NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041116].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 174397 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sudbina NATO-a ovisi o odnosu Europe i Amerike </p>
<p>Drugi Bushev mandat u Bijeloj kući odgovorit će na ključno pitanje koje je zasad bez odgovora: kako će izgledati odnosi Europe i SAD-a nakon njegove druge izborne pobjede / O odgovoru na to pitanje u dobroj će mjeri ovisiti i sudbina NATO-a u sljedeće četiri godine / Hrvatska je odlučila ojačati svoje sudjelovanje u međunarodnim misijama u sklopu NATO-a, a stanju u Iraku spremna je pomoći na sve načine, osim vojnim angažmanom u samoj zemlji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glavni zapovjednik NATO-a u Europi, general James Jones izjavio je da je zabrinut što deset zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza ne želi poslati svoje vojnike u Irak jer stvara lošu perspektivu za buduće NATO-ove misije. Izjava generala Jonesa dolazi u pravom trenutku jer bi NATO, sukladno usvojenim odlukama će biti sposoban da djeluje u vojnim operacijama daleko izvan vlastita teritorija, a i dalje se čeka hoće li američki predsjednik George Bush u drugome mandatu biti spremniji na dijalog s europskim partnerima i Ujedinjenim narodima. Ta spremnost jedina je garancija zaustavljanja još dramatičnijih podjela unutar Saveza.</p>
<p>S drugim Bushevim mandatom u Bijeloj kući, NATO se nalazi na prekretnici. Ima priliku ojačati kao vjerodostojna političko-vojna organizacija sposobna rješavati međunarodne probleme bilo gdje u svijetu, ili će se pretvoriti u američki »supermarket« iz kojeg će tamošnji predsjednik uzimati što mu odgovara. </p>
<p>Sudjelovanje u međunarodnim misijama vojnog, diplomatskog ili humanitarnog karaktera u međunarodnim je odnosima pitanje prestiža i pozicioniranja, pa se nijedna država koja drži do sebe ne može odreći takvih aktivnosti, no važno je pitanje okvira. Uz odgovarajući međunarodni okvir, prethodnu diplomatsku pripremu, izazovu međunarodnog angažmana teško odolijevaju i zemlje poput Francuske i Njemačke. Hrvatska je odlučila ojačati svoje sudjelovanje u međunarodnim misijama u sklopu NATO-a, a stanju u Iraku spremna je pomoći na sve načine, osim vojnim angažmanom u samoj zemlji.</p>
<p>Upravo zbog pitanja međunarodnog okvira i opravdanosti napada na Irak, Busheva odluka o vojnoj intervenciji doslovce je politički rascijepila Sjevernoatlantski savez i dovela ga u najveću krizu u povijesti. Budući da u NATO-u zemlje ne daju dobar dio suvereniteta zajedničkom tijelu (kao što je to slučaj u Europskoj uniji), NATO je nakon Iraka opstao, a svoje postrojbe u Irak su poslale one zemlje koje su donijele političku odluku o opravdanosti napada, poput Poljske.</p>
<p>Drugi Bushev mandat u Bijeloj kući odgovorit će na ključno pitanje koje je zasad bez odgovora: kako će izgledati odnosi Europe i SAD-a nakon njegove druge izborne pobjede. O odgovoru na to pitanje u dobroj će mjeri ovisiti i sudbina NATO-a u sljedeće četiri godine.</p>
<p>Bijela je kuća od počeka sljedeće godine najavila intenzivne razgovore. Oni bi trebali pridonijeti samo jednom: krpanju pokidanih transatlantskih veza izazvanih podjelama zbog rata u Iraku. No, neovisno o ishodu, NATO ima dvojaki problem - vojni i politički. </p>
<p>Američka je administracija prije vojne intervencije u Afganistanu potpuno ignorirala Savez, da bi ga kasnije pozvala da pomogne. NATO je organizacija koja se od početka devedesetih nalazi u stalnim reformama, ne bi li iz staromodne hladnoratovske organizacije prerasla u suvremenu, efikasnu i vjerodostojnu organizaciju na globalnoj razini. Zbog toga je jednostavno afganistanski izazov morao prihvatiti. S vojnima operacijama u Iraku NATO od počeka nije imao nikakve veze. Jedinu odluku koju su prihvatili svi u NATO-u je obučavanje iračkih policajaca. No i tu ima razlika. Zemlje koje ne žele da njihovi policajci i instruktori idu u Irak, obuku provode izvan Iraka, u Jordanu ili na drugim lokacijama u Europi. </p>
<p>Da posao »velikog pomirenja« zbog budućnosti NATO-a još nije ni izdaleka gotov, govori i reakcija glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera. Ako netko treba prevladati transatlantski jaz, onda je to Europa, a ne SAD, izjavio je Scheffer. Ako je razlog političke krize u NATO-u politika Georga Busha, onda krivnja za vojni dio svakako ide na europsku dušu. Europske zemlje nikako ne mogu uhvatiti tehnološki korak sa SAD-om, a u posljednje vrijeme Europska unija ekonomski ne bilježi željeni rast. To zaostajanje šteti pitanju od iznimne važnosti za NATO - interoperabilnosti. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Najčešći otmičari - roditelji</p>
<p>Točni podaci o broju slučajeva u kojima jedan od roditelja odvoji dijete od drugog, bez njegova pristanka, sasvim su nepoznati; riječ je o slučajevima koji često ostanu pod velom tajne, čija je pozadina rijetko financijske a češće emocionalne prirode, no posljedice za dijete mogu biti jednako kobne</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da nije bilo ovogodišnje drame u Beslanu, otmica sina američkog pilota Charlesa Lindberga, kojem je otet a potom i ubijen četrnaestomjesečni sin, zacijelo bi, po užasu, još »držala« prvo mjesto na ljestvici priča o otmicama djece.</p>
<p>No, brojka od dvjestotinjak djece talaca koji su u Beslanu zvjerski ubijeni u samo nekoliko dana zasjenila je sve slične slučajeve, pa čak i one u zemljama poput Kolumbije, Filipina ili Meksika, u kojima je otmica djece, a potom i njihova prodaja, iznimno česta. Statistike kažu da se, primjerice, samo u Kolumbiji godišnje otme oko tri tisuće maloljetnika.</p>
<p>Dugo se činilo da je pošast otimanja djece i ucjenjivanje imućnijih roditelja zaobišla Hrvatsku. U vrijeme dok su srbijanske medije već potresale priče o otmicama djece slavnih osoba, u Hrvatskoj takvih slučajeva ipak nije bilo. Najdramatičnije su u medijima susjedne države, dakako, odjeknule vijesti o otmici sina Lepe Brene i Slobodana Živojinovića, koji je roditeljima vraćen nakon šest dana i, navodno, nakon što je otmičarima isplaćen iznos od dva i pol milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>Otmice, međutim, pokazalo se ubrzo, ipak nisu izbjegle ni naše krajeve. Prva poznata žrtva otmice iz financijskih razloga bila je kćer Šime Gudeljevića, vlasnika tvrtke Feroterm, čiji je otac otmičarima isplatio 20 tisuća eura otkupnine. No, otmičarski su apetiti uskoro počeli rasti, pa se u medijima pojavila priča o otmici sina Luke Rajića, vlasnika Lure, koji je, prema neprovjerenim informacijama, otmičarima isplatio čak 2,5 milijuna maraka u gotovini. Policija o svemu tome, navodno, nije bila ni obaviještena.</p>
<p>Najviše medijske prašine u Hrvatskoj ipak je podigla otmica sina generala Vlade Zagorca. U otmicu u kojoj je isplaćena akontacija od 759.000, a tražilo se 1,5 milijun eura, bio je uključen i sin Hrvoja Petrača, a nakon što se policija počela raspitivati o slučaju, stariji je Petrač nestao iz zemlje.</p>
<p>Prije nekoliko mjeseci doznalo se za još jednu otmicu sa sličnim motivom. Jedan, također financijski moćan otac iz Zagreba cijelu je priču »obavio« sam - otmičarima je isplatio cjelokupan iznos i vratio sina, ne obavještavajući policiju.</p>
<p>Mediji su, posebice nakon slučaja Zagorac, nagađali i o budućim žrtvama otmica, pa se pisalo o planiranju otmica djece Mirka Šelendića, Ivice Todorića i Željka Olujića, a u posljednje vrijeme spominjala se i mogućnost da budu oteta djeca odbjegloga generala Ante Gotovine, nakon čega je majka njegove izvanbračne kćeri Vesna Karuza za dijete zatražila i policijsku pratnju.</p>
<p>Najviše otmica na našem području bilo je za vrijeme Domovinskog rata, posebice u tzv. miješanim brakovima. Tada je velik broj djece bez pristanka jednog roditelja odveden na ovu ili onu stranu granice. Prije dva tjedna mediji su, na primjer, objavili priču Jane Čuturić iz Velike Gorice, koja već punih deset godina traga za kćeri, koju je 1994. njezin otac Svetozar odvezao u Srbiju, a pisalo se i o majci čiji je suprug njihovo dvoje djece odveo u Irak, gdje im se izgubio svaki trag. </p>
<p>Vjesnikovoj sugovornici koja je htjela ostati neimenovana bivši je suprug maloljetnu kćer odveo na Kosovo, te joj je trebalo punih šest godina da je vrati natrag...</p>
<p>Točni podaci o broju slučajeva u kojima jedan od roditelja odvoji dijete od drugog, bez njegova pristanka, sasvim su nepoznati. Riječ je o slučajevima koji često ostanu pod velom tajne, čija je pozadina rijetko financijske a češće emocionalne prirode, no posljedice za dijete mogu biti jednako kobne.</p>
<p>O njima se, međutim, rijetko piše, a najveći broj takvih otmica ne završava ni na sudovima, niti u policijskim zapisnicima, nego se njima bave centri za socijalnu skrb. Centri su, međutim, u većini slučajeva nemoćni, jer jedino što mogu učiniti svodi se na donošenje privremenih rješenja o skrbništvu nad djecom.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>I djelatnici POA-e trebali bi na detektor laži</p>
<p>Sigurnosne službe nemaju pravog koordinatora, smatra Pero Kovačević, HSP-ov član saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost/ Slučaj Puljiz nastavak je prakse iz devedesetih; na ponašanje službi može utjecati jedino maksimalna profesionalizacija, kaže IDS-ov član Odbora Damir Kajin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kada je prije nešto više od godinu dana Hrvatski sabor osnovao Vijeće za civilni nadzor sigurnosnih službi, činilo se da Hrvatska dobiva tijelo koje će kontrolirati »sivu zonu« obavještajne zajednice.</p>
<p>Prema istraživanjima, mnogi građani nemaju povjerenja u obavještajni sustav čemu su pridonijela neugodna iskustva iz devedesetih, kada su mediji bili puni primjera zloporabe moći sigurnosnih službi. Tako se iz vida izgubio pravi smisao postojanja obavještajne zajednice, koju se u javnosti počelo doživljavati isključivo kao represivnu silu u rukama vladajućih.</p>
<p>Nadzor nakon </p>
<p>Vlada Ivice Račana je nakon natezanja koje je trajalo nekoliko godina utemeljila Obavještajnu agenciju (OA) Protuobavještajnu agenciju (POA) i Vojno-obavještajnu agenciju (VOA) a Vijeće je trebalo osigurati građanski nadzor nad radom obavještajne zajednice. No rezultati njegova rada govore da cilj još nije ostvaren. Javnost nije doznala rezultate istraga kojima se Vijeće dosad bavilo - od posljednjeg slučaja novinarke Helene Puljiz, preko praćenja bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića, do afere praćenja šest hrvatskih novinara.</p>
<p>S time se slaže i Pero Kovačević, HSP-ov član saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. »Javnost neće imati povjerenja u rad sigurnosnih službi dok se ne utvrdi istina«, naglašava Kovačević. Ističe pritom slučaj Puljiz gdje, smatra on, postoje četiri »istine« - od toga da su djelatnici POA-e zloupotrijebili položaj ispitujući novinarku, do one da je operacija pokrenuta iz Ureda predsjednika Republike ne bi li se diskreditirao HDZ u vrijeme predsjedničke kampanje. Kovačević je odlučan da Odbor mora utvrditi pravu istinu, i to tako da osim Helene Puljiz poligrafu pristupe i djelatnici POA-e koji, prema Kovačeviću, trebaju dati iskaz i pred Odborom. </p>
<p>Vijeće za civilni nadzor sigurnosnih službi donekle je ovisno o Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, jer bez njega ne može ni jedan svoj zaključak predočiti javnosti. Osim toga, pravo na uvid u zaključke Vijeća imaju predsjednik države i predsjednik Vlade pod čijom zajedničkom ingerencijom obavještajni sustav i radi, te predsjednik Sabora i glavni državni odvjetnik.</p>
<p>Predsjednik Vijeća Vlatko Cvrtila koji je sudjelovao u reviziji obavještajnog sustava kao profesor Fakulteta političkih znanosti, odbacuje navode da je Vijeće ovisno o Odboru. Ističe pritom da je eventualna ovisnost o Odboru i ostalim državnim institucijama posljedica Zakona o sigurnosnim službama te odluka koje je Sabor donio u prošlom sazivu.</p>
<p>Ni za Peru Kovačevića moguća ovisnost Vijeća o Odboru nije problem. On smatra da je veći problem to što sigurnosne službe nemaju pravog koordinatora te stoga predlaže promjenu Zakona o sigurnosnim službama. </p>
<p>IDS-ovac Damir Kajin pak misli da na ponašanje službi može utjecati jedino maksimalna profesionalizacija te da ne bi bilo dobro nakon samo tri godine mijenjati spomenuti zakon. Međutim, dodaje da se u slučaju Puljiz može iščitati nastavak prakse iz devedesetih, »kada su se sigurnosne službe bavile stranačkom, a ne sigurnosnom politikom«. </p>
<p>Kajin smatra, jednako kao i Kovačević i Cvrtila, da Odbor ne čini pritisak na Vijeće za nadzor sigurnosnih službi te vjeruje da će s vremenom i u slučaju Puljiz i u ostalim neriješenim slučajevima biti otkrivena istina.</p>
<p>Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost bi u utorak trebao, na temelju zaključaka Vijeća, donijeti stav o slučaju Puljiz. Međutim, nema jamstva da će javnost biti upoznata s tim stavom.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kratko sjećanje političke elite</p>
<p>Jučer su dilali papire s Pantovčaka, gurali dokumente u tiražne tjednike i radili jedni drugima o glavi, a danas pokušavaju to isto, tvrdeći da su posve nevini. Svi imaju nešto načelno za reći, iako je većina gotovo stenogramski točno izvještavala medije o dogovorima s tajnih sastanaka, te nudila dokumente, transkripte i dokaze svih vrsta protiv druge strane</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Ratnih devedesetih godina, 1991. i 1992., čitav politički, medijski i obavještajni Zagreb, potpomognut jakim snagama posrnulih djevojaka iz finih kuća te stranim diplomatima svih licenca, okupljao se u raskošnoj podzemnoj gostionici preko puta HNK. Rat je tamo izgledao dobro: odlična, masna hrana, ishlapjela hrvatska vina i mnoštvo uglednika. S fronte bi, na prolazu prema Intercontinentalu, obvezno navratio general svih vojski Ante Prkačin u blistavo izglačanoj odori, tu bi se našli Mirna Berend i Miro Lilić, te sam Antun Vrdoljak, koji je tada glumio svoju životnu ulogu ustavno nepriznatog »potpredsjednika Republike«. Marinko Božić, kralj hrvatskog novinskog smeća i vlasnik nakladnog udbaškog glasnika Slobodni tjednik, pokrenutog novcem Državne sigurnosti, tamo je stolovao svake večeri te započeo vrlo specifičnu trgovinu, o kojoj se i danas, gotovo desetljeće i pol kasnije, raspravlja na uzvišenim adresama Markova trga i Pantovčaka.</p>
<p>Jedne je večeri, primjerice, u tu zadimljenu gostionicu pretencioznog naziva ušao Vrdoljak, pozvao Božića i dao mu naramak papira u kuverti. Nekoliko sati kasnije, najžući hrvatski novinar svih vremena vratio se noseći bunt friškog ST-a. Na naslovnici: Plan RAM – JNA ratuje protiv Hrvatske.</p>
<p>Nakon toga, krenuli su zapisnici s »predsjedništva« SFRJ, ratni dokumenti, HDZ-ovi papiri, stenogrami iz Vukovara... Jedna »dobra roba« donosila je kuriru, koji bi je prvi donio, tisuću-dvije njemačkih maraka, koliko je šef ST-a trošio s dečkima iz redakcije na Dom Pérignon.</p>
<p>Zašto je sada važno podsjećati se tih preporodnih dana hrvatskog društva? Tada je i tamo, naime, počelo dilanje transkriptima i tajnama, koje nikako ne prestaje. Od prvih Tuđmanovih zapisnika, preko dokumenata bivše JNA, do transkripata iz »ureda predsjednika« i operacije »Magla«, sve je objavljivo i objavljeno, tako da su političke tajne u Hrvatskoj javna činjenica. Još se tada, kad je lavina krenula, neuspješno upozoravalo kako je besmisleno da tajni razgovori budu tiskani u novinama i da će taj račun bez krčmara prije ili kasnije netko platiti.</p>
<p>Vrijedni će medijski neimari, doduše, spremno reći da je prvi Tuđmanov zapisnik objavio Slaven Letica u Danasu, negdašnjem uglednom komunističkom news magazinu koji je propao s prvim nagovještajem slobodnog novinarstva u nas. Riječ je o razgovoru dr. Jovana Raškovića i dr. Tuđmana poslije izbora u svibnju 1990., objavljenom u ljeto iste godine. To je točno, no može se pretpostaviti da je to načinjeno sa znanjem barem jednog od sugovornika.</p>
<p>Transkripti objavljivani od ST-a do Nacionala i Ferala predstavljaju, pak, najgore moguće oblike javne diskreditacije većeg broja političkih ličnosti.</p>
<p>Ovih dana, izazvan brijunskim transkriptima prvog državnog poglavara, Sabor raspravlja o pokretanju povjerenstava o tome. Ne poštujući staru Churchillovu izreku »Želiš li se riješiti nekog problema, osnuj komisiju«, svekoliki su se sabornici, oni iz vlasti, te revni oporbenjaci dosta posvađali zbog toga. HDZ i HSP žele povjerenstvo koje više ništa ne znači, a SDP i HNS nisu mu skloni zbog uloge njihova predsjedničkog kandidata. Najkraće rečeno, saborska polemika o transkriptima iz Tuđmanova ureda krajnje je licemjerna i nepotrebna.</p>
<p>HDZ, kao najvažniji zagovornik ideje o povjerenstvu, sada pokušava politički utržiti na nečemu što je sam podmetnuo i javnosti i opoziciji. Predsjednik te stranke snimao je, zbog vlastitih mesijansko-povijesnih opsesija, sve svoje sugovornike te preminuo prije nego što je to netko poput njegova sina, šefa tajne službe, mogao pospremiti na sigurno. </p>
<p>Sadašnji HDZ trebao bi pokazati razumijevanje za posljedice tadašnjeg djelovanje svog šefa, te nastojati da vagon protuzakonito nastalih tajnih spisa završi u Državnom arhivu. Umjesto toga, povjerenstvom se želi nametnuti krivnja Mesiću zbog dijeljenja tih transkripata »svojim« novinama, odnosno zbog dopuštenja da ih uzme tko kod hoće, pa tako i Haaški sud.</p>
<p>U predizbornog kampanji, gdje će veza Mesić - Haag sigurno biti svakodnevna tema domoljubnih opservacija marginalnih kandidata (Pašalić je već započeo!), HDZ se nada kojem glasu bude li povjerenstvo prebacilo krivnju na Pantovčak.</p>
<p>Ali, uvijek se može postaviti pitanje tko je uključio magnetofon, pa bi se svađa o Tuđmanovim transkriptima mogla pretvoriti u raspravu o tome je li prvo bilo jaje, ili kokoš.</p>
<p>I HSP se pravi nevin u ludnici. Ulogu dr. Letice, također predsjedničkog kandidata, u povijesti dilanja transkriptima već smo spomenuli, no i drugi pravaši nisu neskloni zakulisnim medijsko-obavještajnim igrama. Sjetimo se slučaja »Lisica« u HSLS-u, gdje su tada sjedili neki dični HSP-ovci.</p>
<p>SDP-ovac Antun Vujić zgrožen je i samom pomisli na povjerenstvo. Pa kad je bio ministar mogao je pitati zašto transkripti nisu dospjeli u Državni arhiv, čijeg je direktora postavio. </p>
<p>I drugi oporbenjaci imaju maslaca na čelu. Jozo Radoš, šef Libre, skinuo je oznaku državne tajne s tajno snimanih Miloševićevih stenograma da bi dobio medijsku podršku za predsjedničku kampanju u HSLS-u. Nije mu pomoglo.</p>
<p>Dr. Vesna Pusić u raspravi je istaknula korist od pronalaženja transkripata gdje se radilo o Blaškiću. Može li to koristiti Mesiću, koji je svjedočenjem o ratu u Bosni Sudu objasnio svoje viđenje hrvatske ratne strategije, teško je pretpostaviti.</p>
<p>Polemike o konkretnim, brijunskim transkriptima, koji su važni za suđenje generalima Markaču, Čermaku i Gotovini, pokazuju dosta kratko sjećanje hrvatske političke elite. Jučer su dilali papire s Pantovčaka, gurali dokumente u tiražne tjednike i radili jedni drugima o glavi, a danas pokušavaju to isto, tvrdeći da su posve nevini. Svi imaju nešto načelno za reći, iako je većina gotovo stenogramski točno izvještavala medije o dogovorima s tajnih sastanaka, te nudila dokumente, transkripte i dokaze svih vrsta protiv druge strane.</p>
<p>Dok se politički vrh – a jedino on može o tome odlučiti – ne dogovori što će s Tuđmanovim papirima, ali i dokumentacijom tajnih službi, takve će rasprave biti smiješne predstave društvene hipokrizije.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Poticajni izazov budućnosti</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Kada je intonirana Lijepa naša pa Hej Slaveni i kada su Ivo Sanader i Svetozar Marović prošli pokraj počasnog voda u plavim uniformama kao iz Titova vremena, u ponedjeljak su se pred Palačom Federacije u Beogradu izmjenjivali prošlost, sadašnjost i budućnost. No, hrvatski premijer i predsjednik Srbije i Crne Gore bili su kao moderni političari okrenuti isključivo budućnosti. Povijesnu šansu da zemlje jugoistoka uhvate posljednji vlak za Europu čelni ljudi Hrvatske i SCG-a ne žele propustiti pa nije čudo što se pozivanje na Europu i njene standarde u Beogradu najčešće čulo. </p>
<p>Zvonke riječi zamijenjene su konkretnim temama, obvezama i rješavanjem životnih pitanja građana dviju država. Hrvatska i SCG su pokazale da mogu i znaju i razgovarati, a ne samo ratovati. I to je najvažnija poruka iz Beograda. </p>
<p>Hrvatski premijer uoči puta je kazao da se politika ne može voditi samo srcem nego i razumom i to je prevladavalo u ponedjeljak. Sanader je tko zna koji put povukao poteze koji će se pamtiti, a Hrvatskoj otvoriti put u Europu. Susjedi, koji su u povijesti imali uspone i padove, dokazali su da mogu sami rješavati probleme i otvorena pitanja, primjerice zaštitu nacionalnih manjina bez tutorstva europskih institucija.</p>
<p>Otvarajući novo poglavlje hrvatsko-srpske suradnje postoji nada da će sve zemlje jugoistoka slijediti taj put. Bruxelles će to znati cijeniti, a kako Hrvatska prednjači u regiji po približavanju europskim integracijama i svi drugi bi od hrvatskoga puta mogli imati koristi. Ujedinjenje Europe neće biti završeno ako u veliku obitelj ne uđu i Hrvati i Srbi. Zato se za beogradski susret ne smiju postavljati pitanja je li došao prerano ili prekasno. Došao je u idealno vrijeme posebice za Hrvatsku koja bi već na proljeće trebala započeti pregovore o ulasku u Europsku uniju.</p>
