NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041127].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 166165 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sanader: Stavljen sam pred gotov čin Mesić: Premijer bi morao govoriti istinu </p>
<p>Sanader kaže da sam reagirao zbog kaznene prijave protiv Tureka i Bagića, no ja sam za nju prvi put saznao u vijestima od premijera koji je rekao da je POA podnijela kaznenu prijavu, pa je zamjetno da POA o tome nekoga obavještava, a nekoga ne, kaže Predsjednik/ Sanader: Ne može nitko ni premijera kao ni predsjednika stavljati pred gotov čin. Trebali smo zajednički odlučiti o ravnatelju POA-e</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Otvoreni sukob predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera nastavljen je i u petak različitim tumačenjem događaja vezanih uz zahtjev za smjenu ravnatelja Protuobavještajne agencije Joška Podbevšeka te kaznene prijave protiv Željka Bagića i Franje Tureka, bivšeg savjetnika predsjednika Mesića i bivšeg ravnatelja POA-e.</p>
<p>Predsjednik Mesić je u četvrtak potpisao rješenje o Podbevšekovu razrješenju zbog nezadovoljstva načinom prikupljanja informacija djelatnika POA-e od novinarke Helene Puljiz. Sanader je pak u četvrtak navečer kazao da neće supotpisati Mesićev zahtjev za Podbevšekovom smjenom obrazloživši je Predsjednikovom reakcijom na kaznenu prijavu protiv Bagića i Tureka.</p>
<p>»Premijer bi morao govoriti istinu. On kaže da sam reagirao zbog kaznene prijave protiv Franje Tureka i Željka Bagića, no ja sam za tu kaznenu prijavu prvi put saznao u vijestima od premijera koji je rekao da je POA podnijela kaznenu prijavu, pa je zamjetno da POA o tome nekoga obavještava, a nekoga ne«, kazao je u petak u vezi s tim predsjednik Mesić.</p>
<p>»I nakon prospavane noći nisam promijenio mišljenje o zahtjevu predsjednika Mesića za smjenu Podbevšeka«, rekao je u petak Ivo Sanader koji sudjeluje u Portorožu na godišnjem sastanku predsjednika vlade Srednjoeuropske inicijative. »Sukladno Zakonu o sigurnosnim službama i predsjednik države i premijer zajednički odlučuju i o imenovanju i o razrješenju čelnog čovjeka POA-e. Očekujem da će predsjednik Republike postupiti sukladno dobroj demokratskoj praksi, a to je da ćemo zajednički zatražiti izvješće ravnatelja POA-e i nakon toga zajednički donijeti odluku. Ne može nitko ni premijera kao ni predsjednika stavljati pred gotov čin. Trebali smo zajednički razmotriti izvješće gospodina Pivčevića koje je gotovo i zatražiti očitovanje ravnatelja POA-e i tada sjesti za stol i odlučiti«, kazao je premijer.</p>
<p>Predsjednik Mesić je u petak odgovorio i na pitanje kako misli smijeniti Podbevšeka ako se Sanader s tim ne slaže. »Nema sukoba nadležnosti, postoje ustavne i zakonske mogućnosti da se to riješi«, smatra Mesić.</p>
<p>Na pitanje zna li što je Ured Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi utvrdio o »slučaju Puljiz«, premijer Sanader je kazao: »Ne mogu reći jer je to državna tajna, ali ću zatražiti radi transparentnosti cijelog slučaja da se, ako je sukladno sa zakonom, skine oznaka državne tajne i sve javno objavi«. Kada je riječ o spornom izvješću, Sanader kaže da se moglo zaključiti i drukčije nego što je zaključio predsjednik Mesić. </p>
<p>Na osnovi podataka koji su potkrijepljeni odgovarajućom dokumentacijom, a koje su dostavile sigurnosne službe, Policijska uprava zagrebačka je u četvrtak podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu protiv Željka Bagića i Franje Tureka, navodi se u kratkom priopćenju PUZ-a u petak.</p>
<p>U priopćenju se navodi kako je kaznena prijava protiv Bagića, bivšeg savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za nacionalnu sigurnost, podnesena zbog postojanja sumnje da je počinio kazneno djelo odavanja državne tajne, dok je Turek, bivši ravnatelj POA-e, prijavljen zbog neovlaštenog snimanja i prisluškivanja, te zbog zloporabe položaja i ovlasti. Ostale pojedinosti vezane za taj slučaj u priopćenju zagrebačke policije su izostale. </p>
<p>Dodatnu sjenu na slučaj baca i to da je premijer u četvrtak na večer rekao da je PU zagrebačka zaprimila kaznenu prijavu protiv Bagića i Tureka, dok glasnogovornica iste te uprave Gordana Vulama istu večer u izjavi medijima tvrdi da kaznene prijave – nema. Dan kasnije pak izjavila je novinarima kako je točno da je u četvrtak na večer postojala kaznena prijava, ali je ona za nju doznala tek u petak ujutro.</p>
<p>Ostaje otvoreno pitanje kako to da je premijer znao za kaznenu prijavu, a Predsjednik nije, iako je s Podbevšekom razgovarao dva sata ranije na Pantovčaku. </p>
<p>U rasvjetljavanju te enigme ne pomaže mnogo ni izjava Vladina glasnogovornika Ratka Mačeka koji nam je samo rekao kako je »informacija do premijera došla, ali nema veze sa službama«, te da je očito da POA nikoga nije o tome obavijestila. Maček ne zna kako to da je Sanader doznao za kaznene prijave, a Mesić nije, te kaže da je ta informacija mogla doći ili iz MUP-a ili iz Državnog odvjetništva.</p>
<p>Kako doznajemo iz izvora PU zagrebačke, kaznena prijava protiv Tureka i Bagića sročena je u »četiri rečenice«, što ostavlja dojam da je »sročena urgentno, na brzinu«.</p>
<p>»Bojim se da je ovo početak predizborne kampanje i mislim da nije dobro što je Predsjednik Republike pokušao staviti premijera pred gotov čin«, rekao je Sanader i ponovio da je u interesu cjelokupne hrvatske javnosti puna istina i »nakon toga se Predsjednik i ja trebamo dogovoriti i naći zajedničko rješenje, a tako nalaže i zakon«.</p>
<p>Jurica Körbler Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mesić: Spreman sam sjesti za stol sa Sanaderom </p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić, govoreći o pat-situaciji u vezi s razrješenjem Joška Podbevšeka, rekao je u petak na večer, gostujući u Dnevniku HTV-a, da se izlaz »mora naći ako stavimo argumente na stol i kad to učinimo, problem će biti riješen«. Također je rekao da je svakako spreman sjesti za stol s premijerom Sanaderom kako bi se riješila ta situacija. Ponovio je kako u času kad je potpisao odluku o smjeni šefa POA nije znao da su podnesene prijave protiv Franje Tureka i Željka Bagića. </p>
<p> »Ako građanin dođe u instituciju, ovaj put u službu, on poslije razgovora ima svoju priču. Ona može biti za nekoga prihvatljiva, za nekoga ne, istinita ne mora biti, ali služba mora imati dokaze i u tome je cijeli naš spor«, rekao je Mesić govoreći o odluci o Podbevšekovoj smjeni i slučaju novinarke Puljiz koji ju je potaknuo. »Da su napravili pribilješke, onda bi ih mogli dostaviti i reći: ovo se dogodilo i gospođa Puljiz nema pravo, jer to smo pribilježili ili napravili smo zapisnik koji je ona potpisala. Međutim, svega toga nema«, rekao je Mesić. Kazao je da je htio pokazati da se u zreloj demokraciji to ne može dogoditi.</p>
<p> Također je rekao da u izvješću POA-e ne stoji tko je dao nalog za operativnom obradom nad novinarkom Puljiz. »Sve su to usmene naredbe jednih drugima iako pravilo traži da se dâ pismeni nalog«, rekao je. </p>
<p> »Umjesto da se ide tragom milijuna koji su otišli iz Hrvatske, iz kojih netko možda i financira bijeg generala Ante Gotovine, to se ne radi, nego se na ovaj način iscrpljuju u razgovorima s građanima pet i pol sati«, rekao je Mesić. Na pitanje ima li on neko mišljenje o tome zašto je Helena Puljiz ispitivana, rekao je da mu je to »sasvim nejasno«. </p>
<p> Na pitanje zašto nije najavio premijeru Sanaderu razrješenje šefa POA-e, Mesić je rekao da mu je poslao pismo zbog čega to poduzima, »jer moram poslati poruku onima koji rade u obavještajnom sustavu da moraju poštivati proceduru i zakon«. </p>
<p> Predsjednik je kazao da je dvaput razgovarao s Podbevšekom i da ovaj nije poduzeo ništa, te da i Sanader »zna da ovaj nije poduzeo ništa«. Rekao je kako se mora »zaustaviti tu aferu koja šteti Hrvatskoj«. Upozorio je da je počela »jedna praksa politizacije vojske, politizacije policije, politizacije službi«. »Dok sam ja predsjednik, neće biti politizacije«, zaključio je. (Hina,vj)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bagiću na teret dilanje dokumenata iz Ureda, Tureku uhođenje novinara</p>
<p>Nakon što je u Nacionalu objavljen intervju s Gotovinom, Bagić je izjavio da je organizirao prikupljanje dokumentacije za obranu haaškog optuženika, a pohvalio se i da je dokumentima pomogao Jarnjaku kad je kao svjedok morao razgovarati s haaškim istražiteljima/ Poznato je da su se dokumenti iz Ureda Predsjednika objavljivali u Nacionalu dok je Bagić bio zadužen za tu arhivu/ Bivši ravnatelj policije Ostojić i šestorica novinara žalili su se da ih je Turek nezakonito uhodio</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši savjetnik predsjednika Stjepana Mesića Željko Bagić, kako je u petak priopćeno iz Policijske uprave zagrebačke, prijavljen je zbog odavanja državne tajne. Službeno nema informacija o sadržaju kaznene prijave. Zakonski, bude li prijava i sudski potvrđena, Bagiću prijeti zatvor od godinu do pet godina zatvora. Franjo Turek, bivši ravnatelj POA-e tereti se pak za zloupotrebu položaja i ovlasti te neovlašteno snimanje i prisluškivanje.</p>
<p>Bez obzira na političku dimenziju ovih kaznenih prijava, one nisu neočekivane. Podsjetimo, Željku Bagiću je Europska unija zabranila ulaz na svoj teritorij pod sumnjom da je pomagao u skrivanju odbjegloga generala Ante Gotovine. Pod tim pritiskom predsjednik Mesić bio je prisiljen prihvatiti Bagićevu ostavku na mjesto šefa arhive u Uredu predsjednika Republike, a prethodno na mjesto specijalnog savjetnika za nacionalnu sigurnost. Istina, Mesić opovrgava da je Bagića EU sumnjičio za veze s Gotovinom, i kaže da je to zbog njegovih veza s obitelji Hrvoja Petrača te da je Petrač sumnjičen za veze s Gotovininim bijegom.</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte je u nedavnom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a napomenula da su neki dijelovi državnih struktura u Hrvatskoj uključeni u pomaganje Gotovini. Upitan za komentar o svojoj ulozi u »slučaju Gotovina«, pa i u Petračevu slučaju, Željko Bagić je u HTV-ovoj emisiji »Otvoreno« u četvrtak rekao kako on te ljude ne poznaje i kako formalno ne zna da je na »crnoj listi« EU-a. </p>
<p>Više puta je Ivo Pukanić, vlasnik tjednika Nacional, napisao ili izjavio da je Bagić u međuvremenu pozivan u POA-u na razgovore o Gotovininu bijegu i vezi s Petračem, tajkunom osumnjičenim za otmicu sina generala Vladimira Zagorca. I u zadnjem broju Nacionala objavljeno je da su prošli tjedan Ivo Pukanić, Željko Bagić i Franjo Turek bili na obavijesnom razgovoru u POA-i.</p>
<p>Ne čudi da je POA proslijedila MUP-u informacije za kaznene prijave. Formulacija »odavanje državne tajne« u Bagićevu se slučaju može dovesti u vezu s nekoliko javnih sumnji koje su se vezivale uz rad bivšeg Predsjednikova savjetnika. </p>
<p>Sam Bagić tvrdi da je, nakon što je objavljen intervju s Antom Gotovinom u Nacionalu, organizirao prikupljanje dokumentacije za obranu haaškog optuženika. Svojedobno se pohvalio kako je pomogao dokumentima i predsjedniku saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivanu Jarnjaku kad se kao svjedok morao pojaviti pred haaškim istražiteljima. </p>
<p>Poznato je da su se dokumenti iz Ureda Predsjednika, osobito transkripti razgovora pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, redovito objavljivali u tjedniku Nacional dok je Bagić bio zadužen za tu arhivu. Zbog visoke ispolitiziranosti te teme, manje je vjerojatno da bi se kaznena prijava protiv Bagića ticala optužbi za »dilanje Tuđmanovih transkripata«. </p>
<p>Poznato je da se vodila istraga o tome kako je pismo hrvatskog veleposlanika u Nizozemskoj Frane Krnića, označeno kao državna tajna, dospjelo u Nacional. Formalno, Bagić bi mogao biti doveden i u vezu s time. </p>
<p>Osim toga, zna se da je jedan dokument srbijanskog interpola upućen hrvatskim kolegama, u kojem se traži provjera za Hrvoja Petrača u vezi s indicijama u upletenost u ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića, završio u rukama samog Petrača. I to bi moglo biti ocijenjeno kao odavanje državne tajne.</p>
<p>Bivši ravnatelj POA-e Franjo Turek na informaciju o kaznenoj prijavi protiv njega odgovara protunapadom - da se »iz ladica u POA-i izvade papiri o nezakonitostima premijera Sanadera i Joška Podbevšeka«, aktualnog šefa POA-e čiju smjenu traži predsjednik Mesić zbog nezakonitosti u slučaju novinarke Helene Puljiz.</p>
<p>Prema sadašnjoj optužbi, Franjo Turek bi za dokazano djelo neovlaštenog snimanja i prisluškivanja mogao dobiti od tri mjeseca do tri godine zatvora. To se izravno može dovesti u vezu s tvrdnjama bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića da je Turek organizirao da ga nezakonito uhode. Na nezakonito uhođenje i protiv optužbi da su britanski špijuni zajedno s Rankom Ostojićem žalilo se i šestero hrvatskih novinara: Ivan Zvonimir Čičak, Davor Butković, Ivica Đikić, Gordan Malić, Boris Pavelić i autor ovog teksta. </p>
<p>Turek je o navodnim špijunskim aktivnostima novinara i Ostojića održao prezentaciju kod predsjednika Mesića, ali i pred nekim članovima Vlade. Kada se taj slučaj razmatrao u javnosti, sve se svelo na to da je predsjednik Mesić »držao pod kontrolom štetu«, potvrdivši da je prezentacije bilo, ali da je on Tureka ukorio u »četiri oka«.</p>
<p>Predsjednik nije iskoristio svoje ustavne ovlasti da zatraži Turekovu smjenu ili da se pokrene kazneni postupak zbog nezakonitog uhođenja. U to vrijeme to se nije činilo politički oportunim ni premijeru Sanaderu, te je prezentaciju za koju je osim njega znao i ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić, prešutio. Moguće je da sadašnja kaznena prijava sadrži neke druge slučajeve uhođenja za koje se tereti Turek, a o čemu se do sada znalo jako malo.</p>
<p>Zagrebačka podružnica POA-e, koja je pod lupom i u »slučaju Puljiz«, 2001. godine je za vrijeme mandata Franje Tureka provodila neka uhođenja, o čemu je spoznaje imao Tomislav Karamarko, tadašnji predstojnik UNS-a. Karamarko je javno optuživao Tureka zbog nedopuštanja djelatnicima UNS-a koji su bili ovlašteni za nadzor u POA-i da izvide jesu li uhođenja zakonita, odnosno provode li se po propisima.</p>
<p>U tom se slučaju ne zna tko su bile mete uhođenja, ali je moguće da se dio aktualnih optužbi na Turekov račun crpi i iz te priče.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bagić: Nikad nisam odavao tajne Turek: Skretanje pažnje sa slučaja Puljiz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Za kaznenu prijavu protiv mene sam prvi puta čuo u četvrtak navečer, u emisiji 'Otvoreno', kad su za nju prvi put čuli i predsjednik Mesić, Franjo Turek te MUP. To znači da su tada za prijavu znali samo Sanader i Podbevšek«, izjavio je za Vjesnik bivši savjetnik Predsjednika Željko Bagić, dodavši da nema pojma o sadržaju te prijave koja ga tereti za odavanje službene tajne.</p>
<p> Nazvavši prijavu protiv njega »običnom sprdačinom«, ustvrdio da »nikad nije nikome odavao niti prodavao nikakve tajne« te da je »ponosan na tu prijavu koja je podnesena na temelju izvješća POA-e, a potpisao ju je ravnatelj za kojega je izvanredni nadzor Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost utvrdio da je u slučaju Helene Puljiz prekršio Ustav«. Premijer Sanader po Bagićevoj procjeni neće odugovlačiti sa smjenom Podbevšeka jer, kako tvrdi, mora poštovati zakone, a ova situacija je, prema Bagiću, za Sanadera jako nepovoljna jer će Podbevšek kad bude smijenjen morati odgovarati.</p>
<p>»Nitko još nije postavio pitanje je li u slučaju Helene Puljiz predmet POA-ine obrade bio predsjednik Republike te je li Podbevšek radio tu obradu sam ili po nečijem nalogu« tvrdi Bagić, prema kojemu je ova prijava u stvari pokušaj kompromitiranja Mesića, čiji je bio savjetnik. »Sanader je izjavio da sam ja bio Mesićeva desna ruka, što je točno i na što sam ponosan, a Sanader je kod Tuđmana bio nitko i ništa«, dovršio je Bagić.</p>
<p>Bivši Ravnatelj POA-e Franjo Turek, koji je, pak, prijavljen zbog protuzakonitoga prisluškivanja, tvrdi da također ne zna sadržaj prijave, da je u njegovo vrijeme POA sve radila po zakonu te da su se sve »mjere« provodile na osnovu pisanih naloga. Kad smo ga upitali je li riječ možda o slučaju bivšeg ravnatelja MUP-a Ranka Ostojića, Turek nam je odgovorio da je Vijeće za civilni nadzor tajnih službi utvrdilo da u tome slučaju nisu postojale nezakonitosti. Turek je prijavu protiv sebe nazvao »političkom«, ustvrdivši da je ovo vjerojatno jedini slučaj u kojemu je policija prijavu podnijela Državnom odvjetništvu bez da je osumnjičenoga saslušala. »Prijava je podnesena istoga dana kad je Predsjednik zatražio smjenu Podbevšeka. </p>
<p>Podbevšek je jučer poslije podne otišao kod Sanadera te su zajedno napravili ratni plan«, rekao nam je Turek. »Između 17 i 18 sati Podbevšek šalje prijavu u zagrebačku policiju, koja dobiva nalog da se prijava proslijedi u Državno odvjetništvo«, ustvrdio je Turek. I on je, kao i Bagić, rekao da su prijave samo pokušaj da se skrene pozornost s raznih nezakonitosti koje se događaju u POA-i i za koje je slučaj Helene Puljiz samo vrh ledenog brijega.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Dubrovačko sveučilište mora zaživjeti</p>
<p>Dubrovnik je za Hrvatsku još od preporodnoga doba definiranja moderne nacije simboličko, preciznije pitanje identiteta. Hrvatska, to jest Zagreb ipak je i bez obzira na svijest o tome često, zapravo kontinuirano imala problema s vrijednostima života i kulture staroga Dubrovnika po kojima je dubrovačka metafora u kolektivnoj svijesti i postala to što jest. Hrvatska i sada, kada se razgovara o Dubrovačkome sveučilištu, opet reagira površno i neoprezno</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Za velik broj, možda i sve hrvatske građane, Dubrovnik nešto znači. Oni znaju da je Dubrovnik lijep, važan i poseban, pa ipak ne bi bilo naodmet znati, ili barem pretpostaviti, koliko ih je u Dubrovniku bilo. U zemlji gdje je događaj kada padne više od pet centimetara snijega posve se ozbiljno u javnosti raspravlja o kalendaru školskih praznika ili izbora, jer navodno respektabilan broj građana početkom godine odlazi na skijanje. Nije više uobičajeno pitati se kako se ljudi snalaze s priličnim troškovima koje takva potreba iziskuje, ali kada se zapitate zašto naši ljudi ne odlaze u Dubrovnik, onda ćete redovito, pa i javno, čuti da je daleko, da je skupo, da su ceste loše, da su avioni neredoviti zbog bure, da su brodske linije spore i nerentabilne, da se, ipak, mora prelaziti granica pa se izlažete gnjavaži i još stotinu originalnih razloga zašto je upravo vama dopušteno da, koliko god Dubrovnik bio to što jest, izbjegnete susret s njim ili, još bolje, u njemu. </p>
<p>Gimnazijalci iz Zagreba, Osijeka i Varaždina odlaze na izlete, u boljem slučaju, u Amsterdam ili Prag, a njihovi roditelji hvataju turističke letove za Tursku ili Maltu. Nacionalna povijest ili književnost u Hrvatskoj se može diplomirati u Osijeku, Zagrebu, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, pa iako je svakomu barem malo upućenomu jasno kako takav studij i nema osobitoga smisla bez dobroga poznavanja dubrovačkoga duhovnoga i kulturnoga ali i zbiljnoga prostora, postoje valjani pokazatelji za pretpostaviti kako veći dio hrvatskih profesora povijesti i književnosti u Dubrovniku nije bio. </p>
<p>Sve to je neznatno prema najvećem paradoksu: taj dragocjeni djelić hrvatske zemlje ima, kako redovito javljaju društvene kronike naših tjednika, kao stambeni ambijent vrlo visoku cijenu. Visoke cijene nekretnina trebale bi značiti i dobru potražnju, jer samo ono što se dobro trži iznimno tržišno kotira. Kako je dubrovački kraj doskora bio, a možda je i još, područje posebne državne skrbi gdje zajednica građanima zbog slabih gospodarskih pokazatelja nastoji pomoći i potaknuti razvoj različitim olakšicama, čini se da Dubrovčani i nisu očekivani kupci skupih kuća i stanova. No paradoks se time ne iscrpljuje, jer sve ako kupci i jesu budući Dubrovčani taj se kapital, ipak, vrti u Dubrovniku. </p>
<p>Nadalje, ako doista postoji živo dubrovačko tržište nekretnina, u njemu moraju postojati i zainteresirani posjednici i stanari tih nekretnina ili bi bila riječ o vrlo neobičnom ulaganju u budućnost koje ni stručnoj analizi nije dohvatljivo. O pravoj se promjeni društvene atmosfere u Dubrovniku, s obzirom na nove građane i nove razvojne trendove, ipak ne govori jer ti novi građani ni priroda njihove nakane da ulažu u život u Dubrovniku još nisu prepoznatljivi. </p>
