NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041117].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 159600 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kampanja i putem Memoranduma sa SAD-om</p>
<p>Rončević hvali Memorandum koji Mesić ni četiri i pol mjeseca nakon što je potpisan još nije vidio / Iako u procesu potpisivanja sporazuma ne treba sudjelovati, Predsjednik je po Ustavu odgovoran za cjelovitost i teritorijalni integritet zemlje / Sanaderova vlada možda ima problema kod slanja naših vojnika u druge zemlje, ali očito nema problema s ulaženjem stranih vojnika u Hrvatsku, kaže HSP-ovac Rožić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ima li političku pozadinu činjenica da do Pantovčaka, četiri i pol mjeseca nakon što je u Njemačkoj potpisan Memorandum o suglasnosti između hrvatske vlade i SAD-a o korištenju zračnog prostora, poligona, zračnih i pomorskih luka te objekata za obuku američke vojske, taj dokument do utorka nije stigao?</p>
<p>U Uredu predsjednika nam je, naime, u utorak potvrđeno da je predsjednik Mesić zatražio da mu se dostavi izvješće o Memorandumu, na temelju kojeg će njegovi savjetnici pripremiti cjelovitu informaciju. </p>
<p>Na Pantovčaku su začuđeni činjenicom da vrhovni zapovjednik zadnji dobiva dokument kojim strana vojska ulazi na hrvatski teritorij, a upravo je njegova ustavna ovlast da štiti neovisnost i teritorijalni integritet zemlje. S druge strane, ministar obrane Berislav Rončević sporazum već komentira kao - kvalitetan.</p>
<p>Za izvršnu vlast, resornog ministra i Koordinaciju za unutarnju i vanjsku politiku u tome nema ničeg spornog. Naime, prema objašnjenju predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, iz Nacrta Memoranduma o kojemu je raspravljala Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku, članak 139. Ustava kaže da je Memorandum u nadležnosti Sabora koji potvrđuje dvotrećinskom većinom međunarodne ugovore vojne i političke naravi. </p>
<p>No, prema članku 138. Ustava, podsjećaju u Uredu, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je ne samo Sabora i Vlade nego i predsjednika Republike. Očito se dvije strane pozivaju na dva različita ustavna članka, no i bez toga otvara se pitanje nije li logično da predsjednik među prvima dozna na koji način se stranim vojnicima dopušta korištenje hrvatskog državnog teritorija? Kakva je zapravo suradnja između izvršne i zakonodavne vlasti s Uredom predsjednika ako netko od njih ne zna detalje pregovaranja i sklapanja tako važnih sporazuma?</p>
<p>Ostaje, istina, bez odgovora pitanje zašto Pantovčak Memorandum nije i prije zatražio. Naime, u pripremanju sporazuma Predsjednik očito nije sudjelovao, no o njemu su mediji pisali još prije godinu i pol, a na njemu je radila i prijašnja vlada. Uostalom, nakon održanih obrambenih konzultacija u srpnju ove godine, predstavnici hrvatskog i američkog ministarstva obrane u zajedničkoj su izjavi za javnost istaknuli da će potpisani Memorandum dati više mogućnosti za zajedničku obuku hrvatskih i američkih vojnika.</p>
<p>Predsjednik je to mogao i prije zatražiti, a Vlada ga nije trebala zaobilaziti i tek sada obavještavati o detaljima već potpisanog sporazuma. Zbog toga se i ovaj »nesporazum« može staviti u politički kontekst i pod zajednički nazivnik - predizborne kampanje.</p>
<p>Na konferenciji za novinare Kluba HSP-a u utorak u Saboru Miroslav Rožić se osvrnuo na Memorandum o suglasnosti između RH i američke vojske potpisan »u punoj tajnosti i bez znanja predsjednika Stjepana Mesića« u Njemačkoj još u srpnju. Tim se sporazumom Amerikancima potpuno besplatno daje na korištenje naš zračni prostor, zračne i pomorske luke te objekti za obuku njihovih vojnika. Rožić zamjera Vladi što je obećala i žurno donošenje zakona o potvrđivanju tog memoranduma. </p>
<p>»Na sreću, za to u Saboru treba dvotrećinska većina. Sanaderova vlada možda ima problema kod slanja naših vojnika u druge zemlje, ali očito nema problema s ulaženjem stranih vojnika u Hrvatsku«, primijetio je Rožić.</p>
<p>Mesić: Ako je prijeđena linija zapovijedanja, reagirat ću</p>
<p>Nisam dobio informaciju o pregovorima vođenim u vezi s Memorandumom. Kad ga moji savjetnici dobiju, proanalizirat ćemo ga i ako je negdje prijeđena linija zapovijedanja, poduzet ću sve potrebno, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u utorak u Ludbregu. Na novinarsko pitanje je li vidio Memorandum i kako komentira da su, na primjer, i poligoni dani SAD-u na besplatno korištenje, Mesić je rekao da je o tome informiran samo iz novina, ali da će tražiti od ministra obrane izvješće.</p>
<p>Ivka Bačić Mile Franičević Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Rusija i Srbija posljednji »stražari« na granici kršćanskog Istoka i Zapada</p>
<p>Sveta Stolica je u više navrata izrazila želju da se realizira Papin posjet Srbiji, najžilaviji otpori stižu iz Ruske pravoslavne crkve, čiji patrijarsi Aleksej II. i Pavle Papine želje da posjeti Moskvu i Beograd doživljavaju kao pokušaj diplomatskih prodora i ekspanzije Katoličke crkve na povijesnim pravoslavnim prostorima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) gospodin Pavle, koji se ovih dana nalazi u službenom posjetu Rusiji, ponovio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Moskvi svoj stav da još nije sazrelo vrijeme za posjet pape Ivana Pavla II. Srbiji. Time je ponovo otklonio mogućnost susreta s Papom u Beogradu i rusku javnost učvrstio u mišljenju da stoji uz politiku ruskog patrijarha Alekseja II. kao njegov najbliži i najdosljedniji saveznik u pravoslavnom svijetu. Patrijarh Pavle je svoj stav potkrijepio mišljenjem Svetog Sinoda SPC-a koji smatra da bi Papin posjet Srbiji još mogao donijeti posljedice. </p>
<p>Poznato je da je Sveta Stolica u više navrata izrazila želju da se realizira Papin posjet Srbiji, međutim do danas nije naišla na razumijevanje druge strane, iako je Sveti Otac od 2001., kada se na svom hodočašću »putevima apostola Pavla« u Ateni susreo s grčkim patrijarhom Christodoulosom, uspostavio dobre kontakte s pravoslavnim crkvama.</p>
<p>Međusobnom dijalogu je nesumnjivo pridonijela Wojtylina spremnost da javno prizna zločine latinskih križara koji su 1204. osvojili i opustošili grčki Carigrad i da se pokaje zbog netrpeljivosti zapadnih kršćana prema istočnoj braći, kao i iskreno nastojanje da se uspostave porušeni mostovi između zapadnog i istočnog kršćanskog svijeta.</p>
<p>Međutim, unatoč dobroj suradnji s ekumenskim patrijarhom i Grčkom pravoslavnom crkvom te solidnim odnosima s pravoslavnim crkvama u Rumunjskoj, Bugarskoj i Ukrajini (koje je Papa posjetio između 1999. i 2002.), najžilaviji otpori još stižu iz Ruske pravoslavne crkve (RPC) i SPC, čiji patrijarsi Aleksej II. i Pavle, ne samo da ne pristaju na osobni susret s Ivanom Pavlom II. nego njegove želje da posjeti Moskvu i Beograd doživljavaju kao pokušaj diplomatskih prodora i ekspanzije Katoličke crkve na povijesnim pravoslavnim prostorima.</p>
<p>Posebno je izražena netrpeljivost ruskog patrijarha koji je prigodom Papina posjeta Ukrajini 2001. opetovao svoje optužbe protiv Katoličke crkve zbog širenja na kanonske prostore RPC-a. S te strane dolaze osude pomirljivih stavova čak i carigradskog patrijarha Bartolomeja I., »prišivajući« mu etikete, poput one da želi postati »pravoslavnim papom«. </p>
<p>Tako proturječne stavove unutar pravoslavnog svijeta nije moguće pripisati samo crkvenim razlozima nego ih treba promatrati i u širem političkom kontekstu. Naime, pravoslavlje je kudikamo otvorenije za ekumenski dijalog i suradnju u onim zemljama koje su politički već uključene u eurointegracijske procese ili im neprijeporno tendiraju. Nove političke okolnosti nastale širenjem Europske unije, koja je integriranjem zemalja Istočne Europe od Grčke do Estonije prešla imaginarnu granicu između kršćanskog Zapada i Istoka, ostavljaju Rusiju i Srbiju kao posljednje »stražare« pravoslavlja na granici koja postaje sve propusnija i sve se više pomiče na Istok.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Više o Guroviću, manje o Sanaderu</p>
<p>Slučaj Gurović i dalje dobiva znatno veći publicitet, a napisi su krajnje kritični prema Hrvatskoj / Zagrebačke medije se optužuje da vode kampanju i podsjećaju na neka prošla vremena / I Koštunici se zamjera na »mlakim reakcijama«, a hrvatska se strana ne štedi u riječima kritike</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikovih posebnih izvjestitelja)</p>
<p> – Posjet predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera Beogradu u srbijanskim medijima nije izazvao poseban publicitet. Samo »ozbiljne« novine izvještaje najavljuju na naslovnicama, a najveći broj novina samo ukratko prenosi naglaske Sanaderova razgovora sa Svetozarom Marovićem i Vojislavom Koštunicom. </p>
<p>»Beograd i Zagreb na putu k trajnom miru«, piše beogradski Danas na naslovnoj strani, uz fotografiju Sanadera i Marovića kako prolaze kraj voda počasne garde. Prenose se i dojmovi stranih izvjestitelja iz Beograda, posebno onaj »Bivši neprijatelji traže put da što brže riješe sporna pitanja« i da su se odnosi između Hrvatske i Srbije u posljednje vrijeme »otoplili«.</p>
<p>Slučaj Gurović i dalje dobiva znatno veći publicitet, a napisi su krajnje kritični prema Hrvatskoj. Zagrebačke medije optužuje se da vode kampanju i podsjećaju na neka prošla vremena. Zamjera se i Vojislavu Koštunici na »mlakim reakcijama«, a hrvatska se strana ne štedi u riječima kritike.</p>
<p>Beogradska Politika pod naslovom »Nova stranica« daje korektan izvještaj o Sanaderovu posjetu uz tvrdnju da je budućnost dviju država u zajedničkoj Europi. I drugi mediji najčešće pišu o tome da »komšije idu zajedno u Europu«.</p>
<p>Politika ipak znatno veći prostor posvećuje navodnom štrajku glađu zatvorenika srpske nacionalnosti u Lepoglavi. U tekstu »Sanjaju srpske zatvore« Politika piše o »ozloglašenoj Lepoglavi u kojoj su robijali Tito, Stepinac i Franjo Tuđman« i donosi podatak da je u hrvatskim zatvorima zatočeno 80 Srba, od kojih 58 osuđenih za ratne zločine. U Lepoglavi od 39 zatvorenika navodno 26 štrajka glađu. »To nije točno jer oni odbijaju samo hranu iz zatvorske menze, ali je kupuju u kantini i jedu«, rekla je Vesna Škare-Ožbolt u Beogradu. </p>
<p>Politika piše da je i Koštunica zainteresiran da Srbi budu prebačeni u zatvore u Srbiji, a hrvatski je premijer ponovio da će se razmatrati slučajevi tri do pet zatvorenika koji su osuđeni na manje kazne.</p>
<p>Srbijanski mediji mnogo veći publicitet daju odnosima Srbije i Crne Gore, strahujući da bi pokret za neovisnost u Crnoj Gori mogao imati sve veći utjecaj. Suradnja Srbije i Crne Gore s Haagom i dalje je tema dana, a Politika čak veći prostor daje recenziji kazališne predstave »Kako smo voleli Tita« od Sanaderova posjeta.</p>
<p>Tabloidi uglavnom pišu o Zdravku Čoliću koji je pretučen u Švedskoj.</p>
<p>Jedinstven je stav medija i analitičara da je to tek početak razgovora i dogovaranja političara dviju država te kako će trebati još dugo da se dođe do konkretnih rezultata. </p>
<p>Ponajprije se to odnosi na pitanje nestalih, jer je Sanader u Beogradu ponovo inzistirao da se utvrdi sudbina 1189 nestalih Hrvata.</p>
<p>»Rane trebaju zacijeliti, ali prije toga moramo dobiti odgovore što je s nestalima. To obitelji očekuju jer nada umire posljednja«, kazao je Sanader. Stječe se dojam da srbijanska strana odgovara uvijek isto - da će učiniti sve - ali se onda odugovlači i Zagreb ne dobije tražene odgovore.</p>
<p>Mediji su gotovo preskočili Sanaderovo obećanje da će u najskorije vrijeme biti u Hrvatskoj u potpunosti riješen problem vraćanja srpske imovine i da to nikako nije političko pitanje, nego financijsko i tehničko.</p>
<p>Činjenica je da je hrvatski premijer politički izrazito korektno realizirao svoj prvi službeni posjet Beogradu. »Zadaća je politike učiniti sve da život građana bude što bolji, i u tom duhu vidim i naše susrete«, kazao je Sanader u Beogradu i istaknuo primjer Ernestinova koji će omogućiti distribuciju struje svim zemljama u regiji. </p>
<p>»To je primjer zajedničke suradnje okrenute budućnosti«, ustvrdio je hrvatski premijer.</p>
<p>Iako još nije određen datum, očekuje se da će Vojislav Koštunica vrlo brzo posjetiti Zagreb.</p>
<p>Jurica Körbler Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Rehak: Ne vjerujem da će Srbija promijeniti stav o hrvatskim logorašima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Srbi se uporno izvlače prikrivajući podatke o koncentracijskim logorima, pa ne vjerujem da će i posjet premijera Ive Sanadera Beogradu nešto bitnije promijeniti u njihovu odnosu prema hrvatskim logorašima«, izjavio je u utorak Vjesniku Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL).</p>
<p>Rehak je podsjetio da Društvo ne odustaje od kolektivne tužbe protiv bivše SRJ, sada Srbije i Crne Gore te JNA.</p>
<p>Rehak je kazao da je pri kraju prikupljanje punomoći na temeljem koje će u ime svih zatočenika srpskih i crnogorskih logora u Beogradu biti podnesena zajednička tužba, te istaknuo važnost nedavno otvorenog Centra za istraživanje ratnih zločina u kojem se prikuplja dokumentacija o srpskim koncentracijskim logorima, žrtvama i patnjama kojima su bili izvrgnuti zarobljeni hrvatski branitelji i civili što su mahom odvedeni nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. </p>
<p>S druge strane, još nije poznat točan broj srpskih koncentracijskih logora. O njima se u Hrvatskoj više govorilo nego u SCG. Prije nekoliko godina u dijelu suđenja Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom – u ulozi svjedoka u procesu protiv Miloševića – hrvatski je predsjednik Stjepan Mesić otvoreno upozorio na postojanje srpskih logora u kojima su bili zatočeni hrvatski zarobljenici. Milošević se neuspješno branio tvrdeći da u Srbiji u vrijeme rata nije postojao ni jedan zarobljenički logor.</p>
<p>Općenito, srpske su vlasti dugo prikrivale tu notornu činjenicu, no prije dvije godine bedem šutnje probili su svjedoci. Stanovnik Begejca pokraj Zrenjanina Đorđe Kitaresku je među prvima potvrdio da je u štalama u blizini tog sela doista postojao koncentracijski logor. O njemu je još 1991. beogradska novinarka Danica Vučenić napravila reportažu »De profundis«. Detaljno je opisala štale koje je jugo-vojska ogradila bodljikavom žicom, dovela pse i naoružane stražare te tamo držala oko 700 hrvatskih zatvorenika. Dvanaest godina kasnije, snimila je nastavak svoje priče pod nazivom »Logor u Begejcima« te televizijski dokumentarac »Glavu dolje, ruke na leđa«. </p>
<p>Dokumentarni film o istom logoru nedavno je napravio i HRT, no od logora je ostala samo kuća u kojoj je bila komanda logora, a od štala tek temelji i hrpe cigle i betona. </p>
<p>Osim onih iz Begejaca, pravdu, moralnu i drugu zadovoljštinu čekaju hrvatski građani koji su prošli torture srpskih koncentracijskih logora u Srijemskoj Mitrovici, Stajićevu, Nišu, Vojno-istražnom zatvoru u Beogradu, Morinju, Manjači, Bileći, Staroj Gradišci, Glini, Kninu, Dalju, Veleprometu, Borovu Selu...</p>
<p>Po evidenciji Hrvatskog društva logoraša, više od 20.000 osoba prošlo je različite oblike zatočenja, od nekoliko dana do dvije godine i više. Nepotpune informacije govore da su na području Srbije postojala 64 logora te da ih još 14 bilo u BiH.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Iskorak u sjeni tetovaže</p>
<p>Ako se gurne u stranu ono što je opsjenilo srbijansku javnost i zasjenilo razgovore u Beogradu, a to je političko-medijska banalizacija slučaja četnik-početnik Gurović, Sanaderov posjet uistinu dobiva na značenju. Njime su zadovoljni Pupovac i hrvatski Srbi, povijesnim ga ocjenjuju srbijanski Hrvati, obitelji 1200 nestalih u ratu dobile su Sanaderovo i Marovićevo obećanje da će se ubrzati potraga za njima. Čini se da će zadnji dokaskati lipicanci, koliko ih još bude na broju</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Prvi posjet hrvatskog premijera Beogradu premašio je uobičajene protokolarne okvire. Prvo, bio je prvi pa je poslužio kao ledeni sprej za zacjeljivanje ratnih rana i detonator za ambiciozniji start regionalne suradnje. Drugo, potpisivanjem sporazuma o zaštiti manjina imao je sadržaj koji nadrasta standardne međudržavne razmjene posjeta. Treće, izjavama okrenut budućnosti popratnim je pojavama i medijskom manipulacijom srbijanskih medija bio zakvačen za prošlost.</p>
<p>Sanaderov posjet nije privukao znatniju pažnju javnosti u Srbiji i Crnoj Gori. Sanader je dočekan kao glasnik dobrih vijesti jer je shvaćen kao netko tko u Hrvatskoj vuče istodobno energične i pozitivne poteze prema Europi, ali i prema SCG-u. Kad tamošnji predsjednik Svetozar Marović kaže da je Hrvatska uzor SCG-u u suradnji s Haagom to, doduše, i nije bogzna kakav kompliment, jer se Beograd osim svojedobne isporuke Miloševića nije pretrgao u takvoj suradnji, pazeći da slučajno u svom području ne nabasa na Karadžića i Mladića.</p>
<p>Strane agencije javile su da su potpisivanjem sporazuma o zaštiti manjina te znanstvenoj i tehničkoj suradnji »dvije zemlje spremne ostavštinu rata ostaviti iza sebe«. Teško je reći da su dvije zemlje spremne to napraviti preko noći. Načelnu spremnost vrhova dviju zemalja (i to ne kompletnih) ne treba brkati s raspoloženjem u tim zemljama. U Hrvatskoj je većina javnosti bila protiv Sanaderova posjeta, čime njegov čin dobiva na težini. U Srbiji i Crnoj Gori, Hrvatsku se i dalje gleda kao rušitelja idealizirane jugoslavenske federacije, a golema većina hrvatske javnosti u Srbiji i Crnoj Gori vidi jedino agresora koji je htio raskomadati Hrvatsku. SCG tek mora proći katarzu a kad će se to zbiti ne znamo, jer i u vrhu tamošnje vlasti ima još tipova koji s »ostavljanjem ostavštine rata za sobom« nemaju veze. </p>
<p>Riječ je, naravno, o ministru sporta SCG-a Slobodanu Vuksanoviću koji je blebnuo da »Draža Mihailović kao povijesna ličnost nema veze s Hrvatima i ideološke kontroverze može izazvati samo među Srbima«. Hrvatsko je Ministarstvo vanjskih poslova, naime, zabranilo dolazak u Zagreb na utakmicu s Cibonom košarkašu Partizana Guroviću jer na ruci ima tetoviran lik četničkog vojvode. Ta je odluka zasjenila sadržajnije dijelove susreta Sanadera s Marovićem i Koštunicom i podigla nakladu beogradskim tabloidima. Možda bi na srbijansku javnost otrežnjavajuće djelovala preslikana situacija; da se, recimo, na utakmicu u Beograd sprema košarkaš Cibone s tetoviranim Antom Pavelićem na nadlaktici. Bi li to ministru Vuksanoviću bila »kontroverza samo za Hrvate«?</p>
<p>Vuksanović i slični svakako će koristiti dežurne argumente da je Draža bio britanski čovjek do pred kraj rata, da je spasio toliko i toliko savezničkih pilota, da se u početku infiltrirao u antifašistički pokret, ali neće spomenuti da je postao pouzdan njemački saveznik i s četnicima klao Hrvate, što se kasnije koristilo i u zastrašivanju i egzekuciji 1991. godine. Ako je general Draža Vuksanoviću i dobrom dijelu Srba samo srbijanski problem, to je njihov problem, jer povijesna istina i s današnje objektivne distance izgleda sasvim drukčije.</p>
<p>Razumniji dio srbijanskog vrha ponudio je nešto što vodi potpunoj normalizaciji odnosa u budućnosti. U petak će srbijanski ministar za manjinska prava Rasim Ljajić dopremiti tri i pol tone zemljišnih knjiga koje su za vrijeme rata nestale iz katastra u Dvoru na Uni. Očekuje se i vraćanje blaga iz franjevačkog samostana u Vukovaru, razgovaralo se i o povratku odvedenih lipicanaca... Hrvatska je strana spremna u Lepoglavu u petak odvesti ministra Ljajića da bi se prekinuo štrajk glađu 26 srpskih zatvorenika koji žele da im se odgovori na njihov zahtjev da nastave izdržavanje kazne u srbijanskim zatvorima. SCG kao argument nudi prebacivanje vozača Mirkovića s izdržavanja kazne u Crnoj Gori u hrvatski zatvor.</p>
