NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041129].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 162910 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Plesanje između realnih mogućnosti i ugađanja partnerima</p>
<p>Dobivanje kandidature za članstvo u EU najveći je vanjskopolitički uspjeh Sanaderova tima / Zbog slučaja Gotovina Vlada bi se mogla naći pred zatvorenim vratima Bruxellesa, što bi imalo dalekosežne posljedice za njezin rejting, pa i opstojnost / Početak financijskog obeštećenja umirovljenika, brža obnova kuća za povratnike iz Srbije, te dobri odnosi s drugim nacionalnim manjinama obilježili su prvu godinu rada Sanaderova vlade</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Godinu dana nakon izbora i osvajanja vlasti, HDZ-ova vlada se našla u ozračju afera i skandala, rastegnuta između realnih mogućnosti i želja da ugodi koalicijskim partnerima. Predstojeći su predsjednički izbori samo dodatno ulje na vatru žestokim sukobima na hrvatskoj političkoj bojišnici, koji su već podijelili javnost na simpatizere i protivnike recentne izvršne vlasti.</p>
<p>Tankom pobjedom na izborima 23. studenoga 2003. i sklapanjem koalicijskih dogovora sa širokim krugom partnera, od jednozastupničkog DC-a do Pupovčevih reformiranih Srba, Sanaderov je HDZ, uoči Božića 2003., formirao Vladu. Njezinu su prvu godinu obilježili brojni usponi i padovi, skandali i uspjesi od kojih će se, kao što je uvijek u politici, najdulje pamtiti oni najnegativniji.</p>
<p>Istraživanja provedena godinu dana nakon izbora, poput onog agencije Puls, to dokazuju: Vlada je dobila prosječnu ocjenu 2,5. Dakle, slabu trojku. Najpozitivniji je ministar agilni Dragan Primorac, kojeg medijska afera iskonstruirana iz njegova privatnog života nije politički stajala, dok su najnegativniji »skandal maker« Miomir Žužul i Andrija Hebrang.</p>
<p>U komentarima prve godine rada vlastite vlade, premijer Ivo Sanader i drugi ministri spremno ističu vanjskopolitičke uspjehe te pozitivne pomake u gospodarstvu. Svakako, dobivanje kandidature za članstvo u Europskoj uniji najveći je vanjskopolitički uspjeh Sanaderova vladajuća tima. Korak dalje - dobivanje datuma početka pregovora - upitan je nakon govora Carle del Ponte u Vijeću sigurnosti. Zbog slučaja Gotovina Vlada bi se mogla naći pred zatvorenim vratima Bruxellesa, što bi imalo dalekosežne posljedice za njezin rejting, pa i opstojnost.</p>
<p>Uz eurointegracije, glavna vanjskopolitička ofenziva bila je usmjerena na odnose u regiji. U prvoj godini mandata, sa Slovenijom su eskalirali sukobi u Savudrijskog vali koji će se početi rješavati tek kad novi slovenski premijer Janez Janša preuzme vođenje alpske državice. Odnosi sa Srbijom i Crnom Gorom, nakon Sanaderova posjeta Beogradu, opterećeni su neočekivanim incidentima, no službeni Beograd prvi put o HDZ-ovoj vladi govori pozitivnim tonovima.</p>
<p>Na unutarnjoj sceni se pokazalo da Sanader vlada odlučno, te da uspijeva održati dogovore s koalicijskim partnerima od kojih su, svakako, najzahtjevniji umirovljenici i Pupovčevi Srbi. Početak financijskog obeštećenja umirovljenika, brža obnova kuća za povratnike iz Srbije, te dobri odnosi s drugim nacionalnim manjinama obilježili su prvu godinu rada Sanaderova vlade. Osim sa srpskom manjinom, Vlada je poštovala dogovore s talijanskom manjinom o uvođenju dvojezičnih osobnih dokumenata na razini cijele zemlje, te sporazum sa Strankom demokratske akcije o davanju državljanstava Bošnjacima koji žive u pograničnom području.</p>
<p>Dobri odnosi s opozicijskim Istarskim demokratskim saborom, koji obnaša vlast u Istarskoj županiji, također su neočekivani pa je Jakovčićeva stranka nedavno imala problema u dokazivanju oporbenog statusa.</p>
<p>Zapravo, promjena odnosa HDZ-a prema manjinama i znatno pažljivija politika prema socijalno ugroženim slojevima, braniteljima i ženskim pravima pokazali su novi senzibilitet vlade koji dio političke javnosti nije očekivao. Kandidiranje Jadranke Kosor, potpredsjednice Vlade, za predsjednicu Republike, može se sagledavati kao nastavak takve »mekše« politike HDZ-a.</p>
<p>U gospodarskoj politici Vlada se poziva na nekoliko statističkih uspjeha. Prema podacima HNB-a, smanjen je vanjski dug za stotinu milijuna dolara. Cjelokupni državni dug iznosi vrtoglavih 24 milijarde dolara. Broj nezaposlenih je u rujnu ove godine pao ispod 300 tisuća, da bi se u listopadu opet vratio iznad te granice. Vlada iznosi da je za njezina mandata došlo do povećanja izvoza po stopi od 15 posto, dok je uvoz porastao sedam posto. Rast industrijske proizvodnje je 3,7 posto. Državni deficit smanjen je sa 6,3 na 4,5 posto, a sljedeće bi godine trebao iznositi 3,7 posto. Turistička sezona je, prema službenim podacima, bila najbolja u prošlih 15 godina.</p>
<p>Dio se ekonomskih analitičara slaže da je Vlada postigla izvjesne, skromne, gospodarske pomake, no oni neće biti nešto po čemu će se pamtiti prva godina mandata Ive Sanadera. U najširoj javnosti ona će se pamtiti po aferama ministra Miomira Žužula, skandalu u Protuobavještajnoj agenciji, te novom zakonu o prometu, koji je nepopularnom odredbom »nula promila« privremeno snizio rejting vladajuće stranke.</p>
<p>Slučajevi Bechtel i Imostroj su završili dobro za Žužula, iako je glasovanje u sabornici preraslo u slučaj zbog kojeg Ivica Račan, šef SDP-a, najavljuje prijevremene izbore. Afera Puljiz, koja je otvorila priču o zloporabi tajnih službi, vrući je kesten koji se prebacuje s Pantovčaka u Banske dvore. S njom će Sanaderova vlada ući u drugu, po svemu sudeći politički nestabilniju godinu svog mandata.</p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ključ uspjeha: diplomatska vještina i Gotovinino uhićenje</p>
<p>Teško je očekivati da će Hrvatska i SAD postići dogovor o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu / Odnosi dviju zemalja mogli bi se bitno popraviti i vjerodostojnim dijalogom o Iraku, čak i bez potrebe odlaska hrvatskih vojnika u tu zemlju / Hrvatska će s Bushevom administracijom morati inzistirati na intenzivnom dijalogu i pojačanom radu diplomacije ako želi sačuvati poželjnu razinu suradnje koja je Hrvatskoj objektivno potrebna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako i prođe prijedlog američkog republikanskog kongresnika Georgea Nethertutta da se svim zemljama koje odbijaju potpisati sporazum o neizručenju američkih vojnika Međunarodnom kaznenom sudu (MKS) uskrati civilna gospodarska pomoć, Hrvatskoj takav scenarij mnogo ne mijenja na stvari. Hrvatska će zbog nepotpisivanja tog bilateralnog sporazuma ionako ostati bez vojne pomoći, a partnerske odnose sa SAD-om, koji su joj važni, morat će temeljiti na drugim za obje zemlje važnim pitanjima.</p>
<p>Istina je da je Bushevoj administraciji iznimno stalo do potpisivanja sporazuma o neizručenju sa što više zemalja. Američki je argument da nad radom Međunarodnog kaznenog suda ne postoji odgovarajuća demokratska kontrola pa bi u tom slučaju američki vojnici mogli potpasti pod različite manipulacije. Osim toga, SAD, kao objektivno svjetski policajac, bilo da to radi u ime UN-a ili bez njega, ima specifičan položaj u svijetu pa ne može dopustiti da pitanje jurisdikcije tog suda postane temelj za politička razračunavanja na samom sudu.</p>
<p>Hrvatska posljednjih pet godina ima velikih problema s artikuliranjem odnosa sa SAD-om. U isto vrijeme želi »strateško partnerstvo« s Amerikom, a s druge strane to partnerstvo nije spremna potvrditi konkretnom bilateralnom suradnjom. Kako se sada čini, teško je očekivati da će se Hrvatska i SAD dogovororiti o neizručenju američkih građana. Bivša Račanova vlada imala je istu argumentaciju kao i aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Prema toj tezi Hrvatska teško može svojim građanima objasniti po kojem to načelu treba izuzeti američke građane iz jurisdikcije jednog suda, a u isto vrijeme potpuno surađivati s drugim međunarodnim sudom, Haaškim, za procesuiranje zločina na području bivše Jugoslavije.</p>
<p>Pred kraj mandata Račanove vlade hrvatska je diplomacija razrađivala koncept po kojem bi se izašlo u susret američkim zahtjevima putem nekih drugih bilateralnih sporazuma da bi se izbjeglo izravno potpisivanje zasebnog sporazuma s Amerikancima. No, u vezi s tim se trenutačno ne radi ništa.</p>
<p>Američka diplomacija ne krije da bi bila zadovoljna ako bi Hrvatska potpisala takav sporazum, no teško je očekivati i od Sanaderove administracije da povuče potez na koji se ne bi blagonaklono gledalo u Bruxellesu. Europska unija je, naime, preporučila svim europskim zemljama da takav sporazum ne potpisuju, a sada već bivši predsjednik Europske komisije Romano Prodi prije godinu i pol je u Vjesniku posebno naglasio »da je zahvalan Hrvatskoj što nije potpisala bilateralni sporazum i da to neće nikad zaboraviti«.</p>
<p>Prema predviđanjima, Hrvatska će ostati bez 20 milijuna dolara američke pomoći, no taj iznos je zapravo simboličan, jer je mnogo važniji politički i gospodarski kontekst odnosa dviju zemalja. Sasvim je izvjesno da će se to pitanje nastaviti, i to sasvim odvojeno, na primjer, od pitanja hrvatskog angažmana u Iraku. Američka je strana naglasila hrvatskoj da u vezi s angažmanom u Iraku neće biti tvrdoglava, nego da je bilo kakav oblik pomoći, odnosno međunarodni angažman, Hrvatske i te kako dobro došao. To znači da bi se odnosi između SAD-a i Hrvatske mogli bitno popraviti u vjerodostojnom dijalogu o Iraku, čak i bez potrebe odlaska hrvatskih vojnika u tu zemlju. </p>
<p>Hrvatska vanjska politika prema SAD-u, a napokon i prema Europskoj uniji, najčešće je patila od nedostatka vjerodostojnosti jer je prvo obećavala da će nešto ispuniti, a onda se pokušala izvlačiti. Poljska je, na primjer, punopravna članica Europske unije, a pri ulasku u tu integraciju nije imala nikakvih problema, unatoč činjenici što je u Irak poslala svoje specijalce. Hrvatska će s Bushevom administracijom morati inzistirati na intenzivnom dijalogu i pojačanom radu diplomacije ako želi sačuvati poželjnu razinu suradnje koja je Hrvatskoj objektivno potrebna. Kako će to učiniti a da ne potpiše bilateralni sporazum sa SAD-om o neizručenju, stvar je političke i diplomatske umješnosti. Tu vještinu možda će biti potrebno iskazati i prije nego što EU i SAD o tom pitanju postignu kompromis, kako se to najavljivalo još prošle godine. Hrvatska će u odnosima sa SAD-om svoj rejting vjerodostojnosti snažno pojačati i ako riješi pitanje odbjegloga generala Ante Gotovine, što je službenom Washingtonu iznimno važno.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>»Zaboravljeni« Bagić i Turek</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ </p>
<p>Slučaj Puljiz prometnuo se, očekivano, u najveći sukob Banskih dvora i Pantovčaka. Predizborni zahtjev predsjednika Stjepana Mesića da se, zbog profesionalnih propusta Protuobavještajne agencije (POA) tijekom saslušanja nezaposlene novinarke, otpusti šef tajne službe Joško Podbevšek, izazvao je premijera Ivu Sanadera da podsjeti Predsjednika kako ne pristaje da ga se stavlja »pred svršen čin« i da raspiše predsjedničke izbore.</p>
<p>Zbog izbora se sve i događa. Inače bi slučaj Puljiz, bez obzira na to koliko je prljav, bio već zaboravljena epizoda u odnosu medija i tajnih službi iz kojeg svakih nekoliko godina izleti neka sočna afera. Ali, slučaj zloporabe tajnih službi, koje je prema jednoj sukobljenoj strani bilo a prema drugoj nije, otkriva više stvari o sudionicima afere te, čini se, daje ton predsjedničkoj kampanji koja praktički počinje u utorak.</p>
<p>Naime, nastojanjem da ponizi Vladu i premijera na aferi Puljiz predsjednik Mesić »zaboravlja« mnogo važniji obavještajni slučaj u vlastitim redovima, onaj Željka Bagića, šefa svog kabineta, i Franje Tureka, bivšeg šefa POA. Obojica su do jučer bili Mesićevi bliski suradnici i ljudi od povjerenja. Danas su pod policijskom istragom zbog zloporabe položaja i prisluškivanja. Zapravo, stavlja ih se u krug pomagača Ante Gotovine u državnom ustroju. Njih su dvojica, izgleda, vrh strukture o kojoj govori Carla del Ponte kad napominje da dio moćnih državnih struktura štiti haaškog bjegunca.</p>
<p>Šef POA Turek je prisluškivao i pratio šestero novinara koji su pisali o Gotovini, umjesto da traži generala. »Sve je bilo po zakonu«, tvrdili su tada saborski odbori iako je bilo skandalozno tvrditi da novinari surađuju sa stranim tajnim službama. Ta je afera znatno dalekosežnija od slučaja Puljiz. Isto tako, istraga o Bagiću i Tureku mnogo je važnija od saslušavanja Helene Puljiz. To što su bili bliski predsjedniku Mesiću, koji sada kritizira policijske načelnike zbog posjećivanja HDZ-ovih skupova, vrlo je važna politička činjenica koja diskreditira predsjednika Republike. Ona će se svakako reflektirati i na predizbornu kampanju. </p>
<p>Nedostaje još samo malo pa da u medije isplivaju dosjei, transkripti i dokumenti tajnih službi o svim sudionicima spomenutih slučajeva...</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Preventivno budimo zdravi </p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Na prevenciju bolesti troši se oko jedan posto zdravstvenog proračuna. To je neslužbeni podatak koji se može tumačiti na razne načine, ovisno o tome što se pod preventivom podrazumijeva - redoviti sistematski, cijepljenja ili »nagovaranje« na zdrav život. Tako jedan posto proračuna za iduću godinu, što iznosi 14,7 milijardi, može biti i mnogo i malo. Kako je resorni ministar Andrija Hebrang perspektivu nedavno nazvao održivom, preostaje vjerovati mu da su planirani i »održivi« dometi preventive. Na upit koliko će doista dogodine dobiti preventiva, ministar kaže da to područje nije dio računice kao posebna stavka, nego je uklopljeno u javno zdravstvo koje je samo po sebi preventiva.</p>
<p>Nije malo, ali nije ni dovoljno, jer preventive nikad dosta. Svaki voditelj iz svog javnozdravstvenog kuta iznio bi podatke o tome gdje je narod ugrožen. No, recimo da su zarazne bolesti preko epidemiološke službe »pokrivene«, da se radi na edukaciji o HIV/AIDS-u, TBC-u, da se (iako nedovoljno) radi na sprječavanju spolno prenosivih bolesti... Ali što je s aterosklerozom, srčanim i moždanim udarima, zloćudnim tumorima, šećerom i sličnim nezaraznim bolestima? Najviše ljudi umire upravo od njih.</p>
<p>No, istina je da za masovne preventivne preglede novca - nema. Nemaju ga ni bogate zemlje, ali mogu učiti narod da zdravije živi. I to radimo prema mogućnostima, tvrdi ministar. U nas je lani održan prvi kongres preventivne medicine koja se oslanja na svjetski važnu tradiciju Andrije Štampara. On je narod naučio prati ruke i stvorio osnovu zdravstvene zaštite. I sadašnji se ministar zalaže za brigu o vlastitom zdravlju kao što je to radio Štampar, no kako su se vremena promijenila (u Štamparovo su se vrijeme, recimo, na javnim mjestima kao higijenska mjera postavljale pljuvačnice), Hebrang ide dalje pa predlaže i ulaganje - u zdravlje i u mirovinsku štednju. Jer, masovni bi pregledi na račun zdravstvenog fonda doveli državu do financijskog kraha. </p>
<p>U takvim okolnostima, kad sve treba platiti, najbolja nam je preventiva da budemo - zdravi.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Europska kriza multikulturalnosti</p>
<p>Ideja multikulturalnosti u Europi je doživjela neuspjeh. Političari upozoravaju na mogući »sukob kultura«, iako se on već i prije dogodio. Ali bilo je to u tuđem dvorištu. Želi li jedinstvena Europa stvarno, a ne deklarativno, biti izgrađena na bogatstvu različitosti kultura, morat će za to graditi druge temelje. U suprotnom, ideja multikulturalnosti ostat će utopija</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Pojam multikulturalnosti, koji je krajem drugog tisućljeća u suvremenoj Europi (ali i ponegdje drugdje) istican kao idealizirani model »preživljavanja« različitih kultura na istome prostoru, u 21. stoljeću izgleda prestaje biti zlatnim ključićem koji otvara vrata razumijevanja između tih kultura što se međusobno razlikuju ne samo po jezicima, tradicijama, običajima i stvaralaštvu nego i po svjetonazoru, vjeri, razmišljanjima i prosuđivanju (što je i važnije, iako je sve međuuvjetovano). Ne to nisu samo moguće lamentacije. To je stvarnost koju su neki u toj Europi, što bi htjela biti složnom zajednicom različitosti, iskušali prije, a neki tek sada.</p>
<p>Bivša Jugoslavija je bila prostor na kojemu su mnogi (izvan tih međa) htjeli dokazivati da je model multikulturalnosti moguć i primjenjiv (uvijek je dobro da se to događa u tuđem dvorištu), pa makar i ustrojen po diktatu unutar kojega se sve zbiva po takozvanom ključu, a onda uvjeravali da je to nužnost suvremene Europe i svijeta koji još nisu shvaćali da različitosti između pojedinih kultura (čak kada se one i čine bliskima) mogu do te mjere proizvoditi suprotnosti da se »skladan« susret kultura može promaknuti i u oružani sukob. I kada je već svima trebalo biti jasno da u tako umjetno sklepanoj zajednici jedna od »kultura« želi biti jedina i druge pokoriti (ili razoriti) do te mjere da se više ne mogu razabrati njihovi identiteti, još se s političkih tronova Europe i svijeta pokušavalo uvjeriti one »na brdovitom Balkanu« da »građanski rat« treba ustuknuti pred idejom multikulturalnosti.</p>
<p>No, kad primjena multikulturalnosti ne uspije u vlastitom okruženju i europski se pogledi odjednom mogu promijeniti. Ubojstvo redatelja Thea van Gogha u Nizozemskoj (kao posljedica nerazumijevanja različitosti kultura iz kojih proizlaze - nekima - neprihvatljive interpretacije) bilo bi samo jedan kriminalni ili teroristički čin (da li fundamentalista?) da nije izazvao lančanu reakciju: paljenja džamija (i u Njemačkoj) te onda uzvratno i crkava. Nakon toga njemački kancelar Gerhard Schröder upozorava na novu opasnost, na mogući »sukob kultura«, a Angela Merkel, predsjednica CDU-a, izjavljuje: »Ideja multikulturalnoga društva doživjela je dramatičan neuspjeh«.</p>
<p>Zašto? I na to pitanje ona donekle odgovara: »Jer su se stvorila paralelna društva«! Što to, pak, znači? Da različite kulture žive, doduše, na istom zemljopisnom prostoru (iz različitih razloga: povijesne i suvremene migracije), ali ne u stvarnom zajedništvu, nego jedna pokraj druge, samostalno i što je više moguće odvojeno. Je li to onaj suživot za koji su se na ratom opustošenim prostorima Hrvatske zalagali oni veliki Europejci koji još nisu imali spoznaje o mogućem »sukobu kultura«? Ti i u svijetu njima slični, što su se kleli u multikulturalnost, stvorili su ili podržali koncept takvog odvojenog »suživota« različitih kultura, u Bosni i Hercegovini primjerice. Svjesno je, dakle, poticano stvaranje takvih »paralelnih društava« kakva su u drukčijim migracijskim okolnostima nastajala i u drugim, ne samo europskim zemljama. Ali »nesvjesno« je time proizvedena i neželjena posljedica - opasnost od »sukoba kultura«.</p>
<p>Na to je možda već upozoravao 11. rujna 2001., iako taj događaj nije tako interpretiran. Ni ubojstvo Thea van Gogha nije početno dobilo takvu kvalifikaciju, ali su događaji što su uslijedili doveli do političke prosudbe o neuspjelom pokušaju uspostave multikulturalnoga društva. Kako naći prave razloge tome neuspjehu? I ne manje važno, kako naći lijeka tome? Iako je zahtjev (ujedinjenih) njemačkih političara, kojim se tražila »spremnost na integraciju«, ciljao na rješenje (dakle lijek), on je ustvari uputio na uzroke nefunkcioniranja ponuđenoga modela multikulturalnosti. Spremnost na integraciju, naime, mogla bi se iščitati kao spremnost na asimilaciju. Je li to onda uistinu ono što bi se trebalo zvati multikulturalnošću? Jasno je da pripadnici tih različitih kultura na istome prostoru »suživeći« zajedno participiraju s ostalima u tome (modernome) društvu, u funkcioniranju države, u znanosti, upotrebi tehnologija i sl., ali zadržavaju svoje kulturalne osobitosti njegujući i ne prepuštajući zaboravu vlastiti identitet. No, upravo na taj dio obično se radi najveći pritisak. A kad je nešto pod pritiskom, obično, kad-tad, puca.</p>
<p>Na kojim je temeljima uopće građena ideja multikulturnosti? Ideja vodilja svakako je bila - živjeti zajedno. Kako? U suživotu! A kako do suživota? Tolerancijom! Što to zapravo znači? Snošljivošću (podnošljivošću) i trpljenjem! To dakle znači da toga drugoga (drugu kulturalnu skupinu) moraš podnositi i trpjeti želiš li ostvariti suživot odnosno multikulturalnost. E sad, do koje se granice mogu trpjeti i podnositi druge »kulture« (koje već tvore paralelna društva)? I zašto bi se uopće trpjele i podnosile? Zar ne bi bilo bolje da se uvažavaju i cijene, da teže razumijevanju i prihvaćanju? Ne bi li to bili neki bolji temelji za multikulturalnost?</p>
