NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040313].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 199360 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Biščević: Bitku za povijesnu istinu o »Oluji« moramo voditi i dobiti i u Haagu</p>
<p>Temeljna strategija Vlade počiva na procjeni da su političke kvalifikacije potpuno neprihvatljive i pravno neutemeljene te ne odgovaraju činjeničnom stanju / U svakom slučaju, neosporno je da operacija »Oluja« nije poduzeta s ciljevima kakvim ih danas kvalificiraju dijelovi optužnice, kaže Biščević</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Odlazak generala Ivana Čermaka i Mladena Markača u Haag i strategija Hrvatske na Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, te trilateralni pregovori sa Slovenijom i Italijom o gospodarenju Jadranom povod su za razgovor s državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova Hidom Biščevićem. </p>
<p>• Kako Ministarstvo vanjskih poslova ocjenjuje karakter optužnica koje su došle u Zagreb?</p>
<p>– Temeljna strategija Vlade počiva na procjeni da su političke kvalifikacije potpuno neprihvatljive i pravno neutemeljene te ne odgovaraju činjeničnom stanju. Politički zaključci u optužnicama neobjektivno i tendenciozno prikazuju ne samo pripreme operacije »Oluja«, nego i šire ciljeve ukupne državne politike. </p>
<p>• Što Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova sad namjeravaju učiniti?</p>
<p>– Očito je da ćemo za povijesnu istinu u »Oluji«, ali i o cjelokupnoj borbi za neovisnost, bitku morati voditi i dobiti i u Haagu. Naravno, hrvatska vlada usporedno s takvom političkom ocjenom kvalifikacija iz optužnice stoji na stanovištu da se takve kvalifikacije trebaju pobiti na međunarodnom legitimnom sudu. U tome ćemo procesu postupak voditi na dva načina; osiguravajući pomoć i pravnu potporu optuženim generalima, te intenzivnom diplomatskom aktivnošću. </p>
<p>Mi, naravno, cijenimo neovisnost sudstva pa time i Suda u Haagu, ali je dugoročni interes Republike Hrvatske da ukupnoj međunarodnoj javnosti prenese potrebu za objektivnim odnosom prema zbivanjima u novijoj povijesti ovog dijela Europe. Na povijesnim netočnostima i prikrivanjima istine teško je graditi stabilnost. Prava istina o Domovinskom ratu nije dakle samo unutarnja potreba Hrvatske. Hrvatska, dakako, želi okrenuti novu »europsku« stranicu svoje povijesti. Vrijeme je da i naše odnose sa susjedima izvučemo iz etape »raspada Jugoslavije« i uvedemo u etapu ulaska u Europsku uniju.</p>
<p>• Međutim, mnogi zločini su se nakon »Oluje« dogodili i nisu bili sankcionirani?</p>
<p>– Nema nikakve dvojbe da je u to vrijeme bilo nepotrebnih, samovoljnih i nesankcioniranih akcija. Vrijedilo bi provjeriti, ali čini mi se da je u to doba pokrenuto više od 5000 sudskih postupaka i da je dio počinitelja sankcioniran. Stvari, naravno, treba gledati u kontekstu tadašnjeg vremena, što nikako ne opravdava ni jedan individualni zločin. U svakom slučaju, neosporno je da operacija »Oluja« nije poduzeta s ciljevima kakvim ih danas kvalificiraju dijelovi optužnice. </p>
<p>• Obavili ste drugi krug trilateralnih razgovora s Italijom i Slovenijom o gospodarenju Jadranom. Kako će izgledati konačno rješenje?</p>
<p>– Trojni razgovori su nakon dva kruga došli u fazu u kojoj treba ponuditi konkretna rješenja. Naši premijeri su nas ovlastili da utvrdimo koje su to zabrinutosti Italije i Slovenije u vezi s proglašenjem ekološko-ribolovnog pojasa i da razmotrimo moguća rješenja. Dosad se utvrdilo da naše talijanske prijatelje brine pitanje ribolova, što je svakako važna tema na talijanskoj unutarnjoj sceni. Naši slovenski prijatelji zainteresirani su prije svega za pravne posljedice proglašenja pojasa uključujući utjecaj našeg dijaloga o razgraničenju na moru. </p>
<p>Kolegama Logaru i Antonioneu sam rekao da je hrvatsko-talijansko-slovenski trokut moguće jačati i snaženjem stranica tog trokuta. Dakle, neka pitanja ostaju za bilateralne dogovore. Mislim da razgovori dobro napreduju, a uskoro ćemo pokrenuti inicijativu za početak pregovora s Europskom komisijom o ugovoru o ribolovu. Nadam se da će skori sastanci ministara Rupela i Žužula pokazati napredak i o pitanju granice.</p>
<p>• Hoće li Hrvatska prihvatiti slovenski prijedlog za stvaranje zajedničke zaštitne zone triju zemalja na sjevernom Jadranu?</p>
<p>– U ekološkoj zaštiti sjevernog Jadrana treba aktivirati već postojeće komisije, a s obzirom na legalnu odluku Hrvatskog sabora, smatramo da nije potrebno osnivanje zajedničke ekološko-ribolovne zone na sjevernom Jadranu, kako je to predložila slovenska strana. Ostajemo spremni za usklađivanje naše odluke sa susjedima, vjerujemo da ćemo dogovor postići i nastaviti u pozitivnom ozračju s razgovorima. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Esuli digli paniku zbog HSP-ova amandmana</p>
<p>Esuli su nezadovoljni jer Hrvatska još nije službeno obećala da će se razgovarati o napuštenim objektima i povratu nekih objekata u talijanskom vlasništvu</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Hrvatski sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) skinut je s dnevnog reda ovotjednog zasjedanja talijanskog zastupničkog doma najvjerojatnije iz dvaju razloga. Prvi je to što talijanski parlament već tri dana raspravlja o talijanskim postrojbama u Iraku, a drugi je »lokalne naravi«. Naime, esuli su nezadovoljni jer Hrvatska još nije službeno obećala da će se razgovarati o napuštenim objektima i povratu nekih objekata koji su u talijanskom vlasništvu.</p>
<p>Do nesporazuma je došlo kada je HSP predložio amnadman na proračun kojim treba osigurati 35 milijuna dolara duga talijanskim izbjeglicama. Zbog izjava HSP -ovih dužnosnika da taj iznos Italiji treba platiti, ali da nikako ne treba dalje razgovarati o tom pitanju, u talijanskom se parlamentu stekao dojam da hrvatska vlada ne želi nastaviti pregovore.</p>
<p>Talijanska je diplomacija prošlih nekoliko dana imala pune ruke posla. S jedne je strane željela od hrvatskih vlasti dobiti jamstvo da bi se uskoro moglo razgovarati o mogućnosti povrata nekih objekata, a s druge je htjela uvjeriti esule da je ratifikacija hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potrebna i korisna.</p>
<p>»Nije točno da hrvatska vlada nema namjeru nastaviti razgovore s talijanskom stranom. Vlada je novac koji mora platiti osigurala, ali to ne znači da prekidamo pregovore«, kažu Vjesniku visoki diplomatski izvori. </p>
<p>Kako su nam potvrdile diplomacije obiju strana, nesporazum je nastao kad je hrvatska vlada usvojila amandman na proračun o isplati 35 milijuna dolara duga Italiji, što se spominjalo i u HSP-ovu amandmanu. Talijanskoj je diplomaciji trebalo neko vrijeme da objasni kako je na kraju prihvaćen Vladin amandman, a ne onaj koji je predlagao desno orijentirani HSP.</p>
<p>Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Roberto Antonione i zastupnik Gustavo Selva zalažu se za ratifikaciju sporazuma. Antonione je u obranu ratifikacije u talijanskom parlamentu naglasio da će ona pridonijeti ne samo gospodarskoj, političkoj i institucionalnoj stabilizaciji Hrvatske nego i cijele regije zapadnoga Balkana, koja je iznimno geostrateški važna za EU. </p>
<p>Pitanje povrata napuštene imovine je, za prvog bilateralnog sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, spomenuo talijanski premijer Silvio Berlusconi, govoreći o mogućnosti da se pitanje imovine riješi povratom nekih napuštenih zgrada. Dosad, u posljednjih 13 godina, ni jedna talijanska niti hrvatska vlada nisu smogle snage i dovoljno političke volje da riješe to otvoreno pitanje.</p>
<p>Iako nije poznato je li u prošlih nekoliko dana intenzivnih kontakata talijanska strana dobila jamstva od hrvatske vlade da će pogledati u vlasnički portfelj kuća u talijanskom vlasništvu, visoki izvori u Vladi već su ranije rekli Vjesniku da će se ta mogućnost razmotriti. Ideja o povratu nekih objekata datira od sredine devedesetih, no nikada nije provedena.</p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ako su svi bili vodiči, kuhari i frizeri, tko je srušio Vukovar i ubio nekoliko tisuća ljudi</p>
<p>Dolaskom u »medija centar« iz kojega novinari, putem videozida, prate suđenje, hrvatski su se izvjestitelji suzdržavali bilo kakvih reakcija na iskaze optuženih koji su, prva tri dana, iznosili svoju obranu / No početnu su nam nelagodu razbili domaći novinari, koji su se glasno nasmijali svaki put kad su optuženi, odgovarajući na upite suca i vijeća zašto su bili na Ovčari, odgovarali da im je namjera bila spasiti »susjeda«, »rođaka«, »snajkine roditelje«...</p>
<p>BEOGRAD, 12. ožujka (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – »Eto prvi put mrtvih Hrvata u spisima srpskog suda, zarobljenici među kojima i jedna trudnica, svi zlostavljani, potom odvođeni na strijeljanje u grupama. Započeo je sudski postupak koji je do jučer bio nezamisliv, s obzirom na službenu verziju 'oslobađanja' Vukovara do temelja, koja je do besvijesti emitirana s ekrana državne televizije«. To je samo mali dio uredničkog komentara objavljenog u beogradskom dnevniku Danas što jasno oslikava raspoloženje srpskih medija vezano za postupak protiv šestorice bivših pripadnika »teritorijalne obrane« optuženih za ubojstvo 200 ratnih zarobljenika na vukovarskoj Ovčari. Proces je počeo u utorak pred vijećem Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu, u četvrtak je prekinut, da bi 27. travnja bio nastavljen. </p>
<p>U komentaru se ističe da je »slučaj Ovčara« toponim srpske sramote i da »povijesni proces ima uvjete za pravičnu presudu, što je važno za pomirenje i budućnost«. </p>
<p>Sličnog je mišljenja i novinarka televizije B 92 Ljubica Gojgić, koja Vjesniku kaže da je ovaj sudski postupak pravi test za pravosuđe Srbije i Crne Gore. »Vrijeme je da se dozna potpuna istina o Ovčari i nadam se da će se to i ostvariti kroz ovaj proces«, kazala je Ljubica Gojgić.</p>
<p>Iako se u danima uoči suđenja činilo da mu srpski mediji ne pridaju veliku pažnju, jer su ga najavili samo vojvođanski Građanski list i tjednik Vreme, prvog je dana suđenja bilo jasno da zločin na Ovčari neće proći neopaženo. Istina, nakon prvog dana, kad je u sudnici bilo stotinjak domaćih i stranih novinara, drugog se dana taj broj sveo na samo petnaestak izvjestitelja, no većina beogradskih dnevnih novina posvećuje solidan prostor izvještajima iz »sudnice broj 2« Specijalnog suda za ratne zločine gdje su se na optuženičkoj klupi našli Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, Jovica Perić, Predrag Madžarac, Milan Vojnović i Ivan Atanasijević, koji se do 1992. godine zvao Ivica Husnik. </p>
<p>Dolaskom u »medija centar« iz kojega novinari, putem videozida, prate suđenje, hrvatski su se izvjestitelji suzdržavali bilo kakvih reakcija na iskaze optuženih koji su, prva tri dana, iznosili svoju obranu. </p>
<p>Međutim, početnu su nam nelagodu razbili upravo domaći novinari, koji su se glasno nasmijali svaki put kad su optuženi, odgovarajući na upite suca i vijeća zašto su bili na Ovčari, odgovarali da im je namjera bila spasiti »susjeda«, »rođaka«, »snajine roditelje«...</p>
<p>Najburnije su reakcije pak izazvali oni optuženici koji su se branili da u vrijeme ratnih zbivanja u Vukovaru 1991. godine uopće nisu sudjelovali u vojnim akcijama, nego su »služili« vojnicima JNA kao vodiči, jer su kao rođeni Vukovarci dobro poznavali grad. Ili oni koji su »samo držali straže«, bili vozači, kuhari čak i frizeri zaduženi za šišanje vojske! I, naravno, nitko ništa ni o čemu ne zna.</p>
<p>Suđenje je počelo očekivano, poricanjem optuženika da su sudjelovali u pokolju ratnih zarobljenika na Ovčari. Mnogi zato smatraju da je prerano bilo što govoriti vezano uz postupak jer tek saslušanjem svjedoka, koje je zakazano za kraj travnja, počinje onaj najzanimljiviji dio. Tim više što će se među njima naći i svjedok-pokajnik, bivši suoptuženik ove šestorice, koji je u zamjenu za odustanak tužiteljstva od njegova daljnjeg kaznenog progona odlučio ispričati istinu o Ovčari i o tome kakve su uloge u svemu tome imali optuženici.</p>
<p>»Ovo je tek početak. No, ono što smo mogli vidjeti pokazuje da je optužba došla do čvrstih dokaza koji terete optužene. Zato će biti posebno zanimljiv dio dokaznog postupka. Barem je takvo mišljenje većine beogradskih novinara«, kazala nam je novinarka Ivana Jovanović iz beogradske agencije Fonet, pomalo sumnjičava prema svemu, jer mnogo toga ovisi i o političkoj volji.</p>
<p>Ipak, ohrabrujuće je što šestorica optuženika vjerojatno neće biti konačan broj onih koji bi trebali odgovarati za zločin na Ovčari. Tako se u Srbiji vodi istraga protiv još trinaest osumnjičenih za ovo zlodjelo, a ako i ona rezultira podizanjem optužnice, pretpostavlja se da će se ta dva predmeta spojiti u jedan.</p>
<p>I dok se onima koje se tereti da su neposredni počinitelji zločina na Ovčari sudi u Beogradu, poznati vukovarski trojac optužen prema zapovjednoj odgovornosti, Mile Mrkšić, Miroslav Radić i Veselin Šljivančanin, suđenje čeka u haaškom pritvoru.</p>
<p>Zato suđenje u Beogradu pomno prate i Šljivančaninove dvije kćeri. U izjavi za medije, Jovana Šljivančanin je prije početka suđenja rekla da joj je »drago što je ovaj sudski postupak započeo, jer će se konačno dokazati da moj otac leži nevin u haaškom pritvoru«.</p>
<p>U publici, koja je u posebnoj prostoriji, odvojena od novinara, su i obitelji optuženih. Međutim, nitko od njih nije bio voljan davati izjave.</p>
<p>Uz sve vodiče, vozače, kuhare i frizere, pitamo se je li u Vukovaru 1991. godine uopće bilo vojske, tko je srušio grad do temelja i pobio nekoliko tisuća branitelja i civila. Jer, svi su nevini, moglo bi se zaključiti iz iskaza optuženih koje smo čuli za boravka u Beogradu. No, lako je reći »nisam ja«, tek ćemo vidjeti hoće li to moći i dokazati. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kraj demokracije</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Crni scenarij budućnosti visi i nad Europom i nad svijetom. Američki filozof Richard Rorty, čije se knjige prodaju kao neobično provokativno štivo, prognozira da je došao kraj demokracije i da galopirajući terorizam zatvara viziju otvorenog društva. </p>
<p>Prije nekoliko dana na jednoj međunarodnoj konferenciji o terorizmu Rorty se zapitao što će se dogoditi ako se 11. rujna ponovi bilo gdje u svijetu. Čeka li nas despotstvo u ime nacionalne sigurnosti, zatvaranje u vlastito dvorište zbog straha od drugih.</p>
<p>I, dogodilo se.</p>
<p>Madridski 11. ožujka. Europa u čudu, strahu i šoku, traži krivce i istodobno se boji doznati pravu istinu. Što ako su se »domaće« terorističke organizacije udružile s Al Qaidom, koja prerasta u globalnu silu izvan demokratskog sustava, koja je objavila rat cijelom svijetu. </p>
<p>Očito, nije više riječ o Crvenim brigadama, Baader Meinhofu, ETI, s kojima su se i Europa i svijet nekako nosili, pokušavajući presjeći krakove hobotnice i uništiti jezgru, što je u slučaju terorizma u Italiji i Njemačkoj i uspjelo.</p>
<p>Sada stvari stoje mnogo gore. Nemoć sve više dovodi do alarmantnog stanja i među političarima i među stanovnicima Europe. Svi se pitaju tko je sljedeći na redu. Potpuno je jasno da nije moguće stalno braniti i zračne luke i željezničke postaje i nuklearne elektrane i škole i vrtiće. Pred terorizmom smo sve nemoćniji. Demokracija je u većoj krizi nego što se misli. Prijeteći je jaz bogatih i siromašnih, moćnih i slabih, obespravljenih i onih koji vode kolo svjetske politike. Nerazumijevanje je opće. Kao da postoje dva svijeta. Jedan u kome se poštuju instrumenti demokracije i drugi, koji sve to negira.</p>
<p>Stradaju nevini, kao što je to u povijesti uvijek i bilo. Bolni krici s madridske željezničke postaje, nevjerica i užas, ovog 11. ožujka, tako neodoljivo podsjećaju na slike Amerike 11. rujna 2001. Udarac u srce Madrida udarac je cijeloj Europi. </p>
<p>Od samog terorizma samo je jedno gore – mirenje s njim. Rješenje nije ni stalno najavljivanje da će se sila svladati silom. U to više nitko ne vjeruje. Fanatizam regrutira sve više onih kojima ni vlastiti život nije svetinja.</p>
<p>Samoubojice vjeruju u vječnost raja. Nama ostaje strah da su i New York i Madrid samo predigra. Apokalipse.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bilateralni pregovori možda bolje rješenje</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>U Portorožu je završen drugi zaredom trilateralni sastanak Hrvatske, Italije i Slovenije, posvećen ekološko-ribolovnoj zaštiti Jadrana. Kao ni prvi sastanak u Trstu, ni sljedeći, koji je planiran za sredinu travnja u Puli, vjerojatno neće donijeti rezultata bude li se i dalje inzistiralo na rješenjima koja ne postoje u pravnoj praksi i u međunarodnom pravu.</p>
<p>Tako je iz Slovenije poručeno da portoroški sastanak nije doveo do rješenja koja očekuje ta država, a to je »uspostava zajedničke zone u Jadranu i opoziv hrvatske ekološko-ribolovne zone«. Talijani su, pak, zatražili da »ispravno rješenje problema s ribolovom bude postavljeno kao nezaobilazan uvjet za pristup Hrvatske EU«, a za njih je ispravno rješenje »uspostava zone u kojoj će zajednički upravljati Italija, Hrvatska i Slovenija«. Takav se prijedlog pokušava potkrijepiti argumentom o zatvorenosti Jadrana.</p>
<p>Međutim, zajednička ribolovno-ekološka zona ili gospodarski pojas nije uspostavljen ni u morima koja su zatvorenija od Jadranskog. Tako su, između ostalog, i zemlje koje izlaze na Crno more proglasile svaka svoj gospodarski pojas, a ne nekakvu zajedničku zonu. Stoga nema opravdanog razloga da se u Jadranu pribjegava nekim drugim rješenjima, koja su nepoznata i u Konvenciji UN-a o pravu mora.</p>
<p>Hrvatski sabor je svojim proglašenjem ribolovno-ekološkog pojasa s godinom dana odgode od 3. listopada 2003. postupio prema spomenutoj Konvenciji, slijedeći primjer više od 130 zemalja koje su to već učinile. U Sredozemlju je, pak, Španjolska proglasila svoj ribolovni pojas, a Francuska ekološki. Do početka primjene te odluke ostalo je još dovoljno vremena razriješiti ona konkretna pitanja koja muče Sloveniju i Italiju. Prvima je to pitanje ribolova, a drugima problem razgraničenja na moru i možda režim prolaska kroz taj hrvatski pojas.</p>
<p>S obzirom na te različite interese, možda bi se više postiglo kada bi se osim trojnih sastanaka, koji su potrebni radi usuglašavanja zajedničkih standarda koje valja primjenjivati pri zaštiti Jadrana, pristupilo i reaktiviranju bilateralnih susreta.</p>
<p>Razrješenju tih pitanja vjerojatno će pridonijeti i skori razgovori Hrvatske i Europske komisije glede sporazuma o ribarstvu, a temeljili bi se na postojećim ugovorima koje Unija ima s pojedinim državama nečlanicama koje su proglasile svoj zaštićeni pojas. S tim u vezi jasno je da nikakve ucjene, vezana trgovina ili neki drugi oblici političkih pritisaka nisu dobar put u nalaženju optimalnih rješenja. Također nije tajna da se u Hrvatskoj uopće i ne razmišlja o opozivu ili suspenziji ribolovno-ekološkog pojasa.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Opasna igra na samo jedan adut</p>
<p>Baš kao i Račanova vlada, ni Sanaderova nije do sada pokazala da ima pripremljen scenarij za sporije približavanje EU od priželjkivanog. A taj se plan može izjaloviti, ne samo zbog loših hrvatskih ekonomskih ili političkih trendova, nego i zbog lošeg iskustva Unije s deset zemalja koje će članicama postati 1. svibnja. Zbog lošeg stanja njihove javne uprave i razmjera korupcije u Bruxellesu se ovih dana moglo čuti: »Moramo pripaziti da se taj karcinom ne udomaći i u Europskoj uniji« </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Premijer Sanader je u prošlih dvadesetak dana nekoliko puta tvrdio da bi službeni status kandidata za Europsku uniju Hrvatskoj već u ovoj godini donio velik gospodarski poticaj, jer bi strani ulagači Hrvatsku počeli gledati iz drukčijeg, bitno povoljnijeg kuta. A kada se pomnije preslušaju Sanaderove izjave, ispada da je ta kandidatura jedini premijerov gospodarski adut u prvoj godini mandata. </p>
<p>To bi se moglo pokazati vrlo opasnim, jer na vidiku nema jasnog alternativnog plana. A prema izjavama koje stižu iz Europske unije i Njemačke, Hrvatskoj sigurno vrlo sklone članice EU-a, realno je moguće da hrvatsko približavanje Uniji bude sporije od priželjkivanog. Bez obzira na to što ima i pozitivnih signala iz Bruxellesa, poput odluke Europskog parlamenta da se Hrvatska od lipnja izvuče iz ingerencije dosadašnje Delegacije za jugoistočnu Europu, točnije Zapadni Balkan.</p>
<p>Ovoga je tjedna potporu hrvatskim euroambicijama u režiji HDZ-ove vlade Sanader dobio i u Berlinu, od njemačkog kancelara Schrödera, koji je prije samo tri mjeseca u predizbornoj kampanji otvoreno podržavao svog socijaldemokratskog kolegu i Sanaderova rivala Račana. No, kako su primijetili i novinari njemačkog dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung (koji je jedini izvijestio o susretu dvojice premijera), Schröder je izbjegao spominjanje bilo kojeg datuma, osim pozitivnog izvješća Europske komisije još ovog proljeća. Sve ostalo – datume odobravanja statusa kandidata i početka pregovora za članstvo – Schröder je ostavio otvorenim. To Schröderovo izbjegavanje rokova dobiva dodatno na težini kada mu se doda nedavno upozorenje njemačkog veleposlanika u Zagrebu Weissa da približavanje Hrvatske EU može kasniti za tempom koji Zagreb priželjkuje, te izjava europskog povjerenika za proširenje Verheugena (također njemačkog socijaldemokrata), da se Hrvatska ne bi trebala prečvrsto oslanjati na dosad spominjane datume.</p>
<p>Glavni kamen spoticanja Hrvatske na putu prema Bruxellesu su politički uvjeti, a među njima najviše problema imamo s ocjenom suradnje s Haaškim sudom. S odlaskom generala Čermaka i Markača u Haag te smjenom Tureka s čela POA-e (kao kaznom zbog lošeg rada obavještajaca u »slučaju Gotovina«), nova hrvatska vlast je u očima Europe sigurno ubilježila pozitivne bodove. No, veliko je pitanje jesu li oni dovoljni za ukupnu pozitivnu ocjenu, čiji važan element je i britanska, odnosno nizozemska ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i priključivanju Uniji.</p>
<p>S druge strane, svjetski ekonomski analitičari upozoravaju na pogoršanje makroekonomske krvne slike Hrvatske, zbog koje bi ulagači mogli postati još oprezniji nego dosad, a strani kreditori manje skloni hrvatskim klijentima nego dosad.</p>
<p>Problem je, ukratko, u tome što je Sanaderova vlada ovogodišnjim proračunom pokazala da zasad samo nastavlja stopama gospodarske politike Račanove vlade koja je sasvim očito dala sve pozitivno što je mogla dati. Štoviše, već je lani postalo jasno da žurno treba smisliti nešto novo, jer je dotadašnja politika počela bitno više uzimati nego davati, što se najbolje vidi po proračunskom deficitu. Stoga je ovih dana i Savjet HNB-a uvijeno Vladu upozorio da hitno treba promijeniti proračunsku ploču. </p>
<p>S takvim problemima na vratu, Sanaderu bi kao melem na ranu došao veliki europski plus u obliku statusa službenog kandidata za članstvo. No, on ne mora stići, odnosno ne mora stići u rokovima koje priželjkuju Banski dvori, prema kojima bi pregovori za članstvo počeli već početkom sljedeće godine, što ostavlja otvorenom mogućnost da Hrvatska članicom Unije postane do 2008. </p>
<p>No, što ako se taj plan izjalovi? A izjaloviti se može i zbog lošeg iskustva Unije s deset tranzicijskih zemalja koje će članicama postati 1. svibnja ove godine, a ne samo zbog loših hrvatskih ekonomskih trendova ili manjkavo ispunjenih političkih uvjeta. Naime, u najnovijoj ocjeni stupnja pripremljenosti novih članica za Uniju, Europski parlament je ustanovio da se samo za Sloveniju može bez većih prigovora reći da ispunjava potrebne uvjete. U svim ostalim zemljama još se bilježe zabrinjavajući nedostaci u organizaciji javne uprave te vrlo zabrinjavajući razmjeri korupcije. »Moramo pripaziti da se taj karcinom ne udomaći i u Europskoj uniji«, rekao je glavni podnositelj izvješća, njemački europski parlamentarac Elmar Brok, član desnokonzervativnog CDU-a.</p>
<p>Nažalost, baš kao i Račanova vlada, ni Sanaderova nije dosad pokazala da ima pripremljen scenarij za sporije približavanje Uniji od priželjkivanog. Baš kao što nije pokazala čak ni naznake neke nove gospodarske politike. Štoviše, zazire se čak i od spominjanja nužnih reformi, a umjesto smanjivanja troškova države svjedoci smo povećanja tzv. socijalnih davanja. Zato nije čudno što analitičari Economist Intelligence Unita tvrde da 1. siječnja 2005., ali ni u doglednoj budućnosti, PDV neće biti smanjen na 20 posto.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Terorizam je najveći neprijatelj turizma</p>