<p>Ako se gurne u stranu ono što je opsjenilo srbijansku javnost i zasjenilo razgovore u Beogradu, a to je političko-medijska banalizacija slučaja četnik-početnik Gurović kao kombinacija privatne slobode i unutarsrpske stvari, onda Sanaderov posjet dobiva uistinu na značenju. Njime su zadovoljni Milovan Pupovac i hrvatski Srbi, povijesnim ga ocjenjuju srbijanski Hrvati jer će pridonijeti poboljšanju njihovog položaja, obitelji 1200 nestalih u ratu dobili su Sanaderovo i Marovićevo obećanje da će se ubrzati potraga za njima, uključujući i ekshumacije na vojnim grobljima u SCG-u, a konačno se počinju vraćati katastarske knjige i preostala odnesena kulturna blaga. Čini se da će zadnji dokaskati lipicanci, koliko ih još bude na broju.</p>
<p>Sanaderov posjet je iskorak, jer većina hrvatske i srbijanske javnosti još ne odobrava prebrzo političko približavanje. Bajadere prolaze na jednu, narodnjačka glazba na drugu stranu, idu simo-tamo pisci, pjevači, poslovnjaci, mafije nikad nisu ni prekidale suradnju, zašto konačno ne bi krenuli i ministri i premijeri. Oni jedini mogu dati pravni okvir za daljnju normalizaciju odnosa. Ne treba zaboraviti da im posao olakšava i pritisak EU-a i SAD-a za obnovu suradnje u regiji. Hrvatska mora ojačati suradnju na istoku da bi ubrzala put na zapad, dok Srbija i Crna Gora mora surađivati na zapadu da bi, ako uopće to želi, dobila priliku izvući se s istoka.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Objektivni Meron </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Theodor Meron, predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, održao je govor u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i sve je prošlo - super. Izaslanstva članica Ujedinjenih naroda čula su pohvale Vrhovnom i Županijskom sudu u Zagrebu, kao i objektivan govor koji Hrvatskoj spočitava samo Gotovinu, ali u novom kontekstu.</p>
<p>I za službenog susreta glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte i Mladena Bajića, glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske u Haagu (prošloga tjedna) primijećena je promjena tužiteljičine retorike u odnosu na njezine istupe pred NATO-om i Europskim vijećem. Umjesto »Gotovina je u Hrvatskoj i hrvatske su vlasti dužne uloviti optuženika i izručiti ga Sudu«, Carla del Ponte je, navodno, Bajiću rekla kako »nije važno gdje je trenutačno Gotovina, važno je da ga Hrvatska pronađe i isporuči«.</p>
<p>Kad predsjednik Haaškoga suda Meron u Općoj skupštini kaže kako »moli države članice Ujedinjenih naroda da pomognu Hrvatskoj u pronalaženju i uhićenju Gotovine«, onda je to isto ono što, malo drukčijim riječima, kaže Del Ponte.</p>
<p>Jer, jedno je tvrditi da je Gotovina u Hrvatskoj koja ga neće, ne zna ili ne želi uhititi, a drugo je kad se kaže da bi Hrvatska, zajedno sa zemljama Europske unije, trebala taj posao obaviti. Uz zamolbu da Europska unija i druge članice Ujedinjenih naroda pomognu Hrvatskoj u tome. </p>
<p>Odavno je već pitanje traže li Hrvatskoj okolne ili druge europske zemlje Antu Gotovinu, Antu Grabovca ili neku osobu s drukčijim imenom, mogućim u brojnim putovnicama kojima odbjegli optuženik raspolaže. I još jedan upit: ako ne »pomažu« Hrvatskoj, kome odgovaraju te zemlje zbog nepoštivanja Interpolove tjeralice i obveze na pružanje i te vrste pravne pomoći?</p>
<p>Ovako, prema onome što su kazali i Meron i Del Ponte, relativizira se izravna hrvatska odgovornost za to što je jedan haaški optuženik već četvrtu godinu u bijegu. Je li to dovoljan argument za mirno očekivanje njihova nastupa pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda 23. studenoga?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Stadion naprijed, vrtići stoj!</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Tri dječja vrtića (31,6 milijun kuna) plus dvije osnovne škole i jedna sportska dvorana (42,35 milijuna) minus škola u Sesvetskim selima (27 milijuna kuna koje nedostaju) jednako - 46,95 milijuna kuna. Kada bi se »minus strani« dodala još četiri planirana dječja vrtića za koje nema novca, došli bismo negdje na – nulu. Takva je, naime, računica zagrebačkog Gradskog poglavarstva kada je riječ o gradnji predškolskih i školskih objekata u 2005. godini. To, naravno, nema nikakve veze sa 66 milijuna kuna, koliko će biti izdvojeno za nastavak radova na maksimirskom stadionu.</p>
<p>Odluka zagrebačkog Gradskog poglavarstva (čitaj: Bandić) da se s novih 66 milijuna kuna potpomogne završetak pretposljednje, pretpretposljednje ili neke od posljednjih faza obnove stadiona samo je jedna epizoda igrokaza započetog još 1997. godine, kada je nakon Dinamove (pardon, Croatijine) 5-0 pobjede protiv Partizana prvi hrvatski predsjednik zavapio da zagrebačkom klubu treba pravi stadion, »a ne ovaj soc-realistički za sletske vježbe«.</p>
<p>Nakon toga je na jednoj pretpostavci (»Zagreb bi mogao ugostiti finale nogometne Lige prvaka«), jednoj laži (»Uefa od nas traži stadion za 65.000 gledatelja«) i obilju poslovnih i političkih interesa započela najdugotrajnija, najbesmislenija i najskuplja obnova nekog stadiona u povijesti ovih prostora. Krajem 2006. godine trebali bismo, dakle, imati stadion za 45.000 gledatelja koji će koštati rekordnih 100 milijuna eura! Riječ je, dakako, o onom istom stadionu na kojem je u ovom prvenstvu Dinamo gledalo, u prosjeku, manje od četiri tisuće gledatelja po utakmici.</p>
<p>Teško je sada točno pobrojati koliko djece stane u tri vrtića i jednu školu sa sportskom dvoranom, koliko se moglo napraviti samo od posljednje tranše proračunskog novca ulupanog u maksimirski bunar bez dna. Sigurno je samo da se još barem deset puta više vrtićaraca, školaraca, rekreativnih i vrhunskih sportaša moglo zbrinuti da nije bilo 100 milijuna eura (bez)vrijedne maksimirske ekshibicije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Big Brother, dobrobit djece i politikantske igre</p>
<p>U proljeće prošle godine pojavili su se u različitim tiskovinama šokantni napisi o stanju u splitskom domu »Maestral«. Uskovitlala se prašina, optužbe su pljuštale, razbuktale se »ćakule«... a onda je nastupio sveopći muk. Je li to značilo da je u Domu sve u redu, da su nalazi inspekcije zadovoljavajući, da nije bilo ničeg intrigantnog, pikantnog, čak šokantnog kada su novinari zašutjeli?</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Vijeće za elektroničke medije Republike Hrvatske izreklo je na temelju prijedloga Ureda pravobraniteljice za djecu opomenu RTL-u zbog objavljivanja dijelova emisije Big Brother koji mogu »štetiti fizičkom, psihičkom i moralnom razvoju djece i mladeži«. Bilo bi doista sjajno da je taj reality show jedino što u nas može štetiti fizičkom, psihičkom i moralnom razvoju djece i mladeži.</p>
<p>U proljeće prošle godine pojavili su se u različitim tiskovinama šokantni napisi o stanju u splitskom domu »Maestral«. Uskovitlala se prašina, optužbe su pljuštale, razbuktale se »ćakule«... a onda je nastupio sveopći muk. Je li to značilo da je u Domu sve u redu, da su nalazi inspekcije zadovoljavajući, da nije bilo ničeg intrigantnog, pikantnog, čak šokantnog kada su novinari zašutjeli? Jer nažalost, dobre vijesti, kako je poznato, nisu vijesti.</p>
<p>Ali ovih dana strasti su ponovno probuđene. Redaju se prigovori, vrlo teške optužbe na račun odgojitelja. I ravnateljica Doma se oglasila. Je li to put da bi se istina istjerala na čistac, put koji neće štetiti fizičkom, psihičkom i moralnom razvoju djece iz Doma? Svi se zaklinjemo da su djeca naše najveće blago, ali mi smo nažalost skromni pa se blaga odričemo – s lakoćom! </p>
<p>Zašto se ovlašteno Ministarstvo nije do sada oglasilo? Bili su na uviđaju, snimili su situaciju! Dom je posjetila i dječja pravobraniteljica. Zar nije bilo nužno objelodaniti rezultate nalaza te krivce kazniti, pozvati na odgovornost, udaljiti s posla ako treba, a krivo optužene osloboditi krivnje, razjasniti situaciju.</p>
<p>U neizvjesnosti, baratajući s poluinformacijama, u zamagljenu ozračju stvara se povoljna klima za senzacije, podmetanja, jeftini trijumfalizam, za ishitrene postupke. Zar se tako brinemo o fizičkom, psihičkom i moralnom razvoju te djece i mladeži?</p>
<p>Priča o »Maestralu« nažalost pokazuje da su odrasli radi vlastite promocije spremni iskoristiti dječju naivnost, nezrelost i želju za dokazivanjem; da su spremni djecu žrtvovati poput figura u šahu kako bi izborili što bolju startnu poziciju u sukobu; da su spremni iskoristiti djecu poput streljiva da bi što vidljivije i ubojitije pogodili željeni cilj; da su znanja stečena na stručnim edukacijama često samo lijepa teorijska priča.</p>
<p>Traumatičnost svakodnevice prelama se i kroz živote djece koja stižu na vrata doma »Maestral«. </p>
<p>To su sve češće zlostavljana djeca, djeca alkoholičara, ovisnika, prostitutki... djeca kojoj je potrebna višestruka pomoć ali stručna, a ne medijske senzacije koje samo produbljuju njihovu nesigurnost i osjećaj obilježenosti, možda i suvišnosti u ovom svijetu, čime se sigurno šteti njihovu fizičkom, psihičkom i moralnom razvoju.</p>
<p>U obiteljima roditelji odgajaju svoju djecu metodama za koje oni vjeruju da su najbolje. Je li to doista tako, nitko ne provjerava dok dijete ne iskaže neki poremećaj u ponašanju, neko devijantno ponašanje. Tek tada se počinje analizirati što u odgoju nije bilo dobro, u čemu su roditelji pogriješili, zakazali ili su naprosto bili nemoćni. </p>
<p>Tada se uključuju različiti stručnjaci: psiholog, defektolog, psihijatar, ovisno o intenzitetu i vrsti problema odnosno djetetova poremećaja. Odgoj svakog djeteta zahtjevan je i odgovoran posao. Nema obitelji u kojoj djeca ne bi našla niz zamjerki odgojnim metodama svojih roditelja.</p>
<p>Jasno je da odgojitelji u domovima, neovisno o stručnom usavršavanju u koje se uključuju (a koliko često?) i trudu koji ulažu u svoj posao nisu ni nepogrešivi niti savršeni nego ljudi koji pokušavaju s više ili manje uspjeha učiniti gotovo nemoguće: pružiti djeci sigurnost i ljubav koju im roditelji nisu mogli ili nisu znali ili nisu htjeli pružati. Vratiti im osjećaj sigurnosti i podići njihovo samopoštovanje.</p>
<p>Sigurno se svi odgojitelji iz bilo kojeg doma ne koriste potpuno istim odgojnim metodama, nemaju svi istu količinu strpljenja, ne pokazuju pažnju i ljubav na isti način. Nemaju uvijek pomoć psihologa ili psihijatra.</p>
<p>Do koje granice odgojitelji mogu, smiju i moraju izgrađivati bliskost sa štićenicima? </p>
<p>Trebaju li se prema svim štićenicima uvijek ponašati isto ili moraju uvažavati njihove različitosti? Trebaju li odgojitelji postati štićenicima prijatelji ili pak zamjenski roditelji ili se truditi ostati »samo« odgojitelji? Znaju li odrediti granicu između prijeko potrebne bliskosti i opasne ovisnosti?</p>
<p>Postoje li načini provjere koliko dugo može netko izdržati u radu s »domskom« djecom, u tom psihički vrlo iscrpljujućem poslu? Postoji li razdoblje nakon kojeg bi, primjerice poput pilota ili profesionalnih vozača, trebali ići na »pregled«, utvrditi jesu li im »akumulatori« potpuno ispražnjeni ili poluprazni? Je li ih moguće napuniti ili ih pak treba zamijeniti novima?</p>
<p>Svetom Franji Asiškom pripisuje se rečenica: »Učini najprije ono što je nužno, zatim učini ono što je moguće i konačno ćeš moći činiti nemoguće.« A mi najčešće odmah želimo – nemoguće.</p>
<p>Stoga je doista prijeko potrebno da se mjerodavne institucije očituju, jasno i nedvosmisleno, o svojim nalazima. Tek će se tada strasti moći stišati da odgojitelji u Domu opet počnu normalno raditi, a onda će i nemoguće postati dohvatljivo – da dobrobit djece postane naša istinska briga, a ne dio politikantskih i osvetoljubivih igara.</p>
<p>Big Brother ipak je na ekranima samo nekoliko sati na dan, a život u domu traje dvadeset četiri sata.</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zar će nam susjedi nadzirati zračni prostor i more</p>
<p>Hrvatskoj državi dužnost je osigurati integritet državnog teritorija, nadzor i obranu kopnenog teritorija, mora i zračnog prostora. Zato se mora osigurati 2000 četvornih metara na vrhu Učke, uz očuvanje spomenika kulture, kule vidikovca</p>
<p>ZDRAVKO WOLF</p>
<p>Već je dulje opatijska javnost zaokupljena je namjerom Ministarstva obrane RH</p>
<p> – MORH-a, da se na vrhu Učke, Vojak montira radar za potrebe civilne i vojne kontrole hrvatskoga zračnoga i morskog prostora. Neki političari IDS-a uporno žele organizirati otpor stanovnika Liburnije protiv postavljanja radara na Učki. U tu je svrhu 9. svibnja 2004. godine organiziran javni prosvjed stotinjak sudionika bez većeg odziva Opatijaca u kojem su sudjelovali predstavnici IDS-a, sindikata, ekoloških udruga. </p>
<p>Najavljen je i prosvjed na Učki.</p>
<p>Kao argumenti protiv postavljanja radara na Učki spominju se: očuvajmo nedirnutu prirodu Učke, ne želimo vojsku na Učki, ne želimo zastarjeli radar na Učki, ne želimo zračenje, vojska i turizam ne idu zajedno. Neinformirani građanin na osnovu iznijetih podataka pomislio bi da je na vrhu Učke nedirnuta priroda i kula vidikovac sagrađena u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije iz koje puca vidik za vedrih dana na cijelu Istru, Alpe, talijansku obalu, sjevernojadranske otoke i veći dio sjevernog Jadrana.</p>
<p>Prešućuje se da je na vrhu Učke, Vojaku, za bivše komunističke Jugoslavije, postavljeno više desetaka antena različitih veličina i oblika s pratećim postrojenjima, a dominira antena visoka preko 100 m, vidljiva iz udaljenosti 200 km, što sve ne čini kompleks nimalo lijepim. </p>
<p>Sve te antene i uređaji služili su vojnim potrebama tadašnje JNA, milicije, Udbe, radijskim i televizijskim vezama. Tada nitko od Opatijaca, Istrana, nije javno izustio ni riječi protivljenja postavljanju tih uređaja na vrhu Učke, a kamoli da bi pomislio organizirati javni prosvjed.</p>
<p>Sad kada je namjera MORH-a da se postavi hrvatski radar na Učki i da Hrvatska nadzire i brani hrvatski zračni i morski prostor, i štiti teritorijalni integritet zemlje, javljaju se pojedinačni političari IDS-a, pojedini sindikalci, predstavnici ekoloških i drugih udruga, protiveći se toj namjeni. Danas sav razvijeni svijet, vlade zemalja, čine velik napor, izdvajaju velika sredstva u načine i mjere kako bi zaštitile svoje granice, teritorije, zračne i morske prostore od mogućega terorističkog djelovanja, tog današnjeg načina ratovanja, a Hrvatska to, prema nekima, ne bi smjela činiti.</p>
<p>U obrazloženju protivljenja postavljanju radara koriste se netočni podaci, poluinformacije, tendenciozne informacije, neprovjereni podaci. Vojni radari koje je kupila Hrvatska, jednaki su onima kojih u Europskoj uniji ima nekoliko stotina i koji su u vojnoj i civilnoj uporabi. Ako su za zemlje Europske unije dobri i nisu zastarjeli, onda moraju biti dobri i za Hrvatsku.</p>
<p>Što se tiče zračenja kao argumenta protiv postavljanja radara ono je manje nego kod antena bežićne telefonije, kojih u Hrvatskoj ima nekoliko stotina, a u Europi desetke tisuća i bit će ih još i više.</p>
<p>Tvrdnjom o militarizaciji Učke stvara se dojam kao da će vezano uz radar na Učki biti vojna bojna, a radar će imati posadu od pet ljudi i najvećim dijelom služit će za civilne potrebe i sigurnost zračnoga i pomorskog prometa i povećat će sigurnost turističkih aerodroma Pula, Krk, Lošinj i Zadar te njihovih korisnika, turista.</p>
<p>Za radar na Učki potrebno je osigurati površinu kamenjara od oko 2000 četvornih metara uz postojeći komplet antena i uređaja što odgovara površini za gradnju jedne od stotinu apartmanskih zgrada koje se grade ili su sagrađene u zelenom pojasu grada Opatije, a prema prostornom planu grada Opatije iz 2001. godine koji je potpisao bivši gradonačelnik Opatije, čelnik IDS-a, koji je predvidio povećanje građevinskih površina od 42 posto odnosno povećanje za tristo hektara, dakako, uz adekvatno uništenje zelenih pojaseva Opatije i ucrtavanjem dviju tisuća građevinskih parcela. Očito da takve rabote ne smetaju različitim zelenim i inim udrugama, te nekim sindikalnim čelnicima.</p>
<p>Hrvatskoj državi dužnost je osigurati integritet državnog teritorija, nadzor i obranu kopnenog teritorija, mora i zračnog prostora. Zato se mora osigurati 2000 četvornih metara na vrhu Učke, uz očuvanje spomenika kulture, kule vidikovca. Pa nećemo valjda nadzor i obranu našeg zračnog prostora i mora prepustiti našim susjedima Talijanima ili Slovencima.</p>
<p>Autor je liječnik iz Opatije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrepčankama besplatni ginekološki pregledi i mamografija </p>
<p>Danas se za jedan pregled mamografije čeka po šest mjeseci do godine dana. Želimo pružiti standard po kojem žene više ne bi bile izgubljene u sustavu, izjavio je za Vjesnik pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar </p>
<p>U ponedjeljak je predstavljen prijedlog proračuna grda Zagreba za 2005. godinu u iznosu od 5,65 milijardi kuna. Pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar naglasio je kako će u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi u 2005. godini biti 14,3 posto više novca, od kojeg će se dio iskoristiti za organizaciju Centra za žensko zdravlje u bolnici Sv. Duh. </p>
<p>Ideja o osnivanju Centra za žensko zdravlje postoji već jako dugo. »Danas se za jedan pregled mamografije čeka po šest mjeseci do godine dana, a želimo pružiti standard po kojem žene više ne bi bile izgubljene u sustavu. Naša namjera je bila da na jednome mjestu naprave kompletan pregled«, rekao je Šostar. Zašto baš Sv. Duh, upitali smo ga. »Budući da je grad Zagreb nositelj projekta, bolnicu Sv. Duh smo odabrali jer je ona u vlasništvu grada. Sveti Duh već ima razvijen izvrstan odjel ginekologije. Time su naša ulaganja manja, jer su postojeći uvjeti dobri. Na taj način Zagreb bi pokrio i dio troškova vezanih uz uputnice. Time bi pregledi bi za žene iz Zagreba bili besplatni«.</p>
<p>Dr. Ratko Matijević, koji je pisao elaborat o tom projektu u uskoj suradnji s pročelnikom Šostarom, Upravom bolnice i ravnateljom, rekao je da se u posljednja tri mjeseca intenzivnije razmišlja o pokretanju tog projekta. »Kreće se od nečega što nije nula, već se samo treba unaprijediti. Mi bismo obavljali dijagnostiku i liječenje. Ideja je da se na jednom mjestu uključe svi segmenti vezani uz ženske bolesti ginekologije«, rekao je dr. Matijević. Ideja centra jest da se podijeli u nekoliko ambulanti: za potrebe osoba s tjelesnim oštećenjima (opremljena za invalide), ambulanta za probleme abnormalnih papa-testova (putem jednog dolaska obavio bi se pregled, papatest i biopsija), za planiranje budućih trudnoća za žene koje su već ranije imale problematične trudnoće, ambulanta za probleme dojke (ultrazvuk, mamografija) te rješavanje problema vezanih uz metabolizam kao što je primjerice menopauza.</p>
<p> »Sve to skupa radi ako ima novca, prostor i dio opreme imamo, ali tu su još troškovi održavanja«, priča dr. Matijević. Centar ne bi ugrožavao rad Klinike za ginekologiju i porodiljstvo, jer bi radio samo u popodnevnim satima. »Žene bi se u popodnevnim satima nama mogle obratiti za pomoć, ali ništa još nije konačno jer prije svega ne znam koliko će točno novca biti odobreno, koliko će liječnika biti na raspolaganju u popodnevnim satima i koliki će uopće biti odaziv«, završio je Matijević.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Stoljeće i pol slavne »prve dame«</p>
<p>U školskim su klupama »Prve«, među ostalima, nekad sjedili Gordan Lederer, snimatelj Hrvatske televizije koji je poginuo u Domovinskome ratu, potom književnik August Cesarec, pjesnici Dobriša Cesarić i Ulderiko Donadini, slavni matematičari Vladimir Devidé i Vilim Feller, etnolog Milovan Gavazzi, geolog i paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger te znanstvenik Vladimir Prelog</p>
<p>Svečanim koncertom Zagrebačke filharmonije u dvorani Vatroslav Lisinski u ponedjeljak navečer pod ravnanjem svojega nekadašnjeg učenika, maestra Vjekoslava Šuteja, Prva zagrebačka gimnazija proslavila je 150. obljetnicu svojega osnutka. Prva i slavna stara dama, kako su je zvali, otvorena je velikim zauzimanjem bana Josipa Jelačića, 20. studenog 1854. u Grkokatoličkom sjemeništu u Ćirilometodskoj ulici.</p>