<p>A poruka koja je poslana Europi iz Beograda glasi: I zemlje jugoistoka mogu se dogovarati i mogu slijediti europske trendove. Prošlost sigurno nikad neće biti zaboravljena, ali izazov u budućnosti poticajniji je od svega drugoga. Onog trenutka kada to shvate intelektualci i svi građani dviju država, i Hrvatska i Srbija imat će šansu za bolju budućnost i za skladnije međususjedske odnose.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Što nakon Falluje</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush ponavlja ovih dana da će »uspostava demokracije u Iraku označiti odlučan udarac globalnom terorizmu« jer da će »potaknuti reforme širom Srednjeg istoka«. U teoriji to bi moglo, čak i trebalo biti tako. No, praksa denuncira ta američka očekivanja kao neutemeljena i odveć idealistička, dakle nerealna. Prije svega, Busheva projekcija prema kojoj će jednom uspostavljena iračka demokracija imati dalekosežno djelovanje samo je dio silogizma koji pogotovu ne zvuči uvjerljivo. Naime, put do demokracije vodi preko siječanjskih izbora u Iraku, put do tih izbora vodi preko osvajanja dvadesetak iračkih gradova (za početak Falluje), a onda bi kontrola nad većinom iračkih gradova trebala zajamčiti regularnost izbora, čak i samo njihovo održavanje.</p>
<p>Osvajanje Falluje nakon višednevnih teških borbi vjerojatno se može smatrati »vojnim uspjehom«, ali politički uspjeh je vrlo upitan. Ne govoreći o žrtvama s obje strane i ne govoreći da se u tim brojkama, zapravo, uopće ne spominju stradanja civila, američko osvajanje Falluje ima i neke neželjene efekte. Bitka za Falluju, kažu američki obavještajni izvori, privukla je mnoštvo novih regruta iz redova mladih Arapa (ponajprije iz Sirije i Saudijske Arabije), koji se sada pridružuju »iračkim pobunjenicima« ili »teroristima«. Ako je u borbi za Falluju i poginulo 1600 pobunjenika, a tisuće su navodno zarobljene, onaj najvažniji među njima Abu Musa Al Zarqawi sa stotinama svojih suboraca i zapovjednika ionako je pobjegao iz Falluje prije američkog napada. Očekivana posljedica pada Falluje svakako je i eksplozija nasilja diljem Iraka, uključujući i Bagdad.</p>
<p>Ako uopće budu održani (a sve što se upravo događa htjelo bi omogućiti održavanje), hoće li to biti regularni izbori? Razumljivo je da Bush želi situaciju u kojoj će moći reći da je irački narod izabrao svoju vladu i da je Irak, napokon, dobio demokraciju iako je cijena bila visoka. No, realnosti upozoravaju: prije nego bilo kakav mir Irak će još doživjeti novu eskalaciju rata i nasilja koja će, logično, ugroziti i priželjkivane izbore i njihovu legitimnost. Pentagon šalje nova pojačanja, a američke vojne procjene kažu da bi 140.000 američkih vojnika u Iraku »trebalo biti dovoljno«. Pitanje je zapravo: dovoljno - za što?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Europski duh zajedništva nije zasluga samo kršćanstva</p>
<p>Premda »europska civilizacija« duguje mnogo kršćanstvu, duguje i helenizmu kao i Francuskoj revoluciji. Zašto se g. Pavle Primorac pribojava ravnopravnosti sekularnog i religijskog uvjerenja? Budućnost europskog zajedništva (nadam se i Hrvatske) jest jedino u suživotu religijske sfere, koja mora biti i ostati samo u privatnoj domeni, i sekularne sfere, koja mora biti prisutna u javnoj sferi</p>
<p>IVO MIMICA </p>
<p>U Vjesniku, u Stajalištima, 2. studenoga objavljen je napis g. Pavla Primorca koji mi se čini veoma aktualan s obzirom na stupanj razvoja demokracije u Hrvatskoj (»Neoliberalna ideologija pokazuje svoje pravo lice«). Primorac iznosi razmišljanje o neprihvaćanju kandidature R. Buttiglionea za povjerenika za pravosuđe i unutarnju politiku Europske komisije, elaborira o ljudskim pravima, slobodi mišljenja i o potencijalnoj »hajki« na katolike te završava pomalo pesimistički kad je riječ o budućnosti takve Europe.</p>
<p>Primorac se čudi zašto je komisija Europskog parlamenta odbila Buttiglionea koji, usput budi rečeno, ima krajnje »staromodan« (staromodan je možda najblaži pridjev) stav prema homoseksualcima, smatrajući homoseksualizam bolešću, te prema položaju žene u obitelji, iako je Buttiglione izjavio da će poštovati Ustav Europske Unije.</p>
<p>Primorac izvodi zaključak da se nespominjanje kršćanskih korijena u Ustavu EU ne svodi samo na »tehničku omašku«, već je to učinjeno s predumišljajem. Iskreno se nadam da je to učinjeno s predumišljajem jer je to jedino razumno rješenje.</p>
<p>Bez obzira na to što mislili o američkoj demokraciji, nekoliko je stvari koje me fasciniraju u toj zemlji u kojoj živim petnaestak godina. Nevjerojatna je distinkcija između svjetovne vlasti (kongres, vrhovni sud, predsjednik, ...) i duhovne vlasti (različite, uglavnom kršćanske institucije gdje je Katolička crkva samo primus inter pares).</p>
<p>Na najmanji znak upletanja tih dviju sfera uključuje se mehanizam zaštite i razgraničenja (uklanjanje Deset zapovijedi iz zgrade vrhovnog suda jedne američke savezne države uz napomenu da je predsjednik suda ostao bez posla; neobavezna molitva u javnim školama, itd.).</p>
<p>S druge strane, kršćanski je nauk u SAD-u u konstantnom porastu: nove kršćanske zajednice šire se više nego ikad. Teme kao što su homoseksualni brak i pravo na pobačaj bile su prioritetne u diskusijama između predsjedničkih kandidata.</p>
<p>Dio vodećeg klera Katoličke crkve čak je pokušao »manipulirati« dijelom birača katolika kad su izjavljivali da bi senatoru Kerryju odbili dati »blagoslov i oprost« jer se nije odredio protiv pobačaja (koji, kao što znamo, Katolička crkva ne odobrava i smatra grijehom).</p>
<p>Znajući što je demokracija, Kerry je svjesno riskirao i ponovio pred milijunskim TV gledateljstvom da on nije pobornik pobačaja, ali da je svjestan da je ženino pravo da sama donosi odluku koja se tiče njezina tijela i da ono ima prioritet ispred njegova (Kerryjeva) osobnog prava i stava.</p>
<p>Američki predsjednik već mjesecima pokušava progurati konzervativnog kandidata za suca apelacijskoga suda (sudovi koji pokrivaju nekoliko saveznih država), ali bez uspjeha. Zašto? Odgovor je jednostavan: taj je kandidat poznat kao osoba koja ima krajnje »negativan« stav prema homoseksualcima i pobačaju, iako je kao sudac na federalnoj razini veoma profesionalan i stručan.</p>
<p>Logika ide za tim da netko tko je »ekstreman« u razmišljanju ne može biti potpuno neovisan o vlastitim stavovima i razmišljanjima, dakle »opasnost« je tu da osobni stavovi dobiju prioritet na uštrb demokracije.</p>
<p>Vratimo se Buttiglioneu. Unatoč ofenzivi »tradicionalističko-konzervativnih« krugova (uključujući i dio Katoličke crkve) u sferi moralnog odgoja, kotač povijesti otišao je predaleko da bismo se sada mogli vraćati. Bila su i prošla vremena kad se homoseksualnost smatralo »bolešću« (iako, naravno, možemo raspravljati o tome jesu li homoseksualne sklonosti socijalno uvjetovane ili je to »genetski kod«).</p>
<p>S obzirom na to da u Komisiji Europske unije sjede članovi različita svjetonazora, obrazovanja i dobi (uključujući i katolike), čini mi se da je sasvim normalno da su Buttiglioneovi stavovi zazvučali poprilično neprihvatljivo.</p>
<p>Primorac se pita da »...ako su stavovi R. Buttiglionea kontroverzni, diskutabilni, znači li to da je diskutabilan i nauk Katoličke crkve... Time bi i Papa sa svojim stavovima bio diskutabilan«. Ja bih na to pitanje odgovorio slično kao i Kerry o pobačaju: Zašto ne! Bez obzira na moja uvjerenja i stupanj religioznosti, mislim da mnogi građani EU-a i te kako dovode u pitanje stavove Katoličke crkve i Pape.</p>
<p>Uistinu ne vidim ništa čudno u tome. Pogrešno bi bilo nametati svim građanima EU-a samo jedan stav pa makar to bilo samo kršćanstvo i Katolička crkva. Upravo bi se time notorno kršila ljudska prava, suprotno od onoga što Primorac predviđa da bi se moglo dogoditi Katoličkoj crkvi u Europi.</p>
<p>Opet se barata s pojmovima kao što je »neoliberalizam«, kao i u ne tako davnoj prošlosti u jednom drugom sistemu, a kad autore koji ga rabe priupitate što to znači, dobit ćete odgovor koji nema ni glavu niti rep (prema nekim procjenama i analizama to je jedan od pet najučestalijih termina u predizbornim govorima u Americi).</p>
<p>Europski duh zajedništva nije isključiva zasluga kršćanstva i premda »europska civilizacija« duguje mnogo kršćanstvu, duguje i helenizmu kao i Francuskoj revoluciji. Zašto se Primorac pribojava ravnopravnosti sekularnog i religijskog uvjerenja?</p>
<p>Budućnost europskog zajedništva (nadam se i Hrvatske) jest jedino u suživotu religijske sfere, koja mora biti i ostati samo u privatnoj domeni, i sekularne sfere, koja mora biti prisutna u javnoj sferi.</p>
<p>Dakle, jesam li religiozan i koliko to je moja stvar. Ja živim život i ponašam se u skladu s vlastitim uvjerenjima. Međutim, kad je riječ o javnoj sferi i o odnosu između države i pojedinca, tu nikakav svjetonazor ne bi smio biti prisutan osim općecivilizacijskoga. To što je takav svjetonazor prema mnogima dio civilizacijskog naslijeđa kršćanstva, nikako nije zasluga samo Katoličke crkve.</p>
<p>Autor je psiholog koji petnaestak godina živi u Sjedinjenim Američkim Državama.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Novinari i obavještajci od ugodnog čavrljanja do skandala</p>
<p>U nas se legalne državne službe u medijskim glavama tretiraju kao strane. Dok se istodobno strane obavještajne službe na radu u Hrvatskoj tretiraju kao da su naše, hrvatske. Hrvatski bi, dakle, paradoks mogao glasiti: Kad s hrvatskim novinarom razgovara hrvatski obavještajac, to je skandal, kad ga na ručak pozove strani obavještajac, to je ugodno čavrljanje </p>
<p>JOSIP PAVIČIĆ</p>
<p>Novinarka (ime nije bitno, pa ga neću ni spominjati) potužila se da su je ispitivali hrvatski obavještajci i odmah je izbio javni skandal. Pa se sad time bavi i državno Vijeće za nadzor sigurnosnih službi, a uskoro će se pritužbom te novinarke pozabaviti i saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.</p>
<p>Kako se već odavno ničemu ne čudim, ostaje mi samo da priupitam o čemu je tu zapravo riječ. Zašto bi zanimanje obavještajaca za novinarkine informacije bilo skandalozno. Ti su obavještajci, koliko sam razumio, hrvatski obavještajci i ne vidim zašto oni ne bi imali pravo (dakako, ako se drže zakona) kontaktirati s hrvatskim građanima, pa i s tom novinarkom, jer i ona je samo građanin, kao i svi mi. </p>
<p>Gospođu novinarku nisu na razgovor pozvali strani agenti, pa da zvoni na uzbunu, nego naša, hrvatska služba.</p>
<p>Možda je prijeporna tema? Jer obavještajci su s njom navodno razgovarali o predsjedniku Mesiću. Prijeporno to može biti samo nekome tko misli da svi hrvatski građani pred zakonom nisu jednaki. Ako policija ima pravo razgovarati o meni, zašto ne bi i o Predsjedniku?</p>
<p>Prvo, i Predsjednik je, kako i sam voli ponavljati, samo građanin, i drugo, Predsjednik koji zapošljava tajnika s izvrsnim vezama u podzemlju, koji stranim novinarima dopušta da se šmucaju po strogo zaštićenim državnim prostorima i koji namiguje bjeguncu pred zakonom može i mora biti zanimljiv policijskim službama. Da ga čuvaju i da, eventualno, nas čuvaju od njega. Zašto bi bilo normalno da su generalu Rojsu zbog Gotovine na vratu sve moguće i nemoguće policijske službe, a da se na Predsjednika iz istih razloga nitko ne obazire!?</p>
<p>Kad engleski obavještajac u nekom londonskom klubu razgovara s engleskim novinarom koji se, recimo, upravo vratio iz Zagreba, u tome ni engleski obavještajac ni engleski novinar ne vide ništa neobično. Novinar će reći koliko želi, a obavještajac će dobiti koliko može i obojica će biti zadovoljna što su učinila nešto korisno za svoju zemlju.</p>
<p>U nas, kao što vidimo, to ne vrijedi. U nas se legalne državne službe u medijskim glavama tretiraju kao strane službe. Dok se, istodobno strane obavještajne službe na radu u Hrvatskoj tretiraju kao da su naše, hrvatske. </p>
<p>Da nije tako, valjda bi se već čulo da se neki hrvatski novinar potužio da ga je na razgovor pozvao strani, primjerice, britanski obavještajac!? Takvo se što nikad nije čulo, a neće biti da baš nikad nijedan hrvatski novinar nije prozborio ni s jednim stranim obavještajcem!</p>
<p>Hrvatski bi, dakle, paradoks mogao glasiti: Kad s hrvatskim novinarom razgovara hrvatski obavještajac, to je skandal, kad ga na ručak pozove strani obavještajac, to je ugodno čavrljanje.</p>
<p>Autor je književnik i nakladnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Maksimirski stadion »progutat« će novih 66 milijuna kuna </p>
<p>Pročelnik Ureda za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet Davor Jelavić najavio je da se zbog nedostatnih ulaganja prometne gužve neće početi rješavati iduće godine. »Nemamo za vlakove, nove semafore i nećemo pustiti u rad sustav automatskim upravljanjem prometa« / Na gradnju i uređenje predškolskih objekata, sukladno prijedlogu utrošit će se 31,6 milijuna kuna. Prioritet će biti gradnja dječjih vrtića Malešnica, Jarun i Markuševec </p>
<p>O gradskom proračunu za 2005. godinu, koji bi prema prijedlogu bio 5,65 milijardi kuna, Poglavarstvo je prvi put raspravljalo na sjednici u ponedjeljak. Iako je novi proračun za oko 500 milijuna kuna veći od ovogodišnjeg (5,15 milijardi kuna nakon drugog rebalansa), tijekom rasprave pokazalo se da će mnoge, osobito prometne investicije morati pričekati. Poglavarstvo je dalo ZET-u suglasnost na zaduživanje u iznosu od 23,95 milijuna kuna za nabavku 18 novih autobusa »MAN« i »mercedes-benz«. Ali tome će još »zeleno svjetlo« morati dati Gradska skupština, kojoj je prijedlog proračuna za 2005 proslijeđen na prvo čitanje. </p>
<p>Pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić u svom je izlaganju istaknuto kako su jačanje gospodarskog razvoja i smanjenje nezaposlenosti neki su od glavnih ciljeva koji se žele ostvariti novim proračunom. Kao jednu od njegovih odlika spomenuo je i bitno veću socijalnu osjetljivost.</p>
<p>Na gradnju i uređenje predškolskih objekata, sukladno prijedlogu, utrošit će se 31,6 milijuna kuna. Prioritet će biti gradnja dječjih vrtića Malešnica, Jarun i Markuševec. Za vrtiće Sesvete-Selčina, Sunce-Retkovec, Remetinec-Lanište i Špansko–Oranice planira se izrada tehničke dokumentacije. Od 42,35 milijuna kuna za osnovne škole, dio bi se utrošio na gradnju nove osnovne škole Borovje i sportske dvorane škole Ivana Filipovića, te dogradnju OŠ Vugrovec-Kašina. Iako je u planu i gradnja OŠ Sesvetska sela, za nju nedostaje 27 milijuna kuna. </p>
<p>Dogradonačelnik Milan Bandić je poručio kako u materijalima više ne treba pisati kako se negdje »rješavaju imovinsko-pravni odnosi«, ili da se za neki objekt »sastavlja tehnička dokumentacija«, kao što je slučaj s nekim vrtićima. »Mora se znati točno što će se graditi«, rekao je Bandić. »Kolega Lazanja, to moraš napraviti!«, dodao je obraćajući se pročelniku Ureda za obrazovanje i sport Ivici Lazanji. Dogradonačelnik, naime, upozorava kako se neki projekti već godinama prebacuju iz jedne godine u drugu i ne realiziraju.</p>
<p>Bandić smatra i kako se treba udvostručiti broj umirovljenika-primatelja pomoći od Grada (sada ih je nešto manje od 17.000) te da se za 37.000 nezaposlenih Zagrepčana osmisle neke mjere »kako bi osjetili da javna uprava brine za njih«. </p>
<p>Novost je da će se od sljedeće godine sportski objekti osnovnih i srednjih škola prepustiti učenicima na korištenje bez naknade, a bit će otvoreni do 21 sat. Time se želi potaknuti razvoj sporta i izvanškolskih aktivnosti kojima bi se djeca »povukla s ulica«. Kod kapitalnih sportskih objekata prvo mjesto po planiranom ulaganju od 66 milijuna kuna zauzeo je stadion Maksimir. </p>
<p>Prema izvještaju Pročelnika Ureda za gradnju Nenada Crnića, u radove na području prometa uložit će se 397 milijuna kuna, od čega 150 milijuna kuna u održavanje javnih cesta i 195 milijuna kuna u građenje cesta i prometnih objekata. Na radove iz područja komunalnoga gospodarstva raspodijelit će se 969 milijuna kuna. </p>
<p>Pročelnik Ureda za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet Davor Jelavić najavio je da se zbog nedostatnih ulaganja prometne gužve neće početi rješavati iduće godine. »Nemamo za vlakove, nove semafore i nećemo pustiti u rad sustav automatskim upravljanjem prometa«, napomenuo je Jelavić. »Za sve ono što je izrečeno nedostaje nam još barem 500 milijuna kuna. Ja to ne mogu osigurati«, zaključio je pak gradski »ministar financija« Slavko Kojić.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U nevremenu oštećeno 25 automobila</p>
<p>Jak vjetar koji je puhao u nedjelju prouzročio je mnogo štete, priopćila je u ponedjeljak zagrebačka policija.</p>
<p>Prema dosad prikupljenim podacima, zbog pada stabala, žbuke, reklama, TV antena i građevinskog materijala s krovova oštećeno je 25 automobila, a na kolnike se srušilo ukupno 17 stabala, od kojih su neka pala i na ograde, telefonske i električne vodove te na jednu obiteljsku grobnicu.</p>
<p>U nedjelju oko 11 sati stablo smreke je palo na plinski spremnik u dvorištu Tomislavovog doma na Sljemenu, pri čemu je oštećen ventil, iz kojeg je počeo istjecati plin. Na mjesto događaja su izašli vatrogasci, koji su uklonili stablo tek nakon što je plin iz spremnika iscurio. Materijalna šteta je oko 20.000 kuna. U Lojenovom prilazu 6 u Zapruđu jak vjetar je odvojio aluminijsku ostakljenu stolariju na stubištu nebodera između 12. i 16. kata. Štetu su sanirali radnici poduzeća Upravitelj gradnja i predstavnik stanara nebodera.</p>
<p>Inače, tijekom nevremena nitko nije ozlijeđen, a jak vjetar nije značajnije utjecao na odvijanje cestovnog prometa jer su vatrogasci s prometnica u kratkom roku uklonili sva stabla i ostale prepreke. Ukupna materijalna šteta utvrdit će se naknadno. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Škola u bolnici pun pogodak </p>
<p>Nastava je organizirana po svim odjelima od 1. do 8. razreda, u malim skupinama u kombiniranim odjeljenjima ili individualno. Rad je individualiziran, određen specifičnošću bolesti i stanja učenika / Roditelji su zadovoljni, a i djeci se vrijeme u bolnici na taj način čini kraće, zanimljivije i sadržajnije, rekla nam je učiteljica Ljerka Vinković</p>
<p>Školu u Dječjoj bolnici u Klaićevoj organizirali su Klinika za dječje bolesti Zagreb i Osnovna škola Izidora Kršnjavoga u Zagrebu. Organizirana je uz potporu Ministarstva znanosti, prosvjete i športa RH i Gradskog ureda za obrazovanje i šport grada Zagreba. Škola je počela raditi 26. siječnja 2004. godine. </p>
<p>»Posebnost ove škole u Klaićevoj bolnici (u odnosu na već postojeće škole u drugim hrvatskim bolnicama) jest u činjenici da je to prva cjelovita škola koja djeluje unutar neke bolnice«, rekla je glavna sestra Milka Valpotić. Nastava je organizirana po svim odjelima od 1. do 8. razreda, u malim skupinama u kombiniranim odjeljenjima ili individualno. Rad je individualiziran, određen specifičnošću bolesti i stanja učenika. »Imamo 15 nastavnika, četvero su učitelji razredne, dok su ostali učitelji predmetne nastave«. Broj djece osnovnoškolskog uzrasta varira od dana do dana, što pridonosi složenosti nastavnog rada. »Ovaj projekt, osim humanizacije boravka djece u bolnici, društveno je koristan čin. To je suvremeni zahtjev u svim bolnicama u svijetu kako bi djeca prebrodila nedostatak na prihvatljiv način. U tijeku je mali projekt kako bi se osposobio poseban prostor za nastavu, koja se trenutno provodi u blagovaonici ili prostorijama za sastanke«. </p>
<p>Nastava se odvija u popodnevnim satima. Porazgovarali smo s učiteljicom razredne nastave Ljerkom Vinković. »Najveća mi je briga bila kako ću se snaći, hoću li izdržati, kako će djeca prihvatiti mene i školu u sklopu bolnice. Bilo mi je teško vidjeti bolesno dijete. Prvi sam dan vidjela samo ozljedu, ali već sljedećeg vidjela sam dijete kojem je bilo drago da me vidi. Djeca vas jednostavno moraju prihvatiti. To je human posao koji zahtijeva prilagodbu prije svega stanju djeteta. Dijete je tu šef, ono odlučuje koliko može raditi. U slučaju da dijete ima slomljenu ruku, ja ću pisati umjesto njega«.</p>
<p>Učitelji koji rade u bolnici djelatnici su OŠ Izidora Kršnjavoga, od kojih neki rade isključivo u bolnici, dok drugi dio vremena provedu u bolnici, a dio u školi. Svi učitelji šalju pedagošku obavijest matičnoj školi koja nosi opis rada s učenikom, uključujući prema potrebi i ocjene. Upravo to pomaže da bi se usmjerio dalji rad s učenicima nakon izlaska iz bolnice.</p>
<p>»U kontaktu sam s profesorima matične škole, ili telefonskim putem ili preko roditelja, tako da su oni upućeni u gradivo koje prođem s djetetom. Roditelji su zadovoljni, a i djeci se vrijeme u bolnici na taj način čini kraće, zanimljivije i sadržajnije«, rekla nam je Ljerka Vinković. Ušli smo s učiteljicom u bolničku sobu u kojoj leži nekoliko djece. Naizgled hladnu i tmurnu prostoriju ispunio je dječji smijeh i zvonki glas učiteljice koja ih kroz igru motivira na dalje učenje. Neko smo vrijeme sjedili s djecom i bilo je nemoguće ne primijetiti koliko im učiteljica u tom kratkom vremenu olakšava odvojenost od obitelji i primarne socijalne sredine. Malena Kristina Stipaničev Mustapić, koja radi prijeloma leži u bolnici već mjesec dana, nije skrivala zadovoljstvo svojom učiteljicom te je ponosno pokazivala napravljenu zadaću od proteklog dana. Zatekli smo njezinu sestru Jasnu koja joj je došla u posjet. »Škola je dobra ideja i odlično je provedena. Pogotovo za niže razrede, jer se održava kontinuitet u nastavi i djeca imaju osjećaj da nisu ništa od gradiva propustili. Jako sam zadovoljna jer je u kratkom vremenu nadoknadila propušteno i čak premašila nastavni program. Znanje koje je ovdje usvojila jako je dobro«.</p>
<p>U posjet je došla i Nada Kustura, mama maloga Daria, koja je rekla da joj je neopisivo drago vidjeti sreću na licu njezina djeteta. »Svaki mi dan pokazuje što radi, veseli se zadaći koju dobije«.</p>
