrvatskog čitatelja, kao da je navinut poput ku-ku sata na zidu. </p>
<p>Reagira samo na one za koje je čuo, kao da je to jedino opravdanje za ulaganje kuna u kupovinu knjiga: Enrique Vila-Matas (Katalonija, Španjolska), Jean-Christophe Grangé (Francuska, prevađan na hrvatski) i Fred Vargas.</p>
<p>Iz Francuske bi se dalo izabrati niz »zvjezdanih«, Michel Houllebecq, Jean Echenoz, Anna Galvada, Jean Rouaud, itd. Skandinavska literatura danas čak bih rekao da predvodi u snazi – Hanning Mankell, Karin Fossum, Suzane Brřgerr, Per Enquist, Per Petterson, Peter Hřeg, Halldór Laxness (Island, preveden davno, izvrstan prijevod Sunčane Slamnig), Pernille Rygg, Gunnar Staalesen i Kjersti Scheen.</p>
<p> Dalo bi se još nabrajati, bez pogreške: Haruki Murakami, Amelie Nothomb, Paul Auster, Ismail Kadare... </p>
<p>Autor je nakladnik iz Zagreba, izvršni direktor Mosaic Publishers' Network, publicist i prevoditelj.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Život posvećen borbi za Hrvatsku </p>
<p>U prigodi obljetnice mučeničke smrti Brune Bušića, 16. listopada 1978. (1): Već kao gimnazijalac Bušić se našao pod paskom Udbe </p>
<p>ANĐELKO MIJATOVIĆ</p>
<p>Po svom značenju u borbi za slobodnu Hrvatsku u novijoj se hrvatskoj političkoj povijesti ističe Bruno Bušić, poznat kao Bruno Ante Bušić – književnik, povijesni istraživač, novinar i polemičar, hrvatski rodoljub i revolucionar, nacionalni borac i mučenik.</p>
<p> Čitavo životno djelovanje Brune Bušića bilo je u programu stvaranja slobodne, demokratske i nezavisne hrvatske države uspostavljene g. 1990./1991.</p>
<p> Bušićeva mučenička smrt u Parizu g. 1978., u četrdesetoj godini života posebno je ugrađena u temelje suverene Republike Hrvatske.</p>
<p>Bruno Ante Bušić rođen je 6. listopada g. 1939. u selu Vinjanima Donjim kraj Imotskoga, u zaseoku Bušića Draga, kao sin Josipa (Joze), pravnika i sudsko-odvjetničkog službenika, i Ane r. Petric iz hercegovačkih Vinjana kraj Posušja. S tri i pol godine, u lipnju 1943. umrla mu je majka. Što je značio gubitak majke Bruni Bušiću, vidi se iz jednoga njegova pisma napisana dvadeset i sedam godina nakon njezine smrti: »Ja sam ostao bez majke kad mi je bilo tri i po godine i zapravo nikad nisam prestao patiti zbog toga.« </p>
<p>Osnovnu školu Bruno je Bušić pohađao u rodnom mjestu Vinjanima Donjim. Nakon završena osnovnog školovanja u Vinjanima Donjim Bušić je pohađao nižu gimnaziju u Imotskom od 1950. do 1954. Budući da je imao urođenu poteškoću u izgovaranju, otac ga je želio usmjeriti u struku u kojoj bi mu taj nedostatak bio manji problem. Stoga je Bušić, nakon završetka osmogodišnjeg školovanja – umjesto nastavka školovanja u gimnaziji u Imotskom – školovanje nastavio u jesen 1954. u Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu. Međutim, u toj školi nije ostao dugo; ispisao se je 25. rujna 1954. i vratio u rodno mjesto. Dalje školovanje nastavio je u gimnaziji u Imotskome. </p>
<p> Budući da je kao učenik osmog razreda gimnazije 13. studenoga 1957. bio »udaljen iz škole po čl. 27., točki 12. Pravila o vladanju učenika… radi organiziranja nacionalističke organizacije među učenicima«, školovanje je nastavio šk. god. 1959./60. u Splitu.</p>
<p>Bušić se rano počeo baviti književnim stvaralaštvom. Već kao trinaestogodišnjak objavio je u časopisu Pionir i prvu pripovijetku – »Kako su se Bušići borili protiv Turaka«, s potpisom Bruno Bušić – o Bušićima kao borcima protiv Osmanlija.</p>
<p> U pripovijetci »Starac i život«, objavljenoj u Poletu 1955., pisac prikazuje životne patnje starca koji je, između ostalog, imao četiri sina »ko četeri briga«, a oni su mu poginuli u ratu.</p>
<p> Za tu je pripovijetku Bušić iste godine dobio Poletovu nagradu.</p>
<p>Udba je, po pristupačnim podatcima, sustavno počela pratiti djelovanje Brune Bušića u proljeće 1956., kad je bio u drugom razredu gimnazije u Imotskome. Povod su za to bili odgovori koje je Bušić tih dana dao na deset anketnih pitanja dobivenih u školi kao anonimni zadatak i koji su se odnosili na životne uvjete učenika, na školski program, ali i na dva za tu prigodu vrlo lukavo i perfidno osmišljena i uvrštena pitanja: vjeruje li učenik u Boga (6. pitanje) i što mu se čini je li bio bolji »stari sistem ili današnji«, tj. ondašnji komunistički sustav (10. pitanje).</p>
<p> Po jednom dokumentu Udbe u Makarskoj iz g. 1960., ta je pitanja osmislila Udba da bi ispitala politička razmišljanja učenika. Na šesto pitanje (»Vjeruješ li u Boga«) Bušić je odgovorio: »U Boga vjerujem.« Na deseto pitanje (»Što ti se čini da li je bolji stari sistem ili današnji?«) – Bušić je odgovorio vrlo uvjerljivo i relativno dosta opširno: »Naravno da sistem stare Jugoslavije nije bio dobar, ali isto tako ni današnji sistem ne valja, iako je nešto bolji. Za vrijeme stare Jugoslavije bilo je dosta gladnih, žednih, bosih, golih, ali ima ih i danas iako u manjem broju. Međutim, svaki dan raste broj nezaposlenih.</p>
<p> Stara Jugoslavija je zato dopuštala veću slobodu mišljenja, dok je sada novi sistem skučio slobodno izricanje misli i ugušuje svaku klicu narodnosti. Narodna Republika Bosna i Hercegovina nije dodijeljena Hrvatskoj iako Hrvatska ima na nju svoja pradavna prava, a to bi morala Srbija svakako priznati. Kako je Srbiji priključena Vojvodina i Kosovsko-Metohijska oblast, tako bi i Hrvatskoj morala biti priključena Bosna i Hercegovina. </p>
<p>No, osim toga Srbi vode propagandu u Bosni i Hercegovini te šalju svoje učitelje i profesore među Hrvate, koji vrše posrbljivanje na više načina. Štampa srpska također nastoji što više prodrijeti u područje Bosne i Hercegovine. Mislim da nije potrebno spominjati masovno ubijanje zarobljenika za vrijeme rata i u razdoblju poslije rata i ostala nasilja.«</p>
<p> Bušić je zatim upozorio da jednakost, ravnopravnost i sloboda vjere ne postoje »nigdje nego na papiru«. Tu je misao iskazao još jednom tvrdnjom: »Slobode vjere nema, ravnopravnosti također, a o jednakosti da i ne govorimo.« </p>
<p>Uprava imotske gimnazije očito je o svemu tome obavijestila Udbu u Imotskome i predala joj original Bušićevih odgovora.</p>
<p>(Nastavak u sljedećem broju) </p>
<p>Autor je doktor povijesti i publicist iz Zagreba. </p>
<p>Tekst je sažetak iz 2. proširenog izdanje knjige Bušićevih sabranih tekstova »Jedino Hrvatska!« u izdanju FRAM-ZIRAL Mostar, Hrvatska matica iseljenika i Zaklada »Ante Bruno Bušić« Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Od Lujzijane do Parencane</p>
<p>Krajem protekloga ljeta dogodile su se dvije važne obljetnice hrvatskih prometnica: 200. godišnjica izgradnje Luzinske ceste Rijeka-Karlovac (132 km) i sedam desetljeća od ukidanja prometa na uskotračnoj željeznici Trst - Poreč (122 km). Jubilej »Lujzijane« je obilježen, dok je godišnjica ukidanja istarske uskotračnice prošla nezapaženo. </p>
<p>O novoj namjeni »Parencane«, vijugave trase uskotračnice, koja prolazi područjem triju država (Hrvatska-Slovenija-Italia) raspravlja se, povremeno, već dvadesetak godina ( trebala bi postati »vinska pruga«, pa biciklistička/turistička staza, pa turistički vlakić na gumenim kotačima itd.). Međutim , njezina je devastacija počela odmah nakon što je na njoj obustavljen promet (1935. god. a trajao je od 1902. god.). Da bi se razlikovala od ostalih pruga s ishodištem u Trstu, talijanski su je željezničari nazvali »La Parenzana«, što bi u hrvatskom prijevodu moglo glasiti »Porečanka«.</p>
<p> Sintagmu »Parenzana« ili »Parencana« danas obilato rabe i hrvatski predstavnici lokalnih vlasti u Istri. Međutim, ne mogu se uzdržati, a da ne kažem, kako u svome djetinjstvu nikada nisam čuo za naziv Parencana, premda sam rođen nepuni kilometar daleko od nekadašnje željezničke postaje Karojba od koje danas nema ni traga.</p>
<p>JUST IVETACPULA</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Očito su pobrkani Lichtenstein i Luksemburg </p>
<p>U Vjesniku od četvrtka, 6. listopada, u članku »Luxembourg: Grad povijesne odluke«, novinarke Vinke Drezge navodi se: »Povijesna odluka donesena u malom vojvodstvu, šestoj najmanjoj državici na svijetu mogla bi biti i dobar omen maloj državi na istočnoj obali Jadrana«.</p>
<p>Iako je kasnije u tekstu (a i u posebnom okviru s temeljenim podacima pod naslovom Luksemburg) točno navedeno: »Ta mala zemlja u srcu Europe s manje od pola milijuna ljudi, koja se prostire na samo dvije i pol tisuće kilometara četvornih...«, mnogim prosječnim čitateljima, pa i djeci u višim razredima osnovne škole, poznato je svakako više od pet zemalja mnogo manje površine i stanovništva (navedimo samo europske zemlje: Vatikan, San Marino, Andora, Monaco, Lichtenstein, pa i Malta), a da ne spominjemo niz minijaturnih pacifičkih zemalja itd.</p>
<p>Luksemburg je po broju stanovnika 163. a po površini 167. od 194 zemlje u svijetu, pa je njegovo nazivanje »šestom najmanjom državicom svijeta« ne samo netočno, nego i uvredljivo u kontekstu članka kojim ga se želi pohvaliti.</p>
<p>Netko je očito »pobrkao lončiće« pomislivši vjerojatno kako se radi o Lichtensteinu, koji je – sa 33.436 stanovnika (2002.) i 160 četvornih kilometara – doista šesta najmanja država svijeta po površini i sedma najmanja po broju stanovnika.</p>
<p>Uzgred spomenimo i to kako je Hrvatska površinom 124. a brojem stanovnika 115. među 194 države svijeta, pa je i njeno određenje kao »male« države samo uvjetno točno.</p>
<p>Tome se može dodati kako na istoj strani članak pod naslovom »Grčki Ciprani za Tursku u EU« (potpisanom inicijalima V. D.) završava rečenicom »Turska zajednica na Cipru proglasila je autonomiju koju priznaje samo Ankara«, što također nije točno.</p>
<p>Naime, turska zajednica na Cipru imala je određenu autonomiju (ne teritorijalnu) i po prvom ustavu Republike Cipar, a odvojenu administraciju je konstitutirala i prije negoli je proglasila Tursku Republiku Sjeverni Cipar, koju kao neovisnu državu priznaje samo Turska (Ankara).</p>
<p>BOJAN BOŠNJAKZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Hoće crkvu na boćalištu, a ne kod mamutice </p>
<p>Župnik Župe sv. Luke Evanđelista kaže da je gradnja crkve na zelenoj površini određena Generalnim urbanističkim planom</p>
<p>U parku ispred »mamutice« u Travnom i uz vrtić u Kopernikovoj ulici, uskoro treba započeti gradnja crkve i župnog dvora jer je tako predviđeno Generalnim urbanističkim planom. Pojedini građani suprotstavljaju se građenju i zalažu za ostanak parka te predlažu da se crkva sagradi na mjestu gdje je sada boćalište. </p>
<p>Župa sv. Luke Evanđelista dobila je 27. travnja lokacijsku dozvolu, a u postupku je izdavanje i građevinske dozvole. Župa namjerava sagraditi župni centar i crkvu budući da je do sad održavala mise u Osnovnoj školi Gustava Krkleca.</p>
<p>Nezadovoljna ovakvim rješenjem, grupa stanara iz Travnog odlučila je pokrenuti akcije kojima bi se sačuvao park i spriječilo građenje na zelenoj površini. U rujnu je osnovana i Udruga Travno moj kvart, kako bi se stanari lakše izborili za gradnju crkve na drugom mjestu. </p>
<p>Udruga smatra da prostor za igru i zelenilo mora imati prednost jer čini cjelinu s naseljem. Njezini članovi uvjereni su da ih u tome podržava i velika većina građana Travnog. Po njima, gradnjom crkve gdje je planirano, znatno bi se pogoršali uvjeti života i stanovanja u naselju, jer bi se bitno smanjile zelene površine.</p>
<p>Peticiju protiv gradnje crkve u parku do sad je potpisalo 1667 građana. Građani su uvjereni da su napravljene pogreške u proceduri kojom je Župa ishodila lokacijsku dozvolu, jer je Vijeće Četvrti Novi Zagreb - Istok jednoglasno odbilo gradnju na terenu parka. »U srpnju ove godine Vijeće je poslalo žalbu na odluku o dodjeli lokacijske dozvole i dostavilo zapisnik o odbijanju, no od Poglavarstva nije dobilo nikakav odgovor«, rekla je Svjetlana Lugar, predsjednica Udruge.</p>
<p>»Žao mi je što se pored toliko slobodnoga prostora iza 'mamutice' želi uništiti urbana zelena površina koja je neophodna za normalan život stanovnika u Travnom. To je prekrasno šetalište i omogućuje relaksaciju ljudi koji tamo borave, pogotovo djece« rekla je Jasminka Matić. </p>
<p>»Žalosno je da tako veliki kompleks namjeravaju sagraditi u centru zelene površine, a budući da sam i ja vjernik, znam da uz crkvu treba sagraditi i parkiralište, a ono bi zagušilo središnji dio Travnog. Mislim da je apsolutno loša zamisao o crkvi usred Travnog, neka je sagrade kod boćališta«, rekao je Mario Kovačić koji u »mamutici« živi od rođenja. Ljilja Kvesić Čanić majka je dvoje djece koja se za vrijeme sunčanog dana igraju u parku u kojemu bi se trebala sagraditi crkva. Gospođa Čanić kaže da su joj djeca u tom parku sigurna, da na putu do njega nigdje ne trebaju prelaziti cestu, a ona ih može nadgledati i s balkona.</p>
<p> Ivo Pancirov iz Odbora za izgradnju crkve smatra, pak, da su djeca odavno ostala bez parka, zbog psećeg izmeta. »Ta zelena površina ima 29 tisuća četvornih metara a crkvi je dodijeljeno 2100 četvornih metara od kojih ćemo tisuću izdvojiti za uređenje crkvenog dvorišta koje će bit sigurno od psećeg izmeta pa će se djeca ondje moći igrati«, rekao je Ivo Pancirov. </p>
<p>Josip Horvat, župnik Župe sv. Luke Evanđelista, rekao je samo da je gradnja crkve na zelenoj površini određena Generalnim urbanističkim planom.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tko je Panorami dopustio da naplaćuje parking?</p>
<p>Parkiralište je sagrađeno još za vrijeme Univerzijade, no još nisu riješeni odnosi s Gradom</p>
<p>Hotel Panorama (sada Four Points Panorama Hotel) sagradio je prije tridesetak godina parkiralište na gradskom zemljištu za vlastite potrebe, no već godinu i pol dana naplaćuje parkiranje - bez dozvole Grada. »Upozoravali smo Gradsko poglavarstvo na uzurpaciju gradskog zemljišta od strane hotela i njegovo nedopustivo ponašanje jer naplaćuje parkiranje na zemljištu koje nije njegovo«, rekao nam je predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka - sjever, Hrvoje Ozmec.</p>