<p>Cijeli dubrovački prostor od Pelješca do Konavala, a pogotovo onaj njegov dio u užem smislu od mosta preko Omble do Prevlake, održava iznimno, kritično malen broj stanovnika. Stoga je i rasprava o tome što taj prostor tipičnoga potencijala uporišne točke euroregije znači sebi, a onda i Hrvatskoj, utemeljena u pravim mogućnostima onih kojima sada pripada, ali i Hrvatske kojoj ne može pripadati samo u općem, recimo ustavnome smislu. </p>
<p>Dubrovnik je za Hrvatsku još od preporodnoga doba definiranja moderne nacije simboličko, preciznije pitanje identiteta. Hrvatska, to jest Zagreb ipak je i bez obzira na svijest o tome često, zapravo kontinuirano imala problema s vrijednostima života i kulture staroga Dubrovnika po kojima je dubrovačka metafora u kolektivnoj svijesti i postala to što jest. Hrvatska i sada, kada se razgovara o Dubrovačkome sveučilištu, opet, reagira površno i neoprezno.</p>
<p>Ideja Dubrovačkoga sveučilišta raspravljena na način i s elaboratom o izvedivosti sveučilišta na kojoj drugoj poziciji u Hrvatskoj sa sličnim društvenim prilikama već je na prvi pogled, statistički dakako, neodrživa. Stanovništva je malo, gospodarstvo nejako, nerazgranato i neumreženo u veće sustave, lokalna znanstvena zajednica izrazito skromna, opći kulturni standard sredine najbolje uzevši prosječan, potencijalno bliže okruženje nepovoljno, s razmjernom udaljenošću drugih hrvatskih i pasivnošću i odvojenošću bližih stranih gravitirajućih područja. Razmišljati na takav način bilo bi slično kao posegnuti za argumentom da starim Dubrovčanima sveučilište nije trebalo a sigurno su si ga mogli priuštiti, da su unatoč tomu imali dobru i obrazovanu diplomaciju i pouzdane makroekonomiste, a da su napose i do kraja nastojali izbjeći tiskaru. Bilo bi naime slično i kratkovidno jer sveučilište u Dubrovniku sada nije nikako isto ili slično kao u stara doba i to ne samo s obzirom na proračunsku podlogu te važne i skupe društvene potrebe. </p>
<p>Stari Dubrovnik nije imao problema s identitetom i društvenom ravnotežom i mogao si je dopustiti s našega gledišta i mnogo delikatnije propuste od nezainteresiranosti za javne znanstvene zavode ili knjige. Hrvatska tih problema na žalost ima i oni su među ostalim vidljivi s terase dubrovačke Gradske kavane kada se na njoj pojave pretendentske kulturne elite u odnosu na dubrovačko naslijeđe, dakle na taj supstrat. Hrvatska tada u sebi burno reagira i često pritom postupa s razlogom. Njezine su obveze sada, kad osim sredstvima nije ničim ograničen, mnogo veće od reagiranja, među ostalim zato što reagiranje kada se počne svoditi na samo sebe gubi smisao i uporište. Dubrovačko sveučilište mora zaživjeti i to nije obveza samo akademske ili znanstvene zajednice nego cijele nacije, ono ne smije biti formalno, ali može biti virtualno.</p>
<p>Dubrovnik je za europsku Hrvatsku točka povezivanja vjerojatno važnija i dalekosežnija od Zagreba i Zagreb se s time mora pomiriti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Raspolućivanje« Hrvatske </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Predsjednik Mesić i premijer Sanader su, nema više nikakve dvojbe, u vrlo ozbiljnom sukobu. Svaka od sukobljenih strana kao povod za zahlađenje odnosa nudi svoju istinu, odnosno svoju verziju događaja. </p>
<p>Za Mesića je to slučaj s novinarkom Puljiz zbog kojeg je, kako je obrazložio, zatražio smjenu ravnatelja Protuobavještajne agencije (POA) Joška Podbevšeka. Za Sanadera je to kaznena prijava protiv tzv. Mesićevih ljudi, Željka Bagića i Franje Tureka. Nema nikakve sumnje da ćemo sljedećih dana dobivati sve više i više informacija jedne strane protiv one druge.</p>
<p>To i ne bi bio neki važan problem kada sukob predsjednika države i premijera ne bi imao vrlo negativnog utjecaja i na stabilnost državnih institucija. Naime, taj najnoviji sukob pogodio je ne samo obavještajne službe, nego i vojsku te još neke vrlo važne državne institucije. </p>
<p>Posljedica toga je da, primjerice, ministar obrane koji je član Sanadere vlade i načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske koji je, s druge strane, Mesićev odabir, više ne dolaze na mjesta gdje bi se mogli zajedno susresti. Predsjednik Mesić i ministar se također izbjegavaju, a o odnosima Banskih dvora i Pantovčaka da i ne govorimo. </p>
<p>Sukobi nekada nisu loši da bi se stvari istjerale na čistac, međutim, opasno je ako se u njih uključuju državne institucije. Sraz Pantovčaka i Banskih dvora, k tomu, prati i sukob između vladajuće koalicije i oporbe u Saboru. Čini se da se hrvatsko društvo opet dijeli na dva nepomirljiva tabora. </p>
<p>Glavni razlog za najnovije »raspolućivanje« Hrvatske svakako su predstojeći predsjednički izbori. Tijekom tog razdoblja nije neuobičajeno ni kod nas, a ni u svijetu, da se takmaci međusobno optužuju, vrijeđaju, da pakiraju jedni drugima afere i sve drugo što ide uz to.</p>
<p>Problem je, ipak, ako sukob prijeđe te okvire i prenese se u državne institucije, posljedica čega bi mogla biti ne samo paraliza pojedinih dijelova sustava, nego i stvaranje podjela u njima s dugoročnim posljedicama. Nadamo se da će i predsjednik i premijer o tome ipak voditi računa.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Besmislena povjerenstva </p>
<p>MARIJA PULIĆ</p>
<p>Nakon što je, na vrhuncu »afere Žužul« i oporbenih zahtjeva za smjenom ministra vanjskih poslovao, premijer Ivo Sanader paljbu pokušao preusmjeriti na drugu stranu bojišnice, prozivajući zbog sukoba interesa Radimira Čačića i Zlatka Tomčića, lavina se zakotrljala. I, čini se, izmakla kontroli. </p>
<p>HDZ je spremno zatražio osnivanje istražnog povjerenstva u Hrvatskom saboru koje treba istražiti jesu li Čačić i Tomčić, dok su bili na vlasti, pogodovali u zaključivanju ugovora između države i njihovih tvrtki. HNS-ovci su odmah uzvratili kontraprijedlogom, zatraživši osnivanje povjerenstva koje bi istražilo poslove Žužula i Sanadera. Tko je sljedeći na potezu?</p>
<p>Rat povjerenstvima pretvara se u lakrdiju i ponajbolje govori o tome koliko nam se, odlično plaćeni, narodni zastupnici ne žele baviti ozbiljnim poslom zbog kojeg su izabrani i od kojeg bi građani, možda, mogli imati i neke koristi. Jer, kakve je koristi ikada itko, u našoj kratkoj demokratskoj povijesti, imao od nekog saborskog istražnog povjerenstva? </p>
<p>Već je nakon povjerenstava o pšeničnoj aferi, a potom i prodaji Večernjeg lista te famoznoj »Lisici«, i krajnjim naivcima postalo jasno da istražno povjerenstvo u kojem sjede naši parlamentarci teško može, a još manje želi nešto suvislo istražiti i zaključiti. Za konačnu ocjenu saborskih povjerenstava kao nečeg veoma besmislenog definitivno je zaslužno kratko i bizarno djelovanje Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Koje bi se, primjerice, da funkcionira moglo baviti eventualnim sumnjivim poslovima nekih državnih dužnosnika. Ali ne u našem parlamentu. Umjesto svojim poslom, povjerenstvo se mjesecima bavilo sobom, da bi njegov šef na kraju podnio i pisane dokaze svog nerada - analizu horoskopskih znakova zastupnika. Može li bizarnije?</p>
<p>Upravo je u Saboru opet potvrđena već ofucana krilatica - ako ne želiš da se nešto dozna, osnuj povjerenstvo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Druga strana odgovornosti za »liječničku pogrešku«</p>
<p>Treba i otvoreno reći da pretjeranim inzistiranjem na liječničkoj pogrešci svi mi (pa i pacijenti i novinari) radimo »u korist svoje štete«. U takvoj situaciji liječnici će izbjegavati rizične i dijagnostičke i terapijske zahvate i sve će se više priklanjati defenzivnoj medicini, a interes za studij medicine, kao i za poziv liječnika, bit će sve manji (ti su trendovi već uočljivi). Zauzimam za radikalnu promjenu stava prema »liječničkim pogreškama«</p>
<p>ZLATKO DOMLJAN </p>
<p>U posljednje je vrijeme liječništvo suočeno, s jedne strane, s pojavom jačanja uloge pacijenta u procesu zdravstvene zaštite, a s druge strane, sve češćim prozivanjem zbog odgovornosti od »liječničkih pogrešaka«, posebno medija i nekih novinara koji su u tom pogledu posebno marljivi.</p>
<p>Ako pogledamo Kazneni zakon, tamo možemo naći kazneno djelo nesavjesna liječenja, ali nećemo naći kaznena djela nesavjesna suđenja ili zastupanja, iako zbog obje te aktivnosti čovjek može izgubiti ne samo imetak, nego i život. Također u istom su zakonu za kaznena djela uvrede, klevete i predbacivanja kaznene odgovornosti eskulpirane osobe koje to počine u obliku umjetničkog djela, u javnom djelovanju ili novinarskom poslu (čl. 203 KZ).</p>
<p>Svakako liječništvo ne bi bilo doraslo svojemu položaju i ulozi kad bi se suprotstavljalo bilo kojem općem trendu ili opravdanom napretku opće svijesti i ljudskih prava. Ali liječnici imaju pravo, imaju snage i mogu naći načina da se izbore za pravedno i odgovarajuće vrednovanje svoje profesije i društvenog položaja.</p>
<p>Što se tiče jačanja uloge pacijenta u procesu zdravstvene zaštite, to liječnici trebaju zdušno pozdraviti. Ne samo da je to pravedno nego to izravno pomaže liječnicima da se smanji odgovornost za izbor određene vrste dijagnostike ili liječenja, a posebno odgovornost za ishod liječenja koje se često ne može predvidjeti, niti se mogu spriječiti komplikacije, ponekad s fatalnim ishodom. </p>
<p>Što se tiče »liječničkih pogrešaka«, stavljam ih u navodnike ne zato da bih porekao da one uopće postoje nego da bih parafrazirao prečestu upotrebu tog termina za sve i svašta što se događa u zdravstvenoj zaštiti. Treba istaknuti da niti Zakon o zdravstvenoj zaštiti, niti Zakon o liječništvu, pa niti naše odštetno pravo ne poznaje termin »liječnička pogreška«. Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 1993. govorio je o »neadekvatnoj zdravstvenoj usluzi«.</p>
<p> Međutim, kako u pogledu naknade štete u zdravstvenoj zaštiti još vlada načelo subjektivne odgovornosti, to znači da pacijent ima pravo na naknadu štete tek ako dokaže nečiju krivnju za loš ishod liječenja, pa kako je liječnik glavna odgovorna osoba u procesu liječenja, to da bi se dobila naknada, treba najprije dokazati krivnju liječnika (treba najprije liječnika »objesiti«). Zbog toga se, posve razumljivo, sve više govori o »liječničkoj pogrešci«.</p>
<p>Međutim, ispravno je govoriti o »neadekvatnoj zdravstvenoj usluzi« ili, još bolje, o »neželjenom ishodu« zdravstvene zaštite. Ono što treba razumjeti jest činjenica da je – za razliku od nekih drugih, posebno tehničkih profesija – ishod liječenja neki put neizbježno ili čak očekivano loš. Ne pretpostavlja se da će se sagrađena kuća srušiti, ali, nažalost, jedan dio pacijenata nužno će dobiti kroničnu bolest, postati invalidom ili umrijeti, kao dio neizbježna utjecaja teških bolesti, degeneracije, starenja i propadanja.</p>
<p>Prema tome za neki neželjeni ishod zdravstvene zaštite treba najprije ustanoviti je li bio očekivan (ili čak neizbježan). Ako se takav događaj nije trebao dogoditi, treba najprije ustanoviti razloge nepovoljna ishoda takvog događaja. Razlozi mogu biti u lošoj organizaciji posla (dugo čekanje hitnog pacijenta na prijam), nedostatku opreme ili lijekova, neispravnosti medicinskih uređaja, kemijskih pripravaka ili lijekova, nepravilna postupanja srednjega i višeg medicinskog osoblja.</p>
<p>Kada dođemo do odgovornosti liječnika, treba – uza sve prethodno – imati na umu, da svaki liječnik radi prema svojoj izobrazbi (za koju postoje odgovorne institucije i pojedinci), da na rezultate njegova rada utječe i preopterećenost i premorenost (ako liječnik mora raditi i nakon dežurstva) i da često treba donijeti odluku o potrebnom dijagnostičkom ili terapijskom postupku u situaciji hitnog zbivanja, vremenskog tjesnaca ili noću. </p>
<p>Liječnik se tada, prema svome znanju i mogućnosti, odlučuje za ono što smatra najpotrebnijim i najboljim, ali kasniji tijek događaja može pokazati da bi neki drugi izbor bio bolji. </p>
<p>O, kako je to daleko od kaznenih presumpcija namjere ili grube nemarnosti koje vrijede za ocjenu kažnjivosti u drugim profesijama! Kako je daleko od položaja suca koji može razmišljati o presudi koliko želi te koji u slučaju »pogreške« još može očekivati da će ona biti ispravljena odlukom više instance.</p>
<p>Ali upravo sudbonosna težina i nemogućnost popravka lošeg ishoda tijekom zdravstvene zaštite nameće potrebu da se obrati posebna pozornost na neočekivane događaje u tijeku zdravstvene zaštite. </p>
<p>Međutim, treba i otvoreno reći, da pretjeranim inzistiranjem na liječničkoj pogrešci svi mi (pa i pacijenti i novinari) radimo »u korist svoje štete«. U takvoj situaciji liječnici će izbjegavati rizične i dijagnostičke i terapijske zahvate i sve će se više priklanjati defenzivnoj medicini, a interes za studij medicine, kao i za poziv liječnika, bit će sve manji (ti su trendovi već uočljivi).</p>
<p>Da zaključim, zauzimam za radikalnu promjenu stava prema »liječničkim pogreškama«, koje sve više nameću mediji, posebno dnevni tisak, objavljujući često, bez dovoljne provjere, neopravdane optužbe pacijenata koji su pretrpjeli štetu tijekom zdravstvene zaštite. Razdvajanje prava pacijenta na pravičnu naknadu za štetu pretrpljenu tijekom zdravstvene zaštite od traženja razloga i eventualne krivnje za neočekivanu pojavu, pomoći će i pacijentima i zdravstvenoj službi.</p>
<p> Također, sve više jača i spoznaja da se u naknadi štete nastale tijekom zdravstvene zaštite ne može primjenjivati u svim slučajevima isključivo načelo subjektivne odgovornosti nego treba primijeniti i modificirani pristup objektivne odgovornosti, barem za one slučajeve kada se zahvat ili primijenjena sredstva mogu označiti kao potencijalno opasna.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Svedi na poluistinu, a onda napuši sve da pukne</p>
<p>Moramo li mi formalno organizirati, izglasavati, tužiti nakladnika arbitrima, sudovima, pa izganjati odštete, i tako sudjelovati – u čemu? Kao da dobiveni sud protiv novinske kuće i novac za odštetu nije suradnja u devastaciji demokracije i pljački prevarene čitalačke publike</p>
<p>DALIBOR MEDVEDOVIĆ</p>
<p>Mjesec je dana prošlo od objavljivanja netočnog teksta naslovljenog »Kramarićev pakt s HDZ-om«, i s nadnaslovom »Kako je močvara progutala dr. Banca« – a da si močvara ne da prići! Aligatorij! Globus se 29. listopada 2004. latio egzekucije Liberalne stranke, bez pogovora. Etika, a naročito ona parlamentarna dopušta odgovor. Zakoni o medijima isto čak propisuju. Ali praktično medijska autokracija najvažnija svojstava našeg društva svodi na vic. Što reći o izdanju koja interpretacije svojih kolumnista smatraju toliko vrjednijima od činjenica, da im se ne smije odgovoriti?!</p>
<p>Aferaški tekst Jelene Lovrić o Četvrtom saboru Liberalne stranke i odlukama našega najjačega političkoga tijela, s najvišim ovlastima, nadomjestio se doživljajnim opisima prema formuli: najprije svedi na poluistinu, a onda napuši sve da pukne!</p>
<p>Na Četvrtom saboru LS-a: prvo, ne, Uopće se nismo razišli s HNS-om; drugo, glavnu je riječ vodio predsjednik dr. Ivo Banac o teškoj temi oblika koalicije triju liberalnih stranaka; treće, HDZ nije bio na dnevnom redu. Zadnje na Saboru svakako bi trebalo biti prvo u članku. Novi predsjednik je Zlatko Benašić – u armiji hrvatskih generalnih političara zanimljivo, ali zapravo je civil. E pa, imamo li mi u Liberalnoj stranci pravo čuti ljude da govore što žele? Ne nemate, veli medijska Hrvatska, pa vi ste »ostali«! Umri manjino! Nažalost u ratu u Hrvatskoj to se očito nije dalo razumjeti, ali do demokracije dolazi porazima vladajućih. </p>
<p>Kao pravi gubitnik na predsjedničkim izborima LS je tvorac demokracije, a svaka frakcija znači nekakav razvoj. Samo u diktaturi na izborima nitko ne gubi, što je vidljivo iz ekonomske diktature bez obzira vladao HDZ ili SDP.</p>
<p>Čini se da na Četvrtom saboru LS-a nismo imali pravo čuti nikog od četiristo delegata Gotovčevih liberala iz čitave Hrvatske, što misle i što ne misle? </p>
<p>Ako bi sloboda govora dopustila slobodu slušanja, ostaje pitanje o čemu se to šuti dok se popularizira negacija i Kramarića i Banca i Benašića i čitave male ali Liberalne stranke? </p>
<p>Pa nije li demokratski očekivati od malih stranaka da postave neka drukčija pitanja, na primjer: Kojim se mjerama Hrvatska štiti da dionice njenih tvrtki ne posjeduju i ne »privatiziraju« Jugoslaveni koji su nas organizirano »čistili« (+ bonus za »lulu mira«: molim da nas se podsjeti gdje su u EPH-u pisali o tome)? I sad nikom ništa?!</p>
<p> Moramo li mi formalno organizirati, izglasavati, tužiti nakladnika arbitrima, sudovima, pa izganjati odštete, i tako sudjelovati – u čemu? Kao da dobiveni sud protiv novinske kuće i novac za odštetu nije suradnja u devastaciji demokracije i pljački prevarene čitalačke publike. </p>
<p>Autor je predsjednik Liberalne stranke u zagrebačkom ogranku Črnomerec, književnik.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zadnji klobučar školovao se prije 30 godina</p>
<p>Broj tradicionalnih obrtnika smanjio se u Zagrebu od 1990. godine do danas sa 3000 na manje od 1000/ Tradicionalni obrtnici najviše problema imaju s plaćanjem poreza, prireza i doprinosa a velik im je problem i prostor </p>
<p>Broj tradicionalnih obrtnika u zadnjih se 15 godina smanjio za više od 50 posto. Krajem 1980-ih u Zagrebu je bilo oko 3000 tradicionalnih obrtnika dok ih je danas manje od 1000. Zato je Udruženje obrtnika grada Zagreba pokrenulo 2003. s Ministarstvom rada i poduzetništva i Gradom Zagrebom i uz pomoć Gospodarske komore, inicijativu za zaštitu tradicionalnih i deficitarnih obrta. </p>
<p>Zagrebački klobučar Zlatko Cahun upozorio je kako se zadnji klobučar u Hrvatskoj odškolovao prije 30 godina. »Kad umremo, neće biti nikoga tko će nastaviti zanat«, kaže.</p>
<p>Inicijativa za zaštitu tradicionalnih obrta rezultirala je Pravilnikom o održavanju i razvoju tradicijskih obrta, koji je u prosincu 2003. usvojilo Gradsko poglavarstvo. Njime se utvrđuju kriteriji i načini korištenja poticajnih sredstava, a omogućuje se i subvencioniranje prireza, poreza, zakupnine za poslovni prostor, komunalne naknade, spomeničke rente i promotivnih aktivnosti.</p>
<p>Grad Zagreb je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Udruženjem obrtnika grada Zagreba i Obrtničkom komorom izradio listu deficitarnih zanimanja te raspisao natječaj za stipendiranje učenika koji se školuju za ta zanimanja, no interesa nema.</p>
<p>Iako je Gradsko poglavarstvo prije skoro godinu dana donijelo pravilnik o subvencioniranju te je ove godine oko 110 tradicionalnih obrta u Zagrebu dobilo poticajna sredstva od 1000 do 30.000 kuna, broj tradicionalnih obrta neprestano se smanjuje.</p>
<p>Tradicionalni obrtnici najviše problema imaju s plaćanjem poreza, prireza te doprinosa. Veliki problem predstavlja im i prostor. Poslovni prostori u kojima se obavljaju tradicionalni obrti nalazi se mahom u centru i u vlasništvu su Grada. Grad je odredio da se zakupnina za poslovni prostor može umanjiti do 40 posto za obavljanje tradicionalne ali i deficitarne djelatnosti. </p>
<p>Primjerice, jedan od posljednjih klobučara u gradu, Ivan Gašparić, prostor od 40 četvornih metara u Maksimirskoj ulici, uz najamninu umanjenju 40 posto, plaća 2200 kuna. Dosta obrtnika je u gradskim prostorima koji nemaju sređene imovinsko-pravne odnose, a počeli su se javljati i vlasnici kojima su prostori nacionalizacijom oduzeti. Takvi slučajevi još su na sudovima. »Kada se prostor vrati pravom vlasniku, on će zatražiti da prostor otkupim po tržišnoj cijeni«, rekao je Gašparić te dodao kako će tada morati ugasiti obrt star 68 godina.</p>
<p>Od Obrtničke komore saznali smo da je grad imao oko 6000 lokala od čega je veliki dio vraćen prijašnjim vlasnicima. Danas grad raspolaže sa oko 1500 poslovnih prostora.</p>
<p>Obrtnička komora nada se da će Sabor izglasati DC-ov prijedlog zakona o prodaji gradskih prostora. Tim zakonom obrtnicima bi se pružile dvije mogućnosti. Prva je da obrtnici mogu bez natječaja zakupiti prostor u kojemu djeluju, druga bi bila da otkupe gradske prostore. Taj prijedlog zakona podržali su Vlada i četiri saborska odbora, no Sabor ga je na prošlotjednom čitanju uputio na doradu. Neslužbeno smo doznali kako je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt najavila da bi se taj zakon trebao do Božića naći u Saboru na drugom čitanju. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Do diplome zahvaljujući roditeljima, braći, volonterima</p>
<p>Najveći problem slijepih studenata jest stručna literatura / Autori rijetko dopuštaju skeniranja ili snimanja na kasete / Prepisivanje na Brailleovo pismo skupo je i dugotrajno pa se ograničava na knjige koje koristi više ljudi </p>