<p>Po svemu sudeći, škola u bolnici neopisivo pomaže djeci da se bez većih praznina u znanju i straha zbog propuštenoga gradiva vrate u matičnu školu. Jednako tako, omogućuje djeci koja su duže u bolnici normalan prelazak u viši razred.</p>
<p>Ines Martinčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Obilježeno 125 godina Psihijatrijske bolnice Vrapče</p>
<p>Psihijatrijska bolnica Vrapče, pod pokroviteljstvom potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva prof. dr. sc. Andrije Hebranga, u ponedjeljak je obilježila 125 godina svog postojanja i rada. Ravnatelj bolnice prof. dr. sc. Vlado Jukić rekao je da 125 godina bolnice kao institucije nije malo. »Ovom smo prilikom namjeravali položiti kamen temeljac za gradnju novog odjela forenzike, ali budući da nam je to izvan proračuna, odlučili smo se za promociju brošure 'Psihijatrijska bolnica Vrapče - hram čovječnosti - uvijek u službi svojih pacijenata'. Tom brošurom u najkraćim crtama informiramo ljude o ustanovi, mogućnostima liječenja s napomenama kako mogu zaštititi svoja ljudska prava i dostojanstvo«, kazao je Jukić. Uz predstavljanje brošure prikazan je i filmski zapis »Psihijatrijska bolnica Vrapče 1879.-2004.« </p>
<p>Psihijatrijska bolnica Vrapče, naša je najveća i najstarija psihijatrijska ustanova i jedina je namjenski građena za psihijatrijske bolesnike. Bolnica sada raspolaže sa 881 krevetom, raspoređenima u 11 bolničkih odjela. U svojoj dugoj tradiciji, uz adekvatno zbrinjavanje psihijatrijskih bolesnika, imala je i trajnu zadaću prenošenja najprikladnijih modela liječenja psihijatrijskih pacijenata iz stručno i znanstveno razvijenih sredina. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Život u sobi zatrpanoj otpadom, bez vrata i prozora</p>
<p>Iz Gradskoga stambenoga komunalnoga gospodarstva rekli su da kuća na toj adresi nije u njihovoj nadležnosti, a isto je javljeno i iz Ureda za izgradnju grada. Kuća je vjerojatno privatno vlasništvo, ali vlasnik nije poznat</p>
<p>Gospođa Jasminka živi već dva mjeseca u napuštenoj kući u Paromlinskoj ulici 11. Kaže da su u kući nekada bili Romi, koje je policija iselila. Nju puštaju da živi u kući jer, kaže: »Nije moj izbor da budem u njoj, da mogu, iselila bih se i otišla na neko bolje mjesto«.</p>
<p>U sobi zatrpanoj otpadom, bez vrata i prozora, uredila je kutak s ležajem za sebe. Na prozor je poslagala svoju malu kuhinju i naslonjena na prozor prizemlja svakodnevno ispija kavu i promatra prolaznike. Kaže da je prije živjela u stanu s jednim čovjekom, ali je zbog problema s njim iselila. Ne hrani se u pučkoj kuhinji jer, kaže, ne paše joj hrana koja je premasna i prezačinjena. Prije četiri mjeseca pozlilo joj je u jednom tramvaju i počela je povraćati. Hitna pomoć ju je odvela u bolnicu, gdje joj je operirana žuč. Kaže da medicinsko osoblje nije previše marilo za njezine bolove. Tek kad se srušila na pod, pritekli su joj u pomoć. Sada se osjeća dobro, ali kaže da mora paziti što jede. Najčešće dobiva peciva iz obližnje pekarnice u Importanne pothodniku. Ne ide prositi novac. »Snalazim se«, kaže. Nedavno ju je susjeda koja živi na katu iznad nje napala nožem u Importanne centru. Prijavila ju je policiji i protiv nje je podnesena tužba, ali susjeda je i dalje na slobodi i još uvijek živi nekoliko metara od nje. </p>
<p>Vjesnik je pokušao saznati čija je kuća koja, kao ruševina, stoji u Paromlinskoj ulici. Iz Gradskoga stambenoga komunalnoga gospodarstva rekli su da kuća na toj adresi nije u njihovoj nadležnosti, a isto je javljeno i iz Ureda za izgradnju grada. Kuća je vjerojatno privatno vlasništvo, ali vlasnik nije poznat. Jasminka kaže da često dolaze ljudi koji se raspituju za kuću ne bi li je kupili i srušili te sagradili novi objekt. Lokacija je svakako atraktivna - uz autobusni terminal pokraj Željezničkoga kolodvora. </p>
<p>Možda i ne bi bio problem to što napuštena zgrada stoji usred prometne ulice da nije opasnost za prolaznike. Onako zapuštena, izložena je sustavnom propadanju, a nerijetki su slučajevi sličnih objekata koji su se nakon nekog vremena urušili. Kuća je također mjesto čestih skupljanja sumnjivih osoba, a služi i za odlaganje smeća.</p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Sportaši i lijepe žene zajedno u humanitarnoj akciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pod visokim pokroviteljstvom nekoliko ministarstava i Policijske uprave zagrebačke pokrenuta je humanitarna akcija »Stop nasilju« u organizaciji modne agencije Best model. Akciji su se odazvali poznati domaći sportaši, pjevačice, televizijske voditeljice, glumice i manekenke, koji su se već u ponedjeljak pojavili su se u Košarkaškom centru Dražen Petrović gdje se održavalo snimanje propagandnog materijala i prigodnog specijalnog kalendara. </p>
<p>Službeni fotograf tog multimedijalnog projekta je Damir Hoyka, a organizatori navode kako će svaka fotografija mjeseca u specijalnom kalendaru biti obilježena određenim porukama u skladu s akcijom, poput »Stop nasilju na stadionima«, »Stop nasilju nad ženama« ili »Stop nasilju u školi«.</p>
<p>Pred Hoykinim su objektivom tada pozirale pjevačice Lana Jurčević i Maja Šuput, violončelistica Ana Rucner, televizijska voditeljica Vjekoslava Bach, manekenke Tamara Roglić, Iva Buchwald, rukometaši Goran Šprem i Blaženko Lacković, kick-boxer Igor Pokrajac i drugi. Uz njih svoje su sudjelovanje u ovoj hvale vrijednoj akciji potvrdili i plivač Gordan Kožulj, košarkaš Marko Popović, nogometaši Vedran Ješe, Veldin Karić i Dino Drpić, glumice Ankica Dobrić i Nives Ivanković, voditeljica Barbara Kolar i Irina Čulinović Soldat, Nives Celzijus, Emilija Kokić, Žanamari Lalić i drugi koji su tijekom dana, također, trebali pozirati za potrebe kalendara i promotivnog materijala. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Agencije bojkotirale modni tjedan?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U ponedjeljak je u hotelu The Regent Esplanade novinarima veoma originalno najavljen treći Audi Fashion Week, koji će se ovog tjedna održavati na trima lokacijama: u spomenutom hotelu, u Tvornici te u Sokolu. Tri su renesansno odjevene glumice, prema uzoru na aktualnu predstavu »Opasne veze«, međusobnim razgovorom što je bio isprepleten autoironijom i činjenicama o tom važnom modnom događaju, najavile pedesetak revija i 25 kreatora.</p>
<p>»To be or not to be, that is the Fashion«, rekla je princeza u dekoltiranoj haljini s improviziranim velikim srcem na leđima, zaključujući »modne ćakule« s maskiranim plemićem i prijateljicom. U toj predstavi koja je nasmijala čak pedesetak nazočnih novinara, nije spomenula možda ono nazanimljivije: ovoga su puta, navodno, sve modne agencije čije su manekenke trebale nositi revije bojkotirale zbog – novca. Doznali smo da je bilo predviđeno da manekenski honorar za jednu reviju iznosi 60 kuna, odnosno 400 kuna na dan. Navodno, s tim iznosom nisu bili zadovoljni vlasnici modnih agencija, koji su zajedničkim dogovorom odbili po toj cijeni ponuditi usluge svojih djevojaka. </p>
<p>Sve je to vrlo izričito demantirala Suzy Josipović, koja je nabrojala imena desetak agencija čije će manekenke nositi revije. Naglasila je da je honorar 100 eura dnevno sa svim izdacima, te da je isplata, kao i uvijek, zbog jakog sponzora osigurana čak i unaprijed. </p>
<p>U utorak će se od 20 sati u hotelu Regent Esplanade održati prve revije Lisce i Maka te Xenije Designa, a potom od 22 sata u koktel-baru Hemingway slijedi party u povodu otvorenja modnog tjedna koji završava u subotu navečer.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Godina u znaku Ushera i skupine Outkast</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Usher, R senzacija koja ostavlja traga na svim dosadašnjim ovogodišnjim dodjelama priznanja, »pomeo« je American Music Awards, glazbene nagrade koje su laureatima dodijeljene na svečanosti u nedjelju u Los Angelesu. Taj je glazbenik osvojio sve nagrade za koje je bio nominiran, a brojem nagrada slijedi ga skupina OutKast.</p>
<p>»Hvala vam na ovom trenutku, hvala vam na ovoj godini«, rekao je Usher primajući jednu od svojih nagrada, a nagrađen je kao omiljeni soul/R izvođač, najbolji pop/rock izvođač, dok je njegov album »Confessions« u objema kategorijama imenovan najboljim. Riječ je o albumu koji je u prvom tjednu objavljivanja prodan u više od milijun primjeraka. Dobitnici Grammyja za album »Speakerboxxx-The Love Below«, autori megahita »Hey Ya!« – skupina OutKast – kući su ponijeli nagrade za najbolji pop-rock bend, rap-hip-hop album te rap-hip-hop sastav.</p>
<p>Primajući nagradu, član Outkasta, Big Boi, odao je počast newyorškom rapperu Russellu Jonesu, poznatijem pod imenom Ol'Dirty Bastard, koji je iznenada preminuo u subotu.</p>
<p>Soul diva Alicia Keys nagrađena je kao omiljena pjevačica u kategoriji soul/R, pobijedivši pritom Janet Jackson i Beyonce. Sheryl Crow bila je bolja od Avril Lavigne i Jessice Simpson u kategoriji najbolje pop-rock pjevačice, a osvojila je i nagradu za najbolju suvremenu umjetnicu. Jay-Z proglašen je najboljim u rap-hip-hop kategoriji, a Marc Anthony u latinoglazbi. John Bon Jovi nagrađen je za posebne zasluge.</p>
<p>U skladu s ove godine veoma prisutnom cenzurom na ovakvim svečanostima, i dodjela Američke glazbene nagrade protekla je uzbudljivo: izvođači su si dali truda kako bi njihove izvedbe bile što provokativnije, a nekima su riječi pjesama morale biti cenzurirane.</p>
<p>Glazbenici su nominirani na osnovu podataka o prodaji albuma, a o pobjedniku je odlučilo više od 20.000 slušatelja američkih radijskih postaja.</p>
<p>Domaćica svečanosti bila je Anna Nicole Smith. (pbp)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slovačka televizija TA3 prekinula emitiranje zbog prijetnje bombom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slovačka televizija TA3 prekinula je u nedjelju oko 20.40 sati emitiranje na dva sata. Razlog – prijetnja bombom. Za vrijeme emisije »U politici« koja ide uživo, stigla je anonimna telefonska prijetnja. Muški je glas rekao da će ministar gospodarstva Pavel Rusko, koji je kao predsjednik stranke Alijansa novog građanina sudjelovao u emisiji, biti ubijen, a TA3 »odletjeti u zrak«. Emitiranje uživo nastavljeno je oko 22.30 sati, nakon što je policija obavila pregled prostorija i Rusku dala dodatno osiguranje.</p>
<p>Ministar Rusko u zadnje je doba svojim istupima izazvao dosta nezadovoljstva. Optužen je da je na zadnjoj vladinoj sjednici njegova stranka optužila koalicijskog partnera kršćanske demokrate zbog koncentracije moći, što je Rusko u emisiji relativizirao, a i zamjera da se istraga u osjetljivim političkim slučajevima ne provodi podjednako intenzivno. Je li prijetnja bila izljev bijesa nekog gledatelja ili tek šala, utvrdit će istraga. Rusko pak kaže da promoviranje stajališta prijetnjom ubojstvom ne spada u sredstva političke borbe.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Staricu na kupanju pojeo veliki bijeli morski pas</p>
<p>CAPE TOWN</p>
<p> – Starija žena koju je u ponedjeljak uz obalu blizu Cape Towna napao morski pas, nestala je pa spasitelji pretpostavljaju da je mrtva. To je treći napad tih morskih nemani u blizini turističkih plaža u tom dijelu Južne Afrike, a gotovo je sigurno da iza njega stoji najveći morski predator – veliki bijeli morski pas!</p>
<p>Napad na 76-godišnju staricu koja je oko 7 sati krenula na jutarnje kupanje, vidjeli su i brojni očevici. »Morski je pas odjednom stigao iz dubine i napao je. Onda se okrenuo pa opet napao, a nakon još jednog kruga vratio se i treći put, dohvatio je i odvukao sa sobom«, kazali su svjedoci. Starica je, prema svemu sudeći, poginula, i to baš na dijelu plaže na kojemu se svakodnevno kupala – posljednjih 17 godina.</p>
<p>Drugi očevidac, Paul Dennett iz obližnje marine, također je vidio napad. »Vidio sam u moru da golema neman nešto jede pa sam prvo pomislio na tuljana, no tada sam ugledao ženu. Ostavio ju je da pluta na površini, u gomili krvi, a onda se vratio po nju. Spazio sam širom razjapljene čeljusti, a zatim ju je uhvatio i zajedno s njom nestao u dubinama«. Dennett tvrdi da je u vrijeme napada starica od obale bila udaljena najviše 15 metara.</p>
<p>Potraga za njezinim tijelom predvečer je prekinuta, a sve su obližnje plaže zatvorene. Stručnjaci pretpostavljaju da su napad možda posredno izazvali ribari koji su u tom kraju u more bacili dio svoga ulova. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Čekanje u prometnim gužvama povećava opasnost od infarkta</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Njemački su znanstvenici ustanovili da je opasnost od infarkta tri puta veća tijekom zastoja u prometu, no objasnili su da nije riječ o stresu, već zagađenju, tj. o štetnim česticama ispušnih plinova što ih vozači udišu tijekom čekanja u kolonama. Dr. Annette Peters ocijenila je rezultate uznemirujućima.</p>
<p>»Nismo se nadali da će povezanost zagađenja i čekanja u autu tijekom gužvi biti tako velika. Iznenadile su nas dvije stvari: učinak je tako brz da se osjeti u roku od sat vremena, kao i broj srčanih udara«, kazala je. Isključuje stres jer je otkrila da su česticama ispušnih plinova izloženi i – putnici u autobusima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Može li film bez državnog tutorstva </p>
<p>Na učestale primjedbe, uglavnom na natječaju za sufinanciranje filmova u ovoj godini odbijenih redatelja, pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan kaže da Pravilnik nije zacementirano slovo i da će se uvažiti svi konstruktivni prijedlozi filmaša</p>
<p>Natječaj Ministarstva kulture Republike Hrvatske za sufinanciranje filmske proizvodnje u 2004. godini, odnosno odluka o dodjeljivanju sredstava za filmove, izazvala je vrlo burne reakcije filmskih djelatnika i kritičara. Stoga smo proteklih dana s brojnim sugovornicima pokušali utvrditi gdje se na području filma i sufinanciranja filmskih projekata otvaraju pukotine te što bi u vezi s tim konkretno trebalo učiniti. Svi se slažu u jednom, a to je da sustav star 50 godina više ne može opstati.</p>
<p>Uz hitnu javnu raspravu nameće se jednako žurno donošenje Zakona o filmu, kojega se okvirni prijedlog nacrta upravo izrađuje. </p>
<p>»Pravilnik o filmskoj proizvodnji nije zacementirano slovo i uvažit ćemo sve konstruktivne prijedloge. I sami filmski djelatnici postaju svjesni da što prije treba doći do rješenja«, rekao nam je pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan. Na učestale primjedbe, uglavnom na natječaju odbijenih redatelja, koje se pojavljuju u medijima Ministarstvo kulture je reagiralo dopisom. </p>
<p>»Odluku o financiranju filmova donijeli su stručnjaci, a svi koji su se javili na natječaj čiji je poziv bio objavljen u svim medijima, pristali su na uvjete natječaja i način izborne procedure. Filmovi su izabrani uz posebna obrazloženja svih umjetničkih savjetnika članovima Vijeća za film i kinematografiju, što se prvi put javno dogodilo. Ministarstvo kulture ne želi više polemizirati oko izbora filmova, kriteriji su bili jasni, a procedura demokratska. </p>
<p>Sve ostalo su samo insinuacije i osobna nezadovoljstva na koja, naravno, svaki autor ima pravo«, stoji u dopisu Ministarstva u kojem se redatelj Krsti Papiću navodi kao »glavni nezadovoljnik«.</p>
<p> Kako se ostalim redateljima i producentima s kojima smo razgovarali ne bi stvarao negativni publicitet, njihova imena nismo željeli navoditi, već samo dati njihove najčešće primjedbe, ali i prijedloge.</p>
<p>Jedna od primjedaba bila je upućena neobjavljivanju recenzija i obrazloženja svih filmskih projekata na internetskim stranicama Ministarstva kulture.O tome Srećko Šestan kaže: »Na sjednici Kulturnog vijeća za film i kinematografiju, održanoj nekoliko dana prije nego što su javno obznanjeni dobitnici, dogovoreno je da se zbog digniteta pojedinih autora ne objavljuju obrazloženja. Uvid svaki autor, kako je tada usuglašeno, može dobiti osobno.«</p>
<p>Prigovori nezadovoljnih filmaša upućivani su i na račun umjetničkih savjetnika, odnosno povjerenika za film koji su odlučili kome će dodijeliti državna sredstva. I dok su neki natječaj vezali uz politiku, drugi su zaključili kako redatelji uvijek imaju osobne interese koji će na odgovarajućoj poziciji, u ovom slučaju onoj povjereničkoj, neminovno proraditi. </p>
<p>Iako Ministarstvo i na to pitanje ima logičan odgovor, čini se da bi se takvi prigovori izbjegli da je, kako ističu »nezadovoljnici«, u rad više uključeno Vijeće za film, odnosno da konačnu odluku donose članovi toga vijeća, a ne povjerenici, kako je sada slučaj. Ovako, barem kada je posrijedi sufinanciranje filmova, Vijeće samo može, kažu, potvrditi odluku povjerenika ili umjetničkih savjetnika, kako ih se pogrešno naziva, jer, jednoglasni su naši sugovornici, oni bi trebali savjetovati, a ne odlučivati. Ukoliko se Vijeću daju veće ovlasti, što je također jedan od prijedloga filmaša, izbjeći će se da odgovornost ili neodgovornost bude u rukama jednoga, odnosno dvojice ljudi, ako je riječ o igranom filmu.</p>
<p>Producentske kuće bi zapravo trebale biti nositelji filmskih projekata temeljem scenarija, kako je to u svijetu. Ako se novac dodijeli redatelju, kako je sada slučaj, onda s njim raspolaže on, a ne producentska kuća. </p>
<p>Redatelj dobivena sredstva na taj način troši gdje hoće, a ipak producentska kuća kroz koju se projekt ostvaruje, bolje zna kako rasporediti novac da bi se postigli najbolji rezultati – bila je jedna od primjedbi koja uključuje i prijedlog da se pri donošenju Zakona o filmu, odnosno pri postavljanju uvjeta za iduće natječaje, povede računa i o tome.</p>
<p>Sljedeća primjedba odnosi se na obujam godišnje filmske proizvodnje. Umjesto nekoliko velikih filmova Ministarstvo bi trebalo sufinancirati 10 manjih projekata. Na taj način bi se uspostavio vrijednosni sud, jer bi se prema dobivenim rezultatima, odnosno uspjehu određenog filma, iskristalizirale kategorije i producenata, i redatelja. Potrebno bi bilo uvesti, kako se to drugdje radi, i kategorije filmova: visokobudžetni, srednjobudžetni i niskobudžetni. Prema tome bi se i sredstva lakše raspoređivala, glasi još jedan od prijedloga. </p>
<p> Drugi pak drže da bi se Ministarstvo, odnosno povjerenici trebali pri odabiru projekata voditi i željama publike i sudom kritike kako bi potom zgotovljeni film ipak netko i pogledao. Jer socrealistične filmove više nitko ne želi gledati.</p>
<p> Dok Zakon ne bude gotov, prostora za nezadovoljstvo i predbacivanja bit će napretek, iako bi se ta energija mogla utrošiti i u nešto drugo. </p>
<p>Recimo, stvaranje novih filmova i pronalazak novca u alternativnim izvorima, dakle izvan državnih jasala. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Opere čije vrijeme dolazi </p>
<p>Ulomci iz šest opera prikazali velik Smareglin tematski i glazbeni raspon, od oživljavanja povijesnih tema do realističkog prikazivanja psiholoških sukoba </p>
<p>Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu upriličila je koncert ulomaka iz opera Antonija Smareglie u povodu 150. obljetnice rođenja i 75. obljetnice smrti toga skladatelja. </p>
<p> Antonio Smareglia rođen je u Puli i dio života proveo je u Istri. Njegov otac Francesco bio je iz Vodnjana, a majka Julija Štiglić Hrvatica iz Ike. On je osebujan predstavnik poslijeromantične i poslijeverističke talijanske opere, eklektik koji povezuje talijansku kantabilnost i slavensku osjećajnost s germanskom zanatskom perfekcijom i osjećajem za formu. Ispred svoga vremena i zbog sukoba s izdavačkom kućom Ricordi, bio je izopćen iz talijanskih opernih kazališta.</p>
<p> Koncert je priredio maestro Zoran Juranić, koji se već četvrt stoljeća zalaže za izvođenje Smareglinih djela. Odabrao je ulomke iz šest opera, prikazujući velik Smareglin tematski i glazbeni raspon, od oživljavanja povijesnih tema do realističkog prikazivanja psiholoških sukoba, od igre neumitne fatalnosti do kasnoromantičarskih prizivanja natprirodnih i fantastičnih svjetova.</p>
<p> Prošle je sezone Zagrebačka opera postavila operu »Oceana«. Predstava nije uspjela zbog loše režije, a ni orkestralna izvedba nije bila na razini koja bi predstavila bogatstvo i ljepotu te zahtjevne simfonizirane partiture. Srećom, godinu dana poslije, situacija je bitno drugačija. Orkestar Zagrebačke opere već je u uvertiri »Oceani«, kao i u ostalim orkestralnim ulomcima i preludijima, predočio zanimljivosti instrumentacije, smjelost harmonija, bogatstvo kontrapunktičkog tkiva. Nadasve, pak, neposrednost i iskrenost skladateljeva izraza te majstorski smisao za dočaravanje raznolikih ugođaja.</p>
<p> Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT> ostvario je čistoću i preciznost svirke, profinjenu liričnost, raskoš orkestralnih boja u ujednačenosti orkestralnih skupina. Vokalne dionice sastavni su dio opernog simfonizma. Smareglino wagnerijanstvo, što mu je u Italiji donijelo samo nevolje, neprijatelje i nesreću, najsnažnije je izraženo u posljednjoj operi »Bezdan«, trijumfalno praizvedenoj u Scali 1913. godine. </p>
<p>Prizor Gisce i Fratra iz drugog čina što su ga nadahnuto otpjevali sopranistica Ivanka Boljkovac i bariton Saša Ivaci kao da je proizašao iz Wagnerova »Rajnina zlata«.</p>
<p> »Flamanski slikari« nastali su na vrhuncu skladateljeve slave 1893. godine, izvođeni istodobno u Dresdenu, Beču i Pragu. U ulomcima iz te opere čuli smo ariju Gertrud ljubavnog karaktera u izvrsnoj izvedbi sopranistice Željke Martić. Čeznutljivi duet Elisabette i Cornilla te ariju Elisabette izveli su sopranistica Antonija Boroša i tenor Nikša Radovanović, živahnu napitnicu Craesbeckea bariton Davor Radić, ariju, tužaljku Cornilla tenor Ivan Gržanić. Prvi dio koncerta završio je virtuoznim kvintetom iz trećega čina »Oceane«, praizvedene 1903. u Scali.</p>