<p>Ozmec tvrdi da je zatražio izvatke iz katastarskih knjiga i po njima se uvjerio da je to doista gradsko zemljište, a to su mu potvrdili i iz Gradskog poglavarstva.</p>
<p>Vlasnik hotela Panorama, Anđelko Leko, rekao je da je hotel zaista iskoristio gradsko zemljište za svoje parkiralište, ali da o tome postoji sporazum s Gradom: »Još je u vrijeme Univerzijade, 1987. godine, Grad ustupio zemljište hotelu za gradnju parkirališta i taj sporazum vrijedi i danas.« Leko je nastavio kako je uknjižba uporabne dozvole još u proceduri i da se nikako ne radi o uzurpaciji gradskog zemljišta. </p>
<p>No Ozmec sumnja da je Grad ikada dao suglasnost hotelu i da naplaćuje parkiranje! »Iz Poglavarstva su mi proljetos odgovorili da znaju kako Panorama koristi gradsko zemljište u privatne svrhe, ali da ne znaju da naplatom parkiranja i zarađuje na njemu«, kaže Ozmec. </p>
<p> Član Poglavarstva zadužen za imovinu Grada, Slobodan Ljubičić, Vjesniku je rekao kako ne zna ništa o tome te nam je preporučio da se obratimo Davoru Jelaviću, pročelniku gradskog ureda zaduženoga za promet. Jelavić nas je uputio na svog načelnika Stipana Matoša, koji je rekao kako nije siguran da je ugovor o korištenju parkirališta ikad potpisan. Obratili smo se i najvišoj instanci, gradonačelniku Bandiću. On nam je preporučio da se opet obratimo u Ured za upravljanje imovinom, Slobodanu Ljubičiću.</p>
<p>Pročelnik Ureda za upravljanje imovinom u vrijeme koalicije HNS-a i SDP-a, Željko Uhlir, potvrdio je Vjesniku da, dok je on bio pročelnik, znači prije šest mjeseci, ugovor o korištenju tog parkirališta nije potpisivan, a Panorama je već tada parkiralište naplaćivala gotovo godinu dana. Kaže da je to zemljište bilo u nadležnosti Gradskog ureda za školstvo, te on u vrijeme dok je bio pročelnik nije ni mogao potpisati ugovor o korištenju. </p>
<p>Pročelnik Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lazanja rekao je pak da navedeno parkiralište nikada nije bilo u njihovoj nadležnosti. </p>
<p>Hrvoje DorešićKatarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vatrogasci uvježbani za svaki požar </p>
<p>Na devedeset petu obljetnicu osnivanja Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba u subotu je održan Dan otvorenih vrata. Posebno su mjesto među gostima zagrebačkih vatrogasaca imali Zdravko Begović, prvi zapovjednik JVP grada Zagreba (od 1945. godine) i njegov nasljednik na zapovjednoj dužnosti gospodin Vladimir Ivić. </p>
<p>Vatrogasci su posjetiteljima priredili zanimljive sadržaje prikazane na izložbenim štandovima i tri vrlo atraktivne vježbe (gašenje požara u višekatnom objektu sa samoizvlačenjem vatrogasaca, gašenje zapaljenog automobila i spašavanje unesrećene osobe iz vozila). Time su pokazali svoju uvježbanost i stručnost te primjenu najnovijih vatrogasnih tehničkih sredstava. Najmlađi posjetitelji bili su najvjernija publika, koja nije propustila priliku da se ne vozi vatrogasnim ljestvama, uporabu vatrogasnih mlaznica, nošenje kacige i maske, vožnju gumenim čamcima, a razgledavanju vatrogasnih vozila kao da nije bilo kraja. </p>
<p>Zanimljivo je podsjetiti da je prva zagrebačka vatrogasna organizacija osnovana davne 1869. godine, brojila je 100 vatrogasnih dobrovoljaca različitih zanimanja i u toj je formi djelovala na gradskom području punih 40 godina. Kada se zagrebačko Dobrovoljno vatrogasno društvo 20. rujna1909. preselilo u novo vatrogasno spremište na Savskoj cesti, počela se razmatrati mogućnost osnivanja stalno plaćene vatrogasne straže. I doista, svečano osnivanje profesionalne vatrogasne straže obavljeno je 1. listopada 1910. godine. Danas, JVP grada Zagreba broji 322 operativna djelatnika, raspolaže sa 56 vatrogasnih vozila te ima ustrojen i funkcionalan operativni centar. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Cesta na kojoj se gube i vrijeme i živci </p>
<p>Europska investicijska banka još je 2001. godine dala Hrvatskim cestama kredit za obnovu 26 državnih cesta, među kojima je i D-225</p>
<p>Zbog stalnog odgađanja obnove državne ceste D-225 koja vodi od Zaprešića do Harmice, graničnog prijelaza prema Sloveniji, Zagrebačka će županija pozvati Hrvatske ceste na odgovornost. Najavio je to Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, nakon što je na sjednici Županijske skupštine, vijećnica SDP-a Senka Šperica Živoder upitala zašto još nije počela obnova te ceste, koja je trebala započeti ove godine. </p>
<p>Hrvatske ceste, naime, već tri godine obećavaju da će započeti njenu sanaciju i rekonstrukciju. Problem nije u novcu jer je on osiguran vrlo povoljnim kreditom Europske investicijske banke, koja je 2001. godine Hrvatskim cestama dala kredit za obnovu 26 državnih cesta, među kojima je i državna cesta D-225.</p>
<p> Ta je cesta na nekim dijelovima preuska i bez nogostupa pa ju je trebalo proširiti, a onda su nastali problemi prilikom otkupa zemljišta, jer je s vlasnicima parcela trebalo ugovoriti cijenu koja bi odgovarala svima. Nakon što su se tri godine pribavljale suglasnosti i rješavali imovinsko-pravni odnosi, početak sanacije i rekonstrukcije državne ceste D-225 najavljen je za ovu godinu. On međutim, još nije počeo, makar je ta prometnica bitna jer povezuje zapadni dio Zagreba i Zagrebačke županije sa Slovenijom.</p>
<p>Grad Zaprešić uspio je, doduše, obnoviti dio ceste na svome području – ulice maršala Tita i Pavla Lončara. Ta je dionica asfaltirana neposredno prije svibanjskih izbora, a jedan od razloga bilo je i uvođenje novog gradskog autobusa, jer je ZET zahtijevao uređenje prometnice i novih ugibališta. No pritom je Grad Zaprešić o svom trošku uredio nogostupe i postavio nove semafore.</p>
<p>Ostatak dotrajale državne ceste nije se obnavljao već više od 20 godina, a kako je stanovnicima Zaprešića i okolnih općina to jedini put za Zagreb, tom je cestom promet gust tijekom cijeloga dana. Iako je prije nekoliko godina zbog velike dotrajalosti ceste međunarodni teretni promet preusmjeren na Breganu, njom ipak voze i brojni kamioni, jer je u okolici mnogo tvorničkih postrojenja. </p>
<p> No ne zna se točan broj vozila koja prolaze tom cestom, što bi bio argument za što hitniju obnovu. Hrvatske su ceste tek nedavno vratile brojač prometa, koji je uklonjen 2002. godine. Iako gradonačelnik Zaprešića Vinko Morović pretpostavlja da onuda prolazi oko 15.000 vozila dnevno, napominje da je to samo pretpostavka. Točan bi se broj trebao saznati uskoro, jer se očekuju službena mjerenja Hrvatskih cesta, koje su jedine ovlaštene kako obnavljati cestu, tako i mjeriti promet na njoj.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Svetoj Nedjelji otvoren mali grad </p>
<p>Vatrometom i presijecanjem plave trake na recepciji Hoto naselja u nedjelju je i službeno otvoreno prvo organizirano stambeno naselje zatvorenog tipa -Hoto Ville i ekskluzivni trgovačko poslovni centar. Veliko i raskošno slavlje koje je počelo nastupom Soulfingersa okupilo je političare, gospodarstvenike te nekoliko stotina znatiželjnika, stanara i kupaca stanova u zgradama Hoto naselja. Zabava se nastavila na ulicama »malog grada« površine 70.000 četvornih metara gdje se oko tisuću posjetitelja zabavljalo uz zvukove tamburica, dalmatinskih klapa i meksičke glazbe. U četiri šatora posluživala se vrhunska domaća i meksička hrana, a kvalitetna vina točila su se u potocima. Izgradnja naselja sa 569 stanova trajala je godinu i pol dana, a predsjednik Uprave Hoto grupe, Tomo Horvatinčić rekao je da je riječ o projektu vrijednom 72 milijuna eura. Prema procijeni kupaca stanova, trenutno u malom gradu živi 300 stanara, a prodana je polovica stanova. Prosječna cijena kvadrata je 1560 eura, a uskoro bi trebao biti dovršen dječji vrtić. [M.Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>U potresu u južnoj Aziji više od 30.000 mrtvih</p>
<p>ISLAMABAD</p>
<p> - Oko 30.000 ljudi poginulo je u pakistanskom Kašmiru u snažnom potresu jakosti 7,6 stupnjeva po Richteru koji je u subotu ujutro pogodio južnu Aziju, rekao je u nedjelju dužnosnik ministarstva prometa i veza Tarik Faruk. Opservatorij iz Hong Konga je objavio da bi epicentar potresa mogao biti u sjevernom Pakistanu na granici s Indijom. Pakistanska vojska je objavila da je u Pakistanu poginulo 18.000 ljudi, najveći broj žrtava je zabilježen u okrugu Bagh, 40 km jugoistočno od Muzaffarabada. U Pakistanu vlada ozračje kaosa, telefonske linije su prekinute ili su preopterećene, a podaci o broju žrtava i materijalnoj šteti nakon potresa rastu iz sata u sat. Potres se navodno mogao osjetiti i u Afganistanu do Kabula. [Hina, C.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Medvjed ljubimac ubio vlasnika</p>
<p>HANOI</p>
<p> - Medvjed, kućni ljubimac ubio je svog gazdu, 75-godišnjeg vlasnika restorana u Vijetnamu koji ga je držao zbog žuči, izvijestio je u subotu tamošnji tisak. Medvjed je imao 300 kilograma, a u napadu je ozlijeđen i jedan radnik u restoranu. »Mislim da je medvjed bio razjaren jer ga vlasnik nije nahranio na vrijeme«, rekao je očevidac. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Šest mjeseci zatvora za izvanbračni seks </p>
<p>DUBAI</p>
<p> - Kanađanin nastanjen u Dubaiju pobrinuo se da njegova kućna pomoćnica i kuhar završe u zatvoru zbog izvanbračnog seksa. Kanađanin je, naime, otkrio svoju kućnu pomoćnicu (31) i kuhara (27) u strasnom zagrljaju u krevetu pa je nazvao policiju koja je ljubavnike sprovela u zatvor. U ujedinjenim Arapskim Emiratima izvanbračni seks je zabranjen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Marka s A. Hepburn prodana za 135.000 eura</p>
<p>DUESSELDORF</p>
<p> - Poštanska marka za koju se pretpostavljalo da je zauvijek zaključana u poštanskom trezoru prodana je u petak u Koelnu za 135.000 eura, što je najveća cijena plaćena za neku njemačku marku poslije rata. Na marki iz 2001. godine prikazana je pokojna američka glumica Audrey Hepburn. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Glasala 105-godišnja Poljakinja</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Ni unatoč poodmakloj dobi od 105 godina, Poljakinja Franciszka Michalak ne popušta u svom zanimanju za politiku. Agilna je starica iz sela Jankowy Przygodzki na zapadu Poljske u nedjelju još prije odlaska na nedjeljnu misu otišla glasati na predsjedničkim izborima. Po riječima njezina unuka, nitko joj nije sugerirao za koga glasati budući da je cijeli život budno pratila političku scenu svoje zemlje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Evakuiran Eiffelov toranj </p>
<p>PARIZ </p>
<p> - Francuska je policija u nedjelju evakuirala posjetitelje Eiffelova tornja nakon anonimne dojave o podmetnutoj bombi, za koju se pokazalo da je lažna, izvijestila je policija. Glasnogovornica policije rekla je da je toranj evakuiran oko 13.30 sati nakon anonimne dojave. Nije poznato koliko se u tom trenutku turista nalazilo na 324 metra visokom tornju. Posjetiteljima je dopušten povratak za oko 90 minuta. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Nagrada »Kantor« Višnji Mažuran</p>
<p>Nagrada »Ivan Lukačić« pripala je dr. Miljenku Grgiću i Ansamblu Labyrinto, nagrada »Jurica Murai« dr. Mirku Cudermanu, a čembalistica Višnji Mažuran ovjenčana je »Vjesnikovom« nagradom »Kantor«</p>
<p>U nedjelju, zadnjeg dana festivala, u varaždinskoj Gradskoj vijećnici predane su nagrade 35. varaždinskih baroknih večeri. Prema jednoglasnoj odluci ocjenjivačkog suda, na čelu sa Zoranom Brajšom, nagrada »Ivan Lukačić« za muzikološki rad koji bitno pridonosi istraživanju naše glazbene baštine – dodijeljena je dr. Miljenku Grgiću. Drugi dio nagrade »Ivan Lukačić« – za najviši umjetnički domet ansambla – dodijeljena je Ansamblu Labyrinto, ansamblu viola da gamba. </p>
<p> Nagrada »Jurica Murai« za iznimno umjetničko ostvarenje dodijeljena je dirigentu dr. Mirku Cudermanu. Njemu je nagrada predana već u subotu na večer u Katedrali, nakon koncerta Slovenskoga komornog zbora i Slovenskoga komornog orkestra kojima je ravnao.</p>
<p> Dobitnica nagrade »Kantor« – festivalskog medijskog pokrovitelja Vjesnika – za interpretaciju djela Johanna Sebastiana Bacha na 35. varaždinskim baroknim večerima – jest ugledna hrvatska čembalistica Višnja Mažuran.</p>
<p> U ime nagrađenih zahvalio je dr. Miljenko Grgić rekavši među inim: »Ako je glazba jedna od najplemenitijih umjetnosti, našla je pravo ishodište u Varaždinu, gradu iznimne ljepote.«</p>
<p> U obrazloženju nagrade dr. Miljenku Grgiću ocjenjivački sud navodi da njegov rad na revitalizaciji i obradi do sada nepoznatih stranica iz opusa splitskoga skladatelja Julija Bajamontija zaslužuje iznimnu pozornost. Taj je rad prikazan na koncertu skladateljevih djela, održanom pod naslovom Glazbeno-scenski prizori iz opusa Julija Bajamontija 28. rujna u Katedrali, kojom prigodom je sudjelovao Splitski komorni orkestar i Muški zbor HNK Split. Nagradu »Ivan Lukačić« u ime Ansambla Labyrinto primio je njegov voditelj Götz Teutsch.</p>
<p> Ansambl Labyrinto, sastavljen od obitelji glazbala viole da gamba, održao je sa solistom kontratenorom Davidom Cordierom 30. rujna koncert u Velikoj koncertnoj dvorani kazališta koji će ostati zapamćen kao jedan od najvrednijih i najzanimljivijih. Dr. Mirku Cudermanu dodijeljena je nagrada »Jurica Murai« za koncert pod naslovom »Predci J. S. Bacha«. »Izbor djela i koncepcija te interpretacija, poniranje u bogat duhovni svijet Bachovih prethodnika, besprijekorna izvedba, savršen sklad, zasluga su dr. Mirka Cudermana. Njegovo su umijeće i erudicija besprijekorno i umjetnički dojmljivo prenijeli u naše doba udaljena glazbene stoljeća«, navodi se u obrazloženju nagrade.</p>