<p>Multikulturalnost ne može biti po mjeri jedne (bilo koje) kulture. Jer to odmah uključuje neprihvaćanje drugoga, a tu onda nema ni suživota, a bome ni bogatstva različitosti u koje se kune ujedinjena Europa. Želi li ona uistinu ostvariti ideju multikulturalnosti, morat će je početi graditi na drugim temeljima - istinskom, a ne deklarativnom uvažavanju i prihvaćanju drukčijih kultura. Ne bude li tako, ideja multikulturalnosti, odnosno jedinstvene Europe izgrađene na različitostima, ostat će još jedna utopija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Koje bi uvjete trebali ispunjavati oni koji pišu natječaje</p>
<p>Ako je netko završio odgovarajući fakultet, te položio i stručni i državni stručni ispit, čemu još i provjera stručne sposobnosti. Očito da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nema povjerenja niti u fakultete niti u tijela kojima je povjereno polaganje stručnih ispita</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>U dnevnom je tisku 20. studenoga 2004. objavljen natječaj Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. U upravi za zaštitu okoliša – Odjel za postupanje s otpadom, zaposlit će se jedan stručni suradnik.</p>
<p>Među ostalim uvjetima natjecatelji za radno mjesto trebaju ispunjavati sljedeće uvjete: VII/1 stupanj stručne spreme, završen fakultet: agronomski, arhitektonski, ekonomski, elektrotehnike i računalstva, kemijskog inženjerstva i tehnologije, farmaceutsko-biokemijski, geodetski, geotehnički, građevinski, pravni, prehrambeno-biotehnološki, prirodoslovno-matematički, strojarstva i brodogradnje, tekstilno-tehnološki, rudarsko-geološko-naftni ili šumarski.</p>
<p> Uz prijavu kandidati su, među ostalim, obvezni priložiti: potvrdu o položenom državnom stručnom ispitu i potvrdu o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova u graditeljstvu za radna mjesta u Upravi za inspekcijske poslove. </p>
<p>Provjera stručne sposobnosti natjecatelja sukladno odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima i propisima donesenim na temelju istog Zakona provest će se prije izbora.</p>
<p>Već površno čitanje teksta nameće više pitanja. </p>
<p>Prvo, koji su to poslovi jednog izvršitelja kad ih može obavljati osoba koja je završila bilo koji od spomenutih petnaest fakulteta. Očito nestručni. </p>
<p>Drugo, studij VII/1 u Zakonu kojim se rješavaju pitanja visokog obrazovanja već godinama ne postoji. Pitanje jest terminološko, ali diplomiranim studentima na diplomi nigdje ne piše »VII/1« pa to može biti osnova za formulaciju »ne ispunjava uvjete natječaja«. </p>
<p>Treće, potrebno je imati položen stručni ispit i državni stručni ispit. Stručni se ispit polaže u Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, a u njoj postoje strukovni razredi arhitekata te inženjera elektrotehnike, geodezije, građevinarstva i strojarstva. Oni odgovaraju strukama za koje se može položiti stručni ispit. Prema tome, blago rečeno, besmisleno je natječajem nabrajati fakultete kojih su diplomirani studenti unaprijed onemogućeni da se kandidiraju. </p>
<p>Četvrto, ako je netko završio odgovarajući fakultet, te položio i stručni i državni stručni ispit, čemu još i provjera stručne sposobnosti. Očito da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nema povjerenja niti u fakultete niti u tijela kojima je povjereno polaganje stručnih ispita.</p>
<p>Peto, nisu jasni termini »stručni ispit« i »državni stručni ispit«. Nije li logičnije da se državni ispit polaže u Upravi za inspekcijske poslove. Dvojba je posljedica razlika u pristupu inženjera i pravnika kojem je poznavanje zakona i propisa jedna od osnova struke. </p>
<p>Odjel za koji se raspisuje natječaj bavi se pitanjima postupanja s otpadom. Natječaj je tako formuliran da se očito ne zna što će raditi budući zaposlenik. Možda se raspolaže financijskim sredstvima samo za jedno radno mjesto, pa zbog mnoštva poslova nije bitno koje će obavljati. </p>
<p>Pri čitanju dnevnih listova ne nailazi se na podatke koji bi upućivali na sadržaj i rezultate rada Odjela za postupanje otpadom. Najčešće se pojavljuju neostvareni i trajni projekti te rješenja od danas do sutra. No ovdje nije riječ samo o spalionicama ili odvozu smeća nego i o preradi otpadnih materijala. A to je pitanje koje trebaju rješavati stručni timovi u kojima će ključnu ulogu imati kemijski inženjeri (ta riječ je o procesu prerade).</p>
<p> A ti kemijski inženjeri »zaboravljeni« su u našoj zakonskoj regulativi, jednako kao tehnološki procesi. U svijetu se brojnost kemijskoinženjerskih fakulteta ispisuje četveroznamenkastim brojevima, a diplomirani inženjeri imaju mogućnost da postanu ovlaštenim inženjerima i ispune uvjet natječaja o stručnom ispitu. Oni koji diplomiraju u Hrvatskoj to nemaju.</p>
<p>Natječaj je netko napisao, a netko je i odobrio njegovo objavljivanje. Bilo bi »zanimljivo« da se zna koje bi uvjete trebala ispunjavati osoba kvalificirana da piše natječajne tekstove. </p>
<p>U prvom je dijelu natječaja naveden i Odjel, istog ministarstva, za EU integracije i međunarodne projekte. A kad je riječ o postupanju s otpadom treba znati da je to jedno od pitanja na kojem Hrvatska polaže »test« prije uključivanja u Europsku uniju.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tutankamonov sindrom naše ekonomske znanosti</p>
<p>U medicini se zna kad treba, a kad ne antibiotik. Čemu onda silni dogovori ekonomista, njihova pusta savjetovanja i na kraju – Babilon. Ne vjerujem da im je jedini cilj srušiti vladu, jer nisu svi oporbenjaci. Zašto ne naprave savjetovanje svih savjetovanja, gdje bi se napokon dogovorili što je najbolje rješenje i ujedno moguće rješenje naših zavrzlama</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ </p>
<p>Upitate li bilo kojeg našeg vrhunskog ekonomista o smjeru u kojem bismo trebali djelovati, svaki će vam suvereno iznijeti svoj koncept, kao jedini recept! Toliko ćete skupiti recepata koliko ste ekonomista pitali. Jedan će živim okicama micati brk, drugi će se boriti sa slovom r, treći će micati usnama bez mimike poput Indijanaca (svako prepoznavanje je slučajno) itd. Napokon imamo i velike skupove ekonomista Hrvatske u Opatiji, gdje valjda sol dosoljava misli, ali jezik ostaje babilonski. </p>
<p>U tom posljednjem ambijentu i predsjednik države pročita »papirus« svojeg podebljeg stručnjaka u sjeni, a drugi daju vizionarske nade bez pokrića, dok šutljiva većina gleda je li vani sunce. </p>
<p>Nas medicinare pribija se na križ svaki dan, i svi se u medicinu petljaju bez obzira na to jesu li bolesni ili zdravi: Priznajem da se ja sada petljam u područje koje ne razumijem, ali nikad nisam čuo toliko različitih mišljenja o istoj stvari koliko od ekonomista. Zbog toga se pitam što je tu znanost, a što insinuacija?</p>
<p>Mi se u medicini kratko možemo razilaziti u mišljenju ako ne želimo da nam pacijent umre, pa mi je zato još nejasnije, da postoji struka u kojoj bi netko masirao srce, a drugi kaže da je dovoljno popiti malo vode. U međuvremenu se ne zna je li je pacijentu dobro ili izdiše. </p>
<p>Neka mi bude oproštena laička šala o ozbiljnoj temi, ali nije mi jasno je li je ekonomska znanost jedna ili ih ima bezbroj. Baš kao tajna Tutankamonove grobnice i smrti mladog faraona, koji je ipak dospio sagraditi divovski monument – grobnicu. </p>
<p>Pogledajmo samo koliko mišljenja lebdi oko državnog proračuna za 2005. godinu. Kad je lani stopa rasta bila zacrtana na 3,5, opći je urnebes bio da to nije razvojni proračun ako nije ta stopa barem pet, šest. Sad kad je ta stopa podignuta na 4,5, isti ljudi viču da je preoptimističan!</p>
<p>U medicini se zna kad treba, a kad ne antibiotik. Čemu onda silni dogovori ekonomista, njihova pusta savjetovanja i na kraju – Babilon.</p>
<p> Ne vjerujem da im je jedini cilj srušiti vladu, jer nisu svi oporbenjaci. Zašto ne naprave savjetovanje svih savjetovanja, gdje bi se napokon dogovorili što je najbolje rješenje i ujedno moguće rješenje naših zavrzlama. </p>
<p>Nije li to zapravo njihova domoljubna zadaća? Oni međusobno, a ne na televiziji, moraju raščistiti što je pravo, a što krivo. Ovako se stječe dojam da ima toliko ekonomija koliko ima ekonomista! Tako možemo do beskraja. </p>
<p>Autor je doktor medicinskih znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za sve loše što se djeci događa krivi su odrasli</p>
<p>Povjeravanje tzv. seksualnog odgoja Crkvi je promašaj kao i prikazivanje nasilja zbog sprječavanja nasilja. Crkva može samo svoje vjernike odgajati i obrazovati prema svojem svjetonazoru, ali svoj djeci treba osigurati građanski odgoj i svjetonazor, jer mi nismo klerikalna zajednica</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ </p>
<p>Često čujemo od starijih ljudi da je njihovo djetinjstvo bilo prekrasno. Obično ispričaju kako su išli u školu, poslije škole pomagali roditeljima u vrtu ili negdje drugdje, imali skupinu vršnjaka u ulici, igrali se do kasno u noć, ponekad se i potukli s vršnjakom, organizirali »krađu« šljiva u susjedovu šljiviku, ili su udarili u vinograd, koji put od susjeda zaradili ukore pa i po koji zaušnjak.</p>
<p>Govore da nikada nisu smjeli biti u prostoriji kad su odrasli razgovarali, apsolutno su slušali roditelje, a u školi im nikada nije palo na pamet suprotstaviti se učitelju. Školske incidente su često tajili, jer nisu smjeli reći roditeljima za neki nestašluk itd. </p>
<p> Recimo da su se vremena izmijenila, da se promijenio način života i organizacija obitelji, da je u školu ušao truli liberalizam i da se čitav sustav promijenio. Ali ipak ostaje pitanje želimo li mi još prenositi odgojne vrednote sa starije generacije na mlađu? Želimo li da mlađi uvažavaju i poštuju starije? Želimo li odgojiti generacije koje će rad smatrati svojom obvezom i izvorištem egzistencije ili ćemo mirno gledati kradljivce, lažljivce, lijenčine, podmitljivce, nasilnike, i ostale koji nam prijete. </p>
<p>Nedavno je u Opatiji završena konferencija psihologa na kojoj je rečeno da svako treće dijete u nas ima neki psihički problem. Ako tom podatku dodamo 400 tisuća ratnih invalida, 307 tisuća nezaposlenih, 400 tisuća ljudi na rubu siromaštva, 600 tisuća starijih od 65 godina, šest tisuća ovisnika o teškim drogama i tko zna koliko tisuća alkoholičara, razvedenih brakova u kojima je jedno ili dvoje djece, i 50 tisuća suicida te pet tisuća pokušaja suicida, onda je sasvim umjesto pitati kako će djeca imati »prekrasno« djetinjstvo u takvom socijalnom okruženju.</p>
<p>Kad svemu tomu dodamo neujednačene stavove škole, zdravstva i sudstva i što je najgore nedefiniranje suvremenog odgoja, onda nije čudno da nas novine svakodnevno izvješćuju o nasilju među i nad djecom. </p>
<p>U novinskim napisima počesto ima pretjerivanja, što opet uzrokuje lošu atmosferu. Prisjetimo se samo nekih slučajeva. </p>
<p>Novine su javile da je predsjednik nadzornog odbora jedne banke ispljuskao dječaka zato što se sukobio s njegovim sinom. Jedan drugi otac tamo negdje na moru bacio je dječaka preko ograde. U Zagrebu su organizirali konferenciju za novinare koju su vodila djeca. Jedna nadobudna psihologinja i pedagoginja u Zagrebu vodi cijelu školu na film o nasilju i seksualnim deliktima. RTL prikazuje Big Brother u udarnom terminu. </p>
<p>Učitelj pljusnuo dijete i od toga su napravili nacionalni problem. Šeks se posvađao pred djecom s oporbom i tome se dalo mnogo pozornosti. Sindikat učitelja po djeci šalje pisma namjere roditeljima i najavljuju štrajk. Ministar prosvjete najavljuje računalo na dar odličnim učenicima, ali oni su svako računalo platili, i to trgovačkoj kući koju je odabralo Ministarstvo. </p>
<p>Koliko je mladih upisano na fakultete po vezi, a neki su morali plaćati visoku cijenu studija. Zar u vrijeme gdje je 300 tisuća nezaposlenih treba izmišljati plaćanje studija? Ako još dodamo stanje na našim fakultetima, đačkim i studentskim domovima onda je slika takva kakvu nam nude psiholozi, svako treće dijete ima psihički problem. </p>
<p>Tko je kriv? Odrasli, roditelji, političari, škola, sudovi , vojska, svi odrasli. Neodgovorni pojedinci koji imaju troje ili četvero djece i rastaju se čine djecu nesretnom i narušavaju im socijalnu stabilnost. Roditelji koji se opijaju, troše novac na alkohol zakidaju svoju djecu, ali i izazivaju strah. Promiskuitetni roditelji prestaju biti uzor svojoj djeci i ne prenose seksualnu kulturu koja će djeci biti izvor zrele seksualnosti.</p>
<p>Nekritični odnos roditelja prema djeci dovodi do prevelike zaštićenosti djeteta a to je opet pretpostavka nedovoljno sazrijevanja i odrastanja. Kad dijete čini nešto nedopušteno onda i susjed treba biti odgojni faktor. Ne treba podržavati fizičku kaznu, ali naši stari govore kako je šiba izašla iz raja. Učitelji znaju da ima djece kojima tisuću puta treba izreći neku zabranu, a oni i tisuću prvi put opet ponove istu pogrešku. </p>
<p>Djecu ne treba uvlačiti u radnje odraslih, niti ih prisiljavati na brzo odrastanje. Ne dopuštati oponašanje odraslih, jer su ta oponašanja gotovo uvijek loša. Netom završeno natjecanje za dječju pjesmu Eurovizije najbolji je primjer kako se oponašaju odrasli.</p>
<p>Vodimo djecu na filmove nasilja, koji može izazvati i zacijelo će izazvati dio djece da i sami to rade, umjesto da u škole uvedemo »humani odnos među spolovima« (autor dr. prof. Košiček) i da takvim sadržajima odgajamo naciju za humano i uzorno roditeljstvo i seksualnosti damo mjesto koje joj pripada u ljudskoj zajednici. Povjeravanje tzv. seksualnog odgoja Crkvi je promašaj kao i prikazivanje nasilja zbog sprečavanja nasilja. Crkva može samo svoje vjernike odgajati i obrazovati prema svojem svjetonazoru, ali svoj djeci treba osigurati građanski odgoj i svjetonazor, jer mi nismo klerikalna zajednica.</p>
<p>Djeci treba osigurati djetinjstvo, a to je socijalna i emocionalna sigurnost u obitelji, korektan odgojni tretman u školi, osigurati im vrhunske uzore, odgajati zdravu, kritičnu, marljivu, poštenu osobu, bez previše zaštićivanja i posesivnosti. Djeci je mjesto u obitelji bez sukoba, dobro organiziranoj školi i dobro organiziranom slobodnom vremenu svojih vršnjaka! Za sve to su odgovorni isključivo odrasli!</p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je karlovačke tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta, sudska vještakinja za djecu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Adventski vjenčići najjeftiniji u vlastitoj izradi</p>
<p>Veletržnica cvijeća na Žitnjaku meka je brojnih zagrebačkih cvjećara / Adventski vjenčići najjeftiniji u četiri sata ujutro / Na Splavnici adventski vjenčići od 40 do 80 kuna </p>
<p>Prva adventska nedjelja privukla je na Splavnicu brojne građane koji su, osim gotovih adventskih vjenčića, kupovali i materijal za njihovu izradu – slamnate kolutove, svijeće, mašne i pšenicu. Prodavačica Biserka iz Pisarovine požalila nam se da ljudi sve manje kupuju vjenčiće jer su ih počeli izrađivati sami. Na Splavnici se adventski vjenčići prodaju po cijeni od 40 do 80 kuna. </p>
<p>Odgovor na pitanje je li cijena ovogodišnjih aranžmana visoka ili su se ljudi jednostavno odlučili na vlastite jeftinije kreacije, potražili smo na Veletržnicama Zagreb. U velikoj hali, u kojoj su prodavači škrti na riječima, može se po znatno nižim cijenama kupiti »božični materijal«. Kolutovi od slame koštaju 4,5 kuna, oni od borovine 10 do 15 kuna, borove grane mogu se kupiti za 20 kuna, a cijene svijeća kreću se od 2,5 do 5 kuna. Gotovi adventski vjenčići koštaju 25 kuna, što je četiri do pet puta jeftinije nego u cvjećarnama. Veletržnica cvijeća meka je brojnih zagrebačkih cvjećara koji jeftinom kupnjom a skupom prodajom, dobro zarađuju. </p>
<p>Ovdje ljudi kupuju na veliko pa će vas u čudu gledati ako kupite samo deset, a ne i sto komada kolutova. Što ranije dođete, cijena je niža. U sedam ujutro hale prestaju s radom, a najpovoljnije vrijeme za kupnju je oko četiri sata ujutro. </p>
<p>Vlasnici cvjećarna na Britanskom trgu nisu nam htjeli reći gdje nabavljaju materijale za svoje kreacije. Ipak, uočili smo da su neki detalji na aranžmanima potpuno isti onima s Veletržnice. Malo mašte i izazova potrebno je da se uz jeftiniji materijal izradi originalna kreacija vjenčića. </p>
<p>Cvjećarski obrt Poppy na Britanskom trgu, od ove je godine uveo i viseće adventske vijence po cijeni od 350 kuna, vjenčiće u obliku polumjeseca od 120 kuna i vjenčić u tanjuru po 200 kuna. Vlasnica cvjećarnice Rafaela Pintarić kaže da su vjenčiće u tanjuru zato da se spriječi osipavanje borovih iglica, a kad blagdansko vrijeme završi tanjur se može koristiti i u domaćinstvu.</p>
<p>Cvjećarnica Štefinec na Zrinjevcu može se, osim sa skupim božičnim aranžmanima, pohvaliti i tridesetogodišnjom tradicijom izrade isključivo crvenih vjenčića. »Kupci najčešće vjenčiće biraju po boji namještaja, a cijenu određuje klijentela«, rekla nam je vlasnica cvjećarne Marija Štefinec, pokazujući bogati crveni vijenac po 500 kuna.</p>
<p>S obzirom na cijene, građani se sve češće sami prihvaćaju izrade vijenaca. Premda će im trebati malo više vremena i strpljenja, izdvojit će tek trećinu novca potrebnog za gotove aranžmane ovogodišnje ponude. A još uvijek nije kasno da se prihvate posla.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Unatoč zabrani, na Trešnjevci se i dalje prodaju kunići, kanarinci, miševi, hrčci </p>
<p>Prodaja je zabranjena jer su članovi Udruge Prijatelji životinja upozorili da se životinje drže neprimjereno / Ne zna se, međutim, tko bi morao spriječiti prodaju i kamo bi se smjestile životinje koje bi bile oduzete </p>
<p>Komunalna inspekcija Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove zabranila je 16. listopada prodaju živih životinja na Trešnjevačkoj tržnici jer prodavači nemaju odobrenje da ih tu prodaju. No, golubove, kuniće, papige, kanarince, hrčke, zamorce i druge životinje što su se tu prodavale već desetljećima, moglo se vidjeti i ove nedjelje. </p>
<p>Aktivisti Udruge Prijatelji životinja u rujnu su, naime, obišli taj prostor i uočili kako se životinje za prodaju drže u nehigijenskim i neprimjerenim uvjetima te su podnijeli prijavu Gradskoj veterinarskoj inspekciji. Inspekcija je potvrdila tvrdnje Prijatelja životinja, ali nije poduzela ništa kako bi obustavila prodaju, jer Zakon o veterinarstvu ne utvrđuje na koji se način i na kojoj lokaciji životinje mogu prodavati. </p>
<p>Prijatelji životinja upućeni su na Komunalnu inspekciju a ona je početkom studenoga provela akciju u kojoj su kažnjeni svi prodavači a daljnja je prodaja zabranjena. </p>
<p>Unatoč zabrani, i u nedjelju je na dijelu Trešnjevačke tržnice gdje se prodaju životinje, bilo živo. Na improviziranim štandovima, iz skučenih kaveza nudili su se kunići za 50 kuna, kanarinci i papige koštali su od 30 do 50 kuna, hrčci, miševi, golubovi i druge sitne životinje. Čim su uočili novinara Vjesnika, prodavači su počeli s vrijeđanjem. »Što slikaš?! Dosta je bilo pisanja o nama. Prestani sa slikanjem jer ćemo ti razbiti aparat«, dočekao nas je prodavač egzotičnih ptica. Njegov kolega, koji je u maleni kavez smjestio tri velika zeca, sjetio se i naše bliže rodbine.</p>
<p> Nisu svi bili tako neljubazni. »Tradicija prodaje životinja na Trešnjevačkom placu duga je već nekoliko desetljeća i nitko se nikada nije bunio. Sve naše životinje su cijepljene, a nitko ne može tvrditi da ih mi zlostavljamo«, rekao nam je Vlado Kralj iz Udruge uzgajatelja malih životinja.</p>
<p> Predsjednik Udruge uzgajivača malih životinja Zagreb 1925. Ivica Vrbat rekao nam je kako problem nisu prodavači - članovi Udruge, već oni koji zaista na neprimjeren način prodaju životinje kojima se ne zna porijeklo.</p>
<p>Od mjerodavnih iz Komunalnog redarstva saznajemo kako su njihove ovlasti ograničene jer komunalni redari mogu naplaćivati kazne od 100 kuna vlasnicima čije životinje zagađuju javne površine ili pak onima koji ih prodaju na klupama izvan tržnice. </p>
<p>Ilegalnim prodavačima robu mogu oduzeti samo gospodarska ili veterinarska inspekcija, međutim one to izbjegavaju jer zakonski nije precizno regulirano kamo se zaplijenjene životinje mogu smjestiti. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Skupa igra za »veliku djecu«</p>