<p>Jeste li ikad razmišljali o tome kako je teško studirati i biti slijep? Unatoč tome, neki imaju hrabrosti odlučiti se na takav pothvat. Primjer daju brojni slijepi studenti koji svakodnevno žive svoje probleme, studirajući najviše na Filozofskom i Pravnom fakultetu te na Glazbenoj akademiji. </p>
<p>Gordana Glib, članica Udruge slijepih i slabovidnih studenata Šišmiš, studentica novinarstva i uz to majka dvoje djece, ističe kao glavni problem nabavku stručne literature za slijepe. Tvrdi da je velika prepreka u tome Zakon o autorskom pravu. Slijepi studenti osuđeni su, naime, na ručno prepisivanje knjiga ili snimanje literature na kasete. Skeniranje knjiga ili digitalni zapis, međutim, zabranjeni su, jer se time krše autorska prava, kaže Gordana. </p>
<p>Predsjednica Udruge Šišmiš, Nikolina Udiljak, pokušala je, na inicijativu Udruge studenata s invaliditetom, riješiti stvar, tražeći suglasnost autora ili izdavača, no oni rijetko pristaju na to. Što je s knjigama na Brailleovu pismu? Tehnologija proizvodnje takve literature izrazito je skupa, a ni papir nije puno jeftiniji. Knjige su velikog formata i teško ih je svaki dan nositi na predavanja, kaže Gordana. </p>
<p>Unatoč svim problemima, slijepih studenata sve je više. Da ima nade pokazuje i primjer Branimira Šutala, slijepog apsolventa povijesti i filozofije. »Završetak studija uvelike mogu zahvaliti dobroj volji i pomoći roditelja i sestre koji su sate i sate proveli čitajući knjige i skripta, snimajući ih pri tom na kasete«. </p>
<p>Knjižnica za slijepe samo djelomično uspijeva riješiti probleme studenata jer se prilagodba literature slijepima, kao skup proces, financijski ne isplati za relativno mali broj slijepih studenata. Problem je i u čestoj promjeni literature, kaže ravnateljica Knjižnice za slijepe Sanja Frajtag. Knjižnica uglavnom nudi beletristiku i popularnu literaturu koja se i najviše posuđuje.</p>
<p> U Savezu slijepih rade se digitalne zbirke udžbenika i knjiga, no to su pretežno hrvatski klasici poput Kumičića ili Šenoe, usmene narodne priče i slično. Nešto stručne literature može se pronaći na internetu, ali te knjige ne tiskaju se, nego se mogu čitati uz pomoć računala prilagođenih slijepima i to samo u prostorijama Saveza. </p>
<p>Najveći problem ipak je novac. Vladina donacija Savezu slijepih od 500.000 kuna namijenjena je prilagodbi literaturu potrebama slijepih osoba, ali ta se prilagodba tiče samo potreba srednjoškolaca, a ne i studenata.</p>
<p> Što preostaje slijepim studentima? Dobra volja volontera koji im čitaju, kaže Svjetlana Marijon, voditeljica Ureda za studente s invaliditetom. </p>
<p>Goranka Đukić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Najtraženiji »Da Vincijev kod« </p>
<p>Knjižnice grada Zagreba imaju oko 200 tisuća članova koji su u prethodnoj godini posudili više od 3,5 milijuna knjiga. Mnoge od tih knjiga nikada se nisu vratile na svoja mjesta. </p>
<p>»Iz velikih gradskih knjižnica godišnje nestane dvjestotinjak a iz manjih pedesetak knjiga«, kaže ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić. Problem su knjige kojih ima u malom broju a traži ih velik broj članova, osobito srednjoškolaca i studenata. Knjižnice ne mogu u vezi s tim poduzeti ništa značajno te nakon dviju opomena slijedi sudski postupak, ali samo zbog vrlo vrijedne građe.</p>
<p> »Korisniku je dovoljna kazna to, što više ne može koristiti usluge ni jedne knjižnice u Zagrebu. Uvijek uzimamo u obzir da je član možda knjigu zametnuo. Najvažnije nam je ipak da dođemo do nje«, kaže Davorka Bastić. </p>
<p>Problem je ipak mnogo manji otkad su knjižnice informacijski umrežene programom ZaKi. Ravnateljica ne skriva zadovoljstvo i time što članovi Knjižnica grada Zagreba čine čak 30 posto zagrebačkog pučanstva. »Postotak ljudi koji čitaju još je i veći, uzme li se u obzir da istu knjigu pročita i više članova obitelji«, kaže Davorka Bastić.</p>
<p>U Knjižnice grada Zagreba uglavnom su učlanjeni djeca i žene. Najviše se posuđuju beletristika i dječja književnost, a najtraženiji autori su Dan Brown (»Da Vincijev kod)« i Amy Welborn (»Dekodirani Da Vincijev kod«) te, na Odjelu za djecu i mladež, R. L. Stine (»Ne zaboravi me!«) i Samantha Lee (»Amy«). »Najvažnije je da se potakne zanimanje djece za čitanje«, rekla je koordinatorica Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Hela Čičko. </p>
<p>Tako je osmišljen program pod nazivom Čitanje lektire na drugačiji način, kojim se djeci želi približiti lektira kroz igru, glazbu i scenski izraz. </p>
<p>Barbara Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Počinje akcija za pomoć djeci obitelji Domini</p>
<p>Osnovna škola Petra Zrinskog i Centar za socijalnu skrb iz Zagreba uskoro će otvoriti žiro račun kako bi djeci Zorana i Ankice Domini osigurali uvjeti za školovanje. Podsjećamo, Zoran Domini poginuo je u studenom 1999. na Preradovićevu trgu, kao žrtva mafijaškog obračuna. Nakon toga djeca su živjela s majkom Ankicom no ona je u subotu, 20. studenoga, preminula od embolije pluća. Dok se ne odluči tko će dobiti skrbništvo nad njima, djeca su privremeno kod Zoranove sestre Stele </p>
<p> »Na vijeću roditelja zaključili smo da moramo pomoći Marku koji je naš učenik, ali i njegovoj mlađoj sestri Lani koja još ide u vrtić. Otvorit ćemo žiro-račun, a prikupljenim novcem djeci bi omogućili školovanje«, rekao nam je ravnatelj OŠ Petra Zrinskog Krešimir Mihajlović. Upozorio je kako ne želi da netko akciju iskoristi za vlastitu promociju. »Zato smo stupili u vezu s Centrom za socijalnu skrb kako bi on bio nosilac akcije i jedini koji bi kontrolirao uplaćeni novac. Već su se pojavili neki žiro-računi za pomoć toj djeci, ali ne zna se tko ih je otvorio«, rekao nam je ravnatelj te pozvao ljude koji žele pomoći, da pričekaju da se otvori žiro-račun kod Centra za socijalnu skrb. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U tramvaju: od riječi na fizički obračun</p>
<p>U petak poslije 10 sati u tramvaju broj 17 dogodio se pred našim očima fizički obračun između jednoga mladića i vozača ZET-a. </p>
<p>Dogodilo se ovako: na tramvajskoj stanici kod Savskog mosta u smjeru Prečkog, vozač ZET-a namjeravao je zatvoriti vrata tramvaja i krenuti, ali u tome ga je spriječio mladić koji je blokirao rukama prva vrata da bi pustio unutra jednu djevojku. Inače, kad su se vrata zatvarala, djevojka je jednom nogom već bila na prvoj stepenici. Vozač je upitao mladića zašto je to uradio i tada je izbio verbalni sukob. Nakon što mu je – navodno, kako je tvrdio mladić – vozač opsovao majku, mladić je počeo bjesomučno lupati šakama i nogama po vratima vozačeve kabine, pokušavajući ih i otvoriti. Vozač je otvorio vrata i tada je došlo do fizičkog obračuna šakama i nogama. Do težih posljedica, srećom, nije došlo, jer su ostali putnici uspjeli rastaviti borce i donekle ih smiriti.</p>
<p> Na sljedećoj stanici mladić je izašao iz tramvaja, prijeteći vozaču: »Vidjet ćeš ti! Nitko neće meni vrijeđati majku!«</p>
<p>Vozač ZET-a nije htio dati nikakvu izjavu niti reći svoje ime i prezime jer, kako kaže, ovakvi događaji nisu rijetkost i »ne želi dizati paniku oko jednog balavca«. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Za »Aleksandra« se tražila pozivnica više</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za hrvatsku premijeru dugo očekivanog povijesnog spektakla »Aleksandar Veliki« prema očekivanjima tražila se karta više, a interes za filmom pokazao je i veliki broj poznatih osoba iz javnog života hrvatske metropole. U dvorani Cinestara vladala je neopisiva gužva jer su se na svečanoj premijeri očito pojavili svi koji su bili pozvani (a kod nas je uobičajeno da se poziva veći broj gostiju nego što ih različiti eventi mogu ugostiti), pa su vrlo brzo popunjena sva mjesta, no organizatori su višak gostiju uspjeli rasporediti po drugim dvoranama tako da su ipak svi uzvanici bili u prilici pogledati Stoneov film. </p>
<p>Međutim, pokazalo se da za takvu pompu baš i nema razloga te je vjerojatno dobar dio onih koji su pogledali film ostao razočaran Stoneovom interpretacijom života legendarnog vojskovođe Aleksandra. Preduga priča (film traje gotovo puna tri sata) pokušava obraditi veći dio Aleksandrova životopisa, pa je film prilično pretrpio zbog takve fabularne raspršenosti. Naime, neki su detalji vrlo zgodni, dok su drugi pak posve površni, a po ovakav film je najpogubnije da mu kronično nedostaje epske snage koju mu je Stone grčevito pokušao udahnuti. Oni željni akcije doći će na svoje u nekoliko uistinu majstorski uprizorenih brutalnih akcijskih scena, no u konačnici se »Aleksandar Veliki« ipak guši u svojim pokušajima da bude »grandioznim epom«.</p>
<p>Definitivno najzanimljivijim se u filmu pokazala Stoneova odluka da Aleksandra i njegovu svitu (sukladno vremenu u kojem su živjeli) prikaže kao biseksualce, pa će vjerojatno neki gledatelji ostati zatečeni kad vide opasne ratnike što nakon bitaka odlaze u krevete sa svojim vojnicima i slugama pokušavajući se riješiti stresa ili naći utjehu.</p>
<p>Za razliku od nedavne premijere nastavka »Bridget Jones« na kojoj nije bilo poznatih gostiju, premijera »Aleksandra Velikog« bila je pravi društveni događaja na kojem su se pojavili predsjednički kandidati Slaven Letica i Anto Kovačević, njihov kolega po profesiji Nadan Vidošević, manekenke Kristina Bradač, Lana Pavić i Branka Bebić, redatelj Krsto Papić, fotograf Damir Hoyka s obitelji, televizijska voditeljica Jelena Buljan, pjevačica i dizajnerica Matija Vujica, Ivica Mudrinić, Zdenka Kovačiček i dr. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Big Brother: Željko napustio kuću; Ana, Antonija i Alen nominirani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Big Brother kući u studiju Jadranfilma u zagrebačkoj Dubravi ostalo je sedam stanara: dvadesetdevetogodišnji Željko, koji se već tri puta susreo s teretom nominiranog, napokon je napustio društvo i izašao u realnost. </p>
<p>RTL Televizija pobrinula se kako bi Željka u studiju dočekalo posebno iznenađenje – njegova sestra Gordana, s kojom se nije vidio dvije i pol godine, došla je u studio i sebi i svome bratu priredila emotivan i dojmljiv susret. Željko je priznao da mu je žao što je izašao te dodao kako je uvjeren da će mu nedostajati i stanari i kuća u kojoj je proveo punih pet tjedana. </p>
<p>Do idućeg će petka o tome hoće li napustiti kuću ili ne moći razmišljati troje nominiranih stanara - Ana, koja je skupila četiri glasa, te Alen i Antonija, koji su dobili po tri glasa. Saša jedini nije dobio ni jedan glas, čime se i dalje potvrđuje kao najizgledniji kandidat za milijun kuna.</p>
<p>Što se tiče tjednog zadatka – cirkusa, koji su u kući stanari nastojali pripremiti tijekom cijelog tjedna, Big Brother je odlučio da 'osam štrkljavih', kako su se nazvali, nisu uspjeli ostvariti cilj. Tako su lovci na milijun ponovno ostali bez cigareta za idućih sedam dana budući da su se, kao i uvijek dosad, kladili u 50 posto tjednog budžeta da će uspjeti u tjednom zadatku.</p>
<p>Željko je, kao i svaki kandidat koji je dosad napustio kuću, dobio svoj party – obožavatelji su ga dočekali u baru »Piranha« na Jarunskom jezeru, a najviše mu se, od bivših stanara, razveselila Našičanka Sanja. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U prosincu prvi Zagreb Winter Reggae Festival</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sredinom prosinca zagrebačka će Tvornica ugostiti dvodnevni zagrebački zimski festival reggae glazbe – Zagreb Winter Reggae Festival. U organizaciji Bass Culture & Seasplasha, tijekom 17. i 18. prosinca u Tvornici će gostovati glazbenici s Jamajke, iz Velike Britanije, Švicarske, Njemačke i iz Hrvatske. Prvi dan festivala obilježit će veterani jamajkanskog roots reggaea Prince Alla i Ranking Joe. Program drugog dana bazirat će se na novom dub zvuku, koji će predstaviti londonski Dreadzone Soundsystem, kultni live dub brass Love Grocer te domaći Radikal Dub Kolektiv. Najavljen je i nastup najveće domaće hip-hop zvijezde Ede Maajke, koji će nastupiti s Bass Culture Sound Systemom. Ulaznice se u pretprodaji mogu nabaviti po cijeni od 100 kuna za oba festivalska dana ili 60 kuna za jedan dan. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Predsjednik čileanske biskupske konferencije hrvatskog je podrijetla</p>
<p>ZAGREB/SANTIAGO</p>
<p> – Biskup Rancague Alejandro Goić Karmelić, inače hrvatskog podrijetla, novi je predsjednik Čileanske biskupske konferencije i na tom je mjestu zamijenio kardinala Francisca Javiera Errazuriza Ossa, koji je tu službu obnašao od 1998., objavila je Informativna katolička agencija (IKA). Na plenarnom zasjedanju čileanskih biskupa u Punta de Tralca, Goić Karmelić izabran je za nasljednika kardinala Errazuriza Ossa koji se nije kandidirao za novi mandat zbog obveza koje ima kao predsjednik Vijeća latinskoamerički biskupa i nadbiskup Santiaga.</p>
<p>Alejandro Goić Karmelić rođen je 7. ožujka 1940. u Punta Arenasu, a roditelji Petar (Pedro) i Margarita imali su još troje starije djece. Ta hrvatska obitelj podrijetlom je iz Selca na Braču, odakle je poteklo pet biskupa - Slobodan i Andro Štambuk, Bezmalinović i Koljatić Maroević. U Čileu ima više od 100.000 Hrvata, koji većinom potječu iz hrvatskog primorja, osobito s otoka.</p>
<p>Filozofiju je mons. Goić Karmelić studirao u Nadbiskupijskoj bogosloviji u Concepcionu, a teologiju na Papinskome katoličkom sveučilištu Čilea u Santiagu. Magisterij iz katehetike stekao je u Leuvenu u Belgiji, za svećenika je zaređen 12. ožujka 1966. Naslovnim biskupom Afrike i pomoćnim biskupom Concepciona imenovan je 23. travnja 1979., a za biskupa je zaređen u Rimu 27. svibnja iste godine. Biskup ordinarij postao je 23. travnja ove godine, prenosi IKA. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sastanak europskog »svemirskog vijeća« </p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES</p>
<p> – Na prvom sastanku europskog »svemirskog vijeća«, održanom u petak, ministrima iz 27 zemalja EU i zemalja članica Europske agencije za svemir stvorena je prva prilika da zajedno rasprave razvoj koherentnog europskog svemirskog programa. Ministri su istaknuli nužnost iskorištavanja raspoloživih resursa na učinkovit način kako bi ponuda usluga i infrastrukture temeljenih na svemirskom prostoru mogla podmiriti potražnju korisnika i za dobrobit svih građana Europe. »Ovaj sastanak velik je korak naprijed za europske ambicije u svemiru. Europa mora udružiti svoja nastojanja u svemiru u cilju bolje iskoristivosti potencijalnih svemirskih tehnologija za dobrobit njenih građana. Europski svemirski program značajno će učvrstiti ulogu Europe u tom području od velikog gospodarskog i političkog značaja«, izjavio je njemački ministar obrazovanja i istraživanja Edelgard Bulmahn, predsjedavajući u Vijeću ESA na ministarskoj razini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U zadnjih 100 godina broj tigrova u svijetu manji za čak 95 posto</p>
<p>HANOI</p>
<p> – Svjetska populacija tigrova smanjila se za 95 posto od početka 20. stoljeća pa ih je danas samo 5000, a njihov se broj i dalje smanjuje zbog unosne trgovine njihovim krznom, upozorili su dužnosnici Svjetskog foruma za zaštitu tigrova. »Trgovina tigrovim krznom koja cvate zahvaljujući ženskim fantazijama i taštini, postala je najveća prijetnja tigrovima u većini zemalja u kojima oni žive u divljini«, kaže glavni tajnik Svjetskog foruma za zaštitu tigrova S. C. Dey. </p>
<p>U Aziji se tigrova koža može prodati za 15.000 dolara, dok u Vijetnamu kosti, za koje se u Aziji vjeruje da imaju afrodizijačka svojstva, mogu postići i cijenu od 25.000 dolara. »Vjeruje se da je prije 100 godina u divljini živjelo oko 100.000 tigrova«, rekao je Dey. »No, oko 1960. bilo ih je 8000, a danas ih je između pet i sedam tisuća«.</p>
<p>Upozorava da su tri od osam vrsta tigrova već izumrle. Tigar s Balija nestao je 1940., kaspijski tigar oko 1970., a javanski oko 1980. Slična sudbina mogla bi pogoditi i druge vrste tigrova, poput južnokineskog. »Dvojbeno je ima li još uopće tigrova u Sjevernoj Koreji«, dodao je Dey jer – ne postoji nikakva statistika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kutija cigareta košta 240 kuna</p>
<p>Do te su svote istraživači došli zbrajanjem ukupnih troškova 24-godišnjeg pušača tijekom 60 godina koji uključuju ne samo cigarete, već i poreze, životno osiguranje, zdravstvenu skrb i izgubljenu zaradu prouzročenu bolestima vezanim uz pušenje</p>
<p>DURHAM</p>
<p> – Cigarete koštaju pušače mnogo više nego što oni to vjeruju ili se barem nadaju. Naime, istraživanje što ga je provela skupina gospodarstvenika iz zdravstvenog sektora pokazuje da kombinirana cijena koju za jednu kutiju cigareta plate pušačeva obitelj i društvo u cjelini, iznosi oko 240 kuna!</p>
<p>Do te su svote, objašnjavaju istraživači sa Sveučilišta Duke te profesor sa Sveučilišta South Florida, došli zbrojivši ukupne troškove imaginarnog 24-godišnjeg pušača tijekom 60 godina koji uključuju ne samo cigarete, već i poreze, životno osiguranje, zdravstvenu skrb te gubitak zarade izazvan bolestima vezanim uz pušenje. Uzgredni troškovi poput većih računa za čišćenje odjeće ili pak manje prodajne cijene rabljenog automobila pušača, nisu uključene u procjenu.</p>
<p>»Zato smatramo da sve osobe mlađe od 24 godine koje upravo odlučuju o tome hoće li u životu pušiti ili ne, moraju shvatiti da je pušenje ne samo štetno, nego i vrlo skupo. Ako pak odluče pušiti, moraju znati da će to biti možda i najskuplja odluka u njihovom životu«, zaključuju autori svoju studiju.</p>
<p>Od spomenutih 240 kuna (oko 40 dolara) koliko košta ta »životna« kutija cigareta, pušači iz svoga džepa plaćaju oko 200, njihove obitelji 30-ak kuna, a američko društvo najviše 10 kuna. Unatoč raširenom mišljenju da je pušenje, osim za same pušače, podjednako štetno i za društvo u cjelini, autori ove studije misle drugačije.</p>
<p>Tvrde, naime, da pušenje na jedan prilično morbidan način društvu zapravo štedi novac! Razlog je vrlo jednostavan – pušači umiru u mlađoj dobi, često još i ne stignu do umirovljenja pa niti ne stignu koristiti novac iz fondova u koje su uplaćivali tijekom radnog vijeka. </p>
<p>Ono što društvo u jednoj kutiji cigareta ipak plaća jesu bolovanja zbog bolesti izazvanih pušenjem, neki oblici životnog osiguranja te dio zdravstvene zaštite. Iako u ovoj priči svakako u obzir treba uzeti činjenicu da je istraživanje rađeno temeljem statističkih podataka koji se tiču SAD-a, ne bi bilo zgorega da nešto slično naprave i naši znanstvenici. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Trnoružica je kriva za sve </p>
<p>»Poslije sna« nastavlja niz uspješnih drama Lade Kaštelan, predstava je to koja priziva i druga uprizorenja jer je riječ o tekstu kojem vrijeme neće naškoditi </p>
<p>Teško je poslije predstave »Prije sna«, nastale po drami Lade Kaštelan, praizvedene u četvrtak u režiji Nenni Delmestre, u Dramskom kazalištu »Gavella«, zaspati s mirom i bez grča u srcu. Likovi te dramaturški sjajno provedene pripovijesti i dojmljivih dijaloga govore jasno, potresno i bolno o aktualnom trenutku, baš kao i onim univerzalnostima koje nas nikada ne ostavljaju bez zapitanosti, ne dajući nam mira ni spokoja. A nije li baš to oznaka kvalitetne predstave. </p>
<p>Već slijedom svojih poznatih motivskih preokupacija koje se kreću u koordinatama – »ženska sudbina i ženska priča« – Kaštelan donosi u »Prije sna« intrigantnu »dekonstrukciju« bajke o Trnoružici. Način na koji se bavi motivom usnule kraljevne u njezinu stoljetnom očekivanju poljupca »izbavljenja«, unatoč pomalo morbidnoj odrednici (usporedba s Edgarom Allanom Poeom u tekstu koje izgovara svojevrsna »alegorija« Trnoružice nije slučajna) zaslužuju posebnu pozornost.</p>
<p> Pacijentice koje su se igrom slučaja »ni krive ni dužne« našle na bolničkom odjelu rezerviranom isključivo za žene proživljavaju svoju priču Trnoružice »prije nego je pala u san«, dok se samo metaforičko »sanjanje« u njihovim željama prikazuje i kao mogućnost spasa od nepodnošljive stvarnosti, pa zvao se on i imenom smrti.</p>
<p> Spisateljica je, u tom efektno kolažiranom dramskom pismu, uspjela stvoriti zgodan labirint zapleta, kao i niz tema vezanih uz žuđeno majčinstvo, trudnoću i njezine poteškoće te ostala tipična rodna pitanja, s posebnim naglaskom na koloplet bračnih i izvanbračnih peripetija. Čini se da je na relaciji autorica – redateljica Nenni Delmestre došlo do onoga sretnog spoja koji je više iznimka no pravilo u kazalištu. Zahvaljujući tomu u obradi osjetljive teme nije nedostajalo ni melankoličnosti (takova je bila i glazba Line Vengoeche), ni koleričnosti, ni nježnosti, ni zanosnog ushićenja, ni mnogo zastrašujuće realističnosti te, nazovimo je, ženske senzibilnosti koja se kao dio originalna i upamtljiva rukopisa prepoznaje u svakom fragmentu predstave. </p>