<p> Prve tri nagrade predao je predsjednik ocjenjivačkog suda Zoran Brajša, dok je nagradu »Kantor« medijskog pokrovitelja Vjesnika slavnoj čembalistici Višnji Mažuran predala Branka Džebić, urednica Vjesnikove kulturne rubrike. Nagrada – skulptura od stakla i željeza – rad je poznate umjetnice Hede Rušec. </p>
<p> U obrazloženju koje je pročitala glazbena kritičarka Višnja Požgaj, navodi se da je ugledna hrvatska čembalistica Višnja Mažuran ostvarila u sklopu 35. varaždinskih baroknih večeri integralnu izvedbu obiju zbirki »Das Wohltemperiertes Klavier« Johanna Sebastiana Bacha. Tijekom četiriju večeri u Koncertnoj dvorani palače Erdödy umjetnica je prvi put na jednom festivalu predstavila taj opus u cjelini, što je slučaj bez presedana u našoj glazbenoj sredini.</p>
<p> Na kraju, sudionicima dojele nagrada 35. varaždinskih baroknih večeri obratio se i gradonačelnik dr. Ivan Čehok naglasivši značenje festivala za afirmaciju grada.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Uspjeli ples mrtvaca </p>
<p>Zappijino minimalističko čitanje Brešanova djela u zgodnom poigravanju s natruhama teatra apsurda potvrđuje da je taj pisac zaista potreban hrvatskim pozornicama i bez »osuvremenjivanja« ubacivanjem potrošive dnevne politike i plitkih aluzija</p>
<p>I četrdeset godina nakon svoga nastanka kultna groteskna tragedija »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja« Ive Brešana, ovoga puta u izvedbi HKD Teatra i redateljskom viđenju Laryja Zappije, premijerno izvedena protekloga tjedna u Hrvatskome kulturnom domu na Sušaku, potvrđuje puninu svoje univerzalnosti i uronjenost u domaće tlo, jezik i mentalitet.</p>
<p> Riječju, Brešanov tekst je i danas i te kako živ, izazovan, potresan i provokativan do one bolne spoznaje da nema mnogo novoga pod suncem, te da se ljudske prirode uvijek pojavljuju u poznatim varijacijama. Zappijino minimalističko čitanje Brešanova djela u zgodnom poigravanju s natruhama teatra apsurda potvrđuje da je taj pisac zaista potreban hrvatskim pozornicama i bez »osuvremenjivanja« ubacivanjem potrošive dnevne politike i plitkih aluzija.</p>
<p> HKD Teatar, na sreću, njeguje dobar običaj postavljanja dramskih klasika na komornoj sceni, te nam i njihov zadnji odabrani predložak predstavlja (baš kao i Marinkovićeva »Glorija« prije nekoliko godina) još jedno začudno i intrigantno viđenje dragulja domaće dramske literature. A što ga čini takvim i zašto – i kod ovog izbora naslova HKD Teatra nije potrebno žučno tražiti razložitost i svrhovitost njegova postavljanja.</p>
<p> Zappia znatno i pogođeno prilagođuje izvorni tekst, a primitivnom, zatucanom te izmanipuliranom narodu bilo koje »zagore«, što postavlja svoga »Hamleta«, daje učiteljicu umjesto učitelja za redatelja predstave. Publika smještena neposredno među glumcima, pojednostavljena scenografija svedena na seoska kola i »arhaični« električni stup (Ljerka Hribar) te iznad svega prašnjavi i u slojevima uprljani kostimi (od ptičjeg izmeta, starosti i naknadnih bojenja), koje potpisuje Danica Dedijer, te retro partizansko-socijalistička glazba Duška Rapoteca Ute – okvir su u kojem se događa »dvostruka« tragedija. </p>
<p>Zamisao da se protagonisti »Mrduše« bude iz dugogodišnjeg sna među publikom s naglašenim blijedim maskama, nalikujući pokojnicima koji su, još jednom, vođeni nemirnim i nezadovoljenim duhovima došli otplesati svoj danse macabre, trenutačno postavlja duboki jaz između tih nadrealnih i silno grotesknih likova i gledatelja.</p>
<p> Njihove zablude, dogme, beskrupuloznosti i bestijalnosti, političke zavrzlame, ispitivanje pozicije moći na planu jedne kulturne priredbe ne sadrže, kako naznačuje redatelj u deplijanu predstave, »i sjetni podsmijeh nepovrata«. Dapače, ti živi mrtvaci podsjećaju da moralna bijeda sličnih likova za sva vremena i njihove male igre s velikim posljedicama u stanju su u trenutku pomesti hrabrost, veličinu i zadanu riječ.</p>
<p> Davor Jureško kao Bukara/Klaudije, koji je više nego dolično proslavio tom ulogom 25 godina glumačkoga djelovanja, dočarao je u širokom luku interpretacijskoga registra pokvarenog, potkupljivog vlastodršca, istinsku ljudsku hulju. Edita Karađole u odlično izgrađenoj ulozi učiteljice Škunce oblikovala je naoko krhku učenu ženu iz naroda, priklanjajući se nerijetko jetkoj ironiji. Puljo/Polonije Nenada Šegvića dostignuo je u predočavanju kukavičkog predsjednika Mjesnoga odbora zavidnu razinu glumačke uvjerljivosti, dok su tim tragom, s vrlo čvrsto oblikovanim karakterima kukavica »uronjenih u masu« krenuli i izvrsni Denis Brižić kao duhoviti Mačak/Laert te potpuno predana ulozi Zrinka Kolak Fabijan kao Majkača/Gertruda.</p>
<p> Damir Orlić (Škoko/Hamlet), jedini pravednik među nevjernicima, imao je težak zadatak, svakako najizazovniji, u kojem je, osobito u srazu s papirnatom, odsutnom i hladnom Andrejom Blagojević (Anđa/Ofelija) došao samo do pola puta. Njegove riječi ne prelaze »rampu«, na suviše mjesta se čini da replike zjape prazninom, ljubavni prizori su nedopustivo hinjeni, nema erotičnosti, zaljubljenosti, mladenačke zanesenosti, čak ni u tragovima.</p>
<p> Spomenuti par ujedno su i najslabiji dio te inscenacije »Mrduše«, koja zahvaljujući konciznosti, furioznom tempu, dramaturškoj jasnoći i unutrašnjoj, farsično zavodljivoj kauzalnosti zadržava i opravdava snagu i efektnost predloška. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Književnost antiratnog pisma </p>
<p>Većina predstavljenih pisaca pripada poetici sarajevskoga časopisa »Lica« koji djeluje kao svojevrsno »antiratno« pismo</p>
<p>Opterećenost ratnom tematikom, kritika nacionalizama, odnosno crno-bijeloga tumačenja povijesti, pokušaj poboljšanja regionalne suradnje – bila su neka obilježja suvremene književne scene BiH, koja je predstavljena u Booksi u Zagrebu od 4. do 8. listopada, u sklopu projekta Revija malih književnosti. Program u klubu bio je mozaičan.</p>
<p> Čitanja su bila uobičajen štimung za našu kulturu s naslijeđem FAK-a, književnost je bila raznovrsna – od poetskih doskočica Faruka Šehića do lirski profinjene proze Asmira Kujovića – a ugođaj je bio podosta »prošaran« ratom i krizama identiteta.</p>
<p> Valja, dakako, pozdraviti gostovanje suvremenih pisaca iz BiH, za inat konfekcijskoj književnosti hitova, jer u tome ima one Barčeve »veličine malenih«. Pisci iz BiH još uvijek su opterećeni ratom, dok su naši pisci još na početku FAK-a iskoračili iz rata u svojevrsnu indolenciju, prigrlivši radije svjetski »trend urbanosti« negoli balkanske političke krize.</p>
<p> Revija je bila korisna jer smo upoznali scenu iz BiH koja u Hrvatskoj, po mišljenju mnogih, nije dovoljno predstavljena. Čitali su Enes Kurtović, Veselin Gatalo, Nermina Omerbegović, Asmir Kujović, Mustafa Zvizdić, Damir Uzunović, Selvedin Avdić i Faruk Šehić.</p>
<p> Dakako, nije samo rat tema koja stvara »nužno« prostorno i vremensko jedinstvo. Opusi pisaca mnogo su širi i individualniji jer tu su i priznanja – nagrada Društva pisaca BiH Asmiru Kujoviću za roman »Ko je zgazio gospođu Mjesec«, konkuriranje knjige Mustafe Zvizdića za »Mešu Selimovića«, nagrada Enesu Kurtoviću na zbirke pjesama itd. Ali rat u BiH, začudo, još formira ratnu prozu, iako je godina 2005.</p>
<p> Većina predstavljenih pisaca pripada poetici sarajevskoga časopisa »Lica« koji je bio aktivan u vrijeme dok je u BiH bila nezamisliva međunacionalna suradnja i koji djeluje kao svojevrsno »antiratno« pismo, bez domoljubnih patetika. </p>
<p>Taj stil pomogao je i starijim autorima da pobjegnu od modernističkih utopija u postmoderno stanje književnosti, u kojem se etika izjednačava s estetikom, u kojem postoji poetika svjedočenja, kontakt sa zbiljom, kazao je profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz.</p>
<p> Kao jedan od selektora Revije istaknuo je tri svoja omiljena suvremena pisca iz BiH: Faruka Šehića, koji temama bosanske tranzicije, neokapitalizma, daje izvrsnu sliku suvremene Bosne. Zatim Asmira Kujovića, koji uvodi u književnost neki »novi humanizam«, te Mustafu Zvizdića, koji je kazao da historiografija ima oblik šipke što ju savijaju pobjednici.</p>
<p> U BiH, kako su pokazale rasprave, nije bilo kulturne eksplozije, časopise uglavnom financira Soros, još uvijek ne postoje stipendije za studente slavistike. »Akademska zajednica u BiH bori se protiv vlastite književnosti«, kazao je Enver Kazaz. Revija je bila važna jer u BiH nije bilo generacijskoga buma kao u nas, pa je sliku valjalo složiti, zahvaljujući angažmanu Buybooka i Bookse. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Skupovi o Merzu i Strossmayeru</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Odluka pariške nakladničke kuće Editions du Cerf da objavi knjigu blaženoga Ivana Merza »Utjecaj liturgije na francuske pisce od 1700. do 1923.« bila je povodom za svečano druženje u amfiteatru Guizot na Sorboni.</p>
<p>O knjizi i osobnosti blaženoga Ivana Merza govorili su Roland Drago, član Akademije moralnih i političkih znanosti, monsinjor Francesco Follo, stalni promatrač Svete Stolice pri Unescu, F. Patrick Prétot s Pariškoga katoličkog instituta i profesor Thomas Gueydier, voditelj Centra teoloških studija u Caenu, koji potpisuje i predgovor knjizi.</p>
<p>Tijekom studijskoga boravka u Parizu Ivana Merza (Banja Luka, 1896. – Zagreb, 1928.) najviše je opčinio odraz katoličkoga obreda u francuskoj književnosti, što će Francesco Follo opravdati podsjećanjem da je na latinskom jeziku i pojmu kultura korijen u kultu. Povezujući liturgiju i književnost, s posebnim naglaskom na djelima Chateaubrianda, Hugoa i Huysmansa, Merz će svoja otkrića objediniti u knjizi koja i samim Francuzima dati nove spoznaje o vlastitoj književnosti.</p>
<p> U okviru sorbonskih sastanaka uslijedio je okrugli stol posvećen Josipu Jurju Strossmayeru. Uvodno predavanje »Biskup J. J. Strossmayer – intelektualni profil i instrumentalizacija« održao je Luc Orešković, doktor povijesti i autor nekoliko naslova o hrvatsko-francuskim povijesnim vezama.</p>
<p> Pariškom podsjećanju na đakovačkoga biskupa pridružio se i ravnatelj sorbonske biblioteke André Tuilier ogledom »Strossmayer i sorbonski galikanizam«, a na tečnom je francuskom jeziku posebno nadahnuto predavanje održao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, povjesničar Franjo Šanjek, podsjetivši na »Hrvatsku i europsku dimenziju J. J. Strossmayera«.</p>
<p>Okrugle stolove organizirali su, pod sveučilišnom palicom profesora Henrika Hegera, Odjel za istraživanje hrvatskog kulturnog ozračja pri Centru za istraživanja u usporedbenoj književnosti na Sorboni, Udruga »R. J. Bošković« i Sveučilišni fond »F. K. Frankopan«.</p>
<p>Yves Tripković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zaštita židovskih kulturnih dobara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Povjerenstva SAD za očuvanje američke baštine u inozemstvu, Warren L. Miller, posjetio je ovih dana, u pratnji američkog veleposlanika u Hrvatskoj Ralpha Franka, Ministarstvo kulture RH gdje je u kratkom razgovoru s ministrom Božom Biškupićem izrazio dojmove o posjetu Hrvatskoj, priopćeno je iz Ministarstva kulture. »Impresioniran sam svime što sam vidio na planu zaštite i očuvanja židovskih kulturnih dobara, primjerice židovskim grobljem u Đakovu te razgovorima koje sam vodio u Jasenovcu, o uređenju tog spomen-područja. No ono što mi je iznimno drago jest spoznaja da u Hrvatskoj nema antisemitizma« – istaknuo je Miller, koji je izrazio želju da se u Jasenovcu na poseban način obilježe žrtve holokausta. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Ljubičić impresivni pobjednik Metza</p>
<p>»Naravno da sam zadovoljan i morao sam iskoristiti ovaj turnir znajući kako u Metzu nema Federera«, rekao je Ljubičić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Konačno! Ivan Ljubičić je ove sezone nezaboravnim partijama u Davis kupu pridodao i jedan ATP naslov. Rutinskom pobjedom protiv mladog Francuza Gaela Monfilsa 7-6 (7), 6-0 u Metzu, Ivan Ljubičić je osvojio drugi naslov u karijeri. Lyon iz 2001. godine više nije sam u njegovoj kolekciji.</p>
<p>Francuski gradovi očito su dobra inspiracija Ljubičiću, jer, rekli smo, jedini osvojeni turnir dosad je bio Lyon. Ove godine je već igrao finale Marseillea, dok je u Metzu prošle godine Ljubičić bio finalist igre parova. Na kraju je došao i konačni trijumf - pobjeda u Metzu.</p>
<p>Ove godine Ljubičić je već igrao četiri finala (Doha, Dubai, Rotterdam i Marseille), no nesreća je bila što je tri puta morao preko Rogera Federera tražiti put do konačne pobjede. U Metzu je, pak, pravi posao učinio u prethodnim kolima (naglasak se stavlja na sjajnu pobjedu protiv Nikolaja Davidenka), dok je mlađahni Monfils bio tek desert na kraju odličnog tjedna.</p>
<p>Neizvjesnost je u ovom finalu trajala samo kroz prvi set, no makar je tada Monfils bio u stalnom rezultatskom kontaktu sa Ljubičićem, bilo je primjetno kako hrvatski tenisač čeka konačnu egzekuciju.</p>
<p>Monfils je meč otvorio poletno, odmah je »breakom« iznenadio još nezagrijanog Ljubičića, no već u sljedećem gemu rezultat je bio izjednačen. Od tog trenutka Ljubičić je lomio domaćeg tenisača, koji se suprostavljao sjajnom trkom na terenu i dugim poenima, gdje je prisiljavao Ljubičića na greške.</p>
<p>Nakon što je propustio jednu set loptu kod 5-4, Ljubičić je morao u »tie-breaku« tražiti set prednosti. I tu je krenuo sa zaostatkom (1-3), ali je s nekoliko finih razmjena pretrčao Monfilsa i došao do prvog seta. I to je zapravo bio kraj...</p>
<p>Još uvijek razigrani, pa tako i mentalno slabi Monfils, je nakon izgubljenog seta potpuno potonuo. Sa dvije dvostruke servis pogreške je izgubio servis na početku seta, kasnije je samo tonuo u svojoj nemoći, ali i sve moćnijoj igri Ljubičića.</p>
