NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041113].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 154748 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.11.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Projekcija gospodarskog rasta preoptimistična</p>
<p>Vladina projekcija gospodarskog rasta od 4,4 posto u 2005. je preoptimistična i ne vidim kako će se ostvariti, kaže Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a / Planirani su proračunski prihodi za sljedeću godinu prenapregnuti, isto kao i projekcija gospodarskog rasta, tvrdi glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vladin prijedlog državnog proračuna za sljedeću godinu ne temelji se na realnim temeljima, upozoravaju neovisni ekonomisti s kojima smo razgovarali.</p>
<p>»Vladina projekcija gospodarskog rasta od 4,4 posto u 2005. je preoptimistična i ne vidim kako će se ostvariti. Samim tim, ni projekcija rasta poreznih prihoda od gotovo osam posto nije realna, tim više što je u tijeku porezna reforma. Istina, očekivanja o rastu poreznih prihoda dijelom se temelje i na najavama suzbijanja sive ekonomije, posebno putem ponovnog osnivanja financijske policije, no značajniji učinci toga moći će se vidjeti tek za nekoliko godina«, prokomentirao je za Vjesnik Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a, dijela banke HVB Splitska banka.</p>
<p>Inače, njegova prognoza gospodarskog rasta za sljedeću godinu ne prelazi 3,5 posto. Šaravanja dodaje i da Vlada mnogo više može utjecati na kretanje proračunskih rashoda, nego na kretanje proračunskih prihoda, koji prije svega ovise o ukupnoj ekonomskoj situaciji u zemlji. Takav se način razmišljanja vladajućih, međutim, iz predložene proračunske konstrukcije ne može iščitati, naglašava on.</p>
<p>U istom tonu govori i glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović, čija prognoza rasta BDP-a za sljedeću godini također iznosi 3,5 posto. »Planirani su proračunski prihodi za sljedeću godinu prenapregnuti, isto kao i projekcija gospodarskog rasta«, ističe on.</p>
<p>Podsjetimo, Prijedlogom državnog proračuna, koji je u četvrtak utvrdila Vladao kabinet Ive Sanadera, predviđaju se rashodi središnjeg državnog proračuna od 90,9 milijardi kuna, pri čemu je prosječno povećanje potrošnje korisnika proračuna iznosi četiri posto. Planirani prihodi, pak, dosežu 86,4 milijardi kuna, pet posto više no ove godine. Prihodi od poreza porasli bi za 7,9 posto, a od doprinosa za 8,3 posto u odnosu na ovu godinu. </p>
<p>Manjak središnjeg proračuna od oko 4,5 milijardi kuna financirat će se uglavnom prihodima od privatizacije, pri čemu se u Ministarstvu financija računaju ponajprije na nastavak privatizacije Ine. Proračunska računica, međutim, izgleda bitno slabije kada se središnjem proračunu pribroje i izvanproračunski fondovi, posebno Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste, čiji bi manjak u 2005.sljedećoj godini trebao iznositi oko tri milijarde kuna.</p>
<p>Ukupne potrebe države za zaduženjima u 2005. dosežu gotovo 20 milijardi kuna. Uzmemo li u obzir i otplatu dugova koji državi sljedeće godine sjedaju na naplatu, ukupna potrošnja države prelazi 103 milijarde kuna. Primjedbe naših sugovornika ne ograničavaju se samo na planirano punjenje proračuna.</p>
<p>»Ako proračunski prihodi ne budu kakvi se očekuju, pitanje je čime će se financirati rashodi, kod kojih se također predviđa rast. U tom slučaju, Država će se morati ili dodatno zadužiti, ili pribjeći povećanju poreza«, kaže Šaravanja. </p>
<p>Naš sugovornik dodaje i da sumnja u mogućnost svođenja deficita opće države - u koju, osim središnjeg proračuna, ulaze i izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava - na planiranih 3,7 posto BDP-a.</p>
<p>»Vjerojatnost da prihodi budu toliko izdašni baš i nije velika, što znači da bi i manjak opće države u 2005. mogao biti iznad planiranog i doseći 4,5 posto BDP-a«, zaključuje Šaravanja.</p>
<p>Miljenović pak ističe da bi tvorci fiskalne politike napravili bolji potez da su predložili »nešto restriktivniji proračun« od ovoga. Kako se predloženom proračunskom računicom u sljedećoj godini najavljuje povećanje potrošnje za gotovo sve korisnike, moglo bi se zaključiti da je riječ o predizbornom proračunu, napominje on.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>S talijanske ribarice pucano gumenim mecima?</p>
<p>U 30 godina plovidbe nikad nisam doživio ovakvo što; ponekad se znalo dogoditi da ribari upute koju psovku radiovezom, ali nikada nešto ovako vandalski/ Sve je trajalo pet minuta, ali je bilo strašno i mučno jer nismo mogli ni naslutiti da će do pucnjave doći, kaže Miljas/ Nije isključena ni mogućnost da je pucano iz zračne puške</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Trgovački brod »Orašac« u vlasništvu off shore kompanije dubrovačke Atlanske plovidbe, koji plovi pod liberijskom zastavom, na koji je u četvrtak ujutro s talijanske ribarice »Ornella II« pred Pecsarom ispaljeno najmanje četiri hica iz vatrenog oružja, u petak je doplovio u splitsku Gradsku luku, gdje su inspektori splitske Lučke kapetanije i policija obavili očevid.</p>
<p>U pucnjavi nitko nije ozlijeđen, a jedan od hitaca je pogodio okno na kormilarnici, dok su u njoj bili Dubrovčani kapetan Ivica Miljas, časnik palube Nikša Lončarić te kormilari Luko Violić i Kažmir Glavan iz Privlake. Časnik stroja Ljubo Tikvica iz Dubrovnika u tom je trenutku bio u brodskoj strojarnici. </p>
<p>Drugo zrno je probilo brodski lim, nekoliko centimetara od okna. </p>
<p>»Orašac« je u trenutku pucnjave bio 6,5 milja od Pescare i plovio je brzinom od sedam milja, a ribarica s koje su hici upućeni bila je udaljena tristotinjak metara, potezala je mreže i kretala se brzinom od četiri i pol milje.</p>
<p>»To što nam se dogodilo huliganski je, vandalski napad. Na brodu je zavladala panika. Sve zajedno je trajalo pet minuta, ali je bilo strašno i mučno jer nismo mogli ni naslutiti da će do pucnjave doći. S te talijanske ribarice nisu nas ni pozvali radiovezom, nismo se s njima uopće sukobljavali a nismo im ni smetali. Jednostavno ne mogu smisliti ni jedan razlog zbog kojeg smo postali meta tih ribara«, kaže zapovjednik »Orašca« Miljas.</p>
<p>Pucnjava je prestala nakon što je kapetan radiovezom zatražio pomoć pomorskih vlasti u Pescari. Tamošnja je lučka kapetanija pokušala zaštititi »Orašac«, ali u Pescari mu nije mogla pronaći vez. Zato je brod upućen u obližnju luku Ortona. Kada je kapetan utvrdio da na brodu nitko nije ozlijeđen te da je materijalna šteta neznatna, odlučio je zaploviti prema Splitu radi obavljanja očevida.</p>
<p>Staklo na kormilarnici nije puknulo, nego je naciknulo. Kapetan kaže kako je moguće da nije riječ o pravim mecima, nego o gumenim, a nije isključena ni mogućnost da je pucano i iz zračne puške. Očevidom se to precizno nije moglo utvrditi, jer zrna nisu nađena na brodu.</p>
<p>»U 30 godina plovidbe nikad nisam doživio ovakvo što. Ponekad se znalo dogoditi da ribari upute koju psovku radiovezom, ali nikada ovako nešto vandalski. Kada plovimo u blizini ribarica, izbjegavamo njezine alate i uvijek je zaobilazimo, ploveći na suprotnu stranu od mreža. To smo činili i ovaj put. Nije 'Ornella II' bila jedina ribarica u našoj blizini, bilo ih je još nekoliko koje su normalno obavljale svoj posao. Zbilja bih volio znati zbog čega se sve to dogodilo«, pita se Miljas. </p>
<p>»Orašac« je u Pescaru doplovio iz Rijeke, prevozeći brodske limove. Incident se dogodio nakon što je teret iskrcao i iz Pescare krenuo prema Pučišćima na Braču na novi utovar. Nakon očevida u petak poslijepodne brod je zaplovio prema Pučišćima, odakle će kamene blokove ponovo prevesti u Italiju. Ovaj put u luku Porto Nogaro, između Trsta i Venecije. </p>
<p>»Orašac« je star 22 godine. Dugačak je 42 metra nosivost mu je 590 tona. U floti Atlanske plovidbe je već 16 godina.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Talijanski ribari napali »Orašac« - praćkom!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Talijanski ribari koji su sudjelovali u incidentu po izlasku broda Atlantske plovidbe »Orašac« iz luke u Pescari tumače da su reagirali na neoprezan manevar broda »Orašac«, izvješćuju talijanski mediji. Po svjedočenju talijanskih ribara, hrvatski brod je po izlasku iz luke napravio manevar u kojem je okrznuo talijansku ribaricu »Ornella II«, koja je u tom trenutku imala mreže u moru. Zapovjednik talijanskog broda reagirao je uzevši praćku i na »Orašac« izbacuje nekoliko kamena od kojih je jedan razbio prozor na jednoj od brodskih kabina, tumače talijanski ribari. Lučka kapetanija Pescare otvorila je istragu o izgredu. U Lučkoj kapetaniji Pescare objašnjeno je da je plovilima bilo rečeno da se vrate u luku, no brod »Orašac«, koji je upravo iskrcao teret u Pescari, odlučio se vratiti u Split gdje je njegov zapovjednik prijavio događaj ustvrdivši da su ga okružile četiri ribarice, te da je s jedne od njih pucano pri čemu je razbijen jedan od prozora broda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Privatizacija bolnica još ne dolazi u obzir</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bolnice, koje su se opirale uvjetima poslovanja kakve je za ovu godinu ponudio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), su pred »kapitulacijom«. Tako je bolnica u Bjelovaru na rubu da prekine arbitražu zatraženu zbog preniskog proračuna. I bolnica u Dubrovniku, najavljuju u HZZO-u, prihvaća uvjete, jer novca za pokrivanje svega što bi bolnice morale raditi za bolesnike nema.</p>
<p>Jedino koprivnička bolnica (još) ne prihvaća ponuđeni novac i smatra da joj treba više. A u to ne treba uopće sumnjati, jer i njoj kao i svim drugim bolnicama HZZO vraća fakture za liječenje »viška« pacijenata, onih koji su došli potražiti pomoć mimo plana. </p>
<p>Najveći dio bolničkog proračuna »jedu« plaće. Za lijekove, medicinske potrepštine pa i izdatke za kapitalne investicije ide što ostane. Stoga će dogodine u tom sektoru, najblaže rečeno, biti jednako teško kao i ove.</p>
<p>U tijeku su pregovori o rastu plaća liječnicima, a prijedlog HZZO-a da mu sljedeće godine proračun bude oko 665 milijuna kuna veći, Vlada je odbila. Dakle, i u 2005. se za sve, osim možda za plaće, ne može računati na bolju financijsku situaciju.</p>
<p>Čelnici zdravstvenog fonda, kao produljena ruka Ministarstva, su između čekića i nakovnja: zahtjeva za namirivanjem stvarnih troškova i štednje koju nameću državni proračun i »vanjski faktori«. Uvedene mjere racionalizacije i kontrole potrošnje po bolnicama vode prema dopuštenom rastu od 4,5 posto. Slijedi i primjena novog Pravilnika o cijenama lijekova i centralizirana nabava bolničkoga potrošnog materijala na licitacijama na čemu se očekuju dodatne uštede.</p>
<p>Bolnice su, međutim, i dalje veliki dužnici dobavljačima, zahvaljujući HZZO-u čije su obveze dosegnule 740 milijuna dospjelih i 2,7 milijardi kuna koje dolaze na naplatu. Da nije bilo štednje, dug bi bio veći za samo stotinjak milijuna, što zapravo govori da se stanje u sustavu ne popravlja, da mu je dužničko (čitaj sirotinjsko) ozračje sudbina, osim ako se ne poduzmu, kako se to obično kaže, sustavne mjere.</p>
<p>Zasad, od najavljenoga, to se odnosi samo na dopunsko zdravstveno osiguranje u kojem bi mlađi od 65 godina trebali dublje zavući ruku u džep, ovisno o imovinskom stanju. No to je osiguranje i sada samo manji dio zdravstvenih prihoda.</p>
<p>Privatizacija bolničkog sektora u kojoj neki vide dio rješenja, s vladajućim viđenjem bolnica kao ravnopravnih i dostupnih mjesta za sve, ne dolazi u obzir. Takav socijalni okvir pristoji deklarativno socijalnoj državi u kojoj rastu socijalne razlike pa tako na jeftino zdravstvo imaju pravo i bogati. Koriste li ga čekajući da dođu na red ili svoj novac nose privatnicima pitanje je, ali stanje bolničke opreme, infrastrukture i održavanja svjedoči da bolnicama hitno treba više novca. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Knjiga kao siguran dobitak</p>
<p>U informacijskome društvu izazov kojega Europa grozničavo prihvaća znanje je važno koliko i u industrijskome, i investicije su važne, ali se oblik sigurnosti u okruženju promijenio, najvažnije je točno i na vrijeme prepoznati ono što već jest. A čini se da s time kad je riječ o hrvatskoj knjizi stvari ne stoje najgore na svijetu</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Nakladne prilike su nepovoljne. Veći dio knjiga izdaju društva, a privatne naklade su slabe. Knjižarstvo je neorganizirano i zato se širi tuđa knjiga. Honorari su slabi, fondova ima malo, a Vlada podupire samo izvjesnu literaturu. Naklade knjiga su malene, redovito hiljadu egzemplara, od kojih se proda i plati 400 do 500. Samo neka djela imaju velike naklade od nekoliko hiljada - pregnantno tumači hrvatske »štamparske i nakladničke prilike« na prijelazu stoljeća, pazi dobro devetnaestoga u dvadeseto, Milan Marjanović u svojoj nepravedno zaboravljenoj monografiji Savremena Hrvatska (1913.), pa mu dopustimo još malo podataka: Godine 1905. izašlo je bilo u Hrvatskoj mimo redovitih edicija Matice i drugih kulturnih udruženja privatnom nakladom 15 knjiga pjesama, 17 knjiga novela i romana, tri knjige kritika, šest knjiga povijesnoga sadržaja i tako dalje, sve samih djela domaćih pisaca. Ali samo 20 posto od tih knjiga izdale su nakladne knjižare (čitaj mali nakladnici) a sve ostalo sami pisci u svojoj nakladi. A nisu pisci možda izdavali te knjige u vlastitoj nakladi zbog toga da sebi osiguraju veći dobitak, nego zbog toga što nakladnici neće izdavati knjige, pa su bili pisci prisiljeni da sami izdaju i trpe znatne štete od toga umjesto dobitka. </p>
<p>Zašto hrvatski nakladnici prije stotinu godina »nisu htjeli izdavati knjige« problem je jednostavan - te knjige nisu imali komu prodavati. Njihovim izdavanjem »trpjeli bi znatne štete« a u naravi ili instinktu nakladnika nije da trpi neznatnu, nego nikakvu štetu. Veliko je pitanje bi li i u naravi i osjećaju pisca trebao egzistirati impuls takozvane vlastite štete, odnosno investiranja u javno dobro, no to je ipak ponajprije njegova osobna stvar. Ukratko, »knjižarsku štetu«, problem deficita djelatnosti, tijekom toga stoljeća hrvatskoga društvenoga rasta postupno je preuzimala država, sve dok se prije godinu-dvije nisu do javnosti probili pokazatelji o tome da je knjižarstvo gospodarska grana s respektabilnim rastom. </p>
<p>Mnogi su takvo što držali tipičnom hrvatskom statističkom muljažom sve dok knjige ove godine nisu u Hrvatskoj postale prijeporne na posve nov način: tko će i na koji način participirati u dobiti koju su, potpuno nevjerojatno, počele donositi. Rasprave što se vode o hrvatskom nakladničkom obratu su dakako dobrodošle i ne tiču se samo knjige. </p>
<p>Ulazak ozbiljnoga, u smislu veličine i pristupa, investicijskoga kapitala u neku djelatnost već, po definiciji, mijenja odnose u njoj, slično bi se dogodilo i kad bi razmjerna sredstva ušla u hrvatsko zdravstvo ili turizam. Knjige sigurno nisu jedino strateško ni osjetljivo sredstvo kojim se trži u nas, no nije teško naslutiti kako su zdravstvene usluge i lijekovi potencijalno veće tržište. Očekivanja što ih u ovom slučaju nakladnici i dio javnosti imaju od države opravdana su samo utoliko, premda to nije malo, da bi država uza sve standardizacijske i legislativne poteškoće što ih inače ima trebala, kada osjeti tektonske promjene u nekoj djelatnosti, staviti uređenje odnosa u njoj na žurnu listu. Samo treba biti oprezan i s očekivanjima od toga uređenja jer se već s male distance pokazuje koliko je dramatična rasprava o porezu na knjigu bila nekvalificirana i nepotrebna.</p>
<p>Na otvorenju knjižarskoga sajma koji se već pomalo tradicionalno početkom studenoga održava u sklopu srodnih priredbi Zagrebačkoga velesajma predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević odvažio se u pozdravnoj riječi komentirati prilično tužne podatke o obrazovnoj i kulturnoj razini hrvatskoga društva što proizlaze iz skoroga popisa stanovništva. Nije pritom važno samo to da hrvatska javna scena napokon može podnijeti kritičku sliku o sebi bez neposredne opasnosti za onoga tko je iznosi, nego još više to što je Vidošević otišao korak dalje od statistike te uočio kako nezanemariv dio statistički obrazovanih to zapravo nije i to ne stoga što bi bili loše obrazovani, nego što raspolažu zvanjima i pripadajućim znanjima koja ni njima niti društvu nisu potrebna. Vidošević paradoksalno i točno zapaža da problem nije tipično hrvatski nego tipično europski, dvojeći da bi europsko društvo bilo u stanju ispuniti vlastitu desetogodišnju projekciju iz Lisabonske agende. Koliko god su knjige za znanje više i drugo nego lijekovi i vitamini za zdravlje, način njihove uporabe ili oblik njihove protočnosti u društvu nije misterij. </p>
<p>Kao što se, naime, zna da samo hrvatska domaćinstva za vlastite potrebe (čitaj kolinja) potroše godišnje najmanje milijun svinja, odnosno kakvih sedamdeset-osamdeset milijuna kilograma priređene ili prerađene svinjetine te kao što nije teško vrijednost te sitnopoduzetničke djelatnosti izraziti u milijardama kuna ili kao što nije teško iz proračunskih izvještaja prepisati milijarde koje se uz najveće napore pretaču na račune veledrogerija za lijekove, analogno je jednostavno izračunati da se poslovanje primjerice romanima u dvije prethodne godine drastično razlikovalo. Dok je 2003. prodano najviše dvjesto-tristo tisuća primjeraka svih vrsta romana što preračunato, u najboljem slučaju, ostaje znatno ispod sto milijuna kuna, 2004. prodano ih je sigurno više od pet milijuna, čime se samo oko romana zavrtjelo više od milijardu kuna.</p>
<p>Sudeći prema raspoloženju na zagrebačkome sajmu knjiga za tu djelatnost, pisce, urednike, prevoditelje i nakladnike, možda trebamo biti zabrinuti, ali sigurno ništa više nego za laborante koji kemijaju u Plivi ili kulinare u Podravki. U informacijskome društvu izazov kojega Europa grozničavo prihvaća znanje je važno koliko i u industrijskome, i investicije su važne, ali se oblik sigurnosti u okruženju promijenio, najvažnije je točno i na vrijeme prepoznati ono što već jest. A čini se da s time kad je riječ o hrvatskoj knjizi stvari ne stoje najgore na svijetu. Kasno u noć uoči sajma u studenome paviljonu broj pet vlasnici velikih naklada osobno su se skrbili o detaljima. Hrvatska ih nikad nije imala toliko, večer nisu proveli u kakvu izložbenom salonu društvene kronike, ne doimaju se međusobno zakrvljeni, ukratko, teško ih je ovih dana zamisliti u funeralnom aranžmanu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neovisni saborski milijunaši </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ </p>
<p>Saborski su zastupnici izmislili svoju verziju igre »Tko želi biti milijunaš«. Za razliku od televizije, gdje za osvajanje visokog novčanog iznosa treba nešto znati ili društvene igre istog naziva u kojoj se također vrednuje znanje, u parlamentu se traži samo odgovarajuća stranačka pripadnost, odnosno neovisnost.</p>
<p>Naime, prema svježoj odluci saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, neovisni zastupnici dobivaju za svoj rad oko 20.000 kuna na mjesec, što iznosi čak milijun kuna za četverogodišnji mandat. Dakako, saborska plaća ostaje im 15.000 kuna, što njihove plaće, koje im osiguravaju porezni obveznici, podiže na impresivnih 35.000 kuna. Dakle, pobjedu u saborskom milijunašu osigurava neovisan saborski status, bez obzira na to jesu li se zastupnici na Markov trg uselili kao solo-igrači ili su se razišli sa strankama s čijih su lista dospjeli na ta ugodna mjesta.</p>