<p>Predstavi je pošlo za rukom povezati i dva prostorno i semantički udaljena scenska dijela – bolnicu i kafić – (decentna scenografija Dinke Jeričević), zaobići eventualne zamke patetičnosti, pa se u svim rečenim prednostima može naći i opravdanje za njezin spor ritam. »Prije sna« predstava je jakih glumačkih interpretacija ponajboljih Gavellinih snaga. Jelena Miholjević izvrsno je oblikovala lik »ruralne« trudnice koja i riskira život kako bi rodila sina; Slavica Knežević sasvim je očekivano dobro tumačila ženu koja se podvrgnula umjetnoj oplodnji; Anja Šovagović-Despot dojmljivo je odigrala neurotičnu ženu koja je netom izgubila dijete; Helena Buljan bila je uvjerljiva žena suočena s kobnom bolešću; Ivana Bolanča glumila je zanimljivu i uvjerljivu mladu ženu koja nikada neće postati majka. Ksenija Pajić i Boris Svrtan s mnogo zarazne scenske partnerske kemije dočarali su dugogodišnji ljubavnički umor u sjeni suprugine trudnoće. Hrvoje Klobučar bio je odličan u ulozi entuzijastičnog mladića spremnog za ljubav i još nenačetog ožiljcima sudbine. Filip Šovagović glumio je isključivo svojim habitusom, što je bilo dovoljno da iznese lik PTSP-om nagriženog ratnog junaka, a Predrag Vušović priklonio se komičnom registru u tumačenju sretnog oca pet kćeri. U ostalim ulogama nastupili su Janko Rakoš (novinar), Marina Nemet i Vini Jurčić (dijete Janja). </p>
<p>»Poslije sna« nastavlja niz uspješnih drama Lade Kaštelan, predstava je to koja priziva i druga uprizorenja jer je riječ o tekstu kojem vrijeme neće naškoditi. Ukratko, Kaštelan se ponovno potvrdila kao, što je bila i u devedesetima, kao talentirana i zanimljiva autorica. Veselimo se njezinoj sljedećoj drami. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Novi izazovi hrvatske kulture</p>
<p>Nakon Pariza i Barcelone hrvatska kultura predstavit će se u Bavarskoj od 30. studenoga do 5. prosinca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon uspješnog predstavljanja hrvatske kulture u Parizu i Barceloni, pred nama je novi izazov – Tjedan hrvatske kulture u Bavarskoj, rekao je ministar kulture mr. Božo Biškupić predstavljajući u petak u Ministarstvu kulture program Dana hrvatske kulture u Bavarskoj, koji će se održati od 30. studenoga do 5. prosinca. Program će se otvoriti koncertom Zagrebačke filharmonije u Münchenu, pod ravnanjem maestra Vjekoslava Šuteja. Na programu će biti djela Borisa Papandopula, Petra I. Čajkovskog i Sergeja S. Prokofjeva. Drugi dan programa, 2. prosinca u Bayerische Staatskanzlei otvorit će se izložba »Hrvatska kulturna dobra upisana u Unescovu listu svjetske baštine«. Tom izložbom bavarskoj publici će se predstaviti najreprezentativniji spomenici hrvatske kulture.</p>
<p>Od 1. do 5. prosinca bit će predstavljen hrvatski film, i to sljedećim ostvarenjima: »Tu « Zrinka Ogresta, »Svjedoci« Vinka Brešana, »Povratak« Damira Lukačevića, »Ne dao Bog većeg zla« Snježane Tribuson, »Ta divna splitska noć« Arsena Antona Ostojića, »Imam dvije mame i dva tate« Kreše Golika i »Kraljica noći« Branka Schmidta. Ministar Biškupić je istaknuo da, iako proizvodimo šest filma godišnje, hrvatski film polako osvaja europske prostore, pa i šire. </p>
<p>O velikom interesu za hrvatsku filmsku produkciju govorila je i Goranka Horjan, pomoćnica ministra kulture za međunarodnu kulturnu suradnju, izvijestivši da sljedeće godine hrvatski film gostuje i u SAD. Prema riječima Srećka Šestana, pomoćnika ministra za glazbeno- scensko i filmsko stvaralaštvo, u travnju sljedeće godine u Los Angelesu održat će se prezentacija hrvatskog filma, uz nastojanje da se naš film uvrsti u redovit program američke kinoteke. Nastojanja Ministarstva kulture pri izradi međunarodnih projekata prati i Ministarstvo turizma. Ministar kulture je također podsjetio na dugogodišnju i kvalitetnu suradnju Hrvatske i Bavarske, naglasivši pomoć Bavaraca pri restauriranju dvorca u Ludbergu, koji je danas središte za obrazovanje restauratora. </p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zajednička »Pikova dama« Rige i Zagreba </p>
<p>Pet mladih hrvatskih umjetnika položilo audiciju za sudjelovanje u projektima u inozemstvu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zahvaljujući međunarodnoj suradnji zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta u okviru Udruge glazbenih kazališta srednje i istočne Europe, mladi hrvatski umjetnici sudjelovat će u nekoliko velikih glazbenih projekata, rekli su u četvrtak Zagrebu čelni ljudi HNK.</p>
<p> O uspjehu hrvatskih mladih umjetnika koji su posredstvom spomenute Udruge uspješno položili audicije za sudjelovanje na budućim projektima u inozemstvu, govorili su intendant Mladen Tarbuk, ravnatelj Opere Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> i poslovna ravnateljica HNK Jasna Jakovljević. </p>
<p> Audiciju je uspješno položilo petero mladih umjetnika, među kojima su tri operne pjevačice Valentina Fijačko, Ivana Kladarin i Helena Lucić, pjevač Josip Šego i dirigent Sanjin Dešpalj.</p>
<p> Tarbuk je, upoznavajući novinare s djelovanjem Udruge čiji je HNK aktivni član već dvije godine, rekao da je pokretač njezina osnivanja Iaon Holender (Rumunjska), ravnatelj Bečke državne opere.</p>
<p> Osim usavršavanja mladih glazbenika koju su dobili 10-mjesečnu stipendiju posredstvom Udruge, suradnja među glazbenim kazalištima istočne i srednje Europe provodit će se i preko gostovanja pojedinih ansambala i solista te kroz razmjenu kostima i dekora, posebno u povijesnim operama, rečeno je na sastanku s novinarima.</p>
<p> Kao primjere suradnje, naveli su suradnju s Operom u Rigi u kojoj će zagrebački operni pjevači gostovati u »Nabuccu«, a u planu je i zajednička produkcija »Pikove dame« Rige i Zagreba u iduće dvije godine te slične akcije među glazbenim kazalištima.</p>
<p>Poslovna ravnateljica HNK Jasna Jakovljević istaknula je i važnost Društva pokrovitelja HNK, čiji su članovi ugledni hrvatski gospodarstvenici, dodavši kako je jedan od ciljeva Društva financiranje mladih umjetnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jubilej Zavoda za povijesne znanosti </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Zadarski Zavod za povijesne znanosti, koji djeluje kao znanstveno-istraživačka područna jedinica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, svečano je u četvrtak obilježio 50. obljetnicu. Pred velikim brojem nazočnih djelatnika Zavoda i gostiju predsjednik HAZU-a Milan Moguš istaknuo je kako je brojnost publikacija ono što je posebno značajno za Zavod. Voditelj Zavoda za povijesne znanosti u Zadru akademik Franjo Šanjek podsjetio je da je djelatnost Zavoda prisutna od trenutaka kada je Zadar bio sav u ruševinama, prije pedeset godina. Predstavnici gradske vlasti predali su Zavodu Nagradu grada Zadra. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Janica na postolju iza dvije Skandinavke</p>
<p>Tanja Poutiainen i Anja Pärson su solidnim vožnjama postavile kriterije za sve ostale skijašice u prvom »laufu«, no startom Janice Kostelić sve dobro u izvedbi Skandinavki je nestalo. Ipak, odličnu izvedbu i vodstvo u prvoj vožnji Janica je uobličila u konačno treće mjesto</p>
<p>ASPEN</p>
<p> – Na startu američke turneje u Aspenu, u drugoj utrci Svjetskog kupa, Janica Kostelić je osvojila treće mjesto u veleslalomu. Poslije uvjerljivo najbrže vožnje u zahtjevnijem prvom »laufu«, Janica je izgubila prednost na drugoj, otvorenije postavljenoj stazi i postolja iznad nje su zauzele Finkinja Poutiainen i Šveđanska Pärson. Dvije skijašice koje su s vrha gledale konkurenciju i na prvom veleslalomu u Söldenu.</p>
<p>Tanja Poutiainen i Anja Pärson su solidnim vožnjama postavile kriterije za sve ostale skijašice u prvom »laufu«, no startom Janice Kostelić sve dobro u izvedbi Skandinavki je nestalo. Teška i prilično neritmična staza nije nudila laganu vožnju, svima osim Janice. Klizila je hrvatska skijašica kroz maglu i stalno povećavala prednost u odnosu na vodeću Finkinju.</p>
<p>– Nisam mogla vjerovati da sam vodila nakon prve vožnje. Prije utrke nisam imala nikakvih očekivanja, samo sam kao i uvijek željela zdrava doći do cilja. Čak sam bila uvjerena kako nisam niti odvozila nešto posebno dobro, kad ono..., iznenađujuće je govorila Janica nakon prve vožnje.</p>
<p>Prednost od 60 stotinki probudila je maštu i sasvim blizu je bila premijerna veleslalomska pobjeda Janice u karijeri. Dosad je, naime, jedinu pobjedu u »kraljici svih disciplina« Janica ostvarila na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju. Ipak, i Poutiainen i Pärson uhvatile su u drugoj vožnji najidealniju putanju, bržu od Janice koja je ispustila prednost. Do prolaza je sačuvala još 31 stotinki, a kasnije je i to isparilo u aspenskom zraku. O dramatičnosti oko ukupne pobjede govori i podatak da su najbolje tri bile smještene unutar 15 stotinki, a najdeblji kraj u tom trokutu je izvuka upravo Janica.</p>
<p>Međutim, nakon jednogodišnje pauze ovo je još jedna potvrda potpunog Janičinohg povratka. Poslije söldenskog osmog, uslijedilo je treće mjesto u Aspenu. Inače, hrvatski uspjeh nije upotpunila Nika Fleiss koja je bila 43., no popravni ispit, kao i novi bljesak Janice, uslijedit će tijekom vikenda kada se voze dva slaloma.</p>
<p>• Rezultati, veleslalom: 1. Poutiainen (Fin) 2:12.49, 2. Pärson (Šve) +0.09, 3. KOSTELIĆ (Hrv) +0.15, 4. Schild (Aut) +0.96, 5. Ertl (Njem) +1.73...</p>
<p>prva vožnja: 1. KOSTELIĆ (Hrv) 1:05.92, 2. Poutiainen (Fin) +0.60, 3. Pärson (Šve) +0.92..., 43. FLEISS (Hrv) +5.05...</p>
<p>Redoslijed u Svjetskom kupu: 1. Pärson (Šve) i Poutiainen (Fin) po 180 bodova, 3. KOSTELIĆ (Hrv) 92, 4. Ertl (Njem) 90... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Maksimirska teorija urote</p>
<p>Nedvojbeno je da je ova garnitura maksimirskih nogometaša vrlo darovita, ali je nedvojbeno i to da Dinamova igra sve više podsjeća na montypythonovski skeč o »utrci dezorijentiranih atletičara«, u kojem svaki natjecatelj, nakon znaka za početak utrke, otrči u različitom smjeru, dakle bez ikakvog smisla, reda i logike. Ovakav nesrazmjer kvalitete igrača i njihovih nastupa doista sugerira na zaključak o bojkotu prema Mamiću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ruše li Dinamovi igrači klupsku vladu? Teza o tihom bojkotu kakvim maksimirski nogometaši žele istisnuti dopredsjednika Zdravka Mamića iz »plave tube« polako poprima sve jasnije obrise. Kako drukčije protumačiti ovako beskrvnu sezonu, ovakav »dugometražni« serijal jedva gledljivih i neinventivnih nastupa i poraza »plavih dječaka«, koji su ipak skupina vrlo dobrih, darovitih i nedvojbeno perspektivnih nogometaša. Naposljetku, kako protumačiti da su ih u samo jednoj polusezoni vodila čak četvorica trenera i da, eto, baš niti jedan »ne valja«? Ova momčad guta trenere halapljivije nego bilo kakva grabežljivica. </p>
<p> Dinamo se u posljednjoj utakmici, u četvrtak na lisabonskom Luzu, skrušeno poklonio Benfici koja ga je pobijedila sa samo 2-0. No, dojam je da bi u Vasiljevu mreži ukrcala najmanje »peticu«, samo da je nastavila igrati u istoj brzini. Dolazak novog trenera Ilije Lončarevića »plavima« nije značio najavljenu šok terapiju. U Lisabonu ih je dočekala - Šok(ota) terapija. Upravo je bivši maksimirski golgeter Tomo Šokota pogotkom u 12. minuti proparao ionako derutnu Vasiljevu mrežu. Štoviše, dojam je da je u tom trenutku Šokota bio žalosniji od samih Dinamovih igrača. Nije problem što su »plavi« poraženi protiv Benfice u Lisabonu, ali jest problem što su s onako bestrzajnom igrom stadion Luz napustili u statusu običnih luzera, običnih gubitnika. </p>
<p> S druge strane, većinu maksimirskih nogometaša po njihovome potencijalu i nogometnom znanju možemo nazvati visokom klasom, što su naposljetku već i dokazali u prethodnim sezonama. Nisu li se, uostalom, s mladom reprezentacijom progurali u gornji dom europskoga nogometa, nije li i, primjerice, mladi kapetan Niko Kranjčar u A selekciji nanizao nekoliko solidnih nastupa i pokazao da može pohvatati konce na onoj najvišoj razini, u kvalifikacijskim okršajima s nacionalnom reprezentacijom. Neki pokušavaju uzvratiti teorijom da mladi kapetan u svome klubu »nema s kim igrati«, da na terenu ne dobiva prave lopte, da mu se suigrači ne otkrivaju, da ne razaznaju njegove zamisli... Možda i u tome ima djelić istine, no isto je tako istina da je taj i takav Kranjčar sjajno funkcionirao s velikim dijelom tih istih suigrača u dresu mlade selekcije. Zašto tako nije i u klubu?</p>
<p> Nedvojbeno je, dakle, da je ova garnitura maksimirskih nogometaša vrlo darovita, ali je nedvojbeno i to da Dinamova igra sve više podsjeća na montypythonovski skeč o »utrci dezorijentiranih atletičara«, u kojem svaki natjecatelj, nakon znaka za početak utrke, otrči u različitom smjeru, dakle bez ikakvog smisla, reda i logike. Ovakav nesrazmjer kvalitete igrača i njihovih nastupa doista sugerira na zaključak o bojkotu prema Mamiću. Smeta li igrače njegova nedodirljivost, autokratski način vladanja klubom, način komunikacije ili štogod drugo, zasad je teško reći.</p>
<p> Činjenica je tek da Mamić voli istaknuti kako igrači u Dinamu imaju sve uvjete, kako je klub organiziran na visokoj, europskoj razini i kako svi ti igrači primaju velik novac, i to redovito.</p>
<p> – Tko god je radio sa mnom, nije otišao nezadovoljan, ako su napuštali Dinamo, to su činili s koferom novca. Nitko od njih kasnije nije govorio protiv mene. Osim Ćire Blaževića, koji nije bio zadovoljan ni kad sam mu dao milijun i 300 tisuća maraka za godinu dana. Stvarno sam mu »malo« dao, volio je uskliknuti maksimirski dopredsjednik.</p>
<p> Ako je sve to tako, ako stanovnici svlačionice doista imaju »zvjezdane uvjete«, što bi ih onda moglo zasmetati, gdje bi onda moglo biti izvorište bijesa prema Mamiću.</p>
<p> Možda u njegovoj nerijetko sirovoj retorici kojom ih je vrlo često znao javno omalovažiti i izvrijeđati. Možda je izvorište u Mamićevoj bliskosti s organiziranom skupinom Dinamovih navijača. Ta je simbioza, primjerice, bila vidljiva i u Lisabonu, gdje su BBB putovali zajedno s igračima. Ne treba pritom zaboraviti da među igračima kruži glasina kako je i sam Mamić »dignuo rampu« huliganima koji su nedavno upali na Dinamov trening i pod prijetnjom bejzbol palicama natjerali igrače da se skinu do pojasa. S druge strane, i sam se kapetan Niko Kranjčar koji dan kasnije, s kompletnim klupskim vodstvom, otišao pokloniti navijačima u njihovu Udrugu. </p>
<p> Ako je maksimirska »teorija urote« točna, valja postaviti pitanje - što nakon Mamića. Usprkos žestokim kritikama i uličnom rječniku, Dinamov je dopredsjednik nerijetko znao zaroniti i u drugu krajnost i bezgranično hvaliti vlastite igrače nazivajući ih najvećim talentima u povijesti svjetskog nogometa. Nadalje, hoće li financijska slavina i nakon Mamića ostati otvorenom. Moguće je, dakle, da teorija urote poprimi kategoriju apsurda - da urotnici niz liticu gurnu i vladara i sebe.</p>
<p> Problem je što je u i oko kluba kreirana vrlo loša atmosfera, što u maksimirskom dvorištu niču brojni bunkeri između kojih se čuje sve žešća »verbalna rafalna paljba«. Igrači su protiv sportskog direktora Otta Barića, ovaj pak nije uspio uspostaviti komunikacijski kanal s novim trenerom Ilijom Lončarevićem, klanovi unutar svlačionice sve više škrguću zubima jedni na druge. Ideja o Dinamovoj kolektivnoj pameti, o stvaranju trustu mozgova koji bi u dogledno vrijeme lansirali Dinamo u europsku orbitu urušila se poput »Challengera«.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Slišković ne vjeruje tradiciji </p>
<p>Za očekivati je nastavak Hajdukova pobjedničkog niza u Zadru, premda su Zadrani na svom travnjaku sposobni zagorčati život favoritima </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U Stanovima Hajduk protiv Zadra traži tri boda vrijedna borbe za vrh prvenstvene ljestvice, koja bi ujedno bila dobra pozivnica Splićanima za derbi s Dinamom. Velikih nepoznanica trener Blaž Slišković o početnom sastavu nema. Dario Damjanović nema prava nastupa zbog tri žuta kartona, a Pablo Munhoz je ozlijedio gležanj, dok već otprije nema Frane Ćaćića. Jedina je dvojba kod Splićana tko će uz Praliju zaigrati u veznom redu - obrambeniji Lojić ili konstruktivniji Grgurović. </p>
<p>S obzirom na to da su hajdukovcima tri boda imperativna, za očekivati je da će Slišković započeti utakmicu s Grgurovićem u tandemu s Pralijom. Hajduk bi prema tome trebao istrčati sa sljedećom jedanaestoricom: Kale - Vučko, Vejić, Neretljak - Rukavina, Pralija, Grgurović, Bartulović; Turković - Blatnjak, Bušić. </p>
<p>– Moramo igrati više napadački nego što običavamo na gostujućim travnjacima. Nećemo ići grlom u jagode, ali ćemo napadačkom igrom tražiti sva tri boda. I meni je najbitnije da pobijedimo, nije me briga hoćemo li u subotu ili nedjelju zasjesti na prvo mjesto. Prvenstvo je dugo, kaže Slišković. </p>
<p>Posljednje četiri utakmice Hajduk je pobjeđivao u Stanovima i tradicija je apsolutno na strani »bijelih«. Za očekivati je nastavak pobjedničkog niza, iako su Zadrani na svom travnjaku sposobni zagorčati život favoritima. </p>
<p>– Znam da nas očekuje teška utakmica i prilazimo joj maksimalno ozbiljno. Uostalom, u Zadar ćemo doći večer prije utakmice. Što se tiče tradicije, mogu samo kazati da je ona bila na našoj strani i protiv Slavena Belupa, pa smo se mučili za pobjedu, razmišlja glasno Slišković. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Popović poput Alije Sirotanovića</p>
<p>Bez obzira na sjajnu statistiku, za Marka Popovića mnogo je važnije samopouzdanje koje je dobio nakon godine traženja od odlaska iz »gnijezda«, zadarskih Jazina, u kojima je bio apsolutni vladar</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cibonina pobjeda protiv Estudiantsa (85-78) u 4. kolu Eurolige pamtit će se u »tornju« jedino po izvanrednom učinku Marka Popovića, koji je ubacio 39 poena za 34 minute igre. Dobro je što Cibona pobjeđuje i kada ne igra (momčadski) dobro i kad se može izvući na individualnu kvalitetu. Ovog je to puta, umjesto dosad najistaknutijeg Andrije Žižića, bio Marko Popović, koji je svojim učinkom pokrio izostanak Sesara, neoporavljenog Vrankovića, samozatajnog Žižića i mnogo, mnogo pogrešaka u igri cibosa. </p>
<p>Estudiantes je bio suparnik kojeg su cibosi jednostavno morali pobijediti za plasman u drugi krug Eurolige, što bi za ovu momčad bio veliki uspjeh. Bude li momčad hrvatskog prvaka donijela jednu pobjedu s dva teška gostovanja, kod Repešina Climamija i beogradskog Partizana, bit će to malo čudo. No, da je sve moguće u Euroligi pokazali su košarkaši Union Olimpije, koji su u Tivoliju pobijedili talijanski Montepaschi, jednu od trenutačno tri najjačih europskih momčadi.</p>
<p>Nakon utakmice trener Dražen Anzulović nije imao iluzija o igri njegove momčadi, koju je nazvao rudarskom. Ako je igra bila »rudarska«, onda je u tom teškom fizičkom radu, na što je ponovno sličila Cibonina igra, Popović bio - Alija Sirotanović, udarnik poznat s novčanice od deset dinara. Sa 39 poena protiv Estudiantesa Cibonin je razigravač dospio je u vrh statističkih podataka Eurolige. Na ljestvici strijelaca, na kojoj su sa 41 poenom prvi Kaspars Kambala, Carlton Myers i pokojni Alphonso Ford, dijeli treće mjesto s Stombergasom i Houseom, čijih 39 poena iz prošle sezone dobro pamte baš cibosi. Popović je s valorizacijom od 54 boda dospio na treće mjesto euroligaške ljestvice svih vremena, na kojoj je prvi Tanoka Beard (63 boda), ispred Jake Lakoviča (55). </p>
<p>Bez obzira na sjajnu statistiku, za Marka Popovića mnogo je važnije samopouzdanje koje je dobio nakon godine traženja od odlaska iz »gnijezda«, zadarskih Jazina, u kojima je bio apsolutni vladar. Pola sezone lutanja u Valenciji, pola sezone traženja u Ciboni u konkurenciji Rimca i Penna, da bi nakon nekoliko mjeseci kod Anzulovića Popović pokazao da može biti nositelj igre u jednom euroligaškom klubu. Doduše, opet u svom »zadarskom« izdanju. Sljedeće će utakmice pokazati može li Popović razviti svoju igru. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Žutima« bi pobjeda značila prekretnicu </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Dolazak košarkaša Partizana na splitske Gripe intrigira Splićane, pa je sigurno da će Split CO (subota, 17 sati) imati jaču podršku navijača nego što je to uobičajeno. No, s obzirom na to da košarkaški susreti baš i ne zanimaju splitske sportske zaljubljenike, ovaj dvoboj regionalne lige iskače iz prosjeka, jer se gotovo zaboravilo kad su partizanovci gostovali na Gripama.</p>