<p>»Krenuo sam nervozno i od početka je bilo jasno kako će tie-break biti ključ ovog meča. Oboje smo bili prilično umorni od prethodnih mečeva i očito je Monfils bio potpuno slomljen nakon izgubljenog seta. Naravno da sam zadovoljan i morao sam iskoristiti ovaj turnir znajući kako u Metzu nema Federera«, rekao je Ljubičić nakon pobjede.</p>
<p>• Rezultat, finale: LJUBIČIĆ – Monfils 7-6 (7), 6-0. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ančić propustio dvije meč-lopte</p>
<p>Super Mario je bio na korak od drugog ATP naslova u karijeri, drugog ove sezone nakon Hertogenböscha. Finale 765.000 američkih dolara vrijednog ATP turnira u Tokiju praktički je bilo riješeno, Mario Ančić je imao dvije meč-lopte u »tie-breaku« drugog seta, no na kraju je Wesley Moodie stigao do prvog naslova u karijeri nakon 1-6, 7-6 (7), 6-4 pobjede. Sve do tog presudnog poena, Ančić je potpuno dominirao protiv 98. tenisača svijeta. Prvi set je riješio u svoju korist s dva »breaka«, dok je u drugom također oduzeo servis Južnoafrikancu i servirao za 4-2 vodstvo. Ipak, nije izdržao, još jednom je Ančić prepustio naslov slabijem tenisaču. Prije dvije godine u finalu Milana slavio je Anthony Dupuis, dok je u Scottsdaleu ove godine naslov otišao u ruke Waynea Arthursa. Oba tenisača su protiv Ančića osvojili prvi i jedini ATP naslov.</p>
<p>»Mislim kako sam cijeli meč odigrao na visokoj razini. Kontrolirao sam meč do sredine drugog seta, a onda je Moodie odigrao nekoliko nevjerojatnih poena i vratio 'break'. Morao sam ostati miran nakon drugog seta, mentalno sam bio spreman za nastavak borbe, ali on je bio bolji u završnici«, rekao je Ančić. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčar: I u Budimpeštu idemo pobijediti </p>
<p>Nogometni izbornik Zlatko Kranjčar, koji se već sav pogrbio od brojnih tapšanja po leđima nakon velikog uspjeha, plasmana reprezentacije na SP, želi da se kvalifikacijski ciklus završi na način dostojan momčadi koja je tako uvjerljivo stigla do cilja. To drugim riječima znači da se na zadnju utakmicu, u srijedu u Budimpešti, ne ide formalnosti radi, nego s punom ozbiljnošću: </p>
<p>»Uopće nam nije želja doći razgledavati budimpeštanske zanimljivosti, makar bi se utakmica s Mađarskom mogla tretirati kao ugodan izlet. Želimo u Budimpešti postići pozitivan rezultat, što znači da ćemo pokušati pobijediti. Samo uspjesima možemo izgrađivati vlastitu sigurnost, ali i respekt kod suparnika.« </p>
<p>Pojašnjava Kranjčar zbog čega će posegnuti za dodatnom motivacijom povodom utakmice u srijedu, sve kako bi se kvalifikacije završile bez ijednog poraza, što je uzgred malo kome pošlo za rukom: </p>
<p>»Naš je sastav zapravo takav da ne zna kalkulirati, ali zna kakva mu je moć. Naime, uvijek igramo da uspijemo, možda sad već na naš poseban način, s učvršćenom obranom, a onda pokušajem postizanja pogotka. Mislim da će igrači biti u tom duhu i da nakon ove noći neće osjećati posljedice predugog izlaska. Uostalom, da igrači nisu maksimalno savjesni i ozbiljni, ne bismo se sada radovali onome što je toliko oduševilo sve nas. Osim toga, možda će, kako čujem, prilikom određivanja nositelja jakosnih skupina na Svjetskom prvenstvu u Njemačkom biti honorirano prvo mjesto u skupini. Sve su to detalji o kojima valja voditi računa.« </p>
<p>Kranjčar je poznat po tome da ne voli prečesto mijenjati jedanaestoricu za koju se opredijelio, ali u Budimpešti to mora napraviti silom prilika: </p>
<p>»Niko Kranjčar i Niko Kovač zbog kartona neće moći igrati, ali nikoga neću naknadno pozivati. Poslužit ću se igračima iz raspoloživoga kadra, a u ovom trenutku u najozbiljnijim su mi kombinacijama Jerko i Ivan Leko. Dado Pršo opet ima uobičajenih problema zbog kojih ga ne bi bilo uputno gurati u vatru. No, vjerujem da će se do srijede ipak oporaviti i da će zaigrati.« </p>
<p>Dakako da je plasmanom reprezentacije na Svjetsko prvenstvo aktualizirano pitanje poduzimanja dodatnih napora oko angažiranja Argentinca hrvatskog podrijetla Bilosa: </p>
<p>»Sadašnja mi situacija dopušta da razmišljam o njemu, pogotovo zato što Dado Pršo treba dostojnu alternaciju ako njegova koljena ne izdrže sve napore. Bilosa ćemo kontaktirati i čekati, ali ne dugo, pogotovo zato što igrači koji su ostvarili tako veliki uspjeh kao što je plasman na Svjetsko prvenstvo imaju prioritet.« </p>
<p>I neizbježno pitanje: je li izborniku bilo žao što nije igrao najbolji švedski nogometaš, ozlijeđeni Zlatan Ibrahimović? Njegovim bi nastupom, naime, pobjeda Kranjčarove vrste imala još veći sjaj. </p>
<p>»Drago mi je što Ibrahimović nije igrao, jer bi tada Šveđani bili samo naizgled jači. Poznato je da igrač koji u igru uđe praktički ozlijeđen uvijek podsvjesno misli na tu ozljedu i ne igra punom snagom. Osim toga, zašto svi toliko pitate za taj švedski hendikep? Nismo li i mi igrali bez Olića?!«, zaključio je Kranjčar. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Španjolci pali pod zagrebačkim bedemom</p>
<p>U žestokoj borbi s Portlandom, Zagreb je ostao bez oba lijeva krila, Kaleba i Kapisode</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ovakvu sam obranu 3-2-1 vidio kad su naši rukometaši osvajali svjetsko zlato u Portugalu«, uskliknuo je jedan gledatelj gledajući rukometaše Zagreba u borbi protiv Portland San Antonija iz Pamplone u dvorani II Doma sportova. Kako je tad obrana reprezentaciji donijela svjetsko zlato, tako je ovaj put donijela pobjedu zagrebaša protiv favoriziranog španjolskog prvaka 24-20 (15-9) u dvoboju 2. kola skupine G Lige prvaka. </p>
<p>Da Zagrebu bude teže na putu do pobjede, ozlijedila su mu se oba lijeva krila. U 15. je minuti iz igre izašao Nikša Kaleb zbog ozljede koljena, a u 50. minuti Portlandov je vratar Tomas Svensson koljenom nehotice nokautirao Petra Kapisodu, koji je pogodio iz kontranapada. No, izdržali su zagrebaši do kraja i bez oba lijeva krila. Liječnički će pregledi utvrditi koliko su obje ozljede ozbiljne.</p>
<p>Koliko su zagrebaši željeli pobjedu protiv Portlanda SA i Ivana Balića vidjelo se od prve minute. Krenuli su žestoko i bespoštedno, Španjolci su se držali prvih nekoliko minuta, poveli u 6. minuti (3-2) i to je bilo sve. Zagrebova je obrana, ponovno sa Denisom Špoljarićem u glavnoj ulozi, radila kao nacrtana, indisponiranog vratara Nikolu Blažička je u 12. minuti zamijenio Beno Lapajne. Zagreb je, pak, nakon njegovih obrana kontrama i pažljivim napadima, predvođen Slavkom Golužom, gradio svoju prednost. Kakvu je Zagreb odigrao obranu najbolje govori činjenica da su Španjolci u prvih 30 minuta postigli samo devet pogodaka. </p>
<p>U drugom se poluvremenu Portland SA malo pribrao i povezao konce. Zagrebaši su tad malo posustali, u prvih su 15 minuta drugog dijela postigli samo dva pogotka, dok su Španjolci napravili seriju 4-0. No, tad je Španjolce iznenadio Drago Vuković sa svoja tri pogotka i vratio Zagreb na osjetniju prednost. Španjolci su se oštro borili, ali Zagrebova je momčad igrala kao u transu, pokazavši da je bod iz Schaffhausena prošli vikend bio samo loš dan. Na kraju su i Španjolci zaredali pogreške i promašaje, ne skrivajući da zaziru od raspoloženog Lapajnea. Ruku na srce, da Portland na vratima nije imao Šveđanina Svenssona, koji je obranio 14 udaraca i sedmerac, sigurno bi još lošije prošao. </p>
<p>Uistinu su vrijednu pobjedu izborili zagrebaši. Ne samo zbog bodova, već zbog samopouzdanja. Pokazali su da su kolektiv, da ginu jedan za drugog, da imaju hrabrosti i da su gladni pobjeda. A kad je momčad takva, onda ni rezultat ne može biti loš. </p>
<p>• ZAGREB - PORTLAND SA 24-20</p>
<p>ZAGREB: Blažičko (2), Lapajne (12), Kaleb 1, Goluža 4 (1), Vuković 3, Lelić, Djukanović 1, Špoljarić 1, Toskić 3, Anušić, Kapisoda 1, Horvat 6, Lisičić 3, Terzić 1</p>
<p>PORTLAND SA: Hvidt (3), Svensson (14+1), Rocas 5 (1), Boesen 3, Andorinho 1, Lozano 1, Garralda 4, Ruesga, Ortigosa 1, Lubej, Perez, Jorgensen 1, Nikolić 2, Balić 2</p>
<p>SUCI: Baum i Goralczyk (obojica iz Poljske). GLEDATELJA: 3000</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 2 (1), Portland SA 2 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 10 minuta (Terzić 2+2, Anušić, Goluža, Djukanović), Portland SA 8 minuta (Jorgensen, Boesen, Perez, Garralda) </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Raikkonenu pobjeda, Renaultu konstruktorski vrh </p>
<p>Pregršt formiranja plasmana na samoj stazi i sjajni Raikkonen i Alonso obilježili su utrku </p>
<p>SUZUKA</p>
<p> – Ljepotica sezone odvožena je u pretposljednjoj utrci formule 1 ove godine. Velika nagrada Japana pripala je sjajnom Kimiju Raikkonenu, što mu je sedmi ovosezonski uspjeh, dok su ostale dvije stepenice pobjedničkog postolja podijelili Renaultovi vozači Giancarlo Fisichella i Fernando Alonso. U kakvoj su seriji McLarenovi vozači najbolje kazuje podatak da im je ovo šesta pobjeda zaredom, no »zahvaljujući« izlijetanju Juana Pabla Montoye već u drugom krugu, Renault je sa 14 skupljenih bodova ponovno preuzeo tron u natjecanju za konstruktorski naslov... </p>
<p>Raikkonen je do pobjede došao u pretposljednjem krugu, kad je napokon slomio Fisichellin otpor. Šampionska sezona »hladnog Finca« na njegovu žalost nakon Šangaja neće biti okrunjena naslovom, a za takvo što, uz kvalitetne izvedbe Fernanda Alonsa, može »zahvaliti« isključivo svojim ljudima zaduženima za boljitak motora, koji je kroz sezonu nekoliko puta eksplodirao. </p>
<p>Velika nagrada Japana stavila je još jedan uteg argumentacije na Alonsovu stranu vage koja kazuje tko je novi kralj »oktanskog cirkusa«. Svjetski je prvak u prvom krugu nadoknadio čak osam mjesta borbom na stazi, a nakon toga je dva puta natjerao sedmerostrukoga svjetskog prvaka Michaela Schumachera da mu se pokloni u izravnoj borbi. </p>
<p>Inače, japanske su se vremenske prilike još jednom pokazale nepredvidivima, pa je zbog kiše Kiša na kvalifikacijskom treningu najbolje je vozače sezone gurnula na niže kvalifikacijske pozicije, no kvaliteta je u tom trenutku još jednom dobila na značaju. Michael Schumacher startao 14., Alonso 16., Raikkonen 17., a Montoya s 18. pozicije. Očito je da takva slaba startna mjesta dominantnom dvojcu sezone ne smetaju...</p>
<p>• REZULTATI, VN JAPANA </p>
<p>1. Raikkonen (McLaren-Mercedes) 1:29.02,212, 2. Fisichella (Renault) +1.633, 3. Alonso (Renault) +17.456, 4. Webber (Williams-BMW) +22.274, 5. Button (BAR-Honda) +29.507, 6. Coulthard (Red Bull) +31.601, 7. M. Schumacher (Ferrari) +33.879, 8. R. Schumacher +49.548... </p>
<p>Poredak, vozači </p>
<p>1. Alonso (Renault) 123 boda, 2. Raikkonen (McLaren-Mercedes) 104, 3. M. Schumacher 62, 4. Montoya (McLaren-Mercedes) 60... </p>
<p>Konstruktori </p>
<p>Renault 176 bodova, 2. McLaren-Mercedes 174, 3. Ferrari 100, 4. Toyota 82... [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Cibona uvjerljiva protiv Zagrebove mladosti</p>
<p>Očito je da će zagrebaši igru usmjeravati na kapetana Simona, a ukoliko netko »uskoči« u njegov film, ostvarit će i pokoju pobjedu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvo kolo Goodyear lige donijelo je i zagrebački derbi, a prema prikazanom Zagreb će ove sezone (ne samo u gradskom nadmetanju protiv »vukova«) igrati podređenu ulogu. Momčad iz Savske svladala je košarkaški klub Zagreb 87-73, pa su tako cibosi već na samom startu Jadranske lige uknjižili dva boda.</p>
<p>Svijetle točke dvoboja u svojoj momčadi trener Davor Vučković može pronaći u igri najmlađih pojedinaca dvoboja. Ante Tomić i Ivan Papac Zagrebovi 18-godišnjaci opravdali su status prvotimaca u momčadi »mrava«. Pogotovo se to odnosi na Tomića koji je u prvom poluvremenu sakupio sedam skokova i mučio mnogo iskusnije Cibonine centre Juricu Žužu i Matu Skelina. I Ivan Papac je pokazao da može - ubacivši 14 poena, te uhvativši četiri lopte. </p>
<p>Ako je suditi prema prvoj utakmici zagrebaši će igru usmjeravati na kapetana Krunoslava Simona (16 koševa, pet skokova), a ukoliko netko »uskoči« u njegov film, ostvarit će i pokoju pobjedu.</p>
<p>Što se Cibonine igre tiče, u nedjelju su vrlo dobri bili razigravač Scoonie Penn (21) i krilni igrač Damir Markota (16 poena, šest uhvaćenih lopti). Markota je odlično otvorio utakmicu i u početnih šest minuta ubacio 11 koševa. Zagrebaši su se u tom djelu na »životu« držali Simonovim ubačajima, a pad se u njihovoj igri dogodio na otvaranju druge četvrtine kada su košarkaši Dražena Anzulovića napravili seriju 10-0 i otisnuli se na ugodnih 33-19. </p>
<p>Serija 11-0 s početka posljednje četvrtine i definitivno je ugasila nadanja domaće momčadi u mogućnost iznenađenja... </p>
<p>• ZAGREB – CIBONA 73-87</p>
<p>(19-23, 35-49, 58-68)</p>
<p>Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB: TOMIĆ 6, Broyles, Mišić 6, SIMON 16 (1-2), Papac 14 (3-4), Babić, TAYLOR 8 (0-1), N. GARMA 11 (2-3), Previšić, VRSALJKO 12 (2-7), Krajačić</p>
<p>CIBONA: PENN 21 (4-4), Kus 3 (1-2), SKELIN 8 (2-4), RANČIĆ 14 (0-1), MARCELIĆ 11, Andrić 1 (1-2), Trepalovac, Žuža 10, Rozić 3 (1-2), Perinčić, Ugrinoski, MARKOTA 16 (1-1)</p>
<p>SUCI: Nakić, Herceg, Jovović (svi Hrvatska). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Scoonie PENN</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zenucchiju i Lukićki zagrebački maraton</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nedjeljnu idilu zagrebačke špice narušili su maratonci 14. izdanjem Zagrebačkog maratona. Više od 6000 natjecatelja u tri utrke (od toga 159 maratonaca, 150 polumaratonaca i ostali u utrci građana na pet kilometara) startalo je u 10 sati sa Trga bana Jelačića. Koloni natjecatelja trebalo je čak 7 minuta da se pokrene sa glavnog zagrebačkog trga. U konkurenciji maratonaca slavio je Emanuele Zenucchi iz Italije koji je 42.195 metara otrčao za respektabilnih dva sata, 20 minuta i 36 sekundi. Drugo je mjesto osvojio Đuro Kodžo iz BiH sa zaostakom od 3 minute i 30 sekundi dok je rumunjski atletičar Petrea Hristea na cilj došao treći u vremenu 2.26.15. Zenucchi je ovom pobjedom potvrdio status najboljeg maratonca koji se natječe na ovim prostorima, jer je do sad tri puta slavio na Plitvičkom maratonu a ovo mu je bio prvi nastup u Zagrebu. </p>