<p> Drugi dio počeo je impresivnim orkestralnim prizorom čaranja i tužaljke šume iz opere »Noćni leptir«, praizvedene 1897. u Veneciji. Nekoliko ulomaka iz »Istarske svadbe«, praizvedene 1895. u Trstu, koje se radnja odigrava u Vodnjanu, podsjetilo je na zadnju izvedbu toga djela pod Juranićevim vodstvom u Osječkoj operi prije deset godina. </p>
<p> Pravo iznenađenje čulo se na kraju: mađarski plesovi iz opere »Sigetski vazal«, izvedene 1889. u Bečkoj dvorskoj operi i Metropolitanu, žarki, ali delikatni, pravi su orkestralni biser, vrijedan češće pozornosti na koncertnim podijima.</p>
<p> Uz spomenute soliste, nastupili su mezzosopranistica Diana Hilje te basovi Ivica Trubić i Ozren Bilušić. Tenor Ivan Gržanić posustao je pred težinom arije Cornilla, a sopranistica Olga Radmanovac kao Marussa u »Istarskoj svadbi« kvarila je oštrinom i tremolom glasa lijep ugođaj ovoga izvrsno osmišljenog koncerta.</p>
<p> On je ukazao na još uvijek skrivene vrijednosti i ljepote Smaregline glazbe, koja iziskuje mnogo truda i preciznoga rada, a ne donosi zajamčen uspjeh. Imaju Smaregline opere i svojih slabosti u libretima, pa uz pretpostavku promišljenih scenskih izvedaba valja vjerovati da će njihovo vrijeme tek doći. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Napretkovi Dani kulture Hrvata BiH u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Napretkovi Dani kulture Hrvata Bosne i Hercegovine održavaju se 12. do 20. studenoga. U predstavljanju kulturnog stvaralaštva Hrvata BiH, koje je u Hrvatskoj općenito malo poznato, sudjelovat će brojna imena kulturnog i javnog života te zemlje te Hrvati podrijetlom iz BiH koji žive u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama. Svečanost otvorenja Dana pripada izložbi Suvremena umjetnost Hrvata BiH, u Kulturnom centru Veleposlanstva BiH u zagrebačkoj Ilici. Bit će izložena 84 mahom novija rada 29 umjetnika koji su vezani za Napretkovu djelatnost u BiH: Nade Pivac, Perice Vidića, Ljube Laha, Florijana Mićkovića, Ane Kovač, Željka Filipovića, Sekule Dugandžića, Šelika Arnautovića i drugih. Spomen ploča pjesniku Nikoli Šopu bit će otkrivena u srijedu 17. studenoga u Deželićevu prilazu 17 u Zagrebu, nakon čega će u Kulturnom centru Veleposlanstva BiH članovi zagrebačke Kazališne sekcije HNK Napretka održati glazbeno-scenski recital poezije Nikole Šopa. Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini danas bit će tema razgovora u petak, 19. studenoga u Hrvatskome kulturnom klubu, u kojem će sudjelovati pisci Jozefina Dautbegović, Cecilija Toskić, Julijana Matanović i Mirko Marjanović. Dani završavaju s Večeri folklora i tamburice u subotu 20. studenoga u Centru za kulturu »Trešnjevka«, na kojoj će nastupiti folklorne i tamburaške skupine iz raznih dijelova BiH i iz inozemstva. Ulaz na sve priredbe je besplatan, a pokrovitelj je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. HKD Napredak osnovano je prije 102 godine i danas okuplja više od 20 tisuća članova u 63 podružnice u BiH, Hrvatskoj i inozemstvu. U posljednje tri godine Napredak je organizirao gotovo tisuću priredaba, od čega 230 glazbenih, 90 likovnih izložbi, 70 tribina, tiskano 115 knjiga, itd. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sačuvana rijetka izdanja poezije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kolekcija vrlo rijetkih starih knjiga poezije koje dosad nikad nisu predstavljene javnosti, ovih će dana izložiti fundacija Wordsworth Trus. Kolekciju čine uz ostalo i prva, dosad neponovljena izdanja Shelleyjeve i Keatsove poezije iz 19. stoljeća. Kolekciju koja se sastoji od 1300 knjiga, a do nedavno je bila u rukama privatnog kolekcionara Geoffrey Bindmana, koji ih je sakupljao 40 godina, kupila je nedavno Wordsworthova fundacija za 640.000 funti. Poezija romantizma tako će se prvi put naći i u digitalnoj verziji. </p>
<p>L. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>17 stoljeća zadarske crkve </p>
<p>ZADAR</p>
<p> – »Sedamnaest stoljeća zadarske crkve« naziv je dvodnevnoga znanstvenog simpozija koji će se održati na Sveučilištu u Zadru, najavljeno je na konferenciji za novinare Organizacijskoga odbora simpozija održanoj u Nadbiskupskom ordinarijatu. Dvodnevni simpozij započinje u utorak, 16. studenoga, a održat će se u povodu obilježavanja 1700 godina mučeništva svete Stošije, zaštitnice grada Zadra i naslovnice zadarske Katedrale. Članovi Organizacijskoga odbora rekli su da će na tom znanstvenom skupu sudjelovati 70-ak istaknutih predavača i prvi će put biti pružen sustavni prikaz povijesti zadarske crkve. Središnje teme bit će kulturno-povijesna baština i povijesna problematika zadarske crkve. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Svjedocima« nagrada u Rimu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski film »Svjedoci« redatelja Vinka Brešana u produkciji Interfilma i HRT-a, nastao po romanu Jurice Pavičića »Ovce od gipsa«, osvojio je »Specijalnu nagradu žirija za umjetničko ostvarenje« na 10. medfilm festivalu, koji se održao od 7. do 14. studenoga u Rimu. Kako je u ponedjeljak priopćeno iz Inter filma, na tome festivalu održanom pod pokroviteljstvom fonda Europske unije za film Euroimages, za nagrade se natjecalo deset filmova iz sredozemnih zemalja. Nagradu je na svečanosti primio jedan od glavnih glumaca u filmu Dražen Kuehn. To je šesta međunarodna nagrada Brešanovim »Svjedocima«.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Bez reda nema rezultata i poretka </p>
<p>»Imam dovoljno igrača na klupi da pokrijem sva mjesta. Pa čak i u slučaju da Tudor i Robert Kovač, koji su igrali u nedjelju, a čiji su dolazak poremetile vremenske neprilike širom Europe, ne budu spremni za utakmicu«, kaže Kranjčar </p>
<p>DUBLIN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Hrvatima bliski Irci tek sporadično govore o prijateljskoj nogometnoj utakmici reprezentacija te dvije zemlje u utorak 16. studenoga u 20.30 sati. Središnji medijski prostor zaokuplja im prva pobjeda ragbijaša Republike Irske protiv Južne Afrike nakon točno 20-godišnjeg posta. Također, vijest je dana da je najnoviji album irske pop skupine U2 na prvom mjestu britanske ljestvice. Ipak, priča je za sebe da se na veliko piše o Wayneu Rooneyju, mladom topniku Manchester Uniteda, i njegovim pogocima kao na tekućoj traci. </p>
<p>Utakmici s »respektabilnim Hrvatima« prilazi se zasad s neizravnog položaja. Tako se kroz prikaz o evidentnoj krizi odnosa i rada u njihovu nogometnom savezu hvale njihovi reprezentativci, jer će kao uvijek, pa tako i u utorak protiv Hrvata, pokazati svoju odanost prema nacionalnom grbu. Dakako da će iskazati i legendarnu profesionalnost, jer u irskom je mentalitetu da uvijek žele dati najbolje. </p>
<p>Samo saznanje o Ircima kao upornim i vještim nogometašima, koje je sigurno i ta osobina gurnula u ponajbolje engleske klubove, bez sumnje inspirira hrvatske reprezentativce, a posebno izbornika Kranjčara, koji je našao nekoliko razloga zbog kojih u utorak želi pozitivan rezultat, dakle i neodlučeno. U ponedjeljak je Kranjčar proslavio 48. rođendan, a najbolji bi mu dar bio što primjereniji nastup reprezentacije, u što uopće ne sumnja. No, budući da je isti dan Kranjčar označio kao početak usvajanja novog sustava igre 4-2-3-1, umjesto standardnog 3-5-2, znatiželjno očekuje da vidi kako će to funkcionirati protiv Iraca, koji također prakticiraju sustav sa četiri igrača pred vratarom Givenom: </p>
<p>– Svi u svojim klubovima već godinama igramo u raznim varijacijama rasporeda igrača kako to zamišlja Zlatko Kranjčar. Stoga ne bi trebalo biti bilo kakvih problema, hrabrio je izbornikovo opredjeljenje Niko Kovač, kapetan reprezentacije, dodavši da je svima stalo do pobjede, kako zbog očuvanja niske nepobjedivosti, tako i zbog učvršćenja autoriteta reprezentacije. </p>
<p>Kranjčar također želi da i u nadmetanju irskih i hrvatskih debitanata prevaga bude na njegovoj strani. Irci, naime, bučno najavljuju svoje dvije velike nade, 20-godišnjeg Elliotta, glavnog strijelca njihove mlade reprezentacije i drugoligaša Sunderlanda. Elliott bi trebao zaigrati od početka. No, još više pozornosti plijeni 18-godišnjak McGeady, »rođeni strijelac« iz škotskog Celtica. On bi zapravo trebao biti zvijezda dana, ali Kranjčar se ne predaje i poručuje da i on »konja« za utrku ima. Ne treba sumnjati da se sa zanimanjem očekuje kako će debitirati Dinamovac Eduardo da Silva. Dublinska bi utakmica i za Danijela Pranjića trebala biti prilika za debi, ali zbog njegove ozljede Kranjčar najvjerojatnije neće riskirati. </p>
<p>– Imam dovoljno igrača na klupi da pokrijem sva mjesta, čak i da Tudor i Robert Kovač, koji su igrali u nedjelju, čiji su dolazak poremetile vremenske neprilike širom Europe, ne budu spremni za utakmicu, tumačio je u ponedjeljak u podne Kranjčar pred novinarima i usput želio staviti točku na nezgodnu epizodu zbog Pletikosina kašnjenja na okupljanje u Zagrebu. </p>
<p>– Igrači su se pomalo opustili, a bez reda nema rezultata i poretka, lakonski je dometnuo Kranjčar, koji misli da je neigranjem Dade Prše Hrvatska više oslabljena nego Irska izostankom svoga legendarnoga kapetana Roya Keanea: </p>
<p>– Keane se već igrački ispucao, a Pršo upravo daje svoje najbolje igre, zaključio je Kranjčar. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bilić, Asanović i vlak u snijegu</p>
<p>Na okupljanje su stigli svi osim Marčića iz Bordeauxa, koji će doći naknadno. U mladoj bi vrsti bio i Tonči Skroče koji je prije tjedan dana pružio zanimljivu partiju za reprezentaciju do 20 godina protiv Slovenije, no zbog fakultetskih obveza morao se vratiti u SAD</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Okupila se mlada hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine, koja u srijedu u Vinkovcima igra prijateljsku utakmicu protiv Bosne i Hercegovine u 14 sati. Na okupljanju se pojavilo 19 igrača, a kasni samo Marčić iz Bordeauxa, koji će u Vinkovce stići naknadno. Dakle, na put iz Zagreba u Vinkovce u ponedjeljak prijepodne krenuli su: Krešić (Eintracht Trier), Vrućina (Slaven Belupo), Bodrušić (Slaven Belupo), Vučko (Hajduk), Benko (Varteks), Tomić (Dinamo), Mujanović (Varteks), Grgurović (Hajduk), Vukojević (Slaven Belupo), Čale (Inter), Lapić (Kuban Krasnodar), Vrdoljak (Zagreb), Labudović (Zagreb), Mišić (Osijek), Ljubojević (Dinamo), Čustić (Zadar), Primorac (Osijek) i Modrić (Inter), a u Vinkovcima ih je sačekao vratar Cibalije Vranjić. </p>
<p>Zanimljivo je istaknuti da su izbornik Slaven Bilić i njegov pomoćnik-tajnik Aljoša Asanović u Zagreb u ponedjeljak rano ujutro stigli vlakom iz Splita, koji se satima probijao kroz snježnu mećavu u Lici. </p>
<p>– Sjetio sam se romana Mate Lovraka Vlak u snijegu. Sve je bilo zameteno, ali nismo imali drugog rješenja. Zrakoplovi iz Splita nisu cijelu nedjelju polijetali, nismo ništa željeli prepustiti slučaju, kazao je Aljoša Asanović, vidno iscrpljen nakon cjelonoćnog putovanja. </p>
<p>Slaven Bilić, pak, kaže: </p>
<p>– Ova će nam utakmica dobro doći da vidimo u kakvoj su formi naši igrači. Želio bih da budemo uz A reprezentaciju u Dublinu, nasušno trebamo utakmice protiv momčadi koje su ne samo jače od nas nego i igraju drukčiji nogomet. </p>
<p>U razgovorima s Bilićem može se doznati da će u utakmici protiv Bosne i Hercegovine pokušati provjeriti igranje obrane s četvoricom u redu. </p>
<p>– Imam neke takve zamisli, što ne znači da će to postati model naše igre. Upravo zato postoje ovakve utakmice da vidimo što bismo mogli igrati, prisnažuje Bilić. </p>
<p>Mladu reprezentaciju, inače, na proljeće čekaju kvalifikacijske utakmice za EP, protiv Malte i Islanda u Hrvatskoj, te u lipnju u Sofiji protiv Bugarske. </p>
<p>– Imamo izvrsnu situaciju u skupinu, osvojili smo svih devet bodova. Domaćim bismo pobjedama osigurali prvo mjesto. Uz to, dobro bi nam došla kratka turneja u prosincu, s barem dvije utakmice, dodao je Bilić. </p>
<p>U mladoj bi vrsti bio i Tonči Skroče iz Chicago Flamesa, koji je prije tjedan dana pružio zanimljivu partiju za reprezentaciju do 20 godina protiv Slovenije, no zbog fakultetskih obaveza morao se vratiti u SAD. </p>
<p>– Ne moram ni govoriti kako mi je žao što u Vinkovcima neću moći računati na Da Silvu. Ipak, njegov poziv u A reprezentaciju smatramo i svojim uspjehom, neka ostali igrači vide kako se kroz našu selekciju može doći i do Kranjčarove postave, završio je Bilić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pletikosa: Dogovor nije bio tako rigorozan </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Stipe Pletikosa vratio se u Donjeck, javio se treneru Šahtara Mirceu Lucescuu. Još je šokiran odlukom nogometnog izbornika Zlatka Kranjčara da ga ne vodi u Dublin na prijateljski ogled Hrvatske i Irske. </p>
<p>Podsjetit ćemo da zbog nevremena u Dalmaciji nisu letjeli zrakoplovi te da ni Pletikosa nije mogao poletjeti u nedjelju ujutro iz Splita u Zagreb. Izbornik Kranjčar kaže da je Pletikosa trebao doći u subotu, dok Pletikosa smatra da nije pogriješio, jer mu je uostalom Savez kupio kartu za nedjeljni let. Nadamo se da će se nesporazum izgladiti i da će Kranjčar u budućnosti dalje računati na Pletikosu, jer je bivši Hajdukov vratar neosporno reprezentativne kvalitete. </p>
<p>– Dogovor nije bio tako rigorozan kao što se sada govori. U petak kad sam došao u Zagreb kontaktirao sam Ivkovića (trenera reprezentacije), ali mi se nije javljao. Poslao sam mu poruku, međutim nije odgovorio. Budući da mi je HNS kupio kartu za nedjelju, nisam smatrao neobičnim što ću se reprezentaciji priključiti u nedjeljno jutro, rekao je Pletikosa. </p>
<p>• Što vam je rekao izbornik Kranjčar? </p>
<p>– Rekao mi je da sam se ponio krajnje neprofesionalno. No, i dalje smatram da nisam kriv, a nitko mi još u karijeri nije rekao da sam se ponio neodgovorno. Pazio sam na svoje obveze, a na nevrijeme nisam mogao utjecati. </p>
<p>• Postoji li možda drugi razlog zbog kojeg vas je Kranjčar izuzeo? </p>
<p>– Mislim da je problem veći i da se teško može riješiti telefonskim razgovorom. Ne želim misliti da ima neki drugi razlog, premda mi se čini da mi je minus što sam iz Splita. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sport kojim se bavi i jordanska kraljica </p>
<p>Nogometašice su uvijek na rubu zanimanja javnosti, no djevojke iz Maksimira se nadaju da će da će ponovno dobiti priliku, kao prije 20-ak godina, igrati predigru Dinanovih utakmica. Tako bi njihovo nogometno umijeće moglo vidjeti barem dvije, tri tisuće ljudi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svaki će nogometni zaljubljenik biti zadovoljan kada na utakmici vidi dva pogotka iz slobodnog udarca, kaznebni udarac, po jakom vjetru i hladnoći angažiranu igru obje momčadi... Hm, ovdje se baš ne radi o momčadi, već o dvoboju nogometašica u kojem je sastav Maksimira pobjedom protiv dubrovačke Omble 2-1 (0-0) potvrdio naslov jesenskih prvakinja, s jednakim brojem bodova kao i brodska Victoria, ali boljom gol-razlikom. </p>
<p>U nedjelju je svoj 18. pogodak u prvenstvu (u devet utakmica) postigla najbolja igračica kluba Marina Koljenik, legendarna Marija Matuzić, odnosno Maca Maradona, bila je precizna s bijele točke za Maksimir, dok je prekrasan pogodak iz slobodnog udarca za konačnih 2-1 postavila Dubrovkinja Petrunjela Njirić. I dok je Marija Matuzić sa 44 godine na zalazu karijere, u Maksimiru stasaju neke nove djevojke koje potpuno odudaraju od uvriježene predodžbe o nogometašicama. Vratarica Martina Kivač u Zagreb je došla iz Međugorja na studij teologije, magistra farmacije Silvija Makar iz Krapine žuri na treninge pokraj maksimirske šume, Petra Glavač proizvodi med u Oroslavlju...</p>
<p>– U klubu imamo 62 nogometašice, od najmlađih 12-godišnjakinja do veteranki. Djevojke su jako zainteresirane za nogomet i nama je na terenu pokraj Zoološkog vrta ponekad teško organizirati treninge, ispričao je predsjednik kluba Vjekoslav Markotić. </p>
<p>Nogometašice su uvijek na rubu zanimanja javnosti, no djevojke iz Maksimira se nadaju da će da će ponovno dobiti priliku, kao prije 20-ak godina, igrati predigru Dinanovih utakmica. Tako bi njihovo nogometno umijeće moglo vidjeti barem dvije, tri tisuće ljudi. Uz nastupe reprezentacije u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo, maksimirske su nogometašice nastupile u skupini Kupa Uefa u Belgiji, ove sezone po 15. put planiraju ići na jaki turnir u Monte Carlo...</p>
<p>Zanimljivo je kako planetarno popularan sport kod nas u ženskoj inačici izaziva čuđenje i podsmijeh. U SAD-u je ženski nogomet popularniji od muškog, u Jordanu je čak kraljica Rania osnovala ženski nogometni klub i zaigrala na promociji tog sporta, U cijeloj Europi žene trče za »bubamarom«, a osim najrazvijenih skandinavskih zemalja i Njemačke, nedavno je osnovan i prvi klub u Albaniji. U Hrvatskoj se ženski nogomet igra od 1937. godine. Na klupskoj sceni maksimirske su nogometašice prošle godine prekinule desetljeće dominacije Osječanki, a ove se sezone bore za naslov protiv Victorije. Sudeći po sastavu lige, nogomet u Hrvatskoj najviše vole Slavonke i Dalmatinke. U Prvoj ligi igra deset klubova: zagrebački Maksimir i Agram, Pregrada, Victoria iz Slavonskog Broda, Osijek, Dinamo iz Tomašinaca, Polet Karanac iz Baranje Dalmacija iz Kaštel Starog, splitski Marjan i duborvačka Ombla.</p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bilić poput Scarlett O'Hara </p>
<p>»Partizan tek za 15 dana ponovno igra u Hrvatskoj«, izjavio je Josip Bilić i pritom neodoljivo podsjetio na glavnu junakinju filma Prohujalo s vihorom Scarlett O'Hara, koja u završnoj sceni filma kaže »Sutra, o tome ću misliti sutra...« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ponedjeljak je dan kad čelnici Goodyear lige raspravljaju o proteklom vikendu i odigranim utakmicama. Iako su imali još jedan dodatni, vrlo dobar razlog za proširenje dnevnog reda, iz ureda regionalne lige dan nakon utakmice Cibone i Partizana, na kojoj nije nastupio toliko spominjani igrač »crno-bijelih« Milan Gurović, nismo saznali ništa novo. Točnije, nismo saznali - ništa. I to je vijest, koja govori o neodlučnosti i potpunoj odsutnosti osjećaja za aktualne događaje, koji i te kako imaju veze s Goodyear ligom. </p>
<p>– To je odluka nadležnih organa, mi s njom nemamo nikakve veze. Vi novinari od svega volite napraviti cirkus, kazao je direktor lige Josip Bilić. </p>
<p>Svi naravno shvaćaju da odluka o zabrani ulaska Gurovića u Hrvatsku nije potekla iz Lipovečke, to je barem jasno, no težina zabrane i njezine posljedice imaju izravne veze s Goodyear ligom, bez obzira na to što iz sjedišta nisu imali veze s njezinim donošenjem. Kada je odluka Ministarstva unutarnjih poslova ugledala svjetlo dana, postala je javna stvar i izravno se tiče čelnika Goodyear lige, koji bi o tome morali imati mišljenje. </p>
<p>Istodobno po srpskim medijima predstavnici njihovih pet klubova izjavljuju kako je Gurović morao otputovati u Zagreb i najavljuju zajednički stav klubova koji bi mogao dobro uskovitlati postojeće odnose. </p>
<p>»Jedna tetovaža ne smije utjecati na regularnost natjecanja. To je bila politička odluka kojoj nije mjesto u sportu«, kazao je za Glas javnosti sportski direktor Reflexa Andrija Kleut. </p>
<p>»Odluka hrvatskog MUP-a krajnje je neprimjerena i negativno će se odraziti na sâmu Goodyear ligu. Zakon je u Hrvatskoj donesen da se tamo smire strasti i nije nam jasno zašto je taj zakon grubo primijenjen u sportu«, stav je čelnika Crvene zvezde Živorada Anđelkovića i Igora Žeželja. </p>
<p>Dakle, čelnici Goodyear lige imaju o čemu razmišljati, no oni samo individualnim razgovorima s ljudima iz Partizana pokušavaju omekšati stvar i pritom kupuju vrijeme. </p>
<p>»Partizan tek za 15 dana ponovno igra u Hrvatskoj«, izjavio je Josip Bilić i pritom neodoljivo podsjetio na glavnu junakinju filma »Prohujalo s vihorom« Scarlett O'Hara, koja u završnoj sceni filma kaže »Sutra, o tome ću misliti sutra...« </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kaleb zagrebašima zabranio odlazak na Svjetski kup </p>
<p>Zagrebov glavni menadžer Zoran Gobac demantirao je da je zabranio svojim igračima odlazak na Svjetski kup, već je rekao da odluče sami. No, zabranu je izrekao Zagrebov direktor Bartol Kaleb </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da je kojim slučajem netko zalutao u ponedjeljak prijepodne u zagrebački hotel Panorama, vjerojatno mu ništa ne bi bilo jasno. Svjetski i olimpijski pobjednici, naši zlatni rukometaši sjede, šeću, tiho razgovaraju, sliježu ramenima i - čekaju. Manje su čekali polazak na zrakoplov za Švedsku, gdje će u utorak početi Svjetski kup, a više što će smisliti rukometni čelnici i tko će uopće ići na Svjetski kup. Jer, vijest iz Montpelliera u nedjelju navečer šokirala je i igrače i vodstvo reprezentacije: uprava RK Zagreb ne pušta svoje rukometaše na Svjetski kup! Do posljednjeg trenutka i ukrcaja trajali su pregovori Željka Kavrana, predsjednika Hrvatskoga rukometnog saveza, sa Zagrebovom upravom i na kraju je sve presjekao Zagrebov direktor Bartol Kaleb, koji je zabranio Zagrebovim igračima odlazak s reprezentacijom. </p>
<p>Prije toga, Zagrebov glavni menadžer Zoran Gobac razgovarao je s Kavranom, naglasivši da nije zabranio igračima da odu u Švedsku, što je krivo interpretirano. </p>
<p>– Rekao sam neka idu zdravi, a ovi koji su nezaliječeni, Vori i Kaleb, neka odluče sami, objasnio je Gobac. </p>
<p>Tako je reprezentacija otputovala sa 13 igrača: vratarima Losertom i Šolom, desnim krilima Džombom i Zrnićem, lijevim krilom Goranom Špremom, kružnim napadačem Zoranom Jeftićem, te vanjskim napadačima Petrom Metličićem, Igorom Kosom, Ivanom Balićem, Krešom Ivankovićem, Davorom Dominikovićem, Alenom Blaževićem i Josipom Čalom. Posljednji bi se reprezentaciji trebao priključiti Mario Bjeliš, pivot koji igra u švedskom Hammarbyju, a vodstvo se nada da Bjeliš nema drugih obaveza. </p>