<p>Teroristički napad u Madridu učinio je od Španjolske prvu ovosezonsku turističku žrtvu. Od četvrtka ujutro potencijalni putnici drukčije promatraju Španjolsku. Receptivna velesila bačena je na koljena u najgorem trenutku - dan uoči početka berlinske turističke burze, ITB-a, mjesta gdje se hvataju finalne pozicije za predstojeću sezonu</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ </p>
<p>Madridskim atentatom turizam je dobio prvu ovosezonsku turističku žrtvu. Od četvrtka ujutro potencijalni putnici drukčije promatraju turističku Španjolsku. Receptivna velesila bačena je na koljena u najgorem trenutku, dan uoči početka berlinske turističke burze, ITB-a, mjesta gdje se hvataju finalne pozicije za predstojeću sezonu.</p>
<p>Pravi buking je, naime, tek pred nama. Stanovnici država u kojima se ranije rezervira ljetni odmor, Njemačka ili Austrija, ove godine čekaju povoljnije aranžmane. U nizu i Hrvatskoj i Španjolskoj primarnih emitivnih zemalja buking još nije ni počeo. Nijemci će, recimo, čekati rezultate Berlina, a Talijani standardno čekaju zadnji trenutak. </p>
<p>Madrid se Španjolcima događa u najgori čas, u trenutku dok se u glavama desetaka milijuna potencijalnih turista rađa ideja o ovogodišnjoj destinaciji. </p>
<p>Terorizam je glavno zlo i svjetskog turizma.</p>
<p>Silno propulzivan, ali istodobno i iznimno osjetljiv, turizam dugo osjeća posljedice tragedija. Hrvatska je prolazila kalvariju tijekom ratnih i poratnih godina. Našom se stagnacijom najviše okoristila Turska. Privukla je njemački kapital, napravila izvrsne hotele, ponudila dobre cijene i posao je krenuo. Poklonici ponude masovnog tipa, koji su sedamdesetih i osamdesetih dolazili u Jugoslaviju, preselili su se u Tursku. Turci i djelomično Španjolci najviše su se »okoristili« našom tragedijom.</p>
<p>Točku na i ovdašnje turističke golgote stavila je kosovska kriza 1999. godine kada su nam, zbog vojnih operacija u susjednoj državi, gosti masovno otkazivali već rezerviran odmor. Od tada do danas turizam nam ide uzlaznom putanjom. Štoviše, sigurnost nam je jedna od glavnih prednosti. Posjetitelji su u nas sigurni, a to je danas važno.</p>
<p>Teroristički napad na New York 2001. poremetio je turističke tokove u tolikoj mjeri da se i dan danas osjećaju posljedice. Ljudi sa strahom ulaze u avion pa za odmor radije biraju bliža odredišta do kojih mogu i automobilima.</p>
<p>Azija je drugu sezona izvan igre zbog SARS-a, a sad i ptičje groznice. Veliku je štetu azijskom turizmu nanio i atentat na Baliju. Bali je do tada bio indonezijski dragulj gdje nitko nije očekivao krvoproliće (bomba u diskoklubu u Kuti).</p>
<p>Još su svježe rane od prošlogodišnjih savezničkih napada na Irak. Sredinom ožujka 2003. turizam je tavorio kao i danas, ali ne stoga što su se čekali aranžmanski popusti nego stoga što potencijalni turisti nisu znali hoće li i kada biti napadnut Irak i kakve će to imati posljedice na njihov standard. Nakon napada, Turska je postala jedan od glavnih gubitnika prošlogodišnje sezone.</p>
<p>Nakon svega, prošlogodišnji gaf talijanskog tajnika za turizam Stefana Stefanija izgleda kao sitnica. Talijan je, naime, poručio Nijemcima da su debeli i bučni pivopije. Digla se buka do razine međudržavnog skandala, sve dok Stefani nije dao ostavku. »Bivša žena mi je bila Njemica«, bilo je jedno od njegovih objašnjenja sporne izjave. Milijuni Nijemaca nisu zaboravili tu uvredu.</p>
<p>Spominjemo ovo jer i pogrešna riječ visokopozicioniranog čovjeka ponekad djeluje poput bombe. Sljedeća su dva mjeseca iznimno osjetljiva za turizam, gosti će mjeriti i vagati svaki popust, svaki signal s receptivnih tržišta. Zato treba dobro paziti što se govori.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Rijetki su u nas glasovi utemeljeni na povijesnom pamćenju i trezvenu rasuđivanju </p>
<p>Haaške optužnice upućene su na konkretna imena, nisu adresirane na hrvatski narod ni njegovu državu – koja nikad ne bi bila priznata da su je relevantni faktori doživjeli i osudili kao tvorevinu bez uporišta u međunarodnom pravu / Najmanje što nam danas treba jest stupidan revizionizam, fundamentalističko lupetanje zaogrnuto plaštom doktorskih analiza. Najviše – i jedino – treba nam trezvenosti, principijelnosti, hrabrog suočenja s jasnom razlikom između individualnosti zločina (makar na kojoj adresi bio) i legitimnošću kolektivnog napora da se od te ljage operemo / Nitko nikad nije optužio Republiku Hrvatsku zbog same činjenice da je dokinula srpsku rebeliju na svom teritoriju, nego zbog načina na koji je to učinila! Zbog onih »popratnih pojava« kojima je žestoko nagrđen hrvatski san o Lijepoj našoj na cjelini nacionalnog teritorija zbog jasnih indicija da nije riječ samo o nemoći državnih ustanova da spriječe nasilje, palež, pljačku i ubojstva nego i o revanšističkom divljanju koje je tako teško dovesti u vezu s tisućuljetnom uljudbom</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Razbucan novim optužnicama iz Haaga, hrvatski političko-medijski prostor doslovce puca po šavovima, pa ovaj moj prilog »javnoj raspravi« o toj temi vjerojatno nije ni potreban. </p>
<p>Međutim, kako su u kakofoniji (»unisofoniji«) određenja prema tom izazovu što bi ih nazvao nacionalističko-fundamentalističkim, pače i intelektualno-daltonističkim trabunjanjem, rijetki glasovi utemeljeni na povijesnom pamćenju, trezvenu rasuđivanju i vjeri u mogućnost Republike Hrvatske, kao eurograđanske, demokratske i civilne činjenice, potrošio bih nešto novinskog prostora (i strpljenja čitatelja) da se, kao državljanin ove zemlje, pobunim protiv nekoliko krajnje štetnih stereotipa.</p>
<p>U tome mi je, priznajem – nesebično, pomogao notorni dr. Anđelko Milardović, samozvani politički analitičar i direktor osobnoga mu (ergo, kućno-obrtnog) Centra za politološka istraživanja, koji je – u razgovoru s (ničim izazvanom) Vjesnikovom novinarkom Biljanom Bašić – istresao impresivnu »hrpu ničega« pod egidom da »ako se ide s konstrukcijama o zajedničkomu zločinačkom pothvatu, gdje se govori o predsjedniku države i spominju najviši vojni zapovjednici, onda se želi izvesti zaključak da je to bila zločinačka država koja je nastala na etničkom čišćenju i deportacijama«. Pa, nakon te briljantno autistične mantre – ideološke sestrice famozne saborske Deklaracije o Domovinskom ratu – vrli naš »politički analitičar« poentira zaključkom kako bi »da je živ, Tuđman sigurno bio u Haagu, kao i Milošević«.</p>
<p>Gdje griješi dr. Milardović, toliko temeljito da ću ubuduće za erupcije njegovih medijskih zagađenja optuživati kolege-novinare koji ne prepoznaju svemirske dubine doktorovih nebuloza? </p>
<p>U činjenici – citiram izjavu Zlatka Tomčića, na istoj stranici Vjesnika (od 11. ožujka) – da »hrvatski branitelji nisu išli u rat zbog (vjerojatno – radi) etničkog čišćenja Srba, kao što tvrdi Carla del Ponte, nego zbog (opet – radi!) slobode Hrvatske...«, a da bi dr. Milardović sada ustvrdio, kao i bulumenta njegovih jednako plitkoumnih, »znanstveno« nabrijanih z-drugova po desnilu, da su »predsjednik države i najviši vojni zapovjednici« nevini zato jer hrvatski branitelji – točnije, golema većina njih (hrabri patrioti minus kriminalci i kokošari) – nisu išli u rat zato da bi (etnički) očistili Srbe s područja na kojima bješe buknula njihova, zna se od koga i zašto raspirena, kako usmjeravana i kako ugušena – pobuna!</p>
<p>Spomenuh, na početku, povijesno pamćenje kao jednu od prizmi kroz koje se hrvatske »teškoće s Haagom« daju sagledati u realnom svjetlu; lebdi mi, naime, ovih dana pred očima ekran Vrdoljakove dalekovidnice na koji se slijevaju slike što ih bilježe kamere u »Vlaku slobode«... </p>
<p>Odjekuje mi u ušima legendarna Tuđmanova »sikteruša« izbjeglim Srbima, vraćaju se iz gustog tkiva uspomena njegove riječi na splitskoj rivi, izranjaju iz magle naše »prekomjerne povijesti po četvornomu metru« talambasi i ditirambi poslušničkih mu medijskih bojovnika onih godina. </p>
<p>I zaista, nedvojbeno bi Tuđman – da nije prije otišao na sud nemjerljivo važniji od haaškoga – sad pravio društvo Slobodanu Miloševiću i pridonosio kolegijalnoj komunikaciji među balkanskim gospodarima rata »izmještenim« u Scheveningenu. </p>
<p>Upravo zato jer nitko ne može – niti je itko relevantan pokušao – osporiti hrvatskom narodu, točnije naciji (političkim građanima, kao državotvornoj zajednici u Republici Hrvatskoj), pravo na osamostaljenje i međunarodno priznanje na teritoriju internacionalno-juridički legaliziranim pravorijekom Badinterove komisije... dok (i ne samo) Međunarodni tribunal u Haagu i te kako može optužiti i (o)suditi sve one koji su pravo hrvatske nacije na iskorak prema legaliziranom suverenitetu uprljali ratnim i inim zločinom. </p>
<p>Koji su pljesnivim projektom »najveće moguće Hrvatske« i drastičnim gaženjem ljudskih prava onečistili jednu legalnu – na međunarodnom pravu utemeljenu – bitku za izlazak iz državne zajednice koja se, uzurpirana memorandumskim krivokletstvom i razvaljena »teorijom« o prirodnom pravu na zaokruživanje granica koje bi obuhvatile »sve Srbe u jednoj državi«, pretvorila u zločinačku negaciju svog ustava i bacila jugoslavensku ideju u kompostnu jamu legendarnog smetlišta povijesti. Opet je trenutak da se podsjetimo kako je 1990., kad je Tuđman na znamenitomu osnivačkom skupu HDZ-a u dvorani Vatroslava Lisinskog ustvrdio kako »NDH nije bila samo kvislinška tvorevina, nego i odraz tisućljetne žudnje Hrvata za samostalnom državom«, izrečena dvojaka istina – o stvarnoj želji hrvatskog naroda da se sastane sa svojim međunarodno-pravnim subjektivitetom... i o ustaškoj manipulaciji tom opsesijom. Tako je i tijekom legitimnoga obrambenog rata od velikosrpske agresije – koji se odvijao kao pobuna tzv. krajinskih Srba i divljanje posrbljene JNA i četničkih čopora iz Srbije, Crne Gore i dijela BiH po hrvatskom tlu – ondašnji državni vrh (zna se tko ga je činio) besramno manipulirao težnjom nacije da tijekom »proljeća nezavisnih država« ostvari žarko željenu samostalnost, vješajući o tu legitimnu, plemenitu i humanu žudnju svoje fikcije, balast trauma iz vremena sloma NDH i ine fantazmagorije.</p>
<p>U tom svjetlu, tvrdnje (nikako jedino iz usta) ordinarnog dr. Milardovića da su nove haaške optužnice »najizravniji atak na temelje hrvatske države (koja je međunarodno priznata)« gluposti su krajnje opasne, pogubne daleko preko granica kvocijenta inteligencije (i potencijala dr. mr. titula) njihovih autora. </p>
<p>Naime, to bi trebalo značiti da smo svi mi – Tuđman, Gotovina, Čermak, Markač.... Da smo svi, kolektivno dakle, sudionici u beščašću koje je ipak bilo individualno, nastanjeno na stanovitim osobnim adresama (dok se one, što je moguće jedino na sudu, eventualno ne oslobode »stigme« Carle del Ponte). </p>
<p>Haaške optužnice upućene su na konkretna imena, nisu adresirane na hrvatski narod ni njegovu državu – koja nikad ne bi bila priznata da su je relevantni faktori doživjeli i osudili kao tvorevinu bez uporišta u međunarodnom pravu. </p>
<p>Da je bila poput neke od onih rogue states koje metastaziraju izvan svjetskoga institucionalnoga, demokratskoga, humanoga ... poretka. Htio bih vjerovati kako dr. Milardović nije toliko neuk – loše bi to svjedočilo o njegovim mentorima – da ne razumije razliku između odgovornosti pojedinca, makar on bio »predsjednik države i(li) najviši vojni zapovjednik«, i prava naroda. </p>
<p>Drugim riječima, kolektivizaciju krivnje – sudioništvo u zločinu svima nama – može nametati samo diletant beznadno uronjen u ovisnost o stereotipima skovanim u uobrazilji manipulatora koji je vjerovao kako će svijet ustuknuti pred neproničnošću njegove bahatosti. </p>
<p>U istom je kontekstu glupavo razmetanje dr. Milardovića »raščlambom« slojevitih značenja točaka rečenih optužnica, njegovo lupetanje o sugeriranoj odgovornosti Republike Hrvatske što nije priznala neku inačicu »republike srpske krajine« kao svoga konstitutivnog dijela.</p>
<p>Kao svojedobni zagovornik aktivnog pristupa Planu Z-4 – koji je, inteligentno shvaćen i (osobito) inteligentno prihvaćen kao polazište za višeslojan dijalog s međunarodnim instancama (kako je Peter Galbraith više puta podsjetio, pobunjeni Srbi nisu bili subjekt, nego objekt tog scenarija!), nudio daleko ekonomičnije rješenje srpske pobune nego ratna opcija i povratak uništene imovine izbjeglim Srbima – podsjetio bih na jednu krucijalnu činjenicu: nitko nikad nije optužio Republiku Hrvatsku zbog same činjenice da je dokinula srpsku rebeliju na svom teritoriju, nego zbog načina na koji je to učinila! </p>
<p>Zbog onih »popratnih pojava« kojima je žestoko nagrđen hrvatski san o Lijepoj našoj na cjelini nacionalnog teritorija, zbog jasnih indicija da nije riječ samo o nemoći državnih ustanova (vlasti, vojske, policije...) da spriječe nasilje, palež, pljačku i ubojstva nego i o revanšističkom divljanju koje je tako teško dovesti u vezu s tisućuljetnom uljudbom, Hrvatskoj oduvijek u Europi i Hrvatima kao o narodu koji je uvijek i isključivo bio žrtva, a krvnik – nikada. </p>
<p>Da zaključim, najmanje što nam danas treba jest stupidan revizionizam, fundamentalističko lupetanje zaogrnuto plaštom doktorskih (i lažno-magistarskih) analiza. Najviše – i jedino – treba nam trezvenosti, principijelnosti, hrabrog suočenja s jasnom razlikom između individualnosti zločina (makar na kojoj adresi bio) i legitimnošću kolektivnog napora da se od te ljage operemo. Jer Hrvatska je zločinačka država samo u interpretaciji onih opsjenara koji bi da se svi mi, pa i generacije koje će se tek roditi, »pacamo« u kalu bolesnih ideja i razbojničkih postupaka u kojima nismo sudjelovali i čije nam kestenje nitko nema prava tutnuti u ruke! </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Povijest raspada Jugoslavije piše međunarodna zajednica</p>
<p>Baš sve što je u kasnim devedesetim godinama tražila međunarodna zajednica da se poduzme, učini ili spriječi to je službena hrvatska politika tvrdoglavo odbijala, jašući pobjedonosno na dvije trijumfalne činjenice: da Hrvati, napokon, imaju svoju državu i da je država »Bljeskom«, »Olujom« i »mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja« napokon oslobođena / Hrvatska politika ni 1990. ni poslije 2000. nije vodila dovoljno računa o međunarodnom političkom okruženju, o percepciji Hrvatske i Hrvata u svijetu, o pozicijama moći i utjecaju srbijanske propagande putem službene i neslužbene državne i diplomatske mreže dviju Jugoslavija. Da jest onda bi znala, jer bi jednostavno morala znati da su hrvatski politički olovni utezi hipoteka »endehazije« i koncentracijski logor Jasenovac, bez obzira na to što su mnoge činjenice preuveličane na hrvatsku štetu</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Latinsku mudrost Periculum in more (Pogibelj je u odlaganju) hrvatska politika cijelo jedno desetljeće bila je nesposobna shvatiti i samo je izbjegavala i odlagala teške političke odluke za koje se znalo da će jednom morati provesti. U njihovu ili nečijem drugom mandatu, oni ili netko tko dođe poslije. </p>
<p>U tome je ključ za razumijevanje svega onog što se zbiva ovih dana na hrvatskoj političkoj sceni.</p>
<p>Zemlja koja je na »milimetar« do pozivnice za otvaranje pregovora o punopravnom članstvu u EU, ta zemlja, odnosno njezin bivši državni i vojnopolitički vrh, optužen je, na najvišoj međunarodnoj sudskoj političkoj instanci za »udruživanje u zločinačku organizaciju«. Može li se strašnija politička i procesno pravna ocjena uopće izreći i osmisliti za službenu politiku i legalno političko vodstvo jedne zemlje? </p>
<p>Račun stiže na naplatu, kao dugoročna politička sjena koja će se nadviti i nad one koji su se u vrijeme međunarodnog priznanja Lijepe naše tek rodili.</p>
<p>I njih će tamo jednom 2015. ili 2025., kao hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, zaustavljati parlamentarci drugih zemalja i pitati ih: Što ste to tamo u radili 1991. – 1995.?!</p>
<p>Kada se početkom 2001. netko od tada gromoglasno najavljene »nove reformske vlasti« usudio izjaviti da je »HDZ pod istragom«, to se uzimalo kao dokaz da totalitarizam u Hrvatskoj još nije mrtav. Tri godine kasnije dojam je da je »gotovo cijela Hrvatska je pod istragom«, jer haaški istražitelji prevrću svaki kamen, od ispitivanja u Selskoj u Zagrebu, do Knina i Vukovara, ne bi li pronašli nove dokaze za stare sumnje ili nove sumnje za stare teze. </p>
<p>Istina boli, često je opasna, ali ju se na kraju jednom ipak mora reći i s njom se suočiti. A što je, uz nesumnjivo planiranu velikosrpsku agresiju i uz masovno prihvaćenu velikosrpsku pobunu u ruralnim hrvatskim krajevima, još istina o Domovinskom ratu. </p>
<p>Je li možda i u politici koju je vodila Hrvatska bilo elemenata koji su tom velikosrpskom ratnom ludilu nesvjesno išli na ruku, a bili su uvjereni da rade u nacionalnu korist. Priznati ili ne priznati, reći ili ne reći, napisati ili »s tim još malo pričekati«. Radi onog Periculum in more s početka teksta recimo jednom sami sebi i radi samih sebe: »da, bilo je«.</p>
<p>Baš sve što je u kasnim devedesetim godinama tražila međunarodna zajednica da poduzme, učini ili spriječi to je hrvatska službena politika tvrdoglavo odbijala, jašući pobjedonosno na dvije trijumfalne činjenice: da Hrvati, napokon, imaju svoju državu i daje država »Bljeskom«, »Olujom« i »mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja« napokon oslobođena.</p>
<p>Hrvatska politika ni 1990. ni poslije 2000. nije vodila dovoljno računa o međunarodnom političkom okruženju, o percepciji Hrvatske i Hrvata u svijetu, o pozicijama moći i utjecaju srbijanske propagande putem službene i neslužbene državne i diplomatske mreže dviju Jugoslavija. </p>
<p>Da jest onda bi znala, jer bi jednostavno morala znati, da su hrvatski politički olovni utezi hipoteka »endehazije« i koncentracijski logor Jasenovac, bez obzira na to što su mnoge činjenice preuveličane na hrvatsku štetu. Da jest, onda bi znala da sa svim političkim opcijama i koncepcijama smije manje ili više službeno »očijukati«, ali da je sve što može asocirati na NDH i na primisao etničkog čišćenja i ksenofobije nešto od čega službena hrvatska politika mora bježati »kao vrag od tamjana«. </p>
<p>Ne samo da nije bilo tako nego je nizom svojih postupaka (preimenovanje ulica i trgova, nazivlja vojnih postrojbi, državnih odličja, službene valute) davala povoda i »materijala« za pogrešne zaključke o Hrvatskoj. A pedantni međunarodni promatrači pedantno su bilježili.</p>
<p>A oni međunarodni politički krugovi koji su u raspadu Jugoslavije vidjeli kraj svoga geopolitičkog sidra na Balkanu, a kao glavne krivce za neodržavanje te države vidjeli Hrvate, svoju su prigodu čekali i dočekali. </p>
<p>Ništa nije kao što se sada, nakon najnovijih haaških optužnica, čini. Ništa nije počelo 1995. niti s »Olujom«, ta godina nije bila samo oslobodilačka prekretnica nego i kamen međaš petogodišnje politike projektiranja Hrvatske često izvan međunarodne političke stvarnosti i mimo nužne koordinacije s ključnim međunarodnim političkim čimbenicima. </p>
<p>Godine 1991., u grčevitoj borbi za međunarodno diplomatsko priznanje, izvukli su nas – osim nadljudske borbe Davida i Golijata koju je vodio Vukovar nasuprot raspomamljene velikosrpske armade – Vatikan i Njemačka. Četiri godine kasnije ulogu Vukovara odigrala je »Oluja«, a ulogu Njemačke, zaštitom Hrvatske od gnjeva utjecajnih europskih međunarodnih političkih krugova zbog oružane operacije usred mandata mirovnih snaga UN-a u Hrvatskoj, preuzeo je SAD.</p>
<p>Što je onda hrvatsko politika previdjela. Samo nemjerljivo važnu »sitnicu« da saveznici pamte usluge i da je najmanje što očekuju kao protuuslugu da se ne prave ispadi. </p>
<p>Već 1995., a onda što dalje to više, hrvatska je politika činila upravo ispade, podjednako uspješno na unutrašnjem i međunarodnom planu: odnos prema privatnom vlasništvu, sloboda medija, odnos prema vlastitoj političkoj oporbi, odnos prema pravnoj državi, odnos prema transparentnosti javnih poslova i javnih financija, odnos prema tzv. marginalnim društvenim skupinama, odnos prema procesu pretvorbe i privatizacije bivšega državnog vlasništva...</p>
<p>Ono što se 1995. godine neposredno nakon »Oluje« moralo spriječiti, do 1998. svakako procesuirati, a 2001. napokon razriješiti sada 2004. samo dolazi na naplatu. A i sada to završava ručkom za tri osobe u saborskom restoranu na kom Predsjednik države predsjedniku Sabora na odlasku poručuje: »Dobro je bilo Vlado«. Što je to u svemu tome bilo dobro, tek treba otkriti.</p>
<p>Osim ako se dobro ne skriva u tome što, za razliku nekih ranijih generala koji se nisu htjeli predati nego su još u bijegu, najnovija dvojica optuženika redovnom zračnom linijom putuju svojevoljno za Haag.</p>
<p>Malo je tu dobra, ali na kraju uvijek bude prema onoj: Kako siješ tako ćeš žnjeti. S političkim (dis)kvalifikacijama Hrvatske čak je i Carla del Ponte, kojoj je to inače uža specijalnost, ovaj put pretjerala. Je li joj hrvatska politika dala povoda i dovoljno »materijala«? Itekako. Bi li ona i bez toga bila takva? Vjerojatno!</p>
<p>Pa ipak posao smo joj sami olakšali. Alternative nema: sve što su nam haaški kuhari tako papreno i ljuto pripremili morat ćemo probati u tjednima i mjesecima što slijede. </p>
<p>Cijena je visoka, ali država nema cijene, a nacionalni interes i nacionalna perspektiva moraju biti iznad svega. </p>
<p>S još nedovoljne povijesne distance pogled na dvadeseto stoljeće na jugoistoku Europe kroz, uvjetno rečeno, »hrvatsku dioptriju« izgleda pojednostavljeno ovako: u ratovima koje dobiju Srbi oni, kao pobjednici, ispisuju povijest; u onim ratovima u kojima suprotno očekivanjima pobijede Hrvati, nasilnom simetrijom krivnje, povijest raspada Jugoslavije ispisuje međunarodna zajednica?! </p>
<p>To nije puna istina ali nije ni daleko od nje.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Umjesto da se zabavlja donošenjem novih zakona, država bi mogla ispunjavati već ustanovljene obveze</p>
<p>Svaki Hans, John, Giovanni, Ian… koji može dokazati legalnost porijekla svojih milijuna dobrodošao je kao, prema pretpostavci, bolji i poželjniji vlasnik npr. otočića Smokvice i od njegova dosadašnjeg vlasnika i od države, a posebice od onih »(H)Rvatina« koji su svoje skorojevićke milijune zgrnuli lešinarski se okoristivši porođajnim i (po)ratnim mukama Lijepe naše / Možda bi bilo spasonosno, baš u cilju istinske zaštite Jadrana kao jedne od rijetkih preostalih nam uistinu svjetskih vrijednosti, i to kako njegove zaštite od nas samih, tako i od raznoraznih svjetskih vucibatina, izdvojiti određen broj atraktivnih, »strateški pozicioniranih« otočića i zadužiti našu diplomaciju da ih »po pravu prvokupa« ponudi ciljanoj skupini svjetski poznatih znanstvenika, umjetnika, gospodarstvenika, novinara… </p>
<p>DARKO KACIGA </p>
<p>Silna halabuka koja se u posljednje vrijeme digla zbog prodaje jadranskih otočića, podsjetila me na vremena kad sam kao puškoškolac, valjda je riječ o prvenstvu škole ili grada, prvi put zaigrao na velikom nogometnom terenu. </p>
<p>Pamtim komentar jednog (dobro)namjernika: »Kako ste se svi stalno naguravali oko mjesta gdje je trenutačno bila lopta, od nogometa nisam vidio ništa, ali se vaša graja razlijegala cijelim kvartom«.</p>
<p>Promptno je reagirao i sam megaministar (među svim ostalim i) mora i turizma gospodin Božidar Kalmeta i državni tajnik za more (valjda i otoke) gospodin Branko Bačić. I to, prema starom običaju, odmah s gotovim rješenjem koje će potezom njihova svemogućeg vlastodržačkog pera spasiti stvar: u hitnu proceduru ide izmjena Zakona o otocima, prema kojoj će država imati pravo prvokupa svih nekretnina koje se prodaju po našim otocima. </p>
<p>I čim se zakon u tom smislu izmijeni problem će, je li, biti riješen. A neće, nego će iskrsnuti nekoliko novih, od ustavnopravnih, jer upitna je ustavna utemeljenost takva ograničenja prava vlasništva, preko općih stvarno-odnosno vlasničkopravnih načela, do gospodarskih i političkih…</p>
<p>Država i odnosna županija i odnosni grad/općina već desetljećima imaju zakonom ustanovljeno pravo prvokupa nekretnina u zaštićenim spomeničkim cjelinama, kao što je npr. stari grad Dubrovnik i kontaktna mu zona. Zna se i izvan Dubrovnika da je tržište nekretnina smještenih baš unutar gradskih zidina iznimno živo posljednjih godina, i da se i ruševine po Gradu prodaju po vrtoglavo visokim cijenama. </p>
<p>Iza većine tih kupnji stoje ili izravno stranci ili njihov kapital. </p>
<p>Može lako biti da su stranci vlasnici već i desetak posto objekata unutar zidina Grada, a on je ipak ostao sto posto hrvatski u zemljopisnom smislu. </p>