<p>Uvertira oko nedolaska Milana Gurovića i njegova tetoviranoga ratnog zločinca Draže Mihajlovića dodatno je uzburkala Splićane. Međutim, problem je »žutih« što u ovom izdanju regionalne lige nisu blistali, samo dvije pobjede daleko su od ambicija i tradicije splitskoga kluba. No, »žuti« očekuju da bi im subotnja možebitna pobjeda mogla donijeti prekretnicu. Naime, slijedi im dobar raspored i nekoliko utakmica na domaćem parketu protiv slabijih suparnika. Prema tome, očekivanja prije subote su velika, a trener Ivica Burić kaže: </p>
<p>– Ovog tjedna nismo igrali nijednu utakmicu i dobro smo se osvježili. Pripremili smo se za Partizan, nismo opterećeni rezultatom, ali jesmo željom da se pokažemo u najboljem izdanju. Teško je kazati hoće li to biti dovoljno za pobjedu, jer je Partizan dobra momčad, ima niz kvalitetnih pojedinaca. Odskaču okretni centar Milojević, dobri šuter Avdalović te mladi organizator Tripković. Opasni su u kontranapadima, no pokušat ćemo iskoristiti njihov umor. Ipak su u srijedu igrali dvoboj Eurolige protiv Repešina Climamija i izgubili. </p>
<p>Splićani su spremni za veliki izazov, u kojem ulogu igra i nacionalni naboj. Pokušat će dokazati da je slab start posljedica neiskustva i nekompletnosti, kao i da su malo po malo spremni za prave pobjede. Sada je i Kedžo odigrao nekoliko utakmica, a trener Burić na raspolaganju ima solidan arsenal. Protivnik je za nijansu iskusniji, ali ne igra sa zadovoljstvom Goodyear ligu. Partizan je prisiljen od čelnika Uleba biti dio regionalnog natjecanja, pa se to osjeća u pristupu natjecanju. Uostalom, u Split dolaze na dan utakmice, što i nije uvriježeno pravilo, iako će doputovati posebnim zrakoplovom. </p>
<p>Treba istaknuti da je osiguranje utakmice dignuto na najveću moguću razinu i da su Splićani organizacijski učinili sve da susret prođe u sportskom ozračju.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tri hrvatska boćara za svjetske medalje</p>
<p>VINA DEL MAR</p>
<p> – Trećega natjecateljskog dana na Svjetskom juniorskom prvenstvu za boćare do 18 godina, koje se do 24. do 28. studenoga održava u Čileu, mladi hrvatski boćari izborili su prilike boriti se za odličja u tri od šest disciplina. U konkurenciji pojedinaca Roberto Iskra iz Poreča u četvrtfinalu je sa 13-7 pobijedio Vuksanovića iz SCG i u subotu će se u poluzavršnici boriti za odličja. Plasman među četiri najbolja boćara u disciplini krug izborio je Puljanin Goran Percan, koji je nakon neizvjesnog nadmetanja sa 17-16 pobijedio predstavnika Alžira. U borbu za medalje u disciplini štafetno izbijanje uključit će se i riječko-bračka kombinacija Robert Vivoda i Marko Jerčić, koji su u četvrtfinalu od 55 pokušaja pogodili 36 boće, što je četvrti rezultat. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Slovenija će podržati Hrvatsku na putu u Europu</p>
<p>Ima nekoliko otvorenih pitanja koje ne treba zanemariti, ali ona ne mogu zasjeniti dobre susjedske i prijateljske odnose Slovenije i Hrvatske, kazao je premijer Sanader </p>
<p>PORTOROŽ (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - »Janez Janša me uvjerio da ćemo imati punu potporu njegove vlade u približavanju Europskoj uniji i NATO-u«, kazao je premijer Ivo Sanader nakon neformalnog susreta s Janšom u Portorožu na sastanku predsjednika vlada Srednjoeuropske inicijative.</p>
<p>Dvojica premijera zaključili su da treba krenuti u dijalog i službene kontakte čim Janša preuzme vođenje vlade. »Ima nekoliko otvorenih pitanja koje ne treba zanemariti, ali ona ne mogu zasjeniti dobre susjedske i prijateljske odnose Slovenije i Hrvatske«, kazao je Ivo Sanader uz tvrdnju da dvije zemlje mnogo toga više povezuje nego razdvaja.</p>
<p>Hrvatski premijer je rekao da stoji kod svojih ocjena koje je dao o hrvatsko-slovenskim odnosima nedavno, ali da je pozitivno primio želju Lubljane da se problemi rješavaju dijalogom, a ne konfrontacijom. »To snažno podržavam, ali i danas sam potvrdio premijeru Janši da ako se ne može postići bilateralni dogovor da treba ići na međunarodnu arbitražu. To nije svjedodžba nezrelosti dviju zemalja, već suprotno -dokaz zrelosti. Ako su to mogle učiniti velike zemlje poput Amerike i Kanade i neke europske države, možemo i mi«, kazao je Sanader.</p>
<p>Janez Janša je rekao da je optimist i da otvorena pitanja nikako ne smiju ugroziti odnose s Hrvatskom. Za rješavanje tih otvorenih pitanja treba primijeniti europske okvire. »Do sada je slovenska vlada ustrajala na stajalištu - ili sporazum drnovšek-Račan ili ništa, ali ne isključujemo i arbitražu, iako je do nje dug put«, kazao je Janša. Na pitanje kad će biti riješen problem hrvatskih štediša Ljubljanske banke, Janša nije želio dati odgovor komentirajući da je besmisleno da se otvorena pitanja prvo rješavaju kroz medije i prije početka razgovora dviju strana.</p>
<p>Hrvatski premijer sastao se i s poljskim premijerom Marekom Belkom i najavio da će uskoro premijerima država članica EU poslati pismo u kojem će objasniti hrvatske stavove u približavanju Uniji. »Neću navoditi samo napredak Hrvatske, već i činjenicu da se ovaj proces ne bi trebao zaustaviti i zbog drugih procesa na jugoistoku Europe«, rekao je Sanader. Od poljskog premijera Sanader je dobio obećanje da će Poljska podržati Hrvatsku da joj u prosincu bude određen datum za početak pregovora.</p>
<p>Predsjednici vlada Srednjoeuropske inicijative, među kojima nije bilo Silvija Berlusconija, koji je u posljednji trenutak otkazao dolazak, zauzeli su se za poštivanje demokratskih procesa u Ukrajini i apelirali da se izbori u toj zemlji ponove. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»U vukovarskoj su se bolnici skrivali ljudi koji su nešto zgriješili«</p>
<p>Kad je Vukovar oslobođen, vojska je selekciju tih ljudi u bolnici prepustila mještanima, odnosno teritorijalcima. I oni su to studiozno odradili, istaknuo je u petak bivši načelnik Štaba Gardijske brigade, svjedok Miodrag Panić</p>
<p>VUKOVAR/BEOGRAD</p>
<p> - »Gardijska brigada JNA profesionalno je odradila svoj posao i oslobodila Vukovar«, istaknuo je u petak bivši načelnik Štaba Gardijske brigade, svjedok Miodrag Panić, pred vijećem Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu. </p>
<p>On je tako opisao događaje u Vukovaru 1991. godine u nastavku sudskog postupka koji se vodi protiv sedamnaestorice Srba, bivših pripadnika Teritorijalne obrane i paravojne jedinice »Leva Supoderica« optuženih da su 20. studenoga 1991. na vukovarskoj Ovčari poubijali i u masovnu grobnicu zakopali 200 Hrvata.</p>
<p>Na opće zaprepaštenje članova Udruge Vukovarske majke, koji redovito dolaze u Beograd i prate tijek suđenja, te zastupnika oštećenih obitelji, svjedok je bez imalo grižnje savjesti i srama naglasio: »U vukovarskoj bolnici skrivali su se ljudi koji su nešto zgriješili. Kad je Vukovar oslobođen, vojska je selekciju tih ljudi u bolnici prepustila mještanima, odnosno teritorijalcima. I oni su to studiozno odradili«.</p>
<p>Nakon što je iskaz ovog svjedoka na Internet stranicama objavio beogradski B92, ubrzo su krenuli komentari, a svi do jednog negativno gledaju na ovakav stav o događajima u Vukovaru 1991. Posebno zbog činjenice da je svima poznato da je najstarija žrtva koja je ubijena i zakopana na Ovčari imala 76 godina, a najmlađa tek šesnaest. Tijela su potom buldožerima zatrpana u zajedničku grobnicu, u kojoj je pronađeno 200 tijela ubijenih hrvatskih branitelja i civila, dok su ostale osobe odvedene iz vukovarske bolnice još uvijek na popisu zatočenih i nestalih.</p>
<p>»Vrlo 'studiozno', za što uostalom postoji hrpa dokaza i dvjestotinjak grobova. Sramota«, jedan je od komentara, dok je osoba koja se potpisala kao Marijana Bg napisala: »Strašno i sramotno je reći da su se u bolnicu sklonili 'ljudi koji su nešto zgriješili'. Tamo je bilo ranjenika, civila, bespomoćnih ljudi... Ili oficir JNA smatra da su zgriješili zato što su branili svoje kuće, svoje prijatelje, svoje živote koje su imali prije nego što je ogromna sila krenula ubiti jedan grad. A kako su mještani-teritorijalci bili studiozni u svom 'radu' pokazuje 200 grobova i nesretne obitelji koje još uvijek traže svoje nestale. Neki roditelji već 13 godina ne znaju gdje su im djeca sahranjena! Zato što ste vi, bivši oficiru JNA 'oslobađali Vukovar i profesionalno odradili svoj posao'«.</p>
<p>Neki su se osvrnuli i na optužnicu protiv vukovarske trojke, Mile Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, kojima će se suditi u Haagu za počinjeni ratni zločin na Ovčari. Tako se može vidjeti i komentar da »onima u Haagu ne treba više ni jedan svjedok, niti dokaz«. </p>
<p>U petak je trebao biti saslušan i Borivoje Tešić, nekadašnji komandant Prvog bataljuna Gardijske brigade JNA, a danas komandant žandarmerije u MUP-u Srbije, ali njegov je iskaz odgođen za sljedeću raspravu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Europski čelnici pokušavaju smiriti opasno stanje u Ukrajini </p>
<p>Predstavnik ukrajinske oporbe Boris Tarasjuk u petak potvrdio da je u Kijevu razmješteno tisuću ruskih specijalaca kako bi intervenirali nakon namjerno izazvanih sukoba</p>
<p>KIJEV</p>
<p> - Politička kriza koja potresa Ukrajinu zbog izbornih rezultata u petak je dosegnula višu razinu nakon što su oporbeni prosvjednici fizički onemogućili premijera Viktora Janukoviča da uđe u zgradu vlade. Mogućnost da kriza preraste u nesilje nastojat će spriječiti brojni europski posrednici koji su već stigli u glavni grad Kijev. Ukrajinski parlament trebao bi u subotu održati izvanrednu sjednicu.</p>
<p>Ukrajinska oporba blokirala je glavni ulaz u sjedište vlade autobusima i minibusevima, dok su tisuće prosvjednika u pet redova okružile zgradu i, primivši se za ruke, onemogućili dužnosnicima ulaz. Unutar petorednog kordona nalazi se desetak policajaca, ali nema posebnih napetosti.</p>
<p>Zbog rezultata izbora Deseci tisuća pristalica oporbenog kandidata Viktora Juščenka već peti dan uzastopno ne prekidaju prosvjed na kijevskom Trgu neovisnosti. Svojim dolaskom na krizu će pokušati utjecati poljski predsjdnik Aleksander Kwasniewski, visoki predstavnik EU za sigurnost i vanjsku politiku Javier Solana, predsjednik Litve Valdas Adamkus i glavni tajnik OESS-a Jan Kubis, koji su već u Kijevu.</p>
<p>Kwasniewski je u Ukrajinu stigao na poziv dosadašnjeg predsjednika Leonida Kučme, a u razgovorima s njim, Juščenkom i Janukovičem, izložio je plan u tri točke. Od obje se strane traži da ne posežu za nasiljem, poziva se na novo prebrojavanje glasova drugog kruga izbora i dogovor o pregovorima.</p>
<p> Pregovore je spomenuo i Janukovič. »Ne vidim načina da se ovaj sukob riješi ultimatumima... </p>
<p>Trebali bismo sjesti za pregovarački stol«, objavile su agencije njegove riječi.</p>
<p>No, Juščenko, koji je najavio da će prosvjedi i blokade prometnica trajati sve dok rezultati izbora ne budu poništeni, izjavio je kako je preduvjet za bilo kakve razgovore »priznanje obiju strana da izbori nisu valjani«, a ni Kučma ni Janukovič dosad nisu pokazali nikakvu namjeru to učiniti.</p>
<p>S istim bi sugovornicima o rješenju krize mirnim, demokratskim sredstvima razgovarao je i Solana, kao i Kubis, budući da su promatrači OESS-a ocijenili ukrajinske predsjedničke izbore kao nepoštene. I litavski predsjednik Adamkus sukladno svojoj reputaciji osobe koja povezuje zapad i istok Europe, pokušava pronaći način izlaska iz ukrajinske krize. Adamkusa je prema riječima glasnogovornika, »pozvao je Kučma kao moralni autoritet«.</p>
<p>No, dolasci svih tih posrednika mogli bi imati vrlo mali učinak zbog odluke Vrhovnog suda da od ponedjeljka počne razmatrati žalbu oporbe na prijevare tijekom izbora. Ako sud, koji se smatra nepristranom institucijom, dopusti mogućnost poništenja izbora, postupak koji propisuje Ustav mogao bi usporiti razvoj događaja, pokolebati entuzijazam oporbe i vladajućem režimu ponuditi utočište od međunarodnog pritiska.</p>
<p>Predstavnik ukrajinske oporbe Boris Tarasjuk u petak je u razgovoru za bugarsku privatnu televiziju BTV, izjavio da je u Kijevu razmješteno tisuću ruskih specijalaca kako bi intervenirali nakon namjerno izazvanih sukoba. »U Ukrajinu su stigli zrakoplovom i nose ukrajinske uniforme. Njihovo oružje, strojnice, upozorava na vrlo ozbiljan plan«, ustvrdio je Tarasjuk. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Britanski general lovi Karadžića i Mladića </p>
<p>Novim snagama zapovijedat će britanski general-major David Leakey, koji otprije ima vojno iskustvo u BiH </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Od 2. prosinca za operacije u BiH bit će zadužene mirovne snage Europske unije (EUFOR). One preuzimaju dužnost od dosadašnjeg SFOR-a koji je djelovao pod kapom NATO-a. Novim snagama zapovijedat će britanski general David Leakey koji otprije ima vojno iskustvo u BiH. </p>
<p>Leakey je već potvrdio da će 80 posto sadašnjih snaga samo promijeniti zapovjednike i na ramena staviti oznake EU. Povući će se, međutim, glavnina američkih vojnika iz SFOR-a koje će zamijeniti finske trupe. Finci će preuzeti tzv. američki sektor u sjevernoj Bosni. Snage SFOR-a iznosile su ukupno 7000 ljudi, a vjeruje se da će slična biti i brojčana jakost EUFOR-a. Premda se većina američkih vojnika povlači, očekuje se da će oko 150 njih i dalje ostati u sjevernoj Bosni, kako bi sudjelovali u hvatanju Karadžića i Mladića.</p>
<p>Britanski vojni dužnosnici priznaju kako će »vojna akcija da se srpski i hrvatski osumnjičenici za ratne zločine izvedu na sud vjerojatno propasti zato što su oni okruženi složenom mrežom koja im pomaže« piše britanski Guardian. Kao i obično, spomenuti dužnosnici kao najtraženije navode ratnog vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića, zatim Ratka Mladića koji se tereti za genocid u Srebrenici, te Antu Gotovinu, koga Haaški tribunal okrivljuje za »etničko čišćenje« Krajine tijekom oslobodilačkih operacija 1995. Nema u tome ništa novog, jer upravo takva je i top-lista suda u Haagu. </p>
<p>Neimenovani britanski vojni izvor je naveo da je Karadžić razvio »vrlo uspješan i djelotvoran sustav podrške« zbog čega ga je teško uhvatiti, tim više što se »cijelo vrijeme kreće«. Postojalo je, dakako, vrijeme kad Karadžić nije imao tako razgranatu logističku mrežu koja bi mu pomagala u skrivanju i bježanju, nego se najviše držao Pala. Tamo je neometano šetao gotovo pred samim nosom tadašnjih UN-ovih plavih kaciga, a one su, kako se tvrdilo, čak aktivno izbjegavale susret s njime. Nakon kratkog izleta na Pale, negdje sredinom devedesetih, novinar BBC Robin Lustig bez ikakvih je teškoća uspio otprve otkriti gdje stanuje Karadžić i kuda se kreće. »Ako to mogu ja, kako to da ne mogu međunarodne snage«, pitao se tada poznati novinar.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Za »neposlušne« nema gospodarske pomoći</p>
<p>Američki Kongres će uskoro donijeti zakon kojim bi se zabranilo slanje gospodarske pomoći onim zemljama koje su članice Međunarodnog kaznenog suda a odbijaju potpisati sporazum o izuzimanju američkih građana od jurisdikcije toga suda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako tvrdi The Washington Post, američki je Kongres u kome većinu imaju republikanci pojačao svoju kampanju koja ima za cilj slabljenje moći Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine (ICC). Sad se navodno planira radikalno smanjivanje gospodarske pomoći onim zemljama koje odbijaju potpisati sporazume o imunitetu američkih vojnika pred tim sudom.</p>
<p>U toj namjeri, The Washington Post vidi eskalaciju američkih nastojanja da prvi međunarodni sud za ratne zločine nikad ne sudi američkim građanima, naime vojnicima, za eventualne zločine počinjene u ratovima u svijetu. </p>
<p>Klauzula o američkom »rezanju« gospodarske pomoći zemljama koje ne žele potpisati sporazum o izuzimanju američkih vojnika od suđenja trebala bi se naći i u američkom proračunu za 2005. godinu. gdje je, inače, predviđen i fond od 2,52 milijarde dolara za gospodarsku pomoć zemljama kojima je ona nužna. Ta bi klauzula zabranjivala transferiranje pomoći onim zemljama koje su članice Međunarodnog kaznenog suda a odbijaju potpisati da se slažu s izuzećem američkih građana od eventualnih optužbi i suđenja. Kongres i Senat glasat će o proračunu 8. prosinca.</p>
<p>Bude li usvojena, ta će klauzula ponajprije ugroziti rad američke Agencije za programe međunarodnog razvoja čiji su zadaća i cilj promoviranje mira, borba protiv krijumčarenja droga, promoviranje demokracije i gospodarskih reformi u siromašnim zemljama. Primjerice, prema toj klauzuli, bez pomoći od 250 milijuna dolara namijenjenih gospodarskom rastu i reformama ostao bi najprije Jordan; Venezuela bi ostala bez 500.000 dolara pomoći za borbu protiv krijumčara drogom. Hrvatska također nije potpisala sporazum o imunitetu Amerikanaca pred Međunarodnim kaznenim sudom.</p>
<p>No, da se ipak ne bi naštetilo američkim nacionalnim interesima, a da bi »neposlušne« zemlje osjetile kaznu, američki će predsjednik imati zakonsku mogućnost da odredi iznimke od tih sankcija. To će se prije svega odnositi na zemlje članice NATO-a i druge ključne savezničke zemlje Amerike, poput Australije, Egipta, Izraela, Japana, Jordana, Argentine, Južne Koreje, Novog Zelanda i Tajvana. State Department je još ljetos upozorio da bi stroga i apsolutna primjena spomenute klauzule ugrozila »ključne programe koji podržavaju američku politiku«. Zato će manje zemlje koje imaju ograničenu stratešku važnost za SAD biti neproporcionalno jače kažnjene zabranom transferiranja gospodarske pomoći.</p>
<p>Sporazum o pristupanju Međunarodnom sudu za ratne zločine, osnovanom na konferenciji u Rimu 1988. godine, Clintonova je administracija pristupila u prosincu 2000. godine, ali je nova, Busheva administracija u svibnju 2001. godine poništila tu odluku, plašeći se da bi međunarodni suci mogli provoditi istrage i suditi američkim vojnicima za eventualne zločine. U jednom od tri televizijska dvoboja s Kerryjem u predizbornoj kampanji ove godine, predsjednik Bush je to objasnio ovako: »Taj sud nalazi se u Haagu kamo bi neuračunljivi suci i istražitelji mogli dovlačiti na suđenja naše vojnike ili diplomate ...«</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Na tajne račune otišli deseci milijuna eura </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Antikorupcijska agencija Europske unije OLAF otkrila je cijeli niz prijevara na humanitarnoj pomoći čime su u privatne džepove, tajne račune otišli deseci milijuna eura. U svojem godišnjem izvješću objavljenom u petak. </p>
<p>OLAF je ustvrdio kako je humanitarna i razvojna pomoć EU trećim zemljama postala »žrtvom složene i dobro organizirane financijske prijevare. Takve prijevare iskorištavaju nedostatak koordinacije u praćenju aktivnosti među različitim međunarodnim donatorima pomoći. Veliki broj izvora i drugi faktori povećavaju složenost i otežavaju kontrolu pa se otvara prostor za preusmjeravanje sredstava na privatne račune i u kriminalne svrhe, stoji u OLAF-ovu izvješću. </p>
<p>U samo jednom slučaju koji je istraživao OLAF, jedna talijanska neprofitna organizacija čije ime nije u izvješću navedeno primila je 11 milijuna eura od Europske unije i gotovo 17 milijuna od Italije kako bi financirala 28 projekata u zemljama trećeg svijeta. Provjera je pokazala da je organizacija slala lažne naloge pa je samo dio novca potrošen na projekte. »Od svih problema koje smo uočili, sve više ih je u sektoru humanitarne pomoći, i to ćemo morati pratiti još detaljnije. Svi darovatelji humanitarne pomoći imaju vlastite sisteme provjere, no očigledno je da će ih morati unaprijediti«, izjavio je direktor OLAF-a Franz-Hermann Brüner. </p>
<p>U Izvješću se spominje i projekt navodnjavanja u Lesotu gdje su lokalni dužnosnici mitom isplaćenim na račune u švicarskim bankama »zaradili« tri milijuna od ukupnih 183 milijuna eura koje su im priskrbili EU i Svjetska banka. </p>
<p>U Paragvaju pak, 90 posto novca namijenjenog za vodovod završilo je na računu organizacije koja s projektom nije imala nikakve veze. Navedeni partneri u poslu nisu uopće postojali, a direktor koji je kontrolirao projekt bio je i vlasnik tvrtke koja je posao dobila. U OLAF-u tvrde kako se ne radi o povećanju prijevara na humanitarnim akcijama, već su ljudi spremniji o tome više govoriti i ukazivati na njih. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Ogorčena sam interpretacijom rektora Milkovića Odluke Senata</p>