<p>A čime su to baš neovisni zastupnici zaslužili premiju dostojnu višeg menedžera u kakvom domaćem predstavništvu velike strane tvrtke? »Neovisnjacima« se time, navodno, osiguravaju radni uvjeti jednaki onima što ih imaju stranački zastupnici. Dakle, mogu oformiti svoj ured, zaposliti tajnicu i djelovati ozbiljno kad primaju građane koji su ih poslali u Sabor. </p>
<p>Tu povlasticu još od siječnja uživaju manjinski zastupnici Nikola Mak, Furio Radin i Jene Adam, a upravo su im se priključili Zdenka Čuhnil i Ivo Lončar. Potonji su tek izašli iz stranaka, HSS-a i HDSS-a, pa će sada zastupati građane po povišenoj tarifi.</p>
<p>Čini se da ta saborska investicija, uz fikus i tajnicu, zastupnicima jamči i određene dobitke u vladajućoj koaliciji. Naime, očekuje se da privilegirani zastupnici neće, u ključnim trenucima, glasovati protiv Vlade, kad im svaki mjesec stiže na račun toliki novac. Timing kada se sve to događa - u jeku afere Žužul, gdje je očito da Račanu, dr. Pusić i inž. Tomčiću nedostaje nekolicina glasova da maknu ministra - potvrđuje da bi u tome moglo biti istine. </p>
<p>Istina, prerano je reći kako će bogati »neovisnjaci« glasovati kad dođe do rasplete te afere, no ne treba sumnjati da će glasovati tako da vuk ostane sit, a kune u džepu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bez floskula do partnerstva </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Kada se početkom godine formirala nova hrvatska vlada, brojni političari i analitičari prognozirali su jačanje veza Washingtona i Zagreba na tragu navodne tradicionalne sklonosti HDZ-a konzervativnim republikancima. Najavljivalo se i skoro potpisivanje sporazuma o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu, pristajanje na odlazak hrvatskih vojnika u Irak... </p>
<p>U sudaru s realnom politikom ništa se od toga nije dogodilo. Ovoga je tjedna pomoćnica američkog državnog tajnika Elisabeth Jones izjavila da Hrvatska još nije pouzdan partner jer nije bilo aktivnosti koje bi to dokazale. Istodobno je hrvatska diplomacija najavila niz poteza da bi pojačala svoje međunarodne aktivnosti. Tko je u pravu? I jedni i drugi.</p>
<p>Hrvatski problem sa SAD-om, pa onda i sa svim multilateralnim akcijama, bio je vjerodostojnost. Kada je hrvatskim političarima nešto bilo važno i kada su tražili pomoć onda su pozivali na međunarodnu akciju, a kada se procijenilo da je neko pitanje marginalno (jer nas se ne tiče), ili je pak riskantno, onda je bilo jednostavnije upotrijebiti jeftine floskule o tome da smo ponosan narod i da nećemo popuštati stranim diktatima. </p>
<p>Kada je SAD tražio hrvatsku potporu za akciju u Iraku mnogo je veći problem bilo to što je potpora prvo pružena pa onda povučena, nego što je na kraju odlučeno da se u Irak ne ide bez UN-a.</p>
<p>Hrvatskoj je najvažniji interes da bude što aktivnija jer time potvrđuje svoju ulogu u međunarodnim odnosima. Ta aktivnost može se ostvarivati na razne načine, a ne samo slanjem hrvatskih vojnika u Irak. Za početak može sustavnom i ozbiljnom vanjskom politikom pokazati da više neće biti smušena i nepouzdana. Hrvatska sebi ne može dopustiti luksuz, kao nijedna druga zemlja, da se ponaša kao da je izoliran otok i kao da je se stvari daleko od nje ne tiču. </p>
<p>Samo ozbiljnim pristupom, jasnim stavovima i konkretnim prijedlozima za sudjelovanje u međunarodnim akcijama Hrvatska će steći titulu »pouzdanog partnera«, bez obzira na to o čemu je riječ. To će za odnose sa službenim Washingtonom, a i s Bruxellesom, biti mnogo važnije od ispraznih fraza »da nećemo svoje sinove slati u Irak«. Ili da ćemo u integracijama surađivati tek kad u njih uđemo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>»Izvorišna« ideološka klopka za Domovinski rat</p>
<p>Tragom Tuđmanove »svehrvatske pomirbe«, Hrvati su u Domovinsko-obrambenom ratu prvi put u svojoj povijesti nakon 1102. ratovali za vlastiti račun i za prioritetan nacionalni interes, kao što je bila teritorijalna reintegracija. Unatoč tome, onkraj »izvorišnih« zavnohovskih gabarita, novonastala hrvatska nacionalna država, kako glasi haaški scenarij, »zločinački je pothvat«</p>
<p>IVAN BIONDIĆ</p>
<p>Tuđmanova se određenja povijesno i pravno-politički »potpuno razlikuju od konačnih ustavnih rješenja«. Donoseći preslik Tuđmanove »Varijante A«, glede preambule (tzv. Izvorišne osnove) Ustava Republike Hrvatske (od 22. prosinca 1990.), uz mnoge, tu nam intrigantnu tezu otkriva Hrvoje Šošić u svojoj knjizi »Istine o dr. Franji Tuđmanu« (Zagreb, 2003.), koja polazi od čvrsta načela »riječi uvjeravaju, činjenice dokazuju«.</p>
<p>Zašto to otkriće, osim budućim istraživačima-povjesnicima, može imati važnost za raspletanje dramatične političke zbilje?</p>
<p>Iako su trebale poslužiti, tvrdi Smiljko Sokol (1990.), »za izvođenje nacionalnog suvereniteta hrvatskog naroda i njegova prava na samoodređenje«, osim što su izvorište dramatičnih prijepora, spomenutim se osnovama kriminalizira Domovinski rat i s tim u vezi ugrožava državni suverenitet. </p>
<p>U čemu je bit Tuđmanova »popuštanja« i prividna neuspjeha? Osim što mu je bilo onemogućeno napisati »pravu i punu istinu koja je potpuno nesporna« (tj. da se »čitavom svojom povijesnom opstojnošću hrvatski narod svrstao u red najstarijih europskih državotvornih naroda«), piše Šošić, Tuđmanu »nije prošlo niti presudno važno određenje o obnovi hrvatske državnosti uspostavom Banovine Hrvatske (1939. – 1941.)«.</p>
<p>Iako će brzopleti haagolozi u potonjem naći dragocjenu idejnu potvrdu Tuđmanove agresije i okupacije BiH, pozadina je ipak drukčija. Kao strateg svehrvatske pomirbe, Tuđman je »banovinskim« kontinuitetom vjerojatno nastojao, uz male šanse, ako ne izbjeći onda barem ublažiti otvoreni ideološki rat oko endehaško-zavnohovskog (dis)kontinuiteta.</p>
<p>Naime, samo godinu prije Ivica Račan posve diskreditira njegovu politiku tzv. nacionalne pomirbe (što je »najagresivniji izraz, kao posljedica politike nacionalne homogenizacije«), dok Zdravko Tomac, tražeći »rehabilitaciju temeljenih vrijednosti socijalističke revolucije«, poziva »na povratak Titu i Kardelju u rješavanju nacionalnog pitanja«, budući da »drugog puta nema«. Ukratko, »svi (ini) putovi vode u Haag!«</p>
<p>U ozračju zloglasna viktornovakovskog aksioma (svaka je samostalna hrvatska nacionalna država, gdje bi Srbi bili etnička manjina, eo ipso ekskluzivna, fašistoidna i genocidna), posve očekivano, na ideološkom planu, trijumfira Račanova i Tomčeva opcija, tj. »na kraju je pobijedila ona struja koja kontinuitet ove države veže za ZAVNOH nasuprot NDH« (Zdravko Tomac, 1993.).</p>
<p>Kao pobjednička, svojim ugrađenim »izvorištem« upravo ta struja posredno nameće reviziju Domovinsko-obrambenog rata. U čemu je kvaka?</p>
<p>Budući da je u slijedu dramatičnih događaja, uz potporu tzv. međunarodne zajednice, Hrvatska stavljena pred dvojbu: konfederalizacija Hrvatske (uz novi neozavnohovski sporazum unutar neoliberalnog jugoslavenskog saveza) ili amputacija okupiranih područja, Domovinsko-obrambeni rat (1991. – 1995.) kojim je, onkraj zavnohovske formule, ostvaren suverenitet nacionalne države, postaje in toto prijeporna povijesna činjenica. I eto Tomčeva paradoksa!</p>
<p>Tragom Tuđmanove »svehrvatske pomirbe«, Hrvati su tada prvi put u svojoj povijesti nakon 1102. ratovali za vlastiti račun i za prioritetan nacionalni interes, kao što je bila teritorijalna reintegracija. Unatoč tome, onkraj »izvorišnih« zavnohovskih gabarita, novonastala hrvatska nacionalna država, kako glasi haaški scenarij, »zločinački je pothvat«.</p>
<p>I kad je za sva vremena porušio temelje khuenovsko-zavnohovskog kontinuiteta i suvereniteta, Domovinsko-obrambeni rat dočekala je »izvorišna« ideološka klopka.</p>
<p>Međutim, priča o zavnohovskom kontinuitetu i državno-pravnom suverenitetu »nasuprot proglašenju NDH«, debela je povijesna laž tj. obična ideološka tlapnja kao i Tuđmanova (taktička) protega »hrvatske državnosti uspostavom Banovine Hrvatske«. Naime, opće je istražena povijesna činjenica da Hrvatski sabor nije legitimirao (svjedoče to i »Izvorišne osnove«) ujedinjenje provedeno 1. prosinca 1918., posebice na način koji bi Hrvatskoj osigurao cjelovitost i Hrvatima ravnopravnost u jugoslavenskoj državi.</p>
<p>Štoviše, izveden iz srednjovjekovne Habsburške Monarhije na temelju južnoslavenskog rasizma i priveden u državu s težištem na balkanskom prostoru, hrvatski je narod (nacija) u »stoljeću smrti« uvučen u tragične sukobe epohalnih totalitarizama.</p>
<p>Prema tome, posve iskonstruirana priča o endehaško-zavnohovskom (dis)kontinuitetu i državno-pravnom suverenitetu uopće, kao i mogućim »banovinskim« protegama, ponavljam, ne samo što je velika opsjena (magna fraus), nego doista nema povijesnu i pravno-političku utemeljenost.</p>
<p>Štoviše, prema načelu »do istrage naše i vaše«, to svjedoči i ideološka polarizacija na crti »fašizam (NDH) – antifašizam (ZAVNOH)«, koja je, već upozorih, u završnoj etapi nacionalne integracije krajnje neučinkovita i pogubna.</p>
<p>Kako Hrvatska ne bi bila i dalje talac totalitarnih ideologija, što nas stalno drže gotovo na rubu građanskog rata, spomenute tragične ideološke prijepore treba arhivirati i prepustiti povjesničarima. S druge strane, kao polje istinske nacionalne identifikacije, kao stvarni obnovitelj suvereniteta naspram neobvezatnih saborskih deklaracija, Domovinsko-obrambeni rat treba naći neizbrisivo mjesto u revidiranom (dezavnohiziranom) Ustavu.</p>
<p>Sve u svemu, onkraj inducirane (anti)fašističke histerije, i Šošićevo otkriće (nije jedino!) nuždno pokreće reviziju zavnohovskog Ustava. Uostalom, podsjeća nas još Ustav Narodne skupštine Francuske (1793.): »Narod uvijek ima pravo popraviti, preinačiti, promijeniti svoj ustav; jedan naraštaj ne može podvrgnuti svojim zakonima buduće naraštaje« (članak 28). Ni manje, ni više!</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, dopredsjednik Geopolitičkog društva dr. Ive Pilara.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvatskoj trebaju povijesni kriteriji izdaje i veleizdaje</p>
<p>Najžalosnija i veleizdajnička odluka na štetu naroda, domovine i države je ona Ante Pavelića kada Rimskim ugovorima, uz već zaposjednutu Istru, predaje talijanskom fašizmu Dalmaciju. Ta veleizdaja nema premca u svjetskoj politici: da se netko proglašava narodnim vođom a istodobno trećinu naroda i domovine daje u ropstvo osvjedočenom neprijatelju vlastitog naroda</p>
<p>IVAN PAJ</p>
<p>Latinsku izreku Historia est magistra vita (povijest je učiteljica života) odavno sam naučio i nikada je nisam zaboravio te se stalno pitam gdje je ta naša povijest koja bi nas učila životu, gdje su ti povjesničari koji bi trebali djelovati poviješću da nas uče životu. Nema pouka, nema kriterija koji razlučuju što je dobro a što loše za narod, društvo i državu, što je pošteno i moralno a što je protunarodno, izdajničko.</p>
<p>U tomu možda i leže razlozi raznih povijesnih odluka na štetu naroda, domovine i države. </p>
<p>Najžalosnija i veleizdajnička je ona Ante Pavelića kada Rimskim ugovorima, uz već zaposjednutu Istru, predaje talijanskom fašizmu Dalmaciju tj. cijelo hrvatsko more i pomorje. Ta veleizdaja nema premca u svjetskoj politici: da se netko proglašava narodnim vođom a istodobno trećinu naroda i domovine daje u ropstvo osvjedočenom neprijatelju vlastitog naroda.</p>
<p>Hrvatski su povjesničari propustili takva »vođu« proglasiti veleizdajnikom kojeg bi se trebali stidjeti i njegovi sljedbenici za sva vremena. Da je bilo toga, ne bi bilo Erdutskog sporazuma, Plana Z4, Daytonskog sporazuma, sporazuma Drnovšeka i Račana i mnogih drugih štetnih pristanaka i sporazuma uz propuštanje raznih potrebnih i korisnih zahtjeva, odluka i sporazuma (povrat hrvatskih teritorija, opljačkanih dobara, naknade ratne štete državi, pojedincima, crkvi...; tu pripada i odustajanje od gospodarskog pojasa kao međunarodno osnovanog prava države Hrvatske).</p>
<p>Grozna nepravda, ona do neba, čini se antifašističkoj borbi hrvatskog naroda kada se stavlja znak jednakosti između ustaša i partizana. Nedopustivo je izjednačavati veleizdaju i oslobođenje; s tom se usporedbom ne mire sadašnji naraštaji, a neće ni oni za tisuću godina. Poznato je da je Tito proglasio ustaški pokret (kao i četnički) izdajničkim i tako se prema njima i odnosio: bez milosti se obračunavao.</p>
<p>Ako Katolička crkva nema potpuno čistu savjest iz Drugog svjetskog rata, što je stvar Crkve, time ne bi trebala opterećivati savjest cijelog naroda koji je oslobodio svoju zemlju i obračunao se s nositeljima fašističkih zločina.</p>
<p>Iako sam prošao svijeta i života, nikad me nisu napustili dojmovi iz razdoblja kada sam bio ministrant u župnoj crkvi: bio sam barem triput u svakoj kući i obitelji župe s »popom s križecem«, tu sam upoznao bijedu i neimaštinu u kojoj je živio moj narod. S tog aspekta procjenjujem i razlučujem dobrobit od izdaje i veleizdaje naroda i domovine. Od samih malih lopova, kradljivaca, otimača, raspačivača droga do ratnih profitera, varalica, lažljivaca, ucjenjivača, pljačkaša banaka, raznih lobija, izdajnika i veleizdajnika.</p>
<p>Hrvatska povijest i povjesničari nisu označili ni ustanovili načela i kriterije koji označavaju zločine, zloporabe, profiterstvo i izdaju naroda, države i domovine. Takvi kriteriji i mjerila mogu jasno pokazivati tko je kakav političar, predsjednik, gospodarstvenik ili dužnosnik koji ima u rukama sudbinu naših građana, od općina i poduzeća do sudova i državne uprave.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer iz Zagreba, umirovljeni savjetnik za transfere tehnologija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Big Brother u »sedamnaestici«</p>
<p>Ako je netko odlučio izmlatiti te, možeš ti imati sto kamera, svejedno ćeš dobiti batine, misli vozač Željko Posavec / Ovo je dobra ideja, ali znate kako je to kod nas. Čim se malo pročuje za to, naći će se neka budala koja će iz štosa razbiti kameru, rekao je putnik Nenad Bakan</p>
<p>Big Brother u ZET-ovoj »sedamnaestici«. Dio je to pilot-projekta uvođenja videonadzora u tramvaje kako bi se vozače i putnike zaštitilo od nasilnika i džepara. Kamere su zasad postavljene u jednoj »sedamnaestici«, a potkraj 2005. gradskim ulicama će voziti 70 potpuno novih tramvaja s videonadzorom. Prijestupnici koji zapnu za oko kamere bit će »nagrađeni« kaznenim prijavama. </p>
<p>Vjesnikova ekipa u Prečkom se ukrcala u »sedamnaesticu« kako bi vidjela kako čitava stvar funkcionira. »Dobro je što su postavili kamere u tramvaje kako bi se uhvatilo huligane koji trgaju stolice i aparate za poništavanje karata«, dočekao nas je vozač »Big Brother tramvaja« Željko Posavec. Kaže da je čuo kako bi se vozači trebali sigurnije osjećati uz prisustvo kamera, međutim: »Ako je netko odlučio izmlatiti te, možeš ti imati sto kamera, svejedno ćeš dobiti batine. Što ti vrijedi ako je kamera snimila napadača, a ti si završio u bolnici«. Napominje da u 18 godina vozačkog staža za ZET nije imao loših iskustava, a nada se da neće biti prvi ZET-ovac na kojem je netko odlučio testirati sustav. »Čini mi se da kamere ne pokrivaju čitav tramvaj jer se na malom monitoru u šoferskoj kabini stražnji dio precizno ne vidi«, nastavlja vozač govoreći kako se ne osjeća sigurnijim od kada je sustav postavljen. </p>
<p>»Što se to snima?«, prekinula nas je putnica »sedamnaestice« Džana Perović iz Prečkog. Objašnjavamo joj da smo novinari Vjesnika koji rade reportažu o videonadzoru u tramvaju i pokazujemo na crnu kuglu u kojoj je kamera. Iako kaže da joj ne smeta što je snimaju, pogledom po tramvaju traži ostale kamere. »Kamere u tramvajima su super stvar. One bi mogle smanjiti broj krađa te zaštititi vozače i nas putnike«, govori nam gospođa Džana. Razgovoru se pridružio i mladi Nenad Bakan. </p>
<p>»Ovo je dobra ideja, ali znate kako je to kod nas. Čim se malo pročuje za to, naći će se neka budala koja će iz štosa razbiti kameru«, kaže Nenad, dodajući da nije imao pojma da ga snimaju kamere, a za naljepnice koje upozoravaju na videonadzor mislio je da su reklame. Studentice prometa iz Šibenika koje su sjedile u stražnjem dijelu tramvaja rekle su da podržavaju projekt i priznale da se više boje kontrolora karata nego kamera. </p>
<p>Ostali putnici rekli su kako je super da se netko napokon dosjetio zaštititi obične ljude, priznaju da ne znaju gdje su kamere i da ih to ne zanima, te naglašavaju da ako se netko samo vozi i ne stvara probleme, kamere ga ne bi trebale smetati.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Direktori najvećih zagrebačkih gubitaša ne boje se smjena</p>
<p>Gradski ured za gospodarstvo sastavio je Osvrt na financijske rezultate poslovanja trgovačkih društava za prvih šest mjeseci ove godine. U tom se dokumentu navodi kako je osam trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba u prvih šest mjeseci ove godine skoro utrostručilo svoje gubitke u odnosu na isto razdoblje lani. Vodoprivreda Zagreb, Čistoća, ZET, ugostiteljska tvrtka Vladimir Nazor, Zoološki vrt, Sljeme-Medvednica, Zagreb film i Autobusni kolodvor napravili su neto 34,95 milijuna kuna minusa u polugodišnjem razdoblju. </p>
<p>Najveći gradski gubitaš je Vodoprivreda Zagreb sa 17,55 milijuna kuna minusa. Pomoćnik direktora Miljenko Bartulović je, međutim, napomenuo da se od Vodoprivrede niti ne očekuje ostvarivanje profita. »Naše poslovanje vezano je uz Hrvatske vode, a od njih nismo dobili dovoljno posla u odnosu na plan koji smo sastavili za 2004. godinu«, objašnjava Bartulović. Radi se o poslovima održavanja i čišćenja zagrebačkih vodotokova, te nasipa Save i slično. </p>
<p>»Budući da je ove godine tamo smijenjeno rukovodstvo, Hrvatske vode su počele funkcionirati tek u lipnju i srpnju, što je bilo prekasno za ugovaranje nekih većih poslova. Bilo bi stoga uputno da Grad ubuduće postigne dogovor s Hrvatskim vodama da se poslovi dogovaraju već početkom godine«, kaže pomoćnik direktora.</p>
<p>Na rang-listi gubitaša drugo je mjesto zauzela Čistoća sa 8,87 milijuna »negativnih« kuna. Jedan od glavnih razloga takvog rezultata je smanjenje prihoda od odvoza otpada iz gospodarstva radi primjene Zakona o otpadu od početka godine. Tvrtke sada plaćaju uslugu prema stvarno odvezenoj količini otpada, a ne prema kvadraturi svog prostora. S druge strane, povećali su se troškovi vode, goriva, sirovina i materijala. Zbog povećanja osnovica plaća, troškovi osoblja porasli su za 10 posto. </p>
<p>Direktor Čistoće Joso Bićanić, međutim, napominje da većina komunalnih društava ima teškoća na početku godine, te kako želi da se rezultat do kraja 2004. popravi. Ne plaši se svojedobne najave dogradonačelnika Milana Bandića da će svi direktori čije tvrtke budu negativno poslovali biti smijenjeni. »Stvar je to Grada, odnosno Skupštine trgovačkih društava, koja može direktore smijeniti bez obrazloženja kad procijeni da je to potrebno. Toga smo bili svjesni kad smo došli na svoja mjesta, pa sada nema razloga za strah«, izjavio je Bićanić. »Bitno je da su naši korisnici zadovoljni u mjeri u kojoj to dopuštaju naše mogućnosti. Mislim da sam tu napravio sve što sam mogao«, zaključio je direktor Čistoće.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na Jarunu održana utrka »Život i zdravlje bez promila«</p>