<p>»Od tada do danas kroz nju su prošla 9054 učenika, predavalo 777 profesora, a vodila su je 22 ravnatelja. Od svoga osnutka naša je škola uvijek bila respektabilna i visokozahtjevna«, rekao je sadašnji ravnatelj Prve gimnazije Stjepan Videki.</p>
<p>Duh i tradiciju izgradila je u prostorima današnjeg Muzeja Mimara na Rooseveltovu trgu, gdje je bila od 1895. do 1986. godine. Tada su je, radi smještaja Mimarine kolekcije, nepravedno izbacili iz svojih prostora.</p>
<p>»Velikim štrajkom 1986. pokušali smo spriječiti iseljavanje iz 'Ruzvića', ali nismo uspjeli. Nakon toga radili smo na nekoliko lokacija istodobno. Kondicija se vježbala trčanjem do Rooseveltova trga na nastavu tjelesnoga«, zapisali su sadašnji profesori Prve gimnazije u spomenici koja je na 240 stranica tiskana prigodom 150. obljetnice.</p>
<p>Nakon nepravde, školu su čak htjeli prebaciti u Veliku Goricu. No, Grad Zagreb ipak se zaustavio u Utrini, gdje je Prvoj gimnaziji 1993. sagradio novu, suvremenu zgradu.</p>
<p>»Danas imamo krasan prostor, ali smo postali prepoznatljivi kao 'utrinska gimnazija'. Naša je povijest vezana uz središte Zagreba«, rekao nam je prof. Branimir Dakić, poznati hrvatski matematičar, zaposlen u Prvoj gimnaziji još od 1971.</p>
<p>No, Prva gimnazija svoju elitnost nije izgubila prelaskom u Novi Zagreb. Njeni učenici i dalje osvajaju najviša mjesta na natjecanjima.</p>
<p>»Od 1993. do današnjih dana prosječna ocjena svih učenika popela se sa 3,57 na 4,17. U školi radi 17 profesora s titulom mentora. Četvero su ujedno i profesori-savjetnici, a toliko ih je napisalo i udžbenike«, kaže prof. Dakić.</p>
<p>Slijedeći tradiciju svojeg sportskog društva Vihora, koje je šezdesetih godina bilo najuspješnije i na međunarodnoj razini, Prva gimnazija danas ima ekipe gotovo u svim sportovima, koje redovito osvajaju medalje. Poznata je i po svojoj dramskoj skupini te mladim keramičarima koje predvodi prof. Vesna Kajić-Lalić. Glazbeni školski zbor pod ravnanjem prof. Ivanke Jagić-Mačković nastoji oživjeti slavne svjetske dosege koje je od 1965. do 1968. imao gimnazijski zbor pod vodstvom Vladimira Kranjčevića, današnjeg redovitog profesora Muzičke akademije.</p>
<p>U školskim su klupama »Prve«, među ostalima, nekad sjedili Gordan Lederer, snimatelj Hrvatske televizije koji je poginuo u Domovinskome ratu, potom književnik August Cesarec, pjesnici Dobriša Cesarić i Ulderiko Donadini, slavni matematičari Vladimir Devidé i Vilim Feller, etnolog Milovan Gavazzi, geolog i paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger te znanstvenik Vladimir Prelog.</p>
<p>Tomislav Pupačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ivana Brlić-Mažuranić dobiva perivoj</p>
<p>Odbor za imenovanja naselja, ulica i trgova na čelu s Ivanom Šikićem (SDP) je na sjednici u utorak donio zaključke o imenima koja bi trebala ponijeti nekoliko javno prometnih površina, složi li se s takvim prijedlozima Gradska skupština. Tako bi neimenovani parkovni prostor omeđen Samoborskom, Kijevskom i Kapucinskom ulicom u Dubravi trebao ponijeti ime Perivoj Ivane Brlić-Mažuranić. U raspravi je upozoreno da ime te spisateljice, koja je prozvana i »hrvatskim Andersenom«, već nosi ulica u Malešnici. No, budući da uz novoimenovani perivoj nema nikakve izgradnje, izbjegnuta je mogućnost da se primjerice pošta pošalje na krivu adresu. Stube koje iz Mlinarske izlaze na Malinovu ulicu imenovat će se na prijedlog Vijeća gradske četvrti Stubama Šime Ljubića, u spomen na tog povjesničara i arheologa. Svoje stube trebao bi dobiti i fotograf Tošo Dabac. Riječ je o stubama koje iz Voćarske izlaze na Mikulićevu ulicu i nastavljaju se do Babonićeve i dalje do Wickerhausove. Član Odbora, SDP-ovac Vladimir Velnić je najavio da će kao predsjednik Turističke zajednice grada Zagreba predložiti da se otkupi Dapčeva ostavština. Odbor je možda stavio »točku na i« svađama stanovnika četvrti Novi Zagreb – zapad. Predsjednik Vijeća te četvrti Josip Imprić rekao je novinarima kako je riječ o sukobu starosjedilaca s došljacima, koji su oni pokušali razriješiti peticijom da sadašnja ulica Jurine ponese ime Jurinin put. Peticiju je potpisalo pet osoba prezimena Jurina, dok je ime Brezovačka cesta svojim potpisima podržalo četvero stanovnika različitih prezimena. Odbor će Gradskoj skupštini, pak, predložiti treću varijantu, odnosno da se navedena prometnica nazove jednostavno Jurine. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ministarstvo i Županija opremaju domove zdravlja</p>
<p>Izmjenom odluke o financiranju decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje te za informatizaciju djelatnosti zdravstvenih ustanova Zagrebačke županije, Skupština županije je u utorak odobrila raspored sredstava koje je dobila decentralizacijom, a kojom će se znatno ublažiti postojeće boljke u osam domova zdravlja na području Županije. </p>
<p>U te će domove stići 10 novih sanitetskih i četiri patronažna vozila, informatička oprema te druga brojna oprema poput hematološkog brojača i slično. Riječ je o objedinjenoj nabavi koja se provodi preko Ministarstva zdravstva, a njome će i Zagreb dobiti devet novih sanitetskih vozila. Uz to, predviđeni su mnogi radovi po tim objektima te nabavka namještaja za ljekarne.</p>
<p>Na aktualnom je satu ponovo otvoreno i pitanje ravnatelja Županijskog doma zdravlja, za kojeg se četiri puta raspisivao natječaj. Kako je na pitanje hadezeovke Paule Radišić-Huzjan odgovorila dožupanica Mirjana Mataušić-Pišl, natječaji su se ponavljali zbog formalno-pravnih razloga. Na to je Renata Glojnarić kazala da bi se trebalo smijeniti Upravno vijeće, jer »ako nisu sposobni izabrati ravnatelja, onda nisu sposobni ni upravljati domom zdravlja«. Odgovor na to kao i izvještaj o radu Doma zdravlja vijećnici HDZ-a će dobiti u pismenom obliku.</p>
<p>Uskoro će početi gradnja obilaznice oko Vrbovca. Naime, kako je rekao župan Stjepan Kožić, on je od Uprave Hrvatskih cesta dobio obavijest da je izabran najpovoljniji izvođač za gradnju obilaznice duge 15,7 kilometara. To je tvrtka Štrabak, a radovi će stajati 280 milijuna kuna. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>RTL iznenađen odlukom Vijeća za elektroničke medije u vezi s Big Brotherom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošlog je tjedna, najviše na zahtjev pravobraniteljice za djecu Ljubice Matijević-Vrsaljko, Vijeće za elektronske medije zabranilo prikazivanje neprikladnih scena u terminu prije 22 sata te naredilo da stanari moraju imati jedan sat privatnosti na dan u razdoblju od 7 do 22 sata. RTL Televizija u utorak se službeno oglasila u vezi sa cijelim slučajem.</p>
<p>»U ponedjeljak 15. studenoga RTL Televizija službeno je primila odluku Vijeća za elektroničke medije u kojoj to tijelo iskazuje svoje nezadovoljstvo onim dijelovima emisija Big Brother koji, kako navode, prikazuju 'obnaženost, psovanje te poticanje na uporabu duhanskih proizvoda i alkohola'. Na posljednjem sastanku kojem su nazočili predstavnici Vijeća za elektroničke medije i RTL Televizije, 5. studenoga, raspravljalo se o mnogim aspektima emisija Big Brother koji su bili predmetom javne rasprave posljednjih tjedana«, piše u RTL-ovu dopisu.</p>
<p>»Iznenađeni smo što je Vijeće za elektroničke medije donijelo takvu odluku ne raspravivši prethodno s nama sporne teme kako bismo postigli obostrano prihvatljivo rješenje«, rekao je Christoph Mainusch, predsjednik Uprave RTL Televizije. </p>
<p>»Uvjereni smo da je sve što smo dosad emitirali u potpunosti sukladno sa Zakonom o elektroničkim medijima kao i sa svim ostalim važećim zakonima Republike Hrvatske«, istaknuo je Mainusch i dodao: »Međutim, svakako ćemo poštivati upute dobivene od Vijeća za elektroničke medije, iako mislimo da su u suprotnosti s praksom u ostalim europskim zemljama. Investirali smo milijune kuna u ovaj projekt i na njemu zaposlili 150 ljudi«, rekao je Christoph Mainusch.</p>
<p>RTL Televizija će učiniti sve što je u njezinoj moći da zajednički s Vijećem za elektroničke medije riješi taj problem na obostrano zadovoljstvo, u kooperativnom i prijateljskom duhu, piše u priopćenju. »Poštujući sve naputke dobivene od Vijeća za eletroničke medije, nastavit ćemo emitirati Big Brother u udarnom terminu kao i dosad«, rekao je Drenislav Žekić, direktor korporativnih komunikacija i povjerenik za djecu i mladež RTL Televizije.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Leteći odred predstavio album »Razglednice«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slavonsko-zagrebačka pop rock skupina Leteći odred objavila je nedavno svoj novi, sedmi studijski album »Razglednice«. Album je predstavljen još prije nekoliko mjeseci u Osijeku, a budući da se već neko vrijeme nalazi na tržištu, na red je došlo i mini zagrebačko predstavljanje.</p>
<p>U ponedjeljak navečer u klubu »Sax« Leteći je odred predstavio materijal s novog albuma, ali i svoje nove članove, uz napomenu da nije riječ o pravom koncertnom predstavljanju.</p>
<p>Uz tri stara člana – Denisa Dumančića, Hrvoja Huma i Marijana Kiša – novi su članovi bubnjar Kristijan Zorijan i gitarist Miroslav Lesić. Dolazak iskusna glazbenika Mire Lesića mogao bi se pokazati i najvećim dobitkom s obzirom na to da je riječ o vrsnu glazbeniku koji je surađivao i s Tonyjem Cetinskim i Ninom Badrić, bavi se produkcijom, a u svojoj biografiji ima upisano i osvajanje jednog Porina. Na to su predstavljanje u klub »Sax« uglavnom došli prijatelji i poznanici članova Letećeg odreda pa je ozračje bilo vrlo opušteno i prijateljsko, a dečki su potvrdili da su uoči skorašnje koncertne turneje vrlo dobro uvježbali nove pjesme. Nastup u Saxu otvoren je hitovima »Kažu« i »Šuti« s novog albuma, a nisu izostale ni pjesme sa starih albuma.</p>
<p>Autor većine skladbi je frontman skupine Denis Dumančić, uz potporu Faye, stalnog suradnika na tekstovima.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tučnjava na dodjeli Vibe nagrada</p>
<p>SANTA MONICA</p>
<p> – Ovogodišnju dodjelu nagrada Vibe za postignuća u urbanoj glazbi ostat će zapamćena po tučnjavi tijekom ceremonije kad su reper Snoop Dogg i legendarni glazbeni producent Quincy Jones trebali uručiti nagradu Dr. Dreu, u kojoj je jedna osoba izbodena nožem. Svjedoci kažu da su za tučnjavu krivi gosti koji su sjedili u prvim redovima: kad je počela tučnjava, i udarci i stolci letjeli su na sve strane. </p>
<p>U gužvi koja je zavladala izboden je 26-godišnjak koji je odmah odvezen u bolnicu i stanje mu je navodno stabilno. Najzanimljivija je to što policija nije nikoga privela, a neki su svjedoci tvrdili da je i Dr. Dre bio upleten u obračun. On je trebao dobiti priznanje Vibe Legend za svoj doprinos hip-hop glazbi, a prije izlaska na pozornicu radi preuzimanja nagrade, došlo je do tučnjave.</p>
<p>Andrea Ferguson, zadužena za odnose s javnošću organizatora dodjele Vibe nagrada, nazvala je cijeli incident tek »prekidom«, odbivši medijima dati više pojedinosti o samom incidentu. No kako obračuni hip-hop glazbenika nisu nikakva novost, pretpostavlja se da su za tučnjavu zaduženi hip-hoperi iz klana suprotstavljenog Dreovoj izdavačkoj kući. Jedan od onih s kojima je u sukobu je i poznata zvijezda Ja Rule. Cijeli je show nastavljen nakon petominutne stanke.</p>
<p>»Jako je važno da ne pridajemo veliku pozornost takvim incidentima i da nastavimo nagrađivati glazbenu industriju«, komentirao je poslije zloglasni hip-hop menadžer Suge Knight.</p>
<p>Na svečanosti se okupilo više od tisuću uglavnom poznatih gostiju, a cijeli se show snimao kako bi se tek naknadno emitirao, što se pokazalo vrlo pametnim potezom. Što se tiče samih priznanja koja su ostala u sjeni incidenta, najviše nominacija, njih čak pet, imao je Usher, a slijedila ga je Alicia Keys s četirima nominacijama. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Danska kraljevska obitelj u Japanu</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – U šarolikoj je ceremoniji dansku kraljicu Margretu i njezina supruga Henrika toplo primila vladajuća japanska obitelj, car Akihito i carica Michiko na početku njihova jednotjednog boravka u Japanu. Mnoštvo djece koje je mahalo šarenim maramama okruživalo je japansku plemićku obitelj dok je pozdravljala svoje europske goste želeći im dobrodošlicu.</p>
<p>U utorak su članovi kraljevske obitelji posjetili žrtve potresa i orkanskog nevremena koje je pogodilo Japan prošlog mjeseca, pokazujući tako svoje suosjećanje sa žrtvama prirodnih katastrofa koje su u Japanu prilično česte. Obitelj se također družila s unesrećenima te razgovarala s onima koji su ostali bez svojih najbližih. U planu je da ovog tjedna obje strane imenuju ambasadore dobre volje u prijateljskoj im državi, čime će simbolično obilježiti i 200. obljetnicu rođenja poznatog dječjeg pisca Hansa Christiana Andersena. Danska će kraljica, budući da je i inače zanima umjetnost a sama se smatra umjetnicom, pratiti svoje domaćine na izložbi tradicionalnih japanskih ručno rađenih suvenira.</p>
<p>Danski je kraljevski par trebao doći u posjet Japanu još u travnju prošle godine, no odgođen je zbog toga što je kraljica morala operirati kralježnicu. (zb)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Srednjoškolski talent show postao politički problem</p>
<p>DENVER</p>
<p> - Talent show srednjoškolaca u Koloradu stavio je »vrući krumpir« u ruke roditeljima triju studenata koji su namjeravali koristiti pjesmu Boba Dylana kako bi njome izrazili želju za smrću američkog predsjednika Busha, izvijestili su dužnosnici. U školu su upućivani pozivi, studenti su intervjuirani i mjesni se radio uključio u slučaj, pa čak je i Tajna služba Sjedinjenih država poslala dva agenta da saslušaju ravnatelja škole Boulder. Čak i da je bilo nerazumijevanja oko toga jesu li studenti (od kojih su se neki nazivali talibanima) željeli loše Predsjedniku, naučili su kako ljudi time mogu biti povrijeđeni. Ravnatelj Ron Cabrera rekao je kako nije bilo razloga za brigu, dodajući kako je saveznim agentima pokazao riječi Dylanove pjesme. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pas obučen za pronalaženje droge primio prijetnje smrću</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Pas obučen za pronalaženje droge, čije je »radno mjesto« u jednom zatvoru u sjevernoj Engleskoj, primio je prijetnje smrću jer previše dobro obavlja svoj posao, objavile su u utorak britanske novine. Neimenovani četveronožni detektiv pretražuje posjetitelje u manchesterskom zatvoru Strangeways i upućene su mu »ozbiljne prijetnje jer je tako uspješan«, piše The Guardian. Pas je maknut »iz prvih redova« nakon pritužbi i izvršena je procjena njegova njuha. Taj pas ima »100 posto osjetljiviji njuh od drugih pasa«, rekla je za novine glasnogovornica zatvora i dodala da je četveronožni detektiv vraćen na posao. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Polemika s novim stoljećem</p>
<p>Djela britanskih umjetnika nominiranih za Turnerovu nagradu u godini 2004. okupljena su oko političkih i socijalnih tema / Kaotična slika svijeta s početka 21. stoljeća, opterećenog strahom od terorizma, izravno se oslikava u prostorima londonske Galerije Tate Britain</p>
<p>Najprestižnija britanska nagrada za suvremenu umjetnost, koja je dobila naziv po jednom od najvećih slikara iz doba romantiznma Josephu Mallordu Williamu Turneru, dodijelit će se 6. prosinca. Nagrađeni umjetnik, po pravilima nagrade, mora imati manje od 50 godina, živjeti i raditi u Velikoj Britaniji, te svojim umjetničkim rukopisom izravno ispisati smjerove današnje umjetnosti ne pristajući na njezinu komercijalizaciju.</p>
<p>Malcom Morley, Gilbert i George, Rachel Whiteread, Damiel Hirst, Douglas Gordon, Chris Ofili... samo su neki od laureata Turnerove nagrade koja im je priskrbila ugled na svjetskoj likovnoj sceni. I dok je od samog utemeljenja nagrade, godine 1984., njezin sponzor bio Oliver Prenn iz udruge Zaštitnik nove umjetnosti, a potom je 1991. sponzorstvo preuzeo Channel 4, ove godine to je Gordon's gin. Ocjenjivački sud čine: Nicholas Serota, ravnatelj Galerije Tate, Catherine David, ravnateljica Centra suvremene umjetnosti iz Rotterdama, Adrian Searle, likovni kritičar Guardiana, Robert Taylor, predstavnik udruge Zaštitnik nove umjetnosti, te David Throp, kustos iz Fundacije Henry Moore. </p>
<p>Od kraja listopada djela nominiranih umjetnika izložena su u prostorima Galerije Tate Britain, koja uostalom i čuva zbirku Turnerovih platna. Riječ je o djelima okupljenim oko političkih i socijalnih tema nastalih u sjeni 11. rujna 2001., onog događaja koji je po Baudrillardu »majka događaja, čisti događaj koji se tiče svih događaja koji su se ikad dogodili«. Posljedice toga događaja izravno su upisane u radove umjetnika, određuju smjerove njihova umjetničkog angažmana i nastoje izbrisati oštre granice postavljene između stvarnosti i umjetničkog djela.</p>
<p>Četrdesettrogodišnji Kutlug Ataman koji je rođen u Istanbulu, predstavlja se serijom filmova pod nazivom »Dvanaest«, snimljenih na Srednjem istoku, u južnoistočnoj Turskoj, na samoj granici sa Sirijom. Osobe koje je izabrao pred kamerom govore o svojim prošlim i sadašnjim životima, odnosno životu prije smrti, iskustvu smrti i ponovnom rođenju. Njihove obično-neobične priče čine ih zanimljivim protagonistima jedne stvarnosti, a ona je u političkom kontekstu kraja kojem pripada, ispisana nasiljem i žrtvovanjem što se prenosi iz jednog života u drugi i nikada se, svjedoče Atamanovi sugovornici, ne prekida.</p>
<p>Jeremyja Dellera ponajprije zanimaju suodnosi između javnog i osobnog, privatnih iskustava i kolektivne povijesti, kulturni zemljovidi SAD-a što se ocrtavaju u onim političkim. Kritičari ga nazivaju alkemičarom i antropologom, jer u svojim djelima, što se bave konkretnim povijesnim događajima – od pobune rudara do nekih ključnih zbivanja iz američke povijesti, nenametljivo ispisuje komentar, čime mijenja i perspektive gledanja na navedene događaje. Dokumentarni film »Memory Bucket«, što se prikazuje u Galeriji Tate, sniman je u Teksasu, u rodnome mjestu predsjednika Busha. No, film se prije svega pamti po impresivnim prizorima ritualne selidbe tri milijuna šišmiša koja se tisućama godinama ponavlja, a kod Dellera su kontrastirani prolaznim političkim zbivanjima.</p>
<p>Središnji projekt Bena Langlandsa i Nikkija Bella naziva se »Kuća Osame bin Ladena« i nastao je tijekom njihova boravka u Afganistanu, kada su posjetili kuću talibanskog vođe u kojoj je boravio u svibnju 1996. godine. Vizualna instalacija (u formi animacije), koja podsjeća na video-igrice, nudi gledateljima mogućnost odabira puta kroz prostorije ispražnjene kuće u kojoj se povijest, boravkom bin Ladena, nastanila. Tako svatko u taj prazni prostor upisuje osobna i povijesna iskustva što su izmijenila našu sudbinu od rujna 2001.godine.</p>
<p>Na drugačiji način, ali u kontekstu društvenoga angažmana koji obilježava nominirane radove, Yinka Shonibare polemizira s poviješću. Protagonist njegova filma »Maskerata« (Un Ballo in Maschera) švedski je kralj Gustav II, a film je snimljen u prostorijama rokoko teatra u Stockholmu, u tišini koju prekida pucanj iz pištolja. »Maskerata« je parodija kostimiranih drama, ali ponajprije onih političkih, što prolaze u ritmu prerušavanja i varki koje pamti ne samo 18. već i 21. stoljeće.</p>
<p>Bez obzira kome će krajem godine biti dodijeljena Turnerova nagrada, ona će izdvojiti djelo izravno postavljeno u dijalog s našom suvremenošću i nagraditi umjetnika spremnog na polemiku s političkom stvarnošću koja ga okružuje, ali i samim time nužno i određuje.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Otkriće profinjena kuncova kvinteta</p>
<p>Gudački kvartet Sebastian je u ponedjeljak u Maloj dvorani »Vatroslav Lisinski« otvorio treću sezonu u suradnji s uglednom gošćom, mladom pijanisticom Martinom Filjak. Zajedno su otkrili i predstavili zaboravljen Glasovirski kvintet Božidara Kunca te izveli još treći koncertantni kvartet u A-duru Ivana Mane Jarnovića i Gudački kvartet »Rosamunda« Franza Schuberta. </p>