<p>Štoviše, u priželjkivanom kulturološkom smislu rekao bih i »hrvatskiji«, jer su ti stranci mahom uljudili interijere i sanirali eksterijere svojih skupo plaćenih ruševnih zdanja u kojima je dotad mahom, nerijetko u katastrofalnim uvjetima, životarila dubrovačka sirotinja, poštujući pritom zahtjeve graditeljskih i konzervatorskih vlasti u najmanju ruku u istoj mjeri kao i domaći, pa i fetivi dubrovački investitori. Uvjet za pravovaljanost svake od tih prodaja, bila je ponuda odnosnih nekretnina (kuća, palača, poslovnih prostora), prema pravu prvokupa državi, županiji i gradu. Koliko mi je znano, država ne samo da nikada nije iskoristila to svoje pravo nego u pravilu i ne odgovara na takve ponude, pa se čeka istek zakonskog roka od šezdeset dana, kada se smatra da ponuđeni nisu zainteresirani. Slično je sa Županijom, dok je jedino Grad otkupio dvije-tri od možda i stotinjak prema toj osnovi ponuđenih mu nekretnina u posljednjih nekoliko godina. </p>
<p>Slična je stvar i drugdje, na primjer u gradu Korčuli. </p>
<p>Tamo gradske vlasti na sve načine pokušavaju iskoristiti pravo prvokupa da grad postane vlasnikom rodne kuće Marka Pola, ali bezuspješno jer u proračunu nema novca za takve izvanredne i visoke izdatke. </p>
<p>I kako će sada, iz kojih izvora i s kojim moralnim ili političkim opravdanjem državni tajnik Korčulanin Branko Bačić, kupovati puste otoke i otočiće, a najvrjednije kulturno-povijesne spomenike, pa čak i one u svom zavičaju, prepuštati na milost i nemilost svakog prijezira i nepovjerenja dostojnim privatnovlasničkim elementima, pa još i strancima!?</p>
<p>Umjesto da se zabavlja donošenjem novih zakona, efekt kojih će se iscrpiti u stalnom generiranju novog administriranja, mnogo bi korisnije bilo da država napokon počne odgovorno ispunjavati svoje odavno ustanovljene zakonske zadaće i obveze.</p>
<p>Da se njezine službe za izdavanje dozvola za gradnju strogo pridržavaju važeće prostorno-planske regulative; da njezine inspekcijske službe napokon počnu pravodobno i odlučno zaustavljati svaku započetu bespravnu gradnju... </p>
<p>Zatim, da svojski prione utvrđivanju granica pomorskog dobra duž cijele obale i otoka; da razvije efikasan obavještajni sustav za sprječavanje pranja prljavog novca kupnjom nekretnina u Hrvatskoj… </p>
<p>Jer država hrvatska, baš ona, ne gradovi i općine, ne županije, gramzivo si je prigrabila isključive ovlasti iz područja građenja; od izdavanja lokacijske, građevne i uporabne dozvole, preko koncesioniranja pomorskog dobra, do građevne inspekcije. </p>
<p>Dakle, i isključivu odgovornost za uznapredovalu »apartmanizaciju« i »betonizaciju«, pa i »tajkunizaciju« jadranske obale snosi centralna država. </p>
<p>Stoga, suprotno od stavova gđe Vesne Kusin (»Kraj velikoj prevari s prodajom hrvatskih otoka«, Vjesnik, Komentari, 2. ožujka 2004), odnosno gospodina Stjepe Martinovića (»Stranac se na hrvatskom otoku nikad neće baviti maslinarstvom ni vinogradarstvom, ovčarstvom…«, Vjesnik, Stajališta, 26. veljače 2004., odnosno »Svaki otok prodan strancima otimamo svojoj djeci«, Stajališta, 1. ožujka 2004.), načelno smatram da je svaki Hans, John, Giovanni, Ian… koji može nesumnjivo dokazati legalnost porijekla svojih milijuna dobrodošao kao, prema pretpostavci, bolji i poželjniji vlasnik npr. otočića Smokvice i od njegova dosadašnjeg vlasnika (koji spada u onu, uvjeren sam, još izrazitu manjinu hrvatskih, odnosno dalmatinskih ljudi spremnih otuđiti djedovinu), i od države, a posebice od onih »(H)Rvatina« koji su svoje skorojevićke milijune zgrnuli lešinarski se okoristivši porođajnim i (po)ratnim mukama Lijepe naše. </p>
<p>Štoviše, možda bi bilo spasonosno, baš u cilju istinske zaštite Jadrana kao jedne od rijetkih preostalih nam uistinu svjetskih vrijednosti, i to kako njegove zaštite od nas samih, tako i od raznoraznih svjetskih vucibatina, izdvojiti određen broj atraktivnih, »strateški pozicioniranih« otočića i zadužiti našu diplomaciju da ih »po pravu prvokupa« ponudi ciljanoj skupini svjetski poznatih znanstvenika, umjetnika, gospodarstvenika, novinara… </p>
<p>Prethodno bi trebalo utvrditi granice pomorskog dobra i prostorno-planskom dokumentacijom precizno utvrditi kakav se objekt (svakako ladanjskoga, a ne komercijalnog tipa) na otočiću smije graditi, pa i uvjete koncesioniranja obale... </p>
<p>A za sve to sasvim su nam dovoljni i postojeći zakoni.</p>
<p>Gospodin Kalmeta, g. Bačić, gđa Kusin, g. Martinović i mnogi drugi, teško griješe. Briljantan gospodin Mladen Kevo to što oni zagovaraju dijagnosticira »kulturološkom ksenofobijom«. </p>
<p>Za pokoru bih im preporučio da s osobitom pažnjom čitaju spomenutog autora, za početak članak »Sve osim priključenja Uniji ravno je ekonomskoj katastrofi«, Vjesnik, Stajališta, 8. ožujka 2004.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Dubrovnika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Sindikati zadovoljni štrajkom, pregovori ovise o onom što će im se ponuditi </p>
<p>Damir Gašparović iz Koordinacije sindikata radnika gradskih tvrtki ocjenjuje da je uspjeh štrajka maksimalan te da je sve prošlo u najboljem redu i bez ikakvih izgreda / U pregovorima, kaže, sindikalisti trebaju zadržati hladnu glavu i osjećaj za realnost </p>
<p>Unatoč pozivu da se vrate na posao, što su im ga u četvrtak popodne s konferencije za novinare Gradske organizacije SDP-a uputili gradonačelnica Vlasta Pavić i njezin zamjenik Milan Bandić, nudeći ujedno i nove pregovore i kompromisno rješenje, članovi sindikata 12 poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba štrajkali su u petak cijelo vrijeme prve smjene, nastojeći se na taj način izboriti za povećanje osnovnih plaća za 17,68 posto. </p>
<p>Od toga su odstupili jedino vozači ZET-ovih autobusa i tramvaja, koji su obustavili rad između 3.30 i 5 sati, kako je i najavljeno, pa u tom razdoblju tramvaji i autobusi nisu vozili.</p>
<p> Damir Gašparović iz Koordinacije sindikata radnika gradskih tvrtki procjenjuje kako je u štrajku sudjelovalo oko 8500 članova. »Uspjeh štrajka je maksimalan. Radnici su zadovoljni i sve je proteklo u najboljem redu, bez ikakvih izgreda«, izjavio je Gašparović. Potvrdio je kako je Poglavarstvo Zagreba uputilo Koordinaciji sindikata poziv na pregovore za petak u 17 sati i to s izmijenjenim pregovaračkim timom, kao što su sindikati i zatražili. Gašparović je, međutim oprezan kada je riječ o rezultatima pregovora, upozorivši da su zbog štrajka nekim sindikalnim predstavnicima »porasla krila«, te da treba sačuvati hladnu glavu i osjećaj za realnost. »Vidjet ćemo što će nam ponuditi«, prokomentirao je. </p>
<p>Inače, obustava javnog gradskog prijevoza, tvrde u ZET-u, nije dovela do zastoja niti prouzročila znatnije gužve u prometu. Autobusni kolodvor radio je smanjenim intenzitetom do 16 sati, a vozne karte mogle su se kupiti na dežurnim blagajnama. </p>
<p>Radnici Čistoće od sedam do 15 sati čistili su samo u krugu bolnica, dječjih vrtića, škola, hotela i veleposlanstava. Smeće koje su ostavili, odvozit će u subotu. U Gradskoj plinari radile su interventne ekipe, koje na teren izlaze isključivo u slučaju ugroze građana. Do 15 sati građani nisu mogli na blagajnama Plinare plaćati račune niti podnositi reklamacije. Radnici Gradskih tržnica nisu izdavali vage i naplaćivali tržnu pristojbu, no za građane tržnice su radile uobičajeno. </p>
<p>Zagrebparkingovi zaposlenici nisu kontrolirali plaćanje parkiranja. Pauk-služba te tvrtke intervenirala je samo u slučajevima nepropisnog parkiranja na prilazima bolnicama i mjestima za invalide te na zahtjev MUP-a. Gradska groblja samo su obavljala sprovode, dok ostale službe nisu radile. </p>
<p>Uz ta poduzeća, u štrajku su bile Veletržnice, Zagrebački velesajam, Zrinjevac te ZGOS, ali i dio zaposlenika Zagrebačkih cesta.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>SDP smijenio Tojčića, novi čelnici pregovaračkoga tima Prežigalo i Bandić</p>
<p>U petak ujutro održane dvije izvanredne sjednice Poglavarstva - jedna prekinuta ubrzo nakon početka, druga telefonska / Stipe Tojčić (HNS) zamjera Bandiću što u posljednji čas preuzima rješenje krize u svoje ruke / Apelirao je na gradonačelnicu Vlastu Pavić da zaštiti svoj dignitet i dignitet Gradskoga poglavarstva, tako da pregovarački tim bude Poglavarstvo prevođeno gradonačelnicom, a ne – Prežigalo i Bandić / Tojčić tvrdi da si Bandić želi priskrbiti političke bodove prije izbora, ali ne dovodi u pitanje opstanak gradske koalicije</p>
<p>Na izvanrednoj telefonskoj sjednici Gradskog poglavarstva u petak, 103. po redu, zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo HNS-ovac Stipe Tojčić smijenjen je s mjesta predsjednika povjerenstva Gradskoga poglavarstva koje treba pregovarati sa sindikatima gradskih poduzeća. </p>
<p>Pregovore će od sada, kao prvi čovjek toga tima, voditi Ladislav Prežigalo (SDP), predsjednik Skupštine u trgovačkim društvima Grada Zagreba. U povjerenstvo je ušao i Milan Bandić, šef gradskog SDP-a, i to kao Prežigalov zamjenik, makar se dosad službeno nije miješao u pregovore. </p>
<p> Prije telefonske, održana je zatvorena izvanredna sjednica Poglavarstva, 102., koja je na početku kasnila 45 minuta. Ona je, međutim, nakon samo petnaestak minuta prekinuta, odlaskom SDP-ovih članova u ured gradonačelnice. HNS-ovi članovi prešli su pak u suprotni, Tojčićev »tabor«, u prostorije nasuprot sobama SDP-ovaca. Četiri HNS-ova člana nisu, naime, prihvatila SDP-ov dnevni red sjednice, prema kojemu bi se promijenio sastav pregovaračkog tima, kako je to tražila Koordinacija sindikata gradskih tvrtki. Tako SDP sa svojih sedam članova nije uspio »progurati« svoj prijedlog. </p>
<p>Zato je SDP sazvao telefonsku sjednicu Poglavarstva, u kojoj je deset nazvanih članova Poglavarstva iskazalo podršku novom pregovaračkom timu, a četvero HNS-ovaca (Stipe Tojčić, Frane Tomić, Nenad Crnić i Andrea Zlatar) je i dalje bilo protiv. Tako su tvrdili SDP-ovci. </p>
<p>S druge pak strane, HNS-ovci su ustvrdili da njih nitko nije nazvao, a kamoli ih što pitao. Ukazali su i na činjenicu da nije razriješen dužnosti stari pregovarački odbor, čime je počinjena proceduralna pogreška, jer sad postoje dva paralelna pregovaračka tima. No, bez obzira na to, Tojčić je izjavio da će, ako ga izvijeste o uvjetima pregovora, i dalje sudjelovati u njima jer je izabran za člana novog pregovaračkog tima. </p>
<p>Bivši predsjednik pregovaračkog tima Tojčić na izvanrednoj sjednici apelirao je na gradonačelnicu Vlastu Pavić da zaštiti svoj dignitet i dignitet Gradskoga poglavarstva, tako da pregovarački tim bude Poglavarstvo prevođeno gradonačelnicom, a ne – Prežigalo i Bandić. Tojčić je zamjerio Bandiću što je, umjesto da se o načinu pregovaranja sa sindikatima raspravlja na sjednici Poglavarstva, u četvrtak poslije podne sazvana konferencija za novinare u Gradskoj organizaciji SDP-a, na kojoj je stranka predstavila rješenje izlaska iz krize. </p>
<p>»Bandić nije bio prisutan na 101. sjednici Poglavarstva u srijedu, 10. ožujka, kad se odlučivalo o bitnim pitanjima vezanim uz pregovore sa sindikatima, a na kraju se pojavio na konferenciji SDP-a«, rekao je Tojčić. On tvrdi kako si čelni gradski SDP-ovac želi priskrbiti političke bodove pred izbore. »Stav je HNS-a da nema potrebe mijenjati pregovarački tim koji je Poglavarstvo jednoglasno podržalo i prihvatilo njegov izvještaj«, dodao je smijenjeni Tojčić. </p>
<p>Usprkos svemu što se dogodilo u petak na Poglavarstvu, Tojčić ne dovodi u pitanje opstanak gradske koalicije. </p>
<p>Nataša Zečević, Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Istraga »sumnjive« gradnje u podsljemenskoj zoni</p>
<p>Povjerenstvo Gradske skupštine koje treba utvrditi činjenice oko prenamjene zelenih površina u građevinsko zemljište u novom GUP-u, na sjednici u petak zaključilo je da će se zajedno sa Zavodom za planiranje razvoja Grada istražiti nekoliko slučajeva prenamjena zemljišta, koje su tom Povjerenstvu prijavili građani. </p>
<p>Predsjednik Povjerenstva Zdravko Tomac istaknuo je primjer Srebrnjaka 84-90, gdje je cijeli zeleni potez pretvoren u gradilište. Isto je, kazao je, i s Gromačom kod Šestina, gdje su maksimalno smanjene zelene površine a investitor gradi stanove za tržište. </p>
<p>Član Povjerenstva Nenad Ivanković, pak, spomenuo je slučaj prije neke dvije, tri godine bespravno izgrađenih stepenica između Vijenca i Kraljevca, na kojima je postavljena čak i javna rasvjeta. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kupnjom sadnica do inkubatora za Petrovu</p>
<p>Akcija Drvo za novi život, koju su u ožujku prošle godine pokrenuli Trgovačko društvo Jarun i Klinika za ženske bolesti u Petrovoj radi prikupljanja novca za kupnju inkubatora, nastavlja se i ove godine. »Čekamo više temperature pa da počnemo s ponovnom sadnjom drveća na Otoku veslača«, rekla nam je Nika Pavlenić iz Trgovačkog društva Jarun. Prošle godine posađeno je samo 12 stabala, no svaka je pomoć dobro došla. Njihove cijene, naime, nisu baš povoljne. Tako je cijena jedne sadnice 1000 kuna. Ako je namijenjena blizancima, košta 500 kuna, za trojke 300 kuna, a za četvorke sadnica se dobiva besplatno. U Upravnoj zgradi Jaruna sadnice mogu kupiti svi građani za svoje ili tuđe novorođenče, zatim djeci za rođendan ili neku drugu prigodu. Uz posađeno drvo postavlja se pločica s imenom djeteta ili posvetom, ako to donator želi. Za kupljenu sadnicu dobiva se ugovor i certifikat o sadnji. Informacije na internetskoj stranici www.jarun.hr ili na telefon 30 31 888. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od ponedjeljka rekonstrukcija Savske </p>
<p>U ponedjeljak, 15. ožujka, počinje rekonstrukcija istočne strane tramvajske pruge na Savskoj cesti od Tiska (Odranske ulice) do Selske. Radovi će se odvijati u dvije etape – od Selske do Prisavlja, odnosno od Prisavlja do Odranske ulice, a prva etapa trebala bi trajati do 20. travnja. Pri radovima na pruzi bit će zatvorena i kolnička traka u smjeru grada. Promet će se odvijati tako da će po tramvajskoj pruzi iz smjera Ljubljanske prema Savskom mostu voziti i tramvaji i motorna vozila, dok će se kolnička traka koristiti za vozila iz smjera Savskoga mosta, slično kao što je bilo prošle jeseni, kad se rekonstruirala zapadna strana tramvajske pruge na istom dijelu Savske ceste. Gradski Odjel za promet poziva vozače da uvijek kad to mogu, izbjegavaju taj dio Savske te da za Novi Zagreb koriste alternativne pravce: Ljubljansku, Selsku i Jadranski most ili Slavonsku, Most slobode i Aveniju Većeslava Holjevca.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Najveći favoriti prve večeri Jacques i Andrea</p>
<p>OPATIJA, 12. ožujka</p>
<p> – Iako Hrvatska radiotelevizija upravo Doru, odnosno izbor hrvatske pjesme za pjesmu Europe, apostrofira kao svoj najveći glazbeni događaj, jasno je da je ta manifestacija izgubila nekadašnji ugled, a jednako tako je očito da niti najnovije izdanje neće povratiti željeni sjaj. Međutim, unatoč tome opatijske su ulice oživjele dokazujući da čak i ovakav sadržaj može privući posjetitelje kojima na ruku ide i sunčano vrijeme. </p>
<p>U petak je tijekom jutra održan pokus za show program finalne večeri koja se održava u nedjelju, dok je u popodnevnim satima održana posljednja proba za ono što se i željno iščekuje – prvu polufinalnu večer Dore 2004., čime će ujedno i započeti ovogodišnji hrvatski izbor za pjesmu koja će nas predstavljati na Eurosongu. Na tom su se pokusu, uz glazbenike, pojavili i voditelji među kojima se nalaze čak tri nova lica. Naime, Dušku Ćurliću pridružile su se Barbara Radulović i Tihana Zrnić dok je Barbaru Kolar u green roomu zamijenio Zlatko Turkalj-Turki. Popularni radijski voditelj Turki obje će se večeri uključivati iz green rooma te će upoznavati gledatelje s izvođačima i zbivanjima iza pozornice dok će djevojke zajedno voditi tek finalnu večer. Dok se u petak na pozornici Kvanrera uz Duška Ćurlića pojavljuje Tihana Zrnić, svoj voditeljski debi na pozornici jednog festivala u subotu će imati Barbara Radulović. </p>
<p>U kasnim podnevnim satima očekivao se dolazak ukrajinske glazbenice Ruslane koja je specijalna gošća Dore, a predstavljat će svoju domovinu na Eurosongu u Instanbulu. Iako su glazbeni znalci kao najkvalitetniju pjesmu prve večeri izdvojili onu u izvedbi Merita's i Massima, kuloari im ne predviđaju previše uspjeha te kao glavne favorite izdvajaju ambijentalnu skladbu »Noah« Tončija Huljića u izvedbi mlade Andreje, te »Nema razloga« u izvedbi Jacquesa Holdeka. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jimmy i Šomi ponovno zajedno u Neki to vole vruće </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Oni koji su odrastali ili se pak zaljubljivali uz hitove poput »Medu moj, šećeru«, »Kakva noć« ili »Reci da«, ponovno će doći na svoje, jer se originalna postava skupine Neki to vole vruće, odnosno Jimmy i Šomi, ponovno okupljaju. Oni će, naime, na oduševljenje mnogobrojnih fanova, 27. ožujka održati povratnički koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture, pod nazivom – »Jeans generacija«. Na taj će način Neki to vole vruće obilježiti dvadeset godina postojanja, ali i ponovno okupljanje koje će rezultirati turnejom po Hrvatskoj, te snimanje novog albuma.</p>
<p>Hitovi poput »California«, »Teška vremena« ili »Bojler« ponovno će, kao i kasnih osamdesetih, zagrijati obožavatelje ovog glazbenog dvojca, koji je proteklo desetljeće, koliko nisu zajedno radili, bio zaokupljen solističkim karijerama. Jimmy je, naime, uporno pokušavao doseći zvjezdano nebo svojim pjesmama, dok je Šomi, zajedno sa suprugom Brankom Delač, bezuspješno nastojao oživjeti Neki to vole vruće. Pa, nadajmo se, napokon će im to i poći za rukom.</p>
<p>Gosti na koncertu u Tvornici Jimmyju i Šomiju bit će Aki Rahimovski i skupina Divas.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hladno pivo radno slavi brojne nominacije za Porin</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Unatoč popriličnom stažu na domaćoj glazbenoj sceni skupina Hladno pivo imala je jednu od najboljih godina u svojoj karijeri. Nakon što su brojni glazbeni kritičari upravo njihov album proglasili najboljim domaćim izdanjem prošle godine uslijedilo je čak šest nominacija za Porin, dvije nominacije za bosanskohercegovačku nagradu Davorin, te mnoštvo nominacija za Zlatnu kooglu.</p>
<p> No, iako po nominacijama za Porin predvode utrku, Mile Kekin i ekipa ne spavaju na lovorikama već najavljuju nove projekte, među kojima je najprije na rasporedu snimanje video spota za singl »Samo za taj osjećaj«. Snimanje bi se trebalo obaviti već u nedjelju 14. ožujka pod redateljskom palicom njihova starog suradnika, talentiranog Gorana Kulenovića. Taj spot bi ujedno trebao najaviti veliki koncert Hladnog piva u Domu sportova, te filmski omnibus »24 sata« u režiji Gorana Kulenovića i Kristijana Milića. Spomenuti je omnibus prilično zapažen na Danima hrvatskog filma te na nacionalnom filmskom festivalu u Puli. </p>
<p>Uz najavu filma od kojeg se dosta očekuje ovaj će singl poslužiti i za početak kampanje proslave rođendana Hladnog piva koja će svoj vrhunac imati na velikom slavlju 20. travnja u Domu sportova. </p>
<p>Zanimljiv je podatak da je Hladno pivo dobilo e-mail od londonske punk skupine Toy Dolls, u kojem se oni zahvaljuju bubnjaru Subi što je na njihovom koncertu prije točno sedam godina zamijenio bubnjara nakon problema sa slijepim crijevom. Suba je tada kao veliki profesionalac uskočio engleskim kolegama te je u roku od jednog dana naučio njihovih dvadeset pjesama. Toy Dollsi su dugo tražili što se događa sa Subom i kad su ga napokon našli završio je na njihovoj web stranici kao »nestali Toy Dolls bubnjar«. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nevjerojatna gledanost »Pasije« otvara put sličnim filmovima </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Film »Pasija« Mela Gibsona obara sve rekorde gledanosti i zarade, a zanimanje za taj film, koji govori o posljednjih 12 sati života Isusa Krista, ponukalo je ljude zainteresirane za tu temu da potraže i druge filmove nastale na sličnu temu. Jedan od njih je Scorceseov zabranjeni hit iz 1988. godine, u kojem Isus ima intimne odnose s Marijom Magdalenom. </p>
<p>»Pasija« je najnovije rekorde gledanosti postigla u Posljskoj gdje preprodavači ulaznica ovih dana žive bolje no ikada. Poljska je jedna od prvih zemalja u Europi koja je vidjela film koji je dosad u toj državi privukao više od 500 tisuća gledatelja.</p>
<p> Svećenici rezerviraju ulaznice za čitavu dvoranu i pozivaju župljane da pogledaju film.</p>
<p> U međuvremenu je američka TV postaja CBS, nakon uspjeha Gibsonove »Pasije«, odlučila reprizirati mini-seriju o Kristovu životu. Iako je serija iz 2000. prvotno prikazivana kao četverosatna produkcija u dvije večeri, CBS će prikazati samo drugi dio kao samostalni film. S Jeremyjem Sistom i Garyjem Oldmanom u glavnim ulogama, opisuje Isusov se život od Propovijedi na gori do raspeća. Prilikom prvog prikazivanja tu je seriju gledao 21 milijun osoba. U TV filmu, koji će se prikazati 28. ožujka, još glume Jacqueline Bisset kao Marija i Debra Messing, iz serije »Will i Grace«, kao Marija Magdalena.</p>
<p> Film »Pasija« do sada je ostvario zaradu od 200 milijuna dolara u SAD-u i tako postao blockbuster, a neki predviđaju zaradu i do 400 milijuna dolara.</p>
<p>U hrvatska će kina, u produkciji Blitza, film stići 1. travnja.</p>
<p>(P.B.P., H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slavne Britanke na ručku kod kraljice</p>
<p>LONDON, 12. ožujka</p>
<p> – Britanska je kraljica pozvala neke od najpoznatijih žena Velike Britanije na spektakularan ručak u četvrtak, skupivši tako raznolike slavne osobe iz različitih »svjetova«, poput Charlotte Church ili Margaret Thatcher, za istim stolom na prijemu u Buckinghamskoj palači.</p>
<p>Charlotte je bila najmlađa gošća na impozantnom popisu gošći, koji je uključivao Shirley Bassey, Joan Plowright, Jemimu Khan, Jennifer Saunders i Vivienne Westwood. Mlada je velška pjevačica izjavila da se osjeća počašćenom zbog poziva među žene kojima, po svojem mišljenju, »ne pripada, jer ona samo pjeva«.</p>
<p>Jednako tako, i autorica popularnog serijala knjiga o Harryju Potteru, JK Rowling, bila je slično iznenađena pozivom na ručak, a najviše ju je, po vlastitom priznanju, veselilo to što će - koliko god smiješno zvučalo - napokon osobno vidjeti poznatu manekenku Kate Moss. </p>
<p>Heather Mills McCartney, Twiggy te članice kraljevske obitelji, princeza Ana i grofica od Wessexa, također su sudjelovale na ručku koji se sastojao od janjetine, rižota s gljivama te tagliatella s povrćem. </p>
<p>Cherie Blair, supruga britanskog premijera, rekla je da se nada kako će ovakvo »divno« okupljanje prerasti u tradiciju, te da će se održati svake godine.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Radovan Karadžić uhićen u kompjutorskoj igrici</p>
<p>SARAJEVO, 12. ožujka</p>
<p> - Stabilizacijske snage (SFOR) u Bosni i Hercegovini već godinama neuspješno tragaju za bivšim liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem, optuženim od Tribunala u Den Haagu za ratne zločine.</p>
<p>No, ako je potraga u stvarnom svijetu za sada neuspješna, ona će uskoro moći biti uspješna barem u jednoj kompjutorskoj igrici. Zenička softverska kompanija Lappasfot uspjela je sebi osigurati veliki publicitet najavom da će uskoro na svojoj internetskoj stranici postaviti igru Hunting Karadzic (Loveći Karadžića), na kojoj će svi zainteresirani, uključujući vojnike NATO-a, moći okušati sreću u lovu na najtraženijeg osumnjičenog ratnog zločinca u BiH.</p>
<p>U izjavi za medije, vlasnik tvrke Bakir Čičak kazao je da je inspiracija za igru došla upravo nakon višegodišnjih neuspješnih pokušaja međunarodnih snaga da uhvate Karadžića, a igra će, po njegovim riječima, biti jednostavna - Karadžićev lik pojavljivat će se na meti postavljenoj ispred pozadine dizajnirane u obliku stijena i drveća.</p>
<p>U Lappasfotu nisu željeli programirati kompliciraniju igru, jer bi taj rad koštao dosta novca i oduzeo mnogo vremena, vjerojatno više godina - do kada će, kako vjeruju Karadžić doista biti uhićen, Zanimljivo je da je tvrtka u kojoj rade i pripadnici tzv. vehabijskog tumačenja islama ranije bila poznata po svom programu za upravljanje Internet klubovima, koji je u časopisu Bug dobio visoke ocjene.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Beckham u užem izboru za najbolju britansku knjigu </p>
<p>LONDON, 12. ožujka</p>
<p> – Nogometaš David Beckham, dobitnik književne nagrade Whitbread Mark Haddon i autorica Harryja Pottera J. K. Rowling u užem su izboru za pobjednika britanske književne nagrade British Book Awards, javlja BBC u petak. </p>