<p>U povodu međunarodnog Mjeseca borbe protiv ovisnosti (od 15. 11. do 15. 12.) u petak se na ŠRC Jarun, u organizaciji Kluba liječenih alkoholičara Zagreba i Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, održala utka »Život i zdravlje bez promila«. Utrci se odazvalo stotinjak uglavnom mlađih građana, među kojima su bili i profesionalni maratonci. »Raduje me to što se odazvalo mnogo mladih jer bolje je da se bave sportom, nego da sjede u zadimljenim kafićima«, rekao nam je bivši ovisnik, utemeljitelj akcije »Športom protiv droge« i sadašnji maratonac Tadija Opačak. Policajci Tihomir Svatoš i Stjepan Gašparić tom su prilikom rekli da je policija noć uoči Martinja u Zagrebu oduzela 60 vozačkih dozvola, te ih raduje da se ovakvim akcijama podržava vožnja bez alkohola. »Pobjednik utrke je svaki sudionik koji se odazvao, a za nagradu je dobio besplatnu majicu i kapu«, rekao je za kraj predsjednik Kluba liječenih alkoholičara Zagreba dr. Darko Breitenfeld. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Otvoreni treći Dani meda </p>
<p>Na središnjem gradskom trgu u petak su povodom Dana meda u Zagrebu postavljeni štandovi na kojima se po nižim cijenama prodaje med i proizvodi od meda. U organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo u petak su u hotelu Opera i svečano otvoreni treći za redom Dani meda u Zagrebu. Dani će trajati do nedjelje, 14. studenog. </p>
<p>Pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić istaknuo je da je med jedna od pet samodostatnih namirnica u Hrvatskoj te nema potrebe za njegovim uvozom. Od 3,5 tisuća tona proizvedenog meda godišnje, oko 1,5 tisuća tona se izvozi, što nije ni izdaleka zadovoljavajuće.</p>
<p> »Ako Njemačka godišnje uveze oko 80 tisuća tona meda, jasno je da Hrvatska izvozi daleko ispod svojih mogućnosti«, rekao je Bračić. Pčelarstvo je jedan od rijetkih sektora gospodarstva u kojem nema monopola, istaknuo je Bračić, ali problemi u njemu i te kako postoje. Najveći je sivo tržište, a nedavna afera u vezi meda sumnjive kvalitete odraz je slabe kontrole proizvoda. </p>
<p>K. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Neshvaćena duhovitost i prikrivene suze</p>
<p>Severina Vučković odustala je od svojeg kontradiktornog prijedloga otprije mjesec dana da se pred sudom pogleda 11-minutna snimka njezina seksualnog odnosa s tadašnjim partnerom, no sada to traži tuženi </p>
<p>Babić / Sljedeću će raspravu sud sazvati pisanim putem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ispričavam se što nisam došla u crnini nego u ljubičastoj haljini. Osjećam se dobro, mirno, pošteno i sretno. Čista sam pred Bogom«, rekla je u petak ujutro tužiteljica Severina Vučković na drugom ročištu postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, kojem je nazočilo dvadesetak novinara iz Hrvatske i Slovenije, a mnogo je više fotoreportera i snimatelja ostalo ispred zgrade Suda.</p>
<p>Tužiteljica Severina Vučković potvrdila je da je u četvrtak odustala od svojeg kontradiktornog prijedloga otprije mjesec dana da se u postupku protiv portala Index.hr i protiv njegova suvlasnika i glavnog urednika Matije Babića pred sudom pogleda 11-minutna snimka njezina seksualnog odnosa s tadašnjim partnerom, ocem dvoje djece i hercegovačkim poduzetnikom Milanom Lučićem.</p>
<p>Severinina se tužba i odštetni zahtjev od 75 tisuća kuna (45 tisuća za materijalnu i 30 tisuća kuna za nematerijalnu štetu) te 125.000 kuna za povredu privatnosti temelji na povredi njezinih autorskih prava i na nanošenju duševne boli koju je morala pretrpjeti nakon objavljivanja pet fotografija, isječenih iz njezine osobne »pornosnimke« odnosa s Lučićem. Nad tom je snimkom, za koju tvrdi da joj je ukradena, Severina utvrdila svoje autorsko pravo jer je, kako je rekla, ona snimljena njezinom kamerom, koju je sama uključila, kadrirala, namjestila te napokon i isključila.</p>
<p>Prema Severininu iskazu, koji je vrlo pribrano – premda u jednom trenutku uz prolivenu suzu – dala pred sucem Krešimirom Puškarićem, te kasnije odgovarajući na pitanje svojeg odvjetnika Mare Mihočevića, nikad nije rekla da želi da se »taj nesretni film» prikaže u sudnici. Bilo je u sudnici, naime, i više nego očigledno da je došlo do kratkog spoja između Severine i njezina zastupnika, jer nije ni znala da je ona sama tražila da se zbog utvrđivanja autorstva sporna snimka pogleda na sudu. Baš je to predstavljalo pravni kuriozitet i cijelo je vrijeme zbunjivalo javnost, jer je istodobno Severina izjavljivala da je njezina jedina želja da se film prestane prikazivati, čime je sama sebi »uskakala u usta«.</p>
<p>Nesporazum je, dakle, razjašnjen. Severina je povukla svoj zahtjev za prikazivanjem snimke te zatražila da javnost ostane na raspravi. No sad je tuženi Matija Babić, odnosno njegov zastupnik Milivoje Žugić, predložio da se film ipak prikaže, o čemu će sud odlučiti naknadno i pisano izvijestiti obje stranke. Sud će također odlučiti i o vještačenju seksologa, o saslušavanju Milana Lučića te o saslušanju Severinina menadžera Tomislava Petrovića. Naime, kako se u petak utvrdilo nakon saslušanja Severine i Babića, u večeri kad je Index.hr objavio pet fotografija pod naslovom »Ljudi, imamo pornić sa Severinom«, Babića je nazvao Tomislav Petrović i zatražio da se fotografije uklone s portala »jer se Severina užasno osjeća i sve je skupa nezgodno zbog veze s Vargekom«.</p>
<p>Prema iskazu Severine, što je Matija Babić i potvrdio, glavni urednik Indexa.hr pristao je ukloniti sporne fotografije nakon razgovora s Tomislavom Petrovićem, koji je slušalo nekoliko osoba, ali uz uvjet da Severina napiše izjavu koju će Babić objaviti na svojoj stranici. »Ta je izjava trebala poslužiti kao pokriće prema posjetiteljima stranice i opravdanje za uklanjanje zanimljive vijesti o postojanju pornofilma. Pa nisam mogao ispasti budala«, rekao je Babić odgovarajući na pitanje Severinina odvjetnika. Zbog te je izjave došlo do žučne rasprave jer je Babić smatrao da je to vrlo dobronamjerno prema Severini.</p>
<p>Severina je pak tu izjavu doživjela kao bezobraznu ucjenu i »medijski reket« u kojem nije imala izbora nego popustiti. Rekla je da i sama nešto zna o autorskim pravima jer je osobno potpisala puno autorskih ugovora i napisala neka autorska djela, a osobno shvaća novinarovu želju da nešto prvi objavi, ali isto tako smatra da pošten i moralan čovjek ne bi objavio nešto što je ukradeno.</p>
<p>»Index.hr nije objavio film nego vijest o filmu, koju je potkrijepio fotografijama, jer inače bi zvučalo prenevjerojatno. Index je bio predobar i preobziran, što mu se sad vraća – evo kako«, rekao je Babićev branitelj Milivoje Žugić, kojeg je malo poslije opomenuo pomalo tromi sudac Puškarić zbog upadanja u riječ i nepoštivanja suda.</p>
<p>Branitelj tuženog Matije Babića potom je, spominjući Severinine kasnije izjave na HTV-u i u jednom pisanom mediju, utvrdio da je Severina kao najveću neugodnost tog ljeta izdvojila poraz Hajduka i Duje Draganje, što je prema mišljenju tužene strane dovoljno jasno pokazalo »koliko je Severina zaista bila pogođena objavljivanjem spornih fotografija«. Severina je potom osjetila potrebu reći da je to bio njezin, možda neuspjeli ali očigledan pokušaj da se smije na vlastiti račun.</p>
<p>Pitanja Matiji Babiću postavljao je i Maro Mihočević. Na njegov je zahtjev Babić objasnio tehnologiju rada portala te opovrgnuo tvrdnju da je bio upoznat sa sadržajem kolumne Drage Pilsela, u kojoj je dan nakon objave spornih fotografija rečenicom koja aludira na moć portala Index.hr pozvao oglašivače da ih kontaktiraju.</p>
<p>»Nisam znao za sadržaj njegove kolumne zbog specifičnosti Interneta kao medija. Inače, Drago Pilsel nije novinar Indexa nego je kolumnist i u svojoj je kolumni iznio svoje stajalište koje nije nužno i stajalište portala«, rekao je Babić.</p>
<p>Nakon dvosatne rasprave Babić je novinarima izjavio da je užasnut načinom na koji se »Severina, samoproglašena autorica pornofilma, tretira u procesu«, odnosno da govori kad hoće i što hoće, a njegova se odvjetnika Milivoja Žugića prekidalo u svakoj drugoj rečenici.</p>
<p>»Severina od postupka radi cirkus u koji smo uvučeni, a njezinu tvrdnju da je bila izvrgnuta medijskom reketu smatram najluđim od svega«, rekao je Babić, koji je ušao u izravan verbalni konflikt sa Severininim menadžerom Tomislavom Petrovićem ispred Suda, gdje je Petrović čekao sudionike suđenja.</p>
<p>Severinin zastupnik iz odvjetničke kuće Nobilo, iako je suprotnu stranu optužio za »medijsko cirkusiranje«, pozvao je nazočne novinare na pressicu u svoju obližnju kancelariju, ali na nju su smjeli otišli samo novinari televizijskih kuća zbog nemogućnosti snimanja u zgradi suda.</p>
<p>Sljedeću će raspravu sud sazvati pisanim putem, a tako će objaviti i odluku o prihvaćanju prijedloga obiju strana.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Opomena Velikome Bratu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijeće za elektroničke medije izreklo je opomenu nakladniku RTL Hrvatska d.o.o. zbog objavljivanja dijelova programskoga sadržaja u emisiji Big Brother, koji mogu »štetiti fizičkom, psihičkom i moralnom razvoju djece i mladeži«, što je suprotno Zakonu o elektroničkim medijima. Opomena je donesena nakon razmatranja prijedloga Ureda pravobraniteljice za djecu da se utvrdi krše li se odredbe Zakona o elektroničkim medijima na štetu djece, piše u priopćenju Vijeća.</p>
<p>Kako je Vijeće zaključilo, neprimjereni sadržaji u Big Brotheru posebno se odnose na »obnaženost, psovanje te poticanje uporabe duhanskih proizvoda i alkohola kao društveno prihvatljivoga ponašanja«.</p>
<p>Prema odluci Vijeća, RTL neće smjeti prikazivati spomenute sadržaje prije 22 sata, a i prije samog prikazivanja morat će objaviti upozorenje. Također, nakladnik RTL Hrvatska dužan je stanovnicima u kući Velikoga Brata osigurati jedan sat privatnosti (nesnimanja) na dan.</p>
<p>Ured pravobraniteljice sa zadovoljstvom i u cijelosti prihvaća odluku Vijeća, smatrajući da su poštovana temeljna načela i odredbe zakona.</p>
<p>»Imajući u vidu važnost televizije u odrastanju i životu djece, cijeneći nakladnika RTL Hrvatska d.o.o. kao iznimno važnu instituciju u hrvatskome medijskom prostora, želja nam je da ta odluka postane presedan te poticaj i drugim TV kućama da misle i nikada ne zaborave djecu Hrvatske«, kaže se u priopćenju pravobraniteljice za djecu Ljubice Matijević-Vrsaljko. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U2 dobio mjesto u britanskom Hall of Fame</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Irska rock skupina U2 dobila je svoje mjesto u britanskom Hall of Fame, a inauguracija se odvijala tijekom glamurozne svečanosti u četvrtak navečer. </p>
<p>»Doista nisam želio doći ovdje. Sad bih se najradije ubio ali zbog poštovanja koje osjećam prema nekim ljudima ovdje nisam mogao odbiti njihov poziv«, rekao je tom prilikom Bono Vox, frontman irskog banda.</p>
<p>»Da budem iskren prema vama ta mi je ideja jednostavno neprivlačna. Mi ne želimo mjesto u bilo kojem Hall of Fameu dok ne budemo u mirovini ili mrtvi«, kazao je Bono priznajući da bi se »najradije povukao iz svega«. Tijekom svečanosti u Hall of Fameu predstavljena su i ostala imena koja su dobila svoje mjesto u dvorani slavnih: Madonna, Bob Marley, Beatlesi i Elvis. (dv)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Među narkomanima u Londonu epidemija hepatitisa C</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Među londonskim se narkomanima ubrzano širi epidemija smrtonosne bolesti hepatitisa C, ustvrdili su tamošnji stručnjaci, a i sve je veći broj osoba zaraženih virusom HIV-a. London je zbog toga, dodaje se u izvješću objavljenom u petak na internetskim stranicama British Medical Journala, čak preskočio Sydney i New York po broju zaraženih hepatitisom C, ali i nizozemski Amsterdam po broju zaraženih HIV-om.</p>
<p>»Širenje hepatitisa C Londonom u posljednje je vrijeme dobilo gotovo razmjere epidemije i zbog toga se nešto pod hitno mora poduzeti«, upozoravaju Ali Judd i njezini suradnici. Autori izvješća za takvo iznenađujuće stanje – tvrde, naime, da su prije početka istraživanja očekivali smanjen, a ne povećen broj zaraženih – krive ponajviše neprikladnu zdravstvenu politiku vlade premijera Tonyja Blaira. (akb)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Amerikanka rodila blizance, djevojčicu i dječaka, tri dana prije svoga 57. rođendana</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Aleta St. James u utorak je carskim rezom rodila blizance – djevojčicu Francescu i dječaka Giana – te time postala druga najstarija Amerikanka koja je to uspjela bez ikakvih posljedica po nju i djecu. Aleta je u petak proslavila 57. rođendan, a dugo priželjkivano majčinstvo, priznaje, najljepši joj je mogući dar.</p>
<p>»Ako imate san i želite ga ostvariti, tada nipošto nemojte slušati tuđe negativne misli i obazirati se na njihova ograničenja, pa ćete doista i uspjeti učiniti nemoguće« kazala je ponosna majka. Njezini su blizanci začeti donacijom jajašaca nakon dva pokušaja oplodnje in vitro. Njihov je biološki otac bivši Aletin partner, no on neće biti dio nove obitelji. </p>
<p>Uzgred, najstarija Amerikanka kojoj je uspjelo na svijet donijeti blizance zove se Judy Cates – kad ih je rodila 1998., već je imala 57 godina. U Hrvatskoj je, kaže nam prof. dr. sc. Ivan Kuvačić, predstojnik zagrebačke Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj, gornja granica za rodilje – 51 godina. Tijekom prošle je godine u Klinici djecu rodilo 10 žena sa 45 ili više godina, no nikad i blizance. »Najvažniji razlog zašto žene u starijoj dobi ne rađaju jest menopauza. Ako se dogodi da u starijoj dobi i rode blizance, nerijetko je slučaj o umjetnoj oplodnji«, otkriva prof. dr. Kuvačić. </p>
<p>Žene koje se za potomstvo odluče u nešto kasnijoj dobi, vrlo se često suočavaju s podosta rizičnom trudnoćom koju naši liječnici ipak mogu uspješno pratiti. Premda nije pravilo, starije rodilje najčešće se porađaju carskim rezom. Dodajmo još i to da u Hrvatskoj rodilje najčešće rađaju u dobi od 20 do 30 godina. (A. K. B., S. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Čileanska umjetnost – osvajanje granica</p>
<p>Osamdesetak čileanskih umjetnika u Zagrebu će od 2. prosinca predstaviti svoja djela u širokom rasponu od slikarstva, kiparstva, bakroreza, instalacije, tekstila i crteža do fotografija i umjetničkih predmeta / Svako djelo je vozna karta za putovanje u različite krajeve Čilea te susret s temama poput ljubavi, smrti i samoće</p>
<p>Kakva je suvremena čileanska umjetnost?</p>
<p>Koliko je danas vezana uz svoje latinoameričke korijene i koliko je uspjela participirati u svjetskim likovnim kretanjima u »čelično« doba Pinochetove vojne hunte – tek su neka od pitanja na koja će odgovor pružiti putujuća izložba – »Čileanska umjetnost: prelazeći granice« čija europska turneja pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Čilea i Veleposlanstva Čilea u Zagrebu otpočinje upravo u Klovićevim dvorima 2. prosinca.</p>
<p> U koncepciji Patricie Ready, a u suradnji s potpredsjednicom Korporacije za kulturu Lo Barnechea Drinom Rendić i kustosicom Klovićevih dvora Koraljkom Jurčec Kos, izložba će predstaviti 45 suvremenih umjetnika rođenih oko 1930. godine, uglavnom iz Santiaga, što znači da izložba pokazuje one ključne slikare i kipare što su uvođenjem novih materijala krajem 50-ih započeli stvarati novu likovnu produkciju.</p>
<p>»Svako djelo je vozna karta koja nas prenosi u različite krajeve Čilea, ali i reflektira teme poput, ljubavi, smrti i samoće«, ističe čileanska kustosica Patricia Ready. </p>
<p>Ključan motiv čileanske umjetnosti jest krajolik. »Eksperimentiranje, simbol, skrivena poruka prelazili su u drugi plan pred izvršavanjem strogih načela čiji je rezultat bio djelo linearnog čitanja i prepoznatljivih znakova. Teško je bilo izgubiti se. Ipak je krajolik zahtijevao nov pogled i bio polazna točka rasprava i slikarskog eksperimentiranja. Iako su početkom 50-ih krajolik istisnule druge teme, novi materijali i tehnike, umjetnici nisu zaboravili krajolik, jer on čini cjelokupnu sliku ikonografije zemlje«, tumači čileanska kustosica.</p>
<p>Na izložbi stoga krajolik ima posebno mjesto, ali ne više kao reprodukcija stvarnosti već kao »nosilac smisla i metafora što otkrivaju druge rubove psihičkog i fizičkog okruženja«. Roberto Geisse (1953.) predstavit će svoje ulice Santiaga »s okusom melankolije«, a Patricio de la O (1946.) slike prokopana rudnika koji možda evocira »nagrizanje ljudskog roda, njegovih rana i slojeva koji ga pokrivaju kao nešto skriveno«. Od slikara starije generacije što se služe kombiniranom tehnikom zanimljivo će biti viđenje »krajolika za razmišljanje« Carlosa Montes de Oce (1960.).</p>
<p>Pedesetih godina stvara se skupina Rectángulo (Pačetvorina), čija je prva izložba održana 1956. godine. Jedna od zamisli skupine koja je napisala prvi umjetnički manifest u Čileu bila je promicanje umjetnosti ideja gdje bi racionalnost zamijenila iluzionizam.</p>
<p> Od slikara što su pripadali toj skupini Zagrepčani će moći vidjeti djela Matilde Pérez (1920.) koja je u Parizu proučavala umjetnost kretanja i optike pod vodstvom Victora Vasarelyja, te njezina djela imaju značajke optičke umjetnosti. Slikarstvo Rodolfa Opazo (1935.), s druge strane »postavlja metafizičke teme, raspravlja o smrti i postojanju«.</p>
<p>Od slikarica starije generacije predstavit će se Carmine Aldunate (1940.) koja stavlja ljudski lik na istaknuto mjesto, idealizirajući ženstvo u portretima. José Basso (1949.) pak predstavlja čovjeka pod skrivenim i intimnim pogledom, upotrebljavajući simbol kuće koja postaje »ljudsko biće, a njezina unutrašnjost skrovište, otvoreno mjesto samo za neke jer skriva najvrjednije osobine određene osobe«. </p>
<p> Traženje samog sebe jest moto Artura Duclósa (1959.) koji predlaže duhovni put u korak s istočnjačkim religijama. Patricia Israel (1939.), pak, preko miješane tehnike vraća se u prošlost Čilea, a njezini ironični prikazi su povezani s poviješću Latinske Amerike.</p>
<p> U 20. stoljeću čileansko kiparstvo je prigrlilo apstrakciju preko djela Brancusija i kiparice hrvatskog porijekla Lily Garafulic, iako su javna mjesta Santiaga dakako »bila sačuvana za kipove zaslužnih sinova domovine«. Isto kao u slikarstvu, od 1950. godine otprilike dolazi do prave revolucije na polju čileanskog kiparstva, što je slučaj kipara Osvalda Pena (1950.), čija je glavna problematika ljudsko tijelo koje istražuje u raznim materijalima.</p>
<p>José Vicente Gajardo (1953) radi u kamenu i teška i laka geometrijska tijela, pobuđujući razmišljanja o materijalnostima i obliku kao prostoru. Na isti način Paula Rubio se igra s raznim strukturama, oblicima i materijalima, suprotstavlja ih i nadopunjuje, objelodanjujući tako njihove razlike.</p>