<p>Na zemljanom terenu Sportsko-rekreacijskog centra Trnje u nedjelju je održana posljednja utrka automodela na daljinsko upravljanje u ovoj sezoni. Riječ je o Prvenstvu Hrvatske u klasi velikih« »buggy off road« automobilčića. </p>
<p>Natjecanju se odazvalo 17 natjecatelja iz Splita, Koprivnice i Zagreba, dok su izostali natjecatelji iz Rijeke.</p>
<p>Budući da ove »buggyje« pokreću dvotaktni benzinskim motori s dvije do četiri konjske snage, uzbuđenja nije nedostajalo. Između postavljenih kupola na travnato-blatnjavom terenu modeli su se uz prodorno zujanje neprestano pretjecali, ali i prevrtali. Ako bi u takvom slučaju »buggy« ostao na krovu, mladi bi ga automodelari u trku okretali na kotače i usmjerili kamo treba. </p>
<p>Marijan Bohanec iz zagrebačkog Croatia modela, automodelarstvom se bavi još od početka 1990-ih. »Kod nas je to familijarno, a kad ti jednom benzin uđe u krv, nema lijeka«, objašnjava Bohanec. On vozi i klasu nacional cestovnih automodela i natječe se s minijaturnim »porscheom GT3« no terenski »buggyji« su mu zanimljiviji. »Ovdje ima više slobodnog stila, uzbudljivije je, ne dolazi toliko do izražaja ima li netko bolji (skuplji) model, već je presudan način vožnje«, objašnjava. Priznao je da su i stariji automodelari »velika djeca« koja se zabavljaju skupom igrom. Samo za osnovni model, naime potrebno je izdvojiti barem 6000 kuna.</p>
<p>Aktualni prvak Hrvatske u cestovnim klasama »nacional« i »touring« trinaestogodišnji Dario Veseli ponadao se da će i u »buggyju« zablistati. »Ako me auto posluži, mogao bih i pobijediti«, najavio je gledajući izgledom zacijelo najatraktivniji »buggy« na stazi – crvenu VW »bubu«, kojom je uz pomoć radio-stanice stazom jurcao njegov otac Mario Veseli, nekadašnji vozač pravih kružnih utrka. Izgleda da je zaljubljenost u automobilizam zaista nasljedna. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Roda rasprodavala rabljenu dječju opremu </p>
<p>Udruga Roditelji u akciji</p>
<p> - Roda, organizirala je u nedjelju rasprodaju rabljene dječje opreme. Sajam u Tvornici u Šubićevoj 2 posjetilo je mnoštvo roditelja s djecom. Odjelca, hlače, benkice i igračke mogli su se kupiti po simboličnim cijenama od jedne do 50 kuna. Cijene kolica i sjedalica za hranjenje bile su od 70 do 500 kuna, a krevetića s ogradicom, madracem i posteljinom već od 800 kuna. Prikupljenim novcem Roda će financirati nastavak svojih projekata, kao što su pomoć majkama u dojenju, poboljšanje uvjeta u rodilištima, vrtićima i školama te sigurnost djece u prometu. Roba koja neće biti prodana, darovat će se domovima za djecu, rekli su u udruzi. </p>
<p>Ovo je drugi ovakav sajam održan u Tvornici, rekla nam je koordinatorica akcije Iva Kasumović. Sljedeći je najavila za 27. veljače sljedeće godine, kada će se prodavati dječja roba za proljeće i ljeto. </p>
<p>Udruga Roda zauzima se za dostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo. Osnovana je 2001. godine nakon smanjenja porodiljnih naknada. Udruga je pokrenula besplatni SOS telefon 0800 22 77 22 za savjete u vezi s dojenjem. Majkama je svakodnevno na raspolaganju osam educiranih savjetnica, a projekt podržava i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Sve informacije o udruzi Roda i njenim akcijama mogu se dobiti na portalu www.roda.hr.</p>
<p>Zoran Vujić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zbog lopoča na Jarunu, Jelić traži smjenu Kocijana</p>
<p>Tomislav Jelić, predsjednik Gradske organizacije Hrvatskog bloka, iznio je »nepobitne činjenice o višemilijunskom kriminalu kod ovogodišnjeg vađenja lopoča na jarunskom jezeru«. Jelić je najavio da će u ponedjeljak, na Skupštini trgovačkog društva, podastrijeti dokaze i predložiti razrješenje direktora Trgovačkog društva Jarun, Aleksandra Kocijana. Jelić zamjera Kocijanu što nije nabavljen stroj za vađenje lopoča koji bi bio jeftiniji nego ronioci tvrtke RCI, koji, po ocjeni Udruge izvođača ronilačkih radove Hrvatske, za takav posao nisu ni osposobljeni. Stroj za vađenje lopoča ne vadi samo lopoč već i njegov korijen i mulj s dna jezera, dok ronioci vade samo stabljiku i list lopoča, »ali i usputne milijune kuna«, kako je dodao Jelić. »Da je TD-u Jarun i Gradskom poglavarstvu stalo da nabave stroj, on bi bio nabavljen, ali tada ne bi bilo novca kojim se plaća šutnja onih koji bi o tome trebali javno govoriti«, zaključio je Jelić. </p>
<p>I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Velikogorički DC odbacuje optužbe oporbenih stranaka</p>
<p>Velikogorički DC reagirao je na nedavno priopćenje oporbenih stranaka HNS-a, SDP-a, HSS-i Libre, u kojem te stranke zbog afere koja je izbila zbog prodaje livade u središtu grada i krivotvorenja zemljišne knjige u gruntovnici, traže hitnu istragu i ostavke svih čelnih ljudi grada. DC je to priopćenje nazvao skupljanjem jeftinih političkih poena, čime se, kako navode, baca ljaga na grad. Navode također što je sve u gradu napravljeno u protekle tri godine (investicije u komunalnu i drugu infrastrukturu, ulaganja u školstvo i slično). Tvrde da od oporbenih stranaka dosad nisu dobili niti jedan prijedlog vezan za unapređenje života u gradu, odnosno da su aktivnosti tih stranaka usmjerene samo na rušenje gradskih vlasti. Uz ovo priopćenje, stiglo je i priopćenje Kluba mladih DC-a. Oni pak navode da su mladi napravili analizu dodjele učeničkih, studentskih i poslijediplomskih stipendija. Smatraju da bi Grad broj tih stipendija trebao povećati za 50 posto, odnosno sa 32 na barem 50 stipendija. ></p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Zlatna ploča za nagradu i poticaj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pobjednik »Story SuperNova Music Talents« showa Rafael Dropulić - Rafo i njegov prateći bend Legende u subotu navečer održali su koncert u zagrebačkoj Tvornici i to pod nazivom »Povratak na mjesto gdje je sve počelo«. </p>
<p>Iako je ulaznica od samo četrdeset kuna mogla namamiti Rafine poklonike da u mnogo većem broju nazoče odličnoj rock and roll svirci uživo, Tvornica je na žalost zjapila poluprazna, što energične članove benda nije omelo da svoj posao odrade kako treba.</p>
<p>Pred dobro raspoloženim i rasplesanim tinejdžerima Rafo i Legende predstavili su se repertoarom najpoznatijih domaćih i stranih rock hitova u svojoj specifičnoj obradi i izvedbi. Nizale su se tako pjesme grupa The Doors, No Doubt, Deep Purple, Zabranjeno pušenje, Bijelo dugme i Let 3, a Rafo je od prve do posljednje otpjevao u svom prepoznatljivom stilu, uz energično skakanje i bacakanje po pozornici.</p>
<p>Osim Rafinih obožavatelja koncert je pozorno pratio i direktor programa Croatia Recordsa Đorđe Novković koji mu je neposredno prije nastupa uručio zlatnu ploču za njegov prvi singl »Ja sam Rafo«.</p>
<p>»Singl koji je prodan u nakladi većoj od fantastičnih 15 000 primjeraka dovoljno govori o tome da je pred Rafom sjajna karijera. On u sebi nosi golem energetski, izvođački i vokalni potencijal i siguran sam da će uspjeti, pogotovo stoga jer ne žuri ostvariti slavu preko noći«, izjavio je Novković.</p>
<p>Odlično raspoloženog Rafu u Tvornicu su na njegovom prvom koncertu godinu dana nakon što je pobijedio na velikom showu Nove TV došli podržati i njegovi prijatelji, također finalisti »Story SuperNova Music Talentsa«, Saša Tin i Kedžo, te Nera Stipčević i Natali Dizdar. Simpatični Rafo za uzvrat je svima podijelio prave neretvanske mandarine te im svima poručio »Ljudi, vi ste legende!«.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pet godina humanitarnog rada</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Velikoj proslavi stogodišnjice rada i postojanja Rotary cluba, ugledne svjetske humanitarne organizacije, šibenska podružnica pridružila se s malom ali značajnom obljetnicom - pet godina humanitarnog rada. Kao i proteklih godina, i ovom je prigodom organiziran dobrotvorni ples u vodičkom Hotelu Imperijal, a uzvanike je zabavljao Đani Maršan. Okupljeni su imali priliku vidjeti i radove učenika Obrtničke škole iz Šibenika, a sav novac prikupljen prodajom ulaznica bit će doniran Osnovnoj školi Vodice za uređenje i opremanje prostora produženog boravka za djecu s teškoćama u razvoju.</p>
<p>Prošle godine aukcijom slika što su ih izradili korisnici Centra za rehabilitaciju »Roman obitelj« prikupljeno je oko 25 000 kuna, a prihod je predan Sokolarskom centru u Dubravi za opremanje klinike za liječenje ptica.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Za pravdu nikad nije kasno</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Iako je od objavljivanja glasovitog albuma »The Wall« britanske rock grupe Pink Floyd prošlo četvrt stoljeća, skupina školaraca čiji su glasovi snimljeni na ploči nedavno je protiv benda podignula sudsku tužbu. Traže, naime, odštetu zbog neplaćenih tantijema. Riječ je o naslovnoj pjesmi s toga albuma »Another Brick In The Wall« u kojoj stihove glasovitog refrena We don't need no education, we don't need no thought control / no dark sarcasm in the classroom / teacher leave them kids alone... pjeva mnoštvo nepotpisanih glasova. Sada, pak, dvadesettroje bivših učenika osnovne škole Islington Green u Londonu tvrdi kako su ti glasovi njihovi i kako su stihove snimili 1979. godine, no nakon što im je tadašnja upraviteljica škole Margaret Maden zbog »skandaloznosti sadržaja« zabranila javne nastupe vezane uz promociju pjesme, nemaju nikakvih materijalnih dokaza da su doista baš oni u njoj i pjevali. Njihovo je sudjelovanje u pjesmi, naime, bilo dogovoreno s nastavnikom glazbe Alunom Renshawom, ali bez prethodne dozvole upraviteljice. Ipak, unatoč tomu što se stvar zakomplicirala upraviteljičinom zabranom objavljivanja imena učenika nakon što su oni svoje glasove u pjesmi već snimili, Floydi su školi platili 1 000 funti, no djeca od tih novaca nisu dobila ništa. Sada pak stručnjaci za tantijeme procjenjuju da bi danas svaki od njih trebao dobiti oko 200 funti. Pjesma »Another Brick In The Wall« po objavi je postigla veliku popularnost, vrlo je brzo osvojila prva mjesta glazbenih ljestvica u Britaniji i SAD-u, a album je prodan u čak 12 milijuna primjeraka.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izbaviteljske zgode razveselile mališane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U subotu navečer brojni su gledatelji nazočili svečanoj premijeri animiranog filma »Izbavitelji« u kinu Broadway u zagrebačkoj Tkalči. U središte radnje filma redatelja Brada Birda, koji je osobito privukao mlađe posjetitelje s roditeljima, stavljen je super heroj Bob Parr koji živi povučeno u mirnom predgrađu zajedno sa svojom suprugom i troje djece. On radi u osiguravajućem društvu kao agent, vodi borbu s viškom kilograma i dosadom svog života. Zaplet počinje kada njegovu svakodnevicu naruši misteriozni telefonski poziv nakon kojega Bob na udaljenom otoku dobija pravi pravcati super-tajni zadatak...</p>
<p>Likovima animiranog filma čija je produkcija počela sredinom travnja 2002. godine i čiji se budžet procjenjuje na više od 92 milijuna američkih dolara glasove su u domaćoj sinkronizaciji posudili glumci Siniša Popović, Bojana Gregorić, Branko Đurić i Rene Bitorajac.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Britanci vole »Simpsone«</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski televizijski vodič Broadcast nedavno je među svojim čitateljima u povodu 50 godina od emitiranja prve američke emisije u Velikoj Britaniji proveo anketu o najboljim i najlošijim američkim televizijskim proizvodima ikada ondje prikazanim. Rezultati nisu bili baš očekivani. Britanci, čini se, više od »živih« glumaca vole animirane likove pa je tako najboljim američkim televizijskim proizvodom proglašen crtani serijal »Simpsoni«. Istodobno, prvo mjesto na ljestvici najgorih osvojila je serija »Spasilačka služba«. Plivačke akrobacije popraćene ne baš vrhunskim glumačkim talentom raskošnih ljepotica poput Pamele Anderson, Carmen Electre i Yasmine Bleeth, Britanaca se očigledno nisu pretjerano dojmile. Miliji su im, pokazuju rezultati Broadcastove ankete, otkvačeni i vizualno prilično neugledni animirani likovi koji britkom satirom ismijavaju američki način života i na bizaran način komentiraju američke obiteljske vrijednosti.</p>
<p>Osim »Simpsonima«, Britanci su bili zadovoljni i serijama »Dallas«, »M.A.S.H«, »Dosjei X« te »24«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dustin Hoffman priznao svoju prošlost</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Glumac Dustin Hoffman priznao je u intervju za jedan amerčki magazin da se morao odreći kokaina - jer ga on čini ćudljivim. Isto tako priznao je da je nekada prakticirao te privlačio pažnju na sebe seksom u troje te seksom na javnim mjestima. Govoreći o svojoj prošlosti vezanoj za drogiranje Hoffman je također izjavio kako bi svaki puta nakon doziranja bijelim prahom osjećao teškoće pri disanju. Kako je rekao, prvi takav težak period proživljavao je nakon filma »Diplomac« snimljenog 1967. godine. Bile su to za njega, kako kaže, teške i nezaboravne godine iz kojih je izvukao pouku.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nijemci izradili sobu od čokolade </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemački umjetnici predstavili su sobu u bidermajer stilu izrađenu u potpunosti od čokolade i marcipana u kojoj su čak i vaze, pribor za jelo i slike jestivi, javlja Reuters. Osmero umjetnika u tvornici čokolade u istočnom njemačkom gradu Halleu sobu je gradilo tri mjeseca, potrošivši za to 800 kilograma čokolade i 200 kilograma marcipana. "Soba je tako slatka da je se može pojesti«, rekla je glasnogovornica tvornice Halloren Nadine Schindler. Čokoladna soba izrađena je u povodu proslave 200 godina postojanja tvornice, najstarije u Njemačkoj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Nikomu nije jasno što se čeka </p>
<p>U srednjoeuropskim opernim kazalištima otprilike trećina produkcije ostvaruje se razmjenom / Hrvatska operna kazališta međusobno se osjećaju kao suparnici, umjesto da budu upućena jedna na druge i da si međusobno pomažu</p>
<p>Premijera Zajčeve opere »Nikola Šubić Zrinjski« u Hrvatskome narodnom kazalištu u Osijeku označila je početak suradnje hrvatskih opernih kuća, odnosno barem njih dvije od ukupno četiri. Kostime za »Zrinjskoga« Osječka opera posudila je od Zagrebačke opere. Isto će tako posuditi cjelokupnu scensku opremu i kostime za Puccinijevu operu »Gianni Schicchi«. Zauzvrat, Zagrebačka će opera od Osječke posuditi cjelokupnu scensku opremu i kostime za Bellinijevu operu »Mjesečarka«.</p>
<p> O suradnji hrvatskih opernih kuća povremeno se razmišlja i razgovara dugi niz godina. Ministarstvo kulture svojedobno je potaklo susret i dogovor intendanata četiriju hrvatskih nacionalnih kazališta. No, od svega se nije dogodilo ništa ili tek neko sporadično posuđivanje. </p>
<p>Zasigurno ni toga primjera intenzivnije razmjene čak triju opernih predstava u istoj sezoni na relaciji Osijek – Zagreb ne bi bilo, da im poveznica nije isti čovjek. Maestro Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, ravnatelj Zagrebačke opere i dugogodišnji voditelj Osječke opere, kao njezin ravnatelj ili umjetnički savjetnik, koju dužnost ponovo sada obavlja, zna što kojoj kući treba i koja čime raspolaže. Zato je lako sam sa sobom postigao dogovor.</p>
<p> No, kada u igru treba ući četvero intendanata i intendantica odnosno opernih ravnatelja i ravnateljica, suradnja teže ili, zapravo, nikako ne počinje. Razlog je tomu u velikoj mjeri suparništvo koje hrvatska operna kazališta (a isto se odnosi i na balet) međusobno osjećaju, umjesto da budu upućena jedna na druge i da si međusobno pomažu.</p>
<p> Suparništvo je potpuno iracionalno jer rijetko tko u Hrvatskoj osim nekoliko kritičara putuje da bi vidio druge predstave. Svako kazalište uglavnom hermetički djeluje u vlastitoj sredini. Na žalost, uspjeh jednoga prije će najediti nego razveseliti drugoga, trećega ili četvrtoga. Zato suradnje i nema jer ni jedna predstava nekoga drugoga nije dovoljno dobra, osim u slučajevima krajnje nužde.</p>
<p> Kada već nikoga ne zanima ono što je netko drugi postavio, zašto stvar ne preokrenuti, i ne razmišljati i dogovarati se o budućim planovima. Zašto četiri hrvatska intendanta ili operna ravnatelja ne sjednu za stol i ne dogovore se, barem za početak, oko jednog naslova i autorske ekipe – redatelja, scenografa, kostimografa i koreografa – koji će dotično djelo postaviti?</p>
<p> Valjda im estetski kriteriji i programska promišljanja nisu toliko različiti da se ne bi mogli dogovoriti barem za jedan operni naslov koji je svima zanimljiv i koji bi zajednički financirali. Svaki četvrtinom, što znači da bi svaka operna kuća dobila predstavu za četvrtinu uobičajene cijene. Već pri izradi dekora vodilo bi se računa o dimenzijama najmanje i najveće pozornice, broju i prilagodljivosti kostima za kemijsko čišćenje, dogovorila razdoblja kada će predstava igrati u kojemu gradu. </p>
<p> Kada bi se takva, za sada, imaginarna suradnja zahuktala, a četiri hrvatske operne kuće pronašle čak četiri operna naslova koji svima trebaju, ubrzo bi svaka od njih dobila jednu predstavu u vlasništvu i još tri na repertoaru, i to za cijenu jedne predstave. Zvuči kao u nekom suludo privlačnom reklamnom izričaju.</p>
<p> Intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku Željko Čagalj sudjelovao je na sastancima intendanata i ne zna zašto suradnja ne počinje, a ističe kako bi svi od nje imali samo koristi.</p>
<p> Među našim kazalištima nije još uspostavljena ni najosnovnija razina međusobnog izvješćivanja o vlastitim planovima i namjerama. Zato se događa da dvojica opernih ravnatelja, neovisno jedan o drugome, razmišljaju o istom raritetnom naslovu. Konkretno, radi se o Verdijevoj operi »Luisa Miller« koja je najavljena u repertoaru Splitske opere, ali je o njoj razmišljao i ravnatelj Zagrebačke opere. Izgleda kako na kraju »Luisa Miller« neće biti nigdje izvedena. Ili se rijetke premijere događaju barem u dva grada istovremeno.</p>
<p> Je li različita osnivačko-vlasnička struktura nacionalnih kazališta možda zapreka njihovoj suradnji? Željko Čagalj smatra da se vlasnici nipošto ne bi protivili suradnji. Dapače, podržali bi takav čin razmjene zajedništva rada. U srednjoeuropskim opernim kazalištima otprilike trećina produkcije ostvaruje se na temelju razmjene, i to u međunarodnim okvirima.</p>
<p> Naša nacionalna kazališta imaju različite vlasnike, nisu pod istom kapom i zato ne postoji sankcija za nesuradnju. Sve ovisi isključivo o dobroj volji jer čak ni ekonomski učinci nisu od bitnijeg značenja.</p>
<p> Možda bi zato trebalo uvesti neke poticaje, možda da Ministarstvo kulture dodijeli nagradu za najbolju opernu suradnju. Ili bi maestra Zorana Juranića trebalo postaviti za ravnatelja svih četiriju opernih kuća, pa da on pokrene kamione između Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita. Jer, nikomu nije jasno što se, zapravo, čeka.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Opasnosti obiteljskog otuđenja i materijalizma </p>
<p>»Povratak« (ili »Oproštaj«) Damira Lukačevića obiteljska je drama iz gastarbajterskog života / Mustafa Nadarević briljira u tragičnoj ulozi oca</p>
<p>Nakon što je prvi put prikazan na Motovunskom filmskom festivalu, njemačko-hrvatski film Damira Lukačevića »Povratak« (»Heimkehr«) iz 2003. godine, stigao je i na zagrebački kino repertoar (gdje igra u jednom terminu u kinu »Grič«). Film se prikazuje pod nazivom »Oproštaj«, na što je bez sumnje utjecala činjenica da u našim kinima igra i proslavljeni ruski film »Povratak« Andreja Zvjaginceva. </p>
<p>Damir Lukačević studirao je na Njemačkoj akademiji za film i televiziju u Berlinu, a u devedesetima je režirao nekoliko kratkih filmova, od kojih su »Fremde Heimat« (»Strana domovina«) i »Spiel des Tages« (»Igra dana«) dobili nekoliko njemačkih nagrada. Lukačević je za scenarij »Povratka« (dijelom nadahnutog istinitom pričom) 2001. dobio nagradu Geneve-Europe za najbolji scenarij, a film je prikazan u službenoj konkurenciji festivala Max Ophüls u Saarbrückenu i festivala u Šangaju, dok je njegov direktor fotografije David Shultz nominiran za njemačku nacionalnu nagradu za najbolju kameru.</p>