<p> Beckhamova autobiografija »Moja strana« natječe se uz memoare Paula Burrella i »Brick Lane« Monice Ali u kategoriji knjige godine. Madonnina knjiga »Engleske ruže« nominirana je za dječju knjigu godine, zajedno s knjigom »Lyra's Oxford« Philipa Pullmana. Nagrade će biti objavljene 7. travnja uživo na BBC-jevu kanalu 4. Haddon, autor knjige »The Curious Incident of the Dog in the Night-Time«, nominiran je u rekordnih pet kategorija: za knjigu godine, autora godine, književnu prozu, dječju knjigu godine i za audioknjigu godine. Debitantska knjiga Monice Ali »Brick Lane« nominirana je u četiri kategorije. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Studenti biraju ozbiljne teme </p>
<p>Studenti ADU-a biraju zahtjevnije teme i uspješno ih realiziraju, a za glavne uloge uzimaju već afirmirana glumačka imena / Dirljivi film Jurja Lerotića »12« o vozačici tramvaja </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Treći dan 13. festivala srednjometražnog i kratkometražnog hrvatskog filma koji se do subote na večer održava u Studentskom centru obilježili su filmovi studenata Akademije dramskih umjetnosti (ADU) i izbor filmova Bogdana Žižića prikazanih u Multimedijalnom centru, čime je obilježena 40. godišnjica rada toga za hrvatski film iznimno značajnog autora. Po Žižićevu izboru prikazani su njegovi filmovi: »Poplava«, »Pohvala ruci«, »Gastarbeiter«, »Presa« i »Jedan život«.</p>
<p> Treći su dan studenti ADU-a i njihovi prijatelji napunili dvoranu Kina SC. Za razliku od projekcija prvoga igranog bloka u utorak, kada se pljesak publike razlikovao od filma do filma, na projekcijama drugog bloka bio je ujednačen i dugotrajan, a bilo je vidljivo da studenti bez obzira što se neki njihov film nije »zavrtio« na 13. DHF-u cijene rad svojih kolega.</p>
<p>U sedam filmova koliko ih je prikazano u četvrtak, humor nije odigrao značajniju ulogu. Barem sudeći prema tim uradcima, studenti ADU-a biraju ozbiljnije i zahtjevnije teme, no i uspješno ih realiziraju. Također je zamjetno da studenti, gotovo bez iznimke, za glavne uloge uzimaju već afirmirana glumačka imena.</p>
<p> Čest predmet razgovora na »Noćima hrvatskoga filma«, programu koji slijedi nakon službenih projekcija, bio je crnohumorni film »Poklon za Sanju« i njegov autor Srđan Šarenac, negdašnji student ADU-a, a sada apsolvent na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Film u kojem se pojavljuje i srpski glumac Dragan Bjelogrlić govori o mladiću Bosancu koji se na Novu godinu želi lišiti života vješanjem o luster, no u naumu ga sprječava »friška« prostitutka Jovanka. </p>
<p> Najdirljiviji bio je film Jurja Lerotića »12« u kojem je Mirjana Rogina odigrala ulogu vozačice tramvaja. Ona svake noći u isto vrijeme vozi zamišljenog dječaka te se u razgovoru koji jedne večeri povede s njim prisjeća sina kojeg je izgubila. Film »Rastanak« prati adolescenta zaljubljenog u susjedu, koju je odigrala Barbara Nola.</p>
<p>Nikša Marinović i Bojan Navojec odigrali su naslovne uloge u filmu Nikole Ivande, »Ništa od sataraša«. Dvojica mladića susreću se u birtiji, nakon što jedan pobjegne sa sprovoda, a drugi iz bolnice, te uz bocu rakije dolaze do spoznaje da imaju i nešto zajedničko. Poveznica je pokojna majka jednoga od likova, kojoj je specijalitet bio spravljanje sataraša. </p>
<p> Film »Smeće«, Ivone Juke, na implicitan način progovara o čedomorstvu. Djevojka luta gradom u na izgled nerazumnom strahu od smeća, no snažna završna scena daje odgovor.</p>
<p> Stihovi »Pjesme nad pjesmama«, pa i dijelovi molitve »Oče naš« neki su od narativnih elemenata iskorištenih u filmu »Katarza« Ive Semenčić, kako bi se naglasila podvojenost glavne junakinje, koju je odigrala Olga Pakalović. Njena je partnera, zbog kojeg se podvojenost sve više pojačava, odigrao Nikša Marinović.</p>
<p>Kao posljednji film prikazan je »Zvonar Katedrale«, Željka Sarića s Vilimom Matulom i Majom Nekić u glavnim ulogama. To je film kojem napetost daju glazba i elementi fikcije, a govori o ljubavi i povezanosti među ljudima i vremenima.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kaos među kulisama</p>
<p>Intendant koji ističe da radi po svom programu, sindikalisti Opere kojima nitko ne odgovora na primjedbe, tehničari koji se žale na male plaće i potpisivanje ugovora s Termama Topusko – bili su teme konferencije za novinare u HNK </p>
<p>Hrvatska je izgleda jedinstvena zemlja u svijetu u kojoj se sindikalni problemi rješavaju u toplicama!</p>
<p>Kako inače objasniti činjenicu da je na konferenciji za tisak u Hrvatskome narodnom kazalištu, sazvanoj u petak zbog brojnih problema te kuće, s jedne strane nezadovoljnih sindikalista Opere, a s druge Uprave na čelu s intendantom Mladenom Tarbukom, potpisan ugovor s Termama Topusko u koje će »se ići rekreirati djelatnici HNK«!</p>
<p>To da jedna konferencija za novinare – na kojoj sindikat izlaže svoje goruće probleme, predstavnici tehnike govore o malim plaćama, a intendant brani svoju programsku politiku, nitko ni s kim u stvari ne komunicira, već svi istresaju svoje probleme pred novinarima – završi tako da svi skupa budu pozvani na kupanje i rekreaciju u Terme Topusko – može se doživjeti samo u Hrvatskoj.</p>
<p>Što je ovo? Hoćete li se vi držati teme? – bila su pitanja zapanjenih novinara koji nisu mogli vjerovati što im se servira. Podsjetimo, intendant Mladen Tarbuk kao lažne navode povukao je svoje izjave da su neki predstavnici Opere mafijaši koji premalo rade, što potonje nije zaustavilo da nedavno na ulici iznesu niz problema što bukte u matičnoj kazališnoj kući kojom, kako kažu, Tarbuk vlada »željeznom rukom«.</p>
<p>Na ovoj doista zanimljivoj konferenciji opet su predstavnici sindikata Opere, točnije Ivica Trubić, ponovili svoje probleme – od toga da su premalo zaposleni, da intendant Mladen Tarbuk za velike svote angažira operne pjevače iz svijeta, da su nedostatni uvjeti rada, da sami nabavljaju notni materijal, da nije dobra repertoarna politika, da je prevelik broj premijera, da se predstave ne stižu kvalitetno pripremiti. »Kuća se mora drugačije voditi i stvari se moraju mijenjati« – upozorio je Trubić.</p>
<p> Nakon toga glasnogovornica HNK Ljiljana Štokalo objašnjava da se sindikat sa svojim zahtjevima morao obratiti poslodavcu, pa vlasnicima (jer je osnivač HNK država pa intendanta bira Vlada na prijedlog ministra, što valjda novinari ne znaju), optuživši sindikat »da ne postoji pisani trag da su se obratili upravi«. To, naravno, demantiraju sindikalisti.</p>
<p> Međutim, i Zoran <FONT COLOR="#CC3300"><b>Juranić</b></FONT>, ravnatelj Opere, ističe da je bio »preskočen« u slijedu komunikacije između Sindikata i Uprave. Nakon toga se javlja za riječ Damir Kovač u ime nezadovoljnih djelatnika tehnike HNK koji imaju plaću od 3. 385 kuna.</p>
<p> Mladen Tarbuk na to svima odgovara da se vodi vlastitim programom koji mu nalaže da u kazalištu gostuje što više stranih pjevača i dirigenata. </p>
<p>Vrhunac novinska konferencija dostiže kada se diže poslovna ravnateljica Jasna Jakovljević naglašavajući da se HNK brine za razvoj svojih mladih snaga, između ostalog zahvaljujući i Društvu prijatelja HNK, da HNK ima značajnu podršku sponzora i razvijenu marketinšku ekipu izjavljujući neočekivano: »A sada ćemo potpisati ugovor s Termama Topusko u koje će se moći ići rekreirati naši radnici.«</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Likovno viđenje kazališne umjetnosti</p>
<p>Predočeni su kostimi, scene, skice i fotografije poznatoga scenografa i kostimografa za klasične grčke drame, ali i za suvremene scenarije </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Grčki umjetnik Dionisis Fotopoulos jedan je od najznačajnijih europskih scenografa i kostimografa koji je radio na više od 340 kazališnih predstava i 40 filmova svjetskih produkcija. Retrospektivna izložba njegovih radova otvorena je srijedu na večer u Galeriji Klovićevi dvori, i to u sklopu predstavljanja ciklusa vrhunskih europskih scenografa »Pljesak za pozornicu«, koji traje od 2001. Događaj je priredilo Europsko kazališno udruženje u okviru projekta »Kulturne olimpijade« u razdoblju od 2001. do 2004. </p>
<p> Na izložbi su predočeni kostimi, scene, skice i fotografije toga umjetnika, izrađene kako za grčke drame tako i za suvremene scenarije. Fotopoulos je radio za Sofoklovog »Kralja Edipa« i »Elektru«, Eshilova »Okovanog Prometeja« i »Agamemnona«, Shakespeareovog »Othella«, Čehovljeve »Tri sestre«, Brechtovu »Operu za tri groša« i druga djela za kazališta u rodnoj mu Grčkoj te za Kraljevski nacionalni teatar u Londonu, Državnu operu u Frankfurtu, Festival u Sazburgu i drugdje. </p>
<p> – Fotopoulosove fantastične i magične slike impresivno ilustriraju neobuzdanu maštu i realističnu bit svakog prizora te tako povezuju antičku s kazališnom baštinom Europe zadnjih desetljeća – rekla je na otvorenju izložbe kustosica izložbe Jasminka Poklečki-Stošić. Mišljenja je da se izložbom potvrđuje umjetnikov neosporan dar jer istodobno uspijeva biti arhitekt, kipar i slikar te nadasve sanjar. </p>
<p> Giorgio Ursini Uršić, autor izložbe i projekta Udruženja, rekao je da je rad Fotopoulosa izrazito međunarodnog značenje, a naglasak postava na njegovoj je suradnji s mnogobrojnim svjetskim redateljima. Projektima predstavljanja djela šestorice vodećih europskih scenografa, među kojima je i Fotopoulos, Udruženje želi antologijska djela te vrste kazališne umjetnosti – koja obuhvaća i likovnu – oteti zaboravu.</p>
<p> Izložbu je otvorio grčki veleposlanik Dimitris Vidouris koji je izjavio da izložba svjedoči o kulturnim vezama dviju država i pridonosi njihovom jačanju, a »Kulturna olimpijada« promiče civilizacijsku univerzalnost te raznolikosti i sličnosti. Ministar kulture RH Božo Biškupić u proslovu kataloga bilježi da Fotopoulosove radove obilježava sinteza antičke i suvremene kazališne estetike, prožimanje tradicionalnog i multimedijalnog te aktivna komunikacija između prošlog i aktualnog. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Barbierijev »Epitaf carskog gurmana« na dar</p>
<p>Pod sloganom »Hrvatska knjiga za hrvatskog čitatelja« u ponedjeljak kreće prva od 20 knjiga iz biblioteke »Večernjeg lista« koja će se besplatno podijeliti u 200.000 primjeraka </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Tek što se stišala panika koja je uzdrmala hrvatsko potencijalno čitateljstvo i nakon što je hrvatskom pučanstvu uspješno i dramatično besplatno u 150.000 primjeraka podijeljena prva knjiga iz biblioteke Jutarnjeg lista, Večernji list uzvraća udarac. Već od ponedjeljka na 9.000 prodajnih mjesta širom Hrvatske zavladat će ponovno jagma i groznica, jer će čitatelji tih novina dobiti na dar čak 200.000 primjeraka »Epitafa carskog gurmana« Veljka Barbierija, kojom se knjigom otvara biblioteka 20 najboljih hrvatskih romana. </p>
<p>»Hrvatska knjiga za hrvatskog čitatelja« slogan je koji će obilježiti ovu akciji što će trajati dvadeset tjedana i za koju će se tiskati četiri milijuna knjiga, koje će se prodavati po cijeni od 24 odnosno 30 kuna zajedno s primjerkom novina. Pa, tko kaže da knjiga ne može biti još jeftinija i da konkurencija ne čini svoje?</p>
<p>Na konferenciji za novinare, što je u petak priređena u Novinarskom domu, a na kojoj su bili nazočni vodeći ljudi Večernjeg lista i većina hrvatskih autora koji su ušli u taj elitni odabir, glavna urednica Večernjeg lista Ružica Cigler, kazala je da »nijedna knjiga ikada objavljena u Hrvatskoj nije odjednom tiskana u nakladni od 200.000 primjeraka i k tomu besplatno podijeljena«. Tom knjigom, drži ona, »počinje nova era objavljivanja djela hrvatskih autora«. </p>
<p>Klaus Schauer, direktor uprave, najavio je da se pregovora s nekim hrvatskim tiskarama, kako bi se sljedeće knjige tiskale u Hrvatskoj, što je dočekano s aplauzom odobrenja.</p>
<p>Potom su riječ uzeli autori. Veljko Barbieri kazao je da je neobičan osjećaj biti» besplatan« i tiskan u 200.000 primjeraka, no da mu to daje još jedan stimulans da se bavi spisateljskim poslom. Drži nadalje da ovakve biblioteke ne mogu nauditi hrvatskom nakladništvu, jer da su one uobičajene u svijetu, te da su primjer interaktivnosti književnosti u jedan drugi sustav vrijednosti.</p>
<p> »Zaštitnici ove biblioteke po meni su Gutenberg i Marko Marulić. Prvi je izmislio knjigu, a drugi nas, njegovu djecu«, riječi su Nedjeljka Fabria. Ivan Kušan osjeća se počašćenim što je krugom pisaca u koji je i sam izabran, komu se mišljenju pridružio i Ivan Aralica, koji je dodao da je riječ o »revolucionarnom pothvatu čiji je ishod teško predvidjeti«, Ipak, po njegovu sudu, neprijeporno je da će on imati utjecaja na hrvatsko nakladništvo. Hrvatsko nakladništvo, obrazlaže Aralica, procvjetalo je na temelju ukidanja PDV-a na knjigu i obilnih državnih subvencija. No, sve to nije dovelo i do smanjivanja cijene knjige i unatoč tomu što je proizvodna cijena bivala sve nižom i nižom.»Ovaj projekt razgolićuje cijenu knjige koja je do sada bila skrivena«, prokomentirao je Aralica.</p>
<p>Duhovito je pomamu za knjigom prokomentirao Goran Tribuson: »Mislim da će se moja knjiga 'Povijest pornografije' odlično prodavati, 100.000 primjeraka kupit će oni koji vole knjigu, a ostalih 100.000 oni koji doista misle da sam napisao povijest pornografije.« Pavao Pavičić pridružio se ovom diskursu i dodao kako pisac da bi prodao knjigu, neće morati ići po kućama i pisati po narudžbi, jer mu je sada knjiga stigla pred kuću, u najbliži kiosk. </p>
<p> Uobičajeni dan prodaje novine i knjiga bit će četvrtak, a naklade će, kako je rečeno, već nakon prvih nekoliko knjiga odrediti tržište.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Newyorški clubbing u Zagrebu</p>
<p>Radi se o sastavu koji u zatvorenom prostoru poput Tvornice može dati maksimum / </p>
<p> S mješavinom energične svirke u živo i sampleova Fun Lovin' Criminals ne posustaju i tijekom dva sata publici nude katalog svojih najuspješnijih pjesama</p>
<p>Opus Fun Lovin' Criminalsa postao je prepoznatljiv zbog sposobnosti grupe da nesputanom svirkom, duhovitošću i »autorskim izborom« uokviri pregršt glazbenih žanrova. Studijski albumi bili su im zbirke čije su pjesme »vukle« u najrazličitijim smjerovima, a upravo je sudar inteligentnih stilizacija i sviračke izravnosti na koncu postao bojno polje na kojem su odnijeli nekoliko pobjeda. U koncertnom izdanju priča je donekle pročišćenija, tj. praktičnija zbog formata svirke u živo, ali nipošto i manje zanimljiva.</p>
<p> Fun Lovin' Criminals u Zagreb su stigli na desetu godišnjicu postojanja, u trenutku kada su iz dosadašnje diskografske kuće EMI – s kojom su postigli albumske uspjehe – prešli pod skute etikete Sanctuary. No, iako na svojevrsnom raskrižju, i s novim bubnjarem u postavi, nakon dugogodišnje prakse pod svjetlima reflektora i pod povećalom šire javnosti čini se da su danas u stanju dati maksimum.</p>
<p> Imao sam ih prilike gledati prije nekoliko godina tijekom open air nastupa na festivalu »Rock Otočec«, ali je koncert u punoj Tvornici nesumnjivo bio bolja prilika, koja je ujedno dala i bolji koncertni rezultat. Kako njima tako i nama. Naime, radi se o sastavu koji u zatvorenom prostoru poput Tvornice može dati više nego na ledini pod otvorenim nebom jer klupski štih njihove glazbe dobiva važan dodatni element u srazu sa zagrijanom publikom na bliskom razmaku. </p>
<p>U tročlanom izdanju s mješavinom energične žive svirke i sampleova Fun Lovin' Criminals nisu posustali i tijekom dva sata raspoloženoj – i upućenoj – publici u Tvornici su ponudili katalog svojih najuspješnijih pjesama precrtan s najnovijih kompilacija. A njih imaju sasvim dovoljno za provod koji istodobno zvuči moderno i arhivsko. Najbolji dokaz daje vođa postave Huey Morgan koji bučnim gitarističkim vezom može zadovoljiti sve sklone arhetipskim rock virtuozima, dok je, ukratko, ritmička podloga inteligentna satira na takav tip svirke. </p>
<p>Raznovrsni žanrovski sastojci glazbe Fun Lovin' Criminalsa u sebi precrtavaju zakonitosti pop-produkcije devedesetih. U širokom rasponu od žestoke svirke, gitarističkih rifova i zavijajućih sola, do funky i soul ritmova, glazba Fun Lovin' Criminalsa pokušava preuzeti najbolje od nekoliko svjetova, vješto spojivši satirični soul, R utjecaje, čvrstu eksplozivnost i ritmičku podlogu u rasponu od funka do hip hopa. Pogotovo u koncertnom izdanju optužbe o montaži padaju u vodu jer se radi o postavi koja se, osim što zna »misliti i kombinirati«, itekako znade i znojiti na pozornici. </p>
<p>Doza duhovitosti i satire vrlo je važan element priče Fun Lovin' Criminalsa, a život u New Yorku i više nego filmične storije pjesama jednostavno dozivaju usporedbe s redateljem Martinom Scorceseom. Fun Lovin' Criminals i u koncertnom okruženju pokazuju da su postigli mnogo uzevši iz mnogih žanrovskih pretinaca po malo, ali ih se ne može optuživati za umjetno preslagivanje stilova.</p>
<p> Negdje na razmeđu pop-melodioznosti i urbanog plesnog clubbinga, svirački kolaž Fun Lovin' Criminalsa spada u područje, kako im i ime kaže, nesumnjivo zabavne, ali i strastveno odsvirane inteligentne pop glazbe.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Maier ima jednu noćnu moru - Benjamina Raicha</p>
<p>Bojim li se nekoga? Ne, volim napetost u sportu, jer diže adrenalin i poboljšava vlastite mogućnosti. Ako moram nekog spomenuti onda mi se Raich doima najopasnijim, reći će trenutačno vodeći u Svjetskom kupu Hermann Maier</p>
<p>SESTRIERE/ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Bliski susret sa smrti i strahovita ozljeda 2001. godine je, kažu bliski prijatelji, posve promijenila Hermanna Maiera. U dotad arogantnom, nepodnošljivom i sirovom čovjeku iz Flachaua je počelo kucati mekano srce.</p>
<p>Čak je isparila i vječna mržnja sa sunarodnjakom Stephanom Eberharterom. Danas su »mrski neprijatelji« korektnošću priučene kolege. Makar kurtoazan, ali dogodit će se i stisak ruke, smješak, zagrljaj... Iako su i danas izravni suparnici za glavni Kristalni globus.</p>
<p>– U životu sam osvojio dvadeset superveleslaloma. Ovaj u četvrtak je bio uvjerljivo najbolje odvožen. Oduševljen sam, prštao je zadovoljstvom Maier.</p>
<p>Vratolomijama po Kandahar stazi u Sestriereu Maier je napravio dvostruki posao. Sebe je, dvije utrke prije kraja Svjetskog kupa (veleslalom i slalom), promovirao u glavnog favorita završnice, a Eberhartera doveo u pasivni položaj.</p>
<p>– Prošlog ljeta sam bio sasvim blizu kraja karijere. No, iskreno, motivirao me povratak Maiera. Motivirao me još jedan veliki duel s njim, kazat će Eberharter i priznati sljedeće:</p>
<p>– Njegova spektakularna vožnja superveleslaloma me dotukla. No, još uvijek sam živ, dakle, ne predajem se.</p>
<p>Realno, Maier se mora plašiti prvenstveno Raicha (minus 152 boda) i Millera (minus 167). Jer, »zlatni vikend« jednog od njih dvojice (pobjeda i drugo mjesto), može svrgnuti Maiera s trona i oduzeti mu četvrti veliki kristalni globus u karijeri.</p>
<p>– Bojim li se nekoga? Ne, volim napetost u sportu jer diže adrenalin i poboljšava vlastite mogućnosti. Ako moram nekog spomenuti onda mi se Raich doima najopasnijim, reći će Maier.</p>
<p>Povijest Svjetskog kupa ne pamti ovako naelektriziranu završnicu. Do sličnog stadija su došli tek Norvežani Kjus i Aamodt 1999. godine. Dijelila su ih tek 23 boda. No, zgusnuti kvartet kao 2004. nikada se nije dogodio.</p>
<p>– Rame uz rame sa Maierom, Eberharterom i Millerom. Samo ta rečenica mi dovoljno imponira, kaže Raich pomalo prikrivajući tajne želje.</p>
<p>Raich nije poput Millera iskazivao strah u posljednjim utrkama. Već je bljesnuo tamo gdje se najmanje nadalo (dva četvrta mjesta u superveleslaloma). I zato je Raich prije vikenda jedina Maierova noćna mora...</p>
<p> • Ukupni poredak: 1. Maier (Aut) 1265, 2. Eberharter (Aut) 1223, 3. Raich (Aut) 1113, 4. Miller (SAD) 1098, 5. Rahlves (SAD) 1004... </p>
<p>S. Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Najveći favoriti izbjegli međusobne dvoboje </p>
<p>U četvrtfinalu (23. i 24. ožujka, te 6. i 7. travnja) igrat će Porto – Lyon, Real (M) – Monaco, Chelsea – Arsenal, Milan – Deportivo / Polufinala (20. i 21. travnja, te 4. i 5. svibnja): Real/Monaco – Chelsea/Arsenal i Porto/Lyon – Milan/Deportivo </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Većina poznavatelja nogometa složit će se da najveći favoriti ovosezonske Lige prvaka mogu biti vrlo zadovoljni ždrijebom četvrtfinala, jer su izbjegli međusobne dvoboje. Madridski Real, Milan i Arsenal imali su sreće sa ždrijebom, jer će njihovi eventualni međusobni obračuni započeti tek u polufinalu. </p>
<p>Suparnik Reala u četvrtfinalu bit će vodeća momčad francuskog prvenstva Monaco, za koju igra i hrvatski reprezentativac i najbolji strijelac dosadašnjeg tijeka Lige prvaka Dado Pršo. Pršo je ustvari i jedini hrvatski igrač koji redovito igra za svoj klub od svih koji su ostali u borbi za naslov europskog prvaka. No, teško će se uspjeti ugurati među četiri posljednja sastava, jer je Real bez dvojbe apsolutni favorit u ovom dvoboju. U zanimljivoj situaciji naći će se Pršin suigrač Fernando Morientes, koji ove sezone igra u dresu Monaca kao igrač Reala na posudbi. </p>
<p>– Fernando je godinama igrao za nas i sigurno mu neće biti lako, ali on je profesionalac i pokušat će pomoći svom sadašnjem klubu da nas pobijedi, misli direktor Reala i bivši španjolski reprezentativac Emilio Butragueńo. </p>
<p>Ždrijeb uistinu ne »ljubi« ni Deportivo iz La Coruńe, jer nakon što je u osmini finala izbacio prošlogodišnjeg finalista Juventus, u četvrtfinalu ga čeka još jedan talijanski velikan i aktualni europski prvak Milan. Sastav Deportiva dosad je nerijetko pokazivao da ima igru za talijanske predstavnike, a ovo će biti još jedan veliki test. </p>
<p>Na Stamford Bridgeu vjerojatno je »nestalo struje« kad su saznali da će u četvrtfinalu suparnik Chelseaja biti gradski suparnik Arsenal. »Penzioneri« već 16 utakmica zaredom nisu uspjeli svladati »topnike«, a sva tri ovosezonska okršaja, dva u prvenstvu te onaj u osmini finala engleskoga kupa, završila su identičnim rezultatom – 2-1 za Arsenal. Postoje neke momčadi koje onim drugima nikako ne odgovaraju, a upravo je takav odnos Arsenala i Chelseaja. Suparnikom u četvrtfinalu, navodno, nisu zadovoljni niti na Hifhburyju, pa tako dopredsjednik Arsenala David Dein kaže: </p>
<p>– Jedan je od glavnih razloga što volimo igrati u europskim kupovima taj što u njima možemo odmjeriti snage s klubovima s Kontinenta. Igranje protiv Chelsea, protiv kojeg smo već igrali tri puta ove sezone, moglo bi rezultirati antiklimaksom. </p>
<p>Najneizvjesniji bi par trebao biti dvoboj portugalskog i francuskog prvaka, Porta i Lyona. Porto je prošle sezone osvojio Kup Uefe te je redovni sudionik Lige prvaka zbog svoje dominacije u domaćem natjecanju, a Lyon je posljednjih godina napokon isplivao na vrh francuske lige (naslovi prvaka 2002. i 2003. godine jedini su u povijesti kluba). Ove je sezone prvi puta ostavio dublji trag u Europi. S obzirom na ždrijeb, vjerojatno oba sastava računaju na korak dalje.</p>
<p> • Parovi četvrtfinala (prve utakmice 23. i 24. ožujka, uzvrati 6. i 7. travnja): Porto (Por) – Lyon (Fra), Real (M) (Špa) – Monaco (Fra), Chelsea (Eng) – Arsenal (Eng), Milan (Ita) – Deportivo (Špa). </p>
<p>Polufinale (20. i 21. travnja, te 4. i 5. svibnja): Real/Monaco – Chelsea/Arsenal, Porto/Lyon – Milan/Deportivo.</p>
<p>FINALE: 26. svibnja u Gelsenkirchenu. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šokota propustio svladati Tolda </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultati prvih utakmica osmine finala nogometnoga Kupa Uefe: </p>
<p>Villarreal (Špa) – Roma (Ita) 2-0 (Anderson 28, Jose Mari 35), Liverpool (Eng) – Marseille (Fra) 1-1 (Baroš 55 / Drogba 78), Celtic (Ško) – Barcelona (Špa) 1-0 (Thompson 59), Benfica (Por) – Inter (Ita) 0-0 (Tomo Šokota igrao je svih 90 minuta za Benficu), Auxerre (Fra) – PSV Eindhoven (Niz) 1-1 (Tainio 36 / Lucius 71), Newcastle United (Eng) – Mallorca (Špa) 4-1 (Bellamy 67, Shearer 71, Robert 74, Bramble 84 / Correa 58), Bordeaux (Fra) – Club Brugge (Bel) 3-1 (Celades 59, 71, Riera 87 / Verheyen 58), Gençlerbirligi (Tur) – Valencia (Špa) 1-0 (Daems 12-11m). </p>
<p>Uzvrati su na rasporedu 25. ožujka. (Hina).</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Talaja i Majoli u 2. kolu, Kostanić ispala </p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Hrvatske tenisačica Silvija Talaja i Iva Majoli plasirala se u 2. kolo 2.1 milijuna dolara vrijednog WTA turnira u Indian Wellsu. Talaja je u dvoboju 1. kola bila uspješnija od Luksemburžanke Anne Kremer sa 5-7, 6-3, 6-1, a treće će kolo pokušati izboriti protiv Slovenke Tine Pisnik.</p>