<p>»Zadovoljan sam pobjedom i bogatom financijskom nagradom«, rekao je šutljivi 36-godišnji atletičar iz Bergama i potužio se da konkurencija u maratonu nije bila prevelika. Drugoplasirani Kodžo ponovio je optužbe s Plitvica o dopingu, Zenucchi je tada a i u Zagrebu iz džepova vadio ampule koje je ubrizgavao u ruku, no optuženi se branio da nije riječ o dopingu već o vitaminima.</p>
<p>»Staza i vrijeme su bili odlični, šteta što je kraj sezone, pa nisam ostvario bolje vrijeme. U Zagrebu je sve bilo idealno za ostvariti vrhunski rezultat«, rekao je drugoplasirani. Ovaj maraton osim ampula ostat će upamćen po tome jer suci nisu vidjeli pobjednika na prvom okretu, no ostali atletičari su potvrdili da se Talijan nije švercao. Kako je moguće da čak četiri suca ne vide vodećeg, ostat će nejasno... </p>
<p>Ljepšu stranu maratona ispričale su atletičarke, naslov najbrže obranila je Marijana Lukić iz SiCG u vremenu od 2.46.30. , 33 sekunde brže od Sinjanka Lidije Rajčić, koja je vodila 38. km, no na kraju, po njenim riječima, noge su postale teške. Trećeplasirana je bila poznata naša atletičarka na 1500 i 3000 m, Hrvatica Ljiljana Čulibrk bila je treća. , koja je utrku završila za malo više od tri sata. Mađar Toth je slavio u polumaratonu, dok je u utrci građana prvi ciljem u konkurenciji muškaraca prošao Vedran Lozanov, a kod žena Valentina Belović. ></p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Schröder ministar u vladi Angele Merkel? </p>
<p>CDU očekuje da će SPD odustati od zahtjeva da novu vladu predvodi Schröder i da će se zadovoljiti s osam od ukupno 16 mjesta u kabinetu kancelarke Merkel </p>
<p>Tri tjedna nakon izvanrednih izbora u Njemačkoj koji su doveli do pat-pozicije između dvije velike stranke i njihovih saveznika nazire se kompromisno rješenje za formiranje nove vlade. Naime, uoči nedjeljnog sastanka najužeg vodstva socijaldemokrata i oporbenih demokršćana (CDU) koji su pobijedili s tijesnom većinom od četiri zastupnička mjesta, njemački mediji najavili su dogovor o formiranju velike koalicije.</p>
<p>Prema toj formuli, SPD bi trebao pristati da kancelarsko mjesto pripadne Angeli Merkel, šefici demokršćana koji, kao najjača grupacija u parlamentu, polažu pravo na mandat za sastav vlade. To su im pravo socijaldemokrati osporavali s argumentom da je SPD najjača stranka u Bundestagu jer se demokršćanska frakcija, prema njihovoj interpretaciji sastoji od dvije stranke - CDU i sestrinske bavarske Kršćansko-socijalne unije.</p>
<p>Prema izvještajima njemačkih medija, CDU očekuje da će socijaldemokrati odustati od zahtjeva da novu vladu predvodi aktualni kancelar Gerhard Schröder i da će se zadovoljiti s osam od ukupno 16 mjesta u kabinetu kancelarke Merkel.</p>
<p>Iako glasnogovornici dviju stranaka nisu htjeli komentirati takve navode, analitičari, čini se, polaze od pretpostavke da je dogovor o kancelarskom mjestu gotova stvar, pa su novine pune nagađanja o kadrovskoj križaljci buduće vlade. Najzanimljivije rješenje donio je tiražni tabloid Bild am Sonntag koji je u nedjelju objavio da bi Schröder mogao zauzeti mjesto vicekancelara i ministra vanjskih poslova u vladi Angele Merkel - mjesto koje u aktualnoj vladi obnaša Joschka Fischer.</p>
<p>Što su Merkel i predsjednik CSU-a Edmund Stoiber s jedne, a Schröder i šef SPD-a Franz Müntefering s druge strane dogovorili u nedjelju navečer znat će se tek u ponedjeljak. Naime, prema najavama iz stranačkih stožera, pregovaračka četvorka neće formalno zaključiti sporazum prije nego što se o mogućem dogovoru izjasne stranačka tijela, koja se sastaju u ponedjeljak.</p>
<p>Kancelarsko pitanje najveća je zapreka formiranju vlade jer je stav CDU-a da se o pravu Angele Merkel na kancelarsko mjesto ne može pregovarati. O drugim aspektima podjele vlasti dogovor je znatno lakši pa su dvije strane već naznačile područja u kojima mogu surađivati poput smanjivanja proračunskog deficita ili reforme federalnog uređenja. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dokument opstanka ili raspada zemlje</p>
<p>Zbog referenduma u Iraku se od 13. do 17. listopada uvodi policijski sat i zatvaraju sve državne granice</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iračka vlada najavila je u nedjelju da će 13. listopada, odnosno dva dana prije referendumskog izjašnjavanja građana o Nacrtu novog ustava, uvesti policijski sat, zatvoriti sve državne granice, zabraniti nošenje oružja (čak i onim osobama koje za to imaju dozvolu), te poduzeti druge nužne sigurnosne mjere. </p>
<p>»Zaštit ćemo sve one koji izađu na referendum«, poručio je irački ministar unutrašnjih poslova Bayan Jabr. Obznanio je da su poduzete sve potrebne protumjere kako bi se pravodobno spriječile moguće akcije pobunjenika i terorista. Rekao je da će u toj golemoj operaciji očuvanja reda i mira sudjelovati deseci tisuća pripadnika snaga sigurnosti. Samo u Ramadiju, glavnom gradu provincije Anbar, bit će razmješteno oko 6500 policajaca. </p>
<p>Delegacija Arapske lige, na čelu sa generalnim tajnikom Amr Musom, već je stigla u Irak kako bi mogla pratiti regularnost referenduma. »Situacija u zemlji je iznimno napeta i može eksplodirati svakoga trenutka«, rekao je čelnik Arapske lige. Musa drži da bi takav scenarij mogao odvesti Irak u pakao novih sukoba. Najava sumornog ishoda referenduma, bez obzira kako će se okončati, mnogo je više od optimističkih predviđanja. Vodeći sunitski čelnici, ali i pojedini prvaci iz šijitskog tabora, pojačavaju svoje protivljenje usvajanju Nacrta ustava. »To je vrlo opasan dokument koji može koristiti samo interesima imperijalista«, tvrdi visoki dužnosnik Komiteta islamskih znanstvenika Mohammed Bashar al Feydi. Iračka islamska stranka, koja okuplja uglavnom arapske sunite, pozvala je svoje pristaše na bojkot referedumskog izjašnjavanja. U redovitoj propovjedi petkom sunitski imami su pozvali građane da odbace Nacrt novog ustava. Ističe se da bi njegovo usvajanje dovelo do novih podjela između Kurda i arapskih većinskih šijita i sunita. Upozorava se da bi krajnji ishod mogao biti cijepanje zemlje i guranje Iračana u čeljusti građanskog rata. </p>
<p>Bez obzira iz kojega se kuta promatra, stječe se snažan dojam da je politička budućnost Iraka i Iračana sve nesigurnija i neizvjesnija. Tamošnji sekularisti smatraju da bi usvajanje Nacrta ustava moglo potaknuti sve veću islamizaciju zemlje koja je, po mnogima, već zamjetna. </p>
<p>Vladajući šijiti i Kurdi, uz snažnu američku potporu čine sve kako bi se predloženi najviši zakonodavni akt 15. listopada usvojio. U tu svrhu obilato se koriste državni mediji, pa i nagradni kvizovi koji dobrim poznavateljima Nacrta ustava nude, za iračke uvjete, fantastičnih pet tisuća dolara. Sve to dakako ne znači da će predloženi dokument biti i odbijen. No, ulozi su iznimno visoki, ne samo za Iračane.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>SAD prijeti uvozu iz Kine </p>
<p>Hoće li Busheva administracija zaključiti da je Kina valutni manipulator? </p>
<p>Cijeli sljedeći tjedan u Pekingu će se održavati sastanci od kojih se očekuju značajni dogovori za gospodarske i financijske, pa time i političke odnose industrijski razvijenih i najutjecajnijih zemalja u razvoju, a posebno SAD-a i Kine. </p>
<p>Prvo se, od 11. listopada, sastaju ministri financija i šefovi središnjih banaka skupina G8 industrijski najrazvijenijih i G20 najutjecajnijih »gospodarstva u nastajanju« kako se posljednjih godina naziva zemlje u razvoju poput Kine, Indije, Brazila, Meksika, Argentine, Južnoafričke Republike, Egipta... </p>
<p>Potom će se, 16. i 17. listopada, sastati Kinezi i Amerikanci u zajedničkoj gospodarskoj komisiji u kojoj redovno jednom godišnje razmatraju svoje gospodarske i financijske odnose. Američku delegaciju vode najutjecajniji gospodarski dužnosnici John Snow i Alan Greenspan. Prvi je ministar financija, a drugi predsjednik federalnih rezervi, američke središnje banke. </p>
<p>Razgovori bi mogli presuditi hoće li Busheva administracija sljedećeg mjeseca u važnom izvješću ocijeniti je li Kina valutni manipulator. Bush bi navodno želio izbjeći takvu ocjenu jer bi mogla negativno djelovati na trgovinske i diplomatske odnose ne samo Washingtona i Pekinga. </p>
<p>Američki Kongres je prvotno zatražio da se izvješće pripremi i objavi do 15. listopada, ali je odgođeno do početka studenoga kako bi se moglo unijeti i informacije sa sastanaka u Kini. </p>
<p>Poslije snažnih pritisaka, kineska vlada je u srpnju pristala revalvirati svoju valutu za 2,1 posto, prekinula je desetljeće dugo vezanje juana uz dolar i prešla na određivanje tečaja prema košarici najvažnijih valuta. </p>
<p>Amerikanci tvrde da kineski potezi nisu dovoljni, a najvažniji argument im je da se američki deficit u trgovini s Kinom ne smanjuje (prošle godine od 665 milijardi dolara ukupnog deficita američkog tekućeg računa, manjak u poslovima s Kinom dosegao je 162 milijarde). Što, kako reče Robert Zoellick, zamjenik američke državne tajnice - ne bi prihvatila niti jedna članica EU-a, a ni Japan. </p>
<p>Zbog te neravnoteže, oba doma američkog Kongresa pripremaju zakone koji bi, ako budu usvojeni i primijenjeni, mogli uvesti tarife od 27,5 posto na sav uvoz iz Kine. Tarife bi se zadržale sve dok Kinezi značajnije ne povećaju tečaj juana i tako poskupe svoj izvoz. </p>
<p>Dosad Kina nije pokazala spremnost da svoju valutu potpuno prepusti djelovanju tržišta. Na nedavnom sastanku G8, kineski ministar financija, Jin Rinqing, izjavio je da kineskim financijskim institucijama treba vremena da se pripreme za nepostojanost slobodno plovećih valuta, te da je u interesu i kineskog i svjetskog gospodarstva da se taj proces odvija postupno. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Milijuni migranata mijenjaju demografsku kartu Zemlje</p>
<p>U ovom trenutku, svijetom putuje više od 200 milijuna migranata, što je gotovo trostruko više nego prije tridesetak godina</p>
<p>Budući migranti ne bi trebali napuštati svoja matična ognjišta zbog nasušne potrebe, već slobodnom voljom i bez većih birokratskih prepreka u zemljama koje će ih primiti i iz kojih odlaze, a ne bježe. </p>
<p>Ta gotovo utopistička poruka mogla se čuti na prošlotjednoj velikoj međunarodnoj konferenciji o migracijama održanoj pod pokroviteljstvom Kraljevine Švedske na kojoj je sudjelovao i glavni tajnik UN-a Kofi Annan. Konferencija je završena u srijedu u New Yorku.</p>
<p>U ovom trenutku, svijetom putuje više od 200 milijuna migranata. Njihov broj se utrostručio u posljednji 30 godina. Prije tri desetljeća u svijetu je bilo registrirano oko 75 milijuna migranata. Te je podatke, objavilo Globalno povjerenstvo za međunarodne migracije sa sjedištem u Ženevi u posebno tiskanom izvješću glavnom tajniku UN-a. U izvješću se, među ostalim, kaže kako bi pitanje migracija u svijetu koji se očito sve više premješta s kontinenta na kontinent, ali i unutar samih kontinenata, trebalo biti predmet usuglašenih politika, sa zajedničkim ciljevima i zajedničkom vizijom.</p>
<p>Ovo globalno povjerenstvo (GCIM) osnovano je 2003., i u njemu sudjeluje 19 eminentnih, neovisnih i svjetski poznatih intelektualaca. U New Yorku su bili prisutni Jan O. Karlsson, bivši švedski ministar za migraciju i razvoj, Mamphela Ramphele, bivši direktor u Svjetskoj banci iz Južne Afrike kao i Rolf Jenny iz Švicarske koji je na čelu tog povjerenstva. U sklopu ove eminentne skupine djeluju predstavnici 32 zemlje. </p>
<p>Ovaj put, Povjerenstvo je predložilo šest principa za akciju, od toga kako treba tretirati migrante na globalnom tržištu rada, uz pokušaj razumijevanja suodnosa migracije i razvoja, sve do problema ilegalne migracije i odnosa migranata i društava u koje dolaze te ponašanja vladinih institucija prema njima. U narednim godinama, očekuje se ubrzavanje trenda individualnih preseljenja. A nisu isključena ni masovnija jer će, nažalost, sigurno biti još ratova.</p>
<p>Demografski, ekonomski, ali i demokratski dispariteti uzrokovani neujednačenim regionalnim razvojem pojačat će razloge za iseljavanje iz pasivnih, u razvijene dijelove svijeta. Zemlje koje tradicionalno primaju useljenike, izbjeglice i posebno tražene stručnjake morale bi se na vrijeme suočiti s realnošću: Pred nama su i sigurnosni izazovi, kaže se u završnom dokumentu konferencije. </p>
<p>Trebalo bi na vrijeme prepoznati ulogu migranata u promociji ekonomskog rasta i smanjenju globalnog siromaštva: Migracija treba postati integralni dio globalnih razvojnih strategija. Zemlje koje provode zaštitu vlastite suverenosti trebaju surađivati u sprječavanja ilegalne imigracije, poštujući u potpunosti ljudska prava migranata, izbjeglica ili povratnika koji se odluče vratiti u svoje zemlje. Valja pokušati integrirati one koji se duže zadržavaju u novoj domovini, uz poštivanje radnih standarda, koji bi svakako spriječili eksploataciju tek pristiglih useljenika</p>
<p>Na Konferenciji je iznesen i zapanjujući podatak da se u zemlje u razvoju (na službenoj listi UN-a njih 49) svake godine slije 150 milijardi dolara u doznakama i drugim novčanim transferima iseljenika. A to je tri puta veći iznos od onoga što su razvijene industrijske zemlje (Skupina G8) obećale kao pomoć nerazvijenom svijetu 2005. godine u sklopu jubilarnog summita u UN-u.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Novinarske slobode sve ugroženije</p>