<p> »Povratak« je prilično teška i sumorna devedesetominutna obiteljska drama iz gastarbajterskog života. U središtu zbivanja je Nikola (debitant Rade Radović) koji se nakon dugog izbivanja vraća svojoj obitelji hrvatskih emigranata u Stuttgart. Njegovi roditelji Vlado i Anica rade u Njemačkoj već trideset i pet godina kako bi ostvarili san - privatni hotel na Jadranu. </p>
<p>Mustafa Nadarević briljira u tragičnoj ulozi oca, u mnogome sličnoj mnogima koje je s uspjehom ostvario u kazalištu (»Smrt trgovačkog putnika«) i na filmu (»Prezimiti u Riju«), upečatljivo oživljavajući svu patnju i nade malog čovjeka koji je suočen s opasnošću da njegov život umjesto željenim trijumfom završi potpunim neuspjehom i raspadom obitelji. Jednako je uvjerljiva i Vlasta Knezović kao njegova tiha i požrtvovna životna suputnica, osobito u bolnoj sceni ispovijedi konobarici.</p>
<p> Rade Radović kao rezignirani stariji sin Nikola nije se nažalost pokazao kao osobiti talent, dok nešto više potencijala (a i fotogeničnosti) pokazuje Carlo Ljubek kao mlađi sin Jozo. Relja Bašić s pravom je mjerom odglumio hladnog šefa iseljeničkog kluba, za razliku od Krune Šarića koji je teatralno i rutinski dočarao svećenika. </p>
<p>Scenarij filma, usredotočen na opasnosti obiteljskog otuđenja i materijalizma, je u mnogo čemu predvidljiv (osobito po pitanju očeve bolesti), no film neovisno o tome postaje dojmljiviji kako se približava katarzičnom kraju. Uspjeli humorni elementi (očev strah od srpskog kirurga) mjestimično razbijaju turobnu atmosferu, dok motiv samoubojstva trećeg sina (suočavanje s vlastitom homoseksualnošću) nije dobro razrađen. U cjelini, radi se o gledljivu ostvarenju koje se općim dojmom uklapa u prosjek suvremene hrvatske kinematografije. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U snažnom interpretativnom naponu </p>
<p>Koncertom s djelima Papandopula, Čajkovskog i Prokofjeva, prije gostovanja u Münchenu u sklopu Dana hrvatske kulture u Bavarskoj, ravnao je šef-dirigent Vjekoslav Šutej </p>
<p>U petak, pred odlično posjećenom dvoranom »Lisinski«, Zagrebačka filharmonija nastupila je pod ravnanjem svog šefa dirigenta Vjekoslava Šuteja s programom s kojim gostuje u utorak, 30. studenoga, u reprezentativnom Prinzregententheatru u Münchenu, u sklopu Dana hrvatske kulture u Bavarskoj. Maestro i orkestar očito se solidno pripremaju za taj važan nastup, pa je najavljeno da s većim dijelom toga programa nastupaju i u nedjelju prije podne za Hrvatsku glazbenu mladež.</p>
<p> Koncert u petak počeo je temperamentnom, gotovo zadihanom izvedbom skladbe »Hommage ŕ Bach« velikana hrvatske glazbe Borisa Papandopula. I ovaj put pokazalo se da se radi o jednom od vrhunskih djela ne samo tog autora nego i svekolike hrvatske glazbe, djela koje je opravdano repertoarna perjanica za izvođenje u zemlji i inozemstvu. Svojim uvodnim gromovitim glazbenim iščitavanjem Bachova imena, i u nastavku bogatom polifonijskom igrom i majstorskom orkestracijom, djelo dostojno predstavlja hrvatsko skladateljstvo i umješnost dirigenta i orkestra.</p>
<p> Druga točka programa omiljeni je Violinski koncert u D-duru Petra Iljiča Čajkovskog, u kojemu je odgovorna solistička dionica povjerena mladom njemačkom violinistu Nicolasu Koeckertu, rođenom 1979. u Münchenu, između ostalih učeniku slavnog Grigorija Žislina i pobjedniku 2001. godine na Međunarodnome natjecanju u Novosibirskom. Od tada i dalje osvaja ugledne međunarodne nagrade i nastupa po Europi, u obje Amerike i u Aziji. Svirajući Čajkovskog djelovao je apsolutno sigurno i samouvjereno, manifestirajući bravuroznu tehniku sviranja i povlačeći dirigenta i orkestar u furiozna tempa. No iznenadio nas je maleni ton njegova glazbala, čemu se iskusni maestro Šutej pažljivo prilagođavao smanjujući, inače, snažan zvuk orkestra.</p>
<p> Publika je gostujućeg solista ispratila srdačno, ali ne s pretjeranim oduševljenjem; očito joj je u njegovoj svirci manjkalo topline doživljaja pa je izostao očekivani dodatak. U drugom dijelu programa odslušali smo dvije baletne suite »Romeo i Julija« Sergeja Prokofjeva. Uz poneku nepreciznost, izvedba tih ukupno 13 stavaka tekla je u snažnom interpretativnom naponu. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nagrada kritičara Ostojićevom filmu</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Filmu »Ta divna splitska noć« Arsena Antona Ostojića pripala je nagrada srpske i crnogorske sekcije Fipresci-ja, (Međunarodne udruge filmskih kritičara) na 11. festivalu autorskog filma u Beogradu</p>
<p> Glavnu nagradu na tom međunarodnom festivalu dobio je iranski reditelj Parviz Shahbazi za film »Duboko disanje«, a dodijelio mu je ocjenjivački sud Festivala u čijem je sastavu uz dvojicu beogradskih reditelja bio i filmski kritičar iz Zagreba Nenad Polimac.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Žrtvama Vukovara </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Uspomene i prisjećanja« naziv je izložbe akademske slikarice i grafičarke Mirjane Zajec Vulić koju će riječka publika od 23. studenoga do 18. prosinca moći razgledati u Državnome arhivu toga grada. Riječ je o 30 ulja na platnu s temom »Anđeli« posvećenih žrtvama Vukovara, gdje je autorica provela dio života. Naime, od 1988. godine Zajec Vulić živi i radi u Švicarskoj. Ravnatelj Arhiva Goran Crnković podsjetio je da je, uz ustanovu koju on vodi, organizator izložbe »Globalna Hrvatska«, organizacija koja predstavlja manje poznate autore. </p>
<p>Lj. M. P .</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mediteran kao nadahnuće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ishodišna točka novih radova Hanibala Salkvara (1935.) u specijalnoj opekarskoj glini porotherm, što ih poznati zagrebački umjetnik izlaže od ponedjeljka u Galeriji »Vladimir Filakovac«, zapravo je svojevrsni nastavak ili reinterpretacija njegove izložbe »Hani 2000« u »Gradecu«. Naime, na djelu je opet temeljna stvaralačka činjenica Mediteran – prostor snažnih kulturoloških i egzistencijalnih silnica predočen u nizu slobodno shvaćene organičke forme. Izložba se sastoji od 30-ak skulptura u galeriji i instalacijama u eksterijeru, a otvorenje je u 19 sati. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Pad Janice, Jelušić i Fleiss među deset</p>
<p>Prva vožnja u Aspenu odnijela je u snijeg mnoge favorite. Od prvih osam skijašica tek su Janica i Poutiainen ugledale ciljnu ravninu, dok se ostale nisu snašle u aspenskoj »mećavi«. Ponor mnogih skijašica iskoristile su i Ana Jelušić i Nika Fleiss. Obje su reagirale logično – uložile maksimalan rizik i iskoristile situaciju za sjajne plasmane</p>
<p>ASPEN</p>
<p> – Hrvatsko skijanje je dočekalo dan kada unatoč padu Janice Kostelić osvaja bodove i zauzima mjesta među deset najboljih. Naime, Janica nije uspjela obaviti rutinu i prvo mjesto nakon prve vožnje uobličiti i u drugu pobjedu sezone zbog pada, no unatoč tome Hrvatska ima dva mjesta među deset najboljih – Ana Jelušić je peta, a Nika Fleiss deveta.</p>
<p>Prva vožnja u Aspenu odnijela je u snijeg mnoge favorite. Od prvih osam skijašica tek su Janica i Poutiainen ugledale ciljnu ravninu, dok se ostale nisu snašle u aspenskoj »mećavi«. Teška staza i gusti snijeg presudio je tako i Anji Pärson, jedinoj skijašici koja se u ovom trenutku može komparirati sa Janicom i Poutiainen.</p>
<p>Nova skladna i brza vožnja, koju će Janica opisati kao »čista rutina«, donijela je najboljoj svjetskoj skijašici solidnu prednost pred Finkinjom i automatski je gurao u novu, osamnaestu slalomsku pobjedu u karijeri. Ponor mnogih skijašica iskoristile su i Ana Jelušić i Nika Fleiss. Obje su reagirale logično – uložile maksimalan rizik i iskoristile situaciju za sjajne plasmane (Fleiss 7., a Jelušić 13.). Četvrta u »pokeru« hrvatskih asova Mateja Ferk ostala je bez druge vožnje, sa šest sekundi slabijim vremenom od Janice.</p>
<p>Vremenski uvjeti su se u drugoj vožnji smilovali, pa je utrka bila lišena čestih ispadanja skijašica. A, jednu od najboljih vožnji u »drugom poluvremenu« imala je upravo Riječanka Ana Jelušić. Vožnja bez i jedne minimalne greške gurnula ju je na prvu poziciju, nakon čega su je tek četiri skijašice uspjele prestići. U kompletni uspjeh hrvatskog skijanja uklopila se i Nika Fleiss i očekivala se tek lagana »egzekucija« u izvedbi Janice Kostelić. Iako je Tanja Poutiainen, novom brzom vožnjom, ponovno postavila visoke kriterije, vjerojatno je i sama sumnjala da može ostati neokrznuta uslijed Janičine vožnje. Međutim, Janica je u gornjem dijelu staze pogriješila, izgubila ravnotežu na ulazu u jedna vrata i završila – u snijegu...</p>
<p>l Rezultati, slalom: 1. Poutiainen (Fin) 1:50.17, 2. Mölgg (Ita) +1.21, 3. Koznick (SAD) +1.37..., 5. JELUŠIĆ (Hrv) +1.92..., 9. FLEISS (Hrv) +2.38...; prva vožnja: 1. KOSTELIĆ (Hrv) 54.60, 2. Poutiainen (Fin) +0.44, 3. Zuzulova (Svk) +0.76..., 7. FLEISS (Hrv) +1.45..., 13. JELUŠIĆ (Hrv) +2.02...;</p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Poutiainen (Fin) 340, 2. Pärson (Šve) 260, 3. KOSTELIĆ (Hrv) 192..., 14. JELUŠIĆ (Hrv) 58..., 25. FLEISS (Hrv) 36...; redoslijed, slalom: 1. Poutiainen (Fin) 160, 2. KOSTELIĆ (Hrv), Koznick (SAD) i Mölgg (Ita) po 100..., 7. JELUŠIĆ (Hrv) 58, 13. FLEISS (Hrv) 36... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamo opet na krilima Eduarda</p>
<p>»Plavi« su uzvratili Zaprešićanima za poraz u prvom dijelu sezone, svladali su ih sa 2-0 (1-0) i sada ih, od statusa »vladara hrvatske lige« doveli do kandidata za pad u Ligu za ostanak. Sebe su, pak, psihološki osvježili uoči okršaja protiv nizozemskog Heerenveena u četvrtak u Zagrebu u 4. kolu Uefine lige</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Individualne kreacije Eduarda da Silve i lako lomljiva zaprešićka obrana doteglili su Dinamo do pobjede, a Inter naglo povukli s vrha prvenstvene ljestvice na tek četvrto mjesto. »Plavi« su uzvratili Zaprešićanima za poraz u prvom dijelu sezone, svladali su ih sa 2-0 (1-0) i sada ih, od statusa »vladara hrvatske lige« doveli do kandidata za pad u Ligu za ostanak. Sebe su, pak, ovom pobjedom psihološki osvježili uoči zasigurnio najbitnijeg dvoboja (polu)sezone – okršaja protiv nizozemskog Heerenveena u četvrtak u Zagrebu u 4. kolu Uefine lige. Posebna je tema i status (bivšeg?) kapetana Nike Kranjčara, kojeg je trener Lončarević cijelu utakmicu hladio na klupi... </p>
<p>Inter je prvo pokleknuo u 14. minuti kada je Eduardo spretnim slalomom zaobišao trojicu zaprešićkih nogometaša, proigrao Štroka, a ovaj vješto povratnom loptom asistirao Anti Tomiću za prvi pogodak. Snažan udarac u kut s vrha kaznenog prostora naznačio je ujedno i svojevrsni povratak »vječno ozlijeđenog maksimirskog wunderkinda«. Drugi je pogodak zakucao sâm Eduardo nakon što ga je Karić sjajno proigrao »gurnuvši« ga samog pred suparničkog vratara.</p>
<p> Maksimirski su dvoboj obilježile i sporne odluke riječkog suca Ivana Bebeka, koji je, dojma smo, previdio dosuditi dva 11-erca – po jedan za svaku momčad. Pitanje je kako bi se utakmica odvijala da je Gondžić iskoristio samostalni izlazak pred Vasilja u 40. minuti. Bila je to sjajna prilika za izjednačenje, Štrok je prethodno izgubio loptu na sredini igrališta, Gulić proigrao Gondžića, a ovaj vješto zaobišao vratara Vasilja. Kad je trebao loptu samo piknuti u praznu mrežu, zaprešićki se napadač, nakon klinča s Poldrugačem, stropoštao na travu. Bebek nije svirao 11-erac kao što to nije učinio ni 15-ak minuta ranije kad je u zaprešićkom kaznenom prostoru pao Eduardo.</p>
<p> • Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO – INTER 2-0 (1-0)</p>
<p>DINAMO: Vasilj 6 – Mijatović 6; Poldrugač 5,5, Ješe 6 – Lučić 6, Buljat 5,5 (od 46. Bošnjak 6), Tomić 6,5, Pranjić 6; Štrok 6 (od 78. Šarić -) – Eduardo 7, Karić 6,5 (od 68. Ljubojević -)</p>
<p>INTER: Horvat 6 – Vidak 5; Ćorluka 6, Pecelj 5,5 (od 82. Čičak -) – Ceraj 5,5, Modrić 6,5 (od 59. Franja 6), Skulić 5,5 (od 72. Dujmović -), Poljak 5,5, Krznar 5,5 – Gulić 5,5, Gondžić 5,5</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 5,5; GLEDATELJA: 3.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Tomić (14), 2-0 Eduardo (48)</p>
<p>ŽUTI KARTON: Skulić, Poljak</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: EDUARDO da Silva</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Otto Barić iz Dinama odlazi u Kairo </p>
<p>»U Dinamu nisam htio biti potrošna roba. Nisam imao mogućnost maknuti ili angažirati dvojicu, trojicu igrača niti dobiti nekoliko mjeseci priprema. Da želim biti trener, išao bih onamo gdje bih dobio 50.000 eura mjesečno. Ali, reći ću vam! Upravo ću ovih dana najvjerojatnije otići u Kairo, gdje već praktički imam sve dogovoreno za preuzimanje reprezentacije Egipta«, izjavio je Barić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Otto Barić više nije Dinamov sportski direktor! Ideja o maksimirskom trustu mozgova, o kolektivnoj pameti koja je trebala Dinamovu mladu momčad vinuti u gornji dom europskog nogometa, rasplinula se u nedjelju poslijepodne. Klupski predsjednik Mirko Barišić i sportski direktor Barić na zajedničkom su ručku dogovorili, kako obojica kažu, džentlmenski raskid. </p>
<p>– Bilo je vrijeme da se maknem, naglasio je sad već bivši šef maksimirske struke. – Nakon svaka dva, tri dana morao sam reagirati na nekakve izjave, na medijske glasine i razne gluposti, a sve me to smeta. Jesam li preosjetljiv? To je još divan izraz, dosad su me neki nazivali raznim, prostačkim epitetima. To je očito neki drugi svijet i neki drugi odnosi od onih na kakve sam naviknuo. Zbog čega bih plivao u bazenu u kojem mogu dobiti bakterije?! </p>
<p>Na upit je li osjetio da i u klubu vlada raspoloženje prema kojem bi Bariću bilo bolje napustiti Maksimir, odrješito je odgovorio:</p>
<p>– Ne! Ako je razlog problema to što su neki htjeli da budem trener, a ja sam prethodno naglasio da tu funkciju nikako ne želim, onda se situacija mijenja. Ma, volim i znam raditi, ali ne želim biti u novinama. Nisam došao nekoga prevariti niti uzeti novac. Da sam to htio, prihvatio bih bečku Austriju, čiji mi je predsjednik nudio 20 tisuća eura mjesečno, i to samo da se desetak dana u mjesecu pojavim u klubu. A, ja sam ipak došao u Dinamo. Boli me, međutim, što ovdje mnogi mediji o meni pišu izmišljotine. Nadalje, spočitavaju mi da nisam bio na posljednjem treningu Benfice prije utakmice s Dinamom. Najmanje sam dvjesto puta gledao treninge suparnika dan prije utakmice i nijednom nisam vidio ništa što bih drugi dan mogao upotrijebiti. Uz to mi spočitavaju da nisam htio dati deset eura za taksi. To su primitivni načini i oni me jako smetaju! A da me više ne bi smetali jednostavno više neću biti ovdje. </p>
<p>Predsjednik Barišić je, kako kaže bivši sportski direktor, naglasio da bi bilo dobro da Barić ostane u klubu: </p>
<p>– Rekao je da bismo mogli dobro surađivati, ali me nije suviše razuvjeravao, jer je shvatio da to ne želim. Gledajte, Dinamo je kao lijepa djevojka koju sam cijeli život volio, ali joj više ne mogu pružiti ono što joj treba. A, možda ne mogu zato što ne želim uzeti neka sredstva da bi si to mogao priuštiti. </p>
<p>A što je s ugovorom? Barić tvrdi da ga ima u džepu, ali da ga nikad nije htio potpisati: </p>
<p>– Mene ne treba plaćati unaprijed, iako su mnogi bili plaćeni na taj način, pa su kasnije žestoko kritizirali sve oko sebe. Ja svoj novac želim zaraditi. Ako mogu pomoći, tu sam. Ako nekome ne odgovaram, nisam! Mogu mnogo pomoći, ali samo onda kad se osjećam ugodno. A to ovdje nije bio slučaj. Bez brige, opet ću se ja osjećati jako ugodno. </p>
<p>Barić je pritom zasigurno mislio na vjerojatni novi transfer. Uskoro bi, naime, trebao preuzeti ulogu izbornika egipatske reprezentacije. </p>
<p>– U Dinamu nisam htio biti potrošna roba, nisam htio biti žrtva zato što nemam priliku niti vremena pripremiti je. Nisam imao mogućnost maknuti ili angažirati dvojicu, trojicu igrača niti dobiti nekoliko mjeseci priprema. Dakle, nije ništa čudno ako ta momčad izgubi još nekoliko utakmica i tada bi opet krenule priče u stilu: »Niti taj Barić ništa ne zna, čovjek nema veze, to je seljak...« Da želim biti trener, išao bih onamo gdje bih dobio 50.000 eura mjesečno. Ali, reći ću vam! Upravo ću ovih dana najvjerojatnije otići u Kairo, gdje već praktički imam sve dogovoreno za preuzimanje reprezentacije Egipta. </p>
<p>Razočaran medijskim pogromom, Barić je žestoko opleo i novinarsku struku, naglasivši da će upravo ona biti kriva ako nogomet i sport odu kvragu. Za kraj je nakratko prozborio i o Niki Kranjčaru, maksimirskom kapetanu kojeg je i novi trener Ilija Lončarevć postavio na klupu. </p>
<p>– Kranjčara već ne znam koliko puta mijenjaju u poluvremenu, a isto tako više puta nije uopće ni igrao. Svojedobno sam vidio da ne može, a onda su me svi napadali. Nisam primijetio da su poslije rekli: »Barić je bio u pravu«. A ja Niki od srca želim da može, jer onda i Dinamo može. Ali, dođe jedan trener, pa Kranjčar ne igra. Dođe drugi trener, Kranjčar opet ne igra. Isto je i sada s trećim trenerom, kojeg je na klupu postavio nakon samo jedne utakmice. Kranjčar sjedi na klupi i umoran je, a prije toga je igrao svaki put samo po poluvrijeme! A trebao bi biti vođa!?, zaključio je Barić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Miroljubivo u Osijeku </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Bitno oslabljeni Osječani, bez svojih najboljih strijelaca, kažnjenih Jukića i Primorca, odigrali su neodlučenih 1-1 (0-0) s Rijekom, koja je ostavila vrlo dobar dojam u osječkom Gradskom vrtu. </p>
<p>• »Gradski vrt« </p>
<p>OSIJEK – RIJEKA 1-1 (0-0)</p>
<p>OSIJEK: Skender 6,5, Gusić 6,5, Ostopanj 6,5 (od 87. Bubalo -), Mikulić 7, Babić 6, Tokić 6, Milardović 6,5, Vratović 7 (od 69. K. Knežević 5,5), Balatinac 7, J. Tadić 7, Moravčić 6 (od 77. Mišić -)</p>
<p>RIJEKA: Radman 7, Lerant 6, Tkalčević 6, D. Knežević 6,5, Mujdža 6, Šarić 7, Dunković 7, D. Tadić 6, Novaković 7, Linić 6,5, Erceg 6 (od 83. Butić -).</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 6. GLEDATELJA: 3000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Novaković (73), J. Tadić (76)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Šarić, Gusić, Balatinac </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip BALATINAC. </p>
<p>A. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zlatar pogodio za zlatnu pobjedu </p>
<p>Nogometaši Hrvatskog dragovoljca u derbiju Druge lige, skupine jug, pobijedili Novalju 2-1 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prekrasnom nogometnom derbiju nogometaši Hrvatskog Dragovoljca pobijedili su Novalju sa 2-1 i napravili četiri boda prednosti ispred drugoplasiranih Pažana nakon prvoga dijela prvenstva. Sigetski derbi bio je to u pravom smislu te riječi. Tri pogotka od čega je onaj posljednji ujedno i pobjedonosni za Dragovoljce maestralno postigao Danijel Zlatar, još tri vratnice, pregršt prilika, naravno i čak sedam žutih kartona pravi su dokaz da je 800 gledatelja moglo uživati u Novom Zagrebu. </p>
<p>Prvo poluvrijeme obje su momčadi otvorile napadački, svih 45 minuta proteklo je jakim tempom, crni su bolje gradili igru, a gosti opasnije prijetili iz protuudara i prekida. Upravo se nakon jednog takvog kornera zatresla Dragovoljćeva greda (12.min.). Prethodno je, sedam minuta ranije, oštećena momčad iz Sigeta. Glavni djelitelj pravde Krečak iz Šibenika, nije dosudio čisti kazneni udarac za domaćina. Sve u svemu, prvo poluvrijeme ipak je okončano s jednim pogotkom. Dragovoljac je načeo Novaljinu mrežu upravo iz prekida koji do tada nisu bili u prvom planu njihove igre. Pet minuta prije kraja, Lakić je glavom matirao vratara gostiju Vukovića, Hajdukovca na posudbi i Novalji, koji je, zanimljivo, valjda zbog nedostatka opreme, nosio dres Hajduka. Nastavak nije ponudio toliko dinamičnu igru sve do 74 minute. Letargiju je promijenio Brazilac Claudio. </p>
<p>Dvije minute nakon što je ušao, u prvom kontaktu s loptom pobjegao je Magićevoj obrani, i rutinski pogodio mrežu za izjednačenje. Novalja je u tim trenucima bolje stajala na terenu, ali ih je »zaledio« već spomenuti Zlatar devet minuta prije kraja. Sve je sam učinio. Pažani su padali na travnjak jedan za drugim zbog vještih Zlatarovih lažnjaka, a potom je vižljasti napadač Dragovoljca snažno poslao loptu pod prečku, pozlativši tako nova tri boda. </p>