<p>Izbornik Lino Červar došao je pozdraviti igrače i trenera Irfana Smajlagića, a potom je otišao na pretrage kako bi utvrdio što mu je. </p>
<p>U Zagrebu su, pak, razočarani i neraspoloženi ostali Slavko Goluža, Nikša Kaleb i Igor Vori, posebice potonja dvojica. Goluža je ozlijedio stražnji butni mišić u Montpellieru, pa bi ionako otkazao, ali mu je žao zbog cijele situacije. Kaleb i Vori su, pak, željeli otputovati s reprezentacijom i odigrati koliko mogu, ali su morali ostati kod kuće. </p>
<p>– Osjećam se posrano! Nisam u pravoj formi, bio sam bolestan, ali sam mogao odigrati 20-ak minuta, rastrčati se i, što je najvažnije, bio bih s dečkima. Pa ako su mogli Balić i Metličić potegnuti iz Španjolske, kako ja ne bih mogao?! Klub je odlučio, a budući da me plaća, ne mogu drukčije. Gobac mi je, inače, rekao da sâm odlučim, ali nije moje prelamati nešto što nisam započeo, razočarano je govorio Nikša Kaleb, vraćajući s Vorijem spakirane torbe u automobil. </p>
<p>Vlado Šola, najiskusniji u reprezentaciji, nije mnogo govorio, samo je gledao što se događa:</p>
<p>– A što se tu ima reći... Takva situacija nije fer prema drugim reprezentativcima, niti prema onima koji hoće igrati za reprezentaciju. </p>
<p>Zagreb je svoju odluku opravdao ozljedama, bolešću i nespremnošću igrača, no to je izgovor koji u jedan ili dva slučaja ne pije vodu. Pogotovo jer je Zagreb povukao i svoja četiri juniora s pripreme mlade vrste u Crikvenici. Nisu valjda i oni svi bolesni i ozlijeđeni...</p>
<p>• Raspored Svjetskog kupa; utorak: HRVATSKA – Danska (Stockholm, 18.30 sati); srijeda: HRVATSKA – Švedska (Jönköping, 20.45 sati); četvrtak: HRVATSKA – Slovenija (Jönköping, 18.30 sati); subota: polufinala i razigravanja (Göteborg); nedjelja: utakmice za 7., 5. i 3. mjesto te finale (Göteborg).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gobac: Prijavit ću Kavrana zbog klevete</p>
<p>»Zagreb nikad nije bojkotirao reprezentaciju, niti će to ikad napraviti. Ali zar bismo trebali riskirati da izgubimo Vorija i za klub i za SP u siječnju«, kaže Zoran Gobac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zorana Gopca, glavnog menadžera Zagreba i koordinatora muškog rukometa u ostavci teško je zaustaviti kad krene. A izjave zbog neodlaska Zagrebovih reprezentativaca na Svjetski kup itekako su ga podboli. </p>
<p>– Zagreb nikad nije bojkotirao reprezentaciju, niti će to ikad napraviti. Ali je činjenica da su Zagrebu posljednjih tjedana išle ozljeda na ozljedu. I da se radi o olimpijskim igrama, svjetskom ili europskom prvenstvu, pustili bismo igrače bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, ali zbog pripremnog turnira nećemo riskirati, govorio je Gobac i nastavio:</p>
<p>– Goluža se ozlijedio u nedjelju, Vori je vukao nogu, Kaleb nije mogao disati... I sad bismo ih mi trebali pustiti, pa da ispadne gore. Zar bismo trebali riskirati da izgubimo Vorija i za klub i za SP u siječnju?! Rekao sam neka uzmu Bjeliša i Pongračića, on je zdrav, mogao je odmah ići s njima. Zašto njega nisu uzeli?</p>
<p>Gobac je imao odgovor i na činjenicu da je ispalo neugodno što je jedna osoba Zagrebov i reprezentativni liječnik.</p>
<p>– Pa odvest ćemo sve igrače dvojici ili trojici nezavisnih specijalista, pregledat će ih Stanislav Peharec i vidjet će se kakvo je stanje.</p>
<p>Izjave predsjednika HRS-a Željka Kavrana i ostalih su Gopca posebno pogodile.</p>
<p>– Prijavit ću Kavrana i ostale disciplinskoj komisiji zbog klevete i tražiti ispriku.</p>
<p>Gobac je podnio ostavku na mjesto koordinatora, no o njoj se još nije raspravljalo.</p>
<p>– Dosta mi je da je netko zadužen za obećavanje, a netko za rješavanje. Najodgovorniji sam za rezultat, a Kavran samo za slavlje. Kompetencije treba raščistiti, nije se zaustavljao Gobac:</p>
<p>– Naši će igrači uvijek ići u reprezentaciju, ali ne kao dosad, tako dalje ne ide. Pa lani su Zagrebovi igrači bili 111 dana izvan kluba! Ili je nekome u interesu da Zagreb čim prije ispadne iz Europe. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Metković odradio Europu</p>
<p>METKOVIĆ</p>
<p> – Rukometaši Metkovića završili su u nedjelju ovogodišnje natjecanje u Ligi prvaka sa samo jednim bodom. U 6. kolu skupine H Metkovci su se namjerili na jačeg suparnika, prvaka skupine, Flensburg, koji ih je u prvoj utakmici pobijedio sa 13 pogodaka razlike, a u Metkoviću s osam, 37-29. </p>
<p>Budući da je Metković već u 6. minuti stigao do dva pogotka prednosti, a u 23. do rezultata 14-10, činilo se da će bodovi konačno ostati u Metkoviću, a posebno nakon spoznaje da njemački predstavnik u svojim redovima nije imao čak šest igrača iz užeg sastava, koji nisu ni doputovali u Hrvatsku. No, u završnici prvog dijela gosti su se organizirali i zaigrali preciznije u napadu, kojeg je predvodio nezaustavljivi Goran Šprem. </p>
<p>• Dvorana u Metkoviću </p>
<p>METKOVIĆ – FLENSBURG 29-37 (16-17)</p>
<p>METKOVIĆ: Šunjić, Čarapina, Martinović, Huljina 3, Jagačić, Jelinić, Baltić 4, Raić 3, Brnas 1, Veraja 2 (1), Ostarčević, Kukrika 7, Čupić 6 (1), Čutura 3</p>
<p>FLENSBURG: Beutler, Romcke, Solberg 2, Palmar 5, Lacković 3, Pries 2, Vollguardsen, Jensen 6, Šprem 15 (1), Johannsen 3, Kohnagel 1</p>
<p>SUCI: Falcone i Ratz (obojica iz Švicarske). GLEDATELJA: 1200 </p>
<p>SEDMERCI: Metković 2 (2), Flensburg 3 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Metković 4 minute, Flensburg 8 minute </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Goran ŠPREM</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Budućnost Hrvatske i SCG-a je u ujedinjenoj Europi</p>
<p>Ministri pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt i Rasim Ljajić potpisali su Sporazum o zaštiti prava manjina/ Primjer Hrvatske, posebno u suradnji s Haagom za nas je dragocjen, jer je to hrabro hrvatsko iskustvo, kazao je predsjednik SCG-a Marović </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikovih posebnih izvjestitelja)</p>
<p> - Točno u 9.30 sati ispred zgrade Palače Federacije uz zvukove Lijepe naše u ponedjeljak je započeo prvi službeni posjet hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu. Domaćin hrvatskom premijeru, predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović dočekao je hrvatsko izaslanstvo uz najviše državničke počasti, a nakon hrvatske himne, svečana garda odsvirala je himnu domaćina Hej Slaveni.</p>
<p>Uz Ivu Sanadera, koji je prvi hrvatski premijer koji službeno posjećuje Beograd, bili su i ministri Branko Vukelić i Vesna Škare-Ožbolt te državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Hido Biščević. Sanader i Marović prvo su razgovarali u četiri oka, a zatim su usvojili zajedničku izjavu u kojoj se kaže da će politička vodstva predvoditi proces obnove povjerenja i prevladavanja nasljeđa prošlosti. »Povijesna prigoda za iskorak prema Europi ne smije se propustiti. Želimo okrenuti novu stranicu u odnosima naših država i naroda, jer je to danas mjera naše povijesne odgovornosti pred budućim generacijama i svijetom«, kaže se u zajedničkoj izjavi Sanadera i Marovića. </p>
<p>Hrvatski premijer i predsjednik SCG-a smatraju da proces obnove povjerenja trebaju poticati intelektualci, mediji i vjerske zajednice, a da će politička vodstva ubrzano nastaviti rješavanje svih preostalih pitanja. </p>
<p>Ministri pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt i Rasim Ljajić potpisali su Sporazum o zaštiti prava manjina, što je hrvatski premijer ocijenio kao velik iskorak za dvije zemlje.</p>
<p>»Budućnost Hrvatske i SCG-a je u zajedničkoj Europi koja se ujedinjuje. Trebamo nadići prošlost, a projekt ujedinjene Europe ne može biti kompletan bez zemalja jugoistoka«, rekao je Ivo Sanader pozdravljajući odluku SCG-a da se makne vojska s granica i da se uvedu policijske snage za nadzor granica. »To je velik korak u normalizaciji«, naglasio je Sanader, koji se zauzeo i za brže rješavanje životno važnih pitanja poput rasvjetljavanja sudbine 1189 građana Hrvatske iz prošlog rata. »To je jedno od prvih pitanja koje trebamo riješiti i zato postoji politička volja. Obitelji žele istinu, jer nada umire posljednja«, rekao je hrvatski premijer. </p>
<p>Najavljena je i ekshumacija na vojnim grobljima, a stručnjaci će svoj posao početi odmah. </p>
<p>Svetozar Marović kazao je da se ne može zaboraviti prošlost, ali da treba raditi za budućnost dviju država i regije. Prioritet Srbije i Crne Gore je Europska unija i Marović je pozvao Hrvatsku da »jedni druge podrže na tom putu«.</p>
<p>»Primjer Hrvatske, posebno u suradnji s Haagom za nas je dragocjen, jer je to hrabro hrvatsko iskustvo«, kazao je Marović. Za njega pitanje granica nije političko, jer »nema otvorenih pitanja«, nego se traži tehničko rješenje. »Želimo da ljudi zaborave na granice i da ubuduće bude ležeran odnos građana prema njima«, izjavio je Marović. </p>
<p>Predsjednik Srbije i Crne Gore izjavio je kako je posebno zadovoljan najavom hrvatskog premijera da će i sljedeće godine vizni režim ostati liberaliziran. </p>
<p>Na pitanje novinara hoće li Hrvatska povući tužbi protiv Srbije i Crne Gore, Sanader je rekao da se o tome još nije razgovaralo. </p>
<p>Hrvatski premijer i predsjednik Srbije i Crne Gore izrazili su posebno zadovoljstvo naglim rastom gospodarske suradnje. </p>
<p>Na dan Sanaderova dolaska u Beograd u medijima su objavljeni izrazito afirmativni tekstovi o hrvatskom premijeru. »Malo je reći da je Sanader samo pokrenuo i transformirao HDZ. Transformirao je i Hrvatsku. Sveobuhvatno«, pišu srbijanski mediji o hrvatskom premijeru. Posebno se citiraju Sanaderove riječi da se politika ne može voditi samo srcem, nego i razumom. </p>
<p>Ivo Sanader sastao se i sa Zoranom Šamijom, predsjednikom parlamenta SCG-a.</p>
<p>Jurica Körbler i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Umjereni ministar među Bushevim »jastrebovima«</p>
<p>Powell prije dvije i pol godine upozoravao je na oprez s optužbama na račun Iraka, ali je na kraju on bio taj koji je pred UN, baratajući s »iskonstruiranim dokazima« branio Bushev ratni pohod</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Colin Powell, državni tajnik za vanjske poslove navodno je još i prije predsjedničkih izbora nagovještavao da u Bushevoj vladi ne kani ostati još jedan mandat. Njegova ostavka, koju je u petak priopćio predsjedniku Bushu, ali tek u ponedjeljak svojim suradnicima i javnosti, ipak je dočekana kao iznenađenje. Glasnogovornik Bijele kuće, međutim, u ponedjeljak je najavio »još tri ostavke članova Busheva kabineta«, i vjeruje se da se radi o ministru za energiju Spenceru Abrahamu, ministru obrazovanja Rod Paigeu, i ministrici agrikulture Ann Weneman. Prošloga tjedna ostavku je podnio ministar pravosuđa Ashcroft, koji je u četiri godine kao član Busheva kabineta držan jednim od najekstremnijih i najradikalnijih konzervativaca.</p>
<p>Colin Powell (67), naprotiv, bio je jedan od najumjerenijih ljudi iz najužeg Busheva okružja, i vjeruje se da mu nije bilo lako, kao umjerenjaku, preživljavati među Bushevim »jastrebovima«.</p>
<p>U većini vanjskopolitičkih tema Powell je zastupao umjerena stajališta, prije svega kada se radilo o Iraku, ali očito je da su prevladavala radikalnija mišljenja ostalih članova kabineta, prije svega potpredsjednika Dicka Cheneya i zamjenika ministra obrane (Donalda Rumsfelda) Paula Wolfowitza. Prije dvije i pol godine, primjerice, kada se raspravljalo o navodnom Saddamovom arsenalu o čemu su Bush i Cheney govorili u alarmantnim tonovima, Powell je upozoravao na oprez, no bio je »nadglasan« od svojih kolega. Dick Cheney i Donald Rumsfeld zagovarali su hitnu vojnu intervenciju dok je Powell zagovarao veći angažman inspektora UN koji bi trebali ocijeniti ima li Saddam zaista ono što su u Washingtonu tvrdili da ima. Kao što je poznato, prevladalo je uvjerenje da iračko oružje za masovno uništavanje postoji te da je ono opasna prijetnja Americi i svijetu (kao i da Saddam ima veze s Osamom bin Ladenom), što je bio povod za američki napad na Irak. Poslije se, kao što je poznato, pokazalo da je Powell bio u pravu kada je pozivao na oprez glede procjene iračke prijetnje. Njegova upozoravanja Busha da bi trebalo pričekati, uključiti UN i dati Iraku još jednu priliku da dokaže kako nema ono što se tvrdilo da ima, bila su prevladana. To, dakako, ne znači da bi sam Powell na kraju bio protiv upotrebe sile prema Iraku: bivši general i zapovjednik združenog štaba u vrijeme napada na Irak s početka devedesetih godina, u ovoj je prilici, vjerojatno, ustuknuo pred Powellom - diplomatom.</p>
<p>Pozivajući na oprez i upozoravajući kako treba provjeriti optužbe na račun iračkog arsenala, Powell ipak nije oklijevao da pred UN-om iznese iskonstruirane dokaze protiv Iraka, opravdavajući Bushevu odluku da napadne tu zemlju. Inače, Powell je osamdesetih godina bio savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Ronalda Reagana, podržavajući njegov program »Zvjezdanih ratova«..</p>
<p>U svojim memoarima, godine 1995., Powell je napisao:»Ako idemo u rat, moramo za to imati razlog koji će naš narod razumjeti i podržati«. Bio je to temelj onoga što će ostati zabilježeno kao »Powellova doktrina«, prema kojoj Amerika treba angažirati svoje trupe u inozemstvu samo ako su ugroženi njeni nacionalni interesi, i samo ako postoji jasna strategija izlaza, a onda, i to samo ukoliko je uspjeh siguran, treba poslati trupe u velikom broju.</p>
<p>U javnosti je Powell cijelo vrijeme kotirao kao najpopularniji član Busheve vlade, ali se također govorilo i o velikim razilaženjima pa i sukobima ostalih članova kabineta s umjerenim ministrom vanjskih poslova.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Prvo riješiti pitanja koja zacjeljuju rane</p>
<p>Razgovarali smo o problemu nestalih, a do kraja godine ili malo kasnije, sva imovina Srba u Hrvatskoj bit će vraćena, rekao je Sanader/ Uskoro će se početi razmatrati pitanje zatvorenika srpske nacionalnosti u Lepoglavi koji traže da ostatak kazne služe u Srbiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Moj posjet Beogradu i Koštuničin, koji će uslijediti Zagrebu, potezi su koji pridonose normalizaciji srpsko-hrvatskih odnosa. Ne vidim alternativu tome. Nismo mi jedini narodi koji smo imali sličnu povijesti, a da su se našle snage koje su se okrenule budućnosti. To je dobar potez, a nekad treba činiti i hrabre poteze«, rekao je premijer Ivo Sanader nakon sastanka sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom.</p>
<p>Dvojica premijera zaključili su kako je učinjen velik napor i korak da se poprave odnosi dviju država, što je u interesu Europe i regije. Složili su se da treba nastaviti s ekonomskom suradnjom, ali da su trenutačno humanitarna pitanja dominantna. </p>
<p>»Zadaća je političara učiniti sve da život građana bude bolji. U tom duhu je i naš današnji sastanak. Okrenuli smo se budućnosti. Ipak prvo treba riješiti pitanja koja zacjeljuju rane - razgovarali smo o problemu nestalih, a Hrvatska je o povratnicima i povratku imovine mogla reći da to nije političko pitanje, nego financijsko i tehničko. Do kraja godine ili malo kasnije, sva imovina Srba u Hrvatskoj bit će vraćena«, rekao je hrvatski premijer.</p>
<p>Vojislav Koštunica kazao je da je sa Sanaderom razgovarao u vrlo povoljnoj i konstruktivnoj atmosferi. Po njegovim riječima, treba riješiti probleme iz prošlosti, ali uvijek s pogledom na budućnost. </p>
<p>Dvojica premijera započeli su i razgovore o osjetljivom pitanju, hoće li zatvorenici srpske nacionalnosti iz Lepoglave moći služiti zatvorsku kaznu u Srbiji. »Dogovorili smo se da se to pitanje počne razmatrati, a dosad nije postignut nikakav konkretan dogovor. Nadam se da će se u nekoliko slučajeva, od tri do pet, naći rješenje sukladno europskim konvencijama«, kazao je premijer Sanader. </p>
<p>Na pitanje kako komentira slučaj košarkaša Gurovića, hrvatski je premijer rekao da treba gledati prema naprijed i da su to teme koje ga ne zanimaju. Prema njegovu mišljenju, sportaši moraju promicati europske vrijednosti i toleranciju. </p>
<p>Vojislav Koštunica rekao je da je bio zatečen zbog tog slučaja i da treba više tolerancije i poštivanja pravila da bi se izbjegli nesporazumi. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Zašto bi Draža smetao nekom izvan Srbije«</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Otkako je hrvatski MUP zabranio ulazak u Hrvatsku košarkašu Partizana i reprezentativcu Srbije i Crne Gore Milanu Guroviću zbog tetovaže s likom četničkog vojvode Draže Mihailovića na ruci, ta afera ne silazi s naslovnica srbijanskih novina. </p>
<p>Većina je medija i javnosti jednoglasna u osudi odluke hrvatske policije, smatrajući da je slučaj košarkaša, koji gotovo do polovice lijeve ruke ima tetoviranog Mihailovića, »prešao sportske okvire«.</p>
<p>Dan uoči dolaska premijera Sanadera u Beogradu, na televiziji BK su se o »slučaju Gurović« oglasili srbijanski premijer Vojislav Koštunica te ministar prosvjete i sporta Slobodan Vuksanović. Koštunici je odluka hrvatskog MUP-a iznenađenje: »To je otvaranje problema na polju sporta koje ne bi trebalo biti sporno i gdje ne bi trebalo biti problema«.</p>
<p>Ministar Vuksanović je odluku hrvatskih vlasti ocijenio kao »apsolutno nepotrebnu i besmislenu, pogotovo u demokratskim društvima i demokratskoj Europi u koju i Hrvatska i Srbija žele ući«. U takvoj je Europi, smatra, »svakome dopušteno da nosi na ruci svoju ikonografiju«. Prema njegovu mišljenju, »Mihailović, kao historijska ličnost, nema veze s Hrvatima i Hrvatskom, jer ideološke kontroverze može izazvati samo među Srbima«, uz zaključak da je »nejasno zašto bi Draža smetao nekom izvan Srbije«. </p>
<p>Ministar je ponovio da sport mora ostati most suradnje i prijateljstva između Srbije i Hrvatske i da bi iz ovog slučaja trebalo izvući pouke. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Meron: Hrvatska znatno poboljšala suradnju s Haaškim sudom </p>
<p>Hrvatske vlasti Meron je pozvao da učine »krajnji napor« kako bi Gotovina dospio u Haag/ Govoreći o nastojanju Suda da ubrza pripreme za ustupanje slučajeva domaćem pravosuđu, posebno je pohvalio Hrvatsku</p>
<p>WASHINGTON / NEW YORK </p>
<p> – Predsjednik Haaškog suda Theodor Meron izvijestio je u ponedjeljak Opću skupštinu UN da je Hrvatska znatno poboljšala suradnju sa Sudom i pozvao hrvatske vlasti da učine »krajnji napor« kako bi odbjegli general Ante Gotovina završio u Den Haagu. </p>
<p>Meron je Općoj skupštini podnio izvješće o radu Haaškog suda te o suradnji SCG, BiH i Hrvatske sa Sudom. Pozvao je sve članice UN-a da pomognu rad Haaškog suda napominjući da je 21 optuženik još na slobodi i da moraju biti uhićeni. »To uključuje Radovana Kradžića, Ratka Mladića, kao i Antu Gotovinu«, rekao je Meron. Meron je naglasio da povijesna misija Haaškoga suda neće biti ostvarena sve dok visokorangirani optuženi dužnosnici ne budu privedeni pravdi.</p>
<p> Meron je govorio i o osposobljavanju pravosuđa u zemljama bivše Jugoslavije za preuzimanje dijela slučajeva niže i srednje rangiranih optuženika, kako je predviđeno strategijom završetka rada Suda do 2010. Ocijenio je kako je na tome tijekom protekle godine postignut veliki napredak.</p>
<p> Govoreći o nastojanju Haaškoga suda da pospješi pripreme za ustupanje slučajeva domaćim pravosuđima, Meron je posebno pohvalio Hrvatsku. »Primjerice, Sud je organizirao program za hrvatske suce i tužitelje koji će vjerojatno sudjelovati u suđenju slučajeva ratnih zločina«, rekao je on. »Tijekom svog prvog službenog posjeta Hrvatskoj početkom studenoga 2004., bio sam impresioniran sve većim profesionalizmom Županijskog suda u Zagrebu i hrvatskog Vrhovnog suda«, istaknuo je Meron.</p>
<p>Govoreći o posebnom sudu za ratne zločine u Sarajevu, Meron je rekao kako vlasti BiH očekuju da bude spreman za rad do siječnja 2005., a da je Haaški sud pripravan početi mu ustupati slučajeve čim to bude moguće.</p>
<p> Meron je Opću skupštinu UN-a izvijestio da je suradnja Federacije BiH sa Sudom zadovoljavajuća, dok je suradnja Republike Srpske nedovoljna. Naglasio je da osim u slučaju Ljubiše Beare, optuženog za ratne zločine u Srebrenici, Srbija i Crna Gora praktički nije surađivala sa Sudom.</p>
<p> Hrvatski veleposlanik pri UN-u Vladimir Drobnjak izrazio je u obraćanju Općoj skupštini zadovoljstvo činjenicom da je Meron u svom izvješću uzeo u obzir napore Hrvatske u suradnji s Haaškim sudom. Naglasio je da će Hrvatska nastaviti izvršavati sve obveze prema Haaškom sudu i unutar svojih granica poduzeti sve mjere nužne za progon počinitelja ratnih zločina. Dodao je da su hrvatski suci i tužitelji spremni preuzeti slučajeve koje im Haaški sud ustupi.</p>
<p> Meron je u završnom dijelu izvješća izrazio zabrinutost financijskim problemima s kojima se Sud suočava u svom radu, kao i činjenicom da je još uvijek na slobodi veliki broj važnih optuženika. Naglasio je da se Haški sud suočava s financijskim teškoćama jer veliki broj zemalja članica UN-a ne ispunjavaju svoje obveze. Naveo je da zbog toga zamrznuto zapošljavanje osoblja Suda te da je više od stotinu ljudi napustilo poslove u Sudu. Ocijenio je da to ugrožava ispunjavanje ciljeva izlazne strategije Suda prema kojoj do kraja 2004. treba završiti sve istrage, do kraja 2008. sva prvostupanjska suđenja i završiti rad 2010.</p>
<p> Zamjenik nizozemskog veleposlanika pri UN-u Arjan Hamburger, govoreći uime Europske unije, naglasio je da EU u cijelosti podržava Haaški sud i da se trebaju poduzeti svi napori kako bise poštovali predviđeni datumi. Pozvao je zemlje bivše Jugoslavije na suradnju sa Sudom i ponovio stajalište EU-a o potrebi da se pojačaju napori kako bi se uhitili i izručili odbjegli Radovan Karadžić, Ratko Mladić, kao i Ante Gotovina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Policija RS uhitila skupinu optuženih za ratne zločine </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pripadnici policije Republike Srpske uhitili su u noći na ponedjeljak osam osoba koje su osumnjičene da su počinile ratni zločin. Kako se doznaje, riječ je o koordiniranoj policijskoj akciji koja je izvedena na području Foče i Pala, odnosno sarajevskog predgrađa Lukavice.</p>