<p>Kuncov Glasovirski kvintet op. 35 praizveo je sam skladatelj godine 1938. uz Zagrebački kvartet, no kao i većina Kuncova opusa potpuno je nepoznat i vrlo se rijetko izvodi. </p>
<p>A da postoji, otkriveno je na prošlogodišnjem simpoziju o Kuncu u povodu stote obljetnice njegova rođenja. Anđelko Krpan, umjetnički voditelj Kvarteta Sebastian, odlučio je ove godine uz 40. obljetnicu autorove smrti izvući to djelo iz zaborava.</p>
<p> Uz pomoć Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika tiskano je i notno izdanje (urednik Zvonimir Stanislav), što će uvelike olakšati i potaknuti i buduće izvedbe toga vrijednoga djela impresionističkog ugođaja, profinjenih harmonija i boja, prožetog folklornim nadahnućima. </p>
<p>Trud se isplatio: djelo je ponovno zaživjelo na radost glazbenika i publike pod spretnim prstima Martine Filjak, čija je muzikalnost, umijeće, ali i prilagodljivost ujedinila sve sudionike u skladnom zajedničkom muziciranju. Bio je to ujedno i vrhunac večeri u kojoj su Anđelko Krpan, Korana Rucner, Nebojša Floreani i Zlatko Rucner izveli još dva vrijedna gudačka kvarteta iz hrvatske i svjetske baštine. </p>
<p>Bio je to na početku večeri treći koncertantni kvartet u A-duru Ivana Mane Jarnovića, čija se 200. obljetnica smrti obilježava ove godine. Nelagodan dojam koji je izazvao nepricizni početni stavak ispravio je u nastavku lijepi andante i virtuozni završni allegro.</p>
<p> Gudački kvartet u a-molu D 804 Franza Schuberta zvan »Rosamunda« reprezentativno je djelo zreloga autora s prozračnim drugim stavkom temeljenim na nježnoj temi iz scenske glazbe »Rosamunda«. </p>
<p>Izvedba toga djela, iako nije bila tehnički savršena, bila je osmišljena, uvjerljiva i zaokružena, a zadovoljna publika izmamila je za dodatak još popularnu Humoresku Antonina Dvoraka.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Put u prošlost </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Godinu dana nakon prve samostalne izložbe u Muzeju grada Zagreba, Zvonimir Faist, akademski slikar i grafičar, u svojoj devedeset i prvoj godini dobio je najsuvremeniju elektroničku monografiju.</p>
<p>Muzej grada Zagreba izdao je multimedijski CD-ROM »Zvonimir Faist – diktat vremena / Plakati od kasnih 30-ih do ranih 60-ih«, a sadrži multimedijski prikaz izložbe »Diktat vremena« autorice koncepcije CD-ROM-a Maje Šojat-Bikić, katalog izložbe autorice Željke Kolveshi u PDF formatu, virtualne panorame i filmski zapis izložbe.</p>
<p>CD-ROM donosi tekstualne, foto, audio i video zapise o autoru Zvonimiru Faistu, njegovu radu, te vodi kroz razdoblje od kasnih tridesetih do ranih šezdesetih, kako bi se osjetili duh toga vremena. CD-ROM-a nudi interaktivni pristup, mogućnost pretraživanja po temama koje su odraz kulture življenja i tadašnjeg društvenog standarda.</p>
<p>Na multimedijskome putovanje može se saznati tko je Zvonimir Faist, poslušati Faistov zvučni album, pogledati kratki slikopis iz Faistova doma, vratiti se u prošlost i vidjeti što se tada gledalo u kinu, što se događalo, proizvodilo, kupovalo i koje su se parole slušale. Sam umjetnik pripovijeda o svome životu i radu. </p>
<p>U ovome zanimljivom CD- ROM-u objedinjene su materijalna i nematerijalna baština korištenjem govornog izvora i tekstualnih informacija. Uz klasičnu muzeološku informaciju, sadržano je i niz podataka zanimljivih najširoj publici. Tako su uz filmske plakate priloženi i filmografski podatci, kao što su casting, sinopsisi filmova, fotografije glumaca i zanimljivosti iz njihova života.</p>
<p> Uz plakate festivala zabavnih melodija prisutne su fotografije i pjesme pobjednika, uz plakate koji reklamiraju određene proizvode i fotografije zagrebačkih dućana u kojima su se ti proizvodi mogli kupiti.</p>
<p>Takvim sabiranjem i obradom informacija Muzej grada Zagreba želi uspostaviti vezu s najširom publikom, različitih naraštaja, a ne samo sa stručnom. </p>
<p>CD-ROM je napravljen po pravilima muzejske i informatičke struke i međunarodno prihvaćenim kriterijima vrednovanja muzejskih multimedijskih proizvoda.</p>
<p>Martina Matić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Gavranov »Krstitelj« za nagradu »Impac« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Roman hrvatskoga književnika Mire Gavrana »Krstitelj« nominiran je za uglednu međunarodnu književnu nagradu »International Impac Dublin Literary Awar 2005.« u Irskoj, priopćeno je u utorak iz agencije Presscut. Gavranov roman »Krstitelj« dio je njegove »biblijske trilogije« koju čine još romani »Judita« i »Poncije Pilat«, a na engleski ga je prevela Laura Gudim. Prijedloge za tu nagradu mogu davati isključivo knjižnice, a Gavranov je roman službeno nominiran na prijedlog riječke Gradske knjižnice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Zrinski« u osječkoj Operi </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Opera »Nikola Šubić Zrinski«, glazbena tragedija u tri čina, Ivana pl. Zajca, bit će prva glazbena premijera osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u 98. sezoni te kazališne kuće, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u tome kazalištu. Intendant osječkoga HNK Željko Čagalj rekao je da je to 14. uprizorenje »Zrinskoga« u tome kazalištu. Redatelj predstave Ivica Krajač ocijenio je kako je predstava »kombinacija dokumentarnog pristupa s mnoštvom izvornih materijala«, odnosno da će predstavu pratiti video i arhivski materijali koji bi joj trebali dati dokumentarni ugođaj, ali će se uvrstiti i jedna izvorna Zajčeva arija, koja, kako tvrdi, do sada nikada nije bila izvedena. Krajač je kazao kako svoj redateljski rad u predstavi posvećuje svom profesoru i mentoru Kosti Spaiću. U ulozi Nikole Šubića Zrinskog, kao hrvatskog bana i zapovjednika Sigeta, nastupit će Siniša Hapač. Dirigenti predstave su Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> i Mladen Tutavac, scenografiju potpisuje poznati hrvatski slikar Zlatko Kauzlarić-Atač, kostimografiju Ika Škomrlj i Dženisa Pecotić, a autorica koreografije je Sonja Kastl. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zavjet intimi malih stvari</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U kaštelanskom dvorcu Vitturi s četrdesetak slika javnosti se predstavila splitska slikarica Mirjana Ivanišević. Na njezinoj šestoj izložbi osobito se ističu tri eksponata: dizajnirana stolica u obliku lađe s jedrom, prizori nacrtani na krhotinama srušenoga Papina oltara sa splitskoga Žnjana, te Betlehem u velikoj školjki. Mistika pejzaža, smjernost malih crkvica, zatvorenih škura, portala i zidova kuća izjedenih vremenom, motivi su kojima nas autorica uvodi u čudesni doživljaj svoje okoline. Pred nama je djelo, koje je, kako reče Ive Šimat-Banov, zavjetovano intimi malih stvari. </p>
<p> M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Neuspjeli pokus Zlatka Kranjčara</p>
<p>Jedini je pogodak postigao Robbie Keane u 24. minuti nakon što je Duff, nadirući s desne strane, driblinzima izvrtio gotovo kompletnu hrvatsku obranu. Potom je vješto gurnuo loptu Keaneu na vrh peterca, a ovaj je samo piknuo u mrežu / Izbornik Zlatko Kranjčar već je u poluvremenu odustao od igre s četvoricom igrača u obrambenom redu</p>
<p>DUBLIN</p>
<p> – Brojne pogreške u obrani, solidna igra Nike Kranjčara, premijera Eduarda da Silve, neuspješni pokus s 4-2-3-1 formacijom... To je sukus posljednjeg ovogodišnjeg nastupa hrvatske nogometne reprezentacije koju je u prijateljskom dvoboju u Dublinu pobijedila Republika Irska sa 1-0 (1-0). Jedini je pogodak postigao Robbie Keane u 24. minuti nakon što je Duff, nadirući s desne strane, driblinzima izvrtio gotovo kompletnu hrvatsku obranu. Potom je vješto gurnuo loptu Keaneu na vrh peterca, a ovaj ju samo piknuo u mrežu.</p>
<p> Tko zna kako bi se utakmica odvijala da je vrlo dobar Kranjčarev udarac pronašao cilj iza Kennyevih leđa. Bila je to akcija koja je uslijedila neposredno nakon irskoga pogotka. Klasnić je sjajno zavrnuo loptu s lijevoga boka, a Kranjčar glavom sa sedam metara gađao donji desni kut, no lopta je prohujala pored vrata. Irci su pogodak najavili 20-tak sekundi prije vodstva. Tudor je nonšalantno gurnuo loptu izravno u noge suparničkom igraču, koji je odmah potom proigrao Robbiea Keanea, a ovaj se u sprintu pored Tudora sjurio prema Butini. Hrvatski je vratar bio uspješniji u situaciji »jedan na jedan« i, nakon Keaneovog udarca, ramenom izbio loptu preko gola. No, spretni je Irac već u sljedećoj akciji ipak zatresao mrežu.</p>
<p> I prije toga je pred Butininom bilo mnogo »vatre«. Tomas je izbijao loptu ispred »dosadnoga« Keanea, potom je Duff sa 17 metara raspalio pored stative, a svi su ti detalji pokazivali da su Irci ovoj utakmici pristupili ozbiljnije i odgovornije nego Hrvati.</p>
<p> Izbornik Zlatko Kranjčar već je u poluvremenu odustao od igre s četvoricom igrača u obrambenom redu, na klupu je povukao Tudora, a ubacio još jednog napadača - Balabana. A, upravo je Balaban već u trećoj minuti drugog dijela izmučio irsku obranu. Volejem je sa desetak metara opalio prema vratima, no Miller e glavom izbio s gol-crte. Irci su ubrzo ponovno »uveli red« na terenu i krenuli u nove juriše prema Butini. Dvaput je hrvatski vratar uspio iščeprkati loptu iz Duffovih, a potom i Keanovih nogu u vlastitome petercu. Duff se u 69. minuti opet lakoćom ušetao u peterac i pogodio - prečku.</p>
<p> Hrvati su u smiraju utakmice ipak bili nadomak izjednačenju. Ivan Leko je sjajno proigrao Eduarda da Silvu, hrvatski je Brazilac osvanuo sam pred Givenom i pritom mu pokušao zabiti gol - kroz noge. Lopta je prošla, ali je ujedno i okrznula irskoga vratara, izgubila na ubrzanju što je omogućilo Dunneu da ju izbije metar prije no što bi se otkotrljala u mrežu.</p>
<p>• Stadion »Lansdowne«</p>
<p>REPUBLIKA IRSKA – HRVATSKA 1-0 (1-0)</p>
<p>REPUBLIKA IRSKA: Kenny 6 (od 80. Given -) – Finnan 6, Breen 6 (od 52. Cunningham 6), Dunne 5,5, O'Shea 6 – Miller 6, Kavanagh 6, Kilbane 6,5 (od 80. Quinn -) , Duff 7 – Elliott 6,5, Rob. Keane 7 (od 91. McGeady -)</p>
<p>HRVATSKA: Butina 7 – Tomas 5 (od 66. Tokić 5,5), Tudor 5 (od 46. Balaban 6), R. Kovač 5,5, Šimunić 6 (od 74. Neretljak -) – Vranješ 5,5 (od 66. I. Leko 5,5), N. Kovač 5,5; Srna 6, Kranjčar 6, Babić 5,5 (od 59. Pranjić 5,5) – Klasnić 5 (od 59. Eduardo 6,5)</p>
<p>SUDAC: Orrason (Island) 6,5; GLEDATELJA: 32.300</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Rob. Keane (24.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Robbie KEANE</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Irci trijumfirali ni krivi ni dužni</p>
<p>Trebao je to biti susret u kojem će Hrvatska nogometna reprezentacija učvrstiti samopouzdanje i autoritet, također i promovirati moderni 4-2-3-1 sustav, i eventualno još nekog iz redova pričuva ili debitanata. Na žalost, ovaj vjetrovit i prohladni utorak očigledno nije bio dobro pozicioniran u bioritmu Kranjčarevih izabranika. A niti hvaljeni prelazak na novi sustav, s četiri igrača u zadnjoj liniji, nije se baš pokazao kao onaj zahvaljujući kojem će se akcije suparničkih napadača ubuduće razvijati kao pred Kineskim zidom. </p>
<p>No, umjesto povelikih optimističkih očekivanja, pri čemu se i neodlučeno gledalo kao na uspjeh, Kranjčar je zasigurno dobio neke nove sijede na glavi. Kako i ne bi, jer zahvaljujući nerazumljivom početničkom nizu pogrešaka koje su se iz minute u minutu množile jedna za drugom, pogotovo u prvome dijelu, prosječna Irska momčad promovirala se u ono što smo mislili za sebe. Drugim riječima u sasvim pristojnu europsku reprezentaciju koja će svakome moći zagorčiti život. Umjesto Hrvatske, irski sastav inače skupljen sa svih strana, zbog brojnih ozljeda i otkaza u ovoj je utakmici trijumfirao. Ni kriv ni dužan!</p>
<p>Osim toga, Kranjčar se ovom utakmicom prvi puta morao susresti s osjećajem gorkog okusa poraza. Je li to dobro došlo upozorenje za skorija vremena ili ne, valja vidjeti. Na porazima je malo tko gradio samosvijest i optimizam, ali pametnima, ako ništa drugo, znale su se otvoriti oči. S te strane Kranjčar je očigledno brzo shvatio situaciju. Nakon poluvremena igrači su se ponovno razmjestili na način kako je Hrvatska do sada pod Kranjčarom djelovala uspješno, i, odmah se situacija na travnjaku znatno promijenila. No, kad te netko od početka uzdrma, kao što su to Irci Hrvatsku, onda se je teško vratiti u željenu kolotečinu. Stoga, kad se sve zbroji, još su Hrvati i dobro prošli, i srećom da je to bio samo prijateljski ogled iz kojeg se, nadamo se može ipak mnogo toga naučiti.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ibričić na »pogrešnoj« strani</p>
<p>Zanimljivo će biti vidjeti reprezentaciju Bosne i Hercegovine, u čijim će redovima igrati i zagrebaš Senijad Ibričić, koji je nedavno dvoboju Zagreba i Hajduka bio najbolji igrač. Tada je Bilić rekao kako je šteta što tog mladića prije nisu vidjeli hrvatski stručnjaci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sjeni prijateljskog nadmetanja Hrvata i Iraca odigrat će se u srijedu u Vinkovcima (14 sati) prijateljski dvoboj mladih reprezentacija Hrvatske i BiH do 21 godine. Mlada hrvatska vrsta, koja u kvalifikacijama za EP ima tri pobjede (Mađarska 1-0, Švedska 2-0 i Bugarska 1-0), zapravo ovom utakmicom lagano počinje pripreme za kvalifikacijske srazove u proljeće u Hrvatskoj protiv Malte i Islanda. </p>
<p>Ova je mlada reprezentacija pod primjetno većom pozornošću javnosti otkako je u rukama Slavena Bilića i Aljoše Asanovića. Dvojica proslavljenih »vatrenih« unijeli su dobro ozračje u mladi sastav, koji je na opće iznenađenje osvojio maksimalnih devet bodova u kvalifikacijama. </p>
<p>– Ti će se bodovi kapitalizirati samo ako ne kiksamo protiv Malte i Islanda. Protiv Bosne i Hercegovine probat ćemo neke nove varijante, no to je daleko od eksperimentiranja, kazao je Slaven Bilić. </p>
<p>Zanimljivo će biti vidjeti reprezentaciju Bosne i Hercegovine, u čijim će redovima igrati i zagrebaš Senijad Ibričić, koji je nedavno u prvenstvenom dvoboju Zagreba i Hajduka bio najbolji igrač utakmice. Tada je Bilić rekao kako je šteta što tog mladića prije nisu vidjeli hrvatski stručnjaci. Bilić će nadalje najavio da bi barem jedno poluvrijeme mogao probati igru u obrani s četvoricom u redu, a nema sumnje da će priliku dobiti i debitanti, Lapić iz Šahtara i vratar Krešić iz Eintrachta iz Triera. </p>
<p>Bilić za utakmicu protiv BiH računa na sljedeće igrače: Vranić (Cibalia), Krešić (Eintracht Trier), Vrućina (Slaven Belupo), Bodrušić (Slaven Belupo), Vučko (Hajduk), Benko (Varteks), Tomić (Dinamo), Mujanović (Varteks), Grgurović (Hajduk), Vukojević (Slaven Belupo), Čale (Inter), Lapić (Kuban Krasnodar), Vrdoljak (Zagreb), Labudović (Zagreb), Mišić (Osijek), Ljubojević (Dinamo), Čustić (Zadar), Primorac (Osijek) i Modrić (Inter). </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zlatni si ne smiju dozvoliti takvu igru</p>
<p>O igri naših rukometaša najbolje govori podatak da su u prvom poluvremenu imali loših 22 posto uspješnosti realizacije i 11 pogrešaka, a toliko su napravili i u drugom poluvremenu / Drugu utakmicu hrvatski rukometaši igraju u srijedu protiv Švedske </p>
<p>STOCKHOLM/ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska rukometna reprezentacija u prvoj je utakmici Svjetskog kupa pokazala svoje najlošije poluvrijeme otkad se ovjenčala svjetskom i olimpijskom medaljom. Nije problem u porazu, 23-29 (7-15) u 1. kolu skupine A protiv Danske, nego u igri i još više u pristupu. </p>
<p>Osim početnih 2-0, Hrvati su svo vrijeme gledali Dancima u leđa. Činjenica je da Hrvatska na Svjetski kup nije došla kompletna, ali je u Stockholmu ipak igralo osam zlatnih, koji si ne bi smjeli dozvoliti takva izdanja. U prvih 30 minuta jedina svjetla točka bio je Vlado Šola pred mrežom, no njegovim suigračima ništa nije polazilo za rukom, ni u obrani, niti u napadu. Uz to, igrali su bez žara, nerezonski, nervozno, za razliku od sasvim suprotnih Danaca. Sa samo 22 posto realizacije i 11 tehničkih pogrešaka nije ni čudno da su Hrvati ostali osam pogodaka iza Danaca.</p>
<p>Drugo je poluvrijeme izgledalo malo bolje, obrana 6-0 je bila nešto čvršća od ranijih 3-2-1 i 5-1, Venio Losert je dobro zamijenio Šolu, napad se malo povezao, ali je razlika bila prevelika, a suparnik preozbiljan da bi je naši rukometaši dostigli. Doduše, smanjili su naši na četiri pogotka manje, no s nekoliko su se pogrešaka vratili tamo gdje su bili. I u drugom su dijelu imali 11 pogrešaka.</p>
<p>– U prvom smo poluvremenu imali dugo razdoblje praznog hoda, promašili smo previše zicera, prodali previše lopti, a kasnije nam se bilo teško vratiti. Treba uzeti u obzir da nismo kompletni, a i događaji uoči odlaska su odnijeli koncentraciju, rekao je Ivica Udovičić, direktor naše reprezentacije.</p>
<p>Ovo nije izgledalo lijepo, treba se nadati da će u srijedu (Jönköping, 20.45) biti bolje protiv Šveđana.</p>
<p>• Dvorana »Hovet«</p>
<p>HRVATSKA – DANSKA 23-29 (7-15)</p>
<p>HRVATSKA: Losert (8+1), Šola (7), Šprem 3, Džomba 8 (3), Zrnić 1, Jeftić 1, Bjeliš, Dominiković 3, Blažević 1, Balić 3, Ivanković, Metličić 3, Čale, Kos</p>
<p>DANSKA: Hvidt (8), Henriksen (8+1), Bjerre, Nielsen 1, Laen, L. Jörgensen 5, Gjesing 1, Christiansen 4 (2), Boldsen 1, Knudsen 8, Jacobsen 1, Stryger 4 (1), Lindberg 1, Jeppesen 3</p>
<p>SUCI: Ljudovik i Vakula (obojica iz Ukrajine). GLEDATELJA: 4000</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 5 (3), Danska 5 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 10 minuta (Blažević 2+2, BAlić, Džomba, Metličić), Danska 12 minuta (Gjessing 2+2, Jacobsen 2+2, Hvidt, Jeppesen)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Michael KNUDSEN </p>
<p>• Ostali rezultati 1. kola; skupina A: Švedska – Slovenija 31-31; redoslijed: Danska 2, Švedska 1, Slovenija 1, HRVATSKA 0; skupina B: Njemačka – Island 29-28, Francuska – Mađarska 26-23; redoslijed: Francuska 2, Njemačka 2, Island 0, Mađarska 0. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Sportsko »zbližavanje« s Mihailovićevim likom</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN </p>
<p>Čuditi se što drugome smeta zapravo je temeljno nepoštivanje demokracije. Tako se iz Srbije i Crne Gore, i to iz najviših državnih struktura, prema Zagrebu odašilju riječi čuđenja zašto Gurović u Zagrebu nije mogao igrati s tetoviranim portretom četničkog vođe Draže Mihailovića na svojoj nadlaktici. </p>
<p>Hrvatski je MUP zabranio dolazak spomenutom košarkašu po zakonskoj osnovi. Svako se izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje po hrvatskom Ustavu kažnjava. Uostalom, ako hrvatski zakoni nalažu da se ukloni spomenik ustaškom čelniku Juri Francetiću, također na osnovi istog zakona, onda čuđenju nema mjesta. </p>
<p>Spominjati Dražu Mihailovića u Hrvatskoj uistinu potiče rasnu, nacionalnu i vjersku mržnju. U želji da se dobrosusjedski odnosi doista primijene na sve oblasti javnog života, dolazak košarkaša s Mihailovićevim likom na ruci ne pridonosi onome za što se obje državničke strane zalažu. A to je mir, suradnja, poštovanje... </p>
<p>Da cijela stvar nije nimalo bezopasna shvatio je odavno i sâm Gurović, koji je već jednom izbjegao dolazak u Zagreb, kad je igrao za Unicaju iz Malage. Pod sloganom da sport mora biti izvan politike, čelnici Partizana zapravo sami sebi skaču u usta. Da, sport doista mora biti izvan politike! Međutim, nije li Gurovićeva pojava u Zagrebu s Mihailovićem na ruci nisko nametanje politike u sport? I kako će onda sport biti izvan politike? </p>
<p>Još je nerazumnija rečenica iz Partizanova priopćenja da sport mora služiti i doprinositi zbližavanju ljudi bez obzira na vjerske, ideološke i političke razlike. U tu rečenicu nikako ne može ući Gurovićev Mihailović. Trebaju li se Hrvati doista zbližiti s Mihailovićevom ideologijom? Draži Mihailoviću možda je mjesto u ne do kraja istraženoj srpskoj povijesti, kako to sâmi srpski povjesničari ističu, a ne na košarkaškom parketu. </p>