<p> • Skupina Jug, redoslijed: Hrvatski dragovoljac 36, Novalja 31, Segesta 30, Mosor i Solin po 26...</p>
<p> • U skupini Sjever na prvom će mjestu prezimiti Čakovec. Devet pobjeda i pet remija priskrbilo je igračima Roberta Glavine 32 boda, poziciju lidera »zacementirali« su u subotu svladavši kod kuće Marsoniju sa 2-0. No, na proljeće će morati prilično zasukati rukave jer im prijeti drugoplasirana Cibalia, dok su trenutačno nešto benigniji nogometaši Belišća i Koprivnice. Redoslijed: Čakovec 32, Cibalia 29 (utakmica manje), Belišće i Koprivnica 27, Dilj 24...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Veličani lako do bodova </p>
<p>VELIKA</p>
<p> – Kolo prije kraja jesenskog dijela prvenstva nogometaši iz Velike ostvarili su nova tri boda, ali su propustili do vrha napuniti mrežu slabog Međimurja. Kamen Ingrad nadvisio je Međimurje sa 2-0 (2-0).</p>
<p>• SRC Velika </p>
<p>KAMEN INGRAD – MEĐIMURJE 2-0 (2-0)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Čavlina – Kurilić 7, Papa 6,5, Šaranović 7,5 (73. Dajić -), Shkembi 5 (od 61. Balašković 6), Bajsić 7 (od 68. Čižmek –), Rendulić 7,5, Kralj 6,5, Smoje 7, Vujica 7, Lišnić 6</p>
<p>MEĐIMURJE: Tomić 7 – Šarić 5, Krznar 5, Ačkar 5 (Golubić 5), Kovačević 5, Kresinger 5, Čordaš 5 (od 66. Haxhiu -), Bratković 5, Matešan 5 (od 52. Štefok -), Sesar 5, Žuljević</p>
<p>SUDAC: Kurtović (Osijek). GLEDATELJA: 500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Šaranović (3), 2-0 Rendulić (45) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Rendulić, Sesar, Čordaš, Šaranović </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Krunoslav RENDULIĆ. </p>
<p>D. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bayern - Mainz 4-2 </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Rezultati 15. kola njemačkoga nogometnog prvenstva: Bayern – Mainz 4-2, Bochum – Nürnberg 3-1, Borussia (M) – Hamburg 1-3, Kaiserslautern – Freiburg 3-0, Hansa – Bayer 0-2, Werder – Borussia (D) 2-0, Wolfsburg – Hertha 2-3. Redoslijed: Bayern 32, Schalke 04 (-1) i Wolfsburg 27, Stuttgart (-1) 26, Werder i Hanover 96 (-1) 24... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Getafe - Barcelona 1-2</p>
<p>BILBAO</p>
<p> – Barcelona je i u 13. kolu španjolskoga nogometnog prvenstva pobijedila, ovog puta Getafe sa 2-1. U drugom je ogledu Athletic u Bilbau svladao Santander sa 3-0.</p>
<p>• Redoslijed: Barcelona 32, Espanyol 23, Real Madrid (-1) 22, Sevilla (-1) 21, Valencia (-1), Atletico Madrid 19, Levante (-1) i Deportivo (-1) 19... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Charlton - Chelsea 0-4 </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Rezultati 15. kola engleskoga nogometnog prvenstva: Birmingham – Norwich 1-1, Bolton – Portsmouth 0-1, Charlton – Chelsea 0-4, Southampton – Crystal Palace 2-2, West Bromwich – Manchester United 0-3, Fulham – Blackburn 0-2, Manchester City – Aston Villa 2-0. Redoslijed: Chelsea 36, Arsenal (-1) 31, Everton (-1) 29, Manchester United 27, Middlesbrough (-1) 25...</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Francuskinje izjednačile</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Braniteljice naslova tenisačice Francuske izjednačile su rezultat na 2-2 u finalnom dvoboju Fed kupa protiv Rusije. Osvajačica US Opena Svetlana Kuznjecova izgubila je i drugi pojedinačni susret. Nju je sa 6-4, 6-1 dobila tinejdžerka Tatiana Golovin. Rezultati, nedjelja: Kuznjecova – Golovin 4-6, 1-6, Miskina – Dechy 6-3, 6-4; subota: Miskina – Golovin 6-4, 7-6 (5), Kuznjecova – Dechy 6-3, 6-7 (4), 6-8. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rusija - Francuska 2-1</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Tenisačice Rusije napravile su velik korak ka osvajanju Fed kupa, povevši u finalu protiv Francuske 2-1. Vodstvo Ruskinjama donijela je osvajačica Roland Garrosa Anastazija Miskina, koja je svladala Nathalie Dechy 6-3, 6-4. Rezultati: Miskina – Dechy 6-3, 6-4, Miskina – Golovin 6-4, 7-6 (5), Kuznjecova – Dechy 6-3, 6-7 (4), 6-8. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Janica Kostelić: Znala sam da su ta vrata opasna</p>
<p>ASPEN</p>
<p> – Premda je posljednja epizoda drugog slaloma u Aspenu bila pomalo tužna, budući je protekla u padu Janice Kostelić, u ciljnoj ravnini je poslije svega krenulo slavlje u režiji tri hrvatske skijašice. Jer, Janica je tugu u sekundi izliječila petim mjestom Ane Jelušić i devetim Nike Fleiss.</p>
<p>– Naravno da sam još u šoku. Ne mogu doći sebi, jer ovo peto mjesto stvarno mi mnogo znači. Kako sam vozila? Nemam pojma, samo sam se bacila »na glavu«, pa kako ispadne. A, završilo je odlično. Samo je šteta što Janica nije pobijedila u ovoj utrci, jer predivno bi bilo vidjeti nas tri među deset najboljih, govorila je Ana Jelušić.</p>
<p>U jednakim tonovima govorila je i Nika Fleiss.</p>
<p>– Sretna sam i zadovoljna. Ovo je fenomenalan dan za hrvatsko skijanje i samo je šteta Janice. No, ne brinite, doći će vrlo brzo dan kada ćemo sve tri imati plasman među deset.</p>
<p>Iako je imala na pladnju novih sto bodova i pobjedu u slalomu, Janica nije previše protestirala zbog pada u drugoj vožnji.</p>
<p>– Događa se. Fiksirala sam ta vrata i prije nego što sam došla na njih. Znala sam da su opasna, a i pokazalo se kako su opasna. Inače, krenula sam u tu drugu vožnju jako i brzo, budući da sam znala kako je Tanja Poutiainen napravila veliku prednost. No, uopće nisam nezadovoljna, sretna sam zbog Ane i Nike, ovo je za njih sjajan rezultat, zaključila je prva »primadona« svjetskog skijanja. Nova ozljeda? Ne, ništa se nije dogodilo. S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šmigun slavila u Kuusamu </p>
<p>KUUSAMO</p>
<p> – Estonka Kristina Šmigun pobjednica je skijaške utrke Svjetskoga kupa na 10 km klasičnim stilom u finskom Kuusamu. Drugo je mjesto pripalo Čehinji Katerini Neumannovoj, koja je zaostala 13 sekundi, a treća je bila Norvežanka Marit Björgen sa zaostatkom 14,4 sekunde. U poretku Svjetskoga kupa Björgen vodi sa 310 bodova, a na drugom je mjestu Šmigun, koja ima 50 bodova manje. </p>
<p> • Rezultati: 1. Kristina Šmigun (Est) 27:47,4, 2. Katerina Neumannova (Češ) +13,0, 3. Marit Bjoergen (Nor) 14,4, 4. Natalija Baranova-Masolkina (Rus) 19,7, 5. Virpi Kuitunen (Fin) 19,9... </p>
<p> • Poredak u Svjetskom kupu: 1. Marit Björgen (Nor) 310, 2. Kristina Šmigun (Est) 260, 3. Katerina Neumannova (Češ) 225, 4. Natalija Baranova-Masolkina (Rus) 150, 5. Hilde G. Pedersen (Nor) 131... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bodeu Milleru pobjeda u spustu </p>
<p>LAKE LOUISE</p>
<p> – Američki skijaš Bode Miller pobjednik je prvog spusta sezone Svjetskoga kupa održanog u kanadskom Lake Louiseu. Miller je slavio s vremenom 1:42.75, dok je drugi sa zaostatkom 97 stotinki bio Francuz Antoine Deneriaz. Treće je mjesto osvojio Austrijanac Michael Walchhofer sa 1.17 sekundi zaostatka. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U Euroligi Jug krenuo pobjedom, Primorje remijem </p>
<p>Medveščak se prilično udaljio od četvrtfinala Kupa LEN-a nakon pobjede Partizana sa 8-6 u prvoj utakmici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Gostujuća pobjeda, domaći remi i poraz rezultat je vaterpolskog vikenda hrvatskih predstavnika u europskim natjecanjima. Hrvatski je prvak dubrovački Jug u premijernom dvoboju skupine A Eurolige sa 10-8 u Nišu pobijedio istoimenog domaćina. Primorje je nastup u skupini C otvorilo s neodlučenih 7-7 protiv Lukoil Spartaka na riječkom plivalištu, a Medveščak se prilično udaljio od četvrtfinala Kupa LEN-a nakon pobjede Partizana u prvoj utakmici sa 8-6 u Utrinama. </p>
<p>Iskusna i uigrana momčad Juga slomila je domaćina ponajviše zbog brzih protunapada, u trećoj su četvrtini vodili sa 7-3, a početkom posljednje dionice sa 9-5. Upravo je tolika i razlika u kvaliteti, no Dubrovčani su se opustili u završnici i dopustili domaćinu častan poraz. </p>
<p>Primorje je uz malo više sportske sreće i koncentracije moglo i do pobjede protiv moćnoga kluba iz Volgograda. Naime, Riječani su promašili dva četverca koja su utakmicu mogla usmjeriti na njihov mlin. S druge strane, mogli su slaviti i Rusi, no na riječkim je vratima raspoložen bio kapetan Davor Car sa 10 obrana. Stoga se neodlučen rezultat čini najpravednijim ishodom. </p>
<p>Medvjedi su nakon dva uspješno apsolvirana kvalifikacijska turnira stigli do osmine finala Kupa LEN-a i Partizana. Čini se kako će njihova premijerna europska sezona tu i završiti, budući da u Beograd za dva tjedna putuju s dva pogotka zaostatka. No, nisu ostale nikakve zamjerke nakon zagrebačke utakmice, mlada je momčad na čelu s iskusnim Ozrenom Bonačićem pružila maksimum svojih mogućnosti. Gosti su u presudnim trenucima opravdali imidž jedne od najtrofejnijih vaterpolskih momčadi svijeta i uzvrat praktički učinili formalnošću. </p>
<p>• Rezultati, Liga prvaka, skupina A: Niš – Jug CO 8-10, Nice – Vasas 5-6; skupina C: Primorje EB – Lukoil Spartak 7-7, Posillipo – Spandau 7-4; Kup LEN-a, osmina finala: Medveščak – Partizan 6-8.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Promašena bacanja - promašena pobjeda</p>
<p>Novi je poraz uzdrmao već ionako uzdrmanog trenera Ivicu Burića, ne bi bilo nikakvo čudo da mu se sljedećih dana uruči otkaz </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Košarkaši Splita nisu uspjeli pobijediti beogradski Partizan, koji je nakon trinaest godina gostovao na Gripama i odnio pobjedu rezultatom 83-78 u 13. kolu Goodyear lige. Glavni razlog neuspjehu leži u činjenici da su domaći košarkaši katastrofalno izvodili slobodna bacanja. Od 35 pokušaja pogodili su samo 19, što iznosi slabih 54 posto. Tako je centar Franko Kaštropil, koji je sasvim pristojno odigrao utakmicu, od deset pokušaja s crte slobodnih bacanja pogodio je tek dva puta. Reprezentativac Ukić gađao je 5-8, a mladi Perić 4-7. I upravo u slobodnim bacanjima leži razlog što Splićani nisu slavili, a bili su vrlo blizu uspjehu. U 36. minuti tricom Pašalića došli su u vodstvo od 76-71, no onda su stali, što su gosti iskoristili, napravili seriju 9-1 i stigli do vodstva 80-77. U samoj završnici gosti su znalački zadržali to vodstvo i na kraju slavili. Splićani mogu žaliti za propuštenom prilikom, jer se Partizan na Gripama svakako nije predstavio kao snažna, nepobjediva momčad. Da su domaćini imali koncentracije kad su stajali na crti slobodnih bacanja, na Gripama bi dočekali prekid serije neuspjeha. Ovako su ubilježili jedanaesti poraz u Goodyear ligi. </p>
<p>Čini se ipak da ova momčad ne može pobijediti niti jednog suparnika u ozbiljnijoj utakmici. Reprezentativac i kapetan Roko Leni Ukić u drugom je poluvremenu vukao »žutu« momčad, ali u završnici je ostao bez snage i svježine. Zanimljivo je pogledati statistiku. U svim su elementima košarkaške igre Splićani bili bolji od Beograđana, samo su u slobodnim bacanjima bili slabiji, što je ključ neuspjeha koji je skupo koštao domaćine. Predsjednik kluba Dino Rađa tijekom cijele je utakmice bodrio svoje igrače, davao savjete, no ni to nije pomoglo. Novi je poraz uzdrmao već ionako uzdrmanog trenera Ivicu Burića, ne bi bilo nikakvo čudo da mu se sljedećih dana uruči otkaz. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zadranima pobjeda nakon produžetka u Podgorici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši Zadra osvjetlali su obraz hrvatske košarke u 13. kolu Goodyear lige, pobijedivši nakon produžetka podgoričku Budućnost sa 97-95. Pobjedu je donio Marko Banić (23 poena, 12 skokova) polaganjem u posljednjim trenucima utakmice na asistenciju Kylea Hilla (24 koša, sedam skokova, šest asistencija). </p>
<p>Ostali hrvatski predstavnici koji su zaigrali u subotu upisali su poraze. Šibenka Dalmare iz Celja vratila se s minusom od 27 koševa. Utakmica koja je na poluvremenu (50-35) već ukazivala na to da će bodovi ostati vlasništvu Pivovarne Laško završila je pobjedom domaćina sa 92-65. Sani Ibrahim predvodio je uspavanu momčad Joška Pulje sa 24 poena, dok su pobjedu, sedmu u nizu, slovenskoj momčadi donijeli Hrvati Boris Gnjidić (21) i Robert Troha (16). </p>
<p>U Vršcu je pobjednik u dvoboju Hemofarma (8-5) i Geoplin Slovana također dobiven nakon dodatnih pet minuta. Slavili su košarkaši Geolin Slovana sa 77-75. Ni izvrsna partija Petra Popovića (24 koša, 10 skokova) nije pomogla domaćinima protiv ujednačenoga slovenskog napada. U slavlju gostujuće momčadi, koja je došla do osme pobjede, istaknuo se 23-godišnji Zagrepčanin Vlado Pašalić sa 16 koševa. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rekord LeBrona Jamesa </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Cleveland Cavaliersi, predvođeni najboljim novakom prošle sezone LeBronom Jamesom, stigli su do devete pobjede u posljednjih deset utakmica, pobijedivši na svom terenu slabašne Chicago Bullse sa 96-74. James ubacio je 26 poena i tako je postao najmlađi igrač u povijesti koji je ubacio više od 2000 koševa. Dosad je taj rekord pripadao košarkašu Lakersa Kobeu Bryantu iz veljače 1999.</p>
<p>Giričekov Utah teško je stradao na gostovanju kod San Antonija, koji je slavio sa 33 poena razlike (109-76). Da ovo neće biti dobra večer za Jazzere bilo je jasno već nakon prve četvrtine, koju su Spursi dobili sa 28-10. San Antonio je imao šest igrača s dvoznamenkastim učinkom. Argentinac Manu Ginobili upisao je 17 poena, Malik Rose 16, Devin Brown i Tony Parker po 14, a Tim Duncan 12 koševa. Gordan Giriček za 30 je minuta ubilježio 14 koševa (šut 5-9), skok i dvije asistencije. Više koševa od hrvatskog reprezentativca u redovima Jazza ubacio je samo Matt Harpring (15). </p>
<p>U Orlandu su domaćini svladali Philadelphiju rezultatom 105-99. Najbolji igrač susreta bio je Grant Hill sa 29 koševa, a dobro ga je pratio Steve Francis sa 22 poena. Kasun je za Orlando odigrao tek tri minute, ubilježivši jedan skok. Allen Iverson sa 27 i Marc Jackson sa 17 poena bili su najraspoloženiji kod Sixersa. </p>
<p>New York Knicksi su, zahvaljujući 30 koševa Jamala Crawforda, kod kuće pobijedili Toronto sa 108-102. Šundov nije odigrao za domaćine. Kod Toronta najbolji je bio Vince Carter sa 19 poena. Najiskusniji hrvatski NBA igrač Toni Kukoč još se oporavlja od ozljede kuka, a njegov je Milwaukee kod kuće svladao prvake Detroit Pistonse sa 96-90. </p>
<p> • Rezultati: New York – Toronto 108-102 (Šundov nije igrao), Charlotte – Atlanta 107-92, Orlando – Philadelphia 105-99 (Kasun - 3 minute, 1 skok), Cleveland – Chicago 96-74, Memphis – Dallas 85-98, San Antonio – Utah 109-76 (Giriček - 30 minuta, 14 koševa, 1 skok, 2 asistencije), Houston – Denver 76-82, Milwaukee – Detroit 96-90 (Kukoč nije igrao). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska - Rusija 27-27 </p>
<p>TRONDHEIM</p>
<p> – U trećoj utakmici na Mobelringen kupu hrvatske su rukometašice protiv Ruskinja odigrale neodlučeno, 27-27 (13-12). Najefikasnije su bile Pušić, Golubić i Hrgović sa po šest pogodaka. U nedjelju u 14 sati naše rukometašice igraju protiv Francuskinja za treće mjesto. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>U eksploziji zarobljeno 166 rudara </p>
<p>ZAGREB/PEKING</p>
<p> - Nakon eksplozije plina u rudniku Chenjiashan u pokrajini Shaanxi na sjeveru Kine u nedjelju je ostalo zarobljeno 166 rudara. Spašeno je 123 i to zato jer su se u trenucima nakon eksplozije nalazili blizu izlaza. Svima je pružena hitna medicinska pomoć zbog trovanja ugljičnim monoksidom, a petero je zadržano na liječenju jer se njihovo stanje »smatra ozbiljnim«, javile su agencije. U međuvremenu, unatoč naporima spasitelja, sa zarobljenim rudarima izgubljeni su svi kontakti, pa je njihova situacija postala krajnje neizvjesna. Ulaz u rudnik iz čijih je ventilacijskih otvora nakon eksplozije šikljao gusti crni dim, okupirali su brojni članovi obitelji koji u strahu čekaju vijesti o njihovim najmilijima. »Oni se nadaju najboljemu jer je i deset sati nakon eksplozije četvero radnika ipak izvučeno na površinu«, objavila je državna novinska agencija Xinhua, prenoseći izjave lokalnih dužnosnika. </p>
<p>Kako je prenijela agencija Reuters, Narodni dnevnik list vladajuće komunističke partije Kine, objavio je da su u trenutku eksplozije u rudniku bila 293 rudara od čega je njih 170 ostalo zarobljeno pod zemljom i strahuje se da je riječ o najtežoj nesreći takve vrste u posljednjih nekoliko godina.</p>
<p> Nesreća se dogodila samo tjedan dana poslije požara u rudnicima željeza na sjeveru Kine u kojima je poginulo više od sedamdeset ljudi. </p>
<p>Teške nesreće u kineskim rudnicima nisu rijetkost i kaže se da je taj posao jedan od najopasnijih na svijetu. U oknima rudnika, naime, zbog loših sigurnosnih sustava i nedostatka opreme često izbijaju požari, eksplozije i poplave pri kojima svake godine život izgubi tisuće radnika. Vlada je u nekoliko navrata pokušala unaprijediti sustave sigurnosti, prijetila zatvaranjem zbog nepridržavanja sigurnosnih standarda ali unatoč tome nesreće s tragičnim posljedicama gotovo su dnevni događaj. Prema nekima razlog takvoj anarhiji jest činjenica da je nemoguće kontrolirati tako velik broj rudnika među kojima su neki posve nepoznati vlastima, a u kojima se tajno obavlja iskop zlata. Također, korupcija je i tu uplela svoje prste pa privatnici u manjim rudnicima uopće ne pridaju pozornost sigurnosti jer ih nitko ne kontrolira. Sredinom godine vlasnik jednog takvog rudnika uhvaćen je pri pokušaju uništavanja dokaza, točnije uništavanja 40 leševa radnika poginulih u nesreći...</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kina osvaja i američko igralište - Tihi ocean</p>
<p>Dvanaestodnevni posjet kineskog predsjednika Hu Jintaoa Latinskoj Americi proglašen je kineskim prodorom u »američko stražnje dvorište«, no sve je uočljiviji i kineski prodor na golema prostranstva Tihog oceana čija otočja ubrzano postaju odredišta kineskih investitora, ribara, turista, pa i ratnih brodova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Upravo završen 12-dnevni posjet kineskog predsjednika Hu Jintaoa Latinskoj Americi proglašen je kineskim prodorom u »američko stražnje dvorište«, jer Kina ulaže čak 30 milijardi dolara u poslove s Brazilom, Čileom, Kubom i najviše, čak 20 milijardi, s Argentinom. No, sve je uočljiviji i kineski prodor u »američko igralište«: na golema prostranstva Tihog oceana. Otočja rasuta po najvećem oceanu ubrzano postaju odredišta kineskih investitora, ribara, turista, pa i ratnih brodova. </p>
<p>Procjenjuje se da po otocima Tihog oceana već posluje tri tisuće kineskih tvrtki. Najviše ulažu u hotele, plantaže, tekstilne tvornice, drvnu industriju i ribarstvo.</p>
<p> Kineska brodogradilišta izrađuju za Fidži flotu od 50 brodova namijenjenih lovu na tune za kinesko tržište. Gotovo ne postoji roba koju Kina ne kupuje - od nikla s Nove Kaledonije i drva s Papue Nove Gvineje do crnih bisera s Tahitija. </p>
<p>U srpnju je objavljeno da će Kina uložiti na Tongi 17 milijuna dolara u mobilnu telefonsku mrežu, a četiri milijuna u obnovu hotela. Ubrzo potom, razmijenjeni su i prvi veleposlanici. Peking je ovog ljeta uvrstio Sjevernomarijanske otoke među legalno dostupna odredišta kineskih turista. Zahvaljujući tome, u srpnju je uspostavljena zračna veza dvaput tjedno između Shanghaija i Saipana, jednog od tih otoka, od 2. siječnja uspostavlja se redovna veza i s Pekingom, a potom s još dva milijunska grada u Kini. </p>
<p>Zrakoplovi su puni poslovnih ljudi i turista, a najviše je pripadnika brojne kineske dijaspore, potomaka sirotinje dovedene u 19. stoljeću kako bi radila na plantažama ili u rudnicima. Neki od njih postali su lokalna elita, klasa sve bogatijih biznismena, kojima znatno pomažu veze sa starim krajem. U parlamentima Samoe, Papue Nove Gvineje i Salamunskih otoka nalaze se i zastupnici kineskog podrijetla. </p>
<p>Turizam će biti među najzaslužnijima za širenje kineskog utjecaja. Predviđa se da će za petnaestak godina svijetom putovati sto milijuna kineskih turista.</p>
<p> Na području Tihog oceana njihov broj se iz godine u godinu udvostručuje; očekuje se da će ih već za godinu-dvije biti više od dosad najbrojnijih Japanaca. Ovog ljeta Kina se priključila turističkoj organizaciji južnog Pacifika i dala poseban status državicama Fidži, Tonga i Vanuatu te nekim otočnim skupinama s izvjesnom autonomijom. Fidži, Kiribati, Mikronezija, Papua Nova Gvineja, Samoa, Tonga i Vanuatu šalju svoje političare, diplomate, novinare i turističke radnike u Kinu na obuku i upoznavanje. </p>