<p>Svih osam uhićenih nalaze se na tjeralicama koje je raspisao Županijski sud u Sarajevu zbog postojanja osnova sumnje da su počinili ratne zločine. Riječ je o predmetima za čije je sudsko procesuiranje u BiH dobivena suglasnost Haaškog suda. </p>
<p>»Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske izražava spremnost nastaviti s planiranim aktivnostima radi potpunog ispunjavanja svih obveza predviđenih Zakonom o suradnji s haaškim tribunalom«, priopćeno je iz MUP-a RS-a, koji je službeno potvrdio uhićenja. </p>
<p>Mediji u BiH objavili su imena uhićenih. Riječ je o Momiru Glišiću, Sveti Novakoviću, Goranu Vasiću, Veselinu Čančaru, Jovanu Škobi, Željku Mitroviću, Dragoju Radanoviću i Momiru Skakavcu.</p>
<p>To je prvo ovakvo uhićenje koje su obavili pripadnici MUP-a RS-a. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Još 18 imena na »crnoj listi« Europske unije</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Europska unija stavit će još 18 imena na popis osoba kojima je zamrznuta imovina i zabranjeno izdavanje viza zbog odgovornosti za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, objavio je u ponedjeljak sarajevski Dnevni avaz. Glasnogovornica povjerenika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane Christina Galack, izjavila je za ovaj list da će odluku o novima imenima na »crnoj listi« Vijeće Europske unije donijeti veoma brzo, možda već u ponedjeljak. Ona nije željela govoriti o imenima, no sarajevski list tvrdi kako su ona sasvim izvjesna, jer je riječ o osobama protiv kojih su već podignute javne optužnice pred Haaškim sudom. Svi oni su srpske nacionalnosti, osim Miroslava Brale, koji je u Haag prebačen prošli tjedan nakon dragovoljne predaje. Riječ je o srbijanskim vojnim i policijskim generalima Vlastimiru Đorđeviću, Vladimiru Lazareviću, Sretenu Lukiću i Nebojši Pavkoviću, o bivšem dužnosniku pobunjenih Srba u Hrvatskoj Goranu Hadžiću i bosanskom Hrvatu Miroslavu Brali, dok su ostali bivši pripadnici vojske i policije bosanskih Srba: Ljubomir Borovčanin, Goran Borovnica, Gojko Janković, Milan i Sredoje Lukić, Dragomir Milošević, Drago Nikolić, Vinko Pandurević, Vujadin Popović, Savo Todović, Dragan Zelenović i Stojan Župljanin. Na popisu osoba optuženih za ratne zločine kojima je zbog toga zamrznuta sva imovina te blokirani bankovni računi i zabranjen ulazak na područje EU-a, osim u slučaju transfera za Haag, od ranije su Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina. Poduzimanje istih mjera zatraženo je i od vlasti Hrvatske, BiH i Srbije i Crne Gore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Osniva se Pokret za nezavisnu europsku Crnu Goru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Podgorici je prošlog petka stvoren temelj budućeg Pokreta za nezavisnu europsku Crnu Goru čiji zametak čini grupa crnogorskih intelektualaca. Rad budućeg Pokreta koordinirat će dosadašnji veleposlanik Srbije i Crne Gore u Rimu Branko Lukovac koji će zbog ovog projekta napustiti dužnost.</p>
<p>Osnivačka skupština Pokreta održat će se do kraja studenoga, a usvojit će se politički dokument kojim će javnosti biti objašnjeno zašto je nužno da Crna Gora bude nezavisna na putu izgradnje europskog identiteta te proglas kojim će građani Crne Gore biti pozvani da podrže te ciljeve. Prema najavama iz medija, formirat će se i tri tijela pokreta: skupština, savjet i menadžment od desetak ljudi koji će se baviti svim operativnim i organizacijskim poslovima. </p>
<p>Lukovac je izjavio da je cilj Pokreta mobilizacija svih snaga za nezavisnu Crnu Goru kao i da su u Pokretu zainteresirani za suradnju sa svima. Organizaciju Pokreta čine brojne osobe s političke i javne scene: Mijat Šuković, Miodrag Perović, Ilija Vujošević, Ljubiša Stanković, Jevrem Brković, Sreten Perović, Srđan Darmanović, Radmila Vojvodić, Rade Bojović, Marko Špadijer, Branko Banjević, Šerbo Rastoder, Vukić Pulević, Milo Đukanović, Ranko Krivokapić i Krsto Pavićević. </p>
<p>Sudeći po medijskim reakcijama predstavnici nestranačke Grupe za promjene, Liberalnog saveza Crne Gore i Liberalne partije Crne Gore još uvijek s rezervom prihvaćaju stavove, najave i pozive Pokreta. »Još ne znamo hoće li to biti neka politička stranka, nevladina organizacija ili novi državni organ«, kazao je Nebojša Medojević iz Grupe za promjene dodavši da se rezerve kriju u činjenici da je preko 90 posto lidera pokreta blisko režimu Mila Đukanovića. Liberali tvrde da se radi »o još jednoj prijevari režima« i da s Đukanovićem koji je, po njima, prodao crnogorsku nezavisnost Beogradskim sporazumom, ne može biti suradnje.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nove podjele zbog tužbe protiv Srbije i Crne Gore</p>
<p>U bošnjačkoj javnosti vlada prilično veliki optimizam u pogledu rezultata procesa i očekuje se da bi do kraja 2006. godine trebala biti donesena presuda u korist BiH / Stoga je dosta bure izazvala izjava hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića da su zapravo mali izgledi da BiH dobije spor u Haagu</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zakazivanje usmene rasprave o tužbi BiH protiv SR Jugoslavije, odnosno sada Srbije i Crne Gore (SCG) za počinjeni genocid i agresiju aktualiziralo je rasprave o ovom pitanju unutar same Bosne i Hercegovine gdje postoje sasvim različiti stavovi o tome treba li proces nastaviti do kraja ili od tužbe odustati i postići neku vrstu nagodbe sa službenim Beogradom. </p>
<p>Polarizacija i o ovom pitanju, što je već uobičajeno, nastaje po etničkim crtama. Bošnjaci su za tužbu, bosanski Srbi izričito protiv. Usmena rasprava pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu zakazana je za 27. veljače 2006. godine i trebala bi trajati nekoliko tjedana. Za to vrijeme, pravni zastupnici BiH, odnosno SCG trebali bi iznijeti i nove činjenice o ovom sporu. </p>
<p>Agent BiH Sakib Softić kazao je da će se dopuna tužbe odnositi na materijale i saznanja koji su se pojavili tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim kaznenim tribunalom za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY), također u Haagu. Zastupnici tužbe tvrde da će u prilog teze o umiješanosti SCG u agresiju i genocid u BiH ići i ICTY-jeva presuda generalu Radoslavu Krstiću, kao i nedavno prihvaćeno Izvješće povjerenstva koje je istraživalo događaje u Srebrenici između 10. i 19. srpnja 1995. godine. </p>
<p>U bošnjačkoj javnosti vlada prilično veliki optimizam u pogledu rezultata procesa i očekuje se da bi do kraja 2006. godine trebala biti donesena presuda u korist BiH, nakon čega bi, osim moralnog dobitka, Bosna i Hercegovina mogla zatražiti od Srbije i Crne Gore isplatu ratne odštete u visini, kako se špekulira, od nekoliko desetaka milijardi dolara. </p>
<p>Dosta bure, međutim, izazvala je nedavna izjava hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića da su zapravo mali izgledi da Bosna i Hercegovina dobije spor u Haagu. »Osuđujemo Čovićevu izjava kako tužba BiH protiv SCG nije utemeljena te da se njome neće moći dokazati genocid i agresija na BiH, priopćila je Bošnjačka liga, organizacija koja se bavi zaštitom navodno ugroženog bošnjačkog naroda. Ona optužuje Čovića da je ovu izjavu dao neposredno po povratku iz Zagreba gdje je bio gost HDZ-a Hrvatske, odnosno špekulira kako je »Zagreb naručio takvu izjavu s obzirom da je gotovo izvjesno da nakon tužbe protiv SCG neminovno slijedi i tužba BiH protiv RH«.</p>
<p>Reagirali su i političari, među ostalim i bošnjački član kolektivnog šefa države Sulejman Tihić koji je kazao da ga čudi Čovićeva izjava, jer je hrvatski član Predsjedništva u više navrata dao svoju punu podršku ovom procesu. »Uostalom, Čović taj predmet ne poznaje dovoljno niti je iz te struke da može procijeniti ima li više ili manje dokaza. Osobno smatram da iz dana u dan, kako se koji postupak u Haagu završi, imamo sve više dokaznog materijala. Zbog čega onda tolika uznemirenost u SCG, ako neko misli da BiH nema dokaza«, kazao je Tihić za Dnevni avaz.</p>
<p>Potpredsjednik Socijaldemokratske unije BiH Sejfudin Tokić Čovićevu izjavu smatra »neumjesnom i neozbiljnom«, a lider Stranke za BiH Safet Halilović tvrdi da tužba BiH ima neoborive dokaze - više od 200.000 mrtvih, razrušene gradove, nacionalno i etničko čišćenje koje se dogodilo u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Neuvjerljiv Otegijev mirovni plan </p>
<p>Vlada odbila mirovne prijedloge vođe zabranjene stranke Batasuna jer ona i dalje odbija osuditi nasilje ETA-e / »Pregovarati mogu samo ljudi, a ne oružje i bombe«, poručio glasnogovornik socijalista</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nema čuda u Španjolskoj, najkraći je komentar nakon nedjeljnog poziva vođe zabranjene baskijske stranke Batasuna da sve strane počnu mirni dijalog kako bi se napokon okončao oružani sukob u Baskiji. Arnaldo Otegi šef je Batasune, političkog krila separatističke organizacije ETA-e koju je u ožujku 2003. zabranila bivša konzervativna vlada na čelu s premijerom Joséom Maríjom Aznarom. </p>
<p>Rekavši da nosi maslinovu grančicu u ruci, Otegi je u nedjelju na stadionu u San Sebastianu pred oko 15.000 baskijskih nacionalista predložio pregovore i zatražio referendum o budućnosti te nemirne španjolske pokrajine. No, nije izravno pozvao militante ETA-e na primirje, kako su ovih dana najavljivali mnogi španjolski mediji, što bi, prema mišljenju brojnih Španjolaca bilo ravno čudu. </p>
<p>Čudo se nije dogodilo, jer je španjolska socijalistička vlada u ponedjeljak odbacila Otegijev poziv na mirovne pregovore. Bez obzira na razlike među glavnim političkim strankama u Španjolskoj, postoji konsenzus o tome da se s ETA-om ne pregovara dok se ne odrekne oružja i terorističke kampanje.</p>
<p>Kako javljaju agencije, glasnogovornik socijalista Alfredo Pérez Rubalcaba rekao je da vlada odbija Otegijevu ponudu jer Batasuna i dalje odbija osuditi nasilje ETA-e u kojem je od 1968. poginulo oko 850 ljudi. »Pregovarati mogu samo ljudi, a ne oružje i bombe«, naglasio je Pérez Rubalcaba u poruci vodstvu Batasune. I ostale španjolske političke stranke ocijenile su Otegijev govor kao nedovoljno jasan i neuvjerljiv. Otega je stao na pola puta, komentiraju neki političari.</p>
<p>On pak poručuje svojim sljedbenicima, od kojih su neki žestoki i beskompromisni borci za neovisnost: »Ponekad je teže raditi na miru nego ratovati, jer pokušati uspostaviti mir znači tražiti savezništvo s našim protivnicima, pa čak ići i tako daleko da se uspostavlja suradnja s našim neprijateljima«. </p>
<p>Otegi je naglasio kako je potrebno postići »dvostruki sporazum«: jedan među baskijskim strankama, a drugi između ETA-e i španjolske, odnosno francuske vlade. A za pregovore s vladama, pripadnici ETA-e morali bi se odreći nasilja. </p>
<p>No, ima i onih, poput gradonačelnika San Sebastiana Odona Elorze, koji pozivaju vladu u Madridu da poduzme prvi korak i dopusti Batasuni da se vrati u politički proces, </p>
<p>Tako bi se, smatraju oni, stvorila atmosfera u kojoj bi umjereni prevladali nad ekstremistima i olakšao put pregovorima. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Transkripti služe jedino kao političko oružje u sukobu pozicije i opozicije </p>
<p>Nakon žučne i besplodne saborske rasprave, čovjek se mora upitati kome uopće i služe svi ti »tajnoviti« transkripti koji se još nalaze(?) u podrumima Ureda predsjednika Republike na Pantovčaku, kod raznih privatnih kolekcionara(?) i u rukama brojnih »transkript-dilera« kojima predstavljaju dobar izvor prihoda.</p>
<p>S pravosudnoga motrišta ne služe u biti nikome jer s njima ili bez njih Sud u Haagu ima svoj stav i svoje već unaprijed pripremljene i izbalansirane političke optužnice i jednako takve sudske presude. Svatko se ionako pred Sudom mora braniti sam pa tako i Gotovina. </p>
<p>U našem časnom Saboru, pak, svi transkripti redom služe jedino, nečasne li sramote, kao dodatno političko oružje u sasvim prozaičnom sukobu borbe za vlast između pozicije i opozicije.</p>
<p>A da bi ipak kakvu-takvu materijalnu korist iz sve te hrpe dokumenata izvukli, najbolje bi bilo da se dnevni tisak posluži dosadašnjom lucidnom praksom stimulativne vlastite prodaje. Mogli bi bar jednom u tjednu uz dnevni list ponuditi čitateljima kao prilog po jedan »jeftini« transkript… Siguran sam da bi im naklada osjetno porasla, a i narod bi se pozabavio svojom nedavnom poviješću s dužnom pozornošću. </p>
<p>Mogli bismo doznati, na primjer, vrlo bitnu činjenicu: što je to predsjednik Franjo Tuđman rekao psihijatru šibenske bolnice Jovanu Raškoviću još tamo 1990. godine, kada je dobar dio današnje oporbe još pjevao onu tada popularnu »Od Vardara pa do Triglava«. Postoji o tome i audiovizualni zapis, pa bi se i vjerodostojni CD-transkript mogao uz novine priložiti, za 6 kuna!</p>
<p>Uistinu, kakav smo to mi, Hrvati, narod?</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sveučilišna bolnica na spornoj lokaciji</p>
<p>Sava nanosima produbljuje korito. Nanosi će postati još veći kad Slovenci reguliraju svoj dio Save izgradnjom pet hidroelektrana, a prva, HE Boštajn, već je u gradnji. Zato je Elektroprojekt izradio studiju »Višenamjensko rješenje uređenja i korištenja Save u području Zagreba«.</p>
<p>Osnovni element tog sustava je izgradnja čvora Prečko s ustavom Lučko na ulazu u odteretni kanal Odra. Kako se tim sustavom podiže razina podzemne vode, time se pojavljuje utjecaj podzemnih voda na područje Blato, na kojemu se gradi Sveučilišna bolnica. A to područje je i prije bilo pod utjecajem visokih podzemnih voda (po čemu je i dobilo ime Blato, jer su ga one namakale i stvarale blato).</p>
<p> Štetno djelovanje podzemnih voda na zahtjev se Vodoprivede rješavalo podizanjem, nasipavanjem terena savskim šljunčanim materijalom, njegovim transportiranjem, razastiranjem i nabijanjem. Na tako visokom terenu izgrađena je bolnica, ali je to spriječilo da se izvedu podrumi.</p>
<p> Unatoč tome, Vodoprivreda se je ogradila od regulacije Save u budućnosti, te je u svojim uvjetima to i izrazila: »Danas još nije uopće poznato kada će se planirana vodna stepenica (hidroelektrana) Prečko graditi, te ne postoji valorizirana tehnička dokumentacija, pa u ovom trenutku uopće nije potrebno poduzimati mjere zaštite od eventualnog nepovoljnog djelovanja tog objekta, koje bi bile zaista efikasne.«</p>
<p>O toj zaštiti mogu se izjasniti samo hidrotehnički stručnjaci (podzemne membrane, drenaže, itd.), te oni jedini mogu dati procjenu te investicije, koja je u svakom slučaju velika. Urbanističkim planom predviđena je izgradnja prometnih obodnih koridora oko te lokacije, koja iznosi 77,5 hektara, te je jasno da će to biti veliki i skupi zahvat. </p>
<p>Ako se još uzme u obzir izjava stručnjaka koji su radili PUP za bolnicu, da su se susreli s dva najveća problema – hidrotehničkim (razina podzemne vode) i problemom opremanja bolničke parcele komunalnom infrastrukturom, zaista se postavlja pitanje tko se i zašto odlučio za tu u svakom pogledu skupu i nepovoljnu lokaciju.</p>
<p>A današnji se političare natječu tko će biti više zaslužan za daljnju izgradnju bolnice na toj lokaciji radi dobivanja političkih bodova pred gradske izbore, bez obzira koliko će to građani i njihova djeca morati skupo plaćati.</p>
<p>BRANKO VADLJA, dipl. ing. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zid boli glas je hrvatskih žrtava</p>
<p>Jedan od najljepših i najistaknutijih spomenika iz hrvatskog Domovinskog rata</p>
<p> - Zid boli - podignut je 1993. u Selskoj ulici u Zagrebu, a sastavljen je od crvenih i crnih opeka, na kojima je rukom napisano 13.600 imena hrvatskih branitelja i civila, ubijenih ili nestalih u vrijeme srpskočetničke agresije.</p>
<p>Zid godinama svjedoči o teškoj tragediji hrvatskoga naroda, a svake ga godine obilazi veliki broj ljudi, prije svih majke i očevi onih kojih više nema te njihova djeca, koji su svojedobno, zajedno sa Zdenkom Farkaš, koja je i osmislila taj projekt, slagali opeku po opeku kako bi svjedočili o tisućama poginulih, zatočenih i nasilno odvedenih Hrvata. </p>
<p>A danas, trinaest godina nakon početka obrane Republike Hrvatske, nekima taj veličanstveni spomenik hrvatskim junacima jednostavno smeta, pa ga žele premjestiti na drugo mjesto, pa čak i na – groblje, što nema nikakvog smisla ni uporišta. </p>
<p>Zid boli nad kojim je plakalo i molilo se, koji je godinama bio utočište podsjećanja na nešto najstrašnije što je Hrvatska doživjela ne smije se dirati, već se hitno mora zaštititi i proglasiti – nacionalnim svetištem, tim prije što je to jedinstveni spomenik u svijetu. Najveći broj opeka na tome zidu odnosi se na vukovarske branitelje i civile, od kojih mnogi još nisu ni pronađeni. </p>
<p>Stoga molimo hrvatsku javnost da ne dopusti nikakvo premještanje ijedne opeke na neku drugu lokaciju, jer samim time taj će spomenik izgubiti dobar dio svoje vjerodostojnosti i neće biti to što je danas. A on je i dalje – glas hrvatskih žrtava, apel za humanost! Novaca za sačuvanje toga spomenika mora biti, a treba ga osigurati Vlada, a ako se ona ogluši, pozivamo građane Hrvatske da zajedno s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata pomognu sačuvati taj dio hrvatske povijesti na mjestu gdje je i podignut! </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ predsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata Podravke, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bakovićevu knjigu u školsku lektiru</p>
<p>Iz ljubavi prema našim i svim drugim djevojkama, uz puno toga drugoga, don Anto Baković napisao je i knjigu s nakanom da ih sačuva od ponora zla u koji ih vuku sile tame. Knjiga se zove »Ostaje li Hrvatska bez majki«.</p>
<p> Obavljajući posao i novinara i sociologa i političara i psihijatra i kriminologa, silazeći u pakao današnje Hrvatske, don Baković je tu znanstveno obradio i takve fenomene kao što su: animir-dama, eskort-dama, peep show, hot line itd., raskrinkao i identificirao razne prevarante i kriminalce koje država, njegova i naša država, neće da privodi, jer tu ne sijevaju noževi i ne pucaju pištolji. Ali, ne zna ili ne želi znati da sva ta pucnjava, noževi i ubojstva koji su naša svakodnevica, dobrim dijelom vuku korijene i iz takvih »djelatnosti«, i da idu na dušu ne samo neposrednim izvršiteljima nego i spomenutim eskort i peep-kriminalcima, kao i onima koji ih zbog toga nisu procesuirali. </p>
<p>Predlažem da Bakovićevu knjigu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta temeljito prouči i da je uključi u školsku lektiru, i to što prije, da je može pročitati svaka srednjoškolka a i njezini roditelji.</p>
<p> Predlažem i uvođenje u prvi razred svih srednjih škola predmeta Socijalna medicina, kroz koji bi se mladi ljudi, tu na pragu života, znanstveno naoružali ispravnim stavovima prema štetnim i neprihvatljivim društvenim pojavama i ponašanjima (alkoholizam, narkomanija, prostitucija, homoseksualizam i sl.). Bila bi to najbolja brana u borbi sa svakodnevnim izazovima, kako u mladenačko krizno doba tako i kroz cijeli život. </p>
<p>ŽARKO MARIĆ, prof. Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>U eksploziji ručne bombe oštećena tri automobila i prozori na kući</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da su pucnjave i bacanje bombi u zagrebačkoj Dubravi već uobičajeni događaji, koji više ni za koga nisu osobito iznenađenje, potvrđuje i eksplozija koja je u noći na ponedjeljak potresla područje oko Konjšćinske ulice.</p>
<p> Naime, iako su stanari Derventske ulice čuli detonaciju pod svojim prozorima, koja je odjeknula oko 1,40 sati, policiju je o tom incidentu tek oko 5,40 sati ujutro obavijestio građanin koji je, pošavši na posao vidio da mu je automobil »izbušen« gelerima.</p>
<p> U eksploziji ručne bombe M75 su oštećena stakla na jednoj kući te tri automobila, »peugeot 607« oznaka ZG 1331 AI, »VW polo« ZG 5727 AD i »peugeot 206« ZG 6718 AR. Srećom u tom bombaškom napadu nitko nije ozlijeđen. </p>
<p>Kako smo čuli, stradala su stakla na kući Bože Palića (42), (policija je dala samo godište oštećenih) a »peugeot 607« i »VW polo« također su njegovo vlasništvo. »Peugeot 206« vlasništvo je Božina brata, Antuna Palića (35). Bomba je bačena u dvorište između obiteljske kuće Palićevih i zgrade u kojoj je smješteno poduzeće »Palić promet«. </p>
<p>Policija je obavila očevid i istražuje motive bombaškog napada, a šteta se još utvrđuje. Kako smo čuli Božo Palić doselio je iz Janjeva 1993. godine, a bavi se trgovinom dječijim igračkama. </p>
<p>Inače, upravo se navršila godina dana od eksplozije u kojoj je u Dubravi oštećeno nekoliko automobila te stakla na dvadesetak obiteljskih kuća. Istu je večer likvidiran mladić poznat policiji, a i javnosti kao lik iz popularnih »Smogovaca«. Nakon eksplozije policija je obavijestila javnost da je »oformila posebnu skupinu kriminalista koji intenzivno rade na slučaju«. Unatoč njihovu »intenzivnom radu«, bombaši koji su ugrozili desetine nedužnih života, nisu otkriveni ni danas. U međuvremenu je smijenjen i tadašnji zapovjednik policijske postaje, ali do danas se stanje sigurnosti u Dubravi nije popravilo. Česte su tučnjave koje završavaju pucanjavom, pa i bacanjem bombi pred kafiće i u dvorišta. </p>