<p>Tako ni igraču s bilo kojim tetoviranim, primjerice, ustaškim zločincem ne bi bilo mjesta ni na zagrebačkom parketu, jer bi mu to zakon priječio, a na beogradskom još manje, ako ne zbog zakona onda zbog poštovanja i dobrog ukusa. </p>
<p>Ljudi, igrajte košarku!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Nakon »sječe« ministara, Busha zabrinjava Cheneyevo srce</p>
<p>Rekonstrukcija kabineta pokazuje da se Bush okružio ljudima s kojima će lakše raditi nego s Ashcroftom ili Powellom i koji američki politički vrh čine konzervativnijim nego dosad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najavljene tek kao »neke promjene u Bushevu kabinetu«, ostavke i odlasci dosad najbližih Bushevih suradnika poprimili su razmjere potpune rekonstrukcije vlade. Nakon Ashcrofta, Powella i još troje ministara, najavljuju se još neke ostavke, a među njima se spominje i ministar obrane Donald Rumsfeld. Uza sve to, ovih se dana spominje i »delikatno zdravstveno stanje« potpredsjednika Dicka Cheneya koje bi, prema nekim zabrinutim procjenama, moglo ostaviti Busha bez najvažnijeg među suradnicima.</p>
<p>I Ashcroft i Powell, kao dva najznačajnija člana Busheva kabineta, bili su, vjeruje se, »zamoljeni« da daju ostavke. Doduše, i jedan i drugi već su duže vremena najavljivali povlačenje, ali prema nekim izvorima iz kruga Powellovih najbližih suradnika, on je htio ostati na mjestu ministra vanjskih poslova. Bez obzira na to što mu je posao otežavala činjenica da je zbog svog umjerenjaštva bio prilično izoliran u krugu Bushevih »jastrebova«. Procjene da bi odlazak ekstremno konzervativnog Ashcrofta mogao biti signal Busheve želje da svoj najuži kabinet i uopće svoju politiku učini barem malo manje polarizirajućom pokazale su se kao iluzija. Jer, Bush je istodobno otpisao i Powella, najavivši da njegovo mjesto preuzima dosadašnja savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice koju opet drže predsjednikovom »apsolutnom poslušnicom« i »tvrdolinijašicom«.</p>
<p>Lišavajući se Ashcrofta i Powella, umjesto kojih je postavio Alberta Gonzalesa, dugogodišnjeg prijatelja i odvjetnika Bijele kuće i Condoleezzu Rice, Bush je izabrao ljude s kojima će mu biti ugodnije raditi nego s Ashcroftom i Powellom. Ashcroft se privatno držao podalje od svega, a službeno je držan prilično po strani kao »čovjek podjela« koji Bushu pravi više problema nego što ih on sam može napraviti. Powell je u krugu konzervativnih Bushevih članova kabineta bio uvijek »sumnjiv« jer su njegove ideje bile ponekad vrlo daleko od Busheve i Cheneyeve ratobornosti. </p>
<p>Ostajući bez konzervativnog Ashcrofta i umjerenog Powella te postavljajući na Powellovo mjesto mnogo »tvrđu« Condoleezzu Rice, Bush je u svom kabinetu zapravo ostavio stvari kakve su i bile - samo još malo konzervativnije.</p>
<p>No, daleko delikatnije mogle bi biti eventualne promjene koje ne bi izazvali Bushevi potezi, već bolest potpredsjednika Dicka Cheneya. On je dosad pretrpio već četiri infarkta, te kada je prije nekoliko dana ponovo završio u bolnici jer je ostao bez daha, bio je to dodatni razlog za zabrinutost Bijele kuće i za nagađanja u javnosti. Cheney je otpušten iz bolnice s nalazom koji kaže da je sve u redu, ali zabrinutost ostaje. Prije svega, Cheney je Bushu neusporedivo više od onoga što je, prema ustavu, potpredsjednik predsjedniku. Cheney je naime Bushu ne samo najbliži suradnik, već ga javnost i mediji drže gotovo mentorom koji vjerojatno sugerira, ako već ne određuje, poteze i politiku, i bez kojega Bush ne bi bio ono što jest, pa možda ni tako radikalan u nekim stvarima. U ovom slučaju, dakle, predsjednik sa strahom »čeka« neće li se nešto loše dogoditi njegovu potpredsjedniku.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dva testa za Condoleezzu Rice</p>
<p>Prije no što bude potvrđeno njeno imenovanje, Condoleezza Rice morat će proći neugodno ispitivanje pred senatskim odborom za imenovanja. Neugodna će biti pitanja koja je svakako čekaju: o njenoj ulozi, kao savjetnice za nacionalnu sigurnost, u razdoblju koje je prethodilo napadu na Irak, o njenom propuštanju da predsjednika upozori na manjkave i »šuplje« obavještajne podatke koji su tvrdili da Irak posjeduje oružje za masovno uništavanje. Osim toga, vjerojatno će morati pojasniti i svoje držanje u rujnu 2002. godine, kada je izjavila da »aluminijske cijevi koje su na putu za Irak mogu poslužiti samo za konstruiranje nuklearnog oružja«, iako su je njeni savjetnici još godinu dana prije toga obavijestili da vrhunski američki stručnjaci sumnjaju u takvu mogućnost.</p>
<p>Drugi test za Condoleezzu Rice bit će sam početak njene diplomatske aktivnosti, i dokazivanje da je u stanju »plivati« u uzburkanim vodama svjetske diplomacije, u kojoj, prema njenim riječima, »nakon tri godine bavljenja drugim prioritetima Amerika mora ponovo voditi glavnu riječ u diplomaciji«.</p>
<p>Condoleezza Rice (50) ne će biti prva žena na čelu američke diplomacije(to je bila Madelaine Albright), ali će biti prva crna žena na čelu State Departmenta. Ona je, također, bila prva žena koja je radila kao savjetnik za nacionalnu sigurnost.</p>
<p>Naglašavajući njenu »apsolutnu lojalnost« Bushu, mediji podsjećaju da je ona sve podredila poslu, te da je svaki vikend provodila s Georgeom W. Bushem i njegovom suprugom Laurom u Camp Davidu. U javnosti su je nazivali »ratničkom princezom«, ali joj nisu osporavali golemo znanje i poznavanje međunarodnih odnosa. </p>
<p>Condoleezza Rice, koja potječe iz Alabame, bila je najbriljantniji student u Denveru, gdje je upisala studij političkih znanosti s 15 godina, i diplomirana s 19. Paralelno sa studijem usavršavala se i kao pijanistica, i to je bio njen prvi izbor, ali u Denveru je na nju snažno utjecao profesor Josef Korbel (otac Madelaine Albright) i usmjerio je u politiku. Doktorirala je u Stanfordu, gdje je zatim predavala. Potkraj osamdesetih bila je u timu savjetnika Busha-oca, specijalizirana za Sovjetologiju, pa je početkom devedesetih čak i pregovarala s Rusima.</p>
<p>K. F.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Malodobniku 6 godina zbog eksplozija vlakova u Madridu</p>
<p>Smijenjen policijski dužnosnik zbog skrivanja dokaza koji su upućivali na to da su se napadi 11. ožujka mogli spriječiti </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Šesnaestogodišnji Španjolac, koji je optužen da je nabavio eksploziv teroristima koji su počinili atentat 11. ožujka u Madridu, osuđen je u utorak na šest godina zatvora pošto je priznao djelo za koje ga se tereti, javlja AFP.</p>
<p> To je prvo suđenje za atentate u Madridu od 11. ožujka, u kojima u podmetnutoj eksploziji vlakova poginula 191, a ranjeno je 1900 osoba. </p>
<p> »Gitanillo« je optužen da je prevozio i predao teroristima dio eksploziva Identitet i fotografije »Gitanilla« ne smiju se objaviti jer malodobnike štiti zakon. Još osamnaest osumnjičenika u pritvoru čeka podizanje optužnica u istom predmetu.</p>
<p> Nekoliko sati prije početka suđenja »Gitanillu«, španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova razriješilo je dužnosti šefa policije u Gijonu za kojega se smatra da je skrivao dokaze koji navode na zaključak da su se napadi možda mogli spriječiti. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Urušava se Blairov prekoatlantski most </p>
<p>U vrijeme kad SAD beskompromisno slijedi svoje nacionalne interese i provod vrlo radikalnu vanjsku politiku, Londonu postaje sve teže balansirati između Amerike i Europe </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nitko pa ni Britanija ne može danas više posredovati između Amerike i Europe, rekao je ovih dana Jacques Chirac. Francuski predsjednik rekao je to u razgovoru s pariškim dopisnicima britanskih listova, koje je primio u Elizejskoj palači. »Nisam siguran da je ovog trena u prirodi naših američkih prijatelja da sustavno vraćaju usluge«, kazao je on tvrdeći kako Britanija nije dobila ništa od Amerike u zamjenu za svoju podršku oko Iraka. </p>
<p>Chirac je intervju dao uoči svog posjeta Britaniji koji počinje u četvrtak. Njegove izjave upadljivo proturječe nedavnim tvrdnjama Tonyja Blaira. Britanski premijer drži, naime, da Europa i Amerika moraju surađivati na izgradnji mira u svijetu. U ponedjeljak navečer, Blair je u londonskom Cityju održao govor u kojem je Europljane opomenuo da prestanu »ismijavati američke argumente i parodirati njihovo političko rukovodstvo«. Europa može utjecati na Ameriku, smatra Blair koji Britaniju pritom smatra idealnim posrednikom - »mostom preko Atlantika«.</p>
<p>Chirac nasuprot tome vjeruje da su »posebni odnosi« Britanije i Amerike donijeli slabe dividende Londonu. Dok Blair smatra da se Europa mora ujediniti i surađivati s Amerikom, Chirac zagovara »multipolarni svijet« u kome Europa parira Sjedinjenim Državama. Francusko-britanske odnose Chirac je pak, kako prenosi Times, usporedio s »nasilnom ljubavnom vezom«. »Uživali smo mrziti jedni druge«, rekao je on. </p>
<p>Francuskog predsjednika, inače raduje posjet Londonu gdje će ga, kako je rekao, četverodišnji Leo Blair, najmlađe dijete britanskog premijera, kao i prošli put, pozdraviti na francuskom: »Bonjour monsieur Chirac«. Visoki gost iz Francuske prisustvovat će završnim proslavama stogodišnjice »sradčne antante« - burnog partnerstva preko La Manchea koje je katkada znalo biti sve prije nego li srdačno. </p>
<p>Chiracove izjave ilustriraju u kakvom se raskoraku trenutačno nalaze Amerika i Europa. One također ocrtavaju svu nezahvalnost zadatka koji je sam sebi postavio Tony Blair. Britanski premijer, naime, često ponavlja da želi biti most između Amerike i Europe. Irački rat je međutim ozbiljno ugrozio Blairove ambicije na tom planu. Europljani drže da im u odnosima s Washingtonom ne treba posrednik. Amerikanci pak nisu impresionirani Blairovim pokušajima da Francuze i druge protivnike iračkog rata nagovori da se predomisle. </p>
<p>U govoru u ponedjeljak, Blair je ostao na istoj liniji, rekavši da bi Britanija »morala biti ponosna na svoje savezništvo s Amerikom, jasna oko svoje uloge u Europi te neumorni zagovornik jakih veza između jednih i drugih«. </p>
<p>No, u vrijeme kad Sjedinjene Države beskompromisno slijede svoje nacionalne interese i provode vrlo radikalnu vanjsku politiku, Londonu postaje sve teže balansirati između Amerike i Europe.</p>
<p>Blairov je položaj dodatno otežala najava o ostavci Colina Powella. Odlaskom dosadašnjeg šefa State Departmenta, vlada u Londonu ostaje bez svog najbližeg saveznika u Washingtonu. I Blair i njegov ministar vanjskih poslova Jack Straw izvrsno su se razumjeli s Powellom. Upravo uz Powellovu pomoć uspio je Blair nagovoriti Busha da od UN-a traži zeleno svjetlo za intervenciju protiv Iraka. Kad UN nije dao svoje odobrenje, washingtonski su »jastrebovi« cijelu akciju jako zamjerili Powellu i Blairu.</p>
<p>Britanski tisak lamentira u utorak nad odlaskom dosadašnjeg američkog državnog tajnika. Guardian piše da je »Busheva administracija očišćena od zadnjeg umjerenog glasa u njoj«. Smatra se, naime, da će dosadašnja savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice koja će naslijediti Powella, slijediti svoje konzervativne instinkte i biti mnogo bliža washingtonskoj oštroj struji.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Njemačka desnica se udružuje</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) počela je pregovore s drugim radikalno desnim strankama radi sastavljanja zajedničke liste za predstojeće lokalne izbore u nekoliko saveznih pokrajina te za parlamentarne izbore 2006., piše dnevnik Berliner Zeitung. NPD, koji je već dogovorio zajednički izlazak s također radikalno desnom Njemačkom narodnom unijom (DVU), započeo je pregovore i s Njemačkom strankom (DP) i Njemačkom socijalnom unijom (DSU). Namjera je NPD-a stvaranje »Nacionalnog narodnog fronta«, koji bi širom podrškom baze ostvario bolje rezultate na predstojećim izborima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Američka vojska istražuje ubojstvo nenaoružanog Iračanina </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američka vojska otvorila je istragu o mogućem ratnom zločinu nakon televizijskog izvješća na kojem je prikazano kako jedan marinac ubija ranjenog i nenaoružanog Iračanina u džamiji u Falluji, kazali su u ponedjeljak američki dužnosnici.</p>
<p>Iračanin je bio jedan od petorice ranjenih koji su ostavljeni u džamiji nakon što su je u petak i subotu zauzeli marinci. Američka vojska optužuje iračke pobunjenike da koriste džamije za napade na američke snage. Glasnogovornik marinaca u Pentagonu potvrdio je da je o slučaju otvorena istraga.</p>
<p>U izvješću NBC-a navodi se da su džamiju u Falluji pobunjenici koristili za napade na američke snage, koje su je zauzele, kao i susjedne zgrade, ubivši pritom desetoricu militanata i ranivši petoricu. Ranjeni Iračani ostavljeni su u džamiji da ih drugi pokupe i prebace u pozadinu na liječenje. Nije poznato zašto se to nije dogodilo.</p>
<p>Novinar NBC-a rekao je da je jedan marinac vidio da jedan ranjenik još diše. Na snimci te televizijske postaje vidi se marinac kako govori: »On se pretvara da je mrtav«. »Marinac je zatim podignuo pušku i pucao Iračaninu u glavu. Ta snimka je previše eksplicitna da bi bila emitirana«, rekao je novinar NBC-a Kevin Sites. Sites je kazao da se »nije činilo da je ubijeni Iračanin naoružan ili da na bilo koji način predstavlja prijetnju«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>UN upozorava na smaknuće ranjenika u Iraku </p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> - Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Louise Arbour pozvala je u utorak Sjedinjene Države da predaju pravosuđu one koji su ubijali ranjenike tijekom napada na irački grad Falluju. »Svaka povreda međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava mora biti predmet istrage, a počinitelje tih nedjela - planiranih napada na civile, nesrazmjernih i slučajnih napada, pogubljenja ranjenika i uporabe ljudi kao živog štita - treba predati pravosuđu, bilo da je riječ o pripadnicima međunarodnih snaga ili o pobunjenicima«, rekla je Arbour u priopćenju. Arbour je »vrlo zabrinuta« zbog položaja civila u Falluji, a napose zbog pristupa humanitarnih djelatnika puku, kao i zbog nepostojanja podataka o civilnim žrtvama. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Milošević ispitao svog prvog svjedoka – akademika Mihajla Markovića </p>
<p>HAAG/ZAGREB</p>
<p> – Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u utorak je na suđenju pred Haaškim sudom prvi put vodio glavno ispitivanje jednog svjedoka obrane - srpskog akademika Mihajla Markovića, ideologa i bivšeg dužnosnika svoje stranke i jednog od autora Memoranduma SANU.</p>
<p>Žalbeno vijeće Suda Miloševiću je 1. studenoga vratilo pravo da se brani sam, a današnje primjena te odluke u sudnici pokazala je da maratonskom procesu tek slijede nove teškoće. Članovi sudskog vijeća i tužitelj stalno su upozoravali Miloševića da ne vlada tehnikom glavnog ispitivanja da sam svjedoči, a pitanja su mu tendenciozna i sugestivna, te zato bez dokazne vrijednosti.</p>
<p> No odluka je donijela i korist procesu - u haaškoj sudnici prvi put se pojavio jedan od autora Memoranduma SANU, koje su tužitelji bezuspješno nastojali dovesti u Haag od početka suđenja 2002. </p>
<p> Memorandum SANU, strateški program srpske inteligencije iz 80-ih godina, ponudio je revitaliziranu koncepciju Velike Srbije kao izlaz iz jugoslavenske krize i smatra ga se ideološkim predloškom za srpsku agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo 90-ih.</p>
<p> Markovićeva puna lojalnost Mihajlo Marković bio je glavni ideolog Miloševićeve Socijalističke partije Srbije (SPS), pisac programa stranke i njen potpredsjednik do 1995., kada se razišao s optuženim zbog pritiska na bosanske Srbe vezanog uz Vance-Owenov mirovni plan za BiH. U sudnici je Marković iskazao punu lojalnost Miloševiću, spremno potvrđujući i elaborirajući sve njegove teze iz pitanja.</p>
<p> »Mislim da vi niste nimalo krivi za izazivanje ratova na prostoru bivše Jugoslavije, vi ne snosite nikakvu odgovornost za to«, rekao je svjedok ističući da u optužnici »nema ničeg istinitog«.</p>
<p> Za raspad bivše SFRJ zajednički su okrivili slovenski, hrvatski i albanski separatizam potaknut izvana, posebno iz Njemačke, nasuprot kojih je, po njima, stajala samo težnja Srba za ravnopravnošću. </p>
<p>Marković, nekadašnji praxisovac, opisao je svoje susrete sa slovenskim i hrvatskim intelektualcima 80-ih tvrdeći da su oni već tada spremali odcjepljenje. Hrvatsku je analizirao od masovnog pokreta 1971. do prvog sabora HDZ-a 1990. ocijenivši da su »Tuđman i društvo bili jasni secesionisti« koji su »500 do 600 tisuća Srba izbrisali iz Ustava, a oni su iz straha od ponavljanja 41. počeli blokirati ceste«.</p>
<p> Državno uređenje bivše Jugoslavije nakon II. svjetskog rata, posebno nakon Ustava 1974., okrivio je za neravnopravnost Srba. »Istinsko samoodređenje i ravnopravnost svih jugoslavenskih naroda, uključujući i srpski, bio je temeljni zahtjev izražen u Memorandumu«, kazao je Marković. Srpski narod nije bio ravnopravan jer nije, poput ostalih, dobio pravo na nacionalnu državu, kazao je, objasnivši kako je problem bio u uskraćivanju prava Srbima u drugim republikama. Memorandum je ukazao da su »nužne korjenite reforme društvene strukture i državne organizacije jugoslavenskih naroda«, kazao je. </p>
<p> Na traženje Miloševića, opširno je citirao dijelove tog dokumenta kako bi demantirao navode iz optužnice da je Memorandum poslužio kao podloga za srpsku dominaciju, ratove i etničko čišćenju. No unatoč pažljivom izboru dijelova koje će citirati, Marković je pružio dokaze za ocjene iz optužnice potvrdivši predviđanja pravnih stručnjaka i promatrača suđenja da bi Miloševića njegovi vlastiti svjedoci mogli dodatno kompromitirati. U nastavku suđenja Markovića će ispitati tužitelji. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Siromašni za utrkivanje u cestogradnji</p>
<p>Ne može se oteti dojmu da je članak mr. Petra Kriste »Službeni bi Zagreb tako ponovno iznevjerio Dubrovnik« (Vjesnik, Stajališta, 10. studenoga) motiviran potrebom za prikupljanjem predizbornih političkih bodova stvaranjem antagonizma Zagreb – Dubrovnik.</p>
<p>Kad je to službeni Zagreb (hrvatska vlada) već iznevjerio Dubrovnik? </p>
<p>Zagreb je poslao vojsku sastavljenu od vojnika iz cijele Hrvatske koja je obranila Dubrovnik kad je to izgledalo nemoguće. Čak je dr. Tuđman bio lažno optuživan da je žrtvovao Posavinu za Dubrovnik. Uložio je golema sredstva u obnovu Dubrovnika i čitave županije. Izgradio je most dr. Franje Tuđmana preko Rijeke dubrovačke koji je Dubrovnik Zagrebu približio dvanaest kilometara. Uveo je subvencionirane avio-letove za Dubrovnik. Pravi autocestu (zasad) do Ploča koja će omogućiti bolje veze kontinentalne Hrvatske i Dubrovnika. Zagreb pravi Pelješki most koji će najviše koristiti Dubrovačko-neretvanskoj županiji.</p>
<p>Zašto sad službeni Zagreb nije dobar za mr. Kristu? Možda zato jer se nije uključio u Čačićevu euforiju cestogradnje.</p>
<p>Gospodine Kriste, Dubrovnik je izvrsno povezan sa svijetom, ima zrakoplovnu luku nadomak gradu, ima morske luke, ima jadransku magistralu. Gradnja autoceste Ploče – Dubrovnik zahtijeva golema financijska sredstva, a očekivani promet ne bi pokrio ni troškove službenika na naplati cestarine. Takvu autocestu nije poželjno ni fizički pozicionirati u hrvatsko priobalje jer bi se ionako uzak primorski pojas do kraja devastirao i zauzeo turistički atraktivan prostor.</p>