<p>Američka novinarka Judith Miller i pravo na čuvanje izvora, nasilje nad meksičkim novinarima zbog otkrivanja narko-skandala, 26 kubanskih novinara u zatvoru - neke su od tema velikog skupa novinskih izdavača okupljenih u Interameričku novinarsku udrugu (IPS), koji se ovih dana država u Indianapolisu. Više od 400 izdavača zapadne hemisfere prisutno je na tom forumu na kojemu je glavna tema sloboda medija i sve češći pritisci kojima su izloženi mediji.</p>
<p>Kršenje medijskih sloboda u prvim je mjesecima ove godine najviše zabilježeno u Venezueli, Kubi i Meksiku, ali najviše zabrinjava što su se tim zemljama - poznatim po povremenim pritiscima na novinare - sad pridružile i Sjedinjene Države sa slučajem Judith Miller.</p>
<p>Kako je istaknuto u izvješću IPS-a, najproblematičniji je slučaj 26 kubanskih neovisnih novinara koji služe dugogodišnje zatvorske kazne, a od kojih su neki, tvrdi se, u vrlo lošem zdravstvenom stanju, pa čak i na rubu smrti. </p>
<p>Kako javlja agencija EFE, na skupu je izraženo zgražanje da u tako medijski razvijenoj zemlji kao što je Amerika, novinarka lista New York Times Judith Miller neko vrijeme provede u zatvoru zato što je odlučila čuvati profesionalnu tajnu.</p>
<p>Meksiko je primjer zemlje u kojoj novinari doslovce mogu izgubiti glavu istraživajući »opasne teme«. Premda su radili na sjeveru Meksika, a ne u kakvoj ratnoj zoni, troje meksičkih novinara je posljednjih nekoliko mjeseci ubijeno, a još jedan je nestao zato što su se previše približili istini o narkokartelima. </p>
<p>I Venezuela je zabrinula sudionike skupa zbog svog novog »zakona o društvenoj odgovornosti radija i televizije«, koji, prema izvješću IPS-a, već ima »ozbiljne posljedice« jer su stvorene zakonske pretpostavke za progon »nepodobnih novinara«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Genij kojeg je pratila nesreća</p>
<p>Wellesova biogra-fija vrvi situacijama koje bi dotukle svakoga umjetnika, ali, u njegovu slučaju, srećom, nije bilo tako</p>
<p>Na današnji se dan obilježava 20. godišnjica smrti Orsona Wellesa, filmskoga velikana kojem su se pridijevali mnogi epiteti, poput onih utemeljenih: »otpadnik od Hollywooda« i »filmaš ispred svoga vremena«, ili onih neutemeljenih među kojima prednjači »čovjek od jednoga filma«. Wellesova biografija jednostavno vrvi situacijama koje bi dotukle svakoga umjetnika i navele ga da život posveti nečemu drugome, ali, na sreću filmske umjetnosti, u njegovu slučaju nije bilo tako.</p>
<p>Najviše je problema Welles imao s producentima koji su mu sakatili filmove čim bi im se pružila prigoda. Već je njegovu prvom filmu »Građaninu Kaneu« prijetila je paljevina, jer se mislilo da film govori o novinskom magnatu Williamu Randolphu Hearstu, koji je imao silan utjecaj na kinoprikazivače. Film se ipak prikazivao u manjim kinima, no idući njegov film »Veličanstveni Ambersonovi«, osjetio je producentske škare, a, krajnje kukavički, istrgnuti materijal i oganj. Dok je Welles boravio u inozemstvu snimajući film »It`s All True« u Brazilu producenti su »veličanstveno« izrezali čak 45 minuta filma i taj materijal spalili kako ga Welles više ne bi mogao iskoristiti i možda vratiti u film. Kako bi ostali dosljedni u svojoj raboti, producenti su film na kraju okrunili i sretnim završetkom.</p>
<p>To razdoblje za Wellesa nije bilo nimalo sretno, jer je propao i njegov višemjesečni rad u Brazilu. Welles je tamo pokušao rekonstruirati povijesni događaj u kojem su se ribari Jangadeirosi izborili za svoja prava, ploveći kilometrima duž brazilske obale do Rio de Janeira i postali nacionalni heroji. No jedan od njih, kapetan broda, na kraju je rekonstruirane plovidbe pao s broda u luku karnevalskoga grada i utopio se, što je izazvalo ogorčenje Brazilaca koji su redatelja smatrali odgovornim za smrt. Film je, jasno, ostao nedovršeni, dok mu je drugo djelo umiralo pod producentskim škarama. Amerika nakon Drugoga svjetskoga rata nije bila spremna vidjeti tamne tonove i mračne likove u filmovima, koji su se u Wellesovu radu pojavljivali, pa je otišao u Europu. Tu je njegova filmska umješnost ipak prepoznata, pa je za »Otella« 1952. dobio Zlatnu palmu u Cannesu, te posebno priznanje 1964. za »Falstafta«. </p>
<p>No sreća ga nije pratila ni na starome kontinentu, gdje je kako bi financirao svoje, glumio u tuđim filmovima. Nakon mukotrpnoga snimanja i montaže »Mletačkoga trgovca« (1969.) u Veneciji gdje je glumio židovskoga trgovca Shylocka, iz hotelske mu je sobe jedne noći ukradena srednja rola i film je ostao nedovršen.</p>
<p>Taj je film snimao hrvatski snimatelj Tomislav Pinter, koji u dokumentarnom filmu »Druga strana Wellesa« Daniela Rafaelića i Leona Rizmaula, upravo prikazanim na HTV-u, kao i mnogi drugi hrvatski glumci, redatelji i producenti govore o suradnji s Wellesom koji je imao otvorenu i duboku vezu s Hrvatskom i Ojom Kodar. </p>
<p>Na našim je prostorima, točnije na Hvaru i u Primoštenu snimao film »Dubina« koji je trebao biti njegov komercijalni izlet, no opet ga je prekinuo niz nesreća u kojem je presudna bila smrt glavnoga glumca Laurenca Harveyja.</p>
<p>Sreća se ipak osmjehnula filmu »Proces« koji se najvećim dijelom snimao u Zagrebu: na Gornjem gradu, na obalama Save, u zgradi HNK-a, u Vili Rebar, u tunelu na Sljemenu, u sadašnjem OTV domu i na Velesajmu. Za taj je film sam radio scenografiju i unio u Velesajmski paviljon 1500 radnih stolova i doveo isto toliko statista. Welles nije propuštao reći kako mu je upravo taj film najosobniji, jer se mogao prepoznati u borbi pojedinca protiv mase i birokratskoga okruženja koje ga je stiskalo i kočilo od samoga početka.</p>
<p>Redatelj je na našim prostorima među ostalim glumio četničkoga vojvodu u »Bitci na Neretvi« Veljka Bulajića, te kralja Šaula u talijansko-hrvatskoj koprodukciji »David i Golijat«. </p>
<p>Najvrjednijim ostvarenjima uz »Građanina Kanea« i »Proces« smatraju se njegovi filmovi »Macbeth«, te nagrađeni »Otello« i »Falstaft«. Welles je snimio 12 filmova, ali isto toliko je iz nekog razloga ostalo nedovršeno.</p>
<p>Dokumentarni film »Druga strana Wellesa«</p>
<p>Filmolog, scenarist i redatelj Daniel Rafaelić i redatelj Leon Rizmaul nailazili su tijekom snimanja na otvorena vrata kako onih koji su surađivali s Wellesom, poput Antuna Vrdoljaka, Veljka Bulajića, Relje Bašića, Krste Papića, Ivice Pajera i drugih, kao i institucija, odnosno desetak novinskih i filmskih arhiva. </p>
<p>U susret im je rado izašao i veliki hrvatski skladatelj Arsen Dedić i glazbu, s obzirom na to da je riječ o Wellesu, napisao bez honorara. HRT je, također, pokazao veliki interes za ovaj projekt te je »Druga strana Wellesa« postao prvi dugometražni dokumentarac u produkciji te kuće. Film na svjetskim festivalima izaziva veliki interes, jer svima koji se Wellesom bave, malo je poznato ono što je radio u Hrvatskoj.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Što nam remeti san</p>
<p>Mnogi se organi u tijelu, posebno mišići, mogu obnavljati i u opuštenom budnom stanju, a moždane stanice u kori mozga mogu se odmarati samo u snu</p>
<p>Čovjek provede trećinu života spavajući. No, sve je više uzroka koji izazivaju nesanicu (insomniju). To je i povod da se u novije vrijeme sve više razvija grana medicinske znanosti, somnologija, koja se bavi složenim procesima spavanja i nesanice, a subspecijalisti te medicinske struke, somnolozi, većinom su psihijatri i neurolozi. </p>
<p>Spavanje je kao fiziološka funkcija veoma važna za rad mozga. Jer mnogi organi u tijelu, posebno mišići, mogu se odmarati i obnavljati jednako za vrijeme spavanja kao i u opuštenom budnom stanju, a moždane stanice u kori mozga mogu se odmarati samo u snu. Naš najpoznatiji stručnjak s tog područja je psihijatar prim. dr. sc. Danilo Hodoba, pročelnik Kliničkog odjela Psihofiziologije i predstojnik Zavoda za psihijatrijska istraživanja Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu. U sastavu Kliničkog odjela je Centar za poremećaje spavanja, koji je osnovao dr. Hodoba, a vodi ga neurolog-somnolog dr. sc. Pavao Krmpotić.</p>
<p>»Ako navečer ne možete zaspati, ako se često budite noću ili se izjutra nepotrebno budite prije zore, a tijekom dana se osjećate neispavano i umorno, tada je riječ o nesanici«, naglašava dr. Hodoba. Postoje dvije grupe poremećaja spavanja. U prvoj su prolazne nesanice koje uzrokuje stres izazvan raznim okolnostima (problemi u obitelji, nepredviđene okolnosti na radnom mjestu, rad do kasno u noć, previše kave, cigareta, alkohola, strah od izlaska na ispit i slično). Te su povremene nesanice prolazne, traju kraće vrijeme i prestaju kad se riješi ili zaboravi uzrok koji ih je izazvao. U drugoj su grupi poremećaji spavanja, koji kao patofiziološke cjeline traju dugo i neće »sami nestati«, pa se najčešće moraju liječiti. </p>
<p>Inače, u različitim životnim dobima različita je i duljina spavanja: novorođenče spava 17 sati, dijete od 12 godina 10, a odrasla osoba sedam, s tim da starije osobe spavaju manje od šest sati. </p>
<p>Biološki sat u hipotalamusu (dio mozga), regulira, uz ostalo, pravilnost izmjena faza spavanja noću i kvalitetu budnosti tijekom dana, jer izmjena dana i noći presudno utječe na raspored budnosti i spavanja. Stoga se noću u prvoj trećini spavanja spava duboko, u drugoj podjednako duboko, površno i u REM-u (eng. Rapid Eye Movements, brzi očni pokreti), a u trećoj površno i u REM-u. U REM fazi biološki se učvršćuje memorija i obvezno se sanja (pamti se samo poneki san, i to onaj iz kojeg se spavač probudio), a kako su svi mišići osim očnih paralizirani, spavač što god sanjao ostaje nepokretan.</p>
<p>Poremećaji spavanja</p>
<p>Poremećaji spavanja su, ističe dr. Hodoba, brojni i česti, a kreću se od posljedica psiholoških stanja, zatim psihijatrijskih bolesti, kroničnih tjelesnih bolesti (artritis, srčane bolesti, gastritis, Parkinsonova bolest, PTSP, reuma itd.), raznih ovisnosti (alkohol, droge), pretjeranog uživanja osvježavajućih sredstava (kava, pušenje, stimulatori središnjeg živčanog sustava, kortikostereoidi itd.). Suprotna nesanici je narkolepsija. To je prava bolest spavanja, a karakterizira je neodoljiva potreba za spavanjem tijekom dana, ma gdje osoba bila.</p>
<p>Nesanicu najprije treba pokušati obuzdati promjenama navika i ponašanja ili tzv. higijenom spavanja, a ako to nema učinka, tada u obzir dolaze lijekovi iz grupe hipnotika i nekih drugih lijekova, a ima ih mnogo različite kemijske strukture.</p>
<p>Dr. Hodoba ističe da se nijedan lijek za spavanje ne smije uzimati bez znanja liječnika.</p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Od četvrtka desetero poginulih na cestama </p>
<p>Samo je na području Rijeke u 24 sata poginulo četvero ljudi </p>
<p>MALINSKA, RIJEKA,BJELOVAR, ŽUPANJA</p>
<p> - Od četvrtka je na hrvatskim cestama poginulo 10 osoba.</p>
<p> Četvero mrtvih u manje od 24 sata tragična je bilanca prometnih nesreća u Primorsko-goranskoj županiji. U četvrtak oko 22.20 sati na otoku Krku na prometnici između Krka i Malinske u blizini benzinske crpke »Adria Petrol« u sudaru dvaju osobna automobila poginule su tri osobe. Nesreću je izazvao vozač »renault megana«, RI 879-HF, Juraj <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> (30) iz Punta, koji je vozeći prema Malinskoj zbog neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad upravljačem. »Megan« se zanio i prešao na lijevu stranu ceste. Iz suprotnoga pravca u tom trenutku naišao »VW golf«, bosansko hercegovačkih oznaka 755-E-331, kojim je upravljao državljanin BiH Srđan Radović (22). U strahovitom sudaru na mjestu su poginula oba vozača i suputnica iz »golfa«, 20-godišnja državljanka BiH Bojana Lozo. O silini sudara svjedočili su dijelovi »golfa« koji su se rasuli stotinjak metara duž prometnice. »Golf« je bio potpuno smrskan tako da je vatrogascima trebalo dosta vremena da nastradale izvuku iz hrpe zgužvanoga lima. Prvih nekoliko sati nije se mogao odrediti ni identitet osoba nastradalih u bosansko hercegovačkom vozilu.</p>
<p> U Liburnijskoj ulici u neposrednoj blizini brodogradilišta »3. maj« smrtno je stradao Irving Franić (35) iz Rijeke. Nesreća se dogodila u petak oko 16.30 sati. Franić je prema središtu Rijeke upravljao motociklom »kawasaki«, RI 351-KL, koji je, izlazeći iz oštrog desnog zavoja, prešao na suprotnu stranu kolnika i izravno se sudario s »fiatom punto«, RI 414-JP, nakon čega su motociklist i njegov motor pali na kolnik i klizili po njemu. Na Franića je potom naletio automobil »ford fiesta«, RI 913-FJ, kojim je iza upravljao 40-godišnji Mario V. koji se nije uspio na vrijeme zaustaviti. Motociklist je na mjestu preminuo, a vozač »forda« lakše je ozlijeđen.</p>
<p> U prometnoj nesreći koja se u subotu oko 01.45 sati dogodila na Križevačkoj cesti u Bjelovaru poginuli su Goran Jaković (21) iz Gudovca kraj Bjelovara i Marina Perić (16) iz Klokočevca kraj Bjelovara. Anton Matić (20), suvozač u »golfu« bjelovarske registracije lakše je ozlijeđen, kao i vozač kamiona Darko Z. (30). Dvoje putnika u kamionu nisu ozlijeđeni. Do nesreće je došlo kada je Goran Jaković vozeći iz pravca Bjelovara izgubio nadzor nad vozilom i prešao na lijevu stranu ceste u trenutku kada je iz suprotnoga smjera nailazio kamion »man« s prikolicom. »Golf« je lijevim krajem udario u prednji lijevi kraj kamiona, pa su oba vozila sletjela u jarak uz cestu. Putnika u »golfu« Antona Matića, po svemu sudeći, spasilli su pojas i zračni jastuk. Nesreća je mogla imati još tragičnije posljedice. Naime, u trenutku sudara iz smjera Bjelovara osobnim automobilom »mitsubishi« vozila je 25-godišnja I. G., koja se nije uspjela na vrijeme zaustaviti, pa je udarila u kotač koji je otpao sa »golfa«. Nakon toga je i »mitsubishi« sletio u jarak, no vozačica je srećom prošla bez ozljeda.</p>