<p>U dva slučaja žrtve su bili i policajci. U kolovozu su dvojica lopova koje je policija došla privesti, pucali na policajce. Samo tjedan dana kasnije policajci su pucanjem u zrak jedva izvukli živu glavu pred naletom pomahnitale gomile koja je pravila nered ispred Mc Donaldsa. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Palicom pretučen jedan od direktora HEP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U veži stambene zgrade u Trakošćanskoj ulici 41 u ponedjeljak oko 6,30 sati dvojica muškaraca pretukla su, neslužbeno doznajemo Marka Škrobu (50), direktora poslovne jedinice »Hrvatske elektroprivrede« u Gundulićevoj ulici.</p>
<p>Policija je navela da se napad dogodio kada je direktor, za kojeg je policija priopćila samo godište, izlazio iz svog stana te mu je u prizemlju nepoznati muškarac zapriječio izlaz i stao ispred izlaznih vratiju, dok mu je drugi napadač prišao s leđa, došavši iz podrumskog dijela zgrade i udario ga kraćom palicom po leđima.</p>
<p>Dvojica muškaraca su nakon napada pobjegla, a Škrobo se vratio u svoj stan i telefonom o napadu obavijestio policiju. </p>
<p>Budući da je taj dio zgrade mračan, napadnuti Škrobo napadače nije prepoznao, iako je policajcima rekao da je jedan od napadača visok oko 190 centimetara a u trenutku napada bio je odjeven u dugu kišnu kabanicu. </p>
<p>Napadnuti direktor poslovne jedinice HEP-a je odbio liječničku pomoć, a policajci intenzivno istražuju motive i identitet napadača. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nisam imala utjecaj da namještam poslove </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iznošenjem obrane prvookrivljene Nevenke Tuđman u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Tuđman i Igoru Kneževiću, koje Uskok tereti za korištenje društvenog utjecaja, te zloporabu položaja i ovlasti.</p>
<p>Naime, prema optužnici, po čijim se navodima prvookrivljena Tuđman ne smatra krivom, ona je upotrijebila svoj društveni utjecaj, koji je imala kao kćer predsjednika države, da bi Kneževiću namještala poslove ugradnje telefonskih centrala u državne zgrade, između ostaloga zgrade sveučilišta, visokih škola, te neke turističke objekte. Kneževića, koji je, pak, priznao krivnju, se tereti da je nakon imenovanja na mjesto odgovorne osobe u Ministarstvu znanosti, zloporabio svoje ovlasti te namještao natječaje. Knežević je Nevenki Tuđman, tvrdi optužnica, za njezino posredovanje isplaćivao proviziju. </p>
<p>»Kneževićev iskaz je izmišljen«, rekla je u ponedjeljak Tuđman, ustvrdivši da je on htio impresionirati ljude s kojima je poslovao govoreći im da me poznaje.</p>
<p>»Nisam imala nikakav utjecaj, a sve ove ljude o kojima Knežević priča, Kostovića, Jurića, Katičića, poznajem jer sam ih viđala na domjencima ili na proslavama blagdana, no nikada nisam s njima pričala o poslu ili ih nešto tražila da učine za mene. Nikada nisam od Kneževića primala novac na ruke, nego ga je on uplaćivao na moj žiro račun«, ispričala je Tuđman. U kontakt s Kneževićem je, tvrdi, došla kada je njega MORH angažirao da ugradi telefonsku centralu u zgradu ministrstva, gdje je ona imala poslovni prostor. Kneževića je također angažirao MUP da ugradi centralu u obiteljsku kuću Tuđmanovih. Tada se ona, rekla je prvookrivljena, bavila uvozom te je poslala ponudu hotelima u Jelsi i Primoštenu da ih se opremi bijelom tehnikom. »Knežević je čuo za aranžman te mi je ponudio da moju ponudu proširimo i na ugradnju centrale u te objekte, te rekao da će mi za to platiti 5% provizije«, rekla je Tuđman.</p>
<p>Također je dodala da smatra da ju je Knežević okrivio jer ga je Ministrstvo finacija uhvatilo da taji porez, pa je na taj način pokušao spasiti sebe. Nastavak suđenja je u utorak.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Obrana smatra da je prisluškivanje i snimanje bilo nezakonito </p>
<p>Dvojici optuženih na raspravi u ponedjeljak određen je pritvor u kojem se nalaze od siječnja ove godine / Sudski vještaci potvrdili da su pronađeni neosporni tragovi optuženih </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Tihomiru Patalenu (43) iz Zagreba i Elvisu Kalaču (27) iz Čakovca, optuženima da su 6. kolovoza 2003. naoružani i maskirani počinili pljačku u oroslavskoj poslovnici Fine iz koje su odnijeli 299.000 kuna, na Županijskom je sudu u ponedjeljak ponovno produljen pritvor u kojemu s nalaze od 27. siječnja ove godine. </p>
<p>Predsjednik sudskog vijeća Tomislav Ivanda na raspravi je u ponedjeljak kazao optuženima Patalenu i Kalaču da su ih tri mjeseca, od 2. rujna do 2. prosinca prošle godine pratile državne službe sigurnosti, te da sudsko vijeće rasppolaže s osam CD-a sa snimljenim materijalom razgovara i s transkriptima. </p>
<p>No, sud pribavljene dokaze neće pročitati sve dok se sa njih ne skine oznaka tajnosti. </p>
<p>Patalenov branitelj, odvjetnik Milenko Umičević žestoko se na raspravi usprotivio predstavljanju rezultata praćenja i prisluškivanja obojice optuženih, tvrdeći da bi se time prekršila njihova sloboda i prava zajamčena Ustavom. </p>
<p>Naime, kako je objasnio, dvojicu se optuženih ne tereti za kazneno djelo za koje su predviđene mjere tajnog praćenja (razbojništvo s teškim posljedicama, op.a.). </p>
<p>Zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zlataru Jasmina Domagić kazala je da se u konkretnom slučaju radi o razbojništvu s teškim posljedicama, jer su dvojica optuženih ukrala veliku svotu novca. Također je napomenula kako djelatnice oroslavske poslovnice Fine još trpe strah zbog razbojničkog prepada. Naime, dvojica optuženih bili su maskirani te naoružani kada su upali u poslovnicu Fine. </p>
<p>Hoće li se preslušati za obranu sporni kompaktni diskovi, sud će odlučiti u nastavku glavne rasprave. </p>
<p>U ponedjeljak su saslušani i sudski vještaci za biološke tragove i monodaktiloskopiju, Vera Rakić Slijepčević, odnosno Željko Laskač, koji su potvrdili da su na registarskim pločicama, pronađenim u automobilu, kojim je počinjena pljačka, pronađeni neosporni tragovi optuženih. </p>
<p>Kalač i Patalen, naime, ne poriču da su dirali tablice koje su bile namijenjene trećoj osobi. </p>
<p>Obrazlažući svoje razloge za traženje produljenja pritvora, tužiteljica Domagić je, između ostalog, kazala da je Kalač u Njemačkoj, prema podacima Interpola, pravomoćno osuđen na deset godina zatvora zbog pljačke banke. Također je istaknula kako je i Patalan već bio osuđivan. Međutim, tužiteljica na raspravi nije navela u kojim je okolnostima Kalaču u Njemačkoj izrečena presuda.</p>
<p>Kalač nije htio odgovoriti na pitanje predsjednika sudskog vijeća Tomislava Ivande je li istina daje osuđen zbog pljačke. </p>
<p>Suđenje se nastavlja 14. prosinca. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ubo ga nožem nakon svađe i tučnjave</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog pokušaja ubojstva 38-godišnjaka u nedjelju oko 4,40 sati na raskrižju Draškovićeve i Vlaške ulice policajci Pete policijske postaje kriminalistički su obradili 20-godišnjaka. Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je da su se 20-godišnjak i 38-godišnjak najprije posvađali zbog psovki, a potom i potukli, nakon čega je mlađi izvukao nož i njima dvaput ubo 38-godišnjaka u lijevu stranu prsa i desnu stranu leđa. Izbodeni je kolima hitne pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju gdje su liječnici utvrdili da se radi samo o lakšim ozljedama, dok je napadač ubrzo pronađen i nakon dovršene kriminalističke obrade doveden u istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dvojica mladića izbodena nožem</p>
<p>PULA</p>
<p> – U bivšoj vojarni »Karlo Rojc« u Puli u nedjelju su ujutro nožem izbodeni I.H. (20) i M.S. (21). Kako smo doznali I.H. je zadobio teške tjelesne ozljede, odnosno tri duboka uboda nožem u prsni koš i rebara, dok je M.S. zadobio lakše tjelesne ozlijede, odnosno ubod nožem u leđa, no liječnici kažu da postoji opasnost od komplikacija. Napadači su još nepoznati policiji i ne zna se njihov identitet. Policija provodi temeljitu istragu i intenzivno traga za počiniteljima. Bivša vojarna »Rojc« ustrojena je kao multimedijalni centar u kojem djeluju nevladine organizacije i umjetnici, no u večernjim satima tu se okupljaju različite skupine mladih, kao što su takozvani »punkeri«. Iako nema službene potvrde, u pulskim kuloarima se govori da je ovaj napad samo još jedan u nizu napada koji se pripisuju »skinheadsima«. Iako naravno policija individualizira krivnju za takvu vrstu napada, nije tajna da je problem »skinheadsa« u Puli postao vrlo ozbiljan, posebno kada se počinje baratati oružjem. U proteklih nekoliko godina zabilježeni su brojni napadi, osobito na Rome i »punkere«. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Veća uloga osiguravateljima u reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava</p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker kazao je da će novim zakonskim odredbama osiguravateljima biti otvoren veći prostor za poslovanje / Do kraja godine može se očekivati donošenje novog zakona o osiguranju i imenovanje čelnika Direkcije za nadzor društava za osiguranje, najavio je ministar financija / Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević drži nužnom reformu bankarskog sustava, ali i sustava zdravstvenog i životnog osiguranja</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Osiguravajuća društva imat će velik značaj u reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava, jer će novim zakonskim odredbama osiguravateljima biti otvoren veći prostor za poslovanje, istaknuo je u ponedjeljak ministar financija Ivan Šuker otvarajući Dane hrvatskog osiguranja 2004. u Opatiji.</p>
<p>»Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti novi Zakon o osiguranju, a imenovat će se i čelnik Direkcije za nadzor društava za osiguranje. Vlada je odlučila krenuti u postupak objedinjavanja nadzora nad nabankarskim financijskim institucijama kao važnih čimbenika u uspostavljanju financijske discipline u Hrvatskoj, o čemu će skrbiti Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena). Do tog objedinjavanja osiguravatelje će i dalje nadzirati Direkcija«, rekao je ministar financija, govoreći na skupu pred 200-tinjak predstavnika osiguravajućih društava.</p>
<p>Govoreći o nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva i cijeni rada, Šuker je naglasio da se ono najviše očitava kroz opterećenje plaća, i to prije svega mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem.</p>
<p>Prosječna plaća u Hrvatskoj mirovinskim i zdravstvenim doprinosima opterećena je s oko 90 posto, a samo deset posto porezima, kazao je Šuker. Izdvajanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iznose više od 40 milijardi kuna ili gotovo 50 posto izvornih prihoda hrvatskog proračuna.</p>
<p>Stoga gospodarstvenici, dodao je ministar, kontinuirano ističu opterećenost cijene rada doprinosima, a oni koji primaju mirovine nezadovoljni su isplatama. Slično je stanje i u zdravstvu, drži Šuker. Nezadovoljni su, dakle, oni koji pune proračun, oni koji primaju proračunska sredstva, a nezavidna je i pozicija Ministarstva financija i Vlade. Upravo u tom dijelu veliki je prostor za uključivanje osiguravajućih društava, ističe Šuker.</p>
<p>»Svjesni smo činjenice da se to ne može dugoročno financirati isključivo iz proračuna, jer to proračun ne može dugoročno izdržati«, pojasnio je ministar financija.</p>
<p>Šuker je istaknuo da se prilikom izrade novog zakona o osiguranju neće slijepo slušati diktate Europske unije.</p>
<p>Dopunska zdravstvena osiguranja u budućnosti će dodatno biti regulirana i Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dohodak.</p>
<p>Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, upozorio je da Hrvatska i dalje ima bankocentrični financijski sustav koji treba mijenjati. Istaknuo je i nužnost reformi u osiguranju, te istaknuo da iskustva Europske unije ne treba nekritički preuzimati.</p>
<p>»Zdravstveno i životno osiguranje mora doživjeti reformu, o čemu svjedoči i podatak da je Hrvatska 1989. trošila četverostruko manje sredstava za zdravstvo«, kazao je predsjednik HGK.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Stopa siromaštva u Hrvatskoj oko 17 posto</p>
<p>Kada bi Hrvatska u ovom trenutku ušla u Europsku uniju imala bi, zajedno s Irskom, najvišu stopu siromaštva, ističe Zoran Šućur sa zagrebačkog Pravnog fakulteta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nelinearno povećanje mirovina u 2001. doprinijelo je povećanju nejednakosti u hrvatskom društvu, ocijenio je u ponedjeljak Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, govoreći na okruglom stolu »Siromaštvo i mogućnosti njegova ublažavanja u Hrvatskoj«, kojeg su organizirali Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.</p>
<p>»Nejednakost u raspodjeli ukupnog dohotka u Hrvatskoj u blagom je porastu. Plaće postaju sve važniji izvor dohotka, uz njihovu veću koncentraciju u rukama bogatijih kućanstava«, istaknuo je Nestić. </p>
<p>Dodao je i kako u hrvatskom društvu postoji nešto veća dohodovna nejednakost nego u Europskoj uniji, te je ona usporediva s onom u Poljskoj i baltičkim zemljama.</p>
<p>»Kada bi Hrvatska u ovom trenutku ušla u EU, imala bi, zajedno s Irskom, najvišu stopu siromaštva«, naglasio je Zoran Šućur sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.</p>
<p>Dodao je kako se radi o mjerenju relativnog siromaštva sukladno metodologiji koja se koristi u Uniji, a koja siromaštvo definira kao 60 posto medijana nacionalnog dohotka. Statistika pokazuje da je ovako definirano siromaštvo najraširenije u Irskoj i južnim članicama Unije, a u Hrvatskoj je 2001. dosezalo 21 posto.</p>
<p>Stopa siromaštva u Hrvatskoj u posljednje tri godine iznosi od 17 do 18 posto, uzmu li se u obzir i novčana i naturalna primanja, dok je nešto veća, od 19 do 22 posto, kada se radi samo o novčanom dohotku, rečeno je na okruglom stolu o siromaštvu i mogućnostima njegova ublažavanja.</p>
<p>Kao skupine s najvećim relativnim rizikom siromaštva Šućur je naveo starije osobe i umirovljenike, zatim, nezaposlene, osobe slabijeg obrazovanja, samačka kućanstva i jednoroditeljske obitelji. Njegova je ocjena i da sustav socijalnih transfera u nas nije manje učinkovit od onog u EU. Štoviše, Hrvatska ima najučinkovitije socijalne transfere ako iz njih isključimo starosne i obiteljske mirovine, koje je ocijenio najslabijom karikom u transfernom lancu.</p>
<p>Vedran Šošić iz Hrvatske narodne banke ukazao je na povezanost dinamike tržišta rada i nezaposlenosti. Po njemu, prosječno trajanje radnog staža u nas iznosi 12 godina, isto kao i u susjednoj Sloveniji, što je najviše među tranzicijskim zemljama. To pokazuje da u Hrvatskoj nema čestih promjena radnih mjesta i da se nova radna mjesta otvaraju sporije, istaknuo je Šošić.</p>
<p>Siromaštvo je u Hrvatskoj razmjerno nisko u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, ali je izlaz iz siromaštva težak, posebno za nezaposlene i radno neaktivne, kazao je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. Upozorio je kako je u ublažavanju siromaštva ekonomski razvoj neophodan, ali ne i dovoljan preduvjet, te je istaknuo kako najbolju branu siromaštvu predstavljaju rad i zapošljavanje. Bejaković je posebno ukazao na dugotrajnu nezaposlenost kao na jedan od izvora siromaštva.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Oman zainteresiran za suradnju s Hrvatskom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Postoje mnoge prednosti za hrvatske izvoznike, posebice kod carinskih stopa, kod uvoza u Oman, jer te stope vrijede u svim članicama Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) u kojoj su još Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Saudijska Arabija, Bahrein, rekao je u ponedjeljak na tribini »Model sponzoriranog predstavništva hrvatskih izvoznika u Sultanatu Oman« Branko Galić, glavni direktorGenTec, a ujedno i direktor tvrtke AC Nielsen Hrvatska i Slovenija.</p>
<p>Početkom rujna osnovana je tvrtka GenTec, hrvatsko trgovačko predstavništvo u Muscatu, glavnom gradu Omana, zajedno s jednim arapskim poslovnim suradnikom u što je dosad uloženo 46.000 eura, kazao je Galić. Ta se tvrtka, pojašnjava Galić, neće pojaviti kao uvoznik na omanskom tržištu zbog jake konkurencije, već kao posrednik i »odskočna daska« za hrvatske tvrtke u Omanu.</p>
<p>Oman je posebno zainteresiran za suradnju s Hrvatskom na području nabavke zaštitne opreme za vojsku, dodao je Galić. U Omanu postoji i interes za hrvatske prehrambene proizvode, zatim za građevinarstvo, izradu odjeće i obuće, te drvnu industriju.</p>
<p>Svaki stranac koji želi poslovati s gospodarstvenicima u Omanu mora imati sponzora, odnosno mora osnovati tvrtku u toj zemlji u partnerskom odnosu s omanskom tvrtkom, jer stranci u toj zemlji ne mogu posjedovati nekretnine. Tvrtke bi trebale plaćati svaki mjesec određeni novčani iznos, a sponzorski odnos prestaje kada tvrtka sklopi izvoznički posao, kazao je Galić, dodajući da će njegova tvrtka na to obračunati samo polovicu odobrene izvozničke provizije kao olakšicu hrvatskim tvrtkama u prvoj godini poslovanja.</p>
<p>Oman ima stabilnu valutu, visoki BDP po stanovniku, a nalazi se među najrazvijenijim zemljama na arapskom poluotoku, rekao je Galić.</p>
<p>Od većih hrvatskih tvrtki u Omanu je prisutan Crosco.</p>
<p>Interes za otvaranje veleposlanstva u Omanu pokazali su i hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova.</p>
<p>U osam mjeseci ove godine robna razmjena Hrvatske i Omana iznosila je 600.000 dolara, od čega hrvatski izvoz iznosi 286.000 dolara. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Finvest: Pad prihoda i dobiti, otpuštanje radnika i spor s Komisijom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Proizvođač nagrađivanog namještaja Finvest Corp iz Čabra u vlasništvu (91,49 posto) Marijana Filipovića, u devet mjeseci ove godine ostvario je manje prihode i dobit nego u istom lanjskom razdoblju.</p>
<p>Ukupni prihod smanjen je za oko tri posto, na 214,29 milijuna kuna, dok je dobit pala 27 posto, na 17,34 milijuna kuna.</p>
<p>Iako Finvest posluje s dobiti, tvrtka je nedavno zbog, kako je rekao Filipović, »loše situacije na tržištu« otpustila 30-ak radnika u Pilani Gerovo i profitnom centru Karlovac. To se opravdavalo utvrđenim viškom radne snage uslijed smanjene potražnje za piljenom i stolarskom građom na tržištu i visokim gubicima u sedam mjeseci ove godine, ali i time da radnici zbog bolesti ili drugog razloga »ne ostvaruju očekivane rezultate«.</p>
<p>Filipović je u sporu i s Komisijom za vrijednosne papire, jer uporno odbija objaviti javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica Finvesta po tržišnoj cijeni od sto kuna (po kojoj je on stekao posljednje udjele kupivši ih na dražbi od Hrvatskog fonda za privatizaciju). Filipović je proljetos od Komisije zahtijevao da odobri njegovu javnu ponudu po cijeni od 24,5 kuna za dionicu, koje je uz to još htio isplatiti u pravima, a ne u gotovini kako je po zakonu jedino moguće. Komisija je odbila taj zahtjev ocijenivši da je premalo ponudio, te obrazloživši da ne može dionice plaćati pravima. Potom je Filipović tužio Komisiju za vrijednosne papire Upravnom sudu Hrvatske zahtijevajući poništenje njihova rješenja.</p>
<p> U međuvremenu, zbog kršenja zakona oduzeto mu je pravo glasa koje proizlazi iz vlasništva nad dionicama Finvesta, pa zapravo ne može održati skupštinu dioničara Finvesta, jer na njoj ne bi mogla biti prihvaćena nijedna odluka s obzirom da glavni dioničar ne može glasati.</p>
<p>Inače, broj malih dioničara Finvesta (među kojima su uz fizičke osobe i Luka Rijeka te Hrvatski fond za privatizaciju) povećao se na više od 420, jer su spajanjem Finvesta i Hotela Njivice mali dioničari te tvrtke ušli u dioničku strukturu Finvesta.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Europski burzovni indeksi na najvišim razinama u 28 mjeseci</p>
<p>Cijene nafte na najnižim su razinama u posljednjih sedam tjedana - barel Nymex Lighta pojeftinio je 65 centi, na 46,65 dolara, a Brent nafte za 96 centa, na 41,35 dolara</p>
<p>LONDON/FRANKFURT</p>
<p> - Cijene europskih dionica u ponedjeljak su dosegnule nove najviše razine u posljednjih 28 mjeseci, predvođene svjetskim liderom industrije čelika Arcelorom, dok je ulagače na ulaganja u dionice ohrabrilo spuštanje cijena nafte na najniže razine u posljednjih sedam tjedana.</p>
<p>Barel Nymex Lighta pojeftinio je za 65 centi, na 46,65 dolara, što je njegova najniža cijena od 22. rujna. U Londonu je cijena barela Brent nafte pala za 96 centa, na 41,35 dolara. Londonski FTSE indeks do podneva je ojačao 0,16 posto, na 4801 bod, dok je frankfurtski Dax porastao 0,14 posto, na 4148 bodova.</p>
<p>Dionice najvećeg svjetskog proizvođača čelika Arcelora ojačale su za 1,8 posto, na rekordno visokih 16,39 eura, po objavi dvostruko veće zarade iz osnovnog poslovanja u trećem tromjesečju u visini od 1,09 milijardi eura, zahvaljujući visokim cijenama čelika i koristima koje su proizašle iz spajanja.</p>
<p>Na dobitku su bile i dionice britanskog operatera mobilne telefonije mmO2 u očekivanju dobrih poslovnih rezultata. Španjolski sustav rezervacije karata Amadeus zabilježio je rast cijena dionica od jedan posto, nakon objave 34,6-postotnog rasta devetomjesečne dobiti, te podizanja procjena cjelogodišnjih rezultata poslovanja.</p>
<p>Dok je dionica najvećeg europskog izvoznika automobila DaimlerChryslera ostala nepromijenjena, dionice ostalih proizvođača toga sektora su ojačale.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 skočio je čak 1,88 posto, na 11.227 bodova. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Odbačena kaznena prijava protiv akademika Radmana</p>
<p>Financijska sredstva nisu dostavljena niti su njima raspolagali akademik Radman i Gjakun, nego su sve isplate obavljene izravno iz Ministarstva znanosti izvođačima radova </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u ponedjeljak je kao neosnovanu i zlonamjernu odbacilo kaznenu prijavu koju su ljetos protiv akademika Miroslava Radmana i njegova suradnika Luke Gjakuna podnijeli anonimni djelatnici Sveučilišta u Splitu, a u svezi navodnih malverzacija u preuređenju zgrade Instituta za molekularnu genetiku u kompleksu splitske vile »Dalmacija«, priopćila je županijska državna odvjetnica Inka Jurišić. </p>