<p>Posljednjih godina i kineski ratni brodovi odlaze u prijateljske posjete lukama Havaja, Palaua i Tahitija; u listopadu su bili i u Guamu, najznačajnijoj američkoj bazi na zapadu Tihog oceana. Lokalno stanovništvo kineskog podrijetla oduševljeno pozdravlja te dokaze širenja ugleda i moći svoje stare domovine. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kučma: Dogovor u Ukrajini nužan, ali pregovori ne idu dobro</p>
<p>KIJEV</p>
<p> - Dogovor je »bezuvjetno nužan« za izlazak iz političke krize u Ukrajini jer se moraju »izbjeći nepredvidljive posljedice«, ali su »pregovori vrlo teški i zasad ne idu dobro«, izjavio je ukrajinski predsjednik na odlasku Leonid Kučma na izvanrednoj sjednici državnog vijeća sigurnosti. Pregovori između oporbe i vlasti »vrlo su teški i nitko danas ne može reći kakav će dogovor biti i hoće li do njega doći«, dodao je.</p>
<p>Kučma je također rekao da oporbeni čelnik Viktor Juščenko »ne pokazuje dobru volju« i ne uklanja blokade koje su njegove pristaše podigli ispred vladina ureda. </p>
<p>Odluka parlamentaraca od petka da se izbori ponište zbog utvrđenih nepravilnosti jesu »političke naravi« i nemaju snagu zakona, ali će u pravnom smislu biti važna odluka Vrhovnog suda u ponedjeljak, kazao je Kučma.</p>
<p>Premijer Viktor Janukovič, prijeporni pobjednik predsjedničkih izbora, nije bio nazočan sjednici jer je bio na saboru rusofonih pokrajina u gradu Luhansku na istoku, koje prijete odvajanjem od matice zemlje ako se Juščenka proglasi predsjednikom. Predsjednik pokrajinske skupštine izjavio je da se na saboru zasad neće raspravljati o osnutku autonomnog područja ako oporba dođe na vlast. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sunitske bombaške akcije protiv izlaska na birališta</p>
<p>Odgađanje izbora za najviše šest mjeseci tražile su uglavnom političke stranke sa sunitskim predznakom / Pritom se izražava bojazan da mnogi Iračani neće moći glasovati zbog pojačavanja nasilja i sukoba u sunitskim oblastima</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premijer prijelazne iračke vlade Iyad Alawi osobno je priopćio da neće doći do odgađanja općih parlamentarnih izbora koji su zakazani 30. siječnja. »Izbori će se održati kako je predviđeno, i to je u najboljem interesu iračkog naroda«, rekao je. </p>
<p>Odgađanju izbora usprotivila se još ranije administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha, tako da taj potez vlade u Bagdadu ne predstavlja iznenađenje. Američki veleposlanik u Iraku John Negroponte koji predvodi veliku ekipu od nekoliko tisuća washingtonskih diplomata izjavio je kako će sigurnost u vrijeme izbora biti na odgovarajućoj razini što će omogućiti da se izbori održe u roku. </p>
<p>Pomicanje datuma izbora za najviše šest mjeseci tražile su uglavnom političke stranke sa sunitskim predznakom. Pritom se izražavala bojazan da mnogi Iračani neće moći glasovati zbog pojačavanja nasilja i sukoba u predominantno sunitskim oblastima. </p>
<p>Zamjetno je da većinsko šijitsko pučanstvo koje čini oko 55 iračke populacije nije naklonjeno pomicanju datuma izbora. Mohammed Hussein al Hakim, sin velikog šijitskog ajatolaha Saeeda al Hakima u nedjelju je jasno stavio do znanja da šijitski vjerski i stranački vrh ne prihvaća odgađanje planiranih izbora. On smatra kako je izlazak na birališta najzakonitiji put da se izrazi sveopća narodna želja. </p>
<p>Prvotno su se održavanju izbora suprotstavile i vodeće kurdske političke stranke i grupacije. No, nakon »američke preporuke« da se izbori ipak održe, prihvaćeno je stajalište Washingtona. U međuvremenu, dvije najveće kurdske stranke, Domoljubna unija Kurdistana (PUK) Jalala Talabanija i Kurdska demokratska stranka (KDP) Massouda Barzanija izrazile su spremnost da sudjeluju na prvim parlamentarnim izborima nakon svrgavanja s vlasti diktatorskog režima Saddama Husseina. </p>
<p>Iako je pitanje izlaska ili neizlaska na izbore, kako se čini, konačno skinuto sa dnevnog reda, ostaje vrlo upitno kakav će biti odaziv iračkih građana. To tim više što se opravdano pretpostavlja da bi snage iračkog otpora, ako se nešto spektakularno ne dogodi, mogle pojačati svoje ubilačke i druge akcije. U takvoj situaciji, teško je očekivati neki veći odaziv sunitskog pučanstva na izbore. </p>
<p>Na svu složenost iračke poratne zbilje ukazala je i nedjeljna eksplozija automobila bombe koji se zajedno sa svojim vozačem samoubojicom zaletio u američki vojni konvoj. </p>
<p>Prema tvrdnjama očevica, izvjesnog Fadila Jawada koji je napad na šest »oklopnjaka« promatrao s krova svoje kuće, u američki konvoj se iznenada zaletjelo luksuzno vozilo. To je bio glavni faktor iznenađenja, jer su se ranije redovito koristila starija vozila. Jawad kaže da su na mjesto eksplozije brzo stigla dva vojna helikoptera »blackhawk« kojima su evakuirani ozlijeđeni, a možda i mrtvi vojnici. Vjeruje se da su dva vojna vozila potpuno izgorjela. Američki vojni izvori nisu komentirali nedjeljnu akciju iračke gerile. Nešto ranije je javljeno o vrlo snažnoj eksploziji unutar tzv. zelene zone u središtu Bagdada. Na tom prostoru, gdje je i bivša predsjednička palača Saddama Husseina, nalaze se zgrade iračke vlade i glavni zapovjedni stožer američke vojske u Iraku. </p>
<p>U svakom slučaju, nedjeljne bagdadske eksplozije mogle bi dati za pravo onima koji smatraju da će održavanje izbora biti itekako poremećeno stalnim akcijama iračkih snaga otpora koje se suprotstavljaju stranoj vojnoj nazočnosti u zemlji. Na taj način, izlazak na birališta će teško odraziti stvarnu sliku iračkog političkog, etničkog, vjerskog, plemenskog i drugog mozaika. Sve bi to moglo potvrditi nedjeljni zaključak komentatora turskog lista Milliyet da najteži dani za Irak tek predstoje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>I Schwarzenegger će moći biti predsjednik Sjedinjenih Država</p>
<p>Američki ustav onemogućuje ulazak u Bijelu kuću onima koji nisu rođeni u Sjedinjenim Državama, a predloženi ustavni amandman učinio bi apsolutno ravnopravnima i sve naturalizirane Amerikance</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojica američkih senatora pokrenula su kampanju sa ciljem da se američkom ustavu doda amandman koji bi dopuštao i onima koji nisu rođeni u SAD-u da postanu američki predsjednici. </p>
<p>Dosad je ustav to izrijekom onemogućavao: prema članku II, stavak 5, sročenom još prije više od 210 godina, predsjednikom ne može postati nitko tko nije rođen na tlu SAD-a. Amandman koji, među ostalima, sada predlažu republikanski senator Orrin Hatch i demokratski senator Barney Frank omogućio bi ulazak u Bijelu kući i onima koji nisu rođeni u SAD-u, ali koji imaju američko državljanstvo najmanje 20 godina.</p>
<p>Autori američkog ustava bili su sročili tu ograničavajući odredbu u strahu da bi (to je bilo potkraj 18. stoljeća) neka strana monarhija mogla pokušati podvrgnuti novu državu svojoj kruni. Danas je to ne samo smiješno već, kako obrazlaže senator Hatch, i uvredljivo za sve one imigrante i naturalizirane Amerikance koji imaju sva prava osim prava da uđu u Bijelu kuću. Drugim riječima, ustav ograničava njihove snove, kažu predlagači amandmana kojim, ako bude prihvaćen, »naturaliziran« više ne bi značilo »druge klase«. </p>
<p>U Americi koja već odavno nije »zemlja bijele rase« i koja u novije vrijeme doživljava veliku ekspanziju svoje populacije azijskog i hispanskog podrijetla, predloženi amandman dočekan je s velikom pozornošću, ali i odobravanjem. Put do prihvaćanja amandmana, međutim, prilično je dug. </p>
<p>Nakon što je o prijedlogu već raspravljao Senatski odbor za pravosuđe, najprije bi ga trebala prihvatiti dvotrećinska većina u Senatu, pa onda i u Kongresu, da bi na koncu prošao i kroz legislaturu 38 američkih saveznih država. Vjeruje se da će već početkom sljedeće godine o amandmanu glasovati Senat.</p>
<p>Premda sada, raspravljajući o amandmanu, mnogi imaju na umu Arnolda Schwarzeneggera koji je rođen u Austriji, pa je preko Hollywooda došao do mjesta guvernera Kalifornije, ili Jennifer Granholm, demokratsku guvernerku Michigana koja je rođena u Kanadi, značenje amandmana je, dakako, mnogo šire. Sadašnja ustavna odredba koja je očiti anakronizam diskvalificirala je ljude poput Henryja Kissingera, rođenog u Njemačkoj, ili Madeleine Albright, rođene u Čehoslovačkoj da se kandidiraju za najviši položaj u SAD-u, premda su oboje bili velike zvijezde američke vanjske politike. </p>
<p>Što se pak tiče Schwarzeneggera, sadašnjeg uspješnog guvernera Kalifornije i bivšeg »Terminatora« i »bodybuildera«, i on će zahvaljujući predloženom amandmanu imati šansu kandidirati se za Bijelu kuću, kao i, teoretski, deseci milijuna naturaliziranih Amerikanaca. </p>
<p>Oni kojima je možda smiješna pomisao na Schwarzeneggera u Bijeloj kući morat će se sjetiti njegova kolege, glumca Ronalda Reagana koji je također postao uspješni guverner Kalifornije, pa je ušao u Bijelu kuću iz koje je nakon osam godina izašao kao veliki predsjednik. U zemlji u kojoj je sve moguće, predloženi ustavni amandman značio bi da je moguće - baš sve, ili da ništa nije nemoguće, a to je i temeljna ideja prijedloga. </p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Totalitarizmu su, da bi dulje opstao, potrebni teroristi, a ne – humoristi</p>
<p>Totalitarizam je način vladavine u kojoj država pod vlašću stranke ili skupine kontrolira javni i kulturni život, ograničava slobode i onemogućava inicijativu građana. Baš kao i svako drugo zlo, totalitarizam se boji humora. Totalitarizam, bio on crni, crveni ili crkveni, ne podnosi satiru, pogotovo ne na vlastiti račun. Totalitarizmu su, da bi što dulje opstao, potrebni teroristi, a ne – humoristi. </p>
<p>Pristaše raznih totalitarizama karakterizira težnja za nametanjem uniformnosti i podanički mentalitet koji se očituje kao ropsko pokoravanje autoritetima, bilo političkim, bilo vjerskim, bilo vjersko-političkim.</p>
<p>Totalitaristi su neprijateljski raspoloženi prema svakoj različitosti i drukčijem mišljenju. Jedino što su u stanju tolerirati jest tuđi totalitarizam. Pozivaju na jedinstvo da bi zatrli svaku kreativnost, svako kritičko mišljenje i protjerali svakog slobodnomislećega građanina koji remeti idilu njihove kaljuže.</p>
<p>Ovih dana u Hrvatskoj kršćanske udruge mladih, odgojenih u totalitarističkom duhu, tj. duhu jednoumlja, a kao što znamo – svako je jednoumlje bezumlje, traže obustavu emitiranja satirične animirane televizijske serije »Zlikavci«. </p>
<p>Crkveni totalitaristi daju sebi pravo odlučivati i određivati što će građani Hrvatske pisati, misliti, gledati i slušati, za koga će glasati (»Ne zaboravite kojom se rukom križate!«, podsjetio je neki svećenik vjernike za vrijeme mise uoči prošlih izbora), kojem će božanstvu na oltar prinositi svoje živote, kako će i kada i s kim voditi ljubav (naravno, bez kondoma i ne prije braka), na kome će prakticirati svoju kršćansku ljubav (zna se, na homoseksualcima, lezbijkama, komunistima, ateistima, hinduistima, antifašistima i sličnim inovjercima) i koji dan u tjednu trebaju vlasnici dućana lišiti bližnjega svoga svježega kruha, peciva i dnevnih listova.</p>
<p> Oni su spremni odlučno se usprotiviti vraćanju vjeronauka i križeva iz škola natrag u crkve jer bi to bio veliki korak u suzbijanu crkvenog totalitarizma koji ne dopušta drugome da bude agnostik, ateist, marksist, antifašist, humanist, budist, hinduist ili kakav sličan nepravovjerac.</p>
<p>Prisjetimo se da hrvatski komunisti nisu uveli marksizam u crkve, niti su ukrašavali zidove crkava crvenim zastavama sa srpom i čekićem. Jedna od praksi zajedničkih današnjim crkvenima i jučerašnjim crvenima progon je satire i satiričara. Svim totalitaristima, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili rasnu pripadnost, zajednička je mržnja prema zlikavcima.</p>
<p>KREŠIMIR MAJETIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dokle će svaljivati krivnju na žrtve </p>
<p>Gospodinu Aleksandru Stankoviću gost je 14. studenoga u njegovoj emisiji »Nedjeljom u 2« bio beogradski novinar Aleksandar Tijanić. Gospodine Stankoviću, niste baš imali »sreće« s Tijanićem, koji je odgovarao samo na lakša pitanja, a »teža« je zaobilazio ili ljutito negirao, jer je želio na svaki način izjednačiti žrtvu s agresorom. Tako je pokušao uspoređivati blaženoga Alojzija Stepinca s četničkim koljačem Dražom Mihailovićem. </p>
<p> Što ga niste upitali, tko je stvorio ustaše? Zar ih nije zapravo stvorila velikosrpska ideja, koja je ubijala Hrvate po cijeloj zajedničkoj državi, bez milosti. Godine 1918. petnaest ljudi u Zagrebu, a tako i po drugim krajevima Hrvatske, dr. Milana Šufflaya, dr. Ivu Pilara, Stjepana Radića i drugove u beogradskoj skupštini... I tada se odmetnuo Pavelić i stvorio ustaše, ali nažalost pogrešnim sredstvima i metodama! </p>
<p>Tko je na početku 1990-tih bio inicijator međusobnog ubijanja, kao i uvijek – velikosrpski ekstremisti! Kakve su uljudbe i odgoja ljudi koji mogu pjevati, u tuđoj zemlji, pjesmu: »Slobodane, šalji nam salate...«?! Što se i kako događalo na Ovčari, u Škabrnji...? Sve velikosrpski zločin do zločina... </p>
<p> Pa dokle će to ići, a svaljivati svu krivnju na žrtvu velikosrpskog terora i etničkog čišćenja, ili u najboljem slučaju, izjednačavati krivnju?</p>
<p> Tijanić je došao u Zagreb i da bi – opet velikosrpski sračunato – širio razdor između Hrvatske i Slovenije. Shvatio je, valjda, da mu je i to Sizifov posao! </p>
<p>MIHAEL SLIVARVelenje, Slovenija</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nitko glumicu Miru Stupicu nije pitao gdje je bila svih ovih godina </p>
<p>Malo je koji hrvatski umjetnik doživio ono što je doživjela srpska dramska umjetnica Mira Stupica, kad je ovih dana, prvi put nakon Domovinskog rata, posjetila Zagreb, odnosno Hrvatsko narodno kazalište, u povodu najnovije premijere »Glorije« Ranka Marinkovića, u izvedbi je koje i sama glumila daleke 1955. godine. Ovoga puta samo je došla u posjet, tek toliko da se poslije svega što nas je snašlo u vrijeme rata pozdravi s prijateljima i obožavateljima, a doživjela je nešto što, vjerujemo, nije mogla ni sanjati – ovacije cijeloga kazališnoga Zagreba!</p>
<p>Manje-više svi koji nešto znače u kulturnom životu hrvatskoga glavnoga grada došli su slikati se i izljubiti s velikom damom srpske scene, sretni što se sjetila Hrvatske i Hrvata – trinaest godina poslije! Nitko je nije pitao gdje je bila svih ovih godina, tko joj je zabranjivao da i prije dođe, da progovori protiv Miloševića i njegovih terorista, a mnogobrojni novinari nisu joj postavljali ni pitanja u stilu – »tko nas to, bre, zavadi«.</p>
<p>Velika Mira Stupica isključivo je pričala o svojim prijateljstvima s Krležom, kojem je, kako kaže, mogla i »odbrusiti«, a ovaj je to znao cijeniti!? Je li to baš uistinu bilo tako, teško je reći, jer nema Krleže da to demantira ili potvrdi.</p>
<p>Nakon Mire Stupice sada možemo očekivati i ostale jugoslavenske umjetnike na premijerama u hrvatskim kazalištima i odavati im iznimne počasti što su se napokon udostojili doći u Hrvatsku i pričati nam kako je to bilo »tamo daleko« 1955. ili neke druge godine, a to što se dogodilo gotovo jučer, od 1990. naovamo, najbolje je ostaviti zaboravu i prošlosti, jer prije hrvatskoga Domovinskog rata, odnosno srpskoga terorizma, ako je suditi i prema Miri Stupici, tako smo lijepo živjeli...</p>
<p>Stoga, što ćemo se više vraćati na taj prokleti rat, kad se trinaest godina poslije, kao u ovom slučaju, preko svega može proći kao spužvom preko ploče! Još samo da uskoro doživimo da cijeli kazališni Beograd ovacijama dočeka nekog poznatog hrvatskog umjetnika, poput Borisa Dvornika, a za mrtve, ranjene, nestale i umrle hrvatske branitelje – lako ćemo.</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆpredsjednik Udruge braniteljaDomovinskoga rata »Podravke«, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tko je zapravo bio Vercingetoriks </p>
<p>Kao i svakoga četvrtka, 18. studenoga gledali smo kviz »Tko želi biti milijunaš«. Na samom kraju emisije jedno od mnogobrojnih pitanja bilo je i pitanje iz povijesti staroga Rima. Voditelj emisije gospodin Tarik Filipović zamucao je na izgovoru imena Vercingetoriks. Očigledno je bilo kako nije bio spreman točno izgovoriti tu riječ, nije se dobro pripremio. </p>
<p>Pa kad su već voditelj i natjecatelj zapinjali na izgovoru njegova imena, saznajmo nešto više o tome tko je zapravo bio Vercingetoriks. </p>
<p>Živio je u prvom stoljeću prije Krista i bio vođa ustanka Gala protiv Rimljana. Cezar ga je pobijedio 51. godine prije Krista u borbi kod Alesije (današnji Dijon u Francuskoj). Kao zarobljenik bio je proveden ulicama Rima u Cezarovoj trijumfalnoj povorci. Pogubljen je 46. godine prije Krista. Francuzi ga smatraju svojim junakom. Nedaleko od Dijona Napoleon III. mu je 1864. podigao spomenik. </p>
<p>Tako o Vercingetoriksu pišu enciklopedije i leksikoni. Treba samo savladati težinu izgovora njegova imena.</p>
<p>BRANKO BANJANINDaruvar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Dvije osobe teško, a tri lakše ozlijeđene</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijekom subote zagrebačka je policija zabilježila 37 prometnih nesreća, od čega je 12 bilo s ozlijeđenim osobama, i to dvije osobe teško, a 17 lakše ozlijeđeno. U 25 prometnih nesreća prouzročena je samo materijalna šteta. </p>
<p>Tako je u subotu oko 11.40 sati pedesetpetogodišnji vozač teretnjaka »volvo«, đakovačkih ragistarskih oznaka s poluprikolicom »kogel«, zagrebačkih registarskih oznaka naletio na 81- godišnjeg pješaka. Naime, teretnjak se kretao Ulicom grada Gospića, većom brzinom od dopuštene, te je četrdesetak metara od ulaska u poduzeće »Badel« prednjim je dijelom vozila i prednjim dijelom prikolice naletio na pješaka koji je ulicu prelazio preko obilježenog pješačkog prijelaza. Pješak koji je u nesreći teže ozlijeđen zbrinut je u Klinici za traumatologiju. Obavljenim je alkotestom utvrđeno kako sudionici prometne nesreće nisu bili pod utjecajem alkohola, a protiv vozača će biti podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu.</p>
<p>U isto je vrijeme vozač »opel astre« izazvao prometnu nesreću u Ulici Jordanovac, u kojoj je jedna osoba teško, a tri lakše ozlijeđene. </p>
<p>Naime, kako je priopćeno u zagrebačkoj policiji 65-godišnji vozač »opela« kretao se Ulicom Jordanovac u smjeru jugozapada i ispred križanja s Lašćinskom cestom prošao pored znaka koji upućuje na križanje s cestom s prednošću prolaska. Unatoč tome »opelom« je ušao u križanje ne propustivši druga vozila, te je tom prilikom na njegov prednji dio vozila naletjelo osobno vozilo »honda civic«, zagrebačkih registracija, a kojim je, brzinom većom od dopuštene, upravljao 26-godišnji vozač u smjeru juga. Unatoč kočenju i pokušaju skretanja ulijevo »honda« je udarila u »opel« i tom je prilikom 26-godišnji vozač teže ozlijeđen, a pomoć mu je pružena u KBC Zagreb gdje je i zadržan na liječenju. Lakše su ozlijeđeni 20-godišnji putnik iz »honde« koji nije bio vezan sigurnosnim pojasom, te vozač »opela« i 70-godišnja putnica iz tog automobila. </p>
<p>U nesreći koja se dogodila oko 15.55 sati u Ulici grada Vukovara zabilježena je samo materijalna šteta. Naime, 48-godišnjak je pod utjecajem alkohola od 0,17 promila i s isteklom vozačkom dozvolom automobilom »škoda« kojoj je istekao tehnički pregled upravljao Vukovarskom te je u križanje s Lopudskom ulicom i Radničkom cestom ušao na znak crvenog svjetla na semaforu. Tom je prilikom prednjim dijelom naletio na bočni dio automobila »citroen« kojim je Radničkom cestom upravljao 51-godišnjak. Od siline udarca »citroen« se zanio i podigao u zrak te naletio na automobil »daihatsu« kojim je Lopudskom ulicom upravljao 78-godišnji vozač. »Citroen« se nastavio nekontrolirano kretati te je udario u automobil »zastava yugo« kojim je upravljao dvadesetrogodišnjak. </p>
<p>Vozaču »škode« je privremeno oduzeta vozačka dozvola. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ponovo suđenje za izdavanje desetak nepripadajućih naknada za invalidnost</p>