<p> U subotu oko 6,30 sati na cesti Bošnjaci-Županja pronađeno je na desetak metara od prevrnutoga automobila tijelo Dražena Kolara (30) iz Vukovara. Očevidom je utvrđeno da je Kolar automobilom »renault laguna« u blagom zavoju, najvjerojatnije zbog neprilagođene brzine, skrenuo sa ceste, nakon čega se automobil prevrtao, a Kolar ispao iz njega i na mjestu poginuo. Automobil je vlasništvo vukovarske tvrtke »Građevinar« čiji je Kolar bio uposlenik. Točno vrijeme nesreće nije poznato.</p>
<p>Pijani vozač usmrtio 15-godišnju vozačicu mopeda </p>
<p> Petnaestogodišnja Valerija S. iz Švaljkovca u Svetom Križu Začrtju poginula je u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak oko 16,30 sati u Galovcu Začretskom, priopćila je krapinsko-zagorska Policijska uprava. Dok je mopedom kretala, udario ju je osobni automobil kojim je, pod utjecajem alkohola, upravljao D.G. (42) iz Zagreba. Valerija S. umrla je na mjestu nesreće, priopćila je krapinsko-zagorska Policijska uprava.</p>
<p>Goran Čorkalo,Dubravko Martinić,Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Policija je lovila švercere kavom</p>
<p>Svjedoci pretrage tvrde da policija nija našla što je tražila u kamionu !</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zlataru u četvrtak su vanraspravno saslušani , jer se trećeokrivljeni zagrebački poduzetnik Božo Berišić nije pojavio na sudu zbog bolesti, svjedoci pretrage kamiona kojim je navodno u Hrvatsku bez carinskog nadzora uvezeno robe vrijedne oko 100 tisuća eura. Martin Cvek i Jadranko Jurković, obojica iz Pregrade, kazali su da su u kamionu koji je policija pretraživala vidjeli neke vreće, ali ne znaju što je bilo u vrećama. Jurković je rekao da »policajci nisu našli što su tražili«. Podsjetimo, Berišićev odvjetnik Mirko Batarelo tvrdi da je policija lovila švercere kavom, a ne uvoznike tekstila. Svjedok Jurković rekao je i nešto što je začudilo sve u sudnici: </p>
<p>»Kamion koji smo pregledavali bio je dugačak 6,7 metara i nije imao prikolicu«, ustvrdio je Jurković. Naime, kamion koji je zaplijenila policija bio je dugačak skoro 19 metara i imao je prikolicu. Inače, obrana je te svjedoke predložila da bi se utvrdilo tko je uzeo tahograf iz kamiona, koji bi točno pokazao njegovo kretanje i bio, kako obrana sugerira, alibi za optužene. No, ni Jurković ni Cvek ne znaju što je uopće tahograf, a kamoli da su ga vidjeli. Prvookrivljeni u ovom slučaju, slovenski državljanin Kristijan Hrup (28), tvrdi da je policija uzela i sklonila tahograf. Hrupa se tereti da je na nagovor trećeokrivljenog zagrebačkog poduzetnika Berišića 1. travnja 2003. preko pograničnog prijalaza Klenovec Humski, bez carinskog nadzora, prevezao kamion s tekstilom u vrijednost od 745.286 kuna. Bivšeg graničnog policajca Roberta Vešligaja (31) tereti se da je kamion propustio preko prijelaza, koji i nije namijenjen za carinjenje, i to bez zaustavljanja. Hrupa je u kamionu, zaustavila i uhitila zagorska policija, a brani se sa slobode, jer je položio jamčevinu u iznosu od 15.000 eura. Suđenje se nastavlja 10. studenoga, kada će na sud policija privesti Berišiča, ako u u roku 8 dana ne opravda svoj izostanak s posljednje rasprave.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ubio se bježeći pred policijom</p>
<p>BRIBIR</p>
<p> - Nakon što su ga u potjeri sustigla dva policajca, 39-godišnji Bribirac Petar Jovanovacu nedjelju oko 14.15 sati u samom središtu Bribira aktivirao je ručnu bombu M75 uslijed čega je poginuo, a pri tom je jedan od policajaca lakše ozlijeđen. Geler ga je pogodio u koljeno. Drama u Bribiru počela je dan ranije oko 22 sata kada je 67-godišnji Bribirac policiji prijavio kako njegov 39-godišnji sin ozbiljno prijeti smrću njemu i njegovoj godinu dana mlađoj supruzi. Stariji bračni par spas od agresivnoga sina potražio je u susjedovoj kući, a kada je policija došla na intervenciju Petra više nije bilo. Njegovi roditelji policiju su upozorili kako im sin ima neprijavljeno oružje. </p>
<p>U subotu oko 8 sati Petar je »zastavom 101« došao do kuće roditelja, ali kada je vidio policajce pobjegao je ostavivši automobil. U »zastavi« je pronađena jedna poluautomatska puška, jedna automatska puška te streljivo. Iza 14 sati policija je Petra Jovanovca zamijetila u središtu Bribira i počela potjeru za njim. Kada su ga sustigli on je povikao da mu ne prilaze jer će aktivirati bombu. Tu prijetnju je i ostvario. Sagnuo se, izvukao osigurač bombe nakon čega je uslijedila za njega smrtonosna eksplozija.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pet godina za dva kilograma heroina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tridesetjednogodišnji Ismail Azemi je u srijedu na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora zbog posjedovanja, radi preprodaje, nešto manje od dva kilograma heroina s kojima je zatečen u ožujku prošle godine na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru. Naime, prema optužnici on je drogu, koja je bila zapakirana u dvije plastične boce, preuzeo od nepoznate osobe iz autobusa koji je stigao iz Makedonije. Vijeće, kojim je predsjedavao sudac Siniša Pleše, Azemiju je, koji je makedonski državljanin, izreklo i sigurnosnu mjeru izgona iz Hrvatske u trajanju od osam godina. Okrivljeni se na sudu branio da nije znao da se u vrećici koju je imao bila droga, već da mu je vrećicu predao čovjek koji ga je zamolio da mu je pričuva dok on ode kupiti autobusnu kartu. No, vijeće je u obrani okrivljenoga pronašlo mnogo preznina i nelogičnosti. Prije svega on nije znao sudu reći ime toga čovjeka, već je tvrdio da ga je po toga čovjeka poslao jedan prijatelj kojemu također nije znao ime. Također, iskazi policajaca, koji su bili jedini svjedoci u ovome postupku, opisuju Azemijevo ponašanje u trenutku uhićenja drugačije od njega. [M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Privedeno (samo) 49 navijača</p>
<p>Policija je na ulazu u stadion otkrila 18 navijača s lažnim ulaznicama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nogometna utakmica između reprezentacija Hrvatske i Švedske, na kojoj je bilo oko 35.000 gledatelja, od čega 2.000 gostujućih navijača, protekla je relativno mirno, ocjenjuju u zagrebačkoj policiji.</p>
<p> Privedeno je ukupno 49 osoba, od čega četiri gostujuća navijača. Od 45 privedenih domaćih navijača njih 14 je privedeno zbog alkoholiziranosti, devet zbog remećenja javnog reda i mira, a jedan zbog uporabe pirotehničkih sredstava. Trojica navijača su privedena zbog preprodaje krivotvorenih ulaznica, a 18 zbog toga što su kupili lažne ulaznice. Gostujući navijači privedeni su zbog pijanstva, pirotehnike te narušavanja javnog reda i mira. Sucu za prekršaje dovedeno je jedanaest domaćih navijača, a u četiri slučaja policija je upotrijebila silu. [M.I.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Hoće li biti kompromisa</p>
<p>Plaćanje plina po realnim cijenama moglo bi prouzročiti poskupljenje HEP-ovih i Petrokemijinih proizvoda</p>
<p>Najava predsjednika Inine Uprave Tomislava Dragičevića da će svi veliki, tzv. povlašteni potrošači, od iduće godine plaćati realnu cijenu plina, znatno višu od sadašnje, ili naći novog dobavljača zabrinula je čelnike HEP-a i kutinske Petrokemije, dviju tvrtki na koje otpada polovica ukupne potrošnje u Hrvatskoj. Naime, više cijene plina bi im znatno povećale troškove poslovanja što bi moglo potaknuti i poskupljenje njihovih proizvoda.</p>
<p>Inin stav da veliki kupci koji mogu birati dobavljača moraju plaćati realnu cijenu plina logičan je zbog postojećih niskih cijena tog energenta, kaže Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a. Ali nelogično bi, kaže, bilo da se Ina olako odrekne jednog od dvaju najvećih kupaca u Hrvatskoj koji, za razliku od većine ostalih potrošača, velike količine plina troši tijekom cijele godine. Naime, u širokoj potrošnji se zimi troši znatno više plina nego ljeti. Zato će se za nekoliko godina svi boriti za takve velike potrošače, a nagli lomovi nikom ne koriste, smatra Mravak.</p>
<p>HEP će se stoga u pregovorima s Inom, koji će započeti ovoga tjedna, zalagati za postupni rast njihovih cijena prema tržišnoj razini u sljedeće tri godine. Također će tražiti da im uz dosad ugovorenih 770 milijuna prostornih metara plina godišnje osiguraju dodatnih 800 milijuna kubika godišnje, potrebnih za nove plinske elektrane u Sisku i Osijeku. Mravak pritom napominje da im Ina već dulje vrijeme isporučuje manje količine plina od ugovorenih kako bi napunila podzemno skladište Okoli, pa HEP mora trošiti više skupljeg loživog ulja, što im Ina ne nadoknađuje.</p>
<p>I Boris Mesarić, predsjednik Uprave Petrokemije, očekuje da će u pregovorima s Inom postići kompromis o nešto višoj cijeni plina, ali i jamstvu isporuke potrebnih količina. Naime, plin najviše koriste kao sirovinu za proizvodnju umjetnog gnojiva.</p>
<p>»Petrokemiji godišnje za treba 650 do 700 milijuna prostornih metara plina, a dosad nam je Ina isporučivala 500 do 550 milijuna kubika. Zato smo prošle zime stajali čak 3,5 mjeseca, što nam je stvorilo velike štete«, ističe Mesarić.</p>
<p>Za Inin prijedlog da povlašteni potrošači iskoriste zakonsku mogućnost i izaberu drugog dobavljača plina tvrdi da je neostvariv. »Ako bi u Hrvatskoj osigurali transportne kapacitete za dopremu plina to nam ne bi uspjelo u inozemstvu jer uvozni plin do Hrvatske stiže samo jednim plinovodom kroz Sloveniju, u kojem više nema slobodnih kapaciteta. A Ina, sigurno, ne bi konkurenciji prepustila svoj dio zakupljenog kapaciteta u tom plinovodu«, kaže Mesarić.</p>
<p>Također pita zašto se stalno dozvoljava priključivanje novih potrošača na plinski sustav kad tog energenta nema dovoljno ni za postojeće. »Što bi im u takvim okolnostima vrijedio ugovor s višom cijenom i zajamčenoj isporuci potrebnih količina kad ih ne bi dobili jer svake zime zbog nedovoljnih količina prijeti raspad plinskog sustava? Zato se u to više nego do sada mora uključiti država. Osim toga, tržište energijom u Hrvatskoj još ne funkcionira jer za to ne postoje potrebni preduvjeti, pa ga država i dalje mora regulirati«, ističe Mesarić. Iako i Mravak i Mesarić očekuju da će s Inom postići dogovor o cijenama i količinama plina, obojica ističu da će se, ako pregovori propadnu u rješavanje problema morati uplesti Vlada kao vlasnik svih triju kompanija.</p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva očekuju da će se sve, barem između Ine i HEP-a, riješiti izravnim pregovorima, ali ne isključuju mogućnost posredovanja ako se ne postigne dogovor.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Europsko tržište - šansa za ribarstvo</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković na trodnevnom je sastanku predsjedništva Europske federacije proizvođača u akvakulturi (FEAP) obećao veću pomoć za bolji i brži razvitak marikulture, te poboljšanje suradnje između države i uzgajivača, osobito uzgajivača tune. Tuna u ukupnom hrvatskom izvozu ribe čini 75 posto, što državi donosi oko sto milijuna dolara godišnje.</p>
<p>»Hrvatska je s današnjom proizvodnjom od 2500 tona uzgojene bijele ribe godišnje na samome začelju u odnosu na druge europske zemlje koje su taj posao učile od nas. Proizvodimo tek pet posto od onoga što proizvode te zemlje. Europi, koja ribu troši daleko više od nas, nedostaje ribe, i tu je velika šansa za Hrvatsku«, rečeno je, među ostalim, na sastanku.</p>
<p>Predsjednik FEAP-a, Grk John Stefanis, kazao je: »Hrvatska je bila prva koja je razvila uzgoj morske ribe - brancina, orade i tune. Još 1986. dolazili smo u zadarski Cenmar kupovati riblju mlađ. Grčka, koja je s uzgojem započela poslije Hrvatske, danas proizvodi 100.000 tona zdrave morske hrane«. Osim Grčke, od ukupno deset europskih proizvođača, pretekle su nas i druge mediteranske zemlje, poput Španjolske i Italije.</p>
<p>Miro Kučić, predsjednik Grupacije ribarstva i akvakulture Hrvatske gospodarske komore istaknuo je da ribarstvu nedostaje strukturna potpora države, bez koje ne može biti razvitka niti jedne gospodarske grane.</p>
<p>Uz FEAP-ovo, održana su zasjedanja Komisije za akvakulturu na Mediteranu, Radne grupe za uzgoj jegulja i pastrva, Komisije za zdravlje ribe i Komisije za okoliš i marketing proizvoda u akvakulturi. </p>
<p>LJubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Korektno poslovanje za Europsku uniju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poslovni subjekti pridržavat će se dobrih poslovnih običaja, ispunjavati ugovorne obveze, jasno istaknuti politiku vezanu uz jamstva, reklamacije, zamjenu kupljenog proizvoda i povrat novca. Poslovnim subjektima se preporučuje da sporove rješavaju pregovorima... Dio je to Etičkog kodeksa poslovanja koji je Hrvatska gospodarska komora potvrdila na skupštini krajem svibnja, te uputila na oko 68.000 adresa. No,Kodeks je do sada potpisalo 50 trgovačkih društava.</p>
<p>Bogdan Tihaba, predsjednik Uprave Auto-Hrvatske, potpisnice Kodeksa, ustvrdio je da je Kodeks potvrda onima koji već po njemu rade te poziv ostalima da se pridruže dugoročno jedinom mogućem načinu poslovanja. Za njega, kao i za direktora Brodosplita Gorana Vukasovića, bilo je prirodno podržati način poslovanja koji godinama prakticiraju.</p>
<p>U HGK nisu previše zabrinuti što potpisivanje ide dosta sporo jer se tek krenulo s intezivnijom promocijom i aktivnostima vezanim uz Kodeks.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ina na burzi - događaj 2006.</p>
<p>NOVIGRAD</p>
<p> - Hrvatska industrija investicijskih fondova još zaostaje za članicama Europske unije, no ubrzani rast imovine pod upravljanjem fondova unazad dvije godine ukazuje da će se njen razvoj tek intenzivirati, čemu bi trebale pridonijeti i inicijalne javne ponude dionica državnih poduzeća na burzama, rekao je predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš na XV. godišnjoj konferenciji Zagrebačke burze.</p>