<p> Dakle, Hrvatska ne može ni odlučivati da se ta cesta grad kroz npr. Popovo polje u susjednoj Hercegovini, niti pristati financirati autocestu u drugoj državi. Ako je autocesta potrebna drugim državama, neka je one financiraju i grade. Pitanje je i koliko bi stanovnika ionako malobrojne Dubrovačko-neretvanske županije koristilo tu autocestu i plaćalo visoku cestarinu kad imaju Jadransku magistralu. Postojeća magistrala Ploče – Dubrovnik, koja je već dijelom poboljšana, traži sanaciju na pojedinim dijelovima, te dogradnju nekoliko pretjecajnih traka. I to će biti sasvim dovoljno za postojeće i buduće potrebe županije.</p>
<p>Sve priče o autocesti vode se bez ekonomskih studija opravdanosti, bez respektiranja kriterija prostornih planova, a služe kao dobro sredstvo za davanje poslova tvrtkama u vlasništvu supruga, rodbine i poslovnih prijatelja. Ponekad pred izbore posluže i za pribavljanje jeftinih političkih bodova. Siromašna smo i prezadužena država da bismo se utrkivali tko će više napraviti autocesta i čija će autocesta biti brža.</p>
<p>Dr. sc. IVO RADIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zašto Hrvatska ne bi imala predsjednicu </p>
<p>U nedavnom razgovoru na HTV-u predsjednički kandidat Ćiro Blažević izjavio je da Jadranka Kosor neće nikada biti izbrana za predsjednicu Republike Hrvatske, jer, pita on, kako jedna žena može biti vrhovni zapovjednik vojske. To je omalovažavajuće za žene, a izrečeno je, valjada, s namjerom da se birače uvjeri kako bi takav izbor bio smiješan jer da ta dužnost pripada samo muškarcu.</p>
<p> Lako je obmanuti one neupućene. Međutim, u današnje doba Interneta mogu se pritiskom kažiprsta dobiti sve moguće informacije pa i ona o ženama predsjednicama država. Tako dobivamo uvid u životopise 34 žene koje su od 1954. do 2004. bile ili još jesu predsjednice država u svijetu. Između ostalih, ženu za predsjednika imale su ili još imaju: Irska, Argentina, Island, Filipini, Švicarska, Shri Lanka, Latvija, Finska, Indonezija… </p>
<p>Irska je, na primjer, u zadnjih četrnaest godina izabrala dvije žene za predsjednice države. Za njihovih mandata Irska se razvila u jednu od najnaprednijih država u Europi. Pametni Irci dobro su znali da sposobna žena može biti i bolji predsjednik i djelotvorniji vrhovni zapovjednik vojske nego li nesposoban i nepovoljan muškarac.</p>
<p>Zašto to ne bi provjerila i Hrvatska? </p>
<p>BOŽIDAN ABJANIĆ San Diego, Kalifornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Još nije došlo vrijeme da bi se ugostilo tako kompromitirane osobe</p>
<p>U televizijskoj emisiji »Nedjeljom u dva« urednik i voditelj Aleksandar Stanković ugostio je svoga beogradskoga imenjaka Tijanića, koji je svim silama na sebi svojstven, bizantinski način, nastojao uvjeriti hrvatsko gledateljstvo o jednakoj krivnji agresora i žrtve, o tome da do nametnutoga nam Domovinskoga rata uopće nije trebalo doći – po onoj poznatoj: »tko nas to, bre, zavadi«.</p>
<p>Znamo Tijanića kao režimskoga novinara, koji je svojedobno, naročito u Slobodnoj Dalmaciji, redovito pisao o neraskidivom bratstvu i jedinstvu, dijeleći lekcije hrvatskim novinarima i hrvatskom narodu o nezamjenjivom samoupravnom socijalizmu na srpski način. Sanjajući nedosanjani san o velikoj Srbiji, odmah se je uključio u velikosrpsku mašineriju, te bio jedno vrijeme i ministrom u vladi haaškog optuženika za ratne zločine Slobodana Miloševića.</p>
<p>Takvog Tijanića ugošćuje Hrvatska televizija u dane kada se hrvatski branitelji, hrvatski domoljubi, dragovoljci Domovinskoga rata, zatočenici srpskih logora, invalidi i civilni stradalnici Domovinskoga rata, roditelji, žene i djeca, koji još uvijek mole agresora da im kažu gdje su njihovi najmiliji, pripremaju da na dostojanstveni način obilježe trinaestu obljetnicu pada razrušenoga Vukovara.</p>
<p>Smatram da još nije došlo vrijeme da bi se ugostilo tako kompromitirane osobe. Još nam treba doći u goste Minimaks, kojemu je davno prije Domovinskog rata bio glavni štos, po raznim mjestima Srbije dočekan s velikim aplauzima i odobravanjem: »Ja uđem u kavanu Dubrovnik, a Hrvati svi ustaše.« </p>
<p>STJEPAN BUČAR Zabok</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Samo razumna briga za živote i zdravlje</p>
<p>Članak pod naslovom »Alkoholičar prema liječničkoj preporuci« u Vjesniku od 2. studenog potaknuo me da se uključim u trenutno utihlu raspravu o onome što lobisti interesa konzumenata i prodavača alkohoholnih pića demagoški nazivaju prohibicijom, uvođenjem šerijatskog prava u jednu kršćansku zemlju, udarom na tradicije hrvatskoga naroda, te upropaštavanjem nekih gospodarskih djelatnosti i gospodarstva u cjelini.</p>
<p>Besmislenost argumenata i prozirnost demagogije tog zbora dijela političara i poduzetnika razotkriva banalna činjenica da Zakonom o sigurnosti prometa na cestama nikome nije zabranjeno piti, niti je kome starijem od osamnaest godina zabranjeno točiti alkohol. Zabranjeno je da osoba koja se zbog unošenja etilnog alkohola u organizam nađe u specifičnom psiho-fizičkom stanju upravlja motornim vozilom. To je izraz razumne brige za živote i zdravlje sudionika u cestovnom prometu.</p>
<p>Možda je istina da jutarnja čašica konjaka, rakije ili koja čaša vina doprinosi boljem zdravlju onoga tko je uzima. No sigurno je istina da na taj način stečeno zdravlje nekog vozača koji pod djelovanjem svog čudotvornog ljekovitog pripravka upravlja motornim vozilom u izmijenjenom stanju svijesti, ugrožava moje zdravlje i život. </p>
<p>Paradoksalno je da baš podaci što su ih iznosili lobisti alkoholnog biznisa učvršćuju uvjerenje da je odredbu o nultom promilu trebalo donijeti mnogo prije. Jer ako je istinit podatak jednog od predstavnika tog biznisa da je uvođenja te odredbe srušilo promet u gostionicama i restoranima na polovicu, može se zaključiti da je prije toga polovicu njihova »tekućeg« prometa u sebe ulijevala vozačka populacija.</p>
<p>SILVANO BADURINA Pula</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Državno odvjetništvo predložilo oduzimanje imovinske koristi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu dovršen dokazni postupak na suđenju Nevenki Tuđman, optuženoj da je iskoristila svoj društveni utjecaj te ishodila imenovanje Igora Kneževića na mjesto odgovorne osobe u ministarstvu znanosti, te samom Kneževiću kojega se tereti da je zloporabio taj položaj, te namještao natječaje za ugradnju telefonskih centrala u državne objekte.</p>
<p>Prema optužnici, koju je protiv njih podigao Uskok, i prema čijim se navodima prvookrivljena ne smatra krivom, dok je Knežević krivnju priznao, Knežević je Nevenki Tuđman za svaki od ugovorenih poslova isplaćivao 15 posto provizije od vrijednosti ugrađene opreme.</p>
<p>Nakon dokaznog postupka, u utorak su uslijedili završni govori stranaka koji će biti dovršeni u srijedu.</p>
<p>Zamjenica ravnatelja Uskoka, Marinka Orlić, tako je u svome govoru zatražila od suda da se gramzivost Nevenke Tuđman ocijeni kao otegotna okolnost. Napominjući da je okrivljena pljačkala državu koja je grcala u ratu dok su mnogi njeni građani živjeli u bijedi. Orlić je također zatražila da se okrivljenoj oduzme sva imovinska korist koju je, prema optužnici, stekla ovim kaznenim djelom te ustvrdila da je dio svjedoka, nekada visoko pozicioniranih osoba, u ovome postupku dao lažan iskaz u korist okrivljene.</p>
<p>»Franjo Tuđman je imao velike ustavne ovlasti, no osim toga, prema mišljenju velikoga broja građana imao je i reputaciju tvorca hrvatske države, dok se u javnosti često prikazivao sa svojom obitelji i to najčešće s kćerkom«, rekla je Orlić, te nastavila »Mnogi su bili polaskani da joj mogu izaći u susret, te tako skupljali političke poene«. Za Igora Kneževića, čije je priznanje najviše i pridonijelo iniciranju postupka protiv Nevenke Tuđman, Orlić je zatražila uvjetnu kaznu.</p>
<p>»Igor Knežević je detaljno opisao kako je prvookrivljenoj isplaćivao proviziju, te je također prihvatio i svoju kaznenu odgovornost. Trebalo je imati »petlje« i doći u državno odvjetništvo i reći »ja sam to učinio«. Kneževiću ne bi trebalo oduzimati novac jer je on radio, a prvookrivljena je samo posredovala«, rekla je Orlić.</p>
<p>Branitelj Nevenke Tuđman, odvjetnik Ante Vukorepa, je izjavio da je Knežević više puta mijenjao iskaz, ali unatoč tome »tvrdi da svi drugi lažu«. </p>
<p>»Knežević je utajio porez, a kada je došlo takvo političko vrijeme došao je na ideju da sebe vadi preko Nevenke Tuđman. Vidite da tužiteljstvo sada za njega traži samo uvjetnu kaznu«, rekao je Vukorepa, pojasnivši da se kazneno djelo korištenja utjecaja, u zakonu ne definira kao mogućnost da utječe član obitelji nekoga utjecajnoga, već izravno ta osoba.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Podrug podnio kaznenu prijavu protiv kolumnistice Jutarnjeg lista </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Predsjednik Hrvatske čiste stranke prava Luka Podrug podnio je kaznenu prijavu protiv novinarke i kolumnistice Jutarnjeg lista Sanje Modrić zbog širenja lažnih i uznemirujućih glasina u tekstu objavljenom 27. listopada, pod naslovom »Tko će građane zaštititi od pravosuđa«.</p>
<p>Kolumnistica Jutarnjeg lista u tekstu je, smatra Podrug, izravno optužila članove izvanraspravnog vijeća splitskoga suda za primanje mita, navodeći da je upravo to bio razlog za odbacivanje žalbe Državnog odvjetništva, koje je zatražilo određivanje pritvora za osmoricu optuženika, koje se tereti za počinjenje teškog kaznenog djela ratnog zločina protiv civila u vojno-istražnom zatvoru Lora. Osvrnuvši se na kolumnu Sanje Modrić, predsjednik HČSP-a najspornijim smatra njenu tvrdnju da se »u Zagrebu puštanje iz pritvora plaća 10.000 eura, pa je vjerojatno takva praksa i u Splitu«. </p>
<p>Inače, i prozvani suci, članovi izvanraspravnog vijeća, koji su odlučivali o pritvoru u predmetu »Lora«, najavili su podnošenje tužbi protiv Sanje Modrić, smatrajući da bi Državno odvjetništvo trebalo pokrenuti progon po službenoj dužnosti.</p>
<p>Kaznena prijava protiv Sanje Modrić, druga je koju je, vezano za »slučaj Lora«, podnio predsjednik HČSP-a. Krajem listopada, Podrug je podnio kaznenu prijavu protiv Nenada Puhovskog, redatelja dokumentarnog filma »Lora-svjedočanstva«, zbog kaznenog djela prisile protiv pravosudnog dužnosnika.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nisu oklevetali i uvrijedili Stanka Subotića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U ponovljenom suđenju direktoru Nacionala Ivi Pukaniću, glavnoj urednici Sini Karli te novinaru Berislavu Jeliniću, kao i bivšoj novinarki tog tjednika Jasni Babić za kazneno djelo klevete i uvrede, a povodom tužbe Stanka Subotića Caneta, vijeće zagrebačkog općinskog suda izreklo je oslobađajuću presudu. Naime, četvoro optuženih već je bilo oslobođeno optužbe, no Canetov odvjetnik je uložio žalbu, a Županijski je sud presudu ukinuo i postupak vratio na ponovno suđenje.</p>
<p>Cane je privatnu tužbu podnio, jer se u nekoliko brojeva Nacionala za njega pisalo da je »Balkanski mafijaš«, »Kralj šverca cigareta«, da talijanske vlasti od Srećka Kestnera traže da ih informira o umiješanosti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i Subotića u šverc cigaretama.</p>
<p>Na većinu postavljenih pitanja optuženi nisu htjeli odgovarati dok se na sudu ne pojavi tužitelj.</p>
<p>Pukanić je, pak, nadodao da im je jedan od razloga za objavljivanje članaka o Subotiću bila i činjenica da je Cane dobio hrvatsko državljanstvo kao osoba od posebne državne važnosti, te su htjeli doznati tko je taj bogati Hrvat koji je toliko zaslužan da je dobio državljanstvo. Na pitanje Canetova odvjetnika je li prepravljao tekstove prije objave, Pukanić je rekao. »Što vi mislite da živite u komunizmu i da ja prepravljam tekstove«. Jedini kontakt s tužiteljem je uspostavio, kako je napomenuo, kada ga je Cane pokušao potkupiti s pet milijuna dolara da ne objavljuje tekstove. </p>
<p>Sina Karli je na pitanje je li ikad objavila i jedan demantij napomenula da su objavili samo one koji sadrža činjenice, jer ne objavljuje »lažne«. Jelinić je potom izjavio da su objavili demantije čiju je objavu naredio sud i to da bi dokazali da poštuju pravnu državu, a ne privatnog tužitelja. </p>
<p>»Možda se moje kolege ne sjećaju, no, objavili smo demanti kada je Cane na naše pisanje da je kupio avion za 17 milijuna dolara, poslao tekst u kojem je napisao da je avion s određenom opremom platio 17,6 milijuna kuna, kao i demanti da avion Mile Đukanovića nije »iskeširao« nego da ga je platio direkto s računa tvrtke, a da mu je crnogorska Vlada obećala da će zauzvrat neko vrijeme biti poslobođen takse na uvoz cigareta«, izjavio je Pukanić i dodao da mu je drago da su objavili spomenute tekstove, jer je nakon toga šverc cigareta na tom području bio prekinut. Sudac Marko Benčić u obrazloženju presude napomenuo je da optuženi nisu imali namjeru vrijeđati i klevetati Caneta, nego su »radili svoj posao«. Nadodao je da je pomalo omalovažavajuće od privatnog tužitelja što se ne pojavljuje na raspravama, te koji je smisao privatne tužbe uopće, ako Cane nema interesa doći na sud. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prijetio ubojstvom i samoubojstvom pa izazvao prometnu nesreću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog nedozvoljenog držanja oružja, krivotvorenja isprava i prijetnje policajci VI policijske postaje dovršili su obradu nad 33-godišnjakom.</p>
<p>Utvrđeno je da je osumnjičeni u stanu u Novom Zagrebu držao eksplozivne tvari, ručne bombe i streljivo raznih kalibara kojima je prošlog petka prijetio 68-godišnjem ocu s kojim u stanu živi. Naime, ocu je pokazao eksplozivne tvari koje je skrivao u unutrašnjosti trosjeda i fotelje u dnevnom boravku te zaprijetio ubojstvom i samoubojstvom. Otac je u strahu za svoj i život sina u subotu oko 18 sati nazvao policiju koja je izuzela eksplozivne tvari i oružje, dok je 33-godišnjak istog dana oko 22.50 sati bio sudionikom prometne nesreće u Novom Zagrebu.</p>
<p>Utvrđeno je da je upravljao automobilom »suzuki swift«, s nepripadajućim registracijskim oznakama, koje je pripadaju »VW passatu«, pa je priveden u novozagrebačku policijsku postaju, no zbog pogoršanog psihičkog stanja i vidne alkoholiziranosti osumnjičeni je kolima Hitne pomoći doveden u psihijatrijsku bolnicu Sveti Ivan, gdje je zadržan do ponedjeljka.</p>
<p>Isti je dan, uz kaznenu prijavu, priveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Uklonio zaštitu i opljačkao dvije trgovine</p>
<p>SPLIT, MAKARSKA</p>
<p> – Policijska uprava splitsko-dalmatinska izvijestila je u utorak o pljački, koja se dogodila u Makarskoj 14. ili 15. studenoga, kada je nepoznati počinitelj upao u dvije prodavaonice, te otuđio novac, cigarete i tehničku robu, čija vrijednost veća od 90.000 kuna.</p>
<p>Na meti pljačkaša bile su prodavaonice »Wonder-trade« i »Kerum«, s tim da je u potonju ušao tako što je prethodno prekinuo glavni telefonski vod s vanjske strane prodajnog centra, te skinuo i otuđio vanjsku kutiju svjetlosnog i zvučnog signala, a potom nasilno otvorio vrata kafića »Big Blu«, odakle je neometano ušao u prodavaonicu »Kerum« te ukrao 2000 kuna pologa i više stotina kutija cigareta. Nakon toga upao je u obližnju prodavaonicu »Wonder-trade«, iz koje je ukrao prijenosna računala, više mobitela, digitalnih kamera i fotoaparata, oštetivši pritom projektor i nekoliko mobilnih aparata.</p>
<p>Policija intenzivno traga za nepoznatim počiniteljem, a sumnja se da je pljačka počinjena u nedjelju nakon 20 sati, budući da su je vlasnici prodavaonica prijavili tek sutradan, kada je jutarnja smjena došla na posao. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Učenika osnovne škole vršnjaci ozlijedili nožićem</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – U ponedjeljak je u popodnevnim satima u blizini Autobusnog kolodvora u Zadru ozlijeđen 14-godišnji učenik Osnovne škole »Kruno Krstić« u predjelu Arbanasi.</p>
<p> Dječaka su napala dvojica njegovih vršnjaka, također polaznici iste škole. Jedan od napadača imao je džepni nož kojim su ga uboli u leđa i posjekli ga po ruci. Nakon toga su pobjegli. Ozlijeđeni dječak je primljen na promatranje na Odjel kirurgije zadarske Opće bolnice. Službenicima PU zadarske napadnuti je dječak rekao da su ga ozlijedili učenici iz jednog od odjeljenja osmog razreda, ali im ne zna imena nego samo nadimke. S njima je već ranije dolazio u sukobe, ali samo verbalne. Policija je pokrenula potragu za dvojicom maloljetnih napadača, a u školi nisu ništa željeli komentirati, uz napomenu da njihovi učenici »ni u ludilu nisu u stanju počiniti takvo što«, iako policija i službeno navodi da je riječ o njihovim učenicima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Najavljene promjene zakona mogle bi pogoršati položaj osiguravatelja</p>
<p>Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović upozoravaju da će reduciranje poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak na ukupno 12.000 kuna pogoršati položaj osiguravatelja i zaoštriti konkurenciju na tržištu</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Hrvatski osiguravatelji suočeni su sa sistemskim rizikom, jer bi najavljena promjena zakonodavstva mogla pogoršati položaj osiguravajućih društava, istaknuli su u utorak na Danima hrvatskog osiguranja Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Oni tvrde kako će svođenje poreznih olakšica na ukupno 12.000 kuna u sustavu poreza na dohodak pogoršati položaj osiguravatelja i zaoštriti konkurentnost na tržištu.</p>
<p>Govoreći o globalizaciji Jakovčević je istaknuo da su privatizacija i internacionalizacija obrazac na temelju kojega je provedena reforma svih tranzicijskih gospodarstava. Tranzicijske su ekonomije, kaže Jakovčević, na neki način proglašene manje vrijednima.</p>
<p>»Svima nam je nametnut kompleks manje vrijednosti, jer se smatra da imamo manje znanja i da nemamo novca za uključenje u privatizaciju. Strateški partner nametnut nam je kao spasitelj koji kupuje ono što pametna država nikada ne bi prodala«, naglasio je Jakovčević. To je moguće, dodao je, samo uz korumpirane političare.</p>
<p>Svi ti procesi potaknuti su snažnim zamahom informatizacije i telekomunikacijske tehnologije koja omogućava brzu razmjenu informacija. To pak omogućava da se svijet danas ne dijeli na nacije, nego na globalne investicijske oaze, u kojima je strateškom partneru potrebna educirana radna snaga i niska cijena prirodnih resursa jer je samo pod tim uvjetima moguće ostvariti ekstra profite, drži Jakovčević.</p>
<p>On ističe da neživotna osiguranja u razvijenim zemljama spašavaju trenutačno cijelu industriju osiguranja, no napominje i da taj segment osiguranja opada. Nakon terorističkog napada na New York osiguravatelji su zbog povećanih rizika povisili premijske stope i time potaknuli rast neživotnih osiguranja.</p>
<p>»U tranzicijskim zemljama«, kaže Jakovčević, »uz veći rast BDP-a u porastu su i životna osiguranja. S prošlogodišnjom stopom rasta od 15,4 posto Hrvatska je bolja od Slovenije, Mađarske, Češke i Poljske, iako zaostaje za Rusijom«. On upozorava da je na primjeru Brazila moguće zaključiti da visoke stope rasta životnih osiguranja ne moraju nužno značiti i pozitivne stope gospodarskog rasta. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sanader: Udruživanje Europe bit će završeno tek nakon što sve europske zemlje uđu u EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Svjestan sam da su neki u Europi umorni od proširenja Europske unije, te da proširenje na još deset zemalja smatraju preprekom za daljnje širenje EU. No, poručio bih da je to naš zajednički kontinent sa zajedničkom poviješću, te da je jedna od njegovih najvećih vrijednosti da kroz udruživanje Europa ima novu šansu u 21. stoljeću. Zato taj projekt ne možemo smatrati završenim na broju od 25 članica, ali ni nakon ulaska Hrvatske, već nakon što u EU uđu sve europske zemlje. Hrvatska je vrlo napredna u procesu približavanja EU i s optimizmom očekujemo sredinom prosinca odluku Vijeća Europe o datumu početka pregovora o ulasku Hrvatske u EU, kazao je premijer Ivo Sanader u utorak otvarajući dvodnevnu plenarnu sjednicu Gospodarskog savjetodavnog vijeća za jugoistočnu Europu (Business Advisory Council - BAC). BAC je osnovan prije dvije godine s ciljem doprinosa razvoju regije i pojedinačnih zemalja, a skup u Zagrebu posvećen je pitanjima vezanim za izravna strana ulaganja, partnerstvo javnog i privatnog sektora, te uklanjanju prepreka u trgovini između zemalja regije.</p>