<p> Iva Majoli je pobijedila Mađaricu Melindu Czink 6-2, 6-2. Jelena Kostanić nije bila uspješna. Mladu Splićanku je porazila Alisa Kleibanova 6-2, 0-6, 5-7. </p>
<p>I najboljerangirana hrvatska tenisačica Karolina Šprem, koja je bila slobodna u 1. kolu saznala je ime suparnice u 2. kolu. Bit će to Australka Samatha Stosur.</p>
<p> • Neki rezultati, 1. kolo: Sucha – Bartoli 6-0, 7-5, Marrero – Parra 6-0, 7-6 (8), Craybas – Callens 6-1, 3-6, 6-2, Stosur – Kleinova 6-3, 2-6, 6-3, Schett – Perebiynis 6-7 (7), 6-1, 6-2, Pennetta – Cervanova 6-4, 6-3, Serra Zanetti – Grande 6-4, 6-1. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Splićanke ruše i Podravku? </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Nastavak pobjedničke serije rukometaši Zagreba tražit će i u 4. kolu Lige 6, u gradskom će derbiju gostovati kod Medveščaka Infosistema. Podjednako će se zanimljiv dvoboj igrati i u Metkoviću, gdje domaći rukometaši dočekuju riječki Zamet Zlatka Saračevića. </p>
<p>Najviše pažnje u 17. kolu Hrvatskog prvenstva za rukometašice privlači dvoboj Splita Kaltenberga i Podravke Vegete. Nakon prošlotjedne pobjede protiv Lokomotive, Splićanke odličnu formu žele potvrditi i protiv hrvatskih prvakinja. </p>
<p>• Parovi, rukometaši, Liga 6, 4. kolo: Elektromodul Osijek – Perutnina Pipo IPC (18 sati), Medveščak I. – Zagreb (17), Metković – Zamet (18); Liga 10, 5. kolo: Split – Karlovac (17), Đakovo – Dubrava (18.30), Bjelovar – Crikvenica (19), Varteks di Caprio – Umag (17.45), Ekol Ivančica – Moslavina (20); rukometašice, 17. kolo: Split K. – Podravka V. (19), Lokomotiva – Osijek CO (19), Arena – Koka (18), Trešnjevka – Sesvete (16). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>NBA liga: Četvorica Kingsa više od 20 koševa </p>
<p>NEW YORK, 12. ožujka</p>
<p> – U derbiju večeri Sacramento je na domaćem terenu pobijedio Dallas sa 120-102. Da će to biti utakmica s mnogo koševa vidjelo se već nakon prve četvrtine, koju su domaćini dobili sa 37-27. U tom je dijelu briljirao Mike Bibby, koji je ubacio svih pet šuteva. Na kraju je skupio 21 koš i 10 asistencija. Još trojica igrača Sacramenta zabila su više od 20 poena - Stojaković i Doug Christie po 22 koša, a Brad Miller 21 koš uz 16 skokova. Nedavno oporavljeni Chris Webber dodao je 16 poena. Tako raspoloženim domaćinima bilo je nemoguće parirati. Kod Mavericksa najbolji su bili Dirk Nowitzki sa 21 košem i razigravač Steve Nash sa 13 poena i sedam asistencija. </p>
<p>Houston je došao do četvrte uzastopne pobjede. Kod kuće su, zahvaljujući odličnom Cuttinu Mobleyju, pobijedili New Orleans sa 97-86. Mobley je ubacio 31 koš, gađajući trice 6-9. Steve Francis dodao je 19 koševa, a Yao Ming 17 i devet skokova. Kod gostiju prednjačio je Baron Davis sa 30 koševa. </p>
<p> • Rezultati: Houston – New Orleans 97-86, Sacramento – Dallas 120-102. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Voćko pomaže Sanji Jovanović </p>
<p>U Dubrovniku uskoro počinje gradnja novog bazena na mjestu dosadašnjeg, pa je upitno gdje će naša najbolja plivačica trenirati </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Najbolja hrvatska plivačica Sanja Jovanović ostvarila je u petak još jedan uspjeh, potpisala je svoj prvi ozbiljni sponzorski ugovor. U sljedećih godinu dana, a vjerojatno i dulje, 17-godišnjoj Dubrovkinji novčano će pomagati Voćko, odnosno Lura d.d. </p>
<p>– Sanja ima tjelesne predispozicije kao malo koja plivačica u svijetu. Njezini brojni rekordi govore o strasti za pobjeđivanjem i nadmašivanjem same sebe. Sanja ima sve predispozicije za vrhunske rezultate u skoroj budućnosti i zato joj je danas potrebno pomoći. Prvi smo koji sa Sanjom potpisuju ozbiljni ugovor, koji će joj omogućiti nesmetano treniranje i školovanje, istaknuo je prilikom potpisivanja ugovora Darko Skala, direktor marketinga Divizije pića. </p>
<p>Zahvala mlade Dubrovkinje bila je kratka, ali i sasvim odlučna. </p>
<p>– Drago mi je što ste prepoznali talent u meni, sigurno vas neću iznevjeriti, kazala je Sanja, koja se punom parom priprema za Europsko prvenstvo u Madridu i Olimpijske igre u Ateni. </p>
<p>Ipak, nije sve oko Sanje idilično. Na problem s kojim će se naša najbolja plivačica uskoro suočiti upozorila je njezina trenerica Klara Šiljeg. </p>
<p>– Muči nas gradnja novoga dubrovačkog bazena, koji bi trebao niknuti na mjestu starog. O novom se bazenu u Dubrovniku priča već godinama, a gradnja bi trebala početi baš sada, kad se pripremamo za Olimpijske igre. Radovi bi trebali početi 23. ožujka, no nadam se da će nas ostaviti na miru barem do svibnja. Tada već počinju natjecanja, pa ćemo se snalaziti. U protivnom, ne znam što ćemo. Zbog Sanjine škole ne možemo daleko putovati na treninge, a 33-metarski bazen u Kuparima nije adekvatan, zaključila je Sanjina trenerica. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Španjolska u žalosti dok traje istraga o počiniteljima pokolja u Madridu </p>
<p>Španjolci odaju počast poginulima »crnoga 11. ožujka«, istodobno prosvjedujući protiv terorista bez obzira bili oni »domaći« pripadnici ETA-e ili pak fanatični članovi neke od militantnih skupina povezanih s terorističkom mrežom Al Qaide</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Dan nakon stravičnih terorističkih atentata u Madridu u kojima je poginulo gotovo 200 ljudi, a oko 1400 ih je ranjeno, Španjolska je u koroti. Prvoga dana trodnevne žalosti Španjolci oplakuju nedužne civile - radnike, studente, učenike, koji su u jutarnjoj gužvi u četvrtak našli smrt u vlakovima razorenim ubojitom serijom eksplozija.</p>
<p>Španjolci kao da se bude iz noćne more, još ne vjerujući da se usred njihova glavnog grada dogodila takva tragedija. Dok vlada, stručnjaci i mediji još nagađaju tko su počinitelji pokolja u Madridu, tisuće ljudi širom zemlje odaju počast poginulima, donoseći cvijeće i paleći svijeće u blizini mjesta tragedije. </p>
<p>Očajni rođaci poginulih pokušavaju saznati vijesti o svojim najdražima. Još u šoku, zaplakani i užasnuti, pregledavaju bolničke popise ranjenih i stoje u redovima pred mrtvačnicom improviziranom u izložbenom centru »Juan Carlos« na sjeveru Madrida. </p>
<p>Španjolski mediji javljaju da je dosad identificirano 117 žrtava, a oko 40 forenzičara ubrzano radi na identifikaciji preostalih poginulih. Više od 300 ljudi još je u bolnicama, od kojih su neki u vrlo teškom stanju, pa se ne isključuje da će još neki preminuti.</p>
<p>Novinari prenose potresne priče rođaka žrtava u nadi da će tako pomoći u otkrivanju istine. »Tražim svoju suprugu. Ne mogu je nigdje naći, a nije ni na jednom popisu«, rekao je Kolumbijac Carlos Alberto Rendon agenciji Reuters u jednoj madridskoj bolnici. Tu su i priče mnogih drugih utučenih roditelja koji traže svoju djecu te preživjelih putnika iz vlakova užasa koji svjedoče o detaljima uoči eksplozija.</p>
<p>Premijer José María Aznar objavio je u petak da je među gotovo 200 mrtvih najviše Španjolaca, a živote su izgubili građani iz 11 zemalja – tri Peruanca, dva državljana Hondurasa, dva Poljaka, jedan Čileanac, jedan Kubanac, Ekvadorac, državljanin Gvineje Bisau, Francuz, Marokanac i Kolumbijac. Aznar je rekao da će imigrantima pogođenim ovom katastrofom, kojima nije reguliran status, biti ponuđeno španjolsko državljanstvo te da je o tome već dao upute ministarstvu unutarnjih poslova.</p>
<p>Ustvrdio je također da nikakva »manjina fanatika« neće spriječiti Španjolce da izađu na opće izbore u nedjelju. Izrazio je nadu da će se izbori održati u koliko je moguće normalnom ozračju. »Niti jedna manjina fanatika neće oduzeti slobodu odlučivanja španjolskim građanima«, rekao je Aznar na konferenciji za novinare u petak.</p>
<p>Španjolci očekuju da istraga pokaže tko su počinitelji nazapamćenog zločina u Madridu koji je bacio sjenu na nedjeljne opće izbore. Neki analitičari smatraju da bi rezultati izbora mogli ovisiti o rezultatima istrage. Za odluku birača moglo bi biti presudno tko je organizirao i izveo napade na madridske vlakove - ETA ili neka militantna islamska skupina.</p>
<p>Ako se pokaže točnom vladina početna tvrdnja da iza napada stoji ETA, to bi moglo ići u prilog Aznarovoj vladajućoj Narodnoj stranci (PP) koja je zagovornik politike »čvrste ruke« prema toj baskijskoj separatističkoj organizaciji koja se služi terorizmom u svojoj navodnoj borbi za neovisnost te španjolske pokrajine koja uživa veliku autonomiju od madridske vlade. ETA se, inače, nalazi na popisu terorističkih skupina u Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji.</p>
<p>No, ako se pokaže da su pokolj u Madridu izvele skupine povezane s Al Qaidom, mnogi će Španjolci moći uprijeti prstom u Narodnu stranku desnoga centra i optužiti je za izazivanje bijesa islamskih fundamentalista čvrstom potporom i zagovaranjem napada na Irak, upozoravaju analitičari. A ako se pokaže da je napad izvela ETA, birači će se - predviđaju stručnjaci - okrenuti Narodnoj stranci koja ima najodlučnije stajalište protiv separatista, pa će socijalisti još jedanput ostati gubitnici.</p>
<p>Dok očekuju prve rezultate istrage - jer konačni se zacijelo neće znati prije nedjelje - Španjolci masovno izlaze na ulice gradova prosvjedujući protiv terorista bez obzira bili oni »domaći« pripadnici ETA-e ili pak fanatični članovi neke od militantnih skupina povezanih s terorističkom mrežom Al Qaidom.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Mladi lavovi« ETA-e sklopili savez s Al Qaidom? </p>
<p>Jesu li atentat izveli pripadnici europske Al Qaide, a ETA im je pružila svu potrebnu logistiku, ili je bilo obrnuto? / Ako je udarila samo ETA, to je izuzetno radikalan zaokret za jednu relativno malu i elitističku organizaciju </p>
<p>Tko je kriv za spektakularni atentat na madridskim željezničkim kolodvorima? Španjolska vlada je smjesta optužila ETA-u jer joj to u ovom trenutku (uoči izbora) najviše i odgovara: Španjolci će se mobilizirati i homogenizirati, a umjereni Baski potpuno ograditi od takvog divljaštva ETA-e. No, stvari su mnogo složenije.</p>
<p>Ako je udarila ETA, to je izuzetno radikalan zaokret za jednu relativno malu i elitističku organizaciju. Izvesti takvu operaciju i u fazi delikatnih priprema za to trošiti 200.000 eura dnevno prevelik je zalogaj za skupinu kojoj su španjolske sigurnosne službe i stalne policijske racije u zadnje vrijeme zaplijenile više od 500 kilograma eksploziva i uhitile desetak članova. Isto tako, ETA je u 36 godina svog postojanja bila selektivna u izboru ciljeva: napadala je uglavnom samo »tvrde mete« (gardiste, suce, političare, policijske agente itd.) i to isključivo pojedinačno. Izuzetak je pokolj u supermarketu u Barceloni 1987. godine kad je poginuo 21 civil. ETA se tada ispričala navodeći da je bomba prerano eksplodirala. </p>
<p>ETA je čitavo vrijeme primjenjivala taktiku IRA-e: kada god bi na javno mjesto postavila automobil bombu, obavijestila bi policiju kako bi bilo vremena za evakuaciju ljudi.</p>
<p>Ta strategija »što manje nevinih žrtava i što više štete po režimske ljude, objekte i imovinu« nije bila osuđivana niti od mnogih Baskijaca koji su bili politički aktivni. Političko krilo ETA-e, Batasuna, dugo je djelovalo praktički legalno. A zatim, poslije 11. rujna 2001. nešto se počelo mijenjati u vrhu ETA-e. Na čelo organizacije došli su mladi ljudi koji su bili iskreno impresionirani onim što je Al Qaida napravila u Americi. Oni najmlađi i najnestrpljiviji u novom vodstvu ETA-e nisu željeli biti toliko skrupulozni u provođenju minijaturnih akcija protiv kapitalističke države kao starija generacija baskijskih terorista među kojima je bilo mnoštvo marksista. </p>
<p>Kod »mladih lavova« na vrhu ETA-e prevladao je neotrockistički koncept o suprotstavljanju »tlačiteljskoj državi« oštrom revolucionarnom borbom i sklapanjem savezništva sa svim antikapitalističkim pokretima. Time je učinjen strateški zaokret. No, što je učinjeno u praksi? Poput nekad marksističko-lenjinističkog Baader-Meinhofa, koji se sredinom 70-tih godina 20. stoljeća udružio s palestinskim ekstremistima, prestrojena i još radikalnija ETA vjerojatno je pokucala na vrata koja su joj se mogla otvoriti. </p>
<p>Je li to mogla biti Al Qaida? Da, ali ne ona iz Afganistana i Iraka, nego ponešto drukčija organizacija, iako bliska islamističkom stožeru. Španjolskoj pred nosom ima i onih koji nisu Baski a mrze Španjolce. Dovoljno je prijeći Gibraltar i u Maroku naći dvije ekstremističke islamističke organizacije: jednu manju i nepoznatu koja djeluje pod imenom Assirat Al-Moustakim, te drugu veću i poznatiju Marokanska islamska borbena grupa (GICM). Obje ove organizacije, a pogotovo GICM optužuju Španjolsku da ponižava izbjeglice i doseljenike iz Maroka te da bespravno drži uporišta na marokanskom tlu (Ceutu, Melilu i otoke uz obalu). Istodobno, organiziraju atentate eksplozivima, ali se pritom ne žrtvuju kao što to radi Al Qaida u Iraku i drugim arapsko-islamskim zemljama. </p>
<p>GICM je otišao i korak dalje: dio članova prošao je kompletnu diverzantsku i obavještajnu obuku u Afganistanu (od 1997. do 2001. godine), te se povezao s europskim ćelijama Al Qaide u uglavnom frankofonskim zemljama i Španjolskoj. S izvrsno krivotvorenim francuskim, belgijskim i švicarskim putovnicama i drugim dokumentima lako su se mogli kretati po EU i ulaziti u Španjolsku kada god su htjeli. Naime, Marokanci su mješavina Arapa, Berbera i arabiziranih Berbera. Mnogi Europljani i Amerikanci se iznenade kada ustanove da je njihova put često svjetlija nego kod mnogih Španjolaca. </p>
<p>Iz toga je moguće zaključiti da su marokanski teroristi vezani uz Al Qaidu (ali po socijalnim i antiimperijalističkim stavovima jako slični sadašnjem vodstvu ETA-e) pomogli jednoj nemuslimanskoj terorističkoj skupini. Koliko je samo simbolike u ovom strašnom atentatu u Madridu: četiri putnička zrakoplova zaletjela su se u New York i Washington 11. rujna: Četiri krcata španjolska vlaka odletjela su u zrak 11. ožujka, bez upozorenja i s dvostrukom porukom. </p>
<p>Mladci iz ETA-e poručuju premijeru Aznaru i njegovoj vladi: »Dajte nam suverenost, ne razmišljajte o izborima. Bolje vam je da učinite to nego da vas i dalje mrcvarimo!« Njihovi eventualni saveznici iz marokanske ćelije Al Qaide (u kojoj ima i državljana iz drugih zemalja Magreba) u brutalnoj poruci idu još dalje: »Udarili smo mačem po srcu križarske Europe i kaznili najvjernijeg saveznika Georgea Busha!«</p>
<p>Španjolske vlasti pažljivo će istražiti postoji li u Španjolskoj takva veza i savezništvo, te tko kome čuva leđa i tko razvija »lažnu zastavu«. Jesu li atentat (kako bi zavarali trag) izveli pripadnici europske Al Qaide, a ETA im je pružila svu potrebnu logistiku (izviđanje, konspirativne stanove, ukradena vozila, uzmak), ili je bilo obrnuto? Zapravo je svejedno. Španjolci će uz pomoć SAD-a i drugih zapadnih zemalja pokrenuti kao nikad dosad mehanizam legitimne državne represije i vjerojatno činiti isto ono što i Izraelci i Nijemci kada god su im se Baader-Meinhof i palestinski radikali našli na nišanu - u Entebbeu 1976. i Mogadishuu 1977. godine. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kerry okuplja sve koji žele Busha ukloniti iz Bijele kuće </p>
<p>Za Busheve republikance Kerry je u srijedu rekao da vode »najpokvarenije, najhimbenije osobne napade« protiv njega / Iz Busheva stožera uzvraćaju da »Kerry na svakom uglu tvrdi da je žrtva izmišljenog prljavog stroja« / Osim što koristi predsjednički položaj, Bush je i u golemoj dolarskoj prednosti. Tek je počeo trošiti dosad za kampanju prikupljenih 150 milijuna dolara i nada se do ljeta skupiti još 50 milijuna. Istodobno, Kerry je već potrošio gotovo sve što je prikupio za kampanju </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - S četiri pobjede, još k tome u četiri države na jugu (Florida, Louisiana, Mississippi, Texas), sjevernjak John Kerry ukupno je osvojio 31 od 34 države u kojima su se demokrati dosad izjašnjavali tko bi se na izborima u studenome mogao najuspješnije suprotstaviti republikancu Georgeu W. Bushu. Izraženo u broju delegata koji će se o tome formalno izjašnjavati na konvenciji potkraj srpnja, Kerry dosad raspolaže s 2001 od neophodnih 2162 delegata. </p>
<p>Za Busheve republikance, koji su ga već počeli oštro napadati, Kerry je u srijedu rekao da vode »najpokvarenije, najhimbenije osobne napade« protiv njega. Iz Busheva stožera uzvraćaju da upravo Kerry od početka vodi negativnu kampanju i »na svakom uglu tvrdi da je žrtva izmišljenog prljavog stroja«. </p>
<p>Prljavštine, optužbe i protuoptužbe valjat će se po medijima sljedećih osam mjeseci. Bushev izborni stožer nada se da će najefektnije argumente naći u Kerryjevoj 19-godišnjoj karijeri u Senatu. Na raspolaganju im je bogata zbirka izjava, govora i glasovanja u kojima će tražiti Kerryjeve slabosti. Prema prvim napadima, može se zaključiti da žele dokazati kako je Kerry protiv vojske i obrane, da je preliberalan i da nije dosljedan. </p>
<p>Kerry je ratovao u Vijetnamu, triput je ranjen i dvaput odlikovan za hrabrost, dok je Bush izbjegao rat. Budući da su na tom području najslabiji, u raspravi o domoljublju i obrani, republikanci ističu da je Kerry bio protiv izdataka za vojsku i obavještajne službe, čime je ugrožavao sigurnost zemlje. U vrijeme predsjednika Reagana tražio je da se vojni izdaci smanje za 50 milijardi dolara. I 1991-92. glasovao je za smanjenje od tri milijarde. Sljedeće godine zalagao se za rezanje troškova za »nevidljive« bombardere B2 (za svaki se plaćaju dvije milijarde dolara). I sljedećih godina glasovao je protiv ključnih vojnih izdataka - izbrojali su mu 13 vojnih sustava kojima se protivio, među kojima su i neki korišteni u Afganistanu i Iraku. </p>
<p>Uzvraćajući, Kerry podsjeća da republikancima zapravo smeta njegovo domoljublje dokazano u ratu, čime se Bush ne može pohvaliti. Na svaku pojedinu optužbu pronalazi protuoptužbe i tvrdi da nije glasovao protiv pojedinih oružja, upravo je sadašnji Bushev potpredsjednik Dick Cheney, kao ministar obrane, odlučio da se kupi manje B2. Kerry je bio protiv pretjeranih vojnih izdataka u cjelini, što je dokaz njegove fiskalne opreznosti i nastojanja da se vojsci ne potpisuju prazni čekovi. </p>
<p>Optužbe za Kerryjev liberalizam vjerojatno će se najčešće ponavljati. Riječ liberal, još k tome iz Massachusettsa, nije kompliment u američkoj predsjedničkoj kampanji, nego kratica za gledišta sjeveroistoka i zapadne obale za razliku od većeg dijela zemlje. Republikanci ističu da je Kerry gotovo uvijek glasovao za pravo na pobačaj, za nadzor nad oružjem, za zaštitu okoliša i protiv smanjenja poreza bogatima. Kerry uzvraća da je centrist i umjerenjak, da se - suprotno liberalima - zalaže za promjene u socijalnoj i zdravstvenoj skrbi, da podržava sporazum o slobodnoj trgovini među državama Sjeverne Amerike kojem se protive sindikati, te da se - suprotno mnogima u svojoj stranci - zalaže za smanjenje deficita u proračunu. </p>
<p>Kerry će najteže pobijati kritike da nije dosljedan, da se prečesto mijenja i da se takvom licemjeru ne može vjerovati. Podržavao je Busha kad je bila riječ o trgovini, obrazovanju, građanskim slobodama, pa i ratu protiv Iraka (ali se usprotivio davanju 87 milijardi dolara za obnovu Iraka). Sad kritizira Busha na svim tim područjima. Npr., glasovao je 2000. godine za trgovinske povlastice Kini, ali sada osuđuje deficit u trgovini djelomice nastao i zbog tih povlastica.</p>
<p>Kerry će prikazivati Busha predsjednikom koji zemlju vodi u propast i da stoga birači gube povjerenje u njega. Najnovija ispitivanja raspoloženja javnosti pokazuju da su obojica izjednačeni ili da Bush zaostaje i da mu se popularnost smanjuje. Zahvaljujući i predizborima, u kojima je tako izrazito pobjeđivao i dominirao medijima, Kerry je sve popularniji. Oko njega se okupljaju svi, čak i nezavisni i svi ostali koji žele promjenu stanara u Bijeloj kući. To Busha i njegove republikance tjera da neuobičajeno rano, čak osam mjeseci prije izbora, počnu s oštrom i prljavom kampanjom. </p>
<p>Osim što koristi predsjednički položaj, Bush je i u golemoj dolarskoj prednosti. Tek je počeo trošiti dosad za kampanju prikupljenih 150 milijuna dolara i nada se do ljeta skupiti još 50 milijuna. Istodobno, Kerry je već potrošio gotovo sve što je prikupio. Pa ipak, odbio je prvu tranšu federalnog novca za financiranje kampanje (svaki kandidat bi do rujna mogao primiti 70 milijuna dolara, ali bi u tom slučaju morao objaviti kako je trošio sav prikupljeni novac). Kao siguran demokratski kandidat, Kerry se nada da će privući dovoljno novca i - odbijajući federalni novac - moći će ga trošiti bez ograničenja. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Južnokorejski parlament opozvao predsjednika države </p>
<p>SEOUL, 12. ožujka</p>
<p> - Južnokorejski parlament u petak je glasao za opoziv predsjednika države Roh Moo Hyuna zbog kršenja izbornog zakona, mjesec dana uoči parlamentarnih izbora u zemlji.</p>
<p>Na prijedlog južnokorejske oporbe, parlament je dvotrećinskom većinom glasao za opoziv predsjednika. Takav ishod znači da je Roh Moo Hyun suspendiran s predsjedničke dužnosti, a do konačne odluke ustavnog suda upravljanje državom preuzet će premijer Goh Kun. </p>
<p>Južnokorejska je oporba predsjedniku države zamjerila angažiranje u predizbornoj kampanji u korist provladine stranke. Iako se Roh samo nekoliko sati prije glasanja ispričao naciji i strankama, oporba je odlučila da je za takvo pokajanje prekasno. Roh je tek bio završio prvu godinu svog predsjedničkog mandata, a politička kriza u zemlji izbila je samo mjesec dana prije parlamentarnih izbora, 15. travnja.</p>
<p>Više od tri tisuće pristaša južnokorejskog predsjednika Roh Moo Hyuna okupilo se u petak u Seoulu u blizini sjedišta glavne oporbene stranke i palilo svijeće u znak prosvjeda protiv njegova opoziva. Agencija Reuters javlja da je riječ o uglavnom mlađim prosvjednicima koji su okružili sjedište oporbene Nacionalne stranke i zatražili njezino raspuštanje. Prosvjed je miran, a osigurava ga oko tisuću pripadnika specijalne policije. Prosvjednici okupljeni u petak parlament su proglasili »ludom kućom«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Iranski nuklearni program pod pritiskom međunarodnih sankcija</p>
<p>IAEA pozvala Teheran na obustavu nuklearnih aktivnosti / Iranski šef diplomacije Kamal Kharrazi zaprijetio prekidom suradnje s europskim zemljama ako se »ne suprotstave američkom zlostavljanju Teherana« </p>
<p>ANKARA, 12. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predstavnici Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koja okuplja 35 zemalja, raspravljali su u Beču o tome kako reagirati na činjenicu da Iran nije u potpunosti obznanio svoje nuklearne aktivnosti. Riječ je finalu višemjesečnih rasprava, rastućih napetosti i izazova oko stvarnog opsega i nakana iranske nuklearne industrije.</p>
<p>Teheranski svjetovni i duhovni vrh pobija takve tvrdnje i smatra da je već pripremljena »antiiranska nuklearna rezolucija« praktički ispolitizirani pritisak. Iranski šef diplomacije Kamal Kharrazi je štoviše zaprijetio prekidom suradnje s europskim zemljama ako se »ne suprotstave američkom zlostavljanju Teherana« zbog postojećeg nuklearnog programa. </p>
<p>»Zemlje koje kao i Iran misle da je rezolucija protiv Teherana pristrana trebale bi učiniti napor i spriječiti takav slijed zbivanja imajući u vidu iranske konstruktivne poteze«, rekao je Kharrazi. Dodao je kako je njegova zemlja u potpunosti surađivala sa IAEA-om u primjeni važećih propisa. Kharrazi smatra da je pripremljena rezolucija vrlo oštra i pristrana, odnosno politizirana kako bi se pojačao pritisak na Teheran.</p>
<p>Iranski veleposlanik pri IAEA-i Pirouz Hosseini drži kako se iza pritisaka na Teheran krije ruka SAD-a. On je zatražio od svojih kolega da se odupru takvim dirigiranim pritiscima iz Washingtona. Optužio je administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha da se ne može pomiriti s činjenicom da se, poslije Iraka, nuklearno oružje ne može pronaći ni u Iranu. </p>
<p>Američki veleposlanik Kenneth Brill odbacio je optužbe svog iranskog kolege označivši ih kao pokušaj da se skrene pažnja s bitnih odrednica teheranskog nuklearnog programa. »Ono što želimo jest iransko ispunjavanje međunarodnih obveza na transparentan način koji se može dokazati, a ispitivanja IAEA-e su u nekoliko slučajeva pokazala da to nije slučaj«, rekao je Brill.</p>
<p>Prema njegovoj ocjeni, iranske tvrdnje da se radi o nekakvoj političkoj igri koja se nastavlja nakon iračke okupacije, nisu utemeljene. Na taj način, smatra on, nastoji se skrenuti pozornost s ključnog pitanja: Ispunjava li Iran međunarodne obveze preuzete potpisivanjem Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja? A to, prema Brillu, znači da ne proizvodi nikakvo atomsko oružje.</p>