<p>Pročitala sam članak pod nazivom »Dubrovačko sveučilište 'neželjeno dijete' akademske Hrvatske?« koji je objavljen u Vjesniku 24. studenoga 2004. nakon tiskovne konferencije rektora Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. Matea Milkovića. Članak prenosi izjavu rektora Milkovića da Sveučilište u Zagrebu Odlukom Senata zabranjuje svojim nastavnicima da predaju na drugim visokoškolskim ustanovama.</p>
<p>Iznenađena sam i ogorčena što je rektor Milković na taj način interpretirao Odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu o sudjelovanju nastavnika Sveučilišta u nastavnim programima drugih hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola, iako je upoznat s tom odlukom putem Rektorskoga zbora već više od nekoliko mjeseci. Naime, Sveučilište u Zagrebu nije na Senatu donijelo odluku kojom zabranjuje svojim nastavnicima sudjelovanje u radu drugih visokoškolskih institucija u Hrvatskoj, što je vidljivo iz sadržaja spomenute odluke (koju uredništvu prilažem na uvid). </p>
<p>S obzirom da su izjave rektora nekorektne, napominjem da su dobre i policentrične namjere Sveučilišta u Zagrebu vidljive i iz sadržaja još dva dokumenta: Pisma namjere koje su uputili Sveučilište u Zagrebu i Institut »Ruđer Bošković« Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu još u fazi osnivanja Sveučilišta u Dubrovniku, te Sporazuma o suradnji koji je Sveučilište u Zagrebu potpisalo sa Sveučilištem u Dubrovniku u ožujku 2004. (koje također prilažem uredništvu na uvid).</p>
<p>Prof. dr. HELENA JASNA MENCER rektorica Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kakve tajne službe, u Hrvatskoj ionako nema nikakvih tajni, sve je na prodaju</p>
<p>Već nekoliko godina hrvatska se javnost »zabavlja« s obavještajnim (tajnim) službama. Smjenjuju se jedni čelnici, dolaze drugi, pa i njih smijene, a posebice nastaje živahno onda kad nakon izbora dolazi do smjene vlasti. Razni skandali se razvlače po novinama, gospoda obavještajci daju intervjue, opravdavaju se ili napadaju druge, objavljuju se u novinama »tajni« dokumenti i transkripti, prodaju kao na tržnicama, itd., sve do ovog zadnjeg slučaja s novinarkom Helenom Puljiz, koji je došao čak na Vijeće za civilni nadzor sigurnosnih službi i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.</p>
<p> To sve podsjeća na jedan tekst poznatog američkog satiričara Arta Buchwalda, objavljen i kod nas prije više od dvadesetak godina. Naime, u to vrijeme počeli su se u SAD javljati razni skandali vezani uz njihove obavještajne agencije, čiji su agenti, valjda nezadovoljni svojim statusom, počeli objavljivati svoje memoare. U tom je tekstu Buchwald rekao kako je nakon tih napisa razmišljao gdje su zapravo smještene američke obavještajne službe, jer je o CIA-i i ostalima sve poznato javnosti, pa je došao do zaključka da su locirane u ministarstvu poljoprivrede, jer se o djelovanju tog ministarstva u javnosti ništa ne zna. </p>
<p> Prema tome, ako Hrvatska igdje slijedi svjetske demokratske dosege, onda je to postigla upravo na obavještajnom (tajnom) području, ali je sada pitanje, slijedeći Buchwaldova razmišljanja, gdje je smjestila, ili će smjestiti, prave profesinalne tajne službe. Kod nas ne može u Ministarstvu poljoprivrede, jer je njegova problematika dosta prisutna u javnosti, a ima i u njemu dosta skandala, pa bi trebala, ako zaista želi formirati tajne službe, izmisliti neku instituciju čudnog i nerazumljivog naziva (kakvih već ima dosta, pa narodu ne bi bilo ništa neobično) ili, ako to ne želi, raspisati javni natječaj pa izabrati najbolji prijedlog.</p>
<p> Ionako u Hrvatskoj nema nikakvih tajni. Sve je na prodaju. </p>
<p>MIROSLAVA CAVOR Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagrepčanin od svoga rada nikako ne može kupiti stan od 50 kvadrata</p>
<p>Tvrdnja iz napisa u Vjesniku da Zagrepčani rade deset godina za stan od 50 četvornih metara je, blago rečeno, nerealna, a zapravo je smiješna. To, naime, pretpostavlja da prosječni zaposlenik može izdvojiti cijelu svoju plaću samo za namjenu kupnje stana.</p>
<p> Ako netko kupuje stan, u ovom kontekstu, pretpostavlja se da ga nema i da mu je potreban, što pak podrazumijeva da: prvo i osnovno, uopće ima stalan posao i redovitu prosječnu plaću, što je velika sreća već samo po sebi. Zatim, da za vrijeme dok štedi za stan negdje drugdje stanuje, te plaća stanarinu, režije, prijevoz, hranu i sve ostalo potrebno za život. Za to mu je potreban iznos od barem polovice prosječne plaće, što podrazumijeva i vrlo skroman život, te će se onih hipotetičnih deset godina iz napisa odmah pretvoriti u najmanje dvadeset godina.</p>
<p> Normalno je da tijekom tog dugog vremena prosječni Zagrepčanin osnuje obitelj. Ako je jedan od supružnika nezaposlen, što je nerijetko slučaj, to će obitelji samo ta činjenica onemogućiti daljnju štednju, jer prosječna plaća jedva dostaje za socijalni minimum dvije osobe, pa će se kupnja stana pomaknuti u nedogled. </p>
<p>Dobije li naš prosječni Zagrepčanin dijete, što je poželjno, ili više djece, on odlazi u »minus« i trajno siromaštvo te postaje dijelom statistike od šezdesetak posto građana koji su na ovaj ili onaj način zaduženi, te žive od minusa na računu i nemaju realnu kreditnu sposobnost za bilo kakvu štednju, a kamoli stambenu, jer moraju više trošiti nego što zarađuju.</p>
<p> Ako, pak, kojim slučajem prosječni Zagrepčanin ipak podigne kredit za kupnju stana, to mu poskupljuje cijenu stana s obzirom da je riječ o dugoročnim kreditima od dvadesetak ili tridesetak godina s od pet do desetak postotaka godišnje kamate za dvostruko ili više, što automatski produžuje vrijeme štednje za dvadesetak tj. na četrdesetak godina rada i štednje ili na cijeli radni vijek.</p>
<p> Zbrojeno jedno s drugim, prosječni Zagrepčanin u svome radnom vijeku i od svoga rada nikako ne može kupiti stan od 50 kvadrata, pa će biti sretan ako se nakon cijeloga radnog vijeka provedenog u siromaštvu, odricanju i strogoj štednji dočepa i upola manje garsonijere, s jedva pola od onih kvadrata iz napisa, a i to samo uz uvjet da mu se supružnik trajno zaposli i da nemaju više od jednog djeteta, kao i da su cijeli radni vijek zdravi, te nemaju nikakvih drugih nepredviđenih troškova, kao što su inflacija, nezaposlenost i slično, te da svom djetetu ne moraju plaćati danas sve izvjesniju školarinu.</p>
<p> To je naša realnosti, to je naš stvarni život, za koji državna administracija, službena državna politika, Vlada i Sabor uopće ne mare i prave se da ga ne vide.</p>
<p>IVO RAC Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vjerovali ili ne, uplatnica za dvije lipe</p>
<p>Našim tržištem zavladali su »zelenaši« koji nemilosrdno naplaćuju sve što se naplatiti da. Kao korisnik American express kreditne kartice PBZ-a kupila sam određenu robu i uplatila uredno sve moje rate, naravno uz 16 posto kamata. Dakle, svaka uplata je izvršena na vrijeme, da bi na kraju dobila uplatnicu da uplatim 0,02 kune (prilažem uredništvu na uvid njezin preslik). Skuplji su troškovi ispostavljanja uplatnice! Ali, naravno, njih plaća korisnik kartice, pa zašto se čuditi iznosu – tuđin ne oprašta zelenaške kamate. </p>
<p>Vlasnicima banaka i onima koji za njih rade je dobro, a kako je radnicima koji su, nažalost, prinuđeni koristiti njihove kartice vidi se na svakom koraku. </p>
<p>Smiješno je doći na bilo koji šalter banke ili pošte i uplatiti dvije lipe, ne duga, nego ne znam ni sama čega. Takvo nešto nisam doživjela u svojih 56 godina. Zato sam izrezala karticu i vratila je izdavaču. </p>
<p>J. K., Lički Osik (podaci poznati uredništvu)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Odgovornima za utapanje djevojčice 33 mjeseca zatvora</p>
<p>Tadašnja direktorica Hotela »Matija Gubec«, Ljubica Kumpak, oslobođena je krivnje, jer , kako je rekla sutkinja Jelena Habulin, ona po opisu posla nije bila odgovorna za događanja na bazenu. </p>
<p>DONJA STUBICA</p>
<p> – U petak je na donjostubičkom Općinskom sudu izrečena nepravomoćna presuda petorici zaposlenika Hotelsko-turističkog poduzeća »Matija Gubec« iz Stubičkih Toplica odgovornima za utapanje petogodišnje Doris Orešković u odvodu dječjeg bazena 30. svibnja 1999. godine te nanošenje teških tjelesnih ozljeda njezinom vršnjaku Draženu Dolenecu, kojeg je od sigurne pogibije spasio odvažni kupač Vine Krišto. </p>
<p>Prvookrivljeni radnik na bazenu Ivan Papiga osuđen je na 5 mjeseci zatvora, kućni majstor na bazenima Zvonko Škurina dobio je 6 mjeseci zatvora, njihov poslovođa Stjepan Drempetić godinu dana, a generalni direktor HPT - a Ivica Malčić trebao bi biti iza rešetaka 10 mjeseci. </p>
<p>Tadašnja direktorica Hotela »Matija Gubec«, Ljubica Kumpak, oslobođena je krivnje, jer , kako je rekla sutkinja Jelena Habulin, ona po opisu posla nije bila odgovorna za događanja na bazenu. </p>
<p>Obrazlažući pojedinačne presude, sutkinja je istaknula da je Papigi ublažena kazna jer je bio novi radnik na bazenima te da je postupao sa nesvjesnim nehajem, dok je drugookrivljeni Škurina bio dugogodišnji radnik i svjestan opasnosti po kupače ako se bazen počinje ranije ispražnjavati, kao što je i bio slučaj, ako su još u njemu kupači. Škurina je dobio manju kaznu jer je otac maloljetnog djeteta. </p>
<p>Olakotno za generalnog direktora Malčića je to što je bio kratko vrijeme na čelu HTP-a, u koji je došao kad su već trajali radovi na bazenima popularnih »Stubaka«.</p>
<p>»Malčić i poslovođa Drempetić lakomisleno su smatrali da neće doći do problema iako su propustili poduzeti mjere koje bi osigurale kupače«, ustvrdila je sutkinja Habulin. Sutkinja je još kazala da je svima olakotno cijenila što su se tijekom suđenja, koje je trajalo više od četiri godine (ovo je ponovljeno suđenje jer je prvu presudu ukinuo Županijski sud i vratio predmet na ponovno suđenje zbog dodatnih vještačenja), iskreno pokajali zbog tragičnog događaja, za kojeg se oni nisu smatrali krivima. </p>
<p>Osuđenici trebaju platiti i troškove suđenja koji iznose svakome po 8.379 kuna plus paušalni trošak ovisno o njihovu materijalnom stanju, od 500 do 1400 kuna. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Osobni dug platio opremom poduzeća</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u petak nastavljeno suđenje Miljenku Bartolu, direktoru tvrtke »Ekol« optuženom za zloporabu položaja i ovlasti. Tereti ga se da je od Ivana Hudoletnjaka dobio zajam od 48.000 njemačkih maraka, no nije ga mogao vratiti, pa je s Hudoletnjakom sklopio sporazum kojim će mu predati u vlasništvo opremu »Ekola«. Nakon toga je sa sobom, kao prodavatelj i kao kupac, sklopio ugovor o prodaji »Ekolove« opreme vrijedne oko 91.000 DEM-a. Tu kupovnu cijenu nije platio, a opremu je idućega dana, na ime povrata duga, prenio na Hudoletnjaka i time mu vratio osobni zajam. Sebi je, pak, pribavio imovinsku dobit od 351.578 kuna. </p>
<p>Na raspravi je saslušana Bartolova supruga, koja je kazala da zna da je suprugovo poduzeće bilo u teškoj situaciji. Sudac ju je podsjetio da je nakon niza promijena imena poduzeće nazvano »Ekol« te da je ona u tom poduzeću bila direktor zajedno s optuženim. Poslovni udio u poduzeću dobila je od Ivana Hudoletnjaka, ali se ona ne sjeća tih transakcija, jer je u svemu sudjelovala pasivno.</p>
<p>Bartol se nije osjećao krivim za počinjenje djela, a sve je to učinio da bi poduzeće moglo poslovati i radnici primati plaću. Hudoletnjaku je bio dužan, jer mu je posudio novce za plaće radnicima i bio je primoran tu opremu kupiti i dati Hudoletnjaku, kao osiguranje povrata duga. Bartol je kazao i da opremu nije platio, jer nije bilo novaca, a Hudoletnjak nije htio uzeti opremu od »Ekola«, jer je znao da je tvrtka u poteškoćama i da se neće moći naplatiti. »Ekol« je tada dugovao dobavljačima, a imao je dugove i prema proračunu, no ne zna u kojem iznosu. </p>
<p>»Kako to da ste, ako ste imali dugove, vaš privatni dug platili imovinom poduzeća«, upitala je tužiteljica, na što je Bartol odgovorio da je jedino to mogao dati Hudoletnjaku«. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Otmičar: Pustit ćemo maloga, ali reci generalu da će platiti kad-tad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U nastavku suđenja desetorici optuženih za otmicu sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca u petak je na zagrebačkom Županijskom sudu svjedočilo troje svjedoka.</p>
<p> Bivša tajnica generala Zagorca, Snježana Šiprak govorila je, između ostalog o navodnoj poslovnoj suradnji Zagorca i navodnog organizatora otmice Ice Matekovića (sudi mu se u odsutnosti). Sam Zagorec je u istrazi zanijekao takve navode. Šipraka je ispričala da joj je bivši nadređeni 2001. godine rekao da će otvoriti kafić na Šalati i disco klub u »Ciboninu tornju«. Nakon nekoliko mjeseci, tvrdila je svjedokinja, Zagorec joj je rekao da izlazi iz »Mango Mamba«, jer su tamo česte tučnjave. Šiprak je, također, rekla da u »papirima« nije stajalo da je Zagorec suvlasnik tog lokala, jer on nije želio da se to sazna. </p>
<p>Svjedokinja je navela i da joj je novinar Robert Valdec ispričao da su u lokalu »Mango Mambo« suvlasnici Zagorec i Ico Mateković.</p>
<p>Josip Ferek koji je svo vrijeme otmice bio uz svog prijatelja Vladimira Zagorca iznio je kronologiju događanja. Ferek je u četvrtak (dječak je otet u ponedjeljak 23. veljače) nosio polovicu otkupnine (prvih 750 tisuća eura već je bilo isplaćeno) koju je kod hotela »Opera« predao kuriru »City exspressa« a koji je novac trebao odvesti do otmičara. Novac je, kaže svjedok, prikupio osobno prvookrivljeni Ico Mateković. Otmičar je međutim ubrzo mobitelom nazvao generala Zagorca i rekao mu da neće biti ništa od primopredaje, jer je sve puno policije. Ferek je sljedeće dana (petak) po naputku otmičara s torbom s novcima sjeo u vlak za Vinkovce. Torbu je trebao izbaciti kroz prozor u trenutku kada ga otmičar nazove mobitelom. Nakon što je »bacanje« ipak otpalo, Fereka je opet nazvao otmičar i rekao »Reci generalu da ćemo pustiti dijete, ali će on te pare dati kad-tad«. </p>
<p>Sutradan je Josip Ferek vratio novac Ici Matekoviću, a ovaj mu je, kaže, djelovao »zbunjeno i uplašeno, kao da mu se nekud žuri«. Istu večer oteti je dječak pušten. Ferek je još rekao i da se u dane otmice Zagorec čuo telefonski s Hrvojem Petračem, kojeg se tereti za poticanje na otmicu.</p>
<p>Odvjetnik Pero Lozica pomagao je generalu Zagorcu u proceduri dobivanja kredita od Hypo banke, kojim je trebala biti isplaćena otkupnina. Zagorcu su trebali jamci pa su u banku došli vlasnik casina »Mestral« Davorin Firis, direktor poduzeća »PZ Ulaganja« Roman Binder te drugookrivljeni Novica Petrač. Na kraju je bilo dovoljno sudužništvo tvrtke »PZ Ulaganja«. Novčanice isplaćenog kredita bile su popisane i prebačene u pratnji zaštitara »Sokol Marića« u Zagorčev stan. Lozica je rekao i da je, dok su bili u banci Novicu Petrača, telefonom nazvao otac Hrvoje. Suđenje se nastavlja 15. prosinca. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Na sljedeću će raspravu Željka Vinkeševića privesti policija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Općinskom su sudu u petak zbog izostanka Željka Vinkeševića odgođena dva sudska postupka, jedan u kojem je optuženik, te jedan u kojem je pozvan kao svjedok. Naime, kako su policajci obavijestili sud, Vinkeševićev im je zet kad su došli na adresu kako bi ga priveli, rekao kako je on »upravo sada« otputovao u Slavoniju. </p>
<p>Kod suca Mladena Žeravice u tijeku je suđenje Vinkeševiću kojeg se tereti da je 16. siječnja 1999. godine oko 20.30 sati u lokalu »Prizma« na Dolcu 7, nakon svađe, udario Tomu Anića šakom u glavu, a potom i palicom po glavi. Daljnji je sukob, navodilo se u optužnom prijedlogu, spriječio vlasnik lokala Tomo Skoko. Anić je na jednoj od raspravi rekao kako se ne sjeća događaja jer je bio pijan, te kako nije udaren u glavu, niti se svađao s Vinkeševićem. Skoko je pak izjavio kako sukob nije vidio, osim da je njemu nepoznati muškarac udario Anića, ali ga ne može prepoznati kao Vinkeševića. </p>
<p>Zbog izostanka i optuženog, a i pozvanih svjedoka, sudac je odredio njihovo privođenje na slijedeću raspravu određenu za prosinac. </p>
<p>Kod suca Nenada Lukića je pak u tijeku suđenje Blažu Petroviću za iznudu, a u tom je postupku Vinkešević pozvan kao svjedok.</p>
<p>Optužnim se prijedlogom Petrovića tereti da je 18. prosinca 1997. godine od Darija Venturinija tražio 8000 njemačkih maraka za navodne dugove za šunku koju je optuženi nabavljao Venturiniju.</p>
<p>Nadalje se u optužnom prijedlogu navodi da su se u jednom trenutku njih dvojica počeli naguravati, zbog čega su izašli iz Venturinijeve pizzerije »Top Baloon«. </p>
<p>Optužni prijedlog sadrži i navod po kojem je Petrović tada izvukao pištolj i ispalio jedan hitac pored Venturinija.</p>
<p>Venturini je svojedobno pred sucem Nenadom Lukićem izjavio kako se sjeća duga, te kako je Petrović bio u pravu jer je svojedobno dostavo jednu pošiljku šunke za koju Venturini nije znao. Dodao je kako je tek tijekom istražnog postupka shvatio da je Petrović bio u pravu, te mu se na raspravi i ispričao zbog toga. </p>
<p>Vinkešević je kao svjedok predložen jer je tog dana zajedno s Petrovićem došao u pizzeriju kod Venturinija.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Iz goruće kuće spasio suprugu i djecu </p>
<p>Željko Bumbak je ozlijeđen pri skoku s četiri metra visokog prozora kako bi se spasio od buktinje</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U požaru koji je izbio u noći na petak oko 1,40 sati u obiteljskoj dvokatnici u Ulici Ive Zaninovića 6, teško je ozlijeđen 49-godišnji Željko Bumbak, a materijalna šteta procijenjena je na 100 tisuća kuna. </p>
<p>U trenutku izbijanja vatre koju je najvjerojatnije prouzročio kratki spoj dovodnih kablova termo peći, u kući je spavala četveročlana obitelj, no zahvaljujući požrtvovnosti Željka Bumbaka i susjeda, izbjegnuta je tragedija. </p>
<p>Sreća u nesreći je također, što se obiteljska kuća u kojoj je Bumbak živio s nevjenčanom suprugom Draganom Reljom (41) i dvoje maloljetne djece Sanjom (7) i Dinom (3), nalazi svega 20-ak metara od JVP Šibenik čiji su gasitelji požar ugasili oko 2,20 sati. </p>
<p>Prema riječima prvog susjeda Hermana Pulića nešto prije dva sata poslije ponoći iz sna su ga prenuli čudni zvukovi. »Pomislio sam da se susjedi svađaju, no ubrzo sam shvatio da lupanje i buka ipak nisu posljedica verbalnog sukoba«, kaže Pulić. Kad je izašao iz kuće osjetio je intenzivan smrad paljevine i vidio gust dim. </p>
<p>»Željko je pokušavao spasiti suprugu i djecu, no s prednje strane kuće to zbog visine nije bilo moguće, pa sam mu pomogao da izađu kroz maleni prozor sa stražnje strane«, kaže Pulić. Željko se potom vratio u kuću koju je već dobrano zahvatio požar, i zbog nemogućnosti da i on izađe kroz stražnji prozor, bio je prisiljen skočiti s balkona. Pri skoku s balkona visokog oko četiri metra, zadobio je teške tjelesne ozljede, te je zadržan na bolničkom liječenju u šibenskoj Općoj bolnici. Iako nije bilo vidljivih ozljeda Dragana Relja je, također, zadržana na liječenju, a Sanja i Dino su smještena kod rodbine u Šibeniku. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Njemački Celesio postaje suvlasnik Medike i slovenske Kemofarmacije</p>
<p>Celesio želi steći većinske pakete u dvije tvrtke koje su tržišni lideri svaka u svojoj zemlji / U petak su mali dioničari Medike koji drže 43,69 posto dionica trebali odlučiti hoće li dionice prodati islandskoj tvrtki Lyf, a istog dana vlasnika je promijenilo 11,46 posto dionica Medike za što je plaćeno 24,42 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Njemački Celesio, najveća europska tvrtka za distribuciju farmaceutskih proizvoda u petak je objavila da je postigla dogovor o kupnji 10,82-postotnog udjela u zagrebačkoj Medici, najvećoj hrvatskoj farmaceutskoj veledrogeriji, koji je dosad držala slovenska farmaceutska kompanija Lek.</p>
<p>Istodobno, Celesio je objavio da je s Lekom dogovorena i prodaja njegova 31,4-postotnog udjela u ljubljanskoj Kemofarmaciji, najvećoj slovenskoj farmaceutskoj veledrogeriji. (Lek je inače novi član skupine Sandoz, koja je u vlasništvu švicarske Novartis grupe.) Komentirajući ulazak u dioničku strukturu Medike, izvršni direktor i predsjednik upravnog odbora Celesija, Fritz Oesterle je kazao da se »ovom akvizicijom upotpunjuju planovi Celesija za stjecanje kontrolnog udjela u Medici, vodećoj hrvatskoj veledrogeriji koja s prošlogodišnjih 218 milijuna eura prometa u prošloj godini drži više od 30 posto udjela na atraktivnom hrvatskom farmaceutskom veleprodajnom tržištu.«</p>
<p>Osim što namjeravaju povećati svoj udio u Medici, i u slučaju Kemofarmacije Celesio priprema ponudu za otkup dionica od preostalih dioničara u namjeri da stekne većinski paket. Inače, prošlogodišnji promet Kemofarmacije dosegao je 213,5 milijuna eura, a tvrtka na slovenskom tržištu ima udjel od 40 posto. Uz to, Kemofarmacija ima stopostotni udjel u hrvatskom supsidijaru Unipharm, d.o.o. i većinski udjel u rumunjskom PharmaFarmu.</p>