<p>U obrazloženju Vrhovnog suda se navodi kako je Županijski sud zanemario činjenicu da je upravo optuženi popunjavao obrasce i označavao potpise drugih referenata / Sud je takođe zanemario i iskaze osoba iz optužnice, koji svi iskazuju da su primali naknadu, iako su znali da na nju nemaju pravo</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Odlukom Vrhovnog suda, Željku Petroviću, bivšem načelniku Odjela pripreme prvostupanjskih rješenja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje područne službe Varaždin ponovo će se suditi. </p>
<p>Petrovića je, naime, varaždinski županijski sud oslobodio optužbe za zlouporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje službene isprave. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je tijekom 1998. godine, kako bi drugima pribavio nepripadnu imovinsku korist, vlastoručno popunio tiskanice obrasca za prijavu osiguranja koje su dio pripadajućeg spisa za isplatu privremene novčane naknade zbog invalidnosti na teret zavoda. Takve je obrasce ispunio za 10 osoba, iako u spisima za njih nije bilo potrebne dokumentacije, a na temelju njih je izdao rješenje o privremenoj novčanoj naknadi. </p>
<p>To je učinio tako da je koristio brojeve na rješenjima koji se odnose na druge osobe, ili je izmislio brojeve nekih rješenja koji uopće nisu zauzeti u godini izdavanja rješenja, ili je, pak, koristio brojeve rješenja invalidske komisije koji se odnose na druge osobe. Nakon toga je iste podatke unosio u računalo na šifre pojedinih referenata zaduženih za izradu rješenja, koje su mu bile dostupne kao načelniku odjela, te ih aktivirao, čime je navedenim osobama protuzakonito isplaćivana novčana naknada. Na taj je način ošetio HZMO za 119.153 kune. </p>
<p>Na temelju dokaznog postupka sud je zaključio da nije dokazano da bi Petrović počinio djela za koja ga se tereti. </p>
<p>Iz iskaza svjedoka, korisnika nepripadne pomoći, proizlazilo je da su oni u gostionicama sreli ljude koji su im obećali da im mogu srediti invalidske mirovine putem autoprijevoznika Šileca. Nitko nije spominjao Petrovića, niti su ga oni poznavali. Sud je jedino nedvojbeno utvrdio da je Petrović ispunio obrasce temeljem prethodnog rješenja o pravu na naknadu, što je samo jedna od radnji do isplate osiguraniku. Sve ostale radnje ostale su dvojbene, zbog čega sud smatra da nije dokazano da bi upravo Petrović počinio djela koja mu se stavljaju na teret. </p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo žalilo se na oslobađajuću presudu, ističući da je obrazloženje presude manjkavo, nije dana analiza svih dokaza niti su navedeni razlozi oslobađajuće presude. Osim toga, tužitelji su smatrali i da činjenično stanje nije bilo dovoljno utvrđeno, pa su tražili da Vrhovni sud presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. </p>
<p>Vrhovni je sud usvojio žalbu, a u rješenju se navodi da je prvostupanjski sud potpuno zanemario činjenicu da je upravo optuženi popunjavao sporne obrasce i označavao potpise drugih referenata. Sud je zanemario i iskaze osoba iz optužnice, koji svi iskazuju da su primali naknadu, iako su znali da na nju nemaju pravo, a ishodili su ju dajući nepoznatoj osobi radnu knjižicu, odnosno svoje osobne podatke. </p>
<p>Optuženiku je stavljeno na teret da je on unosio podatke u računalo koristeći se šiframa drugih referenata, no Županijski sud taj dio utuženja ne analizira niti utvrđuje je li on to radio.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Troje prijavljeno da je oštetilo najmanje 237 osiguranika HZZO-a</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Zadarska je policija podnijela kaznene prijave protiv tri odgovorne osobe riječke tvrtke »Servus« zbog osnovane sumnje da su od prosinca 2002. do travnja 2004., radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, oštetile najmanje 237 osiguranika zadarskog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje predavši im ortopedska pomagala druge vrste, kakvoće i cijene nego su im propisana. </p>
<p>Naime, osnovano se sumnja da je trojka počinila kaznena djela prijevare u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja službenih isprava.</p>
<p>Kaznene prijave podnesene su nakon višemjesečne kriminalističke obradbe Policijske uprave zadarske u suradnji s primorsko-goranskim PU i u koordinaciji s državnim odvjetništvom u Zadru.</p>
<p>Osumnjičeni su u poslovne isprave unosili neistinite podatke o vrijednosti predanih ortopedskih pomagala, oštetivši HZZO za najmanje 217 tisuća kuna. Hina</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ukradena četiri automobila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zagrebačka je policija tijekom subote zabilježila nekoliko krađa osobnih automobila. </p>
<p>Tako je u noći na subotu na Trešnjevci u Ulici Vladimira Filakovca ukraden automobil »VW passat«, zagrebačkih registarskih oznaka 3194-AH. Automobil koji je u vlasništvu poduzeća »Hypo leasing Kroatien« procijenjen je na 170.000 kuna. </p>
<p>Još jedan skupocjeni »VW passat«, registracije ZG 8013-AJ ukraden je također u noći na subotu na Črnomercu u Ulici Joze Martinovića. Sesvetsko je poduzeće »Z plus leasing«, koje je vlasnik automobila oštećeno za 170.000 kuna. </p>
<p>U subotu u razdoblju od 5.45 i 13.50 sati u Maksimiru na Ravnicama je ukraden »renault megane«, zagrebačkih registracijskih oznaka 2425-C. Automobil koji je u vlasništvu 81-godišnje Zagrepčanke Z.S. vrijedan je oko 40.000 kuna. </p>
<p>U popodnevnim je satima u razdoblju između 13.35 i 22 sata na području Susedgrada na Malešnici ukradena »honda civic«, također zagrebačkih registracijskih oznaka 5309-AO. Dvadesetčetverogodišnja vlasnica E.I. oštećena je za 55.000 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Otišao u šetnju i nije se vratio</p>
<p>Supruga i sestra nestalog smatraju da je Goran upao u krizu zbog omalovažavanja na poslu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tridesetčetverogodišnji Goran Turkalj prošlog je petka oko 14 sati iz stana u Trnskom gdje je bio u posjeti roditeljima otišao u šetnju iz koje se do sada još nije vratio. </p>
<p>Naime, kako su nam je rekla zabrinuta supruga Andreja, Turkalj boluje od PTSP- a, a u posljednje je vrijeme imao i tešku psihičku krizu.</p>
<p>Supruga Andreja i sestra Jadranka misle da je tome razlog ponižavajući odnos poslodavaca prema Goranu. </p>
<p>»Goran radi kao informatički tehničar u firmi Recro, ali je tamo obavljao tek poslove dostavljača, što je doživljavao ponižavajućim«, rekla je zabrinuta supruga. </p>
<p>Goran je visine 175 cm, srednje je tjelesne građe, izduženog lica, tamnije puti, smeđih očiju, kratke crne kose. Na lijevom uhu nosi naušnicu, tzv. alkicu. </p>
<p>U trenutku kada je otišao u šetnju bio je odjeven u vojničku jaknu, tamne santerice, crnu vestu sa zatvaračem i crne tenisice.</p>
<p>Roditelji i supruga mole sve koji imaju bilo kakvu informaciju o nestalom da se jave na broj telefona 01/6521-614 ili broj mobitela 098/447-931.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>U ponedjeljak potpisivanje sporazuma o 76 milijuna eura iz CARDS-a za 2004.</p>
<p>Po podacima Europske komisije, Hrvatskoj je od 2001. do 2003. alocirano oko 180 milijuna eura iz CARDS-a, znatno manje nego ostalim zemljama iz procesa stabilizacije i pridruživanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska u ponedjeljak potpisuje svoj posljednji sporazum o korištenju sredstava iz programa CARDS. Prema najavama, Sporazum o financiranju godišnjeg programa CARDS za 2004. godinu u Banskim će dvorima potpisati ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović i šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger. Tim će se sporazumom Hrvatskoj na raspolaganje staviti 76 milijuna eura za provedbu dogovorenih projekata između tijela hrvatske državne uprave i Europske komisije.</p>
<p>Riječ je o projektima iz područja demokratske stabilizacije, za koje su nam eurokrati za ovu godinu namijenili 17,5 milijuna eura, zatim o projektima gospodarskog i socijalnog razvoja, za koje ćemo dobiti 17,75 milijuna eura te o projektima iz područja pravosuđa i unutarnjih poslova, za koje je Bruxelles izdvojio 21,85 milijuna eura. Za projekte jačanja upravnog kapaciteta Hrvatska će iz ovogodišnjega budžeta CARDS-a dobiti 15,1 milijun eura, a za provedbu projekata zaštite okoliša i prirodnih resursa 3,8 milijuna eura, tvrdi se u priopćenju Delegacije Europske komisije u Zagrebu. Kako je Hrvatska u lipnju dobila status kandidata, 2004. joj je posljednja godina korištenja sredstava iz programa CARDS, namijenjenog političkoj i ekonomskoj stabilizaciji zemalja »zapadnog Balkana«. Naime, od 2005. Zagrebu se otvaraju predpristupni fondovi Unije namijenjeni kandidatima - PHARE, ISPA i SAPARD, čija je svrha pripremiti ih za punopravno članstvo u EU. Po podacima EK, Hrvatskoj je od 2001. do 2003. alocirano ukupno oko 180 milijuna eura iz CARDS-a, znatno manje nego ostalim zemljama iz procesa stabilizacije i pridruživanja. Najave iz Bruxellesa govore da bi u iduće dvije godine Zagreb iz predpristupnih fondova EU mogao dobiti ukupno do 250 milijuna eura. U Bruxellesu poručuju i da će se od 2007. CARDS i predpristupni fondovi objediniti u novi Predpristupni instrument (IPA), kojem će pristup imati kako Hrvatska i Turska, pa i četiri zemlje »zapadnog Balkana«. </p>
<p>Dodajmo i da se u prošlog tjedna potpisanom Okvirnom sporazumu o općim načelima sudjelovanja Hrvatske u Unijinim programima predviđa pristup naše zemlje sudjelovanju u 24 programa EU-a. Riječ je o programima poput borbe protiv diskriminacije i socijalne isključivosti, zatim podrške potrošačkoj politici i internetizacije te obrazovanja.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Seljački savez: Poticaji rastu samo osam posto, a uvoz ruši rekorde</p>
<p>Ministarstvo je ove godine iskoristilo samo 10 od 30 milijuna kuna planiranih za razvoj ruralnih područja / Slovenija je, primjerice, za ruralni razvoj utrošila 85 milijuna eura, a do 2006. planira uložiti 280 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Subvencije u poljoprivredi u 2005. iznosit će 2,04 milijarde kuna, u 2006. godini 2,27 milijardi kuna a 2007. godine 2,47 milijardi kuna. Ili, iznos predviđen za subvencije za iduću godinu veći je od ovogodišnjeg za skoro osam posto. Ukupno proračun Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva iznosi 2,79 milijardi kuna za iduću godinu, 3,27 milijardi kuna za 2006., te 3,49 milijardi kuna za 2007. godinu. </p>
<p>Što se tiče proračunskog plana Ministarstva za ovu godinu od 2,6 milijardi kuna, izvršenje (do 10. studenoga) je bilo nešto veće od 2,1 milijardi kuna. Od toga je iznosa za poljoprivredu i šumarstvo, prema planu, bilo predviđeno nešto više od 2,2 milijarde kuna, od čega je utrošeno 1,8 milijardi.</p>
<p>Subvencije (poticaji) su najznačajnija stavka u poljoprivrednom proračunu - na njih se odnosi gotovo 90 posto proračunskih sredstava. Ove godine bilo je planirano za poticaje utrošiti 1,9 milijardi kuna, od čega je zasad potrošeno nešto više od 1,6 milijardi, odnosno 86 posto od planiranog.</p>
<p>Prvi put od kada su uvedeni poticaji za poljoprivredu, seljaci ove godine nisu dobili zakonom predviđen iznos poticaja za pšenicu u iznosu od 1650 kuna po hektaru nego 1073 kune. Osim toga, i poticaji za druge ratarske kulture manji su 30 posto u odnosu na one iz prošle godine.</p>
<p>Proračunska stavka za subvencije u poljoprivredi povećavala se sa 750 milijuna kuna u 1999. na 1,75 milijardi kuna u 2003., odnosno svake godine prosječno 25 posto.</p>
<p>U Hrvatskom seljačkom savezu nisu zadovoljni planiranim povećanjem subvencija. Pritom podsjećaju da će se ovu godinu pamtiti po rekordnom uvozu poljoprivrednih proizvoda - vrijednost mu je 1,5 milijardi dolara - što je najviše od osamostaljenja Hrvatske. Samo na uvoz voća u prvih 10 mjeseci ove godine potrošeno je više od 100 milijuna dolara. Iz domaće proizvodnje imamo dovoljno samo mandarina, dok nedostaje 50 posto jabuka, 80 posto krušaka...</p>
<p>Istodobno se smanjuje izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Robni deficit od 590 milijuna dolara veći je od vrijednosti cjelokupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.</p>
<p>U ovoj godini su rebalansom državnog proračuna ukinute tzv. horizontalne mjere za potporu prerađivačko-prehrambenoj industriji. Od predviđenih 10,5 milijuna kuna za tu svrhu nije iskorištena ni jedna kuna. Ministarstvo ove godine nije iskoristilo ni 30 milijuna kuna za ruralni razvoj - riječ je o području koje pokriva 90 posto Hrvatske - nego samo 10 milijuna. </p>
<p>Ista su sredstva za ruralni razvoj previđena i za 2005. Usporedbe radi, Slovenija je ove godine za ruralni razvoj utrošila 85 milijuna eura. Do 2006. planira uložiti 280 milijuna eura, a Mađarska će u sljedeće tri godine u ruralni razvoj uložiti čak 600 milijuna eura.</p>
<p>Ništa bolja situacija nije bila ni u ribarstvu, jer do 10. studenoga ove godine od predviđenih 1,8 milijuna kuna nije utrošena ni jedna kuna za otkup povlastica za kočarski ribolov, iako je nužno smanjenje velikog ribolovnog pritiska na ograničene morske resurse. Računa se da oko 700 kočarica u Jadranu izlovi oko 5000 tona ribe, što je na dulji rok neodrživo.</p>
<p>Za obnovu odnosno gradnju novih ribarskih brodova previđeno je dva milijuna kuna. No, da bi se iskoristilo prednosti ekološko-ribolovnog pojasa odnosno osigurao izlov 25.000 tona ribe za potrebe prerađivačke industrije na otvorenome moru, do sredine Jadrana, potrebno je osnažiti domaću ribolovnu flotu i pristupiti gradnji višenamjenskih ribarskih brodova.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Najbolje žive Osječani, Riječani i Splićani </p>
<p>Cijena potrošačke košarice za četveročlanu obitelj u listopadu iznosila 5905,59 kuna / Najviše problema s pokrićem troškova imaju Zadrani / Najmanje troše kućanstva s dvoje umirovljenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cijena potrošačke košarice za četveročlanu obitelj u listopadu je iznosila 5905,59 kuna, što je za 4,64 posto više nego u rujnu, pokazuje izračun Nezavisnih hrvatskih sindikata. Prosječna plaća za rujan iznosila je 4132 kune i njome se moglo pokriti 69,97 posto prosječne košarice, što je 4,6 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Najveća je pokrivenost košarice plaćom u listopadu zabilježena u Rijeci (77,47 posto), zatim Osijeku (74,05 posto) i Splitu (72,97 posto), dok najviše problema s pokrićem troškova imaju građani Zadra. Tamo su prosječne plaće dostatne za pokriće 65,68 posto troškova prosječne četveročlane obitelji.</p>
<p>Treba napomenuti da u košaricu nisu uključeni troškovi iznajmljivanja stana. Kad bi se taj trošak uključio u izračun, potrošačka bi košarica iznosila oko 7730 kuna, procijenili su u NHS-u, a pokrivenost košarice plaćom iznosila bi tek 53,46 posto.</p>
<p>Osim toga, statistika pokazuje da su troškovi prosječne potrošačke košarice u nekim dijelovima Hrvatske bili daleko veći od prosjeka. Tako je, primjerice, prosječna košarica u Zadru iznosila 6292,65 kune, u Varaždinu 6204,78 kune, te u Vukovaru, Puli i Dubrovniku između 6030 i 6060 kuna. </p>
<p>Najveći dio troškova i dalje otpada na prehranu, no i to se razlikuje po gradovima. Zanimljivo je, tako, da prosječna četveročlana obitelj u Zadru na prehranu troši oko 2566 kuna, u Puli oko 2530, Vukovaru oko 2450 kuna, dok se u Varaždinu, iako je riječ o gradu s jednom od najskupljih košarica, na prehranu troši najmanje - samo 1881 kunu. Varaždin, s druge strane, prednjači po troškovima za prijevoz, na koje otpada čak 1400 kuna, u odnosu na 500 do 700 kuna, koliko na tu stavku otpada u drugim gradovima. Troškovi stanovanja po gradovima se kreću od 1350 (Rijeka) do 1909 kuna (Zagreb).</p>
<p>Struktura i visina troškova uvelike se mijenjaju ako je riječ o obiteljima s djecom predškolske dobi ili studentima. Tako prosječna košarica četveročlane obitelji s dvoje djece školske dobi, uz pretpostavku da djeca pohađaju po jednu izvanškolsku aktivnost, iznosi oko 9183,37 kuna (pokrivenost plaćom oko 44,99 posto), dok košarica za obitelj s dvoje studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta iznosi 9075 kuna (pokrivenost plaćom oko 45,53 posto).</p>
<p>Najmanje troše kućanstva s dvoje umirovljenika. Pod pretpostavkom da žive u vlastitu stanu, u listopadu im je u prosjeku trebalo oko 3395 kuna. Kako prosječna mirovina iznosi oko 1850 kuna, njome se moglo »pokriti« tek oko 53,21 posto prosječne umirovljeničke potrošačke košarice. Riječ je o padu vrijednosti prosječnih mirovina u odnosu na rujan, jer je pokrivenost košarice mirovinom u listopadu bila 2,22 posto manja nego u rujnu.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić: O Podbevšekovoj smjeni razgovarat ćemo samo Sanader i ja</p>
<p>Predsjednik je rekao da o slučaju šefa POA-e ne treba raspravljati »nikakvo Vijeće«, dok je glasnogovornik Vlade uzvratio da je premijer u pismu upućenom Mesiću naveo točan način rješavanja ovog stanja, a to je - sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u nedjelju za Hrvatski radio da će o smjeni ravnatelja Protuobavještajne agencije Joška Podbevšeka razgovarati samo s premijerom Ivom Sanaderom, te da misli da o tome Vijeće za nacionalnu sigurnost ne treba raspravljati. Tom je izjavom Mesić odgovorio na Sanaderov prijedlog da o smjeni čelnog čovjeka POA-e raspravlja Vijeće za nacionalnu sigurnost.</p>
<p>»Ovaj slučaj raspetljavamo premijer i ja, jer nas dvojica potpisujemo, a nikakvo Vijeće. Ja imam argumentaciju, premijer ima argumentaciju, on se može složiti ili ne složiti, a nakon toga problem se rješava samo između nas dvojice«, rekao je Predsjednik i dodao da je Podbevšekova smjena stvar o kojoj trebaju razgovarati isključivo on i premijer jer su upravo oni potpisnici rješenja o imenovanju ili razrješenju čelnih ljudi obavještajne službe.</p>
<p>»U tom bi slučaju premijer morao odgovoriti na pitanje ima li POA pravo uznemiravati građane, saslušavati ih pet i pol sati u ozvučenoj prostoriji, i sve to bez dokaza. Ako on kaže da to služba može raditi, onda problem više nije samo u službi, nego i kod premijera«, rekao je Mesić te dodao kako bi bilo logično da Podbevšek i sam ponudi ostavku s obzirom da više nema njegovu podršku.</p>
<p>Predsjednik Mesić supotpisao je rješenje o smjeni prvog čovjeka POA-e, a premijer Sanader je odbio na to staviti svoj supotpis. Da bi se riješila kriza, premijer je uputio pismo Predsjedniku u kojem ga poziva da se problem riješi u okviru Vijeća za nacionalnu sigurnost, u kojem uz ostale sjede i Predsjednik i premijer. Sanader je i najavio da bi se Vijeće moglo sastati do srijede.</p>
<p>Predsjednik je ustvrdio kako ima spoznaja da je POA pozivala i druge građane koji su dolazili u Predsjednikov ured na razgovore, ali to nisu bili novinari. »Uvijek su radili po istom ključu, pozivali su ih na kavu, a nakon zadnjeg slučaja s novinarkom Puljiz, POA je prekinula s takvom praksom«, rekao je predsjednik Mesić. </p>
<p>Glasnogovornik Vlade Ratko Maček nije u nedjelju htio komentirati Mesićevo odbijanje Sanaderova prijedloga, samo je rekao da je Predsjednik od premijera dobio pismo u kojem je naveden točan način na koji se može riješiti kriza, a to je – sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Marijan Lipovac, Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Marokanski ekstremist ubio Van Gogha hrvatskim pištoljem iz Ozlja</p>
<p>Thea Van Gogha ekstremist je ubio s 20 hitaca iz poluautomatskim pištolja novije hrvatske proizvodnje. Prema tvrdnjama nizozemske policije, pištolj je nabavljen na tamošnjem ilegalnom tržištu gdje vrijedi između 1000 i 1500 eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nizozemski redatelj Theo van Gogh (47), kojeg je 3. studenoga u središtu Amsterdama ubio ekstremist marokanskog podrijetla Mohammed B. (26), ubijen je s 20 hitaca iz hrvatskog pištolja HS2000, proizvedenog u Ozlju kod Karlovca u tvornici IM Metal. Tu informaciju nizozemske policije, koju je prenio i Glas Amerike, Vjesniku je u nedjelju potvrdio jedan od urednika nizozemske televizije NOS koja je o tome već izvijestila svoje gledateljstvo.</p>
<p>Naš nam je nizozemski sugovornik prenio dijelove policijskoga izvješća iz kojeg proizlazi da je Van Gogh, po mnogočemu kontroverzan redatelj, ubijen poluautomatskim pištoljem novije hrvatske proizvodnje. Prema tvrdnjama nizozemske policije, pištolj je nabavljen na tamošnjem ilegalnom tržištu gdje, kako se procjenjuje, vrijedi između 1000 i 1500 eura, te je »jedan od 10 do 20 tisuća komada, koliko ih se godišnje prošverca u Nizozemsku«. </p>