<p> Cristián Salineros (1969.) evocira u svojim djelima prirodu i savršenost stvaranja, a njegovi kipovi zatvaraju zagonetke života. Alejandra Ruddoff (1960.) izrađuje sklopive figure, čiji se dijelovi mogu međusobno raščlaniti, a proizvod su nestalne ravnoteže. Lucía Waiser (1940.) dubinski je, pak, istražila dvije discipline: kiparstvo i rad na papiru. U oba slučaja primjećuje se tankoćutnost i ženstvenost u izradi, čiste i jasne linije, naglašena uporaba nijansi boje terakote. Njezina misao kruži oko ljudskog bića, posebno žene čije se tijelo ponekad stapa s voćem. Na ovoj izložbi predstavlja djelo od papira, stvara sličnost između ženskog torza i krušaka, evocirajući plodnost, rodnost i mesnatost obiju.</p>
<p> Najsmionija istraživanja idu u pravcu Julena Birke (1973.) koji u kiparstvo uvodi nekonvencionalne materijale, posebno ističući tekstil jake roza boje. Dodir je važna osnova u njegovu djelu, isto kao svjetlo i prostor u kojem se ono nalazi.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatsko kazalište ukorak s europskim </p>
<p>Želimo da se Hrvatska i prije službenog pridruživanja Europskoj uniji integrira u zajednički europski kulturni prostor, rekao je ministar kulture Božo Biškupić</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Od 11. do 13. studenoga Rijeka je domaćin Generalne skupštine Europske kazališne konvencije (EKK) utemeljene u Berlinu 1988. godine, a koja okuplja 35 teatara iz 22 zemlje. Među njima riječki HNK Ivana pl. Zajca najmlađi je član. U radu skupa, koji je svečano otvorio čelnik EKK-a Daniel Benoin, sudjeluje tridesetak predstavnika najuglednijih kazališnih kuća iz 13 europskih zemalja.</p>
<p> U uvodnom izlaganju ministar kulture mr. Božo Biškupić naglasio je da Hrvatska polaže veliku važnost u razvijanje projekata međunarodne kulturne suradnje. U vremenu kada je Hrvatska i službeno postala kandidatom za punopravno članstvo u Europskoj uniji te u iščekivanju datuma početka pregovora o članstvu – poseban naglasak u međunarodnoj kulturnoj suradnji, izjavio je ministar, stavljen je na suradnju sa starim i novim članicama Europske unije. </p>
<p> »Ulaganje u živu umjetničku produkciju i pomoć gostovanjima naših umjetnika u inozemstvu i inozemnih u Hrvatskoj jedan je od najboljih načina da se naša zemlja i prije službenog pridruživanja Uniji, barem na kulturnom planu, integrira u zajednički europski kulturni prostor«, rekao je ministar Biškupić, naglasivši da je to posebno bitno za umjetnike koji sa svojim kolegama preispituju nova umjetnička stremljenja.</p>
<p> Biškupić je rekao da se Hrvatska u ranim devedesetim godinama, na samom početku tranzicije, odlučila za model kulturne politike čiji je cilj bio zadržati postojeće institucije i razinu zaposlenosti. »Sada je pred nama izazov poduzimanja neophodnih reformi u kulturnom sektoru, a jedna od njih je sigurno i reforma politike prema kazalištu. Moramo osigurati da se javnim sredstvima u prvom redu potiče izvrsnost, bolje povezivanje institucija, bolja pokrivenost i umreženost hrvatskih pozornica, i to ne samo u velikim, već i u malim sredinama, što je jedan od prioriteta ovog Ministarstva«, izjavio je ministar. </p>
<p>Dodao je da Hrvatska priprema novi Zakon o kazalištu, koji bi se u prvom saborskom čitanju trebao naći do kraja ove godine. Tomu je dodao da uspješnih reforma nema bez dijaloga onih koji upravljaju i onih koji stvaraju; onih koji financiraju i onih koji produciraju.</p>
<p> Analiza izazova s kojima se kazalištarci susreću diljem Europe i u Hrvatskoj, mišljenja je ministar, nedvojbeno će doprinijeti promišljanju inovativnih rješenja i pomoći u nastojanjima reformuliranja kulturne politike prema kazalištu.</p>
<p> Benoin je bio iznenađen činjenicom da će novi Zakon o kazalištu, usklađen sa zahtjevima Europske unije, uskoro biti izglasan u Hrvatskoj, s obzirom na to da u Francuskoj nije donesen punih 30 godina.</p>
<p> »To je potvrda da se u Hrvatskoj zakoni liberaliziraju, a u Francuskoj strukturaliziraju«, rekao je Benoin.</p>
<p> Domaćin, gradonačelnik Vojko Obersnel, podsjetio je da je osim trgovačkog, industrijskog i prometnog obilježja Rijeka uvijek težila imati i obilježje kulturnog i obrazovnog središta.</p>
<p>»Po početcima svoga kazališta još iz vremena rimskog carstva na jugu, pa srednjovjekovnih crkvenih prikazanja na sjeveru i jugu, Hrvatska pripada vrlo staroj europskoj civilizaciji«, izjavila je u uvodnom izlaganju intendantica riječkog HNK Mani Gotovac </p>
<p>U programu Generalne skupštine EKK-a uz plenarna zasjedanja održat će se i brojne radionice, a sudionici će u riječkom HNK-u moći pogledati predstave »Jazz« Filipa Šovagovića, u režiji Ivice Buljana, »Fillumenu Marturano« Eduarda de Filippa, u režiji Jagoša Markovića, te »Krvave svatove« F. G. Lorce, djelo nastalo pod redateljskom palicom Damira Zlatana Freya.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Grička vještica« u novome ruhu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ljubitelji knjiga najčitanije hrvatske spisateljice i prve hrvatske novinarke Marije Jurić Zagorke ponovno će se moći prisjetiti nezaboravnih ljubavnih zapleta i intriga njezinih glavnih junaka, u kojima su uživale generacije i generacije čitatelja, i to zahvaljujući velikomu projektu »Školske knjige« koji će pod nazivom Sabrana djela Marije Jurić Zagorke izlaziti sljedeće tri godine. </p>
<p>A prvi dio njezina golemoga opusa – »Grička vještica«, u sedam svezaka, predstavljen je u petak na Interliberu. Taj, vjerojatno najčitaniji Zagorkin roman »Školska knjiga« objavila je u suizdavaštvu s Nakladom Marija Jurić Zagorka iz Zagreba.</p>
<p>Zbog »Gričke vještice«, koja je izlazila i u Malim novinama od 1912. do 1913. godine, ljudi su se dizali u pet sati ujutro kako bi kupili svoj primjerak na kiosku. Ubrzo se taj roman, koji opisuje burno 18. stoljeće, pojavljuje i u sveščićima, koji su se čitali u tramvajima – prisjetio se na predstavljanju knjige jedan od rijetkih Zagorkinih suvremenika akademik Dragutin Tadijanović.</p>
<p>Iz svojih je uspomena na popularnu spisateljicu Tadija izdvojio i jednu peć što su je njegova supruga Jelica i on svojedobno darovali Zagorki, kada se zimi smrzavala u svome skromnome stančiću na zagrebačkome Dolcu.</p>
<p>»Zagorka je stvorila čitače u Hrvatskoj, i u tome je njezina najveća zasluga«, istaknuo je Tadijanović, koji je nakon predstavljanja dugo potpisivao Zagorkinu »Gričku vješticu«.</p>
<p>Mnoge stvari vezane uz Mariju Jurić Zagorku podsjećaju nas na naše vrijeme, a i jezik njezinih književnih djela i novinskih članaka, kako je na predstavljanju otkrio jezikoslovac Alemko Gluhak, ne razlikuje se bitno od onoga kakvim danas govorimo i pišemo. </p>
<p>Urednica Miroslava Vučić prisutne je upoznala s činjenicom da je Zagorka počela pisati zahvaljujući biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, koji joj je, među ostalim, omogućio i uvid u arhive, u kojima se upoznala s poviješću Zagreba.</p>
<p>»Uz ljubavnu priču, Zagorka u svojim djelima govori i protiv porobljavanja Hrvatske i sada je idealan trenutak da se ona ponovno čita«, istaknula je Vučić, dodavši da je taj projekt svojevrstan hommage hrvatskoga nakladništva toj književnici te da je Zagorka mogla biti »naša Jane Austin da smo bili pametniji«.</p>
<p>»Školska knjiga« upravo je u petak, kada je sajam knjiga ponovno posjetilo mnoštvo ljudi, dobila nagradu za sveukupni nastup na Interliberu. A dan prije, u četvrtak na večer, u Zimskome vrtu Zagrebačkog velesajma nagradu od 100.000 kuna primio je pobjednik V. B. Z.-ova natječaja za najbolji neobjavljeni roman 2004. godine Davor Špišić. Njegov će roman prvijenac »Koljivo« biti tiskan u 100.000 primjeraka, a 17. studenoga prodavat će se uz Večernji list.</p>
<p>Na Interliberu nije nedostajalo ni kulinarskih specijaliteta, koje je u petak na »Profilovu« štandu pripremao najpoznatiji kuhar među književnicima Veljko Barbieri. Neke od tih delicija naći će se i u novome, trećem nastavku njegova »Kuharskoga kanconijera«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tuzlanske nagrade Balogu i Koščecu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na Interliberu su predstavljene dvije tuzlanske književne nagrade: »Mali princ« za najbolju knjigu iz dječje književnosti, koju je dobio hrvatski književnik Zvonimir Balog, i nagrada »Meša Selimović«, koja je pripala također hrvatskomu književniku Marinku Koščecu. Zvonimir Balog nagrađen je za knjigu »Zmajevi i vukodlaci«, a Marinko Koščec za roman »Netko drugi«. Čestitajući Balogu, ravnatelj tuzlanskoga nakladnika »Bosanska riječ« Šimo Ešić rekao je kako se nagrade dodjeljuju za najbolje djelo na »srpskohrvatskom« području. Nagrade je ustanovio nakladnik »Bosanska riječ« iz Tuzle. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U HNK proslava Smareglie</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U nedjelju se u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu svečanim koncertom obilježava 150. obljetnica rođenja i 75 godina od smrti istarskog skladatelja Antonija Smareglie. </p>
<p>U svoje vrijeme bio je veoma poznat, njegove opere izvođene su u milanskoj Scali, na njujorškom Metropolitanu, u Veneciji, Beču, Dresdenu i drugdje, a naša ga publika znade o operi »Oceana« u zagrebačkoj izvedbi. Smareglia se smatrao talijanskim skladateljem, rođen je u Puli od majke Hrvatice i oca Talijana, a rodnoj je Istri poklonio operu »Istarska svadba«, jedno od svojih najboljih djela. </p>
<p> Na programu koncerta u HNK, kojim će ravnati direktor Zagrebačke opere Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, naći će se odlomci šest Smareglijevih opera, a pored orkestra Opere HNK nastupit će solisti Ivanka Boljkovac, Antonija Boroša, Željka Martić, Olga Radmanovac, Diana Hilje, Ivica Gržanić, Saša Ivaci, Davor Radić, Ozren Bilušić i Ivica Trubić. </p>
<p>N. T.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Francesco Petrarca« Dimitriju Popoviću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slikar Dimitrije Popović dobitnik je nagrade »Francesco Petrarca« na 15. smotri »Arte Padova«, jednoj od najvećih izložaba suvremene umjetnosti u Europi, priopćio je u petak voditelj marketinga tog slikara Zoran Škugor. Nagradu je tom istaknutom umjetniku u četvrtak na otvorenju smotre uručio padovski gradonačelnik Flavio Zanonato za njegov najnoviji izložbeni ciklus »Hommage a Dali« koji je na ovogodišnjoj »Arte Padova« pobudio veliko zanimanje publike i kritike. Ta nagrada u obliku medalje dodjeljuje se za vrhunska umjetnička djela, a Popović je na smotri sudjelovao kao gost. Spomenuti ciklus od 18 crteža bit će izložen i u Trstu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Moore nastavlja »Fahrenheit 9/11«</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Redatelj Michael Moore planira snimati nastavak filma »Fahrenheit 9/11«, njegove polemike protiv administracije predsjednika Georgea W. Busha, a koji bi trebao biti prikazan u vrijeme iduće predsjedničke izborne kampanje, izjavila je u četvrtak glasnogovornica njegova distributera. Nastavak nazvan »Fahrenheit 9/11 i 1/2« razmatrat će ista pitanja kao Mooreov prijašnji dokumentarac za koji je stalno ponavljao da ima cilj preokrenuti predsjedničku utrku protiv Busha. »Želimo da kamere nastave snimati i da budu spremne za dvije ili tri godine«, kazao je Moore za »Daily Variety« (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>U napadu Ljubojević ili Bošnjak</p>
<p>»Zasad je prvoj postavi bliži Ljubojević, a postoji i opcija s Bošnjakom u napadu. Sa Zahorom i Bošnjakom možemo biti vrlo agresivni prema Varteksovoj zadnjoj liniji, a uz to bi se otvorilo i još jedno mjesto u veznom redu za kakvog kreativnog igrača«, kaže Dinamov trener Nenad Gračan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Goran Ljubojević u prvoj postavi Dinama! Ovaj je podatak još donedavno djelovao sasvim običnim i, štoviše, očekivanim. Uostalom, što je logičnije od uvrštavanja najskupljeg ljetnog pojačanja u udarnu momčad? Ipak, vijest o ulasku Ljubojevića u prvu postavu vremenom je poprimila obrise iznenađenja. Plavokosi bi osječki napadač, dakle, trebao u subotnjem prvenstvenom okršaju protiv Varteksa u Maksimiru (17.30 sati) zaigrati od prve minute što mu je u posljednja dva mjeseca uspjelo tek - jednom.</p>
<p> Posljednji prvenstveni dvoboj u kojem je zaigrao od početka datira još od 18. rujna i dvoboja protiv Zagreba u Kranjčevićevoj. Ovaj put mu koridor od klupe prema travnjaku otvara ozljeda udarnog napadačkog dvojca Eduardo - Karić. Maksimirski će Brazilac propustiti subotnji dvoboj zbog tri žuta kartona, dok Karić još osjeća bolove u gležnju. No, čak ni ova situacija još nije definitivno raskrilila vrata Ljubojeviću. Trener Nenad Gračan ozbiljno razmišlja o manevru kojim bi Ivana Bošnjaka »prislonio« Dariju Zahori u vrhu napada, dok bi Bošnjakovo mjesto na desnom boku preuzeo Marijan Buljat.</p>
<p> – Zasad je prvoj postavi bliži Ljubojević, a postoji i opcija s Bošnjakom u napadu. Sa Zahorom i Bošnjakom možemo biti vrlo agresivni prema Varteksovoj zadnjoj liniji, a uz to bi se otvorilo i još jedno mjesto u veznom redu za kakvog kreativnog igrača, naglasio je Gračan.</p>
<p> Varteksov niz od pet uzastopnih pobjeda, čini se, ne zamara suviše maksimirsku struku</p>
<p> – Bez obzira na taj njihov impresivan niz rezultata, uvjereni smo da imamo kvalitetu kojom ih možemo zaustaviti. Koliko vidim po izvještajima, i Zadar je u posljednjoj utakmici protiv Varteksa imao veliki broj prilika, ali ih nije iskoristio, dok Varaždinci jesu. Sigurno je da ćemo i mi imati svojih šansi, a bitno je da budemo koncentriraniji nego u posljednjoj utakmici protiv Osijeka. Uostalom, protiv Osijeka bismo svi bili zadovoljniji da smo u utakmicu ušli s većim brojem bodova. Veseli me što je atmosfera u momčadi u redu i što se to, iz utakmice u utakmicu, vidi i na samome terenu, zaključio je maksimirski trener.</p>
<p> U sastav se vraća Danijel Pranjić, koji je zbog tri žuta kartona propustio dvoboj protiv Osijeka u kojem su njegovi suigrači jedva nekako iščeprkali bod odigravši 1-1. Među kandidate se vraća u Dalibor Poldrugač koji je propustio dvoboj u Gradskom vrtu zbog viroze. Protiv Varteksa će, dakle, od prve minute najvjerojatnije zaigrati: Vasilj – Ješe, Mijatović, Milinović – Bošnjak, Buljat, Agić, Pranjić; Kranjčar – Ljubojević, Zahora.</p>
<p> Članovi kluba u subotu će imati besplatan ulaz na istočnu tribinu uz predočenje članske iskaznice. Cijene ulaznica su 60 kn za zapadnu tribinu, 40 kn za istočnu, 20 kn za sjevernu i 150 kn za ložu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Idora Hegel blizu vodstvu</p>
<p>U nastupu Galine Maničenko vidi se veliko iskustvo, dok Idora Hegel sazrijeva i tako stječe mogućnost borbe i s najboljim klizačicama. Otvorena borba za prvo mjesto, u subotu u 19.30 sati, bit će odličan završetak 37. Zlatne piruete </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prva polovica natjecanja na ovogodišnjoj Zlatnoj pirueti vratila je hrvatskom klizanju mogućnost da se opet bori za prva mjesta, a ne samo da sudjeluje. To se ima zahvaliti izvrsnom nastupu Idore Hegel, koju je samo jedna pogreška kod trostrukog »rittbergera« udaljila od prvog mjesta nakon obaveznih sastava. Nezgodan ždrijeb je onemogućio bolji pregled konkurencije, jer je poslije iznenadnog odustajanja Slovakinje Zuzane Babiakove, najveća favoritkinja, izvrsna Ukrainka Galina Maničenko (2003. četvrta u Europi) nastupila već druga po redu, dok su ostale najbolje klizale u zadnjoj skupini, a Idora Hegl – devetnaesta. Po nastupu Galine Maničenko vidi se veliko iskustvo, dok Idora Hegel sazrijeva pa tako stječe mogućnost nadmetanja i s najboljim klizačicama. Otvorena borba za prvo mjesto, u subotu u 19.30 sati, bit će odličan završetak 37. Zlatne piruete. </p>
<p>Nastup klizača bio je u sjeni nadmetanja klizačica. Iako su se među 17 klizača našla i četiri nacionalna prvaka, ipak je u obaveznim sastavima vidno bio bolji nepoznati Nijemac Martin Liebers. Drugi je bio izvrsni ukrajinski skakač Anton Kovalevskij unatoč neuspjelom pokušaju trostrukoga axela. Iza njega je nepoznati i neobični predstavnik Kanade Hugh Yik i veoma muzikalni Talijan Paolo Bacchini. Nakon duljeg vremena i Hrvatska je imala svog predstavnika. Bio je to tek 16 godišnji Boris Martinec koji je iznenadio vrlo lijepim sastavom u kojemu jedino nije uspjela kombinacija, ali se zato istaknuo muzikalnom, smišljenom i izražajnom izvedbom. </p>
<p>U plesu, po običaju, obavezni je dio već navijestio poredak na kraju. Poljaci Kauc i Zych, Česi Janostakova – Prochavka i Britanci O'connor – O'Dougherty. Klizači završavaju nastup slobodnim sastavom u subotu u 14 sati, plesači u 17.30 sati. </p>
<p>• Poredak klizačica nakon obaveznog dijela: 1. Maničenko (Ukr) 0.5, 2. Hegel (Hrv) 1.0, 3. Timošenko (Azr) 1.5, 4. Falotico (Bel) 2.0, 5. Vasiljeva (Bug) 2.5...16. Krizmanić 8.0... 21. Pozojević (obje Hrvatska) 10.5.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jure Zdovc protiv bivše momčadi </p>
<p>Dvoboj regionalne lige između Splita i Geoplin Slovana probudit će sjećanja u taboru Splićana na prošlu sezonu. Zdovc je tad uskočio usred natjecanja i pokazao da mlada momčad »žutih« može osvajati trofeje</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na splitske Gripe dolazi Jure Zdovc, a susret regionalne lige Splita CO i Geoplin Slovana probudit će sjećanja u taboru Splićana na prošlu sezonu. Zdovc je tad uskočio usred natjecanja i pokazao da mlada momčad »žutih« može osvajati trofeje. </p>
<p>Neočekivana pobjeda u kupu u Jazinama sa Zdovcem na klupi nije na Gripama materijalizirana i danas je splitska momčad zbog financijskih slabosti još uvijek u fazi sazrijevanja. No, ostaje bajkovita priča iz koje je jasno da momčad Split ima potencijala, kao i da će Zdovc ostvariti trenersku karijeru barem jednako kvalitetnu igračkoj. Putovi su im se razišli, iako mnogi smatraju da je Zdovca trebalo zadržati što dulje na Gripama. Uglavnom, za susret s Geoplinom ne zna se hoće li za Split nastupiti glavni pokretač Roko Ukić, koji je virozan. Razbolio se i trener Ivica Burić, ali on će sigurno dirigirati »žutima«. Stoga je najava pripala splitskom savjetniku Mirku Novoselu, koji je istaknuo: </p>
<p>– Neće biti problema za pobjedu ostavimo li srce na parketu. Trebamo iskoristi uzlaznu putanju naših rezultata i forme. </p>
<p>Dobra je vijest što bi napokon, nakon šest mjeseci pauze zbog mononukleoze, trebao nastupiti Mateo Kedžo.</p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>MUP zabranio Guroviću dolazak u Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uoči nedjeljnog dvoboja košarkaša Cibone protiv Partizana, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske zabranilo je košarkašu beogradske momčadi Milanu Guroviću ulazak u našu zemlju. Kako se navodi u dopisu, Gurović je nepoželjan zbog tetovaže na lijevoj ruci na kojoj je iscrtan lik četničkog vojvode Draže Mihajlovića. U MUP-u su istaknuli kako se tetovaža ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata smatra isticanjem obilježja kojim se potiče ili poziva na mržnju, ili nasilje na temelju rasne, nacionalne ili vjerske pripadnosti što kažnjivo prema više članaka zakona. Gurovića tako zagrebačka publika neće moći vidjeti u nedjelju, a niti na ostalim gostovanjima Partizana u Hrvatskoj u Goodyear ligi. </p>
<p>Zanimljivo će biti vidjeti reakciju Eurolige, jer Cibona i Partizan trebaju 2. veljače igrati u Zagrebu u 13. kolu najelitnijeg europskog natjecanja. Gurović koji je nedavno izjavio »Dražu neću da krijem«, prošle je godine, dok je nastupao za španjolsku Unicaju, ipak izbjegao nastup protiv Cibone. Za nedolazak u Zagreb, španjolski klub je tada kaznio reprezentativca SCG sa 25 tisuća eura. </p>