<p>Govoreći o preuzimanju Kemofarmacije Oesterle je kazao da je to tek prvi korak u ulasku Celesija na slovensko farmaceutsko veleprodajno tržište, dodajući da vjeruje da je ta tvrtka u Sloveniji idealan partner za Celesio.</p>
<p>Dovršenje Celesiovih transakcija u Hrvatskoj i Sloveniji najavljuje se za početak 2005., s tim da preuzimanje većinskog udjela u Kemofarmaciji treba odobriti nadležni Ured za tržišnu konkurenciju. Inače, Celesio posluje u 12 zemalja, ima oko 30.000 zaposlenih, a strategija im je stvaranje paneuropskog servisa za farmaceutsku industriju koji uključuje skladištenje distribuciju i marketing. Celesio ima 1863 vlastite ljekarne, a u veleprodaji svakodnevno preko 123 podružnice realiziraju više od 100.000 isporuka.</p>
<p>U Medici su u petak potvrdili da su i oni dobili opširniji dopis iz Celesija. Ulazak ove kompanije u vlasničku strukturu za njih je, tvrde, dokaz da su poželjan partner najjačim europskim kompanijama. No, bez obzira na promjenu vlasničke strukture, Uprava Medike očekuje da će planirana poslovna politika za sljedeću godinu ostati nepromijenjena, a ona je usmjerena ka ostvarivanju većih prinosa, zadržavanju radnih mjesta i širenju u regiji. Također, za sredinu prosinca Medika najavljuje prezentaciju svog plana regionalnog širenja.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje očekuju li da će i najveći dioničar Medike, Pliva prodati svoj udjel od 24,71 posto kažu da to Pliva može učiniti, ali da su u toj kompaniji kazali da će »raditi na dobrobit svojih dioničara«.</p>
<p>U međuvremenu, petak je bio dan kada se od malih dioničara Medike očekivala odluka o tome hoće li svoje dionice prodati islandskoj kompaniji Lyf, koje za njezin račun otkupljuje brokerska kuća Auctor. Pliva, Lek, Krka, Gradska ljekarna Zagreb i sama Medika imaju ukupno 56,31 posto Medike, a ostalih 43,69 posto držalo je oko 370 malih dioničara, od kojih je značajan broj ovoga tjedna prodao svoje dionice. U tjedan dana vlasnika je promijenilo ukupno 5548 dionica Medike što predstavlja 18,37 posto temeljnoga kapitala. Od toga je samo u petak prodano 11,46 posto Medike (po cijeni od 6997 do 7250 kuna), što po svemu sudeći znači da je u vlasničku strukturu stigao još jedan krupan dioničar.</p>
<p>Zasad još nije poznato što će sa svojim udjelima u Medici učiniti Krka koja drži 11,68 posto i Gradska ljekarna Zagreb 3,31 posto, koja je krajem prošle godine njemačkom Phoenix Internationalu prodala svoj 7,75-postotni udjel u veledrogeriji Farmacija.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dvadeset banaka osnovalo kreditni registar, početak rada na jesen 2005.</p>
<p>Hrvatski registar obaveza po kreditima u početku će obuhvaćati podatke o zaduženosti građana u bankama i stambenim štedionicama / Građani će imati pravo na uvid u kreditno izvješće koje će HROK formirati prema podacima iz banaka - i ispravak eventualnih pogreški </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvadeset banaka, koje pokrivaju ukupno 97,5 posto hrvatskog bankarskog tržišta, potpisalo je ugovor o osnivanju Hrvatskog registra obaveza po kreditima (HROK d.o.o.), koji će bankama korisnicima omogućiti prikupljanje, obradu i razmjenu informacija o kreditnim obvezama klijenata. Međutim, kreditni registar će s radom - razmjenom informacija - započeti tek u trećem tromjesečju sljedeće godine, najavili su u petak predstavnici HROK-a.</p>
<p>Kreditni registar u početku će obuhvaćati samo podatke - pozitivne i negativne - o kreditnim obvezama fizičkih osoba i njihovoj otplati, a ako se sustav pokaže uspješnim bit će proširen i na pravne osobe. HROK će, osim toga, obuhvaćati samo podatke o kreditima banaka i stambenih štedionica. Naime, postojeće zakonske odredbe ne predviđaju uključivanje štednih zadruga, leasing tvrtki, kartičarskih kuća koje su izvan bankovnog sustava te maloprodajnih tvrtki koje odobravaju kredite u sustav razmjene informacija HROK-a, zbog čega je Hrvatska udruga banaka najavila kako će zatražiti izradu posebnoga zakona kojim bi se proširio doseg kreditnog registra.</p>
<p>Prema najavama, građani će imati pravo na uvid u kreditno izvješće koje će HROK formirati prema podacima iz banaka - i ispravak eventualnih pogreški. Inače, kreditno izvješće pojedinca će se prvi puta sastaviti tek ako on zatraži kredit u nekoj banci i ako banka u tom slučaju zatraži podatke od HROK-a. Za očekivati je da banke neće tražiti izvješća ako se radi o manjem iznosu kredita, pošto će se usluga izdavanja kreditnog izvješća naplaćivati.</p>
<p>Kako je istaknuo predsjednik Osnivačke skupštine HROK-a Eugen Paić-Karega, inače direktor Sektora za upravljanje rizicima u Zagrebačkoj banci, kreditni registar će kroz smanjenje rizika banaka »neminovno« potaknuti pad kamatnih stopa. Iako predstavnici HROK-a kažu kako je teško prognozirati koliki će utjecaj registra na kamatne stope zaista biti, prema ranijim navodima čelnika jedne od banaka osnivača, to bi moglo biti i do dva posto.</p>
<p>Kreditni registar - institucija koja bi u nekom obliku trebala postojati u svakom razvijenom financijskom tržištu, kako je kazao zamjenik predsjednika Skupštine Mislav Blažić iz PBZ-a - također će smanjiti potrebnu dokumentaciju te pojednostaviti i ubrzati čitav proces dobivanja kredita, ali i olakšati nadzor banaka. Inače, sustav HROK će se temeljiti na softveru koji se koristi u oko 15 zemalja, među kojima je i Češka.</p>
<p>Najveći dioničari HROK-a su s udjelom od 14 posto Zagrebačka i Privredna banka, dok po deset posto imaju Erste i Steiermärkische, Hrvatska poštanska, HVB Splitska, Hypo Alpe-Adria, Nova i Raiffeisen banka. Dvanaest banaka - Kovanica, Centar, Croatia, Istarska kreditna, Jadranska, Karlovačka, Kreditna, Nava, Partner, Podravska, Slatinska i Volksbank - imaju po jedan posto. Međutim, mogućnost korištenja HROK-a će naravno imati i druge banke - prema pravilu uzajamnosti: podatke iz HROK-a smiju dobiti samo oni koji i sami dostavljaju podatke u registar.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatske tvrtke su premale za dobivanje velikih poslova na europskom tržištu</p>
<p>Domaće tvrtke mogu se javiti izravno na raspisane javne natječaje u EU, ali i kao podizvođači kontaktirati s tvrtkama koje pobijede na tim natječajima, ističe Rikard Lumezi / Usluge Promara koristi oko 1100 gospodarskih subjekata, a dnevno su dostupni podaci o oko 30.000 javnih natječaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Promar, inače franšizer tvrtke Kompass, vodećeg svjetskog poslovno informacijskog sustava na području trgovinske razmjene, korisnicima u Hrvatskoj omogućuje uvid u javne natječaje na europskom i domaćem tržištu.</p>
<p>Direktor tvrtke Promar Rikard Lumezi napominje kako je jedan od ciljeva te tvrtke pružanje pomoći hrvatskim tvrtkama u njihovu sudjelovanju na natječajima u zemlji i inozemstvu. </p>
<p>Javna nadmetanja u Europi odavno predstavljaju sustav organiziranog pristupa praćenja i distribucije tih podataka, kaže Lumezi. Promar je, na hrvatsko tržište prije tri mjeseca uveo programe - u koje su uključeni i hrvatski izvori - koji objavljuju javna nadmetanja u gospodarstvu Hrvatske.</p>
<p>Ova usluga, kažu u Promaru, prije svega nudi brojne uštede, od materijalnih do ljudskih. Klijenti mogu biti sigurni da će im svi tenderi biti dostupni najkasnije 24 sata od objave. Dnevno je to oko 30.000 tendera koji su dostupni online, napominje Lumezi, te dodaje kako u njihovoj bazi podataka postoji oko 1100 korisnika usluge iz Hrvatske. Tako tvrtke dobivaju informaciju da je u nekoj europskoj zemlji otvoren natječaj iz njihova područja poslovanja, a uvjeti natječaja mogu se dobiti kod davatelja nadmetanja.</p>
<p>»Svjesni smo da naše tvrtke u najvećem broju nemaju potencijala za samostalni izlazak na veće europske tendere, jer oni zahtijevaju daleko veću kapitalnu vrijednost subjekata koji se pojavljuju«, naglašava Lumezi.</p>
<p>Za njih se pojavljuje druga opcija. Naše tvrtke pojavljuju se kao podizvođači, a Promarov servis obavještava korisnike koja je tvrtka pobijedila na natječaju, te omogućava daljnji kontakt s njom.</p>
<p>Lumezi ističe kako im je primarno plasiranje informacija, dok ne rade analize u kojoj su mjeri naše tvrtke uspješne u osvajanju tendera na inozemnim tržištima. Dodaje da je svakako najveći hrvatski izvozni potencijal u zemljama bivše Jugoslavije i tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe, dok je što se tiče uvoza roba to područje EU. U posljednje dvije godine pojačava se interes za azijske zemlje i zemlje Sjeverne i Južne Amerike. Lumezi drži da hrvatske tvrtke koje su uspjele prodrijeti na europsko tržište uspijevaju tamo i opstati, ali teško pronalaze nova tržišta. </p>
<p>»Što je specifičnija proizvodnja, to su tržišta nominalno manja, a otuda imperativ takvim tvrtkama da moraju regionalno pokrivati veća tržišta, jer su nužno izvozno orijentirani«, kaže Lumezi.</p>
<p>Drago nam je što imamo i klijente koji proizvode specifične proizvode, jer smo im u stanju ponuditi prodor na strana tržišta. Svi koji vjeruju da imaju proizvod koji mogu prodati na svjetskom tržištu danas mogu vrlo lako stupiti u kontakt s potencijalnim kupcima u cijelome svijetu, naglašava Lumezi.</p>
<p>Mnogi su primjeri kako tvrtke iz nekih dalekih zemalja uspijevaju prodati svoju robu na hrvatskom tržištu, pa se nameće pitanje zašto ne bi bilo tako i s malim hrvatskim tvrtkama na tržištima dalekih zemalja, zaključuje Lumezi.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ina i Mol iskazali interes za kupnju Energopetrola</p>
<p>Sarajevski Energopetrol je najvažnija tvrtka za prodaju nafte i naftnih derivata u BiH sa 65 benzinskih postaja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina i njen strateški partner mađarski Mol, temeljem javnog poziva Vlade BiH, predali su u petak zajedničko neobvezujuće pismo namjere kojim iskazuju interes za ulaganje u sarajevski Energopetrol.</p>
<p>»U prvoj fazi iskazivanja neobvezujućeg interesa Ina i Mol će zajedničkim snagama prikupljati sve relevantne informacije o mogućem ulaganju u Energopetrol«, priopćeno je u petak iz dviju tvrtki.</p>
<p>Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević ističe da je »odluka da se u natječaju za Energopetrol sudjeluje zajedno s Molom rezultat čiste poslovne procjene koja je nedvojbena - naša zajednička snaga te znanje i iskustvo jamče za Inu najbolje moguće odluke i rezultate«. »Mol, koji je Inin strateški partner već više od godinu dana, snažno podupire sve poslovne planove koji će Ini omogućiti daljnji rast i zauzimanje snažne pozicije na tržištu koja joj i pripada. Energopetrol je u svakom slučaju vrijedna prilika i u ovom trenutku zajedno pobliže istražujemo mogućnosti - obje tvrtke upoznate su s bosanskohercegovačkim tržištem i zainteresirane za njega«, naglašava glavni izvršni direktor Mola Zsolt Hernadi.</p>
<p>Sarajevski Energopetrol, inače, u 67-postotnom je vlasništvu države. Energopetrol već niz godina predstavlja najvažniju tvrtku za prodaju nafte i naftnih derivata na području Bosne i Hercegovine sa 123.877 prodanih tona u prošloj godini, te mrežom od 65 benzinskih postaja. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tečaj eura dosegao novi rekord od 1,33 dolara, Celesio pao 2,3 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz novi rekord tečaja eura prema dolaru i ponovni rast cijene sirove nafte u Londonu, europski su indeksi u petak pali. </p>
<p>Londonski FTSE 100 i frankfurtski Dax su tako do poslijepodneva izgubili 0,4 posto, spustivši se na 4732,6, odnosno 4145 bodova. </p>
<p>Pariški CAC 40 je pao 0,7 posto, na 3769, a milanski MIB 30 0,3 posto, na 29.942 boda. </p>
<p>Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je pao 0,5 posto, na 2752 boda.</p>
<p>Euro je dosegao rekordan tečaj od 1,3328 dolara, nakon, u međuvremenu opovrgnutih, medijskih navoda kako Kina prodaje dio američkih državnih obveznica. </p>
<p>Inače, Kina je po vrijednosti holdinga drugi vlasnik američkih državnih obveznica.</p>
<p> Do petka poslijepodne euro je oslabio na 1,3243 dolara, a pao je i na najnižu razinu prema japanskom jenu u posljednjih gotovo pet godina.</p>
<p>Cijena IPE Brent sirove nafte je u Londonu do poslijepodneva porasla 29 centi, na 44,95 dolara za barel. </p>
<p>Na New York Mercantile Exchangeu se zbog praznika nije trgovalo u četvrtak i petak, a Nymex Light sirova nafta je u srijedu dosegla 49,32 dolara za barel.</p>
<p>Na newyorškim burzama vrijednosnih papira u petak se trgovalo te je Dow Jones Industrial Average porastao 0,1 posto, na 10.532, a Nasdaq Composite 0,2 posto, na 2107 bodova. </p>
<p>U Tokyju je Nikkei 225 pao 0,61 posto, na 10.833,7 bodova.</p>
<p>Među tvrtkama na koje je utjecalo slabljenje dolara, DaimlerChrysler je pao 0,5 posto, a grupacija za luksuzne proizvode LVMH 0,7 posto. </p>
<p>Osiguravatelj Aegon, koji također ostvaruje znatan dio poslovanja u SAD-u, pao je 1,4 posto, iako su ostali vodeći osiguravatelji također pali. Allianz je pao 0,5, a Axa 1,4 posto. </p>
<p>Među farmaceutskim i kemijskim tvrtkama, Astrazeneca, Bayer, GlaxoSmithKline, Novartis i Sanofi-Aventis su pali između 0,8 i 1,5 posto. </p>
<p>Njemački Celesio, koji je u petak objavio kako je od Leka kupio udjel u hrvatskoj Medici, pao je 2,3 posto.</p>
<p>Među rijetkim dobitnicima u petak, Henkel je porastao dva posto nakon što je najavio smanjenje broja zaposlenih u kompaniji za 3000 - ili za šest posto - u sljedećih dvije godine. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>»Afera Žužul« završila je aferom Sabora</p>
<p>Nakon HDZ-ova uvjeravanja da je imao kvorum pri glasovanju o smjeni ministra Žužula, što je oporba nazvala falsifikatom, na sjednici Predsjedništva Sabora Vladimir Šeks je predložio da zajednički pregledaju snimku glasovanja gdje se navodno vidi da 10 do 15 oporbenjaka stoji iza stupa, ali je oporba i to odbila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glasovanje o povjerenju ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu, koje je u noći na petak obavljeno bez opozicije koja ga je i inicirala, dobilo je svoj burni nastavak u petak, kad su HDZ-ovci uvjeravali novinare da su imali kvorum, dok su oporbenjaci tvrdili suprotno, ocjenjujući da je riječ o čistom falsifikatu. </p>
<p>Ni na sjednici saborskog predsjedništva dvije strane nisu odustale od svojih stavova, a nije ih pomirio ni prijedlog predsjednika Sabora Vladimira Šeksa da zajednički pregledaju snimku glasovanja, jer je oporba to odbila, tražeći ponavljanje glasovanja. Na snimci se, tvrdi Šeks, jasno vidi da je u dvorani bilo 78 HDZ-ovaca i njihovih partnera, ali i 10 do 15 oporbenjaka koji su stajali iza stupa. </p>
<p>»I bez tih stajača, nesporno je da smo imali kvorum«, kazao je Šeks dodavši da nije on, nego saborska većina odbila prijedlog oporbe za pojedinačnim glasovanjem o Žužulovoj smjeni, pa se zato glasovalo dizanjem ruku. Oporbeno odbijanje pregledavanja snimke čelnik HSS-a Zlatko Tomčić objasnio je nepostojanjem poslovničke odredbe kojom bi se kvorum utvrđivao na taj način. Ponovio je tvrdnju o falsifikatu ocijenivši manipulacijom i Šeksovu tvrdnju da se Sabor morao izjasniti o dva različita prijedloga o načinu glasanja. »'Afera Žužul' završila je aferom Sabora«, ocijenio je čelnik SDP-a Ivica Račan na zajedničkoj konferenciji za novinare s liderima HNS-a i HSS-a u petak ujutro.</p>
<p>»Opozicija nema dovoljno ruku da smijeni Žužula, ali je očito da Žužul nije imao podršku ni svih zastupnika vladajuće koalicije«, rekao je Ivica Račan (SDP). Smatra da je glasovanje bilo lažirano, jer je nakon što je oporba napustila dvoranu, bilo manje od 77 zastupnika, koliko ih treba za kvorum. </p>
<p>I Vesna Pusić (HNS) je uvjerena da je HDZ falsificirao glasovanje, i to zato jer u raspravi nije opovrgnut nijedan navod iz zahtjeva oporbe za Žužulovom smjenom.</p>
<p>S druge strane, predsjednik Kluba HDZ-a Luka Bebić uvjeravao je novinare da oporba nije srušila kvorum, jer je u trenutku glasovanja u sabornici bilo 78 zastupnika. »Ne znam tko je bio od koalicijskih partnera. Vidio sam neke, no bio je košmar i gužva«, rekao je. Tvrdi da je problem oporbe u tome što ne može skupiti dovoljno ruku, pa stalno opstruira rad Sabora. »HDZ poštuje manjinu, ali ne može prihvatiti njezine ucjene«, naglasio je, optuživši medije da su skloniji oporbi. »Tražim samo da prenesete istinu, a koliko me volite ili ne volite, uopće me ne zanima«, poručio je novinarima.</p>
<p>U petak su saborski kuloari bili zabavljeni prijeporom o tome je li Žužul ostao ministar uz dovoljno ruku u zraku ili je HDZ falsificirao glasovanje, spominjući najčešće nedostatnih 74 zastupnika. Prema toj verziji, u dvorani je bilo svih 66 zastupnika HDZ-a te HSP-ovci Anto Đapić i Vlado Jukić, DC-ovac Frano Piplović, nezavisni Ivo Lončar, HSU-ovac Silvano Hrelja, manjinci Nikola Mak i Šemso Tanković, što daje 73. Pribroji li se tome i Librin Vilim Herman, koji je preskakao ogradu ne bi li izašao iz dvorane, dolazi se do 74 prisutna zastupnika. Službeni saborski brojači međutim tvrde da je u dvorani bilo 78 zastupnika, objašnjavajući da kvorum utvrđuju brojeći sve prisutne, neovisno gdje se oni u dvorani nalaze.</p>
<p>Ivka Bačić Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Podigli kredite za ribolov, koji im je sada zabranjen </p>
<p>Na Prukljanu se zbog Pravilnika događa prava socijalna drama, jer najmanje dvadesetak obitelji ostaje bez egzistencije, a to ne smijemo dopustiti, kaže Petar Baranović, predsjednik Ceha ribara </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Nakon što su prije dva tjedna sportski ribolovci i ribari-dopunci iz Pirovca zatražili od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da izmijeni novi Pravilnik o posebnim staništima, ovih su se dana na noge digli i profesionalni ribari s Prukljana kojima je prema tom pravilniku zabranjen ribolov na Prukljanskom jezeru. </p>
<p>Naime, Pravilnikom o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulaciji ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prukljanskom jezeru, Morinjskom zaljevu i Neretvanskom kanalu, dijelovi ribolovnog mora proglašeni su posebnim staništima riba i drugih morskih organizama. Dakle, nakon njegova stupanja na snagu, pirovački ribari više ne mogu ribariti na dosadašnjim poštama u svom zaljevu već u potragu za ribom moraju odlaziti na više od 2,5 nautičke milje udaljeni prostor, što je praktički nemoguće jer sportski ribari i dopunci imaju malene barke kojima ne mogu odlaziti na tako veliku udaljenost. Pirovčani ističu da njihov zaljev nikada nije bio mrjestilište za ribe i školjke, pa traže izmjenu Pravilnika.</p>
<p> To isto zatražilo je ovih dana i dvadesetak profesionalnih ribara s područja Prukljana, saznajemo od Petra Baranovića, predsjednika Ceha ribara. On potvrđuje da je Pravilnik koji zabranjuje ribarenje na Prukljanu izazvao negativne reakcije tamošnjih ribara, čija je egzistencija sada ugrožena. Neki su ribari, kaže Baranović, podigli nepovoljne kredite kako bi se bavili ribolovom, a danas im se ribarenje zabranjuje. Većina ribara su i hrvatski branitelji, koji su za otvaranje obrta podizali velike kredite. Ribari se slažu s odredbom da se na prostoru Guduče u Prukljanu zabrani ribolov, ali smatraju da je dio prostora trebalo ostaviti otvorenim za ribolov te dopustiti upotrebu tradicionalnih ribarskih alata.</p>
<p> »Sada se na Prukljanu događa prava socijalna drama, jer najmanje dvadesetak obitelji ostaje bez egzistencije, a to ne smijemo dopustiti«, kaže Baranović. »Ministar Čobanković može uredbom izmijeniti Pravilnik, što od njega očekujemo, inače su ribari spremni na sve«, dodaje. </p>
<p>Na području Šibensko-kninske županije je i treći zaljev koji se našao u Pravilniku. Riječ je o Morinjskom zaljevu, ali nitko od tamošnjih ribara dosad nije reagirao jer taj zaljev nikada nije bio veće ribolovno područje.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Slovenska policija na 4,5 nautičkih milja u hrvatskom moru</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Slovenske ribarice i slovenska policijska plovila ovih dana ponovo uznemiravaju savudrijske ribare i prelaze sredinu Savudrijske vale. U četvrtak su u hrvatskim teritorijalnim vodama ribarile čak tri slovenske ribarice, i to ujutro i popodne, dok su u petak tri slovenske ribarice ujutro ponovo prešle crtu razgraničenja i ribarile u našim vodama. Slovensko policijsko plovilo u četvrtak ujutro prešlo je crtu razgraničenja i stiglo do nevjerojatnih 4,5 milja unutar hrvatskih voda, što dosad nije zabilježeno.</p>