<p>»Početak pregovora o ulasku u EU dominantno će obilježiti hrvatsko gospodarstvo, ali i gospodarstvo susjednih zemalja, a iz razgovora s čelnicima SCG proizlazi da se hrvatski put u EU doživljava kao model drugima«, kazao je Sanader.</p>
<p>Premijer je istaknuo da je cilj ovoga skupa izgradnja partnerstva vladinih sektora i privatnih investitora u svrhu poboljšanja mogućnosti ulaganja, poslovanja i zaštite okoliša.</p>
<p>»Pri kraju smo izrade Predpristupnog ekonomskog programa (PEP), a u sljedeće tri godine PEP će adresirati osnovne reforme koje proizlaze iz pridruživanja EU. Od sljedeće godine bit će nam dostupna sredstva iz pretpristupnih fondova EU, no valja reći da niti jedna zemlja dosad nije iskoristila sve fondove koji su joj bili na raspolaganju, dijelom i zbog problema u administraciji EU«, kazao je među ostalim Sanader.</p>
<p>Predsjedavajući BAC-a Pierre Daures istaknuo je potrebu uklanjanja prepreka u realizaciji ugovora o slobodnoj trgovini, kao i na potrebu suzbijanja korupcije i krijumčarenja, te drugih nelegalnih aktivnosti. Također je kazao da se ulagačima spremnim na greenfield investicije treba ponuditi odgovarajuća infrastruktura.</p>
<p>»Spremni smo stvoriti jedinstveno tržište regije. No, nije moguće odmah ukloniti sve prepreke«, kazao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, te dodao da očekuje da i koordinator Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe Erhard Busek promovira ideju jedinstvenog tržišta ali s greenfield investicijama, bez kojih Hrvatska nema šansu doseći razinu razvijenosti EU.</p>
<p>»Spremni smo vam pomoći, ali nije dovoljno samo govoriti kako trebate greenfield investicije«, kazao je Busek.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>HEP godišnje zbog krađe struje izgubi 300 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neovlaštenom potrošnjom električne energije Hrvatska elektroprivreda godišnje gubi oko 300 milijuna kuna, rekao je pomoćnik direktora HEP distribucije Ante Pavić u utorak na skupu »Gubici u distribuciji električne energije-sprječavanje neovlaštene potrošnje«.</p>
<p>Najveće gubitke HEP je zabilježio na području Elektre Zagreb, gdje je u posljednje četiri godine zabilježeno 1004 slučaja krađe struje. Slijedi područje Elektre Šibenik s 900 otkrivenih slučajeva krađe, te područje Elektre Sisak s 390 slučajeva. Pavić je dodao kako je potrebno zamijeniti i oko 300.000 brojila kako bi se sustavno smanjivali gubici HEP-a od krađe struje.</p>
<p>Sudionici skupa naglasili su kako je tehničke gubitke teško smanjiti, a smanjenje od jednog postotnog poena, primjerice, zahtijevalo bi ulaganje od oko 1,5 milijardi kuna.</p>
<p>HEP bi glavne aktivnosti trebao poduzimati na smanjenju netehničkih gubitaka, koji su vezani uz pogreške u mjerenjima i obračunavanjima struje i neovlaštenoj potrošnji struje, za što bi smanjenje od jednog postotnog poena donijelo uštedu od oko 70 milijuna kuna HEP-u, rečeno je na skupu.</p>
<p>U neovlaštenoj potrošnji prednjače kućanstva, rekao je Damir Karavidović, direktor Elektroslavonije Osijek. </p>
<p>Ukupni prosječni gubici HEP-a u elektroenergetskom sustavu iznose oko 16 posto, pri čemu se 12 posto odnosi na tehničke gubitke distribucijske mreže, a četiri posto na udjel gubitaka u prijenosnoj mreži, u što se ubrajaju i gubici od krađe.</p>
<p>Davorin Nevečerel s Instituta za elektroprivredu i energetiku iznio je podatke prema kojima se u Europi ukupni gubici kreću između pet i deset posto, dok se u Hrvatskoj do 2012., prema njegovim riječima, može očekivati njihovo smanjenje na ispod deset posto. HEP u iduće tri godine u smanjenje neovlaštene potrošnje energije planira uložiti 2,7 milijardi kuna, a naglašeno je kako proces sanacije ratnih šteta još uvijek nije završen. To bi moglo potrajati sljedećih pet godina, u što će trebati uložiti oko 800 milijuna kuna. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mjesečno 8800 novih korisnika Interneta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U posljednjih pet mjeseci broj korisnika Interneta u Hrvatskoj porastao je za 1,4 posto, na 34,4 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. Prema najnovijem istraživanju koje je tijekom listopada provela agencija GfK, Internet u Hrvatskoj koristi 1,194 milijuna osoba starijih od 15 godina.</p>
<p>Zagrepčani su i dalje najbrojniji korisnici Interneta - u Zagrebu i okolici čak 41 posto stanovnika koristi Internet. Od regija najveći je porast zabilježila Dalmacija u kojoj sada čak 40 posto stanovnika koristi Internet.</p>
<p>Čak 84 posto građana Internetu pristupa iz vlastitog doma. Prosječni hrvatski korisnik Interneta najčešće ga koristi za gledanje elektronske pošte (63 posto korisnika), slijedi traženje informacija i vijesti (56 posto), pa traženje literature (44 posto), čitanje novina (26 posto), informiranje o putovanjima (20 posto), plaćanje računa (16 posto), kupovanje (sedam posto), te poslovne informacije (šest posto). </p>
<p>B. I.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Malo poduzetništvo lani poslovalo s gubitkom od 178 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dosadašnje mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva nisu dale dovoljno dobre rezultate, stoga je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se situacija poboljšala, rekao je direktor Sektora za malo gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore Milivoj Jurišić u utorak na skupu »Preporuka za povećanje konkurentnosti poduzetništva u Hrvatskoj«.</p>
<p>Mali su poduzetnici u 2003. negativno poslovali u vrijednosti od 178 milijuna kuna, dok su veliki ostvarili pozitivno poslovanje u vrijednosti od 12 milijardi kuna, dodao je Jurišić. </p>
<p>D. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>T-HT svim radnicima ponudio sporazumni otkaz</p>
<p>Vjesnik doznaje da je riječ o posljednjoj ponudi za odlazak iz tvrtke uz stimulativne otpremnine, a nakon toga će otpremnine biti minimalne/ T-HT trebao bi do 2007. prepoloviti broj radnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - T-Hrvatski telekom (T-HT) ponudio je ovih dana svim radnicima, njih ukupno 7900, jedinstvenu jednokratnu ponudu stimulativnih otpremnina, odnosno sporazumni otkaz ugovora o radu s 31. prosincem 2004. godine.</p>
<p>T-HT-ovi radnici koji budu zainteresirani za ponudu za prestanak radnog odnosa trebaju se prijaviti do 24. studenoga Sektoru za administraciju kadrova ili regionalnom Odjelu podrške za ljudske resurse, a informirati se mogu i putem internih glasila T-HT-a, Interneta, besplatnog telefona te kod svojih rukovoditelja. </p>
<p>Prema dobro upućenom Vjesnikovu izvoru, riječ je o posljednjoj ponudi T-HT-a, »kao socijalno odgovorne tvrtke koja brine za svoje radnike«, za odlazak uz stimulativne otpremnine, »jer nakon spomenutog roka, otpremnine će biti prema zakonskom minimumu«, kaže Vjesnikov izvor.</p>
<p>U T-HT-u ističu da će se od 1. siječnja 2005. godine suočiti s potpunom liberalizacijom tržišta, a da analize poslovanja pokazuju kako se T-HT nalazi pri dnu ljestvice kad je riječ o ključnom pokazateljima učinka. To je broj telefonskih linija po zaposleniku, odnosno prihodu po zaposleniku. Prema tim pokazateljima, do 2007. godine broj radnika T–HT-a trebao bi se gotovo prepoloviti.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kosor: Sanader me nije kandidirao s figom u džepu da bih bila ukras</p>
<p>Sanader: HDZ živi od svojih članova a ne ministara/ Kosor: Mesić nije reagirao 2000. kada su smanjene naknade rodiljama i kada je poskupjela struja/ Šeks: Mesiću su presušili resursi/Šuker: Gradit će se cesta Zagreb - Sisak</p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> – »Neće glasači HDZ-a glasati za Stipu Mesića, nego će oni koji su zadnji put glasali za njega 2. siječnja glasati za Jadranku Kosor«, poručio je u utorak predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader na izvještajnom saboru HDZ-a za 6. izbornu jedinicu. Dodao je da dosadašnji angažman HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje može biti primjer svima i da se ne treba sramiti što ju uspoređuju s Majkom Terezijom, koja je za života bila svetica žrtvujući se za druge. </p>
<p>»Zar političar ne treba ići tamo gdje je bijeda? Politika je tu da služi ljudima, a onima koji to ne shvaćaju nije mjesto u politici«, kazao je Sanader. Osvrnuvši se na tvrdnje Mesićeva savjetnika Igora Dekanića kako za demokraciju nije dobro da HDZ ima svog kandidata, rekao je da bi to bio poraz demokracije jer je HDZ najjača hrvatska stranka. Sanader je kritički govorio i o Mati Graniću rekavši da je napustio HDZ kad mu je bilo najteže. »A i njemu i drugima bilo je lijepo dok su bili ministri, no HDZ ne živi od svojih ministara nego od svog članstva«, poručio je Sanader.</p>
<p> Jadranka Kosor kritizirala je Mesića jer nije reagirao kad su 2000. smanjene rodiljne naknade i kad je poskupjela struja. »Da sam ja tada bila predsjednica, ustala bih i rekla da je to nepravedno i protiv hrvatske budućnosti. Protukandidati mi kažu da sam Majka Terezija, a ja im kažem da mi ne mogu dati veću pohvalu. One koji me zovu Suzana pitam koliko ste roditelja poginulih branitelja posjetili i na koliko ste ispraćaja bili, znate li koliko je žrtava nađeno na vukovarskom groblju ili koliko koštaju pelene ili štap za slijepe? Ja to znam«, kazala je Kosor dodavši da ju Sanader nije kandidirao s figom u džepu kako bi bila ukras, te da na Pantovčaku neće biti ukras. </p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks i ovaj je put bio oštar prema Mesiću. »On kaže da će birači prepoznati njegove uspjehe, no ima jedan problem – teško je spomenuti ijedan njegov uspjeh. Mi možemo biti zaboravni, ali ne toliko, a on je zaboravio tko nas je ono napao, vjerojatno su mu presušili resursi. Zašto mu ne bismo ispunili skromnu želju da bude građanin kada to tako žarko želi? Nadam se, Jadranka, da si već spakirala kovčege, a za dostavu će se pobrinuti birači – tebe dostavom gore, a Stipu dolje«, kazao je Šeks. </p>
<p>Čelnik velikogoričkog HDZ-a, ministar financija Ivan Šuker, govorio je o uspjesima Vlade i obećao izgradnju autoceste Zagreb – Sisak.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Rojs u predsjedničkoj kampanji dijeli svoj CD i jamstvenu karticu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ljubo Ćesić Rojs general dični, šaka mu je kao malj čelični. Pleća su mu šira od ormara, teško onom tko mu problem stvara. Slavni vitez branitelj Hrvatske, za principe pravne demokratske«, stihovi su pjesme »Vitez general Rojs« guslara Mile Krajine objavljene na CD-u pod nazivom »Predsjednik Ljubo Ćesić Rojs, S predsjednikom na posao«, koji će Rojs kao kandidat za predsjednika Republike dijeliti tijekom kampanje. Rojs ih je do sada kako kaže podijelio dvije tisuće, a u utorak se pojavio u Hrvatskom saboru i velik broj primjeraka podijelio kolegama zastupnicima i saborskom osoblju. Osim CD-a dijelio je i posjetnice sa svojom slikom i sloganom »S predsjednikom na posao« te ih vlastoručno potpisivao. Posjetnica podsjeća na jamstvenu karticu koju je na lanjskim izborima dijelio HDZ, a na njoj Rojs obećava da će se kad postane predsjednik držati Ustava, zakona i vlastite savjesti, štititi nacionalne interese, pravo na život, sretno djetinjstvo, školovanje, rad, zdravstvenu zaštitu, socijalnu sigurnost, život dostojan čovjeka, a posebno umirovljenike i branitelje. Na jednoj od pjesama na CD-u uz gusle je opisana i Rojsova svađa s IDS-ovim zastupnikom Dinom Debeljuhom. Prema Krajini, »u Saboru ima izdajnika, izdajica gorih od četnika. Vitezove naše optužuju, napadaju Bljesak i Oluju. Takve laži jedan podržao, Rojs je prstom nos mu dotakao. Da je njega šakom udario, ne bi više kruha okusio«. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HDSS traži oduzimanje mandata Ivi Lončaru</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – »Ivo Lončar obmanjuje hrvatsku javnost kad kaže da se nije mogao dogovoriti s predsjednikom HDSS-a Ivanom Martanom o podjeli novca te da je zato odlučio prekinuti suradnju«, ističe se u priopćenju koje je novinarima poslao predsjednik HDSS-a Ivan Martan. Navodi i da je nesporazum između njega i Lončara započeo kad je Lončar zatražio isplatu 10.000 kuna, no pritom nije htio potpisati isplatnicu, a novac je ipak primio. To se dogodilo još nekoliko puta, a Lončaru su, tvrdi Martan, isplatili sveukupno 64.000 kuna. Ističe i da Lončar nije želio potpisati nijednu isplatnicu, nego je želio da mu stranka isplaćeni novac pravda kao materijalne i putne troškove koji nisu postojali. Na temelju toga stranka je donijela odluku da se novac koji dobiva može trošiti samo za određene namjene, a pravdati računima ili putnim nalozima te pisano dokazati i opravdati u tajništvu stranke. O tome su, piše Martan, obavijestili Lončara i dali na uvid predsjedniku saborskog Odbora za Ustav i Poslovnik Draženu Bošnjakoviću. »Ivo Lončar kiti se tuđim perjem, jer on nije nezavisni zastupnik. Za njega je u predizbornoj kampanji sve organizirala, pripremila i isfinancirala Hrvatska demokratska seljačka stranka. Zbog nekorektnog ponašanja Ive Lončara prema članovima i visokim dužnosnicima HDSS-a, predsjedništvo stranke traži da se Lončaru oduzme mandat saborskog zastupnika, a na njegovo mjesto imenuje druga osoba s liste HDSS-a«, poručuje Martan. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>MUP utvrdio odgovorne za propuste u »slučaju Lora«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U izvješću MUP-a o utvrđivanju propusta kod raspisivanja tjeralice, po nalogu Županijskog suda u Splitu u »slučaju Lora«, navodi se kako je nedvojbeno utvrđeno da su za nepravodobno reagiranje u dostavljanju naloga odgovorne službene osobe u Pisarnici te Odjelu općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Naime, kuverta s nalogom za raspisivanje tjeralice za osumnjičenima u »slučaju Lora« koju je Županijski sud poslao 20. listopada u splitsku je policiju stigla 21. listopada. Međutim, otvorena je tek 25., a tjeralica je raspisana 26. listopada, zbog čega su neki mediji tu policijsku upravu prozivali za propuste kojima se pogodovalo bijegu osumnjičenika. </p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun tada je izjavio kako nema indicija da bi netko u splitskoj policiji namjerno odugovlačio s dostavljanjem kuverte, te da je bila riječ o »birokratskoj sporosti«. Tada je i najavio kako će se unutarnjom kontrolom utvrditi osobe odgovorne za taj propust. Tako je skupina sastavljena od službenika splitske policije i Odjela općeg kriminaliteta Uprave krim-policije MUP-a provela istragu te utvrdila da službenik u Pisarnici, iako na kuverti nije bilo oznake »žurno«, svejedno nije organizirao brzo i efikasno dostavljanje kuverte s obzirom na predstojeći vikend. Također je utvrđen i propust policajca Odjela općeg kriminaliteta koji, unatoč saznanju da je Nalog u policiji, nije pravodobno reagirao, te je tjeralica raspisana tek 26. listopada. No, u Izvješću se navodi da je policija i prije raspisivanja tjeralice poduzela uobičajene pa i dodatne mjere traganja za osumnjičenima na području cijele Hrvatske. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Crkvenac: Planirani prihodi ozbiljno precijenjeni</p>
<p>Osnovna razlika u odnosu na Račanovu vladu je ta što je sve proračunski pokriveno i nema, kao ranije, probijanja, odgovorio je SDP-ovu zastupniku ministar financija Ivan Šuker/ Sve ide po sporazumu, odgovorio je ministar financija zastupniku HSU-a Josip Sudecu na pitanje odustaje li Vlada od obećanja da se mirovine usklađuju s rastom plaća, s obzirom na to da je u proračunu planirano samo 50 posto novca potrebnog za usklađivanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Planirani prihodi u proračunu za iduću godinu od 86,4 milijardi kuna ozbiljno su precijenjeni, dok su rashodi od 90,8 milijardi kuna predizborno motivirani sa željom da svi pomalo dobiju, rekao je SDP-ovac Mato Crkvenac, bivši ministar financija, na saborskom Odboru za financije i državni proračun, koji je u utorak, osim o novom državnom proračunu raspravljao i o projekciji proračuna za 2006. i 2007. Tvrdi da je proračun nedovoljno razvojan, da se planira znatno smanjenje investicija, da se iz proračuna ne vidi ni koji su hrvatski prioriteti niti kako će to Sanaderova vlada pokrenuti zemlju. »S takvom projekcijom proračuna, 2005. teško može biti uspješna godina«, smatra Crkvenac. </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker odbacio je sve njegove primjedbe, napominjući da mu nije jasno kako Crkvenac iz matematički potpuno jasne odrednice o povećanju investicija može izvlačiti zaključak da se investicije smanjuju. »Osnovna razlika u odnosu na Račanovu vladu je ta što je sve proračunski pokriveno i nema, kao ranije, probijanja«, kaže Šuker. Nije mu jasno ni kako je to bivša vlada, u kojoj je sjedio i Crkvenac, »s deficitom od 3,8 posto mogla sve, a ova navodno ne može ništa ni s planiranim deficitom od 4,5 posto«. Tvrdili ste, uzvratio je Crkvencu, i da ćemo prestati s gradnjom autocesta, »a sad kad vidite da ni to nije točno i da su ulaganja u infrastrukturu na razini 2003., opet ne valja, opet sve bojite u crno«. Šuker tvrdi i da prihodi nisu precijenjeni, jer će se više novca »utjerati« i uvođenjem financijske policije, kako bi se znatnije suzbila golema siva ekonomija. </p>
<p>Uvodno govoreći o novom proračunu, ministar financija je rekao da rast BDP-a od 4,4 posto i inflacija u granicama 2,5 posto jamče nastavak ekonomskog rasta i dobrih pokazatelja iz ove godine, pohvalivši se da je cijelu 2004. izvoz rastao brže od uvoza, da je broj nezaposlenih prvi put manji od 300.000 te da se vanjski dug u rujnu smanjio za 100 milijuna eura. </p>
<p>Tončija Tadića (HSP) zanimalo je koliko se novca očekuje od dalje prodaje dionica HT-a i Ine. Šuker je odgovorio da se računa na 4,6 milijardi kuna od privatizacije državnih tvrtki, što će se iskoristiti za pokrivanje deficita. Rekao je i da se upravo vode pregovori o isplati dividendi od prodaje HT-a koje će se uložiti u razvoj. </p>
<p>Zastupnik HSU-a Josip Sudec upitao je ministra odustaje li Vlada od obećanja da se mirovine usklađuju s rastom plaća, s obzirom na to da je u proračunu za mirovine planirano 1,2 milijardi kuna, što je samo 50 posto novca potrebnog za usklađivanje. Šuker mu nije izravno odgovorio, rekavši tek da »sve ide po sporazumu« s predstavnicima umirovljenika te da se proračunom planira povećanje mirovina. </p>
<p>Na primjedbu Dragice Zgrebec (SDP) da će planirano zaduživanje države na domaćem financijskom tržištu dovesti do povećanja kamatnih stopa te da je brine takva politika Sanaderove vlade, ministar financija je odgovorio: »Ova vlada inzistira upravo na politici zaduživanja na domaćem tržištu, jer želi smanjiti visoku vanjsku zaduženost. Na kamatne stope utječe situacija na tržištu kapitala, a one mogu biti samo manje zbog zaduživanja države«.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Državno odvjetništvo pokrenulo novu istragu o Domu »Maestral«</p>
<p>U novom istražnom zahtjevu traži se da se »hitno istraže svi navodi iz Vjesnikovih tekstova, te ispitaju novi svjedoci«, koje policija u ranijoj istrazi nije ispitala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, nakon tekstova u Vjesniku o nerasvijetljenim sumnjama u financijske malverzacije i zlostavljanje djece u Domu za nezbrinutu djecu »Maestral«, podnijelo je prije nekoliko dana novi istražni zahtjev u kojem se traži da se »hitno istraže svi navodi iz Vjesnikovih tekstova, te ispitaju novi svjedoci«. </p>