<p>D. J.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Boroš u osmini finala</p>
<p>LEIPZIG</p>
<p> – Hrvatska je imala čak četiri predstavnice u glavnom turniru Otvorenog prvenstva Njemačke u stolnom tenisu, no u osminu finala očekivano je prošla samo Tamara Boroš. Najbolja europska stolnotenisačica u 1. kolu nije imala poteškoća protiv Bjeloruskinje Cigankove (4-0), ali se u sljedećem meču itekako namučila. Protiv Njemice Silbereisen povela je s 3-0, no dopustila joj je da se potpuno vrati u meč. Ipak, odlučujući set otišao je na stranu naše igračice koja će u osmini finala igrati protiv još jedne Njemice, Jie Schopp. Andreja Bakula u 1. je kolu svladala Ruskinju Fadejevu, ali već je u sljedećem kolu naletjela na kinesku »minu«, Guo Yue je bila bolja s 4-0. Slično jer prošla i Cornelia Vaida koja je prvo pobijedila Slovakinju Poljačkovu, a onda izgubila od Guo Yan. Sandra Paović poražena je već u 1. kolu, zaustavila ju je Bjeloruskinja Kostromina. Zoran Primorac nije nastavio s dobrim igrama, već u 1. kolu izbacio ga je domaći stolnotenisač Fejer-Konnerth.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, 1. kolo: Fejer-Konnerth (Nje) – PRIMORAC 4-1; stolnotenisačice, 1. kolo: BOROŠ – Cigankova (Bje) 4-0, BAKULA – Fadejeva (Rus) 4-3, VAIDA – Poljačkova (Svk) 4-2, Kostromina (Bje) – PAOVIĆ 4-1; 2. kolo: BOROŠ – Silbereisen (Nje) 4-3, Guo Yue (Kina) - BAKULA 4-0, Guo Yan (Kina) – VAIDA 4-0. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Arafat pokopan u Ramallahu uz opći kaos</p>
<p>RAMALLAH/KAIRO</p>
<p> – Yasser Arafat (75) pokopan je u petak poslijepodne uz opći kaos u svojem sjedištu Mukati u Ramallahu na Zapadnoj obali. Palestinci su objavili da će Arafat počivati u Mukati, »u betonskom sarkofagu, na zemlji koja je dovezena iz Jeruzalema«. Isticali su da je Ramallah samo privremeno posljednje Arafatovo počivalište, koji bi – jednoga dana – trebao biti prebačen u istočni Jeruzalem. </p>
<p>Helikopter s posmrtnim ostacima palestinskog predsjednika Yassera Arafata iz Kaira je u petak poslije podne došao u Ramallah gdje su ga dočekali deseci tisuća Palestinaca. Nasilno su se probili u sjedište preminulog palestinskog predsjednika, stvorivši neopisivu gužvu. Pripadnici palestinske službe sigurnosti, nakon što su jedva uspjeli lijes izvući iz helikoptera koji je okružila masa Palestinaca, popeli su se na lijes i čvrsto ga držali, te se tako polako micali kroz gotovo neprobojnu gomilu. Zbog nemoći da kontroliraju stanje oko Arafatova lijesa na putu prema mjestu pokopa u Mukati, pripadnici službe sigurnosti pucali su u zrak. Praćeni pucnjevima, iz kaotične gomile stizali su uzvici »Yasser, Yasser« »Alah Akbar« i »Amu Amar, ti se sada odmaraj, a mi ćemo preuzeti borbu«. U gužvi je srušena obližnja drvena konstrukcija u Mukati, a pod njom su ostala tijela ozlijeđenih Palestinaca. Vozilima hitne pomoći gotovo je onemogućen dolazak do mjesta nesreće. Arafatu (75) koji je u četvrtak umro u vojnoj bolnici Percy, nedaleko od Pariza, priređen je u petak prije podne službeni vojni ispraćaj u Kairu. Na ispraćaju je bilo mnoštvo arapskih i stranih državnika i dužnosnika. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Koštunica: Europska perspektiva zbližava Hrvatsku i SCG</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Europska perspektiva jasan je cilj koji, zajedno s razvojem dobrosusjedstva i partnerstva na svim poljima, zbližava Hrvatsku i Srbiju i Crnu Goru, izjavio je premijer Srbije Vojislav Koštunica uoči dolaska hrvatskog premijera Ive Sanadera u prvi službeni posjet Beogradu.</p>
<p> Srbijanski premijer je najavio da će s premijerom Sanaderom razgovarati o konkretnim pitanjima, posebice o tome što se može učiniti za unapređenje gospodarske suradnje. Spomenuo je kao pozitivan primjer povezivanje srpskog elektroenergetskog sustava s europskim i rekao da se tim povodom na nedavnom susretu u Ernestinovu pokazalo da samo u oblasti energetike postoje velike mogućnosti suradnje navodeći pritom tvrtku »Rade Končar« i Institut »Mihajlo Pupin«.</p>
<p>Koštunica je posebice ukazao na činjenicu da su stranka premijera Sanadera, HDZ i njegova Demokratska stranka Srbije članice iste ideološke i političke organizacije, Europske pučke stranke, što je bez obzira na prirodne razlike poticajno za bolje razumijevanje i suradnju.</p>
<p>Zamoljen da prokomentira izjave crnogorskog premijera Mila Đukanovića o namjerama za osamostaljenje Crne Gore, Koštunica je podsjetio na to da Ustavna povelja predviđa mogućnost da neka od članica zajednice na referendumu odluči o svojem statusu, ali tek nakon što se ispune određene obveze.</p>
<p>Kad je riječ o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, Beograd je svjestan svojih međunarodnih obveza.</p>
<p>»Suradnja s Haaškim sudom nije dovedena u pitanje. U nekim segmentima, poput dostavljanja dokumentacije i oslobađanja svjedoka čuvanja državne ili vojne tajne, učinjeno je gotovo sve, a kad je riječ o odlasku optuženih u Haag, postoje dvije mogućnosti. Jedna je uhićenje, a druga dobrovoljna predaja, što je povoljnije zbog stabilnosti u regiji«, kazao je premijer. Podsjetio je da se i u Hrvatskoj u gotovo svim slučajevima radilo o dobrovoljnoj predaji. </p>
<p>Problem nestalih, jedno od najvažnijih otvorenih pitanja u hrvatsko-srpskim odnosima, »bolno je i teško pitanje za svaku vladu«, kazao je srbijanski premijer, te naglasio da se sve vlade u regiji moraju angažirati na utvrđivanju sudbine nestalih.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o položaju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Koštunica je rekao da postoji dobar Zakon o zaštiti prava manjina: »Stalo nam je do toga da se nacionalne manjine u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, osjećaju da su u svojoj kući, pri čemu kroz rad državnih tijela i kroz zakone treba osigurati sve elemente koji čuvaju identitet nacionalnih manjina«.</p>
<p>Premijer Koštunica rekao je da je počeo proces demilitarizacije granica u skladu s europskim standardima. Nije mogao precizirati vrijeme kada će se Vojska SCG povući s granice prema Hrvatskoj, ali je izrazio želju da to bude što prije. </p>
<p>»Kad je o utvrđivanju granice na Dunavu riječ, važno je ne pogriješiti i s dobrom voljom i u konstruktivnom duhu doći do rješenja«, kazao je Koštunica.</p>
<p>»Za Srbiju je u odnosima s Hrvatskom od otvorenih pitanja najvažnije ono o statusu izbjeglica, njihovu povratku i povratku imovine«, kazao je Koštunica dodajući i ostala otvorena pitanja, od rješavanja problema stanarskih prava do dosljedne primjene Zakona o oprostu. U tom kontekstu, kazao je srbijanski premijer, pozitivno je to što hrvatska vlada ima politički sporazum sa SDSS-om i što je ostvarena dobra suradnja s tom strankom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Civili u zamci oružanih sukoba </p>
<p>Glasnogovornica Crvenog križa kaže da je »Falluja humanitarna katastrofa«, a očevici govore o mrtvim tijelima koja već danima leže po ulicama / Američke snage u Falluji od ponedjeljka ubile oko 600 pobunjenika ></p>
<p>FALLUJA/BAGDAD</p>
<p> - Američke snage preuzele su nadzor nad gotovo cijelim pobunjeničkim gradom Fallujom, izjavio je glasnogovornik marinaca u petak, dodajući kako će biti potrebno određeno vrijeme prije nego se osigura grad. »Ostaje da se zauzme relativno mali dio«, rekao je poručnik Lyle Gilbert. </p>
<p>»Kontroliramo Falluju tako što smo ondje prisutni, no trebat će neko vrijeme prije nego grad bude siguran«, rekao je poručnik, odbijajući odrediti u kojem će to roku biti. Istodobno, američka je vojska objavila da je od ponedjeljka, kad je počela američko-iračka ofenziva na Falluju, ubijeno 18, a ranjeno 178 ljudi. Ti novi podaci objavljeni u priopćenju govore o povećanom broju ranjenih koji je ranije iznosio 69, dok broj mrtvih ostaje nepromijenjen. U priopćenju se navodi da su novi podaci utvrđeni u četvrtak u 20 sati. Svi ranjenici evakuirani su u medicinske centre na njegu. Ubijeno je i pet iračkih vojnika koji su sudjelovali u operaciji, a još ih je 34 ranjeno u napadu. Američki vojni dužnosnik rekao je pak da je na strani pobunjenika u sukobima koji se i dalje nastavljaju smrtno stradalo 500 osoba.</p>
<p>Inače, agencije javljaju o »noćnoj mori« u pobunjeničkom gradu Falluji gdje su gerilci »stjerani u sve manji prostor«. Američki izvori procjenjuju da su pod ponedjeljka ubili oko 600 pobunjenika. U toj operaciji sudjeluje oko 10.000 američkih i 2000 iračkih vojnika.</p>
<p>U međuvremenu raste zabrinutost za civile u Falluji, koji su uhvaćeni u zamku oružanih sukoba. Glasnogovornica Crvenog križa kaže da je »Falluja humanitarna katastrofa«, a očevici govore o mrtvim tijelima koja već danima leže po ulicama. </p>
<p> Irački Crveni polumjesec kojemu pomažu i strane humanitarne agencije poput Međunarodnog Crvenog križa i UNICEF-a, izvijestio je kako su od američkih vojnih snaga i prijelazne iračke vlade zatražili da se stanovništvu grada omogući dostava hrane, vode, lijekova i ostalih potrepština te da se ulazak u grad omogući i liječnicima. (AFP/BBC/Hina/gt)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blair pozvao Busha da podupre nove palestinske vlasti </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair i američki predsjednik George W. Bush postigli su u četvrtak na zajedničkoj večeri u Bijeloj kući punu suglasnost oko nužnosti uspostave mira i sigurnosti na Srednjem istoku </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair i američki predsjednik George W. Bush postigli su u četvrtak na zajedničkoj večeri u Bijeloj kući punu suglasnost oko nužnosti uspostave mira i sigurnosti na Srednjem istoku. Detalji tog zajedničkog konsenzusa bit će razrađeni nakon druge runde njihovih razgovora.</p>
<p>»Ostvarenje srednjoistočnog mira je hitno i ne trpi nikakvo odgađanje«, rečeno je u Washingtonu. Blair i Bush su izrazili uvjerenje da je nakon smrti palestinskog vođe Yassera Arafata, ponovno oživljavanje ranije dogovorenog »Putokaza mira« prioritetna politička zadaća na međunarodnoj sceni. </p>
<p>Dvije strane će značajnu pažnju posvetiti i zauzimanju zajedničkog političkog stajališta prema Iranu koji ima izražene ambicije da u što skorije vrijeme postane nova nuklearna sila. Bit će i riječi o američko-europskim odnosima i bilateralnim trgovačkim odnosa. </p>
<p>Britanski premijer, prvi strani državnik koji je posjetio Busha nakon njegove izborne pobjede 2. studenoga, pokušat će u prvom redu iskoristiti svoj utjecaj kako bi washingtonska administracija pomogla da se otkloni »politički vakuum« nakon odlaska palestinskog vođe. </p>
<p>London koji se postavlja u ulogu mosta između Europske unije (EU) i SAD-a svoj pritisak na Busha temelji na vojnom doprinosu britanskih postrojbi u svrgavanju režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. Ističe se da bi to bila neka vrsta nagrade za britansku iračku ratnu lojalnost prema SAD-u.</p>
<p>Blair je mišljenja da je upravo sada kada je otišao sa scene karizmatski palestinski čelnik i simbol palestinskog otpora Yasser Arafat pravi trenutak da se iz Washingtona i Londona uputi signal svim zainteresiranim stranama o nužnosti da se iskliznuti srednjoistočni mirovni vlak postavi na obnovljeni kolosijek. Visoki britanski gost kojega sljedeće godine očekuju izbori pozvao je svog domaćina da pruži podršku novim palestinskim vlastima. </p>
<p>Predsjednik Bush je odlazak Arafata oslikao kao novu mogućnost za srednjoistočni mir. Rekao je da je to značajan trenutak za Palestince u njihovoj težnji za mirom, sigurnošću i neovisnom državom. Koliko će takva nastojanja poduprijeti Bijela kuća, teško je sa sigurnošću dokučiti. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Transatlantski dijalog i terorizam</p>
<p>Otkako je u srpnju ove godine morao napustiti mjesto direktora CIA, George Tenet drži mnogo dobro plaćenih govora u kojima naglašeno malo toga kaže. No, da je on čovjek koji i previše toga zna, to je jasno. </p>
<p>O povodima za napad na Irak, recimo: njegova CIA sudjelovala je u tome s prenapuhanim izvješćima, a kad su američki obavještajci počeli »spuštati loptu na zemlju« i upozoravati da Saddam nema veze sa Bin Ladenom, niti da baš priprema nuklearno oružje, onda su u Pentagonu malo krivotvorili ta izvješća kako bi Bush dobio ono što želi i treba. </p>
<p>George Tenet tu bi imao puno toga reći, ali on to ne želi, a u međuvremenu bi se Senat trebao pozabaviti izvješćem koje je osvanulo uoči predsjedničkih izbora i koje navodno svjedoči upravo o tome kako je Pentagon krivotvorio izvješća CIA da bi Bijela kuća mogla imati povod za napad na Irak.</p>
<p>Tenet je, dakako, u pravu kad na jednom od predavanja kaže da je »terorizam tema koja će zaokupljati i sljedeću generaciju Amerikanaca na način na koji je to učinio hladni rat«. Za početak, ova generacija, ne samo Amerikanaca, htjela bi znati koliko je točno ono što se tvrdi. Naime, da je Irak napadnut na osnovi krivotvorenih, dakle lažnih izvješća o izmišljenim prijetnjama.</p>
<p>Glavnog tajnika NATO-a, Jaapa de Hoopa Scheffera, to pitanje, međutim, ne zanima dok ovih dana poziva Europljane da se malo približe američkim pogledima na borbu protiv terorizma i na rat u Iraku. I jedno i drugo, naime, izaziva dramatični percepcijski jaz između Europe i Amerike, a prema Schefferu, u nužnom prebrođivanju tog jaza,</p>
<p>Europljani se moraju približiti američkom stajalištu o ozbiljnosti prijetnje terorizma. Štoviše, upravo sada glavni tajnik NATO-a vidi pravi trenutak u kome »rat u Iraku, koji je opasno podijelio zapadnu alijansu, nudi priliku za ujedinjavanje (Europe i Amerike)«. </p>
<p>No, prije nego što se Europa približi američkim stajalištima i tako pridonese premošćivanju sadašnjeg jaza, glavni tajnik NATO-a naglašava kako se ta Europa mora usuglasiti sama sa sobom. »Ako želimo transatlantski dijalog kao dijalog odraslih ljudi«, kaže Scheffer, »činjenica je da bi svaki američki predsjednik i svaki Amerikanac rado saslušao što Europa misli, ukoliko bi to artikulirao jedan glas, a ne pet različitih glasova kao sada«. No, to je već druga razina transatlantskih nesuglasja, na kojoj, kaže Scheffer, »europski integracijski proces ne smije biti usmjeren protiv SAD-a, jer to će samo razjediniti Europu, što nikome nije cilj«.</p>
<p>No, za početak, i Europa očekuje od Washingtona pojašnjenje onoga što se događalo uoči napada na Irak i do koje su mjere točne tvrdnje da je Bush »isfabricirao« navodne razloge za taj rat. Jedno od »pet europskih različitih stajališta« koja spominje Scheffer vjeruje da upravo rat u Iraku uvećava globalnu opasnost od terorizma, ali to je vjerovao i Kerry, koji nije uspio pobijediti Busha ...</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bavarska zabranila nošenje muslimanskih rubaca u školama</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Bavarski parlament donio je odluku o zabrani nošenje rubaca u državnim školama učiteljicama muslimanske vjeroispovjesti, javili su u petak njemački mediji. Bavarska je time postala peta savezna pokrajina koja je donijela takvu odluku. Za zabranu su glasovali poslanici Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja je u Bavarskoj na vlasti, a protiv zabrane socijaldemokrati i Zeleni.</p>
<p>Bavarska ministrica kulture Monika Hohlmeier (CSU) smatra da islamisti rubac svjesno zloupotrebljavaju kao politički simbol i kao sredstvo za ugnjetavanje žena. To je nespojivo s našim vrijednostima demokracije, tolerancije i jednokosti, zaključila je Hohlmeier. </p>
<p>Najnovijom zabranom nisu pogođena pokrivala za glavu kod pripadnika ostalih vjerskih zajednica, poput židovskih. Zabrana se također ne odnosi na opatice koje na mnogim državnim školama na jugu Njemačke drže nastavu. Hohlmeier je tu razliku objasnila time što katoličke crkve i židovske zajednice »bezrezervno podržavaju njemački ustavni poredak«. </p>
<p>Nakon što je Ustavni sud odbacio opću zabranu nošenja vjerskih obilježja na državnim školama te je tu odluku prepustio pojedinim saveznim pokrajinama, zabranu nošenja muslimanskih rubaca na državnim školama dosad su uvele pokrajine Baden Wuertenberg, Donja Saska, Saarland i Hessen, gdje je nošenje rubaca zabranjeno svim djelatnicama u državnim službama, a ne samo na školama. U Berlinu je zabranjeno isticanje svih vjerskih simbola u javnim ustanovama, a uvođenje sličnih zabrana planiraju i pokrajine Sjeverno Porajnje-Vestfalija i Bremen. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Afera Žužul bacanje je pijeska narodu u oči, tako se ne gradi pravna država </p>
<p>Začudilo me je da oporba traži ostavku ministra Miomira Žužula iako se još nije dokazalo da je u bilo čemu kriv. Ako želimo pravnu državu, onda oni koji je toliko zagovaraju trebaju prednjačiti u njezinu uspostavljanju. Troje predstavnika oporbe, Ivica Račan (SDP), Vesna Pusić (HNS) i Zlatko Tomičić (HSS), moralo bi znati da je svatko pred narodom i sudom nevin dok mu se ne dokaže obratno. A ako su zabrinuti što će Europa misliti o Hrvatskoj zbog te afere, onda neka najprije ispitaju sebe, pa se neće bacati blatom na druge. Mislim na ogromnu štetu koju su upravo njihove stranke uzrokovale Hrvatskoj.</p>
<p>Prvo, problem sa Slovenijom ne bi postojao da Račan nije parafirao sporazum s Drnovšekom, darujući Sloveniji našu Savudriju. Time su sada pred Hrvatskom i ogromne novčane štete da bi dokazala svoje pravo. Račan o tome mudro šuti.</p>
<p>Ogromne se štete Hrvatskoj nanose i istupima predsjednika Mesića (koji dolazi iz HNS-a), od one isprike Srbima pa do »nepostojećeg« rata s Crnom Gorom, da samo neke spomenem.</p>
<p>A gospodin Zlatko Tomčić insinuira da premijer Sanader i ministar Žužul kradu. To nikako ne dolikuje jednom saborskom zastupniku, a kamoli stranačkom čelniku. A je li je gosp. Tomčić preispitao svoje djelovanje u Saboru, svoja saborska primanja prije nego li je osudio druge?</p>
<p>Afera Žužul samo je bacanje pijeska narodu u oči, podzemni rad onih koji su na takav isti način došli do vlasti, pa sada se grčevito bore da na tim pozicijama ostanu. </p>
<p> Neki novinari još uvijek spominju dvjesto bogatih obitelji, a da ih ne imenuju, što ni sam Sabor nikada nije uspio. To ne dolikuje uglednom novinarstvu, time se želi manipulirati javnost protiv HDZ-a. A tako se ne gradi pravna država, nego se ruši postojeća. </p>
<p>VANDA BORAS PODRAVAC Canberra, Australija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kojim pravom HEP traži »doprinose« potrošača za svoja nova ulaganja</p>
<p>Hrvatska elektroprivreda (HEP), državna tvrtka, ima potrebu investirati u izgradnju novih izvora električne energije. I što?! HEP neće, kao druge tvrtke ili građani, na banku po kredit, ako svoga kapitala nema. Ne, HEP neće tražiti kredit od banke, HEP će poskupjeti struju deset, odnosno dvadeset posto, i riješen problem, kao u »samoupravnomu socijalizmu« kad su doprinosi građana gradili ovo ili ono. I opet, kao u samoupravnomu socijalizmu, građani neće za svoj doprinos u dogradnju HEP-a dobiti dionice u HEP-u (u Vlade su duboki džepovi).</p>