<p>»Nedvojbeno je da se svi radovi izvode na temelju ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji kojim je Ministarstvo znanosti preuzelo obvezu financiranja vlastitim sredstvima. Decidirano se utvrđuje da financijska sredstva nisu dostavljena niti su njima raspolagali akademik Radman i Gjakun, nego da su sve isplate obavljene izravno iz Ministarstva znanosti izvođačima radova i projektantu«, ističe županijska državna odvjetnica. </p>
<p>Prema toj prijavi Radmana i Gjakuna se sumnjičilo za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, nesavjesnog rada u službi, nesavjesnoga gospodarskog poslovanja, sklapanje štetnog ugovora, pronevjeru i krivotvorenje službene isprave. </p>
<p>Splitsko je državno odvjetništvo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa zatražilo reviziju svih postupaka vezanih za Institut s osvrtom na Radmanovu i Gjakunovu ulogu, status i ovlasti da samostalno raspolažu sredstvima namijenjenim Institutu. Reviziju je Ministarstvo dostavilo u petak.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vrtići, škole i fakulteti najavili dvodnevni štrajk ili nemire zbog proračuna</p>
<p>Ujedinjeni predstavnici sedam sindikata školstva i znanosti će nakon ankete među članstvom odlučiti hoće li krajem studenoga štrajkati na svim većim trgovima u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Razočarani predloženim porastom proračunskih izdvajanja za obrazovanje i znanost u 2005. od samo oko 4,5 posto, u ponedjeljak su ujedinjeni predstavnici sedam sindikata školstva i znanosti najavili dvodnevni štrajk ili nemire na svim većim trgovima u Hrvatskoj. </p>
<p>Zajedno okupljaju oko 60.000 članova od ukupno 80.000 zaposlenih u školstvu i znanosti. O tome hoće li krajem studenog štrajkati na trgovima ili u vrtićima, školama i na fakultetima, odlučit će ovaj tjedan nakon anketiranja roditelja.</p>
<p>Za ovu godinu obrazovanje i znanost iz proračuna su dobili 8,3 milijuna kuna, a u idućoj bi taj iznos porastao na 8,6 milijuna. Sindikati podsjećaju da je ministar znanosti Dragan Primorac zatražio za školstvo i znanost povećanje od milijun i pol kuna u odnosu na ovu godinu te da je premijer Ivo Sanader izjavio kako će ti sustavi dobiti sedam posto više novca. Na kraju predloženo povećanje iznosi oko 400 milijuna kuna. S takvim se proračunom, poručuju sindikati, neće pomiriti. </p>
<p>U Ministarstvu umiruju sindikate poručujući im da nemaju zašto biti razočarani proračunom, jer će se sustav pokriti iz izvanprorčaunskih sredstava. Ističu kako je premijer Sanader obećao da će svi razvojni projekti u obrazovanju i znanosti biti prioriteti te da će sredstva za te sustave biti povećana rebalansom proračuna.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Promijeniti pravila televizijskog praćenja izborne kampanje</p>
<p>HHO će podržati medije koji po nekom jasnom kriteriju odluče više prostora dati kandidatima koji, primjerice, prednjače u predizbornim anketama, rekao je predsjednik te udruge Žarko Puhovski </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Istraživanje Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) objavljeno u knjizi »Izbori u medijima - Hrvatska 2003« pokazalo je nepristranost izvještavanja u predizbornoj kampanji 2003. godine, rečeno je na konferenciji za novinare Vijeća za medije HHO-a u ponedjeljak. Predsjednik Vijeća Božidar Novak kazao je da je u knjizi izrečen velik kompliment medijima. Vijeće se zalaže za promjenu odredbi izbornih zakona kojima se zadire u uredničku autonomiju elektroničkih medija, posebice HRT-a.</p>
<p>Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski naveo je da izbore određuje stari zakon koji zna samo za javnu televiziju i onemogućava autonomiju uredništva i pluralizam. »Televizijska ravnopravnost kandidata imala je smisla samo prije izbora 1990. godine, a na izborima 2003. zbog toga su oštećeni svi koji imaju relevantnu poziciju«, smatra Puhovski. Naveo je da HTV, u slučaju da ne postupa po propisima koji reguliraju ravnopravno praćenje kandidata, ne bi mogao biti kažnjen jer zakonom nije predviđena kazna. </p>
<p>Najavio da će HHO podržati medije koji po nekom jasnom kriteriju odluče više prostora dati kandidatima koji, primjerice, prednjače u predizbornim anketama. Napomenuo je da će podržati te medije, a ne kandidate. </p>
<p>Podsjetio je da je zbog propisa HRT tijekom prošlojesenske kampanje bio prisiljen proizvoditi program u kojem su svi kandidati, bez obzira na relevantnost, bili jednako tretirani, a takav je program gledalo samo oko jedan posto gledatelja. </p>
<p>Novak je upozorio da još postoje zakonske odredbe koje negativno utječu na novinarsku samostalnost. Zauzeo se za očuvanje digniteta predsjedničke kampanje i jasniju regulaciju položaja medija u privatnom vlasništvu, posebice za očuvanje barijere između novinarstva i marketinga. Tendenciju da se onima koji teško dolaze do medija da prostor ocijenio je pozitivnom, ali je upozorio da su moguće manipulacije anketama.</p>
<p>Glasnogovornik Vijeća Geza Stantić kazao je da je HRT praktično bio paraliziran u obavljanju svoje funkcije za vrijeme prošlogodišnje kampanje, te najavio da će ustrajati na promjeni propisa ne bi li mediji mogli funkcionirati sukladno standardima zemalja zrele demokracije. </p>
<p>Istraživanje i izradu studije financijski je pomogla Misija OESS-a u Hrvatskoj </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U naletu bure poginuo Betinjanin</p>
<p>Anđelko Bokan iz Betine na Murteru umro je u nedjelju u betinskom brodogradilištu radeći na svom brodu/ U Rijeci je sedam osoba zadržano na bolničkom liječenju/ U Osnovnoj školi Bijaći u Kaštel Novom nastava se neće moći odvijati u naredna dva mjeseca jer je bura odnijela krov / I na drniškoj OŠ Antuna Mihanovića odlomljeno 500 četvornih metara limenog krova/ Dijelovi priobalja još bez struje/ Kroz Liku samo sa zimskom opremom</p>
<p>SPLIT/ ŠIBENIK/ ZADAR/ OTOČAC/ PLITVIČKA JEZERA/ BUZET</p>
<p> – Uz materijalnu štetu procijenjenu na 86.300 kuna, orkanska bura koja je puhala tijekom vikenda na području Šibensko-kninske županije odnijela je i jedan život, Anđelko Bokan (56) iz Betine na Murteru preminuo je u nedjelju poslijepodne u betinskom brodogradilištu za vrijeme obavljanja radova na svom brodu, izvijestila je Policijska uprava šibensko-kninska. </p>
<p>U Rijeci se još zbraja materijalna šteta a od 34 ozlijeđene osobe njih sedam je zadržano na bolničkom liječenju. Na kvarnerskom području oštećeno je 29 objekata i 390 vozila, a vatrogasci su zabilježili oko 300 intervencija. U ponedjeljak je izvanredno zasjedao stožer Civilne zaštite Primorsko-goranske županije. </p>
<p>Uspostavljen je zračni promet između Splita i Zagreba kao i trajektne linije Split-Supetar, Vis-Split, te Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, dok je trajektni i brodski promet s ostalim srednjodalmatinskim otocima i dalje u prekidu. Trajekt Split 1700, koji je u nedjelju oko 11 sati iz Ancone stigao u Split, te cijeli dan proveo plutajući po moru ispred splitske gradske luke, do veza se dokopao tek u 17 sati. Do nezgode je došlo u trenutku puknuća konopa na tegljaču koji je uvodio brod u luku nakon čega se uže omotalo oko propelera te ugasilo jedan brodski motor. Članovi posade zaključili su kako bi bio velik rizik po olujnoj buri uplovljavati u luku s ugašenim motorom pa su se odlučili na višesatno plutanje s više od 140 putnika, 20 autobusa i, na svu sreću, dovoljnim količinama goriva. U pomoć su pozvani remorkeri i ronioci koji su oslobodili propeler i omogućili brodu sigurno uplovljavanje u luku. Splitski su vatrogasci u ponedjeljak ponovo izašli na teren i nastavili s radovima na normaliziranju opskrbe vodom i električnom energijom potrošača šireg splitskog područja. Zbog orkanske bure Četrdesetak je osoba zatražilo pomoć na hitnom kirurškom prijemu splitske Kliničke bolnice. Splitska je policija izvijestila da je prijavljeno 90 oštećenja vozila, devet poslovnih prostora, sedam krovišta i ograda na kućama, te dvije brodice.</p>
<p>Zbog nastalih oštećenja u trima osnovnim školama u ponedjeljak nije bilo nastave, a riječ je o školi Kneza Mislava u Kaštelima, omiškoj osnovnoškolskoj ustanovi te školi Bijaći u Kaštel Novom u kojoj se nastava neće moći odvijati u naredna dva mjeseca. Naime, uslijed jakih naleta bure sa školske zgrade odnesen je krov, stropovi su urušeni, a podovi nadignuti od velike količine kiše. Prema riječima ravnateljice Bijaća Jadranke Šošić školski program morat će se odvijati drugdje, a pomoć je već pružio dom Luka Vuco, stavljajući im na raspolaganje Župni ured u Kaštel Novom. </p>
<p>U Šibensko-kninskoj županiji oštećeno je 12 automobila, brojna plovila, letjele su reklame, prometni znakovi, kontejneri i sl. Velika šteta zabilježena je na drniškoj Osnovnoj školi Antuna Mihanovića, gdje je uslijed naleta vjetra odlomljeno 500 četvornih metara limenog krova. Bura je uzrokovala i urušavanje dviju od tri stare kuće u središtu Drniša.Prometovale su sve brodske linije za šibenske otoke, a bez struje je jedino bio otok Kaprije. Problema nije bilo ni u cestovnom prometu. </p>
<p>Trajekti na relaciji Prizna-Žigljen počeli su prometovati tek u ponedjeljak u deset sati i plove redovito. Paški je most također otvoren za promet osobnim automobilima. Bura koja je u nedjelju dosezala i 250 kilometara na sat nanijela je veliku materijalnu štetu na cijelome Pagu. Srušeno je nekoliko elektro-stupova, polomljeni su deseci metara elektro-žice na 110-kilovoltnom dalekovodu, a otok je bez struje od noći na nedjelju. Budući da se bura u ponedjeljak smirila radnici Elektre od ranog su jutra bili na terenu. Mnogi su krovovi srušeni i fasade uništene, poput krova na Solani, hotelu Pagus, Općinskom sudu, zgradi POS-a, restoranu Smokvica, a materijalna šteta na poljoprivrednim usjevima, prema prvim procjenama, nemjerljiva je. Od maslina nije ostalo ništa. Stari Pažani kažu da takvih udara bure nije bilo u posljednjih 50 godina.</p>
<p>U cijeloj Zadarskoj županiji bura je najviše oštetila dalekovode pa su do ranih poslijepodnevnih sati u ponedjeljak bez struje još bili Poličnik, Ražanac, Medviđa, Kruševo, Žegar, Posedarje, Starigrad a od otoka Ist, Olib i Zapuntel. Teško je na području Nina, u naseljima Poljica i Poljica Brig, gdje oko 350 domaćinstava koja nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu zbog nedostatka struje ne mogu koristiti električne hidrofore koji su spojeni na gusterne pa su već dva dana bez vode i bez struje. Orkanska bura prouzročila je veliku štetu u gradskim parkovima, kampovima, uništila je krov Tvornice mreža u Biogradu kao i na svim gospodarskim i poljoprivrednim područjima u okolici. Šteta se još procjenjuje, a najviše su stradali maslinici.</p>
<p>Brodovi opet voze na svim zadarskim otocima osim prema Istu i Molatu, a stabilizirao se i autobusni promet od Zagreba prema Zadru. </p>
<p>Autobus koji je iz Zagreba krenuo u nedjelju u 12.45 sati stigao je u Zadar tek u ponedjeljak u 10.30 sati, jer su putnici prenoćili u Korenici. </p>
<p>Orkanska bura srušila je 110-kilovoltni dalekovod na jadranskoj magistrali u podvelebitskom kanalu tako da je za sav promet zatvorena jadranska magistrala od Senja do Marije Magdalene. Brojna naselja u podvelebitskom primorju bez struje su. Bez struje su naselja od Sv. Jurja do Barić Drage u Primorju a zbog bure ne mogu se otklanjati kvarovi na dalekovodima i elektromreži. Na Zavižanu i Plitvičkim jezerima izmjerena su 22 centimetra snijega. Vozačima se preporučuje da na put kroz Liku ne kreću bez adekvatne zimske opreme, doznaje Vjesnik u Policijskoj upravi karlovačkoj i Policijskoj postaji Korenica. Radnici Elektrolike iz Korenice i Gospića intenzivno su i u ponedjeljak radili na otklanjanju kvarova na niskonaponskoj i visokonaponskoj mreži.</p>
<p> Komunalci uklanjaju posljedice olujne bure koja je i u Buzetu i okolici u nedjelju lomila grane, čupala stabla, dizala krovove i rušila dimnjake. Ovakvo nevrijeme nije zabilježeno u posljednjih četrdesetak godina. (T.G./ D.H./ Lj.I.B./ M.J./ A.R./ D.P./ J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Rončević: Deficit koji smo naslijedili odražava se i na proračun MORH-a </p>
<p>Prema Vladinom prijedlogu proračuna za 2005., MORH će dobiti 65 milijuna kuna više nego lani/ Izdvajanja za obranu drugu godinu niža od NATO-ove preporuke o dva posto BDP-a/ Ministarstvo obrane i HV ostvarit će sve svoje planove, tvrdi ministar obrane</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – S obzirom na proračunski deficit od 6,3 posto koji je ostavila prethodna vlada, mi se polako vraćamo u priželjkivane okvire, izjavio je ministar obrane Berislav Rončević, komentirajući u ponedjeljak prijedlog državnog proračuna za narednu godinu. </p>
<p>Nakon svečanog obilježavanja 2. godišnjice ustrojavanja Zapovjedništva za logistiku Glavnog stožera Oružanih snaga u vojarni Borongaj, Rončević je novinarima kazao da će prema Vladinu prijedlogu MORH dogodine dobiti 65 milijuna kuna više nego 2004.</p>
<p>»Računali smo na ovogodišnji iznos, a dobivamo više nego što smo tražili«, rekao je ministar, podsjećajući kako je za opremanje i modernizaciju tijekom 2004. utrošeno 80 milijuna kuna više nego lani, iako je vojni proračun nominalno bio manji.</p>
<p>Na pitanje kako komentira to što financiranje obrambenih potreba i dalje ostaje ispod NATO preporuke o dva do 2,2 posto BDP-a, ministar je ponovio kako uzroke treba tražiti u deficitu koji je ostavila bivša vlada, a koji se, prema njegovim riječima, odražava i na vojni proračun. </p>
<p>Prema neslužbenim procjenama, proračun MORH-a iznosit će oko 3,65 milijardi kuna ili 1,8 posto više nego 2004., no to je 600 milijuna kuna manje od iznosa (4,3 milijarde) za koji se procjenjuje da bi pokrio sve potrebe Oružanih snaga i MORH-a. Unatoč tomu, Rončević je u ponedjeljak najavio da će Ministarstvo obrane i HV ostvariti sve svoje planove.</p>
<p>»Osim nominalnog povećanja proračuna, i iduće godine nastavljamo s izdvajanjem osoblja, a to nam otvara još prostora za određene projekte«, najavio je ministar. Prema njegovim riječima, već je ispunjen plan za 2004., a Ministarstvo namjerava i ubuduće, svake godine zbrinuti po 4000 ljudi.</p>
<p>Rončević se osvrnuo i na objavljivanje Memoranduma o suradnji s američkim oružanim snagama. Rekao je da su Sjedinjene Države važan hrvatski obrambeni partner. Potpisani je sporazum ocijenio korisnim jer omogućuje HV-u da kroz zajedničke vježbe brže dosegne potrebnu razinu interoperabilnosti sa snagama NATO-a te pomaže u dostizanju preduvjeta za punopravno članstvo.</p>
<p>Do kraja godine trebala bi biti gotova radna inačica prvog hrvatskog Strategijskog pregleda obrane (SPO), no ministar Rončević je podsjetio kako će to biti interni dokument MORH-a. Njegova konačna verzija očekuje se tek sredinom travnja iduće godine, kada počinje treći hrvatski ciklus priprema za članstvo, u okviru Membership action plana (MAP). Na pitanje hoće li u SPO-u biti prijedlozi strateških odluka kao što je primjerice ona o ukidanju obveznog vojnog roka, ministar je podsjetio da se prema Strategiji obrane to pitanje treba riješiti do 2007.</p>
<p>Novinarima je rekao da MORH ima sastavljen popis i elaborate za 229 nepotrebnih nekretnina, ali da konačna odluka o njihovoj budućoj namjeni ovisi o procjenama Vlade i Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom. »Nadamo se da nekretnine koje nama ne trebaju mogu poslužiti kao jedan od pokretača gospodarskog razvoja«, zaključio je ministar.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>LS podržava Mesićevu kandidaturu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Liberalna stranka podržava kandidaturu Stipe Mesića za predsjednika države. Izjavio je to predsjednik LS-a Zlatko Benašić na konferenciji za novinare u ponedjeljak, pojašnjavajući da je takvu odluku jednoglasno izglasalo novoizabrano Predsjedništvo stranke. »Iznimno je važno da Mesić i dalje bude predsjednik Hrvatske«, rekao je Benašić.</p>
<p>Predsjedništvo LS-a također je jednoglasno odlučilo da zastupnici, članovi stranke, Zlatko Kramarić i Ivo Banac u Saboru trebaju glasovati za opoziv ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. Benašić je istaknuo da ministar Žužul mora snositi posljedice zbog svojih poslova.</p>
<p>Što se tiče ujedinjenja s HNS-om i Librom, Benašić je kazao da je LS i dalje za to. »Naravno da bi pri ujedinjavanju trebalo voditi računa o brojnosti stranaka, respektirati rejting tih stranka, ali, isto tako, ujedinjavanje bi se trebalo provesti na koliko-toliko ravnopravnim temeljima«, naglasio je predsjednik LS-a. Ako do ujedinjavanja stranaka ne dođe, na snazi će ostati već potpisani koalicijski sporazum za lokalne izbore. Isto tako, LS je otvoren za razgovor o suradnji i s HSLS-om.</p>
<p>Predsjednik LS-a je ustvrdio da nakon sabora stranke nije došlo do osipanja članova, nego naprotiv do povećavanja. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Jakovčić: IDS je u opoziciji, ali politika se više ne vodi kao 1994. </p>
<p>PULA</p>
<p> – »IDS je od osnivanja 1990. stranka koja vodi najčišću politiku. IDS je opozicijska stranka u parlamentu i tko to dovodi u pitanje ili ne razumije odnose na političkoj sceni ili želi zlonamjerno naštetiti IDS-u«, naglasio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. Jakovčić te potpredsjednik i glavni tajnik stranke, Damir Kajin i Emil Soldatić, opovrgnuli su teze o suradnji s HDZ-om. </p>
<p>Pritom, dodao je Jakovčić, Istarska županija surađuje i surađivat će s Vladom, jer bi protivno značilo raditi protiv interesa građana. </p>
<p>IDS-ovi glasovi opoziciji nisu nikada nedostajali niti kada smo istjerani iz Vlade, rekao je Kajin. »IDS i HDZ su politički antipodi. No, danas se ne može voditi politika kakva se vodila 1994. godine. IDS i HDZ ne koaliraju, ali neka se ne traži da lokalna i centralna vlast prekinu komunikaciju. Zašto se Istri zabranjuje ono što se kod ostalih ističe kao kvalitetno«, zapitao je Kajin. </p>
<p>»Podržavali smo jednu vladu i kada nismo imali ništa od toga. IDS je danas u opoziciji i tako će i glasovati, no možda se dogodi i da podrži neke prijedloge Vlade«, istaknuo je Soldatić. </p>
<p>»IDS je previše uložio u svoj opozicijski karakter da bi to bilo tko, pa makar i Milanka Opačić, dovodio u pitanje«, zaključio je Jakovčić. Podsjetio je da su IDS-ova tijela donijela sve odluke o koalicijskoj suradnji sa SDP-om te da su vrata te stranke i dalje otvorena, »a SDP treba odlučiti hoće li ili neće suradnju«. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ako bi zaboravili što se događalo u ovih 15 godina, izgubili bismo šansu za budućnost </p>
<p>Hrvatska je dobila status kandidata za Europsku uniju, očekuju nas i pregovori o punopravnom članstvu u EU pa upravo stoga ne smijemo zaboraviti naše branitelje jer oni su nam u baštinu ostavili slobodnu i neovisnu Hrvatsku, kazala je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor / Patrolni brod JRM-a je 15. studenoga 1992. počeo s topničkom paljbom po gradu, Šolti i Braču, dok su Mornarica i zrakoplovi JNA napali splitsko središte / U napadu su poginula dva pomorca a ranjeno je 11 građana / Unatoč tehničkoj premoći brodovi jugomornarice morali su se povući </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Polaganjem vijenca u more ispred splitske luke, u ponedjeljak je, u povodu Dana obrane Grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske, te 13. obljetnice razbijanja vojnopomorske blokade Jadrana, odana počast svim pomorcima i pripadnicima HRM-a, poginulima za slobodu Hrvatske.</p>
<p>S raketne topovnjače »Kralj Dmitar Zvonimir« vijenac je u more položila pokroviteljica proslave, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Tom je prigodom ministrica Kosor istaknula kako vijenac simbolizira našu zajedničku borbu protiv zaborava na slavne dane i hrvatske branitelje, koji su svojim životima obranili domovinu.</p>
<p>»Ako bi se dogodilo da zaboravimo sve što se događalo u prošlih 15 godina, izgubili bismo šansu za budućnost. Hrvatska je dobila status kandidata za Europsku uniju, očekuju nas i pregovori o punopravnom članstvu u EU pa upravo stoga ne smijemo zaboraviti naše branitelje, jer oni su nam u baštinu ostavili slobodnu i neovisnu Hrvatsku«, kazala je Kosor, odajući počast pomorcima i građanima poginulima u bitki za obranu Splita, 15. studenoga 1992. </p>
<p>Toga je dana oko 6.40 sati veliki patrolni brod Jugoslavenske ratne mornarice, koji je, da ironija bude veća, nosio ime »Split«, počeo s topničkom paljbom po gradu, Šolti i Braču. Mornarica i zrakoplovi JNA napali su samo splitsko središte, granatirajući staru gradsku jezgru, Dioklecijanovu palaču i spomenike svjetske kulturne baštine. U napadu na gradsku luku, gdje je granatom pogođen trajekt »Bartol Kašić«, poginula su dva pomorca, a u gradskom je središtu ranjeno 11 građana. Unatoč tehničkoj premoći brodovi jugomornarice bili su prisiljeni povući se prema Boki kotorskoj, a nakon pomorske bitke s hrvatskom mornaricom, neprijateljska je flota ostala bez tri broda i dva zrakoplova. Time je označen kraj vojnopomorske blokade Jadrana, neprijateljska je mornarica, pretrpjevši potpuni slom, destabilizirana i protjerana iz Hrvatske, a naša je vojska uspostavila nadzor nad Jadranom. </p>
<p>U katedrali Sv. Duje služena je misa zadušnica za poginule i umrle hrvatske branitelje, a u organizaciji udruge dragovoljaca HRM-a u splitskom je HNK-a održana svečanost, na kojoj je prikazan i film o napadu na Split. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041116].
|