<p>»Mislimo da su stvari koje je IAEA otkrila povod za ozbiljnu zabrinutost«, naglasio je veleposlanik Brill. Pritom je izrazio nadu da bi puna suradnja Irana mogla osigurati da se sazna konačna istina o cjelokupnom nuklearnom programu.</p>
<p>Brill je, kao i IAEA, pohvalio Libiju što se odrekla svog nuklearnog programa. Kazao je kako ta zemlja može poslužiti kao dobar primjer teheranskoj vladajućoj vrhuški. Američki veleposlanik je poručio je da zemlje koje budu otvorene prema IAEA-i, mogu očekivati konstruktivna reagiranja.</p>
<p>Glavni direktor agencije IAEA-e dr. Mohammed ElBaradei izjavio je da iranski nuklearni program treba i dalje biti pod suspenzijom. Time bi se, rekao je, izgradilo snažno povjerenje da Teheran poštuje ranije preuzete međunarodne obveze glede cjelokupnih nuklearnih aktivnosti. ElBaradei je, obraćajući se sudionicima bečkog zasjedanja IAEA-e, naglasio kako je potrebno vrijeme da bi se obnovilo međunarodno povjerenje nakon što je Teheran godinama kršio obveze o neširenju nuklearnog oružja. </p>
<p>Iako Iran uporno tvrdi da će proizvodnja obogaćenog urana biti korištena u isključivo u miroljubive svrhe, za SAD nema dvojbe da je to samo prvi korak do iranske nuklearne bombe. U svakom slučaju, politički, gospodarski i drugi izazovi, kao i moguće prijetnje, suviše su veliki. Teheranski vjerski vlastodršci, sa ili bez nuklearnog oružja, bit će zbog američkog susjedstva u Iraku u stalnom strahu po opstojnost i sigurnost vlastite islamske države, kako sada tako i u budućnosti. Nuklearno oružje bi, kako se vjeruje, samo donekle umanjilo te bojazni. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Raspada li se vladajuća koalicija u Federaciji BiH</p>
<p>Bariša Čolak, predsjednik HDZ-a BiH kazao je u petak u Mostaru da partnerski odnosi između HDZ-a i SDA praktično više ne postoje</p>
<p>SARAJEVO, 12. ožujka</p>
<p> - Vladajuća koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) u Federaciji Bosne i Hercegovine na rubu je potpunog raspada, što bi moglo dovesti do prijevremenih izbora, a možda i ugroziti savez nacionalnih stranaka i na državnoj razni u ovoj zemlji.</p>
<p>Bariša Čolak, predsjednik HDZ-a BiH kazao je u petak u Mostaru da partnerski odnosi između HDZ-a i SDA praktično više ne postoje. Ključne razlike, po Čolakovim riječima, ogledaju se u različitom pogledu na način provedbe reformi, a vodeća hrvatska stranka zamjera SDA da pokušava nametnuti bošnjačku dominaciju u tijelima izvršne vlasti. </p>
<p>Sasvim konkretno, HDZ-ove primjedbe odnose se na preglasavanja u Vladi Federacije BiH prilikom donošenja iznimno važnih odluka. Time je, kako smatraju u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, SDA prestala poštivati međustranački dogovor zahvaljujući kojem su poslije izbora ove dvije stranke uspostavile parlamentarnu većinu.</p>
<p>Ministri iz HDZ-a bojkotirali su u četvrtak sjednicu federalne vlade, a zamjenik premijera i ministar financija Dragan Vrankić kazao je kako je proračun koji je usvojila vlada bez hrvatskih ministara neprihvatljiv.</p>
<p>Također, predsjednik Federacije BiH, Niko Lozančić (HDZ) zatražio je ostavku od federalnoga premijera Ahmeta Hadžipašića.</p>
<p>U SDA, naravno, na cijelu stvar gledaju bitno drugačije. Semiha Borovac, predsjednica bošnjačkog kluba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kazala je da njezina stranka ne podržava zahtjev za Hadžipašićevu smjenu, te da u vladi treba praviti dogovore i kompromise, a samo važnija pitanja rješavati na međustranačkoj koordinaciji. </p>
<p>»Smatramo da vlada radi sukladno ustavu, zakonu, pravilniku, odnosno procedurama u vladi, i sve dok vlada bude tako radila mi ćemo je podržavati i nećemo se složiti sa zahtjevom za smjenu premijera«, kazala je Borovac. </p>
<p>Zanimljivo je da je upravo SDA prije izvjesnog vremena tražila smjenu Hadžipašića i rekonstrukciju federalne vlade, no to se nije dogodilo jer nije dobila podršku ostalih koalicijskih partnera, primjerice Stranke za BiH. </p>
<p>Kako smatraju u SDA, glavni razlog nezadovoljstva HDZ-a je to što hrvatska stranka nije dobila priliku da imenuje direktora i Mirovinskog fonda i Direkcije cesta u Federaciji BiH, a SDA je ovaj zahtjev odbacila uz argumentaciju da »HDZ ne može imati sva mjesta gdje se raspolaže novcem«.</p>
<p>Krupna neslaganja između dviju stranaka postoje i oko načina skrbi za žrtve rata, vojne invalide i veterane, oko pitanja reforme obrazovanja te cijelog niza drugih pitanja.</p>
<p>HDZ traži od SDA da se dogovori novi način rada federalne vlade kojim bi bila isključena mogućnost preglasavanja. Neizvjesno je hoće li i kakav sporazum biti postignut i može li se uopće prevladati kriza vlade u većem bosansko-hercegovačkom entitetu, koja je praktički počela odmah nakon konstituiranja vlasti, a »požari« koji su se povremeno događali smirivani su ad hoc rješenjima.</p>
<p>Oporba je jedva dočekala ovakav razvoj situacije, tvrdeći da sve pokazuje neprirodnost aktualnog koncepta vlasti. Najnoviju krizu nemoguće je promatrati i izvan konteksta unutarnjih zbivanja u SDA i HDZ-u. I u jednoj i u drugoj stranci vode se snažne unutarstranačke borbe, i zaoštravanjem stajališta spram koalicijskih partnera zapravo se skupljaju politički poeni u vlastitim strankama.</p>
<p>Također, za osam mjeseci u BiH se održavaju lokalni izbori, pa ovu situaciju valja promatrati i kao svojevrsni početak predizborne kampanje.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Dalimir Kuba od smjene se brani objedama</p>
<p>Molimo vas da objavite demanti izjave za tisak gospodina Dalimira Kube, predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja, dane na konferenciji za tisak 11. ožujka 2004. u Zagrebu, a koju je prenio vaš list.</p>
<p>Zbog časti i ugleda profesije učitelj, radi časnog članstva SHU, radi svih dragih prijatelja i znanaca koji nas stalno zovu i daju nam bezrezervnu podršku, i na kraju zbog naših obitelji i nas samih, zahtijevamo da u cijelosti objavite naš demanti.</p>
<p>Zanimljivo je da je gospodin Kuba upravo sada našao za shodno iznijeti objede na naš račun za nekakvo kamatarenje o kojem ništa ne znamo, niti smo u to vrijeme bile u SHU na mjestu koje bi takvo nešto i teoretski omogućavalo. U to vrijeme predsjednica je bila gospođa Mirjana Špoljar, šef računovodstva Ivan Pendelj, te tajnik gospodin Ivan Balaško. Naš sadašnji predsjednik gospodin Kuba od 1993. je profesionalac u Sindikatu.</p>
<p>Čudno je i to da se čekalo tolike godine s tim objedama. Gospođa Ružica Polić zaposlena je u SHU kao voditelj Područnog ureda Rijeka od 1995., a gospođa Jasna Lederer je predsjedavajuća Velikog vijeća SHU. Navodna radna »kamatarenja« po gospodinu Kubi navodno se dogodila 1992. godine.</p>
<p>Gospodin Kuba je iznio te objede upravo sada kada je gotovo sigurno da će biti smijenjen na drugoj izvanrednoj Skupštini Sindikata, koja će se održati u subotu 13. ožujka u Zagrebu.</p>
<p>Članstvo optužuje gospodina Kubu za krajnju samovolju u vođenju Sindikata (»Sindikat to sam ja«), zbog grubih promašaja u kreditiranju obnove sindikalnog poduzeća »Vila Ružica«, Učiteljskog doma u Crikvenici, tokove kreditiranja koje upravo obrađuje kriminalistička policija i svih nelogičnih radnji u vezi s tom obnovom. </p>
<p>Prethodna predsjednica, gospođa Mirjana Špoljar je suprotno Statutu SHU samo htjela založiti »Vilu Ružicu« zbog čega je smijenjena, a gospodin Kuba je usprkos Statutu založio »Vilu Ružicu« i svu ostalu imovinu Sindikata u cilju dobivanja kredita za obnovu.</p>
<p>Sve to i puno više od toga dokumentirano je gospodinu Kubi i on se samo pokušava na svaki način izvući, neistinama i uz pomoć dijela članova Skupštine s kojima je u »posebnim odnosima«.</p>
<p>Radi zaštite osobnog ugleda i članstva SHU, pravdu smo zatražile na sudu i ne sumnjamo u ishod postupka. </p>
<p>JASNA LEDERER, RUŽICA POLIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Protuustavne odredbe Zakona o parničnom postupku</p>
<p>Od Ustavnog suda RH zahtijevamo da kao protuustavne ukine odredbe čl. 32 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku (Narodne novine 117/03). </p>
<p>U tom pogledu očekujemo i potporu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vrhovnog suda RH, Odvjetničke komore i Državnog odvjetništva.</p>
<p> Na temelju spomenutih odredbi i retroaktivne izmjene čl. 68 Zakona o parničnom postupku, stranke se više ne mogu, kao dosad, najvišem sudu obratiti s prijedlogom za promjenu delegacije (određivanje drugog stvarno nadležnog suda). Pobijane odredbe dopuštaju stranci jedino da se obrati prvostepenom sudu, koji tada sam o svojem daljnjem postupanju donosi bezprizivnu (bez prava na žalbu) odluku i po vlastitom nahođenju može stranku definitivno spriječiti u provedbi zahtjeva za delegacijom. Stoga su pobijane odredbe u suprotnosti s Ustavom RH i to s: čl. 3 o vladavini prava, koja obuhvaća i osnovnu pravnu premisu svakog sudovanja: »nemo esse iudex in sua causa potest«; čl. 18 o pravu na žalbu, što, također, predstavlja destrukciju načela pravne struke i dosad ostvarenih demokratskih standarda; st. 2 čl. 14 o jednakopravnosti pred zakonom, jer proglašavanje retroaktivnog djelovanja pobijanih odredbi (čl. 282 ZIDZPP) u izravnoj je funkciji uperenoj protiv onih stranaka koje su već prije predložile delegaciju suda, a odluka o tome je odugovlačena, kako bi došli u pravno nepovoljniji položaj. </p>
<p>Povod ovom podnesku je akt Vrhovnog suda RH (br. Gr 1-912/03-2 od 16.12.2003., dostavljen 23. veljače.2004.), kojim me se obavještava o spomenutim zakonskim izmjenama, izravno uperenim protiv mojih i društvenih interesa kod Općinskog suda Zlatar. Tim postupcima raskrinkao sam organizirani kriminal u pravosuđu, služeći se i za to prikladnim institutom delegacije, a taj pravni instrument se sada pobijanim odredbama derogira radi zaštite kriminaliziranih pravosudnih radnika i njihovih isto takvih klijenata. Dekompozicija našeg zakonodavstva opravdava se često navodnom potrebom prilagođavanja Europskoj uniji, te se usuđujem ukazati na primjer radnog suda: takav je kod nas ukinut, iako postoji npr. kao »Arbeitsgericht« u Njemačkoj, pa nije točno da se mi prilagođavamo zakonodavstvima Europske unije. </p>
<p>ZDESLAV MATKOVIĆdipl. vet., ovlašteni veterinarski inspektor, Korenica</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Samo John Kerry može pomrsiti račune Bushovu klanu</p>
<p>Demokratska stranka, nakon katastrofobičnih prognoza s početka predsjedničke kampanje, u završnicu utrke za novog vođu »slobodnog svijeta« ulazi s kandidatom, znakovitih incijala J.F.K., koji jedini može pomrstiti račune moćnom teksaškom klanu.</p>
<p> John Kerry, senator države Massachusetts, vijetnamski heroj, a potom antiratni pobornik, elokventan, ozbiljan i argumentiran (ne razmeće se poluinformacijama i poluistinama), potječe iz katoličke obitelji, oženjen je bogatom Teresom Heinz (vlasnicom Heinz Corporation). </p>
<p>Otvoreni je protivnik rata u Iraku (u Kongresu jest glasao za intervenciju protiv Saddama, ali uz uvjet poštovanja Rezolucija UN-a) što je George W. Bush potpuno izigrao! John Kerry definitivno je postao predsjednički kandidat Demokrata, a Konvencija Stranke će to i formalno potvrditi.</p>
<p>Od 20 država u kojima se dosad glasalo za demokratsku nominaciju, uvjerljivo je pobijedio u čak 18, te eliminirao i svog posljednjeg konkurenta, mladog senatora Južne Karoline Johna Edwardsa.</p>
<p>Kerry je Edwardsovu prijateljsku čestitku prihvatio džentlmenski, ostavljajući prostor karizmatičnom poletarcu da se nada potpredsjedničkom mjestu, ali zasad nije reagirao na čestitku predsjednika Busha koji je očito svjestan da je dobio rivala po mjeri.</p>
<p> Malo tko je do prije koji mjesec očekivao takav rasplet u demokratskom taboru. Od početka je favoriziran guverner Vermonta, Howard Dean, bogati liječnik koji sa liječničkim pozivom odavno nema veze. I dok se Dean opasno dodvoravao Južnjacima, ubrzo je »proklizao« u Iowi. Amerikanci su procijenili da im ne treba predsjednik kojem je nužna pomoć psihijatra. Dotle je stabilni Kerry strpljivo gradio svoju poziciju razložnog političara. Od najozbiljnijih pretendenata redom su poispadali Gephardt, Liebermann, Clarck, Dean i na kraju Edwards. Al Sharpton i Denis Kuchinich ionako su bili samo »vokalna pratnja«!</p>
<p>Kerry uživa i potporu senatora-seniora Edwarda Kennedyja, također iz Massachusettsa, koji je u njemu prepoznao budućeg super-predsjednika. Potporu će mu dati i Dick Gephardta, a vjerojatno će ga poduprijeti i Sharpton i Edwards. Simptomatično je da se nesuđeni pobjednik nad Bushom (po ukupnom broju glasova, ali ne i elektora!), Al Gore opet našao na pogrešnoj strani, pružajući podršku Howard Deanu! Clintonovi si nisu dozvolili takav luksuz, pa će svakako dati podršku Kerryju. Inače, dobar dio američke javnosti Hilary Clinton vide u budućnosti kao prvu ženu američkog predsjednika!</p>
<p>Najveće zasluge za ubrzano konsolidiranje Demokratske stranke i njezino neočekivano ujedinjenje, svakako pripadaju predsjedniku Bushu. On nije ispunio obećanje od prije tri godine da će ujediniti naciju, nasuprot tome, značajno je proširio pukotine. Osim stradanja američkih vojnika u Iraku, najveći mu je minus tri milijuna nezaposlenih u odnosu na Clintonu eru. Glave će ga doći igre mačke i miša s Osama Bin Ladenom i Al Qaidom i katastrofalni pad dolara u odnosu na euro. U minus mu se bilježi i nonšalantan odnos prema uhićenju ratnih zločinaca Radovana Karadžica i Ratka Mladića. </p>
<p>FRANCI ZUPANČIĆWest Palm Beach, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Djevojčica preminula, vozač je nije uočio na vrijeme</p>
<p>OSIJEK, 12. ožujka</p>
<p> – Devetogodišnja djevojčica preminula je od posljedica ozljeda u prometnoj nesreći koja se u srijedu oko 18,30 sati dogodila u mjestu Bistrincima kod Belišća, izvijestila je osječko-baranjska Policijska uprava.</p>
<p> Nesreća se dogodila kad je 31-godišnji hrvatski državljanin Dražen M. osobnim automobilom »opel astrom«, osječkih registracijskih oznaka, zbog neprilagođene brzine prekasno uočio i prednjim dijelom automobila udario pješakinju, 9-godišnju Anu Mariju Mijatović, koja je prelazila kolnik. Djevojčica je od udara odbačena u obližnji odvodni kanal, zadobivši ozljede opasne za život, od posljedica kojih je preminula oko 19,15 sati u valpovačkom Domu zdravlja.</p>
<p> Očevid je obavio istražni sudac osječkog Županijskog suda, uz pomoć službenika valpovačke Policijske postaje. Protiv vozača bit će podnesena kaznena prijava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Dorešić najavljuje »otkrivanje pozadine afere«</p>
<p>Bivši pomoćnik ministra uvjeren je da »afera«, zbog koje je neko vrijeme proveo u pritvoru, ima i političku pozadinu</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Bivši pomoćnik ministra Miroslav Dorešić, protiv kojeg se vodi sudski postupak zbog prijetnji bivšoj intimnoj prijateljici, najavio je u svom dopisu novinskim redakcijama da će uskoro održati konferenciju za tisak na kojoj će, kako kaže, »iznijeti svu kriminalnu i političku pozadinu ove afere«. </p>
<p>Kako smo pisali, Dorešić je u listopadu prošle godine uhićen i jedno vrijeme je proveo u pritvoru, jer ga se tereti da je nakon prekida veze, novinarki HTV-a, prijetio, te u javnost plasirao njene »nepristojne« fotografije. Kasnije je bivši pomoćnik ministra prosvjete, pušten na slobodu, a nakon navodnih ponovljenih telefonskih prijetnji od 9. siječnja protiv njega je pokrenuta istraga na zagrebačkom Županijkom sudu. U sklopu istrage utvrđeno je da je na mobitel, kojeg koristi bivša Dorešićeva prijateljica, doista 9. siječnja upućen poziv i to s telefonskog broja Instituta »Ruđer Bošković«, u kojem on radi. Miroslav Dorešić se branio tvrdeći da je u vrijeme poziva bio s obitelji na izletu na Sljemenu. U okviru istrage Županijskom je sudu dostavljen dopis HT-a u kojem stoji da je sporni poziv registriran, no da nije moguće provjeriti je li možda netko putem modema računala preusmjerio na to računalo broj telefona iz Instituta. Utvrđeno je međutim da nitko nije u sporno vrijeme koristio telefonsku liniju iz Tomislavova doma, gdje se Dorešić nalazio s obitelji. </p>
<p>D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za tajanstvenim Slovencem traga i slovenski Interpol</p>
<p>Talanova djevojka je kao svjedokinja ponovila da je dobila SMS poruku: »Pazi na jezik, jer bi mogla stradati« </p>
<p>ČAKOVEC, 12. ožujka</p>
<p> – Na čakovečkom je Županijskom sudu u petak nastavljeno suđenje dvadesetogodišnjem Damiru Talanu, optuženom za teško ubojstvo iz koristoljublja.</p>
<p> Optužnica ga tereti da je 20. siječnja prošle godine između 16, 30 i 16,40 sati u Prelogu, s pet hitaca iz automatske puške usmrtio Gordanu Fic, djelatnicu mjenjačnice »Lotus«, koja je bila u petom mjesecu trudnoće. Nakon toga je nasilno otvorio zaključana vrata koja vode u prostoriju iza pulta te iz ladice ukrao domaći i strani novac, odnijevši ukupno 257.945 kuna. </p>
<p> Na raspravi je ponovo svjedočila Talanova djevojka Katarina Zadravec, koja je ponovila da je nakon Talanovog uhićenja dobila SMS poruku s njoj nepoznatog broja u kojoj je pisalo: »Pazi na jezik, jer bi mogla stradati«, što ju je uplašilo. Odmah se obratila Talanovom bratu, koji je u Talanovom mobitelu provjerio broj. Policiji to nije prijavila, jer joj je teta savjetovala da ode na policiju ako primi još neku sličnu poruku. Na prošloj je raspravi rekla da je poruka poslana s broja mobitela koji je pripadao Marinku Vuku, a u petak je rekla da je odmah posumnjala da je riječ o nekome od Talanovih prijatelja, jer nitko drugi ne bi mogao znati njen broj mobitela. Potvrdila je i da je Talan u jednom kafiću jednom prilikom pred prijateljima rekao da ima pušku i to kad su razgovarali o lovu na zečeve, a to je bilo dva tjedna prije uhićenja. Kazala je i da ju je nakon prošle rasprave nazvao Vukov brat, koji joj je rekao da je jednom zgodom bio s Talanom i njegovim prijateljima u vinogradu i da je Talan rekao da ima pušku te da su to znali i svjedoci koji su na prošloj raspravi govorili da o tome ništa ne znaju. </p>
<p> Andreja Tkalec potvrdila je njezinu priču, rekavši da je i ona bila u kafiću kad je Talan spominjao pušku te da je bilo riječi o lovu na zečeve. Ponovo je saslušan i Marinko Vuk, koji je rekao da Katarini Zadravec nikad nije poslao prijeteću poruku, niti zna broj njezinog mobitela. Rekao je i da je mobitele često mijenjao, a svaki put kad bi mobitel prodavao, prodavao ga je s brojem. Izjava Talanove djevojke ga je, kako je kazao, jako iznenadila i ne zna zbog čega je ona dala takav iskaz, jer on tu poruku nije poslao, a ne zna ni tko ju je mogao poslati. </p>
<p> Ponovo je svjedočio i Tomislav Perec koji je ostao kod svog iskaza s prošle rasprave, ponovivši da nije čuo da je Talan rekao da ima pušku. Talanova djevojka i Andreja Tkalec rekle su da je i on bio u društvu kad su razgovarali o lovu na zečeve i kad je Talan spomenuo da ima pušku, no Perec je kazao da jesu razgovarali o lovu, no nije čuo da bi Talan rekao da ima pušku s kojom bi zečeve mogli loviti.</p>
<p> Na prošloj su raspravi zatraženi podaci o tajanstvenom Slovencu Tomažu Majeru, za kojeg Talan tvrdi da ga je uveo u posao s ilegalcima i da mu je prodao pušku, a PU međimurska utvrdila je ne živi na području Međimurske županije. Stoga je zatražila podatke od PU zagrebačke i slovenskog Interpola, u sud bi do sljedeće rasprave trebao dobiti povratne informacije. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tužiteljstvo predložilo da se sasluša i Ivica Kostović</p>
<p>Sud će o prijedlogu odvjetnika Ante Vukorepe da se s poslovanja Kneževićeve tvrtke skine oznaka vojne tajne, odlučiti naknadno</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Suđenje Nevenki Tuđman i Igoru Kneževiću, koje Uskok tereti da su, koristeći društveni utjecaj koje je Nevenka Tuđman imala kao kći predsjednika države, i koji je navodno koristila da bi Kneževiću »namjestila« dobivanje poslova mimo natječaja, malverzacijama sebi pribavili višemilijunske iznose, u petak je nastavljeno na zagrebačkom Županijskom sudu izvođenjem dokaznih prijedloga obrane i tužiteljstva.</p>
<p> Zamjenica ravnatelja Uskoka, Marinka Orlić, predloložila je da se kao svjedoci u postupku saslušaju, između ostalih, bivši ministri znanosti i tehnologije, Ivica Kostović i Hrvoje Kraljević, te direktor »Siemensa« Mirko Barišić. Branitelj Nevenke Tuđman, odvjetnik Ante Vukorepa, predložio je, pak, da se od Fine pribave podaci o uplatama i isplatama sa računa Igora Kneževića u inkriminiranom razdoblju. Ove prijedloge je vijeće usvojilo, no o Vukorepinom prijedlogu da se sa poslovanja Kneževićeve tvrtke skine oznaka vojne tajne, odlučiti će se naknadno. </p>
<p>Vukorepa je svoj prijedlog obrazložio tvrdnjom da Knežević knjigovodstvenim vještacima nije dozvolio uvid u poslovanje tvrtke. Knežević je, pak, stavio primjedbu, pitajući otkud onda odvjetniku Vukorepi podaci koji nose oznaku vojne tajne, no predsjednik vijeća je ustvrdio da to nije predmet ove rasprave, te uputio Kneževića da se zbog toga obrati nadležnom tužiteljstvu.</p>
<p>Rasprava je odgođena za 25. ožujka. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Istražitelji »zaboravili« pištolj poslati na vještačenje </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Glavna rasprava protiv Gorana Vidoša optuženoga da je u studenom 2003. na parkiralištu poslovnog centra »Vigo« s tri hica ranio Anđelka Belčića od čega je ovaj preminuo u bolnici, nastavljena je u petak ispitivanjem svjedoka.</p>
<p>Predsjednica sudskog vijeća, sutkinja Erna Dražančić, odredila je da se balistički vještači i pregleda pištolj koji je nađen u terencu Gorana Bunčića, s kojim se vozilom ubijeni Belčić dovezao na mjestom sukoba.</p>
<p> Ovim se zapravo ispravlja »zaboravljivost« djelatnika u predistražnom postupku.</p>
<p>Poduzetnik Goran Bunčić, koji je nekad surađivao s obitelji Vidoš, ispričao je sudu kako je i zašto je njegov djelatnik, poginuli Belčić, došao u Sesvete. Zajedno sa svjedokinjom Katicom Ključar stigli su pred susjednu zgradu u Zagrebačkoj ulici 104, radi uzimanja nekih stvari iz skladišta. O tragediji je doznao iz obavijesti policije, a u prostorijama PP Sesvete bio je potom na na obavijesnom razgovoru. Tada ih je upozorio da u terencu ima i pištolj »berettu«, za koju ima dozvolu za nošenje i držanje. </p>
<p>Potom je uslijedila prva nesmotrenost: Bunčić je patrolnim kolima odveden do mjesta gdje je terenac bio parkiran, u pratnji policajca on ga je otvorio i policijskom djelatniku dodao »berettu« s navlakom, a prethodno nisu pazili da ne unište eventualne tragove. Pištolj je već tada bio kontaminiran. No sutkinja je u želji da sud dobije više podataka o drugome pištolju, ovog puta o oružju svjedoka Bunčića, naredila da se naknadno obavi balističko vještačenje.</p>
<p>U petak je glavnina rasprave protekla u »natezanju« o mjestu i eventualnoj uporabi »berette«, jer se na tome zasniva i optuženikova obrana da se on »samo branio od napadača«.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>»Ogorčeni smo Vladinim odnosom prema HT-u i sindikatima«</p>
<p>Republički sindikat radnika HPT-a upozorava da Deutsche Telekom ne ispunjava svoja obećanja radnicima, čime se HT sustavno uništava, a zabrinut je i centralizacijom tvrtke / Što je s obećanjima Deutsche Telekoma o novim ulaganjima u HT te projektima prekvalifikacije i doškolovanja 3000 radnika? / Došlo bi i više ljudi na prosvjed da ih nije strah od gubitka posla, kaže čelnik Sindikata Jadranko Vehar </p>
<p>SPLIT, 12. ožujka</p>
<p> – Republički sindikat radnika Hrvatske pošte i telekomunikacija (RSRHPT) u petak je ispred zgrade HT-a u Splitu održao jednosatni prosvjed upozorenja protiveći se maćehinskom odnosu manjinskog vlasnika HT-a, Vlade, prema tom društvu i namjeri većinskog vlasnika Deutsche Telekoma (DT) da nastavi smanjivati broj zaposlenika. </p>
<p>U prosvjedu je sudjelovalo tridesetak radnika koji su istaknuli da bi odziv bio veći da među ljudima ne vlada strah od gubitka posla.</p>
<p>Predsjednik Republičkog sindikata Jadranko Vehar istaknuo je da taj sindikat već godinama upozorava na vrlo loše stanje u HT-u, jer je jedina strategija koja se u toj tvrtki provodi ona većinskog vlasnika Deutsche Telekoma kojem je cilj smanjiti broj zaposlenika. Sindikalisti upozoravaju da je u četiri godine u HT-u više od 3000 radnika ostalo bez posla, a u idućih nekoliko godina taj broj povećat će se za još 2000 do 3000. </p>