<p> Da apsurd bude veći, upravo je i službeno puštena u pogon trafostanica u Ernestinovu (ona koju su srpski pobunjenici uništili), za čiju su obnovu porezni obveznici »doprinijeli« 800 milijuna kuna, koja je HEP spojila na električnu mrežu koja je druga po veličini na svijetu, odmah iza američke. I kažu, HEP je ušao na slobodno tržište električnom strujom. Odmah je izračunato i koliko su već zaradili ove godine. Što će reći, HEP je sada u mogućnosti kupovati jeftinu struju, recimo u Albaniji ili Srbiji, i skupo je prodavati (i) svojim potrošačima, ili naplaćivati »prijevoz« jeftine struje za tržiste.</p>
<p> Ali, ulaskom na slobodno tržište i HEP-ovo će se tržište liberalizirati, tj. otvorit će se novim dobavljačima struje, HEP će izgubiti monopol i dobiti konkurenciju. Možda je to glavnim razlogom što HEP žuri ugrabiti koliko više »može« dok još može. Tko se ne sjeća »tržišnoga« poslovanja HEP-a recimo zadnje dvije-tri godine kada je isključivao struju tisućama potrošača, jer struju nisu mogli platiti. Kojim pravom HEP sada traži »doprinose« potrošača za svoja ulaganja?!</p>
<p>Doista, svaka država ima svoju mafiju, a Hrvatsku ima mafija.</p>
<p>RUDOLF ARAPOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nismo »najmoprimci«, protuustavno smo lišeni svoga vlasništva i doma</p>
<p>U Vjesniku od 11. studenoga 2004., pod naslovom »Otkup stanova bio bi nova nacionalizacija«, ponavljaju se stare, odavno u medijima pobijene tvrdnje Udruge vlasnika nekretnina, pa je zato potrebno ukratko ponoviti i istinu, tim više što se vrlo često sprječava objavljivanje mnogih naših pisama poslanih tisku. </p>
<p>Glavna vlasnička prava (uporabe, posjeda stana i dr.) trajno su u SFRJ oduzeta od izvornih vlasnika dodjelom stanarskoga prava, u kojem su trajno (tj. zauvijek) bila uključena ta ista vlasnička prava. Potpuno je apsurdno kada netko tvrdi (bez obzira jesu li to zemljišno-knjižni »vlasnici«, ili je to Ustavni sud, ili Europski sud, itd.) da vlasnik može biti onaj tko je trajno izgubio ta vlasnička prava. </p>
<p>Zemljišne knjige ne znače u tom slučaju ništa – one vrijede samo za one slučajeve vlasništva kod kojih nije postojalo stanarsko pravo na stanu, tj. kod kojih nije načinjena derogacija Zakonom o stambenim odnosima. Ako je netko vlasnik tih privatnih neuseljivih stanova, onda smo to mi – nositelji stanarskog prava – koji smo deset puta veći vlasnici od njih. Ustav Republike Hrvatske zajamčio je 1990. svako vlasništvo koje je tada postojalo, dakle ponajprije naše (veće), a ne samo njihovo (manje). </p>
<p>Budući da je otkupljeno oko 350 tisuća društvenih i nacionaliziranih stanova, kao i privatnih (po čl. 48. Zakona o najmu), potpuno je jasno da i mi moramo odmah dobiti to isto pravo otkupa, a morali smo ga dobiti još prije mnogo godina! Vlast nije imala i nema pravo neodgovorno odugovlačiti, čekajući da umremo. Nama otkup – nominalnim vlasnicima naknada! Tako mora biti po našem Ustavu, po Rezoluciji 1096 Skupštine Vijeća Europe, po Aneksu G međunarodnog ugovora o pitanjima sukcesije. Zašto se u novinama ne objavljuju naša pisma o Aneksu G?! </p>
<p>Što se tiče tvrdnje da neki nominalni vlasnici nemaju riješeno stambeno pitanje, neka im država pomogne, ali ne na naš račun. (Na primjer, kao što kažu, neka se za njih »intenzivira stambena gradnja«!). Nitko nema niti će ikada imati pravo iseljavati nas iz naših stanova – to je skandal, nasilje, kršenje Ustava i ljudskih prava. Mi nismo »najmoprimci« – mi smo protuustavno diskriminirani i lišeni svog vlasništva i doma! To je svakome jasno, bez obzira na to što se neki neodgovorno pretvaraju da ništa ne shvaćaju, ne vide, ne čuju... </p>
<p>MIŠE MILOVČEVIĆ Udruga stanara Dubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bilo bi dobro da i mi malo pričekamo</p>
<p>Gospodin predsjednik Mesić u svojoj izjavi da ga nitko ne treba učiti domoljublju donekle ima pravo. No kada govori kako su se Nijemci i Francuzi danas pomirili, poslije 130 godina, onda bih rekao da bi bilo dobro da i mi malo pričekamo. A ne s onima koji su našem narodu i mojoj domovini nanijeli toliko boli i uzrokovali toliko strahota već nekoliko godina poslije tih njihovih zločinačkih djela tražimo suradnju, otvaramo granice... </p>
<p> Zašto se makar ne čeka da takva poruka dođe s njihove strane? Zašto mi moramo biti prvi? Tko tu dobiva a tko gubi? Kada bi se u Hrvatskoj proveo »referendum« o tome trebamo li mi biti prvi koji nudimo pomirbu sa Srbijom i Crnom Gorom, siguran sam da bi rezultat bio – 90 posto ne i samo 10 posto da – onih koji još ne mogu shvatiti da je Jugoslavija nestala za sva vremena.</p>
<p>ARSEN PETROŠIĆ Buenos Aires, Argentina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Mlinarić najavio analizu prometnih nesreća izazvanih pod utjecajem droga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Po mnogima sporna odredba o nula promila alkohola u krvi vozača, koja se primjenjuje od 20. kolovoza odnosno od kako je stupio na snagu novi zakon o sigurnosti na cestama, pridonijela je općem smanjenju broja prometnih nesreća i broja poginulih i ozlijeđenih na cestama.</p>
<p>Naime, kako je u petak prilikom preuzimanja uređaja za kontrolu vozača na droge, kojeg je MUP-u darovao predsjednik HAK-a Ivo Bikić, rekao ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić, do 31. listopada broj prometnih nesreća u dva i pol mjeseca za 7500 je manji nego u istom razdoblju prošle godine.. </p>
<p>Broj poginulih u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen je za 91, teže ozlijeđenih za 450, a lakše povrijeđenih za 1700. </p>
<p>Analizom je utvrđeno da alkohol značajno utječe na sve nesreće u prometu, pa čak i razina alkohola do 0,5 promila, za što se, inače, mnogi zauzimaju. </p>
<p>Pokazalo se, rekao je ministar Mlinarić, da je ta razina alkohola u krvi, u tom kratkom razdoblju prouzročila šest nesreća s poginulima, 97 nesreća s ozlijeđenima te 151 nesreću s materijalnom štetom. </p>
<p>Više promila alkohola prouzročili su još veće štete, s tim da su najveće tamo gdje je razina veća od 1,5 promila. </p>
<p>»Kada se zbroje poginuli, sve invalidnine i materijalne štete, vidljivo je da su te štete znatno veće od koristi koje bismo imali od prodanog alkohola«, rekao je Mlinarić. Zahvaljujući Bikiću na doniranom uređaju vrijednom 30 tisuća kuna, ministar je najavio da će se ubrzo sačiniti i analiza prometnih nesreća koje su prouzročili vozači pod utjecajem opojnih droga. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uskok predložio državnog odvjetnika Mladena Bajića za svjedoka </p>
<p>O eventualnoj ponovnoj blokadi te novim dokaznim prijedlozima uskoro bi trebao odlučiti istražni sudac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda prihvatilo je žalbe branitelja dvojice bivših visokih policijskih dužnosnika, Bože Vučkovića i Zorana Košutića, osumnjičenih za korupciju, te ukinulo privremenu mjeru blokade dijela njihove imovine, koju je na prijedlog Uskoka donio istražni sudac. Odluku o ponovnoj blokadi, ali s mnogo detaljnijim obrazloženjem, ili, pak, moguće odbijanje Uskokova prijedloga, ubrzo bi ponovno trebao donijeti isti istražni sudac. </p>
<p>Uskok je konkretno tražio da se, za vrijeme trajanja ovoga kaznenoga postupka, Vučkoviću blokira raspolaganje stanom u Čerininoj ulici u Zagrebu, površine 107 četvornih metara te s dvije garaže u istoj ulici. Za Košutića se, pak, tražila blokada raspolaganja garažom u Albaharijevoj ulici, stanom u Ulici Marijana Haberlea, te apartmanom u Novalji na Pagu. </p>
<p>Osim nabrojenih nekretnina, za koje Uskok sumnja da su kupljene novcem od mita, blokada se tražila i za dva automobila koja su, prema istražnom zahtjevu, Vučković i Košutić dobili kao dar od Vlade Kobešćaka da bi »sabotirali« obradu koja se nad njim provodila zbog navodnih zloporabi iz vremena dok je bio predsjednik Akademskog veslačkog kluba »Mladost«. </p>
<p>Zanimljivo je da Uskok najprije u svojemu prijedlogu nije naveo i Košutićev »alfa romeo«, pa se »prva« mjera koju je donio istražni sudac nije odnosila i na taj automobil. No, ubrzo nakon toga Uskok je »ispravio« svoj propust te predložio i blokadu spomenutog automobila, što je odobrio i istražni sudac. No, tom novom odlukom izvanraspravnog vijeća situacija je promijenjena iz korijena.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, Košutićev branitelj, odvjetnik Darko Maržić, najveći dio žalbe »usmjerio« je na razliku između »inputa« i »outputa« novca kojega je Košutić navodno primio kao mito, te zatim uložio u nekretnine. </p>
<p>Naime, Uskokov istražni zahtjev inkriminira Košutiću da je u razdoblju do 1998. godine, kada su nekretnine kupljene, primio mito u iznosu od 10.000 DEM. Vrijednost nekretnina koje je kupio iznosi, pak, oko 596.000 kuna, pa je vidljiv nesrazmjer između svote, navodno ilegalno dobivenoga novca, te onoga kojega je okrivljenik u tome razdoblju uložio, te kako se tvrdi u zahtjevu, time prikrio njegovo ilegalno porijeklo. </p>
<p>Inače, istraga u ovome slučaju se nastavlja, a Uskok je između ostalih za svjedoka predložio i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića te njegovog zamjenika Lazu Pajića. </p>
<p>Istražni sudac još nije odlučio o tim dokaznim prijedlozima. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zatvor za izazivanje prometne nesreće </p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – Igor Mađarić pravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na pet mjeseci zatvora zbog izazivanja teške prometne nesreće u kojoj je teško ozlijeđeno tridesetak osoba, a jedna je osoba poginula.</p>
<p>Mađarić je, prema optužnici, 4. svibnja 1998. godine u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu prebrzo vozio »mercedesov« kamion, iako je padala jaka kiša i cesta je bila mokra i skliska. </p>
<p>Optuženi je vozio prema Varaždinu, dok mu je iz suprotnog smjera dolazio »neoplanov« autobus, koji je također neprilagođenom brzinom vozio Ivan Kobeščak. </p>
<p>U trenutku kad je Mađarić prikočio u zavoju, kamion se zanio i sišao s ceste, a kad ga je optuženi pokušao vratiti natrag na cestu, iz suprotnog je smjera naišao autobus. Kobeščak, pak, zbog prebrze vožnje nije stigao zaustaviti vozilo, već je sudar pokušao izbjeći skretanjem ulijevo. Tom je prilikom došlo do udara prednje desne strane kamiona u prednju desnu stranu autobusa. Većina putnika u autobusu zadobila je teške tjelesne ozljede, dok je Vinko Matijašec od zadobivenih ozljeda preminuo.</p>
<p>U početku se za nesreću teretilo i Kobeščaka, no on je u međuvremenu umro, pa su tužitelji kazneno nastavili goniti samo Mađarića. </p>
<p>On je pristao na kaznu i odrekao se prava na žalbu, čime je presuda odmah postala pravomoćna. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Uvjetno osuđeni zbog primanja mita</p>
<p>Zdravku B. dosuđena je godina dana zatvora, uvjetno četiri, a Damiru Š. osam mjeseci, uz rok kušnje od tri godine</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Dvojica policajaca policijske postaje Pleternica, tridesetosmogodišnji Zdravko B. i sedam godina mlađi Damir Š., nepravomoćnom su presudom osječkog Županijskog suda osuđeni na uvjetne zatvorske kazne. </p>
<p>Tako je odlukom sudskog vijeća, Zdravku B. određena kazna od godinu dana zatvora, uvjetno na četiri godine, dok je Damir Š. osuđen na osam mjeseci, uvjetno na tri godine. </p>
<p>Prema optužnici, koju je podigao Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), dvojica policajaca su 18. prosinca prošle godine, pri redovitoj kontroli prometa na cesti Slavonski Brod-Našice-Donji Miholjac, u selu Ruševu zaustavili teretno vozilo-cisternu, bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka, kojom je upravljao Nikola L. (27). </p>
<p>Nakon što su utvrdili da je vozač cisterne počinio niz prometnih prekršaja, od njega su zatražili 100 eura za »oprost«. Vozač im je dao traženi novac, ali je zapamtio registracijski broj policijskog vozila i odmah sve prijavio požeško-slavonskoj Policijskoj upravi. </p>
<p>Kada su odradili svoju smjenu, Zdravko B. i Damir Š. vratili su se u policijsku postaju gdje su doznali kako su prijavljeni zbog primanja mita. </p>
<p>Načelnik policijske postaje zatražio je da isprazne džepove, te se uvjerio da jedan od dvojice policajaca doista ima 5 novčanica od 20 eura kako je oštećeni vozač i prijavio.</p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Zdravko B. je kazao da je kod sebe imao tri novčanice od 20 eura, koje je toga dana razmijenio jer po hranu i odjeću odlazi u susjednu BiH, dok je drugooptuženi Damir Š. u svojim džepovima imao eure jer je u Mađarskoj namjeravao kupiti dječja kolica. </p>
<p>Obojica su porekli da novčanice potječu od vozača cisterne istaknuvši da Nikolu L. nikada nisu niti vidjeli niti zaustavili. </p>
<p>Sudsko vijeće zaključilo je da su optuženici ovakvu svoju obranu iznijeli kako bi izbjegli kaznenu odgovornost te se priklonilo iskazu oštećenog vozača i proglasilo ih krivima. </p>
<p>Osim ovog kaznenog, protiv Zdravka B. i Damira Š. proveden je i disciplinski postupak nakon kojega su obojica dobili otkaze u policiji, te se trenutno nalaze na Zavodu za zapošljavanje. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sud će odlučiti o pritvoru za Cmrka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zbog ponovnog nedolaska Siniše Cmrka na zagrebačkom je Općinskom sudu u petak po drugi put odgođeno suđenje poznatom voditelju »Turbo Limach Showa«, kojeg je zbog nanošenja tjelesnih ozljeda i uvreda tužila bivša suradnica.</p>
<p>Sudu se, naime, vratio Cmrkov poziv za raspravu s napomenom »odselio« pa je opunomoćenik privatne tužiteljice, odvjetnik Zoran Vujasinović predložio da se Cmrku odredio pritvor. </p>
<p>Sutkinja Lidija Vidjak je, pak, odlučila kako će se najprije terenski provjeriti adresa tuženog, nakon čega će se odlučiti o njegovom eventualnom pritvoru zbog nedolaska na rasprave.</p>
<p>Podsjetimo, Marijeta Jelenčić tužila je Cmrka koji ju je 14. veljače prošle godine u »Boćarskom domu« izvrijeđao te je šakom udario u lice i nogom u potkoljenicu za vrijeme snimanje emisije »Turbo Limach Show«. </p>
<p>Iako još nije podigla tužbu za naknadu štete, privatna tužiteljica je najavila da će, ukoliko i dođe do podizanja takve tužbe, dio odštete donirati Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj ulici.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kradljivac »peugeota« vlasnika vozio na poklopcu motora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U četvrtak oko 10 sati ispred Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici policija je zabilježila nesvakidašnju krađu automobila.</p>
<p>Kako je priopćila policija, još uvijek nepoznati muškarac iskoristio je nepažnju 37-godišnjaka koji je izišao iz »peugeota 206« kako bi pomogao supruzi i punici da uđu u bolnicu. Pri povratku u vozilo 37-godišnjak je primijetio da je nepoznati muškarac ušao u njegov automobil i sprema se krenuti. Stao je ispred automobila pokušavajući ga zaustaviti, a kako to nije uspio, bacio se na poklopac motora. U vožnji je kradljivac naglo kočio kako bi ga zbacio s poklopca, a dolaskom pred kružni tok, naišli su na kolonu vozila. Tu je lopov zaustavio automobil, skrenuo u traku za vožnju u suprotnom smjeru, vozeći unazad. Dolaskom do Babonićeve ulice naglo je zakočio i uspio zbacit vlasnika s poklopca motora. </p>
<p>Kradljivac je tada udario vozilom u parkirano »golf« i zatim krenuo prema naprijed u nepoznatom smjeru, prešavši pritom kotačem vozila preko obje noge vlasnika ukradenog automobila.</p>
<p>Ozlijeđeni 37-godišnjak je lakše ozlijeđen i liječnička mu je pomoć pružena u KB Dubrava, dok policija za kradljivcem i »peugeotom« intenzivno traga.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Malodobnik koji je podmetnuo tračnicu pod nagibni vlak ranio odgajateljicu </p>
<p>Sedamnaestogodišnji S. H. odveden je u Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež, ali je i ondje napao osoblje pa je prebačen u Vrapče, koje inače ne prima pacijente mlađe od 18 godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Trojica malodobnih štićenika Centra za odgoj i obrazovanje u zagrebačkim Dugavama napali su u četvrtak oko 17 sati svoju odgajateljicu, kazala je Vjesniku Gordana Vulama, glasnogovornica PU zagrebačke. Dvojica 17-godišnjih štićenika i jedan 14-godišnjak prvo su počeli snažno udarati nogama po namještaju zbog čega su odgojitelji pozvali Hitnu pomoć. Kad su kola Hitne pomoći stigla, 17-godišnjak S. H. razbio je keramičku vazu i krhotinom po glavi razrezao odgajateljicu, a potom i sebi samom ozlijedio ruku.</p>
<p> Oboje ozlijeđenih prevezeni su u KBC Rebro, gdje im je pružena pomoć, a potom su sva trojica štićenika doma u Dugavama odvedeni u Psihijatrijsku bolnicu za mlade u Kukuljevićevoj ulici. Nakon obrade, štićenik S. H. prebačen je u bolnicu Vrapče i to, kako neslužbeno doznaje Vjesnik, nakon što je i u Kukuljevićevoj napao bolničko osoblje. </p>
<p>Da je riječ o iznimno agresivnom maloljetniku, svjedoči podatak da bolnica Vrapče inače ni ne prima pacijente mlađe od 18 godina. </p>
<p>Javnosti je S. H. postao poznat u srpnju ove godine. Riječ je, naime, o jednom od mladića koji su ljetos pokraj Ogulina postavili na željezničku prugu pet metara dugu tračnicu zbog čega je iskočio nagibni vlak Zagreb – Split. Iako je u vlaku bilo devedesetak putnika, ozlijeđenih, srećom, nije bilo.</p>
<p> Mate Ljubić, ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje u Dugavama, za Vjesnik je potvrdio da je sličnih slučajeva bilo i prije, ali o tome nije želio obavještavati javnost. Dodaje i da u domu završavaju najteži slučajevi, te da se često događa da dom »zaprimi« naredbu nakon koje mora primiti štićenika koji je svagdje drugdje nepoželjan. Prema Ljubićevim tvrdnjama, maloljetni S. H. je u četvrtak prije incidenta napadao i građane u blizini doma.</p>
<p> Na pitanje je li problem ovog doma u nedostatku stručnog kadra, Ljubić kaže da u Hrvatskoj ne postoje ustanove koje su opremljene tako da se ovakvi slučajevi spriječe ili barem svedu na minimum. Posebno začuđuje činjenica da je maloljetni prijestupnik, za kojega se pouzdano znalo da je opasan, smješten u dom otvorenog tipa poput ovoga u Dugavama, koji je znatno više usmjeren na rad s osobama izvan institucije nego u njoj. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Kalmeta: Deficit Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta u 2005. bit će 3,2 milijarde kuna </p>
<p>Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta upozorio je da Slovenija ne planira početi gradnju autocesta od hrvatske granice prema Italiji i Austriji ni u idućih 12 do 15 godina / Kalmeta je za 2005. najavio i početak gradnje punog profila (55,5 kilometara) autoceste Rijeka - Zagreb / Hrvatska u prometnu infrastrukturu ove godine uložila 3,5 posto BDP-a</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Govoreći o politici javnih radova i razvoju infrastrukture, ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, posljednjeg dana trodnevnog XII. savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista.izjavio je da Slovenija ne planira tako skoro započeti gradnju autocesta od hrvatske granice prema Italiji i Austriji, odnosno ne kane ih izgraditi ni u idućih 12 do 15 godina. </p>
<p>Slovenci se opravdavaju kako za to nemaju novaca, a Kalmeta je napomenuo kako zbog takvog slovenskog stava ne trpi samo Hrvatska, kojoj je Slovenija sada prometna tampon zona prema Europi, već i Europa. Podsjetio je da će od Rijeke do granice sa Slovenijom, autocesta biti gotova u idućih godinu dana, a od Zagreba do Macelja do svibnja 2007. </p>