<p>Naime, kaznena prijava protiv Tatjane Vukman, ravnateljice splitskog doma »Maestral«, koju je prije dvije godine podigao otpušteni djelatnik Ivica Karačić, pune dvije godine nije bila odbačena, ali se nije pokrenuo ni kazneni progon. </p>
<p>U prijavi Županijskom državnom odvjetništvu ravnateljica i nekolicina zaposlenika »Maestrala« sumnjiče se za nezakonite radnje kojima su si pribavljali financijsku korist, a u prijavi Općinskom državnom odvjetništvu navode se nepravilnosti u odgojnim metodama u Domu, te se izražavaju sumnje na zanemarivanje i zlostavljanje štićenika, i to unatrag nekoliko godina. </p>
<p>Nepravilnosti je potvrdio i nalaz tadašnjeg Ministarstva rada i socijalne skrbi, a posljednji nalaz, koje je izradilo sadašnje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, spominjane nepravilnosti nije detektirao. </p>
<p>Nakon što je Vjesnik prije dva tjedna upozorio na »razvučenost« »slučaja Maestral«, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić obećao je da će u najkraćemu mogućem roku obaviti sve potrebno kako bi se slučaj napokon rasvijetlio do kraja. </p>
<p>Nakon Bajićeva obećanja, Vjesniku su se, vjerojatno ohrabreni novim okolnostima, javila trojica bivših štićenika Doma koji su svjedočili o zlostavljanju, batinama i teškom životu u toj ustanovi. Budući da je riječ o svjedocima koje policija u ranijoj istrazi nije ispitala, Odvjetništvo je naložilo hitnu istragu.</p>
<p>Kako doznajemo u Županijskom odvjetništvu u Splitu, trojica bivših štićenika koji su o traumama iz Doma progovorili u novinama potaknuti i prilogom o idiličnoj atmosferi u toj ustanovi, koju je prošli tjedan objavila RTL televizija, uskoro će svoje iskaze dati pred defektologom i psihologom Centra za socijalnu skrb u Splitu.</p>
<p>Odvjetništvo je zahtjev za pomnijom analizom događaja u »Maestralu« i kaštelanskoj podružnici, Domu »Miljenko i Dobrila« uputilo i Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Iz neslužbenog izvora u tom ministarstvu Vjesnik, međutim, doznaje kako su zadovoljni činjenicom da se u svemu ponovo angažirala policija s obzirom na to da su nadzori Ministarstva nedovoljno sigurni, jer se dolazak inspekcija najavljuje unaprijed, što ostavlja mogućnost »uklanjanja« pojedine djece i svaku drugu vrstu pripreme.</p>
<p>Vjesnik doznaje i to da će se Odvjetništvo ubuduće više orijentirati i na ispitivanje okolnosti u kojima je, po navodima štićenika Vjesniku, velik broj djece iz Doma preseljen u druge domove, namijenjene djeci s poremećajima u ponašanju. </p>
<p>Štićenici, naime, tvrde da se iz Doma bez valjanog razloga i s dijagnozom poremećaja u ponašanju udaljavalo sve one koje su zaposleni smatrali nepoćudnima. </p>
<p>U međuvremenu, Vjesnik je stupio u kontakt s još nekolicinom bivših djelatnika i štićenika Doma »Maestral«, koji su, s obzirom na to da je istraga ponovo otvorena, spremni pred javnošću iznijeti svoja zapažanja i iskustva iz Doma, a što bi također moglo koristiti novoj akciji Državnog odvjetništva.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatska želi ući u EU kao zemlja znanja</p>
<p>Na znanju bazirano gospodarstvo treba biti hrvatska sintagma, ustvrdio je premijer Sanader na skupu koji će trajati do 19. studenog</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, na kojem sudjeluje više od 900 hrvatskih znanstvenika iz 17 zemalja, svečano je u utorak u zagrebačkom hotelu »The Westin« otvorio predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader. »Hrvatska želi ući u Europsku uniju kao zemlja znanja«, ustvrdio je premijer Sanader na skupu koji će trajati do 19. studenog.</p>
<p>Premijer je naglasio da seHrvatska nalazi pri kraju procesa koji bi trebao biti finaliziran ulaskom Hrvatske u EU, u elitni klub naprednih demokratskih vodećih zemalja našega kontinenta. »Danas političke napore trebaju zamijeniti napori znanosti«, naglasio je Sanader. Sintagma »Na znanju bazirano gospodarstvo«, prema njegovu mišljenju, najbolje opisuje odnos kojem bi trebala težiti Hrvatska.</p>
<p>»Znanje i ljudi glavni su element uspješnosti svakog društva«, rekao je Sanader i dodao da će tako i Hrvatska, bez obzira na proračunske restrikcije do 2007. godine, nastojati premašiti 10 milijardi kuna proračunskog novca planiranog za znanost i obrazovanje. Izvijestio je i da će se u četvrtak, 18. studenog, pred Hrvatskim saborom naći prijedlog državnog proračuna za 2005. godinu u kojem je predviđeno nešto manje od 8,7 milijardi kuna za znanost i obrazovanje ili 4,3 posto više u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks istaknuo je da je geslo »Znanjem izgradimo Hrvatsku«, pod kojim se Kongres održava, jedno od najboljih koje se moglo odabrati jer, smatra on, bez ulaganja u znanost bio bi usporen i hrvatski put u euroatlantske integracije. Pozdravio je ideju Kongresa kao susretišta i stvaranja mreže znanstvenika iz domovine i inozemstva.</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je da je impresioniran ne samo brojem znanstvenika i onih koji na znanju vide razvoj Hrvatske, nego i fondom znanja koji je koncentriran na skupu. »Od okupljenih znanstvenika ne tražimo ultimativan povratak, nego želimo da pomognu razvitku hrvatske znanosti kao savjetnici, suradnici i voditelji projekata, a posebice da mladim znanstvenicima pomognu postati ravnopravnim dijelom svjetske znanstvene zajednice«, naglasio je predsjednik Mesić. </p>
<p>Ministar znanosti Dragan Primorac istaknuo je važnost prvoga svehrvatskoga znanstvenoga kongresa, kao i činjenicu da je na njemu prvi put objedinjeno šest znanstvenih područja i to će znanje biti, smatra Primorac, čvrsti temelj za budućnost Hrvatske.</p>
<p>Premijer Sanader podržao akademika Radmana</p>
<p>»Akademik Miroslav Radman ima moju punu potporu u realizaciji svoje ideje da u Splitu zajedno pokrenemo Mediteranski institut za istraživanje života«, rekao je premijer Ivo Sanader nakon svečanog otvorenja Kongresa hrvatskih znanstvenika odgovarajući na upit novinara o najavi Radmanova odlaska iz Hrvatske i odustajanja od projekta Instituta. Sanader je oštro odbacio dosadašnji način na koji se pokušalo javno diskreditirati akademika Radmana. »Akademik je častan čovjek, veliki znanstvenik i domoljub koji je Hrvatskoj stavio na raspolaganje sve svoje znanje i veze u inozemstvu«, istaknuo je premijer i dodao da je projekt Međunarodnog instituta duboko human, te da Vlada u potpunosti stoji uz njega.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Iz diplomacije povučeni Vibor Kalogjera i Sanja Kuprešak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ugovorni djelatnici Ministarstva vanjskih poslova Vibor Kalogjera i Sanja Kuprešak povlače se iz hrvatskih veleposlanstava u Washingtonu i Pragu, potvrdio je u utorak Ured glasnogovornika MVP-a.</p>
<p>Odluka o povlačenju donesena je nakon napisa u novinama prema kojima su dvoje tih djelatnika postupali suprotno diplomatskim pravilima i kodeksu. Dvoje djelatnika neće moći više obavljati te dužnosti jedino ako interna istraga utvrdi da su medijski navodi točni, kazali su izvori.</p>
<p>Sanja Kuprešak primila je 17. studenoga rješenje o povlačenju zbog utvrđivanja činjenice o mogućoj povredi odredbe Bečke konvencije te Zakona o vanjskim poslovima i Zakona o državnim službenicima i namještenicima .</p>
<p>U članku 42. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1964. godine, nalaže se da »diplomatski agent ne smije obavljati u državi primateljici profesionalnu ili trgovačku djelatnost u svrhu stjecanja osobne zarade«.</p>
<p>Vibor Kalogjera primio je rješenje o povlačenju s dužnosti u Washingtonu, s datumom 19. studenoga, zbog utvrđivanja činjenica o mogućim povredama odredbi Zakona o vanjskim poslovima i Zakona o državnim službenicima i namještenicima.</p>
<p>Prema pisanju medija, Sanja Kuprešak navodno posjeduje suvlasništvo u tvrtkama u Pragu. Prema tjedniku Nacionalu, koji se poziva na MVP, njezin postupak primanja u diplomatsku službu započeo je bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a dovršio sadašnji ministar Miomir Žužul.</p>
<p>Vibor Kalogjera je, izvještavali su posljednjih dana dnevni listovi, navodno autor internetskog dnevnika u kojem je neprimjereno i koristeći se vulgarnim riječima opisivao svoje službene aktivnosti i iznosio osobne ocjene nekih američkih dužnosnika. </p>
<p>Za oba slučaja u MVP-u su osnovana povjerenstva koja će ispitati sve činjenice i tada donijeti odluku. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Postoji sumnja u kršenje prava novinarke Helene Puljiz, ali to nije moguće dokazati</p>
<p>Predsjednik Vijeća Vlatko Cvrtila naglasio je da je Helena Puljiz bila pozvana na obavijesni razgovor sukladno zakonu i ovlastima djelatnika POA-e, no nije mogao objasniti zbog čega novinarku agenti nisu upozorili na njezina prava - da ne mora doći na razgovor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za civilni nadzor sigurnosnih službi nije utvrdilo je li u slučaju ispitivanja neovisne novinarke Helene Puljiz, koju su na obavijesni razgovor priveli djelatnici Protuobavještajne agencije, bilo nezakonitih radnji. Odnosno, nije utvrdilo jesu li je agenti POA-e ucjenjivali i prisiljavali na suradnju, tako da zasad nije moguće utvrditi pravu istinu, jer se iskazi novinarke i agenata POA-e koji su je ispitivali, razlikuju.</p>
<p>Kako su nakon sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost izjavili predsjednik Odbora Ivan Jarnjak i predsjednik Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi Vlatko Cvrtila, postoji sumnja u kršenje ljudskih prava Helene Puljiz, no to nije moguće dokazati. </p>
<p>Cvrtila je naglasio da je Helena Puljiz bila pozvana na obavijesni razgovor sukladno zakonu i ovlastima djelatnika POA-e, no nije mogao objasniti zbog čega novinarku agenti nisu upozorili na njezina prava - da ne mora doći na razgovor. </p>
<p>Također, ne zna se je li napravljena audio-snimka petosatnog razgovora novinarke i agenata POA-e koji je vođen u prostoriji s opremom za snimanje, ali napravljena je bilješka koju je Vijeće pregledalo. No s time javnost neće biti upoznata, jer su bilješke državna tajna.</p>
<p>»Sadržaj i tijek razgovora je upitan«, kazao je Cvrtila objašnjavajući da Helena Puljiz nije bila predmetom sigurnosne obrade, nego je pozvana na razgovor, jer su u POA-i pretpostavljali da ima informacija o slučaju koji obrađuju. O kojem je slučaju riječ, nije želio kazati, kao ni komentirati informacije novinara da glasnogovornik Vlade Ratko Maček širi informacije o cijelom slučaju.</p>
<p>Većina članova Odbora podržala je zaključak Vijeća za civilni nadzor da nije moguće utvrditi jesu li agenti POA-e ucjenjivali Helenu Puljiz intimnim detaljima iz njezina života, a protiv njega su glasovala četiri oporbena člana - Šime Lučin iz SDP-a, Ante Markov iz HSS-a, Pero Kovačević iz HSP-a i Srećko Ferenčak iz HNS-a. Prema tvrdnjama oporbe i predsjednika Odbora Ivana Jarnjaka, za zaključak je glasovao i IDS-ovac Damir Kajin, dok je nezavisni zastupnik sa SDP-ove liste Mirko Filipović ostao suzdržan. Oporbeni članovi Odbora tražili su i da se Helena Puljiz i agenti koji su je ispitivali podvrgnu poligrafu, a da se zaključak donese na proširenoj sjednici Odbora na kojoj bi uza sve aktere afere bili nazočni i ministar unutarnjih poslova te glavni državni odvjetnik. Taj je prijedlog većina odbila. </p>
<p>Oporba je izrazila i sumnju da POA nije pratila i prisluškivala Helenu Puljiz, koja je to navela u svom izvješću Vijeću. Odbor za unutarnju politiku i Vijeće za nadzor sigurnosnih službi odlučni su u tome da istraže slučaj do kraja, a sada je na potezu Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, koji se treba očitovati o cijelom slučaju, odnosno provesti administrativni nadzor rada sigurnosnih službi.</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić rekao je u utorak za svog posjeta Ludbregu da će pokrenuti pitanje odgovornosti obavještajnih službi ako se utvrde propusti i zloupotreba službe u »slučaju Puljiz«.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Konzultacije u Banskim dvorima o »aferi Žužul«?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, predsjednik Sabora Vladimir Šeks i potpredsjednik Luka Bebić u utorak su u Banskim dvorima ručali s premijerom Ivom Sanaderom. Premda novinarima nije rečeno o čemu se razgovaralo, tek da je riječ o uobičajenom radnom ručku, za pretpostaviti je da su Sanader i Žužul s čelnicima Sabora dogovarali taktiku u »slučaju Žužul«.</p>
<p>Kao što je poznato, Vlada se do srijede mora očitovati na zahtjev saborske oporbe za smjenom ministra Žužula zbog afere s Imostrojem. Ako Vlada, kao što se iz Banskih dvora sve vrijeme najavljivalo, odbije njegovu smjenu i ministar sam ne podnese ostavku, u Saboru se u roku mjesec dana mora provesti rasprava i glasovati o povjerenju Žužulu. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Uskoro ćemo odraditi suradnju s Haagom</p>
<p>Ministrica je najavila da se iduće godine planira uvesti prekovremeni rad sudaca za rješavanje predmeta starijih od dvije godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Do kraja 2006. godine trebamo završiti reformu pravosuđa. Već su prvi rezultati ohrabrujući jer je, primjerice, broj sudskih zaostataka u zagrebačkoj gruntovnici smanjen za 10.000«, istaknula je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u utorak na radionici o pravosudnoj reformi kao temelju za gospodarski rast i europske integracije, u organizaciji Ministarstva pravosuđa i Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.</p>
<p>Ministrica je naglasila da će »velika obveza suradnje Ministarstva pravosuđa s Haaškim sudom biti uskoro odrađena, te se više nećemo morati toliko koncentrirati na to pitanje«. </p>
<p>Istaknula je i da hrvatski pravnici moraju poznavati europsko pravo, za što će se provesti edukacija. Ministrica je najavila da se iduće godine planira uvesti prekovremeni rad sudaca za rješavanje predmeta starijih od dvije godine, a već postoji mogućnost upućivanja sudaca na rad s nižih na više sudove. </p>
<p>»Hrvatska želja za priključenjem Europskoj uniji glavni je pokretač reforme pravosuđa«, istaknuo je Anand Seth, direktor Svjetske banke za Bugarsku, Hrvatsku i Rumunjsku. Podsjetio je da naglasak u reformi treba dati smanjenju broja sudskih predmeta, sređivanju gruntovnica, obuci referenata koji će rješavati zemljišno-knjižne predmete te promjeni u sustavu stečaja, što će sve pridonijeti poboljšanju investicijskog ozračja. </p>
<p>Seth je naglasio da Svjetska banka, osim financijske pomoći, nastoji prenijeti iskustva provedbe pravosudne reforme u regiji i šire. »Uvjereni smo da će ova radionica sudionicima reforme na najbolji način omogućiti upoznavanje s komparativnim iskustvima drugih zemalja«, zaključio je Seth.</p>
<p>Na skupu su sudjelovali predstavnici Vrhovnog suda, pravni stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, poslovni ljudi, predstavnici međunarodne zajednice i sveučilišni profesori. Oni su raspravljali i o racionalizaciji mreže sudova te ubrzanju provedbe presuda, ugovora i imovinskih prava.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Suđenje Ašneru za mjesec ili dva, Zuroff nije siguran da će ga Austrija izručiti </p>
<p>Efraim Zuroff, predsjednik Centra Simon Wiesenthal razgovarao u Zagrebu s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem i predao nagradu studentu Alenu Budaju, koji je prikupio dokumentaciju o bivšenm šefu ustaške policije u Požegi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sljedećih mjesec-dva na Županijskom sudu u Požegi trebalo bi početi suđenje Milivoju Ašneru (91), bivšem šefu ustaške policije u Požegi, koji je prema dokumentaciji Centra Simon Wiesenthal iz Jeruzalema odgovoran za smrt stotinjak Srba, Židova i Roma. </p>
<p>Izjavio je to u sjedištu Građanskog odbora za ljudska prava predsjednik Centra Efraim Zuroff nakon susreta s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem i njegovim zamjenikom Slavkom Zadnikom. Zuroff je dodao da će se tada znati hoće li Hrvatska podnijeti zahtjev za izručenjem Ašnera iz Austrije, gdje boravi i čiji je također državljanin. </p>
<p> Alen Budaj, student na osnovi čije dokumentacije je otpočela istraga o Ašneru, primio je od Zuroffa ček na 5000 dolara, polovicu iznosa nagrade koju je Centar Simon Wiesenthal obećao za informacije koje će kroz njihovu operaciju »Posljednja prilika« dovesti nekog od preživjelih nacista na optuženičku klupu za zločine počinjene u 2. svjetskom ratu. </p>
<p> Zahvaljujući na nagradi, Budaj je rekao da je podatke o Ašneru skupio prije nego što je čuo za operaciju »Posljednja prilika« rukovodeći se svojom savješću i uvjerenjem da zločinci moraju biti kažnjeni. On je u Arhivu Hrvatske otkrio i novi dokument protiv Ašnera: prvu poratnu istragu protiv njega u kojoj je označen kao ratni zločinac.</p>
<p> Efraim Zuroff je rekao glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću da što prije od Beograda zatraži dokumentaciju o Ašnerovu slučaju pretpostavljajući da će se u njoj pronaći i imena eventualno preživjelih svjedoka. </p>
<p>Smatrajući da je Ašner zdravstveno sposoban biti na suđenju jer je »bio sposoban pobjeći iz Hrvatske kad je čuo za optužbe«, Zuroff je izrazio zabrinutost da Austrija možda neće biti sklona izručiti osumnjičenog nacista. </p>
<p> »Na našoj listi zemalja koje surađuju u operaciji 'Posljednja prilika' Austrija zauzima nisko mjesto«, naglasio je. </p>
<p>U razgovoru s glavnim državnim odvjetnikom govorilo se i o Ivi Rojnici. Predsjednik GOLJP-a Zoran Pusić pojasnio je da je njegova udruga, koja kordinira operaciju »Posljednja prilika« u Hrvatskoj, zaprimila informacije o nekim živim suradnicima Ive Rojnice, ustaškog stožernika u Dubrovniku iz 1941. Zuroff je podsjetio da se i predsjednik Stjepan Mesić zanimao za slučaj Rojnica. </p>
<p> GOLJP je dobio informacije i o bivšem šefu ustaške policije u Osijeku koji navodno živi u Njemačkoj. Ukupno je taj odbor do sada dobio informacije o deset slučajeva potencijalnih preživjelih nacističkih zločinaca iz Hrvatske. </p>
<p> Predsjednik Centra Wiesenthal naglasio je da je nagrada dodijeljena Alenu Budaju prva koju je u čitavoj operaciji »Posljednja prilika« uopće dodijeljena, te dodao da će sljedeće godine, na 60 godišnjicu oslobođenja Auschwitza, i u njemačkoj započeti s operacijom.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatska može s optimizmom čekati odluku Europskog vijeća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska može s optimizmom čekati odluku o otvaranju pregovora s EU-om, koju bi Europsko vijeće trebalo donijeti na predstojećem sastanku u prosincu, ali treba i dalje raditi na ispunjavanju uvjeta za članstvo u Europskoj uniji«, rekao je u utorak u Zagrebu Günter Gloser, zastupnik i glasnogovornik kluba zastupnika Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu za pitanja europske politike.</p>
<p>»Mislim da Hrvatska može s optimizmom čekati na odluku EU-a o otvaranju pregovora, ali treba i dalje poduzimati napore da bi ispunila preuzete obveze«, rekao je Gloser u razgovoru s novinarima. </p>
<p>Izaslanstvo kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu na čelu s Gloserom boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj u sklopu redovne parlamentarne suradnje, a cilj njihova posjeta je, kako su rekli, vidjeti gdje je Hrvatska došla u procesu približavanja uniji.</p>
<p>»Uvjerili smo se da je Hrvatska napravila veliki napredak na putu približavanja EU i postignut je znatan pomak u mnogim područjima«, rekao je Gloser.</p>
<p>Govoreći o stanju u regiji i važnosti regionalne suradnje, rekao je kako je Hrvatska uzor svojim susjedima i da im može poslužiti »kao svjetionik da nađu svoj put do Europe«.</p>
<p>Na upit može li Ljubljana usporiti približavanje Hrvatske EU s obzirom na pogranične incidente tijekom predizborne kampanje u Sloveniji, njemački su zastupnici odgovorili da ne može te kako će EU pomoći dvjema zemljama da riješe svoje probleme što brže i bolje. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041117].
|