<p>Prema predviđanjima sindikalista, za otprilike godinu dana tristotinjak radnika splitskog HT-a naći će se u nepovoljnom socijalnom i radnom položaju.</p>
<p>»Bit će im ponuđena otpremnina kao tehnološkom višku ili će biti izdvojeni u poduzeće-kćer HT mobile, gdje neće moći raditi po sadašnjim uvjetima. Radnici će imati nižu plaću i lošija prava«, upozorio je Vehar. Najugroženiji su radnici s nižom stručnom spremom, koji su na terenu povlačili kablove i gradili temeljnu komunikacijsku infrastrukturu, a prosjek plaće im je bio 3500 kuna. </p>
<p> Vehar napominje da visina plaća zasad nije toliko važna koliko je važno zadržati socijalnu i radnu budućnost ljudi.</p>
<p>Čelnici Sindikata upozoravaju da Deutsche Telekom ne ispunjava svoja obećanja radnicima, čime se HT sustavno uništava.</p>
<p>»Zabrinjava nas i centralizacija HT-a, koji sve djelatnosti prebacuje u Zagreb, pa čak i banalnu stvar kao što su informacije 988. Split, Rijeka i Osijek gube svoje prijašnje značenje, čime se ugrožava tehnološki razvoj i gubi mogućnost zapošljavanja mladih i kvalitetnih kadrova«, rekao je Vehar.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>BP smanjio procjenu naftnih pričuva, cijena sirove nafte u porastu </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - British Petroleum (BP), jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija smanjila je procjenu vlastitih pričuva nafte i plina za 2,5 posto. U siječnju ove godine isto to je učinio i Royal Dutch/Shell, umanjivši procjenu vlastitih naftnih pričuva za oko 20 posto, nakon čega je došlo do smjene na čelu tvrtke. </p>
<p>BP sada raspolaže s ukupnim rezervama nafte i plina od 18,34 milijarde barela, što je 4,4 posto više u odnosu na kraj 2002. godine kada je BP raspolagao sa 17,57 milijardi barela. Teroristički napadi u Madridu pridonijeli su novom rastu cijena sirove nafte. Barel sirove nafte na londonskom tržištu u petak je poskupio za 19 centi, na 33,02 dolara, dok je cijena sirove nafte na američkom tržištu porasla na 36,94 dolara po barelu. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Građevinski radovi lani povećani 22,8 posto</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Građevinska aktivnost u Hrvatskoj prošle je godine bila 22,8 posto viša nego u 2002. godini, podaci su Državnog zavoda za statistiku. </p>
<p>Stopa rasta građevinskih radova u prošloj godini bila je gotovo dvostruko viša u odnosu na 2002. godinu, kada je zabilježen porast građevinske aktivnosti u odnosu na prethodnu godinu za 12,8 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dionice zrakoplovnih tvrtki pale pod utjecajem Madrida</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Nakon jutarnjeg pada dionica, još uvijek pod utjecajem terorističkog napada u Madridu u četvrtak, europski su indeksi do petka poslijepodne ipak porasli. Madridski indeks IBEX35 je i u petak pao 0,67 posto na 8056,7 bodova. Pao je i milanski MIB - 0,4 posto na 27.627 bodova. Londonski FTSE 100 je porastao 0,38 posto na 4461,9, a frankfurtski Dax 0,33 posto na 3917,9 bodova. Pariški CAC 40 je sa 3664 boda bio 0,48 posto viši nego dan ranije, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je dobio 0,15 posto dosegavši 2696,5 bodova. </p>
<p>Oporavak europskih dionica potaknuo je dijelom i znatan rast indeksa u prvih sat vremena trgovanja u New Yorku. Nakon četiri dana gubitaka Dow Jones Industrial Average je porastao 0,61 posto na 10.190 bodova, dok je tehnološki Nasdaq Composite, potaknut dobrim rezultatima Oraclea, skočio 1,4 posto na 1970 bodova. </p>
<p>Među gubitnicima su zbog Madrida i dalje bile zrakoplovne i turističke tvrtke. Iberia Lineas Aereas je, primjerice, pala 2,3 posto, a Lufthansa 0,3 posto. Najveći europski turoperator TUI izgubio je 0,7 posto. Međutim, dionice vodećih osiguravatelja, koje su nakon napada također pale, u petak su rasle: britanska Aviva dobila je dva, a francuska Axa 0,5 posto. Nizozemski Aegon dobio je jedan posto nakon što je izvijestio o 16-postotnom rastu neto dobiti prošle godine na 1,79 milijardi eura. Allianz i Münchener Rück su, pak, pali 0,2 odnosno 0,8 posto. </p>
<p>U tehnološkom sektoru, Philips je dobio jedan posto, proizvođač čipova Infineon 1,6, a softverska tvrtka SAP 0,4 posto. Siemens je pak pao 0,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vindija zainteresirana za Banjalučku mljekaru</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Direkcija za privatizaciju Republike Srpske, najvjerojatnije će krajem ožujka raspisati natječaj za prodaju Banjalučke mljekare, jedinog prerađivača mlijeka u državnom vlasništvu na području srpskog entiteta u BiH. </p>
<p>Privatizacija mljekare trebala bi završiti do sredine ove godine, a kako prenose mediji u BiH, dva inozemna strateška partnera već su izrazila interes za kupnju mljekare. Britanski Salford i službeno je izrazio svoj interes za mljekaru, a mediji tvrde da je među zainteresiranima i varaždinska Vindija. No, nema podataka pod kojim bi uvjetima dvije kompanije htjele sudjelovati u privatizaciji. Špekuliralo se i da ima naznaka da će se u utrku uključiti i Ljubljanske mlekarne, pa čak i zagrebačka Lura, ne toliko zbog stvarne potrebe za Banjalučkom mljekarom već zbog odgovora konkurenciji. No, te su špekulacije bez potvrde.</p>
<p>Vlada RS zainteresirana je da mljekara koja trenutačno radi s trećinom kapaciteta ponovo počne proizvoditi u punom obujmu i stoga će, rečeno je, utjecati na to da privatizacija što prije završi. </p>
<p>Direktor Banjalučke mljekare Vlajko Gurešić je prije nekoliko mjeseci, zbog velikih dugova poduzeća, nadležnom sudu podnio zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka, što su tamošnje vlasti obustavile kad se otvorila mogućnost prodaje mljekare. Ne uspije li prodaja, Gurešić drži da je sudbina mljekare stečaj i vjerojatno likvidacija.</p>
<p>No, i potencijalne kupce po svemu sudeći brinu dugovi Banjalučke mljekare koji iznose oko sedam milijuna konvertibilnih maraka. Salford je već tražio da se dio duga otpiše ili reprogramira. Osim dugova državi i dobavljačima, mljekara duguje i radnicima, kojih je oko 200, deset plaća, odnosno oko 580.000 KM.</p>
<p>Salford je već preuzeo pet mljekara u Srbiji (osvojivši tako 60 posto tamošnjeg tržišta), koje prema riječima direktora te kompanije zaduženog za Balkan Slobodana Petrovića dobro posluju. To su beogradski Imlek (najveća mljekara na Balkanu sa 14 tvornica), zaječarski Impaz, te Novosadska, Subotička i Zemunska mljekara. Posjeduju i manji dionički udjel u Apatinskoj pivari.</p>
<p>Ljubljanske mlekarne u BiH imaju raširenu distributivnu mrežu, ali su se odlučile i na korak dalje preuzimanjem Mljekare u Tuzli.</p>
<p>Lura ima mljekaru u Livnu, a kupila je i srbijanski Somboled, dok je Vindija u vlasništvo uvrstila Mljekarsku industriju Županja. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Počinje izrada Kodeksa o korporativnom upravljanju </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - U prostorijama Komisije za vrijednosne papire RH u petak je održana konstitutivna sjednica Odbora za korporativno upravljanje, koji bi u roku od jedne godine trebao izraditi Kodeks o korporativnom upravljanju, izvijestili su s Varaždinske burze.</p>
<p>Cilj Odbora je podići razinu korporativnog upravljanja u domaćim dioničkim društvima, a izrada spomenutog Kodeksa prvi je njegov bitan projekt. Kodeks će biti skup standarda i preporuka na temelju praktičnih iskustava u vođenju i upravljanju tvrtkama, a cilj njegove primjene je podizanje opće investicijske klime u hrvatskom gospodarstvu.</p>
<p>Inicijativu za osnivanje Odbora pokrenula je Varaždinska burza, a podržala ju je Komisija, koja je postala i formalni nositelj projekta. Za predsjednika Odbora izabran je Ivo Šulenta, zamjenik predsjednika Komisije, a potpredsjednici su direktorica Varaždinske burze Melita Marčeta Racanović, te pravnik Zagrebačke burze Andrej Galogaža. Članovi Odbora su i Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Središnja depozitarna agencija, dionička društva iz najviših burzovnih kotacija (Pliva, Podravka, Croatia osiguranje, Varteks), te Odvjetničko društvo Marušić & Veršić iz Zagreba.</p>
<p>Izrada Kodeksa, kao i očitovanje dioničkih društava o usklađenosti s njim predviđeno je i izmijenjenim Zakonom o trgovačkim društvima, prema kojem su društva prilikom izrade godišnjeg izvješća obvezna dati Izjavu o stupnju usklađenosti s Kodeksom o korporativnom upravljanju. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Stare devizne štediše iz BiH tužit će i Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Oko 250 starih deviznih štediša iz cijele BiH protestiralo je ovoga tjedna u Sarajevu ispred slovenskog veleposlanstva, Predsjedništva BiH, zgrade Vijeća ministara i Ureda visokog predstavnika. Kako navode tamošnji mediji, prijeratnim štedišama Ljubljanska, Invest banka, te bivša Privredna banka Sarajevo i Jugobanka duguju najmanje tri milijarde maraka. </p>
<p>Štediše od bosanskohercegovačkih, slovenskih, hrvatskih i srbijansko-crnogorskih vlasti zahtijevaju početak isplate dugova tijekom ove godine, te završetak isplate najkasnije u roku tri godine.</p>
<p>Predstavnicima BiH vlasti štediše su poručili da se sa sastanka u Sloveniji, kao ni 15. ožujka iz Pariza, gdje će se održati sastanak predstavnika spomenutih zemalja o poravnanju međusobnih dugovanja, ne vraćaju praznih ruku kad je u pitanju stara devizna štednja. Predsjednik Udruženja građana starih deviznih štediša BiH Svetozar Nišić rekao je da je Udruženje pripremilo tužbu protiv BiH, Slovenije, Srbije i Crne Gore i Hrvatske, koja će uskoro biti predana Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. No, prije toga, pričekat će završetak procesa pred domaćim sudovima.</p>
<p> »Naše tužbe nalaze se u Ustavnom sudu BiH i Vrhovnom sudu«, kazao je Nišić, dodavši da su štediše odlučne ići pred Europski sud bez obzira na to kakve će odluke donijeti domaći sudovi.</p>
<p>»U BiH je, prema podacima Udruženja, ukupno 1,216 milijuna oštećenih građana koji su cijeli život, do 1988., ulagali novac u spomenute banke«, kazao je Nišić, te dodao da se taj novac vraća u vidu slovenskih ulaganja u trgovine poput Mercator centara, koji niču diljem BiH. </p>
<p>»Ali Slovenci još nijednu marku nisu uložili u tvornice. Otvaraju samo trgovine u kojima prodaju svoje proizvode, a dobit iznose iz zemlje u džepovima i torbama«, kazao je Nišić i pozvao građane da ne kupuju u Mercatoru. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Austrian Airlines uvodi nove linije za Zagreb, Split i Dubrovnik</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Od 28. ožujka Austrian Airlines uvodi nove letove koji će povezivati Beč sa Zagrebom, Splitom i Dubrovnikom.</p>
<p>Prema novom rasporedu, zbog pojačane potražnje na tržištu, uvest će se četiri puta tjedno nove linije za Zagreb, Split i Dubrovnik, a od 21. lipnja Beč i Dubrovnik će povezivati šest dodatnih linija, svakoga dana osim petka.</p>
<p>Ponedjeljkom, srijedom, četvrtkom i nedjeljom, uz postojeće svakodnevne letove, uvode se novi dodatni letovi između Beča i Zagreba, a prema rasporedu navedenim će danima zrakoplovi iz Zagreba za Beč polijetati u 8.55, a iz Beča za Zagreb u 7.10.</p>
<p>Novi letovi uvode se i utorkom, petkom, subotom i nedjeljom za Split, a iz Beča će zrakoplov polijetati u 7.10, dok će iz Splita za Beč polijetati u 8.45.</p>
<p>Za Dubrovnik će zrakoplovi na novouvedenim letovima iz Beča polijetati utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom u 13.15, a od 21. lipnja i ponedjeljkom i srijedom. Iz Dubrovnika za Beč zrakoplovi će polijetati u 15.15.</p>
<p>Inače, nedavno je na mjesto novog direktora predstavništva Austrian Airlinesa u Hrvatskoj imenovan Markus Lindbichler, koji je bio pomoćnik regionalnog direktora za područje srednje i istočne Europe u središtu Austrian Airlinesa u Beču. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Excelsioru vraćena peta zvjezdica</p>
<p>DUBROVNIK, 12. ožujka</p>
<p> - Hotel Excelsior uređenjem, opremom i uslugama u potpunosti ispunjava uvjete propisane Pravilnikom o kategorizaciji za hotel s pet zvjezdica. Utvrdilo je to Povjerenstvo za kategorizaciju Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, priopćeno je u petak iz Jadranskih luksuznih hotela. </p>
<p>Naime, odlukom Komisije za rekategorizaciju objekata pri bivšem Ministarstvu turizma Excelsioru je prošle godine u rujnu odbijen zahtjev za obnavljanje kategorije od pet zvjezdica s obrazloženjem da »hotel za to ne ispunjava uvjete«. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Dinovi dopustila preuzimanje Dione </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenilo je dopuštenom koncentraciju Dinove (vlasnika Dione u stečaju), kojeg čine Gavrilović, Lura, Podravka, Vindija i Kraš, stoji u priopćenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. </p>
<p>Provedbom ove koncentracije, odnosno preuzimanjem Dione, konzorcij Dinova stekao je više od stotinu trgovina Dione na području Zagreba, Bjelovara i Karlovca. Još prije nekoliko godina, Diona je bila jedan od vodećih hrvatskih trgovačkih lanaca, čiji je udjel u to vrijeme bio jednak tržišnom udjelu Konzuma, njegovog najjačeg tržišnog takmaca. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Druga Međunarodna izložba Minex od 18. do 20. ožujka</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Druga Međunarodna izložba Minex 2004., u sklopu koje će biti demonstriran rad građevinske mehanizacije i rudarske opreme, održat će se na otoku Krku od 18. do 20. ožujka, a okupit će, po očekivanjima, 50 izlagača iz deset zemalja svijeta. Organizator trodnevne izložbe je tvrtka Kompetenz Interkon. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dolar ojačao u odnosu na euro i franak</p>
<p>LONDON, 12. ožujka</p>
<p> - Dolar je u petak ojačao na svjetskim tržištima deviza prema euru i švicarskom franku te skočio prema nizu valuta koje nose visoki prinos, nakon što su ulagači potražili utočište u likvidnoj imovini nakon niza terorističkih napada u Madridu. Oporavak dolara prema valutama s visokim prinosom pomogao je u petak njegovom jačanju prema euru, koji trenutačno iznosi 1,2254 dolara, te u odnosu na jen, na 111,33 jena za dolar. </p>
<p>Najviše su pritom bili pogođeni australski dolar i britanska funta, jer su se nervozni ulagači odlučili povući iz ulaganja u valute zemalja s visokim kamatnim stopama. Funta je oslabila za gotovo dva američka centa, na 1,7908 dolara za funtu, najnižu razinu u posljednjih sedam tjedana. Australski dolar i novozelandski dolar isto su tako oslabili za više od jedan posto u odnosu na dolar, kao i švicarski franak. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Čermak i Markač odbacili sve točke optužnice</p>
<p>Na prvom pojavljivanju generali Čermak i Markač, koji su se dobrovoljno predali Haaškom sudu u četvrtak, odbacili su svih sedam točaka optužnice / Njihovi odvjetnici predali su zahtjev za privremeno puštanje na slobodu, a sudac Agius obećao je da će ubrzati postupak za održavanje statusne konferencije na kojoj se odlučuje o tom zahtjevu / Sudac je podsjetio i da se izjava o odbijanju točaka optužbe može mijenjati »dođe li do sporazuma s tužiteljstvom« </p>
<p>HAAG, 12. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Umirovljeni hrvatski generali Ivan Čermak i Mladen Markač odbacili su u petak svih sedam točaka optužnice za ratne zločine počinjene za vrijeme i nakon »Oluje« na prvom pojavljivanju pred vijećem Haaškog suda. </p>
<p>U sudnici su bili glavna tužiteljica Carla del Ponte i tužitelj Kenneth Scott, a proces je počeo upitima predsjedatelja, suca Carmela A. Agiusa s Malte, Čermaku i Markaču razumiju li jezik. </p>
<p>U petak je time otvoren slučaj IT-03-73, suđenje umirovljenim generalima Hrvatske vojske koje se tereti po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti i kršenja prava i običaja rata. </p>
<p> Sudac Agius ukratko je iznio da je optužnica potvrđena 24. veljače,a isti dan izdan je nalog za izručenje optuženih. Zatim je 8. ožujka sudac podigao pečat s optužnice, a dan kasnije slučaj je proslijeđen sudskom vijeću II. Optuženici su se dragovoljno predali Sudu 11. ožujka. </p>
<p>Prvo pojavljivanje optuženika rezervirano je za formalnosti, a Agius je poznat po strpljivom tumačenju svakog detalja kako bi sve proteklo »u najboljem interesu pravde«.</p>
<p> Obojica optuženika razumjela su optužnicu. »Moram vas pitati jeste li je razumjeli jer je to možda najvažniji dio procedure kad vas pitam da se izjasnite o optužnici«, rekao je sudac. </p>
<p>»Bitno je razumjeti optužnicu, a bit ćete pozvani na izjašnjavanje ako to ne učinite danas. Praksa je da već za prvog pojavljivanja sudac pita optužene da se izjasne, a ako niste spremni danas, imate 30 dana za razmišljanje«, kazao je sudac dodajući: »Koliko sam obaviješten, ne želite čitanje optužnice.« I Čermak i Markač to potvrđuju i žele se odmah izjasniti. </p>
<p>Sudac Agius kaže da će čitati točku po točku, a »imate opcije izasniti se jeste li krivi ili niste ili se uopće ne izjašnjavati«. </p>
<p> Prva točka optužnice tereti ih za progone po nacionalnoj, vjerskoj i rasnoj osnovi. Odgovori su onakvi kakve smo mnogo puta čuli u haaškim sudnicama: »Časni sude, nisam kriv«. Za drugu točku optužnice – ubojstvo 32 osobe – slijedi isti odgovor.</p>
<p> Pljačka privatne ili javne imovine kao teško kršenje prava i običaja rata što je treća te rašireno uništenje gradova, sela i naselja kao četvrta točka završile su istim odgovorima generala. </p>
<p> Deportacije i prisilno raseljavanje peta su i šesta točka optužnice, sve okrunjeno točkom sedam, nehumanim tretmanom, ponižavanjem. »Časni sude, nisam kriv«, odgovorili su Čermak i Markač. Sudac je rekao da će tajniku Tribunala Hnasu Holthuisu dati nalog da se što prije utvrdi početak procesa. »Ne očekujte to u idućim tjednima ili mjesecima, ostat ćete u pritvoru do daljnjega, do drukčijeg naloga. Želim vas savjetovati da postoji mogućnost traženja privremenog oslobađanja, vjerujem da će vam vaši odvjetnici dati najbolje savjete«, izjavio je Agius. </p>
<p>Podsjetio je i da se izjava o odbijanju točaka optužbe može mijenjati »dođe li do sporazuma s tužiteljstvom«, no to je stvar procesa, »nemojte to shvatiti kao nekakav moj poziv, nego samo kao informaciju o mogućnostima koje su iskoristili neki pritvorenici u poziciji sličnoj vašoj«. </p>
<p>»Namjera mi je biti vaš sudac u pripremnom procesu«, rekao je Agius iako je priznao kako nije siguran da će izdržati tempo jer ga čekaju »druga teška suđenja«. Naime, sudac s Malte zadužen je, među ostalim, za suđenja vukovarskoj trojici te Šešelju.</p>
<p>Uslijedilo je obrazloženje svih pravnih sredstava kojima optuženici mogu dovoditi u pitanje optužnicu, zatim o tome da mogu birati ili mijenjati odvjetnike i računati na novčanu potporu. »Moram se uvjeriti da su sva vaša prava u potpunosti poštovana, a ako nisu, javite mi«, rekao je sudac. </p>
<p>Obrana obojice optuženih rekla je sucu da će zatražiti privremeno oslobađanje. </p>
<p>Slijede pitanja o uvjetima pritvora i saznaje se da je Čermak već dobio ortopedski krevet. Optuženici zahvaljuju Agiusu za brigu. »Učinit ćemo sve što možemo da ubrzamo proceduru«, obećao je sudac. </p>
<p> Sudac Agius rekao je kako »ima dovoljno razloga da oni zatraže i da im se odobri privremeno puštanje na slobodu«, te da će ubrzati postupak za održavanje iduće statusne konferencije na kojoj bi se raspravljalo o tom zahtjevu. </p>
<p>Naime, Čermakov odvjetnik Čedo Prodanović i Markačevi odvjetnici Miroslav Šeparović i Goran Mikuličić odmah nakon sjednice predali su zahtjev Sudu da se generale privremeno oslobodi do početka suđenja, priloživši potrebna pisana jamstva hrvatske vlade i jamstva optuženih. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Je li zaustavljen rad Etičkog povjerenstva</p>
<p>Kapraljević: Riječ je o čistoj opstrukciji rada Povjerenstva. Čudno je kako su neki odjednom shvatili da nešto nije u redu i da su u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa učinjeni evidentni propusti</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Članovi Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa nisu u petak, kako je bilo najavljeno, položili svečanu prisegu kod predsjednika Republike Stjepana Mesića.</p>
<p>»Dobili smo naznake da bi se u tom slučaju na Pravilnik o radu Povjerenstva išlo tužbom Ustavnom sudu. Kako bismo to prejudicirali, podnijeli smo zahtjev Ustavnom sudu za ocjenom ustavnosti Pravilnika te odustali od prisege kod Predsjednika«, rekao je Vjesniku v.d. predsjednika Povjerenstva Antun Kapraljević. </p>
<p>On smatra da je riječ o čistoj opstrukciji rada Povjerenstva. Čudno je, napominje, kako su neki odjednom shvatili da nešto nije u redu i da su u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa učinjeni evidentni propusti. Zbog čega nisu reagirali kad se Zakon donosio, pita Kapraljević. Da je riječ o opstrukciji, ističe, jasno je i iz činjenice što je Povjerenstvo idući tjedan trebalo održati svoju prvu sjednicu na kojoj bi se bavilo konkretnim pitanjima. </p>
<p>»Već smo dobili 26 prijava protiv dužnosnika, a na sjednici u utorak obradili bismo prvih 18. Dakle, dali bismo mišljenja i pokrenuli postupke, no sad je sve odgođeno dok Ustavni sud ne dade svoje mišljenje«, kaže Kapraljević. </p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Zbog neplaćenih dugova, moguće nestašice lijekova</p>
<p>Proizvođači prestaju isporučivati lijekove i potrošni materijal trgovcima koji im duguju više od 120 dana / Ukupni dugovi za lijekove veći od milijardu kuna / Ministarstvo zdravstva provjerava sadržaj bolničkih računa, što bi moglo potrajati još tjednima</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Budući da veledrogerijama još nije plaćan dug za isporučene lijekove do 31. srpnja prošle godine, odnosno nije prihvaćen sporazum ministarstava zdravstva i socijalne skrbi, odnosno financija te dobavljača lijekova u vezi s bolničkim dugovima, nisu isključene nestašice nekih lijekova i drugih medicinskih potrepština. Mr. Vladimir Klobučar, predsjednik Udruge veledrogerista pri HGK, nije mogao konkretizirati o kojim se lijekovima radi, ali neki proizvođači prestali su isporučivati farmaceutske proizvode trgovcima koji im duguju više od 120 dana.</p>
<p>Klobučar za idući tjedan najvljuje novi sastanak udruge da se utvrdi kako do svojih 533 milijuna kuna, koliko je proračunom osigurano i sad »leži« u Ministarstvu financija. Naime, ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang je na početku mandata kriznim ocijenio stanje neplaćenih lijekova, što je trebalo najprije rješavati, jer su neki trgovci već zatražili ovrhu u bolnicama. Prihvatili su i ministrovu molbu da od toga odustanu i dogovorili se da sporazum o načinu plaćanja i budućem trajnom rješenju bude gotov do 20. veljače. Sad se čeka već gotovo mjesec dana, a Klobučar kaže da je iskrsnuo problem s još oko 34,5 milijuna kuna duga.</p>
<p>Još gorim smatra to, što Ministarstvo čeka da iz bolnica stignu sve fakture da bi ih se usporedilo s fakturama veledrogerista. Boji se da bi to moglo trajati još tjednima, jer se radi o »tonama papira«. Klobučaru je nejasno zašto Ministarstvo ne provjerava poslovanje bolnica i način rada ravnateljstava nakon što im se plate dugovi (to je ionako inspekcijski posao), jer riječ je o priznatim dugovima. Radi ubrzanja naplate, veledrogeristi su pristali i na mjenice koje bi međusobno rasporedili prema udjelu dugova radi osiguranja plaćanja dobavljačima. Dalje se svašta može događati, tim prije, jer su dugovi za razdoblje od 31. srpnja do kraja prošle godine još 600 milijuna kuna, što treba proizvođačima platiti idućih mjeseci.</p>
<p>U predloženom sporazumu piše da će se ostali dugovi rješavati »prema mogućnostima«, što je neprihvatljivo, jer je tako bilo i prije i rokovi su se produžili na 220 i više dana, pa je nemoguće osigurati obećanu naplatu do 180 dana. Jedan od 60 veledrogerista, anonimno, u strahu da mu se ne ugrozi posao s bolnicama, rekao je Vjesniku da više ne može trpjeti zavlačenje plaćanja. U ozračju smjena, ne mogu se dogovoriti ni s ravnateljima o bilo kakvoj isplati. Već tri mjeseca posuđuju za plaće, uz visoku kamatu, a ne znaju kad će prestati neizvjesnost.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Hebrang prigovorio zbog skupe opreme za osječku bolnicu</p>
<p>OSIJEK, 12. ožujka</p>
<p> – Nakon zatvorenog sastanka u Kliničkoj bolnici Osijek, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Andrija Hebrang novinarima je kazao da je bilo riječi o financijskom poslovanju bolnice te planovima razvoja. »Sanirat ćemo dugove od 50 milijuna kuna zahvaljujući tome što smo u proračunu uspjeli osigurati 530 milijuna kuna na razini Hrvatske za saniranje dospjelih potraživanja«, dodao je, ustvrdivši da bi osječka bolnica mogla krenuti u novi investicijski razvoj, ali pod uvjetom da promijeni način ponašanja.</p>