<p>Erste Invest osim investicijskim fondovima upravlja i braniteljskim fondom, čiju imovinu sada čini samo sedam posto dionica HT-a, čemu bi se u prvom tromjesečju iduće godine trebalo pridružiti i sedam posto dionica Ine.</p>
<p>Pojava dionica Ine na hrvatskim burzama, koja je izvjesna, trebala bi biti jedan od značajnijih događaja na tržištu kapitala u idućoj godini, te će, prema mišljenju sudionika konferencije, utjecati na gotovo cijeli financijski sustav Hrvatske. Prema procjeni predsjednika Uprave PBZ Investa Hrvoja Bujanovića, 15 posto dionica Ine moglo bi trenutačno vrijediti između milijardu i dvije milijarde kuna. Iako će dio završiti u rukama stranih investitora, Bujanović očekuje da domaća financijska industrija u drugoj fazi privatizacije Ine bez problema može sudjelovati s oko 35 posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Bez poduzetništva nema razvitka Dalmacije </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Europski dan poduzetnika (EDE), posvećen važnosti društveno odgovornog poslovanja i inovacija za jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, održan je u petak u Splitu u organizaciji Udruge malih i srednjih poduzetnika (UMIS), Europskog pokreta Split i splitskog Ekonomskog fakulteta. U sklopu EDE-a raspravljalo se o osmišljavanju strategije i politike razvoja poduzetništva u Jadranskoj regiji i Dalmaciji, te o osnovama za razvoj društveno odgovornog poduzetništva.</p>
<p>Branko Grčić sa splitskog Ekonomskog fakulteta, istaknuo je da se Dalmacija mora osloniti na vlastite snage, umjesto da stalno traži pomoć iz Zagreba. Prema statističkim pokazateljima, Dalmacija je u rangu siromašnih regija i tek za dvadeset godina, ako stopa rasta bude iznad četiri posto, može stići razvijene europske regije, ustvrdili su sudionici okruglog stola »Jadranska regija i Dalmacija - utemeljene na znanju«. </p>
<p>Predsjednik Europskog pokreta Split Ivo Grga poručio je kako se održavanjem EDE-a u Splitu šalje snažna poruka o važnosti poduzetništva za razvoj Dalmacije i Hrvatske u kontekstu približavanja Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Ante Jelavić se krije u BiH?</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Iako su mediji u nedjelju spekulirali o tome kako se Ante Jelavić skriva u Splitu, ta nagađanja najvjerojatnije nisu točne. Vjesnik iz dobro obaviještenih izvora, naime doznaje, kako se Jelavić još nalazi u Bosni i Hercegovini. Takvom informacijom najvjerojatnije raspolažu i vlasti u BiH, s obzirom na to da je broj policijskih ophodnji u Hercegovini vidno povećan, a nadzor i kontrola putnika i vozila uz granicu pojačan. Tomu bi u prilog trebala ići i činjenica da je Jelavić u svibnju ove godine, kada je pušten iz pritvora kako bi se branio sa slobode, uz jamčevinu od 500.000 konvertibilnih maraka, državnom sudu BiH u Sarajevu kao jamstvo da neće pobjeći, predao svoju putovnicu, koja se tamo još nalazi. Ipak, kako ima dvojno državljanstvo, nije isključena mogućnost da Jelavić ima i putovnice obiju država. Isto tako, nije tajna da se granica između Hrvatske i BiH bez većih napora može prijeći i bez ijednog dokumenta.</p>
<p>Temeljem Interpolove tjeralice, koju je raspisao bosansko-hercegovački sud, o bjeguncu je obaviještena i hrvatska policija, no glasnogovornica Policijske uprave splitsko-dalmatinske Marina Kraljević Gudelj u nedjelju Vjesniku nije mogla reći što po toj tjeralici poduzima splitska policija, s obzirom na to da je Jelavić vlasnik i jednog stana u Splitu, u Bobanovim dvorima. Glasnogovornica nas je za sva pitanja o tom slučaju uputila na »centralu« u Zagrebu.</p>
<p>Izvori bliski Jelavićevoj obitelji su od njegova nepojavljivanja pred sudom bosanskohercegovačkim i hrvatskim medijima tvrdili da se bjegunac nalazi na hrvatskom teritoriju. S obzirom na to da je hrvatski državljanin, navodno će se predati hrvatskim vlastima i zatražiti ponovno suđenje u Hrvatskoj zbog optužbe za pronevjeru novčane pomoći iz Hrvatske, za što je nepravomoćno osuđen u BiH na deset godina zatvora. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Uskoro potvrda još 50 identifikacija nestalih</p>
<p>Razmjena podataka rezultirala je s 52 identifikacije posmrtnih ostataka pronađenih u Hrvatskoj, BiH i SCG</p>
<p>solidarnosti počelo je s projektom razmjene podataka o nestalima s Međunarodnom komisijom za nestale (ICMP). Ovih dana i službeno je potvrđeno da su od studenoga 2004. do svibnja ove godine rezultat te suradnje 52 identificirane osobe. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u Hrvatskoj, BiH i SCG-u, a nakon razmjene uzoraka krvi obitelji nestalih, hrvatska je strana potvrdila identitet za 45 osoba, a Međunarodna komisija za njih sedam. </p>
<p>Čak se 756 članova obitelji odazvalo u 18 gradova akciji prikupljanja uzoraka krvi koji je okončan lani u studenome, a financirala ga je Europska unija. ICMP je nakon toga Hrvatskoj dostavio nalaze za 2948, osoba, a hrvatska strana ICMP-u 760 nalaza. </p>
<p>Prema riječima Jeffreyja Buengera, direktora za suradnju s vladama i predstavnika ICMP-a, u dogledno vrijeme može se očekivati novih pedesetak potvrđenih identiteta. On ističe kako su ovi rezultati dokaz da će se projektom razmjene uzoraka krvi sigurno ubrzati i identifikaciju i potragu za nestalima kojih je trenutačno na hrvatskoj listi traženja još 1149. </p>
<p>Što je hrvatsku i međunarodnu komisiju potaknulo na ovaj projekt? Prema riječima pukovnika Ivana Grujića, pomoćnika ministrice Jadranke Kosor, činjenica je da Hrvatska traži 65 osoba nestalih na području BiH, dio nestalih iz Hrvatske odveden je u SCG i tamo pronađen. Dijelu zatočenih i odvedenih iz zapadne Slavonije i Banovine upravo se u BiH gubi svaki trag a ICMP je mnoge podatke i uzorke krvi s tih područja već obradio. I mnoge su obitelji, čiji su najmiliji ekshumirani u Hrvatskoj, uzorke krvi dali stručnjacima ICMP-a. Pukovnik Grujić pritom ističe da ne postoje dvije liste nestalih, jedna za Hrvate a druga za Srbe. Lista s 1149 imena jedinstvena je za sve čije su obitelji pokrenule potragu nakon nestanka. Hrvatska je dosad prikupila i 842 dosjea vezana uz pronalaženje posmrtnih ostataka Srba nestalih ili poginulih u Oluji. </p>
<p>Koliko je ova suradnja važna u složenom humanitarnom problemu potrage za nestalima dovoljno govore brojke: iz 141 masovne grobnice i više od 1700 pojedinačnih grobnica iskopani su posmrtni ostaci 4036 žrtava od kojih su do danas pozitivno identificirani i vraćeni obiteljima posmrtni ostaci 3264 osobe.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Do utorka odluka o Joviću</p>
<p>Jovićevo je puštanje zatražila međunarodna novinarska udruga Reporteri bez granica, a obustavu postupka Hrvatsko novinarsko društvo (HND) </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Odvjetnici Vinko Ljubičić i Krešimir Krsnik, branitelji pritvorenog novinara i bivšeg urednika Slobodne Dalmacije Josipa Jovića, rekli su nakon posjeta svome branjeniku u zatvoru na Bilicama da je njegovo uhićenje bilo protuzakonito, te da očekuju kako će odluka o pritvoru biti ukinuta najkasnije u utorak. </p>
<p>Tada bi se, naime, trebalo sastati izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu koje će donijeti rješenje o zahtjevu Haaškog suda za Jovićevo izručenje.</p>
<p>Jovićevi branitelji podnijeli su žalbu za ukidanje pritvora njihovu branjeniku, te zatražili izuzeće Haaškog suda, ocjenjujući postupke tribunala pristranim, »to više što je sud poduzeo pravne korake prije donošenja pravomoćnog rješenja«.</p>
<p>Krsnik je rekao kako ne vjeruje da će Jović biti izručen mimo pravne procedure, jer bi se time prekršio Ustavni zakon o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, poručujući da mu je teško povjerovati u to da bi hrvatsko pravosuđe popustilo pod političkim pritiskom.</p>
<p>Jovićevi branitelji tvrde da su se i oni i njihov branjenik našli u apsurdnoj situaciji, jer se može dogoditi da sud u drugom stupnju prihvati njihov zahtjev, a Jović je već uhićen.</p>
<p>Dva dana prije nego što se Jović trebao pojaviti pred Haaškim sudom branitelji su uputili podnesak u kojem su naveli da on poštuje i priznaje taj sud, te da je spreman pojaviti se u Haagu ili dati iskaz putem videoveze. </p>
<p>»U podnesku smo naveli i da nam Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom dopušta mogućnost da prođemo kontrolu hrvatskih pravosudnih tijela, nakon čega bi postupili po njihovoj odluci. Međutim, indikativno je da je pismeni otpravak stigao tek u četvrtak kad su me iz Haaga izvijestili da će moj branjenik biti uhićen«, kazao je Krsnik, dodajući da se Jović, »unatoč teretu na svojim leđima i velikoj razočaranosti, osjeća dobro«.</p>
<p>Na splitskom Narodnom trgu u petak se okupilo tridesetak novinara iz svih redakcija, među kojima su bili i čelnici regionalnog ogranka Hrvatskog novinarskog društva, koji su dali potporu Josipu Joviću, uhićenom u četvrtak na temelju uhidbenog naloga Haaškog suda i rješenja o određivanju pritvora, što ga je donio istražni sudac splitskoga suda Neven Cambi.</p>
<p>Jovićevo puštanje na slobodu zatražila je i međunarodna novinarska udruga Reporteri bez granica, dok je obustavu postupka protiv Jovića zatražilo Hrvatsko novinarsko društvo (HND) nakon konzultacija sa svjetskom i europskom federacijom novinara (IFJ/EFJ).</p>
<p>Pomoćnik ministrice pravosuđa Joško Muljačić odbacio je u petak ujutro kao »potpuno neutemeljene« spekulacije prenesene u medijima o tobožnjem hitnom izručenju Jovića u Haag mimo procedure predviđene Ustavnim zakonom. </p>
<p>Haaški je sud protiv Jovića podignuo optužnicu 9. rujna, tereteći ga za nepoštivanje suda, odnosno zbog objave identiteta i iskaza zaštićenog svjedoka u sudskom postupku protiv generala HVO-a Tihomira Blaškića, što je objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji u studenom i prosincu 2000.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader danas u Pragu</p>
<p>Na promociji Lodereckerova rječnika u ponedjeljak bit će nazočan i bivši predsjednik Češke Vaclav Havel</p>
<p>PRAG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader nastavlja s vrlo živom diplomatskom aktivnošću i nakon odluke o početku pregovora Europske unije i Hrvatske. Premijer će u ponedjeljak otputovati u Prag, u službeni posjet Češkoj Republici, gdje će sa svojim domaćinom premijerom Jirijem Paroubekom razgovarati o češkim iskustvima unutar Europske unije i daljnjem nastavku suradnje dviju zemalja.</p>
<p> Češko iskustvo mnogo će koristiti Hrvatskoj, koja pregovore tek počinje, a premijer će s domaćinima najviše razgovarati o toj, za Hrvatsku aktualnoj temi. Suradnja dviju zemalja iznimno je dobra, sve je naglašenija i gospodarska suradnja, pa će potpredsjednik Vlade Damir Polančec i Niko Bulić, direktor Hrvatske turističke zajednice, dogovarati nove oblike gospodarske suradnje. Ministar kulture Božo Biškupić sastat će se sa svojim kolegom Vitezslavom Jandakom, a u Pragu će biti promoviran Lodereckerov rječnik. Na promociji u ponedjeljak bit će nazočan i bivši predsjednik Češke Vaclav Havel.</p>
<p>Premijer Sanader susrest će se i s češkim predsjednikom Vaclavom Klausom, a održat će u sklopu zaklade Konrad Adenauer i predavanje na temu Hrvatskog približavanja Europi.</p>
<p>U listopadu i studenom premijer će nastaviti diplomatsku ofenzivu, pa se očekuje i službeni posjet Francuskoj i baltičkim državama. Premijer je pozvan i u Istanbul, gdje bi trebao nazočiti skupu Europskih pučkih stranaka, a moguće je da će otputovati i u London na neformalni skup zemalja članica Europske unije, na kojem bi se razgovaralo kako svladati krizu unutar EU-a, kad je riječ o proračunu i ustavu.</p>
<p>Sanader je u posljednje vrijeme u više navrata ponovio da početak pregovora ne znači da će se Hrvatska »uspavati«, nego obratno - da će biti ispunjeni svi zahtjevi koje međunarodna zajednica postavlja pred Hrvatsku. U prvom redu to znači nastavak pune suradnje s Haagom i daljnje provođenje Akcijskog plana. Sanader želi europske partnere uvjeriti da Hrvatska ozbiljno prihvaća obveze i da je spremna u kratkom vremenu na prilagodbu s europskim standardima, što bi joj omogućilo brz završetak pregovora i punopravno članstvo u EU.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Barokomora za liječenje najtežih ratnih invalida </p>
<p>Za liječenje invalida u barokomori u Splitu već su osigurani uvjeti za boravak branitelja i njihovih obitelji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oko 400 najtežih hrvatskih ratnih vojnih invalida i njihovih obitelji okupilo se u nedjelju u Zagrebu na 11. susretu u organizaciji Bedema ljubavi. Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kazala je da je Ministarstvo od prošlogodišnjeg susreta riješilo stambeni problem 22 invalida prve skupine, te da će učiniti sve da se riješe i preostala četiri slučaja.</p>
<p>»Od prošlog susreta uspjeli smo riješiti i pitanje statusa njegovatelja, odnosno njegovateljica, jer je najčešće riječ o suprugama invalida Domovinskog rata prve skupine. One sada imaju zdravstveno i socijalno osiguranje, te pravo na bolovanje«, kazala je Kosor. Najavila je i veliki projekt koji će se uskoro početi realizirati, a plod je suradnje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstva obrane te HZZO-a. </p>
<p>Najnovijim projektom omogućit će se liječenje invalida u barokomori u Splitu, za što su već osigurani uvjeti za boravak branitelja i njihovih obitelji. Liječenjem u barokomori trebalo bi se pomoći onima koji pate od komplikacija izazvanih ranjavanjem, dekubitusa i infekcije otpornom bakterijom MRSA. [Branka Valentić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051010].
|