<p>Nizozemska policija navodi da su ti hrvatski pištolji - koje inače zbog male težine, preciznosti, pouzdanosti, kvalitete i primjerene cijene koristi čak i nizozemska žandarmerija - lako dostupni putem Interneta.</p>
<p>Van Gogha je iz osvete zbog redateljeve žestoke kritike tretmana žena u islamskom svijetu ustrijelio ekstremist. Van Gogh je bio poznat po oštrim stajalištima i polemikama, a snimio je i film o nasilju nad ženama u islamskom društvu kojim je razgnjevio muslimane. Ubojica je nakon razmjene vatre u kojoj je ranio policajca, a sam je ranjen u nogu, uhićen na mjestu zločina, a zanimljivo je da je na žrtvinu tijelu ostavio i poruku.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin, Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Neki pištolji HS2000 imali su identičan serijski broj </p>
<p>Nakon ubojstva predsjednika Aragonske populističke stranke, kojeg je 2000. navodno smaknula ETA, i to pištoljem proizvedenim u Ozlju, pokrenuta je međunarodna istraga koja je dovela do informacija da je ozaljska tvrtka IM Metal izrađivala pištolje s istim serijskim brojevima/ Hrvatska je do 2000. godine službeno izvozila HS2000 u BiH, Filipine, Veliku Britaniju i SAD</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijest da je nizozemski redatelj Theo van Gogh ubijen hrvatskim pištoljem koji je navodno nabavljen na ilegalnom tržištu, zapravo je mali epilog svih afera koje su se proteklih godina vezivale uz ilegalnu distribuciju tog pištolja među kriminalnim skupinama. Pištolj HS2000, kao vjerojatno najuspješniji proizvod hrvatske vojne industrije, proizvodi tvrtka HS produkt, dio tvrtke IM Metal iz Ozlja, čiji je suvlasnik prije nekoliko godina postao Zvonko Zubak iz Sesveta i kojoj će, prema nekim informacijama, biti povjeren i posao proizvodnje hrvatske jurišne puške.</p>
<p>Prema Vjesnikovim izvorima, postoji više načina na koji su se pištolji iz Ozlja našli na crnom tržištu. Ponajprije, riječ može biti o oružju koje je iz Hrvatske izvezeno legalno, a tek onda preprodano na crnom tržištu. </p>
<p>Prema dostupnim podacima, tvrtka IM Metal više je puta izvozila te pištolje u inozemstvo. Primjerice, u razdoblju od 1998. do 1998. godine - prema podacima o reviziji RH Alana, koji je za svaku ovakvu transakciju morao dati odobrenje - u više su navrata pištolji izvezeni u BiH, no bila je riječ o nekoliko desetaka komada te ih je ukupno izvezeno malo više od 200. U svibnju 1999. nekoliko desetaka komada HS2000 izvezeno je u Filipine, a iste godine je 2000 komada završilo i u Velikoj Britaniji te 70 u Češkoj. </p>
<p>Ipak, daleko najpoznatiji posao sklopljen je 1999. godine s američkom tvrtkom Intrac Arms International iz Knoxvilla, kojoj je isporučeno 50.000 pištolja, no kako se kasnije doznalo, samo za komisionu prodaju. </p>
<p>Unatoč činjenici da su sve ove transakcije bile uredno registrirane, s vremenom su se počeli pojavljivati podaci o ilegalnom izvozu te o manipulacijama izvoznim dozvolama te end use certifikatima.</p>
<p>Naime, prema međunarodnim konvencijama o izvozu oružja, a radi sprječavanja ilegalne trgovine, svaki posrednik u međunarodnoj trgovini oružjem mora isporučitelju dati certifikat zemlje posljednjega korisnika koji bi trebao biti jamstvo da oružje neće biti prodano nekoj trećoj strani: zemlji koja je pod međunarodnim embargom ili pak kriminalnim i terorističkim skupinama.</p>
<p>Također, oružje proizvedeno bilo gdje u svijetu mora imati otisnut serijski broj po kojemu se može lako utvrditi veza s proizvođačem. U slučaju IM Metala bilo je zloporaba obje vrste. </p>
<p>Naime, nakon ubojstva Manuela Gimeneza Abada, predsjednika Aragonske populističke stranke, kojeg je 2000. godine navodno smaknula ETA, i to koristeći upravo pištolj proizveden u Ozlju, pokrenuta je velika međunarodna istraga nakon koje se došlo do informacija da je IM Metal izrađivao pištolje s istim serijskim brojevima. Tadašnji su vlasnici i direktori IM Metala Marko Vuković, Ivan Žapčić i Ante Jerčić početkom 2001. bili i osumnjičeni za šverc 3800 komada HS-ova nakon što se utvrdilo da navedena pošiljka, koja je po dokumentaciji trebala ići u BiH, zapravo uopće nije postojala. </p>
<p>Utvrđeno je, naime, da su kupci iz BiH bile imaginarne osobe te da su pištolji najvjerojatnije otišli u zemlje zapadne Europe. </p>
<p>Početkom 2001. godine djelatni pukovnik HV-a Mirko Radotić uhićen je na graničnom prijelazu Macelj dok je u svom automobilu iz Austrije prevozio 1000 cijevi za izradu HS2000, te je protiv njega podnesena i kaznena prijava. </p>
<p>Međutim, osim ovih navodnih malverzacija očigledno povezanih sa samim proizvođačem, pištolji iz Ozlja na crnom su se tržištu mogli naći i nakon krađe iz skladišta Hrvatske vojske. Naime, tijekom posljednjih godina otkrivena su dva takva veća slučaja, a zanimljivo je da su oba povezana s najelitnijim postrojbama HV-a. Prošle je godine otkriven slučaj krađe 231 pištolja HS-95 iz skladišta 4. gardijske brigade u Solinu, za što su osuđeni nižerangirani časnici brigade. Drugi se slučaj dogodio nedavno, kada je otkriveno da su iz vojarne 350. vojno-obavještajne satnije u Velikoj Buni uz drugo pješačko oružje, ukradeni i pištolji HS2000. </p>
<p>Kako nam je rekao glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun, do nedjelje ujutro Ministarstvo unutarnjih poslova od Središnjeg ureda Interpola nije zaprimio nikakve upite o oružju kojim je ubijen nizozemski redatelj Van Gogh.</p>
<p>Prema izjavama nizozemskog državnog odvjetništva u Haagu u povodu ubojstva Van Gogha, tijekom 2001. godine na području Nizozemske zaplijenjeno je 46 ilegalno nabavljenih pištolja HS2000.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Turistička top-odredišta u 2005. bit će Brazil, Egipat, Maroko i Hrvatska</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na najnovijoj ljestvici najpopularnijih svjetskih turističkih odredišta koju je sastavila vodeća britanska putnička agencija Thompson Holidays, </p>
<p>Hrvatska se nalazi na odličnom četvrtom mjestu, iza Brazila, Egipta i Maroka, zaključeno je u nedjelju na redovitom godišnjem zasjedanju britanske Udruge putničkih agenata (Abta) održanom u Orlandu na Floridi. Na toj ljestvici kojom britanski turistički stručnjaci nastoje predvidjeti zbivanja iduće godine, Brazilu se ipak daje stanovita prednost, jer je, kažu, riječ o »novome tržištu prepunom potencijala«. Odmah iza te južnoameričke države, slijedi Egipat za koji već sad postoji golemo zanimanje turista. Uz Maroko, u kojemu se zasjedanje Abte održava dogodine, Britanci ističu i Hrvatsku te potom Tajland i Sardiniju.</p>
<p>Što se pak turističkih gradova tiče, 2005. mogla bi donijeti veliku zaradu slovačkoj Bratislavi te već uobičajenoj francuskoj »turističkoj prijestolnici« – Parizu. Kao potencijalno novo zimsko odredište turista navodi se Srbija i Crna Gora, točnije tamošnji Kopaonik. (vj)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Petritsch i SFOR uništili Hercegovačku banku na temelju lažnih optužbi</p>
<p>Finski stručnjak Jaa Kko Christensen tvrdi da nikad nisu nađeni navodni tajni računi HDZ-a i HVO-a u Banci, a ni Toby Robinson, bankarica iz Teksasa koju je Petritsch imenovao za privremenu upraviteljicu Banke, nije mogla potvrditi postojanje navodnih podračuna</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Suđenje bivšem članu Predsjedništva BiH Anti Jelaviću za navodnu zloporabu više od 100 milijuna eura pomoći koja je iz Hrvatske tijekom devedesetih upućena Hrvatima u BiH, dosad ide vrlo loše za tužitelje koji nisu uspjeli dokazati Jelavićevu povezanost s bilo kojom inkriminacijom koju mu stavljaju na teret.</p>
<p>Štoviše, kako je Vjesnik ranije prvi najavio, suđenje u »slučaju Hercegovačka banka« pred Državnim sudom BiH moglo bi se pretvoriti u novu tešku pravosudnu blamažu u režiji međunarodne zajednice na štetu Hrvata, a nakon skandaloznog suđenja tobožnjoj hrvatskoj zavjereničkoj skupini lažno optuženoj za Leutarovo ubojstvo.</p>
<p>No, još važniji aspekt sudskog procesa Jelaviću, osim (ne)dokazivanja krivnje tom nekoć najviše pozicioniranom hrvatskom političaru u BiH, činjenica je da bi se tijekom postupka definitivno mogla potvrditi činjenica da je SFOR-ova vojna akcija u travnju 2001. - kad su tenkovi SFOR-a upali u Hercegovačku banku i u njoj uveli privremenu upravu - izvedena na temelju lažnih optužbi.</p>
<p>Tu je akciju izravno zapovjedio bivši visoki međunarodni predstavnik u BiH, Austrijanac Wolfgang Petritsch navodno da bi zaštitio klijente Banke i javni novac deponiran u njoj. No, stvarna je posljedica bila uništavanje tada treće najveće banke u BiH. Rezultati su bili katastrofalni za gospodarstvo i živote običnih ljudi, ponajprije na području većinski naseljenom Hrvatima. Iako točne štete nastale Petritschevom i SFOR-ovom akcijom nikad nisu utvrđene, neki stručnjaci spekuliraju da iznose i više stotina milijuna eura.</p>
<p>Tijekom suđenja Jelaviću, ključni su svjedoci potvrdili da je argumentacija na osnovu koje je izveden upad u Banku bila lažna. Finski stručnjak Jaa Kko Christensen, voditelj posebne akcije Athena, što je bio kodni naziv za operaciju kojom je Petritschev ured zapovjedio provjeru poslovanja Banke, pred sucima je kazao da nikad nisu nađeni navodni tajni računi HDZ-a i HVO-a u Banci. Ni Toby Robinson, bankarica iz Teksasa koju je Petritsch imenovao privremenom upraviteljicom Banke, nije mogla potvrditi postojanje podračuna koji su navodno služili za ilegalno financiranje HVO-a i HDZ-a, niti potvrditi povezanost Jelavića s određenim nepravilnostima u poslovanju Banke.</p>
<p>Posebno težak udarac tužiteljstvu nanijelo je svjedočenje direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH Zlatka Barša. On je izrijekom kazao da Hercegovačka banka svojim poslovanjem nikad nije ugrozila bankarski sustav ni tržište kapitala u Federaciji BiH. Doznalo se i da je Banka, unatoč navodnom kriminalnom poslovanju, u trenu kad ju je uništila međunarodna uprava, imala kapital od 250 milijuna konvertibilnih maraka, 92.000 računa i 30.000 ulagača. Zanimljivo je da je i nakon tri i pol godine nerada nastavila poslovati s profitom naplaćujući obroke ranije plasiranih kredita. Za nedavnih pregovora hrvatskoga konzorcija o mogućoj kupnji te banke, govorilo se da joj tržišna vrijednost prelazi 60 milijuna eura. Doista impresivno za novčarsku instituciju za koju je Petritsch, uvodeći privremenu upravu, tvrdio da je pred kolapsom.</p>
<p>Posve je jasno da su međunarodni predstavnici i SFOR upali u Hercegovačku banku nastojeći spriječiti da ona postane financijski temelj tada aktualnog pokušaja stvaranja hrvatske autonomije u BiH. Račun za goleme štete sad se nastoji ispostaviti Jelaviću, kako kroz proces u »slučaju Banka«, tako i kroz suđenje akterima hrvatske samouprave, također pred Državnim sudom BiH.</p>
<p>No, kako sad stvari stoje, proces može krenuti u posve suprotnom pravcu. S jedne se strane pokazuje da je privremena uprava u Banku uvedena mimo svih standarda, a posebice mimo propisa BiH. S druge strane, tužitelji će u procesu protiv »samoupravljača« teško izbjeći kvalifikacije da su zapravo kreirali politički proces.</p>
<p>Posebno teško međunarodni tužitelji u BiH mogu pred javnosti dokazati nepristranost. Naime, da se na sve, a ne samo na Hrvate, primjenjuju isti kriteriji - zbog navodnih kaznenih djela zbog kojih se sudi Jelaviću i ostalima, u BiH bi optuženo trebalo biti mnoštvo ljudi. Nažalost, tek je svjedočenje Toby Robinson, a ona je potvrdila da za niz ocjena u njezinu izvješću o poslovanju banke (koje je poslužilo kao temelj za optužnicu) uopće nije imala čvrste dokaze, donijelo suštinski preokret u načinu na koji najšira javnost gleda na cijeli slučaj.</p>
<p>A njegovo značenje daleko nadilazi problem utvrđivanja individualne odgovornosti Ante Jelavića i klike oko njega. Oni možda i jesu korumpirani i možda su vodili krivu politiku, ali ta percepcija njihova djelovanja nije dovoljan razlog za uskraćivanje poštenog postupka. Značaj ovog slučaja zapravo je u tome što je on paradigmatičan za odnos međunarodne zajednice spram Hrvata u BiH.</p>
<p>Ako se dokaže, a čini se da hoće, da je hrvatska banka uništena bez ikakvih dokaza koji bi opravdali tu akciju, to će biti novi pokazatelj da su Hrvati u BiH često »kolateralna šteta« nikad do kraja javno iskazane, no uočljive politike međunarodne zajednice utemeljene na procjeni da je probleme u BiH lakše riješiti ako se ukloni jedan čimbenik - hrvatski. Nažalost, od rezultata procesa povratka i aktualnih ustavnih rješenja do demografske slike današnje BiH - i previše je argumenata u prilog takvoj tvrdnji.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U Istri se zbog jednopartijskog sustava uspostavio mehanizam močvare</p>
<p>Pet stranaka potpisnica sporazuma zajedno će izaći na sljedeće lokalne izbore / Nova politička snaga građanskog centra osnovana je zbog »demokratizacije Istre od aktualnog političkog autokratizma«, stoji u programskim načelima, iz čega se jasno može iščitati »protiv Istarskog demokratskog sabora«</p>
<p>PULA</p>
<p> – Predsjednici pet istarskih županijskih organizacija političkih stranaka potpisali su u nedjelju u Puli sporazum pod nazivom »Koalicija Istra« o zajedničkom izlasku na sljedeće izbore za lokalnu upravu i samoupravu u Istarskoj županiji. Sporazum o osnutku »Koalicije Istre« potpisali su Boris Vareško (HNS), Sandro Jurman (HSLS), Mauro Ivančić (LS), Oliver Gmitrović (HSS) i Josip Antun Rupnik (DSZ).</p>
<p>Time je uspostavljena nova politička snaga građanskog centra osnovana zbog »demokratizacije Istre od aktualnog političkog autokratizma«, stoji u programskim načelima, iz čega se jasno može iščitati »protiv Istarskog demokratskog sabora«. »Koalicija Istra« tako je jasno poručila kako će nastupiti na lokalnim izborima u proljeće.</p>
<p>Stranke te koalicije su se složile da je riječ o povijesnom događaju na političkoj sceni Istre koji će definitivno promijeniti odnose u vlasti. Ističe se da se »raspada carstvo vladajuće oligarhije u Istri«, aludirajući očito na IDS, te da njihova intencija nije njih rušiti, jer se sami po sebi raspadaju, nego je deklarativno njihova namjera graditi nove vrijednosti, raditi i proizvoditi. Osim toga, IDS-u se predbacuje da je postao ekspozitura HDZ-a.</p>
<p>Čelnik istarskog HSLS-a Sandro Jurman izjavio je kako želi da Istrom upravljaju Istrani, da oni ne budu tek vrtlari, kuhari i konobari, te da nude nove, mlade i obrazovane ljude koji znaju bolje voditi Istru. Josip Rupnik iz DSZ-a kaže da je monopolistička vlast u Istri pokazala čitav niz negativnosti te da je u programu Koalicije jedna od temeljnih smjernica od Istre načiniti eko-regiju.</p>
<p>»Koalicija Istra« jedan je od najjačih oponenata Istarskom demokratskom saboru, koji je postojano na vlasti već tri mandata, a na posljednjim je izborima dobio oko 50 posto glasova građana, dok su stranke združene u »Koaliciju Istra« ukupno osvojile oko 20 posto mandata u Skupštini Istarske županije s minimalnim udjelom u obnašanju vlasi u jedinicama lokalne samouprave. </p>
<p>»Svaki monosustav pretvara se u nešto loše, a u Istri se, objektivno zbog jednopartijskog sustava, uspostavio mehanizam močvare«, rekao je Radimir Čačić, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a, dodavši kako očekuje da će »Koaliciji Istra« građani dati barem 30 posto glasova na lokalnim izborima.</p>
<p>»'Koalicija Istra' nije stvorena protiv IDS-a, nego za neku drugu građansku i liberalno-demokratsku Istru koja svih ovih godina očekuje svojega političkog nositelja. Koalicija će učiniti sve da naše ideje u Istri postanu politička stvarnost«, poručio je član Središnjeg odbora LS-a Ivan Stanić.</p>
<p>Član Predsjedništva HSS-a Danijel Raguš rekao je kako vjeruje da će ta koalicija promijeniti i političku i gospodarsku sliku Istre. Predsjednik Velikog vijeća HSLS-a Josip Budimir i predsjednik LS-a Zlatko Benašić ocijenili su nedjeljno udruživanje povijesnim za budućnost Istre.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hebrang: Prodaja lijekova bez ovlaštenja teško je kazneno djelo</p>
<p>Branka Crnošija privedena je zbog onemogućavanja inspekcijskog nadzora / Ministra Hebranga ljuti predimenzioniranje slučaja u medijima i nepoštivanje zakona pravne države / Privođenje je nepotrebna i neprimjerena sila, a sve je to Hebrangova osveta, kažu u Magistri Justiciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ono što se u subotu dogodilo na zagrebačkom Laništu bilo je djelovanje pravne države nakon pokušaja da se onemogući nadzor ovlaštenim inspektorima«, rekao je u nedjelju Vjesniku ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang komentirajući tvrdnje da se dogodila »neprimjerena sila u pokušaju ušutkavanja udruge malih farmaceuta Magistra Justicija«.</p>
<p>Kao što je objavljeno, a potvrdio nam je i tajnik Udruge Dražen Čurić, u subotu ujutro troje »visokorangiranih« službenika Ministarstva i tajnik Zlatko Zaplatić, došli su u biljnu ljekarnu predsjednice Udruge Branke Crnošije i zatražili »uvid u njezine osobne stvari«. Svi su se legitimirali osim Zaplatića (za kojeg Čurić kaže da je »osoba od posebnog ministrova povjerenja«) te ih je Crnošija odbila pustiti u ljekarnu. Policija, koju su pozvali inspektori, došla je s nalogom za pretres, a magistra je pozvala novinare.</p>
<p>Nakon toga, Crnošija je oko 17 sati privedena u remetinečku postaju zbog - nelegalne trgovine lijekovima. Tada je dala na uvid sve dokumente. Lijekovi koji se izdaju na recept (koji su neposredan razlog za privođenje), a pronađeni su u ljekarni, tu su se našli stoga što je njezina ljekarna u Samoboru poplavljena, kaže Čurić. On tvrdi da je ta akcija Hebrangova osveta zbog javnih istupa Magistre Justicije, prilikom kojih se upozoravalo na tajkunizaciju ljekarništva te zbog plakata na kojem je Hebrang prikazan kao Pinokio, zbog upozorenja na ministrove grijehe na štetu zdravstva i ljekarnika.</p>
<p>Ministar je u vezi s tim slučajem najavio i konferenciju za novinare, a u nedjelju ju je na Laništu 17 sazvala i Magistra Justicija. Tek, on u rukavu ima izvješće službene inspekcije. Ministar je Vjesniku ponovio svoj stav o tome što se krije iza osnivanja udruge malih ljekarnika: osobni interes spomenutog dvojca da pošto-poto otvore ljekarne na mjestima za koje nemaju zakonskih uvjeta. Čurić je, kaže ministar, već uredio i opremio ljekarnu na udaljenosti 150 metara od druge (po zakonu mora biti 200 metara) i stoga nije dobio suglasnost za otvaranje. Hebrang je neslužbeno čuo, kaže, da je bivši ministar zdravstva rekao Čuriću neka samo uređuje, a da će dozvolu dobiti...</p>
<p>Negativan odgovor o pretvorbi biljne u »običnu« ljekarnu zbog popunjenosti mreže dobila je i Crnošija, pa su zbog osobnih interesa i pritiska na javnost s argumentima protivnim pravnoj državi, osnovali Magistru Justiciju, kaže ministar. Hebrang je, inače, pokrenuo izmjenu tog propisa, ali dok je na snazi stari mora ga se pridržavati.</p>
<p>Inspekcijski nadzor nad Crnošijinom biljnom ljekarnom Hebrang je najavio prije desetak dana u razgovoru za Vjesnik, nakon što je dobio informaciju iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) o nelegalnoj prodaji lijekova.</p>
<p>»Lijekove smije, naime, prodavati samo ovlaštena ljekarna sa svim papirima. Nije moja pogreška što je nadzor počeo u subotu ujutro. To je stvar organizacije same inspekcije, troje inspektorica s kojima je, više kao zaštita i radi prijevoza, bio i tajnik Ministarstva kojeg ne treba uopće uplitati u postupak«, kaže Hebrang.</p>
<p>Najstrašnije je, dodaje, što je vlasnica onemogućila nadzor. Oko 13 sati zvala ga je inspektorica šokirana činjenicom da joj brane ulaz i uvid u stanje u ljekarni (što joj se u 15 godina rada nije dogodilo), unatoč urednom nalogu. Pokrenuto je Odvjetništvo, istražni postupak i uhidbeni nalog... U nadzoru koji je trajao do kasne večeri otkriveno je šest kutija antibiotika i antidepresiva, te 15 recepata HZZO-a na osnovi kojih su izdani lijekovi, što je, kaže Hebrang, teško kazneno djelo ugrožavanja zdravlja ljudi kojim će se dalje baviti sud. Ističe da su inspektori samo radili svoj posao te da nisu prekoračili svoje ovlasti, ali su se cijeli dan smrzavali organizirajući proceduru na licu mjesta, jer bi njihov odlazak omogućio iznošenje dokaznog materijala.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041129].
|