<p>Iz Policijske uprave istarske doznajemo da je jedna slovenska ribarica u četvrtak ujutro već u 6.55 sati prešla crtu sredine, te ju je hrvatsko policijsko plovilo zateklo na 1,7 nautičkih milja u hrvatskim vodama. Kad je hrvatska policija upozorila slovensku ribaricu da se udalji jer je u hrvatskim vodama, oko 7.40 sati na tu je poziciju stiglo slovensko policijsko plovilo koje je također upozoreno. No, umjesto da se udalji iz hrvatskih voda, slovensko policijsko plovilo ušlo je na čak 4,5 nautičkih milja u naše vode, te se zaustavilo u neposrednoj blizini jedne hrvatske ribarice s kojom ipak na kraju nisu komunicirali. </p>
<p>Slovenska ribarica napustila je hrvatske vode tek u 8.05 sati, a slovensko policijsko plovilo u 8.10 sati. U četvrtak popodne od 15 do 15.30 sati tri slovenske ribarice bile su u hrvatskim vodama na 0,8 nautičkih milja od crte razgraničenja. Nakon što ih je naša policija upozorila, uputile su se prema slovenskoj strani. U petak, vrlo rano, u 6.50 sati prva od ukupno tri slovenske ribarice doplovila je u naše vode na oko 1,2 nautičke milje od crte sredine. Nakon što je upozorena, izašla je u 7.40 sati, a u isto vrijeme ušla je i druga s kojom se ponovio identičan scenarij. Treća slovenska ribarica u petak je ušla na 1,2 nautičke milje od crte sredine oko osam sati i izašla u 10.40 sati, što dokazuje da se nije previše obazirala na upozorenja hrvatske policije.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Lučić: Tražimo ispriku za »slučaj Puljiz«</p>
<p>Ne ispune li se naši zahtjevi, u srijedu ćemo o svemu obavijestiti europsku i svjetsku novinarsku federaciju, rekao je predsjednik HND-a/ Božo Novak: Ispriku ćemo prihvatiti ako se ispričaju predsjednik Mesić i premijer Sanader</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Najveći dio rasprave na 45. skupštini Hrvatskog novinarskog društva, koja se u petak i subotu održava u Opatiji, očekivano se odnosio na aferu Protuobavještajne agencije čiji su agenti ispitivali novinarku Helenu Puljiz. Afera vezana uz prisluškivanje i ispitivanje novinarke Helene Puljiz prevladavala je i u uvodnom izlaganju predsjednika HND-a Dragutina Lučića Luce, koji je hrvatskim institucijama uputio svojevrsni ultimatum. </p>
<p>»Ovaj problem treba rješavati u Hrvatskoj, no ako to ne bude moguće, internacionalizirat ćemo ga. Za HND bi velika satisfakcija bila već i isprika nadležnih tijela zbog kršenja elementarnih ljudskih prava Helene Puljiz i vjerojatno bi za nas taj slučaj time bio zaključen. No, kako HND žele instrumentalizirati i vladajuća stranka i oporba, morat ćemo sve prebaciti na međunarodne institucije. Ne ispune li se naši zahtjevi, u srijedu ćemo o svemu obavijestiti europsku i svjetsku novinarsku federaciju koje će sasvim sigurno intervenirati. To onda podrazumijeva istragu povjerenstva pod kapom Europske unije i nove velike neugodnosti za Hrvatsku«, rekao je Lučić.</p>
<p>S predsjednikom HND-a samo se djelomice suglasio Božo Novak ustvrdivši da obična isprika za slučaj u kojem Protuobavještajna agencija maltretira novinarku nije dovoljna: »Isprika je važna samo ako dođe s najvišeg mjesta, od onih koji su najodgovorniji za rad POA-e. Dakle, prihvatit ćemo je ako se ispričaju predsjednik Mesić i premijer Sanader. Ovime HND želi poslati vrlo jasnu poruku javnosti: građani ne dajte se zaplašiti!«.</p>
<p>U pisanom izvještaju o radu Izvršnog i Središnjeg odbora HND-a podijeljenog na Skupštini u Opatiji, između ostaloga stoji: »Na planu privatizacije i pluralizacije medija, založiti se za privatizaciju i jačanje nezavisnosti lokalnih medija, koji se spominju kao najveći grijeh hrvatske države u gotovo svim međunarodnim izvješćima. Za kontroliranu i pravičnu privatizaciju Slobodne Dalmacije u skladu sa antimonopolističkim odredbama iz Zakona o medijima. Za drukčije upravljanje Vjesnikom, odnosno, za upravljanje kakvo je primjereno javnom mediju«. Predsjednik HND-a Dragutin Lučić Luce je pojasnio, »I prethodnu i ovu Vladu upozoravali smo da ukoliko je država vlasnik medija, u ovom slučaju Slobodne Dalmacije i Vjesnika, da tim medijima treba upravljati kao javnim medijima, poput HRT-a. To znači da Vlada treba imenovati vijeće ili neko drugo slično tijelo, a ne izravno imenovati Nadzorni odbor i Upravu. Inače, ja osobno i nisam za privatizaciju Vjesnika, već bih volio da on ostane javni medij.</p>
<p>Varaždinske vijesti ponudile posao Heleni Puljiz</p>
<p>Želeći pomoći slobodnoj novinarki Heleni Puljiz, direktor i glavni urednik Varaždinskih vijesti Ernest Fišer ponudio joj je posao u svojim novinama. »Nudim kolegici Puljiz zaposlenje u uredničkom statusu na šest mjeseci. Nakon toga sama može odlučiti želi li ostati raditi kod nas ili će otići«, rekao je tijekom rasprave na Skupštini HND-a Fišer.</p>
<p>U HND i bez fakulteta</p>
<p>Na Skupštini HND-a promijenjen je članak 10. Statuta kojim se propisivalo da članom društva mogu postati samo novinari s visokom stručnom spremom. Budući da je HND udruga profesionalnih novinara, VSS ne može biti uvjet za članstvo u njoj. Na tu je nepravilnost HND-u ukazano iz Ureda za registar udruga, te je na Skupštini taj članak, koji nije u skladu sa zakonom, ukinut.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Umrla nakon što je potpisala izjavu o 'dragovoljnom' odlasku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog izuzetno velikog psihičkog pritiska poslodavca na radnike T-Hrvatskog telekoma (T-HT) stimulativne otpremnine uzelo je više od 2300 radnika T-HT-a, navodi se u otvorenom pismu Jadranka Vehara, predsjednika Republičkog sindikata radnika HPT-a (RSR HPT). U pismu objavljenom u petak stoji da su zbog »dragovoljnosti« otpremnina neki radnici koji su uzeli otpremninu završili u bolnici u predinfarktnom stanju, dok je jedna radnica umrla nakon što je potpisala izjave o odlasku iz T-HT-a. U RSR HPT-u se pitaju tko će u T-HT-u raditi ako ode trećina radnika, a ukupno ih je 7900, koja je ostvarivala izuzetno veliku dobit, te vodila brigu o korisnicima. S druge strane, Josip Pupić, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija (HST), navodi u priopćenju da je proces stimulativnih otpremnina u T-HT-u trebalo provesti daleko od očiju javnosti.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rončević: Spreman sam riješiti nesporazume s Predsjednikom</p>
<p>Nikada dosad nisam izašao iz okvira svojih nadležnosti, a to ne namjeravam činiti ni ubuduće, rekao je ministar Berislav Rončević i dodao da je potpuno otvoren za suradnju s Predsjednikom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar obrane Berislav Rončević priznao je u petak da je u komunikaciji s vrhovnim zapovjednikom o Memorandumu o vojnoj suradnji između Hrvatske i SAD-a ipak bilo određenih nesporazuma i nesuglasica. </p>
<p>Nakon svečanog obilježavanja 5. obljetnice Operativno-strategijskog simulacijskog središta u Zapovjedništvu za združenu izobrazbu i obuku, Rončević je novinarima rekao kako vjeruje da je, unatoč nesuglasicama, u dosadašnjem radu apsolutno poštivao zakon.</p>
<p>»Nikada dosad nisam izašao iz okvira svojih nadležnosti, a to ne namjeravam činiti ni ubuduće. Slažem se da je u dijelu međusobnog informiranja bilo određenih nesporazuma, no spreman sam ih kao ministar obrane ispraviti« izjavio je Rončević, te dodao kako vjeruje da će i predsjednik Mesić to prihvatiti. </p>
<p>Na upit novinara hoće li se uskoro opet sresti s Predsjednikom, koji je nakon vježbe na poligonu Slunj djelovao prilično ljutit na njega, Rončević je odgovorio da zbog obaveza u Saboru i Vladi u četvrtak nije bio na vježbi, a nije pogledao ni televizijski izvještaj.</p>
<p>»Ponavljam, ja sam potpuno otvoren za suradnju s Predsjednikom«, poručio je ministar. Na novinarsko pitanje hoće li načelnik Glavnog stožera i ubuduće odlaziti na sastanke s vrhovnim zapovjednikom, ministar je odgovorio da je Predsjednik na vrhu vertikale zapovijedanja i da on na razgovor može zvati koga želi.</p>
<p>»General Lucić obvezan je i meni podnijeti bilješku o vođenim razgovorima i zaključcima koji se odnose na obveze MORH-a«, razjasnio je Rončević.</p>
<p>Odbacio je sumnju da načelnik Glavnog stožera i on izbjegavaju pojavljivanje na istim događajima te kazao da će generala Lucića vidjeti za nekoliko sati na kolegiju ministra.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mesić: Ne smijem dopustiti politizaciju vojske</p>
<p>»Kao što se vidi na primjerima Podbevšeka i Rončevića, počela je politizacija određenih službi, a kad je o vojsci riječ, za koju sam odgovoran, to ne smijem dopustiti«, rekao je u petak predsjednik Stjepan Mesić gostujući u »Temi dana« na Radiju 101. </p>
<p>Govoreći o Memorandum sa SAD-om koji nije vidio, a propust pripisuje ministru obrane Rončeviću, Mesić je poručio: »Ako je država preuzela neke obveze, red je da predsjednik države to zna. </p>
<p>Ne može pomoćnica ministra zadužiti Hrvatsku da da svoje poligone, ceste, piste, luke, a da se ne zna kako to ide i da predsjednik o tome ništa ne zna«, dodao je. Mesić je istaknuo da je postignuta određena civilizacijska razina, te je poručio kako on u području ovlasti koje ima, neće dopustiti da se ponovo država vodi jednopartijskim metodama. </p>
<p>U pozadini priče o potpisivanju Memoranduma sa SAD-om, prema mišljenju šefa države, očito se krije želja da se ubrza ulazak Hrvatske u NATO. »To je put kojim će naša vojska otići u Irak pri čemu neću imati nikakvog utjecaja da to zaustavim«, zaključio je Mesić gostujući na »Stojedinici«. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ministar obrane pokrenuo istragu o zataškanim silovanjima ročnika u Lori</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ministarstvo obrane izdalo je zapovijed Vojno-sigurnosnoj agenciji (VSA) i Vojnoj policiji da ispitaju medijske napise o zataškavanju silovanja i seksualnog zlostavljanju mladih ročnika u splitskoj vojarni Lora. Radi se o zabrinjavajućim tvrdnjama, pogotovo ako se radilo i o zataškavanju«, rekao je u petak ministar obrane Berislav Rončević, komentirajući tekst u Slobodnoj Dalmaciji, u kojem stoji kako su časnici iz vojarne Lora u Splitu nadređenima proteklih godina prijavljivali seksualna iskorištavanja i zlostavljanja mladih ročnika od strane nekih djelatnika. </p>
<p>Ministar je izdao nalog VSA i zatražio od Glavnog stožera da Vojna policija također temeljito ispita osnovanost sumnji na koje je u petak upozorio jedan domaći dnevni list. </p>
<p>Prema njihovim tvrdnjama, časnici koji rade u Lori prijavljivali su tijekom 2000. i 2001. jednog djelatnika HV-a nadređenim osobama u vojsci, optužujući ga za seksualno zlostavljanje ročnika, no čitav je slučaj navodno namjerno ostao zataškan. </p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević najavio je u petak da se odmah zatražiti odgovarajuće mjere protiv počinitelja ukoliko se sumnje iznesene u medijima pokažu točnima. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Branitelje se diskriminira pri zapošljavanju </p>
<p>Kovačević: Zakon je neprovediv jer se ne zna točan broj branitelja koji bi na temelju njega ostvarili svoja prava; kardinalna je greška što zakon ne ide na to da se razvojačeni branitelji zaposle jer predviđenih 35 milijuna kuna to neće omogućiti/ Pančić: U proračunu je za branitelje predviđeno dodatnih 200 milijuna kuna, a 2001. HDZ je svojim amandmanima tražio pet milijardi kuna/ Kajin: Zatočenicima talijanskih i njemačkih logora priznati status političkih zatvorenika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Konačni prijedlog novog zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji raspravljen je u petak u Hrvatskom saboru. U prvom čitanju prije nekoliko tjedana zakon je dobio jednoglasnu podršku pa je Vlada pozvala na konsenzus i pri glasovanju o konačnom prijedlogu kako bi se zakonu jamčila stabilnost, a braniteljima mir i dostojanstven život umjesto politizacije njihovih problema. Većina klubova dala je u raspravi podršku zakonu, a neki su najavili amandmane. </p>
<p>Kao najvažnije novosti koje donosi novi zakon, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor navela je uvođenje instituta najniže mirovine za branitelje koji žive na rubu egzistencije a ona bi iznosila 45 posto prosječne plaće. Kao vrijeme Domovinskog rata definirano je razdoblje od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. a članovi obitelji smrtno stradalih branitelja i branitelji s najmanje 30-postotnim oštećenjem organizma oslobodit će se plaćanja participacije. </p>
<p>Tijekom rasprave čak 13 replika hadezeovaca izazvao je bivši ministar branitelja Ivica Pančić (SDP), koji je ustvrdio da je HDZ ovim zakonom odustao od mnogih predizbornih obećanja, ali zapisao nova koja će morati plaćati buduće generacije. </p>
<p>»Umjesto bitnih promjena uslijedili su kozmetički zahvati. U proračunu je za branitelje predviđeno dodatnih 200 milijuna kuna, a 2001. HDZ je svojim amandmanima tražio pet milijardi kuna«, kazao je Pančić. </p>
<p>Darko Milinović (HDZ) Pančiću je spočitnuo da je kao ministar s braniteljima kontaktirao preko neprobojnih stakala. »Da niste Hrvatsku zadužili vanjskim dugom prava bi sigurno mogla biti i veća«, dodao je Josip Đakić, a Niko Rebić je bivšu vladu optužio da je gazila dostojanstvo branitelja. </p>
<p>Pero Kovačević (HSP) smatra da je zakon neprovediv jer se ne zna točan broj branitelja koji bi na temelju njega ostvarili svoja prava. »Kardinalna je greška što zakon ne ide na to da se razvojačeni branitelji zaposle jer predviđenih 35 milijuna kuna to neće omogućiti. Branitelji se diskriminiraju pri zapošljavanju, a u zemljama poput SAD-a, Francuske i Velike Britanije branitelji su i u diplomaciji i na drugim ključnim mjestima«, ustvrdio je Kovačević. </p>
<p>Njegov zahtjev za trećim čitanjem Jadranka Kosor nazvala je apsolutno neprihvatljivim jer zakon tada ne bi stupio na snagu 1. siječnja, a branitelji i njihove obitelji do daljnjega bi živjeli u neizvjesnosti. </p>
<p>Krešimir Ćosić je, u ime HDZ-a, pozvao na rješavanje statusa pripadnika HVO-a međudržavnim sporazumima s BiH.</p>
<p>Damir Kajin (IDS) je upozorio da će, nastavi li se odlazak branitelja u mirovinu sadašnjim tempom, za isplatu mirovina za desetak godina trebati i do milijardu kuna godišnje. Pozvao je na izjednačavanje u pravima invalida Drugog svjetskog rata s invalidima Domovinskog rata kao i da se zatočenicima talijanskih i njemačkih logora prizna status političkih zatvorenika. »Ja osuđujem politiku Franje Tuđmana u BiH od 1992. do 1994, ali ako je riječ o invalidima koji su se odazvali na njegov poziv na njihovoj sam strani«, rekao je Kajin, zaradivši opomenu. </p>
<p>Željko Kurtov (HNS) upozorio je na probleme oboljelih od PTSP-a i na porast broja samoubojstava među braniteljima i pozvao na osnutak centra za liječenje od PTSP-a, alkoholizma i ovisnosti o drogama.</p>
<p>O zakonu će se glasovati u utorak, do kada se Vlada treba očitovati o amandmanima.</p>
<p>Na kraju sjednice zastupnici su prihvatili konačne prijedloge Zakona o zakupu poslovnog prostora, o slatkovodnom ribarstvu, te o zaštiti i spašavanju, dok su izvješća Ravnateljstva i Programskog vijeća HRT-a za razdoblje od studenoga 2003. do lipnja ove godine primljena na znanje. Glasovanju je prisustvovalo svega nekoliko zastupnika oporbe pa je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Luka Bebić od predsjednika Sabora Vladimira Šeksa zatražio da utvrdi je li riječ o opstrukciji ili nečem drugom, te da o tome obavijesti javnost. Sabor će sjednicu nastaviti u utorak. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hebrang o prijevarama u pilot-projektu reforme zdravstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Komentirajući odluku Svjetske banke da zbog prijevara oko pilot-projekta reforme zdravstva u Koprivničko-križevačkoj županiji iz svojih poslova isključi jednog savjetnika i tvrtku, ministar zdravstva Andrija Hebrang podsjetio je u petak kako je još početkom svojega mandata upozoravao da je iz zajma na intelektualne usluge potrošeno golemih 7,5 milijuna dolara. Svjetska banka u četvrtak je u priopćenju prozvala bivšeg izvršnog direktora Brunu Gomesa i konzultantsku tvrtku BIS Healthcare zbog »lažnog iznošenja činjenica u svrhu utjecanja na proces nabave ili izvršenja ugovora na štetu zajmoprimca«, te zbog lažnog predstavljanja i prikazivanja iskustva i kvalifikacija radi izbora za izvođenje projekta u Hrvatskoj. Hebrang je Hini izjavio da je BIS Healthcareu iz Velike Britanije, s kojom je prekinuta suradnja jer nositelji projekta u Hrvatskoj nisu bili zadovoljni njezinim prijedlozima, isplaćeno 1,2 milijuna dolara od ukupno dva milijuna koliko je trebala primiti. »Istraga Svjetske banke, čije rezultate očekujem idućeg mjeseca, meni je na neki način satisfakcija, jer sam od početka ukazivao na promašenost projekta i nepravilnosti unutar njega«, kaže Hebrang. Dodaje kako se projekt reorganizacije koprivničke bolnice nastavlja te bi u njega, do predviđenog završetka 30. lipnja iduće godine, trebalo biti uloženo još pet milijuna dolara. Hebrang ističe da je nakon njegove prozivke zbog 7,5 milijuna dolara isplaćenih za intelektualne usluge bivši direktor projekta reforme zdravstva Stipe Orešković odmah dao ostavku. Ne želeći ulaziti u polemiku s ministrom, Orešković je za Hinu kratko izjavio da »treba pričekati objavu izvješća Svjetske banke pa će onda sve biti jasno - i kako je do istrage došlo i tko ju je inicirao«. Ravnatelj koprivničke bolnice Mijo Bardek kaže da je oko projekta tijekom godina nagomilano puno negativne energije na lokalnoj i državnoj razini te u političkim krugovima. Ostala je još godina dana tijekom koje bi bolnica trebala biti dokraja uređena i dobiti novi operacijski trakt, hitnu službu, psihijatriju, dnevnu bolnicu i središnji dijagnostički laboratorij, napominje Bardek. Svjetska banka odobrila je 1999. Hrvatskoj zajam od 29 milijuna dolara za reformu zdravstva, koji bi, nakon što je lani produžen za godinu dana, trebao biti realiziran do 30. lipnja 2005. Ugovor o zajmu potpisao je tadašnji ministar zdravstva Željko Reiner. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zakon treba prije svega uvažiti pravo djeteta na oba roditelja</p>
<p>Justitia et pax podsjeća da ljudski život počinje od začeća i da ga je potrebno štititi a ne stvarati ga na neprikladan način, koristiti se njime u neprimjerene svrhe, pa ga potom uništavati kao suvišan materijal </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Zahvati medicinski pomognute oplodnje omogućuju da dijete bude rođeno bez skrbi oca nakon smrti roditelja, da dijete rodi 'zamjenska majka' koja je genetski sestra ili baka djeteta, da dijete ne zna tko su mu majka i otac, braća i sestre, što čini mogućim incest. Sve te posljedice ugrožavaju ljudska prava, posebice prava djece«, ističe se, među ostalim, u Izjavi o medicinski pomognutoj oplodnji Justitije et pax Hrvatske biskupske konferencije predstavljenoj u petak na konferenciji za novinare. </p>
<p>U Izjavi se naglašava da »polazišna točka svakoga promišljanja i jedna od neupitnih vrijednosti u vezi s tom raspravom jest dostojanstvo djeteta sa svim njegovim pravima«. »Svjesni smo da se rasprava vodi u stanju negativnoga demografskoga kretanja u Hrvatskoj te da postoji praksa primjene medicinski pomognute oplodnje, koja je nedostatno uređena, i to zastarjelim propisom«, upozorava Komisija. </p>
<p>Justitia et pax podsjeća da ljudski život počinje od začeća i da ga je potrebno štititi a ne stvarati ga na neprikladan način, koristiti se njime u neprimjerene svrhe pa ga potom uništavati kao suvišan materijal. Komisija posebno naglašava da je za dijete najbolje da bude rođeno i odgajano u obitelji u kojoj se za njega brinu i otac i majka, što je istodobno i pravo djeteta. »Propis koji bi unaprijed lišio dijete skrbi drugoga roditelja ili posredno omogućio predaju djeteta istospolnom paru ne promiče dobrobit djeteta«, zaključuje se u Izjavi. </p>
<p>Msgr. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački, rekao je da se tom izjavom želi pridonijeti raspravi o pitanjima medicinski pomognute oplodnje i javnosti dati na znanje kakav je stav Katoličke crkve. Član Komisije bioetičar dr. Tonči Matulić istaknuo je da novi zakon treba prije svega uvažiti pravo djeteta na roditelje, biološki identitet i biološko podrijetlo. Pravnica dr. Aleksandra Korač upozorila je da nacrt zakona »polazi od nepostojećeg prava na roditeljstvo, dok izjava 'Justitije et pax' polazi od prava djeteta«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041127].
|