<p>To znači, pojasnio je, da se zauzvrat traži strogo poštivanje limita, odnosno da svaki šef i voditelj odjela odgovara ravnatelju za trošenje limita svaki mjesec.</p>
<p> Po njegovim riječima, svako prekoračenje značilo bi ugrožavanje sustava, jer pitanje je hoće li se iduće godine moći odvojiti novac za sanaciju.</p>
<p> Kad je riječ o investicijama, Hebrang je izrazio zadovoljstvo zbog uvida u »vrlo optimističan razvojni program« te predložio sastavljanje ugovora između države, županije i Osijeka. Ove je godine za razvoj već predviđeno 10 milijuna kuna, još šest milijuna će se osigurati rebalansom proračuna i devet milijuna iz dislociranih sredstava.</p>
<p>»Prigovorio sam skupoj opremi koja je izlicitirana i predložio da se cijena još jednom provjeri, jer mislim da je previsoka«, upozorio je Hebrang te na novinarsko pitanje o tome hoće li se uskoro riješiti pitanje ravnatelja bolnice budući da više od godine i pol postoji samo v.d., kazao je da je to stvar Upravnog vijeća u što se neće miješati.</p>
<p> Po njegovim riječima, v.d. ravnateljicu treba podržati, jer mu se čini da je dobro krenula. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Vjerujemo u nevinost generala Čermaka i Markača« </p>
<p>Idući tjedan sastaje se prošireni Savjet za suradnju s Haaškim sudom sa stručnjacima za međunarodno kazneno pravo kako bi se pripremila strategija za nastup pred Sudom </p>
<p>OSIJEK, 12. ožujka</p>
<p> – Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt izjavila je u petak u Osijeku da Vlada i ona osobno vjeruju u nevinost generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, te da će se optuženi generali u Haagu očitovati da nisu krivi. </p>
<p> Zamoljena da komentira odlazak dvojice generala u Haag, ocijenila je kako je sudjelovanje na Sudu važno jer će generalima, ali i hrvatskoj vladi omogućiti da putem institucije »prijatelja suda« pokuša pobiti političke i pravne ocjene koje uopće ne stoje.</p>
<p> »Nastojat ćemo da se okvir Domovinskog rata, koji je bio obrambeni, ne mijenja«, istaknula je. </p>
<p>Škare Ožbolt najavila je da će idući tjedan sazvati sjednicu Savjeta za suradnju s Haaškim sudom u proširenom sastavu sa stručnjacima za međunarodno kazneno pravo kako bi se pripremila strategija za nastup pred Sudom. </p>
<p>Tijekom posjeta osječkom Županijskom sudu, ministrica se sastala s predsjednikom tog suda Ninoslavom Ljubojevićem. </p>
<p>Rekavši da je proračun za pravosuđe 310 milijuna kuna viši, Škare Ožbolt je istaknula da će to pridonijeti bržoj realizaciji postojećih, ali i novih projekta. </p>
<p> Na upit o nedavnim izjavama Vladimira Gredelja, predsjednika Udruge hrvatskih sudaca, da ne postoji stvarna reforma pravosuđa i da su nužni istinski a ne kozmetički zahvati, Škare Ožbolt je rekla kako se slaže da su pravosuđu potrebni korjeniti zahvati. Kako je rekla, ona će se kao ministrica baviti konkretnim potezima, primjerice pitanjem zaostalih predmeta i sporošću u donošenju odluka. </p>
<p>S. Čanić Divić/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Početak suđenja dvojici generala povezan sa slučajem Gotovinom? </p>
<p>Suđenje Čermaku i Markaču najvjerojatnije neće započeti prije nego što se pred Haaškim sudom pojavi general Ante Gotovina, izjavio je u petak u Haagu Čermakov branitelj Čedo Prodanović. »Gotovo sam siguran da suđenje mora ići zajedno bez obzira što su optužnice odvojene, riječ je o jednom događaju i istim dokazima«, dodao je Prodanović.</p>
<p> Dvojica generala u pritvor su smještena odvojeno, na dva različita kata, što su diktirale trenutne mogućnosti smještaja, dodali su odvjetnici. </p>
<p> Upravitelj pritvora obećao je braniteljima da će idući tjedna pokušati organizirati smještaj dvojice generala na istom katu zbog lakše komunikacije. Čermak je na istom katu gdje su j Tihomir Blaškić, Mladen Naletilić Tuta, te general JNA Pavle Strugar, a na Markačevom su katu bivši čelni ljudi iz Službe državne sigurnosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović - Frenki, dodali su branitelji.</p>
<p> Komentirajući sjednicu na kojoj je sudac Agius upoznao optužene s njihovim pravima, uključujući i pravo da sklope nagodbu s tužiteljstvom o priznanju krivnje, branitelji su ocijenili kako je sud »očito zainteresiran za skraćenje postupka«, ali takvu mogućnost treba isključiti.</p>
<p> »Nema govora ni o kakvom dogovoru s tužiteljstvom. Smatramo da su nevini i u tom smislu ćemo koncipirati obranu« rekao je Markačev branitelj Miroslav Šeparović. Branitelji su ocijenili kako je glavna tužiteljica, time što je bila na prvom pojavljivanju dvojice generala pred Haaškim sudom, željela dati do znanja da je riječ o važnom događaju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vlada: Zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora podignuto više od 15.000 tužbi </p>
<p>Vrijednost radnih sporova pokrenutih zato što bivša vlada nije poštovala kolektivne ugovore, doseže dvije milijarde kuna / Hrvatska će do kraja 2007. dovršiti 92 kilometra koridora 5C / Utvrđen popis 15 dopuštenih GMO-a u proizvodima na hrvatskom tržištu / Članovi Vlade uskoro u Izraelu zbog projekta navodnjavanja / Uvođenjem markica</p>
<p> na brašno u proračunu se očekuje oko 35 milijuna kuna </p>
<p>OSIJEK, 12. ožujka</p>
<p> – Hrvatska će dovršiti 92 kilometra cestovnog koridora 5.c, od granice s BiH do granice s Mađarskom do kraja 2007. godine. Riječ je o strateški važnom cestovnom pravcu ne samo za Osječko-baranjsku županiju nego za cijelu Hrvatsku, zaključila je Vlada na sjednici održanoj u Osijeku, drugoj po redu izvan Zagreba. </p>
<p>Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta obećao je da će sve pripreme biti gotove do kraja 2005., a radovi vrijedni 414 milijuna eura kreću na početku 2006. Najavljena je gradnja i obnova nekoliko dionica na državnim cestama u Slavoniji te gradnja obilaznica, od kojih je prva zapadna obilaznica oko Osijeka, Obilaznice oko Našica i Belišća bit će uvrštene u sljedeći četverogodišnji plan cestogradnje.</p>
<p> Opširan projekt gradnje cesta premijer Ivo Sanader označio je dijelom Vladine politike ravnomjernog razvoja Hrvatske, posebice krajeva koji su stradali u ratu kao što je Osječko-baranjska županija. </p>
<p>Vlada je na sjednici osnovala Nacionalno povjerenstvo za projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, koji će voditi premijer Sanader. Zadatak je Povjerenstva koordiniranje aktivnosti ministarstava uključenih u taj projekt. Prema premijerovim riječima, Vlada namjerava krenuti vrlo intenzivno u taj strateški projekt koji se po važnosti može usporediti s gradnjom cesta. </p>
<p> Najavio je i da će tročlano ministarsko izaslanstvo uskoro otputovati u Izrael da bi u toj zemlji, poznatoj po uspjesima u navodnjavanju, prikupilo sve elemente za izradu hrvatskog master plana navodnjavanja. </p>
<p>Saboru je upućen Prijedlog zakona prema kojem bi se od 1. srpnja uvele evidencijske markice na sve proizvode od brašna. Prema procjenama, istaknuo je premijer, nakon uvođenja markica već u prvoj godini proračun bi bio dodatno popunjen s 30 do 35 milijuna kuna. Dodao je da se tim zakonom želi suzbiti crno tržište u proizvodnji brašna. </p>
<p>Hrvatska vlada donijela je i Uredbu o razini genetski modificiranih organizama u kojoj je naveden popis 15 dopuštenih GMO-a koji smiju biti na hrvatskom tržištu. Riječ je o genetski modificiranim organizmima dopuštenim i u EU, a nalaze se u soji, nekim vrstama kukuruza, uljane repice i pamuka.</p>
<p> Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga, tolerantna razina GMO-a za ljude i stoku propisuje se na 0,9 posto i niže, ali će Hrvatska biti specifična po tome što neće dopustiti nikakav postotak GMO-a u poljoprivrednom sjemenu. U Hrvatskoj se ništa neće zasijavati GMO-sjemenom, istaknuo je Hebrang. </p>
<p>Čak šest tisuća tužbi iz radnih sporova u jednom je danu pristiglo na Upravni sud u Zagrebu, upozorila je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt u raspravi o radnim sporovima nastalim zato što bivša vlada nije poštovala kolektivne ugovore u javnim i državnim službama. Iako još ne postoje zbirni podaci o svim sporovima, njihova se vrijednost procjenjuje na oko dvije milijarde kuna, rekla je ministrica. </p>
<p>»Treba se uhvatiti u koštac s tim problemom, jer nitko nema koristi da se on ne rješava«, upozorio je premijer. »Takve se stvari ne smiju mesti pod tepih, već se moraju rješavati«, istaknuo je Sanader. </p>
<p> Naime, kako je na sjednici iznio predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović, posljednjega dana 2003., prema podacima Državnog odvjetništva, evidentirana su čak 15.753 radna spora, točnije tužbe državnih službenika i namještenika te javnih službenika. Najviše tužbi podnijeli su djelatnici ministarstava unutarnjih poslova te obrane i zaposlenici srednjih škola. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja procjenjuju da se sudskim tužbama potražuje 150 milijuna u srednjem školstvu, a oko 25 milijuna u visokom obrazovanju. U MUP-u procjenjuju da bi ove godine na naplatu moglo doći oko 500 milijuna kuna zbog sudskih tužbi.</p>
<p>Podsjetivši ga da je na čelu tog ureda bio i za vrijeme Račanove vlade, Sanader je upitao Begovića kako je moguće da bivša vlada nije poštivala odredbe kolektivnog ugovora pa je time napravila veliku štetu državi. Begović mu je odgovorio kako je to prvi put da se na sjednici Vlade raspravlja o problematici radnih sporova.</p>
<p> Ministrica pravosuđa upozorila je da taj trend porasta broja radnih sporova treba odmah zaustaviti predloživši da se s radnim sporovima ne ide više na sud, jer je to »gubljenje vremena i gomilanje sudskih troškova«, nego pokušati mirenje. Tek ako to propadne, radne sporove trebalo bi dati na sud. Hebrang dodao je da su samo u osječkoj Kliničkoj bolnici zaposlenici podigli tužbe u visini do 12 milijuna kuna.</p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker je oštro opovrgnuo napise prema kojima ova vlada ne zna pregovarati s MMF-om izjavivši kako to »ova vlada itekako dobro zna, ali se s MMF-om može raditi samo otvoreno a ne s figom u džepu«. </p>
<p>U petak je osnovano i Vijeće za poljoprivrednu politiku. Riječ je o Vladinom savjetodavnom tijelu koje će joj pomagati pri odlučivanju o svim pitanjima bitnim za poljoprivrednu politiku. </p>
<p>Donesena je i Uredba o ugovoru s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj o darovnici za projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Tom darovnicom Hrvatskoj je odobreno bespovratnih 4,9 milijuna eura za uvođenje informacijskog sustava kako bi se što prije počelo sređivati teško stanje u zemljišnim knjigama i katastru. </p>
<p>Potvrđen je i ugovor o jamstvu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt energetske učinkovitosti težak 4,4 milijuna eura. </p>
<p>Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Odgođene smjene ravnatelja »Rebra« i »Merkura« </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Upravno vijeće Kliničke bolnice »Merkur« dalo je na sjednici u petak ravnatelju dr. Miranu Martincu dva tjedna da se očituje o gubicima koje je ta bolnica imala prošle godine, a navode se kao razlog za pokretanje postupka njegove smjene. U četvrtak je Martinca, a kako saznajemo i ravnatelja KBC-a »Zagreb« Josipa Paladina, na razgovor pozvao ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang te im iznio razloge za njihova razrješenja. </p>
<p>Martinac je rekao ministru da su gubici od oko 26 milijuna kuna nastali zbog preniskih cijena zdravstvenih usluga i niskih limita koje im je odredio HZZO. Među obavljenim zdravstvenim uslugama najskuplje su transplantacije za koje nisu dobili obećani novac. No, Hebrang je Martincu, kako je za Vjesnik rekao ravnatelj »Merkura«, stavio na dušu i preseljenje profitabilnog odjela urologije u KB »Dubrava« u ime razvoja odjela transplantacije. </p>
<p>Nikica Car, predsjednik Upravnog vijeća KBC-a »Zagreb«, rekao je nakon jednosatnog sastanka da je sjednica odgođena iz proceduralnih razloga za sljedeći četvrtak. Prema Paladinovim riječima postupak za smjenu nije moguće pokrenuti dok svi članovi Upravnog vijeća ne dobiju potrebne informacije o poslovanju te ustanove. Dodao je da je na sastanku s Hebrangom dobio obrazloženje zašto se provodi postupak za njegovo razrješenje. Naime, ministar mu je rekao da će provesti postupak po demokratskoj proceduri i da će ga razriješiti dužnosti.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Na gotovo 400 štićenika jedan liječnik na pola radnog vremena</p>
<p>Simptome otrovanja osjetilo je 112 od ukupno 386 korisnika Centra / Ministarstvo zdravstva godišnje izdvaja do 30 milijuna kuna za osnovne troškove Centra, poput hrane i režija, a za dodatne programe, primjerice terapijsko jahanje, uskaču donatori / Često su ovakve ustanove, koje skrbe o teško bolesnima, na margini društva i novca za njih u proračunu nikad nema dovoljno, kaže ravnateljica Jasna Lesički</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – U noći na četvrtak u Centru za radnu terapiju i rehabilitaciju »Stančić«, u koji se smještaju osobe s teškom mentalnom retardacijom, od posljedica otrovanja preminulo je troje štićenika. Kako se čini, a zdravstvene inspekcije trebaju to potvrditi, za dvadesetdvogodišnjeg I. R., dvadesetdevetogodišnjeg S. H. i šezdesetogodišnju D. D. koban je bio ručak – dinstana jetrica, koja su pojeli u utorak. Ravnateljica Centra »Stančić« Jasna Lesički rekla nam je da su se prvi simptomi – proljev i povraćanje – u preminulih pojavili 20 sati nakon objeda. Simptome otrovanja osjetilo je 112 od ukupno 386 korisnika Centra.</p>
<p>»Naš liječnik i medicinska sestra odmah su reagirali i propisali štićenicima dijetu i obilnu nadoknadu tekućine. Na žalost, troje štićenika – koji su, osim mentalne retardacije, bolovali i od epilepsiju te imali psihičke tegobe i uzimali visoke doze lijekova, umrlo je između 23 i 4 sata u noći na četvrtak. Čim smo uvidjeli da se stanje pogoršava, pozvali smo hitnu pomoć iz Doma zdravlja u Dugom Selu«, rekla nam je ravnateljica Lesički.</p>
<p>U četvrtak ujutro u zagrebačku Kliniku za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« prevezeno je devet štićenika, a njih šest ostat će ondje do ponedjeljka. Kod svih je, kako nam je rekla ravnateljica, kriza prošla i ne očekuju se pogoršanja.</p>
<p>Kako doznajemo, na 386 korisnika država plaća samo jednog liječnika na pola radnog vremena. Kako bi liječnik ipak radio punih osam sati – jer ipak je riječ o osobama s velikim tegobama – uskaču donatori. Medicinskih sestara u Centru ima 24, a trebalo bi ih biti barem 27. Ministarstvo zdravstva godišnje, pak, izdvaja do 30 milijuna kuna za osnovne troškove, poput hrane i režija. Za dodatne programe, primjerice terapijsko jahanje, opet uskaču donatori.</p>
<p>Centar »Stančić« mesne prerađevine i iznutrice nabavlja od tvrtke Vugrinec d.o.o. iz Kraja Donjeg pokraj Zaprešića. To meso uvijek prolazi veterinarsku kontrolu, što je i proizvođačeva obveza. Uprava Centra osigurala je još dodatnu kontrolu pri mjerodavnoj veterinarskoj službi i nalazi su dosad bili u redu. Zanimljivo je da Centar »Stančić« hranu prevozi i u neka kućanstva u Zagrebačkoj županiji i u dječju igraonicu u Dugom Selu, međutim, nisu dobili nikakvih dojava o eventualnom otrovanju hranom.</p>
<p>Tijekom našeg posjeta Centru u petak, obišli smo i kuhinju i restoran, a tog je dana na jelovniku bio riblji ručak: oslić s krumpirom i salata. Kuharice su nam rekle da uvijek paze na higijenu dok spravljaju objed te da sve dobro ispeku i skuhaju. Osim toga, i djelatnici se hrane u Centru, rekle su nam. Što se tiče stare kuhinje koja, prema ravnateljičinim riječima, nije građevinski idealno postavljena, ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang obećao je da će im priskrbiti 800 tisuća kuna za njezino uređenje.</p>
<p>Osim kuhinje, cijeli kompleks – čije zgrade datiraju iz dalekog 18. stoljeća i spomenik su kulture – također vapi za uređenjem. Uz sanitarne i zdravstvene inspekcije, Centar su u prijepodnevnim satima posjetili i dr. Ninoslav Žganec, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, i dr. Slobodan Lang.</p>
<p>»Često su ovakve ustanove, koje skrbe o teško bolesnima, na margini društva i novca za njih u proračunu nikad nema dovoljno. Nitko se ne želi skrbiti za visokozahtjevne pacijente. Stoga su djelatnici često prisiljeni sami se snalaziti. Smatram da bi se takav stav trebao što prije mijenjati«, rekla je na kraju ravnateljica Lesički.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mesić: Proces pretvorbe i privatizacije devedesetih godina bio je katastrofalan </p>
<p>Potkrepljujući tvrdnju o promašenosti privatizacije, hrvatski predsjednik naveo je pokušaj stvaranja gospodarske vlasničke elite od 200 bogatih obitelji koje su trebale preuzeti privredu i pokrenuti razvoj / »Oni nisu platili ništa i sve je završilo katastrofom«, ocijenio je Mesić / »Ono što se događalo treba mijenjati i revidirati, procesuirati sve nezakonitosti, a u tome odvjetnici imaju što reći«, smatra Predsjednik </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka </p>
<p> – Odvjetnici imaju veliku važnost u jačanju vladavine prava i pravne države, posebno u trenutku ubrzanog priključenja Hrvatske Europskoj uniji, izjavio je u petak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvarajući tradicionalne 22. dane hrvatskih odvjetnika koji se održavaju na temu »Privatizacija u tranzicijskim zemljama«.</p>
<p> »Hrvatska je u procesu ubrzanog priključenja Uniji i zato je nužna prilagodba i harmonizacija našeg zakonodavstva s onim u EU. No, reforme ne provodimo radi Europe nego je ta obveza interes hrvatskih građana. U tome veliku važnost ima neovisno i sposobno odvjetništvo«, rekao je Predsjednik na skupu u Hrvatskoj odvjetničkoj komori (HOK).</p>
<p> Mesić je proces pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina ocijenio »katastrofalnim«, napomenuvši da se odvijao u nepovoljnim okolnostima raspada SFRJ, srpske agresije te pada gospodarskih aktivnosti i deindustrijalizacije.</p>
<p> U prilog tvrdnji o promašenosti privatizacije, naveo je pokušaj stvaranja gospodarske vlasničke elite od 200 bogatih obitelji koje su, kaže, trebale preuzeti privredu i pokrenuti ekonomski razvoj. »Oni nisu platili ništa i sve je završilo katastrofom«, ocijenio je Mesić.</p>
<p> Odvjetnike je pozvao da osmisle zakonske izmjene i pravnu praksu kako bi se izgradila pravna sigurnost u Hrvatskoj. »Ono što se događalo treba mijenjati i revidirati, procesuirati sve nezakonitosti, a u tome odvjetnici imaju što reći«, naglasio je Predsjednik.</p>
<p> U radnom dijelu HOK-ova skupa o privatizaciji u tranzicijskim zemljama govorili su odvjetnici iz Češke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske, suglasivši se u ocjeni da se iz pogrešaka koje su se činile u pretvorbi društvenog u privatno vlasništvo te u procesu privatizacije moraju izvući pouke kako bi se budući privatizacijski procesi odvijali na zadovoljstvo svih sudionika i cijeloga društva.</p>
<p> Zagrebački odvjetnik i bivši predsjednik HOK-a Marijan Hanžeković uzroke problema u privatizaciji hrvatskih poduzeća, uz rat, vidi u političkim odlukama kojima se željelo ovladati gospodarskim sustavom, samovolji pri odlučivanju i nedostatku kontrole javnosti, što je, kaže, imalo razarajući učinak za hrvatsko gospodarstvo.</p>
<p> »Mislim da je najviše štete počinjeno pri nastojanju države da pod nazivom pretvorbe ili privatizacije popuni proračunske manjkove te politički i fizički ovlada gospodarstvom. Nije se vodilo računa o tome da je privatizacija trebala biti poticajna za razvoj, a ne da isključivo pokriva proračunske deficite«, ocijenio je Hanžeković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Predsjednik potvrdio da Turek traži razrješenje s dužnosti ravnatelja POA </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić potvrdio je u petak da je ravnatelj Protuobavještajne agencije (POA) Franjo Turek najavio da će podnijeti zahtjev za razrješenje, ali Mesić još nije primio taj zahtjev.</p>
<p> »Znam da je Turek najavio svoj zahtjev za razrješenje, i to je sve. Još ga nisam dobio, ali je Turek rekao da će ga uskoro poslati, moguće je da je već stigao«, izjavio je Mesić u petak uoči početka obilježavanja 22. dana hrvatskih odvjetnika u Hrvatskoj odvjetničkoj komori. Napomenuo je da čelnik POA-e traži razrješenje iz osobnih razloga.</p>
<p> Predsjednik je tako potvrdio pisanje medija koji proteklih nekoliko tjedana najavljuju Turekovu smjenu, pozivajući se na neslužbene izvore iz državnoga vrha.</p>
<p> Zamoljen za komentar medijskih napisa da Turek odlazi zbog navodnog nezadovoljstva Vlade i Predsjednikova ureda radom obavještajnih službi, posebno POA-e, u traganju za haaškim optuženikom Antom Gotovinom, Mesić je kazao da je zadovoljan radom službi.</p>
<p> »Dokaz da su obavještajne službe dobro radile jest da nema ni jedne afere u vezi s onima koji su zaposleni u službama. Uvijek su se neke afere svojedobno motale, a u posljednjih nekoliko godina ni jedna afera nije bila u Hrvatskoj, i to je dokaz da službe profesionalno rade svoj posao«, rekao je Predsjednik.</p>
<p> Upitan kako komentira nedavnu izjavu ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića o navodnim obavještajno-medijskim podvalama u slučaju Gotovina te da su obavještajne službe hrvatske medije »punile« dezinformacijama o Gotovini, Mesić je istaknuo da nije bilo nikakvih podvala.</p>
<p> »Kad je riječ o Hrvatskoj, tu nije bilo nikakve podvale. Vjerojatno je netko dostavljao određene dezinformacije Haaškom sudu i tužiteljstvu, ali to nisu naše obavještajne službe niti itko iz službenih krugova. Tko je to mogao, vjerojatno netko tko baš ne želi ovoj zemlji najbolje«, rekao je Predsjednik.</p>
<p> Odbacio je medijska nagađanja o navodnim smjenama ravnatelja ostalih dviju službi (Vojno-obavještajne i Obavještajne agencije). »Oni i dalje ravnaju svojim službama«, dodao je Mesić.</p>
<p> Prema pisanju medija, Turek bi službeno trebao biti razriješen u ponedjeljak, a zamijenio bi ga Joško Podbevšek, djelatnik OA-e, no te informacije nisu i službeno potvrđene. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Nije dovoljna smjena, Kuba mora van iz Sindikata učitelja«</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> – U petak, dan uoči izvanredne Skupštine na kojoj će se glasovati o smjeni predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Dalimira Kube, protiv njega su podnesene dvije tužbe općinskim sudovima – u Rijeci i u Osijeku.</p>
<p>Tužbe su podnijele Kubine suradnice, predsjednica Velikoga vijeća Sindikata Jasna Lederer i voditeljica SHU-ova Područnog ureda u Rijeci Ružica Polić, koje je Kuba u četvrtak optužio za kriminalne radnje početkom devedesetih. Prema Kubinim riječima, Lederer i Polić posuđivale su sindikalni novac privatnim poduzećima, a dio toga novca nikada nije vraćen. Kuba ih je nazvao lihvarkama i optužio da su, željne njegove smjene, uzrokovale puč u Sindikatu.</p>
<p>»Jedino što želim je istina. Vjerujem u pravdu, kao i u to da će Kuba u subotu biti smijenjen«, rekla je u petak Ružica Polić. Ona i Lederer tvrde da ništa ne znaju o kamatarenju za koje ih Kuba optužuje te se pitaju zašto je predsjedniku Sindikata trebalo toliko godina da bi ih upravo sada optužio. Kuba, naime, spominje dvije godine: 1992. i 1995., a Lederer i Polić ističu da su tada bile na takvim položajima u SHU koji im takve radnje ni teorijski nisu omogućavali.</p>
<p>Za Kubinu smjenu potrebna je natpolovična većina glasova članova Skupštine (ukupno ih je 74). Dođe li do smjene, prema Statutu bi obnašatelja dužnosti predsjednika trebala na 30 dana preuzeti predsjedateljica Velikoga vijeća Jasna Lederer. Nakon toga se raspisuje natječaj za novog predsjednika Sindikata, kojeg skupština bira na temelju predložena programa rada Sindikata.</p>
<p>Kako doznajemo od članova Skupštine, nezadovoljnika Kubinom sindikalnom politikom, prije svega u vezi s poslovanjem sindikalnim poduzećem »Vila Ružica«, dovoljno je za njegovu smjenu. Ogorčeni novim Kubinim optužbama protiv donedavnih suradnica, članovi Skupštine ističu da se neće zadovoljiti samo njegovim svrgavanjem s dužnosti predsjednika, nego će zatražiti da se Kuba izbaci iz Sindikata učitelja, u koji je profesionalno uključen od 1993. godine, a predsjedničku dužnost obnaša od 1995. godine.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040313].
|