<p>Ministar Kalmeta je najavio da će Vlada do kraja godine donijeti plan gradnje prometnica za iduće četiri godine. Dodao je kako će 2005. započeti i gradnja punog profila (55,5 kilometara) autoceste Rijeka - Zagreb. Kalmeta je iznio i podatak da gradnja jednog kilometra autoceste u Hrvatskoj u prosjeku košta 6,9 milijuna dolara, a od Zagreba do Macelja zbog teškog terena devet milijuna dolara po kilometru. Ministar prometa istaknuo je kako je prijedlogom proračuna za 2005. godinu predviđeno da će ukupni deficit Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) iznositi 3,2 milijarde kuna, od čega se 2,6 milijarde kuna odnosi na Hrvatske autoceste, a 600 milijuna kuna na Hrvatske ceste.</p>
<p>Kalmeta je kazao da bi prihodi HC-a u 2005. trebali iznositi 1,5 milijardi kuna, rashodi 2,15 milijardi kuna, dok HAC očekuje prihode od 2,36 milijardi kuna, a rashode veće od 4,9 milijardi kuna. Njihov će se deficit, kazao je Kalmeta, najvećim dijelom financirati iz kredita. </p>
<p>Ministar prometa naglasio je i da Vlada ne misli samo na cestovne prometnice, dodavši da je u 2005. Hrvatskim željeznicama osigurala 2,9 milijardi kuna, što je dosad najveći godišnji iznos namijenjen HŽ-u. </p>
<p>Kad je riječ o zračnom prometu, do lipnja 2005., rečeno je, bit će raspisan natječaj za izgradnju novog putničkog terminala u zagrebačkog zračnoj luci, kapaciteta tri milijuna putnika godišnje. Riječ je o investiciji od 145 milijuna dolara. </p>
<p>Prema preporukama Europske unije, zemlje kandidati u prometnu bi infrastrukturu do 2015. trebale inače ulagati oko 1,5 posto BDP-a godišnje, kako bi u tom roku infrastrukturu digle na razinu one u EU. Hrvatska je međutim već ove godine u cestovnu i željezničku infrastrukturu uložila oko sedam milijardi kuna ili oko 3,5 posto BDP-a, a ta razina ulaganja koja je i veća od preporuka EU neće biti znatno manja ni u 2005. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Neto dobit Lure 33 milijuna kuna, poslovni prihodi 1,56 milijardi kuna</p>
<p>Neto dobit trostruko veća zbog povoljnog kretanja tečajnih razlika, a isplata otpremnina i rast troškova plasmana proizvoda smanjili operativnu dobit za 11,5 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prehrambena industrija Lura u devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 33,7 milijuna kuna što je trostruko više nego u istom lanjskom razdoblju, kazao je na predstavljanju devetomjesečnih rezultata novi predsjednik Uprave Lure Gordan Radin, koji je na to mjesto imenovan nakon što je većinski vlasnik Luka Rajić smijenio Željka Perića. Na porast dobiti značajno je utjecalo povoljno kretanje tečajnih razlika.</p>
<p>Poslovni prihodi Lure porasli su 3,2 posto na 1,569 milijarde kuna, dok ukupni prihodi iznose 1,601 milijardi kuna ili 4,57 posto više nego u devet mjeseci 2003. Operativna dobit Lure smanjena je 11,5 posto na 36,3 milijuna kuna, a na nižu profitabilnost značajno su utjecali povećani troškovi plasmana uslijed daljnje konsolidacije maloprodaje u Hrvatskoj, ali i jednokratne stavke kao što je porast troškova restrukturiranja uslijed povećanih isplata za otpremnine radnicima Slobode i Mljekare Zadar, te manji prihod od prodaje dugotrajne imovine. Neto zaduženost porasla je 25,6 posto na 554,5 milijuna kuna. </p>
<p>Prodaja proizvoda i usluga na domaćem tržištu pala je 1,5 posto, na 1,248 milijarde kuna, dok je prodaja na međunarodnom tržištu porasla 34,9 posto, na 265,3 milijuna kuna i u prihodima od prodaje dosegla udjel od 17,5 posto. Zahvaljujući integraciji Somboleda u poslovni sustav Lure snažan rast prihoda bilježi se na tržištu Srbije i Crne Gore, te Slovenije (zahvaljujući suradnji s mljekarom Vipava), dok je zbog prolongiranja ugovora o slobodnoj trgovini te zabrane uvoza proizvoda bez EU broja tržište BIH zabilježilo pad.</p>
<p>Najveći udio u poslovnim prihodima (78 posto) imaju mliječni proizvodi koji su donijeli ukupno 1,225 milijarde kuna, što predstavlja porast od pet posto ostvaren ponajviše zbog odlične prodaje sira. Prihodi divizije pića zbog slabe sezone smanjeni su jedan posto, na 160,9 milijuna kuna (10,2 posto poslovnih prihoda), dok divizija Keksi bilježi pad od 9,8 posto na 111,2 milijuna kuna (ili 7,1 posto poslovnih prihoda Lure. No, u slučaju Keksa, kažu u Luri, to je bilo očekivano s obzirom da je proizvodni portfelj osječke Slobode smanjen sa 130 na 50 proizvoda. </p>
<p>Krajem rujna u Luri je bilo zaposleno 3044 radnika, a kako je rečeno, u zadnjih 12 mjeseci broj zaposlenih smanjen je za 350. Nakon zatvaranja Mljekare Zadar, veliko nezadovoljstvo izazvalo je i zatvaranje Slobodine pekare u Osijeku, jer je oko 40 radnika postalo višak. No u Luri tvrde da će dijelu radnika pokušati naći posao u drugim pekarama, dio će prijeći u Lura kekse, a dijelu će biti isplaćene otpremnine.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lura i EBRD: Odustajanje ili redefiniranje aranžmana?</p>
<p>Govoreći o planovima Lure za naredno razdoblje, Radin je ustvrdio da nema nikakvih promjena u strategiji izrastanja Lure u regionalnu prehrambenu kompaniju.</p>
<p> »S obzirom da naša industrija ne može opstati na uvoznoj sirovini, među ključnim projektima je razvoj domaće proizvodnje mlijeka i njezino usklađivanje s EU standardima«, kazao je Radin. Odgovarajući na pitanje zašto je zapravo došlo do promjene Uprave Lure, ako se strategija ne mijenja, Radin je rekao:</p>
<p>»Zadaća nove Uprave je zaokret prema konsolidaciji poslovanja i fokusiranje na osnovne djelatnosti, kao i nastavak restrukturiranja, kako bi se stvorili preduvjeti za dugoročan rast i zadržavanje konkurentnosti u uvjetima koji će nastupiti s ulaskom Hrvatske u EU. To je razlog zbog kojeg je došlo do sporazumnog razlaza Nadzornog odbora i bivšeg predsjednika Uprave Željka Perića« .</p>
<p>Iako je Lura još u svibnju s EBRD-om potpisala ugovor o financijskom aranžmanu vrijednom 60 milijuna eura, (sredstva bi trebala biti uložena u projekte regionalnog širenja), Uprava Lure sada tvrdi da u 2005. ne planira nikakve značajne akvizicije. No, Radin tvrdi da se nije odustalo od aranžmana s EBRD-om (koji je u drugoj fazi predviđao konverziju kredita u vlasnički udjel u Luri).</p>
<p>»Ugovor je potpisan, u stalnom smo kontaktu, opcija je otvorena, a kad će sredstva biti povučena - poslovna je odluka«, kazao je Radin, te dodao da je za početak prosinca dogovoren sastanak Luke Rajića s predstavnicima EBRD-a.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Terme Čatež umjesto u Sunčani Hvar ulažu 45 milijuna eura u Srbiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slovenske Terme Čatež najavile su kako će u vojvođanskoj Inđiji izgraditi turistički kompleks s termalnom vodom i golf igralištem, u koji će uložiti 45 milijuna eura. To je dosad najveća slovenska greenfield investicija u Srbiji. Ugovor o ulaganju trebao bi biti potpisan krajem studenoga ove godine, a početak radova planiran je za sredinu 2005. godine. </p>
<p>Terme Čatež u Inđiji planiraju u roku od pet godina sagraditi dva hotela s četiri zvjezdice i kongresnu dvoranu. Terme Čatež imat će 90-postotni udio u novoosnovanoj tvrtki, dok će lokalne vlasti imati deset posto.</p>
<p>Kako Terme u sarajevsku Ilidžu namjeravaju uložiti 25 milijuna eura, pretpostavlja se da bi mogli odustati od natjecanja za javno-privatno partnerstvo u Sunčanom Hvaru, navodi slovenski poslovni dnevnik Finance, budući da s planiranim ulaganjem u Hrvatsku nisu imali previše sreće. Inače, ulaganje u Inđiju najavio je i Mercator. Taj trgovački lanac planira uložiti 6,4 milijuna eura u gradnju tamošnjeg trgovačkog centra, a planira izgraditi i prodajni centar u Čačku. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Allianz za pokrivanje šteta od uragana isplatio 216 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u petak rasli, unatoč razočaravajućim podacima o 0,3-postotnom rastu BDP-a 12 zemalja eurozone u trećem tromjesečju. Na godišnjoj razini BDP eurozone je u trećem tromjesečju rastao stopom od 1,9 posto. </p>
<p>Među dobitnicima su bile dionice osiguravatelja zahvaljujući tromjesečnom izvješću Allianza. Neto dobit Allianza pala je u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani osam posto na 539 milijuna eura, ali taj je rezultat bio bolji od očekivanja analitičara, zahvaljujući dobrim rezultatima Allianzove Dresdner Bank koji su pokrili trošak 216 milijuna eura, koliko je njemački osiguravatelj morao isplatiti za pokrivanje štete od uragana. Prema nedavnim procjenama Münchener Rücka, zahtjevi za naknadama šteta koje su izazvali nedavni uragani i tajfuni dosegnut će 30 milijardi eura, što proteklu »sezonu« uragana čini do sada najskupljom prema izazvanim štetama. Dionica Allianza je porasla 2,4 posto, dok su Axa i Aviva dobili 1,5 odnosno 1,1 posto. </p>
<p>FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,3 posto, na 4791,4, a Dax 0,5 posto, na 4150,5 bodova. CAC 40 i MIB 30 su dobili 0,1 posto, dosegavši 3838 odnosno 29.883 boda. DJ Stoxx 50 je porastao 0,4 posto, na 2793 boda. </p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku, DJIA je neznatno porastao na 10.471,6, a Nasdaq Composite neznatno pao na 2060 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u petak porastao 1,6 posto, na 11.020 bodova. Cijena sirove nafte u petak je neznatno porasla: IPE Brent je u Londonu do poslijepodneva porastao tri centa na 43,05 dolara za barel, a Nymex Light je u New Yorku ujutro porastao deset centi na 47,52 dolara. </p>
<p>Među naftnim kompanijama Total je pao jedan posto, BP 0,3, a Royal Dutch/Shell 0,15 posto. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Odgođeno glasovanje o povjerenstvu za transkripte </p>
<p>Samo je HDZ bezrezervno podržao prijedlog HSP-a, SDP i Libra se protive osnivanju povjerenstva, a ostatak oporbe i SDSS koji je u koaliciji s HDZ-om, smatraju da povjerenstvo treba osnovati tek nakon predsjedničkih izbora/ Đapić ustraje na njegovu osnivanju prije 23. studenoga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samo je HDZ u petak bezrezervno podržao prijedlog HSP-a da se osnuje saborsko istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi s transkriptima iz Ureda prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. No dok se SDP i Libra potpuno protive osnivanju povjerenstva, ostatak oporbe i SDSS, koji je u koaliciji sa HDZ-om, smatraju da povjerenstvo treba osnovati ali tek nakon predsjedničkih izbora, jer smatraju da se iza HSP-ove inicijative krije pokušaj predizbornog napada na predsjednika Republike Stjepana Mesića. </p>
<p>Zbog takvog stava oporbe i najave SDP-a da neće sudjelovati u radu povjerenstva ako bude osnovano, Anto Đapić je na kraju rasprave zatražio u ime HSP-a da se glasovanje odgodi do sljedećeg petka, ne bi li se u dodatnim razgovorima stranačkih čelnika postigla suglasnost.</p>
<p>Slaven Letica složio se da se s povjerenstvom pričeka završetak predsjedničkih izbora, ali se tome usprotivio Đapić, tvrdeći kako je važno da povjerenstvo prije 23. studenoga, kada predsjednik Haaškog suda podnosi izvješće Vijeću sigurnosti UN-a, ustanovi je li tzv. Brijunski transkript krivotvoren, jer je on temelj optužnica protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača. </p>
<p>»Fućka mi se živo kako će proći predsjednički izbori, ali mi je vrlo važno da do 23. studenoga učinimo sve da pomognemo generalima«, rekao je Đapić, dodavši da ova rasprava neće biti ključna za odlučivanje tko će biti predsjednik.Većina zastupnika koja je podržala HSP-ov prijedlog govorila je uglavnom o nezakonitom postupanju s transkriptima u vrijeme predsjednika Mesića. »Curenje transkripata počelo je 1990., kada su neki od vas radili u Uredu predsjednika i kada se pojavio transkript razgovora Tuđmana i Jovana Raškovića«, odgovorila im je Vesna Pusić (HNS), aludirajući na to da je taj transkript medijima dao Letica. »To je bio jedini način da se zaustavi dobro orkestrirana velikosrpska propaganda. A transkripti objavljeni nakon 2000. koštat će hrvatske ratnike više od 200 godina tamnice«, odgovorio je Letica.</p>
<p>Krešimir Ćosić (HDZ) je podsjetio da je HDZ još u svibnju 2002. podržao osnivanje sličnog povjerenstva, ali je Sabor tu inicijativu odbio. On je naglasio da treba ustanoviti jesu li objavljivani transkripti identični s tonskim zapisima, koji su jedini vjerodostojni. </p>
<p>Vesna Pusić smatra da treba ustanoviti po kojim je kriterijima Miroslav Tuđman odnio velik dio transkripata koje je smatrao privatnima te utvrditi kako je bilo moguće da se razgovori u Uredu predsjednika snimaju bez znanja sudionika. </p>
<p>Jozo Radoš (Libra) je rekao da je veliki dio dokumenata u Haag došao prije 2000. te da »nijedno istražno povjerenstvo do sada nije baš ništa riješilo a neće ni ovo«. On je također upozorio da Sabor nema nadležnost ispitivati postupanje predsjednika Republike, osim što po strogo određenoj ustavnoj proceduri može pokrenuti pitanje smjene.</p>
<p>Antun Vujić ustvrdio je da »SDP osuđuje i s priličnom dozom prezira sudjeluje u ovoj raspravi«. Kako je rekao, »povjerenstvo proturječi samo sebi i postaje sastavni dio propagandnog rata u kojem dokumenti postaju politička roba«. »Umjesto zaštite tajnosti doći će do produbljivanja nepotrebnog jaza, a ne rješavanja jednog državnog pitanja na adekvatan način«, tvrdi Vujić, koji smatra da nezakonito postupanje s transkriptima mora ispitati Državno odvjetništvo jer za to postoje sve zakonske pretpostavke. </p>
<p>Ante Markov (HSS) upozorio je na rupu u zakonu po kojem su predaja i objavljivanje tajnih dokumentata kaznena djela ali ne i njihovo čuvanje u privatnom sefu. </p>
<p>Pridruživši se oporbenim kolegama koji su tvrdili da su devedesetih godina transkripti bili korišteni u unutarstranačkim obračunima HDZ-a, Damir Kajin (IDS) je postavio pitanje »jesu li neki, da bi kupili naklonost Haaga bili spremni ciljano slati dokumente protiv određenih osoba?«. </p>
<p>Milorad Pupovac (SDSS) osvrnuo se na sadržaj objavljenih transkripata ustvrdivši da ga kao zastupnika srpske manjine zanima da se u Saboru ponajprije raspravi »tko ima pravo, pa makar bio i vrhovni zapovjednik«, pregovarati o sudbinama ljudi a da prethodno o tome ne bude obaviješten Sabor, i to s ljudima s kojima se nije smjelo razgovarati jer ih mi nismo ovlastili«. Ustvrdivši da se transkriptima i informacijama trgovalo još od ranih devedesetih, Pupovac je dodao da je »pitanje možemo li takvim inicijatorima, koji su prodavali mir i sigurnost svoje države dati povjerenje i podršku za ovakve stvari«.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nije istina da Radman odlazi</p>
<p>Miroslav Radman očito ima određeno nezadovoljstvo, ali ne do toga stupnja da će napustiti zemlju i odustati od Instituta/ Premijer, ministar i akademik su znanstvenici i normalno je da imaju različite poglede. To što svoj dijalog iznose javno za mene nije dramatično, no problem je što naša javnost na takav dijalog nije navikla, kaže Uzelac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Kao osoba koja s njim intenzivno surađuje posljednjih mjesec dana na projektu Mediteranskog instituta za istraživanje života, ne vjerujem da je Miroslav Radman rekao da odlazi i prekida projekt u Hrvatskoj«, rekao je u petak, na povratku iz Instituta u Splitu, državni tajnik za znanost Slobodan Uzelac, komentirajući izjavu našeg svjetski priznatoga genetičara, inicijatora Instituta, akademika Miroslava Radmana. </p>
<p>Radman je, kako prenose jedne dnevne novine, izjavio da se osjeća emigrantom te da je nakon svega što se dogodilo u Hrvatskoj »ljubavna afera« između njega i njegova zavičaja gotova.</p>
<p>Posljednja dva mjeseca činilo se da su nesporazumi između ministra znanosti Dragana Primorca i akademika Radmana zbog načina financiranja i upravljanja Institutom u Splitu utihnuli te je najavljeno da Radmanov institut uskoro kreće s radom. Do novih nagađanja o nezadovoljstvu redovitog člana francuske Akademije znanosti s razvojem događaja i odnosima s nadležnim ministrom, ali i premijerom Sanaderom, čiji je osobni savjetnik, došlo je nakon vijesti da se Radman neće pojaviti na Prvom hrvatskom kongresu znanstvenika idućeg tjedna.</p>
<p>U Radmanovu javnom dijalogu s ministrom Primorcem i premijerom Sanaderom državni tajnik ne vidi ništa tragično. »To nije ništa što bi zaustavilo toliko značajan projekt. Radman očito ima određeno nezadovoljstvo, ali ne do toga stupnja da će napustiti zemlju i odustati od Instituta«, kaže Uzelac.</p>
<p>Na pitanje je li se nakon Radmanove najnovije najave odlaska uspio s njime čuti, kaže da to ne smatra potrebnim, jer mu nije namjera baviti se interpretacijama. </p>
<p>»Premijer, ministar i akademik svo troje su znanstvenici i normalno je da imaju različite poglede. To što svoj dijalog iznose javno, za mene nije dramatično, no problem je što naša javnost na takav dijalog nije navikla. Nitko me ne može uvjeriti da netko od njih trojice ne želi da Hrvatska dobije biser poput Mediteranskog instituta u Splitu«, zaključio je Uzelac. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>ZVO obilježio obljetnicu potpisivanja Erdutskog sporazuma </p>
<p>VUKOVAR </p>
<p> – Svečanom sjednicom Zajedničkog vijeća općina (ZVO) u petak je obilježena obljetnica potpisivanja Erdutskog sporazuma kojim su se stekle pretpostavke da se u srpskoj agresiji na Hrvatsku privremeno okupirano područje hrvatskog Podunavlja vrati u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.</p>
<p> Obraćajući se nazočnima na svečanoj sjednici, među kojima su bili i voditelj Regionalnog ureda OESS-a Vukovar Valeriu Florean i konzul Srbije i Crne Gore u Vukovaru Milan Šapić, predsjednik ZVO-a Jovan Ajduković istaknuo je kako je »ključno značenje Erdutskog sporazuma u tome što je on donio mir i otvorio putove razuma«. Zbog nedosljednog provođenja Erdutskog sporazuma, pravna nesigurnost građana srpske nacionalnosti ogleda se, kako je ocijenio, kroz »još uvijek neprovedenu reviziju optuženih i pravosudnih akata u vezi s optužbama za ratne zločine«. »U ovom trenutku ima ih više od 5500, od kojih se više od 4000 tjeralica odnosi na pripadnike srpske zajednice«, rekao je. </p>
<p> Voditelj ureda OESS-a u Vukovaru Valeriu Florean ocijenio je Erdutski sporazum vrlo važnim dokumentom za daljnji život na području hrvatskog Podunavlja, ali i za mir u cijeloj regiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zajmovi za poticanje razvoja maloga gospodarstva</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitski gradonačelnik Miroslav Buličić u petak je s direkotrom Nove banke Ivom Matulićem i voditeljicom splitske podružnice Hypo Alpe Adria banke Ivankom Zulim potpisao ugovore o zajmovima za poticanje razvoja maloga gospodarstva ove i iduće godine vrijednih 50 milijuna kuna. </p>
<p>Natječaj za dodjelu poduzetičkih zajmova, Poglavarstvo je raspisalo 23. listopada. Grad će subvencionirati dva od šest posto kamata. Najmanji zajam je 5000 eura, a najveći nije ograničen. Zajmovi koji budu imali rok otpate od pet do 12 godina imat će poček od jedne do dvije godine, a oni s rokom otplate od tri do osam godina poček od pola do godine dana. »Ovo je još jedan pokušaj da se omogući kvalitetan i samostalan rad poduzetnicima po povoljnim kreditnim uvjetima. Tih je projekata bilo i dosad, ali nisu urodili plodom. Puni učinak ove naše akcije očekujemo realizacijom programa proizvodno-poduzetničke zone u Dračevcu, koja bi se mogla realizirati kad tamošnja vojarna nakon više od godinu dana i formalno prijeđe u gradsko vlasništvo«, kazao je Buličić.</p>
<p>Član Gradskog poglavarstva zadužen za financije, Zdravko Mulić istaknuo je da su gradovi ove godine isključeni iz projekata Ministarstva gospodarstva, kojima se subvencioniraju kamate na poduzetničke zajmove. Surađuje se samo sa županijama. »Izravnim dogovorom s bankama, Split je postigao iste uvjete kreditiranja poduzetnika, koje ima županija projektima Ministarstva gospodarstva. Ako bude odaziva, raspisivat ćemo nove natječaje i sklapati nove aranžmane s bankama«, naglasio je Zdravko Mulić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Država za ratne stradalnike otkupljuje 138 stanova POS-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Država će za 52,9 milijuna kuna otkupiti 138 neprodanih stanova iz Programa poticane stanogradnje (POS) za potrebe stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata. Odluka je to Vladine Koordinacije za gospodarstvo koju je predložilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva a usuglašena je i s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. To ministarstvo nedavno je i službeno zatražilo žurno rješavanje problema manjka stambenog prostora za ovu kategoriju stanovništva. Naime, neke općine i gradovi nisu bile u mogućnosti u određenom roku osigurati komunalno uređena građevinska zemljišta namijenjena za gradnju stanova za stradalnike Domovinskog rata, pa je država, na inicijativu ministarstva Marine Matulović-Dropulić, na ovaj način odlučila riješiti problem. Kako stoji u Odluci, novac za kupnju stanova osiguran je u ovogodišnjem proračunu. Neprodani stanovi nalaze se u Daruvaru, Donjem Miholjcu, Garešnici, Krapini i Krapinskim Toplicama, Buzetu, Vinkovcima, Cestici, Pitomači, Sisku, Križevcima, Delnicama, Ivanić Gradu, Konjščini, Lepoglavi, Vrbovcu, Đurđevcu, Gospiću i Opuzenu. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ljubomir Antić mogući predsjednički kandidat DC-a?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glavni odbor DC-a raspravljat će u subotu o mogućoj kandidaturi predsjednice stranke Vesne Škare-Ožbolt na izborima za predsjednika Republike. Njezino kandidiranje, kako se doznaje, tražili su mnogi stranački ogranci računajući da bi zbog svoje popularnosti i uspješnog obnašanja dužnosti ministrice pravosuđa mogla dobiti zadovoljavajući broj glasova koji bi pridonio i jačanju snage i utjecaja DC-a. Za sada nije poznato hoće li DC doista u subotu kandidirati svoju predsjednicu ili na izbore ipak neće izaći sa svojim kandidatom. Prije nekoliko mjeseci kao mogući DC-ov predsjednički kandidat spominjao se nekadašnji premijer i pročelnik Ureda predsjednika Franje Tuđmana Hrvoje Šarinić, koji se iz državne politike povukao u Samobor gdje je vijećnik Gradskog vijeća. Neslužbeno se doznaje da se u DC-u kao o kandidatu za šefa države razmišlja i o povjesničaru Ljubomiru Antiću, nekadašnjem saborskom zastupniku HSLS-a i direktoru Hine. Na Glavnom odboru raspravljat će se i o DC-ovu prijedlogu da se ukine odredba o dopuštenih nula promila alkohola u krvi, a ako ga Vlada ne prihvati, u DC-u su najavljivali I mogući izlazak iz koalicije s HDZ-om. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Petorica osumnjičenih za tragediju u Brodotrogiru</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Zbog sumnje da su odgovorni za smrt četvorice radnika, stradalih u teškoj nesreći na radu, koja se 9. studenoga dogodila u trogirskom brodogradilištu, istražni sudac Županijskoga suda u Splitu Marko Brdar odredio je u petak navečer, nakon desetosatnog ispitivanja, pritvor Silviju Maroviću(38), voditelju objekta, Petru Modriću (55), poslovođi brodomontera, Anti Tomašu(49), voditelju pogona trupa, Mati Milišiću(61), šefu sektora Antikorozivne zaštite, te Mili Kodžomanu (54), kooperantu tvrtke In-Mont iz Korčule, koji se terete za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, odnosno za oštećenje zaštitnih naprava na radu. Zapovjednik vatrogasne jedinice u Brodotrogiru Ante Kazotti(41), kojeg je policija privela u istražni centar splitskoga suda, pušten je nakon saslušanja na slobodu, a protiv njega je obustavljen istražni postupak.</p>
<p>Prema riječima istražnog suca, Marović, Modrić, Tomaš i Milišić zaposleni su u trogirskom brodogradilištu kao poslovođe ili voditelji pogona, te su odgovorni za propuste, vezane za propise o mjerama zaštite na radu. Zaposlenik kooperantske tvrtke Mile Kodžoman, koji je u trenutku, dok su četvorica stradalih radnika bila u pramčanom dijelu broda, rezao oplatu na vanjskoj strani »Atlantik Friga«, pritvoren je zbog općeopasne radnje, koja je prouzročila izbijanje otrovnog plina. Prema rezultatima dosadašnjeg tijeka istrage, poginuli radnici nisu imali maske i kisik na leđima, kao ni drugu opremu, propisanu Zakonom o zaštiti na radu, a istražni je sudac utvrdio da nisu dobili tehnološke upute o tome gdje se tko trebao nalaziti.</p>
<p>Iako bi se krug osumnjičenih za trgičnu nesreću mogao proširiti i na čelnike Brodotrogira, Uprava škvera u petak je priopćila da je i ona pokrenula internu istragu kako bi rasvijetlila sve okolnosti koje su dovele do pogibije četvorce radnika.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prve isplate duga umirovljenicima očekuju se od polovice 2007.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama iz Vlade, s umirovljenicima je postignut načelan dogovor o tome da se s isplatom gotovine onima koji budu imali pravo na povrat duga počne što prije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nezavisni stručnjaci od kojih je Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) zatražila ocjenu popisa dionica koji je za povrat duga ponudila Vlada u petak su pozitivno ocijenili ponudu. Iako je riječ o manjim udjelima u 64 društva – uglavnom od šest i osam posto – prve analize pokazuju da je riječ o društvima koja dobro posluju i da je Vlada korektno obavila procjenu vrijednosti tih dionica, doznajemo u HSU. Podsjetimo, na popisu 64 ponuđena udjela su i udjeli u Ini, HT-u, Jadranskom naftovodu, Privrednoj i Poštanskoj banci, Končaru i Krašu, Dalekovodu, Badelu 1862 i nekoliko hotelskih kuća. O toj će ponudi ovih dana razgovarati i Središnji odbor HSU, zajedno s predstavnicima Koordinacije umirovljeničkih udruga, kažu naši sugovornici, uz napomenu da se u međuvremenu očekuje i popis državne imovine koja bi mogla ući u povrat duga.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama iz Vlade, s umirovljenicima je postignut načelan dogovor o tome da se s isplatom gotovine onima koji budu imali pravo na povrat duga počne što prije. Prvi rok za to da fond započne s iskupljivanjem udjela od umirovljenika mogao bi nastupiti polovicom 2007. Očekuje se, naime, da bi se u fondu dotad mogao osigurati dio gotovine za isplatu duga a da se istodobno ne ugrozi ostatak imovine.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Oporba tvrdi da je u Saboru osnovan »fond za kupovanje zastupnika«</p>
<p>Za četiri oporbena kluba sporna je jedino posljednja izmjena prema kojoj se sredstva dodjeljuju Zdenki Čuhnil i Ivi Lončaru koji su u Sabor ušli na stranačkim listama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četiri oporbena kluba zastupnika – SDP-a, HNS-a, HSS-a i HSP-a ocijenili su u petak da je u Saboru osnovan »fond za kupovanje zastupnika«. Naime, oni su se oštro usprotivili odluci Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o tome da nezavisni zastupnici i zastupnici manjina uz redovitu plaću dobivaju dodatna sredstva na ime političkog djelovanja. »Ovo baca ljagu na sve zastupnike«, istaknula je Milanka Opačić u ime SDP-a i dodala kako milijun kuna, koliko bi trebali dobiti spomenuti zastupnici u četverogodišnjem razdoblju nisu u skladu ni sa Zakonom o političkim strankama, niti s Ustavom, koji potiče višestranačje, a ne pojedino političko djelovanje.</p>
<p> Upozorila je kako je riječ o opasnom presedanu na koji bi se mogli pozivati saborski zastupnici koji za trajanja mandata izađu iz stranke i postanu nezavisnima. Stoga su SDP, HNS, HSS i HSP pred Ustavnim sudom zatražili ocjenu ustavnosti odluke Odbora za Ustav. Ljubica Lalić iz HSS-a je pojasnila da, prema Zakonu o političkim strankama, parlamentarne stranke za svoje djelovanje iz proračuna dobivaju 0,056 posto sredstava, sukladno broju zastupnika, ističući da se u slučaju nezavisnih i zastupnika manjina sredstva dobivena od države ne izdvajaju na posebne račune nego na njihove privatne. Zapitala se nije li taj potez stvaranje određene ovisnosti nekih zastupnika prema vladajućoj strukturi. »Imamo pristojne plaće iz kojih možemo financirati svoj rad«, zaključila je zamjenica predsjednika HSS-a. </p>
<p>Dragutin Lesar iz HNS-a povezao je sve sa skorim glasovanjem o povjerenju ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu i rekao kako je sada napokon poznato da je cijena njegova opstanka u Vladi između šest i osam milijuna kuna. </p>
<p>Miroslav Rožić iz HSP-a je pak istaknuo da je osam milijuna kuna samo djelomična cijena za Žužulov opstanak, jer je riječ o »otkrivenim sredstvima«, spomenuvši pritom ugovor za Rivijeru Brijuni, te dionice državnih tvrtki koje su namijenjene umirovljenicima. »No sada napokon znamo cijenu zastupničkog mandata – ona iznosi milijun kuna«, kazao je Rožić. »HDZ se prvi put našao u ozbiljnoj krizi i čim su neki koalicijski partneri najavili da će glasovati za Žužulovu ostavku, pokrenuli su političku trgovinu u Saboru«, ocijenila je Milanka Opačić. </p>
<p>No i nakon konferencije za novinare ostalo je nejasnim kako je sporna odluka Odbora za Ustav donijeta jednoglasno. Naime, Odbor je o tom problemu odlučivao tri puta između siječnja i studenoga ove godine i svaki puta je odluka donijeta jednoglasno. Za četiri oporbena kluba sporna je jedino posljednja izmjena prema kojoj se sredstva dodjeljuju Zdenki Čuhnil i Ivi Lončaru koji su u Sabor ušli na stranačkim listama.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vijeće zaključilo slučaj novinarke Puljiz, ali o tome ne može izvijestiti javnost</p>
<p>To što ne možemo ništa reći bez dozvole Odbora ne ovisi o nama, nego o odluci koju je donio upravo Sabor u prošlom sazivu, rekao je predsjednik Vijeća za nadzor sigurnosnih službi Vlatko Cvrtila</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijeće za nadzor sigurnosnih službi u petak je zaključilo slučaj novinarke Helene Puljiz. No, bez dopuštenja saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Vijeće ne može izvijestiti javnost jesu li agenti POA-e radili protuzakonito kad su ispitivali novinarku. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost trebao bi se sastati u utorak, pa bi se tad mogli znati rezultati istrage Vijeća, koja je trajala više dana. Zaključke nadzora i podrobno izvješće Vijeća predano je u petak saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća, odbio je optužbe da je Vijeće pod nazorom vladajuće opcije, odnosno pod utjecajem predsjednika Odbora za unutarnju politiku Ivana Jarnjaka. </p>
<p>Istakavši da Vijeće djeluje samostalno, Cvrtila je rekao da je obavljen nadzor u POA-i i razgovor s Helenom Puljiz te su pregledani priloženi dokumenti. »A to, što ne možemo ništa reći bez dozvole Odbora, ne ovisi o nama, nego o odluci koju je donio upravo Sabor u prošlom sazivu. To se može izmijeniti samo izmjenom saborske odluke i promjenom Zakona o sigurnosnim službama«, rekao je Cvrtila.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sanader: Nećemo nikoga štititi</p>
<p>Želimo punu istinu o slučaju ministra vanjskih poslova i svih drugih koji su u prošlosti bili ili su sada u sukobu interesa, naglasio je Ivo Sanader</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U prepunoj sportskoj dvorani na Baldekinu u petak na večer održan je 2. sabor HDZ-a za 9. izbornu jedinicu koja obuhvaća četiri županije. Nazočnima u košarkaškoj dvorani najprije se obratio Ante Kulušić, predsjednik županijskog HDZ-a, koji je govorio o brojnim investicijskim zahvatima na ovom području. Potom su istupili saborski zastupnici Perica Bukić, Ilina Červar, ministar u Vladi Božidar Kalmeta, Darko Milinović, Vladimir Šeks, Jadranka Kosor i na kraju predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. </p>
<p>Burno pozdravljen, dr. Ivo Sanader govorio je o tome kako HDZ-u popularnost ne pada, kako su snaga HDZ-a njegovi birači i poklonici. U više je navrata spomenuo pokojnog predsjednika Franju Tuđmana od kojeg je, kako je isticao, učio politiku, te mu je i ovom prigodom izrazio svoje duboko poštovanje i zahvalnost. Govoreći o dosadašnjem radu Vlade, Sanader je naglasio kako se nemaju čega stidjeti, te su ponosni na učinjeno. Naveo je kako je napokon zaustavljen rast vanjskog duga, broj nezaposlenih pao je po prvi put ispod 300 tisuća, zabilježen je rast industrijske proizvodnje za 3,7 posto, a najvažnijim postignućem proglasio je to što se u rujnu napokon više izvezlo nego uvezlo u Hrvatsku.</p>
<p>»U Hrvatskoj se moramo boriti protiv antipoduzetničke klime koju je stvorila bivša vlast. Želimo i punu istinu o slučaju ministra vanjskih poslova i svih drugih koji su u prošlosti bili ili su sada u sukobu interesa. Nikoga nećemo štititi«, rekao je Sanader. </p>
<p>Na kraju je Sanader (prije njega i drugi govornici) iskazao svoje uvjerenje u pobjedu Jadranke Kosor na predstojećim predsjedničkim izborima koji će se održati 2. siječnja 2005. godine. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rkman: Odvjetnički ured preuzeo brigu o potrošačima koji tuže HT</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »O protueuropskom pritisku Večernjeg lista na 35.000 sudionika građanske parnice protiv HT-a upoznao sam sudionike 7. Sabora europskih udruga za zaštitu potrošača, a koji je ovih dana održan u Bruxellesu«, rekao je Vjesniku u petak Ilija Rkman, predsjednik Saveza Potrošač.</p>
<p>Dodao je da je tim pamfletom, koji je imao za cilj navesti potrošače koji su potpisali punomoć Potrošaču da zbog mogućih sudskih troškova odustanu od tužbe protiv HT-a i Vlade, upoznao i čelne ljude Europske komisije zadužene za potrošače kako i one iz krovne europske udruge za zaštitu potrošača.</p>
<p>Prema Rkmanovim riječima, takve javne kampanje za zaštitu potrošača uobičajene su u svijetu, ali zabrinjava da se akcija Potrošača, nastoji minirati nedemokratskim, neciviliziranim i protueuropskim pritiscima. </p>
<p> »O tome će brigu preuzeti odvjetnički ured koji u ovoj parnici zastupa društvo Potrošač i sve one koji su potpisali punomoć«, kaže on. </p>
<p>Osim pritiska na potpisnike peticije, Rkman napominje da je riječ i o pritisku na sud, jer se tako prejudicira konačni ishod parnice koja je u tijeku, odnosno čeka se treće ročište. </p>
<p>Napominje da je bio među prvih deset građana u Hrvatskoj koji su pokrenuli tu građansku parnicu. »A da ne vjerujem u pravnu državu, odnosno da ne uvažavam odluku Ustavnog suda o ukidanju telefonske pretplate, ne bih ni ulazio u parnicu«, kaže Rkman.</p>
<p>Što se tiče skorog donošenja pravilnika o javnim govornim uslugama kojim se smanjuje obračunska jedinica u fiksnoj telefoniji sa svake pune minute na sekunde, Potrošač, nažalost, nema uvida u pojedinosti novog pravilnika, zaključuje Rkman.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvatskoj u iduće četiri godine milijarda dolara Svjetske banke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska bi u iduće četiri godine mogla računati na milijardu dolara kredita Svjetske banke, a bude li uspješna u provedbi reformi energetskog sektora i transporta, posebice Hrvatskih željeznica, taj bi se iznos mogao povećati na 1,5 milijardi dolara. </p>
<p> Hrvatska vlada je, naime, u četvrtak prihvatila Nacrt strategije pomoći Svjetske banke za Hrvatsku u razdoblju 2005.-2008. </p>
<p>To je ujedno prva strategija pomoći jedne od međunarodnih financijskih institucija, a Ministarstvo financija bi do kraja godine trebalo utvrditi slične strategije i s tri preostale međunarodne financijske institucije, Europskom bankom za obnovu i razvoj, Europskom investicijskom bankom, te Razvojnom bankom Vijeća Europe. Na hrvatskoj strani definiranje Strategije drže izuzetno bitnim nakon što je Hrvatska postala službenim kandidatom za članstvo u EU i otvaraju joj se pretpristupni fondovi EU-a. </p>
<p>Strategijom pomoći sa Svjetskom bankom predloženi su programi u tri scenarija - od programa niskog scenarija za pomoć, preko osnovnog do visokog, a ovisno o scenarijima rasta (spori, održivi i ubrzani). Tako i predloženi četverogodišnji kreditni portfelj iznosi oko milijardu dolara za osnovni, 1,5 milijardi dolara za visoki, a za niski scenarij samo 300 milijuna dolara. </p>
<p>Prema ocjenama resornog ministarstva, vjerojatnost za niski scenarij je mala, a Hrvatska se u ovom trenutku nalazi u osnovnom scenariju koji znači da bi u iduće četiri godine mogla računati na milijardu dolara zajmova Svjetske banke. Instrumenti pomoći bili bi zajmovi za prilagodbu i investicijski zajmovi, te analitičke i savjetodavne usluge. </p>
<p>Okosnica bi pak bili programski zajmovi za prilagodbu (PAL) kojima bi se poduprle najvažnije reforme, a taj je program predviđen kao serija godišnjih zajmova s jednom godišnjom tranšom u iduće tri godine, a s iznosima od po 150 milijuna dolara godišnje. Prema najavama, nakon usvajanja Strategije pomoći Vladi bi uskoro bio predložen i prvi PAL zajam.</p>
<p>Strategija pomoći pred Odborom izvršnih direktora Svjetske banke mogla bi se naći 21. prosinca, a to je odobrenje preduvjet i za odobravanje nekih novih zajmova ili darovnica, kao što je npr. japanska darovnica od 800 tisuća dolara za pripremu programa reforme obrazovanja, te darovnica za pripremu novog projekta modernizacije zdravstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić, Sanader i Šeks čestitali Bajram </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uputio je čestitku Ševku ev. Omerbašiću, muftiji i predsjedniku Mešihata islamske zajednice u RH, i svim pripadnicima islamske zajednice u Hrvatskoj u povodu Ramazanskog bajrama, priopćeno je u petak iz Ureda Predsjednika. Predsjednik Mesić je u čestitki izrazio želju da duh i ozračje priprave za Bajram budu stalno nadahnuće svim islamskim vjernicima za učvršćivanje vjerskog zajedništva te širenju svakog dobra, kako u osobnom i obiteljskom, tako i u društvenom životu. Predsjednik Vlade, dr. Ivo Sanader uputio je također čestitku Ševku ef. Omerbašiću i vjernicima. »Iznimno cijeneći vaš doprinos izgradnji moderne hrvatske države čija je jedna od temeljnih odrednica njegovanje svih oblika tolerancije i zaštite ljudskih i manjinskih prava, od srca vam čestitam Ramazanski bajram sa željom da ga provedete u miru i blagostanju. Bajram Šerif Mubarek Olsun«, kaže se u Sanaderovoj čestitci. I predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks čestitao je u ime zastupnika Hrvatskog sabora te u svoje osobno ime Ramazanski bajram predsjedniku Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj Ševku ef. Omerbašiću i pripadnicima islamske vjere. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041113].
|
